




Hladnokrvna




Iako je zemlja oduvijek bila temelj opstanka, danas često ostaje neiskorištena –zarasla, zaboravljena ili pak prenamijenjena. Nekada su se njome bavile čitave obitelji, a danas mnogi biraju drugačiji put, ostavljajući oranice i vrtove praznima. Neki su pokušali, pa odustali. Drugi nikada nisu ni krenuli, a neki zbog današnjeg tempa života i brojnih obaveza jednostavno ne sti-
žu baviti se poljoprivredom. Ipak, s porastom interesa za održivost i zdrav način života, sve se češće postavlja pitanje: ima li povratka zemlji i onome što ona predstavlja?
Zato smo naše sugrađane pitali ima li među njima još onih koji obrađuju zemlju ili barem vlastite vrtove. U nastavku slijede njihovi odgovori.
(Martina Jarni, Foto: Mario Golenko)
Manuela Bra�šćak, Čakovec - Nažalost, dolazim iz Čakovca i nemam vlas�tu zemlju koju bih mogla obrađiva�, ni� poznajem mnogo ljudi koji se danas još bave poljoprivredom ili su to radili u prošlos�. Iskreno, nisam osoba koja bi mogla radi� na zemlji. Cijenim trud ljudi koji to rade.
Rozalija Buković, Čakovec - Budući da živim u stanu, nemam vlas�tu zemlju koju bih mogla obrađiva�. Ipak, poznajem nekoga tko obrađuje manji komad zemlje. Rano ujutro zalijevaju i rade u vrtu, najviše za vlas�te potrebe. Kako su u kućanstvu samo dvije osobe, obrađuju koliko s�gnu i mogu.
Mirjana Klobučarić, Savska Ves - Nemam zemlju koju obrađujem, ali imam svoj mali vrt. Uživam u njemu, iako nije velik. U mojoj okolini ima dosta susjeda koji se bave obradom zemlje, većinom imaju velike površine, pa im se to vjerojatno ispla� i od toga dobro žive. Čini se da su zadovoljni i uspješni.
Nadica Branilović, Prelog - Nemam svoju zemlju ni� se bavim poljoprivredom, ali poznajem ljude koje su suša i vrućine teško pogodile. Suočeni su s velikim gubicima, neizvjesnošću i brigom za budućnost, no, unatoč svemu, ne odustaju jer im je to jedini način da prehrane obitelj i opstanu na selu.
Mirjana Kuzma, Gornji Kraljevec - Trenutno nemam zemlju koju obrađujem, ali nekada smo imali vlas�tu. Zbog tadašnjih prioriteta, manjka vremena i drugih obaveza, nismo je s�gli održava�. Ne mogu sa sigurnošću reći ispla� li se bavi� zemljom danas, nekome možda da, nekome ne, ovisi o situaciji.
Truck Show je više od same izložbe kamiona. Na stazi dugoj približno petnaest metara, ekipe snažnih muškaraca pokazale su da sudjelovanje u vuči kamio-
na nije nikakva šala, ali sve su to podnijeli s osmijehom i lakoćom. Najbolji su rezultat dosegli upravo oni koji su znali kako složno i organizirano povući "grdosiju" do kraja.
ANDREJA MARIĆ (SDP) prozvala (grado)načelnike
Županijska vijećnica Andreja Marić (SDP) ukazala je na problem nedostatka zdravstvenih kadrova u Međimurju. Trenutno u cijeloj Hrvatskoj nedostaje oko 2000 liječnika i oko 4000 medicinskih sestara.
- Kadrovska devastacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, zbog koje mnogi građani ne mogu u punoj mjeri ostvariti pravo i pristup liječniku primarne medicine, pedijatru i ginekologu, održava se i u velikoj mjeri pritiskom na bolnički sustav. Npr. u OHBP-u i dalje dolazi preko 70 posto bolesnika koji nisu hitni i koji bi trebali biti zbrinuti u primarnoj, ali nisu mogli do svojih liječnika, istaknula je Marić i dodala da se zajedničkim snagama mora krenuti u rješavanje tog problema s obzirom na to da državna vlast nije to riješila.
S govornice je upitala koliki je sada broj ambulanti u PZZ bez nositelja tima i koje su to ambulante, zatim koliki je broj ambulanti gdje rade zamjene i koje su to ambulante, te kakva je sada situacija u ambulanti u Svetoj Mariji?
- Moram reći da sam bila šokirana kada sam pročitala da se odlukom OV-a Sveta Marija prekinulo su�inanciranje stimulacije od 500 eura doktoru
Marku Šrajbeku i sad me zanima tko će liječiti građane Svete
Marije. Nemojte to raditi, ljudi, ne možemo si priuštiti takvu situaciju, komentirala je vijećnica Marić te pozvala sve jedinice lokalne samouprave i Županije da u većoj mjeri su�inanciraju smještaj liječnika i zdravstvenih djelatnika u vidu plaćanja najma ili osiguranja stana.
- Pitanja su važna za županiju i Hrvatsku. Veselim se novom sazivu Odbora za zdravstvo, s obzirom da u ovom imamo u njemu vrsne liječnike. Svi smo svjesni problema i na zadnjoj sjednici Kolegija načelnika i gradonačelnika tema je bila da se kroz prezentaciju Doma zdravlja sve osvijesti da za liječnika na tom području izdvajaju onoliko koliko mogu, rekao je na to župan Posavec.
U ovom trenutku, četiri ili pet ambulanti je prazno, a liječnike pokrivaju njihove zamjene. (sh)
No, našle su se i dve jake cure Petra i Lorena, koje ne zaostaju za muškarcima: uz pomoć jednog snažnog muškarca Mihaela i zajedničke energije oformljene u ekipi
Nikud nikam, povukle su kamion do kraja staze!
Pravi dokaz da kada se ljudi slože, ništa im nije teško.
ŽELJKO PAVLIC (MDS) Građani
previše plaćaju autocestu
Željko Pavlic, vijećnik MDS-a, na aktualcu Skupštine Međimurske županije kritizirao je stanje na autocesti Goričan – Sveta Helena. Pavlic je naglasio da su "nakon godina uporabe neki dijelovi autoceste značajno iskrivljeni, pa tako vožnja po tim dionicama utječe na sigurnost i kvalitetu vožnje."
Istaknuo je da su najveći �inancijeri HAC-a upravo građani Republike Hrvatske, uključujući i stanovnike Međimurske županije. Dodatno je naglasio da su "ukupni prihodi HAC-a predviđeni za 2023. godinu bili 452.000 eura, od toga prihodi od trošarina 273.645.348 eura, a prihod od naknada za �inanciranje građenja i održavanja javnih cesta koji se naplaćuje u visini od 0.03 eura po litri goriva naplaćene trošarine iznosio je 54.212.056 eura."
- Građani Međimurja plaćaju i previsoku naknadu za korištenje autoceste, od Svetog Križa 5.20 eura. Tome treba dodati da je prilikom izgradnje autoceste
do Zagreba, veliki dio korištenog šljunka besplatno ustupljen iz Međimurske županije, istaknuo je Pavlic i dodao da misli da građani ovog dijela RH imaju pravo na jednu sigurnu i kvalitetnu prometnu vezu sa Zagrebom i ostalim dijelovima Hrvatske, tim više što je željeznička povezanost sa Zagrebom nefunkcionalna i neprepoznata.
- Uputit ćemo u pisanom obliku i pitanje upravi HAC-a. Po mojim informacijama, u proračunu HAC-a bio je neki zahvat vezan za obnovu kolnika na pojedinim kolnicima od Svetog Križa i Goričana, planiran je i prijelaz za divlje životinje, ali konkretnu dinamiku radova neka dostave vijećnicima, istaknuo je župan Matija Posavec. (sh)
Najgore je prošla jedna novoizgrađena obiteljska kuća koju su poput gelera izrešetali komadi salonitnih ploča sa susjedne kuće
Piše: Vlasta Vugrinec
- Sve je bilo gotovo u roku od pet minuta, odjednom se dignuo vjetar i mogla sam s prozora samo gledati kako ploče lete s krova, opisala je Karolina Hlišć Baranašić oluju koja se u ponedjeljak, 7. srpnja, oko podneva sručila nad Čehovec i poharala dio od željezničke stanice pa do “čofske” kovačnice.
Crijepovi su letjeli na sve strane
Salonitne ploče nisu završile samo u njihovom, već i u susjednom dvorištu, naravno, sve razbijene.
- Vjetar nam je odnio oko 20 posto krova, dodao je suprug Antonio Baranašić.
Mladi bračni par je inače prošli tjedan osigurao kuću i priprema se za njenu potpunu adaptaciju. Naime, riječ je o Karolininoj roditeljskoj kući. Srećom, imali su rezervne ploče pa su brzo uz pomoć prijatelja, a najviše vatrogasaca, pokrili rupe u krovu.
- Morali smo brzo pokriti jer se već voda počela slijevati kroz luster na katu, kaže Karolina. Vjetar im je osim toga raskolio i jabuku, i to su riješili vatrogasci.
Uz njihov krov, stradali su i obližnji krovovi
OPROŠTAJ u Upravi Grada Čakovca
obiteljskih kuća, garaža, kukuružnjaka te gospodarskih zgrada. Vidljivo je to bilo i dan nakon oluje, o čemu su svjedočili komadići crijepova na sve strane.
Mještani su posebno zahvalni svojim vatrogascima koji su odmah izašli na teren i promptno uklanjali srušena stabla, rezali polusrušena te, po potrebi, pomagali sumještanima.
Salonitni geleri izrešetali novogradnju
GKP ČAKOM širi štednju prostora Kamo
GKP Čakom obavještava korisnike o novoj mjeri štednje svojih prostornih kapaciteta. Ovog je puta riječ o elektroničkom otpadu. Naime, kako piše u obavijesti, zbog popunjenja skladišnih kapaciteta i nemogućnosti predaje zaprimljenog elek-
tričnog i elektroničkog otpada (EE otpada) ovlaštenim sakupljačima, poduzeće ga privremeno nije u mogućnosti zaprimati na reciklažnim dvorištima u Mihovljanu i Totovcu te mobilnom reciklažnom dvorištu. (vv)
Na koljenima za ljepšu vijećnicu LICKA se čakovečka gradska vijećnica Novi saziv, novi pod
Ipak, najgore je prošla jedna novogradnja koju su poput gelera izrešetali komadi salonitnih ploča sa susjedne kuće. Riječ je o obiteljskoj kući koja je
Lidija Jaklin odlazi u zasluženu mirovinu
Nakon dugogodišnjeg i predanog rada, pročelnica Upravnog odjela za �inanciranje Grada Čakovca, Lidija Jaklin, univ. spec. oec., odlazi u zasluženu mirovinu.
Lidija je svoj profesionalni put u Gradskoj upravi započela još u veljači 1995. godine. Od tada, pa sve do danas, njezina predanost, stručnost i bogato iskustvo u području �inancija bili su temelj stabilnosti i
uspješnog poslovanja Grada Čakovca. Kao pročelnica Upravnog odjela za �inanciranje, uvijek je bila oslonac, pružajući neprocjenjivo znanje i savjete. Njezina prisutnost obogatila je radno okruženje, a njezina spremnost da podijeli svoje iskustvo bila je inspiracija mnogima u Gradskoj upravi. Pročelnica Jaklin, svojim stručnim znanjem i velikoduš-
bila praktički pred useljenjem. Naime, otkinute komade azbesta vjetar je punom brzinom nosio, pa su na novoj kući razbili prozore, uništili spuštene rolete i tek napravljenu fasadu.
Čakovečka gradska vijećnica trenutačno nije u funkciji. Umjesto vijećnika, u nju su ušli radnici i prionuli njenom uređenju. Oko našeg fotoaparata zabilježilo je parketara na koljenima kako brusi i premazuje par-
ket. Nakon obnove, parket bi trebao zasjati u punom sjaju te se zrcaliti poput ogledala. Ruku na srce, ogledalo i doista koji put treba na burnim sjednica gradskog vijeća.
(vv)
IZ PRORAČUNA Međimurske županije
Svi redovni učenici srednjih škola s područja Međimurske županije, kao i oni koji žive u županiji, a školuju se drugdje u Hrvatskoj, dobit će jednokratnu �inancijsku potporu od 80 eura za školsku godinu 2025./2026. Novac će biti isplaćen na račune škola do
kraja studenog, a učenici koji se školuju izvan županije dobit će iznos na račun roditelja ili svoj račun, uz prijavu i potrebnu dokumentaciju. Ova mjera olakšat će troškove početka školske godine za više od 4000 učenika, a sredstva su osigurana u županijskom proračunu. (sh)
nim srcem, bila je dio mnogih izazova i projekata, uvijek spremna pružiti pomoć i savjet te dijeliti svoje znanje s kolegama.
Njen posljednji radni dan, bio je obilježen iskrenim riječima zahvale i lijepim željama za buduće poglavlje života.
Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini uručila joj je prigodan poklon, uz želju da se u mirovini suoči s novim
izazovima, ali i da uživa u svakom trenutku zasluženog odmora. (vv)
Piše: Benjamin Jakopić
Zlatko Novak iz
Svetog Urbana, jedan od najvećih međimurskih poljoprivrednika koji obrađuje preko 110 hektara zemlje, svakodnevno se susreće s izazovima o kojima se u javnosti premalo govori. Dok prosječni hrvatski građanin zbraja koliko je poskupjela omiljena Milka čokolada (nekadašnjih 20 kuna, odnosno oko 2.65 eura, danas se pretvorilo u vrtoglavih 7, pa čak i 8 eura na polici), Zlatko i njegovi kolege poljoprivrednici samo se mogu nasmijati na takve “jednostavne” brige. Za njih je ta, svima vidljiva, in�lacija tek povjetarac u usporedbi s olujom koja je pogodila cijene poljoprivrednog zemljišta.
Naime, dok je kumulativna stopa in�lacije od početka 2020. do kraja 2024. godine iznosila “samo” 26 do 27 posto, cijene obradivih površina u istom su razdoblju porasle praktički trostruko više.
Posljedice korona krize, ruske invazije na Ukrajinu i prelaska na euro stvorile su savršene uvjete za ovaj nagli rast, gurajući cijene zemljišta u nebeske visine. To svakako stavlja veliki upitnik nad budućnost i održivost hrvatske poljoprivrede, ali i postavlja ključno pitanje koje se nameće samo po sebi: zašto je došlo do tako naglih poskupljenja?
Posljedice
korona krize, ruske invazije na Ukrajinu i prelaska na euro stvorile su savršene uvjete za ovaj nagli rast, gurajući cijene zemljišta u nebeske visine
Odgovor na to pitanje Zlatko Novak ima spreman, temeljen na vlastitom iskustvu i svakodnevnoj borbi na terenu.
- Cijene su otišle u nebesa, i to još otkako je počela korona. Cijene hrane otišle su gore za nekih 30 do 40 posto, a s time su poskupjela i zemljišta, jer se jedno ipak veže uz drugo. Tu nije problem samo korona, nego i rat u Ukrajini. A i jednostavno moramo prihvatiti da vremena više nisu kao što su nekad bila. Sve se mijenja pa se moraju i društvene navike. Svi idu u trgovačke lance, koji pak koriste tu priliku i podižu cijene koliko se da i koliko im kupci dozvole. A očito dozvole puno, rekao je Zlatko.
Rast cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj posljednjih godina doseže povijesne i alarmantne razmjere. Samo u razdoblju od 2020. do 2024. oranice su poskupjele za čak 73 posto, s 3.443 na 5.983 eura po hektaru, dok su pašnjaci u istom razdoblju skočili za nevjerojatnih 94 posto, s 2.078 na 4.040 eura. Najveći rast zabilježen je u 2023., kada su oranice poskupjele za jednu trećinu u samo godinu dana. Posebno pak je zanimljivo da su pašnjaci, koji su donedavno bili najjeftiniji oblik zemljišta, danas skuplji i od livada, čije su cijene u istom razdoblju porasle 26 posto.
Strani investitori
Skok cijena pašnjaka dijelom je potaknut rastućim interesom za tzv. agrosolare. Tu se radi o solarnim panelima na pašnjacima koji omogućuju istovremeni uzgoj stoke i proizvodnju struje. Pašnjaci više nisu samo hrana za životinje, nego i energija na štapu, što ih čini dvostruko skupljim i poželjnijim. Naravno, za to treba ulagati i prilagođavati gospodarstvo. Agrosolari su zasad još u povojima, ali tržište jasno pokazuje da će pašnjaci uskoro biti jednako
Kod nas se kroz povijest stalno mijenjalo tko vlada, kako se zemlja dijeli i tko što smije. Austro-Ugarska, Osmansko Carstvo, Kraljevina Jugoslavija i socijalizam ostavili su svaki svoj trag, ali se nijedan sustav nije ozbiljno očistio ili posložio. Uz to, zbog ravnopravnog nasljeđivanja svaki potomak dobiva svoj dio, pa jedna livada danas često ima desetak vlasnika koji se međusobno ni ne poznaju. Nitko ne zna što smije, nitko ne želi ulagati, a svi čekaju da se to magično riješi samo
važni i stočarima i energetskoj industriji, kako agrosolari budu sve popularniji kod nas.
- Došlo je i do toga da stranci od sredine 2023. mogu kupovati zemlju u sve većoj mjeri. Njima to pogoduje, a i našima isto, jer zemlju mogu prodati po jako dobroj cijeni. Nekada ste imali muke ako bi htjeli prodati vikendicu, a danas to sve ide bez problema. Imate puno bogatih ljudi koji ne znaju kamo s novcem. Ako im novac samo sjedi na računu, onda propada. A zemlja pak drži cijenu i još raste, kaže Novak.
Profesor Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta podupire tu tezu, te tvrdi da rast cijena proizlazi i iz preusmjeravanja kapitala iz nesigurnih sektora u stabilnija, �izička ulaganja poput zemljišta, što i ima smisla. Svijet se u zadnjih par godina nalazi u jednom nestabilnom razdoblju, pa dok ne znate ako će vaše dionice za tjedan dana kolabirati ili ne, možete biti sigurni da će cijena vaše zemlje ostati stabilna. Ipak, Grgić upozorava: zemljište mora biti u funkciji, jer bez jačanja proizvodnje i bolje organizacije, rast cijena ostaje samo “kozmetika”.
Sve više ovisimo o uvozu
Dok službeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) prikazuju dramatičan rast cijena, struka upozorava da statistika često ne prikazuje stvarno stanje na terenu. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović ističe da se cijene na papiru ponekad “pumpaju” zbog različitih modela subvencija. Primjerice, kad lokalne samouprave vraćaju dio iznosa za okrupnjavanje zemljišta. Stoga smatra da je tržišna cijena niža od one koju statistika prikazuje.
od sebe. Katastar i zemljišne knjige često ne govore istu priču, digitalizacija ide sporo, a političari se u to ne žele previše miješati. Dok u Nizozemskoj ili Danskoj seljak ima jednu veliku, uređenu parcelu i jasna pravila, u Hrvatskoj ista površina bude podijeljena na deset čestica s dvadeset suvlasnika. Čisto za usporedbu, najveća farma na svijetu je Anna Creek Station u Australiji, s površinom od 23.677 kilometara kvadratnih, što je veliko kao 32 i pol Međimurja.
Iako cijene zemljišta u Hrvatskoj rastu, one su i dalje među najnižima u EU. Prosjek za oranice u 2023. godini bio je 4.491 euro po hektaru, dok je EU prosjek 11.791 euro, a u Nizozemskoj i do 178.093 eura. No, razlika je i u produktivnosti: dok su zemlje s visokim cijenama zemljišta ujedno i vodeći izvoznici hrane, Hrvatska bilježi stagnaciju proizvodnje i sve veću ovisnost o uvozu. Od ulaska u EU, proizvodnja je porasla tek 16 posto, dok se uvoz hrane gotovo utrostručio.
- Hrvatska još ima zemlju koja je zaštićena od pesticida, dok su neke druge sjevernoeuropske zemlje poput Nizozemske još prije pedesetak godina sa svim tim pesticidima i umjetnim gnojivima značajno podigle proizvodnju na više od 10 tona pšenice po hektaru. Mi još dan danas nemamo takve brojke, pa se vrtimo oko sedam do osam tona po hektaru. Prije desetak godina je bilo još i manje, oko pet tona. Tako da s ovakvom
Zlatko Novak iz
Svetog Urbana jedan je od najvećih poljoprivrednika u Međimurju, sa 110 hektara zemlje
Samo u razdoblju od 2020. do 2024. oranice su poskupjele za čak 73 posto, s 3.443 na 5.983 eura po hektaru, dok su pašnjaci u istom razdoblju skočili za nevjerojatnih 94 posto, s 2.078 na 4.040 eura
proizvodnjom jednostavno ne možemo konkurirati drugim zemljama, osim ako se nešto značajno ne promijeni, ispričao nam je Zlatko koji ima oko 30 hektara zemlje u zakupu, čija je cijena također drastično porasla. U Međimurju malo bolja slika nego u ostatku RH Iako ne postoje dostupni podaci Državnog zavoda za statistiku za prosječnu cijenu oranica i pašnjaka po županijama, općenito se smatra da su u Međimurju cijene nešto niže od nacionalnog prosjeka, te posebice niže nego u regijama poput Zagrebačke županije ili Jadrana. Bez obzira na to, takve cijene su i dalje abnormalno visoke i
dolazi hrpa papirologije, priča nam Zlatko. Nesređeni zemljišnoknjižni i katastarski podaci, rascjepkane parcele i spora administracija tjeraju čak i postojeće poljoprivrednike, a kamoli one koji žele tek krenuti. Trebaju vam tri godine i sto odvjetnika da to riješite. Dok konačno okupite sve te vlasnike parcela i dogovorite se tko će komu što dati, šanse su da će se neki od tih vlasnika predomisliti i onda opet sve pada u vodu. Naravno da većina nas ne želi imati posla s time, jer život je prekratak.
- Postoji li kakvo rješenje?
Dok Hrvatska tek sada doživljava nagli rast cijena zemlje, brojne druge europske zemlje, koje su ipak malo razvijenije od nas, to su doživjele već prije nekoliko desetljeća. Možda najbolji - i nama najbliži - primjer je Njemačka, gdje je od 2005. do 2019. cijena hektara zemlje porasla s 8.692 na čak 26.469 eura.
većava pritisak na cijene i otežava pristup mladim poljoprivrednicima. Uz tradicionalne poljoprivrednike, sve više energetskih tvrtki i velikih investitora ulazi na tržište, kupujući zemljišta radi razvoja agrosolara i vjetroelektrana, što dodatno smanjuje dostupnost zemljišta za proizvodnju hrane.
predstavljaju značajan teret za postojeće međimurske poljoprivrednike, kao što je potvrdio Zlatko Novak, ali i za sve one koji bi se htjeli početi baviti poljoprivredom. Razlog za ove visoke cijene leži u nekoliko faktora. Prvo, Međimurje je jedna od najrazvijenijih poljoprivrednih regija u Hrvatskoj, s kvalitetnim tlom i povoljnim klimatskim uvjetima, što povećava potražnju za zemljištem. Drugo, iako nema velikog pritiska na prenamjenu zemljišta u građevinsko ili tu-
rističko, tržište je ograničeno i fragmentirano, što dodatno podiže cijene, jer su parcele često male i raspršene. Treće, administrativni i pravni problemi u vezi s uređenjem suvlasničkih odnosa usporavaju promet zemljištem i otežavaju pristup, što pogoduje špekulacijama i dodatno povećava cijene.
- Je li mladima moguće ući u poljoprivredu?
- Teško, jako teško. Osim možda ako na primjer na-
slijede dobar komad zemlje, pa si još onda kupe okolne parcele i imaju dobru bazu. Ili pak ako imaju dobar početni kapital. Ali ako nemaju ni jedno ni drugo, onda skoro pa nemoguće.
U obzir se moraju uzeti i komplicirani natječaji - ljudi koji nemaju puno zemlje se suočavaju s toliko papirologije i birokracije da im je jednostavno lakše odustati od svega toga. Čak i ako izvuku nekakve poticaje, ako žele nešto graditi trebaju građevinske dozvole, a s time opet
- Po meni bi država na neki način morala bolje podržavati poljoprivrednike. Primjerice okrupnjavanje zemljišta - ako se netko želi baviti poljoprivredom i ima nešto malo zemlje, država bi trebala nekako su�inancirati kupnju susjednih parcela. Eto, to je samo jedna od ideja. Nekakav način za pomoći morao bi postojati. Tu bi možda općine morale najviše pomoći, jer što ljudi iz ministarstva znaju što tko ima na lokalnoj razini, i što je nekome potrebno? Trebalo bi se riješiti i onih koji izvlače novac iz države bez pokrića, jer poticaji se znaju davati bez da se zna pravo stanje na terenu, kaže Zlatko. Lokalne samouprave i Ministarstvo poljoprivrede svjesni su problema te nude različite potpore za poljoprivrednike, poput već spomenutih subvencija za okrupnjavanje zemljišta, ulaganja u ekološku poljoprivredu i obnovu nasada, ali te mjere često nisu dovoljne da u potpunosti ublaže negativne posljedice visokih cijena. Visoke cijene zemljišta mogu kočiti ulaganja i razvoj manjih gospodarstava, otežavajući im širenje i modernizaciju, što dugoročno može smanjiti konkurentnost i proizvodnu sposobnost regije.
Stoga, iako su cijene u Međimurju niže nego u nekim drugim dijelovima Hrvatske, one su i dalje previsoke za mnoge poljoprivrednike i predstavljaju ozbiljnu prepreku za održivi razvoj poljoprivrede u regiji. Potrebne su dodatne mjere koje će omogućiti pristupačnost zemljišta, ubrzati uređenje vlasničkih odnosa i poticati racionalno korištenje zemljišta kako bi se spriječilo daljnje povećanje cijena i osigurala dugoročna održivost poljoprivrednih gospodarstava.
Naravno, ovoliko visoke cijene zemljišta samo su jedan od razloga, i to ne najveći razlog, zašto poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj stagnira, ali svakako igraju veliku ulogu te su ključan faktor. - Puno ljudi odustaje od poljoprivrede i stočarstva.
Zanimljivo je napomenuti da je u tom istom razdoblju poljoprivredna produktivnost porasla svega 22 posto, što pak znači da rast cijena nije posljedica većih prinosa ili tehnološkog napretka, već uglavnom špekulacija i ulaganja kapitala koji dolazi izvan poljoprivrednog sektora. Savezna vlada Njemačke i brojni stručnjaci su istaknuli kako su špekulanti i investitori glavni razlog za rast cijena zemlje, jer ograničeni zemljišni resursi obećavaju dobar povrat, a mali poljoprivrednici sve teže mogu konkurirati na tržištu.
Normalno, sa svime time jako su porasle i cijene zakupa: prosječna cijena najma oranica u 2020. kretala se između 329 i 375 eura po hektaru, što je čak 62 posto više nego 2010. godine. U zapadnim i sjevernim dijelovima zemlje zakup je dosezao i preko 500 eura po hektaru, dok su najniže cijene u Saarskoj, s tek 94 eura po hektaru. Velik udio zemljišta nalazi se u zakupu, osobito na zapadu, što dodatno po-
Nekada su svi imali životinje kod kuće i od toga su živjeli - par krava, bikova, kokoši, svinja… Danas više nije tako, skoro pa nitko više nema krave kod kuće, i ostalo je samo par većih poljoprivrednika u svakom selu, kaže Zlatko.
Najveći rast zabilježen je u 2023., kada su oranice poskupjele za jednu trećinu u samo godinu dana. Posebno pak je zanimljivo da su pašnjaci, koji su donedavno bili najjeftiniji oblik zemljišta, danas skuplji i od livada, čije su cijene u istom razdoblju porasle 26%
I Nizozemska je prošla kroz slične trendove, a danas su kod njih cijene zemlje među najvišima u Europi. Tako prosječna cijena oranice prelazi 70 tisuća eura po hektaru, a u nekim regijama ta se brojka penje na 90 tisuća eura po hektaru. Ograničena ponuda, intenzivna poljoprivreda i stalni pritisak na prenamjenu zemljišta u građevinsko ili infrastrukturno dodatno podižu cijene.
U Rumunjskoj je u posljednjih deset godina zabilježen rast cijena od gotovo 300 posto, potaknut liberalizacijom tržišta, ulaskom stranih investitora i očekivanjima o rastu vrijednosti zemljišta. Poljska, Češka i Estonija također bilježe snažan rast – u Češkoj čak 170 posto, a u Estoniji 123 posto u posljednjih sedam godina. No, nisu sve europske zemlje doživjele rast. U Slovačkoj su cijene zemljišta od 2015. do 2022. pale za čak 80 posto, a u Španjolskoj za 20 posto, što pokazuje da na tržište snažno utječu lokalne gospodarske i demografske prilike, kao i zakoni.
Dakle, dok zemljište u Hrvatskoj bilježi povijesne cjenovne skokove i na papiru izgleda kao sigurna investicija, realnost na terenu je daleko od zlatne. Rastuće cijene oranica i pašnjaka ne prate produktivnost ni modernizaciju, nego gomilu birokracije, špekulacije i tromost institucija.
Agrosolari, strana ulaganja i statistike mogu uljepšavati priču, ali temeljna pitanja ostaju: tko će sutra obrađivati tu zemlju, s čime i za koga?
Ako mladim poljoprivrednicima kao jedina realna šansa za ulazak u sektor ostane nasljedstvo i sreća na natječaju, onda ni rast vrijednosti zemljišta ni subvencije neće spasiti domaću proizvodnju, nego će je samo dodatno gurnuti u ovisnost o uvozu i poslovnim modelima koji s hranom imaju sve manje veze. Hrvatska ima vrhunsku zemlju, ali ako uskoro ne odluči što želi biti – poljoprivredna sila ili trgovačka oaza – odlučit će tržište. A tržište ne mari za naše selo.
MindsetSoul Business
Voljeti svoju domovinu nije fraza. Nije ni politički stav, ni nostalgija. To je osjećaj. Unutarnji, tihi i čvrst. Osjećaj pripadnosti jednom prostoru, jednom narodu, jednoj zajedničkoj ovozemaljskoj duši – Hrvatskoj. Voljeti domovinu znači voljeti zemlju po kojoj hodaš. Ljude s kojima živiš, i one koje nikada nećeš sresti, ali znaš da su dio iste priče. Znaš to po jeziku. Po pogledima. Po onom osjećaju dok si u sasvim stranom svijetu, pa čuješ svoj jezik!
Proteklih dana bilo je mnogo polemika oko nastupa jednog domoljubnog pjevača. Ne ulazeći u sadržaj polemika, uz domoljubni ton okupljeno je, kao nikada prije, pola milijuna Hrvata na jednom mjestu – njegovom koncertu. Samo po sebi, to govori o snazi i ljubavi prema domovini i mjestu gdje živimo, bila ta ljubav ponekad iskazana i pogrešnim simbolima.
Kada danas govorimo o odvažnosti, o herojima, o ljubavi prema naciji – često zaboravljamo da je borba za oslobođenje bila daleko više od povijesnog trenutka. To je bila snaga uvjerenja. Uvjerenja da vrijedi ostati. Da vrijedi dati sebe. I to ne dolazi iz glave. To dolazi iznutra. Iz one unutarnje slike o sebi, o svom narodu, o životu koji ima smisla.
Nažalost, u današnje vrijeme pucaju granice iznutra. U naše društvo uvlače se cinizam, bezvoljnost, osjećaj manje vrijednosti. I zato je važnije nego ikad podsjetiti se – da vrijedimo. Mi, kao narod. Kao zajednica. Kao kultura. Imamo što čuvati. I uvijek ćemo imati. Jer ovo nije samo komad zemlje – ovo je prostor u kojem živimo, odgajamo djecu, radimo, sanjamo. Zato danas domoljublje više nije pitanje bojišta, već svakodnevice. Voljeti do-
Autor: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. ovlašteni računovođa, stečajna upraviteljica, NLP master i trener u edukaciji, Time Line Therapy Master Practitioner
movinu znači učiti kako prepoznati vrijednosti – u sebi i u drugima. Naučiti govoriti jezik svijeta, ali sa srcem koje zna odakle dolazi. Razumjeti novac, ali ostati pošten. Rasti, ali ne zaboraviti tko si. Zemlja ne jača od pukih simbola. Ona jača kad ljudi u njoj vjeruju da mogu nešto stvoriti, znati, voljeti i ostati svoji. Svaka nacija raste iznutra. Kao i svaki čovjek. Kao i svaki posao. Bez unutarnje jasnoće – nema ni vanjskog uspjeha. Ako narod (kolektiv) zaboravi svoju vrijednost, ne može graditi zdravo društvo. Tako ni pojedinac – ako ne vjeruje da vrijedi, ne može voditi zdrav posao. Danas se traži da ne zaboraviš tko si. Da ne bježiš iznutra. Da poštuješ sebe, svog susjeda, svog narodnjaka i svi zajedno prostor u kojem živimo. Narod nije masa. Narod je skup svih naših uvjerenja o tome tko smo – i što zaslužujemo. Ako vjerujemo da ne možemo – nećemo ni pokušati. Ako vjerujemo da ništa ne vrijedi – ništa nećemo čuvati. Ali ako vjerujemo da ovdje ima života, poštenja, hrabrosti, glasa i srca – tada ćemo i mi živjeti drugačije. I sve počinje u tišini. U jednoj misli, u rečenici koju ponavljate sami sebi. Zato birajte rečenice pažljivo. Jer upravo iz njih raste snaga jednog naroda.
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
VELIKI VODIČ: Kako ostvariti povrat poreza za prvu nekretninu
Svi mladi državljani Hrvatske do 45 godina mogu ostvariti povrat poreza za kupnju prve nekretnine, a mi donosimo detaljne podatke za stanovnike Međimurske županije. Nažalost, iznimno bitnu stavku u ovom izračunu predstavljaju podaci iz tablice koju je pripremio Ekonomski institut iz Zagreba, a trebala bi predstavljati prosječne kupoprodajne cijene uz pomoć kojih se onda računa i najviša moguća plaćena cijena „kvadrata” za koju je moguće
Tablica: Prosječne cijene kvadrata kako je izračunao Ekonomski institut u Zagrebu
GRAD/OPĆINA
dobiti povrat PDV-a. Te su cijene, barem za sada, prilično niske, što znači da će mladi Međimurci teže od ostatka Hrvatske uspjeti ostvariti ovo novouvedeno pravo. Niz potrebnih uvjeta počinje ugovorom o kupoprodaji nekretnine koji mora biti sklopljen nakon 1. siječnja 2025. godine, dok pravo na podnošenje zahtjeva ističe nakon 24 mjeseca. Povrat poreza odnosi se na porez na promet nekretninama koji iznosi tri posto kupoprodajne cijene kod kupnje rabljenih stanova, odnosno na PDV od 25 posto kod kupnje novih stanova ili gradnje obiteljskih kuća.
Prosječna cijena (EUR/m²)
Maksimalna dopuštena cijena (EUR/m²)
Strahoninec 576,50 864,75
Belica 1077,60 1616,40
Dekanovec 1077,60 1616,40
Domašinec 1077,60 1616,40
Donja Dubrava 1077,60 1616,40
Donji Kraljevec 1077,60 1616,40
Donji Vidovec 1077,60 1616,40
Goričan 1077,60 1616,40
Gornji Mihaljevec 1077,60 1616,40
Kotoriba 1077,60 1616,40
Mala Subotica 1077,60 1616,40
Mursko Središće 1077,60 1616,40
Nedelišće 1077,60 1616,40
Orehovica 1077,60 1616,40
Podturen 1077,60 1616,40
Prelog 1077,60 1616,40
Pribislavec 1077,60 1616,40
Selnica 1077,60 1616,40
Šenkovec 1077,60 1616,40
Štrigova 1077,60 1616,40
Sveta Marija 1077,60 1616,40
Sveti Juraj na Bregu 1077,60 1616,40
Vratišinec 1077,60 1616,40
Čakovec 1297,40 1946,10
Sveti Martin na Muri 1351,30 2027,00
Za ilustraciju mogućeg povrata, osoba koja kupuje stan od 50 kvadratnih metara u Čakovcu po prosječnoj cijeni od 64.870 eura mogla bi ostvariti povrat poreza na promet od
1.946 eura ili povrat PDV-a od 16.218 eura. U Svetom Martinu na Muri za stan vrijedan 67.565 eura povrat bi bio 2.027 eura za porez na promet ili 16.891 euro za PDV.
Ekonomski institut iz Zagreba za Međimursku županiju utvrdio je prosječne cijene koje variraju ovisno o lokaciji. Čakovec kao županijski centar ima prosječnu cijenu od 1.297,4 eura po kvadratu, dok je u Svetom Martinu na Muri cijena 1.351,3 eura po kvadratu. Većina općina u županiji ima prosječnu cijenu od 1.077,6 eura po kvadratu, a najniža je u općini Strahoninec gdje iznosi nevjerojatnih 576,5 eura po kvadratu. Ključno ograničenje je da građani mogu podnijeti zahtjev za povrat samo ako cijena koju su platili ne prelazi više od 50 posto lokalne prosječne cijene, ne računajući PDV. To praktično znači da je maksimalna dopuštena cijena u Čakovcu 1.946,1 euro po kvadratu, u Svetom Martinu na Muri 2.027 eura, u većini općina 1.616,4 eura, a u Strahonincu 864,75 eura po kvadratu. Ako je kupovna cijena bez PDV-a viša od navedenih maksimalnih cijena, zahtjev za povrat uopće se ne može podnijeti. Kod obračuna povrata postoji jasno pravilo - ako je plaćena cijena veća od prosječne, ali manja od maksimalne dopuštene, obračun se vrši prema lokal-
noj prosječnoj cijeni koju je utvrdilo Ministarstvo. Ako je pak postignuta cijena manja od utvrđene prosječne, obračun se vrši prema stvarno postignutoj cijeni. Usto, za povrat poreza obavezno je prijaviti prebivalište na adresi nekretnine za koju se traži povrat te boravak u njoj zajedno s članovima uže obitelji koji se navode u zahtjevu. Porez na promet nekretninama ili PDV mora biti plaćen u cijelosti prije podnošenja zahtjeva, a uz zahtjev se prilaže potvrda o plaćenom porezu ili račun na kojem je iskazan PDV. Što se tiče veličine nekretnine, povrat se može ostvariti za stanove do 50 kvadratnih metara za jednu osobu, s povećanjem od 15 kvadrata za drugu osobu, 15 kvadrata za treću te po 10 kvadrata za svakog dodatnog člana obitelji do maksimalno 120 kvadrata za sedam i više osoba. Za obiteljske kuće te su kvadrature uvećane za 50 posto. Pravo na povrat ne mogu ostvariti oni koji su već koristili državne potpore za stjecanje nekretnine, što uključuje i subvencioniranje stambenog kredita od APN-a. Također je isključen i onaj čiji član uže obitelji ima ili je imao u vlasništvu odgovarajuću nekretninu namijenjenu stanovanju. (ik)
Trgovine otvorene ove nedjelje, 13. srpnja
Trgovine KRK
• Čakovec, E. Kvaternika 7
• Črečan 42
• Dekanovec, Turčišće 21
• Donja Dubrava, Trg Republike 16
• Dunjkovec, Glavna 21
• G. Kraljevec, Potočna 4
• G. Kuršanec, Trg M Blazinarića 26 B
• G. Mihaljevec 74a
• Lopatinec, Zasadbreg 153a
• M. Subotica, Glavna 29a
• Mačkovec, J B Jelačića 114
• N.S. Rok, M Tita 49
• Nedelišće, M Viljevca 2
• Novakovec, Selska ulica
• Pleškovec 30
• Pribislavec, B Radića 54
• Sv. Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13
• Šenkovec, J. Bedekovića 2
• Štrigova 25a
• Trnovec 11
• Vratišinec, Dr. V Žganca 2
Ostale trgovine
• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)
• JUG MALL Čakovec (8-16 h)
• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)
• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)
• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h)
Policija je pronašla
Mihaela Lajtmana u visokoj travi kod
ribnjaka u Maloj
Subo�ci
Utvrđeno je kako je do ubojstva vatrenim oružjem došlo još u utorak navečer, 8. srpnja, a tijelo je u visokoj travi pronađeno drugi dan popodne
Piše: Benjamin Jakopić, Vlasta Vugrinec
Foto: Mario Golenko
Svirepo ubojstvo dogodilo se na području ribnjaka SRD Šaran Mala Subotica u utorak navečer. Prema neslužbenim informacijama, nesretnog Mihaela Lajtmana iz Hemuševca, s vidljivim ozljedama glave i u nesvjesnom stanju, ali znakovima života, pronašao je tajnik društva te nazvao čakovečku Hitnu. Kako je tada izvjestila policija, oko 15:16 Operativno-komunikacijski centar PU međimurske zaprimio je dojavu iz Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije o muškarcu koji bez svijesti leži na tlu s vidljivim ozljedama. No, po dolasku na teren, hitna pomoć i policija mogli su samo konstatirati smrt.
Zbog sumnje u nasilnu smrt, na mjesto događaja izašla je zamjenica županijske državne odvjetnice, a tijekom očevida potvrđena je sumnja da je muškarac ubijen vatrenim oružjem. Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je da je do ubojstva došlo u utorak navečer, 8. srpnja. Nepoznati počinitelj vatrenim je oružjem usmrtio 33-godišnjaka, a potom se udaljio s mjesta zločina. Tijelo preminulog prevezeno je na patologiju Županijske bolnice Čakovec, gdje će se provesti obdukcija Cijeli dan ležao ranjen?
Dakle, nesretni Mihael pronađen je tek drugi dan popodne oko 15 sati. Nažalost, prekasno za njega. Kontaktirali smo ribiče, me-
đutim, rekli su nam kako je to njihova i policijska tajna te da nam ne mogu ništa reći. “Ne bi se šteli mešati” s obzirom na dosad poznate okolnosti. I policija je “zakopčana do grla”, što je i razumljivo, s obzirom na ubojstvo.
Tijelo nesretnika bilo je premješteno, odnosno, nađen je u visokoj travi. Riječ je o vatrenom oružju, pa se pretpostavlja kako se ne radi o jednoj osobi, već da je počinitelja bilo više. S obzirom na način na koji je djelo učinjeno pretpostavlja se da bi u nedjelo mogao biti uključeni i širi kriminalni milje, a ne samo lokalni.
Naime, Mihael, koji je otprije bio poznat policiji, između ostaloga i po nasilnom ponašanju, prije desetak dana izašao je iz zatvora i kretao se u miljeu poznatom po zlouporabi opojnih sredstava. Navodno je i on sam često bio u miljeu s konzumentima, dobavljačima i preprodavačima droge. To pak, naravno ne znači da je takvu smrt i zaslužio.
Obdukcijom je potvrđeno da je ubijen vatrenim oružjem, no detalje, zbog istrage, policija nije otkrila.
Znali su ga i u Hemuševcu i Maloj Subotici
Mihael je s roditeljima i braćom živio u Hemuševcu. Mještani s kojima smo razgovarali rekli su nam kako nigdje nije radio, nije bio
POŽAR kod Međimurke
U četvrtak, 10. srpnja, nešto prije 9 sati ujutro, došlo je do iznenadnog zapaljenja automobila marke Citroën na parkiralištu kod Međimurke. Na teren su u ekspresnom roku izašli članovi JVP Čakovec, koji su ubrzo ugasili požar. Pri dolasku na mjesto događaja zatekli smo vlasnika automobila, koji je bio
NASILJE u obitelji
u braku, da je bio sklon ekscesnim ponašanjima te da ga su se čak pomalo i bojali: - Znao je na momente biti neuračunljiv, rekao nam je jedan od njih.
Posebno su šokirani stanovnici Male Subotice, mjesta na čijem se području dogodio nemili slučaj. Mihaelov otac, naime, rodom je iz Male Subotice, a tu mu živi i dosta rodbine.
- Mislim da je našu zajednicu to šokiralo, tim više što se još nisu slegli dojmovi o ubojstvu u Pleškovcu, kaže Valentino Škvorc, načelnik Općine. Riječ je o mjestu na kojem mještani vole šetati, tu se nalazi čak i dječje igralište. Mislim da će u dogledno vrijeme ribnjak kod svih izazivati nelagodu.
Što je tog dana Mihael radio na ribnjaku teško je reći. I tu se zasad može samo nagađati. Naime, jedno je vrijeme kao podstanar živio u susjednom Svetom Križu, no stanodavka mu je otkazala najam. - Viđali smo ga kako šeta po Svetom Križu i uvijek je pas bio s njim, kažu mještani, te dodaju da je imao djevojku, a navodno i dijete.
Gubitkom stana, odnosno izlaskom iz zatvora, lutao je okolo, pa mu je ribnjak, nagađa se, bio i jedno od posljednjih odredišta.
vidno potresen. - Ne znam što se dogodilo. Sjeli smo unutra, upalio sam ga, stavio u rikverc i odjednom se samo sve zapalilo, ukratko nam je ispričao vlasnik. Sreća je što nitko nije ozlijeđen, jer su uz vozača u automobilu bili i žena sa svojim djetetom, koji su uspjeli izaći na vrijeme. (bj)
- Svjesna sam da to nije smio učiniti, nikada do sada to nije učinio te mu ja sve opraštam, rekla je majka i zamolila da sinu ne izreknu zatvor jer se dogodilo prvi put
Mladić (21) iz Čakovca nepravomoćno je osuđen na 30 dana zatvora uvjetno zbog nasilja u obitelji nakon što je u prosincu s više od dva promila alkohola bacio staklenku cikle i �izički napao roditelje.
Mladić je 17. prosinca prošle godine oko 1:15 sati došao kući u potpuno pijanom stanju. Imao je 2,10 promila alkohola u krvi i odmah je htio uključiti glazbu na zvučnik. Roditelji su ga upozorili da stiša jer cijela kuća spava. Umjesto da posluša, mladić je u bijesu bacio staklenku cikle u zid, a zatim rukom udario majku i oca.
- Događaja se ne sjećam jer sam bio pijan, izjavio je mladić pred sudom u lipnju ove godine. Sud mu je izrekao 30 dana zatvora, ali uvjetno na šest mjeseci, a kazna se neće izvršiti ako do kraja godine ne počini sličan prekršaj.
Majka je na sudu ostala kod svoje izjave koju je dala policiji.
- Svjesna sam da to nije smio učiniti, nikada do sada to nije učinio te mu ja sve opraštam, rekla je majka i zamolila da sinu ne izreknu zatvor jer se dogodilo prvi put.
Otac je potvrdio da se dobro sjeća te noći. - Počeo je vikati i galamiti, bacio je staklenku s ciklom u zid. Bili smo prisutni supruga i ja, nakon čega nas je i udario, ispričao je te dodao da ih je to jako uznemirilo pa je supruga pozvala policiju. Naveo je da su se od tada pomirili i da se sin više ne usudi konzumirati alkohol.
Policija je mladića uhitila u 2:10 sati i dovela pred sud sljedeći dan u podne. To mu je vrijeme uračunato u kaznu, pa bi u slučaju izvršavanja trebao izdržati 29 dana zatvora. Oslobođen je plaćanja troškova postupka jer je nezaposlen i slabog imovinskog stanja. Sutkinja je zaključila da je mladićevo ponašanje povrijedilo dostojanstvo roditelja i uzrokovalo im uznemirenost. U presudi je istaknuto da do sada nije bio kažnjavan za nasilničko ponašanje, što je utjecalo na odluku o uvjetnoj osudi. (ik)
DOBIO je pet dana zatvora
Mladić star 30 godina nepravomoćno je osuđen na pet dana zatvora uvjetno na šest mjeseci jer je u ožujku 2022. zajedno s očuhom pod utjecajem alkohola psihički maltretirao brata koji je tražio da živi s njima u obiteljskoj kući.
Napad se dogodio 5. ožujka 2022. oko 20:30 kada je brat došao u kuću gdje su 30-godišnjak i 65-godišnji očuh konzumirali alkohol.
Mladić je htio živjeti kod očuha, ali mu je ovaj objasnio da mora plaćati stanarinu jer ne može ostati besplatno.
Tada su se obojica okrenuli protiv njega. Njegov vlastiti 30-godišnji brat, koji je imao 1,47 promila alkohola u krvi, počeo je vikati na njega i nazivati ga đubretom, govoreći da ga ne želi vidjeti u stanu. Istovremeno je i očuh došao do sobe gdje se nalazio posinak, te je i on vikao i galamio na njega, govorio mu da je beskoristan i lijen, da bi ga na kraju potjerao iz kuće.
- Konzumirali smo alkohol i tada smo počeli vikati
na brata. Točno se ne sjećam koje riječi, ali vjerojatno su bile one navedene u optužnom prijedlogu, objasnio je okrivljenik pred sudom. Dodao je da je s bratom u dobrim odnosima i da nakon toga nije bio prijavljen za obiteljsko nasilje. Sud je zaključio da su obojica prešli granice normalnog ponašanja članova obitelji te počinili psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva. Okrivljenik je priznao prekršaj, što je sud ocijenio kao olakotnu okolnost zajedno s činjenicom da nije prethodno kažnjavan za istu vrstu prekršaja. Postupak protiv očuha obustavljen je jer je umro 2023. godine. Tridesetogodišnjak je osuđen uvjetno na pet dana zatvora s rokom kušnje od šest mjeseci te oslobođen plaćanja troškova postupka zbog slabog imovinskog stanja. Protiv presude moguća je žalba u roku od osam dana. (ik)
koštale električara (36) 1.373 eura
“Cijelo naselje će biti u zraku”
Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 36-godišnjeg električara na novčanu kaznu od 1.373 eura jer je 18. travnja putem Viber aplikacije prijetio smrću poznaniku, a zatim mu poručio da će "scjelo naselje biti u zraku istu noć".
Nezaposleni muškarac, otac dvoje djece, oko 20 sati je sa svog mobilnog telefona poslao niz prijetećih poruka.
- Daj nemoj da nestaneš sa ovog svijeta odma danas. Ti znaš sa kime se igraš? Odi na mup slobodno.. A meni se ne obraćaj više da nebi scjelo (cijelo op.a.) vaše naselje bilo u zraku istu noć..
Pazi što radiš, glasi sadržaj poruka koje su kod primatelja izazvale osjećaj straha za vlastiti život i sigurnost.
Policija je dan nakon slanja prijetnji, 19. travnja, sastavila službenu zabilješku, a okrivljeniku je privremeno oduzet mobilni telefon. Uređaj mu je vraćen nekoliko dana kasnije, 14. svibnja.
Muškarac je prvo dobio kazneni nalog, ali je protiv njega uložio prigovor pa je provedena rasprava. Na sudu je priznao da je poslao inkriminirane poruke preko Viber aplikacije.
- Bio je ljut na žrtvu jer on stalno telefonom nešto traži, no svjestan je da je počinio kazneno djelo i žao
NESLUŽBENA PRESUDA za Maria Severa i Stjepana Kovača
Sever odavao tajne kriminalcima, Kovač namještao prijetnje radi izbora. Bivši policajac osuđen na dvije godine zatvora, od čega 10 mjeseci mora provesti iza rešetaka, dok je bivšem gradonačelniku izrečena kazna od 10 mjeseci zatvora, zamijenjena radom za opće dobro
Piše: Tomislav Novak
mu je zbog toga, navodi se u presudi. Okrivljenik je izjavio da nikad više neće počiniti takvo ili slično kazneno djelo.
Sud je prilikom odmjeravanja kazne uzeo u obzir da prije nije osuđivan, da je otac dvoje maloljetne djece te da je priznao počinjenje kaznenog djela. Otegotne mu okolnosti sud nije našao. Postupak je započeo kaznenim nalogom od 2. srpnja prošle godine kada je sud prvotno dosudio kaznu od 1.134,90 eura. Muškarac je podnio prigovor pa je kazneni nalog stavljen izvan snage i provedena je rasprava 16. lipnja ove godine.
Osuđen je na novčanu kaznu od 30 dnevnih iznosa koja ukupno iznosi 1.373,10 eura, pri čemu jedan dnevni iznos u Hrvatskoj trenutno iznosi 45,77 eura. Kaznu mora platiti u roku od šest mjeseci po pravomoćnosti presude. Ako je ne plati, kazna će se naplatiti prisilno, a ukoliko to nije moguće, zamijenit će je se radom za opće dobro ili zatvorskom kaznom. Također mora platiti i trošak postupka od 100 eura.
Protiv presude se može žaliti u roku od 15 dana od primitka prijepisa presude. (ik)
Županijski sud u Zagrebu 4. srpnja 2025. godine donio je presudu u slučaju koji je potresao Međimurje i bacio sjenu na policiju i lokalnu vlast. Bivši policajac Mario Sever (49) osuđen je na dvije godine zatvora, od čega će 10 mjeseci provesti iza rešetaka, zbog zlouporabe položaja i odavanja tajni kriminalcima. S njim je, zbog trgovanja utjecajem, osuđen i bivši čakovečki gradonačelnik
Stjepan Kovač (49), čija će kazna zatvora od 10 mjeseci biti zamijenjena radom za opće dobro.
Presuda je, nakon javne objave na Županijskom sudu u Zagrebu, otkrila detalje dva šokantna slučaja koja su se dogodila u razdoblju od 2019. do 2021. godine, a u kojima su optuženici iskoristili svoje pozicije za osobnu korist i opstrukciju pravde.
Kriminalcima dojavljivao detalje istrage
Prvooptuženi Mario Sever, u vrijeme počinjenja djela policijski službenik Policijske uprave međimurske, Službe kriminalističke policije, proglašen je krivim jer je od 15. travnja 2019. do 11. ožujka 2022. odavao povjerljive informacije o tajnim istragama.
Severu su, u sklopu službe, bile dostupne informacije o posebnim dokaznim radnjama (poput prisluškivanja i tajnog praćenja) koje su se provodile nad Igorom Želežnjakom, Davorom Borkovićem, Goranom Štenglom, Ivanom Merkašem i drugi-
Prvooptuženi, bivši policajac Mario Sever rekao nam preko telefona kako će se žaliti na presudu.
- Itekako ćemo se žaliti na presudu, nije uzeta u obzir nijedna olakotna okolnost, rekao nam je odrješito Mario Sever.
Sever je, naime, u Međimurskom javnom prostoru iako kontroverzna, dosta popularna osoba. Veliki je
ma. Sumnjalo se na kaznena djela utaje poreza i carine u sklopu zločinačkog udruženja, povezanog s trgovinom rabljenim vozilima.
Unatoč tome što je znao da je pristup takvim podacima neovlaštenim osobama zabranjen, Sever je kontinuirano dojavljivao detalje istrage Igoru Želežnjaku i ostalima. Čak ih je obavijestio o planiranom vremenu policijske akcije. Kao rezultat njegovog djelovanja, Želežnjak i Štengl uništili su dio dokaza, a Želežnjak je prije uhićenja sakrio vozila kako bi izbjegao njihovo oduzimanje.
Sud je zaključio da je Mario Sever, kao službena osoba, iskoristio svoj položaj kako bi drugim osobama pribavio korist.
Gradonačelnik Kovač koristio utjecaj
Drugi slučaj, za koji su osuđeni i Mario Sever i Stjepan Kovač, odvijao se uoči lokalnih izbora 2021. godine. Stjepan Kovač, tadašnji gradonačelnik Čakovca, 26. travnja
2021. podnio je policiji prijavu zbog klevete na internetskoj stranici "stjepankotac.icu". Iako je znao da se radi o kaznenom djelu za koje se progon pokreće privatnom tužbom i
promotor aktivnog i zdravog života (na više područja i načina) i trčanja te organizator ili suorganizator brojnih trkačkih evenata pa i dobrotvornih. Rođen 1974. u Varaždinu, danas živi u Grabrovniku. Završio je Visoku policijsku školu te bio policijski službenik kriminalistike. Dobio je odlikovanja za sudjelovanje u Bljesku i Oluji.
da policija ne može službeno postupati, Kovač je iskoristio autoritet gradonačelnika.
Zatražio je od Marija Severa da, koristeći svoj policijski položaj, otkrije identitet autora stranice. Sever i Kovač, uz sudjelovanje Damira Ledenčana, inscenirali su kazneno djelo prijetnje na Kovačevu štetu. Ledenčan je Kovaču poslao prijeteće SMS poruke koje su aludirale na spornu internetsku stranicu.
Na temelju tih �ingiranih poruka, Kovač je podnio novu kaznenu prijavu (ovaj put za prijetnju, koja se progoni po službenoj dužnosti). Predmet je dodijeljen Mariju Severu, koji je neovlašteno utvrdio identitet autora (Matija Hamunajac) i te podatke proslijedio Kovaču.
Koristeći dobivene informacije i svoj autoritet, Kovač je zahtijevao od načelnika policije da se požuri s prijavom Hamunajca državnom odvjetništvu prije drugog kruga izbora, s ciljem da podatke iskoristi u kampanji. U javnosti je objavio da mu se prijetilo te da se počinitelj dovodi u vezu s jednim od njegovih protukandidata, pokušavajući tako pridobiti birače. (Međimurska javnost još pamti zaplakanog
Stjepana Kovača koji je pustio suze na predizbornom skupu i utješno tapšanje po leđima od strane Peđe Grbina, tadašnjeg predsjednika SDP-a).
Izrečene kazne i posljedice
Sud je Mariju Severu za prvo djelo (odavanje tajni) izrekao kaznu od godinu i šest mjeseci zatvora, a za drugo djelo (insceniranje prijetnje) jednu godinu zatvora. Spojeno, osuđen je na jedinstvenu kaznu od dvije godine zatvora. Od toga, 10 mjeseci mora odslužiti u zatvoru, dok se ostatak (jedna godina i dva mjeseca) pretvara u uvjetnu kaznu s rokom kušnje od pet godina. Severu je u kaznu uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru (od 10. rujna do 8. listopada 2021.), te mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja poslova policijskog službenika u trajanju od pet godina. Stjepan Kovač je za trgovanje utjecajem osuđen na 10 mjeseci zatvora, koja mu je zamijenjena radom za opće dobro. To znači da će 10 mjeseci zatvora zamijeniti s ukupno 200 sati rada za opće dobro (jedan dan zatvora = dva sata rada). Ukoliko se ne bude pridržavao uvjeta, kazna zatvora može biti aktivirana. Obojica su dužna nadoknaditi troškove postupka u iznosu od po 1.500 eura. Presuda je javno objavljena, a stranke su poučene o pravu na žalbu. Ostaje vidjeti hoće li se optuženici žaliti na ovu presudu, koja snažno odjekuje u Međimurskoj županiji i šire.
Emanuel (29) ubio je majku i teško ranio očuha i brata.
Policija ga je uhitila nakon cjelodnevne potrage
Pišu: Benjamin Jakopić, Tomislav Novak
Pleškovec nažalost nikada neće zaboraviti prošlu nedjelju, 6. srpnja, kada je velika tragedija zadesila obitelj Janušić. Sin iz prvog braka, 29-godišnji Emanuel Rep tog je jutra, iz još uvijek nerazjašnjenih razloga krenuo u masakr na članove majčine obitelji. Sjekirom je ubio biološku majku Danijelu Janušić (49) te teško ranio očuha Dragutina (59) i brata Benjamina (23). Bez ozljeda je prošla samo njegova sestra Lea (16), koja se za vrijeme pohoda nalazila na katu kuće i sakrila se.
Prije pohoda u noći, s bratom Benjaminom bio je u Kuršancu kod rijeke, gdje su konzumirali alkoholna pića, a navodno su nakon toga zajedno stigli u dom Janušićevih u Pleškovec.
Ranjeni polubrat pozvao policiju
- Začuo sam lupanje i na vratima vidio Emanue-
la sa sjekirom. Zamahnuo je prema meni bez ijedne riječi. Digao sam lijevu ruku kako bih se obranio, ali me zahvatio te uspio udariti i po glavi, objavio je Jutarnji list priču osumnjičenikovog polubrata Benjamina istražiteljima. On je u tom nasrtaju dobio teške ozljede glave, ali je uspio ostati dovoljno priseban.
- Kaj sam dole napravil?! Kaj bum sad?!, govorio je potom rastrojeno Emanuel, dok je njegov polubrat potpuno prestravljen pobjegao iz sobe na hodnik. Onako okrvavljen i ranjen zaputio se do sobe svojih roditelja i zatekao užasan prizor. Njegovi roditelji su već bili stradali. Prestravljen, krenuo je tražiti dalje i svoju sestru koja je, kako je sȃm otkrio, u tom trenutku bila, srećom, neozlijeđena. Nakon toga u 5:25 sati, 23-godišnji Benjamin je okrenuo broj policije.
Policija je majku zatekla mrtvu, a očuh Dragutin hitno je prebačen do Čakovca, odakle ga je helikopter koji je sletio kraj Aurore prenio do KB Dubrava, gdje se još i
danas bori za život, a Benjamin je prevezen na oporavak u ŽB Čakovec i naknadno pušten kući.
Velika policijska potjera Nakon što je počinio masakr nad obitelji, Emanuel je pobjegao od kuće u nepoznatom smjeru. Policija je odmah pokrenula potragu širokih razmjera, naročito u okolici Pleškovca. To je područje zahtjevno za pretragu jer je šumovito, išarano službenim putevima i neslužbenim puteljcima, a ruralno je naseljeno, s puno raštrkanih kuća. Za njim je tragala takoreći cijela PU Međimurska, uključujući specijalce i krim policiju, a u pomoć je stigao pas tragač iz Zagreba.
U prvom se trenutku sumnjalo da se skriva u kući svojeg oca u Praporčanu, koja se ne nalazi predaleko od kuće gdje je izvršio masakr. No, nakon što ga tamo nisu pronašli, tragatelji su krenuli u izvid napuštenih kuća u blizini, ali neuspješno. Kontrolirali su se i prometni pravci i raskrižja. Kad je već izgledalo da će prvi dan potrage završiti neuspješno, nešto poslije 20 sati uhićen je u Slakovcu, zahvaljujući dojavi građana. Od prolaznika smo doznali kako se ubojica kretao po nasipu kraj jezera Jegerseg. Netom prije uhićenja je razgovarao na mobitel ili je glumio da razgovara kako bi bio manje sumnjiv. Kada je vidio da mu prilazi policija, dao se u bijeg. No, okružen policijom, uhvaćen je, a nakon toga se nije opirao uhićenju.
Poduži kriminalni dosje
U danima nakon obiteljskog zločina, u kojem drugi građani nisu bili životno
ugroženi, isplivali su detalji mračne prošlosti 29-godišnjeg Emanuela. Pokazalo se da je dugi niz godina imao sukobe sa zakonom. Na varaždinskom je sudu bio osuđivan zbog krađe i teške krađe, često na području gornjeg Međimurja.
Prije sedam godina na otoku Hvaru bio je optužen za silovanje 16-godišnjakinje. Prema optužbi, prijetio joj je smrću i gušio je ako odbije spolni odnos s njim. Emanuel je svojevremeno taj zločin negirao, tvrdeći da je djevojka pristala na spolni odnos. Tijekom istrage otkriveno je i da je jednoj osobi prodao pištolj Ekol Special 99 te slao fotografije oružja maloljetnici prije samog zločina.
Od mladosti je bio čest korisnik popravnih domova i sličnih socijalnih ustanova, koje, čini se, nisu uspjele u provedbi mjera preodgoja. Njegova problematična prošlost i očiti neuspjeh socijalnih institucija ukazuju na duboke traume i probleme koji su ga vjerojatno usmjerili prema tragičnom scenariju.
Janušiće su susjedi dobro poznavali
Emanuel je samo nekoliko dana prije masakra proslavio rođendan. Navodno mu je obitelj kupila poklon te pomogla preurediti sobu, jer se tek prije nekih dva tjedna vratio iz zatvora. Oko Emanuelova boravišta u danima prije masakra kružile su oprečne informacije. Iako su susjedi u Pleškovcu tvrdili da je živio kod biološkog oca i njegove obitelji u Praporčanu, njegova pomajka iz Praporačna to je javno i čvrsto demantirala.
Dragutin i Danijela dobro su bili poznati mještanima
Emanuel Rep, 29-godišnjak iz Pleškovca, osumnjičen je za brutalni napad sjekirom na članove vlastite obitelji, u kojem je ubio majku te teško ozlijedio očuha i polubrata.
Emanuel Rep bi za kaznena djela za koja ga se tereti mogao biti osuđen na jedinstvenu kaznu od 50 godina zatvora, što je najviša kazna propisana hrvatskim zakonodavstvom.
Prema Kaznenom zakonu, za ubojstvo majke koje se tretira kao teško ubojstvo predviđena je kazna od najmanje deset do 40 godina zatvora. Za svaki od dva pokušaja teškog ubojstva očuha i polubrata može mu se izreći kazna do 20
Pleškovca. Dragutin, bivši policajac, bio je grobar na mjesnom groblju te je, prema riječima mještana, svašta znao popraviti, a školovao se u Sloveniji. Majka Danijela radila je kao čistačica u Domu zdravlja, a navodno je neko vrijeme radila i u Njemačkoj.
godina zatvora, s mogućnošću ublažavanja. Sud može, ako prihvati sve točke optužnice, izreći jedinstvenu kaznu koja ne smije prelaziti 50 godina, bez obzira na zbroj pojedinačnih kazni. Istu kaznu nedavno je nepravomoćno dobio Krešimir Pahoki, 52-godišnji bivši vojni policajac, zbog masakra u daruvarskom domu za starije. U srpnju 2024. ubio je šest osoba, uključujući vlastitu majku i njegovatelja, te ranio još šest osoba. Sud mu je za svako kazneno djelo odredio pojedinačne zatvorske kazne u ukupnom trajanju od 151 godinu. No, zbog zakonskog ograničenja, izrečena mu je jedinstvena kazna od 50 godina zatvora. (ik)
Do završetka ovog broja poznato je da je ozlijeđeni polubrat Benjamin pušten iz bolnice, dok se očuh još uvijek bori za život. Posljednji ispraćaj za tragično preminulu Danijelu Janušić održan je u četvrtak, 10. srpnja na mjesnom groblju Sv. Juraj na Bregu.
GLOBALNO I LOKALNO
Postoji jedno područje znanosti oko kojega se slažu i vjernici i nevjernici, a to je već dokazana znanstvena činjenica da naš um pomaže našim genima i može ih popraviti. Riječ je o epigenetici, relativno novoj znanstvenoj disciplini koja se tek danas ubrzano razvija i od koje se mnogo očekuje u budućnosti.
Ukratko, epigenetika izučava sve potencijalno stabilne nasljedne promjene u ekspresiji gena koje se događaju bez promjena u rasporedu baza DNA, a na koje može utjecati naš um, način i mjesto života.
Tako na primjer, Institut Max Planck za psihijatriju u Münchenu već godinama istražuje epigenetsko nasljeđivanje, način na koji akumulirana iskustva roditelja utječu na gene njihovog potomstva - sinova, kćeri, unuka i praunuka, i kakvu to ulogu ima u njihovom razvoju.
Tema o kojoj je ovdje riječ je složena, no najvažnija je spoznaja da je moguće načinom života i vanjskim faktorima uključiti ili isključiti određene gene DNA, odnosno izvesti tzv. ekspresiju gena, a da se pritom sȃm DNA ne mijenja . To zapravo znači da su naši pradjedovi, djedovi, očevi i majke dio nas samih i da utječu, htjeli mi to ili ne, putem ekspresije određenih gena, na naš život kojeg danas živimo. Isto će tako naš život, ako imamo djecu, utjecati na naše unuke i praunuke.
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
GRAD ČAKOVEC
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
Dakako da su ove spoznaje revolucionarne. Ako smo svaki dan izloženi prometnom stresu dok se vozimo na posao ili s njega, to će utjecati na naše potomstvo. Naime, takozvani ekspresivni gen, koji ne mora biti aktiviran (iako su svi ljudi izloženi stresu), pojačat će osjećaj stresa kod naše djece ili unuka. O teškim traumama da ne govorimo - to će dijete osjetiti u majčinoj utrobi i prije rođenja. Ako je naš pradjed, djed ili roditelj bio podložan alkoholu, posljedice toga mogu se odraziti ne samo na naše dijete, već i na unuka ili čak praunuka, iako oni sami nikada ne konzumiraju alkohol. To se događa ukoliko se ekspresivni gen uključi zbog njihova načina života. Da ne bude samo negativnih primjera, recimo i ovo: ako otac i majka djeteta vole ozbiljnu glazbu i kulturu ili zdrav način života i njihovi će unuci, ako se ekspresivni geni uključe, više voljeti to isto. To znači da pomoću našeg uma i načinom života možemo pozitivno uvjetovati „ekspresiju naših gena“ i dati potomstvu ono najbolje, počevši već danas.
Upravni odjel za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša
KLASA: 112-01/25-01/4
URBROJ: 2109-2-05-25-3 Čakovec, 9. srpnja 2025.
Na temelju članaka 17. i 19. stavka 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 86/08, 61/11, 4/18, 96/18, 112/19, 17/25) i članka 13. stavka 3. Pravilnika o unutarnjem redu Uprave Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca, broj 4/23, 6/23, 2/24, 1/25), pročelnik Upravnog odjela za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša Grada Čakovca, raspisao je JAVNI NATJEČAJ
za prijam u službu na neodređeno vrijeme: SAVJETNIKA ZA PROSTORNO PLANIRANJE I ZAŠTITU OKOLIŠA (1 izvršitelj) Tekst Javnog natječaja objavljen je u Narodnim novinama, broj 100/25.
Prijave s potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 dana od dana objave javnog natječaja u Narodnim novinama, na adresu: Grad Čakovec, Čakovec, Kralja Tomislava 15, Upravni odjel za prostorno planiranje, urbanizam i zaštitu okoliša, s naznakom „Za javni natječaj – radno mjesto SAVJETNIK ZA PROSTORNO PLANIRANJE I ZAŠTITU OKOLIŠA“.
PROČELNIK
Ninoslav Šipoš, mag. ing. arh. i urb.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
OPĆINA
Općinski načelnik
11. srpnja 2025.
KLASA: 406-03/25-01/93
URBROJ:2109-6-02-25-6 Donji Kraljevec, 11. srpnja 2025.
Na temelju članka 35. i članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17), članka 10. stavka b Odluke o raspolaganju nekretninama u vlasništvu Općine Donji Kraljevec („Službeni glasnik Međimurske županije“ br. 18/11), Odluke o prodaji nekretnine na području katastarske općine Donji Pustakovec („Službeni glasnik Međimurske županije br. 11/25) i Odluke o prodaji nekretnine na području katastarske općine Hodošan („Službeni glasnik Međimurske županije br. 11/25) općinski načelnik raspisuje
za prodaju nekretnina javnim prikupljanjem pisanih ponuda
1. Predmet natječaja je prodaja nekretnina u Donjem Pustakovcu i Hodošanu, i to:
• zk.kat.čest.br. 25/2, k.o. Donji Pustakovec, oranica i put u mjestu, površine 529 čhv, upisana u zk.ul.br.: 556 (identična k.č. 98 k.o. Donji Pustakovec, oranica, u mjestu površine 1781 m2) a koja je u vlasništvu Općine Donji Kraljevec u 1/3 dijelu;
• zk.kat.čest.br. 1332/A/2/14/48, k.o. Hodošan, trafostanica, površine 51 čhv, upisana u zk.ul.br.: 2937 (identična k.č. 1826 k.o. Hodošan, trafostanica, u mjestu površine 166 m2) a koja je u vlasništvu Općine Donji Kraljevec u 1/1 dijelu. Napomena: Nekretnine se kupuju po načelu viđeno - kupljeno, a što isključuje naknadne prigovore kupaca. Nekretnine koje su predmet prodaje mogu se slobodno razgledati uz prethodnu najavu na broj telefona: 040/655-613. Općina Donji Kraljevec neće snositi troškove uređenja nekretnine.
nekretnina
K.O. ZK. ČEST. BR. KAT. ČEST.BR. SUVLASNIČKI OMJER
Donji Pustakovec 25/2 98 1/3
VRIJEDNOST PREMA UPUTI MPUGiDI od 08.05.2023.(€)
1.750,00 (za 1/3 dio)
Hodošan 1332/A/2/14/48 1826 1/1 847,00
2. Pravo sudjelovanja u natječaju imaju �izičke i pravne osobe (dalje u tekstu: sudionici natječaja) koje prema važećim propisima Republike Hrvatske mogu biti vlasnici nekretnina na području Republike Hrvatske.
3. Svaki sudionik natječaja dužan je uplatiti jamčevinu u iznosu od 10,00 % početne cijene, najkasnije do isteka roka za dostavu ponuda. Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Donji Kraljevec IBAN: HR1724020061808200002, model: HR68, poziv na broj primatelja: 7811 - OIB sudionika natječaja, uz naznaku »Jamčevina za sudjelovanje u natječaju«.
4. Ponuda mora sadržavati:
• za �izičke osobe: ime i prezime, adresu i presliku osobne iskaznice (za strane �izičke osobe presliku putovnice odnosno odgovarajući dokaz o stranom državljanstvu);
• za pravne osobe: naziv i naznaku sjedišta te izvod iz sudskog, obrtnog, strukovnog ili drugog odgovarajućeg registra ili drugi odgovarajući dokument za pravne osobe sa sjedištem u drugim zemljama ne stariji od 6 mjeseci od dana objave javnog natječaja;
• ponuđenu cijenu koja ne može biti niža od utvrđene početne cijene, u eurima, ispisanu brojkama i slovima;
• dokaz o uplaćenoj jamčevini;
• podatak o broju žiro ili tekućeg računa za povrat jamčevine sudionicima natječaja čije ponude ne će biti prihvaćene.
Strane osobe ponudu daju na hrvatskom jeziku, a priloženi dokumenti moraju biti prevedeni od ovlaštenog tumača ili u prijevodu ovjerenom od diplomatskog ili konzularnog predstavništva (ne važi za osobne dokumente).
5. Pisane ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama s naznakom
»Ponuda za prodaju nekretnina javnim prikupljanjem pisanih ponuda, k.o. Donji Pustakovec ili Hodošan (odabrati)– ne otvaraj« na adresu:
Općina Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, 40320 Donji Kraljevec i to predajom neposredno u Općini Donji Kraljevec ili preporučeno poštom.
6. Natječaj se provodi prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim omotnicama od 11.7.2025. do 18.7.2025. do 14,00 sati. Dan objave natječaja u tjednom tisku smatra se danom objave natječaja.
Natječaj će se objaviti u tjednom tisku i na oglasnoj ploči Općine Donji Kraljevec. Javno otvaranje ponuda izvršit će se 24.7.2025. godine u 09,00 sati u prostorijama Općine Donji Kraljevec, Kolodvorska 52D, Donji Kraljevec, te mu mogu pristupiti ponuditelji
osobno, zakonski zastupnici ponuditelja ili opunomoćeni predstavnici ponuditelja uz predočenje ovjerene punomoći.
7. Svaka dostavljena ponuda koja se odnosi na kupnju nekretnine izložene na prodaju ovim natječajem smatrat će se valjanom ako sadrži sve tražene podatke i potrebnu dokumentaciju te ako je pravovremeno dostavljena. Nerazumljive, neodređene, nepotpune, nepravovremene kao i ponude u kojima je iznos ponuđene kupoprodajne cijene niži od određenog u početnoj cijeni, te ponude bez dokaza o uplaćenoj jamčevini smatrat će se nevažećima i neće se razmatrati.
8. Najpovoljnija ponuda za nekretninu je ona koja sadrži najviši iznos ponuđene cijene. Ako je prispjelo više valjanih najpovoljnijih ponuda ponuditelja koje su istovjetne glede ponuđene kupoprodajne cijene, provest će se usmeno javno nadmetanje odmah nakon otvaranja ponuda, a izabrat će se ponuditelj koji ponudi veću cijenu.
9. O odluci odabira najpovoljnije ponude sudionici natječaja će biti obaviješteni u roku od 15 (petnaest) dana od dana odabira.
10. Izabrani sudionik natječaja u obvezi je zaključiti ugovor o kupoprodaji nekretnine s Prodavateljem u roku od 30 (trideset) dana od dana donošenja odluke o odabiru. Prodavatelj snosi troškove sklapanja ugovora dok porez na promet nekretnina, troškove prijenosa vlasništva, troškove prenamjene nekretnine i sve ostale troškove snosi Kupac. Ako izabrani ponuditelj odustane od ponude nakon što je njegova ponuda prihvaćena ili ne sklopi ugovor o kupoprodaji s Općinom u roku od 15 (petnaest) dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuditelja, gubi pravo na povrat jamčevine.
11. Izabrani ponuditelj obvezan je uplatiti ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u roku od 30 (trideset) dana od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji. Nakon odabira najpovoljnijeg ponuditelja uplaćena jamčevina će se odabranom ponuditelju uračunati u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima natječaja Općina će vratiti jamčevinu u roku od 8 (osam) dana od dana sklapanja ugovora o kupoprodaji.
U slučaju zakašnjenja s plaćanjem kupoprodajne cijene Općina Donji Kraljevec će kupcu obračunati zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana plaćanja.
12. Pravo vlasništva na kupljenoj nekretnini kupac stječe uknjižbom u zemljišnim knjigama nakon što je u potpunosti podmirio sve obveze prema Općini utvrđene kupoprodajnim ugovorom.
13. Prodavatelj pridržava pravo poništiti ovaj natječaj, ne prihvatiti ni jednu ponudu, odnosno odustati od sklapanja kupoprodajnog ugovora bez obrazloženja i odgovornosti prema sudionicima natječaja.
Općinski načelnik: Miljenko Horvat
GITARIST Ivan Ivanković svira s Thompsonovim bendom
Ivanković je rodom iz Virovitice, završio je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Osijeku, a već nekoliko godina živi u Međimurju
Piše: Benjamin Jakopić
Thompsonov koncert na Hipodromu u subotu, 5. srpnja, ušao je u povijest s preko pola milijuna prodanih ulaznica te još neviđenom medijskom pratnjom i sigurnosnim mjerama na našim prostorima.
S obzirom da Hrvatska broji oko četiri milijuna stanovnika, to znači da je svaki osmi Hrvat bio na Hipodromu te subote. Spektakl s 30 pjesama, vatrometom i drone showom trajao je oko tri sata. S obzirom na sve to, nastupati na takvom koncertu nije bio nimalo lagan zadatak, ni �izički, ni mentalno.
Uz Marka Perkovića Thompsona nastupali su bubnjar i producent Mario Klarić, klavijaturist Branimir Jovanovac iz grupe Opća opasnost, Ante Padovan, Petar Buljan iz sastava Božja pobjeda, producent Branimir Mihaljević, te sestre Palić kao prateći vokali: Djordjija, Elizabeta, Kornelija i Mihaela Karla. Naravno, kakav bi to show bio bez gitare, koju je svirao dugogodišnji Thompsonov suradnik Ivan Ivanković. Ivanković je rodom iz Virovitice, završio je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Osijeku, a već nekoliko godina živi u Međimurju. Povodom koncerta kontaktirali smo Ivana kako bi nam mogao bolje dočarati kako je to nastupati pred pola milijuna ljudi.
- Kako ste završili u Međimurju? Kako Vam se sviđa ovdje?
Moja supruga je iz Međimurja, a kako je život vezan za glazbu dosta dinamičan, puno puta sam se selio. I tako sam eto došao i ovdje kod vas, a tko zna kamo će nas život odvesti u budućnosti. Ovdje mi je u redu, najviše mi se sviđa priroda.
- Bavite li se glazbom profesionalno, ili vam je to više posao “sa strane”?
Bavim se profesionalno. Još od moje osamnaeste godine uvijek samo glazba. I to kroz razne oblike, od koncerata, studijskog rada, poduke iz glazbenih instrumenata, pisanja pjesama…
- Kako je započela vaša suradnja s Markom Perkovićem Thompsonom? Upoznao nas je Tiho Orlić. S Tihom sam odsvirao nekoliko koncerata i 2013. godine postao sam član Thompson benda. Dakle, najveći dio karijere sam upravo s Thompsonom.
- Jeste li se možda dvoumili kada ste saznali da ćete nastupati na Hipodromu, pred toliko ljudi?
Ma ne, meni je svaki koncert izazov i užitak. Odradili smo puno velikih koncerata
tokom godina, doduše ovaj je bez dvojbe bio najveći, ali moj pristup je uvijek staložen i profesionalan.
- Koncert na Hipodromu je svakako veliki fokus stavljao na vjeru. Je li vas to ganulo? Kakav je bio osjećaj nastupiti pred toliko ljudi?
Da, ganulo me kao vjernika. Naravno da me ganulo… ne možeš ostati ravnodušan kada 500 tisuća ljudi u glas zapjeva Markove pjesme. Osjećaj je doista fenomenalan!
- Postoje li možda kakvi budući planovi za koncert sličnih razmjera? Hoćete li nastupati na Hipodromu u Sinju u kolovozu?
Da, sljedeći koncert nam je u Sinju. Što se tiče budućih planova, zaista ne bih znao, to je sve na Marku. Da ste me prije godinu dana pitali ako je nešto ovako veliko kao koncert pred 500 tisuća ljudi uopće moguće, rekao bih Vam da nisam siguran, ali eto ispada da je sve moguće.
Sopranis�ce Tamara Korunek Lesar i Evelin Novak te mezzosopranis�ca Blanka Tkalčić
PRELOG: 13. Opera pod zvijezdama
Piše: Josip Šimunko
U nedjelju 6. srpnja, na Trgu slobode u Prelogu održana je 13. Opera pod zvijezdama uz veliki broj gledatelja i ljubitelja glazbenih događanja. Bila je to noć za pamćenje, a posebno su oduševile tri operne dive iz Međimurja - koloraturni sopran Evelin Novak, sopran Tamara Korunek Lesar i mezzosopran Blanka Tkalčić te Elemér Duka & Gipsy Chamber Orchestra iz Budimpešte. Kako ih je u izvedbama pratio sastav od četiri mađarska glazbenika, to su još više dolazile do izražaja same izvedbe opernih arija i glasovi pjevačica.
Repertoar odabranih opernih arija bio je zapravo dosta zahtjevan, publika doista nije ostala prikraćena. Izvedene su popularne arije iz opera G. Puccinija, G. Bizeta, J. Offenbacha, F.Lehára, R. Stolza, E. Kálmána. Dakako da nisu izostale niti arije iz popularne operete Gro�ica Marica, koju je otpjevala Evelin Novak.
Ariju Musette iz opere La Boheme otpjevala je Tamara Korunek Lesar, ariju iz opere Carmen Blanka Tkalčić, Barcarollu iz Hofmanove priče otpjevale su zajedno Evelin Novak i Blanka Tkalčić, a Lehárovu ariju iz operete Giuditta Tamara Korunek Lebar, da barem naznačimo glazbenu širinu večeri. Tri operne dive otpjevale su i popevku „Međimurje kak si lepo zeleno“. U drugom dijelu mađarski sastav i Elemér Duka, prije vodeći violončelist proslavljenog orkestra Bohemian Virtuosi izveli su skladbe “Romanian Folk Dance” B.Bartóka, original “Gipsy music”, Griegov “Anitra’s Dance” i “Adiós Nonino” od A. Piazzolle, a za kraj poslasticu “Hungarian Rhapsody”. Priredbu je nakratko prekinula kiša, što previše nije smetalo publici koja je na kraju dugim aplauzom ispratila izvođače. Koncert je organizirao Grad Prelog uz pomoć Koncertnog ureda Varaždin, s kojim već dugo surađuje.
U organizaciji Udruge za očuvanje kulturne baštine Međimurska gruda Dunjkovec, u petak 11. srpnja u Društvenom domu u Pretetincu održat će se kazališna večer. Program počinje u 19 sati, a publiku očekuje gostovanje Kazališne družine KUU Seljačka sloga Nedelišće. Izvest će predstavu Nečiste sile u gradu N, nastalu prema tekstu Ljudmile Razumovske, u režiji Dejana Buvača. Ova politička satira smještena je u mali gradić
na rubu zbivanja, gdje su apetiti za moći i pozicijama itekako veliki. Uoči izbora, gradonačelnik pokušava osigurati mjesto u novoj stranci, ne birajući sredstva ni saveznike. Predstava prokazuje ambiciju, korupciju i osobne interese u politici – aktualno tada, jednako kao i danas. Ulaz je slobodan, a svi ljubitelji kazališta i kulturnih događanja pozvani su da dođu, podrže lokalnu scenu i provedu ugodnu večer u Pretetincu. (bj)
DOGRADNJA OŠ Ivanovec
Nakon suglasnosti za izgradnju nove škole Sjever te dogradnje II. osnovne škole Čakovec i Osnovne škole Kuršanec „zeleno svjetlo“ dobio je i projekt dogradnje učionica Osnovne škole Ivanovec.
Naime, kako bi osigurao uvjete za cjelodnevnu nastavu u svim osnovnim školama kojima je osnivač, Grad Čakovec je Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih prijavio rekonstrukciju nekoliko osnovnoškolskih objekata.
Resorno će Ministarstvo u Ivanovcu financirati cjelokupan iznos troškova
izgradnje dodatnog školskog prostora. Plan predviđa rekonstrukciju i dogradnju pet novih učionica. Dvije učionice razredne nastave, dvije specijalizirane učionice i jednu učionicu za informatiku. Uz to, osnovna škola dobit će i dva kabineta razredne nastave, dva spremišta, prostor za administraciju te novu opremu i nastavna pomagala. Postojeća građevina OŠ Ivanovec ima ukupnu bruto površinu 3.208,91 kvadratnih metara, dok će nakon rekonstrukcije-gradnje imati bruto površinu 3.777,76 kvadratnih metara. (vv)
LJEKARNA ČAKOVEC ulaže 132 tisuće eura u modernizaciju poslovnica
Ljekarna Čakovec pokrenula je veliku modernizaciju svojih poslovnica na dvije lokacije koje će im omogućiti pružanje boljih usluga građanima. Najveći dio investicije od 132 tisuće eura usmjeren je u Donji Kraljevec, gdje je Ljekarna kupila prostor bivše Privredne banke te ga spaja s postojećom ljekarnom.
Naime, trenutne površine premale su za sve što zahtijevaju propisi, što je ograničavalo farmaceute u radu s pacijentima.
Radovima će se korisni prostor ljekarne udvostručiti sa 74 na 157 četvornih metara, što će značajno poboljšati uvjete za građane koji dolaze po lijekove. Prostor za izdavanje lijekova proširit će se na 66 četvornih metara, a dodat će se i novi prostor za razgovor gdje će farmaceuti privatno savjetovati pacijente o terapijama.
Modernizacija neće poboljšati samo uvjete za pacijente, već i za zaposlenike ljekarne. Prošireni laboratorij omogućit će bolje pripremanje posebno naručenih lijekova, dok
ČAKOVEC
će se zahvaljujući novom uredu voditelja i čajnoj kuhinji stvoriti ugodniji uvjeti rada. Zanimljivo je i to što će se novi glavni ulaz otvoriti upravo na mjestu gdje je nekad bila banka. U centralnoj ljekarni na Morandinijevoj ulici u planu su radovi vrijedni 24 tisuće eura. Glavnina radova odnosi se na skladišne prostore i područja namijenjena zaposlenicima, što će poboljšati organizaciju rada i uvjete čuvanja lijekova. Nova podna obloga bit će antibakterijska i vodootporna, što je ključno za čistoću u farmaceutskim prostorima. Radovi uključuju i potpunu rekonstrukciju sanitarija s novom ventilacijom. Svi radovi provode prema propisima za zdravstvene ustanove, a cilj je omogućiti građanima bolje uvjete te farmaceutima ugodniji rad u modernim prostorima; navodi se u projektnoj dokumentaciji. Radovi će početi odmah nakon odabira izvođača, a završetak se očekuje kroz dva mjeseca za Donji Kraljevec te mjesec dana za Čakovec.
(ik)
Ivanovec dobiva autobusno stajalište
Ovih dana potpisan je ugovor o izvođenju radova na izgradnji autobusnog stajališta u naselju Ivanovec, u Ulici Josipa Broza. Uz postojeći rub prometnice izgradit će se autobusno stajalište, za prometni smjer s desne strane, u smjeru Štefanca. Uz autobusno stajalište projektirani je i nogostup širine
1.2 metra, a do nogostupa je predviđen betonski plato za montažnu nadstrešnicu (čekaonicu). Vrijednost ugovorenih radova za izgradnju prve faze, odnosno izgradnju prvog od planiranih dva stajališta iznosi 27.000 eura s PDV-om, a početak je planiran sredinom srpnja 2025.godine. (vv)
Uz već dugo najavljivane rotore kod Lesnine i trgovačkog centra BAT, najnoviji, ujedno 16., je onaj na drugom kraju čakovečkog nadvožnjaka, na spoju Kalničke i Zagrebačke ulice
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Mario Golenko
Grad Čakovec doista postaje grad rotora, odnosno grad kružnih tokova. Kako sada stvari stoji, u skoro vrijeme imat će ih čak 16. To znači, da je u planu gradnja njih još tri.
Nadvožnjak će započeti i završiti s rotorom
Uz već dugo najavljivane rotore kod Lesnine i trgovačkog centra BAT, najnoviji, ujedno 16., je onaj na drugom kraju čakovečkog nadvožnjaka, na spoju Kalničke i Zagrebačke ulice.
Kao jedna od opasnijih prometnih točaka u Gradu detektirano je raskrižje ulice Globetke, Športske i Braće Graner na kojem je ne tako davno smrtno stradala muška osoba. Stoga će se ono pretvoriti u kružni tok, za što je već gradonačelnica Ljerka Cividini potpisala sporazum s Hrvatskim cestama. Vrijednost planiranih radova iznosi 800.000 eura, s time da će dio pokriti Grad iz svog proračuna, a dio Hrvatske ceste.
- Krajem ove godine bit će gotov postupak javne nabave što znači da bi radovi započeli tijekom iduće godine, kaže čakovečka gradonačelnica. Iduće godine mogli bi krenuti i radovi na kružnom toku na silazu s nadvožnjaka.
- Projekt za kružno raskrižje ulica Kalničke i Zagrebačke je gotov. U ovom trenutku dogovoreno je s PU Međimurskom da se ide u montažno raskrižje kako bi se vidjelo na koji način će ono funkcionirati, ističe gradonačelnica.
U planu za iduću godinu je i rotor kod BAT-a. Kako dodaje gradonačelnica to bi bilo to, odnosno time bi bile riješene sve kritične prometne točke u Čakovcu. Barem za sada.
Uređenje parka u Martanama
Grad nastavlja i s uređenjem parkova te dječjih igrališta pa je početkom ovog tjedna potpisan Ugovor o radovima u Parku Martane u Čakovcu vrijedan 262.020,44 eura. Radovi su povjereni poduzeću Team Građenje d.o.o. iz Strahoninca.
- Prvo su napravljeni pješački koridori, nakon čega se zatravio dio parka uz sadnju određenog broja stabala, da bi stigli do ovog završnog dijela, a to je uređenje kompletnog dječjeg igrališta i manjih sportskih terena, rekla je tom prilikom gradonačelnica.
Riječ je o radovima na središnjem dijelu novog parka u Martanama koji uključuju izgradnju i uređenje igrališta za odbojku na pijesku, prostora za uličnu košarku, prostora za dječje
igralište, zelene pješačke promenade, pješačke staze, postavljanje urbane opreme te hortikulturno uređenje zelene površine. Cijeli prostor središnje cjeline uredit će se kao asfaltne i razne površine različite namjene te kao uređene zelene površine s urbanom opremom. Ukupna površina središnjeg dijela parka iznosi 1.692 m2, od čega je popločenih površina 72,05 m2, asfaltnih površina 252 m2, površina pijeska 308 m2, lijevane gume 184,94 m2, a zelenih površina 808,07 m2
Projektom je predviđena izgradnja igrališta odbojke na pijesku, a oko igrališta nalazit će se zaštitna površina širine 3 metra. Prostor za uličnu košarku nalazit će se na asfaltnoj podlozi dimenzija 15,10 x 11,10 metara, a oko igrališta nalazit će se zaštitna površina do 1,95 metara širine.
Dječje igralište bit će dimenzija 16 x 13 metara s lijevanom gumom. Smješteno je u središnjem dijelu parka a igrala koja su projektirana na samom igralištu su kombinirano centralno igralo, klackalica na dvije opruge, njihalo na opruzi i vrtuljak. Tu je i urbana oprema na igralištu, drvene klupe s naslonom, pametna klupa i koš za otpatke. Oko igrala izvest će se antistres podloga s lijevanom gumom kako bi se ublažili i
amortizirali eventualni padovi te smanjila mogućnost ozljeda. Izgradit će se zona za društvene igre, u kojoj će se nalaziti 5 drvenih klupa s naslonom, 1 koš za otpad, pametna klupa i stol. Na području cijelog parka već je zasađeno 50 različitih stabala i biljaka, a projektom je projektirana dodatna sadnja visokog i niskog zelenila i to 35 komada, od crnog jasena, javora, klena, velelisne lipe, tise, sviba i drena.
Peta uporabna cjelina u samom središnjem dijelu parka obuhvaća vodovodne instalacije odnosno vodovodni priključak za potrebu opskrbe česme vodom za piće. Izvođač se obvezao radove završiti u roku od 90 dana od uvođenja u posao.
Svi čakovečki rotori
Malo tko bi na brzinu mogao nabrojiti sve te rotore na području Čakovcu, pa nije zgorega da ih stoga nabrojimo.
Rotor kod Bolnice, pa jedan ispred, a drugi iza pošte, kod Hotela Park, na ulazu u Nedelišće, dva na južnoj zaobilaznici, jedan na sjevernoj, tu je i rotor kod Kišovice, kod Lidla, u Masarykovoj, montažni u Preloškoj, kod crkve sv. Antuna Padovanskog, a u planu su još kod Lesnine, BAT-a i s druge strane nadvožnjaka.
Aida Trstenjak i Ivan Dominić proglašeni su najboljim sportašima za 2024., dok je Tesa Balog posebno istaknuta za dva zlata u karateu
Piše: Luka Pongračić
Foto: Apolonija Vibović
U nedjelju je ispred Društvenog doma u Maloj
Subotici održana svečana dodjela nagrada i priznanja u sklopu obilježavanja Dana Općine. Program je započeo u 19:00 sati dodjelom nagrada najuspješnijim osnovnoškolcima, a nastavio se u 19:30 dodjelom priznanja najboljim sportašima s područja općine. Načelnik Općine Mala Subotica, Valentino Škvorc, uručio je nagrade svim dobitnicima, čestitajući im na njihovom trudu, uspjehu i predanom radu.
Nagrađeni su najbolji osnovnoškolci
Među nagrađenima bili su brojni mladi talenti koji su svojim iznimnim postignućima na različitim natjecanjima i sportskim priredbama ponosno predstavljali svoju općinu. Leona Mihinjać osvojila je treće mjesto na Kupu Hrvatske u parkouru u kategoriji kadetkinja, a njezin brat Lukas Mihinjać također je osvojio treće mjesto na Kupu Hrvatske u parkouru, kao i treće mjesto u skoku u dalj na natjecanju "Erste Plava Liga". Tesa Tizaj iz ŽRK Zrinski Čakovec našla se među top 5 najboljih mini rukometašica, dok je Edo Brnadić postigao značajan uspjeh na Granollers Cupu s MRK-om Čakovec, uz treće mjesto u bacanju kugle na "Erste Plava Liga". Jakov Virić ostvario je velike uspjehe u Nogometnoj akademiji Međimurje i NK Varaždin, a Vito Marković uspješan je rukometaš u MRK-u Čakovec. Grga Brnadić osvojio je drugo mjesto na Sportskim igrama mladih na županijskoj razini, te prvo mjesto na pojedinačnom prvenstvu Međimurja u šahu. Luka Taradi briljirao je
na plivačkom županijskom natjecanju s brojnim prvim mjestima u različitim disciplinama, dok je Greta Zamuda osvojila prvu nagradu na međunarodnom glazbenom natjecanju "Mladi Padovec" u Novom Marofu. Lena Horvat osvojila je drugo mjesto na međunarodnom likovnom natječaju, a David Sečan osvojio je treće mjesto na jesenskom krosu u Čakovcu. Mara Brnadić također je zaslužila nagradu za svoje uspjehe u karateu, uključujući prvo mjesto na Kupu Hrvatske za mlađe uzraste. Tesa Balog osvojila je prvo mjesto na Kupu Hrvatske za mlađe uzraste u karateu, kao i prvo mjesto na Balkanskom prvenstvu za mlađe uzraste u karateu. Alana Magdić osvojila je prvo mjesto na izložbi dječje umjetnosti “Kanagawa”. Mia Sečan nagrađena je za svoj likovni rad na izložbi “Čovjek čovjeku” u Zlataru. Dorian Halić, Erika Kovačić, Vanna Gal, Vito Andročec, David Grabar i Deni Manšac nagrađeni su za ulazak među 10% najboljih na natjecanju “Dabar”. Sabina Ignac dobila je priznanje za izravan plasman na državnu smotru “LiDraNo” s monologom “Drugačija”. Adrian Međimorec osvojio je prvo mjesto na županijskom natjecanju iz engleskog jezika, a Katina Vurušić plasirala se na državnu razinu natjecanja iz engleskog jezika. Mia Vlašić osvojila je nagradu na 38. Lovrakovim danima kulture za likovni rad na temu “Različitost nas obogaćuje”. Borna Vibović osvojio je prvo mjesto na jesenskom krosu Čakovec u kategoriji dječaka četvrtih razreda, dok je Lorena Tkalčec osvojila drugo mjesto na plivačkom prvenstvu županije. Jakov Kušanić osvojio je prvo mjesto na županijskom natjecanju iz informatike. Martin Piknjač proglašen
je najboljim strijelcem lige pionira U15 Međimurskog nogometnog saveza.
Medijske grupe i sportske ekipe
Medijske grupe OŠ Tomaša Goričanca također su imale izvanredne rezultate. Prva grupa, u sastavu Marta Ciglar, Ania Čekunec, Laura Pal�i, Iva Puklek, Neli Tkalčec i Nika Drk, osvojila je nagradu za najbolji dokumentarni �ilm “Nježno, diskretno” na međunarodnom Dubrovnik Film Festivalu, te treće mjesto na 62. reviji �ilmskog stvaralaštva za djecu u Varaždinu. Druga grupa, u sastavu Vanna Gal, Zara Jevtić, Franka Kocijan, Alana Magdić, Rea Kovačić i Rea Pal�i, osvojila je drugu nagradu stručnog žirija na 62. reviji �ilmskog stvaralaštva za djecu u Varaždinu za �ilm “Strah je vrag”. Futsal ekipe OŠ Tomaša Goričanca također su imale izvanredne rezultate, a 7. i 8. razred osvojio je prvo mjesto na županijskom prvenstvu, dok je ekipa 5. i 6. razreda osvojila drugo mjesto. Mažoretkinje Male Subotice, koje su osvojile 1. mjesto u kategoriji štap na međunarodnom natjecanju "Samoborfest", također su bile među nagrađenima. Uz to, tu su i nagrađene ekipe iz drugih sportskih udruga i školskih timova, uključujući nogometnu kadetsku ekipu U17 NŠ
Mala Subotica, koja je osvojila treće mjesto u županijskoj ligi, te mlade vatrogasce iz DVD-a Mala Subotica, koji su osvojili drugo i treće mjesto na županijskom natjecanju vatrogasne zajednice.
Mala Subotica cijeni trud i uspjehe svojih građana Za najbolju sportašicu 2024. godine, plaketu je dobila Aida Trstenjak, koja je
ostvarila iznimne rezultate u judu, uključujući 3. mjesto na Državnom prvenstvu, 1. mjesto na Svjetskoj ligi za mlade u Meksiku i 5. mjesto na Europskom prvenstvu. Za najboljeg sportaša godine proglašen je Ivan Dominić, nogometaš koji je ostvario zapažene nastupe u brojnim klubovima, uključujući HNK Hajduk, Finsku (KuPS), te trenutno igra u Dubravi. Plaketu za najbolju sportsku momčad osvojila je ženska ekipa Udruge sportske rekreacije „Sport za sve“ Mala Subotica, koja je pobijedila na "18. hrvatskom festivalu sportske rekreacije žena" održanom u Delnicama. Ova svečanost bila je još jedan dokaz koliko Mala Subotica cijeni trud i uspjehe svojih građana, od mladih sportaša do onih koji se ističu u umjetnosti, obrazovanju i društvenim aktivnostima.
13. Truck Show Međimurje na MESAP-u u Nedelišću, ponovno je nadmašio sva očekivanja, a vrhunac se dogodio kada je na pozornicu stigla Marija Zadravec, poznatija kao Sweet Mery. Prije nastupa se fotogra�irala s fanovima, a odvažnima se i potpisivala na grudnjake. Njezin senzualno-snažni nastup, prikazan pod re�lektorima sajamskog prostora MESAP, izazvao je oduševljenje brojne publike. Dok su tijekom dana sudionici odmjeravali snagu u vuči kamiona i drugim adrenalinskim natjecanjima, večer je rezervirana za spektakularni show – pranje kamiona u ključnom centralnom prostoru. Sweet Mery, odjevena u iza-
zovan kostim, energično je kombinirala senzualne pokrete, spužvu i pjenu. Performans, koji se pokazao više od pukog zabavnog trenutka, postao je zaštitni znak dijela manifestacije. Kapljice sapunice koje su klizile niz metalne bokove kamiona zaustavile su dah publike te su ovjekovječene u fotogra�ijama. Sweet Mery, koja je etablirana kao jedna od omiljenih gošći showa, izjavila je kako se uvijek rado vraća u Međimurje: “Atmosfera je uvijek vrhunska, a veselim se ponovo stati pred publiku i dati sve od sebe u svom performansu”. Svi prisutni na Truck Showu znaju da ovakvi trenuci ostaju zauvijek upisani u sjećanje. (mg)
Piše: Benjamin Jakopić
Sinjska alka održava se svake godine u kolovozu, na godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima 14. kolovoza kojom je okončana opsada grada 1715. godine. Ta popularna manifestacija inspirirala je i jednu sličnu, ali opet različitu, manifestaciju na samom sjeveru Lijepe naše - Mursku alku. Ove je godine održana 5. srpnja u popodnevnim satima, u maloj lučici kraj Šetnice sv. Barbare.
Natjecanje se sastojalo od nekoliko faza. Prvo je jedan natjecatelj s dugačkim štapom sjeo u drvene “talige” koje su gurala još dva natjecatelja. Cilj je bio proći nekoliko prepreka i vratiti se te pogoditi alku “u sridu”. Potom su ta tri natjecatelja s još dva člana gađali loptice u kante s vodom koje su bile
MURSKA ALKA 2025.
posložene u još jednoj, većoj, alki na podu. Kante su imale brojeve, te ovisno koju kantu bi pogodili, toliko bodova bi dobili. Bodovi su se naposljetku oduzimali od ostvarenog vremena. Jedan natjecatelj je onda otišao puniti kante s vodom koje bi zatim drugi natjecatelj preveo do druge obale lučice, gdje ih je treći natjecatelj morao izliti niz “žlijeb” koji su držala dva natjecatelja. Cilj je bio napuniti jednu veću kantu s vodom, a potom tu vodu uliti u dugačku vodoravnu cijev koja je bila puna rupa. Dok je jedan
pobjedničkog
GRADSKI KOTLIĆ na Zalešću okupio 21 ekipu
Piše: Ivana Sklepić
Čak 21 ekipa poredana uz “serjonski” ribnjak na Zalešću ove je nedjelje, 6. srpnja, imala
priliku pokazati svoje vještine u pripremi međimurskih delicija. U iščekivanju ove vesele gastro-manifestacije, sudionici su već oko 6 sati
ujutro zauzeli pozicije na ŠRC Zalešću, tradicionalnom domaćinu Gradskog kotlića, sa zajedničkim ciljem da delicije čim prije dočekaju vjerne posjetitelje.
Za nabavu potrebnih sastojaka, Grad Mursko Središće svim je ekipama dodijelio poklon-bon od 60 eura u trgovini KTC, te osigurao pribor za jelo, salvete i kruh. Sa sobom je jedino trebalo ponijeti posuđe, plinske boce, drva i dobro raspoloženje.
Za vesele sudionike pregršt specijaliteta
Svoje su kulinarsko umijeće na Zalešću pokazale sljedeće ekipe: Matica hrvatska, PD Bundek, Gruntači Frkanovec, Kajak kanu klub Mura, LD Zeko, LD Mursko Središće, Općina Selnica, Hlapičanci, KUD Mura, Mažoret tate, NK Rudar, Društvo žena Mursko
Središće, ekipa UDVDR, ŠN Rudar, Atletski klub MS, Teniski klub MS, Koke i kokoti, Pekleničari, DVD Peklenica, OK Plavi i NK Plavi.
Od graha, ričeta, gulaša pa sve do špek �ileka, za vesele se sudionike nudilo mnoštvo bogatih okusa. Jedan je od kotlića mamio posebnu pozornost, jer je spremljen u istinskom duhu Murskog Središća.
- Naša je ekipa, za razliku od ostalih, kotlić kuhala pomoću prirodne vode s izvora Curek, ponosno nam je rekla Edita Antolašić iz ekipe TK Mursko Središće.
S podjelom delicija ekipe su započele u podne, no posjetitelji nisu dopustili da im vrućina pokvari raspoloženjeveselica uz Tamburaški sastav Prim potrajala je do popodnevnih sati. Ipak, pojedini su posjetitelji, posebice najmlađi,
natjecatelj punio cijev, drugi su morali držati rupe pod kontrolom i spriječiti da ispuste svu vodu. Ako su uspješno napunili cijev, isplivala bi patkica koju bi zatim natjecatelj morao odvesti do stola kraj cilja.
Sudjelovale su četiri ekipe: Nogometna škola Rudar, Udruga dragovoljaca Domovinskog rata Mursko Središće, Udruga udomitelja djece Međimurja i Odbojkaški klub Plavi Peklenica.
Pobjedu je odnijela ekipa Nogometna škole Rudar, čiji su članovi bili Martin Mihaljević, Karlo Marčec, Filip Špoljarić, Lan Gjuran i Tin Farkaš. Oni su jedini uspjeli iz prvog pokušaja izvući patkicu, dok su drugim ekipama trebala dva ili čak tri pokušaja.
Nagrade je dodijelio gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak.
odlučili malo odmoriti u hladu i uživati u pogledu na prekrasnu prirodu Zalešća. Svako je jelo, po svom dobrom običaju, kušao i gradonačelnik Dražen Srpak, koji ne propušta nijedno gradsko događanje. Gradski kotlić, koji je postao prava tradicija i omiljeni dio ljetnih
događanja, svečano je zaključio manifestaciju Ljeto uz Muru 2025. Ovaj gastro-spektakl nije samo razveselio ljubitelje jela iz kotlića, već je i svojom atmosferom i zajedništvom osigurao da sve ekipe i posjetitelji sa sobom ponesu nezaboravne uspomene.
OPĆINSKO VIJEĆE Štrigova
Ljudi se voze bez nadzora, nemamo nikakve kamere ni ležeće policajce, i to treba riješiti u ovom mandatu, rekao je načelnik Stanislav Rebernik
Paklene ljetne vrućine ipak nisu spriječile vijećnike Općine Štrigova da se okupe na 2. sjednici općinskog vijeća u ovom mandatu. Održana je u utorak, 2. srpnja s početkom u 19 sati. Na vijeću je sudjelovalo osam vijećnika, s time da se vijećnica Silvia Novak ispričala.
Kao i inače, vijeće je započelo s aktualnim satom, kada se načelnik Stanislav Rebernik osvrnuo na izazove u predstojećem mandatu, te na situaciju s kanalizacijom.
- Do sredine lipnja napravljeno je otprilike 5300 metara od sveukupnih 8300 metara, dakle sveukupno oko 64 posto. Slična je situacija s postavljenim oknima i priključcima. Mreža se postavlja u sveukupno 17 pravaca. Trenutno četiri ekipe rade na terenu, a zbog velikih vrućina umjesto do 17 sati rade do 14 sati, s time da počinju s radovima u 7 ujutro. Planirana je samo jedna crpna stanica kod obitelji Jakopić, a pročistač je također oko 60 posto gotov, te će biti završen kada će se na njega spajati mreža. Planirani završetak radova je 12. prosinca, dok je završetak ugovornih obveza 10. veljače, rekao je Rebernik.
Također je prilikom radova nađena stara oborin-
ska kanalizacija, te sada još treba vidjeti kako će se to riješiti, a pronađen je i jedan zid kod Konzuma kojemu se ne zna povijest. Načelnik je također napomenuo da imaju još dvije građevinske dozvole za proširenje kanalizacije u budućnosti. Jednoj za Jalšovec je rok produžen do 23. kolovoza 2028. godine, procijenjena vrijednost je bila oko 2 milijuna eura, a sada je vjerojatno i oko 20 posto više. Drugo proširenje bi se odnosilo na Železnu Goru, Ban�i i Leskovec, a rok je do 19. rujna 2026. godine. Procijenjena vrijednost toga je bila 4,6 milijuna eura, ali je također cijena u međuvremenu porasla.
Problem prometa u Štrigovi
Imamo sve veći problem prometa diljem općine. Ljudi se voze bez nadzora, nemamo nikakve kamere ni ležeće policajce, i to treba riješiti u ovom mandatu. Sve je više turista i to je kod nas posebno opasno jer su ceste pune zavoja, rekao je Rebernik. S time se složio i vijećnik
Damir Kovačić:
Sve je puno vozila koja uopće ne bi smjela biti na cesti - od neregistriranih quadova do motora i romobila - i problem je sve gori. Čudo je da
Kakvi su uvjeti za postavljanje kućišta za kameru?
Kućište za kameru za nadzor brzine na cesti u Hrvatskoj smije se postaviti samo uz odobrenje MUP-a, na mjestima s dokazano povećanim rizikom (npr. crne točke, blizina škola) i uz poštivanje tehničkih i zakonskih uvjeta. Ključno je da na dionici gdje se postavlja vrijedi stalno
do sada nitko nije nastradao, i to treba riješiti prije nego se nešto nekome dogodi. Predsjednik vijeća Ivan Frlin k tome je istaknuo kako bi na relaciji Štrigova - Železna Gora trebalo napraviti pješačko-biciklističku stazu jer se na toj relaciji redovito kreće puno biciklista i pješaka, posebice djece. Zbog nepreglednih zavoja to predstavlja opasnost za njih.
Blaženka Heric privremena ravnateljica novog vrtića
U radnom dijelu vijeća vijećnici su načelniku dali ovlasti za sklapanje ugovora za gradnju vrtića iznad novčanog iznosa koji je predviđen, a za privremenu ravnateljicu vrtića imenovana
ograničenje brzine u duljini od najmanje 100 metara. Tako kamera ne smije biti tik iza novog ograničenja. Mora biti označena znakom za radarsku kontrolu, a kućišta bez kamera su dozvoljena samo ako su legalno postavljena i imaju sigurnosnu svrhu.
je Blaženka Heric iz Železne Gore. Također je usvojeno da će se uvesti naknadu za razvoj vodne infrastrukture, pa će tako kućanstva plaćati 13 centi po metru kubnom potrošene vode, dok će poslovni subjekti plaćati 20 centi. Općina Štrigova je među zadnjim općinama koje još nisu uvele tu mjeru.
Za kraj, izmijenjeni su uvjeti su�inanciranja fotonaponskih ćelija: prihvatljivi su projekti solarnih elektrana iznad 4 kW i njihove nadogradnje, uz jasnu dokumentaciju troškova od ovlaštenih izvođača, a sustav mora ostati u vlasništvu korisnika najmanje dvije godine. Zabranjeno je dvostruko �inanciranje, a Štrigova isključuje projekte koje je već su�inancirala.
Ah ta Lijepa naša. Zemlja sa stotinama briga, no kad (ne) treba, svi se skupe na koncertu Thompsona, pjevaju uglas, kao da su svi problemi odjednom nestali. Jer, naravno, ništa ne jača zajedništvo kao dobar koncert. Ovog tjedna tko je bio na koncertu, tko nije ili pak tko je rekao ZDS, to je postalo važnije od stvarnih problema koji nas pritiskaju svakodnevno.
Zanimljivo je kako se Hrvati u toliko velikom broju okupljaju samo na zabavnim manifestacijama. Koncerti, dočeci sportaša, vatreni navijački skupovi – tu smo svi složni i puni entuzijazma. Ali, kad treba razgovarati o stvarnim stvarima, kao što su in�lacija koja nam pojede plaće, preskupa hrana na policama dućana ili kolaps zdravstvenog sustava, odjednom nastaje muk. Onda se
kritike pišu samo putem društvenih mreža.
Zašto nam ljudi odlaze iz zemlje? Zašto su plaće male, a troškovi života sve veći? Zašto nam obrazovanje i zdravstvo tonu u kaos? Zašto ljudi umiru u bolnicama nakon hitnog prijema? Umjesto da se bavimo ovim stvarnim problemima, mi se prepiremo oko simbola i koncerata, kao da će nam to donijeti bolji život u budućnosti.
A što je s drugim problemima? Korupcija i dalje cvjeta, pravosuđe je i isto klimavo, pa nam tako kriminalci slobodno šetaju po selima i gradovima, a političke se elite bave vlastitim interesima, uglavnom kako do veće plaće, dok obični ljudi i umirovljenici broje cente do sljedeće plaće i sljedeće mirovine.
No, hej, barem imamo Thompsona i ZDS da nas
Prošlog su vikenda vinoljupci imali priliku kušati vrhunska vina na Gradskoj tržnici u Murskom Središću. Manifestacija Wine Fest okupila je brojne vinoljupce iz cijele regije.
U čašama su se prelijevala vina poznatih vinara, od onih ovjenčanih Decanterovim medaljama do onih koje osvajaju autentičnošću i svježinom.
Najviše su se isticali pušipeli, muškati, pjenušci i sauvignoni. Među najpoznatijim vinarijama bile su Tomšić, Jakopić i Preiner Vina. Posjetitelji su uživali u raznolikoj ponudi od suhih do desertnih vina, ispijajući
GRAHIJADA u Brezju
gutljaje koji pripovijedaju priču kraja.
Vinarija Preiner Vina iz Svetog Urbana ponudila je muškate, sauvignon, Pušipel Classic, crni pinot i pjenušac Tena. Vinarija Tomšić donijela je pjenušac Evelin, žuti muškat, Fenix, desertno vino i cabernet sauvignon. Jakopić iz Železne Gore istaknuo je nagrađeni sauvignon i autohtoni Pušipel, a podsjetio je i na njihov restoran Terbotz. Atmosferu su dodatno podigli bend Zodiac i Prljavo kazalište, stvarajući spoj vina, glazbe i odličnog raspoloženja koji se dugo pamti. (mj)
Unatoč visokim temperaturama, više od 170 umirovljenika okupilo se jučer kod igrališta NK Hajduka u Brezju na tradicionalnoj grahijadi u organizaciji Podružnice umirovljenika Sveti Juraj na Bregu. Kuhar Josip Petričević sa svojim timom zasluženo je pokupio pohvale za savršeno pripremljen grah, dok su vrijedne članice pripremile i bogat izbor deserata. Domaćini iz Brezja pobrinuli su se za besprijekornu organizaciju, a cijeli je događaj potvrdio ono što se već dobro zna – da umirovljenici Svetog Jurja i dalje znaju kako se druži, kuha i gradi zajedništvo, bez obzira na vremenske (ne)prilike. (bj)
podsjećaju na „važnije“ stvari, zar ne?
Možda bismo, umjesto pumpanja nepostojećih tenzija, trebali konačno sjesti i razgovarati o tome kako popraviti zdravstvo, naše školstvo, kako podići standard i zaustaviti ovu spiralu problema. Ali, dok se to ne dogodi, možemo barem uživati u koncertima, dok nam stvarni problemi stoje u redu i čekaju svoj red.
Ovih dana, Grad Prelog je po drugi puta ove godine, dodijelio jednokratne naknade za novorođenčad. Ovom je prilikom podijeljeno sedam naknada za prvo dijete, dvije naknade za drugo dijete i dvije naknade za treće dijete u obitelji. Naknade iznose, za prvo dijete 270 eura, za drugo 350 eura, za treće 400 eura, za četvrto 600, a za peto i svako sljedeće dijete u obitelji podnositelja zahtjeva naknada iznosi
730 eura. Roditelji i dalje imaju pravo i na poklon bon za kupnju opreme za novorođeno dijete, a vrijednost poklon bona iznosi 70 eura. Također, kao dodatni poklon podijeljene su i besplatne godišnje članarine za Knjižnicu i čitaonicu Grada Preloga, kao i poklon bonovi Dječjeg kluba SiMS, te poklon bon obrta EduTea. Ove godine ukupno je podijeljeno 28 naknada. (vv)
PRELOŠKI VIJEĆNICI na popravnom
Pred preloškim gradskim vijećnicima u četvrtak navečer, 10. srpnja ponovno su se našle dvije točke za koje su već digli ruke i prihvatili ih. Riječ je o kreditnom zaduženju Grada od milijun eura te o dozvoljenom prekoračenju na poslovnom računu od 600.000 eura.
Međutim, nakon sjednice, Grad je uspio isposlovati
niže kamatne stope od prvotno dogovorenih, te su stoga ponovno glasali. Naime, kamatna stopa za prekoračenje je smanjena s 3,50 % godišnje na 3,05 %, dok pak je kamatna stopa na kredit smanjena s 3,05 % godišnje na 2,75 %. Radi se o značajnom smanjenju koje nosi uštedu od 9.100,00 eura. (vv)
DOM UMIROVLJENIKA nasušna je potreba u Prelogu
- Imamo adut i u dugoročnom je planu, ali budimo realni, trenutačno nemamo novce za njegovu izgradnju, odgovorio je gradonačelnik Ljubomir Kolarek na pitanje o gradnji Doma umirovljenika u Gradu Prelogu.
Pitanje je na prošloj sjednici gradskog vijeća postavio Božidar Glavak, oporbeni vijećnik iz redova SDP-a. Više se pitanje odnosilo na pripreme i dokumentaciju kako bi Grad bio spreman za eventualne natječaje, i to u smislu da ga neka druga općina ili grad ne preteknu, odnosno budu imali sve što je potrebno za natječaj.
Gradonačelnik je dodao kako je riječ o iznimno velikoj investiciji gdje bi Grad morao osigurati od 40 do 50 posto sredstva.
- Mi moramo prvo urediti svoje ulice, a u Prelogu ih je 45, a tu je još i šest trgova, rekao je gradonačelnik te dodao kako su sva prigradska naselja uređena i sad je na redu sȃm Prelog. No, to ne znači da se o Domu ne razmišlja, tim više što prema njegovim riječima
ODRŽAN 25. LOV na labuđe pero
Božidar Glavak, vijećnik
već postoji kombinacija s ministarstvom branitelja, a i prostor je već gotovo pa dogovoren. No, isto tako, kaže da podržava i svaku privatnu inicijativu po pitanju izgradnje Doma umirovljenika, Obiteljskog centra ili bilo kakvu drugu opciju.
- Budemo li brzi i e�ikasni, realizirat ćemo ga, no to neće biti za godinu ili dvije. Napravimo li ga u ovom mandatu, bit ćemo sretni, zaključio je Kolarek. Gradnja Doma umirovljenika na području Grada je nasušna potreba, no riječ je o poprilično velikom zalogaju. (vv)
Članovi Nautičkog kluba Labud, otac i sin Marđetko, pobijedili su i lani, a treća pobjeda u nizu donijela bi im prijelazni pehar u trajno vlasništvo
Piše: Vlasta Vugrinec
- Jurišamo i na treću pobjedu zaredom, složno su rekli
Darko i Luka Marđetko, ovogodišnji pobjednici utrke Lova na labuđe pero.
Članovi Nautičkog kluba Labud pobijedili su i lani, a treća pobjeda za nizom značila bi da im prijelazni pehar ide u trajno vlasništvo.
25. izdanje Lova na labuđe pero, uz prostore NK Labud na preloškoj Marini, krenulo je u petak, 4. srpnja, tradicionalnim turnirom u odbojci na vodi. Subota je bila posvećena samoj utrci u “drovskim čonima” pod nazivom Lov na labuđe pero, dok je nedjeljni plan sportova na vodi prekinulo nevrijeme.
Lov na labuđe pero i ove je godine okupio devet ekipa koje su morale, veslajući, u što kraćem vremenu oploviti dravski otočić. Top Zrinske garde označio je start, ali i ulazak pobjednika u cilj.
Najviše snage i spretnosti, ponovno su pokazali otac i sin, Darko i Luka Marđetko. Iza njih doveslala je njihova klupska ekipa-Denis Malek i Saša Burić. Prelošku dominaciju, s trećim mjestom narušili su Darko Punčikar i Branko
Ivančić, članovi dobravskih Fljojsara.
Svi od reda, iskusni su veslači, i samo izmjenjuju mjesta na postolju. Doduše, ekipa Fljojsara penjala se na najviše postolje tri puta, a potisnuli su ih otac i sin Marđetko.
Neuhvatljivo labuđe pero Iako je utrka u drovskim čonima doživjela 25. izdanje, povijest “lova “ na labuđe pero puno je veća. Kako to uvijek biva u životu, sve je započelo nekoliko entuzijasta, zaljubljenika u rijeku Dravu. A tko bi to drugi u Prelogu bio ako ne Vučonovčani.
- Zišlo se nas nekoliko i jednostavno smo se utrkivali, kaže Josip Novak “Pajdo”. U stvari, na Dravi smo visili po cijele dane, kupali se, lovili ribe, kampirali i naravno, plovili drvenim čamcima. Utrka je nekako došla spontano. Svi smo bili mladi i puni adrenalina i jednostavno smo tako odmjeravali snagu.
Trajalo je to tako jedno vrijeme dok tadašnji predsjednik NK Labud, Pavao Ružman nije postavio prve, službene temelje današnje utrke. Utrci je trebalo nekako dati i ime, a
Lov na labuđe pero se nekako nametnulo samo od sebe. Naime, na Dravi je uvijek bilo puno labudova, pa samim time i njihova perja. Međutim, u svemu tome ističe se veliki paradoks-neuhvatljivost perja. - Labuđe pero se ustvari s čamca ne može uloviti, kaže “Pajdo”, nekadašnji višestruki pobjednik utrka. Naime, čamac kako plovi stvara valove koji jednostavno nose pero sve dalje od njega. Doda li se tome još i veslo, stvar je još nevjerojatnija.
A možda je i u tom imenu sva čar utrke. Doduše, natje-
catelji uopće ne love labuđe pero, već isključivo vrijeme. Tajna paketa mrkve
Utrka Lova na labuđe pero, osim što njeguje tradiciju plova “drovskim čonima” na vesla, sadrži i tradiciju neobičnih poklona za pobjednika. Naime, uz pokale i priznanja, pobjednici dobivaju i vreću mrkve.
- U početku u klubu nismo imali baš neka sredstva niti sponzore pa nam je moj brat koji se bavi uzgojem povrća dao mrkvu za pobjednika, objasnio je Josip Novak “Pajdo”. Bila je to tada s jedne strane korisna nagrada, a s druge, vreća od 5 kilograma mrkve bila je dobra fora koja je nasmijala publiku i razveselila natjecanje, što se s tradicijom nastavilo. Istina, paket mrkve sada dobivaju sve ekipe, bez obzira na plasman. Pa je tako ove godine podijeljeno oko 300 kilograma mrkve. A od lani, pobjednici uz paket mrkve, pehar i medalje dobivaju i drveno veslo.
NAJAVA 21. Županijskog natjecanja u oranju Orači, prijavite se!
Udruga orača Međimurske županije organizira 21. natjecanje orača koje će se održati u subotu, 26. srpnja. Kao i do sada, orači će se natjecati u dvije kategorije, plugovima ravnjacima i plugovima premetnjacima. Mjesto oranja je parcela kod južne obilaznice grada Čakovca.
Prijaviti se mogu svi zainteresirani orači i to najkasnije do 20. srpnja do 20 sati kod predsjednika Stjepana
Pokrivača na broj telefona 098 894 314 te kod Josipa Kolarića na broj telefona 091 3341 155.
Natjecanje će suditi licencirani suci iz drugih županija. Svečano otvorenje natjecanja je u 10 sati, a dodjela priznanja i proglašenje pobjednika je u 14:30. Kao i svake godine, udruga osigurava besplatno jelo za sve natjecatelje i posjetitelje. (vv)
OBAVEZNO ČIPIRANJE pasa EU sustigla Hrvatsku
Prema novoj regulativi Europske unije, mikročipiranje pasa i mačaka bit će obavezno u svim zemljama članicama. Naime, tu praksu do sada imaju samo Belgija, Francuska, Grčka, Italija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Španjolska, Švedska i, naravno, Hrvatska. I dok je kod nas mikročipiranje pasa obavezno, u slučaju mačaka to je još uvijek na dobrovoljnoj bazi.
Riječ je o regulativi koja podiže standarde za dobrobit pasa i mačaka te njihovu sljedivost. S druge strane, to je borba protiv ilegalnog tržišta, odnosno tzv. štancera, ali i napuštanja životinja. Nova europska regulativa obvezuje veterinare na identi�ikaciju i registraciju svih pasa i mačaka, zabranjuje prodaju pasa i mačaka u trgovinama za kućne ljubimce te pojačava veterinarski
nadzor nad tim vrstama kućnih ljubimaca. Usvajanje regulative na razini EU značilo bi da mikročipiranje prati i registracija istih, tj. unošenje podataka o njima u bazu podataka, što sada nije svuda slučaj. Trenutno u EU ima 127 milijuna mačaka i 104 milijuna pasa, a oko 44 posto domaćinstava posjeduje kućnog ljubimca.
Zastupnici Europskog parlamenta također su ostavili otvorena vrata proširenju Zakona o zaštiti na druge kućne ljubimce u budućnosti, podržavajući stvaranje tzv. pozitivne liste, odnosno liste koja bi dopuštala samo vrste koje se smatraju prikladnim za držanje i prodaju kao kućni ljubimci.
Očekuje se da će uskoro početi konačni pregovori između Parlamenta i ministara EU, što će označiti posljednju fazu prije nego što zakon bude usvojen. (vv)
OČUVANJE PČELINJEG fonda na području Kotoribe
U želji da očuva pčelinji fond na svom području, Općina Kotoriba objavila je javni poziv za dodjelu potpore svojim pčelarima. Potpora se dodjeljuje za prehranu osnovnog stada u pčelarstvu ili prihranu pčelinjih zajednica u svrhu održavanja matičnog stada. Subvencionirat će se troškovi namijenjeni za prihranu osnovnog stada ili pčelinjih zajednica Korisnici poticaja su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, pravne i �izičke osobe koje se bave uzgojem pčela, imaju sjedište na području Općine Kotoriba i nemaju nikakva dugovanja spram Općini i Poreznoj upravi. Javni poziv otvoren je do 31. srpnja 2025. godine. (vv)
POLJOPRIVREDNICI
donjeg Međimurja na nogama zbog šteta od divljači
- Nekad su tri košute imale dva mlada, a danas dvije košute imaju po
i svi prežive, pa su se kroz godine namnožile u kritičnom
Piše: Vlasta Vugrinec
Poljoprivrednici donjeg Međimurje desetljećima se bore s divljači koja radi ogromne štete na njihovim usjevima. Kažu: - To više nije divljač nego domaće životinje koje su se otele kontroli. I to je rečenica koja ilustrira sve. Naime, divljač se toliko namnožila da šeta nesmetano ne samo poljima, već i naseljima, a ulazi i u dvorišta.
Divljač se nekontrolirano namnožila
- Najviša šteta koju sam imao je bila je preko 200.000 kuna, rekao nam je Vedran Klarić iz Donje Dubrave, jedan od sudionika nedavnog sastanka tamošnjeg Odbora za poljoprivredu, koji je sazvao predsjednik David Miser.
S problemom su se borili ne samo mještani Donje Dubrave, već i poljoprivrednici iz okolnih naselja te susjednog Legrada, no nijedan od njihovih brojnih pokušaja nije dao rezultate.
- Postavili smo topove, pa su se zbog buke bunili sumještani, ograde divljač preskoči ili uništi, jednostavno ga je previše.
Trenutačno im divlje svinje i nisu toliki problem jer se njihov broj sveo na minimum zbog naputka o sprečavanju širenja afričke svinjske kuge. Najveći problem je jelenska divljač, i to košute i mladunčad. Njih je trenutačno od tri do pet puta više nego što to područje može podnijeti.
A razloga je više. U prvom redu, zime su blage, pa praktički sva mladunčad preživi, a na njih nema ni toliko napada ostale divljači, poput lisica. Osim toga, divljač dolazi i iz susjedstva, s time da se čulo da je Mađarska najveći izvor.
- Nekad su tri košute imale dva mlada, a danas dvije košute imaju po tri ili
četiri mlada, i svi prežive, pa su se kroz godine namnožile u kritičnom broju, dodaje. Kako ih je puno više, širi se i područje na kojem traže hranu. Vedran kaže da im je �ino sve, od kukuruza, soje, suncokreta pa nadalje, a najviše štete naprave od 1. svibnja do 15. kolovoza.
Srneću divljač u polju danas više nema ni tko plašiti jer je poljoprivrednika jako malo, ali imaju velike parcele. U polja praktički uđe u sjetvi i berbi te još koji put zbog tretiranja.
Svu svoju muku i nevolju svaljuju na lovce kojima impliciraju da im paše takav broj divljači zbog lovnog turizma. Traže od njih skraćenje lovostaja, odnosno izvanredne odstrele kako bi se broj divljači sveo na normalu za to područje. Naravno, lovci pak se brane kako to nije tako jednostavno te da ne mogu samo tako “uzeti pušku i pucati oko sebe!”
Uglavnom, problem je velik, ali ne i nerješiv.
Traži se hitna reakcija Ministarstva poljoprivrede
Zaključke sa sastanka predsjednik Miser, u ime poljoprivrednika s područja donjeg Međimurja i općine Legrad, koji zajednički obrađuju više od tisuću hektara, poslao je u ministarstvo poljoprivrede.
Pismo, odnosno zaključke, donosimo u cijelosti. - Ovim putem obraćamo se Ministarstvu poljoprivrede i saborskom Odboru za poljoprivredu da su štete na poljoprivrednim usjevima, osobito one uzrokovane jelenskom divljači, dosegle razmjere koji su neodrživi i ekonomski pogubni za lokalne proizvođače hrane. Na sastanku održanom 30. lipnja 2025. u prostorijama doma kulture Zalan
Ograđivanje poljoprivrednih površina je i nije rješenje. Veće parcele uglavnom su već ograđene no one manje koje se kreću oko hektar, jednostavno se ne isplati. Em ih je previše, em se na njima današnji traktori ne mogu praktički ni okrenuti. Stoga,
u Donjoj Dubravi, kojem su prisustvovali poljoprivrednici, članovi Odbora za poljoprivredu Općine Donja Dubrava, te predstavnici LD Kuna Legrad, jednoglasno je zaključeno da je stanje alarmantno te da su postojeće mjere zaštite od šteta jako neučinkovite.
Posebno zabrinjava činjenica da lovačke udruge koje gospodare lokalnim lovištima (LD Fazan Donja Dubrava, LD Patka Sveta Marija – Donji Vidovec, LD Kuna Legrad) pokazuju nedostatak interesa i odgovornosti u upravljanju populacijom divljači, te se sumnja da već desetljećima zataškavaju stvaran broj jedinki jelenske divljači u lovištima.
Tražimo sljedeće:
1. Hitno sazivanje zajedničkog sastanka s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, saborskog Odbora za poljoprivredu, nadležnih inspekcija i pogođenih poljoprivrednika.
2. Provođenje neovisnog stručnog pregleda brojnosti jelenske divljači na našem području i utvrđivanje stvarnog stanja u lovištima.
3. Pokretanje inspekcijskih nadzora nad radom lo-
poljoprivrednici traže dodatni odstrel prekobrojne divljači. No, u to se moraju uključiti lovci i iz okolnih naselja. Međutim, da bi dobili dozvolu za to, moraju prije ići u prebrojavanje divljači i imati napismeno prijavljene štete na poljoprivrednim usjevima.
vačkih udruga koje ne poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi se štete svele na minimum. (LD Patka Donji Vidovec –Sveta Marija čak ni nije zatražilo ukidanje lovostaja; LD Fazan Donja Dubrava nijezatražilo ukidanje lovostaja na mladunčad jelenske divljači, a za LD Kuna Legrad je tek 4. lipnja 2025. zatraženo ukidanje lovostaja na jelensku divljač)
4. Revidiranje i izmjena postojećih zakonskih uredbi kako bi se omogućilo brže i jednostavnije ukidanje lovostaja u slučajevima masovnih šteta.
5. Postavljanje jasnih prioriteta državne politike – jer vjerujemo da je proizvodnja hrane važnija od interesa lovnog turizma.
Ovo je apel svih nas koji živimo od rada na zemlji –štete su svake godine sve veće, a broj aktivnih proizvođača hrane u ovom kraju opada upravo zbog nemogućnosti da se zaštite osnovna sredstva za život. U trenutku pisanja ovog teksta, Ministarstvo se još nije oglasilo.
CIJENE PLAC
Piše: Ksenija Marković, dr.vet.med.
Mladi krumpir (kg): 2,00 €
Mladi grah (kg): 5,00 €
Rajčica (kg): 3,00 €
Paprika (kg): 3,00 €
Mahune (kg): 7,00 €
Salata (kg): 3,00 €
Krastavci (kg): 2,00-6,00 €
Mlado zelje (kg): 2,50 €
Grašak (kg): 6,00 €
Ribiz (posudica): 3,00 €
Cvijeće (buket): 3,00 €
Sudeći po ponudi paradajza ove srijede na čakovečkom sajmu i središnjoj tržnici, Međimurci ove godine neće oskudijevati u njegovom okusu. Zna se naime, da je unatrag par godina urod poharala bolest te da ga je bilo vrlo malo. A ponuda je naravno, odredila i cijenu pa se kilogram mogao kupiti već od euro i pol pa na dalje. I ne samo to, moglo se birati između “običnog” crvenog, preko žutog i ljubičastog pa sve do zelenog. I krupni plodovi paprike plijenili su poglede s cijenom od 2,5 eura. No, zato je cijena krastavaca, i to onih prve klase namijenjenih za kiseljenje, "poletjela" na 5 eura po kilogramu. Mladi grah također se drži "visoko", s cijenom od 3 eura po kilogramu na sajmu te 5 eura na placu. Naravno, riječ je o onom u mahuni, dakle kad se očisti, ostaje svega oko pola kilograma. Flanci povrća nude se i dalje, ali s naglaskom na kasne epohe dozrijevanja. U prvom redu tu mislimo na zelje, kelj, kelj pupčar, cvjetaču i naravno razne salate
Mladi krumpir (kg): 1,00 €
Mladi grah (kg): 3,00 €
Rajčica (kg): 1,50-3,00 €
Paprika (kg): 3,00 €
Mahune (kg): 6,00 €
Salata (kom): 1,00 €
Krastavci (kg): 2,00-5,00 €
Marelice (kg): 3,50 €
Mrkva (kg): 2,00 €
Lubenica (kg): 2,00 €
Patka pužolovka: 7,00 €
od radiča do endivije. Što se voća tiče, posebno se ističu marelice s cijenom od 3 do 4 eura, ovisno o kvaliteti, te lubenica i prve domaće kruškice.
Na placu pak su u prvom planu bile rascvjetane gladiole, bijeli ljiljani te razne statice. (vv)
uvremen način života čovjeka te sve intenzivnija kolektivna prehrana s čestim uzimanjem obroka izvan kuće, omogućili su salmoneli da i samo jedna pogreška u pripremi hrane može izazvati zarazu većeg broja ljudi. O rasprostranjenosti u prirodi i o svojstvu bakterija roda Salmonella, manje-više se sve zna, ali nije na odmet da neke podatke stalno ponavljamo i napominjemo - SALMONELA VREBA.
Salmonelu možemo naći kod svih životinjskih vrsta, ali za nas su najznačajnije one životinje čije meso i proizvode koristimo u ljudskoj prehrani. Salmonela je enterobakterija i obitava u probavnom traktu životinja i ljudi. Normalni je stanovnik crijeva peradi (zdravi nosioci) i kao takva može se izlučivati iz organizma peradi bez manifestacije bolesti. Kod obrade mesa peradi može se crijevnim sadržajem kontaminirati meso, stoga bi svaku takvu namirnicu kad dođe u kuhinju trebalo smatrati potencijalnim nosiocem salmonele, te s njom sukladno tome postupati. Isto tako i druge namirnice mogu biti nosioci salmonele (razne salate, voće, žitarice, čokolada), ali se kod njih radi o naknadnoj kontaminaciji prilikom skladištenja, gdje namirnice mogu doći u kontakt s glodavcima, insektima ili uslijed nestručnog rukovanja prilikom obrade, dakle u kuhinjama. Osvrnut ćemo se na, za nas sad aktualno, pogreške u pripremi hrane. Štetni mikroorganizmi ne mijenjaju okus, miris, boju ni konzistenciju namirnica, zato njihovu prisutnost ne možemo prepoznati svojim osjetilima. Kontrola namirnica (sirovina) počinje od
njihovog prijema, provjerom roka valjanosti, načina dostave, ambalaže, i ono najvažnije - mjerenjem temperature. Jedan termometar u našoj kuhinji može napraviti “čudo”, odnosno učiniti našu kuhinju sigurnom. To malo “čudo” nam omogućuje da sami kontroliramo temperaturu pečene i kuhane hrane, kolača, ohlađene hrane, temperaturu hladnjaka, pećnice, i dr. Treba imati na umu da temperatura pečene hrane u sredini mora biti 75 stupnjeva. Kuhanu hranu, ukoliko ju želimo pospremiti, moramo naglo ohladiti na ispod 10 stupnjeva. Ako ne, onda treba biti zagrijana na 65 stupnjeva minimalno dva-tri sata. Nadalje, toplinski pripremljenu hranu ne smijemo dirati rukama, već iznimno s rukavicama za jednokratnu uporabu. Pridržavajući se ovih pravila, značajno smanjujemo rizik od kontaminacije i osiguravamo sigurnost naše hrane.
Da nam se u kuhinji ne “dogodi” salmonela, potrebno
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
je uvesti vlastite zaštitne sustave. Jedan takav sustav koji je uvelike priznat u svijetu, a polako dolazi u Hrvatsku, zove se HACCP (Hazard Critical Control Points). Konkretno taj koncept govori nam o analizi kritičnih postupaka u proizvodnji hrane. Dakle, ako u kuhinji analiziramo i utvrdimo sve kritične točke u pripremi i proizvodnji hrane, i ako te točke možemo kontrolirati, onda time rizik od štete možemo svesti na minimum.
Ono najvažnije je da ljudi koji rade s hranom moraju s time biti upoznati. Trebaju naučiti kada i kako često se peru ruke, zašto je potrebno nositi kape i zaštitnu odjeću, zašto treba obavijestiti poslodavca ako se boluje od kakve zarazne bolesti, zašto se s ranama na rukama ne može raditi u kuhinji bez rukavica, zašto se površine moraju dezin�icirati svaka dva sata ili po potrebi češće i dr. Stručnjaci ističu da je oko 40% svih oboljenja putem namirnica posljedica nečistih ruku.
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475
ČAKOVEC
Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
Već 19 godina vodim Biovrt i sustavno skupljam sjeme. Počelo je s nekoliko biljaka, ali iz godine u godinu rasla je i kolekcija, i znanje, i odgovornost. Danas se u našoj banci sjemenja nalazi više od 800 različitih sorti i vrsta, pažljivo katalogiziranih, sačuvanih i ponovno uzgajanih – u vrtu koji je otvoren, živ, i u stalnom dijalogu s prirodom.
Tijekom tog puta nisam samo čuvala sjeme – borila sam se i za pravo da svi mi možemo slobodno sijati i dijeliti sjeme. Između 2019. i 2021. sudjelovala sam u javnoj borbi protiv prijedloga hrvatskog Zakona o sjemenu, kojim se željelo zabraniti OPG-ovima korištenje vlastitog sjemenja. Bila sam jedna od osnivačica inicijative "Sjeme je naše ljudsko pravo", a taj je angažman uključivao i inspekcije i sudove. Na kraju smo uspjeli: zakon je izmijenjen, i danas OPG-ovi u Hrvatskoj ponovno imaju zakonsko pravo koristiti svoje sjeme. No borba se sada seli na razinu Europske unije. Od 2023. traje postupak donošenja novog EU zakona o sjemenu, koji će zamijeniti postojeće direktive i biti obavezan za sve države članice. Ako se usvoji u sadašnjem obliku, zakon bi mogao ozbiljno ograničiti razmjenu i uzgoj sjemena izvan sustava certificiranja – a time i raznolikost u našim vrtovima, te opstanak malih sjemenarskih inicijativa.
Zato Vas pozivam da pogledate besplatno online predavanje „Spasi sjeme –spasi vrt budućnosti“ koje će biti dostupno online u obliku snimke na mom Youtube kanalu od 11. do 21.07.2025.
Na predavanju ćete saznati:
• Kako je čovječanstvo tisućama godina stvaralo raznolikost biljaka – i kako
Zovu ga još i peruanska jagoda, andska jagoda, bobica Inka, kineski fenjer. Čak se naziva i „ljubav u kavezu“ jer mu se plodovi nalaze unutar fenjera ili lampiona, odnosno svojevrsne opne
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
je izgubilo većinu tog bogatstva
• Tko danas kontrolira sjeme – i kako to utječe na Vaš vrt
• Kako su hibridi, patenti i zakoni ograničili pravo na vlastito sjeme
• Što donosi novi EU zakon i kakve su moguće posljedice
• Kako svatko od nas može pomoći očuvanju raznolikosti
Kako Biovrt može pomoći vama?
Kao odgovor na izazove s kojima se suočavamo, Biovrt nije samo vrt – već i pokret znanja, inspiracije i samodostatnosti. Putem našeg rada možete:
• Postati član/ica i dobiti pristup poklon sjemenu iz naše banke sjemenja – čuvanom s ljubavlju i znanjem
• Učiti kroz edukativne tekstove i videe – već više od 1200 tekstova dostupno je besplatno na web stranici
• Sudjelovati u online edukacijama i besplatnim predavanjima
• Pronaći motivaciju i podršku za stvaranje vlastitog živog, otpornog vrta
Zato, ako vam je stalo do budućnosti hrane, slobode izbora i života punog raznolikosti – pridružite se predavanju i budite dio promjene. Prijavite se na besplatno predavanje putem online prijavnice na www.biovrt.com
Zajedno čuvamo sjeme. Zajedno čuvamo budućnost.
Piše: Vlasta Vugrinec
Zovu ga peruanska jagoda, andska jagoda, bobica Inka, kineski fenjer, naziva se i „ljubav u kavezu“; uglavnom, ima svakakva imena. A riječ je i fizalisu, u našim krajevima jednogodišnjoj biljci sa sočnim žutim, neki kažu narančastim, plodovima koji se nalaze u tzv. fenjerima ili lampionima. Plodovi se mogu jesti sirovi, mogu se umočiti u čokoladu, izvrsno se sljubljuju sa salatama te u smoothiejima s ostalim voćem i povrćem. Podnose sušenje, zamrzavanje, kao i toplinsku obradu, pa se od njih rade ukusni džemovi, salse i ,naravno, kolači.
Zbog svog atraktivnog izgleda plodovi ili cijele grane s “fenjerima” često završavaju i kao ukrasni detalji.
Vrlo jednostavna biljka za uzgoj
Ove srijede na sajmu smo s presadnicama, istina, već poprilično velikima, sreli Maju Zelenić iz Domašinca koja ih je toplo svima preporučila. Naime, fizalis je još uvijek relativno nepoznata biljka. S druge strane, ima sve više poklonika, i to iz više razloga.
Uz to što su mu plodovi prefini i nutritivno vrlo bogati, prednost mu je to što se vrlo
jednostavno uzgaja te po biljci daje puno plodova. Može se, naime, uzgojiti iz sjemena ili pak se jednostavno mogu kupiti presadnice. Oni koji su ga već imali u vrtu, znaju da ima i moć samozasijavanja, odnosno sjemenke iz zaostalih plodova potjeraju iduće godine. Međutim, takav uzgoj ima manu. Sjemenke prekasno potjeraju pa biljka obično ne stigne na vrijeme u puni rod, odnosno plodovi ne sazru do mrazeva koji ih pofure. I upravo su mraz i niske temperature razlog što je kod nas jednogodišnja biljka. Kako uspijeva i u tegli, može ga se preko zime skloniti na sigurno, gdje će preživjeti, jer je ustvari riječ o višegodišnjem bilju. No, kako mu presadnica stoji oko jednog eura, to se baš i ne isplati, osim naravno, ako tko to stvarno želi. Bilo koji način da se odabere, treba znati da na otvorenu gredicu ide tek kad prestane opasnost od proljetnih mrazeva. Spomenuli smo i da uspijeva i u tegli, no s obzirom na veličinu grma, ipak mu više paše otvoreni prostor. Biljka, dakle, raste u obliku grma i može doseći metar i pol u visini, a nije zanemariva ni njegova širina koja je otprilike ista kao i visina, ako ne i veća. Često mu
se grane znaju vući po zemlji tako da pojedini vrtlari posežu i za podupiranjem poput rajčice. Stoga treba paziti da se ne zasade preblizu jedna drugoj. Fizalis voli sunčano mjesto i redovito zalijevanje.
Plodovi se razvijaju unutar fenjera ili lampiona i beru se tek kad se ta vanjska ovojnica osuši. I tada su oni pravi, sočni, slatki, jednostavno prefini. Prednost im je i to što ubrani mogu stajati duže vrijeme. Nije preporučljivo jesti nezrele jer mogu izazvati želučane tegobe. Nije zgorega i za spomenuti da su svi dijelovi biljke osim plodova otrovni.
Iz Anda se proširila po cijelom svijetu
Peruanska se jagoda stoljećima uzgaja u Južnoj Americi i među primitivnim narodima smatra se važnim lijekom i jakom potporom imunološkog sustava tijela. Početkom 19. stoljeća, tijekom kolonizacije,
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.
stigla je i do Južne Afrike, gdje su je prozvali kineskom svjetiljkom. Kako se širila svijetom tako je dobila i svoja lokalna imena.
Danas se prvenstveno uzgaja u Brazilu, Peruu, Čileu, Kolumbiji, Venezueli i Južnoj Africi. U Europi također postoje izolirane sorte, u Španjolskoj i Italiji. Plod mu se smatra jednim od najljekovitijih kada se jede sirov i zreo. Bogat je proteinima, vitaminima C, B1, B2, B6, B12, vitaminom A, kao i beta karotenom. Sadrži brojne bioaktivne sastojke, uključujući alkaloide i flavonoide, koji imaju umirujuće djelovanje. Također, djeluje antiastmatično te antiseptičko kod bolesti grla. Snažno podiže imunitet, a djeluje i kao jak antibiotik, naročito kod bakterija streptokoka i stafilokoka. Sadrži i visok udio željeza, fosfora, bjelančevina i masnoća, što je nutritivno iznimno vrijedno.
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708
Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
VELIKO OBITELJSKO okupljanje u Grabrovniku
Piše: Aleksandra Sklepić
Proteklog vikenda, u dvorištu obiteljske kuće u Grabrovniku održano je veliko obiteljsko okupljanje koje je okupilo bratiće i sestrične iz različitih krajeva, čak i iz Švedske.
U današnje vrijeme takva su okupljanja prava rijetkost: teško je postići da se šira obitelj i rodbina može okupiti na jednom mjestu. Upravo zato su obiteljska okupljanja dragocjena — trenutci kada se brišu udaljenosti, obnavljaju uspomene i stvaraju nove.
NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI
Svim okupljenim zajedničko je što potječu iz obitelji Turk Mije i Sabine. Od najmlađih do najstarijih, svi su s osmijehom na licu slavili zajedništvo, ljubav i pripadnost. Ovo okupljanje postaje svojevrsna tradicija jer je prvo organizirano još 2019. godine, a cilj im je ovu
tradiciju što duže održati u obitelji. Program okupljanja bio je raznolik: ručak i večera, igre za djecu te zajedničko druženje. Svi su se složili da je okupljanje bilo odlična prilika za zbližavanje onih koji se rijetko viđaju, ali i za jačanje obiteljskih veza.
U redakciju Međimurskih novina stiglo je priopćenje Nezavisnih hrvatskih sindikata koje u nastavku u cijelosti objavljujemo: U javnom prostoru sve se češće javljaju informacije o navodno rekordnim plaćama u Hrvatskoj, pri čemu se poziva na neslužbene izvore, poput anketnih istraživanja portala za zapošljavanje. Jedan od posljednjih primjera jest tvrdnja kako je „prosječna neto plaća premašila 1.500 eura“, što je u potpunom raskoraku sa službenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema najnovijim dostupnim podacima DZS-a za travanj 2025. godine, prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.439 eura, dok je prosječna bruto plaća iznosila 1.998 eura. No još je važnije istaknuti kako se ta prosječna plaća nalazi u sedmom decilu raspodjele, što znači da skoro 70% zaposlenih prima plaću nižu od prosjeka.
Drugim riječima, aritmetički prosjek ne predstavlja stvarnu raspodjelu dohotka, već prikriva činjenicu da najveći broj zaposlenih živi s primanjima koja ne prate ubrzani rast životnih troškova, posebice hrane. Ovi službeni podaci temelje se na obračunima poslodavaca i uključuju isključivo isplate koje ulaze u poreznu i mirovinsku osnovicu, u skladu s metodologijom Eurostata.
Za razliku od navedenog, brojke koje se ističu u pojedinim medijskim člancima proizlaze iz nereguliranih i nestrukturiranih anketa, provedenih među radnicima, a podaci se unose putem mrežnog anketnog sustava koji se temelji na izjavi pojedinaca. Takva
istraživanja ne sadrže uzorak reprezentativan za ukupnu radnu populaciju, ne postoji jamstvo za točnost unesenih podataka, a izvori se pri unosu ne provjeravaju, ne uključuju sektorsku raspodjelu, ne razlikuju bruto od neto plaća, niti prolaze bilo kakvu metodološku verifikaciju.
Takvi podaci mogu imati orijentacijsku vrijednost u analizi tržišnih očekivanja, no ne smiju se koristiti kao osnova za vođenje politika plaća, kolektivne pregovore ili fiskalno planiranje. Poseban problem predstavlja površno tumačenje osnovnih pojmova, koje često dovodi do stvaranja krivih očekivanja. Neto plaća je iznos koji zaposlenik primi nakon obračuna svih doprinosa i poreza, temeljen isključivo na bruto plaći. Nasuprot tome, neto primanje može uključivati i neoporezive primitke, poput naknada za topli obrok, prijevoz, prigodnih nagrada, darova za djecu, regresa, i sl. Upravo u toj razlici leži temeljna zamjena teza, mnogi poslodavci sve češće koriste neoporezive primitke kao zamjenu za povećanje plaće, osobito kada takva prava nisu ugovorena kolektivnim ugovorom koji ih obvezuje na isplatu. Time se zaposlenicima stvara privid rasta plaće, iako njihova socijalna i mirovinska sigurnost ostaje nepromijenjena. Podsjećamo, plaća je određena Zakonom o radu kao plaća u bruto iznosu koji se sastoji od iznosa za isplatu radniku i javnih davanja iz plaće, u skladu s posebnim propisima. Iz sadržaja plaće isključeni su primici radnika na temelju radnog odnosa.
Navedeni primici su materijalna prava iz radnog odnosa (jubilarna nagrada, regres, nagrada), kao i naknada troškova (prehrana, prijevoz), odnosno upravo oni neoporezivi primici koji povećavaju neto iznos plaće. Prema službenim podacima Ministarstva financija, ukupni iznos isplaćenih neoporezivih primitaka u 2024. godini premašio je 2,6 milijardi eura, što predstavlja rast od 27,6 posto u odnosu na 2023. godinu. U prva tri mjeseca 2025. godine isplaćeno je dodatnih 428.551.981,82 milijuna eura kroz neoporezive oblike primanja. Ovi podaci jasno ukazuju na to da poslodavci raspolažu značajnim financijskim sredstvima, ali se ta sredstva usmjeravaju u neoporezive primitke, a ne u bruto plaću. Time se svjesno izbjegava plaćanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te smanjuje dugoročna sigurnost radnika. Iako su takve isplate legalne i dopuštene unutar poreznog sustava, njihov masovni i sustavni porast stvara asimetriju između prikazanog i stvarnog dohotka, narušava transparentnost sustava te potkopava održivost mirovinskog fonda i socijalne države. Javna rasprava o plaćama često se svodi na tvrdnju kako „radnici nisu dovoljno produktivni“. Takav stav ne uzima u obzir stvarne uzroke: nisku razinu ulaganja u kapital, zastarjelu infrastrukturu, lošu organizaciju rada i izostanak modernizacije. Radnici u Hrvatskoj ostvaruju rezultate u uvjetima koji često uključuju težak fizički rad, nisku razinu automatizacije, nedostatak edukacije, opterećujuće radno vrijeme i loše radne uvjete. Pro-
BRANITELJI ZAJEDNO - Zajednica braniteljskih udruga ratnih postrojbi Međimurske županije
Zgroženi smo sadržajem i dociranjem Predsjedniku Vlade RH otvorenog pisma upućenog od strane 24 udruge, koje su uglavnom sljednice raznih skupina iz najmračnijeg doba Hrvatske u srpskom sužanjstvu pod kitnjastim nazivom „SFRJ".
duktivnost se ne može povećati dodatnim opterećenjem radnika, nego isključivo ulaganjem u tehnologiju, digitalizaciju, alate i radne procese. Odgovornost za nisku agregatnu produktivnost ne može se prebacivati na zaposlene, ona je odraz poslovnih odluka i strukture kapitala.
• Dugoročno održiva politika plaća mora se temeljiti na povećanju bruto plaće. To je jedini način da se osigura:
• financiranje mirovinskog i zdravstvenog sustava,
• ostvarenje prava iz rada,
• i pravedna raspodjela ekonomskog rasta.
U trenutku kada radnik na računu vidi, primjerice, 1.500 eura, ali zna da mu se mirovina obračunava prema bruto osnovici od 970 eura, dolazi do raskoraka između stvarnosti i očekivanja. Takva praksa ne stvara sigurnost, već ekonomsku iluziju. Plaća nije samo iznos na bankovnom izvodu, ona je izraz društvene vrijednosti rada, mjera pravednosti i temelj socijalne sigurnosti. Sustav u kojem se ne prepoznaje razlika između plaće i primanja, između doprinosa i benefita, vodi u dugoročnu nestabilnost. Zato je odgovornost javnih institucija, ekonomskih stručnjaka i medija nužna u razotkrivanju ove razlike i inzistiranju na modelu koji je fiskalno odgovoran, socijalno održiv i transparentan za sve radnike u Hrvatskoj.
Jer iluzija visokih primanja ne može platiti račune, a još manje osigurati dostojanstvenu starost. S poštovanjem, Predsjednik Dražen Jović
Otvoreno pismo, sa svojim sadržajem, još je jedan u nizu primjera da je u Hrvatskoj na djelu povampireno antihrvatstvo, a ne ustaštvo, a sve u režiji fašističkih antifašista. Hrvatski branitelji s rezignacijom odbacuju i ograđuju se od svih napisa u predmetnom otvorenom pismu. Postavljati ultimativne zahtjeve najvišim državnim tijelima od grupice izgubljenih u vremenu i prostoru bilo bi smiješno, da nije zabrinjavajuće zbog jačanja agresivnog ponašanja povampirenog antihrvatstva. To više što se poklapa s rezolucijom Europskog parlamenta koju je u utorak usvojio "o očuvanju sjećanja na žrtve poslijeratnog komunističkog razdoblja u Sloveniji", a koja izrijekom spominje i žrtve poslijeratnog komunističkog razdoblja u Hrvatskoj i ostalim državama propale Jugoslavije. Zgroženi smo pamfletom koji su sastavile i supotpisale udruge koje u svojim Statutima uglavnom navode da su nestranačke, nepolitičke i nevladine organizacije civilnog društva, a koje svoj rad na pokušajima omalovažavanja Hrvatske u najvećoj mjeri sufinanciraju od državnih institucija koje su tako zdušno napali. Branitelji zajedno daju punu potporu državnim institucijama na razotkri-
vanju povijesnih laži i blaćenja hrvatskoga naroda. Daju punu potporu slobodi govora i izražavanja do potpune eliminacije verbalnog delikta, ali ne u obliku govora mržnje i pokušaja omalovažavanja državnih institucija, a time i hrvatskih branitelja koji su stvarali i stvorili suvremenu državu Hrvatsku. Udruge koje se bore protiv Hrvatske, a koje su se javno deklarirale u predmetnom otvorenom pismu, ne predstavljaju hrvatske građane, a još manje hrvatske branitelje. Očigledno je da je predmetno Otvoreno pismo pokušaj davljenika na aparatima, jer rezolucija Europskog parlamenta podsjeća da "zločini totalitarnog jugoslavenskog komunističkog režima nisu bili ograničeni na Sloveniju i da žrtve postoje u svim bivšim jugoslavenskim republikama i autonomnim pokrajinama" te poziva na "sveobuhvatno ispitivanje arhiva jugoslavenskih tajnih službi, posebno KOS-a i UDBA-e".
BRANITELJI ZAJEDNO podupiru sve izjave i priopćenja Predsjednika Hrvatskoga sabora i Vlade, svih ministara u Vladi RH vezane za koncert Marka Perkovića Thompsona, sve radnje i postupke na razotkrivanju istine o genocidu nad Hrvatima za vrijeme totalitarnog jugoslavenskog režima, te skidanja ljage Ustaštva s hrvatskoga naroda koja je umjetno nametnuta od stane komunističko-fašističkog režima.
Predsjednik Željko Tomašić
Reakcije, komentari, pisma i priopćenja
E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601
Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1555
Zvonko Dominić iz Zagreba ovog je tjedna obavljao jutarnju kupnju u Trgovini Krk na čakovečkom sajmištu. Ugodno smo ga iznenadili malim poklonom, platnenom šoping-vrećicom Međimurskih novina. Gospodin Zvonko pročitao je što je novo u našem malom Međimurju, a ovdje je došao raditi. Ljubazna prodavačica Lidija pridružila se Zvonku na fotogra�iji za naše novine. Uz ovako simpatičnu prodavačicu, zaista je ugodno kupovati u ovoj Trgovini Krk. (mk) Lidija Gavez i Zvonko Dominić
Najviše sreće u izvlačenju 122. kola nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi” imala je Josipa Končec iz Čakovca. Svoje je naočale preuzela u Optici Briljant. Naša je sretna dobitnica bila jako iznenađena kad je u novinama pročitala da je osvojila naočale, a uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrala je naočale koje će joj savršeno pristajati. Ostat će i dalje čitateljica naših novina i klijentica Briljanta. (mk, foto: mg)
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Novo, 123. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u pretprošlom broju. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona
koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 11. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Ul. kralja Tomislava 2 (haustor
pokraj BIPE) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, Ul. kralja Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 22. srpnja. Sretnog dobitnika 123. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 25. srpnja. (mk)
NAKLADNIK
MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2
OIB: 37268927073
tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
Skulptura “Leteći dječak”, koja simbolizira jedinstveni duh Škole animiranog �ilma (ŠAF), postavljena je 28. veljače 2020. godine. Postavili su je građani Čakovca povodom 45. obljetnice ŠAF-a. Smještena na prolazu između zgrade Centra za kulturu i Robne kuće Međimurka, ova umjetnička instalacija odmah je zavoljena kao novi zaštitni znak “šafovskog” svijeta mašte. Književno ostvarenje autorskog tandema Darka Žiškovića-Žiže, koji je osmislio leteći lik dječaka, i kipara Roberta Wrane, koji je vješto oživio tu viziju u metalu odiše lepršavošću i umjetničkom elegancijom. Uz suptilan odsjaj svjetla i maštovite proporcije, skulptura simbolizira neograničen let kreativnosti i bezbrižnog djetinjstva - baš ono što ŠAF njeguje već 50 godina .
SPOMENICI u gradu Čakovcu “Leteći dječak” na ulazu u ŠAF-ov šareni svijet
Leteći dječak simbol nesputanog stvaralaštva
Kako je navedeno u službenim izvještajima, spomenuta se skulptura ne pomiče, već ostaje trajno zabilježena upravo na tom mjestu, kao čuvar ulaza u čarobnu zonu stvaralaštva i predvorje priče koja se, poput ŠAF-ovih projekata, širi i leti daleko izvan naših granica. Ovom umjetničkom spoju ideje i majstorstva Žiži je “nacrtao” dušu, dok ju je Wrana „ušio“ u stvarnost. Postao je postaja na putu između svakodnevice i beskraja stvaralaštva. Osim što krasi gradski prostor, “Leteći dječak” simbolizira predanost ŠAF-a misiji širenja �ilmske kulture i poticanja novih generacija animatora.
Skulptura je, dakle, više od javne umjetnosti - postala je emocionalni i simbolički most između tradicije ŠAF-a i njegove vedre budućnosti. Čakovčani i posjetitelji Zagrebačke ulice sada mogu svjedočiti tome kako mašta doista može poletjeti, pružajući nadahnuće svima koji kroče kroz taj šareni prolaz. (mg)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); Lektura: Ivana Sklepić (ivanasklepic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr), Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati bez odobrenja
U ovom intervjuu tjedna donosimo vam razgovor s međunarodno priznatom mezzosopranisticom Enom Pongrac, koja se 13. srpnja u 18:30 u Zmajevom vrtu u Železnoj Gori vraća pred domaću publiku s koncertom „U vokalnom vrtlogu Opere Basel“. Ena nam otkriva kako izgleda njezin radni dan, što joj znači nastup pred publikom u Međimurju te koje su joj najdraže uloge i glazbeni izazovi s kojima se susreće u inozemstvu. Saznat ćete i koje je životne lekcije naučila tijekom karijere, te kako usklađuje zahtjevne probe i privatni život. Ena govori i o važnosti obitelji kao najveće podrške, posebnoj povezanosti s domaćom publikom te planovima za budućnost, uključujući želju za češćim nastupima u Hrvatskoj. Ne propustite priliku da je poslušate uživo u Zmajevom vrtu i upoznate je iz malo drugačijeg kuta. (sh; foto: Marija Benić)
11. srpnja
15:00
Dani otvorenih vrata Udruge umirovljenika Donja Dubrava, Dom kulture Zalan
15:00
FarmFest 2025.
- Handpan radionica, Poleve
19:00
Kazališna večer u Prete�ncu
19:30
Dance aerobic, Vanjski teren Macanovog doma
20:00
Pub kviz večer, Mlinarska kuća
Sve� Mar�n na Muri
20:00
Pub kviz by Mario Kovač, Ljetno kino iza Sokolskog doma, Mursko Središće
20:00
Ljeto u Zrinskom: ZIBE Unplugged, Pivnica Zrinski
21:00
Trash party uz DJ Alana, Sportski park Krbulja
- prostorije NK Dubravčan
21:30 Kuku$, Lepi Dečki Brewery
22:00
Guilty Pleasures: DJ KOLAK M, Caffe Bar Paladin
Subota, 12. srpnja
14:00
Pokazna izložba malih živo�nja u organizaciji UUMŽ
Međimurska lastavica, Dom međimurske lastavice Donja Dubrava
15:00
Dani otvorenih vrata Udruge umirovljenika Donja Dubrava, Dom kulture Zalan
18:00
Fes�val rimske kulture
Halicanumfest, Mlinarska kuća Sve� Mar�n na Muri
Ove subote, 12. srpnja, Sveti Martin na Muri vraća se u vrijeme Starog Rima. Kod Mlinarske kuće u Žabniku održava se Halicanum Fest, festival koji slavi duh starog Rima uz marširanje legija, ples vestalki i vino.
Program počinje u 18 sati. Rimske legije kreću u mimohod od SRD-a Čikov do Mlinarske kuće, nakon
SAVJETI IZ EURO-UNIT-A
Ako tražite svoj prvi ukulele ili pouzdan instrument za svakodnevno sviranje, Cordoba Protege U1 serija pravi je izbor. Ova serija nudi soprano, tenor i bariton modele koji pokrivaju sve najpopularnije veličine ukulelea, prilagođene različitim stilovima i razinama sviranja.
Soprano model U1S klasičan je izbor za početnike –kompaktan, lagan i s toplim, veselim tonom karakterističnim za havajsku glazbu. Tenor model U1T nudi dublji, puniji zvuk, što ga čini idealnim za melodije i solo dionice. Bariton model U1B donosi najdublji ton, bliži klasičnoj gitari –odličan za one koji prelaze s gitare na ukulele ili traže bogatiji bas u svom tonu. Svi modeli izrađeni su od kvalitetne laminirane maha-
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr najave
Vratite se u zlatno doba carskog Rima
čega vestalke u izvedbi Plesnog studija Marti otvaraju ceremoniju plesom. Autentični Rimski kamp nudi sve od radionica, streličarstva i starih zanata do kotlića i vina s domaće vinske ceste. Pripremljene su i brojne aktivnosti za najmlađe, od kreativnih radionica do besplatne škole jahanja s konjima obitelji Goričanec.
Vrhunac večeri stiže u 20 sati s predstavom “Katasterismos”, a potom u 20:30 slijedi spektakularna završnica: dolazak Rimskog cara, gladijatori, prinos darova bogu Jupiteru, �ireshow i tamburaški sastav Zrin. Ulaz je slobodan, a organizatori su TZ Sveti Martin na Muri uz podršku Hrvatske turističke zajednice. (bj)
KULTURNO UZDIZANJE
Koje izložbe možete posjetiti?
• 16.5. do 20.7. „ŠAF – (SJEDI) – 5.0!“ – Izložba povodom 50 godina ŠAF-a Izložbeni salon Muzeja Međimurja
• 13.6. do 13.7. Izložba Anite Kos „Hopes and Dreams/Nadanja i snovi” Muzej Croata inuslanus Prelog
• 26.6. do 24.8. Izložba „Slikari vlas�tog puta” Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja
• 26.6. do 8.9. Izložba Biram animaciju jučer, danas, sutra Galerija Centra za kulturu Čakovec
...nastavak vikend vodiča za subotu
19:00
Koncert Elixir, Sportski park Krbulja, šator Donja Dubrava
19:00
Ljeto u Prostoru: Maleraj i Čagica, Klub Prostor “CeZam” 19:00
FarmFest 2025. - Koncert 108i, Poleve 20:30
Sing Song Swing, Mamas&Tapas vanjska pozornica 21:00
Koncert Učiteljice, Sportski park Krbulja, šator Donja Dubrava 21:00
Guilty Pleasures: DJ STOJA, MC MATTEO, Caffe Bar Paladin
Nedjelja, 13. srpnja
8:00
Margaljetsko proščenje v Dobravi, Donja Dubrava 11:00
Dani otvorenih vrata Udruge umirovljenika Donja Dubrava, Dom kulture
gonije, što garantira toplinu i postojanost tona, dok mat �iniš omogućuje prirodan osjećaj pod prstima. Precizna izrada, glatki pragovi i pouzdani mehanizmi za ugađanje čine Cordobu Protege U1 serijom iznimno pouzdanom, čak i za dugotrajnije svirke ili učenje.
Cordoba Protege U1 serija ukulela nisu samo instrumenti – oni su vaša ulaznica u svijet glazbe bez stresa. Lagani su za sviranje, intuitivni i inspirativni, savršeni za odmor, kampiranje, druženje ili opuštanje kod kuće. Jednom kad ga uzmete u ruke, teško ćete ga ispustiti.
Zašto baš Cordoba Protégé U1?
Posjetite EURO-UNIT Čakovec na adresi Braće Graner 8 ili web trgovinu: www.euro-unit.com te odaberite vaš novi omiljeni glazbeni instrument
Zalan Donja Dubrava 15:00
Big Jump, Sveta Marija 18:30
15. Umjetnička kolonija Štrigova - U vokalnom vrtlogu Opere Basel, Zmajev vrt
Petak, 18 srpnjaSubota, 19. srpnja Forestland, Brezje
Subota, 19. srpnja 10:00
Jer nudi nevjerojatnu vrijednost za uloženi novac –odličan zvuk, udoban osjećaj pod prstima i prepoznatljivu Cordoba kvalitetu.
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: DR. JULIA RAVEY: MOZGANJE
Dobitnik knjige Naslijeđena zemlja objavljene u prošlom broju je Nikolina Bajkovec iz Savske Vesi. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
kupon br. 1556
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Dr. Julia Ravey: Mozganje
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI
Sada je savršeni trenutak za nabavku ukulela – iskoristite posebnu EURO-UNIT akciju i ostvarite čak 50% popusta na sve modele iz Cordoba Protege
U1 serije! Cijena s popustom iznosi 35 eura, a akcija traje do isteka zaliha. Bilo da birate soprano, tenor ili bariton, nikad nije bilo povoljnije započeti svoju ukulele avanturu ili proširiti kolekciju!
Tuning car show, Izle�šte Goričanec 19:00
Proslava 100. obljetnice DVD-a Podturen, igralište NK-a Podturen
Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
U svom prvijencu Mozganje, neuroznanstvenica i mo�vacijska govornica dr. Julia Ravey osnažuje vas da, uz prak�čnu samopomoć vođenu neuroznanstvenim, bihevioralnim i psihološkim istraživanjem, pos�gnete svoje ciljeve i imate veću kontrolu nad svojim životom. Naš mozak voli nas drža� na sigurnom u našoj zoni komfora. I upravo je to ono što nas sputava. Sposobni smo bez problema zamisli� ciljeve koje bismo željeli pos�ći – zdraviji način života, polaganje ispita ili početak nove karijere – no pretvori� ih u stvarnost znatno je teže jer naš se mozak opire promjenama. Dr. Julia Ravey objašnjava prak�čne metode koje će vam omogući� da svoj život promijenite nabolje.
Korištenjem najnovijih uvida iz neuroznanosti i psihologije naučit ćete kako usmjeriti svoj fokus, potaknuti samopouzdanje, pobijediti prokrastinaciju – i zašto biste trebali zaboraviti na motivaciju
INTERVJU S ENOM PONGRAC uoči nastupa u Zmajevom vrtu
- Za mene je domaća publika uvijek najbolja publika, rekla je Ena Pongrac o svojoj posebnoj vezi s Međimurjem
Piše: Sanja Heric
Foto: Marija Benić
Kad god Ena Pongrac izađe na pozornicu, publika zna da slijedi večer za pamćenje. Ova međunarodno priznata mezzosopranistica iz Čakovca, poznata po zaraznoj energiji i toplini, vraća se pred domaću publiku u posebnom društvu. Uz nju će u nedjelju, 13. srpnja 2025. u 18:30 sati, u Zmajevom vrtu u Železnoj Gori nastupiti sopranistica Kali Hardwick i bariton Domen Križaj, a sve pod ravnanjem dirigenta Matije Fortune i uz Tamburaški orkestar HRT-a.
Ovaj koncert, naziva „U vokalnom vrtlogu Opere Basel“, spaja svjetske glasove i domaće melodije s jedinstvenom međimurskom atmosferom koju Ena uvijek s ponosom ističe. Pripremite dekice i rezervirajte mjesto na travi, jer vas očekuje kulturni događaj godine u Međimurju.
S Enom smo razgovarali o njezinim glazbenim počecima, izazovima života u inozemstvu i posebnoj čaroliji nastupa pred ljudima koji su je gledali kako raste. Otkrijte što publiku očekuje u Zmajevom vrtu, kako izgleda njezin život između Basela i Čakovca, te zašto joj je svaki povratak na domaću scenu – baš kao i ovaj koncert – uvijek poseban.
- Koje Vam je najdraže operno djelo ili uloga koju ste do sada izvodili i zašto?
- Meni srcu najdraža uloga do sada je Varvara iz opere Katja Kabanova Leoša Janáčeka. To je jedna od onih uloga koje me prate kroz cijelu karijeru –gotovo kao stalna suputnica na mom profesionalnom putu. Upravo mi je ta uloga, rekla bih, otvorila vrata najvećih svjetskih opernih kuća. Uvijek joj se rado vraćam i, iako sam je izvela nebrojeno puta, svaki put u tom ,meni već dobro poznatom liku, otkrijem neku novu nijansu, neku emociju koju prije nisam osjetila.
- Kako izgleda Vaš radni dan?
- Tijekom produkcijskog razdoblja moj radni dan obično uključuje šest sati scenskih
ili glazbenih proba – tri sata ujutro i tri navečer. Pauzu između proba nastojim iskoristiti što kvalitetnije: najčešće odlazim u teretanu kako bih održala �izičku kondiciju, što je izuzetno važno za zahtjevne scenske nastupe. Također, taj dio dana često posvetim i radu na novom repertoaru – pripremi nadolazećih produkcija ili osvježavanju postojećeg materijala. Održavanje balansa između �izičke pripremljenosti i kontinuiranog vokalnog rada za mene je ključno u ovom pozivu.
- Koje su najvažnije lekcije koje ste naučili tijekom školovanja i rada u inozemstvu?
- Mladim kolegama voljela bih poručiti da život rijetko teče onako kako smo ga mi zamislili. Umjesto da se borimo protiv tog toka, važno je naučiti prihvatiti promjene i prilagoditi im se. Ponekad ono što želimo nije nužno ono što nam je zaista namijenjeno – i to je u redu. Ključno je ostati skroman, zahvalan na svakom koraku naprijed, i uvijek imati volje krenuti ispočetka, ako je potrebno. Nikad nije prekasno za novi početak, niti za rast – u umjetnosti, ali i u životu.
- Kako birate repertoar za koncerte poput ovog u Zmajevom vrtu? Pripremate li za ovaj nastup nešto posebno ili drugačije u odnosu na dosadašnje koncerte?
- Budući da je domaća publika za mene uvijek nešto posebno, kolega dirigent Matija Fortuna i ja pažljivo smo birali program za ovu priliku. Vjerujem da smo sastavili raznolik i dojmljiv repertoar koji će zadovoljiti svako uho. Uložili smo mnogo truda i ljubavi u odabir skladbi – zaista se nadam da će svatko pronaći nešto za sebe. Više od toga ne smijem otkriti, da ne pokvarim iznenađenje! Zato vas pozivam da nam se pridružite 13. srpnja u Zmajevom vrtu i zajedno s nama uživate u odličnoj glazbi i prekrasnom ambijentu.
- Kako se pripremate za nastupe na otvorenom, u speci�ičnim ambijentima poput Zmajevog vrta?
Ena ističe da joj je važan odlazak u teretanu kako bi održala fizičku kondiciju za zahtjevne scenske nastupe
- Priprema za ovaj koncert zapravo se ne razlikuje bitno od ostalih – mi pjevači uvijek radimo s istim instrumentom, vlastitim glasom, i nastojimo ga koristiti ispravno i s ljubavlju, bez obzira na vanjske uvjete. Naravno, svjesni smo da ambijent može utjecati na doživljaj, ali uz dobar razglas i podršku publike, dat ćemo sve od sebe da publici priuštimo kvalitetan i emotivan glazbeni doživljaj.
- Koliko Vam znači nastupati pred domaćom publikom u Međimurju? Osjećate li veću tremu ili uzbuđenje kad pjevate pred svojom publikom?
- Za mene je domaća publika uvijek najbolja publika.
Poseban je osjećaj vratiti se i pjevati ondje gdje je sve počelo. Tu sam napravila svoje prve umjetničke korake i ta povezanost, ta ljubav je nešto što se riječima jednostavno se ne može opisati. Svaki koncert kod kuće za mene je i svojevrsna zahvala svima koji su me podržavali i vjerovali u mene od samih početaka. Jako sam uzbuđena i neizmjerno se veselim podijeliti ovaj glazbeni trenutak sa svima vama.
- Razmišljate li o povratku i češćim nastupima u Hrvatskoj?
- Kao slobodna umjetnica, koja nije vezana uz jednu opernu kuću, djelujem projektno i s velikim entuzijazmom prihvaćam nove prilike. Veselila bih
se budućoj suradnji s jednom ili više naših renomiranih opernih kuća, jer vjerujem da bi takvi zajednički projekti bili iznimno vrijedni za moj daljnji umjetnički razvoj, ali i doprinos domaćoj opernoj sceni, koju iznimno cijenim.
- Kako usklađujete zahtjevan raspored i privatni život?
- Iskreno, ravnoteža između profesionalnog i privatnog života zna biti izazov. Trenutno moj privatni život pomalo zapostavljam zbog intenzivnih obveza i projekata, no svjesna sam da će doći i njegovo vrijeme. Vjerujem da je važno ostati strpljiv i dati svakom dijelu života svoj trenutak kad za to dođe pravi trenutak.
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 30.07.2025. u CineStaru Varaždin.
Dobitnica ulaznica za film: Patricija Zamuda DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Oko za oko
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
- Tko Vam je najveća podrška na Vašem profesionalnom putu?
- Ovo je za mene uvijek najlakše i najdraže pitanje –moja obitelj. Bez njih, ništa od svega ovoga ne bi bilo moguće. Oni su moj siguran oslonac, moj dom, moja snaga kroz sve uspone i padove. Za njih sam uvijek samo Ena, bez ikakvih uloga i titula. Njihova bezuvjetna ljubav i podrška daju mi smisao i mir – i za to im dugujem više nego što riječi mogu reći.
- Koji su Vam profesionalni ciljevi i snovi za naredne godine?
- Pjevati, pjevati i nakon toga još malo pjevanja. Hehe.
NOGOMET
IVAN DIZDAR arhitekt je fantastične seniorske momčadi ŽNK-a Međimurje
U srcu Međimurja tiho traje jedna revolucija sa ženskim licem. U njezinu je središtu trener Ivan Dizdar, koji s djevojkama gradi puno više od taktike
Piše i foto: Miljenko Dovečer
Iz SAD-a u Čakovec stigao je s vizijom, entuzijazmom i strašću za ženski nogomet. Ivan Dizdar danas stoji iza jednog od najbržih preokreta u hrvatskom sportu – pod njegovim vodstvom, ŽNK Međimurje izrastao je iz autsajdera u klub s tri reprezentativke i ambicijama za Europu. Kad je krajem 2023. stigao na klupu ŽNK Međimurje, klub je bio na posljednjem mjestu 1. HNLŽ, s tek jednim bodom i potresenom atmosferom. No promjene su uslijedile gotovo odmah – više reda, nove metode, i povrh svega – povjerenje među igračicama.
- One treniraju s dušom – zato ni ja ne odustajem. Kod mene nema razlike između muškog i ženskog pristupa, ne igramo za milijune, nemamo re�lektore, ali imamo srce. I ono najvažnije – ne odustaju. Ni kad pada kiša, ni kad izgubimo, ni kad ih nitko ne slavi. I tu je najveća razlika između muškog i ženskog nogometa, rekao je u uvodu Ivan Dizdar. Njegova priča nije tipična. Nakon što je kao mladi trener diplomirao i radio u SAD-u (Seattle, Arizona Western), stekao je iskustvo u radu s kolegama iz NCAA sustava.
Čakovec ima i reprezentativke
Tamo je njegov tim osvojio tri titule, a čak 11 igračica nastavilo je karijeru u višim divizijama. Danas tu energiju
NOGOMET
Vikend počinje u subotu, 12. srpnja, u 11 sati, kada posjetitelje očekuje bogata gastro ponuda. Središnji dio ponude bit će vol na ražnju, uz neizostavni roštilj, čiju će pripremu ove godine odraditi iskusni domaći majstori. Ovaj kulinarski užitak savršen je način da se opustite i uživate u okusu domaće hrane u druš-
prenosi u Čakovcu. Pod njegovim vodstvom, ŽNK Međimurje prošle je sezone ostvarilo najveći rezultat u svojoj kratkoj povijesti. Prvo su ušle u Ligu za prvakinje i osvojile odlično 4. mjesto u konkurenciji ekipa kao što su zagrebački Agram, splitski Hajduk i višestruki prvak ŽNK Osijek. I više od toga –klub sada ima tri seniorke koje nastupaju za reprezentaciju (Hrvatsku i Slovačku), tri igraju za U19 reprezentaciju Hrvatske i dvije za U19 reprezentaciju Slovenije. I zbog toga stalno raste interes mlađih djevojčica za nogometom u županiji.
- Pred godinu dana kada smo razgovarali najavio sam da mi je želja biti prvi, mnogima je bilo čudno što sam to izjavio. Iako se to nije ostvarilo, zadovoljan sam, ne samo 4. mjestom, nego i onim što su cure pružale ove sezone. Rasli smo iz utakmice u utakmicu i siguran sam da smo promijenili mentalitet djevojkama, prije smo se samo branili, pa što izvučemo iz kontre, izvučemo. Sad je to sve drugačije, kada je neriješeno želimo pobijediti, želimo voditi igru, da imamo posjed lopte, da stvaramo prilike, rekao je Dizdar. Pred početak prošle sezone ekipa nije tako izgledala. Ravnopravne u svakoj utakmici
- Ne samo to, već i prije kada sam došao cilj je bio da od renomiranih ekipa iz vrha ne izgubimo s puno razlike. Dosta smo radili na posjedu lopte i
tvu prijatelja i obitelji. U 16 sati počinje i veliki nogometni turnir, na kojem će sudjelovati četiri momčadi iz okolice. Momčadi NK Mali Mihaljevec, NK Hajduk Štrukovec, NK Pušćine i domaći NK Zasadbreg 77 natjecat će se za prestižnu pobjedu na turniru, a svi posjetitelji moći će uživati u sjajnoj nogometnoj atmosferi.
mentalitetu pobjednika, da cure dobiju samopouzdanje, što je došlo do izražaja u ovoj sezoni. Pogotovo u Ligi za prvakinje, gdje smo bili ravnopravni u gotovo svakoj utakmici. Mislim da smo pogodili s igračicama s inozemstva, jer smo ih dovodili na de�icitarne pozicije u ekipi i one su opravdale povjerenje. Osim što su odlične nogometašice, karakterno su dobre djevojke i brzo su se uklopile u sastav, ističe trener. Uskoro kreću pripreme za novu sezonu u kojoj ciljevi nisu ništa manji nego prošle godine.
- Najmanje što želim je da opet budemo u vrhu ženskog nogometa u Hrvatskoj, u top četiri ekipe. Sljedeće što želim je da se nastavi napredak u razvoju mladih cura i da čim više kadetkinja promoviramo u prvi sastav. Tu je sreća što s kadetkinjama radi trener Mario Šarić, koji mi pomaže i u radu sa seniorkama. S njim puno surađujem kako bi u prvu ekipu promovirali što više mladih cura i da dobiju čim više minutaže u seniorskom sastavu. Za sada je šest kadetkinja priključeno u seniorski sastav. Vjerujem da će s vremenom biti još više domicilnih igračica, ali za sada sam jako zadovoljan s domaćim curama. Pripreme za novu sezonu kreću 28. srpnja, a dva dana prije napravit ćemo testiranja.
Donesite tenisice i osmijeh!
Na stadionu SRC Mladost osim vas treniraju i seniori Me-
đimurja i mladi iz Nogometne akademije.
- Želio bih da u budućnosti imamo bolje uvjete, pogotovo da imamo vlastite svlačioneipak su to djevojke. Bilo bi dobro da na raspolaganju imamo više travnatih terena. Osim toga, unutar ekipe, tj. u stožeru nam treba stalni �izioterapeut, trener vratara za seniorke i mlade cure i kondicijski trener koji bi bio stalno na raspolaganju. Iako se jako teško dolazi do novca, naša uprava na čelu s predsjednikom Matom Kljajićem svakodnevno radi na poboljšanju uvjeta. Dodao bih da u zadnjem kolu, kada smo bili domaćini u Prelogu, nas je došlo bodriti oko 600 navijača! To je dobro za popularizaciju ženskog nogometa, a osim toga dobro su nas ugostili pa se ovim putem još jedanput zahvaljujem gradonačelniku Kolareku i svim ljudima iz Preloga i okolice. S druge strane Hrvatska je liga jako napredovala, a imamo i dobro organizirano natjecanje pionirki i kadetkinja na državnom nivou. Iako je reprezentacija sada ispala u zadnju Ligu nacija, ima puno potencijala i mjesta za napredak i treba što više raditi s mladima. Kako sam i prije spomenuo jedan od takvih trenera i ponajbolji u Hrvatskoj je naš Mario Šarić koji stvara nove reprezentativke. Za kraj, pitali smo ga kakvu poruku ima za sve djevojčice koje tek sanjaju o prvom treningu: - Dođite. Donesite tenisice i osmijeh. Sve drugo ćemo naučiti skupa, zaključuje Ivan Dizdar.
KOŠARKA
STREETBALL TURNIR BORIK 3X3 BJELOVAR KK Čakovec u kategoriji U-11 najbolji!
Veliki streetball turnir u Bjelovaru koji je trajao čak 3 dana na najljepšem vanjskom košarkaškom igralištu u Hrvatskoj zaigrale su i međimurske haklerske trojke. U nedjelju je na rasporedu bila kategorija U-11 za mlade košarkaše rođene 2014. i mlađe. Mladi košarkaši Čakovca u sastavu Roko Vabec, Abel Haramija, Rino Patafta, Andrija Naglić, Matej Angel, pod vodstvom trenera Bojana Hrkača najprije su nadjačali Radnika iz
RUKOMET
Križevaca s 8:1, pa Vedija iz Bjelovara sa 7:5, pa nakon produžetka ekipu Radnika U-9 sa 6:4, čime su osvojili turnir i vrijedne nagrade. Roko Vabec proglašen je i najboljim igračem. U petak su u kategoriji U-13 za igrače rođene 2012. i mlađe učestvovale 3 ekipe KK Čakovca i jedna ekipa KK Donjega Kraljevca. Ekipa Čakovca osvojila je četvrto mjesto, dok su Donji Kraljevec i druga ekipa Čakovca ispale u čevrt�inalu. (bh)
FORMIRANE LIGE Klarica i Glavaš stižu u Čakovec
U Trofejnoj dvorani Hrvatskog rukometnog saveza održan je ždrijeb natjecateljskih liga za sezonu 2025./2026., čime su službeno započele pripreme za novu rukometnu godinu. MRK Čakovec i ove će sezone igrati u Paket24 Premijer ligi – a ovog puta Ligi A, najvišem rangu hrvatskog muškog rukometa. Očekuju ih dvoboji protiv nekih od najjačih klubova u zemlji, uključujući zagrebački RK Zagreb, GRK Varaždin 1930
i HRK Goricu. S druge strane, ŽRK Zrinski nastavlja natjecanje u 1. Hrvatskoj rukometnoj ligi za žene, u konkurenciji 14 klubova, među kojima su velikani poput Podravka Vegete i Lokomotive. Oba prvenstva počinju vikendom 13. i 14. rujna 2025., a rasporedi utakmica bit će objavljeni prema standardnom Bergerovom sustavu. Klubovi sada imaju jasnu sliku protiv koga otvaraju sezonu i mogu u miru dovršiti pripreme. (lp)
Finalni dan uz glazbu i zabavu
Događanje se nastavlja i u nedjelju, 13. srpnja, kada je program podijeljen na dvije ključne utakmice. Prvo je na rasporedu ogled za treće mjesto, s početkom u 16 sati, a potom slijedi veliko �inale u 18 sati. Bit će to dan pun uzbuđe-
nja, adrenalina i borbenosti, a pobjednici zasluženo ponijeti trofej. Za dobru atmosferu pobrinut će se i grupa Rangers Band koja će tijekom oba dana zabavljati posjetitelje živom glazbom pod šatorom. Za najmlađe posjetitelje pripremljeno je posebno iznenađenje – veliki napuhanac, idealno mjesto za zabavu i igru. (lp)
SARA PUKLAVEC
iz Preloga postala dio poznatog sportskog projekta RokOtok 6 kilometara do Karigadora
Prvih 45 minuta plivanja bilo je posebno naporno zbog valovitog mora
Prošlog je vikenda 18-godišnja Priločanka postala dio jednog od najpoznatijih hrvatskih sportskih projekata, RokOtok, svojim sudjelovanjem u izazovnoj plivačkoj dionici između Tara, Vabrige i Novigrada. Na zahtjevnoj ruti, Sara se priključila poznatom hrvatskom avanturistu Domagoju Jakopoviću Riba�ishu, koji je i pokretač RokOtoka, te su zajedno suočeni s početnim izazovima. Prvih 45 minuta plivanja bilo je posebno naporno zbog valovitog mora, gdje su valovi dosezali visinu od jednog metra. Kako su se uvjeti popravljali, odlučeno je produžiti planiranu dionicu. Umjesto četiri kilometra, uspješno su preplivali više od šest kilometara, sve do Karigadora.
Bliži se maraton na Bosporu Kroz ovaj projekt, koji već godinama povezuje hrvatske otoke kroz sport i zajedništvo, Sara je postala dijelom inspirativne priče koja motivira ljude diljem Hrvatske. Ideja RokOtoka je pozvati ljude da se udalje od tehnologije i stresa te se okrenu prirodi i zdravom načinu života, što je ujedno i ključna poruka ovog projekta. Za Saru, ovo je iskustvo došlo u savršen trenutak jer je poslužilo i kao odlična priprema za jedan od najvećih izazova u njezinoj karijeri – plivački maraton na Bosporu, koji je pred njom za nešto više od mjesec dana. Ovaj prestižni maraton, koji povezuje Europu i Aziju, san je svakog ozbiljnog plivača. (lp)
Natjecali su se i najmlađi uzrasti, a pobjedu su odnijele Lavice bez granica u mini odbojci i Zlatna četvorka u maloj odbojci
Piše: Luka Pongračić Foto: ŽOK Kaštel
Pješčana oluja 2025. godine održana je u Pribislavcu od 23. lipnja do 4. srpnja, a posebna atrakcija bio je dan posvećen odbojci na vodi, koja se igrala 5. srpnja. Ove je godine na turniru nastupilo ukupno 46 ekipa, podijeljenih u pet različitih kategorija. U kategorijama mini odbojke, male odbojke, ženske i muške odbojke te odbojke na vodi, natjecatelji su se borili za vrhunske rezultate, no samo
Novi turnir ovog vikenda u Nedelišću
Odbojkaški klub Nedelišće Elting s velikim zadovoljstvom najavljuje tradicionalni turnir odbojke na pijesku - Nedelišće Open 2025, koji će se održati u subotu, 12. srpnja 2025. godine, s početkom u 13 sati, na terenima Sportskog parka Dolić u Nedelišću. - Pozivamo sve ljubitelje sporta i dobre atmosfere da nam se pridruže, navijaju i uživaju u uzbudljivim mečevima odbojke na pijesku, poručuju iz OK-a Nedelišće Elting. (lp)
MEĐIMUREC
su najbolji uspjeli osvojiti nagrade i priznanja.
Minići i mala odbojka pokazali potencijal
U kategoriji mini odbojka pobjedu su odnijele ekipe Lavice bez granica, Pink panterice i Cure za pet. Ove mlade igračice i njihove ekipe oduševile su publiku svojim entuzijazmom, energijom i ljubavlju prema sportu. Kategorija mala odbojka donijela je nekoliko izuzetnih nastupa, a pobjednici su bili Zlatna četvorka, 4 asa
i Skočibabe. Svaka od ovih ekipa pokazala je iznimnu vještinu na terenu i zasluženo se popela na pobjedničke pozicije.
Netipični sport odnio show
Za žensku odbojku, nagrade su otišle u ruke ekipa Slej tim, Idemo probamo i Janovi pioniri. Ove su žene u velikoj konkurenciji pokazale izuzetnu tehniku i borbenost, a njihova pobjeda zasluženo je obilježena snažnim
aplauzom. U muškoj odbojci najbolje su se pokazale ekipe Kenguri, Bistro GIS i Total Sport. S izvrsnim nastupima i sportskom borbenošću, ove su ekipe osigurale svoje mjesto među pobjednicima turnira. Kao posebno atraktivan dio ovogodišnje Pješčane oluje, odigrana je i odbojka na vodi. Pobjedničke ekipe bile su Pok se som, Komarci i Tuljani, a njihov je nastup bio pravi spektakl za sve prisutne. Organizatori iz Ženskog odbojkaškog kluba Kaštel iskazuju zahvalnost svim igračima, navijačima, donatorima i volonterima, koji su svojim nesebičnim angažmanom uvelike doprinijeli uspjehu ovog turnira.
- Kao najstariji igrač donijet ću radnu etiku, rekao je Mačkovčanin
37-godišnji iskusni nogometaš iz Mačkovca, vraća se u Varteks, klub u kojem je započeo svoju karijeru. Nakon 16 sezona seniorskog
nogometa i više od 300 prvoligaških nastupa, uključujući europske nastupe, Lesjak će se pridružiti Varteksu za nadolazeću sezonu. U prethodnoj sezoni igrao je za slovenski prvoligaš Naftu, a sada se vraća na domaći teren, privučen ambicijom kluba i atmosferom u svlačionici.
Povratak doma
Lesjak je započeo seniorsku karijeru pod trenerskom palicom Dražena Beseka, koji
je i danas trener Varteksa, s kojim će ponovo surađivati. Zoran je karijeru započeo kao vezni igrač, ali zbog svojih izvanrednih duela i iznošenja lopte prekomandiran je u obranu, gdje će, prema svemu sudeći, nastaviti igrati.
- Znam da je atmosfera u svlačionici odlična i radujem se povratku. Kao najstariji igrač, donijet ću kompetitivnost i radnu etiku, rekao je Lesjak, koji vjeruje da će Varteks biti konkurentan u Drugoj NL, a klub nastavlja s pojačanjima. (nl)
JONA ŽVORC (16) iz Nedelišća trostruki je državni prvak u judu i velika nada međimurskog sporta
– Prije natjecanja moram skidati oko četiri kilograma, a sljedeće će godine to biti i do šest. Volim reći da je to borba prije borbe, ističe Jona
Piše: Luka Pongračić Foto: Gabrijela Žvorc
Tik uoči odlaska na Europsko kadetsko prvenstvo u Skoplju, uhvatili smo za razgovor jednog od najtalentiranijih mladih sportaša iz Međimurja – 16-godišnjeg Jonu Žvorca iz Nedelišća, člana Judo kluba Zrinski. Iako je još uvijek srednjoškolac, učenik drugog razreda Graditeljske škole u Čakovcu, smjera medijski tehničar, Jona već godinama redovito puni vitrinu medaljama – kako domaćim, tako i međunarodnim. Godina 2025. dosad je bila vrhunac njegovog dosadašnjeg sportskog puta – rezultati su ga lansirali u kadetsku reprezentaciju Hrvatske, a u Skoplju je u kategoriji do 55 kilograma pokazao da njegovo vrijeme tek dolazi. U prvoj borbi protiv predstavnika Slovačke Jona je briljirao – savršeno odrađenom polugom riješio je meč u svoju korist i oduševio gledatelje tehničkom čistoćom i smirenošću. U osmini �inala zaustavio ga je Litavac, no prikazana je bila jasna poruka – hrvatski judo ima novog aduta. U tekućoj sezoni osvojio je tri medalje na državnim prvenstvima: zlato u konkurenciji kadeta U18, zlato među juniorima U21 te broncu u seniorskoj
Poluga ruke Žvorcov je specijalitet
kategoriji. Impresivan raspon koji potvrđuje njegovu taktičku zrelost i tehničku širinu. Među brojnim međunarodnim uspjesima ističu se zlatne medalje na Apolon Openu i Zrinski Openu, kao i 5. mjesto na Europskom kadetskom kupu u Slovačkoj – rezultat koji mu je i osigurao pozivnicu za nastup na europskoj smotri najboljih. No, prvi sportski koraci zapravo nisu bili na tatamiju.
– Krajem 2019. krenuo sam s judom, a prije toga sam pet godina trenirao gimnastiku u Macanu, što mi je bio jako dobar temelj. Judaši inače počnu trenirati već prije desete godine, pa mi je ta gimnastička podloga
jako pomogla. U ovaj sport me zapravo uvukao prijatelj, on se time više ne bavi, a ja sam ostao i zasad mi ide jako dobro, rekao je Jona.
Dan u životu budućeg šampiona Jona svoj dan pažljivo organizira oko školskih i sportskih obaveza. Škola mu je u popodnevnim satima, što mu, kako kaže, jako odgovara: – San mi je važan. Treba mi barem osam sati sna da se tijelo regenerira. Ujutro treniram kod kuće – koristim bučice, medicinsku loptu i šipku za zgibove. Zatim obilni ručak, pa škola. Nakon škole jedem nešto brzinski i onda odmah trening. Gradi nam se nova
dvorana, pa treninzi počinju još kasnije navečer, što nije idealno, ali prilagođavamo se. Na treninzima prolazimo sve – tehniku, borbe, taktiku... Njegova posvećenost nije ostala neprimijećena ni u obitelji. Cijela obitelj s ponosom prati njegove nastupe, bilo uživo, bilo putem ekrana:
– Dok su natjecanja po Hrvatskoj, onda prisustvujem i fotogra�iram, pa živci rade punom parom! Inače pratimo preko internetskih prijenosa, što je sjajna stvar za sve nas roditelje jer možemo navijati ispred malih ekrana, govori mama Gabrijela.
„Krajem 2019. krenuo sam s judom, a prije toga sam pet godina trenirao gimnastiku u Macanu, što mi je bio jako dobar temelj“
– Treninzi su svaki dan, a vikendom često natjecanja. Trudimo se sve balansirati.. Snalaze se s dvoranama, ali uskoro se otvara nova i to će puno značiti. Sve je trenutno njemu podređeno, ali kad su rezultati ovakvi kao u posljednje vrijeme – ništa ne pada teško.
Borba prije borbe –skidanje kilograma
U kategoriji do 55 kilograma, Jona se suočava s izazovima “skidanja” kilaže,
„Nisam praznovjeran i nemam neke rituale. Veliki sam vjernik, Isus Krist mi je životni prioritet i molitva mi puno znači“
procesa koji često uključuje �izički i mentalni napor:
– Prije natjecanja moram skidati oko četiri kilograma, a sljedeće godine će to biti i do šest. Deset dana prije natjecanja počinjem manje jesti. Tri dana prije smanjim unos ugljikohidrata jer se na njih veže voda, pretežno jedem nemasno meso. Dva dana prije smanjujem unos tekućine, a dan prije uopće ne pijem vodu. Onda odradim dva intenzivna treninga da izbacim vodu i sol, a često navečer idem i u vruću kadu. Znam da nije zdravo, ali jednostavno mora se, ističe Nedelišćanec.
– Ima par državnih natjecanja, europske kupove te europsko i svjetsko prvenstvo tokom godine. Dobra je stvar što je vaganje dan ranije pa se nakon toga stigne regenerirati, dodaje Gabrijela. Uoči samih borbi, oslanja se na vjeru:
– Nisam praznovjeran i nemam neke rituale. Veliki sam vjernik, Isus Krist mi je životni prioritet. Molitva mi puno znači - pomaže mi da ne opterećujem glavu previše razmišljanjem o ishodu meča.
Taktika i snovi o olimpijskoj karijeri
Jona ne prepušta ništa slučaju – razrada taktike sastavni je dio njegovih priprema:
– Prije državnih prvenstava analiziramo protivnike
i pripremamo taktiku. Na europskim kupovima to je teže jer ima puno natjecatelja i ždrijeb izlazi tek noć prije, pa onda ujutro s trenerom Filipom Šeketom proučavamo protivnika preko video snimki. Moraš znati koje su mu jake strane jer inače te može iznenaditi bilo čim. Najdraži zahvat? Armbar, obična poluga ruke. Donijela mi je dosta pobjeda, pojašnjava Žvorc. A koje su mu najdraže medalje?
– Državna zlata su mi posebno upečatljiva, ali i 5. mjesto u Šamorinu mi je puno značilo jer mi je upravo to osiguralo ulazak na europsko i svjetsko prvenstvo. Jona je tip sportaša koji razmišlja dugoročno: – Krajnji cilj? Volio bih jednog dana moći živjeti od juda, od trenerskog posla ili kao natjecatelj. Dug je to put, ali mislim da bih mogao doći do te razine. Zlatna medalja Barbare Matić puno je značila – judo se sve više popularizira. Naravno, san mi je nastup na Olimpijskim igrama. Planiram i upis na Kineziološki fakultet, to bi mi puno pomoglo. Sad sam četvrta kategorija Hrvatskog olimpijskog odbora, a treća kategorija donosi i direktan upis. No, i kad ne trenira, ni tada ne miruje: – U slobodno vrijeme s dečkima igram nogomet na umjetnoj travi kod SRC-a u Čakovcu. Bitno mi je biti aktivan i izvan tatamija, zaključuje 16-godišnji Jona Žvorc, pred kojim je, vjerujemo, još puno zlata i europskih natjecanja, a već za nekoliko tjedana ga očekuju još jedne međunarodne pripreme u Selcu i odlazak s reprezentacijom na Svjetsko prvenstvo u So�iju.
veterana VZMŽ koju su uručili zapovjednici Mario Medved i Robert Meglić
SKUPŠTINA
Piše i foto: Mario Golenko
U društvenom domu uz domaćinstvo DVD-a Mihovljan održana je redovna izvještajna Skupština vatrogasne zajednice Međimurske županije.
Uvodno se obratio predstavnik domaćina g. Josip Jezernik, predsjednik DVD-a Mihovljan. Nakon predloženog dnevnog reda Skupštine izabrana su povjerenstva za održavanje Skupštine i to radnog predsjedništva, veri�ikacijske komisije, zapisničara te dva ovjerovitelja zapisnika.
Iznimno opširno Izvješće o radu VZMŽ za 2024. godinu podnio je zapovjednik VZMŽ g. Robert Meglić te je na kraju
izvještaja zahvalio svim DVDima na predanom angažmanu na području vatrozaštite u Međimurskoj županiji.
Prema kriteriju bodovanja VZMŽ podijeljene su plakete za prva tri mjesta u kategoriji središnjih i ostalih dobrovoljnih vatrogasnih društava, te najbolje industrijsko dobrovoljno vatrogasno društvo po kriteriju bodovanja u 2024. godini.
Unutar kategorija središnjih vatrogasnih društva plaketu su dobili DVD Mursko Središće, DVD Donji Kraljevec, DVD Prelog. U kategoriji ostala vatrogasna društva plakete su dobili DVD Mala Subotica, DVD Čakovec, DVD Nedelišće, dok je u kategoriji industrijska vatrogasna društva plaketu dobio DVD Čateks.
Također, plaketu je primio i DVD Domašinec kao doma-
ćin Skupštine VZMŽ u 2024. godini, a priznanje je otišlo i DVD-u Podturen koji je ugostio Skupštinu Kluba vatrogasnih veterana VZMŽ.
Prošle godine zabilježeno je 1088 intervencija, što je smanjenje u odnosu na prethodnu godinu kada ih je bilo 1148. Od toga je 259 intervencija bilo vezano uz gašenje požara – Javna vatrogasna postrojba Čakovec samostalno je
Na speedway stadionu Milenium ove nas subote očekuje dvostruki speedway događaj, čak dvije utrke, povodom 20 godina stadiona Milenium
Na speedway stadionu Milenium ove nas subote očekuje dvostruki speedway događaj, čak dvije utrke! Prvi put u povijesti hrvatskog speedwaya gledat ćemo
žensku utrku „FIM Women's Gold Trophy“.
Prva ženska utrka
Djevojke koje inače voze speedway u svojim zemlja-
ma dolaze iz Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Slovačke, Argentine i Francuske, a one će dva dana prije, u četvrtak i petak, sudjelovati na „FIM Women's Academy“ - školi speedwaya, gdje cijeli dan provode na stazi ili u boksu. Instruktori će ove godine biti Greg Hancock i Jurica Pavlic, a akademija završava utrkom u subotu u 15 sati.
Flat track utrka s 12 vozača i 12 krugova
Flat track je zanimljiva i drukčija motociklistička disciplina u kojoj se natječe 24 vozača iz 12 država (Ukrajine, Velike Britanije, Francuske, SAD-a, Češke, Austrije, Italije, Finske, Argentine, Španjolske, Njemačke i Nizozemske). Vozi se na motocross motociklima od 450 ccm, s posebnim gumama namijenjenim speedway stazi i �iksiranom prednjom vilicom. U redovnom dijelu osam se
intervenirala u 43 slučaja, postrojbe DVD-a 132 puta, dok je 84 intervencija provedeno zajednički. Vatrogasna zajednica Međimurske županije okuplja i koordinira rad ukupno 84 dobrovoljna vatrogasna društva, dva industrijska DVD-a te Javne vatrogasne postrojbe Čakovec. Ukupno broji 6116 članova, među kojima je čak 1780 pripadnika vatrogasne mladeži.
Nakon uručenja plaketa i zahvalnica skupu se obratio g. Mario Paluh, predstavnik HVZ i pomoćnik Glavnog vatrogasnog zapovjednika za kontinent, koji je pohvalio sve profesionalne i dobrovoljne vatrogasce koji svoje slobodno vrijeme ulažu u vatrogastvo na svom području. Prigodnim se riječima zahvalio i g. Stjepan Skuliber, zamjenik predsjednika HVZ-a, predsjednik Koordinacije sjeverozapadne Hrvatske i predsjednik VZ Krapinsko-zagorske županije, uputio riječima hvale svim vatrogascima koji svojim plemenitim radom doprinose sigurnosti građana Republike Hrvatske te poručio neka živi Hrvatsko vatrogastvo.
Zanimljiva i drugačija utrka Flat Track povodom 20 godina stadiona Milenium
vozača natječe u 12 vožnji. Oni startaju u dva reda, ali ne diže se startna vrpca, već kao u Formuli 1, gašenje zelenog semafora označava start. Nakon dvanaeste vožnje, vozači plasirani među najboljih deset osiguravaju izravan ulazak u �inalnu utrku. Preostali natjecatelji, od 11. do 20. mjesta, dobivaju još jednu priliku u utrci "zadnje šanse", odakle se dvojica najboljih pridružuju �inalistima.
Finale se vozi s 12 vozača u 12 krugova, gdje u dvije startne linije starta po šest vozača. U trenutnom poretku nakon dvije odvožene utrke vodi Čeh Ervin Krajčović, dok je prvak svijeta Amerikanac Sammy Halbert trenutno
treći. U kalendaru svjetskog prvenstva u �lat tracku utrka na Mileniumu treća je od ukupno šest, a dosad se vozi-
Ekonomska i trgovačka škola Čakovec
1.A – razrednica:
Nikolina Drvenkar Fučko
Odlični učenici: Lorena Jankulija, Lana Kovačević, Tena Mikolaj, Karlo Nestić, Ema Perčić, Anja Strah, Olivera Trojok
1.HT1 – razrednica: Petra Knok
Odlični učenici: Magdalena Blagović, Adrian Murk, Teo Šantek, Zara Šoltić, Hela Zachowius
1.HT2 – razrednica:
Gordana Lovrečić
Odlični učenici: Anja Kolarić, Sara Pintarić, Ana Štampar
1.K – razrednica: Sanja Koraj
Odlični učenici: Josipa Herak, Mihaela Marušić, Vanesa Mlinarić
1.KŠ – razrednica: Klara Sredanović
Odlični učenici: Ivona Košir, Leonardo Mlinarić
1.UR – razrednica:
Valentina Perčić Štefok
Odlični učenici: Stela Dobranić, Ena Halimić, Mia Hižman, Ivana Mihaljević, Asja Šparavec, Tia Toplek
2.A – razrednica:
Maja Genc Sagata
Odlični učenici: Hana Edišar, Marija Gosarić, Ozren Grgić, Eni Herman, Jana Hrženjak, Lana Lepen, Josipa Novak, Nina Oreški, Semra Ramadani
2.B – razrednica:
Ivana Borković Novak
Odlični učenici: Iva Kovač, Fran Novinščak
2.HT1 – razrednica:
Tanja Skoliber
Odlični učenici: Ramona Matotek, Lorena Mihalković, Tija Posedi
2.HT2 – razrednica: Dunja Siročić
Odlični učenici: Hana Herenčić, Ema Pozder
2.K – razrednica:
Saša Kraljić
Odlični učenici: Josipa Jarni, Mihael Marušić
2.KŠ – razrednik: Tihomir Blažeka
Odličan učenik: Lukas Ladić
2.UR – razrednica:
Lidija Hižman
Odlični učenici: Ana Antolašić, Leona Graf, Sara Subašić, Marinela Vincetić, Lara Zorčec
3.A – razrednica:
Jasmina Zaborski
Odlična učenica: Lana Žišković
3.B – razrednica: Petra Štefić
Odlični učenici: Nina Cirkvenčić, Nina Gregorinčić, Lucija Jančec
3.HT1 – razrednica:
Ivana Oreški
Odlični učenici: Vita Škrobar, Dora Zvošec
3.HT2 – razrednica: Snježana Vrtarić
Odlični učenici: Saša Cmrečnjak, Sara Korošic, Lea-Emili Muršić, Hana Pintarić, Darija Žganec
3.K – razrednica: Ivana Miko Novaković
Odlični učenici. Sanela Plantak, Marta Sabol
3.UR – razrednica: Ivana Puzak
Odlični učenici: Marta Doležaj, Sara Matulic, Josipa Međimurec, Viktoria Novak, Viktorija Turek
3.T – razrednica: Elena David
Odlični učenici: Ivana Tkalec, Lorena Želežnjak
4.A – razrednica: Maria Joao Vinković
Odlični učenici: Nikolina Belić, Željka Brzuhalski, Paula Markić, Veronika Martinčević, Katja Obadić
4.B – razrednik:
Dragutin Migles
Odlični učenici: Tomo Balent, Ena Buhin, Dorijan Kolarek, Lorena Lukman, Zara Maček, Marko Mihalović, Karina Šarić, Vita Trupković, Domagoj Zrna
4.HT – razrednica: Andreja Antolić Petak
Odlični učenici: Magdalena Podvez, Marija Ana Radiković, Roko Uroda, Lea Zadravec
4.K – razrednica: Nina Smiljanić
Odličan učenik: Stjepan Tuksar
4.UR – razrednica: Svjetlana Goričanec
Odlični učenici: Nela Čituš, Linda Lepir, Rebeka Matkun, Tea Rodek, Anamarija Turk
I. osnovna škola Čakovec
1. A – razrednica: Draženka Rob
Odlični učenici: Lovro Benčik, Fran Blagus, Jakov Bratković, Roko Brzuhalski, Ana Dobranić, Vito Đuran, Lilly Charly Feifarek, Miriam Horvat, Noemi Janež, Iskra Janić Škarica, Petar Kocijan, Tesa Kodba, Nela Kus, Mate Ladić, Ena Mesarić, Sebastijan Peršak, Franka Radanović, Luna Sabol, Roko Tomašić, Noa Vinko, Arian Vrbanec, Leo Zdolec
1. B – razrednica: Danijela Topličanec
Odlični učenici: Sofija Barić, Borna Bedić, Nika Đunđuš, Ivan Filo, Jošua Eli Glavaš, Lucija Gradišer, Tin Horvat, Maksim Klobučarić, Franko Kolar, Laura Kovač, Fran Kovačić, Karlo Mađarić, Ivano Mihalic, Arsen Modlic, Mia Novak, Mila Novak, Neo Novak, Leon Okreša, Maša Pleh, Ziva Posavec, Ena Požgaj, Maša Švoger, Nika Tomaić, Anabella Vucković, Niam Zver
1. C – razrednica: Jasminka Štefić
Odlični učenici: Sara Deduš, Elena Glavina, Viktorija Herceg, Julia Janković, Viktor Kontrec, Nela Kovačić, Petra Kozjak, Sofija Lang, Elina Mirka Mađarić, Viktor Marciuš, Liam Markan, Tin Matulin, Aria Mavrin,
Marla Mihaljčić, Matija Mihoci, Gal Novosel, Adrian Ostoja, Lara Peršak, Edo Svaty, Simon Škvorc, Zora Vargek, Samuel Zamuda, Jona Žganec Rogulja
2. A – razrednica: Slavica Pospiš Odlični učenici: Dora Balić, Lana Božić, Toma Horvat, Teo Korpar, Gala Pavčec, Ana Preininger, Luka Smilović, Josip Šoltić, Alana Takač, Karlo Tkalčec, Arian Trojnar, Greta Valpatić, Toma Zlatarek, Sara Žagar
2. B – razrednica: Branka Hranjec
Odlični učenici: Lovro Božić, Rajan Božić, Tibor Damjanović, Hana Debelec, Jakov Fodor, Ruta Jurišić, Ema Knez, Luka Kostel, Rafael Kraljić, Bono Levak, Robert Matotek, Mateja Naguib, Lovro Patafta, Vida Radek, Armelina Rexhbeqaj, Jan Subotić, Grigor Švenda, Vigo Trokter, Erin Turk, Rajna Vugrinec
2. C – razrednica: Željka Perko
Odlični učenici: Lucija Blažon, Josip Bošnjak, Marin Branilović, Andrej Drakulić, Marko Drakulić, Jakov Gotal, Nikola Hoblaj, Ilija Jelić, Roko Jurak, Leda Kneklin, Nika Krnjak, Erik Markač, Rafael Matoša, Dragana Oršuš, Kaja Slavić, Paula Soldo, Eva Strbad, Pia Tratnjak, Petar Trstenjak, Valter Vejzagić, Sara Vrhar, Ozren Žbulj
3. A – razrednica: Helena Slamek
Odlični učenici: Isabella Bajsić, Tian Čižmešija, Abel Horvat, Vilim Kiš, Leda Kovačić, Inka Kovačić, Mihael Murk, Jura Pintarić, Mura Plačko, Bruna Pongračić, Krsto Sokolić, Katja Šalamon, Gabriel Tomašević, Matea Toplek, Filip Tremski, Nea Vinko, Mirta Živković
3. B – razrednica: Marija Toplek
Odlični učenici: Andro Biševac, Jakov Blažinčić, Dora Brez, Ida Cerovec, Ana Lara Čajić, Laura Čulinović, Niva Joleen Feifarek, Domagoj Grgić, Mateo Hajdarović, Jakov Hrženjak, Aleksandar Kavran, Roko Mutvar, Rian Orehovec, Vito Peharec, Nola Rašperger, Maksim Rok, Rino Sabolek, Gracija Škec, Jakov Topolnjak
3. C – razrednica: Draženka Blažeka
Odlični učenici: Maša Dubroja, Matija Golubić, Luka Gomzi, Ira Horvat, Freja Kokić, Mia Paola Kolarić, Marta Mikulić Ganzer, Eva Petak, Ema Petrinović, Tian Pustić Varšić, Vigo Rok, Zoa Šopar, Tomo Šteinglin, Iva Vukoja
4. A – razrednica: Anita Vadas
Odlični učenici: Una Blašković, Ida Matjašec, Leo Milićević, Maša Mošmondor, Adrian Oenga Varga, Leona Peharec, Jakov Toplek, Vedran Tošić
4. B – razrednica: Aleksandra Pospišil
Odlični učenici: Lukas Belošević-Strbat, Toma Dekar, Filip Faić, Filip Jocić, Fran Kolac, Kaja Kovač, Maša Kozjak, Mihael Medved, Mark Miličević, Bartol Papec, Borna Piskač,
Mia Podgorelec, Olja Preininger, Lovro Pušić, Damjan Rajić, Bruna Tkalec, Tin Trbović, Rok Zavrtnik
4. C – razrednica: Velimira Vinković
Odlični učenici: Viktor Barić, Frano Bičak, Ana Blažon, Mihael Brković, Marta Dukić, Sven Fras, Ena Gala, Eva Glavina, Mirta Gradišer, Lovro Horvat, Petar Lang, Liam Lesjak, Sven Matjačić, Dean Hayden Matjan, Mihael Medved, Gloria Nekić, Gita Panić, Donat Sorić, Klara Škvorc, Moris Taradi, Noel Vuković
4. D – razrednica: Tanja Žganec
Odlični učenici: Ivan Džerdži, Yusef Hachem, Patrik Mađarić Krnjak, Lota Modlic, Lovro Strbad, Mark Šarić, Bruna Škvorc, Leonardo Šopar, Dora Špoljarić, Matia Elena Žbulj
5. A – razrednica: Monika Turk Odlični učenici: Leon Dokleja, Kaja Drvoderić, Natan Gašpar, Greta Janković, Lea Janković, David Kodba, Lara Kovačić, Ida Lajtman, Ivan Logožar, Mila Mutvar, Hana Slokan, Laura Smilović, Andro Štefulj
5. B – razrednica: Tina Novoselc
Odlični učenici: Dora Barušić, Borna Branilović, Marko Cikron Belić, Noa Debelec Ambruš, Mia Dolar, Tonka Džanko, Vito Kosić, Noel Krištofić, Deni Mavrin, Sebastijan Murk, Nika Poje, Klara Telebuh, Paula Tošić
5. C – razrednica: Romana Holetić
Odlični učenici: Lana Božinović, Eli Dobrić, Daniel Horvat, Patrik Janež, Ela Kozar, Karlo Kukovec, Patrik Marciuš, Leo Pongrac, Mila Pujić, Vigo Sanjković, Helena Takač
5. D – razrednica: Valerija Horvat Čurin
Odlični učenici: Izabela Babić, Mura Kovačić, Paula Krajačić, Morea Ljušaj, Rafael Marodi Hrušoci, Lucija Novak, Ivano Petrić Sabljak, Daša Posavec, Petar Raguž, Noa Varga, Eva Vinković
5. E – razrednica: Jelena Filo Odlični učenici: Gita Baumhak, Lena Ciglarić, Gabriel Francki-Novak, Gabriel Fric, Hanah Koštarić, Patrik Martinjak, Filip Mikulaj, Antonia Novak, Vilim Novaković, Ella Sabol, Franka Šimunić, Vito Toplek, Gabriel Vibovec, Fran Vuković, Tia Zadravec, Aria Žižek
6. A – razrednica: Suzana Sklepić Šarić Odlični učenici: Jakov Bakač, Borna Brez, Zoran Drakulić, Vita Jezernik, Ivor Krajcer, Tea Krištofić, Darla Leček, Mia Nedeljko, Adam Oslaković, Natan Petek, Luna Plevnjak, Marija Režek, Maša Serec, Laura Soldo, Tena Sovar, Jan Tkalec, Maša Toplek
6. B – razrednica: Bojana Janković
Odlični učenici: Kristijan Babić, Jakob Čižmešija, Lorena Hrustek, Ajna Kabarić, Viktoria Klobučarić, Vanja Kovač, Leona Kozjak, Dunja Nemec, Tena Petrinović, Bruna Pleh, Mirjete Ramadani, Viktor Madžar Trstenjak
6. C – razrednica: Silvija Martišek
Odlični učenici: Ena Borlinić, Leda Borlinić, Maja Borlinić, Matej Branilović, Naomi Cimerman, Gabrijel Hižman, Loris Jesen, Roko Kokić, Luka Novak, Hermina Ostoja, David Peras, Dora Perčić, Mihael Šencaj Tomašek, Dora Vidović
6. D – razrednica: Natalie Plešnar Odlični učenici: Zora Bubek Čurila, Bruno Damjanović, David Dragović, Lucija Golubić, Tea Igrec, Tena Kelkedi, Josip Klarić, Kruno Krušić, Lara Obadić Rohaček, Ena Pintarić, Laura Rodinger, Oliver Tratnjak, Filip Trstenjak
7. A – razrednica: Ela Vujnović Blagus
Odlični učenici: Hana Dolar, Lena Hudin, Vito Kerman, Agata Telebuh, Bela Valpatić
7. B – razrednica:
Ivana Pintarić
Odlični učenici: Lucia Juračić Mesarek, Lena Kovačić, Ema Mošmondor, Zara Rašperger, Rudi Tuksar, Robert Vinković
7. C – razrednica: Anemari Vugrinec
Odlični učenici: Niko Belović, Sana Cimerman, Rahela Dukić, Anni Farkaš, Pia Laura Glavaš, Mila Grgić, Nela Horvat, Lota Korent, Leda Križnik, Lota Križnik, Noa Krušić, Ema Radek, Ivan Raguž, Roko Vinković, Lovro Žagar
7. D – razrednica: Nina Somođi
Odlični učenici: Luka Borković, Eda Horvat, Ema Jakupak, Zara Jambrošić, Eugen Janković, Karlo Korpar, Jakov Kostanjević, Ena Martinjak, Šimun Nekić, Luna Obadić, Karlo Perčić, Ana Plavetić, Sara Rakić, Kaja Srnec, Tesa Srnec, Ida Vadlja, Lovro Žerjav
7. E – razrednica: Vlasta Žnidarić
Odlični učenici: Viktor Baumhak, Mia Flac, Tena Ladić, Lukas Murk, Greta Novaković, Melani Radek, Luka Vuković
8. A – razrednica: Gordana Ovčar
Odlični učenici: Luka Bistrović, Una Čonkaš, Nela Držanić, Rafael Džanko, Jan Gregorec, Adrian Horvat, Karlo Horvat, Hana Hrebak, Tena Hrebak, Toma Jambrošić, Stjepan Kavran, Petra Koštarić, Simon Kovačić, Leon Lepen, Iva Medved, Paula Peras, Asja Pintarić, Ivor Serec, Iva Višić
8. B – razrednica: Julijana Levak
Odlični učenici: Roko Barušić, Jakov Bužić, Hana Lepen, Dorijan Majsan, Dora Matotek, Jakov Mlinarić, Mila Novak
8. C – razrednik: Matija Horvat
Odlični učenici: Ida Horvat, Vita Kačer, Lara Kontrec, Nika Kosalec, Niko Levačić, Jura Ovčar, Eva Radek, Nera Ružić, Sara Ružić, Matea Tomašek, Barbara Žižek
8. D – razrednica: Anita Novak
Odlični učenici: Roko Igrec, Klara Kipke, Neva Novak, Katja Ovčar, Petar Režek
8. E – razrednica: Sanja Murk Odlični učenici: Amy Farkaš, Tia Kosić, Matija Strbad, Luka Štampar, Niko Trupković, Anja Žganec Rogulja
Posebni razredni odjel – razrednica: Ivana Blažinčić (zamjena: Tonia Andrišek) Odlični učenici: Gabrijel Bojić, Matija Baksa, Luka Cvitković, Mateo Šestan, Nano Varošanec, Pavle Zec
Područna škola Novo Selo Rok
1. NSR – razrednica: Alexandra Sašek Strbad Odlični učenici: Mila Horvat, Goran Hudin, Jona Huzjak, Ema Ignac, Tadej Klarić, Lucija Lacko, Eden Novak, Zrin Štrek, Fran Toplek, Lucija Trstenjak, Grga Vrbanec, Vigo Žižek
2. NSR – razrednik: Saša Novaković Odlični učenici: Iskra Baumhak, Olivia Blešć, Dora Bobičanec, Tessa Brzuhalski, Irina Furdi, Vilim Grabar, Samuel Hamunajec, Lovro Lacko, Ivan Levačić, Maša Lukman, Isabela Paman, Lucija Šimunić, Pavla Tratnjak, Ana Vuković, Benjamin Vuković, Ena Zadravec, Tibor Zoka
3. NSR – razrednica: Zdenka Buljan Odlični učenici: Jakov Colarić, Ria Hatlak, Lorena Jurinec, Ana Klarić, Noa Marčec, Andrija Šimunić, Noa Vuković
4. NSR – razrednica: Snježana Drabić
Odlični učenici: Anabela Baksa, Benjamin Blešć, Bruna Bužić, Joakim Hamunajec, Tia Hatlak, Marta Horvat, Zoja Jambrović, Vita Kolar, Mihael Rajh, Zrinka Vrbanec
Područna škola Krištanovec
Kombinirani razredni odjel – 1. i 3. razred – razrednica: Mateja Brzuhalski
1. KR – Anabell Baksa, Ela Baksa, Abel Fric, Ruta Mikulaj, Vinko Novak, Mia Sudec
3. KR – Ema Bakač
Kombinirani razredni odjel – 2. i 4. razred – razrednica: Veronika Horvat Kapelari
2. KR – Dora Bakač, Emili Novak, Erik Novak, Ena Vidović, Patricija Vincetić
4. KR – Noa Novak, Jan Škvorc
U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.
Dragi naši umjetnici, slikari, pisci, crtači i pjesnici, ljeto je stiglo na velika vrata, a s njime i školski praznici te godišnji odmori. Bili ste jako vrijedni cijele godine, pa ste zaslužili veeeliki odmor.
Za vas smo, kao i svakog ljeta, otvorili novi likovni i literarni natječaj, ovog puta pod nazivom „Ljetu se radujem, odmaram se i putujem”.
Pozivamo vas da nam, za vrijeme svojih ljetnih avantura, opišete i nacrtate kako se lijepo zabavljate, kupate, ronite, putujete.
Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do kraja ljeta, odnosno do početka nove školske godine.
Za autore najboljih radova pripremili smo i lijepe nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici početkom rujna, a mi vam želimo lijepo ljeto i puno nezaboravnih trenutaka s vašim prijateljima i obiteljima.
igračke, Tia Mučić, 4.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela
ADRESA Međimurske novine, Ul. Kralja Tomislava 2, Čakovec
Ne tiče vas se što radim danas.
Ne tiče vas se što radim sutra.
Ne tiče vas se kad pišem zadaću.
Ne tiče vas se kad idem spavat.
Ne tiče vas se kad igram igrice.
Jedino što vas se tiče je - da budem sretan.
David Dobranić, 5.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak
Dragi naši veliki i mali čitatelji, sigurno ste jedva dočekali kraj škole i ljetne praznike; spremate se za putovanje na more ili ste možda već tamo. Pozivamo Vas da nam šaljete razgled-
nice sa svog ljetovanja, na našu adresu Međimurske novine, Ul. Kralja Tomislava 2, Čakovec, te da nam na njoj napišete ili nacrtate kako se zabavljate na vašem putovanju.
Svaku razglednicu koja nam stigne (a nadamo se da će poštar imati pune ruke posla) objavit ćemo u našoj Stvaraonici i tako s vama zauvijek sačuvati uspomenu na vaše putovanje.
beciklinom do sreče
Peljam se pomali, veter mi šepče, zvonec zvoni - vozim se k sreči!
Kroz polja zlatna, pod nebo plavo, de ftiči popevleju, nušeju travo.
Sunce na licu, srčeko mi zgreje, saki okret pendale, radost mi se smeje.
Na zelenom bregu, odmor si zemem.
Ne nucam ni blago ni zlato, samo pod pod menom, veter v lasmi i smeh v oblaku!
Lukas Varga, 5.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak
MIRJANA IVKOVIĆ (61) iz Donjeg Hrašćana
- Prvi put sam ih vidjela u Austriji i oduševile su me, kaže Mirjana. Htjela sam nešto više od običnih plastičnih tegli kojih ima u svakom dvorištu
Crnogorica i dravski kamen karakteriziraju dvorište Mirjane Ivković iz Donjeg Hrašćana, ovotjedne kandidatkinje našeg nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši. Minimalističko uređenje s brižljivo održavanim travnjakom ima “ono nešto” i opravdava poznatu uzrečicu: - Manje je više.
Dobravčanka odrasla uz Dravu i kamen
Mirjana je inače rodom iz Donje Dubrave gdje je rasla uz Dravu i njeno kamenje. Stoga ni ne čudi njena fascinacija kamenjem koje se može sresti na svakom koraku - pošljunčani dio dvorišta, kamenčići oko biljaka i gabioni, u kojima se kamenje posebno ističe. Tim više što su unutar njih svoje mjesto našle tegle s raznim cvijećem poput vinka i crvenih pelargonija kaliopa. Gabioni su ustvari metalne vaze ispunjene kamenjem. Vaze su izrađene od čelične žice, rekli bi mi Međimurci “drota”, kako bi izdržale težinu kamenja.
- Prvi put sam ih vidjela u Austriji i oduševile su me, kaže Mirjana. Htjela sam nešto više od običnih plastičnih tegli kojih ima u svakom dvorištu.
Ivković uz uređeni stari zdenac
Ideja o izradi i izgledu bila je njena, dok je sama izvedba pripala suprugu Vladimiru.
- Nastao je najprije jedan, a onda je jedan vukao drugoga i tako ih je danas čak desetak, dodaje.
https://vrtnicentariva.hr
Gabioni su raspoređeni po cijelom dvorištu, ima ih na travnjaku, ispred ulaznih vrata u kuću te po stazi uz gospodarske zgrade.
Ipak, najveći je napravljen oko nekadašnjeg zdenca koji je postao dvorišni ukras.
No, uz njih, cvijeće je zasađeno i u ručno izrađenim betonskim teglama koje je Mirjana sama napravila.
Cvijeću treba dati i dio sebe
Mirjana je oduvijek voljela cvijeće i ,otkako pamti, uvijek je nešto sadila i presađivala. Ništa ju ne veseli toliko kao pogled na proklijalo sjeme ili pelcer koji se razvija iz dana u dan, prerastajući u veliki grm ili stablo. Kako bi biljka uspješno rasla i obilno cvala treba joj dati i komadić sebe, otkrila nam
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2025.
Ljeto je pred vratima, a s njim i savršeno vrijeme za uživanje u zelenilu, bojama i mirisima vlastitih vrtova. Imate li u svom dvorištu pravi mali raj prepun cvijeća, neobičnih biljaka i kreativnih ideja? Želite li podijeliti svoju strast prema vrtlarstvu i inspirirati druge?
je svoju tajnu njegovanog dvorišta.
Nažalost, zdravstveno joj stanje ne dopušta toliko rada u dvorištu koliko bi željela. Stoga, u mislima bilježi nove biljke koje još mora zasaditi, naročito na prazninu koja je nastala nakon što su srušili trešnju.
- Imali smo ranu trešnju i svake je godine mraz ubrao sve plodove, kaže, te dodaje kako tu namjerava zasiti javor.
Uz kaliope i vinke te japanske javore, u dvorištu se posebno ističu srebrni bor, čempres i, lovor višnja koji su pažljivo orezani. Travnjak se u ovim vrućinama svakodnevno zalijeva, pa njegovu jednoličnost razbijaju kamene vaze pomoću simpatičnih detalja, kako kupljenih, tako i renoviranih starina poput drvenog kotača.
Onda je naš nagradni natječaj „Čiji je vrt najljepši 2025.“ prava prilika za vas!
Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600.
U e-poruci obavezno ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posjetili i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.
Zahvalni smo svima koji su dosad sudjelovali u natječaju i
Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615
https://www.stella-floris.hr/
omogućili svojim sugrađanima da uživaju u njihovom umijeću uređivanja vrtova i njih imamo u vidu, ali iz razumljivih razloga blagu prednost u redoslijedu dat ćemo onima koji još nisu bili u prilici pokazati svoj vrt. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! A za sve natjecatelje pripremili smo bogat nagradni fond.
Kakve vas nagrade čekaju? Prvu nagradu od 150 eura osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS daje poklon-bon u vrijednosti 70 eura. Stella Floris osigurao je poklon-bon za treće mjesto u vrijednosti 50 eura. Vrtlarija Vijenac prilikom dodjele priznanja poklanja svim nagrađenima bukete cvijeća. Otvorite vrata svog vrta i pokažite nam svoju zelenu strast! Veselimo se vašim prijavama i jedva čekamo da zajedno proslavimo ljepotu naših međimurskih vrtova!
telefon: 095/ 815 52 58
Strahoninec - Poleve, Dravska 70
https://vrtlarija-vijenac.hr
PREDSTAVLJAMO
Novi koncept iz Mercedes-AMG tvornice najavljuje
Tekst: Igor Rudež
Foto: Mercedes-AMG
Koncept AMG GT XX je pionirski tehnološki program koji nudi impresivan uvid u nadolazeći serijski sportski automobil s četiri vrata tvrtke Mercedes-AMG. S tri aksijalna motora i visokoučinkovitom baterijom razvijenom od nule, marka iz Affalterbacha predstavlja revolucionarni koncept pogona koji omogućuje potpuno novu dimenziju performansi. Uključuje obilje tehničkih rješenja namijenjenih za upotrebu u sljedećim serijskim modelima temeljenim na visokoučinkovitoj AMG električnoj arhitekturi (AMG.EA).
„Koncept AMG GT XX sljedeća je prekretnica u povijesti AMG-a i stvara potpuno novu dimenziju performansi. Donosimo revolucionarnu tehnologiju koja rede�inira visoke performanse. Najbolje od svega je to što je ovaj automobil pravi AMG svakim vlaknom svog bića. Srce AMG-a oduvijek je bio motor, i to će tako ostati s našom internom električnom arhitekturom. S našim visokotehnološkim aksijalnim motorom isporučujemo revolucionarni novi pogon koji je neusporediv u
smislu gustoće snage, težine i pakiranja. To se spaja s novom baterijom visokih performansi razvijenom od nule koja omogućuje dosad neslućenu razinu performansi i izdržljivosti.“ Izjavio je Michael Schiebe, izvršni direktor tvrtke Mercedes-AMG GmbH i voditelj poslovnih jedinica Mercedes-Benz G-klase i Mercedes-Maybach. U gotovo 60-godišnjoj povijesti marke Mercedes-Benz sportskih automobila, pogon je oduvijek bio srce vozila, bez izuzetka. Tim u Affalterbachu nastavlja tu tradiciju s konceptom AMG GT XX, koji uvodi revolucionarnu tehnologiju pogona u obliku inovativnog aksijalnog motora. Zahvaljujući vršnoj snazi od preko 1000 kW, odnosno preko 1360 KS, AMG GT XX može postići maksimalnu brzinu veću od 360 km/h. U kombinaciji s novom visokoučinkovitom baterijom, tri aksijalna motora postižu potpuno novu razinu, posebice u pogledu kontinuirane snage. To ovom modelu omogućava višestruko guranje do vlastitih granica, nudeći novu razinu kontinuiranih performansi, koja je do sada bila gotovo nezamisliva u svijetu električnih automobila. Baterija ostaje u optimalnom
temperaturnom rasponu čak i tijekom intenzivne vožnje, što omogućuje ne samo performanse na cesti, već i izuzetno brzo punjenje. Konceptno vozilo može napuniti energiju za oko 400 kilometara dosega za oko pet minuta, što je otprilike jednako udaljenosti od Affalterbacha do Spa-Francorchampsa.
Aksijalni motori s �luksom nude mnoge prednosti: znatno su kompaktniji, lakši i, prije svega, snažniji od konvencionalnih elektromotora (radijalnih motora s �luksom). Gustoća snage je oko tri puta veća od gustoće konvencionalnih elektromotora. Istovremeno, inovativni motori su oko dvije trećine lakši i zauzimaju samo trećinu prostora. Ovaj kompaktni dizajn motora nudi više slobode kada je u pitanju pakiranje pogonskog sklopa. U usporedbi s konvencionalnim elektromotorima, inovativni pogon pruža znatno veću trajnu izlaznu snagu, kao i veći okretni moment. Kod aksijalnog motora, elektromagnetski tok teče paralelno s osi rotacije motora. S druge strane, kod konvencionalnog elektromotora teče okomito na os rotacije. Kod aksijalnog motora, velike su komponente oblikovane poput tankih
diskova. Stator je smješten između dva rotora s lijeve i desne strane. Ovaj raspored statora i rotora omogućava optimalan prijenos snage na rotore putem električnog polja koje generira stator. U ovom konceptu, ova je kombinacija široka jedva devet centimetara. Svaki od dva motora straga je širok samo oko osam centimetara. Čak tri ova inovativna elektromotora jamče izvanrednu snagu sustava u koncept AMG GT XX. Njegova vršna snaga je veća od 1000 kW/1360 KS. Motori su smješteni u dvije visokoučinkovite električne pogonske jedinice (HP.EDU) - jednu sprijeda i jednu straga. HP.EDU straga ima dva aksijalna motora s �luksom, svaki opremljen kompaktnim planetarnim zupčanikom i jednim pretvaračem, u jednom kućištu. Motori i mjenjači hlade se uljem. Kako bi se uštedjelo još više prostora, potrebna upravljačka jedinica pumpe s hidrauličkim pumpama i usisnim �ilterima također je integrirana u HP.EDU. Dva pretvarača (jedan po motoru) hlade se vodom. Materijalna svojstva silicijevog karbida nude višestruke prednosti za zahtjevne primjene koje zahtijevaju visoke napone,
veliku struju, visoke temperature i visoku toplinsku vodljivost. Prednji HP.EDU sastoji se od jednog aksijalnog motora s fluksom, mjenjača s čeonim zupčanicima i invertera. Prednji električni pogon funkcionira kao booster motor. Uključuje se samo kada je potrebna dodatna snaga ili vuča na prednjim kotačima. Kada prednji električni motor nije potreban, jedinica za isključivanje (DCU) ga odvaja. Tijekom ubrzanja i rekuperacije, DCU se uključuje za optimalne performanse. Tijekom stabilne vožnje, niskog opterećenja i vožnje bez kotača, ponovno se isključuje, smanjujući nepotrebne gubitke otpora i povećavajući učinkovitost.
Visokonaponska baterija je potpuno nova, a pri razvoju su se koristila sva iskustva iz modela AMG ONE i For-
Sportska sjedala s pojasevima u više točaka se očekuju u ovakvom automobilu
mule 1, kao i znanje najboljih inženjera iz tvrtke Mercedes-AMG u Affalterbachu i tvrtke Mercedes-AMG High
Performance Powertrains (HPP) u Brixworthu (UK). Visokoučinkovita električna baterija (HP.EB) pruža viso-
Straga se između svjetala mogu vidjeti razne informacije o vozilu, pa je lako vidljivo ako se vozilo puni ili ne
ku izlaznu snagu s iznimnom ponovljivošću, jamčeći izvanredne ukupne performanse vozila. To je upareno s brzom apsorpcijom energije i visokom gustoćom snage. Visokim performansama sustava doprinose tri glavna aspekta: razvoj novih baterijskih ćelija, izravno hlađenje ćelija i visoki napon.
Kemija ćelija razvijena je posebno za ovaj koncept, a temelji se na NCMA (nikal/ kobalt/mangan/aluminij) u katodi i anodi sa sadržajem silicija. Nudi kombinaciju visoke gustoće energije od 300 Wh/kg (740 Wh/l na razini ćelija), snažne performanse punjenja i dug vijek trajanja koji je do sada jedinstven. Sveukupno, kombinacija visokog,
uskog formata ćelija, aluminijskog kućišta, tehnologije s punim jezičcima i NCMA kemije postavlja temelje za visoke performanse unutar pojedinačnih baterijskih ćelija, posebno u smislu održive isporuke snage. Ovo je samo dio tehnologija koje su ugrađene u ovaj koncept, a za potpun bi nam opis trebalo još nekoliko stranica. Ono što je važnije je da će uskoro stići i serijska izvedba koja će konkurirati modelu Porsche Taycan. No, do sada Mercedes nije postigao gotovo nikakav uspjeh sa svojim električnim modelima, a hoće li novi električni sportski automobil visokih performansi to promijeniti? Jako teško.
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 11. srpnja do 17. srpnja 2025.
P 11 Benedikt op.; Benko; Olga
S 12 Mohor, Ivan Gualber�; Mislav
N 13 15. KROZ GOD. MAJKA BOŽJA BISTRIČKA
P 14 Kamilo de Lellis, Angelina, Gašpar
U 15 Presve� Otkupitelj; Dobriša
S 16 Gospa Karmel.; Karmela
Č 17 Aleksije; Branko; Marcelina
Čakovec:
Marat Mihalac, sin Ide i Lovre
Aleksandar Kovačić, sin Tamare i Saše
Emil Bašnec, sin Ivane i Filipa
Jaman Kalanjoš, sin Dragice i Gorana
Erik Horvat, sin Suzane i Senada
Lara Horvat, kći Višnje i Damira
Mihael Groman, sin Lidije i Damjana
Rafael Ričko, sin Nine i Ivana
Kaja Šantl, kći Klare i Vedrana
Annabelle Rozalia Srnec, kći Michelle
Mirjane i Kris�jana
Toma Strojko, sin Petre i Filipa
Pavla Feldi, kći Lare i Ivana
Mila Malović, kći Marie-Elene i Denisa
Mateo Novak, sin Lucije i Leona
Čakovec
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 12. SRPNJA
dr. Karmela
Matjan-Bogdan
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320
dr. Jana Vrbanec
I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308
Donja Dubrava
dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914
Goričan
dr. Ivana JambrovićHorvat
Školska 16b, tel. 040/601-538
Lopa�nec
dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113
Mala Subo�ca
dr. Jelena Krešić Kos Glavna 31, tel. 040/631-220
Mursko Središće dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578
Podturen
dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040
Prelog
dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856
Strahoninec
dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065
Sve� Mar�n na Muri
dr. Svetlana Drobnjak
Sv. Mar�n na Muri 17, tel. 040/868-177
Šenkovec
dr. Vlatka H. Trstenjak
Maršala Tita 44, tel. 040/343-708
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE
MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Čakovec:
Ivana Tomašek i Filip Baranašić
Jasmina Vrbanec i Dino Šela
Anamarija Špoljar i Pavao Kren
Amira Bešić i Anđelko Novak
Žana Brzuhalski i Marino Horvat
Karin Šantek i Denis Kosir
Renata Kolman i Marko Trupković
Prelog:
Josipa Čonkaš i Deni Jelačić
Čakovec:
Dragica Pervan r. Pavlović r. 1946.
Dragu�n Bukovčak r. 1966.
Ivan Marčec r. 1940.
Smiljana Sudec r. Novak 1956.
Hinko Mikolaj r. 1943.
Josip Živčec r. 1946.
Stjepan Šimunić r. 1949.
Marija Salopek r. Kralj r. 1937.
Siniša Radiković r. 1962.
Mursko Središće:
Irma Kontrec r. Petermanec r. 1941.
Štrigova:
Josip Ole�ć r. 1951.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.
Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec
dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
Ma�čni ured Čakovec
Bolnica Čakovec
Dom zdravlja Čakovec
ZZJZ Čakovec
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
tel. 040 374 147
tel. 040 375 444
tel. 040 372 370
tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
r. Horvat
14.7.2008. - 14.7.2025.
Tvoja obitelj
Sveta misa je 13.7.2025. u 18:30 u crkvi Sv. Nikole Biskupa u Čakovcu.
Danijela Janušić rođ. Cvetković
iz Pleškovca preminula 6. srpnja u 50. godini života
Marija Novak rođ. Horvat
iz Lopatinca preminula 6. srpnja u 85. godini života
OBAVIJEST O
Katarina Toplek rođ. Pintarić
iz Zasadbrega preminula 5. srpnja u 90. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Antun Vuković
iz Pribislavca, preminuo u 73. godini života
Dragoljub Balog-Dado iz Palinovca, preminuo 5. srpnja u 53. godini života
Josip Hlišć-Čarli
iz Čehovca, preminuo 4. srpnja u 71. godini života
Katica Golec iz Donje Dubrave, preminula u 93. godini života
Slava Golubić rođ. Strah iz Vratišinca, preminula u 88. godini života
Terezija Orsag rođ. Vurušić
iz Novog Sela Rok preminula 6. srpnja u 83. godini života
Rozalija Jalušić rođ. Kovač
iz Čakovca preminula 7. srpnja u 93. godini života OBAVIJEST O
iz Orehovice preminula 5. srpnja u 82. godini života OBAVIJEST
Katarina Vincetić rođ. Belenčić
Gordana Mesarić rođ. Babusek
iz Čakovca, preminula 3. srpnja u 67. godini života
O
Marija Marciuš rođ. Marčec
iz Nedelišća preminula 6. srpnja u 89. godini života
Stjepan Polak
iz Strahoninca preminuo 1. srpnja u 61. godini života
Stanislav Kolman – Slavek
iz Malog Mihaljevca preminuo 6. srpnja u 75. godini života
Franjo Rubin
iz Ivanovca preminuo 2. srpnja u 73. godini života
Mijo Munđar
iz Mačkovca preminuo 30. lipnja u 65. godini života
Dragutin Horvat
iz Belice preminuo 3. srpnja u 66. godini života
Marija Salopek rođ. Kralj
iz Dunjkovca preminula 30. lipnja u 88. godini života
Smiljana Sudec rođ. Novak
iz Nedelišća preminula 29. lipnja u 70. godini života
Stjepan Šimunić
iz Preloga preminuo u 76. godini života
Marija Kocijan rođ. Branilović
iz Strahoninca preminula 7. srpnja u 63. godini života
1. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaštitara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 31.7.
2. AC JESENOVIĆ, Čakovec, Obrtnička ulica 1, traži m/ž autolimara i m/ž autolakirera, javi� se na adresu do 15.7.
3. AGRO-EL d.o.o., Novo Selo Rok, traži m/ž traktoristu, javiti se na mob. 098/967-1187 do 25.7.
4. AUTOKUĆA GAŠPARIĆ d.o.o., Čakovec, traži m/ž djelatnika u odjelu prodaje - podrška prodaji, javi� se na email: info@autokuca.hr do 10.7.
5. AUTOSET TUREK d.o.o., Prelog, traži m/ž samostalnog knjigovođu, m/ž referenta u nabavi i m/ž prodavača alata i strojeva, javi� se na email: info@top-ala�.hr do 20.7.
6. ARSENAL GRUPA d.o.o., Prelog, traži m/ž zaš�tara - čuvara za mjesto rada Prelog, javiti se na mob. 091/320-7771 ili na email: info@ arsenal-grupa.hr do 30.7.
7. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Gospodarska ulica 1/a, traži 4 m/ž bravara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/602-222 ili na email: info.arteferro-gorican@arteferro. com do 13.7.
8. Bau Metall Konstruk�on d.o.o., traži 4 m/ž montera ventilirajućih alu fasada za mjesto rada Njemačka, javi� se na mob. 091/7237-615 ili na email: info@baumetallkonstruktion. hr do 15.8.
9. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 2 m/ž krojača, 4 m/ž šivača, m/ž mehaničara, m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, m/ž skladištara i 3 m/ž teks�lnih tehnologa, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802286 ili na email: infobalidoo@gmail. com do 9.8.
10. BAT d.o.o., Čakovec, traži m/ž kuhara, javi� se na email: posao@ batprodajnicentar.hr do 20.7.
11. Bernarda d.o.o., Čakovečka 136a, Pušćine, traži m/ž stolara, 3 m/ž radnika u skladištu, 3 m/ž radnika na izradi kreveta, m/ž stručnjaka zaštite na radu, 2 m/ž radnika na izradi madraca i 3 m/ž tapetara, javiti se na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 31.7.
12. B.TEX d.o.o., Belica, Braće Radića 48, traži m/ž referenta nabave, m/ž prodajnog predstavnika i m/ž voditelja sitotiska, javiti se osobno na adresu ili na email: gliber@ btex.hr do 31.7.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Izvor podataka:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819
ISPOSTAVA PRELOG: 646-740
ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200
Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr
13. BV Product d.o.o., traži 5 m/ž �g zavarivača, 4 m/ž električara, 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom, 5 m/ž cjevara-izometričara, 2 m/ž knaufera-montera suhe gradnje, 10 m/ž stolara, 2 m/ž pomoćnog električara, 5 m/ž �g zavarivača, 5 m/ž građevinskog radnika, 8 m/ž instalatera grijanja i klimatizacije za mjesto rada Njemačka, javi� se na mob. 095/8750-312 ili na email: product.bv@gmail.com do 31.8.
14. Čalopek strojarstvo d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136, traži m/ž tokara, m/ž limara, m/ž zavarivača i m/ž lakirera, javiti se osobno na adresu ili na email: info@ strojarstvo-calopek.hr do 24.7.
15. DENNY d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača C kategorije, javiti se na tel. 040/631-003 ili na mob. 095/3546877ilinaemail:dgoricanec.denny@ gmail.com do 31.7
16. DELTABLOC Components d.o.o., Turčišće, traži m/ž radnika na zavarivačkoj robotskoj liniji i 2 m/ž zavarivača, javiti se na mob. 099/259-3317 ili na email: info@ deltabloc-components.hr do 31.8.
17. Dječji vr�ć Vesela Lop�ca, Prelog, D. A. Orešeka 2a, traži m/ž odgojitelja, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: lop�ca@lop�ca.eu do 31.7.
18. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži 2 m/ž edukacijska rehabilitatora, m/ž psihologa, m/ž radnog terapeuta, medicinsku sestru ili tehničara, m/ž pomoćnog radnika u kuhinji, javiti se na mob. 098/377-304 ili na email: ravnatelj. kotoriba@dom-bistricak.hr do 31.7.
19. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara i m/ž fizioterapeuta, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/386-500 ili na mob. 098/905-6562 ili pismena zamolba ili na email: sara.jambres@ domnovinscak.hr do 31.7.
20. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog, Vinka Žganca 3, traži medicinskog tehničara ili sestru, m/ž glavna sestra ustanove i m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646-788 ili na mob. 098/460-403 ili na email: dommesmar@gmail.com do 31.7.
21. Dom za starije i nemoćne osobe Sivica, traži m/ž ravnatelja doma za starije, javi� se na email: sivicadom@ gmail.com do 4.8.
22. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, A. Starčevića 1, Čakovec, traži 7 m/ž osobnih asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom, m/ž radnika na pomoći osobama s invaliditetom u socijalnom uključivanju i m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/390-070 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@ dos�-mz.hr do 31.7.
23. EKOS CAKES d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž održavatelja strojeva u proizvodnom pogonu i m/ž skladištara, javi� se na mob. 098/220-158 ili na email: komercijala.dkraljevec@ ekos-cakes.hr do 31.7.
24. ELTING d.o.o., Pušćine, Obrtnička 10, traži 3 m/ž montera građevinskih elemenata, m/ž cnc operatera, m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj, m/ž poslovođu na projek�ma ven�liranih fasada u Njemačkoj, m/ž tehničkog asistenta za fasadne i krovne sustave i m/ž poslovođu gradilišta za fasadne i krovne sustave, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 31.7.
25. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., traži 8 m/ž stolara-montera namještaja za mjesto rada Njemačka i 8 m/ž stolara-montera namještaja za mjesto rada Nizozemska, javiti se na mob: 098/9841-949 ili na email: eli�nterijeri@gmail.com do 30.7.
26. Elektro Akul d.o.o., traži 10 m/ž zidara za rad u Sloveniji, javi� se na email: info@elektro-akul.hr do 19.7.
27. FIT BY INES j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž fizioterapeuta, javiti se na email: fitbyines@gmail.com do 18.7.
28. FERRO-PREIS d.o.o., Dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž pogonska bravara u odjelu održavanja, m/ž završnog kontrolora u odjelu proizvodnje cijevi, 2 m/ž elektro održavatelja i 2 m/ž rukovatelja viličarom, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croa�a@ preisgroup.com do 15.8.
29. GKM d.o.o., Krištanovec 129, traži m/ž poslovođu, m/ž armirača, m/ž tesara i m/ž inž. građevine - voditelja radova, javi� se osobno na adresu ili na email: gkmzdr@ outlook.com do 15.7.
30. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž elektroinstalatera, 5 m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž montera kanalizacijskih cijevi, m/ž radnika niskogradnje, m/ž čistača i m/ž administrativnog voditelja ureda, javiti se na mob. 099/2509219 ili na email: posao@gmniksi. com do 31.7.
31. GREEN PRESTIGE j.d.o.o., Štefanec, Ulica Zrinskih 85, traži m/ž frizera, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/8680-952 ili na email: pres�ge.fsalon@gmail.com do 31.7.
32. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž djelatnika u održavanju okoliša (domara), 2 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete, m/ž djelatnika u odjelu za zaš�tu i sigurnost imovine, m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, m/ž djelatnika u pripremi rada-REFA, m/ž PU tehničara, m/ž vozača - skladištara, m/ž mehaničara-mehatroničara, m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete QS, m/ž skladištara, m/ž djelatnika u Haix outlet trgovini i m/ž djelatnika na administra�vnim poslovima u skladištu u Belici, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 8.8.
33. 36 INFO d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača tehničke robe, javi� se na email: arhiva36@gmail.com do 31.7.
34. INA MALOPRODAJNI SERVISI d.o.o., traži 2 m/ž prodavača-konobara na benzinskoj postaji – mjesto rada Goričan i Čakovec, javiti se na email: pridruzise@ina.hr ili putem linka: h�ps://molgroup.taleo.net/careersection/external/ jobsearch.ftl?lang=hr&location=4205100397#
35. IM-COMP d.o.o., Pribislavec, traži m/ž djelatnika na održavanju - bravara, m/ž komercijalistu, m/ž tehničkog komercijalistu, m/ž knjigovođu, m/ž vozača C i E kat., m/ž djelatnika u otpremi i 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: im-comp@ck.t-com.hr do 31.7.
36. IMB završni radovi u graditeljstvu d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje i 2 m/ž soboslikara javi� se na email: t.bra�nscak@gmail.com do 31.7.
37. JB-MODELARIJA-BLAŽEKA d.o.o., Hrupine 36, Prelog, traži 2 m/ž stolara - montažera i 2 m/ž tokara, javiti se osobno na adresu ili na email: dijana.strahija@ jb-modelarija.hr do 20.7.
38. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kategorije, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@jurcec-transpor�.com do 20.7.
39. KARLA d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizera - pripravnika, javi� se na mob. 098/9353-666 do 16.7.
40. KOCKA TM d.o.o., Glavna 63, Mala Subotica, traži m/ž konobara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/1393-037 ili na email: kockatm63@gmail.com do 26.7.
41. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži m/ž održavatelja u proizvodnim pogonima, m/ž radnika na izvlačenju žice, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji žičanih jezgri, 2 m/ž radnika na montaži okvira i 10 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, javi� se osobno na adresu ili na email: posao.lpt@legge�.com do 31.7.
42.L.K.S.COMPANYd.o.o.,Čakovec, traži m/ž građevinskog tehničara, javiti se na email: lks.company2@ gmail.com do 2.8.
43. LJEKARNA ŠTEFAN, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 091/527-2180 ili na email: juraj. stefan@me.com do 9.8.
44. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, 4 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje, 2 m/ž montera tlačnih alata, m/ž transportnih radnika, 3 m/ž topioca, 3 m/ž majstora za održavanje, 2 m/ž alatničara, m/ž project managera i m/ž kontrolora u proizvodnji, javi� se pismenom zamolbom ili na email: info.alucast@ lthcas�ngs.com do 31.7.
45. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 38, traži m/ž magistra - doktora strojarstva, m/ž limara-izolatera i m/ž konstruktora, javiti se na email: dubravka.brkljacic@mik.com.hr do 20.7.
11. srpnja 2025.
46. MANITU d.o.o., Poljska ulica 16a, Čakovec, traži m/ž djelatnika u proizvodnji namještaja (NKV, PKV, KV), m/ž stolara - montera namještaja, m/ž radnika na pogonskom održavanju- električara i 2 m/ž tehnologa u pripremi proizvodnje namještaja u 3D corpus programu, javiti se na na email: info@manitu.com do 31.7.
47. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž brusača inox obrada i m/ž tig bravara-zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/630-730 ili na email: info@marti.hr do 20.7.
48. MEĐIMURJE GRADITELJSTVO d.o.o., Zagrebačka 42a, Čakovec, traži 4 m/ž tesara-stolara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/379-111 ili na mob. 099/337-2357 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: kadrovska@m-g.hr do 31.7.
49. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 19, traži 3 m/ž tesara, m/ž bravara, m/ž građevinskog poslovođu, m/ž građevinskog kalkulanta, m/ž voditelja odjela završnih radova u suhoj gradnji i m/ž armirača, javiti se na mob. 099/807-1397 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: kadrovska@m-pmp.hr do 20.7.
50. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž majstora za strojno žbukanje i m/ž radnika za rad na građevinskom helikopteru za gletanje tj. zaribavanje cementnog estriha, javiti se na mob. 098/241-533 do 9.8.
51. METAL-EURO d.o.o., Nedelišće, Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž montera, m/ž operatera na cnc kutnoj preši, m/ž radnika na stupnoj bušilici, m/ž tokara na klasičnoj tokarilici, m/ž radnika na tračnoj pili, m/ž operatera na cnc laseru i m/ž administratora (talijanski i francuski jezik), javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 31.7.
52. Međimurje informacijsko projektantski centar d.d., Čakovec, traži m/ž knjigovođu, javiti se na email. posao@ipc.hr do 31.7.
53. Mesna industrija –Vajda d.d., Čakovec, Zagrebačka ulica 4, traži m/ž voditelja proizvodnje, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@vajda.hr do 31.7.
54. MOBENZ d.o.o., Svetojelenska cesta 18, Čakovec, traži m/ž prodavača naftnih derivata, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: mobenz92@ gmail.com do 11.8.
55. MONTLINE V.A. j.d.o.o., traži 5 m/ž montera namještaja za rad u Nizozemskoj i 5 m/ž montera namještaja za rad u Njemačkoj, javiti se na mob. 099/460-8876 ili na email: montline.agic@gmail.com do 30.7.
56. Montage tehnik d.o.o., Zagrebačka 99, Čakovec, traži m/ž zavarivača mag postupkom i m/ž bravara-strojobravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 092/198-7483 ili na email: info@montagetehnik.com do 8.8.
57. MT CONSTRUCT j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž soboslikara-fasadera, javiti se na mob. 095/878-0967 do 31.7.
58. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Macinec, Podturen, Goričan, Sivica, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sveti Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Donji Vidovec, Miklavec i Štrigova, te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javiti se na email: mirjana.blazi@ntl.hr do 31.7.
59. NMP – PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži m/ž zavarivača tig p ostupkom, m/ž pripravnika u računovodstvu i financijama, m/ž kontrolora 3D mjerenja, m/ž cnc operatera na većim obradnim centrima i m/ž bravara - strojobravara, javiti se na email: zaposljavanje@ nmp-produkt.hr do 13.7.
60. NENO, Čakovec, traži m/ž prodavača u ribarnici, javiti se na mob. 099/812-1510 do 31.7.
61. OPG Ema Prokeš, Črečan, traži m/ž radnika u poljoprivredi, javiti se na mob. 098/939-2113 ili na email: emaprokes@gmail.com do 20.7.
62. OKNO d.o.o., Čakovečka 107a, Pušćine, traži 2 m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije i m/ž voditelja alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 099/4242-642 ili na email: info@okno.hr do 31.7.
63. OLUK Robotics d.o.o., Nedelišće, traži m/ž limara ili m/ž pomoćnog građevinskog limara, javiti se na mob. 095/9121-436 ili na email: oluk.nedelisce@gmail.com do 31.7.
64. Ordinacija dentalne medicine
Petra Percač, Čakovec, F. Punčeca 8, traži m/ž dentalnog asistenta, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/385-010 ili na mob. 098/1626177 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: petrapercac@ gmail.com do 31.7.
65. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, Donji Kraljevec, traži 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom, 2 m/ž asfaltera, m/ž strojara i m/ž voditelja gradilišta, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/6655508 do 31.7.
66. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja rashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaštite okoliša, m/ž vozača C+E kategorije, m/ž administratora u tvornici stočne hrane i m/ž voditelja skladišta u tvornici stočne hrane, javiti se na email: ljudski.resursi@perutnina.hr a više informacija na linku: https://burzarada.hzz.hr/Posloprimac_RadnaMjesta.aspx.
67. PETROL d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača na prodajnom mjestu Čakovec, Sveti Križ i Turčišće, javiti se na email: karijera@petrol. hr do 31.7.
68. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž cnc programera, m/ž djelatnika kontrole dimenzije modela, m/ž cnc operatera, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž programera na cnc plazmi, m/ž stolara, m/ž osobu za osposobljavanje za pomoćnog tehnologije u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju i m/ž tokara, javiti se sa zamolbom na email: pib-extra@pib-extra.com ili na tel. 040/338-050 ili osobni dolazak na adresu do 31.7.
69. PROGRESSOF d.o.o., Matije Gupca 59, Čakovec, traži m/ž vulkanizera i m/ž automehaničara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/600-081 ili na email: asc. cakovec@gmail.com do 20.7.
70. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži m/ž dizaličara, 3 m/ž radnika na otpremi, m/ž referenta u računovodstvu, 2 m/ž kontrolora kvalitete, m/ž ndt operater, 6 m/ž brusača, 2 m/ž sačmara, 5 m/ž pomoćnih bravara, 2 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača migmag i 2 m/ž zavarivača tig, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr do 7.8.
71. PPO NOVA j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž parketara, m/ž podopolagača i 2 m/ž stolara, javiti se na mob. 098/160-1153 do 25.7.
72. Razvojno-edukacijski centar za metalsku industriju Metalska jezgra, Čakovec, traži m/ž višeg stručnog suradnika u odjelu za tehnologiju, javiti se na email: ravnatelj@ metalskajezgra.hr do 16.7.
73. REINOX d.o.o., Brezje 81a, traži 2 m/ž tig zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili na mob. 098/426-419 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 31.7.
74. RE-GRA d.o.o., K. Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž skladištara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/608058 ili na mob. 091/508-5701 ili na email: knjigovodstvo@regra.hr do 2.8.
75. RUDI-EXPRESS d.o.o., Zapadna 2, Čakovec, traži m/ž vozača autobusa, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/386-467 ili na mob. 091/313-7600 ili na email: davor@ rudi-express.hr do 4.8.
76. SANITAS Gebaudetechnik d.o.o., traži 2 m/ž montera centralnog grijanja, javiti se na mob. 098/678-092 ili na email: info@ sanitas-info.com do 20.7.
77. STROJO-METAL zajednički obrt, traži 2 m/ž samostalnog bravara i m/ž pomoćnog bravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/926-4744 ili na email: marko. strojometal@yahoo.com do 14.7.
78. SUMMA–CON d.o.o., Prelog, Hrupine 22, traži m/ž bravara, m/ž zavarivača i m/ž cjevara, javiti se na mob. 099/535-1681 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@summa-con.hr do 20.7.
79. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži m/ž šivača, javiti se na tel. 040/858170 do 20.7.
80. ŠERCER d.o.o., Murska 33, Donji Kraljevec, traži m/ž prodavača-blagajnika, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-593 ili na mob. 098/173-6941 ili na email: info@ sercer.hr do 25.7.
81. SPECIJALIST INTERIJERA d.o.o., traži 3 m/ž montera suhe gradnje i 2 m/ž stolara, javiti se na email: s.interijera@gmail.com do 20.8.
82. Trattoria Rustica d.o.o., I. G. Kovačića 6, Čakovec, traži m/ž kuhara u restoranu, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/201-6015 ili na email: sonja@trattoria-rustica. hr do 5.8.
83. TEHNIX d.o.o., Ludbreška 91a, D. Kraljevec, traži m/ž radnika za tehnološku pripremu proizvodnje, 2 m/ž operatera na stroju za rezanje (laser/plazma), m/ž konobara i m/ž pomoćnog kuhara (rok prijave 16.7.) i m/ž prodavača na benzinskoj postaji (rok prijave 31.7.), javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-100 ili na email: tehnix@tehnix.com
84. TISAK plus d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača, javiti se putem linka: https://tisak.talentlyft. com/o/9V7/apply do 20.7.
85. TMF Bauleistung j.d.o.o., traži m/ž zidara, m/ž krovopokrivača, 3 m/ž električara i m/ž voditelja grupe - mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 092/430-1071 ili na email: tmfbau.info@gmail.com do 31.7.
86. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž pomoćnog radnika u radioni i m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098/241-673 ili na mob: 091/3527030 ili na email: racunovodstvo@ trans-kukovec.hr do 31.7.
88. TRANSPORTI KLIČEK, Šandorovec, Prvomajska 6, traži m/ž vozača C+E kat., javiti se osobno na adresu ili na mob. 098 426949 do 31.7.
89. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Palinovec, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Mačkovec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vratišinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na
adresu ili na email: dijana.bujan@ trgovina-krk.hr do 30.7.
90. TRADICIJSKI SIREVI d.o.o., Šenkovec, traži m/ž vozača-dostavljača, javite se na email: tradicijski.sirevi@ gmail.com do 20.7.
91. Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Međimurske županije, A.G. Matoša 6, Čakovec, traži m/ž asistenta u organiziranom stanovanju uz podršku, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: udrugaoitmz@gmail.com do 28.7.
92. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara, javiti se na mob. 098/241767 do 30.7.
93. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Živković, Čakovec, Zavnoh-a 45, traži medicinsku sestru ili tehničara, javiti se osobno na adresu ili na email: denisvaal@gmail.com do 30.8.
94. VITANOVA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizera, javiti se na mob. 099/242-4414 do 20.7.
95. Zagrebački trgovinski sistem d.o.o., Čakovec, traži m/ž čistača, javiti se na mob. 095/230-8000 do 30.6.
96. ZE Steel j.d.o.o., Nedelišće, traži 2 m/ž zavarivača i m/ž montera ventilacijskih cijevi, javiti se na mob. 095/389-3603 ili na email: info. zesteel@gmail.com do 16.7.
97. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži 20 m/ž montera centralnog grijanja i m/ž tig zavarivača za radno mjesto Austrija, 2 m/ž keramičara, 3 m/ž montera centralnog grijanja, 2 m/ž tig zavarivača, m/ž mag zavarivača CO2, 2 m/ž samostalna montera ventilacije i 15 m/ž djelatnika montaže čeličnih konstrukcija za mjesto rada Njemačka, te 5 m/ž armirača za mjesto rada Nedelišće, poslati pismenu zamolbu na adresu: Oliver Martinjaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@gmail.com ili nazvati na mob: 099/535-9717 ili 098/213-739 do 30.7.
Poštovani čitatelji, kroz prethodne sam kolumne prije nekoliko tjedana krenula s temom sindroma profesionalnog sagorijevanja (eng.burnout), a danas nastavljamo u istom ritmu, s temama psihičkog zdravlja na poslu. Danas bih Vam voljela približiti temu psihološkog zlostavljanja na radnom mjestu, odnosno mobinga.
Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante: Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr
Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog)
Mobing je niz sustavnih aktivnosti, odnosno svjesnih i planiranih akcija, koje za cilj imaju degradirati žrtvu i prisiliti je na napuštanje radnog mjesta. Radi se, dakle, o puno ozbiljnijem stanju od povremenih razmirica ili konflikata među kolegama ili s nadređenima
Heinz Leyman bio je psiholog koji se 1984. godine počeo baviti istraživanjem mobinga. Moramo naglasiti da mobing nije ništa novo – zlostavljanje na radnom mjestu vjerojatno postoji od kad je ljudskog roda. Ipak, intenzivnije znanstveno istraživanje i proučavanje ovog fenomena krenulo je 80-ih godina prošlog stoljeća. Spomenuti psiholog H.Leymann prvi je upotrijebio naziv mobing i de�inirao je mobing ili psihološki teror na radnom mjestu kao „neprijateljsku i neetičnu komunikaciju koja je sustavno usmjerena od strane jednoga ili više pojedinaca prema, uglavnom, jednom pojedincu, koji je zbog mobinga gurnut u poziciju u kojoj je bespomoćan i u nemogućnosti obraniti se, te držan u njoj pomoću stalnih mobizirajućih aktivnosti. Te aktivnosti odvijaju se s visokom učestalošću (barem jedanput u tjednu) i u duljem razdoblju (najmanje šest mjeseci). Zbog visoke učestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponašanja to maltretiranje dovodi do značajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje.” Kao što je navedeno, mobing je niz sustavnih aktivnosti, odnosno svjesnih i planiranih akcija, koje za cilj imaju degradirati žrtvu i prisiliti je na napuštanje radnog mjesta. Radi se, dakle, o puno ozbiljnijem stanju od povremenih razmirica ili kon�likata među kolegama ili s nadređenima. Mobizirajuće aktivnosti mogu biti usmjerene na različite aspekte poslovnog funkcioniranja osobe. Može se raditi o napadima na mogućnost adekvatnog komuniciranja (npr. žrtvu se uvijek prekida dok govori, ograničava se mogućnost izražavanja), napadima na mogućnost održavanja socijalnih odnosa (npr. žrtvu se ne poziva na sastanke, premješta je se na udaljeni dio ureda), napadima na osobnu reputaciju (npr. ismijavanje, ogovaranje), napadima na kvalitetu rada (npr. oduzimanje sredstava za rad, davanje prekratkih rokova, stalni prigovori) i napadima na zdravlje žrtve (npr. �izički napadi, seksualno zlostavljanje, prisila na zadatke koji narušavaju zdravlje žrtve).
Iako možda možemo pomisliti da mobing uvijek provodi osoba koja ima moć (šef, nadređeni), praksa i istraživanja pokazuju da to nije tako. Zlostavljač zaista može biti nadređeni, koji sȃm ili uz pomoć drugih maltretira jednog ili više radnika. Međutim, i nadređena osoba može biti žrtva – radnici se mogu udružiti u zlostavljanju svog nadređenog. Isto tako, radnik ili grupa radnika mogu maltretirati svog kolegu/icu.
Žrtva može postati bilo tko, odnosno, mobing može doživjeti baš svatko od nas. Žrtvom mobinga može se postati primjerice nakon prijave određenih nepravilnosti u radu, žrtva može biti osoba s invaliditetom, tek zaposleni radnik ili radnik koji se bliži mirovini, osoba koja traži nove instrumente rada, veću samostalnost u poslu ili povećanje plaće. Žrtvom mobinga mogu postati i radnici koji su zbog određenog razloga postali „tehnološki višak“, pa ih se nastoji otjerati. Općenito, bilo kakva različitost djelatnika može predstavljati povod za zlostavljanje.
Posljedice koje mobing ostavlja vidljive su na više polja funkcioniranja osobe. Mogu se pojaviti promjene socio-emotivne ravnoteže poput depresivnih stanja, anksioznosti, napada panike. Javljaju se i promjene u psiho�iziološkoj ravnoteži, poput glavobolja, poremećaja spavanja, kožnih promjena, gastrointestinalnih smetnji, srčanih poteškoća te promjene ponašanja kao što su povećana agresivnost, pasivnost, pretjerano uzimanje alkohola ili cigareta, seksualne poteškoće, poremećaji hranjenja.
Prve reakcije žrtava mobinga su samookrivljavanje (pitaju se što su one učinile krivo da su ovo „zaslužile“), osjećaj osamljenosti i obezvređivanje sebe. U slučaju da prepoznate da ste Vi ili netko bližnji žrtva mobinga, važno je dobro se informirati o mogućim daljnjim postupcima, pronaći za sebe podršku u bližnjima, ali i stručnu pomoć (npr. sindikata radnika, liječnika, odvjetnika, psihologa, psihijatra). Upamtite da žrtva mobinga može biti bilo tko i da niste sami krivi za situaciju u kojoj ste se našli.
Ako o ovoj temi želite doznati više, toplo preporučam knjigu kliničke psihologinje Andreje Kostelić-Martić: „Mobing: psihičko maltretiranje na radnome mjestu (kako prepoznati mobing, kako se obraniti i kako ga spriječiti).“; ujedno i prvu knjigu o mobingu na hrvatskom jeziku te literaturu korištenu za ovaj informativni članak.
Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja
Visoke temperature, sparine, upozorenja starijim i bolesnim osobama da se ne izlažu nepovoljnim vremenskim uvjetima, ovih dana pune novinske stupce i druge priloge u medijima. Svi smo svjedoci pojave da su ljudi nekako „smušeniji“, neoprezniji u prometu, nervozniji...
S druge strane, mnogi su započeli s godišnjim odmorima, veliki gradovi se pomalo prazne, a „život“ se seli u ljetovališta.
Ljeto je pravo vrijeme za druženje na otvorenom. Neki će izabrati kupanje na moru ili rijeci, neki će kampirati u šumi, a mnogi će pribjegavati „sportskim“ aktivnostima uz roštilj i dobro društvo. A gdje je društvo, tu je i jelo i piće. Alkohol se u takvim prigodama ne štedi, staro je pravilo. Ne treba, međutim, zaboraviti: alkohol i ljetne aktivnosti nisu dobra kombinacija.
događa i roniocima i surferima kad su pod utjecajem alkohola. Sposobnosti su im smanjene, a hrabrost povećana i zato se izlažu nepotrebnim rizicima. Osobama pod utjecajem alkohola zabranjeno je upravljanje motornim vozilima, na kopnu i vodi, što mnogi zaboravljaju kad se nađu u opuštenoj atmosferi i u dobrom društvu, a što je često povezano s godišnjim odmorom. Re�leksi usporeni zbog djelovanja alkohola i dodatno zbog utjecaja visokih temperatura zraka, umor potenciran jednim i drugim, uz lošiju prosudbu i nedostatak ustezanja od rizičnih situacija, mogu dovesti do ozbiljnih, pa i kobnih nesreća kojima osoba pod utjecajem alkohola izloži sebe, a i druge.
Alkohol i ljetne aktivnosti nisu dobra kombinacija. Na ljudski organizam alkohol djeluje tako da smanjuje sposobnost ravnoteže i koordinacije pokreta i sposobnost procjenjivanja situacije
Na ljudski organizam alkohol djeluje tako da smanjuje sposobnost ravnoteže i koordinacije pokreta i sposobnost procjenjivanja situacije, a pod utjecajem jake vrućine taj se efekt još više osjeća. Pijenjem alkohola narušavaju se tjelesne i mentalne funkcije, a ujedno se smanjuju inhibicije, tj. otpuštaju se kočnice prema nekim rizičnim aktivnostima. Zbog toga je ljeto jedan od najrizičnijih perioda za nesreće u prometu, cestovnom i vodenom. Prema navodima CDC (Centar za kontrolu i prevenciju bolesti) više od polovine smrti zbog nesreća na vodi, povezano je sa zlouporabom alkohola. Plivači su posebno izloženi riziku. Pod utjecajem alkohola, čak će i iskusni plivači lošije procjenjivati udaljenost od obale, svoju izdržljivost i tjelesnu spremnost nužnu da doplivaju do obale. Ujedno će u alkoholiziranom stanju kasnije osjetiti pothlađivanje i sporije će reagirati i kasnije tražiti pomoć. Nesreće su česte i kod skokova u vodu, pogotovo kad se skače na glavu, na nepoznatim plažama. U opijenom stanju lako je pogriješiti u procjeni dubine i ozlijediti se. Slično se
Odlazak na godišnji odmor vozače često izlaže dugim vožnjama po nepoznatom terenu, uz to što se teže koncentriraju na vožnju ometani neozbiljnim društvom ili nervoznim članovima obitelji, čak i kućnim ljubimcima. Ako su pod utjecajem alkohola, lako izgube koncentraciju i pažnju, a zbog umora, znaju i zaspati za volanom. Neki će se zavaravati time da su pili „samo“ pivo ili vino i opravdavat će svoje pijenje visokim temperaturama i jakom žeđi. Međutim, alkohol je alkohol i bez obzira u kojem obliku se koristio, može dovesti do opijanja. Koncentracija, tj. postotak alkohola u krvi određuje koliko je netko pijan, a ne vrsta alkoholnog pića koju je koristio.
Slično je i s idejom da se netko može otrijezniti hladnim tušem ili jakom kavom. Jedna i druga metoda može imati kratkotrajan učinak na budnost, ali ne može utjecati na brzinu razgradnje i uklanjanja alkohola iz krvi.
Dobro je sjetiti se da će ljeto proći, a posljedice neodgovornog ponašanja mogu biti takve da osobi značajno poremete nastavak života. Imajte godišnji odmor kojeg ćete se rado sjećati, planirajte zabavu, druženje i rekreativne aktivnosti bez pretjerivanja s alkoholom.
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
MOTORNA VOZILA
KUPUJEM TOMOS MOPEDE sve vrste i modele sa i bez papira za dijelove isplata odmah. Tel 098 9656 624
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, neregistriran, registriran, info na mob: 098/777-095
PRODAJEM FORD FOCUS ST-sport registriran do 7.mj./2026. Tel. 095 858 1502.
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
PRODAJE SE OPEL Zafira OPC Line 1,6 cd�, redovito održavana, prije 5000 km zamijenjen komplet zamašnjak i kvačilo, plus set zimskih guma na čeličnim felgama. info na mob. 091/5320-559
PRODAJE SE PEUGEOT 207 1.4 2007. god., registr. do 1/2026., cijena 1.400 eur. Info: 091/5164439.
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM PLUG, dvije brazde, OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten i sijačica za kukuruz Olt. Mob. 097/728-9476
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086
PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJEM ORAHOVO ULJE hladno prešano, povoljno. Info: 095 505-2760
PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
HOBLOVINA, suha, u vrećama od 120 litara, cijena vreće, za veće količine moguća dostava! info na mob. 098/1788-216
IZNAJMLJUJEM KVALITETNO ZEMLJIŠTE od 5000 m2, u Nedelišću, za plastenik. Cijena po dogovoru. Info na mob. 095/3845511
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
INSTALACIJE I MONTAŽA - voda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981
MUŠKARAC TRAŽI POSAO - može pomoćni poslovi, košnja trave, sitni popravci ili bilo što drugo. Mob.095/8165-206
TRAŽI SE GOSPODIN ZA PLES. Dama u sedmom desetljeću, vedra i vitalna, traži gospodina približnih godina (ili mlađeg u srcu) za povremene plesne večeri u ugodnom društvu. Ples donosi radost, a još je ljepši kad se pleše u paru. Volim valcer, tango, polka – ali i jednostavan, ležeran ples uz dobru glazbu i osmijeh. Ako volite plesa� i druži� se, možda baš vi postanete moj plesni partner. Javite se na mob 091/592-7214
DEČKO traži iskrenu ženu od 4050 za ozbiljnu vezu. info na mob 095/7313-513
IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM STAN u Čakovcu, EC/D, 60 m2, cijena 450 eura + režije. Info na mob. 095/384-5511
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099
PRODAJU SE ČETIRI NOVA STANA u stambenoj zgradi, izvedba srednji roh bau stanovi su veličine od 82m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking) ulica F. Kuharića 14 u Pribislavcu ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095 858 1502
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martanezapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
DAJE SE U DUGOROČNI NAJAM dvosobni stan u Martanama (novogradnja), 2. kat (lift). info na mob. 098/465-490
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/3815015
IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM KUĆU 60 m2, EC/F, 10 km od Čakovca, brežni dio, cijena 300 eura + režije. Info na mob. 095/3845511
PRODAJEM STARIJU KUĆU u Čakovcu od 75 m2, može i kao poslovni prostor, EC/G. Info na mob. 098/426-021
PRODAJE SE OGRAĐENA LIVADA sa šupom na odličnoj lokaciji u Pušćinama dim. 22x54 m. Info na mob. 098/9640-763
POKLANJAM ČISTOKRVNU ŽENKU njemačkog ovčara zbog nemogućnos� držanja, staru 10. mjeseci, uz naknadu za hranu. Info. 097 600 6038
RAZNO
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM IZ KUĆE: vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dim. 210 x 160 i 200 x 95 i 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, rodlin za plinske boce, bicikl i još puno toga kvalitetnog. Mob. 091 5727 670
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
KUPUJEM stripove i igre za konzole. Mob. 098 92 190 92
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
PRODAJEM laserski daljinomjer, Wifi kameru, bežično zvono s prikazom na mobitel i solarni alarm. Sve povoljno. Upitati na mob.095/816-5206
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA
UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PROD AJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Lucidusa, Božjakovine, Eko-Međimurja, Jadran galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Lagune Novigrad (Aminess) i druge dionice. 098 905 1011
PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214107
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
PRODAJE SE TENDA dim. 3x2 m, bijelo-plava, nova, zapakirana; digitalni tlakomjer, bežični telefon te muške kožne crne cipele vel. 43. Info na mob. 098/9158-640
Kralja Tomislava
PRODAJE SE PC RAČUNALO Gamer i5 14400 F+ RTX 4060 T., novo, malo korišteno, povoljno. Info: 091/516-4439
Švrćo
je ostao je sam u dvorištu, hrane ga susjedi, ali to dugoročno nije opcija. Švrćo je jako dobar pas, naučen na dvorište, stabilan, poslušan, volio je ići u šetnje koje sad nema. Ima li nekog tko bi ga udomio da ne mora u azil?
Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004
DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.
Cijepljen je i čipiran (mikročip broj 191035000221813) i bit će kastriran. Kontakt: 091 8988 004 Sklonište za napuštene životinje
As hitno traži novi dom. Star je oko godinu i pol i nalazi se u okolici Čakovca. Jako je dobar prema ljudima, obožava djecu, trčanje, igru. Cijepljen je, označen mikročipom broj 191100002317541 i bit će kastriran ovih dana.Kontakt: 091 8988 004.
Odin je veseo, aktivan, friendly, surađuje i sjedi za grice, voli ići u šetnje. U dvorištu je miran, voli spavati na mekanom krevetiću u svojoj kućici. Manji je nego izgleda, a spašen iz romskog naselja. Cijepljen je, kastriran, mikročipiran 191035000235865, rođen je u listopadu 2023. Kontakt: 091 8988 004
Solo
je znatiželjan, friendly, drag, veseo, aktivan, voli ići u šetnje. Slaže se s drugim psima, voli se igrati. Rođen je u svibnju 2020., kastriran, cijepljen, označen mikročipom 191100002233779. Kontakt: 091 8988 004
Bečki odrezak priprema se s tri sastojka: brašnom, jajima i krušnim mrvicama, a rezultat je uvijek sjajan
Imam jednu bilježnicu u koju sam zapisivala svoje prve recepte - stara je oko dvadeset i pet godina, a u nju mi je diktirala moja mama kad sam se osamostalila i otišla odvojeno živjeti sa svojom mladom obitelji. Vrijednost tih recepata je u tome da su oni pisani jezikom koji razumije kuhar početnik, a radi se o jelima koja smo uvijek imali doma i koja su se podrazumijevala i izgledala jednostavno. Jedan od recepata koji još uvijek vidim pred sobom, bez da otvaram tu bilježnicu je onaj
Sastojci za
“bečki
odrezak”:
• 4 do 6 komada svinjskog karea bez kostiju
• 2 jaja
• glatko brašno, cca 10 žlica
• krušne mrvice, oko 200 do 300 grama
• malo soli
Sastojci za domaći
tartar umak:
• nekoliko kiselih krastavaca
• 2 žlice majoneze
• 1-2 žlice vrhnja
• češnjak - 1 češanj ili
malo češnjaka u prahu
• sol, biber
• ocat ili “voda” od kiselih krastavaca
• po želji malo limunovog soka
za pohano meso, a imam zapisano samo tri stvari: 1.mela glatka (brašno), 2. jajci (jaja) i 3. prezlin (krušne mrvice). Cijela se mudrost pripreme “bečkog” odreska svodi na ova tri osnovna sastojka i zato sam odlučila mamin recept prenijeti svima koji se ne usude upustiti u avanturu zvanu “bečki odrezak”. Dakle, treba Vam meso, narezano na tanko, ja koristim uglavnom svinjski kare bez kostiju, koje istučem batom za meso, ali ne previše, da meso ne bude pretanko. Osim mesa, treba Vam glatko brašno, jaja i krušne mrvice. Točno tim redoslijedom pripremljeni komadi mesa valjaju se najprije u glatko brašno, zatim u razmućena jaja u koja dodam mrvicu mlijeka i na kraju u krušne mrvice. (Slika 1.) U mojoj bilježnici još piše: sve malo posoliti i potiskati prstima. Znači, kad je meso prošlo kroz tri kupke, na kraju ga u krušnim mrvicama prstima pritiskati, da se mrvice uhvate. Spremne odreske pržim u dosta ulja koje mora biti vruće prilikom stavljanja mesa. (Slika 2.) jer se inače meso kuha, a ne prži u ulju i postane premasno, te ne dobije koricu. Svaki komad mora imati dovoljno mjesta u tavici, pa ih nemojte stavljati jedan na drugog, već neka svaki “pliva” slobodno. Na laganoj vatri prži se par minuta s jedne strane i par minuta s druge, dok ne dobije lijepu smećkastu boju. Kad su pečeni, komade mesa dobro je staviti na papirnati ubrus koji će upiti višak masnoće.
Meni osobno, a koliko znam i većini ljudi, uz bečki odrezak jako paše tartar, pa sam odlučila napraviti ga uz ovaj odrezak. Tartar umak također mi je oduvijek izgledao kao super junaštvo, dok mi prijateljica nije objasnila koliko ga je zapravo lako napraviti. Treba samo naribati na sitni dio ribeža nekoliko kiselih krastavaca, dodati češnjak narezan na sitne kockice, žlicu majoneze, žlicu vrhnja i mrvicu octa - dobra je fora dodati ocat od kiselih krastavaca. Malo posoliti, malo popapriti, te po želji dodati mrvicu limunovog soka i nakon par sekundi miješanja pred vama je savršen, domaći tartar koji ćete uvijek spremati. (Slika 3.) Kao prilog mom “bečkom” odresku najradije pripremim krumpir, ovaj put je to bio pommes frittes koji je brzo gotov, a svi ga volimo. (Slika 4.)
ŽELJKA TRSTENJAK iz Svetog Martina
S kolačima poput ovog, nema vruće pećnice, nije potrebno mijesiti, ni valjati hrpe tijesta, ni mučiti se s kompliciranim kremama
Piše: Aleksandra Sklepić
Kolači s oblatnama traženi su i dobro prihvaćeni od mnogih ljubitelja slatkih specijaliteta, a kombinacija keksa, oraha i čokolade, umotana u hrskave oblatne, prava je poslastica.
S kolačima poput ovog, nema vruće pećnice, nije potrebno mijesiti, ni valjati hrpe tijesta, ni mučiti se s kompliciranim kremama, stoga ga preporučamo isprobati, posebno sada, kad ljetne vrućine ne posustaju.
Orah štangice dobre su i za blagdanski stol, kao sitni hrskavi kolačić, a zgodno ih je uzeti sa sobom na izlet ili druženje u prirodu, jer nisu previše kremaste, a oblik im je praktičan i lako se s njima zasladiti.
Recept za svoje orahove štangice s nama je podijeli-
la Željka Trstenjak iz Svetog Martina na Muri. Željka rado priprema orah štangice, jer voli praktične kolače modernog štiha. Također rado kuha jela suvremenog tipa, poput raznih rižota, tjestenina i slično. Po zanimanju, Željka je medicinska sestra, a zaposlena je u jednoj ambulanti u Varaždinu. Živi sa suprugom i dvoje djece od sedam i devet godina, koji vole sve što mama Željka skuha. Posebno su veseli kad je na jelovniku Istarska pašticada koja je svima u kući naj�inija. - Volim pripremati sve vrste jela, rekla nam je Željka, kombiniram tradicionalno s modernim, a najviše sam prvih koraka u kuhinji napravila uz svoju mamu. Kroz godine iskustva stekla sam svoje navike i vještine, a i jelovnik se prilagodio obitelji i novitetima u kuhanju. Ipak rado skuham
Iz Vinarije Knehtl-Medenjak iz Svetog Urbana predstavljamo vam butelju muškata žutog iz berbe 2024. godine. Ovo vino odlikuje se laganim tijelom, pro�injenim slatkasto-kiselkastim okusom i izraženim mirisom u kojem dominiraju nježne cvjetne note ruže i bazge. Posebno osvaja ljubitelje bijelih vina, a često ga preferira i ženska publika zbog svoje elegancije, svježine i slatkoće.
Muškat žuti idealan je za uživanje uz lagane predjele, piletinu i ribu, kao i uz voćne deserte ili torte od sireva. Zahvaljujući svojoj lakoći i aromatičnosti, savršen je izbor za tople ljetne dane i opuštena druženja. (sh) Vlatka Medenjak s muškatom žu�m
ponekad nešto domaće ili se pozabavim kakvim kompliciranim receptom za kremaste kolače, kad za to nađem vremena. Lijepo mi je i kuhati i peći, tako da uvijek imamo na stolu nešto ukusno što svi volimo.
U svojim dvadesetim godinama, Željka se aktivno bavila modelingom, te ima iza sebe tri prestižne titule u svijetu ljepote - dva je puta bila miss fotogeničnosti sjeverozapadne Hrvatske, a jednom prva pratilja miss sjeverozapadne Hrvatske. Bila je gošća i u časopisu “Gloria” u prilogu “Ljepota i zdravlje” gdje su bile objavljene njezine profesionalne fotogra�ije.
Zbog smisla za lijepo i iskustva u svijetu ljepote, Željkini kolači također imaju poseban stil i svečan izgled, jer praksa nas čini savršenima, što u Željkinim kolačima zaista i je istina.
U slobodno vrijeme, i dalje je aktivna i posvećena sebivoli šetati, voziti bicikl, ići redovito u teretanu i družiti se s prijateljima. Najljepše joj je kad je u aktivnosti uključena cijela obitelj, ali kad se ne mogu uskladiti, Željka uvijek nađe vremena da barem sama poradi na svom zdravlju, dobrom izgledu i aktivnom životu.
Trstenjak sa svojim orahovim štangicama
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
SASTOJCI:
• 300 ml mlijeka
• 300 g šećera
• 1 vanilin šećer
• 300 g mljevenih keksa (Petit ili slično)
• 300 g mljevenih oraha
• 250 g margarina za kuhanje i pečenje
• 100 g čokolade za kuhanje
• 1 pakiranje oblatni
PRIPREMA: Mlijeko sa šećerom i vanilin šećerom u posudi za kuhanje zagrijati do vrenja. Povremeno promiješati da se otopi sav šećer. Maknuti s vatre, te dodati margarin i miješati dok se ne otopi. U tu smjesu dodati orahe i kekse koje smo prethodno samljeli u mlincu za
orahe. Sve dobro promiješati i podijeliti smjesu na dva jednaka dijela. U jedan dio dodati čokoladu otopljenu na pari i pomiješati. Odmah, dok je krema još vruća premazujte oblatne - na dno pleha ili kalupa staviti oblatnu, premazati kremom u koju smo dodali čokoladu, zatim oblatna, pa krema bez čokolade i na kraju prekriti još jednom oblatnom.
Kad završimo s nanošenjem kreme i slaganjem štangica, kolač rukama malo pritisnuti da sve dobro slijepi, a dobro je po cijeloj širini kolač lagano opteretiti ravnim predmetom koji ima težinu (npr. knjigom) veličine pleha kako se krajevi ne bi savili. Ostaviti da se ohladi i rezati na oblike po želji.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
RIZNICA MEĐIMURJA
Pripremila: Anamarija Horvat Šantl
Prije četiri godine, 9. srpnja 2021., svoja je vrata za posjetitelje otvorila
Riznica Međimurja, muzej nematerijalne baštine smješten u fortifikaciji Starog grada Zrinskih u Čakovcu. Otvaranju tog velebnog znanja prethodio je opsežan projekt "Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada Čakovec u muzej nematerijalne baštine". Riječ je o vrlo ambicioznom pothvatu koji je počeo s realizacijom u srpnju 2018. godine. Sa svrhom očuvanja fortifikacije, u sklopu projekta, bedem je detaljno i cjelovito rekonstruiran i obnovljen. Uz obnovu
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
fortifikacije, izgrađena je replika barokne zgrade iz 18. stoljeća. Tijekom izvođenja radova ugrađeno je više od 2 tisuće metara kubnih opeke, 352 pilota koji drže temelje fortifikacije, 86 kilometara kablova, a otkrivene su i dvije nove prostorije. Nakon kompleksnih građevinskih radova, slijedilo je opremanje muzeja Riznice Međimurja u kojem se sada prezentiraju izuzetno atraktivne priče o bogatstvu nematerijalne kulturne baštine i legendama Međimurja. Vrijednost projekta iznosila je ondašnjih 5,4 milijuna eura, od čega je 85 posto, odnosno 4,6 milijuna eura sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok je preostali iznos osiguran iz proračuna Međimurske županije .
Čuvar baštine i
Novi Muzej orijentiran je na očuvanje, interpretaciju i promociju međimurske baštine obuhvaćajući nasljeđe, tradiciju, usmenu predaju, znanja i vještine. Sadrži dva postava: „Minijature“ i „Stoljeća utvrde“. Postav „Minijature“ posvećen je nematerijalnoj i usmeno predajnoj baštini Međimurja. Prezentira nematerijalna dobra koja nalazimo na području Međimurja, kao što su tradicijski obrti, zaštićene skupine govora, prakse i običaji i folklorno stvaralaštvo. Dio pak je posvećen usmeno-predajnoj baštini Međimurja u kojem se govori o slavenskom mitskom svjetonazoru, mitologiji, te vjerovanjima i narativima o nadnaravnim bićima koji su
Oživljene legende
LJUBAV: Dobar razvoj ljubavnih događaja koji niste očekivali ohrabrit će vas da organizirate odlazak na neko zanimljivo mjesto za sebe i voljenu osobu. Bit će to užitak, kako za vas, tako i za drugu stranu. Oni koji su još sami na putu sreću ljubav.
KARIJERA: Vaši nadređeni ovih bi dana mogli odigrati važnu ulogu u vašem napredovanju. Vjerojatno će odlučivati o nečem što će imati utjecaja baš na vas. Moguće je da ćete i vi sami dobiti priliku za napredovanje. Potrudite se i budite profesionalni.
ZDRAVLJE&SAVJET: Zanemarite sitnice i prigovaranja.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Ako je dosad bilo prazinina u ljubavi, ovih dana dočekat ćete bolje prilike. Baš tako će se polako i postepeno vaš privatni život poboljšavati, a onda će se i osmijeh polako vraćati na vaše lice. Nemojte ništa forsirati i sve će biti dobro.
KARIJERA: Najradije biste se povukli u kući i radili nešto iz vlastite kuhinje ili sobe. Neki će ove utjecaje iskoristiti za prave kućne radove, pa će im završi radno vrijeme poći s posla kući gdje će se pretvarati u prave majstore. Ono na poslu bit će u drugom planu.
ZDRAVLJE&SAVJET: Idite ranije na spavanje.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
LJUBAV: Ako ste još sami, bit ćete poduzetni i aktivni u traženju svoje srodne duše. Neće vam biti teško otići na kraj svijeta da nađete ono što tražite. Oni koji već jesu u vezama iznenađivat će voljenu osobu prijedlozima punim aktivnosti i dinamike.
KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, postajat će sve jasnije da vi imate sposobnosti i stručnost koja se sada traži. Mnogi će pokazati na vas i reći kako ste baš vi osoba koju treba angažirati. Međutim, taj angažman neće doći glatko jer će trebati surađivati.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite taktični.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Sadržaji zabava i brojnost izlazaka na atraktivna mjesta bit će rijetko viđeni i doživljeni kao kod vas ovih dana. Netko će vas iritirati, ali nećete se dati isfrustrirati. Sjetit ćete se onih malih pažnji koje ljudima znače. Posebno prema vama dragoj osobi.
KARIJERA: Surađivat ćete se sa svima oko sebe i to vrlo učinkovito. Mnoge će oči biti uprte u vas i od vas će se dosta očekivati. Neki će povući poteze koji će imati utjecaja na sve s kojima rade. Učinit će to temeljito, pa ni rezultati neće izostati.
ZDRAVLJE&SAVJET: Humorom pobijedite brige.
OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
se usmenim putem prenosili i očuvali do danas. Stalni postav "Stoljeća utvrde" prikazuje bogatu i turbulentnu povijest čakovečkog Starog grada Zrinskih. Postav je bogat modernom tehnologijom, od multimedijalne projekcije i interaktivnih ekrana, holograma, kao i modernim rješenjima u obliku hiperrealističnih lutaka. Postav “Stoljeća utvrde" pripovijeda o događajima i sudbinama ljudi koji su bili zatočeni u nekadašnjim tamnicama.
Godine uspjeha
U protekle četiri godine, Riznicu je posjetilo 61.000 ljudi, od lokalnih stanovnika do turista iz cijelog svijeta. - Stari grad Čakovec je nakon uređenja Riznice postao srce grada Čakovca i središnje mjesto posjeta turista našem kraju. Osim toga, zamjetna je živost kojom palača i utvrda Zrinski sada napokon vibrira-
LJUBAV: Činit će vam se kao da nije pravo vrijeme za ljubav. Bit ćete u pravu, ali i ovi dani mogu donijeti nešto od razvoja ako definirate svoja ljubavna očekivanja. Zato se usredotočite na sebe i provedite malu unutrašnju inventuru. Preispitajte se malo dublje.
KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, sve ćete više željeti predah ili čak poći na godišnji odmor. Oni koji to ne mogu, vjerojatno će se morati angažirati oko nekih zaostalih poslova za koje su već odavna mislili da su gotovi. To će ih pomalo naživcirati.
ZDRAVLJE&SAVJET: Vježbajte koncentraciju.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Pozitivno ozračje, vaša otvorenost i spremnost da izrazite ono što osjećate, te nakonost druge strane, učinit će vam ove dane ugodnim. Oni koji još traže srodnu dušu lako će se približiti svakoj osobi suprotnog spola. Bit će zanimljivo.
KARIJERA: Na radnom mjestu događaju se sve značajnije stvari, a poslovi dobivaju na kreativnosti. To je nešto što vi naprosto obožavate, pa ćete se poslu predati bez zadrške i bez ikakve rezerve. Izgarat ćete, a ni rezultati neće izostati.
ZDRAVLJE&SAVJET: Odmarajte se po potrebi.
OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
LJUBAV: Vjerojatno ćete pomalo otupjeti za ljubav ili za zahtjeve druge strane. Ona vas neće najbolje razumjeti, ali ne pokušavajte objašnjavati kako se osjećate. Najviše zato jer je ovo ipak prolazna faza. Budite mirni i nađite načina da se prilagodite.
KARIJERA: Pred vama je dobra prilika za razvoj karijere ili za usavršavanje u struci. Bez obzira na vanjske okolnosti, prihvatite ono što vam se nudi i krenite u osvajanje novih iskustava. Proširit ćete horiznote, a nešto ćete i zaraditi.
ZDRAVLJE&SAVJET: Malo usporite sa sportom.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Vaši poznanici ili prijatelji pozivat će vas na društvena okupljanja, a baš preko njih mogli biste sresti osobu koja će vas zaintrigirati. Zato prihvatite njihove pozive i budite otvoreni za ljubav. Oni u vezama bit će opušteni i bezbrižni.
KARIJERA: Na dnevni red dolaze zaostaci. Bit će i onih koji će definitivno privesti kraju jednu fazu svog rada. Nova očekivanja su na pomolu, ali za njihovo ostvarivanje trebat će postaviti i nove temelje. Sada ćete utvrđivati nova mjerila poslovanja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Idite u prirodu. Šetajte na suncu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
ju, zahvaljujući posjetiteljima ne samo muzejskih stalnih postava, nego i raznovrsnih muzejskih programa koje nudimo, poput radionica, edukacija, izložbi i predavanja. Dodatni doprinos daju i ugostiteljski objekti unutar kompleksa –caffe bar Bedem i restoran Stari grad, kao i vjenčaona, atrij, novi parking… itd. U zadnjih deset godina uloženo je mnogo truda i novaca za obnovu i revitalizaciju čitavog kompleksa, stoga možemo sa ponosom reći da Stari grad Čakovec danas služi na sliku i priliku svim Međimurcima, ističe ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec, Maša Hrustek Sobočan. Uspješno četverogodišnje djelovanje Riznice Međimurja potvrda je da je ulaganje u kulturu i baštinu isplativo. Riznica je doprinijela turističkoj ponudi Međimurja, pozicionirajući ga kao destinaciju koja nudi
autentično kulturno iskustvo. Osim toga, njegujući tradiciju, posebno zaštićeno nematerijalno dobro i njene nositelje, Riznica je potaknula lokalnu zajednicu na veće vrednovanje i očuvanje vlastite baštine.
Pogled u budućnost Pred djelovanjem Riznice Međimurja su novi izazovi i mogućnosti. Kontinuirano obogaćivanje sadržaja, razvoj edukativnih programa prilagođenih različitim dobnim skupinama i jačanje međunarodne suradnje samo su neki od smjerova u kojima se Riznica razvija. Nastavlja se s promocijom Riznice kako bi se privukao još veći broj posjetitelja i učvrstio njezin status jedne od najvažnijih kulturnih institucija u Hrvatskoj. Riznica Međimurja unatrag četiri godine dokazala je da se baština može predstaviti na uzbudljiv i suvremen način.
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Škorpion, Djevica, Strijelac
LJUBAV: Vjerojatno ćete se osjećati tupo i nezainteresirano za neka značajnija ljubavna poduzimanja. Rezultat je to zasićenja svakodnevnicom i potrebe za akcijom koje nema. Oni koji su u duljim vezama neka održavaju solidan status quo.
KARIJERA: Pred vama su nešto zahtjevniji poslovni dani u kojim će se odgovornosti povećati, a s njima idu i kontrole poslovanja. Zato budite spremni na sve, sjetite se svega onog što dosad postigli i s punim pravom se prezentirajte.
ZDRAVLJE&SAVJET: Osigurajte si više odmora.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Većinu idućih dana vi ćete se potruditi ispunjavati svoja ili nečija ljubavna očekivanja. Drugi dio tjedna donosi uživanje na tiši način, ali i dalje ćete biti zadovoljni i ispunjeni. Možda ćete samo smanjiti izlaske.
KARIJERA: Ostvarili ste ciljeve iznad svih očekivanja i sad osjećate potrebu za odmorom ili bar predahom. Tko može, neka putuje. Tko radi, vjerojatno će i dalje raditi revno, a neki će mijenjati kolegu, pa će raditi za dvoje. Izdržat će uz osmijeh i šale.
ZDRAVLJE&SAVJET: Potrebno vam je više sna.
OCJENA: LJ 5, K 5, Z 4
LJUBAV: U vašim osobnim odnosima vladat će ležernost i opuštenost. Mnogi parovi uživat će bez pritiska da se nekamo mora izaći ili nešto nekom dokazati. Bit će i onih koji će biti skloniji povlačenju i skrivanju emocija. Ne analizirajte previše.
KARIJERA: Sjetite se samo koliko ste postigli u prošlosti, a najviše zato da motivirate sami sebe za budućnost. Kad vam nude nešto veliko, a vi posumnjate da to nije moguće ili da vi to ne možete, sami sebi pravite zatvoren put.
ZDRAVLJE&SAVJET: Razgibajte se u prirodi.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
LJUBAV: Svako malo dolazit ćete u iskušenje da se posvađate, da prigovarate ili da kritizirate drugu stranu. Moguće je i obratno, da drugi kritiziraju vas. Tek uz više humora i samokontrole stvari mogu krenuti na bolje. Potrudite se.
KARIJERA: Najradije biste pokazali što znate, ali osjećate da nije još vrijeme za pokazati sve adute. U pravu ste. Neke stvari doći će bolje do izažaja ako pričekate još samo malo. Zato ih zasad ostavite skrivenim, pa makar otrpili i poneku frustraciju.
ZDRAVLJE&SAVJET: Pred vama je zanimljiv put.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
Psići ovdje žive kao u raju, a svojim su ljudskim prijateljima izvor nepresušne ljubavi i radosti
Piše: Aleksandra Sklepić
U mirnoj, idiličnoj ulici u Podturnu, skrivenoj od pogleda i gustog prometa, u zelenom, cvijećem uređenom dvorištu skakuću i uživaju tri vesela psića - labradorica Lucy, stara tri godine, maltezer Pero, star osam godina i ženkica pasmine maltipoo (maltezer i pudlica) Khaleesi koja je upravo na dan našeg druženja napunila jednu godinu.
Za njih brine cijela jedna velika obitelj: Vesna Holjevac, majka obitelji, kćer Vinka i njezin dečko Mihael Rebernik, kćer Valentina Holjevac Medlobi i njen suprug Nikola, te tata obitelji, Branko. Psići žive kao u raju, a svojim su ljudskim prijateljima izvor nepresušne ljubavi i radosti.
Svaki naš psić ima svoju priču, ispričala nam je Vinka, buduća veterinarka, i nemoguće je ijednog izdvojiti. Lucy je zapravo “prijavljena” na našoj adresi, a Pero i Khaleesi su Valentinini i Nikolini. Oni žive blizu, pa je kod nas njihov “pseći vrtić” koji s radošću i ljubavlju vodi i u tome uživa mama Vesna. Zapravo jedva čeka svaku priliku da sve tri njuškice budu pod njenom skrbi.
Maltezer Edi svima je bio prva ljubav Vesna i Vinka ispričale su nam kako su trinaest godina imali maltezera Edija, s kojim su kćeri odrasle i on je uvijek
Lucy, Pero i Khaleesi obožavaju šetnje šumom
cestom šetao do bake koja je živjela u blizini. Jednom je doživio nesreću i izgubili su ga, a cijela je obitelj strašno tugovala za njim, jer bio je poseban psić. Neko vrijeme nisu ni pomislili da ga probaju zamijeniti, ali na nagovor kćeri,
Vesna je ipak pristala barem pogledati mogućeg psa koji bi joj bio društvo. Čim sam na slici “spazila” malu Lucy, kako neodoljivo sjedi i drži te svoje divne šapice, odluka je pala. Išli smo po nju u Mariju Bistricu i od tada se ne razdvajamo, rekla nam je Vesna. Ubrzo nakon nje stigao je Pero kojeg smo udomili kad je već imao šest godina i on je Nikolina najveća ljubav. Zadnja je došla mala Khaleesi, ali tko zna hoćemo li tu stati.
U potragu za ljekovitim biljem obavezno se ide s cijelim psećim društvom
Vesna je licencirani fitoterapeut, te mnogo vremena provodi u prirodi u potrazi za ljekovitim biljem. Naravno da su s njom uvijek i tri prijatelja, a zbog njih je nabavila i caddy kako bi se mogli bezbrižno voziti i na udaljene lokacije. Iza kuće im je rijeka Mura, pa je i kupanje besplatno i dostupno, a posebno ga obožava Lucy. Prošle je godine bila i na moru,
a u vodi je provodila cijeli dan, brčkajući se. Svaki od šarene skupine ima svoju osobnost. Lucy je odana i jako inteligentna, pa ju je Vesna čak uspjela naučiti da ne hoda po gredicama u vrtu, nego isključivo stazama. Pero je također pametan i neustrašiv, ali nepovjerljiv prema strancima, a ima srce za napasti velikog psa, rekli su nam. Khaleesi je hiperaktivna, također jako inteligentna, ali juri po kući kao da je na baterije. Svo troje znaju se igrati skrivača i čekaju poput
Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.
djece da se Vinka ili Valentina sakriju i daju im znak da ih mogu početi tražiti. Pravi modeli za buduću veterinarku
Lucy, Pero i Khaleesi sudjeluju u pripremama za buduću Vinkinu karijeru, ispričala nam je. Rado se podvrgavaju svim pregledima, slušanju srca i slično i jako su ozbiljni u tome. Mirno i poslušno “glume” pacijente, te strpljivo sudjeluju u svemu. Za nagradu su naravno poslastice, ali i mlade mrkvice, koje im ponekad prijaju više od keksića. Kad nisu s ljudima, imaju svoje životinjsko društvo - tri udomljene mačke: Lopticu, Prugicu i Nalu koje je obitelj spasila s ulice, a vole razgovarati i sa pticama, na svom životinjskom jeziku. Na godišnji se ide isključivo na smjene Iako mnogi ljudi ne shvaćaju našu predanost i bezuvjetnu posvećenost psima, mi smo život posložili prema njima i njihovim potrebama, rekla nam je na kraju Vesna. Na godišnji odlazimo na smjene, uvijek imamo nekoga tko je zadužen za naše vesele prijatelje, a briga je cjelodnevna. Oni nam uzvraćaju svojom ljubavlju, a u planu je i da im nabavim male kantice u kojima će sa mnom nositi vodu na povrtnjak, kako sam vidjela na jednom zabavnom videu, na kraju nam je kroz šalu rekla. To bi zasigurno bio prizor za pamćenje, a sa strpljenjem i ljubavi koju im Vesna i cijela obitelj pružaju, sigurni smo da bi im i to moglo poći za rukom.
HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović
Gren ja gren... a pazi sada, iza kantuna pojavi se teta Nada. Kaže da joj triba mira, grintava je, sin do sina je nervira. Mora odma u dućan, pa me šalje u svoj stan da na brzinu pričuvan dicu njezinu. - To su mirna dobra dica, čuvati je baš sitnica - reče štufa škura lica. Palo mi je na pamet skontala san da ji je pet. Je j, istina je iza vrata virili su brat do brata. Tri su brata bila trojke, druga dva nisu dvojke. To je to, bome se ja razumin u brojke. Duboko san udahnila, pinkicu se pomaknila, uvatila zraka i sila san usrid igračaka. Jedan od braće koji najviše skače cipele mi je skinija, drugi mi je žep svin i svačin punija, treći me za rukave vuka, četvrti mi je gače zasuka. Ča je bilo s braton petin nikako da se sitin. I tako se, brže boje, tinel pritvorija u bojno poje. A dica ka dica bez milosti Bože prosti, skoro su mi skroz slomila kosti. Od mene su jači bili, rat dobili pa me zarobili.
Komanda je bila gori-doli, naprid- nazad, amo-tamo, vazmi ovo - pusti ono, ispravi se, čučni – legni... ma bilo je to povuci potegni. Bilo nan je puno lipo, susret s braćom bija je na slipo. Da se s menon igraju oni dobro znaju. To san in pustila ,nisan ni riči izustila. Njima je to štimalo jer osim mene nji drugo ništa više ni zanimalo. Njiova mi je igra bila skroz jasna, malo pomalo, braća su postala opasna. -Gospe moja - pomislin - moran š njima na kraj stat jer od mene neće ništa ostat. - Brže boje san se digla, od braće pobigla i uvela odgojne metode. Oš – neš, naučila san braću da kolo vode. I vidi sada čuda iznenada. Brat do brata čvrsto se drži, neko je sporiji neko malo brži. Sve okolo naokolo vrtilo se bracko kolo. Stvar se sada prominila, braći nisan dala mira, tancali su kako ja sviran. Nakon samo par minuti evo tete bulji u nas, muči, šuti. Čin je glavon provirila braća su se raspalila. Hej hoj,hej hoj, totalni je raspašoj. Ni se znalo ko pije a ko plaća, pa se brže boje teta palice laća. Sad se više ne živcira, dirigenskom palicon oliti šćapićen ona dirigira. A dica tancaju sve u šesnajst kako mater svira. A joj, joj ,joj... ča se mora to se mora, nima viša raspašoja. Kako sad stvari stoje gre na boje, došlo mi je do ušiju, šćapić je sad izgubija svoju funkciju. Bidna dica jemaju mira, šćapić ji ne dira. Ajmeeeeeeee... hej hoj, hej hoj totalni je raspašoj.
Senka Bradarić
Prvo smo se raspištoljili, a onda smo kuburili. Neiskorištena mrtva šansa još jedanput je pokopala napadača. Prije je troje djece spavalo na jednom krevetu. Danas je više kreveta, nego djece.
Kad sagradiš vile, dolaze i vile. Chuck Norris je dotaknuo nultu paralelu. Aljoša Vuković
Mudrost dolazi iz iskustva. Iskustvo je bolje što si stariji. Ne reci nikad ništa, ako te drugi ništa ne pita. Uzmi kolač ako ti nudi. Nikad nikome ne sudi. Ako ti fali osmijeh sam sebi se nekad nasmij, jer kod nekih osmijeh ne pali, a meni i od suza u očima sjaji. Šuti i trpi, ništa ne kaži, ništa ne traži.
Vilma Knežević
KOZERIJA Jamci
Gdje ima kredita ima i jamaca, a gdje ima jamaca ima i budala. Danko Ivšinović
HUMORESKICA
Koristim se satom od 10 € i dobro mi služi, dapače. Polupismeni političari nose satove skuplje od 5000 €, a mnogi i ne znaju na kazaljke očitati sat. Jadni smo u ovoj ljudskoj bijedi nekima i vrijeme puno više vrijedi.
Nađan Dumanić
VREMENSKA SLIKA: U najvećem dijelu Hrvatske, tako i kod nas, lipanj je bio dosad najtopliji, najsunčaniji i najsušniji lipanj u povijesti mjerenja. I srpanj je počeo slično, najtoplije je bilo prošli četvrtak, ali krajem prošlog i osobito početkom ovog tjedna stigla nam je konkretnija promjena vremena. U većini mjesta bilo je konkretnije kiše uz značajan pad temperature. Kraj tjedna donosi malo mirnije vrijeme, ali ne i povratak one vrućine iz prošlog tjedna. Još će tu i tamo biti i kraćih pljuskova. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: Izgleda da bi i u petak vrijeme bilo slično četvrtku, ali za dva-tri stupnja toplije pa bi dnevni maksimum mo-
gao narasti do 26 Celzijevih stupnjeva. I u petak u popodnevnim satima postoji mogućnost za kraći pljusak iz smjera Austrije i Slovenije. U danima vikenda nastavit će se djelomično sunčano i postupno toplije vrijeme. Čini se da bi temperatura mogla ponovno narasti blizu tridesetak Celzija. Neće biti baš potpuno stabilno, pa nisu isključeni kratkotrajni lokalni pljuskovi, nekako se čini rizičnije oko subote, ali to su oni kraći pljuskovi koji ne kvare bitno dojam povoljnog vremena. Subotnja temperatura oko 27-28, a nedjeljna možda uhvati i 30 stupnjeva.
U ponedjeljak bi uz prevladavajuće sunčano vrijeme maksimalna temperatura mogla narasti i malo iznad 30 stupnjeva. Mogućnost za
neki kraći lokalni pljusak je vrlo mala, pa će u većini mjesta dan proći suho. Vrijeme za utorak djeluje ljetno, uz dosta sunca i temperaturu malo iznad 30 stupnjeva, ali onda bi se nova fronta sa sjeverozapada mogla spustiti do nas tamo tijekom srijede i četvrtka. Po trenutnim izgledima čini se oblačnije i svježije, uz sjeverni vjetar i mjestimične pljuskove s grmljavinom. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 10.7.2025.)
• 15. srpnja 1841. godine jaka tuča u Bistri ozlijedila mnogo seljaka na polju
• 16. srpnja 1940. godine orkansko nevrijeme haralo Slavonijom
Ravnoteža
Leži pijanac pored puta i nailazi policajac i pita: - Što ležiš tu?
- Ma, nešto sam izgubio. - Što si izgubio?
- Ravnotežu!
Tri rakije
Dolazi tip u kavanu i traži tri rakije...
I tako danima...
Pita ga konobar, oprostite a zašto stalno uzimate tri rakije... Imam brata jednog u Australiji i, drugog u Americi i dogovorili smo se kad pijemo da pijemo svako za svakog. Nakon nekog vremena opet dolazi i konobar toči tri rakije, a ovaj traži dvije...
Pita konobar, oprostite nešto se dogodilo s braćom?
- Nije... samo ja više ne pijem!
Zakucavanje
Igraju dva čavla košarku dođe čekić i zakuca.
10€
Pita Ivek Štefa: - Koliko je 70+5?
Računa tako Štef i kaže: - Negdje oko 10 €.
Na Thompsonovomo koncertlino
Ako ne znaš kaj je bilo idi na Thompsonov koncertlin i se bodeš zazvedil. A kuliko nam je poznato zagrebečki gracki načelnik Tomek Tomaševičov ne zna kaj je bilo, a ve je mel priliko na Hipodromo kaj bi zazvedil, ali kuliko sam mel za čuti nejo je skoristil. A zakaj sam stoprocentno siguren kaj Tomek ne zna kaj je bilo jerbo on još navek v majušo slavi den pobjede, vužiže majske kresove, hoda v Kumrovec i Jasenovec, a na tem mestima nebre nikak zazvediti kaj je i da bilo. Makar je bilo na zagrebečkomo Hipodromo prek 500 jezer ljudi, ali to so bili sam desničari jerbo so levičari ostali doma i čakali so nejpredi da se Thompsonov koncertlin ipak ne bode održal, ali dok se je več hapil unda so čakali kaj bodejo desničari v črnaj majcaj naprajli nekša sranja, a dok je nikaj od toga ne bilo unda je za naše levičare počela duga noč jerbo so ne mogli nikak zaspati. Nikak jim je ne išlo vu te jive leve glave da je Thomsonov koncertlin prešel vu miro, vjeri, ljubezni i da je na prvi mesti bila domovina, familija i Domovinski rat. Bilo je nejveč mladi šteri so popevali, i to tri vure, skupa z Markijom i znali so napamet se jegove pesme. To je naša mladost na šteroj naš svet, naša Lepa naša ostaja. Makar je več prešlo vejč od tridesti let od 1991, da so v Lepo našo došli bandisti na tenkima šteri so bili okinčeni z cvetjom, a i unda so naši desničari zeli puške v roke i neso dali kaj bi četniki i jugosoldati zrivali državno mejo na linijo Virovitica – Karlovac – Karlobag i tak dugo so naši branitelji ne meli mira dok so ne četnike natirali nazaj prek Drine i oslobodili se naše grade, pak i Knina. I unda so naši levičari ne išli na četnički koncertlin nek so čakali dok pobedijo srpski antifašisti i kaj bi bilo se po staromo. Neso bili protiv četnikov, agresorov nek so bili protiv Lepe naše. Ne moramo znova bajati kak jiv je hajdi odišlo v Osterajh, Dojčland, Švicarsko, pak i tijam vu Švecko, ali dok so naši
braniteli pobedili 1995. i deli na Kninsko tvrđavo veliko zastavo Lepe naše neso mogli k sebi dojti. Kuliko vidimo hajdi je oni šteri još navek čakajo kaj se vrne Juga, kaj se vrne ljubičica bela jerbo je jim unda bilo čuda bole i lepše. Jerbo da je ne tak došli bi oni v minulo soboto na Hipodrom i popevali skupa z Markijom. Došli bi kaj bi, na se zadje, zazvedili kaj je to itak bilo 5. augustuša 1995?
Znate kak je to, dok nekam nečete iti unda se zgovarjate kak nemate čas, tak so to naprajli si oni šterima je ne pasal zrak (čitaj: glazba i Thompson) na Hipodromo, ali zato bodo išli na gey pride ili pak na Ultro v Split. Saki ftič vu svoje jato leti!
Ne znati zakaj je Tomek ne došel na koncert?
V belom Zagreb grado je bil organizerani i održani nejvekši koncertlin na sveto (bar za ve) jerbo je na koncertlino bilo prek 500 jezer ljudi i mesto kaj bi se Tomek (čitaj: Tomica Tomaševič) pofalil kaj mi Hrvati, mi Zagrepčanci moremo organizerati, ne on se grozi kak se več tak veliki koncertlini ne bodo organizerali vu jegovomo grado dok je on gracki načelnik. Neje nikaj rekel kuliko so ljudi potrošili penez i kuliko je jezer ili pak milijonov ojerov došlo v gracko kaso, nek je jalen kaj se je nišči ne posvadil, kaj se je nišči ne zbil i kaj je ne nišči v bolnici završil. Što bi mogel razmeti te naše Možemose, esdepeovce i druge levičare? Navek se črno gledijo, a unda jiv smeta dok ljudi dojdejo na koncertlin v črnaj majcaj ili pak robačaj.
Navelikom se pripoveda, a oni šteri pripovedajo velijo da je to stoprocentna istina, kak je v noči od sobote na nedelo dopelano 79 betežnikov na hitni prijem v KBC Rebro Možemovaca, Jugoslovena i levičara. Prosil me je šef Hitne nek nikomo nikaj ne govorim i ja se toga držim, ali nebrem kaj ne bi vam rekel, ali vas prosim nikomo drugomo nikaj o tomo. Na kardiološkomo prijemo so ostali: Sandra Benčič – možemovska srčana aritmija, Milči Pupovac – predelala mo je angina pektoris, Rada Borič – zišli so joj se levičarski tlaki. Na urologiji so na promatranjo ostali
Mile Kekin – napad bubrežnih kamenaca, na ultrazvuku so mo našli kamena u obliko petokrake i Bojan Ivoševič – šumadiski bolovi v levom bubregu i problemi od ustaške pijače na Hipodromo. Čim zazvedim nekaj novoga mam vam bodem i to javil
Zemljo Hrvatska Božek te blagoslovio
Sima nam je poznato kak je dobri papa Ivan Pavao II mel rad Lepo našo i kak je tripot (nejmeje) bil prinas. Proglasil je blaženima Lojzeka Stepinca na Marijici Bistričkoj i Marijo Propetog Isusa Petkovič v Dubrovniko i zaprosil je dragoga Božeka kaj bode pazil na Lepo našo i nas Hrvate. Lepo je rekel dok je prvič stal na hrvacko zemlo: - Zemljo Hrvacka Bog te blagoslovio! Verjem da se još navek zmislimo kak se je na Hipodromo zišlo 1994. leta prek miljon ljudi i zato je Papa gledal i poslušal Thompsonovoga koncertlina. Bil je jako zadovolen i vesel, ali je sejeno rekel: - Dok sam ja bil bilo je čuda vejč ljudi i zato mi je ve Hiipodrom nekak na pol prazen. A bil je pun i ve sam ga med ljudima bilo i dosti zraka tak da se moglo leži dihati, a dok se je Papa vozil z papamobilom po Hipodromo bili smo narivani kak srdelice v konzervi. No i unda je se vredo minulo jerbo dok so ljudi dobre volje i pazijo jeni na druge unda je se onak kak dragi Božek zapoveda.
Nevole po Thompsono
Naš poznati rokometni golman Filip Ivič je v junjušo prešel branit za novosacko Vojvodino, ali je ne tam i ostal. Najme kaj, on je jako dober golman i neje vu tomo stvar nek so ga novi gazdi rokometnoga kluba vidli na Thompsonovomo koncertlino vu Zagrebo na Hipodromo i dali so mo otkaza. Filip se je ne preveč bunil jerbo je dober golman i našel si bode novoga posla, ali je rekel: - Mene so doma odgajali kaj imam rad svoje i poštuvlem ljucko i od toga dale nejdem. Što bi rekel kaj so četniki i vu Vojvodini i ne dopuščajo svojim igračima kaj bi išli na „ustaški“ koncertlin. A velijo naši povjesničari kak je Vojvodina nigdar ne bila srpska?
Simpatična Marija Podvezanec iz Nedelišća ima preko osamdeset godina te, unatoč bolesti, voli provesti svoje vrijeme na suncu i u dobrom društvu. Tako smo je susreli kod knjižnice u Čakovcu, kada se sa svojom njegovateljicom vraćala iz crkve. Najviše voli cvijeće i razgovor s ljudima, a rekla je da se ponekad zna i malo previše raspričati. Isto tako, voli slušati Hrvatski katolički radio. Ima tri kćeri, šest unuka i čak šest praunuka te su joj oni, kako kaže, glavna zanimacija. (bj)