Međimurske novine 1553

PODIGNUTE

Pajcekovi repovi na sudu

TEMA BROJA NESTAJU VOĆNJACI

OSAMNAESTOGODIŠNJAK iskorištavao mlađu djecu Čakovčanin uspostavio strahovladu u Odgojnom domu

Godina XXX Broj 1553 Cijena 1,50 eur

ZEBANSKIM MUKAMA kraj se ipak nazire

Ručak s prašinom, kava s prašinom i gemišt s prašinom

Stanovnici uz glavnu ulicu u Zebancu već mjesecima gutaju prašinu koju dižu automobili prolazeći razrovanom prometnicom koja nakon postavljanja kanalizacije mjesecima čeka novi asfalt

Piše: Tomislav Novak

Zebanec će uskoro uživati u blagodatima sustava odvodnje kanalizacije, no čini se da će prije toga proći pravu pravcatu kalvariju. Riječ je o raskopanoj glavnoj cesti koja prolazi kroz Zebanec, a preko koje se slijeva cijeli promet prema Čakovcu iz smjera Selnice i Sv. Martina na Muri te okolnih naselja. Tako prometna cesta već je mjesecima s raskopanim asfaltom. Raskopavala se po dijelovima više-manje na način da je uvijek pola ceste bilo prohodno.

No prije otprilike tri mjeseca, radovi su stali, a vrućine počele. Sada ta cesta više podsjeća na pošljunčani poljski put jer je samo djelomično prekrivena asfaltom, a većinom je pokrivena šljunkom i prašinom. Sve je to bilo donekle podnošljivo dok se zbog vrućine prašina nije počela dizati visoko i nezaustavljivo širiti u dvorišta i kuće uz cestu pa i one dalje.

Tako sada stanovnici Zebanca uzalud dnevno peru svoja dvorišta i vrtni namještaj, a o otvaranju prozora na

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu podignuo je optužnicu protiv devetero osoba i jednog trgovačkog društva zbog subvencijske prijevare i krivotvorenja isprave u vezi �inancijskih sredstava Unije za poljoprivredu, namijenjenih poboljšanju dobrobiti životinja u svinjogojstvu.

Rezultati istrage pokazali su da su u razdoblju od ožujka 2018. do lipnja 2023. bivši i tada aktualni predsjednik Uprave, u koordinaciji s predsjednikom i članom Nadzornog odbora, podnijeli više zahtjeva za �inanciranje u ukupnom iznosu od preko 9 milijuna eura, u sklopu hrvatskog Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014 –2020.

Potporom su�inanciranom sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za

kojima je prst prašine niti ne razmišljaju. Revoltirani građani najviše se obraćaju načelniku Općine Selnica Ervinu Vičeviću koji muku muči s izvođačima radova. Jer osim molbi i požurnica Međimurskim vodama, koje su nositelj projekta, i Cestnom podjetju Ptuj d.o.o., koje je izvođač radova, on drugo ne može niti učiniti, jer se projekt �inancira iz sredstava EU fondova.

- Ma jako sam ljut, obećali su nam da će asfaltiranje početi s navlačenjem grubog sloja 20. svibnja i da bi sve trebalo biti gotovo, a ništa se ne događa. Zovem na dnevnoj bazi i stalno su nekakve odgode. Stanovnici Zebanca su s pravom revoltirani i ja zajedno s njima, rekao nam je Vičević. Iako kooperanti CP-a Ptuj dva puta dnevno cestu zalijevaju vodom kako se prašina ne bi dizala, to se osuši za 20-ak minuta. Dok pak padne kiša, onda u

šljunku nastanu jame koje su čak opasne za vozila.

Sami radnici CP-a Ptuj pak su nestali još prije nekoliko tjedana s te ceste. Priča se da su uzeli previše gradilišta pa onda seljakaju radnike s jednog na drugo. Priča se i da im stranci olako daju otkaze te odu raditi drugom poslodavcu, ne nužno na bolju plaću, no npr. Nepalci se jako drže skupa pa ne ode jedan radnik, nego odmah cijela grupa.

Što je od toga istina i kako dugo će se u Zebancu gutati prašina, pitali smo Denisa Kovačića, šefa gradilišta iz CP-a Ptuj.

- Gledajte, tu postoje cijeli procesi koji se moraju odviti. Mi smo ugovorno vezani s Međimurskim vodama da radove moram završiti do 27. kolovoza 2025. godine. I do tada ćemo ih svakako završiti. Radovi su se najviše odužili zbog zamjene starih rubnika, ali tu su i drugi uvjeti. Vrijeme konsolidacije postavljenog

materijala prirodnim tijekom traje 90 dana. I to građani doživljavaju kao da se ništa ne radi. Također se provjerava vodonepropusnost i drugi testovi. Mi u potpunosti razumijemo građane i također bismo htjeli što prije završiti jer dnevno gubimo novce na polijevanje ceste i poravnanje rupa, kaže Kovačić. Na naše pitanje što je s datumom 20. svibnja kada su trebali početi radovi, odgovora: - Ma sve je to rekla-kazala. Jedini zacrtani datum je 27. kolovoza i ne postoje nikakvi dogovoreni međurokovi. Na naše pitanje znade li ipak možda kad će početi radovi na asfaltiranju, predložio je da se čujemo sutradan jer će, evo, imati koordinaciju pa će se znati datumi.

Drugi dan, u srijedu, čuli smo se i Kovačić je najavio da će navlačenje grubog sloja asfalta početi idući tjedan, od 23. lipnja nadalje, i da im je namjera završiti do kraja lipnja.

Dakle, ako bude sreće, ovo će Zebančanima biti zadnji prašnjavi nedjeljni ručak.

PODIGNUTE OPTUŽNICE protiv Pivca i čelnika Vajde iz grupe Pivac za subvencijske prijevare

Praseći repovi na sudu

Optužnica je podignuta zbog subvencijske prijevare i krivotvorenja isprave u vezi financijskih sredstava Unije za poljoprivredu namijenjenih poboljšanju dobrobiti životinja u svinjogojstvu

ruralni razvoj (EPFRR) (85 %) i državnog proračuna Republike Hrvatske (15 %), nadoknađuju se korisnicima izgubljeni prihod i dodatni troškovi nastali ispunjavanjem obveza koje nadilaze osnovne zakonske propise ili uobičajenu praksu u uzgoju i tovu svinja.

Okrivljenici su podnijeli krivotvorene prijave za gospodarstva svojih kooperanata iako su znali da njihova tvrtka ne ispunjava potrebne uvjete.

Tijekom godina, pet voditelja i kontrolora odjela kooperacije navedenoga društva, na zahtjev ranije spomenutih predsjednika Uprave te predsjednika i člana Nadzornog odbora, sačinjavali su dokumentaciju u kojoj su neistinito prikazivali da kooperanti društva primjenjuju propisane obveze iz mjere vezane uz uzgoj i držanje svinja za tov, pa da stoga društvo ispunjava tražene uvjete za dodjelu potpore.

ČESTITKA ŽUPANA MATIJE POSAVCA povodom Dana antifašističke borbe

Međimurje od davnina odjekuje porukom humanosti

Poštovane građanke i građani Međimurske županije, Dan antifašističke borbe priziva hrabrost, odlučnost i viziju ljudi koji su u vrtlogu II. svjetskoga rata stali u obranu slobode, dostojanstva i temeljnih ljudskih prava.

Ljudi Međimurja su tijekom proteklih stoljeća ispisali mnoge zlatne stranice povijesti koje su danas svjedoci visoke svijesti naših predaka kada je riječ o poimanju pravde, tolerancije i slobode. Na tim stranicama, za vječnost su upisana i imena Međimuraca i Međimurki koji su se uključili u borbu protiv fašizma i okupacije našega teritorija. Otpor fašistima bio je odabir prave strane povijesti jer se nad tadašnji svijet nadvila ideologija zla koja je prijetila uništenjem vrijednosti na kojima danas gradimo naše društvo. Međimurje je u tim crnim ratnim godinama izgubilo gotovo 900 pripadnika židovske zajednice, te više od 300 antifašističkih boraca. Naši preci su dali nemjerljiv doprinos antifašističkoj borbi, suočivši se oči u oči sa zlom koje je prijetilo svijetu, svjesni da je njihov otpor zalog svjetlije bu-

što je rezultiralo vraćanjem približno 1,5 milijuna eura. Prije podizanja optužnice, osumnjičena tvrtka vratila je preostali iznos neosnovano pribavljene imovinske koristi u iznosu od 3.220.637,54 eura.

– naše budućnosti. Njihova žrtva obvezuje nas da i danas, u miru, čuvamo humanost kao najsnažniji štit za generacije kojima stvaramo dom. Zato se s toliko ponosa – o svakoj prigodi – prisjetimo ljudi koji su vlastitom krvlju ispisivali povijest. Iz prošlosti izvire nit našega identiteta koji brižno čuvamo i predajemo svakom novom naraštaju. Ta je nit okićena najvišim vrijednostima našega doba – solidarnošću i otvorenošću naše zajednice, ali i našim zavičajnim govorom, međimurskom popevkom i cjelokupnim kulturno-povijesnim blagom koje baštinimo od predaka. Poštovani građani Međimurske županije, čestitam vam Dan antifašističke borbe, dan na koji slavimo još jednu poruku humanosti koja nam je od davnina ostavljena na čuvanje. ŽUPAN Matija Posavec, mag. ing.

Od ukupno traženih preko 9 milijuna eura, tvrtki je isplaćeno više od 5,4 milijuna eura potpora Unije, a od toga iznosa 4,7 milijuna eura dobiveno je prijevarom. Kada je utvrdila nepravilnosti u postupanju tvrtke, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju uskratila je plaćanje tražene potpore za 2022. godinu u iznosu od 3,6 milijuna eura, te je izdala nalog za vraćanje dijela nezakonito primljenih sredstava,

Ako im se utvrdi krivnja, optuženicima prijeti od šest mjeseci do deset godina zatvora. Među devetoricom uhićenih, u zajedničkoj akciji EPPO-a i međimurske policije prošlog listopada, bili su bivši dopredsjednik nadzornog odbora Vajde Miljenko Pivac i tada aktualni predsjednik Vajdinog nadzornog odbora Igor Miljak te bivši i tada aktualni predsjednik uprave Alen Kajmović i Vilim Simon. Ostala petorica osumnjičenika su niže rangirani zaposlenici Vajdinog menadžmenta. Pivci su uzimali potpore za dobrobit životinja, dok na farmama propisane mjere

nisu poduzimane. Njihovi kooperanti navodili su da su od 2019. do 2022. s Vajdom imali standardne ugovore o uslužnom tovu te da nisu dobivali nikakva dodatna sredstva ili materijal kao nadoknadu za poboljšanje dobrobiti svinja. Jedna od uvjeta za poboljšanje dobrobiti životinja je bila i zabrana sječe repova. Vajdu se tereti da je kooperantima na farme slala praščiće već podrezanih repova, a onda od države uzimala poticaje za potpuno suprotno. Sumnja se da su milijunske potpore, umjesto za kooperante, odlazile na redovno poslovanje Vajde. Nakon ove afere došlo je do promjena na čelu Vajde, a okrivljeni će svoju obranu imati prilike iznijeti pred sudom.

dućnosti

Radovi Zebanec

Piše: Sanja Heric

Bez hrane nema života – to je nešto što često uzimamo zdravo za gotovo, ali u ovim nesigurnim vremenima postaje važnije nego ikad. Samodostatnost u proizvodnji hrane ključna je stvar koja može odlučiti hoćemo li se snaći kad stvari krenu po zlu.

S obzirom na aktualne vojne sukobe koji bukte u svijetu, proizvodnja hrane itekako igra ulogu o tome hoćemo li ih preživjeti ili ne, a pitanje je koliko sami možemo proizvesti hrane i jesmo li samodostatni te se zato ponovno nameće kao tema koju ne smijemo zanemariti.

Sa 700 hektara voćnjaka pali na 394 hektara

Oko 2000. godine Međimurje je bilo ponosno na svojih 700 hektara voćnjaka. Danas, ta brojka pala je na svega 394 hektara. Nije riječ o pukoj statistici, već o dramatičnom padu koji odražava širu krizu u voćarstvu. Inače, Hrvatska proizvodi tek oko 40 % voća za vlastite potrebe. Što znači da oko 60 posto voća uvozimo.

Oko 2000. godine

Međimurje je bilo ponosno na svojih 700 hektara voćnjaka.

Danas je ta brojka pala na svega 394 hektara

Prema zadnjim podacima, uvoz voća i povrća je prešao 600 milijuna. Od ukupnih voćnjaka u Međimurju, oko 70 % zauzima proizvodnja jabuke, koja je i dalje najzastupljenija voćna kultura kod nas. Najpoznatiji su voćnjaci u Nedelišću, Cirkovljanu i Čehovcu.

Osim jabuke, u Međimurju se uzgajaju i druge voćne vrste, među kojima su belica, malina, šljiva, šumska borovnica i haskap, marelica, breskva, aronija, višnja, trešnja, ribiz, jagoda, kruška, kupina, oskoruša te nektarina, koja se posebno uzgaja u Donjem Kraljevcu. Zanimljivo je i da se u Nedelišću uzgaja mandarina. Također, prisutni su miješani nasadi voćnih vrsta. - Stanje u voćarstvu na području Međimurja je zahtjevno. Oko 2010. godine imali smo oko 700 hektara plantažnih nasada, pogotovo jabuka, a danas je to palo na nekih 400, ako i toliko, kaže Mladen Dobranić, dobro poznati svetomartinski voćar i predsjednik Udruge voćara, vinogradara i povrćara. Inače, svetomartinska udruga jedina je voćarska udruga u Međimurju. Prije nje postojala je Međimurska udruga za integriranu proizvodnju voća koja je osnovana 1996. godine, ali je prije dvije godine ukinuta.

Što se tiče količine, ukupno se u Međimurju proizvodi negdje oko 16.000 tona voća.

- Po mojoj procjeni, to je i nešto manje jer svi voćari ne mogu proizvesti takvu kvalitetu. Ima tu i dosta druge i treće klase, one industrijske, kaže sugovornik.

Dodaje kako su se kasnije razvile proizvodnje bobičastog voća, ali da država nije najbolje usmjerila potpore: - Možda je pogreška što se puno poticala proizvodnja oraha koji nema adekvatno tržište. Mi voćari često

Mladen Dobranić voćarstvom se bavi već preko 48 godina

STANJE U VOĆARSTVU u izazovnim vremenima

Vrućina, lijenost velika ulaganja

voćnjake iz Međimurja

Promjena klime, niske otkupne cijene i visoki troškovi proizvodnje pritišću voćare pa mnogi odustaju od proizvodnje

TEMA BROJA

istjerali Međimurja

Kamo se međimurska jabuka plasira?

Većina međimurske jabuke preko Fragarije završava u novoj hladnjači u Križu u Zagrebačkoj županiji kapaciteta 6700 tona za skladištenje jabuka iz konvencionalne i ekološke proizvodnje, zatim projektiranje i instaliranje najmodernijih linija za sortiranje i pakiranje tog voća, kao i nabava opreme za preradu jabuka u voćni sok.

Inače, PZ JabukaHR okuplja preko 30 proizvođača jabuka, među kojima su i neki najveći međimurski proizvođači, s godišnjim prinosima između 10 i 12 tisuća tona, od čega glavnina, kao svježi proizvod ili prerađevine,

govorimo da se poticaji ne bi trebali dodjeljivati po površini, nego po stvarnoj proizvodnji.

Na pitanje o otkupnim cijenama jabuka, Dobranić ističe da su one slabe: - Čak i krumpir ima jaču cijenu od jabuke. Jabuka je najzahtjevnija voćna kultura za zaštitu bilja, treba 15 do 20 tretiranja godišnje. Jedno tretiranje po hektaru može koštati od 100 do 300 eura, ovisno o vrsti zaštite. Da bi jabuka završila na tržištu i u hladnjači, sve mora biti po pravilima struke – od rezidbe, kemijske zaštite, prorjeđivanja do ručne berbe.

Dobranić ističe kako je u voćarskoj proizvodnji dodatan problem i nedostatak edukacije samih proizvođača određenih voćnih kultura. - Makar savjetodavna i Ministarstvo poljoprivrede rade na tome, međutim vjerojatno nema dovoljno ljudi na terenu. Ono što ja stalno govorim, ni u školama se ne uči kako nešto zasaditi, pa da djeca to zavole i da bi prionula u poljoprivredu kasnije u životu. Kao svijetli primjer u edukaciji mladih naraštaja, Dobranić ističe Osnovnu školu Sveti Martin na Muri gdje je već godinama mentor u školskom voćnjaku, gdje rade na starim sortama jabuka i posjeduju vlastiti plantažni nasada jabuka. U voćnjaku im pomaže sa svim radovima, od tretiranja zaštitnim sredstvima do rezidbe.

Zašto voćari odustaju od proizvodnje?

Glavni razlog pada proizvodnje leži u sve slabijoj isplativosti. Cijene na tržištu često ne pokrivaju ni osnovne troškove, a proizvođači su izloženi nelojalnoj konkurenciji i uvoznom voću koje preplavljuje police trgovina. No, ekonomski pritisci nisu im jedini problem, klimatske promjene kojima svjedočimo posljednjih godina dodatno pojačavaju dramu u voćarstvu. Proizvesti jabuku danas znači boriti se s ekstremima: sušama, tučama, mrazom i sve češćim olujama koje u nekoliko minuta mogu uništiti trud cijele godine.

- Klima se jako promijenila i mi sada nemamo četiri godišnja doba, proljeće, ljeto, jesen i zimu. Imamo možda dva klimatska razdoblja. Ili je stalno neka blaga zima ili je stalno vruće. Nemamo dovoljno oborina po određenim periodima i to itekako utječe na samu proizvodnju voća, dodatno opisuje stanje u voćarstvu Dobranić.

OTVARA SE novi natječaj IRI S3

Do 2 milijuna

eura za razvoj inovacija

Hrvatskim poduzetnicima uskoro će se ponovno otvoriti vrata jednog od najznačajnijih izvora �inanciranja istraživačko-razvojnih projekata – natječaja IRI S3. Riječ je o nastavku već dobro poznatog programa potpore razvoju inovacija kojim se želi potaknuti suradnja poduzeća i znanstveno-istraživačkih institucija u stvaranju novih proizvoda, usluga i tehnologija spremnih za tržište.

Višemilijunski budžet i visoke stope sufinanciranja

U sklopu novog poziva planirana je alokacija od čak 191 milijun eura, a pojedinačni projekti moći će osigurati između 200.000 i 2.000.000 eura bespovratnih sredstava, uz su�inanciranje koje može doseći i do 85 % prihvatljivih troškova, posebno kada se projekt provodi u suradnji s malim i srednjim poduzećima i znanstvenim organizacijama.

Magdalena Dovečer, mag. iur. info@nord-consulting.hr 095/5580-199

�inancirani su projekti koji su doveli do funkcionalnih proizvoda s dodanim zdravstvenim vrijednostima, poput fermentiranih mliječnih napitaka ili sokova obogaćenih antioksidansima.

Proizvodna industrija koristila je sredstva za uvođenje digitalne kontrole kvalitete i razvoj pametnih tekstila, dok su u sektoru okoliša razvijana rješenja poput mobilnih sustava za obradu otpada. Također su podržani istraživačko-razvojni projekti vezani uz pametne energetske mreže i učinkovitije korištenje obnovljivih izvora energije.

Fokus na digitalnu i zelenu tranziciju

završi na domaćem tržištu – na policama gotovo svih trgovačkih lanaca.

Dosta međimurske jabuke ide na naše Jadransko more, a nešto i u susjednu Sloveniju.

Dobar vjetar u leđa našim voćarima trebao bi biti i novi logističko-distributivni centar za voće i povrće koji se planira graditi na području Preloga. Ovaj projekt vrijedan 19.671.375 eura, prijavljen od strane Međimurske županije za su�inanciranje iz europskih fondova, trebao bi dodatno ojačati lokalne proizvođače pružajući im bolje uvjete za skladištenje i distribuciju.

- Pratim učenike, uvijek netko obeća da će dalje u poljoprivrednu školu, ali to su samo djeca čiji roditelji već imaju neku poljoprivredu, nastavak primjerice ratarstva. Za moju struku, u voćarstvo, rijetko tko se odluči, ili skoro nitko, opisuje naš sugovornik, koji nam je rekao da se ponovno rodi ponovno bi odabrao rad u voćarstvu jer je to ono što ga raduje.

Smatra da bi se i država trebala aktivnije baviti time da privuče mlade ljude u poljoprivredu i da se preusmjere u proizvodnju.

- Žalosno je da u Gospodarskoj školi ove godine nema niti jednog poljoprivrednika za prvi razred. Mi kao udruga koja je osnovana 2002. godine imamo sada oko 120 aktivnih članova, dodao je u nastavku. Želja mu je da se čim više mladih upozna s voćarstvom, rekao nam je Mladen Dobranić, koji se već 48 godina bavi voćarstvom.

- Neće nas mobiteli nahraniti, zaključio je naš sugovornik.

Da bi uopće opstali, voćari više ne mogu računati samo na kvalitetnu sadnicu i dobru zemlju. Danas je ulaganje u sustave navodnjavanja postala nužnost, kao i skupi sustavi protiv tuče i mraza. Bez tih ulaganja, rizik od potpunog gubitka uroda je previsok. Svaka nova godina donosi i potrebu za dodatnom opremom, specijaliziranim strojevima i tehnologijom, što dodatno opterećuje ionako tanke margine. Sve to zahtijeva brzu prilagodbu i ulaganja koja mnogi više ne mogu pratiti.

Fizički rad u poljoprivredi postao je previše neatraktivan za mnoge, a dodatni izazov predstavljaju i potrebni skladišni kapaciteti za čuvanje i distribuciju proizvoda.

Što dalje?

Bez domaće hrane, nema ni sigurnosti, ni samodostatnosti, ni budućnosti. Dramatično? Da. Misli li o tome itko? Nažalost, samo malo njih. Globalni sukobi pokazuju koliko je proizvodnja hrane zapravo strateško pitanje. Jer, na kraju, kad nestane hrane s naših stolova, nestat će i dio naše slobode. Hoćemo li to dopustiti? Vrijeme je da se ozbiljno zapitamo.

Širok spektar prihvatljivih aktivnosti i troškova

Financirati se mogu razne aktivnosti, od industrijskog istraživanja i eksperimentalnog razvoja, do studija izvedivosti koje prethode samoj realizaciji proizvoda. Podržani su troškovi osoblja, nabave opreme i materijala, intelektualnog vlasništva, savjetodavnih usluga, upravljanja projektom i promidžbe. Postoji i pojednostavljeni model obračuna troškova, koji uz izravne troškove osoblja priznaje dodatnih 40 % ukupnih izdataka, što značajno olakšava prijavu poduzećima s manjim kapacitetima potrebnim za opremu kao što je IT sektor, u kojem je glavni resurs ljudski rad. Primjeri iz prakse: inovacije u stvarnom

okruženju

U ranijim ciklusima ovog natječaja �inancirani su brojni uspješni projekti iz raznih sektora. U području logistike, razvijena su robotska rješenja za autonomnu navigaciju u skladištima, dok su u komunikacijskoj i svemirskoj tehnologiji podržani projekti usmjereni na obradu satelitskih podataka u stvarnom vremenu.

Farmaceutski i kozmetički sektor koristio je sredstva za razvoj novih formulacija lijekova i dermatoloških proizvoda, često u suradnji s istraživačkim institutima. U prehrambenoj industriji

IRI S3 poziv dodatno naglašava važnost projekata koji pridonose digitalnoj i zelenoj transformaciji, usklađeno s nacionalnim i EU prioritetima. Prihvatljive su tehnologije iz područja zdravlja, mobilnosti, obnovljivih izvora energije, održive proizvodnje, digitalnih rješenja, umjetne inteligencije i sigurnosti hrane. Projekti se moraju kretati unutar tehnoloških razina razvoja od TRL 2 do TRL 8, što znači da se �inancira i rana faza istraživanja, ali i završno testiranje i priprema za izlazak na tržište.

Objavu natječaja očekujemo tijekom ljeta

E-savjetovanje završeno je krajem ožujka, a službena objava poziva IRI S3 očekuje se tijekom ljeta 2025. godine. Poziv će biti privremenog karaktera, s de�iniranim rokom za predaju projektnih prijedloga. S obzirom na visoki interes i atraktivne uvjete, preporučuje se potencijalnim prijaviteljima da već sada započnu s pripremom projektnih ideja i okupljanjem partnerskih konzorcija.

Kome se obratiti?

Za pripremu projekata, prijavitelji mogu potražiti stručnu pomoć, a detalji poziva i natječajna dokumentacija bit će dostupni na stranici www. eufondovi.gov.hr. Tvrtka NORD consulting d.o.o. stoji na raspolaganju svim zainteresiranim poduzetnicima te ih možete kontaktirati putem e-maila info@nord-consulting.hr ili na broj 095/5580-199.

Učenice Korana Drakulić i Mura Blažević uz mentoricu Melitu Sambolek

MEĐIMURJE je dom izvanrednih talenata

Prestižne Oskare znanja osvojilo sedmero učenika

Korana Drakulić, Mura Blažević i Ema Novak iz Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, Dominik Fleten i Lea Gašparić iz Osnovne škole Prelog, Klara Miljančić iz Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu i Ivan Katalenić iz Osnovne škole Sveti Martin na Muri – to su sjajni učenici iz Međimurja koji su 16. lipnja 2025. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu primili Oskare znanja, najprestižnija priznanja za iznimna postignuća u školskoj godini 2024./2025. Ukupno je 462 učenika diljem Hrvatske nagrađeno za svoje vrhunske rezultate. Među njima, 238 je osvojilo prvo mjesto na državnim natjecanjima, 119 učenika iz umjetničkih škola, dok je 105 učenika nagrađeno za uspjehe na međunarodnim natjecanji-

ma i olimpijadama. Priznanja su dobili i njihovi mentori, koji su svojim znanjem i podrškom pomogli učenicima da ostvare ove izvanredne rezultate. Dodjelu je organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Međimurje je i ove godine potvrdilo da je dom iznimnih talenata. Korana i Mura briljirale su na državnom natjecanju iz �izike, Dominik i Lea na natjecanju Mladih tehničara, a Klara je također ostvarila zapažene rezultate na državnoj razini. Ema se okitila srebrnom medaljom na međunarodnoj kemijskoj olimpijadi, dok je Ivan osvojio broncu na Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi. Ovi mladi ljudi donose ponos svojoj županiji i cijeloj Hrvatskoj. (sh)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr

CIMERMAN 40 godina s Vama

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

U MEĐIMURJU 1760 nezaposlenih osoba što je nezapamćeno nizak broj

Posla ima za svakog tko želi raditi

Zaposleno je 44.551 osoba, a stopa nezaposlenosti za svibanj je 3,8 %

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Krajem svibnja bilo je evidentirano 1760 nezaposlenih osoba, što je najmanji broj evidentiranih nezaposlenih na mjesečnoj razini od osnivanja Područnog ureda Čakovec 1995. godine.

Zaposleno je 44.551 osoba, a stopa nezaposlenosti za svibanj iznosila je 3,8 %.

Tijekom svibnja iz evidencije nezaposlenih izašlo je 335 osoba. Zbog zaposlenja evidenciju je napustilo 230 osoba, a broj zaposlenih veći je u odnosu na travanj za 4,5 %.

Na temelju radnog odnosa zaposleno je 216 osoba (93,9 %), dok je 14 osoba zaposleno na temelju drugih poslovnih aktivnosti: registriranja trgovačkog društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima.

Osim izlazaka zbog zaposlenja, iz evidencije je iz ostalih razloga brisano 105 osoba.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnog odnosa

Najtraženiji bravari i medicinske sestre opće njege

1. Bravar 40

2. Medicinska sestra ili tehničari opće njege 27

3. Zavarivač 21

4. Električar 19

5. Brusač 15

6. CNC operater 15

7. Vozač teretnog vozila 15

8. Stolar 15

najčešće je realizirano u sljedećim djelatnostima: javna uprava i obrana – 54 osobe, prerađivačka industrija – 41 osoba, građevinarstvo – 20 osoba, trgovina na veliko i malo – 20 osoba.

Tijekom svibnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 206 osoba. Broj ulazaka manji je u odnosu na travanj za 15,6 %. Promatrajući strukturu novoprijavljenih, najvećim udjelom evidentirane su osobe izravno iz radnog odnosa – 139 osoba.

Prerađivači tražili 202 radnika

Tijekom svibnja poslodavci su prijavili potrebe za 462 radnika. Potrebe su daleko najvećim udjelom iskazane u prerađivačkoj industriji (202). Nadalje, po većem broju potreba izdvajamo djelatnosti zdravstve-

ne zaštite i socijalne skrbi (72) i građevinarstva (59). U većem broju poslodavci su tražili: tehničare i stručne suradnike (88), jednostavna zanimanja (52 ) i znanstvenike, inženjere i stručnjake (46).

Nadalje, 64 osobe evidentirane su iz neaktivnosti i 3 osobe direktno iz redovnog školovanja.

S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja, izravno iz radnog odnosa najviše osoba evidentirano je iz sljedećih djelatnosti: prerađivačke industrija – 35 osoba, prijevoz i skladištenje – 19 osoba, građevinarstvo – 14 osoba, trgovina – 11 osoba.

Promatrano prema spolu, u ukupnom broju nezaposlenih osoba je 924 žena i 836 muškaraca.

Imajući u vidu razinu obrazovanja prevladavaju osobe na svim razinama srednjoškolskog obrazovanja – 727 osoba i osobe s de�icitom obrazovanja – 831 osoba.

Što se tiče dužine čekanja na zaposlenje, broj dugotrajno nezaposlenih osoba, odnosno osoba koje na zaposlenje čekaju duže od 1 godine, jest 625 osoba. Prvi put posao je tražilo 487 osoba.

Najviše nezaposlenih u Čakovcu i okolnim općinama

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba evidentiran je u Ispostavi Čakovec – 1237 osoba.

U Gradu Čakovcu s pripadajućim naseljima evidentirano je 445 nezaposlenih osoba, a zatim slijede općine: Nedelišće (262), Pribislavec (139) i Mala Subotica (100).

U Ispostavi Prelog evidentirano je 289 nezaposlenih osoba, od čega je na

području Grada Preloga evidentirano 78 nezaposlenih osoba od ukupnog broja nezaposlenih u Ispostavi. Najmanje nezaposlenih evidentirano je u Ispostavi Mursko Središće – 234 osobe, od čega se na Grad Mursko Središće odnosi 124 osobe nezaposlenih s područja Ispostave.

Promatrano po ispostavama zabilježen je pad nezaposlenosti u svim ispostavama u odnosu na travanj.

Potporama za zadržavanje radnih mjesta obuhvaćena 571 osoba

U svibnju 2025. godine novčanu naknadu koristilo je 390 nezaposlenih osoba ili 22,2 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba. Naknadu koristi 224 žena i 166 muškaraca.

Tijekom 2025. godine u mjere aktivne politike zapošljavanja novouključeno je 1188 osoba. U mjeru Održavanje dohotka - mjera za zadržavanje radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, uključena je 571 osoba. Slijedi obrazovanje nezaposlenih (380 osoba). Pretežito se radi o obrazovanju za stjecanje kompetencija za rad putem vaučera (300 osoba). Preostale osobe uključene su u potpore za zapošljavanje (98 osoba), potpore za pripravništvo i mlade (84 osobe), potpore za samozapošljavanje (32 osobe), javni radovi (18 osoba) i potporu za samozapošljavanje „Biram Hrvatsku” (5 osoba).

POGLED ODOZDO

Duga čekanja na pretrage stvaraju preduga bolovanja

Svremena na vrijeme pažnja javnosti zaokuplja se odabranim temama, a građanima se fokus skreće u slijepe ulice. Jedini način je činjenicama skidati veo s urbanih mitova. Jedan od njih su i lažna bolovanja. Njih preispituju poslodavci jer im je pretežak teret plaćati do 42 dana radnika na bolovanju. Bilo bi pošteno kao u većini drugih zemalja skratiti to vrijeme i razgraničiti tko treba voditi brinuti o produktivnosti, a

tko o solidarnosti za bolesne radno aktivne građane. Sadašnje rješenje unosi nemir i sumnje u odnos poslodavaca i radnika. Poslodavci suočeni s dugim troškom bolovanja preispituju opravdanost bolovanja radnika, a radnici poslodavce u toj situaciji doživljavaju kao autokrate koji ih i bolesne „proganjaju”. Posijane sumnje nisu bez vraga, zbog čega se umiješala i država, ali produbljujući jaz. Postrožila je uvjete za zahtjeve za izvanrednim kontrola-

ma bolovanja. Bilo je i nerazumnih zahtjeva poslodavaca koji su izvanredne kontrole bolovanja radnika tražili odmah nakon operacije, ispričao je Ivan Sinković, voditelj HZZO-a. Iznio je podatak da je od 45.411 aktivnih osiguranika, ukupna stopa bolovanja u 2024. godini iznosila 3,92 %. Od toga 1,92 % na teret poslodavaca. Bolest uvijek dođe u krivi čas kako za poslodavca, tako i za radnika. Naročito ako zbog bolesti radnika dolazi u pitanje poštivanja roka.

Nerijetko pritom dolazi do kratkog spoja između radnika i poslodavca. Loše socijalno i društveno okruženje utječe na zdravlje. Nije zbog toga čudno što su anksioznosti i depresije među vodećim bolestima, a antidepresivi vodeći na listi lijekova u Međimurju. Žene u radnoj dobi najčešće umiru do karcinoma, a muškarci od bolesti jetre i ciroze. Hrvati žive i do deset godina kraće od europskih sjevernjaka, koji također prekomjerno „loču” vikendima.

No kod nas nema analize socijalnog i društvenog okruženja i njegova utjecaja na zdravlje, kazala je Sonja Tošić Grlač, pročelnica za zdravstvo u Županiji. Poseban je paradoks da zdravstveni sustav svojim djelovanjem stvara dugotrajna bolovanja. Zbog dugih listi čekanja na dijagnostiku, liječnici obiteljske medicine prisiljeni su radnike držati na bolovanju dok ne dobiju nalaz dugoiščekivane pretrage.

DESET GODINA SmartWaya – lidera u elektroinstalacijama

i

tehnologiji pametnih zgrada

Rad po mjeri čovjeka: SmartWay otvara novo poglavlje fleksibilnosti

Poznata po profesionalnom pristupu i odgovornom vođenju poslovanja, tvrtka kontinuirano ulaže u razvoj svojih zaposlenika te se prilagođava dinamičnim tržišnim uvjetima

Od osnivanja 2015. godine, tvrtka SmartWay iz

Svetog Martina na Muri izgradila je reputaciju poželjnog poslodavca zahvaljujući predanosti kvaliteti, inovacijama i održivom razvoju. Tijekom proteklih deset godina, SmartWay bilježi kontinuirani rast prihoda, uz zadržavanje visokih poslovnih standarda i �inancijske stabilnosti.

Poznata po profesionalnom pristupu i odgovornom vođenju poslovanja, tvrtka kontinuirano ulaže u razvoj svojih zaposlenika te se prilagođava dinamičnim tržišnim uvjetima. U skladu s modernim radnim trendovima, SmartWay je uveo �leksibilne modele rada, uključujući �leksibilan raspored, čime zaposlenicima omogućuje bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

Fokus na sjever Hrvatske i širenje stručnog tima Nakon izazova pandemijskog razdoblja, tvrtka je usmjerila svoje aktivnosti prvenstveno na tržište sjeverne Hrvatske, zadržavajući pritom prisutnost na nekoliko važnih projekata u Europi. S obzirom na rast i nove projekte, SmartWay je trenutno u potrazi za kvalificiranim električarima, čime dodatno jača svoj stručni tim i kapacitete za daljnji razvoj. SmartWay njeguje ugodno i poticajno radno okruženje, s posebnim fokusom na stručni razvoj zaposlenika i pravovremenu realizaciju projekata unutar dogovorenih rokova i budžeta. Takav pristup pozicionira tvrtku kao lidera u svojoj industriji i poželjnog partnera na tržištu. Povodom okrugle desetogodišnjice uspješnog po-

Direktorica SmartWaya Petra Mesarić

U tvrtki SmartWay bave se projektiranjem, elektroinženjerstvom, ugradnjom solarnih elektrana i opremanjem kino dvorana

Što u SmartWayu rade?

- elektroinstalacije jake i slabe struje za sve stambene

i poslovne prostore

- pametni sustavi automatizacije

- solarne elektrane

- sustavi za praćenje i potrošnjom energenata

- projektiranje i nadzor

slovanja, razgovarali smo s direktoricom tvrtke SmartWay, Petrom Mesarić. - Unutar SmartWaya bavimo se projektiranjem, nadzorom i izvođenjem elektroinstalacija. Najnovija promjena je da ćemo projektiranje i nadzore uskoro prebaciti u novu sestrinsku tvrtku SmartWay & SmartDesign, što je odgovor na rastuće potrebe tržišta i zahtjeve klijenata, govori nam direktorica Mesarić. Njihova su specijalnost napredni sustavi i tehnologije, s posebnim fokusom na integraciju pametnih zgrada te inovativnih rješenja u kino industriji. Nastavljaju s radom na 4Dx i ScreenX sustavima, a trenutačno je velika potražnja

Što SmartWay izdvaja na tržištu?

- pouzdana izvedba elektroinstalacija – od temelja do pametne automatizacije

- interdisciplinarni pristup – znamo spojiti projekt, tehnologiju i izvedbu

- �leksibilnost na terenu – jer znamo da je svaki projekt priča za sebe

- tim koji komunicira i rješava probleme, umjesto da ih stvara

upravo za ScreenX tehnologijom. Projekte preuzimaju po principu „ključ u ruke", pružajući cjelovita rješenja od početka do kraja.

Ponosni su na organizirani i iskusni tim koji je sposoban u potpunosti preurediti dvoranu unutar 40 dana, od otvaranja do zatvaranja, u potpuno novu i modernu prostoriju.

- Velika prednost SmartWaya je što je naš tim sačinjen od ljudi koji su s nama od samih početaka, još iz ranijih dana elektroinstalaterskog obrta iz kojeg smo nastali. Zapošljavamo stručnjake s više od 20 godina iskustva u tvrtki, a ja sam, zajedno sa suprugom, aktivno uključena u poslovanje još od samih početaka. Među našim zaposlenicima, sedam ih je kontinuirano prisutno u tvrtki od samog osnutka, što predstavlja jednu od naših najvećih snaga, dodaje u nastavku.

Promicanje znanja i suradnje

SmartWay sudjeluje u brojnim značajnim projektima na području Hrvatske. Među najvažnijima su projek-

ti za Cinestar diljem Hrvatske i Balkana te dugogodišnja suradnja s Toplicama Sveti Martin, gdje su prisutni od samih početaka. Trenutno su angažirani na realizaciji projekata vrtića, škola, poslovnih prostora, benzinskih crpki, kao i hotela Terbotz.

Posebno se ističe sudjelovanje u energetskoj obnovi Energetskog Instituta Hrvoje Požar – zgrade gotovo nulte energetske potrošnje, gdje su bili uključeni u sve faze projekta, od studije izvodljivosti, preko projektiranja, do projektantskog nadzora. Nedavno je direktorica tvrtke, Petra Mesarić, organizirala i stručnu konferenciju pod nazivom „Dekada pametnih zgrada: Lekcije prošlosti, inovacije sadašnjosti i izazovi budućnosti“, koja je okupila više od 80 sudionika iz redo-

va arhitekata, projektanata, investitora i stručnjaka iz elektroinženjerstva.

- Konferenciju sam organizirala kako bismo podijelili svoja iskustva u projektiranju i izvođenju pametnih zgrada te približili i pojednostavili tehnologiju pametnih zgrada široj publici. Predstavili smo različite projekte koje smo realizirali tijekom proteklih deset godina na tu temu, istaknula je direktorica Mesarić. Zaključci konferencije potvrđuju da je ovo područje iznimno široko i da će se nastaviti razvijati.

- Ključ uspjeha u realizaciji pametnih zgrada leži u kvalitetnoj suradnji, otvorenoj komunikaciji i aktivnoj uključenosti svih dionika, kao i u poštivanju zadanih rokova, budžeta i projektnog zadatka, zaključuje Mesarić.

ELEKTRIČARU, ODLIČAN POSAO, DOVOLJNO SLOBODNOG VREMENA TE VISOKA PRIMANJA TE ČEKAJU

Mi smo Smartway –bavimo se projektiranjem, elektroinženjerstvom, ugradnjom solarnih elektrana i opremanjem kino dvorana. Naša misija? Energetski održivo društvo!

Naš posao raste i sada trebamo baš tebe da nam se pridružiš na poziciji: ELEKTRIČAR (m/ž)

ŠTO OČEKUJEMO OD TEBE?

- stručnost i odgovornost

- snalažljivost, proaktivnost i timski duh

- fokusiranost na rješenja, a ne na probleme

ŠTO ĆEŠ RADITI?

- raditi na niskonaponskim instalacijama

- montirati rasvjetu

- ugrađivati solarne elektrane

ŠTO TRAŽIMO?

- SSS elektrotehničke struke

- vozačka dozvola B kategorije (aktivan vozač)

- poželjno znanje engleskog ili njemačkog jezika

ŠTO TI NUDIMO?

- odličnu plaću, veću od prosjeka + stimulativna primanja

- plaćen prijevoz i topli obrok

- minuli rad i ulaganje u treći mirovinski stup

- kolektivni odmor ljeti i za blagdane

- kontinuirano usavršavanje i mogućnost napredovanja

- team building s članovima obitelji

- proslave uspjeha

- ugovor na neodređeno (uz probni rok)

- �leksibilno radno vrijeme prema prirodi posla, uz 40 sati radni tjedan te slobodne dane tijekom tjedna

- mjesto rada: Sjeverna Hrvatska

SPREMAN SI NA NOVI IZAZOV?

- pošalji svoj životopis i prijavu na info@ smartway.com.hr

- iskoristi priliku za stabilan posao i bolji život

GLOBALNO I LOKALNO

Tko dobiva, a tko gubi

Već smo navikli da od međunarodnih političkih aktera svaki dan slušamo prijetnje. Tako je bilo sve do petka 13. lipnja kad je Izrael napao Iran. Razlog Izraela je jasan, za tu je državu pitanje opstanka ima li Iran atomsko oružje ili ne. S obzirom na dugogodišnji sukob na Bliskom istoku, iransko posjedovanje atomskog oružja za Izrael značilo značilo bi da takozvani proxy pokreti, na primjer Huti ili Hezbolah, mogli jednog dana doći u posjed atomskog oružja.

Napad na Iran zbog toga je najprije bio usmjeren na ukidanje atomskog programa, uništenjem postrojenja, kao i ubojstvima iranskih generala.

Iranci su dakako uzvratili, a sad i jedna i druga strana broje mrtve i ranjene kojih je svaki dan rata sve više. Sukob može prerasti i u regionalni ako bude zatvoren Hormuški tjesnac, što može izazvati svjetsku naftnu krizu. Točnije, svaki dan rata Izraela i Irana podiže cijenu nafte. Analitičari koji se bave naftom izračunali su da svako poskupljenje nafte reda veličine deset dolara po barelu, u cijeli svijet donosi in�laciju od pola posto. To je moguće zbog toga što je nafta monopolna roba. U drastičnim uvjetima, cijena nafte mogla bi porasti i preko sto posto ili i više, što nitko ne želi.

Nije slučajno SAD distanciran od rata, iako svi znamo da pomaže Izraelu. Razlog toj distanci je zarada od nafte, točnije,

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

očekivanje da će u datom momentu doći do sporazuma Amerike i Irana o atomskom oružju. Kini također ne odgovara potencijalno visoka cijena iranske nafte u slučaju produžetka sukoba, no Rusiji možda i odgovara jer ima dovoljno svoje nafte.

Osim zemljama proizvođačima nafte, ne svima, pogotovo ako se zbog rata zatvori Hormuški tjesnac, rat Izraela i Irana ne donosi ništa dobroga svijetu, samo in�laciju, poskupljenja i nestabilnost tržišta. No koje su zemlje najviše pogođene? Ponajviše Europa koja nema dovoljno nafte i plina i zemlje dalekog Istoka, čitaj Kina i druge. Još su stari Rimljani znali postaviti pravo pitanje, a ono glasi: tko dobiva, a tko gubi?

Ukratko, dobiva Trump, kao trgovac naftom i kao predsjednik i svi oni koji su znali da će biti rata. Takvih je mnogo, a informacije putuju brzinom svjetlosti, te su se već i prije početka obogatili na takozvanim izvedenicama, (terminskim ugovorima o kupnji i prodaji bez nafte prenošenjem papira) čija vrijednost u svijetu u ovom momentu, iznosi nezamislivih 70 trilijuna dolara.

Publiku osvojila dječica iz Mahale

Uz domaći folklorni i tamburaški sastav KUD-a Mura, publika je upoznala pjesme i plesove folkloraša i tamburaša iz Austrije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Lijepo je čuvati vlastitu kulturnu baštinu, ali i upoznati običaje, pjesme i plesove iz drugih krajeva i zemalja. KUD Mura bio je u subotu u Centru za kulturu Rudar domaćin Međunarodnog susreta folkloraša i tamburaša. Uz domaći folklorni i tamburaški sastav KUD-a Mura, publika je mogla upoznati pjesme i plesove folkloraša i tamburaša iz Austrije, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

HKUD Mošćenica iz Mošćenice kraj Petrinje iz Sisačko-moslavačke županije osnovan je 1980. godine. Nakon Domovinskog rata djelovala je samo najmlađa skupina, a unazad šest godina HKUD je ponovo aktivan nakon što su od 2014. kada su ponovo okupili starije članove, folkloraše, tamburaše novo vodstvo i novog stručnog voditelja-koreografa. U sadašnjem radu okupljeno je oko 80-ak članova. Prikazali su moslavačke plesove i nošnju. Posebno je prepoznatljiva njihova ženska bijela nošnja

s bogatim crvenim cvjetnim vezom.

Simpatije publike posebno su osvojili mali i mladi folkloraši iz susjedne Bosne i Hercegovine, članovi KUD-a Mahala iz Sanskog Mosta. Došli su u najmlađoj postavi djece i mladih. Dječja skupina bila je odjevena u tradicionalnu nošnju svog kraja, a na pozornicu su donijeli istočnjački melos i ples. Bilo je zadivljujuće vidjeti toliko djece koja njeguje tradicionalnu baštinu, za razliku od naših KUD-ova koji vape za mladošću.

Za razliku od malih sanskih plesača, mladi folkloraši iz Sanskog Mosta, također iznimno brojni, nisu nastupili u tradicionalnim nošnjama, već su plesali u crnim majicama i tajicama i bijelim čarapama na nogama.

Svadbeni ples iz

Starog Trga ob Kolpi

Folklorna grupa FSPD Stari Trg ob Kolpi iz Općine Črnomelj u jugoistočnom dijelu Slovenije. Na pozornici CZK-a Rudar izveli su svadbeni ples.

Dojmljiva je bila okićena svadbena kapa na glavi mladenke i nošnja starješine svadbe koji se od ostalih članova razlikuje po tome što nosi posebni plašt i svadbenu zastavu ukrašenu ženskom maramom i zelenilom na vrhu koplju.

Gradišćanski Hrvati veseljaci i zabavljači Iz Austrije je na Međunarodni susret folkloraša i tamburaša došla Folklorna skupina Stalnost iz Čajte iz malog mjesta u jugoistočnoj Austriji u kojemu tri četvrtine stanovništva čine Gradišćanski Hrvati. Sačuvali su svoj jezik i običaje. Ljepota njihova izričaj je u jeziku koji je ostao zarobljen u vremenu kad se raspalo Austro-Ugarsko carstvo, a oni su ostali mala enklava okružena njemačkim govornim područjem. No raspjevana skupina iz Gradišća publiku je digla na noge svojom energijom i šlagom na kraju – pjevanjem poznatih hrvatskih evergreena kao što su pjesme Crvene jabuke, Marijana i druge, pjesme bez kojih ne prođe nijedna fešta. Pokazali su da znaju zabaviti publiku, ali i da su majstori za štimung.

MEĐUNARODNI SUSRET folkloraša i tamburaša u Centru za kulturu Rudar

Mališani iz Sanskog Mosta donijeli su na pozornicu ples i melos istoka

Lijepe Moslavke iz KUD-a Mošćenica

Gradišćanski Hrva� iz Čajte su čuvari tradicije, ali i sjajni zabavljači

GULAŠIJADA u Gornjem Mihaljevcu

Mindset Soul & Business Kako nesvjesni obrasci upravljaju financijama

Kroz višegodišnje poslovno iskustvo imala sam priliku svjedočiti i usponima i padovima malih i srednjih poduzetnika. Kao računovotkinja, pratila sam prekrasne poslovne početke, ispunjene energijom i pozitivnim uvjerenjima, koji su često vodili rastu. S druge strane, kao stečajna upraviteljica, susretala sam se s bolnim poslovnim slomovima, često povezanim i s izazovima u privatnom životu poduzetnika.

NK Jedinstvo odnijelo pobjedu!

U nedjelju, 8. lipnja, već od ranih jutarnjih sati ispred Lovačkog doma Šljuka u Gornjem Mihaljevcu počele su se okupljati ekipe i ljubitelji dobre hrane na tradicionalnoj gulašijadi u organizaciji Udruge umirovljenika Gornji Mihaljevec.

Kako ne bi sve stalo samo na gulašu, u ponudi su bili i

domaći štrukli, narezak, razni sirevi i još puno toga. U natjecanju su sudjelovale ekipe iz raznih lokalnih udruga i društava: Udruga umirovljenika Gornji Mihaljevec, LD Šljuka, NK Jedinstvo, Udruga Luna Gornji Mihaljevec te DVD Preseka. Također je trebala sudjelovati i KUU „Lipa” Gornji Mihaljevec, ali su taj dan imali predstavu pa nisu mogli doći.

Svaka ekipa donijela je svoj recept, tajni začin i dobru volju, a cilj je bio isti – skuhati najbolji gulaš i pritom se dobro zabaviti.

U žiriju su sudjelovala tri neovisna suca: Goran Lovrec, Mladen Moharić i Miljenko Topličanec. Nakon pomnog isprobavanja gulaša od svih ekipa, pobjednicima su proglasili ekipu NK Jedinstva Gornji Mihaljevec.

KOME ĆE na svečanoj sjednici uz Dan Grada Mursko Središće biti dodijeljena priznanja

Tko će dobiti Lapornike

Mursko Središće 27. lipnja slavi Dan Grada i tim povodom se na svečanoj sjednici dodjeljuju javna priznanja zaslužnim građanima, udrugama i tvrtkama. Odbor za javna priznanja Grada Mursko

Središće predložio je sljedeće kandidate za najviša priznanja. Janaza Magyara, župna Lendave, za povelju Počasni građanin Grada Mursko Središće. Za povelju Lapornik

predloženi su: tvrtka Quadro iz Križovca, Antun Šimunić, Božena i Krešo Levačić, Gordan Mencinger iz Murskog Središća (posthumno). Iznimno uspješni učenici nagrađuju se nagradom „Magna Cum Laude”, a za nagradu su predloženi Hana Tuksar, Osnovna škola Mursko Središće i David Pahor, učenik Tehničke škole Čakovec. Dobitnike mora potvrditi Gradsko vijeće.

Gradonačelnik će svojom odlukom dodijeliti i zahvalnice. I to: Udruzi sportske rekreacije „Sport za sve“ Mursko Središće, Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Peklenica, Športskom ribolovnom društvu “Verk” Križovec, Firmi Inter - viličari, Nogometnom klubu „Mura“ Hlapičina, Nogometnom klubu „Rudar“ Mursko Središće, Društvu žena Mursko Sredi-

Udruge umirovljenika bude što bolji

Fešta i druženje se nastavilo i nakon toga, a srećom sve je završilo prije kiše.

- Ovaj događaj radimo tradicionalno u sklopu Dana lipe u našoj općini, inače zna doći više ekipa, ali eto stalno se negdje nešto događa pa nisu svi mogli doći.

Cilj nam je organizirati druženje za naše ljude i da se svi dobro zabavimo dok je ovako lijepo vrijeme, ispričala nam je Nada Lovrec, predsjednica Udruge umirovljenika Gornji Mihaljevec.

Poduzetnik je, prema de�iniciji, osoba koja prepoznaje poslovnu priliku, organizira resurse i preuzima rizik kako bi pokrenula i vodila poslovni pothvat s ciljem ostvarenja pro�ita. Međutim, njegov unutarnji svijet – uvjerenja, obrasci ponašanja i emocije –snažno oblikuje ne samo njegov identitet, već i sve odluke koje donosi, a koje posljedično utječu na poslovanje.

Autor: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. ovlašteni računovođa, stečajna upraviteljica, NLP master i trener u edukaciji, Time Line Therapy Master Practitioner

šće, Udruzi Serjojnske mame i bebe, Antunu Mezga, Mirjani Mošmondor, Rudolfu Mesariću, Jasminki Levačić, MS „Jiu – Jitsu” klubu, Dramskoj sekciji Kulturno-umjetničkog društva „Mura“, Društvu žena Hlapičina, Josipu Vidoviću, Stanku Kolariću, Stjepanu Zadravcu, Firmi Sobočan, Murs-ekomu, Frizerskom salonu „Blondina“ Mursko Središće, Tihomiru Benčiću. (BMO)

Upravljanje osobnim i poslovnim �inancijama često se percipira kao isključivo racionalan proces, temeljen na brojkama, pravilima i ekonomskim pokazateljima. Ipak, praksa pokazuje da velik broj �inancijskih odluka ne proizlazi iz znanja i realne analize, već iz nesvjesnih obrazaca ponašanja, emocionalnih uvjerenja i automatiziranih reakcija koje vučemo iz prošlosti. Nesvjesni obrasci su duboko ukorijenjeni načini razmišljanja i ponašanja koji nastaju tijekom života, najčešće u ranom djetinjstvu. Neka od najčešćih nesvjesnih uvjerenja koja se prenose kroz generacije uključuju: „Novac je izvor problema“, „Zarađivati se može samo napornim radom“, „Bogati su nepošteni“ ili „Ne zaslužujem �inancijski uspjeh“. Takva uvjerenja mogu snažno utjecati na naše ponašanje, neovisno o obrazovanju, iskustvu ili inteligenciji. U praksi se ti obrasci manifestiraju na različite načine. Mnogi mali poduzetnici, primjerice, sustavno odgađaju naplatu potraživanja, što stvara probleme s likvid-

nošću, iako na papiru bilježe dobit. Uzrok često nije manjak znanja, već strah od kon�likta. Neki nesvjesno sabotiraju vlastiti rast tako što troše novac čim ga ostvare. Drugi, koji su odrasli u okruženju straha od gubitka novca, često izbjegavaju ulaganja, što vodi stagnaciji i otežava širenje poslovanja. Ima i onih koji ulažu u projekte koji nisu opravdani, vođeni nesvjesnom potrebom da dokažu vlastitu vrijednost. Računovodstveni pokazatelji često odražavaju te dublje obrasce. Visoki troškovi reprezentacije mogu biti znak potrebe za priznanjem. Kašnjenje u podmirivanju poreznih obveza može ukazivati na izbjegavanje odgovornosti. Odbijanje ulaganja u edukaciju često je povezano s niskim samopouzdanjem ili strahom od promjene. Iako se �inancije najčešće promatraju kao objektivno i racionalno područje, stvarnost pokazuje da emocionalni i nesvjesni faktori imaju snažan utjecaj na �inancijsko ponašanje. Istinsko razumijevanje �inancijskog stanja zahtijeva pristup koji uključuje objektivnu analizu brojki, ali i prepoznavanje vlastitih uvjerenja i emocionalnih obrazaca kojima smo skloni. Prepoznavanje i transformacija nesvjesnih uvjerenja o novcu nisu samo dio osobnog razvoja – to je temeljni korak prema zdravijem, stabilnijem i održivijem upravljanju �inancijama, kako u privatnom, tako i u poslovnom životu. Financijska sloboda ne počinje na računu, već iznutra.

Marija Novak, Stjepan Gregorinčić i Vladimir Tkalec kuhali su svinje�nu, srne�nu i dio jelena u loncu od 150 litara

Velika ekipa NK Jedinstva Gornji Mihaljevec odnijela je pobjedu na natjecanju

Piše: Benjamin Jakopić

Sara Jagodić, Miss Stacy, odabrala je asimetričnu koktel haljinu jer ima jedno rame otkriveno, što je karakteristično za "one-shoulder" stil. Materijal izgleda kao da je sjajan ili blago metalik, što daje glamurozan izgled, a kroj prati liniju tijela

Nikoletta Sebők odabrala je kratki kombinezon koji naglašava liniju tijela

17. TRASH AND BURN srušio rekorde posjete

Aleksandra Kušen odjenula je tipičnu haljinu 60-ih, a njena vatrenocrvena kosa i srcolike naočale dale su odličan kontrast

se

Mercury

Retro automobili i ljepotice dva dana vladali Svetim Martinom

Miting je počeo još u petak, a Izletište Goričanec u Svetom Martinu na Muri postalo je mali epicentar retro svijeta

Pišu: Mario Golenko

i Benjamin Jakopić

Foto: Mario Golenko

Sedamnaesti po redu Trash & Burn donio je priličnu gužvu na Izletište Goričanec. Prijavilo se tristotinjak automobila, ali je i dosta prošlo bez prijave tako da je stvarni broj još i veći. Također, unutar ograde je bilo i stotinjak motocikala, a izvan ograde i do dvjestotinjak. Naravno bilo je tu i ostalih američkih automobila koji su ili bili prerađeni ili ostavljeni u izvornom obliku. Najviše pozornosti pada na samu veličinu tih automobila koji su većinom bili obiteljski, ali na našim relativno uskim cestama i

našem mentalitetu izgledaju kao krstarice.

Djevojke uživale u poziranju

Naravno, tu su i neizostavne pin-up djevojke koje su stigle iz Slovenije, Austrije, Mađarske, ali i Hrvatske, i koje su plijenile pažnju fotografa.

Moglo se uživati u rockabilly koncertima, odabrati nešto od vintage odjeće, obuće ili rekvizita, ili pak napraviti frizuru inspiriranu 60-ima. Oni malo odvažniji su mogli dobiti i koju tetovažu. Cijelim izletištem odzvanjali su karakteristični američki glazbeni hitovi iz 50-ih i 60-ih godina, a nezaobilazan je također bio klasičan stil pin-up.

Miris spaljenih guma

Kao i svake godine, svi prisutni automobili mogli su doći na ograđenu asfaltiranu zonu gdje bi sudjelovali u tzv. “burnoutu”, što je u suštini

izraz za spaljivanje guma. To je naravno privuklo pažnju svih posjetitelja koji nisu imali problema s udisanjem mirisa spaljenih guma. Posebnu pažnju na ovogodišnjem Trash & Burnu plijenio je Mercury Monarch Lucerne II iz 1953. godine. Lucerne je limuzinska inačica s četvero vrata te je proizvedena u samo 4000 primjeraka u Fordovoj tvornici u Kanadi, odakle je i uvezen u Hrvatsku.

U oko odmah upada dvobojna kombinacija karoserije, nježna ružičasta boja zvana Pink Elvis Presley i bijela nijansa bjelokosti. Za pogon je zadužen OHV V8 motor snage 210 kW koja se prenosi putem automatskog mjenjača na stražnje kotače. Dužina auta je 5950 mm, a prema kataloškim podacima troši 21 litar na 100 kilometara. Auto je vlasništvo Ignaca Šardija iz Selnice, inače strastvenog zaljubljenika u oldtimere te vlasnika Muzeja starih prijevoznih sredstava i starinskih predmeta. Prema njegovim saznanjima u Europi postoje tek dva ovakva primjerka. Pravi je raritet među američkim automobilima jer ih je preostalo još samo nekoliko na svijetu.

Andreja Jagec savršeno

uklopila u točkastoj haljini uz

Monarch Lucerne II iz 1953.

Ekipa iz Austrije se odlično zabavljala uz svoj Buick roadmaster 1958.

Zabavna vožnja u tovarnom prostoru

Mercury Monarch Lucerne II iz 1953. godine

OSAMNAESTOGODIŠNJAK iskorištavao mlađu djecu

Čakovčan (18) uspostavio strahovladu u Odgojnom domu na Lošinju

Glavna žrtva, četrnaestogodišnjak rođen 2008., gotovo je svakodnevno obavljao građevinske poslove i nosio drva, a od zarađenih 30 eura morao je davati 10 do 20 eura okrivljeniku

Osamnaestogodišnjak iz Čakovca nepravomoćno je osuđen zbog iznude i prodaje droge djeci u Odgojnom domu Mali Lošinj. Županijski sud u Varaždinu izrekao mu je 27. svibnja 2025. pridržaj maloljetničkog zatvora, što znači da neće ići u zatvor ako se u sljedeće dvije godine ne protivi odgojnim mjerama i ne počini nova kaznena djela. Mladić rođen 2006. godine počinio je kaznena djela 2023. kada je imao 17 godina. Od svibnja do 11. listopada te godine iskorištavao je svoju dominantnu poziciju u Domu kako bi prisiljavao mlađu djecu na rad i uzimao im zarađeni novac. Glavna žrtva, četrnaestogodišnjak rođen 2008., gotovo je

svakodnevno obavljao građevinske poslove i nosio drva, a od zarađenih 30 eura morao je davati 10 do 20 eura okrivljeniku.

Perverzan sustav eksploatacije

- Radio sam na baušteli fizičke poslove, nosio drva, a novac od zarađenog morao predati, ispričala je žrtva sudu. Zbog straha od prijetnji i fizičkog nasilja, nikome nije prijavio situaciju. Okrivljenik ga je znao udariti ako mu ne bi predao novac. Uspostavio je perverzan sustav eksploatacije - istom djetetu koje mu je davalo novac od rada prodavao je marihuanu po 15 eura po gramu. Dijete je tako svoje zarađene novce moralo vraćati natrag za drogu, čime je okrivljenik ostvario dvo-

BANKARSKA SAPUNICA u Čakovcu

struku korist. Također je primoravao žrtvu na krađe u trgovinama.

Drugu žrtvu, dječaka rođenog 2009. godine, okrivljenik je iskorištavao nešto manje. Konkretno, prisilio ga je da u pet navrata odradi građevinske poslove i svaki put mu preda ukupno zarađenih 30 eura. Vještak psihijatar utvrdio je da to dijete ima lake mentalne teškoće, zbog čega se njime moglo lakše manipulirati.

Postao najjači i „najopasniji” štićenik

Okrivljenik je na početku postupka tvrdio da nije kriv, ali je na zadnjoj raspravi promijenio stav i priznao sva kaznena djela. Izrazio je žaljenje i kajanje zbog počinjenih dijela.

Sud je utvrdio da je okrivljenik uspostavio sustav straha u domu. Odgajatelji su izvijestili da se profilirao kao „glavni" i osoba kojoj se nitko ne smije protiviti. Izvješće Odgojnog doma iz srpnja 2023. opisuje kako je postao najjači i „najopasniji" štićenik kojeg se svi moraju bojati.

Okrivljenik sada živi s obitelji u romskom naselju i radi za 50 eura dnevno na košnji trave. Centar za socijalnu skrb Čakovec pružit će mu socijalnu podršku kroz program mentorstva. Sud mu je izrekao posebne obveze uključujući obavezno zaposlenje, psihosocijalni tretman i zabranu napuštanja mjesta boravišta bez odobrenja. (ik)

Bankarica optužena za prijevaru od preko 1,5 milijuna eura

Bankarica se lažno prikazivala kao visokopozicionirana djelatnica, nudeći povlaštene oročene štednje s izdašnim kamatama klijentima banke

Kad pomislite da je banka sigurno mjesto za vaše ušteđevine, promislite opet. U Čakovcu je 51-godišnja žena, nekadašnja djelatnica jedne banke, navodno iskoristila svoj položaj kako bi desetke ljudi dovela u ozbiljne financijske probleme. Policija je upravo završila istragu koja otkriva nevjerojatnu priču o lažnim štednjama, kreditima i lažnim ugovorima – a šteta prelazi 1,5 milijuna eura. Na zahtjev nadležnog državnog odvjetništva, policijski službenici Službe kriminalističke policije Policijske uprave međimurske priveli su

kraju opsežno kriminalističko istraživanje protiv 51-godišnje žene, koju se tereti za niz kaznenih djela prijevara i krivotvorenja isprava.

Novac nestao, povjerenje izigrano Od siječnja 2013. do travnja 2024. osumnjičena je kao zaposlenica, a kasnije i bivša zaposlenica banke u Čakovcu, oštećenim osobama predstavljala bajkovite ponude – lažno se prikazivala kao visokopozicionirana djelatnica, nudeći povlaštene oročene štednje s izdašnim kamatama. Neki su joj pre-

davali gotovinu, drugi su na njezin nagovor podizali nenamjenske kredite, vjerujući da ulažu u sigurne bankarske proizvode.

Umjesto da novac položi na račune banke, osumnjičena ga je zadržavala za sebe, a dio je koristila za otplatu prijašnjih dugova prema drugim osobama. Kako bi dodatno učvrstila privid legalnosti, oštećenima je predavala lažne ugovore o oročenoj štednji, povremeno otplaćivala rate kredita i isplaćivala kamate – sve dok se lanac prijevara nije urušio.

IZVUKAO SE bez kazne

Jaguar sletio u kukuruz, vlasnika našli pijanog ispred trgovine

Vlasnik Jaguara (34) pravomoćno je oslobođen kazne za prebrzu vožnju koja je dovela do slijetanja njegovog vozila s ceste u lipnju 2022., nakon što je uporno negirao da je vozio na mjestu nesreće i doveo u pitanje sve dokaze protiv sebe.

Prema izjavama očevidaca, Jaguar je 17. lipnja u 17:20 sletio s ceste kod Donjeg Koncovčaka. Vozilo je u zavoju izgubilo kontrolu, zanosilo po asfaltu i završilo na polju kukuruza. Policija je na cesti našla tragove guma i komade plastike s automobila, ali ne i samo vozilo.

Policajci su sat vremena kasnije pronašli vozilo pokraj trgovine u Štrukovcu, kilometar dalje od mjesta nesreće. Pokraj Jaguara ležale su dvije pijane osobe. Vlasnik vozila rekao je policajcima da se oštećenja nisu dogodila tamo gdje su oni obavili očevid, već na drugoj cesti, i to zbog toga što ga je izgurao kamion. Nakon što mu je policija izdala prekršajni nalog, podnio je prigovor i u svojoj obrani naveo niz argumenata.

„Nisam vozio neprilagođenom brzinom, ne postoje legalni dokazi koji bi dokazivali moju krivnju", naveo je te zaprijetio policajcima parničnim postupkom jer izmišljaju prekršaje koji ne

postoje te napisao da Republika Hrvatska nije policijska država nego pravna. Usto, zatražio je od suda da prijavi osobu koja ga je lažno prijavila državnom odvjetništvu i da mu otkrije njen identitet kako bi mogao podići privatnu tužbu.

Tijekom suđenja pokazalo se i da je sporan svjedok koji je prijavio nesreću. Čovjek se nije pojavio na sudu, a u pisanoj izjavi rekao je da je prošlo dosta vremena i da nije vjerodostojni svjedok. Dodao je da je nesreću vidio između Donjeg Koncovčaka i Svetog Martina na Muri, dok je u optužnici nije navedeno to mjesto. Policajci su potvrdili da nisu bili očevici nesreće i da se oslanjaju samo na tragove s ceste i oštećenja na vozilu. „Uspoređivanjem tragova na vozilu i tragova koji su nađeni na cesti vidljivo je da su kompatibilni", rekao je jedan od njih. Sud je zaključio da nitko nije vidio tko je upravljao vozilom u trenutku nesreće. Vlasnik je priznao da je vozio tog dana, ali ne na mjestu gdje je obavljen očevid.

Sutkinja je oslobodila optuženog jer nije dokazano da je počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret s obzirom na to da nije bilo očevidaca nesreće. (ik)

KAZNA radom za opće dobro od 600 sati Slomio mu čeljust na

sati za opće dobro

Milijun i pol razloga za nevjericu

Na ovaj način, tijekom više od deset godina, oštećeno je nekoliko desetaka građana iz Varaždinske, Ličko-senjske, Dubrovačko-neretvanske i Zagrebačke županije te Grada Zagreba. Ukupna šteta? Nešto više od 1,5 milijuna eura. Protiv osumnjičene 51-godišnjakinje bit će podnesena kaznena prijava zbog sumnje u počinjenje više kaznenih djela prijevara i krivotvorenja isprava. Sada je na pravosudnim tijelima da rasvijetle sve detalje ove bankarske sapunice. (sh)

Općinski sud u Čakovcu osudio je 36-godišnjaka na čak 600 sati rada za opće dobro zbog toga što je snažnim udarcem u usta slomio čeljust muškarcu na parkiralištu iza poslovnice Financijske agencije u Čakovcu. Napad se dogodio 1. kolovoza 2023. oko 10 sati ujutro na parkiralištu u Ulici Otokara Keršovanija 7. Optuženi je zatvorenom šakom snažno udario muškarca u usta s namjerom da ga teško ozlijedi. Udarac je bio toliko jak da je žrtvi slomio alveolarni greben donje čeljusti, iščašio dva zuba i oštetio treći, uz natečene usne.

Žrtva je odmah nakon napada prevezena u Županijsku bolnicu Čakovec gdje je konzilijarnim pregledom utvrđen opseg ozljeda. Medicinska dokumentacija poka-

zala je da se radilo o teškim tjelesnim ozljedama koje su zahtijevale dugotrajan liječnički tretman. Oštećenik je zatim upućen i u Kliničku bolnicu Dubrava radi daljnjih pregleda i tretmana. Optuženik je priznao napad te izrazio žaljenje i kajanje, a na kraju se i ispričao oštećeniku.

Sud je kao olakotne okolnosti uzeo priznanje krivnje, neosuđivanost, izraženo žaljenje i činjenicu da je otac maloljetnog djeteta. Kazna zatvora od 10 mjeseci zamijenjena je radom za opće dobro u trajanju od 600 sati. Oštećenik, koji je tražio naknadu štete od 5000 eura, upućen je na parnični postupak. Optuženik mora platiti i sudske troškove od ukupno 610,91 eura. (ik)

ČESTITKA GRADONAČELNICE

Grada Čakovca Ljerke Cividini u povodu praznika Dana antifašističke borbe Antifašistički

pokret osigurao nam je današnje granice

Poštovane sugrađanke i sugrađani!

Dan kad se grupa Siščana okupila u obližnjoj šumi Brezovica te osnovala Sisački partizanski odred, nije bez razloga proglašen državnim praznikom. Iako su prvi borci mahom bili komunisti, a sam povod njihovog oružanog otpora napad nacističke Njemačke na Sovjetski savez, bio je to prvi organizirani gerilski otpor okupatoru na našim prostorima.

Ovaj čin bio je početak pokreta kojem se do kraja rata priključio velik broj Hrvata, te koji je našu zemlju svrstao među pobjednike.

U tim prvim godinama rata, oslobodilački pokret okupljao je širok krug građana različitih svjetonazora, koje je povezivala želja za životom u slobodi, državi u kojoj građani neće stradavati zbog svoje nacionalnosti ili vjere. Nezavisna Država Hrvatska koja je osnovana nakon okupacije, bila je u stvari marionetski režim fašističkih sila, a strahovlada koju je provodila prema dijelu svojih građana, mnoge je približila partizanskom pokretu. Bez obzira na režim uspostavljen nakon završetka 2.

svjetskog rata te zločine koji su uslijedili, antifašistički pokret Hrvatskoj je osigurao državnost i današnje granice. Današnja Hrvatska krvavo je izborena u Domovinskom ratu, braneći upravo pravo na samoodređenje republika koje su činile Jugoslaviju. Hrvatska je danas slobodna, europska država, čiji su sastavni dijelovi Istra, Rijeka, Dalmacija, kvarnerski otoci, Baranja i naše Međimurje. Nasljeđe je to i naše pobjede u 2. svjetskom ratu za koju su živote dali mnogi.

Sretan Vam Dan antifašističke borbe!

Gradonačelnica Grada Čakovca

Ljerka Cividini

ANTUNOVSKO PROŠTENJE

Slijede dopunski izbori za dva romska vijećnika

Piše: Vlasta Vugrinec

Ovoga tjedna formirano je i Općinsko vijeće Pribislavca, no ne u punom sastavu. Naime, nedostaju još dva vijećnika iz redova romske nacionalne manjine za koje će Vlada RH raspisati dopunske izbore. Drugim riječima, prisegu je dalo samo njih 13, i to sedam iz redova Demokrata, pet s koalicijske liste “DO i SiP” te jedan s liste grupe birača. Shodno tome, u Vijeće su od Demokrata ušli: Saša Borković umjesto načelnika Matije Ladića, Dina Korent, Nikola Bakoš, Jasna Rakić,

Mladen Ladić, Zoran Tomašić, Nikola Lepen. Koaliciju će predstavljati David Dodlek, Ana Novak, Petar Hajdinjak umjesto Milana Pal�ija, Josip Varga te Jagoda Orehovec koja je ušla umjesto Dominika Jageca. Nositelj kandidacijske liste grupe birača bio je Rajko Kovačić koji je postao zamjenik načelnika iz redova romske nacionalne manjine pa je umjesto njega u VIjeće ušao Ljubo Ranilović.

Dina Korent ponovno je izabrana za predsjednicu Općinskog vijeća dok su funkcije prvog i drugog

potpredsjednika preuzeli Nikola Bakoš i David Dodlek. Kako to i dolikuje, na kraju su se novoizabranim vijećnicima obratili načelnik Ladić te njegov zamjenik Kovačić koji je istaknuo: - Kao predstavnik romske zajednice, želim naglasiti koliko je važno da u ovom sazivu pokažemo uključivost, međusobno poštovanje i razumijevanje. Romska zajednica, kao sastavni dio ove općine, suočava se s brojnim izazovima, od obrazovanja i zapošljavanja do socijalne uključenosti. No, ti se problemi ne smiju rješavati izolirano. Potrebna je vaša ruka suradnje, vaša

volja za dijalogom i konkretna spremnost da zajedno radimo na stvarima koje će svima unaprijediti život. Inače, na početku sjednice, oporbena vijećnica Ana Novak zatražila je dozvolu za snimanje sjednice, odnosno da vijećnici svojim diktafonima to smiju raditi. Međutim, nije dobila privolu svih vijećnika pa joj je zahtjev odbijen. Zahtjevu se, između ostaloga, usprotivila i pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela Ivana Lesjak uz napomenu da se sve sjednice obavezno snimaju i svi koji žele mogu snimku preslušati u prostorijama Općine.

Čakovečki Jug proslavio svetog Antuna uz molitvu, dječju kreativnost i glazbu

Piše i foto: Mario Golenko

Na čakovečkom Jugu svečano je obilježen blagdan svetog Antuna Padovanskog, jednog od najomiljenijih svetaca Katoličke crkve.

Tradicionalna Antunovska misa okupila je brojne vjernike iz cijelog grada i okolice, potvrđujući dugogodišnju privrženost zajednice ovom svecu zaštitniku. Svečano euharistijsko slavlje

predvodio je fra Goran Malenica, franjevac Hrvatske franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu, područni i nacionalni duhovni asistent Franjevačkog svjetovnog reda i odgojitelj bogoslova, uz domaćina, župnika fra Josipa Šoštarića i svećenike Čakovečkog i susjednih dekanata. Nakon mise uslijedila je tradicionalna procesija ulicama čakovečkog Juga. Vjernici su, noseći moći sv. Antuna Padovanskog, uz molitvu i pjesmu prošli glavnim kvartovskim ulicama.

U organizaciji Župe svetog Antuna Padovanskog održana je svečana dodjela nagrada natječaja „Cvjetići sv. Antuna 2025.“, VII. susreta dječjeg duhovnog stvaralaštva. Prema temi „Pjesma stvorova“ – prilikom 800. godišnjice nadahnuća sv. Franje Asiškog – djeca predškolske i

osnovnoškolske dobi poslala su literarne i likovne uratke inspirirane ljepotom Božjeg stvaranja.

Sudjelovalo je preko 200 radova iz vrtića, osnovnih škola i župa: DV Vrapčići (Šenkovec), Cvrčak (Čakovec), OŠ Ivanovec, Podturen, Gornji Mihaljevec te škole iz Varaždina, Koprivnice, Pule, Zadra i drugih mje-

sta. Povjerenstvo je imalo težak zadatak odabrati najuspješnije – ali radost stvaranja bila je nagrada za sve sudionike. Svi sudionici dobili su zahvalnice, a nagrađeni radovi pohvaljeni su za originalnost, tehniku i duhovnu reinterpretaciju teme. Dodjela priznanja održana je 13. lipnja u Župnoj

crkvi svetog Antuna Padovanskog, na sam blagdan svetog Antuna Padovanskog, u ozračju zajedništva i molitve.

Proštenje je zaključio Big band Čakovec svojim promenadnim koncertom na trgu ispred crkve. Okupila se brojna publika koja je uživala u taktovima laganog jazza.

Fra Goran Malenica u procesiji nosi moći sv Antuna

Elena i Bruna Barić na dodjeli nagrada Cvje�ći sv. Antuna

FORMIRANO OPĆINSKO VIJEĆE Pribislavca

Novoimenovani vijećnici OV-a Pribislavec

Stara trta pustila korijene u Nedelišću

Nadam se da ćemo za par godina morati napraviti i jedne brajde za sve plodove koje će nam dati, rekao je načelnik Novak Piše: Benjamin Jakopić

Stara trta, trs star oko 440 godina koji raste u središtu Maribora, 2004. je ušla u Guinnessovu knjigu rekorda kao najstarija vinova loza na svijetu.

Zahvaljujući suradnji s Turističkom zajednicom Središče ob Dravi, reznica te povijesne loze nedavno je stigla i u Nedelišće, a u petak, 13. lipnja, došao je i dan za sadnju.

Sadnji su prisustvovali uzvanici iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, među kojima su bili župan Občine Središće ob Dravi Toni Jelovica, skrbnik najstarije vinove loze na svijetu Stane Kocutar, direktor Turističke organizacije Podgorina Dragan Popović, načelnik Općine Šenkovec Zoran Kolar te, naravno, načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak. – Neka ovo bude simbol zajedništva između Hrvatske i Slovenije te posebice između Općine Nedelišće i Občine Sre-

dišće ob Dravi. Naši prijatelji iz Maribora ukazali su nam veliku čast time što su nam darovali ovaj komad povijesti. Nadam se da ćemo za par godina morati napraviti i jedne brajde za sve plodove koje će nam dati, rekao je načelnik Novak.

Sadnica je posađena ispred zgrade Turističke zajednice područja Srce Međimurja u Nedelišću. Osigurana je zaštitnom ogradom te ju sada mogu svi doći posjetiti.

Deblo Stare trte u Mariboru ima promjer od 25 cm,

grane se šire s visine od dva metra, a loza doseže duljinu i do 15 metara. Sorta je poznata kao modra kavčina ili žametna črnina, otporna je, dugovječna i bogato rađa. Starost je utvrđena metodom sondiranja i mikroskopskom analizom.

MALA SUBOTICA DVD Držimurec – Strelec dobitnik je Grba Općine

Novoimenovano povjerenstvo za javna priznanja Općine Mala Subotica u sastavu Jadranka Sermek kao predsjednica te članovi Martina Tkalčec, Marijana Hadeljan, Laura Krišto�ić i Kristijan Marčec, samo koji tjedan nakon formiranja već je odradilo svoj zadatak. Naime, kako se bliži Dan Općine, sazvana je već druga sjednica Općinskog vijeća kako bi se utvrdili ovogodišnji laureati najviših općinskih javnih priznanja.

Shodno odluci, Plaketa – Grb Općine dodijelit će se Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Držimurec – Strelec

povodom 100 godina uspješnog djelovanja te značajan doprinos društvenom životu zajednice.

Zahvalnice će primiti obrt za proizvodnju Aluplastik, vlasnika Josipa Pintara iz Male Subotice za 30 godina aktivnog poslovanja, zatim poduzeće Grijanje Centra vlasnika Darka Čonkaša također iz Male Subotice za 20 godina djelovanja kao i tvrtke Quality control Novak d.o.o. i Ball socks d.o.o., obje iz Palovca, za 10 godina aktivnog poslovanja. Nagrade će im biti uručene na svečanoj sjednici uz Dan Općine. (vv)

SVEČANA PRIMOPREDAJA predsjedničkih dužnosti Inner Wheel i Rotary kluba Čakovec

Predsjedničke lente preuzeli Martina Šebrek i Slaven Franin

KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA OV-a Belica

Jelena

Piše: Vlasta Vugrinec

Među posljednjim sredinama koje su konstituirale svoje vijeće je i Općina Belica. Glavni razlog je, naravno, drugi izborni krug za načelnika u kojem se vodila borba između dosadašnjeg Zvonimira Taradija i njegovog „učenika” Petra Janušić. Kako je učenik nadmašio svog učitelja, Zvonimir Taradi sada sjedi u Vijeću kao vijećnik NPS-a s Marijom Prekupec, Dragutinom Branišom koji je zamijenio

saborskog zastupnika Ivicu Baksu te Andrejem Strahijom. Isti broj vijećničkih mjesta osvojila je i lista HNS-Liberalni demokrati pa su tako u Vijeće ušli Tea Filipović, i to umjesto načelnika Janušića, Patricija Juračić, Nikola Strahija i Ivan Kanižaj. S liste SDP-a vijećnici su postali Jelena Krznar, Nikola Makar i Ivana Pocek, dok su preostala dva mjesta pripala Robertu Kovačecu i Stjepanu Bacingeru iz HDZ-a.

I u Belici su na čelne pozicije Vijeća izabrane žene, pa je nova predsjednica Jelena Krznar, koja je uz Petra Janušića i Zvonimira Taradija bila kandidatkinja za načelnicu Općine. Potpredsjednica pak je Patricija Juračić. Po Statutu, Općina Belica ima samo jednog potpredsjednika, odnosno potpredsjednicu.

- Kaže se da promjene dolaze korak po korak, a danas smo učinili veliku promjenu, poručila je tom

prilikom predsjednica Krznar.

Naime, novo vijeće ima samo četiri „stara” lica. Riječ je o vijećnicima Mariji Prekupec i Robertu Kovačecu i novom načelniku koji je bio predsjednik Vijeća te Zvonimiru Taradiju.

Novi načelnik Belice Petar Janušić pozvao je sve na suradnju uz riječi da su sve ideje dobrodošle, nema glupih ideja, već samo glupih odgovora.

U hotelu Castellum u Čakovcu održana je svečana primopredaja predsjedničkih dužnosti Inner Wheel kluba i Rotary kluba Čakovec, čime je zaključena još jedna uspješna innerwheelska i rotarijanska godina. Večer je počela radnim sastancima i skupštinama, na kojima su dosadašnji predsjednici podnijeli izvješća o realiziranim projektima i �inancijskom poslovanju u protekloj godini. Oba su kluba ponovno potvrdila svoju snažnu ulogu u lokalnoj zajednici – kroz pomoć potrebitima, podršku i mladima i starijima te promicanjem volonterstva.

Katarina Šafarić, dosadašnja predsjednica Inner Wheel kluba, predala je lentu Martini Šebrek, zahvalivši svim članicama na podršci i suradnji. Njezin mandat obilježen je brojnim uspješnim humanitarnim akcijama, a posebno se istaknula inicijativa pomoći Domu za starije i nemoćne u Čakovcu.

U Rotary klubu, Igor Perhoč predao je predsjednički lanac Slavenu Franinu, zahvalivši također svim prijateljima Rotarijancima na podršci i provedenim uspješnim humanitarnim akcijama za vrijeme njegovog jednogodišnjeg vrlo aktivnog mandata.

Svečanosti su se pridružili i prijatelji iz klubova Varaždin i Prelog. Posebnu simboliku večeri dao je i prijem novih članica Inner Wheel kluba, što potvrđuje kontinuirani rast i otvorenost zajednice prema novim ljudima i idejama.

U ugodnoj atmosferi, članovi su proslavili završetak još jedne uspješne godine. Innerwheel i Rotary klub Čakovec još su jednom potvrdili svoju predanost djelovanju u korist zajednice – uz puno energije, prijateljstva i entuzijazma.

Njihove nove akcije zasigurno će imati puno pozitivnih odjeka u društvu. (IKČ/RKČ)

Načelnik Nikola Novak s članicama KUU-a Seljačka sloga Nedelišće

Novi, pomlađeni saziv Općinskog vijeća

NAJSTARIJA vinova loza na svijetu

Mar�na Šebrek, nova predsjednica Inner Weela i Slaven Franin, novi predsjednik Rotary kluba Čakovec

Grad ČAKOVEC

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

Općina OREHOVICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Općina SV. MARTIN NA MURI

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Grad MURSKO

SREDIŠĆE

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

Grad PRELOG

Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje

Općina SELNICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina GORIČAN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina PODTUREN

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

lipnja - Dan antifašističke borbe

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke

Općina NEDELIŠĆE

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina DONJA DUBRAVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina BELICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina KOTORIBA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina STRAHONINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina DEKANOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina MALA SUBOTICA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina VRATIŠINEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

ŠENKOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

GORNJI MIHALJEVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

SV. JURAJ NA BREGU

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina DONJI VIDOVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina ŠTRIGOVA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

- Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Općina

Općina

Općina DONJI KRALJEVEC

Općina DOMAŠINEC

Općina

22.

22.

borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe 22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja

RAZGOVOR s načelnikom Petrom Janušićem uz Dan općine Belica

Sve snage usmjeravamo u projekte i javne natječaje

- Prioritet je otvaranje novih gradilišta za gradnju obiteljskih kuća kako bi mladi došli do svog krova nad glavom i ne bi odlazili iz Belice, ističe načelnik Janušić

Piše: Vlasta Vugrinec

Nedjelju prije blagdana svetog Petra i Pavla u Belici se obilježava Dan općine. Mještane Gardinovca i Belice, naselja u sastavu općine, i ove godine očekuje bogat kulturno-umjetnički i sportski program. No, ovogodišnji Dan Općine organizira nova općinska vlast na čelu s načelnikom Petrom Janušićem.

Istina, iako je novopečeni načelnik sa stažem kraćim od mjesec dana, posao mu nije nepoznanica. Naime, u dva prijašnja uzastopna mandata bio je predsjednik Općinskog vijeća. A novi posao, posao načelnika, započeo je u najužurbanijem vremenu, vremenu kad treba organizirati program za slavlje, barem u onom obimu u kojem je to radio njegov prethodnik. Stoga, kaže, još uvijek nije pohvatao sve konce, ali se trudi.

Što je sve pripremio za svoje sugrađane koji su mu bili prvi koraci i kako vidi razvoj Općine, otkrio nam je u podužem razgovoru.

- Kako je biti u fotelji svog prethodnika, odnosno svog učitelja?

- Fotelja kak fotelja. Meni je ovo ustvari samo promjena posla, s jednog radnog mjesta otišao sam na drugo. Čekaju me novi izazovi i naravno da ću se potruditi i dati sve od sebe kako bi opravdali povjerenje koje su nam ljudi dali. Želja mi je da napravimo za ljude i Općinu što više možemo. Prije svega, tu mislim na pisanje i apliciranje projekata na sve natječaje koji će se pojavljivati, želim u rad uključiti što više mladih kako bi se podigao društveni život. Mislim, super je to i do sada funkcioniralo, ali uvijek ima prostora za poboljšanje.

- Koji je gorući problem s kojim se prvo morate uhvatiti u koštac?

- To je naravno kanalizacija, međutim, osobno ne znam gdje smo stali po tom pitanju. Uvijek smo po tom pitanju dobivali dvojake odgovore, bude, pa ne bude, sad može, sad ne može. Uostalom, kanalizacija nije niti u rukama načelnika jer je to projekt Međimurskih voda. Istina, ovih dana imam sastanak s njima pa da barem imam neku okvirnu informaciju za sumještane.

Kanalizacija nije samo višegodišnja belička boljka, već i boljka ostalih općina poput Male Subotice, Domašinca i Dekanovca koji čekaju početak gradnje Aglomeracije Podturen koja je, kako je dobro poznato, prolongirana za nepoznato vrijeme. Sad pak prvo moramo završiti i otvoriti Muzej krumpira u Belici i etno kuću u Gardinovcu i onda ići u nove projekte.

- Koji su to novi projekti?

- Prioritet je otvaranje novih gradilišta za gradnju obiteljskih kuća kako bi mladi došli do svog krova nad glavom. Naprosto, sada nema tog prostora i smatram da to treba pod hitno riješiti jer nam mladi odlaze iz Belice. Vizije i planove već imam za to, no najprije treba osigurati zemljište. Naime, općina trenutačno nema u vlasništvu odgovarajuću parcelu.

S druge strane, među prvima u Međimurju uveli smo potpore za kupnju ili uređenje starih kuća i to 3000 eura po obitelji. Svaka stara kuća koja je na prodaju, ubrzo se kupi. Na taj se način rješava problem napuštenih nekretnina, a s druge strane pomaže mladima da dođu do svojih prvih stambenih kvadrata. Unatrag par godina, dodjeljuje se i 500 eura potpore za izradu toplinske fasade te postavljanje solarnih panela na krovove obiteljskih kuća. Želimo napokon riješiti i sustav navodnjavanja koji se vuče već nekoliko godina. Poljoprivredna smo sredina i bez tog sustava danas se ne može zamisliti ozbiljnija proizvodnja. Samim time olakšali bi i posao našim ljudima. Mislim da je vrijeme i da naša djeca dobiju ljetne kampove, tim više što kapacitete imamo. Prije svega tu je škola nogometa, imamo modernu atletsku stazu za kamp atletike, tu je KUD pa limena glazba. Moramo razmisliti i o starijim mještanima te im pomoći u vidu dnevnog boravka. Svakako, s nestrpljenjem očekujem svečanu sjednicu Općinskog vijeća koja je zakazana za 27. lipnja čije održavanje je planirano u našem Muzeju krumpira. Istovremeno, bilo bi i njegovo svečano otvorenje. Međutim,

- Mislim da je vrijeme i da naša djeca dobiju ljetne kampove, tim više što kapacitete imamo. Prije svega tu je škola nogometa, imamo modernu atletsku stazu za kamp atletike, tu je i KUD i limena glazba

sve to ovisi o dinamici radova koji, istina, idu kraju, no treba urediti i unutrašnjost. Ali, o tom potom.

- Kako Općina nosi status Prijatelja djece, što planirate na tom polju?

- Na tom polju stvari su uglavnom posložene. Između

ostaloga, povećale su se jednokratne novčane pomoći za novorođeno dijete, pa pomoć za prvo dijete iznosi 265 eura, za drugo 400 eura, 550 eura za treće, 700 eura za četvrto te 1000 eura za peto dijete. Naši vrtići i škola također su dobro uhodani. S cijenama boravka mališana u odgojnim ustanovama išlo se maksimalno na ruku roditeljima. Tako roditelji jasličke djece plaćaju 65 eura za 6-satni boravak djeteta u vrtiću te 75 eura za 10-satni boravak, a roditelji vrtićke djece 60 eura za 6-satni boravak djeteta te 70 eura za 10-satni boravak djeteta u vrtiću. Nadalje, roditeljima se odobrava popust od 50 posto za drugo dijete, a za svako sljedeće dijete boravak u vrtiću je besplatan. Općina Belica sufinancira i boravak djece rane i predškolske dobi u iznosu od

100 eura mjesečno po svakom djetetu bez obzira na duljinu boravka te predškolsku ustanovu koju dijete polazi. Nastojimo pomoći svima, od najmanjih do najstarijih, kao i svim mještanima, da standard zbog inflacije padne što manje. Jednosmjenska nastava u osnovnoj školi održava se već 6 godina, s time da se su�inancira i produženi boravak učenika, pomaže se srednjoškolcima u obrtničkim zanimanjima, a svima pomoć kod kupnje knjiga, studenti dobivaju stipendije čiji je iznos nedavno povećan. Shodno tome, 74 eura mjesečno dobivaju studenti koji studiraju na udaljenosti do 20 km, 87 eura oni koji studiraju na udaljenosti od 21 do 100 km te 100 eura mjesečno za one čije su obrazovne ustanove udaljene od 101 km i više. Uz to što pomažemo svim tim kategorijama stanovništva, pomno pratimo i njihove uspone i padove. Drugim riječima, najboljim učenicima, kako osnovnoškolcima, tako i srednjoškolcima pa i studentima, uz Dan Općine dajemo prigodne nagrade.

- Najbolja ste i općina u sortiranju otpada u Hrvatskoj…

- Ako se čime može pohvaliti Općina Belica, onda je to svakako liderstvo u odvojenom prikupljanju otpada. Naime, već četiri godine vodeća smo sredina u Hrvatskoj. Stopa odvojeno sakupljenog otpada iznosi 74 posto, što je povećanje od 0,30 posto u odnosu na 2023. godinu te je jako dobra uključenost stanovnika u sustav gospodarenja otpadom, a povećana je i količina biootpada u odnosu na 2023. godinu. Prema broju nekretnina, čak 99,89 posto ljudi ima kante za sortiranje

otpada. Uz to, nastavit ćemo, redovno, svake godine, provoditi akcije čišćenja općine, akcije prikupljanja elektroničkog otpada i slično.

- Kakvo je stanje u gospodarskim zonama?

- Na području općine postoje tri gospodarske zone i mislim da bi trebale biti bolje popunjene. Interesa ima, ali prvo treba srediti zemljište koje je još uvijek u privatnom vlasništvu. Istina, proširena je industrijska zona Lipovka gdje se gradi tvornica koja će zaposliti 120 radnika, a uz pomoć ministarstva izgrađeno je osam hladnjača za krumpir.

- Belica se može pohvaliti i s radom svojih udruga od kojih, kako smo čuli, neke djeluju i po stotinu i više godina?

- Istina, one su nositelji bogatog društvenog života što je posebno značajno za mlade koji se kroz njih uključuju u društveni život i aktivno sudjeluju u životu svoje zajednice.

KUD Belica tako redovno sudjeluje na svim smotrama, nema tog općinskog događaja koji može proći bez njih. O beličkoj limenoj glazbi ne treba puno pričati jer je ona priča za sebe. Svi koji su došli u Belicu samo jednom, na bilo koji njihov događaj, mogli su se uvjeriti u sviračke virtuoze. Vrlo aktivna je i Udruga Gardruža iz Gardinovca, udruga žena, a ne treba zaboraviti ni na naše sportaše, prije svega nogometaše, stolnotenisače, ribiče i rekreativce.

Svima njima te svim mještanima na kraju čestitam Dan općine Belica i pozivam ih da dođu i uživaju u bogatom programu koji smo pripremili.

Petar Janušić, načelnik Općine Belica

PORUKA GRADONAČELNIKA Dražena Srpaka povodom Dana antifašističke borbe

Važno je biti na strani čovječnosti, solidarnosti i zajedništva

Dražen Srpak, gradonačelnik Murskog Središća, u povodu Dana antifašističke borbe građanima je poručio: - Drage sugrađanke i sugrađani, Dan antifašističke borbe prilika je da se s ponosom prisjetimo hrabrih ljudi koji su u najtežim vremenima ustali protiv nepravde i borili se za slobodu, jednakost i mir – vrijednosti koje su temelj suvremene, demokratske Hrvatske.

U svijetu koji se i danas suočava s netrpeljivošću i podjelama, antifašizam nas podsjeća koliko je važno biti na strani čovječnosti, solidarnosti i zajedništva.

U ime Grada Mursko Središće i u svoje osobno ime, čestitam vam Dan antifašističke

REPUBLIKA HRVATSKA

Međimurska županija

Grad Mursko Središće Jedinstveni upravni odjel

KLASA: 350-03/24-09/11

URBROJ: 2109-11-07-25-26

Mursko Središće, 18.06.2025.

borbe – dan ponosa, sjećanja i odgovornosti prema budućnosti koju gradimo zajedno.

S poštovanjem,

Dražen Srpak gradonačelnik Grada Mursko Središće

Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju

(Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Jedinstveni upravni odjel, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade objavljuje

JAVNU RASPRAVU

o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja sjevernog dijela naselja Štrukovec

1. Objavljuje se javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja sjevernog dijela naselja Štrukovec, u daljnjem tekstu: Prijedlog Plana, sukladno Zaključku o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja sjevernog dijela naselja Štrukovec (za javnu raspravu), KLASA: 350-03/24-09/11, URBROJ: 2109-11-07-25-25 od 18.06.2025. 2. Javna rasprava traje od 23.06.2025., do zaključno s danom 23.07.2025.

3. Početak javnog uvida u Prijedlog Plana je 23.06.2025., a završetak 23.07.2025. Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 09:00-14:30. 4. Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 07.07.2025. na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 12:00 i 16:00.

5. Prijedlog Plana objavljen je na web stranici Nositelja izrade: https://mursko-sredisce.hr/, te Informacijskom sustavu prostornoga uređenja: https://ispu.mgipu.hr/

6. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave:

• upisati u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida

• upisati u Zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja

• uputiti u pisanom obliku zaključno s danom 23.07.2025. na adresu: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Jedinstveni upravni odjel, Mursko Središće, Trg braće Radića 4, HR-40315 Mursko Središće

• uputiti putem e-pisarnice: grad@mursko-sredisce.hr zaključno s danom 23.07.2025.

7. Nadležna tijela dostavljaju pisano očitovanje na Prijedlog Plana na gore navedenu adresu zaključno s danom 23.07.2025. Ukoliko do određenog roka ne dostave pisana očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.

8. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.

PROČELNIK

Marko Jurović, mag.oec.

KONSTITUIRANO

Štefanija Jambrošić

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Izborom predsjednika konstituirano je Općinsko vijeće Vratišinca. Za predsjednicu je izabrana Štefanija Jambrošić, a za potpredsjednika Kristian Pleša s liste HNS-a – Liberalni demokrati (HNS).

Najveći broj glasova na listi za Vijeće dobio je HNS, 57, 01 posto i šest mandata.

Sara Novak umjesto

Mihaela Grbavca

U Vijeće s njihove liste ušli su: Mihael Grbavec, kojega je u Vijeću zbog njegove nespojivosti s dužnošću načelnika zamijenila Sara Novak.

Sljedeći vijećnici s te liste su Štefanija Jambrošić, Kri-

stian Pleša, Darija Žganec, Abel Babić i Matija Cerovec. Lista SDP dobila je 24,77 posto glasova i dva mandata u Vijeću. S liste su u Vijeće ušle: Biserka Tarandek i Antonija Šoltić, koja je svoj mandat stavila u mirovanje, a umjesto nje u Vijeće je ušla Jolanda Novak.

Do izbora Štefanije Jambrošić za predsjednicu Vijeća, sjednicu je vodila Sara Novak s liste HNS-a.

Novi saziv plovi u mirnije vode

Ako je suditi po atmosferi na konstituirajućoj sjednici Općinskog vijeća Vratišinec, novi saziv vlasti plovi u mirnije vode. Nekad oštro su-

Štefanija Jambrošić

protstavljene opcije barem su na početku pokazale veću spremnost za suradnju. To se vidjelo u formiranju odbora koji su sastavljeni od vijećnika iz svih opcija.

U Mandatnu komisiju ušli su Abel Babić s liste HNS-a za predsjednika, a Milena Granatir (NPS) i Jolanda Novak (SDP) za članove.

Na sjednici je izabrana komisija za izbor i imenovanja. Kristian Pleša s liste HNS izabran je za predsjednika

Sara Novak za članicu, a s liste SDP-a Jolanda Novak za članicu.

U Komisiju za statut poslovnik i normativnu djelatnost izabrani su Darija Žganec za predsjednicu s liste HNS-a

i Matija Cerovec za člana, a s liste SDP-a Biserka Tarandek za člana.

U Povjerenstvo za javna priznanja izabrani su Štefanija Jambrošić za predsjednicu po dužnosti kao predsjednica Općinskog vijeća, a kako povjerenstvo mora imati i vanjske članove u Povjerenstvo za javna priznanja ušli su Erika Tarandek, Tomislava Bukovec Šarić, Antonija Grbavec i Biserka Tarandek kao vijećnica. Sve odluke na konstituirajućoj sjednici Vijeće donesen su jednoglasno izuzev izbora predsjednice Vijeća, za čiji izbor su vijećnice SDP-a bile suzdržane. Novi izbor njezinog potpredsjednika Kristiana Plešu su podržale.

MURSKO SREDIŠĆE ima zemljišta za gradnju stotinjak novih stanova u višestambenim zgradama

Stambenim poticajima i novim stanovima

žele zadržati mlade

Mursko Središće se na svoj način bori da zadrži mlade na svojem području.

Nova demografska mjera je su�inanciranje kamata za stambene kredite mladima do 40 godina starosti radi njihova zadržavanja.

Odluka o tome je usvojena na jednoj od posljednjih sjednica Gradskog vijeća u prošlom mandatu. U međuvremenu je raspisan i Javni poziv za su�inanciranje kamate na stambene kredite, koji bi se trebao i u narednom razdoblju objavljivati jednom godišnje za tekuću kalendarsku godinu.

Subvencioniranje kamate do 200 eura mjesečno, do pet godina

Mladima bi se odobravala sredstva u visini od 50 % kamate do maksimalno 2400 eura godišnje, odnosno u maksimalnom iznosu od 200 eura mjesečno po odobrenom zahtjevu, za maksimalno pet godina otplate kredita. Važno je naglasiti da se priznaje kreditno zaduženje od kreditne institucije koje ima odobrenje HNB-a za kupnju prve nekretnine ili poboljšanje stambenih uvjeta. Do sada na području Murskog Središća nije bilo intenzivnije gradnje višestambenih zgra-

da i mogućnosti kupnje stanova. Mladi su više bili upućeni na uređenje starih kuća ili gradnju novih. Međutim i to bi se moglo promijeniti.

Iza vrtića parcela za zgradu od 80 stanova

Grad raspolaže s više parcela za višestambenu stanogradnju. Jedna manja je prije dva mjeseca prodana u Istarskom naselju, a na njoj je moguće graditi višestambeni objekt s četirima stambenim jedinicama. U Istarskom naselju postoji još jedno zemljište, iza Konzuma, koje je na dražbi kupila tvrtka Gradnja PMP d.o.o. te na njoj planira graditi stambenu zgradu do

trideset stanova, moguće i s podzemnom garažom. U ulici Slatine kraj novog dječjeg vrtića moguća je gradnja stambene zgrade s čak osamdeset stambenih jedinica, također s podzemnom garažom. Ako stambena gradnja uhvati korijen u Murskom Središću, u dogledno vrijeme moglo bi se izgraditi stotinjak novih stanova za isto toliko obitelji. Na predstojećoj sjednici Gradskog vijeća donijet će se nova odluka o prodaji i tog zemljišta jer postoje zainteresirani investitori. Grad Mursko Središće uz sve spomenuto već godinama daje poticaje za kupnju ili gradnju prve nekretnine za mlade obitelji do 40 godina. (BMO

OPĆINSKO Vijeće Vratišinec

Novi saziv Vijeća Vra�šinec

Kris�an Pleša

Za one manje sklone znojenju i biciklističkim izazovima, bio je osiguran alternativni program

Gornji Mihaljevec je u nedjelju, 15. lipnja, bio domaćin

7. izdanja tradicionalne Biciklijade stazama Općine Gornji Mihaljevec, koju je organizirala

Udruga umirovljenika podružnica Gornji Mihaljevec. Na manifestaciji se okupilo tridesetak rekreativaca svih generacija,

Piše: Benjamin Jakopić

Ljudi je sve manje i manje u Međimurju, pa su i općinska i gradska vijeća sve manja. Ni Štrigova nije iznimka. U četvrtak, 12. lipnja, održana je konstituirajuća sjednica novog Općinskog vijeća Općine Štrigova u novom mandatu, koje broji najmanji broj članova do sada. Vijećnici su zajedno s načelnikom Stanislavom Rebernikom dali svoje prisege.

S liste SDP-HNS-Reformisti, u vijeće je ušlo sedam vijećnika: Ivan Frlin, Damir Kovačić, Petra Šinko Posel, Silvia Novak, Gordana Masnec, Ivan Kolmanić i Mihael Škvorc, koji će mijenjati ak-

Ah, prometni kuršlus u Čakovcu prava je poslastica za sve koji vole stajati u mjestu i gledati kako vrijeme polagano curi.

Najveće gužve? Oko 15 sati, kad se svi kao po nekom nepisanom pravilu sjate u kolone koje se protežu od Hotela Park pa sve do izlaza za Štrigovu u Šenkovcu. Voziš se s mjesta na mjesto kao da si na nekoj turističkoj turi, samo bez panoramskog

koji su pedalirali rutama kroz slikovite krajolike općine – birajući između zahtjevnije staze od 15 kilometara i lakše varijante od 10 kilometara. Bicikliste je na skuteru predvodio načelnik Goran Lovrec, dok je na začelju bio automobil s pićem koji je bri-

nuo da svi biciklisti završe na cilju. Kako se ne bi u komadu morali voziti po najvećem suncu, biciklisti su imali i jednu postaju na Preseki.

Za one manje sklone znojenju i biciklističkim izazovima, bio je osiguran alternativni program: sjedenje u hladu, uz

KONSTITUIRANO je Općinsko vijeće Štrigove

domaće fritule i trešće, što se pokazalo jednako popularnim kao i vožnja.

Po povratku biciklista u Park Mladosti uslijedio je zasluženi završetak dana: fešta uz mirisne ćevape, hladno piće i druženje koje se proteglo do večernjih sati.

Fritulama i trešćem biciklistima napunili baterije

- Ovo nam je 7. biciklijada, i nažalost danas nije došlo puno ljudi. Jedna velika grupa od petnaestak biciklista nam je otkazala jer su imali neki događaj već puno unaprijed dogovoreno i nisu to mogli odgoditi. Također, puno drugih ljudi je na izletima, ispričali su nam organizatori iz Udruge umirovljenika. Događanje je još jednom potvrdilo status Biciklijade kao jednog od omiljenih lokalnih okupljanja koje spaja rekreaciju, zajedništvo i nezaobilaznu porciju dobre hrane. (bj)

Sve nas je manje i manje

Za predsjednika Vijeća izabran je Ivan Frlin, s osam glasova za i jednim suzdržanim, dok su potpredsjednici Filip Tkalčec i Petra Šinko Posel

tualnog načelnika Stanislava Rebernika. S liste HDZ-a, u Vijeće su ušla dva vijećnika: Filip Tkalčec i Velimir Slokan. Za predsjednika Vijeća izabran je Ivan Frlin, s osam glasova za i jednim suzdržanim, dok su potpredsjednici Filip Tkalčec i Petra Šinko Posel izabrani jednoglasno. Načelnik Rebernik osvrnuo se izazove u predstojećem mandatu, ali i na broj vijećnika: - Ovo je prvo Vijeće da imamo samo devet vijećnika. Sjećam se nekad davno je bilo skoro pa dvadeset vijećnika, i onda s vremenom sve manje i manje. I sad, nažalost, imamo još jednog vijećnika manje, rekao je Rebernik.

pogleda i s puno nervoze. Pa tako umjesto 20 minuta, na put do doma potrošiš duplo više, ako imaš sreće! I onda se sjetimo kako se često hvalimo da smo kao mala Švicarska. Ma da, samo što Švicarska ima javni prijevoz koji funkcionira – brz, pouzdan i ugodan. Dok se u ostalim europskim gradovima možeš lako i bez stresa prebaciti s točke A na točku B, kod nas je javni prijevoz

još uvijek u fazi „ne daj bože da ga moraš koristiti“. Budimo realni, linija skoro pa i nema. A da stvar bude gora, došli smo do toga da se smatra sramotom ako koristiš autobus. Ne daj bože da moraš s njim do Čakovca! Kakvo je to razmišljanje? Kao da je vožnja autobusom neki društveni gaf. Dakle, imamo sve više auta, sve manje parkinga, gužve koje postaju sva-

kodnevnica i više ispušnih plinova koji zagađuju naše zeleno Međimurje. A zbog svega toga, vrijeme provedeno u vožnji ne samo da nas iscrpljuje nego i direktno utječe na našu produktivnost. Dok stojiš u koloni, gubiš dragocjene minute koje bi mogao iskoristiti pametnije. S druge strane, dok sjediš u javnom prijevozu, možeš obaviti i druge stvari – čitati knjigu,

rješavati poslove na laptopu ili jednostavno odmoriti oči. No, nažalost, kod nas Vlada i političari još uvijek ne razmišljaju o tome. Pa oni imaju svoje privatne vozače, koji tu i tamo naprave koju prometnu!

Dok drugi gradovi više razmišljaju o prometu, mi se guramo, čekamo i nerviramo, a onda se još i hvalimo da smo poput Švicarske. Eh, da je barem tako…

Predsjednik Ivan Frlin, Petra Šinko Posel, Ivan Kolmanić, Mihael Škvorc, Silvia Novak, Velimir Slokan, Damir Kovačić, Filip Tkalčec, Gordana Masnec i načelnik Stanislav Rebernik

Stanovnicima Međimurskežupanije čestitamo

Međimurska županija

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Općina SVETA MARIJA

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

Općina PRIBISLAVEC

Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Ljekarna Petek

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

EMANUEL SINKOVIĆ, NAČELNIK OPĆINE GORIČAN

Goričan postaje privlačno mjesto za mlade obitelji, ali i turistička destinacija

Načelnik Emanuel Sinković: Sve se uspješno posložilo, u svega 3 godine realizirali smo gotovo sve kapitalne projekte. Odlučili smo da će ulice koje su oštećene zbog kanalizacije dobiti kompletno novi asfalt na teret općine

Piše: Josip Šimunko

Najbrži svestrani procvat zadnjih godina u Međimurju doživljava Općina Goričan, a samo je mjesto Goričan postalo veoma privlačno za mlade obitelji. Zahvaljujući mladom načelniku Općine Emanuelu Sinkoviću kojemu teče drugi mandat, ali i cijelom timu oko njega, dogodio se neviđeno brzi razvoj.

U zadnjih nekoliko godina, s novim programima korištenja sredstava Općine Goričan koji će se ostvarivati i u narednim godinama iz europskih fondova i sredstva ministarstava, na natječajima je kandidirano i prihvaćeno tridesetak projekata, kako manjih, tako i većih.

Načelnik Emanuel Sinković o tome kaže: - Bilo je veoma napeto zadnjih godina, nije bilo dovoljno novca za pokrivanje svih projekata koje smo željeli. Svjesno smo ušli u rizik s provedbom svih kapitalnih projekata odjednom znajući da u smo u pomalo nezavidnom položaju sa sredstvima, svi projekti su završavali u isto vrijeme, aplicirali smo projekte na razne natječaje, pa i nizom manjih programa kad nije bilo moguće ostvariti sve odjednom. Danas mogu reći da smo uspješno ostvarili sve što smo planirali. Očekujemo sada i veći povrat uloženih sredstava, morali smo uložiti da bi nam se sredstva vratila, pa će sve doći na svoje mjesto. Kad pogledam unazad, vidim da smo zapravo preobrazili Goričan. Danas imamo: dograđen vrtić, uskoro u potpunosti uređen najmoderniji Sportski centar, uređen Dom kulture, novi parking ispred Doma kulture, novi vatrogasni dom, novu tržnicu, kanalizacija ide svojim tijekom, uređenu Šodericu s planom proširenja sadržaja. Uz pomoć su�inanciranja općine u Goričanu imamo dva liječnika i grade se nove proizvodne tvornice koje će zapošljavati mještane. Postoji ogroman interes mladih za parcele, mladi žele ostati u Goričanu ili se ovdje doseliti.

Svako dijete ima osigurano mjesto u vrtiću

Na prvo bih mjesto svakako stavio izgradnju i dogradnju Dječjeg vrtića „Mura“ zbog

značaja za mjesto i općinu. Prije smo imali privatni vrtić s tridesetak djece na listi čekanja, sad nakon izgradnje i uređenja jaslica i vrtića mogu reći da svako dijete u Općini Goričan ima osigurano mjesto u novom vrtiću, trenutno je to 96 djece. Danas su se već zaboravile sve muke oko realizacije, osnovali smo općinski vrtić tek 2023. godine te odmah krenuli s dogradnjom i modernizacijom zgrade i ustanove. Vrtić je otvoren u travnju ove godine, vrijednost investicije iznosila je 820.000 eura, no zbog potreba morali smo za potpunu opremljenost vrtića kandidirati čak na šest projekata, radi opremanja, nabavku igrala i uređenje travnjaka, pa je cjelokupna vrijednost investicije narasla na 1,2 milijuna eura. Iz europskih fondova i nadležnih ministarstava uspjeli smo realizirati bespovratno čak oko milijun eura, što smatramo velikim uspjehom. Sve se nekako posložilo, pomoglo je i to što sam sâm pisao projekte i što smo kandidirali nove projekte na sve natječaje. Trebam reći da roditelji za jaslice i vrtić plaćaju 80 eura, a za drugo i treće dijete još manje, dok za novorođeno dijete dobivaju od općine naknadu od 550 eura. U osnovnoj školi nagrađujemo najbolje učenike, sufinanciramo radne bilježnice i pribor, a mladim obiteljima dodjeljujemo financijska sredstva za kupnju prve nekretnine u iznosu od 3981,70 eura po korisniku. Isto tako, umirovljenici redovito dobivaju uskrsnice i božićnice te pomoć po potrebi.

Najsuvremeniji

Sportski centar

u Međimurju

Nakon otvorenja Sportskog centra Goričan u svibnju 2025., odmah smo potpisali i ugovor o nastavku izgradnje 2. faze izgradnje Sportskog centra Goričan, modernog multifunkcionalnog igrališta s podlogom od gumenog granulata i poliuretanskog veziva te novim prostorom za gledatelje sa sjedalicama. Igralište će biti u potpunosti priređeno za nogomet, rukomet i košarku, s novim golovima i s četirima novim stupovima s LED rasvjetom. Vrijednost radova je 243.721,81 eura, a u opremanje Sportskog centra uložilo se još 100.000 eura. Općina u tom projektu sudjeluje s trećinom sredstava, dvije trećine osigurava Ministarstvo turizma i sporta.

Do sada je u Sportski centar Goričan uloženo 1,2 milijuna eura, a s ovim ulaganjima još oko dodatno 350.000 eura. Na taj ćemo način omogućiti razvoj sporta u Goričanu uz najsuvremenije uvjete u ovom dijelu Međimurja. Imamo registrirana čak 157 igrača te niz vrhunskih sportaša, ali i nogometnu školu za najmlađe, što nam je posebno važno. Jedan od najvećih zahvata u Goričanu je izgradnja kanalizacije, Dravska ulica prema

pročistaču je dovršena i treba asfalt i uređenje. Posebno se radio projekt odvodnje oborinskih voda, čuvali smo asfalt gdje je to bilo moguće. No prema ugovorima i standardima, priznaje se samo 1,5 metara širine asfalta zbog kanalizacije, a to zapravo znači da ćemo morati osigurati oko pola milijuna eura vlastitih sredstava za asfaltiranje ulica, a izrađeni su i novi projekti za oborinsku kanalizaciju. Odlučili smo da će ulice koje su oštećene zbog

kanalizacije dobiti u potpunosti novi asfalt na teret općine. Promijenili smo izgled Goričana, danas se možemo pohvaliti da nam je standard na visokoj razini, imamo gotovo sve. To mještani osjećaju, na dobrom smo glasu i mladi ljudi se doseljavaju. Industrijska zona je popunjena, investitori i dalje dolaze

Popunjenost industrijske zone je potpuna. Zemljište je rasprodano, hale su izgrađene, a interes novih investitora ne jenjava. Jedan od razloga je naša politika prema razvoju gospodarstva, svi investitori mogu računati na poticaje i do 75 ili 85 posto kod kupnje zemljišta, ovisno o vrsti ulaganja, a smanjuju im se komunalne naknade i doprinos prvih par godina poslovanja.

Zbog razvoja gospodarstva, postoji sve veća potreba za stambenim zbrinjavanjem. U narednim godinama očekujemo još brži zamah gospodarstva, što će sigurno još više promijeniti lice Goričana, i to ne samo kao gospodarske destinacije.

Povijesni projekt izgradnje stanova za mlade vrijedan 3 milijuna eura

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine odobrilo je nedavno Općini Goričan sudjelovanje u Programu stambenog zbrinjavanja mladih osoba i obitelji. Sve to trebalo bi biti gotovo do 2029. godine.

Po tom programu izgradit će se višestambena zgrada sa stanovima površine 85 kvadrata čija se vrijednost procjenjuje na najmanje 3 milijuna eura, a Ministarstvo će snositi cjelokupni trošak gradnje i opremanja. Općina projekt podupire ustupanjem zemljišta i

oslobađanjem investitora plaćanja komunalnog doprinosa. Riječ je o povijesnom projektu koji će mladima omogućiti lakše rješavanje stambenog pitanja te potaknuti ostanak i doseljavanje u općinu. Bili smo veoma sretni kad smo čuli da smo prošli na natječaju, za našu općinu i njen razvoj to je dar kakav smo samo mogli poželjeti.

Cjelovit program kulturnog i turističkog razvoja Trenutno me najviše, uz kanalizaciju, zaokuplja program kulturnog i turističkog razvoja Općine Goričan, jedan dio novog projekta uskoro ćemo predstaviti javnosti. Tu moram spomenuti da naše udruge dobro rade, uspješno promoviraju Općinu Goričan, ponosni smo na sve njih. Mislim da će se mnogi, ne samo u Goričanu, ugodno iznenaditi kad shvate što sve ovdje imamo, a što dosad nije bilo revalorizirano u svojoj punini. Dakako, Goričan je posebno ponosan na svoju Šudericu i njezin Sportsko-rekreacijski park. U novom projektu surađujemo s Općinom Šentilj iz Slovenije koji su nam partneri radi kandidiranja međunarodnog projekta „Green Ride“. Uz ostalo, planirana je nabava električnih bicikala, ugostiteljske i turističke smještajne jedinice, uređenje infrastrukture, sadnja drveća, novo multifunkcionalno dječje igralište, a sve radi povećanja socijalne mobilnosti i rekreacijske sadržaje, uz drveni gat za pecanje. Osim toga, Općina Goričan planira i realizaciju suvenira u sklopu turističke ponude, jedan dio biti će predstavljen ovih dana uz Dan Općine 24. lipnja. Mještanima čestitam Ivanje povodom dana Općine Goričan!

Emanuel Sinković, načelnik Općine Goričan

PRELOG

24. po redu Fić

Vrijedni članovi Moto kluba Ren – Ban iz Preloga bili su i ove godine domaćini tradicionalnog moto druženja. Dvadeset i četvrti po redu Moto susret „Fić“, koji nosi ime prerano preminulog člana Ren – Bana Filipa Antoleka, održan je u subotu, 14. lipnja, na prostoru Sportsko-rekreacijske zone Marina u Prelogu. Tradicionalno druženje zaljubljenika u avanturu i

PRELOG

motociklizam započelo je de�ileom ulicama Preloga u kojem su sudjelovali članovi Ren – Bana te njihovi gosti iz brojnih prijateljskih moto klubova. U večernjim satima na pozornici postavljenoj na prostoru Marine predstavili su se glazbeni sastavi Cat Paws i Tortura (Patrik Lovrek), uz neizostavne moto igre, odličan grah i besplatan kamping. (vv)

Vikend druženje na Dravi

Ljeto je tu, a time stižu i popularna druženja uz Sportove na vodi na prostoru preloške Marine. Prvi susret zakazan je već ove subote 21. lipnja, od 14 do 18 sati.

Ovaj sveobuhvatan projekt Grada Preloga su�inanciran je sredstvima Hrvatske turističke zajednice i Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent. U 2023. i 2024. godini realizirao je brojne sadržaje: edukacije skipera, Ligu sportova na vodi, Dane otvorenih vrata, promotivne kampanje te čak tri uspješno organizirana „Dragon boat“ kupa. Posebnu pažnju javnosti i medija izazvao je nastup tima žena koje su preboljele karcinom dojke, čime je veslanje dobilo i snažnu rehabilitacijsku dimenziju.

Projekt je u dvije godine okupio više od 700

PRELOG

IN MEMORIAM

U 74. godini života otišao je Ivan Gradečak - Joc

aktivnih sudionika, a njegovi rezultati uključuju i snažnije uključivanje lokalnih smještajnih kapaciteta, turističkih agencija te poticanje samozapošljavanja mladih kroz edukacije i sportsko poduzetništvo. Investicije poput nabave zmajskog čamca dodatno su učvrstile infrastrukturu i omogućile veći stupanj samostalnosti u organizaciji događanja.

Planovi za 2025. godinu podrazumijevaju širenje programa – najavljena je nova aktivnost naziva „Zmajarenje na vodi“, nastavak „Dragon boat” kupa, edukacije za javnost te promocija Dana otvorenih vrata. Poseban naglasak stavit će se na održivost u skladu s činjenicom da je Međimurska županija prva hrvatska regija s oznakom „Green Destination“. (vv)

Maja Lesinger, ambasadorica Mjeseca hrvatske knjige 2025.

U prelošku Knjižnicu i čitaonicu, odnosno u ruke ravnateljice Maja Lesinger, stiglo je još jedno veliko priznanje. Postala je, naime, ambasadorica Mjeseca hrvatske knjige 2025.

Po zanimanju je viša je knjižničarka, edukatorica i autorica te od 2013. ravnateljica Knjižnice i čitaonice. Pod njezinim vodstvom knjižnica je 2017. godine proglašena Knjižnicom godine, a dobitnica je i dviju EIFL nagrada za inovacije (2020. i 2024.).

Autorica je projekta „Svoja” u suradnji s Goethe-Institutom, koji osnažuje djevojčice i djevojke u borbi protiv stereotipa na internetu. Pokrenula je mrežu Malih slobodnih knjižnica Hrvatske i napisala slikovnicu „Djevojčica koja je voljela čitati”, posvećenu slobodi čitanja i dijeljenju knjiga. Aktivna je u području građan-

Maja Lesinger dobila je još jedno priznanje za svoj rad

ske znanosti kroz digitalnu Topoteku Prelog i kao SciStarter Citizen Science Champion. Suautorica je priručnika Bilješke dječjeg knjižničara i autorica baštinskih slikovnica „Pesjanek te gledi!” i „Jaje na crno”.

Sudjeluje u europskoj mreži Lighthouse Libraries, a s organizacijom Tactical Tech radi na projektima digitalne dobrobiti. (vv)

Piše: Vlasta Vugrinec

Preložane je u nedjelju, 14. lipnja, šokirala vijest o smrti Ivana Gradečaka-Joca, alfe i omege tamošnjeg turizma. Popularni Joc, kako je inzistirao da ga svi zovu, preminuo je u 74. godini života. Pokopan je samo dan kasnije na groblju sv. Stjepana u svom rodnom Prelogu za koji je živio i radio i koji je volio gotovo isto kao i svoju obitelj.

Priločanec u krvi i duši

Već svojim rođenjem daleke 1952. godine Joc kao da je bio predodređen za sudjelovanje u svim važnijim zbivanjima u svom rodnom gradu. Naime, odrastao je u Glavnoj ulici te se život grada odvijao naprosto pred njegovim očima. Doda li se tomu i činjenica da mu je majka Cecilija bila vrsna kuharica, zaljubljenica i aktivna članica tamošnjeg KUD-a Seljačka sloga, svi momenti za njegov aktivan društveni život išli su mu u prilog. I naravno, on je to iskoristio i danas ne postoji osoba u Prelogu koja ga ne poznaje ili pak nije čula za njega. Uvijek je bio prvi vrhu, no nikad na vrhu, odnosno nikad se nije politički aktivirao ni za jednu funkciju.

Bogati životni put započeo je radom u preloškoj željezariji, trgovini u gradskoj jezgri, gdje je zanat „pekao” s danas poznatim gospodarstvenikom Alojzom Šestanom, vlasnikom tvrtke Šestan-Busch. Iz željezarije se preselio u trgovinu namještajem Florijan Bobić

Mundus, čiji je pogon u Kotoribi do famozne pretvorbe i privatizacije i samostalno vodio. Vodio je Joc i popularni preloški ka�ić Dorian Gray pa ga je put nakratko odveo i u Moskvu.

No više od svega pamti rad u preloškom odmaralištu na Cresu, što mu je promijenilo kasniji pogled na život i poslovnu karijeru.

- Zaposlio sam se kao voditelj odmarališta i tu sam ustvari vidio što je turizam, prisjetio se Joc. Godinama sam proučavao i učio kako animirati goste, ponuditi im zabavu i zanimaciju, što je bilo naročito važno kad je padala kiša i bilo loše vrijeme, pa se nije moglo na plažu i kupanje. Ostalo je povijest.

Svestrani Joc

Ivan Gradečak bio je dugogodišnji djelatnik i organizator kulturnih događanja u okviru Doma kulture Grada Preloga te je s vremenom postao sinonim za priločki turi-

Mama je htjela Jožeka

- Mama je htjela Jožeka, ali mi je krivo zapisala ime, otkrio nam je u jednom od brojnih intervjua porijeklo svog nadimka po kojem je bio poznat u Prelogu, ali i šire. Iako me u crkvi vode kao Ivan Josip, službeno sam Ivan, ali

me oduvijek svi zovu Joc. Interesantna je činjenica kako i njegovu suprugu Katarinu rijetko tko zove tim imenom, već ju svi znaju pod nadimkom Megi, skraćeno od Magdalena, kako joj je drugo, također crkveno ime.

zam. Sudjelovao je u osnivanju Turističke zajednice Grada Preloga u kolovozu 1999. godine. Funkciju predsjednika TZ-a Grada Preloga obavljao je u trima mandatima, sve do izmjena zakona kojim su predsjednici turističkih zajednica postali po funkciji gradonačelnici. Međutim, nastavio je rad kao zamjenik predsjednika Turističke zajednice Grada Preloga. Uz to je bio izuzetno aktivan u Turističkoj zajednici Međimurske županije i dugogodišnji član Turističkog vijeća Međimurske županije. Utvrdio je prijedlog znaka po kojem će Grad Prelog i Turistička zajednica biti prepoznatljivi. Radi se o kuli koja se nalazila na grbu tamošnjeg ugostiteljskog objekta odnosno sadašnje Gradske kavane Lovac u Prelogu. Kula, grb Grada Preloga postaje zaštitni, prepoznatljivi znak Preloga i njegove Turističke zajednice, ali i prepoznatljivi priločki suvenir. Aktivno je sudjelovao u osnivanju Doma kulture Grada Preloga, Knjižnice i čitaonice Grada Preloga te Muzeja Croata insulanus. Osim angažmana u osnivanju sudjelovao je, a često i inicirao, na manifestacijama koje su se odvijale u tim ustanovama kulture na području Grada Preloga. Postavio je temelj mnogim kulturnim i turističkim manifestacijama koje su prepoznatljive u cijeloj regiji, poput Sajma cvijeća, Opere pod zvijezdama ili Pr-

Joc je aktivno sudjelovao u osnivanju preloškog Doma kulture, Knjižnice i čitaonice, Muzeja Croata insulanus, a utvrdio je i kulu kao prepoznatljivi znak Grada Preloga

vomajske biciklijade. Uspješno je surađivao s Koncertnim uredom Varaždin u organizaciji manifestacija poput Varaždinskih baroknih večeri. Svake godine je organizirao nezaboravne turističke izlete po Hrvatskoj i u inozemstvu. Svih godina djelovao je i kao potpora brojnim udrugama na području Grada Preloga. Surađuje u organizacijama različitih kulturnih, sportskih i društvenih događaja. Dogovara i provodi programe obilježavanja mjesnih proštenja.

U suradnji sa Župom sv. Jakoba ap.st. Prelog pokreće izgradnju spomen-obilježja stradalima na Dravi 1953. godine. Veliki doprinos dao je i uređenju Preloga koji je u nekoliko navrata zbog svog lijepog cvjetnog uređenja dobio nagradu „Zeleni cvijet sa zlatnom oznakom“ u okviru ekološko-edukativne akcije „Volim Hrvatsku“. No Joc u sebi nije imao samo umjetničku dušu, već i strast pravog i borbenog sportaša. Malo je poznata činjenica da se u mladosti aktivno bavio i gimnastikom.

Najdraže sprave bile su mu vratilo i razboj, pa su tada čak zvali i Cerar, po poznatom jugoslavenskom gimnastičaru Miri Ceraru.

Ali kao i svi Priločanci i njemu je u krv ušao zvuk motora, miris ulja i leša pa je 1968. godine počeo trenirati speedway. Trener mu je bio Josip Szel, i sam spidvejaš. Istina, samostalno nije ništa osvojio, ali se mogao pohvaliti ekipnim drugim mjestom u tadašnjoj državi. Vozio je svega tri godine, a onda započeo karijeru trenera. Dvije godine čak je trenirao i državnu reprezentaciju, položio ispite za licence te je svojevremeno bio i direktor utrke.

Dobitnik je Nagrade „Zrinski“ Međimurske županije i Grba Grada Preloga te je cijeli svoj život podredio promociji, stvaranju novih sadržaja, jačanju, izgradnji i ukrašavanju Preloga.

Komemoracija za Joca

PROLJETNA KAMPANJA

oralne vakcinacije lisica

Mamci se izbacuju iz aviona

U utorak, 17. lipnja, započela je ovogodišnja proljetna kampanja oralne vakcinacije lisica s lokacije aerodroma Osijek odakle će se mamci prvo polagati u području istočnog dijela Hrvatske. Nakon toga distribucija će se provoditi redom iz aerodroma Čakovec u područjima sjeverne Hrvatske, potom s aerodroma Krk na području Gorskog kotara i Istre te završava s aerodroma Brač s kojega će se pokrivati područje južnog dijela zemlje. Predviđeno vrijeme završetka je najkasnije do 15. srpnja 2025., ovisno o vremenskim prilikama.

Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom se osigurava cijepljenje pomlatka. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja.

O bolesti

Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. U svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza s preko 55.000 slučajeva u ljudi godišnje. Prisutnost bjesnoće u Republici Hrvatskoj

Na području Republike Hrvatske posljednji slučajevi bjesnoće bili su vezani uz tzv. silvatični oblik bolesti pri čemu su oboljelu populaciju najvećim dijelom činile divlje životinje, primarno crvene lisice (Vulpes vulpes) koje se smatraju najvažnijim rezervoarom i vektorom bjesnoće. U domaćih životinja bjesnoća se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom životinjom. Od domaćih životinja najveći broj oboljelih čine mačke i psi zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvorišta, lov, parkovi, dnevna migracija) te nepoštivanja njihovih vlasnika zakonskih odredbi

o preventivnom cijepljenju ljubimaca (pasa). Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine te je zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu do danas Hrvatskoj 2021. godine Europska komisija dodijeljen status zemlje slobodne od bjesnoće.

Bjesnoća i čovjek

Iako od 2014. godine nema slučajeva bjesnoće u zemlji, uzimajući u obzir globalizaciju te mogućnosti širenja bolesti prometom ljudi i životinja, važno je kontinuirano podizati svijest javnosti o značaju i opasnosti ove bolesti. Bjesnoća je zoonoza i na ljude se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom. Bolest je neizlječiva te u slučaju nepravovremene reakcije (nemogućnost provedbe brzog i cjelovitog epidemiološkog istraživanja bolesti te ako je potrebno i primanja postekspozicijske antirabične zaštite ljudi) završava smrtno.

Vakcinalni mamci – karakteristike cjepiva

Za cijepljenje lisica bit će korišteno cjepivo Rabadrop, proizvođača Bioveta koje sadrži atenuirani virus bjesnoće soj SAD Clone. Cjepivo je u obliku ružičaste otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamca. Mamac je izrađen od smjese tamno-smeđe boje i izgledom podsjeća na kolačić; specifična i intenzivnog mirisa i okusa privlačnog za divlje životinje. Privučene mirisima, lisice pronalaze mamce, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir s otopinom cjepiva započinje djelovanje cjepiva na imuni sustav životinje te u razdoblju od 21 dan životinje razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci. Mamac sadrži antibiotik tetraciklin koji se odlaže u zubima te predstavlja marker koji služi za dokaz da je lisica imunizirana.(vv)

TANJA BARANAŠIĆ iz Donjeg Hrašćana kandidatkinja je za Izbor za najuzorniju hrvatsku seosku ženu

Kompjutor je zamijenila lopatom i miješalicom

Po zanimanju je komercijalist i spletom okolnosti, prije tri godine, otvorila je obrt za proizvodnju dekorativnog kamena i betonske galanterije

Piše: Vlasta Vugrinec

Tanja Baranašić iz Donjeg Hrašćana međimurska je kandidatkinja na ovogodišnjem Izboru za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. Doduše, nije tipična seoska žena jer se ne bavi poljoprivrednom niti pak ima registrirano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Tanja naime ima obrt koji se bavi proizvodnjom dekorativnog kamena i betonske galanterije.

Iz ureda preselila u radionu

Po zanimanju je komercijalist i pukom slučajnošću, ili bolje rečeno, spletom okolnosti, prije tri godine, našla se za velikom miješalicom i betonom.

- Od nekada sam voljela izrađivati �igurice, vaze i tegle, i to raznim tehnikama, opisuje svoj put te dodaje kako ju je sve nekako vuklo prema betonu.

Dodatna okolnost bila je i to što joj je suprug keramičar koji također ima svoj obrt pa joj je građevina bila na dohvat ruke.

- Ustvari, suprugova je želja bila da se jednom, kad dođe u mirovinu, bavi izradom dekorativnog kamena, dodaje.

No, ispalo je da mu se želja ostvarila i prije mirovine. Naravno, nije to išlo preko noći jer su najprije pola godine isprobavali hoće li posao ići ili

ne. I onda su prelomili i Tanja je krenula u posao. Za pokretanje vlastitog posla, trebalo je imati hrabrosti, ustvari, kako kaže, ludosti. Tim više što nije uspjela dobiti sredstva za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naime, u Zavodu, naglašava, nisu imali sluha za takav vid posla, već su je usmjeravali na manikuru, pedikuru, frizeraj, obrt za čišćenje i slično. Međutim, bila je ustrajna i uz pomoć supruga pokrenula je obrt i bez toga. Istina, malo teže i sporije, no uspjela je. Radi već tri godine i za sada joj ide jako dobro.

- 90 posto posla radim sama, a sin i suprug uskoče kad završe sa svojim poslom ili ako je sila, onda u subotu svi tri zapnemo.

Tržište ima i vlada velika glad upravo za dekorativnim kamenom. On je posebno popularan kod izrade ili obnove fasada i to za donji dio kuće. Kamenom se oblažu i ulazi u kuće te dio zida unutarnjih prostorija.

U proizvodnji koristi samo kvalitetne materijale, tu ne šparaju, što dokazuju i kupci koji se neprestano vraćaju.

Radni dan joj počinje izradom betona u miješalici uz dodavanje pigmenata. Trenutačno su hit sve nijanse sive boje. Ustvari, boju dodaje prema narudžbi premda voli i sama neku predložiti. Beton se potom izlijeva u kalupe,

gumene ili plastične, i ostavlja se na sušenju. I tako dnevno okrene tri ili četiri ture, taman da popuni sve kalupe.

Unikatne

betonske figurice

Posao joj je Izrada dekorativnog kamena, koji inače prodaje u preloškom salonu keramike u Prelogu, dok joj je izrada betonskih unikatnih �igurica i uporabnih predmeta hobi.

Tako se na policama u improviziranom dvorišnom skladištu mogu naći ukrasne teglice svih veličina, pepeljare, psići i kokoti koji su veliki hit, cipele, vaze, kupaonski pribor i moglo bi

na društvenim mrežama. Već sada priprema veliku kolekciju koju će izložiti pogledima kupaca na Porcijunkulovom u Čakovcu. Teglice se pune zemljom i sade sukulenti, �igurice dobivaju završnu boju, dok pak se neke nove tek rađaju ili su u fazi izrade kalupa. Tanja vrlo često sama osmišljava likove za koje izrađuje kalupe jer ih je teško nabaviti na hrvatskom tržištu. Iako se mnogi čude njenom poslu, Tanja kaže da nikad nije bila sretnija i zadovoljnija. Naradi se, ali radi posao koji voli i koji uz to može naplatiti. Drugim riječima, hobi je pretvorila u dobar posao.

Tanja Baranašić u svojoj radioni Dekorativni kamen vrlo je tražen na hrvatskom tržištu

Hrvatski grb najnoviji je proizvod

Lisice su najčešći prenositelj bjesnoće

Vrijeme je za kotleke,

peke i roštilje

Čakovečki sajam srijedom i dalje je mjesto susreta prodavača, kupaca, šetača te prijatelja i kolega kojima je taj dan obavezan za „čašicu” razgovora. Drugim riječima, žamora i gungule nije nedostajalo. Nekako se najviše zastajkivalo kod štanda s roštiljima, pekama, kotlićima i kotlekima za kotlovinu što znači da je ljeto tu i sezona pečenjarenja je u punom zamahu. Istina, to zadovoljstvo i košta jer se primjerice roštilji kreću od 80 eura na dalje. Međutim, treba reći da sasvim solidno izgledaju.

Od ponude povrća valja spomenuti mladi krumpir, grašak, paradajz, papriku i sve prisutne krastavce. Zelena salata, mladi luk i mrkva, standard su koji je uvijek prisutan.

CIJENE PLAC

Mladi krumpir (kg): 2,00 €

Mlado zelje (kg): 2,50 €

Rajčica (kg): 4,00 €

Salata (kg): 3,00 €

Jagode (500 g): 2,50 €

Trešnje (kg) 7,00 €

Grašak (kg): 6,00 €

Mahune (kg) 12,00 €

Paprika (kg) 4,00 €

Krastavci (kg): 5,00 €

Ribizl (posudica) 3,00 €

Cvijeće (buket): 3,00 €

S druge pak strane, nudile su se marelice, trešnje, višnje, jagode i jabuke. Čini se da je na sajmu sve više domaćih sirara jer su se mliječni proizvodi mogli kupiti na čak četirima mjestima. Ista je stvar i sa suhomesnatim proizvodima, a pažljiviji kupci mogli su uočiti i očišćene domaće kokoši i naravno jaja. U svijetu cvijeća, konstanta je

Batat

BCIJENE SAJAM

Mladi krumpir (kg): 1,00 €

Mrkva (kg) 1,50 €

Rajčica (kg): 3,00 €

Salata (kg): 1,00 €

Jagode (500 g) 2-3,00 €

Trešnje (kg) 7,00 €

Grašak (kg) 1,00 €

Mahune (kg): 10,00 €

Marelice (kg): 3,00 €

Krastavci (kg): 2,00 €

Lubenica (kg): 2,00 €

Roštilji: 80-120,00 €

jedino sve šira ponuda, a samim time i nešto niže cijene. Ugodno jutro, šteta je ne iskoristiti za šetnju oko stare krame jer se čovjek doista iznenadi što se sve nudi, od starih knjiga i časopisa preko gramofonskih ploča do uporabnih i ukrasnih predmeta.

atat (Ipomea batatas L.) je biljka koja pripada porodici Convolvulaceae. Od prosječno 50 rodova i preko 1000 vrsta koje pripadaju toj porodici, samo I. batatas ima veliku ekonomsku važnost kao hrana (Woolfe, 1992.). U prehrani ljudi mogu se koristiti korijen i list batata. Iako se najviše koristi korijen kao hrana, istraživanja pokazuju da i listovi sadrže poželjne količine proteina, minerala, masti, vlakana, ugljikohidrata i imaju energetsku vrijednost, ali i male količine toksikanata, osim oksalata, čija se količina smanjuje kuhanjem. Osim toga, Ipomea aquatica koja se uzgaja u Maleziji i Kini, koristi se kao salata ili kuhano povrće. Različiti kultivari batata razlikuju se prema boji ljuske korijena (bijela, krem, smeđa, žuta, crvena ili ljubičasta), boji mesa korijena (bijela, krem, žuta, narančasta ili crveno-ljubičasta), veličini i obliku korijena i lista, prema dubini rasta korijena, vremenu sazrijevanja, otpornosti na bolesti i teksturi kuhanog korijena. Vrste s bijelom i žutom bojom mesa korijena su manje slatke i imaju manje vlage od vrsta s narančastom ili crveno-ljubičastom bojom mesa korijena. Također nemaju ili imaju vrlo malo ß-karotena i visoke razine suhe tvari, što znači da je njihova tekstura više suha i ostaje čvršći pri kuhanju. Batat s narančastom ili crvenom bojom mesa korijena je izrazito bogat ß-karotenom, prekursorom vitamina A. U razvijenim zemljama, gdje se batat koristi kao povrće ili za pripremu slatkih jela, više se koristi

batat s narančastom ili crvenom bojom mesa korijena zbog slatkog okusa i većeg sadržaja vlage.

Batat je biljka bogata ugljikohidratima, kojih ima više nego u riži i kukuruzu. Nutritivno, batat je visoko energetska namirnica bogata, karotenom, vitaminom C, niacinom, ribo�lavinom, tiaminom i mineralima, ima velik sadržaj provitamina A i željeza, i dobar je izvor fosfora, kalcija i kalija. Boja mesa korijena je važan faktor kvalitete, gdje vrsta s intenzivnom narančastom bojom mesa ima visok sadržaj karotenoida. Korijen batata može se kuhati, peći i pržiti. Pečenjem se povećava slatkoća, dok se kuhanjem zadržava originalni okus i intenzitet boje. Prženjem se također povećava slatkoća batata, pogotovo kod korijena koji sadrži manje vlage. Vrste s

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

mekšom teksturom i žute ili narančaste boje mesa korijena preporučuju se za kuhanje u vodi ili na pari, dok se oni sa tamnijom bojom mesa i tvrđe teksture preporučuju za prženje. Batat se može sušiti i u obliku praha koristiti za proizvodnju brašna i tjestenine. Najčešće se koristi u slatkim jelima, kao što su pite, pudinzi, biskviti, kolači i drugi deserti. Kuhano crveno ili narančasto meso korijena batata je slatko, mekano i brašnasto s okusom koji podsjeća na pečene kestene i pečenu bundevu. Batat može poslužiti kao zamjena za krumpir, jabuke ili bundevu u bilo kojem jelu. Kuhani, zdrobljeni batat se također koristi kao zamjena za pšenično brašno u proizvodnji kruha, torti, muf�ina i kolača, kao brašno od batata. Batat kuhan u ljusci može se zamrznuti, a u zadnje vrijeme pojavljuje se na tržištu kao čips od batata.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Piše: Nenad Martinec, univ. spec. techn. aliment.

Zlatka Jambrović iz Čakovca na placu osvaja svojim ljiljanima

Matej Vidović iz Mihovljana na sajmu nudi cijelu paletu za pečenjarenje

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

I ove godine kreirali smo školski vrt u

OŠ Pribislavec

Već drugu godinu zaredom ponosimo se novim školskim vrtom u OŠ Pribislavec. Ove godine uz samo kreiranje vrta, za novi zadatak smo si dali i očuvati bioraznolikost u školskom vrtu, a to ostvarujemo kako kroz edukacije s učenicima, tako i kreiranjem edukativnih sadržaja u samom školskom vrtu i oko njega. Ove aktivnosti provodimo u sklopu projekta „Očuvajmo bioraznolikost – svi smo dio rješenja“ koji financijski podržavaju Međimurska županija i Općina Pribislavec.

Na početku naših aktivnosti svi učenici nižih razreda upoznali su se s korisnim kukcima oko nas na predavanju Silvije Kolar-Fodor „Upoznajmo i očuvajmo životinjske saveznike u uzgoju zdrave hrane“, čime su se upoznali s temeljnim značenjem i važnosti bioraznolikosti oko nas i naučili koji su to najčešći korisni organizmi, na koji način nam pomažu i kako im možemo pomoći u opstanku.

Nakon toga, započeli smo i s intenzivnim radovima u školskom vrtu , koji se sastoji od 6 velikih povišenih gredica uz samu zgradu škole. Na ovim su gredicama učenici 3. i 4. razreda učili iskustveno, pripremajući gredice, sijući i održavajući povrće – ali i ostale korisne biljke koje sadimo uz povrće. Tako su na licu mjesta naučili više o važnosti gujavica, pauka, bubamara i kako biljkama mamcima privlačimo mrave da na mamcima uzgajaju uši i da nam onda poštede ostalo povrće. Pomogli su

Ružmarin je prirodni lijek za kosu

Nekad je kod nas bilo nezamislivo uzgojiti veliki grm ružmarina u dvorištu, a danas osvaja mirisom i plavim sitnim cvjetićima zbog kojih je prozvan „morskom rosom”

Piše: Vlasta Vugrinec

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

nam i učenici 6. razreda zalijevajući vrt. Učili su i o dobrim kombinacijama u vrtu – koje povrće s kojim odlično odgovara, kako najbolje iskoristiti prostor na gredicama, ali i kako koja biljka izgleda. Naši mali vrtlari imali su odličan urod rotkvica koji ih je oduševio, a za kraj školske godine vrt je spreman za ljeto, kad će ga nadgledati osoblje škole do jeseni kad se opet vraćamo u njega. Učenici i osoblje škole jako su zainteresirani za ovaj školski vrt i ponosni smo što nam uz njihovu pomoć i redovito uključenje sve odlično uspijeva! Kako smo iskombinirali gredice na ovom školskom vrtu i što sve u njemu uzgajamo možete pogledati u videu kojeg smo objavili na Youtube kanalu udruge Biovrt na: https://www.youtube.com/user/xeenaa13/ videos

Za jesen planiramo još edukativnih aktivnosti i u školskom vrtu i na imanju Biovrt, ali i dopunu školskih edukativnih sadržaja s postavljenjem novog školskog hotela za korisne kukce, sadnju zelenog krova i živice za korisne kukce i ptice, čime ćemo dodati još sadržaja za učenje o bioraznolikosti u školi. Veselimo se daljnjoj suradnji s OŠ Pribislavec i zainteresiranim učenicima.

Ružmarin je od antike slavljen kao simbol prijateljstva, sjećanja i ljubavi. Ne moramo ići u antiku, već se dovoljno sjetiti svadbi prije 40-ak i više godina kada su se svatovi, umjesto današnje plastike, kitili kiticom ružmarina. Drevne su kulture smatrale ovu biljku svetom. U vrijeme stare Grčke, grančice ružmarina spaljivane su tijekom religioznih obreda. No, ružmarin je više od toga. To je biljka koja se koristi kao začin, kao lijek, ljudi ju sade zbog mirisa, ali i zato što zimi ne gubi lišće, odnosno iglice.

Mirisni začin

I dok je nekad bilo nezamislivo uzgojiti u Međimurju veliki grm ružmarina u dvorištu, danas gotovo da nema dvorišta u kojem ne osvaja mirisom i plavim sitnim cvjetićima. Upravo zbog te plave boje, ružmarin je prozvan i „morskom rosom”. Nije ga bilo u trgovačkim centrima pa su se grančice „krale” na moru i doma posadile. Nerijetko se i svadbena kitica samo stavila u zemlju i potjerala je.

Srećom, riječ je o biljci koja se tako vrlo lako mogla razmnožiti. Druga pak

je stvar bila kako ružmarin očuvati zimi.

Ružmarin ipak spada u prave mediteranske biljke, a samim time se i kao začin najviše koristi tamo. Teško je zamisliti ribu s roštilja bez ružmarina ili barem da se njime provuče. Naravno, s vremenom, ružmarin se ustalio i kod nas pa je postao sastavni dio kolekcije začina. Sve to zahvaljujući aromatičnom mirisu koji uvelike podiže jela, posebno pečenja i umake. Drugim riječima, idealno se sljubljuje s pečenjem od teletine, junetine, razne peradi, ribe, kobasičarskih proizvoda. Pri tome se upotrebljavaju listovi, cvijet i grančica. Iako punina njegovog mirisa dolazi u svježem stanju, moguće ga je i sušiti. Međutim, okus i miris mu je tada dosta promijenjen i svatko tko je navikao na svježi, ima teškoće s prihvaćanjem okusa sušenih listića. Srećom, klima nam je takva kakva je, pa je tijekom cijele godine dostupan u svježem stanju.

Blagotvornost za ljudski organizam

Osim što se redovito koristi kao začin za hranu, miris u sapunima i kozmetici,

Tomislav Novak obožava miris ružmarina u narodnoj medicini koristi se za poboljšanje zdravlja. Još od davnih vremena, ružmarin je bio poznat zbog svojih ljekovitih svojstava pa se tako tradicionalno koristio za ublažavanje bolova u mišićima, jačanje imunološkog i krvožilnog sustava, poboljšanja memorije te za uspješniji rast kose. Danas pak se njegovo eterično ulje koristi za regeneraciju moždanih funkcija, bolju koncentraciju i poticanje pozitivne, kreativne energije. Sadrži kalcij, eterična ulja, tanin, gorke tvari, kamforasto ulje, limunsku kiselinu, pektin, smolu i ostale ljekovite sastojke. Nadaleko je poznati sastojak ružmarinska kiselina koja ima povoljni utjecaj na zdravlje. Poznato je da se ružmarin može koristiti kao pomoć u terapiji, ali i u prevenciji brojnih bolesti i stanja. Možda je to i posljedica djelovanja ružmarinske kiseline za koju postoje sljedeći dokazi i tvrdnje: koristi se u tretmanu bronhalne astme, prevenira

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.

trovanja hranom, dokazano je da ružmarinska kiselina inhibira i jedan od enzima važnih za razvoj humanog imunodeficijentnog sindroma (AIDS-a), služi za tretman bolesti koje su uzrokovane ili propagirane kaskadnom aktivacijom komplementa, poput reumatoidnog artritisa. Koristi se za stabilizaciju i učvršćivanje kapilara - ružmarinska kiselina inhibira mikrovaskularna oštećenja, inhibira pojavu upale zubnog mesa - gingivitisa, te za sprječavanje toksičnih utjecaja na jetru, ishemičke bolesti srca, mrene, nekih vrsta raka i slabe pokretljivosti spermatozoida. Ipak, rijetko tko zna da ova biljka, iako cijenjena zbog svojih ljekovitih svojstava, u nekim dijelovima svijeta važi za tihu nositeljicu nemira te da je simbol zastoja u osobnom i obiteljskom životu. Naime, govori se da se u dom ne treba unositi biljke koje imaju jaku i prodornu aromu, jer narušavaju energetski balans prostora.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

U VRTU Tomislava Novaka iz Čakovca

80-GODIŠNJACI čakovečke župe sv. Antuna Padovanskog

Na blagdan Presvetog Trojstva u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog na jugu Čakovca služena je sveta misa za osobe koje su napunili osamdeset godina života.

ČLANICE INNER WHEEL kluba Čakovec

U župi trenutačno živi 26 osamdesetogodišnjaka, no nažalost nisu svi prisustvovali slavlju. - To su godine dok se osjećate ni stari ni mladi, riječi su nekih od njih.

I zaista i jest tako. To je vrijeme kad je čovjek sve posložio u svom životu. Mnogi od njih već imaju i praunučad. A na upit o tome kako im je, svi samo žele zdravlje

i još koju godinu života da im dragi Bog podari. Nakon svete mise, kako to i običaj nalaže, druženje je nastavljeno u župnom klubu. (pj)

Da se korisnici u Domu osjećaju kao doma

srčanim ženama Inner Wheel kluba Čakovec Dom za starije i nemoćne zasjao je u novom ruhu. Ideja o pomoći Domu ovogodišnje predsjednice Innerwheel kluba Katarine Šafarić, pokrenula je val pozitivnih promjena. Zahvaljujući svim članicama kluba, osmišljene su konkretne akcije i povezale brojne osobe i institucije koje su zajednički pridonijele cilju. Korisnici Doma danas uživaju u novim klima-uređajima, računalima, kao i u obnovljenom ulaznom holu koji je opremljen novim stolovima, stolicama, masaž-

nim foteljama, TV uređajem, stolićima i policama. Prostor je sada ugodniji, funkcionalniji i prilagođeniji njihovim potrebama.

Humanitarnim akcijama za poboljšanje života u Domu

Za prikupljanje sredstava organizirane su uspješne humanitarne akcije: „Vintage buvljak", „Stare knjige u nove ruke" i srdačna „Kokteli i torte – večer dobrote". Te su akcije okupile velik broj građana i prijatelja kluba, a

Članice Inner Wheela: Dunja Bubek, Katarina Šafarić, Marina Le�na, Nives Premuš, Snježana Petrović-Tkalčec, Suzana Belović (ravnateljica Doma), Mar�na Šebrek i Ivana Golenko

Predvorje kao dnevna soba

Predvorje Doma za starije i nemoćne u Čakovcu zahvaljujući

članicama Inner Wheel kluba preuređeno je kao dnevni boravak za korisnike. Namješten je udobnim trosjedima, foteljama, klub stolićima, ali i stolovima i stolicama gdje se korisnici mogu družiti u malim društvima po dvoje ili četvero

NAGRADA „Dr. Ivan Sklepić” za najbolje maturante

Piše: Benjamin Jakopić

U ponedjeljak, 9. lipnja, održana je svečanost na kojoj je Rotary klub Čakovec tradicionalno nagradio najbolje maturante čakovečkih srednjih škola. Nagrada nosi ime po dr. Ivanu Sklepiću, prvom predsjedniku Rotary kluba Čakovec. Dodjela ove nagrade provodi se još od 2004. godine te je od tada do danas nagrađeno više od 120 maturanata, a ukupna vrijednost donacija iznosi oko 80 tisuća eura.

Događaju su, uz nagrađene učenike, prisustvovali ravnatelji srednjih škola, profesori, razrednici, članovi

uz kavicu. Za jednim stolom upoznali smo Radojku Palašek i Martu Škvorc.Jako smo zadovoljne novi uređenjem, kazala nam je Marta i pohvalila rad domskog osoblja za koje kaže da je iznimno požrtvovno i brižno: - Novo uređenje predvorja nam omogućava da se lijepo družimo u tom prostoru. (BMO)

Novak iz Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, Laura Marčec iz

Rotary kluba Čakovec, članice Inner Wheel kluba Čakovec i članovi Rotaract kluba. Diplome i novčanu nagradu u iznosu od 600 eura učenicima su uručili pred-

sjednik i tajnik Rotary kluba Čakovec Igor Perhoč i Slaven

Franin, a u ime nagrađenih zahvalio je Vili Novak, maturant Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec. Svečanost

je popratio i kulturno-umjetnički program u kojem su se predstavili učenici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, uz mentore Nikolu Mutvara, Damira Rodigera i Mariju Borko.

novac prikupljen u njima bio je usmjeren upravo prema unaprjeđenju uvjeta života korisnika Doma.

Učenici Graditeljske škole ličili zidove

U suradnji s Graditeljskom školom Čakovec kupljen je materijal, a učenici i njihovi mentori zasukali su rukave i vlastitim radom oličili zidove

te uredili mali dnevni boravak. Ovo partnerstvo obrazovnog sektora i udruge primjer je međugeneracijske suradnje i solidarnosti na djelu. Hvala od srca svima koji su sudjelovali u ovim akcijama – donatorima, posjetiteljima, volonterima i svima koji su dali svoj doprinos, bilo sudjelovanjem, donacijom ili podrškom. Bez vaše topline i angažmana ova bi priča ostala samo ideja, poručila je Katarina Šafarić. Velik doprinos dalo je 12 tvrtki i obrta, kao i pojedinci koji su svojim osobnim donacijama omogućili realizaciju svih planiranih zahvata. Tvrtka Ambijenti je oplemenila prostor sadnjom zelenila na terasi doma, stvarajući ugodno i smirujuće okruženje za korisnike. Projekt je prepoznat i na lokalnoj razini, a uključivanjem Međimurske Županije otvoren je prostor za daljnje unapređenje opreme i sadržaja u Domu. (BMO)

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja

E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601

OPASKA

Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1552

Vili

Srednje škole Čakovec, Manda Cimerman iz Graditeljske škole Čakovec, Karla Zanjko iz Gospodarske škole Čakovec, Jakov Žganec iz Tehničke škole Čakovec i Magdalena Podvez iz Ekonomske i trgovačke škole Čakovec

Zahvaljujući

Radojka Palašek i Marta Škvorc uživaju uz kavicu u novom predvorju

Donji red: Vladimir Horvat, Jelena Sokač, Ana Vrbanec, Marija Galinec, Ana Kojter, Ante Dugina i Stjepan Vincek

Gornji red: Irmica Kovač, Antun Golubić, Bernarda Lapat, Marija Jarni, Dragica Kolenić i Franjo Kovačević

Čitateljica Alenka Kosič Novak i prodavačica Tea Šajnović

Alenka Kosič Novak: Čitam se poprek!

Ovog tjedna nas je put odveo u trgovinu Krk u Svetom Urbanu. Dočekala nas je srdačna i izrazito simpatična prodavačica Tea Šajnović, a mi smo joj poklonili platnenu vrećicu s logom Međimurskih novina. U tom trenu u nabavku je došla i čitateljica Alenka Kosič Novak, kojoj smo također dali naš poklon. - Čitam sve po prek. Želimo znati sve što piše, radoznali smo, rekla nam je Alenka, koja

U miru samostanskoga vrta, tik uz zidine franjevačkog samostana, stoji skromni, ali dojmljivi zavjetni križ, izrađen krajem 19. stoljeća. Riječ je o čvrstom betonskom križu na visokome postamentu, na čijemu se prednjem dijelu ističu natpisi „Sveto Poslanstvo” te kronološki okvir „1928. – 1945.”. Ovaj simbol vjere i poslanja se uklapa u ambijent vapnenačkom tišinom ispunjenog vrta.

Priča o križu započinje dublje – on nosi povijesnu težinu i slavi trajnu povezanost vjernika i samostana. Postavljanje natpisa „Sveto Poslanstvo” naglašava univerzalnu misiju – odražava zavjetnu prirodu križa kao poslanja. (mg)

u ovu trgovinu često dolazi u nabavku.

U trgovini uz Teu Šajnović, u drugim smjenama još rade Gordana Herjavec i Milana Trstenjak, koja uskoro odlazi u zasluženu mirovinu. Sretno! (sh)

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina Idealno mjesto

Joker kupon 122. kola

Novo, 122. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u pretprošlom broju. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona

koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.

2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 24. lipnja. Sretnog dobitnika 122. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. lipnja. (mk) PRODAVAONICA

Skupljene kupone od 13. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić; Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr), Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati

bez odobrenja

Jug Mall , ul. Tomaša Goričanca 1, 4000 0 , Čak ovec

Zavjetni križ ispred Franjevačkog samostana

Tajana Jezernik i Darko Golubić svojom glazbom ganut će svako srce

Članovi glazbenog

dua „Veritas” imaju

zajednički cilj: stvoriti čaroliju lijepe glazbe za stvaranje posebne svečane atmosfere.

Tajana pjeva, a Darko je prati na klaviru ili orguljama. Njihova je suradnja započela prije tri godine, a sviraju na vjenčanjima, krštenjima, raznim eventima, prijemima i dobrotvornim koncertima. (as, foto: mg)

petak, 20. lipnja

9:00 Handpan fes�val: Međimurje, Bajkovita šuma u Lopa�ncu

19:00 Predstavljanje monografije o Otoku, Društveni dom u Otoku

19:30 Dani Općine Podturen - Koncert limene glazbe Općine Podturen: U čast velikana, Dvorana OŠ Podturen

21:00 23. Međimurski fes�val Ljubo Kuntarić, atrij Starog grada Čakovec

21:30 Savršeni marginalci & M.O.R.T., Lepi Dečki Brewery

subota, 21. lipnja

2:00 Promatranje neba, Mađerkin breg

Handpan fes�val na Marini Prelog

12:30 Dani Općine Podturen - 2. Turenski kotlić, Nogometno igralište Podturen

13:00 Turnir u velikom nogometu, Mali Mihaljevec

14:00 Dani Općine Podturen - Sportske igre i druženje udruga i mještana

14:00 Sportovi na vodi Grada Preloga

18:00 Dani Općine Podturen - TS Zrin Nogometno igralište Podturen

21:00 Dani Općine Podturen - Grupa Vigor, Nogometno igralište Podturen

21:00 CK10 Čakovečki noćni cener 2025, Zrinsko-Frankopanska 1, Čakovec

DANI OPĆINE Podturen

Kerekesh Teatar i 2. Turenski kotlić

Općina Podturen i ove godine priprema raznolik program povodom Dana Općine s nizom događanja za sve generacija. U petak, 20. lipnja, u 19:30 u dvorani OŠ Podturen održat će se koncert limene glazbe Općine Podtu-

ren, posvećen velikanima. Subota, 21. lipnja, donosi pravu feštu – od 12:30 do 17:00 na nogometnom igralištu traje natjecanje u kuhanju „Turenski kotlić", a od 14:00 počinju sportske igre i druženje udruga i mještana. Glazbeni

KULTURNO UZDIZANJE

Koje izložbe možete posjetiti?

16.5. do 20.7.

• „ŠAF – (SJEDI) – 5.0!“ – Izložba povodom 50 godina ŠAF-a Izložbeni salon Muzeja Međimurja

26.5. do 27.6.

• Umjetnost među knjigama Knjižnica „Nikola Zrinski“

dio večeri počinje u 18:00 uz Tamburaški sastav Zrin, a od 21:00 atmosferu zagrijava Grupa Vigor na velikoj pozornici.

Za nedjelju, 22. lipnja, predviđena je kazališna poslastica – u 19:00 u Društve-

nom domu gostuje Kerekesh Teatar s predstavom „Susjedi”. Sve to garancija je dobre zabave i zajedničkog slavlja, pa tko god voli glazbu, dobru hranu, smijeh ili sportski duh, naći će svoje mjesto u Podturnu. (bj)

DOČEK LJETA na Mađerkinom bregu

Još jedno ljeto je tu!

nedjelja, 22. lipnja

19:00 Dani Općine Podturen, Kerekeš Teatar: „Susjedi”, Društveni dom Podturen

utorak, 24. lipnja – četvrtak, 26. lipnja

12:00 Liverpool Interna�onal Football Academy, NK Domašinec

27.5. do 26.6.

• Izložba Čakovec nekoć 9 - Sport i rekreacija Centar za kulturu Čakovec 13.6. do 13.7.

• Izložba Anite Kos „Hopes and Dreams/Nadanja i snovi" Muzej Croata inuslanus Prelog

26.6. do 24.8.

• Izložba „Slikari vlas�tog puta” Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja

Na festivalu će nastupati i talentirana Vanessa Kralj

TZ Općine Štrigova i Općina Štrigova i ove godine pozivaju na jedinstveni doček ljeta na Mađerkinom bregu, najljepšem vidikovcu u Međimurju, u subotu, 21. lipnja 2025. Okupljanje je u ranim jutarnjim satima prije izlaska sunca, a program donosi opuštajuću glazbu, lagane jutarnje zalogaje i pjenušac za nazdraviti novoj sezoni dok uživate u

spektakularnom pogledu na prirodu.

Ovaj događaj nije samo doček ljeta, nego i prilika za druženje na otvorenom u idiličnom ambijentu, uz laganu glazbu i dobro raspoloženje. Ne zaboravite dekice za maksimalnu udobnost i budite spremni za nezaboravan početak ljeta koji će vas napuniti energijom i optimizmom! (bj)

četvrtak, 26. lipnja

16:00 Food Truck Fes�val, Trg Republike

20:00 Otvorenje izložbe članova ŠAF-a uz 50 godina ŠAF-a: „Biram animaciju - jučer, danas, sutra!”, Galerija CZK-a

21:00 Koncert u čast Ljubi Kuntariću, Vanjska pozornica CZK-a

petak, 27. lipnja

Dobitnik knjige Suhozid objavljene u prošlom broju je Tanja Juras. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1553

Maye Musk: Žena s planom

Ime i prezime: Ulica i kućni broj:

telefona:

Mjesto i poštanski broj: Međimurske novine poklanjaju knjigu

10 dana od objave dobitnika.

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: MAYE MUSK: ŽENA S PLANOM

Radojka Šverko u atriju Starog grada Čakovec

23. Međimurski festival „Ljubo Kuntarić“ održava se 20. lipnja s početkom u 21 sat u atriju Starog grada u Čakovcu, i to kao tradicionalni glazbeni događaj koji njeguje i promiče bogatu glazbenu baštinu ovog kraja. Ove godine program donosi sedamnaest pažljivo odabranih skladbi koje prikazuju raznolikost i dubinu me-

U prvom dijelu ove knjige Maye iznosi pozi�vne detalje svoje životne priče: govori o svojoj trenutnoj karijeri u modnoj industriji, svojim odnosom prema starenju, o odrastanju s jednako uspješnim i avanturis�čki nastrojenim roditeljima i lekcijama koje su usadili u nju. No nakon što dobijemo uvid u svijetlu stranu Mayeine priče, saznat ćemo i mračnu stranu njenog života, o okrutnos� i zvjerstvu čovjeka koji ju je pokušao slomi�, o njenom životu kao samohrane majke troje predivne djece, i o snazi i hrabros� koje su joj bile potrebne da izgradi svoj život iz temelja.

Čakovec

đimurskog glazbenog izraza, a posebnu čar večeri dat će legendarna Radojka Šverko. U programu su i Vanessa Kralj i Dominik Padarić koji će svojom izvedbom obilježiti stotu godišnjicu rođenja Ljube Kuntarića, velikog čakovečkog skladatelja. Ovaj festival nije samo koncert, već i susret generacija, prilika za druženje i slavljenje

Dijelom knjiga savjeta, dijelom autobiografija, Žena s planom donosi sažete i praktične savjete žene koju resi život prebogat iskustvom, uspjehom, a i nesrećom

tradicije uz suvremene glazbene interpretacije. Ulaznice su dostupne u restoranu Stari grad i ka�iću BIG BEN, a u slučaju kiše program se premješta u Srednju školu Čakovec. Sve skupa obećava nezaboravnu ljetnu večer s glazbom koja povezuje i oplemenjuje, baš kako to jedino Međimurje zna. (bj)

19:00 15. Umjetnička kolonija ŠtrigovaKoncert: Zagrebački kvartet violončelista, Crkva sv. Jeronima

21:00 Kazalište Moruzgva i Ludens Teatar: Brodolomke, Vanjska pozornica CZK-a

21:30 Silente, Lepi Dečki Brewery

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

VIKEND VODIČ

DUO

intervju tjedna

VERITAS – Tajana Jezernik iz Mačkovca i Darko Golubić iz Čakovca

Veselimo se kad nekog dotakne naša glazba

Tajana je zadužena za ugovaranje poslova i organizaciju, komunikaciju s mladencima, roditeljima ili organizatorima događaja, a Darko brine o tehničkim detaljima, opremi, ozvučenju i slično

Piše: Aleksandra Sklepić

Foto: Mario Golenko

Tajana Jezernik iz Mačkovca i Darko Golubić iz Čakovca članovi su glazbenog dua „Veritas”.

Tajana pjeva, a Darko je prati na klaviru ili orguljama. Njihova je suradnja započela prije tri godine, a sviraju na vjenčanjima, krštenjima, raznim eventima, prijemima i dobrotvornim koncertima. Do sada su svirali po cijelom Međimurju, ali i u Zagorju, Slavoniji, Istri, po zagrebačkom području te izvan Hrvatske. Razgovarali smo s njima i ispričali su nam o svojim počecima, dojmovima s događaja na kojima sviraju te o njihovoj velikoj ljubavi prema glazbi bez koje ova izvrsna suradnja ne bi ni bila moguća. Ispričajte nam na kojim sve događajima svirate i kakvi su vam dojmovi s tih događaja?

Sviramo na crkvenim vjenčanjima, krštenjima, raznim prigodnim prijemima i eventima te na brojnim dobrotvornim koncertima na koje se rado odazivamo. Sviranje u crkvi poseban je doživljaj; glazba je svečana, emotivna i daje ambijentu posebnu vrijednost. Naša je misija da se svi gosti osjećaju ugodno i kad vidimo da je mladence ili roditelje naša glazba ganula, smatramo da smo obavili dobar posao. Sa svih događaja imamo samo lijepa sjećanja i veseli nas kad nekoga dotakne naša glazba. U posljednje vrijeme rado se uključujemo i na razne humanitarne koncerte i događaje, pa se ponosimo svojim nastupima za zakladu „Katruža”, „Liga protiv raka” te svim dobrotvornim događajima čiji smo dio bili.

Tajana pjeva, a Darko svira, kakva je podjela organizacijskih obveza u vašem duetu?

Tajana je zadužena za ugovaranje poslova i organizaciju te za komunikaciju s mladencima, roditeljima ili organizatorima događaja, a ja brinem o tehničkim detaljima, opremi,

ozvučenju i slično. Izbor pjesama dogovaramo zajednički. Jako se dobro slažemo, oko svega se lako dogovorimo, a rezultat naše dobre suradnje su zadovoljni klijenti, što nam je na kraju ipak najvažnije, rekao nam je Darko.

- Oboje ste iskusni glazbenici, kako su vam počele karijere i kad ste otkrili da u sebi nosite ovaj poseban talent?

- Od vrtića sam počela pjevati, napišite njena odgojiteljica Jagoda. Kod moje samostalne prve pjesme "Međimurje moje najlepše" dopišite da ju je uglazbio moj profesor glazbenog Vladimir Novak. Diplomirana sam učiteljica razredne nastave, a trenutno radim kao odgojiteljica u Dječjem vrtiću Belica, u Područnom odjelu Gardinovec. Bila sam članica Globus band-a s kojima sam snimila i pjesmu "Kad te poljubim" koja se redovito vrti na radio postajama.

Kod pjesme Pjevat ćemo šta nam srce zna, ako možete napisati UMJESTO TRIO ovak: Nedavno smo snimili COVER pjesme "Pjevat ćemo šta nam srce zna" poznate glazbenice Amire Medunjanin, u suradnji s našim dragim prijateljima glazbenicima.

(ne treba dodatno druga imena spominjati, ili trio, nema potrebe. kao što smo se dogovorili). Također, nedavno sam nastupila i u poznatoj tv show emisiji "Tko to tamo pjeva" na NOVA TV.

Pjevati sam počela već u vrtiću, gdje je odgojiteljica Jagoda prepoznala moj talent, a u osnovnoj školi snimila sam svoju prvu samostalnu pjesmu na kajkavskom „Međimurje moje najlepše” koju je uglazbio moj profesor glazbenog Vladimir Novak Diplomirana sam učiteljica razredne nastave, a trenutno radim kao odgojiteljica u Dječjem vrtiću Belica, u Područnom odjelu Gardinovec. Bila sam članica Globus banda s kojima sam snimila i pjesmu „Kad te poljubim" koja se redovito vrti na radio postajama. U srednjoj sam školi pjevala u zboru Gimnazije „Josip Slavenski”, a kroz 15 godina karijere surađivala sam i s brojnim drugim glazbenicima, ispričala nam je Tajana Po struci sam profesor glazbene pedagogije i ra-

Tajana i Darko u svom najdražem okruženju – uz

klavir i lijepu glazbu

dim u Glazbenoj školi Ludbreg. Završio sam osnovnu i srednju glazbenu školu, te Fakultet glazbene pedagogije i medija, a moj su glazbeni talent prepoznali roditelji, kad sam s pet godina pjevao na vrtićkoj priredbi, rekao nam je Darko. Uz sviranje u Veritasu, odnedavno vodim i ženski zbor u Svetoj Mariji. Djelujem u raznim projektima gdje izvodim jazz, latino, etno i klasičnu glazbu. Koreperiram opernim pjevačima na koncertima, a tijekom svog glazbenog djelovanja pratio sam i puno pjevača s estrade.

- Kako je započela vaša suradnja?

- Oboje smo se kretali u istim glazbenim krugovima i odlučili se za suradnju, što se pokazalo veoma dobrom odlukom. Odmah smo otkrili da se dobro nadopunjavamo, da imamo sličan glazbeni ukus i da nam je zajednički cilj lijepa glazba za stvaranje dobre, svečane atmosfere. Nakon tri godine, dogovaramo se bez riječi, u tijeku nastupa, ako treba reagirati u nekoj nepredviđenoj situaciji.

- Koje pjesme su dio vašeg repertoara, je li riječ o klasičnim „svadbenim” pje-

smama, crkvenim pjesmama ili izvodite i modernije, popularne pjesme?

- Repertoar na vjenčanjima ponekad ovisi o svećeniku u čijoj se crkvi vjenčanje odvija. Neki svećenici inzistiraju da se izvode samo crkvene pjesme, pa poštujemo njihovu odluku. I sam sam bio neko vrijeme kantor u crkvi u Orehovici pa sam zavolio ovu vrstu glazbe i znam brojne pjesme i skladbe, tako da to nije problem, ispričao nam je Darko. Na nekim vjenčanjima izbor je prepušten nama, a pojedini mladenci imaju želju da izvedemo baš neke konkretne pjesme, čemu se uvijek rado prilagodimo.

U novije vrijeme više nije „obavezno” da mladenka uđe u crkvu uz Wagnerovu „Svadbenu koračnicu”, već se sve više mladih odlučuje na neku njihovu zajedničku pjesmu ili za neku od lijepih, prigodnih, crkvenih melodija. Sviramo i svjetovnu glazbu, a najčešće se traži Oliver, Škugor i slična ljubavna glazba. Ako netko ima neku posebnu želju, i tu smo spremni naučiti pjesmu i ispuniti želju.

- Osim sviranja na eventima, imate li još kakvih

zanimljivih postignuća u svojim glazbenim karijerama?

- Naravno, paralelno sa sviranjem na eventima, aktivni smo i u drugim sferama glazbenih voda, surađujemo i s drugim poznatim glazbenicima. Nedavno smo snimili cover pjesme „Pjevat ćemo šta nam srce zna" poznate glazbenice Amire Medunjanin, u suradnji s našim dragim prijateljima glazbenicima. Također, nedavno sam nastupila i u poznatoj tv show emisiji „Tko to tamo pjeva" na Novoj TV, otkrila nam je Tajana. Video se može vidjeti na YouTube kanalu. Tu su još brojne druge aktivnosti u koje smo, svatko zasebno, također uključeni cijelom svojom dušom. Svi se mi glazbenici, lokalno, a i po cijeloj Hrvatskoj, manje-više poznajemo, pa svako malo dobijemo poziv za uključivanje u neki zanimljiv aranžman na koji se odazovemo ako nam to dozvoljavaju vrijeme i ostale obveze – poslovne i obiteljske. Naše nam obitelji daju potpunu podršku, a družimo se i u slobodno vrijeme sa supružnicima i djecom na kakvom roštilju, rođendanu i slično.

- Tko je zadužen za promidžbu i je li vam ona

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 02.07. 2025. u CineStaru Varaždin.

DIJELIMO

1 x 2 ULAZNICE za film Udaj se muški

Dobitnica ulaznica za film: Kristina Železnjak

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i stranici na Facebooku. Sve što je potrebno je do srijede do 9 sa� posla� svoje podatke. Nakon toga, u petak nabavite novi �skani broj Međimurskih novina i na zadnjoj stranici rubrike Medie potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice taj mjesec više ne može sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite to pravilo.

uopće potrebna ili ljudi za vas doznaju jedni od drugih?

- Imamo svoj Facebook pro�il gdje se mogu vidjeti neki od naših nastupa i zajedničkih projekata, ali uglavnom nas mladenci jedni drugima preporuče. Dobro odrađen posao je najbolja reklama, a mi se trudimo da uvijek damo sve od sebe, za što smo nagrađeni zadovoljstvom gostiju. Usmena je preporuka uvijek najbolja reklama, a za sada nismo imali nezadovoljnih klijenata. Optimistični smo u smislu budućnosti jer oboje uživamo u ovom poslu, a i reakcije onih koji nas slušaju su jako dobre.

Čakovečka špica

Foto: Mario Golenko Piše: Sanja Heric

Laura, Doris i Stela

Vedran, Hana i Ivana

Sanja i Lucija u ljetnom izdanju

Uz midi haljine lakše se diše po vrućinama

Ruku pod ruku

Kombinacija suknje i majice idealna je za urbano šik izdanje

Obožavam kombinaciju kamena i vode

- Najdraži mi je „kraljica noći” i to zbog jedinstvenog i opojnog cvijeta, kaže Paulina. No, kako sve što je lijepo – kratko traje, tako i „kraljica noći” cvjeta samo jedan dan

Piše: Vlasta Vugrinec

Paulina Plačko iz Kotoribe naša je ovotjedna kandidatkinja nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši. Istina, Paulinino dvorište već smo upoznali prije par godina, no kako je ono „živi organizam” koji se stalno mijenja i dopunjuje, uvijek se nađe nešto novo. I opet smo Paulinu iznenadili jer nije imala pojma da su je kći Kiara, ali i prijatelji, prijavili na natječaj.

Opojni cvjetovi kraljice noći

Već na samom ulazu u dvorište njezine obiteljske kuće jasno je da je Paulina ljubiteljica kaktusa i sukulenata. Njezina kolekcija bodljikavca doista je impresivna.

- Najdraža mi je „kraljica noći”, i to zbog jedinstvenog i opojnog cvijeta, kaže Paulina. No, kako sve što je lijepo – kratko traje, tako i Kraljica noći cvjeta samo jedan dan. Potom je opet riječ samo o običnom i neuglednom kaktusu. Srećom, ima ih puno, tako da svako malo neki cvijeta, s time da boje variraju od bijele, preko žute do roza, ovisno o varijetetu.

Trenutačno su svi predstavnici vani, dok ih zimi mora spremiti na sigurno. Treba još reći da su kaktusi smješteni u svojevrsni kamenjar koji upotpunjuje cjelokupni dojam. Kamen je uostalom i njena najveća ljubav.

- Volim dravski kamen i mogla bih ga staviti gdje kod mi pogled odluta, kaže. Uz kaktuse, u dvorištu se nalaze i brojne druge biljke, od ruže stablašice, ljiljana s krvavocrvenim cvjetovima, ogromna maslina, irisi, paprati, ružmarin, bambus i naravno ljetnice.

Jezerce s koi šaranima

Središnje mjesto u dvorištu zauzima prekrasno vrtno jezerce puno koi šarana i žaba čiji kreket, obitelj, suprug Zoran, kći i ona obožavaju slušati sjedeći na terasi. Naravno, ručno rađeno jezerce obrubljeno je dravskim kamenom čije su praznine zapunjene biljem, pri-

je svega sukulentima i papratima. Jezerce nadvisuje drveni mostić na koji se voli nasloniti s mačkom u krilu i gledajući mirnu vodu smirivati dušu i tijelo. Njezina obitelj je veliki obožavatelj kućnih ljubimaca pa uz mačku imaju i pse. Okoliš jezerca upotpunjen je i starinama, poput odbačene drvene klupe koja je sada polica za cvijeće, limena kanta za zalijevanje postala je tegla za pelargonije, a kao velika tegla završila je i stara drvena kada. Tegla je i Kiarina čizmica te oveći panj. Kao svaki ljubitelj cvijeća, ona već godinama nabavlja posljednji cvijet, posljednju teglu, jer teško je odoljeti ljepoti tog carstva.

Kolekcija bodljikavca

Živopisno jezero središte je dvorišta

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2025.

Ljeto je pred vratima, a s njim i savršeno vrijeme za uživanje u zelenilu, bojama i mirisima vlastitih vrtova. Imate li u svom dvorištu pravi mali raj prepun cvijeća, neobičnih biljaka i kreativnih ideja? Želite li podijeliti svoju strast prema vrtlarstvu i inspirirati druge?

Onda je naš nagradni natječaj „Čiji je vrt najljepši 2025.“ prava prilika za vas!

Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600.

U e-poruci obavezno ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posjetili i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.

Zahvalni smo svima koji su dosad sudjelovali u natječaju i

omogućili svojim sugrađanima da uživaju u njihovom umijeću uređivanja vrtova i njih imamo u vidu, ali iz razumljivih razloga blagu prednost u redoslijedu dat ćemo onima koji još nisu bili u prilici pokazati svoj vrt. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! A za sve natjecatelje pripremili smo bogat nagradni fond. Kakve vas nagrade čekaju? Prvu nagradu od 150 eura osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS daje poklon-bon u vrijednosti 70 eura. Stella Floris osigurao je poklon-bon za treće mjesto u vrijednosti 50 eura. Vrtlarija Vijenac prilikom dodjele priznanja poklanja svim nagrađenima bukete cvijeća. Otvorite vrata svog vrta i pokažite nam svoju zelenu strast! Veselimo se vašim prijavama i jedva čekamo da zajedno proslavimo ljepotu naših međimurskih vrtova!

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615

telefon: 095/ 815 52 58

https://www.stella-floris.hr/

https://vrtlarija-vijenac.hr https://vrtnicentariva.hr

Strahoninec - Poleve, Dravska 70

Stella floris

PAULINA PLAČKO iz Kotoribe

Paulina se voli opustiti na mostiću preko jezerca

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja

- Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

22. lipnjaDan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnjaDan antifašističke borbe

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

NOGOMET

DALIBOR GORUPIĆ napustio je domašinečki Dinamo nakon uspješnih pet godina i bezbroj uspomena

Ja sam rastao

s klubom, a on sa

mnom

Nakon što je napustio Dinamo(D), Dalibor Gorupić odlučio je svoj trenerski put nastaviti u Međimurcu iz Dunjkovec-Pretetinca, pridošlici 3. NL Sjever

Piše i foto: Miljenko Dovečer

Trener Dalibor Gorupić je došao u Domašinec pred sezonu 2020./2021. kao mladić od 34 godine i za svoj prvi seniorski klub je izabrao Dinamo nakon što je uspješno vodio juniore Slaven Belupa. Gorupić je nogomet kao mladi počeo igrati u Švicarskoj, a potom u Otoku, Čakovcu i Slaven Belupu. U seniorima je potom igrao u Poletu Pribislavec, Podravini Ludbreg, Graničaru Kotoriba i na kraju u Mladosti Prelog. Kao trener, počeo je s mlađim uzrastima u Prelogu, a potom se pet godina razvijao u Slaven Belupu od U-12 do juniorske momčadi u 1. HNL. Nositelj je UEFA A licence i postao je trener s najdužim stažom u 60-godišnjoj povijesti klub iz Domašinca. U modernom nogometu anomalija je biti trener duži period u jednoj sredini, a on je to uspio. Danas, 5 godina poslije, Dalibor Gorupić je doveo klub svojom predanošću i velikim radom do 3. NL Sjever, najviši stupanj natjecanja gdje je ikada NK Dinamo Domašinec nastupao, ali idemo redom. U svojoj drugoj sezoni za kormilom kluba izboren je plasman u viši rang natjecanja, tj. iz 4. međužupanijske ČK-VŽ u 3. NL Sjever. Klub pod njegovim vodstvom u 250 utakmica bilježi više od 150 pobjeda čime klubu osigurava stabilnost i borbu u vrhu ljestvice te u kup natjecanjima. Dalibor je u posljednje tri godine od NK Dinama iz Domašinca stvorio stabilnog trećeligaša – klub koji se izdvaja time što nema nijednog stranca, a u momčadi igraju isključivo dečki iz Međimurja, uključujući čak 10 iz

samog Domašinca. Poseban naglasak stavljen je na rad s mladima, od kojih su mnogi prošli kroz Školu nogometa Dinamo Zelenko.

Povijesni rezultati

Dinama (D)

Pod njegovim vodstvom Dinamo je ostvario povijesne rezultate – polufinale i dva četvrtfinala MNS Kupa te dvaput osvajao nagradu za naj fairplay momčad (2021./2022. i 2023./2024.). Osim toga, Dalibor je već četiri godine i voditelj popularne utrke Murščak, a nekoć je nastupao i za veteransku selekciju. – Uslijed korone prekinuo sam suradnju s NK Slaven Belupom gdje sam tada vodio juniore u 1. HNL. Osjetio sam da je vrijeme za iskorak u seniorski nogomet. Ubrzo me nazvao Joco Đurkin i, nakon kratkog razmišljanja, prihvatio sam poziv. Privukle su me klupske ambicije i ljudi unutar kluba, ideja je bila s mladim igračima najprije osigurati ostanak u 4. ligi, zatim graditi dalje. Pronašao sam se u tome, volim izazove i brzo smo sve dogovorili, prisjeća se Gorupić. Prvi zadatak po dolasku u Domašinec bio je ostanak u tadašnjoj 4. HNL, a danas je Dinamo stabilan trećeligaš. Kroz pet godina klub je bilježio stalni napredak.

- Kad sam došao, igrali smo pretkolo Kupa MNS, a danas raspravljamo je li polu�inale uspjeh – to govori koliko je klub narastao. Nije to samo moja zasluga, već zajednički rad igrača, uprave i svih oko kluba. Ključ je bio u stvaranju radne navike – redovitog treniranja, biranju igrača po pristupu, i

postupnom građenju pobjedničkog mentaliteta. Rastući zajedno s klubom, došli smo do razine na kojoj smo bili ravnopravni svakome. Otišao sam kad sam znao da smo promijenili način razmišljanja i podigli ambicije. U ovih pet godina intenzivnog rada bilo je svačega, ali uvijek smo na kraju sve usuglasili. Dalibor se pokazao kao sistematičan trener koji je kombinirao metode treniranja i upravljanja s momčadi i doveo klub na viši nivo organiziranosti, a time i uspješnosti.

Profesionalan i zdrav odnos s ekipom

- Uvijek sam prilagođavao metode treniranja potrebama momčadi i pojedinaca, planirao unaprijed, ali i mijenjao pristup kada je bilo potrebno. S igračima sam imao profesionalan, ali zdrav odnos – bilo je i žustrijih trenutaka u svlačionici, no nikad osobnih sukoba. S upravom, posebno Josipom Đurkinom, Zvonkom Ovčarom, Petrom Mihalecem, Ivanom Katančićem i Antonijem Krznarom, suradnja je bila odlična. Zahvaljujem i Antunu Maloviću te �izioterapeutu Fabiju Gudlinu. S navijačima je odnos bio složen, ali većinom pozitivan – znao sam cijeniti podršku, a onima koji su bili kritični –ne zamjeram. A kad je pala odluka o odlasku?

– Još zimi sam upravi najavio mogućnost odlaska. Poraz u četvrt�inalu kupa bio je trenutak da to i realiziramo. Osjećao sam da sam s Dinamom dosegnuo svoj maksimum. Klub sada treba novu energiju i novu osobu koja će ga podići stepenicu više, kaže Dalibor. Nakon što

Dalibor Gorupić iza sebe ostavlja stabilnu momčad

se poslije pet godina odlučio napustiti Dinamo Domašinec, Dalibor Gorupić odlučio je svoj trenerski put nastaviti u Međimurcu iz DunjkovecPretetinca.

Novo poglavlje započinje u Međimurcu - Domašinec je jedan period mog života koji me obilježio i sad se puno toga mijenja. Kako sam već rekao, od tamo nosim samo lijepe stvari i klubu želim sve najbolje. Međimurec je uvijek bio ambiciozan klub. Posljednje dvije sezone su prvaci naše županijske lige te su sad odlučili ići korak naprijed. Kad su me kontaktirali i rekli da žele napraviti taj iskorak, nisam se puno dvoumio. Znam ozbiljnost čelnih ljudi, uprave kluba i momčadi koja bi trebala ostati na okupu. To govori o ambicijama kluba i otkad smo de�inirali moj status, svakodnevno slažemo stvari u klubu.

- Momčad je dominantno osvojila Premier ligu. Otići će samo dva igrača iz trenutnog kadra, a plan nam je dovesti

pet, šest igrača. Trenutno u momčadi ima stvarno odličnih igrača koji su pokazali znanje i sigurno mogu igrati ovaj rang. Trebat ćemo nekoliko pojačanja i vjerujem da ćemo biti konkurentni. Gledao sam dosta utakmica prošle sezone kao i ovu posljednju i mislim da imam na čemu graditi optimizam, kaže novi trener Međimurca koji ima realne planove s novim klubom.

- Ovo je nešto novo za klub i teško je prognozirati rezultat. Osobno mi je neki temelj da budemo stabilni bez drama. Želimo se do zime ustabiliti i biti konkurentni svakome. Ne želim davati bombastične izjave nego radom podizati ljestvicu, zaključio je naš razgovor trener Dalibor Gorupić.

Maleni Ivan ide tatinim stopama Za kraj samo da spomenemo da je ovaj skromni trener završio Ekonomski fakultet u Zagrebu govori nekoliko stranih jezika (između ostalog posjeduje diplomu njemačkog Gothe Instituta), i da slobodno vrijeme voli provoditi na izletima sa sinom, šetnjom uz Dravu, a i jako voli čitati knjige. Već sada ima nasljednika u svom osmogodišnjem sinu Ivanu koji je član NK Mladosti Prelog, a koji je već nekoliko puta trenirao sa zagrebačkim Dinamom. Daliborov sin Ivan Gorupić je jako talentirani nogometaš koji svog oca gotovo uvijek prati na utakmicama, dok je tata Dalibor skoro pa na svakoj njegovoj utakmici.

NOGOMET

PRVACI III. MNL – skupine A i skupine B dolaze iz

Držimurec-Strelca i Mihovljana

Omladinac i Sloboda pokorili treću ligu

Iz klubova poručuju da su prezadovoljni osvojenim prvim mjestom te im je cilj zadržati momčad na okupu, kao i dovesti nekoliko kvalitetnih pojačanja

Piše

i

foto: Dino Jambrović

Momčad Omladinca iz

Držimurec-Strelca osvojila je naslov prvaka upisavši 18 pobjeda i jedan neriješen ishod dok su dva puta poraženi.

Osvojili su 55 bodova, dok je prvi pratitelj bio Otok, sa sedam bodova manje zatim slijedi Jedinstvo s 38 osvojenih bodova. Imali su uvjerljivo naje�ikasniji napad lige s 90 postignutih zgoditaka.

Imali su najčvršću obranu lige sa samo 26 primljenih zgoditaka. Pod vodstvom trenera Ivana Hamunajca, naslov prvaka osvojili su: Mišo Vibovec, Benjamin Dominić, Denis Halić, Dino Jančec, David Cirkvenčić, San-

di Magdalenić, Nikola Talan, Marko Jakšić, Saša Škvorc, Ivan Sambolek, Davor Horvat, Nino Škvorc, Martin Marčec, Leo Martinec, Ivan Krznar, Dejan Lovrenčić, Bernardo Ciglar, Marko Tomašek, Vinko Cirkvenčić i Antonio Lončarić.

Saša Škvorc tresao mrežu 28 puta Najbolji strijelac lige je Saša Škvorc s 28 postignutih zgoditaka, a drugi naje�ikasniji u momčadi je bio Nikola Talan s 15 postignutih zgoditaka. Na čelu uprave kluba je predsjednik Nino Škvorc, sportski direktor je Stjepan Jalšovec, tajnik Jurica Tizaj i blagajnik Dražen Lovren-

čić. Trener Ivan Hamunajec, spomenuo je da su svaku utakmicu shvatili maksimalno ozbiljno, s velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim učinkom nakon završetka prvenstva. Cilj prije početka sezone bio je osvajanje prvog mjesta, te povratak u II. MNL, što je bila i najljepša čestitka navijačima. Posebno zahvaljuje svojim vjernim navijačima koji su im tijekom sezone bili 12. igrač, kao i upravi kluba koja je omogućila izvanredne uvjete za rad.

Mihovljančani upisali samo jedan poraz

Nakon 26 odigranih susreta u III. MNL – B skupina, titulu naj-momčadi ponijela je

momčad Slobode. Ostvarili su 23 pobjede, dva neriješena ishoda dok su bili samo jednom poraženi još tijekom prvog dijela sezone u derbiju kola kod drugoplasirane Dubrave iz Sivice. Osvojili su 71 bod, druga je bila Dubrava sa 64, a treći Omladinac iz Mačkovca s 57 osvojenih bodova. Imali su uvjerljivo naje�ikasniji napad lige s čak 138 postignuta zgoditka, dok je drugi napad lige bio onaj momčadi Dubrave sa 96 zgoditaka. Imali su najčvršću obranu lige, sa svega 24 primljena zgoditka, dok je u tom segmentu igre drugu obranu lige imala Dubrava s 31 zgoditkom. Pod vodstvom trenera Kristijana Culjaka, naslov prvaka osvojili

NK OSIJEK ovim je potezom pokazao da puno nade polaže u razvoj mladića iz Šenkovca

su: Dino Križaić, Ivan Cerovec, Deni Pečarko, Filip Matjačić, Krešo Kovač, Luka Jambrović, Patrik Belše, Urban Goričan, Matic Topolnik, Denis Marčec, Dario Kukovec, Niko Vajda, Arian Dokleja, Jakša Koštarić, Neven Ivković, Igor Mihalic, Dejan Drvoderić, David Posavec, Marcel Vindiš, Marko Pajnkiher, Erik Mutvar i Filip Novosel.

Nestvarnih

51 zgoditak Kreše Kovača Najbolji strijelac lige Krešo Kovač dolazi iz redova Slobode koji je protivničke mreže pogađao čak 51 puta. Zatim slijedi Karlo Šardi iz Hajduka Štrukovec s 36 postignutih

zgoditaka. Predsjednik kluba je Stanko Sovar, Danijel Mutvar je dopredsjednik, Goran Čalopa je tajnik, Dražen Čalopa – blagajnik, dok su ostali članovi uprave: Željko Bratković, Nenad Matijačić, Mario Medved, Kristijan Culjak i Luka Bubek. Iz kluba poručuju da su prezadovoljni osvojenim prvim mjestom te im je cilj zadržati momčad na okupu, kao i dovesti nekoliko kvalitetnih pojačanja na de�icitarnim pozicijama. Zahvaljuju se i navijačima, koji su ih pratili na domaćem terenu, kao i na gostovanjima. Posebno zahvalu posvećuju vjernim sponzorima koji su uvelike pomogli oko rada kluba.

Farkašu profesionalni ugovor u Osijeku

Ovaj ugovor mu je i čast i obveza jer igra u klubu koji

Mladi veznjak, ujedno i hrvatski U-19 reprezentativac, obvezao se na vjernost Osijeku do 2029. godine. Niko je protekle sezone skupio tri nastupa za seniorsku momčad, a debitirao je početkom svibnja u pobjedi nad Slaven Belupom (4:1) u Koprivnici. Najviše je vremena na terenu proveo u posljednjoj utakmici s Istrom 1961 kada je odigrao cijelo drugo poluvrijeme. Niko je inače iz Šenkovca, a u mlađim je kategorijama igrao za NK Međimurje, prije nego li je u srpnju 2022. stigao u Gradski vrt.

- Naravno da sam sretan jer je to dječački san svakog nogometaša, da od malih no-

gu razmišlja kako će potpisati svoj prvi profesionalni ugovor. Zahvalan sam klubu što vjeruje u mene i vjerujem da ću opravdati to povjerenje. Znam da je ovo osjetljivo razdoblje, prelazak iz juniorskog staža u seniorski nogomet, mnogi se tu izgube, ali ima i dosta onih koji su uspjeli, tako da vjerujem da ću i ja biti među njima. Sigurno ću dati sve od sebe da bude tako. Prije svega se treba dobro pripremiti za novu sezonu jer će biti izazovna, rekao je Farkaš.

„Dobit će priliku, ali ne treba nigdje žuriti“

Alen Petrović vjeruje da će Niko nastaviti potvrđivati svoj potencijal i da će ga razviti na pravi način.

- Nadam se da će sve više mladih iz naše Škole dolaziti u prvu momčad. Ovaj ugovor mu je i čast i obveza jer igra u klubu koji zaista ima najbolje uvjete u ovom dijelu Europe. Mislim da svaki mladi igrač koji razmišlja o svom napretku i želi se posvetiti radu mora na neki način biti i privilegiran da mu se pruža prava šansa. Vjerujem da može imati određenu minutažu, ali ćemo isto tako pažljivo odvagati što je najbolje za njega i klub, koliko će igrati ovdje ili eventualno negdje na dvojnoj registraciji, poručio je sportski direktor.

Niko voli „podvaliti“ loptu suigračima

Vidjelo se potkraj prošle sezone, kada mu je trener

Simon Rožman pružio priliku, da je Farkaš plemeniti veznjak s dobrim pregledom igre, ljevak koji najviše voli „podvaliti“ pravu loptu suigračima… - Tehnički je dobar, može pridonijeti našem veznom redu iz kojega je najviše igrača upravo otišlo. No, treba ga pametno i ciljano razvijati kroz ovu i sljedeće sezone. Dobit će priliku, ovo je razdoblje kada se ti dječaci pretvaraju u prave muškarce, mislim ponajviše na njihov �izički razvoj. Treba biti spreman za HNL u svakom smislu, a ovo mu je prvi iskorak u seniorski nogomet, tako da mu treba olakšati taj proces, zaključuje sportski direktor Osijeka.

Momčad Omladinca imala je najefikasniji napad lige

Piše: Nikola Lukman Foto: NK Osijek

Niko je u mlađim kategorijama igrao za NK Međimurje

NOGOMET

ŽNK MEĐIMURJE –moralo je priznati poraz i pružiti ruku novim prvakinjama lige

Šestica Agrama u mreži Čakovčanki

U posljednjem kolu lige za prvakinje, Čakovčanke dočekuju Hajduk u izravnoj borbi za četvrto mjesto, budući da obje ekipe imaju isti broj bodova

Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽNK Međimurje

Zagrepčanke su na svom terenu potvrdile zašto su ove sezone bile dominantne, a Međimurke su, unatoč rezultatu, odigrale borben susret i stekle važno iskustvo. Nogometašice ŽNK-a Međimurje-Čakovec upisale su poraz 6:1 u utakmici 11. kola Magenta lige protiv novih prvakinja Hrvatske – ekipe ŽNK Agram. Zagrepčanke su dominirale od početka susreta te već u prvih 45 minuta postigle čak pet pogodaka, čime su pitanje pobjednika riješile vrlo rano. Trostruka strijelkinja za domaće bila je Lojna (5’, 17’, 36’), a pridružile su joj se Kolčić (40’) i Dujmović (42’). U nastavku

je pogodak za 6:0 zabila Đoković (64’), dok je počasni pogodak za Čakovčanke postigla Mazuchova u 83. minuti.

ŽNK Agram: Sabo, Joščak, Nevrkla, Dujmović (46. Đoković), Barunović, Bičanić, Jakobašić (66. Ciglević), Lubina, Kolčić (66. Mihić), Bulut (66. Vrtarić), Lojina (46. Mazaly). Trener: Ivica Milković. ŽNK Međimurje Čakovec: Vidrih, Fujio, Korimova (23. Dominić, 46. Katalenić), Damjanović (55. Fot), Mazuchova, Hamamoto, Čurin, Škrlec (78. Radi), Varga, Tkalčec, Cirkvenčić (63. Despot). Trener: Ivan Dizdar.

KOŠARKA

Drugo poluvrijeme bilo je nešto ravnopravnije, domaće su postigle još jedan pogodak, a Čakovčanke su uspjele smanjiti zaostatak u završnici susreta. Ipak, ostaje gorak okus poraza, ali i prilika za popravak dojma u posljednjem kolu. Stručni stožer i igračice čestitali su Agramu na zasluženoj tituli, a misli su već usmjerene na idući izazov. U posljednjem

OTVORENO PRVENSTVO HRVATSKE ZA DJEČAKE U-12

Čakovec

Proteklog je vikenda igrano Otvoreno prvenstvo Hrvatske za mlade košarkaše rođene 2013. i mlađe na kojem su sudjelovala i dva čakovečka kluba - Čakovec i Međimurje. Ukupno je sudjelovalo 27 ekipa podijeljenih u 8 skupina, Čakovec je upao u skupinu s 3, a Međimurje s 4 ekipe. Momčad Čakovca se u skupini lako obračunala s ekipom zagrebačkog Zapada (44:18), igrala sa Zadrom u egalu tri četvrtine (poraz

GIMNASTIKA

–

Cibona 28:29!

REZULTATI:

Čakovec - Zapad 44:18 (8:8, 13:0, 13:0, 10:10)

ČAKOVEC: Novak 14, Angel 2, Naglić A. 6, Naglić P 5, Novaković 6, Pleh 11. Trener Hrkač B.

Zadar - Čakovec 41:27 (12:0, 7:7, 11:10, 11:10)

ČAKOVEC:Novak 1, Haramija 4, Naglić P 7, Novaković 6, Pleh 9

Čakovec - Medveščak 54:40 (8:9, 10:13, 15:11, 6:4, 15:1)

ČAKOVEC: Novak 9, Krčmar 2, Naglić P 10, Novaković 10, Patafta 2, Pleh 21

Cibona - Čakovec 29:28 (7:11, 9:5, 11:6, 2:6)

ČAKOVEC: Novak 7, Krčmar 2, Haramija 2, Naglić P 3, Novaković 2, Pleh 12. Trener Hrkač B.

27:41), u produžetku dobila Medveščak s 54:40, te igrala ključnu utakmicu za prolaz u četvrt�inale protiv zagrebačke Cibone. Dvanaest sekundi prije kraja utakmice rezultat

29:28 za Cibonu, time-out i lopta za Čakovec, no mali košarkaši Čakovca su se spetljali na dodavanju iz outa i loptu bacili u bunar te izgubili. Na kraju su osvo-

kolu prvenstva, koje se igra ove nedjelje, ekipa iz Čakovca dočekuje ŽNK Hajduk u Prelogu. U Magenta ligi za prvakinje naše djevojke trenutno su 4. s istim brojem bodova kao i Splićanke. U slučaju pobjede nogometašice Međimurja osvojit će 3. mjesto što je jako veliki uspjeh čakovečkog kluba. Taj susret igra se u nedjelju u 14 sati, gdje nogometašice iz Čakovca najavljuju borbu za pobjedu i pozivaju svoje vjerne navijače na podršku s tribina.

Početnice osvojile Ligu 2!

Najmlađe članice ŽNKa Međimurje su u zaostaloj utakmici 6. kola protiv ekipe ŠN Žibeki 2 upisale novu pobjedu i time već kolo prije kraja natjecanja osigurale prvo mjesto u regionalnoj U-11 Ligi 2. Sezonu su započele u U-11 Skupini A, gdje su nakon jednokružnog dijela zauzele 7. mjesto, što ih je preusmjerilo

u Ligu 2. Upravo u nastavku natjecanja ostvarile 14 pobjeda uz svega 3 poraza i potpuno zasluženo zasjele su na sam vrh ljestvice. Posljednju utakmicu sezone odigrat će protiv NŠ Bat u utorak u 19:30 na stadionu SRC-u Mladost, gdje će imati priliku proslaviti naslov pred domaćom publikom. (md)

II s 46:15, pobijedili

SVJETSKO PRVENSTVO u gimnastici

Marko Sambolec prvi put na najvećoj sceni

Sjajne vijesti stižu iz Gimnastičkog kluba „Marijan Zadravec Macan”: dvojica članova, Marko Sambolec i Filip Ude, nastupit će na nadolazećem Svjetskom prvenstvu u gimnastici. Posebno je dojmljiv uspjeh Marka kojem će ovo biti prvi nastup

na Svjetskom prvenstvu u karijeri. Iako se tijekom godine mučio s formom, na nedavnom izbornom natjecanju briljirao je – njegova vježba ocijenjena s visokih 14.200 bodova osigurala mu je mjesto u reprezentaciji, ali i prvu normu za status A kan-

didata. Ako Marko ovakvu formu potvrdi i na sljedećem međunarodnom natjecanju, status A kandidata postat će služben, što bi dodatno otvorilo vrata za nastavak razvoja njegove gimnastičke karijere na najvišoj razini. (lp, foto: GK MZ Macan) Sambolec je u velikom usponu

i Rovinj s 38:34, a izgubili od Cedevite junior s 18:47 i

Slijedi borba za treće mjesto

Mladi košarkaši Čakovca deveti u prvenstvu Hrvatske

jili deveto mjesto na prven- Dubravu

su

od Hermes Analitice s 42:44. Na kraju su bili petnaesti. (bh)

U posljednjem kolu Međimurkama stiže Hajduk

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Vatrogasna zajednica Međimurske županije

Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati

Članovi Ma�ce umirovljenika Međimurske županije na 30. međužupanijskim sportskim susre�ma umirovljenika

30. MEĐUŽUPANIJSKI sportski susreti umirovljenika u Varaždinu

Međimurci briljirali s čak četirima prvim mjestima

Prva mjesta osvojili su u pikadu, belotu i kolutovima

Piše: Martina Jarni

Na 30. međužupanijskim sportskim susretima umirovljenika, održanim prošlog tjedna, predstavnici Međimurske županije još su jednom pokazali svoju sportsku izvrsnost odnijevši ukupnu pobjedu, i time nastavili svoju višegodišnju dominaciju.

Na ovogodišnjim susretima sudjelovali su natjeca-

telji iz pet županija – Varaždinske, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske i Međimurske. U opuštenoj, ali natjecateljski nastrojenoj atmosferi, okušali su se u četirima disciplinama: visećoj kuglani, bacanju kolutova, pikadu i kartanju bele. Međimurci su briljirali s čak četirima prvim mjestima, dvama trećim i jednim

drugim, čime su zasluženo odnijeli ukupnu pobjedu –šestu godinu zaredom. Taj uspjeh nije slučajan, već rezultat predanog rada i dugogodišnje tradicije.

- Njegujemo ovaj sport, pridonosimo zdravlju i upoznajemo nove ljude, poručila je Nada Lovrec, predsjednica Matice umirovljenika Međimurske županije. Istaknula je kako natjecatelji

treniraju redovito i s velikim entuzijazmom, što se jasno očituje u ostvarenim rezultatima.

No, ove susrete ne obilježava samo sportsko nadmetanje. Oni su i prigoda za druženje, kulturnu razmjenu te predstavljanje običaja i speci�ičnosti svake županije.

- Kad neka županija bude domaćin, uvijek pri-

premi nešto posebno za svoje goste – bilo da se radi o lokalnim jelima, glazbi ili rukotvorinama. To nadilazi sam sport i čini ove susrete istinskom proslavom zajedništva, dodala je naša sugovornica.

Domaćinstvo iduće godine preuzima upravo Međimurje. S obzirom na dosadašnje organizacijske i sportske uspjehe, očeki-

vanja su visoka, ali i više nego opravdana.

Na kraju, posebna zahvala upućena je Međimurskoj županiji, koja kontinuirano podupire aktivnosti Matice umirovljenika.Županija �inancira sve potrebne aktivnosti, na čemu smo izuzetno zahvalni. Bez njihove podrške, sve ovo ne bi bilo moguće, zaključila je predsjednica.

Izvedba Željke Škvorc, Monike Pintarić, Tare Lukman i Tene Lukman predstave „Pod lipom”

UDRUGA ŽENA Krištanovec predstavila autorsku predstavu

Pod lipom nasmijala publiku

Udruga žena Krištanovec uspješno je predstavila svoju novu dramsku sekciju autorskom predstavom „Pod lipom", temeljenu na istinitim događajima

Piše: Martina Jarni

Udruga žena Krištanovec, iako djeluje nešto više od dvije godine, već se pro�ilirala kao jedan od važnijih nositelja kulturnog i društvenog života u svojoj zajednici. Broji 20 izuzetno aktivnih članica koje velikim entuzijazmom organiziraju niz događanja s ciljem uključivanja mještana i oživljavanja lokalne sredine kroz manifestacije i kulturne programe.

Njihov najnoviji projekt – osnivanje dramske sekcije – doživio je vrhunac na nedavno održanoj dramskoj

večeri, koja je u potpunosti ispunila očekivanja publike i dodatno potvrdila vrijednost kulturnog djelovanja u manjim sredinama.

Udruga žena Krištanovec uspješno je predstavila svoju novu dramsku sekciju autorskom predstavom „Pod lipom", temeljenu na istinitim događajima. Tekst su zajednički napisale Željka Škvorc, Monika Pintarić, Tara Lukman i Tena Lukman, a izvedba je naišla na oduševljenje publike zbog svoje topline, duhovitosti i iskrenosti.

Večer su svojim nastupima obogatile i Društvo žena Hlapičina te KUU Lipa iz Gornjeg Mihaljevca, pridonoseći atmosferi ispunjenoj smijehom i zajedništvom. Udruga žena Krištanovec, poznata po organizaciji manifestacija poput Adventa, Jesenskog sajma i Fašnika, pokretanjem dramske sekcije dodatno je obogatila kulturni život mjesta. Udruga aktivno surađuje s drugim udrugama i Mjesnim odborom Krištanovec, gradeći snažan duh zajedništva i međusobnog pomaganja.

DVD KRIŠTANOVEC proslavio 100 godina postojanja

Kako jedno malo mjesto stvara velike vatrogasce!

Župan Matija Posavec posebno je pohvalio gospodina Šafarića za čak 70 godina predanosti vatrogastvu, istaknuvši kako takva plemenitost zaslužuje duboko poštovanje

Piše i foto: Martina Jarni

Dobrovoljno vatrogasno društvo Krištanovec ove je subote svečano obilježilo 100. obljetnicu postojanja. Osnovano 8. rujna 1925. godine na poticaj Andrije Vugrinca i Đure Kuzme, društvo danas broji brojne aktivne članove i ponosno njeguje tradiciju kroz generacije.

Svečanosti su prisustvovala brojna prijateljska vatrogasna društva iz Međimurja i susjedne Slovenije, čime je proslava dobila dodatnu svečanu notu. Svojim dolaskom čast su iskazali i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, župan Matija Posavec, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković te predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Mario Medved.

Gradonačelnica je istaknula kako se vatrogastvo

u Krištanovcu prenosi „s koljena na koljeno” te da će ova tradicija zasigurno

trajati i idućih sto godina. Župan Posavec posebno je pohvalio gospodina

Šafarića za čak 70 godina predanosti vatrogastvu, istaknuvši kako takva ple-

menitost zaslužuje duboko poštovanje. Mario Medved naglasio je važnost rada s

mladima, koji redovito sudjeluju na državnim natjecanjima, te uručio Povelju s likom Mirka Kolarića – najviše priznanje koje društvo može primiti.

Kroz svoju povijest, DVD Krištanovec sudjelovao je u brojnim intervencijama i nesebično pomagao zajednici. Od skromne opreme i ručnih štrcaljki, društvo je izraslo u modernu i dobro uvježbanu postrojbu. Posebno se ponose podmlatkom, koji s entuzijazmom njeguje vatrogasne vrijednosti. Stoljeće iza nas pokazuje snagu zajedništva, a ono što dolazi – ovisi o mladima koji s istim žarom i dalje nose plamen solidarnosti. Ova obljetnica bila je slavlje cijelog mjesta – simbol zajedništva, požrtvovnosti i snage lokalne zajednice koja već sto godina živi vatrogastvo.

Krištanovec sa svojim podmlatkom

Povelju s likom Mirka Kolarića primili su u ime DVD-a Srećko Mrazović i Nevio Mađarić koje je uručio Mario Medved

Vatrogaskinje u mimohodu

Članice Udruge žena Krištanovec pekle su langoše za veliku proslavu

Na mladima vatrogastvo ostaje

NATJECANJE područja Gornji Mihaljevec – Štrigova

Tko je spreman kad zazvoni sirena?

Po završetku natjecanja, priznanja i nagrade najuspješnijima uručio je načelnik Općine Gornji Mihaljevec Goran Lovrec

Piše: Benjamin Jakopić

Na vatrogasnom natjecanju održanom 14. lipnja u Gornjem Mihaljevcu snage je odmjerilo ukupno devet odjeljenja iz dvije vatrogasne zajednice, iz Štrigove i Gornjeg Mihaljevca. Iako brojčano neveliko, natjecanje je prošlo u sportskom duhu, s dozom lokalnog ponosa i solidne konkurencije u nekim kategorijama, dok je u drugima

pobjednik bio jasan već na startu.

Štrigovčanci dominantni u svojim redovima

Vatrogasna zajednica Općine Štrigova nastupila je s odjeljenjima u dvjema muškim kategorijama. U kategoriji Muških B, prvo i jedino mjesto pripalo je DVDu Štrigova, budući da nije bilo drugih natjecatelja. U katego-

riji Muških A bilo je nešto više akcije – prvo mjesto ponovno je osvojio DVD Štrigova, dok je drugo mjesto zauzeo DVD Stanetinec.

Gornji Mihaljevec: Širok front, mješoviti rezultati

Vatrogasna zajednica Općine Gornji Mihaljevec imala je znatno širi spektar prijavljenih – DVD Preseka izašao je na teren s dvjema seniorskim

ekipama te ekipom pomlatka. U kategoriji Ženskog A odjeljenja i u kategoriji pomlatka, DVD Preseka osvojio je prva mjesta, i to bez konkurencije. Ipak, njihovo Muško A odjeljenje moralo je priznati nadmoć konkurencije te je završilo na drugom mjestu.

U toj istoj kategoriji, treće mjesto osvojio je domaći DVD Gornji Mihaljevec, dok je najviše postolje pripalo DVD-u Martinuševec.

U kategoriji Muških B odjeljenja, DVD Gornja Dubrava osvojio je prvo i jedino mjesto, bez suparnika, ali s osvojenim bodovima i priznanjima.

Zaslužene nagrade za trud

Po završetku natjecanja, priznanja i nagrade najuspješnijima uručio je načelnik Općine Gornji Mihaljevec Goran Lovrec. Kao praktičnu potpo-

ru i nagradu za angažman, svim DVD-ovima s područja svoje općine dodijelio je po šest vatrogasnih cijevi, opremu koja će zasigurno poslužiti u budućim vježbama i stvarnim intervencijama.

Iako broj sudionika nije bio velik, natjecanje je još jednom pokazalo da lokalni DVD-ovi, i kad ih nema puno, drže do tradicije, pripreme i zajedništva te da su uvijek spremni za zadatak.

Požar zahvatio kuhinju, evakuirano 208 djece!

Sudjelovali su DVD Strahoninec, DVD Savska Ves, DVD Čakovec, Vatrogasna zajednica grada Čakovca te školski tim za prvu pomoć

Piše: Mateo Rodiger Foto: Dea Malašić

U utorak, 10. lipnja, u Osnovnoj školi Strahoninec održana je javna vatrogasna

vježba evakuacije i gašenja požara pod nazivom „Javna vježba 2025.“, s ciljem provjere spremnosti vatrogasnih postrojbi i učinkovitosti evakuaci-

je u slučaju stvarne opasnosti. Scenarij je predviđao požar u kuhinji škole koji se širi na blagovaonicu i krovište, zahvativši oko 75 m².

Školsko osoblje brzo je reagiralo te evakuiralo 208 učenika i 13 djelatnika, a u akciju su se uključile lokalne DVD postrojbe. Sudjelovali su

DVD Strahoninec, DVD Savska Ves, DVD Čakovec, Vatrogasna zajednica grada Čakovca te školski tim za prvu pomoć. Vježba je obuhvatila unutarnju i vanjsku navalu, pretragu prostorija, spašavanje osoba i gašenje krovišta vodenim topom. Korišteno je oko 10 m³ vode, uz zaštitnu opremu i više

desetaka metara cijevi. - Cilj vježbe bio je testirati operativnu spremnost u što realnijim uvjetima. Posebno smo zadovoljni brzinom evakuacije i koordinacijom s osobljem škole. Sve postrojbe djelovale su profesionalno i učinkovito, izjavio je Danijel Patafta, zapovjednik DVD-a Strahoninec,

nakon završetka vježbe.Vježba je završena u 17:10 bez ozljeda i materijalne štete, a postrojavanje i analiza održani su na školskom igralištu. Događaju su prisustvovali ravnatelj škole Josip Šipek i načelnik općine Franjo Lehkec, pohvalivši organizaciju i suradnju svih sudionika.

Ozlijeđeni učenici preneseni su na nosilima

Timski rad na djelu: vatrogasci u vježbi gašenja mlazom pod pri�skom

Zapovjednik DVD-a Danijel Pata�a pra� i koordinira vježbu s ekipom na terenu

Ekipa DVD-a Mar�nuševec osvojila je prvo mjesto u kategoriji Muških A odjeljenja

Cure iz DVD-a Preseka osvojile su prvo mjesto u kategoriji Ženskih A odjeljenja, u kojoj nisu ni imale konkurencije

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo

22. lipnja - Dan an�fašis�čke borbe

partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo

22. lipnja - Dan antifašističke borbe

restoran & pansion

Varaždinske Toplice

Poslovnim

Usvakom se od nas

skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas!

Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv

vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.

Sve zamke puberteta

Zamislite da ste na roller coasteru. Srce vam lupa ubrzano, želudac se prevrće, a osjećaji se mijenjaju brže nego što ih možete pratiti. E, pa pubertet je upravo takav, a svijet oko nas izgleda potpuno drugačije. Zvuči kao neka znanstvena fantastika. Sjećam se kad sam prvi put primijetila da mi glas postane dublji. Mislila sam da ću zauvijek ostati s onim glasićem miša. A onda su tu bili i prištići, koji su odlučili naseliti na moje lice kao da je to njihovo privatno otočje. Mama bi mi govorila: „Ma, to će uskoro proći, samo se dobro umivaj! Ali naravno, u tom trenutku mi je zvučalo kao najveća nepravda na svijetu. I tijelo se počinje mijenjati. Jednog dana si mršav kao čačkalica, a drugog

dana se pitaš kako si se toliko zaoblila. A onda dođe ona famozna tema – ljubav. Zaljubiti se u pubertetu je kao hodati po tankom ledu . Jednog trenutka si na vrhuncu sreće, a već sljedećeg si slomljenog srca. I naravno, tu je i škola s onim svim testovima i zadaćama. A kad se sve to skupa zbroje, čini se kao da je pubertet jedna velika, zbrkana enigma. Pubertet je kao vožnja biciklom. Na početku se bojiš pasti, ali onda shvatiš da je to dio učenja. Moj najveći zaključak je da je pubertet vrijeme otkrivanja sebe. Pubertet je kao šarena slagalica. Svaki komadić je drugačiji i jedinstven. A mi smo ti koji moramo složiti svoju vlastitu sliku. Staša Švenda, 7. a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Darija Kalanjoš, 2.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić

Ziva Posavec, 1.b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Danijela Topličanec

Ena Požgaj, 1.b. I. OŠ Čakovec, učiteljica Danijela Topličanec

Ivan Filo, 1.b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Danijela TopličanecTin Horvat, 1.b. I. OŠ Čakovec, učiteljica Danijela Topličanec

Jakov Mikolaj, 2.a, OŠ Mursko Središće, učiteljica Gabrijela Purić

Mia Novak, 1.b, I. OŠ Čakovec, učiteljica Danijela Topličanec

Privlačan izgled i obilje prostora

Potpuno novi MG HS donosi puno moderniji i privlačniji izgled od prethodnika, no osim toga nudi i obilje prostora u kabini, kao i u prtljažniku, pa će biti odličan izbor kao obiteljski automobil koji nudi dobar omjer uloženo – dobiveno

Tekst i foto: Igor Rudež

Prva generacija SUV modela MG HS je debitirala 2018. godine i bio je jedan od prvih modela MG-a koji su stigli na naše tržište. Riječ je o kompaktnom SUV modelu koji se nudio po povoljnoj cijeni, uz poneki nedostatak koji su mu vlasnici uglavnom opraštali, no u MG-u su shvatili kako je vrijeme za potpuno novu generaciju i tako je prošle godine predstavljena druga generacija koja izgleda puno atraktivnije od prethodnika, a mogli bi reći i da već i na pravi pogled „izgleda skuplje“ nego koliko stvarno košta. U obzir uzmite kako smo na testu imali najjeftiniju izvedbu na kojoj je doplaćena tek metalik boja.

Tanka i izdužena svjetla izgledaju moderno, a tu je i velika maska motora koja je postavljena unutar branika. Odmah da napomenemo, sva

svjetla dolaze u LED izvedbi, pa tako i stražnja koja su odlično dizajnirana. Naime, ona su pomodno spojena, ali i kombinirana s trakom koja skriva ručicu za otvaranje vratiju. A čitav stražnji dio izgleda prilično sportski, a dojam bi bio još bolji da su otvori za auspuh na rubovima branika pravi, a ne lažni. Gledajući s boka, ističu se 19-inčni aluminijski naplatci, ali i pomalo kupeovska linija . Zanimljivo je kako obrubi lukova kotača nisu mat crne, već sjajno crne boje, pa više vuku na eleganciju nego off-road. Osim toga, pozamašne dimenzije su dobro prikrivene dizajnom. Naime, novi HS je dug 4655 mm, širok 1890 mm i visok 1664 mm, a dolazi s međuosovinskim razmakom od 2765 mm. A u MG-u su napravili dobar posao s prostranošću, pa je tako uz pozamašan prtljažnik od 507 litara, odnosno 1484 litre, dostupno i mno-

go prostora za putnike. Ovo je jedan od rijetkih modela gdje iza vozača od 196 cm stane još jedan isto visok putnik straga, a da mu pritom ne nedostaje prostora ni za koljena, a ni za glavu. Također, iako se stražnja vrata ne otvaraju pod 90 stupnjeva, no otvaraju se dovoljno široko za iznimno lak ulazak i izlazak. Zanimljivo je vidjeti dva klasična USB priključka za punjenje, umjesto pomodnih USB-C, a od ljetnih vrućina spašavaju ventilacijski otvori za putnike straga.

Sprijeda je jednako prostrano, i stvarno svatko bi si bez problema mogao naći idealnu poziciju za upravljačem, koji dolazi s �izičkim tipkama, ali i s dvije tipke kojima možete dodijeliti prečace prema vlastitoj želji, što je odlična stvar i na tu mogućnost bi se trebali ugledati i svi ostali proizvođači. A iza upravljača se nalazi prilično velika 12,3-inčni digitalni instrumenti, a odmah i nastavku se nalazi jednako velik multimedijski zaslon. Softver je sada puno brži u radu, odnosno puno ga

19-inčni aluminijski naplatci dio su bogatog početnog paketa opreme

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV)

4655 x 1890 x 1664 mm

Osovinski razmak

2765 mm

Masa vozila/dopuštena nosivost 1625 kg/ 400 kg

Veličina prtljažnika 507/1484 litara

Vrsta motora/broj cilindara Turbo benzinski/4

Pogon

Prednji kotači

Mjenjač Ručni, 6 stupnjeva

Snaga 125 kW / 170 KS

Okretni moment 275 Nm

Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 190 km/h / 9,4 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 8,6

CO2 emisija 168 g/km

Cijena

30.490 eur

Oprema

12,3-inčni digitalni instrumenti, 12,3-inčni multimedijski sustav, klima-uređaj, LED svjetla, naslon za ruke sprijeda, keyless ulaz i paljenje, stražnja kamera, sustav za nadzor mrtvog kuta, tempomat, 19-inčni aluminijski naplatci...

je lakše koristiti, a šteta je što se podešavanje klimatizacije vrši isključivo putem zaslona, iako postoji poneka

dizajnirana stražnja svjetla se ističu u gomili ostalih automobila

dizajnirana stražnja svjetla se ističu u gomili ostalih automobila

Na instrument ploči dominiraju dva 12,3-inčna zaslona

Zanimljivo

Zanimljivo

Na fotografiji je vozačevo sjedalo pomaknuto do kraja, a iza se smjestila 196 cm visoka osoba bez ikakvih problema

Ugrađeni 6-stupanjski ručni mjenjač je precizan, no mogao bi imati kraće hodove

20. lipnja 2025.

�izička tipka koja su postavljene tik ispod zaslona.

Zanimljivo je da su i prednja dva USB priključka „stara“, tako da ovaj model nema ni jedan USB-C priključak. Prilično zanimljivo za 2025. godinu. Pored ručice mjenjača se nalaze i tipka ručne kočnice, kao i ona za automatsko držanje kočnice, iako je ovaj model opremljen ručnim mjenjačem, a tu je i tipka za pomoć pri vožnji nizbrdo. A kao i do sada, sve je složeno kako treba, pa nigdje ništa ne škripi ili se ne klima, a korišteni su dobri materijali za ovu cjenovnu kategoriju. Također treba naglasiti kako je ovo još jedan od rijetkih modela kojima su obloge prednjih i stražnjih vrata iste kvalitete, odnosno koriste se isti materijali. A svidio nam se i središnji dio obloge vratiju svojim dizajnom koji je prilično zanimljiv i efektivan. Prednja sjedala su udobna, no voljeli bi da imaju malo više bočnog oslonca. Za pohvalu je i što se vozačevo sjedalo podešava strujom! Da, električno podesivo sjedalo dolazi i u najjeftinijem paketu opreme. Za pogon se koristi 1,5-litreni turbo benzinski motor koji razvija najveću snagu od 125 kW/170 KS, a pritom nudi i 275 Nm

okretnog momenta. Postoji samo izvedba s pogonom na prednje kotače, a snaga se na njih prenosi automatskim ili 6-stupanjskim ručnim mjenjačem, a potonji je bio ugrađen u testno vozilo. Prilično je precizan, a hodovi nisu predugački. Ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 9,6 sekundi, dok mu je maksimalna brzina 195 km/h. Motor je sasvim dovoljan za pokretanje ovog preko tonu i pol automobila, no treba paziti broj okretaja. Naime, ispod 1800 okreta je motor izuzetno trom i poprilično se

osjeti turbo rupa, no iznad tog broja gotovo da možemo reći da HS „leti“. Stoga, nakon malog privikavanja možete imati prilično brz automobil u svim trenutcima, no kupci ovakvog modela više uživaju u normalnoj, odnosno stres-free vožnji, a tada će i potrošnja biti niža. Prosjek nam je bio 8,6 litara s dosta vremena na autocesti i u gradu, a na otvorenoj cesti će se potrošnja spustiti i ispod 7 litara. Dok će pri visokim brzinama na autocesti ona ići i blizu 10 litara. No u odnosu na prethodnika,

potrošnja je de�initivno niža. MG HS je kompaktni SUV koji u svojoj najnovijoj izvedbi pokazuje koliko svakom generacijom kineski automobili grabe velikim koracima naprijed. Ima tu još par sitnica za popraviti, no sve u svemu, riječ je o zanimljivom vozilu koji iznenađuje korištenim materijalima u kabini i naposljetku cijenom, koja starta malo ispod 30.000 eura. Testni model je prešao tu granicu radi pearl bijele boje, pa mu se cijena zaustavila na 30.490 eura.

Mogli bi reći da straga pomalo vuće na kupeovski izgled

170 KS snažan turbo benzinac nema nikakvu hibridnu pomoć

Sprijeda HS, zahvaljujući većoj maski i tankim svjetlima, izgleda sportski

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 19. lipnja do 26. lipnja 2025.

P 20 Naum Ohridski; Silverije

S 21 Alojzije Gonzaga; Vjekoslav

N 22 12. KROZ GOD. Ivan Fisher; Toma M. Proštenje Stanetinec, Pretetinec, Grkaveščak

P 23 Josip Caf.; Sidonija; Zdenka

U 24 ROĐ. IVANA KRSTITELJA

Proštenje Ivanovec

S 25 Adalbert; Vilim; Doroteja

Č 26 Ivan i Pavao; Vigilije; Zoran

Sretan Vam imendan!

PRETPLATE sa uključenom poštarinom MJESEČNA: 6 eur TROMJESEČNA: 18 eur POLUGODIŠNJA: 36 eur GODIŠNJA: 72 eur NARUČITE

•

oglasnik@mnovine.hr •

na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

• TELEFONOM: 040/323-600

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 21. LIPNJA

dr. Marta Domljanović Poliklinika Medikol, Prešernova bb, tel. 040/391-777

dr. Franjo Carović

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/312-445

dr. Verica Grkavec -Mađarić

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-307

dr. Dora Goričanec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-917

dr. Petra Murković

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-257

Donji Kraljevec

dr. Željko Kovač Čakovečka 5, tel. 040/655-170

Kotoriba dr. Snježana Permozer Hajdarović K. Tomislava 119 a, tel. 040/682-059

Macinec Dom zdravljaTim bez nositelja Glavna 26, tel. 040/858-475

Mala Subo�ca dr. Anica Belić Glavna 31, tel. 040/631-182

Mursko Središće dr. Slobodan Oluić V. Nazora 19, tel. 040/543-414

Prelog

dr. Lidija Vidović Zvonar K. P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-860

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Mateo Trupković, sin Emine i Dejana

Maro Medlobi, sin Vide i Mišela

Josip Kočiš, sin Sare i Krešimira

Edi Oršoš, sin Vlatke i Stjepana

Elkaz Levačić, sin Tihane i Manuela

Toni Tratnjak, sin Ljiljane i Gordana

Teo Horvat, sin Simone i Petra

Lorin Vlahek, kći Suzane i Leona

Benjamin Erdelji, sin Lidije i Benedikta

Tara Mesarek, kći Katarine i Ivana

Una Pongrac, kći Viktorije i Igora

Nian Jankulija, sin Maje i Dalibora

Ema Orehovec, kći Katarine i Dejana

Alea Zadravec, kći Adrijane i Leonarda

Loreno Vrtarić, sin Lucije i Luke

Niko Levačić, sin Petre i Ivana

Mila Dokleja, kći Mateje i Karla

VJENČANI

Čakovec:

Slađana Mikšić i Zdravko Kos

Darja Gombar i Paul Domenique Chastain

Teodora Vodopija i Matej Mesarić

Neda Grahovec i Abel Šprajc

Karla Bezek i Bruno Mesarić

Dora Friščić i Mar�n Dodlek

Barbara Jagec i Nikola Vizinger

Kotoriba:

Marijana Čikan i Alen Nes�ć

Mursko Središće:

Elena Kralj i Emanuel Tivadar

UMRLI

Čakovec:

Ljudevit Čižmešija r. 1933.

Katarina Hriberšek r. Novak r. 1936.

Magdalena Marodi r. Biber r. 1932.

Ivan Pokopec r. 1950.

Pavao Jakšić r. 1934.

Josip Kovačić r. 1942.

Ivan Felker r. 1948.

Ivan Petrac r. 1936.

Mario Zemunić r. 1964.

Jadran Jambrošić r. 1962.

Božidar Horvat r. 1961.

Rozina Petran r. Medlobi r. 1934.

Ivan Vince�ć r. 1941.

Gerd Weingärtner r. 1957.

Emilija Jambrošić r. Katanec r. 1935.

Ivan Bra�ć r. 1939.

Kotoriba:

Drago Vučenik r. 1943.

Ivan Poljak r. 1936.

Prelog:

Branka Zlatar r. Kraus r. 1940.

Josip Habuš r. 1937.

Marija Šestan r. Petković r. 1938.

Jela Đebi r. Blagus r. 1934.

Zvonko Posavec r. 1969.

Jelena Blažeka r. Šupljika r. 1939.

Stjepan Bogomolec r. 1937.

Štrigova:

Marija Ma�ć r. Hlišć r. 1955.

Tražimo suradnike

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije:

Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE:

Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

Ma�čni ured Čakovec

Bolnica Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

tel. 040 374 147

tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec

tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

na našeg dragog PAVLA

HRANILOVIĆA

24. 6. 2022. – 24. 6. 2025.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Tvoji supruga Dragica, sin Nenad i kći Natalija s obiteljima

povodom smrti

Antuna Kamenića iz Štefanca preminulog dana 11. lipnja u 78. godini života

ZAHVALJUJEMO svim dragim ljudima na izrazima sućuti i ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Supruga Ana, kćeri Snježana sa suprugom Ivicom, Biljana sa suprugom Josipom, unuci Antonio s Marijom, Benjamin sa Silvijom, Jana s Karlom, Tonja, te praunuci Jonah, Mila, Jakob i Abel

Ivan Gradečak Joc

iz Preloga preminuo 15. lipnja u 74. godini života

Marija Logožar

rođ. Posavec

iz Macinca preminula 13. lipnja u 86. godini života

Franjo Oršoš iz Orehovice preminuo 16. lipnja u 56. godini života

Marija Kolarić

iz Donjeg Hrašćana preminula 13. lipnja u 88. godini života

Vilim (Vilko) Horvat

iz Preloga preminuo 11. lipnja u 75. godini života

Stjepan Marčec

iz Malog Mihaljevca preminuo 11. lipnja u 84. godini života

Matija Božek

iz Preloga preminuo 16. lipnja u 85. godini života

Marija Matić

iz Palinovca preminula u 96. godini života

Dragutin Mihalić

iz Novog Sela na Dravi preminuo 16. lipnja u 71. godini života

Jasna Horvat

rođ. Hajdarović iz Čakovca preminula 14. lipnja u 60. godini život

Terezija Srebrnjak iz Dunjkovca preminula 15. lipnja u 93. godini života

Stjepan Bašek-Braco

iz Savske Vesi preminuo 13. lipnja u 75. godini života

Antun Sanjković iz Novakovca preminuo 15. lipnja u 80. godini života

Elizabeta Peran rođ. Kodba preminula u 73. godini života

1. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaš�tara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 30.6.

2. Autoprijevoznik Samir Posavec, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila u međunarodnom transportu, javi� se na tel. 040/822-010 ili na mob. 098/284-179 ili na email: samir.posavec@ck.t-com.hr do 30.6.

3. ARSENAL GRUPA d.o.o., Prelog , traži m/ž zaštitara - čuvara, javiti se na mob. 091/320-7771 ili na email: info@arsenal-grupa.hr do 30.6.

Autoprijevoznik Milorad Fegeš, Totovec, traži m/ž vozača C i E kategorije, javi� se na email: milo.feges70@gmail. com do 31.5.

5. Art delivery j.d.o.o., Čakovec, traži 5 m/ž dostavljača, javiti se na email: deliverybyart@gmail.com do 5.6.

4. ARTERERRO GORIČAN d.o.o., Gospdarska ulica 1/a, traži 4 m/ž bravara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/602222 ili na email: info.arteferro-gorican@ arteferro.com do 13.7.

5. Autoprijevoznik Milorad Fegeš, Totovec, traži m/ž vozača C i E kategorije, javi� se na email: milo.feges70@gmail. com do 30.6.

6. AVES AQUILA d.o.o., Športska ulica 6a, traži m/ž čistača, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/4433-462 ili na email: nikola@aquila-fitness.com do 30.6.

7. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 2 m/ž krojača, 4 m/ž šivača, m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 28.6.

8. Bernarda d.o.o., Čakovečka 136a, Pušćine, traži m/ž stolara, 3 m/ž radnika u skladištu, 3 m/ž radnika na izradi kreveta, 2 m/ž radnika na izradi madraca i 3 m/ž tapetara, javi� se na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 30.6.

9. BLAŽEKA d.o.o., D. Pustakovec 59, traži 2 m/ž vozača dostavnog vozila, javi� se osobno na adresu ili na mob. 095/3011985 ili na email: dino@blazeka.hr do 30.6.

10. BV Product d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 4 m/ž električara, m/ž tig zavarivača, m/ž pomoćnog električara, m/ž stolara, m/ž knaufera-montera suhe gradnje, m/ž cjevara-izometričara, m/ž zavarivača autogenim postupkom i 5 m/ž građevinskih radnika, javiti se na mob. 095/8750-312 ili na email: product.bv@ gmail.com do 30.6.

11. Brid trgovina d.o.o., Čakovec, Trg Republike 6, traži m/ž montera-dostavljača namještaja, javi� se osobno na adresu ili na email: salon@brid-extra.hr do 20.6.

12. CEE d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara, javiti se na email: zamolbe@ markov.hr do 30.6.

13. CONSUL-MONT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž bravara, javiti se na mob. 091/2070-676 ili na email: info@consulmont.hr do 22.6.

www.mnovine.hr

Izvor podataka:

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819

ISPOSTAVA PRELOG: 646-740

ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200

Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr

14. CONSTRUCT d.o.o., Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika na gradilištu, m/ž tesara i 2 m/ž zidara, javi� se na mob. 098/366-266 do 30.6.

15. CHRISTOF INDUSTRIES CRO d.o.o, I. Gundulića 1, Čakovec, traži 5 m/ž montera transformatora - elektromontera, javi� se na e-mail: jobs.croa�a@christof. com do 30.6.

16. CWS d.o.o., Čakovec, Republike Austrije 1, traži m/ž radnika u praoni - linija ručnika, 3 m/ž radnika u praoni - linija radne odjeće, m/ž šivača i m/ž vozača, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dajana.hlebec@cws.com do 30.6.

17. ČAKOVEČKI MLINOVI d.d., Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž viličaristu, 3 m/ž radnika u proizvodnji i skladištu i 2 m/ž dostavljača, javi� se na tel. 040 375512 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@cak-mlinovi. hr do 30.6.

18. D.G.COMMERCE d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž poslovođu - voditelja radova elektro struke, javiti se na email: dg-commerce@dg-commerce.hr do 4.7.

19. DML LOGISTIKA d.o.o., Nedelišće , traži m/ž pomoćnog radnika u građevini, m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž mehaničara za strojeve i teretna vozila, m/ž vozača teretnog motornog vozila za tuzemni prijevoz i m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima, javiti se na mob. 091/182-1119 ili na email: davor@ dml-logis�ka.hr do 20.6.

20. Dom za starije i nemoćne osobe Sivica, Mirogojska 21, traži m/ž njegovatelja za starije i nemoćne, m/ž fizioterapeuta, m/ž socijalnog radnika i m/ž ravnatelja doma za starije, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: sivicadom@ gmail.com do 26.6.

21. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V. Žganca 3, Prelog, traži m/ž kuhara, m/ž glavnu sestru ustanove, medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/646-788 ili na mob. 098/460-403 ili na email: dommesmar@gmail.com do 30.6.

22. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž kuhara, pomoćnog kuhara, medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/679-368 ili na mob. 098/352-029 ili na email: zdravlje@strahija.com do 6.7.

23. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, A. Starčevića 1, Čakovec, traži 7 m/ž osobnih asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom i m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/390-070 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@ dos�-mz.hr

24. Dom zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1r, traži m/ž doktora medicine, javi� se pismenom zamolbom na adresu do 25.6.

25. ECON d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača mig-mag postupkom, m/ž montera ven�liranih fasada i m/ž voditelja projekata ven�liranih fasada, javi� se na email: econ@econ.hr do 30.6.

26. ELTING d.o.o., Pušćine, Obrtnička 10, traži 3 m/ž montera građevinskih elemenata, m/ž cnc operatera, m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj, m/ž poslovođu na projek�ma ven�liranih fasada u Njemačkoj, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 21.6.

27. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., traži 8 m/ž stolara-montera namještaja za mjesto rada Njemačka i 8 m/ž stolara-montera namještaja za mjesto rada Nizozemska, javiti se na mob: 098/9841-949 ili na email: eli�nterijeri@gmail.com do 30.7.

28. GH MONT d.o.o., traži 12 m/ž izolatera ven�lacijskih kanala za rad u Njemačkoj, javi� se na mob. 091/922-1509 do 30.6.

29. GEOPLAN d.o.o., Trg. E. Kvaternika 8, Čakovec, traži 2 m/ž geodetskog djelatnika, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/390-780 ili na mob. 091/150-2007 ili na email: geoplan1ck@gmail.com do 20.6.

30. GKM d.o.o., Krištanovec 129, traži m/ž poslovođu, m/ž armirača, m/ž tesara i m/ž inž. građevine - voditelja radova, javiti se osobno na adresu ili na email: gkmzdr@outlook.com do 15.7.

31. Golden Shine j.d.o.o., Štefanec, traži m/ž frizera, javiti se na mob. 099/8563096 do 7.7.

32. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž elektroinstalatera, 5 m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž montera kanalizacijskih cijevi, m/ž radnika niskogradnje i m/ž čistača, javi� se na mob. 099/2509219 ili na email: posao@gmniksi.com do 30.6.

33. GUMI CENTAR REŠETAR d.o.o., Hrupine 1a, Prelog, traži m/ž automehaničara - vulkanizera, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: gumi.centar.resetar@gmail. com do 27.6.

34. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž djelatnika u održavanju okoliša (domara), 2 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete, m/ž djelatnika u odjelu za zaš�tu i sigurnost imovine, m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, m/ž djelatnika u pripremi rada-REFA, m/ž PU tehničara, m/ž vozača - skladištara, m/ž mehaničara-mehatroničara, m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete QS, m/ž skladištara, m/ž djelatnika u Haix outlet trgovini i m/ž djelatnika na administra�vnim poslovima u skladištu u Belici, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 26.6.

35. Hilding Anders d.o.o., Prelog, Industrijska zona 11, traži 10 m/ž šivača i 2 m/ž radnika na cnc stroju za rezanje spužve, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/650-041 ili na mob. 099/619-8717 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ana.tezacki@hildinganders.com do 21.6.

36. HSG Kariera d.o.o., Prelog, traži 5 m/ radnika u proizvodnji, javi� se na tel. 01/2641-350 ili na mob. 099/473-2024 ili na email: lucija.kelemen@kariera.hr ili putem linka: h�ps://www.kariera.hr/ radno-mjesto/karic2a29c247ca0469d82702bf577d8868a?s=k1 do 30.6.

37. INA MALOPRODAJNI SERVISI d.o.o., traži 2 m/ž prodavača-konobara na benzinskoj postaji – mjesto rada Goričan i Čakovec, javi� se na email: pridruzise@ina. hr ili putem linka: h�ps://molgroup.taleo. net/careersec�on/external/jobsearch. �l?lang=hr&loca�on=4205100397#

38. INTERNATIONAL EVONA d.o.o., Mursko Središće, traži 2 m/ž blagajnika u automat klubu, javiti se na email: posao@oc.eu do 20.6.

39. INSTALOMONT TERMOCENTAR d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21a, traži 2 m/ž montera grijanja i klima�zacije, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/328-017 ili na mob. 098/426-122 do 27.6.

40. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž bravara, zavarivača, javiti se na tel. 040/360-888 ili na email: inpirio@inpirio.com do 21.6.

41. 36 INFO d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača tehničke robe, javiti se na email: arhiva36@gmail.com do 20.6.

42. IM-COMP d.o.o., Pribislavec, traži m/ž djelatnika na održavanju - bravara, m/ž komercijalistu, m/ž tehničkog komercijalistu, m/ž knjigovođu, m/ž vozača C i E kat., m/ž djelatnika u otpremi i 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: im-comp@ ck.t-com.hr do 22.6.

43. JB-MODELARIJA-BLAŽEKA d.o.o., Hrupine 36, Prelog, traži 2 m/ž stolaramontažera i 2 m/ž tokara, javi� se osobno na adresu ili na email: dijana.strahija@ jb-modelarija.hr do 30.6.

44. JELEN PROFESSIONAL d.o.o., Belica, Braće Radić 37/a, traži 2 m/ž radnika u montaži obuće, javi� se osobno na adresu ili na email: jelen@jelen.hr do 30.6.

45. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kategorije, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241479 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@jurcec-transporti.com do 30.6.

46. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i m/ž vozača C+E kategorije za domaći prijevoz, javi� se na mob: 098/722-770 ili na email: administracija@kabel-mont.hr ili osobni dolazak na gornju adresu do 30.6.

47. Klesar Bratković, Mihovljan, Prvomajska 55, traži m/ž radnika na montaži kamena i m/ž operatera na strojevima za obradu prirodnog kamena - cnc operatera, javi� se na tel. 040/347-199 ili na mob. 098/190-5677 do 30.6.

48. Komuna Toplek d.o.o., Žiškovec, traži 2 m/ž vozača C i E kat. u međunarodnom transportu, javi� se na tel. 040/337-392 ili na mob. 098/235-990 do 30.6.

49. KRIKA, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži m/ž konobara i m/ž radnika na izradi cerada, šatora i tendi, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/822-190 ili na mob. 098/632-113 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: krika@krika.hr do 23.6.

50. K.S.T. trgovina d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž čistača, javi� se na mob. 098/204814 do 20.6.

51. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži m/ž održavatelja u proizvodnim pogonima, m/ž radnika na izvlačenju žice, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji žičanih jezgri, 2 m/ž radnika na montaži okvira i 10 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, javi� se osobno na adresu ili na email: posao.lpt@legge�.com do 20.6.

52. LE SLASTICE d.o.o., traži m/ž prodavača za mjesto rada Donji Kraljevec (rok prijave do 30.6.) i m/ž djelatnika u računovodstvu (rok prijave do 22.6.), javi� se na mob. 099/456-7630 ili na email: leslas�ce@leslas�ce.hr

53. LA BELLE VIE, Prelog, Glavna 19, traži m/ž kozme�čara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 099/331-9661 ili na email: petra.petrahatlak@gmail.com do 30.6.

54. LETINA INTECH d.o.o., Neumannova 2, Čakovec, traži 2 m/ž zavarivača �g postupkom i 3 m/ž radnika u završnoj obradi, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@le�na.com do 25.6.

55. LJEKARNA ŠTEFAN, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javi� se osobno na adresu ili na tel. 091/5272180 ili na email: juraj.stefan@me.com do 2.7.

56. LIMOND limarski obrt, Mihovljan, traži m/ž radnika u limarskoj radionici, javi� se na email: info@limond.hr do 30.6.

57. LUKOIL Croa�a d.o.o., Prelog, traži 6 m/ž prodavača-blagajnika, javi� se na email: prijava@lukoil.hr do 22.6.

58. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 38, traži m/ž magistra - doktora strojarstva, m/ž limara-izolatera i m/ž konstruktora, javi� se na email: dubravka.brkljacic@mik.com. hr do 20.7.

Tatjana Furdi, mag. sestrinstva

Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvjema ambulantama:

Ambulanta Čakovec

E: psihologija@dzck.hr

T: 040/372-390 (radnim danom od 13 do 15 sa�)

Ambulanta Prelog

E: psihologija.prelog@dzck.hr

T: 040/321-390 (radnim danim od 13:30 do 14:30 sa�)

Usamljenost i depresija kod onkoloških pacijenata

U tihim jutarnjim satima često razmišljam o onome što nas u sestrinskoj praksi najviše dotiče, a o čemu se najmanje govori, a to je emocionalna bol onkoloških pacijenata. Tijelo liječimo lijekovima i terapijama, ali tugu, usamljenost i strah često prešućujemo, kao da su nešto sporedno. A zapravo nisu. Usamljenost i depresija kod osoba oboljelih od karcinoma nisu iznimka, nego pravilo koje često ostaje neizrečeno.

Pacijenti nam povjeravaju ono što ne kažu ni najbližima. I upravo ta povjeravanja najčešće otkrivaju duboku emocionalnu patnju. Usamljenost ne znači da nemaju nikoga; često su tu članovi obitelji, posjete, telefonski pozivi. Ali osjećaj da nitko ne razumije kroz što prolaze, to je prava samoća. Posebno su pogođeni pacijenti u dugotrajnim fazama liječenja, oni koji više ne mogu raditi, oni koji doživljavaju �izičke promjene koje mijenjaju vlastitu sliku o sebi.

Zdravstveni sustav mora prepoznati „neizrečeno“

Depresija kod onkoloških pacijenata često je tiha i maskirana.

Znanstvena istraživanja govore da i do 30 % onkoloških pacijenata razvije depresivne simptome, a velik broj nikada ne dobije odgovarajuću podršku

Depresija ne mora uvijek „izgledati” tužno. Depresija kod onkoloških pacijenata često je tiha i maskirana. Pacijent će reći: „Dobro sam“, ali više ne razgovara, ne smije se, odbija hranu. Gubi zanimanje za stvari koje su mu nekad bile važne. Nerijetko ne govori o strahu, već o tome kako „nema više smisla“ ili „ne želi nikoga zamarati“. Te izjave treba čuti između redaka ali one nisu slabost, nego vapaj za razumijevanjem.

Znanstvena istraživanja govore da i do 3 0% onkoloških pacijenata razvije depresivne simptome, a velik broj nikada ne dobije odgovarajuću podršku. Razlog? Simptomi se često pripisuju bolesti ili terapiji, a ne emocionalnom stanju.

U kliničkoj praksi često čujemo rečenice poput: „Glavno da mu terapija ide“, ili „Sad nije vrijeme za emocije“. A upravo emocije su ono što određuje kako će pacijent proći kroz proces liječenja. Psihološka podrška ne bi smjela biti luksuz ni iznimka. Ona mora biti sastavni dio onkološke skrbi. Ne govorimo ovdje samo o ulozi psihologa, već i o svakom članu zdravstvenog tima koji ima priliku u svakodnevnoj komunikaciji pokazati empatiju, razumijevanje i prisutnost. Jedna rečenica. Iskreno pitanje „Kako ste zaista?“ – može otvoriti vrata osjećajima koje pacijent dugo drži u sebi. A upravo to može biti prekretnica između emocionalne izolacije i osjećaja da nije sam. Veliku ulogu u takvom stanju imaju obitelj i zajednica. Usamljenost i depresija ne mogu se liječiti samo u ambulanti. Obitelj i prijatelji često žele pomoći, ali ne znaju kako. Nekad je dovoljno samo biti tu, slušati bez davanja savjeta, bez pokušaja da se problem „riješi“. Bitno je dopustiti pacijentu da tuguje, da se boji, da bude ranjiv.

U lokalnim zajednicama, poput naše međimurske, važno je poticati otvorenije razgovore o emocionalnom zdravlju onkoloških pacijenata. Organizacija grupa podrške, edukacije za članove obitelji, pa i obična gesta susjeda. Sve to vraća osjećaj pripadnosti i sigurnosti. Borba s karcinomom nikada nije samo medicinska. Ona je i psihološka, emocionalna i duhovna. Usamljenost i depresija su tihe, ali snažne prepreke u toj borbi. Na nama zdravstvenim djelatnicima, obitelji, zajednici je da ih prepoznamo, priznamo i reagiramo.

Nikola Petričević, magistar psihologije

Mitovi i istine o mentalnom zdravlju muškaraca

SAVJETOVALIŠTE ZA

ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Uz temu mentalnog zdravlja muškaraca vežu se razni mitovi i zablude koje mogu dovesti do stigmatizacije te odgađanja traženja stručne pomoći ili podrške bliskih osoba, a što može završiti znatnim pogoršanjem psihičkog stanja

Svakog lipnja obilježava se Mjesec zdravlja muškaraca s ciljem podizanja svijesti o zdravstvenim problemima koji se mogu spriječiti, kao i poticanja ranog otkrivanja i liječenja bolesti kod muškaraca i dječaka. Naglašava se važnost preuzimanja odgovornosti za vlastitu dobrobit redovitim pregledima, usvajanjem zdravih životnih navika te obraćanjem pažnje i brige o vlastitom tjelesnom i mentalnom zdravlju. Zdravlje se općenito de�inira kao stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo kao puku odsutnost bolesti ili slabosti. Jednako tako je i mentalno zdravlje više od same odsutnosti mentalnih bolesti ili teškoća. To je stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje vlastite sposobnosti, može se nositi s uobičajenim životnim stresovima, može produktivno učiti i raditi te je sposoban dati doprinos svojoj zajednici. Ono je osnovno ljudsko pravo koje je ključno za osobni i društveni razvoj. Temeljno je za našu sposobnost da razmišljamo, osjećamo i komuniciramo jedni s drugima, zarađujemo za život i uživamo u njemu. Mentalno zdravlje je sastavni dio života te se doista može reći da nema zdravlja bez mentalnog zdravlja.

Uz temu mentalnog zdravlja muškaraca vežu se razni mitovi i zablude koje mogu dovesti do stigmatizacije te odgađanja traženja stručne pomoći ili podrške bliskih osoba, a što može završiti znatnim pogoršanjem psihičkog stanja. U nastavku teksta osvrnut ćemo se na neke od tih mitova.

MIT: Kod muškaraca i žene ne pojavljuju se iste vrste psihičkih teškoća.

Iako se neke smetnje mentalnog zdravlja češće pojavljuju kod žena, a neke kod muškaraca, ne postoji psihička teškoća koja se javlja isključivo kod jednog spola. Ono u čemu se muškarci i žene mogu razlikovati je način na koji doživljavaju i izražavaju teškoće. Te su razlike često rezultat društvenih očekivanja, odgoja i tradicionalnih uloga koje se vežu uz muškost. Na primjer, muškarci će depresiju (umjesto otvorenom tugom) češće izražavati kao razdražljivost, ljutnju, umor ili gubitak interesa. MIT: Pravi muškarci ne pokazuju emocije. Ovaj mit proizlazi iz tradicionalnog društvenog stava da muškarci u suočavanju sa svojim emocijama moraju biti tihi, snažni i uvijek pod kontrolom. Normalno je da svi ljudi, pa tako i muškarci, doživljavaju mnogo različitih emocija od kojih su neke i neugodne. Emocije ne možemo po potrebi „isključiti“ ili „uključiti“, no možemo kontrolirati kako ćemo ih izraziti. Ako ih potiskujemo, s vremenom mogu prerasti u problem koji će značajno ometati svakodnevni život. MIT: Muškarci koji traže pomoć su slabići. Muškarci se češće suočavaju sa stresom tako da odmah pokušaju riješiti problem koji je izvor tog stresa. No, neki problemi se ne mogu riješiti na ovaj način, već zahtijevaju poznavanje strategija koje pomažu u nošenju s neugodnim emocijama. Stručnjaci za mentalno zdravlje mogu pomoći u prepoznavanju i izražavanju emocija na zdrav način. Traženje pomoći je znak emocionalne zrelosti i snage, a ne slabosti. Muškarci koji ne traže pomoć okoline ili pak nemaju dovoljno razvijene vještine nošenja sa stresom i neugodnim emocijama, češće posežu za sredstvima ovisnosti (alkohol, droge, kockanje) kako bi se osjećali bolje. Time se dovode u opasnost razvijanja novog problema (ovisnosti), dok početni problem ostaje neriješen. Budući da se rjeđe i kasnije od žena javljaju za pomoć, muškarci češće imaju ozbiljne zdravstvene probleme i stoga češće završe na psihijatrijskom liječenju. Iako se u Hrvatskoj bilježi pad u broju samoubojstava, muškarci ih izvrše 3 – 4 puta više nego žene. Bez obzira na dob, spol ili kulturu iz koje dolazite, ako osjećate da vam je mentalno zdravlje narušeno te se teško nosite s problemima, javite se stručnjacima u Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

KUPUJEM TOMOS MOPEDE

sve vrste i modele sa i bez papira za dijelove isplata odmah. tel 098 9656 624

PRODAJE SE MERCEDES

280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

PRODAJE SE PEUGEOT 207

1.4 benz 2007. god., reg. do 1/2026., cijena 1600 eur. Info na mob. 091/516-4439

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, neregistriran, registriran, info na mob: 098/777-095

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM PLUG ,dvije brazde,OLTSlavonac,očuvan,malo korišten i sijačica za kukuruz Olt.Mob. 097/728-9476

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO

ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM VEĆI TRUPAC

ORAHA. Nazvati na tel. 099/799-1086

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjač - mlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM traktorsku špricu od 400 lit., rasipač umjetnog gnojiva, stražnju kosu i trupac hrasta 8x1. info na mob. 097/6046-109

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

POSAO

MUŠKARAC TRAŽI POSAO - može pomoćni poslovi, košnja trave, sitni popravci ili bilo što drugo. Mob. 095/8165-206

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJE SE MALI STAN za jednu osobu u Varaždinu, centralno, parking, blizu Varteksa, zaposlenim osobama. Na dulji rok. Info 099/414-5002

TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423099

PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988

DAJE SE U DUGOROČNI

NAJAM dvosobni stan u Martanama (novogradnja), 2. kat (lift). info na mob. 098/465-490

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015 Prodaju se ČETIRI NOVA STANA u stambenoj zgradi, izvedba srednji roh bau, stanovi su veličine od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica F. Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija, novi dio naselja. Mob. 095 858 15 02

PRODAJEM stariju kuću u Čakovcu kod Općinskog suda, veoma povoljno, EC/G, može i zamjena za poslovni prostor od 75m2. Info na mob: 098/426-021

ŽIVOTINJE

AKVARIJ od 112 litara, sa postoljem, poklopcem, svjetlom, ribicama, živo bilje, kompletno uređen, prodajem za 140 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 098/9084-675.

POKLANJAM ČISTOKRVNU ŽENKU njemačkog ovčara staru 10 mjeseci uz naknadu, redovito cijepljena i čipirana. Info. 097/600-6038.

RAZNO

ELEKTRODE ZA VARENJE, 2 kutije, 10 eura/kutija. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 098/9084-675.

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJE SE tenda, dim. 3 x 2 m, plavo-bijela, nova, zapakirana; digitalni tlakomjer, bežični telefon te muške crne kožne cipele vel. 43. Info na mob. 09891-58-640

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM laserski daljinomjer, Wifi kameru, bežično zvono s prikazom na mobitel. Sve povoljno. Upita� na mob. 095/816-5206

PRODAJE SE RABLJENA SPRAVA za vježbanje cijelog �jela. Malo korištena. Cijena je 150 eur. Zva� na broj mobitela 099/7644-388

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJEM vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, flex bušilicu, rodlin za plinsku bocu, bicikl i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Info na mob. 091/572-7670

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Lucidusa, Božjakovine, Eko-Međimurja, Jadran galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Lagune Novigrad (Aminess) i druge dionice. info na mob. 098 905 1011

KUPUJEM stripove i igre za konzole. Mob. 098 92 190 92

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/ kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

NAUTIČKI PRSLUCI, univerzalni, 2 komada, 30 eura/ kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293

PLOČICE za lovačke trofeje, 2 veličine 4 komada, 20 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina. 098/9084-675

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PANK-RADNI STOL, željezni, čvrs�, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. ZagrebUtrina, 091/9240-293

PR ODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

ŠATOR za 3 osobe sa madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 150 eura. Šaljem slike. ZagrebUtrina, 091/9240-293

majstori odgovaraju

Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas

U KUHINJI s Aleks

Jednostavne školjkice za uživanje u prhkom tijestu i pekmezu

Krasi ih lijep izgled i jednostavna izrada, a vrlo su prhke i tijesto se savršeno slaže s bilo kojim pekmezom ili džemom

Školjkice s pekmezom pravi su predstavnik kolača iz bakine kuhinje, a recept za njih naslijedila sam upravo od svoje bake Katarine. Krasi ih lijep izgled i jednostavna izrada, a vrlo su prhke i tijesto se savršeno slaže s bilo kojim pekmezom ili džemom. Mogu biti punjene i orasima, ali u originalnom receptu nalazi se pekmez.

Brašno se zamijesi s masti (ja radije koristim margarin jer mi zbog masti kolači imaju miris i okus po mesu). Ako vam to ne smeta, mast je izvorni sastojak pa možete s njom. Dodam jogurt, prašak za pecivo i jednu žlicu šećera. Dobije se lijepo tijesto koje je lako razvaljati. Ako vam je tijesto premekano, slobodno dodajte još malo brašna.

Tijesto na pobrašnjenoj podlozi razvaljam na debljinu oko pola centimetra i čašom promjera oko 6 do 7 centimetara iz tijesta režem kružne oblike. Na svaki krug na sredinu stavim pola žličice pekmeza - pekmeza ne smije biti previše jer će izlaziti iz školjkice (SLIKA 1).

Kad izrežem sve tijesto, ostatke od krugova ponovo mijesim i ponovim postupak

Recept za školjkice s pekmezom:

SASTOJCI:

 ½ kg glatkog brašna

 25 dag masti ili margarina

 1 jogurt

 ½ praška za pecivo

 1 žlica šećera, a može i bez njega

 pekmez po vlastitom izboru

 šećer u prahu za dekoraciju

dok god ima tijesta. Od ove količine može se napraviti dvadesetak školjkica, ovisno o veličini čaše.

Nakon što stavim pekmez, svaki krug preklopim i po rubovima pritisnem viljuškom. Time se spriječi da pekmez izađe, a dobije se predivan izgled školjke, po čemu su ovi kolačići i dobili ime (SLIKA 2).

Gotove školjkice poslažem u pleh, na masni papir i stavim ih peći u pećnicu prethodno zagrijanu na 160 do 170 stupnjeva. (SLIKA 3).

Školjkice se peku oko petnaest minuta, možda malo duže, ovisi o pećnici, ali vidi se kad su pečene jer dobiju smećkastu boju. Kad se ohlade, posipam ih mljevenim šećerom.

Ovi jednostavni kolačići brzo su gotovi, a odlični su za ljeto - nema s njima puno posla, pećnica nije dugo uključena, a jako su �ini, posebno ako imate domaći pekmez.

Školjkice s pekmezom savršene su kao zalogajčić uz kavu ili kao slasni, brzi voćni doručak. (SLIKA 4.)

pekmeza i viljuškom „zalijepiti” rubove

Marijinom svi se žele

Piše: Aleksandra Sklepić Foto: Vlasta Vugrinec

Kisela juha starinsko je jelo koje se nekada u našem kraju pripremalo najčešće prije teškog �izičkog rada. Mnogi je ljudi i danas jako rado pripremaju, a njena priprema nije previše komplicirana. Pravu, domaću kiselu juhu, po receptima iz vremena naših prabaka i pradjedova, još i danas rado kuha Marija Ciglar (73) iz Orehovice.

Marija je umirovljenica, a u njezinom je kraju svi poznaju jer je 17 godina prije nego je otišla u mirovinu radila kao prodavačica u trgovini.

Obrok prije fizičkog rada

- Kisela juha specijalitet je domaće kuhinje, a pripremala se kao „zajtrek za kosce” - doručak i obilan obrok prije teškog �izičkog rada. Svake je godine pripremamo na tradicionalnoj

Kisela juha hranjiv je i jak obrok, ima u sebi dosta masti od suhog mesa koja daje energiju, pa ne čudi što su je jeli upravo fizički radnici

„Orehijadi”, a nekoliko godina unatrag predstavile smo brojna međimurska jela, kao i juhe - kiselu juhu, pretepenu juhu i lovačku juhu, pod zajedničkim imenom „Koscom zajtreka”, ispričala nam je Marija.

Suho meso za energiju

Kisela juha hranjiv je i jak obrok, ima u sebi dosta masti od suhog mesa koja daje energiju, pa ne čudi što su je jeli upravo �izički radnici. Danas se ne radi toliko u polju, ali kisela juha ne gubi na popularnosti, naprotiv, sve je više mladih zainteresirano naučiti kako se ova zanimljiva juha priprema.

Marija je već skoro 30 godina članica crkvenog zbora u Orehovici pa je svoju kiselu juhu predstavila pod okriljem ove udruge. Aktivna je i u udruzi Sport za sve gdje sa suprugom Vladimirom, također umirovljenikom,

Traminac mirisavi iz 2022.

Traminac mirisavi Classic iz berbe 2022. pravo je otkriće za ljubitelje vina koji traže nešto posebno i autentično. Ova suha varijanta poznatog traminca dolazi u butelji od 0,75 L i dostupna je isključivo u Vinskoj kući Hažić, što ga čini pravim izborom za sve koji vole ekskluzivne i ručno brane etikete.

Vino je vegan friendly, a njegova svježina i mirisne note čine ga idealnim pratiteljem raznim jelima – od laganih deserata, peciva i svježeg voća, do voćnih salata i azijskih jela s rezancima. Traminac mirisavi Classic najbolje je poslužiti rashlađen na 10°C, kako bi u potpunosti došao do izražaja njegov bogati aromatski pro�il. Po cijeni od 9,50 €, ovo vino nudi odličan omjer kvalitete i užitka, pogotovo za one koji žele doživjeti nešto novo i drugačije u svijetu vina. (sh)

VINO TJEDNA

Piše: Aleksandra Sklepić

(SLIKA 1) Tijesto razvaljati i rezati čašom na jednake krugove željene veličine

(SLIKA 2) Na krug od tijesta staviti pola žličice

(SLIKA 3) Gotove školjkice poslagati u pleh na papir za pečenje

(SLIKA 4) Prekrasne školjkice s pekmezom savršene su uz kavu i dobro društvo

MARIJA CIGLAR iz Orehovice

kiselom juhom

žele okrijepiti

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 21. svibnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 23. svibnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnica: Senka Radiček iz Čakovca

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uzeti sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240.

Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sati, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sati.

sudjeluje u svim sportskim, ali i rekreativnim druženjima. Puno putuju i vole se zabavljati u dobrom društvu. U slobodno vrijeme rado ide u šetnju sa suprugom ili prijateljicama.

Kisela juha hranjiva je i daje energiju zbog suhog mesa koje se u njoj kuha

Marija i Vladimir imaju dva sina, Božidara, koji ima suprugu Blaženku i Danijela koji ima suprugu

Recept za pripremu kisele juhe:

Sinovi odselili u Njemačku

SASTOJCI (ZA 4 DO 6 OSOBA):

 domaće kobasice

Oba sina s obiteljima žive i rade u Njemačkoj, a Mariji posebno nedostaju unuci Roko, Venio, Emanuel David i Julija Magdalena s kojima je provodila puno vremena kad su bili mali. Zbog posla su morali odseliti, ali dosta često dođu doma pa već s puta prema Hrvatskoj baki javljaju koja bi jela voljeli jesti kad dođu u Međimurje. Baki ih, naravno, nije teško pripremiti, pa su na stolu često „prežgana” juha, trganci, rezanci s makom i slična domaća jela. Najviše je, doznajemo, Marija naučila kuhati od svoje bake Terezije i susjede Julijane, a i danas rado kuha starinska jela jer su svima u obitelji najdraža i naj�inija.

 sušena šunka

 voda

 začini: sol, papar, slatka mljevena paprika

 lovorov list

 1 goveđa kocka

PRIPREMA KISELE JUHE:

Kobasice i šunku narezati na kockice i kuhati u 3 do 4 litre vode. Viljuškom se može probati je li meso mekano pa se po tome zna da je kuhano. U juhu dodati začine, količinu prema vlastitom ukusu: sol, papar, malo ljute paprike da dobije pikantniji okus i lovorov list.

Kad je meso kuhano, izvaditi ga i odložiti na poseban tanjur. U tavici pripremiti zapršku, međimurski: zafrig. U posebnoj posudi pomiješati kukuruzno i glatko brašno, 1 decilitar

 po želji češnjak u prahu ili granulama

 4 do 5 žlica kukuruznog brašna

 2 žlice glatkog brašna

 ulje ili mast za zapršku

 2 do 3 žlice octa

ulja te pržiti polako u tavici dok zaprška ne dobije lijepu smećkastu boju. Zatim dodati malo mljevene crvene slatke paprike te sve preliti u posebnu posudicu, gdje je moguće zapršku metlicom „razmutiti” kako bi nestale grudice. Zapršku zatim izliti u juhu u kojoj se kuhalo meso te vratiti kuhano meso u juhu. Izvaditi lovorov list i na kraju dodati ocat, prema vlastitoj želji, ovisno koliko želimo da juha bude kisela. Sve zajedno još neka vri desetak minuta i kisela je juha spremna za jelo.

jedan

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Marija sa svojom krepkom kiselom juhom

Andreju.

br. 1553

Sakupljena tri kupona donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 21. svibnja 2025. do 12 sati. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 23. svibnja 2025.

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Izložba „Slikari vlastitog puta” u sklopu

15. umjetničke kolonije Štrigova

Pripremila: Marta Horvat, kustosica Likovne galerije

Druga polovica lipnja već je tradicionalno poznata po umjetničkim događanjima vezanima uz Umjetničku koloniju Štrigova. Ovogodišnja 15. kolonija započinje svoj bogati glazbeno - likovni program otvorenjem skupne izložbe „Slikari vlastitog puta“. Na izložbi će biti predstavljena djela tridesetak autora, među kojima i djela nekih od najvećih imena hrvatske povijesti umjetnosti kao što su Emanuel Vidović, Ivo Režek, Vilim

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

Svečnjak, Cata Dujšin-Ribar, Jerolim Miše ili Zlatko Šulentić. Izložba otvara svoja vrata u četvrtak, 26. lipnja 2025., u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja, a ostaje otvorena do nedjelje, 24. kolovoza 2025. O izložbi „Slikari vlastitog puta” kustosica Dunja Horvat Weitner piše: Potreba za izražavanjem imanentna je ljudskim bićima, a umjetničko stvaralaštvo po svojoj je prirodi liberalan prostor koji prihvaća svaki oblik umjetničke ekspresije. Tek s poviješću umjetnosti stvaralaštvo se usustavljuje i rangira, kreiraju se stilovi, teorijski obrasci i idiomi koji u određenom trenutku postaju ili prestaju biti poželjni, vrednovani u skladu s očekivanjima vremena. Što je jučer bilo novo, danas je prevladano u stalnoj potrazi za promjenom i napretkom. Traže se nove metode izričaja, promišlja se smisao umjetnosti i umjetničkog djela sve do posljednje postaje – pitanja opstanka umjetnosti pa čak i njezine moguće smrti.

Ogromna masa akumuliranog stvaralaštva neprestano se valja i preoblikuje, a

svako vrijeme dodaje joj malo novog grumenja, formiranog i osobnim vizijama stvaralaca kao i duhom epohe u kojoj nastaje. U ono već postojeće nadodaju se nove primjese, koje se stapaju s univerzalnom i vječnom materijom ljudske kreativnosti. O umjetnosti uvijek iznova možemo promišljati, no pitanja – o biti umjetnosti, o kriterijima njezina vrednovanja, o prepoznavanju dobre umjetnosti – vazda ostaju ista.

Je li i uspjeh mjerilo dobre umjetnosti, ili stvaralaštvo postoji kao entitet za sebe?

Tradicionalno, u povijesti umjetnosti u prvom planu obitavaju predvodnici struja i pokreta, velikani koji svoj utjecaj šire svuda oko sebe. Prigrljeni i od kritike i od publike, ovi umjetnici rastu kao pod sretnom zvijezdom pod kojom njihov sjaj može samo postati jači, privlačeći sljedbenike i istomišljenike i tvoreći prepoznatljive grupacije. No niže dolje, u njihovoj sjeni, giba se čitav jedan svijet u kojem stvaraoci umjetnosti pristupaju sasvim osobno, sklonjeni od svjetala velikih centara, zagledani prije svega u sebe i u svoje okruženje. Oni

traže načine da svoje svjetove prenesu u djelo upijajući dojmove iz prirode, ovladavajući tehnikom i preuzimajući od suvremenika i prethodnika one elemente i principe koji su bliski njihovom vlastitom senzibilitetu.

Odani svojem „osobnom slikarstvu” – odnosno „zdravoj likovnosti”, kako ju je nazvao Matko Peić – ovi su umjetnici posvuda po svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, nastavili poimati umjetnost kao dinamičan proces u kojem ima prostora za napredak bez potrebe za oštrim rezovima s prošlošću. Stoga prošlost nisu promatrali kao teret nego kao civilizacijski doseg i dokaz svijesti o vlastitom postojanju. Vjerni emociji i emotivnoj vezi s promatračem kao temeljnim postavkama umjetnosti, svojim djelima komunicirali su ljudsko iskustvo i taktilnu prirodu stvarnosti koju su prenosili pažljivim promatranjem svijeta oko sebe. U kontekstu umjetnosti 20. stoljeća u Hrvatskoj, kada nove paradigme apstraktne umjetnosti dobivaju velik zamah, umjetnici klasičnog senzibiliteta masovno padaju u drugi pa i treći plan.

HOROSKOP

Zbog potrebe za autentičnim osobnim izrazom i zbog neuklapanja u likovne trendove, često su obilježavani kao provincijalni, anakroni i nazadni te kao takvi bili zanemarivani i marginalizirani od struke. Ovom izložbom ukazujemo na vitalnost klasičnog figurativnog slikarstva u Hrvatskoj i na visoke likovne dosege hr-

vatskih slikara 20. stoljeća, od kojih su neki zasigurno manje poznati široj javnosti. Izborom radova četrdesetak domaćih umjetnika vraćamo se likovnim osnovama: stvaralačkom procesu kao intimnom dijalogu između umjetnika i motiva te umjetničkom djelu kao otjelovljenju ljepote i istine slikarskog bitka.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Ovan, Vaga, Strijelac

LJUBAV: Vaš šarm i sposobnost prilagodbe učinit će da vas mnogi požele u svom društvu. Neki će se pokazati koliko mogu biti zabavni. Izlazaka neće nedostajati. Oni u vezama mnogo će se kretati među ljudima, a voljena osoba će ih slijediti.

KARIJERA: Volite uspjeh više nego prosječnost, ali ovih dana ipak ćete se morati odraditi i neke dosadne poslove. Oni su temelj za nešto više, pa ne filozofirajte oko toga. Budite vrijedni kako samo vi znate, a rezultati će već doći kasnije.

ZDRAVLJE&SAVJET: Jednaka mjerila vrijede za sve.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Pred vama je tjedan intenzivnih izlazaka i brojnih prilika za ljubav. Vaš društveni život će oživjeti i postati toliko bogat da se u prvi tren možda nećete ni snaći. Prihvatite pozive, dotjerajte se i idite među ljude. Oni vas očekuju s veseljem.

KARIJERA: Izađite u susret jednoj osobi koja nije sigurna kako obaviti posao. Budite otvoreni, jer se u krajnjoj liniji radi o zajedničkim rezultatima koji će kasnije doći. Zahvalnost koja će uslijediti bit će vam novi motiv za daljnji rad u budućnosti.

ZDRAVLJE&SAVJET: Čovjek je čovjeku lijek.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

LJUBAV: Većinu ovog tjedna vladat će opuštenost između vas i voljene osobe. Ništa više neće biti isforsirano, a dani će vam spontano donositi prilike za ljubav. Vaše osobno neraspoloženje dolazit će iz drugih područja života, pa to zanemarite.

KARIJERA: Koliko ste dugo planirali neke poslovne poteze, toliko sad imate prilike pokazati svoje poslovno umijeće ili znanje. Vjerojatno će se povećati vaš utjecaj na druge, a na vama je da to prihvatite i kao novu odgovornost. Budite profesionalni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Trošit ćete na lijepe stvari.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Male brige u privatnom životu kompenzirat ćete dobrim utjecajima u drugim područjima života. Mnogi će pobjeći u svoj posao ili društvo prijatelja i tamo ostati dok ne naiđu na neku obećavajuću privatnu atrakciju. Puno ćete pričati sa svima.

KARIJERA: Zamislit ćete se nad svojom budućnošću, a posebno nad svojim talentima. Shvatit ćete da oni nisu do kraja izraženi i iskorišteni. Tražit ćete načine kako ih uklopiti u posao koji radite, a neki će se upustiti u novi posao sa strane.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite svjesni sebe.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Većinu idućih dana vi ćete se dobro zabavljati i biti bez pritiska da se nešto mora postići. Otuda ćete zaista uživati s partnerom. Spontanost koja će se razviti među vama bit će dobrodošlo osvježenje. Samci će uspješno zavoditi druge.

KARIJERA: Vjerojatno će se mjeriti vaša postignuća u radu. Budite spremni na to. Neki će gledati da vam izvuku neku staru manu ili grešku koja je zaboravljena. Nemojte tome pridavati značaj, jer je mnogo više dobrog, nego lošeg.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što jeste i prezentirajte se.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5

LJUBAV: Malo bolji vjetar u leđa nego dosad u ljubavnom životu osvježit će vašu vezu. Zato dajte sve od sebe da osigurate kvalitetan odnos s osobom do koje vam je stalo. Bit će malih nervoza i nesporazuma, ali nemojte im pridavati značaj.

KARIJERA: Pred vama su izazovi kreativnosti i hrabrosti. Samo uz primjenu takvih vještina možete uspjeti. Povučenost ili mehanička odrada stvari trenutačno vam nisu dobro postavljeni. Ključ uspjeha za vas nalazi se prihvaćanju izazova.

ZDRAVLJE&SAVJET: Nađite sadržaje koje volite.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Bit ćete zanimljivi većini ljudi s kojim dolazite u kontakt. U takvim okolnostima možete lakše osvojiti nečije srce. Ako ste još sami, dotjerajte se i izlazite van. Oni u vezama bit će potpuno svjesni da je njihova ljubav jaka. Uživat će.

KARIJERA: Vjerojatno ćete odlično prosperirati u financijskom smislu. Neki će doseći rješenja koja su dugo bila nemoguća. Bit ćete zadovoljni materijalnim postignućima, ali svijet pustolovina i dalje će vam biti izazov kojem ne možete odoljeti.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite za svojom intuicijom.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Bez obzira na ne uvijek najpovoljnije ljubavne prilike, vi ćete biti optimist. Zato nećete samovati, nego ćete ići među ljude. Oni će vas rado prihvaćati zbog pozitivnog stava. Tako sami svojim ponašanjem poboljšati svoj privatni život.

KARIJERA: Sve što radite nekako će odlaziti u sjenu. Ipak, kako ćete biti potpuno svjesni svojih prethodnih uspjeha, to što niste u prvom planu neće vam smetati kao što bi to bilo inače. Ne mogu se sve kockice baš složiti u isto vrijeme.

ZDRAVLJE&SAVJET: Budite strpljivi u svemu.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Većinom ćete se snalaziti kako znate i umijete. Jedan dan bit će sjajno, a drugi nikako. Najbolje se da se ovaj drugi dan osamite. Ne ulazite u rasprave jer one neće dobro završiti. Ono dobrog vremena između vas i voljene osobe provedite u ljubavi.

KARIJERA: Trenutačno niste u najboljoj formi za rad. Ne samo da vam se ne radi, nego i okolnosti ne daju poticaje. Nedostatak motivacije bit će prirodna posljedica ovakvog stanja. Uglavnom ćete odrađivati zadano bez previše pitanja.

ZDRAVLJE&SAVJET: Boravak u prirodi bi vas osvježio.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Voljena osoba zračit će više nego vi, pa joj slobodno prepustite neka vas vodi. Ona će ovih dana daleko bolje osmisliti vaše zajedničko vrijeme nego vi sami. Prepustite joj se s povjerenjem. Budite poput djeteta i uživajte u životu.

KARIJERA: Čekate da drugi daju svoje mišljenje o onom što ste napravili zajedno sa svojim suradnicima. Oni će vas podržati, ali vi sami od sebe zahtijevat ćete još više. Ponekad će vaša očekivanja biti nerealno visoka. Budite realniji i ljubazniji.

ZDRAVLJE&SAVJET: Obratite pažnju na kvalitetu prehrane.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Povremena otuđenost koju ćete primjećivati u osobnim odnosima ponekad će vas zabrinjavati. Prihvatite je kao priliku da poradite na svojoj unutrašnjoj osobnoj inventuri. Ovo je prolazna faza kroz koju lakše prolazite s humorom.

KARIJERA: Posao će vam izgledati sve lakši. Ipak, to je samo vaš kut gledanja. Sada imate dovoljno razloga da radite bez briga, ali napori će vas sustizati. Zato se dobro organizirajte. Duh vodi tijelo, ali tijelu nekad treba stanka.

ZDRAVLJE&SAVJET: Vježbajte tehnike relaksacije.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Oni koji su već u vezama trudit će se što više učvrstiti svoj odnos s voljenom osobom. Proradit će još neka mala pravila i utemeljiti stabilnije kriterije međusobnog ponašanja. Oni koji su još sami neće previše izlaziti, ali bi će dobro.

KARIJERA: Vjerojatno ćete imati povećan obim poslova, no kako je karakter većine toga vama zanimljiv, neće vam biti teško raditi. Problem će biti u nedostatku energije, pa se pripremite kroz što bolji plan i štedite svoje snage. ZDRAVLJE&SAVJET: Raste vaš interes za brigu o zdravlju. Naspavajte se.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

Vilim Svečnjak, Akt u fotelji, 1975.

Nera i Oskar dali su mi doživotnu ljubav

Dino je sretan što je dobio priliku da doživi jedno tako veliko i predivno prijateljstvo, a svojom brigom i strpljenjem, posebno sada za bolesnu Neru, uzvraća za sve divne trenutke provedene sa svojom veselom ekipom

Piše: Aleksandra Sklepić

Dino Mikulić (38) iz Murskog Središća od rođenja živi u neposrednoj blizini rijeke Mure, pa ne čudi što je zavolio ovaj predivan ambijent i rado boravi u prirodi. Da mu trenuci šetnje budu ljepši, uz njega je uvijek i njegova Nera, kujica koja već ima trinaest godina, a i bolesna je. Prošla je već dvije operacije, ali, doznali smo, pravi je borac i ne odustaje.

Iako su vani i nekoliko puta dnevno, šetnje su zbog Nerine bolesti sada sporije, no Dino sa strpljenjem polako šeta uz nju, dajući joj vremena da ona u svom ritmu provede vani svoje vrijeme za šetnju.

Šetnje su sada nešto sporije, ali Dino i Nera ih ne propuštaju

Ljubav između Dine i Nere započela je sada već davne 2012. godine, prije punih trinaest godina, a započela je tako da je Dinin brat na ulici pronašao prestrašeno štene prepuno rana po cijelom tijelu. Kako je Dino ljubitelj prirode i životinja, nije mogao da ne udomi ovu predivnu mješanku, te je tu započela njihova avantura koja još uvijek traje.

- Moja Nera najbolja mi je životinjska prijateljica, ispričao nam je Dino. Kad god mogu, zajedno smo, s njom provodim sve svoje slobodno vrijeme, u šetnji po prirodi, na šetnici uz Muru, gotovo

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

da se i ne razdvajamo. Kad je stigla k meni, bila je sva prestrašena, ali brzo smo se sprijateljili. Nisam je na vrijeme odveo na kastraciju, pa je kao jako mlada imala šest bebica psića – pet sam ih dao u azil, a jednog sam zadržao i to je bio legendarni Oskar kojeg više, nažalost, nema s nama. Nera i Oskar zajedno su prošli mnoge pseće pustolovine

Oskar i Nera poznati su svim stanovnicima Murskog Središća jer ih cijela obitelj

obožava i uvijek su bili viđeni s njima na nekoj od brojnih šetnji i psećih pustolovina. Oskar je bio mješanac koker španijela, a Nera je također mješanka. Doznali smo da Nera obožava kupanje, a takav je bio i Oskar. - Oskar je obožavao vodu, bilo to ljeti ili zimi, kupao se neumorno u rijeci Muri bez obzira na vremenske uvjete, nije mu smetala ni hladnoća, ni vrućina. Osim toga, blizu su nam i šume, pa smo zajedno prošli svakojake izlete. To mi je bilo najljepše vrijeme u životu. Bio je strastveni lovac na fazane i teško ga je bilo zaustaviti kad je krenuo na neki od svojih pohoda.

Oskar je nedavno zbog bolesti napustio svoje drage ljude

Krajem 2024. godine Oskar je podlegao bolesti i napustio svog prijatelja Di-

nu. Tuga je bila prevelika, a čak su i susjedi bili tužni. Jedan od susjeda na svom je Facebook pro�ilu ostavio i oproštajnu poruku za Oskara: „Ode moj Oskar! Kada je meni bilo najteže u životu, on je patio sa mnom. Znao je da nešto nije u redu. Te velike lijepe oči su me gledale i plakale. Nije dao da ga se makne od mene. Sjedio je i pozorno me gledao, kao da pita kako da mi pomogne? A pomogao je onda kada je bilo najteže. Hvala ti, moj prijatelju!”

U sjećanje na Neru i Oskara Dino dobio i njihov likovni portret Ljubav prema životinji teško će razumjeti onaj tko je nije nikada osjetio. Dino je sretan što je dobio priliku da doživi jedno tako veliko i predivno prijateljstvo, a svojom brigom i strpljenjem, posebno sada za bolesnu Neru, uzvraća za sve divne trenutke provedene sa svojom veselom ekipom.

- Oboje su maze, rekao nam je Dino, od malena spavaju zajedno sa mnom u krevetu, i tako je još i danas, kad je ostala samo Nera. Nisam požalio ni jednu sekundu koju sam s njima

proveo i nadam se da će Nera još jedno dugo vrijeme ostati sa mnom. Svi Dinini prijatelji znaju za njegovu veliku ljubav i pri-

vrženost njegovim psima, pa je od jedne prijateljice na dar dobio i naslikan portret Nere i Oskara u njihovim najboljim danima.

Dino i Nera u trenucima odmora za vrijeme šetnje uz Muru

U jednoj od vratolomnih psećih pustolovina

Portret Nere i Oskara za vječnu uspomenu

Nakon kupanja pasalo bi malo salamice

20. lipnja 2025.

HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović

SATIRA

Ženski dijalog

-Aaa, vidi, vidi, tko li je ova? Vidi se da je sa sela.

-Ah, domaćica! Mora da sprema ukusna jela, ha, ha,ha.

-Odakle je? Ko li su joj mater i ćaća?

-Ne znam. Sigurno joj je tanka plaća.

-Da, po svemu, to se izdaleka vidi.

-Malo je zbunjena, kao da se nečeg stidi.

-Vraga, ta elegantno popunjena seljanka rastura.

-Zar poznaješ je još kad je bila cura?

-Ne, mora da su joj djeca ovdje u školi, u Gradu.

-Nije se ta nasjedila u hladu.

-Nokte ne lakira, ne boja kosu.

-Život na selu s nje je popio mladosti rosu.

-Ipak ima lijepe crte lica.

-I cipele bez visokih potpetica.

-Gle, novi auto zagrebačkih tablica vozi, Ante sveti, pomozi.

-Au, ipak je gradska dama, na visokoj nozi.

-Na ti rozi.

-Na ih i tebi. Pa se vozi.

-Ha, ha, ha… Kozama dobro pristaju rozi. Miljenka Koštro

SENTENCE

Pomoći sebi pomoću sebe.

Na brzinu su nas očarali a još brže razočarali.

Ne zaustavljaj putnika na putu.

Voljeti nekoga tko te ne voli, isto je kao u trajektnoj luci čekati zrakoplov!

Gleda ušima.

Maslina odbaci plod da bi spasila stablo. Svaka ispunjena želja, jedna je želja manje.

Da nije sišao s drveta ne bi bilo toliko majmuna na Zemlji. Nikola Šimić Tonin

UMETALICE

PoDraži me na raskršću.

Postoji li gdje (a)moralna vertikala?

(N)Utrine

Samo su modri p(r)avi.

Smrt f(l)ašizmu

S(t)rana stranka

Po(d)valiti

Brojno s(r)anje

Po(s)lovna tajna (D)ogovarati

Ži(la)viti

Ži(v) bio, svinje te pojele Cr(k)veni križ Pol(u)icija (D)renirati Dinamo

Mar�n Jakšić

SATIRIČNA PJESMA

Povratak reptila

Reptili na Zemlji stvorili labose, Poslali viruse, bakterije, Kisele kiše, Kako bi ljudski rod prestao da diše. Iz prapovijesti stigli, Zamrznutih lica, Stvarajući monstruozno djelo Lešinara – PTICA. Su�leri s Istoka i Zapada, Ne mare za Sjever i Jug. Milijuni doživjeli Apokalipsu, Znaju oni svoj ciljani put. Uništenje ljudskog roda, Bez DNK i genoma. S ciljem da se prapovijest vrati, da čovječanstvo svoj dug Plati. „Gdje je nestao čovjek“ –odavno pjeva Bare, Odgovor se u pjesmi krije, svi to dobro znate. Jagoda Sablić

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

I noću i danju će

postajati sve toplije

VREMENSKA SLIKA: U prvoj polovici lipnja pratilo nas je većinom suho vrijeme s puno sunca pa treba zalijevati vrtove i biljke. Dvije slabije fronte donijele su samo par kapi kiše, ali i dobrodošlo osvježenje. Čini se da neke nove konkretnije kiše nema u najavi za sljedećih sedam dana osim eventualno pokojeg lokalnog pljuska. Do kraja ovog tjedna će temperatura još biti pod kontrolom, a onda sljedeći tjedan dolaze i ozbiljnije vrućine, možda i do 35 °C. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I četvrtak će ujutro biti ugodno svjež, ali dnevni maksimalac će uz sunčano vrijeme doći do 32 stupnja u hladu. Pirkat će lagani južni vjetar koji će navečer okrenuti na sjeverac i pojačati. Ako dane provodite na otvorenom, imajte na umu da je UV indeks vrlo visok, osobito između 10 i 17 sati.

Prognostički materijali pokazuju da u noći na petak i u petak ujutro imamo nešto više oblaka uz sjeverac, ali će ostati većinski suho. Danju opet sve više sunca. Sjeverni vjetar bi ipak trebao sniziti temperaturu za dva-tri stupnja u odnosu na četvrtak pa će biti malo svježije.

Pretežno sunčano i suho vrijeme možemo očekivati tijekom subote. Od jutra vedro uz brzi porast temperature koja će s jutarnjih minimalnih 14 °C narasti do ljetnih blizu trideset u hladu u popodnevnim satima.

Prema našim predviđanjima i nedjelja i ponedjeljak izgledaju ljetno i postupno sve toplije. Dobro je da će noći još uvijek biti ugodne, ali danju će zavladati sve jača ljetna vrućina pa će temperatura u nedjelju porasti do 30, a u ponedjeljak i na 32 Celzijeva stupnja u hladu. Dodajmo

Pučka meteorologija

Kakav lipanj, takav i prosinac

da u nedjelju rano ujutro i astronomski (kalendarski) počinje ljeto.

Prema sredini sljedećeg tjedna vrućina će biti još izraženija. I noću i danju će postajati sve toplije pa će se noćna temperatura držati sve bliže dvadesetki, a danju ćemo možda ići i preko 35 stupnjeva u hladu!

Neka mogućnost za dašak osvježenja uz lokalne

pljuskove postoji tamo krajem četvrtka i oko petka, ali to je još daleko od sigurne prognoze.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 18.6.2025.)

• 21. lipnja 1999. godine pijavica počupala na desetke tisuća stoljetnih stabala bukve na Psunju

• 23. lipnja 1714. godine u Požegi veliko nevrijeme s tučom

• 25. lipnja 1966. godine u Zagrebu vjetar od 117 km/h počinih velike štete

VICOTEKA MOZGALICA

Pijanac

Kaže Perica mami: - Mama, tata je opet pijan! - Otkud ti to znaš? - pita ga majka. - Eno, opet brije ogledalo!

Ribež

Idu dva sira ulicom i jedan se nareže na ribež, a drugi mu kaže: - Joj narezao si se tanko da tanje ne može!!!

Dobra i loša vijest

Nosili Mujo i Suljo klavir na 15 kat zgrade, stepenicama.

Došli oni do 14. kata, a Suljo reče Muji:

- Imam ti jednu lošu vijest, a i jednu dobru vijest.

Mujo mu reče:

- Daj prvo dobru pa onda lošu.

- Dobra je, došli smo do 14. kata, a loša je pogriješili smo zgradu.

Crveno

Prošao Jozo kroz crveno svijetlo i zaustavlja ga policajac!

- Zar nisi vidio da je crveno???

- Jesam, vidio sam ja da je crveno, nego nisam tebe vidio!

Najjači

- Zašto je Chuck Norris najjači?

- Zato što vježba dva dana dnevno.

- pronađi 10 razlika

Autor: Mladen Mrčela

SKANDINAVKA

Lojzek seposod

čaka na red!?

Minulo je cirka dva mesece od kak je Papa Franjo odišel k Božeko na račun. Kak sam več i pisal, bil je Franjo malo drugačeši papa nek so bili ovi predi jega i nek smo mi, kak oni šteri delamo stisko v cirkvi tak i oni šteri verjejo kak Božek ne postoji, navčeni. On je vodil cirkvo onak kak si je on pregruntal da to treba delati i po tomo smo ga mi ljudi i verniki zapamtili. Jeni so bili zadovoljni kak je on to delal, a mi drugi smo gombali. Verjem da se još zmislite kaj smo mo mi katoliki v Lepoj našoj zamerili? Zamerili smo mo kaj je ne našel cajta kaj bi došel k nam v Lepo Našo, a još bole to kaj je ne našega blaženoga Lojzeka Stepinca proglasil svetim. No, nesmo mo to zeli za nejvekšo falingo nek smo mo zamerili to kaj je poslušal Srpsko pravoslavno cirkvo o tomo kakši je bil Lojzek, a si znuomo da SPC nema ruon lepo mišleje o Lojzeko, a kaj ne bodemo spominjali i to kak so Srbi odnavek nekaj meli protiv nas Hrvatov, a to se je pojačalo bar tri – štiri pot posle kak smo jiv sforšibali z našega hatara, z Lepe Naše v zadjemo Domovinskomo rato. I kuliko vidimo papa Franjo se spominal z Srbima o Lojzeko i tak je jedenajst let jegovoga ponti�ikata minulo, a blaženi Lojzek je ne došel na red kaj bi ga Papa zdigel jeno štengo više, kaj bi ga zdigel na oltar kak si je i zaslužil, nek je ostal tam de ga je ostavil naš dobri papa Ivan Pavao II.

No, mi Čakovčanci se ne bi smeli preveč srditi na papo Franjo kaj se Lojzeka Stepinca dotikavle jerbo se v Čakovco več duže od deset let čaka kaj bi se pred čakoskom starešom cirkvom Svetoga Nikole biškupa postavil spomenik našemo blaženiko i nikak da te spomenik dobi zeleno svetlo čakoskih grackih ocov i gracke uprave. Verjem da ste ne pozabili kak so čakoska Zrinska garda, čakoski Ogranak Matice hrvacke i međimorska Družba „Brača Hrvackoga Zmaja“ prosili čakoske gracke oce kaj bi se Lojzeko postavil spomenik pred čakoskom cirkvom, ali se je to ne meknulo dale od početka (kak v Pačjoj školi). Lani se je ipak nekaj genulo kaj se spomenika dotikavle jerbo je čakoska gradonačelnica

Deje tu pravica?

Ljerka Cividini respisala anketo, i to prvič od da Grad Čakovec postoji od 13.stoletja, vu šteroj so se Čakovčanci izjasnili da so za to kaj se postavi spomenik blaženomo Lojzeko. Ali dale od toga se je pak ne genulo. Ne znati da bode Grad Čakovec, kak servis Čakovčanki i Čakovčancov, spunil željo građanov šteri so za Lojzeka z jene strane, a z druge strane, furt i navek, punijo gracko kaso.

Z jene strane gombamo na papo Franceka kaj je ne Lojzeka proglasil svetim, a z druge strane mi postavljamo spomenika tomo istomo Lojzeko duže od deset let i još navek se ne zna da ga bodemo postavili makar so se čakoski verniki izjasnili da očejo kaj bode Lojzekov spomenik na kvarteljo v centro Čakovca! Najgerek sam, jako sam najgerek što bode predi obavil svojo zadačo, papa Lav XIV ili pak čakoski gracki oci?

Čakosko južno proščeje

Minoli vikend so Čakovčanke i Čakovčanci na čakoskomo Jugo preslavili patrona svoje južne cirkve i svoje župe, svetoga Tončeka Padovanskoga. Kak je i red dok glavni patron ima svoje godovno unda župa i župljani obslužavlejo i svoje proščeje. Tak je bilo i ovo leto, a tu je pomogel i dragi Božek jerbo je celo vreme proščeja bilo lepo vreme. Nejbole so srečna i vesela bila deca jerbo so ringišpili i lunapark delali non-stop. Istina Božek da so meli nekše skračeno radno vreme, ali najbrž so se mameki, japeki, očem reči, mamice i japice tak dospomenuli z čakoskim grackim ocima, očem reči, turističkim težakima i to zbog radi toga kaj se nej potrošilo preveč penez. Znate kak je to, dok deca dojdejo na ringišil, na auteke ili pak nekam drugam unda ga ne kraja, a denes je nikaj ne fal. Žetoni so dragi, a vožnje jako kratko trajejo i tak devet – deset pot i radnička ili pak penzionerska buksa se �letno sprazni. I ne sam to, nekaj drugo me gvinta: zakaj so mužikaši igrali tak kratko, očem reči, �letno so se odvečer hapili dok ga jako još nikoga ne bilo, a još je ne mrak opal i dok so stareši došli na proščeje unda so tamburaši i bandisti odišli dimo. Tu vam ja nikaj ne razmem, zakaj je to proščeje bilo tak ošpitno, tak bogo, a v grado Čakovco proščeje i fešte počnejo v deset ili pak v jedanajst vur navečer, a tu na Jugo se je gotovo v deveti vuri. Se osim lunaparka, šankov i langušov!

Dva tjedne predi južnoga proščeja spominal sam se z Mladenom Grdovičom pak sam ga pozval na naše južno proščeje, očem reči, pital sam ga ja li bi došel k nam v Čakovec na bevando za Antonovo. Mam mi je otpovedal da bi drage vole došel, ali kuliko mi se je posle požalil nišči ga je ne zval. Osim mene. A ja nemam mandata biračkoga tela. Ve je bila prilika kaj se i na čakoskomo Jugo napravi nekša festa jerbo je Tončekovo godovno bilo črez celi vikend, ali najbrž je nešči zahuzal. Pak se ne mora šparati na Čakovčancima z Juga, z župe Svetoga Tončeka, jerbo tu živi sam nekaj malo meje od pol Čakovčancov!

Kaj je nejvekše zlo v Priloko?

Da čovek ne poverje, nejvekše zlo Priloka i Priločancov je HDZ-e, ali vam ne bi točno mogel reči je li je to priločki HDZ-e ili pak of državni šteroga vodi premijer Drašek Plenkovičov? Tak vam je to bilo do pred par dni, a ve je kak nejvekša priločka nevolja splaval narodnjak Dražen Novakov. I ne bodete veruvali zakaj je to tak? Dražen je na minulim izborima zaslužil jenoga mandata v priločkom Grackomo večo i dok se je zafremalo Gracko veče moral se je stati na jeno strano i to na levo ili pak desno. Najme kaj, na saki strani novoga priločkoga Grackoga veča ga bilo po šest večnikov i si so čakali na štero strano bode genul Dražen. Dražen si je pregruntal da bode bole Priloko i Priločancima ako on stane na desno strano, na strano HDZ-a i tua je genol. Ali to je ne bilo praf ovima na drugoj strani i se drevje i kameje so počeli na jega hitati. Ne bodete veruvali, ali da si je stal na levo strano unda bi bilo 7:6 za levičare i se bi bilo vredo, a ve dok je 7:6 za desničare ve je nikaj ne vredo i Dražen je kriv za se. Kak Fašnik. Znate kaj, nejde mi nikak v glavo zakaj so itak Priločanci protiv HDZ-a, zakaj so protiv Ljubija, zakaj so ve i protiv dobroga čoveka i vodečega međimorskoga obrtnika Dražena Novaka? A se kaj Prilok i Priločanci imajo jim je HDZ-e omogučil. I još se navelikom dela po celomo Priloko, a Ljubo garantera da so to ne zadji penezi štere bode v Prilok dovlekel. A neje tak zdavnja bilo i neje se teško zmisliti kak je Prilok zgledal predi nek je priločki HDZ-e prijel cugle vlasti vu svoje demokracke roke?

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Na Međimurskoj popevki u Nedelišću niste mogli ne zamijetiti Karla Perhoča, člana orkestra Stjepan Bujan Stipić, s njegovom bugarijom. Strahoninčan Karlo kaže kako je njemu glazba više od hobija: - To je moj način života. To svojim životom doista i dokazuje. Karlo je već neko vrijeme voditelj orkestra u obližnjoj Sivici. Tamo, uz puno strpljenja i šale, vodi mlade i one manje mlade kroz svijet nota i taktova. - Najvažnije je da se ljudi dobro osjećaju dok sviraju. Glazba spaja ljude, a to je ono što me najviše veseli, kaže Karlo. (mg)

KARIKATURA