Klimatski ekstremi donose nam tisuće štetnika kojih prije nije bilo!
SMJENA GENERACIJA u čakovečkoj gradskoj upravi
Ninoslav Šipoš odlazi u mirovinu
str. 3
TEMA BROJA
TEMPERATURE U MEĐIMURJU
str. 4-5
PORCIJUNKULSKA gužva Naplata parkinga i vikendom
ADRIANO DEBELEC (15) plijeni pažnju najvećih hrvatskih klubova
12
Tko će zgrabiti međimurskog Yamala?
27
VREMENSKI EKSTREMI postali su naša svakodnevica
SVJETSKA vinska priča Pušipel dobio svoj centar, sad treba dobiti i publiku
7
ODLIKAŠI str. 30
OŠ Draškovec, OŠ Gornji Mihaljevec, OŠ Hodošan, PŠ Palinovec, PŠ Sveti Juraj u Trnju, OŠ Ivanovec, OŠ Jože Horvata Kotoriba
VLATKA MEDENJAK ima tek 21 godinu, a već zna da se želi baviti vinogradarstvom Muški su na traktorima, a mi žene sve po sud!
ANKETA POD VUROM
Primjećujete li klimatske promjene?
Klimatske promjene više nisu daleka znanstvena teorija, već svakodnevna stvarnost koju osjećamo i vidimo – u vremenskim ekstremima, u vlastitom zdravlju, ali i u vlastitim dvorištima. Sve češće svjedočimo neuobičajenim meteorološkim pojavama, ekstremnim vrućinama i promjenama u prirodi koje su još do jučer bile nezamislive.
Egzotične biljke poput smokava, kivija ili limuna
sve lakše uspijevaju i kod nas, dok domaće vrste teško podnose nove uvjete. Jesu li to stvarne posljedice klimatskih promjena, rezultat ljudskog utjecaja i tehnološkog napretka, ili smo pak postali preosjetljivi na prirodne promjene koje su oduvijek postojale? Svoja razmišljanja s nama su podijelili naši građani.
(Martina Jarni, Foto: Mario Golenko)
Franjo Čehunec, Strahoninec - Sve je to čovjek napravio, ne može bi� samo tako. Tehnologija će sve sruši� na nulu. Tak je nekad bilo i opet će doći. Postali smo preosjetljivi na vrijeme, ljudi se privikavaju. Egzo�čne biljke manje primjećujem, ali kukci su već otporni na sve.
Ivan Vugrin, Čakovec - Promjene su stvarne, ali uzroke je teško jasno reći. Zagađenje zraka, uništavanje šuma i nestanak zelenila dovode do velikih promjena. Nekad je bilo vruće, ali ne ovako. Možda smo osjetljiviji. Sve više raste tropsko – banane, limuni, naranče – a naše nestaje.
Mirjana Hudin, Pribislavec
- Mislim da negdje postoji neki laboratorij koji djeluje u pozadini. Nekad nije sve bilo tako dostupno kao danas pa je čovjek sve više preispi�vao. Primjećujem da kod nas bolje uspijevaju egzo�čne biljke poput naranči i kivija, dok domaće polako nestaju.
Jerko Đukes, Gornji Hrašćan - Promjene su velike i znaju mi smeta�, ponajviše zbog zdravlja. Osje�m ih svaki put kad se mijenja vrijeme. Primije�o sam da egzo�čne biljke poput kivija i naranči bolje uspijevaju, dok naši domaći proizvodi, poput krastavaca, sve teže rastu kao nekad.
Marija Obadić, ŽiškovecNikad nije bilo kao sada, čini mi se da smo postali osjetljiviji – vidim to i na sebi. Od egzo�čnih biljaka primije�la sam puno smokava, sad bolje uspijevaju kod nas nego neke naše klasične vrste koje, nažalost, sve češće stradavaju zbog velikih vrućina.
Kristijan, Patrik i Branko imaju recept za vrhunski bograč!
Nedjelja, 20. srpnja, je u sklopu Štrigovskih noći donijela i treće izdanje sve popularnije Međimurske žlice. Ove godine okupilo se čak 27 ekipa, od udruga i DVD-ova do �irmi i OPG-ova. Moglo se birati bilo kakvo
jelo, samo je bilo bitno da je tradicionalno i da se jede na žlicu.
Kristijan Žižek, Patrik Trstenjak i Branko Ranteš iz Lovačkog društva Fazan Štrigova odlučili su se držati stare i, može se slobodno
reći usavršene, recepture. Napravili su bograč od vepra i junetine, i već od samog početka kuhanja moglo se vidjeti da se tu radi o pravoj gurmanskoj poslastici. I doista, bograč je bio tako dobar kao što je izgledao i mirisao, iako slika nažalost ne može prenijeti miris. A o tome koliko je bograč bio dobar dovoljno govori činjenica da se prilikom podjele jela njihov kotlić među prvima ispraznio. (Piše i foto: Benjamin Jakopić)
Odlukom mons. Bože Radoša došlo je do nekoliko imenovanja i razrješenja u Varaždinskoj biskupiji. Vlč. Dominik Cestar odlazi sa službe župnog vikara Župe sv. Jakoba u Prelogu i seli u Klenovnik, gdje će biti župnik Župe Presvetog Trojstva te bolnički dušebrižnik Službe za plućne bolesti i TBC Klenovnik. Također, Preč. Antun Hoblaj razrješuje se službe
ROŠADE
župnika Župe sv. Jakoba u Prelogu i odlazi u mirovinu. Na njegovo mjesto dolazi Vlč. dr.sc. Kristijan Kuhar, koji odlazi sa službe župnika Župe sv. Marije Magdalene u Štrigovi. Na Kuharovo mjesto pak dolazi Vlč. Igor Radašić, koji je time razriješen službe župnika Župe sv. Kuzme i Damjana u Kuzmincu.
Iz Župe Uznesenja BDM u Belici odlazi Vlč. Karlo Kruljac,
Nakon pola stoljeća,
a na njegovo mjesto dolazi Vlč. Matija Filipović, koji time odlazi s pozicije župnog vikara Župe sv. Marije Magdalene u Ivancu. Vlč. Siniša Preiner razrješuje se službe župnog upravitelja Župe sv. Martina u Podturnu i imenuje se župnikom iste Župe.
Fra Matija Marijić, OFM, imenuje se na prijedlog vlastitog redovničkog poglava-
ra na službu župnog vikara Župe sv. Nikole u Čakovcu. Fra Andreo Matanović, OFM, razrješuje se na prijedlog vlastitog redovničkog poglavara službe župnog vikara Župe sv. Nikole u Čakovcu. Gospodin Mario Stančić, dipl. inf., dipl. teolog, imenuje se ravnateljem Katoličke osnovne škole Svetoga Josipa, Čakovec. (bj)
U Štrigovu dolazi Vlč. Igor Radašić (Foto: Damir Spehar/PIXSELL)
u Varaždinskoj biskupiji
Iz Štrigove u Prelog seli Vlč. dr.sc. Kris�jan Kuhar
POTRES U GKP Čakom
Lidija Miše Jalšovec dala je ostavku na mjesto direktorice
Desilo se ono što
je Lidija Miše Jalšovec, direktorica GKP Čakom danima najavljivala. Naime, podnijela je ostavku na mjesto direktorice poduzeća. Istina, još ništa nije službeno potvrđeno niti pak ima potpisano rješenje o razrješenju. Barem ne u trenutku pisanja ovog teksta. Međutim, iz pouzdanih izvora iz samog poduzeća, potvrdili su za Međimurske novine da je doista dala ostavku. U međuvremenu je njena ostavka stigla na stol Nadzornog
odbora, rekla je gradonačelnica Ljerka Cividini uz napomenu kako nije upoznata sa sadržajem. Naime, upravo će NO prvi razmatrati ostavku i već 31. srpnja, a potom će Skupština društva dati konačno rješenje. U ovotjednom razgovoru s direktoricom, potvrdila nam je kako je spremna na taj radikalan čin jer je naprosto nemoćna u rješavanju nagomilanih problema.
- Da, pregovaram i na taj način, jer su mi ruke vezane, rekla je direktorica te dodala da je situacija
u poduzeću izuzetno teška i složena. Tim više što je sve odjednom došlo na naplatu.
Situacija je dodatno kulminirala na posljednjoj sjednici čakovečkog gradskog vijeća gdje su je prozivali sa svih strana, posebno oporbenjaci. Između ostalog i za ilegalno odlaganje otpada na kazeti I u Totovcu, pa je na teren bila pozvana i inspekcija. Istina, inspektori su najprije dali nalog za se kaseta zatvori, no brzo su to povukli. Međutim, ostala je kazna od 7.500 eura koje treba platiti.
SMJENA GENERACIJA u čakovečkoj gradskoj upravi
Ninoslav Šipoš
odlazi u mirovinu
Piše: Vlasta Vugrinec
Nakon što su se djelatnici čakovečke gradske uprave nedavno oprostili od dugogodišnje pročelnice Upravnog odjela za �inancije Lidije Jaklin, koju sada zamjenjuje v.d. pročelnica Jasminka Šipoš, na kraju ove kalendarske godine u mirovinu odlazi još jedan pročelnik. Radi se o pročelniku Upravnog odjela za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša, Ninoslavu Šipošu.
- Zašto da plaćam kazne i vučem se po sudovima za nešto što sam naslijedila, dodala je ogorčeno u našem razgovoru početkom ovoga tjedna.
Miše Jalšovec, bivša državna revizorica u Čakovcu, u vruću direktorsku fotelju sjela je 1. studenog prošle godine i u njoj, dakle, nije izdržala ni punih godinu dana. Upravo zbog tog kratkog roka na čelu poduzeća, najvjerojatnije slijedi sporazumni otkaz. (vv)
- On stječe uvjete za mirovinu za rođendan, krajem rujna, kaže gradonačelnica Ljerka Cividini te dodaje kako
MAĐARSKE BOJE na plakatu za Porcijunkulovo
je pročelnik podnio zahtjev da mu se produži rad do kraja godine, što je ona blagoslovila.
No, iduće godine, uvjete za mirovinu stječe i drugi arhitekt, Oliver Ilić, voditelj
Odsjeka za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša. Prema riječima gradonačelnice, i on je već najavio svoj odlazak. Shodno tome, Grad je već raspisao natječaj za zapošljavanje arhitekta jer umirovljenjem njih dvoje Grad bi bio bez tog kadra
- To si ne možemo dozvoliti, zato želimo zaposliti
novog kako bi uz njih učio, dodaje gradonačelnica. Očito je u Gradu Čakovcu došlo do smjene generacije. Slično se dogodilo nedavno i u zgradi Međimurske županije koja se oprostila od nekoliko dugogodišnjih djelatnica. Nakon 47 godina rada, u mirovinu je otišla Antonija Kocijan te Danica Holcinger, koja pak je na Županiji radila 45 godina.
Dobili smo više primjedbi na dizajn ovogodišnjeg plakata za Porcijunkulovo. Osim što je očito napravljen amaterski i na brzinu, vjerojatno uz već nekakve gotove predloške, u prvom planu ima i boje mađarske zastave. Crvenu, bijelu i zelenu. Svatko tko je malo bolje informiran zna kako Mađarska nikad nije odustala od Međimurja kao dijela svoje države, te da je trebalo puno truda uložiti da se ono izbavi i dokaže da u njemu živi hrvatski narod unatoč velikomađarskoj propagandi. Kako takoreći u Hrvatskoj nitko ne razumije mađarski, tako se kod neupućenih smatra kako su se Mađari ohladili od Međimurja. Ne, nisu. Nimalo.
Iz tog smo razloga poslali službeni upit Filipu Horvatu, direktoru Turističkog ureda Grada Čakovca, neka nam odgovori na nekoliko pitanja. Koji su bili konkretni razlozi za odabir upravo takve koloristike na službenim materijalima ovogodišnjeg Porcijunkulova? Je li pri tome uzeta u obzir moguća povi-
jesna i politička osjetljivost među građanima, te kako Turistički ured vidi ulogu javnih simbola na manifestacijama od značaja za cijelu zajednicu?
Dobili smo nešto što bi trebao biti odgovor. No, to je ustvari kopiranje modernih političkih neodgovaranja na pitanja s puno praznih riječi, pa bi samo zauzelo prostor. Ukratko: Nisu time razbijali glavu. Nisu ni shvatili da su to boje mađarske zastave. Ne zbog toga što su smatrali da je nepotrebno, već su šokirani da je netko time uopće razbijao glavu, jer „čakovečko proštenje nije političko već vjersko“, kaže se između ostalog, uz to je dodano nekoliko modernijih iako već izlizanih buzzworda i mudra misao kako „sve boje pripadaju svim ljudima“. Zbog toga ću ih uzeti u zaštitu, jer nije bilo zle namjere. Već samo neznanja. A nakon toga ignoriranje i obezvrjeđivanje problematike, jer nije rijetkost kako ljudi misle da je svijet počeo upravo s njima. (tn)
MATIJA POSAVEC proglasio nepogodu od suše
Dugotrajna suša ostavila je teške posljedice na međimursku poljoprivredu. Župan Matija Posavec proglasio je prirodnu nepogodu za gotovo cijelu županiju, s izuzetkom općina Šenkovec i Sveti Juraj na Bregu. Šteta je procijenjena na više od 7.700 hektara poljoprivrednog zemljišta. Proglašenje prirodne nepogode uslije-
dilo je nakon prikupljenih prijava i procjena šteta od strane općinskih i gradskih povjerenstava. Dugotrajni sušni period, uz iznimno visoke temperature tijekom lipnja i početka srpnja, rezultirao je značajnim gubicima i smanjenim urodom, a ponegdje i potpunom propašću usjeva. (vv)
Lidija Miše Jalšovec
Oliver Ilić već je najavio svoje umirovljenje iduće godine
Ninoslav Šipoš krajem godine odlazi u mirovinu
Piše: Vlasta Vugrinec
Jedan dan smo u kratkim rukavima, drugi dan oblačimo veste. Kiša ili ne pada mjesecima ili se sruči svom silinom u kratkom vremenu. Nevremena praćena jakim vjetrom nose krovove, čupaju stabla i kidaju električne kablove, dok munje udaraju u televizore i bojlere. Snijeg, izuzmemo li pokoju pahulju, nismo vidjeli godinama, a temperature ispod 20 stupnjeva već smo zaboravili. Posljednjih godina, smokve nam rastu u dvorištima, dok slinimo nad domaćim marelicama. Borimo se s proljetnim mrazom i temperaturama ispod nule u vrijeme cvatnje voćaka, sa sušom, ljeti dišemo na škrge zbog vrućine, bojimo se poplava – praktički, nema nepogode koju nam vrijeme nije priredilo. Ako ne sve u jednoj godini, onda barem neku od njih. I sve su to posljedice klimatskih promjena, koje su tu, htjeli ih mi priznati ili ne.
mr. Milorad Šubić, voditelj Savjetodavne službe Podružnica MŽ
Štete trpe poljoprivrednici, vidimo ih u svojim vrtovima i dvorištima, trpi gospodarstvo, komunalna infrastruktura i stambeni objekti. Štete na svjetskoj razini kreću se u bilijunima dolara. Jesu li nastupila neka nova vremena, koliko su odmakla od onih prijašnjih te što će nam donijeti budućnost, razgovarali smo s mr. Miloradom Šubićem,
mjesečne oborine u mm/m˚ 2019202020212022202320242025 SVIBANJ184.451.6132.062.4118.6119.839.2 LIPANJ53.8117.812.672.079.85024.2 SRPANJ135.2151.692.457.4174.443 KOLOVOZ 25.8187.4122.681.011533
voditeljem nekadašnje Savjetodavne službe, koja sada djeluje pod kapom Ministarstva poljoprivrede. Riječ je, slažu se svi naši poljoprivrednici, o jednom od najboljih, ako ne i najboljem stručnjaku za zaštitu bilja u Hrvatskoj. Milorad ujedno redovno prati kretanje temperatura i vlažnosti.
Abnormalne anomalije nakon 2000. godine
O klimatskim promjenama počelo se govoriti sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća, no sve se svodilo na ozonske rupe i topljenje ledenjaka, i to prilično skromno. U Hrvatskoj je 1994. godine organiziran prvi znanstveni stručni skup pod nazivom Poljoprivreda u novom okruženju.
- Na tom se skupu pokušalo predvidjeti što će biti s našom poljoprivrednom proizvodnjom u okviru klimatskih promjena. Tada je bilo rečeno da će dizanje globalne temperature sigurno utjecati na povećanje štetnosti �itofagnih skupina štetnika u našim biljkama, kaže Milorad Šubić. Riječ je o kukcima koji nemaju stalnu tjelesnu temperaturu, a njihove glavne
Mjesečne oborine u mm/m
VREMENSKI
Niti sušna niti vlažna godina nije dobra za poljoprivredu. Ako je izrazito sušna godina, onda sa svih strana napadaju grinje, štetni kukci i korovi. S druge strane, kišno i vlažno vrijeme pogoduje razvoju gljivičnih bolesti poput hrđe i plamenjače, koja posebno kosi krumpir, rajčicu i krastavce. Ništa manje štete ne čini ni skupina gljivica zvana antraknoze, koje napadaju voće, povrće, cvijeće, trave, grmlje i drveće. U Međimurju je zabilježeno 1000 štetnih organizama na 44 vrste usjeva. U te štetne organizme spadaju korovi, grinje, kukci i bolesti. No, novi štetnici neprestano dolaze, mijenjaju se postojeći, pa oni koji do sada nisu bili
štetni to postaju, i sve to u posljednjih 25 godina. Primjer pridošlice je i azijska stjenica koja je ovih dana u usponu i koju ljudi često nazivaju smrdljivim martinom i gretom. Međutim, martin je naša autohtona vrsta i ne radi štete. S druge strane, azijska stjenica, zelena na povrću i mramorna na voću, bode, siše sokove, luči toksine i čini velike štete. Ono što je najžalosnije, Hrvatska je zabranila najučinkovitiji insekticid za njeno suzbijanje. A zna se da stjenica ima pet generacija godišnje. Drugim riječima, klimatske promjene donijele su nam brojne štetočine, a politika EU ide za smanjenjem upotrebe kemijskih
pesticida. Prema dostupnim podacima Eurostata, EU je svojim članicama zabranila 973 djelatne tvari od 1430 koliko ih se koristi u svijetu. U našoj zemlji pak je dozvoljeno koristiti samo 15 posto pesticida koji se inače koriste u svijetu. Naravno, iako na razini EU vrijedi načelo zajedničke poljoprivredne politike, ipak svaka članica donosi svoju listu dozvoljenih pesticida. Istina, ide se za tim da se što manje onečišćuje okoliš, no istina je i da je biljnih uši, raznih drugih kukaca i bolesti sve više. I kod oboljele osobe, liječnik specijalist pri propisivanju terapije koji put mora odvagnuti korist nad štetnosti.
EKSTREMI postali su naša svakodnevica
Veliki labrador traži hladovinu ispod ogromne banane
Novo normalno: Banane rastu umjesto kuruze
Ekstremni uvjeti donose sušne godine koje pogoduju najezdi grinja, štetnih kukaca i korova, dok kišno i vlažno vrijeme stvara idealne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti poput hrđe i plamenjače, koje posebno devastiraju usjeve poput krumpira, rajčice i krastavaca
aktivnosti su proždrljivost i množenje. Što je temperatura viša, brže se množe i razvijaju, pa su samim time i agresivniji. Drugim riječima, više pojedu i imaju veći broj generacija godišnje.
- Pretpostavljalo se tada kako će za nekih 20 do 30 godina, šteta od tih �itofaga porasti za 20 do 30 posto, dodaje Šubić. Teško je to tada bilo pohvatati sve te brojke i relacije koje su se temeljile na kalkulacijama.
U Savjetodavnoj službi počeo je raditi 1997. godine, a do 2007. godine jabučni savijač, najvažniji štetnik jabuke, toliko se namnožio upravo zbog klimatskih promjena da se broj tretiranja udvostručio. Štete su, naime, mnogostruko veće, što primjećuju vlasnici manjih, mješovitih voćnjaka oko kuća. Štete se ne bilježe samo na jabukama, već i na kruškama, šljivama i breskvama. Crvljivost voća kreće se i do 80 posto. Istina, voće je bilo crvljivo i prije, međutim, ne u tim razmjerima.
Do kraja devedesetih godina vrijeme je bilo uobičajeno
Suzana Pajić, viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva ustupila nam je podatke iz tablica i grafikona
i nisu se primjećivale neke bitnije promjene, barem ne jače izražene. Međutim, 2000. godine počele su se javljati abnormalne anomalije. Već 2000. godine bila je prva velika suša, druga je uslijedila 2003., pa 2007. i tako do danas. - Tih godina sam radio procjenu porasta
Agronomi ne priznaju nepogodu sušu
Sa stanovišta struke, elementarna nepogoda suša, koju je ovoga tjedna ponovno proglasio župan Matija Posavec, ne postoji, odnosno ne priznaju je. -Kad pogledamo sve naše rijeke, vodnog potencijala ima, samo treba odlučiti da će se živjeti od poljoprivrede i to bogatstvo onda iskoristiti, navodi Milorad Šubić. To je stav agronomije, odnosno agronomske struke i poljoprivrede. -Kakva suša, pa voda teče svuda oko nas, samo ju treba uzeti, a ni to nismo uradili.
normalno: rastu kuruze
temperature, desetogodišnju za drugu dekadu novog milenija, i usporedio je sa zadnje dvije dekade prošlog stoljeća, nastavlja Šubić. Analiza je pokazala da je temperatura u Međimurju na godišnjoj razini porasla točno za 1,5 posto. To je upravo onaj postotak na koji znanstvenici upozoravaju kao okidač za jake i vidljive posljedice kojih smo danas svjedoci.
Ne moramo ići daleko. Već ovogodišnji svibanj pokazao je svu ekstremnost vremenskih uvjeta i bio je hladniji za pola stupnja u odnosu na onaj iz 80-ih godina prošlog stoljeća. Sve noći od 5. do 25. svibnja bile su s temperaturama ispod 9 stupnjeva, od čega četiri ispod 4 stupnja. Donje Međimurje bilo je praktički na granici smrzavanja. Kiše nije bilo, i biljke su se u takvim uvjetima slabo razvijale. No, već 30. svibnja temperatura je skočila na 30 stupnjeva i na to se nadovezao cijeli lipanj. Čak 22 dana mjerile su se temperature iznad 30 stupnjeva, dok se preostalih osam dana nisu spuštale ispod 24, osim jednog kišnog dana. U principu, u posljednjih dvadesetak godina, svake druge godine proglašava se prirodna nepogoda suša. Prije je padalo i do 100 litara kiše manje, a suša se eventualno proglašavala svake pete godine.
Štete se mjere u
bilijunima
Ekstremni vremenski uvjeti donose štete čovječanstvu na svim poljima.
- Oštećenje infrastrukture: poplave, oluje i požari uništavaju ceste, mostove, zgrade i energetske mreže, zahtijevajući skupe popravke i rekonstrukciju.
- Gubici u poljoprivredi: Suše, poplave, mrazevi i novi štetnici drastično smanjuju prinose usjeva i stočarstva, ugrožavajući sigurnost opskrbe hranom i prihode poljoprivrednika.
- Smanjena produktivnost: Ekstremne vrućine utječu na zdravlje i radnu sposobnost ljudi, smanjujući produktivnost u mnogim sektorima, posebno u poljoprivredi i građevinarstvu.
Krumpir ne voli temperature više od 32 stupnja
Interesantna je stvar da se s porastom temperatura na godišnjoj razini, u Međimurju bilježi i porast količine oborina. Primjerice, od 2011. do 2020. godine bilježi se oko 915 litara godišnje, dok se 80-ih i 90-ih godina prošlog stoljeća mjerilo oko 808 litara. Međutim, iako pada više kiše, raspored oborina je jako nepredvidiv i raznolik. Nekad je lipanj bio najkišovitiji, da bi to danas bio svibanj. No, ove godine imamo speci�ičnu situaciju u kojoj su izostale proljetne oborine. Zadnji put je slična situacija bila 2003. godine, kada je bila jaka suša, sa srednjom lipanjskom kišnom epizodom, pa nije bilo tako strašno kao ove godine. Te 2003. zimi je zapao veliki snijeg.
Ove godine se nedostatak oborina polako šulja već od siječnja; jedino je ožujak bio iznadprosječno kišni, odnosno nekad uobičajeni kišni, dok svi ostali mjeseci bilježe manjak. Ipak, najveći manjak oborina bio je u svibanjsko-lipanjskom razdoblju, kad je najintenzivnija vegetacija i kad biljke najjače rastu i trebaju najviše vode. U biti, suša je u to vrijeme najgora za biljni svijet. Lani je toplinski udar bio od 7. kolovoza do 9. rujna, dakle 32 dana, kada je temperatura u hladovini bila veća od 30 stupnjeva, naročito iznad 34 stupnja, a mjerila se i do 37. Sada su nam se također zaredale visoke temperature što biljke ne vole. - Dosad smo imali 12 dana uzastopce temperature iznad 30, od čega je sedam dana bilo više od 34 i od toga dva dana više od 37 stupnjeva. Toplinski udar je bio na-
dolara
- Zdravstveni troškovi: Porast temperatura dovodi do širenja bolesti koje prenose komarci i krpelji, toplinskih udara i problema s kvalitetom zraka, što rezultira povećanim troškovima zdravstvene zaštite.
- Gubici bioraznolikosti: Uništenje ekosustava i izumiranje vrsta ima neprocjenjivu vrijednost, ali i izravan ekonomski utjecaj na sektore poput turizma, ribarstva i šumarstva.
- Nestabilnost i migracije: Ekstremni vremenski uvjeti i nedostatak resursa mogu dovesti do masovnih migracija i socijalnih nemira, što dodatno opterećuje gospodarstva i društva.
javljen, ali nitko nije očekivao da će biti tako dugotrajan. I sad imamo u polju to što imamo. Spaljeni krumpir, srećom kukuruz je uspio sa svilanjem, no ne zna se hoće li uspjeti normalno dozrijeti, tu je soja pa suncokret. S druge strane, tu su povrtne vrste na poljima poput kupusnjača, korjenastog i lukovičastog povrća. Naime, što kultura ima širi razmak sjetve, odnosno sadnje, i što je nižeg habitusa, to je manje konkurentna na korove i manje konkurentna na nedostatak oborina i više temperature.
- Kažemo da je krumpir najvredniji proizvod naše županije jer prosječno na oko 2000 hektara očekujemo oko 60.000 tona gomolja koji ide na tržište, no referiramo li se na 2003. godinu, prinosi će biti značajno manji. Krumpir, kao planinska biljka, naročito ne voli temperature veće od 28 stupnjeva, za razliku od kukuruza kojemu paše 30 do 32 stupnja. Krumpir nakon cvatnje ide u stanje tuberizacije, nalijevanja gomolja, i tada traži lipanjske kiše, dobro raspoređenih 100 do 120 litara kiše. Upravo prijašnje odlike vremena, s kišnim lipnjem, bile su povoljne za uzgoj krumpira u Međimurju, pa stoga nije ni čudno što se toliko poljoprivrednika bavi(lo) njime. Bez navodnjavanja, orošavanja i kišenja, teško da će se što brati od tih niskohabitusnih kultura.
Zbog visokih temperatura biljke doživljavaju temperaturni stres, pa zbog toga zaostaju u rastu i razvoju. Dolazi i do slabijeg oprašivanja i zametanja plodova, plodovi se slabije razvijaju ili čak otpadaju.
Klimatska mjerenja na mjernoj postaji u Murskom Središću u proteklih sedam godina
broj dana sa temepraturama od 30-35°C 2019202020212022202320242025
SVIBANJ///3.0///
LIPANJ13.05.013.010.07.010.015.0
SRPANJ14.014.012.014.011.018.0
KOLOVOZ 16.016.09.014.011.018.0
broj dana sa temepraturama iznad 35°C 2019202020212022202320242025
SVIBANJ///////
LIPANJ1.0/3.01.01.0/4.0
SRPANJ1.0/2.04.01.004
KOLOVOZ //2.03.02.006
Pod stresom zbog vrućine biljke su slabije i ne mogu se dobro braniti. To olakšava raznim štetnicima (poput insekata) i bolestima (gljivicama) da ih napadnu i unište.
Eukaliptusi i citrusi umjesto jabuka i marelica Vremenske promjene, a posebno ekstremi, neminovno su utjecali kako na izgled polja, tako i vrtova te dvorišta. Uzgaja se bilje koje se ne-
kad kupovalo u trgovinama, odnosno ono čije je prirodno stanište jug Hrvatske pa čak i niže, prema ekvatoru. Banane rastu bez problema i ne treba im nikakva zaštita zimi, citrusi se također ne moraju sklanjati, dvorišta krase eukaliptusi, oleanderi, palme, lavanda se već udomaćila, a to polako postaju i tradicionalne dalmatinske crne sorte vinove loze. Cvjeta i rodi kava, a ubere se i koji pompon pamuka. S druge strane, vrućine i suše sve
manje pašu, primjerice, hortenzijama, tradicionalnim grmovima koji su krasili svako međimursko dvorište. Vrtovi se ne samo svakodnevno zalijevaju, već se i natkrivaju za zasjenjivanje. Poljoprivrednici se također suočavaju s izazovom opstanka tradicionalnih kultura. Naime, prisiljeni su na razmišljanje o promjeni sortimenta usjeva, odnosno odabiru novih vrsta i sorti koje su otpornije na ove izazove.
Prosječne mjesečne teperature
MindsetSoul Business
Tajna liderstva - tim koji vjeruje u
vas
Svaki lider sanja o timu koji radi s istim žarom, istom vizijom i jednakim entuzijazmom kao on sam. No stvarnost je često drugačija - poduzetnici se žale da “sve vuku sami”, da “ljudi ne razumiju ni posao, a kamoli viziju” ili da ih “moraju stalno kontrolirati”. Istina je, nitko neće raditi kao vi, osim ako ne stvorite uvjete u kojima se ljudi osjećaju dio nečega većeg.
Iz iskustva u poduzetništvu, politici i kriznom menadžmentu, naučila sam da tim koji diše s liderom nije slučajnost, nego svjesno građen sustav odnosa, komunikacije i povjerenja.
Ako ste vi kaotični, stalno u panici, nesigurni ili ne znate kamo idete, isto će osjećati i vaš tim. Ljudi prepoznaju emocije i nesigurnost brže nego riječi. Lider koji je smiren, fokusiran i jasan u svojim vrijednostima daje sigurnost cijelom timu. Zato, svaki dan pitajte sebe: “Kakav primjer dajem?” Lider mora biti prva osoba koja pokazuje odgovornost, predanost i strast za zajednički cilj. Takav lider zna prepoznati i okupiti ljude sličnih vrijednosti, a to su ujedno i najkvalitetniji zaposlenici.
Nema ničeg goreg od nepovjerenja u poslu. Imam iskustva i u politici i da, u njoj tzv. lideri rade svašta, a dogovori tek otvaraju zamršenu igru kojoj često nema granica. No, politika ne stvara novac - ona ga troši, zar ne?
U poduzetništvu, koje mora zdravo funkcionirati da bi stvaralo i opstalo, međusobno povjerenje je ključ! Ako ljudima ne vjerujete, šaljete im poruku da nisu dovoljno dobri, a to ubija inicijativu.
Ljudi koji se osjećaju cijenjeno, daju dvjesto posto sebe. Zato, dogovorite jasne zadatke i rokove, ali dajte slobodu da tim dođe do rješenja na svoj način. Koristite feedback (iz NLP-a) i umjesto kritike recite:
Autor: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. ovlašteni računovođa, stečajna upraviteljica, NLP master i trener u edukaciji, Time Line Therapy Master Practitioner
“Ovo je super napravljeno, a sljedeći put možeš dodati i ovo...”
Često puta problem je u tome što lideri samo šalju upute, ali ne slušaju tim. Kad ljudi imaju osjećaj da njihov glas vrijedi, postaju partneri, a ne “zaposlenici”. Zato uvedite kratke tjedne check-in sastanke od 10 minuta gdje svi iznesu što ide dobro i što treba podršku. NLP tehnike poput rapporta i kalibriranja pomažu da bolje razumijete neverbalne signale tima. Ljudi trebaju priznanje i osjećaj da njihova uloga ima smisla. Pohvalite male uspjehe i istaknite doprinos pojedinca. I ne samo kroz plaću. Osobni pristup često ima i veći efekt, poticaj te diže moral i zajedništvo. I na kraju, ali ne manje važno: dijelite viziju, ne samo zadatke. Ako zaposlenici ne razumiju zašto nešto rade, nikad neće biti motivirani. Moraju vidjeti veliku sliku - kako njihov rad doprinosi cilju i viziji. Počnite sastanke s “Ovo radimo jer...”
Tim koji diše s vama nije skupina ljudi koja slijepo izvršava naloge. To su ljudi koji razumiju zašto rade to što rade, osjećaju se cijenjeno i prepoznaju u vama lidera koji zna kamo ide. Ako želite izgraditi takav tim, krenite od sebe - od svoje jasnoće, komunikacije i mindseta. Liderstvo nije u tituli, nego u energiji koju prenosite na ljude oko sebe. Kad lider diše mirno i s vizijom, tim mu uzvraća istim ritmomi tada počinje prava snaga zajedništva.
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info
info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
VLATKA MEDENJAK ima tek 21 godinu, a zna da se želi baviti vinogradarstvom
Muški su na traktorima, a mi žene sve po sud!
Nije da je posao u vinogradu lagan, ali očito je da u obitelji Knehtl-Medenjak imaju ono nešto što tjera i najmlađe da se ne odriču zemlje i vlastite tradicije
Piše: Sanja Heric
Kad govorimo o vinogradarstvu u Međimurju, često mislimo na starije vinogradare i podrumare, odnosno muškarce za traktorima, u goricama i u podrumu. Ali u obitelji Knehtl-Medenjak iz Svetog Urbana to nije slučaj. Ovih dana smo zavirili iza vrata njihove vinarije i otkrili sasvim novu priču: glavnu ulogu preuzima mlada, vedra, i izuzetno predana Vlatka. Ona je i studentica, i vinogradarka, i sommelierka. Sve u 21 godini.
Vinogradi im se prostiru na osam hektara na raznim međimurskim brežuljcima: Martinovski vrh, Perjok, Businščak, Stanetinski vrh, a nešto imaju i u zakupu. Uzgajaju redom chardonnay, rajnski rizling, pušipel, muškat žuti, zeleni silvanac, sauvignon, sivi pinot i jednu mješavinu više sorti poznatu pod nazivom Urbansko.
na friško zaposlio u Auto akciji u Železnoj Gori. Zanima ga i mehanika, dodaje Vlatka, dok nam pokazuje nove etikete na svojim buteljama.
Meso s tiblice i butelja najbolja su kombinacija
U svojoj kušaonici gos�ma nude domaće meso s �blice i kobasice, te friško povrće iz vlas�tog vrta
Dok njezini vršnjaci žure životom asfaltiranih gradskih ulica i tragaju za srećom pod svjetlima velikih metropola, Vlatka koristi svaku pauzu na zagrebačkom Agronomskom fakultetu kako bi pobjegla nazad doma u međimurske gorice učeći sve trikove zanata direktno u srcu vinograda i podruma obiteljskog gospodarstva. Tu u međimurskim bregima izvan užurbane svakodnevice, nalazi mir i svrhu. Agronomka, vinogradarka i sommelierka Njezina je želja nastaviti raditi ono za što su njezin otac Stanko i majka Zdenka napravili dobre temelje, a to je nastavak obiteljske tradicije bavljenja vinogradarstvom i podrumarstvom. Riječi joj zrače zaraznom strašću kad priča o vinima: - Moji roditelji, Stanko i Zdenka, postavili su temelje.Meni je cilj prenijeti tu tradiciju dalje, ali dodati joj nešto svoje, kaže, pa s osmijehom dodaje, nisam još še�ica u podrumu, tu tata drži glavnu riječ kad se pretaču bačve i nadgleda fermentacija.
Upisala je studij samo zato da može bolje služiti obiteljskoj strasti. Završila je i prvi stupanj tečaja za sommeliera Hrvatskog sommelier kluba, pa zna birati, ocijeniti i preporučiti vina, a posebno ona koja nastaju u njihovim vinogradima.
Njihov rad nije prošao nezapaženo na svjetskoj vinskoj areni, na Decanteru u Londonu, gdje su se okitili brončanim medaljama: prvo za muškat žuti, a potom i za chardonnay ove godine. Zbog toga su jako ponosni, jer je riječ o najprestižnijem vinskom natjecanju na svijetu.
- Ova nam bronca znači da smo na dobrom putu, još ćemo se malo morati potruditi da dođemo do zlata, kažu nam skromno Vlatka i njezina majka Zdenka, koje su nas ugostile u svojoj kušaonici koja se nalazi iznad podruma na samom početku Svetog Urbana.
- Najviše se prodaje mješavina za gemišt, a od butelja to su silvanac zeleni, to je naš konj za trku sauvignon i pušipel, kaže nam Vlatkina mama Zdenka.
- Muški su na traktorima, a mi smo sve po sud. Brat Luka također pomaže, uskoro će navršiti 18 godina, a sada se
U Vinariji Knehtl-Medenjak posjetitelji ne uživaju samo u vinima, nego su ponuđeni i izvrsnim međimurskim delicijama, poput mesa z tiblice spremljenog na starinski način, domaće kobasice, zobil, domaći sir s vrhnjem, turoši te domaći kruh.
Nije da je posao u vinogradu lagan, ali očito je da u obitelji Knehtl-Medenjak imaju ono nešto što tjera i najmlađe da se ne odriču zemlje i vlastite tradicije. Vlatka će možda još koju godinu čekati da vodi i glavnu riječ u podrumu, no tko god prošeta ovim brežuljcima, lako će shvatiti da nove generacije itekako imaju o čemu pričati i što ponuditi. Kad se tome doda okus međimurskih delicija i prijateljski osmijeh, nije teško zaključiti da je baš ovakva kombinacija recept za ostanak – i za dobru kapljicu koju vrijedi probati.
Trgovine otvorene ove nedjelje, 27. srpnja
Trgovine KRK
• Čakovec, E. Kvaternika 7
• Črečan 42
• Dekanovec, Turčišće 21
• Dunjkovec, Glavna 21
• G. Kraljevec, Potočna 4
• G. Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26 B
• G. Mihaljevec 74a
• Kotoriba, K. Tomislava 98
• Lopatinec, Zasadbreg 153a
• M. Subotica, Glavna 29a
• Mačkovec, J. B. Jelačića 114
• N.S. Rok, M. Tita 49
• Nedelišće, M. Viljevca 2
• Novakovec, Selska ulica
• Pleškovec 30
• Pribislavec, B. Radića 54
• Sv. Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13
• Šenkovec, J. Bedekovića 2
• Štrigova 25a
• Trnovec 11
• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2
Ostale trgovine
• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)
• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)
• KONZUM, Goričan (7-13 h)
• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h)
Pušipel dobio svoj centar, sad treba dobiti i publiku
U njemu će svi posjetitelji koji putuju u Štrigovu, ili samo kroz Štrigovu, moći kupiti vina iz lokalnih vinarija, educirati se o posebnostima štrigovskih vina, te kupiti proizvode lokalnih OPG-ova
Piše: Benjamin Jakopić i Sanja Heric
Otvaranje vrata Svjetskog centra posvećenog jednoj vinskoj sorti prava je prekretnica za Međimurje, ali i za cijelu hrvatsku vinsku scenu. Dok su najveće vinske regije svijeta, poput Bordeauxa, Tokaja i Mosela, već odavno poznate po svojim interpretacijskim centrima i muzejima koji njeguju i slave vino kao sastavni dio kulturne baštine, Štrigova je sada dobila svoj jedinstveni „epicentar“ – prostor posvećen između ostalog autohtonom pušipelu.
Time se ne mogu pohvaliti niti ostale vinske regije u Hrvatskoj. Za razliku od drugih hrvatskih vinorodnih podneblja s dugom poviješću vinogradarstva, Dubrovnika s Muzejem vina ili pak Pelješca s Muzejom vinogradarstva i vinarstva Putniković, Štrigova prva donosi centar i muzejsku priču u potpunosti posvećenu samo svojoj autohtonoj sorti.
Svjetski centar pušipepla tako postaje ambasador čitave vinske regije, ali predstavlja i iskorak prema modernom vinskom turizmu.
Pušipel je naš ponos i naš brend
Na Dan Općine Štrigova, 18. srpnja, službeno je otvoren upravo taj Centar, koji štrigovskoj vinskoj priči daje dodatni začin i novu dimenziju. Pušipel, lokalni naziv za sortu moslavac ili šipon, geografski je baš iz Međimurja i posljednjih godina doživljava svojevrsni preporod.
Međimurski vinari sve više ulažu u njegovo brendiranje kao autohtone sorte sa zaštićenim podrijetlom, a otvorenje ovakvog centra rezultat je upravo tih ozbiljnih ulaganja i predanog rada. Prilikom otvorenja centra svim prisutnima su se obratili načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik, direktor TZ međimurske županije Rudi
Grula, predsjednik društva Hortus Croatiae Robert Horvat i župan Matija Posavec, koji su naglasili posebnost štrigovskih vina te potencijal, i enogastronomski i turistički, koji ona predstavljaju. Prisutni su bili i brojni lokalni vinari, čija vina će zasjati u novom centru.
- Bez vinara ne bi bilo vina. A bez vina, ne bi bilo ni vinske ceste ni ovog Centra. Svaka berba i svaka boca doprinos su razvoju i promociji našeg Međimurja. Pušipel je naš ponos, naša priča i naš brend, i zato neka se i dalje s ponosom proizvodi, pije i predstavlja Međimurje diljem svijeta, rekao je Robert Horvat.
Važnost živog i autentičnog vinskog doživljaja
Centar je odmah bio otvoren za razgledavanje. U njemu će svi posjetitelji koji putuju u Štrigovu, ili samo kroz Štrigovu, moći kupiti vina iz lokalnih vinarija, educirati se o posebnostima štrigovskih vina, te kupiti proizvode lokalnih OPG-ova. Svjetski centar Pušipela se može posjetiti unutar Doma kulture Štrigova, radnim danom od 9 do 16 sati te vikendom od 12 do 20 sati.
Svaka vinska regija mora imati svoju jedinstvenu priču, priču koju zna ispričati kroz svakog vinara, svaki vinograd i svaku butelju vina. Upravo te priče su ono što privlači kupce i turiste, potiče njiho-
MIKROZAJMOVI do 25.000 eura
Pola zajma? Može i to –ako ste mladi, žena ili tek počinjete
Poduzetništvo nikad nije bilo dostupnije ranjivim i podzastupljenim skupinama zahvaljujući novim �inancijskim instrumentima HAMAG-BICRO-a. Žene, mladi i početnici mogu računati na značajnu podršku pri pokretanju i razvoju poslovanja. Od 31. ožujka 2025. dostupni su mikrozajmovi za rast i uključenost do 25.000 eura, a uskoro se očekuje i otvaranje posebnog programa zajmova za žene poduzetnice i mlade do 100.000 eura. Oba programa nude ne samo povoljne uvjete �inanciranja, već i mogućnost wotpisa dijela glavnice do čak 50 %!
Mikrozajmovi za rast i uključenost
Srša bit će vodička u Svjetskom centru pušipela te će upoznava� posje�telje s vinskom tradicijom i posebnos�ma međimurskih vina
vu znatiželju i ljubav prema vinu i zemlji iz koje potječe. No, ako ta priča ostane samo na papiru, bez angažmana i otvorenih vrata, tada će i Svjetski centar Pušipela biti samo lijepa, ali prazna vizija. Sada je na svima uključenima u ovaj projekt da ovaj dragocjeni prostor ožive, da svojim gostoprimstvom pokažu što hrvatsko i međimursko vino doista jest. Samo tako ćemo napraviti veliki korak prema boljoj budućnosti naše vinske regije.
Trenutno su dostupni mikrozajmovi za rast i uključenost, namijenjeni tvrtkama koje su u vlasništvu mladih poduzetnika do 3 godine poslovanja, osoba s invaliditetom, starijih od 55 godina, onih bez srednje škole ili mladih do 29 godina. Ako korisnik ovog zajma zaposli osobu iz jedne od navedenih skupina, može ostvariti otpis do 30 % glavnice što znači da vraća manje nego što je posudio.
Sredstva iz ovog zajma nije moguće koristiti za otplatu postojećih dugova, bilo da je riječ o re�inanciranju kredita ili povratu već podmirenih troškova. Također, nije dopušteno pred�inancirati ili dvostruko �inancirati projekte koji već imaju osigurana bespovratna sredstva. Kupnja vrijednosnih papira, vlasničkih udjela ili imovine od povezanih osoba također spada među zabranjene namjene.
Zajmom se ne mogu �inancirati ulaganja koja su osobne prirode, kao ni ona koja su već završena. Isključena su i ulaganja u razvoj novih proizvoda i usluga, kao i kupnju ili adaptaciju nekretnina, što je posebno važno za one koji planiraju širenje poslovnog prostora. Dodatno, postoje i ograničenja prema vrsti djelatnosti kojom se
info@nord-consul�ng.hr 095/5580-199 poduzetnik bavi. Financiranje nije moguće za poslove vezane uz fosilna goriva, primarnu poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, �inancijske usluge, trgovinu nekretninama, prijevoz i skladištenje, pružanje smještaja, najam i leasing. Zajmovi za žene i mlade – uskoro dostupni
Uskoro se očekuje još jedan program. Zajmovi za žene poduzetnice i mlade s mogućnošću otpisa do čak 50 % glavnice. Žene poduzetnice moraju biti vlasnice poduzeća najmanje 2 godine prije podnošenja zahtjeva i imati minimalno 51 % udjela u poduzeću. 10 % glavnice otpisuje se za svaku novozaposlenu osobu, a 15 % ako se zaposli žena ili mlada osoba do 30 godina. To je sjajna prilika za sve koji žele ulagati u strojeve, opremu, prostor, digitalizaciju, vozila ili im je zajam potreban za pokriće potrošnog materijala, režijskih troškova i plaća. Bit će moguće nabaviti i rabljenu opremu, što do sada nije bio slučaj. Kamatna stopa iznosit će 0,5 %. Jednostavno do prijave Cijeli postupak prijave odvija se on-line, a sve što vam treba su osnovni podaci o poslovanju i planiranom ulaganju, te osnovna dokumentacija. Proces je digitaliziran, bez naknada za obradu i s vrlo pristupačnim uvjetima otplate. Ako imate dobru ideju, plan i viziju, sada je pravi trenutak da je pretočite u stvarnost. Svi koji trebate stručnu pomoć u izradi poslovnog plana možete se obratiti poduzeću NORD Consulting d.o.o., kontakt osoba je Magdalena Dovečer, a dostupna je na broju mobitela 095 558 0199 ili putem e-maila na adresu info@ nord-consulting.hr.
Magdalena Dovečer, mag.iur.
Centar se nalazi unutar Doma kulture Štrigova
Marina
Uz vina su dostupni i proizvodi OPG-ova
NOVAKOVEC
Susjedi dobili
“besplatni koncert”
Tko kaže da ljeto u Novakovcu mora biti dosadno?
Zahvaljujući jednom 39-godišnjem DJ-u amateru, stanari Selske ulice “uživali” su u hitovima do kasnih sati, sve dok organi reda nisu odlučili stišati ton i uzeti “glazbeni stroj” kao suvenir. Naime, kako je priopćila PU međimurska, 22. srpnja oko 23 sata u Novakovcu javni red i mir narušavao je 39-godišnjak tako što je u obiteljskoj kući, na kojoj
su bili otvoreni prozori, putem zvučnika puštao glasnu glazbu, čime je remetio mir okolnih sumještana. Policijski službenici PP Prelog oduzeli su zvučnik kojim je počinjen opisani prekršaj. Protiv 39-godišnjaka zbog počinjenja prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, podnijet će se optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. (sh)
UKRAJINAC (56) osuđen u Čakovcu Krijumčario migrante pa ostao bez slobode, 1.500 eura i mobitela
Općinski sud u Čakovcu osudio je 56-godišnjeg ukrajinskog državljanina na godinu i četiri mjeseca zatvora zbog pokušaja krijumčarenja ljudi. Osam mjeseci kazne mora odslužiti, dok je ostatak uvjetan na tri godine.
Muškarac je 3. travnja ove godine u Zagrebu preuzeo četvero turskih državljana bez putnih isprava. Cilj mu je bio prevesti ih do granice i omogućiti ilegalni ulazak u drugu članicu Europske unije. Tog popodneva policija ga je zaustavila između Pušćina i Gornjeg Hrašćana, nedaleko slovenske granice. Osuđen je zbog kaznenog djela protuzakonitog ulaže-
PRELOG
nja i kretanja po teritoriju Hrvatske. Uz zatvorsku kaznu, izrečena mu je novčana kazna od 1.500 eura i trošak suđenja od dodatnih 200 eura. Ako iznos ne plati u roku, dan zatvora zamijenit će svaki neplaćeni dan kazne. Sud mu je oduzeo i mobilni uređaj, koji sada prelazi u vlasništvo Republike Hrvatske. Vozilo koje je koristio, registrirano na drugu osobu, vraćeno je vlasniku. Ukrajinac je nezaposlen, živi od socijalne pomoći i ranije je osuđivan zbog krađe. Tijekom suđenja priznao je krivnju. Presuda je nepravomoćna. (ik)
Zbog šest grama marihuane i grama amfetamina mora platiti 1.500 eura
Općinski sud u Čakovcu izrekao je visoku novčanu kaznu 27-godišnjaku iz Preloga zbog neovlaštenog posjedovanja droge. U prosincu prošle godine policajac je bio u ophodnji u Glavnoj ulici kada je prepoznao mladića, već poznatog po zlouporabi droga. Pratio ga je do crkvenog dvorišta gdje ga je zaustavio i zatražio osobnu iskaznicu.
Mladić je bez otpora predao iskaznicu i, stoji u presudi, iz džepa izvadio dva PVC smotuljka, jedan s marihuanom težine 5,1 gram i drugi s amfetaminom, poznatim kao speed, težine 1,1 gram. Policajac ga nije priveo niti zadržao, već je droga naknadno izvagana u policijskoj postaji u Prelogu.
Prema svjedočenju službenika i dokumentaciji u spisu, sud je utvrdio da je riječ o prekršaju iz Zakona o
DOBIO 15 dana zatvora
Pijan napao brata i oca zbog 10 eura za prijevoz
- Da sam bio trijezan, uopće se ne bi svađali. Ne bih vrijeđao ni brata, ni oca i ne bih govorio ružne riječi, izjavio je u sudnici, te naveo da misli da mu ne treba liječenje od alkohola jer se samo povremeno napije
Nezaposleni muškarac star 30 godina u alkoholiziranom stanju fizički je napao brata i oca 19. lipnja ove godine te ih vrijeđao najgorim riječima jer im nije htio platiti 10 eura za prijevoz iz kafića, zbog čega ga je Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno osudio na 15 dana zatvora.
Svađa je planula oko pola tri popodne kada se muškarac vratio kući potpuno pijan. Brat ga je
IGNORIRAO
dovezao autom iz kafića u Strahonincu gdje je pio cijeli dan. Kod kuće ga je dočekao drugi brat koji ga je počeo pitati je li platio prijevoz.
- Imao sam samo pet eura u džepu. Rekao sam da ću mu platiti ostatak kasnije, ali brat nije prestao govoriti o tih 10 eura, objasnio je.
Umjesto da se smiri, počeo je vikati i vrijeđati brata najgorim riječima te ga odgurnuo u prsa. Potom
odluku suda
suzbijanju zlouporabe droga. Budući da je ranije bio kažnjavan zbog istovrsnog prekršaja, sudac mu je izrekao novčanu kaznu u iznosu od 1.500 eura. Nije mu priznata nijedna olakotna okolnost. Okrivljenik kaznu mora platiti u roku od 60 dana od pravomoćnosti presude. Ako u tom roku plati dvije trećine iznosa, odnosno 1.000 eura, ostatak mu se otpisuje. Uz kaznu, mora nadoknaditi i 50 eura troškova prekršajnog postupka.
Sud mu je trajno oduzeo marihuanu i amfetamin koje je predao policiji, bez prava na ikakvu naknadu. U obrazloženju se navodi da je oduzimanje bilo nužno zbog zaštite opće sigurnosti i zdravlja.
Presuda je nepravomoćna. Na nju se može uložiti žalba Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od osam dana. (ik)
je bacio drvenu stolicu prema njemu. Njihov otac se pokušao umiješati i smiriti situaciju, ali je to samo razbjesnilo pijanog sina.
- Svi su vidjeli da sam bio jako pijan. Mogli su me pustiti na miru umjesto da zovu policiju, rekao je kasnije. Policija ga je uhitila sat vremena kasnije. Puhao je 2,1 promila alkohola u krvi. Kaznu je već odležao u pritvoru. Ovo mu je drugi put da je završio pred sudom zbog nasilja u obi-
telji, prošle godine dobio je uvjetnu kaznu. - Da sam bio trijezan, uopće se ne bi svađali. Ne bih vrijeđao ni brata, ni oca i ne bih govorio ružne riječi, izjavio je u sudnici, te naveo da misli da mu ne treba liječenje od alkohola jer se samo povremeno napije. Otac je dvogodišnjeg djeteta nad kojim nema skrbništvo jer mu je supruga umrla, a živi s roditeljima. (ik)
Nije htio platiti 255 eura pa će morati u zatvor na sedam mjeseci
Općinski sud u Čakovcu opozvao je uvjetnu osudu 25-godišnjem muškarcu koji više od godinu dana nije platio štetu od 255 eura za počinjenu prijevaru, pa će sada morati odslužiti sedmomjesečni zatvor.
Mladić iz Čakovca uvjetno je osuđen u svibnju prošle godine za prijevaru kojom je nekome ukrao 255 eura. Uvjetna osuda značila je da neće ići u zatvor ako ne počini novo kazneno djelo u roku od dvije godine i ako oštećenoj osobi u roku od dva mjeseca isplati ukradeni novac.
PRELOG
Ispisao
Presuda je postala pravomoćna 1. lipnja 2024., što znači da je štetu trebao nadoknaditi najkasnije do 1. kolovoza iste godine. Međutim, mladić uopće nije kontaktirao oštećenu ženu niti pokušao isplatiti dugovanje.
Državno odvjetništvo podnijelo je u kolovozu prijedlog za opoziv uvjetne osude jer osuđeni nije ispunio svoju obvezu. Na izvidima u lipnju ove godine mladić je priznao da još nije platio štetu, ali obećao je da će to učiniti.
- Spreman sam platiti taj iznos i pokušat ću stupiti u
kontakt s njom ili na sjednicu vijeća donijeti novac i isplatiti joj na ruke, rekao je tada osuđenik.
Zanimljivo je da je oštećena žena u međuvremenu odustala od svojeg potraživanja. Prije sjednice suda telefonski je kontaktirana i izjavila da odustaje od 255 eura te da protiv mladića neće pokretati nikakve postupke. Objasnila je da je osuđenik nikada nije kontaktirao niti tražio broj računa na koji bi joj uplatio novac.
Unatoč tome što je oštećena odustala od potraživanja,
sud je smatrao da mladićevo ponašanje pokazuje da nema namjere ispuniti sudsku obvezu. Na sjednicu vijeća u srpnju mladić uopće nije došao niti je opravdao svoj izostanak, što je dodatno uvjerilo suce da ne želi poštovati sudsku odluku.
Sud je primijetio da mladić prima mjesečnu plaću između 1.500 i 2.000 eura, neoženjen je i nema djece te tako nema obveza uzdržavanja drugih osoba, što znači da novčano stanje nije opravdanje za neplaćanje. (ik)
- Najviše štete sam počinio sam sebi, izjavio je muškarac na sudu u srpnju ove godine
Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 44-godišnjeg muškarca na četiri mjeseca zatvora uvjetno na godinu dana jer je u siječnju 2023. ispisao grafite na dvije zgrade u Prelogu, čime je vlasnicima nanio štetu od ukupno 1.765 eura. Incident se dogodio 22. siječnja 2023. oko 19 sati kada je muškarac plavim sprejom u dva navrata ispisivao natpise po zidovima zgrada. U prvom slučaju, na južnom zidu stambeno-poslovne zgrade tvrtke
Royal transport napisao je "Tovarske p****" i slovo "d", a na istočnom zidu iste zgrade također je ostavio slovo "d". Šteta je procijenjena na 1.515 eura.
U drugom incidentu, na južnom zidu zgrade u suvlasništvu trgovačkih društava Mercator-H i IP Kanižaj te stanara ispisao je slovo "d", čime je vlasnicima nanio štetu od 250 eura.
Policija je tijekom pregleda mjesta događaja pronašla i oduzela limenku spreja u
plavoj boji koju je koristio za ispisivanje grafita. Video nadzor je zabilježio njegove aktivnosti. - Najviše štete sam počinio sam sebi, izjavio je muškarac na sudu u srpnju ove godine. Priznao je krivnju i izrazio žaljenje zbog počinjenog djela. Sudac je kao olakotnu okolnost uzeo u obzir njegovo iskreno priznanje, izraženo žaljenje, činjenicu da ranije nije osuđivan te što je oštećenicima naknadio svu štetu.
Muškarac radi u Austriji gdje prima mjesečnu plaću između 1.000 i 1.500 eura. Sud mu je izrekao uvjetnu osudu što znači da neće ići u zatvor ako u sljedećih godinu dana ne počini novo kazneno djelo. Osim kazne zatvora, muškarac mora platiti sudske troškove od 100 eura, a limenka spreja bit će uništena. Presuda još nije pravomoćna, pa se može uložiti žalba u roku od 15 dana. (ik)
Strani radnici puno vremena provode igrajući košarku na lokalnim igralištima STRANI RADNICI u Međimurju
Kome smetaju
Filipinci koji igraju košarku?
Za razliku od nekih zemalja Zapada, sigurnost je kod nas na jednoj zavidnoj razini. Strani radnici se druže međusobno na igralištima i ne rade nikakve probleme
Piše: Benjamin Jakopić
Strani radnici došli su u našu zemlju trbuhom za kruhom. Ostavili su obitelj i prijatelje iza sebe, pa se često mogu osjećati usamljeno u ovoj, za njih potpuno stranoj, zemlji. Stoga je lijepo vidjeti kada se ti stranci međusobno druže, pa čak i igraju sport.
Na igralištu u Ivanovcu se vikendima već neko vrijeme okupljaju strani radnici kako bi igrali košarku. Većinom se tu radi o Filipincima, koji koriste svoje rijetke slobodne dane
za malo rekreacije i druženja. Međutim, kako javlja Platforma za Društveni centar Čakovec, nedavno su ih neki ljudi počeli doslovno tjerati s igrališta. - Prema našim saznanjima, to se događa već otprilike mjesec dana. Imali smo želju to riješiti na sastanku s dva predstavnika lokalnog kluba i predstavnikom Mjesnog odbora Ivanovec, ali nismo naišli na zajedničko i svima prihvatljivo rješenje. Htjeli su da mi sami otjeramo Filipince, ali naravno da to ne želimo. Mi zastupamo stav
PROMETNA NESREĆA u Nedelišću
da su javni prostori javni i otvoreni za sve, bez obzira na boju kože, vjeru i zemlju podrijetla. Od onoga što se može vidjeti i čuti uživo i na društvenim mrežama, ovo je izolirani slučaj jer velika većina populacije Međimurja nema problema sa stranim radnicima. Čuli smo i od mještana Ivanovca da nemaju problema sa stranim radnicima, da su kulturni i da uvijek sve pokupe za sobom, javljaju iz Platforme. Kako su dalje rekli, iz PU međimurske redovito izvještavaju kako je sigur-
nost, usprkos velikom broju stranaca, ostala na stabilnoj razini.
- Za razliku od nekih zemalja Zapada, sigurnost je kod nas na jednoj zavidnoj razini. Strani radnici se druže međusobno na igralištima i ne rade nikakve probleme. Sad je pitanje što bi se dogodilo da se strane radnike otjera s igrališta i da oni to vrijeme, umjesto družeći se i rekreirajući se, provode po parkovima, kockarnicama i krčmama? Bi li tada još uvijek imali tako visoku razinu sigurnosti?, pitali su iz Platforme.
Vozaču kombija (43) kazna
od 3.000 eura
Nedelišće je u ponedjeljak, 21. srpnja, svjedočilo klasičnoj prometnoj priči s neočekivanim “obratom”. Glavni lik? 43-godišnji vozač kombija koji je za upravljačem imao 2,31 promila alkohola u krvi i “zaboravio” je na prometna pravila. Upravljajući Ulicom maršala Tita naišao je na crveno
svjetlo i – umjesto da stane, brzinu nije prilagodio pa je završio prednjim dijelom vozila u stražnjem kraju automobila ispred, koji je uredno čekao na semaforu, a u kojem je sjedila 37-godišnja vozačica. Policija je ubrzo stigla na mjesto nesreće. Vozaču nisu našli samo alkohol u
organizmu, već i cigaretu punu marihuane, tzv. joint. Vozač kombija je uhićen i priveden u Postaju prometne policije Čakovec. I dok je odbijao testiranje na prisustvo opojnih droga, kazne su se samo nizale: novčana kazna od 3.000 eura za više prometnih prekršaja, zabrana vožnje B kategorije
UDRUGA oštetila EU fondove za gotovo 18 tisuća eura
Lažno naplaćivali troškove vožnje autom
Dvojac iz Međimurske županije lažno je naplaćivao troškove korištenja privatnih automobila u službene svrhe i na taj način oštetio EU fondove za 17.751,78 eura, objavilo je Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu.
Sedamdesetogodišnjak koji je vodio jednu udrugu u Međimurskoj županiji naredio je petorici zaposlenika da u obračunima navedu kako koriste svoja privatna vozila za posao, iako su vozili službene automobile udruge. Prijevara je trajala od prosinca 2016. do veljače 2022. godine. Predsjednica udruge,
POŽAR u Kotoribi
62-godišnjakinja, znala je da su obračuni lažni, ali je ipak nadležnim tijelima podnijela zahtjeve za naknadu troškova. Cilj je bio da udruga dobije više novca iz projekata koji se financiraju europskim fondovima.
Na temelju lažnih dokumenata udruga je dobila 17.751,78 eura koji joj nisu pripadali. Državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv oboje zbog subvencijske prijevare, a protiv sedamdesetogodišnjaka dodatno i zbog poticanja na krivotvorenje isprava. Optužena je i sama udruga kao pravna osoba. (ik)
Izgorjelo krovište i kompletan namještaj
U petak, 18. srpnja, 50ak minuta nakon ponoći u Kotoribi, došlo je do požara obiteljske kuće u Vrtnom naselju. U požaru je u potpunosti izgorjelo krovište, te kompletan namještaj unutar kuće. U vrijeme izbijanja požara u kući se nalazilo troje ukućana koji
NEDELIŠĆE
su uspjeli neozlijeđeni izaći iz kuće. Požar su ugasili pripadnici DVD-a Kotoriba, dok su mjesto događaja osigurali policijski službenici. Tijekom prijepodnevnih sati obavljen je očevid kako bi se utvrdio uzrok požara. (sh)
Ukraden električni alat
Između 28. travnja i 22. srpnja u Nedelišću, nepoznati počinitelj iz zaključanog spremišta u sklopu obiteljske kuće u Ulici Martina Viljevca, ukrao je razni električni alat. Materijalnu štetu 70-godišnja vlasnica procijenila je na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
DONJI VIDOVEC
Provalio i ukrao novac
U ponedjeljak, 21. srpnja u večernjim satima u Donjem Vidovcu, nepoznati počinitelj provalio je u obiteljsku kuću u Glavnoj ulici, odakle je ukrao novac. Materijalnu štetu 39-godišnji vlasnik procijenio je na više stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
KOTORIBA
na šest mjeseci te optužni prijedlog zbog zlouporabe droge.
Ovakvi slučajevi ostaju najbolji podsjetnik – za volanom uvijek treba prisebnosti i odgovornosti, jer svaka neopreznost može dovesti do skupih, ali i opasnih posljedica.
(sh)
Bušilicu naslonio na auto, pa ostao bez nje
U petak, 18. srpnja nešto poslije 15 sati u Kotoribi, Dravskoj ulici, nepoznati počinitelj ukrao je električnu bušilicu koju je 66-godišnji vlasnik ostavio na ulici, prislonjenu uz parkirani osobni automobil. Materijalnu štetu vlasnik bušilice procijenio je na više stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
prijateljice Nere
povezusu više hororima
nisam ni Ove godine
želim ići na sam u tome, razgovoru
vrijeme voli žanrova, klasike na
navečer, oko nje je
ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana
GLOBALNO I LOKALNO
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Tihi rekvijem za kunu
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Zabluda kao istina i moralna osuda
SU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.
FRANJO HERGOTIĆ (28), fitness trener u Štrigovi
Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.
Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.
ve do danas mahom se s podzrenjem gleda na ljude koji su prema našem usvojenom svjetonatoru pretjerano debeli. Društvo, škola, mediji i doktori naučili su svakoga od nas da nije dobro biti predebeo, da su ljudi s viškom kilogram oni koji se ne znaju kontrolirati jer previše jedu. Kod mlađih naraštaja ti su ljudi često šikanirani ili podređeni moralnim osudama, često izbacivani iz svakodnevne zajedničke komunikacije kao manje vrijedni, iako možda vježbaju mnogo više nego drugi, no ne pomaže. Društvo i socijalna sredina nas uče da su određene proporcije tijela ideal, a mnogi mladi zbog toga gladuju, naročito djevojke.
Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.
biti više. Predlaže se da se pretilost kao neželjena pojava parsonalizira kod svakog pojedinca jer nije riječ o istom genetskom uzroku.
Ustanovljeno je jedanaest endotipova debljine, a svaki čovjek ih može imati nekoliko, a ne samo jedan tip, a moguće da ih je i više.
Ako samo topiš kalorije, na kraju postaješ mekši, a ne jači!
mekši, a ne jači!
Sad se, međutim, pokazuje da o debljini ne znamo dovoljno i da su dosadašnje spoznaje jednostavno neutemljene i u najvećem djelu netočne, bezvrijedne, pa čak i štetne. Odnosno, da se mogu, kako se to kaže, zakačiti mačku o rep.
No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj?
Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.
Endotipovi se dijele na metaboiličku zdravu pretilost kad čovjek ima visoki BMI; a zdrav je, nezdravu pretilost s rizikom za dijebetes i kardiovaskularne bolesti, šest različitih tipova vezana za regulaciju inzulina, poremećaj imunosnog sustava, poremećaj hormonalne kontrole i poremećaj metabolizma lipida odnosno masti itd.
pradavna vremena svaki je hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve. Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku. Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.
Piše: Sanja Heric
Kome život danas nije sprint? Dan za danom, rijetko tko uhvati viška vremena, a često se čini kao da jedva stignemo udahnuti. Ipak, kako kaže dvadesetosmogodišnji �itness trener Franjo Hergotić, stvar je u tome da slobodno vrijeme ne čeka iza ugla, nego se ono jednostavno mora stvoriti. Kada staviš sebe na prvo mjesto, a posebno svoje zdravlje, onda se višak vremena naprosto stvori prirodno.
Naime, najnovija znanstvena istraživanja iz Amerike i Finske, ali i drugih sredina, dokazuju da fenomen dobljine nipošto nije jednoznačan na način tko više jede, taj se više deblja. Istina je suprotna od toga, dio ljudi jede malo, a ipak se deblja, a drugi dio ljudi jede pre-
Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U
Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?
Debljina je samo posljedica nekog od tih stanja, no načini za dobivanje viška kilograma su potpuno različiti od osobe do osobe i umnogome zavise od genetičkih faktora. To je slično bolesti raka, svaki rak se liječi drugačije, a tako će uskoro kad se pronađe još više odgovora i personalizirani lijekovi, biti i s debljinom.
VARAŽDINU, Gajeva 5
za specijalne i progresivne naočalne leće
Na tom tragu, u Štrigovi je niknula nova sportska priča zahvaljujući upravo ovom mladom entuzijastu iz Železne Gore. Petnaest godina upornog sportskog rada pretvorilo je trening u njegov način života. Prvi sportski koraci vodili su ga u Muraken Gym u Murskom Središću, gdje je pod mentorstvom trenera
Dinka Šarića trenirao karate, kickboxing i jiu-jitsu, uvijek prateći funkcionalnu pripremu.
Tijekom vremena Franjo je sve više otkrivao koliko je �izička sprema važna, i to ne samo u sportu, nego i u najobičnijim životnim situacijama. Prekretnicu u sportskom
Mladi trener Franjo Hergotić, koji je otvorio teretanu u Štrigovi, otkriva zašto je trening snage ključan za stvarnu transformaciju tijela i kako razbiti najčešće fitness mitove
se na tjele-
izdržljivost i samodisciplinu.
Svi imamo jednog Ferija u familiji
- Teretanu sam nazvao Feri gym jer se zovem Franjo, a dosta me ljudi zna skraćeno nazvati Feri. To je kod nas u Međimurju dosta uobičajen nadimak. Gotovo svaka obitelj ima nekog “Ferija“. Ljudi često kažu: “I moj deda je bil Feri” ili “Imamo Ferija u familiji”. Baš zato sam odlučio iskoristiti to ime jer ljudima odmah zvuči poznato i blisko, i lako se s njim poistovjeti, ispričao nam je trener Franjo.
Za bolje zdravlje i više energije, preporučuje uvesti male, ali dosljedne promjene u svoju dnevnu rutinu. Za bolji početak dana preporučuje pet minuta jutarnjeg istezanja umjesto kave natašte. Nakon obroka napravite kratku šetnju za bolju probavu i bistri um. A kada nemate dovoljno vremena za trening u komadu, razdijeliti ga na tri dijela po deset minuta. Uz to, važan je i kvalitetan san, bez prethodnog skrolanja po mobitelu ili gledanja u televizor. - Postoje periodi u životu kad stvarno ne stigneš ni "disati", no koliko često sebe kroz dan uhvatimo u besciljnom skrolanju, gledanju serija ili raznim drugim distrakcijama koje ni ne osvijestimo? U tih 2030 minuta – mogao si odraditi trening, pripremiti zdravi obrok ili barem otići u kratku šetnju, kaže nam trener Hergotić. Osim poprilično gustog dnevnog rasporeda koje ljudi danas imaju, jako je teško jednostavno i praktično organizirati obroke za cijeli tjedan. Za ovaj problem, Franjo kaže da je planiranje ključ. Jer ako mi ne planiramo hranom, ona
će upravljati nama. - Ne moraš biti vrsni kuhar niti imati savršenu prehranu, ali moraš imati osnovni plan. Napravi tjedni plan obroka. Ne moraš znati svaki zalogaj, ali imaj okvirni raspored glavnih obroka i međuobroka. Zatim, napravi popis namirnica. Realan, za posao i doma. Kupi unaprijed sve što ti treba. Ako doma i na poslu nemaš gluposti –nećeš ih ni pojesti, opisuje nam Franjo.
Franjo savjetuje da kuhaš veće količine odjednom, jer tako dobiješ gotove obroke za nekoliko dana, a pritom rotiraj jednostavne i provjerene kombinacije poput piletine, jaja, ribe ili mljevenog mesa u kombinaciji s povrćem i raznim prilozima.
- Zamrzivač je zlato. Variva, meso u umaku, pripremljeni obroci čuvaju živce kad nemaš vremena. Drži pri ruci pametne i hranjive namirnice poput skyr jogurta, jaja, posnog sira, integralnog tosta, orašastih plodova i pilećih ili purećih prsa jer su idealne za brze i kvalitetne zalogaje kad si u žurbi, ističe u nastavku.
Hoće li žene koje treniraju postati nabildane bodybuilderice?
Jedno od najčešćih pitanja koje treneri dobivaju od žena je upravo strah da će ih trening s opterećenjem pretvoriti u nabildane bodybuilderice. Je li to stvarno istina pitali smo ga u nastavku. - Žene imaju 10 do 20 puta manje testosterona nego
muškarci, što znači da nemaju ni blizu isti potencijal za rast mišića. Da bi se nabildala poput muškarca, žena bi morala trenirati godinama, jesti ogromne količine hrane i vrlo vjerojatno uzimati dodatne supstance. Trening s opterećenjem kod žena rezultira zategnutim, čvrstim, proporcionalnim tijelom, a ne nabildanim, odgovara nam kao iz topa. Mitova o vježbanju i prehrani ima jako puno i s njima se bori gotovo svaki dan. Ljudi mu dolaze zbunjeni jer su godinama slušali informacije koje se međusobno proturječe. Priznaje da je i on sam ranije vjerovao u neke od najčešćih mitova, a on je glasio: „Ako želiš smršaviti, moraš raditi što više kardija.”
- Treninge sam gledao samo kroz broj potrošenih kalorija. Što više znoja i što veći broj na satu ili aplikaciji, to je bolje. Mislio sam da je to jedini način. Ali trening nije samo sagorijevanje kalorija. Trening je prvenstveno izgradnja i očuvanje mišićne mase. Mišići su najveći potrošači energije. Što ih imaš više, tijelo više troši, čak i dok miruje.
- Ako samo „topiš”, a ništa ne gradiš postaješ manja, ali mekana verzija sebe. Bez pametne prehrane, sav taj kardio samo dodatno iscrpljuje tijelo. Danas razmišljam potpuno drugačije: snaga, stabilnost, funkcionalnost i mišićna masa su temelj. Kardio koristim ciljano, kao dodatak. Više ne robujem brojkama, već stvarnim rezultatima, zaključuje Franjo.
Franji Hergotiću trening je postao navika kao pranje zubi ili odlazak na posao
ČAKOM UVODI novi režim parkiranja za Porcijunkulovo
Naplata parkinga i vikendom
GKP Čakom, tijekom ovogodišnjeg Porcijunkulova, naplaćivat će parkiranje od 8 do 20 sati. I ne samo to, uključen je i vikend. Dakle, parkiranje će se cijeli dan naplaćivati subotom i nedjeljom. Novi režim naplate vrijedit će od 30.07. do 03.08.2025. (od srijede do nedjelje). Cijena parkiranja u I., II. I III. kategoriji parkirališta iznosi 0,40 eura/h, a u IV. kategoriji 0,25 eura/h. Kontrolirat će se i stanarske kategorije parkirališta, također od 8 do 20 sati. (vv)
ČAKOVEC
Izborni troškovi i vijećničke naknade
Nakon što je već pala prašina na ovogodišnje lokalne izbore, ovih dana u javnost izlaze iznosi za promidžbene aktivnosti i naknade na koje sudionici imaju pravo. Tako Ljerki Cividini, čakovečkoj gradonačelnici koja je pobijedila u prvom krugu pripada 3.318 eura. Bojan Perhoč dobit će 627 eura, a Stjepan Kovač 341,75 eura.
Isto pravo ostvaruju i političke stranke te nezavisne liste koje su sudjelovale u izboru za članstvo u gradskom vijeću Čakovcu. Shodno osvojenih 10 mjesta u vijeću, koalicija NPS-HSLSHSU ima pravo na 3.626,56 eura, SDP-MDS za svoja četiri člana dobiva 1.592 eura, HDZ za dva člana 483,66 eura, HSS za jednog člana 398 eura te kandidacijska lista grupe birača Borisa Bistrovića dobiva 796 eura za svoja dva vijećnika.
Političke stranke i nezavisni vijećnici u Gradskom vijeću Grada Čakovca za svoj rad dobivaju i sredstva iz gradskog proračuna. Ona su im osigurana razmjerno broju dobivenih mjesta uva-
ČAKOVEC
KOMUNALCI UVODE red u Čakovcu
Romobilisti morali napustiti pješačku zonu
- U subotnjoj akciji komunalaca i policije, romobilisti su bili zamoljeni da se udalje iz središta grada
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Mario Golenko
žavajući podzastupljeni spol Gradskog vijeća u iznosima kako slijedi: – Socijaldemokratska partija Hrvatske - SDP 1.894,97 eura
Hrvatska seljačka stranka – HSS 597,24 eura
Hrvatska stranka umirovljenika – HSU 1.056,04 eura
– Međimurski demokratski savez - MDS 191,71 eura
– Hrvatski laburisti – stranka rada - laburisti 191,71 eura
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati - HNS 805,19 eura – Hrvatska socijalna liberalna stranka – HSLS 605,44 eura
– Hrvatska demokratska seljačka stranka - HDSS 191,71 eura
– Hrvatska demokratska zajednica – HDZ 1.120,77 eura
– Fokus 594,30 eura
– Kandidacijska lista grupe birača – Boris Bistrović 737,35 eura
Obračun iznosa sredstava za redovno financiranje u 2025. godini obavljen je razmjerno broju dana trajanja mandata. (vv)
Nova kuhinja u Cvrčku
Početkom godine završeni su radovi na uređenju dvije nove skupine u Dječjem vrtiću Cvrčak u Čakovcu, a prije par tjedana počeli su radovi na rekonstrukciji kuhinje u tom predškolskom objektu.
U ovaj građevinski zahvat se krenulo zbog modernizacije, potrebe za povećanjem prostora za skladištenje namirnica, uređenjem sadržaja potrebnih za zaposlene te dodatnog povećanja sigurnosti čuvanja i pripreme hrane u ovom vrtiću. Radovi koji su u tijeku predviđaju potpunu zamjenu instalacija odvodnje te prilagodbu ostalih instalacija budućem rasporedu, zamjenu tri postojeća te kupnju novog uređaja konvektomata. Uredit će se i prostorije u kojoj će se nalaziti spremište suhih namirnica te svježeg voća i
povrća, a ugradit će se i komora za čuvanje namirnica i hrane. Uredit će se i garderobe i sanitarije za djelatnike kuhinje te prostor za odmor. Preuredit će se prostorija za grubu pripremu namirnica, djelomično zamijeniti postojeća i ugraditi nova stolarija, kao i zidne te podne obloge. I na kraju, kako bi se olakšala dostava hrane u novouređene prostore na katu, ugradit se transportno dizalo. Ugovorena vrijednost radova je 338.251,37 eura, a posao je na temelju provedenog postupka javne nabave dobila tvrtka Tekeli projekt –inženjering d.o.o. iz Murskog Središća. Rok izvršenja radova je 90 dana od uvođenja u posao. Radovi se u cijelosti financiraju iz Proračuna Grada Čakovca. (vv)
Ah, ti romobili i romobilisti. Čini se kako su trn u oku svim živim i neživim, a naročito u samom središtu grada Čakovca, i to oni električni. Naime, već dvije subote zaredom, pod budnom su paskom komunalaca i djelatnika Policijske uprave Međimurske.
Jureće napasti
Pješaci u pješačkoj zoni, kako smo čuli zovu ih jureće napasti. No, s druge strane, riječ je o relativno novoj stvari i onda je razumljivo da su se svi zapalili za njih. Voze ih mladi i stariji, djeca i odrasli. No, očito nije problem u samim romobilima koliko u brzini koju postižu. Na ruku im ide i nedorečeni zakon, tako da su oni ustvari u neku ruku, u sivoj zoni. Tu, su, a ustvari nigdje ih nema.
S jedne strane sa svih strana razni stručnjaci upozoravaju na opasnost te na višestruko povećani broj ozljeda. Istina, to stoji, ali stoji i činjenica da takvih ozljeda prije nije bilo je stoga i razumljiv porast broja ozljeda za nešto manje od 300 %. Istina je da električni romobili jure i da bi se trebao regulirati njihov status isto kao i za bicikliste. Električni su romobili zapravo okarakterizirani kao osobno prijevozno sredstvo.
To znači da ne smiju prometovati po cestama, već po površinama kojima se kreću pješaci. Zakonom je određena njihova maksimalna brzina od 25 km/h, no jednostavnim skidanjem limitatora, mogu
postizati brzine od čak 50 kilometara na sat. Vlasnik vozila nije obvezan osigurati se, kao primjerice automobil, tako da se kod sudara s osobnim vozilom naknada štete mora tražiti sudskim putem. Također, mnogo vozača električnog romobila mlađih je od 14 godina, što je zakonska granica upravljanja osobnim prijevoznim sredstvom, te bez kacige, koja je također obavezna.
Prema hrvatskim zakonima, dobna granica za samostalno upravljanje biciklom na cesti je 14 godina. Međutim, i djeca s navršenih 9 godina smiju upravljati biciklom na cestu ako su u školi osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda. E, sad, koliko se to osposobljavanje obavlja po našim školama, odnosno koliko im djece pristupi, drugi je par rukava. Nadalje, maloljetni biciklisti (mlađi od 14 godina) ne smiju upravljati biciklom
PRIPREME ZA BLAGDAN Gospe od Anđela
na cesti bez nadzora odrasle osobe.I naravno, svi biciklisti, mlađi od 16 godina obvezni su nositi zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje na cesti.
Gdje su tu romobilisti?
U svim tim pravilima nigdje se ne spominju romobilisti, naročito djeca, sklona padovima i ozljedama. Puno je tu pitanja u zraku. Gdje je odgovornost roditelja, čeka li se tragedija da se nešto dogodi. Doduše, već je poginulo 13-godišnje dijete.
Naši gradovi i općine bore se uskladiti vožnju biciklista i romobilista s pješacima, ali i ostalim sudionicima u prometu, više upozoravajući nego djelujući. Naravno, pozivaju se na državu, koja bi po njima prva trebala donijeti konkretne mjere!? Gdje je tu autonomnost jedinice lokalne samouprave po pitanju prometa?
Uglavnom, kako navode u Gradu Čakovcu: - U posljednje vrijeme sve je više pritužbi građana na nesvjesne pojedince koji pješačkom zonom jure biciklima te posebno električnim romobilima, dovodeći tako u opasnost građane koji šeću središtem grada. Djelatnici policije i čakovečkog komunalnog redarstva, bicikliste i vozače romobila koje su zatekli da se voze kroz centar grada, podsjećali su da od travnja do listopada traje zabrana prometovanja po pješačkoj zoni. Kazne ovaj put nisu pisali, jer cilj je akcije upozoriti da vožnjom kroz središte grada, osim što krše gradske propise, ugrožavaju i sigurnost građana, posebno male djece, koji ne očekuju da će pješačkom zonom prolaziti jureći bicikli i romobili. Konkretno, romobilisti su bili zamoljeni da napuste središte grada.
Od 30. srpnja do 2. kolovoza čakovečka Župa sv. Nikole slavi Porcijunkulovo, blagdan Gospe od Anđela. Prvi dan Trodnevnice je u srijedu, 30. srpnja. Duhovna priprava započinje u 17:30 s prilikama za ispovijed, nakon čega slijede krunica i klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu. Središnji dio večeri je sveta misa u 18:30, praćena posebnim blagoslovom djece i mladih. U 19:30 održat će se otvaranje programa uz čitanje bule, pjesmu i skeč.
Drugi dan posvećen je bolesnima i starijima. U 9 sati služit će se sveta misa za bolesnike. Poslijepodnevni program započinje u 17 sati s krunicom, nakon koje je u 17:30 sati ponovno omogućena ispovijed. U 18:30 održat će se sveta misa i blagoslov starijih i bolesnih. Posljednji dan trodnevnice donosi posebne nakane. U 17:30 dostupna je ispovijed, a istovremeno započinje Franjevačka krunica s posvetom Župe Gospi od
Anđela. Sveta misa u 18:30 bit će posvećena blagoslovu obitelji željnih potomstva i trudnica. Večer će kulminirati duhovnim koncertom Antonia Tkalca na franjevačkom trgu u 20:30. Jedan od najvažnijih elemenata blagdana Gospe od Anđela je mogućnost dobivanja porcijunkulskog ili potpunog oprosta od vremenitih kazni za grijehe. Prema predaji, sveti Franjo Asiški izmolio je ovaj oprost od pape Honorija III. 1216. godine za sve
one koji bi pobožno posjetili crkvicu Porcijunkulu. Vrhunac proslave je sam blagdan Porcijunkule, Gospe od Anđela u subotu, 2. kolovoza. Program započinje ranim jutarnjim svetim misama u 6:30 i 8 sati, a potom slijedi procesija koja kreće od gradskog trga u 9:30 te središnje euharistijsko slavlje u 10 sati, koje će predvoditi fra Ivan Matić. Proslava završava misnim slavljem u 18:30. (vv)
Dečki su nam rado za tekst pozirali sa svojim romobilima
DVD PODTUREN proslavio stotu obljetnicu postojanja
Ne bježimo od požara, nego idemo ravno prema njemu
Od zlatnih, srebrnih i brončanih plamenica, pa sve do vatrogasnih spomenica, svaki je od članova bio pohvaljen za svoj neizmjeran trud i požrtvovnost
Piše: Ivana Sklepić
Podturen je ovih dana slavio veliki jubilej – sto godina postojanja Dobrovoljnog vatrogasnog društva, simbola zajedništva, predanosti i hrabrosti. U svečanom ozračju, na igralištu NK Podturen, u subotu su se okupili vatrogasci iz cijelog Međimurja kako bi odali priznanje društvu koje već čitavo stoljeće neumorno stoji na raspolaganju svojoj zajednici.
Svečani mimohod do Kalvarije
Ceremonija je započela postrojavanjem vatrogasnih društva, koja su zatim krenu-
Ivana Biber prva je vatrogaskinja iz Međimurja koja ide na dislokaciju na Brač
la na svečani mimohod do podturenske Kalvarije. Načelnik Podturna, Perica Hajdarović, svečano je predao zastavu društva predsjednici Ivani Biber, čime je simbolično obilježena nova stranica u povijesti DVD-a. Uslijedila je minuta šutnje u znak poštovanja prema preminulim vatrogascima, a potom i dodjela priznanja – trenutak ponosa i zahvalnosti za mnoge članove DVD-a Podturen koji su svojim predanim radom ostavili neizbrisiv trag. Od zlatnih, srebrnih i brončanih plamenica, pa sve do vatrogasnih spomenica, svaki je od članova bio pohvaljen za svoj neizmjeran trud i požrtvovnost. Predsjednica društva ponosno je istaknula da ako dođe do požara, Podturen ne bježi od njega, već ide ravno prema njemu.
- Prvi me put, kada mi je bilo samo šest godina, na trening DVD-a odveo djed Mijo Novak, i tu se rodila moja ljubav prema vatrogastvu, ponosno nam je rekla predsjednica Ivana, koja je ujedno i prva vatrogaskinja iz Međimurja koja uskoro kreće na dislokaciju na otok Brač.
SJEDNICA OPĆINSKOG vijeća Dekanovec
Mijo Novak radio je kao vozač, ali se najviše ponosi svojim sudjelovanjem u DVD-u, čiji je član još od 60-ih godina prošlog stoljeća. - Kad sam došao u DVD, jedino što smo imali je bio jedan agregat, i taj je bio pokvaren, kroz smijeh se prisjeća Mijo. DVD se onda sastojao od pretežito starijih članova, dok je danas, kaže, lijepo vidjeti da mali Turenčani gaje ljubav prema vatrogastvu. Mijo je uvjeren da će, po običaju njihove obitelji, i njegova praunuka ići vatrogasnim stopama.
Najbole je dok vatrogasci ne delaju nika
U društvu s tako bogatom tradicijom i generacijama pre-
danih članova, Mijo kaže da je teško izdvojiti samo jednu posebnu priču. Doživio je, kako kaže, i dobro i loše, no jedna mu se misao mu uvijek vraća: - Ma najbole je dok vatrogasci ne delaju nika, uz osmijeh nam je rekao, i dodao kako je iznimno zahvalan što u Podturnu nikada nije bilo požara velikih razmjera.
Svojim predanim radom Mijo je zaslužio odlikovanje za posebne zasluge, koje mu je dodijelila Hrvatska vatrogasna zajednica. Riječ je o jednom od najvećih vatrogasnih priznanja, koje svjedoči o njegovoj nesebičnoj hrabrosti, dugogodišnjoj predanosti i ljubavi prema zajednici – vrijednostima koje i danas nadahnjuju nove generacije vatrogasaca u Podturnu.
BELICA 3.000 eura za
uređenje nekretnine
Općina Belica i ove godine su�inancira uređenje nekretnina na svom području te je u svrhu toga raspisani javni poziv. Riječ je o nekretninama koje su kupljene prošle ili ove godine u svrhu stanovanja. Poticaj od 3.000 eura po korisniku dodjeljuje se za
OPĆINA NEDELIŠĆE
MARŠALA TITA 1, NEDELIŠĆE, 40305 OIB: 78324830528
uređenje ili pak rušenje te ponovnu gradnju na istom mjestu. Jedini uvjet korisnika je da svi članovi njegove obitelji u roku od dvije godine prijave adresu prebivališta na toj nekretnini te ostanu u njoj idućih 10 godina. (vv)
KLASA: 932-01/25-01/01
URBROJ: 2109-12-04-25-1 Nedelišće, 21.07.2025.
Na temelju članka 123. - 133. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22), te članka 84. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 112/18, 39/22 i 152/24) objavljuje se
OBAVIJEST
Ovom obavijesti obavještavamo o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste Trnavska i županijske ceste ŽC2015 (Zasadbreg (2013) – Brezje (DC227) – Slakovec – Nedelišće (DC3)) u naselju NEDELIŠĆE u k.o. NEDELIŠĆE u katastarski operat i zemljišnu knjigu, u dijelu rekonstrukcije raskrižja ŽC2015 i Trnavske ulice u Nedelišću.
U Dekanovcu je održana 2. sjednica Općinskog vijeća koja je protekla u znaku suglasnosti. Sve točke dnevnog reda prihvaćene su jednoglasno. Vijeću se pridružila i nova članica, Monika Magdalenić, koja je položila svečanu prisegu i time službeno preuzela svoju vijećničku dužnost. Jedan od najvažnijih koraka usmjeren je demografskoj politici: Općina Dekanovec odlučila je uvesti povećane potpore za novorođenu djecu. Potpora će iznositi 600 eura za prvo dijete, 800 za drugo, te 1.500 eura za tre-
će i svako sljedeće. Cilj ove mjere je dodatno potaknuti mlade obitelji da ostanu u Dekanovcu i razvijaju se upravo u svojoj zajednici. U komunalnom dijelu programa potvrđena je obnova fasade Doma kulture, a s velikim zadovoljstvom istaknuto je kako projekt dječjeg vrtića brzo napreduje, uz kontinuirani nadzor i podršku Općine. U fokusu sjednice bila je odluka o uklanjaju stare i izgradnji nove ograde oko nogometnog igrališta koja, kako je istaknuo načelnik Ivan Hajdarović, predstavlja
sigurnosni problem za igrače. Radove će izvoditi tvrtka Metallis iz Novakovca. Također, završava se projekt izgradnje optičke mreže, u suradnji s tvrtkom Telemont, koja će dodatno unaprijediti općinsku infrastrukturu. Vijećnici su izrazili optimizam oko dugo očekivane rekonstrukcije svlačionica na nogometnom igralištu, s obzirom da one trenutno ne zadovoljavaju standarde kluba. Projekt rekonstrukcije svlačionica prijavljen je na natječaj, a zbog njegove važnosti za Općinu Dekanovec i kvalitetne pri-
Monika Magdalenić položila je svečanu prisegu preme, očekuje se pozitivan rezultat. Tijekom aktualnog sata oporba je istaknula potrebu za većim angažmanom mladih vijećnika, no rasprava je protekla u konstruktivnom i poticajnom tonu. (is)
Evidentiranje predmetnih cesta će se izvršiti sukladno članku 123. - 133. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22), temeljem kojeg se NERAZVRSTANE CESTE evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao - javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općina Nedelišće i JAVNE CESTE evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao - javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu REPUBLIKA HRVATSKA s pravom upravljanja Županijska uprava za ceste Međimurske županije.
Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste Trnavska i županijska cesta ŽC2015 (Zasadbreg (2013) – Brezje (DC227) – Slakovec – Nedelišće (DC3)) izradit će tvrtka GIRUS d.o.o. za geodetsku izmjeru i izradu podloga i geodetskih elaborata, ŠENKOVEC, NASELJE DR. VLATKA MAČKA 43.
U okviru izrade geodetskog elaborata osobe upisane u katastarski operat katastra zemljišta, osobe upisane u zemljišnu knjigu, kartone zemljišta, pologe isprava i druge osobe koje imaju pravni interes za predmetne i susjedne katastarske čestice pozvati će se na obilježavanje granica katastarskih čestica pojedinačnim pozivima. Terenske radnje obaviti će se 30.07.2025. u 10 sati.
Mijo Novak ponosi se svojim priznanjem za posebne zasluge
Gornje Međimurje
POTPISAN UGOVOR o radovima na OŠ dr. Vinka Žganca Vratišinec
Tjelesni uz užinu odlazi u povijest!
Vratišinec ulazi u novu fazu razvoja obrazovne i sportske infrastrukture –službeno je potpisan ugovor koji označava početak projekta nadogradnje OŠ dr. Vinka Žganca i izgradnje dugo očekivane dvorane.
Ugovor su svečano potpisali župan Matija Posavec, načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec, ravnateljica škole Maja Lukman Šprajc i direktorica izvođačke tvrtke Kontura iz Varaždina, Klaudija Korade.
Vrijednost projekta iznosi 3.026.364 eura, od čega je 1.225.000 eura osigurano iz EU fondova putem bespovratnih sredstava, dok ostatak sredstava Općina i Međimurska županija osiguravaju sami. Početak gradnje predviđen je već za kolovoz, dok se dovršetak očekuje unutar dvije godi-
VRATIŠINEC
Maja Lukman Šprajc, ravnateljica OŠ dr. Vinka Žganca Vra�šinec
ne. Ovaj projekt obuhvaća izgradnju nove dvorane, četiri učionice i dva kabineta, koji će se koristiti za razrednu nastavu, kao i rekonstrukciju školske kuhinje, čime će se stvoriti uvjeti za jednosmjensku nastavu.
- Dosad smo vježbali u holu gdje imamo i užinu, a bili smo županijski prvaci u odbojci. Zamislite što ćemo tek postići kada dobijemo adekvatnu dvoranu, poručila je s ponosom Maja Lukman Šprajc, ravnateljica škole. (is)
Stiže uspornik kod Srčeka
Načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec početkom srpnja u Zagrebu je preuzeo ugovor vrijedan 50.207,41 eura za projekt “Pametna i održiva rješenja u Općini Vratišinec”. Ugovor su mu uručili ministrica Marija Vučković, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen te državni tajnici Anja Bagarić i Željko Vuković.
Cilj ovog projekta je unapređenje javne infrastrukture i sigurnosti u
Piše: Benjamin Jakopić
Štrigova je u nedjelju, 20. srpnja postala epicentar dobre hrane. Kod Doma kulture održalo se treće izdanje Međimurske žlice, u sklopu Štrigovskih noći, uz čak 27 ekipa iz raznih udruga s prostora Međimurja, ali i šire.
Na meniju su bili gulaš, bograč, �iš paprikaš, špek �ileki, pretepeni štrukli i brojna druga domaća jela koja se krčkaju na kotlićima i jedu se, kao što ime natjecanja sugerira, sa žlicom. Svaka ekipa donijela je svoj tajni
Naše bake bi bile ponosne!
Na meniju su bili gulaš, bograč, fiš paprikaš, špek fileki, pretepeni štrukli i brojna druga domaća jela
prometu. Prema riječima načelnika Mihaela Grbavca, polovica sredstava bit će utrošena na povećanje prometne sigurnosti – kroz pametnu prometnu signalizaciju i uspornike prometa, primjerice kod caffe bara Mirage i dječjeg vrtića Srčeko. Druga polovica sredstava bit će uložena u sustav upravljanja javnom rasvjetom i svjetlostajem, s ciljem uštede i poboljšanja energetske učinkovitosti na području cijele Općine Vratišinec. (is)
SASTANAK STOŽERA civilne zaštite
Mursko Središće je spremno za olujne vjetrove
U Murskom Središću 21. srpnja održan je sastanak Stožera civilne zaštite s predstavnicima poslovnih subjekata radi predstavljanja i analize postupaka za djelovanje u slučaju olujnog i orkanskog vjetra. Gradonačelnik Dražen Srpak istaknuo je važnost pripremljenosti zbog sve učestalijih vremenskih nepogoda u gradu. Naglasio je kako su olujni i orkanski vjetrovi nepredvidivi te se ne mogu spriječiti, stoga je
ključna brza i koordinirana sanacija. Plan uključuje protokole za vatrogasce, hitnu pomoć, HGSS, Centar 112, komunalne službe i privatni sektor. Poslovni subjekti Emporium, BAT i Sistem MEP potvrdili su dostupnost potrebnih materijala za sanaciju pohranjenih u njihovim skladištima. Svi su sudionici pozdravili ovu inicijativu i izrazili spremnost za suradnju s ciljem zaštite građana i imovine. (is)
Umjetnost je duša,
Piše: Martina Jarni
Mali Mihaljevec proslavio je 10. godišnjicu manifestacije Dani humora, koja je u proteklom desetljeću postala važno mjesto međimurske satire, karikature i smijeha. Organizator događaja je Udruga žena Mali Mihaljevec uz podršku Mjesnog odbora i Općine Sveti Juraj na Bregu.
Program je bio otvoren izložbom karikatura Nikole Listeša i Marka Ivića, a predstavljena je i knjiga
Karikature u Malom Mihaljevcu, koja okuplja radove svih 27 dosadašnjih autora. Marko Ivić, dobitnik mnogih međunarodnih nagrada i organizator izložbe u Solinu,
recept i sastojke. Mnogi su također donijeli svoje piće, iako su organizatori osigurali dovoljno okrijepe za sve prisutne.
Cilj ove manifestacije nije bio pobijediti sa svojom ekipom, nego pokazati da je tradicija još uvijek velik dio međimurske svakodnevice, te da recepti naših baka ne padaju u zaborav.
to stroj ne može!
Govor na otvorenju izložbe karikature su održali Nikola Listeš, Damir Novak i Marko Ivić
istaknuo je da inspiraciju crpi iz svakodnevice. - Sve što se događa oko mene pokušam iskarikirati i dovesti do smiješne situacije, kazao je. O umjetnoj inteligenciji u umjetnosti rekao je:
- AI može pomoći u medicini, ali umjetnost je ruka, potez, duša. To stroj ne može. Dodao je kako ga je poziv domaćeg karikaturista Damira Novaka posebno razveselio. - Damir mi je rekao da je ovo selo, ali ja bih rekao da ima sve što treba jedan grad. Ljudi su vrijedni, mjesto je čisto, uređeno i živo. Splitski karikaturist Nikola Listeš komentirao je političke teme u karikaturi. - U Hrvatskoj vas odmah svrstaju. Vani crtate slobodno, bez obzira jeste li za ili protiv. Trumpa crtam već godinama, a Biden mi nikad nije odgovarao. Trump
je vjerojatno najcrtaniji lik u povijesti karikature, rekao nam je. Predstavljen je i peti broj humoristično-satiričnog lista Zlatna Smoliga, a program su upotpunili nastupi udruga iz Gornjeg Mihaljevca, Zasadbrega i Murskog Središća. Titulu Mistera Smolige ponio je Ivan Grahovec. Posjetiteljica Štefanija Tarandek iz Čakovca priznala je: - Nisam znala kako gledati karikature, ali sada razumijem i to mi je najveće otkriće. Manifestacija je još jednom potvrdila koliko humor, kultura i zajedništvo mogu obogatiti lokalnu zajednicu.
10. DANI HUMORA u Malom Mihaljevcu
Marko Ivić objašnjava svoj rad Štefaniji Tarandek
Velika ekipa Ma�ce umirovljenika - podružnica Štrigova pripremala je kiselu repu s grahom
3. MEĐIMURSKA ŽLICA okupila 27 ekipa
Udruga branitelja Štrigova pripremila je tradicionalni lovački gulaš
Parklini Štrigova odlučili su pripremi� špek fileke
Predsjednik vijeća Ivan Frlin, dobitnica Ivana Golenko, načelnik Stanislav Rebernik, te dobitnici Majda Kocen i Žorž
SVEČANA SJEDNICA Općine Štrigova
Majda Kocen primila priznanje za dugogodišnji doprinos lokalnom gospodarstvu
Za izniman školski uspjeh nagrađeni su učenici Osnovne škole Štrigova koji su svih osam razreda završili s odličnim uspjehom: Mia Brezovački, Natali Koprivec, Ivan Valkaj, Gabriel Slokan i Kateryna Oliinyk Piše: Benjamin Jakopić
Dan Općine Štrigova pao je na petak, 18. srpnja, kada je i održana svečana sjednica Općinskog vijeća. Sjednici su prisustvovali, između ostalih, župan Matija Posavec, zamjenik župana Mario Medved, predstavnik Vlade Republike Hrvatske i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, te brojni međimurski načelnici i predstavnici štrigovskog društva.
Okupljenima su se na početku obratili predsjednik vijeća Ivan Frlin, koji se osvrnuo na postignuća općine u zadnjih godinu dana, te načelnik Stanislav Rebernik, koji je istaknuo važne projekte u tijeku, uključujući kanalizaciju, projekt dječjeg vrtića Grozdek i projekt Centra za posjetitelje Sveti Jeronim. Među govornicima su bili još Ljubomir Kolarek i Matija Posavec. Vrhunac svečanosti bila je dodjela nagrada i priznanja. Za izniman školski uspjeh nagra-
đeni su učenici Osnovne škole Štrigova koji su svih osam razreda završili s odličnim uspjehom: Mia Brezovački, Natali Koprivec, Ivan Valkaj, Gabriel Slokan i Kateryna Oliinyk. Priznanja su dodijeljena i učenicima Azri Žibek, Šimunu Mesiću Mikecu, Mariji Pauli Bogdan i Magdaleni Dvanajščak za sudjelovanje na državnoj smotri građanskog odgoja, uz mentorice Klaudiju Kežman i Jasminu Tuksar. Zapažen doprinos kulturnom
SJEDNICA Općinskog vijeća Sveti Juraj na Bregu
životu škole dao je i mali zbor, pod vodstvom Nore Nemec. Za doprinos razvoju kulture nagrađen je Žorž Draušnik, dok je Ivana Golenko primila priznanje za promociju općine na nacionalnoj razini, zahvaljujući sudjelovanju na izboru za Najuzorniju hrvatsku seosku ženu. Priznanje za dugogodišnji doprinos lokalnom gospodarstvu i razvoju poduzetništva pripalo je ugostiteljskom obrtu Kavana Orijent, koji vodi Majda Kocen.
ZEBANEC SELO Nova pješačka staza
za djecu
Općina Selnica pokrenula je javnu nabavu za odabir izvođača radova na izgradnji 170 metara duge pješačke staze u Zebanec Selu koja će povezati dječji vrtić i školu s glavnim raskrižjem. Deseci učenika svakodnevno pješače do područnog objekta Leptirići i osnovne škole u Zebancu. Trenutno cestu dijele s vozilima, što je opasno tijekom jutarnjih i popodnevnih gužvi, a nova staza pružit će im zasebni prostor za kretanje te omogućiti veću sigurnost. Staza će se protezati od vrtića i škole do raskrižja sa županijskom cestom ŽC2005. Vrtić Leptirići nalazi se u neposrednoj blizini škole, pa će djeca imati pristup objema ustanovama, a ne treba zaboraviti da je to
jedan od najfrekventnijih pješačkih puteva u naselju koje broji 377 stanovnika. Ukupna vrijednost projekta iznosi 117.036 eura, a Ministarstvo prostornog uređenja su�inancirat će radove s 46.400 eura, nakon što je Selnica uspješno prijavila projekt u travnju ove godine. Staza će imati potpunu kolničku konstrukciju s kamenim nosivim slojem i asfaltnim završetkom. Rubnjaci će jasno odvojiti pješačke površine od kolnika, a dva betonska slivnika riješit će odvodnju oborinske vode. Postavit će se i novi prometni znakovi koji će upozoravati vozače na pješake. Općina je javnu nabavu objavila 21. srpnja, a ponude se prikupljaju do 12. kolovoza. (ik)
GORNJI MIHALJEVEC Čak 157 tisuća eura za tri dječja
igrališta
Općina Gornji Mihaljevec planira izgradnju tri nova dječja igrališta, ukupne vrijednosti 157.760 eura, a tvrtke zainteresirane za izvođenje radova mogu se prijaviti do 30. srpnja 2025.
u 9 sati.
Piše: Benjamin Jakopić
Na prvoj radnoj sjednici Općinskog vijeća u Svetom Jurju na Bregu jedan od glavnih problema ticao se Malog Mihaljevca. Točnije, vijećnik Vedran Kovačić pitao je zašto se stanovnici Malog Mihaljevca smatraju “posebnima”.
- Prilikom proslave 30 godina Općine, načelnik nas je zamolio da svi skupa slavimo
u Forestland parku, te smo to i učinili, kao i godinu nakon toga. Ove godine smo, umjesto zajedničkog slavlja Prvog maja u Forestland parku, odlučili organizirati slavlje u Malom Mihaljevcu. I to ne iz inata, nego jer ljudi žele raditi i naše udruge žele doprinositi. Unatoč tome, neki od organizatora su nas prozvali jer nismo igrali po njihovim pravilima. Mi u Malom Mihaljevcu smo pono-
sni što smo posebni, i zato vas molim da se naše slavlje iduće godine ponovno nađe u službenom programu Dana Općine, zamolio je vijećnik Kovačić.
- Svatko ima pravo inicirati manifestacije i događaje koje žele, a Općina to uvijek podržava i �inancijski i na sve druge načine, tako da mi nemamo problema s time, odgovorio je na to načelnik Anđelko Nagrajsalović.
Bućkuriš na policama, bućkuriš u glavi
J
esi li primjetili koliko danas zapravo imamo izbora kad uđemo u trgovinu? Police su prepune krema, dnevnih, noćnih, za čišćenje lica, potom raznih losiona, gelova, seruma, pa maska za lice… Uglavnom, prava mala džungla proizvoda za njegu kože, a i svih ostalih dijelova tijela. A svaki put kada dođem imam osjećaj da se količina tih proizvoda samo povećava na tim policama.
Ali sad razmislite, svi ti proizvodi skrivaju hrpu kemikalija koje često i ne razumijemo. Parabeni, sulfati, silikoni, umjetni mirisi… zvuči kao neka kemijska čarolija, ali zapravo su to stvari koje bi nam mogle škoditi i uzrokovati iritacije kože, isušivanje, pa čak i nešto ozbiljnije, ako se stalno izlažemo tim sastojcima. Iako je kozmetika na policama sigurno testirana i
dopuštena za upotrebu, nekad se zapitam jesmo li malo pretjerali sa svime time. Zar nam stvarno treba toliko krema za njegu kože? Koliko nas uopće zna što stavljamo na kožu svaki dan? Pogotovo kad se sjetimo da postoje jednostavni, prirodni načini da se brinemo o sebi.
E sad, u svemu tom bućkurišu koje nam je nadohvat ruke, često zaboravimo na
Je li Mali Mihaljevec doista tako poseban?
U naselju Dragoslavec Breg igralište će se nalaziti uz sportski dom i obuhvatit će veliku kombiniranu spravu s toboganom, mostićem i penjalicom, dvije klackalice, njihaljku, dvije ljuljačke (klasičnu i baby), te vrtuljak. Podloge će biti gumene radi veće sigurnosti djece, a cijeli prostor ograđen. Bit će postavljene i klupe, kanta za otpad te informativna ploča s pravilima ponašanja.
Kod dječjeg vrtića Sovice u Gornjem Mihaljevcu igralište će se nadograditi novom opremom i sigurnosnim podlogama. Planirano je postav-
ljanje dvostruke toboganske sprave s penjalicom, dvije njihalice na opruzi, vrtuljka i klackalice. Postojeća staza će se proširiti i povezati s novim dijelom igrališta, a dodaju se i klupe te koševi za otpad. Treće igralište gradit će se uz društveni dom u Dragoslavec Selu. Tamo će se nalaziti sprava s tornjem, penjalicom i toboganom, vrtuljak, klackalica i ljuljačke. I ovdje će biti gumena podloga, nova ograda, klupe i informativna ploča. Dio igrališta predviđen je za sadnju zelenila kako bi se stvorilo ugodnije okruženje za igru. Cilj projekta je povećati dostupnost sigurnih i kvalitetnih prostora za igru na otvorenom za djecu različitih uzrasta na području općine. Radovi na igralištima planiraju se odmah nakon odabira izvođača. (ik)
prave male darove prirode poput maslinovog ulja, limuna, lavande, kadulje i meda. To su sastojci koje su ljudi koristili godina prije nego što su kozmetičke tvrtke počele dodavati kemijske spojeve u svoje proizvode. I ne samo da su prirodni, već su i nježni prema koži, puni hranjivih tvari i žele nam samo dobro.
Možda bi bilo super da se ponekad vratimo toj jedno-
stavnosti i probamo koristiti ono što nam priroda daje nadohvat ruke. Ne mora uvijek biti komplicirano. Uglavnom je prirodno baš ono što nam treba. Tako da, kad sljedeći put birate kremu ili losion, sjeti se da priroda ima svoje rješenje, a naše tijelo će nam biti zahvalno. Baš kao što to preporučuje Dida Zvonko, travar s Velebita.
Draušnik
Vijećnik Vedran Kovačić
FAMOZNA NAKNADA za razvoj u Gradu Prelogu
Lani je prikupljeno
oko 36.000 eura
- Na području Preloga u 2024. godini, prikupljeno je 35.689,33 eura i sve je utrošeno za su�inanciranje dogradnje sustava odvodnje na području Preloga JI te gradnju produžetaka vodovodnih mreža kao i na su�inanciranje troškova u sklopu izgradnje sustava Aglomeracije Donja Dubrava (za naselja Čukovec i Oporovec), kaže Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih voda. Naknada za razvoj (posebni dio) jedna je od naknada koje korisnici vodnih usluga (vodne usluge su: javna vodoopskrba, javna odvodnja i pročišćavanje) plaćaju prilikom plaćanja računa za vodu. Kao što joj i sam naziv govori, osnovna i temeljna svrha ove naknade je �inanciranje razvoja i gradnje komunalnih vodnih građevina. Sva sredstva naknade za razvoj, koja se prikupe na području JLS, u ovom slučaju grada Preloga, služe i razvoju odnosno gradnji dijelova javne vodoopskrbe i/ili sustava javne odvodnje i time služe isključivo korisnicima s tog područja.
Prilikom plaćanja računa za vodu, određeni dio (iznos) računa, koji trenutno za korisnike s područja Preloga iznosi 0,13 eur/m3, odnosi se na naknadu za razvoj. Prikupljena sredstva akumuliraju se na posebnom kontu u Međimurskim vodama i koriste se ovisno o zahtjevima i realizaciji programa gradnje komunalnih vod-
ČUKOVEC
voda
Levačić, v.d. direktora GKP Pre-kom
nih građevina na području grada Preloga. Napominjemo da je gradnja novih vodovodnih mreža, a pogotovo gradnja novih sustava javne odvodnje izuzetno zahtjevan �inancijski zahvat te se često JLS i više godina unaprijed odlučuju s prikupljanjem i akumuliranjem sredstava kako bi ona mogla biti jedan od izvora �inanciranja. Na području Preloga u 2024. godini, prikupljeno je 35.689,33 eura, a što je sve utrošeno za su�inanciranje dogradnje sustava odvodnje na području Preloga JI te gradnju produžetaka vodovodnih mreža kao i na su�inanciranje troškova u sklopu izgradnje sustava Aglomeracije Donja Dubrava (za naselja Čukovec i Oporovec). (vv)
Vikend druženja Čukovčana
Ekološka udruga Hrast Čukovec minulog je vikenda organizirala natjecanje u lovu ribe udicom na plovak između mjesnih udruga iz Čukovca. U natjecanju su sudjelovali Udruga žena Žireki, Dobrovoljno vatrogasno društvo Čukovec, Nogometni klub Čukovec 77 i Ekološka udruga Hrast. Bilo je to treće ovakvo natjecanje, a ovoga puta su najbolji bili članovi Nogometnog kluba Čukovec 77, ispred redom članova Hrasta, Žireka i čukovskih vatrogasaca.
OTOK
Za sve se posjetitelje pripremljena je raznovrsna ponuda jela i pića (janjci, odojci) uz dobru glazbu Dua GIV. Sljedeće sportsko druženje u Čukovcu slijedi već u subotu, uz obilježavanje blagdana mjesnog zaštitnik sv. Jakoba. Nogometni klub Čukovec 77 organizira, na nogometnom igralištu u Čukovcu, turnir četiri čukovska kvarta, pod nazivom Memorijal Josip Igrec. Nogometna uzbuđenja počinju od 17 sati.
(vv)
Otočancima zasvijetlio nogometni teren
Od početka godine, prostor Sportskog parka u Otoku bio je veliko gradilište. Radovi, koji su uključivali uređenje terena uz stazu, nogometnog igrališta, sanaciju kolnog ulaza i uređenje dvorišta Društvenog doma, rušenje stare ograde, izvedbu temelja za
re�lektore nogometnog terena te postavljanje stupova i re�lektora nogometnog terena završili su puštanjem u rad re�lektora. Tom je prilikom odigrana i utakmica Gornjeg i Donjeg kraja, kojom je proslavljen ulazak u viši rang natjecanja nogometaša iz Otoka. (vv)
Lani smo proizveli 437 kg
otpada
po glavi
U 20 hrvatskih top općina i gradova po odvojenom prikupljenom otpadu čak njih 18 je iz Međimurja
Piše: Vlasta Vugrinec
Jesmo li mi Međimurci najposlušniji dio Hrvatske ili smo ekološki najosvješteniji, pitanje je koje si nerijetko postavljamo. Drugim riječima, i u prošloj godini bili smo najbolji u Hrvatskoj po postotku odvojeno prikupljenog otpada. No, i tu je na djelu model mrkve i batine. S jedne nas strane hvale, a s druge naplaćuju penale.
Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša koje je objavilo je nacionalno Izvješće o komunalnom otpadu za 2024. godinu, jedinice lokalne samouprave iz grupacije GKP Pre-kom d.o.o. i dalje zauzimaju sam vrh Hrvatske. Pre-kom je uvjerljivo najuspješniji sustav u RH po prosječnoj stopi odvajanja koja iznosi 66,77 %.
Općina Belica najuspješnija u Hrvatskoj
Sve JLS u grupaciji prešle su stopu od 50 % odvojenog sakupljanja. Čak njih sedam nalazi se među top 10 u cijeloj državi ( Belica, Dekanovec, Sveta Marija, Domašinec, Podturen, Goričan i Prelog) dok je njih 13 među najboljih 20 u državi ( tu su još i Donji Kraljevec, Donja Dubrava, Pribislavec, Donji Vidovec i Kotoriba). Drugim riječima, ni jedna općina nije se svrstala ispod 19. mjesta.
Općina Belica i dalje je vodeća s najboljom stopom odvajanja otpada od 74,01 %.
- Beličanci stvarno paze kod odvajanja otpada, kaže Kristijan Levačić, v.d. direktora GKP Pre-kom te dodaje kako u toj Općini skupe najviše biootpada, papira i plastike.
Prvog listopada znat
će
se ime novog direktora
Kristijan Levačić kao vršitelj dužnosti direktora na toj bi poziciji trebao biti do 1. listopada. Tada bi se trebalo znati ime novog direktora, nakon što se u mirovinu povukao, sad već pokojni, Siniša Radiković. Trenutačno je u tijeku formiranje novog Nadzornog odbora poduzeća i to zbog nedavnih lokalnih izborima na kojima je jedan dosadašnji član postao načelnik općine. Po njegovom popunjavanju raspisat će i natječaj za izbor. Naravno, kuloari bruje o potencijalnim nasljednicima Radikovića, međutim u Gradu Prelogu, kao vlasniku poduzeća, ipak čekaju pravovaljane kandidature.
Grad Prelog najbolji je u kategoriji gradova sa stopom od 67,80 % te zauzima visoko 10. mjesto. Čak 9 JLS od ukupno 14 JLS Pre-koma su iznad 60%, a čak 4 (Belica, Dekanovec, Sveta Marija i Domašinec) iznad 70 % odvojenog sakupljanja otpada. Međutim, u poduzeću su i dalje nezadovoljni izračunom stope odvojenog sakupljanja izuzetno.
- Izračun je loš i nepošten, jer se u odvojeno skupljeni otpad broji npr. odvojeno skupljeni biootpad ili glomazni otpad koji je kasnije bačen na odlagalište postupkom D1. Također, sustav zbraja miješani komunalni otpad od kućanstva i pravnih osoba ali u odvojeno skupljeni korisni otpad prizna se samo otpad od kućanstva (zbrajaju se kruške i jabuke). Time su oštećene sve naše JLS, a posebno JLS s jakom industrijom (Jalžabet, Prelog, Donji Kraljevec i Kotoriba), dodaje Levačić.
U 20 najboljih općina i gradova, svrstalo se i nekoliko naselja u kojima otpad zbrinjavaju GKP Murs-ekom
iz Murskog Središća te GKP Čakom iz Čakovca.
Od Murs-ekomovih naselja Vratišinec je na 2. mjestu (73,84 %), Sveti Martin na Muri je na petom (70,32 %), na sedmom mjestu je Selnica (70,07 %), dok se Mursko Središće našlo na 15. mjestu (65,21 %).
Iz Čakomove grupacije, Strahoninec je na 13. poziciji (65,51 %) te Šenkovec na 16. (64,74 %).
Sav otpad završava u Piškornici
Do 2015. godine, dakle od osnutka 2003. godine, Prekom je prikupljeni otpad odlagao na odlagalištu u Totovcu.
- Tada su nam jako povisili cijenu odlaganja pa smo bili prisiljeni naći alternativu, a kako je već tada Piškornica bila u suvlasništvu Međimurske županije, dali su nam prihvatljiviju cijenu, objasnio je dalje. Komunalni otpad, dakle, za sada se samo odlaže na odlagalištu Piškornica Koprivnički Ivanec, a početkom rada regionalnog centra za gospodarenje otpadom Piškornica on obrađivat će se u RCGO Piškornica.
Istina, u Totovec se jedino vozi otpad iz Općine Pribislavec. S druge strane, kako preloško poduzeće ima koncesiju za donji dio Međimurja, većina naselja je bliže Piškornici nego Totovcu.
Na odlagalište u Totovec otpad dakle vozi samo Čakom i Murs-ekom.
U Međimurju je skupljeno oko 11.000 tona biootpada
Prema tom istom izvješću, Međimurci su lani proizveli 437 kilograma otpada po glavi stanovnika. Uspoređujući taj podatak s ostatkom Hrvatske ispada da su više otpada po glavi stvorili stanovnici Grada Zagreba te priobalne županije i županije s izlazom na more, što se može pripisati utjecaju turizma. No, u odnosu na EU još smo dobri jer podaci Euro Stata kažu da je tamošnje stanovništvo, istina i mi tu spadamo, proizvelo 511 kg otpada po glavi. Samo lani, u Međimurju je prikupljeno 1.806, 52 tona papira i kartona, 1.774,87 t plastike, 860,54 t stakla, 370,22 t metala, 1.934,95 t glomaznog otpada, 20,06 t tekstila te 10.931,84 tona biootpada. Više biootpada od Međimuraca skupila je jedino Osječko-baranjska županija te Grad Zagreb. Biootpad predan je naravno u kompostane međimurskih komunalnih poduzeća, s time da su Pre-kom i Čakom skupili po 5.000 t, a Murs-ekom oko 1.000 tona.
E sad, stvaramo li doista toliko otpada ili pak sav naš otpad završava u kantama, odnosno tamo gdje i treba, dok ga drugi spaljuju u pećima, odbacuju kojekuda, to je već drugo pitanje.
Stanovništvu su na raspolaganju kante raznih boja za sor�ranje otpada
Kris�jan
Sunčana Glavina, direktorica Međimurskih
PRIVREMENI ZAKUP DRŽAVNOG zemljišta u Gradu Čakovcu Najam
do 10 godina
Grad Čakovec raspisao je natječaj za zakup neizgrađenog građevinskog zemljišta koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Čakovca, u katastarskim općinama Čakovec, Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec i Strahoninec. Neizgrađeno građevinsko zemljište u vlasništvu države, koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište, može se dati u zakup �izičkoj ili pravnoj osobi za poljoprivrednu namjenu do privođenja namjeni koja je određena prostorno - planskom dokumentacijom. Ne može se koristiti za podizanje trajnih nasada i izgradnju građevina u svrhu poljoprivredne proizvodnje. Zemljište se daje na rok do 10 godina s ugovornom klauzulom o raskidu ugovora nakon završetka vegetativne sezone, odnosno nakon dobivanja akta kojim se odobrava građenje, potvrde glavnog projekta ili rješenja o izvedenom stanju, do privođenja
toga zemljišta namjeni utvrđenoj prostornim planom, odnosno do pravomoćnosti rješenja o povratu sukladno posebnom propisu.
Maksimalna površina koja se može dati u zakup pojedinoj �izičkoj ili pravnoj osobi iznosi 50 ha, a uračunavaju se sve površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje pojedina �izička ili pravna osoba i s njom povezane �izičke ili pravne osobe koriste na području te jedinice lokalne samouprave na temelju svih ugovora sklopljenih do dana raspisivanja javnog natječaja. Pisane ponude se dostavljaju u roku od 30 dana od objave natječaja na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici Grada Čakovca.
Natječaj pruža priliku za privremeni zakup poljoprivrednog zemljišta uz jasno de�inirane uvjete i ograničenja. Ako ste zainteresirani, svakako provjerite detalje natječaja na službenim stranicama Grada Čakovca! (vv)
DANI JARETINE pre Zadravcima u Oporovcu
Pečena jaretina i gulaš se ne propuštaju
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Zadravec i ove godine otvara svoja vrata za tradicionalnu manifestaciju Pre Zadravcima. Događaj je planiran za subotu, 26. srpnja od 10 do 18 sati u Oporovcu 138.
U sklopu Dana otvorenih vrata pripremljen je bogat i edukativan program za cijelu obitelj. Posjetitelji će imati priliku sudjelovati u zanimljivom obilasku imanja, razgle-
dati obiteljski muzej, družiti se i igrati sa životinjama, ali i sudjelovati u radionici izrade tradicionalnih igračaka poput praćki, luka i strijele kao i u igraonici „Pomazi meee“. Za gurmane je osigurana degustacija domaćih proizvoda – od kozjih sireva, meda i lješnjakovog namaza do ljutih papričica, a neizostavan je i ukus tradicionalne pečene jaretine i jarećeg gulaša. (vv)
21. ŽUPANIJSKO NATJECANJE u
Udruga orača Međimurske županije uz pomoć Grada Čakovca u subotu, 26. srpnja organizira 21. Županijsko natjecanje u oranju. Natjecateljska parcela Pijavišće nalazi se na južnoj obilaznici Grada Čakovca te iz smjera Strahoninca prema Ivanovcu s desne strane (kod kamere) i bit će označena putokazima.
- Prijavilo se 11 orača i to 8 u kategoriji pluga ravnjaka te tri s plugom premetnjakom, kaže Stjepan Pokrivač, predsjednik Udruge orača Međimurske županije.
Natjecanje će suditi licencirani suci iz drugih županija. Svečano otvorenje natjecanja je u 10 sati, a dodjela priznanja i proglašenje pobjednika je u 14:30. Kao i svake godine,
I ovce su na udaru bedrenice
AKTIVIRALA SE bakterija bedrenice ili antraksa
I crni prišt posljedica je suše
- Jedina sreća u nesreći, ako se to tako može reći, je to što se ne ubijaju i zdrave životinje koje su bile u kontaktu sa zaraženim kao što je to slučaj s afričkom svinjskom kugom, kaže Predrag Kočila
Piše: Vlasta Vugrinec
- Mogu reći da me ne čudi što je bedrenica izbila upravo u krškom dijelu Hrvatske, ističe dr.sc. Predrag Kočila, iskusni veterinar.
Stoka u tom dijelu je na slobodnoj ispaši, a kako je suša uništila vegetaciju, životinje doslovno hrdaju zemlju, odnosno kamenje. Uslijed toga, nastaju im ranice u ustima kroz koje su spore bedrenice ušle u njihovo tijelo i tako su se zarazile. Naravno, kako nije bio na licu mjesta, ovo je samo njegova pretpostavka.
Opasnost prijeti iz trave
Bakterija bedrenice je izuzetno otporna i može desetljećima preživjeti bez da se aktivira, odnosno čeka pogodnog domaćina. A pogodan domaćin često je i sam čovjek. Naime, još uvijek ima ljudi koji hodaju parkom, šumom, livadom ili bilo kojim “zelenim” terenom i imaju naviku otkinuti stabljiku te ju zubima grickati. Upravo to je također jedan od mogućih načina zaraze. (vv)
na. Sinonimi su crni prišt (za kožni oblik) i bedrenica (za životinje)
oranju
Stjepan Pokrivač, predsjednik Udruge orača Međimurske županije
udruga osigurava besplatno jelo za sve natjecatelje i posjetitelje.
Prvoplasirani orači iz svake kategorije predstavljat će Međimursku županiju na 21. Državnom natjecanju u oranju, koje se u rujnu održava u Koprivnici. Nije zgorega spomenuti i da se iduće godine u Hrvatskoj održava Svjetsko natjecanje u oranju. (vv)
Dodaje kako bedrenica nije nepoznata bolest i iako je uglavnom iskorijenjena, bakterije se još mogu naći u zemlji, travi i ostalom bilju.
- Jedina sreća u nesreći, ako se to tako može reći, je to što se ne ubijaju i zdrave životinje koje su bile u kontaktu sa zaraženim kao što je to slučaj s afričkom svinjskom kugom, dodaje.
Naime, nezaražene životinje se samo cijepe.
Ne ulazeći u politikanstvo tko je i gdje zakazao čudi ga jedino činjenica: - Kako je bilo moguće tvrditi da se ne radi o zarazi bez laboratorijske analize, kaže.
Naime, ako ugine jedna, dvije ili tri životinje, može se posumnjati na probavne smetnje, no kad je u pitanju desetak i više njih u kratkom roku, alarm se čovjeku odmah upali.
Bedrenica nije novitet
Antraks je zarazna bolest životinja, poznata od davni-
Bedrenica je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Bacillus anthracis, poznata po stvaranju otpornijih spora koje mogu preživjeti u tlu desetljećima. Bolest se javlja kod domaćih i divljih životinja (goveda, ovce, koze, konji, svinje i divljač), ali može se prenijeti i na ljude.
Kod preživača bolest ima vrlo brz i smrtonosan tijek, često bez jasnih simptoma. Istina, primjećuje se teturanje, drhtanje, otežano disanje i probavne smetnje, no to su simptomi, navodi naš sugovornik koje nisu svojstvene samo bedrenici. Nažalost za životinju je tad već prekasno jer ugiba u roku od sat do sat i pol nakon izbijanja zaraze.
No, nakon smrti simptomi su već jasniji, nadutost trupla i izrazito crveni krvavi iscjedak iz tjelesnih otvora.
Zaražene životinje se ne liječe, već se provode mjere kontrole poput zabrane kretanja, zbrinjavanje lešina, čišćenje i dezinfekcija, kontrola glodavaca i obvezno cijepljenje.
- Važno je spomenuti da se obdukcija lešine ne obavlja na licu mjesta zbog moguće kontaminacije terena, već isključivo u laboratoriju, ističe naš sugovornik.
Kako se prenosi?
Zaraza se prenosi unosom kontaminirane hrane (trava, sijeno) ili udisanjem spora iz okoliša. Spore se stvaraju kada bakterija dođe u kontakt s kisikom i mogu godinama ostati aktivne u tlu i vodi. Ministarstvo poziva sve posjednike životinja da odmah kontaktiraju veterinara u slučaju sumnje na bolest ili uginuće životinje, ograniče kontakt ljudi i životinja s bolesnim jedinkama ili lešinom, koriste zaštitnu opremu pri radu (maske, rukavice, zaštitna odjeća), ne konzumiraju meso životinja za koje se sumnja da su zaražene te da provode temeljitu osobnu higijenu nakon svakog kontakta sa životinjama.
Bedrenica kod ljudi
Infekcija se kod ljudi prenosi kontaktom s kožom, udisanjem spora što je naročito izraženo kod ljudi koji strižu ovce ili konzumacijom zaraže-
nog mesa. Liječenje je moguće antibioticima, isključivo prema preporuci liječnika. Kod ljudi bolest se javlja u tri oblika i to kao kožni, plućni i crijevni antraks. Simptomi ovise o tome kako se osoba zarazila. Pošto je najčešći put zaraze kroz kožu, obično se na koži javi crveno-smeđa kvržica koja svrbi. Nakon nekoliko dana oko nje razvije se crvenilo i želatinozna oteklina, a nakon toga u središtu se razvije otvoreni čir iz kojeg izlazi sukrvica. Na tom mjestu stvori se crna krasta (otuda naziv "crni prišt"). Može se javiti povećanje limfnih čvorova, malaksalost, bolovi u mišićima, glavobolja, vrućica i povraćanje. Kod udisanja spora antraksa početni simptomi mogu nalikovati gripi, no nakon nekoliko dana opće stanje se naglo pogoršava, javljaju se problemi s disanjem, izljev u plućima, a vrlo brzo šok i gubitak svijesti. Plućni oblik je najsmrtonosniji oblik antraksa.
Apel uzgajivačima stoke Redovito cijepljenje životinja te pravodobno obavještavanje veterinara ključne su mjere za sprječavanje širenja bolesti. Ministarstvo poziva sve građane, osobito posjednike stoke, na oprez, odgovorno ponašanje i suradnju s veterinarskom službom. Za sve dodatne informacije obratite se nadležnoj veterinarskoj organizaciji ili kontaktirajte Ministarstvo poljoprivrede.
dr.sc. Predrag Kočila
ČAKOVEČKI SAJAM I PLAC
Mladi poduzetnici
na djelu
Ljetni praznici poznaju se i na čakovečkom sajmu te središnjoj tržnici. Ove srijede dalo se primjetiti mlade, praktički još golobrade dečke kako puni samopouzdanje stoje iza proizvoda svoje obitelji i prodaju ih. A nudili su krastavce, papriku, šljive, lubenice, grah, odnosno sve što se doma proizvelo.
Ako treba nešto izdvojiti, onda je i ovoga tjedna to mladi grah. Koliko god se gunđalo zbog (pre)visoke cijene, vreće su se svejedno nosile u prtljažnik automobila. Nosile su se i vreće s krastavcima, i to onim prvoklasnim za kiseljenje jer su sad u punoj sezoni. Po ponudi, i paradajz je u punoj sezoni. Ima ga doista različitih sorti, od sočnih malih kuglica do plodova veličine dječjih glava.
CIJENE SAJAM
Mladi krumpir (kg): 1,00 €
Rajčica (kg): 1,50 - 3,00 €
Paprika (kg): 3,00 €
Salata (kg): 1,00 €
Mahune (kg): 5,00 €
Krastavci (kg): 2-5,00 €
Mladi grah (kg): 4,00 €
Mrkva (kg): 2,00 €
Marelice (kg): 3,50 €
Lubenica (kg): 0,80 €
Dinja (kg): 0,80 €
Shodno tome, i cijene variraju od euro i pol pa sve do 5 eura. Slična je stvar i s paprikom s time da se već može kupiti i paradajz paprika pakirana u vreće. Uz lubenice, pojavile su se i dinje te međimurske breskve.
BIOINSTITUT
Svinjetina
SCIJENE SAJAM
Mladi krumpir (kg): 1,00 €
Rajčica (kg): 3,00 €
Paprika (kg): 3,00 €
Salata (kg): 3,00 €
Mahune (kg): 7,00 €
Krastavci (kg): 2-6,00 €
Mladi grah (kg): 5-12,00 €
Mlado zelje (kg): 2,50 €
Ribiz (posudica): 3,00 €
Lubenica (kg): 2,00 €
Cvijeće (buket): 3,00 €
Tko je želio kupiti cvijeće, morao je svratiti do tržnice jer je ponuda na sajmu i dalje slaba. Na placu pak oduševljavaju buketi hortenzija, ljiljana, kala i naravno, statica. (vv)
vinjsko meso, svinjetina odlikuje se posebnim karakteristikama i kao proizvod i kao namirnica, jer se klanjem svinja osim mesa dobiva i svinjska mast. Odnos u kojem će se ove dvije različite namirnice javiti zavisi od količine mišićnog i masnog tkiva u trupu svinje. Na taj odnos utječe nasljeđe, način proizvodnje, a najznačajniji je način ishrane.
Današnja svinja potječe od dva varijeteta divlje svinje, europske divlje svinje (Sus scrofa ferus) i azijsko kineske divlje svinje (Sus vittatus). Divlje svinje pripitomljene su na više lokaliteta u središnjoj i jugoistočnoj Aziji, sjevernoj Africi i Europi. Najstariji tip domaće svinje je keltska svinja. Prema odnosu mesa i masti svinje se dijele na mesnati tip, masni tip i prelazni tip.
Svinjsko meso koje se danas proizvodi nije jednako onome mesu koje se proizvodilo jučer, niti je jednako mesu koje će se proizvoditi sutra. Proizvodnja svinjskog mesa stalno evoluira i razvija se. U prošlosti su se uzgajale svinje čije je meso, a naročito mast, služilo u prehrani tijekom cijele godine. Količina i sastav masti u takvom mesu bila je u uskoj vezi s načinom života. Danas se u svim industrijaliziranim zemljama zbiva drastična promjena načina života, a taj se način odrazio i na nutritivne potrebe čovjeka današnjice. Jedna od najvećih promjena nastupila je smanjenjem energetskih potreba čovjeka, jer se on danas znatno manje bavi teškim �izičkim radovima kao što je to bio slučaj u prošlosti. Svinje koje se danas uzgajaju da-
ju visoko nutritivno meso, s manjim sadržajem masti i prilagođeno prehrambenim potrebama modernog načina života.
Općenito vlada mišljenje da je svinjetina masna, bogata kolesterolom i nezdrava za ljudski organizam, ali zbog ugodnog okusa svinjetina predstavlja jednu od najvažnijih namirnica i vrlo značajnu sirovinu za industrijsku preradu kao što su suhomesnati proizvodi, konzerve, kobasice, a dobiva se i niz dodatnih proizvoda koji također služe za hranu, kao npr. iznutrice. Svinjetina ima veliku nutritivnu vrijednost jer je bogata bjelančevinama, esencijalnim aminokiselinama, masnim kiselinama i vitaminima B-kompleksa.
Glavna je karakteristika svinjetine kao mesa da je mišićno tkivo prilično posno, da se dobro odvaja i razlikuje od masnog tkiva i u sebi ima malo vezivnog tkiva. Budući da sadrži esencijalne aminokiseline, spada u skupinu
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
funkcionalne hrane, hrane koja osigurava uravnotežen metabolizam i pravilnu �iziologiju stanica. U svinjetini je u većim količinama prisutna aminokiselina arginin, koja sudjeluje u čitavom nizu biokemijskih procesa i ulazi u sastav važnih struktura u tijelu. Današnje meso svinja odlikuje se visokim sadržajem željeza, cinka, kroma i selena i to u obliku organskih spojeva koji se lako upijaju u krv. Svinjetina sadrži i spoj karnitin koji ima utjecaja na povećanje tjelesne izdržljivosti.
Svinjsko meso dobiveno proizvodnjom u kontroliranom uzgoju smatra se sigurnom, kvalitativno i kvantitativno visoko vrijednom namirnicom za prehranu stanovništva.
Korištena literatura za tekst: Plivazdravlje-Prehrana, prof. dr. sc. Donatella Verbanac, dipl. ing. medicinske biokemije, znanstvena savjetnica i Podravka.hr/namirnica/190/ svinjetina/
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
Piše: Ljubica Kugelman-Mate, dr. vet. med.
Vito Križaić iz Pleškovca na placu je nudio domaće šljive
Petar Stojčević iz Lasovca na sajmu je prodavao krastavce na vreće
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
Kako sakupiti vlastito sjeme rukole – korak po korak
Znate li da vam je dovoljna jedna biljka rukole da biste imali obilje sjemenja? I da se isplati ostaviti barem tu jednu biljku da vam ode na vrtu u cvijet i da se na njoj razvije sjeme? To je zato jer u najboljem slučaju više nikad nećete morati niti kupovati njeno sjeme, a čak niti ju sijati. Kod mene se rukola sama zasijava i sama za sebe brine godinama. Moj zadatak je samo brati si njene �ine listove tijekom sezone, i malo ju privezati te malo imati na brizi kad ode u cvat pa sve do trenutka kad moram skupiti sjeme. Donosim vam svoj provjereni postupak iz Biovrta.
1. Zašto ostaviti rukolu da “pobjegne” u sjeme?
Dok je mlada, rukola nudi svježe listove koje berete tijekom jeseni, zime i proljeća. No, ako želite vlastito sjeme, nekoliko biljaka morate pustiti da procvjetaju. Kad procvate, rukola razvije visoke cvjetne stapke koje zauzimaju više prostora, pa ih slobodno privežite uza stup, ogradu ili pergolu da vam ne smetaju u gredici.
2. Kada je sjeme zrelo za berbu?
Strpljenje je ključno. Berite tek kada je cijela biljka potpuno suha i posmeđila, a sitne mahunice - komuške (botanički: Siliqua) šuškaju pod prstima. To je znak da su sjemenke unutra dozrele i spremne.
3. Priprema: alat i mjesto rada
Treba vam: velika kartonska ili plastična kutija, rukavice (biljke su lomljive, ali mogu bosti) te malo slobodnog prostora – radije na otvorenom, jer ćete mrviti i tresti.
4. Grubo mrvljenje –oslobađanje sjemena
Iščupajte suhe biljke i ubacite ih u veliku kutiju. Žestoko ih izgnječite i izlomite – cilj je razbiti svaku komuškicu kako bi se sjeme osulo na dno kutije.
Maknite krupne stapke; ostaci komuški i sitna “smeća” ostat će pomiješani sa sjemenom.
EGZOTIČNO BILJE osvaja dvorišta i vrtove
Svi su poludjeli za eukaliptusom
- Riječ je o vrlo otpornoj biljci koja zimi može preživjeti i na -18 stupnjeva, kaže Krešo Marković iz Ludbrega koji sam uzgaja sadnice i čest je gost na cvjetnim festivalima u Čakovcu
Piše: Vlasta Vugrinec
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
5. Fino čišćenje –tresenjem do čistih sjemenki
Uzmite manju kutiju ili lavor i prespite smjesu. Laganim tresenjem teže će se sjemenke spustiti na dno, a lagani komadići ljuski podići na površinu. Gornji sloj otpuhnite ili pokupite rukom. Ponavljajte dok ne ostane uglavnom čisto sjeme.
6. Pohrana i čuvanje Potpuno osušite sjeme (barem tjedan dana na prozračnom, sjenovitom mjestu).Spremite ga u papirnate vrećice ili staklenke s poklopcem. Obavezno si zapišite ime sorte i datum berbe, spasiti će vas od zaborava sljedeće sezone.
7. Što s viškom i rasutim sjemenom?
Dio suhog sjemenja sigurno se već rasuo po tlu prilikom berbe suhih biljaka. I to je super, jer rukola će sama niknuti kada joj uvjeti odgovaraju, već tijekom ljeta.
Ostalo sjeme čuva vašu vrtlarsku samodostatnost: sljedeće godine sijete bez kupovine, a višak možete podijeliti ili zamijeniti s drugim vrtlarima.
Potrebno je samo malo pažnje i nekoliko pravovremenih koraka – i postajemo neovisni vrtlari kad je riječ o sjemenu. S rukolom je to zaista lako, zato nemojte nikad počupati sve biljke kad krenu u cvijet. Bit će vam zahvalni i oprašivači koji vole njene mirisne cvjetove, a rukola će se odužiti samozasijavanjem i obiljem koje će vam donositi iz godine u godinu. Pogledajte postupak izdvajanja sjemenja i u videu na mom youtube kanalu na: https://www. youtube.com/user/xeenaa13/videos
U moru novih biljaka koje se sade u našim dvorištima, trenutačno je najpopularniji eukaliptus. Riječ je o atraktivnoj biljci s prepoznatljivim srebrno-plavim okruglastim listovima.
I ne samo to, listovi, kad se protrljaju prstima ispuštaju pravi osvježavajući miris. Atraktivna biljka Australije
Pojava eukaliptusa u međimurskim dvorištima nova je, nazovimo to tako vrtlarska ili cvjetna moda. Do prije nekoliko godina, uglavnom smo njegove grančice mogli dobiti ili vidjeti samo u buketima kupljenih u cvjećarnama. Mogli smo ih vidjeti i na adventskim aranžmanima i sličnim prigodnim cvjetnim ukrasima. No, malo po malo, niknula su i prva stabla, najprije u tegli, a sada već izravno posađena na otvoreno. I ne, ne treba mu nikakva zaštita zimi jer ni one nisu ono što su nekad bile. Naravno, tu se misli na vrstu pod imenom Eucalyptus gunnii.
Uglavnom, sadnice eukaliptusa danas se nude na sve strane, a isto takva je i potražnja za njim. Sajam, plac, cvjećare, vrtni centri dobro su se opskrbili ovim cvjetnim vrstama. Sadnice eukaliptusa pronašli smo i na čakovečkom sajmu. Kod nas se nudi biljka sa sitnim i okruglim listićima te one s dugačkim šiljastim lišćem kojima se vole častiti koale u Australiji.
- Riječ je o vrlo otpornoj biljci koja zimi može preživjeti i na -18 stupnjeva, kaže Krešo Marković iz Ludbrega koji sam uzgaja sadnice i čest je gost na cvjetnim festivalima u Čakovcu.
Uz to, biljka raste vrlo brzo, reklo bi se kako se i golim okom može vidjeti napredovanje. Shodno tome, ako nije riječ o velikom dvorištu, poželjno je obuzdavati njegov rast. Srećom, podnosi orezivanje pa se može oblikovati krošnja prema želji vlasnika. Osim toga, orezivanje potiče njegov daljnji rast.
Orezane pak grane, jedino ako nije riječ o suhim i bolesnim, itekako su lijepi mirisni ukras u vazi, pa i, kako je već
spomenuto, na adventskom ili božićnom aranžmanu.
Što pak se njege tiče, nije posebno zahtjevan, niti ga treba pretjerano zalijevati niti pak prehranjivati. S obzirom na njegov bujan rast i ljepotu krošnje, najbolje ga je posaditi samostalno.
700 vrsta eukaliptusa
U svijetu postoji više od 700 vrsta eukaliptusa koji pripadaju obitelji Myrtaceae. Listovi eukaliptusa čine većinu prehrane australskih koala, koje pojedu oko pola kilograma listova dnevno. Najpoznatiji po svojem ulju, eukaliptus pruža mnoga ljekovita svojstva koja su prepoznata još kod Aboridžina. Upravo su iz tog razloga domoroci koristili eukaliptusovo lišće i ulje za liječenje mnogih rana te uživali u prednostima bržeg zarastanja rana, antibakterijskog djelovanja i mnogih drugih dobrobiti. Ulje se dobiva ekstrakcijom iz lišća, kore i korijena. Blagotvorno djeluje na ljudski organizam kod respiratornih problema, ima snažna antimikrobna, antimikotička i anti-
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.
PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.
bakterijska svojstva, pomaže kod sinusitisa (upale sinusa) i alergija te uklanja nečistoće i obnavlja kožu ruku i stopala (putem slane kupke). Ulje, ali i same grančice pročišćavaju zrak i osvježavaju prostor svojim mirisom, ulje je odličan dodatak svim domaćim proizvodima za njegu kože i kose, pomaže liječiti površinske ozljede i ubrzava zarastanje, ostavlja ugodan miris u prirodnim proizvodima za čišćenje i smanjuje stres i anksioznost pri inhalaciji. Unatoč brojnim dobrobitima i vrijednom ljekovitom djelovanju, eterično ulje eukaliptusa nije preporučljivo koristiti nerazrijeđeno. U velikim dozama, nerazrijeđeno ulje čak može djelovati toksično, posebice kod manje djece. Osim ulja, popularan je i čaj. Priprema se od osušenih listova eukaliptusa te se može kupiti u biljnim ljekarnama, trgovinama zdrave hrane ili ponekim tržnim centrima. Za pripremu čaja jednostavno se preliju 1-2 čajne žličice listova s 250 ml vruće vode i nakon desetak minuta stajanja se čaj procijedi.
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.
Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708
Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
Krešo Marković sa svojom sadnicom eukaliptusa
Eukaliptus se odlikuje mirisnim srebrno plavim listovima
VREĆE ZA NAVODNJAVANJE mladih stabala u Čakovcu izazvale reakcije građana
Naše biljke trebaju vodu SADA!
U proteklih godinu dana Grad Čakovec postavio je oko mladih stabala zelene vreće za navodnjavanje koje bi trebale omogućiti polagano, „kap po kap“ zalijevanje. No, kako javljaju zabrinuti građani, sustav se ne održava kako treba, što je dovelo do isušivanja dijela posađenih stabala i sumnje u opravdanost velikih �inancijskih izdvajanja za ovaj projekt.
Andrija Romančuk, dipl. ing., dragovoljac Domovinskog rata i umirovljeni bojnik Hrvatske vojske, poslao je pismo gradskim vlastima i medijima u kojem izražava nezadovoljstvo: „Naša stabla TREBAJU VODU SADA... Na jesen bi se priroda svojim uhodanim ciklusima trebala pobrinuti da biljke, one koje prežive, dobiju vodu.“
Romančuk ukazuje na konkretan primjer uz svoju zgradu u Ulici Dobriša Cesarića 19, gdje je 26. ožujka 2025. posađeno šest mladih stabala kuglastog jasena. No, već danas su se „četiri od šest stabala osušila“, a vreće za navodnjavanje koje bi trebale pomoći da stabla prežive, često su prazne. „Pogledao
sam u vreće i vidio da su prazne pa sam u te dvije gdje su stabla još živa dolio vode... U nasumično odabranih 50-tak vreća nisam našao niti kap vode“, upozorava. U svome pismu traži od Grada da jasno izvijeste koliko je vreća nabavljeno, po kojoj cijeni, koliko je posađeno stabala i koliko je u te projekte uloženo novca poreznih obveznika, te tko snosi odgovornost za neuspjeh ove akcije:
„Ako ih ne mislite puniti vodom, možemo smatrati da je 12.750,00 eura BAČENI NOVAC poreznih obveznika.“
Što su mu odgovorili iz Grada Čakovca?
Grad Čakovec odgovorio mu je sljedećim podacima: - Grad Čakovec je prošle godine kupio 1.500 vreća za zalijevanje po cijeni od 8,50 eura + PDV... Vreće se pune u pravilu jednom u dva tjedna, a tijekom ljetnih vrućina jednom tjedno.
Naglašavaju kako svaki takav sustav zahtijeva održavanje, te objašnjavaju princip funkcioniranja vreća: - Kapacitet vreće je 75 litara, a
TESLA MASAŽA SADA I U ČAKOVCU
i vakuum terapija pomažu kod artri�sa, išijasa, ukočenos� i žarenja
nakon što se napuni, voda sistemom ‘kap po kap’ istječe za otprilike 8 sati.
Grad se pohvalio i velikim ulaganjima u pošumljavanje: - U protekle dvije godine na području grada posađeno je preko 1.100 stabala, uključujući i šest spomenutih kuglastih jasena. Pri sadnji velikog broja stabala određeni broj njih se posuši... Suhe grane ili lišće ne znače nužno da je stablo mrtvo. Nadležne službe će tijekom jeseni obići sva nedavno posađena stabla, ukloniti osušena te na njihovo mjesto posaditi nova.
Nezadovoljan dobivenim odgovorom
No, Romančuk ostaje skeptičan i u svom daljnjem odgovoru izravno kritizira navedeni stav: - Međutim, riječ “u pravilu” koje koristite za punjenje vreća NE DOGAĐA SE. Vreće se u praksi NE DOLIJEVAJU vodom... Vaše obećanje da ćete nešto poduzeti najesen govori koliko Vi i vaši podređeni neozbiljno i neodgovorno shvaćate problem.
On dodatno poručuje da mlada stabla ne mogu čekati na jesenske kiše da prežive te ističe kako im je potrebna stalna i redovita skrb: - Naše biljke trebaju vodu SADA, a najesen bi se priroda trebala pobrinuti za one koje prežive.
NAŠI VATROGASCI na dislokaciji Orehovec, Mikec, Makar i Haček čuvaju Bol
U jutarnjim satima 24. srpnja, treća smjena međimurskih vatrogasaca upućena je na dislokaciju u Bol na Braču, koja traje do 7. kolovoza. Smjenu čine Zdravko Orehovec (JVP Čakovec), Simon Mikec (DVD Cirkovljan), Denis Makar i Karlo Haček (DVD Belica). Ispratio ih je Robert Meglić, zapovjednik VZMŽ, uz želju za što mirnijom i sigurnijom službom, nakon prošlog požara u kojem je izgorjelo 42 ha šume. Zapovjednik ponovno podsjeća na zabranu spaljivanja na otvorenom. (is)
Reakcije, komentari, pisma i priopćenja
E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1557
Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
Slavko Dokmann, inovator i osnivač Tesla Junior j.d.o.o., svojim biljnim gelovima nudi trajno rješenje bez tableta, pro�v bolova
Znate li kako
olakšati bol ?
Svjetski prizna� novitet Tesla masaža, nakon uspjeha u Varaždinu i Toplicama Sv. Mar�n, odsad je dostupna i u Čakovcu, na adresi Kralja Tomislava 18 Riječ je o inova�vnom pristupu koji kombinira biljne gelove na bazi sedam do 21 ljekovi�h
biljaka s terapijama specijalnim ultrazvukom s promjenjivom frekvencijom i vakuumom, pružajući brzo i učinkovito olakšanje kod bolova u kralježnici, križima, ramenima, kukovima, koljenima, rukama, nogama, te kod išijasa, ukočenos�, grčeva i žarenja.
Terapija traje samo 30 minuta, a rezulta� su vidljivi već nakon 5 do 10 minuta, čak i kod dugotrajnih tegoba. U 90% slučajeva korisnici prijavljuju primjetno smanjenje boli, a redovita samomasaža kod kuće s Tesla Junior gelovima nudi trajno
rješenje bez lijekova. - Ono što svjetska medicina i farmacija ne riješe u 10 ili 20 godina, naši gelovi često riješe u svega 30 minuta, is�če Slavko Dokmann, inovator i osnivač Tesla Junior j.d.o.o., koji je ime Nikola Tesla Junior zaš��o u Hrvatskom zavodu za intelektualno vlasništvo. Terapije za olakšanje boli i grčeva
U Tesli nude terapijsko-medicinske masaže s biljnim gelovima, kombinirane sa specijalnim ultrazvučnim tretmanima pro�v bolova, grčeva i trnaca i djeluju na:
• brzo olakšanje bolova u kičmi, križima, ramenima i nogama – s primjetnim djelovanjem u roku od 10 minuta u 90% slučajeva,
• učinkovi� tretmani za umorne, nemirne i bolne noge, izražene vene i otekline, a gel za grčeve
• rješavanje bolova u koljenima
• već nakon prve upotrebe, noge su lakše, a san mirniji, Tesla masaža biljnim gelovima, ultrazvuk i vakuum terapija pomažu kod artri�sa, išijasa, ukočenos� i žarenja, trajna rješenja kroz kućnu masažu s Tesla Junior gelovima.
Cijene masaža su od 50 eura, a gelova od 30 do 1000 eura
Uz salon nudi i besplatnu probnu aplikaciju gela u trajanju od 5 minuta kako bi svi mogli osje�� stvarni učinak na vlas�toj koži.
Više od 35 godina iskustva i 20 vrsta biljnih gelova
U svijetu gdje mnogi uzaludno traže rješenja za kožne probleme i kronične bolove, Centar za kožne probleme i masažu Tesla Junior donosi inova�van i potpuno prirodan pristup. Kao alterna�vni studio i centar za kožne probleme i masažu, ova tvrtka nudi jedinstvene tretmane i proizvode na biljno-mineralnoj bazi, koje su razvijali 35 godina. Tesla Junior razvija i proizvodi sedam specijaliziranih gelova koji kroz masažu ublažavaju:
• bolove kralježnice, ruku i nogu
• trnce, grčeve, žarenje, pečenje i upale
• simptome artri�sa, reume i napetos�
Njihove formule:
Rješavaju i ublažavaju kožne probleme – ekceme, psorijazu, akne, derma��s, gljivične infekcije, bradavice i još mnogo toga (sa pripravcima po narudžbi)
se
• Ne sadržavaju štetne sastojke – bez parabena, sulfata, kor�kosteroida i nano-srebra
• Brzo djeluju – razlika se može osje�� u kratkom vremenu, a neki proizvodi, kroz kratku masažu, pokazuju rezultate u samo 5-10 minuta! (ublaženje bolova, trnaca, ukočenos�)
• Ekološki su prihvatljivi – ispiru se vodom i potpuno su sigurni za kožu.
Info:
Tesla masaža – Čakovec, Kralja Tomislava 18, Toplice Sv. Mar�n i Varaždin na adresi Braće Radić 53. T: +385 98 1329 848, +385 98 132 9848
nalazi u Čakovcu na adresi Kralja Tomislava 18 u pješačkoj zoni
Ultrazvuk
Suha stabla u Ulici Dobriša Cesarića u Čakovcu
Ljiljana i Nada čitaju sve redom
Ovog tjedna, s našom prepoznatljivom crvenom vrećicom, zaustavili smo se u Novom Selu Rok i tamošnjoj trgovini. Uz simpatične djelatnice, dočekao nas je i novopečeni djelatnik iz Nepala, Rajiv Malla koji u trgovini radi već 14 dana. Istina, zbog
nepoznavanja jezika ne čita naše Međimurske novine, no zato zna prosurfati internetom i pogledati fotogra�ije. U redovnoj kupnji sreli smo Nadu Tuksar i Ljiljanu Mikša, obje iz Krištanovca koje su se itekako obradovale našim vrećicama. Obje
Grad Čakovec, Ulica kralja Tomislava 15, Čakovec, OIB: 44427688822 na temelju Odluke Gradonačelnice KLASA: 94001/25-01/49, URBROJ: 2109-2-01-01-25-02 od dana 23.07.2025. godine o raspisivanju javnog natječaja za uzimanje u zakup poslovnog prostora površine 45 m2 – 55 m2, objavljuje
redovno čitaju naše novine, kako kažu, od prve do zadnje stranice i zadovoljne su sadržajem. Vesele se svaki tjedan novim receptima, prate natječaj Čiji je vrt najljepši dok muški dio njihovih obitelji jedva čeka novosti iz svijeta sporta. (vv)
JAVNI NATJEČAJ
za uzimanje u zakup poslovnog prostora površine 45 m2 – 55 m2 Grad Čakovec obavještava sve pravne i �izičke osobe da mogu dostaviti podatke o raspoloživosti i vlasništvu poslovnog prostora koje bi dali u zakup za potrebe Grada Čakovca za obavljanje djelatnosti, odnosno za smještaj 6 (šest) djelatnika Grada Čakovca, neto korisne površine 45 m2 – 55 m2 Ugovor o zakupu sklapa se na određeno vrijeme od 2 (dvije) godine. Cjeloviti tekst javnog natječaja sa svim detaljima i uvjetima javnog natječaja nalazise na internetskim stranicama Grada Čakovca, www.cakovec.hr.
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Josip Lukinec sretni dobitnik 123. kola
Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura.
U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradicionalnom natječaju.
Godine 2003. u parku Odsjeka Učiteljskog fakulteta u Čakovcu otkrivena je bista dr. Vinka Žganca, etnomuzikologa i skladatelja. Ovo je druga bista postavljena u Aleji velikana, mjestu posvećeno istaknutim ličnostima koje su ostavile neizbrisiv trag u obrazovanju, kulturi i znanosti Međimurja. Na inicijativu Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu i Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bista je osmišljena i podignuta u znak zahvalnosti za životno djelo dr. Vinka Žganca. Autor skulpture je akademski kipar Josip Grgevčić. Radi se o brončanoj bisti na visokom crnom mramornom postolju. (mg) Bista i poprsje Vinka Žganca
Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imao je Josip Lukinec iz Donjeg Kneginca.
Dobitnika ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.
GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); Lektura: Ivana Sklepić (ivanasklepic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr);
Jug Mall ul. Tomaša Goričanca 1, 4000 0 , Čak ovec
Ljiljana Mikša, Rajiv Malla i Nada Tuksar sa svojim poklon vrećicama
Kiga svojim instalacijama propitkuje javnost
Daniel Hampamer Kiga, istaknuti grafičar, umjetnik i društveni aktivist iz Čakovca, posljednjih je godina snažno obilježio javni prostor svoga grada nizom mikroinstalacija koje povezuju elemente lokalne povijesti, suvremene umjetnosti i društvene kritike. Njegove su umjetničke intervencije, najčešće privremene i suptilne, postale prepoznatljiv znak kreativne komunikacije s urbanom sredinom te njenom kulturnom baštinom. Intervju s Kigom pročitajte na trećoj stranici Medie. (mg)
VIKEND VODIČ
Petak, 25. srpnja
19:00, Wine and Paint - slikanje uz čašu vina, dvorište Sokolskog doma Mursko Središće
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
DAN PIKAČA u Selnici
Znate li kako se mota Pikač?
U subotu, 26. srpnja 2025., Selnica poziva sve ljubitelje tradicije, folklora i međimurske baštine na Dan Pikača, manifestaciju koja slavi jednu od najupečatljivijih lokalnih maski i simbola ovog kraja. Program započinje u 8:00 sati okupljanjem kod velike maske Pikača na ulazu u Selnicu, a središnji događaj dana, svečano namatanje maske, održat će se između 9:00 i 10:00. Riječ je o starom običaju duboko ukorijenjenom u identitet sela, koji svake godine okuplja brojne mještane i posjetitelje.
Nakon toga, od 10:30 sati, program se seli u Dom
kulture Selnica gdje posjetitelje očekuje raznovrstan kulturno-umjetnički sadržaj: kreativne radionice za djecu i odrasle, izložbe fotogra�ija i radova, te projekcija dokumentarnog �ilma “Selnički Pi-
kač”, koji prikazuje povijest i simboliku ovog osebujnog lika.
Manifestaciju će dodatno obogatiti i sudjelovanje lokalnih udruga - FTRUC, Udruga Ana te Udruga za sindrom
STAND-UP SHOW s Aleksandrom Lazićem
Još putna pa idemo
U petak, 25. srpnja 2025., od 20 sati Mlinarska kuća u Svetom Martinu na Muri postaje centar dobre zabave i smijeha. Aleksandar Lazić donosi svoj novi stand-up show
WINE AND PAINT
“Još putna pa idemo”, stoga vas čeka večer inteligentnog humora koji će vas nasmijati do suza.
Nakon smijeha, zabava se nastavlja uz hitove 90-ih s energičnim MC Bertom
Slikanje uz čašicu vina
U petak, 25. srpnja s početkom u 19 sati, dvorište Sokolskog doma u Murskom Središću pretvara se u kreativni atelje za sve ljubitelje umjetnosti i vina. Tamo će se održati jedinstvena radionica Wine and Paint, događaj koji spaja opuštenu atmosferu, umjetničko izražavanje i uživanje u dobroj čaši vina.
Radionica je namijenjena svima od 18 do 99 godina,
bez obzira na prethodno iskustvo u slikanju. Pod stručnim vodstvom, sudionici će korak po korak kreirati vlastitu sliku, dok se opuštaju i druže u ugodnom ambijentu.
Cijena sudjelovanja iznosi 24 eura po osobi, a uključuje sav potreban materijal – slikarsko platno, boje, kistove, pregaču te čašu vina za svakog sudionika. Broj mjesta je ograničen, stoga su prijave
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: BENITO PÉREZ GALDÓS: GOSPOĐA PERFECTA
Dobitnik knjige Oluja koju smo stvorili objavljene u prošlom broju je Marija Novak iz Preloga. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1558
Ime i prezime:
Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Broj telefona:
POKLANJA KNJIGU
Benito Pérez Galdós: Gospođa Perfecta
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI
Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Svojedobno vrlo popularan i često prevođen roman napisan 1876., pra�mo dolazak mladog madridskog inženjera Pepea Reya u provincijski gradić Orbayosu kako bi se oženio svojom nećakinjom Rosario, kćeri gospođe Perfecte.
Mladić naprednih stavova, od početka se sukobljuje s tradicionalnim životom u maloj sredini i susreće sa cijelom galerijom likova čiji su svjetonazor, stavovi i ideje u potpunom raskoraku s njegovim shvaćanjem svijeta.
Kroz priču o njegovoj tragičnoj sudbini upoznajemo razorne probleme španjolskog društva onoga vremena.
koji će vas natjerati na ples i povratak u glazbenu eru kad su se stvarale legende. Dođite, nasmijte se, zaplešite i provedite petak u jednom od najživljih kutaka kontinentalne Hrvatske.
Down Međimurske županije - koje će predstaviti svoj rad i dati poseban doprinos zajedničkom slavlju.
Dan Pikača nije samo folklorni događaj, već živa priča o identitetu, međugeneracijskom prijenosu vrijednosti i snazi lokalne zajednice. Organizatori pozivaju sve da dođu, sudjeluju i osjete duh tradicije koja u Selnici i dalje živi punim plućima.
obavezne i primaju se isključivo putem e-maila: info@ paintandsip.hr.
Organizatori događaja su Paint & Sip, Grad Mursko Središće, Turistička zajednica Mura i Gorice te Centar za kulturu Rudar Mursko Središće.
Ako želite provesti petak na neuobičajen način, spojiti kreativnost s opuštanjem i druženjem, ovo je prilika koju ne smijete propustiti.
Hit iz 19. stoljeća koji i danas osvaja. Autor romana na realističan način prikazuje gospodarske, socijalne, kulturne i etičke probleme njegova vremena
Četvrtak, 31. kolovoza
19:00, Druženje na Matulovom gruntu, determinacija noćnih lep�ra i promatranje neba teleskopom, Matulov grunt
Petak, 1. kolovoza - subota, 2. kolovoza
10:00, 4. US Car Picnic, Forestland Park, Brezje
Subota, 2. kolovoza
19:00, Koncert “Murska dekla”, Mlinarska kuća Sve� Mar�n na Muri
Subota, 9. kolovoza - nedjelja, 10. kolovoza
Notorious fes�val, SRC Trate Nedelišće Četvrtak, 14. kolovoza
17:00 Gorički trail, Izle�šte Vinska kuća Hažić
Petak, 15. kolovoza
21:00, Koncert “Polkaholiki”, šator u centru Svetog Mar�na na Muri Subota, 16. kolovoza
• 26.6. do 8.9. Izložba “Biram animaciju jučer, danas, sutra” Galerija Centra za kulturu Čakovec
• 25.7. do 31.8. Izložba Mihael Bađun “FOLK” Izložbeni salon Muzeja Međimurja
9:00, ODVIJ - Natjecanje u tradicionalnoj košnji trave ručnom kosom, kod Skelarske kuće 18:00, Centralna povorka starih običaja i zanata, start od rotora u Vrhovljanu 21:00, Koncert Abba Ring tribute banda, šator u Centru Svetog Mar�na na Muri
MJESEČNI VODIČ
Okupljanje je kod velike maske Pikača na ulazu u Selnicu
intervju tjedna
DANIEL
HAMPAMER KIGA oživljava povijest kroz umjetničke mikroinstalacije
Što spaja Deblane, Nikolu VI. Zrinskog i novu tablu ulice?
Kiga kroz svoj umjetnički aktivizam u kratkom je roku predstavio tri instalacije koje spajaju povijest i suvremeni utjecaj na grad
Daniel Hampamer Kiga, poznati čakovečki gra�ičar, umjetnik i društveni aktivist, posljednjih godina ostavlja upečatljiv trag u javnom prostoru Čakovca kroz seriju mikroinstalacija koje spajaju lokalnu povijest, suvremenu umjetnost i društveni komentar. Njegove intervencije, često privremene i diskretne, postale su prepoznatljiv simbol kreativnog dijaloga s gradom i njegovim nasljeđem.
Mikroinstalacije Daniela Hampamera Kige predstavljaju jedinstven spoj umjetnosti, povijesti i društvene angažiranosti. Kroz male, ali snažne geste u javnom prostoru, Kiga podsjeća na važnost očuvanja kolektivnog sjećanja i potiče dijalog o identitetu, tradiciji i suvremenosti. Njegovi radovi, bilo da slave velikane poput Nikole VI. Zrinskog ili kralja Tomislava, ili tematiziraju svakodnevne fenomene, ostaju trajni podsjetnik na moć umjetnosti u oblikovanju zajednice.
Neke od tih ideja su duže u pripremi, instalacija Nikole VI. se pripremala četiri-pet godina kao i Deblani, a natpis Ulice Kralja Tomislava se javio spontano. U većini slučajeva od pomoći je bio Miljenko Milović Miloje koji je svojim tehničkim znanjem bio od pomoći prilikom postavljanja. Još su neke ideje u planu, ali će vrijeme pokazati kada će izaći na vidjelo.
Nikola VI. Zrinski
Na ulazu u Međimurske novine (u haustoru između restorana Mamas & Tapas i BIPE) pojavila se instalacija sa likom Nikole VI. Zrinskog. Instalacija je rotaciona projekcija, a umjesto nje je postavljena AI generirana slika spomenutog velikana. U osvrtu na preminulog grofa Nikolu VI. Zrinskoga (oko 1570.–1625.), stožernu �iguru kontinentalne hrvatske
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 13.8.2025. u CineStaru Varaždin.
plemićke elite, lokalni izvori i svjedočenja načinjena desetljećima nakon njegove smrti razotkrivaju jednog neočekivanog: veseljak, rasipnik, a možda čak i pijanac. Prema pričama iz Karlovačke škrinjice Nikole Perića, Nikola VI., naslijedivši bogatstvo od oca 1603., postao je “velik veseljak i rasipnik” koji je u trenucima radosti darivao imanja svojim simpatijama i prijateljima čak i u vrijeme narodnog siromaštva nakon turskih ratova. Među darovanim imanjima navode se posjedi poput Grduna, Hrašća i Lovića u okolici Karlovca. No, iza vedrine, stoji ozbiljnija slika: raspačavanje imanja možda je dodatno oslabjelo strateški važnu obrambenu mrežu nasljed-
nika velikih srednjovjekovnih borbi, ostavljajući prostor za nove talase vanjskih prijetnji. Grof je umro bez potomaka u Čakovcu 1625., a naslijedio ga je brat Juraj V., budući ban Hrvatske.
Deblani osluškuju priče
U parku je osvanula zanimljiva instalacija na jednom usamljenom deblu. Naime, radi se o stablu kojem je uklonjena krošnja, a deblo je ostavljeno u habitatnom stanju kako bi bilo stanište buba i drugih potkornjaka. Danijelu Hampameru Kigi
činilo se da bi bilo ok da se napravi neka intervencija na njemu da i to deblo ima neku funkciju. Postavljena su tri „lica” na deblo oživljeno je i do-
dani su „promatrači” odnosno „Stanari debla (tzv. Deblani)” malu šumsku zajednicu koja izmamljuje osmijehe na lica prolaznika…
U sjenama Perivoja Zrinski, gdje su stabla starija od mnogih zgrada i mudrija od većine prolaznika, nastanili su se Deblani. To nisu ni patuljci, ni duhovi, ni vile. Deblani kao šumski likovi, plod su mašte i kore. Oni su promatrači vremena i ljudi. Pojavljuju se iznenada, u naborima kore, kao da su oduvijek tu. Imaju oči, noseve, brkove, izraze lica koji se mijenjaju ovisno o suncu, kiši ili raspoloženju parka. Ne pričaju ali gledaju. Pažljivo. i svaki prolazak pamte. Ova mala instalacija je hommage svim pričama koje nikad nisu ispričane,
ali su ih stabla čula. Zastani. Pogledaj. Možda ti netko od Deblana namigne iz sjene. Ako vas pogledaju, samo se nasmiješite. Oni to cijene. Deblani podsjećaju da čak i u uređenom i očito dobro održavanom prostoru poput Zrinskog perivoja ima mjesta za male prirodne čarolije. Oni nas potiču na sanjarenje, na povezanost s prirodom i promišljanje o pričama koje korijen i kora mogu čuvati.
Nova tabla ulice Nakon što je zgrada na uglu Ulice kralja Tomislava 1 u Čakovcu, nakon obnove fasade, ostala bez natpisa s kućnim brojem i nazivom ulice, gra�ičar i aktivist Daniel Hampamer Kiga postavio je vlastitu verziju ploče funkcio-
VODE VAS U KINO KAKO DO
DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Dom
Dobitnik ulaznica za film: Diana Trstenjak Bukovčak
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
nalnu i simboličnu u jednom. Crno-bijela tabla s likom kralja Tomislava i brojkom “1MC” (1 + rimskih 1100) evocira tisućljetni kontinuitet hrvatske državnosti i podsjeća na 1100. obljetnicu ustoličenja prvog hrvatskog kralja. - U nedostatku službene ploče, činilo mi se ispravnim postaviti nešto što je i estetski i edukativno mali podsjetnik na veliku povijest, rekao je autor. Ujedno se zahvalio vlasnicima zgrade što su dozvolili postavljanje. Ploča nije postavljena na fasadu nego je postavljena na oluk tako da ne narušava samu fasadu i moguće je lako uklanjanje ili promjena.
Piše i foto: Mario Golenko
Danijel uz instalaciju Nikole VI. Zrinskog
Tabla Ulice kralja Tomislava
Jedno od lica deblana
Čakovečka špica
Karmela i Slađana - Igra kontrasta na prekrasnom kombinezonu
Terezija, Tatjana i Biljana usklađene u elegantnim, nenametljivim kombinacijama
Točkice i kaubojke nikad ne izlaze iz mode
Foto: Mario Golenko
Piše: Ivana Sklepić
Nasmijane princeze u ružičastom
Mirjana i Drago u zemljanim tonovima koji im savršeno pristaju
Svježina bijele boje na preplanulom tenusavršena kombinacija!
NOGOMET
NOGOMET
ADRIANO DEBELEC (15) plijeni pažnju najvećih hrvatskih klubova
ŠN RUDAR
Tko će zgrabiti međimurskog Yamala?
Talenti trenirali s Osijekom
Piše: Luka Pongračić
Foto: Adriano Debelec
U hrvatskom nogometu rijetko se pojavi ime koje u tako ranoj dobi privuče pažnju najvećih klubova, no jedan 15-godišnjak iz Međimurja uspio je upravo to. Adriano Debelec, ofenzivni veznjak rođen 2009. godine, našao se na meti zagrebačkog Dinama – kluba koji već desetljećima stvara i lansira najperspektivnije mlade talente.
Prema pouzdanim informacijama talijanskog novinara i stručnjaka za transfere Lorenza Leporea, aktualni hrvatski prvak uputio je službenu ponudu NK Varaždinu za dovođenje Debeleca. Mladić koji već sada nosi dres hrvatske reprezentacije do 16 godina, iza sebe ima put koji svjedoči o ozbiljnosti, radu i nogometnoj strasti.
GRANIČAR
Reprezentativac i prvotimac Varaždina
Adriano je ponikao u ŠN Međimurec-Sloboda, nastavio kroz NŠ Međimurje-Čakovec i MNK Fotex United, a trenutno igra za kadetsku momčad NK Varaždina gdje je ove sezone upisao 33 nastupa u 1. HNL za kadete. Njegove tehničke sposobnosti, pregled igre i prirodna nogometna inteligencija izbacile su ga iz lokalnih okvira – a uz to, mladi Debelec već je nekoliko puta nosio i dres hrvatskih selekcija. Na UEFA razvojnom turniru u travnju ove godine, koji se igrao u Samoboru i Lučkom, izbornik Marijan Budimir ukazao mu je povjerenje u sve tri utakmice. Hrvatska je ostvarila pobjede nad Izraelom (2:0) i Slovenijom (5:0), dok je s Litvom remizirala 1:1. Adriano je upisao dvije asistencije i potvrdio status jednog od ključnih igrača generacije.
– Pregovori s Dinamom još traju, a dobio je ponudu i više hrvatskih klubova, kao i novi ugovor od Varaždina, govori nam otac Goran
Adriano je na pravom putu
Pokušali smo doznati što se događa iza kulisa potencijalnog transfera, a ekskluzivno za nas govorio je Adrianov otac, Goran Debelec. – Pregovori s Dinamom još traju. Prvi kontakti krenuli su još prije dvije godine, nakon što je Adriano s Varaždinom osvojio turnir u Vukovaru. Nije bilo ništa konkretno tada, ali pokazali su interes. Nedavno su kontaktirali njegovog menadžera i iznijeli ponudu – �inancijski uvjeti, smještaj, škola, ekipa u koju bi bio uključen. Sada je na Dinamu i Varaždinu da se dogovore oko detalja. U ovom trenutku Adriano je
na pripremama s momčadi NK Varaždin na Rogli, gdje se, kako doznajemo, potpuno fokusirao na rad s ekipom i novu sezonu.
– Nama i njemu svakako godi što se Dinamo zanima. To je potvrda da napreduje kako treba. I Varaždin mu je ponudio novi ugovor, što znači da ga cijene i žele zadržati. Mi vjerujemo u njega i njegove sposobnosti, a on zna da našu podršku uvijek ima, kazao je otac. Zanimljivo je i da Dinamo nije jedini koji prati mladog veznjaka.
– Postoje i drugi klubovi koji su pokazali interes, neki od njih su također veliki hrvatski klubovi, ali Dinamo je zasad najkonkretniji, ističe Goran.
PLAZMA SPORTSKE IGRE MLADIH u Rijeci pružile su puno uzbuđenja
Dvojica mladih nogometaša iz Škole nogometa Rudar Mursko Središće, Paul Munđar (2011. godište) i David Jambrošić (2009. godište), protekli su tjedan proveli u Osijeku, gdje su dva puta dnevno trenirali s vršnjacima iz NK Osijeka – jednog od najcjenjenijih hrvatskih prvoligaša. Poziv u Osijek stigao je kao nagrada za njihove iznimno uspješne sezone u dresu Rudara. Paul Munđar već drugu godinu zaredom privlači pozornost Osijeka, koji mu ponovno upućuje poziv. Ove sezone, kao
STOLNI NOGOMET
ulazni pionir, natjecao se s godinu dana starijima i postigao 30 pogodaka u svim natjecanjima, igrajući na pozicijama veznog i krilnog igrača.David Jambrošić imao je iznimno produktivnu sezonu nastupajući paralelno za kadetsku i juniorsku momčad. Njegova statistika govori sama za sebe – igrajući napadača postigao je ukupno čak 48 pogodaka u sezoni. Unatoč tome što ima samo 16 godina, već je tokom prošle sezone bio priključen treninzima seniorske momčadi te je upisao i prve nastupe. (nl)
DRAVA OPEN Mišel i Dexter najbolji
Prvi, nadamo se od mnogih koji slijede, Drava Open poluamaterski turnir u Kuršancu je uspješno priveden kraju. Okupilo se tridesetak stolnonogometaša i po nekima koji su brojali, još pedesetak promatrača, navijača i zabavljača. Igralo se u opuštenoj atmosferi na nogometnom igralištu uz
PLIVANJE
GPK MEĐIMURJE
Na zagrebačkim Sveticama održano je prvenstvo Hrvatske za seniore i mlađe dobne skupine. GPK Međimurje je s ponosom predstavljao Matej Bračko uz podršku trenera Antonia Turka. Prvi dan bio je zagrijavanje za Mateja koji je u disciplini 100 m slobodno, isplivao novi osobni rekord – 55.06 i zauzeo 10. mjesto. Drugog dana dominirano je u svojoj kategoriji. Matej Bračko postao je novi prvak Hrvatske u disciplini 50m leptir. Svojom izvedbom izdominirao konkurenciju i osvojio zlato uz fantastično
roštilj i odličnu glazbu do dugo u noć. Prvo mjesto osvojio je par Dečko herc koji su činili Dexter i Mišel Kovačić. Oni su u finalu pobijedili par Big Brother u sastavu Mario i Dejan Jalušić. Na trećem mjestu završio je par Lucija Kovačić - Matija Horvat, pod imenom Tinky - Winky. (nl)
vrijeme 25.53 sekunde. Nastup trećeg dana sve je iznenadio. Matej pliva u prvoj grupi (s najslabijim prijavljenim vremenima), a dan ranije su trener i on razmišljali o odjavi ove utrke. Međutim, dobro su odlučili, pa je Matej nastupao na 100m leđno. U finalu je iznenadio konkurenciju te je došao do bronce. Istog dana na 50m slobodno osvaja srebro. Savršena četiri dana u Zagrebu zaključio je u disciplini 50m leđno s novim osobnim rekordom 27.24 i osvajanjem srebra. (nl) Iako neporaženi
Piše: Luka Pongračić Foto: Karlo Šutalo
Ekipe iz Preloga svake godine nižu uspjehe na Plazma Sportskim igrama mladih, a ništa drukčije nije bilo ni ove godine u Rijeci. Ekipa Ogenj u sastavu Luka Malek, Lea Fleten, Teo Židov, Paula Gosarić, Nea Sobol, Fran Fileš, Lucija Kovačić, Roko Fileš i Leo Hrtl na čelu s učiteljicom i trenericom Silvijom Kosec te učite-
ljem Nenadom Podgorelcom osvojili su srebrnu medalju. Neporaženi do �inala, Ogenj je pokazao vrhunsku igru, ali i fair play, a ovoga puta na Telemach Danu sporta od njih je bila bolja ekipa Zrinjevac iz Osijeka. Djecu je iznenadio dolazak rukometnog reprezentativca Filipa Glavaša, koji je s njima i zaigrao graničar te se prisjetio dana kad je i sam sudjelovao na ovoj manifestaciji.
Filip Glavaš rado se odazove ovakvim manifestacijama
Adriano Debelec upisao je 33 nastupa za Varaždince ove sezone
RUKOMET
JURA EGON JURANIĆ (21) u novoj sezoni odjenut će dres HSG Holdinga iz Graza, no austrijska liga nije mu nikakva nepoznanica
Pariz i Barcelona moj su san
Piše: Luka Pongračić
Foto: Jura Egon Juranić, MRK Čakovec
Č- Odmalena sam formirao igru prema Andyju Schmidu, bilo ga je gušt gledati. Kao uzor radnika i lidera ekipe mi je Michael Jordan, govori Jura Egon – „Fali mi domaća kuhinja, posebno bakina, ali brzo se čovjek privikne. Graz je relativno blizu, pa vjerujem da ću sada češće biti doma.“
akovčanec Jura Egon Juranić ima 21 godinu, igra na poziciji lijevog vanjskog i jedan je od najtalentiranijih mladih rukometaša koje je Međimurje iznjedrilo posljednjih godina. Nakon što je prve ozbiljne korake napravio u dresovima MRK Čakovca i GRK Varaždina, rukometni put ga je odveo preko granice – u austrijsku Bundesligu, gdje je do ovog ljeta, kad je prešao u HSG Holding iz Graza, nosio dres SC Ferlacha. U Ferlachu ga je dočekao poznati rukometni stručnjak Risto Arnaudovski, Čakovčanec koji vodi tamošnju ekipu, i pod čijim vodstvom se Juranić nastavio razvijati. Dobrom igrom u austrijskom prvenstvu zaslužio je produženje ugovora do lipnja 2025. godine, ali i – što je još važnije – novi poziv u hrvatsku juniorsku reprezentaciju. Tako se ponovno ovog ljeta našao na popisu izbornika Borisa Dvoršeka za Svjetsko juniorsko prvenstvo u Poljskoj, koje se održavalo od 18. do 29. lipnja 2025. Hrvatski juniori prvenstvo su završili na 12. mjestu, a Jura Egon se posebno iskazao
u utakmici protiv Španjolaca, gdje je utrpao devet pogodaka i bio prvi topnik Hrvatske. Kako nam Jura otkriva, njegov sportski put bio je poprilično šarolik.
Karate, košarka, školski rukomet…
– Prije rukometa trenirao sam karate tri godine, a nakon toga i košarku dvije godine u Prelogu. Tad sam se preselio u Čakovec, pohađao III. osnovnu i 2015. smo imali nešto poput dodatnih satova tjelesne. Tamo me trener Davor Varga “prepoznao” i pitao želim li se pridružiti Muškom rukometnom klubu Čakovec. Krenuo sam kod mlađih pionira, i tu zapravo počinje moj rukometni put. U toj generaciji bili su i mnogi sadašnji prvoligaški igrači – Tin Herceg, Vito Horvat, Marko Tkalec, Luka Tkalčec… Ubrzo je u kadetskoj dobi priključen prvoj momčadi MRK Čakovca.
– Bilo je to sa 17 godina, kad je trener bio Josip Borković. Samo sam trenirao s njima, ali to mi je puno značilo. Godinu kasnije, kad je seniorsku ekipu preuzeo Zoran Jevtić, počeo sam i igrati. Nakon sezone u Čakovcu, Jura prelazi u GRK Varaždin, gdje prvi put igra u Premijer ligi, pod vodstvom Emersona Žnidarića i Mateja Miškovića. Vraća se potom kratko u rodni klub, gdje se gradi ekipa za iskorak prema najvišem rangu, no vrlo brzo dolazi ponuda koju je bilo teško odbiti.
– Otišao sam 2023. u austrijski Ferlach. Ponuda je bila odlična, liga jaka, a kad me kontaktirao trener Risto
Arnaudovski i iznio planove, odmah sam znao da je to ispravan korak. Bio je to pravi izazov. U Ferlachu provodi dvije godine, zaslužuje produženje ugovora do 2025., no ovog ljeta seli dalje – u HSG Holding Graz.
– Bilo mi je predivno u Ferlachu, ali osjetio sam da je vrijeme za novi iskorak. Imao sam dobru sezonu, puno sam zabijao, ali ozljeda gležnja me malo izbacila iz ritma. Klub je doveo zamjenu, dečko se iskazao i jednostavno sam pao u drugi plan. Tako to ide u sportu – nekom smrkne, nekom svane. Austrijsku ligu ocjenjuje vrlo kvalitetnom, u nekim stvarima i iznad hrvatske.
Povratak u repku nakon nekoliko godina
– Puno je bolje izbalansirana. Graz ili Ferlach mogu pobijediti prvaka, dok je to u Hrvatskoj rijetkost. Dvorane su modernije, publike ima više, a većina igrača profesionalno živi od rukometa. U Ferlachu su uvjeti bili sjajni – odlični �izioterapeuti, klupski restoran, sve prilagođeno igračima. Na nama je bilo samo da vratimo na terenu. Ove godine ponovno se našao na popisu hrvatske juniorske reprezentacije, koju vodi izbornik Boris Dvoršek. Hrvatska je igrala na Svjetskom prvenstvu u Poljskoj, završila 12., a Jura se istaknuo u utakmici protiv Španjolske – zabio je devet pogodaka i bio najbolji hrvatski strijelac.
– Prvi poziv u reprezentaciju dobio sam prije pet godina, dok je U17 selekciju
– „Sebe bih opisao kao mirnu i pribranu osobu. Nemam neki specifičan hobi, osim gledanja serija i –kuhanja!“
vodio Matej Mišković. Tada sam bio na dva okupljanja, pa sam ispao iz fokusa. Ovaj novi poziv bio mi je ogroman motivacijski trenutak. Igrati za reprezentaciju je najveća čast. Prvenstvo, priznaje, nije prošlo idealno.
– Nekoliko ključnih igrača se ozlijedilo i to nas je pogodilo baš u ključnim utakmicama. Falilo je snage i čvrstine, ističe Juranić. Na mentalnoj pripremi aktivno radi.
– Radim sa sportskom psihologinjom iz Zagreba. Mislim da je to neizostavan dio današnjeg sporta. Jednako važan kao i �izička priprema. Kao svoje glavne rukometne vrline ističe: skok-šut izvana, prodor i pregled igre. U klubu ga uglavnom koriste u napadu, no u reprezentaciji je dobio i defenzivne zadatke.
Schmid i Jordan kao nit vodilje
– Volim igrati obranu, volim da je čvrsto. Ipak je rukomet grub sport. No, kako nitko nije s 21 godinom izgra-
– „Prije rukometa trenirao sam karate tri godine, a nakon toga i košarku dvije godine u Prelogu. Tad sam se preselio u Čakovec.“
đena ličnost, tako i Juranić zna da ima dosta stvari na kojima mora raditi, iako je u dosta segmenata već sad na visokoj razini. – Brzina i eksplozivnost su mi zasad mana. Visok sam i to zna biti ograničavajuće kad igraš protiv nižih, okretnijih bekova. No, sve se da nadoknaditi. Kako kaže, privatno je smiren i prilično povučen.
– Sebe bih opisao kao mirnu i pribranu osobu. Nemam neki speci�ičan hobi, osim gledanja serija i – kuhanja! Azijska kuhinja mi je najdraža, sushi, wok, kinesko, ali volim ubaciti i lazanje. Bitno mi je da obrok ima dovoljno proteina. Izlasci me nikad nisu privlačili, nikad nisam bio tip koji vikendom pije do jutra. Trudim se biti maksimalno posvećen sportu.
– Fali mi domaća kuhinja, posebno bakina, ali brzo se čovjek privikne. Graz je relativno blizu, pa vjerujem da ću sada češće biti doma. Ferlach je bio tri sata vožnje, Graz je znatno bliži. Na pitanje o uzorima kaže: – Odmalena sam obožavao Andyja Schmida, gledao sam ga i učio iz njegove igre. A izvan rukometa – Michael Jordan. Ogroman sam fan košarke, a njegova radna etika i liderstvo su mi vrhunski uzor. Za kraj, mladi Čakovčanec nam je otkrio i svoj cilj. – Francuska liga mi je najdraža i želio bih tamo igrati za Pariz, ponajbolju europsku momčad. Što se tiče španjolskih momčadi, Barcelona mi je oduvijek bila najprivlačnija opcija. Znam da su to veliki ciljevi, ali uz rad i upornost vjerujem da se mogu ostvariti. No, prvo Graz pa sve ostalo, zaključuje svestrani Jura Egon Juranić.
Jura Egon Juranić na putu je prema blistavoj karijeri
Juranićev specijalitet je prodor s lijevog boka
NOGOMET
HELENA DAMJANOVIĆ (19) već nekoliko godina hrabro i odlučno obnaša dužnost kapetanice seniorske momčadi ŽNK Međimurje
Kapetanica ne trpi alibi nogomet
– Ako želiš biti dobar nogometaš, moraš imati ono nešto što te razlikuje. Drago mi je da kod cura sve više viđam tu želju i kvalitetu, ističe Helena
Piše: Luka Pongračić
Foto: Helena Damjanović, ŽNK Međimurje
Helena Damjanović (19) iz Nedelišća već nekoliko sezona nosi kapetansku traku seniorki ŽNK Međimurje-Čakovec, i to s razlogom. Pouzdana stoperica s brojem 6 na leđima odavno je dokazala da se na nju može računati – kako na terenu, tako i izvan njega. U klubu je od djetinjstva, prošla je sve uzrasne kategorije i do danas upisala više od 80 seniorskih nastupa. U svakoj sezoni igrala je važnu ulogu, a njezin pristup treninzima i utakmicama često je bio primjer mlađim igračicama. Nedavno je potpisala novi ugovor i ostaje dio kluba najmanje još dvije godine, na zadovoljstvo svih u klubu i navijača. Uz dobre partije u prvenstvu, stigla je i nagrada u obliku poziva u hrvatsku A reprezentaciju. Izbornik Nenad Gračan uvrstio je Helenu i njezinu suigračicu Ninu Vargu na popis za dvostruki susret protiv Albanije u sklopu Lige nacija – 4. travnja u Shkodëru i 8. travnja u Zagrebu. Damjanović svoje prve minute za repku i dalje čeka, a otkrila nam je da nogomet nije bio njen prvi sport, no u njega se zaljubila preko igre sa dječacima!
– „Prije sam trenirala atletiku, sa sedam ili osam godina, no živim u ulici punoj dečkiju pa je bilo prirodno da im se pridružim u igranju nogometa.“
Od atletike do nogometa
– Moja cijela osobnost je, praktički, nogomet. Ja sam osoba koja ima strašno velika očekivanja, što se i vidi na terenu jer uvijek sam željna pobjede i uvijek težim višem cilju. Mogu reći da imam velike snove, ne zadovoljavam
se prosječnošću, iskreno priznaje. Nogomet, ipak, nije bio prvi sport kojim se bavila.
– Prije sam trenirala atletiku, sa sedam ili osam godina, no živim u ulici punoj dečkiju pa je bilo prirodno da im se pridružim u igranju nogometa. Zainteresirala sam se i rekla mami da bih voljela pronaći klub. Izbor je pao na NK Strahoninec. Igrala sam s dečkima i to mi je zapravo pomoglo jer rano sam se privikla
na čvrstu, bržu igru i komunikaciju na terenu. Ženski nogomet tada nije bio razvijen kao danas, ali sad kad pogledam unazad, drago mi je što sam išla tim putem. U ŽNK Međimurju prvi trener bio joj je Bruno Matotek u kategoriji U14, nakon čega je brzo prešla u kadetkinje, gdje je napredak bio osjetan. Već u osmom razredu priključena je seniorkama – što i nije tako rijetko s obzirom na to da ženski klubovi u Hrvatskoj nemaju juniorske kategorije. – Tranzicija je brza, ali to je realnost ženskog nogometa kod nas. Naš klub je na vrijeme prepoznao važnost ulaganja u vlastitu selekciju i trenerima dao prostor za rad. Igrale smo po svakakvim terenima, njivama u drugoj ligi, ali sve smo to prošle zajedno, ističe Helena. Kapetansku traku nosi već tri godine, otkad se klub odvojio od muške sekcije i postao zasebna organizacija. Stroga i pravedna kao kapetanica
– Bila sam ponosna i sretna. Znala sam koliko je to priznanje i koliku mi vjeru ukazuju. Vjerujem u svoju ekipu, ponekad budem i stroga, ali sve želimo pobjedu. Nekad izlete i krive riječi, no uvijek se sve riješi. Kolegicama koje dolaze iz drugih sredina to ponekad teže pada, ali svi smo različiti i to treba razumjeti. Kada se osvrne na dosadašnje utakmice, ima nekoliko koje joj posebno ostaju u pamćenju. – Pobjeda protiv Dinama 3:1 kojom smo osigurale Ligu
– „Nikad nisam imala jednog uzora. Volim uzeti najbolje od svakog. Od Modrića vodstvo i karizmu, od Kovačića mirnoću, od Gvardiola defenzivne vještine.“
za prvakinje, zatim kvali�ikacijska pobjeda protiv Rijeke za ulazak u prvu ligu, a posebno bih izdvojila preokret protiv Splita kada smo slavile 3:2. Ta utakmica mi je posebno ostala u sjećanju. Poziv u A reprezentaciju opisuje kao poseban trenutak.
– Igrala sam za U17, ali seniorski poziv je nešto posebno. Srce vam zaigra, osjećaj je kao da ste popili 100 litara kave, ponosno govori mlada kapetanica ŽNK Međimurje. Trenera Ivana Dizdara posebno cijeni.
– Trener je sjajan. Vidi se da živi za to što radi. Uspio nas je sve uklopiti u svoju viziju nogometa i daje sve od sebe da nas razvija kao igračice. Njegov dolazak iz Amerike donio je novu energiju i pristup. Damjanović ima i širu sliku razvoja ženskog nogometa u Hrvatskoj.
Modrić, Kovačić, Gvardiol… ma svi!
– Ako želiš biti dobar nogometaš, moraš imati ono nešto što te razlikuje. Drago mi je da kod cura sve više viđam tu želju i kvalitetu. Nije isto početi trenirati s 10 ili 18 godina, ali sve više djevojčica dolazi u klubove u ranoj dobi. Još uvijek nemamo dovoljno kvalitetnih klubova, ali situacija se popravlja i liga ide prema naprijed. Ne moramo se uspoređivati s muškarcima – to nema smisla – ali ženski
Helena Damjanović već je 3 godine lider ŽNK Međimurje
nogomet ima svoje mjesto. I kod nas zna biti 'prljavo', ali većinom je to dio sportskog folklora. Na pitanje o nogometnim uzorima, nema klasičan odgovor: – Nikad nisam imala jednog uzora. Volim uzeti najbolje od svakog. Od Modrića vodstvo i karizmu, od Kovačića mirnoću, od Gvardiola defenzivne vještine. Vjerujem da se od svakoga može nešto naučiti, dodaje Helena. Pozicija desnog stopera u sustavu 4-33 joj je najprirodnija.
– „Igrala sam za U17, ali seniorski poziv je nešto posebno. Srce vam zaigra, osjećaj je kao da ste popili 100 litara kave.“
– Od najmlađih dana igram na toj poziciji. Isprobala sam i zadnjeg veznog, ali obrana mi je prirodnija. Igram uz Ninu Vargu, jednu od najbližih prijateljica i mislim da imamo dobru kemiju na terenu. Danas je pozicijski nogomet jako važan, naročito kada ekipa dođe pod jak presing. Kad su u pitanju osobne rutine, ima ih, ali sve su podređene fokusu.
– Volim ranije doći na stadion, maknuti se od mobitela, imati svoj mir. Prije izlaska na teren – uvijek se pomolim. Za budućnost ima planove koji uključuju ostanak u nogometu.
– Teško je planirati jer je život nepredvidiv, ali trenutno mi je ideja da jednog dana postanem trenerica. Krenula bih s najmlađima jer vjerujem da se tamo stječe najviše iskustva, zaključuje 19-godišnja Helena Damjanović.
Damjanović se oduvijek najbolje snalazila na stoperskoj poziciji
ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ŠKOLSKA GODINA 2024./2025.
Osnovna škola Draškovec
1. razred - razrednica: Nina Lesinger
Odlični učenici: Roko Baranašić, Sara Blagus, Ana Horvat, Lovro Horvat, Tea Lovrek, Adela Mikec, Petar Pigac, Rahela Pongrac, Mia Režek, Ena Ružman, Leo Ružman, Nikša Slaviček, Gabriel Vadas, Sandro Vidović, Noa Žerdin
2. razred - razrednica: Saša Sabol
Odlični učenici: Paola Kovač, Gita Malašić, Maša Pavčec, Petar Sabolić, Leon Slaviček, Roko Slaviček, Mateo Špoljarić, Sven Štrok, Roza Tota, Nika Varga, Mateo Vrhaj
3. razred - razrednica: Ksenija Dukarić, Andrea Vagaj
Odlični učenici: Maša Cimerman, Dora Hižman, Erni Horvat, Maša Horvat, Iva Kočiš, Rea Magić, Moreno Mihaljac, Iris Vadas, Petra Žeželj
Odlični učenici: Manuel Bartolić, Patrik Gašparić, Adrian Granatir, Eva Jančec, Mirna Jesenović, Lorena Mikec, Tena Mikec, Fran Pigac, Lovro Pigac, Emanuel Pongrac, Dora Repalust, Renee Slaviček, Karla Taradi
6. razred - razrednica: Martina Kovač
Odlični učenici: Leon Marđetko, Bela Pavčec, Lana Pavičić, Jakov Pavlic, Sara Zadravec
7. razred - razrednica: Ana Marija Balent Žemlić
Odlični učenici: Tonka Križaj, Dora Mikec, Patrik Repalust, Marsel Švenda
8. razred - razrednica: Marina Držanić
Odlični učenici: Edi Horvat, Ela Horvat, Abel Pajić, Bruno Topličanec
Osnovna škola
Gornji Mihaljevec
1. razred - Razrednik: Goran Mikulan
Odlični učenici: Marko Bukovec, Ante Gregorinčić, Leon Hren, Nina Krobot, Leona Lovrec, Jakov Miljančić, Marie Moharić, David Novak, Nola Novak, Lukas Pintarić, Mihael Srša, Iva Škorjanec, Tara Vurušić
2. razred - Razrednica: Gordana Polundak
Odlični učenici: Ivano Bogdan, Luka Brežnjak, Loren Kučinić, Lara Novak, Sara Novak, Timon Lesar, Jakov Cvetković, Mia Pintarić
3.a razred - Razrednica: Silvija Soldat (zamjena: Danijela Kojter)
Odlični učenici: Luna Boršić, Matko Branda, Helena Jurković, Paula Kolman, Zoran Krobot, Teresa Lesinger, Klara Mikulan, Nika Pilaj, Doris Stojko
3.b razred - Razrednica: Dorotea Miljančić
Odlični učenici: Mia Krnjak, Leon Mikulan, Dino Novak, Omea Novak, Stela Novak, Hana Stubičan, Tesa Šimunković, Stjepan Tkalec, Petar Zadravec
4. razred - Razrednica: Ljubica Žabek Horvatić
Odlični učenici: Laura Brežnjak, Mihael Horvat, Bruno Ladić, Julia Lovrec, Edward Moharić, Mia Novak, Tea Novak, Filip Srša, Mia Srša, Aleksandar Šafarić, Rian Šprajc, Roko Tomašić
5. razred - Razrednica: Ivana Štimec Protrka
Odlični učenici: Ema Košir, Gabriel Kuzma, Arian Lovrec, Vita Mikulan, Noa Novak, Ema Posavec
6. razred - Razrednica: Ivia Trupković
Odlični učenici: Maja Gregorinčić, Elena Lovrec, Denis Novak, Kaja Novak, Zara Perko, Antonio Škvorc
7.a razred - Razrednica: Marta Lončar Vinković
Odlični učenici: Laura Posavec, Elena Vurušić
8.a razred - Razrednica: Andrijana Perčić
Odlični učenici: Jan Bogdan, Marin Branda, Borna Ladić, Nicole Lesinger, Luka Novak, Pia Petković, Lana Serec
8.b razred - Razrednica: Ivana Kaniški
Odlični učenici: Tijana Bogdan, Jan Boršić, Alan Joos, Petar Jurković, Marta Ladić, Kiara Leskovar, Magdalena Srnec Osnovna škola Hodošan
1. H - razrednica: Sanja Rašan
Odlični učenici: Abel Balent, Šimun Cikač, Julia Cirkvenčić, Eva Jurak, Dora Markati, Kimi Švenda
2. H – razrednica: Liljana Kralj
Odlični učenici: Jan Barić, Artem Chubei, Lana Furdi, Lukas Kinderić, Klara Varga
3. H - razrednica: Katarina Barić
Odlični učenici: Jan Blagus, Roko Cirkvenčić, Dian Dovečer, Ozren Novak, Lea Špilek, Tea Špilek, Niko Vlahek, Vida Vrtarić, Ema Vuk
4. H - razrednica: Suzana Košak
Odlični učenici: Lara Bunc, Lorena Držanić, Dea Far, Iva Hranjec, Tea Krznar, Marika Setnik, Asja Talan, Marin Vukoja
5. H - razrednica: Jasminka Horvat
Odlični učenici: Niko Bihar, Luka Havaić, Hana Horvat, Kaja Krznar, Tena Krznar, Ana Mesarić, Lena Papak, Nives Sabol, Lea Marta Serc, Lovro Šavor
6. A - razrednica: Željka Tot
Odlični učenici: Noa Ivković, Eva Hranjec, Fran Pozderec
6. B - razrednica: Kristina Vrabec
Odlični učenici: Mia Branilović, Maša Rošanić, Lara Klobučarić, Erika Miklaužić, Leon Čavlek, Jakov Naranđa, David Patarčec
7. A – razrednica:
Sandra Balent
Odlični učenici: Klara Bajan, Ida Babić, Sara Hranjec, Dina Košak
7. B – razrednica:
Andrea Ščapec
Odlični učenici: Lea Matjašec, Gabrijel Višnjić
8. H - razrednica: Mirjana Štrok
Odlični učenici: Tena Bistrović, Eva Bukal, Gabrijel Čavlek, Kain Hranjec, Tomo Kerovec, Nikola Kovač, Tea Sabol, Lili Strahija, Sabina Zlatar
PŠ Palinovec
1.p - razrednica:
Ljiljana Zelenić
Odlični učenici: Lea Košak, Edita Miklaužić, Fran Pintar
Odlični učenici: Noel Kramar, Ema Patarčec, Marija Švenda, Vita Kolarić, Petra Jasnić
2.j - razrednica: Ana Balaban
Odlični učenici: Ivano Fajić, Ema Baranašić, Elena Priher, Alisa Vadlja
3.j - razrednica: Tanja Šimunić
Odlični učenici: Magdalena Brezničar, Tara Kramar
4.j - razrednica: Ana Balaban
Odlična učenica: Mia Dodlek
Osnovna škola Ivanovec
1. A – učiteljica: Gordana Juras
Odlični učenici: Emili Božić, Stella Božić, Mia Herman, Helena Horvat, Ema Jančec, Sofija Kacun, Barbara Levačić, Arian Pintarić, Zara Pintarić, Grgur Šarić, Eliot Valpatić, Livija Višnjić, Doris Vuk
1. B – učiteljica: Ružica Kacun
Odlični učenici: Tena Bedić, Vanda Dodlek, Andrej Fučko, Leon Grahovec, Leina Jambrošić, Eva Juras, Sara Kodba, Ivan Križaić, Ina Novak, Nika Novak, Alessia Palatinuš, Noel Podgorelec, Nikol Sabolek
2. A – učiteljica: Irena Levačić
Odlični učenici: Leon Fučko, Matej Fučko, Leona Horvat, Domagoj Jambrović, Tesa Kocijan, Toma Kresinger, Teo Magdalenić, Klara Mikac, Zora Petek, Ena Pojer, Lora Sečan, David Tkalčec
2. B – učiteljica: Tonka Breglec Blažeka
Odlični učenici: Bruno Bujanić, Matej Fabić, Erik Filipić, Ena Hrastić, Tomislav Kontrec, Fran Antonio Molnar, Azra Muftić, Lota Varga, Nika Višnjić, Hana Vujaklija
3. A – učiteljica: Vlatka Kolarić-Deban
Odlični učenici: Franjo Fabić, Maša Frančić, Sven Jambrošić, Bella Mihaljković, Nikol Pavleković, Vita Pintarić, Zara Valpatić, Filip Zorčec
3. B – učiteljica: Mirela Radovan
Odlični učenici: Marin Buza, Maša Dodlek, Luka Goričanec, Matej Jambrović, Jakov Jančec, Mia Jančec, Tia Maria Kresinger, Ivano Križaić, Miha Požgaj, Noemi Sabolek, Iva Žerjav, Kate Žerjav
4. A – učiteljica: Tea Bogdan
Odlični učenici: Emil Baštijan, Mislav Borković, Benjamin Borović, David Frančić, Marko Jančec, Tara Novaković Toplek, Ema Podvezanec, Mijo Sabol, Lucas Smolkovič, Nikol Srnec, Tian Žerjav
4. B – učiteljica: Vera Fučko
Odlični učenici: Lora Bujanić, Leon Janković, Ema Kodba, Jona Kolar,
Tia Leček, Kan Prprović Modlić, Niko Taradi Perčić, Nika Tomašek, Matija Višnjić
5. A – razrednica:
Dajana Kovačić
Odlični učenici: Zita Črep, David Dobranić, Ian Glavina, Arsen Muftić, Maša Posavec, Dunja Varga, Borna Zadravec
5. B - razrednik: Karlo Jambor
Odlični učenici: Lovro Horvat, Lea Križarić, Luka Požgaj, Marija Sečan, Matej Sečan, Patrik Vadlja
6. A – razrednica: Ivana Gradečak
Odlični učenici: Jakov Goričanec, Zara Lesjak, Bono Smolkovič, Marta Zadravec
6. B – razrednica: Nataša Kralj
Odlični učenici: Marin Brzuhalski, Klara Kolmanić, David Križarić, Fran Magdalenić, Aleks Zdaček, Marin Zdaček
7. A – razrednica: Vesna Martinjak
Odlični učenici: Zita Blažević, Jasen Borković, Kim Glavina, Žan Šarić, Karlo Tkalčec, India Valpatić
7. B – razrednica: Dijana Kozjak
Odlični učenici: Karla Dolenčić, Filip Leo Korent, Ela Krčmar, Jakov Križaić, Lucija Rinkovec, Alex Višnjić, Gabrijela Zadravec
8. A – razrednica: Palmina Novak
Odlični učenici: Bono Blažek, Dina Kozar, Lota Mihaljković, Toni Novaković Toplek, Eva Šafarić, Leonarda Vlahek, Anja Zagorec
8. B – razrednik: Denis Kos
Odlični učenici: Leda Bujanić, Luka Herman, Ela Miljan
Osnovna škola
Jože Horvata Kotoriba
1.A razred
Odlični učenici: Nikolina Balog, Morrano Belović, Ema Bogdan, Mladen Bogdan, Sara Horvat, Đulijano Oršoš
1.B razred
Odlični učenici: Erik Ban, Martin Dominić, Emili Fuš, Noel Horvat, Una Kos, Marin Lisjak, Karla Lovrek, Daniel Lukša, Luka Lukša, Belma Pogorelec, Hana Štefko, Rita Trstenjak
2.A razred
Odlični učenici: Franka Dolenec, Vid Fundak, Ana Horvat, Laura Horvat, Tin Lisjak, Stela Matulin, Leon Munka, Vita Sabol, Simon Škoda, Fran Ujlaki, Ena Žišković
2.B razred
Odlični učenici: Tesa Grgec, Armin Hasanbašić, Ema Karloci, Antun
Krušelj, Jakov Lipić, Noah Lovrek, Laura Raimund, Eva Seličanec, Nika Špernjak
3.A razred
Odlični učenici: Tina Bogdan, Ana Krušelj, Ela Orehovec, Eva Sušec, Lucija Svrta, Lovro Škoda, Arijan Tilošanec, Vanja Vidović, Eva Vojvoda
3.B razred
Odlični učenici: Lana Balog, Sana Horvat, Nikol Kežman, Hana Kuzma, Marin Latin, Alex Majetić, Rea Vidović, Ivano Virgej
4.A razred
Odlični učenici: Kevin Kedmenec, Dunja Knez, Vito Lipić, Lovro Lukša, Mihael Markan, Mila Nestić, Karlo Seličanec, Andreja Šverko
4.B razred
Odlični učenici: Lana Bogdan, Tea Bogdan, Jasmina Horvat
5.A razred
Odlični učenici: Sonja Čižmešija, Mateja Gadanec, Florijan Gregurec, Mila Lončarić, Alexandra Majetić, Oliver Matulin, Lorna Štefko, Laura Talaš
5.B razred
Odlični učenici: Ema Božek, Dora Fuš, Nika Gregurec, Karla Novak, Stela Rajher
6. A razred
Odlični učenici: Matija Horvat, Alen Kovačić, Edo Pogorelec, Teo Seličanec, Marta Šarek, Karla Vojvoda
6.B razred
Odlični učenici: Vinko Dolenec, Ena Janković, Dora Markan, Doris Rodek, David Trstenjak
7.A razred
Odlični učenici: Dina Čižmešija, Vito Peranec
7.B razred
Odlični učenici: Luka Balog, Matej Hertelendi, Fran Kočiš, Noa Kos, Eva Lukša, Rihanna Majetić, Niko Nestić, Dino Pišpek, Greta Siladi, Erika Šverko
8.A razred
Odlični učenici: Gabrijel Dolenec, Rafael Friščić, Simon Friščić, Kim Hudiček, Dora Kos, Tena Lehki, Vita Novak, Mia Rajher, Julijana Žinić
8.B razred
Odlični učenici: Rebeka Bogomolec, Regina Dornik, Laura Frančić, Maja Gadanec, Mihael Hederić
U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.
Vodeni hibiskusi i vatrena lopta očarali su nas svojim bojama
Iako ju je bolest kostiju vezala uz kuću i ograničila joj pokretljivost, njezina najveća utjeha i radost su vrt i njega biljaka kojima svakodnevno posvećuje svoje vrijeme i pažnju
Kada se vozite iz Toplica Sveti Martin prema Gornjem Koncovčaku, ne možete ne zamijetiti okućnicu Danice
Srša. Svaki kutak oko kuće krije ili cvijeće ili pak neku voćku bilo u rano proljeće, ljeto ili pak kasnu jesen.
Danica, draga i vedra umirovljenica, skromno nam otkriva povijest svog domaćeg raja: - Tu je nekad bila moja domovina. Mnoge su biljke već ocvale, a suša je učinila svoje ove godine.
Iako ju je bolest kostiju vezala uz kuću i ograničila joj pokretljivost, njezina najveća utjeha i radost su vrt i njega biljaka kojima svakodnevno posvećuje svoje vrijeme i pažnju. To joj je najveća radost i utjeha. Kad god može, vrijeme voli provoditi vani njegujući biljke. Mediteranski štih vrta uz palmu i maslinu
U njezinom vrtu svaka biljka ima svoje mjesto i pažnju. Uz oleandre, smokve i pampas travu, cvatu plavi irisi, agave, starinska djetelina, maćuhice, ljiljani i dragoljub. Na prozorima nježno se njišu muškatli u crvenim i ružičastim tonovima. Mini asparagus i begonije skrivaju se u polusjeni, dok fikusi tijekom ljeta uživaju na otvorenom, također u hladu. Ovo cvjetno carstvo krasi i gipso�ilija, bugenvilije, pustinjske ruže, juke, mini borovi, kranjčeci, čileanski bor i ukrasne paprati. Posebno mjesto zauzima kutak s raznolikim kaktusima i šipkima, a vrtom dominira starinski bunar star 89 godina koji je Danica obnovila. Cijeli vrt odiše mediteranskim štihom. Kamenjar čine kameni doneseni s mora.
https://vrtnicentariva.hr
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2025. Prijavite
Eukaliptus, lavanda i maslina uspijevaju u zaštiti zavjetrine. Na posebnoj lokaciji raste i palma koja, unatoč južnom podrijetlu, odlično uspijeva zahvaljujući pažljivom smještaju i njezi.
- Sad trenutno na palmi imam ženske cvjetove, a bit će i muških; sperma se širi van i oplodi ih. To se događa samo jedanput. Kad se sjeme oplodi, stavljam ga u hladnjak da premrzne, zatim ga izvadim, namočim u vodi i posijem, objasnila je Danica svoju tehniku razmnožavanja.
Rijetka biljka vatrena lopta
Posebno u vrtu se ističe rijetka biljaka na našim prostorima naziva vatrena
lopta, latinskog naziva Haemanthus katherinae. Poznata po svojem predivnom, intenzivno narančastom cvijetu koji raste na dugoj cvjetnoj dršci. Cvjeta u srpnju, a nakon cvatnje na osušenom cvijetu ostaju zelene bobice. Tropska je biljka, porijeklom je iz južne Afrike. Cijela biljka je otrovna i ne bi se smjela držati u blizini djece i životinja, a zbog toga se naziva i krvavi afrički ljiljan. - Puno biljaka poklanjam prijateljicama, rodbini, a sve što mogu si sama napelcam. Biljke vole ruku, traže ljubav i njegu, kaže nam naša sugovornica sa smješkom na licu, a one joj natrag uzvraćaju prekrasnim cvjetovima.
Ljeto je pred vratima, a s njim i savršeno vrijeme za uživanje u zelenilu, bojama i mirisima vlastitih vrtova. Imate li u svom dvorištu pravi mali raj prepun cvijeća, neobičnih biljaka i kreativnih ideja? Želite li podijeliti svoju strast prema vrtlarstvu i inspirirati druge?
Onda je naš nagradni natječaj „Čiji je vrt najljepši 2025.“ prava prilika za vas! Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600.
U e-poruci obavezno ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posjetili i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.
Zahvalni smo svima koji su dosad sudjelovali u natječaju i
Putjane ul., 40000, Čakovec
telefon: 098 902 0615
https://www.stella-floris.hr/
omogućili svojim sugrađanima da uživaju u njihovom umijeću uređivanja vrtova i njih imamo u vidu, ali iz razumljivih razloga blagu prednost u redoslijedu dat ćemo onima koji još nisu bili u prilici pokazati svoj vrt. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! A za sve natjecatelje pripremili smo bogat nagradni fond. Kakve vas nagrade čekaju? Prvu nagradu od 150 eura osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS daje poklon-bon u vrijednosti 70 eura. Stella Floris osigurao je poklon-bon za treće mjesto u vrijednosti 50 eura. Vrtlarija Vijenac prilikom dodjele priznanja poklanja svim nagrađenima bukete cvijeća. Otvorite vrata svog vrta i pokažite nam svoju zelenu strast! Veselimo se vašim prijavama i jedva čekamo da zajedno proslavimo ljepotu naših međimurskih vrtova!
telefon: 095/ 815 52 58
Strahoninec - Poleve, Dravska 70
https://vrtlarija-vijenac.hr
Stella floris
Piše i foto: Sanja Heric
DANICA SRŠA iz Toplica Sveti Martin
Kod Danice dobro uspijeva i mediteranska palma
Muškatlini krase prozore kuće
Daničino omiljeno cvijeće su vodeni hibiskusi, koji su joj podarili ogromne cvjetove
Vatrena lopta ili krvavi afrički ljiljan rijetka je biljka na našim prostorima
NOVA SPORTSKA IZVEDBA
Aston Martin predstavio još papreniji Vantage S
Na ovogodišnjem Goodwood festivalu brzine 2025. Aston Martin je predstavio još papreniju izvedbu modela Vantage S, koji nudi još bolje performanse i dolazi s jedinstvenim detaljima na karoseriji, ali i u luksuznoj unutrašnjosti
Aston Martin s ponosom najavljuje dolazak novog Vantagea S – Vantagea s najviše fokusa na performanse u ponudi sportskih automobila ove marke. S Vantageom, koji je usmjeren na vozača, Vantage S gradi svoj imidž povećanom snagom i još većim dinamičkim mogućnostima. Nakon nedavno lansiranog DBX S, Vantage S sljedeći je korak u oživljavanju Aston Martinove duge tradicije korištenja su�iksa “S” za posebne, visokoperformansne derivate osnovnih modela. Promjene koja su započele s Vanquishom S koji je svoju premijeru imao na Pariškom sajmu automobila 2004. godine, nakon čega su uslijedili iznimni modeli Vantage S s V8 i V12 motorima lansirani 2011. odnosno 2013. godine. Središnji dio Vantage S modela je nadograđena verzija Aston Martinovog 4,0-litrenog V8 Twin-Turbo motora. Proširujući Aston Martinovu prednost u performansama u sektoru luksuznih sportskih
automobila s motorom sprijeda, Vantage S sada se može pohvaliti s ukupnom snagom od 680 KS pri 6000 o/min, te okretnim momentom od 800 Nm koji se postiže između 3000 i 6000 o/min.
Kako bi dodatno poboljšali angažman vozača i osjećaj performansi, inženjeri Aston Martina nastavili su usavršavati i kalibrirati težinu i odziv papučice gasa usklađene s karakteristikama S modela. Promjene kalibracije izvršene su i na pogonskom sklopu, a optimizacija sustava Launch Control rezultirala je poboljšanjem vremena ubrzanja od 0 do 100 km/h za 0,1 sekundu, koje sada iznosi samo 3,4 sekunde i 0-200 km/h za 10,1 sekundu. Najveća brzina ostaje nepromijenjena na 325 km/h.
Vantage S također ima koristi od opsežnog niza detaljnih promjena na novom Vantage ovjesu, nosačima pogonskog sklopa i upravljačkom softveru kako bi se postigla veća agilnost uz pobolj-
šanja u osjećaju, angažmanu vozača i smirenosti. Iako su inženjeri šasije Aston Martina bili odlučni izvući više agilnosti i prianjanja prednjeg dijela iz Vantage platforme, također su se usredotočili na to da ti napredci ne dođu na štetu usklađenosti i pro�injenosti. Promjene u
podešavanju hardvera i kalibraciji softvera adaptivnih amortizera Bilstein DTX donijele su poboljšani osjećaj i odziv prednjeg dijela, dok je krutost stražnjih opruga smanjena kako bi se uravnotežila kompresija i odbijanje za poboljšanu kvalitetu vožnje pri malim brzinama.
Daljnja poboljšanja u izravnosti i povezanosti upravljanja postignuta su izravnom montažom stražnjeg podokvira na karoseriju umjesto gumenih čahura. Konačno, kako bi se maksimizirale prednosti ovih hardverskih i softverskih promjena, postavke nagiba, toka i kuta
ovjesa su �ino podešene kako bi se izoštrio odziv, poboljšalo prianjanje prednjeg dijela pod velikim bočnim opterećenjima i precizno podesila ukupna dinamička ravnoteža. Sprijeda je novi Vantage S prepoznatljiv po novim centralno postavljenim lopaticama poklopca motora. Završeni u sjajno crnoj boji ili 2x2 Twill karbonskim vlaknima, ovi otvori optimiziraju odvod vrućeg zraka iz V8 motora kon�iguriranog s “hot-V” kon�iguracijom. Oznaka modela ograničena je na potpis “S” na prednjim blatobranima. Svaki ručno izrađen, kovani “S” od mesinga pravi je komad automobilskog nakita; ispunjen je crvenim staklenim emajlom, a okvir značke presvučen je svijetlim ili tamnim kromom kako bi odgovarao boji Aston Martinovih krila, koju je odredio kupac. Kako bi se osigurala jednako prepoznatljivost Vantage S straga kao i sprijeda, spojler pune širine na poklopcu prtljažnika najjasniji je pokazatelj izoštrenog fokusa marke na
Mnoge fizičke �pke olakšavaju upravljanje raznim funkcijama Za
performanse. Ne samo zbog dizajna, novi stražnji spojler povećava stražnju silu potiska za 44 kg pri maksimalnoj brzini, značajno doprinoseći ukupnih 111 kg sile potiska pri maksimalnoj brzini. Novi spojler korišten je za podešavanje aerodinamike, dodajući stabilnost, a istovremeno osigurava da je ukupna ravnoteža sile potiska usmjerena prema prednjem kraju kako bi se generirao izniman odziv u zavojima i održala visoka razina prianjanja u zavojima. Daljnja ažuriranja podvozja čine dodatnih 67 kg sile potiska pri maksimalnoj brzini, uključujući dodavanje novog
prednjeg amortizera i prednjih venturijevih lopatica.
Vantage S dostupan je i s unikatnim 21-inčnim Y naplatcima u satensko crnoj boji s crvenom grafikom naplataka, koji nastavlja crvene detalje sinonimne za marku S, elegantno uparene s kontrastnom brončanom kočionim čeljustima. Vantage S nastavlja s unikatnim S obilježjima unutar automobila, s jedinstvenom kombinacijom Alcantare i kožom “Accelerate” u kombinaciji s umetcima od karbonskih vlakana. Baš kao što vanjske oznake utjelovljuju ručnu izradu, unutrašnjost Vantage S ponosno je ukrašena izvezenim
logotipima “S” u boji vozila na gornjem dijelu ramena sjedala, koji se sastoji od gotovo 2500 pojedinačnih šavova i više od 16 metara konca. Osim toga, “S” se nalazi i na pragovima i na pločici za završni pregled u motornom prostoru.
Vantage S kupcima nudi jedinstveni paket opcija za unutrašnjost kako bi dodatno istaknuo svoje prednosti kao najsportskijeg Vantage modela; izbor crvene ili srebrne eloksirane završne obrade nazubljenog metalnog kotačića za način vožnje, stvarajući odvažan središnji dio kabine. Kotačić je u boji usklađen s sigurnosnim pojasom, kontrastnim rubom,
kontrastnim šavovima i vezom naslona za glavu kako bi se stvorio tok kohezivnih detalja. Za kupce koji žele uroniti u još više luksuza, unutrašnjost Inspire Sport dostupna je s potpunom poluanilinskom kožom ili poluanilinskom kožom i Alcantarom, u jednobojnoj i dvobojnoj opciji. Ova potpuno nova unutrašnjost ima prošivene uzorke chevron koji se smanjuju, okružene postavljenim perforacijama, što daje dojam brzine.
Vantage S već je dostupan za narudžbu u verzijama Coupe i Roadster, a prve isporuke očekuju se u četvrtom tromjesečju 2025.
Vantage S dolazi s jedinstvenim detaljima na karoseriji
Vozi se na 21-inčnim Y naplatcima
Jedinstvena sportska sjedala se očekuju od ovakve izvedbe
Linije Aston Martin automobila su istovremeno i sportske i elegantne
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 25. srpnja do 31. srpnja 2025.
P 25 Jakov, apostol; Kristofor Proštenje Prelog, Čukovec
S 26 Joakim i Ana roditelji BDM
N 27 17. KROZ GOD. Kliment Ohridski, Klemo Proštenje Sivica (Aninsko), Hlapičina, Strelec, Mihovljan
P 28 Prohor, Nikanor, Viktor I., Nazarije
U 29 Marta; Flora; Blaženka
S 30 Par Krizolog; Rufln; Anđa
Č 31 Ignacije Lojolski; Vatroslav
Sretan Vam imendan!
GODIŠNJA: 72 eur
NARUČITE PRETPLATU
• OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
• TELEFONOM: 040/323-600
Čakovec
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 26. SRPNJA
dr. Amila Janković
A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310
dr. Mar�na Novak
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306
dr. Kris�na Poljski
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916
dr. Sara Bobek
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304
dr. Željka Smojver Benko
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317
Goričan
dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162
Mala Subo�ca
dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182
Mursko Središće dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689
Nedelišće
dr. Anita Marinović
M. Tita 1, tel. 040/821-803
Prelog
dr. Lidija Vidović Zvonar
Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860
Sveta Marija
dr. Marko Šrajbek P. Miškine 1, tel. 040/660-103
Štrigova
dr. Grga Šarić Štrigova 87, tel. 040/851-010
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
IZ MATIČNOG UREDA
ROĐENI
Čakovec:
Noa Novak, sin Svjetlane i Gorana
Evan Vadas, sin Tamare i Mihaela
Hanna Horvat, kći Valen�ne i Roberta
Ivana Oršoš, kći Antonije i Simona
Simon Zubić, sin Kris�ne i Tomija
Iskra Vurušić, kći Vlatke i Tina
Cvita Đurić, kći Maje i Marka
Lovro Jambrović, sin Sandre i Gorana
Ivano Vurušić, sin Ivane i Ivana
Dino Tomšić, sin Monike i Nikole
Erik Šamarija, sin Eni i Nikole
Viktor Oršoš, sin Monike i Antonia
Luis Bogdan, sin Nikoline i Sandra
Roza Novak, kći Laure i Paola
Leon Švec, sin Lucije i Leonarda
Lovro Zamuda, sin Anje i Vinka
Eden Horvat, sin Nives i Marijana
Andy Horvat, sin Danijele i Andreasa
Dalia Hajdinjak, kći Laure i Damira
VJENČANI
Čakovec:
Elena Sirc i Davor Štrok
Nikolina Horva�ć i Nino Bajkovec
Ivana Topolnjak i Petar Mekovec
Mursko Središće:
Lea Vugrinec i Marko Lukman
UMRLI
Čakovec:
Franjo Škvorc r. 1947.
Vlado Flac r. 1963.
Daniela Janušić r. Cvetković r. 1976.
Dragu�n Horvat r. 1959.
Mihael Lajtman r. 1991.
Valen�n Kutnjak r. 1946.
Marija Balaško r. Sotler r. 1951.
Štefica Kovač r. Mišak r. 1944.
Ma�ja Franić r. 1950.
Mladen Turk r. 1959.
Ljubica Hrandek r. Geček r. 1929.
Ivan Šafarić r. 1947.
Terezija Kocijan r. Oreški r. 1940.
Đuro Smiljanić r. 1957.
Zvonko Oršoš r. 1966.
Kotoriba:
Vinko Strbad r. 1936.
Mursko Središće: Franjo Marčec r. 1937.
Tražimo suradnike
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec
dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147
Bolnica Čakovec tel. 040 375 444
Dom zdravlja Čakovec
ZZJZ Čakovec
tel. 040 372 370
tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
Josip Mavrin
iz Orehovice preminuo 19. srpnja u 70. godini života
Stanislav Horvatić
iz Podbresta preminuo 20. srpnja u 68. godini života
So�ija Peić rođ. Maček iz Čakovca preminula 17. srpnja u 77. godini života
Marija Markan rođ. Golenja
iz Goričana preminula u 97. godina života
Tomislav Horvat
iz Belice preminuo u 64. godini života
Zora Novak
iz Kotoribe preminula u 69. godini
Željko
Balent
iz Čakovca iznenada preminuo 19. srpnja u 68. godini života
Miro
Pekić preminuo 19. srpnja u 68. godini života
Gabrijela Klarić iz Donje Dubrave preminula u 96. godini života
Josip Mezga
iz Domašinca preminuo u 65. godini života
Marija Sakal rođ. Đermadi iz Preloga preminula 18. srpnja u 75. godini života
Katarina Smrtić rođ. Ladić iz Gornjeg Hrašćana preminula 17. srpnja u 89. godini života
Zlatko Kaniški - Zego
iz Kuršanca preminuo 20. srpnja u 64. godini života
Franjo
Kos
iz Novog Sela Rok iznenada preminuo 17. srpnja u 84. godini života
Katarina Šipoš
iz Turčišća preminula u 85. godini života
Ana Tot
iz Donjeg Vidovca preminula u 74. godini života
Zlata Ujlaki
iz Kotoribe preminula u 89. godini života
Slobodna radna mjesta
1. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaš�tara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 31.7.
2. AC JESENOVIĆ, Čakovec, Obrtnička ulica 1, traži m/ž autolimara, m/ž djelatnika u knjigovodstvu, m/ž autoelektričara-automehatroničara i 2 m/ž vozača teretnog kamiona, javiti se na adresu do 14.8.
3. AGRO-EL d.o.o., Novo Selo Rok, traži m/ž traktoristu, javiti se na mob. 098/967-1187 do 25.7.
4. ARSENAL GRUPA d.o.o., Prelog, traži m/ž zaštitara - čuvara za mjesto rada Prelog, javi� se na mob. 091/320-7771 ili na email: info@arsenal-grupa.hr do 30.7.
5. Bau Metall Konstruk�on d.o.o., traži 4 m/ž montera ven�lirajućih alu fasada za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 091/7237-615 ili na email: info@ baumetallkonstruk�on.hr do 15.8.
6. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 2 m/ž krojača, 4 m/ž šivača, m/ž mehaničara, m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, m/ž skladištara i 3 m/ž teks�lnih tehnologa, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@ gmail.com do 9.8.
7. Bernarda d.o.o., Čakovečka 136a, Pušćine, traži m/ž stolara, 3 m/ž radnika u skladištu, 3 m/ž radnika na izradi kreveta, m/ž stručnjaka zaš�te na radu, 2
www.mnovine.hr
Izvor podataka:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819
ISPOSTAVA PRELOG: 646-740
ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200
Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr
m/ž radnika na izradi madraca i 3 m/ž tapetara, javi� se na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 31.7.
8. B.TEX d.o.o., Belica, Braće Radića 48, traži m/ž referenta nabave, m/ž prodajnog predstavnika i m/ž voditelja sito�ska, javi� se osobno na adresu ili na email: gliber@btex.hr do 31.7.
9. BV Product d.o.o., traži 5 m/ž tig zavarivača, 4 m/ž električara, 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom, 5 m/ž cjevara-izometričara, 2 m/ž knaufera-montera suhe gradnje, 10 m/ž stolara, 2 m/ž pomoćnog električara, 5 m/ž �g zavarivača, 5 m/ž građevinskog radnika i 8 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 095/8750-312 ili na email: product.bv@gmail.com do 31.8.
10. CITY PROJEKT d.o.o. Čakovec, traži m/ž recepcionara, javiti se emailom: humanresources@castellum-cakovec. com do 31.07.
11. ČAKOVEČKI MLINOVI d.d. Čakovec, traži m/ž voditelja proizvodnje u smjeni, javiti se emailom: ljudski.resursi@ cak-mlinovi.hr do 31.07.
12. DADA TRANSPORTI d.o.o. Selnica, traži m/ž vozača teretnog vozila, javi� se na mob: 095/809-2066 do 01.08.
13. DENNY d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača C kategorije, javiti se na tel. 040/631-003 ili na mob. 095/354-6877 ili na email: dgoricanec.denny@gmail. com do 31.7.
14. DELTABLOC Components d.o.o., Turčišće, traži m/ž radnika na zavarivačkoj robotskoj liniji i 2 m/ž zavarivača, javiti se na mob. 099/259-3317 ili na email: info@deltabloc-components. hr do 31.8.
15. Dječji vr�ć Vesela Lop�ca, Prelog, D. A. Orešeka 2a, traži m/ž odgojitelja, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: lop�ca@lop�ca.eu do 31.7.
16. DML LOGISTIKA NEDELIŠĆE, traži m/ž mehaničara za strojeve i teretna vozila, javi� se na mob: 091/182-1119 do 31.07.
17. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži 2 m/ž edukacijska rehabilitatora, m/ž psihologa, m/ž radnog terapeuta, medicinsku sestru ili tehničara i m/ž pomoćnog radnika u kuhinji, javiti se na mob. 098/377304 ili na email: ravnatelj.kotoriba@ dom-bistricak.hr do 31.7.
18. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara, m/ž pomoćnog radnika u kuhinji i m/ž fizioterapeuta, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/386-500 ili na mob. 098/905-6562 ili pismena zamolba ili na email: sara. jambres@domnovinscak.hr do 31.7.
19. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog, Vinka Žganca 3, traži medicinskog tehničara ili sestru, m/ž glavna sestra ustanove i m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/646788 ili na mob. 098/460-403 ili na email: dommesmar@gmail.com do 31.7.
20. Dom za starije i nemoćne Madona, Domašinec, Katarine Zrinski 1, traži m/ž njegovatelja, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/911-7100 do 11.8.
21. Dom za starije i nemoćne osobe Sivica, traži m/ž ravnatelja doma za starije, javi� se na email: sivicadom@gmail. com do 4.8.
22. DOM ZDRAVLJA ČAKOVEC, traži m/ž doktora medicine, javi� se sa pismenom zamolbom na adresu Ivana Gorana Kovačića 1e do 31.08.
23. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, traži 4 m/ž osobni asistenta za mjesto rada Čakovec, javi� se na mob: 098/9606-523 ili emailom: info@dmsmz.hr do 31.7.
24. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, A. Starčevića 1, Čakovec, traži 7 m/ž osobnih asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom, m/ž radnika na pomoći osobama s invaliditetom u socijalnom uključivanju i m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/390-070 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@dos�-mz.hr
25. ECON d.o.o. Prelog, traži 2 m/ž bravara, javi� se emailom:econ@econ.hr do 30.08.
26. EKOS CAKES d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž održavatelja strojeva u proizvodnom pogonu i m/ž skladištara, javi� se na mob. 098/220-158 ili na email: komercijala.dkraljevec@ekos-cakes.hr do 31.7.
27. ELIMEA D.O.O PRELOG, traži m/ž ekonomistu za prodaju i marke�ng, javi� se na mob: 098/168-7042, pismena zamolba:drazenko@elimea.hr do 31.08.
28. ELTING d.o.o., Pušćine, Obrtnička 10, traži 3 m/ž montera građevinskih elemenata, m/ž cnc operatera, m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj, m/ž poslovođu na projek�ma ven�liranih fasada u Njemačkoj, m/ž tehničkog asistenta za fasadne i krovne sustave i m/ž poslovođu gradilišta za fasadne i krovne sustave, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 31.7.
29. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., traži 8 m/ž stolara-montera namještaja za mjesto rada Njemačka i 8 m/ž stolara-montera namještaja za mjesto rada Nizozemska, javiti se na mob: 098/9841-949 ili na email: eli�nterijeri@gmail.com do 30.7.
30. Elektro Akul d.o.o., traži 10 m/ž zidara i 3 m/ž električara za rad u Sloveniji, javiti se na email: info@ elektro-akul.hr do 8.8.
31. EUROLUX d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 3 m/ž električara - elektromontera, javiti se na mob: 095/666-1234 ili emailom: eurolux1. info@gmail.com do 31.8.
32. FERRO-PREIS d.o.o., Dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž pogonska bravara u odjelu održavanja, m/ž završnog kontrolora u odjelu proizvodnje cijevi, 2 m/ž elektro održavatelja i 2 m/ž rukovatelja viličarom, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croatia@preisgroup. com do 15.8.
33. For�s installa�on d.o.o., Slovenija, traži 2 m/ž montera-mehaničara, javi� se na mob. 099/222-9303 ili na email: office@for�s-install.hr do 28.7.
34. Germania sport d.o.o, traži 2 m/ž operatera u kladionici za mjesto rada Kotoriba i 3 m/ž operater u kladionici za mjesto rada Čakovec, javiti se emailom: posao@germaniasport.hr do 8.8.
35. GOLDEN SHINE j.d.o.o. Štefanec, traži m/ž frizera, javiti se na mob: 099/856-3096 do 15.08.
36. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž elektroinstalatera, 5 m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž montera kanalizacijskih cijevi, m/ž radnika niskogradnje, m/ž čistača i m/ž administra�vnog voditelja ureda, javi� se na mob. 099/250-9219 ili na email: posao@gmniksi.com do 31.7.
37. GREEN PRESTIGE j.d.o.o., Štefanec, Ulica Zrinskih 85, traži m/ž frizera, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099/8680-952 ili na email: pres�ge. fsalon@gmail.com do 31.7.
38. HAIR ART BY ANA, Čakovec, Trg Eugena Kvaternika 4, traži m/ž frizera, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/911-7343 ili emailom: azdolec@ gmail.com do 15.8.
39. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, 2 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete, m/ž djelatnika u odjelu za zaš�tu i sigurnost imovine, m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, m/ž djelatnika u pripremi rada-REFA, m/ž PU tehničara, m/ž vozača - skladištara, m/ž mehaničara-mehatroničara, m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete QS, m/ž skladištara, m/ž djelatnika u Haix outlet trgovini i m/ž djelatnika na administra�vnim poslovima u skladištu u Belici, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 8.8.
40. HATLEK STAR d.o.o. Čakovec, traži m/ž frizera, javi� se na mob: 099/6872016 do 07.08.
41. HEMA d.o.o. Donji Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodni prijevoz, javi� se na mob: 098/211-903 ili emailom: vlado@hema.biz do 04.08.
42. HST AUTOMATIKA d.o.o. Leskovec, traži 2 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije-vodoinstalatera, javiti se na tel: 040/314-433, na mob: 099/287-5508, emailom:info@ hst-automa�ka.hr do 16.08.
43. 36 INFO d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača tehničke robe, javi� se na email: arhiva36@gmail.com do 31.7.
44. IM-COMP d.o.o., Pribislavec, traži m/ž djelatnika na održavanju - bravara, m/ž komercijalistu, m/ž tehničkog komercijalistu, m/ž knjigovođu, m/ž vozača C i E kat., m/ž djelatnikauotpremi,3m/ždjelatnikauobradiipreradistaklai3m/žskladištara-rukovatelja mosnom dizalicom, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: im-comp@ck.t-com.hr do 31.7.
45. INA MALOPRODAJNI SERVISI d.o.o. Čakovec, traži 2 m/ž prodavača-konobara na benzinskoj postaji, javiti se emailom: pridruzise@ina.hr do 27.07.
46. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž bravara-zavarivača,javitisenatel.040/360888ilinaemail:inpirio@inpirio.comdo31.8.
47. IMB završni radovi u graditeljstvu d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnjei2m/žsoboslikarajavitisenaemail: t.bratinscak@gmail.com do 31.7.
48. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kategorije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@ jurcec-transporti.com do 17.8.
49. KAVANA „ORIJENT“ vl. Majda Kocen, Štrigova 76, traži 2 m/ž kuhara, javiti se osobno sa pismenom zamolbom na adresu, do 31.08.
50. KOCKA TM d.o.o., Glavna 63, Mala Subotica, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1393-037 ili na email: kockatm63@gmail.com do 26.7.
51. KOLEKTOR MIDI d.o.o. Ivanovec, traži m/žreferentanabave,2m/žpomoćnaradnika u lakirnici, m/ž radnika na održavanju u proizvodnom pogonu, 2 m/ž lakirera, javiti se emailom: posao@midi.hr do 18.08.
52. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži m/ž održavatelja u proizvodnim pogonima, m/ž radnika na izvlačenju žice, m/žskladišnogradnikauproizvodnjižičanih jezgri, 2 m/ž radnika na montaži okvira i 10 m/žradnikauproizvodnjižičanihjezgri,javiti seosobnonaadresuilinaemail:posao.lpt@ leggett.com do 31.7.
53. L.K.S.COMPANY d.o.o., Čakovec, traži m/ž građevinskog tehničara, javiti se na email: lks.company2@gmail.com do 2.8.
54. LJEKARNA ŠTEFAN, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 091/527-2180 ili na email: juraj.stefan@me.com do 9.8.
55. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, 4 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje, 2 m/ž montera tlačnih alata, m/ž transportnih radnika, 3 m/ž topioca, 3 m/ž majstora za održavanje, 2 m/ž alatničara, m/ž project managera i m/ž kontrolora u proizvodnji, javiti se pismenom zamolbom ili na email: info.alucast@lthcastings.com do 31.7.
56. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 38, m/ž industrijskog lakirera, m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji, javiti se emailom:knjigovodstvo@mik.com.hr do 17.08.2025.
57. MANITU d.o.o., Poljska ulica 16a, Čakovec, traži m/ž djelatnika u proizvodnji namještaja (NKV, PKV, KV), m/ž stolara - montera namještaja, m/ž radnika na pogonskom održavanju- električara i 2 m/ž tehnologa u pripremi proizvodnje namještaja u 3D corpus programu, javiti se na na email: info@manitu.com do 31.7.
58. MARITEKS j.d.o.o. Šenkovec, Sv. Mihovila 23, traži 2 m/ž šivača trikotaže kontrola, javi� se osobno na adresu, na mob: 098 260087, emailom: mario. nadj@ck.t-com.hr do 30.08.
25. srpnja 2025.
59. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž radnika na laseru, m/ž brusača inox obrada i m/ž tig bravara-zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/630-730 ili na email: info@marti. hr do 31.8.
60. Međimurje graditeljstvo d.o.o., Zagrebačka 42a, Čakovec, traži 4 m/ž tesara-stolara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/379-111 ili na mob. 099/3372357 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: kadrovska@m-g.hr do 31.7.
61. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž majstora za strojno žbukanje (rok prijave 11.8.) i m/ž radnika za rad na građevinskom helikopteru za gletanje tj. zaribavanje cementnog estriha (rok prijave 3.8.), javiti se na mob. 098/241533 do 9.8.
62. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž montera, m/ž operatera na cnc kutnoj preši, m/ž radnika na stupnoj bušilici, m/ž tokara na klasičnoj tokarilici, m/ž radnika na tračnoj pili, m/ž operatera na cnc laseru i m/ž administratora (talijanski i francuski jezik), javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 31.7.
63. Međimurje informacijsko projektantski centar d.d., Čakovec, traži m/ž knjigovođu, javiti se na email. posao@ ipc.hr do 31.7.
64. MESO-PRERADA MESA „KIŠ“, traži m/ž prodavača-mesara za prodaju u mesnici, javiti se emailom: kiskarmen5@gmail.com do 03.08.
65. Mesna industrija –Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka ulica 4, traži m/ž voditelja proizvodnje, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@ vajda.hr do 31.7.
66. MESNICA MIHALIĆ d.o.o., Trg Republike 14, Nedelišće, traži m/ž prodavača u mesnici, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-505 ili na mob. 099/5670-526 ili na email: 21.petra@ gmail.com do 31.8.
67. METALLIS d.o.o. Čakovec, traži m/ž bravara, m/ž cnc operatera, javiti se na mob: 091/284-9031 do 15.08.
68. METALNE KONSTRUKCIJE ŠVENDA d.o.o. Palovec, Glavna 64, traži m/ž viličaristu, m/ž zavarivača, 2 m/ž bravara, m/ž voditelja nabave i skladišta, m/ž strojarskog tehničara, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098/958-6878 do 31.07.
69. MOBENZ d.o.o., Svetojelenska cesta 18, Čakovec, traži m/ž prodavača naftnih derivata, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@gmail. com do 11.8.
70. Modni STUDIO LATEA, Glavna 26, Donji Vidovec, traži m/ž šivača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/615113 ili na mob. 098/553-140 ili na email: luksa.suzana@gmail.com do 9.8.
71. MODULAZ GROUP d.o.o., Donja Dubrava, traži 3 m/ž operatera na proizvodnoj liniji, javiti se na email: hr@ modulazgroup.com do 8.8.
72. MONTLINE V.A. j.d.o.o., traži 5 m/ž montera namještaja za rad u Nizozemskoj i 5 m/ž montera namještaja za rad u Njemačkoj, javiti se na mob. 099/4608876 ili na email: montline.agic@gmail. com do 30.7.
73. Montage tehnik d.o.o., Zagrebačka 99, Čakovec, traži m/ž zavarivača mag postupkom i m/ž bravara-strojobravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 092/198-7483 ili na email: info@ montagetehnik.com do 8.8.
74. MT CONSTRUCT j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž soboslikara-fasadera, javiti se na mob. 095/878-0967 do 31.7.
www.mnovine.hr
75. MULTI-ING d.o.o., Njemačka, traži 2 m/ž montera - pomoćnog montera i 2 m/ž izolatera, javiti se na tel. 040/655-007 ili na mob. 099/6655006 ili na email: multi.ing.hr@gmail. com do 31.7.
76. MURA-METAL d.o.o., Kotoriba, traži m/ž kontrolora kvalitete - koordinatora zavarivanja i 2 m/ž tokara-cnc operatera, javiti se emailom: info@ mura-metal.hr do 31.8.
77. MURAPLAST d.o.o. Kotoriba, Sajmišna 16, traži m/ž djelatnika odjela zaštite okoliša i gospodarenje otpadom, javiti se na tel: 040/683-215, pismena zamolba, emailom: posao@ muraplast.com do 17.08.
78. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Macinec, Podturen, Goričan, Sivica, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sveti Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Donji Vidovec, Miklavec i Štrigova, te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javiti se na email: mirjana.blazi@ntl.hr do 31.7.
79. NMP – PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž pomoćnog bravara, javiti se na tel: 040/328-432, emailom: zaposljavanje@nmp-produkt.hr do 16.08.
80. NENO, Čakovec, traži m/ž prodavača u ribarnici, javiti se na mob. 099/812-1510 do 31.7.
81. NTT NEW TEXTILE TECHNOLOGIES D.O.O. Štrigova, traži m/ž uredskog administratora, m/ž voditelja kontrole kvalitete, 2 m/ž kontrolora kvalitete, 5 m/ž radnika na ručnim fazama, javiti se na tel: 040/313-235, na mob: 099/329-4175, emailom: jelena. buhanec@ntt-hr.com do 22.08.
82. Obrada metala i trgovina, Ivanovec, traži m/ž cnc tokara i m/ž operatera na cnc obradnom centru (glodalice), javiti se na mob: 098/803-355 ili emailom: omt@omt.hr do 11.8.
83. OKNO d.o.o., Čakovečka 107/a, Pušćine, traži 2 m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije, m/ž voditelja alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 099/424-2642 ili na email: info@okno. hr do 31.07.
84. OLUK Robotics d.o.o., Nedelišće, traži m/ž limara ili m/ž pomoćnog građevinskog limara, javiti se na mob. 095/9121-436 ili na email: oluk. nedelisce@gmail.com do 31.7.
85. Ordinacija dentalne medicine Petra Percač, Čakovec, F. Punčeca 8, traži m/ž dentalnog asistenta, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/385-010 ili na mob. 098/1626-177 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: petrapercac@ gmail.com do 31.7.
86. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, Donji Kraljevec, traži 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom, 2 m/ž asfaltera, m/ž strojara i m/ž voditelja gradilišta, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/6655508 do 31.7.
87. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaštite okoliša, m/ž vozača C+E kategorije, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javiti se na email: ljudski.resursi@perutnina. hr a više informacija na linku: https:// burzarada.hzz.hr/Posloprimac_ RadnaMjesta.aspx.
87. PETROL d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača na prodajnom mjestu Čakovec, Sveti Križ i Turčišće, javiti se na email: karijera@petrol.hr do 31.7.
88. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž cnc programera, m/ž djelat-
nika kontrole dimenzije modela, m/ž cnc operatera, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž programera na cnc plazmi, m/ž stolara, m/ž osobu za osposobljavanje za pomoćnog tehnologije u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju i m/ž tokara, javiti se sa zamolbom na email: pib-extra@pib-extra.com ili na tel. 040/338-050 ili osobni dolazak na adresu do 31.7.
89. PMP METALL d.o.o. Čakovec, traži 5 m/ž bravara-strojobravara, 2 m/ž cnc operatera na rezačici limova, 1 m/ž cnc operatera na savijačici limova i profila, javiti se emailo:info@pmp.hr do 31.07.
90. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži m/ž dizaličara, 3 m/ž radnika na otpremi, m/ž referenta u računovodstvu, 2 m/ž kontrolora kvalitete, m/ž ndt operater, 6 m/ž brusača, 2 m/ž sačmara, 5 m/ž pomoćnih bravara, 2 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača mig-mag i 2 m/ž zavarivača tig, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr do 7.8.
91. PPO NOVA j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž parketara, m/ž podopolagača i 2 m/ž stolara, javiti se na mob. 098/1601153 do 25.7.
92. REINOX d.o.o., Brezje 81a, traži 2 m/ž tig zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili na mob. 098/426-419 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: reinox@reinox. hr do 31.7.
93. RE-GRA d.o.o., K. Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž skladištara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/608058 ili na mob. 091/508-5701 ili na email: knjigovodstvo@regra.hr do 2.8.
94. RUDI-EXPRESS d.o.o., Zapadna 2, Čakovec, traži m/ž vozača autobusa, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/386467 ili na mob. 091/313-7600 ili na email: davor@rudi-express.hr do 4.8.
95. SOLEKTRA d.o.o., Dragoslavec selo, traži m/ž skladištara, javiti se na email: lara.klovar@solektra.hr do 31.7.
96. STROJARSTVO BRANILOVIĆ d.o.o., Čakovec, Neumannova ulica 1, traži m/ž radnika na liniji za plastificiranje, javiti se osobno na adresu ili na email: strojarstvobranilovic@ck.t-com.hr do 31.7.
97. ŠERCER d.o.o., Murska 33, Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača-blagajnika, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-593 ili na mob. 098/173-6941 ili na email: info@ sercer.hr do 25.7.
98. Specijalist interijera d.o.o., traži 3 m/ž montera suhe gradnje i 2 m/ž stolara, javiti se na email: s.interijera@gmail.com do 20.8.
9 9. Tarandek Transporti d.o.o. Zasadbreg 259/a, traži m/ž vozača u domaćem i međunarodnom prijevozu robe, javiti se osobno na adresu, emailom: info@tarandektransporti.hr do 31.08.
100. Trattoria Rustica d.o.o., I. G. Kovačića 6, Čakovec, traži m/ž kuhara u restoranu, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/201-6015 ili na email: sonja@trattoria-rustica.hr do 5.8.
101. TEHNIX d.o.o., Ludbreška 91a, D. Kraljevec, traži m/ž referenta logistike - disponenta i m/ž prodavača na benzinskoj postaji, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-100 ili na email: tehnix@tehnix.com do 31.7.
102. TESLA JUNIOR j.d.o.o. Čakovec, traži m/ž fizioterapeuta prvostupnika - mjesto rada Čakovec, m/ž fizioterapeuta prvostupnika - mjesto rada Toplice Sveti Martin na Muri, javiti se na mob: 091/799-6870, emailom: tesla.junior777@gmail. com do 31.07.
103. TMF Bauleistung j.d.o.o., traži m/ž zidara, m/ž krovopokrivača, 3 m/ž električara i m/ž voditelja grupe - mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 092/430-1071 ili na email: tmfbau.info@gmail.com do 31.7.
104. TONI d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž skladištara, javiti se na email: uprava.toni@perutnina.eu do 04.08.
105. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž pomoćnog radnika u radioni i m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098/241-673 ili na mob: 091/3527030 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 31.7.
106. TRANSPORTI KLIČEK, Šandorovec, Prvomajska 6, traži m/ž vozača C+E kat., javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 426949 do 31.7.
107. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Palinovec, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Mačkovec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vratišinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk. hr do 30.7.
108. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, A.G. Matoša 6, Čakovec, traži m/ž asistenta u organiziranom stanovanju uz podršku, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: udrugaoitmz@gmail.com do 28.7.
109. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara, javiti se na mob. 098/241-767 do 30.7.
110. UO COBRA, Podturen, Čakovečka 18, traži 2 m/ž konobara i 2 m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na email: kavana.cobra@gmail.com do 15.8.
111. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Čakovec, Zavnoh-a 45, traži medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail.com do 30.8.
112. WEST ALPINE ARBEITNEHMERÜBERLASSUNG d.o.o mjesto rada Njemačka, traži m/ž mehaničara poljoprivrednih strojeva, m/ž mehatroničara, m/ž mig/mag zavarivača, m/ž tig/wig zavarivača, m/ž električara, m/ž vodoistalatera, mjesto rada Slovenija - m/ž strojar poljoprivredne mehanizacije/ traktorista/kombajnista, javiti se na mob: 091/456-0909, emailom:info@ najboljiposao.hr do 14.08.
113. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži 2 m/ž samostalnog montera ventilacije – mjesto rada Njemačka, pismena zamolba: Oliver Martinjaš, Novakova 7, Nedelišće, ili na mob: 099/535-9717, ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com do 15.8.
Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante: Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr
Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog)
Važnost odmora za mentalno zdravlje
S obzirom na ubrzani ritam života i zahtjeve vremena u kojem živimo, neophodno je naglašavati važnost odmora koji je često zanemaren uslijed pritisaka svakodnevice i očekivanja okoline da budemo stalno dostupni, produktivni i angažirani. Potreba za odmorom ključna je za našu dobrobit i zdravlje, omogućava nam da se naše tijelo oporavi kako bi i dalje moglo optimalno funkcionirati.
Slobodno vrijeme i odmor imaju ključnu ulogu u održavanju mentalnog i �izičkog zdravlja, a izdvajanje vremena za odmor omogućuje tijelu da regulira hormone stresa te smanjuje rizik od kroničnog stresa. Često se danas može čuti da je odmor luksuz, no važno je na odmor gledati kao nužnost za uravnoteženo funkcioniranje pojedinca. Rezultati brojnih studija pokazuju da je odmor važan za kognitivno funkcioniranje, doprinosi koncentraciji, kreativnosti i povećanoj produktivnosti u radu.
Zašto je važno redovito uzimati odmor?
Veći dio godine uglavnom iščekujemo toliko željeni odlazak na godišnji odmor, a nakon višemjesečnih priprema i planiranja što raditi i kamo otići, ljudi se često teško „isključuju” iz raznih obaveza ili gomilaju niz zadataka, pritisaka i očekivanja kako bi odmor trebao izgledati. Korisno je uključiti aktivnosti opuštanja u svoj raspored i iako se ponekad mogu činiti kao gubljenje dragocjenog vremena, upravo su kvalitetan san i opuštanje važni faktori oporavka organizma. Studije koje su se bavile istraživanjem efekata godišnjih odmora pokazale su da se većina ljudi počinje opuštati tek sedmi do osmi dan i tek tada počinje proces oporavka.
Nastojte se osloboditi (vlastitih) očekivanja da tijekom godišnjeg odmora budete produktivni. Glavni zadatak neka vam bude što bolje se opustiti
Takvi rezultati daju nam smjernice da je važno barem jednom godišnje osigurati minimalno dva tjedna odmora i to je nekakav minimum ispod kojeg ne bi trebalo ići, a tri do četiri tjedna odmora u kontinuitetu optimalni su za psihosocijalni oporavak radnika i veću produktivnost. No važno je napomenuti da i kraći godišnji odmor, bez obzira u kojem okruženju (ostanak kod kuće ili odlazak na putovanje), može značajno pozitivno utjecati na naše mentalno zdravlje.
Zašto je odmor toliko važan?
Prekomjerni rad bez razdoblja oporavka i mogućnosti za uključivanje u aktivnosti koje su opuštajuće može dovesti do sindroma sagorijevanja i ugroziti naše mentalno i �izičko zdravlje. Sudjelovanje u opuštajućim i zabavnim aktivnostima tijekom godišnjeg odmora omogućava nam da se po povratku lakše nosimo s izazovima koji nas čekaju na radnom mjestu i u privatnom životu. Nije nužno putovati u drugi grad ili državu da biste postigli pozitivne efekte godišnjeg odmora. Boravak u
vlastitom domu i u aktivnostima koje su za vas opuštajuće povoljna su opcija s pozitivnim efektima na mentalno zdravlje.
Odmor i fizičko zdravlje
Kada govorimo o �izičkom zdravlju, pokazalo se da odmor visoko korelira sa smanjenjem stresa, odnosno ima direktan utjecaj na smanjenje nivoa kortizola (hormona stresa). Posljedično dugoročno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, jača imunološki sustav i doprinosi dugovječnosti. Ne smije se zanemariti ni �izička aktivnost, koja je nerijetko sastavni dio slobodnog vremena, a ima višestruke dobrobiti za �izičko i mentalno zdravlje.
Odmor i mentalno zdravlje
Odmor omogućava e�ikasnije procesuiranje emocija i osobnih iskustava, a slobodno vrijeme daje nam dodatan prostor za introspekciju. Sve navedeno ključno je za bolju emocionalnu regulaciju i općenito zadovoljstvo životom pojedinca. Različite studije ukazuju i na to da osobe koje redovno odmaraju pokazuju manju sklonost razvijanju depresivnih i anksioznih simptoma.
Odmor i potreba za socijalizacijom
Ljudi imaju potrebu da se druže, ostvaruju bliske i povezujuće odnose s drugima te je važno napomenuti i društvenu komponentu slobodnog vremena koja ima veoma važnu ulogu u cjelokupnom funkcioniranju čovjeka. Vrijeme provedeno s obitelji i prijateljima, uz pretpostavku da se radi o kvalitetnim odnosima s nama značajnim osobama, vrijeme je uloženo u naše emocionalno zdravlje, jačanje mreže podrške i osjećaja pripadnosti.
Što znači dobro se odmarati?
Nastojte se osloboditi (vlastitih) očekivanja da tijekom godišnjeg odmora budete produktivni. Glavni zadatak neka vam bude što bolje se opustiti. Pojam odmora je nekim dijelom subjektivna kategorija, s obzirom da svatko od nas ima svoje viđenje što bi značio kvalitetan odmor no postoje ipak i neke univerzalne preporuke koje doprinose umijeću odmaranja. Svakako je poželjno osigurati vrijeme za kvalitetan san, napraviti pauzu od tehnologije, planirati vrijeme provedeno u prirodi, baviti se opuštajućim aktivnostima ili hobijima kojima se želimo više posvetiti, boraviti s bliskim osobama i stvarati zajedničke uspomene.
Planirajte barem jedan duži i nekoliko kraćih godišnjih odmora tijekom godine jer na taj način možete postići dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života, a dobrobiti odmora re�lektiraju se na bolje raspoloženje, razinu energije, smanjenje napetosti te općenito na zadovoljstvo i zdravlje.
Može
li se alkoholizam naslijediti?
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Djeca alkoholičara češće pate od depresije, anksioznosti, nesanice i sl. Emocionalne rane iz djetinjstva pridonose razvoju ovisnosti u odrasloj dobi
Alkoholizam se u mnogim obiteljima ponavlja kroz generacije. I dok se često postavlja pitanje jesu li za to odgovorni geni ili naučeno ponašanje, odgovor se krije u složenoj povezanosti naslijeđa, obiteljskih odnosa i utjecaja okoline. Znanstvenici proučavaju povezanost genetike i alkoholizma uspoređujući blizance ili posvojenu djecu čiji su biološki roditelji bili alkoholičari. Pokazalo se da jednojajčani blizanci češće oboje postanu alkoholičari, a i posvojena djeca alkoholičara imaju veći rizik, čak i ako ih odgajaju drugi roditelji. Ova istraživanja pokazuju da postoji direktna povezanost genetike i pojave ovisnosti. No, mora se napomenuti da do sada nije pronađen konkretan gen ili skupina gena, koje bi mogli „okriviti” za nastanak alkoholizma. Geni u ovom slučaju imaju samo sporednu ulogu. Oni zapravo utječu na nastanak određenih karakteristika, koje mogu povećati rizik za nastanak alkoholizma. Te nasljedne karakteristike možemo podijeliti na biološke i psihološke. Primjer nasljedne biološke karakteristike je razina odgovora na alkohol, što znači da osobe koje imaju slabiji odgovor na alkohol moraju konzumirati više alkohola i samim time imaju veći rizik za razvitak ovisnosti. No, naslijediti se mogu i neke psihološke osobine ljudi poput temperamenta, impulzivnosti ili pak raspoloženja. Tako su hiperaktivnost i neki drugi poremećaji ponašanja označeni kao potencijalni rizični faktori za nastanak alkoholizma. U razvoju alkoholizma, vrlo je važna uloga obitelji. Promijenjeni odnosi u obitelji uzrokovani alkoholizmom negativno utječu i ostavljaju posljedice na sve članove obitelji. Djeca alkoholičara češće pate od depresije, anksioznosti, nesanice i sl. Emocionalne rane iz djetinjstva pridonose razvoju ovisnosti u odrasloj dobi. Važno je naglasiti da mnoga djeca, koja dolaze iz obitelji zahvaćenih alkoholizmom, sama ne razviju alkoholizam. Rizik je svakako povećan, no, ako su zadržani donekle pozitivni odnosi u obitelji, može se dogoditi da cijela situacija na dijete ne djeluje
toliko razorno. To bi značilo da, nakon što dijete uvidi negativnu stranu alkoholizma, formira mišljenje o njegovoj štetnosti i odluči da njegova buduća obitelj neće proživljavati slične probleme. Što se tiče socioloških čimbenika, osim obitelji, veliku ulogu igra društvo. Konzumacija alkohola je, nažalost, društveno prihvatljiva pa čak i poželjna. Takav stav društva najviše utječe na mlade i nezrele osobe. Djeca roditelja alkoholičara rjeđe odabiru roditelja kao osobu podrške u odnosu na djecu čiji roditelji nisu alkoholičari. Podršku često pronalaze u vršnjacima, što ne mora nužno biti loše, no, veći je rizik da su ti vršnjaci i sami devijantnog i rizičnog ponašanja. Kvalitetna podrška prijatelja, roditelja, učitelja i drugih, može pozitivno djelovati na osobu i smanjiti rizik za nastanak alkoholizma. Svima je poznato da alkohol u trudnoći može imati štetne utjecaje na plod. Povećava se rizik od prijevremenog poroda, spontanog pobačaja, smanjenu laktaciju i sl. Bez obzira na to, otprilike svaka šesta žena tijekom trudnoće konzumira alkohol. Nekoliko istraživanja je pokazalo vezu između pijenja alkohola kod trudnica i kasniju pojavu problema s alkoholom u adolescenciji kod djeteta. Djeca, čije majke su konzumirale alkohol u trudnoći, češće imaju problema s alkoholom u adolescenciji.
Na kraju, možemo zaključiti da na pojavu alkoholizma utječu mnogobrojni faktori. Najvažnija je obitelj u kojoj se isprepliću svi ti faktori. Svaka obitelj je različita i utjecaj alkoholizma na svaku obitelj i na svakog člana obitelji je drugačiji i treba mu pristupiti individualno, što je izazovno za svakog stručnjaka koji se bavi s alkoholizmom. Iako genetika može povećati rizik, ona nije presudna. Za razliku od genetike, na način života, obiteljske odnose i društvenu okolinu možemo itekako utjecati. Ključ je u ranom prepoznavanju problema, otvorenoj komunikaciji i stvaranju podržavajuće sredine, kako bismo najprije sami dali dobar primjer, a zatim pomogli i onima koji su u povećanom riziku za razvoj ovisnosti.
Nikola Barat, bacc. med. techn.
Marta Vugrinec Pivčević, mag. psych.
Mali OGLASNIK
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
PRODAJE SE OPEL Zafira OPC Line 1,6 cdti, redovito održavana, prije 5000 km zamijenjen komplet zamašnjak i kvačilo, plus set zimskih guma na čeličnim felgama. info na mob. 091/5320-559
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209984
KUPUJEM TOMOS MOPEDE sve vrste i modele sa i bez papira za dijelove isplata i odvoz odmah. info na tel 098 9656 624
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
PRODAJEM Peugeot 207, 1.4 2007.god. registr.do 01/2026. Cijena 1400€. Info na mob: 091/516-4439
PRODAJEM Ford Focus STsport, registriran do 7. mj 2026. Info na tel. 095/8581502
PRODAJEM Focus, karavan 13/14 godina, reg. do kraja 01.026 god. uredno servisiran, garažiran, dosta opreme, novi akumulator, + zimski set guma, moguća zamjena za manje osobno vozilo, povoljno. Info na mob. 097/600-6038
PRODAJEM Opel Astru za dijelove i dvije čelične felge sa gumama za Renault Megane. Info na mob. 098/814-126
POLJOPRIVREDA
HOBLOVINA, suha, u vrećama od 120 litara, cijena vreće, za veće količine moguća dostava! info na mob. 098/1788-216
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM PRIKOLICU IMT 5 T jednoosovinku, 3-strani kiper, viličar Indos 3 T i tarup Tehnos širine 2.4 m. Info na mob. 098/170-5311
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086
PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJU SE sadnice agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/8087586, šifra na Njuškalu: 10779334
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH
CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
Dečko traži iskrenu ženu od 40 do 50 godina za ozbiljnu vezu. Info na mob. 095/731-3513
NEKRETNINE
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
DAJE SE U DUGOROČNI NAJAM dvosobni stan u Martanama (novogradnja), 2. kat (li�). info na mob. 098/465-490
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
PRODAJU SE 4 NOVA STANA u stambenoj zgradi, izvedba srednji roh bau, stanovi su veličine od 82m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica F. Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Info na mob. 095/858-1502
PRODAJEM građevinsko zemljište u Gornjem Zebancu, voda i struja dostupna. Info na tel. 099/722-0573
PRODAJEM stariju kuću u Čakovcu, sa ili bez dvorišnih zgrada, može i kao poslovni prostor ili mijenjam za stan, EC/G. Info na mob. 098/426-021
IZNAJMLJUJE SE poslovni prostor 60m2 u Šenkovcu u ulici M.Tita 76. Info na mob. 098/241-450
ŽIVOTINJE
POKLANJAM čistokrvnu mladu ženku njemačkog ovčara zbog nemogućnos� držanja uz naknadu za hranu, roditelji s rodovnicom. Ženka je čipirana i zaš�ćena od svih zaraznih boles�. Info na mob. 097/6006038
RAZNO
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 3642 cm. Info na mob. 098/1703321
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
KUPUJEM stripove i igre za konzole. Mob. 098 92 190 92
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038 Kupujem stripove. Info na mob. 098/921-9092
PRODAJEM iz kuće vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dimenzija 210 x 160 i 200 x 95 i 160 cm, tap.gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, rodlin za pli.boce, bicikl i još puno toga kvalitetnog. Info na mob. 091/572-7670
TURLER
cca
ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJU SE crvene dioptrijske naočale Dolce & Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob.: 091/761-3467, šifra na Njuškalu: 44405799
KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Lucidusa, Božjakovine, Eko-Međimurja, Jadran galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Lagune Novigrad (Aminess) i druge dionice. Info na mob. 098/905 -1011
PRODAJEM laserski daljinomjer, Wifi kameru, bežično zvono s prikazom na mobitel i solarni alarm. Sve povoljno. Info na mob. 095/816-5206
PRODAJEM dječji krevetić (70€); dječja kolica (40€); stolice bijele kožne 2 kom (35 €/ kom); fotelja (40€); trosjed za sjedenje boja bijele kave očuvan (90€). Info na mob. 091/611-3605
PRODAJEM sudoper dvodjelni (40€); ploću el. ugradbenog šporeta (50€); dječja sjedalica MAXI-COSI max 18 kg (30€); krevet za ordinaciju (90€).Info na mob. 091/611-3605
Odin
je veseo, aktivan, friendly, surađuje i sjedi za grice, voli ići u šetnje. U svom azilskom dvorištu je miran, voli spavati na mekanom krevetiću u svojoj kućici. Manji je nego izgleda, a spašen iz romskog naselja. Cijepljen je, kastriran, mikročipiran 191035000235865, rođen je u listopadu 2023. Kontakt: 091 8988 004
za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004
DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.
Solo je znatiželjan, friendly, drag, veseo, aktivan, voli ići u šetnje. Slaže se s drugim psima, voli se igrati. Rođen je u svibnju 2020., kastriran, cijepljen, označen mikročipom 191100002233779. Kontakt: 091 8988 004
MOTORNA VOZILA
Likovni i literarni natječaj: Ljetu se radujem, odmaram se i putujem
Dragi naši umjetnici, slikari, pisci, crtači i pjesnici, ljeto je stiglo na velika vrata, a s njime i školski praznici te godišnji odmori. Bili ste jako vrijedni cijele godine, pa ste zaslužili veeeliki odmor.
Za vas smo, kao i svakog ljeta, otvorili novi likovni i literarni natječaj, ovog puta pod nazivom „Ljetu se radujem, odmaram se i putujem”. Pozivamo vas da nam, za vrijeme svojih ljetnih avantura, opišete i nacrtate kako se lijepo zabavljate, kupate, ronite, putujete.
AdresA
Međimurske novine, Ul. Kralja Tomislava 2, Čakovec
Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do kraja ljeta, odnosno do početka nove školske godine. Za autore najboljih radova pripremili smo i lijepe nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici početkom rujna, a mi vam želimo lijepo ljeto i puno nezaboravnih trenutaka s vašim prijateljima i obiteljima. Pošalji nam
svog putovanja!
Dragi naši veliki i mali čitatelji, sigurno ste jedva dočekali kraj škole i ljetne praznike; spremate se za putovanje na more ili ste možda već tamo. Pozivamo Vas da nam šaljete razgled-
nice sa svog ljetovanja, na našu adresu Međimurske novine, Ul. Kralja Tomislava 2, Čakovec, te da nam na njoj napišete ili nacrtate kako se zabavljate na vašem putovanju.
Dok sem bil čistam mali
Da sem bil čistam mali po polju bežal sem bos, sunčeko me v lice grelo, v srčeko bil je ponos.
Po Dravi sem z tetecom z čamcom plovil, i z jim velke ribice lovil, v šumici ftičeke poslušal, cveteke z senokoše bral.
Z dedekom na klupi sedel, sikakše gluposti mi je prepovedal, tam smo znali od smeha suze liti, tu se sreča znala smestiti.
Se su to lepe uspomene, srčeko navek za jih zna, da sem bil čistam mali, v igri bila mi je sreča sa.
Svaku razglednicu koja nam stigne (a nadamo se da će poštar imati pune ruke posla) objavit ćemo u našoj Stvaraonici i tako s vama zauvijek sačuvati uspomenu na vaše putovanje.
Pobjeći u san
Kad se noć tiho spusti nad grad i svjetla trepere u daljini. Ja pobjegnem u san.
U snu nebo diše u bojama. A more je mirno i ne zna za bure.
U snu ptičji pjev pretvara se u skladbe koje su pjesnici ispisali tišinom.
U snu mogu letjeti visoko, više, bez ikakvih briga. Snovi su mjesta gdje stvarnost nestaje, a mašta putuje.
Neka me u jutro rano ne bude. Neka na tren da samo malo još snovi prorade.
Zita Blažević, 7. a., OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak
Z biciklom do sreče
Kak je lepo meti biciklina, velikoga, maloga, zelenoga ili plavoga!
Tpelaš se kam očeš, kam te noge ne nosijo. Sam zberi svoj pot i hodi, pelaj se!
Kak je lepo meti biciklina. Prijatelj je to tvoj. Bez njega nikam vu školu, niti v selo!
Čekajo te duge ceste, suhe, mokre, pune snega i jakoga vetra!
Kak je lepo meti biciklina. I puco svoju prepelati na njemu!
Biciklin, to je sreća najvekša i još vekša dok ju imaš s kim podeliti.
Žan Šarić, 7. a., OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak
Tia Mihalec, 5. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja
Stjepan Đurkin, 5. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja
MEĐIMURSKA HIŽA U ČAKOVCU
Teletina koja se topi u ustima – ručak za prste polizati
Međimurska hiža je restoran za sve koji žele uživati u hrani jer objedinjuje domaće okuse, izvrsno pripremljena jela i autentičan ugođaj
Piše: Snježana Zorković
Foto: Mario Golenko
Urustikalnom interijeru i opuštenoj atmosferi, kuhinja chefa Zorana Nenadovića nudi više od očekivanog. Svako jelo pažljivo je začinjeno, izbalansirano i pripremljeno s domaćim sastojcima, što se osjeti već u prvom zalogaju. Bilo da kušate sočno meso, povrće ili salatu – svaki element tanjura je promišljen i ukusan.
Ljeti posebno preporučuju osvježavajuće salatne tanjure – s piletinom u slatko-kiselom umaku, vege varijantu s kuhanim jajem i feta sirom, salatu
s pohanom piletinom ili uvijek dobru cezar salatu. Svake druge subote pripremaju ko-
tlovinu, a redovito su u ponudi i a la carte jela poput pohane teletine s krumpirićima, lungića u umaku od šumskih gljiva, trganaca sa slaninom ili tune sa žara na posteljici od rikule i cherry rajčica.
Za sladokusce tu su domaće slastice – svakodnevno međimurska gibanica i štrukli po narudžbi ili desert u čaši: tiramisu, cheesecake i panna cotta.
Klasik koji će vas oduševiti
Naš Gastro putokaz doveo nas je do tanjura koji se ne zaboravlja – s početka
Teletina je savršen izbor za ukusan gablec ili obilan ručak – mekana, mirisna i idealno se slaže s povrćem iz pećnice
do kraja, svaki zalogaj bio je pažljivo pripremljen, teksturom savršen, a okusom toliko zaokružen da bi i najstroži gastronomski kritičar ostao bez riječi. Sočna teletina se doslovno topila u ustima. Poslužena uz hrskavo i aromatično povrće te svje-
RECEPT:
Teleće pečenje s krumpirom, batatom i povrćem
Sastojci:
teletina (lopatica ili but)
mladi krumpir
batat
paprika
tikvice
Postupak:
Teletinu (but ili lopatica) marinirajte dan prije u soli, papru, ružmarinu i ulju. Stavite je u pleh s malo vode, prekrijte folijom i pecite na 170°C oko sat vremena. Za to vrijeme očistite krumpir i batat te ga narežite na kriške. Luk, papriku i tikvice narezati
žu sezonsku salatu, dokaz je da kad se kuha s ljubavlju i znanjem, rezultat ne može izostati. Okusi su bili precizno izbalansirani – nijedan začin nije dominirao, ali je svaki bio prisutan. Povrće je ostalo hrskavo i živo, a istovremeno je nosilo dubinu okusa zahvaljujući laganoj, ali pametno pogođenoj začinskoj obradi.
luk
sol
papar
ružmarin
ulje
po želji. Teletinu nakon sat vremena izvadite van, okrenite, dodajte krumpir i batat te vratite u pećnicu na 40-tak minuta bez folije. Zatim ubacite i povrće te dovršite pečenje još 20 minuta. Poslužite s umakom od pečenja. Dobar tek!
Salata je bila prava eksplozija svježine, uz domaće ulje i blagi octeni preljev koji ju je zaokružio.
MEĐIMURSKA HIŽA
Ul. Ljudevita Gaja 35 40000 Čakovec
T: +385 40 390 011
A ukusan obrok možete pojesti i u debelom hladu na terasi restorana
Sočna teletina topi se u ustimaAmit Mamiga iz Indije, godinu dana je član kuharskog tima
U KUHINJI s Aleks
Klasični međimurski ručak - pečenje s mlincima
Kad je meso pečeno, višak masti ili ulja gdje se meso peklo obavezno iskoristim da prelijem mlince - to je u svemu najbolji dio, pa tu mast nikako nemojte baciti. Ona je prožeta okusima mesa i začinima, što mlincima daje posebnu aromu
Piše: Aleksandra Sklepić
Pečenje s mlincima i zelenom salatom uvijek je popularno za ručak, bilo da se radi o nedjelji ili nekom blagdanu, pa sam se stoga odlučila za recept koji je jako jednostavan, a rezultat je vrhunski.
Pile uvijek narežem na komade, ako imam cijelo, ili kupim željene dijelove - batak, zabatak, krila, svejedno je. Kad pripremam pečenje, u mojoj obitelji radije jedemo kombinaciju više vrsta mesa, pa uz piletinu, obavezno dodam i malo svinjskog karea. Kare narežem na malo deblje komade i sve zajedno dobro začinim. Koristim sol i vegetu, te češnjak narezan na manje komade. Naj�inije je ako imate vremena meso začiniti večer prije pripreme. Meso poslažem u pleh s dosta ulja ili svinjske masti, što je još bolja kombinacija, posebno kad su u pitanju mlinci (Slika 1). Meso se peče u pećnici na
SASTOJCI:
• 3 do 4 komada piletine po želji (batak, zabatak, krila ili �ile)
• 1 kg svinjskog karea, buta ili vratine
• češnjak (cijeli ili u prahu)
• sol, vegeta
• 1 paket mlinci - kupljeni ili još bolje domaći
• ulje ili mast za pečenje
200 do 220 stupnjeva oko 1 do 1,5 sat, s time da ga usput podlijevam i okrenem nakon što vidim da je gornji sloj crvenkast i ima koricu. Uz pečenje obavezno kuham i juhu koju svi volimo, a neophodna je i za adekvatnu pripremu mlinaca(Slika 2). Mlinci se mogu preliti i vrućom vodom ako niste stigli skuhati juhu, ali to im ne daje pravi, puni okus.
Dok se meso peče, mlince natrgam na komade i zalijem ih domaćom juhom, koju sam prethodno procijedila na sitnom cjedilu (Slika 3). Mlinci su najbolji kad odstoje prelijani vrućom juhom petnaestak minuta, da omekšaju. Zatim ih procijedim i vratim u posudu gdje su stajali prelijani.
Kad je meso pečeno, višak masti ili ulja gdje se meso peklo obavezno iskoristim da prelijem mlince - to je u svemu najbolji dio, pa tu mast nikako nemojte baciti. Ona je prožeta okusima mesa i začinima, što mlincima daje posebnu aromu. Nakon što ih prelijem masti ili uljem, dobro ih promiješam. Uz pečenje i mlince klasično se servira zelena salata, a �ino je i uz bilo koju drugu salatu, čega sada u sezoni dozrijevanja rajčice, paprike i krastavaca ne nedostaje. (Slika 4.)
NADA ZADRAVEC iz Podturna
Kifle su naša obiteljska tradicija
Vjerujem da su osmijeh, dobra volja i miris dobrih kolača i jela recept za sretan život u svakoj životnoj dobi
Piše: Aleksandra Sklepić
Nada Zadravec iz Podturna dobra je u pripremi svih vrsta kolača, a rado sudjeluje i u druženjima na kojima se uz dobro jelo može i dobro zabaviti. Upoznali smo je na kuhanju jela iz kotlića na nogometnom igralištu u Podturnu gdje je provela ugodno poslijepodne u društvu najdražih prijatelja. Za ovo je druženje ispekla pekarske ki�le za koje nam je otkrila svoj provjereni recept.
- Porijeklom sam iz Podturna, po zanimanju
Silvanac zeleni vinarije Tomšić
Vino tjedna dolazi nam iz vinarije Tomšić iz Železne Gore, a riječ je o silvancu zelenom, vinu koje osvaja svojom suptilnom elegancijom i zavodljivom svježinom. Već na prvi udah mirisa očarava nježnim, voćnim aromama: dominiraju svježe zelene jabuke, diskretne note limete i suptilni herbalni tonovi u pozadini. Ova aromatična svježina poziva na prvi gutljaj. U ustima silvanac zeleni iz Tomšićeve vinarije pokazuje pravi karakter sorte: živahne, ali uravnotežene kiseline daju vinu prijeko potrebnu lepršavost i pitkost. Svjež i lagan, ovaj silvanac ostavlja dojam prozračnosti i uglađenosti, što ga čini savršenim odabirom za dugo ljetno poslijepodne, lagane obroke ili opuštena prijateljska druženja.
Silvanac zeleni izvrsno se sljubljuje s laganim jelima na bazi bijele riječne ili morske ribe, salatama s agrumima, mariniranim povrćem, nježnim plodovima mora poput kozica te jelima od bijelog mesa. S osobitom lakoćom pratit će i mlade, blage sireve ili sezonske quicheve od povrća, pružajući svakom zalogaju dodatnu živost i svježi �iniš. (sh)
sam ekonomistica, a već pet godina uživam u mirovini, Obitelj mi je oduvijek bila na prvom mjestu. Recept za ki�le koje najčešće pripremam pronašla sam u jednoj staroj kuharici. S godinama sam ga malo prilagodila vlastitom ukusu i postao je dio naše obiteljske tradicije. Najviše me veseli kada svog supruga Branka, sina Marka i kćer Martinu mogu razveseliti nečim domaćim i pripremljenim s ljubavlju, rekla nam je Nada. Zajedno sa svojim suprugom aktivna sam članica Udruge umi-
VINO TJEDNA
Prekrasno pečenje s mlincima idealno je i za najzahtjevnije gurmane
Meso nareza� i dobro začini�, te peći u dosta ulja ili svinjske mas�
Za pripremu mlinaca na domaći način, najbolja je juha
Mlince natrgane na komadiće preli� vrućom juhom i nakon 15 minuta procijedi�
postale obiteljska tradicija
rovljenika, gdje sudjelujemo u sportskim igrama i rado idemo na izlete. Pekarske ki�le pecivo su speci�ičnog oblika i okusa, a posebne su po svojoj mekoći i tankoj, hrskavoj korici. Imaju prepoznatljiv oblik polumjeseca, a neutralan okus tijesta čini ih prikladnima i za sendvič ili slani snack,
ako nisu punjene slatkim nadjevom, te za desert ako se pune orasima ili sličnim slatkim nadjevom, može i čokoladom.
Ime im dolazi od njemačke riječi “kipferl” što znači savijeno, svinuto, a ovaj je naziv, prema predanju, nastao prilikom turske opsade Beča, gdje su stanovnici
Beča, prema legendi, ispekli ki�le, te jeli simbol neprijatelja i na taj način pobijedili Osmanlije, čiji je simbol upravo polumjesec. Pripremaju se diljem cijele Europe, pa i u našim krajevima i širem susjedstvu. Ki�le su i prethodnice naširoko poznatih francuskih kroasana. Prvi spomen ki�li potječe već iz
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
trinaestog stoljeća, a one su do danas ostale svakodnevna poslastica na mnogim stolovima. Osim pekarskih ki�li Nada rado priprema domaća jela, prema starim obiteljskim receptima. Voli peći i druge kolače, a najveća joj je nagrada kad se neki njezini kolači svide i onima koji ih prvi put probaju, kao što
smo bili mi, prilikom ugodnog razgovora i druženja s ovom veselom gospođom.
Ljubav prema pečenju kolača Nada je prenijela i na svoju kćer, koja također voli i kuhati i peći sve vrste kolača, od klasičnih, do zahtjevnijih kremastih.
U slobodno vrijeme Nada uživa u cvijeću i bicikliranju.
- Vjerujem da su osmijeh,
dobra volja i miris dobrih kolača i jela recept za sretan život u svakoj životnoj dobi, na kraju nam je rekla Nada. Povjerovali smo joj i potrudit ćemo zapamtiti ovaj naoko jednostavan, ali odličan recept za sretan život, te ga stoga u cijelosti prenosimo našim čitateljima.
Recept za pekarske ki�le:
SASTOJCI:
• 1 kg glatkog brašna
• 2 jogurta
• 2 dl vode
• 1 dl mlijeka
• 1 žlica jabučnog octa
• 1 dl ulja
• 2 žlice šećera
• 1 žličica soli
• 1 kvasac
• 2 žumanjka
• 1 jaje
PRIPREMA
PEKARSKIH KIFLI: Otopiti kvasac u 2 dl vode, dodati žlicu šećera i
žlicu brašna. U posudi umutiti žumanjke, postepeno dodavati brašno i uliti dignuti kvasac. Uz dodavanje toplog mlijeka, jogurta, soli, šećera, jabučnog octa i ulja, zamijesiti tijesto.
Posudu ostaviti na toplom 30 minuta. Nakon toga razvaljati, rezati tijesto na trokute i puniti po želji, te ki�le premazati jajetom. Peći u pećnici na 180 stupnjeva. Ki�le su mekane i pahuljaste.
Mogu se pripremiti bez nadjeva, a možemo ih puniti nadjevom od oraha, pekmeza ili sira, sve prema vlastitoj želji.
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Dobitnica: Stjepan Čuček iz Čakovca
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona: POLIKLINIKA
Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�.
Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.
Nada sa svojim kiflama koje obožava cijela obitelj
Mekane i pahuljaste, pekarske su kifle pravi hit na svakom stolu
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
ŠTO SE U MUZEJU RADI? Dio jedanaesti – vodstvo izložbama i stalnim postavima
Piše: Janja Kovač, viši kustos, voditeljica etnografskih zbirki
Vjerujem da ste svi koji ovo čitate u životu posjetili neki muzej ili galeriju. Kao posjetitelja su vas dočekali predmeti izloženi u nekom prostoru popraćeni tekstovima, a često i multimedijom. To što u tom trenutku svi mi kao posjetitelji vidimo samo je vrh sante leda, odnosno muzejskog posla. Potaknuta prošlogodišnjom obljetničkom godinom u kojoj je Muzej Međimurja Čakovec obilježio 70 godina postojanja koristim ovu priliku da u narednim člancima čitateljima približim djelovanje muzeja
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499
E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
iznutra, vrlo često nevidljivo posjetiteljima i sveukupnoj zajednici.
Muzejski vodiči
Muzejski vodiči su stručni djelatnici muzeja koji su zaduženi za vodstva po stalnom postavu ili povremenim izložbama. Zanimljiva je činjenica da ne postoji obrazovni program (srednjoškolsko ili fakultetsko) na kojem se mogu steći kompetencije upravo za ovo zanimanje.
Njihov opis posla i zaduženja te potrebne kvali�ikacije opisane su u pravilnicima o unutarnjem ustrojstvu svake institucije i one mogu značajno varirati ovisno o veličini institucije, kompleksnosti, radnom vremenu ili brojnosti posjećenosti. U konkretnom slučaju Muzeja Međimurja Čakovec, muzejski vodič mora imati završeno srednjoškolsko obrazovanje (gimnazija ili škola upravnog ili ekonomskog smjera), poznavati najmanje jedan strani jezik, imate komunikacijske sposobnosti za rad s posjetiteljima i strankama te poznavati rad na računalu. Za kvalitetno obavljanje svog svakodnevnog posla muzejski vodiči moraju usvojiti visoku razinu znanja o tematici predstavljenoj u stalnim
postavima te povremenim izložbama što od njih zahtijeva neprestano učenje. Uz elokventnost u materinjem, hrvatskom, jeziku, vodiči moraju vladati i stranim jezicima (tako MMČ nudi vodstva na engleskom, njemačkom i slovenskom jeziku). Uz to, vodiči moraju biti vrlo dobri pedagozi, znati komunicirati s različitim pro�ilima posjetitelja, imati izrazitu sposobnost brzog prilagođavanja trenutačnoj situaciju kako bi posjet muzeju za posjetitelje prošao u ugodnom i opuštenom tomu, da posjetitelji nakon posjeta znaju nešto više o temi postava ili povremene izložbe, a isto tako da se prostori muzeja i
muzejski predmeti ne oštećuju ili uništavaju.
U MMČ-u poslove vodiča uz muzejske vodiče obavljaju i kustosi svih odjela, muzejska pedagoginja te voditeljica promidžbe i marketinga.
Vodstvo skupina s invaliditetom
Posebnu razinu pripreme zahtijevaju vodstva pojedinaca ili skupina s invaliditetom. Svi djelatnici koji rade s korisnicima ili posjetiteljima u MMČ-u prošli su edukaciju za ophođenje s osobama s invaliditetom u Ti�lološkom muzeju u Zagrebu. Takve su edukacije potrebne kako bi se vodiči upoznali s pravilnim načinima ophođenja s osoba s invaliditetom (npr. smijemo li ili ne dotaknuti slijepe i slabovidne osobe, kako predstaviti glazbenu temu gluhonijemim osobama, kako prilagoditi vodstvo osobama s intelektualnim poteškoćama) te posjet osobama s invaliditetom učinili što lakšim i ugodnijim iskustvom. Riznica Međimurja jedan je od rijetkih muzeja u Hrvatskoj koji je građevinski prilagođen osobama s poteškoćama u kretanju te slijepim i slabovidnim osobama. Ova skupina posjetitelja vrlo rijetko posjećuju
HOROSKOP
LJUBAV: Sad više neće bi� tako zahtjevno, a otuđenje će se smanji�. Unatoč tome, neki će sumnja� u bolje ljubavne prilike. Probudite se i krenite van, među ljude. Ne dopus�te sebi da samujete, prihva�te svaki poziv, a naročito od prijatelja.
KARIJERA: Zamišljat ćete se u ulozi dobročinitelja. Mnogi će zaista uravnotežava� stvari na poslu. Kolege će se rado oslanja� na vas. Istovremeno ćete po�ca� razvoj sasvim novih ideja ili tehnologija. Bit će to tjedan u kom će bi� svega pomalo.
ZDRAVLJE&SAVJET: Pus�te misli neka lutaju i same nađu put.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Postat ćete mirniji i �ši. Jedino ćete rado priča�. Voljena osoba s olakšanjem će primije�� da ste se smirili. Oboje ćete bi� zadovoljni. Oni koji su još sami mogli bi poče� osjeća� bliskost s jednom osobom koja nije iz njihova kraja.
KARIJERA: Mnogi će poželje� pomaknu� granice, ali vidjet će da to nije tek tako. Neki vaši snovi u sudaru s realnošću izgubit će svaki smisao. Prihva�te to kao fazu svog sazrijevanja. Slušajte druge, budite koopera�vni, pa će i oni vas podržava�.
ZDRAVLJE&SAVJET: Potražite sport za sebe.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: U osobnim odnosima sve će vam važnije bi� zajedništvo i razumijevanje. Zato ćete otvori� svoje karte s povjerenjem i u nadi da će vas druga strana potpuno prihva��. Sve govori u prilog tome da ćete uspje�. Samo ne žurite.
KARIJERA: Isprobavat ćete različite varijacije poslovanja. Ovo će vam donije� određenu radost jer neće bi� dosadno. Umjetnici pred publikom imat će sve više posla, a pljesak neće izosta�. Zaposleni u uslužnim djelatnos�ma također će ima� više posla.
ZDRAVLJE&SAVJET: Osvježit ćete svoj s�l.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Vaši osobni donosi postat će malo diskretniji, a vi na neki način manje zahtjevni. Više vam neće bi� važne atrakcije, nego ćete uspje� uživa� u sasvim malim i običnim situacijama. To je dobro jer ćete se is�nski upozna�.
KARIJERA: Dobro su vam postavljeni kontak�, a pogotovo za sve nove ideje i projekte. Balansirat ćete između otvorenog pristupa i diskrecije. Neke stvari zadržat ćete za sebe jer će vam vaš unutrašnji glas tako govori�. Mnogima ćete bi� pravo osvježenje.
ZDRAVLJE&SAVJET: Idite tamo gdje vam je dobro.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Svoju silnu energiju uložit ćete u učvršćivanje odnosa s osobom koju volite. Bit će to velik trud s malo manje velikim rezulta�ma. Poslužit ćete se originalnim idejama koje će ponekad iznenađiva� drugu stranu. Ipak, bit ćete prihvaćeni.
KARIJERA: Prepoznajete da dolazi vrijeme za borbu. Sve ste spremniji jasno i glasno izrazi� svoj stav, a ako se netko s njim ne slaže, vi ćete iznije� argumente. Nećete odusta� sve dok se ne pos�gne kompromis. U svemu se oslanjajte na svoj unutarnji glas.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što jeste.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Tokom ovog tjedna neke će stvari u vašem privatnom životu poče� dolazi� na svoje mjesto. Manji verbalni nesporazumi bit će dio svakodnevnice kojim ne treba pridava� veći značaj. Slušajte svoje srce i slijedite ga. Tako neće bi� greške.
KARIJERA: U poslovnim komunikacijama i kontak�ma izbjegavajte otvoreno pokazivanje emocija. Jednostavno zato jer bi vas netko mogao doživje� kao neprofesionalnu osobu. Odmjerite kad i koliko osjećaja treba pokaza�. Krećete se ka novim znanjima. ZDRAVLJE&SAVJET: Ne živcirajte se zbog sitnica.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Kontak� će se malo prorijedi�, ali osje�t ćete da je tako i bolje jer vam treba mir, pa i samoća. Uspijevat ćete napravi� analizu svoje ljubavne prošlos�, pa onda opet izaći van, u društvo. I tako naizmjenično. Bit će ovo šareni tjedan.
KARIJERA: Vjerojatno će vas podrža� stručni ljudi jer će prepozna� vaše kvalitete. Bit će vam drago, premda ćete osjeća� blage posljedice nakupljenog umora. Sad možete radi� malo lakše i bez pri�ska. Oslonite se na one koji vas podržavaju.
ZDRAVLJE&SAVJET: Opus�te se uz ono što volite.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Postat ćete društveniji. Oni koji su još sami većinu slobodnog vremena provodit će umreženi s bliskom okolinom, bilo doslovno, krećući se, bilo preko kompjutera. Tako će lako nalazi� nova poznanstva, a nije isključena ni ljubav.
KARIJERA: Oni koji rade privatni posao mogli bi dobi� dodatni angažman koji im baš neće bi� po volji. Isto vrijedi i za rad od kuće. Bit će i onih koji će pokrenu� promjene u prostoru u kom borave, rad ili žive. Trebat će prvo sve osmisli�.
ZDRAVLJE&SAVJET: Idite tamo gdje vam je dobro.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
Vodstva mogu bi� po stalnim postavima ili povremenim izložbama
muzeje i galerije, ponajprije zbog nepostojanja informacija o razini pristupačnosti, no od otvorenja Riznice Međimurja bilježimo velik interes pojedinaca i udruga osoba s invaliditetom za posjet muzejskim postavima. Prilikom takvih posjeta, muzejski vodiči obavljaju dvostruku ulogu: brinu i pomažu oko �izičkog kretanja posjetitelja po samim prostorima te im, na svakom posjetu, na prilagođen način prenose tematizirani sadržaj. Posao muzejskog vodiča može izgledati vrlo jednostavno i često je sveden na razinu
informatora. Fraze kao što su: „Sad će nam teta (ime) pokazati što ima u muzeju“ nažalost su učestala pojava u muzejskoj svakodnevici i ne održavaju pravu sliku dubine rada muzejskih vodiča. Vrstan muzejski vodič u svom radu objedinjava visoku razinu poznavanja prezentirane teme, odlične komunikacijske vještine i sposobnost reagiranja u nepredvidivim situacijama. Samo takav vodič je onaj zbog kojeg će posjetitelji otići zadovoljni iz muzeja, a vrlo često se i ponovno vratiti.
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Vaga, Strijelac, Vodenjak
LJUBAV: Doći će do djelomičnog poboljšanja vašeg privatnog života, ali i dalje ćete bi� skloni tupi� po svome. Bilo bi najbolje da više pažnje i važnos� poklonite drugoj strani, te da uvažite neke njene prijedloge. To bi bilo dobro za oboje.
KARIJERA: Neke će muči� financije. Neki će naći sasvim nov i nesvakidašnji način zarade. Možda neće bi� sasvim legalan, pa bi bilo dobro provjeri� što se može, a što ne može kako kasnije ne bi imali problema sa zakonom. Neki će putova� zbog posla.
ZDRAVLJE&SAVJET: Uživajte u veselom društvu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Postat će vam zanimljivije jer će bi� više kretanja među osobama suprotnog spola. Stoga će oni koji još traže srodnu dušu lakše nailazi� na ljubavne prilike. Oni u vezama izmjenjivat će nježne riječi koje će ima� učinka. Bit će sve bolje. KARIJERA: Još će bi� manjih financijskih borbi, ali se nazire i rješenje. Vaš fokus interesa sad će se prebaci� na viša znanja. Mnogi će gleda� da usavrše svoju stručnost. Oni koji uče bit će svakako na dobitku. Tko želi, neka upiše dodatni tečaj.
ZDRAVLJE&SAVJET: Otvaraju se mogućnos� putovanja.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Ako je zapelo između vas i partnera, vjerojatno ćete se oboje otvori� i trudi� pojasni� svoja očekivanja. Bit će još povremenih neprimjerenih ponašanja, ali to će bi� zanemarivo. Pokušajte bi� malo nježniji jedno prema drugome. KARIJERA: Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Radit ćete lakše, premda će posla bi� sve više. Sportski djelatnici pos�ći će lijepe rezultate. Zaposleni u pedagoškim ak�vnos�ma pokazat će što znaju. Bit će dosta novih ideja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Uživat ćete i u samoći i u društvu. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Oni koji su u duljim vezama imat će sve jaču potrebu za društvom, pa će bi� često viđeni gos� na raznim zabavama. Bit će im dobro, ako izuzmemo male svađe. No njima će to bi� po�caj. Oni koji još traže srodnu dušu putovat će.
KARIJERA: Oni koji traže nešto novo ili duboko dobit će priliku da to prepoznaju. Bit će nadomak nečeg što će im oboga�� karijeru. To će ih potaknu� da rade još predanije. Gotovo svi će na poslu pokaziva� jaču crtu krea�vnos�.
ZDRAVLJE&SAVJET: Istraživat ćete nepoznato.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
Infografika o pristupačnos�
Ketty, Aro i Charlie naša su tri mušketira
Cijela je obitelj, zajedno s ljubimcima, posebno sretna kad na ferije stigne Josip David koji ove godine kreće u srednju školu. On obožava životinje i svaki od tri ljubimca tada dobije posebno vrijeme za igru i šetnju
Piše: Aleksandra Sklepić
Svi u obitelji Zadravec iz Vratišinca oduvijek gaje veliku ljubav prema životinjama i prirodi, pa stoga ne čudi što i danas imaju tri psa ljubimca od kojih se gotovo i ne odvajaju. Obitelj čine Vlasta, Stjepan, njihov sin Danijel i njegov sin Josip David, koji ne živi u Vratišincu, ali svake godine pod praznicima s njima provodi mnogo vremena. Vlasta i Stjepan su u mirovini, te imaju vremena za životinje, toliko koliko je potrebno da se one osjećaju prihvaćeno i voljeno. S njima svoj sretan pseći život žive Ketty, mješanka maltezera, udomljena prije trinaest godina, Aro, mješanac boksera i cane corso koji je s njima već četiri godine i Charlie, maltezer koji je stigao nedavno, ali se već odlično uklopio. - Ketty smo udomili prije više od trinaest godina i ona je jako važan član naše obitelji, ispričala nam je Vlasta. Život nam je s njom ispunjen sretnim trenucima, a ona s nama ide skoro svugdje - u nabavu, na kraće izlete, u goste i slično. Ne možemo zamisliti kako bi nam izgledao dan bez nje, jer je s nama od svojih pet mjeseci. Ona ima svoj krevet, svoju pseću odjeću i cipelice, kao prava mala članica obitelji. Kad je Danijel na poslu, brinem i o Charlieu i o Aru, ali Ketty je moja najveća ljubav.
Ketty i Vlasta najbolje su prijateljice
Ketty je vrlo inteligentna i razumije sve što joj govore, ispričali su nam. Da može govoriti, sigurno bi bila i vrlo zabavna i šaljiva jer svojim
kad na ferije stigne Josip David koji ove godine kreće u srednju školu. On obožava životinje i svaki od tri ljubimca tada dobije posebno vrijeme za igru i šetnju. Svi zajedno tada idu u šetnje, na sladoled, na kraće ili duže izlete, te obavezno “padnu” i pokloni, kako za Josipa Davida, tako i za ljubimce koji poput male djece čekaju svoj poklon. Sreća koju ova tročlana čupava ekipa pruža svojoj obitelji nemjerljiva je, a prijateljstvo s njima daje im pozitivnu energiju i motivaciju za boravak u prirodi i putovanja. Oni su naša tri mušketira, rekli su nam na kraju, i nizašto se ne bismo rastali od njih. OBITELJ ZADRAVEC iz Vratišinca
gestama pokazuje da se voli šaliti. Sad već ima dosta godina i brzo se umori, ali ne odustaje od igre i jako voli
šetnje. Najviše vremena voli provoditi sa svojom gazdaricom Vlastom, pa ako ona negdje ode bez nje, cijelo je
Aro mora stalno biti u pokretu
Aro je Danijelov pas, kao i Charlie, rekli su nam. Aro je više vanjski tip, zbog svoje veličine i potrebe za trčanjem po dvorištu, a pun je energije. Neprestano bi nekamo jurio, skakao, igrao se, a u velikom dvorištu ispunjenom zelenilom, te s šumom u blizini, to mu je i omogućeno. Charlie je maltezer, sitan i naviknut na kuću, jer su bivši vlasnici s njim živjeli u stanu.
Charliea sam udomio prije nekoliko mjeseci, iz azila Ottova kućica Peteranec, nedaleko od Križevaca, ispričao nam je Danijel. Kad sam vidio da traži novi dom jer se vlasnici ne mogu brinuti o njemu, znao sam odmah da ću ga udomiti. Tako je Ketty dobila prijatelja, a mi novo veselje u kući i na dvorištu. Doznali smo da se Aro i Charlie još uvijek privikavaju jedan na drugog, ali svi se nadaju da će se ubrzo sprijateljiti.
Najljepše je kad na ferije dođe
Josip David
vrijeme uznemirena i čeka njen povratak. Godine koje su provele zajedno stvorile su među njima neraskidivu vezu koja je često jača od one među ljudima. Kad stignu gosti, posebno oni koje Ketty poznaje i voli, sreći nema kraja, a kad gosti odlaze Ketty ne prestaje lajati, baš kao dijete. Želi stalno biti u društvu i jako voli ljude. Mirna je i druželjubiva, nema s njom nikakvih problema, ni kod veterinara, ni u šetnjama među nepoznatim ljudima. Sad kad je stigao prijatelj Charlie, svima su jako zanimljivi kad u autu gledaju kroz prozor i svojim veselim njuškicama pozdravljaju prolaznike. Prizor je to na koji je teško ostati ravnodušan.
Cijela je obitelj, zajedno s ljubimcima, posebno sretna
Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.
Prekrasan Aro, mješanac boksera i cane corso
Mješanka Ketty i maltezer Charlie odnedavno su postali mala pseća obitelj
Cijela obitelj na okupu: Josip David, Vlasta i Stjepan s Ketty i Charliem
Danijel i Aro u dvorištu gdje se rado igraju
HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović
HUMORESKA
Baba i unuka
Zima stisla, snjig vani pada, u šporetu pucketa grabovina, a baba Manda i unuka joj Iva side i beside.
-Baba Mande, undan, kako veliš, ti si bila lipa cura? Uz smij unuka Iva pita svoju babu Mandu. -E, milo dite, bila san najlipša i najkršnija cura u selu. Bila san i vridna.
-Mogla si undan, birat momka, unuka će. Je li moj pokojni did bijo bogat?
-Sinko moj, inčije je undan bilo. A, ima je zemlje, ajvana, a i kuća mu je bila nako, bolja. Ma, bijo je i on nako viđen, kršan momak. Posle je radijo po Bosni, ziđa. -Kad narasten, biću ministrica. Neću ništa radit, a plaća- boli glava. Biću bogata. Ko bi radijo tako ko što si ti radila? Iva se i dalje smije.
-Ive, bona, ne besidi tako! Nemoj da te iko čuje. Rad nikoga nije ubijo. Baba moli za te Boga da ti budne na pomoći.
-Vala ti, baba Mande! Samo ti moli.
-Eeee, kad san ja bila mlada bijo je to drugi vakat. Nisu dica smila tako... Da se moj pokojni Mijo digne da vidi dokle je svit stiga, prikrstijo bi se od svega, i livon i desnon.
-Baš je sada dobro, dodaje unuka Iva. Radin šta oću. -Đadra ti je dobro. Mi smo prija živili od rada, a sad niko ne bi radijo, a bi trošijo i dobro živijo. Undan ništa nije bilo džabe. Ne radit, dokle more tako?
-Ajde baba, sad se manje radi, a bolje živi. Sve se more kupit. Vidiš da je sad bolje? Bolje varamo, lažemo, izmišljamo... Eto ga, baba Mande.
-Ma, šta varat i lagat, bidna ti ja! Balek te bilo. A, griiijaa!
-Kako ću u pulitiku ako ne znan prodavat maglu? Ahahaha!
-Bona Ive, nisu pulitičari prodavači. Misusovo ti bilo! Ko će maglu prodavat?
-I učiteljicu san danas privarila i pripisala kontrolni. Sad san mala varalica, a kad narasten biću veeelika varalica. Živiću na visokoj peti ko Luca Mutikašića. -Đava ti odnijo Lucu, prknara, cilo selo joj se ruga! Eeee, bidna ja za tobon. Baba Manda je iznenađena, a i ljuta.
-Kud odma đavlekaš?
-A kako neću?! Oklen je nađe? Kaži babi da se šališ. -Šta bi se šalila?
Miljenka Koštro
PECKALICE
Ako je nogometaš strijelac, nogometašica je strelica. Bolje je biti gladan nego ćelav. Da nije njive ne bi bilo usjeva ni korova. Demokraciju iskorištavaju svi pa i marva. Ima nas svakojakih i slabića.
I neobrazovan lopov sposobniji je od poštenjaka.
I Isus je jašio tovara.
Je li Hrvatska poplavila nakon kiše ili nakon izbora?
Je li Tito bio titan ili legenda?
Kako se zove veterinar za zvijeri?
PLAŽAGRAM
Mili i mega
Mar�n Jakšić
Turizam nam donosi milijune, vesele nas duge turističke kolone. Tužni smo kad turisti odu ča, jer ostavili nam smeća na megatone.
Slavko Kenđelić
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
Promjenjivo i postupno svježije
VREMENSKA SLIKA: Na sredini smo klimatološkog ljeta, ušli smo u statistički najtopliji dio godine, srce ljeta. Ovih dana bilo je dosta vruće s temperaturom skoro svaki dan iznad 30 stupnjeva. Međutim, uskoro bi nam trebala doći i nešto konkretnija promjena vremena za vikend i osobito početkom novog tjedna. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: I u petak će još uvijek biti dosta vruće i sparno uz južinu. Djelomično sunčano, ali nestabilno vrijeme, pa raste mogućnost za nalet kiše ili pljuskova praćenih grmljavinom. Dnevni maksimalac bi i dalje trebao biti oko 30 stupnjeva.
Izgleda da bi onda promjenjivo i postupno svježije vrijeme trebalo stići za vikend kad je mogućnost za kišu ili pljuskove s grmljavinom primjetno veća. Doći će i do snižavanja temperature uz oblačnije vrijeme i sjeverni vjetar. Zato u subotu možemo očekivati oko 27°C, a u nedjelju i još nekoliko stupnjeva manje. Pritom mjestimice može biti jačih grmljavinskih pljuskova, čak i nevremena, osobito tijekom subote.
Početak novog tjedna nosi nam oblačnije i svježije vrijeme i dalje uz povremene, mjestimice i obilnije oborine koje će zbog hladnijeg vremena biti mirnije pa vjerojatno više neće biti opasnosti od
nevremena. U utorak bi kiše postupno trebalo biti sve manje, ali ostaje svježe i promjenjivo.
Sredinom tjedna bi onda vrijeme ipak trebalo biti stabilnije. Postupno sve više sunca, svježa jutra, ali polagano topliji dani. No, zasad nisu na vidiku nove vrućine.
KOZERIJA
Ljetni outfit
Tetovaže su zamijenile dlačice. Navodno ih je lakše održavati.
Dražen Jergović
Zmija
VICOTEKA
Bicikl
Vozi zmija bickl i naiđe na Medu.
Medo:
- Pa kako ti voziš bickl kad nemaš noge?
Zmija:
- A vidi stvarno. I padne.
Atletika
- Kako ljudožderi nazivaju atletičare?
- Fast food!
Plavuša i Sat
- Zašto plavuša puca u sat?
- Ubija vrijeme.
Krema za sunčanje
Došao Mujo u trgovinu i pita:
- Koliko je ova krema za sunčanje?
Kaže prodavačica: 20 eura!
- Daj mi onda tri jogurta!!!
Vuk
Pita mama Ivicu:
- Zašto ne jedeš? Rekao si da si gladan kao vuk!
- A kad si ti vidjela da vuk jede mahune?
Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 24.7.2025.)
• 27. srpnja 1651. godine u velikom povodnju zbog proloma oblaka u Zagrebu poginule 52 osobe
• 28. srpnja 1947. godine na Savi kod Zagreba počela najintenzivnija hidrološka suša koja je trajala 126 dana
• 30. srpnja 1776. godine katastrofalna tuča u Osijeku
Furt si gruntam, ali nikak da zazvedim da bode itak nekaj od te naše hrvacke ljevice, da bodo itak prešli na drugo strano vulice i počeli živeti v Lepoj našoj kaj ne bodo i dale živeli v Jugi i ja�kali za komunizmom i Ljubičicom belom. Nebrete mi reči da je to ne tak jerbo poglednite si sam Novo ljevicom štero ve vodi doktorica Ivana Kekin, a prevzela jo je od splickoga povjesničara (čitaj: istoričara), Dragana Markovine, iz Mostara, šteri živi i dela v Splito. Nova ljevica ne sam da podržavle Platformo Moremo nek je i dio te Platforme. Ne bi vam nikaj o jimi pisal da oni ne bi meli vu svojemo Programo napisano kak je naš Domovinski rat – mit. I ne sam to, Domovinskoga rata rivlejo med mitove, a antifašizma očejo zrivali vu fondoše Lepe naše. To je još ne se, nek nas očejo uvjeriti kak i v našemo Ustavo piše kak Lepa naša počivle na antifašizmo. Ustava sam tripot prečital i ne sam to nigdi našel. Najbrž naša ljevica ima nekšega svojega Ustava jerbo mora biti v Ustavo napisano ono kaj jima paše i kaj bi oni šteli. Nebrem razmeti da jim smeta Domovinski rat, šteroga oni ne priznajo, a ne smetajo jim tenki vu Vukovaro (makar z pepicama), štere so vu Vukovar poslali ruon tak antifašisti, ali iz Srbije. Jako teško, očem reči, nikak je to ne za razmeti. A Ivana Kekin je štela biti precednica Lepe naše, a ne prizna Domovinskoga rata i naše branitele šteri so nam izborili neovisno i samostalno Lepo našo. Velijo da je Programa Nove ljevice pisal istoričar Dragan Markovina, ali kaj je se nutri napisal najbrž mo je nešči moral pomagati, to je ne sam mogel, a to bi najbrž mogli biti jegovi pajdaši, istoričari, kak so, napriliko, Hrvoje Klasič, Tvrtko Jakovina i Ivo Goldstein. I unda mi rečite kak bode v Lepoj našoj tekel med i mleko da se Možemo i Nova levica još navek držijo kak pijanec za blanjke i nebrejo se genuti od Drugoga rata kak da ne znajo kaj je bilo 5. augustuša 1995. leta. A ovo leto
Dok mi krademo Božeko dneve
bodemo obslužavali tridesti letnico Oluje, Dneva pobjede i domovinske zahvalnosti i Dneva naših hrvackih branitelov!
Kam bodo itak odišli naši levičari dok se bode Svetešji mimohod oružanih snaga, policije, civilne zaštite, gorske službe spašavanja, ogjogascov, hrvackih branitelov, povjesnih postrojbi i pripadnika oružanih snaga naših saveznikov prešpanceral po nejdukšim zagrebečkim vulicama? Pak bodo pobegli kak dok so Thompson i jegovi kibici popevali na Hipodromo!
Morem vam reči da bodo i naši preštimani gardisti Zrinske garde Čakovec ruon tak maršerali vu Svetešjemo mimohodu u povodu Dneva pobjede. Saka čast dečkima, em so si oni to i zaslužili. Zrinska garda ruon tak, i to ne jempot! Ali kak jiv bodo ljevičari vidli ak bodo pak pobegli vum Zagreba?
Kak zgledi več je počel treči svecki rat. Mi se bodemo uključili čim završimo drugoga.
Misel stoletja: Živimo vu sveto vu šteromo nas hohštapleri i vandravci uveravlejo da bodemo z oružjem, šteroga još nemamo, došli do mira, šteroga več imamo!
Kaj bodemo dobili z novim cenama?
Verjem da se je Ivica Perhočov ne nadjal da ga bodemo spominjali i zvali nazaj posle kak je odišel v penzijo z mesta direktora čakoskoga Čakoma. Brzčas smo niti ne meli na pameti kaj bi Ivico zvali nazaj vu direktorsko foteljo jerbo je to mesto popunila Lidija Miše Jalšovec pred nekaj meje od leto dni. Bodem vam rekel zakaj sam se zmislil na Ivico makar smo mo bajali jerbo je v Totovco ne ostavil dosti placa za naše međimorsko smetje, šteroga ga saki den se vejč i vejč, ali dok je on hercuval vu Čakomo unda so ne zdiguvali cene za odvoz smetja. Ali dok je Ivica pete meknul cene so počel mam iti gori nejpredi gospodarstvenikima, a ve se navelikom pripoveda kak bode saki od nas vejč plačal i za sako konto štero mo komunalci z Čakoma otpelajo i to ne važno kakše je farbe kanta, a niti pak je ne važno je li je kanta puna ili pak na pol prazna. Negda zdavnja nam je Ivica
obečal kak bodo vozili sam pune kante, a one na pol prazne bodo čuda faleše, ali na tomo programo se je, bar do ve, ne prešlo z reči na dela. Ne znati ak bode Čakom zdigel cene odvoza smetja je li se bode povečala graba v Totovcu vu štero bodo smetje posprajli? Pital sam dečke v Tehnixo, ali jiv je nišči nikaj ne pital niti z Totovca, niti z Čakovca, a niti pak z Čakoma makar oni jako dobro znajo kam se štero smetje meče i kak ga sfondati kaj čim meje pepela ostane. To sam več zadjipot rekel da bi trelo dati dečkima z Tehnixa šanso jerbo ak so v red dotirali vekše grade nek je Čakovec unda bodo znali i Totovca srediti.
Još nekaj, ak bode Čakom zdigel cene, a znate da najbrž bode jerbo se je još niti jempot ne pripetilo, od stoletja sedmog do denes, kaj bi se z rafonga v Čakomo kadelo, a kaj se nej posle spazil i ogej, očem reči, kaj se zdiguvanja ceni dotikavle, tu so od reči. No, štel sam pravzaprav zazvediti je li se bodo, posle zdiguvanja ceni, Totovčari meje bunili, je li bodo meje gombali i je li bode slabeša duha z čakoskoga i međimorskoga smetlišča? Nove cene bi morale donesti nekaj bolšega i vrednešaga. I to za se!
Kaj bodemo dobili z novim cenama? Stoprocentno je sigurno da bodemo dobili nove i vekše čeke!
Dok mi hmajikujemo, očem reči, lenguzamo….
Dok smo mi po urlabima ili pak se držimo hlada i to čim deblešega jega i ljudi šteri furt delajo i nebrejo brez posla. Ne sam tu mislil na Japance jerbo oni delajo 300 dni na leto i po petnaest vur na den, ali imamo i mi koje za trko na ovim našim hatarima ili pak pre sosedima. Naš čovek z Čavoglava (neje MP Thompson) je zmislil novo Heineken pivo, očem reči, �lašo jerbo je na �laši mesto črlene zvezde petokrake hrvacka šahovnica. Najgerek sam kuliko se bode itak takši pivi spilo do kraja leta v Lepoj našoj.
Još nekaj, v Bosni je podražilo meso i to tak fest kaj so Bosanci počeli jesti bureka z sirom! Kuliko vidimo i v Bosni je v nevoli se mogoče!
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Kristijan Košir i njegovi langoši predstavljaju nezaobilaznu gastro atrakciju u Čakovcu već šesnaest godina. Zajedno sa svojom majkom Dragicom svakog dana neumorno prodaje ove preukusne langoše. Njihova receptura i kvaliteta prepoznata je od mnogobrojnih kupaca.
Pa ipak, kako nam kaže, za vrijeme Porcijunkulova premjestit će ga na zabačeniju lokaciju, dok će u centru langoše prodavati veći igrači. (mg)
