Page 1

Godina XVII.

Broj 931.

^akovec, PETAK, 19. srpnja 2013.

Cijena 7 kuna

POLICIJSKA OPHODNJA PP AKOVEC u gluho dobar noi uhvatila kradljivca

Policajci uhitili

POLICAJCA Krim operativac PU meimurske uhien za vrijeme krae kafia u Šenkovcu

Energetski certifikat za stambene zgrade

Poseban prilo g

VAŠE ZDRAVLJE

ZDRAVLJE je potrošivo zato z ga pažljivo uvajt e i pratite

POSEBA BAN PRILOG

MEIMUR URSKIH NOVINA Poliklin niikkee i po postaju sve dostcijenama upnije što se dešava

da se doe na red. Na redove u ekaonicama, na naruivanje pa zatim na liste ekanja koje znaju odgoditi pregled i mjesecima. Upravo iz tog nastale su poliklin razloga ike, jer su odreeni ljudi u zdravst vu p prepoznali tu potrebu današnjeg ovjeka da zdravstvenu usluga dobije na im je mogue

u vašem tijelu

potrebu, a u javnom pnost, posebno ako vidu da u kratkom imamo u ih na nain na koji zdravstvu vr vremenu na poliklinikama ne ih dobiva u jednom mjestu može možete obaviti može dobiti. Zbog toga e se i više pregleda i i u budunosti brzo dobiti repoliklinike i javno zultate pretraga . sve više nadopun zdravstvo Treba istai da javati. su se i poliklinke u krizi prilagod U ovom ile situa- u Meimu prilogu o zdravlju ciji i potrebama rskim novinam današ današnjeg oa manje stresni nain: nudimo vam preglede vjeka ne samo u segment segme u prulitetno i bez stresnogbrzo, kva- žanja usluga na iz razliitih poliklini usluga nain kako to ka. Za vas ekanja na rezultate nalaza. doznajemo gdje odgovara današnje možete obam obveza- viti ma preopter Mnogi bi rado iskoristi magnets li tu ve i cijenamaeenom ovjeku, samo 899 ku rezonancu za prednost obavljan kuna. Zatim gdje . Tako da zdravja zdravstvenih usluga u poliklini možete obaviti stvene usluge u specijalistike poliklin kama poliklini kama kama, ali ih od ginekolo p postaju d toga ve u startu odvraa konkure sve dostupnije i sve pregledeške ili mamografske strah od toga da ntnije uslugam su a i jav- kološke pa ak i manje ginenike po cijenama im polikli- nom zdravstv operacije, zatim u , zbog nedostupne. stoPoliklini p pružaju užaju široku lepezutoga što matološk klinika tološke ka ne znai nedostu usluga naglasko e usluge, s posebnim - za kojima m današnji ovjek ima zahvate. na manje estetske

rca”

su poliklinike postale dostupnije?!

Poliklin Po P ollikli olik oli ol likl iklliin niik ika ka za ka za o ortorttto rrto odonciju donc onci on onc nci cciiiju iju, ju ju, u, stomat u, sttom sto stom to toma omat oma om mat mato ma m matol ato a to tološku loššk lošk loš lo ku protetik p pro pr rotet rotet ro ot o otetik iik ku uiz ui iizu zuboteh zubo zzub ub u ubo ubot bo bote tehni tehni teh tehn ehn e hn h niki nik ni kii laborat labo ab abo bor bo bor ora o rato ato at orij rrij ijj „„dr „dr. „d dr. dr d rr.. Perca“ P Perc Per Perca Pe errca e erca erc rca ca a“ je e poliklin poli p oliik ik lin lliiin nik ni nika n ika iik ka k a temelje temeljeemelje em emelje meljem eljel e-lj lje na n na višego viiišeg v š ego šego šeg še eg eg godišn godiš o odišn od dišnjem d dišn iš jem em m iskust sk tv t vu, v vu u , uhoda uh u uho h hodan odan an nom om m timskom tim msko ms m sko ssk ko ko om m radu, rrad ra adu,, stalnom stalnom om m struno str st tru tru tr runo nom mus m usavrša usav us u usa ssa avrršavanj avršava vanju nju nju

i praenju najnovi jih trendova u stomato ORTODONC stom matolog logiji. iji. IJA IMPLANTOLO Mode Modern erno Veina ortodo o opremljeGIJA ortodon ntskih tskih n ordina ne ordin a nep neprav pravilno acije Dentalni implan cije i vlastit ilnosti sti ispravlja se i iks donje totalne tati zubote zubotehn zu predst avljaju iksnim hniki snimort iki laboratorij iksnim proteze p ortodon odontsk najsuv retskim imapa riješiv je ugrad apa- meniju omogu omo om oguuju ratima. U terapiji uju ugradn u nam pružan adnjom terapijsku metodu je koristi- u stomato dvaju implan jom brze, brze brz b rzze rze ze ze, e,, kv kvalitet alite etne ntata ne i cjelovite mo najsuvremenije tata u logiji. donjoj stomat stom tom j eljusti om om matol ma eljusti. a ološke eljusti. Ugradnjom implan ošške usluge na ligirajue sustave samotajed jjedn jednom edn ed  itav dnom dnom dno itav postupak, m mjestu. (Quick ,Damo bravica ta nadomješta mjesstu. od se gubitak nSystem) jednog ugradnje implan Sv S Svi vii stomat v koje sstom t matolo mogu biti estetsk ili ološki ški zado predaje gotovogtata e ili potpun više zubi. Kod hv hvat h hva hvati va va ati ti u p N e us Naše Naš po potpun ottpu o usluge usl unosti sluge e bezubosti denosti su bez- metalne. g : rada, b bolni, rutinsk olni, lni ni n talni a pris pr p pristup i • Ortodo Terapi se r stup svakom Orrrto O Orto implantati provodi to to odonc od donc d do don ja traje jednu onc on o ncija n nc cijija ijjaa u našoj Poliklin pac pacije pa pacijen acijen a cije cijen ijje ije ijen ijent ij jen enttu en uju nam izradu omoguu jje individ i • Este ici i u Estetsk etskaa i resto ualan do dvije godine. Nakon iksnog restorest resto potpun ssto toi multidi mu multi mult mu ulti ultid lt lti ltid ltid osti mosta. i završe d i isc scipllinaran sc sciplina je bezboProblem sidrenj tka terapije paciran.Pac rativna rativ .Pacivna stomatoilan. jen jje jenti enti en e a ntttii se n nti se za za pregled prregled naru- jenti nose iksni i mobiln logijaa uju uju j osobno i osobno,, telefono ritejner t ,kojima se sprjea ENDODONC m ili • Endodo Endo putem e-maila odoncij IJA ncijaa va recidiv i osigura a.. Adresa: va staLijeenje korijen • Prote Protetik Prilikom p etikaa Stomatološka r v o g bilnost dobivenog položaja skih kanala zuba pregleda,na temelju poliklinika „dr. • Denta Dentaln alnaa implanprotem melju razgo- zubi. Perca“ vodi se najmod vora s pacijent ZAVNOH-a 31, akov ernijom tologija tologij om, o detaljno ja ProTap er strojn uzete anamne PROTETIKA ec • Oralnaa kirurgij z klinikog ze, tehnikom instrumom pregle da, rendge a Fiksnoprotets ren enndgens • Parodo nskog ke rakog tacije. ontolog ntologijijaa snimanja i osta ostalih Kontakt: alih potreb- dove (krunice i mostove) • Djeja sstomato Korište nih izrau dijagnostikih nje digitaljemo posebn stik kih tel. 040 313 790 nog dentalnog om logija donosi se plan metoda, Schulter tehniko rendgetterapije za m za na kei ureaja • Digitaln svakog mob. 091 1212 za mjerepojedinog nii stomatoo pacijen- ramiku, nje duljine korijen ta. Dobra inform kojom loški ren mail: srecko@perc 448 infor iranost rendgen ndgen kanala (endom skih st hunska se postiže vrpacijenta važna mirano acstom.com estetika, zdravlj j za krajje osigurava nam etra) web. www.perca e nji rezultat terap parodonta i dugotra terapije pije.. cstom.com preciznost i visoku jnost nadomjestka. www.ortodoncija izvrsn rezultate u lijeen e -percac.com ju korijen skih kanala zuba.

REZANJE troškova u Županiji i Gradu akovcu akovcu

 

Zgrada

X

nova

Župan odrezao plae za 9, str. 4 umjesto najavljenih 15 posto

postojeüa

STAMBENA ZGRADA

ýAKOVEC

2011.

kWh/(m2a)

Q''H,nd,ref

Izraþun

49

≤ 15

A+ A B C D E F G

≤ 25 ≤ 50

Gradonaelnik Kova smanjuje anjuje teljima a plae direktorima i ravnateljima str. 4-5

B

≤ 100 ≤ 150 ≤ 200 ≤ 250 > 250

Podaci o osobi koja je izdala energetski certifikat Ovlaštena fiziþka osoba Ovlaštena pravna osoba PRINCON d.o.o. ýakovec, M. Krleže 44 Imenovana osoba NEVENKA VUKOVIû VARGA, dipl.ing.arh Registarski broj ovlaštene osobe P-13/2010 Broj energetskog certifikata P_13_2010_020_A Datum izdavanja/rok važenja 27.11.2012 / 27.11.2022. Potpis

Podaci o zgradi AK [m2] Ve [m3] f0 [m-1] H'tr,adj [W/(m2K)]

Vaše zdravlje

Sttom S omat atol ološ oška ka po polik liklin linik ika

ENERGETSKI CERTIFIKAT prema Direktivi 2002/91/EC

18

a“Zbog dr. Pe ega

OD 1. SRPNJA NOVA OBVEZA pri prodaji nekretnina

Kako dobiti certifikat za nekretninu

Luka Cigler riješio matematiku bez greške str. 3

Od svih vrijedno sti zdrav- vot lje je najvee i i zdravlje nepotro najvažnije bosursi sursi,i, a dobro znamo šivi regatstvo, zato ga je i vidimo uvati i pravodo potrebno oko ssebe strane da nisu. bno reagirati na sve signale Zb Zbog bog toga esto koje zanemarujemo naše tijelo. Život nam šalje rujem mo signale koje kakav ga danam šalje tijelo d nas živimo esto da nešto nije u nam ne doredu. Do zanem zanema pušta da se posvetim marivan rivanja ja svog zdravlja sebi, nego vodimo o upravo esto dolazi d i zbog togašton toga što nas o rauna o sspopad as spopada ssvemu drugom d muka od e kao da su žiobilask obilaske i ekanja pomisli na kod doktora

str. 8

Vrsta zgrade K.þ. k.o. Adresa Mjesto Vlasnik / investitor Izvoÿaþ Godina izgradnje

MEIMUREC MEU 22 NAJUSPJEŠNIJA maturanta na državnoj maturi

250,84 783,87 0,70 0,38

Pitanja i odgovori: str. 6-7 • Kome treba certifikat? • U kojem je razredu naša nekretnina • Kada se nekretnina može prodati i bez certifikata? • Kakve su razlike izmeu pojedinih razreda

Biramo najljepši meimurski vrt!

UKLJUITE SE I OSVOJITE VRIJEDNE NAGRADE

Prve Meimurke pokazale nam svoje kune arolije

DONJI KRALJEVEC Tel. 040/ 655 444

str. 42-45

str. 14 media

9


2

Aktualno

UREDNIKI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Tužno stanje svijeta u kojem živimo "V

Piše: Dejan Zrna elika je slabost nourednik@mnovine.hr vinara da želei dati sliku suvremenog života, sliku stvara od iznimki“, napisao je još davno jedan engleski filozo, ali i novinar. Tako smo i mi novinari i urednici svakodnevno na meti publike koja tvrdi: „Samo objavljujete loše vijesti“, a istovremeno nas ne kupuje ili nismo zanimljivi kad toga nema ili pak kad su na naslovnicama „dobre vijesti“. toga ne možemo donijeti dobru vijest. Donosimo im rvenstveno to ujem jako puno u svakom broju. osobno, u ovo ljetno Nismo od onih novinara i vrijeme, u vrijeme tzv. urednika koji mnogo radi„sezone kiselih krastava- je donose loše vijesti. ca“, kada mnogi neznajui da su prošla ta vremena no što je najvažnije govore kako novine sada je to da smo uvijek u kao nemaju „sotne teme“, potrazi za istinom, bilo pa moraju sami „izmišlja- kakva ona bila. Posebice ti“ teme koje mogu proda- danas kad je nemogue ti novine. skrivati negativno i neugodno, „pokrivati“ neublika danas od tiska- ije greške ili pogrešne nih medija jednostav- poteze, pa ak je zadatak no traži prvenstveno uz- posebice nas koji živimo budljivu i intrigantnu na- u malim sredinama i poslovnicu. Netko bi dodao i željno je upozoravati na senzacionalnu. Ja bih rekao negativne pojave u drušda kod nas pravih senzaci- tvu i zajednici, biti onaj koja nema, posebice otkako ji opominje i upozorava na je bivši premijer Sanader negativnosti. postao „svakodnevna pria“, a istinskih novinarskih otrebno je i odgovorno pria koje su temeljene na ukazati na negativne istraživakom novinar- stvari, na njih upozoristvu odavno ne stanuju u ti. Stoga se trudimo biti hrvatskim medijima. "svjedok istine" – kako neugodne istine, kao i urednikom razmi- ugodne. Ako se uzme u šljanju, barem u na- obzir samo medijsko izšem mediju, nikad nema vješe zadnja dva tjedna, te dileme oko toga kako može se uvidjeti da usprna naslovnicama moraju kos tome što je ljeto trend biti „samo“ loše vijesti, od- loših vijesti ne pada, danosno da se ak i pretjeru- pae, ak se multiplicira. je u tome, jer se samo tako Tako je bilo i prošlog ljeta, bolje prodaju novine. Po- što najbolje govori o težini sebice nema takve dileme trenutka koji je zahvatio “danas, kada je nacionalni naše društvo i s kojim se medijski prostor premre- mediji naravno bave. žen politiko-korporativnim interesima, pa lokalni oše vijesti" kojima mediji koji kao rijetko tko se „moramo“ baviti, još u našoj zemlji izmeu zapravo je tužno stanje ostaloga nudi pravu inor- svijeta u kojem živimo. maciju, u posljednjih par A mi se kao ne usuujmo godina dobili na cijeni, a vjerovati da e nam uope sve manje se na nas gleda biti bolje, da ima ljudi oko podcjenjivaki posebice u nas kojima je dobro, koji cehovskom društvu, ali i su uspješni i koji zaslužupuno šire. ju „pozitivne naslovnice“. Takva istina kao da nas toga nam nije pro- ne zanima, kao da želimo blem prenijeti dobru, vjerovati da više nema, sretnu ili radosnu vijest, niti nee biti sretnog, ve jer nemam(o) dilema oko samo tužnog svijeta.

P

O

P

P

U

"L

S

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIJEST(I) TJEDNA

MEIMURSKA GOSPODARSKA KOMORA iznijela gospodarske podatke

Na Županiji smanjenje plaa za 9 posto

LOŠE SE PIŠE „MA Zbog predsteajn nagodbi velikih, p e puno malih firm

Za prvu pravu radnu sjednicu Skupštine Meimurske županije u dnevnom redu bile su predložene dvije tie dnevnog reda vezane uz smanjen plaa službenicima i namještenicima Meimurske županije, ali su obje skinute s dnevnog reda i odgoene za jesen. U Prijedlogu odluke koja je skinuta s dnevnog reda, o koeficijentima za obraun plae službenika i namještenika u Meimurskoj županiji bilo je predloženo smanjenje postojeih koeficijenata u rasponu od 10 do 15 posto, u odnosu na pojedine kategorije radnih mjesta. Prema toj raunici mjeseno smanjenje u masi plaa za službenike i namještenike kao i dužnosnike iznosilo bi 101.161,93 kune ili na godišnjoj razini e to biti 1.213.943,17 kuna. Ipak je donijeta odluka o trenutnom smanjenju plaa od 9 posto i uvoenju još nekih racionalnosti kad su u pitanju primanja zaposlenika, tako da e se odmah postii smanjenje izdataka iz prorauna po tom pitanju od pola milijuna kuna. Više na str. 4.

(NE) SVIA NAM SE

Meimurski „mister 100 posto“ na državnoj maturi Luka Cigler maturant akoveke Gimnazije Josipa Slavenskog, uenik bivšeg etvrtog - e razreda našao se meu 22-oje velianstvenih hrvatskih maturanata koji su 100 posto riješili maturalne testove. Oni su svojim rezultatima na maturi zaslužili prijem kod ministra znanosti obrazovanja i sporta Žaljka Jovanovia te bili nagraeni za svoj uspjeh na maturi. Luka je 100 posto riješio test iz matematike na višoj razini. Opširnije na str. 3.

Službenik krim policije uhien prilikom krae u Šenkovcu U noi sa nedjelje na ponedjeljak policijski su službenici u izvršenju kaznenog djela krae uhvatili svog kolegu iz Policijske postaje akovec. Kako smo doznali, rije je o 42. godišnjem T.S., krim operativcu PP akovec, koji je inae iz Savske Vesi. U pit anju je školovani policijski službenik, koji je završio policijsku srednju školu i ima višu strunu spremu da može raditi kao krim operativac. Ekspresnom odlukom naelnika udaljen je iz službe i vrlo vjerojatno e dobiti otkaz, što i nije udno s obzirom da je ovim kriminalnim inom nanio sramotu i teško naštetio ugledu meimurske policije.

Situacija se pogoršava utoliko što firme koje su u predsteajnoj nagodbi onemogu kojima su bili poslovno povezani. Država tu nije zaštitila one koji su platili poreze PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

Županijska gospodarske komora trenutno nema podatke o tome koliko je meimurskih firmi u predsteajnoj nagodbi. Te podatke komora ne skuplja, ali Gospodarsko vijee namjerava napraviti tematsku sjednicu o eektima predsteajne nagodbe na gospodarstvo.- Koliko dobivam signale s terena zbog predsteajnih nagodbi velikih firmi morat e nažalost propasti puno malih firmi koje se nee moi naplatiti, komentirao je izmeu ostaloga aktualnu situaciji na prezentaciji prošlogodišnjih rezultata meimurskog gospodarstva predsjednik Komore Rajko Šari. Situacija se pogoršava utoliko što firme koje su u predsteajnoj nagodbi onemoguavaju naplatu onim firmama s kojima su bili poslovno povezani. Država tu nije zaštitila one koji su platili poreze državi, a svoje nisu naplatili.

Dobro posluju metalci, prehrambena industrija, drvopreraivai…

Ukupno poslovanje meimurskih tvrtki ipak je pozitivno za prošlu godinu. One koje su poslovale pozitivno, u plusu su u iznosu od 520 milijuna kuna, a koje su poslovale negativno, njihov minus iznosi 250 milijuna kuna. Kad se to konsolidira pozitivno poslovanje iznosi 270 milijuna kuna a to je za 50 milijuna kuna bolje nego lani. Na državnoj razini sve je više tvrtki u gubitku. Konsolidirana dobit iznosi na

državnoj razini 5 milijardi kuna, što je za dvije milijarde kuna manje dobiti nego prethodne godine. - U meimurskom gospodarstvu dobro posluju preraivai, a posebno metalci, zatim drvopreraivai, prehrambena industrija. Nažalost negativno posluje graevina s 29 milijuna kuna, To je iznos koji odgovora onom iznosu s kojim je pozitivna trgovina. Ostatak pozitivnog rezultata ostvaruje preraivaka industrija, prijevoznici i donekle strune službe, kazao je Rajko

Metalska industrija u ovim teškim vremenima za gospodarstvo ponajviše doprinosi dobroj zaposlenosti i isplaivanju iznadprosjenih meimurskih plaa

KRETANJE NEZAPOSLENOSTI i zapošljavanja od sijenja do lipnja ove godine

Broj nezaposlenih pada, hoe li se trend održati? Broj nezaposlenih se iz mjeseca u mjesec smanjuje, pa su tako prema zadnjim podacima krajem lipnja bile evidentirane 7.542 nezaposlene osobe. U razdoblju od sijenja do lipnja prosjeno je mjeseno bila evidentirana 8.041 nezaposlena osoba, što je 8,2% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, prema podacima Podrunog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje akovec. Na pad nezaposlenosti iz mjeseca u mjesec ukazuje i broj novoprijavljenih tijekom ove godine -3.889 novoprijavljenih, što je ujedno smanjenje za 9,7% naspram istom razdoblju prošle godine. Istovremeno, sveukupno je iz evidencije bilo brisano 4.387 osoba naspram 3.987 osoba tijekom šest mjeseci 2012. godine. Direktno iz radnog odnosa evidentirano je 2.486 osoba novoprijavljenih, dok je u istom razdoblju prošle godine u evidenciju u toj kategoriji ušlo 2.767 osoba. Po drugoj strani, najvei broj brisanih iz evidencije odnosi se na zapošljavanje, i to 3.220 osoba ili 73,4% od ukupno brisanih iz evidencije. To su svakako bolji pokazatelji nego prošle godine

u istom razdoblju, kada je zbog zaposlenja bilo brisano 2.736 osoba ili 68,6% od ukupno brisanih. Broj potreba za radnicima 2.443 smanjen je za svega 3,8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kao i prethodnih godina, potrebe su uglavnom bile iskazane u preraivakoj industriji (680), graevinarstvu (349), javnoj upravi i obrani (337), obrazovanju (234) i trgovini (143 ). Po drugoj strani, broj zapošljavanja (3.220 osoba) u porastu je za 17,7%, od ega je 2.870 osoba zaposleno na temelju radnog odnosa, a preostalih 350 osoba na temelju ostalih poslovnih mogunosti. Udio u zapošljavanju po djelatnostima temeljem ugovora u radu u pravilu slijedi broj prijavljenih potreba po djelatnostima. Najviše zapošljavanja evidentirano u preraivakoj industriji – 799, a zatim slijede: graevinarstvo - 495, javna uprava i obrana - 344, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - 273 i trgovina - 243. U lipnju 2013. godine 2.008 nezaposlenih osoba ili 26,6% od ukupnog broja nezaposlenih koristilo je novanu naknadu. (BMO)


19. srpnja 2013. e za prošlu 2012. godinu

ALIMA“ ih propast mi avaju naplatu onim firmama s državi, a svoje nisu naplatili Šari, predsjednik Županijske gospodarske komore. Što se tie prosjene plae u Meimurju ona se baš ništa nije promijenila. Iznosi 3.760 kuna. Za jednu kunu je vea nego lani. Meutim, to je prosjena plaa svih zaposlenih, ali u našoj županiji nažalost ima najviše onih koji dobivaju plau izmeu „minimalca“ koji se kree oko 2.360 kn do 3.000 kn. To su plae koje su znatno ispod hrvatskog prosjeka. Na državnoj razini prosjena plaa je 4.770 kuna i za osam kuna je vea nego lani. To su loši podaci, kada se uzme u obzir da je inflacija lani bila 4 posto i da se ove godine govori o inflaciji od dva posto. Za te postotke je realno pao standard graana. Zaposlenost u meimurskom gospodarstvu je porasla za 3 posto, za 640 radnih mjesta, ali je nezaposlenost bitnije porasla. Sada imamo preko sedam i pol tisua nezaposlenih i to je porast od 10 posto u odnosu na lani. Znai da se još uvijek premalo radnih mjesta otvara u odnosu na ona koja se zatvaraju ili odlaze u mirovinu.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Rajko Šari, predsjednik Županijske gospodarske komore: Mali se ne mogu naplatiti u predsteajnim nagodbama i mnogi e nažalost propasti. Za znaajnije preokretanje trendova potrebno je još najmanje godinu i pol dana

U Meimurju pao izvoz, ali sreom i uvoz Investicije u gospodarstvu su na razini prošle godine i u našoj županiji i na razini države. U našoj županiji investicije su na razini 500 milijuna kuna. Na državnoj razini iznose oko 43 milijarde kuna. - Iz toga proizlazi da nije istina da gospodarstvenici i poduzetnici nisu investirali, kazao je Šari i dodao: - Oni su investirali jednako kao i prošle godine, manjak poslova za graevinu je posljedica izostanka investicija u državi. Insolventnost je na prošlogodišnjem nivou. Meimurci u insolventnosti na razini države sudjeluju s jedan posto. Što se tie izvoza i na državnom i na županijskom nivou izvoz pao. Ali istodobno je pao i uvoz. Pad izvoza u Meimurskoj županiji je pet posto, a uvoz je pao za 11 posto tako da je vanjskotrgovinski saldo meimurskog gospodarstva pozitivan i iznosi 125 milijuna dolara. Lani je vanjskotrgovinski saldo iznosio 105 milijuna dolara, tako da je naš saldo u odnosu na lani još i poboljšan. Sve to govori da se gospodarstvenici tre-

baju okrenuti izvozu. Oni koji izvoze imaju posla i nemaju problema u poslovanju, dok svi ostali imaju ve prilinih problema u poslovanju. - Tvrtke koje su išle u izvoz stoje i dalje jednako dobro. Recesija je prisutna u Europi, ali stjecajem okolnosti naši izvozni kapaciteti su mali, ali dobro kotiramo u izvozu. To znai u situacijama kad je manje posla onda se oduzima onom treem i drugom dobavljau. Prvom se ne oduzima, jer njega se uva za neka bolja vremena, pojasnio je Šari i prokomentirao takoer: - Prehrana i tekstil se vrte oko istoga obima posla, jer ljudi se moraju oblaiti i jesti. Trgovina je uz svoju maržu pozitivna, a graevina vue rezultat prema dolje, komentirao je Rako Šari, predsjednik Županijske gospodarske komore. Prema njegovoj ocjeni situacija generalno nije bitno lošija nego lani.

Blagi optimizam donose aktualne gospodarske investicije i otvaranje novih radnih mjesta Trendovi u poslovanju kakvi su bili prošle godine nastavljaju se i u ovoj godini, to znai da izvoznici dobro posluju, da masovnih otpuštanja nema. Neke firme ak popravljaju svoje poslovanje. Oekuje se otvaranje pojedinih investicija u Prelogu i akovcu zbog ega predstoji vee zapošljavanje, No za znaajnije preokretanje trendova potrebno je još najmanje godinu i pol dana, mišljenja je Rajko Šari. ak ni otvaranje granica s EU preko noi ništa ne znai. Investitorima je potrebno vrijeme za pripreme, a istina je da si i sami moramo dosta stvari i oko zakonskih okvira i pravila ponašanja u državi da bismo mogli oekivati jai investicijski val, zakljuio je Šari.

3

MEU 22 NAJUSPJEŠNIJA maturanta u Hrvatskoj i jedan Meimurac STOPOSTOTNI uinak na testu državne mature akovekog gimnazijalca

Luka Cigler riješio matematiku bez greške Luka Cigler iz akovca, maturant akoveke Gimnazije Josipa Slavenskog, uenik bivšeg etvrtog - e razreda našao se meu 22oje velianstvenih hrvatskih maturanata koji su 100 posto riješili maturalne testove. Oni su svojim rezultatima na maturi zaslužili prijem kod ministra znanosti obrazovanja i sporta Žaljka Jovanovia te bili nagraeni za svoj uspjeh na maturi. Luka Cigler je 100 posto riješio test iz matematike na višoj razini. Ve tijekom svog osnovnoškolskog natjecanja odlazio je na natjecanja iz matematike, a isto je nastavio kad je upisao Gimnaziji, gdje je odlazio i na državna natjecanja i iz matematike i iz zemljopisa. Osim 100postotnog rezultata iz matematike izuzetno dobro napisao je i ostale testove na

maturi. Ne treba posebno ni isticati da je sve testove kao i matematiku polagao na višoj razini. Dakle i hrvatski i engleski i fiziku koju je pisao ako izborni predmet. Sve testove iz tih predmeta riješio je s rezultatom od preko 90 posto. Što se tie matematike kazao je da je ovako visok rezultat oekivao. Kazao nam je: - Ciljao sam na to da u potpunosti riješim test i pripremao se za to. Pitali smo ga takoer za njegovu ocjenu težine ostalih testova na ovogodišnjoj maturi, budui da nakon nekoliko godina otkako se provodi državna matura, maturanti imaju uvid u testove iz prethodnih godina. Kazao je da mu se ini da je test iz hrvatskog jezika bio malo teži nego lani. Test iz fizike njemu osobno inio se

najlakšim do sada, a osobno, najteži mu je bio test iz engleskog jezika, možda najteži do sada. No, njegova posebna nadarenost za matematiku, znanje i trud tako su došli do izražaja na rezultatima testa na maturi iz matematike. Po svemu sudei matematika e biti i njegov životni poziv, jer e je studirati na zagrebakom PMF-u. (BMO)

“Trojka” je prosjena ocjena ovogodišnje mature Ovogodišnju državnu maturu nije položilo 2,64 posto gimnazijalaca i ak 24,2 posto uenika strukovnih škola – pokazali su konani rezultati državne mature. Od ukupno 12.656 gimnazijalaca, njih 335 nije dobilo pozitivnu ocjenu na maturi, dok je od 17.354 uenika strukovnih škola, »jedinicu« na maturi zaradilo njih ak 4.195. I u gimnazijama i u strukovnim školama oni koji su maturu pak prošli, u najveem su broju sluajeva obavezne ispite

položili s »trojkom«. Odlinog uspjeha iz obaveznih predmeta u gimnazijama je bilo manje od devet posto, u strukovnim školama niti dva posto, prenio je Novi list s pressice ministra Željka Jovanovia. Od ukupno 37.934 obaveznih ispita iz hrvatskog i matematike te jezika, koliko su polagali gimnazijalci, gotovo ih je 48 posto položeno s ocjenom 3, deset posto je bilo dvojki, manje od devet posto petica, oko 32 posto »etvorki« i 0,90 posto negativnih. U

strukovnim školama, iji su uenici polagali nešto malo manje od 60.000 ispita, s »trojkom« je ocijenjeno nešto malo više od 45 posto njih, niti dva posto ispita je ocijenjeno s odlinim, deset posto je bilo negativnih, 30,5 posto nedovoljnih i 12,3 posto vrlo dobrih. Od 335 gimnazijalaca koji su pali na državnoj maturi, najviše ih je negativnu ocjenu dobilo iz matematike (284), zatim iz hrvatskog jezika (35), a ostali iz engleskog i latinskog jezika.

POGLED ODOZDO

Š

to zapravo znai ulazak na veliko tržište Europske unije, otkrivamo iz dana u dan. Jasno u novom smo braku, a naš ženik EU, iskusni je stariji gospodin, a mi smo mlada i neiskusna demokracija, država i tržište. I zbog toga su nas mnoge stvari ude ili se barem pravimo naivnima. e trebamo se praviti ni naivnima ni izražavati uenje procesima koji se trenutano dogaaju u meimurskom gospodarstvu. Oni su putokaz za ono što e nam se zbivati u novoj zajednici. Bit e dobro onima koji su se ve ranije povezali i postali sastavno tkivo nekog veeg europskog ili svjetskog gospodarskog lanca- ili jednostavno reeno onima koji su izvoznici. Oni su ve shvatili pravila igre, postali su neiji dobavljai i integrirali su u šire tržište. Postali punopravni lanovi kluba. oramo se pomiriti s time da više nee biti regio-

N

M

Veliko išenje nalnih igraa ni u okviru naših regija, pa ak ni države, jer velike firme ili korporacije u europskim ili svjetskim razmjerima nadilaze nacionalne države ili regije. Do nas svjetsko gospodarsko tržište dolazi na dva naina ili tako da preuzme naše tržište ili naše kapacitete ukljui u svoje tržište. etalcima koji su devedesetih godina prvi pokleknuli zbog gubitka istonog tržišta bivših socijalistikih zemalja, nije preostalo ništa drugo nego krenuti od nule u potrazi za novim tržištima i u dvadesetak godina uspjelo im je etablirati se na zapadnom tržištu kao karika u lancu veih igraa. ekstilcima to nije uspjelo, jer su svoju poslovnu politiku gradili uglavnom na lohn poslovima i iz igre na zapadnom tržištu izbacili su ih još jetinije ruke s dalekog istoka.

M

T

G

raevinari trpe zbog velikog obima poslova koje su odraivali za državu, a kojih sada nema. Bilo im je dobro kod kue zbog obnove zemlje, cestogradnji, a potom i u poslovima poticane stanogradnje. Ceste su mahom izgraene, za što se država toliko zadužila da e ceste po svemu sudei u koncesiju. Porušene kue su uglavnom obnovljene ili izgraene nove, a u stanogradnji je nastao ogromni višak stanova koje osiromašeni graani, ako ih i trebaju ne mogu kupiti, a ako su ih i kupili i zadužili se u švicarcima još i ostaju bez njih. omaa graevina enormno je nabujala u vrijeme kad je država napuhavala svoje investicije. Sa sušom državnih investicija ve je pet godina u dubokoj krizi. Iscrpla je sve unutarnje rezerve i velik dio firmi pokleknut

D

e u predsteajnim nagodbama. Trenutno ovako izgleda slika njihova stanja. Mali ne mogu naplatiti od velikih, veliki od investitora, jer i investitori padaju u predsteajne nagodbe i cijela graevina sve više slii, prema prii jednog direktora iz graevinskog sektora, na vlak koji juri nizbrdo, a nema konice. tako e neminovno doi do velikog išenja, tržišta za nove igrae. Novi igrai mogu biti samo firme koje su potkožene i mogu izdržati krizu, a dolaze upravo s tog našeg, novog zajednikog tržišta. A novu zajednicu - EU još ne doživljavamo kao svoju, ali jest naša, premda se mi osjeamo kao da nismo svoji. o to donosi i novu podjelu rada. Na tom oišenom tržištu na kojem e biti poslova na rekonstrukciji željeznica, na inrastrukturnim projektima koji

I

N

e se financirati iz strukturnih i kohezijskih ondova bit e posla za graevinare. Ali naši graevinari, u stanju kakvom jesu, nee se moi ni kandidirati za obavljanje tih poslova, jer nee imati potrebne reerence. ositelji posla bit e firme dojuerašnji stranci, a domicilne e biti oišene s tržišta. Ne znai da za naše ljude nee biti posla. Bit emo izvršitelji: od onoga s lopatom, na bageru ili inženjera na gradilištu. Veliko tržište napravilo je i podjelu rada svakome prema tržišnim sposobnostima. alo mi je smiješno zvuala žalopojka iz poduzetnikih usta da emo biti rezervirani za ulogu jetine radne snage. Pri tome su zaboravili da su taj najprljaviji dio posla odradili upravo oni, prilikom ormiranja tržišnog sustava gospodarstva. Prvobitna akumulacija kapitala se temeljila na jetinoj radnoj snazi. Stranci sada samo dolaze na oišeno tržište i plaaju onoliko koliko je cijena radne snage na ovom tržištu.

N

M

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

N

ažalost tko je jamio je jamio kao što ree Rojs, neko. Radnici su se odavno s time morali pomiriti, a oni koji su bili vlasnici poduzea, a sada e ih s tržišta istisnuti neki drugi, nek im bude za utjehu ako su barem zbrinuti za generaciju unaprijed. Život je okrutan i nepravedan za sve, samo što se na nekoga životne teškoe a srue odjednom, a drugima kapaju po glavi svaki dan.


4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SNIŽENJE PLAA službenicima i namještenicima u Meimurskoj županiji manje od najavljenog

Od 1. kolovoza platne liste manje za 9, a ne za 15 % Županijski proraun je definitivno u gabuli, pa je Skupština podržala racionalizaciju kad su u pitanju primanja županijskih zaposlenika PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Za prvu pravu radnu sjednicu Skupštine Meimurske županije u dnevnom redu bile su predložene dvije tie dnevnog reda vezane uz smanjen plaa službenicima i namještenicima Meimurske županije, ali su obje skinute s dnevnog reda i odgoene za jesen. U Prijedlogu odluke koja je skinuta s dnevnog reda, o koeficijentima za obraun plae službenika i namještenika u Meimurskoj županiji bilo je predloženo smanjenje postojeih koeficijenata u rasponu od 10 do 15 posto, u odnosu na pojedine kategorije radnih mjesta. Prema toj raunici mjeseno smanjenje u masi plaa za službenike i namještenike kao i dužnosnike iznosilo bi 101.161,93 kune ili na godišnjoj razini e to biti 1.213.943,17 kuna. Ipak je donijeta odluka o trenutnom smanjenju plaa od 9 posto i uvoenju još nekih racionalnosti kad su u pitanju primanja zaposlenika, tako da e se odmah postii smanjenje izdataka iz prorauna

Dragan Vuruši, umjesto Sandre Vlahek

Dragan Vuruši, novi vijenik Laburista

Sandra Vlahek vijenica Laburista ve na drugoj sjednici Skupštine stavila je svoj vijeniki mandat u mirovanje iz osobnih razloga. Za novog vijenika s te liste imenovan je Dragan Vuruši, koji je prisegnuo na 2. sjednici. Vijeniku prisegu dao je i Zlatko Bacinger (MDS) koji nije bio nazoan na prvoj sjednici Skupštine.

po tom pitanju od pola milijuna kuna. Meutim Odbor za financije i proraun, iji je predsjednik Dragutin Glavina, predložio je županu kao ovlaštenom predlagatelju odluke s predloženog dnevnog reda za 2. sjednicu povue prijedlog odluke za obraun plaa službenike i namještenika, kao i prijedlog odluke o plai i drugim pravima dužnosnika Meimurske županije. Istodobno odbor je podržao prijedlog župana da se zbog teške situacija u Županijskom proraunu masa plaa službenika i namještenika te dužnosnika Meimurske županije smanji kako bi se postigla ušteda od 500.000 kuna na pozicijama plaa do kraja ove godine. Meutim Odbor je predložio da se da se razradi sistematizacija i vrednovanje radnih mjesta i da se za mjesec rujan za Županijsku skupštinu pripremi novi Prijedlog odluke o koeficijentima za obraun plaa službenika i namještenika. Odbor je podržao prijedlog župana da se smanji osnovica za izraun plaa službenika, namještenika i dužnosnika za 9 posto kako je to predložio i Sindikat. Time se zadovoljavaju i zakonski okviri po kojima masa plaa ne može prelaziti 20 posto izvornih prihoda Županije. Na naše pitanje imaju li službenici važei kolektivni ugovor, župan Matija Posavec kazao je da nemaju i to ve dosta dugo vremena. Gdje e se uštedjeti tih 500.000 kuna do kraj godine? Smanjenjem plaa za 9 posto uštedjeti e se 360.000 kuna. Na ukidanju cipelarina uštedjet e se još 102.000 kuna. Na smanjenju iznosa regresa daljnjih 25.000 kuna, te na ostalim racionalizacijama doi e se do željnog iznosa od 500.000 kuna. Na naše pitanje imaju li službenici važei kolektivni ugovor, župan Matija Posavec kazao je da nemaju i to ve dosta dugo vremena.

Na smanjenje plaa ide se i zbog velikih neplaenih obveza i dugova koje ima Županija. U strukturi duga su obveze prema bankama na ime kredita, kratkorono zaduženje, neplaeni rauni koji su se gomilali od 2011. godine, a tu su razno razne kamate, subvencije i dr. uglavnom, tu ima svega.

(Pred)škola za vijenike Premda smo prošli nekoliko izbornih ciklusa, bilo bi za oekivati da vijenici sve spremniji i spremniji ulaze u Županijsku skupštinu. Ali svaki put se iznova uvjerimo da nije tako. Meu osnovnim problemima je tzv. itanje prorauna, zbog ega bi izgleda u poetku bilo dobro održati instrukcije o tome bilo svim vijenicima zajedno ili pak u obrazloženju prorauna, kako bi ga vijenici lakše razumjeli. Ovaj put u vijenikim klupama zablistao je Mladen Babi iz Laburista koji je pitao kamo je županija potrošila 20 milijuna za teleoniranje? Oni koji poznaju barem osnove prorauna znaju da se u zbirnom prikazu rashoda pojedine skupine rashoda prikazuju prvo zbirno, a potom rašlanjeno. U zbirnom djelu prorauna stavka rashodi za usluge teleona, pošte i prijevoza doista iznosi 20 milijuna kuna, ali to ne znai da su toliko službenici Županije “zavozili i teleonirali”, jer ta zbirna stavka ukljuuje i troškove prijevoza uenika srednjih i osnovnih škola od preko 17,5 milijuna kuna. A možda je vijenik Babi to dobro i znao, ali mu se možda uinilo politiki probitanim postaviti pitanje na taj nain, radi dobivanja pažnje. Pa evo, uspio je.

GRAD AKOVEC

Gradonaelnik na plaa direktorima S obzirom na prošlu godinu izvršenje prorauna je minus 11,9 milijuna kuna, na polugodištu ove godine minus je iznosio preko sedam milijuna kuna, odnosno za 4 milijuna kuna manje, nego je bio prošle godine. I taj minus bio bi manji da u srpnju i lipnju nije bilo povrata poreza graanima, zbog ega se iz tog razloga proraun slabije punio. Da bi se minus u potpunosti sanirao u Gradu nastoje prodati zemljišta u poduzetnikim zonama, ali i uštedama na sve strane, ukljuujui i restrukturiranje u gradskim poduzeima. - Mislimo smanjivati plae naših direktora i ravnatelja, vidjeti u kojem stanju su poduzea, gdje se još može uštedjeti, nakon dubinske analize koju emo napraviti preko ljeta, kazao je gradonaelnik Stjepan Kova. (BMO)

Zbog neispravnih dimnjaka zatvoren plin u zgradi u Vukovarskoj

Srea da je ljeto pa se zatvaranje plinskih instalacija lako podnese, a i ima vremena da se nedostaci otklone. U akovcu je opet u zatvoren plin u zgradi u Vukovarskoj plina nakon naloga dimnjaara zbog neispravnog dimnjaka zbog ega postoji opasnost od stvaranja previsokih doza ugljinog monoksida i potencijalne opasnosti od trovanja tim plinom za stanare u zgradi. Gradski vijenik Jurica Horvat naveo je da je i sam stanar u zgradi, gdje su dimnjaci sanirani prije šest godina na zahtjev dimnjaara, a da bi sada dimnjaar ponovno izdao nalog za zatvaranje plina. Meimurje plin pak postupa odmah po nalogu dimnjaara u sluajevima kada odzraivanje nije ispravno i zatvara dovod plina u takvim zgradama. Andrej Gregorec, direktor Stanorada u ijoj nadležnosti se nalazi zgrada u kojoj je zatvoren dovod plina odgovorio je da se traži dugoronije

rješenje kojima bi se ouvala ispravnost dimnjaka. Zgrade u kojima dolazi do problema s dimnjacima graene su s dimnjacima za grijanje na kruta goriva, a plin kao energent ima višu temperaturu izgaranja i brže troši dimnjake od krutih goriva. Dimnjaari takoer nisu dovoljno osposobljeni za davanje rješenja na koji nain sanirati dimnjake da budu u unkciji zranika za grijanje na plin, pa su dimnjaci sanirani prije šest godina brzo potrošeni uslijed visokih temperatura izgaranja plina i trebaju ponovnu sanaciju, a sada se traži drugaija adekvatnija sanacija uz pomo rostrei cijevi koje e se umetnuti u dimnjake. Rješenje je naeno uz pomo drugih strunjaka, a ne dimnjaara. Oni dou izmjere stanje plinova i ako dimnjak nije ispravan nalože zatvaranje plina, a ne predlože rješenje za otklanjanje problema, kaže Andrej Gregorec. On zbog toga predlaže edukaciju dimnjaara kako

ZORAN Vidovi, zamjenik meimurskog župana zadužen za poljoprivredu i lovstv

Umjesto kukanja u poljoprivredi oekujem inicijativu za rješenja Premda je na dužnosti tek nešto više od mjesec dana Zoran Vidovi, zamjenik meimurskog župana zadužen za poljoprivredu i lovstvo, spremno odgovara na upite o aktualnom stanju u poljoprivredi, o problemima te o planovima kojima e se poboljšati ne baš ružiasto stanje u meimurskoj poljoprivredi, kao i drugim problemima iz svog resora. • Poljoprivredni sektor mogao bi dati puno kad su u pitanju nova zapošljavanja, a uglavnom je zapostavljen i zapravo nudi uglavnom probleme. Što kanite poduzeti po tom pitanju kao dožupan zadužen za poljoprivredu? - Istina je. Meimurska županija je u posljednje vrijeme zapostavila poljoprivredu i ja osobno kao i strune službe imamo zadau što je mogue više pomoi poljoprivrednicima i poljoprivredi za koju kažemo kako je važan segment meimurskog gospodarstva. Prvo što moramo uiniti je isplatiti poticaje i potpore i druga dugovanja prema poljoprivrednicima. U proraunu za 2014. godinu moramo osigurati novce za ovu namjenu.

Službe su na raspolaganju

Mladen Babi, Laburisti

19. srpnja 2013.

*Problemi u poljoprivredi su ogromni, a poljoprivrednih izazova sve je manje, ponajviše jer nema ureenog tržišta ili pak tonih „pravila igre“. Kako poboljšati stvari?

- Poznati su mi ovi problemi i strašno mi je žao što je do njih došlo. Istina je da se ljude gotovo, pa nagovaralo na kredite za unapreenje poljoprivrede, a nitko, ali baš nitko nije razmišljao i govorio o otkupu i plaanju tih viškova proizvodnje. Gledajte, kredit je rizik za svakoga ne samo za poljoprivrednike i on je stvar svakog pojedinca i pojedinac ga treba vratiti. Druga je stvar što tržište ne unkcionira pak ljudi ne mogu prodati svoje proizvode ili ih prodaju, a ne dobiju novac. Pozivam sve koji imaju problema da potraže pomo strunih službi. Takoer ih pozivam da poinju izraivati projekte koje e kandidirati prema ondovima, doi do sredstava za nova ulaganja i prihvatiti se novih izazova. U mljekarstvu je to prerada mlijeka, koja traži ulaganja, ali se više novca dobije kada prodate sir, vrhnje ili drugu preraevinu nego sirovo mlijeko. REDEA i AKRA su agencije koje su poljoprivrednicima na raspolaganju, oni imaju programe, imaju ljude i zasigurno mogu i žele pomoi. Poljoprivrednicima poruujem kako e sve strune službe Meimurske županije od sada biti na raspolaganju poljoprivrednicima i oni svakog trenutka mogu doi, pitati ili zatražiti pomo, savjet ili drugu uslugu koju mi možemo dati. Stajati doma u staji ili na zemlji i razmišljati kako ništa ne valja i ne ide nee riješiti nikakve probleme. Vjerujem da poljoprivrednici imaju velike šanse, a ja

u ih podržavati i pomagati im, a to je spreman i sam župan. • Aktualni problem je i fiskalizacija. Od 1. srpnja 2013. za prodavae na hrvatskim pa tako i meimurskim tržnicama i sajmovima uvedena je fiskalizacija, tonije prodavai trebaju imati fiskalne blagajne. Je li po Vama ovakav nain kontrole prometa na tržnicama i sajmovima dobro rješenje? Fiskalizacija ima svoje dobre strane, meutim ovakva na tržnicama i sajmovima apsolutno je nepotrebna i slažem se s onima koji kažu da je postojalo više naina za nadzor, odnosno uvoenja reda nad prodajom roba. Bez obzira radi li se o izravnim prodavaima ili malim trgovcima koji preprodaju robu fiskalizacija je nepotrebna. Moglo se uvesti paušalno plaanje ili neki drugi nain, ime bi zadovoljni bili i prodavai i država, dok ovo nema smisla. No, dok je takav zakon treba ga poštovati, a druga je stvar koliko e dugo držati i koliko e koristi državi donijeti. Sigurno više štete nego koristi, jer preprodavai prodaju neiji poljoprivredni proizvod kojeg su kupili dogovorno bez prisile i ako nešto zarade to nije najvei grijeh. Kažem, reda treba biti, ali fiskalizacija nije nain da se on napravi. Slažem se da je šteta i zbog tradicije trgovanja “pogojanja” izmeu prodavaa i kupca. Osobno sam bio u Austriji i Poljskoj i vidio kako prodavai poljoprivrednih proizvoda imaju


Ulicom Kralja Tomislava, od Trga Republike do Kvaternikovog trga bicikle i dalje treba gurati

Biciklom se može voziti veim dijelom akovca Gradska odluka o zabrani vožnje biciklom kroz centar akovca je ublažena. Biciklom prema novoj odluci možete u perivoj Zrinskih u vožnju asaltiranim stazama i u pješaku zonu u pokrajnje ulice, osim u dijelu ulice Kralja Tomislava u dužini od gradskog sata na Trgu

Republike do Trga Eugena Kvaternika. Taj zabranjeni dio za bicikle trebao bi ostati do daljnjega samo šetnica radi sigurnosti pješaka, posebno male djece i majki s kolicima, budui da neke od biciklista još ne krasi dovoljna pješaka kultura pa se ovime žele izbjei neželjeni prometni incidenti ili nepotrebna ozljeivanja. Ako se nekome baš žuri, može trg zaobii biciklom i s lijeve i s desne strne sporednim paralelnim ulicama, objasnio je ublaženo ogranienje vožnje biciklom kroz centar grada gradonaelnik Stjepan Kova. (BMO)

Predsjednik gradskog vijea Šalamon prima graane etvrtkom Branko Šalamon, predsjednik Gradskog vijea akovca odredio je termin kada e u službenim prostorima u gradskoj upravi u akovcu primati gradske vijenike, graane i novinare. Primanja e imati svaki etvrtak od 12 do 15 sati. (BMO)

u Meimurju

ajavio smanjenje a i ravnateljima

bi bili osposobljeni i ponuditi potrošaima rješanja za otklanjanje nedostataka na neispravnim dimnjacima. U Stanoradu sada iznalaze rješenje kako dimnjake u zgradama s ošteenim dimnjacima na duži rok osposobiti u ispravne zranike za grijanje uz pomo plinskih bojlera . Uz to Gregorec je upozorio da tzv. atmoserski dimnjaci izlaze iz upotrebe. (BMO)

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7 dana

19. srpnja 2013.

5

Preminula ravnateljica meimurske Hitne Mirela Štefe

Nakon kratke i teške bolesti u 50. godine u srijedu 17. srpnja umrla je ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Meimurske županije mr.sc. Mirela Štee, dr. med spec. - Tiho nas je napustila draga kolegica i prijateljica, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Meimurske županije mr. sc. Mirela Štee, dr. med. spec. Pridružujui se mnogima koji se ovih dana s pijetetom sjeaju njezine osobe, želimo prije svega istaknuti njezin izvanredan doprinos razvoju i napretku hitne medicinske službe u RH. Doktorica Štee uvijek je bila na usluzi onim najranjivijima – pacijentima, ije je živote i zdravlje svakodnevno spašavala. Reorganizacijom hitne medicinske službe uložila je svoj autoritet i veliko znanje u osnutak Zavoda za hitnu medicinu Meimurske županije, dok je u njegov razvoj ugradila svoj ugled, iskustvo i plemenite težnje. Na svemu tome velika joj hvala, stoji u in memoriam poruci Zavoda za hitnu medicinu RH

povodom smrti ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu Meimurske županije Mirele Štee koja je umrla u srijedu 17. srpnja od posljedica kratke i teške bolesti. Kratka službena biografija ni izbliza ne može prikazati sve one pozitivne stvari koje je mr. sc. Mirela Štee, dr. med spec. uinila za pacijente, Županijski zavod i hitnu medicinsku službu u cjelini. Doktorica Štee roena je 13. studenog 1963. u Zagrebu. Nakon završene osnovne i srednje škole u Zagrebu, upisuje Medicinski akultet Sveuilišta u Zagrebu. Na istom

akultetu je i magistrirala te se potom zaposlila u Hitnoj pomoi Garešnica, a zatim u akovekoj Hitnoj pomoi. Strast prema košarci iz mlae dobi kada je bila u državnoj košarkaškoj selekciji, u zrelim godinama pokazivala je zbrinjavanjem sportaša kao sportski lijenik. Ipak, ljubav prema hitnoj medicini je prevagnula te je mr. sc. Mirela Štee, dr. med. spec. od osnivanja Hrvatskog lijenikog zbora Hrvatskog društva za hitnu medicinu bila lan Upravnog odbora u dva mandata i, konano, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Meimurske županije, Hrvatski zavod za hitnu medicinu uputio je cijelom kolektivu Zavoda za hitnu medicinu Meimurske županije iskrenu suut, stoji završno u tužnoj poruci Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu. Sahrana mr. sc. Mirele Štee, dr. med. spec. održat e se u petak, 19. srpnja 2013., u 12:30 sati na zagrebakom groblju Mirogoj.

vo, govori o aktualnostima, problemima i budunosti meimurske poljoprivrede - Želim zdravu, vrstu i ekonominu poljoprivredu, jer za to imamo resurse, kapacitete i znanje, poruuje Zoran Vidovi, zamjenik meimurskog župana

ogromne prednosti i pogodnosti u prodaji robe, bez obzira bili proizvoai ili preprodavai, jer državama j eu interesu da poljoprivrednici svoje viškove što bolje prodaju, a potrošai su oni koji e ocijeniti kod koga e kupiti.

Orešec treba biti državno lovište • U Vašoj nadležnosti su i lovci, odnosno lovno gospodarenje. Kakva je situacija prema Vašim saznanjima u meimurskom lovstvu i kako kanite riješiti spor odnosno “sluaj Orešec”, tonije Oreško polje oko kojeg se lome koplja i dršu lokalne vlasti? Koliko znam i kojim inormacijama raspolažem, a one nisu velike jer sam dožupan tek mjesec i pol dana i nisam sve konce polovio, mogu rei da je stanje u lovcu dobro, što ne znai da može biti i bolje. Kada kažem dobro, prvenstveno mislim na zaštienost divljai, ouvanje prirode, na zdravlje divljai te korektne odnose meu lovakim društvima i lovcima. Smatram kako Lovaki savez Meimurske županije radi jako dobro jer je po svim pokazateljima meu najboljima u državi. Ono na emu treba poraditi to je jaanje lovnog

turizma i u to se želim osobno ukljuiti kao i županijski Odbor za poljoprivredu, turizam i lovno gospodarstvo. Trenutno najvei problem je vezan uz lovište Orešec oko kojega se lome koplja, dižu strasti, a ništa se ne rješava. Obzirom i glede na položaj i mjesto gdje se lovište nalazi, kao i na pretenzije dviju županija i lovakih društava, moje mišljenje je da Orešec postane državno lovište barem do 2015. godine, kada e se mijenjati Zakon o lovstvu i Zakon o gospodarenju lovištima. Svjestan sam da e mi pojedinci na ovome zamjeriti ali trenutno drugo rješenje ne vidim. Dizanje tenzija nikome ne koristi, i pozivam sve zainteresirane da razgovaraju i priekaju izmjene zakona, kada e imati priliku rei svoje želje i tražiti svoja prava. Poljoprivrednim proizvoaima poruujem kako želim zdravu, vrstu i ekonominu poljoprivredu, jer za to postoje resursi, kapaciteti i znanje, potrebna je samo konsolidacija i volja svih imbenika, od poljodjelaca, preko preraivaa i trgovaca do politiara. • Meimurski vinogradari su primjer uspješnosti i oni imaju svoje Urbanovo na

kojem predstavljaju svoja najbolja vina. Voari su odmah do njih i oni imaju Voarski sajam u Donjem Kraljevcu na kojemu izlažu svoje proizvode. Krumpiraši imaju Festival krumpira u Belici gdje okupe kupce i preraivae. Stoari i farmeri imali su nekada davno, nadaleko poznati akoveki sajam srijedom, a kasnije i Izložbu stoke na MESAP-u u Nedelišu. Na žalost svih nas, svoje mjesto na MESAP-u su izgubili, prvenstveno zbog nerazumijevanja Meimurske županije i drugih u pokrivanju dijela troškova sudjelovanja na izložbi. Što kanite uiniti da meimurske krave i goveda, koja su po mnogima meu najljepšima ne samo u državi nego i regiji ponovno budu na MESAP-u? - Potpuno se slažem s vama i obeajem da u krave ponovno vratiti na MESAP, nešto teže na akoveki sajam, no poruujem da to ne smije biti samo moja želja nego to trebaju htjeti stoari i armeri. Prava je šteta da grla o kojima se piše i govori u cijeloj državi ne budu predstavljena javnosti. Ako su problem novci, a oito jesu, to emo zajedniki riješiti i ve sada pozivam vlasnike krava i druge stoke da se jave i da ponemo s pripremama kako bi “ljepotice i ljepotani” na MESAPU osvanuli u najljepšem sjaju. Nije izložba stoke samo izložba da se vidi stoka,nego i da se drugi, poglavito mladi zainteresiraju za stoarstvo koje ima cijenu u Europskoj uniji iji smo sada lanovi. Vinogradari i voari naš su ponos, naša budunost i njima emo dati svaku moguu potporu i mjesto da i dalje bude to što jesu, najbolji u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. (Stjepan Mesari)

NOVA PROZIVKA HDZ-a gradonaelnika akovca zbog poništenja izbora predsjednika Vijea gradskog kotara zapad, ali:

Ministarstvo uprave dalo za pravo Kovau da odluuje o zakonitosti izbora za mjesnu samoupravu Darko Horvat, predsjednik Županijske organizacije HDZ-a priopenjem za medije oglasio se u srijedu ponovno vezano uz poništenje izbora Ivice Kirina za predsjednika Vijea gradskog kotara zapad akovec, nakon što su o poništenju odluke zatražili od Ministarstva uprave zahtjev za ocjenu zakonitosti s prijedlogom da se ta odluka poništi ili obustavi od primjene. Ministarstvo uprave poslalo je svoj odgovor njima 27. lipnja u kojem meu ostalim stoji da je potrebno je navesti iz kojih razloga je u predmetnom sluaju gradonaelnik donio spornu odluku, tj. na osnovu ega je ocijenjeno da je potrebno poništiti izbor predsjednika Vijea gradskog kotara zapad, te da “navedeno zahtijevaju razlozi pravne sigurnosti.“ Meutim, gradonaelnik akovca Stjepan Kova medijima je u etvrtak dostavio novije oitovanje od Ministarstva uprave od 8. srpnja, koje je stiglo u akovec u utorak 16. srpnja, a isto je upueno i Ivicu Kirinu iz HDZ-a (nije nam posve jasno jesu li možda g.o. ili nešto slino omeli komunikaciju u HDZ-u, pa nisu imali noviji dopis Ministarstva) u kojem se da je podugako oitovanje koje se ipak može svesti na jednu reenicu koja glasi: „S obzirom da pitanja vezana uz mjesnu samoupravu spadaju u

samoupravni djelokrug jedinica lokalne samouprave, te da gradonaelnik obavlja nadzor nad zakonitošu rada tijela mjesnog odbora, Ministarstvo uprave nije ovlašteno procjenjivati opravdanost i osnovanost 2. toke Dnevnog reda Konstituirajue sjednice“. To znai da je gradonaelnik Stjepan Kova imao pravo djelovati kad je u pitanju poništenje izbora Ivice Kirina i donijeti pravosnažnu odluku. Drugo je pitanje politiki sav HDZ-a o predmetnom sluaju koji jest takav kakav je, tj. da je po njima gradonaelnik Kova na najgrublji i flagrantan nain povrijedio osnovno naelo demokratske prakse – pravo na izbor. Iako je sasvim jasno da je gradonaelnik Kova u stilu diktatorskih apsolutista dokinuo u konkretnom sluaju pravo na demokratski izbor, nadamo se da takvo postupanje nee postati praksom i nainom njegova buduega rada. U tom smislu apeliramo i na nadležno ministarstvo da što hitnije poništi gradonaelnikovu odluku i time u cilju pravne sigurnosti ormalno utvrdi kako samovolja i argument sile nije demokratski standard za kojega su graanke i graani Grada akovca dali svoj glas na nedavno provedenim izborima, stoji završno u priopenju HDZ-a koje je medijima uputio Darko Horvat. (BMO)


Gospodarstvo

UKRATKO iz gospodarstva

U ateksu svi na minimalcu ukljuujui direktora Sabolia Sindikat i Uprava ateksa dogovorno su odluili da svi zaposleni ukljuujui direktora Davora Sabolia do daljnjega budu „na minimalcu“, odnosno dobivati e nešto manje od 3.000 kn bruto, tj. nešto ispod 2.400 kn neto. Nedostatak poslova i ukupnog prometa tvrtke kulminirao je poetkom ove godine, nakon što je prošla 2012. godina bila najteža od svih i ostvarenim minusom od gotovo 10 milijuna kuna. Ve ranije tvrtka je krenula sa štednjama, pa su smanjeni troškovi za prijevoz radnika na pola, kao dnevnice za službena putovanja, dok se ponedjeljkom nije radilo. Sve u cilju da se ne otpuštaju ljudi. ateks ima trenutano zaposlenih oko 370 radnika. Spas bi kako poruuje direktor Saboli trebale donijeti raspisani natjeaji za javne nabave, a kao što smo pisali u ne-

Od 1. srpnja nova obveza pri prodaji nekretnina koliko navrata i oni donose dosta problema zbog kojih se na nain koji su raspisani, odnosno krajnje ishode ateks i javno požalio. Trenutano je nekoliko natjeaja u završnoj fazi i akoveka tekstilna tvrtka oekuje da konano dobije neke vee poslove koji e biti realizirani u nekoliko narednih godina, kako bi se osigurala zaposlenost i prihodi.

pšenice obavlja se na raune u roku odmah. Meimurske poljoprivrednike takva objašnjena ne zadovoljavaju previše, posebice zbog informacije da se u Sloveniji otkupljuje pšenice gotovo 1,5 kn po kilogram, pa se razgovora meu meimurskim ratarima i o izravnom izvozu pšenice u slovenske mlinove. Meutim, kako su u pitanju ipak koliine koje nisu vee od petnaestak tona, vrlo vjerojatno se tako nešto ipak nee dogaati u veem obimu.

akom se zadužuje s tri dugorona kredita akom se planira zadužiti s tri dugorona kredita na rok otplate od etiri godine. Za prvi kredit u iznosu od 900.000 kuna za nabavu 2 kamiona podizaa planirana je vrijednost troškova kredita uz naknade i kamatu u iznosu od 150.000 kuna. Za drugi kredit u iznosu od 1.500.000 kuna za nabavu

Što donosi en  

Veliki meimurski ratari nezadovoljni otkupnom cijenom pšenice Stjepan Jurinec, jedan od najveih meimurskih ratara i poljoprivrednika, javno je u medijima izrazio nezadovoljstvo otkupnom cijenom pšenice od 1,05 kn po kilogramu. Smatra da je u pitanju sramotna ponuda, a ne partnerski odnos izmeu proizvoaa i naših otkupljivaa. Navodi da troškovi proizvodnje ne mogu biti niži od 1,3 kn po kilogramu, tako da ponuena cijena ne može pokriti niti osnovne troškove. S druge strane otkupljivai kažu da su zadovoljni s otkupom koji je krenuo normalno, a za cijenu istiu da je tržišno jedina mogua s obzirom na kretanje brašna na tržištu, posebice onog koje je jeftinijeg koje dolazi na tržište iz istone Europe. Takoer se istie da je kvaliteta naše pšenice što se tie sadržaja glutena i proteina ispod zacrtane kvalitete premium i standard, tako da mlinari zbog toga teže postižu željene efekte. I ono što je najvažnije što istiu otkupljivai, isplata otkupljene

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

kamiona navlakaa planirana je vrijednost troškova kredita u iznosu od 250.000 kuna. Trei kredit u iznosu od 800.000 kuna za izgradnju kamenoklesarske radione i rekonstrukciju male upravne zgrade u iznosu od 130.000 kuna. Gradsko vijee akovca dalo je suglasnost na kreditno zaduženje akomu. (BMO)

Certifikat je zakonska obveza prodavatelja ukoliko nekretnina koju prodaje ima korisnu površinu veu od 50 kvadrata. Izdavanje certifikata za pojedini stan financira vlasnik. Rok važenja certifikata je 10 godina Svaki stambena zgrada (stan ili kua) odnosno poslovni prostor koji se prodaje od 1. srpnja treba imati posebnu oznaku energetske uinkovitosti-tzv. energetski certiikat. Svatko tko želi prodati svoju nekretninu morat e potencijalnom kupcu dati na uvid energetski certiikat. To je dokument koji sadržava informacije o energetskim svojstvima zgrade, stana ili kue, a kupcima omoguuje usporedbu nekretnina prema njihovim svojstvima i uštedama. Certiikat je zakonska obveza prodavatelja ukoliko nekretnina koju prodaje ima korisnu površinu veu od 50 kvadrata. Izdavanje certiikata za pojedini stan inancira sam vlasnik. Rok važenja certiikata je 10 godina. Iako to u ovom trenutku nije zakonska obaveza, energetski certiikat može se izraditi i za cijelu zgradu, a to može biti inancirano iz sredstava priuve. Za to je potrebna veinska odluka suvlasnika i dovoljno sredstava na raunu priuve, a na zgradi

ne postoji potreba za nužnim zahvatima. Na listu sposobnih izvoditelja Podružnice gradskog stambenog uvrštene su tvrtke za pregled i izradu certiikata koje su zadovoljile uvjete. Popis se može pronai i na stranicama Hrvatske udruge energetskih certiikatora. Prostori koji se iznajmljuju, još uvijek ne trebaju kao uvjet imati energetski certiikat. Njihova obveza je odgoena do 2016. Energetsko certiiciranje je sastavni dio strategije poveanja energetske uinkovitosti u zgradarstvu u skladu s EU direktivama na koje se RH obvezala a kojima do 2020.godine treba smanjiti potrošnju energije i emisiju CO2 za 20% a proizvodnju energije iz obnovljivih izvora poveati za 20%. Energija iz standardnih izvora (plin, struja, nafta ) je danas skupa i bit e još skuplja, na njenu cijenu i dostupnost utjeu politika previranja i interesni lobiji , a zbog postignutog standarda kakav imamo i želimo zadržati treba nam

Zgrada

prema Direktivi 2002/91/EC

X

Vrsta zgrade K.þ. k.o. Adresa Mjesto Vlasnik / investitor Izvoÿaþ Godina izgradnje

ýAKOVEC

kWh/(m2a)

Cijena za stan od 60 kvadrata u novijoj zgradi košta oko 2200 kuna + PDV, a za stanove u starijim zgradama nešto više, što ovisi o dokumentaciji i energetskom pregledu. Cijena za noviju kuu do 250 kvadrata je oko 3.000 kuna + PDV , odnosno za starije kue i više, što takoer ovisi o dokumentaciji i složenosti energetskog pregleda. Najnovije zgrade i obiteljske kue koje su dobile uporabnu dozvolu poslije 2010 ve posjeduju certiikat i on važi 10 godina i , ako je izdan za cijelu zgra du, vrijedi i za svaki pojedini stan u toj zgradi. Certiikat se može dobiti i za kue bez fasade, ali naravno da e ocjena biti lošija a energetski se razred može i popraviti kad se izvede dobra toplinska fasada, zamijene prozori ili napravi adaptacija zbog koje se smanjuje potrošnja energije za grijanje i hlaenje. Od 1. sijenja 2016. certiikat e morati imati i sve zgrade, stanovi, uredi i slino koji se daju u leasing ili najam. Objekti manji od 50 kvadrata, isti nee trebati.

Izraþun

49

≤ 15

A+ A B C D E F G

≤ 25 ≤ 50

B

≤ 100 ≤ 150 ≤ 200 ≤ 250 > 250

Podaci o osobi koja je izdala energetski certifikat Ovlaštena fiziþka osoba Ovlaštena pravna osoba PRINCON d.o.o. ýakovec, M. Krleže 44 Imenovana osoba NEVENKA VUKOVIû VARGA, dipl.ing.arh Registarski broj ovlaštene osobe P-13/2010 Broj energetskog certifikata P_13_2010_020_A Datum izdavanja/rok važenja 27.11.2012 / 27.11.2022. Potpis

Podaci o zgradi AK [m2] Ve [m3] f0 [m-1] H'tr,adj [W/(m2K)]

250,84 783,87 0,70 0,38

Iskustva susjednih zemalja Treba napomenuti da je to u EU ve niz godina uobiajena praksa-uz fotograiju i tlocrt kue u agencijama za prodaju nekretnina, nalazi se i graiki prikaz njenog energetskog razreda. Razlika je samo u broju razreda i kriterijima-svakoj zemlji je ostavljeno da sama donese nacionalne standarde o tome. Nama susjedne zemlje pripremaju se takoer za certiiciranje a aktivnosti u Sloveniji su u vrlo slinoj fazi kao kod nas. Poetkom ove godine kod prodaje nekretnina u Sloveniji takoer je potrebno pribaviti Energetsku iskaznicu zgrade što je ekvivalent našem certiikatu. Meutim, za sad certiikat nije uvjet prilikom prodaje, no zato Slovenija plaa penale Europskoj uniji jer nije primijenila direktivu koja na to obvezuje sve zemlje lanice. U Austriji pak primjerice, cijene nisu propisane, ve ih izravno dogovaraju vlasnik i certiikator.

Certifikat nije uvjet za ovjeru kupoprodajnog ugovora, ali…

Cijena od 2.000 kn na više

postojeüa

2011.

sve više energije. Energije za grijanje, hlaenje, pripremu tople vode, rasvjetu, kuanske aparate......

Veina zgrada u akovcu graenih prije 20-30 godina i ranije svrstava se u E i D razred, a novije zgrade u C ili B, iako i unutar vrijednosti pojedinih razreda mogu biti vrlo velike razlike u samoj ocjeni. Najbolji A i A+ razredi mogu se ostvariti samo izuzetno na najnovijim zgradama i to samo ako se ve tako i projektiraju.

nova

STAMBENA ZGRADA

Q''H,nd,ref

Energetski certifikat za stambene zgrade

6

Poevši od 1. srpnja obvezni sastavni dio svakog kupoprodajnog ugovora je Certiikat o energetskoj uinkovitosti. No, da bi se prodavae stana moglo kazniti, mora ih netko prijaviti. Naime, certiikat nije uvjet za ovjeru kupoprodajnog ugovora kod javnog bilježnika ni za upis nekretnine u zemljišnu knjigu. To znai da, ako ni kupcu ne smeta što nekretnina koju kupuje nema certiikata, oni kupoprodaju mogu obaviti i bez njega. Prijavi li netko prodavaa bez certiikata, prijeti mu kazna od 10.000 kuna za izike, a 20.000 do 100.000 kuna za pravne osobe. Energetski certiikat za zgrade, slian je onima na bijeloj tehnici i ima osam razreda prema potrošnji energije za grijanje po m2 korisne površine - od razreda A+ do razreda G. Prema tom razredu, moi e se

vjerojatno korigirati cijene nekretnina jer uz lokaciju, izgled i opremljenost zgrade, jako bitan faktor e biti kako je zgrada ocijenjena. Dakle najlošije su one s kategorijom G, a najbolje s kategorijom A+. Veina zgrada graenih prije 20-30 godina i ranije svrstava se u E i D razred, a novije zgrade u C ili B, iako i unutar vrijednosti pojedinih razreda mogu biti vrlo velike razlike u samoj ocjeni. Najbolji A i A+ razredi mogu se ostvariti samo izuzetno na najnovijim zgradama i to samo ako se ve tako i projektiraju. Graanima koji sad prodaju nekretnine, a nemaju certiikat, savjetuje se da s kupcem potpišu predugovor, i zatim zatraže dobivanje energetskog certiikata, pa tek onda kad ga dobiju naprave ugovor o kupoprodaji. Svaki vlasnik ne kretnine, prije prodaje mora osigurati certiikat, a predviena kazna za graane koji prodaju nekretninu bez certiikata je ak 10.000 Energetski certiikat smiju izdati samo tvrtke i osobe koje je ministarstvo graditeljstva za to ovlastilo.


19. srpnja 2013.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

7

nergetski certifikat? Što kažu prodavai nekretnina? Energetsko certificiranje zgrada

Hoe li i kako energetski certifikat utjecati na prodaju nekretnina, pitali smo neke od važnih igraa na tom podruju.

- pitanja i odgovori, injenice i zablude Iako je energetsko certificiranje zgrada u Hrvatskoj uvedeno još 2010. godine, tek prvih dana mjeseca srpnja nastala je prava panika na tržištu nekretnina, jer je s danom stupanja u EU propisana je obaveza certificiranja svih zgrada i samostalnih uporabnih cjelina (stanova, poslovnih prostora) koji se prodaju na tržištu. S obzirom na niz nepoznanica, nerazumijevanje i zablude koje susreemo u praksi, vezano ne samo za certificiranje nego openito na ono što zovemo popularno “energetska uinkovitost“, pokušat u odgovoriti na neka naješa pitanja. • Što je to uope energetski certifikat i što on zapravo predstavlja? Energetski certifikat je dokument koji, prema važeem propisu, predouje energetska svojstva zgrade u smislu godišnje potrošnje energije za grijanje po m2 grijane površine u usporedbi sa propisanim standardnim vrijednostima. Zgrada , poslovni prostor ili stan dobiva svojevrsnu „ocjenu“ odnosno svrstava se u jedan od 8 energetskih razreda. Na iznos prorauna u certifikatu najviše utjee oblik same zgrade odnosno razvedenost grijane ovojnice (ne samo asade nego svih elemenata koji razdvajaju grijani i negrijani i grijani i vanjski prostor) prema obujmu grijanog zraka, sastav slojeva zidova i stropova te veliina i kvaliteta ostakljenja. • Za koje je zgrade i kada potreban energetski certifikat ? Ve od 2010 g obaveza je za sve nove zgrade i one u rekonstrukciji za dobivanje uporabne dozvole. Sada je obaveza propisana i za sve koje se prodaju na tržištu da bi budui kupci imali relevantnu inormaciju kakva je nekretnina u pogledu oekivanih režijskih troškova za energente i gdje su mogua i kakva poboljšanja. Do kraja ove godine certifikat moraju imati i sve javne zgrade (škole, vrtii, upravne zgrade, pošte, banke, trgovine, bolnice i sl) korisne površine vee od 500 m2 i moraju ga javno izložiti na ulazu. • Gdje mogu naruiti certifikat? Certifikate izdaju posebno educirane i ovlaštene osobe tehnikih struka iji je popis na web stranicama Ministarstva graditeljstva.U tom popisu nažalost nema podataka za kontakt. Popis ovlaštenih osoba na podruju naše Županije dostavili smo uredima za izdavanje do-

zvola na našem podruju pa se i tamo može dobiti inormacija. Koja je cijena izrade certifikata? Ministarstvo je propisalo ne samo postupak i sadržaj posla nego i cijene. Ona ovisi o veliini i složenosti zgrade i - što je posebno bitno-o kvaliteti i detaljnosti dostupne tehnike dokumentacije. Ako podataka nema ili postoji odstupanje u izvedbi, potrebna su dodatna mjerenja ili ispitivanja i to e poskupiti postupak. Iako e certificiranje biti trošak za vlasnika, za budueg korisnika to može biti samo dobitak- naroito za kupce stanova. Mala je šansa da se loša energetska rješenja sakriju ispod lijepe asade. Energetski razred kao jedna nedvosmislena i jasna ocjena koju e zgrada dobiti imat e zbog toga veliku važnost. • Nee li onda biti zloupotreba na tržištu i „namještanja“rezultata? Nadležno ministarstvo posebno e kontrolirati one zgrade koje dobivaju najviše, A i A+, ocjene. Budui da su one konkurentnije na tržištu , postoji teoretska mogunosti od zloupotrebe certificiranja ili površne interpretacije rezultata prorauna. No nadamo se da e ovlaštene osobe dobro raditi svoj posao jer e se provoditi stalna kontrola rada svih certifikatora. Certifikat nije nešto što se „naruuje po željama“ nego je stvarni i realni prikaz stanja. Zahtjeva se tonost, istinitost i nepristranost u obavljanju certificiranja. • Postoji li razlika u izdavanju certifikata za nove zgrade i za stare, postojee zgrade koje se prodaju? Za nove zgrade koje još nemaju uporabnu dozvolu, izdaje se samo certifikat prema glavnom projektu. Za postojee zgrade, dakle i za one koje se sada prodaju-najprije se obavlja detaljan energetski pregled. U samom pregledu vrši se analiza ovojnice i svih sustava potrošnje energenata-dakle plina, vode i struje u zgradi te se predlažu mogua poboljšanja i raunaju mogue uštede koje su ekonomski najisplativije. Završni in je izrada certifikata koji se zajedno s izvještajem o energetskom pregledu, dostavlja naruiocu a kopija u nadležno ministarstvo koje vodi registar. • Planiram prodati kuu preko agencije za promet nekretnina ili putem oglasa u Meimurskim novinama. Trebam li prije ishoditi certifikat o energetskom razredu?

Nikola Toplek, Nekretnine Arges, akovec Piše: Nevenka Vukovi Varga, dipl.ing.arh., projektant i ovlašteni energetski certifikator za jednostavne i složene sustave, dopredsjednica Hrvatske udruge energetskih cerkatora (HUEC) zaposlena kao projektant u „Princon“d.o.o. akovec, M. Krleže 44. Propis je, nažalost, jasan-buduem kupcu mora se predoiti certifikat o energetskim svojstvima zgrade, bez toga nema oglašavanja prodaje i postoje propisane kazne. To nije zapreka za ovjeru ugovora, ali kupac može podnijeti prijavu Državnom inspektoratu ukoliko mu nije predoen certifikat - takvo je tumaenje nadležnog Ministarstva. • Kua nam je svrstana u C razred. Kako je to mogue? Gradili smo po projektu, stavili dosta izolacije, skupu stolariju i malo smo razoarani. Oekivali smo barem B razred. Veina kua koje su u gradnji upravo je razreda C. To je približno sadašnji propisani minimalni standard. To ne znai da je takva kua automatski loša. Razred D i niže od toga traži ve odreena poboljšanja –naravno ukoliko je i inae takvo stanje zgrade da je „zrela“ za sanaciju nekih dijelova. Nerealna su oekivanja da je lako postii razred B a još teže razred A. Troškovi gradnje s moguim uštedama na energiji moraju biti uravnoteženi. • Postoji li onda uope mogunost izgradnje zgrada u A i A+ razredu? Ovi razredi su za nas još uvijek zgrade “budunosti” i mora postojati potpuno drugaiji pristup projektiranju i gradnji. Tradicionalnom gradnjom gotovo ga je nemogue postii osim uz posebna tehnika rješenja za grijanje i ventilaciju (npr.rekuperacija topline). Zbog naina prorauna kako je on danas propisan, to se može ostvariti na veim, višekatnim objektima kompaktnog oblika. Za obiteljske kue bi troškovi bili nerazumno visoki. Višestambene zgrade A razreda su ipak ve tu i u našem okruženju -u Varaždinu su stanovi nedavno useljeni a prva takva u akovcu je u gradnji.

- Iako se uju prie da je energetski certifikat, odnosno obveza prilaganja energetskog certifikata kupoprodajnom ugovoru kod prometa nekretninom još jedan parafiskalni namet graanstvu, možda i nije sve tako crno. Uporabnu dozvolu, iako nije predmet, moramo spomenuti jer je energetski certifikat zapravo dodatak istoj. Kako? Uporabna dozvola potvruje da su svi materijalu ugraeni u objekt atestirani te da je gradnja izvršena u skladu sa projektom. Energetski certifikat je korak više po pitanju kvalitete gradnje. Kupnja nekretnine je naješe odluka za cijeli život. Svojedobno se dosta pisalo o novogradnjama koje se raspadaju nakon godinu - dvije ili ak i odmah nakon useljenja. Jednom kad potrošite cijelu ušteevinu ili se zadužite na rok od 30 godina da biste konano uselili u svoju nekretninu, ne želite da se Vam to dogodi. S obzirom na cijene nekretnina, odnosno iznos koji je potrebno izdvojiti da bi se postalo vlasnikom neke, kupci i trebaju zahtijevati da im se predoi dokumentacija, u koju spada i energetski certifikat, a koja e dokazati da je ono što im je prezentirano i potvreno vjerodostojnim dokumentom. Isto se odnosi i na nekretnine starijeg datuma gradnje. Teško je potencijalnim novim vlasnicima „od oka“ procijeniti energetsku uinkovitost. Nedostaci se naješe vide tek naknadno. Dio vlasnika je u svoje nekretnine davao puno više nego možda neki drugi. Sa podjelom nekretnina po energetskim razredima to bi se im konano moglo i isplatiti. U trenutku kad se odluite na prodaju svoje nekretnine, ona ve po ostalim važeim zakonskim direktivama mora biti legalna. Isto tako je potrebno izvaditi dokumentaciju kojom dokazujete vlasništvo

nad predmetom prodaje. Pokretanje postupka prodaje nekretnine je trošak samo po sebi. Energetski certifikat, s obzirom na rok izrade koji iznosi nekoliko dana, i cijenu koja nije previsoka prodavateljima ne bi trebao predstavljati veliku prepreku. Nekretnina se ionako ne prodaje preko noi. Tehniki gledano, pribavljanje energetskog certifikata nije uvjet za ovjeru kupoprodajnog ugovora kod javnog bilježnika ni za upis nekretnine u zemljišnu knjigu. Znai kupoprodaja je mogua bez energetskog certifikata. Što je dobro za kupoprodaje koje su bile u postupku u trenutku stupanja Zakona na snagu. Ali takvim nainom se s jedne strane, ta obveza prebacuje za budunost za novog vlasnika, a s druge strane prodavatelj riskira se nemalu novanu kaznu. Generalno, na prodaju nekretnina puno više utjee slaba kupovna mo, teža dostupnost stambenih kredita , još uvijek previsoke cijene te esta nelegalnost nego obveza energetskog certificiranja. Ljudi, po prirodi, imaju strah od novog i nepoznatog. Vjerojatno je tako i sa tom temom. Ve kroz nekoliko mjeseci e se stvari posložiti i možda konano u kombinaciji sa postupkom legalizacije koja je u tijeku donijeti reda na tržište, a kupci nee kupovati „maka u vrei“.

Marko Horvat, Nekretnine Maras akovec Prodavatelji ne mogu naravno biti zadovoljni što to moraju ishoditi jer kao što sam ve rekao to poskupljuje troškove vezano uz kupoprodaju, mi smo do sada imali jednu kupoprodaju i nije bilo problema, kupac je to tražio a prodavatelj ishodio na svoj trošak naravno. Zakon za certifikat je na snazi od 01.07.13., za neke dublje analize da li utjee na prodaju nekretnina je prerano govoriti, treba poekati! Bilježnici ako sklapaju Ugovor dužni su upozoriti vlasnika, a kod ovjere potpisa ne traže certifikat, gruntovnica isto ne traži certifikat,

Banke su ve i prije tražile kompletnu dokumentaciju vezanu uz nekretninu tako da e vjerojatno tražiti i certifikat za ishoenje kredita, one ak nude povoljnije kamate na takozvane zelene kredite što znai vei energetski razred-povoljniji kredit, Agencije su samo dužne upozoriti Vlasnika, znai sve se svodi na to da li kupac od vlasnika traži na uvid certifikat ili ne, da ne zaboravimo spomenuti da vrijedi 10 godina!

Dušanka Novak, MN Nekretnine, akovec Najvei problem su dodatni financijski troškovi,kojeg prodavatelji moraju izdvojiti,a koji iznosi od 1500-5500kn, (ovisi o god.izgradnje i veliini nekretnine). S obzirom da ionako lošija prodaja,sad e još više usporiti prodaju nekretnina. Npr. nekretnine koje su pronašle kupca u maju ili lipnju ove godine,ali zbog naina plaanja putem kredita koji je tek odobren u srpnju kad je stupio na snagu zakon o energetskoj certifikaciji,upitno je tko e platiti certifikat i da li emo tu nekretninu na kraju i uspjeti prodati. Zakonodavac je propisao da je prodavatelj (što je logino)dužan predoiti energetski certifikat,ali prodavatelji smatraju da je ionako niska cijena njihovih nekretnina sad još niža,pa ne žele dodatne troškove.Smatram da e trebati minimalno 1-2god.da ljudi shvate da smo dio EU,te da prije same prodaje trebaju agenciji predoiti energetski certifikat njihove nekretnine. Ja sam osobno kupovala nekretninu u Austriji u 3mj.2013. god.i agencija mi je prije sklapanja ugovora predala energetski certifikat,bez koje se ne može upisati vlasništvo u zemljišnim knjigama.Smatram da je javnost slabo inormirana o toj novini,kao i o posljedicama ne izdavanja certifikata od strane prodavatelja. Mnogi e odustati od prodaje ili saekati da se pojavi kupac da zakapari nekretninu,tek onda stupi u izradu certifikata.Problem je i u tome što se necertificirane nekretnine nee smjeti oglašavati putem javnih medija.


8

Kroz Međimurje

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

CRNA KRONIKA POLICIJSKA OPHODNJA PP AKOVEC u gluho dobar noi s nedjelje na ponedjeljak uhvatila kradljivca za kojeg je utvreno da je njihov kolega U noi sa nedjelje na ponedjeljak policijski su službenici u izvršenju kaznenog djela krae uhvatili svog kolegu iz Policijske postaje akovec. Kako smo doznali, rije je o 42. godišnjem T.S., krim operativcu PP akovec, koji je inae iz Savske Vesi. U pitanju je školovani policijski službenik, koji je završio policijsku srednju školu i ima višu strunu spremu da može raditi kao krim operativac. Ekspresnom odlukom naelnika udaljen je iz službe i vrlo vjerojatno e dobiti otkaz, što i nije udno s obzirom da je ovim kriminalnim inom nanio sramotu i teško naštetio ugledu meimurske policije. - U ponedjeljak, 15. srpnja u 1.25 sati u ulici Josipa Bedekovia u Šenkovcu policijski službenici uoili su provaljena ulazna vrata ugostiteljskog objekta, a potom i nepoznatu osobu koja se udaljavala iz tog prostora i pokušala pobjei, ali je u tome sprijeena. Dovršenim kriminalistikim istraživanjem utvreno je da se radi o 42-godišnjem policijskom službeniku Policijske postaje akovec za kojeg se sumnja da je provalio u ugostiteljski objekt i ukrao novac i cigarete, te vlasnika oštetio za nekoliko stotina kuna.Protiv njega e se Opinskom državnom odvjetniku u akovcu podnijeti kaznena prijava radi kaznenog djela teške krae. Rješenjem naelnika Policijske uprave

Krim operativac PU meimurske uhien za vrijeme krae kafia u Šenkovcu

meimurske on je udaljen iz službe i protiv njega e se pokrenuti disciplinski postupak radi sumnje da je poinio težu povredu službene dužnosti nedolinim ponašanjem izvan službe koje šteti ugledu policije, stoji u izvješu PU meimurske odaslano medijima. Prema dostupnim informacijama, nona patrola PP akovec, prolaskom kraj lokala u Šenkovcu ugledala je muškarca s vreicom u ruci, koji je poeo bježati. Oba službenika odmah su krenuli u potjeru i silom zaustavili lopova u bijegu. Iznenaenje nije bilo malo, kad su shvatili da „imaju u rukama“, kolegu krim operativca koji je izmeu ostaloga zadužen da rješava sluajeve kraa i drugoga u njihovoj policijskoj postaji.

Upropaštena dugogodišnja policijska karijera zbog sitne krae?

Ugostiteljski objekt u Šenkovcu u koji je provalio krim policajac kojeg su uhvatile kolege nakon što je izašao iz njega s „plijenom“ (novac i cigarete) vrijednim par sto kuna

ija su to djeca krala iz osobnih vozila pri Dravi kod Gornjeg Hrašana?

79. godišnja baka smrtno stradala na zebri dok je išla po kruh u Maloj Subotici U jutarnjim satima u 7.43 sati u srijedu na raskršu ulica Brae Radia i Stepineve u Maloj Subotici (raskrše prema Belici), dogodila se teška prometna nesrea u kojoj je vozaica osobnog automobila naletjela na pješakom prijelazu na pješakinju roenu 1934. godine iz Male Subotice. Pješakinja je s teškim tjelesnim ozljedama prebaena u Županijsku bolnicu akovec, od kojih je na žalost isti dan u 10.20 sati preminula. Kako doznajemo, nesretna baka, gotovo je svakodnevno išla po kruh u obližnju pekaru. Ovaj put je uobiajeni jutarnji odlazak u kupnju, nažalost bio smrtonosno koban na pješakom prijelazu-zebri koju vozai poesto na ovom inae vrlo prometnom raskršu niti „ne dožive“. Protiv 64-godišnje vozaice osobnog vozila e se Opinskom državnom odvjetniku u akovcu podnijeti kaznena prijava.

Policija je završila posao, ali prema zakonskim odredbama kako nije mogue navesti niti identitet, niti mjesto iz kojeg dolaze maloljetnici, kad su u pitanju maloljetni delikventi, stoga opet ispada da u Meimurju „djeca kradu na sve strane“, iako je dobro poznato „ija to djeca zapravo kradu i nikako da se popravi situacija“ ali zbog politike korektnosti to se ne smije jasno i glasno kazati. Navodno je rije o mlaim maloljetnicima iz romskog naselja Parag. Policija je izvijestila:- Nakon dovršenog kriminalistikog istraživanja nad dvoje djece sa podruja Meimurske županije sumnja se da su oni poinili više teških kraa iz vozila kod Gornjeg Hrašana. Jedan od njih je 6. srpnja izmeu 15 i 19 sati kod ribnjaka u blizini Gornjeg Hrašana provalio u parkirano osobno vozilo 33godišnjaka iz akovca i ukrao mobitel, novac i obuu, te vlasnika oštetio za nekoliko tisua kuna. Dana 10. srpnja izmeu 12,15 i 13 sati u „Hrašanskoj šumi“ kod Gornjeg Hrašana njih su dvojica provalili u parkirano osobno vozilo 44-godišnjaka iz Merhatovca i ukrali MP3 player, USB stick, sunane naoale i runi sat, te time vlasnika oštetili za više stotina kuna. Dana 29. lipnja od 9 do 12 sati u „Hrašanskoj šumi“

kod Gornjeg Hrašana njih su dvojica provalila u parkirano osobno vozilo vlasništvo 57-godišnjaka iz Balogovca i ukrali ribiki štap i novac iz novanika, te time vlasnika oštetili za više stotina kuna. Prema poiniteljima e se Opinskom državnom odvjetniku u akovcu dostaviti posebno izvješe. ®

Krae ne jenjavaju, u crkvi u Selnici ukradeni milodari U razdoblju od ponedjeljka 15. srpnja od 16 sati do utorka 16. srpnja do 12,20 sati u Selnici, na Trgu svetog Marka, nepoznati poinitelj provalio je u crkvu gdje je originalnim kljuem koji se nalazio na oltaru otkljuao ormari ugraen u zid iz kojeg je ukrao domai novac. Rije je o milodarima koje daju graani uglavnom prilikom služenja misa. Materijalna šteta cijeni se na nekoliko stotina kuna, a protiv poinitelja e se podnijeti kaznena prijava Opinskom državnom odvjetniku u akovcu. U subotu, 13. srpnja izmeu 11 i 11,30 sati u Kalnikoj ulici u Podbrestu nepoznati poinitelj je kljuem kojeg je pronašao ispod tegle za cvijee kod ulaza otkljuao ulazna vrata kue vlasništvo 77-godišnjakinje i ušao u kuu, odakle je ukrao nakit u runi sat. Materijalna šteta cijeni se na nekoliko tisua kuna, a protiv poinitelja e se podnijeti ka-

Ovaj sluaj zasigurno je velika pljuska za PU meimurske, ali kao što to biva „u svakom žitu se pronae kukolj“. Što je zapravo navelo sada ve iskusnog dugogodišnjeg policajcakriminaliste iza kojeg je gotovo 25 godina policijske karijere, da se upusti u takav, gotovo oajniki kriminalni in, tema je mnogih razgovora ovih dana u akovcu i okolici u kojoj živi. Kao što je poznato policijski posao, posebice u krim

znena prijava Opinskom državnom odvjetniku u akovcu. U etvrtak, 11. srpnja u 10, 30 sati 78- godišnjakinja iz Preloga prijavila je Policijskoj upravi meimurskoj krau novca iz kue. Provedenim kriminalistikim istraživanjem utvreno je da je u razdoblju od 9. srpnja u 10 sati do 10. srpnja u 20,30 sati u Ulici Antuna Mihanovia u Prelogu nepoznati poinitelj iskoristio nepažnju ili krau odsutnost 78- godišnjakinje i kroz nezakljuana vrata ušao u obiteljsku kuu, gdje je iz ormara u dnevnoj sobi ukrao novanik u kojem se nalazio strani novac. Materijalna šteta cijeni se na nekoliko desetaka tisua kuna, a protiv poinitelja e se podnijeti kaznena prijava Opinskom državnom odvjetniku u akovcu. U Ulici Vladimira Nazora u akovcu nepoznati je lopov provalio u podrumske prostorije zgrade i iz posude istoio i ukrao rakiju u vlasništvu 57-godišnjaka, objavila je PU meimurska. Kraa rakije dogodila se tijekom noi s 15. na 16. srpanj izmeu 18 i 9 sati. S obzirom da je vlasnika oštetio za nekoliko tisua kuna, lopov se oito dobro „opskrbio za vlastite potrebe ili pretprodaju rakije“, jer prema tržišnoj cijeni rije je najmanje o 50 litara tog žestokog pia.

Graani pomogli policiji U etvrtak, 11. srpnja oko 18,45 sati u Ulici dr. Ivana

policiji, psihološki je meu najtežima zvanjima i policijskim službenicima gotovo svakodnevno, zasigurno nije nimalo jednostavno odraditi niz zadataka. To se ponekad osjeti i u privatnom životu, koji zna trpjeti zbog složenosti policijskog posla. Može nažalost donijeti i promjenu ponašanja, odnosno „život na rubu“ i sklonost porocima, kao što je kako doznajemo bio sluaj s ovim policijskim službenikom. Meutim, nikakvog opravdanja za ovaj in jednostavno ne može i ne smije biti, jer ono što je najvažnije, šteti vjerodostojnosti svih drugih policajaca koji se takoer nose sa svim problemima službenog i privatnog života na društveno prihvatljiv nain. T.S. je napravio najteži mogui incident. Od policajca koji je rješavao i najteža kriminalna djela, sada je preko noi postao kriminalac, koji je poeo krasti, da bi se doepao par stotina kuna i cigareta. PU meimurska usprkos neugodnosti i težine cijelog sluaja i prema javnosti reagirala je promptno, bez pokušavanja zataškavanja ili nešto slino. Za sada nema službenih drugih informacija o tome kako e do kraja završiti ova nesretna policijska pria, osim kao što je navedeno u policijskom priopenju - pokretanja disciplinskog postupka i udaljenja iz službe.

Novaka u akovcu dvojica maloljetnika sa podruja Meimurske županije provalila su u kontejner za odlaganje metalne ambalaže, vlasništvo poduzea iz Zagreba, odakle su ukrali 5 vrea sa ukupno 500 komada limenki. Zahvaljujui graanima koji su ih uoili policija je pravovremeno obaviještena o krai i policijski službenici poinitelje su ubrzo uhvatili u blizini mjesta krae. Materijalna šteta cijeni se na nekoliko stotina kuna, a prema poiniteljima e se podnijeti kaznena prijava Opinskom državnom odvjetniku u akovcu. U etvrtak, 11. srpnja oko 4 sata u Mlinskoj ulici u akovcu više nepoznatih poinitelja provalilo je u skladište poduzea sa sjedištem na istoj adresi, odakle su u namjeri da ih ukradu iznijeli više koluta elektrinog kabla, ali su u tome sprijeeni nailaskom zaštitara nakon ega su pobjegli. Materijalna šteta utvrdit e se naknadno, a policija traga za nepoznatim poiniteljima protiv kojih e Opinskom državnom odvjetniku u akovcu podnijeti kaznenu prijavu. Zahvaljujemo graanima koji su u ovom sluaju reagirali na ispravan nain i pomogli u hvatanju poinitelja i pozivamo i ostale da postupe tako ukoliko se zateknu u slinoj situaciji i time pomognu policiji u suzbijanju kriminaliteta i hvatanju poinitelja, stoji u priopenju PU meimurske. ®


19. srpnja 2013.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Otvoreni stupci

9

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA

REAKCIJA NA TEKST „Vodili je kao nezaposlenu a 14 godina bila u mirovini bez mirovine“ iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje PU akovec

Rješenja iz mirovinskog osiguranja zaprimili smo tek 6.lipnja .2013. godine. U „Meimurskim nov inama“ od 12.7.2013. godine objavljen je izmeu ostalog na stranici 15 i lanak“VODILI JE KAO NEZAPOSLENU A 14 GODINA BILA U MIROVINI BEZ MIROVINE“.U uvodnom dijelu lanka navodi se da je ga. Mirjana Preložnjak žrtva nevjerojatne greške u sustavu. Istie se da je to rezultat nesuradnje izmeu HZMO-a i HZZ-a. Kako u navedenom sluaju nema govora o tome molim Vas da u iduem broju lista objavite naše Priopenje o navedenom sluaju. Ono je i dostavljeno svim zainteresiranim medijima u Meimurskoj županiji, pa i šire. Nažalost, novinar/ ka koji/a je autor lanka Vašeg lista nije kontaktirao/ la HZZ PU akovec. Da je to

bio sluaj sigurno ne bi naša institucija bila spominjana u negativnom kontekstu, a djelatnici HZZ-a bili pošteeni negativnih reagiranja. Evo što stoji u priopenju iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje: „Gospoa Preložnjak Mirjana bez posla je ostala 15.03.2000. godine, te se 16.03.2000. prijavila u evidenciju nezaposlenih osoba pri Podrunom uredu akovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Isti dan podnijela je zahtjev za ostvarenje prava na novanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Dana 17.03.2000. godine izdano joj je Rješenje o pravu na novanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti za razdoblje od 16.03.2000. godine do 28.07.2012. go-

dine (do ostvarenja uvjeta za starosnu mirovinu prema tada važeem zakonu o mirovinsko invalidskom osiguranju-u daljnjem tekstu MIO), ukoliko prije isteka roka ne nastupi neki od zakonom utvrenih razloga za obustavu isplate ili prestanak prava na novanu naknadu. Imenovana je izvršavala redovna mjesena javljanja, odazivala se na sve aktivnosti Zavoda te joj je ponuena mogunost zaposlenja putem javnih radova, što je imenovana i prihvatila. Stoga je Rješenjem od 13.10.2011. godine utvren prestanak prava na novanu naknadu sa 25.09.2011. godine, jer je 26.09.2011. godine zasnovala radni odnos.

REAKCIJA UDRUGE FRANAK: Nedopustivo i protuzakonito banke pokušavaju nagovoriti izvršnu vlast da se miješa u poslove sudske vlasti

U strahu i nemoi banke spas traže od Vlade Nakon medijskih izvještaja o sastanku u Vladi Republike Hrvatske na kojem su bili nazoni predstavnici banaka, guverner Vuji, premijer Milanovi i ministar Lini, Udruga Franak ostaje zapanjena koliko daleko seže lobiranje bankarskog sektora. Navodno, prema izvještajima pojedinih novinara te prema ve prije plasiranim izjavama „neovisnih“ ekonomskih analitiara, vlast je upozorena kako postoji opasnost za financijsku i pravnu sigurnost zemlje. Nedopustivo je i protuzakonito da banke pokušavaju lobiranjem kod izvršne vlasti utjecati na odluke sudbene vlasti. Nakon nekoliko godina konstantne financijske nesigurnosti graana koji su na rubu egzistencije zbog podivljalog teaja CHF-a te zbog nezakonitih podizanja kamata u kreditima, pojavilo se za njih svjetlo na kraju tunela u vidu nepravomone presude u sluaju „Franak“. Pojavila se nada, ali i vjera, da e na temelju sudskoga procesa prounkcionirati pravna država i da e osim financijske sigurnosti, ugroženi graani dobiti i pravnu sigurnost, jer nee završiti na cesti i postati dužnicima beskunicima sa svojim obiteljima. Banke,

koje se do nepravomone presude nisu uope izjašnjavale o sluaju „Franak“, sada su navodno poele upozoravati na potencijalnu pravnu i financijsku nesigurnost Republike Hrvatske zbog toga što e nakon pravomone presude morati smanjiti dugove svojih klijenata te e najvjerojatnije morati vratiti i nezakonito naplaene razlike u anuitetima. Kako tumaiti takve bankarske pokušaje, potpomognute odreenim novinarima i „neovisnim“ ekonomskim analitiarima? Takoer, nakon sastanka banka i vladajuih, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i ondova Europske unije Branko Gri izjavio je: „To nam ne može ii u prilog, posebno u situaciji kada je dostupnost kredita jedan od kljunih aspekata za oporavak gospodarstva.“ Smatramo takvu izjavu jednoga ministra neprimjerenom i nepotrebnom. Ministar bi trebao biti upoznat s pravnim razlozima zašto je presuda donesena i ne bi smio komentirati ekonomske eekte presude. Pogotovo ne bi smio stvarati dojam u javnosti kako e zbog pravedne presude patiti gospodarstvo Republike Hrvatske. Gospodarstvo Republike Hrvatske ima problema

ve dva desetljea, izmeu ostalog i zbog bankarskog sektora koji u kriznim vremenima zarauje milijarde ekstra profita na depozitima i dugovima hrvatskih graana. Udruga Franak mišljenja je da se sve to radi s ciljem pritiska na Visoki trgovaki sud, ali ne direktnim putem, nego se pokušava preplašiti vlast lobiranjem s okusom ucjene, na temelju kojeg se onda oekuje da e vlast djelovati na pravosue. Sigurni smo da izvršna vlast nee dozvoliti uplitanje u neovisnost sudbene vlast. Izvršna vlast i sudska vlast u Republici Hrvatskoj nisu i ne smiju biti ovisne jedna o drugoj. Takoer smo uvjerenja da takvi pokušaji bankarskog lobiranja nee naii na plodno tlo. Naša sudska vlast mora ostati i biti neovisna, nekorumpirana, mora djelovati iskljuivo na principima strunosti i neovisnosti, te prema zakonima Republike Hrvatske, a ne prema interesima bankarskoga lobija. Postavlja se pitanje, koji je pravi naziv za navodno bankarsko lobiranje prema izvršnoj vlasti Republike Hrvatske? Je li to samo okretanje pile naopako, ili bi se tome moglo dati i neki drugaiji naziv, stoji u priopenju Udruge Franak.

Dana 08.12.2011. godine imenovana se ponovno prijavila u evidenciju nezaposlenih nakon prestanka rada na odreeno vrijeme, te isti dan podnijela zahtjev za nastavak preostale novane naknade. Dana 15.12.2011. godine izdano je Rješenje o nastavku isplate preostale novane naknade, poevši od 26.11.2011. godine do zakljuno 28.07.2012. godine, odnosno ukoliko prije isteka roka ne nastupi neki od zakonom utvrenih razloga za obustavu isplate ili prestanak prava na novanu naknadu. Dana 01.08.2012. godine imenovana je podnijela Zahtjev za produženje novane naknade sukladno lanku 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posre-

dovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 25/12), te joj je 02.08.2012. godine izdano Rješenje o pravu na produženje novane naknade poevši od 29.07.2012. do zakljuno 28.04.2013. godine, tj. do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, a sukladno izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, jer se Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti u tom dijelu uskladio sa izmjenama i dopunama prema MIO. Dana 06.06.2013. godine u našem Podrunom uredu zaprimili smo Rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Podruna služba Varaždin a kojima je odreena invalidska mirovina zbog PROFESIONALNE NESPOSOBNOSTI ZA RAD poevši od 16.03.2000. godine. Istog dana nazvali smo gospou Preložnjak i zamo-

lili je da se javi u Podruni ured akovec. Imenovana se odazvala i dogovoren je daljnji postupak rješavanja njezinog predmeta u skladu za važeim zakonskim propisima. Razgovor je protekao na nain obostranog razumijevanja i spoznaje da je HZZ PU akovec svoj posao odradio korektno i na vrijeme. Kako HZZ PU akovec nije imao saznanja o njezinoj invalidskoj mirovini zbog proesionalne nesposobnosti za rad za imenovanu nije bilo nikakvih zakonskih prepreka da bude prijavljena u evidenciji HZZ-a. To iz razloga što smo Rješenja iz mirovinskog osiguranja zaprimili tek 06.06.2013. godine. Ista su od strane mirovinskog osiguranja bila izdana 22.05.2013., 23.05.2013, 24.05.2013 i.25.05.2013. godine“, stoji u priopenju koje potpisuje predstojnik Zavoda Vladimir Zebec.

ZAGREBAKI LABURISTI optužuju Dragutina Lesara

Na elo naše zagrebake organizacije voljom Lesara postavljen je osueni zlostavlja Na redakcijski e-mail stiglo je pismo zagrebakih lanova stranke Laburista u kojima se optužuje predsjednik Dragutin Lesar za samovolju. Evo i pisma koje smo primili: „lanovi smo Hrvatskih laburista od samih poetaka jer nam je ideja radnike stranke i obrane radništva uvijek bila bliska. Nedavno, na elo naše zagrebake organizacije voljom predsjednika stranke Lesara postavljen je osueni zlostavlja gospodin Željko Klisovi. Mi zagrebaki lanovi veinom smo bili protiv tog imenovanja, no protiv volje predsjednika stranke se ne može. U novinama su odmah poeli negativni napisi koji su doveli do pada rejtinga stranke. Željeli

smo kontaktirati predsjednika Lesara no on je odbio svaku komunikaciju. Pomo nam je ponudio jedino saborski zastupnik Branko Vukši, no pošto je zbog izbornog debakla bio prinuen od strane gospodina Lesara dati ostavke na sve dužnosti on nam ne može puno pomoi. Tumana ve odavno nema, nema ni Raana, no stranke koje su oni osnovali su još tu što znai da stranka nije i ne može biti samo jedan ovjek. Najnoviji potez da u Zagrebu za glavnog laburista imenuje pravomono osuenog zlostavljaa potpun je promašaj gospodina Lesara. Da je tako možete se uvjeriti i na snimkama koje je na svoj Facebook profil stavio

sam dr. Klisovi, a radi se o postizbornom domjenku u njegovoj superluksuznoj vili Klisovi 2 na nekoliko katova i s bazenom u Gornjoj Dubravi gdje je za elitu stranke priredio gozbu i party. Za jednu stranku koja nosi predznak radnika to je više nego bezobrazno i to je sramota. Mi koji smo osnivali HL-SR sramimo se toga i ne možemo podržati ovakvo naše vodstvo, a pošto nemamo baš nikakve potpore u vrhu stranke, zbog dobrobiti i opstanka poštenih laburista, prisiljeni smo se protiv nepoštenja, nepotizma i klijentelizma boriti i na ova nain – javnom objavom naše sramote u medijima“. Skupina poštenih Laburista iz Zagreba

BAROMETAR CIJENA CIJENA ARTIKALA NA DAN 16. srpnja 2013.

MELEM u scku

AFRODITA MLIJEKO ZA TIJELO 400ML

FROSCH sredstvo za išenje na bazi octa

21,90 kn

39,90 kn

15,90 kn

20,90 kn

38,90 kn

15,90 kn

23,99 kn

39,99 kn

14,99 kn


10

Kroz Međimurje

19. srpnja 2013.

NEDELIŠE

GRAD Prelog

U petak otvorenje tvornice Paul & Green u Prelogu U petak 19. srpnja e u Prelogu biti otvoren proizvodno razvojni centar PG tvrtke Industrija PG d.o.o. Samo je otvorenje predvieno za 15 sati, uz nazonost elnih ljudi Grada Preloga i uzvanika te centrale tvrtke u Zagrebu. U novoj tvornici bi posao

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

moglo nai i do 250 ljudi. Rije je o “greenfield” investiciji u gospodarskoj zoni na sjeveru grada. U Prelogu se otvara tvornica obue austrijske modne marke Paul & Green, s proizvodnjim dijelom i distributivnim centrom za ovaj dio Europe. (J)

SRC Trate na uporabu sportašima u rujnu Potpredsjednica Vijea Dijana Posavec pitala je na posljednjem Opinskom vijeu Nedeliša naelnika kakvo je stanje s radovima na dovršetku SRC Trate Nedeliše, direktora Mesapa d.o.o. jesu li

Imenovani lanovi komisija i radnih tijela potrebnih za funkcioniranje opine Na sjednici je jednoglasno imenovan novi sastav Stožera za zaštitu i spašavanje Opine Nedeliše. U Stožer su imenovani Željko Kacun, za naelnika, Franjo Logožar za zamjenika naelnika, te Zlatko Marciuš, Vladimir Topolnjak, Dean Pörs, Ružica Bubi Friši, Robert Mileti, Ladislav Söke i Marko Koraj za lanove. Isto tako, Vijenici su jednoglasno prihvatili Odluku o izmjeni

korisnici reklamnih prostora na autobusnim postajama u predizbornoj kampanji platili najam, te je od opinske Uprave zatražila popis projekata koji su pripremljeni za vrijeme mandata ranijeg naelnika. Odluke o osnivanju i ustroju postrojbi civilne zaštite Opine Nedeliše. Izmjene se odnose na broj pripadnika tima ope namjene civilne zaštite. Broj tima smanjuje se sa 165 na 80 pripadnika radi lakše koordinacije, upravljanja i provoenja aktivnosti. U Upravno vijee Djejeg vrtia «Zvoni», kojem je osniva Opina Nedeliše, imenovani su naelnik Darka Daniu, zamjenica naelnika Ivanka Novak te lanica Opinskog vijea Nataša Vrek. Jednog predstavnika imenuje vrti iz redova djelatnika, a jednog predstavnika izabiru roditelji korisnika vrtia.

Naelnik Opine Darko Dania odgovorio je kako su radovi na Sportsko-rekreacijskom centru u Nedelišu pri kraju. Dodao je kako je okoliš gotovo ureen, da su asaltirani prilazi, trg i parkiralište, da su graevinski i obrtniki radovi pri kraju, da je izbetonirana nova gornja ploa, izvedeni potrebni popravci te e se potkraj ovog mjeseca izvršiti tehniki pregled graevine da bi se tijekom kolovoza dobila uporabna dozvola, a u rujnu bi se graevina dala na korištenje. Potpredsjednica Posavec postavila je pitanje i direktoru MESAP-a Vitomiru Kiriu jesu li korisnici reklamnih prostora na autobusnim postajama u predizbornoj kampanji platili najam, te je od Opinske uprave zatražila popis projekata koji su pripremljeni

za vrijeme mandata ranijeg naelnika. Direktor Mesapa d.o.o. Vitomir Kiri odgovorio je kako je reklamne panoe na autobusnim postajama koristilo dvoje kandidata na proteklim izborima i da su podmirili raune za najam. U nastavku sjednice Vijenici su jednoglasno usvojili Odluku o donošenju Detaljnog plana ureenja Gospodarske zone Goriica u Nedelišu. Radi se o državnom zemljištu površine 16,5 hektara kod vonjaka uz državnu cestu izmeu Nedeliša i Pušina koje e dobiti Opina Nedeliše. Ono e kao izdvojeno graevinsko podruje biti namijenjeno ureenju budue Gospodarske zone Goriica na kojem e se prvenstveno graditi proizvodne i poslovne graevine za što ve postoji interes gospodarstvenika. (Siniša Obadi)

DONJI KRALJEVEC POSLOVANJE Centra Dr. Rudolf Steiner u 2012. godini

Predavanje o Prihodi porasli 276 posto, bolestima srca donatori dali 1,4 milijuna kuna

U nedjelju 14. srpnja je u prostorima Opine Donji Kraljevec održalo zdravstveno predavanje o prevenciji sranih bolesti - KAKO POBIJEDITI BOLESTI SRCA Provoditelji akcije biti su lijenici u suradnji s Opinom Donji Kraljevec,

a predavai su bili dr. Irena Igrec i dr. Božidar Poljak. Dr. Andreja Mari, internistica Županijske bolnice akovec održala je kratko predavanje na temu prevencije bolesti srca i krvnih žila a nakon toga se besplatno mjerio krvni tlak i šeer u krvi.

Klub mladih “Pustakovan”

Pomo azilu Prijatelji akovec lanovi Kluba mladih “Pustakovan” posjetili su sk loniš te za napuštene životinje Prijatelji akovec. U njihovom naumu da pomognu nije ih omela ak ni kiša koja se spustila u vrijeme njihova dolaska. Cure su odmah prionule na posao i oprale zdjelice za hranu dok su deki u to vrijeme pripremali alat z a  a r b a nje b ok s e v a . Zajednik im snagama obnov ili su dva bok sa

i kuice u njima te šar en i m b oja m a b a r em malo razbili sivilo koje vlada u a zi lu . Svojom pozitivnom energijom, marljivošu, ali i smijehom uljepšali su dan svim volonterima u azilu, ali i pesekima koji su sretni stigli u obnovljene bokseve. Tom prigodom mladi su donijeli i tri velike vree hrane i obeali da e se vratiti jer kako sami kažu: ima tu puno posla.

Ministarstvu financija upuena je zamolba za oslobaanje od plaanja poreza na dodanu vrijednost na doniranu stolariju, a na temelju lanka 12. i 14. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, u kojima se kaže da Ministarstvo financija može odobriti povrat plaenog PDV, no stigao je negativan odgovor Opinsko vijee Donji Kraljevec prihvatilo je na svojoj sjednici prošlog tjedna izvješe o radu ustanove Centar dr. Rudola Steinera za 2012. godinu koje je podnijela ravnateljica Sandra Perca. Prema financijskom izvješu, ukupna prihod ustanove je u 2012. godini porastao za 276 posto od ranije planiranog, te iznosio 1,82 milijuna kuna, a ukupan rashod manji je za 14 posto. Velikom rastu prihoda najviše je doprinijela donacija graana iz zemlje ni inozemstva u visini od 1,4 milijuna kuna. Ukupni rashodi, plaa i ostalo, iznose 156.000 kuna, a ak 1,67 milijuna uloženo je u izgradnju Centra Rudol Steiner. Meimurska županija je u protekloj godini pomogla Centar s ukupno 185.000 kuna, a opina Donji Kraljevec 95.500 kuna. Ukratko, da nije bilo graana donatora, ne bi se mogli realizirati radovi na zgradi centra. Godina je ipak okonana s dugom prema izvoau od 159,897 kuna. Zbog potreba ureenja zgrade Centra dr. Rudol Steiner, ustanova se javila na otvorene natjeaje Ministarstva. Tako je rekonstrukcija centra kandidirana na natjeaju Ministarstva regionalnog razvoja u iznosu od 700.000 kuna no do danas nije dobi-

jen niti pozitivan niti negativan odgovor. Ministarstvu financija upuena je zamolba za oslobaanje od plaanja poreza na dodanu vrijednost na doniranu stolariju, a na temelju lanka 12. i 14. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, u kojima se kaže da Ministarstvo financija može odobriti povrat plaenog PDV, no stigao je negativan odgovor. Inae, PDV na doniranu stolariju je plaen u visini od 32.000 eura, a platio ga je donator. Radovi na objektu centra zapoeli su 2009. godine, a preuzimanje dograene zgrade u prvoj azi 2011. godine, uz trošak od 662.996 kuna.

Donacija Porschea Na osnovu ugovora o sponzorstvu s dm-drogerie markt, d.o.o. Hrvatska, pokrenut je postupak javne nabave za izvoenje graevinsko-obrtnikih radova, a sam projekt stolarije te financiranje preuzeo je Peter Danijel Porsche iz Austrije, i sam waldor uitelj. Poetkom lipnja prošle godine ugraena je vanjska stolarija, a donacija je vrijedna 97.730 eura. U studenom prošle godine Porsche je donirao i stubišnu ogradu vrijednu 32.540 eura.

Tijekom protekle godine organizirano je više maniestacija, obilježena obljetnica roenja Steinera, održan poljoprivredni teaj za biodinamiku metodu, zajedno s udrugom “Stolisnik” iz Zagreba organizirana posjeta Aleksa Podolinskog, održani 7. dani Rudola Steinera u lipnju, održana prva radionica izrade biodinamikih pripravaka za poljoprivredu uz pomo iskusnog švicarskog održani 7. dani Rudola Steinera u lipnju, održana prva radionica izrade biodinamikih pripravaka za poljoprivredu uz pomo iskusnog švicarskog poljoprivrednika Reinera Saxa, organiziran izlet u Sloveniju, održan struni skup o biološko-dinamikoj poljoprivredi i održivom razvoju u Požegi u suradnji s poljoprivrednosavjetodavnom službom te županije i drugo. Radom ustanove rukovodi Upravno vijee sastavljeno od pet lanova u sastavu Zlatko Lovreni, predsjednik, te lan Antonio Frani. Opina Donji Kraljevec imenovala je krajem 2011. godine Ivana Markatija za dopredsjednika Upravnog vijea, a za lanove Darka Fileša i Dejana Kovaa na vrijeme od etiri godine. Izgradnja zgrade centra dr. Rudola Steinera zapravo

Sandra Perca, ravnateljica Centra dr,. Rudolf Steiner: - Donacije graana i tvrtki nisu došle same od sebe, a u manjem iznosu biti e ih i ove godine

je jedan od uspješnih projekata Meimurske županije i opine Donji Kraljevec, ak i na financijskom planu. Do danas je ukupno u rekonstrukciju centra uloženo oko 2,4 milijuna kuna, a potrebno je još oko milijun kuna da se zgrada u potpunosti dovrši. Nedostaje grijanje, treba urediti sanitarni vor te izvesti druge manje unutarnje radove. Naelnik opine Donji Kraljevec Miljenko Horvat obeao je da e zgrada centra biti dovršena do idueg proljea, što je pretpostavka za razvoj punih aktivnosti. Ravnateljica Sandra Perca kaže da planova ima mnogo, a u oekivanju dovršetka zgrade i stavljanja u punu unkciju. (J. Šimunko)


19. srpnja 2013.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Veliki skok u Dravu za bolje sutra Mure i Drave, te svih hrvatskih i europskih rijeka na plaži Sip

lanice KUD-a "Podravina" iz Koprivnice u šetnji uz Dravu prije nastupa

VELIKIM SKOKOM NA UŠU MURE U DRAVU OBILJEŽENA PRVA OBLJETNICA PROGLAŠENJA REZERVATA BIOSFERE MURA – DRAVA – DUNAV POD ZAŠTITOM UNESCO-A

Oekuje se jai gospodarski razvoj rezervata biosfere Mura – Drava - Dunav - Od iznimnog je znaenja što se odustalo od kopanja šljunka i razvoja hidrocentrala na Dravi i Muri – rekao je maarski državni tajnik za zaštitu okoliša Zoltan Illess U organizaciji najvee svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF (World Wildlife Fund) na ušu Mure u Dravu kod Legrada obilježena je u nedjelju prva godišnjica proglašenja UNESCO-vog prekograninog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, takozvane “Europske Amazone” izmeu Hrvatske i Maarske, a aktivistica WWF-a Irma Popovi – Dujmovi, koordinator projekata za vode

u WWF-u, predala je na u Halas-ardi uz plažu Sip na ušu Mure u Dravu Povelju za ouvanje hrvatskih rijeka zamjeniku ministra zaštite okoliša Hrvoju Dokozi. Dan europske Amazone proslavlja se istodobno u svih pet država kroz koje se proteže prekogranini rezervat, u Hrvatskoj, Maarskoj, ali i u Sloveniji, Austriji i Srbiji. Nakon cjelodnevnih dogaanja i kulturno-umjetnikog programa su sudje-

lovali hrvatska i maarska folklorna društva, proslava obljetnice je završena spustom po rijeci Dravi te velikim skokom na plaži Sip tono u 15 sati, , a kao dio europske akcije “Veliki skok” za ouvanje rijeka. Tono u 15 sati tisue ljudi iz pet europskih zemalja skoile su u rijeke te tako obilježile napore za ouvanje prirodnog okoliša. Prvi veliki europski “Veliki skok” održan je na rici Labi davne 1989. godine, koja je tada bila najzagaenija rijeka Europe.

Dožupanu Zoranu Vidoviu zamjenik ministra obeao je dolazak u Meimurje u rujnu, uz pokretanje promocije za razvoj rijenog turizma

Zamjenik ministra zaštite okoliša Hrvoje Dokoza:

Oekujem da e se rezervat gospodarski razvijati, za što postoji veliki potencijal

Svijest o važnosti rijeka

Sakupljeni potpisi za ouvanje hrvatske Amazone odnosno rezervata biosfere Mura – Drava – Dunav. Irma Popovi – Dujmovi, koordinatorica WWF-a za vode predaje listu potpisa zamjeniku ministra zaštite okoliša Hrvoju Dokozi

Maarski državni tajnik za zaštitu okoliša Zotaln Illess:

Jako je važno da smo sprijeili izgradnju hidrocentrala Maarski državni tajnik Zoltan Iless: - Za vrijeme našeg zasjedanja Europskom unijom dogovorili smo da se prekogranini rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav proširi na pet zemalja, ekamo da se pridruže Austrija i Srbija. Jako je važno da smo sprijeili smo kopanje šljunka u Dravi i Muri, te izgradnju hidrocentrala.

Kulturno-umjetniki program, nastup maarskih fokloraša

Zamjenik ministra zaštite okoliša Hrvoje Dokoza: - Ministarstvo zaštite okoliša e djelovati u skladu s Poveljom i europskim propisima. Hrvatska ima veliku bioraznolikost, što je ve prepoznato i izvan naših granica. Oekujem da e se prekogranini rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav gospodarski razvijati jer postoji veliki potencijal za razvoj ekoturizma i ekopoljoprivrede”

Na taj nain ujedno je završena kampanja “Mjesec hrvatskih rijeka - Sedam rijenih uda Hrvatske” kojom je podizana svijest o važnosti Dunava, Drave, Mure, Save, Neretve, Omble i Zrmanje. Ulaskom Hrvatske u EU tih sedam hrvatskih rijeka postalo je dijelom mreže Natura 2000, no i dalje su ugrožene raznim projektima kanaliziranja, vaenjem šljunka i pijeska te izgradnjom hidroelektrana, istiu u WWF-u. Smatra se da je Mura ugrožena neprimje-

renim mjerama regulacije toka u svrhu obrane od poplava te otpadnim vodama iz poljoprivrede i kuanstva, a Drava najviše zbog iskapanja šljunka, regulacije obale zbog obrane od poplave te planiranim hidrocentralama kod Molvi i Osijeka. U WWF-u kao najveoj svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode koji je ak-

Spomenik otvorenoj granici izmeu Hrvatske i Maarske kod Halas arde (ribike kue)

Stjepan Hanješ – Ministar, što mu je nadimak od djetinjstva, za sebe u šali kaže da je najstariji ministar u Hrvatskoj. Vlasnik je Halas arde na ušu Mure i Drave koju nakon legalizacije kani obnoviti i dograditi dvadesetak soba za goste

tivno prisutan u više od sto zemalja svijeta, a kojeg podupire više od pet milijuna donatora i graana, s oko 5000 zaposlenih i ukupnim dosadašnjim budžetom od milijardu dolara i ostvarenih 13.000 projekata u cijelom svijetu, upozoravaju da je stanje naših rijeka i dalje zabrinjavajue, a uloga graana i civilnih

organizacija je presudna u ouvanju rijeka i zaštite okoliša. Akciji “Mjesec hrvatskih rijeka” pridružio se i dožupan Zoran Vidovi dolaskom na uše Mure u Dravu, te Ana Bajsi u ime meimurskih ekologa, edukativnom šetnjom za djecu oko rukavca uz Muru Kod Žabnika. (J. Šimunko)

Skok djeaka sa stare vrbe u Dravu


12

Kroz Međimurje

OPINSKO vijee Opine Kotoriba

Predsjedniku tisuu kuna, vijenici se odrekli naknade

Predsjednik Opinskog vijea Opine Kotoriba Zoran Radmani (HDZ) sazvao je u ponedjeljak 15. srpnja drugu sjednicu Opinskog vijea. U sklopu aktualnog sata naelnik Ljubomir Grgec (SDP) od aktualnih radova izdvojio je nastavak izgradnje kanalizacijske mreže u Ulici Dragutina Domjania i asfaltiranje prometnice u Ulici Matije Gupca. Vijenik iz redova HSSa Željko Šebeštjan upitao je naelnika koliki su bili troškovi proslave ulaska Hrvatske u EU i da li je Opina ishodila sve potrebne dozvole za vatromet. Grgec je odgovorio kako se sve radilo prema zakonu, a sam vatromet je sa 2 tisue kuna inancirala Meimurska županija. Nezavisni vijenik Dobriša Zvošec pitao je naelnika kada se namjerava raspisati natjeaj za zakup poslovnog prostora u Ulici kralja Tomislava 100, te je zatražio pismeni podatak kakvo je bilo stanje u opini prilikom preuzimanja, odnosno kolika su bila opinska potraživanja i obaveze. Naelnik je odgovorio da e se za raspisivanje natjeaja za poslovni prostor formi-

rati povjerenstvo i da e svi vijenici zatraženo stanje dobiti u pismenom obliku. Nikolu Kneza (HDZ) zanimalo je u kojem vremenskom roku su mještani zaposleni putem javnih radova i što se poduzima po pitanju privlaenja investitora u Kotoribu, dok je Dragutina Dolenia (SDP) interesirala situacija oko stare škole koja svakim danom sve više propada. Prema rijeima naelnika Grgeca javni radovi traju šest mjeseci, a nedavno je jedna irma iskazala interes za gradnju u zoni Jug. Što se stare škole tie, rekao je da je škola u vlasništvu Meimurske županije i da je sa županom Matijom Posavecem ve obavljen razgovor na tu temu.

Jednoglasno sve odluke Vijenici su u nastavku sjednice jednoglasno prihvatili prve izmjene i dopune opinskog prorauna koji se na prihodovnoj strani umanjuje za gotovo 460 tisua kuna i po novome iznosi 7,33 milijuna kuna. Treba naglasiti da su sve odluke donijete jedno-

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

glasno, pa tako i odluka o naknadi predsjedniku Opinskog vijea Zoranu Radmaniu. On e za svoj rad mjeseno dobivati naknadu u neto iznosu od 1.000 kuna na ime nastalih troškova uslijed obavljanja svojih dužnosti. Na prijedlog Ivana Kosa (HDZ) odlueno je da lanovi Opinskog vijea više nee dobivati naknadu u iznosu od 100 kuna po sjednici. Predložio je da se na ime tih ušteda planira poveanje iznosa putem fonda za studente. Time je dosadašnja odluka prestala važiti, a o naknadama naelnika i njegovog zamjenika Roberta Ujlakija na sjednici nije bilo rijei. Na sjednici je donijeta odluka o imenovanju povjerenstva za dodjelu javnih priznanja u koje su imenovani Zoran Radmani, Dragutin Doleni, Ivan Hertelendi, Stanislav Trstenjak i Vinko Horvat, dok su u Upravno vijee Djejeg vrtia Kotoriba izabrani Kristina Knez, Ivan Kos i Željko Šebeštjan. Takoer je imenovan Stožer zaštite i spašavanja, a Izabela Balog predstavljat e Opinu Kotoriba u Skupštini Lokalne akcijske grupe Mura-Drava. (A. Fuš)

SVEANA sjednica uz Dane opine Donja Dubrava

Donja Dubrava ima sve konture jednog pravog europskog mjesta Mještani Donje Dubrave svake godine slave svoju zaštitnicu - Svetu Margaretu. Uz taj blagdan održavaju se Dani Opine Donja Dubarva. Tako je u petak 12. srpnja održana sveana sjednica Opinskog vijea koju je vodio predsjednik Zlatko Haramija. Sveani skup pjesmom su otvorili lanovi Mješovitog crkvenog zbora župe sveta Margareta. Gostima se prigodnim rijeima obratio opinski naelnik Dražen Miser. Naglasio je kako mu je interes s timom kvalitetnih i poštenih ljudi raditi svakog trenutka na najbolji mogui nain u interesu i samo u interesu razvoja Donje Dubrave i poboljšanju kvalitete života svih mještana s nastojanjima da e u rezultatima njiho-

voga rada uživati i nadolazee generacije Dobravana. Od radova izdvojio je poetak gradnje staza na groblju i izgradnju niskonaponske mreže u zoni Sjever. Pozvao je meimurskog župana Matiju Posavca da im Županija bude potpora u rješavanju administrativnih barijera. Spomenuo je i izdavanje 40. broja Dobravskih novina koje su mještani dobili besplatno u svoje domove, a izradilo ih je novo uredništvo s mladim i ambicioznim ljudima. Miser je na kraju svim mještanima estitao 20 godina Opine i blagdan svete Margarete. Gosti sjednice bili su meimurski župan Matija Posavec, njegov zamjenik Zoran Vidovi, naelnici susjednih opina i pograninih opina iz Maarske. Posavec je obeao svekoliku potporu te naglasio kako Donja Dubrava

ima sve konture jednog pravog europskog mjesta. - Vrijeme je da pustimo politiku i iskoristimo sve mogunosti i potencijale za razvoj svakog mjesta u Meimurju, poruio je Posavec. Ispred donjomeimurskih opina i Grada Preloga odlinu suradnju istaknuo je naelnik Opine Donji Vidovec Josip Grivec. Prema tradiciji na sjednici su uruena opinska priznanja i nagrade osnovnoškolcima koji su svih osam razreda prošli s odlinim uspjehom i imali uzorno vladanje.. Plakete su primili Mješoviti crkveni zbor župe sveta Margareta za 80 godina neprekidnog rada i Kuglaki klub Dubravan za osvojeno prvo mjesto u 3. HKL – regiji sjever i plasman u viši rang 2. HKL – sjever. Opinske zahvalnice su dobili Mijo Horvat koji više od 30 godina pomaže žu-

LOV NA LABUE PERO na preloškoj Marini tradicionalno okupio veliki broj zaljubljenika u Dravu

Pobjednici poznati “unaprijed“: Igor Grabant i Kruno Hrka Utrka starih dravskih amaca ima znaajan turistiki potencijal kojeg tek treba iskoristiti u narednim godinama Nautiki Klub Labud ove nedelje uspješno je organizirao dvanaesto po redu Labue pero. Natjecateljima je zaista bilo teško odveslati stazu bio je visok vodostaj i dosta vrue, a sudjelovalo je trinaest posada. Prva je na cilj došla ekipa iz Otoka Igor Grabant i Kruno Hrka, a im je to ve 5 pobjeda. Drugi su na cilj

Konvoj amaca na jezeru

Kotoripani na Grahijadi u Belom Manastiru U organizaciji MNK ''Beli Manastir'', a uz podršku TZ Baranje i Centra za kulturu Beli Manastir, u subotu 13. srpnja u tom se gradu održalo 12. Svjetsko prvenstvo u kuhanju graha - Grahijada 2013. Na Gradskom stadionu u Belom Manastiru okupilo se 137 ekipa koje su kuhale grah prema svojoj recepturi. Meu njima je bila u ekipa Opine Kotoriba (Antun Horvat, Smiljana Ujlaki, Roberto Ujlaki i Alen Fuš) koji su tamo stigli na poziv elnih ljudi Grada Beli Manastir. Kotoripski grah je odu-

ševio veliki broj posjetitelja, meu kojima su bili i brojni Meimurci koji tamo žive. Zanimljivo je da se natjeca-

nje održavalo u dvije kategorije, tonije u kuhanju graha u upovima, te u kuhanju graha u kotliu. (alf)


19. srpnja 2013. pnoj zajednici kao crkveni, pastoralni i ekonomski vijenik, Marija Štefi za dugogodišnji humanitarni rad u Crvenom križu, Josip Kanižaj za aktivan rad u Udruzi umirovljenika i Marija Hunjadi, kantorica i orguljašica koja ve 20 godina uspješno vodi i crkveni zbor. Nagraeni uenici su Viktor Horvat, Eva Lisjak, Sabina

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Temeljem toke 7. Projekta „Turistike potpore u Meimurskoj županiji“ župan Meimurske županije objavljuje

JAVNI POZIV

za dodjelu bespovratnih potpora temeljem Projekta “Turistike potpore u Meimurskoj županiji” za 2013. godinu Golubi, Dominik Haramija i Marin Jakupak.U ime nagra-

enih zahvalio se župnik vl. Mirko Pilaj. (A. Fuš)

Položeni vijenci kod Spomen obilježja Novi Zrin U sklopu Dana Opine Donja Dubrava i godišnjice pada Novog Zrina u nedjelju 14. srpnja položeni su vijenci na Spomen obilježje nekadašnje utvrde na obali Mure. Vijence su položili izaslanstva Opine Donja Dubrava, Matice hrvatske - Ogranka akovec i Družbe “Braa Hrvatskoga Zmaja”. Prigodnim rijeima okupljenima su se obratili Dražen Miser, naelnik donjodubravske opine, Stjepan Hranjec, predsjednik Matice hrvatske - Ogranka akovec, Marijan Ramušak, proelnik

Zmajskog stola u akovcu “Družbe Brae hrvatskog zmaja” i Dragutin Feletar, veliki meštar Družbe. O “Novome Zrinu” i tadašnjoj politikoj situaciji koja je dovela do pada utvrde, prisutnima je govorio Petar Feletar, Zmaj od Novog Zrina i autor knjige “Novi Zrin”. Utvrda je razorena 6. srpnja 1664. godine i idue godine e se proslaviti 350. obljetnica pada. Polaganju vijenca prisustvovala je i “Zrinska garda” iz akovca. lanovi garde prisustvovali su i misnom slavlju te su upalili lampione na spomeniku Nikoli Zrinskom u mjesnom parku.

1. PREDMET JAVNOG POZIVA Predmet javnog poziva je dodjela bespovratnih potpora za sunanciranje turistikih projekata s ciljem unapreenja i razvoja turizma u Meimurskoj županiji. Financijska sredstva za realizaciju ovog projekta u iznosu od 200.000,00 kuna osigurana su u proraunu Meimurske županije. 2. NAMJENA SREDSTAVA Sredstva bespovratnih potpora dodjeljivat e se za turistike projekte koji: - mogu ekonomski zaživjeti u što kraem roku - su po svom sadržaju orginalniji u smislu proširenja turistike ponude i uvoenja novog turistikog proizvoda - potiu i proširuju razvoj selektivnih oblika turizma (seoski, zdravstveni, lovni i ribolovni, povijesno-kulturni turizam, razvoj vinskih cesta, autohtone gastro ponude i sl.) - potiu poveanje broja dolazaka i ostvarenih noenja turista - sredstva se NEE dodjeljivati za potporu manifestacijama 3. KORISNICI SREDSTAVA Korisnici bespovratnih potpora mogu biti zike i pravne osobe s podruja Meimurske županije koji su registrirani za obavljanje odreene turistike djelatnosti ili stvaraju uvjete za bavljenje turistikom djelatnošu, a turistiki projekt za koji traže potporu ostvaruju na podruju ove županije i to kako slijedi: 1. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava 2. Fizike osobe (graani) koji su registrirani za pružanje usluga smještaja i ugostiteljskih usluga u domainstvu (iznajmljivai) 3. Obrti, registrirani za turistiku/ugostiteljsku djelatnost 4. Trgovaka društva, registrirana za turistiku/ugostiteljsku djelatnost 5. Drugi subjekti registrirani za turistiku/ugostiteljsku djelatnost Kod odabira korisnika bespovratnih sredstava prednost e imati oni subjekti koji su ve registrirani za pružanje turistikih/ugostiteljskih usluga, a kandidirati se mogu i subjekti koji stvaraju uvjete za poetak obavljanja turistike/ ugostiteljske djelatnosti, te e zapoeti s obavljanjem te djelatnosti najkasnije u roku od godine dana od trenutka dobivanja potpore. Takoer, kod odabira korisnika bespovratnih sredstava prednost e imati oni prijavitelji koji dosad nisu bili u sustavu županijskih turistikih potpora. 4. KRITERIJI ODABIRA Odabir projekata za dodjelu bespovratnih potpora obavljati e se prema slijedeim kriterijima: - jasno deniran sadržaj projekta (originalnost i kvaliteta projekta) (0-50 bodova) - procjena doprinosa razvoju turistike ponude (0-50 bodova) - procjena pozitivnih uinaka u razmjerno kratkom vremenskom roku (dovršenost projekta) (0-30 bodova) - odnos tražene potpore i vlastitih ulaganja (0-30 bodova) - dosadašnji rezultati u turistikoj djelatnosti (0-10 bodova) - novo zapošljavanje (0-10 bodova)

Start utrke starih amaca

došli Vidovski zlatari, odnosno ekipa u sastavu Nenad Lukša i V ladimir Kuan. Trea je bila ekipa u sastavu Josip Novak i Milivoj Mustak, lanovi kluba "Labud" iz Preloga. U disciplini alka na vodi natjecalo se 14 posada. Prvo mjesto osvojili su Franjo Slivar i Ivan Višnji, drugo mjesto Milivoj Mustak i Josip Novak,a tree Franjo Petri i Nikola Zvonarek. U gaanju meta prakom (prakanje) sudjelovala su 34 natjecatelja, a pobjednik je Stjepan Go-

lombuš, što mu je d r u g a pobjeda. Pozdravne r ije  i pr igo dom otvorenja maniestacije izrekli su graestitke i pehar pobjednicima utrke za nagradu donaelnik Labue pero P r elog a Ljubomir Kolarek i dožupan datelji su se rashlaivali Zoran Vidovi, a organiza- piima i odlaskom u hlad. torima je pomogao i pred- Svake godine nekoliko stosjednik Turistike zajed- tina gledatelja prati ovu nice Grada Preloga Josip zanimljivu utrku koja ima Gradeak Joc. lijepi turistiki potencijal Samo je natjecanje u tri kojeg treba iskoristiti. (J. discipline potrajalo, a gle- Šimunko, oto Z. Vrzan)

5. POTREBNA DOKUMENTACIJA Zahtjev za dodjelu bespovratne potpore treba sadržavati: - popunjen obrazac zahtjeva - presliku rješenja o upisu u odgovarajui registar - rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta za obavljanje ugostiteljske/turistike djelatnosti odnosno Rješenje o kategorizaciji objekata (uvjetno) - dokaz o vlasništvu na nekretninama na kojima se projekt realizira (gruntovni izvadak) - poslovni plan (osnovni podaci o poduzetniku, opis cjelokupnog projekta u kome e biti opisana ideja i vizija projekta, opis postojeeg stanja i poslovanja, opis šire lokacije i popratnih sadržaja, nancijski plan projekta, troškovnik, predrauni i dr., podaci o dosadašnjim ulaganjima po izvorima dodjele sredstava, poslovni pokazatelji za prethodnu godinu, planirano vremensko razdoblje realizacije projekta i dr.) - potvrdu Porezne uprave o nepostojanju duga prema državi (ne stariji od 30 dana) - ovjerenu izjavu poduzetnika kod javnog bilježnika da objekt za koji se koristi bespovratna potpora nee prodati, dati u zakup ili iznajmiti drugoj pravnoj ili zikoj osobi za obavljanje neke druge djelatnosti i to slijedeih 5 godina - foto-dokumentaciju postojeeg stanja objekta (na CD-u) - preslika kartice bankovnog rauna Poduzetnici koji traže nancijska sredstva za obnovu objekata, odnosno starih kua, a koje su pod zaštitom Ministarstva kulture, dužni su priložiti rješenje navedenog Ministarstva i njihovo mišljenje glede novih zahvata na objektu, a koji se odnose na dodjelu sredstava po ovom zahtjevu. 6. DODJELA SREDSTAVA Prijave za dodjelu sredstava razmatrati e Povjerenstvo za provedbu Javnog poziva za dodjelu bespovratnih potpora u turizmu osnovano u Županiji, a odluku o dodjeli sredstava donijeti e Župan na temelju prijedloga Povjerenstva. O odabranim projektima podnositelji e biti obaviješteni u roku osam dana od dana donošenja Odluke o odabiru, a rezultati e se objaviti na internet stranicama Meimurske županije. Temeljem odluke Župana, sklapa se ugovor s korisnicima sredstava, kojim e se, izmeu ostalog, ugovoriti i obveza dostave dokaza o namjenski utrošenim sredstvima. 7. PODNOŠENJE ZAHTJEVA Zahtjeve je potrebno dostaviti najkasnije do 23. kolovoza 2013. godine na adresu: MEIMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za gospodarske djelatnosti Ruera Boškovia 2 40000 AKOVEC za „Turistike potpore - NE OTVARATI“ Obrazac zahtjeva može se dobiti u Meimurskoj županiji ili na web stranicama Meimurske županije: www. medjimurska-zupanija.hr Zahtjevi koji se dostave nakon isteka roka ili koji nemaju traženu dokumentaciju nee se razmatrati. 8. INFORMACIJE Sve informacije se mogu dobiti u Upravnom odjelu za gospodarske djelatnosti Meimurske županije na adresi: Ruera Boškovia 2, akovec, te na telefon: 040/374-083, radnim danom od 9,00 sati do 15,00 sati, e-mail: marko.puskadija@medjimurska-zupanija.hr ili na službenim stranicama Meimurske županije: www.medjimurska-zupanija.hr ŽUPAN Matija Posavec, mag. ing. Klasa: 334-01/13-02/3; Urbroj: 2109/1-01-13-03 akovec, 16. srpnja, 2013.

Zajednika fotografija svih sudionika utrke starih amaca za nagradu Labue pero


14

Kroz Međimurje

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OPINA SELNICA

STANISLAV REBERNIK, novi-stari naelnik Opine Štrigova

Naelnik Vievi prima graane svaki tjedan

Bez mladih i novih mjesta nee biti

Selniki opinski naelnik Ervin Vievi, uveo je novo radno vrijeme Opinske uprave, kao i vrijeme Opinske uprave. U srijedu Opinska uprava radi od 8 do 16 sati, a u preostale dane, osim subote i nedjelje od 7 do 15 sati. Naelnik Vievi e graane primati od ponedjeljka do petka od 13 do 15 sati, te svake 1. i 3. subote u mjesecu od 9 do 11 sati. Graani su vrlo zainteresirani i zadovoljni što mogu doi kod naelnika u vrijeme predvieno samo za njih, jer imaju podosta pitanja u svezi geodetske izmjere, komunalne naknade i ureenja infrastrukture u svom mjestu ili kod svojih nekretnina i zemljišta. Opina Selnica do sada nije imala svoju Postrojbu civilne zaštite, a kako sukladno zakonu to mora imati,

pristupa se njezinom oformljenju. Opinski naelnik Ervin Vievi, poziva graane bez obzira na starosnu dob i spolnost da se jave u Opinsku upravu kako bi se evidentirali i kasnije ušli u izbor za sastav postrojbe. Vievi kaže kako je Postrojba civilne zaštite ne samo zakonska obveza nego i stvarna potreba, te da oekuje kako bi ona još ove godine bila oformljena i po mogunosti kvalitetno opremljena. lanovi ili pripadnici Postrojbe civilne zaštite pomagati e u rješavanju problema vezanih uz vremenske nepogode, kada se drvee sruši na prometnice, kod išenja snježnih i zemljanih nanosa na mjestima gdje to ne mogu strojevi, te u raznim drugim situacijama, koje zahtijevaju brzu intervenciju. (S. Mesari)

SVETI MARTIN NA MURI

Nekadašnji seoski turizam Gorianec dobiva novo ruho Nadaleko poznata turistika atrakcija Seoski turizam Gorianec, u Svetom Martinu na Muri, u svom je dosadašnjem obliku, sadržaju i ponudi nestao sa scene. Kako je dosadašnjem koncesionaru Stjepanu Goriancu istekla koncesija u rekonstrukciju i obnovu kompleksa ukljueni su drugi ljudi i partneri koji e uvesti nove sadržaje. U meuvremenu je opina Sveti Martin na Muri u pre-

govorima s Hrvatskim vodama u svezi statusa i eventualnog premještanja nasipa uz jezero na drugu lokaciju, ime bi se dobio vei prostor na buduem Sportsko – turistikom i rekreacijskom centru. U sveto martinskoj Turistikoj zajednici i opini došli su do iskustva i saznanja kako turiste najviše zanima rijeka Mura i njezini rukavci, pak e se u tom smjeru i izgraivati novi centar. (sm)

SVETI JURAJ NA BREGU

Koliki su troškovi opinskih mobitela Na 2. sjednici Opinskog vijea Sveti Juraj na Bregu, vijenik Stjepan Tomaši, postavio je pitanje u svezi korištenja i limita trošenja službenih opinskih mobitela. Naelnik Anelko Nagrajsalovi je odgovorio kako službene mobitele koristi on kao nael-

nik, njegov zamjenik i opinske službenice, te komunalni redar. Naelnik mjeseno smije potrošiti 500, njegov, zamjenik 300, službenice po 100 kuna, dok komunalni redar troškove dijeli izmeu opina Sveti Juraj na Bregu, Gornji Mihaljevec i Štrigova. (sm)

Hitno trebamo osigurati ili bolje reeno stvoriti nova radna mjesta, kako bi smo mlade zadržali u našem kraju. Bez mladih i novih radnih mjesta Štrigove uskoro nee biti. A to se jednostavno ne smije dogoditi,zbog nas, zbog povijesti i stvarnosti štrigovskog kraja PIŠE: STJEPAN MESARI

Na dv jema posljednjim i neposrednim izborima za opinskog naelnika Št r igove, St a nislav Rebernik je pobijedio do tada neprikosnovenog, snažnog i uspješnog naelnika Branka Resmana. A tko Resmana pobjedi taj sigurno vrijedi, kažu u Štrigovi. Resman je kao i Rebernik bio opinsk i naelnik i školski ravnatelj, te je njihova borba za naelniku fotelju za sve bila vrlo zanimljiva i do kraja neizvjesna. . Dva puta je Rebernik dobio više glasova od Resmana i to je potvrda kako mu veina ljudi vjeruje i želi ga na elu opine. * Što je po Vašem mišljenju kod biraa prevagnulo da njih više glasove povjeravaju Vama?

- Ljud i od nos no birai su prepoznali kako sam prethodne etiri godine u vrlo slo ž en i m uv je t i m a opini dobro vodio, kako sam bio realan u planiranju i vienju stanja, da sam ljudima uvijek izlazio u susret i ako hoemo bio sam bolji Resmana u širenju veza sa susjednom Slovenijom. I danas ljudi v ide da radim mak simalno, težim boljit k u s v i h ljud i, želim dobro i mladima i starima. Nikoga ne izbjegavam niti inim privilegiranim, nemam vlastitih ciljeva niti sebi podložnih ljudi, družim se sa svima, idem kamo me pozovu i slušam što mi žele rei.

Kanalizacija je prioritet nad prioritetima *Što je u Vašem programu i openito najvažnije napraviti

u narednom razdoblju u Vašem mandatu? - K analizacija je projekt na kojem dugo radimo i u ovom mandat u ga želimo završiti. Postoji sva projek t nna dok ument acija za proist a,  ija izg radnja e koštati sedam milijuna kuna. Kako na kanalizaciji tako i na proistau radovi bi u 2014. trebali krenuti u realizaciju. U prvom trenutku kanalizaciju dobivaju naselja Št r igova, Jalšovec i Grabrovnik a potom i ostala. Naravno da bi s mo u s pjel i p o trebna nam je pomo države i županije, a želim ist ak nut i k ako je Jos ip Z or  e c , donedavni direk tor Me  i mu r sk i h vod a puno uinio za nas. Zanimljivo je kako na stolu imamo ponudu susjedne slovenske opine Razkrižje koja želi da se prikljuimo na njihovu ve goto-

ZAPOINJU Štrigovske noi

Želim opinu s više djece, zadovoljne ljude i mogunost zaposlenja za sve, kaže naelnik Stanislav Rebernik

v u k analizaciju. Mi jesmo za to, no konanu rije trebaju izrei Vlade dviju zemalja. Stvar je izvediva po k r at kom pos t upk a i bila bi korisna i za Slovence i za nas.

Crpljenje plina najkasnije 2015. godine *Mnogo se govorilo o eksploataciji plin ana podruju Vaše opine. Je li sve zamrlo ili ima naznaka da e se “zlat-

ni rudnici” uskoro otvoriti? - Upravo ste v i pr vi i najviše pisali o mogunostima eksploatacije plina na podruju Opine Štrigova. Crpljenje plina je projek t koji v iše nije upitan bez obzira na odnose INA – MOL, jer INA je s graanima sklopila ugovore o otkupu zemljišta i ove godine k ree u izgradnju infrastrukture. - Idue 2014. godine sva bi postrojenja i logistika trebali biti

ZAPOELE pripreme za Ljeto uz Muru u Murskom Središu

etiri dana zabave, druženja, Prvo Gradski kotli gastronomije, sporta i proštenja i tradicijski sajam

Danas u petak 19. sr pnja 2013. u Št r igovi i njezinoj okolici zapoinju Štrigovske no i 2013. najve a, najbog at ija i najraznovrsnija zabavna, kulturna, gastronom s k a i s p or t s k a manifestacija u regiji koja je minulih godina ojkupljala na tisue sudionika, posjetitelja i gostiju. et verodnev ne sveanosti zapoinju u petak u 19 sati, Sveanom sjednicom Opinskog vijea, te prigodnim prog ramom na kojem e biti uruena Javna opinska priznanja. Na malonogometnom igralištu

kod Dražavnog arhiva u 20 sati zapoinje zabavno vee uz domae zabavljake snage te veliku tombolu. U subotu 20. srpnja u 13 sati u kavani Cuvee zapoinje šahovsko natjecanje. Od 14 sati zapoinje šetnja bajkovitom Štrigovom, a od 15 sati u središtu Štrigove slijedi niz igara, dok središnji dio Ot vorenih vrata bajkovite Štrigove zapoinje u 19 sati, priredbom pod nazivom Glazba i vino. Od 20 sati na rasporedu je Narodno veselje i velika tobola. Nedjelja, 21. srpnja dan je za Povorku sta-

rih zanata i obiaja koja zapoinje u 14 sat i, a prog ram se nast avlja seosk im igrama, utrkom prijateljst va te Narodnim veseljem do kasnih ura. Št rigovske noi završavaju u ponedjelja k 22 . s r pnja velikim Magadalenskim proštenjem sa Sve anom misom u 11 sat i. Op ina i Tu r i s t i  k a z a j e dn ic a Št r igov a , s ve ljude dobre volje pozivaju na Št r igovske noi i jame im dobar provod i ugodno bivanje pod Štrigovakom. (S. Mesari)

Grad Mursko Središe na veliko se priprema za održavanje Ljeta uz Muru, tradicionalne zabavne, kulturne, sportske i gastronomske priredba koja zapoinje u subotu 4. kolovoza. Prvo e se održati Gradski kotli, na kojem e pojedinci, udruge i klubovi spremati u kotliu ono jelo koje najbolje znaju pripremiti, a za to e im grad osigurati bonove u iznosu od 250 kuna za kupnju artikala potrebnih za kotli u trgovini METSS i Mesnica Mihali. Kotli mora biti gotov (kuhan) najkasnije do 11 sati i to najmanje 30 porcija za potrošnju.

Istog dana u poslijepodnevnim satima održava se i 4. sajam domaih proizvoda, na koje Grad Mursko Središe i gradska Turistika zajednica pozivaju sve proizvoae domaih proizvoda iz regije i šire da se odazovu i budu sudionici ove priredbe koja ima izložbeno – prodajni karakter. Za obje priredbe treba se što prije prijaviti na broj telefona 500-500 ili 099/600-0699 kod Slaane Todorovi, kako bi organizator mogao osigurati mjesta i štandove za kuhanje kotlia i izlaganje na sajmu. (sm)


19. srpnja 2013.

radnih dobro na mjestu i spremni za eksploataciju najkasnije 2015. godine. Od ovoga oekujemo novce u opinskom prorauna kao i niz d r ug i h pogod nos t i jer e se uz plin odvijati razne aktivnosti i poslovi koje e dobiti naši ljudi. Da skratim, crpljenje plina je vrlo blizu, što je u interesu ne samo opine i INAe, nego i države, jer emo svi ponešto dobroga dobiti. Nama pak kojima je svaka kuna dobro došla ovaj projekt znai puno, jer e možda potaknuti i nove poslove.

Klizišta su nam veliki problem i teret *Kakva je danas situacija i što slijedi kada je rije o klizištima?

Škvorc u Grabrovniku, su najteža i traže veliku sanaciju i napore kako bi se ljudima pomoglo da ne moraju seliti sa svojih gruntova. - Imamo podršku im pomo Meimurske županije i ŽUC -a, a isto to oekujemo od države koja ima naina i sredstava za pomo. Angažirali smo Božu Solda s varaždinskog Fakulute za geodeziju koji radi projekte sanacija jer želimo da se problem klizišta ne samo sanira nego i zauvijek riješi. Vjerujte, svi koji mogu pomažu i ovih dana aktivnosti su poveane i vjerujem kako e ljudi moi uskoro odahnuti. Isto tako vjerujte da samo novac u ovoj situaciji ne znai previše, nego je potrebna rije struke.

Štrigova bogatija za 21 dijete Iz Matinog ureda u Štrigovi, u Opinu Štrigova stigla v ijest koja je pr vo obradovala opinskog naelnika Stanislava Rebernika, a radosna je za Štrig ov u , Me  i mu r j e i Hr vat sk u. Vijest glasi, kako je do 30. lipnja 2013. Opina Štrigova brojnija za 21 novoroeno dijete, a to se prema Rebernikovim rijeima, koji je ujedno i školski ravnatelj

- V jer ujt e m i da zbog klizišta ne spavam kako treba, srce me boli a i ovo ne baš prev iše lasi na glavi mi sijedi i otpada. Og roman je to problem i velik i teret za one koji su direktno ugroženi kao i nama koji u opini obnašamo iz v ršnu vlast, a ne možemo puno pomoi. Dvadesetak je što veih što manjih klizišta zemljišta na našem podruju i sva v ap e z a s a n ac ijom i ureenjem. et ir i klizišta, kod obitelji Kova, Mauko, Turk i

Dobro je znati 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

nije dogodilo u minu l i h dv adeset a k godina. To z n a  i k a k o e u školskoj 2020. godini u prvi razred krenuti najmanje 21 uenik, što je u odnosu na današnjih 14 z n at a n br oj , a kako je do 31. prosinca 2013. još pet i pol mjeseci za nadati se da e djece u Štrigovi biti i nešto preko 21 koliko ih je do sada roeno. (sm)

Za Tijaru postoji interes domaih i stranih ulagaa *Nikada dovršena tvornica vonih rakija, bajkovitog naziva Tijara, tonije njezina graevina danas je ruglo, opasnost i sramot a Št r igove. Postoje li naznake da se pitanje Tijare konano riješi. I kako i kada? - U pravu ste, Tijara je naša živa rana, sramota, opasnost i ruglo. Ja osobno, kao i opinska vlast od kako sam ja naelnik za ovo nije

ništa kriva niti odgovorna. No, naš je interes i obveza da problem riješimo. Ovog trenutka traje sudski proces, jer je predmet s varaždinskog vraen na akoveki sud. Opina nije zainteresirana za graevinu, ali je zainteresirana za zemljište na kojem se ona nalazi. Kako se do zemljišta ne može jer je na njemu zgrada, problem je zamršen, no postoje naznake nagodbe. No i tu postoji problem jer na nekretninu obitelji Antoni talijanski partneri polažu odreena prava. Nagodbom bi koristi imali svi, jer postoje investitori iz Hrvatske i inozemstva koji su spremi graevinu staviti u funkciju. Problem je i koliko bi sve to koštalo jer se ne znaju stvarna dugovanja, potraživanja i ulaganja u projekt. Opina samo želi zemljište koje može povoljno prodati investitorima koji bi izgradili proizvodne pogone u kojima bi posao našlo pedesetak radnika, a to za Štrigovu puno znai. Daklem, neka netko zgradu ukloni i nama ostavi samo zemljište, dalje mi znamo što i kako. *Mogli bismo razgovarati o legalizaciji, školi, kulturi, poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države, socijalnim problemima i mnogo emu drugome. Kako je danas Dan opine, poruite svojim biraima, kao i svim žiteljima Opine Štrigova, što im želite i što od njih oekujete? - Svim graanima estitam Dan opine, želim da ove dane budu sretni i zadovoljni i da dou na priredbe koje za njih organiziramo. Poruujem da nakon Dana opine kreemo u rješavanje glavnih problema, da zapoinjemo borbu za stvaranje uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta, te stvaranje uvjeta za kvalitetniji i bolji život. Mlade pozivam da imaju više djece, jer ona su nam va žna k a ko bi ovaj najljepši kraj u regiji živio punim pluima i kako bi naša škola odzvanjala glasovima više djece nego ih je trenutno, a to je manje od dvjesto, što nikada nije bilo. Želim da se u ove dane družimo, poveselimo ali i potužimo jedni drugima.

ŠTEFOVA ISPOVJEDAONICA

Što e nam škole i vrtii, ako djece nee biti M

noge opine i dalje žele imati djeje vrtie i sportske dvorane. Žele i bore se da ih imaju, poglavito sportsku dvoranu žele u Opini Sveti Martin na Muri. eutim osim sa željama susreu se s problemom zvanim; nemamo dovoljno djece. Dok vrtii još kako tako popunjavaju kapacitete škole su sve praznije i pitanje je do kad ai kako e funkcionirati u ovakvim okolnostima. Kaže mi kerka koja živi u Austriji kako je u vrijeme kad je došla živjeti u Graz teško bilo dobiti mjesto u djejem vrtiu, a danas se sve više vrtia zatvara, jer nemaju dovoljno djece za popunjenje kapaciteta i rentabilno poslovanje. Vlasnici austrijskih djejih vrtia gotovo dolaze kuama i traže i mole djecu da se upišu upravo u njihov vrti. Škole su im odavno poluprazne.

M

I

mi u Hrvatskoj smo sve bliže Austriji kada su u pitanju djeca, vrtii i škole. Evo štrigovski školski ravnatelj Stanislav Rebernik na mukama je kako ustrojiti podrune škole u kojima je svega nekoliko djece, a slino mu je stanje u matinoj školi. Sveto martinski opinski naelnik najavljuje kako se broj polaznika u OŠ Sveti Martin na Muri smanjuje i dolazi ispod dvjesto uenika te mu prijeti mogunost gubljenja statusa s matine na podrunu školu. A roditelji, djeca i uitelji žele sportsku dvoranu i to ne “nekšu malu”. toga politiari trebaju biti realni u obeavanju izgradnje dvorana i vrtia, a roditelji odmjereniji u postavljanju svojih zahtjeva. Još slabije stanje od Meimurja je u mnogim drugim dijelovima Hrvatske. Što e nam vrtii i sportske dvorane,

S

nima bude Meksikanac, Urugvajac, Portugalac ili netko drugi. Uz dužno poštovanje tih ljudi koji bi ipak trebali biti rijetkost u našim klubovima, ostaje gorka spoznaja da nas nema. avno, davno prije mnogo godina je župnik u Svetom Jurju na Bregu, veleasni Mirko Gojnik, zavapio: Brao i sestre, malo nas je malo nas je, premalo nas je. A tada je u jednom razredu bilo etrdesetak djece. to bi trebali rei današnji sveenici i župnici, ne “vupam” niti misliti. Mladi zamislite se nad sudbinom Hrvata i Hrvatske. Rekao je Franjo Makovec, naelnik opine Sveti Martin na Muri. “Ja ve ne brem utjecati na porast broja djece. Mladi kaj ekate”. Da se ne dogodi da imamo više vrtia i škola nego djece.

D

PIŠE: STJEPAN MESARI

ako djece nee biti, a djecu oito mladi ili ne žele imati jer to nije niti moderno niti ekonomino. A tko e onda polaziti vrtie i škole? Vidimo u Austriji i Sloveniji, da ne govorim o Francuskoj, Nizozemskoj i drugim zapadnim zemljama, kako gotovu veinu igraa u nogometnim, rukometnim i košarkaškim klubovima ine stranci. Nisu Austrijanci i ostali zbog toga presretni, ali svojih nemaju i nemaju. Vrlo smo blizu da kapetan u Dinamu ili Vatre-

Š


16

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2013.

MLADEN Dobrani, vodei meimurski voar, zapoeo novi projekt

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Mladi grah i cvijee najbolje se prodaju Nama velike razlike u ponudi na akovekom placu i sajmu, osim što na sajmu nema mlijenih preraevina, a na placu žitarica, drva i stare krame. Sve ostalo može se kupiti na obje destinacije. Tako se na placu i sajmu najbolje prodaje mladi grah, u ljusci ili oljušten, naravno uz razliitu cijenu, te razno cvijee za presaivanje i daljnji uzgoj. Vrlo je dobra ponuda i relativno dobra potražnja za krastavcima, paprikom, paradajzom, mladim zeljem te presadnicama (lancima) kasnog zelja, endivije i salate. Osjea se manjak višanja, breskvi, marelica i ranih jabuka, te ovogodišnjeg uroda pšenice, tikvi i mlade mrkve. Osrednja je ponuda mlijenih proizvoda, meda, peradi i

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA mladi grah oljušteni 20 kn/kg mladi grah neolj. 10 kn/kg mladi krumpir 7 kn/kg mlado bijelo zelje 10 kn/kg krastavci 3 do 7 kn/kg paprika 10 kn/kg paradajz 8 do 10 kn/kg cvjetni anci 1 do 6 kn/kom kukuruz 1,80 kn/kg borovnica 40 kn/kg marelice 12 kn/kg kotlovina 25 kn/tanjur

krupmira, a vrlo dobra opreme za roštiljanje, kotlovinu i bograe, ukratko za piknik. Kod peenjara je najbolje i najljepše, pak oni i posljednji odlaze sa sajmišnog prostora. (S. Mesari, Z. Vrzan)

Dobrani svakodnevno provjerava štose zbiva u bocama

Plodove krušaka, jabuka i šljiva na granama stavio u boce Kao božina ili betlehemska drvca ovih dana izgledaju voke u vonjaku Mladena Dobrania, vodeeg meimurskog voara u Brezovcu. Sada kad su plodovi oformljeni, Dobrani ih je “zarobio” u staklene boce gdje e one dozrijevati i dati plodove koje e nakon skidanja s grana zalijati rakijom i tako dobiti najbolju rakiju ikada proizvedeno u ovom kraju, a vjerojatno i u državi. Na ovaj posao naveli su ga sve brojniji turisti koji kod njega navraaju i koji traže nešto slino što su negdje vidjeli i probali. - Ovo je pokusni postupak i o rezultatima zavisi hou li se dalje ovime baviti premda postoje opravdani razlozi da se to dogodi. Poznato je da najviše ljudi ovakvim nainom sprema kruške poglavito vilijamovke, ali ja idem dalje, pak sam spremio druge vrste krušaka, jabuke ali samo sortu zlatni delišes koja jedina može dozrijevati

Boce grlom moraju biti okrenute prema dolje

Rane sorte krušaka ve su zrele i uskoro e biti zalijane rakijom

u boci, zatim šljive, nektarine, breskve i grože. U bocamna s proširenim grlom prve dozrijevaju rane sorte krušaka, zatim breskve, nektarine te na kraju jabuke i grože. Svakodnevno pratim zbivanja u vonjaku i bocama i mogu rei kako više od 90 posto njih napreduje u željenom smjeru. Kada e dozrijeti, skinuti u ih s grana isprati i iscijediti unutrašnjost boce te voe zalijati domaom rakijom od jabuka ili groža koje su najbolje jre nisu previše aromatine i

DAN polja krumpira u Belici

Kad se boca stavlja na plod uvijek mora grlom biti okrenuta prema dolje, kako u nju ne bi ulazila kišnica i kako bi iz nje mogla ispadati kondenzirana vlaga te eventualna prašina i kukci. Boca štiti plod od vruine, vjetra, sredstava od tretiranja vonjaka ali i eventualne tue. Kada je plod zreli, odreže se skupa s granicom na kojoj raste,

nee utjecati na vlastiti okus ploda u boci. Ovako proizvedena rakija s voem treba u dobro zatvorenim bocama odstojati najmanje pet godina, kada e dostii optimalni okus i miris. Budu li jesenas rezultati vidljivi, idue godine kreem u vei posao, a to u preporuiti i kolegama voarima, jer

unutrašnjost se ispere i potom slijedi punjenje s rakijom. Ovako spremljeno voe s rakijom može biti i prigodan poklon poslovnim partnerima, prijateljima i dragim osobama, jer je poseban i vrlo dobar proizvod. U našem okruženju prvi su kruške, a potom i borovnice na ovakav nain spremali sveenici kartuzijanci u Sloveniji. (sm)

kupci postoje, poglavito sada kad smo postali EU lanovi i kada k nama dolazi sve više turista, koji žele nešto više od popijene rakije iz “štamperlina”. Ovakav nain proizvodnje nije skupi, no traži strpljenje i kvalitetan odnos do posla, kaže Dobrani, kojemu je ovog trenutka ovo samo hobi. (Stjepan Mesari)

FINOTEKA obavila anketu o fiskalizaciji

Prezentacije, Veina proizvoaa predavanja i druženje hrane ZA fiskalizaciju Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Tomislava Filipovia i tvrtka InterAgrico iz akovca, danas u petak 19. kolovoza u Belici organiziraju Dan polja krumpira. Svi koji to žele, a poglavito proizvoai i konzumenti krumpira okupiti e se u 9 sati kod Društvenog doma u Belici, odakle se polazi u polje gdje se održava prezentacija sorti riviera, tresor, artemis, madeleine, faluka, roko, kuroda, manitou, arizona,

saviola, champion, evolution i rosagold. O rezultatima posrednih utjecaja folijarnih gnojiva na uinkovitost fungicida u zaštiti cime krumpira od crne pjegavosti, govoriti e mr.sc. Milorad Šubi Rezultate primjene PRP sola na pokusnim poljima te prednostima primjene amalgerola u poljoprivrednoj proizvodnji govoriti e predstavnici tvrtke Stoackton. Skup završava domjenkom i druženjem svih sudionika. (sm)

Završena je anketa ZA iskalizaciju meu proizvoaima hrane u kojoj se 65 posto proizvoaa izjasnilo za uvoenje iskalizacijskih blagajni. Vei broj anketiranih proizvoai smatraju kako je zakon o iskalizaciji potreban i da e pomoi pravim hrvatskim poljoprivrednicima, dok ih manji broj smatra kako je on nepotreban i štetan. Anketu je sprovela Finoteka, internet servis za pre-

traživanje i kupnju domaih prehrambenih proizvoda izravno od proizvoaa. Anketiranjem je obuhvaeno 532 proizvoaa s podruja cijele Hrvatske, gdje ih se 348 ili 65 posto izjasnilo ZA, 168 ili 32 za NE a njih 16 ili 3 posto je odgovorilo kako im je svejedno. Odluka o iskalizaciji stupila je na snagu 1. srpnja 2013. godine i do 1. kolovoza traje uhodavanje, pak inspekcija dio tog dana ne ureduju. (sm)


19. srpnja 2013.

Protuletje nam je prešlo, ves svet mu se veseli.

Ljeto u vrtu Uglavnom sad ništa ne sadimo kad je ovako toplo. Sad je dobro maštati, lješkariti negdje u hladu i planirati gdje bi najbolje bilo posaditi onu zgodnu biljku koja rastjeruje komarce...zzzzzzzzz... pik... Koja je to ono? Katalpa, talijani od nje prave biznis zvani Catambra. A mi samo želimo malo mira kad se prepostimo romantici na kraju vrta. Sredina je ljeta, ini se da je cijeli svijet na kupanju. Ali nije cijeli, samo pola, ona druga polovica glumi da nešto radi sad kad smo ušli u Europsku uniju. Da nas ne izbace baš odmah. Mi koji glumimo da radimo u vrtu, openito ljeti imamo malo više posla sa zalijevanjem. To vam je jedan od poslova koji možemo

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automatizirati, razno-raznim sistemima za zalijevanje, a možemo i runo kantama ili crijevima za zalijevanje. Napravite to rano u jutro prije nego sunce zaprži... i onda u hlad. I nemojte se zbog toga sekirati. Niste još na burzi ako ležite u hladu, možda samo sanjate da radite u državnoj upravi. Uglavnom smo to oko zalijevanja apsolvirali, kad nebo šuti onda uskaemo mi, zalijemo zemlju i onda biljke rastu.

Raste naše cvijee i drvee, ali raste i korov. Tu pak nastupa problem ako smo zaboravili lekciju o okopavanju iz paje vrtlarske škole. Tu je lekciju lako zaboraviti dok ležite u hladu. Morate samo paziti da ne zaspite jer priroda ima jedan poseban san za meimurske vrtlare dok ljenare. Ta lekcija u naslovu ima pouku da jedno okopavanje vrijedi kao dva zalijevanja. To okopavanje, kopanje, prekopavanje, rahljenje i tome sline rijei trebalo bi nekako sve izbaciti iz glave kad je vrijeme ovako sparno. Jednostavno škode za duševno zdravlje. Tješi nas samo što se

ljeti kopa samo plitko... nikako nemojte okopavati dublje od par centimetara da ne isušujete zemju dublje nego treba. Gornji plitki razrahljeni sloj zemlje služi kao mal, smanjuje daljnje isušivanje dubljih slojeva zemlje u kojima je korijen naših biljaka. vA korijen treba vodu, treba zrak.... treba hranu i ljubav. Ovaj zadnji sastojak trebamo svi. ak i meimurci. I pitamo se da, ako moramo tako teško raditi, kopati ak, gdje je tu ljubav, tko nas to ne voli? Svi nas vole, nas koji kopamo. Samo se treba povjerovati u obrnuti svijet. Okopavanje vrta je tamo sistem dva u jedan. Solarij i teretana zajedno! Gdje toga još ima!!?? U svakom rasadniku, u svkom vrtu to dobijete i k tome je besplatno. Živjelo ljeto! Budite dobri, volite sve vrtove! Lijepi pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1, radno vrijeme: svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa, po-

ziv za hitne sluajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-

470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Objekti za smještaj goveda Objekt u kojem životinja boravi jedna je od podjednako važnih karika u lancu proizvodnje bilo mesa, bilo mlijeka, kao što je i genetski važan materijal, hranidba, prevencija bolesti… U najširem smislu gledajui, goveda držimo pojedinano ili skupno. Pri pojedinanom držanju životinja se ponaša individualno, što podrazumijeva odreeni mir, te mogunosti zasebne obrade svake životinje. U takvoj situaciji vlasnik puno lakše primjeuje odreena odstupanja u ponašanju ili proizvodnji pojedine životinje. Znatno je lakši i veterinarski nadzor, odnosno pregled tono odreene jedinke. Svakako taj model zahtijeva vee investicije u ureenju objekta i opreme, kao i veu potrošnju ljudske radne snage, jedan radnik na 20-30 krava. U našim se uvjetima na taj nain drže uglavnom mlijena goveda. Postoji itav niz varijacija u nainu vezivanja, u

dužini ležišta, nainu izgnojavanja itd. No, svakako bi takve staje trebale imati zasebno rodilište u kojem e mir potražiti krave pred porod, te neposredno nakon poroda. Kapacitet rodilišta je

oko 12% od ukupnog broja mlijenih krava na farmi. Druga mogunost je skupno držanje u takozvanim stajama za slobodno držanje po pravilima «socijalnog ranga». Da bi se ta hijerarhija po rangu svela na najmanju mjeru, životinje grupiramo po spolu, dobi ili pak mlijenosti, odnosno gravidnosti.

Životinje koje se gone ili su pred teljenjem moraju se izdvojiti iz skupine, što nas i ovdje upuuje na potrebu postojanja rodilišta. Prednost ovog naina prvenstveno je ekonominost korištenja prostora i ureenja. Ži-

votinje biraju mjesto koje im najviše odgovara. Svakako je manja potrošnja ljudske radne snage. Kao modeli držanja pojavljuju se: slobodno držanje na nasteljenom grupnom ležištu slobodno držanje s rešetkastim podom

slobodno držanje u odjeljcima Tim nainom uobiajeno je u nas držati životinje u tovu, no ukoliko se koristi za mlijena goveda, mužnja se obavezno provodi u izmuzištu. Higijenske prilike u izmuzištu trebaju osigurati dobivanje mlijeka sa što manjim poetnim brojem bakterija. Postojanje izmuzišta kao zasebne prostorije svakako je napredak u odnosu na mužnju u samoj staji koja se primjenjuje pri pojedinanom držanju krava. Kao nedostatak skupnog naina držanja mogu se istai socijalne konliktne situacije meu životinjama, napose u malenom prostoru. To je najizraženije prilikom hranjenja. U visokoproduktivnih životinja to može izazvati smanjenje mlijenosti, te smanjenje prirasta. Takoer je otežana i veterinarska kontrola. Branko Delost, dr.vet. med.

AKCIJA!!! Popust na koliinu DACONIL 1/1 LUMAX 1/1, 5/1 AKCIJSKA CIJENA


18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2013.

Boris (32) i Željka (29) Kutnjak iz Svetog Martina na Muri dobili su kerkicu Ivu roenu 12. srpnja. Imaju i Saru (3,5).

FOTKAJMO NAJMLAE

Poslikajte se u bolnici ili nam pošaljite fotografije na e-mail Od poetka ove godine ponovno smo sa s v i m a n ajm l a i m a , novoroenima u Meimurju. Aktiviramo našu popularnu rubriku, u kojoj pozivamo sve majke i oeve da se prilikom izlaska iz Županijske bolnice poslikaju s novopeenom kerkom ili sinom. Ukoliko to nije mogue, šaljite nam

svoje bebe, pofotkane na nain koji je vama najdraži. Javite nam se putem e-maila: zlatko. vrzan@mnovine.hr ili urednik@mnovine.hr. Pošaljite osnovne podatke: ime i prezime vašeg klinca ili klinceze te vaše osnovne osobne podatke: ime i prezime roditelja i mjesto odakle dolazite.

Emmanuel Misori Obase (30) i Ivana Marec Obase iz Nedeliša dobili su sina po imenu Nadan Emmanuel roenog 12. srpnja.

su kerkicu Novak iz Nedeliša dobili Teodor (28) i Sandra (28) njeg Fran Nou. odiš erog etv i u Imaj ja. Piu roenu 11. srpn

UDRUGA RODA najavljuje za etvrtak 25. srpnja

Rodina Mala škola dojenja u akovcu U etvrtak 25. srpnja s poetkom u 16.30 sati, u prostoru udruge ACT akovec, Novakova ulica, Stari Hrast, 1. kat, održat e se Rodina radionica Mala škola dojenja. Ra-

dionicu vode Rodine savjetnice sa SOS telefona za pomo pri dojenju, a namijenjena je svim trudnicama i njihovim partnerima. Prijave su obavezne zbog ogranienog broja polaznica/ka i primaju se do popunjavanja grupe, radnim danom od 10-18 sati na tel. 098 620 463. etak radionice je u 16.30 sati, a predvieno trajanje je 2 sata i 30 minuta (ukljuena pauza). Radionica je besplatna.

ŠENKOVEC

Druženje Vrapia sa ribiem Draženom Mesariem Dražen Mesari, mještanin Šenkovca i veliki ljubitelj prirode, esti je gost djece u Djejem vrtiu „Vrapi“ Šenkovec. Svoja znanja i umijea veoma rado podijeli sa najmlaima. Tijekom proteklog mjeseca lipnja bio je opet u gostima kod „Vrapia“. Prisjetimo se da je u zimskim danima svakoj skupini u vrtiu, poklonio kuice i hranilice za ptiice, koje sam izrauje. Djeca su tada veoma rado slušala priice o pticama i nainima kako im mogu pomoi da prežive zime. Kako se ljeto bližilo Dražen Mesari je pripremio nova iznenaenja za djecu iz „Vrapia“. Naime, on je i veliki ljubitelj i dugogodišnji pobornik sportskog ribolova. Za one koji neznaju o emu se radi, najlakše objašnjenje - hvata se velika riba i pušta natrag u vodu da živi i dalje. Naš ribi Dražen je pripremio

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

puno materijala za djecu: šator, ribiki stol i stolice, „ribnjak“, raznovrsnu opremu za pecanje, razne vrste mamaca i hrane za ribe. Djeci je demonstrirao kako to sportski ribii love ribu i što rade nakon ulova. Djecu je posebno zanimalo kako se riba opet vraa u vodu da živi i dalje. Djeca su imala prilike i sama „pecati“ i taj dan biti „pravi“ ribii. Svojim ribikim priama Mesari je oduševio djecu, oni su mu postavljali i mnoga pitanja o vrstama i životu riba. Ne smijemo izostaviti niti vjernog

19. srpnja 2013.

Draženovog pratitelja, papigicu Koko koja je slobodno lepršala dvorištem ali ipak stalno pratila Dražena ne udaljavajui se previše od njega. To je privuklo veliki interes djece, a djeca su rekla, da bi i oni bi takvu poslušnu papigicu. Djeji vrti Vrapi Šenkovec zahvaljuje svojem mještaninu Draženu Mesariu na prekrasnoj suradnji i trudu, što svojim angažmanom ini ljetne aktivnosti i dogaanja u vrtiu još raznovrsnijim i zanimljivijim za djecu. (Snežana Karadža, ravnateljica)

ice (20) Bistrovi Novak iz Seln Krunoslav (26) i Antonija u Noela, roenu 7. srpnja. dobili su kerkicu po imen što smo nenamjernom Ispriavamo se roditeljima njihovu kerkicu Noelu u greškom zbog nesporazuma u sinia. prošlom broju preimenovali

Sandro (30) i Josipa 25) Bratinšak iz Pribislavca dobi li su sina po imenu Tomi roenog 11. srpn ja. Imaju i kerkicu Mašu (4).

DRUŠTVO distrofiara, invalida cerebralne i djeje paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec

I društvene mreže mogu pomoi podizanju kvalitete života invalida U organizaciji Društva distroiara, invalida cerebralne i djeje paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec Marina Kolar, Izvršna direktorica Udruge “Zora” održala je radionicu osmišljavanja kampanja i akcija. Sudionici radionice bili su lanovi Upravnog odbora Miljenka Radovi mag. iur - predsjednica, i Miljani - potpredsjednik, lanice Nadzornog odbora Suzana Mustak, Štefanija Sinkovi i Branka Marija Vrtari, te zaposlenici i volonteri Društva: Lea Kovai, dipl.soc. radnica - voditeljica programa “Ponudimo više”, Milan Logoža r- voditelj projekta “Zajedno za nas”, Debbie Ann Novak njegovateljica, Vlado Vabec - voza, domar, ekonom, Katarina Levai - radni terapeut, Damir Posavec i Marija Radikovi. Uz kampanje i akcije, predstavljene su i kreativne kampanje iz raznih dijelova svijeta, kao i mogunosti podizanja svijesti i potpore putem Facebooka, Twittera, mjesenih newslettera Chimpmail, LinkedIn i sl.

Meimurci sudjelovali na sveanosti otvorenja plaže za invalide u Rijeci lanovi Društva distroiara, invalida cerebralne i djeje paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec prisustvovali su 29. lipnja 2013. godine sveanosti i druženju u organizaciji Društva tjelesnih invalida Grada Rijeke povodom otvorenja plaže za osobe s invaliditetom “Kostanj” u Rijeci.Osim udruga partnera u projektu “Zajedno za nas” Društva distroiara, invalida cerebralne i djeje paralize i ostalih tjelesnih invalida akovec, Društva distroiara,

invalida cerebralne i djeje paralize Varaždin, Udruge invalida Donja Stubica, Društva osoba s tjelesnim invaliditetom Pula i Društva tjelesnih invalida grada Rijeke sveanosti su nazoili i predstavnici udruga iz Zlatar Bistrice, Daruvara i Kutine. Druženje je iskorišteno kao prilika da se kroz zajednike kulturne i sportske sadržaje u okviru projekta “Zajedno za nas”, izvrši prijenos dobre prakse i pozitivnih iskustava izmeu sudionika.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna; NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci - Oleti, Josip Šimunko, Stjepan Mesari, Roberta Radovi, Siniša Obadi, Alen Fuš; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFIKE PRIPREME: Jurica Hoblaj; GRAFIKA PRIPREMA: Vanja Rodiger Pomor; LEKTORICA: Monika Zorec; E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žiroraun: 2340009-1110556216, Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)


USPJEŠNO ZAVRŠENO LJETO U GRADU ZRINSKIH! “Ljeto eto u gradu Zrinskih” poklon je grada akovca svojim graanima kako bi što ugodnije i sadržajnije proveli ljetne ne u svom gradu. Ovogodišnji prodane mi zapoeli su 28. lipnja kazališnom grami predstavom “Idu Zrinski” u izvedbi kazališne družine Štolcer. Vrhunac “Ljeta” dogodio se u nedjelju 14. srpnja koncertom zagrebakog benda Gretta u kojem bubnjarski obol daje i akovanin Robert Modlic i pravom rockerskom atmosferom koju su zakuhali Gorane Bare i “Majke”. Koncert je održan podno zidina Starog grada Zrinskih što se pokazalo izmeu ostalog i kao izvrsno vizualno rješenje koje u prvi plan stavlja sve ljepote dvorca Zrinskih.

KLJUNA KOST

Može li digitalizacija kina vratiti gledatelje u kina u akovcu i Prelogu? DOŽIVITE PORCIJUNKULOVO!

31.07. - 04.08. 2013. Devedeset programa za sve generacije! OREHOVICA - KUD FIJOLICA

Sudjelovali na akovakim vezovima i našli nove prijatelje DOMAŠINEC

Održana Smotra limenih glazbi i puhakih orkestara


2

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Kultura

PRELOG, Dom kulture Petak, 26. srpnja, 19 sati

Završetak ljetnih radionica! U preloškom Domu kulture e se u petak 26. srpnja upriliiti prigodan program povodom završetka ljetnih radionica Grada Preloga. Program e zapoeti u 19 sati i tom e se prigodom predstaviti radovi sa Ljetnih radionica te izvest i scenski prikaz iz bajke “udnovate zgode šegrta Hlapia” - arobna cipelica. Ovog su ljeta u ponudi bile likovna, dramska, plesna, glazbena, pjevaka, kreativna, folklorna i scenska radionica, a održane su u prostoru Knjižncice i itaonice Grada

AKOVEC, Centar za kulturu Petak, 19. srpnja, 22 sata

Zašto biti ljubomoran na Boga? Filmska tribina “Petkom u 22” donosi dramu “Iza brda” koja je nastala u koprodukciji Rumunjske, Francuske i Belgije.Sadržaj donosi priu o Alini koja se vraa

Preloga i Osnovne škole Prelog. Sveanost završetka ljetnih radionica uveliat e i Puhaki orkestar Grada Preloga.

iz Njemake ne bi li sa sobom povela Voichitu, jedinu osobu koju je voljela na ovom svijetu. No Voichita je našla Boga, a Bog je najneprikladniji mogui ljubavnik na kojega se može biti ljubomoran. udesna pria inspirirana stvarnim dogaajima, novo remek djelo slavnog osvajaa Zlatne palme u Cannesu, Cristiana Mungijua. Drama u trajanju od 150 minuta preporuuje se starijima od 14 godina. Film je nositelj sljedeih nagrada: CANNES FILM FESTIVAL 2012. - Najbolja glumica (Cosmina Stratan, Cristina Flutur) i najbolji scenarij (Cristian Mungiu) i VUKOVAR FILM FESTIVAL 2012.- Zlatni šlep za najbolji ilm.

SMOTRA limenih glazbi i puhakih orkestara u Domašincu

“Zaigrajte meni” za poetak, vruina muila glazbenike cijelim tijekom smotre U nedjelju 7. srpnja u Domašincu je održana jubilarna 20. Smotra puhakih orkestara i limenih glazbi Meimurske županije. Na smotri je sudjelovalo ukupno deset orkestara i limenih glazbi iz Meimurske županije, a održana je po vruem ljetnom vremenu. Mimohodom kroz Domašinec oznaen je poetak smotre koja je potrajala dugo zbog velikog broja orkestara, a sama je smotra održana u obnovljenom Društvenom domu u Domašincu. Svi orkestri su na poetku zajedno zasvirali staru meimursku popevku “Zaigrajte meni”, pjesmu simbolina znaenja. Dvostruka simbolika ogleda se i u tome što je tom pjesmom odana poast meimurskoj narodnoj glazbi. Nastupili su puhaki orkestri iz Goriana, Domašinca, Donjeg

Kraljevca, Nedeliša, Male Subotice, Gradski puhaki orkestar akovec, Gradski puhaki orkestar Mursko Središe, Limena glazba Belica i Limena glazba Dekanovec.

Kraj rujna bio bi idealan termin Zbog velikih vruina, a to se ponavlja gotovo svake godine, više sudionika smotre predložilo je da se smotra puhaa, a rije je oko etiri stotine sudionika ne raunajui brojnu publiku, održi negdje na jesen odnosno no krajem rujna ako je rije u zatvorenom prostoru. Ovaj problem nije beznaajan, rije je o kvaliteti samih nastupa. Osim zamora i umora od vruine glazbenika, dogaa se i nešto što je malo poznato široj publici. Zbog vruina puhaki glazbeni instrumenti zakazuju i ne daju onakav ton kakav bi dali

da su na nižim temperaturama, što kažu iskusni glazbenici, odmah mijenja sliku orkestra i intonacije. Na žalost Meimurje još nema prave ljetne pozornice, za prihvat tolikog broja glazbenika i publike i svega što uz to ide, osim možda u Prelogu. Kad je rije o pro-

gramu i ova jubilarna dvadeseta smotra pokazala je razliitost pristupa. Iako je svaki orkestar imao po petnaest minuta, neki su svirali glazbena djela koja traju znatno duže, naprosto nije mogue jedno cjelovito glazbeno djelo prepoloviti. O kvaliteti izvedbi ovoga puta neemo, strunjaci i profesionalni

glazbenici kažu da nije realno procjenjivati ako su uvjeti održavanja smotre zbog vruina na granici izdržljivosti. Recimo samo to da su on i orkestri koji

su godinama u vrhu poput Belice najbolji i dalje, no bilo je i pozitivnih iznenaenja, sve više orkestara jedan drugog sustiže. (J. Šimunko)

Zašto promijeniti termin Zbog vruina puhaki glazbeni instrumenti zakazuju i ne daju onakav ton kakav bi dali da su na nižim temperaturama, što kažu iskusni glazbenici, odmah mijenja sliku orkestra i intonacije. Jedan od prijedloga je promjena termina smotre.

KUU ZASADBREG

Sudjelovali na meunarodnom festivalu u Zagrebu Djeja folklorna sekcija KUU Zasadbreg sudjelovala je na 10. meunarodnom folklornom festivalu djece i mladih u Zagrebu. Premda su bili najmlaa sk upina meu više od tisuu predstavnika iz Hrvatske i Svije-

ta, mladi Zasadbrežani su odlino predstavili meimurske pjesme i plesove, kako u mimohodu tako i na velebnoj bini Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski. Dugotrajan i gromoglasan pljesak posjetitelja i publike bila je

nagrada za vrstan nastup mladih iz KUU Zasadbreg koje je primio i zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi. Za nastup u Zagrebu, mlade su pripremile Barbara Kneklin, Denis Koruni i Karlo Perho. Mladi iz KUU Zasad-

breg pravo sudjelovanja i predstavljanja Meimurske županije izborili su na Smotri djejeg folkolornog stvaralaštva u Maloj Subotici. (S. Mesari) Slika desno: Mladi Zasadbrega nakon nastupa u Lisinskom


19. srpnja 2013.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

AKOVEC, Galerija Scheier SRPANJ - KOLOVOZ 12. 7. - 4.8.2013.

Izložba stripa Dubravka Matakovia Usklopukulturnemanifestacije“LjetougraduZrinskih” ugalerijiScheieruakovcupostavljeneajeizložbastripaDubravkaMatakovia.Autorizložbediplomiraojedavne1983. godine na grafikom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a prvi stripovi mu izlaze 1984. godine u Studentskome listu, a zatim i u Poletu, Mladosti, osjekome TEN-u, ljubljanskoj Tribuni, Patku, Veernjem listu… Od 1990. crta dnevno-politiki strip serijal u Nedjeljnoj Dalmaciji. Suradnja traje, s manjim prekidima, do 2000. godine.1994. zapoinje djeji serijal Super Di u školskom magazinu Smib, a radi ga i danas kao i serijal Desmozgenes

u magazinu OK! Ilustrirao je više djejih knjiga i knjiga humoristiko-zabavnogakaraktera,tevišeudžbenikaŠkolske knjige.NaIskonovomwebportalutjednoobjavljujestranicu stripa serijala Overkloking. Stalni je ilustrator u Jutarnjem listu (Zabavnik) i Modroj lasti. Njegova djela su prenesena i na kazališnu pozornicu (Iz Kabula s ljubavlju), a Matakovi jetakoeriosnivaglazbenogsastavaSeptica,ukojempjeva pod umjetnikim imenom Govnar Smrti. Do sada je objavio desetak albuma stripova za koje je višestruko nagraivan. Postav se može razgledati do 4. kolovoza u ljetnom radnom vremenu galerija odnosno od ponedjeljka do petka u

vremenuod18do21sat,subotomod10do12sati.Nedjeljom je galerija zatvorena.

ŠTO donosi digitalizacija nezavisnih kinoprikazivaa

Može li digitalizacija kina vratiti gledatelju u kina u akovcu i Prelogu? Centrar za kulturu akovec e ovim projektom dobiti digitalizirano kino vrijedno 430.000 kuna, od eka 168.000 kuna daje grad, a 252.000 kuna Ministarstvo kulture. U Domu kulture Grada Preloga instalira se oprema u ukupnoj vrijednosti od 465.577 kuna, a Ministarstvo kulture sufinancira 60 posto iznosa.

U Muzeju Mimara u Zagrebu 8. srpnja je potpisan ugovor o digitalizaciji kina u Hrvatskoj. Dio je to Nacionalnog programa audiovizualnog stvaralaštva 2010. - 2014. i strateški projek t koji su zajedniki pokrenuli Hrvatski audiovizualni centar i Ministarst vo kulture u z pod r šk u lok a lni h gradskih uprava. Digitalizacija nam donosi usklaivanje tehnikih standarda, podizanje kvalitete slike i zvuka

bržu, lakšu i jef tiniju cirkulaciju ilmova te mog u nos t nji hovog istovremenog prikazivanja u kinima diljem Hrvatske.

Digitalizacija nezavisnih kinoprikazivaa Prevedeno, rije je o velikom napretku za kinoprikazivae. Rije je o dvije faze, u prvoj fazi kina e se dogitalizitati, a u drugoj osposobiti za 3D standarde prikazivanja. Obje faze trebale

Karta digitalizacije hrvatskih kina koja bi trebala stii i do Meimurja

bi biti dovršene do kraja kolovoza ove godine. Ugovor o d ig it a lizaciji kina potpisan je u Muzeju Mimara, uz ministricu kulture Republike Hrvatske dr. sc. Andreju Zlatar Violi, ravnatelja Hr vatskog audiovizualnog centra Hrvoja Hribara i voditeljice projekta Digitalizacije nezavisnih kinoprikazivaa Tine Hajon. Sam projekt nosi nazov “Digitalizacije nezavisnih kinoprikazivaa”. Grad akovec odnosno Centrar za kulturu akovec e ovim projek tom dobit i dig it alizirano kino vrijedno 430.000 kuna, od eka 168.000 kuna daje grad, a 252.000 kuna Ministarstvo kulture. U Domu kulture Grada Preloga instalira se oprema u ukupnoj vrije d nos t i od 4 65. 577 k una, a Minist arst vo kulture sufinancira 60 posto iznosa. Dig it alizacijom e kina u akovcu i Prelogu biti podignuta na višu razinu, no pravo je pitanje što e to donijeti. Digitalizacija je skupa , pola m i l iju na po

KLJUNA KOST - kreativa, književnost, kompilacije, slikarske i glazbene kompozicije, kakofonija, kamera, kantata, kulturne i znanstvene karijere, katedra, kinematografija, kinodvorana, klasina glazba, klavijatura, komplementarne boje, koncept, kontrast, kontura, kopiranje, koordinate, kreda, kritika, kultura življenja ...

k inu nije mali novac, a pitanje je kada e se isplatiti. Kako privui publiku u kina pitanje je aktualnog vremena, a ne dobrog filma Kina zadnjih desetak godina nisu slu ajno zatvarana, a danas je situacija još gora nego prije. Televizija je toliko da im se ne zna broja, tu je internet gdje se mogu gledati najnoviji filmovi, te satelitski programi. Kako je rekao jedan od kinoprikazivaa koji je zatvorio kino “danas nitko nije željan filma”. Ostaje otvoreno pitanje kako privui publiku u kina i hoe li 3D biti dovoljan mamac, teško je rei, a niti dobri filmovi danas više ne prolaze kao nekad. Kad je rije o stvarnim brojkama, onda je situacija još poraznija.

Filmovi se igraju esto pred praznim dvoranama, ili uz desetak ili dvadesetak gledatelja, tako je u zadnje vrijeme u Prelogu, u akovcu je zbog veliine grada nešto više gledatelja, no isto ih zna biti samo po desetak. Prednosti digitalizacije su oite, filmovi e se moi igrati u cijeloj Hr vat skoj u isto v r ijeme, što znai da e se moi reklamirati na telev iziji i medijima, što bi moglo pr iv ui v iše publike. No hoe li to za naša kina bi t i dovoljno, v idje t e se. Jesmo li stoga u borbi za gledatelje o s uen i s a mo n a sv jet ske k ino hitove, doma ih k ino hitova zbi lja je m a lo i t o je toliko mudar da može predvidjeti promjene trendova.

KUD FIJOLICA iz Orehovice predstavljao meimurska kulturno-umjetnika društva na poznatoj manifestaciji

Sudjelovali na akovakim vezama i našli nove prijatelje Na Županijskoj smotri održanoj u Maloj Subotici, KUD Fijolica iz Orehovice stekao je pravo sudjelovanja na akovakim vezovima u akovu. Orehovani su se akovu predstavili u najboljem svijetlu, te su dostojanstveno i asno predstavili Meimursku županiju

Mimohod akovakim ulicama

Pred nastup na akovakim vezovima

i Orehovicu spletom meimurskih kola i pjesama. U ugodom ozraju akova, Orehovani su se sprijateljili s lanovima KUD -a Ivan Filipovi iz Velike Kopanice, s kojima je dogovorena suradnja. Uskoro, u kolovozu Kopaoniani dolaze gostovati u Orehovicu.

Branko Sušec, predsjednik Fijolica, kaže kako je nastup u akovu bio prvi nakon što je društvo poslije duže stanke obnovilo djelovanje, te oekuje još kvalitetniji i bogatiji rad i nastupe gdje god budu pozvani. (S. Mesari)


4

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Scena

ETVRTAK, 25. srpnja, 21 sati PRELOG, Trg slobode

PETAK 19. srpnja, 21 sat Podroom Drink And Music Club

Koncert Adama Konia Ada m Kon i je hrvatski ilmski, televizijski i kazališni glumac, te pjeva lan kvarteta Gubec. Mnogi e ga prepoznati kroz izvedbu

Hard rock band “Bad

pjesme “A k sem t i sreko ranil”. Njegov koncert održati e se u etvrtak 25. srpnja u Prelog u na Trg u slobode s poetkom u 21 sat.

Ovaj petak nee biti obian. Poklonici hard rocka imati e priliku slušati žestoku hard rock svirku. Po prvi puta u Podroomu gostuju deki iz Sesveta i bend “ Bad Mushrooms”. Ovaj sesvetski hard rock band, s lanovima iz itave središnje Hrvatske, ve je dobro poznat

ZAVRŠENA KULTURNA MANIFESTACIJA Ljeto u gradu Zrinskih

Ovogodišnje Ljeto zapeatili raspoloženi Bare i Majke! PIŠE: Roberta Radovi FOTO: Zlatko Vrzan

Zašto su izostali Partibrejkersi? Najavljivana koncertna poslastica pod imenom Partibrejkersi izostala je, u dogovoru i konzultacijama organizatora Ljeta u gradu Zrinskih, menadžmentom benda Partibrejkersi, Hrvatskim meteorološkim zavodom i gradom akov-

cem kao inancijerom programa, što je ujedno bio i jedan od prvih odgoenih programa u svim dosadašnjim organizacijama “Ljeta u gradu Zrinskih” zbog najave nepovoljnih vremenskih uvjeta. Meutim, prema najavama organizatora akoveka publika nee ostati zakinuta za gostovanje ovog kultnog beogradskog benda,

koji e u akovec stii prema prvom moguem slobodnom terminu o emu e javnost pravovremeno biti informirana. A zavidan niz bendova i glazbenih imena koji su oplemenili ovoljetna dogaanja (Psihomodo pop, Lollobrigida, Nina Romi, Majke, Gretta, Partleki, Clone Age...) na svoje je programe dovodio sve gene-

racije. Ponajviše je razveselila i injenica kako se u prostoru bivšeg „Klubu mladih“ na koncertu Lollobrigida okupila nekdašnja generacija mladih, došavši danas na koncerte sa svojom djecom. Izvrstan koncert za sve generacije priredili su i Partleki u kojem su uživali i najmlai.

Predstava “Idu Zrinsku” otvorila je ovogodišnje programerima Kulturna manifestacija “Ljeto u gradu Zrinskih” poklon je grada akovca svojim graanima kako bi što ugodnije i sadržajnije proveli ljetne dane i veeri u svom gradu. Ovogodišnja programska dogaanja zapoela su 28. lipnja kazališnom predstavom “Idu Zrinski” u izvedbi domaih snaga odnosno kazališne družine Štolcer. Suradnja organizatora, tvrtke Dvije Lije, kulturne udruge Pokret plus i Grada akovca, ponovo se pokazala izuzetno plodonosnom. Trotjedna dogaanja donijela su pregršt kvalitetnih programa. Uslijedilo je ak sedam velikih koncerata, dvadeset i pet manjih glazbenih programa, etiri kazališne predstave i komina opera, dvije ilmske veeri te izložba stripa. Vrhunac programa dogodio se u nedjelju 14. srpnja koncer-

tom zagrebakog benda Gretta u kojem bubnjarski obol daje akovanin Robert Modlic i pravom rockerskom atmosferom koju su zakuhali Gorane Bare i “Majke”. Koncert je održan podno zidina Starog grada Zrinskih što se pokazalo izmeu ostalog i kao izvrsno vizualno rješenje koje u prvi plan stavlja sve ljepote naše kulturne baštine i dvorca Zrinskih.

Gužve na kazališnim predstavama Iz obilja ovogodišnjih urbanih i nadasve kvalitetnih programa izdvaja se izvedba kazališne komine opere “Ljekarnik”, kazalište “Sarajevska audicija 4” i gostovanje Ludens teatra s predstavom “Od stoljea sedmog” a u prirodnom ambijentu Perivoja Zrinskih Pinkleci su izveli predstavu “Klupica”. Svi kazališni progra-

U nizu urbanih koncerata gostovali su i Pipsi

Foto session “Lica akovekog ljeta” na terasi SoHo bara

Pinkleci izveli predstavu mi bili su su izuzetno posjeeni i “Klupica”. Svi kazališni tražilo se mjesto više. programi bili su izuzetno posjeeni i tražilo se mjesto više.

I za predstavu “Od stoljea sedmog” Ludens teatra tražilo se mjesto više

U razgovoru s Emilom Marciušom iz KU “Pokret Plus” jednim od organizatora ovogodišnjeg “Ljeta u gradu Zrinskih” saznali smo kako je upravo Goran Bare ponesen izvrsnom atomosferom

i prijamom akoveke publike, produžio ugovorenu satnicu koncertnog nastupa pa je tako koncert “Majki” konanici potrajao i više od dva sata uz pravu rockersku feštu.

Rockersku atmosferu zakuhali su Gorane Bare i Majke

Završnu veer razgigrali su i lanovi zagrebakog benda Gretta

Radujemo se Ljetu 2014! Brojni posjet itelji ovoljetnih programa na otvorenim prostorima ili zamjenskim unutarnjim prostor ima pot v rdili su kako je ovogodišnje izdanje “Ljeta u gradu Zrinskih” ponajbolje do sada iako je organizirano u svima dobro znanim uvjetima gospodarske i inancijske krize. A upravo takve impresije iznijeli su i brojni sudionici programa koji naše “Ljeto” svrstavaju u ponajbolje

programe sjeverozapadne regije. U manifestaciju su bili ukljueni i brojni akoveki ugostiteljski objekti koji su suradnjom i koordinacijom vlastitih i zajednikih programa pridonijeli kvaliteti svih dogaanja. Grad akovec se ponudom ovakvih urbanih kulturnih dogaanja pro ilira u moderno mjesto za življenje i sigurni smo kako su ovogodišnji programi pravi smjerokaz za sva budua “Ljeta u gradu Zrinskih”.


19. srpnja 2013.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

SRIJEDA 24. srpnja, 21 sat Podroom Drink And Music Club

Mushrooms” klupskoj publici i ljubiteljima motora po svom izvoenju pjesama bandova poput Led Zeppelin, Deep Purple, Uriah Heep, Whitesnake, Bad Company itd...Benda djeluje od 2008. godine i iza sebe ima više od 90-tak nastupa po itavoj državi i šire. U travnju 2013. Bad Mushrooms

pobijedili su na natjecanju hrvatskih demo bandova u organizaciji portala Muzika.hr i rock kluba Hard Place i tako osvojili turneju po Engleskoj s Lord Bishop Rocks. Na Croatia Rocks turneji predstavit e autorski materijal s EP-a „Put do vrha“ što su sve jamstava vrhunske rock zabave.

Zibe unplugged Podroom Drink And Music Club Vas poziva na jedinstveni koncert, pridruži e nam se Alan Horvat –Zibe i Patrick Jambroši (koji e ovaj put zamijeniti Viktora na akustinoj gitari) a oekuje Vas veer iznimno dobre muzike. Imat ete priliku pogledati odlinog glazbenika, izuzetno dojmljivog

možete oekivati je rock, hard rock, blues rock, a pošto 30% repertoara sadrži Whitesnake možemo ih predstaviti kao Whitesnake cover band ili dvojac. Pošto preko cijelog tjedna nema nikakvog sadržaja u gradu, ovu srijedu rezervirajte za fenomenalan cjeloveernji koncert, na kakve ste ve navikli srijedom u Podroom-u.

glasa, gdje e u pravoj klupskoj atmosferi održati koncert s predobrim zvukom i kvalitetnim repertoarom. Njihov slogan “We rock for you!” govori dovoljno sam za sebe, ono po emu ih cijeni publika i glazbenici je kvaliteta i vrstina svirke i naravno odlian vokal. Repertoar koji

DOŽIVITE PORCIJUNKULOVO! 31.07. - 04.08. 2013.

Devedeset programa za sve generacije!

PIŠE: ROBERTA RADOVI

Turistika zajednica grada akovca je u srijedu 17. srpnja na konferenciji za medije predstavila programske sadržaje t radicionalne k ult urne - turistike manifestacije sjeverozapadne Hrvatske prepoznat ljive pod nazivom “Porcijunkulovo2013”. Tako e od 31. srpnja pa do 4. kolovoza grad akovec zaživjeti u znaku proslave crkvenog blagdana “Gospa od anela” te e se tijekom pet dana svetkovine održati ukupno 90 programa.

Zabavni, narodni, urbani, rock... štimung K a ko je n a po  e t k u konferencije istakla Ivana Maltar, direktorica Turistikog ureda akovca, glazbeni programi održavati e se na dvije glavne pozornice, pozornica TRG (na Trgu Republike) i pozornica TOMISLAV (u ulici Kralja Tomislava). Glazbene sadržaje zapoeti e najmlai na Meimurskom fest ivalu za djec u, Malom MEF-u, a potom e se

Dostojno obilježavanje Gospe od Anela Gradonaelnik grada akovca Stjepan Kova uputio je apel sv im g raanima neka dani obilježavanja Porcijunkulova proteknu dostojanstveno te u duhu iskrenog

Najljepša razglednica našeg grada G or d a n Vr b a ne c ist ak nuo je k ako se Porcijunkulovo samoinancira te svake godine poveanjem broja posjetitelja ostvaruje ve  u dobit t e je n a k raju sv ima zaželio

dobrodošlicu na Porcijunkolovo 2013. Vizualni identitet manifestacije ostaje i nadalje prepoznatljiv u vidu ilustracije poštanske markice koju potpisuje autorski tim akovekog studia “Reci Da”. Markica je simbol dodjele pr iznanja (žiga) neem što vrijedi i

ima kvalitetu. Porcijunkulovo, iz godine u godinu, sve više i zaslužuje upravo takav epitet. Poštanska mark ica asocira na slanje razglednica s dana odmora ili destinacija gdje nam je bilo ugodno i zabavno boraviti.

Genova i dr. Mnogobrojni programi organizirani su u suradnji s akovekim ugostiteljima koji e se nadasve kvalitetno pridružiti svekolikom proštenju u našem gradu.

tacije i degustacije brojnih meimurskih vinara, ve spomenuti brojni koncerti ... tek dio su pripremljenih programa 49-tog izdanja “Porcijunkulova 2013”. Programski sadržaji namijenjeni su svim generacijama i uzrastima u stilu “za svakog ponešto”. Uz ve viene sadržaje ove e se godine po prvi puta organizirati i zanimljiv sportski program AK - Strongman by Poricijunkulovo. Domain predstavljanja i demonstracije snage biti e udruga Powerlifting klub Meimurje, a program e

se održati u subotu 3. kolovoza na Trgu Eugena Kvaternika. akovec bi prema svim najavljenim dogaajima tih nekoliko dana trebao postati istinsko središte sjeverozapadne Hrvatske koje treba doživjeti. Posebice brojnim gostima koji e vjerujemo stii i iz susjednih županije i država. Doživimo svi zajedno Porucijunkulovo 2013 i pošaljimo najljepšu razglednicu našeg grada, poruka je s pressice organizirano povodom ovogodišnjeg Porcijunkolova 2013.

programi nastaviti predstavljanjem meimurske glazbene scene nastupima Zbora g imnazije Josipa Slavenskog, Bojana Jambrošia, Tamare Korunek i dr. Ljubitelji zabavne glazbe doi e na svoje u etvrtak 1. kolovoza uz koncert Jelene Rozge na pozornici TRG. Porcijunkulovo 2013. ugostit e i druga poznata imena hrvatske estrade k ao što su Neno Belan, Marijan Ban, Klapa Kampanel te legende kao što su Darko Domjan, Duško Lokin, Zdravko Škender, Željko K r ušlin K r ušk a, Vladimir Koiš Zec, a svearskom ugoaju pridonijet e i tamburaški sastavi “Frikovi”, “Kontra nas”, “Kumovi”. Urbanu publiku zabavljat e Clone Age, Freakout, Los Explosivos, The Cat Paw, Exclusive band,

radovanja proštenju. Posebice su za “prag tolerancije” zamoljeni graani koji žive u centru grada, jer se u pet dana proštenja oekuje više od 100 000 posjetitelja. Apelu za mirno obilježavanje i svetkovine Gospe od Anela pridužila se i Policijska uprava meimurska koje e tijekom svetkovina predstaviti i svoja dva nova policijska bicikla namijenje-

na ophodnji gradom koja su nabavljenja u suradnji s gradom akovcem. Ivana Maltar takoer je zahvalila svim sponzorima koji su prepoznavanjem vrijednosti ove manifestacije dali svoj doprinos unapreenju kvalitete Porcijunkolova, njegovom brendiranju i prepoznavanju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ali i šire.

AK - Strongman by Poricijunkulovo Kuhanje velike meimurske juhe, oldtimer susreti, streliarski turnir, radionice starih zanata, središnja crkvena procesija 2. kolovoza, djeje radionice u Perivoju Zrinski, prezen-


6

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Knjige KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporuuje

MOZAIK KNJIGA br. 931

Kristian Novak: rna Mati Zemla

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Martin Katahn: Rotacijska dijeta Doktor Martin Katahn, autor je revolucionarnog plana prehrane uz ije je jednostavne i uinkovite savjete mogue u samo 21 dan izgubiti suvišne kilograme i ponovo stei izgubljeno samopouzdanje, a pritom nije potrebno gladovati i jesti jednolinu hranu bez ikakve nutritivne vrijednosti. Tajna je u brojevima 600 – 900 – 1200 iza kojih se kriju kalorijske vrijednosti koje tijekom tri tjedn a valja naizmjence unositi u svoj organizam i na taj nain potaknuti probavni sustav da maksimalno iskoristi svaki obrok. Knjiga je r e z u lt at osobnog iskustva i najnovijih znanstvenih spoznaja o zdravoj i uravnoteženoj prehrani. Jelovnici i recepti na stranicama Rotacijske dijete pomno su osmišljeni

pri emu je autor vodio rauna o kalorijskim i hranjivim vrijednostima svake namirnice i uinku koji kombinacija odreenih namirnica ima na organizam zdravog ovjeka. Rotacijska dijeta temelji se na osobnom pristupu oblikovanom tako da svaki pojedinac – kombinacijom ponuenih jelovnika i programa tjelovježbe – odabire vlastiti put od prekomjerne težine do vitkosti

Za prvi roman Kristiana Novaka Obješeni je, stjecajem nesretnih okolnosti, malo tko uo. Za Novakov drugi roman rna mati zemla, kulturniji ovjek si vrlo skoro nee smjeti dopustiti rei da nije, barem, uo. rna mati zemla je, naprosto, velik i nezaobilazan roman koji pokazuje raskoš talenta i umijea autora koji e, nastavi li pisati, postati jedan od najznaajnijih suvremenih domaih autora. U nekoj buduoj povijesti hrvatske književnosti pisat e da je Novak vratio Meimurje u mentalnu mapu i izveo ga, zajedno s ruralnim kajkavskim, nakon dugog, nezasluženog tavorenja u dijalekatskom getu, na nacionalnu književnu scenu. No, ovaj roman nije pisan na kajkavskom nego na standardu, a jezino raslojavanje s nekoliko varijanti kajkavskog i osobenjakim idiolektima ide ruku pod ruku s nijansiranjem palete boja koja likove ini životnima. A nijanse nipošto nisu samo crne. rna mati zemla roman je o uspješnom mladom piscu, Matiji Dolenecu, koji stvaralaku i ljubavnu blokadu pokušava otkloniti dosežui vlastitu, do amnezije potisnutu priu, onu koju je kompenzirao izmišljanjem svih drugih pria. Roman o osobnom putovanju iz osvijetljenog, otuenog, neobaveznog i urbanog u tamno, blisko i ruralno. Potisnuta pak pria Dolenecova života traumatina

BELETRISTIKA 1. Kristian Novak: rna Mati Zemla 2. Danijela Gašparovi: Plavuša u borbi s nosorogom 3. Carol Birch: Jamrachova menažerija

PUBLICISTIKA 1. Ivana Šešo, Emina Prši:Nedostaje? Ne. Dosta je! 2. Grupa autora: Divlje ruže 3. Jenny Smedley: Godina s anelima

je pria o njegovu djetinjstvu u meimurskom selu, o smrti oca, o osam samoubojstava, dva demona, gubitku prijatelja,

o velikim mitovima i lokalnim legendama, o otvorenom povijesnom prijelomu 1991., svakodnevnim lažima, o osjeaju

krivnje, o okrutnosti, samoi i ljubavi. Sveobuhvatnost, dubina i potresnost, intimne scene iz polumraka, majstorski portreti, mune epizode nasilja i pedoilije, humoristiki proplamsaji i ine releksije ine ovaj roman ruralnom panoramom i galerijom nezaboravnih portreta, hororom osvijetljenim svijeama iz tamne šume i umotanim u maglu hladnih obala rijeke, historijskom rekonstrukcijom s tenkovima koja bilježi i nogomet i socijalizam i arhetipska ponašanja. No, to ni izdaleka nije sve: ovaj roman je i skica za ostvarenje uspješne ljubavne veze i ekološko upozorenje i još štošta. Bauk i bogme, toti roman te tak vužge ka je Jankoviova Dunja odma tri naslovnice napruavila.

KNJIŽARA LJEVAK

Hrvoje Šalkovi: Ne primamo vilenjake

Kathleen E. Woodiwiss: Vuk i golubica Nezaustavljiv, poput olujnoga vjetra, Wulfgar, “željezni vuk Normandije”, obrušava se sa sjevera na elu nepobjedive vojske kako bi pokorio zemlju i ljude Darkenwooda. Ponosna i lijepa Aislin, kraljevna saksonske krvi, gori od mržnje prema Normanima koji su pregazili njezin dom okrutno ubijajui sve Saksonce koji su pružili otpor. Onaj, od ije zle ruke se njezin otac srušio na pragu svoga doma sada brutalno uzima i posljednje što joj je ostalo – bezbrižnu mladost i nevinost. Slomljena ali i željna osvete utoište pronalazi kod njegovog najžešeg rivala u borbi za kraljevu naklonost – nepobjedivog Wulfgara. U ložnici tog tajanstvenog viteza u miru e smisliti plan kako osvetiti svog mrtvog oca. Ali zaboravlja na

BELETRISTIKA

plaho žensko srce što u grudima “ranjive golubice” kuca samo za “željeznog vuka”. Pa ak i moni vuk na kraju biva poražen srcem – i ljubavlju koja prijeti njihovoj odanosti, razliitim ciljevima i njihovim životima.

Studentice iz provincije, BBB, humanit arni koncerti, Kinezi, popisi stanovništva, kuni savjeti, pobune, nove Šalkovieve prie su hiperrealistike u najboljem smislu te rijei – one su uronjene u hrvatsku svakidašnjicu, i premda humoristike, ne lakiraju zbilju, ve se bave suštinom društvenog problema. Urbane legende služe nam, izmeu ostaloga, da se orijentiramo u prostoru i vremenu. U svijetu koji je zamaglio granice izmeu stvarnog i virtualnog, više nije važno koja su iskustva autentina, a koja potjeu iz duboke praznine svijeta. Neko davno Rilke je uskliknuo: “Moraš promijeniti svoj život!”. Ali kako to uiniti u svijetu koji je lažan, kiast, neautonoman? itanjem knjiga! Svatko ima neku tajnu ili štogod neizrecivo, ponešto rubno, kakvu nelagodu, sram. Nagonski se želimo “raspro-

strijeti” u prostoru i vremenu, ostvariti se i osjeati slobodnima. Usput robujemo udovišnim zamkama okoline i epohe, koliko god nastojali prekoraiti zadani horizont. Junaci kratkih pria Hrvoja Šalkovia djeluju u uvjerenju da e radikalno promijeniti vlastiti život. U toj drami moraju se suoiti s vlastitom autentinošu sukobljenom s vulgarnošu i neumoljivošu okolnosti. Ne pristaju biti promatrai vlastita života, a njihova (mala) pobuna presudan je i prekretniki in koji možda i nije spektakularan u društvu spektakla, ali svakako jest svjedoanstvo o iskonskoj potrebi za cjelovitošu autentine ljudske egzistencije u nadiruem sveprožimajuem neljudskom karakteru društvenog sustava bez vrednota. U urbanoj svakodnevici opstajete jedino ako živite urbane legende Hrvoja Šalkovia.

Anthony Bourdain: Sirove slasti Anthony Bourdain vraa se na scenu knjigom Sirove slasti pišui o visokoj kuhinji i niskim strastima - jednako kvalitetno, zanimljivo i žestoko kao i dosad. Ne postoji iskreniji pojedinac meu slavnim šefovima kuhinja. A upravo ga to razlikuje od ostatka medijske gastroscene u ijem je st varanju sudjelovao. Najkontroverzniji suvremeni amerik i kuhar u nastavku legendarne knjige Dosje kuhinja obraunava se sa svijetom jela i kuhara duhovitošu, ci-

nizmom, stilom, inteligentnom zlobom i beskompromisnom kritikom. Sirove slasti nova je doza Bourdainovih nemilosrdnih i iskrenih gastronomskih ispovijesti koju ete progutati u jednom zalogaju!


19. srpnja 2013.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Film, glazba ... CROODS

BITKA ZA PACIFIK

animirana obiteljska komina avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik, Režija: Kirk De Micco, Chris Sanders Uloge/glasovi: Frano Maškovi, Jelena Vukmirica, Marija Kohn, Filip Križan, Pustolovina jedne obitelji koja e promijeniti svijet!

SF akcijska avantura Režija: Guillermo del Toro Uloge: Charlie Hunnam, Idris Elba, Charlie Day

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 19.7.

19.00 CROODS animirana obiteljska komina avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

22.00 IZA BRDA BEYOND THE HILLS drama

subota, 20.7.

19.00 CROODS animirana obiteljska komina avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

21.00 BITKA ZA PACIFIK u našem kinu NIJE u 3D tehnici SF akcijska avantura

nedjelja, 21.7. CROODS je animirana avanturistika komedija koja prati život prve moderne obitelji na putovanju života. Špilja koja je bila njihov dom uništena je, a isto prijeti veini svijeta koji poznaju, pa su prisiljeni krenuti na prvo obiteljsko putovanje u povijesti. Prolazei kroz generacijske sukobe i preživljavajui

seizmike poremeaje otkrit e vrli novi svijet pun antastinih stvorenja i budunost koja nadilazi sve što su mogli zamisliti. Dinamika obitelji, mada se dogaa pred više milijuna godina, jako nam je bliska. Animirana obiteljska avantura u trajanju od 98 minuta preporuuje se starijima od 5 godina.

19.00 CROODS animirana obiteljska komina avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

Samo najvei e preživjeti! Nova ascinantna pria nenadmašnog vizionara Guillerma del Tora. Spektakularna akcija prepuna specijalnih eekata. Vanzemaljci prijete uništenjem

Zemlje, oduprijeti im se možemo jedino divovskim robotima kojima upravljaju najbolji piloti! Akcijska avantura u trajanju od 131 minuta preporuuje se starijima od 13 godina.

ponedjeljak, 22.7.

19.00 CROODS

21.00 BITKA ZA PACIFIK

CRNI SATI

u našem kinu NIJE u 3D tehnici SF akcijska avantura

U ovom napetom znanstveno-antastinom trileru, grupa mladih amerikanaca u posjetu Moskvi vodi oajniku bitku za preživljavanje u sjeni apokaliptine invazije vanzemaljaca. Sastavljeni od iste energije, nevidljivi vanzemaljci ne pokazuju milost dok svojim dodirom u pepeo pretvaraju nemone ljude. Mala grupica preživjelih, naoružana samo svojom hrabrošu i genijalnošu, udružuje snage s ekscentrinim ruskim znanstvenikom koji možda zna nain kako zaustaviti vanzemaljce u njihovom pohodu. Ali uz vrijeme koje brzo istjee i nadu koja kopni, oni možda imaju samo jednu šansu za vlastiti spas... I spas itave planete.

U ovom uzbudljivom nastavku svjetskog enomena pod nazivom Nona straža samo jedna stvar stoji izmeu mira i armagedona - nadnaravni agenti Dnevne straže koje žele ovladati vojskama Svjetla i Tame. Kada se sin visokog asnika Dnevne straže okrene Tami, oslobaaju se nevjerojatne sile... a sudbina svijeta visi o niti.

u našem kinu NIJE u 3D tehnici SF akcijska avantura

animirana obiteljska komina avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

DVD, BLUE RAY IZLOG DNEVNA STRAŽA

21.00 BITKA ZA PACIFIK

utorak, 23.7.

19.00 CROODS animirana obiteljska komina avantura SINKRONIZIRANA na hrvatski jezik

21.00 BITKA ZA PACIFIK u našem kinu NIJE u 3D tehnici SF akcijska avantura

srijeda, 24.7. nema filmskog programa

ALBUM TJEDNA

Kate Nash: Girl Talk Jedna od najzanimljivijih pop pjevaica posljednjih godina svakako je Kate Nash. Albumi “Made o Bricks” (2007.) i “My Best Friend Is You” (2010.) pokazali su da u Kate ima ono nešto po emu bi mogla biti specifina pop zvijezda. Osim niti za pop melodiju, Kate je oduvijek bila britko djevoje koje je spremno napraviti i malu kontraverzu, pa uope ne udi njezina žestoka podrška Pussy Riots, odnosno posljednji singl “Free My Pussy” koji se nalazi kao bonus stvar na verziji albuma izdanog za Record Store Day. Kate je pop pjevaica koja zna ubaciti poneki eksplicitni stih, ali u osnovi ona je bezbrižno eljade koje se zabavlja pišui glazbu jer da to ne radi, otišla bi k vragu (citiram njene rijei). Možemo rei da je na svu sreu svoju energiju prebacila na dobru

stvar jer i treim albumom pokazuje da ima što za rei. Ve s nekoliko uvodnih pjesama poput “Fri-End?” i “Death Proo”, koje je ujedno predstavila i na prošlogodišnjem EP-u, pokazuje kako je ponekad sasvim lako napraviti upeatljivu pop pjesmu, a uvodna balada

“Part Heart” kao da je njihova potpuna suprotnost jer je gotovo minimalistiki orijentirana. “Sister” je jedan od bisera albuma gdje su gitare u prvom planu, a vokalno zvui kao potpuno bijesna Amy MacDonald, “Conventional Girl” oda je girl pop grupama iz ‘60-ih na jedan malo moderniji nain, dok “Rap or Rejection” zvui kao neka ženska popina verzija The Streetsa o prekidu. Ako bih neprestano morao slušati pop glazbu, tada bih volio da ona zvui poput Kate Nash, jer se u njenoj glazbi osjea neoptereenost i živahnost koja se zna zaboraviti u takvom stilu glazbe, a što najbolje dokazuje Robbie Williams i njegovo dugogodišnje orsiranje onog što nije. Za razliku od njega, Kate se ne pravi biti nešto drugo, ve je i dalje zabavan curetak koji voli iskaliti

etvrtak, 25.7.

Popis pjesama 1. Part Heart 2. Fri-end 3. Death Proo 4. Are You There Sweetheart 5. Sister 6. OMYGOD! 7. Oh 8. All Talk 9. Conventional Girl 10. 3AM 11. Rap For Rejection 12. Cherry Pickin 13. Labyrinth 14. You’re So Cool, I’m So Freaky 15. Lullaby For An Insomniac

sve svoje probleme kroz zarazne pjesme. To joj u veini vremena i uspijeva, posebno kada balansira izmeu Ide Marie i Lily Allen, dok u trenucima gdje malo zapinje ne ini prevelike greške, pa sve i dalje zvui vrlo prpošno i simpatino. “Girl Talk” pravi je ženski album s povremeno vrlo upeatljivim gitarama, ali poruke su jasne, a Kate Nash i dalje sigurno koraa teritorijem jednog od najinteresantnijih pop proizvoda zadnjih pet-šest godina. (Siniša Miklauži, preuzeto s portala Muzika.hr)

nema filmskog programa

PRELOG 26. srpnja (petak)

Završetak ljetnih radionica grada Preloga

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

TOP LISTA KINO FILMOVA 1. POTRAGA ZA NEMOM 2. PET LEGENDI 3. HOBIT: NEOEKIVANO PUTOVANFJE 4. ZERO DARK THIRTY 5. ATLAS OBLAKA 6. ZAMBEZIJA 7. UBIJ IH NJEŽNO 8. SEDAM PSIHOPATA 9. IRON MAN 3 10. GRIJESI OEVA


8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2013.


18

Vaše zdravlje

Poseban prilog

9

VAŠE ZDRAVLJE

POSEBAN PRILOG ZDRAVLJE je potrošivo zato ga pažljivo uvajte i pratite što se dešava u vašem tijelu

MEIMURSKIH NOVINA

Poliklinike i po cijenama postaju sve dostupnije Od svih vrijednosti zdravlje je najvee i najvažnije bogatstvo, zato ga je potrebno uvati i pravodobno reagirati na sve signale koje nam šalje naše tijelo. Život kakav ga danas živimo esto nam ne dopušta da se posvetimo upravo sebi, nego vodimo rauna o svemu drugome kao da su ži-

vot i zdravlje nepotrošivi resursi, a dobro znamo i vidimo oko sebe strane da nisu. Zbog toga esto zanemarujemo signale koje nam šalje tijelo da nešto nije u redu. Do zanemarivanja svog zdravlja esto dolazi i zbog toga što nas spopada muka od pomisli na obilaske i ekanja kod doktora

da se doe na red. Na redove u ekaonicama, na naruivanje pa zatim na liste ekanja koje znaju odgoditi pregled i mjesecima. Upravo iz tog razloga nastale su poliklinike, jer su odreeni ljudi u zdravstvu prepoznali tu potrebu današnjeg ovjeka da zdravstvenu usluga dobije na im je mogue

manje stresni nain: brzo, kvalitetno i bez stresnog ekanja na rezultate nalaza. Mnogi bi rado iskoristili tu prednost obavljanja zdravstvenih usluga u poliklinikama, ali ih od toga ve u startu odvraa strah od toga da su im poliklinike po cijenama nedostupne. Poliklinika ne znai nedostu-

pnost, posebno ako imamo u vidu da u kratkom vremenu na jednom mjestu možete obaviti i više pregleda i brzo dobiti rezultate pretraga. Treba istai da su se i poliklinke u krizi prilagodile situaciji i potrebama današnjeg ovjeka ne samo u segmentu pružanja usluga na nain kako to odgovara današnjem obvezama preoptereenom ovjeku, ve i cijenama. Tako da zdravstvene usluge u poliklinikama postaju sve dostupnije i sve konkurentnije uslugama i javnom zdravstvu , zbog toga što pružaju široku lepezu usluga za kojima današnji ovjek ima

potrebu, a u javnom zdravstvu ih na nain na koji ih dobiva u poliklinikama ne može dobiti. Zbog toga e se i u budunosti poliklinike i javno zdravstvo sve više nadopunjavati. U ovom prilogu o zdravlju u Meimurskim novinama nudimo vam preglede usluga iz razliitih poliklinika. Za vas doznajemo gdje možete obaviti magnetsku rezonancu za samo 899 kuna. Zatim gdje možete obaviti specijalistike ginekološke ili mamografske preglede pa ak i manje ginekološke operacije, zatim stomatološke usluge, s posebnim naglaskom na manje estetske zahvate.

Stomatološka poliklinika

“dr. Perca” Poliklinika za ortodonciju, stomatološku protetiku i zubotehniki laboratorij „dr. Perca“ je poliklinika temeljena na višegodišnjem iskustvu, uhodanom timskom radu, stalnom strunom usavršavanju

Naše usluge : • Ortodoncija • Estetska i restorativna stomatologija • Endodoncija • Protetika • Dentalna implantologija • Oralna kirurgija • Parodontologija • Djeja stomatologija • Digitalni stomatološki rendgen

i praenju najnovijih trendova u stomatologiji. Moderno opremljene ordinacije i vlastiti zubotehniki laboratorij omoguuju nam pružanje brze, kvalitetne i cjelovite stomatološke usluge na jednom mjestu. Svi stomatološki zahvati u potpunosti su bezbolni, a pristup svakom pacijentu je individualan i multidisciplinaran.Pacijenti se za pregled naruuju osobno, telefonom ili putem e-maila. Prilikom pr vog pregleda,na temelju razgovora s pacijentom, detaljno uzete anamneze, klinikog pregleda, rendgenskog snimanja i ostalih potrebnih dijagnostikih metoda, donosi se plan terapije za svakog pojedinog pacijenta. Dobra informiranost pacijenta važna je za krajnji rezultat terapije.

ORTODONCIJA Veina ortodontskih nepravilnosti ispravlja se iksnim ortodontskim aparatima. U terapiji koristimo najsuvremenije samoligirajue sustave bravica (Quick,DamonSystem) koje mogu biti estetske ili metalne. Terapija traje jednu do dvije godine. Nakon završetka terapije pacijenti nose iksni i mobilni ritejner,kojima se sprjeava recidiv i osigurava stabilnost dobivenog položaja zubi. PROTETIKA Fiksnoprotetske radove (krunice i mostove) izraujemo posebnom Schulter tehnikom za keramiku, kojom se postiže vrhunska estetika, zdravlje parodonta i dugotrajnost nadomjestka.

IMPLANTOLOGIJA Dentalni implantati predstavljaju najsuvremeniju terapijsku metodu u stomatologiji. Ugradnjom implantata nadomješta se gubitak jednog ili više zubi. Kod potpune bezubosti dentalni implantati omoguuju nam izradu iksnog mosta. Problem sidrenja

Adresa: Stomatološka poliklinika „dr. Perca“ ZAVNOH-a 31, akovec Kontakt: tel. 040 313 790 mob. 091 1212 448 mail: srecko@percacstom.com web. www.percacstom.com www.ortodoncija-percac.com

donje totalne proteze riješiv je ugradnjom dvaju implantata u donjoj eljusti. itav postupak, od ugradnje implantata do predaje gotovog rada, rutinski se provodi u našoj Poliklinici i u potpunosti je bezbolan. ENDODONCIJA Lijeenje korijenskih kanala zuba provodi se najmodernijom ProTaper strojnom tehnikom instrumentacije. Korištenje digitalnog dentalnog rendgena i ureaja za mjerenje duljine korijenskih kanala (endometra) osigurava nam visoku preciznost i izvrsne rezultate u lijeenju korijenskih kanala zuba.


10 10

Vaše zdravlje

Poseban prilog

Poliklinika za oftalmologiju - Varaždin U Varaždinu ve 2 godine u Jalkovekoj ulici br. 5 uspješno posluje Poliklinika za oftalmologiju Poliklinika Fokus. U Poliklinici Fokus možete obaviti KOMPLETAN O N I PR EGL E D (v id na oštrina,mjerenje onog tlaka, pregled pozadine oka, pregled na biomikroskopu)kao i DIJAGNOSTIKE PRETRAGE (vidno polje, pahimetrija, pregled Goldmanovom prizmom, UZV biometrija na Al scanu) na najsuvremenijim aparatima. Ambulantno, potpuno bezbolno, uz topiku anesteziju (samo uz kapanje) možete kod nas operirati sivu mrenu najsuvremenijom ultrazvunom metodom.

POSTAVLJA SE PITANJE KADA OPERIRATI SIVU MRENU ?

Odgovor je vrlo jasan kada pone utjecati na kvalitetu života i obavljanje svakodnevnih aktivnosti kao što su itanje, gledanje televizora ili nona vožnja. Odgaanjem operacije stanje se samo pogoršava, vid pada i lea postaje sve tvra što može otežavati obavljanje operacije. Stoga, ako posumljate da imate sivu mrenu, nemojte ekati, nego riješite svoju dilemu u dogovoru s lijenikom oftalmologom, razmotrite zajedno rizike i koristi od operacije mrene. Operacija se radi ultrazvuno, ambulantno, u topikoj anesteziji i potpuno je bezbolna. Tijekom operacije sive mrene ultrazvukom se odstranjuje zamuena lea i ugrauje umjetna intraokularna lea, koja se stavlja na isto mjesto gdje je nekad bila Vaša prirodna lea te ona po-

staje dio Vašeg oka. Nedavna dostignua tehnologije na polju oftamologije omoguuju pacijentima da u našoj Poliklinici Fokus odaberu multifokalnu

leu za stvaranje vizualnog okruženja u kojem su manje ovisni o onim pomagalima. Svoj jasan vid na daljinu i blizinu bez naoala možete do-

živjeti ve slijedei dan nakon operacije.

APLIKACIJA BOTOXA I INTRADERMALNIH FILERA Lijenici poliklinike vratit e Vaše godine unatrag aplikacijom Botoxa ili intradermalnih ilera, kapke zategnuti estetskim operacijama, tumorske izrasline ukloniti, a glaukomski pacijenti mogu obaviti kompletne dijagnostike pretrage(vidno polje, pahimetriju, mjerenje onog tlaka) i sve operativne zahvate vezane uz glaukom.

SVE VRSTE KONTAKTNIH LEA – multifokalne lee Nosioci kontaktnih lea mogu ovdje pronai sve vrste

POLIKLINIKA ZA GINEKOLOGIJU, OPSTETRICIJU I RADIOLOGIJUMAMOGRAFIJU

ginekologije, onkologije, steriliteta, trudnoe i porodiljstva. Isto tako rade i male ginekološke operacije, a posebno se bave dijagnostikom i terapijom HPV infekcije sve do operacije LLETZ. U Gyn-u je vrhunski ultrazvuk te obavljaju 3D i 4D preglede koji se onda snimaju na CD. Jedna su od rijetkih ginekoloških poliklinika koje imaju svoju privatnu mamograiju. Isto tako, valja napomenuti, da u suradnji s radiolozima rade kompletnu obradu dojke, mamograiju, ultrazvuk i citološku punkciju. U Poliklinici Gyn možete uiniti sve laboratorijske pretrage, kemijske i mikrobiološke. Papa test i ostale citološke pretrage mogu biti gotove odmah ili najkasnije za 7 dana. Rade i ultrazvune pretrage svih organa kao i kolor doppler. Isto tako kolor doppler svih krvnih žila. Cijene su dostupne, koje je

polutvrdih i mekih kontaktnih lea uz lijeniki pregled. Posebnu pozornost pridaje se progresivnim (multifokalnim) kontaktnim leama koje omoguuju vid na daljinu i na blizinu. Najmlai pacijenti (predškolska i školska djeca) imaju BESPLATNE PREGLEDE za naoale i kontaktne lee u Poliklinici Fokus. Informacije o cijenama naših usluga možete potražiti na web stranici poliklinike: www.poliklinikafokus.hr. Operativne zahvate mogue je plaati na rate, gotovinom ili karticom. Struno medicinsko osoblje, najsuvremeniji aparati za preglede i dijagnostiku, individualan pristup pacijentima te ugodan ambijent glavni su razlozi da svoje zdravlje povjerite nama. Uinite svoj vid kristalno bistrim… Poliklinika Fokus, Jalkoveka 5, Varaždin Tel. 042 200-443.

BEZ LISTE E

Najstarija ginekološka poliklinika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

Gyn poliklinika je prva privatna poliklinika za ginekologiju i radiologiju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Poliklinika uspješno posluje ve dugi niz godina pod upraviteljstvom dr. med. Damira Mamuzia, specijalista za ginekologiju i porodiljstvo. Poliklinika Gyn radi s privatnim osiguranjima Croatia, Basler, Grawe i Uniqua. U ovoj poliklinici možete izvršiti preglede u vezi

Za zdravlje Vaših oiju pobrinut e se mr.sc. Nataša Brijaak, dr. med., spec. oftalmologije.

Obavite pregled u najkraćem roku magnetskom rezonancom s najširim otvorom

utvrdila Hrvatska lijenika komora. Poliklinika Gyn radi svaki dan, a naruiti se možete telefonom 042/232-410 ili na mail. info@gyn.hr pa tako nema ekanja.

POSEBNA

T SI E Z E LE BEZ EL E

PONUDA

899 kn REDOVNA CIJENA

1600 kn

Promotivno razdoblje traje do 31. 8. 2013. Rezervirajte svoj termin na telefon:

01/46 93 111

NEMETOVA 2 ZAGREB

www.poliklinika-aviva.hr


Poseban prilog

11 Vaše zdravlje 11


12 12

Vaše zdravlje

Poseban prilog


19. srpnja 2013.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Savjeti o zdravlju Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Glavobolja nakon ranije ozljede glave PITANJE: Imam 23 godine. Prije nekoliko godina i m ao s a m ozljedu glave nakon pada. Tada je reeno da nemam nikakve posljedice (pregled neurologa i rendgen glave). Po zanimaju sam ekonomista, radim u kancelariji. Prije dva mjeseca iznenada bez nekog vanjskog povoda osjetio sam glavobolje i vrtoglavice. Neurološki pregled, CT mozga, doppler VB sliva, EEG bili su uredni dok je Rtg snimka vratne kralježnice pokazala izravnanu lordozu a funkcionalne snimke vratne kralježnice pokazale su instabilitet donjeg dijela vratne kralježnice. Što mi savjetujete dalje initi? ODGOVOR: Veoma važan anamnestiki podatak je da ste imali prije više godina ozljedu glave. Premda su nalazi bili uredni smatram da se je ipak kod vas radilo o ozljedama mekih

struktura vratne kralježnice, koje se nakon ozljede nisu mogle ustanoviti. Kao posljedica ozljeda mek ih struktura vratne kralježnice, a koje se u pravilu javljaju nekoliko godina poslije ozljede,došlo je do promjena zakrivljenosti vratne kralježnice (lordoza), pritiska na kralježniku arteriju (arterija vertebralis) i možda do iriticaje stražnjeg vratnog simpatikusa. Zbog toga svega pojavile su se vrtoglavice i glavobolje. Preporuam vam, svakako javiti se izijatru na pregled radi upuivanja na izikalnu terapiju s kojom e postii opuštanje napetosti mišia vrata i ramenog pojasa, poboljšanje cirkulacije, lakše i vee kretnje vratne kralježnice kao i jaanje mišia,odnosno poveanje mišine snage. Time e i vaše smetnje se uvelike smanjiti ili u potpunosti nestati.

Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti

I. G. Kovai 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri, specijalist školske medicine

«Vikend – oevi»

Tko je kriv?

Kad su u pit anju «v ikend – oevi» , dakle razvedeni muškarci koji svoju djecu viaju uglavnom vikendom, pojednostavnjeno ih možemo razvrstati u dv ije glavne sk upine: muškarce koji svoju novosteenu slobodu žele posve iskoristiti, pa se ponašaju poput Djeda Mraza, koji svoju djecu prigodno daruje stvarima (koje mama nije htjela kupiti), odlascima u luna-park ili zoološki vrt, na pizzu ili u slastiarnicu, a sve u svrhu kupovanja vlastitog mira ili osloboenje od osjeaja krivnje. Ljudi iz te skupine spremni su potrošiti više ili manje novaca, koliko ve imaju, a i nešto malo vremena da oiste vlastitu roditeljsku savjest, ali u principu ne daju sebe baš previše i ne preuzimaju prave roditeljske zadatke. Ne povjeravaju se njima vlastiti sinovi i keri, ne vode razgovore ve možda gledaju televiziju ili angažiraju djedove i bake koji se unucima naješe posveuju punim žarom. U drugoj su skupini oevi koji unato rastavi braka shvaaju ulogu oca vrlo odgovorno i predano se brinu o duševnom i tjelesnom razvoju djece. U stalnom su kontaktu sa svojom djecom i izvan službenih termina

Kada bi pitali osobu koja je razvila ovisnost o alkoholu i ima znakove alkoholne bolesti, voli li piti i voli li to što pije, iznenadio bi vas odgovor, ako bi osoba bila iskrena. U fazi razvijenog alkoholizma pijenje alkohola je davno prestalo biti užitak, postalo potreba i (ne)svjesno muenje, a život se sveo na traženje prilika i izvora za pijenje, uz, u kratkim polutrijeznim periodima traženje naina da se s pijenjem prestane. U poetku ljudi vole piti alkohol jer ih opušta, smiruje, ini im druženje zabavnijim i veselijim, a piju sporadino, u nekim prilikama. Kod jednog broja ljudi, stjecajem okolnosti vezanih za samu osobu ili njenu okolinu, takve prilike postaju sve eše, dani koji završavaju supijanim ili pijanim stanjem sve brojniji, primjedbe iz okoline o tome kako pretjeruju sve uestalije, do momenta koji obino ostaje neprepoznat, kad pijenje alkohola postaje dominantna aktivnost i najvažniji dnevni dogaaj. Ne piju svi na isti nain i nemaju svi iste probleme zbog pretjerivanja, postoji više modela alkoholizma i alkoholom uzrokovanih problema, ali svima je zajedniki nazivnik pretjerivanje s pijenjem i konano, muenje s tim i zbog toga. Veliki broj pravih alkoholiara zapoinje piti alkohol ve od jutra, ispoetka zbog ugode koju im to ini, a kasnije zbog suzbijanja apstinencijskih simptoma, nastavlja u razliitim prilikama tijekom cijelog dana, a vrhunac se obino dogaa naveer, kad si osoba da oduška i pije koliko želi, esto do prepitosti koja ga „uljulja u san“. Sve je obino praeno mišlju u nekom kutku mozga: danas još pijem, svejedno je koliko, mogu i puno, a od sutra sigurno s tim prestajem. Nakon suoavanja sa svojim problemom, na bilo koji nain i zbog bilo kojeg razloga (itaj- vrste pritiska, jer alkoholiar redovito mijenja svoje navike samo pod pritiskom osoba iz svoje obiteljske ili radne okoline, ili zbog narušenog zdravlja

kada se viaju, pa zapravo svakodnevno na odreeni nain aktivno sudjeluju u životima djece, dogovarajui sed i suraujui s njihovom majkom u svim bitnim pitanjima odgoja. B e z ob zira kojem od ova dva tipa pripada bivši suprug, žena ne bi trebala pred djecom loše govoriti o njihovom ocu. Naravno, ni otac ne bi smio svojoj djeci nikada loše govoriti o majci. Tužno je i strašno što to roditelji preesto zaboravljaju zbog svoje osvetoljubivosti ili povrijeenosti. Bilo bi dobro da djecu pustimo da sama stvore zakljuke o tome kakvi smo mi odrasli. To što su se roditelji rastali ne znai da imaju ikakvo pravo posljedice rastave stavljati na lea svoje djece, iako oni to esto ine. Osudom jednog od bivših partnera i odlukom da on ode iz obitelji, postiže se to da on gubi poziciju u kojoj je mogao jednostavno održavati kvalitetan odnos s djecom, teško je biti u toj poziciji ak i ako se stvarno trudite biti bliski sa djecom. Nekorektno je i štetno prema vlastitoj djeci uskratiti im mogunost da imaju dobrog roditelja, samo zato što mi nismo imali dobrog branog partnera!

ili sudskih mjera, itd.), alkoholiar e vam priznati da je u po et k u volio piti, ali naravno da nije imao namjeru propiti se i postati alkoholiar. Ne razumije kako se to dogodilo i ne vidi u tome svoju odgovornost, a krivnju traži u nekome ili neemu drugome. Na listi okrivljenika za njegovo ponašanje vodea mjesta pripadaju problemima na poslu, inancijskoj krizi, neslaganju sa ženom ili drugim lanovima obitelji, krizi u društvu, itd. Onaj pravi krivac za njegovo stanje još neko vrijeme ostaje neprepoznat, sve do uspostavljanja apstinencije i suoavanja sa pravom slikom svoje bolesti. Iako ovo nije igra traženja krivca, važno je da i alkoholiar i lanovi njegove obitelji razumiju što je dovelo do takve situacije i da je alkohol sadržan u brojnim popijenim piima, odgovoran za veinu njihovih problema. Razlog tome leži u injenici da je alkohol psihoaktivno sredstvo s vrlo visokom adiktivnom moi (sposobnošu razvoja ovisnosti) i u kombinaciji s osobinama onoga koji redovitije pije, lako dovede do pijenja sve veih koliina i sve manje uživanja u pijenju, grižnje savjesti zbog pijenja, zanemarivanja obaveza i osjeaja krivnje zbog toga te bezuspješnih pokušaja prestanka. Osoba postaje sve više svjesna osjeaja nervoze i promašenosti i u pijanom i trijeznom stanju i svjesna da je sebe zatvorila u kavez nemoi, bunila, emotivne i socijalne izoliranosti. Našli smo dakle krivca, radi se o sredstvu (piu), a ne o osobi. Kako bismo mogli pomoi, ne smijemo osuivati. Važno je pokazati razumijevanje za osobu koja se našla u problemu, ali nikako ne smijemo pokazivati razumijevanje i opravdavati nastavak takvog ponašanja, jer klju izlaska iz okova ove bolesti drži alkoholiar u svojoj ruci, a pošto ne zna, ili nije u stanju sam se otkljuati, treba pomo svojih bližnjih i pomo strunih osoba. Tekst pripremila: Diana Uvodi-uri, dr.med.


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Jedite orahe Znanstvenici Universiteta Rovira i Virgili u Španjolskoj ustanovili su što je ve duže vrijeme u puanstvu iz iskustva poznato, naime zdravo je jesti koštuniavo voe, a posebno orahe. U studiji je sudjelovalo 7000 ljudi u starosti od 55 do 90 godina. Sudionici studije podijeljeni su u dvije grupe. Jedna grupa se prehranjivala mediteranskom prehranom i orasima a druga je dobivala prehranu s reduciranim mastima. Rezultati istraživanja su nedvosmisleni. U grupi s orasima dokazan je manji rizik za rak i kardiovaskularne

bolesti. Nakon 4 tjedna takve prehrane rizik za kardiovaskularne bolesti smanjen je za 55 % a za rak 40 %. Potrebno je bilo jesti najmanje 28 grama oraha tri puta tjedno. Iz te prve grupe sudionici su bili mršaviji, nisu pušili, manje je bilo dijabetiara i manje visokog tlaka. Dobar uinak oraha vjerojatno je posljedica njegovog dobrog sastava,posebno linolenske kiseline te raznih minerala, kalcija i magnezija. I na kraju, nema razloga da ne vjerujemo španjolskim znanstvenicima, dakle- jedimo orahe.

tSVǏOBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"Ǝ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPǏFOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

Petak, dan za... * Potražite nas svakog petka od 23.12.2011. na svim prodajnim mjestima!

www.mnovine.hr www.facebook.com/mnovine

19. srpnja 2013.


19. srpnja 2013.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Zašto volimo vrue hlaice? Nezaobilazni modni hit svakog ljeta, a posebice ovog su vrue ljetne hlaice koje se sve eše mogu zapaziti i na našim akovekim ulicama. Bilo da su u traper verziji, sa veselim print uzorcima ili žarkih boja dobrodošle su kao osvježenje. Ovog su ljeta pravi modni hit i svetski

dizajneri ih preporuuju kao zamjenu za uvijek vjene i moderne suknje. Svi koji se odlue za ovaj modni trend u doba ljetnih vruina osjeat e se i više nego ugodno. A ugodno ih je i vidjeti na mladim i skladnim mladenakim tijelima. Neka ih na i na našoj špici ovog ljeta bude što više!

ESPRESSO by

Kako promijeniti automobilsku gumu? Š

pica je godišnjih odmora. Možda ste sretnik ili sretnica, pa sada sjedite u divnoj hladovini na nekoj prekrasnoj jadranskoj plaži, a lice vam osvježava maestral. Pogled puca na morsko plavetnilo. Ponijeli ste sa sobom i ovotjedno izdanje “Meimurskih novina” kako biste i u danima odmora ležerno isitavali gospodarstvene, politike, sportske, kulturne i “ine” zapise i time utažili svoju iskonsku že za informiranjem. Možda ste ostali i doma, ovdje u Meimurju. Pa u hladu vikendice, vrta, ugodne ljetne terase omi-

ljenog vam kaia takoer umanjujete glad za svježim informacijama. Ako ste žena, zasigurno ete nastaviti i s itanjem ove rubrike, koja u “light” ljetnom izdanju donosi preporuke i savjete za snalaženje u raznolikim životnim situacijama koje se mogu dogoditi nježnijem spolu. renimo redom (ili neredom). Što bi svaka žena trebala znati? Kako da si “dama u nevolji” pomogne sama sebi? Slijedi nekoliko smjernica koje su dobrodošle ženskom rodu u cilju podizanje njihovog samopouzdanja. Dakle, svaka

K

žena trebala bi sama znati promijeniti automobilsku gumu. Jer, ima muškaraca koji zateknu žene u takvoj potrebi, i koji onda mudro savjetuju: - Gospoo, imate u “gepecku” dizalicu.” I odjure dalje svojom limuzinom, ko muhe bez glave. Svaka ast mužjacima koji e i sami znati, moi i htjeti, tu dizalicu i upotrijebiti. Zato, djevuške, ako do sada niste, savladajte vještinu promjene automobilske gume. kuhinji se takoer preporuuje samostalnost. Dobro je znati otvoriti bocu vina i pripremiti barem jedan cjeloviti obrok,

U

koji izgleda kao da ste mnogo trudili i spremali delicije itav dan. A zapravo niste, jer ste u meuvremenu imali vremena i za manikuru noktiju ili itanje najmanje dva poglavlja pustolovnog romana koji vam upravo zaokuplja misli. Svaka žena trebala bi savladati umijee petominutnog nanošenja make upa. I pri tome se izvještiti u balansiranju i organiziranju vremena kod odlazaka na sastanak s ljubavnim partnerom. Kašnjenje u vremenu akademske etvrti (dakle u vremenu od 15, dobro ste proitale -

“petnaest” minuta) može se tolerirati, ali ni minute više. Isprobajte to. Uskoro ete uvidjeti kako je i to dostižno. ad smo ve kod možebitnih muško-ženskih naekavanja i odnosa, žena bi trebala znati kako odbiti muškarca. Recept glasi: odluno, nježno i odmjereno. Ali isto tako svakoj ženi je dobrodošlo saznanje kako se dovesti do orgazma i kako njemu pokazati da je dovede do vrhunca. Isto tako, nikad, ali nikad žensko bie ne smije smetnuti s uma da odgovorno i zrelo ponašanje podrazumijeva

K

upotrebu kondoma - uvijek. U današnjoj vjetrometini brzog naina življenja žena treba znati osjetiti kada je odreenoj vezi, bilo ljubavnoj, prijateljskoj ili poslovnoj, doista došao kraj. I pri tome znati da je povremena samoa prava blagodat za dušu i tijelo. Samoa može biti jedno od najboljih životnih razdoblja žena, ako ona zna u njemu na pravi nain uživati. Stoga, žene, majke, prijateljice, ljubavnice, ... educirajte se i uživajte u sitnim i veim radostima života, pa makar to znai tek promjenu obine automobilske gume.


16

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Svaštara HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.)

U tjednu koji je pred vama pripazite da u posao ne unosite previše emocija. Neki rokovi i dogovori oko nancija mogli bi se malo prolongira, ali uz dobru komunikaciju uspjet ete doi do rezultata u vašu korist. U ljubavi nadilazite stras i ežnje koje vas mue. Budite suzdržani jer vrijeme procvata romannih odnosa uskoro dolazi u prvi plan. S partnerom njegujte skladan odnos i komunikaciju. U zdravlju pripazite, moglo bi doi do povremenih glavobolja. Razlog može bi umor i stres. VAGA (24.9.-23.10.)

Intelektualni poslovi razvijat e se dobro. Slina situacija bit e i kod svih pripadnika znaka koji se bave uslužnim djelatnosma. U ostalim poslovnim domenama glavnu rije morat ete prepus suradnicima. Nemojte ništa mijenja i prihvate postojeu situaciju. Zabava i izlasci bit e u fokusu društvenih zbivanja. Izgledno je upoznavanje zgodne mlade osobe. Znakovi koji su u vezi, pozva e društvo k sebi na druženje u danima vikenda. Pripazite da ne pretjerate s piem. Tako er provjerite i rok namirnica koje konzumirate.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

U karijeri i poslovnim odnosima jako dobro napredujete. Uhodani poslovi idu vam od ruke. Svoje znanje i vješne korist ete na najbolji mogui nain. U ljubavnim odnosima ojaat e vaa intelektualna razina vašeg odnosa s partnerom. Oni koji su sami bit e previše diskretni i pažljivi u udvaranjima pa bi sav trud mogao osta neprepoznat. Malo više samopouzdanja i vjere u sebe dobro e vam doi. Druga strana zapazit e vaš trud i znati e ga nagraditi. Zdravi ste.

RAK (22.6.-22.7.)

Kreete se prema znaajnom poslovnom projektu koji ima dugoroni karakter. Stoga ulažete napor kako bi u korijenu postavili sve kako treba. Ozbiljni ste i predani cilju. Neke kolege na poslu nee moi pratiti taj vaš poslovni zamah i ritam. U ljubavnom životu mogue su manje nesuglasice, koje ete ipak mirnim i mudrim stavom moi nadvlada. Sve ovisi o vama. Uz realna oekivaja i fokusiranje na pozivno, sve e bi jednostavnije i lakše. U danima vikenda opuste se i zabavite.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Napetost koju osjeate zbog novca, mogla bi izazva veu nervozu koju ete prenije na ukuane i partnera. Ukoliko ste sami, brige ostavite kod kue, kada krenete s društvom u izlazak. Imate mogunost pokrenuti tajnu vezu, koja e vam u potpunos preokrenu život. Ukoliko ste se više prepusli maštanju, pod hitno se probudite. Mogue ljubavne pocaje, svakako bi trebali iskoris. Sve što ste sanjali, sada bi mogli realno i u stvarnos strastveno proživje. U zdravstvenom pogledu sve je u redu.

Poetkom slijedeeg tjedna mogli biste bi vrlo neodluni što se e trošenja novca. Nemojte strahova, novac konnuirano sže, bilo od rada ili vama bliskih osoba, pa sve do manjih kreditnih pozajmica. Vrijeme je u svakom sluaju povoljno za dobitke po razliim osnovama. Ako ste u romannoj vezi, pripazite na dane vikenda. Skladan odnos mogao bi doi u manju krizu, koja e sreom ubrzo proi. Tražite li srodnu dušu ljubav se može dogodi kroz zanimljivo poznanstvo s osobom iz inozemstva. Više se kreite.

LAV (23.7.-23.8.)

Osjeate pozivne promjene u stavu prema životu, ali i obavezama. Imate potrebu dokazivanja na poslu kroz poslovne aktivnosti ili kroz nain na koji se odnosite s okruženjem. Izabrali ste pravo vrijeme, jer vam je situacija vrlo naklonjena. U ljubavi ste sanjalaki raspoloženi. Ako ste slobodni, potražite društvo. Privue li vašu pažnju neka zanimljiva osoba, prepuste se arima novog kontakta i poznanstva. Ukoliko ste u vezi, skladni odnosi e se nastavi. Redovno se bavite tjelovježbom.

Dani koji dolaze povoljni su za posao i ne bi trebali ima materijalnih problema. Novac prisže, ali ne u mjeri u kojoj ste oekivali. Imate ušte evine i to vam daje osjeaj sigurnosti. Ukoliko ste na putovanju upoznali novu osobu doi e do ljubavi. Budite iskreni. Ako ste u vezi, ovo je tako er povoljan period za vaš emotivan život. Ako ste skloni ljubomori, svojim otvorenim primjedbama pokvarit ete lijepo druženje. Boravak u prirodi e vas veseli.

JARAC (22.12.-20.1.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Pojedini pripadnici ovog znaka krenut e na krai poslovni put. Drugi pak e mijenja kolegu u poslovnom podruju kojim inae nije njihov fokus zanimanja, a trei pak osmišljava nancijski plan. Dakle, bit že raznoliko i veina znakova dobro e se snai. U romannim odnosima prate vas manje frustracije koje ete uspijeva rješava poveanom pažnjom i brigom oko voljene osobe. Korak po korak, i doi ete do svih željenih rezultata u emovnom životu. Višak energije utrošite na sportske akvnos.

Posao u koji ste ušli iz osobnog zadovoljstva u sljedeih desetak dana mogao bi vam osigurati vei priljev novanih sredstava. A ako ste ušli u neke neizvjesne poslovne akvnos, primit ete dokaz i potvrdu kako ste dobro odluili. Na dobrom ste putu da do ete do pravog bogatstva u bližnjoj budunos. Osmjehuje vam se srea. Izbjegavajte sukobe s partnerom. Samci neka što više izlaze na grupna okupljanja na javnom mjestu. Mogunost poznanstva zanimljivih osoba je velika. Ukoliko uspijete smanjiti nervozu poetkom radnog tjedna, sjajno ete se osjeati svih dana.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Htjeli vi to ili ne, bit ete orijentirani prema suradnji s drugim kolegama. Timski rad neka vam postane prioritet. Dosta toga nee ovisi samo o vama, a dobro je što e vas u mnogim projekma podržati veina kolega i poslovnih suradnika. U vašem privatnom životu nee bi veih promjena u odnosu na protekli period. Samci mogu slobodno krenu u potragu za partnerom, a svi koji su u vezi neka imaju na umu da ne treba raspravljati o svakoj sitnici. Ako možete, krenite na godišnje odmor. RIBE (20.2.-20.3.)

Pojedini pripadnici ovog znaka krenut e na krai poslovni put. Drugi pak e mijenja kolegu u poslovnom podruju kojim inae nije njihov fokus zanimanja, a trei pak osmišljava nancijski plan. Dakle, bit že raznoliko i veina znakova dobro e se snai. U romantinim odnosima prate vas manje frustracije koje ete uspijeva rješava poveanom pažnjom i brigom oko voljene osobe. Korak po korak, i doi ete do svih željenih rezultata u emovnom životu. Višak energije utrošite na sportske akvnos.

ROENDANI SLAVNIH

Vitalij Kliko

Carlos Santana

Robin William

Danny Glover

Daniel Radcliffe

Jennifer Lopez

19.07.

20.07.

21.07.

22.07.

23.07.

24.07.

25.07.

Darko Janeš, Vitalij Kliko Vladimir Vladimirovi Majakovski

Carlos Santana Natalie Wood Gisele Bundchen

Robin William Vladimir Prelog Ernest Hemingway

Danny Glover Gustav Ludwig Hertz Dirk Kuyt

Daniel Radcliffe Woody Harrelson Slash

Anna Paquin Jennifer Lopez Simon Bolivar

Milorad Bibi Mosor Gavrilo Princip Matt LeBlanc

SANJARICA

HOROSKOP za osobe roene izmeu 23. srpnja i 22. kolovozu, u znaku lava

Plemeniti i autoritativni lideri!

NAKIT Vidjeti nakit - uskoro e te se baviti korisnim poslom š to e donijet i sreu i u vaš osobni život. Kupovati nakit - uvajte se dugova. Dobiti nakit veliko iskušenje za ulazak u neki nepošteni posao. Izgubiti nakit - gubitak. Kititi se nakitom - ne zanosite se ispraznim nadama.

NAKOVANJ Vidjeti ga - veliko bogatstvo. Kovati na nakovnju - uskoro e te sklopiti dobro i za posao uspješno prijateljstvo. Nositi nakovanj - obavljati e te beskoristan posao. Razbiti nakovanj - velika nesrea u kui.

NJEGA

kom - brige i neugodnosti.

Njegovati bolesnika trud e biti nagraen.

OPERA

ODVJETNIK NJEDRA Dobitak na lutriji.

Matt LeBlanc

Vidjet i odv jet nik a oek uju vas nepr ilike. Razgovarati s odvjetni-

Ako u snu gledate neku operu - veselje vam slijedi uskoro. Zgrada opere - samoljublje e vam nanijeti štetu.

Sunce je vladar ovog izrazito muškog vatrenog znaka koji želi biti autoritativan i u svakoj prilici dominantan. Ne dozvoljava nikakave prigovore, smatra sebe nepogrješivim. Savjesnost i oholost su karakteristike ovog znaka.Od ljubavi i obitelji oekuje i želi baš sve. Dobronamjerni su i nakloni svojim prijateljima i znancima ali vole istaknuti da su sretni što ih je poastio svojom prisutnošu. Autoritatvno se postavljaju u riješavanju svojih problema u emu im pomaže prisutnost volje i energije popraene ambicijama. Idejama od kojih nikada ne odustaju postižu velike rezultate i tako su u centru pažnje gdje im je ukazano veliko divljenje. Od života traže maksimum i smatraju to realnim i normalnim. Mudrost i moralnost omoguava im da se uzdižu na ljestvici društvenog života. Odgovorni su prema lanovima svoje obitelji

i vole biti savjetodavci. U kvalitete naravi Lava možemo ubrojiti plemenitost, dobrodušnost i dostojanstvo dok mane mogu biti drskost pretvaranje i želja za valiinom. Lav je osoba koja dominira nad svima ali i osoba briga za dogaaje oko njega. Imaju velike sposobnosi lidera i pr užaju im se velike mog u nost u u poslovnom napretku. Plemenitost Lava može biti iskorištena u nedozvoljene svrhe ali kod prvog takvog

pokušaja reagira i zauzima svoje mjesto koje mu po njegovim stavovima pripada. Napredak u karijeri postižu iskljuivo svojim radom i zalaganjem. Djeluju svugdje gde je potrebna sposobnost planiranja, nadgledavanja i upravljanja poslov ima. Sav ršeni su rukovodioci i ljudi žele saradnju sa njima. Poželjni su uvijek u društvu mladih jer su doživljeni kao veliki prijatelji sa potpunim razumijavanjem za njihove probleme.


19. srpnja 2013.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRIA

Tu i oko nas

AKO MOŽE ON, MOGU I JA O

tisci stopala i pravilne linije ženskog tijela na pješanoj plaži te mokri tragovi prolivenih suza, odavali su tugu prevarene žene. Katarinina želja za samoom, odvela ju je iz akovca u Dalmaciju, blizu Splita, periferiju gradia prožetog mirom. Da, mirom, ali tek na samome poetku ljetovanja, nakon ega je uslijedilo najlue razdoblje njezinog života.

Na pragu pedesete godine s izgledom na kojem bi joj pozavidjele mnoge znatno mlae, slovila je kao vrlo vrijedna požrtvovana žena kojoj je obitelj bila uvijek na prvome mjestu. Njezin muž uživao je potpunu slobodu, bez potrebe da se opravdava zbog kašnjenja na objede, pripravljene s ljubavlju niti da udovoljava tihim Katarininim željama da odu na poneki izlet ili kratko putovanje, baš poput veine normalnih obitelji. Nakon dvadesetak godina braka shvatila je da takva oekivanja nemaju smisla te da e joj biti lakše prihvatiti postojee stanje, nego dramatizirati iz dana u dan i širiti nezadovoljstvo po kui koju je uinila toplim domom, pogotovo sada kada su se njihova djeca vratila iz Rijeke gdje oboje studiraju, Luka drugu i Lena treu godinu. Sve se je promijenilo zahvaljujui jednom telefonskom pozivu u kasne sate. -Katarina! Doi k meni! Moraš nešto vidjeti! Odmah!, zaula je poznat glas s druge strane žice, kako joj se obraa gotovo zapovjednim tonom. -Zar ti nemaš sat? Prošla je pono! Ja sam u pidžami i upravo sam krenula na spavanje!, rekla je Katarina, pomalo britkim tonom, iako su njezini pokušaji strogoe, gotovo uvijek prolazili nezapaženo. -Radi se o tvome Alenu! Nemoj tražiti da ti velim o emu tono! Moraš sama vidjeti! Obuci se, sjedni u auto i doi. Kad ueš u stan, nemoj paliti svijetlo., glas njezine prijateljice Ljerke je postao tajnovit. -Izgleda da nemam izbora. Evo me za koju minutu., završila je razgovor Katarina, tražei nešto jednostavno za navui na sebe, tek toliko da ne ode u pidžami. Zaintrigirale su je posljednje rijei, da ne pali svijetlo kad ue. Ljerkin stan se je nalazio u centru grada i prozori su gledali na terasu kultnog kaia gdje se je skupljala elita dubokih džepova zbog paprenih cijena i tu su uvijek bile prisutne lijepe djevojke. Poneke od njih zvali

su «sponzorušama» jer su se poput priljepaka zalijepile za muška društva, kako bi im plaali pie, nerijetko, završili s njima po hotelskim sobama ili na zadnjim sjedištima luksuznih automobila. Ništa više ni ništa manje kao i u ostalim gradovima gdje se ljudi cijepaju po težini bankovnih rauna i koliini nekretnina koje posjeduju. Katarina je povezala kai sa stanom i postalo joj je jasno zašto ne smije paliti svijetlo. Ljerka je isplanirala pravu špijunažu.

-Pssssst! Tiho, doi i gledaj…i molim te budi hrabra., rekla je njezina prijateljica, povlaei je za ruku i dovodei je do prozora. Alen je sjedio na terasi s još dva prijatelja i dvije djevojke. Jedna se je smjestila uz njega, dotiui ga nogama, dok je druga sjedila napola u krilu njegovog prijatelja. Alen je nakratko pogledao prema prozoru, kao da provjerava da li je Ljerka kod kue. Vidjevši mrak na prozorima, diskretno je stavio ruku na bedra svoje družice, klizei od koljena prema meunožju. Ona se nije opirala ve je stavila svoju ruku na njegovu, želei ga dovesti do najintimnijeg mjesta, što je, s obzirom na okolnosti, bilo pretjerano. Dalo se je primijetiti iz njegovog tromog pogleda da je u prilino pijanom stanju. Gledajui tupo muževo suludo ponašanje, Katarina je umalo vrisnula. -Nije mogue! Što da uradim?! Da se spustim i da ih zgazim?!, briznula je u pla, prekrivši dlanovima oi. -Pusti. Nemoj se nervirati! Davno sam rekla da te ne zaslužuje. Sad znaš i zašto!, Ljerka ju je milovala po glavi, pokušavajui je utješiti.

-Zar si ti to znala i ranije?, pitala je u nevjerici, kako bi joj mogla takvošto prešutjeti.

-Nešto sam naula, ali nisam htjela vjerovati. Postojale su druge stvari koje nisu klapale kod vas, samo što si ti svo vrijeme žmirila, vjerujem namjerno. Nije mogue da nisi vidjela kako se ponaša prema tebi i koliko te ignorira!, Ljerka je željela probuditi ljutnju u Katarini, kako ne bi krivila sebe zbog muževe nevjere.

Ponovo je prišla prozoru, ali Alana i njegove pratilje nije bilo, tek samo ostatak društva za stolom. Njezino se je lice pretvorilo u bolan gr. Željela je iskoiti iz kože kojoj više nije bila vlasnica. Samo da proe ova no, pomislila je prilazei naslonjau gdje se smjestila, pokušavajui nekako potisnuti neizdrživu bol. Ljerka je šutjela, smatrala je da bi svaka izgovorena rije bila jednaka prosipanoj soli po svježoj rani. Sjela je na kau preko puta nje, puštajui da se njezin gnjev i tuga zavuku negdje ispod škrtog snopa svijetlosti koji je dopirao od ulinih lampi i probijao se kroz zavjese, otkrivajui obrise lica, mokrog od suza. -Ostat u još malo kod tebe da se smirim, a onda idem. Reci mi, molim te, gdje sam pogriješila?, pitala je prepuštena oaju, ne izigravajui lažnu ravnodušnost. -Nigdje nisi pogriješila, ako mene pitaš! Greška je u njemu!, Ljerka je bila iskrena. -Što u sad? Što ako me ostavi?, nastavila je s pitanjima. -Ne mogu vjerovati da se bojiš da e te ostaviti i da si spremna sve mu oprostiti! Ako ode, što misliš da eš izgubiti? Zar ne znaš da postoji bolji nain života od ovoga kojim ti živiš? Zar ne znaš da

zaslužuješ više od onoga što ti je pruženo? Zapravo, što ti je pruženo? Nevjera! Kuhanje? Pranje? Briga oko djece? Kad si zadnji put izašla van s njime?, Ljerka se je ozbiljno naljutila, pokušavajui Katarini otvoriti oi.

-Da…hvala ti na svemu. Javit u se tijekom dana i rei ti što sam odluila., izgovarala je rijei poput mjeseara, dižui se iz naslonjaa, krenuvši prema vratima. -Znaš da ti želim sve dobro i negdje duboko u sebi znaš da sam u pravu. Javi se kad doeš kui, jer znaš da u biti zabrinuta., Ljerkine rijei ganule su Katarinu, tjerajui joj, po tko zna koji put, suze na oi. Kad je došla kui, Alanovog auta nije bilo. Bauljala je do vrata, poput zatvorenika s utezima na nogama. Tog se je trenutka osjeala najusamljenijom osobom na svijetu. Djeca su izašla i nisu se još vratila, što je bilo dobro, jer bi joj, nenavikli na njezina kasna odlaženja, postavljali kojekakva pitanja, na koja ona još uvijek nije imala odgovore. Lijeganjem u krevet i detaljnim razmišljanjem, došla je do zakljuka da se mora maknuti iz kue i otii negdje na ljetovanje. Oko etiri sata ujutro, ula je otkljuavanje brave i šaputanje djece koja su se vratila u odlinom raspoloženju. Neu moi glumiti da sam sretna i da se ništa ne dogaa, a ne želim pokvariti odmor djeci, zato je najbolje da što prije odem, pomislila je te odluila da e ve ujutro kontaktirati Ljerku da joj nae neku sobu po povoljnoj cijeni, ona je bila pravi majstor za takva pronalaženja. Iz intenzivnog razmišljanja ju je prenula zvonjava crkvenih zvona, što je znailo šest sati, a zatim i ponovno otkljuavanje vrata

Piše: Dijana Ivaci

i Alenovo šuljanje u dnevni boravak, gdje bi legao uvijek kad se vraao u ranojutarnje sate, kako bi Katarina mislila da se je vratio puno ranije te da je bio obziran, bojei se da je ne probudi. Odlukom da se obrati Ljerki za smještaj, nije pogriješila. Ve za sat vremena dobila je povratnu informaciju o slobodnoj sobi u hotelu s tri zvjezdice u Omišu, van centra grada.

Tijekom prijepodneva, dok su djeca i Alen spavali, Katarina se je tiho spakirala i pripremila im raskošan ruak. Kad je završila, pozvala ih je sve za stol. Nakon štosu se naruali, rekla im je da ju je prijateljica pozvala da joj pomogne oko išenja apartmana na moru i da tijekom popodneva odlazi. -Tu ti je prilika da nešto zaradiš!, rekao je Alen nakon što je saslušao svoju ženu. Nije bio previše oduševljen jer navikao na komociju, prvo se zapitao, tko e mu kuhati, sreom, ker se je vratila pa e ona uskoiti. Djeca su je takoer podržala u odluci, ali na drugaiji nain od oca, želei joj da se što više odmara. Držei kofer u ruci, zamolila je muža da je odveze na autobusni kolodvor. -Reci mi, hou li ti barem malo nedostajati?, pitala ga je a da ni sama nije znala zašto. -Kakvo je to pitanje? Doista želiš uti odgovor? Iz tebe izvire monotonija! Užasno si dosadna i mislim da e nam dobro doi malo razdvojenosti!, Alen je bio grub prema njoj, nije birao rijei. Katarina je šutjela, dok ju je bol razdirala. Izašla je iz auta i bez pozdrava zalupila vratima. Voza autobusa joj je na odlasku ljubazno poželio ugodno ljetovanje, na što je ona samo klimnula glavom. Taksi ju je odvezao do hotela, gdje ju je doekalo srdano osoblje. Nije veerala, tuga joj je oduzela apetit. Sutradan je otišla na obližnju plažu, hodajui bez cilja, došla je do male pješane uvale, gdje se je ispružila i ostala vei dio dana, tek povremeno ispijajui vodu iz boce koju je ponijela, znajui da se nee brzo vratiti. K vragu i suze, pomislila je, dok se je tuga poela pretvarati u bunt, smišljajui paklene planove za noas. Dolaskom u hotel, otišla je na veeru, zatim se odjenula prilino izazovno, što za nju nije bilo uobiajeno. Djelatnici hotela su joj preporuili

odlazak u obližnji bar, gdje se uvijek nae društvo. I doista, u baru nije prošla nezapaženo. Prišao joj je muškarac u pedesetima, markantnih crta lica, izuzetno proinjen, pravi kavalir. Prihvatila je ponueno pie u upustila se u ugodno avrljanje koje je završilo uzdasima u njezinoj sobi bez grizodušja i potrebe za skrivanjem. Njezinih najluih pet dana, brzo je prošlo povratkom u grubu realnost. Još su stvari bile u koferu, kad je s kuhaom u ruci poela praviti majstorije, kako bi svježe kuhani objed doekao Alena kad doe s posla. Djeca su se trebala vratiti tek predveer. Usput je sjela za kompjutor i pisala mužu pismo, baš kako je isplanirala. «Dragi mužu! Želim ti rei da nisam na moru radila ve sam otišla odmarati. U baru sam upoznala zgodnog muškarca. Uz ugodno druženje, popili smo nekoliko pia. Sjedili smo jedno uz drugo, mogao me je dodirivati diskretno ispod stola. Doista su mi godile njegove proinjene ruke, kad je njima milovao moja koljena, ustreptala bedra i kao nehotice meunožje…moram ti priznati da je izazvao u meni pravi vulkan. Otišli smo u moju sobu, pustio me da vodim igru…otkopavala sam mu košulju, grickajui vrat, upijala miris skupocjenog parfema, ostavljala blage tragove ugriza na njegovim ramenima, trbuhu… otkopavajui hlae, kleknula sam dovodei ga do ludila. Nije mogao više izdržati, bacio me je na krevet i uzeo divlje kao nitko do tad. Govorio mi je da dobro izgledam, da ga uzbuujem, da me želi ponovo… i ponovo… I tako dragi moj mužu svih ovih pet dana, naravno, uz kupanje u skrivenoj uvalici. Mogu ti rei da mi se svia razmišljati tvojim umom i mogla bi takvošto ponoviti. Ionako nemam što izgubiti! Dosadno?» Ostavivši pismo na stolu pokraj serviranog tanjura, otišla je do svoje drage prijateljice Ljerke da joj zahvali. Alen je prionuo ruku, iznenaeno gledajui u pismo oslovljeno njegovim imenom. Poeo je jesti i itati istovremeno, sve dok mu nije ispala žlica iz ruke.


18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Peugeot Hrvatska sponzor Dubrovakih ljetnih igara Peugeot je povodom otvaranja Dubrovakih ljetnih igara najavio svoj novi projekt „2008 protiv mina“, kojeg pokree u suradnji s Uredom za razminiranje Vlade Republike Hrvatske i Veleposlanstvom Republike Francuske. Izlaganjem novog crossovera „2008 by Buan“ u dubrovakom Starom gradu i službeno je zapoeo ovaj dobrotvorni projekt. Renomirani umjetnik Boris Buan oslikao ga je na originalan nain, a poseban je i po tome što e biti prodan, a sav prihod koristit e se za razminiranje jednog dijela teritorija Republike Hrvatske. Dubrova-

ke ljetne igre održavaju se od 10. srpnja do 25. kolovoza 2013. godine. I ove e godine okupiti ponajbolje dramske, glazbene, baletne, folklorne, likovne i ilmske umjetnike iz cijelog svijeta. Zasnovane na bogatoj i živoj baštini grada Dubrovnika, Igre 64. godinu zaredom postaju sjecište hrvatskog i svjetskog duha i kulture. Peugeot je trea automobilska marka u Hrvatskoj, s više od 8% tržišnog udjela. Odlian imidž i 200 godina bogata povijest omoguavaju prodajne rezultate koji je stavljaju je u sam vrh poretka hrvatskih, ali i europskih automobilskih marki.

Stigao je Auto Book hrvatsko auto izdanje svih vremena koje sa 64 velike automobilske prie zaslužuje mjesto na vašim policama u vrijeme kada automobilska romantika gubi bitku s konfekcijom. Ovo je zbirka sabranih djela, svojevrsna „auto biblija“ koja donosi provjerene informacije iza kojih stoji ozbiljna redakcija, informacije koje e vas natjerati da postanete zahtjevni itatelji kakvi i inae prate rad magazina Auto motor i sport. Na koiske je stigao Auto Book, novo, godišnje izdanje Auto motor i sporta koje za cijenu od 39 kuna na 280 stranica donosi zabavu, ali i educira jer je nastalo na prekretnici autoindustrije. Prvi Auto Book u režiji hrvatske redakcije Auto motor i sporta, najvee je

AMC Meimurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

1. VW Passat 2.0 TDI Comfortline, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 2. Ford C-max 1.6 TDCi Trend, 2005., svjetlo plava, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 3.Fiat 500L 1.4 Easy - NOVO, 2013., crvena, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD, alu felge, maglenke, tempomat 4.Fiat Punto 1.2, 2012., bijela, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 5.Fiat Grande Punto 1.3 JTD, 2008., srebrna, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 6. Fiat Doblo Cargo 1.3 JTD, 2008., bijela, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD 7.Fiat Doblo Cargo 1.4 + plin, 2008., bijela, servo, ABS, el. paket, klima, radio CD

19. srpnja 2013.

Zbog novih trošarina Ford Fiesta jeftinija do 10.000, a Focus do 12.000 kuna Z bog novog sus t ava trošarina,Ford Fiesta najprodavaniji europski mali automobil u 2012. i Ford Focus najpopularniji automobil na svijetu s preko milijun prodanih jedinica u 2012., od 1. srpnja jeftiniji su, ovisno o modelu i opremi do 10.000 (Fiesta) odnosno 12.000 kuna (Focus). Rije je o automobilima koji ispuštaju manje od 120 grama CO2 po kilometru. Ford Fiesta sport 1.6 TDCi jeftinija je 9.460 kuna te sada stoji 119.000 kn. Najveu uštedu mogue je ostvariti kod Fieste 1.0 GTDi. Ovaj benzinac jeftiniji je 10.114 kuna i sada njegova cijena do registracije iznosi 122.523 kune. Najvee uštede kod Focusa mogue je postii na karavanskoj izvedbi sa Titanium

te je njegova cijena do registracije iznosi 152.866 kn. Sve

navedene cijene vrijede od 1. srpnja 2013.

Kijino 7-godišnje jamstvo po mišljenju EurotaxGlass’s pruža kupcima “potpunu bezbrižnost oko eventualnih troškova održavanja

kretalo se od 250 eura do 550 eura. U obzir su se uzimala rabljena vozila stara dvije godine sa približno prijeenih 40,000 km. Nakon provedenog istraživanja, zakljuci analize navode kako e kupci novih Kijinih vozila pri eventualnoj preprodaji proitirati prosjeno 6%, jer je vrijednost njihovog vozila vea za 6%. “Kupci rabljenih automobila smatraju da je jamstvo iznimno velika prednost koju vrijedi dodatno platiti. Budui da je Kijino jamstvo prenosivo na budue vlasnike, ono im nudi potpunu bezbrižnost oko eventualnih troškova održavanja u budunosti,” poruuje Christof Engelskirchen, jedan od direktora u centru EurotaxGlass’s. Michael Cole, predsjednik uprave Kia Motors Europe, naglašava: “Mi smo odavno upoznati sa znaajnim prednostima koje 7-godišnje jamstvo pruža našim kupcima, no iznimno nam je drago kada vidimo ovako pozitivne rezultate ove velike analize dodatne vrijednosti Kijinih modela.” Strunjaci za analizu tržišnih kretanja koji su vodili ovo istraživanje tvrtke EurotaxGlass’s analizirali su tisue cijena rabljenih vozila u Njemakoj te su se koristili raznim varijablama kako bi analizirali postavljene vrijednosne teze i znaaj Kijinog 7-godišnjeg jamstva na cijene rabljenih Kia modela u kolovozu 2012. godine

Kijino nepobjedivo 7-godišnje jamstvo ili 150,000 kilometara bezbrižne vožnje uinili su iznimno veliku prekretnicu u automobilskoj industriji. Novi podaci potvruju pozitivan uinak na vrijednost vozila, potvruju kako su Kijina vozila uistinu atraktivnija pri preprodaji. 7-godišnje jamstvo nije samo jasan pokazatelj vrhunske kvalitete svih Kijinih modela, ve i izravno utjee na smanjenje troškova za sve kupce novih ili rabljenih Kijina. Kia je u sijenju 2010. godine uvela 7-godišnje jamstvo, odnosno, jamstvo na 150,000 prijeenih kilometara za sva nova vozila iz modelne palete Kije (do tada je to važilo samo za vozila iz njihove slovake tvornice). Tri godine poslije sve vei broj Kijinih vozila s ovim nepobjedivim jamstvom pojavljuje se na tržištu rabljenih automobila. Kia je zatražila od EurotaxGlass`sa, vodeega europskoga istraživakoga centra za prikupljanje i analiziranje automobilistikih podataka,

opremom i motorom 1,6 TDCikoji je jeftiniji 12.000 kuna

da provede istraživanje te analizira koliki je znaaj Kijinog 7-godišnjeg jamstva na vrijednost Kijinih rabljenih vozila. EurotaxGlass’s je nakon provedenog istraživanja potvrdio da 7-godišnje jamstvo uistinu ima veliki pozitivan uinak na cijene rabljenih Kia. Statistiki podaci iz istraživanja vrlo jasno pokazuju

kako izravno na cijenu rabljenih Kijinih modela Picanto, Rio, cee’d i Sportage vrlo pozitivno utjee znaaj 7-godišnjeg jamstva. Korišten je uzorak od ukupno 6.889 vozila, a od kojih je 4.001 model zadovoljavao uvjete za analizu postavljene vrijednosne teze. Poveanje vrijednosti rabljenih Kia vozila, ovisno o modelu,


19. srpnja 2013.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Povoljnije do Honde Accord Zbog niske emisije štetnih plinova, Honda Accord diesel se uz nove trošarine može dobiti po nižim cijenama prilikom kupnje.Stupanjem na snagu Posebnog poreza na motorna vozila od 1.srpnja 2013., vozila s nižom emisijom štetnih plinova su znatno pojeftinila, što se pozitivno relektiralo na prodaju Honde, izmeu ostalog na model Accord 2.2

i-DTEC koji se može pohvaliti kombiniranom potrošnjom od samo 5,3 l/km. i niskom emisijom štetnih plinova. Naime, zbog niske emisije štetnih plinova i niske potrošnje goriva model Accord - jedan od najatraktivnijih limuzina na tržištu se može dobiti po povoljnijim uvjetima.Kupnjom Honde Accord 2.2 i-DTEC može se uštedjeti ak i do visokih

31.000 kn. Da bi kupnja novog Accorda bila još jednostavnija, povoljnija i brža u svim hondinim ovlaštenim prodajnim centrima, Honda e za Vas napraviti besplatnu, profesionalnu i brzu procjenu vašeg rabljenog vozila. Isto tako, prilikom otkupa vašeg vozila i kupovine nove Honde Accord za isti e se iznos umanjiti cijena nove Honde Accord.

B kategorija

ve od 5 699,00 kn

SVE KATEGORIJE NA JEDNOM MJESTU AM, A1, A2, A, B, B+E, C1, C1+E, C, C+E, D1 i D kategorija

tel/fax: 040/645-355 mob: 091/416-2084, 091/211-2442 PRELOG, Glavna 5

Tehnologija UV METAR ZA ZDRAVO SUNANJE Koristan i precizan alarm. Mjeri intenzitet UV zraka i temperaturu zraka. Unese se zaštitni faktor kreme, a ureaj upozorava kada treba prekinuti sunanje. UV metar je malen i lagan ureaj, nosi se kao privjesak.

Cijena:

106 kn

popusta Uska 1, akovec, 396-606

Dolaze pametni satovi! Gogle i druge kompanije rade na razvoju "pametnih naoala", ali isto tako stižui i pametni satovi od kojih analitiari oekuju mnogo više. Iz Samsunga su ranije i službeno potvrdili da rade na razvoju Galaxy sata. S obzirom da se predvia da e cijena ovakvog sata iznositi oko 200 dolara, za oekivati je veliku potražnju korisnika za ovim ureajima. Pametni sat bit e povezan s mobilnim telefonom koji se koristi te e se na njemu prikazivati informacije poput SMS poruka, obavijesti s društvenih mreža, mailova i poziva tako da više ne bi trebali stalno vaditi mobitel iz džepa, ve bi na ekranu sata vidjeli tko nam piše ili nas zove. Za pretpostaviti

je da e kompanije omoguiti programerima razvijanje posebnih aplikacija za naoale i

pametne satove na slian nain na koji se danas razvijaju aplikacije za smartphone ureaje

i tablete, što e donijeti brojne nove mogunosti i opcije ovim ureajima.


ŠPANCIRFEST 2013.

Nove atrakcije u Vindilandu Posebne pogodnosti za kupnju ulaznica Ulaznice e se od 11. srpnja moi kupiti na svim prodajnim mjestima Eventima. Kako bi ulaznice za glavnu festivalsku pozornicu na Starom gradu bile još dostupnije, od 11.07. do 01.08. cijena višednevnih ulaznica bit e umanjena 30% (festivalska ulaznica - 105,00 KN, a vikend ulaznica - 42,00 KN), a u prodaju e biti pušteno 1.000 festivalskih ulaznica i 1.000 vikend ulaznica (500 za prvi vikend i 500 za drugi vikend).

Vindija je od samih poetaka Špancirfesta kao generalni sponzor prisutna na festivalu. I ove je godine glavni program najvee varaždinske prehrambene industrije namijenjen najmlaima, koji u popularnom Vindilandu, od 10 do 20 sati svakog festivalskog dana, mogu otkrivati nove svjetove, uiti o važnosti zdrave prehrane te sudjelovati u kreativnim, plesnim i sportskim radionicama. S obzirom da svako izdanje Vindilanda donosi sa sobom nova iznenaenja, na ovogodišnjem festivalu dobrih emocija na ve dobro poznatim lokacijama, Lanana kula i Stari grad, pojavit e se potpuno nove atrakcije. U centru pažnje svakako e biti avanturistiki park Vindino, nazvan po Vindijinim istoimenim sirnim i mlijenim desertima. Ovaj dio programa mališanima e pružiti dinaminu rekreaciju uz

simpatinog Vindijina dinosaura, maskotu ovogodišnjeg Vindilanda. Tu je i neizostavno Vindiland open air Kino pod zvijezdama, koje svake veeri nakon završetka dnevnog programa (20 sati) donosi dva ilmska hita – jedan animirani i jedan igrani. Vindiland e se svakog dana Špancirfesta družiti i sa svojim sportskim i umjetnikim klubovima te drugim zanimljivim gostima. Ne smijemo zaboraviti ni na Milk night, arobnu mlijena no koja je, uz glazbeno – scenski spektakl pripremljen od strane plesnog studija Vindi, uvijek jedan od vrhunaca kada su u pitanju dogaaji u Vindijinoj Zemlji zdravlja. Uz partnerstvo na realizaciji programa Vindija aktivno sudjeluje i u promociji festivala. Naime, uoi i za vrijeme Špancirfesta Vindijin e voni jogurt

Nepromijenjene cijene višednevnih festivalskih ulaznica Sv i s u pr og r a m i Špancirfesta, osim glazbenih programa na glavnoj festivalskoj pozornici te predstava komedije, i dalje besplatni. Cijena višednevnih festivalskih ulaznica za glavnu festivalsku pozornicu ostala je ista kao i prošle godine: vikend ulaznica (petak, subota, nedjelja) 60,00 KN i festivalska ulaznica 150,00 KN. Jednako tako, cijena dnevnih festivalske ulaznice ostaje na prošlogodišnjoj razini – 30,00 KN, osim za programe 25.08. (Triggeringer, Buraka Som Sistema, Sagan), 29.08. (Skunk Anansie) i 30.08. (Gibonni) kada e biti 70,00 KN. Cijena ulaznica za predstave komedije ostaje 40,00 KN.

FORMULA 13 1 Love Somebody MAROON 5 2 Goin’ Crazy DIZZEE RASCAL ft. ROBBIE WILLIAMS 3 Fixurlifeup PRINCE ft. 3DEYEGIRL 4 Dear Darlin’ OLLY MURS 5 Second Bite Of The Apple BEADY EYE 6 #Beautiful MARIAH CAREY 7 If I Were Me DAVE GROHL, JESSY GREEN, JAFREE & JIM KELTNER 8 Road To Nowhere DAVID BYRNE ft. ST. VINCENT

Freska s okusom jagode na svojem pakiranju biti obilježen logotipom festivala, što je velika nacionalna promocija samog dogaaja.

9 Get Lucky DAFT PUNK ft. PHARRELL WILLIAMS 10 Unchain My Heart HUGH LAURIE 11 Tears Always Win ALICIA KEYS 12 Safe And Sound CAPITAL CITIES 13 Ashtrays & Heartbreaks SNOOP LION ft. MILEY CYRUS

Top Hit List 1 BEGINI Ivan Zak DOMAIH Obriši suze CMC feTOP&LISTA sval 2013 2 NATALI DIZDAR Grijeh - Agapa 3 BORIS NOVKOVI Ft Sara Grimaldi Hitna ljubav - Aquarius 4 PARNI VALJAK Samo da znaš Croaa 5 BU ENJE Ljubav nema pravila - Croaa 6 PRLJAVO KAZALIŠTE Baš kad nije vrijeme Možda dogodine Croaa 7 BOSUTSKI BEARI Samo me jednom pogledaj - 8 MASSIMO Suze nam stale na put - Aquarius 9 NINA BADRI ežnja - Aquarius 10 MARIO HULJEV Sretan sam Igra pod suncem Menart 11 JOLE Bailando solo Hit 12 TEŠKA INDUSTRIJA Majske kiše ( Kemal Monteno) CMC fesval 2013 Croaa 13 TONY CETINSKI Jednom u životu Opet si pobjedila Aquarius

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr




19. srpnja 2013.

TENIS

TK FRANJO PUNES AKOVEC

Nakon finala challengera Yakime, Ivana Lisjak na 419. mjestu WTA liste Finale i pobjeda za Leonardu Horvat OP VRBOVCA I BJELOVARA DO 14:

Svijet ženskog tenisa nudi velike mogunosti, ako naravno tenisaica ima igru koja omoguuje uspjeh. Najbolji pokazatelj je povratak na teren najbolje meimurske tenisaice Ivane Lisjak, koja je nakon velike stanke sa samo dva ITF turnira koji su bili vrijedni po 50.000 $ dolara od igraice bez rankinga, stigla na 419. mjesto WTA liste najboljih svjetskih tenisaica. Na turniru koji je odigrala prošli tjedan u amerikoj Yakimi, u saveznoj državi Washington, Lisjak je došla do finala. Nakon nekoliko pobjeda protiv jakih igraica, nažalost kao što je i sama priznala ponestalo je „energije“ za finale i izgubila je

lakše nego što se oekivalo od Amerikanke Nicole Gibbs 1:6, 4:6. Iako se oekivalo da može otii do kraja, oito je 9. me odigran u dva tjedna, odnosno peti u pet dana, bio previše za našu tenisaicu koja je vrlo lako potpisala „kapitulaciju“ protiv igraice koja nije niti meu 200 najboljih na svijetu i u „normalnim“ okolnostima bila bi lagani zalogaj za Ivanu. Meutim, impresivan niz Lisjak je napravila do finala. Izmeu ostaloga svladala je 1. nositeljicu turnira Kanaanku Sharon Fichman, 106. igraicu u dva seta. Pala je solidna Amerikanka Falconi, te Južnoarikanka Simmonds sve igraice meu

200 najboljih na svijetu. U polufinalu je morala igrati tri seta u susretu s protivnicom za koju se nije oekivalo da bi je mogla svladati (Australka Sanders 242. na svijetu) i oito je taj me odnio zadnje atome snage. Veliki izazov za Lisjak bit e nastup u kvalifikacijama WTA turnira u Stanordu vrijednog gotovo 800.000 $ za koji je dobila SE pozivnicu, a igraju se od sljedee subote. Ukoliko proe zaista jake „kvale“ u kojima igraju i tenisaice koje su meu 100 najboljih na svijetu i jedno-dva kola mogla bi vrlo lako ui meu 200 najboljih tenisaica svijeta, što bi zasigurno bio jedan od najveih ekspresnih povrataka na WTA Touru. Lisjak je inae najbolja meimurska tenisaica svih vremena, a osim Top 100 najboljih tenisaica svijeta koji je ve postigla 2006. godine, zaigrala je i za hrvatsku Fed Cup reprezentaciju, osvojila ITF Futures u Makarskoj i Challengere u Caserti, Goriziji, Sarajevu, Monteroniju, Clermontu i Limogesu, a etiri puta je zaigrala u glavnom ždrijebu Grand Slam turnira, dvaput na US Openu gdje je 2005 .godine došla do 4. kola, te jednom u Wimbledonu i French Openu - Roland Garrosu, gdje bilježi najvei uspjeh na zemljanim terenima 3. kolo. Bilo kako bilo, Ivanin povratak s 26 godina u svijet proesionalnog tenisa, nakon što je najavila kraj karijere, ali oito je zaštitila ranking zbog ozljede, zaista je impresivan. Ukoliko nastavi u istom ritmu, a nakon ova dva vrlo kvalitetna challengera, prebacuje se na prave WTA turnire, s obzirom na ormu, ne bi bilo udno da ekspreno stigne do najboljeg rankinga u karijeri koji je držala ve sada daleke 2006. godine kada je 12. lipnja stigla do 95. mjesta WTA liste. (dz)

STOLNI TENIS

dašnjoj karijeri. Pripreme za EP odraene su u njemakom Düsselldoru. Znamo da je konkurencija za reprezentaciju bila velika, uz dvije sigurne putnice Leu Rakovac, prvu sa hrvatske rang liste i druge juniorke Europe,

Hrvatska ženska juniorska stolnoteniska reprezentacija – Paula Markati prva do trenera Vidolina

privnica) 63 60, a u finalnom susretu Martu Draušnik (TK Medvešak) 63 62. Na otvorenom prvenstvu Vrbovca do 14 godina Leonarda Horvat zabilježila je dvije

pobjede na turniru: protiv Ane Boti iz Samobora i Tee Galjan iz Zagreba, te poraz od Varaždinke Ivane Pakrac, te na kraju zauzela vrlo dobro drugo mjesto.

OP MEIMURJA DO 12:

Punecovi mladi tenisai izvrsni na domaem terenu

Teniski klub akovec po prvi put je bio organizator službenog turnira u kalenda-

ru Hrvatskog teniskog saveza. Turnir za djeake i djevojice do 12 godina održan je na te-

renima TK Franjo Punec u akovcu i na njemu je nastupilo 29 natjecatelja iz teniskih klubova regije Sjeverozapadne Hrvatske, Zagreba i Splita. Odline rezultate ostvarili su domai predstavnici – lanovi TK Franjo Punec akovec. U konkurenciji djeaka Ervin Nedjeljko zauzeo je prvo mjesto, Teodor Zlatar drugo, a Justin Kermeci tree mjesto. Vinko Brki i Teodor Zlatar osvojili su prvo, a Justin Kermeci i Ervin Nedeljko drugo mjesto u konkurenciji parova. I meu djevojkama prva tri mjesta osvojile su igraice Puneca: Nika Šari zauzela je prvo, Antonija Ruži drugo, a Monika Šajnovi tree mjesto.

OP KOPRIVNICE DO 12:

Teodor Zlatar pobjednik U Koprivnici je u organizaciji istoimenog tenis kluba održano Otvoreno prvenstvo Koprivnice za djeake i djevojice do 12 godina. Odlian rezultat na turniru ostvario je mladi

Ludbrežanin, lan TK Franjo Punec akovec Teodor Zlatar. Teodor je redom pobijedio sve svoje protivnike: u kvaliikacijama je s lakoom pobijedio sve svoje protivnike, u prvom kolu

bio je bolji od Domagoja Škoje (TK Sirela), u drugom kolu od Roberta Tkaleca (TK Medvešak) 75 61 i u inalnom susretu od Maksa Kosti Fereka (TK Varaždin 1181) 61 67 63.

TENISKI KAMP:

Paula Markati u reprezentaciji Hrvatske za juniorsko EP Nakon izborenog mjesta u juniorskoj reprezentaciji Hrvatske za Europsko prvenstvo u Ostravi (eška), lanica STK Hodošan Paula Markati je otputovala s reprezentacijom na to najvee natjecanje u svojoj dosa-

Na Otvorenom prvenstvu Bjelovara trinaestogodišnja igraica Puneca Leonarda Horvat osvojila je prvo mjesto. U polufinalnom susretu pobijedila je Petru Bojani (TK Ko-

te Mateje Jeger druge sa rang liste Hrvatske a devete u Europi, uz njih dvije vizu su još uhvatile Paula te Dorina Srebrnjak iz ŽSTK Pula, koje su istisnule jedinu konkurenticu Anu Švarc, iz Dr.asla Zagreb, Paulinu dosadašnju i klupsku kolegicu. Naime Ana Švarc je pristupila seniorskoj ekipi STK Hodošan i igrati e Superligu za Hodošan. Markati je time što je izborila nastup na EP u Ostravi, ispunila cilj da juniorski staž završi sa repkom na Europskom prvenstvu. Novi cilj i sportska nada je naravno – medalja.

Veliki interes za tenis U sklopu programa Zajednice sportskih udruga grada akovca SVAKI TJEDAN - SPORT JEDAN održan je tradicionalni TENISKI

KAMP. Na kampu koji se održavao od ponedjeljka do petka, svakog dana u trajanju od dva sata, sudjelovalo je više od 120 polaznika. Sudionici-

ma kampa uz aktivno uenje tenisa, organizirano je nekoliko predavanja i igraonica, a za svakog sudionika osigurani su prigodni pokloni.




19. srpnja 2013. SPORTSKI RIBOLOV

3. HNL SJEVER

Juniorska ekipa SRD Glavatice-Pfeifer državni pobjednik Kupa u Donjem Miholjcu Od 12. do 14. srpnja održan je 60. kup HŠRS-a za seniorske i juniorske kategorije u ribolovu udicom na plovak, a juniorski sastav preloške Glavatice-Pfeifer uzeo je naslov pobjednika. Natjecanje je održano u Osjeko-baranjskoj županji na potezu Donji Miholjac-Podravski Podgajci. Domaini natjecanja bili su ŠRD ŠaranPodravski Podgajci i ŠRD Udica iz Donjeg Miholjca.

Nakon dva dana natjecanja juniori Glavatice Pfreifer-Prelog, prošlogod i šnji pobjed n ic i ponovo su uzeli naslov pobjednika Kupa. Za juniore Glavatice nastupali su: Alen Lehkec, Vanja Bernat i Goran Kova, dok je k apet an i voa ekipe bio Ivan Deban. U pojedinanoj konkurenciji takoer izvrstan rezultat preloških ribia, jer je Alen Lehkec

iz Glavatice svoju konkurenciju ostavio daleko iza sebe. Odlian rezultat, šesto mjesto, postigli su i seniori Glavatice-Pfeifer koji posljednjih godina nizaju vrhunske rezultate, kako u Hrvatskoj tako i izvan nje. Za seniore su nastupili: Alan Perko, Miljenko Perko i Boris Klari. Kapetan i voa ekipe bio je: Zoran Pfeifer. (b)

MEIMURSKI treeligaši zapoeli s pripremama

MEIMURJE

GRANIAR

MLADOST PRELOG

U akovekom treeligašu za sada su dogovorili susrete s Nogometaši Meimurja poinju s pripremama za novu treligašku sezonu sa Slobodom iz Slakovca 28. srpnja, Goricom 31. srpnja i Zelinom 7. kolovoza. Kako bi odigrali pet planiranih susreta u klubu kažu da još uvijek traže protivnike za 3. i 10. kolovoz. Iako je u svojem prvom izdanju bio najavljen kao turnir koji e biti tradicinalan turnir za Porcijunkulovo nee se odigrati. Novi igra u redovima akovana je Stjepan Kokot, dok pak je klub napustio Nynkeu.

Nogometaši Graniara iz Kotoribe prvo okupljanje imali su bez trenera. Iz kluba se saznaje da su osim trenera Zorana Kastela redove Graniara napustili Kosec i Kukec i otišli su u Podravinu. Do rješenja trenerskog pitanja momad e voditi igra Dalibor Gorupi.

Pr vi treninzi kreu poet kom t jed na . Sv i igrai su ostali, a oekuju se i neke prinove. Trener – igra bit e Stjepan Caban uz pomo Tomice Šestana.

AKOVEC

PLIVANJE

Jedanaest plivaa PK-a osiguralo plasman na PH u Zagrebu Plivai akovekog plivakog k luba i ove e godine imati znaajno mjesto na Prvestvu Hrvatske u plivanju koje e se održati u Zagrebu 20-23.07.2013. na plivalištu “Mladost” na Savi. Za PH pripremali su se osim na Gradskim bazenima “Marija Ruži” u akovcu i u Lendavi u Sloveniji na velikom 50metarskom vanjskom bazenu. Kako se sva Državna PH u plivanju održavaju u 50 metarskom bazenu ovo e zasigurno biti barem mala po-

mo pri nastupu na PH. Plasman na prvenstvo osiguralo je 11 plivaa PK-a koji e nastupiti u sliedeim disciplinama: Seniori - Petra Marciuš 50m, 100m i 200m leno Deni Jurian 100m i 200m lept ir. Junior i - K r ist ijan St unkov i 400m i 1500m slobodno, 400m mješovito i 200m leptir, Nelly Lisjak 50m, 100m i 200m leptir, štafeta 4x100m mješovito, Andreja Štampar 50m prsno i štafeta 4x100m mješovito. Lea Marciuš 50m prsno i štafeta

4x100 m mješovito, Mlai juniori - Luka Dodlek 10 0 m i 20 0 m l e p t i r, 200m i 400m mješovito, 100m i 200m prsno, štafeta 4x100m mješovito Jakov Rojko 50m,100m i 200m slobodno, 100 i 200m slobodno, štafet a 4x100m mješov ito - Lovro Tkalec 100m i 20 0 m pr s no . K a r lo Štampar štafeta 4x100m mješov ito.K adet i K aja Sabol 100m, 200m i 800m slobodno, 100m i 200m leno i 100m leptir, štafeta 4x100m mješovito.

Iz NK akovca informacije stižu na kapaljku , no ono što se zna (prema izvještaju iz službenog glasla MNS-a GOOL-a) je to da su klub napustili i otišli, Andre Silva u Slogu akovec, Nino Cvetkovi, Lucian Pintari i Dino Novak u Slobodu Slakovec, Ivan Prekupec u NK Meimurec.

NEDELIŠE I u Nedelišu još uvijek traje rješavanje igrake križaljke. Pintari, Šiškor i Baari otišli su u Austriju, ali su u Nedeliše stigla i dva nova igraa. Radi se o dvojici mladih igraa koji igraju na bonim pozicijama, Manuelu Posavcu (1993. godište) koji je stigao iz Sokola ( Vrat išinec) te Nikoli Vinkoviu (1995.) iz Poleta (Sveti Martin na Muri). Što se tie pripremnih susreta 27. srpnja se igra s Naftom u Lendavi, a 3. i 4. kolovoza sudjeluju na turniru u Macincu gdje Centrometal slavi 40 godina djelovanja. Preostala dva kluba sudionika su Sloboda Slakovec i Polet Sveti Martin na Muri.

POLET SMNM Svetomartinski treeligaš takoer je krenuo s pripremama. Dogovoreno je sudjelovanje na turniru u Macincu povodom 40 godina djelovanja Centrometala, a tamo e još biti Nedeliše i Sloboda Slakovec. Od odlazaka treba spomenut i da su Mar t in i Ante Begovi otišli u Austriju, Nikola Vinkovi u Nedeliše, dok pak je na probi dosta mladih igraa i prik ljueni su svi juniori koji su izlazno godište.

RUDAR MS Igraki kadar ostao je u Murskom Središu bez promjena, doveden je tek jedan novi igra. U planu je odigravanje nekoliko domaih, ali meunarodnih prijateljskih pripremnih susreta.

PRIBISLAVIJADA

Crne mambe bolje od Grofica U revijalnoj utakmici Pribislavijada 2013., u Pribislavcu su nastupile i dvije ženske ekipe, CRNA MAMBA I GROFICE. U dinaminoj i napetoj borbi, pobjedu je odnijela ekipa CRNE MAMBE, iako rezult at nije bio prioritet. Djelitelj pravde bio je Dragutin Mesari, a prvu pomo i podršku pružala je Alenka Novak. Za Crnu mamabu nastupale su: Ljiljana Marec, HankaHalami, Silvija Se-

ver, Dubravka Lesjak, Tijana Novak, Mailinda Vnuk, dok ba su Grofice bile: Vera Lesjak, Dragi-

ca Mihalkovi, Ria Horvat, Gordana Halabarec, Viktorija Srpak i Lucija Kameni.(mh)

SPORTSKI KAMPOVI

„SPORTSKO LJETO 2013.“ Pod pok r ov it eljst vom Opine Nedeliše uspješno je zav ršen predposljednji od 7 spor t skih kampova

u projektu „SPORTSKO LJETO“ u NGC „Aton-u“ u Nedeli š u . U or g anizaciji gimnastikog k lub a M Z Mac a n , n a

gimnastikom kampu je sudjelova lo osa mdeset i dijete. Kamp se održavao od 15.do 19. srpnja, svaki dan od 8 do 12 sat i. Spor t sko ljeto se organizira sa klubovima iz razliitih spor tova sa podruja Opine Nedeliše i grada akovca. 22. srpnja (ponedjeljak) kree košarka u organizaciji košarkaškog k luba Nedeliše. Kamp e se održati u spor t skoj dvor a ni, u jutarnjem terminu od 8 do 12 sati.(tmn)

Završio prvi ljetni Športko Udruga za šport djece i mladeži ove je godine organizirala 1. Ljetni Športko za djecu predškolske dobi. Od 8. do 12. srpnja na Gradskim bazenim Marija Ruži održan je program koji su vodile trenerice Tea Kola r i i A na Nov a k . Program je održan od ponedjeljk a do pet k a u trajanju od dva sata dnevno. Tri dana radio se program obuke plivanja dok su se preostala dva dana usvajali

elementi sportskih igara - rukometa, nogome-

ta i odbojke te atletika i štafetne igre.




19. srpnja 2013. MEMORIJAL VLADIMIR SKOK

Završnica ovaj vikend U Prelogu je malonogometni turnir stigao do polovice. Nakon šest dana polako se naziru i favoriti natjecanja. Odlina zagrebaka ekipa Bistro Bavica Stock ubilježila je

tri pobjede u prvom dijelu natjecanja. Odline su i ekipe CB Street bar, tradicionalno Svježa jaja Vuk, Euroklima, Auto Grandy, mlada ekipa Prokor, a tu su i prošlogodišnji pobjednici

CB Frumento. Odlian nogomet igra se i u veteranskoj konkurenciji sa puno majstora malog nogometa. Sve u svemu, u Prelogu nas eka još etiri dana odlinog nogometa. (žs)

STRELIARSTVO

Regina Novak najbolja na Zlatnoj strijeli Preloga Mlada akoveka streliarka postigla etiri nova državna rekorda Prošle nedjelje streliarski klub „Prelog“ organizirao je tredicionalni turnir «900 krugova za Zlatnu strelu Preloga» na kojem je nastupilo sedamdesetak streliara iz Slovenije , BiH te Hrvatske. Iz streliarskog kluba „Katarina Zrinski“ na ovom turniru nastupila su 22 natjecatelja osvojivši pritom ak 17 medalja. Zvijezda dana bila je Regina Novak koja je ostvarila nesvakidašnji rezultat postavivši sva etiri državna rekorda. Na svim daljinama 60, 50 i 40 metara na kojima se puca Regina je obarala državne rekorde jedan za drugim i na kraju turnira postavila novi državni rekord u ukupnom rezultatu sa 772 kruga što je ak za 42 kruga više nego je bio stari. U stilu olimpijski luk nastupilo je najviše ako-

vekih streliara i ostvarili su slijedee rezultate: meu djeacima do 12 godina Ivo Maek osvojio je zlatnu medalju, a Adrijan Hajdarovi srebrnu medalju. Meu kadetkinjama Regina Novak bila je nedodirljiva sa novim državnim rekordima i osvojila zlatnu medalju, dok je Marija Rojko osvojila srebrnu medalju. U konkurenciji kadeta Jan Siroi osvojio je bronanu medalju dok je sa istim brojem krugova ali manjim brojem desetki Karlo Grudi zaueo etvrto mjesto. U juniorskoj kategoriji Vanda Kipke osvojila je zlatnu medalju. U konkurenciji seniora vrlo dobro pucao je Krešimir Štrukelj osvojivši zlatnu medalju, dok je takoer dobro pucao i Mladen Kodba koji je na kraju uspio osvojiti bronanu medalju. Karlo Cilar je zauzeo peto mjesto, Boris Ferlin bio je sedmi a Lovro Gradišer osmi.

Meu veteranima Mihael Štebih osvojio je srebrnu medalju, dok je uro Turk bio na kraju etvrti. U stilu standardnog luka u kategoriji djeaka do 12 godina Krešo Vuruši osvojio je zlatnu medalju, isto kao i Luka Križai u kategoriji djeaka do 14 godina. U juniorskoj kategoriji srebrnu medalju osvojio e Vedran Glozini, dok je u konkurenciji seniora Tihomir Miljan osojio zlatnu medalju a Stijepan Oehler osvojio je bronanu medalju. U stilu golog luka Jan Miljan osvojio je zlatnu medalju u kategoriji djeaka do 12 godina a u kategoriji kadetkinja Mija Mance osvojila je takoerzlatnu medalju. U stilu tradicionalnog-dugog luka meu seniorima Valentino Novak osvojio je srebrnu medalju. Iz domaeg kluba „Prelog“ u stilu goli luk meu seniorima nastupio je DraškoMihinja osvojivši srebrnu medalju.

ATLETIKA

Atletiarka Mateja Jambrovi iz Draškovca opravdala oekivanja na juniorskom SP u Ukrajini U uk rajinskom Donetsku održano je Svjetsko prvenstvo za mlae juniore i juniorke. Iako Mateja Jambrov i iz Draškovca, inae lanica varaždinske Slobode nije ušla u polufinale na k valifikacijama u utrci na 200 metara, ona

je na Svjetskom prvenst vu za mlae juniore i juniorke istrala svoj osobni rekord. Ut rk u je, naime, završila s rezultatom 24,68 i to na 24. mjestu u ukupnom poretku. Time je opravdala put na ovo veliko natjecanje.

MEIMURJE PLIN INFO 3

Plinski uređaj za izgaranje 1m zemnog plina treba 3 oko 10m zraka

NIKADA ne zatvarajte

dozračne otvore za dovod zraka i odzračne otvore za odvod štetnih plinova

Sprijeit ete nesreu i život uiniti bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199

AKOVEC, Obrtnika 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA KUĆANSTVO - LIPANJ 2013. GODINE

0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV


42

Nagradni natječaj

I N D A R G A N

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

iji vrt je najljepši?

NAimTuJrsEkihnoAvinJa Me

Najljepša cvjetna pria iz ccvjetn Vašeg dvorišta V

Pozivamo Vas da prijavite ssvoj vo oj vrt, okunicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar ... ili one svojih h ssusjeda, prijatelja, rodbine “Izbo bor najljepše cvjetne prie iz za akciju Meimurskih novina: “Izbor Vašeg dvorišta“. Za prijavu ispunite ovaj o kupon i pošaljite ga ili pod dostavite u Meimurske novine ili podatke sa kupona pošaljite na adresu vrt@mnovine.hr. Najljepše ureene “cvjetne prie prie” po izboru naših itatelja nagraujemo vrijednim nagradam nagradama. Nagraujemo i itatelje koji e sudjelovati u izboru i prijavi najljepših na vrtova i okunica.

VRT Ljubice Dragovi iz Savske Vesi

Ne kupujem cvijee, ureujem ga iz svojih ili dobivenih pelcera Vrt Ljubice Dragovi iz Savske Vesi iz Radnike ulice 2a na izbor za najljepši vrt prijavila je ker Tanja. To je samo dokaz da njezin trud prepoznaju oni koji su najbliži, a tko više od njezine keri može znati koliko je Ljubica truda ljubavi i znanja uložila u ureenje svog vrta. Sve u vrtu rezultat je njezina rada. Ljubica ništa od zelenila i cvijea ne kupuje. - Nemam puno cvijea jer ne volim šareno, volim zelenilo i moj vrt je pun zelenila. Moram rei da ništa ne kupujem, nego ili dobijem, razmjenjujem, pelcam i oblikujem. Nisam osoba koja bi imala puno novca i da bi vrt uredila tako što sam potrošila puno novaca na to. S posebnom ljubaiv ispriala nam je o tome kako je iz jednog starinskog vrta u svoj vrt prenijela bijelu hortenziju koju je ugledala u vrtu jedne bake. Ta žena bila je presretan što joj je mogla dati dio bijele starinske hortenzije. Mnogi vrtovi u Meimurju nastali su tako što si žene meusobno daruju pelcere. u tom lancu stvaranja sudjeluje i Ljubica. Ja sam žena koja je živjela sama s troje, sada ve odrasle, djece: Ivom Tanjom i Igorom.

ke)-” koja su mi donesli emprese koje su sami zapelcali”. Tako sam poela. Ljubica svaki svoj slobodni trenutak koristi za rad u vrtu što se vidi na svakom koraku. S posebnom ljubavlju govori o svojim šimširima koje je sam uzgojila iz pelcera pa ak kao vrsna samouka vrtlarica oblikovala u kuglice. No stvaralaki duh Ljubice Dragovi ne oituje se samo na ureenju i oblikovanju vrta i okunice. Njezina ljubav je i slikarstvo, lanica je tri udruge likovnih amatera akovca, Preloga i Gornjeg Meimurja. Njezine slike krase zidove njezina doma, ali ih rado i poklanja. Rekla nam je da se u slikarstvu još traži, ali kao ni u vrtu tako ni u slikarstvu ne voli šarenilo, ve palete smirenih, jednostavnih boja. Nas je posebno dojmio njezin zemljani kolorit boja, koji je na neki nain njezin “potpis”. Za posjeta njezinu vrtu kod kue smo je zatekli samo s jednim posebnim lanom njezine obitelji - razigranim psom Benom koji je rado pozirao u vrtu sa svojom gospodaricom. (BMO)

Ljubica Drgovi u svojoj oazi mira i zelenila sa psom Benom

Kada su bili manji prigovarali su: mama kaj sadiš te gluposti, jer im je zelenilo otežavalo košnju dvorišta. Ali Iva koja više ne živi s nama, jer se udala otkako je poelasa svojim suprugom sreivati svoj novi dom u Totovcu, a sa sobom je u novi dom ponijela i ljubav prema ureenju okunice koju je

naslijedila od mene ispriala nam je Ljubica. Tako da ve sada ureuje svoj vrt. Za poetak sam joj dala dvadesetak šimšira koje ureuje u kombinaciji s bijelim kameniima. I za pet godina, zapravo i puno prije i njezino dvorište poprimit e lijepo ureenu formu. Ve sada kada gosti dolaze k

20%

povodom 20 godina poslovanja

Akcija traje od 19.07 - 26.07.2013.

na cjelokupan asortiman GARDENA *Popust se ne odnosi na artikle koji su na akciji

njoj ve hvale njezino ureenje. Iva ima objašnjenje za to: lako si je srediti, kad si imao uzor i priliku vidjeti kako se što ureuje, a Iva je to nauila gledajui i upijajui znanje od svoje mame Ljubice. I ja sam uila od svoje mame, kazala je Ljubica, ali i od svoje pokojne mamice (ba-

Bijela hortenzija dobivena iz jednog strinskog vrta

Donosioc kupona ostvaruje 20% popusta na kompletni Gardena asortiman

AKOVEC tel: 040 312 950 PRELOG tel: 040 645 607 LUDBREG tel: 042 811 113 www.medjimurka-bs.hr


19. srpnja 2013.

Nagradni natječaj 43

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vodnjak, jednostavno bara, oaza flore i faune

VRT Blaženke Peras iz Plešivice

U dvorište se ulazi alejom ivanica Poput bijelih anela, mladih zarunica i bijelih golubova stoje prekrasne, visoke i ponosne ivanice na ulasku ui dvorište obitelji Blaženke Peras u Plešivici, preko puta na daleko poznate trim staze, iji posjetitelji ne mogu odoljeti da ne zavire u Perasov dvor, znajui da se iza lijepih ivanica kriju i drugi cvijetovi, ukrasni gromovi, raslinje i slakove. Blaženku smo zatekli kako skida stare latice sa cvijetova pitunika, najdražeg joj cvijea. Nije bilo posebno se predstavljati, jer nas je trim staza zbližila pred puno godina i s Blaženkom smo na ti, no oduševljenje vienim se nije dalo sakriti. Drago mi je da vam se svia, no niti na kraju pameti mi nije bilo da se prijavim na natjeaj u vašoj igri. Meutim suprug Ivica i sinovi su me prijavili i evo sada možete vidjeti što imamo, premda je ovo samo dio cvijea jer drugo je ili ocva-

lo ili e cvasti u kasno ljetu i ranu jesen, kao da se ispriavala Blaženka, govorei ili pitajui zašto joj se nismo najavilli. Kupica plešivikog vina i krenusmo u obilazak lijepo ureenog i prostranog dvorišta u kojem se na svakom koraku nalazi cvijee ili ukrasno bilje. - Ivanice su obiteljska uspomena i tradicija i stoga su na samom ulazu u dvorište. Vjerujem da ima tisuu cvijetova. Zatim su tu pitunike, lijepe i mirisave koje volim upravo zbog ugodnog i stalnog mirisa te baršunastih latica cvijetova. Grunt bez sablica ili gladiola i nije grunt i stoga ih držimo. Osim toga sablice su tradicijsko i domae cvijee i zaslužuju posebno mjesto, rekla je Blaženka, povevši nas zatim do lijepo ureenog

Pitunike Blaženka posebno njegiuje i voli

vodnjaka kojeg nazivaju jednostavno bara, je ru njemu obitava flora i auna, kojoj su kruna predivan bijeli lopo i stara kornjaa. U dvoritu svoje mjesto imaju regine, šipak (ruža), irisi, hortenzije te mnogo drugo cvijee, kojemu je osnovno da potjee iz vlastitog domaeg sjemenja i korijenja. - Ne volimo cvijee doneseno iz Austrije i drugdje koje je veliko i šareno, a na njega ne žele sletjeti niti pele niti bumbari, a kamo li božje ovice ili kravice, kojih ima mnogo i poznate su kao nositeljice sree. Za Perasove je srea miran obiteljski dom okružen raznim cvijeem, biljem i raslinjem. Da je kua nešto manja, moglo bi se rei kuica u cvijeu, no kako je europskih dimenzija i standarda kažimo lijepa kua puno sree. No, lijepa je zahvaljujui Blaženkinom cvijeu, koje sama uzgaja i o kojem sama brine, dok joj muški dio daje verbalnu potporu i po svuda hvali njezine uratke.

Oaza mira, ljepote i raznolikosti na Kaminici

ja krenuli smo u razgledavanje Rihtarcovog, tek devet godina starog ili mladog grunta, koji se prostire na dijelu brežuljka i završava obiteljskom kuom na njegovom vrhu. Kod nas je više ukrasnog drvea i raslinja nego cvijea, premda je i njega u rano proljee bilo. U ovom bajkovitom i vilovitom kraju napravili smo svi zajedno, ja nešto više (smijeh....) oazu mira, ljepote, mirisa, boja i

Iza ukrasnog raslinja je obiteljski bazen za vrue dane

KLJUČ U RUKE od proizvodnje do gradnje

Aleja prekrasnih bijelih ivanica

Proplanak koji vodi prema kui na vrhu brijega još ljepše, jer ne prestajemo obnavljati i popunjavati našu oazu. Slijedee godine, vas pozovemo ranije, da zabilježite i naše vjesnike proljea kao i drugo cvijee, koje krasi naš grunt i krajolik kroz koji - Tko me prijavio Meimur- sree, koju stalno, danju i nou prolazi mnogo ljudi, izrekla je skim novinama da se natjeem uljepšava pjev ptica. Meu bo- Barbara, dok je muški trojac za izbor najljepše ureenog vr- rovima, cempresama, lipama, sve ovo slušao, klimao u znak ta?, pitala je Barbara Rihtarec iz javorima, hibiskusima, grabo- odobravanja i na kraju uskliSelnice na Kamenici gdje smo je vima, smrekama, slakovima, knuo, bravo mama!. A mi smo posjetili. Za stolom na ljetnoj te- hortenzijama i drugim rasli- rekli, vidimo se dogodine, ako rasi prekrasne obiteljske kue njem užiava naša obitelj, naši ne i prije, jer stvarno imate lisjedili su njezin suprug Dejan, dragi prijatelji, kolege i rodbi- jepo dvorište. Primijetili smo te sinovi Toni i Karlo. Kratka ti- na, ali i stotine ptica pjevica, i vrt u kojem raste starinsko šina i onda odgovor i priznanje kukaca i buba. Vjerujem da povre i stvarno je lijep i bosmo napravili nešto lijepo, gat, te je dio ukupne ljepote na Barbarino pitanje. - Barbara ja sam Tebe i nas a vjerujem da e biti uskoro Rihtarcovog dvorišta. (sm) prijavio za meni najdraže novine, ne srdiš se valjda. Nisam mogao ostati ne obazriv prema natjeaju, jer znam koliko voliš ureivati okoliš i vrt. - Mama i mi smo tati rekli da Te prijavi, kliknuli su Karlo i Toni, oiju svjetlijih od Danice zvijezde jutra. Blago crvenilo od neugodnosti „izlaganja njezinih ruku djelo“ nestalo je s njezina lica te je uslijedio upit “kaj budete popili?”. Radler od grejpa bio je odluka i nakon prvog gutlja- Barbara i Dejan pod brezom koja im znai nešto više od samog drveta

DVORIŠTE obitelji Rihtarec iz Selnice

www.betaplast.hr

betaplast@betaplast.hr

040 382 165

fax: 040 382 103


44

Nagradni natječaj

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2013.

VRT Slavice Nedeljko iz Krištanovca

Uživam gledajui ukrasno bilje kako raste

Uz Slavicu Nedeljko u išenju i ureenju ribnjaka koji je najupeatljiviji dio vrta sudjeluju svi lanovi obitelji suprug Ivan. sin Matija, kerka Janja i zet Dragan.

Sluajnost ili pak mame nisu dovoljno ni svijesne koliko ih njihova djeca ocjenjuju po njihovim djelima. Ali u obilasku za najljepše meimurske vrtove i prijava za vrt Slavice Nedeljko pristigla je od strane njezina sina Matije, jednako kao što je Ljubicu Dragovi na izbor prijavila njezina kerka Tanja. Slavica se trenutano oporavlja od operacije koljena tako smo o ureenju njezina vrta razgovarale u hladu staklena vrta koji zimi služi za pospremanje onih biljaka koje trebaju prezimiti na toplom.

- Na ureenje dvorišta me potakla moja sestra koja takoer voli ureivati. On ima jedan pelinjak oko kojega ureuje okoliš. Manje više sama ureujem vrt po promatrajui druge vrtove koje vidim i detalje koji mi se sviaju kod drugih. malo prelistavam i asopise o vrtu i ureenju. Mi svi Meimurci voli smo sreivati okoliš, pa tako i ja. Poneko bilje volim kupiti primjerice te buksuze. Kupim male njegujem prihranjujem i uživam gledati kako raste. To mije draže nego da kupim veliki kaže Slavica Nedeljko. empresa koju je oblikovala u kuglice u

svom izvornom obliku izgledala mi je suhoparno i jednostavno sam zamislila da je preoblikujem. ak smo je mislili prije toga izbaciti, ali jo je preoblikovanje u loptice spasili život. Takve oblikovne trajnice mogue je kupiti u diskontnim centrima, ali nije draž u tome kupiti gotovo. U oblikovanju mi pomaže i suprug Ivan, on takoer voli ureivati vrt. Najupeatljiviji detalj njihova vrta je ribnjak u ijem ureivnaju sudjeluje cijela obitelj: kerka Janja, sina Matija i suprug Ivan i zet Dragan. - Svako proljee ga istimo, jer se tijekom

godine nakupi prašine. Svaki kamen ribamo i istimo od algi i ponovno slažemo u bazen. Nakon temeljitog proljetnog išenja u kojemu sudjelujemo svi napunimo ga vodom. Kroz ljeto ribnjak nadopunjujemo vodom iz vodovoda. Iz poetka smo kupovali raznorazna sredstva da bi postigli odreenu pH vrijednost, pa zatim sredstva protiv zamuivanja vode, meutim ni jedno nije pomoglo, nismo pronašli ono koje bi održalo vodu bistrom. Voda se na kraju uvijek zamutila. Ribicama zamuena voda ne smeta, osim što se u bistroj vodi one ljepše vide. pokušavali smo u vodi uzgojiti i vodene bilje, ali nam nije uspijevalo, možda i zbog toga što istimo mulj. ali zato oko bazena rastu biljke i rade sjenu bazenu. Slavica Nedeljko ne zna broj biljaka koje ima u svom vrtu, ali najmilija joj je diplademija. - Najmilija mi je zato što ima lijepe sjajne kožaste listove i dok ocvatu lijepi crveni cvjetovi, ne treba istiti i plijeviti kao muškatle, nego

samo pometeš ispod i to je to. Više voli trajnice, nego sezonsko bilje koje zahtijeva zamjenu odmah nakon kratkog trajanja. Tako je i diplademija u biti trajnica, sami zimi traži svijetli prostor i toplinu, a li opet ne pretoplo, jer u tom sluaju otpadaju i listovi. Upravo radi cvijea Slavica je zatvorila terasu kao bi ga zimi imala gdje smjestiti. Zanimalo nas je koliko je godina bilo potrebno bi njihov vrt dobio tako ureenu formu u kakvoj je danas, kazala nam je deset godina. Još jedna dokaz da rezultat ne dolazi preko noi nego da je za svako postignue potrebno vrijeme. Ispoetka kad smo doselili na ovaj grunt mislila sam da u s ureenjem vrta poekati kada se sve uredi i kad napravimo ogradu. No ispalo je da sam s ureenjem vrta poela da se ureeni dio širio, dolazile su nove bilje nove ideje. Slavica je ak i dio zelene ograde formirala od hibiskusa, ali one prava ograde na ulazu u kuu još nema, jer kako kaže Slavica ne mogu se u kui usaglasiti oko njezina izgleda. (BMO)

Slavica je za zatvorila terasu da bi cvijee koje ne podnosi zimsku hladnou imalo gdje prezimiti


19. srpnja 2013.

Nagradni natječaj 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRIJEDLOG ZA najljepši vrt u našoj akciji stigao ak i iz Slavonskog Broda

U Mirelinu vrtu sve ureeno po starinskim obiajima

Prijavite svoju okunicu, vodeni vrt, balkon, kamenjar, kuicu u cvijeu...ili pak one svojih roaka, prijatelja, susjeda... PREDLOŽENI: ime i prezime adresa telefon

e-mail

PREDLAGA: ime i prezime

telefon

tel: 040 323 600 vrt@mnovine.hr

Kupon dostaviti ili poslati na adresu K. Tomislava 2, akovec ili tražene podatke poslati na e-mail adresu vrt@mnovine.hr

Nagrade za najljepše okunice:

1. Odjeci natjeaja Meimurskih novina iji je vrt najljepši, neoekivano moramo priznati, odjeknuli su ak do Slavonije, što nam je neobino drago. Putem emaila dobili smo pregršt lijepih slika iz dvorišta Mirele Petkovi iz Slavosnkog Broda. U poruci uz slike poslala nam je slijedeu poruku: - Moj vrt je tatinih ruku djelo, sve je sazidano njegovim rukama i po starim obiajima. Tako da imamo bunar od stare cigle koji je natkriven i na kojemu vise dvije potkove za sreu, dvorište ograeno visokom ogradom nepravilnog oblika, vanjski wc... A cvijee je maminih ruku djelo. Pravi raj!- ponosna je Mirela Petkovi. (BMO)

Dar s neba ..

PUT AJA

Ž

urba, nedostatak vremena za sebe i druge, stajanje u redu u ljekarni prilikom svake male glavobolje ili križobolje i posezanje za tabletom iz promidžbenih poruka koje iskau svako malo s televizijskog ekrana, zvui vam poznato? To je nažalost otuenje modernog ovjeka od prirode i blagodati koje nam nudi. Mnogi znanstvenici slažu se s tezom da za sve postoji lijek u prirodi, a i sama preventiva dovoljna je iskoristimo li mudrosti naših starih generacija, posegnemo li za biljkama koje nas okružuju i koje nam omoguavaju da dišemo. Znale su mudrosti lijeenja prirodom i naše bake koje su u svojim vrtovima omeenima og radom pletenom od šiblja uz cvijee i povre sadile i bilje prekrasnih mirisnih listova pune zdrave energije. Možda naše bake nisu znale za legendu o daru s neba, ali držale su se mudrosti i receptura koje su se prenosile s koljena na koljeno. Legenda o aju seže u davnu 2700. godinu prije Krista kad je kineski car ShenNungsluajno otkrio napitak kojeg je nazvao „DAR S NEBA“. Zbog zdravstvene preventive i zaštite od crijevnih bolesti car je zahtijevao da sva voda prije pijenja bude prokuhana. Sluge su mu u njegov vrt donijele posudicu s tek prokuhanom rijenom vodom za pie. Umoran, ekajui da se voda ohladi, car je nakratko zadrijemao. S obližnjeg grma u vodu je palo nekoliko suhih listova nošenih povjetarcem. Voda

je ubrzo promijenila boju i obogatila se predivnom aromom iji je miris nošen povjetarcem došao do careva nosa te ga je taj neobiani njemu nepoznat miris probudio iz sna. Pogledao je svoju zdjelicu s vodom, pažljivo je promotrio, pomirisao i kušao. Napitak je bilo nježnog, ugodnog i osvježavajueg okusa, a umor u cara je nestao. Nakon roenja legende put aja sve se više širio svijetom, a 700-te godine prije Krista prešao je granice Kine i zaustavio se na jednoj od najpoznatijih stanica svog puta, Japanu gdje je posebna višesatna ceremonija spremanja aja održana do danas. Europa je aj upoznala kopnenim putem preko Rusije, a morem su ga prvi donijeli nizozemski trgovci poetkom 17. Stoljea. aj ubrzo dolazi u Veliku Br itaniju, koja postaje najvei trgovac ajem u Europi i stvara aristokratski kult ispijanja poslijepodnevnog aja uz kolaie i male sendvie. Otkriem aja ljudi su sve više spoznali da su biljke izuzetno ljekovite i uinkovite zaljudski organizam, te su praktiki do industrijske revolucije biljke bile jedini nain lijeenja od raznih bolesti. Kao nekada tako i danas, ljudski rod koristi biljke u raznim oblicima od sirovih, suhih ili u obliku praška, a daleko najrašireniji oblik korištenja je onaj u aju. Strunjaci kažu da je aj jedino onaj koji se dobiva od grma ajevca, nama dobro poznatog

Motoreni Nedeliše - trimer Husquarna u vrijednosti od 3.250 kn

2.

Eko Centar Šenkovec - oprema za vrt ili navodnjavanje po izboru u centru vrijednosti od 1.500 kn

Agro-Hoblaj Mursko Središe - zemlja za sadnju i presadnju HUMOKOMPOVIT H-3 i granulat za sobno i balkonsko bilje FLOREOPOR s dostavom u vrijednosti od 1.000 kn

3.

Nagrade za glasae: 3 x dvije vree zemlje za cvijee, tvrtke Agro-Hooblaj

Matinjak (lat. Melissae Folium)

S

Piše: Krešimir Šoštarko, vlasnik duana okoaj akovec iz dokumentaraca ili romantinih filmova koji prikazuju eru kolonijalnog razdoblja u Indokini gdje žene obuene u sari na terasastim obroncima svojim rukama vrijedno ubacuju zelene listie u košare na leima. To su zeleni, bijeli, crni i žuti aj ija „obojenost“ ovisi o nainu sušenja i ermentacije listova jedno te iste biljke, sve ostalo stuno možemo jedino nazivati uvarcima. Svako podneblje ima bilje koje je ljekovito i s kojim se mogu riješiti razne boljke ljudskog organizma, naravno treba ga poznavati, a u tome prednjae tzv. travari. Domae ljekovito bilje djeluje antibakterijski, antidepresivno, opuštajue, regenerira, jaa imunitet te pripomaže kod raznih zdravstvenih stanja. Biljke i ajevi su pretea današnjih medikamenata.Naravno, da bi biljke ljekovito djelovale trebaju se pravilno i pripremiti.

obzirom na ljeto i raširenu trajnicu naših vrtova za poetak sam odabrao mirisnu biljku s notom citrusa – MATINJAK s antibakterijskim, antivirusnim i umirujuim svojstvima. Matinjakje vrsta trajnice iz roda lamiaceae prirodnog staništa u južnoj Europi i mediteranskoj regiji. Naraste u visinu od 70 do 150 cm. Listovi imaju blagi miris citrusnenote nalik na limun i metvicu. Krajem ljeta, na biljci se pojavljuju mali bijeli cvjetovi puni nektara koji privlae pele zbog ega zaslužuje svoj latinski naziv Melissašto dolazi od grke rijei za pelu. Biljka se rabi ljekovita, zain te kao medonosna i u pelarstvu korisna biljka. Listovi se mogu koristiti kao zain u raznim slatkim i slanim jelima. Ekstraktmatinjaka koji ima antibakterijska, antivirusna i umirujua svojstva može se koristiti u pripravljanju biljnih likera. Uz to, matinjak se može koristiti za aromatiziranje hladnih napitaka, te salata i umaka, ali i kuhanog voa. Iz biljke se može prirediti aj i biljno vino. Nakon cvatnje biljka gubi fini miris na limun, ali ne izostaju njena ljekovita svojstva. ajod matinjaka djeluje umirujue i potie probavu. Tradicionalno se koristi za reguliranje probave te umirenje kod nervne

napetosti, depresije i preoptereenja. aj, kao i tekui ili suhi ekstrakti djeluju prije svega umirujue te su dobro sredstvo protiv greva.Mogu se koristiti kod nesanice i želuano crijevnih problema.U te se svrhe esto koristi u kombinaciji s drugim umirujue djelujuim biljem. Može se koristiti i kao kupka kod upala kože i spolnih organa te za opuštanje. Matinjak je glavni sastojak tzv. Karmelianske vodice, koja se u Njemakoj i danas proizvodi po izvornoj recepturi. U pukoj se medicini koristi i za prehladu te probleme s cirkulacijom. Svježe iscijeen sok dobar je za rane. Potie znojenje i dobar je za korištenje kod groznice i povišene temperature.

Berba matinjaka Berba poinje neposredno prije i poetkom cvatnje. Bere se po suncu i kad biljka nije vlažna jer tada je sadržaj eterinog ulja u biljci najvei. Suši se na propuhu, na tamnom mjestu ili u hladu. Kod poveanja temperature došlo bi do gubitka eterinog ulja. Brzo se suši. Mogu se sušiti i cijele granice te poslije skinuti listovi. Za one koji vole biti „sam svoj majstor“ evo i nekoliko recepata za pripravke od matinjaka koji e vam u sezoni zime kada biljka miruje zasigurno biti od velike pomou u kunoj ljekarni ili kunom mini baru:

Karmelianska vodica - 3 šake svježih listova matinjaka, 2 limuna (kora) , 1 žliica muškatnog orašia (mljevenog), 1 štapi cimeta, 1 l votke ili konjaka - Rakija od aromatine mješavine matinjaka (za jaanje probavnih organa)

- 100 g aromatine mješavine matinjaka, 1 l rakije (ili starog vina) - eše mukati, a nakon 8 dana profiltrirati. - Pije se po 1 velika žlica pola sata prije jela.

Vino od matinjaka - 1 l bijelog vina, 32 g liša matinjaka, kuhati 10 minuta, dodati - 4 žlice meda i procijediti

Tinktura od matinjaka - 4 žlice suhih listova matinjaka (ili 8 žlica svježih), 3 dcl 40 – 50 % alkohola - Usitnjene suhe listove matinjaka preliti alkoholom, hermetiki zatvoriti i protresti. - Ostaviti 14 dana na toplom i tamnom mjestu (tamna boca), otopinu procijediti. uvati u tamnoj boci. Uzimati 1 – 2 puta na dan po 1 žliicu tinkture umiješane u malo vode. Uporabu matinjaka kod kue najbolje je obavljati kod sljedeih boljki i na sljedei nain: kod glavobolje na elo i zatiljak staviti svježe, izgnjeeno liše matinjaka, u sluaju herpesa usnice nekoliko puta dnevno namažite tinkturom od matinjaka, za miran san najbolje je napuniti jastuk lišem matinjaka, a u ovo ljetno vrijeme dosadnih insekata poput muha s vaših namirnica najbolje ete se riješiti obložite li ih, primjerice meso, listovima matinjaka.


46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

19. srpnja 2013.

OTVORENI NATJEAJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U MEIMURSKOJ I VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI 1. Vina-Brki d.o.o. akovec, traži 2 konobara/ice na odre eno vrijeme, mjestoradaStaravaga,javisenamob. 099 222 1338 ili e-mail: davor.brkic@ ck.t-com.hr

m/ž - na odre eno vrijeme, potrebno radno iskustvo 3g., rad na podruju Europske unije, javi se na mob. 095 566 1925 ili na mail: ameris.tdk@gmail. com do 31.07.

2. Pana stolarija d.o.o., Zagrebaka 22, akovec, traži gra . tehniara, inženjera, dipl.ing. poznavanje autocada, javi se zamolbom na adresu do 31.07.

14.Ruscad.o.o.akovec,I.G.Kovaia, tražikonobar/konobaricazaradurestoranu na neodre eno vrijeme, poželjno poznavanjeposluživanjajelaipia,najava na tel. 040 311 207, do 30.07.

25. Caffe bar Mona Lisa, Kuršanec 40/a, traži konobara/icu na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 5490 157, do 31.07. 26. i i kolor, Strahoninec, traži špahtlera m/ž na odre eno vrijeme, javi se na mob. 095 548 9246, do 31.07.

33. Vina-Brki d.o.o., traži pomonog konobara/icu; prodavaa/icu i 2 m/ž kuhara za rad na roštilju na drveni ugljen, spremanje jela s ražnja i peke, ribe, tavice, friteza - na odre eno vrijeme za rad u Baškoj na otoku Krku. kontakt na mob: 099 222 1338 ili e-mail: konoba.maslina@gmail.com do 31.07.

38. Vina-Brki d.o.o. akovec, traži m/ž dostavljaa hrane za podruje akovca, mjesto rada: Stara Vaga akovec na odre eno vrijeme, kontakt mob: 099 222 1338 ili e-mail: konoba. maslina@gmail.com do 31.07.

ili e-mailom: igor@ecomission.hr, kontakt mob: 099 733 7778 ili tel: 042 210 074, Rok za podnošenje molbe do 21.7. (ispitiva), do 4.8. (samostalni ispiva).

2. BINI d.o.o. za trgovinu, prijevoz i usluge, mjesto rada: ca e bar INPOSlobodna radna mjesta RIUM, Jalkoveka 100, Varaždin, traži 27. Trgošped, Sajmište 30a, Nedeliše, KONOBARA/ICU u ca e baru "INPOVaraždinska županija traži vozaa/icu c i e kat. s prikolicom 34. Arion d.o.o. Pušine, Vladimira RIUM" na odre eno vrijeme, uvje: šumski kamion na odre eno vrijeme, Nazora 7, traži m/ž montera dizaKV, SSS ugostiteljskog smjera, isku1. EcoMission društvo s ogranienom 3. Limarija Levai, Novo Selo Rok, traži 15.Glavna29,Prelog,Prelog,tražikono- potrebnoradnoiskustvo1g.,javise la za rad u inozemstvu, iskljuivo stvo poželjno. Zamolbu i fotograju odgovornošu za ekologiju, zaštitu 4 gra evinska limara/limarice na odre- bara/icu na odre eno vrijeme, osobni n a elektro struke, B kat., iskustvo, njeposlati na e-mail adresu ivanaplani konzalng, V. Nazora 12, Varaždin, enovrijeme,javisenamob.0989430 dolazak na adresu do 30.08. maki jezik, kontakt e-mail: darko. tak@yahoo.com, do 31.7. tražiISPITIVA/ISPITIVAICA-STRU578, do 20.07. perenc@arion-it.hr ili mob: 098 NJAK/STRUNJAKINJA ZAŠTITE 3. ADSUM d.o.o. za usluge, Varaždin, 16. Metal dekor d.o.o., Ivanovec, 980 2929, do 15.08. NA RADU I ZAŠTITE OD POŽARA za rad od kue (cijela RH), traži 2 m/ž 4. ABART, akoveka 35, D.Mihaljevec, P. Miškine 24, traži kontrolor/ traži autolakirer/autolakirerka na kontrolorka u proizv. transforma35. Hozjan Flegar, Makovec bb, ispivanja i ostali poslovi iz podruja OPERATERA za odgovaranje putem odre eno vrijeme, javi se osobno na torskih kotlova i steznika, bravar/ traži kuhara/icu za rad petkom, zašte na radu, zašte od požara i za- raunala na poruke klijenata - TAROT. adresu uz najavu na tel. 040 660 500 bravarica - na odre eno vrijeme, subotom i nedjeljom, radno šte okoliša, na neodre eno vrijeme, Ugovor o radu na odre eno uz mog. do 20.07. potrebnoradnoiskustvo1g.,znanje iskustvo 1g., radni odnos na uvje: VŠS, VSS - inž. elektrotehnike ili ugovora o radu na neodre eno, raitanja nacrta, javi se osobno na odre eno vrijeme uz mog. dipl.inž. elektrotehnike, struni ispit: zina obrazovanja i iskustvo nisu bitni, 5. Caffe bar Marti, akoveka 105, adresu do 24.07. na neodre eno, zamolba strunjak zašte na radu, ispivanje poznavanje osnova informatike uz Prelog, traži konobara/icu na odre ena adresu: Makovec bb, do stabilnih sustava za dojavu i gašenje uvjet da osoba posjeduje raunalo i no vrijeme, javi se na mob. 098 9643 17. Autoprijevoznik Meznari, akopožara, andragoška znanja, B kateg., Internet, poželjno poznavanje dakD VO ZA 31.07. I HRVATSK 111, do 21.07. vec, traži vozaa/vozaicu C i E kat. jaiskustvo nije važno, informaka zna- tilografije ili dovoljno brzo pisanje ANJE ZA ZAPOŠLJAV 396-819 vi se na mob: 098 426 840, do 26.07. 36. Mare d.o.o. Strahoninec, nja (word, excel), engl. i njem. jezik; na tipkovnici, oekivana plaa do C: VE KO A A 6. Pana stolarija d.o.o. Zagrebaka 42, ISPOSTAV 40 i SAMOSTALNI ISPITIVA/ SAMO- 3.000,00 kn neto. Poslodavac obavlja 6-7 traži 2 m/ž precizna elek64 G: ELO akovec, traži dipl.ing. drvne tehno- 18. Instalacije "Marti-mont", NedeISPOSTAVA PR SREDIŠE: triara za uvo enje elek- STALNA ISPITIVAICA - STRUNJAK/ besplatnuedukacijuputeminterneta, logije ili gra evinarstva m/ž autocad, liše, traži samostalnog voditelja/icu ISPOSTAVA M. troinst. terenskog rada na STRUNJAKINJA ZAŠTITE NA RADU I kandida potpisuju suglasnost za su543-200 njemaki ili engleski aktivno znanje. cjevarije na neodre eno vrijeme, poodre eno vrijeme za rad u ZAŠTITE OD POŽARA za ispivanja i djelovanjenaedukaciji.Prijavuposla javi se osobno ili zamolbom na adresu trebno radno iskustvo 5 god., javi se Njemakoj, uvjeti: radno ostali poslovi iz podruja zašte na ra- e-mailom: adsum.hrvatska@gmail. do 31.07. na mob. 095 5123 469 ili marmont@ iskustvo 7 g., poznavanje njem. jezi- du, zašte od požara i zašte okoliša, com do 31.7. m o b. 0 91 1 8 2 net.hr do 03.08. ka, kontakt e-mail: mare@ck.t-com. na neodre eno vrijeme, uvje: dipl. 1119, do 26.07. 7. Paminis d.o.o. Mala Subotica, traži inž. strojarstva, struni ispit: strunjak 4. Pekara Varaždinka Pjeter Perdedaj i hr do 31.07. konobara/icu na neodre eno vrijeme, 19. Mar d.o.o. Sveta Marija, traži m/ž zašte na radu, ispivanje stabilnih sinovi, traži KV PEKARA/ICU s radnim mjestoradaMusicpub,javisenamob. radnika na plasciranju na odre eno 28. Restoran Katruža, Tanja d.o.o. ako37. Dom Dario d.o.o. Sveti Juraj u sustava za dojavu i gašenje požara, iskustvom godinu dana, na odre eno 092 236 8902, do 20.07. vrijeme. Osobni dolazak na adresu: vec,tražikuhara/icuilipomonogkuhatrnju, traži m/ž medicinsku sestru na andragoška znanja, informatika vrijeme,mjestoradaVaraždin,osobni ra/icu na odre eno vrijeme uz mog. na Gosp. zona Buzovica bb, Sveta Marija, neodre eno, puno radno vrijeme, znanja (word, excel), B kateg., engl. i dolazak:KRALJAPETRAKREŠIMIRAIV 8. Polj. proizvodi Braniša Nenad, Belica, osoba za kontakt Dolenec Ivo, natjeaj neodre eno, poželjno radno iskustvo položen struni ispit, kontakt mob: njem.jezik.Osobnidolazakilipismenu 9, VARAŽDIN sa zamolbom i životopi2g. ali nije uvjet, nazva na mob: 091 traži radnika/icu na farmi krava na neo- je otvoren do 04.08. 091 5765 692, do 31.07. zamolbu posla na navedenu adresu som od 8-12 sa, do 31.7. 7666 331, do 31.07. dre eno vrijeme, javi se na mob. 098 699 529 do 11.08. 20.Aberrod.o.o.MalaSuboca,Glavna 29. Zidarski obrt ZET, Podturen, traži 66, traži m/ž komercijalistu za prodaju 9. Smart d.o.o. K. Zvonimira 5, a- uredskog materijala na odre eno m/ž vozaa C kategorije, radno iskustvo kovec, traži stolar/stolarica, potrebno vrijeme, uvjet: B kategorija, osobni nije važno, rad u Me imurskoj Županiji, iskustvo u montaži namještaja, javi se dolazak sa zamolbom na gornju adresu kontakt na mob 098 744 954, do 31.07. na mail: info@smart-interijeri.com, ili do 25.07. 30. Elimea d.o.o., Prelog, traži prodatel. 391-888, do 31.07. 21. Ivica Saar d.o.o., Tina Ujevia 55, vaa/icu opreme za centralno grijanje, 10.PeradarstvoBlažekad.o.o.,D.Pusta- akovec, traži vozaa C i E kategorija vodovod i struju na odre eno vrijeme, kovec, traži 4 peradarska radnika m/ž u m/ž, kontakt mobitel 098 242 041, prednost imaju osobe s podruja Preloga i s radnim iskustvom, obavezno B radni odnos na neodre eno vrijeme, do 31.07. kateg. (poželjna C), nazva na mob: 098 nazva na tel: 095 877 3054, do 31.07. 22. Junior d.o.o., akovec, traži m/ž 168 7042, do 31.07. 11. Atlas tours putnika agencija d.o.o. prodavaa pekarskih proizvoda na Radna mjesta: akovec, traži djelatnik/ica u putnikoj odre eno vrijeme, mob 098 396 933, 31. Opina Gornji Mihaljevec, traži tajnik/tajnica opine na neodre eno i agenciji i djelatnik/ica za rad u rauno- do 25.07. kuhar – sss, 1 godina radnog iskustva puno radno vrijeme, uvje: poznavanje vodstvu na odre eno vrijeme, javi se konobar- sss, 1 godina radnog iskustva, poznavanje jednog svj.jezika eng i njem. na mob. 091 241 3388 ili email: goran@ 23. alopek strojarstvo d.o.o. , engleskog jezika i osnova informake, atlas-tours.hr do 1.8. Pušine, traži m/ž zavarivaa mig/mag 2g. iskustva na poslovima upravnog Osiguravamo: smještaj, prehranu. postupkom na neodre eno referenta, SSS, VŠS, VSS ekon. ili upravKontakt: info@marina-hramina.hr Tel: 091 7962602 12. Asgard j.d.o.o. D. Kraljevec, traži vrijeme, potrebno radno iskustvo 1g., nog smjera. Zamolbe sla u zatvorenoj konobar/konobarica na odre eno posla pismenu zamolbu na adresu ili kuvernaadresu:GornjiMihaljevec74, vrijeme, mjesto rada ca e bar Thriller, email: info@strojarstvo-calopek.hr, s naznakom "ne otvara". Natjeaj je D. Kraljevec, javi se na mob. 098 632 do 31.07. otvoren do 20.07. 540 do 31.07. REPUBLIKA HRVATSKA - MEIMURSKA ŽUPANIJA 24. Pana stolarija d.o.o., Zagrebaka 32. Salon cvijea Mali Zvoni, Mursko 13. Kuzma-Tisaj d.o.o., Pula, traži 10 42, akovec, traži dipl.ing drvne teh- Središe, traži m/ž cvjeara na odre eOP INA DEKANOVEC - OP INSKI NAELNIK zavarivaa/zavarivaica, 10 elektroin- nologije m/ž za struno osposoblj. bez no vrijeme, poželjno radno iskustvo 1g., stalatera/instalaterki, 10 bravara/bra- zasni. radnog odnosa, osobni dolazak poznavanje rada na PC kasi, najava na varica; 10 vodoinstalatera/vodoinsta- na adresu ili posla pismenu zamolbu mob 098 1910 824 do 31.07. OPINA DEKANOVEC laterki i 10 instal.grijanja i klimazacije do 31.07.

Tražimo radnike za rad u konobi Žakan na otoku Ravni Žakan – Kornati.

Štedni E-Vaba raun -novi proizvod Vaba d.d. banka Varaždin Praenjem potreba tržišta i povoljnim kamatnim stopama do dodatne kvalitete u segmentu Internet bankarstva Vaba d.d. banka Varaždin ovih je dana svojim postojeim ali i potencijalnim klijentima odluila ponuditi još jedan novi proizvod, ovog puta u segmentu sve korištenijeg i popularnijeg Internet bankarstva. Štedni E-Vaba raun kunski je štedni e-raun po vienju odnosno raun za novana sredstva koja se jednostavno i brzo mogu putem Internet bankarstva (Enter Vabe) prenositi na vlastite i/ili opunomoene kunske raune, no isto tako i vlastite devizne raune otvorene u Vaba d.d. banci. Namijenjen je dakle svim klijentima (rezidentima/nerezidentima) koji ve imaju ili pak planiraju ugovoriti Internet bankarstvo te

imaju višak sredstava koje bezgotovinski odnosno putem interneta mogu prenijeti na Štedni E-Vaba raun s povoljnijom kamatnom stopom od 3,15 posto, a nakon ega samostalno i bez ikakvih ogranienja mogu raspolagati sredstvima na tom raunu i planirati svoja financijska sredstva. Važno je napomenuti da klijenti Vaba d.d. banke koji ve imaju Internet bankarstvo od sada mogu potpuno samostalno i bez dolaska u poslovnicu ugovoriti, raspolagati odnosno obavljati uplate i isplate te zatvoriti Štedni E-vaba raun, uz znaajno veu kamatnu stopu od iste na štednju po vienju standardnih rauna.

raspisuje

NATJEAJ za davanje u najam POSLOVNOG PROSTORA u vlasništvu Opine Dekanovec Poduzee TMT d.o.o. za pogon akovec i pogon Lepoglava traži kvalicirane djelatnike za popunu slijedeih radnih mjesta na neodre eno vrijeme uz probni rad:

DIPLOMIRANI INŽENJER STROJARSTVA – PROJECT MANAGER Potrebne kvalikacije i iskustvo: - poželjno radno iskustvo na takvim poslovima - struna sprema: VSS Pošaljite molbu i životopis na adresu: TMT d.o.o., Kalnika b.b., 40000 akovec ili na e-mail: tmt@tmt.hr.

Na temelju lanka 82. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12), Grad Prelog, Upravni odjel za gospodarstvo i nancije, objavljuje

OBAVIJEST 1. o donošenju Odluke o izradi Detaljnog plana ureenja sportskorekreacijske zone Prelog 2. o donošenju Odluke o izradi II. Izmjena i dopuna Detaljnog plana ureenja proširenja Industrijske zone u Prelogu 3. o donošenju Odluke o izradi I. Izmjena i dopuna Detaljnog plana ureenja podruja ljeilišno-turiskog kompleksa Draškovec Detaljne informacije o jeku izrade navedenih planova mogu se dobi na adresi: Grad Prelog, Upravni odjel za gospodarstvo i nancije, Glavna 35, 40323 Prelog, putem e-maila na adresi: gospodarstvo@prelog.hr ili na telefon 040/645-301.

I. PREDMET PONUDE: 1.Dekanovec – DOM KULTURE, Kalnika 2 a) poslovni prostor površine 138 m2 (unutarnji prostor) i 49 m2 (terasa) za obavljanje trgovake ili uslužne djelatnos (npr. Pekara, pizzeria, ca e-bar i druge srodne djelatnos) II. Poetna cijena mjesene zakupnine je : a) 2.500,00 kn III. Poslovni prostor daje se u najam na vrijeme od 5 godina. IV. Pismene ponude se podnose u zatvorenoj omotnici neposredno ili putem pošte preporueno na adresu: Opina Dekanovec, F. Andrašeca 41, 40318 Dekanovec – u roku od 8 dana od dana objave natjeaja, u zatvorenoj omotnici, s naznakom “ne otvaraj – natjeaj za najam poslovnog prostora“. V. Ponuda mora sadržava: naziv i sjedište, odnosno ime i prezime i adresu stanovanja ponu aa, rješenje trgovakog suda o upisu u sudski registar, rok u kojem e poe obavlja djelatnost, te ponu eni iznos mjesene zakupnine. Kriteriji za odabir ponuda su: interes Opine za novim poslovnim sadržajima kvaliteta dosadašnjeg obavljanja djelatnos mogunost zapošljavanja novih djelatnika decitarnost djelatnos uredno plaanje obveza prema Opini Dekanovec u zakonskim rokovima vrijeme stavljanja prostora u upotrebu Sve prispjele ponude e se razmotri i odabrat e se najbolji ponu a s kojim e se u roku od 8 dana sklopi ugovor o najmu. Ponu ai e bi pismeno obaviješteni o ishodu natjeaja. Opina Dekanovec zadržava pravo neodabira po raspisanom natjeaju. Sve obavijes o navedenom poslovnom prostoru mogu se dobi na telefon 040/849-488, radnim danom od 8,00 do 14,00 sa, a razgledavanje se može obavi u isto vrijeme. NAELNIK OP INE DEKANOVEC Ivan Hajdarovi

PET VINDIJINIH ŠAMPIONA U RADGONI • Varaždinska prehrambena industrija ponovo je ostvarila zapažen uspjeh na ocjenjivanju održanom uoi sajma u Gornjoj Radgoni • Proizvodi iz bogatog Vindijina asortimana ukupno su osvojili trideset i pet priznanja, od kojih je ak pet dobilo šampionsku titulu Na ocjenjivanju održanom uoi prehrambeno – poljoprivrednog sajma AGRA u slovenskoj Gornjoj Radgoni, koji e se održati od 24. do 29. kolovoza, Vindija je za svoje visoko kvalitetne proizvode osvojila velik broj priznanja. Titulu šampiona dobila su dva Vindijina sira od kozjeg mlijeka – Ovis Feta, meki sir u salamuri te svježi sir Capro Fresh. Šampionsku kvalitetu potvrdila je i osvježujua ‘z bregov ledena kava, kao i shake od vanilije, neodoljiv mlijeni napitak, dok je iz mesnog asortimanu najvee priznanje sajma u Radgoni dobila Cekin pilea jetrena pašteta. Uz titule šampiona, Vindijini mlijeni proizvodi osvojili su ak sedamnaest zlatnih i velikih zlatnih medalja. Velikim zlatom nagraeni su fini Vindijini deserti, meu kojima su Fino mi je pudinzi sa šlagom te puding Choco Loco, a tu su se našli i apsolutni noviteti meu Vindijinim

mlijenim poslasticama – sirni desert Vindino s okusom jagode i banane te mlijena varijanta Vindina koja donosi kombinaciju lješnjaka i okolade. Ista nagrada pripala je i mekim sirevima, dok je u asortimanu tvrdih sireva ovo priznanje osvojio Bovidur, cijenjen Vindijin proizvod dobiven od kravljeg mlijeka. Prepoznatljivi Vindijini klasini mlijeni pudinzi od vanilije i okolade takoer su osvojili velike zlatne medalje, a pridružili su im se i panirani sirevi te okoladno i kozje mlijeko. U asortimanu sokova velike zlatne medalje dobili su unkcionalni sokovi Vindi Iso sport limun – grejp i Vindi Vital (okusi nar – grože – aronija i narana – mrkva – limun), a zlato su osvojili Iso sport limun – trešnja, GI Control limunada i Vindi Vital rajica. Pored šampionske titule za pileu jetrenu paštetu, Vindijin mesni asortiman dobio je još pet priznanja za kvalitetu svojih proizvoda. Bronanu medalju osvojio je Vindon purei beki odrezak, dok je srebro pripalo Cekin crispy hrenovkama. Istu medalju dobile su i pilee hrenovke u prirodnom ovitku, kao i Cekin Extrawurst, dok je zlato osvojila Vindon Prestige Picante šunka.


19. srpnja 2013.

IMENDANI I BLAGDANI

REPUBLIKA HRVATSKA MEIMURSKA ŽUPANIJA OP INA OREHOVICA Klasa: 944-01/13-01/05 Urbroj: 2109/22-01-13-2 Orehovica, 17. srpnja 2013. Na temelju lanka 2. i 3. Odluke Opinskog vijea Opine Orehovica o prodaji i cijeni gradilišta u Romskom naselju u Orehovici (Službeni glasnik Me imurske županije 22/11, 10/12), Izmjene i dopune odluke o prodaji i cijeni gradilišta u Romskom naselju u Orehovici (Službeni glasnik Me imurske županije /13), te lanka 33. Statuta Opine Orehovica (Službeni glasnik Me imurske županije 04/13), Opinski naelnik Opine Orehovica raspisuje

NATJEAJ za prodaju gradilišta u Romskom naselju u Orehovici I. PREDMET NATJEAJA: k.o. Orehovica: Br.

Katastarska Zemljišnoknjižna estica br. estica br.

Br. zk. uloška

Površina m

2

hv

Poetna cijena 2

kn/m

ukupno

19,44

8.320,32 12.208,32

3261/1

74/A/151/1/8

1642

416

115,66

3262/7

74/A/151/1/7

1642

12

3,34

2.

3265/5

74/a/151/4/14

1048

628

174,61

19,44

3.

3264/1

74/A/151/2/10

298

392

109

19,44

7.620,48

4.

3264/2

74/A/151/3/14

1047 (184 m2)

74/A/151/2/11

298 (195 m2)

379

105

19,44

7.367,76

1.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 601

esce navedene pod rednim brojevima 1. i 4. ine jednu cjelinu i jedino se tako mogu prodava. Uvid u kopiju katastarskog plana mogue je obavi na Oglasnoj ploi Opine Orehovica te na www.orehovica.hr. Na zahtjev, zainteresirani mogu dobi i primjerak kopije plana u Jedinstvenom upravnom odjelu Opine Orehovica. II. UVJETI NATJEAJA Javna licitacija održa e se 06.08.2013. godine (utorak) u 12.00 sa, urevdanska ulica u Romskom naselju u Orehovici kod asfaltnog platoa, Orehovica. Pravo sudjelovanja u natjeaju imaju sve pravne i zike osobe, te strane osobe ukoliko ispunjavanju zakonom predvi ene uvjete za stjecanje prava vlasništva, koje su voditelju licitacije predoile dokaz o upla jamevine. Ponuda se vrši po naelu vi eno – kupljeno što iskljuuje sve naknadne prigovore kupca. Ponude se podnose za svaku escu posebno. Ponuditelj je dužan upla jamevinu u iznosu od 2.000,00 kn po parceli. Jamevina se uplauje na žiro-raun Opine Orehovica broj HR5923400091860500004, otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d., poziv na broj 7757-OIB, model 68, ili voditelju nadmetanja prije poetka nadmetanja. Nakon utvr ene poetne cijene, natjecatelji ne mogu stavlja manju ponudu od 1,00 kn po m2 od poetne cijene. Nekretnina e se proda onom natjecatelju koji je ponudio najvišu cijenu po m2. Najuspješniji natjecatelj stupa u posjed kupljene nekretnine prema dogovoru prilikom zakljuivanja Ugovora o kupoprodaji. Ukoliko prodaja ne uspije na prvoj javnoj licitaciji svaka daljnja licitacija održava e se svakog prvog ponedjeljka u mjesecu s poetkom u 12.00 sa, do konane prodaje. Ukoliko je prvi ponedjeljak neardni dan, licitacija e se održa prvog radnog dana koji slijedi. Osobe zainteresirane za sudjelovanje na javnoj licitaciji dužne su najkasnije 4 dana prije održavanja licitacije pisanim putem iskaza svoj interes za sudjelovanje na licitaciji te upla jamevinu od 2.000,00 kn za pojedinu escu. Dokaz o upla jamevine potrebno je dostavi uz obavijest o interesu za sudjelovanje na licitaciji. III. UVJETI ZA IZBOR NAJPOVOLJNIJE PONUDE Najpovoljnijom ponudom smatra e se iznos najviše ponu ene cijene za nekretninu koja je predmet natjeaja, a ne može bi niža od poetne cijene nekretnine utvr ene od strane Opinskog vijea Opine Orehovica I Odlukom o prodaji i cijeni gradilišta u Romskom naselju u Orehovici. IV. POVRAT JAMEVINE Ponuditeljima koji ne uspiju u nadmetanju vrat e se uplaena jamevina u roku od 15 dana od dana primitka odluke o najpovoljnijoj ponudi, ukoliko je jamevina uplaena na opinski žiro raun. U sluaju da je jamevina uplaena voditelju nadmetanja neposredno prije same licitacije, ista se vraa odmah po završetku nadmetanja. Ponuditelj ija je ponuda utvr ena kao najpovoljnija, u sluaju odustanka od kupnje nekretnine gubi pravo na povrat jamevine. V. SKLAPANJE UGOVORA O KUPOPRODAJI Sa ponuditeljem ija je ponuda prihvaena kao najpovoljnija sklopit e se ugovor o prodaji predmetne nekretnine u roku od 8 dana od provo enja javne licitacije. Najpovoljniji ponuditelj je dužan u roku od 15 dana upla na žiro raun Opine Orehovica ukupan iznos posgnute cijene umanjen za iznos uplaene jamevine. Porez na promet nekretnina, troškove prenamjene zemljišta te troškove oko uknjižbe prava vlasništva snosi kupac. VI. PONIŠTENJE NATJEAJA Vlasnik zadržava pravo poništenja natjeaja, a nije obvezan prihva ni jednu prisglu ponudu u kojem sluaju ne odgovara za eventualnu štetu ponuditelja. VII. DODATNE INFORMACIJE Zainteresirani ponuditelji mogu dobi dodatne informacije u svezi nadmetanja na telefon 040/635-275 te mail opcina-orehovica@ck.t-com.hr , kao i dogovori razgledanje nekretnina. Opinski naelnik Opine Orehovica Franjo Bukal

petak, 19. srpnja – Justina, Rufina subota, 20. srpnja – Ilija, Ilinka nedjelja, 21. srpnja – Kamilo, Franjo ponedjeljak, 22. srpnja – Marija Magdalena utorak, 23. srpnja – Brigita, Gita srijeda, 24. srpnja – Kristina, Kristinka etvrtak, 25. srpnja – Jakob, Jakov

OBAVIJEST O SMRTI

Mr. sc.

Mirela Štefe, dr. med. 13.11.1963. - 17.07.2013. U dubokoj boli javljamo svim roacima, prijateljima i znancima tužnu vijest da je naša draga sestra, šogorica i teta preminula u srijedu 17. srpnja, 2013. nakon kratke i teške bolesti u 50. godini života. Posljednji ispraaj bit e u petak 19. srpnja 2013. u 12,30 sati na groblju Mirogoj. brat Tomislav, šogorica Sonja, neak Teo, obitelj Grgac i ostala tugujua rodbina

DUHOVNI VELIKAN

Sveti Jakob, 25. srpnja Jakob Veliki ili Jakob Stariji ili Jakob Zabedejev bio je jedan od dvanaest Isusovih apostola i bio je brat evaneliste Ivana. Skupa s Ivanom i ocem bavio se ribarstvom na Genezaretskom jezeru. Prvi je od dvanaestorice apostola koji je umro kao muenik, od Heroda Agripa koji ga je dao bievati, a potom i naredio odrubljivanje glave. Kod nas se posebno štuje i slavi u Župi Prelog, gdje je patron i na njegov blagdan 25. srpnja je veliko proštenje. (sm)

OBAVIJEST REDAKCIJE (poštanske pošiljke i fax poruke) Molimo Vas da sve poštanske pošiljke (pozivi, pozivnice, razne obavijes i drugo) za uredništvo i novinare tjednika Me imurske novine šaljete na adresu MEDIA NOVINE (za Me imurske novine), Kralja Tomislava 2, 40.000 akovec. Tako er sve fax poruke (pozivi, pozivnice, razne obavijest i drugo) za uredništvo i novinare tjednika Me imurske novine šaljite na telefax broj: 040-493-305. Zahvaljujemo!

IZ MATINOG UREDA

ROE NI AUROR A DOLOVI , K I MILENE I DUBRAVKA; KARLO ZADRAVEC, SIN SANJE I DEJANA; SVEN MRAZOVI , SIN MARTINE I ZORANA; FLORIJAN DODLEK, SIN DRAGICE I FLORIJANA; KRSTO KLOBUARI , SIN LIDIJE I MARIA; VITO VLAHEK, SIN PETRE I ZDRAVKA; TONI CEROVEC, SIN DRAGANE I BORISA; NESA FUEC, K I SUZANE I DRAŽENA; LEONY UEK, K I ADRIJANE I NEVENA; NIKO PERHO, SIN KRISTINE I MARKA; VIDA UBRA, K I JOHANE I ZORANA; LORIS FUKO, K I MATEJE I SAŠE; ELENA VUKOVI , K I KRISTINE I MARIA; TENA HORVAT, K I JASMINE I GORANA; GABRIJEL EMERIN, SIN PETRE I MARINKA; DAVID SKENDER, SIN TIHANE I DRAGANA; VANESA MIHOCEK, K I KSENIJE I DENISA; KARLO POSAVEC, SIN MILJENKE I MILANA; MATIJA BAKSA, SIN ANDREJE I RENATA (akovec)

VJENANI MELITA BACINGER I IVAN MANJKAS, ANJA HORVAT I MARIO DOMJANI , GORDANA K ALAMARI I MARKO FARKAŠ (akovec); ENA PETRI I BOŽIDAR BOROVI , JO-

SIPA MIŠKOVI I DAMIR KLIPI (Kotoriba); JELENA KOVAI I MARIO HORVAT, MONIKA HRŽENJAK I MARIJAN KRALJI , MARINA HORVAT I DARIO BRANILOVI (M. Središe); MARIJA STRAHIJA R. HABULA, RO. 1920.; DRAGUTIN MEDVAR, RO. 1951. (Prelog); BOJANA REŽEK I JOSIP MEZGA, MARIJA OTO I KRUNOSLAV SAER, UNA GAJI I IVAN KAVRAN, JANJA NARANA I KARLO MARKATI (M. Središe)

UMRLI AGATA HORVAT, R. POSAVEC, RO. 1940.; SLAVKO HLIŠ , RO. 1944.; JOSIPA HANSDERFNER, R. CAR, RO. 1945.; IVAN STOJKO, RO. 1924.; DRAGUTIN FEKONJA, RO. 1949.; JOSIP KRIŠTOFI , RO. 1955.; STJEPAN HORVAT, RO. 1947.; MARTIN DOMINI , RO. 1952.; FRANJO NOVINŠAK,R O. 1942. (akovec); STANISLAV HERMAN, RO. 1932. (Dekanovec); MARIJA ŽERDIN, R. HERC, RO. 1923., ALICA JAKUŠ, R. PETKOVI , RO. 1964.; DRAGUTIN ŽEPEC, RO. 1922. (Kotoriba); MARIA TARADI, R. ŠOLTI , RO. 1921. (M. Subotica); MATIJA TOMŠI , RO. 1938., ANA VARGA, R. ŽGANEC, RO. 1925. (M. Središe)

KUPON broj

931

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sjeanja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rijei sa slikom

kuna % * Akcija traje do kraja sijenja 2013.

* Akcija traje do kraja 2012. godine.

popust

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec


48

Oglasnik

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašivae da ubudue u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisima.

Zakon o zabrani i spreavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

djelatnosti smatra i fizika i pravna osoba koja naruuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naruitelj oglasa zato je dužan prilikom naruivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naruitelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naruitelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo

naše itatelje i oglašivae za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas neemo biti u mogunosti objaviti.

Obavijest oglašivaima koji prodaju nekretnine: Prema novom Zakonu obavezno trebaju navesti energetski razred graevine! MOTORNA VOZILA

PRODAJE SE FORD ESCORT 1,4 92” sa kukom + 2 ljetne gume 185/60/14, neregistriran u voznom stanju, povoljno i hitno, može i za dijelove, mob. na 098 9400 452 PRODAJE SE skuter Peugeot 50cm 2007g. i Mercedes A klasa dizel 2001g. tel. 091 5404 944 HITNO PRODAJEM DVIJE LJETNE AUTO GUME 185/60/14 visina šara 5mm, 300kn obadvije s dostavom. info 098 9400 452 PRODAJEM VW GOLF dizel 1.9sdi 1999., prvi vlasnik, auto je u Sloveniji, cijena 3.100 eur te auto fiat marea 1,9td dizel po dijelovima. tel. 00386 41 885 875 PRODAJE SE SKUTER TGB 303R, 50 kubika, 2008.g., registr. godinu dana, i Daewoo Lanos 1.4 SE registr. godinu dana, sve u ispravnom i dobrom stanju, mob. 098/556-423 MIJENJAM GOLF II 1991.g. za skuter. Upita na tel. 098/600281 PRODAJEM FIAT STILO SW 1,9 JTD, 2004., full oprema, reg. godinu dana, nove gume, napravljen kompletni servis, 5.500 eura, mob. 098/551267. PRODA JEM L JETNE GUME Bridgestone Turanza 195/65R15 (4 kom za 500 kn), u jako dobrom stanju, 1 guma je malo postrugnuta na rubniku, mob, 098/551-267 PRODAJE SE DAEWOO ESPERO 1996.g., reg. do 3./2014., dosta opreme, mob. 095/5052699 PRODAJEM KUPLUNG SET za bmw 3.0D komplet + zamašnjak, malo korišten. mob. 091/505-7306 KUPUJEM MOTOR EDURO do 10.000 kn. mob. 099/7488-408

POLJOPRIVREDA PRODAJEM KUKURUŽNJAK dim. 3x3x85š, malo korišten, sa pocekima, izrada metal + letve, cijena samo 1.200 kn. tel. 360-606 PRODAJEM traktor Universal Forte 1995., 64 konja, duplak

(8.500 eur); pocinanu cisternu za gnojnicu od 6000lit., fali pumpa (1.200 eur); plugove marka Lemken opal 120 (3.600 eur); roto brana šir. 3m s kardanom (3.000 eur). Sve mašine se nalaze u Ljutomeru. tel 00386 41 885 875

KREDITI

PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE VINOGRAD u blizini toplica Sve Marn Muri, sa oko 1000 okota te se prodaju sadnice bora (SMREKA, JELA), visine 70-180 cm, cca 100 kom, te sadnice oraha, visine 20-70 cm, cca 40 kom. mob: 099/687-6087 PRODAJE SE KUKURUZ U ZRNU I JEAM. mob. 092/304-2922 PRODAJEM NOVE BAVE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJE SE VINO ranjski rizling i janjci. tel. 868-086 KUPUJE SE TRAKTOR IMT 539 i krava za domainstvo. mob. 099/5050-101

USLUGE

KREDITI za umirovljenike i mlade po nevjerojatnim uvjetima. Za zaposlene do 2/3 plae. Deblokiramo tekue raune i zatvaramo OVRHE kao i stara i nepovoljna zaduženja. Pozajmice ODMAH. Radno vrijeme od 08:00 do 17:00 h. Ovlaštena kreditna agencija. Info: 040/386-970, 091/925-5601, 099/2445775, www.arges.hr

POZNANSTVA GOSPODIN (63) želi upoznati gospou do 70g., mob. 091/5184-595 DEKO (37) iz Slovenije (Ljutomer) traži ozbiljnu djevojku za vezu. više info na tel. 00386/70-665-005 ili na mail: dzovano@hotmail.com

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno. Tino, 098/931-7570

SLOBODAN MUŠKARAC (59g) traži slobodnu, razvedenu ili udovicu za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne ponude na broj: 099/574-8435

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323

NEKRETNINE – PRODAJA

TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz MATEMATIKE. Tel. 091/ 528-66-71 TRAŽIM POSAO IŠENJA poslovnog prostora, kua i stanova. mob. 091/9011-982 TRAŽIMO ŽENSKO OSOBLJE za rad u kafiima u Cirkovljanu i D. Mihaljevcu u stalni radni odnos. mob. 098/9162910 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz RAUNOVODSTVA za srednju školu. Mob: 098 546 069 NJEGOVATELJICA s radnim iskustvom traži posao njega u kui, a može i išenje i peglanje. mob. 099/769-4087 TRAŽIM POSAO KOŠNJE TRAVE, rušenje drvea i ostalo. mob. 095/8500-849

1100 m2 u Lapšini. Mob. 099/501-8180

(prednost ima Jug). Više info na 098/331-535

centralno. Cijena 2.000 kn + režije. Tel. 098/390-692

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu, povoljno, Ul. M. Gupca, vel. 20x30m (165 hv), pogled na grad. Tel. 098/198-9410

PRODAJE SE KUA od 123 m2 s dvorištem od 700 m2 u Strahonincu. Može i zamjena za stan u akovcu. Sve informacije na 091 580 5977

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u Murskom Središu, mob 091 5495 873

PRODAJE SE TROSOBAN STAN u Koprivnici, 2.kat, centr. grijanje, 65m2 + podrum, cijena 56.000 EUR i gra . zemljište u Ludbregu (kod ambulante) od 1326 m2, mog. izgradnje objekta mješovite namjene - ha djelatnost. info 098/1828670 ili 098/980-5511

PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu povr. 1600 m2, uredno vlasništvo, mob. 098/652-292.

IZNA JML JUJE SE DVO SOBNI NAMJEŠTENI STAN u donjem dijelu kue s posebnim ulazom, u akovcu, za info nazvati 098/938-7532

PRODA JE SE ŠUMA kod Makovca (450hv), el. ekiar i ruž ar, preša za 300 kg grož a i muljaa, komplet za kolinje sa velikim stolom i drvenim koritom. Info 040/363-903

IZNAMLJUJE SE STAN od 45m2 u akovcu za studente ili samce blizu Veleuilišta, poseban ulaz, struja, plin, internet, vrlo povoljno, tel. 091 596 2707

PRODAJE SE RENOVIRANA KUA od 100m2 u k, sa ure enom okunicom, cijena po dogovoru. mob. 099/7888-435

ZAGREB, IZNAJMLJUJE SE 2.5-sobni namješteni stan iskljuivo studencama ili zaposlenim ženama. tel. 099/683-6831

HITNO SE PRODAJE 2-SOBAN STAN u centru grada k, prizemno, 58m2, i golf III dizel 1994.g., reg. do 5./2014. tel. 099/6560-710

GARSONIJERA ILI SOBA s upotrebom kupaonice i kuhinje, K ili okolica tražim. mob. 091/8972754

PRODAJEM 2-SOBAN STAN od 56m2 u k, Zrinskofrankopanska ul., mob. 091/931-9044

IZNAJMLJUJU SE stanovi i garsonijere, namješteno i nenamješteno, ugovor na duže vrijeme. Info: 384-515 ili 098/545-526

PRODAJE SE KUA U GOR HRAŠANU. INFO. 098 297 210 PRODAJEM NOVI FRIZERSKI SALON, namješten, u k, Lj. Gaja (kod Lovakih dvora), mob. 098/241-559 PRODA JE SE NOVOURE ENI TROSOBAN STAN u potkrovlju od 68m2, u k kod želj. kolodvora. Cijena 48.000 eura. Hitno! Tel. 091 194 6549 PRODAJE SE KUA U PRELOGU, u Sajmišnoj ulici. Info na: tel. 098 493 288. JEDNOSOBNI STAN od 42,5 m2 u Prelogu Jug III, prizemlje, u stambenoj zgradi. Stan je dizajnerski ure en, opremljen, namješten i odmah useljiv. Telefon: 091561-57-93. PRODA JE SE TROSOBNI dvoetažni stan od 86m2, sa velikom terasom u prizemlju, akovec-Jug. mob. 098/163-6488 KUPUJEMO GRA EVINSKO ZEML JIŠTE za izgradnju obiteljske kue u Prelogu

POSAO

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

NOVI STAN 4-SOBNI (etaža) s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJE SE 2-SOBNI STAN u akovcu, 53 m2, prizemlje, u blizini Konzuma, škole, vrtia i parka, centralno grijanje na gradski plin + podrum i parking, te prodajem kuu sa pomonim objektom (120 m2 + 55 m2) i s okunicom oko

MEIMURSKE NOVINE

PRODAJEM 1.5-SOBNI STAN u k, Vukovarska 4a. Info na mob. 098/535-719 PRODAJE SE GRA . PARCELA od 1300 hv i jedna od 400hv u Dragoslavcu. mob. 098/185-2534 PRODA JEM GRADILIŠTE u Brezju kod vrtia. mob. 098/176-0089 IZNAJMLJIVANJE Z AGREB, strogi centar, iznajmljujem dvosobni stan, 65 m2, dvjema studenma,

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR, blizina centra k, alarm, klima, parkiralište u dvorištu, pogodno za sve uslužne djelatnosti. mob. 098/9166-492

LJETOVANJE IZNAJML JUJE SE APARTMAN/KU A na otoku Kapriju kraj Šibenika. Do 6 ležaja. Povoljno. Mob. 091 1554 114


19. srpnja 2013.

ŽIVOTINJE DOSTA VA

,

,

PRODAJE SE klavir (pianino) veoma ouvani i malo sviran, cafe aparat DeLonhi odlina espresso kava, i perilica su a - povoljno. mob. 091 5404 944. PRODAJEM POJAALO za gitaru MARSHALL 401 DSV 40w, combo, lampaš za 4.900 kn, novu pedalu za el. gitaru BOSS METAL ZONE MT2 za 550 kn, stalak za gitaru za 50 kn, el. štimer za gitaru za 150 kn. Mob: 099/64-111-90 . PRODA JEM PREKRASNE STOLOVE I SLIKE, runi rad u tehnici mozaik-intarzije, cijena po dogovoru. Mob: 099/64-111-90

Nestao zlatni retriver u okolici Podbresta,odaziva se na ime Abi. oko vrata ima crnu ogrlicu. Nalazniku se nudi nagrada. Br.tel. : 099 676 3900 ili 040/ 620 102

PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Trgovina PRIMA akovec, tel. 363-445 PRODAJU SE PAPIGE TIGRICE I NIMFE. Tel: 829-230, 098/944-3339 POKL ANJA JU SE ML ADI PSII mješanci stari 8mj., bit e malog rasta, mob. 099/418-2538 NJEMAKI OVARI - ženke stare 2.5 mj. i 14 mj., odlinih nagra ivanih roditelja, prodajem. mob. 098/465490 PRODAJU SE LABRADOR RETRIVER štenci bijelo-žu i engleski pointeri štenci bijelo-oranž radno-eksterijernih roditelja šampionskog rodoslovlja. Upit na 091 204 7968, 048 22 11 33 KUPUJEM SVINJE od 100110kg, gornje Me imurje. mob. 098/997-9102 POKLANJAM U DOBRE RUKE MAIE stare 3mj., jedan crni, drugi bijeli, nisu za stan. mob. 099/685-8066

RAZNO PRODAJU SE UDŽBENICI za 2.razr SS Raunalni tehniar - strojarstva, te udžbenici za 5., 6., 7. i 8. razr OŠ, mob. 095-3988-287

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 323 600

PRODA JEM nove muške traperice Levis 508 vel. 31/32 tamno plave za 300 kn, crne vel. 32 i 34 za 200 kn i kratke hlae - bermude raznih boja i vel. 100 kuna. Mob: 099/65-05-381 ELEKTRINI PASTIR - uvar stoke i odbrana od divljai itd., regulacija jaine i brzine udara napona, cijena 500 kn. mob: 095 518 1875 DAJEM U NAJAM gradevinsku fasadnu brzomontaznu skelu za sve vrste radova na kui, mob. 091/559-4332 PRODAJE SE PERILICA RUBLJA Gorenje stara 4g., pod garancijom, povoljno, te sef visoke sigurnos, šifra klju, cijena po dogovoru, Tel. 098/632-494 PRODAJU SE radijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisai stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 B I O E N E R G E T S KO I S CJEL JIVANJE - snažno i nježno, daje Vam priliku trajno razriješi, ukloni blokade, strahove, zdravstvene probleme i terete (obiteljsko naslje e) te stvori život po vlasm mjerilima i želji. Info: 092 1473 401 PRODAJE SE ŽENSKI DJEJI BICIKL 24 cola, cijena 400 kn. mob. 098/390-404

KUPUJE SE VEA KOLIINA ORAHA. mob. 099/2141789 PRODAJEM HARMONIKU Royal Standard Montana 120 basova, 11+4 registra, s koferom, ouvana, kao nova. Tel: 098/944-3339 SONY EXPERIA J, nekorišten, garancija, za T-mobile mrežu, crna + bijela maska, slušalice. Mob. 098/9020650 NAUITE vrlo monu tehniku bioenergetskog iscjeljivanja i duhovnog razvoja, sebe i drugih, prilago enu današnjem ubrzanom ritmu života! Informacije: 098 9229 090 PRODA JEM djeji bije li kinderbet (650kn), kao nov, bebi nosiljku (200kn) i sjedalicu za auto do 23kg (250kn). Tel. 098/390-692 PRODAJEM ATRAKTIVNI BICIKL choper marke Fellt sa 3 brzine, crni, star 2g., original iz Kalifornije, za 3.000 kn. tel. 858-362 HITNO I POVOLJNO PRODAJEM LINIJU ZA IZRADU OPRUGA sa strojevima, alama, napravama i materijalom. Kupci i tržište osigurano! Nazva od 14-18 sa na tel: 091/433-4331 PRODAJEM MOTOR THOMOS za amac, ispravan, te prodajem plinski bojler 24KW za grijanje i toplu vodu, stariji ali ispravan, malo korišten, tel. 853-310 PRODAJEM RABLJENI CRIJEP p Bramac, sive boje, 2000 kom. mob. 098/240-121 PRODAJEM VRLO JEFTINO BETONSKE STUPOVE duž. 81cm i gornju završnu plou duž. 83cm za terase i ograde. mob. 098/516-684 PRODAJEM šivau mašinu, rabljene lesonit ploe, dva nova bijela pvc prozora dim. 97x97cm, i djeja kolica crvene boje. mob. 098/176-0089 Meimurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec

Udruga "Sklonište dobrote" Pribislavec, Draguna Lehkeca 17 kontakt osoba Barbara Jagec, mob: 095 614 5976 udrugasklonistedobrote@gmail.com

Žiro-raun za uplatu donacija: 2402006-1100648383

Maii stari 2,5 mjeseca traže dom!! Naueni na stan/kuu, uredni, naueni na pijesak, umiljati, zaigrani i jednostavno neodoljivi. Oišeni od svih nametnika. Potpuno zdravi! Potpisuje se ugovor o udomljavanju, kastracija/sterilizacija su obavezni kad za to doe vrijeme. Kontakt: 095 / 614 - 5976. E-mail: udrugasklonistedobrote@gmail.com

telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2340009-1116025375

Kira jje istokrvna dalmatinerica koja traži novi dom zbog bolesti svojih skrbnika. Stara je 4,5 godine, nauena na život u stanu, ali silno voli duge šetnje i igranje lopticom. Kontakt: 099-7750-182.

Mimi je preslatko štene staro oko 3 mjeseca, a uz preostalih dvadesetak štenaca u skloništu eka svoj novi dom, samo svoje ljude i veliko dvorište za ludorije. Zovite za nju na 0993800-640.

Bowie prekrasan potpuno bijeli mladi maak, jedno oko ima plavo, a drugo žuto, jako je umiljat, prava maza, nauen na život u kui/stanu, nauen na pijesak i jako uredan. Oišen od svih nametnika i kastriran. Potpisuje se ugovor o udomljavanju. Kontakt: 098 170 0475, Damira.

Lino je mješanac terijera, na kraim nogicama, vrlo veseo pas. Udomite ga i dobili ste glavnog optimistu u kui. Kontakt: 0918988-004.

Carlo

Iris prekrasno maleno štene staro 3 mjeseca, cijepljena, ipirana i oišena od svih nametnika. Jako umiljata i privržena ljudima, obožava djecu i make, malog rasta. Potpisuje se ugovor o udomljavanju, sterilizacija je obavezna kad za to doe vrijeme. Kontakt: 095 / 614 -5976. E-mail: udrugasklonistedobrote@gmail.com

je terijerac nižeg rasta kojeg sudbina baš nije voljela jer je završio negdje na lancu. Pronaen je s ožiljcima od lanca, a on je tako divna dušica. Za njega tražimo dom u kojem više nikad nee biti vezan i gdje e moi slobodno trati dvorištem, igrati se do mile volje i biti sretan. Kontakt: 091-8988-004.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI Kupone šaljite na novu adresu K. Tomislava 2, 40 000 akovec

931


PETAK 19. srpnja 2013.

TV pregled

14:50

od 19.7.2013. do 25.7.2013.

FILMOVI - PREPORUUJEMO

Odvuci me u pakao FILM

PETAK, HRT1, 23.20

Treba li Chrisne slijedi vlas insnkt i uini starici uslugu? Ili joj odbi produženje kredita kako bi impresionirala svoga šefa, gospodina Jacksa (DAVID PAYMER, In Good Company, Alex & Emma) i približi se stepenicu više promaknuu? Chrisne odabere drugo, ostavljajui g u. Ganush bez doma. Za osvetu starica baca kletvu Lamie na Chrisne, pretvarajui njezin život u živuu nonu moru. Progonjena zlim duhom Crisne ne nailazi ni na razumjevanje kod svog skepnog deka, stoga pomo potraži kod vidovnjaka Rhama Jasa (DILEEP RAO, Avatar) kako bi svoju dušu spasila od vjenog prokletstva.

Na smrtonosnoj zemlji FILM

SUBOTA, NOVA TV, 21.55

Nakon što pod nadzor vješto stavi iznenadni požar na na noj pla ormi kompanije Aegis Oil, smještenoj u divljini Aljaske, iskusni vatrogasac i bivši vladin operavac Forrest Ta (S. Seagal) posumnja u ispravnost ure aja na pla ormi iji je vlasnik utjecajni Michael Jennings (M. Caine). On u društvu Hugha Palmera (R. Hamilton), svog prijatelja zaduženog za nadzor rada ure aja, zakljui da Jennings zanemaruje zaštu okoliša i tehniku ispravnost postrojenja na pla ormi.

Cura sa zadatkom 2 FILM

NEDJELJA, NOVA TV, 20.50

Cura sa zadatkom: Lijepa i opasna nastavlja priu s agencom FBI-a Gracie Hart (SANDRA BULLOCK) kratko nakon što je, kao jedna od natjecateljica i tajna agenca, uspješno otklonila opasnost koja je prijela natjecanju za Miss Sjedinjenih Država te tako postala medijska senzacija preko noi. U posljednje vrijeme stvari joj u životu ne idu baš najbolje.

CLIFFHANGER FILM

PONEDJELJAK, RTL, 20.00

Pustolovni triler o profesionalnom planinaru koji se suprostavlja skupini opasnih pljakaša Gabe Walker (Sylvester Stallone) profesionalni je alpinist i lan planinskog spasilakog ma. Jednoga dana njegov kolega i najbolji prijatelj Hal Tucker (Michael Rooker) povede sa sa sobom na planinarenje djevojku, neiskusnu alpiniscu, koja unato Walkerovim naporima da je spasi, nesretnim sluajem pogiba.

06:10 06:40 06:45 06:57 07:00 07:01 07:06 07:30 07:35 08:30 08:35 09:00 09:04 09:48 09:57 10:19 11:11 11:33 12:00 12:15 12:18 12:20 12:22 12:34 12:37 13:25 14:05 14:30 14:39 14:42 16:17 16:45 17:00 17:15 18:10 18:11 18:25 19:08 19:10 19:30 19:55 20:00 20:02 20:03 20:05 20:40 21:20

VRIJEME UBIJANJA FILM

UTORAK, RTL, 20.00

U gradu Cantonu,10-ogodišnju djevojicu crnkinju brutalno su napala dvojica bijelih rasista. Odmah nakon što je djevojica na ena i odvedena u bolnicu, njeni napadai su na eni u kau u kojem su se hvalili onime što su uinili. Tonyjin izbezumljeni i pobješnjeli otac Carl Lee Hailey (Samuel L. Jackson) prisjea se sluaja u kojem su prije godinu dana etvorica bijelaca silovala crnkinju u obližnjem gradu da bi poslije bili oslobo eni optužbi. Carl odlui da nee dopus da se to dogodi i ovaj put.

22:40 23:00 23:08 23:11 23:13 23:20 00:55 02:27 03:57 04:37

Trenutak spoznaje (R) Najava programa TV Kalendar PP Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom (R) Gorski lijenik (2), serija (11/13)* Vijes iz kulture (R) Glamurozne slasce (1), dokumentarna serija (5/10) (R)* Medvjea obitelj i ja: Jesen, dokumentarna serija (3/3) (R)* Draga Genevieve... (1), dokumentarna serija (9/13) (R)* Draga Genevieve... (1), dokumentarna serija (10/13) (R)* Dnevnik 1 Sport Vrijeme PP TV Kalendar (R) PP Nasljednica s Vendavala, telenovela (39/168)* Dr. Oz (3), talk-show (15/150) (R)* Jelovnici izgubljenog vremena: Ribarenje Petra Hektorovia Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Slonovske prie, australskofrancuski lm (R)* Ribar ribi grize rep, dokumentarna serija (2/4) Skica za portret Vijes Hrvatska uživo HAK - promet info Skica za portret Heartland (1), serija (9/13)* Najava Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Veeras... ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom Spe u gosma (5), humorisna serija (12/20) (R) 47. MSF - Hrvatska u Europi, Europa u Hrvatskoj Sveana priredba 47. meunarodne smotre folklora, prijenos Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Filmski maraton: Odvuci me u pakao, ameriki lm (18)* Filmski maraton: Slonovske prie, australsko-francuski lm* Rebecca, mini-serija (12) (1/2) (R)* Dr. Oz (3), talk-show (15/150) (R)* Skica za portret

Sluajna avantura FILM

SRIJEDA, NOVA TV, 22.35

Ona je prije svega pragmatina i želi nastaviti živjeti, a on ne može prežaliti branu nevjeru. Harrison Ford i Kristin Scott Thomas pokušavaju pronai novi životni smisao, zbliženi zrakoplovnom tragedijom u kojoj su poginuli njihovi voljeni.

06:18 07:03 07:32 07:56 08:21 08:46 09:13

SPORT - IZDVAJAMO

10:05 10:49 11:16 11:38 12:04 12:55 13:41 14:26

Umag: ATP, snimka dva mea SPORT

Utorak, 23.7., HRT 2, 1.42

Nasljednica s Vendavala, telenovela (38/168) (R)* Mala TV (R)* Moomini, crtana serija (10/26) (R)* Teletubbies, animirana serija (96/330) (R)* Papreni detekvi 1, serija za djecu (21/26)* H2O Uz malo vode! 2, serija za djecu (25/26) (R)* Svjetski biseri 2: Libanon - miljenik Bliskog istoka, dokumentarna serija (10/15) (R)* Dolina sunca, serija (126/210) (R)* Rekonstrukcija: Zabranjeno pušenje (R)* Kratki susre (R)* Traumatologija: Denis Dumani (R)* Šapta psima (2), dokumentarna serija (14/20)* Doktor Who 2, serija za mlade (12/13) (R)* Doktor Who 2, serija za mlade (13/13) (R)* Degrassi 5, serija za mlade (7/19) (R)*

SPORT

etvrtak, 25.7., HRT 2, 17.20 FILM NOVA TV

Jackie Chan

17:18 18:01 18:42 18:49 19:01 19:27 19:55 20:00 22:06 23:41 00:40 01:20 01:40 04:15 05:30

Dnevnik jedne plavuše: Igrice koje igramo* Muška posla: Današnji muškarac* Superžena: Osta mlad* Poetnica: Fotosafari* Ružiona specijal: Kawasaki 3P* Glazba, glazba... novi singleovi* Regionalni dnevnik* 8. kat: Zvijezde koje pammo, talkshow (R)* Dolina sunca, serija (127/210)* Novi klinci s Beverly Hillsa 4, serija za mlade (18/24)* Buom u glavu: Rade Šerbedžija* Glazba, glazba... novi singleovi* Kriške sira (3), dokumentarna serija (4/8) (R)* U vrtu pod zvijezdama, animirana serija (18/40)* Veeras* Monaco: Atleka - Dijamantna liga* Rebecca prva supruga, mini-serija (12) (1/2)* Ubojstvo 1, serija (12) (4/20) (R)* Retrovizor: Zakon i red: Odjel za žrtve (12), serija (12) (23/24) (R)* Retrovizor: Uvijek je sunano u Philadelphiji (6), humorisna serija (12) (12/14) (R)* Noni glazbeni program - spotovi* Noni glazbeni program: Dalmaa World Music - Kaštelanski ir 2004. (R)* Noni glazbeni program: Autorska veer Siniše Leopolda - U ozraju tambure (R)*

06.45 RTL Danas, informavna emisija (R) 07.30 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 07.45 Ben 10: Ulmate Alien, animirana serija 08.15 Moji džepni ljubimci, animirana serija 08.35 Virus a ack, animirana serija 08.55 TV prodaja 09.10 Krv nije voda, serija (S01E44/70) (R) 10.05 TV prodaja 10.20 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E17/212) (R) 11.10 Divlja ruža, telenovela (S1E60/99) 12.05 TV prodaja 12.20 Obitelj Rey, telenovela (S1E60/150) 13.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E34/160) (R) 14.10 Heroji iz stras, dramska serija (S03E06) 15.10 Heroji iz stras, dramska serija (S03E07) 16.10 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E19/212) 16.55 RTL 5 do 5, Informavna emisija 17.10 Krv nije voda, serija (S01E45/70) 18.05 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 RTL Vrijeme, informavna emisija 19.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E35/160) 20.00 Hajde da se volimo 2, igrani lm, glazbena komedija 22.00 Muško-ženske stvari, igrani lm, romanna komedija 23.05 Eurojackpot 23.10 Muško-ženske stvari, igrani lm, romanna komedija 00.00 Mjesec od porculana, igrani lm, triler 02.00 RTL Danas, informavna emisija (R) 02.35 Kraj programa

06:45 07:10 07:35 07:50 08:50 09:05 11:20 12:15 12:45 13:50 14:30 15:20 15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:05 21:06 22:25 00:15 02:15

Pinky i Mozgalo, crtana serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija 36/39 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R TV izlog Djevojka imena Feriha, serija R Inspektor Rex, serija R Ninja ratnici, serija R Zauvijek susjedi, serija R In magazin R Inspektor Rex, serija 9/12 Ninja ratnici, serija 62/104 Zauvijek susjedi, serija 117-118/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 3/90 Dnevnik Nove TV Djevojka imena Feriha, serija 5/67 LIDL - Minuta u Europi Djevojka imena Feriha, serija Sluajni milijunaš, igrani lm Hudson Hawk, igrani lm Smrtonosna zona, igrani lm R

04:00 05:30

Ezo TV, tarot show (18) Kraj programa

07.00 Vatreno nebo, telenovela (S01E136/165) (R) 07.50 Punom parom, kulinarski izazov (S03E67/95) (R) 08.10 Punom parom, kulinarski izazov (S03E68/95) (R) 08.35 Braa koala, animirani lm 08.55 Najljepše prie, animirani lm 09.15 TV prodaja 09.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E114) (R) 10.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E115) (R) 10.30 TV prodaja 10.45 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E24/55) (R) 11.40 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E25/55) (R) 12.30 TV prodaja 12.45 Punom parom, kulinarski izazov (S03E69/95) 13.15 Punom parom, kulinarski izazov (S03E70/95) 13.45 TV prodaja 14.00 Studio 45, talk show (R) 14.30 Vatreno nebo, telenovela (S01E137/165) 15.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E116) 16.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E117) 16.25 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E26/55) 17.20 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E27/55) 18.15 Raymond, humorisna serija (S08E22/23) (R) 18.40 Raymond, humorisna serija (S08E23/23) (R) 19.05 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E07/24) (R) 19.30 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E08/24) (R) 19.55 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E02/19) (R) 20.20 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E03/19) (R) 20.45 Raymond, humorisna serija (S09E01/16) 21.10 Raymond, humorisna serija (S09E02/16) 21.35 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E09/24) 22.00 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E10/24) 22.25 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E04/19) 22.50 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E05/19) 23.15 Chuck, akcijska komedija (S03E01/19) 00.05 Chuck, akcijska komedija (S03E02/19) 00.50 Raymond, humorisna serija (S09E01/16) (R) 01.10 Raymond, humorisna serija (S09E02/16) (R) 01.35 Dolazak, fantasna/ akcijska serija (S01E12/22) (12) (R) 02.20 Vatreni deki, dramska serija (S06E10/19) (12) (R) 03.05 Kraj programa

19.07.2013. Petak 07:15 Naši najbolji dani, serija 109/260 08:00 Zauvijek zaljubljeni, serija 70/140 08:45 TV izlog 09:00 Zauvijek zaljubljeni, serija 71/140 09:40 Looney Toons show, crtana serija R 10:05 TV izlog 10:20 Puna kua, serija R 10:45 Puna kua, serija 3/24 11:15 Ukleta Marijana, serija 59-60/135 12:50 TV izlog 13:05 Mala nevjesta, serija R 14:00 Naša mala klinika, serija R 14:45 TV izlog 15:00 Bumerang, serija R 15:45 TV izlog 16:00 Pobjeda ljubavi, serija 143-144/172 17:35 Strast, serija 23-24/95 19:10 Mala nevjesta, serija 415-416/515 20:00 Naša mala klinika, serija 9/32 20:45 Bumerang, serija 15/32 21:30 Glasine, igrani lm (12) 23:05 Tudori, serija (12) 4/8 23:55 Prijatelji, serija 19/24 00:25 Klub otpisanih, serija 11/22 00:50 Puna kua, serija 4/24 01:15 Prijatelji, serija R 01:35 Klub otpisanih, serija R 02:00 Tudori, serija (12) R 02:45 Kraj programa

Umag: ATP emisija

ZVJEZDANI KUTAK Z

Subota, NOVA TV, 20.05 sati

14:57 15:04 15:11 15:17 15:38 16:00 16:31

01.50

Projekt: Meduza 1 Jackie Chan roen je 1954. godine u Hong Kongu kao Chan Kwong Sang i kad mu je bilo samo šest godina roditelji su ga upisali u školu Beijing Opera. Chanov otac bio je kuhar, a majka spremaica u amerikom veleposlanstvu u Canberri (Australija). S obzirom da mali Chan, zbog prirode posla, nije mogao bi s roditeljima u Canberri oronuli internat u turiskom pojasu Tsimshatsuija bio mu je jedini dom punih deset godina. Tu je nauio osnove: prevrtanje, padanje, akrobatsko borenje. Prisjeajui se toga razdoblja Chen e jednom rei: “Uili smo sve i svašta ali je treniranje esto bilo vrlo naporno, ponekad je trajalo od pet ujutro pa sve do ponoi.” Filmski redatelj koji je došao u školu traži djejeg glumca spasio je Jackija daljnje torture. Tada osmogodišnjak, odmah je prihvao glumaki život jer mu je to omoguavalo dulje spavanje. Njegov uitelj ohrabrivao ga je da se posve karijeri i zato nikada nije stekao formalnu naobrazbu.

Nuklearni znanstvenik Henry Rogers (John Glover) bijesan jer ga je ostavila žena Vivian (Gail O’Grady) i zato što je ostao bez nancijskih sredstava, izumio je Meduzu, termonuklearnu bombu koja može stvori elektromagnetski puls veliine konnenta. Takvom snagom mogla bi uspješno uništiti društvo koje se temelji na raunalima. Prevarom e namamiti Vivian da je odnese u Pentagon kako bi se osveo vladi. Namjeso je da bomba eksplodira prije isteka vremena ako Vivianin pejsmejker nije u promjeru od pet metara od nje...

EMISIJA RTL

17.10

Galileo

SERIJA DOMA TV

Mala nevjesta

19:10

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik, informavna emisija (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Orlando kids, crtani lmovi 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos, TV kalendar 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:00 VTV Vijes, informavna emisija 10:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:45 TV prodaja 11:00 IZ VTV arhive: Igrajte nam mužikaši, glazbena emisija 12:00 Dom 2, emisija o ureenju prostora 12:30 Vrijeme je za gospodarstvo, emisija o gospodarstvu 13:00 24 sata vijes, informavni program 13:30 Mali oglasi 13:35 Život Verdija, serijski lm 3/8 (R) 15:00 Otvoreni studio, informavni program (R) 16:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) 17:00 VTV Vijes, informavna emisija 17:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a 17:45 TV prodaja 18:00 Glazbeni in, glazbena emisija 18:40 VTV Dnevnik, informavna emisija 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos, TV kalendar 19:10 24 sata vijes, informavni program 19:40 Mali oglasi 19:50 TV razglednica 20:00 VTV Vijes, informavna emisija 20:05 Popevke i škleci u gosma, zabavnoglazbena emisija 21:10 Varaždin info, informavni program 21:40 Eurobox, TV Magazin 22:10 Putem EU fondova 22:30 VTV Dnevnik, informavna emisija 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos, TV kalendar 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

(bivša akoveka televizija)

08:00 09:00 09:30 10:15 13:45 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:15 22:45 23:00 01:00 02:00

Djeja TV Hrana i vino Dom 2 Videostranice TV prodaja Hrana i vino Podravina i Prigorje (r) Vrijeme je za ospodarstvo (r) Juer, danas, sutra, vijes Djeja TV Zoom, mozaina emisija VIJESTI DANA Hrana i vino Veliko platno Aneoska kuhinja Juer, danas, sutra Stari Bob, igrani lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice


SUBOTA 20. srpnja 2013. 13:15 14:00 14:05 06:42

02:56 03:15 03:45 04:05

Drugo mišljenje: Sportske ozljede (R) Najava programa TV Kalendar Kratki susre (R) Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Požuda za zlatom, ameriki lm Faust Vrani: San o strojevima - Zemlja, dokumentarna serija (1/4) Vijes iz kulture (R) Kuni ljubimci Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Prizma, mulnacionalni magazin Duhovni izazovi (UNHCR-OSCE - regionalni stambeni program 17‘25“) Mladi ninja 2, ameriki lm (R)* Reporteri: Pria o ružama (R)* Zapovjed pod lipom, emisija puke i predajne kulture Vijes HAK - promet info Kulturna bašna Cena, dokumentarni lm Lijepom našom: Požega Ezopovo kazalište, crtani lm (14/39)* Dim, dam, dum - crtani lm (14/39)* Dnevnik Sport Vrijeme Veeras... LOTO 7/39 Junaci u kamionima, dokumentarna serija (45‘) (2/8)* Kulturna bašna: Brijuni Kronika fesvala igranog lma u Puli (1/8)* Otvaranje fesvala igranog lma u Puli* Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Zloinci u odijelima (2), serija (12) (41‘25“) (3/16)* Filmski maraton: Sirene, australsko-britanski lm (12) (R)* Filmski maraton: Požuda za zlatom, ameriki lm (R)* Skica za portret Kulturna bašna Jelovnici izgubljenog vremena: Prizma, mulnacionalni magazin

06:25 06:30 07:00

Najava programa* Turiska klasa (R)* Tom i Jerry, crtana serija (11/16)*

07:25

Moj mali planet, crtana serija (8/26)* Wot wot’s, crtana serija (24/52)*

07:12 07:17 07:29 07:50 08:10 09:40 10:10 10:25 11:00 12:00 12:15 12:18 12:20 12:35 13:20 13:50 14:15 15:45 16:30 17:00 17:10 17:15 17:45 18:10 19:10 19:20 19:30 19:55 20:00 20:02 20:05 20:10 21:00 21:15 21:30 22:35 22:55 23:03 23:06 23:08 23:15 23:56 01:26

07:30 07:40 07:52 08:20 09:00 09:30 09:55 10:25 10:50 11:05 12:30

Matkova udovišta, crtana serija (23/52)* Rimske tajne, serija za djecu (1/20) (R)* Novi klinci s Beverly Hillsa 4, serija za mlade (18/24) (R)* Mala TV* Teletubbies, animirana serija (97/330)* Majstori svirai: Zagrebaki djeaci, zbor ORK Muzike akademije (29’55”)* Zdravo maleni - kronika 53. MDF Šibenik* Sportske igre mladih (2/12)* Hrabri izviai, ameriki lm za djecu (R)* Titanik, serija (1/4)*

15:45 17:30 18:10 19:00 19:25 19:55 19:56 20:00 20:42 20:45 22:28 22:30 00:10 00:50 01:10 03:15

Titanik, serija (2/4)* PP* ATP Umag 2012.: Marin ili Marcel Granollers, snimka nala (R)* Evergreen (1) (4/9)* Briljanteen (721.) (R)* Top Gear 17, dokumentarna serija (1/6)* Kriške sira (3), dokumentarna serija (5/8) (R)* U vrtu pod zvijezdama, animirana serija (19/40)* Veeras* PP* Glee (2), serija za mlade (15/22)* PP* Bajaga & Instruktori, snimka koncerta* PP* Bi Flynn, ameriki lm (15)* Retrovizor: Zakon i red: Odjel za žrtve (12), serija (12) (24/24)* Retrovizor: Uvijek je sunano u Philadelphiji (6), humorisna serija (12) (13/14)* Noni glazbeni program spotovi* Noni glazbeni program Glazbene emisije iz arhiva HTV-a*

07.25 RTL Danas, informavna emisija (R) 08.05 Virus a ack, animirana serija 08.25 Uvrnu upavci, animirana serija 08.55 Aladdin, animirana serija 09.20 Timon i Pumbaa, animirana serija 09.50 TV prodaja 10.05 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.30 TV prodaja 10.45 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S01E72/74) 11.45 TV prodaja 12.00 Muško-ženske stvari, igrani lm, romanna komedija (R) 14.00 Hajde da se volimo 2, igrani lm, glazbena komedija (R) 15.50 Krv nije voda, serija (S01E46/70) 16.50 Krv nije voda, serija (S01E47/70) 17.50 Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S01E07/26) 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.07 RTL Vrijeme, informavna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S01E73/74) 20.00 Pe element, igrani lm, znanstveno-fantasni 22.40 Skaka, igrani lm, znanstvenofantasni/ avanturiski 00.25 Kuglaki snovi, igrani lm, komedija (12) 02.20 Astro show, emisija uživo (18) 03.20 RTL Danas, informavna emisija (R) 03.55 Kraj programa

SUBOTA 20.07. 06:25 Dnevnik Nove TV R 07:15 In magazin R 07:50 Zauvijek susjedi, serija R 08:50 TV Izlog 09:05 Pinky i Mozgalo, crtana serija R 09:30 Pinky i Mozgalo, crtana serija 37/39 10:00 Štrumpfovi, crtana serija R 10:25 Ninja ratnici, serija R 10:55 Ninja ratnici, serija 64/104 11:25 Nad lipom 35 R 12:45 Zauvijek mlad, igrani lm 14:40 Sluajni milijunaš, igrani lm R 16:30 Štrumpfovi, crtana serija 35/60 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Zauvijek susjedi, serija 119-120/180 18:20 Lud, zbunjen, normalan R 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Gas do daske 2, igrani lm 21:55 Na smrtonosnoj zemlji, igrani lm (12) 23:50 U zmajevom gnijezdu, igrani lm (12)

NEDJELJA 21. srpnja 2013. 01:45 03:25 04:55 06:30

05.15 Najljepše bajke svijeta, animirani lm 05.35 Veera za 5, lifestyle emisija (S05E51/95) 06.00 Veera za 5, lifestyle emisija (S05E52/95) 06.25 Veera za 5, lifestyle emisija (S05E53/95) 06.50 Veera za 5, lifestyle emisija (S05E54/95) 07.15 Veera za 5, lifestyle emisija (S05E55/95) 07.40 TV prodaja 08.30 Sutkinja Amy, dramska serija (S04E17/24) 08.45 Sutkinja Amy, dramska serija (S04E18/24) 09.35 TV prodaja 09.50 Sutkinja Amy, dramska serija (S04E19/24) 10.40 Sutkinja Amy, dramska serija (S04E20/24) 11.30 TV prodaja 11.45 David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S03E10/13) 12.15 David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S04E08/13) 12.45 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (S03E03/10) (R) 13.15 InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S03E01) (R) 13.45 TV prodaja 14.00 Automagazin - Grip, magazin (S01E13/15) 14.50 RTL Hotspot, informavni magazin (S01E09) 15.25 Uvod u anatomiju, dramska serija (S05E07) 16.15 Uvod u anatomiju, dramska serija (S05E08) 17.10 Uvod u anatomiju, dramska serija (S05E09) 18.05 Paklena kuhinja, reality show (S01E12/34) 19.00 Policijska patrola, dokumentarna sapunica (S01E13/20) 20.00 Kuanice, humorna dramska serija (S05E13/24) 20.50 Kuanice, humorna dramska serija (S05E14/24) 21.40 Greni dnevnici, humorisna dramska serija (S02E02/08) 22.30 Cure iz Jerseya, zabavni (S02E10/21) 23.20 Cure iz Jerseya, zabavni (S02E11/21) 00.10 Chuck, akcijska komedija (S03E01/19) (R) 00.55 Chuck, akcijska komedija (S03E02/19) (R) 01.35 Kraj programa

07:00 08:35 08:50 09:35 10:00 10:20 10:45 11:00 12:35 12:50 13:35 14:25 14:40 15:35 15:50 16:15 17:05 17:50 18:20

20:00

FILM NOVA TV

20.05

GAS DO DASKE 2 Nakon uspješno obavljenog zadatka u Sjedinjenim Državama, inspektor Lee (Jackie Chan) vodi brbljavog policajca Cartera (Chris Tucker) u Hong Kong na odmor. Kratkotrajno opuštanje ubrzo prekida napad na ameriko veleposlanstvo, a Lee i Carter odmah kreu tragom zloinaca. Osobe odgovorne za napad nalaze se u visokim redovima zloglasnih trijada, iji šef je Ricky Tan, a njegova smrtonosna zamjenica je lijepa Hu Li (Zhang Ziyi). No iza napada, ini se, stoji krivotvoriteljski lanac, a detekvi u potrazi za isnom sžu natrag u Ameriku.

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

15.50

Puna kua

INFO RTL

RTL Danas

18:30

Najava programa VTV Dnevnik, informavna emisija (R) 08:25 Mali oglasi 08:30 Orlando kids, crtani lmovi 09:30 TV prodaja 09:45 Iz prošlos, TV kalendar 09:52 Mali oglasi 10:00 Orlando kids, crtani lmovi 11:00 Mali oglasi 11:10 Iz VTV arhive: VIP, talk show 12:10 Dokuteka, lmski program (R) 13:00 24 sata vijes, informavni program 13:30 TV PRODAJA 13:45 Eurobox, TV magazin (R) 14:15 TV prodaja 14:30 Moja Istra, dokumentarna emisija 15:00 Varaždin info, informavna emisija (R) 15:30 Koktel specijal, zabavna emisija (R) 17:40 TV Obloec, podravsko-prigorski magazin 18:10 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe 18:40 VTV Dnevnik, informavna emisija 19:00 Vremenska prognoza 19:05 Iz prošlos, TV kalendar 19:10 24 sata vijes, informavni program 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 Veer uz lm 22:00 Iz VTV arhive: Vicovizija, zabavni program 22:30 VTV Dnevnik, informavna emisija 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos, TV kalendar 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

07:13 07:18 07:30 08:05 10:05 10:15

19:10

07:58 08:00

Hudson Hawk, igrani lm R Ezo TV, tarot show (18) Muškarci ih vole glupe, serija 6-7/22 Kraj programa

20:45 21:30 23:15 00:05 00:50 01:25 02:55 03:40

Ana, serija 109-112/254 TV izlog Nate Berkus show, serija 87/173 Looney Toons show, crtana serija 4/26 Tom i Jerry prie, crtana serija 8/13 Puna kua, serija R TV izlog Gilmorice, serija 9-10/22 TV izlog Sjajna vremena, serija 5/10 Nate Berkus show, serija R TV izlog Showme , show R TV izlog Puna kua, serija 5/24 Naša mala klinika, serija R Bumerang, serija R Okusi Hrvatske R Zlatne godine, reality serija 3/4 Divino novo ruho, serija 2/13 Naša mala klinika, serija 10/32 Bumerang, serija 16/32 Duma, igrani lm Tudori, serija (12) 5/8 Divino novo ruho, serija R Sjajna vremena, serija R Gilmorice, serija R Tudori, serija (12) R Kraj programa

11:10 12:00 12:15 12:18 12:30 13:25 14:00 15:05 15:40 16:30 17:00 17:10 17:15 18:50 19:10 19:20 19:30 19:55 20:00 20:02 20:05 20:10 20:55 22:55 23:15 23:23 23:26 23:28 23:29 23:45 00:26 02:26

07:01 07:06 07:36 08:01 08:26

09:17 09:37 10:00 10:25 10:40 10:50 11:00 12:05 13:45 14:30 15:20

Najava programa TV Kalendar Duhovni izazovi (R) Zlatna kinoteka: Pobuna na brodu Caine, ameriki lm (120’) (R)* Vijes iz kulture (R) Najmonije žene svijeta: Grace Kelly, dokumentarna serija (48’35”) Ubojstvo, napisala je (10) - serija (26/88)* Dnevnik 1 Sport Vrijeme Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Divlji u srcu 6, serija (8/10)* Vrtlarica (R) Vijes HAK - promet info Kraljevna nevjesta, ameriki lm (94’)* Jelovnici izgubljenog vremena: Ezopovo kazalište, crtani lm (15/39)* Dim, dam, dum - crtani lm (15/39)* Dnevnik Sport Vrijeme Veeras... LOTO 6/45 Vjerujem u anele, TV serija 41’01 (3/5) Ciklus europskog lma: U boljem svijetu, danski lm (113’) (R)* Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Kronika fesvala igranog lma u Puli (2/8)* Zloinci u odijelima (2), serija (12) (40’38”) (4/16)* Pobuna na brodu Caine, ameriki lm (120’) (R)* Detekv XXL: Topovska kugla, njemako-talijanski lm (93’) (R)*

Najava programa* Alpe Dunav Jadran (R)* Pipi Duga arapa, crtana serija (13/26)* Corto Malteze, crtana serija (8/22)* ajkovski na Waldbühni Berlinska harmonija pod ravnanjem Andrisa Nelsona (1/2)* Animanijaci, crtana serija (3/13)* Feliksova pisma, crtana serija (3/13)* Pripovjeda, serija za djecu (3/9)* Prie u slikama 1, serija za djecu (3/3)* Biblija (ne kod. na sat.) Portret Crkve i mjesta (ne kod. na sat.) Vrbovsko: Misa, prijenos (ne kod. na sat.) Detekv XXL: Topovska kugla, njemako-talijanski lm (93’)* Titanik, serija (3/4)* Titanik, serija (4/4)* Svjetski atletski prvaci: Osaka 2007, dokumentarna serija (55’)*

FILM NOVA TV

23.05

UBOJSTVO U BIJELOJ KUI (bivša akoveka televizija)

08:00 11:15 11:45 12:35 13:00 14:00 15:40 16:10 16:50 17:00 17:40 19:00 19:30 20:00 21:45 21:00 21:40 22:20 22:35 23:00 01:00 02:00

Djeja TV Mala školska liga Auto – moto nauca (r) Vrijeme je za gospodarstvo (r) Zagrljaj ljepote Igrani lm (r) Veliko platno (r) G.E.T.Report Juer, danas, sutra Ansambl “Lado” u Prelogu TOP desnacija VIJESTI DANA Hrana i vino Kajkanje Juer, danas, sutra Planet Croaa Lifestyle Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

Za vrijeme me unarodnog incidenta u prostoriji za pranje u Bijeloj kui prona eno je beživotno jelo mlade zaposlenice. Detekv odjela za umorstva Harlan Regis (Wesley Snipes) pozvan je da istraži ubojstvo, no kada preuzme sluaj shva da je Tajna služba uzela sve dokaze kako bi provela vlastu istragu. Frustrirani Regis sumnja na zataškavanje i zatraži pomo agence Tajne službe Nine Chance (Diane Lane). Nina i Regis ubrzo otkrivaju tko se nalazi iza urote vezane za ubojstvo mlade zaposlenice.

SERIJA RTL 2

11.35

Sutkinja Amy

EMISIJA DOMA TV

Okusi Hrvatske

16:15

Sabana, dokumentarni lm (R)*

20:50

16:45 18:35

Evergreen (1) (5/9) (107’38”)* Top Gear 17, dokumentarna serija (2/6)* U vrtu pod zvijezdama, animirana serija (20/40)* Veeras* Kralj Teksasa, ameriki lm (92’) (R)* Ciklus kultnih lmova: Casino, ameriki lm (12) (170’?)* Arsen, Gabi, Maja i TO HRT-a (R)* Retrovizor: Zloinake nakane (6), serija (12) (1/22)* Retrovizor: Uvijek je sunano u Philadelphiji (6), humorisna serija (12) (14/14)*

23:05 01:05

19:25 19:55 20:00 21:35 00:25 01:27 02:12

06.10 RTL Danas, informavna emisija (R) 06.45 Krv nije voda, serija (S01E47/70) (R) 07.40 Aladdin, animirana serija (R) 08.10 Timon i Pumbaa, animirana serija (R) 08.35 Virus a ack, animirana serija 08.55 Uvrnu upavci, animirana serija 09.20 TV prodaja 09.35 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S01E73/74) 10.35 TV prodaja 10.50 Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S01E07/26) (R) 11.25 TV prodaja 11.40 Skaka, igrani lm, znanstvenofantasni/ avanturiski (R) 13.20 Kontrolori leta, igrani lm, humorna drama 15.50 Krv nije voda, serija (S01E48/70) 16.50 Krv nije voda, serija (S01E49/70) 17.50 Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S01E08/26) 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 Montevideo, Bog te video, dramska serija (S01E05/09) 21.10 CSI: Miami, kriminaliska serija (S02E15/24) (12) 22.05 CSI: Miami, kriminaliska serija (S02E16/24) (12) 23.00 CSI: Miami, kriminaliska serija (S02E17/24) (12) 00.00 Kontrolori leta, igrani lm, humorna drama (R) 02.20 Astro show, emisija uživo (18) 03.20 RTL Danas, informavna emisija (R) 04.00 Kraj programa

NEDJELJA 21.07. 06:40 Dnevnik Nove TV R 07:30 In magazin R 08:05 TV Izlog 08:20 Zauvijek susjedi, serija R 09:20 Pinky i Mozgalo, crtana serija R 09:45 Pinky i Mozgalo, crtana serija 38/39 10:15 Štrumpfovi, crtana serija R 10:40 Ninja ratnici, serija R 11:10 Ninja ratnici, serija 65/104 11:40 Zauvijek susjedi, serija 121-122/180 12:45 Hitna Miami, serija 5-6/13 14:45 Gas do daske 2, igrani lm R 16:30 Štrumpfovi, crtana serija 36/60 17:00 Vijes Nove TV 17:10 In magazin vikend 18:00 Nad lipom 35 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Lud, zbunjen, normalan

08:03 Najava programa 08:05 Iz prošlos, dokumentarni program 08:15 VTV Dnevnik, informavna emisija (R) 08:40 Mali oglasi 08:45 Orlando kids, crtani lmovi 10:45 TV prodaja 11:00 Velike tajne malog vrta, kontakt emisija (R) 11:45 TV prodaja 12:00 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe 12:25 Mali oglasi 12:30 TV obloec, podravsko-prigorski magazin (R) 13:00 Zlatna dolina, poljoprivredna emisija 13:30 Popevke i škleci u gosma, zabavnoglazbena emisija (R) 14:30 Život Verdija, serijski lm 3/8 (R) 16:00 S koncertnih pozornica, snimka koncerta 18:00 Dokumentarni program 19:00 Otvoreno nebo, dokumentarna emisija (R) 19:30 VTV Tjednik, informavna emisija 19:57 Mali oglasi 20:00 Mužikaši i pajdaši, glazbena emisija 20:45 Tajne i preljubi, serijski lm 3/6 22:25 Iz prošlos, dokumentarni program (R) 22:30 VTV Tjednik, informavna emisija (R) 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

02:50 03:35 05:05 05:55

69/72 Cura sa zadatkom 2: Lijepa i naoružana, igrani lm Ubojstvo u Bijeloj kui, igrani lm Na smrtonosnoj zemlji, igrani lm (12) R Muškarci ih vole glupe, serija 8/22 Hitna Miami, serija R Dnevnik Nove TV R Kraj programa

05.10 Zabranjena ljubav, sapunica (S3E112-117/220) 07.40 David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S03E10/13) (R) 08.05 David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S04E08/13) (R) 08.35 TV prodaja 08.50 Sutkinja Amy, dramska serija (S04E21/24) 09.40 Sutkinja Amy, dramska serija (S04E22/24) 10.30 TV prodaja 10.45 Sutkinja Amy, dramska serija (S04E23/24) 11.35 Sutkinja Amy, dramska serija (S04E24/24) 12.25 TV prodaja 12.40 RTL Hotspot, informavni magazin (S01E09) (R) 13.15 Automagazin - Grip, magazin (S01E13/15) (R) 14.20 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (S03E04/10) 14.50 InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S03E02) 15.30 Uvod u anatomiju, dramska serija (S05E10) 16.20 Uvod u anatomiju, dramska serija (S05E11) 17.15 Uvod u anatomiju, dramska serija (S05E12) 18.10 Paklena kuhinja, reality show (S01E13/34) 19.05 Neobina gozba, gastronomska dokumentarna serija (S01E05) 20.00 Neobina gozba, gastronomska dokumentarna serija (S01E06) 20.55 Lovci na bombe: Afganistan, dokumentarna serija 21.55 Murjaci uživo, reality show (S01E05/14) 22.25 Murjaci uživo, reality show (S01E06/14) 22.55 Neobina gozba, gastronomska dokumentarna serija (S01E05) (R) 23.40 Neobina gozba, gastronomska dokumentarna serija (S01E06) (R)

07:00 08:30 08:45 09:30 09:55 10:15 10:30 11:00 12:35 12:50 13:40 14:25 14:40 15:30 15:45 16:10 17:00 17:45 18:15 19:10 20:00 20:45 21:30 23:10 00:00 00:45 01:30 03:00 03:45

Ana, serija 113-116/254 TV izlog Nate Berkus show, serija 88/173 Tom i Jerry prie, crtana serija R Looney Toons show, crtana serija 4/26 TV izlog Puna kua, serija 5/24 Gilmorice, serija 11-12/22 TV izlog Sjajna vremena, serija 6/10 Nate Berkus show, serija R TV izlog Zlatne godine, serija R TV izlog Puna kua, serija 6/24 Naša mala klinika, serija R Bumerang, serija R Okusi Hrvatske 8/12 Showme , show 3/14 Divino novo ruho, serija 3/13 Naša mala klinika, serija 11/32 Bumerang, serija 17/32 Zauvijek mlad, igrani lm Tudori, serija (12) 6/8 Divino novo ruho, serija R Sjajna vremena, serija R Gilmorice, serija R Tudori, serija (12) R Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

08:00 11:15 12:00 12:45 13:30 14:00 15:00 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:40 20:30 23:00 01:00 02:00

Djeja TV Mala školska liga (r) Mladi govore (r) Kajkanje (r) Aneoska kuhinja (r) Folklorni ansambli Hrvatske,1. dio(r) Podravina i Prigorje Hrana i vino Tjedna kronika TOP desnacija (r) 24 sata TV Jukebox Tjedna kronika Lifestyle (r) Slavonsko veselje, tamburaški show Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

17:45 TV kue imaju pravo promjene programa


PONEDJELJAK 22. srpnja 2013. 16:35 17:15 17:30 19:00 06:10 06:40 06:45 07:00 07:01 07:06 07:30 07:35 08:30 08:35 09:00 09:03 09:49 09:57 10:19 11:11 11:33 12:00 12:15 12:18 12:20 12:35 13:25 14:05 14:30 14:39 14:42 16:07 16:27 17:00 17:15 18:10 18:11 18:25 19:08 19:10 19:30 19:55 20:00 20:02 20:03 20:05 20:30 21:35 22:40 23:00 23:08 23:11 23:13 23:14 23:30 01:05 01:45 03:10 03:50

06:10 06:15 07:00 07:30 07:55 08:20 08:45 09:10 10:02 10:47 10:50 12:10 12:50 13:00 14:00 14:45 15:07 15:26 15:36 15:51 15:57 16:00 16:30

Mir i dobro (R) Najava programa TV Kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom (R) Gorski lijenik (2), serija (12/13)* Vijes iz kulture (R) Glamurozne slasce (1), dokumentarna serija (6/10) (R)* Pogled iz visine: Sjeverna Amerika, dokumentarna serija (52’) (1/6) Draga Genevieve... (1), dokumentarna serija (11/13) (R)* Draga Genevieve... (1), dokumentarna serija (12/13) (R)* Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Nasljednica s Vendavala, telenovela (40/168)* Dr. Oz (3), talk-show (16/150) (R)* Jelovnici izgubljenog vremena: Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Posljednja prilika, ameriki lm (85’) (R)* Jelovnici izgubljenog vremena: Rozarija paška, dokumentarni lm Vijes Hrvatska uživo HAK - promet info Skica za portret Heartland (1), serija (10/13)* Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Veeras... ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom TV Bingo Nulta toka, poliki talk-show Borgen - sjedište moi (2), serija (12) (3/10) (R)* Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Kronika fesvala igranog lma u Puli (3/8)* U potrazi za Amandom, ameriki lm (12) (95’)* Dr. Oz (2b), talk-show (12) (7/19)* Posljednja prilika, ameriki lm (85’) (R)* Dr. Oz (2b), talk-show (12) (7/19) (R)* Roditelji i djeca (2), serija (18/22) (R

Najava programa* Nasljednica s Vendavala, telenovela (39/168)* Mala TV (27’07”)* Moomini, crtana serija (11/26) (R)* Teletubbies, animirana serija (98/330)* Papreni detekvi 1, serija za djecu (22/26)* H2O Uz malo vode! 2, serija za djecu (26/26)* Svjetski biseri 2: Egiptom po Nilu, dokumentarna serija (11/15) (R)* Dolina sunca, serija (127/210) (R)* PP* Vaterpolo, SP: Hrvatska - SAD, prijenos* Vjerujem u anele - TV serija (3/5)* Glazba, glazba... novi singleovi* Doktor Who 2 Specijal, serija za mlade* Doktor Who 3, serija za mlade (1/13)* Degrassi 5, serija za mlade (8/19)* Život s cvijeem: Esther Hasse (18’58”)* Lijepe kue: Rusan (9’58”)* Ružiona specijal: Opa opasnost (15’19”)* Glazba, glazba... novi singleovi* PP* Regionalni dnevnik* PP*

FILM NOVA TV

22.35

(Tango & Cash) Ray Tango (Sylvester Stallone) i Gabriel Cash (Kurt Russell) su detekvi za narkoke, a s obzirom da su obojica iznimno uspješni u svom poslu, me usobno se ne podnose. Kralj kriminala Lord Lord Yves Perret (Jack Palance), ljutit jer su mu obojica pomrsili raune, odluuje ih otkloni tako da im smjesti zloin zbog kojeg obojica završe u zatvoru. Odjednom dvojica najuspješnijih policajaca nalaze se okružen s brojnim kriminalcima koje su veinom sami strpali u zatvor.

SERIJA DOMA TV

17.35

Strast

SERIJA DOMA TV

Naša mala klinika

20.00

19:25 19:55 19:56 20:00 20:42 20:48 20:50 20:54 20:58 21:00 22:40 23:25 23:50 00:50 02:10 05:10

8. kat: Životna želja, talk-show (40’22”) (R)* Umag: ATP, emisija* Umag: ATP, prijenos 1. mea* Kriške sira (3), dokumentarna serija (6/8) (R)* U vrtu pod zvijezdama, animirana serija (21/40)* Veeras* PP* Glee (2), serija za mlade (16/22)* Glazba, glazba... novi singleovi* Najava programa* Konzerva: Jesen (3’22”)* Konzerva: Fudbalerke (2. dio) (3’20”)* PP* Predmet ljepote, britansko-ameriki lm (12) (99’)* Roditelji i djeca (2), serija (18/22)* Dva i pol muškarca (7), humorisna serija (13/22)* Ubojstvo 1, serija (12) (5/20) (R)* Vaterpolo, SP: Hrvatska - SAD, snimka (R)* Umag: ATP, snimka dva mea* Noni glazbeni program - spotovi*

07.15 RTL Danas, informavna emisija (R) 07.50 Ben 10: Ulmate Alien, animirana serija 08.20 Moji džepni ljubimci, crtana serija 08.35 Virus a ack, animirana serija 08.55 TV prodaja 09.10 Krv nije voda, serija (S01E45/70) (R) 10.05 TV prodaja 10.20 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E15/212) (R) 11.10 Divlja ruža, telenovela (S1E61/99) 12.05 TV prodaja 12.20 Obitelj Rey, telenovela (S1E61/150) 13.10 Montevideo, Bog te video, dramska serija (S01E05/09) (R) 14.10 Heroji iz stras, dramska serija (S03E08) 15.10 Heroji iz stras, dramska serija (S03E09) 16.10 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E16/212) 16.55 RTL 5 do 5, Informavna emisija 17.10 Krv nije voda, serija (S01E50/70) 18.05 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 RTL Vrijeme, informavna emisija 19.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E36/160) 20.00 Cli anger, igrani lm, avanturiski/ triler 22.10 Vrat e se rode, humorna drama (S01E15/27) (12) 23.10 Vrat e se rode, humorna drama (S01E16/27) (12) 00.10 RTL Vijes, informavna emisija 00.30 Zaboravljeni sluaj, kriminaliska serija (S07E05/22) 01.25 CSI: Miami, kriminaliska serija (S02E15/24) (12) (R) 02.25 Astro show, emisija uživo (18) 03.25 CSI: Miami, kriminaliska serija (S02E16/24) (12) (R) 04.15 RTL Danas, informavna emisija (R) 04.50 Kraj programa

06:00 06:40 07:05 07:30 07:45 08:45 09:00 11:25 12:15 12:45 13:50 14:30 15:20 15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:05 21:06 22:15 22:35 00:30 02:25 03:55 04:55 05:40

In magazin vikend R Pinky i Mozgalo, crtana serija R Pinky i Mozgalo, crtana serija 39/39 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R TV izlog Djevojka imena Feriha, serija R Inspektor Rex, serija R Ninja ratnici, serija R Zauvijek susjedi, serija R In magazin vikend R Inspektor Rex, serija 10/12 Ninja ratnici, serija 66/104 Zauvijek susjedi, serija 123-124/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 4/90 Dnevnik Nove TV Djevojka imena Feriha, serija 6/67 LIDL - Minuta u Europi Djevojka imena Feriha, serija nastavak Veernje vijes Tango i Cash igrani lm (12) Ubojstvo u Bijeloj kui, igrani lm R Muškarci ih vole glupe, serija 9-10/22 Ezo TV, tarot show (18) Muškarci ih vole glupe, serija R Kraj programa

06:58 Najava programa 07:00 VTV Tjednik, informavna emisija uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 07:30 Orlando kids, crtani lmovi 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos, TV kalendar 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:00 VTV Vijes, informavna emisija 10:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:45 TV prodaja 11:00 Iz VTV arhive: VIP 12:00 Zlatna dolina, poljoprivredna emisija (R) 12:30 TV Obloec, podravsko-prigorski magazin (R) 13:00 24 sata vijes, informavni program 13:30 TV prodaja 13:45 Tajne i preljubi, serijski lm 3/6 15:30 Mali oglasi 15:35 Vjera i nada, vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe (R) 16:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) 17:00 VTV Vijes informavna emisija 17:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) 17:45 Sportski zoom, sportska emisija 18:40 VTV Dnevnik, informavna emisija 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos, TV kalendar 19:15 24 sata vijes, informavni program 19:40 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes, informavna emisija 20:05 Koktel, mozaika emisija 21:00 Sportski zoom, emisija o sportu (R) 21:45 Mužikaši i pajdaši, (R) 22:30 VTV dnevnik, informavna emisija (R) 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos, TV kalendar 22:56 Mali oglasi 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

UTORAK 23. srpnja 2013.

07.05 Paklena kuhinja, reality show (S01E13/34) (R) 07.50 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (S03E04/10) (R) 08.20 InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S03E01) (R) 08.55 Najljepše prie, animirani lm 09.15 TV prodaja 09.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E116) (R) 10.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E117) (R) 10.20 TV prodaja 10.45 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E26/55) (R) 11.40 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E27/55) (R) 12.30 TV prodaja 12.45 Punom parom, kulinarski izazov (S03E71/95) 13.15 Punom parom, kulinarski izazov (S03E72/95) 13.45 TV prodaja 14.00 Studio 45, talk show (S03E16) (R) 14.30 Vatreno nebo, telenovela (S01E138/165) 15.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E118) 16.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E119) 16.25 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E28/55) 17.20 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E29/55) 18.15 Raymond, humorisna serija (S09E01/16) (R) 18.40 Raymond, humorisna serija (S09E02/16) (R) 19.05 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E09/24) (R) 19.30 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E10/24) (R) 19.55 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E04/19) (R) 20.20 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E05/19) (R) 20.45 Raymond, humorisna serija (S09E03/16) 21.10 Raymond, humorisna serija (S09E04/16) 21.35 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E11/24) 22.00 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E12/24) 22.25 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E06/19) 22.50 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E07/19) 23.15 Dolazak, fantasna/ akcijska serija (S01E13/22) (12) 23.55 Vatreni deki, dramska serija (S06E11/19) (12) 00.35 Raymond, humorisna serija (S09E03/16) (R) 00.55 Raymond, humorisna serija (S09E04/16) (R) 01.20 Kraj programa

22.07.2013. Ponedjeljak 07:15 Naši najbolji dani, serija 110/260 08:00 Zauvijek zaljubljeni, serija 72/140 08:45 TV izlog 09:00 Zauvijek zaljubljeni, serija 73/140 09:40 Looney Toons show, crtana serija 5/26 10:05 TV izlog 10:20 Puna kua, serija R 10:45 Puna kua, serija 7/24 11:15 Ukleta Marijana, serija 61-62/135 12:50 TV izlog 13:05 Mala nevjesta, serija R 14:00 Naša mala klinika, serija R 14:45 TV izlog 15:00 Bumerang, serija R 15:45 TV izlog 16:00 Pobjeda ljubavi, serija 145-146/172 17:35 Strast, serija 25-26/95 19:10 Mala nevjesta, serija 416-417/515 20:00 Naša mala klinika, serija 12/32 20:45 Bumerang, serija 18/32 21:30 Potjera, serija (12) 12/18 22:15 Besramnici, serija (12) 3/12 23:10 Prijatelji, serija 20/24 23:40 Klub otpisanih, serija 12/22 00:05 Potjera, serija (12) R 00:50 Besramnici, serija (12) R 01:40 Prijatelji, serija R 02:05 Klub otpisanih, serija 12/22 02:30 Kraj programa

06:10 06:40 06:45 07:00 07:01 07:06 07:30 07:35 08:30 08:35 09:00 09:03 09:49 09:57 10:19 11:11 11:33 12:00 12:15 12:18 12:20 12:35 13:25 14:05 14:30 14:39 14:45 16:05 16:25 17:00 17:15 18:10 18:11 18:25 19:08 19:10 19:30 19:55 20:00 20:02 20:03 20:05 20:40

21:40 22:45 23:05 23:13 23:16 23:18 23:19 23:35 01:00 01:40 03:00 03:40

06:10 06:15 07:00 07:30 07:55 08:20 08:45 09:10

10:02 10:52 11:22 11:52 12:17 13:07 13:15 14:00 14:45 15:10

Znanstvena peca (R) Najava programa TV Kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom (R) Gorski lijenik (2), serija (13/13)* Vijes iz kulture (R) Glamurozne slasce (1), dokumentarna serija (7/10) (R)* Pogled iz visine: Afrika, dokumentarna serija (52’) (2/6) (R)* Draga Genevieve... (1), dokumentarna serija (13/13) (R)* Draga Genevieve... (2), dokumentarna serija (1/13) (R)* Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Nasljednica s Vendavala, telenovela (41/168)* Dr. Oz (3), talk-show (17/150) (R)* Jelovnici izgubljenog vremena: Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Ždrijebe, ameriki lm (81’) (R)* Popuna Starogradske prie i legende: Druga falkuša, dokumentarna serija (3/4) Vijes Hrvatska uživo HAK - promet info Skica za portret Heartland (1), serija (11/13)* Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Veeras... ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom Spe u gosma (5), humorisna serija (13/20) (R) Libar Miljenka Smoje oli a je život vengo fantažija: Od poniženja do posveenja, dokumentarna serija (57’22”) (4/4) (R) Borgen - sjedište moi (2), serija (12) (4/10) (R)* Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Kronika fesvala igranog lma u Puli (4/8)* No, kanadski lm (12) (85’)* Dr. Oz (2b), talk-show (12) (8/19)* Ždrijebe, ameriki lm (81’) (R)* Dr. Oz (2b), talk-show (12) (8/19) (R)* Roditelji i djeca (2), serija (19/22) (R)*

Najava programa* Nasljednica s Vendavala, telenovela (40/168)* Mala TV (28’26”)* Moomini, crtana serija (12/26) (R)* Teletubbies, animirana serija (99/330)* Papreni detekvi 1, serija za djecu (23/26)* H2O Uz malo vode! 3, serija za djecu (1/26)* Svjetski biseri 2: Bali - mitski otok Azije, dokumentarna serija (12/15) (R)* Svirci moji(6): Ricardo Luque, glazbena emisija (R)* Rekonstrukcija: Edo Maajka (25’59”)* Split: More (R)* Vrtlarica (R)* Šapta psima (2), dokumentarna serija (15/20)* Glazba, glazba... novi singleovi* Doktor Who 3, serija za mlade (2/13)* Doktor Who 3, serija za mlade (3/13)* Degrassi 5, serija za mlade (9/19)* Lov na ankvitete: Penkala (28’49”)*

22:40

Zodiac 07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 13:45 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:50 21:00 21:40 22:15 22:35 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Zagrljaj ljepote (r) Videostranice TV prodaja Hrana i vino Tjedna kronika (r) Mala školska liga (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom, mozaina emisija 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Stoljee hrvatskog nogometa, 4. dio Juer, danas, sutra Auto – moto nautica Planet Croatia (r) Vijesti dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

17:15 17:30 18:55 19:20 19:50 19:51 19:55 20:40 22:35 23:17 23:37 00:37

00:57 01:42 04:42

Ružiona Specijal: Djeaci* PP* Regionalni dnevnik* PP* 8. kat: Beskunici, talk-show (39’50”) (R)* Umag: ATP, emisija* Umag: ATP, prijenos 1. mea* Kriške sira (3), dokumentarna serija (7/8) (R)* U vrtu pod zvijezdama, animirana serija (22/40)* Veeras* PP* Glee (2), serija za mlade (17/22)* Liga prvaka, 2. pretkolo: Dinamo Fola, prijenos* Roditelji i djeca (2), serija (19/22)* Dva i pol muškarca (7), humorisna serija (14/22)* Ubojstvo 1, serija (12) (6/20) (R)* Retrovizor: Ludnica u Clevelandu (1), humorisna serija (15) (1/10)* Retrovizor: Zloinake nakane (6), serija (12) (2/22)* Umag: ATP, snimka dva mea* Noni glazbeni program - spotovi*

06.45 RTL Danas, informavna emisija (R) 07.30 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 07.45 Ben 10: Ulmate Alien, animirana serija 08.15 Moji džepni ljubimci, animirana serija 08.35 Virus a ack, animirana serija 08.55 TV prodaja 09.10 Krv nije voda, serija (S01E50/70) (R) 10.05 TV prodaja 10.20 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E16/212) (R) 11.10 Divlja ruža, telenovela (S1E62/99) 12.05 TV prodaja 12.20 Obitelj Rey, telenovela (S1E62/150) 13.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E36/160) (R) 14.10 Heroji iz stras, dramska serija (S03E10) 15.10 Heroji iz stras, dramska serija (S03E11) 16.10 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E17/212) 16.55 RTL 5 do 5, Informavna emisija 17.10 Krv nije voda, serija (S01E51/70) 18.05 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 RTL Vrijeme, informavna emisija 19.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E37/160) 20.00 Odmetnuta porota, igrani lm, triler 22.30 Uvod u anatomiju, dramska serija (S08E15/24) 23.25 Uvod u anatomiju, dramska serija (S08E16/24) 00.25 RTL Vijes, informavna emisija 00.45 Zaboravljeni sluaj, kriminaliska serija (S07E06/22) 01.40 Cli anger, igrani lm, avanturiski/ triler (R) 03.45 Astro show, emisija uživo (18) 04.45 RTL Danas, informavna emisija (R) 05.20 Kraj programa

06:00 06:55 07:20 07:45 08:00 09:00 09:15 11:20 12:15 12:45 13:50 14:30 15:20 15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:05 21:06 22:20 22:40 01:30 03:25 04:55 05:55

Dnevnik Nove TV R Pinky i Mozgalo, crtana serija R Krypto super pas, crtana serija 1/26 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R TV izlog Djevojka imena Feriha, R Inspektor Rex, serija R Ninja ratnici, serija R Zauvijek susjedi, serija R In magazin R Inspektor Rex, serija 11/12 Ninja ratnici, serija 67/104 Zauvijek susjedi, serija 125-126/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 5/90 Dnevnik Nove TV Djevojka imena Feriha, serija 7/67 LIDL - Minuta u Europi Djevojka imena Feriha, serija nastavak Veernje vijes Zodijak, igrani lm (15) Tango i Cash igrani lm (12) R Muškarci ih vole glupe, serija 11-12/22 Ezo TV, tarot show (18) Dnevnik Nove TV R

06:45

U trajanju je potjera za serijskim ubojicom u San Francisku. Malo kriminalnih sluajeva su intrigirajui kao Zodijakov. Bizarni ubojica sa kapuljaom provocira policiju sa mnoštvom pisama koja sadrže šifrirane poruke. Film uprizoruje priu o hladnokrvnom, zloglasnom ubojici koji je terorizirao grad u kasnim šezdesema.

SERIJA RTL 2

22:25

Dva i pol muškarca

SERIJA DOMA TV

Pobjeda ljubavi

16.00

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik, informavna emisija (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Orlando kids, crtani lmovi 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos, TV kalendar 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:00 VTV Vijes, informavna emisija 10:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:45 TV prodaja 11:00 Mužikaši i pajdaši, glazbena emisija (R) 11:45 Glazbeni in, glazbena emisija (R) 12:10 Mali oglasi 12:15 Velike tajne malog vrta, kontakt emisija 13:00 24 sata vijes, informavni program 13:30 Eurobox, TV magazin (R) 14:00 Mali oglasi 14:15 Sportski zoom, sportska emisija (R) 15:00 Koktel , mozaika emisija (R) 15:55 Mali oglasi 16:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) 17:00 VTV Vijes, informavna emisija 17:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) 17:45 TV prodaja 18:00 Zastupniki klub, informavna emisija 18:40 VTV Dnevnik, informavna emisija 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos, TV kalendar 19:15 24 sata vijes, informavni program 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes, informavna emisija 20:05 Dokuteka, lmski program 21:00 Iz VTV arhive: VIP 22:00 Zastupniki klub, informavna emisija (R) 22:30 VTV Dnevnik, informavna emisija 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos, TV kalendar 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

Kraj programa

07.00 Vatreno nebo, telenovela (S01E138/165) (R) 07.50 Punom parom, kulinarski izazov (S03E71/95) (R) 08.10 Punom parom, kulinarski izazov (S03E72/95) (R) 08.35 Braa koala, animirani lm 08.55 Najljepše bajke svijeta, animirani lm 09.15 TV prodaja 09.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E118) (R) 10.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E119) (R) 10.30 TV prodaja 10.45 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E28/55) (R) 11.40 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E29/55) (R) 12.30 TV prodaja 12.45 Punom parom, kulinarski izazov (S03E73/95) 13.15 Punom parom, kulinarski izazov (S03E74/95) 13.45 TV prodaja 14.00 Studio 45, talk show (S03E17) (R) 14.30 Vatreno nebo, telenovela (S01E139/165) 15.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E120) 16.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E121) 16.25 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E30/55) 17.20 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E31/55) 18.15 Raymond, humorisna serija (S09E03/16) (R) 18.40 Raymond, humorisna serija (S09E04/16) (R) 19.05 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E11/24) (R) 19.30 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E12/24) (R) 19.55 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E06/19) (R) 20.20 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E07/19) (R) 20.45 Raymond, humorisna serija (S09E05/16) 21.10 Raymond, humorisna serija (S09E06/16) 21.35 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E13/24) 22.00 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E14/24) 22.25 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E08/19) 22.50 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E09/19) 23.15 Dolazak, fantasna/ akcijska serija (S01E14/22) (12) 23.55 Vatreni deki, dramska serija (S06E12/19) (12) 00.35 Raymond, humorisna serija (S09E05/16) (R) 00.55 Raymond, humorisna serija (S09E06/16) (R) 01.20 Dolazak, fantasna/ akcijska serija (S01E13/22) (12) (R) 02.00 Vatreni deki, dramska serija (S06E11/19) (12) (R) 02.40 Kraj programa

07:15 08:00 08:45 09:00 09:40 10:05 10:20 10:45 11:15 12:00 12:50 13:05 14:00 14:45 15:00 15:45 16:00 17:35 19:10 20:00 20:45 21:30 22:15 23:10 23:40

FILM NOVA TV

(bivša akoveka televizija)

--:-15:55 16:00 16:30 16:35

00:05 00:50 01:40 02:05 02:30

Naši najbolji dani, serija 111/260 Zauvijek zaljubljeni, serija 74/140 TV izlog Zauvijek zaljubljeni, serija 75/140 Looney Toons show, crtana serija R TV izlog Puna kua, serija R Puna kua, serija 8/24 Ukleta Marijana, serija 63/135 Ukleta Marijana, serija 64/135 TV izlog Mala nevjesta, serija R Naša mala klinika, serija R TV izlog Bumerang, serija R TV izlog Pobjeda ljubavi, serija 147-148/172 Strast, serija 27-28/95 Mala nevjesta, serija 418-419/515 Naša mala klinika, serija 13/32 Bumerang, serija 19/32 Potjera, serija (12) 13/18 Besramnici, serija (12) 4/12 Prijatelji, serija 21/24 Klub otpisanih, serija 13/22 Potjera, serija (12) R Besramnici, serija (12) R Prijatelji, serija R Klub otpisanih, serija 13/22 Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:15 13:45 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:45 21:00 22:45 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Auto – moto nauca Videostranice TV prodaja Hrana i vino Stoljee hrvasko nogometa (r) Juer, danas, sutra Djeja TV Zoom, mozaina emisija 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino G.E.T.Report Juer, danas, sutra Igrani lm Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice


SRIJEDA 24. srpnja 2013.

06:10 06:40 06:45 07:00 07:01 07:06 07:30 07:35 08:30 08:35 09:00 09:03 09:49 09:57 10:19 11:11 11:33 12:00 12:15 12:18 12:20 12:35 13:25 14:05 14:30 14:39 14:45 16:25 17:00 17:15 18:10 18:11 18:25 19:08 19:10 19:30 19:55 20:00 20:02 20:03 20:05 20:10 20:45 21:40 22:45 23:05 23:13 23:16 23:18 23:19 23:35 01:40 02:20 04:00 04:40

06:10 06:15 07:00 07:30 07:55 08:20 08:45 09:10 10:02 10:47 10:50 12:10 13:00 13:15 14:00 14:45 15:10 15:22 15:39 15:55 16:00 16:30 16:35 17:20 17:30 19:00 19:25

Meu nama: Razumijevanje jezika neurolingviska (R) Najava programa TV Kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom (R) Gorski lijenik (3), serija (1/16)* Vijes iz kulture (R) Glamurozne slasce (1), dokumentarna serija (8/10) (R)* Pogled iz visine: Europa, dokumentarna serija (52’) (3/6) (R)* Draga Genevieve... (2), dokumentarna serija (2/13) (R)* Draga Genevieve... (2), dokumentarna serija (3/13) (R)* Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Nasljednica s Vendavala, telenovela (42/168)* Dr. Oz (3), talk-show (18/150) (R)* Jelovnici izgubljenog vremena: Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Matroni i ja, kanadski lm (101’) (R)* Potpis zloina, dokumentarni lm Vijes Hrvatska uživo HAK - promet info Skica za portret Heartland (1), serija (12/13)* Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Veeras... ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom LOTO 7/39 Spe u gosma (5), humorisna serija (14/20) (R) Planet Dinosaur - elitni ubojice, dokumentarna serija (2/3) (R)* Borgen - sjedište moi (2), serija (12) (5/10) (R)* Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Kronika fesvala igranog lma u Puli (5/8)* Séraphin kamena srca, kanadski lm (12) (124’)* Dr. Oz (2b), talk-show (12) (9/19)* Matroni i ja, kanadski lm (101’) (R)* Dr. Oz (2b), talk-show (12) (9/19) (R)* Roditelji i djeca (2), serija (20/22) (R)*

Najava programa* Nasljednica s Vendavala, telenovela (41/168)* Mala TV (29’10”)* Moomini, crtana serija (13/26) (R)* Teletubbies, animirana serija (100/330)* Papreni detekvi 1, serija za djecu (24/26)* H2O Uz malo vode! 3, serija za djecu (2/26)* Svjetski biseri 2: Namibija - Afrika izvan vremena, dokumentarna serija (13/15) (R)* Domaa dokumentarna serija / lm* PP* Vaterpolo, SP: Hrvatska - Kanada, prijenos* Šapta psima (2), dokumentarna serija (16/20)* Glazba, glazba... novi singleovi* Doktor Who 3, serija za mlade (4/13)* Doktor Who 3, serija za mlade (5/13)* Degrassi 5, serija za mlade (10/19)* Putujmo Europom: Grka (12’)* Putopis TOP 5: Varaždin + akovec + Samobor (16’33”)* Glazba, glazba... novi singleovi* PP* Regionalni dnevnik* PP* 8. kat: S malo novca do sla, talkshow (45’) (R)* Umag: ATP, emisija* Umag: ATP, prijenos 1. mea* Kriške sira (3), dokumentarna serija (8/8) (R)* U vrtu pod zvijezdama, animirana

19:55 19:56 20:00 20:42

serija (23/40)* Veeras* PP* Glee (2), serija za mlade (18/22)* Glazba, glazba... novi singleovi*

20:48 20:50 20:53

Najava programa* Konzerva: Dalmanska (3’24”)* Konzerva: Slavonska (3’10”)*

20:56 21:00 22:30 23:15

02:00

PP* Mladi vukodlak, ameriki lm (89’)* Roditelji i djeca (2), serija (20/22)* Dva i pol muškarca (7), humorisna serija (15/22)* Ubojstvo 1, serija (12) (7/20) (R)* Vaterpolo, SP: Hrvatska - Kanada, snimka (R)* Umag: ATP, snimka dva mea*

05:00

Noni glazbeni program - spotovi*

23:40 00:40

06.45 RTL Danas, informavna emisija (R) 07.30 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 07.45 Ben 10: Ulmate Alien, animirana serija 08.15 Moji džepni ljubimci, animirana serija 08.35 Virus a ack, animirana serija 08.55 TV prodaja 09.10 Krv nije voda, serija (S01E51/70) (R) 10.05 TV prodaja 10.20 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E17/212) (R) 11.10 Divlja ruža, telenovela (S1E63/99) 12.05 TV prodaja 12.20 Obitelj Rey, telenovela (S1E63/150) 13.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E37/160) (R) 14.10 Heroji iz stras, dramska serija (S03E12) 15.10 Heroji iz stras, dramska serija (S03E13) 16.10 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E18/212) 16.55 RTL 5 do 5, Informavna emisija 17.10 Krv nije voda, serija (S01E52/70) 18.05 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 RTL Vrijeme, informavna emisija 19.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E38/160) 20.00 Vrijeme ubijanja, igrani lm, kriminaliska drama 22.50 Kos, kriminaliska serija (S06E13/23) (12) 23.50 Kos, kriminaliska serija (S06E14/23) (12) 00.50 RTL Vijes, informavna emisija 01.10 Zaboravljeni sluaj, kriminaliska serija (S07E07/22) 02.00 Vrat e se rode, humorna drama (S01E15/27) (12) (R) 03.00 Astro show, show, emisija uživo (18) 04.00 Vrat e se rode, humorna drama (S01E16/27) (12) (R) 04.50 RTL Danas, informavna emisija (R) 05.30 Kraj programa

06:45 07:10 07:35 07:50 08:50 09:05 11:20 12:15 12:45 13:50 14:30 15:20 15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:05 21:06 22:15 22:35 01:00 03:10 04:40 05:40 06:30 06:55

Krypto super pas, crtana serija R Krypto super pas, crtana serija 2/26 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R TV izlog Djevojka imena Feriha, serija R Inspektor Rex, serija R Ninja ratnici, serija R Zauvijek susjedi, serija R In magazin R Inspektor Rex, serija 12/12 Ninja ratnici, serija 68/104 Zauvijek susjedi, serija 127-128/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 6/90 Dnevnik Nove TV Djevojka imena Feriha, serija 8/67 LIDL - Minuta u Europi Djevojka imena Feriha, serija nastavak Veernje vijes Sluajna avantura, igrani lm Bezuvjetna ljubav, igrani lm Muškarci ih vole glupe, serija 13-14/22 Ezo TV, tarot show (18) Dnevnik Nove TV R In magazin R Kraj programa

ETVRTAK 25. srpnja 2013.

06:05 07.00 Vatreno nebo, telenovela (S01E139/165) (R) 07.50 Punom parom, kulinarski izazov (S03E73/95) (R) 08.10 Punom parom, kulinarski izazov (S03E74/95) (R) 08.35 Braa koala, animirani lm 08.55 Najljepše prie, animirani lm 09.15 TV prodaja 09.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E120) (R) 10.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E121) (R) 10.30 TV prodaja 10.45 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E30/55) (R) 11.40 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E31/55) (R) 12.30 TV prodaja 12.45 Punom parom, kulinarski izazov (S03E75/95) 13.15 Punom parom, kulinarski izazov (S03E76/95) 13.45 TV prodaja 14.00 Studio 45, talk show (S03E18) (R) 14.30 Vatreno nebo, telenovela (S01E140/165) 15.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E122) 16.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E123) 16.25 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E32/55) 17.20 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E33/55) 18.15 Raymond, humorisna serija (S09E05/16) (R) 18.40 Raymond, humorisna serija (S09E06/16) (R) 19.05 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E13/24) (R) 19.30 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E14/24) (R) 19.55 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E08/19) (R) 20.20 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E09/19) (R) 20.45 Raymond, humorisna serija (S09E07/16) 21.10 Raymond, humorisna serija (S09E08/16) 21.35 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E15/24) 22.00 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E16/24) 22.25 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E10/19) 22.50 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E11/19) 23.15 Dolazak, fantasna/ akcijska serija (S01E15/22) (12) 23.55 Vatreni deki, dramska serija (S06E13/19) (12) 00.35 Raymond, humorisna serija (S09E07/16) (R) 00.55 Raymond, humorisna serija (S09E08/16) (R) 01.20 Dolazak, fantasna/ akcijska serija (S01E14/22) (12) (R) 02.00 Vatreni deki, dramska serija (S06E12/19) (12) (R) 02.40 Kraj programa

07:15 08:00 08:45 09:00 09:40 10:05 10:20 10:45 11:15 12:50 13:05 14:00 14:45 15:00 15:45 16:00 17:35 19:10 20:00

23:10 23:40

SERIJA RTL 2

23.15

Dolazak Tomas sa svojim timom izvanzemaljaca priprema napad na središte Inostranke kako bi oslobodili zatvorenike. U me uvremenu, senatorova supruga (Virginia Madsen) naslijedi supruga u Senatu i igrom sluaja prona e tajni dokument o Inostranci. Sterling planira posje Inostranku i ispita zatvorenike nakon što je dekodirana Thomasova poruka odaslana satelitskom vezom u svemir. U Los Angelesu Sean i Leila konano prona u i spase Samanthu i otete djevojke.

SERIJA RTL 2

20.45

Raymond

SERIJA DOMA TV

Prijatelji

23.10

09:03 09:49 09:57 10:19 11:11 11:33 12:00 12:15 12:18 12:20 12:35 13:25 14:05 14:30 14:39 14:45 16:10 16:25 17:00 17:15 18:10 18:11 18:25 19:08 19:10 19:30 19:55 20:00 20:02 20:03 20:05 20:40 21:10 21:40 22:45 23:05 23:13 23:16 23:18 23:19 23:35 01:15 01:55 03:20 04:00

06:10 06:15 07:00 07:30 07:55

20:45 21:30 22:15

06:58 Najava programa 07:00 VTV Dnevnik, informavna emisija (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Orlando kids, crtani lmovi 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos, TV kalendar 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:00 VTV Vijes, informavna emisija 10:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:45 TV Prodaja 11:00 Koktel, mozaika emisija (R) 12:00 Iz VTV arhive: VIP (R) 13:00 24 sata vijes, informavni program 13:30 Pressica, talk show 14:25 Glazbeni in, glazbena emisija (R) 14:57 Mali oglasi 15:00 Otvoreno nebo, dokumentarna emisija 15:30 Zastupniki klub, informavna emisija (R) 16:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) 17:00 VTV Vijes, informavna emisija 17:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) 17:45 TV prodaja 18:00 Sjednica Gradskog vijea Grada Varaždina, reportaža 18:40 VTV Dnevnik, informavna emisija 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos, TV kalendar 19:15 24 sata vijes, informavni program 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes, informavna emisija 20:05 Dokumentarni program 20:40 Koktel specijal, zabavna emisija 22:30 VTV Dnevnik, informavna emisija 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos, TV kalendar 22:56 Mali oglasi 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

06:40 06:45 07:00 07:01 07:06 07:30 07:35 08:30 08:35 09:00

00:05 00:50 01:40 02:05 02:30

Naši najbolji dani, serija 112/260 Zauvijek zaljubljeni, serija 76/140 TV izlog Zauvijek zaljubljeni, serija 77/140 Looney Toons show, crtana serija 6/26 TV izlog Puna kua, serija R Puna kua, serija 9/24 Ukleta Marijana, serija 65-66/135 TV izlog Mala nevjesta, serija R Naša mala klinika, serija R TV izlog Bumerang, serija R TV izlog Pobjeda ljubavi, serija 149-150/172 Strast, serija 29-30/95 Mala nevjesta, serija 420-421/515 Naša mala klinika, serija 14/32 Bumerang, serija 20/32 Potjera, serija (12) 14/18 Besramnici, serija (12) 5/12 Prijatelji, serija 22/24 Klub otpisanih, serija 14/22 Potjera, serija (12) R Besramnici, serija (12) R Prijatelji, serija R Klub otpisanih, serija 14/22 Kraj programa

08:20 08:45 09:10 10:02 10:48 11:14 12:04 12:19 13:09 13:15 14:00 14:45 15:10 15:20 15:27

Rije i život: Hrvatski putokazi u Godini vjere, religijski program (34’55”) (R) Najava programa TV Kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom (R) Gorski lijenik (3), serija (2/16)* Vijes iz kulture (R) Glamurozne slasce (1), dokumentarna serija (9/10) (R)* Pogled iz visine: Južna Amerika, dokumentarna serija (52’) (4/6) (R)* Draga Genevieve... (2), dokumentarna serija (4/13) (R)* Draga Genevieve... (2), dokumentarna serija (5/13) (R)* Dnevnik 1 Sport Vrijeme TV Kalendar (R) Nasljednica s Vendavala, telenovela (43/168)* Dr. Oz (3), talk-show (19/150) (R)* Jelovnici izgubljenog vremena: Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Dva mala junaka, švedski lm (86’) (R)* Popuna Ki?, dokumentarna serija (3/6)* Vijes Hrvatska uživo HAK - promet info Skica za portret Heartland (1), serija (13/13)* Najava programa Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Veeras... ZABA EU, emisija pod pokroviteljstvom Spe u gosma (5), humorisna serija (15/20) (R) Turiska klasa Kratki susre Borgen - sjedište moi (2), serija (12) (6/10) (R)* Dnevnik 3 Vijes iz kulture Sport Vrijeme sutra HAK - promet info Kronika fesvala igranog lma u Puli (6/8)* Eichmann, britanski lm (97’) (R)* Dr. Oz (2b), talk-show (12) (10/19)* Hank Williams, koncert koji nije održao - kanadski lm (86’) (R)* Dr. Oz (2b), talk-show (12) (10/19) (R)* Roditelji i djeca (2), serija (21/22) (R)*

Najava programa* Nasljednica s Vendavala, telenovela (42/168)* Mala TV (30’56”)* Moomini, crtana serija (14/26) (R)* Teletubbies, animirana serija (101/330)* Papreni detekvi 1, serija za djecu (25/26)* H2O Uz malo vode! 3, serija za djecu (3/26)* Svjetski biseri 2: Vodenim tokovima Nizozemske, dokumentarna serija (14/15) (R)* Svirci moji(6): Tereza Kesovija, glazbena emisija (R)* Rekonstrukcija: Rambo Amadeus (26’01”)* ni DA ni NE: Fiziko kažnjavanje djece (49’47”) (R)* Sportske igre mladih (2/12) (R)* Šapta psima (2), dokumentarna serija (17/20)* Glazba, glazba... novi singleovi* Doktor Who 3, serija za mlade (6/13)* Doktor Who 3, serija za mlade (7/13)* Degrassi 5, serija za mlade (11/19)* Osoba tjedna: Jimmy Stani (9’25”)* Moderna vremena: Kuanice (6’25”)* Fenomeni: Ljekovito bilje i svijest

22.40

SLUAJ PELIKAN 07:58 08:00 09:00 09:30 10:30 13:45 14:00 14:45 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:15 22:00 22:30 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Vrijeme je za gospodarstvo (r) Videostranice TV prodaja Hrana i vino G.E.T.Report (r) Juer, danas, sutra, vijes Djeja TV Zoom, mozaina emisija 24 sata TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Oko umjetnos (r) Dom 2 Juer, danas, sutra Zagrljaj ljepote (r) VIJESTI DANA Tv Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

17:20 17:30 19:00 19:25 19:55 19:56 20:00 20:42 20:48 20:50 20:53 20:56 21:00 22:45 23:30 23:55 00:55 01:20 02:05 05:05 --:--

Nagra ivani Denzel Washington i Julia Roberts glume u krimiu o mladoj studenci prava ija teorija od smr dvojice vrhovnih sudaca ju uplete u mrežu pohlepe, korupcije i ubojstava koja seže sve to vrha vlade SAD-a.

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

20:45

Raymond

EMISIJA NOVA TV

Dnevnik Nove TV

19:15

biljaka (11’18”)* Glazba, glazba... novi singleovi* PP* Regionalni dnevnik* PP* 8. kat: Kult jela, talk-show (45’45”) (R)* Umag: ATP, emisija* Umag: ATP, prijenos 1. mea* Kriške sira (4), dokumentarna serija (1/9) (R)* U vrtu pod zvijezdama, animirana serija (24/40)* Veeras* PP* Glee (2), serija za mlade (19/22)* Glazba, glazba... novi singleovi* Najava programa* Konzerva: Sunce (3’10”)* Konzerva: Brojevi (2’42”)* PP* Bolniarka Be y, ameriki lm (12) (106’)* Roditelji i djeca (2), serija (21/22)* Dva i pol muškarca (7), humorisna serija (16/22)* Ubojstvo 1, serija (12) (8/20) (R)* Retrovizor: Ludnica u Clevelandu (1), humorisna serija (15) (2/10)* Retrovizor: Zloinake nakane (6), serija (12) (3/22)* Umag: ATP, snimka dva mea* Noni glazbeni program - spotovi* Napomena: Nogomet: Europska liga, 2. pretkolo*

06.45 RTL Danas, informavna emisija (R) 07.30 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 07.45 Ben 10: Ulmate Alien, animirana serija 08.15 Moji džepni ljubimci, animirana serija 08.35 Virus a ack, animirana serija 08.55 TV prodaja 09.10 Krv nije voda, serija (S01E52/70) (R) 10.05 TV prodaja 10.20 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E18/212) (R) 11.10 Divlja ruža, telenovela (S1E64/99) 12.05 TV prodaja 12.20 Obitelj Rey, telenovela (S1E64/150) 13.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E38/160) (R) 14.10 Heroji iz stras, dramska serija (S03E14) 15.10 Heroji iz stras, dramska serija (S03E15) 16.10 Miješani brak, humorna dramska serija (S01E19/212) 16.55 RTL 5 do 5, Informavna emisija 17.10 Krv nije voda, serija (S01E53/70) 18.05 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 RTL Vrijeme, informavna emisija 19.10 Avenida Brasil, dramska serija (S01E39/160) 20.00 Patricia Cornwell: U opasnos, igrani lm, kriminaliski 22.00 CSI, kriminaliska serija (S09E14/24) (12) 23.00 CSI, kriminaliska serija (S09E15/24) (12) 23.55 RTL Vijes, informavna emisija 00.20 Zaboravljeni sluaj, kriminaliska serija (S07E08/22) 01.10 Kos, kriminaliska serija (S06E13/23) (R) 02.05 Astro show, emisija uživo (18) 03.05 Kos, kriminaliska serija (S06E14/23) (12) (R) 03.55 RTL Danas, informavna emisija (R) 04.35 Kraj programa

06:55 07:20 07:45 08:00 09:00 09:15 11:20 12:15 12:45 13:50 14:30 15:20 15:50 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:05 21:06 22:20 22:40 01:10

06:58 07:00

FILM NOVA TV

(bivša akoveka televizija)

15:39 15:55 16:00 16:30 16:35

Krypto super pas, crtana serija R Krypto super pas, crtana serija 3/26 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R TV izlog Djevojka imena Feriha, serija R Inspektor Rex, serija R Ninja ratnici, serija R Zauvijek susjedi, serija R 127-128/180 In magazin R Inspektor Rex, serija 1/12 Ninja ratnici, serija 69/104 Zauvijek susjedi, serija 129-130/180 Vijes Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi, serija 7/90 Dnevnik Nove TV Djevojka imena Feriha, serija 9/67 LIDL - Minuta u Europi Djevojka imena Feriha, serija nastavak Veernje Vijes Sluaj Pelikan, igrani lm Sluajna avantura, igrani lm R

Najava programa VTV Dnevnik, informavna emisija (R) 07:25 Mali oglasi 07:30 Orlando kids, crtani lmovi 08:30 TV prodaja 08:45 Iz prošlos, TV kalendar 08:52 Mali oglasi 09:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:00 VTV Vijes, informavna emisija 10:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a 10:45 TV prodaja 11:00 Koktel specijal, zabavna emisija (R) 13:00 24 sata vijes, informavni program 13:30 Velike tajne malog vrta, kontakt emisija (R) 14:15 Dokuteka, dokumentarni program (R) 15:15 TV prodaja 15:30 Sjednica Gradskog vijea Grada Varaždina, reportaža (R) 16:00 Vekerica, jutarnji program VTV-a (R) 17:00 VTV Vijes, informavna emisija 17:05 Vekerica, jutarnji program VTV-a 17:45 Putem EU fondova 18:00 Filmske najave, emisija o lmu 18:40 VTV Dnevnik, informavna emisija 19:05 Vremenska prognoza 19:06 Iz prošlos, TV kalendar 19:10 24 sata vijes, informavni program 19:35 Mali oglasi 19:45 TV razglednica 20:00 VTV Vijes, informavna emisija 20:05 Život Verdija, serijski lm 4/8 21:35 Iz VTV arhive: Igrajte nam mužikaši, glazbena emisija 22:30 VTV Dnevnik, informavna emisija, 22:50 Vremenska prognoza 22:51 Iz prošlos, TV kalendar 22:57 Mali oglasi 23:00 Arka, astro show (18) 01:00 Odjava programa 01:01 Videostranice

03:35 05:05 06:00 06:45

Muškarci ih vole glupe, serija 15-16/22 Ezo TV, tarot show (18) Dnevnik Nove TV R Kraj programa

07.00 Vatreno nebo, telenovela (S01E140/165) (R) 07.50 Punom parom, kulinarski izazov (S03E75/95) (R) 08.10 Punom parom, kulinarski izazov (S03E76/95) (R) 08.35 Braa koala, animirani lm 08.55 Najljepše prie, animirani lm 09.15 TV prodaja 09.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E122) (R) 10.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E123) (R) 10.30 TV prodaja 10.45 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E32/55) (R) 11.40 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E33/55) (R) 12.30 TV prodaja 12.45 Punom parom, kulinarski izazov (S03E77/95) 13.15 Punom parom, kulinarski izazov (S03E78/95) 14.00 Studio 45, talk show (S03E19) (R) 14.30 Vatreno nebo, telenovela (S01E141/165) 15.30 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E124) 16.00 Zabranjena ljubav, sapunica (S03E125) 16.25 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E34/55) 17.20 Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E35/55) 18.15 Raymond, humorisna serija (S09E07/16) (R) 18.40 Raymond, humorisna serija (S09E08/16) (R) 19.05 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E15/24) (R) 19.30 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E16/24) (R) 19.55 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E10/19) (R) 20.20 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E11/19) (R) 20.45 Raymond, humorisna serija (S09E09/16) 21.10 Raymond, humorisna serija (S09E10/16) 21.35 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E17/24) 22.00 Teorija velikog praska, humorisna serija (S05E18/24) 22.25 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E12/19) 22.50 Dva i pol muškarca, humorisna serija (S05E13/19) 23.15 Dolazak, fantasna/ akcijska serija (S01E16/22) (12) 23.55 Vatreni deki, dramska serija (S06E14/19) (12) 00.35 Raymond, humorisna serija (S09E09/16) (R) 00.55 Raymond, humorisna serija (S09E10/16) (R) 01.20 Dolazak, fantasna/ akcijska serija (S01E15/22) (12) (R) 02.00 Vatreni deki, dramska serija (S06E13/19) (12) (R) 02.40 Kraj programa

07:15 08:00 08:45 09:00 09:40 10:05 10:20 10:45 11:15 12:50 13:05 14:00 14:45 15:00 15:45 16:00 17:35 19:10

02:30

Naši najbolji dani, serija 113/260 Zauvijek zaljubljeni, serija 78/140 TV izlog Zauvijek zaljubljeni, serija 79/140 Looney Toons show, crtana serija R TV izlog Puna kua, serija R Puna kua, serija 10/24 Ukleta Marijana, serija 67-68/135 TV izlog Mala nevjesta, serija R Naša mala klinika, serija R TV izlog Bumerang, serija R TV izlog Pobjeda ljubavi, serija 151-152/172 Strast, serija 31-32/95 Mala nevjesta, serija 422-423/515 Naša mala klinika, serija 15/32 Bumerang, serija 21/32 Potjera, serija (12) 15/18 Besramnici, serija (12) 6/12 Prijatelji, serija 23/24 Klub otpisanih, serija 15/22 Potjera, serija (12) R Besramnici, serija (12) R Prijatelji, serija R Klub otpisanih, serija 15/22 Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:30 13:45 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:15 22:10 22:40 23:00 00:45 01:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Mala školska liga TOP desnacija Videostranice TV prodaja Hrana i vino Oko umjetnos (r) Dom 2 (r) Juer, danas, sutra, vijes Djeja TV Zoom, mozaina emisija 24 sata TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Vrijeme je za gospodarstvo Juer, danas, sutra Folklorni ansambli Hrvatske (2. dio) Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program(18) Videostranice

20:00 20:45 21:30 22:15 23:10 23:40 00:05 00:50 01:40 02:05

(bivša akoveka televizija)


54

Kuharica

Kuharica

PRIPREMILI:STJEPAN MESARI NEVENKA ŠARDI FOTOGRAFIJE:ZLATKO VRZAN

Sastojci: svježi svinjski odrezak, domaa šunka -svježi kravlji sir, vrhnje za kuhanje sol, papar, povre, peršin

MEIMURSKA KUHARICA

EU odrezak, sa zdruzganim kalamperom Nismo dugo ekali da nakon ulaska Hrvatske u EU netko od kulinarskih majstora pripremi EU jelo, kako bi i gastronomija bila u društvu onih koji su u EU kolu. Majstor dobre hrane i vrsni kuhar Stanko Matoša i njegova mlada kolegica Maja Ciglari iz akovekih Lovakih dvora pripremili su prvi EU recept i nazvali ga EU odrezak. Zašto EU odrezak? Kažu Stanko i Maja kako je osim što je vrlo ukusan ovaj odrezak splet kuhinja više europskih zemalja. Tako pohanje i paniranje dolaze iz Austrije, umak s vrhnjem iz Francuske, dinstano povre iz Italije, zaini iz Španjolske i grke, dok su majstori i razni dodaci iz Hrvatske. Daklem, ovaj EU odrezak sadrži naine pripreme i sastojke iz razliitih država i stoga

19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

pripremanje: - meso narezati na odreske, potui ih kuhinjskim batom i nasoliti s obje strane. Na rezance narezati šunku i posložiti je na odreske, skupa s kravljim sirom. Zarolati u roladice i panirati u dubokoj masnoi (ulju). Kada su peeni do smekaste boje izvaditi ih iz masnoe (friteze). Povre (mrkva, blitva,svježa paprika....) narezati na rezance i dinstati u vrhnju za kuhanje uz dodavanje zaina i lagano promješavanje. Odreske posložiti na ugrijani tanjur, uz njih staviti zdruzgani kalamper te sve skupa lagano prelijati s umakom i na kraju ukrasiti plavim cvjetiima boje Europske unije.

ga kuhari nazvaše EU, a mi svjedoimo kako je kompozicija fantastina. Odrezak je vrlo ukusan jer meso je pažljivo obraeno i ukomponiranu meu sastojke te ini bajkovit okus skupa sa vrlo zanimljivim umakom, povrem i zdruzganim kalamperom. Kažu kuhari, kako su kalamper a ne krumpir, premda je plod isti i domai kravlji sir meimurski udio u EU odresku. Uz ovo europsko jelo ide salata od svježih krastavaca, domai kruh i vino izborne ili kasne berbe. Mi smo se odluili za sauvignon i nismo pogriješili. Vrlo je važno da se ovo jelo posluži na dobro zagrijanom tanjuru. Stanko, Maja i Meimurske novine žele vam dobar tek uz prvi meimurski EU odrezak sa zdruzganim meimurskim kalamperom.

RECEPT PLUS R IZ PENICE akovekih mlinova

Polpete od tikvica Tikvice naribati, posoliti i ostaviti pola sata. Zatim ih ocjediti. Luk prodinstati na o malo ulja te na kraju dodam ti sitno nasjeckani ešnjak. Pustiti da se ohladi. Zati sve P sastojke zamijesiti te dodati s zaine. Staviti u hladnjak. z Složite polpete i pecite ih na S malo m ulja.

Sastojci: 1 kg tikvica 1 luk 1 ešanj ešnjaka 150 g sira gauda 2 jaja peršin, sol, papar Servirati polpete uz kiselo vrhnje u koje ste umiješali malo vlasca i ešnjaka.

VINO TJEDNA

Salata s tunjevinom SASTOJCI: 4 srednje velike rajice 2 zelene paprike 2 vea krastavca 1 glavica salate puterice 1 šalica kuhane riže 1 konzerva tunjevine 4 žlice buinog ulja 2 žlice octa sol

PRIPREMA Povre sitno narežite. Tunjevinu ocijedite od ulja, usitnite i dodajte narezanom povru. Kuhanu rižu ocijedite i dodajte salati. Sve lagano promiješajte i zainite buinim uljem i octom.

Cmrenjakov pinot crni Kvalitetno suho crno vino pinot sivi odnjegovano je u podrumu obitelji Cmrenjak u Svetom Urbanu. Vino je berbe 2011. i sadrži 14,4 posto alkohola. Odlikuje se prekrasnom bojom, sortnim mirisom i ugodnim okusom. Konzumira se rashlaen na temperaturi izmeu 10 i 12 C stupnjeva u gospodskoj aši na visokom stalku. Najbolje paše uz peenu divlja, puretinu, piletinu i janjetinu te vrhunske sireve. Ali, može uz okoladu. (sm)


19. srpnja 2013.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Vremenska prognoza i razbibriga 55

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEIH 7 DANA

iz dana u dan, ali ne pretjerano. Oko srijede ponovno e biti blizu ili oko 30 Celzijevih stupnjeva, ali u etvrtak postojat e mogunost i za neke krae pljuskove. Za precizniju vremensku prognozu slobod-

LJETO KAKVO TREBA BITI

no nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min.iz iksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreĹža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234. (prognoza izraena 18.7.)

PELUDNAPROGNOZAZAGRAD AKOVECIOKOLICU

VREMENSK A SLIK A: ProĹĄlih tjedan dana u Hrvatskoj obiljeĹžilo je toplo vrijeme. U sljedeih sedam dana nee nas moriti prevelika vruina. Temperatura zraka bit e primjerena prosjeku za mjesec srpanj i uglavnom e se drĹžati u rasponu od 26 do 32 Celzijeva stupnja. Sunca i suhog vremena e biti dosta, a pljuskovi su mogui u nedjelju i moĹžda u etvrtak. Nastavlja nam se ugodno ljetno vrijeme bez prevelikih vruina. Malo pljuskova moĹže biti ponovno krajem tjedna, dok bi u ostalim danima trebalo biti dosta sunanog i suhog vremena. Temperatura zraka vei dio razdoblja bit e izmeu 27 i 30 Celzijevih

stupnjeva, dakle nema prevelikih vruina. OpĹĄirnije u nastavku. U petak vrijeme bi trebalo biti djelomino sunano i joĹĄ malo toplije, baĹĄ pravo ljetno. I dalje vrlo ugodne noi pa se moĹže dobro spavati, a dnevna temperatura e polako rasti. Vjetar e biti veinom slab, u poetku sjevernih smjerova, a tijekom subote vjerojatno juĹžni. Uz juĹžni vjetar doi e i zatopljenje. None temperature e biti u rasponu od 15 do 18 Celzijevih stupnjeva, dakle spavat emo ugodno, a danju e se vjerojatno popeti i do 30 Celzijevih stupnjeva u hladu, osobito u petak i subotu kad ponegdje moĹže biti i stupanj viĹĄa. U subotu e se

malo pokvariti i biometeoroloĹĄka situacija pa se meteoropati i kronini bolesnici mogu osjeati loĹĄije zbog vruine i sparine. uvajte se i jakog sunca. Subota nam dakle donosi vrlo toplo i sparno vrijeme uz puno sunca pa izbjegavajte boravak na izravnom suncu od 10 do 17 sati. Kasno naveer postojat e mala mogunost za pljusak s grmljavinom, ali ne u svim mjestima

naĹĄe Ĺžupanije. Vjerojatnije je to u Austriji. Za nedjelju izgleda utjecaj vlaĹžnijeg i malo svjeĹžijeg zraka. To bi nam donijelo viĹĄe oblaka, ali svakako e biti i sunanih razdoblja. Povremeno moĹže biti kiĹĄe ili pljuskova praenih grmljavinom. Puhat e slab i umjeren sjeverni i sjeveroistoni vjetar pa e malo ohladiti. Nije to neko ozbiljno zahlaenje, ali u prosjeku moĹžemo oekivati oko pet stupnjeva niĹže dnevne temperature. Poetkom novog radnog tjedna opet nam slijedi stabilizacija vremenskih prilika. Prevladavat e sunano i vrlo toplo ljetno vrijeme. Ponovno e nam noni sati biti malo svjeĹžiji, a tijekom dana temperatura bi lagano rasla

 Srijeda 19.7. etvrtak 20.7. Petak 21.7. Subota 22.7. Nedjelja 23.7. Ponedjeljak 24.7. Utorak 25.7.

NEMAPELUDI NISKA KONCENTRACIJA UMJERENA KONCENTRACIJA VISOKA KONCENTRACIJA

DRVEE         

TRAVE       

KOROVI       

 Alergijski simptomi javljaju se samo kod izrazito osjetljivih osoba Simptomi se javljaju kod osjetljivijih alerginih osoba Simptomi se javljaju kod svih alerginih osoba

Sunano, toplo i stabilno vrijeme bez padalina uvjetuje cvjetanje korovnih biljaka te visoku koncentraciju njihove peludi u zraku me imurskog podruja u narednih tjedan dana. Koncentracija peludi trava opada u odnosu na prethodno razdoblje jer se njihov vegetacijski period cvatnje. Od peludi korovnih biljaka trenutno dominira kopriva, a uestalo se pojavljuje i trputac. U skorom vremenu oekuje se procvat ambrozije, korovne biljke ija pelud ima najjae alergeno djelovanje na ĹĄirok udio populacije ovog podruja. Stoga se osjetljive osobe upozoravaju na poduzimanje preventivnih mjera zaĹĄtite od nepoĹželjnih simptoma, a vlasnici neobraenih i neodrĹžavanih povrĹĄina na pravovremenu koĹĄnju i redovito uklanjanje ove biljke tijekom sezone cvatnje.

VICOTEKA

Devojka piĹĄe deku pismo: - Ja ovako viĹĄe ne mogu, ne volim te, a i 4 puta sam te prevarila, vrati mi moju sliku i oprosti. Deko sav razoaran pokupi slike svih devojaka koje je imao, ubaci slike u kovertu i napiĹĄe: - Ja ne znam koja si ti, uzmi svoju sliku a ostale vrati. -----------------------------------------------------Prolazi Mujo pored prosjaka, a on mu jadan pruĹža ruku i kaĹže: - Brate nisam jeo tri dana. A Mujo mu odgovara : - MoraĹĄ, brate, makar na silu

------------------------------------------------------ Mujo, koliko imaĹĄ sinova? - etiri! - ime se bave? - Jedan je baletan, drugi je frizer, trei je modni dizajner. - A etvrti??? - I on je isto peder! -----------------------------------------------------Profesor u ĹĄkoli objaĹĄnjava uenicima ĹĄtetnost alkohola praktinim primjerom. Uzme glistu, stavi je u aĹĄu vode i glista pliva. Nakon toga stavi je u rakiju, a glista ugine. Upita uenike: - Ĺ to iz toga zakljuujemo? A jedan uenik odgovori: - Znai da moramo piti rakiju ako imamo gliste!


III. HNL SJEVER

TENIS

STRELIARSTVO

Meimurski treeligaši zapoeli pripreme za novu sezonu

Ivana Lisjak ponovo na putu prema teniskom vrhu

Regina Novak najbolja na Zlatnoj strijeli Preloga

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

moremo mo, za jempot, oprostiti jerbo mo je zamjenik Mario na urlabo, a on je zadužen za vulice. Pak nebre niti gradonaelnik vse znati, nebre se niti on restrgati. ak je akoski gradonaelnik, gospon Šte Kova, najavil rez leto bode se naprajlo dubinsko snimanje stanja v vsim ustanovam i grackim poduzeima z šterima hercuje Grad akovec. Pitanje je sam dneva da bode respisani gracki natjeaj za isporuko aparata za dubinsko snimanje stanja v grackim poduzeima i ustanovama. Još se tono ne zna je li to bode domai ili pak evropski natjeaj? repravla se skupna izložba, Grada akovca i Županije, na šteroj bodo došli na svetlo dneva mandati direktora grackih i županiskih poduzea. Najme kaj, akoski gradonaelnik i meimorski župan so iskali od direktori svojih poduzea nek jim dajo svoje mandate na raspolaganje i direktori so to naprajli. Ova izložba bode, vsima šteri bodo šteli, pokazala što to gospodari z našimi penezi i našom imovinom. Nekše peneze trte zašparati jerbo znamo da ve župan ima dva zamjenike isto kak i akoski gradonaelnik, a to košta. Na jednoj strani se mora zašparati ak se oe na drugoj potrošiti jerbo još je navek kriza i penez ga premalo. Vsi znamo da se moremo pokriti sam tuliko kuliko nam je velika plata.

Što je ili bode odišel K po riti k meši? V

ilim Friši je bil zebrani od naše vlade kaj bode reda delal v našoj bolnici med doktoraj i medicinskaj sestraj. Neje dugo figureral kak spasioc bolnice, neje se još pra niti sel v sanaciski stolec ve so ga zmenili i moral se nazaj vrnuti v Nedeliše otkod je i došel. Unda bode neši rekel da naša vlada ne vlee vatrogasne poteze? Nejpredi se muhljavo prepravlja i dugo zbira koga bode postajla, a dok to napravi unda, za dva tjedne, vidi da so krivomo oveko dali cugle vlasti v roke. I kaj se je ve pripetilo v bolnici. Predi je doktor Kopasi bil ravnatel bolnice, a pomagal mo je doktor Horvat, a ve je došla vladina depeša da bode sanaciski upravitelj doktor Horvat, a kak on nebre sam toga posla delati moral bode si nekoga zeti kaj mo pomore. A pitam vas što bi mo mogel bole pomoi od pajdaša i doktora Kopasia, šteri je vpueni v se kaj se v bolnici delalo vu zadjih štiri - pet let. Kak vidimo

i doktorski kota sree se obre jempot v jedno, a drugipot v drugo strano. Ak je ravnatel ili upravitel bolnice ope je kakša srea v ovim teškim vremenima da ga nega dostik penez. A brez penez je jako teško i v bolnici reda naprajti, jerbo so v bolnici betežniki šteri urt nekaj nucajo. Oni išejo sam jedno: oejo nazaj biti zdravi. A to košta, i doktori, i sestrice, i lekeci, i postele, i istaice, i kuharice. eje ova Evropa štera je, od prvoga juljuša, došla k nam vsima donesla jednako veselje. Još smo se niti ne otreznili od vsih ešti štere so bile, a ve so poeli dohajati vsake ele pozivi za naše Meimurce šteri so nekaj zahuzali prek meje Lejpe naše, a ve je to vse v Evropi. Prvi je na red došel Prslavar Rajko Grkavac, šteroga išejo z Osterajha. Nejsmo niti znali da je Rajko tiral biznisa i prek meje, ali so ga ovi z Evrope ne pozabili. I još dva Meimurci z Dobrave, štere išejo Maari, so z prvim cugom odišli v rešt i to sam zato kaj so

N

POD VUROM

Meimurci punim jedrima podupiru fiskalizaciju Kontrolu prometa gotovinom, fiskalizaciju i uvoenje reda u naplati poreza podupire veina Meimuraca. Pokazala je to i ovotjedna anketa koju smo proveli na akovekim ulicama. Svi ispitanici jednoglasni su i slažu se u tome kako je ve bilo vrijeme da se uredi porezni nadzor te da se svi porezni obveznici na svim podrujima države ponašaju sukladno propisanim zakonima. Sve mjere ministra financija Linia smatraju nužnim jer se samo njihovom pravilnom provedbom može oekivati poboljšanje kvalitete života svih graana. (rr, zv)

Robert Kralj, Štrigova - U svim ugostiteljskim objektima koje posjeujem dobivam raune. Nisam naišao na sluaj da mi netko ne bi izdao raun. Dajem potporu provedbi mjera. Možda nain rada inspektora u nekim sluajevima nije najsretniji, ali mislim da treba nastaviti zapoetim mjerama. Ovdje u Meimurju oduvijek se poštuju pravila i zakonski propisi i mislim da to vrijedi i u ovom sluaju provoenja fiskalizacije.”

konkurerali Evropi i štampali iste peneze kak i ona. omalem bodemo zazvedili kak imamo i mi spametne ljude prinas v Meimorjo šteri so nam šteli pokazati da znajo od ega crkajo muhe v Evropi, ali kak i navek, i tu je meimurska rit došla na evropski šekret. azvedilo se zakaj se je, itak, vrnul naš dominister, Šte Korajov, Zagreba dimo. Došel je kaj pomore dekima vu svojoj firmi, štero je na noge postavlal duže od dvajsti let. Dok sam to povedal dekima pre akoski gracki vuri oni so sam mahnuli z rokom i zgombali: Pak je lani odišel v Zagreb kaj pomore svojemo poduzeo! Unda je pomo bila kaj odide, a ve pak je kaj se vrne. akoski gradonaelnik Šte Kova je na Grackomo veo lejpo vsima rekel, pak i onim neverovanim Tomašima, kak je ne kupil novoga auta nek ga je dobil sam na sprobavanje i to ne kak gradonaelnik nek kak Šte Kova.

P Z



J

oš je lepo rekel da tak more dobiti auta vsaki akovanec i Meimorec. Kak me je gospon Šte uputil tak sam i ja došel v isti on auto salon i štel sam si zeti isto takšega auta kak Šte, sam malo menšega, ali so me lejpo pitali kaj si ja to zamišljam i kam bi oni došli da bi vsakomo davali auta na sprobavanje. Priznal sam što me je poslal, ali so mi unda iskali partisko knigico i nek dam nekšo moljbo. im so zazvedili da nemam knigico i da sam nekša drobna ribica ve so ne gubili vreme na mene. si ljudi šteri se vozijo v akovec rez Buzovec so vidli da se popravla alaek ceste odo buzuskoga mosta na Trnavi do buzuske vahte. akoski gradski naelnik je lejpo rekel grackim venikima, tak so i novinari napisali, da se popravla Preloška vulica, ali pravzapra je to zadji alaek vulice Toneka Starevia. Nekaj si gruntam da bi gradonaelnik moral znati de je štera vulica, a posebno štera se popravla. No,

V 

Ana Soboan, akovec - Svi mi izdaju raune i ja ih uzimam. Tjedan dana ih uvam i potom bacam. Nisam doživjela da mi netko nije izdao raun. Apsolutno podržavam sve mjere ministra financija Linia. Na vijestima ujemo kako je bilo sluajeva da se na odreenim jadranskim destinacijama ne izdaju rauni. To ne mogu potvrditi, ali takvi sluajevi su za Meimurje gotovo nezamislivi.”

Ladislav Habijan, akovec - Dobivam raune, ali ih ponekad ne uzimam. Vidim kaj je na rauni, uzmem ga, pogledam, zgužvam i hitim u pepeljaru. Nisam zabilježio ni primjetio da netko negdje ne bi izdavao raune. Ve je bilo i vrijeme da se konano nae rješenje za gotovinska plaanja i njihovu kontrolu. Pri nama u Meimurju, gdje smo svi radišni i vrijedni, uvijek se sve plaa, pa emo i u fiskalizaciji prednjaiti u odnosu na druge krajeve u Hrvatskoj.” Branimir Trbovi, Šenkovec - Uzimam raune u svim trgovinama ili ugostiteljskim objektima koje posjeujem. Nisam se našao u situaciji da mi netko ne bi izdao raun. Smatram da je dobro što se sve više reda uvodi u baratanju s gotovinom i novcem. Reda treba biti svugdje, pa tako i u financijama.”

mi prodiremo dublje Međimurje www.medimurje.info/agm www.AdriaGUIDE.hr

P

N

aš meimorski GeKa je dobil još jedno presudo i to od Visokoga trgovakoga soda po šteroj mo je zagrebeka Ingra dužna (za posel v Libiji) platiti nekaj meje od tri milijone dolarov, a i kamate kcoj. Ne bi vam tono znal štera je to ve presuda v korist naših meimorskih težakov, ali penezi nikak da dojdejo. To natezanje GeKaja i Ingre ve traje duže od dvajsti let, i kuliko vidimo, tu pravica ne bode nigdar došla na svetlo dneva. Dej Božek da sam se fkanil. etva ve pomalem ide krajo, a naši poljoprivredni minister nebre nikak zreunati poim bode seljakima platil kilo pšenice. Tak je vsako leto kaj nejpredi žetva mine unda se cena zrauna dok je pšenica ve pospravlena. Jedini šteri ceno za pšenico dajo vum so naši akoski mlinari. Oni nudijo 105 lipici za kilo (napisal sam v lipaj kaj bode ve zgledalo). Nebrem vam rei kak jim šet ide, ali so se javili naši sosedi z Dežele šteri nudijo 158 lipi za kilo. To jako lepo zgledi sam ne znam kak plaajo, a i kuliko košta oringa do prvoga melina v Deželi.? Seljaki so si navek, bar do ve, znali pregruntati pak, brzas, niti ve ne bodo zahuzali.

Ž

Biserka Sermek, Belica Svugdje uzimam raune i nisam imala sluaj ni probleme s time da mi netko ne bi izdao raun. Mislim da je takvo ponašanje, i nas kao kupaca ili korisnika usluge odgovorno i jedino ispravno. Trebalo je ve jednom stati na kraj “crnom poslovanju” te uvesti red u državi, kako bi sve skupa pravilno prounkcioniralo.”

Međimurske novine 931  
Međimurske novine 931  

Međimurske novine 931

Advertisement