Međimurske novine 931

Godina XVII.

Broj 931.

^akovec, PETAK, 19. srpnja 2013.

Cijena 7 kuna

POLICIJSKA OPHODNJA PP AKOVEC u gluho dobar no i uhvatila kradljivca

Policajci uhitili

POLICAJCA Krim operativac PU me imurske uhi en za vrijeme kra e kafi a u Šenkovcu

Energetski certifikat za stambene zgrade

Poseban prilo g

VAŠE ZDRAVLJE

ZDRAVLJE je potrošivo zato z ga pažljivo uvajt e i pratite

POSEBA BAN PRILOG

ME IMUR URSKIH NOVINA Poliklin niikkee i po postaju sve dostcijenama upnije što se dešava

da se do e na red. Na redove u ekaonicama, na naru ivanje pa zatim na liste ekanja koje znaju odgoditi pregled i mjesecima. Upravo iz tog nastale su poliklin razloga ike, jer su odre eni ljudi u zdravst vu p prepoznali tu potrebu današnjeg ovjeka da zdravstvenu usluga dobije na im je mogu e

u vašem tijelu

potrebu, a u javnom pnost, posebno ako vidu da u kratkom imamo u ih na na in na koji zdravstvu vr vremenu na poliklinikama ne ih dobiva u jednom mjestu može možete obaviti može dobiti. Zbog toga e se i više pregleda i i u budu nosti brzo dobiti repoliklinike i javno zultate pretraga . sve više nadopun zdravstvo Treba ista i da javati. su se i poliklinke u krizi prilagod U ovom ile situa- u Me imu prilogu o zdravlju ciji i potrebama rskim novinam današ današnjeg oa manje stresni na in: nudimo vam preglede vjeka ne samo u segment segme u prulitetno i bez stresnogbrzo, kva- žanja usluga na iz razli itih poliklini usluga na in kako to ka. Za vas ekanja na rezultate nalaza. doznajemo gdje odgovara današnje možete obam obveza- viti ma preopter Mnogi bi rado iskoristi magnets li tu ve i cijenamae enom ovjeku, samo 899 ku rezonancu za prednost obavljan kuna. Zatim gdje . Tako da zdravja zdravstvenih usluga u poliklini možete obaviti stvene usluge u specijalisti ke poliklin kama poliklini kama kama, ali ih od ginekolo p postaju d toga ve u startu odvra a konkure sve dostupnije i sve pregledeške ili mamografske strah od toga da ntnije uslugam su a i jav- kološke pa ak i manje ginenike po cijenama im polikli- nom zdravstv operacije, zatim u , zbog nedostupne. stoPoliklini p pružaju užaju široku lepezutoga što matološk klinika tološke ka ne zna i nedostu usluga naglasko e usluge, s posebnim - za kojima m današnji ovjek ima zahvate. na manje estetske

rca ”

su poliklinike postale dostupnije?!

Poliklin Po P ollikli olik oli ol likl iklliin niik ika ka za ka za o ortorttto rrto odonciju donc onci on onc nci cciiiju iju, ju ju, u, stomat u, sttom sto stom to toma omat oma om mat mato ma m matol ato a to tološku loššk lošk loš lo ku protetik p pro pr rotet rotet ro ot o otetik iik ku uiz ui iizu zuboteh zubo zzub ub u ubo ubot bo bote tehni tehni teh tehn ehn e hn h ni ki ni k ni kii laborat labo ab abo bor bo bor ora o rato ato at orij rrij ijj „„dr „dr. „d dr. dr d rr.. Perca “ P Perc Per Perca Pe errca e erca erc rca ca a “ je e poliklin poli p oliik ik lin lliiin nik ni nika n ika iik ka k a temelje temeljeemelje em emelje meljem eljel e-lj lje na n na višego viiišeg v š ego šego šeg še eg eg godišn godiš o odišn od dišnjem d dišn iš jem em m iskust sk tv t vu, v vu u , uhoda uh u uho h hodan odan an nom om m timskom tim msko ms m sko ssk ko ko om m radu, rrad ra adu,, stalnom stalnom om m stru no str st tru tru tr ru no nom mus m usavrša usav us u usa ssa avrršavanj avršava vanju nju nju

i pra enju najnovi jih trendova u stomato ORTODONC stom matolog logiji. iji. IJA IMPLANTOLO Mode Modern erno Ve ina ortodo o opremljeGIJA ortodon ntskih tskih n ordina ne ordin a nep neprav pravilno acije Dentalni implan cije i vlastit ilnosti sti ispravlja se i iks donje totalne tati zubote zubotehn zu predst avljaju iksnim hni ki snimort i ki laboratorij iksnim proteze p ortodon odontsk najsuv retskim imapa riješiv je ugrad apa- meniju omogu omo om ogu uju ratima. U terapiji uju ugradn u nam pružan adnjom terapijsku metodu je koristi- u stomato dvaju implan jom brze, brze brz b rzze rze ze ze, e,, kv kvalitet alite etne ntata ne i cjelovite mo najsuvremenije tata u logiji. donjoj stomat stom tom j eljusti om om matol ma eljusti. a ološke eljusti. Ugradnjom implan ošške usluge na ligiraju e sustave samotajed jjedn jednom edn ed itav dnom dnom dno itav postupak, m mjestu. (Quick ,Damo bravica ta nadomješta mjesstu. od se gubitak nSystem) jednog ugradnje implan Sv S Svi vii stomat v koje sstom t matolo mogu biti estetsk ili ološki ški zado predaje gotovogtata e ili potpun više zubi. Kod hv hvat h hva hvati va va ati ti u p N e us Naše Naš po potpun ottpu o usluge usl unosti sluge e bezubosti denosti su bez- metalne. g : rada, b bolni, rutinsk olni, lni ni n talni a pris pr p pristup i • Ortodo Terapi se r stup svakom Orrrto O Orto implantati provodi to to odonc od donc d do don ja traje jednu onc on o ncija n nc cijija ijjaa u našoj Poliklin pac pacije pa pacijen acijen a cije cijen ijje ije ijen ijent ij jen enttu en uju nam izradu omoguu jje individ i • Este ici i u Estetsk etskaa i resto ualan do dvije godine. Nakon iksnog restorest resto potpun ssto toi multidi mu multi mult mu ulti ultid lt lti ltid ltid osti mosta. i završe d i isc scipllinaran sc sciplina je bezboProblem sidrenj tka terapije paciran.Pac rativna rativ .Pacivna stomatoilan. jen jje jenti enti en e a ntttii se n nti se za za pregled prregled naru- jenti nose iksni i mobiln logijaa uju uju j osobno i osobno,, telefono ritejner t ,kojima se sprje a ENDODONC m ili • Endodo Endo putem e-maila odoncij IJA ncijaa va recidiv i osigura a.. Adresa: va staLije enje korijen • Prote Protetik Prilikom p etikaa Stomatološka r v o g bilnost dobivenog položaja skih kanala zuba pregleda,na temelju poliklinika „dr. • Denta Dentaln alnaa implanprotem melju razgo- zubi. Perca “ vodi se najmod vora s pacijent ZAVNOH-a 31, akov ernijom tologija tologij om, o detaljno ja ProTap er strojn uzete anamne PROTETIKA ec • Oralnaa kirurgij z klini kog ze, tehnikom instrumom pregle da, rendge a Fiksnoprotets ren enndgens • Parodo nskog ke rakog tacije. ontolog ntologijijaa snimanja i osta ostalih Kontakt: alih potreb- dove (krunice i mostove) • Dje ja sstomato Korište nih izra u dijagnosti kih nje digitaljemo posebn sti k kih tel. 040 313 790 nog dentalnog om logija donosi se plan metoda, Schulter tehniko rendgetterapije za m za na kei ure aja • Digitaln svakog mob. 091 1212 za mjerepojedinog nii stomatoo pacijen- ramiku, nje duljine korijen ta. Dobra inform kojom loški ren mail: srecko@perc 448 infor iranost rendgen ndgen kanala (endom skih st hunska se postiže vrpacijenta važna mirano acstom.com estetika, zdravlj j za krajje osigurava nam etra) web. www.perca e nji rezultat terap parodonta i dugotra terapije pije.. cstom.com preciznost i visoku jnost nadomjestka. www.ortodoncija izvrsn rezultate u lije en e -percac.com ju korijen skih kanala zuba.

REZANJE troškova u Županiji i Gradu akovcu akovcu

Zgrada

nova

Župan odrezao pla e za 9, str. 4 umjesto najavljenih 15 posto

postojeüa

STAMBENA ZGRADA

ýAKOVEC

2011.

kWh/(m2a)

Q''H,nd,ref

Izraþun

≤ 15

A+ A B C D E F G

≤ 25 ≤ 50

Gradona elnik Kova smanjuje anjuje teljima a pla e direktorima i ravnateljima str. 4-5

≤ 100 ≤ 150 ≤ 200 ≤ 250 > 250

Podaci o osobi koja je izdala energetski certifikat Ovlaštena fiziþka osoba Ovlaštena pravna osoba PRINCON d.o.o. ýakovec, M. Krleže 44 Imenovana osoba NEVENKA VUKOVIû VARGA, dipl.ing.arh Registarski broj ovlaštene osobe P-13/2010 Broj energetskog certifikata P_13_2010_020_A Datum izdavanja/rok važenja 27.11.2012 / 27.11.2022. Potpis

Podaci o zgradi AK [m2] Ve [m3] f0 [m-1] H'tr,adj [W/(m2K)]

Vaše zdravlje

Sttom S omat atol ološ oška ka po polik liklin linik ika

ENERGETSKI CERTIFIKAT prema Direktivi 2002/91/EC

a“Zbog dr. Pe ega

OD 1. SRPNJA NOVA OBVEZA pri prodaji nekretnina

Kako dobiti certifikat za nekretninu

Luka Cigler riješio matematiku bez greške str. 3

Od svih vrijedno sti zdrav- vot lje je najve e i i zdravlje nepotro najvažnije bosursi sursi,i, a dobro znamo šivi regatstvo, zato ga je i vidimo uvati i pravodo potrebno oko ssebe strane da nisu. bno reagirati na sve signale Zb Zbog bog toga esto koje zanemarujemo naše tijelo. Život nam šalje rujem mo signale koje kakav ga danam šalje tijelo d nas živimo esto da nešto nije u nam ne doredu. Do zanem zanema pušta da se posvetim marivan rivanja ja svog zdravlja sebi, nego vodimo o upravo esto dolazi d i zbog togašton toga što nas o ra una o sspopad as spopada ssvemu drugom d muka od e kao da su žiobilask obilaske i ekanja pomisli na kod doktora

str. 8

Vrsta zgrade K.þ. k.o. Adresa Mjesto Vlasnik / investitor Izvoÿaþ Godina izgradnje

ME IMUREC ME U 22 NAJUSPJEŠNIJA maturanta na državnoj maturi

250,84 783,87 0,70 0,38

Pitanja i odgovori: str. 6-7 • Kome treba certifikat? • U kojem je razredu naša nekretnina • Kada se nekretnina može prodati i bez certifikata? • Kakve su razlike izme u pojedinih razreda

Biramo najljepši me imurski vrt!

UKLJU ITE SE I OSVOJITE VRIJEDNE NAGRADE

Prve Me imurke pokazale nam svoje ku ne arolije

DONJI KRALJEVEC Tel. 040/ 655 444

str. 42-45

str. 14 media

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Tužno stanje svijeta u kojem živimo "V

Piše: Dejan Zrna elika je slabost nourednik@mnovine.hr vinara da žele i dati sliku suvremenog života, sliku stvara od iznimki“, napisao je još davno jedan engleski filozo , ali i novinar. Tako smo i mi novinari i urednici svakodnevno na meti publike koja tvrdi: „Samo objavljujete loše vijesti“, a istovremeno nas ne kupuje ili nismo zanimljivi kad toga nema ili pak kad su na naslovnicama „dobre vijesti“. toga ne možemo donijeti dobru vijest. Donosimo im rvenstveno to ujem jako puno u svakom broju. osobno, u ovo ljetno Nismo od onih novinara i vrijeme, u vrijeme tzv. urednika koji mnogo radi„sezone kiselih krastava- je donose loše vijesti. ca“, kada mnogi neznaju i da su prošla ta vremena no što je najvažnije govore kako novine sada je to da smo uvijek u kao nemaju „so tne teme“, potrazi za istinom, bilo pa moraju sami „izmišlja- kakva ona bila. Posebice ti“ teme koje mogu proda- danas kad je nemogu e ti novine. skrivati negativno i neugodno, „pokrivati“ neublika danas od tiska- ije greške ili pogrešne nih medija jednostav- poteze, pa ak je zadatak no traži prvenstveno uz- posebice nas koji živimo budljivu i intrigantnu na- u malim sredinama i poslovnicu. Netko bi dodao i željno je upozoravati na senzacionalnu. Ja bih rekao negativne pojave u drušda kod nas pravih senzaci- tvu i zajednici, biti onaj koja nema, posebice otkako ji opominje i upozorava na je bivši premijer Sanader negativnosti. postao „svakodnevna pri a“, a istinskih novinarskih otrebno je i odgovorno pri a koje su temeljene na ukazati na negativne istraživa kom novinar- stvari, na njih upozoristvu odavno ne stanuju u ti. Stoga se trudimo biti hrvatskim medijima. "svjedok istine" – kako neugodne istine, kao i uredni kom razmi- ugodne. Ako se uzme u šljanju, barem u na- obzir samo medijsko izšem mediju, nikad nema vješ e zadnja dva tjedna, te dileme oko toga kako može se uvidjeti da usprna naslovnicama moraju kos tome što je ljeto trend biti „samo“ loše vijesti, od- loših vijesti ne pada, danosno da se ak i pretjeru- pa e, ak se multiplicira. je u tome, jer se samo tako Tako je bilo i prošlog ljeta, bolje prodaju novine. Po- što najbolje govori o težini sebice nema takve dileme trenutka koji je zahvatio “danas, kada je nacionalni naše društvo i s kojim se medijski prostor premre- mediji naravno bave. žen politi ko-korporativnim interesima, pa lokalni oše vijesti" kojima mediji koji kao rijetko tko se „moramo“ baviti, još u našoj zemlji izme u zapravo je tužno stanje ostaloga nudi pravu in or- svijeta u kojem živimo. maciju, u posljednjih par A mi se kao ne usu ujmo godina dobili na cijeni, a vjerovati da e nam uop e sve manje se na nas gleda biti bolje, da ima ljudi oko podcjenjiva ki posebice u nas kojima je dobro, koji cehovskom društvu, ali i su uspješni i koji zaslužupuno šire. ju „pozitivne naslovnice“. Takva istina kao da nas toga nam nije pro- ne zanima, kao da želimo blem prenijeti dobru, vjerovati da više nema, sretnu ili radosnu vijest, niti ne e biti sretnog, ve jer nemam(o) dilema oko samo tužnog svijeta.

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIJEST(I) TJEDNA

ME IMURSKA GOSPODARSKA KOMORA iznijela gospodarske podatke

Na Županiji smanjenje pla a za 9 posto

LOŠE SE PIŠE „MA Zbog predste ajn nagodbi velikih, p e puno malih firm

Za prvu pravu radnu sjednicu Skupštine Me imurske županije u dnevnom redu bile su predložene dvije ti e dnevnog reda vezane uz smanjen pla a službenicima i namještenicima Me imurske županije, ali su obje skinute s dnevnog reda i odgo ene za jesen. U Prijedlogu odluke koja je skinuta s dnevnog reda, o koeficijentima za obra un pla e službenika i namještenika u Me imurskoj županiji bilo je predloženo smanjenje postoje ih koeficijenata u rasponu od 10 do 15 posto, u odnosu na pojedine kategorije radnih mjesta. Prema toj ra unici mjese no smanjenje u masi pla a za službenike i namještenike kao i dužnosnike iznosilo bi 101.161,93 kune ili na godišnjoj razini e to biti 1.213.943,17 kuna. Ipak je donijeta odluka o trenutnom smanjenju pla a od 9 posto i uvo enju još nekih racionalnosti kad su u pitanju primanja zaposlenika, tako da e se odmah posti i smanjenje izdataka iz prora una po tom pitanju od pola milijuna kuna. Više na str. 4.

(NE) SVI A NAM SE

Me imurski „mister 100 posto“ na državnoj maturi Luka Cigler maturant akove ke Gimnazije Josipa Slavenskog, u enik bivšeg etvrtog - e razreda našao se me u 22-oje veli anstvenih hrvatskih maturanata koji su 100 posto riješili maturalne testove. Oni su svojim rezultatima na maturi zaslužili prijem kod ministra znanosti obrazovanja i sporta Žaljka Jovanovi a te bili nagra eni za svoj uspjeh na maturi. Luka je 100 posto riješio test iz matematike na višoj razini. Opširnije na str. 3.

Službenik krim policije uhi en prilikom kra e u Šenkovcu U no i sa nedjelje na ponedjeljak policijski su službenici u izvršenju kaznenog djela kra e uhvatili svog kolegu iz Policijske postaje akovec. Kako smo doznali, rije je o 42. godišnjem T.S., krim operativcu PP akovec, koji je ina e iz Savske Vesi. U pit anju je školovani policijski službenik, koji je završio policijsku srednju školu i ima višu stru nu spremu da može raditi kao krim operativac. Ekspresnom odlukom na elnika udaljen je iz službe i vrlo vjerojatno e dobiti otkaz, što i nije udno s obzirom da je ovim kriminalnim inom nanio sramotu i teško naštetio ugledu me imurske policije.

Situacija se pogoršava utoliko što firme koje su u predste ajnoj nagodbi onemogu kojima su bili poslovno povezani. Država tu nije zaštitila one koji su platili poreze PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Županijska gospodarske komora trenutno nema podatke o tome koliko je me imurskih firmi u predste ajnoj nagodbi. Te podatke komora ne skuplja, ali Gospodarsko vije e namjerava napraviti tematsku sjednicu o e ektima predste ajne nagodbe na gospodarstvo.- Koliko dobivam signale s terena zbog predste ajnih nagodbi velikih firmi morat e nažalost propasti puno malih firmi koje se ne e mo i naplatiti, komentirao je izme u ostaloga aktualnu situaciji na prezentaciji prošlogodišnjih rezultata me imurskog gospodarstva predsjednik Komore Rajko Šari . Situacija se pogoršava utoliko što firme koje su u predste ajnoj nagodbi onemogu avaju naplatu onim firmama s kojima su bili poslovno povezani. Država tu nije zaštitila one koji su platili poreze državi, a svoje nisu naplatili.

Dobro posluju metalci, prehrambena industrija, drvoprera iva i…

Ukupno poslovanje me imurskih tvrtki ipak je pozitivno za prošlu godinu. One koje su poslovale pozitivno, u plusu su u iznosu od 520 milijuna kuna, a koje su poslovale negativno, njihov minus iznosi 250 milijuna kuna. Kad se to konsolidira pozitivno poslovanje iznosi 270 milijuna kuna a to je za 50 milijuna kuna bolje nego lani. Na državnoj razini sve je više tvrtki u gubitku. Konsolidirana dobit iznosi na

državnoj razini 5 milijardi kuna, što je za dvije milijarde kuna manje dobiti nego prethodne godine. - U me imurskom gospodarstvu dobro posluju prera iva i, a posebno metalci, zatim drvoprera iva i, prehrambena industrija. Nažalost negativno posluje gra evina s 29 milijuna kuna, To je iznos koji odgovora onom iznosu s kojim je pozitivna trgovina. Ostatak pozitivnog rezultata ostvaruje prera iva ka industrija, prijevoznici i donekle stru ne službe, kazao je Rajko

Metalska industrija u ovim teškim vremenima za gospodarstvo ponajviše doprinosi dobroj zaposlenosti i ispla ivanju iznadprosje nih me imurskih pla a

KRETANJE NEZAPOSLENOSTI i zapošljavanja od sije nja do lipnja ove godine

Broj nezaposlenih pada, ho e li se trend održati? Broj nezaposlenih se iz mjeseca u mjesec smanjuje, pa su tako prema zadnjim podacima krajem lipnja bile evidentirane 7.542 nezaposlene osobe. U razdoblju od sije nja do lipnja prosje no je mjese no bila evidentirana 8.041 nezaposlena osoba, što je 8,2% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prema podacima Podru nog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje akovec. Na pad nezaposlenosti iz mjeseca u mjesec ukazuje i broj novoprijavljenih tijekom ove godine -3.889 novoprijavljenih, što je ujedno smanjenje za 9,7% naspram istom razdoblju prošle godine. Istovremeno, sveukupno je iz evidencije bilo brisano 4.387 osoba naspram 3.987 osoba tijekom šest mjeseci 2012. godine. Direktno iz radnog odnosa evidentirano je 2.486 osoba novoprijavljenih, dok je u istom razdoblju prošle godine u evidenciju u toj kategoriji ušlo 2.767 osoba. Po drugoj strani, najve i broj brisanih iz evidencije odnosi se na zapošljavanje, i to 3.220 osoba ili 73,4% od ukupno brisanih iz evidencije. To su svakako bolji pokazatelji nego prošle godine

u istom razdoblju, kada je zbog zaposlenja bilo brisano 2.736 osoba ili 68,6% od ukupno brisanih. Broj potreba za radnicima 2.443 smanjen je za svega 3,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kao i prethodnih godina, potrebe su uglavnom bile iskazane u prera iva koj industriji (680), gra evinarstvu (349), javnoj upravi i obrani (337), obrazovanju (234) i trgovini (143 ). Po drugoj strani, broj zapošljavanja (3.220 osoba) u porastu je za 17,7%, od ega je 2.870 osoba zaposleno na temelju radnog odnosa, a preostalih 350 osoba na temelju ostalih poslovnih mogu nosti. Udio u zapošljavanju po djelatnostima temeljem ugovora u radu u pravilu slijedi broj prijavljenih potreba po djelatnostima. Najviše zapošljavanja evidentirano u prera iva koj industriji – 799, a zatim slijede: gra evinarstvo - 495, javna uprava i obrana - 344, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - 273 i trgovina - 243. U lipnju 2013. godine 2.008 nezaposlenih osoba ili 26,6% od ukupnog broja nezaposlenih koristilo je nov anu naknadu. (BMO)

19. srpnja 2013. e za prošlu 2012. godinu

ALIMA“ ih propast mi avaju naplatu onim firmama s državi, a svoje nisu naplatili Šari , predsjednik Županijske gospodarske komore. Što se ti e prosje ne pla e u Me imurju ona se baš ništa nije promijenila. Iznosi 3.760 kuna. Za jednu kunu je ve a nego lani. Me utim, to je prosje na pla a svih zaposlenih, ali u našoj županiji nažalost ima najviše onih koji dobivaju pla u izme u „minimalca“ koji se kre e oko 2.360 kn do 3.000 kn. To su pla e koje su znatno ispod hrvatskog prosjeka. Na državnoj razini prosje na pla a je 4.770 kuna i za osam kuna je ve a nego lani. To su loši podaci, kada se uzme u obzir da je inflacija lani bila 4 posto i da se ove godine govori o inflaciji od dva posto. Za te postotke je realno pao standard gra ana. Zaposlenost u me imurskom gospodarstvu je porasla za 3 posto, za 640 radnih mjesta, ali je nezaposlenost bitnije porasla. Sada imamo preko sedam i pol tisu a nezaposlenih i to je porast od 10 posto u odnosu na lani. Zna i da se još uvijek premalo radnih mjesta otvara u odnosu na ona koja se zatvaraju ili odlaze u mirovinu.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Rajko Šari , predsjednik Županijske gospodarske komore: Mali se ne mogu naplatiti u predste ajnim nagodbama i mnogi e nažalost propasti. Za zna ajnije preokretanje trendova potrebno je još najmanje godinu i pol dana

U Me imurju pao izvoz, ali sre om i uvoz Investicije u gospodarstvu su na razini prošle godine i u našoj županiji i na razini države. U našoj županiji investicije su na razini 500 milijuna kuna. Na državnoj razini iznose oko 43 milijarde kuna. - Iz toga proizlazi da nije istina da gospodarstvenici i poduzetnici nisu investirali, kazao je Šari i dodao: - Oni su investirali jednako kao i prošle godine, manjak poslova za gra evinu je posljedica izostanka investicija u državi. Insolventnost je na prošlogodišnjem nivou. Me imurci u insolventnosti na razini države sudjeluju s jedan posto. Što se ti e izvoza i na državnom i na županijskom nivou izvoz pao. Ali istodobno je pao i uvoz. Pad izvoza u Me imurskoj županiji je pet posto, a uvoz je pao za 11 posto tako da je vanjskotrgovinski saldo me imurskog gospodarstva pozitivan i iznosi 125 milijuna dolara. Lani je vanjskotrgovinski saldo iznosio 105 milijuna dolara, tako da je naš saldo u odnosu na lani još i poboljšan. Sve to govori da se gospodarstvenici tre-

baju okrenuti izvozu. Oni koji izvoze imaju posla i nemaju problema u poslovanju, dok svi ostali imaju ve prili nih problema u poslovanju. - Tvrtke koje su išle u izvoz stoje i dalje jednako dobro. Recesija je prisutna u Europi, ali stjecajem okolnosti naši izvozni kapaciteti su mali, ali dobro kotiramo u izvozu. To zna i u situacijama kad je manje posla onda se oduzima onom tre em i drugom dobavlja u. Prvom se ne oduzima, jer njega se uva za neka bolja vremena, pojasnio je Šari i prokomentirao tako er: - Prehrana i tekstil se vrte oko istoga obima posla, jer ljudi se moraju obla iti i jesti. Trgovina je uz svoju maržu pozitivna, a gra evina vu e rezultat prema dolje, komentirao je Rako Šari , predsjednik Županijske gospodarske komore. Prema njegovoj ocjeni situacija generalno nije bitno lošija nego lani.

Blagi optimizam donose aktualne gospodarske investicije i otvaranje novih radnih mjesta Trendovi u poslovanju kakvi su bili prošle godine nastavljaju se i u ovoj godini, to zna i da izvoznici dobro posluju, da masovnih otpuštanja nema. Neke firme ak popravljaju svoje poslovanje. O ekuje se otvaranje pojedinih investicija u Prelogu i akovcu zbog ega predstoji ve e zapošljavanje, No za zna ajnije preokretanje trendova potrebno je još najmanje godinu i pol dana, mišljenja je Rajko Šari . ak ni otvaranje granica s EU preko no i ništa ne zna i. Investitorima je potrebno vrijeme za pripreme, a istina je da si i sami moramo dosta stvari i oko zakonskih okvira i pravila ponašanja u državi da bismo mogli o ekivati ja i investicijski val, zaklju io je Šari .

ME U 22 NAJUSPJEŠNIJA maturanta u Hrvatskoj i jedan Me imurac STOPOSTOTNI u inak na testu državne mature akove kog gimnazijalca

Luka Cigler riješio matematiku bez greške Luka Cigler iz akovca, maturant akove ke Gimnazije Josipa Slavenskog, u enik bivšeg etvrtog - e razreda našao se me u 22oje veli anstvenih hrvatskih maturanata koji su 100 posto riješili maturalne testove. Oni su svojim rezultatima na maturi zaslužili prijem kod ministra znanosti obrazovanja i sporta Žaljka Jovanovi a te bili nagra eni za svoj uspjeh na maturi. Luka Cigler je 100 posto riješio test iz matematike na višoj razini. Ve tijekom svog osnovnoškolskog natjecanja odlazio je na natjecanja iz matematike, a isto je nastavio kad je upisao Gimnaziji, gdje je odlazio i na državna natjecanja i iz matematike i iz zemljopisa. Osim 100postotnog rezultata iz matematike izuzetno dobro napisao je i ostale testove na

maturi. Ne treba posebno ni isticati da je sve testove kao i matematiku polagao na višoj razini. Dakle i hrvatski i engleski i fiziku koju je pisao ako izborni predmet. Sve testove iz tih predmeta riješio je s rezultatom od preko 90 posto. Što se ti e matematike kazao je da je ovako visok rezultat o ekivao. Kazao nam je: - Ciljao sam na to da u potpunosti riješim test i pripremao se za to. Pitali smo ga tako er za njegovu ocjenu težine ostalih testova na ovogodišnjoj maturi, budu i da nakon nekoliko godina otkako se provodi državna matura, maturanti imaju uvid u testove iz prethodnih godina. Kazao je da mu se ini da je test iz hrvatskog jezika bio malo teži nego lani. Test iz fizike njemu osobno inio se

najlakšim do sada, a osobno, najteži mu je bio test iz engleskog jezika, možda najteži do sada. No, njegova posebna nadarenost za matematiku, znanje i trud tako su došli do izražaja na rezultatima testa na maturi iz matematike. Po svemu sude i matematika e biti i njegov životni poziv, jer e je studirati na zagreba kom PMF-u. (BMO)

“Trojka” je prosje na ocjena ovogodišnje mature Ovogodišnju državnu maturu nije položilo 2,64 posto gimnazijalaca i ak 24,2 posto u enika strukovnih škola – pokazali su kona ni rezultati državne mature. Od ukupno 12.656 gimnazijalaca, njih 335 nije dobilo pozitivnu ocjenu na maturi, dok je od 17.354 u enika strukovnih škola, »jedinicu« na maturi zaradilo njih ak 4.195. I u gimnazijama i u strukovnim školama oni koji su maturu pak prošli, u najve em su broju slu ajeva obavezne ispite

položili s »trojkom«. Odli nog uspjeha iz obaveznih predmeta u gimnazijama je bilo manje od devet posto, u strukovnim školama niti dva posto, prenio je Novi list s pressice ministra Željka Jovanovi a. Od ukupno 37.934 obaveznih ispita iz hrvatskog i matematike te jezika, koliko su polagali gimnazijalci, gotovo ih je 48 posto položeno s ocjenom 3, deset posto je bilo dvojki, manje od devet posto petica, oko 32 posto » etvorki« i 0,90 posto negativnih. U

strukovnim školama, iji su u enici polagali nešto malo manje od 60.000 ispita, s »trojkom« je ocijenjeno nešto malo više od 45 posto njih, niti dva posto ispita je ocijenjeno s odli nim, deset posto je bilo negativnih, 30,5 posto nedovoljnih i 12,3 posto vrlo dobrih. Od 335 gimnazijalaca koji su pali na državnoj maturi, najviše ih je negativnu ocjenu dobilo iz matematike (284), zatim iz hrvatskog jezika (35), a ostali iz engleskog i latinskog jezika.

POGLED ODOZDO

to zapravo zna i ulazak na veliko tržište Europske unije, otkrivamo iz dana u dan. Jasno u novom smo braku, a naš ženik EU, iskusni je stariji gospodin, a mi smo mlada i neiskusna demokracija, država i tržište. I zbog toga su nas mnoge stvari ude ili se barem pravimo naivnima. e trebamo se praviti ni naivnima ni izražavati u enje procesima koji se trenuta no doga aju u me imurskom gospodarstvu. Oni su putokaz za ono što e nam se zbivati u novoj zajednici. Bit e dobro onima koji su se ve ranije povezali i postali sastavno tkivo nekog ve eg europskog ili svjetskog gospodarskog lanca- ili jednostavno re eno onima koji su izvoznici. Oni su ve shvatili pravila igre, postali su ne iji dobavlja i i integrirali su u šire tržište. Postali punopravni lanovi kluba. oramo se pomiriti s time da više ne e biti regio-

Veliko iš enje nalnih igra a ni u okviru naših regija, pa ak ni države, jer velike firme ili korporacije u europskim ili svjetskim razmjerima nadilaze nacionalne države ili regije. Do nas svjetsko gospodarsko tržište dolazi na dva na ina ili tako da preuzme naše tržište ili naše kapacitete uklju i u svoje tržište. etalcima koji su devedesetih godina prvi pokleknuli zbog gubitka isto nog tržišta bivših socijalisti kih zemalja, nije preostalo ništa drugo nego krenuti od nule u potrazi za novim tržištima i u dvadesetak godina uspjelo im je etablirati se na zapadnom tržištu kao karika u lancu ve ih igra a. ekstilcima to nije uspjelo, jer su svoju poslovnu politiku gradili uglavnom na lohn poslovima i iz igre na zapadnom tržištu izbacili su ih još je tinije ruke s dalekog istoka.

ra evinari trpe zbog velikog obima poslova koje su odra ivali za državu, a kojih sada nema. Bilo im je dobro kod ku e zbog obnove zemlje, cestogradnji, a potom i u poslovima poticane stanogradnje. Ceste su mahom izgra ene, za što se država toliko zadužila da e ceste po svemu sude i u koncesiju. Porušene ku e su uglavnom obnovljene ili izgra ene nove, a u stanogradnji je nastao ogromni višak stanova koje osiromašeni gra ani, ako ih i trebaju ne mogu kupiti, a ako su ih i kupili i zadužili se u švicarcima još i ostaju bez njih. oma a gra evina enormno je nabujala u vrijeme kad je država napuhavala svoje investicije. Sa sušom državnih investicija ve je pet godina u dubokoj krizi. Iscrpla je sve unutarnje rezerve i velik dio firmi pokleknut

e u predste ajnim nagodbama. Trenutno ovako izgleda slika njihova stanja. Mali ne mogu naplatiti od velikih, veliki od investitora, jer i investitori padaju u predste ajne nagodbe i cijela gra evina sve više sli i, prema pri i jednog direktora iz gra evinskog sektora, na vlak koji juri nizbrdo, a nema ko nice. tako e neminovno do i do velikog iš enja, tržišta za nove igra e. Novi igra i mogu biti samo firme koje su potkožene i mogu izdržati krizu, a dolaze upravo s tog našeg, novog zajedni kog tržišta. A novu zajednicu - EU još ne doživljavamo kao svoju, ali jest naša, premda se mi osje amo kao da nismo svoji. o to donosi i novu podjelu rada. Na tom o iš enom tržištu na kojem e biti poslova na rekonstrukciji željeznica, na in rastrukturnim projektima koji

e se financirati iz strukturnih i kohezijskih ondova bit e posla za gra evinare. Ali naši gra evinari, u stanju kakvom jesu, ne e se mo i ni kandidirati za obavljanje tih poslova, jer ne e imati potrebne re erence. ositelji posla bit e firme doju erašnji stranci, a domicilne e biti o iš ene s tržišta. Ne zna i da za naše ljude ne e biti posla. Bit emo izvršitelji: od onoga s lopatom, na bageru ili inženjera na gradilištu. Veliko tržište napravilo je i podjelu rada svakome prema tržišnim sposobnostima. alo mi je smiješno zvu ala žalopojka iz poduzetni kih usta da emo biti rezervirani za ulogu je tine radne snage. Pri tome su zaboravili da su taj najprljaviji dio posla odradili upravo oni, prilikom ormiranja tržišnog sustava gospodarstva. Prvobitna akumulacija kapitala se temeljila na je tinoj radnoj snazi. Stranci sada samo dolaze na o iš eno tržište i pla aju onoliko koliko je cijena radne snage na ovom tržištu.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

ažalost tko je jamio je jamio kao što re e Rojs, neko . Radnici su se odavno s time morali pomiriti, a oni koji su bili vlasnici poduze a, a sada e ih s tržišta istisnuti neki drugi, nek im bude za utjehu ako su barem zbrinuti za generaciju unaprijed. Život je okrutan i nepravedan za sve, samo što se na nekoga životne teško e a sru e odjednom, a drugima kapaju po glavi svaki dan.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SNIŽENJE PLA A službenicima i namještenicima u Me imurskoj županiji manje od najavljenog

Od 1. kolovoza platne liste manje za 9, a ne za 15 % Županijski prora un je definitivno u gabuli, pa je Skupština podržala racionalizaciju kad su u pitanju primanja županijskih zaposlenika PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Dragan Vuruši , umjesto Sandre Vlahek

Dragan Vuruši , novi vije nik Laburista

Sandra Vlahek vije nica Laburista ve na drugoj sjednici Skupštine stavila je svoj vije ni ki mandat u mirovanje iz osobnih razloga. Za novog vije nika s te liste imenovan je Dragan Vuruši , koji je prisegnuo na 2. sjednici. Vije ni ku prisegu dao je i Zlatko Bacinger (MDS) koji nije bio nazo an na prvoj sjednici Skupštine.

po tom pitanju od pola milijuna kuna. Me utim Odbor za financije i prora un, iji je predsjednik Dragutin Glavina, predložio je županu kao ovlaštenom predlagatelju odluke s predloženog dnevnog reda za 2. sjednicu povu e prijedlog odluke za obra un pla a službenike i namještenika, kao i prijedlog odluke o pla i i drugim pravima dužnosnika Me imurske županije. Istodobno odbor je podržao prijedlog župana da se zbog teške situacija u Županijskom prora unu masa pla a službenika i namještenika te dužnosnika Me imurske županije smanji kako bi se postigla ušteda od 500.000 kuna na pozicijama pla a do kraja ove godine. Me utim Odbor je predložio da se da se razradi sistematizacija i vrednovanje radnih mjesta i da se za mjesec rujan za Županijsku skupštinu pripremi novi Prijedlog odluke o koeficijentima za obra un pla a službenika i namještenika. Odbor je podržao prijedlog župana da se smanji osnovica za izra un pla a službenika, namještenika i dužnosnika za 9 posto kako je to predložio i Sindikat. Time se zadovoljavaju i zakonski okviri po kojima masa pla a ne može prelaziti 20 posto izvornih prihoda Županije. Na naše pitanje imaju li službenici važe i kolektivni ugovor, župan Matija Posavec kazao je da nemaju i to ve dosta dugo vremena. Gdje e se uštedjeti tih 500.000 kuna do kraj godine? Smanjenjem pla a za 9 posto uštedjeti e se 360.000 kuna. Na ukidanju cipelarina uštedjet e se još 102.000 kuna. Na smanjenju iznosa regresa daljnjih 25.000 kuna, te na ostalim racionalizacijama do i e se do željnog iznosa od 500.000 kuna. Na naše pitanje imaju li službenici važe i kolektivni ugovor, župan Matija Posavec kazao je da nemaju i to ve dosta dugo vremena.

Na smanjenje pla a ide se i zbog velikih nepla enih obveza i dugova koje ima Županija. U strukturi duga su obveze prema bankama na ime kredita, kratkoro no zaduženje, nepla eni ra uni koji su se gomilali od 2011. godine, a tu su razno razne kamate, subvencije i dr. uglavnom, tu ima svega.

(Pred)škola za vije nike Premda smo prošli nekoliko izbornih ciklusa, bilo bi za o ekivati da vije nici sve spremniji i spremniji ulaze u Županijsku skupštinu. Ali svaki put se iznova uvjerimo da nije tako. Me u osnovnim problemima je tzv. itanje prora una, zbog ega bi izgleda u po etku bilo dobro održati instrukcije o tome bilo svim vije nicima zajedno ili pak u obrazloženju prora una, kako bi ga vije nici lakše razumjeli. Ovaj put u vije ni kim klupama zablistao je Mladen Babi iz Laburista koji je pitao kamo je županija potrošila 20 milijuna za tele oniranje? Oni koji poznaju barem osnove prora una znaju da se u zbirnom prikazu rashoda pojedine skupine rashoda prikazuju prvo zbirno, a potom raš lanjeno. U zbirnom djelu prora una stavka rashodi za usluge tele ona, pošte i prijevoza doista iznosi 20 milijuna kuna, ali to ne zna i da su toliko službenici Županije “zavozili i tele onirali”, jer ta zbirna stavka uklju uje i troškove prijevoza u enika srednjih i osnovnih škola od preko 17,5 milijuna kuna. A možda je vije nik Babi to dobro i znao, ali mu se možda u inilo politi ki probita nim postaviti pitanje na taj na in, radi dobivanja pažnje. Pa evo, uspio je.

GRAD AKOVEC

Gradona elnik na pla a direktorima S obzirom na prošlu godinu izvršenje prora una je minus 11,9 milijuna kuna, na polugodištu ove godine minus je iznosio preko sedam milijuna kuna, odnosno za 4 milijuna kuna manje, nego je bio prošle godine. I taj minus bio bi manji da u srpnju i lipnju nije bilo povrata poreza gra anima, zbog ega se iz tog razloga prora un slabije punio. Da bi se minus u potpunosti sanirao u Gradu nastoje prodati zemljišta u poduzetni kim zonama, ali i uštedama na sve strane, uklju uju i i restrukturiranje u gradskim poduze ima. - Mislimo smanjivati pla e naših direktora i ravnatelja, vidjeti u kojem stanju su poduze a, gdje se još može uštedjeti, nakon dubinske analize koju emo napraviti preko ljeta, kazao je gradona elnik Stjepan Kova . (BMO)

Zbog neispravnih dimnjaka zatvoren plin u zgradi u Vukovarskoj

Sre a da je ljeto pa se zatvaranje plinskih instalacija lako podnese, a i ima vremena da se nedostaci otklone. U akovcu je opet u zatvoren plin u zgradi u Vukovarskoj plina nakon naloga dimnja ara zbog neispravnog dimnjaka zbog ega postoji opasnost od stvaranja previsokih doza uglji nog monoksida i potencijalne opasnosti od trovanja tim plinom za stanare u zgradi. Gradski vije nik Jurica Horvat naveo je da je i sam stanar u zgradi, gdje su dimnjaci sanirani prije šest godina na zahtjev dimnja ara, a da bi sada dimnja ar ponovno izdao nalog za zatvaranje plina. Me imurje plin pak postupa odmah po nalogu dimnja ara u slu ajevima kada odzra ivanje nije ispravno i zatvara dovod plina u takvim zgradama. Andrej Gregorec, direktor Stanorada u ijoj nadležnosti se nalazi zgrada u kojoj je zatvoren dovod plina odgovorio je da se traži dugoro nije

rješenje kojima bi se o uvala ispravnost dimnjaka. Zgrade u kojima dolazi do problema s dimnjacima gra ene su s dimnjacima za grijanje na kruta goriva, a plin kao energent ima višu temperaturu izgaranja i brže troši dimnjake od krutih goriva. Dimnja ari tako er nisu dovoljno osposobljeni za davanje rješenja na koji na in sanirati dimnjake da budu u unkciji zra nika za grijanje na plin, pa su dimnjaci sanirani prije šest godina brzo potrošeni uslijed visokih temperatura izgaranja plina i trebaju ponovnu sanaciju, a sada se traži druga ija adekvatnija sanacija uz pomo rost rei cijevi koje e se umetnuti u dimnjake. Rješenje je na eno uz pomo drugih stru njaka, a ne dimnja ara. Oni do u izmjere stanje plinova i ako dimnjak nije ispravan nalože zatvaranje plina, a ne predlože rješenje za otklanjanje problema, kaže Andrej Gregorec. On zbog toga predlaže edukaciju dimnja ara kako

ZORAN Vidovi , zamjenik me imurskog župana zadužen za poljoprivredu i lovstv

Umjesto kukanja u poljoprivredi o ekujem inicijativu za rješenja Premda je na dužnosti tek nešto više od mjesec dana Zoran Vidovi , zamjenik me imurskog župana zadužen za poljoprivredu i lovstvo, spremno odgovara na upite o aktualnom stanju u poljoprivredi, o problemima te o planovima kojima e se poboljšati ne baš ruži asto stanje u me imurskoj poljoprivredi, kao i drugim problemima iz svog resora. • Poljoprivredni sektor mogao bi dati puno kad su u pitanju nova zapošljavanja, a uglavnom je zapostavljen i zapravo nudi uglavnom probleme. Što kanite poduzeti po tom pitanju kao dožupan zadužen za poljoprivredu? - Istina je. Me imurska županija je u posljednje vrijeme zapostavila poljoprivredu i ja osobno kao i stru ne službe imamo zada u što je mogu e više pomo i poljoprivrednicima i poljoprivredi za koju kažemo kako je važan segment me imurskog gospodarstva. Prvo što moramo u initi je isplatiti poticaje i potpore i druga dugovanja prema poljoprivrednicima. U prora unu za 2014. godinu moramo osigurati novce za ovu namjenu.

Službe su na raspolaganju

Mladen Babi , Laburisti

19. srpnja 2013.

*Problemi u poljoprivredi su ogromni, a poljoprivrednih izazova sve je manje, ponajviše jer nema ure enog tržišta ili pak to nih „pravila igre“. Kako poboljšati stvari?

- Poznati su mi ovi problemi i strašno mi je žao što je do njih došlo. Istina je da se ljude gotovo, pa nagovaralo na kredite za unapre enje poljoprivrede, a nitko, ali baš nitko nije razmišljao i govorio o otkupu i pla anju tih viškova proizvodnje. Gledajte, kredit je rizik za svakoga ne samo za poljoprivrednike i on je stvar svakog pojedinca i pojedinac ga treba vratiti. Druga je stvar što tržište ne unkcionira pak ljudi ne mogu prodati svoje proizvode ili ih prodaju, a ne dobiju novac. Pozivam sve koji imaju problema da potraže pomo stru nih službi. Tako er ih pozivam da po inju izra ivati projekte koje e kandidirati prema ondovima, do i do sredstava za nova ulaganja i prihvatiti se novih izazova. U mljekarstvu je to prerada mlijeka, koja traži ulaganja, ali se više novca dobije kada prodate sir, vrhnje ili drugu prera evinu nego sirovo mlijeko. REDEA i AKRA su agencije koje su poljoprivrednicima na raspolaganju, oni imaju programe, imaju ljude i zasigurno mogu i žele pomo i. Poljoprivrednicima poru ujem kako e sve stru ne službe Me imurske županije od sada biti na raspolaganju poljoprivrednicima i oni svakog trenutka mogu do i, pitati ili zatražiti pomo , savjet ili drugu uslugu koju mi možemo dati. Stajati doma u staji ili na zemlji i razmišljati kako ništa ne valja i ne ide ne e riješiti nikakve probleme. Vjerujem da poljoprivrednici imaju velike šanse, a ja

u ih podržavati i pomagati im, a to je spreman i sam župan. • Aktualni problem je i fiskalizacija. Od 1. srpnja 2013. za prodava e na hrvatskim pa tako i me imurskim tržnicama i sajmovima uvedena je fiskalizacija, to nije prodava i trebaju imati fiskalne blagajne. Je li po Vama ovakav na in kontrole prometa na tržnicama i sajmovima dobro rješenje? Fiskalizacija ima svoje dobre strane, me utim ovakva na tržnicama i sajmovima apsolutno je nepotrebna i slažem se s onima koji kažu da je postojalo više na ina za nadzor, odnosno uvo enja reda nad prodajom roba. Bez obzira radi li se o izravnim prodava ima ili malim trgovcima koji preprodaju robu fiskalizacija je nepotrebna. Moglo se uvesti paušalno pla anje ili neki drugi na in, ime bi zadovoljni bili i prodava i i država, dok ovo nema smisla. No, dok je takav zakon treba ga poštovati, a druga je stvar koliko e dugo držati i koliko e koristi državi donijeti. Sigurno više štete nego koristi, jer preprodava i prodaju ne iji poljoprivredni proizvod kojeg su kupili dogovorno bez prisile i ako nešto zarade to nije najve i grijeh. Kažem, reda treba biti, ali fiskalizacija nije na in da se on napravi. Slažem se da je šteta i zbog tradicije trgovanja “pogojanja” izme u prodava a i kupca. Osobno sam bio u Austriji i Poljskoj i vidio kako prodava i poljoprivrednih proizvoda imaju

Ulicom Kralja Tomislava, od Trga Republike do Kvaternikovog trga bicikle i dalje treba gurati

Biciklom se može voziti ve im dijelom akovca Gradska odluka o zabrani vožnje biciklom kroz centar akovca je ublažena. Biciklom prema novoj odluci možete u perivoj Zrinskih u vožnju as altiranim stazama i u pješa ku zonu u pokrajnje ulice, osim u dijelu ulice Kralja Tomislava u dužini od gradskog sata na Trgu

Republike do Trga Eugena Kvaternika. Taj zabranjeni dio za bicikle trebao bi ostati do daljnjega samo šetnica radi sigurnosti pješaka, posebno male djece i majki s kolicima, budu i da neke od biciklista još ne krasi dovoljna pješa ka kultura pa se ovime žele izbje i neželjeni prometni incidenti ili nepotrebna ozlje ivanja. Ako se nekome baš žuri, može trg zaobi i biciklom i s lijeve i s desne strne sporednim paralelnim ulicama, objasnio je ublaženo ograni enje vožnje biciklom kroz centar grada gradona elnik Stjepan Kova . (BMO)

Predsjednik gradskog vije a Šalamon prima gra ane etvrtkom Branko Šalamon, predsjednik Gradskog vije a akovca odredio je termin kada e u službenim prostorima u gradskoj upravi u akovcu primati gradske vije nike, gra ane i novinare. Primanja e imati svaki etvrtak od 12 do 15 sati. (BMO)

u Me imurju

ajavio smanjenje a i ravnateljima

bi bili osposobljeni i ponuditi potroša ima rješanja za otklanjanje nedostataka na neispravnim dimnjacima. U Stanoradu sada iznalaze rješenje kako dimnjake u zgradama s ošte enim dimnjacima na duži rok osposobiti u ispravne zra nike za grijanje uz pomo plinskih bojlera . Uz to Gregorec je upozorio da tzv. atmos erski dimnjaci izlaze iz upotrebe. (BMO)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7 dana

19. srpnja 2013.

Preminula ravnateljica me imurske Hitne Mirela Štefe

Nakon kratke i teške bolesti u 50. godine u srijedu 17. srpnja umrla je ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije mr.sc. Mirela Šte e, dr. med spec. - Tiho nas je napustila draga kolegica i prijateljica, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije mr. sc. Mirela Šte e, dr. med. spec. Pridružuju i se mnogima koji se ovih dana s pijetetom sje aju njezine osobe, želimo prije svega istaknuti njezin izvanredan doprinos razvoju i napretku hitne medicinske službe u RH. Doktorica Šte e uvijek je bila na usluzi onim najranjivijima – pacijentima, ije je živote i zdravlje svakodnevno spašavala. Reorganizacijom hitne medicinske službe uložila je svoj autoritet i veliko znanje u osnutak Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije, dok je u njegov razvoj ugradila svoj ugled, iskustvo i plemenite težnje. Na svemu tome velika joj hvala, stoji u in memoriam poruci Zavoda za hitnu medicinu RH

povodom smrti ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije Mirele Šte e koja je umrla u srijedu 17. srpnja od posljedica kratke i teške bolesti. Kratka službena biografija ni izbliza ne može prikazati sve one pozitivne stvari koje je mr. sc. Mirela Šte e, dr. med spec. u inila za pacijente, Županijski zavod i hitnu medicinsku službu u cjelini. Doktorica Šte e ro ena je 13. studenog 1963. u Zagrebu. Nakon završene osnovne i srednje škole u Zagrebu, upisuje Medicinski akultet Sveu ilišta u Zagrebu. Na istom

akultetu je i magistrirala te se potom zaposlila u Hitnoj pomo i Garešnica, a zatim u akove koj Hitnoj pomo i. Strast prema košarci iz mla e dobi kada je bila u državnoj košarkaškoj selekciji, u zrelim godinama pokazivala je zbrinjavanjem sportaša kao sportski lije nik. Ipak, ljubav prema hitnoj medicini je prevagnula te je mr. sc. Mirela Šte e, dr. med. spec. od osnivanja Hrvatskog lije ni kog zbora Hrvatskog društva za hitnu medicinu bila lan Upravnog odbora u dva mandata i, kona no, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije, Hrvatski zavod za hitnu medicinu uputio je cijelom kolektivu Zavoda za hitnu medicinu Me imurske županije iskrenu su ut, stoji završno u tužnoj poruci Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Sahrana mr. sc. Mirele Šte e, dr. med. spec. održat e se u petak, 19. srpnja 2013., u 12:30 sati na zagreba kom groblju Mirogoj.

vo, govori o aktualnostima, problemima i budu nosti me imurske poljoprivrede - Želim zdravu, vrstu i ekonomi nu poljoprivredu, jer za to imamo resurse, kapacitete i znanje, poru uje Zoran Vidovi , zamjenik me imurskog župana

ogromne prednosti i pogodnosti u prodaji robe, bez obzira bili proizvo a i ili preprodava i, jer državama j eu interesu da poljoprivrednici svoje viškove što bolje prodaju, a potroša i su oni koji e ocijeniti kod koga e kupiti.

Orešec treba biti državno lovište • U Vašoj nadležnosti su i lovci, odnosno lovno gospodarenje. Kakva je situacija prema Vašim saznanjima u me imurskom lovstvu i kako kanite riješiti spor odnosno “slu aj Orešec”, to nije Oreško polje oko kojeg se lome koplja i drš u lokalne vlasti? Koliko znam i kojim in ormacijama raspolažem, a one nisu velike jer sam dožupan tek mjesec i pol dana i nisam sve konce polovio, mogu re i da je stanje u lovcu dobro, što ne zna i da može biti i bolje. Kada kažem dobro, prvenstveno mislim na zašti enost divlja i, o uvanje prirode, na zdravlje divlja i te korektne odnose me u lova kim društvima i lovcima. Smatram kako Lova ki savez Me imurske županije radi jako dobro jer je po svim pokazateljima me u najboljima u državi. Ono na emu treba poraditi to je ja anje lovnog

turizma i u to se želim osobno uklju iti kao i županijski Odbor za poljoprivredu, turizam i lovno gospodarstvo. Trenutno najve i problem je vezan uz lovište Orešec oko kojega se lome koplja, dižu strasti, a ništa se ne rješava. Obzirom i glede na položaj i mjesto gdje se lovište nalazi, kao i na pretenzije dviju županija i lova kih društava, moje mišljenje je da Orešec postane državno lovište barem do 2015. godine, kada e se mijenjati Zakon o lovstvu i Zakon o gospodarenju lovištima. Svjestan sam da e mi pojedinci na ovome zamjeriti ali trenutno drugo rješenje ne vidim. Dizanje tenzija nikome ne koristi, i pozivam sve zainteresirane da razgovaraju i pri ekaju izmjene zakona, kada e imati priliku re i svoje želje i tražiti svoja prava. Poljoprivrednim proizvo a ima poru ujem kako želim zdravu, vrstu i ekonomi nu poljoprivredu, jer za to postoje resursi, kapaciteti i znanje, potrebna je samo konsolidacija i volja svih imbenika, od poljodjelaca, preko prera iva a i trgovaca do politi ara. • Me imurski vinogradari su primjer uspješnosti i oni imaju svoje Urbanovo na

kojem predstavljaju svoja najbolja vina. Vo ari su odmah do njih i oni imaju Vo arski sajam u Donjem Kraljevcu na kojemu izlažu svoje proizvode. Krumpiraši imaju Festival krumpira u Belici gdje okupe kupce i prera iva e. Sto ari i farmeri imali su nekada davno, nadaleko poznati akove ki sajam srijedom, a kasnije i Izložbu stoke na MESAP-u u Nedeliš u. Na žalost svih nas, svoje mjesto na MESAP-u su izgubili, prvenstveno zbog nerazumijevanja Me imurske županije i drugih u pokrivanju dijela troškova sudjelovanja na izložbi. Što kanite u initi da me imurske krave i goveda, koja su po mnogima me u najljepšima ne samo u državi nego i regiji ponovno budu na MESAP-u? - Potpuno se slažem s vama i obe ajem da u krave ponovno vratiti na MESAP, nešto teže na akove ki sajam, no poru ujem da to ne smije biti samo moja želja nego to trebaju htjeti sto ari i armeri. Prava je šteta da grla o kojima se piše i govori u cijeloj državi ne budu predstavljena javnosti. Ako su problem novci, a o ito jesu, to emo zajedni ki riješiti i ve sada pozivam vlasnike krava i druge stoke da se jave i da po nemo s pripremama kako bi “ljepotice i ljepotani” na MESAPU osvanuli u najljepšem sjaju. Nije izložba stoke samo izložba da se vidi stoka,nego i da se drugi, poglavito mladi zainteresiraju za sto arstvo koje ima cijenu u Europskoj uniji iji smo sada lanovi. Vinogradari i vo ari naš su ponos, naša budu nost i njima emo dati svaku mogu u potporu i mjesto da i dalje bude to što jesu, najbolji u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. (Stjepan Mesari )

NOVA PROZIVKA HDZ-a gradona elnika akovca zbog poništenja izbora predsjednika Vije a gradskog kotara zapad, ali:

Ministarstvo uprave dalo za pravo Kova u da odlu uje o zakonitosti izbora za mjesnu samoupravu Darko Horvat, predsjednik Županijske organizacije HDZ-a priop enjem za medije oglasio se u srijedu ponovno vezano uz poništenje izbora Ivice Kirina za predsjednika Vije a gradskog kotara zapad akovec, nakon što su o poništenju odluke zatražili od Ministarstva uprave zahtjev za ocjenu zakonitosti s prijedlogom da se ta odluka poništi ili obustavi od primjene. Ministarstvo uprave poslalo je svoj odgovor njima 27. lipnja u kojem me u ostalim stoji da je potrebno je navesti iz kojih razloga je u predmetnom slu aju gradona elnik donio spornu odluku, tj. na osnovu ega je ocijenjeno da je potrebno poništiti izbor predsjednika Vije a gradskog kotara zapad, te da “navedeno zahtijevaju razlozi pravne sigurnosti.“ Me utim, gradona elnik akovca Stjepan Kova medijima je u etvrtak dostavio novije o itovanje od Ministarstva uprave od 8. srpnja, koje je stiglo u akovec u utorak 16. srpnja, a isto je upu eno i Ivicu Kirinu iz HDZ-a (nije nam posve jasno jesu li možda g.o. ili nešto sli no omeli komunikaciju u HDZ-u, pa nisu imali noviji dopis Ministarstva) u kojem se da je poduga ko o itovanje koje se ipak može svesti na jednu re enicu koja glasi: „S obzirom da pitanja vezana uz mjesnu samoupravu spadaju u

samoupravni djelokrug jedinica lokalne samouprave, te da gradona elnik obavlja nadzor nad zakonitoš u rada tijela mjesnog odbora, Ministarstvo uprave nije ovlašteno procjenjivati opravdanost i osnovanost 2. to ke Dnevnog reda Konstituiraju e sjednice“. To zna i da je gradona elnik Stjepan Kova imao pravo djelovati kad je u pitanju poništenje izbora Ivice Kirina i donijeti pravosnažnu odluku. Drugo je pitanje politi ki sav HDZ-a o predmetnom slu aju koji jest takav kakav je, tj. da je po njima gradona elnik Kova na najgrublji i flagrantan na in povrijedio osnovno na elo demokratske prakse – pravo na izbor. Iako je sasvim jasno da je gradona elnik Kova u stilu diktatorskih apsolutista dokinuo u konkretnom slu aju pravo na demokratski izbor, nadamo se da takvo postupanje ne e postati praksom i na inom njegova budu ega rada. U tom smislu apeliramo i na nadležno ministarstvo da što hitnije poništi gradona elnikovu odluku i time u cilju pravne sigurnosti ormalno utvrdi kako samovolja i argument sile nije demokratski standard za kojega su gra anke i gra ani Grada akovca dali svoj glas na nedavno provedenim izborima, stoji završno u priop enju HDZ-a koje je medijima uputio Darko Horvat. (BMO)

Gospodarstvo

UKRATKO iz gospodarstva

U ateksu svi na minimalcu uklju uju i direktora Saboli a Sindikat i Uprava ateksa dogovorno su odlu ili da svi zaposleni uklju uju i direktora Davora Saboli a do daljnjega budu „na minimalcu“, odnosno dobivati e nešto manje od 3.000 kn bruto, tj. nešto ispod 2.400 kn neto. Nedostatak poslova i ukupnog prometa tvrtke kulminirao je po etkom ove godine, nakon što je prošla 2012. godina bila najteža od svih i ostvarenim minusom od gotovo 10 milijuna kuna. Ve ranije tvrtka je krenula sa štednjama, pa su smanjeni troškovi za prijevoz radnika na pola, kao dnevnice za službena putovanja, dok se ponedjeljkom nije radilo. Sve u cilju da se ne otpuštaju ljudi. ateks ima trenuta no zaposlenih oko 370 radnika. Spas bi kako poru uje direktor Saboli trebale donijeti raspisani natje aji za javne nabave, a kao što smo pisali u ne-

Od 1. srpnja nova obveza pri prodaji nekretnina koliko navrata i oni donose dosta problema zbog kojih se na na in koji su raspisani, odnosno krajnje ishode ateks i javno požalio. Trenuta no je nekoliko natje aja u završnoj fazi i akove ka tekstilna tvrtka o ekuje da kona no dobije neke ve e poslove koji e biti realizirani u nekoliko narednih godina, kako bi se osigurala zaposlenost i prihodi.

pšenice obavlja se na ra une u roku odmah. Me imurske poljoprivrednike takva objašnjena ne zadovoljavaju previše, posebice zbog informacije da se u Sloveniji otkupljuje pšenice gotovo 1,5 kn po kilogram, pa se razgovora me u me imurskim ratarima i o izravnom izvozu pšenice u slovenske mlinove. Me utim, kako su u pitanju ipak koli ine koje nisu ve e od petnaestak tona, vrlo vjerojatno se tako nešto ipak ne e doga ati u ve em obimu.

akom se zadužuje s tri dugoro na kredita akom se planira zadužiti s tri dugoro na kredita na rok otplate od etiri godine. Za prvi kredit u iznosu od 900.000 kuna za nabavu 2 kamiona podiza a planirana je vrijednost troškova kredita uz naknade i kamatu u iznosu od 150.000 kuna. Za drugi kredit u iznosu od 1.500.000 kuna za nabavu

Što donosi en

Veliki me imurski ratari nezadovoljni otkupnom cijenom pšenice Stjepan Jurinec, jedan od najve ih me imurskih ratara i poljoprivrednika, javno je u medijima izrazio nezadovoljstvo otkupnom cijenom pšenice od 1,05 kn po kilogramu. Smatra da je u pitanju sramotna ponuda, a ne partnerski odnos izme u proizvo a a i naših otkupljiva a. Navodi da troškovi proizvodnje ne mogu biti niži od 1,3 kn po kilogramu, tako da ponu ena cijena ne može pokriti niti osnovne troškove. S druge strane otkupljiva i kažu da su zadovoljni s otkupom koji je krenuo normalno, a za cijenu isti u da je tržišno jedina mogu a s obzirom na kretanje brašna na tržištu, posebice onog koje je jeftinijeg koje dolazi na tržište iz isto ne Europe. Tako er se isti e da je kvaliteta naše pšenice što se ti e sadržaja glutena i proteina ispod zacrtane kvalitete premium i standard, tako da mlinari zbog toga teže postižu željene efekte. I ono što je najvažnije što isti u otkupljiva i, isplata otkupljene

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamiona navlaka a planirana je vrijednost troškova kredita u iznosu od 250.000 kuna. Tre i kredit u iznosu od 800.000 kuna za izgradnju kamenoklesarske radione i rekonstrukciju male upravne zgrade u iznosu od 130.000 kuna. Gradsko vije e akovca dalo je suglasnost na kreditno zaduženje akomu. (BMO)

Certifikat je zakonska obveza prodavatelja ukoliko nekretnina koju prodaje ima korisnu površinu ve u od 50 kvadrata. Izdavanje certifikata za pojedini stan financira vlasnik. Rok važenja certifikata je 10 godina Svaki stambena zgrada (stan ili ku a) odnosno poslovni prostor koji se prodaje od 1. srpnja treba imati posebnu oznaku energetske u inkovitosti-tzv. energetski certi ikat. Svatko tko želi prodati svoju nekretninu morat e potencijalnom kupcu dati na uvid energetski certi ikat. To je dokument koji sadržava informacije o energetskim svojstvima zgrade, stana ili ku e, a kupcima omogu uje usporedbu nekretnina prema njihovim svojstvima i uštedama. Certi ikat je zakonska obveza prodavatelja ukoliko nekretnina koju prodaje ima korisnu površinu ve u od 50 kvadrata. Izdavanje certi ikata za pojedini stan inancira sam vlasnik. Rok važenja certi ikata je 10 godina. Iako to u ovom trenutku nije zakonska obaveza, energetski certi ikat može se izraditi i za cijelu zgradu, a to može biti inancirano iz sredstava pri uve. Za to je potrebna ve inska odluka suvlasnika i dovoljno sredstava na ra unu pri uve, a na zgradi

ne postoji potreba za nužnim zahvatima. Na listu sposobnih izvoditelja Podružnice gradskog stambenog uvrštene su tvrtke za pregled i izradu certi ikata koje su zadovoljile uvjete. Popis se može prona i i na stranicama Hrvatske udruge energetskih certi ikatora. Prostori koji se iznajmljuju, još uvijek ne trebaju kao uvjet imati energetski certi ikat. Njihova obveza je odgo ena do 2016. Energetsko certi iciranje je sastavni dio strategije pove anja energetske u inkovitosti u zgradarstvu u skladu s EU direktivama na koje se RH obvezala a kojima do 2020.godine treba smanjiti potrošnju energije i emisiju CO2 za 20% a proizvodnju energije iz obnovljivih izvora pove ati za 20%. Energija iz standardnih izvora (plin, struja, nafta ) je danas skupa i bit e još skuplja, na njenu cijenu i dostupnost utje u politi ka previranja i interesni lobiji , a zbog postignutog standarda kakav imamo i želimo zadržati treba nam

Zgrada

prema Direktivi 2002/91/EC

Vrsta zgrade K.þ. k.o. Adresa Mjesto Vlasnik / investitor Izvoÿaþ Godina izgradnje

ýAKOVEC

kWh/(m2a)

Cijena za stan od 60 kvadrata u novijoj zgradi košta oko 2200 kuna + PDV, a za stanove u starijim zgradama nešto više, što ovisi o dokumentaciji i energetskom pregledu. Cijena za noviju ku u do 250 kvadrata je oko 3.000 kuna + PDV , odnosno za starije ku e i više, što tako er ovisi o dokumentaciji i složenosti energetskog pregleda. Najnovije zgrade i obiteljske ku e koje su dobile uporabnu dozvolu poslije 2010 ve posjeduju certi ikat i on važi 10 godina i , ako je izdan za cijelu zgra du, vrijedi i za svaki pojedini stan u toj zgradi. Certi ikat se može dobiti i za ku e bez fasade, ali naravno da e ocjena biti lošija a energetski se razred može i popraviti kad se izvede dobra toplinska fasada, zamijene prozori ili napravi adaptacija zbog koje se smanjuje potrošnja energije za grijanje i hla enje. Od 1. sije nja 2016. certi ikat e morati imati i sve zgrade, stanovi, uredi i sli no koji se daju u leasing ili najam. Objekti manji od 50 kvadrata, isti ne e trebati.

Izraþun

≤ 15

A+ A B C D E F G

≤ 25 ≤ 50

≤ 100 ≤ 150 ≤ 200 ≤ 250 > 250

Podaci o zgradi AK [m2] Ve [m3] f0 [m-1] H'tr,adj [W/(m2K)]

250,84 783,87 0,70 0,38

Iskustva susjednih zemalja Treba napomenuti da je to u EU ve niz godina uobi ajena praksa-uz fotogra iju i tlocrt ku e u agencijama za prodaju nekretnina, nalazi se i gra i ki prikaz njenog energetskog razreda. Razlika je samo u broju razreda i kriterijima-svakoj zemlji je ostavljeno da sama donese nacionalne standarde o tome. Nama susjedne zemlje pripremaju se tako er za certi iciranje a aktivnosti u Sloveniji su u vrlo sli noj fazi kao kod nas. Po etkom ove godine kod prodaje nekretnina u Sloveniji tako er je potrebno pribaviti Energetsku iskaznicu zgrade što je ekvivalent našem certi ikatu. Me utim, za sad certi ikat nije uvjet prilikom prodaje, no zato Slovenija pla a penale Europskoj uniji jer nije primijenila direktivu koja na to obvezuje sve zemlje lanice. U Austriji pak primjerice, cijene nisu propisane, ve ih izravno dogovaraju vlasnik i certi ikator.

Certifikat nije uvjet za ovjeru kupoprodajnog ugovora, ali…

Cijena od 2.000 kn na više

postojeüa

2011.

sve više energije. Energije za grijanje, hla enje, pripremu tople vode, rasvjetu, ku anske aparate......

Ve ina zgrada u akovcu gra enih prije 20-30 godina i ranije svrstava se u E i D razred, a novije zgrade u C ili B, iako i unutar vrijednosti pojedinih razreda mogu biti vrlo velike razlike u samoj ocjeni. Najbolji A i A+ razredi mogu se ostvariti samo izuzetno na najnovijim zgradama i to samo ako se ve tako i projektiraju.

nova

STAMBENA ZGRADA

Q''H,nd,ref

Energetski certifikat za stambene zgrade

Po evši od 1. srpnja obvezni sastavni dio svakog kupoprodajnog ugovora je Certi ikat o energetskoj u inkovitosti. No, da bi se prodava e stana moglo kazniti, mora ih netko prijaviti. Naime, certi ikat nije uvjet za ovjeru kupoprodajnog ugovora kod javnog bilježnika ni za upis nekretnine u zemljišnu knjigu. To zna i da, ako ni kupcu ne smeta što nekretnina koju kupuje nema certi ikata, oni kupoprodaju mogu obaviti i bez njega. Prijavi li netko prodava a bez certi ikata, prijeti mu kazna od 10.000 kuna za izi ke, a 20.000 do 100.000 kuna za pravne osobe. Energetski certi ikat za zgrade, sli an je onima na bijeloj tehnici i ima osam razreda prema potrošnji energije za grijanje po m2 korisne površine - od razreda A+ do razreda G. Prema tom razredu, mo i e se

vjerojatno korigirati cijene nekretnina jer uz lokaciju, izgled i opremljenost zgrade, jako bitan faktor e biti kako je zgrada ocijenjena. Dakle najlošije su one s kategorijom G, a najbolje s kategorijom A+. Ve ina zgrada gra enih prije 20-30 godina i ranije svrstava se u E i D razred, a novije zgrade u C ili B, iako i unutar vrijednosti pojedinih razreda mogu biti vrlo velike razlike u samoj ocjeni. Najbolji A i A+ razredi mogu se ostvariti samo izuzetno na najnovijim zgradama i to samo ako se ve tako i projektiraju. Gra anima koji sad prodaju nekretnine, a nemaju certi ikat, savjetuje se da s kupcem potpišu predugovor, i zatim zatraže dobivanje energetskog certi ikata, pa tek onda kad ga dobiju naprave ugovor o kupoprodaji. Svaki vlasnik ne kretnine, prije prodaje mora osigurati certi ikat, a predvi ena kazna za gra ane koji prodaju nekretninu bez certi ikata je ak 10.000 Energetski certi ikat smiju izdati samo tvrtke i osobe koje je ministarstvo graditeljstva za to ovlastilo.

19. srpnja 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nergetski certifikat? Što kažu prodava i nekretnina? Energetsko certificiranje zgrada

Ho e li i kako energetski certifikat utjecati na prodaju nekretnina, pitali smo neke od važnih igra a na tom podru ju.

- pitanja i odgovori, injenice i zablude Iako je energetsko certificiranje zgrada u Hrvatskoj uvedeno još 2010. godine, tek prvih dana mjeseca srpnja nastala je prava panika na tržištu nekretnina, jer je s danom stupanja u EU propisana je obaveza certificiranja svih zgrada i samostalnih uporabnih cjelina (stanova, poslovnih prostora) koji se prodaju na tržištu. S obzirom na niz nepoznanica, nerazumijevanje i zablude koje susre emo u praksi, vezano ne samo za certificiranje nego op enito na ono što zovemo popularno “energetska u inkovitost“, pokušat u odgovoriti na neka naj eš a pitanja. • Što je to uop e energetski certifikat i što on zapravo predstavlja? Energetski certifikat je dokument koji, prema važe em propisu, predo uje energetska svojstva zgrade u smislu godišnje potrošnje energije za grijanje po m2 grijane površine u usporedbi sa propisanim standardnim vrijednostima. Zgrada , poslovni prostor ili stan dobiva svojevrsnu „ocjenu“ odnosno svrstava se u jedan od 8 energetskih razreda. Na iznos prora una u certifikatu najviše utje e oblik same zgrade odnosno razvedenost grijane ovojnice (ne samo asade nego svih elemenata koji razdvajaju grijani i negrijani i grijani i vanjski prostor) prema obujmu grijanog zraka, sastav slojeva zidova i stropova te veli ina i kvaliteta ostakljenja. • Za koje je zgrade i kada potreban energetski certifikat ? Ve od 2010 g obaveza je za sve nove zgrade i one u rekonstrukciji za dobivanje uporabne dozvole. Sada je obaveza propisana i za sve koje se prodaju na tržištu da bi budu i kupci imali relevantnu in ormaciju kakva je nekretnina u pogledu o ekivanih režijskih troškova za energente i gdje su mogu a i kakva poboljšanja. Do kraja ove godine certifikat moraju imati i sve javne zgrade (škole, vrti i, upravne zgrade, pošte, banke, trgovine, bolnice i sl) korisne površine ve e od 500 m2 i moraju ga javno izložiti na ulazu. • Gdje mogu naru iti certifikat? Certifikate izdaju posebno educirane i ovlaštene osobe tehni kih struka iji je popis na web stranicama Ministarstva graditeljstva.U tom popisu nažalost nema podataka za kontakt. Popis ovlaštenih osoba na podru ju naše Županije dostavili smo uredima za izdavanje do-

zvola na našem podru ju pa se i tamo može dobiti in ormacija. Koja je cijena izrade certifikata? Ministarstvo je propisalo ne samo postupak i sadržaj posla nego i cijene. Ona ovisi o veli ini i složenosti zgrade i - što je posebno bitno-o kvaliteti i detaljnosti dostupne tehni ke dokumentacije. Ako podataka nema ili postoji odstupanje u izvedbi, potrebna su dodatna mjerenja ili ispitivanja i to e poskupiti postupak. Iako e certificiranje biti trošak za vlasnika, za budu eg korisnika to može biti samo dobitak- naro ito za kupce stanova. Mala je šansa da se loša energetska rješenja sakriju ispod lijepe asade. Energetski razred kao jedna nedvosmislena i jasna ocjena koju e zgrada dobiti imat e zbog toga veliku važnost. • Ne e li onda biti zloupotreba na tržištu i „namještanja“rezultata? Nadležno ministarstvo posebno e kontrolirati one zgrade koje dobivaju najviše, A i A+, ocjene. Budu i da su one konkurentnije na tržištu , postoji teoretska mogu nosti od zloupotrebe certificiranja ili površne interpretacije rezultata prora una. No nadamo se da e ovlaštene osobe dobro raditi svoj posao jer e se provoditi stalna kontrola rada svih certifikatora. Certifikat nije nešto što se „naru uje po željama“ nego je stvarni i realni prikaz stanja. Zahtjeva se to nost, istinitost i nepristranost u obavljanju certificiranja. • Postoji li razlika u izdavanju certifikata za nove zgrade i za stare, postoje e zgrade koje se prodaju? Za nove zgrade koje još nemaju uporabnu dozvolu, izdaje se samo certifikat prema glavnom projektu. Za postoje e zgrade, dakle i za one koje se sada prodaju-najprije se obavlja detaljan energetski pregled. U samom pregledu vrši se analiza ovojnice i svih sustava potrošnje energenata-dakle plina, vode i struje u zgradi te se predlažu mogu a poboljšanja i ra unaju mogu e uštede koje su ekonomski najisplativije. Završni in je izrada certifikata koji se zajedno s izvještajem o energetskom pregledu, dostavlja naru iocu a kopija u nadležno ministarstvo koje vodi registar. • Planiram prodati ku u preko agencije za promet nekretnina ili putem oglasa u Me imurskim novinama. Trebam li prije ishoditi certifikat o energetskom razredu?

Nikola Toplek, Nekretnine Arges, akovec Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl.ing.arh., projektant i ovlašteni energetski certifikator za jednostavne i složene sustave, dopredsjednica Hrvatske udruge energetskih cer katora (HUEC) zaposlena kao projektant u „Princon“d.o.o. akovec, M. Krleže 44. Propis je, nažalost, jasan-budu em kupcu mora se predo iti certifikat o energetskim svojstvima zgrade, bez toga nema oglašavanja prodaje i postoje propisane kazne. To nije zapreka za ovjeru ugovora, ali kupac može podnijeti prijavu Državnom inspektoratu ukoliko mu nije predo en certifikat - takvo je tuma enje nadležnog Ministarstva. • Ku a nam je svrstana u C razred. Kako je to mogu e? Gradili smo po projektu, stavili dosta izolacije, skupu stolariju i malo smo razo arani. O ekivali smo barem B razred. Ve ina ku a koje su u gradnji upravo je razreda C. To je približno sadašnji propisani minimalni standard. To ne zna i da je takva ku a automatski loša. Razred D i niže od toga traži ve odre ena poboljšanja –naravno ukoliko je i ina e takvo stanje zgrade da je „zrela“ za sanaciju nekih dijelova. Nerealna su o ekivanja da je lako posti i razred B a još teže razred A. Troškovi gradnje s mogu im uštedama na energiji moraju biti uravnoteženi. • Postoji li onda uop e mogu nost izgradnje zgrada u A i A+ razredu? Ovi razredi su za nas još uvijek zgrade “budu nosti” i mora postojati potpuno druga iji pristup projektiranju i gradnji. Tradicionalnom gradnjom gotovo ga je nemogu e posti i osim uz posebna tehni ka rješenja za grijanje i ventilaciju (npr.rekuperacija topline). Zbog na ina prora una kako je on danas propisan, to se može ostvariti na ve im, višekatnim objektima kompaktnog oblika. Za obiteljske ku e bi troškovi bili nerazumno visoki. Višestambene zgrade A razreda su ipak ve tu i u našem okruženju -u Varaždinu su stanovi nedavno useljeni a prva takva u akovcu je u gradnji.

- Iako se uju pri e da je energetski certifikat, odnosno obveza prilaganja energetskog certifikata kupoprodajnom ugovoru kod prometa nekretninom još jedan parafiskalni namet gra anstvu, možda i nije sve tako crno. Uporabnu dozvolu, iako nije predmet, moramo spomenuti jer je energetski certifikat zapravo dodatak istoj. Kako? Uporabna dozvola potvr uje da su svi materijalu ugra eni u objekt atestirani te da je gradnja izvršena u skladu sa projektom. Energetski certifikat je korak više po pitanju kvalitete gradnje. Kupnja nekretnine je naj eš e odluka za cijeli život. Svojedobno se dosta pisalo o novogradnjama koje se raspadaju nakon godinu - dvije ili ak i odmah nakon useljenja. Jednom kad potrošite cijelu ušte evinu ili se zadužite na rok od 30 godina da biste kona no uselili u svoju nekretninu, ne želite da se Vam to dogodi. S obzirom na cijene nekretnina, odnosno iznos koji je potrebno izdvojiti da bi se postalo vlasnikom neke, kupci i trebaju zahtijevati da im se predo i dokumentacija, u koju spada i energetski certifikat, a koja e dokazati da je ono što im je prezentirano i potvr eno vjerodostojnim dokumentom. Isto se odnosi i na nekretnine starijeg datuma gradnje. Teško je potencijalnim novim vlasnicima „od oka“ procijeniti energetsku u inkovitost. Nedostaci se naj eš e vide tek naknadno. Dio vlasnika je u svoje nekretnine davao puno više nego možda neki drugi. Sa podjelom nekretnina po energetskim razredima to bi se im kona no moglo i isplatiti. U trenutku kad se odlu ite na prodaju svoje nekretnine, ona ve po ostalim važe im zakonskim direktivama mora biti legalna. Isto tako je potrebno izvaditi dokumentaciju kojom dokazujete vlasništvo

nad predmetom prodaje. Pokretanje postupka prodaje nekretnine je trošak samo po sebi. Energetski certifikat, s obzirom na rok izrade koji iznosi nekoliko dana, i cijenu koja nije previsoka prodavateljima ne bi trebao predstavljati veliku prepreku. Nekretnina se ionako ne prodaje preko no i. Tehni ki gledano, pribavljanje energetskog certifikata nije uvjet za ovjeru kupoprodajnog ugovora kod javnog bilježnika ni za upis nekretnine u zemljišnu knjigu. Zna i kupoprodaja je mogu a bez energetskog certifikata. Što je dobro za kupoprodaje koje su bile u postupku u trenutku stupanja Zakona na snagu. Ali takvim na inom se s jedne strane, ta obveza prebacuje za budu nost za novog vlasnika, a s druge strane prodavatelj riskira se nemalu nov anu kaznu. Generalno, na prodaju nekretnina puno više utje e slaba kupovna mo , teža dostupnost stambenih kredita , još uvijek previsoke cijene te esta nelegalnost nego obveza energetskog certificiranja. Ljudi, po prirodi, imaju strah od novog i nepoznatog. Vjerojatno je tako i sa tom temom. Ve kroz nekoliko mjeseci e se stvari posložiti i možda kona no u kombinaciji sa postupkom legalizacije koja je u tijeku donijeti reda na tržište, a kupci ne e kupovati „ma ka u vre i“.

Marko Horvat, Nekretnine Maras akovec Prodavatelji ne mogu naravno biti zadovoljni što to moraju ishoditi jer kao što sam ve rekao to poskupljuje troškove vezano uz kupoprodaju, mi smo do sada imali jednu kupoprodaju i nije bilo problema, kupac je to tražio a prodavatelj ishodio na svoj trošak naravno. Zakon za certifikat je na snazi od 01.07.13., za neke dublje analize da li utje e na prodaju nekretnina je prerano govoriti, treba po ekati! Bilježnici ako sklapaju Ugovor dužni su upozoriti vlasnika, a kod ovjere potpisa ne traže certifikat, gruntovnica isto ne traži certifikat,

Banke su ve i prije tražile kompletnu dokumentaciju vezanu uz nekretninu tako da e vjerojatno tražiti i certifikat za isho enje kredita, one ak nude povoljnije kamate na takozvane zelene kredite što zna i ve i energetski razred-povoljniji kredit, Agencije su samo dužne upozoriti Vlasnika, zna i sve se svodi na to da li kupac od vlasnika traži na uvid certifikat ili ne, da ne zaboravimo spomenuti da vrijedi 10 godina!

Dušanka Novak, MN Nekretnine, akovec Najve i problem su dodatni financijski troškovi,kojeg prodavatelji moraju izdvojiti,a koji iznosi od 1500-5500kn, (ovisi o god.izgradnje i veli ini nekretnine). S obzirom da ionako lošija prodaja,sad e još više usporiti prodaju nekretnina. Npr. nekretnine koje su pronašle kupca u maju ili lipnju ove godine,ali zbog na ina pla anja putem kredita koji je tek odobren u srpnju kad je stupio na snagu zakon o energetskoj certifikaciji,upitno je tko e platiti certifikat i da li emo tu nekretninu na kraju i uspjeti prodati. Zakonodavac je propisao da je prodavatelj (što je logi no)dužan predo iti energetski certifikat,ali prodavatelji smatraju da je ionako niska cijena njihovih nekretnina sad još niža,pa ne žele dodatne troškove.Smatram da e trebati minimalno 1-2god.da ljudi shvate da smo dio EU,te da prije same prodaje trebaju agenciji predo iti energetski certifikat njihove nekretnine. Ja sam osobno kupovala nekretninu u Austriji u 3mj.2013. god.i agencija mi je prije sklapanja ugovora predala energetski certifikat,bez koje se ne može upisati vlasništvo u zemljišnim knjigama.Smatram da je javnost slabo in ormirana o toj novini,kao i o posljedicama ne izdavanja certifikata od strane prodavatelja. Mnogi e odustati od prodaje ili sa ekati da se pojavi kupac da zakapari nekretninu,tek onda stupi u izradu certifikata.Problem je i u tome što se necertificirane nekretnine ne e smjeti oglašavati putem javnih medija.

Kroz Međimurje

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CRNA KRONIKA POLICIJSKA OPHODNJA PP AKOVEC u gluho dobar no i s nedjelje na ponedjeljak uhvatila kradljivca za kojeg je utvr eno da je njihov kolega U no i sa nedjelje na ponedjeljak policijski su službenici u izvršenju kaznenog djela kra e uhvatili svog kolegu iz Policijske postaje akovec. Kako smo doznali, rije je o 42. godišnjem T.S., krim operativcu PP akovec, koji je ina e iz Savske Vesi. U pitanju je školovani policijski službenik, koji je završio policijsku srednju školu i ima višu stru nu spremu da može raditi kao krim operativac. Ekspresnom odlukom na elnika udaljen je iz službe i vrlo vjerojatno e dobiti otkaz, što i nije udno s obzirom da je ovim kriminalnim inom nanio sramotu i teško naštetio ugledu me imurske policije. - U ponedjeljak, 15. srpnja u 1.25 sati u ulici Josipa Bedekovi a u Šenkovcu policijski službenici uo ili su provaljena ulazna vrata ugostiteljskog objekta, a potom i nepoznatu osobu koja se udaljavala iz tog prostora i pokušala pobje i, ali je u tome sprije ena. Dovršenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da se radi o 42-godišnjem policijskom službeniku Policijske postaje akovec za kojeg se sumnja da je provalio u ugostiteljski objekt i ukrao novac i cigarete, te vlasnika oštetio za nekoliko stotina kuna.Protiv njega e se Op inskom državnom odvjetniku u akovcu podnijeti kaznena prijava radi kaznenog djela teške kra e. Rješenjem na elnika Policijske uprave

Krim operativac PU me imurske uhi en za vrijeme kra e kafi a u Šenkovcu

me imurske on je udaljen iz službe i protiv njega e se pokrenuti disciplinski postupak radi sumnje da je po inio težu povredu službene dužnosti nedoli nim ponašanjem izvan službe koje šteti ugledu policije, stoji u izvješ u PU me imurske odaslano medijima. Prema dostupnim informacijama, no na patrola PP akovec, prolaskom kraj lokala u Šenkovcu ugledala je muškarca s vre icom u ruci, koji je po eo bježati. Oba službenika odmah su krenuli u potjeru i silom zaustavili lopova u bijegu. Iznena enje nije bilo malo, kad su shvatili da „imaju u rukama“, kolegu krim operativca koji je izme u ostaloga zadužen da rješava slu ajeve kra a i drugoga u njihovoj policijskoj postaji.

Upropaštena dugogodišnja policijska karijera zbog sitne kra e?

Ugostiteljski objekt u Šenkovcu u koji je provalio krim policajac kojeg su uhvatile kolege nakon što je izašao iz njega s „plijenom“ (novac i cigarete) vrijednim par sto kuna

ija su to djeca krala iz osobnih vozila pri Dravi kod Gornjeg Hraš ana?

79. godišnja baka smrtno stradala na zebri dok je išla po kruh u Maloj Subotici U jutarnjim satima u 7.43 sati u srijedu na raskrš u ulica Bra e Radi a i Stepin eve u Maloj Subotici (raskrš e prema Belici), dogodila se teška prometna nesre a u kojoj je voza ica osobnog automobila naletjela na pješa kom prijelazu na pješakinju ro enu 1934. godine iz Male Subotice. Pješakinja je s teškim tjelesnim ozljedama preba ena u Županijsku bolnicu akovec, od kojih je na žalost isti dan u 10.20 sati preminula. Kako doznajemo, nesretna baka, gotovo je svakodnevno išla po kruh u obližnju pekaru. Ovaj put je uobi ajeni jutarnji odlazak u kupnju, nažalost bio smrtonosno koban na pješa kom prijelazu-zebri koju voza i po esto na ovom ina e vrlo prometnom raskrš u niti „ne dožive“. Protiv 64-godišnje voza ice osobnog vozila e se Op inskom državnom odvjetniku u akovcu podnijeti kaznena prijava.

Policija je završila posao, ali prema zakonskim odredbama kako nije mogu e navesti niti identitet, niti mjesto iz kojeg dolaze maloljetnici, kad su u pitanju maloljetni delikventi, stoga opet ispada da u Me imurju „djeca kradu na sve strane“, iako je dobro poznato „ ija to djeca zapravo kradu i nikako da se popravi situacija“ ali zbog politi ke korektnosti to se ne smije jasno i glasno kazati. Navodno je rije o mla im maloljetnicima iz romskog naselja Parag. Policija je izvijestila:- Nakon dovršenog kriminalisti kog istraživanja nad dvoje djece sa podru ja Me imurske županije sumnja se da su oni po inili više teških kra a iz vozila kod Gornjeg Hraš ana. Jedan od njih je 6. srpnja izme u 15 i 19 sati kod ribnjaka u blizini Gornjeg Hraš ana provalio u parkirano osobno vozilo 33godišnjaka iz akovca i ukrao mobitel, novac i obu u, te vlasnika oštetio za nekoliko tisu a kuna. Dana 10. srpnja izme u 12,15 i 13 sati u „Hraš anskoj šumi“ kod Gornjeg Hraš ana njih su dvojica provalili u parkirano osobno vozilo 44-godišnjaka iz Merhatovca i ukrali MP3 player, USB stick, sun ane nao ale i ru ni sat, te time vlasnika oštetili za više stotina kuna. Dana 29. lipnja od 9 do 12 sati u „Hraš anskoj šumi“

kod Gornjeg Hraš ana njih su dvojica provalila u parkirano osobno vozilo vlasništvo 57-godišnjaka iz Balogovca i ukrali ribi ki štap i novac iz nov anika, te time vlasnika oštetili za više stotina kuna. Prema po initeljima e se Op inskom državnom odvjetniku u akovcu dostaviti posebno izvješ e. ®

Kra e ne jenjavaju, u crkvi u Selnici ukradeni milodari U razdoblju od ponedjeljka 15. srpnja od 16 sati do utorka 16. srpnja do 12,20 sati u Selnici, na Trgu svetog Marka, nepoznati po initelj provalio je u crkvu gdje je originalnim klju em koji se nalazio na oltaru otklju ao ormari ugra en u zid iz kojeg je ukrao doma i novac. Rije je o milodarima koje daju gra ani uglavnom prilikom služenja misa. Materijalna šteta cijeni se na nekoliko stotina kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava Op inskom državnom odvjetniku u akovcu. U subotu, 13. srpnja izme u 11 i 11,30 sati u Kalni koj ulici u Podbrestu nepoznati po initelj je klju em kojeg je pronašao ispod tegle za cvije e kod ulaza otklju ao ulazna vrata ku e vlasništvo 77-godišnjakinje i ušao u ku u, odakle je ukrao nakit u ru ni sat. Materijalna šteta cijeni se na nekoliko tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti ka-

Ovaj slu aj zasigurno je velika pljuska za PU me imurske, ali kao što to biva „u svakom žitu se prona e kukolj“. Što je zapravo navelo sada ve iskusnog dugogodišnjeg policajcakriminaliste iza kojeg je gotovo 25 godina policijske karijere, da se upusti u takav, gotovo o ajni ki kriminalni in, tema je mnogih razgovora ovih dana u akovcu i okolici u kojoj živi. Kao što je poznato policijski posao, posebice u krim

znena prijava Op inskom državnom odvjetniku u akovcu. U etvrtak, 11. srpnja u 10, 30 sati 78- godišnjakinja iz Preloga prijavila je Policijskoj upravi me imurskoj kra u novca iz ku e. Provedenim kriminalisti kim istraživanjem utvr eno je da je u razdoblju od 9. srpnja u 10 sati do 10. srpnja u 20,30 sati u Ulici Antuna Mihanovi a u Prelogu nepoznati po initelj iskoristio nepažnju ili kra u odsutnost 78- godišnjakinje i kroz nezaklju ana vrata ušao u obiteljsku ku u, gdje je iz ormara u dnevnoj sobi ukrao nov anik u kojem se nalazio strani novac. Materijalna šteta cijeni se na nekoliko desetaka tisu a kuna, a protiv po initelja e se podnijeti kaznena prijava Op inskom državnom odvjetniku u akovcu. U Ulici Vladimira Nazora u akovcu nepoznati je lopov provalio u podrumske prostorije zgrade i iz posude isto io i ukrao rakiju u vlasništvu 57-godišnjaka, objavila je PU me imurska. Kra a rakije dogodila se tijekom no i s 15. na 16. srpanj izme u 18 i 9 sati. S obzirom da je vlasnika oštetio za nekoliko tisu a kuna, lopov se o ito dobro „opskrbio za vlastite potrebe ili pretprodaju rakije“, jer prema tržišnoj cijeni rije je najmanje o 50 litara tog žestokog pi a.

Gra ani pomogli policiji U etvrtak, 11. srpnja oko 18,45 sati u Ulici dr. Ivana

policiji, psihološki je me u najtežima zvanjima i policijskim službenicima gotovo svakodnevno, zasigurno nije nimalo jednostavno odraditi niz zadataka. To se ponekad osjeti i u privatnom životu, koji zna trpjeti zbog složenosti policijskog posla. Može nažalost donijeti i promjenu ponašanja, odnosno „život na rubu“ i sklonost porocima, kao što je kako doznajemo bio slu aj s ovim policijskim službenikom. Me utim, nikakvog opravdanja za ovaj in jednostavno ne može i ne smije biti, jer ono što je najvažnije, šteti vjerodostojnosti svih drugih policajaca koji se tako er nose sa svim problemima službenog i privatnog života na društveno prihvatljiv na in. T.S. je napravio najteži mogu i incident. Od policajca koji je rješavao i najteža kriminalna djela, sada je preko no i postao kriminalac, koji je po eo krasti, da bi se do epao par stotina kuna i cigareta. PU me imurska usprkos neugodnosti i težine cijelog slu aja i prema javnosti reagirala je promptno, bez pokušavanja zataškavanja ili nešto sli no. Za sada nema službenih drugih informacija o tome kako e do kraja završiti ova nesretna policijska pri a, osim kao što je navedeno u policijskom priop enju - pokretanja disciplinskog postupka i udaljenja iz službe.

Novaka u akovcu dvojica maloljetnika sa podru ja Me imurske županije provalila su u kontejner za odlaganje metalne ambalaže, vlasništvo poduze a iz Zagreba, odakle su ukrali 5 vre a sa ukupno 500 komada limenki. Zahvaljuju i gra anima koji su ih uo ili policija je pravovremeno obaviještena o kra i i policijski službenici po initelje su ubrzo uhvatili u blizini mjesta kra e. Materijalna šteta cijeni se na nekoliko stotina kuna, a prema po initeljima e se podnijeti kaznena prijava Op inskom državnom odvjetniku u akovcu. U etvrtak, 11. srpnja oko 4 sata u Mlinskoj ulici u akovcu više nepoznatih po initelja provalilo je u skladište poduze a sa sjedištem na istoj adresi, odakle su u namjeri da ih ukradu iznijeli više koluta elektri nog kabla, ali su u tome sprije eni nailaskom zaštitara nakon ega su pobjegli. Materijalna šteta utvrdit e se naknadno, a policija traga za nepoznatim po initeljima protiv kojih e Op inskom državnom odvjetniku u akovcu podnijeti kaznenu prijavu. Zahvaljujemo gra anima koji su u ovom slu aju reagirali na ispravan na in i pomogli u hvatanju po initelja i pozivamo i ostale da postupe tako ukoliko se zateknu u sli noj situaciji i time pomognu policiji u suzbijanju kriminaliteta i hvatanju po initelja, stoji u priop enju PU me imurske. ®

19. srpnja 2013.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA

REAKCIJA NA TEKST „Vodili je kao nezaposlenu a 14 godina bila u mirovini bez mirovine“ iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje PU akovec

Rješenja iz mirovinskog osiguranja zaprimili smo tek 6.lipnja .2013. godine. U „Me imurskim nov inama“ od 12.7.2013. godine objavljen je izme u ostalog na stranici 15 i lanak“VODILI JE KAO NEZAPOSLENU A 14 GODINA BILA U MIROVINI BEZ MIROVINE“.U uvodnom dijelu lanka navodi se da je g a. Mirjana Preložnjak žrtva nevjerojatne greške u sustavu. Isti e se da je to rezultat nesuradnje izme u HZMO-a i HZZ-a. Kako u navedenom slu aju nema govora o tome molim Vas da u idu em broju lista objavite naše Priop enje o navedenom slu aju. Ono je i dostavljeno svim zainteresiranim medijima u Me imurskoj županiji, pa i šire. Nažalost, novinar/ ka koji/a je autor lanka Vašeg lista nije kontaktirao/ la HZZ PU akovec. Da je to

bio slu aj sigurno ne bi naša institucija bila spominjana u negativnom kontekstu, a djelatnici HZZ-a bili pošte eni negativnih reagiranja. Evo što stoji u priop enju iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje: „Gospo a Preložnjak Mirjana bez posla je ostala 15.03.2000. godine, te se 16.03.2000. prijavila u evidenciju nezaposlenih osoba pri Podru nom uredu akovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Isti dan podnijela je zahtjev za ostvarenje prava na nov anu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Dana 17.03.2000. godine izdano joj je Rješenje o pravu na nov anu naknadu za vrijeme nezaposlenosti za razdoblje od 16.03.2000. godine do 28.07.2012. go-

dine (do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu prema tada važe em zakonu o mirovinsko invalidskom osiguranju-u daljnjem tekstu MIO), ukoliko prije isteka roka ne nastupi neki od zakonom utvr enih razloga za obustavu isplate ili prestanak prava na nov anu naknadu. Imenovana je izvršavala redovna mjese na javljanja, odazivala se na sve aktivnosti Zavoda te joj je ponu ena mogu nost zaposlenja putem javnih radova, što je imenovana i prihvatila. Stoga je Rješenjem od 13.10.2011. godine utvr en prestanak prava na nov anu naknadu sa 25.09.2011. godine, jer je 26.09.2011. godine zasnovala radni odnos.

REAKCIJA UDRUGE FRANAK: Nedopustivo i protuzakonito banke pokušavaju nagovoriti izvršnu vlast da se miješa u poslove sudske vlasti

U strahu i nemo i banke spas traže od Vlade Nakon medijskih izvještaja o sastanku u Vladi Republike Hrvatske na kojem su bili nazo ni predstavnici banaka, guverner Vuj i , premijer Milanovi i ministar Lini , Udruga Franak ostaje zapanjena koliko daleko seže lobiranje bankarskog sektora. Navodno, prema izvještajima pojedinih novinara te prema ve prije plasiranim izjavama „neovisnih“ ekonomskih analiti ara, vlast je upozorena kako postoji opasnost za financijsku i pravnu sigurnost zemlje. Nedopustivo je i protuzakonito da banke pokušavaju lobiranjem kod izvršne vlasti utjecati na odluke sudbene vlasti. Nakon nekoliko godina konstantne financijske nesigurnosti gra ana koji su na rubu egzistencije zbog podivljalog te aja CHF-a te zbog nezakonitih podizanja kamata u kreditima, pojavilo se za njih svjetlo na kraju tunela u vidu nepravomo ne presude u slu aju „Franak“. Pojavila se nada, ali i vjera, da e na temelju sudskoga procesa pro unkcionirati pravna država i da e osim financijske sigurnosti, ugroženi gra ani dobiti i pravnu sigurnost, jer ne e završiti na cesti i postati dužnicima besku nicima sa svojim obiteljima. Banke,

koje se do nepravomo ne presude nisu uop e izjašnjavale o slu aju „Franak“, sada su navodno po ele upozoravati na potencijalnu pravnu i financijsku nesigurnost Republike Hrvatske zbog toga što e nakon pravomo ne presude morati smanjiti dugove svojih klijenata te e najvjerojatnije morati vratiti i nezakonito napla ene razlike u anuitetima. Kako tuma iti takve bankarske pokušaje, potpomognute odre enim novinarima i „neovisnim“ ekonomskim analiti arima? Tako er, nakon sastanka banka i vladaju ih, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i ondova Europske unije Branko Gr i izjavio je: „To nam ne može i i u prilog, posebno u situaciji kada je dostupnost kredita jedan od klju nih aspekata za oporavak gospodarstva.“ Smatramo takvu izjavu jednoga ministra neprimjerenom i nepotrebnom. Ministar bi trebao biti upoznat s pravnim razlozima zašto je presuda donesena i ne bi smio komentirati ekonomske e ekte presude. Pogotovo ne bi smio stvarati dojam u javnosti kako e zbog pravedne presude patiti gospodarstvo Republike Hrvatske. Gospodarstvo Republike Hrvatske ima problema

ve dva desetlje a, izme u ostalog i zbog bankarskog sektora koji u kriznim vremenima zara uje milijarde ekstra profita na depozitima i dugovima hrvatskih gra ana. Udruga Franak mišljenja je da se sve to radi s ciljem pritiska na Visoki trgova ki sud, ali ne direktnim putem, nego se pokušava preplašiti vlast lobiranjem s okusom ucjene, na temelju kojeg se onda o ekuje da e vlast djelovati na pravosu e. Sigurni smo da izvršna vlast ne e dozvoliti uplitanje u neovisnost sudbene vlast. Izvršna vlast i sudska vlast u Republici Hrvatskoj nisu i ne smiju biti ovisne jedna o drugoj. Tako er smo uvjerenja da takvi pokušaji bankarskog lobiranja ne e nai i na plodno tlo. Naša sudska vlast mora ostati i biti neovisna, nekorumpirana, mora djelovati isklju ivo na principima stru nosti i neovisnosti, te prema zakonima Republike Hrvatske, a ne prema interesima bankarskoga lobija. Postavlja se pitanje, koji je pravi naziv za navodno bankarsko lobiranje prema izvršnoj vlasti Republike Hrvatske? Je li to samo okretanje pile naopako, ili bi se tome moglo dati i neki druga iji naziv, stoji u priop enju Udruge Franak.

Dana 08.12.2011. godine imenovana se ponovno prijavila u evidenciju nezaposlenih nakon prestanka rada na odre eno vrijeme, te isti dan podnijela zahtjev za nastavak preostale nov ane naknade. Dana 15.12.2011. godine izdano je Rješenje o nastavku isplate preostale nov ane naknade, po evši od 26.11.2011. godine do zaklju no 28.07.2012. godine, odnosno ukoliko prije isteka roka ne nastupi neki od zakonom utvr enih razloga za obustavu isplate ili prestanak prava na nov anu naknadu. Dana 01.08.2012. godine imenovana je podnijela Zahtjev za produženje nov ane naknade sukladno lanku 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posre-

dovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 25/12), te joj je 02.08.2012. godine izdano Rješenje o pravu na produženje nov ane naknade po evši od 29.07.2012. do zaklju no 28.04.2013. godine, tj. do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, a sukladno izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, jer se Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti u tom dijelu uskladio sa izmjenama i dopunama prema MIO. Dana 06.06.2013. godine u našem Podru nom uredu zaprimili smo Rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Podru na služba Varaždin a kojima je odre ena invalidska mirovina zbog PROFESIONALNE NESPOSOBNOSTI ZA RAD po evši od 16.03.2000. godine. Istog dana nazvali smo gospo u Preložnjak i zamo-

lili je da se javi u Podru ni ured akovec. Imenovana se odazvala i dogovoren je daljnji postupak rješavanja njezinog predmeta u skladu za važe im zakonskim propisima. Razgovor je protekao na na in obostranog razumijevanja i spoznaje da je HZZ PU akovec svoj posao odradio korektno i na vrijeme. Kako HZZ PU akovec nije imao saznanja o njezinoj invalidskoj mirovini zbog pro esionalne nesposobnosti za rad za imenovanu nije bilo nikakvih zakonskih prepreka da bude prijavljena u evidenciji HZZ-a. To iz razloga što smo Rješenja iz mirovinskog osiguranja zaprimili tek 06.06.2013. godine. Ista su od strane mirovinskog osiguranja bila izdana 22.05.2013., 23.05.2013, 24.05.2013 i.25.05.2013. godine“, stoji u priop enju koje potpisuje predstojnik Zavoda Vladimir Zebec.

ZAGREBA KI LABURISTI optužuju Dragutina Lesara

Na elo naše zagreba ke organizacije voljom Lesara postavljen je osu eni zlostavlja Na redakcijski e-mail stiglo je pismo zagreba kih lanova stranke Laburista u kojima se optužuje predsjednik Dragutin Lesar za samovolju. Evo i pisma koje smo primili: „ lanovi smo Hrvatskih laburista od samih po etaka jer nam je ideja radni ke stranke i obrane radništva uvijek bila bliska. Nedavno, na elo naše zagreba ke organizacije voljom predsjednika stranke Lesara postavljen je osu eni zlostavlja gospodin Željko Klisovi . Mi zagreba ki lanovi ve inom smo bili protiv tog imenovanja, no protiv volje predsjednika stranke se ne može. U novinama su odmah po eli negativni napisi koji su doveli do pada rejtinga stranke. Željeli

smo kontaktirati predsjednika Lesara no on je odbio svaku komunikaciju. Pomo nam je ponudio jedino saborski zastupnik Branko Vukši , no pošto je zbog izbornog debakla bio prinu en od strane gospodina Lesara dati ostavke na sve dužnosti on nam ne može puno pomo i. Tu mana ve odavno nema, nema ni Ra ana, no stranke koje su oni osnovali su još tu što zna i da stranka nije i ne može biti samo jedan ovjek. Najnoviji potez da u Zagrebu za glavnog laburista imenuje pravomo no osu enog zlostavlja a potpun je promašaj gospodina Lesara. Da je tako možete se uvjeriti i na snimkama koje je na svoj Facebook profil stavio

sam dr. Klisovi , a radi se o postizbornom domjenku u njegovoj superluksuznoj vili Klisovi 2 na nekoliko katova i s bazenom u Gornjoj Dubravi gdje je za elitu stranke priredio gozbu i party. Za jednu stranku koja nosi predznak radni ka to je više nego bezobrazno i to je sramota. Mi koji smo osnivali HL-SR sramimo se toga i ne možemo podržati ovakvo naše vodstvo, a pošto nemamo baš nikakve potpore u vrhu stranke, zbog dobrobiti i opstanka poštenih laburista, prisiljeni smo se protiv nepoštenja, nepotizma i klijentelizma boriti i na ova na in – javnom objavom naše sramote u medijima“. Skupina poštenih Laburista iz Zagreba

BAROMETAR CIJENA CIJENA ARTIKALA NA DAN 16. srpnja 2013.

MELEM u s cku

AFRODITA MLIJEKO ZA TIJELO 400ML

FROSCH sredstvo za iš enje na bazi octa

21,90 kn

39,90 kn

15,90 kn

20,90 kn

38,90 kn

15,90 kn

23,99 kn

39,99 kn

14,99 kn

Kroz Međimurje

19. srpnja 2013.

NEDELIŠ E

GRAD Prelog

U petak otvorenje tvornice Paul & Green u Prelogu U petak 19. srpnja e u Prelogu biti otvoren proizvodno razvojni centar PG tvrtke Industrija PG d.o.o. Samo je otvorenje predvi eno za 15 sati, uz nazo nost elnih ljudi Grada Preloga i uzvanika te centrale tvrtke u Zagrebu. U novoj tvornici bi posao

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

moglo na i i do 250 ljudi. Rije je o “greenfield” investiciji u gospodarskoj zoni na sjeveru grada. U Prelogu se otvara tvornica obu e austrijske modne marke Paul & Green, s proizvodnjim dijelom i distributivnim centrom za ovaj dio Europe. (J)

SRC Trate na uporabu sportašima u rujnu Potpredsjednica Vije a Dijana Posavec pitala je na posljednjem Op inskom vije u Nedeliš a na elnika kakvo je stanje s radovima na dovršetku SRC Trate Nedeliš e, direktora Mesapa d.o.o. jesu li

Imenovani lanovi komisija i radnih tijela potrebnih za funkcioniranje op ine Na sjednici je jednoglasno imenovan novi sastav Stožera za zaštitu i spašavanje Op ine Nedeliš e. U Stožer su imenovani Željko Kacun, za na elnika, Franjo Logožar za zamjenika na elnika, te Zlatko Marciuš, Vladimir Topolnjak, Dean Pörs, Ružica Bubi Friš i , Robert Mileti , Ladislav Söke i Marko Koraj za lanove. Isto tako, Vije nici su jednoglasno prihvatili Odluku o izmjeni

korisnici reklamnih prostora na autobusnim postajama u predizbornoj kampanji platili najam, te je od op inske Uprave zatražila popis projekata koji su pripremljeni za vrijeme mandata ranijeg na elnika. Odluke o osnivanju i ustroju postrojbi civilne zaštite Op ine Nedeliš e. Izmjene se odnose na broj pripadnika tima op e namjene civilne zaštite. Broj tima smanjuje se sa 165 na 80 pripadnika radi lakše koordinacije, upravljanja i provo enja aktivnosti. U Upravno vije e Dje jeg vrti a «Zvon i », kojem je osniva Op ina Nedeliš e, imenovani su na elnik Darka Daniu, zamjenica na elnika Ivanka Novak te lanica Op inskog vije a Nataša Vr ek. Jednog predstavnika imenuje vrti iz redova djelatnika, a jednog predstavnika izabiru roditelji korisnika vrti a.

Na elnik Op ine Darko Dania odgovorio je kako su radovi na Sportsko-rekreacijskom centru u Nedeliš u pri kraju. Dodao je kako je okoliš gotovo ure en, da su as altirani prilazi, trg i parkiralište, da su gra evinski i obrtni ki radovi pri kraju, da je izbetonirana nova gornja plo a, izvedeni potrebni popravci te e se potkraj ovog mjeseca izvršiti tehni ki pregled gra evine da bi se tijekom kolovoza dobila uporabna dozvola, a u rujnu bi se gra evina dala na korištenje. Potpredsjednica Posavec postavila je pitanje i direktoru MESAP-a Vitomiru Kiri u jesu li korisnici reklamnih prostora na autobusnim postajama u predizbornoj kampanji platili najam, te je od Op inske uprave zatražila popis projekata koji su pripremljeni

za vrijeme mandata ranijeg na elnika. Direktor Mesapa d.o.o. Vitomir Kiri odgovorio je kako je reklamne panoe na autobusnim postajama koristilo dvoje kandidata na proteklim izborima i da su podmirili ra une za najam. U nastavku sjednice Vije nici su jednoglasno usvojili Odluku o donošenju Detaljnog plana ure enja Gospodarske zone Gori ica u Nedeliš u. Radi se o državnom zemljištu površine 16,5 hektara kod vo njaka uz državnu cestu izme u Nedeliš a i Puš ina koje e dobiti Op ina Nedeliš e. Ono e kao izdvojeno gra evinsko podru je biti namijenjeno ure enju budu e Gospodarske zone Gori ica na kojem e se prvenstveno graditi proizvodne i poslovne gra evine za što ve postoji interes gospodarstvenika. (Siniša Obadi )

DONJI KRALJEVEC POSLOVANJE Centra Dr. Rudolf Steiner u 2012. godini

Predavanje o Prihodi porasli 276 posto, bolestima srca donatori dali 1,4 milijuna kuna

U nedjelju 14. srpnja je u prostorima Op ine Donji Kraljevec održalo zdravstveno predavanje o prevenciji sr anih bolesti - KAKO POBIJEDITI BOLESTI SRCA Provoditelji akcije biti su lije nici u suradnji s Op inom Donji Kraljevec,

a predava i su bili dr. Irena Igrec i dr. Božidar Poljak. Dr. Andreja Mari , internistica Županijske bolnice akovec održala je kratko predavanje na temu prevencije bolesti srca i krvnih žila a nakon toga se besplatno mjerio krvni tlak i še er u krvi.

Klub mladih “Pustakov an”

Pomo azilu Prijatelji akovec lanovi Kluba mladih “Pustakov an” posjetili su sk loniš te za napuštene životinje Prijatelji akovec. U njihovom naumu da pomognu nije ih omela ak ni kiša koja se spustila u vrijeme njihova dolaska. Cure su odmah prionule na posao i oprale zdjelice za hranu dok su de ki u to vrijeme pripremali alat z a a r b a nje b ok s e v a . Zajedni k im snagama obnov ili su dva bok sa

i ku ice u njima te šar en i m b oja m a b a r em malo razbili sivilo koje vlada u a zi lu . Svojom pozitivnom energijom, marljivoš u, ali i smijehom uljepšali su dan svim volonterima u azilu, ali i pesekima koji su sretni stigli u obnovljene bokseve. Tom prigodom mladi su donijeli i tri velike vre e hrane i obe ali da e se vratiti jer kako sami kažu: ima tu puno posla.

Ministarstvu financija upu ena je zamolba za osloba anje od pla anja poreza na dodanu vrijednost na doniranu stolariju, a na temelju lanka 12. i 14. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, u kojima se kaže da Ministarstvo financija može odobriti povrat pla enog PDV, no stigao je negativan odgovor Op insko vije e Donji Kraljevec prihvatilo je na svojoj sjednici prošlog tjedna izvješ e o radu ustanove Centar dr. Rudol a Steinera za 2012. godinu koje je podnijela ravnateljica Sandra Perca . Prema financijskom izvješ u, ukupna prihod ustanove je u 2012. godini porastao za 276 posto od ranije planiranog, te iznosio 1,82 milijuna kuna, a ukupan rashod manji je za 14 posto. Velikom rastu prihoda najviše je doprinijela donacija gra ana iz zemlje ni inozemstva u visini od 1,4 milijuna kuna. Ukupni rashodi, pla a i ostalo, iznose 156.000 kuna, a ak 1,67 milijuna uloženo je u izgradnju Centra Rudol Steiner. Me imurska županija je u protekloj godini pomogla Centar s ukupno 185.000 kuna, a op ina Donji Kraljevec 95.500 kuna. Ukratko, da nije bilo gra ana donatora, ne bi se mogli realizirati radovi na zgradi centra. Godina je ipak okon ana s dugom prema izvo a u od 159,897 kuna. Zbog potreba ure enja zgrade Centra dr. Rudol Steiner, ustanova se javila na otvorene natje aje Ministarstva. Tako je rekonstrukcija centra kandidirana na natje aju Ministarstva regionalnog razvoja u iznosu od 700.000 kuna no do danas nije dobi-

jen niti pozitivan niti negativan odgovor. Ministarstvu financija upu ena je zamolba za osloba anje od pla anja poreza na dodanu vrijednost na doniranu stolariju, a na temelju lanka 12. i 14. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, u kojima se kaže da Ministarstvo financija može odobriti povrat pla enog PDV, no stigao je negativan odgovor. Ina e, PDV na doniranu stolariju je pla en u visini od 32.000 eura, a platio ga je donator. Radovi na objektu centra zapo eli su 2009. godine, a preuzimanje dogra ene zgrade u prvoj azi 2011. godine, uz trošak od 662.996 kuna.

Donacija Porschea Na osnovu ugovora o sponzorstvu s dm-drogerie markt, d.o.o. Hrvatska, pokrenut je postupak javne nabave za izvo enje gra evinsko-obrtni kih radova, a sam projekt stolarije te financiranje preuzeo je Peter Danijel Porsche iz Austrije, i sam waldor u itelj. Po etkom lipnja prošle godine ugra ena je vanjska stolarija, a donacija je vrijedna 97.730 eura. U studenom prošle godine Porsche je donirao i stubišnu ogradu vrijednu 32.540 eura.

Tijekom protekle godine organizirano je više mani estacija, obilježena obljetnica ro enja Steinera, održan poljoprivredni te aj za biodinami ku metodu, zajedno s udrugom “Stolisnik” iz Zagreba organizirana posjeta Aleksa Podolinskog, održani 7. dani Rudol a Steinera u lipnju, održana prva radionica izrade biodinami kih pripravaka za poljoprivredu uz pomo iskusnog švicarskog održani 7. dani Rudol a Steinera u lipnju, održana prva radionica izrade biodinami kih pripravaka za poljoprivredu uz pomo iskusnog švicarskog poljoprivrednika Reinera Saxa, organiziran izlet u Sloveniju, održan stru ni skup o biološko-dinami koj poljoprivredi i održivom razvoju u Požegi u suradnji s poljoprivrednosavjetodavnom službom te županije i drugo. Radom ustanove rukovodi Upravno vije e sastavljeno od pet lanova u sastavu Zlatko Lovren i , predsjednik, te lan Antonio Fran i . Op ina Donji Kraljevec imenovala je krajem 2011. godine Ivana Markatija za dopredsjednika Upravnog vije a, a za lanove Darka Fileša i Dejana Kova a na vrijeme od etiri godine. Izgradnja zgrade centra dr. Rudol a Steinera zapravo

Sandra Perca , ravnateljica Centra dr,. Rudolf Steiner: - Donacije gra ana i tvrtki nisu došle same od sebe, a u manjem iznosu biti e ih i ove godine

je jedan od uspješnih projekata Me imurske županije i op ine Donji Kraljevec, ak i na financijskom planu. Do danas je ukupno u rekonstrukciju centra uloženo oko 2,4 milijuna kuna, a potrebno je još oko milijun kuna da se zgrada u potpunosti dovrši. Nedostaje grijanje, treba urediti sanitarni vor te izvesti druge manje unutarnje radove. Na elnik op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat obe ao je da e zgrada centra biti dovršena do idu eg prolje a, što je pretpostavka za razvoj punih aktivnosti. Ravnateljica Sandra Perca kaže da planova ima mnogo, a u o ekivanju dovršetka zgrade i stavljanja u punu unkciju. (J. Šimunko)

19. srpnja 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Veliki skok u Dravu za bolje sutra Mure i Drave, te svih hrvatskih i europskih rijeka na plaži Sip

lanice KUD-a "Podravina" iz Koprivnice u šetnji uz Dravu prije nastupa

VELIKIM SKOKOM NA UŠ U MURE U DRAVU OBILJEŽENA PRVA OBLJETNICA PROGLAŠENJA REZERVATA BIOSFERE MURA – DRAVA – DUNAV POD ZAŠTITOM UNESCO-A

O ekuje se ja i gospodarski razvoj rezervata biosfere Mura – Drava - Dunav - Od iznimnog je zna enja što se odustalo od kopanja šljunka i razvoja hidrocentrala na Dravi i Muri – rekao je ma arski državni tajnik za zaštitu okoliša Zoltan Illess U organizaciji najve e svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF (World Wildlife Fund) na uš u Mure u Dravu kod Legrada obilježena je u nedjelju prva godišnjica proglašenja UNESCO-vog prekograni nog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, takozvane “Europske Amazone” izme u Hrvatske i Ma arske, a aktivistica WWF-a Irma Popovi – Dujmovi , koordinator projekata za vode

u WWF-u, predala je na u Halas- ardi uz plažu Sip na uš u Mure u Dravu Povelju za o uvanje hrvatskih rijeka zamjeniku ministra zaštite okoliša Hrvoju Dokozi. Dan europske Amazone proslavlja se istodobno u svih pet država kroz koje se proteže prekograni ni rezervat, u Hrvatskoj, Ma arskoj, ali i u Sloveniji, Austriji i Srbiji. Nakon cjelodnevnih doga anja i kulturno-umjetni kog programa su sudje-

lovali hrvatska i ma arska folklorna društva, proslava obljetnice je završena spustom po rijeci Dravi te velikim skokom na plaži Sip to no u 15 sati, , a kao dio europske akcije “Veliki skok” za o uvanje rijeka. To no u 15 sati tisu e ljudi iz pet europskih zemalja sko ile su u rijeke te tako obilježile napore za o uvanje prirodnog okoliša. Prvi veliki europski “Veliki skok” održan je na rici Labi davne 1989. godine, koja je tada bila najzaga enija rijeka Europe.

Dožupanu Zoranu Vidovi u zamjenik ministra obe ao je dolazak u Me imurje u rujnu, uz pokretanje promocije za razvoj rije nog turizma

Zamjenik ministra zaštite okoliša Hrvoje Dokoza:

O ekujem da e se rezervat gospodarski razvijati, za što postoji veliki potencijal

Svijest o važnosti rijeka

Sakupljeni potpisi za o uvanje hrvatske Amazone odnosno rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav. Irma Popovi – Dujmovi , koordinatorica WWF-a za vode predaje listu potpisa zamjeniku ministra zaštite okoliša Hrvoju Dokozi

Ma arski državni tajnik za zaštitu okoliša Zotaln Illess:

Jako je važno da smo sprije ili izgradnju hidrocentrala Ma arski državni tajnik Zoltan Iless: - Za vrijeme našeg zasjedanja Europskom unijom dogovorili smo da se prekograni ni rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav proširi na pet zemalja, ekamo da se pridruže Austrija i Srbija. Jako je važno da smo sprije ili smo kopanje šljunka u Dravi i Muri, te izgradnju hidrocentrala.

Kulturno-umjetni ki program, nastup ma arskih fokloraša

Zamjenik ministra zaštite okoliša Hrvoje Dokoza: - Ministarstvo zaštite okoliša e djelovati u skladu s Poveljom i europskim propisima. Hrvatska ima veliku bioraznolikost, što je ve prepoznato i izvan naših granica. O ekujem da e se prekograni ni rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav gospodarski razvijati jer postoji veliki potencijal za razvoj ekoturizma i ekopoljoprivrede”

Na taj na in ujedno je završena kampanja “Mjesec hrvatskih rijeka - Sedam rije nih uda Hrvatske” kojom je podizana svijest o važnosti Dunava, Drave, Mure, Save, Neretve, Omble i Zrmanje. Ulaskom Hrvatske u EU tih sedam hrvatskih rijeka postalo je dijelom mreže Natura 2000, no i dalje su ugrožene raznim projektima kanaliziranja, va enjem šljunka i pijeska te izgradnjom hidroelektrana, isti u u WWF-u. Smatra se da je Mura ugrožena neprimje-

renim mjerama regulacije toka u svrhu obrane od poplava te otpadnim vodama iz poljoprivrede i ku anstva, a Drava najviše zbog iskapanja šljunka, regulacije obale zbog obrane od poplave te planiranim hidrocentralama kod Molvi i Osijeka. U WWF-u kao najve oj svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode koji je ak-

Spomenik otvorenoj granici izme u Hrvatske i Ma arske kod Halas arde (ribi ke ku e)

Stjepan Hanješ – Ministar, što mu je nadimak od djetinjstva, za sebe u šali kaže da je najstariji ministar u Hrvatskoj. Vlasnik je Halas arde na uš u Mure i Drave koju nakon legalizacije kani obnoviti i dograditi dvadesetak soba za goste

tivno prisutan u više od sto zemalja svijeta, a kojeg podupire više od pet milijuna donatora i gra ana, s oko 5000 zaposlenih i ukupnim dosadašnjim budžetom od milijardu dolara i ostvarenih 13.000 projekata u cijelom svijetu, upozoravaju da je stanje naših rijeka i dalje zabrinjavaju e, a uloga gra ana i civilnih

organizacija je presudna u o uvanju rijeka i zaštite okoliša. Akciji “Mjesec hrvatskih rijeka” pridružio se i dožupan Zoran Vidovi dolaskom na uš e Mure u Dravu, te Ana Bajsi u ime me imurskih ekologa, edukativnom šetnjom za djecu oko rukavca uz Muru Kod Žabnika. (J. Šimunko)

Skok dje aka sa stare vrbe u Dravu

Kroz Međimurje

OP INSKO vije e Op ine Kotoriba

Predsjedniku tisu u kuna, vije nici se odrekli naknade

Predsjednik Op inskog vije a Op ine Kotoriba Zoran Radmani (HDZ) sazvao je u ponedjeljak 15. srpnja drugu sjednicu Op inskog vije a. U sklopu aktualnog sata na elnik Ljubomir Grgec (SDP) od aktualnih radova izdvojio je nastavak izgradnje kanalizacijske mreže u Ulici Dragutina Domjani a i asfaltiranje prometnice u Ulici Matije Gupca. Vije nik iz redova HSSa Željko Šebeštjan upitao je na elnika koliki su bili troškovi proslave ulaska Hrvatske u EU i da li je Op ina ishodila sve potrebne dozvole za vatromet. Grgec je odgovorio kako se sve radilo prema zakonu, a sam vatromet je sa 2 tisu e kuna inancirala Me imurska županija. Nezavisni vije nik Dobriša Zvošec pitao je na elnika kada se namjerava raspisati natje aj za zakup poslovnog prostora u Ulici kralja Tomislava 100, te je zatražio pismeni podatak kakvo je bilo stanje u op ini prilikom preuzimanja, odnosno kolika su bila op inska potraživanja i obaveze. Na elnik je odgovorio da e se za raspisivanje natje aja za poslovni prostor formi-

rati povjerenstvo i da e svi vije nici zatraženo stanje dobiti u pismenom obliku. Nikolu Kneza (HDZ) zanimalo je u kojem vremenskom roku su mještani zaposleni putem javnih radova i što se poduzima po pitanju privla enja investitora u Kotoribu, dok je Dragutina Dolen i a (SDP) interesirala situacija oko stare škole koja svakim danom sve više propada. Prema rije ima na elnika Grgeca javni radovi traju šest mjeseci, a nedavno je jedna irma iskazala interes za gradnju u zoni Jug. Što se stare škole ti e, rekao je da je škola u vlasništvu Me imurske županije i da je sa županom Matijom Posavecem ve obavljen razgovor na tu temu.

Jednoglasno sve odluke Vije nici su u nastavku sjednice jednoglasno prihvatili prve izmjene i dopune op inskog prora una koji se na prihodovnoj strani umanjuje za gotovo 460 tisu a kuna i po novome iznosi 7,33 milijuna kuna. Treba naglasiti da su sve odluke donijete jedno-

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

glasno, pa tako i odluka o naknadi predsjedniku Op inskog vije a Zoranu Radmani u. On e za svoj rad mjese no dobivati naknadu u neto iznosu od 1.000 kuna na ime nastalih troškova uslijed obavljanja svojih dužnosti. Na prijedlog Ivana Kosa (HDZ) odlu eno je da lanovi Op inskog vije a više ne e dobivati naknadu u iznosu od 100 kuna po sjednici. Predložio je da se na ime tih ušteda planira pove anje iznosa putem fonda za studente. Time je dosadašnja odluka prestala važiti, a o naknadama na elnika i njegovog zamjenika Roberta Ujlakija na sjednici nije bilo rije i. Na sjednici je donijeta odluka o imenovanju povjerenstva za dodjelu javnih priznanja u koje su imenovani Zoran Radmani , Dragutin Dolen i , Ivan Hertelendi, Stanislav Trstenjak i Vinko Horvat, dok su u Upravno vije e Dje jeg vrti a Kotoriba izabrani Kristina Knez, Ivan Kos i Željko Šebeštjan. Tako er je imenovan Stožer zaštite i spašavanja, a Izabela Balog predstavljat e Op inu Kotoriba u Skupštini Lokalne akcijske grupe Mura-Drava. (A. Fuš)

SVE ANA sjednica uz Dane op ine Donja Dubrava

Donja Dubrava ima sve konture jednog pravog europskog mjesta Mještani Donje Dubrave svake godine slave svoju zaštitnicu - Svetu Margaretu. Uz taj blagdan održavaju se Dani Op ine Donja Dubarva. Tako je u petak 12. srpnja održana sve ana sjednica Op inskog vije a koju je vodio predsjednik Zlatko Haramija. Sve ani skup pjesmom su otvorili lanovi Mješovitog crkvenog zbora župe sveta Margareta. Gostima se prigodnim rije ima obratio op inski na elnik Dražen Miser. Naglasio je kako mu je interes s timom kvalitetnih i poštenih ljudi raditi svakog trenutka na najbolji mogu i na in u interesu i samo u interesu razvoja Donje Dubrave i poboljšanju kvalitete života svih mještana s nastojanjima da e u rezultatima njiho-

voga rada uživati i nadolaze e generacije Dobrav ana. Od radova izdvojio je po etak gradnje staza na groblju i izgradnju niskonaponske mreže u zoni Sjever. Pozvao je me imurskog župana Matiju Posavca da im Županija bude potpora u rješavanju administrativnih barijera. Spomenuo je i izdavanje 40. broja Dobravskih novina koje su mještani dobili besplatno u svoje domove, a izradilo ih je novo uredništvo s mladim i ambicioznim ljudima. Miser je na kraju svim mještanima estitao 20 godina Op ine i blagdan svete Margarete. Gosti sjednice bili su me imurski župan Matija Posavec, njegov zamjenik Zoran Vidovi , na elnici susjednih op ina i pograni nih op ina iz Ma arske. Posavec je obe ao svekoliku potporu te naglasio kako Donja Dubrava

ima sve konture jednog pravog europskog mjesta. - Vrijeme je da pustimo politiku i iskoristimo sve mogu nosti i potencijale za razvoj svakog mjesta u Me imurju, poru io je Posavec. Ispred donjome imurskih op ina i Grada Preloga odli nu suradnju istaknuo je na elnik Op ine Donji Vidovec Josip Grivec. Prema tradiciji na sjednici su uru ena op inska priznanja i nagrade osnovnoškolcima koji su svih osam razreda prošli s odli nim uspjehom i imali uzorno vladanje.. Plakete su primili Mješoviti crkveni zbor župe sveta Margareta za 80 godina neprekidnog rada i Kugla ki klub Dubrav an za osvojeno prvo mjesto u 3. HKL – regiji sjever i plasman u viši rang 2. HKL – sjever. Op inske zahvalnice su dobili Mijo Horvat koji više od 30 godina pomaže žu-

LOV NA LABU E PERO na preloškoj Marini tradicionalno okupio veliki broj zaljubljenika u Dravu

Pobjednici poznati “unaprijed“: Igor Grabant i Kruno Hrka Utrka starih dravskih amaca ima zna ajan turisti ki potencijal kojeg tek treba iskoristiti u narednim godinama Nauti ki Klub Labud ove nedelje uspješno je organizirao dvanaesto po redu Labu e pero. Natjecateljima je zaista bilo teško odveslati stazu bio je visok vodostaj i dosta vru e, a sudjelovalo je trinaest posada. Prva je na cilj došla ekipa iz Otoka Igor Grabant i Kruno Hrka , a im je to ve 5 pobjeda. Drugi su na cilj

Konvoj amaca na jezeru

Kotorip ani na Grahijadi u Belom Manastiru U organizaciji MNK ''Beli Manastir'', a uz podršku TZ Baranje i Centra za kulturu Beli Manastir, u subotu 13. srpnja u tom se gradu održalo 12. Svjetsko prvenstvo u kuhanju graha - Grahijada 2013. Na Gradskom stadionu u Belom Manastiru okupilo se 137 ekipa koje su kuhale grah prema svojoj recepturi. Me u njima je bila u ekipa Op ine Kotoriba (Antun Horvat, Smiljana Ujlaki, Roberto Ujlaki i Alen Fuš) koji su tamo stigli na poziv elnih ljudi Grada Beli Manastir. Kotoripski grah je odu-

ševio veliki broj posjetitelja, me u kojima su bili i brojni Me imurci koji tamo žive. Zanimljivo je da se natjeca-

nje održavalo u dvije kategorije, to nije u kuhanju graha u upovima, te u kuhanju graha u kotli u. (alf)

19. srpnja 2013. pnoj zajednici kao crkveni, pastoralni i ekonomski vije nik, Marija Štefi za dugogodišnji humanitarni rad u Crvenom križu, Josip Kanižaj za aktivan rad u Udruzi umirovljenika i Marija Hunjadi, kantorica i orguljašica koja ve 20 godina uspješno vodi i crkveni zbor. Nagra eni u enici su Viktor Horvat, Eva Lisjak, Sabina

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Temeljem to ke 7. Projekta „Turisti ke potpore u Me imurskoj županiji“ župan Me imurske županije objavljuje

JAVNI POZIV

za dodjelu bespovratnih potpora temeljem Projekta “Turisti ke potpore u Me imurskoj županiji” za 2013. godinu Golubi , Dominik Haramija i Marin Jakupak.U ime nagra-

enih zahvalio se župnik vl . Mirko Pilaj. (A. Fuš)

Položeni vijenci kod Spomen obilježja Novi Zrin U sklopu Dana Op ine Donja Dubrava i godišnjice pada Novog Zrina u nedjelju 14. srpnja položeni su vijenci na Spomen obilježje nekadašnje utvrde na obali Mure. Vijence su položili izaslanstva Op ine Donja Dubrava, Matice hrvatske - Ogranka akovec i Družbe “Bra a Hrvatskoga Zmaja”. Prigodnim rije ima okupljenima su se obratili Dražen Miser, na elnik donjodubravske op ine, Stjepan Hranjec, predsjednik Matice hrvatske - Ogranka akovec, Marijan Ramuš ak, pro elnik

Zmajskog stola u akovcu “Družbe Bra e hrvatskog zmaja” i Dragutin Feletar, veliki meštar Družbe. O “Novome Zrinu” i tadašnjoj politi koj situaciji koja je dovela do pada utvrde, prisutnima je govorio Petar Feletar, Zmaj od Novog Zrina i autor knjige “Novi Zrin”. Utvrda je razorena 6. srpnja 1664. godine i idu e godine e se proslaviti 350. obljetnica pada. Polaganju vijenca prisustvovala je i “Zrinska garda” iz akovca. lanovi garde prisustvovali su i misnom slavlju te su upalili lampione na spomeniku Nikoli Zrinskom u mjesnom parku.

1. PREDMET JAVNOG POZIVA Predmet javnog poziva je dodjela bespovratnih potpora za su nanciranje turisti kih projekata s ciljem unapre enja i razvoja turizma u Me imurskoj županiji. Financijska sredstva za realizaciju ovog projekta u iznosu od 200.000,00 kuna osigurana su u prora unu Me imurske županije. 2. NAMJENA SREDSTAVA Sredstva bespovratnih potpora dodjeljivat e se za turisti ke projekte koji: - mogu ekonomski zaživjeti u što kra em roku - su po svom sadržaju orginalniji u smislu proširenja turisti ke ponude i uvo enja novog turisti kog proizvoda - poti u i proširuju razvoj selektivnih oblika turizma (seoski, zdravstveni, lovni i ribolovni, povijesno-kulturni turizam, razvoj vinskih cesta, autohtone gastro ponude i sl.) - poti u pove anje broja dolazaka i ostvarenih no enja turista - sredstva se NE E dodjeljivati za potporu manifestacijama 3. KORISNICI SREDSTAVA Korisnici bespovratnih potpora mogu biti zi ke i pravne osobe s podru ja Me imurske županije koji su registrirani za obavljanje odre ene turisti ke djelatnosti ili stvaraju uvjete za bavljenje turisti kom djelatnoš u, a turisti ki projekt za koji traže potporu ostvaruju na podru ju ove županije i to kako slijedi: 1. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava 2. Fizi ke osobe (gra ani) koji su registrirani za pružanje usluga smještaja i ugostiteljskih usluga u doma instvu (iznajmljiva i) 3. Obrti, registrirani za turisti ku/ugostiteljsku djelatnost 4. Trgova ka društva, registrirana za turisti ku/ugostiteljsku djelatnost 5. Drugi subjekti registrirani za turisti ku/ugostiteljsku djelatnost Kod odabira korisnika bespovratnih sredstava prednost e imati oni subjekti koji su ve registrirani za pružanje turisti kih/ugostiteljskih usluga, a kandidirati se mogu i subjekti koji stvaraju uvjete za po etak obavljanja turisti ke/ ugostiteljske djelatnosti, te e zapo eti s obavljanjem te djelatnosti najkasnije u roku od godine dana od trenutka dobivanja potpore. Tako er, kod odabira korisnika bespovratnih sredstava prednost e imati oni prijavitelji koji dosad nisu bili u sustavu županijskih turisti kih potpora. 4. KRITERIJI ODABIRA Odabir projekata za dodjelu bespovratnih potpora obavljati e se prema slijede im kriterijima: - jasno de niran sadržaj projekta (originalnost i kvaliteta projekta) (0-50 bodova) - procjena doprinosa razvoju turisti ke ponude (0-50 bodova) - procjena pozitivnih u inaka u razmjerno kratkom vremenskom roku (dovršenost projekta) (0-30 bodova) - odnos tražene potpore i vlastitih ulaganja (0-30 bodova) - dosadašnji rezultati u turisti koj djelatnosti (0-10 bodova) - novo zapošljavanje (0-10 bodova)

Start utrke starih amaca

došli Vidovski zlatari, odnosno ekipa u sastavu Nenad Lukša i V ladimir Ku an. Tre a je bila ekipa u sastavu Josip Novak i Milivoj Mustak, lanovi kluba "Labud" iz Preloga. U disciplini alka na vodi natjecalo se 14 posada. Prvo mjesto osvojili su Franjo Slivar i Ivan Višnji , drugo mjesto Milivoj Mustak i Josip Novak,a tre e Franjo Petri i Nikola Zvonarek. U ga anju meta pra kom (pra kanje) sudjelovala su 34 natjecatelja, a pobjednik je Stjepan Go-

lombuš, što mu je d r u g a pobjeda. Pozdravne r ije i pr igo dom otvorenja mani estacije izrekli su gra estitke i pehar pobjednicima utrke za nagradu dona elnik Labu e pero P r elog a Ljubomir Kolarek i dožupan datelji su se rashla ivali Zoran Vidovi , a organiza- pi ima i odlaskom u hlad. torima je pomogao i pred- Svake godine nekoliko stosjednik Turisti ke zajed- tina gledatelja prati ovu nice Grada Preloga Josip zanimljivu utrku koja ima Grade ak Joc. lijepi turisti ki potencijal Samo je natjecanje u tri kojeg treba iskoristiti. (J. discipline potrajalo, a gle- Šimunko, oto Z. Vrzan)

5. POTREBNA DOKUMENTACIJA Zahtjev za dodjelu bespovratne potpore treba sadržavati: - popunjen obrazac zahtjeva - presliku rješenja o upisu u odgovaraju i registar - rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za obavljanje ugostiteljske/turisti ke djelatnosti odnosno Rješenje o kategorizaciji objekata (uvjetno) - dokaz o vlasništvu na nekretninama na kojima se projekt realizira (gruntovni izvadak) - poslovni plan (osnovni podaci o poduzetniku, opis cjelokupnog projekta u kome e biti opisana ideja i vizija projekta, opis postoje eg stanja i poslovanja, opis šire lokacije i popratnih sadržaja, nancijski plan projekta, troškovnik, predra uni i dr., podaci o dosadašnjim ulaganjima po izvorima dodjele sredstava, poslovni pokazatelji za prethodnu godinu, planirano vremensko razdoblje realizacije projekta i dr.) - potvrdu Porezne uprave o nepostojanju duga prema državi (ne stariji od 30 dana) - ovjerenu izjavu poduzetnika kod javnog bilježnika da objekt za koji se koristi bespovratna potpora ne e prodati, dati u zakup ili iznajmiti drugoj pravnoj ili zi koj osobi za obavljanje neke druge djelatnosti i to slijede ih 5 godina - foto-dokumentaciju postoje eg stanja objekta (na CD-u) - preslika kartice bankovnog ra una Poduzetnici koji traže nancijska sredstva za obnovu objekata, odnosno starih ku a, a koje su pod zaštitom Ministarstva kulture, dužni su priložiti rješenje navedenog Ministarstva i njihovo mišljenje glede novih zahvata na objektu, a koji se odnose na dodjelu sredstava po ovom zahtjevu. 6. DODJELA SREDSTAVA Prijave za dodjelu sredstava razmatrati e Povjerenstvo za provedbu Javnog poziva za dodjelu bespovratnih potpora u turizmu osnovano u Županiji, a odluku o dodjeli sredstava donijeti e Župan na temelju prijedloga Povjerenstva. O odabranim projektima podnositelji e biti obaviješteni u roku osam dana od dana donošenja Odluke o odabiru, a rezultati e se objaviti na internet stranicama Me imurske županije. Temeljem odluke Župana, sklapa se ugovor s korisnicima sredstava, kojim e se, izme u ostalog, ugovoriti i obveza dostave dokaza o namjenski utrošenim sredstvima. 7. PODNOŠENJE ZAHTJEVA Zahtjeve je potrebno dostaviti najkasnije do 23. kolovoza 2013. godine na adresu: ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za gospodarske djelatnosti Ru era Boškovi a 2 40000 AKOVEC za „Turisti ke potpore - NE OTVARATI“ Obrazac zahtjeva može se dobiti u Me imurskoj županiji ili na web stranicama Me imurske županije: www. medjimurska-zupanija.hr Zahtjevi koji se dostave nakon isteka roka ili koji nemaju traženu dokumentaciju ne e se razmatrati. 8. INFORMACIJE Sve informacije se mogu dobiti u Upravnom odjelu za gospodarske djelatnosti Me imurske županije na adresi: Ru era Boškovi a 2, akovec, te na telefon: 040/374-083, radnim danom od 9,00 sati do 15,00 sati, e-mail: marko.puskadija@medjimurska-zupanija.hr ili na službenim stranicama Me imurske županije: www.medjimurska-zupanija.hr ŽUPAN Matija Posavec, mag. ing. Klasa: 334-01/13-02/3; Urbroj: 2109/1-01-13-03 akovec, 16. srpnja, 2013.

Zajedni ka fotografija svih sudionika utrke starih amaca za nagradu Labu e pero

Kroz Međimurje

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INA SELNICA

STANISLAV REBERNIK, novi-stari na elnik Op ine Štrigova

Na elnik Vi evi prima gra ane svaki tjedan

Bez mladih i novih mjesta ne e biti

Selni ki op inski na elnik Ervin Vi evi , uveo je novo radno vrijeme Op inske uprave, kao i vrijeme Op inske uprave. U srijedu Op inska uprava radi od 8 do 16 sati, a u preostale dane, osim subote i nedjelje od 7 do 15 sati. Na elnik Vi evi e gra ane primati od ponedjeljka do petka od 13 do 15 sati, te svake 1. i 3. subote u mjesecu od 9 do 11 sati. Gra ani su vrlo zainteresirani i zadovoljni što mogu do i kod na elnika u vrijeme predvi eno samo za njih, jer imaju podosta pitanja u svezi geodetske izmjere, komunalne naknade i ure enja infrastrukture u svom mjestu ili kod svojih nekretnina i zemljišta. Op ina Selnica do sada nije imala svoju Postrojbu civilne zaštite, a kako sukladno zakonu to mora imati,

pristupa se njezinom oformljenju. Op inski na elnik Ervin Vi evi , poziva gra ane bez obzira na starosnu dob i spolnost da se jave u Op insku upravu kako bi se evidentirali i kasnije ušli u izbor za sastav postrojbe. Vi evi kaže kako je Postrojba civilne zaštite ne samo zakonska obveza nego i stvarna potreba, te da o ekuje kako bi ona još ove godine bila oformljena i po mogu nosti kvalitetno opremljena. lanovi ili pripadnici Postrojbe civilne zaštite pomagati e u rješavanju problema vezanih uz vremenske nepogode, kada se drve e sruši na prometnice, kod iš enja snježnih i zemljanih nanosa na mjestima gdje to ne mogu strojevi, te u raznim drugim situacijama, koje zahtijevaju brzu intervenciju. (S. Mesari )

SVETI MARTIN NA MURI

Nekadašnji seoski turizam Gori anec dobiva novo ruho Nadaleko poznata turisti ka atrakcija Seoski turizam Gori anec, u Svetom Martinu na Muri, u svom je dosadašnjem obliku, sadržaju i ponudi nestao sa scene. Kako je dosadašnjem koncesionaru Stjepanu Gori ancu istekla koncesija u rekonstrukciju i obnovu kompleksa uklju eni su drugi ljudi i partneri koji e uvesti nove sadržaje. U me uvremenu je op ina Sveti Martin na Muri u pre-

govorima s Hrvatskim vodama u svezi statusa i eventualnog premještanja nasipa uz jezero na drugu lokaciju, ime bi se dobio ve i prostor na budu em Sportsko – turisti kom i rekreacijskom centru. U sveto martinskoj Turisti koj zajednici i op ini došli su do iskustva i saznanja kako turiste najviše zanima rijeka Mura i njezini rukavci, pak e se u tom smjeru i izgra ivati novi centar. (sm)

SVETI JURAJ NA BREGU

Koliki su troškovi op inskih mobitela Na 2. sjednici Op inskog vije a Sveti Juraj na Bregu, vije nik Stjepan Tomaši , postavio je pitanje u svezi korištenja i limita trošenja službenih op inskih mobitela. Na elnik An elko Nagrajsalovi je odgovorio kako službene mobitele koristi on kao na el-

nik, njegov zamjenik i op inske službenice, te komunalni redar. Na elnik mjese no smije potrošiti 500, njegov, zamjenik 300, službenice po 100 kuna, dok komunalni redar troškove dijeli izme u op ina Sveti Juraj na Bregu, Gornji Mihaljevec i Štrigova. (sm)

Hitno trebamo osigurati ili bolje re eno stvoriti nova radna mjesta, kako bi smo mlade zadržali u našem kraju. Bez mladih i novih radnih mjesta Štrigove uskoro ne e biti. A to se jednostavno ne smije dogoditi,zbog nas, zbog povijesti i stvarnosti štrigovskog kraja PIŠE: STJEPAN MESARI

Na dv jema posljednjim i neposrednim izborima za op inskog na elnika Št r igove, St a nislav Rebernik je pobijedio do tada neprikosnovenog, snažnog i uspješnog na elnika Branka Resmana. A tko Resmana pobjedi taj sigurno vrijedi, kažu u Štrigovi. Resman je kao i Rebernik bio op insk i na elnik i školski ravnatelj, te je njihova borba za na elni ku fotelju za sve bila vrlo zanimljiva i do kraja neizvjesna. . Dva puta je Rebernik dobio više glasova od Resmana i to je potvrda kako mu ve ina ljudi vjeruje i želi ga na elu op ine. * Što je po Vašem mišljenju kod bira a prevagnulo da njih više glasove povjeravaju Vama?

- Ljud i od nos no bira i su prepoznali kako sam prethodne etiri godine u vrlo slo ž en i m uv je t i m a op ini dobro vodio, kako sam bio realan u planiranju i vi enju stanja, da sam ljudima uvijek izlazio u susret i ako ho emo bio sam bolji Resmana u širenju veza sa susjednom Slovenijom. I danas ljudi v ide da radim mak simalno, težim boljit k u s v i h ljud i, želim dobro i mladima i starima. Nikoga ne izbjegavam niti inim privilegiranim, nemam vlastitih ciljeva niti sebi podložnih ljudi, družim se sa svima, idem kamo me pozovu i slušam što mi žele re i.

Kanalizacija je prioritet nad prioritetima *Što je u Vašem programu i op enito najvažnije napraviti

u narednom razdoblju u Vašem mandatu? - K analizacija je projekt na kojem dugo radimo i u ovom mandat u ga želimo završiti. Postoji sva projek t nna dok ument acija za pro ist a , ija izg radnja e koštati sedam milijuna kuna. Kako na kanalizaciji tako i na pro ista u radovi bi u 2014. trebali krenuti u realizaciju. U prvom trenutku kanalizaciju dobivaju naselja Št r igova, Jalšovec i Grabrovnik a potom i ostala. Naravno da bi s mo u s pjel i p o trebna nam je pomo države i županije, a želim ist ak nut i k ako je Jos ip Z or e c , donedavni direk tor Me i mu r sk i h vod a puno u inio za nas. Zanimljivo je kako na stolu imamo ponudu susjedne slovenske op ine Razkrižje koja želi da se priklju imo na njihovu ve goto-

ZAPO INJU Štrigovske no i

Želim op inu s više djece, zadovoljne ljude i mogu nost zaposlenja za sve, kaže na elnik Stanislav Rebernik

v u k analizaciju. Mi jesmo za to, no kona nu rije trebaju izre i Vlade dviju zemalja. Stvar je izvediva po k r at kom pos t upk a i bila bi korisna i za Slovence i za nas.

Crpljenje plina najkasnije 2015. godine *Mnogo se govorilo o eksploataciji plin ana podru ju Vaše op ine. Je li sve zamrlo ili ima naznaka da e se “zlat-

ni rudnici” uskoro otvoriti? - Upravo ste v i pr vi i najviše pisali o mogu nostima eksploatacije plina na podru ju Op ine Štrigova. Crpljenje plina je projek t koji v iše nije upitan bez obzira na odnose INA – MOL, jer INA je s gra anima sklopila ugovore o otkupu zemljišta i ove godine k re e u izgradnju infrastrukture. - Idu e 2014. godine sva bi postrojenja i logistika trebali biti

ZAPO ELE pripreme za Ljeto uz Muru u Murskom Središ u

etiri dana zabave, druženja, Prvo Gradski kotli gastronomije, sporta i proštenja i tradicijski sajam

Danas u petak 19. sr pnja 2013. u Št r igovi i njezinoj okolici zapo inju Štrigovske no i 2013. najve a, najbog at ija i najraznovrsnija zabavna, kulturna, gastronom s k a i s p or t s k a manifestacija u regiji koja je minulih godina ojkupljala na tisu e sudionika, posjetitelja i gostiju. et verodnev ne sve anosti zapo inju u petak u 19 sati, Sve anom sjednicom Op inskog vije a, te prigodnim prog ramom na kojem e biti uru ena Javna op inska priznanja. Na malonogometnom igralištu

kod Dražavnog arhiva u 20 sati zapo inje zabavno ve e uz doma e zabavlja ke snage te veliku tombolu. U subotu 20. srpnja u 13 sati u kavani Cuvee zapo inje šahovsko natjecanje. Od 14 sati zapo inje šetnja bajkovitom Štrigovom, a od 15 sati u središtu Štrigove slijedi niz igara, dok središnji dio Ot vorenih vrata bajkovite Štrigove zapo inje u 19 sati, priredbom pod nazivom Glazba i vino. Od 20 sati na rasporedu je Narodno veselje i velika tobola. Nedjelja, 21. srpnja dan je za Povorku sta-

rih zanata i obi aja koja zapo inje u 14 sat i, a prog ram se nast avlja seosk im igrama, utrkom prijateljst va te Narodnim veseljem do kasnih ura. Št rigovske no i završavaju u ponedjelja k 22 . s r pnja velikim Magadalenskim proštenjem sa Sve anom misom u 11 sat i. Op ina i Tu r i s t i k a z a j e dn ic a Št r igov a , s ve ljude dobre volje pozivaju na Št r igovske no i i jam e im dobar provod i ugodno bivanje pod Štrigov akom. (S. Mesari )

Grad Mursko Središ e na veliko se priprema za održavanje Ljeta uz Muru, tradicionalne zabavne, kulturne, sportske i gastronomske priredba koja zapo inje u subotu 4. kolovoza. Prvo e se održati Gradski kotli , na kojem e pojedinci, udruge i klubovi spremati u kotli u ono jelo koje najbolje znaju pripremiti, a za to e im grad osigurati bonove u iznosu od 250 kuna za kupnju artikala potrebnih za kotli u trgovini METSS i Mesnica Mihali . Kotli mora biti gotov (kuhan) najkasnije do 11 sati i to najmanje 30 porcija za potrošnju.

Istog dana u poslijepodnevnim satima održava se i 4. sajam doma ih proizvoda, na koje Grad Mursko Središ e i gradska Turisti ka zajednica pozivaju sve proizvo a e doma ih proizvoda iz regije i šire da se odazovu i budu sudionici ove priredbe koja ima izložbeno – prodajni karakter. Za obje priredbe treba se što prije prijaviti na broj telefona 500-500 ili 099/600-0699 kod Sla ane Todorovi , kako bi organizator mogao osigurati mjesta i štandove za kuhanje kotli a i izlaganje na sajmu. (sm)

19. srpnja 2013.

radnih dobro na mjestu i spremni za eksploataciju najkasnije 2015. godine. Od ovoga o ekujemo novce u op inskom prora una kao i niz d r ug i h pogod nos t i jer e se uz plin odvijati razne aktivnosti i poslovi koje e dobiti naši ljudi. Da skratim, crpljenje plina je vrlo blizu, što je u interesu ne samo op ine i INAe, nego i države, jer emo svi ponešto dobroga dobiti. Nama pak kojima je svaka kuna dobro došla ovaj projekt zna i puno, jer e možda potaknuti i nove poslove.

Klizišta su nam veliki problem i teret *Kakva je danas situacija i što slijedi kada je rije o klizištima?

Škvorc u Grabrovniku, su najteža i traže veliku sanaciju i napore kako bi se ljudima pomoglo da ne moraju seliti sa svojih gruntova. - Imamo podršku im pomo Me imurske županije i ŽUC -a, a isto to o ekujemo od države koja ima na ina i sredstava za pomo . Angažirali smo Božu Solda s varaždinskog Fakulute za geodeziju koji radi projekte sanacija jer želimo da se problem klizišta ne samo sanira nego i zauvijek riješi. Vjerujte, svi koji mogu pomažu i ovih dana aktivnosti su pove ane i vjerujem kako e ljudi mo i uskoro odahnuti. Isto tako vjerujte da samo novac u ovoj situaciji ne zna i previše, nego je potrebna rije struke.

Štrigova bogatija za 21 dijete Iz Mati nog ureda u Štrigovi, u Op inu Štrigova stigla v ijest koja je pr vo obradovala op inskog na elnika Stanislava Rebernika, a radosna je za Štrig ov u , Me i mu r j e i Hr vat sk u. Vijest glasi, kako je do 30. lipnja 2013. Op ina Štrigova brojnija za 21 novoro eno dijete, a to se prema Rebernikovim rije ima, koji je ujedno i školski ravnatelj

- V jer ujt e m i da zbog klizišta ne spavam kako treba, srce me boli a i ovo ne baš prev iše lasi na glavi mi sijedi i otpada. Og roman je to problem i velik i teret za one koji su direktno ugroženi kao i nama koji u op ini obnašamo iz v ršnu vlast, a ne možemo puno pomo i. Dvadesetak je što ve ih što manjih klizišta zemljišta na našem podru ju i sva v ap e z a s a n ac ijom i ure enjem. et ir i klizišta, kod obitelji Kova , Mauko, Turk i

Dobro je znati 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nije dogodilo u minu l i h dv adeset a k godina. To z n a i k a k o e u školskoj 2020. godini u prvi razred krenuti najmanje 21 u enik, što je u odnosu na današnjih 14 z n at a n br oj , a kako je do 31. prosinca 2013. još pet i pol mjeseci za nadati se da e djece u Štrigovi biti i nešto preko 21 koliko ih je do sada ro eno. (sm)

Za Tijaru postoji interes doma ih i stranih ulaga a *Nikada dovršena tvornica vo nih rakija, bajkovitog naziva Tijara, to nije njezina gra evina danas je ruglo, opasnost i sramot a Št r igove. Postoje li naznake da se pitanje Tijare kona no riješi. I kako i kada? - U pravu ste, Tijara je naša živa rana, sramota, opasnost i ruglo. Ja osobno, kao i op inska vlast od kako sam ja na elnik za ovo nije

ništa kriva niti odgovorna. No, naš je interes i obveza da problem riješimo. Ovog trenutka traje sudski proces, jer je predmet s varaždinskog vra en na akove ki sud. Op ina nije zainteresirana za gra evinu, ali je zainteresirana za zemljište na kojem se ona nalazi. Kako se do zemljišta ne može jer je na njemu zgrada, problem je zamršen, no postoje naznake nagodbe. No i tu postoji problem jer na nekretninu obitelji Anton i talijanski partneri polažu odre ena prava. Nagodbom bi koristi imali svi, jer postoje investitori iz Hrvatske i inozemstva koji su spremi gra evinu staviti u funkciju. Problem je i koliko bi sve to koštalo jer se ne znaju stvarna dugovanja, potraživanja i ulaganja u projekt. Op ina samo želi zemljište koje može povoljno prodati investitorima koji bi izgradili proizvodne pogone u kojima bi posao našlo pedesetak radnika, a to za Štrigovu puno zna i. Daklem, neka netko zgradu ukloni i nama ostavi samo zemljište, dalje mi znamo što i kako. *Mogli bismo razgovarati o legalizaciji, školi, kulturi, poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države, socijalnim problemima i mnogo emu drugome. Kako je danas Dan op ine, poru ite svojim bira ima, kao i svim žiteljima Op ine Štrigova, što im želite i što od njih o ekujete? - Svim gra anima estitam Dan op ine, želim da ove dane budu sretni i zadovoljni i da do u na priredbe koje za njih organiziramo. Poru ujem da nakon Dana op ine kre emo u rješavanje glavnih problema, da zapo injemo borbu za stvaranje uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta, te stvaranje uvjeta za kvalitetniji i bolji život. Mlade pozivam da imaju više djece, jer ona su nam va žna k a ko bi ovaj najljepši kraj u regiji živio punim plu ima i kako bi naša škola odzvanjala glasovima više djece nego ih je trenutno, a to je manje od dvjesto, što nikada nije bilo. Želim da se u ove dane družimo, poveselimo ali i potužimo jedni drugima.

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Što e nam škole i vrti i, ako djece ne e biti M

noge op ine i dalje žele imati dje je vrti e i sportske dvorane. Žele i bore se da ih imaju, poglavito sportsku dvoranu žele u Op ini Sveti Martin na Muri. e utim osim sa željama susre u se s problemom zvanim; nemamo dovoljno djece. Dok vrti i još kako tako popunjavaju kapacitete škole su sve praznije i pitanje je do kad ai kako e funkcionirati u ovakvim okolnostima. Kaže mi k erka koja živi u Austriji kako je u vrijeme kad je došla živjeti u Graz teško bilo dobiti mjesto u dje jem vrti u, a danas se sve više vrti a zatvara, jer nemaju dovoljno djece za popunjenje kapaciteta i rentabilno poslovanje. Vlasnici austrijskih dje jih vrti a gotovo dolaze ku ama i traže i mole djecu da se upišu upravo u njihov vrti . Škole su im odavno poluprazne.

mi u Hrvatskoj smo sve bliže Austriji kada su u pitanju djeca, vrti i i škole. Evo štrigovski školski ravnatelj Stanislav Rebernik na mukama je kako ustrojiti podru ne škole u kojima je svega nekoliko djece, a sli no mu je stanje u mati noj školi. Sveto martinski op inski na elnik najavljuje kako se broj polaznika u OŠ Sveti Martin na Muri smanjuje i dolazi ispod dvjesto u enika te mu prijeti mogu nost gubljenja statusa s mati ne na podru nu školu. A roditelji, djeca i u itelji žele sportsku dvoranu i to ne “nekšu malu”. toga politi ari trebaju biti realni u obe avanju izgradnje dvorana i vrti a, a roditelji odmjereniji u postavljanju svojih zahtjeva. Još slabije stanje od Me imurja je u mnogim drugim dijelovima Hrvatske. Što e nam vrti i i sportske dvorane,

nima bude Meksikanac, Urugvajac, Portugalac ili netko drugi. Uz dužno poštovanje tih ljudi koji bi ipak trebali biti rijetkost u našim klubovima, ostaje gorka spoznaja da nas nema. avno, davno prije mnogo godina je župnik u Svetom Jurju na Bregu, vele asni Mirko Gojnik, zavapio: Bra o i sestre, malo nas je malo nas je, premalo nas je. A tada je u jednom razredu bilo etrdesetak djece. to bi trebali re i današnji sve enici i župnici, ne “vupam” niti misliti. Mladi zamislite se nad sudbinom Hrvata i Hrvatske. Rekao je Franjo Makovec, na elnik op ine Sveti Martin na Muri. “Ja ve ne brem utjecati na porast broja djece. Mladi kaj ekate”. Da se ne dogodi da imamo više vrti a i škola nego djece.

PIŠE: STJEPAN MESARI

ako djece ne e biti, a djecu o ito mladi ili ne žele imati jer to nije niti moderno niti ekonomi no. A tko e onda polaziti vrti e i škole? Vidimo u Austriji i Sloveniji, da ne govorim o Francuskoj, Nizozemskoj i drugim zapadnim zemljama, kako gotovu ve inu igra a u nogometnim, rukometnim i košarkaškim klubovima ine stranci. Nisu Austrijanci i ostali zbog toga presretni, ali svojih nemaju i nemaju. Vrlo smo blizu da kapetan u Dinamu ili Vatre-

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2013.

MLADEN Dobrani , vode i me imurski vo ar, zapo eo novi projekt

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Mladi grah i cvije e najbolje se prodaju Nama velike razlike u ponudi na akove kom placu i sajmu, osim što na sajmu nema mlije nih prera evina, a na placu žitarica, drva i stare krame. Sve ostalo može se kupiti na obje destinacije. Tako se na placu i sajmu najbolje prodaje mladi grah, u ljusci ili oljušten, naravno uz razli itu cijenu, te razno cvije e za presa ivanje i daljnji uzgoj. Vrlo je dobra ponuda i relativno dobra potražnja za krastavcima, paprikom, paradajzom, mladim zeljem te presadnicama ( lancima) kasnog zelja, endivije i salate. Osje a se manjak višanja, breskvi, marelica i ranih jabuka, te ovogodišnjeg uroda pšenice, tikvi i mlade mrkve. Osrednja je ponuda mlije nih proizvoda, meda, peradi i

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA mladi grah oljušteni 20 kn/kg mladi grah neolj. 10 kn/kg mladi krumpir 7 kn/kg mlado bijelo zelje 10 kn/kg krastavci 3 do 7 kn/kg paprika 10 kn/kg paradajz 8 do 10 kn/kg cvjetni anci 1 do 6 kn/kom kukuruz 1,80 kn/kg borovnica 40 kn/kg marelice 12 kn/kg kotlovina 25 kn/tanjur

krupmira, a vrlo dobra opreme za roštiljanje, kotlovinu i bogra e, ukratko za piknik. Kod pe enjara je najbolje i najljepše, pak oni i posljednji odlaze sa sajmišnog prostora. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Dobrani svakodnevno provjerava štose zbiva u bocama

Plodove krušaka, jabuka i šljiva na granama stavio u boce Kao boži na ili betlehemska drvca ovih dana izgledaju vo ke u vo njaku Mladena Dobrani a, vode eg me imurskog vo ara u Brezovcu. Sada kad su plodovi oformljeni, Dobrani ih je “zarobio” u staklene boce gdje e one dozrijevati i dati plodove koje e nakon skidanja s grana zalijati rakijom i tako dobiti najbolju rakiju ikada proizvedeno u ovom kraju, a vjerojatno i u državi. Na ovaj posao naveli su ga sve brojniji turisti koji kod njega navra aju i koji traže nešto sli no što su negdje vidjeli i probali. - Ovo je pokusni postupak i o rezultatima zavisi ho u li se dalje ovime baviti premda postoje opravdani razlozi da se to dogodi. Poznato je da najviše ljudi ovakvim na inom sprema kruške poglavito vilijamovke, ali ja idem dalje, pak sam spremio druge vrste krušaka, jabuke ali samo sortu zlatni delišes koja jedina može dozrijevati

Boce grlom moraju biti okrenute prema dolje

Rane sorte krušaka ve su zrele i uskoro e biti zalijane rakijom

u boci, zatim šljive, nektarine, breskve i grož e. U bocamna s proširenim grlom prve dozrijevaju rane sorte krušaka, zatim breskve, nektarine te na kraju jabuke i grož e. Svakodnevno pratim zbivanja u vo njaku i bocama i mogu re i kako više od 90 posto njih napreduje u željenom smjeru. Kada e dozrijeti, skinuti u ih s grana isprati i iscijediti unutrašnjost boce te vo e zalijati doma om rakijom od jabuka ili grož a koje su najbolje jre nisu previše aromati ne i

DAN polja krumpira u Belici

Kad se boca stavlja na plod uvijek mora grlom biti okrenuta prema dolje, kako u nju ne bi ulazila kišnica i kako bi iz nje mogla ispadati kondenzirana vlaga te eventualna prašina i kukci. Boca štiti plod od vru ine, vjetra, sredstava od tretiranja vo njaka ali i eventualne tu e. Kada je plod zreli, odreže se skupa s gran icom na kojoj raste,

ne e utjecati na vlastiti okus ploda u boci. Ovako proizvedena rakija s vo em treba u dobro zatvorenim bocama odstojati najmanje pet godina, kada e dosti i optimalni okus i miris. Budu li jesenas rezultati vidljivi, idu e godine kre em u ve i posao, a to u preporu iti i kolegama vo arima, jer

unutrašnjost se ispere i potom slijedi punjenje s rakijom. Ovako spremljeno vo e s rakijom može biti i prigodan poklon poslovnim partnerima, prijateljima i dragim osobama, jer je poseban i vrlo dobar proizvod. U našem okruženju prvi su kruške, a potom i borovnice na ovakav na in spremali sve enici kartuzijanci u Sloveniji. (sm)

kupci postoje, poglavito sada kad smo postali EU lanovi i kada k nama dolazi sve više turista, koji žele nešto više od popijene rakije iz “štamperlina”. Ovakav na in proizvodnje nije skupi, no traži strpljenje i kvalitetan odnos do posla, kaže Dobrani , kojemu je ovog trenutka ovo samo hobi. (Stjepan Mesari )

FINOTEKA obavila anketu o fiskalizaciji

Prezentacije, Ve ina proizvo a a predavanja i druženje hrane ZA fiskalizaciju Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Tomislava Filipovi a i tvrtka InterAgrico iz akovca, danas u petak 19. kolovoza u Belici organiziraju Dan polja krumpira. Svi koji to žele, a poglavito proizvo a i i konzumenti krumpira okupiti e se u 9 sati kod Društvenog doma u Belici, odakle se polazi u polje gdje se održava prezentacija sorti riviera, tresor, artemis, madeleine, faluka, roko, kuroda, manitou, arizona,

saviola, champion, evolution i rosagold. O rezultatima posrednih utjecaja folijarnih gnojiva na u inkovitost fungicida u zaštiti cime krumpira od crne pjegavosti, govoriti e mr.sc. Milorad Šubi Rezultate primjene PRP sola na pokusnim poljima te prednostima primjene amalgerola u poljoprivrednoj proizvodnji govoriti e predstavnici tvrtke Stoackton. Skup završava domjenkom i druženjem svih sudionika. (sm)

Završena je anketa ZA iskalizaciju me u proizvo a ima hrane u kojoj se 65 posto proizvo a a izjasnilo za uvo enje iskalizacijskih blagajni. Ve i broj anketiranih proizvo a i smatraju kako je zakon o iskalizaciji potreban i da e pomo i pravim hrvatskim poljoprivrednicima, dok ih manji broj smatra kako je on nepotreban i štetan. Anketu je sprovela Finoteka, internet servis za pre-

traživanje i kupnju doma ih prehrambenih proizvoda izravno od proizvo a a. Anketiranjem je obuhva eno 532 proizvo a a s podru ja cijele Hrvatske, gdje ih se 348 ili 65 posto izjasnilo ZA, 168 ili 32 za NE a njih 16 ili 3 posto je odgovorilo kako im je svejedno. Odluka o iskalizaciji stupila je na snagu 1. srpnja 2013. godine i do 1. kolovoza traje uhodavanje, pak inspekcija dio tog dana ne ureduju. (sm)

19. srpnja 2013.

Protuletje nam je prešlo, ves svet mu se veseli.

Ljeto u vrtu Uglavnom sad ništa ne sadimo kad je ovako toplo. Sad je dobro maštati, lješkariti negdje u hladu i planirati gdje bi najbolje bilo posaditi onu zgodnu biljku koja rastjeruje komarce...zzzzzzzzz... pik... Koja je to ono? Katalpa, talijani od nje prave biznis zvani Catambra. A mi samo želimo malo mira kad se prepostimo romantici na kraju vrta. Sredina je ljeta, ini se da je cijeli svijet na kupanju. Ali nije cijeli, samo pola, ona druga polovica glumi da nešto radi sad kad smo ušli u Europsku uniju. Da nas ne izbace baš odmah. Mi koji glumimo da radimo u vrtu, op enito ljeti imamo malo više posla sa zalijevanjem. To vam je jedan od poslova koji možemo

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automatizirati, razno-raznim sistemima za zalijevanje, a možemo i ru no kantama ili crijevima za zalijevanje. Napravite to rano u jutro prije nego sunce zaprži... i onda u hlad. I nemojte se zbog toga sekirati. Niste još na burzi ako ležite u hladu, možda samo sanjate da radite u državnoj upravi. Uglavnom smo to oko zalijevanja apsolvirali, kad nebo šuti onda uska emo mi, zalijemo zemlju i onda biljke rastu.

Raste naše cvije e i drve e, ali raste i korov. Tu pak nastupa problem ako smo zaboravili lekciju o okopavanju iz pa je vrtlarske škole. Tu je lekciju lako zaboraviti dok ležite u hladu. Morate samo paziti da ne zaspite jer priroda ima jedan poseban san za me imurske vrtlare dok ljen are. Ta lekcija u naslovu ima pouku da jedno okopavanje vrijedi kao dva zalijevanja. To okopavanje, kopanje, prekopavanje, rahljenje i tome sli ne rije i trebalo bi nekako sve izbaciti iz glave kad je vrijeme ovako sparno. Jednostavno škode za duševno zdravlje. Tješi nas samo što se

ljeti kopa samo plitko... nikako nemojte okopavati dublje od par centimetara da ne isušujete zemju dublje nego treba. Gornji plitki razrahljeni sloj zemlje služi kao mal , smanjuje daljnje isušivanje dubljih slojeva zemlje u kojima je korijen naših biljaka. vA korijen treba vodu, treba zrak.... treba hranu i ljubav. Ovaj zadnji sastojak trebamo svi. ak i me imurci. I pitamo se da, ako moramo tako teško raditi, kopati ak, gdje je tu ljubav, tko nas to ne voli? Svi nas vole, nas koji kopamo. Samo se treba povjerovati u obrnuti svijet. Okopavanje vrta je tamo sistem dva u jedan. Solarij i teretana zajedno! Gdje toga još ima!!?? U svakom rasadniku, u svkom vrtu to dobijete i k tome je besplatno. Živjelo ljeto! Budite dobri, volite sve vrtove! Lijepi pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa , subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa , po-

ziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živo nje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Objekti za smještaj goveda Objekt u kojem životinja boravi jedna je od podjednako važnih karika u lancu proizvodnje bilo mesa, bilo mlijeka, kao što je i genetski važan materijal, hranidba, prevencija bolesti… U najširem smislu gledaju i, goveda držimo pojedina no ili skupno. Pri pojedina nom držanju životinja se ponaša individualno, što podrazumijeva odre eni mir, te mogu nosti zasebne obrade svake životinje. U takvoj situaciji vlasnik puno lakše primje uje odre ena odstupanja u ponašanju ili proizvodnji pojedine životinje. Znatno je lakši i veterinarski nadzor, odnosno pregled to no odre ene jedinke. Svakako taj model zahtijeva ve e investicije u ure enju objekta i opreme, kao i ve u potrošnju ljudske radne snage, jedan radnik na 20-30 krava. U našim se uvjetima na taj na in drže uglavnom mlije na goveda. Postoji itav niz varijacija u na inu vezivanja, u

dužini ležišta, na inu izgnojavanja itd. No, svakako bi takve staje trebale imati zasebno rodilište u kojem e mir potražiti krave pred porod, te neposredno nakon poroda. Kapacitet rodilišta je

oko 12% od ukupnog broja mlije nih krava na farmi. Druga mogu nost je skupno držanje u takozvanim stajama za slobodno držanje po pravilima «socijalnog ranga». Da bi se ta hijerarhija po rangu svela na najmanju mjeru, životinje grupiramo po spolu, dobi ili pak mlije nosti, odnosno gravidnosti.

Životinje koje se gone ili su pred teljenjem moraju se izdvojiti iz skupine, što nas i ovdje upu uje na potrebu postojanja rodilišta. Prednost ovog na ina prvenstveno je ekonomi nost korištenja prostora i ure enja. Ži-

votinje biraju mjesto koje im najviše odgovara. Svakako je manja potrošnja ljudske radne snage. Kao modeli držanja pojavljuju se: slobodno držanje na nasteljenom grupnom ležištu slobodno držanje s rešetkastim podom

slobodno držanje u odjeljcima Tim na inom uobi ajeno je u nas držati životinje u tovu, no ukoliko se koristi za mlije na goveda, mužnja se obavezno provodi u izmuzištu. Higijenske prilike u izmuzištu trebaju osigurati dobivanje mlijeka sa što manjim po etnim brojem bakterija. Postojanje izmuzišta kao zasebne prostorije svakako je napredak u odnosu na mužnju u samoj staji koja se primjenjuje pri pojedina nom držanju krava. Kao nedostatak skupnog na ina držanja mogu se ista i socijalne kon liktne situacije me u životinjama, napose u malenom prostoru. To je najizraženije prilikom hranjenja. U visokoproduktivnih životinja to može izazvati smanjenje mlije nosti, te smanjenje prirasta. Tako er je otežana i veterinarska kontrola. Branko Delost, dr.vet. med.

AKCIJA!!! Popust na koli inu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2013.

Boris (32) i Željka (29) Kutnjak iz Svetog Martina na Muri dobili su k erkicu Ivu ro enu 12. srpnja. Imaju i Saru (3,5).

FOTKAJMO NAJMLA E

Poslikajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail Od po etka ove godine ponovno smo sa s v i m a n ajm l a i m a , novoro enima u Me imurju. Aktiviramo našu popularnu rubriku, u kojoj pozivamo sve majke i o eve da se prilikom izlaska iz Županijske bolnice poslikaju s novope enom k erkom ili sinom. Ukoliko to nije mogu e, šaljite nam

svoje bebe, pofotkane na na in koji je vama najdraži. Javite nam se putem e-maila: zlatko. vrzan@mnovine.hr ili urednik@mnovine.hr. Pošaljite osnovne podatke: ime i prezime vašeg klinca ili klinceze te vaše osnovne osobne podatke: ime i prezime roditelja i mjesto odakle dolazite.

Emmanuel Misori Obase (30) i Ivana Mar ec Obase iz Nedeliš a dobili su sina po imenu Nadan Emmanuel ro enog 12. srpnja.

su k erkicu Novak iz Nedeliš a dobili Teodor (28) i Sandra (28) njeg Fran Nou. odiš erog etv i u Imaj ja. Piu ro enu 11. srpn

UDRUGA RODA najavljuje za etvrtak 25. srpnja

Rodina Mala škola dojenja u akovcu U etvrtak 25. srpnja s po etkom u 16.30 sati, u prostoru udruge ACT akovec, Novakova ulica, Stari Hrast, 1. kat, održat e se Rodina radionica Mala škola dojenja. Ra-

dionicu vode Rodine savjetnice sa SOS telefona za pomo pri dojenju, a namijenjena je svim trudnicama i njihovim partnerima. Prijave su obavezne zbog ograni enog broja polaznica/ka i primaju se do popunjavanja grupe, radnim danom od 10-18 sati na tel. 098 620 463. etak radionice je u 16.30 sati, a predvi eno trajanje je 2 sata i 30 minuta (uklju ena pauza). Radionica je besplatna.

ŠENKOVEC

Druženje Vrap i a sa ribi em Draženom Mesari em Dražen Mesari , mještanin Šenkovca i veliki ljubitelj prirode, esti je gost djece u Dje jem vrti u „Vrap i “ Šenkovec. Svoja znanja i umije a veoma rado podijeli sa najmla ima. Tijekom proteklog mjeseca lipnja bio je opet u gostima kod „Vrap i a“. Prisjetimo se da je u zimskim danima svakoj skupini u vrti u, poklonio ku ice i hranilice za pti ice, koje sam izra uje. Djeca su tada veoma rado slušala pri ice o pticama i na inima kako im mogu pomo i da prežive zime. Kako se ljeto bližilo Dražen Mesari je pripremio nova iznena enja za djecu iz „Vrap i a“. Naime, on je i veliki ljubitelj i dugogodišnji pobornik sportskog ribolova. Za one koji neznaju o emu se radi, najlakše objašnjenje - hvata se velika riba i pušta natrag u vodu da živi i dalje. Naš ribi Dražen je pripremio

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

puno materijala za djecu: šator, ribi ki stol i stolice, „ribnjak“, raznovrsnu opremu za pecanje, razne vrste mamaca i hrane za ribe. Djeci je demonstrirao kako to sportski ribi i love ribu i što rade nakon ulova. Djecu je posebno zanimalo kako se riba opet vra a u vodu da živi i dalje. Djeca su imala prilike i sama „pecati“ i taj dan biti „pravi“ ribi i. Svojim ribi kim pri ama Mesari je oduševio djecu, oni su mu postavljali i mnoga pitanja o vrstama i životu riba. Ne smijemo izostaviti niti vjernog

19. srpnja 2013.

Draženovog pratitelja, papigicu Koko koja je slobodno lepršala dvorištem ali ipak stalno pratila Dražena ne udaljavaju i se previše od njega. To je privuklo veliki interes djece, a djeca su rekla, da bi i oni bi takvu poslušnu papigicu. Dje ji vrti Vrap i Šenkovec zahvaljuje svojem mještaninu Draženu Mesari u na prekrasnoj suradnji i trudu, što svojim angažmanom ini ljetne aktivnosti i doga anja u vrti u još raznovrsnijim i zanimljivijim za djecu. (Snežana Karadža, ravnateljica)

ice (20) Bistrovi Novak iz Seln Krunoslav (26) i Antonija u Noela, ro enu 7. srpnja. dobili su k erkicu po imen što smo nenamjernom Ispri avamo se roditeljima njihovu k erkicu Noelu u greškom zbog nesporazuma u sin i a. prošlom broju preimenovali

Sandro (30) i Josipa 25) Bratinš ak iz Pribislavca dobi li su sina po imenu Tomi ro enog 11. srpn ja. Imaju i k erkicu Mašu (4).

DRUŠTVO distrofi ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec

I društvene mreže mogu pomo i podizanju kvalitete života invalida U organizaciji Društva distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec Marina Kolar, Izvršna direktorica Udruge “Zora” održala je radionicu osmišljavanja kampanja i akcija. Sudionici radionice bili su lanovi Upravnog odbora Miljenka Radovi mag. iur - predsjednica, i Miljan i - potpredsjednik, lanice Nadzornog odbora Suzana Mustak, Štefanija Sinkovi i Branka Marija Vrtari , te zaposlenici i volonteri Društva: Lea Kova i , dipl.soc. radnica - voditeljica programa “Ponudimo više”, Milan Logoža r- voditelj projekta “Zajedno za nas”, Debbie Ann Novak njegovateljica, Vlado Vabec - voza , domar, ekonom, Katarina Leva i - radni terapeut, Damir Posavec i Marija Radikovi . Uz kampanje i akcije, predstavljene su i kreativne kampanje iz raznih dijelova svijeta, kao i mogu nosti podizanja svijesti i potpore putem Facebooka, Twittera, mjese nih newslettera Chimpmail, LinkedIn i sl.

Me imurci sudjelovali na sve anosti otvorenja plaže za invalide u Rijeci lanovi Društva distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec prisustvovali su 29. lipnja 2013. godine sve anosti i druženju u organizaciji Društva tjelesnih invalida Grada Rijeke povodom otvorenja plaže za osobe s invaliditetom “Kostanj” u Rijeci.Osim udruga partnera u projektu “Zajedno za nas” Društva distro i ara, invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec, Društva distro i ara,

invalida cerebralne i dje je paralize Varaždin, Udruge invalida Donja Stubica, Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Pula i Društva tjelesnih invalida grada Rijeke sve anosti su nazo ili i predstavnici udruga iz Zlatar Bistrice, Daruvara i Kutine. Druženje je iskorišteno kao prilika da se kroz zajedni ke kulturne i sportske sadržaje u okviru projekta “Zajedno za nas”, izvrši prijenos dobre prakse i pozitivnih iskustava izme u sudionika.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti , Josip Šimunko, Stjepan Mesari , Roberta Radovi , Siniša Obadi , Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj; GRAFI KA PRIPREMA: Vanja Rodiger Pomor; LEKTORICA: Monika Zor ec; E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

USPJEŠNO ZAVRŠENO LJETO U GRADU ZRINSKIH! “Ljeto eto u gradu Zrinskih” poklon je grada akovca svojim gra anima kako bi što ugodnije i sadržajnije proveli ljetne ne u svom gradu. Ovogodišnji prodane mi zapo eli su 28. lipnja kazališnom grami predstavom “Idu Zrinski” u izvedbi kazališne družine Štolcer. Vrhunac “Ljeta” dogodio se u nedjelju 14. srpnja koncertom zagreba kog benda Gretta u kojem bubnjarski obol daje i akov anin Robert Modlic i pravom rockerskom atmosferom koju su zakuhali Gorane Bare i “Majke”. Koncert je održan podno zidina Starog grada Zrinskih što se pokazalo izme u ostalog i kao izvrsno vizualno rješenje koje u prvi plan stavlja sve ljepote dvorca Zrinskih.

KLJU NA KOST

Može li digitalizacija kina vratiti gledatelje u kina u akovcu i Prelogu? DOŽIVITE PORCIJUNKULOVO!

31.07. - 04.08. 2013. Devedeset programa za sve generacije! OREHOVICA - KUD FIJOLICA

Sudjelovali na akova kim vezovima i našli nove prijatelje DOMAŠINEC

Održana Smotra limenih glazbi i puha kih orkestara

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura

PRELOG, Dom kulture Petak, 26. srpnja, 19 sati

Završetak ljetnih radionica! U preloškom Domu kulture e se u petak 26. srpnja uprili iti prigodan program povodom završetka ljetnih radionica Grada Preloga. Program e zapo eti u 19 sati i tom e se prigodom predstaviti radovi sa Ljetnih radionica te izvest i scenski prikaz iz bajke “ udnovate zgode šegrta Hlapi a” - arobna cipelica. Ovog su ljeta u ponudi bile likovna, dramska, plesna, glazbena, pjeva ka, kreativna, folklorna i scenska radionica, a održane su u prostoru Knjižncice i itaonice Grada

AKOVEC, Centar za kulturu Petak, 19. srpnja, 22 sata

Zašto biti ljubomoran na Boga? Filmska tribina “Petkom u 22” donosi dramu “Iza brda” koja je nastala u koprodukciji Rumunjske, Francuske i Belgije.Sadržaj donosi pri u o Alini koja se vra a

Preloga i Osnovne škole Prelog. Sve anost završetka ljetnih radionica uveli at e i Puha ki orkestar Grada Preloga.

iz Njema ke ne bi li sa sobom povela Voichitu, jedinu osobu koju je voljela na ovom svijetu. No Voichita je našla Boga, a Bog je najneprikladniji mogu i ljubavnik na kojega se može biti ljubomoran. udesna pri a inspirirana stvarnim doga ajima, novo remek djelo slavnog osvaja a Zlatne palme u Cannesu, Cristiana Mungijua. Drama u trajanju od 150 minuta preporu uje se starijima od 14 godina. Film je nositelj sljede ih nagrada: CANNES FILM FESTIVAL 2012. - Najbolja glumica (Cosmina Stratan, Cristina Flutur) i najbolji scenarij (Cristian Mungiu) i VUKOVAR FILM FESTIVAL 2012.- Zlatni šlep za najbolji ilm.

SMOTRA limenih glazbi i puha kih orkestara u Domašincu

“Zaigrajte meni” za po etak, vru ina mu ila glazbenike cijelim tijekom smotre U nedjelju 7. srpnja u Domašincu je održana jubilarna 20. Smotra puha kih orkestara i limenih glazbi Me imurske županije. Na smotri je sudjelovalo ukupno deset orkestara i limenih glazbi iz Me imurske županije, a održana je po vru em ljetnom vremenu. Mimohodom kroz Domašinec ozna en je po etak smotre koja je potrajala dugo zbog velikog broja orkestara, a sama je smotra održana u obnovljenom Društvenom domu u Domašincu. Svi orkestri su na po etku zajedno zasvirali staru me imursku popevku “Zaigrajte meni”, pjesmu simboli na zna enja. Dvostruka simbolika ogleda se i u tome što je tom pjesmom odana po ast me imurskoj narodnoj glazbi. Nastupili su puha ki orkestri iz Gori ana, Domašinca, Donjeg

Kraljevca, Nedeliš a, Male Subotice, Gradski puha ki orkestar akovec, Gradski puha ki orkestar Mursko Središ e, Limena glazba Belica i Limena glazba Dekanovec.

Kraj rujna bio bi idealan termin Zbog velikih vru ina, a to se ponavlja gotovo svake godine, više sudionika smotre predložilo je da se smotra puha a, a rije je oko etiri stotine sudionika ne ra unaju i brojnu publiku, održi negdje na jesen odnosno no krajem rujna ako je rije u zatvorenom prostoru. Ovaj problem nije bezna ajan, rije je o kvaliteti samih nastupa. Osim zamora i umora od vru ine glazbenika, doga a se i nešto što je malo poznato široj publici. Zbog vru ina puha ki glazbeni instrumenti zakazuju i ne daju onakav ton kakav bi dali

da su na nižim temperaturama, što kažu iskusni glazbenici, odmah mijenja sliku orkestra i intonacije. Na žalost Me imurje još nema prave ljetne pozornice, za prihvat tolikog broja glazbenika i publike i svega što uz to ide, osim možda u Prelogu. Kad je rije o pro-

gramu i ova jubilarna dvadeseta smotra pokazala je razli itost pristupa. Iako je svaki orkestar imao po petnaest minuta, neki su svirali glazbena djela koja traju znatno duže, naprosto nije mogu e jedno cjelovito glazbeno djelo prepoloviti. O kvaliteti izvedbi ovoga puta ne emo, stru njaci i profesionalni

glazbenici kažu da nije realno procjenjivati ako su uvjeti održavanja smotre zbog vru ina na granici izdržljivosti. Recimo samo to da su on i orkestri koji

su godinama u vrhu poput Belice najbolji i dalje, no bilo je i pozitivnih iznena enja, sve više orkestara jedan drugog sustiže. (J. Šimunko)

Zašto promijeniti termin Zbog vru ina puha ki glazbeni instrumenti zakazuju i ne daju onakav ton kakav bi dali da su na nižim temperaturama, što kažu iskusni glazbenici, odmah mijenja sliku orkestra i intonacije. Jedan od prijedloga je promjena termina smotre.

KUU ZASADBREG

Sudjelovali na me unarodnom festivalu u Zagrebu Dje ja folklorna sekcija KUU Zasadbreg sudjelovala je na 10. me unarodnom folklornom festivalu djece i mladih u Zagrebu. Premda su bili najmla a sk upina me u više od tisu u predstavnika iz Hrvatske i Svije-

ta, mladi Zasadbrežani su odli no predstavili me imurske pjesme i plesove, kako u mimohodu tako i na velebnoj bini Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski. Dugotrajan i gromoglasan pljesak posjetitelja i publike bila je

nagrada za vrstan nastup mladih iz KUU Zasadbreg koje je primio i zagreba ki gradona elnik Milan Bandi . Za nastup u Zagrebu, mlade su pripremile Barbara Kneklin, Denis Koruni i Karlo Perho . Mladi iz KUU Zasad-

breg pravo sudjelovanja i predstavljanja Me imurske županije izborili su na Smotri dje jeg folkolornog stvaralaštva u Maloj Subotici. (S. Mesari ) Slika desno: Mladi Zasadbrega nakon nastupa u Lisinskom

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVEC, Galerija Scheier SRPANJ - KOLOVOZ 12. 7. - 4.8.2013.

Izložba stripa Dubravka Matakovi a Usklopukulturnemanifestacije“LjetougraduZrinskih” ugalerijiScheieru akovcupostavljeneajeizložbastripaDubravkaMatakovi a.Autorizložbediplomiraojedavne1983. godine na grafi kom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a prvi stripovi mu izlaze 1984. godine u Studentskome listu, a zatim i u Poletu, Mladosti, osje kome TEN-u, ljubljanskoj Tribuni, Patku, Ve ernjem listu… Od 1990. crta dnevno-politi ki strip serijal u Nedjeljnoj Dalmaciji. Suradnja traje, s manjim prekidima, do 2000. godine.1994. zapo inje dje ji serijal Super Di u školskom magazinu Smib, a radi ga i danas kao i serijal Desmozgenes

u magazinu OK! Ilustrirao je više dje jih knjiga i knjiga humoristi ko-zabavnogakaraktera,tevišeudžbenikaŠkolske knjige.NaIskonovomwebportalutjednoobjavljujestranicu stripa serijala Overkloking. Stalni je ilustrator u Jutarnjem listu (Zabavnik) i Modroj lasti. Njegova djela su prenesena i na kazališnu pozornicu (Iz Kabula s ljubavlju), a Matakovi jetako eriosniva glazbenogsastavaSeptica,ukojempjeva pod umjetni kim imenom Govnar Smrti. Do sada je objavio desetak albuma stripova za koje je višestruko nagra ivan. Postav se može razgledati do 4. kolovoza u ljetnom radnom vremenu galerija odnosno od ponedjeljka do petka u

vremenuod18do21sat,subotomod10do12sati.Nedjeljom je galerija zatvorena.

ŠTO donosi digitalizacija nezavisnih kinoprikaziva a

Može li digitalizacija kina vratiti gledatelju u kina u akovcu i Prelogu? Centrar za kulturu akovec e ovim projektom dobiti digitalizirano kino vrijedno 430.000 kuna, od eka 168.000 kuna daje grad, a 252.000 kuna Ministarstvo kulture. U Domu kulture Grada Preloga instalira se oprema u ukupnoj vrijednosti od 465.577 kuna, a Ministarstvo kulture sufinancira 60 posto iznosa.

U Muzeju Mimara u Zagrebu 8. srpnja je potpisan ugovor o digitalizaciji kina u Hrvatskoj. Dio je to Nacionalnog programa audiovizualnog stvaralaštva 2010. - 2014. i strateški projek t koji su zajedni ki pokrenuli Hrvatski audiovizualni centar i Ministarst vo kulture u z pod r šk u lok a lni h gradskih uprava. Digitalizacija nam donosi uskla ivanje tehni kih standarda, podizanje kvalitete slike i zvuka

bržu, lakšu i jef tiniju cirkulaciju ilmova te mog u nos t nji hovog istovremenog prikazivanja u kinima diljem Hrvatske.

Digitalizacija nezavisnih kinoprikaziva a Prevedeno, rije je o velikom napretku za kinoprikaziva e. Rije je o dvije faze, u prvoj fazi kina e se dogitalizitati, a u drugoj osposobiti za 3D standarde prikazivanja. Obje faze trebale

Karta digitalizacije hrvatskih kina koja bi trebala sti i i do Me imurja

bi biti dovršene do kraja kolovoza ove godine. Ugovor o d ig it a lizaciji kina potpisan je u Muzeju Mimara, uz ministricu kulture Republike Hrvatske dr. sc. Andreju Zlatar Violi , ravnatelja Hr vatskog audiovizualnog centra Hrvoja Hribara i voditeljice projekta Digitalizacije nezavisnih kinoprikaziva a Tine Hajon. Sam projekt nosi nazov “Digitalizacije nezavisnih kinoprikaziva a”. Grad akovec odnosno Centrar za kulturu akovec e ovim projek tom dobit i dig it alizirano kino vrijedno 430.000 kuna, od eka 168.000 kuna daje grad, a 252.000 kuna Ministarstvo kulture. U Domu kulture Grada Preloga instalira se oprema u ukupnoj vrije d nos t i od 4 65. 577 k una, a Minist arst vo kulture sufinancira 60 posto iznosa. Dig it alizacijom e kina u akovcu i Prelogu biti podignuta na višu razinu, no pravo je pitanje što e to donijeti. Digitalizacija je skupa , pola m i l iju na po

KLJU NA KOST - kreativa, književnost, kompilacije, slikarske i glazbene kompozicije, kakofonija, kamera, kantata, kulturne i znanstvene karijere, katedra, kinematografija, kinodvorana, klasi na glazba, klavijatura, komplementarne boje, koncept, kontrast, kontura, kopiranje, koordinate, kreda, kritika, kultura življenja ...

k inu nije mali novac, a pitanje je kada e se isplatiti. Kako privu i publiku u kina pitanje je aktualnog vremena, a ne dobrog filma Kina zadnjih desetak godina nisu slu ajno zatvarana, a danas je situacija još gora nego prije. Televizija je toliko da im se ne zna broja, tu je internet gdje se mogu gledati najnoviji filmovi, te satelitski programi. Kako je rekao jedan od kinoprikaziva a koji je zatvorio kino “danas nitko nije željan filma”. Ostaje otvoreno pitanje kako privu i publiku u kina i ho e li 3D biti dovoljan mamac, teško je re i, a niti dobri filmovi danas više ne prolaze kao nekad. Kad je rije o stvarnim brojkama, onda je situacija još poraznija.

Filmovi se igraju esto pred praznim dvoranama, ili uz desetak ili dvadesetak gledatelja, tako je u zadnje vrijeme u Prelogu, u akovcu je zbog veli ine grada nešto više gledatelja, no isto ih zna biti samo po desetak. Prednosti digitalizacije su o ite, filmovi e se mo i igrati u cijeloj Hr vat skoj u isto v r ijeme, što zna i da e se mo i reklamirati na telev iziji i medijima, što bi moglo pr iv u i v iše publike. No ho e li to za naša kina bi t i dovoljno, v idje t e se. Jesmo li stoga u borbi za gledatelje o s u en i s a mo n a sv jet ske k ino hitove, doma ih k ino hitova zbi lja je m a lo i t o je toliko mudar da može predvidjeti promjene trendova.

KUD FIJOLICA iz Orehovice predstavljao me imurska kulturno-umjetni ka društva na poznatoj manifestaciji

Sudjelovali na akova kim vezama i našli nove prijatelje Na Županijskoj smotri održanoj u Maloj Subotici, KUD Fijolica iz Orehovice stekao je pravo sudjelovanja na akova kim vezovima u akovu. Orehov ani su se akovu predstavili u najboljem svijetlu, te su dostojanstveno i asno predstavili Me imursku županiju

Mimohod akova kim ulicama

Pred nastup na akova kim vezovima

i Orehovicu spletom me imurskih kola i pjesama. U ugodom ozra ju akova, Orehova ni su se sprijateljili s lanovima KUD -a Ivan Filipovi iz Velike Kopanice, s kojima je dogovorena suradnja. Uskoro, u kolovozu Kopaoni ani dolaze gostovati u Orehovicu.

Branko Sušec, predsjednik Fijolica, kaže kako je nastup u akovu bio prvi nakon što je društvo poslije duže stanke obnovilo djelovanje, te o ekuje još kvalitetniji i bogatiji rad i nastupe gdje god budu pozvani. (S. Mesari )

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

ETVRTAK, 25. srpnja, 21 sati PRELOG, Trg slobode

PETAK 19. srpnja, 21 sat Podroom Drink And Music Club

Koncert Adama Kon i a Ada m Kon i je hrvatski ilmski, televizijski i kazališni glumac, te pjeva lan kvarteta Gubec. Mnogi e ga prepoznati kroz izvedbu

Hard rock band “Bad

pjesme “A k sem t i sr eko ranil”. Njegov koncert održati e se u etvrtak 25. srpnja u Prelog u na Trg u slobode s po etkom u 21 sat.

Ovaj petak ne e biti obi an. Poklonici hard rocka imati e priliku slušati žestoku hard rock svirku. Po prvi puta u Podroomu gostuju de ki iz Sesveta i bend “ Bad Mushrooms”. Ovaj sesvetski hard rock band, s lanovima iz itave središnje Hrvatske, ve je dobro poznat

ZAVRŠENA KULTURNA MANIFESTACIJA Ljeto u gradu Zrinskih

Ovogodišnje Ljeto zape atili raspoloženi Bare i Majke! PIŠE: Roberta Radovi FOTO: Zlatko Vrzan

Zašto su izostali Partibrejkersi? Najavljivana koncertna poslastica pod imenom Partibrejkersi izostala je, u dogovoru i konzultacijama organizatora Ljeta u gradu Zrinskih, menadžmentom benda Partibrejkersi, Hrvatskim meteorološkim zavodom i gradom akov-

cem kao inancijerom programa, što je ujedno bio i jedan od prvih odgo enih programa u svim dosadašnjim organizacijama “Ljeta u gradu Zrinskih” zbog najave nepovoljnih vremenskih uvjeta. Me utim, prema najavama organizatora akove ka publika ne e ostati zakinuta za gostovanje ovog kultnog beogradskog benda,

koji e u akovec sti i prema prvom mogu em slobodnom terminu o emu e javnost pravovremeno biti informirana. A zavidan niz bendova i glazbenih imena koji su oplemenili ovoljetna doga anja (Psihomodo pop, Lollobrigida, Nina Romi , Majke, Gretta, Partleki, Clone Age...) na svoje je programe dovodio sve gene-

racije. Ponajviše je razveselila i injenica kako se u prostoru bivšeg „Klubu mladih“ na koncertu Lollobrigida okupila nekdašnja generacija mladih, došavši danas na koncerte sa svojom djecom. Izvrstan koncert za sve generacije priredili su i Partleki u kojem su uživali i najmla i.

Predstava “Idu Zrinsku” otvorila je ovogodišnje programerima Kulturna manifestacija “Ljeto u gradu Zrinskih” poklon je grada akovca svojim gra anima kako bi što ugodnije i sadržajnije proveli ljetne dane i ve eri u svom gradu. Ovogodišnja programska doga anja zapo ela su 28. lipnja kazališnom predstavom “Idu Zrinski” u izvedbi doma ih snaga odnosno kazališne družine Štolcer. Suradnja organizatora, tvrtke Dvije Lije, kulturne udruge Pokret plus i Grada akovca, ponovo se pokazala izuzetno plodonosnom. Trotjedna doga anja donijela su pregršt kvalitetnih programa. Uslijedilo je ak sedam velikih koncerata, dvadeset i pet manjih glazbenih programa, etiri kazališne predstave i komi na opera, dvije ilmske ve eri te izložba stripa. Vrhunac programa dogodio se u nedjelju 14. srpnja koncer-

tom zagreba kog benda Gretta u kojem bubnjarski obol daje akov anin Robert Modlic i pravom rockerskom atmosferom koju su zakuhali Gorane Bare i “Majke”. Koncert je održan podno zidina Starog grada Zrinskih što se pokazalo izme u ostalog i kao izvrsno vizualno rješenje koje u prvi plan stavlja sve ljepote naše kulturne baštine i dvorca Zrinskih.

Gužve na kazališnim predstavama Iz obilja ovogodišnjih urbanih i nadasve kvalitetnih programa izdvaja se izvedba kazališne komi ne opere “Ljekarnik”, kazalište “Sarajevska audicija 4” i gostovanje Ludens teatra s predstavom “Od stolje a sedmog” a u prirodnom ambijentu Perivoja Zrinskih Pinkleci su izveli predstavu “Klupica”. Svi kazališni progra-

U nizu urbanih koncerata gostovali su i Pipsi

Foto session “Lica akove kog ljeta” na terasi SoHo bara

Pinkleci izveli predstavu mi bili su su izuzetno posje eni i “Klupica”. Svi kazališni tražilo se mjesto više. programi bili su izuzetno posje eni i tražilo se mjesto više.

I za predstavu “Od stolje a sedmog” Ludens teatra tražilo se mjesto više

U razgovoru s Emilom Marciušom iz KU “Pokret Plus” jednim od organizatora ovogodišnjeg “Ljeta u gradu Zrinskih” saznali smo kako je upravo Goran Bare ponesen izvrsnom atomosferom

i prijamom akove ke publike, produžio ugovorenu satnicu koncertnog nastupa pa je tako koncert “Majki” kona nici potrajao i više od dva sata uz pravu rockersku feštu.

Rockersku atmosferu zakuhali su Gorane Bare i Majke

Završnu ve er razgigrali su i lanovi zagreba kog benda Gretta

Radujemo se Ljetu 2014! Brojni posjet itelji ovoljetnih programa na otvorenim prostorima ili zamjenskim unutarnjim prostor ima pot v rdili su kako je ovogodišnje izdanje “Ljeta u gradu Zrinskih” ponajbolje do sada iako je organizirano u svima dobro znanim uvjetima gospodarske i inancijske krize. A upravo takve impresije iznijeli su i brojni sudionici programa koji naše “Ljeto” svrstavaju u ponajbolje

programe sjeverozapadne regije. U manifestaciju su bili uklju eni i brojni akove ki ugostiteljski objekti koji su suradnjom i koordinacijom vlastitih i zajedni kih programa pridonijeli kvaliteti svih doga anja. Grad akovec se ponudom ovakvih urbanih kulturnih doga anja pro ilira u moderno mjesto za življenje i sigurni smo kako su ovogodišnji programi pravi smjerokaz za sva budu a “Ljeta u gradu Zrinskih”.

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SRIJEDA 24. srpnja, 21 sat Podroom Drink And Music Club

Mushrooms” klupskoj publici i ljubiteljima motora po svom izvo enju pjesama bandova poput Led Zeppelin, Deep Purple, Uriah Heep, Whitesnake, Bad Company itd...Benda djeluje od 2008. godine i iza sebe ima više od 90-tak nastupa po itavoj državi i šire. U travnju 2013. Bad Mushrooms

pobijedili su na natjecanju hrvatskih demo bandova u organizaciji portala Muzika.hr i rock kluba Hard Place i tako osvojili turneju po Engleskoj s Lord Bishop Rocks. Na Croatia Rocks turneji predstavit e autorski materijal s EP-a „Put do vrha“ što su sve jamstava vrhunske rock zabave.

Zibe unplugged Podroom Drink And Music Club Vas poziva na jedinstveni koncert, pridruži e nam se Alan Horvat –Zibe i Patrick Jambroši (koji e ovaj put zamijeniti Viktora na akusti noj gitari) a o ekuje Vas ve er iznimno dobre muzike. Imat ete priliku pogledati odli nog glazbenika, izuzetno dojmljivog

možete o ekivati je rock, hard rock, blues rock, a pošto 30% repertoara sadrži Whitesnake možemo ih predstaviti kao Whitesnake cover band ili dvojac. Pošto preko cijelog tjedna nema nikakvog sadržaja u gradu, ovu srijedu rezervirajte za fenomenalan cjelove ernji koncert, na kakve ste ve navikli srijedom u Podroom-u.

glasa, gdje e u pravoj klupskoj atmosferi održati koncert s predobrim zvukom i kvalitetnim repertoarom. Njihov slogan “We rock for you!” govori dovoljno sam za sebe, ono po emu ih cijeni publika i glazbenici je kvaliteta i vrstina svirke i naravno odli an vokal. Repertoar koji

DOŽIVITE PORCIJUNKULOVO! 31.07. - 04.08. 2013.

Devedeset programa za sve generacije!

PIŠE: ROBERTA RADOVI

Turisti ka zajednica grada akovca je u srijedu 17. srpnja na konferenciji za medije predstavila programske sadržaje t radicionalne k ult urne - turisti ke manifestacije sjeverozapadne Hrvatske prepoznat ljive pod nazivom “Porcijunkulovo2013”. Tako e od 31. srpnja pa do 4. kolovoza grad akovec zaživjeti u znaku proslave crkvenog blagdana “Gospa od an ela” te e se tijekom pet dana svetkovine održati ukupno 90 programa.

Zabavni, narodni, urbani, rock... štimung K a ko je n a po e t k u konferencije istakla Ivana Maltar, direktorica Turisti kog ureda akovca, glazbeni programi održavati e se na dvije glavne pozornice, pozornica TRG (na Trgu Republike) i pozornica TOMISLAV (u ulici Kralja Tomislava). Glazbene sadržaje zapo eti e najmla i na Me imurskom fest ivalu za djec u, Malom MEF-u, a potom e se

Dostojno obilježavanje Gospe od An ela Gradona elnik grada akovca Stjepan Kova uputio je apel sv im g ra anima neka dani obilježavanja Porcijunkulova proteknu dostojanstveno te u duhu iskrenog

Najljepša razglednica našeg grada G or d a n Vr b a ne c ist ak nuo je k ako se Porcijunkulovo samo inancira te svake godine pove anjem broja posjetitelja ostvaruje ve u dobit t e je n a k raju sv ima zaželio

dobrodošlicu na Porcijunkolovo 2013. Vizualni identitet manifestacije ostaje i nadalje prepoznatljiv u vidu ilustracije poštanske markice koju potpisuje autorski tim akove kog studia “Reci Da”. Markica je simbol dodjele pr iznanja (žiga) ne em što vrijedi i

ima kvalitetu. Porcijunkulovo, iz godine u godinu, sve više i zaslužuje upravo takav epitet. Poštanska mark ica asocira na slanje razglednica s dana odmora ili destinacija gdje nam je bilo ugodno i zabavno boraviti.

Genova i dr. Mnogobrojni programi organizirani su u suradnji s akove kim ugostiteljima koji e se nadasve kvalitetno pridružiti svekolikom proštenju u našem gradu.

tacije i degustacije brojnih me imurskih vinara, ve spomenuti brojni koncerti ... tek dio su pripremljenih programa 49-tog izdanja “Porcijunkulova 2013”. Programski sadržaji namijenjeni su svim generacijama i uzrastima u stilu “za svakog ponešto”. Uz ve vi ene sadržaje ove e se godine po prvi puta organizirati i zanimljiv sportski program AK - Strongman by Poricijunkulovo. Doma in predstavljanja i demonstracije snage biti e udruga Powerlifting klub Me imurje, a program e

se održati u subotu 3. kolovoza na Trgu Eugena Kvaternika. akovec bi prema svim najavljenim doga ajima tih nekoliko dana trebao postati istinsko središte sjeverozapadne Hrvatske koje treba doživjeti. Posebice brojnim gostima koji e vjerujemo sti i i iz susjednih županije i država. Doživimo svi zajedno Porucijunkulovo 2013 i pošaljimo najljepšu razglednicu našeg grada, poruka je s pressice organizirano povodom ovogodišnjeg Porcijunkolova 2013.

programi nastaviti predstavljanjem me imurske glazbene scene nastupima Zbora g imnazije Josipa Slavenskog, Bojana Jambroši a, Tamare Korunek i dr. Ljubitelji zabavne glazbe do i e na svoje u etvrtak 1. kolovoza uz koncert Jelene Rozge na pozornici TRG. Porcijunkulovo 2013. ugostit e i druga poznata imena hrvatske estrade k ao što su Neno Belan, Marijan Ban, Klapa Kampanel te legende kao što su Darko Domjan, Duško Lokin, Zdravko Škender, Željko K r ušlin K r ušk a, Vladimir Ko iš Zec, a sve arskom ugo aju pridonijet e i tamburaški sastavi “Frikovi”, “Kontra nas”, “Kumovi”. Urbanu publiku zabavljat e Clone Age, Freakout, Los Explosivos, The Cat Paw, Exclusive band,

radovanja proštenju. Posebice su za “prag tolerancije” zamoljeni gra ani koji žive u centru grada, jer se u pet dana proštenja o ekuje više od 100 000 posjetitelja. Apelu za mirno obilježavanje i svetkovine Gospe od An ela pridužila se i Policijska uprava me imurska koje e tijekom svetkovina predstaviti i svoja dva nova policijska bicikla namijenje-

na ophodnji gradom koja su nabavljenja u suradnji s gradom akovcem. Ivana Maltar tako er je zahvalila svim sponzorima koji su prepoznavanjem vrijednosti ove manifestacije dali svoj doprinos unapre enju kvalitete Porcijunkolova, njegovom brendiranju i prepoznavanju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ali i šire.

AK - Strongman by Poricijunkulovo Kuhanje velike me imurske juhe, oldtimer susreti, streli arski turnir, radionice starih zanata, središnja crkvena procesija 2. kolovoza, dje je radionice u Perivoju Zrinski, prezen-

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporu uje

MOZAIK KNJIGA br. 931

Kristian Novak: rna Mati Zemla

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Martin Katahn: Rotacijska dijeta Doktor Martin Katahn, autor je revolucionarnog plana prehrane uz ije je jednostavne i u inkovite savjete mogu e u samo 21 dan izgubiti suvišne kilograme i ponovo ste i izgubljeno samopouzdanje, a pritom nije potrebno gladovati i jesti jednoli nu hranu bez ikakve nutritivne vrijednosti. Tajna je u brojevima 600 – 900 – 1200 iza kojih se kriju kalorijske vrijednosti koje tijekom tri tjedn a valja naizmjence unositi u svoj organizam i na taj na in potaknuti probavni sustav da maksimalno iskoristi svaki obrok. Knjiga je r e z u lt at osobnog iskustva i najnovijih znanstvenih spoznaja o zdravoj i uravnoteženoj prehrani. Jelovnici i recepti na stranicama Rotacijske dijete pomno su osmišljeni

pri emu je autor vodio ra una o kalorijskim i hranjivim vrijednostima svake namirnice i u inku koji kombinacija odre enih namirnica ima na organizam zdravog ovjeka. Rotacijska dijeta temelji se na osobnom pristupu oblikovanom tako da svaki pojedinac – kombinacijom ponu enih jelovnika i programa tjelovježbe – odabire vlastiti put od prekomjerne težine do vitkosti

Za prvi roman Kristiana Novaka Obješeni je, stjecajem nesretnih okolnosti, malo tko uo. Za Novakov drugi roman rna mati zemla, kulturniji ovjek si vrlo skoro ne e smjeti dopustiti re i da nije, barem, uo. rna mati zemla je, naprosto, velik i nezaobilazan roman koji pokazuje raskoš talenta i umije a autora koji e, nastavi li pisati, postati jedan od najzna ajnijih suvremenih doma ih autora. U nekoj budu oj povijesti hrvatske književnosti pisat e da je Novak vratio Me imurje u mentalnu mapu i izveo ga, zajedno s ruralnim kajkavskim, nakon dugog, nezasluženog tavorenja u dijalekatskom getu, na nacionalnu književnu scenu. No, ovaj roman nije pisan na kajkavskom nego na standardu, a jezi no raslojavanje s nekoliko varijanti kajkavskog i osobenja kim idiolektima ide ruku pod ruku s nijansiranjem palete boja koja likove ini životnima. A nijanse nipošto nisu samo crne. rna mati zemla roman je o uspješnom mladom piscu, Matiji Dolen ecu, koji stvarala ku i ljubavnu blokadu pokušava otkloniti dosežu i vlastitu, do amnezije potisnutu pri u, onu koju je kompenzirao izmišljanjem svih drugih pri a. Roman o osobnom putovanju iz osvijetljenog, otu enog, neobaveznog i urbanog u tamno, blisko i ruralno. Potisnuta pak pri a Dolen ecova života traumati na

BELETRISTIKA 1. Kristian Novak: rna Mati Zemla 2. Danijela Gašparovi : Plavuša u borbi s nosorogom 3. Carol Birch: Jamrachova menažerija

PUBLICISTIKA 1. Ivana Šešo, Emina Prši :Nedostaje? Ne. Dosta je! 2. Grupa autora: Divlje ruže 3. Jenny Smedley: Godina s an elima

je pri a o njegovu djetinjstvu u me imurskom selu, o smrti oca, o osam samoubojstava, dva demona, gubitku prijatelja,

o velikim mitovima i lokalnim legendama, o otvorenom povijesnom prijelomu 1991., svakodnevnim lažima, o osje aju

krivnje, o okrutnosti, samo i i ljubavi. Sveobuhvatnost, dubina i potresnost, intimne scene iz polumraka, majstorski portreti, mu ne epizode nasilja i pedo ilije, humoristi ki proplamsaji i ine re leksije ine ovaj roman ruralnom panoramom i galerijom nezaboravnih portreta, hororom osvijetljenim svije ama iz tamne šume i umotanim u maglu hladnih obala rijeke, historijskom rekonstrukcijom s tenkovima koja bilježi i nogomet i socijalizam i arhetipska ponašanja. No, to ni izdaleka nije sve: ovaj roman je i skica za ostvarenje uspješne ljubavne veze i ekološko upozorenje i još štošta. Bauk i bogme, toti roman te tak vužge ka je Jankovi ova Dunja odma tri naslovnice napruavila.

KNJIŽARA LJEVAK

Hrvoje Šalkovi : Ne primamo vilenjake

Kathleen E. Woodiwiss: Vuk i golubica Nezaustavljiv, poput olujnoga vjetra, Wulfgar, “željezni vuk Normandije”, obrušava se sa sjevera na elu nepobjedive vojske kako bi pokorio zemlju i ljude Darkenwooda. Ponosna i lijepa Aislin, kraljevna saksonske krvi, gori od mržnje prema Normanima koji su pregazili njezin dom okrutno ubijaju i sve Saksonce koji su pružili otpor. Onaj, od ije zle ruke se njezin otac srušio na pragu svoga doma sada brutalno uzima i posljednje što joj je ostalo – bezbrižnu mladost i nevinost. Slomljena ali i željna osvete uto ište pronalazi kod njegovog najžeš eg rivala u borbi za kraljevu naklonost – nepobjedivog Wulfgara. U ložnici tog tajanstvenog viteza u miru e smisliti plan kako osvetiti svog mrtvog oca. Ali zaboravlja na

BELETRISTIKA

plaho žensko srce što u grudima “ranjive golubice” kuca samo za “željeznog vuka”. Pa ak i mo ni vuk na kraju biva poražen srcem – i ljubavlju koja prijeti njihovoj odanosti, razli itim ciljevima i njihovim životima.

Studentice iz provincije, BBB, humanit arni koncerti, Kinezi, popisi stanovništva, ku ni savjeti, pobune, nove Šalkovi eve pri e su hiperrealisti ke u najboljem smislu te rije i – one su uronjene u hrvatsku svakidašnjicu, i premda humoristi ke, ne lakiraju zbilju, ve se bave suštinom društvenog problema. Urbane legende služe nam, izme u ostaloga, da se orijentiramo u prostoru i vremenu. U svijetu koji je zamaglio granice izme u stvarnog i virtualnog, više nije važno koja su iskustva autenti na, a koja potje u iz duboke praznine svijeta. Neko davno Rilke je uskliknuo: “Moraš promijeniti svoj život!”. Ali kako to u initi u svijetu koji je lažan, ki ast, neautonoman? itanjem knjiga! Svatko ima neku tajnu ili štogod neizrecivo, ponešto rubno, kakvu nelagodu, sram. Nagonski se želimo “raspro-

strijeti” u prostoru i vremenu, ostvariti se i osje ati slobodnima. Usput robujemo udovišnim zamkama okoline i epohe, koliko god nastojali prekora iti zadani horizont. Junaci kratkih pri a Hrvoja Šalkovi a djeluju u uvjerenju da e radikalno promijeniti vlastiti život. U toj drami moraju se suo iti s vlastitom autenti noš u sukobljenom s vulgarnoš u i neumoljivoš u okolnosti. Ne pristaju biti promatra i vlastita života, a njihova (mala) pobuna presudan je i prekretni ki in koji možda i nije spektakularan u društvu spektakla, ali svakako jest svjedo anstvo o iskonskoj potrebi za cjelovitoš u autenti ne ljudske egzistencije u nadiru em sveprožimaju em neljudskom karakteru društvenog sustava bez vrednota. U urbanoj svakodnevici opstajete jedino ako živite urbane legende Hrvoja Šalkovi a.

Anthony Bourdain: Sirove slasti Anthony Bourdain vra a se na scenu knjigom Sirove slasti pišu i o visokoj kuhinji i niskim strastima - jednako kvalitetno, zanimljivo i žestoko kao i dosad. Ne postoji iskreniji pojedinac me u slavnim šefovima kuhinja. A upravo ga to razlikuje od ostatka medijske gastroscene u ijem je st varanju sudjelovao. Najkontroverzniji suvremeni ameri k i kuhar u nastavku legendarne knjige Dosje kuhinja obra unava se sa svijetom jela i kuhara duhovitoš u, ci-

nizmom, stilom, inteligentnom zlobom i beskompromisnom kritikom. Sirove slasti nova je doza Bourdainovih nemilosrdnih i iskrenih gastronomskih ispovijesti koju ete progutati u jednom zalogaju!

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... CROODS

BITKA ZA PACIFIK

animirana obiteljska komi na avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik, Režija: Kirk De Micco, Chris Sanders Uloge/glasovi: Frano Maškovi , Jelena Vukmirica, Marija Kohn, Filip Križan, Pustolovina jedne obitelji koja e promijeniti svijet!

SF akcijska avantura Režija: Guillermo del Toro Uloge: Charlie Hunnam, Idris Elba, Charlie Day

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 19.7.

19.00 CROODS animirana obiteljska komi na avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

22.00 IZA BRDA BEYOND THE HILLS drama

subota, 20.7.

19.00 CROODS animirana obiteljska komi na avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

21.00 BITKA ZA PACIFIK u našem kinu NIJE u 3D tehnici SF akcijska avantura

nedjelja, 21.7. CROODS je animirana avanturisti ka komedija koja prati život prve moderne obitelji na putovanju života. Špilja koja je bila njihov dom uništena je, a isto prijeti ve ini svijeta koji poznaju, pa su prisiljeni krenuti na prvo obiteljsko putovanje u povijesti. Prolaze i kroz generacijske sukobe i preživljavaju i

seizmi ke poreme aje otkrit e vrli novi svijet pun antasti nih stvorenja i budu nost koja nadilazi sve što su mogli zamisliti. Dinamika obitelji, mada se doga a pred više milijuna godina, jako nam je bliska. Animirana obiteljska avantura u trajanju od 98 minuta preporu uje se starijima od 5 godina.

19.00 CROODS animirana obiteljska komi na avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

Samo najve i e preživjeti! Nova ascinantna pri a nenadmašnog vizionara Guillerma del Tora. Spektakularna akcija prepuna specijalnih e ekata. Vanzemaljci prijete uništenjem

Zemlje, oduprijeti im se možemo jedino divovskim robotima kojima upravljaju najbolji piloti! Akcijska avantura u trajanju od 131 minuta preporu uje se starijima od 13 godina.

ponedjeljak, 22.7.

19.00 CROODS

21.00 BITKA ZA PACIFIK

CRNI SATI

u našem kinu NIJE u 3D tehnici SF akcijska avantura

U ovom napetom znanstveno- antasti nom trileru, grupa mladih amerikanaca u posjetu Moskvi vodi o ajni ku bitku za preživljavanje u sjeni apokalipti ne invazije vanzemaljaca. Sastavljeni od iste energije, nevidljivi vanzemaljci ne pokazuju milost dok svojim dodirom u pepeo pretvaraju nemo ne ljude. Mala grupica preživjelih, naoružana samo svojom hrabroš u i genijalnoš u, udružuje snage s ekscentri nim ruskim znanstvenikom koji možda zna na in kako zaustaviti vanzemaljce u njihovom pohodu. Ali uz vrijeme koje brzo istje e i nadu koja kopni, oni možda imaju samo jednu šansu za vlastiti spas... I spas itave planete.

U ovom uzbudljivom nastavku svjetskog enomena pod nazivom No na straža samo jedna stvar stoji izme u mira i armagedona - nadnaravni agenti Dnevne straže koje žele ovladati vojskama Svjetla i Tame. Kada se sin visokog asnika Dnevne straže okrene Tami, osloba aju se nevjerojatne sile... a sudbina svijeta visi o niti.

u našem kinu NIJE u 3D tehnici SF akcijska avantura

animirana obiteljska komi na avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

DVD, BLUE RAY IZLOG DNEVNA STRAŽA

21.00 BITKA ZA PACIFIK

utorak, 23.7.

19.00 CROODS animirana obiteljska komi na avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

21.00 BITKA ZA PACIFIK u našem kinu NIJE u 3D tehnici SF akcijska avantura

srijeda, 24.7. nema filmskog programa

ALBUM TJEDNA

Kate Nash: Girl Talk Jedna od najzanimljivijih pop pjeva ica posljednjih godina svakako je Kate Nash. Albumi “Made o Bricks” (2007.) i “My Best Friend Is You” (2010.) pokazali su da u Kate ima ono nešto po emu bi mogla biti specifi na pop zvijezda. Osim niti za pop melodiju, Kate je oduvijek bila britko djevoj e koje je spremno napraviti i malu kontraverzu, pa uop e ne udi njezina žestoka podrška Pussy Riots, odnosno posljednji singl “Free My Pussy” koji se nalazi kao bonus stvar na verziji albuma izdanog za Record Store Day. Kate je pop pjeva ica koja zna ubaciti poneki eksplicitni stih, ali u osnovi ona je bezbrižno eljade koje se zabavlja pišu i glazbu jer da to ne radi, otišla bi k vragu (citiram njene rije i). Možemo re i da je na svu sre u svoju energiju prebacila na dobru

stvar jer i tre im albumom pokazuje da ima što za re i. Ve s nekoliko uvodnih pjesama poput “Fri-End?” i “Death Proo ”, koje je ujedno predstavila i na prošlogodišnjem EP-u, pokazuje kako je ponekad sasvim lako napraviti upe atljivu pop pjesmu, a uvodna balada

“Part Heart” kao da je njihova potpuna suprotnost jer je gotovo minimalisti ki orijentirana. “Sister” je jedan od bisera albuma gdje su gitare u prvom planu, a vokalno zvu i kao potpuno bijesna Amy MacDonald, “Conventional Girl” oda je girl pop grupama iz ‘60-ih na jedan malo moderniji na in, dok “Rap or Rejection” zvu i kao neka ženska popi na verzija The Streetsa o prekidu. Ako bih neprestano morao slušati pop glazbu, tada bih volio da ona zvu i poput Kate Nash, jer se u njenoj glazbi osje a neoptere enost i živahnost koja se zna zaboraviti u takvom stilu glazbe, a što najbolje dokazuje Robbie Williams i njegovo dugogodišnje orsiranje onog što nije. Za razliku od njega, Kate se ne pravi biti nešto drugo, ve je i dalje zabavan curetak koji voli iskaliti

etvrtak, 25.7.

Popis pjesama 1. Part Heart 2. Fri-end 3. Death Proo 4. Are You There Sweetheart 5. Sister 6. OMYGOD! 7. Oh 8. All Talk 9. Conventional Girl 10. 3AM 11. Rap For Rejection 12. Cherry Pickin 13. Labyrinth 14. You’re So Cool, I’m So Freaky 15. Lullaby For An Insomniac

sve svoje probleme kroz zarazne pjesme. To joj u ve ini vremena i uspijeva, posebno kada balansira izme u Ide Marie i Lily Allen, dok u trenucima gdje malo zapinje ne ini prevelike greške, pa sve i dalje zvu i vrlo prpošno i simpati no. “Girl Talk” pravi je ženski album s povremeno vrlo upe atljivim gitarama, ali poruke su jasne, a Kate Nash i dalje sigurno kora a teritorijem jednog od najinteresantnijih pop proizvoda zadnjih pet-šest godina. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)

nema filmskog programa

PRELOG 26. srpnja (petak)

Završetak ljetnih radionica grada Preloga

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

TOP LISTA KINO FILMOVA 1. POTRAGA ZA NEMOM 2. PET LEGENDI 3. HOBIT: NEO EKIVANO PUTOVANFJE 4. ZERO DARK THIRTY 5. ATLAS OBLAKA 6. ZAMBEZIJA 7. UBIJ IH NJEŽNO 8. SEDAM PSIHOPATA 9. IRON MAN 3 10. GRIJESI O EVA

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2013.

Vaše zdravlje

Poseban prilog

VAŠE ZDRAVLJE

POSEBAN PRILOG ZDRAVLJE je potrošivo zato ga pažljivo uvajte i pratite što se dešava u vašem tijelu

ME IMURSKIH NOVINA

Poliklinike i po cijenama postaju sve dostupnije Od svih vrijednosti zdravlje je najve e i najvažnije bogatstvo, zato ga je potrebno uvati i pravodobno reagirati na sve signale koje nam šalje naše tijelo. Život kakav ga danas živimo esto nam ne dopušta da se posvetimo upravo sebi, nego vodimo ra una o svemu drugome kao da su ži-

vot i zdravlje nepotrošivi resursi, a dobro znamo i vidimo oko sebe strane da nisu. Zbog toga esto zanemarujemo signale koje nam šalje tijelo da nešto nije u redu. Do zanemarivanja svog zdravlja esto dolazi i zbog toga što nas spopada muka od pomisli na obilaske i ekanja kod doktora

da se do e na red. Na redove u ekaonicama, na naru ivanje pa zatim na liste ekanja koje znaju odgoditi pregled i mjesecima. Upravo iz tog razloga nastale su poliklinike, jer su odre eni ljudi u zdravstvu prepoznali tu potrebu današnjeg ovjeka da zdravstvenu usluga dobije na im je mogu e

manje stresni na in: brzo, kvalitetno i bez stresnog ekanja na rezultate nalaza. Mnogi bi rado iskoristili tu prednost obavljanja zdravstvenih usluga u poliklinikama, ali ih od toga ve u startu odvra a strah od toga da su im poliklinike po cijenama nedostupne. Poliklinika ne zna i nedostu-

pnost, posebno ako imamo u vidu da u kratkom vremenu na jednom mjestu možete obaviti i više pregleda i brzo dobiti rezultate pretraga. Treba ista i da su se i poliklinke u krizi prilagodile situaciji i potrebama današnjeg ovjeka ne samo u segmentu pružanja usluga na na in kako to odgovara današnjem obvezama preoptere enom ovjeku, ve i cijenama. Tako da zdravstvene usluge u poliklinikama postaju sve dostupnije i sve konkurentnije uslugama i javnom zdravstvu , zbog toga što pružaju široku lepezu usluga za kojima današnji ovjek ima

potrebu, a u javnom zdravstvu ih na na in na koji ih dobiva u poliklinikama ne može dobiti. Zbog toga e se i u budu nosti poliklinike i javno zdravstvo sve više nadopunjavati. U ovom prilogu o zdravlju u Me imurskim novinama nudimo vam preglede usluga iz razli itih poliklinika. Za vas doznajemo gdje možete obaviti magnetsku rezonancu za samo 899 kuna. Zatim gdje možete obaviti specijalisti ke ginekološke ili mamografske preglede pa ak i manje ginekološke operacije, zatim stomatološke usluge, s posebnim naglaskom na manje estetske zahvate.

Stomatološka poliklinika

“dr. Perca ” Poliklinika za ortodonciju, stomatološku protetiku i zubotehni ki laboratorij „dr. Perca “ je poliklinika temeljena na višegodišnjem iskustvu, uhodanom timskom radu, stalnom stru nom usavršavanju

Naše usluge : • Ortodoncija • Estetska i restorativna stomatologija • Endodoncija • Protetika • Dentalna implantologija • Oralna kirurgija • Parodontologija • Dje ja stomatologija • Digitalni stomatološki rendgen

i pra enju najnovijih trendova u stomatologiji. Moderno opremljene ordinacije i vlastiti zubotehni ki laboratorij omogu uju nam pružanje brze, kvalitetne i cjelovite stomatološke usluge na jednom mjestu. Svi stomatološki zahvati u potpunosti su bezbolni, a pristup svakom pacijentu je individualan i multidisciplinaran.Pacijenti se za pregled naru uju osobno, telefonom ili putem e-maila. Prilikom pr vog pregleda,na temelju razgovora s pacijentom, detaljno uzete anamneze, klini kog pregleda, rendgenskog snimanja i ostalih potrebnih dijagnosti kih metoda, donosi se plan terapije za svakog pojedinog pacijenta. Dobra informiranost pacijenta važna je za krajnji rezultat terapije.

ORTODONCIJA Ve ina ortodontskih nepravilnosti ispravlja se iksnim ortodontskim aparatima. U terapiji koristimo najsuvremenije samoligiraju e sustave bravica (Quick,DamonSystem) koje mogu biti estetske ili metalne. Terapija traje jednu do dvije godine. Nakon završetka terapije pacijenti nose iksni i mobilni ritejner,kojima se sprje ava recidiv i osigurava stabilnost dobivenog položaja zubi. PROTETIKA Fiksnoprotetske radove (krunice i mostove) izra ujemo posebnom Schulter tehnikom za keramiku, kojom se postiže vrhunska estetika, zdravlje parodonta i dugotrajnost nadomjestka.

IMPLANTOLOGIJA Dentalni implantati predstavljaju najsuvremeniju terapijsku metodu u stomatologiji. Ugradnjom implantata nadomješta se gubitak jednog ili više zubi. Kod potpune bezubosti dentalni implantati omogu uju nam izradu iksnog mosta. Problem sidrenja

Adresa: Stomatološka poliklinika „dr. Perca “ ZAVNOH-a 31, akovec Kontakt: tel. 040 313 790 mob. 091 1212 448 mail: srecko@percacstom.com web. www.percacstom.com www.ortodoncija-percac.com

donje totalne proteze riješiv je ugradnjom dvaju implantata u donjoj eljusti. itav postupak, od ugradnje implantata do predaje gotovog rada, rutinski se provodi u našoj Poliklinici i u potpunosti je bezbolan. ENDODONCIJA Lije enje korijenskih kanala zuba provodi se najmodernijom ProTaper strojnom tehnikom instrumentacije. Korištenje digitalnog dentalnog rendgena i ure aja za mjerenje duljine korijenskih kanala (endometra) osigurava nam visoku preciznost i izvrsne rezultate u lije enju korijenskih kanala zuba.

10 10

Vaše zdravlje

Poseban prilog

Poliklinika za oftalmologiju - Varaždin U Varaždinu ve 2 godine u Jalkove koj ulici br. 5 uspješno posluje Poliklinika za oftalmologiju Poliklinika Fokus. U Poliklinici Fokus možete obaviti KOMPLETAN O N I PR EGL E D (v id na oštrina,mjerenje o nog tlaka, pregled pozadine oka, pregled na biomikroskopu)kao i DIJAGNOSTI KE PRETRAGE (vidno polje, pahimetrija, pregled Goldmanovom prizmom, UZV biometrija na Al scanu) na najsuvremenijim aparatima. Ambulantno, potpuno bezbolno, uz topi ku anesteziju (samo uz kapanje) možete kod nas operirati sivu mrenu najsuvremenijom ultrazvu nom metodom.

POSTAVLJA SE PITANJE KADA OPERIRATI SIVU MRENU ?

Odgovor je vrlo jasan kada po ne utjecati na kvalitetu života i obavljanje svakodnevnih aktivnosti kao što su itanje, gledanje televizora ili no na vožnja. Odga anjem operacije stanje se samo pogoršava, vid pada i le a postaje sve tvr a što može otežavati obavljanje operacije. Stoga, ako posumljate da imate sivu mrenu, nemojte ekati, nego riješite svoju dilemu u dogovoru s lije nikom oftalmologom, razmotrite zajedno rizike i koristi od operacije mrene. Operacija se radi ultrazvu no, ambulantno, u topi koj anesteziji i potpuno je bezbolna. Tijekom operacije sive mrene ultrazvukom se odstranjuje zamu ena le a i ugra uje umjetna intraokularna le a, koja se stavlja na isto mjesto gdje je nekad bila Vaša prirodna le a te ona po-

staje dio Vašeg oka. Nedavna dostignu a tehnologije na polju oftamologije omogu uju pacijentima da u našoj Poliklinici Fokus odaberu multifokalnu

le u za stvaranje vizualnog okruženja u kojem su manje ovisni o o nim pomagalima. Svoj jasan vid na daljinu i blizinu bez nao ala možete do-

živjeti ve slijede i dan nakon operacije.

APLIKACIJA BOTOXA I INTRADERMALNIH FILERA Lije nici poliklinike vratit e Vaše godine unatrag aplikacijom Botoxa ili intradermalnih ilera, kapke zategnuti estetskim operacijama, tumorske izrasline ukloniti, a glaukomski pacijenti mogu obaviti kompletne dijagnosti ke pretrage(vidno polje, pahimetriju, mjerenje o nog tlaka) i sve operativne zahvate vezane uz glaukom.

SVE VRSTE KONTAKTNIH LE A – multifokalne le e Nosioci kontaktnih le a mogu ovdje prona i sve vrste

POLIKLINIKA ZA GINEKOLOGIJU, OPSTETRICIJU I RADIOLOGIJUMAMOGRAFIJU

ginekologije, onkologije, steriliteta, trudno e i porodiljstva. Isto tako rade i male ginekološke operacije, a posebno se bave dijagnostikom i terapijom HPV infekcije sve do operacije LLETZ. U Gyn-u je vrhunski ultrazvuk te obavljaju 3D i 4D preglede koji se onda snimaju na CD. Jedna su od rijetkih ginekoloških poliklinika koje imaju svoju privatnu mamogra iju. Isto tako, valja napomenuti, da u suradnji s radiolozima rade kompletnu obradu dojke, mamogra iju, ultrazvuk i citološku punkciju. U Poliklinici Gyn možete u initi sve laboratorijske pretrage, kemijske i mikrobiološke. Papa test i ostale citološke pretrage mogu biti gotove odmah ili najkasnije za 7 dana. Rade i ultrazvu ne pretrage svih organa kao i kolor doppler. Isto tako kolor doppler svih krvnih žila. Cijene su dostupne, koje je

polutvrdih i mekih kontaktnih le a uz lije ni ki pregled. Posebnu pozornost pridaje se progresivnim (multifokalnim) kontaktnim le ama koje omogu uju vid na daljinu i na blizinu. Najmla i pacijenti (predškolska i školska djeca) imaju BESPLATNE PREGLEDE za nao ale i kontaktne le e u Poliklinici Fokus. Informacije o cijenama naših usluga možete potražiti na web stranici poliklinike: www.poliklinikafokus.hr. Operativne zahvate mogu e je pla ati na rate, gotovinom ili karticom. Stru no medicinsko osoblje, najsuvremeniji aparati za preglede i dijagnostiku, individualan pristup pacijentima te ugodan ambijent glavni su razlozi da svoje zdravlje povjerite nama. U inite svoj vid kristalno bistrim… Poliklinika Fokus, Jalkove ka 5, Varaždin Tel. 042 200-443.

BEZ LISTE E

Najstarija ginekološka poliklinika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

Gyn poliklinika je prva privatna poliklinika za ginekologiju i radiologiju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Poliklinika uspješno posluje ve dugi niz godina pod upraviteljstvom dr. med. Damira Mamuzi a, specijalista za ginekologiju i porodiljstvo. Poliklinika Gyn radi s privatnim osiguranjima Croatia, Basler, Grawe i Uniqua. U ovoj poliklinici možete izvršiti preglede u vezi

Za zdravlje Vaših o iju pobrinut e se mr.sc. Nataša Brija ak, dr. med., spec. oftalmologije.

Obavite pregled u najkraćem roku magnetskom rezonancom s najširim otvorom

utvrdila Hrvatska lije ni ka komora. Poliklinika Gyn radi svaki dan, a naru iti se možete telefonom 042/232-410 ili na mail. info@gyn.hr pa tako nema ekanja.

POSEBNA

T S I E Z E LE BEZ EL E

PONUDA

899 kn REDOVNA CIJENA

1600 kn

Promotivno razdoblje traje do 31. 8. 2013. Rezervirajte svoj termin na telefon:

01/46 93 111

NEMETOVA 2 ZAGREB

www.poliklinika-aviva.hr

Poseban prilog

11 Vaše zdravlje 11

12 12

Vaše zdravlje

Poseban prilog

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Glavobolja nakon ranije ozljede glave PITANJE: Imam 23 godine. Prije nekoliko godina i m ao s a m ozljedu glave nakon pada. Tada je re eno da nemam nikakve posljedice (pregled neurologa i rendgen glave). Po zanimaju sam ekonomista, radim u kancelariji. Prije dva mjeseca iznenada bez nekog vanjskog povoda osjetio sam glavobolje i vrtoglavice. Neurološki pregled, CT mozga, doppler VB sliva, EEG bili su uredni dok je Rtg snimka vratne kralježnice pokazala izravnanu lordozu a funkcionalne snimke vratne kralježnice pokazale su instabilitet donjeg dijela vratne kralježnice. Što mi savjetujete dalje initi? ODGOVOR: Veoma važan anamnesti ki podatak je da ste imali prije više godina ozljedu glave. Premda su nalazi bili uredni smatram da se je ipak kod vas radilo o ozljedama mekih

struktura vratne kralježnice, koje se nakon ozljede nisu mogle ustanoviti. Kao posljedica ozljeda mek ih struktura vratne kralježnice, a koje se u pravilu javljaju nekoliko godina poslije ozljede,došlo je do promjena zakrivljenosti vratne kralježnice (lordoza), pritiska na kralježni ku arteriju (arterija vertebralis) i možda do iriticaje stražnjeg vratnog simpatikusa. Zbog toga svega pojavile su se vrtoglavice i glavobolje. Preporu am vam, svakako javiti se izijatru na pregled radi upu ivanja na izikalnu terapiju s kojom e posti i opuštanje napetosti miši a vrata i ramenog pojasa, poboljšanje cirkulacije, lakše i ve e kretnje vratne kralježnice kao i ja anje miši a,odnosno pove anje miši ne snage. Time e i vaše smetnje se uvelike smanjiti ili u potpunosti nestati.

Zavod za javno zdravstvo Me imurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolni ko lije enje ovisnosti

I. G. Kova i 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri , specijalist školske medicine

«Vikend – o evi»

Tko je kriv?

Kad su u pit anju «v ikend – o evi» , dakle razvedeni muškarci koji svoju djecu vi aju uglavnom vikendom, pojednostavnjeno ih možemo razvrstati u dv ije glavne sk upine: muškarce koji svoju novoste enu slobodu žele posve iskoristiti, pa se ponašaju poput Djeda Mraza, koji svoju djecu prigodno daruje stvarima (koje mama nije htjela kupiti), odlascima u luna-park ili zoološki vrt, na pizzu ili u slasti arnicu, a sve u svrhu kupovanja vlastitog mira ili oslobo enje od osje aja krivnje. Ljudi iz te skupine spremni su potrošiti više ili manje novaca, koliko ve imaju, a i nešto malo vremena da o iste vlastitu roditeljsku savjest, ali u principu ne daju sebe baš previše i ne preuzimaju prave roditeljske zadatke. Ne povjeravaju se njima vlastiti sinovi i k eri, ne vode razgovore ve možda gledaju televiziju ili angažiraju djedove i bake koji se unucima naj eš e posve uju punim žarom. U drugoj su skupini o evi koji unato rastavi braka shva aju ulogu oca vrlo odgovorno i predano se brinu o duševnom i tjelesnom razvoju djece. U stalnom su kontaktu sa svojom djecom i izvan službenih termina

Kada bi pitali osobu koja je razvila ovisnost o alkoholu i ima znakove alkoholne bolesti, voli li piti i voli li to što pije, iznenadio bi vas odgovor, ako bi osoba bila iskrena. U fazi razvijenog alkoholizma pijenje alkohola je davno prestalo biti užitak, postalo potreba i (ne)svjesno mu enje, a život se sveo na traženje prilika i izvora za pijenje, uz, u kratkim polutrijeznim periodima traženje na ina da se s pijenjem prestane. U po etku ljudi vole piti alkohol jer ih opušta, smiruje, ini im druženje zabavnijim i veselijim, a piju sporadi no, u nekim prilikama. Kod jednog broja ljudi, stjecajem okolnosti vezanih za samu osobu ili njenu okolinu, takve prilike postaju sve eš e, dani koji završavaju supijanim ili pijanim stanjem sve brojniji, primjedbe iz okoline o tome kako pretjeruju sve u estalije, do momenta koji obi no ostaje neprepoznat, kad pijenje alkohola postaje dominantna aktivnost i najvažniji dnevni doga aj. Ne piju svi na isti na in i nemaju svi iste probleme zbog pretjerivanja, postoji više modela alkoholizma i alkoholom uzrokovanih problema, ali svima je zajedni ki nazivnik pretjerivanje s pijenjem i kona no, mu enje s tim i zbog toga. Veliki broj pravih alkoholi ara zapo inje piti alkohol ve od jutra, ispo etka zbog ugode koju im to ini, a kasnije zbog suzbijanja apstinencijskih simptoma, nastavlja u razli itim prilikama tijekom cijelog dana, a vrhunac se obi no doga a nave er, kad si osoba da oduška i pije koliko želi, esto do prepitosti koja ga „uljulja u san“. Sve je obi no pra eno mišlju u nekom kutku mozga: danas još pijem, svejedno je koliko, mogu i puno, a od sutra sigurno s tim prestajem. Nakon suo avanja sa svojim problemom, na bilo koji na in i zbog bilo kojeg razloga ( itaj- vrste pritiska, jer alkoholi ar redovito mijenja svoje navike samo pod pritiskom osoba iz svoje obiteljske ili radne okoline, ili zbog narušenog zdravlja

kada se vi aju, pa zapravo svakodnevno na odre eni na in aktivno sudjeluju u životima djece, dogovaraju i sed i sura uju i s njihovom majkom u svim bitnim pitanjima odgoja. B e z ob zira kojem od ova dva tipa pripada bivši suprug, žena ne bi trebala pred djecom loše govoriti o njihovom ocu. Naravno, ni otac ne bi smio svojoj djeci nikada loše govoriti o majci. Tužno je i strašno što to roditelji pre esto zaboravljaju zbog svoje osvetoljubivosti ili povrije enosti. Bilo bi dobro da djecu pustimo da sama stvore zaklju ke o tome kakvi smo mi odrasli. To što su se roditelji rastali ne zna i da imaju ikakvo pravo posljedice rastave stavljati na le a svoje djece, iako oni to esto ine. Osudom jednog od bivših partnera i odlukom da on ode iz obitelji, postiže se to da on gubi poziciju u kojoj je mogao jednostavno održavati kvalitetan odnos s djecom, teško je biti u toj poziciji ak i ako se stvarno trudite biti bliski sa djecom. Nekorektno je i štetno prema vlastitoj djeci uskratiti im mogu nost da imaju dobrog roditelja, samo zato što mi nismo imali dobrog bra nog partnera!

ili sudskih mjera, itd.), alkoholi ar e vam priznati da je u po et k u volio piti, ali naravno da nije imao namjeru propiti se i postati alkoholi ar. Ne razumije kako se to dogodilo i ne vidi u tome svoju odgovornost, a krivnju traži u nekome ili ne emu drugome. Na listi okrivljenika za njegovo ponašanje vode a mjesta pripadaju problemima na poslu, inancijskoj krizi, neslaganju sa ženom ili drugim lanovima obitelji, krizi u društvu, itd. Onaj pravi krivac za njegovo stanje još neko vrijeme ostaje neprepoznat, sve do uspostavljanja apstinencije i suo avanja sa pravom slikom svoje bolesti. Iako ovo nije igra traženja krivca, važno je da i alkoholi ar i lanovi njegove obitelji razumiju što je dovelo do takve situacije i da je alkohol sadržan u brojnim popijenim pi ima, odgovoran za ve inu njihovih problema. Razlog tome leži u injenici da je alkohol psihoaktivno sredstvo s vrlo visokom adiktivnom mo i (sposobnoš u razvoja ovisnosti) i u kombinaciji s osobinama onoga koji redovitije pije, lako dovede do pijenja sve ve ih koli ina i sve manje uživanja u pijenju, grižnje savjesti zbog pijenja, zanemarivanja obaveza i osje aja krivnje zbog toga te bezuspješnih pokušaja prestanka. Osoba postaje sve više svjesna osje aja nervoze i promašenosti i u pijanom i trijeznom stanju i svjesna da je sebe zatvorila u kavez nemo i, bunila, emotivne i socijalne izoliranosti. Našli smo dakle krivca, radi se o sredstvu (pi u), a ne o osobi. Kako bismo mogli pomo i, ne smijemo osu ivati. Važno je pokazati razumijevanje za osobu koja se našla u problemu, ali nikako ne smijemo pokazivati razumijevanje i opravdavati nastavak takvog ponašanja, jer klju izlaska iz okova ove bolesti drži alkoholi ar u svojoj ruci, a pošto ne zna, ili nije u stanju sam se otklju ati, treba pomo svojih bližnjih i pomo stru nih osoba. Tekst pripremila: Diana Uvodi - uri , dr.med.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Jedite orahe Znanstvenici Universiteta Rovira i Virgili u Španjolskoj ustanovili su što je ve duže vrijeme u pu anstvu iz iskustva poznato, naime zdravo je jesti koštuni avo vo e, a posebno orahe. U studiji je sudjelovalo 7000 ljudi u starosti od 55 do 90 godina. Sudionici studije podijeljeni su u dvije grupe. Jedna grupa se prehranjivala mediteranskom prehranom i orasima a druga je dobivala prehranu s reduciranim mastima. Rezultati istraživanja su nedvosmisleni. U grupi s orasima dokazan je manji rizik za rak i kardiovaskularne

bolesti. Nakon 4 tjedna takve prehrane rizik za kardiovaskularne bolesti smanjen je za 55 % a za rak 40 %. Potrebno je bilo jesti najmanje 28 grama oraha tri puta tjedno. Iz te prve grupe sudionici su bili mršaviji, nisu pušili, manje je bilo dijabeti ara i manje visokog tlaka. Dobar u inak oraha vjerojatno je posljedica njegovog dobrog sastava,posebno linolenske kiseline te raznih minerala, kalcija i magnezija. I na kraju, nema razloga da ne vjerujemo španjolskim znanstvenicima, dakle- jedimo orahe.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Petak, dan za... * Potražite nas svakog petka od 23.12.2011. na svim prodajnim mjestima!

www.mnovine.hr www.facebook.com/mnovine

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zašto volimo vru e hla ice? Nezaobilazni modni hit svakog ljeta, a posebice ovog su vru e ljetne hla ice koje se sve eš e mogu zapaziti i na našim akove kim ulicama. Bilo da su u traper verziji, sa veselim print uzorcima ili žarkih boja dobrodošle su kao osvježenje. Ovog su ljeta pravi modni hit i svetski

dizajneri ih preporu uju kao zamjenu za uvijek vje ne i moderne suknje. Svi koji se odlu e za ovaj modni trend u doba ljetnih vru ina osje at e se i više nego ugodno. A ugodno ih je i vidjeti na mladim i skladnim mladena kim tijelima. Neka ih na i na našoj špici ovog ljeta bude što više!

ESPRESSO by

Kako promijeniti automobilsku gumu? Š

pica je godišnjih odmora. Možda ste sretnik ili sretnica, pa sada sjedite u divnoj hladovini na nekoj prekrasnoj jadranskoj plaži, a lice vam osvježava maestral. Pogled puca na morsko plavetnilo. Ponijeli ste sa sobom i ovotjedno izdanje “Me imurskih novina” kako biste i u danima odmora ležerno is itavali gospodarstvene, politi ke, sportske, kulturne i “ine” zapise i time utažili svoju iskonsku že za informiranjem. Možda ste ostali i doma, ovdje u Me imurju. Pa u hladu vikendice, vrta, ugodne ljetne terase omi-

ljenog vam ka i a tako er umanjujete glad za svježim informacijama. Ako ste žena, zasigurno ete nastaviti i s itanjem ove rubrike, koja u “light” ljetnom izdanju donosi preporuke i savjete za snalaženje u raznolikim životnim situacijama koje se mogu dogoditi nježnijem spolu. renimo redom (ili neredom). Što bi svaka žena trebala znati? Kako da si “dama u nevolji” pomogne sama sebi? Slijedi nekoliko smjernica koje su dobrodošle ženskom rodu u cilju podizanje njihovog samopouzdanja. Dakle, svaka

žena trebala bi sama znati promijeniti automobilsku gumu. Jer, ima muškaraca koji zateknu žene u takvoj potrebi, i koji onda mudro savjetuju: - Gospo o, imate u “gepecku” dizalicu.” I odjure dalje svojom limuzinom, ko muhe bez glave. Svaka ast mužjacima koji e i sami znati, mo i i htjeti, tu dizalicu i upotrijebiti. Zato, djevuške, ako do sada niste, savladajte vještinu promjene automobilske gume. kuhinji se tako er preporu uje samostalnost. Dobro je znati otvoriti bocu vina i pripremiti barem jedan cjeloviti obrok,

koji izgleda kao da ste mnogo trudili i spremali delicije itav dan. A zapravo niste, jer ste u me uvremenu imali vremena i za manikuru noktiju ili itanje najmanje dva poglavlja pustolovnog romana koji vam upravo zaokuplja misli. Svaka žena trebala bi savladati umije e petominutnog nanošenja make upa. I pri tome se izvještiti u balansiranju i organiziranju vremena kod odlazaka na sastanak s ljubavnim partnerom. Kašnjenje u vremenu akademske etvrti (dakle u vremenu od 15, dobro ste pro itale -

“petnaest” minuta) može se tolerirati, ali ni minute više. Isprobajte to. Uskoro ete uvidjeti kako je i to dostižno. ad smo ve kod možebitnih muško-ženskih na ekavanja i odnosa, žena bi trebala znati kako odbiti muškarca. Recept glasi: odlu no, nježno i odmjereno. Ali isto tako svakoj ženi je dobrodošlo saznanje kako se dovesti do orgazma i kako njemu pokazati da je dovede do vrhunca. Isto tako, nikad, ali nikad žensko bi e ne smije smetnuti s uma da odgovorno i zrelo ponašanje podrazumijeva

upotrebu kondoma - uvijek. U današnjoj vjetrometini brzog na ina življenja žena treba znati osjetiti kada je odre enoj vezi, bilo ljubavnoj, prijateljskoj ili poslovnoj, doista došao kraj. I pri tome znati da je povremena samo a prava blagodat za dušu i tijelo. Samo a može biti jedno od najboljih životnih razdoblja žena, ako ona zna u njemu na pravi na in uživati. Stoga, žene, majke, prijateljice, ljubavnice, ... educirajte se i uživajte u sitnim i ve im radostima života, pa makar to zna i tek promjenu obi ne automobilske gume.

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Svaštara HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

U tjednu koji je pred vama pripazite da u posao ne unosite previše emocija. Neki rokovi i dogovori oko nancija mogli bi se malo prolongira , ali uz dobru komunikaciju uspjet ete do i do rezultata u vašu korist. U ljubavi nadilazite stras i ežnje koje vas mu e. Budite suzdržani jer vrijeme procvata roman nih odnosa uskoro dolazi u prvi plan. S partnerom njegujte skladan odnos i komunikaciju. U zdravlju pripazite, moglo bi do i do povremenih glavobolja. Razlog može bi umor i stres. VAGA (24.9.-23.10.)

Intelektualni poslovi razvijat e se dobro. Sli na situacija bit e i kod svih pripadnika znaka koji se bave uslužnim djelatnos ma. U ostalim poslovnim domenama glavnu rije morat ete prepus suradnicima. Nemojte ništa mijenja i prihva te postoje u situaciju. Zabava i izlasci bit e u fokusu društvenih zbivanja. Izgledno je upoznavanje zgodne mlade osobe. Znakovi koji su u vezi, pozva e društvo k sebi na druženje u danima vikenda. Pripazite da ne pretjerate s pi em. Tako er provjerite i rok namirnica koje konzumirate.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

U karijeri i poslovnim odnosima jako dobro napredujete. Uhodani poslovi idu vam od ruke. Svoje znanje i vješ ne koris t ete na najbolji mogu i na in. U ljubavnim odnosima oja at e va a intelektualna razina vašeg odnosa s partnerom. Oni koji su sami bit e previše diskretni i pažljivi u udvaranjima pa bi sav trud mogao osta neprepoznat. Malo više samopouzdanja i vjere u sebe dobro e vam do i. Druga strana zapazit e vaš trud i znati e ga nagraditi. Zdravi ste.

RAK (22.6.-22.7.)

Kre ete se prema zna ajnom poslovnom projektu koji ima dugoro ni karakter. Stoga ulažete napor kako bi u korijenu postavili sve kako treba. Ozbiljni ste i predani cilju. Neke kolege na poslu ne e mo i pratiti taj vaš poslovni zamah i ritam. U ljubavnom životu mogu e su manje nesuglasice, koje ete ipak mirnim i mudrim stavom mo i nadvlada . Sve ovisi o vama. Uz realna o ekivaja i fokusiranje na pozi vno, sve e bi jednostavnije i lakše. U danima vikenda opus te se i zabavite.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Napetost koju osje ate zbog novca, mogla bi izazva ve u nervozu koju ete prenije na uku ane i partnera. Ukoliko ste sami, brige ostavite kod ku e, kada krenete s društvom u izlazak. Imate mogu nost pokrenuti tajnu vezu, koja e vam u potpunos preokrenu život. Ukoliko ste se više prepus li maštanju, pod hitno se probudite. Mogu e ljubavne po caje, svakako bi trebali iskoris . Sve što ste sanjali, sada bi mogli realno i u stvarnos strastveno proživje . U zdravstvenom pogledu sve je u redu.

Po etkom slijede eg tjedna mogli biste bi vrlo neodlu ni što se e trošenja novca. Nemojte strahova , novac kon nuirano s že, bilo od rada ili vama bliskih osoba, pa sve do manjih kreditnih pozajmica. Vrijeme je u svakom slu aju povoljno za dobitke po razli i m osnovama. Ako ste u roman noj vezi, pripazite na dane vikenda. Skladan odnos mogao bi do i u manju krizu, koja e sre om ubrzo pro i. Tražite li srodnu dušu ljubav se može dogodi kroz zanimljivo poznanstvo s osobom iz inozemstva. Više se kre ite.

LAV (23.7.-23.8.)

Osje ate pozi vne promjene u stavu prema životu, ali i obavezama. Imate potrebu dokazivanja na poslu kroz poslovne aktivnosti ili kroz na in na koji se odnosite s okruženjem. Izabrali ste pravo vrijeme, jer vam je situacija vrlo naklonjena. U ljubavi ste sanjala ki raspoloženi. Ako ste slobodni, potražite društvo. Privu e li vašu pažnju neka zanimljiva osoba, prepus te se arima novog kontakta i poznanstva. Ukoliko ste u vezi, skladni odnosi e se nastavi . Redovno se bavite tjelovježbom.

Dani koji dolaze povoljni su za posao i ne bi trebali ima materijalnih problema. Novac pris že, ali ne u mjeri u kojoj ste o ekivali. Imate ušte evine i to vam daje osje aj sigurnosti. Ukoliko ste na putovanju upoznali novu osobu do i e do ljubavi. Budite iskreni. Ako ste u vezi, ovo je tako er povoljan period za vaš emotivan život. Ako ste skloni ljubomori, svojim otvorenim primjedbama pokvarit ete lijepo druženje. Boravak u prirodi e vas veseli .

JARAC (22.12.-20.1.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Pojedini pripadnici ovog znaka krenut e na kra i poslovni put. Drugi pak e mijenja kolegu u poslovnom podru ju kojim ina e nije njihov fokus zanimanja, a tre i pak osmišljava nancijski plan. Dakle, bit že raznoliko i ve ina znakova dobro e se sna i. U roman nim odnosima prate vas manje frustracije koje ete uspijeva rješava pove anom pažnjom i brigom oko voljene osobe. Korak po korak, i do i ete do svih željenih rezultata u emo vnom životu. Višak energije utrošite na sportske ak vnos .

Posao u koji ste ušli iz osobnog zadovoljstva u sljede ih desetak dana mogao bi vam osigurati ve i priljev nov anih sredstava. A ako ste ušli u neke neizvjesne poslovne ak vnos , primit ete dokaz i potvrdu kako ste dobro odlu ili. Na dobrom ste putu da do ete do pravog bogatstva u bližnjoj budu nos . Osmjehuje vam se sre a. Izbjegavajte sukobe s partnerom. Samci neka što više izlaze na grupna okupljanja na javnom mjestu. Mogu nost poznanstva zanimljivih osoba je velika. Ukoliko uspijete smanjiti nervozu po etkom radnog tjedna, sjajno ete se osje ati svih dana.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Htjeli vi to ili ne, bit ete orijentirani prema suradnji s drugim kolegama. Timski rad neka vam postane prioritet. Dosta toga ne e ovisi samo o vama, a dobro je što e vas u mnogim projek ma podržati ve ina kolega i poslovnih suradnika. U vašem privatnom životu ne e bi ve ih promjena u odnosu na protekli period. Samci mogu slobodno krenu u potragu za partnerom, a svi koji su u vezi neka imaju na umu da ne treba raspravljati o svakoj sitnici. Ako možete, krenite na godišnje odmor. RIBE (20.2.-20.3.)

Pojedini pripadnici ovog znaka krenut e na kra i poslovni put. Drugi pak e mijenja kolegu u poslovnom podru ju kojim ina e nije njihov fokus zanimanja, a tre i pak osmišljava nancijski plan. Dakle, bit že raznoliko i ve ina znakova dobro e se sna i. U romanti nim odnosima prate vas manje frustracije koje ete uspijeva rješava pove anom pažnjom i brigom oko voljene osobe. Korak po korak, i do i ete do svih željenih rezultata u emo vnom životu. Višak energije utrošite na sportske ak vnos .

RO ENDANI SLAVNIH

Vitalij Kli ko

Carlos Santana

Robin William

Danny Glover

Daniel Radcliffe

Jennifer Lopez

19.07.

20.07.

21.07.

22.07.

23.07.

24.07.

25.07.

Darko Janeš, Vitalij Kli ko Vladimir Vladimirovi Majakovski

Carlos Santana Natalie Wood Gisele Bundchen

Robin William Vladimir Prelog Ernest Hemingway

Danny Glover Gustav Ludwig Hertz Dirk Kuyt

Daniel Radcliffe Woody Harrelson Slash

Anna Paquin Jennifer Lopez Simon Bolivar

Milorad Bibi Mosor Gavrilo Princip Matt LeBlanc

SANJARICA

HOROSKOP za osobe ro ene izme u 23. srpnja i 22. kolovozu, u znaku lava

Plemeniti i autoritativni lideri!

NAKIT Vidjeti nakit - uskoro e te se baviti korisnim poslom š to e donijet i sre u i u vaš osobni život. Kupovati nakit - uvajte se dugova. Dobiti nakit veliko iskušenje za ulazak u neki nepošteni posao. Izgubiti nakit - gubitak. Kititi se nakitom - ne zanosite se ispraznim nadama.

NAKOVANJ Vidjeti ga - veliko bogatstvo. Kovati na nakovnju - uskoro e te sklopiti dobro i za posao uspješno prijateljstvo. Nositi nakovanj - obavljati e te beskoristan posao. Razbiti nakovanj - velika nesre a u ku i.

NJEGA

kom - brige i neugodnosti.

Njegovati bolesnika trud e biti nagra en.

OPERA

ODVJETNIK NJEDRA Dobitak na lutriji.

Matt LeBlanc

Vidjet i odv jet nik a o ek uju vas nepr ilike. Razgovarati s odvjetni-

Ako u snu gledate neku operu - veselje vam slijedi uskoro. Zgrada opere - samoljublje e vam nanijeti štetu.

Sunce je vladar ovog izrazito muškog vatrenog znaka koji želi biti autoritativan i u svakoj prilici dominantan. Ne dozvoljava nikakave prigovore, smatra sebe nepogrješivim. Savjesnost i oholost su karakteristike ovog znaka.Od ljubavi i obitelji o ekuje i želi baš sve. Dobronamjerni su i nakloni svojim prijateljima i znancima ali vole istaknuti da su sretni što ih je po astio svojom prisutnoš u. Autoritatvno se postavljaju u riješavanju svojih problema u emu im pomaže prisutnost volje i energije popra ene ambicijama. Idejama od kojih nikada ne odustaju postižu velike rezultate i tako su u centru pažnje gdje im je ukazano veliko divljenje. Od života traže maksimum i smatraju to realnim i normalnim. Mudrost i moralnost omogu ava im da se uzdižu na ljestvici društvenog života. Odgovorni su prema lanovima svoje obitelji

i vole biti savjetodavci. U kvalitete naravi Lava možemo ubrojiti plemenitost, dobrodušnost i dostojanstvo dok mane mogu biti drskost pretvaranje i želja za vali inom. Lav je osoba koja dominira nad svima ali i osoba briga za doga aje oko njega. Imaju velike sposobnosi lidera i pr užaju im se velike mog u nost u u poslovnom napretku. Plemenitost Lava može biti iskorištena u nedozvoljene svrhe ali kod prvog takvog

pokušaja reagira i zauzima svoje mjesto koje mu po njegovim stavovima pripada. Napredak u karijeri postižu isklju ivo svojim radom i zalaganjem. Djeluju svugdje gde je potrebna sposobnost planiranja, nadgledavanja i upravljanja poslov ima. Sav ršeni su rukovodioci i ljudi žele saradnju sa njima. Poželjni su uvijek u društvu mladih jer su doživljeni kao veliki prijatelji sa potpunim razumijavanjem za njihove probleme.

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRI A

Tu i oko nas

AKO MOŽE ON, MOGU I JA O

tisci stopala i pravilne linije ženskog tijela na pješ anoj plaži te mokri tragovi prolivenih suza, odavali su tugu prevarene žene. Katarinina želja za samo om, odvela ju je iz akovca u Dalmaciju, blizu Splita, periferiju gradi a prožetog mirom. Da, mirom, ali tek na samome po etku ljetovanja, nakon ega je uslijedilo najlu e razdoblje njezinog života.

Na pragu pedesete godine s izgledom na kojem bi joj pozavidjele mnoge znatno mla e, slovila je kao vrlo vrijedna požrtvovana žena kojoj je obitelj bila uvijek na prvome mjestu. Njezin muž uživao je potpunu slobodu, bez potrebe da se opravdava zbog kašnjenja na objede, pripravljene s ljubavlju niti da udovoljava tihim Katarininim željama da odu na poneki izlet ili kratko putovanje, baš poput ve ine normalnih obitelji. Nakon dvadesetak godina braka shvatila je da takva o ekivanja nemaju smisla te da e joj biti lakše prihvatiti postoje e stanje, nego dramatizirati iz dana u dan i širiti nezadovoljstvo po ku i koju je u inila toplim domom, pogotovo sada kada su se njihova djeca vratila iz Rijeke gdje oboje studiraju, Luka drugu i Lena tre u godinu. Sve se je promijenilo zahvaljuju i jednom telefonskom pozivu u kasne sate. -Katarina! Do i k meni! Moraš nešto vidjeti! Odmah!, za ula je poznat glas s druge strane žice, kako joj se obra a gotovo zapovjednim tonom. -Zar ti nemaš sat? Prošla je pono ! Ja sam u pidžami i upravo sam krenula na spavanje!, rekla je Katarina, pomalo britkim tonom, iako su njezini pokušaji strogo e, gotovo uvijek prolazili nezapaženo. -Radi se o tvome Alenu! Nemoj tražiti da ti velim o emu to no! Moraš sama vidjeti! Obuci se, sjedni u auto i do i. Kad u eš u stan, nemoj paliti svijetlo., glas njezine prijateljice Ljerke je postao tajnovit. -Izgleda da nemam izbora. Evo me za koju minutu., završila je razgovor Katarina, traže i nešto jednostavno za navu i na sebe, tek toliko da ne ode u pidžami. Zaintrigirale su je posljednje rije i, da ne pali svijetlo kad u e. Ljerkin stan se je nalazio u centru grada i prozori su gledali na terasu kultnog ka i a gdje se je skupljala elita dubokih džepova zbog paprenih cijena i tu su uvijek bile prisutne lijepe djevojke. Poneke od njih zvali

su «sponzorušama» jer su se poput priljepaka zalijepile za muška društva, kako bi im pla ali pi e, nerijetko, završili s njima po hotelskim sobama ili na zadnjim sjedištima luksuznih automobila. Ništa više ni ništa manje kao i u ostalim gradovima gdje se ljudi cijepaju po težini bankovnih ra una i koli ini nekretnina koje posjeduju. Katarina je povezala ka i sa stanom i postalo joj je jasno zašto ne smije paliti svijetlo. Ljerka je isplanirala pravu špijunažu.

-Pssssst! Tiho, do i i gledaj…i molim te budi hrabra., rekla je njezina prijateljica, povla e i je za ruku i dovode i je do prozora. Alen je sjedio na terasi s još dva prijatelja i dvije djevojke. Jedna se je smjestila uz njega, doti u i ga nogama, dok je druga sjedila napola u krilu njegovog prijatelja. Alen je nakratko pogledao prema prozoru, kao da provjerava da li je Ljerka kod ku e. Vidjevši mrak na prozorima, diskretno je stavio ruku na bedra svoje družice, klize i od koljena prema me unožju. Ona se nije opirala ve je stavila svoju ruku na njegovu, žele i ga dovesti do najintimnijeg mjesta, što je, s obzirom na okolnosti, bilo pretjerano. Dalo se je primijetiti iz njegovog tromog pogleda da je u prili no pijanom stanju. Gledaju i tupo muževo suludo ponašanje, Katarina je umalo vrisnula. -Nije mogu e! Što da uradim?! Da se spustim i da ih zgazim?!, briznula je u pla , prekrivši dlanovima o i. -Pusti. Nemoj se nervirati! Davno sam rekla da te ne zaslužuje. Sad znaš i zašto!, Ljerka ju je milovala po glavi, pokušavaju i je utješiti.

-Zar si ti to znala i ranije?, pitala je u nevjerici, kako bi joj mogla takvošto prešutjeti.

-Nešto sam na ula, ali nisam htjela vjerovati. Postojale su druge stvari koje nisu klapale kod vas, samo što si ti svo vrijeme žmirila, vjerujem namjerno. Nije mogu e da nisi vidjela kako se ponaša prema tebi i koliko te ignorira!, Ljerka je željela probuditi ljutnju u Katarini, kako ne bi krivila sebe zbog muževe nevjere.

Ponovo je prišla prozoru, ali Alana i njegove pratilje nije bilo, tek samo ostatak društva za stolom. Njezino se je lice pretvorilo u bolan gr . Željela je isko iti iz kože kojoj više nije bila vlasnica. Samo da pro e ova no , pomislila je prilaze i naslonja u gdje se smjestila, pokušavaju i nekako potisnuti neizdrživu bol. Ljerka je šutjela, smatrala je da bi svaka izgovorena rije bila jednaka prosipanoj soli po svježoj rani. Sjela je na kau preko puta nje, puštaju i da se njezin gnjev i tuga zavuku negdje ispod škrtog snopa svijetlosti koji je dopirao od uli nih lampi i probijao se kroz zavjese, otkrivaju i obrise lica, mokrog od suza. -Ostat u još malo kod tebe da se smirim, a onda idem. Reci mi, molim te, gdje sam pogriješila?, pitala je prepuštena o aju, ne izigravaju i lažnu ravnodušnost. -Nigdje nisi pogriješila, ako mene pitaš! Greška je u njemu!, Ljerka je bila iskrena. -Što u sad? Što ako me ostavi?, nastavila je s pitanjima. -Ne mogu vjerovati da se bojiš da e te ostaviti i da si spremna sve mu oprostiti! Ako ode, što misliš da eš izgubiti? Zar ne znaš da postoji bolji na in života od ovoga kojim ti živiš? Zar ne znaš da

zaslužuješ više od onoga što ti je pruženo? Zapravo, što ti je pruženo? Nevjera! Kuhanje? Pranje? Briga oko djece? Kad si zadnji put izašla van s njime?, Ljerka se je ozbiljno naljutila, pokušavaju i Katarini otvoriti o i.

-Da…hvala ti na svemu. Javit u se tijekom dana i re i ti što sam odlu ila., izgovarala je rije i poput mjese ara, dižu i se iz naslonja a, krenuvši prema vratima. -Znaš da ti želim sve dobro i negdje duboko u sebi znaš da sam u pravu. Javi se kad do eš ku i, jer znaš da u biti zabrinuta., Ljerkine rije i ganule su Katarinu, tjeraju i joj, po tko zna koji put, suze na o i. Kad je došla ku i, Alanovog auta nije bilo. Bauljala je do vrata, poput zatvorenika s utezima na nogama. Tog se je trenutka osje ala najusamljenijom osobom na svijetu. Djeca su izašla i nisu se još vratila, što je bilo dobro, jer bi joj, nenavikli na njezina kasna odlaženja, postavljali kojekakva pitanja, na koja ona još uvijek nije imala odgovore. Lijeganjem u krevet i detaljnim razmišljanjem, došla je do zaklju ka da se mora maknuti iz ku e i oti i negdje na ljetovanje. Oko etiri sata ujutro, ula je otklju avanje brave i šaputanje djece koja su se vratila u odli nom raspoloženju. Ne u mo i glumiti da sam sretna i da se ništa ne doga a, a ne želim pokvariti odmor djeci, zato je najbolje da što prije odem, pomislila je te odlu ila da e ve ujutro kontaktirati Ljerku da joj na e neku sobu po povoljnoj cijeni, ona je bila pravi majstor za takva pronalaženja. Iz intenzivnog razmišljanja ju je prenula zvonjava crkvenih zvona, što je zna ilo šest sati, a zatim i ponovno otklju avanje vrata

Piše: Dijana Ivaci

i Alenovo šuljanje u dnevni boravak, gdje bi legao uvijek kad se vra ao u ranojutarnje sate, kako bi Katarina mislila da se je vratio puno ranije te da je bio obziran, boje i se da je ne probudi. Odlukom da se obrati Ljerki za smještaj, nije pogriješila. Ve za sat vremena dobila je povratnu informaciju o slobodnoj sobi u hotelu s tri zvjezdice u Omišu, van centra grada.

Tijekom prijepodneva, dok su djeca i Alen spavali, Katarina se je tiho spakirala i pripremila im raskošan ru ak. Kad je završila, pozvala ih je sve za stol. Nakon štosu se naru ali, rekla im je da ju je prijateljica pozvala da joj pomogne oko iš enja apartmana na moru i da tijekom popodneva odlazi. -Tu ti je prilika da nešto zaradiš!, rekao je Alen nakon što je saslušao svoju ženu. Nije bio previše oduševljen jer navikao na komociju, prvo se zapitao, tko e mu kuhati, sre om, k er se je vratila pa e ona usko iti. Djeca su je tako er podržala u odluci, ali na druga iji na in od oca, žele i joj da se što više odmara. Drže i kofer u ruci, zamolila je muža da je odveze na autobusni kolodvor. -Reci mi, ho u li ti barem malo nedostajati?, pitala ga je a da ni sama nije znala zašto. -Kakvo je to pitanje? Doista želiš uti odgovor? Iz tebe izvire monotonija! Užasno si dosadna i mislim da e nam dobro do i malo razdvojenosti!, Alen je bio grub prema njoj, nije birao rije i. Katarina je šutjela, dok ju je bol razdirala. Izašla je iz auta i bez pozdrava zalupila vratima. Voza autobusa joj je na odlasku ljubazno poželio ugodno ljetovanje, na što je ona samo klimnula glavom. Taksi ju je odvezao do hotela, gdje ju je do ekalo srda no osoblje. Nije ve erala, tuga joj je oduzela apetit. Sutradan je otišla na obližnju plažu, hodaju i bez cilja, došla je do male pješ ane uvale, gdje se je ispružila i ostala ve i dio dana, tek povremeno ispijaju i vodu iz boce koju je ponijela, znaju i da se ne e brzo vratiti. K vragu i suze, pomislila je, dok se je tuga po ela pretvarati u bunt, smišljaju i paklene planove za no as. Dolaskom u hotel, otišla je na ve eru, zatim se odjenula prili no izazovno, što za nju nije bilo uobi ajeno. Djelatnici hotela su joj preporu ili

odlazak u obližnji bar, gdje se uvijek na e društvo. I doista, u baru nije prošla nezapaženo. Prišao joj je muškarac u pedesetima, markantnih crta lica, izuzetno pro injen, pravi kavalir. Prihvatila je ponu eno pi e u upustila se u ugodno avrljanje koje je završilo uzdasima u njezinoj sobi bez grizodušja i potrebe za skrivanjem. Njezinih najlu ih pet dana, brzo je prošlo povratkom u grubu realnost. Još su stvari bile u koferu, kad je s kuha om u ruci po ela praviti majstorije, kako bi svježe kuhani objed do ekao Alena kad do e s posla. Djeca su se trebala vratiti tek predve er. Usput je sjela za kompjutor i pisala mužu pismo, baš kako je isplanirala. «Dragi mužu! Želim ti re i da nisam na moru radila ve sam otišla odmarati. U baru sam upoznala zgodnog muškarca. Uz ugodno druženje, popili smo nekoliko pi a. Sjedili smo jedno uz drugo, mogao me je dodirivati diskretno ispod stola. Doista su mi godile njegove pro injene ruke, kad je njima milovao moja koljena, ustreptala bedra i kao nehotice me unožje…moram ti priznati da je izazvao u meni pravi vulkan. Otišli smo u moju sobu, pustio me da vodim igru…otkop avala sam mu košulju, grickaju i vrat, upijala miris skupocjenog parfema, ostavljala blage tragove ugriza na njegovim ramenima, trbuhu… otkop avaju i hla e, kleknula sam dovode i ga do ludila. Nije mogao više izdržati, bacio me je na krevet i uzeo divlje kao nitko do tad. Govorio mi je da dobro izgledam, da ga uzbu ujem, da me želi ponovo… i ponovo… I tako dragi moj mužu svih ovih pet dana, naravno, uz kupanje u skrivenoj uvalici. Mogu ti re i da mi se svi a razmišljati tvojim umom i mogla bi takvošto ponoviti. Ionako nemam što izgubiti! Dosadno?» Ostavivši pismo na stolu pokraj serviranog tanjura, otišla je do svoje drage prijateljice Ljerke da joj zahvali. Alen je prionuo ru ku, iznena eno gledaju i u pismo oslovljeno njegovim imenom. Po eo je jesti i itati istovremeno, sve dok mu nije ispala žlica iz ruke.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Peugeot Hrvatska sponzor Dubrova kih ljetnih igara Peugeot je povodom otvaranja Dubrova kih ljetnih igara najavio svoj novi projekt „2008 protiv mina“, kojeg pokre e u suradnji s Uredom za razminiranje Vlade Republike Hrvatske i Veleposlanstvom Republike Francuske. Izlaganjem novog crossovera „2008 by Bu an“ u dubrova kom Starom gradu i službeno je zapo eo ovaj dobrotvorni projekt. Renomirani umjetnik Boris Bu an oslikao ga je na originalan na in, a poseban je i po tome što e biti prodan, a sav prihod koristit e se za razminiranje jednog dijela teritorija Republike Hrvatske. Dubrova -

ke ljetne igre održavaju se od 10. srpnja do 25. kolovoza 2013. godine. I ove e godine okupiti ponajbolje dramske, glazbene, baletne, folklorne, likovne i ilmske umjetnike iz cijelog svijeta. Zasnovane na bogatoj i živoj baštini grada Dubrovnika, Igre 64. godinu zaredom postaju sjecište hrvatskog i svjetskog duha i kulture. Peugeot je tre a automobilska marka u Hrvatskoj, s više od 8% tržišnog udjela. Odli an imidž i 200 godina bogata povijest omogu avaju prodajne rezultate koji je stavljaju je u sam vrh poretka hrvatskih, ali i europskih automobilskih marki.

Stigao je Auto Book hrvatsko auto izdanje svih vremena koje sa 64 velike automobilske pri e zaslužuje mjesto na vašim policama u vrijeme kada automobilska romantika gubi bitku s konfekcijom. Ovo je zbirka sabranih djela, svojevrsna „auto biblija“ koja donosi provjerene informacije iza kojih stoji ozbiljna redakcija, informacije koje e vas natjerati da postanete zahtjevni itatelji kakvi i ina e prate rad magazina Auto motor i sport. Na koiske je stigao Auto Book, novo, godišnje izdanje Auto motor i sporta koje za cijenu od 39 kuna na 280 stranica donosi zabavu, ali i educira jer je nastalo na prekretnici autoindustrije. Prvi Auto Book u režiji hrvatske redakcije Auto motor i sporta, najve e je

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

1. VW Passat 2.0 TDI Comfortline, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 2. Ford C-max 1.6 TDCi Trend, 2005., svjetlo plava, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 3.Fiat 500L 1.4 Easy - NOVO, 2013., crvena, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD, alu felge, maglenke, tempomat 4.Fiat Punto 1.2, 2012., bijela, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 5.Fiat Grande Punto 1.3 JTD, 2008., srebrna, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 6. Fiat Doblo Cargo 1.3 JTD, 2008., bijela, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 7.Fiat Doblo Cargo 1.4 + plin, 2008., bijela, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD

19. srpnja 2013.

Zbog novih trošarina Ford Fiesta jeftinija do 10.000, a Focus do 12.000 kuna Z bog novog sus t ava trošarina,Ford Fiesta najprodavaniji europski mali automobil u 2012. i Ford Focus najpopularniji automobil na svijetu s preko milijun prodanih jedinica u 2012., od 1. srpnja jeftiniji su, ovisno o modelu i opremi do 10.000 (Fiesta) odnosno 12.000 kuna (Focus). Rije je o automobilima koji ispuštaju manje od 120 grama CO2 po kilometru. Ford Fiesta sport 1.6 TDCi jeftinija je 9.460 kuna te sada stoji 119.000 kn. Najve u uštedu mogu e je ostvariti kod Fieste 1.0 GTDi. Ovaj benzinac jeftiniji je 10.114 kuna i sada njegova cijena do registracije iznosi 122.523 kune. Najve e uštede kod Focusa mogu e je posti i na karavanskoj izvedbi sa Titanium

te je njegova cijena do registracije iznosi 152.866 kn. Sve

navedene cijene vrijede od 1. srpnja 2013.

Kijino 7-godišnje jamstvo po mišljenju EurotaxGlass’s pruža kupcima “potpunu bezbrižnost oko eventualnih troškova održavanja

kretalo se od 250 eura do 550 eura. U obzir su se uzimala rabljena vozila stara dvije godine sa približno prije enih 40,000 km. Nakon provedenog istraživanja, zaklju ci analize navode kako e kupci novih Kijinih vozila pri eventualnoj preprodaji pro itirati prosje no 6%, jer je vrijednost njihovog vozila ve a za 6%. “Kupci rabljenih automobila smatraju da je jamstvo iznimno velika prednost koju vrijedi dodatno platiti. Budu i da je Kijino jamstvo prenosivo na budu e vlasnike, ono im nudi potpunu bezbrižnost oko eventualnih troškova održavanja u budu nosti,” poru uje Christof Engelskirchen, jedan od direktora u centru EurotaxGlass’s. Michael Cole, predsjednik uprave Kia Motors Europe, naglašava: “Mi smo odavno upoznati sa zna ajnim prednostima koje 7-godišnje jamstvo pruža našim kupcima, no iznimno nam je drago kada vidimo ovako pozitivne rezultate ove velike analize dodatne vrijednosti Kijinih modela.” Stru njaci za analizu tržišnih kretanja koji su vodili ovo istraživanje tvrtke EurotaxGlass’s analizirali su tisu e cijena rabljenih vozila u Njema koj te su se koristili raznim varijablama kako bi analizirali postavljene vrijednosne teze i zna aj Kijinog 7-godišnjeg jamstva na cijene rabljenih Kia modela u kolovozu 2012. godine

Kijino nepobjedivo 7-godišnje jamstvo ili 150,000 kilometara bezbrižne vožnje u inili su iznimno veliku prekretnicu u automobilskoj industriji. Novi podaci potvr uju pozitivan u inak na vrijednost vozila, potvr uju kako su Kijina vozila uistinu atraktivnija pri preprodaji. 7-godišnje jamstvo nije samo jasan pokazatelj vrhunske kvalitete svih Kijinih modela, ve i izravno utje e na smanjenje troškova za sve kupce novih ili rabljenih Kijina. Kia je u sije nju 2010. godine uvela 7-godišnje jamstvo, odnosno, jamstvo na 150,000 prije enih kilometara za sva nova vozila iz modelne palete Kije (do tada je to važilo samo za vozila iz njihove slova ke tvornice). Tri godine poslije sve ve i broj Kijinih vozila s ovim nepobjedivim jamstvom pojavljuje se na tržištu rabljenih automobila. Kia je zatražila od EurotaxGlass`sa, vode ega europskoga istraživa koga centra za prikupljanje i analiziranje automobilisti kih podataka,

opremom i motorom 1,6 TDCikoji je jeftiniji 12.000 kuna

da provede istraživanje te analizira koliki je zna aj Kijinog 7-godišnjeg jamstva na vrijednost Kijinih rabljenih vozila. EurotaxGlass’s je nakon provedenog istraživanja potvrdio da 7-godišnje jamstvo uistinu ima veliki pozitivan u inak na cijene rabljenih Kia. Statisti ki podaci iz istraživanja vrlo jasno pokazuju

kako izravno na cijenu rabljenih Kijinih modela Picanto, Rio, cee’d i Sportage vrlo pozitivno utje e zna aj 7-godišnjeg jamstva. Korišten je uzorak od ukupno 6.889 vozila, a od kojih je 4.001 model zadovoljavao uvjete za analizu postavljene vrijednosne teze. Pove anje vrijednosti rabljenih Kia vozila, ovisno o modelu,

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Povoljnije do Honde Accord Zbog niske emisije štetnih plinova, Honda Accord diesel se uz nove trošarine može dobiti po nižim cijenama prilikom kupnje.Stupanjem na snagu Posebnog poreza na motorna vozila od 1.srpnja 2013., vozila s nižom emisijom štetnih plinova su znatno pojeftinila, što se pozitivno re lektiralo na prodaju Honde, izme u ostalog na model Accord 2.2

i-DTEC koji se može pohvaliti kombiniranom potrošnjom od samo 5,3 l/km. i niskom emisijom štetnih plinova. Naime, zbog niske emisije štetnih plinova i niske potrošnje goriva model Accord - jedan od najatraktivnijih limuzina na tržištu se može dobiti po povoljnijim uvjetima.Kupnjom Honde Accord 2.2 i-DTEC može se uštedjeti ak i do visokih

31.000 kn. Da bi kupnja novog Accorda bila još jednostavnija, povoljnija i brža u svim hondinim ovlaštenim prodajnim centrima, Honda e za Vas napraviti besplatnu, profesionalnu i brzu procjenu vašeg rabljenog vozila. Isto tako, prilikom otkupa vašeg vozila i kupovine nove Honde Accord za isti e se iznos umanjiti cijena nove Honde Accord.

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

Tehnologija UV METAR ZA ZDRAVO SUN ANJE Koristan i precizan alarm. Mjeri intenzitet UV zraka i temperaturu zraka. Unese se zaštitni faktor kreme, a ure aj upozorava kada treba prekinuti sun anje. UV metar je malen i lagan ure aj, nosi se kao privjesak.

Cijena:

106 kn

popusta Uska 1, akovec, 396-606

Dolaze pametni satovi! Gogle i druge kompanije rade na razvoju "pametnih nao ala", ali isto tako stižui i pametni satovi od kojih analiti ari o ekuju mnogo više. Iz Samsunga su ranije i službeno potvrdili da rade na razvoju Galaxy sata. S obzirom da se predvi a da e cijena ovakvog sata iznositi oko 200 dolara, za o ekivati je veliku potražnju korisnika za ovim ure ajima. Pametni sat bit e povezan s mobilnim telefonom koji se koristi te e se na njemu prikazivati informacije poput SMS poruka, obavijesti s društvenih mreža, mailova i poziva tako da više ne bi trebali stalno vaditi mobitel iz džepa, ve bi na ekranu sata vidjeli tko nam piše ili nas zove. Za pretpostaviti

je da e kompanije omogu iti programerima razvijanje posebnih aplikacija za nao ale i

pametne satove na sli an na in na koji se danas razvijaju aplikacije za smartphone ure aje

i tablete, što e donijeti brojne nove mogu nosti i opcije ovim ure ajima.

ŠPANCIRFEST 2013.

Nove atrakcije u Vindilandu Posebne pogodnosti za kupnju ulaznica Ulaznice e se od 11. srpnja mo i kupiti na svim prodajnim mjestima Eventima. Kako bi ulaznice za glavnu festivalsku pozornicu na Starom gradu bile još dostupnije, od 11.07. do 01.08. cijena višednevnih ulaznica bit e umanjena 30% (festivalska ulaznica - 105,00 KN, a vikend ulaznica - 42,00 KN), a u prodaju e biti pušteno 1.000 festivalskih ulaznica i 1.000 vikend ulaznica (500 za prvi vikend i 500 za drugi vikend).

Vindija je od samih po etaka Špancirfesta kao generalni sponzor prisutna na festivalu. I ove je godine glavni program najve e varaždinske prehrambene industrije namijenjen najmla ima, koji u popularnom Vindilandu, od 10 do 20 sati svakog festivalskog dana, mogu otkrivati nove svjetove, u iti o važnosti zdrave prehrane te sudjelovati u kreativnim, plesnim i sportskim radionicama. S obzirom da svako izdanje Vindilanda donosi sa sobom nova iznena enja, na ovogodišnjem festivalu dobrih emocija na ve dobro poznatim lokacijama, Lan ana kula i Stari grad, pojavit e se potpuno nove atrakcije. U centru pažnje svakako e biti avanturisti ki park Vindino, nazvan po Vindijinim istoimenim sirnim i mlije nim desertima. Ovaj dio programa mališanima e pružiti dinami nu rekreaciju uz

simpati nog Vindijina dinosaura, maskotu ovogodišnjeg Vindilanda. Tu je i neizostavno Vindiland open air Kino pod zvijezdama, koje svake ve eri nakon završetka dnevnog programa (20 sati) donosi dva ilmska hita – jedan animirani i jedan igrani. Vindiland e se svakog dana Špancirfesta družiti i sa svojim sportskim i umjetni kim klubovima te drugim zanimljivim gostima. Ne smijemo zaboraviti ni na Milk night, arobnu mlije na no koja je, uz glazbeno – scenski spektakl pripremljen od strane plesnog studija Vindi, uvijek jedan od vrhunaca kada su u pitanju doga aji u Vindijinoj Zemlji zdravlja. Uz partnerstvo na realizaciji programa Vindija aktivno sudjeluje i u promociji festivala. Naime, uo i i za vrijeme Špancirfesta Vindijin e vo ni jogurt

Nepromijenjene cijene višednevnih festivalskih ulaznica Sv i s u pr og r a m i Špancirfesta, osim glazbenih programa na glavnoj festivalskoj pozornici te predstava komedije, i dalje besplatni. Cijena višednevnih festivalskih ulaznica za glavnu festivalsku pozornicu ostala je ista kao i prošle godine: vikend ulaznica (petak, subota, nedjelja) 60,00 KN i festivalska ulaznica 150,00 KN. Jednako tako, cijena dnevnih festivalske ulaznice ostaje na prošlogodišnjoj razini – 30,00 KN, osim za programe 25.08. (Trigger inger, Buraka Som Sistema, Sagan), 29.08. (Skunk Anansie) i 30.08. (Gibonni) kada e biti 70,00 KN. Cijena ulaznica za predstave komedije ostaje 40,00 KN.

FORMULA 13 1 Love Somebody MAROON 5 2 Goin’ Crazy DIZZEE RASCAL ft. ROBBIE WILLIAMS 3 Fixurlifeup PRINCE ft. 3DEYEGIRL 4 Dear Darlin’ OLLY MURS 5 Second Bite Of The Apple BEADY EYE 6 #Beautiful MARIAH CAREY 7 If I Were Me DAVE GROHL, JESSY GREEN, JAFREE & JIM KELTNER 8 Road To Nowhere DAVID BYRNE ft. ST. VINCENT

Freska s okusom jagode na svojem pakiranju biti obilježen logotipom festivala, što je velika nacionalna promocija samog doga aja.

9 Get Lucky DAFT PUNK ft. PHARRELL WILLIAMS 10 Unchain My Heart HUGH LAURIE 11 Tears Always Win ALICIA KEYS 12 Safe And Sound CAPITAL CITIES 13 Ashtrays & Heartbreaks SNOOP LION ft. MILEY CYRUS

Top Hit List 1 BEGINI Ivan Zak DOMA IH Obriši suze CMC feTOP&LISTA s val 2013 2 NATALI DIZDAR Grijeh - Agapa 3 BORIS NOVKOVI Ft Sara Grimaldi Hitna ljubav - Aquarius 4 PARNI VALJAK Samo da znaš Croa a 5 BU ENJE Ljubav nema pravila - Croa a 6 PRLJAVO KAZALIŠTE Baš kad nije vrijeme Možda dogodine Croa a 7 BOSUTSKI BE ARI Samo me jednom pogledaj - 8 MASSIMO Suze nam stale na put - Aquarius 9 NINA BADRI ežnja - Aquarius 10 MARIO HULJEV Sretan sam Igra pod suncem Menart 11 JOLE Bailando solo Hit 12 TEŠKA INDUSTRIJA Majske kiše ( Kemal Monteno) CMC fes val 2013 Croa a 13 TONY CETINSKI Jednom u životu Opet si pobjedila Aquarius

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr

19. srpnja 2013.

TENIS

TK FRANJO PUN ES AKOVEC

Nakon finala challengera Yakime, Ivana Lisjak na 419. mjestu WTA liste Finale i pobjeda za Leonardu Horvat OP VRBOVCA I BJELOVARA DO 14:

Svijet ženskog tenisa nudi velike mogu nosti, ako naravno tenisa ica ima igru koja omogu uje uspjeh. Najbolji pokazatelj je povratak na teren najbolje me imurske tenisa ice Ivane Lisjak, koja je nakon velike stanke sa samo dva ITF turnira koji su bili vrijedni po 50.000 $ dolara od igra ice bez rankinga, stigla na 419. mjesto WTA liste najboljih svjetskih tenisa ica. Na turniru koji je odigrala prošli tjedan u ameri koj Yakimi, u saveznoj državi Washington, Lisjak je došla do finala. Nakon nekoliko pobjeda protiv jakih igra ica, nažalost kao što je i sama priznala ponestalo je „energije“ za finale i izgubila je

lakše nego što se o ekivalo od Amerikanke Nicole Gibbs 1:6, 4:6. Iako se o ekivalo da može oti i do kraja, o ito je 9. me odigran u dva tjedna, odnosno peti u pet dana, bio previše za našu tenisa icu koja je vrlo lako potpisala „kapitulaciju“ protiv igra ice koja nije niti me u 200 najboljih na svijetu i u „normalnim“ okolnostima bila bi lagani zalogaj za Ivanu. Me utim, impresivan niz Lisjak je napravila do finala. Izme u ostaloga svladala je 1. nositeljicu turnira Kana anku Sharon Fichman, 106. igra icu u dva seta. Pala je solidna Amerikanka Falconi, te Južnoa rikanka Simmonds sve igra ice me u

200 najboljih na svijetu. U polufinalu je morala igrati tri seta u susretu s protivnicom za koju se nije o ekivalo da bi je mogla svladati (Australka Sanders 242. na svijetu) i o ito je taj me odnio zadnje atome snage. Veliki izazov za Lisjak bit e nastup u kvalifikacijama WTA turnira u Stan ordu vrijednog gotovo 800.000 $ za koji je dobila SE pozivnicu, a igraju se od sljede e subote. Ukoliko pro e zaista jake „kvale“ u kojima igraju i tenisa ice koje su me u 100 najboljih na svijetu i jedno-dva kola mogla bi vrlo lako u i me u 200 najboljih tenisa ica svijeta, što bi zasigurno bio jedan od najve ih ekspresnih povrataka na WTA Touru. Lisjak je ina e najbolja me imurska tenisa ica svih vremena, a osim Top 100 najboljih tenisa ica svijeta koji je ve postigla 2006. godine, zaigrala je i za hrvatsku Fed Cup reprezentaciju, osvojila ITF Futures u Makarskoj i Challengere u Caserti, Goriziji, Sarajevu, Monteroniju, Clermontu i Limogesu, a etiri puta je zaigrala u glavnom ždrijebu Grand Slam turnira, dvaput na US Openu gdje je 2005 .godine došla do 4. kola, te jednom u Wimbledonu i French Openu - Roland Garrosu, gdje bilježi najve i uspjeh na zemljanim terenima 3. kolo. Bilo kako bilo, Ivanin povratak s 26 godina u svijet pro esionalnog tenisa, nakon što je najavila kraj karijere, ali o ito je zaštitila ranking zbog ozljede, zaista je impresivan. Ukoliko nastavi u istom ritmu, a nakon ova dva vrlo kvalitetna challengera, prebacuje se na prave WTA turnire, s obzirom na ormu, ne bi bilo udno da ekspreno stigne do najboljeg rankinga u karijeri koji je držala ve sada daleke 2006. godine kada je 12. lipnja stigla do 95. mjesta WTA liste. (dz)

STOLNI TENIS

dašnjoj karijeri. Pripreme za EP odra ene su u njema kom Düsselldor u. Znamo da je konkurencija za reprezentaciju bila velika, uz dvije sigurne putnice Leu Rakovac, prvu sa hrvatske rang liste i druge juniorke Europe,

Hrvatska ženska juniorska stolnoteniska reprezentacija – Paula Markati prva do trenera Vidolina

privnica) 63 60, a u finalnom susretu Martu Draušnik (TK Medveš ak) 63 62. Na otvorenom prvenstvu Vrbovca do 14 godina Leonarda Horvat zabilježila je dvije

pobjede na turniru: protiv Ane Boti iz Samobora i Tee Galjan iz Zagreba, te poraz od Varaždinke Ivane Pakrac, te na kraju zauzela vrlo dobro drugo mjesto.

OP ME IMURJA DO 12:

Pun ecovi mladi tenisa i izvrsni na doma em terenu

Teniski klub akovec po prvi put je bio organizator službenog turnira u kalenda-

ru Hrvatskog teniskog saveza. Turnir za dje ake i djevoj ice do 12 godina održan je na te-

renima TK Franjo Pun ec u akovcu i na njemu je nastupilo 29 natjecatelja iz teniskih klubova regije Sjeverozapadne Hrvatske, Zagreba i Splita. Odli ne rezultate ostvarili su doma i predstavnici – lanovi TK Franjo Pun ec akovec. U konkurenciji dje aka Ervin Nedjeljko zauzeo je prvo mjesto, Teodor Zlatar drugo, a Justin Kermeci tre e mjesto. Vinko Brki i Teodor Zlatar osvojili su prvo, a Justin Kermeci i Ervin Nedeljko drugo mjesto u konkurenciji parova. I me u djevojkama prva tri mjesta osvojile su igra ice Pun eca: Nika Šari zauzela je prvo, Antonija Ruži drugo, a Monika Šajnovi tre e mjesto.

OP KOPRIVNICE DO 12:

Teodor Zlatar pobjednik U Koprivnici je u organizaciji istoimenog tenis kluba održano Otvoreno prvenstvo Koprivnice za dje ake i djevoj ice do 12 godina. Odli an rezultat na turniru ostvario je mladi

Ludbrežanin, lan TK Franjo Pun ec akovec Teodor Zlatar. Teodor je redom pobijedio sve svoje protivnike: u kvali ikacijama je s lako om pobijedio sve svoje protivnike, u prvom kolu

bio je bolji od Domagoja Škoje (TK Sirela), u drugom kolu od Roberta Tkaleca (TK Medveš ak) 75 61 i u inalnom susretu od Maksa Kosti Fer eka (TK Varaždin 1181) 61 67 63.

TENISKI KAMP:

Paula Markati u reprezentaciji Hrvatske za juniorsko EP Nakon izborenog mjesta u juniorskoj reprezentaciji Hrvatske za Europsko prvenstvo u Ostravi ( eška), lanica STK Hodošan Paula Markati je otputovala s reprezentacijom na to najve e natjecanje u svojoj dosa-

Na Otvorenom prvenstvu Bjelovara trinaestogodišnja igra ica Pun eca Leonarda Horvat osvojila je prvo mjesto. U polufinalnom susretu pobijedila je Petru Bojani (TK Ko-

te Mateje Jeger druge sa rang liste Hrvatske a devete u Europi, uz njih dvije vizu su još uhvatile Paula te Dorina Srebrnjak iz ŽSTK Pula, koje su istisnule jedinu konkurenticu Anu Švarc, iz Dr. asla Zagreb, Paulinu dosadašnju i klupsku kolegicu. Naime Ana Švarc je pristupila seniorskoj ekipi STK Hodošan i igrati e Superligu za Hodošan. Markati je time što je izborila nastup na EP u Ostravi, ispunila cilj da juniorski staž završi sa repkom na Europskom prvenstvu. Novi cilj i sportska nada je naravno – medalja.

Veliki interes za tenis U sklopu programa Zajednice sportskih udruga grada akovca SVAKI TJEDAN - SPORT JEDAN održan je tradicionalni TENISKI

KAMP. Na kampu koji se održavao od ponedjeljka do petka, svakog dana u trajanju od dva sata, sudjelovalo je više od 120 polaznika. Sudionici-

ma kampa uz aktivno u enje tenisa, organizirano je nekoliko predavanja i igraonica, a za svakog sudionika osigurani su prigodni pokloni.

19. srpnja 2013. SPORTSKI RIBOLOV

3. HNL SJEVER

Juniorska ekipa SRD Glavatice-Pfeifer državni pobjednik Kupa u Donjem Miholjcu Od 12. do 14. srpnja održan je 60. kup HŠRS-a za seniorske i juniorske kategorije u ribolovu udicom na plovak, a juniorski sastav preloške Glavatice-Pfeifer uzeo je naslov pobjednika. Natjecanje je održano u Osje ko-baranjskoj županji na potezu Donji Miholjac-Podravski Podgajci. Doma ini natjecanja bili su ŠRD ŠaranPodravski Podgajci i ŠRD Udica iz Donjeg Miholjca.

Nakon dva dana natjecanja juniori Glavatice Pfreifer-Prelog, prošlogod i šnji pobjed n ic i ponovo su uzeli naslov pobjednika Kupa. Za juniore Glavatice nastupali su: Alen Lehkec, Vanja Bernat i Goran Kova , dok je k apet an i vo a ekipe bio Ivan Deban. U pojedina noj konkurenciji tako er izvrstan rezultat preloških ribi a, jer je Alen Lehkec

iz Glavatice svoju konkurenciju ostavio daleko iza sebe. Odli an rezultat, šesto mjesto, postigli su i seniori Glavatice-Pfeifer koji posljednjih godina nizaju vrhunske rezultate, kako u Hrvatskoj tako i izvan nje. Za seniore su nastupili: Alan Perko, Miljenko Perko i Boris Klari . Kapetan i vo a ekipe bio je: Zoran Pfeifer. ( b)

ME IMURSKI tre eligaši zapo eli s pripremama

ME IMURJE

GRANI AR

MLADOST PRELOG

U akove kom tre eligašu za sada su dogovorili susrete s Nogometaši Me imurja po inju s pripremama za novu tre ligašku sezonu sa Slobodom iz Slakovca 28. srpnja, Goricom 31. srpnja i Zelinom 7. kolovoza. Kako bi odigrali pet planiranih susreta u klubu kažu da još uvijek traže protivnike za 3. i 10. kolovoz. Iako je u svojem prvom izdanju bio najavljen kao turnir koji e biti tradicinalan turnir za Porcijunkulovo ne e se odigrati. Novi igra u redovima akov ana je Stjepan Kokot, dok pak je klub napustio Nynkeu.

Nogometaši Grani ara iz Kotoribe prvo okupljanje imali su bez trenera. Iz kluba se saznaje da su osim trenera Zorana Kastela redove Grani ara napustili Kosec i Kukec i otišli su u Podravinu. Do rješenja trenerskog pitanja mom ad e voditi igra Dalibor Gorupi .

Pr vi treninzi kre u po et kom t jed na . Sv i igra i su ostali, a o ekuju se i neke prinove. Trener – igra bit e Stjepan Caban uz pomo Tomice Šestana.

AKOVEC

PLIVANJE

Jedanaest pliva a PK-a osiguralo plasman na PH u Zagrebu Pliva i akove kog pliva kog k luba i ove e godine imati zna ajno mjesto na Prvestvu Hrvatske u plivanju koje e se održati u Zagrebu 20-23.07.2013. na plivalištu “Mladost” na Savi. Za PH pripremali su se osim na Gradskim bazenima “Marija Ruži ” u akovcu i u Lendavi u Sloveniji na velikom 50metarskom vanjskom bazenu. Kako se sva Državna PH u plivanju održavaju u 50 metarskom bazenu ovo e zasigurno biti barem mala po-

mo pri nastupu na PH. Plasman na prvenstvo osiguralo je 11 pliva a PK-a koji e nastupiti u sliede im disciplinama: Seniori - Petra Marciuš 50m, 100m i 200m le no Deni Juri an 100m i 200m lept ir. Junior i - K r ist ijan St unkov i 400m i 1500m slobodno, 400m mješovito i 200m leptir, Nelly Lisjak 50m, 100m i 200m leptir, štafeta 4x100m mješovito, Andreja Štampar 50m prsno i štafeta 4x100m mješovito. Lea Marciuš 50m prsno i štafeta

4x100 m mješovito, Mla i juniori - Luka Dodlek 10 0 m i 20 0 m l e p t i r, 200m i 400m mješovito, 100m i 200m prsno, štafeta 4x100m mješovito Jakov Rojko 50m,100m i 200m slobodno, 100 i 200m slobodno, štafet a 4x100m mješov ito - Lovro Tkal ec 100m i 20 0 m pr s no . K a r lo Štampar štafeta 4x100m mješov ito.K adet i K aja Sabol 100m, 200m i 800m slobodno, 100m i 200m le no i 100m leptir, štafeta 4x100m mješovito.

Iz NK akovca informacije stižu na kapaljku , no ono što se zna (prema izvještaju iz službenog glasla MNS-a GOOL-a) je to da su klub napustili i otišli, Andre Silva u Slogu akovec, Nino Cvetkovi , Lucian Pintari i Dino Novak u Slobodu Slakovec, Ivan Prekupec u NK Me imurec.

NEDELIŠ E I u Nedeliš u još uvijek traje rješavanje igra ke križaljke. Pintari , Šiškor i Ba ari otišli su u Austriju, ali su u Nedeliš e stigla i dva nova igra a. Radi se o dvojici mladih igra a koji igraju na bo nim pozicijama, Manuelu Posavcu (1993. godište) koji je stigao iz Sokola ( Vrat išinec) te Nikoli Vinkovi u (1995.) iz Poleta (Sveti Martin na Muri). Što se ti e pripremnih susreta 27. srpnja se igra s Naftom u Lendavi, a 3. i 4. kolovoza sudjeluju na turniru u Macincu gdje Centrometal slavi 40 godina djelovanja. Preostala dva kluba sudionika su Sloboda Slakovec i Polet Sveti Martin na Muri.

POLET SMNM Svetomartinski tre eligaš tako er je krenuo s pripremama. Dogovoreno je sudjelovanje na turniru u Macincu povodom 40 godina djelovanja Centrometala, a tamo e još biti Nedeliš e i Sloboda Slakovec. Od odlazaka treba spomenut i da su Mar t in i Ante Begovi otišli u Austriju, Nikola Vinkovi u Nedeliš e, dok pak je na probi dosta mladih igra a i prik lju eni su svi juniori koji su izlazno godište.

RUDAR MS Igra ki kadar ostao je u Murskom Središ u bez promjena, doveden je tek jedan novi igra . U planu je odigravanje nekoliko doma ih, ali me unarodnih prijateljskih pripremnih susreta.

PRIBISLAVIJADA

Crne mambe bolje od Grofica U revijalnoj utakmici Pribislavijada 2013., u Pribislavcu su nastupile i dvije ženske ekipe, CRNA MAMBA I GROFICE. U dinami noj i napetoj borbi, pobjedu je odnijela ekipa CRNE MAMBE, iako rezult at nije bio prioritet. Djelitelj pravde bio je Dragutin Mesari , a prvu pomo i podršku pružala je Alenka Novak. Za Crnu mamabu nastupale su: Ljiljana Mar ec, HankaHalami , Silvija Se-

ver, Dubravka Lesjak, Tijana Novak, Mailinda Vnuk, dok ba su Grofice bile: Vera Lesjak, Dragi-

ca Mihalkovi , Ria Horvat, Gordana Halabarec, Viktorija Srpak i Lucija Kameni .(mh)

SPORTSKI KAMPOVI

„SPORTSKO LJETO 2013.“ Pod pok r ov it eljst vom Op ine Nedeliš e uspješno je zav ršen predposljednji od 7 spor t skih kampova

u projektu „SPORTSKO LJETO“ u NGC „Aton-u“ u Nedeli š u . U or g anizaciji gimnasti kog k lub a M Z Mac a n , n a

gimnasti kom kampu je sudjelova lo osa mdeset i dijete. Kamp se održavao od 15.do 19. srpnja, svaki dan od 8 do 12 sat i. Spor t sko ljeto se organizira sa klubovima iz razli itih spor tova sa podru ja Op ine Nedeliš e i grada akovca. 22. srpnja (ponedjeljak) kre e košarka u organizaciji košarkaškog k luba Nedeliš e. Kamp e se održati u spor t skoj dvor a ni, u jutarnjem terminu od 8 do 12 sati.(tmn)

Završio prvi ljetni Športko Udruga za šport djece i mladeži ove je godine organizirala 1. Ljetni Športko za djecu predškolske dobi. Od 8. do 12. srpnja na Gradskim bazenim Marija Ruži održan je program koji su vodile trenerice Tea Kola r i i A na Nov a k . Program je održan od ponedjeljk a do pet k a u trajanju od dva sata dnevno. Tri dana radio se program obuke plivanja dok su se preostala dva dana usvajali

elementi sportskih igara - rukometa, nogome-

ta i odbojke te atletika i štafetne igre.

19. srpnja 2013. MEMORIJAL VLADIMIR SKOK

Završnica ovaj vikend U Prelogu je malonogometni turnir stigao do polovice. Nakon šest dana polako se naziru i favoriti natjecanja. Odli na zagreba ka ekipa Bistro Ba vica Stock ubilježila je

tri pobjede u prvom dijelu natjecanja. Odli ne su i ekipe CB Street bar, tradicionalno Svježa jaja Vuk, Euroklima, Auto Grandy, mlada ekipa Prokor, a tu su i prošlogodišnji pobjednici

CB Frumento. Odli an nogomet igra se i u veteranskoj konkurenciji sa puno majstora malog nogometa. Sve u svemu, u Prelogu nas eka još etiri dana odli nog nogometa. (žs)

STRELI ARSTVO

Regina Novak najbolja na Zlatnoj strijeli Preloga Mlada akove ka streli arka postigla etiri nova državna rekorda Prošle nedjelje streli arski klub „Prelog“ organizirao je tredicionalni turnir «900 krugova za Zlatnu strelu Preloga» na kojem je nastupilo sedamdesetak streli ara iz Slovenije , BiH te Hrvatske. Iz streli arskog kluba „Katarina Zrinski“ na ovom turniru nastupila su 22 natjecatelja osvojivši pritom ak 17 medalja. Zvijezda dana bila je Regina Novak koja je ostvarila nesvakidašnji rezultat postavivši sva etiri državna rekorda. Na svim daljinama 60, 50 i 40 metara na kojima se puca Regina je obarala državne rekorde jedan za drugim i na kraju turnira postavila novi državni rekord u ukupnom rezultatu sa 772 kruga što je ak za 42 kruga više nego je bio stari. U stilu olimpijski luk nastupilo je najviše ako-

ve kih streli ara i ostvarili su slijede e rezultate: me u dje acima do 12 godina Ivo Ma ek osvojio je zlatnu medalju, a Adrijan Hajdarovi srebrnu medalju. Me u kadetkinjama Regina Novak bila je nedodirljiva sa novim državnim rekordima i osvojila zlatnu medalju, dok je Marija Rojko osvojila srebrnu medalju. U konkurenciji kadeta Jan Siro i osvojio je bron anu medalju dok je sa istim brojem krugova ali manjim brojem desetki Karlo Grudi zaueo etvrto mjesto. U juniorskoj kategoriji Vanda Kipke osvojila je zlatnu medalju. U konkurenciji seniora vrlo dobro pucao je Krešimir Štrukelj osvojivši zlatnu medalju, dok je tako er dobro pucao i Mladen Kodba koji je na kraju uspio osvojiti bron anu medalju. Karlo Cilar je zauzeo peto mjesto, Boris Ferlin bio je sedmi a Lovro Gradišer osmi.

Me u veteranima Mihael Štebih osvojio je srebrnu medalju, dok je uro Turk bio na kraju etvrti. U stilu standardnog luka u kategoriji dje aka do 12 godina Krešo Vuruši osvojio je zlatnu medalju, isto kao i Luka Križai u kategoriji dje aka do 14 godina. U juniorskoj kategoriji srebrnu medalju osvojio e Vedran Glozini , dok je u konkurenciji seniora Tihomir Miljan osojio zlatnu medalju a Stijepan Oehler osvojio je bron anu medalju. U stilu golog luka Jan Miljan osvojio je zlatnu medalju u kategoriji dje aka do 12 godina a u kategoriji kadetkinja Mija Mance osvojila je tako erzlatnu medalju. U stilu tradicionalnog-dugog luka me u seniorima Valentino Novak osvojio je srebrnu medalju. Iz doma eg kluba „Prelog“ u stilu goli luk me u seniorima nastupio je DraškoMihinja osvojivši srebrnu medalju.

ATLETIKA

Atleti arka Mateja Jambrovi iz Draškovca opravdala o ekivanja na juniorskom SP u Ukrajini U uk rajinskom Donetsku održano je Svjetsko prvenstvo za mla e juniore i juniorke. Iako Mateja Jambrov i iz Draškovca, ina e lanica varaždinske Slobode nije ušla u polufinale na k valifikacijama u utrci na 200 metara, ona

je na Svjetskom prvenst vu za mla e juniore i juniorke istr ala svoj osobni rekord. Ut rk u je, naime, završila s rezultatom 24,68 i to na 24. mjestu u ukupnom poretku. Time je opravdala put na ovo veliko natjecanje.

ME IMURJE PLIN INFO 3

Plinski uređaj za izgaranje 1m zemnog plina treba 3 oko 10m zraka

NIKADA ne zatvarajte

dozračne otvore za dovod zraka i odzračne otvore za odvod štetnih plinova

Sprije it ete nesre u i život u initi bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtni ka 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - LIPANJ 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

Nagradni natječaj

I N D A R G A N

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

iji vrt je najljepši?

NAimTuJrsEkih noAvinJa Me

Najljepša cvjetna pri a iz ccvjetn Vašeg dvorišta V

Pozivamo Vas da prijavite ssvoj vo oj vrt, oku nicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar ... ili one svojih h ssusjeda, prijatelja, rodbine “Izbo bor najljepše cvjetne pri e iz za akciju Me imurskih novina: “Izbor Vašeg dvorišta“. Za prijavu ispunite ovaj o kupon i pošaljite ga ili pod dostavite u Me imurske novine ili podatke sa kupona pošaljite na adresu vrt@mnovine.hr. Najljepše ure ene “cvjetne pri e pri e” po izboru naših itatelja nagra ujemo vrijednim nagradam nagradama. Nagra ujemo i itatelje koji e sudjelovati u izboru i prijavi najljepših na vrtova i oku nica.

VRT Ljubice Dragovi iz Savske Vesi

Ne kupujem cvije e, ure ujem ga iz svojih ili dobivenih pelcera Vrt Ljubice Dragovi iz Savske Vesi iz Radni ke ulice 2a na izbor za najljepši vrt prijavila je k er Tanja. To je samo dokaz da njezin trud prepoznaju oni koji su najbliži, a tko više od njezine k eri može znati koliko je Ljubica truda ljubavi i znanja uložila u ure enje svog vrta. Sve u vrtu rezultat je njezina rada. Ljubica ništa od zelenila i cvije a ne kupuje. - Nemam puno cvije a jer ne volim šareno, volim zelenilo i moj vrt je pun zelenila. Moram re i da ništa ne kupujem, nego ili dobijem, razmjenjujem, pelcam i oblikujem. Nisam osoba koja bi imala puno novca i da bi vrt uredila tako što sam potrošila puno novaca na to. S posebnom ljubaiv ispri ala nam je o tome kako je iz jednog starinskog vrta u svoj vrt prenijela bijelu hortenziju koju je ugledala u vrtu jedne bake. Ta žena bila je presretan što joj je mogla dati dio bijele starinske hortenzije. Mnogi vrtovi u Me imurju nastali su tako što si žene me usobno daruju pelcere. u tom lancu stvaranja sudjeluje i Ljubica. Ja sam žena koja je živjela sama s troje, sada ve odrasle, djece: Ivom Tanjom i Igorom.

ke)-” koja su mi donesli emprese koje su sami zapelcali”. Tako sam po ela. Ljubica svaki svoj slobodni trenutak koristi za rad u vrtu što se vidi na svakom koraku. S posebnom ljubavlju govori o svojim šimširima koje je sam uzgojila iz pelcera pa ak kao vrsna samouka vrtlarica oblikovala u kuglice. No stvarala ki duh Ljubice Dragovi ne o ituje se samo na ure enju i oblikovanju vrta i oku nice. Njezina ljubav je i slikarstvo, lanica je tri udruge likovnih amatera akovca, Preloga i Gornjeg Me imurja. Njezine slike krase zidove njezina doma, ali ih rado i poklanja. Rekla nam je da se u slikarstvu još traži, ali kao ni u vrtu tako ni u slikarstvu ne voli šarenilo, ve palete smirenih, jednostavnih boja. Nas je posebno dojmio njezin zemljani kolorit boja, koji je na neki na in njezin “potpis”. Za posjeta njezinu vrtu kod ku e smo je zatekli samo s jednim posebnim lanom njezine obitelji - razigranim psom Benom koji je rado pozirao u vrtu sa svojom gospodaricom. (BMO)

Ljubica Drgovi u svojoj oazi mira i zelenila sa psom Benom

Kada su bili manji prigovarali su: mama kaj sadiš te gluposti, jer im je zelenilo otežavalo košnju dvorišta. Ali Iva koja više ne živi s nama, jer se udala otkako je po elasa svojim suprugom sre ivati svoj novi dom u Totovcu, a sa sobom je u novi dom ponijela i ljubav prema ure enju oku nice koju je

naslijedila od mene ispri ala nam je Ljubica. Tako da ve sada ure uje svoj vrt. Za po etak sam joj dala dvadesetak šimšira koje ure uje u kombinaciji s bijelim kamen i ima. I za pet godina, zapravo i puno prije i njezino dvorište poprimit e lijepo ure enu formu. Ve sada kada gosti dolaze k

20%

povodom 20 godina poslovanja

Akcija traje od 19.07 - 26.07.2013.

na cjelokupan asortiman GARDENA *Popust se ne odnosi na artikle koji su na akciji

njoj ve hvale njezino ure enje. Iva ima objašnjenje za to: lako si je srediti, kad si imao uzor i priliku vidjeti kako se što ure uje, a Iva je to nau ila gledaju i i upijaju i znanje od svoje mame Ljubice. I ja sam u ila od svoje mame, kazala je Ljubica, ali i od svoje pokojne mamice (ba-

Bijela hortenzija dobivena iz jednog strinskog vrta

Donosioc kupona ostvaruje 20% popusta na kompletni Gardena asortiman

AKOVEC tel: 040 312 950 PRELOG tel: 040 645 607 LUDBREG tel: 042 811 113 www.medjimurka-bs.hr

19. srpnja 2013.

Nagradni natječaj 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vodnjak, jednostavno bara, oaza flore i faune

VRT Blaženke Peras iz Plešivice

U dvorište se ulazi alejom ivan ica Poput bijelih an ela, mladih zaru nica i bijelih golubova stoje prekrasne, visoke i ponosne ivan ice na ulasku ui dvorište obitelji Blaženke Peras u Plešivici, preko puta na daleko poznate trim staze, iji posjetitelji ne mogu odoljeti da ne zavire u Perasov dvor, znaju i da se iza lijepih ivan ica kriju i drugi cvijetovi, ukrasni gromovi, raslinje i slakove. Blaženku smo zatekli kako skida stare latice sa cvijetova pitunika, najdražeg joj cvije a. Nije bilo posebno se predstavljati, jer nas je trim staza zbližila pred puno godina i s Blaženkom smo na ti, no oduševljenje vi enim se nije dalo sakriti. Drago mi je da vam se svi a, no niti na kraju pameti mi nije bilo da se prijavim na natje aj u vašoj igri. Me utim suprug Ivica i sinovi su me prijavili i evo sada možete vidjeti što imamo, premda je ovo samo dio cvije a jer drugo je ili ocva-

lo ili e cvasti u kasno ljetu i ranu jesen, kao da se ispri avala Blaženka, govore i ili pitaju i zašto joj se nismo najavilli. Kupica plešivi kog vina i krenusmo u obilazak lijepo ure enog i prostranog dvorišta u kojem se na svakom koraku nalazi cvije e ili ukrasno bilje. - Ivan ice su obiteljska uspomena i tradicija i stoga su na samom ulazu u dvorište. Vjerujem da ima tisu u cvijetova. Zatim su tu pitunike, lijepe i mirisave koje volim upravo zbog ugodnog i stalnog mirisa te baršunastih latica cvijetova. Grunt bez sablica ili gladiola i nije grunt i stoga ih držimo. Osim toga sablice su tradicijsko i doma e cvije e i zaslužuju posebno mjesto, rekla je Blaženka, povevši nas zatim do lijepo ure enog

Pitunike Blaženka posebno njegiuje i voli

vodnjaka kojeg nazivaju jednostavno bara, je ru njemu obitava flora i auna, kojoj su kruna predivan bijeli lopo i stara kornja a. U dvoritu svoje mjesto imaju regine, šipak (ruža), irisi, hortenzije te mnogo drugo cvije e, kojemu je osnovno da potje e iz vlastitog doma eg sjemenja i korijenja. - Ne volimo cvije e doneseno iz Austrije i drugdje koje je veliko i šareno, a na njega ne žele sletjeti niti p ele niti bumbari, a kamo li božje ov ice ili kravice, kojih ima mnogo i poznate su kao nositeljice sre e. Za Perasove je sre a miran obiteljski dom okružen raznim cvije em, biljem i raslinjem. Da je ku a nešto manja, moglo bi se re i ku ica u cvije u, no kako je europskih dimenzija i standarda kažimo lijepa ku a puno sre e. No, lijepa je zahvaljuju i Blaženkinom cvije u, koje sama uzgaja i o kojem sama brine, dok joj muški dio daje verbalnu potporu i po svuda hvali njezine uratke.

Oaza mira, ljepote i raznolikosti na Kaminici

ja krenuli smo u razgledavanje Rihtarcovog, tek devet godina starog ili mladog grunta, koji se prostire na dijelu brežuljka i završava obiteljskom ku om na njegovom vrhu. Kod nas je više ukrasnog drve a i raslinja nego cvije a, premda je i njega u rano prolje e bilo. U ovom bajkovitom i vilovitom kraju napravili smo svi zajedno, ja nešto više (smijeh....) oazu mira, ljepote, mirisa, boja i

Iza ukrasnog raslinja je obiteljski bazen za vru e dane

KLJUČ U RUKE od proizvodnje do gradnje

Aleja prekrasnih bijelih ivan ica

Proplanak koji vodi prema ku i na vrhu brijega još ljepše, jer ne prestajemo obnavljati i popunjavati našu oazu. Slijede e godine, vas pozovemo ranije, da zabilježite i naše vjesnike prolje a kao i drugo cvije e, koje krasi naš grunt i krajolik kroz koji - Tko me prijavio Me imur- sre e, koju stalno, danju i no u prolazi mnogo ljudi, izrekla je skim novinama da se natje em uljepšava pjev ptica. Me u bo- Barbara, dok je muški trojac za izbor najljepše ure enog vr- rovima, cempresama, lipama, sve ovo slušao, klimao u znak ta?, pitala je Barbara Rihtarec iz javorima, hibiskusima, grabo- odobravanja i na kraju uskliSelnice na Kamenici gdje smo je vima, smrekama, slakovima, knuo, bravo mama!. A mi smo posjetili. Za stolom na ljetnoj te- hortenzijama i drugim rasli- rekli, vidimo se dogodine, ako rasi prekrasne obiteljske ku e njem užiava naša obitelj, naši ne i prije, jer stvarno imate lisjedili su njezin suprug Dejan, dragi prijatelji, kolege i rodbi- jepo dvorište. Primijetili smo te sinovi Toni i Karlo. Kratka tina, ali i stotine ptica pjevica, i vrt u kojem raste starinsko šina i onda odgovor i priznanje kukaca i buba. Vjerujem da povr e i stvarno je lijep i bosmo napravili nešto lijepo, gat, te je dio ukupne ljepote na Barbarino pitanje. - Barbara ja sam Tebe i nas a vjerujem da e biti uskoro Rihtarcovog dvorišta. (sm) prijavio za meni najdraže novine, ne srdiš se valjda. Nisam mogao ostati ne obazriv prema natje aju, jer znam koliko voliš ure ivati okoliš i vrt. - Mama i mi smo tati rekli da Te prijavi, kliknuli su Karlo i Toni, o iju svjetlijih od Danice zvijezde jutra. Blago crvenilo od neugodnosti „izlaganja njezinih ruku djelo“ nestalo je s njezina lica te je uslijedio upit “kaj budete popili?”. Radler od grejpa bio je odluka i nakon prvog gutlja- Barbara i Dejan pod brezom koja im zna i nešto više od samog drveta

DVORIŠTE obitelji Rihtarec iz Selnice

www.betaplast.hr

•

betaplast@betaplast.hr

•

040 382 165

•

fax: 040 382 103

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2013.

VRT Slavice Nedeljko iz Krištanovca

Uživam gledaju i ukrasno bilje kako raste

Uz Slavicu Nedeljko u iš enju i ure enju ribnjaka koji je najupe atljiviji dio vrta sudjeluju svi lanovi obitelji suprug Ivan. sin Matija, k erka Janja i zet Dragan.

Slu ajnost ili pak mame nisu dovoljno ni svijesne koliko ih njihova djeca ocjenjuju po njihovim djelima. Ali u obilasku za najljepše me imurske vrtove i prijava za vrt Slavice Nedeljko pristigla je od strane njezina sina Matije, jednako kao što je Ljubicu Dragovi na izbor prijavila njezina k erka Tanja. Slavica se trenuta no oporavlja od operacije koljena tako smo o ure enju njezina vrta razgovarale u hladu staklena vrta koji zimi služi za pospremanje onih biljaka koje trebaju prezimiti na toplom.

- Na ure enje dvorišta me potakla moja sestra koja tako er voli ure ivati. On ima jedan p elinjak oko kojega ure uje okoliš. Manje više sama ure ujem vrt po promatraju i druge vrtove koje vidim i detalje koji mi se svi aju kod drugih. malo prelistavam i asopise o vrtu i ure enju. Mi svi Me imurci voli smo sre ivati okoliš, pa tako i ja. Poneko bilje volim kupiti primjerice te buksuze. Kupim male njegujem prihranjujem i uživam gledati kako raste. To mije draže nego da kupim veliki kaže Slavica Nedeljko. empresa koju je oblikovala u kuglice u

svom izvornom obliku izgledala mi je suhoparno i jednostavno sam zamislila da je preoblikujem. ak smo je mislili prije toga izbaciti, ali jo je preoblikovanje u loptice spasili život. Takve oblikovne trajnice mogu e je kupiti u diskontnim centrima, ali nije draž u tome kupiti gotovo. U oblikovanju mi pomaže i suprug Ivan, on tako er voli ure ivati vrt. Najupe atljiviji detalj njihova vrta je ribnjak u ijem ure ivnaju sudjeluje cijela obitelj: k erka Janja, sina Matija i suprug Ivan i zet Dragan. - Svako prolje e ga istimo, jer se tijekom

godine nakupi prašine. Svaki kamen ribamo i istimo od algi i ponovno slažemo u bazen. Nakon temeljitog proljetnog iš enja u kojemu sudjelujemo svi napunimo ga vodom. Kroz ljeto ribnjak nadopunjujemo vodom iz vodovoda. Iz po etka smo kupovali raznorazna sredstva da bi postigli odre enu pH vrijednost, pa zatim sredstva protiv zamu ivanja vode, me utim ni jedno nije pomoglo, nismo pronašli ono koje bi održalo vodu bistrom. Voda se na kraju uvijek zamutila. Ribicama zamu ena voda ne smeta, osim što se u bistroj vodi one ljepše vide. pokušavali smo u vodi uzgojiti i vodene bilje, ali nam nije uspijevalo, možda i zbog toga što istimo mulj. ali zato oko bazena rastu biljke i rade sjenu bazenu. Slavica Nedeljko ne zna broj biljaka koje ima u svom vrtu, ali najmilija joj je diplademija. - Najmilija mi je zato što ima lijepe sjajne kožaste listove i dok ocvatu lijepi crveni cvjetovi, ne treba istiti i plijeviti kao muškatle, nego

samo pometeš ispod i to je to. Više voli trajnice, nego sezonsko bilje koje zahtijeva zamjenu odmah nakon kratkog trajanja. Tako je i diplademija u biti trajnica, sami zimi traži svijetli prostor i toplinu, a li opet ne pretoplo, jer u tom slu aju otpadaju i listovi. Upravo radi cvije a Slavica je zatvorila terasu kao bi ga zimi imala gdje smjestiti. Zanimalo nas je koliko je godina bilo potrebno bi njihov vrt dobio tako ure enu formu u kakvoj je danas, kazala nam je deset godina. Još jedna dokaz da rezultat ne dolazi preko no i nego da je za svako postignu e potrebno vrijeme. Ispo etka kad smo doselili na ovaj grunt mislila sam da u s ure enjem vrta po ekati kada se sve uredi i kad napravimo ogradu. No ispalo je da sam s ure enjem vrta po ela da se ure eni dio širio, dolazile su nove bilje nove ideje. Slavica je ak i dio zelene ograde formirala od hibiskusa, ali one prava ograde na ulazu u ku u još nema, jer kako kaže Slavica ne mogu se u ku i usaglasiti oko njezina izgleda. (BMO)

Slavica je za zatvorila terasu da bi cvije e koje ne podnosi zimsku hladno u imalo gdje prezimiti

19. srpnja 2013.

Nagradni natječaj 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRIJEDLOG ZA najljepši vrt u našoj akciji stigao ak i iz Slavonskog Broda

U Mirelinu vrtu sve ure eno po starinskim obi ajima

Prijavite svoju oku nicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar, ku icu u cvije u...ili pak one svojih ro aka, prijatelja, susjeda... PREDLOŽENI: ime i prezime adresa telefon

e-mail

PREDLAGA : ime i prezime

telefon

tel: 040 323 600 vrt@mnovine.hr

Kupon dostaviti ili poslati na adresu K. Tomislava 2, akovec ili tražene podatke poslati na e-mail adresu vrt@mnovine.hr

Nagrade za najljepše oku nice:

1. Odjeci natje aja Me imurskih novina iji je vrt najljepši, neo ekivano moramo priznati, odjeknuli su ak do Slavonije, što nam je neobi no drago. Putem emaila dobili smo pregršt lijepih slika iz dvorišta Mirele Petkovi iz Slavosnkog Broda. U poruci uz slike poslala nam je slijede u poruku: - Moj vrt je tatinih ruku djelo, sve je sazidano njegovim rukama i po starim obi ajima. Tako da imamo bunar od stare cigle koji je natkriven i na kojemu vise dvije potkove za sre u, dvorište ogra eno visokom ogradom nepravilnog oblika, vanjski wc... A cvije e je maminih ruku djelo. Pravi raj!- ponosna je Mirela Petkovi . (BMO)

Dar s neba ..

PUT AJA

urba, nedostatak vremena za sebe i druge, stajanje u redu u ljekarni prilikom svake male glavobolje ili križobolje i posezanje za tabletom iz promidžbenih poruka koje iska u svako malo s televizijskog ekrana, zvu i vam poznato? To je nažalost otu enje modernog ovjeka od prirode i blagodati koje nam nudi. Mnogi znanstvenici slažu se s tezom da za sve postoji lijek u prirodi, a i sama preventiva dovoljna je iskoristimo li mudrosti naših starih generacija, posegnemo li za biljkama koje nas okružuju i koje nam omogu avaju da dišemo. Znale su mudrosti lije enja prirodom i naše bake koje su u svojim vrtovima ome enima og radom pletenom od šiblja uz cvije e i povr e sadile i bilje prekrasnih mirisnih listova pune zdrave energije. Možda naše bake nisu znale za legendu o daru s neba, ali držale su se mudrosti i receptura koje su se prenosile s koljena na koljeno. Legenda o aju seže u davnu 2700. godinu prije Krista kad je kineski car ShenNungslu ajno otkrio napitak kojeg je nazvao „DAR S NEBA“. Zbog zdravstvene preventive i zaštite od crijevnih bolesti car je zahtijevao da sva voda prije pijenja bude prokuhana. Sluge su mu u njegov vrt donijele posudicu s tek prokuhanom rije nom vodom za pi e. Umoran, ekaju i da se voda ohladi, car je nakratko zadrijemao. S obližnjeg grma u vodu je palo nekoliko suhih listova nošenih povjetarcem. Voda

je ubrzo promijenila boju i obogatila se predivnom aromom iji je miris nošen povjetarcem došao do careva nosa te ga je taj neobi ani njemu nepoznat miris probudio iz sna. Pogledao je svoju zdjelicu s vodom, pažljivo je promotrio, pomirisao i kušao. Napitak je bilo nježnog, ugodnog i osvježavaju eg okusa, a umor u cara je nestao. Nakon ro enja legende put aja sve se više širio svijetom, a 700-te godine prije Krista prešao je granice Kine i zaustavio se na jednoj od najpoznatijih stanica svog puta, Japanu gdje je posebna višesatna ceremonija spremanja aja održana do danas. Europa je aj upoznala kopnenim putem preko Rusije, a morem su ga prvi donijeli nizozemski trgovci po etkom 17. Stolje a. aj ubrzo dolazi u Veliku Br itaniju, koja postaje najve i trgovac ajem u Europi i stvara aristokratski kult ispijanja poslijepodnevnog aja uz kola i e i male sendvi e. Otkri em aja ljudi su sve više spoznali da su biljke izuzetno ljekovite i u inkovite zaljudski organizam, te su prakti ki do industrijske revolucije biljke bile jedini na in lije enja od raznih bolesti. Kao nekada tako i danas, ljudski rod koristi biljke u raznim oblicima od sirovih, suhih ili u obliku praška, a daleko najrašireniji oblik korištenja je onaj u aju. Stru njaci kažu da je aj jedino onaj koji se dobiva od grma ajevca, nama dobro poznatog

Motoreni Nedeliš e - trimer Husquarna u vrijednosti od 3.250 kn

Eko Centar Šenkovec - oprema za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru vrijednosti od 1.500 kn

Agro-Hoblaj Mursko Središ e - zemlja za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje FLOREOPOR s dostavom u vrijednosti od 1.000 kn

Nagrade za glasa e: 3 x dvije vre e zemlje za cvije e, tvrtke Agro-Hooblaj

Mati njak (lat. Melissae Folium)

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik du ana oko aj akovec iz dokumentaraca ili romanti nih filmova koji prikazuju eru kolonijalnog razdoblja u Indokini gdje žene obu ene u sari na terasastim obroncima svojim rukama vrijedno ubacuju zelene listi e u košare na le ima. To su zeleni, bijeli, crni i žuti aj ija „obojenost“ ovisi o na inu sušenja i ermentacije listova jedno te iste biljke, sve ostalo stu no možemo jedino nazivati uvarcima. Svako podneblje ima bilje koje je ljekovito i s kojim se mogu riješiti razne boljke ljudskog organizma, naravno treba ga poznavati, a u tome prednja e tzv. travari. Doma e ljekovito bilje djeluje antibakterijski, antidepresivno, opuštaju e, regenerira, ja a imunitet te pripomaže kod raznih zdravstvenih stanja. Biljke i ajevi su prete a današnjih medikamenata.Naravno, da bi biljke ljekovito djelovale trebaju se pravilno i pripremiti.

obzirom na ljeto i raširenu trajnicu naših vrtova za po etak sam odabrao mirisnu biljku s notom citrusa – MATI NJAK s antibakterijskim, antivirusnim i umiruju im svojstvima. Mati njakje vrsta trajnice iz roda lamiaceae prirodnog staništa u južnoj Europi i mediteranskoj regiji. Naraste u visinu od 70 do 150 cm. Listovi imaju blagi miris citrusnenote nalik na limun i metvicu. Krajem ljeta, na biljci se pojavljuju mali bijeli cvjetovi puni nektara koji privla e p ele zbog ega zaslužuje svoj latinski naziv Melissašto dolazi od gr ke rije i za p elu. Biljka se rabi ljekovita, za in te kao medonosna i u p elarstvu korisna biljka. Listovi se mogu koristiti kao za in u raznim slatkim i slanim jelima. Ekstraktmati njaka koji ima antibakterijska, antivirusna i umiruju a svojstva može se koristiti u pripravljanju biljnih likera. Uz to, mati njak se može koristiti za aromatiziranje hladnih napitaka, te salata i umaka, ali i kuhanog vo a. Iz biljke se može prirediti aj i biljno vino. Nakon cvatnje biljka gubi fini miris na limun, ali ne izostaju njena ljekovita svojstva. ajod mati njaka djeluje umiruju e i poti e probavu. Tradicionalno se koristi za reguliranje probave te umirenje kod nervne

napetosti, depresije i preoptere enja. aj, kao i teku i ili suhi ekstrakti djeluju prije svega umiruju e te su dobro sredstvo protiv gr eva.Mogu se koristiti kod nesanice i želu ano crijevnih problema.U te se svrhe esto koristi u kombinaciji s drugim umiruju e djeluju im biljem. Može se koristiti i kao kupka kod upala kože i spolnih organa te za opuštanje. Mati njak je glavni sastojak tzv. Karmeli anske vodice, koja se u Njema koj i danas proizvodi po izvornoj recepturi. U pu koj se medicini koristi i za prehladu te probleme s cirkulacijom. Svježe iscije en sok dobar je za rane. Poti e znojenje i dobar je za korištenje kod groznice i povišene temperature.

Berba mati njaka Berba po inje neposredno prije i po etkom cvatnje. Bere se po suncu i kad biljka nije vlažna jer tada je sadržaj eteri nog ulja u biljci najve i. Suši se na propuhu, na tamnom mjestu ili u hladu. Kod pove anja temperature došlo bi do gubitka eteri nog ulja. Brzo se suši. Mogu se sušiti i cijele gran ice te poslije skinuti listovi. Za one koji vole biti „sam svoj majstor“ evo i nekoliko recepata za pripravke od mati njaka koji e vam u sezoni zime kada biljka miruje zasigurno biti od velike pomo u u ku noj ljekarni ili ku nom mini baru:

Karmeli anska vodica - 3 šake svježih listova mati njaka, 2 limuna (kora) , 1 žli ica muškatnog oraš i a (mljevenog), 1 štapi cimeta, 1 l votke ili konjaka - Rakija od aromati ne mješavine mati njaka (za ja anje probavnih organa)

- 100 g aromati ne mješavine mati njaka, 1 l rakije (ili starog vina) - eš e mu kati, a nakon 8 dana profiltrirati. - Pije se po 1 velika žlica pola sata prije jela.

Vino od mati njaka - 1 l bijelog vina, 32 g liš a mati njaka, kuhati 10 minuta, dodati - 4 žlice meda i procijediti

Tinktura od mati njaka - 4 žlice suhih listova mati njaka (ili 8 žlica svježih), 3 dcl 40 – 50 % alkohola - Usitnjene suhe listove mati njaka preliti alkoholom, hermeti ki zatvoriti i protresti. - Ostaviti 14 dana na toplom i tamnom mjestu (tamna boca), otopinu procijediti. uvati u tamnoj boci. Uzimati 1 – 2 puta na dan po 1 žli icu tinkture umiješane u malo vode. Uporabu mati njaka kod ku e najbolje je obavljati kod sljede ih boljki i na sljede i na in: kod glavobolje na elo i zatiljak staviti svježe, izgnje eno liš e mati njaka, u slu aju herpesa usnice nekoliko puta dnevno namažite tinkturom od mati njaka, za miran san najbolje je napuniti jastuk liš em mati njaka, a u ovo ljetno vrijeme dosadnih insekata poput muha s vaših namirnica najbolje ete se riješiti obložite li ih, primjerice meso, listovima mati njaka.

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2013.

OTVORENI NATJE AJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U ME IMURSKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI 1. Vina-Brki d.o.o. akovec, traži 2 konobara/ice na odre eno vrijeme, mjestoradaStaravaga,javi senamob. 099 222 1338 ili e-mail: davor.brkic@ ck.t-com.hr

m/ž - na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., rad na podru ju Europske unije, javi se na mob. 095 566 1925 ili na mail: ameris.tdk@gmail. com do 31.07.

2. Pana stolarija d.o.o., Zagreba ka 22, akovec, traži gra . tehni ara, inženjera, dipl.ing. poznavanje autocada, javi se zamolbom na adresu do 31.07.

14.Rus cad.o.o. akovec,I.G.Kova i a, tražikonobar/konobaricazaradurestoranu na neodre eno vrijeme, poželjno poznavanjeposluživanjajelaipi a,najava na tel. 040 311 207, do 30.07.

25. Caffe bar Mona Lisa, Kuršanec 40/a, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 5490 157, do 31.07. 26. i i kolor, Strahoninec, traži špahtlera m/ž na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 548 9246, do 31.07.

33. Vina-Brki d.o.o., traži pomo nog konobara/icu; prodava a/icu i 2 m/ž kuhara za rad na roštilju na drveni ugljen, spremanje jela s ražnja i peke, ribe, tavice, friteza - na odre eno vrijeme za rad u Baškoj na otoku Krku. kontakt na mob: 099 222 1338 ili e-mail: konoba.maslina@gmail.com do 31.07.

38. Vina-Brki d.o.o. akovec, traži m/ž dostavlja a hrane za podru je akovca, mjesto rada: Stara Vaga akovec na odre eno vrijeme, kontakt mob: 099 222 1338 ili e-mail: konoba. maslina@gmail.com do 31.07.

ili e-mailom: igor@ecomission.hr, kontakt mob: 099 733 7778 ili tel: 042 210 074, Rok za podnošenje molbe do 21.7. (ispitiva ), do 4.8. (samostalni ispi va ).

2. BINI d.o.o. za trgovinu, prijevoz i usluge, mjesto rada: ca e bar INPOSlobodna radna mjesta RIUM, Jalkove ka 100, Varaždin, traži 27. Trgošped, Sajmište 30a, Nedeliš e, KONOBARA/ICU u ca e baru "INPOVaraždinska županija traži voza a/icu c i e kat. s prikolicom 34. Arion d.o.o. Puš ine, Vladimira RIUM" na odre eno vrijeme, uvje : šumski kamion na odre eno vrijeme, Nazora 7, traži m/ž montera dizaKV, SSS ugostiteljskog smjera, isku1. EcoMission društvo s ograni enom 3. Limarija Leva i , Novo Selo Rok, traži 15.Glavna29,Prelog,Prelog,tražikono- potrebnoradnoiskustvo1g.,javi se la za rad u inozemstvu, isklju ivo stvo poželjno. Zamolbu i fotogra ju odgovornoš u za ekologiju, zaštitu 4 gra evinska limara/limarice na odre- bara/icu na odre eno vrijeme, osobni n a elektro struke, B kat., iskustvo, njeposlati na e-mail adresu ivanaplani konzal ng, V. Nazora 12, Varaždin, enovrijeme,javi senamob.0989430 dolazak na adresu do 30.08. ma ki jezik, kontakt e-mail: darko. tak@yahoo.com, do 31.7. tražiISPITIVA /ISPITIVA ICA-STRU 578, do 20.07. perenc@arion-it.hr ili mob: 098 NJAK/STRU NJAKINJA ZAŠTITE 3. ADSUM d.o.o. za usluge, Varaždin, 16. Metal dekor d.o.o., Ivanovec, 980 2929, do 15.08. NA RADU I ZAŠTITE OD POŽARA za rad od ku e (cijela RH), traži 2 m/ž 4. ABART, akove ka 35, D.Mihaljevec, P. Miškine 24, traži kontrolor/ traži autolakirer/autolakirerka na kontrolorka u proizv. transforma35. Hozjan Flegar, Ma kovec bb, ispi vanja i ostali poslovi iz podru ja OPERATERA za odgovaranje putem odre eno vrijeme, javi se osobno na torskih kotlova i steznika, bravar/ traži kuhara/icu za rad petkom, zaš te na radu, zaš te od požara i zara unala na poruke klijenata - TAROT. adresu uz najavu na tel. 040 660 500 bravarica - na odre eno vrijeme, subotom i nedjeljom, radno š te okoliša, na neodre eno vrijeme, Ugovor o radu na odre eno uz mog. do 20.07. potrebnoradnoiskustvo1g.,znanje iskustvo 1g., radni odnos na uvje : VŠS, VSS - inž. elektrotehnike ili ugovora o radu na neodre eno, ra itanja nacrta, javi se osobno na odre eno vrijeme uz mog. dipl.inž. elektrotehnike, stru ni ispit: zina obrazovanja i iskustvo nisu bitni, 5. Caffe bar Marti, akove ka 105, adresu do 24.07. na neodre eno, zamolba stru njak zaš te na radu, ispi vanje poznavanje osnova informatike uz Prelog, traži konobara/icu na odre ena adresu: Ma kovec bb, do stabilnih sustava za dojavu i gašenje uvjet da osoba posjeduje ra unalo i no vrijeme, javi se na mob. 098 9643 17. Autoprijevoznik Meznari , akopožara, andragoška znanja, B kateg., Internet, poželjno poznavanje dakD VO ZA 31.07. I HRVATSK 111, do 21.07. vec, traži voza a/voza icu C i E kat. jaiskustvo nije važno, informa ka zna- tilografije ili dovoljno brzo pisanje ANJE ZA ZAPOŠLJAV 396-819 vi se na mob: 098 426 840, do 26.07. 36. Mare d.o.o. Strahoninec, nja (word, excel), engl. i njem. jezik; na tipkovnici, o ekivana pla a do C: VE KO A A 6. Pana stolarija d.o.o. Zagreba ka 42, ISPOSTAV 40 i SAMOSTALNI ISPITIVA / SAMO- 3.000,00 kn neto. Poslodavac obavlja 6-7 traži 2 m/ž precizna elek64 G: ELO akovec, traži dipl.ing. drvne tehno- 18. Instalacije "Marti-mont", NedeISPOSTAVA PR SREDIŠ E: tri ara za uvo enje elek- STALNA ISPITIVA ICA - STRU NJAK/ besplatnuedukacijuputeminterneta, logije ili gra evinarstva m/ž autocad, liš e, traži samostalnog voditelja/icu ISPOSTAVA M. troinst. terenskog rada na STRU NJAKINJA ZAŠTITE NA RADU I kandida potpisuju suglasnost za su543-200 njema ki ili engleski aktivno znanje. cjevarije na neodre eno vrijeme, poodre eno vrijeme za rad u ZAŠTITE OD POŽARA za ispi vanja i djelovanjenaedukaciji.Prijavuposla javi se osobno ili zamolbom na adresu trebno radno iskustvo 5 god., javi se Njema koj, uvjeti: radno ostali poslovi iz podru ja zaš te na ra- e-mailom: adsum.hrvatska@gmail. do 31.07. na mob. 095 5123 469 ili mar mont@ iskustvo 7 g., poznavanje njem. jezi- du, zaš te od požara i zaš te okoliša, com do 31.7. m o b. 0 91 1 8 2 net.hr do 03.08. ka, kontakt e-mail: mare@ck.t-com. na neodre eno vrijeme, uvje : dipl. 1119, do 26.07. 7. Paminis d.o.o. Mala Subotica, traži inž. strojarstva, stru ni ispit: stru njak 4. Pekara Varaždinka Pjeter Perdedaj i hr do 31.07. konobara/icu na neodre eno vrijeme, 19. Mar d.o.o. Sveta Marija, traži m/ž zaš te na radu, ispi vanje stabilnih sinovi, traži KV PEKARA/ICU s radnim mjestoradaMusicpub,javi senamob. radnika na plas ciranju na odre eno 28. Restoran Katruža, Tanja d.o.o. ako37. Dom Dario d.o.o. Sveti Juraj u sustava za dojavu i gašenje požara, iskustvom godinu dana, na odre eno 092 236 8902, do 20.07. vrijeme. Osobni dolazak na adresu: vec,tražikuhara/icuilipomo nogkuhatrnju, traži m/ž medicinsku sestru na andragoška znanja, informati ka vrijeme,mjestoradaVaraždin,osobni ra/icu na odre eno vrijeme uz mog. na Gosp. zona Buzovica bb, Sveta Marija, neodre eno, puno radno vrijeme, znanja (word, excel), B kateg., engl. i dolazak:KRALJAPETRAKREŠIMIRAIV 8. Polj. proizvodi Braniša Nenad, Belica, osoba za kontakt Dolenec Ivo, natje aj neodre eno, poželjno radno iskustvo položen stru ni ispit, kontakt mob: njem.jezik.Osobnidolazakilipismenu 9, VARAŽDIN sa zamolbom i životopi2g. ali nije uvjet, nazva na mob: 091 traži radnika/icu na farmi krava na neo- je otvoren do 04.08. 091 5765 692, do 31.07. zamolbu posla na navedenu adresu som od 8-12 sa , do 31.7. 7666 331, do 31.07. dre eno vrijeme, javi se na mob. 098 699 529 do 11.08. 20.Aberrod.o.o.MalaSubo ca,Glavna 29. Zidarski obrt ZET, Podturen, traži 66, traži m/ž komercijalistu za prodaju 9. Smart d.o.o. K. Zvonimira 5, a- uredskog materijala na odre eno m/ž voza a C kategorije, radno iskustvo kovec, traži stolar/stolarica, potrebno vrijeme, uvjet: B kategorija, osobni nije važno, rad u Me imurskoj Županiji, iskustvo u montaži namještaja, javi se dolazak sa zamolbom na gornju adresu kontakt na mob 098 744 954, do 31.07. na mail: info@smart-interijeri.com, ili do 25.07. 30. Elimea d.o.o., Prelog, traži prodatel. 391-888, do 31.07. 21. Ivica Sa ar d.o.o., Tina Ujevi a 55, va a/icu opreme za centralno grijanje, 10.PeradarstvoBlažekad.o.o.,D.Pusta- akovec, traži voza a C i E kategorija vodovod i struju na odre eno vrijeme, kovec, traži 4 peradarska radnika m/ž u m/ž, kontakt mobitel 098 242 041, prednost imaju osobe s podru ja Preloga i s radnim iskustvom, obavezno B radni odnos na neodre eno vrijeme, do 31.07. kateg. (poželjna C), nazva na mob: 098 nazva na tel: 095 877 3054, do 31.07. 22. Junior d.o.o., akovec, traži m/ž 168 7042, do 31.07. 11. Atlas tours putni ka agencija d.o.o. prodava a pekarskih proizvoda na Radna mjesta: akovec, traži djelatnik/ica u putni koj odre eno vrijeme, mob 098 396 933, 31. Op ina Gornji Mihaljevec, traži tajnik/tajnica op ine na neodre eno i agenciji i djelatnik/ica za rad u ra uno- do 25.07. kuhar – sss, 1 godina radnog iskustva puno radno vrijeme, uvje : poznavanje vodstvu na odre eno vrijeme, javi se konobar- sss, 1 godina radnog iskustva, poznavanje jednog svj.jezika eng i njem. na mob. 091 241 3388 ili email: goran@ 23. alopek strojarstvo d.o.o. , engleskog jezika i osnova informa ke, atlas-tours.hr do 1.8. Puš ine, traži m/ž zavariva a mig/mag 2g. iskustva na poslovima upravnog Osiguravamo: smještaj, prehranu. postupkom na neodre eno referenta, SSS, VŠS, VSS ekon. ili upravKontakt: info@marina-hramina.hr Tel: 091 7962602 12. Asgard j.d.o.o. D. Kraljevec, traži vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., nog smjera. Zamolbe sla u zatvorenoj konobar/konobarica na odre eno posla pismenu zamolbu na adresu ili kuver naadresu:GornjiMihaljevec74, vrijeme, mjesto rada ca e bar Thriller, email: info@strojarstvo-calopek.hr, s naznakom "ne otvara ". Natje aj je D. Kraljevec, javi se na mob. 098 632 do 31.07. otvoren do 20.07. 540 do 31.07. REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA 24. Pana stolarija d.o.o., Zagreba ka 32. Salon cvije a Mali Zvon i , Mursko 13. Kuzma-Tisaj d.o.o., Pula, traži 10 42, akovec, traži dipl.ing drvne teh- Središ e, traži m/ž cvje ara na odre eOP INA DEKANOVEC - OP INSKI NA ELNIK zavariva a/zavariva ica, 10 elektroin- nologije m/ž za stru no osposoblj. bez no vrijeme, poželjno radno iskustvo 1g., stalatera/instalaterki, 10 bravara/bra- zasni. radnog odnosa, osobni dolazak poznavanje rada na PC kasi, najava na varica; 10 vodoinstalatera/vodoinsta- na adresu ili posla pismenu zamolbu mob 098 1910 824 do 31.07. OP INA DEKANOVEC laterki i 10 instal.grijanja i klima zacije do 31.07.

Tražimo radnike za rad u konobi Žakan na otoku Ravni Žakan – Kornati.

Štedni E-Vaba ra un -novi proizvod Vaba d.d. banka Varaždin Pra enjem potreba tržišta i povoljnim kamatnim stopama do dodatne kvalitete u segmentu Internet bankarstva Vaba d.d. banka Varaždin ovih je dana svojim postoje im ali i potencijalnim klijentima odlu ila ponuditi još jedan novi proizvod, ovog puta u segmentu sve korištenijeg i popularnijeg Internet bankarstva. Štedni E-Vaba ra un kunski je štedni e-ra un po vi enju odnosno ra un za nov ana sredstva koja se jednostavno i brzo mogu putem Internet bankarstva (Enter Vabe) prenositi na vlastite i/ili opunomo ene kunske ra une, no isto tako i vlastite devizne ra une otvorene u Vaba d.d. banci. Namijenjen je dakle svim klijentima (rezidentima/nerezidentima) koji ve imaju ili pak planiraju ugovoriti Internet bankarstvo te

imaju višak sredstava koje bezgotovinski odnosno putem interneta mogu prenijeti na Štedni E-Vaba ra un s povoljnijom kamatnom stopom od 3,15 posto, a nakon ega samostalno i bez ikakvih ograni enja mogu raspolagati sredstvima na tom ra unu i planirati svoja financijska sredstva. Važno je napomenuti da klijenti Vaba d.d. banke koji ve imaju Internet bankarstvo od sada mogu potpuno samostalno i bez dolaska u poslovnicu ugovoriti, raspolagati odnosno obavljati uplate i isplate te zatvoriti Štedni E-vaba ra un, uz zna ajno ve u kamatnu stopu od iste na štednju po vi enju standardnih ra una.

raspisuje

NATJE AJ za davanje u najam POSLOVNOG PROSTORA u vlasništvu Op ine Dekanovec Poduze e TMT d.o.o. za pogon akovec i pogon Lepoglava traži kvali cirane djelatnike za popunu slijede ih radnih mjesta na neodre eno vrijeme uz probni rad:

DIPLOMIRANI INŽENJER STROJARSTVA – PROJECT MANAGER Potrebne kvali kacije i iskustvo: - poželjno radno iskustvo na takvim poslovima - stru na sprema: VSS Pošaljite molbu i životopis na adresu: TMT d.o.o., Kalni ka b.b., 40000 akovec ili na e-mail: tmt@tmt.hr.

Na temelju lanka 82. Zakona o prostornom ure enju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), Grad Prelog, Upravni odjel za gospodarstvo i nancije, objavljuje

OBAVIJEST 1. o donošenju Odluke o izradi Detaljnog plana ure enja sportskorekreacijske zone Prelog 2. o donošenju Odluke o izradi II. Izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja proširenja Industrijske zone u Prelogu 3. o donošenju Odluke o izradi I. Izmjena i dopuna Detaljnog plana ure enja podru ja lje ilišno-turis kog kompleksa Draškovec Detaljne informacije o jeku izrade navedenih planova mogu se dobi na adresi: Grad Prelog, Upravni odjel za gospodarstvo i nancije, Glavna 35, 40323 Prelog, putem e-maila na adresi: gospodarstvo@prelog.hr ili na telefon 040/645-301.

I. PREDMET PONUDE: 1.Dekanovec – DOM KULTURE, Kalni ka 2 a) poslovni prostor površine 138 m2 (unutarnji prostor) i 49 m2 (terasa) za obavljanje trgova ke ili uslužne djelatnos (npr. Pekara, pizzeria, ca e-bar i druge srodne djelatnos ) II. Po etna cijena mjese ne zakupnine je : a) 2.500,00 kn III. Poslovni prostor daje se u najam na vrijeme od 5 godina. IV. Pismene ponude se podnose u zatvorenoj omotnici neposredno ili putem pošte preporu eno na adresu: Op ina Dekanovec, F. Andrašeca 41, 40318 Dekanovec – u roku od 8 dana od dana objave natje aja, u zatvorenoj omotnici, s naznakom “ne otvaraj – natje aj za najam poslovnog prostora“. V. Ponuda mora sadržava : naziv i sjedište, odnosno ime i prezime i adresu stanovanja ponu a a, rješenje trgova kog suda o upisu u sudski registar, rok u kojem e po e obavlja djelatnost, te ponu eni iznos mjese ne zakupnine. Kriteriji za odabir ponuda su: interes Op ine za novim poslovnim sadržajima kvaliteta dosadašnjeg obavljanja djelatnos mogu nost zapošljavanja novih djelatnika de citarnost djelatnos uredno pla anje obveza prema Op ini Dekanovec u zakonskim rokovima vrijeme stavljanja prostora u upotrebu Sve prispjele ponude e se razmotri i odabrat e se najbolji ponu a s kojim e se u roku od 8 dana sklopi ugovor o najmu. Ponu a i e bi pismeno obaviješteni o ishodu natje aja. Op ina Dekanovec zadržava pravo neodabira po raspisanom natje aju. Sve obavijes o navedenom poslovnom prostoru mogu se dobi na telefon 040/849-488, radnim danom od 8,00 do 14,00 sa , a razgledavanje se može obavi u isto vrijeme. NA ELNIK OP INE DEKANOVEC Ivan Hajdarovi

PET VINDIJINIH ŠAMPIONA U RADGONI • Varaždinska prehrambena industrija ponovo je ostvarila zapažen uspjeh na ocjenjivanju održanom uo i sajma u Gornjoj Radgoni • Proizvodi iz bogatog Vindijina asortimana ukupno su osvojili trideset i pet priznanja, od kojih je ak pet dobilo šampionsku titulu Na ocjenjivanju održanom uo i prehrambeno – poljoprivrednog sajma AGRA u slovenskoj Gornjoj Radgoni, koji e se održati od 24. do 29. kolovoza, Vindija je za svoje visoko kvalitetne proizvode osvojila velik broj priznanja. Titulu šampiona dobila su dva Vindijina sira od kozjeg mlijeka – Ovis Feta, meki sir u salamuri te svježi sir Capro Fresh. Šampionsku kvalitetu potvrdila je i osvježuju a ‘z bregov ledena kava, kao i shake od vanilije, neodoljiv mlije ni napitak, dok je iz mesnog asortimanu najve e priznanje sajma u Radgoni dobila Cekin pile a jetrena pašteta. Uz titule šampiona, Vindijini mlije ni proizvodi osvojili su ak sedamnaest zlatnih i velikih zlatnih medalja. Velikim zlatom nagra eni su fini Vindijini deserti, me u kojima su Fino mi je pudinzi sa šlagom te puding Choco Loco, a tu su se našli i apsolutni noviteti me u Vindijinim

mlije nim poslasticama – sirni desert Vindino s okusom jagode i banane te mlije na varijanta Vindina koja donosi kombinaciju lješnjaka i okolade. Ista nagrada pripala je i mekim sirevima, dok je u asortimanu tvrdih sireva ovo priznanje osvojio Bovidur, cijenjen Vindijin proizvod dobiven od kravljeg mlijeka. Prepoznatljivi Vindijini klasi ni mlije ni pudinzi od vanilije i okolade tako er su osvojili velike zlatne medalje, a pridružili su im se i panirani sirevi te okoladno i kozje mlijeko. U asortimanu sokova velike zlatne medalje dobili su unkcionalni sokovi Vindi Iso sport limun – grejp i Vindi Vital (okusi nar – grož e – aronija i naran a – mrkva – limun), a zlato su osvojili Iso sport limun – trešnja, GI Control limunada i Vindi Vital raj ica. Pored šampionske titule za pile u jetrenu paštetu, Vindijin mesni asortiman dobio je još pet priznanja za kvalitetu svojih proizvoda. Bron anu medalju osvojio je Vindon pure i be ki odrezak, dok je srebro pripalo Cekin crispy hrenovkama. Istu medalju dobile su i pile e hrenovke u prirodnom ovitku, kao i Cekin Extrawurst, dok je zlato osvojila Vindon Prestige Picante šunka.

19. srpnja 2013.

IMENDANI I BLAGDANI

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA OREHOVICA Klasa: 944-01/13-01/05 Urbroj: 2109/22-01-13-2 Orehovica, 17. srpnja 2013. Na temelju lanka 2. i 3. Odluke Op inskog vije a Op ine Orehovica o prodaji i cijeni gradilišta u Romskom naselju u Orehovici (Službeni glasnik Me imurske županije 22/11, 10/12), Izmjene i dopune odluke o prodaji i cijeni gradilišta u Romskom naselju u Orehovici (Službeni glasnik Me imurske županije /13), te lanka 33. Statuta Op ine Orehovica (Službeni glasnik Me imurske županije 04/13), Op inski na elnik Op ine Orehovica raspisuje

NATJE AJ za prodaju gradilišta u Romskom naselju u Orehovici I. PREDMET NATJE AJA: k.o. Orehovica: Br.

Katastarska Zemljišnoknjižna estica br. estica br.

Br. zk. uloška

Površina m

Po etna cijena 2

kn/m

ukupno

19,44

8.320,32 12.208,32

3261/1

74/A/151/1/8

1642

416

115,66

3262/7

74/A/151/1/7

1642

3,34

3265/5

74/a/151/4/14

1048

628

174,61

19,44

3264/1

74/A/151/2/10

298

392

109

19,44

7.620,48

3264/2

74/A/151/3/14

1047 (184 m2)

74/A/151/2/11

298 (195 m2)

379

105

19,44

7.367,76

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

es ce navedene pod rednim brojevima 1. i 4. ine jednu cjelinu i jedino se tako mogu prodava . Uvid u kopiju katastarskog plana mogu e je obavi na Oglasnoj plo i Op ine Orehovica te na www.orehovica.hr. Na zahtjev, zainteresirani mogu dobi i primjerak kopije plana u Jedinstvenom upravnom odjelu Op ine Orehovica. II. UVJETI NATJE AJA Javna licitacija održa e se 06.08.2013. godine (utorak) u 12.00 sa , ur evdanska ulica u Romskom naselju u Orehovici kod asfaltnog platoa, Orehovica. Pravo sudjelovanja u natje aju imaju sve pravne i zi ke osobe, te strane osobe ukoliko ispunjavanju zakonom predvi ene uvjete za stjecanje prava vlasništva, koje su voditelju licitacije predo ile dokaz o upla jam evine. Ponuda se vrši po na elu vi eno – kupljeno što isklju uje sve naknadne prigovore kupca. Ponude se podnose za svaku es cu posebno. Ponuditelj je dužan upla jam evinu u iznosu od 2.000,00 kn po parceli. Jam evina se upla uje na žiro-ra un Op ine Orehovica broj HR5923400091860500004, otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d., poziv na broj 7757-OIB, model 68, ili voditelju nadmetanja prije po etka nadmetanja. Nakon utvr ene po etne cijene, natjecatelji ne mogu stavlja manju ponudu od 1,00 kn po m2 od po etne cijene. Nekretnina e se proda onom natjecatelju koji je ponudio najvišu cijenu po m2. Najuspješniji natjecatelj stupa u posjed kupljene nekretnine prema dogovoru prilikom zaklju ivanja Ugovora o kupoprodaji. Ukoliko prodaja ne uspije na prvoj javnoj licitaciji svaka daljnja licitacija održava e se svakog prvog ponedjeljka u mjesecu s po etkom u 12.00 sa , do kona ne prodaje. Ukoliko je prvi ponedjeljak neardni dan, licitacija e se održa prvog radnog dana koji slijedi. Osobe zainteresirane za sudjelovanje na javnoj licitaciji dužne su najkasnije 4 dana prije održavanja licitacije pisanim putem iskaza svoj interes za sudjelovanje na licitaciji te upla jam evinu od 2.000,00 kn za pojedinu es cu. Dokaz o upla jam evine potrebno je dostavi uz obavijest o interesu za sudjelovanje na licitaciji. III. UVJETI ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJE PONUDE Najpovoljnijom ponudom smatra e se iznos najviše ponu ene cijene za nekretninu koja je predmet natje aja, a ne može bi niža od po etne cijene nekretnine utvr ene od strane Op inskog vije a Op ine Orehovica I Odlukom o prodaji i cijeni gradilišta u Romskom naselju u Orehovici. IV. POVRAT JAM EVINE Ponuditeljima koji ne uspiju u nadmetanju vra t e se upla ena jam evina u roku od 15 dana od dana primitka odluke o najpovoljnijoj ponudi, ukoliko je jam evina upla ena na op inski žiro ra un. U slu aju da je jam evina upla ena voditelju nadmetanja neposredno prije same licitacije, ista se vra a odmah po završetku nadmetanja. Ponuditelj ija je ponuda utvr ena kao najpovoljnija, u slu aju odustanka od kupnje nekretnine gubi pravo na povrat jam evine. V. SKLAPANJE UGOVORA O KUPOPRODAJI Sa ponuditeljem ija je ponuda prihva ena kao najpovoljnija sklopit e se ugovor o prodaji predmetne nekretnine u roku od 8 dana od provo enja javne licitacije. Najpovoljniji ponuditelj je dužan u roku od 15 dana upla na žiro ra un Op ine Orehovica ukupan iznos pos gnute cijene umanjen za iznos upla ene jam evine. Porez na promet nekretnina, troškove prenamjene zemljišta te troškove oko uknjižbe prava vlasništva snosi kupac. VI. PONIŠTENJE NATJE AJA Vlasnik zadržava pravo poništenja natje aja, a nije obvezan prihva ni jednu pris glu ponudu u kojem slu aju ne odgovara za eventualnu štetu ponuditelja. VII. DODATNE INFORMACIJE Zainteresirani ponuditelji mogu dobi dodatne informacije u svezi nadmetanja na telefon 040/635-275 te mail opcina-orehovica@ck.t-com.hr , kao i dogovori razgledanje nekretnina. Op inski na elnik Op ine Orehovica Franjo Bukal

petak, 19. srpnja – Justina, Rufina subota, 20. srpnja – Ilija, Ilinka nedjelja, 21. srpnja – Kamilo, Franjo ponedjeljak, 22. srpnja – Marija Magdalena utorak, 23. srpnja – Brigita, Gita srijeda, 24. srpnja – Kristina, Kristinka etvrtak, 25. srpnja – Jakob, Jakov

OBAVIJEST O SMRTI

Mr. sc.

Mirela Štefe, dr. med. 13.11.1963. - 17.07.2013. U dubokoj boli javljamo svim ro acima, prijateljima i znancima tužnu vijest da je naša draga sestra, šogorica i teta preminula u srijedu 17. srpnja, 2013. nakon kratke i teške bolesti u 50. godini života. Posljednji ispra aj bit e u petak 19. srpnja 2013. u 12,30 sati na groblju Mirogoj. brat Tomislav, šogorica Sonja, ne ak Teo, obitelj Grgac i ostala tuguju a rodbina

DUHOVNI VELIKAN

Sveti Jakob, 25. srpnja Jakob Veliki ili Jakob Stariji ili Jakob Zabedejev bio je jedan od dvanaest Isusovih apostola i bio je brat evan eliste Ivana. Skupa s Ivanom i ocem bavio se ribarstvom na Genezaretskom jezeru. Prvi je od dvanaestorice apostola koji je umro kao mu enik, od Heroda Agripa koji ga je dao bi evati, a potom i naredio odrubljivanje glave. Kod nas se posebno štuje i slavi u Župi Prelog, gdje je patron i na njegov blagdan 25. srpnja je veliko proštenje. (sm)

OBAVIJEST REDAKCIJE (poštanske pošiljke i fax poruke) Molimo Vas da sve poštanske pošiljke (pozivi, pozivnice, razne obavijes i drugo) za uredništvo i novinare tjednika Me imurske novine šaljete na adresu MEDIA NOVINE (za Me imurske novine), Kralja Tomislava 2, 40.000 akovec. Tako er sve fax poruke (pozivi, pozivnice, razne obavijest i drugo) za uredništvo i novinare tjednika Me imurske novine šaljite na telefax broj: 040-493-305. Zahvaljujemo!

IZ MATI NOG UREDA

RO E NI AUROR A DOLOVI , K I MILENE I DUBRAVKA; KARLO ZADRAVEC, SIN SANJE I DEJANA; SVEN MRAZOVI , SIN MARTINE I ZORANA; FLORIJAN DODLEK, SIN DRAGICE I FLORIJANA; KRSTO KLOBU ARI , SIN LIDIJE I MARIA; VITO VLAHEK, SIN PETRE I ZDRAVKA; TONI CEROVEC, SIN DRAGANE I BORISA; NESA FU EC, K I SUZANE I DRAŽENA; LEONY U EK, K I ADRIJANE I NEVENA; NIKO PERHO , SIN KRISTINE I MARKA; VIDA UBRA, K I JOHANE I ZORANA; LORIS FU KO, K I MATEJE I SAŠE; ELENA VUKOVI , K I KRISTINE I MARIA; TENA HORVAT, K I JASMINE I GORANA; GABRIJEL EMERIN, SIN PETRE I MARINKA; DAVID SKENDER, SIN TIHANE I DRAGANA; VANESA MIHOCEK, K I KSENIJE I DENISA; KARLO POSAVEC, SIN MILJENKE I MILANA; MATIJA BAKSA, SIN ANDREJE I RENATA ( akovec)

VJEN ANI MELITA BACINGER I IVAN MANJKAS, ANJA HORVAT I MARIO DOMJANI , GORDANA K ALAMARI I MARKO FARKAŠ ( akovec); ENA PETRI I BOŽIDAR BOROVI , JO-

SIPA MIŠKOVI I DAMIR KLIPI (Kotoriba); JELENA KOVA I I MARIO HORVAT, MONIKA HRŽENJAK I MARIJAN KRALJI , MARINA HORVAT I DARIO BRANILOVI (M. Središ e); MARIJA STRAHIJA R. HABULA, RO . 1920.; DRAGUTIN MEDVAR, RO . 1951. (Prelog); BOJANA REŽEK I JOSIP MEZGA, MARIJA OTO I KRUNOSLAV SA ER, UNA GAJI I IVAN KAVRAN, JANJA NARAN A I KARLO MARKATI (M. Središ e)

UMRLI AGATA HORVAT, R. POSAVEC, RO . 1940.; SLAVKO HLIŠ , RO . 1944.; JOSIPA HANSDERFNER, R. CAR, RO . 1945.; IVAN STOJKO, RO . 1924.; DRAGUTIN FEKONJA, RO . 1949.; JOSIP KRIŠTOFI , RO . 1955.; STJEPAN HORVAT, RO . 1947.; MARTIN DOMINI , RO . 1952.; FRANJO NOVINŠ AK,R O . 1942. ( akovec); STANISLAV HERMAN, RO . 1932. (Dekanovec); MARIJA ŽERDIN, R. HERC, RO . 1923., ALICA JAKUŠ, R. PETKOVI , RO . 1964.; DRAGUTIN ŽEPEC, RO . 1922. (Kotoriba); MARIA TARADI, R. ŠOLTI , RO . 1921. (M. Subotica); MATIJA TOMŠI , RO . 1938., ANA VARGA, R. ŽGANEC, RO . 1925. (M. Središ e)

KUPON broj

931

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sje anja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rije i sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sije nja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec

Oglasnik

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašiva e da ubudu e u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spre avanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizi ka i pravna osoba koja naru uje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naru itelj oglasa zato je dužan prilikom naru ivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naru itelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naru itelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašiva e za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas ne emo biti u mogu nosti objaviti.

Obavijest oglašiva ima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred gra evine! MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE FORD ESCORT 1,4 92” sa kukom + 2 ljetne gume 185/60/14, neregistriran u voznom stanju, povoljno i hitno, može i za dijelove, mob. na 098 9400 452 PRODAJE SE skuter Peugeot 50cm 2007g. i Mercedes A klasa dizel 2001g. tel. 091 5404 944 HITNO PRODAJEM DVIJE LJETNE AUTO GUME 185/60/14 visina šara 5mm, 300kn obadvije s dostavom. info 098 9400 452 PRODAJEM VW GOLF dizel 1.9sdi 1999., prvi vlasnik, auto je u Sloveniji, cijena 3.100 eur te auto fiat marea 1,9td dizel po dijelovima. tel. 00386 41 885 875 PRODAJE SE SKUTER TGB 303R, 50 kubika, 2008.g., registr. godinu dana, i Daewoo Lanos 1.4 SE registr. godinu dana, sve u ispravnom i dobrom stanju, mob. 098/556-423 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600281 PRODAJEM FIAT STILO SW 1,9 JTD, 2004., full oprema, reg. godinu dana, nove gume, napravljen kompletni servis, 5.500 eura, mob. 098/551267. PRODA JEM L JETNE GUME Bridgestone Turanza 195/65R15 (4 kom za 500 kn), u jako dobrom stanju, 1 guma je malo postrugnuta na rubniku, mob, 098/551-267 PRODAJE SE DAEWOO ESPERO 1996.g., reg. do 3./2014., dosta opreme, mob. 095/5052699 PRODAJEM KUPLUNG SET za bmw 3.0D komplet + zamašnjak, malo korišten. mob. 091/505-7306 KUPUJEM MOTOR EDURO do 10.000 kn. mob. 099/7488-408

POLJOPRIVREDA PRODAJEM KUKURUŽNJAK dim. 3x3x85š, malo korišten, sa pocekima, izrada metal + letve, cijena samo 1.200 kn. tel. 360-606 PRODAJEM traktor Universal Forte 1995., 64 konja, duplak

(8.500 eur); pocin anu cisternu za gnojnicu od 6000lit., fali pumpa (1.200 eur); plugove marka Lemken opal 120 (3.600 eur); roto brana šir. 3m s kardanom (3.000 eur). Sve mašine se nalaze u Ljutomeru. tel 00386 41 885 875

KREDITI

PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE VINOGRAD u blizini toplica Sve Mar n Muri, sa oko 1000 okota te se prodaju sadnice bora (SMREKA, JELA), visine 70-180 cm, cca 100 kom, te sadnice oraha, visine 20-70 cm, cca 40 kom. mob: 099/687-6087 PRODAJE SE KUKURUZ U ZRNU I JE AM. mob. 092/304-2922 PRODAJEM NOVE BA VE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 KUPUJE SE TRAKTOR IMT 539 i krava za doma instvo. mob. 099/5050-101

USLUGE

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 pla e. Deblokiramo teku e ra une i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/2445775, www.arges.hr

POZNANSTVA GOSPODIN (63) želi upoznati gospo u do 70g., mob. 091/5184-595 DE KO (37) iz Slovenije (Ljutomer) traži ozbiljnu djevojku za vezu. više info na tel. 00386/70-665-005 ili na mail: dzovano @hotmail.com

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno. Tino, 098/931-7570

SLOBODAN MUŠKARAC (59g) traži slobodnu, razvedenu ili udovicu za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne ponude na broj: 099/574-8435

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

NEKRETNINE – PRODAJA

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAŽIM POSAO IŠ ENJA poslovnog prostora, ku a i stanova. mob. 091/9011-982 TRAŽIMO ŽENSKO OSOBLJE za rad u kafi ima u Cirkovljanu i D. Mihaljevcu u stalni radni odnos. mob. 098/9162910 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RA UNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 NJEGOVATELJICA s radnim iskustvom traži posao njega u ku i, a može i iš enje i peglanje. mob. 099/769-4087 TRAŽIM POSAO KOŠNJE TRAVE, rušenje drve a i ostalo. mob. 095/8500-849

1100 m2 u Lapšini. Mob. 099/501-8180

(prednost ima Jug). Više info na 098/331-535

centralno. Cijena 2.000 kn + režije. Tel. 098/390-692

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, povoljno, Ul. M. Gupca, vel. 20x30m (165 hv), pogled na grad. Tel. 098/198-9410

PRODAJE SE KU A od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu. Može i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u Murskom Središ u, mob 091 5495 873

PRODAJE SE TROSOBAN STAN u Koprivnici, 2.kat, centr. grijanje, 65m2 + podrum, cijena 56.000 EUR i gra . zemljište u Ludbregu (kod ambulante) od 1326 m2, mog. izgradnje objekta mješovite namjene - ha djelatnost. info 098/1828670 ili 098/980-5511

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu povr. 1600 m2, uredno vlasništvo, mob. 098/652-292.

IZNA JML JUJE SE DVO SOBNI NAMJEŠTENI STAN u donjem dijelu ku e s posebnim ulazom, u akovcu, za info nazvati 098/938-7532

PRODA JE SE ŠUMA kod Ma kovca (450 hv), el. eki ar i ruž ar, preša za 300 kg grož a i mulja a, komplet za kolinje sa velikim stolom i drvenim koritom. Info 040/363-903

IZNAMLJUJE SE STAN od 45m2 u akovcu za studente ili samce blizu Veleu ilišta, poseban ulaz, struja, plin, internet, vrlo povoljno, tel. 091 596 2707

PRODAJE SE RENOVIRANA KU A od 100m2 u k, sa ure enom oku nicom, cijena po dogovoru. mob. 099/7888-435

ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan isklju ivo studen cama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831

HITNO SE PRODAJE 2-SOBAN STAN u centru grada k, prizemno, 58m2, i golf III dizel 1994.g., reg. do 5./2014. tel. 099/6560-710

GARSONIJERA ILI SOBA s upotrebom kupaonice i kuhinje, K ili okolica tražim. mob. 091/8972754

PRODAJEM 2-SOBAN STAN od 56m2 u k, Zrinskofrankopanska ul., mob. 091/931-9044

IZNAJMLJUJU SE stanovi i garsonijere, namješteno i nenamješteno, ugovor na duže vrijeme. Info: 384-515 ili 098/545-526

PRODAJE SE KU A U GOR HRAŠ ANU. INFO. 098 297 210 PRODAJEM NOVI FRIZERSKI SALON, namješten, u k, Lj. Gaja (kod Lova kih dvora), mob. 098/241-559 PRODA JE SE NOVOURE ENI TROSOBAN STAN u potkrovlju od 68m2, u k kod želj. kolodvora. Cijena 48.000 eura. Hitno! Tel. 091 194 6549 PRODAJE SE KU A U PRELOGU, u Sajmišnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288. JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv. Telefon: 091561-57-93. PRODA JE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob. 098/163-6488 KUPUJEMO GRA EVINSKO ZEML JIŠTE za izgradnju obiteljske ku e u Prelogu

POSAO

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

NOVI STAN 4-SOBNI (etaža) s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJE SE 2-SOBNI STAN u akovcu, 53 m2, prizemlje, u blizini Konzuma, škole, vrti a i parka, centralno grijanje na gradski plin + podrum i parking, te prodajem ku u sa pomo nim objektom (120 m2 + 55 m2) i s oku nicom oko

ME IMURSKE NOVINE

PRODAJEM 1.5-SOBNI STAN u k, Vukovarska 4a. Info na mob. 098/535-719 PRODAJE SE GRA . PARCELA od 1300 hv i jedna od 400 hv u Dragoslavcu. mob. 098/185-2534 PRODA JEM GRADILIŠTE u Brezju kod vrti a. mob. 098/176-0089 IZNAJMLJIVANJE Z AGREB, strogi centar, iznajmljujem dvosobni stan, 65 m2, dvjema studen ma,

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR, blizina centra k, alarm, klima, parkiralište u dvorištu, pogodno za sve uslužne djelatnosti. mob. 098/9166-492

LJETOVANJE IZNAJML JUJE SE APARTMAN/KU A na otoku Kapriju kraj Šibenika. Do 6 ležaja. Povoljno. Mob. 091 1554 114

19. srpnja 2013.

ŽIVOTINJE DOSTA VA

PRODAJE SE klavir (pianino) veoma o uvani i malo sviran, cafe aparat DeLonhi odli na espresso kava, i perilica su a - povoljno. mob. 091 5404 944. PRODAJEM POJA ALO za gitaru MARSHALL 401 DSV 40w, combo, lampaš za 4.900 kn, novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2 za 550 kn, stalak za gitaru za 50 kn, el. štimer za gitaru za 150 kn. Mob: 099/64-111-90 . PRODA JEM PREKRASNE STOLOVE I SLIKE, ru ni rad u tehnici mozaik-intarzije, cijena po dogovoru. Mob: 099/64-111-90

Nestao zlatni retriver u okolici Podbresta,odaziva se na ime Abi. oko vrata ima crnu ogrlicu. Nalazniku se nudi nagrada. Br.tel. : 099 676 3900 ili 040/ 620 102

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i ma ke. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339 POKL ANJA JU SE ML ADI PSI I mješanci stari 8mj., bit e malog rasta, mob. 099/418-2538 NJEMA KI OV ARI - ženke stare 2.5 mj. i 14 mj., odli nih nagra ivanih roditelja, prodajem. mob. 098/465490 PRODAJU SE LABRADOR RETRIVER štenci bijelo-žu i engleski pointeri štenci bijelo-oranž radno-eksterijernih roditelja šampionskog rodoslovlja. Upit na 091 204 7968, 048 22 11 33 KUPUJEM SVINJE od 100110kg, gornje Me imurje. mob. 098/997-9102 POKLANJAM U DOBRE RUKE MA I E stare 3mj., jedan crni, drugi bijeli, nisu za stan. mob. 099/685-8066

RAZNO PRODAJU SE UDŽBENICI za 2.razr SS Ra unalni tehni ar - strojarstva, te udžbenici za 5., 6., 7. i 8. razr OŠ, mob. 095-3988-287

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODA JEM nove muške traperice Levis 508 vel. 31/32 tamno plave za 300 kn, crne vel. 32 i 34 za 200 kn i kratke hla e - bermude raznih boja i vel. 100 kuna. Mob: 099/65-05-381 ELEKTRI NI PASTIR - uvar stoke i odbrana od divlja i itd., regulacija ja ine i brzine udara napona, cijena 500 kn. mob: 095 518 1875 DAJEM U NAJAM gradevinsku fasadnu brzomontaznu skelu za sve vrste radova na ku i, mob. 091/559-4332 PRODAJE SE PERILICA RUBLJA Gorenje stara 4g., pod garancijom, povoljno, te sef visoke sigurnos , šifra klju , cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisa i stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 B I O E N E R G E T S KO I S CJEL JIVANJE - snažno i nježno, daje Vam priliku trajno razriješi , ukloni blokade, strahove, zdravstvene probleme i terete (obiteljsko naslje e) te stvori život po vlas m mjerilima i želji. Info: 092 1473 401 PRODAJE SE ŽENSKI DJE JI BICIKL 24 cola, cijena 400 kn. mob. 098/390-404

KUPUJE SE VE A KOLI INA ORAHA. mob. 099/2141789 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, o uvana, kao nova. Tel: 098/944-3339 SONY EXPERIA J, nekorišten, garancija, za T-mobile mrežu, crna + bijela maska, slušalice. Mob. 098/9020650 NAU ITE vrlo mo nu tehniku bioenergetskog iscjeljivanja i duhovnog razvoja, sebe i drugih, prilago enu današnjem ubrzanom ritmu života! Informacije: 098 9229 090 PRODA JEM dje ji bije li kinderbet (650kn), kao nov, bebi nosiljku (200kn) i sjedalicu za auto do 23kg (250kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM ATRAKTIVNI BICIKL choper marke Fellt sa 3 brzine, crni, star 2g., original iz Kalifornije, za 3.000 kn. tel. 858-362 HITNO I POVOLJNO PRODAJEM LINIJU ZA IZRADU OPRUGA sa strojevima, ala ma, napravama i materijalom. Kupci i tržište osigurano! Nazva od 14-18 sa na tel: 091/433-4331 PRODAJEM MOTOR THOMOS za amac, ispravan, te prodajem plinski bojler 24KW za grijanje i toplu vodu, stariji ali ispravan, malo korišten, tel. 853-310 PRODAJEM RABLJENI CRIJEP p Bramac, sive boje, 2000 kom. mob. 098/240-121 PRODAJEM VRLO JEFTINO BETONSKE STUPOVE duž. 81cm i gornju završnu plo u duž. 83cm za terase i ograde. mob. 098/516-684 PRODAJEM šiva u mašinu, rabljene lesonit plo e, dva nova bijela pvc prozora dim. 97x97cm, i dje ja kolica crvene boje. mob. 098/176-0089 Me imurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Udruga "Sklonište dobrote" Pribislavec, Dragu na Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com

Žiro-ra un za uplatu donacija: 2402006-1100648383

Ma i i stari 2,5 mjeseca traže dom!! Nau eni na stan/ku u, uredni, nau eni na pijesak, umiljati, zaigrani i jednostavno neodoljivi. O iš eni od svih nametnika. Potpuno zdravi! Potpisuje se ugovor o udomljavanju, kastracija/sterilizacija su obavezni kad za to do e vrijeme. Kontakt: 095 / 614 - 5976. E-mail: udrugasklonistedobrote@gmail.com

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Kira jje istokrvna dalmatinerica koja traži novi dom zbog bolesti svojih skrbnika. Stara je 4,5 godine, nau ena na život u stanu, ali silno voli duge šetnje i igranje lopticom. Kontakt: 099-7750-182.

Mimi je preslatko štene staro oko 3 mjeseca, a uz preostalih dvadesetak štenaca u skloništu eka svoj novi dom, samo svoje ljude i veliko dvorište za ludorije. Zovite za nju na 0993800-640.

Bowie prekrasan potpuno bijeli mladi ma ak, jedno oko ima plavo, a drugo žuto, jako je umiljat, prava maza, nau en na život u ku i/stanu, nau en na pijesak i jako uredan. O iš en od svih nametnika i kastriran. Potpisuje se ugovor o udomljavanju. Kontakt: 098 170 0475, Damira.

Lino je mješanac terijera, na kra im nogicama, vrlo veseo pas. Udomite ga i dobili ste glavnog optimistu u ku i. Kontakt: 0918988-004.

Carlo

Iris prekrasno maleno štene staro 3 mjeseca, cijepljena, ipirana i o iš ena od svih nametnika. Jako umiljata i privržena ljudima, obožava djecu i ma ke, malog rasta. Potpisuje se ugovor o udomljavanju, sterilizacija je obavezna kad za to do e vrijeme. Kontakt: 095 / 614 -5976. E-mail: udrugasklonistedobrote@gmail.com

je terijerac nižeg rasta kojeg sudbina baš nije voljela jer je završio negdje na lancu. Prona en je s ožiljcima od lanca, a on je tako divna dušica. Za njega tražimo dom u kojem više nikad ne e biti vezan i gdje e mo i slobodno tr ati dvorištem, igrati se do mile volje i biti sretan. Kontakt: 091-8988-004.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

931

PETAK 19. srpnja 2013.

TV pregled

14:50

od 19.7.2013. do 25.7.2013.

FILMOVI - PREPORU UJEMO

Odvuci me u pakao FILM

PETAK, HRT1, 23.20

Treba li Chris ne slijedi vlas ins nkt i u ini starici uslugu? Ili joj odbi produženje kredita kako bi impresionirala svoga šefa, gospodina Jacksa (DAVID PAYMER, In Good Company, Alex & Emma) i približi se stepenicu više promaknu u? Chris ne odabere drugo, ostavljaju i g u. Ganush bez doma. Za osvetu starica baca kletvu Lamie na Chris ne, pretvaraju i njezin život u živu u no nu moru. Progonjena zlim duhom Cris ne ne nailazi ni na razumjevanje kod svog skep nog de ka, stoga pomo potraži kod vidovnjaka Rhama Jasa (DILEEP RAO, Avatar) kako bi svoju dušu spasila od vje nog prokletstva.

Na smrtonosnoj zemlji FILM

SUBOTA, NOVA TV, 21.55

Nakon što pod nadzor vješto stavi iznenadni požar na na noj pla ormi kompanije Aegis Oil, smještenoj u divljini Aljaske, iskusni vatrogasac i bivši vladin opera vac Forrest Ta (S. Seagal) posumnja u ispravnost ure aja na pla ormi iji je vlasnik utjecajni Michael Jennings (M. Caine). On u društvu Hugha Palmera (R. Hamilton), svog prijatelja zaduženog za nadzor rada ure aja, zaklju i da Jennings zanemaruje zaš tu okoliša i tehni ku ispravnost postrojenja na pla ormi.

Cura sa zadatkom 2 FILM

NEDJELJA, NOVA TV, 20.50

Cura sa zadatkom: Lijepa i opasna nastavlja pri u s agen com FBI-a Gracie Hart (SANDRA BULLOCK) kratko nakon što je, kao jedna od natjecateljica i tajna agen ca, uspješno otklonila opasnost koja je prije la natjecanju za Miss Sjedinjenih Država te tako postala medijska senzacija preko no i. U posljednje vrijeme stvari joj u životu ne idu baš najbolje.

CLIFFHANGER FILM

PONEDJELJAK, RTL, 20.00

Pustolovni triler o profesionalnom planinaru koji se suprostavlja skupini opasnih plja kaša Gabe Walker (Sylvester Stallone) profesionalni je alpinist i lan planinskog spasila kog ma. Jednoga dana njegov kolega i najbolji prijatelj Hal Tucker (Michael Rooker) povede sa sa sobom na planinarenje djevojku, neiskusnu alpinis cu, koja unato Walkerovim naporima da je spasi, nesretnim slu ajem pogiba.

06:10 06:40 06:45 06:57 07:00 07:01 07:06 07:30 07:35 08:30 08:35 09:00 09:04 09:48 09:57 10:19 11:11 11:33 12:00 12:15 12:18 12:20 12:22 12:34 12:37 13:25 14:05 14:30 14:39 14:42 16:17 16:45 17:00 17:15 18:10 18:11 18:25 19:08 19:10 19:30 19:55 20:00 20:02 20:03 20:05 20:40 21:20

VRIJEME UBIJANJA FILM

UTORAK, RTL, 20.00

U gradu Cantonu,10-ogodišnju djevoj icu crnkinju brutalno su napala dvojica bijelih rasista. Odmah nakon što je djevoj ica na ena i odvedena u bolnicu, njeni napada i su na eni u ka u u kojem su se hvalili onime što su u inili. Tonyjin izbezumljeni i pobješnjeli otac Carl Lee Hailey (Samuel L. Jackson) prisje a se slu aja u kojem su prije godinu dana etvorica bijelaca silovala crnkinju u obližnjem gradu da bi poslije bili oslobo eni optužbi. Carl odlu i da ne e dopus da se to dogodi i ovaj put.

22:40 23:00 23:08 23:11 23:13 23:20 00:55 02:27 03:57 04:37

Trenutak spoznaje (R) Najava programa TV Kalendar PP Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom (R) Gorski lije nik (2), serija (11/13)* Vijes iz kulture (R) Glamurozne slas ce (1), dokumentarna serija (5/10) (R)* Medvje a obitelj i ja: Jesen, dokumentarna serija (3/3) (R)* Draga Genevieve... (1), dokumentarna serija (9/13) (R)* Draga Genevieve... (1), dokumentarna serija (10/13) (R)* Dnevnik 1 Sport Vrijeme PP TV Kalendar (R) PP Nasljednica s Vendavala, telenovela (39/168)* Dr. Oz (3), talk-show (15/150) (R)* Jelovnici izgubljenog vremena: Ribarenje Petra Hektorovi a Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Slonovske pri e, australskofrancuski lm (R)* Ribar ribi grize rep, dokumentarna serija (2/4) Skica za portret Vijes Hrvatska uživo HAK - promet info Skica za portret Heartland (1), serija (9/13)* Najava Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Ve eras... ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom S pe u gos ma (5), humoris na serija (12/20) (R) 47. MSF - Hrvatska u Europi, Europa u Hrvatskoj Sve ana priredba 47. me unarodne smotre folklora, prijenos Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Filmski maraton: Odvuci me u pakao, ameri ki lm (18)* Filmski maraton: Slonovske pri e, australsko-francuski lm* Rebecca, mini-serija (12) (1/2) (R)* Dr. Oz (3), talk-show (15/150) (R)* Skica za portret

Slu ajna avantura FILM

SRIJEDA, NOVA TV, 22.35

Ona je prije svega pragmati na i želi nastaviti živjeti, a on ne može prežaliti bra nu nevjeru. Harrison Ford i Kristin Scott Thomas pokušavaju prona i novi životni smisao, zbliženi zrakoplovnom tragedijom u kojoj su poginuli njihovi voljeni.

06:18 07:03 07:32 07:56 08:21 08:46 09:13

SPORT - IZDVAJAMO

10:05 10:49 11:16 11:38 12:04 12:55 13:41 14:26

Umag: ATP, snimka dva me a SPORT

Utorak, 23.7., HRT 2, 1.42

Nasljednica s Vendavala, telenovela (38/168) (R)* Mala TV (R)* Moomini, crtana serija (10/26) (R)* Teletubbies, animirana serija (96/330) (R)* Papreni detek vi 1, serija za djecu (21/26)* H2O Uz malo vode! 2, serija za djecu (25/26) (R)* Svjetski biseri 2: Libanon - miljenik Bliskog istoka, dokumentarna serija (10/15) (R)* Dolina sunca, serija (126/210) (R)* Rekonstrukcija: Zabranjeno pušenje (R)* Kratki susre (R)* Traumatologija: Denis Duman i (R)* Šapta psima (2), dokumentarna serija (14/20)* Doktor Who 2, serija za mlade (12/13) (R)* Doktor Who 2, serija za mlade (13/13) (R)* Degrassi 5, serija za mlade (7/19) (R)*

SPORT

etvrtak, 25.7., HRT 2, 17.20 FILM NOVA TV

Jackie Chan

17:18 18:01 18:42 18:49 19:01 19:27 19:55 20:00 22:06 23:41 00:40 01:20 01:40 04:15 05:30

Dnevnik jedne plavuše: Igrice koje igramo* Muška posla: Današnji muškarac* Superžena: Osta mlad* Po etnica: Fotosafari* Ružiona specijal: Kawasaki 3P* Glazba, glazba... novi singleovi* Regionalni dnevnik* 8. kat: Zvijezde koje pam mo, talkshow (R)* Dolina sunca, serija (127/210)* Novi klinci s Beverly Hillsa 4, serija za mlade (18/24)* Bu om u glavu: Rade Šerbedžija* Glazba, glazba... novi singleovi* Kriške sira (3), dokumentarna serija (4/8) (R)* U vrtu pod zvijezdama, animirana serija (18/40)* Ve eras* Monaco: Atle ka - Dijamantna liga* Rebecca prva supruga, mini-serija (12) (1/2)* Ubojstvo 1, serija (12) (4/20) (R)* Retrovizor: Zakon i red: Odjel za žrtve (12), serija (12) (23/24) (R)* Retrovizor: Uvijek je sun ano u Philadelphiji (6), humoris na serija (12) (12/14) (R)* No ni glazbeni program - spotovi* No ni glazbeni program: Dalma a World Music - Kaštelanski ir 2004. (R)* No ni glazbeni program: Autorska ve er Siniše Leopolda - U ozra ju tambure (R)*

06.45 RTL Danas, informa vna emisija (R) 07.30 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 07.45 Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija 08.15 Moji džepni ljubimci, animirana serija 08.35 Virus a ack, animirana serija 08.55 TV prodaja 09.10 Krv nije voda, serija (S01E44/70) (R) 10.05 TV prodaja 10.20 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E17/212) (R) 11.10 Divlja ruža, telenovela (S1E60/99) 12.05 TV prodaja 12.20 Obitelj Rey, telenovela (S1E60/150) 13.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E34/160) (R) 14.10 Heroji iz stras , dramska serija (S03E06) 15.10 Heroji iz stras , dramska serija (S03E07) 16.10 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E19/212) 16.55 RTL 5 do 5, Informa vna emisija 17.10 Krv nije voda, serija (S01E45/70) 18.05 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 RTL Vrijeme, informa vna emisija 19.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E35/160) 20.00 Hajde da se volimo 2, igrani lm, glazbena komedija 22.00 Muško-ženske stvari, igrani lm, roman na komedija 23.05 Eurojackpot 23.10 Muško-ženske stvari, igrani lm, roman na komedija 00.00 Mjesec od porculana, igrani lm, triler 02.00 RTL Danas, informa vna emisija (R) 02.35 Kraj programa

06:45 07:10 07:35 07:50 08:50 09:05 11:20 12:15 12:45 13:50 14:30 15:20 15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:05 21:06 22:25 00:15 02:15

Pinky i Mozgalo, crtana serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija 36/39 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R TV izlog Djevojka imena Feriha, serija R Inspektor Rex, serija R Ninja ratnici, serija R Zauvijek susjedi, serija R In magazin R Inspektor Rex, serija 9/12 Ninja ratnici, serija 62/104 Zauvijek susjedi, serija 117-118/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 3/90 Dnevnik Nove TV Djevojka imena Feriha, serija 5/67 LIDL - Minuta u Europi Djevojka imena Feriha, serija Slu ajni milijunaš, igrani lm Hudson Hawk, igrani lm Smrtonosna zona, igrani lm R

04:00 05:30

Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

07.00 Vatreno nebo, telenovela (S01E136/165) (R) 07.50 Punom parom, kulinarski izazov (S03E67/95) (R) 08.10 Punom parom, kulinarski izazov (S03E68/95) (R) 08.35 Bra a koala, animirani lm 08.55 Najljepše pri e, animirani lm 09.15 TV prodaja 09.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E114) (R) 10.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E115) (R) 10.30 TV prodaja 10.45 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E24/55) (R) 11.40 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E25/55) (R) 12.30 TV prodaja 12.45 Punom parom, kulinarski izazov (S03E69/95) 13.15 Punom parom, kulinarski izazov (S03E70/95) 13.45 TV prodaja 14.00 Studio 45, talk show (R) 14.30 Vatreno nebo, telenovela (S01E137/165) 15.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E116) 16.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E117) 16.25 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E26/55) 17.20 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E27/55) 18.15 Raymond, humoris na serija (S08E22/23) (R) 18.40 Raymond, humoris na serija (S08E23/23) (R) 19.05 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E07/24) (R) 19.30 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E08/24) (R) 19.55 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E02/19) (R) 20.20 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E03/19) (R) 20.45 Raymond, humoris na serija (S09E01/16) 21.10 Raymond, humoris na serija (S09E02/16) 21.35 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E09/24) 22.00 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E10/24) 22.25 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E04/19) 22.50 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E05/19) 23.15 Chuck, akcijska komedija (S03E01/19) 00.05 Chuck, akcijska komedija (S03E02/19) 00.50 Raymond, humoris na serija (S09E01/16) (R) 01.10 Raymond, humoris na serija (S09E02/16) (R) 01.35 Dolazak, fantas na/ akcijska serija (S01E12/22) (12) (R) 02.20 Vatreni de ki, dramska serija (S06E10/19) (12) (R) 03.05 Kraj programa

19.07.2013. Petak 07:15 Naši najbolji dani, serija 109/260 08:00 Zauvijek zaljubljeni, serija 70/140 08:45 TV izlog 09:00 Zauvijek zaljubljeni, serija 71/140 09:40 Looney Toons show, crtana serija R 10:05 TV izlog 10:20 Puna ku a, serija R 10:45 Puna ku a, serija 3/24 11:15 Ukleta Marijana, serija 59-60/135 12:50 TV izlog 13:05 Mala nevjesta, serija R 14:00 Naša mala klinika, serija R 14:45 TV izlog 15:00 Bumerang, serija R 15:45 TV izlog 16:00 Pobjeda ljubavi, serija 143-144/172 17:35 Strast, serija 23-24/95 19:10 Mala nevjesta, serija 415-416/515 20:00 Naša mala klinika, serija 9/32 20:45 Bumerang, serija 15/32 21:30 Glasine, igrani lm (12) 23:05 Tudori, serija (12) 4/8 23:55 Prijatelji, serija 19/24 00:25 Klub otpisanih, serija 11/22 00:50 Puna ku a, serija 4/24 01:15 Prijatelji, serija R 01:35 Klub otpisanih, serija R 02:00 Tudori, serija (12) R 02:45 Kraj programa

Umag: ATP emisija

ZVJEZDANI KUTAK Z

Subota, NOVA TV, 20.05 sati

14:57 15:04 15:11 15:17 15:38 16:00 16:31

01.50

Projekt: Meduza 1 Jackie Chan ro en je 1954. godine u Hong Kongu kao Chan Kwong Sang i kad mu je bilo samo šest godina roditelji su ga upisali u školu Beijing Opera. Chanov otac bio je kuhar, a majka sprema ica u ameri kom veleposlanstvu u Canberri (Australija). S obzirom da mali Chan, zbog prirode posla, nije mogao bi s roditeljima u Canberri oronuli internat u turis kom pojasu Tsimshatsuija bio mu je jedini dom punih deset godina. Tu je nau io osnove: prevrtanje, padanje, akrobatsko borenje. Prisje aju i se toga razdoblja Chen e jednom re i: “U ili smo sve i svašta ali je treniranje esto bilo vrlo naporno, ponekad je trajalo od pet ujutro pa sve do pono i.” Filmski redatelj koji je došao u školu traži dje jeg glumca spasio je Jackija daljnje torture. Tada osmogodišnjak, odmah je prihva o gluma ki život jer mu je to omogu avalo dulje spavanje. Njegov u itelj ohrabrivao ga je da se posve karijeri i zato nikada nije stekao formalnu naobrazbu.

Nuklearni znanstvenik Henry Rogers (John Glover) bijesan jer ga je ostavila žena Vivian (Gail O’Grady) i zato što je ostao bez nancijskih sredstava, izumio je Meduzu, termonuklearnu bombu koja može stvori elektromagnetski puls veli ine kon nenta. Takvom snagom mogla bi uspješno uništiti društvo koje se temelji na ra unalima. Prevarom e namamiti Vivian da je odnese u Pentagon kako bi se osve o vladi. Namjes o je da bomba eksplodira prije isteka vremena ako Vivianin pejsmejker nije u promjeru od pet metara od nje...

EMISIJA RTL

17.10

Galileo

SERIJA DOMA TV

Mala nevjesta

19:10

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik, informa vna emisija (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Orlando kids, crtani lmovi 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos , TV kalendar 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:00 VTV Vijes , informa vna emisija 10:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:45 TV prodaja 11:00 IZ VTV arhive: Igrajte nam mužikaši, glazbena emisija 12:00 Dom 2, emisija o ure enju prostora 12:30 Vrijeme je za gospodarstvo, emisija o gospodarstvu 13:00 24 sata vijes , informa vni program 13:30 Mali oglasi 13:35 Život Verdija, serijski lm 3/8 (R) 15:00 Otvoreni studio, informa vni program (R) 16:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) 17:00 VTV Vijes , informa vna emisija 17:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a 17:45 TV prodaja 18:00 Glazbeni in, glazbena emisija 18:40 VTV Dnevnik, informa vna emisija 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos , TV kalendar 19:10 24 sata vijes , informa vni program 19:40 Mali oglasi 19:50 TV razglednica 20:00 VTV Vijes , informa vna emisija 20:05 Popevke i š kleci u gos ma, zabavnoglazbena emisija 21:10 Varaždin info, informa vni program 21:40 Eurobox, TV Magazin 22:10 Putem EU fondova 22:30 VTV Dnevnik, informa vna emisija 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos , TV kalendar 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

(bivša akove ka televizija)

08:00 09:00 09:30 10:15 13:45 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:15 22:45 23:00 01:00 02:00

Dje ja TV Hrana i vino Dom 2 Videostranice TV prodaja Hrana i vino Podravina i Prigorje (r) Vrijeme je za ospodarstvo (r) Ju er, danas, sutra, vijes Dje ja TV Zoom, mozai na emisija VIJESTI DANA Hrana i vino Veliko platno An eoska kuhinja Ju er, danas, sutra Stari Bob, igrani lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SUBOTA 20. srpnja 2013. 13:15 14:00 14:05 06:42

02:56 03:15 03:45 04:05

Drugo mišljenje: Sportske ozljede (R) Najava programa TV Kalendar Kratki susre (R) Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Požuda za zlatom, ameri ki lm Faust Vran i : San o strojevima - Zemlja, dokumentarna serija (1/4) Vijes iz kulture (R) Ku ni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Prizma, mul nacionalni magazin Duhovni izazovi (UNHCR-OSCE - regionalni stambeni program 17‘25“) Mladi ninja 2, ameri ki lm (R)* Reporteri: Pri a o ružama (R)* Zapovjed pod lipom, emisija pu ke i predajne kulture Vijes HAK - promet info Kulturna baš na Ce na, dokumentarni lm Lijepom našom: Požega Ezopovo kazalište, crtani lm (14/39)* Dim, dam, dum - crtani lm (14/39)* Dnevnik Sport Vrijeme Ve eras... LOTO 7/39 Junaci u kamionima, dokumentarna serija (45‘) (2/8)* Kulturna baš na: Brijuni Kronika fes vala igranog lma u Puli (1/8)* Otvaranje fes vala igranog lma u Puli* Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Zlo inci u odijelima (2), serija (12) (41‘25“) (3/16)* Filmski maraton: Sirene, australsko-britanski lm (12) (R)* Filmski maraton: Požuda za zlatom, ameri ki lm (R)* Skica za portret Kulturna baš na Jelovnici izgubljenog vremena: Prizma, mul nacionalni magazin

06:25 06:30 07:00

Najava programa* Turis ka klasa (R)* Tom i Jerry, crtana serija (11/16)*

07:25

Moj mali planet, crtana serija (8/26)* Wot wot’s, crtana serija (24/52)*

07:12 07:17 07:29 07:50 08:10 09:40 10:10 10:25 11:00 12:00 12:15 12:18 12:20 12:35 13:20 13:50 14:15 15:45 16:30 17:00 17:10 17:15 17:45 18:10 19:10 19:20 19:30 19:55 20:00 20:02 20:05 20:10 21:00 21:15 21:30 22:35 22:55 23:03 23:06 23:08 23:15 23:56 01:26

07:30 07:40 07:52 08:20 09:00 09:30 09:55 10:25 10:50 11:05 12:30

Matkova udovišta, crtana serija (23/52)* Rimske tajne, serija za djecu (1/20) (R)* Novi klinci s Beverly Hillsa 4, serija za mlade (18/24) (R)* Mala TV* Teletubbies, animirana serija (97/330)* Majstori svira i: Zagreba ki dje aci, zbor ORK Muzi ke akademije (29’55”)* Zdravo maleni - kronika 53. MDF Šibenik* Sportske igre mladih (2/12)* Hrabri izvi a i, ameri ki lm za djecu (R)* Titanik, serija (1/4)*

15:45 17:30 18:10 19:00 19:25 19:55 19:56 20:00 20:42 20:45 22:28 22:30 00:10 00:50 01:10 03:15

Titanik, serija (2/4)* PP* ATP Umag 2012.: Marin ili Marcel Granollers, snimka nala (R)* Evergreen (1) (4/9)* Briljanteen (721.) (R)* Top Gear 17, dokumentarna serija (1/6)* Kriške sira (3), dokumentarna serija (5/8) (R)* U vrtu pod zvijezdama, animirana serija (19/40)* Ve eras* PP* Glee (2), serija za mlade (15/22)* PP* Bajaga & Instruktori, snimka koncerta* PP* Bi Flynn, ameri ki lm (15)* Retrovizor: Zakon i red: Odjel za žrtve (12), serija (12) (24/24)* Retrovizor: Uvijek je sun ano u Philadelphiji (6), humoris na serija (12) (13/14)* No ni glazbeni program spotovi* No ni glazbeni program Glazbene emisije iz arhiva HTV-a*

07.25 RTL Danas, informa vna emisija (R) 08.05 Virus a ack, animirana serija 08.25 Uvrnu upavci, animirana serija 08.55 Aladdin, animirana serija 09.20 Timon i Pumbaa, animirana serija 09.50 TV prodaja 10.05 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.30 TV prodaja 10.45 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S01E72/74) 11.45 TV prodaja 12.00 Muško-ženske stvari, igrani lm, roman na komedija (R) 14.00 Hajde da se volimo 2, igrani lm, glazbena komedija (R) 15.50 Krv nije voda, serija (S01E46/70) 16.50 Krv nije voda, serija (S01E47/70) 17.50 Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S01E07/26) 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.07 RTL Vrijeme, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S01E73/74) 20.00 Pe element, igrani lm, znanstveno-fantas ni 22.40 Skaka , igrani lm, znanstvenofantas ni/ avanturis ki 00.25 Kugla ki snovi, igrani lm, komedija (12) 02.20 Astro show, emisija uživo (18) 03.20 RTL Danas, informa vna emisija (R) 03.55 Kraj programa

SUBOTA 20.07. 06:25 Dnevnik Nove TV R 07:15 In magazin R 07:50 Zauvijek susjedi, serija R 08:50 TV Izlog 09:05 Pinky i Mozgalo, crtana serija R 09:30 Pinky i Mozgalo, crtana serija 37/39 10:00 Štrumpfovi, crtana serija R 10:25 Ninja ratnici, serija R 10:55 Ninja ratnici, serija 64/104 11:25 Nad lipom 35 R 12:45 Zauvijek mlad, igrani lm 14:40 Slu ajni milijunaš, igrani lm R 16:30 Štrumpfovi, crtana serija 35/60 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Zauvijek susjedi, serija 119-120/180 18:20 Lud, zbunjen, normalan R 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Gas do daske 2, igrani lm 21:55 Na smrtonosnoj zemlji, igrani lm (12) 23:50 U zmajevom gnijezdu, igrani lm (12)

NEDJELJA 21. srpnja 2013. 01:45 03:25 04:55 06:30

05.15 Najljepše bajke svijeta, animirani lm 05.35 Ve era za 5, lifestyle emisija (S05E51/95) 06.00 Ve era za 5, lifestyle emisija (S05E52/95) 06.25 Ve era za 5, lifestyle emisija (S05E53/95) 06.50 Ve era za 5, lifestyle emisija (S05E54/95) 07.15 Ve era za 5, lifestyle emisija (S05E55/95) 07.40 TV prodaja 08.30 Sutkinja Amy, dramska serija (S04E17/24) 08.45 Sutkinja Amy, dramska serija (S04E18/24) 09.35 TV prodaja 09.50 Sutkinja Amy, dramska serija (S04E19/24) 10.40 Sutkinja Amy, dramska serija (S04E20/24) 11.30 TV prodaja 11.45 David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S03E10/13) 12.15 David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S04E08/13) 12.45 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (S03E03/10) (R) 13.15 InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S03E01) (R) 13.45 TV prodaja 14.00 Automagazin - Grip, magazin (S01E13/15) 14.50 RTL Hotspot, informa vni magazin (S01E09) 15.25 Uvod u anatomiju, dramska serija (S05E07) 16.15 Uvod u anatomiju, dramska serija (S05E08) 17.10 Uvod u anatomiju, dramska serija (S05E09) 18.05 Paklena kuhinja, reality show (S01E12/34) 19.00 Policijska patrola, dokumentarna sapunica (S01E13/20) 20.00 Ku anice, humorna dramska serija (S05E13/24) 20.50 Ku anice, humorna dramska serija (S05E14/24) 21.40 Gre ni dnevnici, humoris na dramska serija (S02E02/08) 22.30 Cure iz Jerseya, zabavni (S02E10/21) 23.20 Cure iz Jerseya, zabavni (S02E11/21) 00.10 Chuck, akcijska komedija (S03E01/19) (R) 00.55 Chuck, akcijska komedija (S03E02/19) (R) 01.35 Kraj programa

07:00 08:35 08:50 09:35 10:00 10:20 10:45 11:00 12:35 12:50 13:35 14:25 14:40 15:35 15:50 16:15 17:05 17:50 18:20

20:00

FILM NOVA TV

20.05

GAS DO DASKE 2 Nakon uspješno obavljenog zadatka u Sjedinjenim Državama, inspektor Lee (Jackie Chan) vodi brbljavog policajca Cartera (Chris Tucker) u Hong Kong na odmor. Kratkotrajno opuštanje ubrzo prekida napad na ameri ko veleposlanstvo, a Lee i Carter odmah kre u tragom zlo inaca. Osobe odgovorne za napad nalaze se u visokim redovima zloglasnih trijada, iji šef je Ricky Tan, a njegova smrtonosna zamjenica je lijepa Hu Li (Zhang Ziyi). No iza napada, ini se, stoji krivotvoriteljski lanac, a detek vi u potrazi za is nom s žu natrag u Ameriku.

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

15.50

Puna ku a

INFO RTL

RTL Danas

18:30

Najava programa VTV Dnevnik, informa vna emisija (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 Orlando kids, crtani lmovi 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos , TV kalendar 09:52 Mali oglasi 10:00 Orlando kids, crtani lmovi 11:00 Mali oglasi 11:10 Iz VTV arhive: VIP, talk show 12:10 Dokuteka, lmski program (R) 13:00 24 sata vijes , informa vni program 13:30 TV PRODAJA 13:45 Eurobox, TV magazin (R) 14:15 TV prodaja 14:30 Moja Istra, dokumentarna emisija 15:00 Varaždin info, informa vna emisija (R) 15:30 Koktel specijal, zabavna emisija (R) 17:40 TV Oblo ec, podravsko-prigorski magazin 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 18:40 VTV Dnevnik, informa vna emisija 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos , TV kalendar 19:10 24 sata vijes , informa vni program 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Ve er uz lm 22:00 Iz VTV arhive: Vicovizija, zabavni program 22:30 VTV Dnevnik, informa vna emisija 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos , TV kalendar 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

07:13 07:18 07:30 08:05 10:05 10:15

19:10

07:58 08:00

Hudson Hawk, igrani lm R Ezo TV, tarot show (18) Muškarci ih vole glupe, serija 6-7/22 Kraj programa

20:45 21:30 23:15 00:05 00:50 01:25 02:55 03:40

Ana, serija 109-112/254 TV izlog Nate Berkus show, serija 87/173 Looney Toons show, crtana serija 4/26 Tom i Jerry pri e, crtana serija 8/13 Puna ku a, serija R TV izlog Gilmorice, serija 9-10/22 TV izlog Sjajna vremena, serija 5/10 Nate Berkus show, serija R TV izlog Show me , show R TV izlog Puna ku a, serija 5/24 Naša mala klinika, serija R Bumerang, serija R Okusi Hrvatske R Zlatne godine, reality serija 3/4 Divino novo ruho, serija 2/13 Naša mala klinika, serija 10/32 Bumerang, serija 16/32 Duma, igrani lm Tudori, serija (12) 5/8 Divino novo ruho, serija R Sjajna vremena, serija R Gilmorice, serija R Tudori, serija (12) R Kraj programa

11:10 12:00 12:15 12:18 12:30 13:25 14:00 15:05 15:40 16:30 17:00 17:10 17:15 18:50 19:10 19:20 19:30 19:55 20:00 20:02 20:05 20:10 20:55 22:55 23:15 23:23 23:26 23:28 23:29 23:45 00:26 02:26

07:01 07:06 07:36 08:01 08:26

09:17 09:37 10:00 10:25 10:40 10:50 11:00 12:05 13:45 14:30 15:20

Najava programa TV Kalendar Duhovni izazovi (R) Zlatna kinoteka: Pobuna na brodu Caine, ameri ki lm (120’) (R)* Vijes iz kulture (R) Najmo nije žene svijeta: Grace Kelly, dokumentarna serija (48’35”) Ubojstvo, napisala je (10) - serija (26/88)* Dnevnik 1 Sport Vrijeme Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Divlji u srcu 6, serija (8/10)* Vrtlarica (R) Vijes HAK - promet info Kraljevna nevjesta, ameri ki lm (94’)* Jelovnici izgubljenog vremena: Ezopovo kazalište, crtani lm (15/39)* Dim, dam, dum - crtani lm (15/39)* Dnevnik Sport Vrijeme Ve eras... LOTO 6/45 Vjerujem u an ele, TV serija 41’01 (3/5) Ciklus europskog lma: U boljem svijetu, danski lm (113’) (R)* Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Kronika fes vala igranog lma u Puli (2/8)* Zlo inci u odijelima (2), serija (12) (40’38”) (4/16)* Pobuna na brodu Caine, ameri ki lm (120’) (R)* Detek v XXL: Topovska kugla, njema ko-talijanski lm (93’) (R)*

Najava programa* Alpe Dunav Jadran (R)* Pipi Duga arapa, crtana serija (13/26)* Corto Malteze, crtana serija (8/22)* ajkovski na Waldbühni Berlinska harmonija pod ravnanjem Andrisa Nelsona (1/2)* Animanijaci, crtana serija (3/13)* Feliksova pisma, crtana serija (3/13)* Pripovjeda , serija za djecu (3/9)* Pri e u slikama 1, serija za djecu (3/3)* Biblija (ne kod. na sat.) Portret Crkve i mjesta (ne kod. na sat.) Vrbovsko: Misa, prijenos (ne kod. na sat.) Detek v XXL: Topovska kugla, njema ko-talijanski lm (93’)* Titanik, serija (3/4)* Titanik, serija (4/4)* Svjetski atletski prvaci: Osaka 2007, dokumentarna serija (55’)*

FILM NOVA TV

23.05

UBOJSTVO U BIJELOJ KU I (bivša akove ka televizija)

08:00 11:15 11:45 12:35 13:00 14:00 15:40 16:10 16:50 17:00 17:40 19:00 19:30 20:00 21:45 21:00 21:40 22:20 22:35 23:00 01:00 02:00

Dje ja TV Mala školska liga Auto – moto nau ca (r) Vrijeme je za gospodarstvo (r) Zagrljaj ljepote Igrani lm (r) Veliko platno (r) G.E.T.Report Ju er, danas, sutra Ansambl “Lado” u Prelogu TOP des nacija VIJESTI DANA Hrana i vino Kajkanje Ju er, danas, sutra Planet Croa a Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

Za vrijeme me unarodnog incidenta u prostoriji za pranje u Bijeloj ku i prona eno je beživotno jelo mlade zaposlenice. Detek v odjela za umorstva Harlan Regis (Wesley Snipes) pozvan je da istraži ubojstvo, no kada preuzme slu aj shva da je Tajna služba uzela sve dokaze kako bi provela vlas tu istragu. Frustrirani Regis sumnja na zataškavanje i zatraži pomo agen ce Tajne službe Nine Chance (Diane Lane). Nina i Regis ubrzo otkrivaju tko se nalazi iza urote vezane za ubojstvo mlade zaposlenice.

SERIJA RTL 2

11.35

Sutkinja Amy

EMISIJA DOMA TV

Okusi Hrvatske

16:15

Saba na, dokumentarni lm (R)*

20:50

16:45 18:35

Evergreen (1) (5/9) (107’38”)* Top Gear 17, dokumentarna serija (2/6)* U vrtu pod zvijezdama, animirana serija (20/40)* Ve eras* Kralj Teksasa, ameri ki lm (92’) (R)* Ciklus kultnih lmova: Casino, ameri ki lm (12) (170’?)* Arsen, Gabi, Ma ja i TO HRT-a (R)* Retrovizor: Zlo ina ke nakane (6), serija (12) (1/22)* Retrovizor: Uvijek je sun ano u Philadelphiji (6), humoris na serija (12) (14/14)*

23:05 01:05

19:25 19:55 20:00 21:35 00:25 01:27 02:12

06.10 RTL Danas, informa vna emisija (R) 06.45 Krv nije voda, serija (S01E47/70) (R) 07.40 Aladdin, animirana serija (R) 08.10 Timon i Pumbaa, animirana serija (R) 08.35 Virus a ack, animirana serija 08.55 Uvrnu upavci, animirana serija 09.20 TV prodaja 09.35 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S01E73/74) 10.35 TV prodaja 10.50 Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S01E07/26) (R) 11.25 TV prodaja 11.40 Skaka , igrani lm, znanstvenofantas ni/ avanturis ki (R) 13.20 Kontrolori leta, igrani lm, humorna drama 15.50 Krv nije voda, serija (S01E48/70) 16.50 Krv nije voda, serija (S01E49/70) 17.50 Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S01E08/26) 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 Montevideo, Bog te video, dramska serija (S01E05/09) 21.10 CSI: Miami, kriminalis ka serija (S02E15/24) (12) 22.05 CSI: Miami, kriminalis ka serija (S02E16/24) (12) 23.00 CSI: Miami, kriminalis ka serija (S02E17/24) (12) 00.00 Kontrolori leta, igrani lm, humorna drama (R) 02.20 Astro show, emisija uživo (18) 03.20 RTL Danas, informa vna emisija (R) 04.00 Kraj programa

NEDJELJA 21.07. 06:40 Dnevnik Nove TV R 07:30 In magazin R 08:05 TV Izlog 08:20 Zauvijek susjedi, serija R 09:20 Pinky i Mozgalo, crtana serija R 09:45 Pinky i Mozgalo, crtana serija 38/39 10:15 Štrumpfovi, crtana serija R 10:40 Ninja ratnici, serija R 11:10 Ninja ratnici, serija 65/104 11:40 Zauvijek susjedi, serija 121-122/180 12:45 Hitna Miami, serija 5-6/13 14:45 Gas do daske 2, igrani lm R 16:30 Štrumpfovi, crtana serija 36/60 17:00 Vijes Nove TV 17:10 In magazin vikend 18:00 Nad lipom 35 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Lud, zbunjen, normalan

08:03 Najava programa 08:05 Iz prošlos , dokumentarni program 08:15 VTV Dnevnik, informa vna emisija (R) 08:40 Mali oglasi 08:45 Orlando kids, crtani lmovi 10:45 TV prodaja 11:00 Velike tajne malog vrta, kontakt emisija (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 TV oblo ec, podravsko-prigorski magazin (R) 13:00 Zlatna dolina, poljoprivredna emisija 13:30 Popevke i š kleci u gos ma, zabavnoglazbena emisija (R) 14:30 Život Verdija, serijski lm 3/8 (R) 16:00 S koncertnih pozornica, snimka koncerta 18:00 Dokumentarni program 19:00 Otvoreno nebo, dokumentarna emisija (R) 19:30 VTV Tjednik, informa vna emisija 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši, glazbena emisija 20:45 Tajne i preljubi, serijski lm 3/6 22:25 Iz prošlos , dokumentarni program (R) 22:30 VTV Tjednik, informa vna emisija (R) 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

02:50 03:35 05:05 05:55

69/72 Cura sa zadatkom 2: Lijepa i naoružana, igrani lm Ubojstvo u Bijeloj ku i, igrani lm Na smrtonosnoj zemlji, igrani lm (12) R Muškarci ih vole glupe, serija 8/22 Hitna Miami, serija R Dnevnik Nove TV R Kraj programa

05.10 Zabranjena ljubav, sapunica (S3E112-117/220) 07.40 David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S03E10/13) (R) 08.05 David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S04E08/13) (R) 08.35 TV prodaja 08.50 Sutkinja Amy, dramska serija (S04E21/24) 09.40 Sutkinja Amy, dramska serija (S04E22/24) 10.30 TV prodaja 10.45 Sutkinja Amy, dramska serija (S04E23/24) 11.35 Sutkinja Amy, dramska serija (S04E24/24) 12.25 TV prodaja 12.40 RTL Hotspot, informa vni magazin (S01E09) (R) 13.15 Automagazin - Grip, magazin (S01E13/15) (R) 14.20 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (S03E04/10) 14.50 InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S03E02) 15.30 Uvod u anatomiju, dramska serija (S05E10) 16.20 Uvod u anatomiju, dramska serija (S05E11) 17.15 Uvod u anatomiju, dramska serija (S05E12) 18.10 Paklena kuhinja, reality show (S01E13/34) 19.05 Neobi na gozba, gastronomska dokumentarna serija (S01E05) 20.00 Neobi na gozba, gastronomska dokumentarna serija (S01E06) 20.55 Lovci na bombe: Afganistan, dokumentarna serija 21.55 Murjaci uživo, reality show (S01E05/14) 22.25 Murjaci uživo, reality show (S01E06/14) 22.55 Neobi na gozba, gastronomska dokumentarna serija (S01E05) (R) 23.40 Neobi na gozba, gastronomska dokumentarna serija (S01E06) (R)

07:00 08:30 08:45 09:30 09:55 10:15 10:30 11:00 12:35 12:50 13:40 14:25 14:40 15:30 15:45 16:10 17:00 17:45 18:15 19:10 20:00 20:45 21:30 23:10 00:00 00:45 01:30 03:00 03:45

Ana, serija 113-116/254 TV izlog Nate Berkus show, serija 88/173 Tom i Jerry pri e, crtana serija R Looney Toons show, crtana serija 4/26 TV izlog Puna ku a, serija 5/24 Gilmorice, serija 11-12/22 TV izlog Sjajna vremena, serija 6/10 Nate Berkus show, serija R TV izlog Zlatne godine, serija R TV izlog Puna ku a, serija 6/24 Naša mala klinika, serija R Bumerang, serija R Okusi Hrvatske 8/12 Show me , show 3/14 Divino novo ruho, serija 3/13 Naša mala klinika, serija 11/32 Bumerang, serija 17/32 Zauvijek mlad, igrani lm Tudori, serija (12) 6/8 Divino novo ruho, serija R Sjajna vremena, serija R Gilmorice, serija R Tudori, serija (12) R Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

08:00 11:15 12:00 12:45 13:30 14:00 15:00 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:40 20:30 23:00 01:00 02:00

Dje ja TV Mala školska liga (r) Mladi govore (r) Kajkanje (r) An eoska kuhinja (r) Folklorni ansambli Hrvatske,1. dio(r) Podravina i Prigorje Hrana i vino Tjedna kronika TOP des nacija (r) 24 sata TV Jukebox Tjedna kronika Lifestyle (r) Slavonsko veselje, tamburaški show Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

17:45 TV ku e imaju pravo promjene programa

PONEDJELJAK 22. srpnja 2013. 16:35 17:15 17:30 19:00 06:10 06:40 06:45 07:00 07:01 07:06 07:30 07:35 08:30 08:35 09:00 09:03 09:49 09:57 10:19 11:11 11:33 12:00 12:15 12:18 12:20 12:35 13:25 14:05 14:30 14:39 14:42 16:07 16:27 17:00 17:15 18:10 18:11 18:25 19:08 19:10 19:30 19:55 20:00 20:02 20:03 20:05 20:30 21:35 22:40 23:00 23:08 23:11 23:13 23:14 23:30 01:05 01:45 03:10 03:50

06:10 06:15 07:00 07:30 07:55 08:20 08:45 09:10 10:02 10:47 10:50 12:10 12:50 13:00 14:00 14:45 15:07 15:26 15:36 15:51 15:57 16:00 16:30

Mir i dobro (R) Najava programa TV Kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom (R) Gorski lije nik (2), serija (12/13)* Vijes iz kulture (R) Glamurozne slas ce (1), dokumentarna serija (6/10) (R)* Pogled iz visine: Sjeverna Amerika, dokumentarna serija (52’) (1/6) Draga Genevieve... (1), dokumentarna serija (11/13) (R)* Draga Genevieve... (1), dokumentarna serija (12/13) (R)* Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Nasljednica s Vendavala, telenovela (40/168)* Dr. Oz (3), talk-show (16/150) (R)* Jelovnici izgubljenog vremena: Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Posljednja prilika, ameri ki lm (85’) (R)* Jelovnici izgubljenog vremena: Rozarija paška, dokumentarni lm Vijes Hrvatska uživo HAK - promet info Skica za portret Heartland (1), serija (10/13)* Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Ve eras... ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom TV Bingo Nulta to ka, poli ki talk-show Borgen - sjedište mo i (2), serija (12) (3/10) (R)* Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Kronika fes vala igranog lma u Puli (3/8)* U potrazi za Amandom, ameri ki lm (12) (95’)* Dr. Oz (2b), talk-show (12) (7/19)* Posljednja prilika, ameri ki lm (85’) (R)* Dr. Oz (2b), talk-show (12) (7/19) (R)* Roditelji i djeca (2), serija (18/22) (R

Najava programa* Nasljednica s Vendavala, telenovela (39/168)* Mala TV (27’07”)* Moomini, crtana serija (11/26) (R)* Teletubbies, animirana serija (98/330)* Papreni detek vi 1, serija za djecu (22/26)* H2O Uz malo vode! 2, serija za djecu (26/26)* Svjetski biseri 2: Egiptom po Nilu, dokumentarna serija (11/15) (R)* Dolina sunca, serija (127/210) (R)* PP* Vaterpolo, SP: Hrvatska - SAD, prijenos* Vjerujem u an ele - TV serija (3/5)* Glazba, glazba... novi singleovi* Doktor Who 2 Specijal, serija za mlade* Doktor Who 3, serija za mlade (1/13)* Degrassi 5, serija za mlade (8/19)* Život s cvije em: Esther Hasse (18’58”)* Lijepe ku e: Rusan (9’58”)* Ružiona specijal: Op a opasnost (15’19”)* Glazba, glazba... novi singleovi* PP* Regionalni dnevnik* PP*

FILM NOVA TV

22.35

(Tango & Cash) Ray Tango (Sylvester Stallone) i Gabriel Cash (Kurt Russell) su detek vi za narko ke, a s obzirom da su obojica iznimno uspješni u svom poslu, me usobno se ne podnose. Kralj kriminala Lord Lord Yves Perret (Jack Palance), ljutit jer su mu obojica pomrsili ra une, odlu uje ih otkloni tako da im smjesti zlo in zbog kojeg obojica završe u zatvoru. Odjednom dvojica najuspješnijih policajaca nalaze se okružen s brojnim kriminalcima koje su ve inom sami strpali u zatvor.

SERIJA DOMA TV

17.35

Strast

SERIJA DOMA TV

Naša mala klinika

20.00

19:25 19:55 19:56 20:00 20:42 20:48 20:50 20:54 20:58 21:00 22:40 23:25 23:50 00:50 02:10 05:10

8. kat: Životna želja, talk-show (40’22”) (R)* Umag: ATP, emisija* Umag: ATP, prijenos 1. me a* Kriške sira (3), dokumentarna serija (6/8) (R)* U vrtu pod zvijezdama, animirana serija (21/40)* Ve eras* PP* Glee (2), serija za mlade (16/22)* Glazba, glazba... novi singleovi* Najava programa* Konzerva: Jesen (3’22”)* Konzerva: Fudbalerke (2. dio) (3’20”)* PP* Predmet ljepote, britansko-ameri ki lm (12) (99’)* Roditelji i djeca (2), serija (18/22)* Dva i pol muškarca (7), humoris na serija (13/22)* Ubojstvo 1, serija (12) (5/20) (R)* Vaterpolo, SP: Hrvatska - SAD, snimka (R)* Umag: ATP, snimka dva me a* No ni glazbeni program - spotovi*

07.15 RTL Danas, informa vna emisija (R) 07.50 Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija 08.20 Moji džepni ljubimci, crtana serija 08.35 Virus a ack, animirana serija 08.55 TV prodaja 09.10 Krv nije voda, serija (S01E45/70) (R) 10.05 TV prodaja 10.20 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E15/212) (R) 11.10 Divlja ruža, telenovela (S1E61/99) 12.05 TV prodaja 12.20 Obitelj Rey, telenovela (S1E61/150) 13.10 Montevideo, Bog te video, dramska serija (S01E05/09) (R) 14.10 Heroji iz stras , dramska serija (S03E08) 15.10 Heroji iz stras , dramska serija (S03E09) 16.10 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E16/212) 16.55 RTL 5 do 5, Informa vna emisija 17.10 Krv nije voda, serija (S01E50/70) 18.05 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 RTL Vrijeme, informa vna emisija 19.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E36/160) 20.00 Cli anger, igrani lm, avanturis ki/ triler 22.10 Vra t e se rode, humorna drama (S01E15/27) (12) 23.10 Vra t e se rode, humorna drama (S01E16/27) (12) 00.10 RTL Vijes , informa vna emisija 00.30 Zaboravljeni slu aj, kriminalis ka serija (S07E05/22) 01.25 CSI: Miami, kriminalis ka serija (S02E15/24) (12) (R) 02.25 Astro show, emisija uživo (18) 03.25 CSI: Miami, kriminalis ka serija (S02E16/24) (12) (R) 04.15 RTL Danas, informa vna emisija (R) 04.50 Kraj programa

06:00 06:40 07:05 07:30 07:45 08:45 09:00 11:25 12:15 12:45 13:50 14:30 15:20 15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:05 21:06 22:15 22:35 00:30 02:25 03:55 04:55 05:40

In magazin vikend R Pinky i Mozgalo, crtana serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija 39/39 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R TV izlog Djevojka imena Feriha, serija R Inspektor Rex, serija R Ninja ratnici, serija R Zauvijek susjedi, serija R In magazin vikend R Inspektor Rex, serija 10/12 Ninja ratnici, serija 66/104 Zauvijek susjedi, serija 123-124/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 4/90 Dnevnik Nove TV Djevojka imena Feriha, serija 6/67 LIDL - Minuta u Europi Djevojka imena Feriha, serija nastavak Ve ernje vijes Tango i Cash igrani lm (12) Ubojstvo u Bijeloj ku i, igrani lm R Muškarci ih vole glupe, serija 9-10/22 Ezo TV, tarot show (18) Muškarci ih vole glupe, serija R Kraj programa

06:58 Najava programa 07:00 VTV Tjednik, informa vna emisija uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 07:30 Orlando kids, crtani lmovi 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos , TV kalendar 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:00 VTV Vijes , informa vna emisija 10:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:45 TV prodaja 11:00 Iz VTV arhive: VIP 12:00 Zlatna dolina, poljoprivredna emisija (R) 12:30 TV Oblo ec, podravsko-prigorski magazin (R) 13:00 24 sata vijes , informa vni program 13:30 TV prodaja 13:45 Tajne i preljubi, serijski lm 3/6 15:30 Mali oglasi 15:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe (R) 16:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) 17:00 VTV Vijes informa vna emisija 17:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) 17:45 Sportski zoom, sportska emisija 18:40 VTV Dnevnik, informa vna emisija 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos , TV kalendar 19:15 24 sata vijes , informa vni program 19:40 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes , informa vna emisija 20:05 Koktel, mozai ka emisija 21:00 Sportski zoom, emisija o sportu (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši, (R) 22:30 VTV dnevnik, informa vna emisija (R) 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos , TV kalendar 22:56 Mali oglasi 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

UTORAK 23. srpnja 2013.

07.05 Paklena kuhinja, reality show (S01E13/34) (R) 07.50 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (S03E04/10) (R) 08.20 InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S03E01) (R) 08.55 Najljepše pri e, animirani lm 09.15 TV prodaja 09.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E116) (R) 10.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E117) (R) 10.20 TV prodaja 10.45 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E26/55) (R) 11.40 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E27/55) (R) 12.30 TV prodaja 12.45 Punom parom, kulinarski izazov (S03E71/95) 13.15 Punom parom, kulinarski izazov (S03E72/95) 13.45 TV prodaja 14.00 Studio 45, talk show (S03E16) (R) 14.30 Vatreno nebo, telenovela (S01E138/165) 15.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E118) 16.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E119) 16.25 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E28/55) 17.20 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E29/55) 18.15 Raymond, humoris na serija (S09E01/16) (R) 18.40 Raymond, humoris na serija (S09E02/16) (R) 19.05 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E09/24) (R) 19.30 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E10/24) (R) 19.55 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E04/19) (R) 20.20 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E05/19) (R) 20.45 Raymond, humoris na serija (S09E03/16) 21.10 Raymond, humoris na serija (S09E04/16) 21.35 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E11/24) 22.00 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E12/24) 22.25 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E06/19) 22.50 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E07/19) 23.15 Dolazak, fantas na/ akcijska serija (S01E13/22) (12) 23.55 Vatreni de ki, dramska serija (S06E11/19) (12) 00.35 Raymond, humoris na serija (S09E03/16) (R) 00.55 Raymond, humoris na serija (S09E04/16) (R) 01.20 Kraj programa

22.07.2013. Ponedjeljak 07:15 Naši najbolji dani, serija 110/260 08:00 Zauvijek zaljubljeni, serija 72/140 08:45 TV izlog 09:00 Zauvijek zaljubljeni, serija 73/140 09:40 Looney Toons show, crtana serija 5/26 10:05 TV izlog 10:20 Puna ku a, serija R 10:45 Puna ku a, serija 7/24 11:15 Ukleta Marijana, serija 61-62/135 12:50 TV izlog 13:05 Mala nevjesta, serija R 14:00 Naša mala klinika, serija R 14:45 TV izlog 15:00 Bumerang, serija R 15:45 TV izlog 16:00 Pobjeda ljubavi, serija 145-146/172 17:35 Strast, serija 25-26/95 19:10 Mala nevjesta, serija 416-417/515 20:00 Naša mala klinika, serija 12/32 20:45 Bumerang, serija 18/32 21:30 Potjera, serija (12) 12/18 22:15 Besramnici, serija (12) 3/12 23:10 Prijatelji, serija 20/24 23:40 Klub otpisanih, serija 12/22 00:05 Potjera, serija (12) R 00:50 Besramnici, serija (12) R 01:40 Prijatelji, serija R 02:05 Klub otpisanih, serija 12/22 02:30 Kraj programa

06:10 06:40 06:45 07:00 07:01 07:06 07:30 07:35 08:30 08:35 09:00 09:03 09:49 09:57 10:19 11:11 11:33 12:00 12:15 12:18 12:20 12:35 13:25 14:05 14:30 14:39 14:45 16:05 16:25 17:00 17:15 18:10 18:11 18:25 19:08 19:10 19:30 19:55 20:00 20:02 20:03 20:05 20:40

21:40 22:45 23:05 23:13 23:16 23:18 23:19 23:35 01:00 01:40 03:00 03:40

06:10 06:15 07:00 07:30 07:55 08:20 08:45 09:10

10:02 10:52 11:22 11:52 12:17 13:07 13:15 14:00 14:45 15:10

Znanstvena pe ca (R) Najava programa TV Kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom (R) Gorski lije nik (2), serija (13/13)* Vijes iz kulture (R) Glamurozne slas ce (1), dokumentarna serija (7/10) (R)* Pogled iz visine: Afrika, dokumentarna serija (52’) (2/6) (R)* Draga Genevieve... (1), dokumentarna serija (13/13) (R)* Draga Genevieve... (2), dokumentarna serija (1/13) (R)* Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Nasljednica s Vendavala, telenovela (41/168)* Dr. Oz (3), talk-show (17/150) (R)* Jelovnici izgubljenog vremena: Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Ždrijebe, ameri ki lm (81’) (R)* Popuna Starogradske pri e i legende: Druga falkuša, dokumentarna serija (3/4) Vijes Hrvatska uživo HAK - promet info Skica za portret Heartland (1), serija (11/13)* Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Ve eras... ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom S pe u gos ma (5), humoris na serija (13/20) (R) Libar Miljenka Smoje oli a je život vengo fantažija: Od poniženja do posve enja, dokumentarna serija (57’22”) (4/4) (R) Borgen - sjedište mo i (2), serija (12) (4/10) (R)* Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Kronika fes vala igranog lma u Puli (4/8)* No, kanadski lm (12) (85’)* Dr. Oz (2b), talk-show (12) (8/19)* Ždrijebe, ameri ki lm (81’) (R)* Dr. Oz (2b), talk-show (12) (8/19) (R)* Roditelji i djeca (2), serija (19/22) (R)*

Najava programa* Nasljednica s Vendavala, telenovela (40/168)* Mala TV (28’26”)* Moomini, crtana serija (12/26) (R)* Teletubbies, animirana serija (99/330)* Papreni detek vi 1, serija za djecu (23/26)* H2O Uz malo vode! 3, serija za djecu (1/26)* Svjetski biseri 2: Bali - mitski otok Azije, dokumentarna serija (12/15) (R)* Svirci moji(6): Ricardo Luque, glazbena emisija (R)* Rekonstrukcija: Edo Maajka (25’59”)* Split: More (R)* Vrtlarica (R)* Šapta psima (2), dokumentarna serija (15/20)* Glazba, glazba... novi singleovi* Doktor Who 3, serija za mlade (2/13)* Doktor Who 3, serija za mlade (3/13)* Degrassi 5, serija za mlade (9/19)* Lov na an kvitete: Penkala (28’49”)*

22:40

Zodiac 07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 13:45 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:50 21:00 21:40 22:15 22:35 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) Videostranice TV prodaja Hrana i vino Tjedna kronika (r) Mala školska liga (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom, mozai na emisija 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Stolje e hrvatskog nogometa, 4. dio Ju er, danas, sutra Auto – moto nautica Planet Croatia (r) Vijesti dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

17:15 17:30 18:55 19:20 19:50 19:51 19:55 20:40 22:35 23:17 23:37 00:37

00:57 01:42 04:42

Ružiona Specijal: Dje aci* PP* Regionalni dnevnik* PP* 8. kat: Besku nici, talk-show (39’50”) (R)* Umag: ATP, emisija* Umag: ATP, prijenos 1. me a* Kriške sira (3), dokumentarna serija (7/8) (R)* U vrtu pod zvijezdama, animirana serija (22/40)* Ve eras* PP* Glee (2), serija za mlade (17/22)* Liga prvaka, 2. pretkolo: Dinamo Fola, prijenos* Roditelji i djeca (2), serija (19/22)* Dva i pol muškarca (7), humoris na serija (14/22)* Ubojstvo 1, serija (12) (6/20) (R)* Retrovizor: Ludnica u Clevelandu (1), humoris na serija (15) (1/10)* Retrovizor: Zlo ina ke nakane (6), serija (12) (2/22)* Umag: ATP, snimka dva me a* No ni glazbeni program - spotovi*

06.45 RTL Danas, informa vna emisija (R) 07.30 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 07.45 Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija 08.15 Moji džepni ljubimci, animirana serija 08.35 Virus a ack, animirana serija 08.55 TV prodaja 09.10 Krv nije voda, serija (S01E50/70) (R) 10.05 TV prodaja 10.20 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E16/212) (R) 11.10 Divlja ruža, telenovela (S1E62/99) 12.05 TV prodaja 12.20 Obitelj Rey, telenovela (S1E62/150) 13.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E36/160) (R) 14.10 Heroji iz stras , dramska serija (S03E10) 15.10 Heroji iz stras , dramska serija (S03E11) 16.10 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E17/212) 16.55 RTL 5 do 5, Informa vna emisija 17.10 Krv nije voda, serija (S01E51/70) 18.05 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 RTL Vrijeme, informa vna emisija 19.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E37/160) 20.00 Odmetnuta porota, igrani lm, triler 22.30 Uvod u anatomiju, dramska serija (S08E15/24) 23.25 Uvod u anatomiju, dramska serija (S08E16/24) 00.25 RTL Vijes , informa vna emisija 00.45 Zaboravljeni slu aj, kriminalis ka serija (S07E06/22) 01.40 Cli anger, igrani lm, avanturis ki/ triler (R) 03.45 Astro show, emisija uživo (18) 04.45 RTL Danas, informa vna emisija (R) 05.20 Kraj programa

06:00 06:55 07:20 07:45 08:00 09:00 09:15 11:20 12:15 12:45 13:50 14:30 15:20 15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:05 21:06 22:20 22:40 01:30 03:25 04:55 05:55

Dnevnik Nove TV R Pinky i Mozgalo, crtana serija R Krypto super pas, crtana serija 1/26 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R TV izlog Djevojka imena Feriha, R Inspektor Rex, serija R Ninja ratnici, serija R Zauvijek susjedi, serija R In magazin R Inspektor Rex, serija 11/12 Ninja ratnici, serija 67/104 Zauvijek susjedi, serija 125-126/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 5/90 Dnevnik Nove TV Djevojka imena Feriha, serija 7/67 LIDL - Minuta u Europi Djevojka imena Feriha, serija nastavak Ve ernje vijes Zodijak, igrani lm (15) Tango i Cash igrani lm (12) R Muškarci ih vole glupe, serija 11-12/22 Ezo TV, tarot show (18) Dnevnik Nove TV R

06:45

U trajanju je potjera za serijskim ubojicom u San Francisku. Malo kriminalnih slu ajeva su intrigiraju i kao Zodijakov. Bizarni ubojica sa kapulja om provocira policiju sa mnoštvom pisama koja sadrže šifrirane poruke. Film uprizoruje pri u o hladnokrvnom, zloglasnom ubojici koji je terorizirao grad u kasnim šezdese ma.

SERIJA RTL 2

22:25

Dva i pol muškarca

SERIJA DOMA TV

Pobjeda ljubavi

16.00

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik, informa vna emisija (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Orlando kids, crtani lmovi 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos , TV kalendar 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:00 VTV Vijes , informa vna emisija 10:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:45 TV prodaja 11:00 Mužikaši i pajdaši, glazbena emisija (R) 11:45 Glazbeni in, glazbena emisija (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta, kontakt emisija 13:00 24 sata vijes , informa vni program 13:30 Eurobox, TV magazin (R) 14:00 Mali oglasi 14:15 Sportski zoom, sportska emisija (R) 15:00 Koktel , mozai ka emisija (R) 15:55 Mali oglasi 16:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) 17:00 VTV Vijes , informa vna emisija 17:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupni ki klub, informa vna emisija 18:40 VTV Dnevnik, informa vna emisija 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos , TV kalendar 19:15 24 sata vijes , informa vni program 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes , informa vna emisija 20:05 Dokuteka, lmski program 21:00 Iz VTV arhive: VIP 22:00 Zastupni ki klub, informa vna emisija (R) 22:30 VTV Dnevnik, informa vna emisija 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos , TV kalendar 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

Kraj programa

07.00 Vatreno nebo, telenovela (S01E138/165) (R) 07.50 Punom parom, kulinarski izazov (S03E71/95) (R) 08.10 Punom parom, kulinarski izazov (S03E72/95) (R) 08.35 Bra a koala, animirani lm 08.55 Najljepše bajke svijeta, animirani lm 09.15 TV prodaja 09.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E118) (R) 10.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E119) (R) 10.30 TV prodaja 10.45 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E28/55) (R) 11.40 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E29/55) (R) 12.30 TV prodaja 12.45 Punom parom, kulinarski izazov (S03E73/95) 13.15 Punom parom, kulinarski izazov (S03E74/95) 13.45 TV prodaja 14.00 Studio 45, talk show (S03E17) (R) 14.30 Vatreno nebo, telenovela (S01E139/165) 15.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E120) 16.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E121) 16.25 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E30/55) 17.20 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E31/55) 18.15 Raymond, humoris na serija (S09E03/16) (R) 18.40 Raymond, humoris na serija (S09E04/16) (R) 19.05 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E11/24) (R) 19.30 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E12/24) (R) 19.55 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E06/19) (R) 20.20 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E07/19) (R) 20.45 Raymond, humoris na serija (S09E05/16) 21.10 Raymond, humoris na serija (S09E06/16) 21.35 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E13/24) 22.00 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E14/24) 22.25 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E08/19) 22.50 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E09/19) 23.15 Dolazak, fantas na/ akcijska serija (S01E14/22) (12) 23.55 Vatreni de ki, dramska serija (S06E12/19) (12) 00.35 Raymond, humoris na serija (S09E05/16) (R) 00.55 Raymond, humoris na serija (S09E06/16) (R) 01.20 Dolazak, fantas na/ akcijska serija (S01E13/22) (12) (R) 02.00 Vatreni de ki, dramska serija (S06E11/19) (12) (R) 02.40 Kraj programa

07:15 08:00 08:45 09:00 09:40 10:05 10:20 10:45 11:15 12:00 12:50 13:05 14:00 14:45 15:00 15:45 16:00 17:35 19:10 20:00 20:45 21:30 22:15 23:10 23:40

FILM NOVA TV

(bivša akove ka televizija)

--:-15:55 16:00 16:30 16:35

00:05 00:50 01:40 02:05 02:30

Naši najbolji dani, serija 111/260 Zauvijek zaljubljeni, serija 74/140 TV izlog Zauvijek zaljubljeni, serija 75/140 Looney Toons show, crtana serija R TV izlog Puna ku a, serija R Puna ku a, serija 8/24 Ukleta Marijana, serija 63/135 Ukleta Marijana, serija 64/135 TV izlog Mala nevjesta, serija R Naša mala klinika, serija R TV izlog Bumerang, serija R TV izlog Pobjeda ljubavi, serija 147-148/172 Strast, serija 27-28/95 Mala nevjesta, serija 418-419/515 Naša mala klinika, serija 13/32 Bumerang, serija 19/32 Potjera, serija (12) 13/18 Besramnici, serija (12) 4/12 Prijatelji, serija 21/24 Klub otpisanih, serija 13/22 Potjera, serija (12) R Besramnici, serija (12) R Prijatelji, serija R Klub otpisanih, serija 13/22 Kraj programa

(bivša akove ka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:15 13:45 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:45 21:00 22:45 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Auto – moto nau ca Videostranice TV prodaja Hrana i vino Stolje e hrvasko nogometa (r) Ju er, danas, sutra Dje ja TV Zoom, mozai na emisija 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino G.E.T.Report Ju er, danas, sutra Igrani lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

SRIJEDA 24. srpnja 2013.

06:10 06:40 06:45 07:00 07:01 07:06 07:30 07:35 08:30 08:35 09:00 09:03 09:49 09:57 10:19 11:11 11:33 12:00 12:15 12:18 12:20 12:35 13:25 14:05 14:30 14:39 14:45 16:25 17:00 17:15 18:10 18:11 18:25 19:08 19:10 19:30 19:55 20:00 20:02 20:03 20:05 20:10 20:45 21:40 22:45 23:05 23:13 23:16 23:18 23:19 23:35 01:40 02:20 04:00 04:40

06:10 06:15 07:00 07:30 07:55 08:20 08:45 09:10 10:02 10:47 10:50 12:10 13:00 13:15 14:00 14:45 15:10 15:22 15:39 15:55 16:00 16:30 16:35 17:20 17:30 19:00 19:25

Me u nama: Razumijevanje jezika neurolingvis ka (R) Najava programa TV Kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom (R) Gorski lije nik (3), serija (1/16)* Vijes iz kulture (R) Glamurozne slas ce (1), dokumentarna serija (8/10) (R)* Pogled iz visine: Europa, dokumentarna serija (52’) (3/6) (R)* Draga Genevieve... (2), dokumentarna serija (2/13) (R)* Draga Genevieve... (2), dokumentarna serija (3/13) (R)* Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Nasljednica s Vendavala, telenovela (42/168)* Dr. Oz (3), talk-show (18/150) (R)* Jelovnici izgubljenog vremena: Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Matroni i ja, kanadski lm (101’) (R)* Potpis zlo ina, dokumentarni lm Vijes Hrvatska uživo HAK - promet info Skica za portret Heartland (1), serija (12/13)* Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Ve eras... ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom LOTO 7/39 S pe u gos ma (5), humoris na serija (14/20) (R) Planet Dinosaur - elitni ubojice, dokumentarna serija (2/3) (R)* Borgen - sjedište mo i (2), serija (12) (5/10) (R)* Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Kronika fes vala igranog lma u Puli (5/8)* Séraphin kamena srca, kanadski lm (12) (124’)* Dr. Oz (2b), talk-show (12) (9/19)* Matroni i ja, kanadski lm (101’) (R)* Dr. Oz (2b), talk-show (12) (9/19) (R)* Roditelji i djeca (2), serija (20/22) (R)*

Najava programa* Nasljednica s Vendavala, telenovela (41/168)* Mala TV (29’10”)* Moomini, crtana serija (13/26) (R)* Teletubbies, animirana serija (100/330)* Papreni detek vi 1, serija za djecu (24/26)* H2O Uz malo vode! 3, serija za djecu (2/26)* Svjetski biseri 2: Namibija - Afrika izvan vremena, dokumentarna serija (13/15) (R)* Doma a dokumentarna serija / lm* PP* Vaterpolo, SP: Hrvatska - Kanada, prijenos* Šapta psima (2), dokumentarna serija (16/20)* Glazba, glazba... novi singleovi* Doktor Who 3, serija za mlade (4/13)* Doktor Who 3, serija za mlade (5/13)* Degrassi 5, serija za mlade (10/19)* Putujmo Europom: Gr ka (12’)* Putopis TOP 5: Varaždin + akovec + Samobor (16’33”)* Glazba, glazba... novi singleovi* PP* Regionalni dnevnik* PP* 8. kat: S malo novca do s la, talkshow (45’) (R)* Umag: ATP, emisija* Umag: ATP, prijenos 1. me a* Kriške sira (3), dokumentarna serija (8/8) (R)* U vrtu pod zvijezdama, animirana

19:55 19:56 20:00 20:42

serija (23/40)* Ve eras* PP* Glee (2), serija za mlade (18/22)* Glazba, glazba... novi singleovi*

20:48 20:50 20:53

Najava programa* Konzerva: Dalma nska (3’24”)* Konzerva: Slavonska (3’10”)*

20:56 21:00 22:30 23:15

02:00

PP* Mladi vukodlak, ameri ki lm (89’)* Roditelji i djeca (2), serija (20/22)* Dva i pol muškarca (7), humoris na serija (15/22)* Ubojstvo 1, serija (12) (7/20) (R)* Vaterpolo, SP: Hrvatska - Kanada, snimka (R)* Umag: ATP, snimka dva me a*

05:00

No ni glazbeni program - spotovi*

23:40 00:40

06.45 RTL Danas, informa vna emisija (R) 07.30 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 07.45 Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija 08.15 Moji džepni ljubimci, animirana serija 08.35 Virus a ack, animirana serija 08.55 TV prodaja 09.10 Krv nije voda, serija (S01E51/70) (R) 10.05 TV prodaja 10.20 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E17/212) (R) 11.10 Divlja ruža, telenovela (S1E63/99) 12.05 TV prodaja 12.20 Obitelj Rey, telenovela (S1E63/150) 13.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E37/160) (R) 14.10 Heroji iz stras , dramska serija (S03E12) 15.10 Heroji iz stras , dramska serija (S03E13) 16.10 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E18/212) 16.55 RTL 5 do 5, Informa vna emisija 17.10 Krv nije voda, serija (S01E52/70) 18.05 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 RTL Vrijeme, informa vna emisija 19.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E38/160) 20.00 Vrijeme ubijanja, igrani lm, kriminalis ka drama 22.50 Kos , kriminalis ka serija (S06E13/23) (12) 23.50 Kos , kriminalis ka serija (S06E14/23) (12) 00.50 RTL Vijes , informa vna emisija 01.10 Zaboravljeni slu aj, kriminalis ka serija (S07E07/22) 02.00 Vra t e se rode, humorna drama (S01E15/27) (12) (R) 03.00 Astro show, show, emisija uživo (18) 04.00 Vra t e se rode, humorna drama (S01E16/27) (12) (R) 04.50 RTL Danas, informa vna emisija (R) 05.30 Kraj programa

06:45 07:10 07:35 07:50 08:50 09:05 11:20 12:15 12:45 13:50 14:30 15:20 15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:05 21:06 22:15 22:35 01:00 03:10 04:40 05:40 06:30 06:55

Krypto super pas, crtana serija R Krypto super pas, crtana serija 2/26 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R TV izlog Djevojka imena Feriha, serija R Inspektor Rex, serija R Ninja ratnici, serija R Zauvijek susjedi, serija R In magazin R Inspektor Rex, serija 12/12 Ninja ratnici, serija 68/104 Zauvijek susjedi, serija 127-128/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 6/90 Dnevnik Nove TV Djevojka imena Feriha, serija 8/67 LIDL - Minuta u Europi Djevojka imena Feriha, serija nastavak Ve ernje vijes Slu ajna avantura, igrani lm Bezuvjetna ljubav, igrani lm Muškarci ih vole glupe, serija 13-14/22 Ezo TV, tarot show (18) Dnevnik Nove TV R In magazin R Kraj programa

ETVRTAK 25. srpnja 2013.

06:05 07.00 Vatreno nebo, telenovela (S01E139/165) (R) 07.50 Punom parom, kulinarski izazov (S03E73/95) (R) 08.10 Punom parom, kulinarski izazov (S03E74/95) (R) 08.35 Bra a koala, animirani lm 08.55 Najljepše pri e, animirani lm 09.15 TV prodaja 09.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E120) (R) 10.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E121) (R) 10.30 TV prodaja 10.45 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E30/55) (R) 11.40 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E31/55) (R) 12.30 TV prodaja 12.45 Punom parom, kulinarski izazov (S03E75/95) 13.15 Punom parom, kulinarski izazov (S03E76/95) 13.45 TV prodaja 14.00 Studio 45, talk show (S03E18) (R) 14.30 Vatreno nebo, telenovela (S01E140/165) 15.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E122) 16.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E123) 16.25 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E32/55) 17.20 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E33/55) 18.15 Raymond, humoris na serija (S09E05/16) (R) 18.40 Raymond, humoris na serija (S09E06/16) (R) 19.05 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E13/24) (R) 19.30 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E14/24) (R) 19.55 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E08/19) (R) 20.20 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E09/19) (R) 20.45 Raymond, humoris na serija (S09E07/16) 21.10 Raymond, humoris na serija (S09E08/16) 21.35 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E15/24) 22.00 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E16/24) 22.25 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E10/19) 22.50 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E11/19) 23.15 Dolazak, fantas na/ akcijska serija (S01E15/22) (12) 23.55 Vatreni de ki, dramska serija (S06E13/19) (12) 00.35 Raymond, humoris na serija (S09E07/16) (R) 00.55 Raymond, humoris na serija (S09E08/16) (R) 01.20 Dolazak, fantas na/ akcijska serija (S01E14/22) (12) (R) 02.00 Vatreni de ki, dramska serija (S06E12/19) (12) (R) 02.40 Kraj programa

07:15 08:00 08:45 09:00 09:40 10:05 10:20 10:45 11:15 12:50 13:05 14:00 14:45 15:00 15:45 16:00 17:35 19:10 20:00

23:10 23:40

SERIJA RTL 2

23.15

Dolazak Tomas sa svojim timom izvanzemaljaca priprema napad na središte Inostranke kako bi oslobodili zatvorenike. U me uvremenu, senatorova supruga (Virginia Madsen) naslijedi supruga u Senatu i igrom slu aja prona e tajni dokument o Inostranci. Sterling planira posje Inostranku i ispita zatvorenike nakon što je dekodirana Thomasova poruka odaslana satelitskom vezom u svemir. U Los Angelesu Sean i Leila kona no prona u i spase Samanthu i otete djevojke.

SERIJA RTL 2

20.45

Raymond

SERIJA DOMA TV

Prijatelji

23.10

09:03 09:49 09:57 10:19 11:11 11:33 12:00 12:15 12:18 12:20 12:35 13:25 14:05 14:30 14:39 14:45 16:10 16:25 17:00 17:15 18:10 18:11 18:25 19:08 19:10 19:30 19:55 20:00 20:02 20:03 20:05 20:40 21:10 21:40 22:45 23:05 23:13 23:16 23:18 23:19 23:35 01:15 01:55 03:20 04:00

06:10 06:15 07:00 07:30 07:55

20:45 21:30 22:15

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik, informa vna emisija (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Orlando kids, crtani lmovi 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos , TV kalendar 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:00 VTV Vijes , informa vna emisija 10:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:45 TV Prodaja 11:00 Koktel, mozai ka emisija (R) 12:00 Iz VTV arhive: VIP (R) 13:00 24 sata vijes , informa vni program 13:30 Pressica, talk show 14:25 Glazbeni in, glazbena emisija (R) 14:57 Mali oglasi 15:00 Otvoreno nebo, dokumentarna emisija 15:30 Zastupni ki klub, informa vna emisija (R) 16:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) 17:00 VTV Vijes , informa vna emisija 17:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) 17:45 TV prodaja 18:00 Sjednica Gradskog vije a Grada Varaždina, reportaža 18:40 VTV Dnevnik, informa vna emisija 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos , TV kalendar 19:15 24 sata vijes , informa vni program 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes , informa vna emisija 20:05 Dokumentarni program 20:40 Koktel specijal, zabavna emisija 22:30 VTV Dnevnik, informa vna emisija 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos , TV kalendar 22:56 Mali oglasi 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

06:40 06:45 07:00 07:01 07:06 07:30 07:35 08:30 08:35 09:00

00:05 00:50 01:40 02:05 02:30

Naši najbolji dani, serija 112/260 Zauvijek zaljubljeni, serija 76/140 TV izlog Zauvijek zaljubljeni, serija 77/140 Looney Toons show, crtana serija 6/26 TV izlog Puna ku a, serija R Puna ku a, serija 9/24 Ukleta Marijana, serija 65-66/135 TV izlog Mala nevjesta, serija R Naša mala klinika, serija R TV izlog Bumerang, serija R TV izlog Pobjeda ljubavi, serija 149-150/172 Strast, serija 29-30/95 Mala nevjesta, serija 420-421/515 Naša mala klinika, serija 14/32 Bumerang, serija 20/32 Potjera, serija (12) 14/18 Besramnici, serija (12) 5/12 Prijatelji, serija 22/24 Klub otpisanih, serija 14/22 Potjera, serija (12) R Besramnici, serija (12) R Prijatelji, serija R Klub otpisanih, serija 14/22 Kraj programa

08:20 08:45 09:10 10:02 10:48 11:14 12:04 12:19 13:09 13:15 14:00 14:45 15:10 15:20 15:27

Rije i život: Hrvatski putokazi u Godini vjere, religijski program (34’55”) (R) Najava programa TV Kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom (R) Gorski lije nik (3), serija (2/16)* Vijes iz kulture (R) Glamurozne slas ce (1), dokumentarna serija (9/10) (R)* Pogled iz visine: Južna Amerika, dokumentarna serija (52’) (4/6) (R)* Draga Genevieve... (2), dokumentarna serija (4/13) (R)* Draga Genevieve... (2), dokumentarna serija (5/13) (R)* Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Nasljednica s Vendavala, telenovela (43/168)* Dr. Oz (3), talk-show (19/150) (R)* Jelovnici izgubljenog vremena: Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Dva mala junaka, švedski lm (86’) (R)* Popuna Ki ?, dokumentarna serija (3/6)* Vijes Hrvatska uživo HAK - promet info Skica za portret Heartland (1), serija (13/13)* Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Ve eras... ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom S pe u gos ma (5), humoris na serija (15/20) (R) Turis ka klasa Kratki susre Borgen - sjedište mo i (2), serija (12) (6/10) (R)* Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Kronika fes vala igranog lma u Puli (6/8)* Eichmann, britanski lm (97’) (R)* Dr. Oz (2b), talk-show (12) (10/19)* Hank Williams, koncert koji nije održao - kanadski lm (86’) (R)* Dr. Oz (2b), talk-show (12) (10/19) (R)* Roditelji i djeca (2), serija (21/22) (R)*

Najava programa* Nasljednica s Vendavala, telenovela (42/168)* Mala TV (30’56”)* Moomini, crtana serija (14/26) (R)* Teletubbies, animirana serija (101/330)* Papreni detek vi 1, serija za djecu (25/26)* H2O Uz malo vode! 3, serija za djecu (3/26)* Svjetski biseri 2: Vodenim tokovima Nizozemske, dokumentarna serija (14/15) (R)* Svirci moji(6): Tereza Kesovija, glazbena emisija (R)* Rekonstrukcija: Rambo Amadeus (26’01”)* ni DA ni NE: Fizi ko kažnjavanje djece (49’47”) (R)* Sportske igre mladih (2/12) (R)* Šapta psima (2), dokumentarna serija (17/20)* Glazba, glazba... novi singleovi* Doktor Who 3, serija za mlade (6/13)* Doktor Who 3, serija za mlade (7/13)* Degrassi 5, serija za mlade (11/19)* Osoba tjedna: Jimmy Stani (9’25”)* Moderna vremena: Ku anice (6’25”)* Fenomeni: Ljekovito bilje i svijest

22.40

SLU AJ PELIKAN 07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 13:45 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:15 22:00 22:30 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Vrijeme je za gospodarstvo (r) Videostranice TV prodaja Hrana i vino G.E.T.Report (r) Ju er, danas, sutra, vijes Dje ja TV Zoom, mozai na emisija 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Oko umjetnos (r) Dom 2 Ju er, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) VIJESTI DANA Tv Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

17:20 17:30 19:00 19:25 19:55 19:56 20:00 20:42 20:48 20:50 20:53 20:56 21:00 22:45 23:30 23:55 00:55 01:20 02:05 05:05 --:--

Nagra ivani Denzel Washington i Julia Roberts glume u krimi u o mladoj studen ci prava ija teorija od smr dvojice vrhovnih sudaca ju uplete u mrežu pohlepe, korupcije i ubojstava koja seže sve to vrha vlade SAD-a.

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

20:45

Raymond

EMISIJA NOVA TV

Dnevnik Nove TV

19:15

biljaka (11’18”)* Glazba, glazba... novi singleovi* PP* Regionalni dnevnik* PP* 8. kat: Kult jela, talk-show (45’45”) (R)* Umag: ATP, emisija* Umag: ATP, prijenos 1. me a* Kriške sira (4), dokumentarna serija (1/9) (R)* U vrtu pod zvijezdama, animirana serija (24/40)* Ve eras* PP* Glee (2), serija za mlade (19/22)* Glazba, glazba... novi singleovi* Najava programa* Konzerva: Sunce (3’10”)* Konzerva: Brojevi (2’42”)* PP* Bolni arka Be y, ameri ki lm (12) (106’)* Roditelji i djeca (2), serija (21/22)* Dva i pol muškarca (7), humoris na serija (16/22)* Ubojstvo 1, serija (12) (8/20) (R)* Retrovizor: Ludnica u Clevelandu (1), humoris na serija (15) (2/10)* Retrovizor: Zlo ina ke nakane (6), serija (12) (3/22)* Umag: ATP, snimka dva me a* No ni glazbeni program - spotovi* Napomena: Nogomet: Europska liga, 2. pretkolo*

06.45 RTL Danas, informa vna emisija (R) 07.30 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 07.45 Ben 10: Ul mate Alien, animirana serija 08.15 Moji džepni ljubimci, animirana serija 08.35 Virus a ack, animirana serija 08.55 TV prodaja 09.10 Krv nije voda, serija (S01E52/70) (R) 10.05 TV prodaja 10.20 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E18/212) (R) 11.10 Divlja ruža, telenovela (S1E64/99) 12.05 TV prodaja 12.20 Obitelj Rey, telenovela (S1E64/150) 13.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E38/160) (R) 14.10 Heroji iz stras , dramska serija (S03E14) 15.10 Heroji iz stras , dramska serija (S03E15) 16.10 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E19/212) 16.55 RTL 5 do 5, Informa vna emisija 17.10 Krv nije voda, serija (S01E53/70) 18.05 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informa vna emisija 19.05 RTL Vrijeme, informa vna emisija 19.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E39/160) 20.00 Patricia Cornwell: U opasnos , igrani lm, kriminalis ki 22.00 CSI, kriminalis ka serija (S09E14/24) (12) 23.00 CSI, kriminalis ka serija (S09E15/24) (12) 23.55 RTL Vijes , informa vna emisija 00.20 Zaboravljeni slu aj, kriminalis ka serija (S07E08/22) 01.10 Kos , kriminalis ka serija (S06E13/23) (R) 02.05 Astro show, emisija uživo (18) 03.05 Kos , kriminalis ka serija (S06E14/23) (12) (R) 03.55 RTL Danas, informa vna emisija (R) 04.35 Kraj programa

06:55 07:20 07:45 08:00 09:00 09:15 11:20 12:15 12:45 13:50 14:30 15:20 15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:05 21:06 22:20 22:40 01:10

06:58 07:00

FILM NOVA TV

(bivša akove ka televizija)

15:39 15:55 16:00 16:30 16:35

Krypto super pas, crtana serija R Krypto super pas, crtana serija 3/26 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R TV izlog Djevojka imena Feriha, serija R Inspektor Rex, serija R Ninja ratnici, serija R Zauvijek susjedi, serija R 127-128/180 In magazin R Inspektor Rex, serija 1/12 Ninja ratnici, serija 69/104 Zauvijek susjedi, serija 129-130/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 7/90 Dnevnik Nove TV Djevojka imena Feriha, serija 9/67 LIDL - Minuta u Europi Djevojka imena Feriha, serija nastavak Ve ernje Vijes Slu aj Pelikan, igrani lm Slu ajna avantura, igrani lm R

Najava programa VTV Dnevnik, informa vna emisija (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Orlando kids, crtani lmovi 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos , TV kalendar 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:00 VTV Vijes , informa vna emisija 10:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:45 TV prodaja 11:00 Koktel specijal, zabavna emisija (R) 13:00 24 sata vijes , informa vni program 13:30 Velike tajne malog vrta, kontakt emisija (R) 14:15 Dokuteka, dokumentarni program (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Sjednica Gradskog vije a Grada Varaždina, reportaža (R) 16:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) 17:00 VTV Vijes , informa vna emisija 17:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a 17:45 Putem EU fondova 18:00 Filmske najave, emisija o lmu 18:40 VTV Dnevnik, informa vna emisija 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos , TV kalendar 19:10 24 sata vijes , informa vni program 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes , informa vna emisija 20:05 Život Verdija, serijski lm 4/8 21:35 Iz VTV arhive: Igrajte nam mužikaši, glazbena emisija 22:30 VTV Dnevnik, informa vna emisija, 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos , TV kalendar 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

03:35 05:05 06:00 06:45

Muškarci ih vole glupe, serija 15-16/22 Ezo TV, tarot show (18) Dnevnik Nove TV R Kraj programa

07.00 Vatreno nebo, telenovela (S01E140/165) (R) 07.50 Punom parom, kulinarski izazov (S03E75/95) (R) 08.10 Punom parom, kulinarski izazov (S03E76/95) (R) 08.35 Bra a koala, animirani lm 08.55 Najljepše pri e, animirani lm 09.15 TV prodaja 09.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E122) (R) 10.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E123) (R) 10.30 TV prodaja 10.45 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E32/55) (R) 11.40 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E33/55) (R) 12.30 TV prodaja 12.45 Punom parom, kulinarski izazov (S03E77/95) 13.15 Punom parom, kulinarski izazov (S03E78/95) 14.00 Studio 45, talk show (S03E19) (R) 14.30 Vatreno nebo, telenovela (S01E141/165) 15.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E124) 16.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E125) 16.25 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E34/55) 17.20 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E35/55) 18.15 Raymond, humoris na serija (S09E07/16) (R) 18.40 Raymond, humoris na serija (S09E08/16) (R) 19.05 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E15/24) (R) 19.30 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E16/24) (R) 19.55 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E10/19) (R) 20.20 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E11/19) (R) 20.45 Raymond, humoris na serija (S09E09/16) 21.10 Raymond, humoris na serija (S09E10/16) 21.35 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E17/24) 22.00 Teorija velikog praska, humoris na serija (S05E18/24) 22.25 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E12/19) 22.50 Dva i pol muškarca, humoris na serija (S05E13/19) 23.15 Dolazak, fantas na/ akcijska serija (S01E16/22) (12) 23.55 Vatreni de ki, dramska serija (S06E14/19) (12) 00.35 Raymond, humoris na serija (S09E09/16) (R) 00.55 Raymond, humoris na serija (S09E10/16) (R) 01.20 Dolazak, fantas na/ akcijska serija (S01E15/22) (12) (R) 02.00 Vatreni de ki, dramska serija (S06E13/19) (12) (R) 02.40 Kraj programa

07:15 08:00 08:45 09:00 09:40 10:05 10:20 10:45 11:15 12:50 13:05 14:00 14:45 15:00 15:45 16:00 17:35 19:10

02:30

Naši najbolji dani, serija 113/260 Zauvijek zaljubljeni, serija 78/140 TV izlog Zauvijek zaljubljeni, serija 79/140 Looney Toons show, crtana serija R TV izlog Puna ku a, serija R Puna ku a, serija 10/24 Ukleta Marijana, serija 67-68/135 TV izlog Mala nevjesta, serija R Naša mala klinika, serija R TV izlog Bumerang, serija R TV izlog Pobjeda ljubavi, serija 151-152/172 Strast, serija 31-32/95 Mala nevjesta, serija 422-423/515 Naša mala klinika, serija 15/32 Bumerang, serija 21/32 Potjera, serija (12) 15/18 Besramnici, serija (12) 6/12 Prijatelji, serija 23/24 Klub otpisanih, serija 15/22 Potjera, serija (12) R Besramnici, serija (12) R Prijatelji, serija R Klub otpisanih, serija 15/22 Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 13:45 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 22:10 22:40 23:00 00:45 01:30

Danas pogledajte Dje ji program Hrana i vino Mala školska liga TOP des nacija Videostranice TV prodaja Hrana i vino Oko umjetnos (r) Dom 2 (r) Ju er, danas, sutra, vijes Dje ja TV Zoom, mozai na emisija 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Vrijeme je za gospodarstvo Ju er, danas, sutra Folklorni ansambli Hrvatske (2. dio) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program(18) Videostranice

20:00 20:45 21:30 22:15 23:10 23:40 00:05 00:50 01:40 02:05

(bivša akove ka televizija)

Kuharica

PRIPREMILI:STJEPAN MESARI NEVENKA ŠARDI FOTOGRAFIJE:ZLATKO VRZAN

Sastojci: svježi svinjski odrezak, doma a šunka -svježi kravlji sir, vrhnje za kuhanje sol, papar, povr e, peršin

ME IMURSKA KUHARICA

EU odrezak, sa zdruzganim kalamperom Nismo dugo ekali da nakon ulaska Hrvatske u EU netko od kulinarskih majstora pripremi EU jelo, kako bi i gastronomija bila u društvu onih koji su u EU kolu. Majstor dobre hrane i vrsni kuhar Stanko Matoša i njegova mlada kolegica Maja Ciglari iz akove kih Lova kih dvora pripremili su prvi EU recept i nazvali ga EU odrezak. Zašto EU odrezak? Kažu Stanko i Maja kako je osim što je vrlo ukusan ovaj odrezak splet kuhinja više europskih zemalja. Tako pohanje i paniranje dolaze iz Austrije, umak s vrhnjem iz Francuske, dinstano povr e iz Italije, za ini iz Španjolske i gr ke, dok su majstori i razni dodaci iz Hrvatske. Daklem, ovaj EU odrezak sadrži na ine pripreme i sastojke iz razli itih država i stoga

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

pripremanje: - meso narezati na odreske, potu i ih kuhinjskim batom i nasoliti s obje strane. Na rezance narezati šunku i posložiti je na odreske, skupa s kravljim sirom. Zarolati u roladice i panirati u dubokoj masno i (ulju). Kada su pe eni do sme kaste boje izvaditi ih iz masno e (friteze). Povr e (mrkva, blitva,svježa paprika....) narezati na rezance i dinstati u vrhnju za kuhanje uz dodavanje za ina i lagano promješavanje. Odreske posložiti na ugrijani tanjur, uz njih staviti zdruzgani kalamper te sve skupa lagano prelijati s umakom i na kraju ukrasiti plavim cvjeti ima boje Europske unije.

ga kuhari nazvaše EU, a mi svjedo imo kako je kompozicija fantasti na. Odrezak je vrlo ukusan jer meso je pažljivo obra eno i ukomponiranu me u sastojke te ini bajkovit okus skupa sa vrlo zanimljivim umakom, povr em i zdruzganim kalamperom. Kažu kuhari, kako su kalamper a ne krumpir, premda je plod isti i doma i kravlji sir me imurski udio u EU odresku. Uz ovo europsko jelo ide salata od svježih krastavaca, doma i kruh i vino izborne ili kasne berbe. Mi smo se odlu ili za sauvignon i nismo pogriješili. Vrlo je važno da se ovo jelo posluži na dobro zagrijanom tanjuru. Stanko, Maja i Me imurske novine žele vam dobar tek uz prvi me imurski EU odrezak sa zdruzganim me imurskim kalamperom.

RECEPT PLUS R IZ PE NICE akove kih mlinova

Polpete od tikvica Tikvice naribati, posoliti i ostaviti pola sata. Zatim ih ocjediti. Luk prodinstati na o malo ulja te na kraju dodam ti sitno nasjeckani ešnjak. Pustiti da se ohladi. Zati sve P sastojke zamijesiti te dodati s za ine. Staviti u hladnjak. z Složite polpete i pecite ih na S malo m ulja.

Sastojci: 1 kg tikvica 1 luk 1 ešanj ešnjaka 150 g sira gauda 2 jaja peršin, sol, papar Servirati polpete uz kiselo vrhnje u koje ste umiješali malo vlasca i ešnjaka.

VINO TJEDNA

Salata s tunjevinom SASTOJCI: 4 srednje velike raj ice 2 zelene paprike 2 ve a krastavca 1 glavica salate puterice 1 šalica kuhane riže 1 konzerva tunjevine 4 žlice bu inog ulja 2 žlice octa sol

PRIPREMA Povr e sitno narežite. Tunjevinu ocijedite od ulja, usitnite i dodajte narezanom povr u. Kuhanu rižu ocijedite i dodajte salati. Sve lagano promiješajte i za inite bu inim uljem i octom.

Cmre njakov pinot crni Kvalitetno suho crno vino pinot sivi odnjegovano je u podrumu obitelji Cmre njak u Svetom Urbanu. Vino je berbe 2011. i sadrži 14,4 posto alkohola. Odlikuje se prekrasnom bojom, sortnim mirisom i ugodnim okusom. Konzumira se rashla en na temperaturi izme u 10 i 12 C stupnjeva u gospodskoj aši na visokom stalku. Najbolje paše uz pe enu divlja , puretinu, piletinu i janjetinu te vrhunske sireve. Ali, može uz okoladu. (sm)

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDE IH 7 DANA

iz dana u dan, ali ne pretjerano. Oko srijede ponovno e biti blizu ili oko 30 Celzijevih stupnjeva, ali u etvrtak postojat e mogu nost i za neke kra e pljuskove. Za precizniju vremensku prognozu slobod-

LJETO KAKVO TREBA BITI

no nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreĹža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izra ena 18.7.)

PELUDNA PROGNOZA ZA GRAD AKOVEC I OKOLICU

VREMENSK A SLIK A: ProĹĄlih tjedan dana u Hrvatskoj obiljeĹžilo je toplo vrijeme. U sljede ih sedam dana ne e nas moriti prevelika vru ina. Temperatura zraka bit e primjerena prosjeku za mjesec srpanj i uglavnom e se drĹžati u rasponu od 26 do 32 Celzijeva stupnja. Sunca i suhog vremena e biti dosta, a pljuskovi su mogu i u nedjelju i moĹžda u etvrtak. Nastavlja nam se ugodno ljetno vrijeme bez prevelikih vru ina. Malo pljuskova moĹže biti ponovno krajem tjedna, dok bi u ostalim danima trebalo biti dosta sun anog i suhog vremena. Temperatura zraka ve i dio razdoblja bit e izme u 27 i 30 Celzijevih

stupnjeva, dakle nema prevelikih vru ina. OpĹĄirnije u nastavku. U petak vrijeme bi trebalo biti djelomi no sun ano i joĹĄ malo toplije, baĹĄ pravo ljetno. I dalje vrlo ugodne no i pa se moĹže dobro spavati, a dnevna temperatura e polako rasti. Vjetar e biti ve inom slab, u po etku sjevernih smjerova, a tijekom subote vjerojatno juĹžni. Uz juĹžni vjetar do i e i zatopljenje. No ne temperature e biti u rasponu od 15 do 18 Celzijevih stupnjeva, dakle spavat emo ugodno, a danju e se vjerojatno popeti i do 30 Celzijevih stupnjeva u hladu, osobito u petak i subotu kad ponegdje moĹže biti i stupanj viĹĄa. U subotu e se

malo pokvariti i biometeoroloĹĄka situacija pa se meteoropati i kroni ni bolesnici mogu osje ati loĹĄije zbog vru ine i sparine. uvajte se i jakog sunca. Subota nam dakle donosi vrlo toplo i sparno vrijeme uz puno sunca pa izbjegavajte boravak na izravnom suncu od 10 do 17 sati. Kasno nave er postojat e mala mogu nost za pljusak s grmljavinom, ali ne u svim mjestima

naĹĄe Ĺžupanije. Vjerojatnije je to u Austriji. Za nedjelju izgleda utjecaj vlaĹžnijeg i malo svjeĹžijeg zraka. To bi nam donijelo viĹĄe oblaka, ali svakako e biti i sun anih razdoblja. Povremeno moĹže biti kiĹĄe ili pljuskova pra enih grmljavinom. Puhat e slab i umjeren sjeverni i sjeveroisto ni vjetar pa e malo ohladiti. Nije to neko ozbiljno zahla enje, ali u prosjeku moĹžemo o ekivati oko pet stupnjeva niĹže dnevne temperature. Po etkom novog radnog tjedna opet nam slijedi stabilizacija vremenskih prilika. Prevladavat e sun ano i vrlo toplo ljetno vrijeme. Ponovno e nam no ni sati biti malo svjeĹžiji, a tijekom dana temperatura bi lagano rasla

Srijeda 19.7. etvrtak 20.7. Petak 21.7. Subota 22.7. Nedjelja 23.7. Ponedjeljak 24.7. Utorak 25.7.

NEMA PELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

DRVE E

TRAVE

KOROVI

Alergijski simptomi javljaju se samo kod izrazito osjetljivih osoba Simptomi se javljaju kod osjetljivijih alergi nih osoba Simptomi se javljaju kod svih alergi nih osoba

Sun ano, toplo i stabilno vrijeme bez padalina uvjetuje cvjetanje korovnih biljaka te visoku koncentraciju njihove peludi u zraku me imurskog podru ja u narednih tjedan dana. Koncentracija peludi trava opada u odnosu na prethodno razdoblje jer se njihov vegetacijski period cvatnje. Od peludi korovnih biljaka trenutno dominira kopriva, a u estalo se pojavljuje i trputac. U skorom vremenu o ekuje se procvat ambrozije, korovne biljke ija pelud ima najja e alergeno djelovanje na ĹĄirok udio populacije ovog podru ja. Stoga se osjetljive osobe upozoravaju na poduzimanje preventivnih mjera zaĹĄtite od nepoĹželjnih simptoma, a vlasnici neobra enih i neodrĹžavanih povrĹĄina na pravovremenu koĹĄnju i redovito uklanjanje ove biljke tijekom sezone cvatnje.

VICOTEKA

Devojka piĹĄe de ku pismo: - Ja ovako viĹĄe ne mogu, ne volim te, a i 4 puta sam te prevarila, vrati mi moju sliku i oprosti. De ko sav razo aran pokupi slike svih devojaka koje je imao, ubaci slike u kovertu i napiĹĄe: - Ja ne znam koja si ti, uzmi svoju sliku a ostale vrati. -----------------------------------------------------Prolazi Mujo pored prosjaka, a on mu jadan pruĹža ruku i kaĹže: - Brate nisam jeo tri dana. A Mujo mu odgovara : - MoraĹĄ, brate, makar na silu

------------------------------------------------------ Mujo, koliko imaĹĄ sinova? - etiri! - ime se bave? - Jedan je baletan, drugi je frizer, tre i je modni dizajner. - A etvrti??? - I on je isto peder! -----------------------------------------------------Profesor u ĹĄkoli objaĹĄnjava u enicima ĹĄtetnost alkohola prakti nim primjerom. Uzme glistu, stavi je u aĹĄu vode i glista pliva. Nakon toga stavi je u rakiju, a glista ugine. Upita u enike: - Ĺ to iz toga zaklju ujemo? A jedan u enik odgovori: - Zna i da moramo piti rakiju ako imamo gliste!

III. HNL SJEVER

TENIS

STRELI ARSTVO

Me imurski tre eligaši zapo eli pripreme za novu sezonu

Ivana Lisjak ponovo na putu prema teniskom vrhu

Regina Novak najbolja na Zlatnoj strijeli Preloga

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

moremo mo, za jempot, oprostiti jerbo mo je zamjenik Mario na urlabo, a on je zadužen za vulice. Pak nebre niti gradona elnik vse znati, nebre se niti on restrgati. ak je akoski gradona elnik, gospon Šte Kova , najavil rez leto bode se naprajlo dubinsko snimanje stanja v vsim ustanovam i grackim poduze ima z šterima hercuje Grad akovec. Pitanje je sam dneva da bode respisani gracki natje aj za isporuko aparata za dubinsko snimanje stanja v grackim poduze ima i ustanovama. Još se to no ne zna je li to bode doma i ili pak evropski natje aj? repravla se skupna izložba, Grada akovca i Županije, na šteroj bodo došli na svetlo dneva mandati direktora grackih i županiskih poduze a. Najme kaj, akoski gradona elnik i me imorski župan so iskali od direktori svojih poduze a nek jim dajo svoje mandate na raspolaganje i direktori so to naprajli. Ova izložba bode, vsima šteri bodo šteli, pokazala što to gospodari z našimi penezi i našom imovinom. Nekše peneze trte zašparati jerbo znamo da ve župan ima dva zamjenike isto kak i akoski gradona elnik, a to košta. Na jednoj strani se mora zašparati ak se o e na drugoj potrošiti jerbo još je navek kriza i penez ga premalo. Vsi znamo da se moremo pokriti sam tuliko kuliko nam je velika pla ta.

Što je ili bode odišel K po riti k meši? V

ilim Friš i je bil zebrani od naše vlade kaj bode reda delal v našoj bolnici med doktoraj i medicinskaj sestraj. Neje dugo figureral kak spasioc bolnice, neje se još pra niti sel v sanaciski stolec ve so ga zmenili i moral se nazaj vrnuti v Nedeliš e otkod je i došel. Unda bode neš i rekel da naša vlada ne vle e vatrogasne poteze? Nejpredi se muhljavo prepravlja i dugo zbira koga bode postajla, a dok to napravi unda, za dva tjedne, vidi da so krivomo oveko dali cugle vlasti v roke. I kaj se je ve pripetilo v bolnici. Predi je doktor Kopasi bil ravnatel bolnice, a pomagal mo je doktor Horvat, a ve je došla vladina depeša da bode sanaciski upravitelj doktor Horvat, a kak on nebre sam toga posla delati moral bode si nekoga zeti kaj mo pomore. A pitam vas što bi mo mogel bole pomo i od pajdaša i doktora Kopasi a, šteri je vpu eni v se kaj se v bolnici delalo vu zadjih štiri - pet let. Kak vidimo

i doktorski kota sre e se obr e jempot v jedno, a drugipot v drugo strano. Ak je ravnatel ili upravitel bolnice op e je kakša sre a v ovim teškim vremenima da ga nega dostik penez. A brez penez je jako teško i v bolnici reda naprajti, jerbo so v bolnici betežniki šteri urt nekaj nucajo. Oni iš ejo sam jedno: o ejo nazaj biti zdravi. A to košta, i doktori, i sestrice, i lekeci, i postele, i ista ice, i kuharice. eje ova Evropa štera je, od prvoga juljuša, došla k nam vsima donesla jednako veselje. Još smo se niti ne otreznili od vsih ešti štere so bile, a ve so po eli dohajati vsake ele pozivi za naše Me imurce šteri so nekaj zahuzali prek meje Lejpe naše, a ve je to vse v Evropi. Prvi je na red došel Prslav ar Rajko Grkavac, šteroga iš ejo z Osterajha. Nejsmo niti znali da je Rajko tiral biznisa i prek meje, ali so ga ovi z Evrope ne pozabili. I još dva Me imurci z Dobrave, štere iš ejo Ma ari, so z prvim cugom odišli v rešt i to sam zato kaj so

POD VUROM

Me imurci punim jedrima podupiru fiskalizaciju Kontrolu prometa gotovinom, fiskalizaciju i uvo enje reda u naplati poreza podupire ve ina Me imuraca. Pokazala je to i ovotjedna anketa koju smo proveli na akove kim ulicama. Svi ispitanici jednoglasni su i slažu se u tome kako je ve bilo vrijeme da se uredi porezni nadzor te da se svi porezni obveznici na svim podru jima države ponašaju sukladno propisanim zakonima. Sve mjere ministra financija Lini a smatraju nužnim jer se samo njihovom pravilnom provedbom može o ekivati poboljšanje kvalitete života svih gra ana. (rr, zv)

Robert Kralj, Štrigova - U svim ugostiteljskim objektima koje posje ujem dobivam ra une. Nisam naišao na slu aj da mi netko ne bi izdao ra un. Dajem potporu provedbi mjera. Možda na in rada inspektora u nekim slu ajevima nije najsretniji, ali mislim da treba nastaviti zapo etim mjerama. Ovdje u Me imurju oduvijek se poštuju pravila i zakonski propisi i mislim da to vrijedi i u ovom slu aju provo enja fiskalizacije.”

konkurerali Evropi i štampali iste peneze kak i ona. omalem bodemo zazvedili kak imamo i mi spametne ljude prinas v Me imorjo šteri so nam šteli pokazati da znajo od ega crkajo muhe v Evropi, ali kak i navek, i tu je me imurska rit došla na evropski šekret. azvedilo se zakaj se je, itak, vrnul naš dominister, Šte Korajov, Zagreba dimo. Došel je kaj pomore de kima vu svojoj firmi, štero je na noge postavlal duže od dvajsti let. Dok sam to povedal de kima pre akoski gracki vuri oni so sam mahnuli z rokom i zgombali: Pak je lani odišel v Zagreb kaj pomore svojemo poduze o! Unda je pomo bila kaj odide, a ve pak je kaj se vrne. akoski gradona elnik Šte Kova je na Grackomo ve o lejpo vsima rekel, pak i onim neverovanim Tomašima, kak je ne kupil novoga auta nek ga je dobil sam na sprobavanje i to ne kak gradona elnik nek kak Šte Kova .

P Z

oš je lepo rekel da tak more dobiti auta vsaki akov anec i Me imorec. Kak me je gospon Šte uputil tak sam i ja došel v isti on auto salon i štel sam si zeti isto takšega auta kak Šte , sam malo menšega, ali so me lejpo pitali kaj si ja to zamišljam i kam bi oni došli da bi vsakomo davali auta na sprobavanje. Priznal sam što me je poslal, ali so mi unda iskali partisko knigico i nek dam nekšo moljbo. im so zazvedili da nemam knigico i da sam nekša drobna ribica ve so ne gubili vreme na mene. si ljudi šteri se vozijo v akovec rez Buzovec so vidli da se popravla ala ek ceste odo buzuskoga mosta na Trnavi do buzuske vahte. akoski gradski na elnik je lejpo rekel grackim ve nikima, tak so i novinari napisali, da se popravla Preloška vulica, ali pravzapra je to zadji ala ek vulice Ton eka Star evi a. Nekaj si gruntam da bi gradona elnik moral znati de je štera vulica, a posebno štera se popravla. No,

Ana Sobo an, akovec - Svi mi izdaju ra une i ja ih uzimam. Tjedan dana ih uvam i potom bacam. Nisam doživjela da mi netko nije izdao ra un. Apsolutno podržavam sve mjere ministra financija Lini a. Na vijestima ujemo kako je bilo slu ajeva da se na odre enim jadranskim destinacijama ne izdaju ra uni. To ne mogu potvrditi, ali takvi slu ajevi su za Me imurje gotovo nezamislivi.”

Ladislav Habijan, akovec - Dobivam ra une, ali ih ponekad ne uzimam. Vidim kaj je na ra uni, uzmem ga, pogledam, zgužvam i hitim u pepeljaru. Nisam zabilježio ni primjetio da netko negdje ne bi izdavao ra une. Ve je bilo i vrijeme da se kona no na e rješenje za gotovinska pla anja i njihovu kontrolu. Pri nama u Me imurju, gdje smo svi radišni i vrijedni, uvijek se sve pla a, pa emo i u fiskalizaciji prednja iti u odnosu na druge krajeve u Hrvatskoj.” Branimir Trbovi , Šenkovec - Uzimam ra une u svim trgovinama ili ugostiteljskim objektima koje posje ujem. Nisam se našao u situaciji da mi netko ne bi izdao ra un. Smatram da je dobro što se sve više reda uvodi u baratanju s gotovinom i novcem. Reda treba biti svugdje, pa tako i u financijama.”

mi prodiremo dublje Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

aš me imorski GeKa je dobil još jedno presudo i to od Visokoga trgova koga soda po šteroj mo je zagrebe ka Ingra dužna (za posel v Libiji) platiti nekaj meje od tri milijone dolarov, a i kamate kcoj. Ne bi vam to no znal štera je to ve presuda v korist naših me imorskih težakov, ali penezi nikak da dojdejo. To natezanje GeKaja i Ingre ve traje duže od dvajsti let, i kuliko vidimo, tu pravica ne bode nigdar došla na svetlo dneva. Dej Božek da sam se fkanil. etva ve pomalem ide krajo, a naši poljoprivredni minister nebre nikak zre unati po im bode seljakima platil kilo pšenice. Tak je vsako leto kaj nejpredi žetva mine unda se cena zra una dok je pšenica ve pospravlena. Jedini šteri ceno za pšenico dajo vum so naši akoski mlinari. Oni nudijo 105 lipici za kilo (napisal sam v lipaj kaj bode ve zgledalo). Nebrem vam re i kak jim še t ide, ali so se javili naši sosedi z Dežele šteri nudijo 158 lipi za kilo. To jako lepo zgledi sam ne znam kak pla ajo, a i kuliko košta oringa do prvoga melina v Deželi.? Seljaki so si navek, bar do ve, znali pregruntati pak, brz as, niti ve ne bodo zahuzali.

Biserka Sermek, Belica Svugdje uzimam ra une i nisam imala slu aj ni probleme s time da mi netko ne bi izdao ra un. Mislim da je takvo ponašanje, i nas kao kupaca ili korisnika usluge odgovorno i jedino ispravno. Trebalo je ve jednom stati na kraj “crnom poslovanju” te uvesti red u državi, kako bi sve skupa pravilno pro unkcioniralo.”