Međimurske novine 1554

ŠOK U

ŠTRIGOVI

Pred poznatim kafićem pronašli mrtvog susjeda

VAPAJ INVALIDA bez obje noge Viktora Vinka iz Jurovčaka

Samo molim za osnovne uvjete života

TEMA BROJA

DUGOTRAJNA BOLOVANJA

str. 4 - 5

KAKO PARADOKSALAN hrvatski zdravstveni sustav stvara dugotrajna bolovanja što direktno šteti standardu građana i gospodarstvu

Beskrajna čekanja na dijagnostiku produžuju bolovanja

MEĐIMURSKI VINARI pokupili vrijedna priznanja na Decanteru u Londonu

Martin Jakopić (24) napravio najbolji Sauvignon u Hrvatskoj!

OTAC 24 djece i stolar osuđeni zbog prijevare

Kako su prevarili trgovinu alata i izbjegli zatvor?

DONJI KRALJEVEC

Zbog 0,08 eura pokrenut cijeli pravosudni aparat

LAŽNO PRIJAVILA bivšeg dečka

Dobila je 120 sati humanitarnog rada

PROMETNA NESREĆA: Slemenice Ni kriv ni dužan završio na krovu

ODLIKAŠI

Gospodarska škola Čakovec, Graditeljska škola Čakovec, OŠ Domašinec, PŠ Turčišće, PŠ Florijana Andrašeca Dekanovec, OŠ Kuršanec, OŠ dr. Ivana Novaka Macinec, PŠ Gornji Hrašćan

U VRTU

Đurđice Cmuk

iz Jurketinca

Godina XXX Broj 1554

Cijena 1,50 eur

Čakovec, PETAK, 27. lipnja 2025.

ANKETA POD VUROM

Kako se nosite s vrućinama?

Pitali smo naše sugrađane kako se nose s ljetnim vrućinama – koje su njihove navike za rashlađivanje, koliko vode piju te kako se štite od visokih temperatura. Zanimale su nas njihove svakodnevne rutine, iskustva i savjeti za održavanje zdravlja tijekom vrućih dana. Također, željeli

smo doznati koliko su vrućine utjecale na njih i njihove bližnje te kako se prilagođavaju tim izazovima. Građani su nam odgovorili da vrućine podnose na različite načine, uglavnom pazeći na hidrataciju i izbjegavanje izlaska u najtoplijem dijelu dana. (Martina Jarni, Foto: Mario Golenko)

Mišo Kozar, Čakovec - Vrućine mi ne smetaju, kao ni sunce. Sa svojih 70 godina i dalje sam fit, redovito šetam i boravim vani. Ponekad se oznojim, ali to je normalno. Kad sunce jako prži, pijem puno vode, jedem laganu hranu, ne izlazim u podne i uvijek nosim šešir i sunčane naočale.

Elvira Bratko, Novo Selo Rok - Tijekom ove današnje vrućine teško se rashlađujemo. Najviše koris�mo ven�lator, klima još nije u opciji. Ponekad odemo na more da se rashladimo. Čula sam da nekima pozli zbog vrućina, ali osobno nisam imala iskustva, iako mi bude slabo i boli me glava zbog sparine.

Emilija Herceg, Čakovec - U mirovini sam i slušam savjete doktora. Ujutro izađem na kavu pa ostanem doma dok vrućine ne popuste. Pijem puno tekućine. Nemamo bazen, ali ima zelenila. Navečer se družimo sa susjedima, svi nešto donesu. Držimo se uputa jer smo svi zapravo ugroženi.

Dušanka Ignjac, Gornji Kuršanec - Meni ove vrućine nisu strašne. Pijem puno tekućine, idemo na more i bazene da se rashladimo. Koris�mo sve što možemo za olakšanje. Za sada nismo imali situaciju da je nekome koga poznajem bilo loše zbog vrućine, svi se čuvamo i pazimo jedni na druge.

Nikolina Primoš, Žabnik - Vrućine podnosim tako da se hladim u klima�ziranom prostoru, pijem dosta vode i limunade te konzumiram mnogo voća i povrća. Bila sam na kratkom godišnjem odmoru na moru pa sam se osvježila. Za sada nitko od mojih bližnjih nije bio pogođen visokim temperaturama.

Božena Malekoci Oletić prebacuje u sporiju brzinu

Nakon 29 godina, naša cijenjena kolegica, novinarka Božena Malekoci Oletić, oprostila se od redakcije „Međimurskih novina“ i zakoračila u zasluženu mirovinu. Od 1996. godine, Božena je bila neizostavan dio naše redakcije, a svojim je radom značajno oblikovala ne samo naše novine, već i puls cijelog međimurskog društva.

Njezin doprinos nadilazi puko izvještavanje. Božena je bila ključna �igura u transformaciji Međimurja iz područja koje je najradije „jo�kalo" i patilo od niskog samopouzdanja, u jednu od najpropulzivnijih i najdinamičnijih regija u Hrvatskoj. Kroz svoje članke, reportaže i analize, dosljedno je poti-

cala konstruktivan dijalog, razotkrivala probleme, ali i slavila uspjehe, dajući glas običnom čovjeku i inspirirajući promjene. Ponosni smo što smo s Boženom dijelili put na tom zahtjevnom, ali i iznimno ispunjujućem zadatku. Iako „prebacuje u sporiju brzinu", iskreno se na-

KOLEGIJ GRADONAČELNIKA i načelnika Kamo ćemo za tri mjeseca sa smećem iz Međimurja?

Piše: Sanja Heric

U Totovcu je preostalo mjesta za odlaganje otpada tek za tri mjeseca, a što će se dogoditi s otpadom iz Međimurske županije nakon toga, pitanje je koje još nema odgovora. Ova problematika važna za Međimurje bila je jedna od glavnih tema na konstituirajućoj sjednici Kolegija gradonačelnika i načelnika, održanoj proteklog utorka, 24. lipnja.

Direktorica ČAKOM-a Lidija Miše-Jalšovec najavila je da smo pred kraj popunjavanja kapaciteta za odlaganja otpada u Totovcu i da nije isplativo direktno voziti otpad u Piškornicu, čiji se završetak očekuje tek 2027. godine i što dodatno komplicira cijelu ionako alarmantnu situaciju. Ujedno je i najavila kraj ere jeftinog otpada, što znači da će građane krajem godine dočekati i veće cijene za odvoz otpada.

Puno odrješitija i direktnija o toj temi bila je gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, koja je naglasila hitnu potrebu za izgradnjom nove kazete za odlaganje otpada u Totovcu, kao i za modernom sortirnicom koja bi omogućila učinkovitiju reciklažu i smanjenje otpada.

- Mi u kazeti jedan imamo još mjesto za maksimalno tri mjeseca.

Znači da mi u najboljoj varijanti u 11. mjesecu moramo imati opciju B kud sa smećem iz Međimurske županije. Prvenstveno smećem koje odlaže ČAKOM i koje odlaže Mursekom. Ne znam jeste li dobro shvatili direktoricu, pitanje je hoće li se voziti u Varaždin gdje je po toni 350, za Totovec je po toni trenutno 140 eura. Hoće li nas koji drugi grad, koji ima mjesta u svojim kazeta, prihvatiti ili ne, to je najveće pitanje, istaknula je u svom govoru Cividini. Grad Čakovec već projektira novu, znatno veću kazetu broj 2, no za njezinu izgradnju potrebno je oko 3 milijuna eura, a još nije jasno hoće li se su�inancirati s 40 ili 60 posto. Izgradnja nove kazete zahtijeva i uklanjanje postojeće sortirnice u Totovcu, jer je mještanima obećano da se neće širiti postojeće odlagalište. Dodatan je problem i taj što na svom području Međimurska županija nema mogućnosti pretovarne stanice do Piškornice. - Hoćemo li voziti poluprazne kamione do Piškornice, imati trošak odvoza, a ne mogućnost pretovara i formiranja punog kapaciteta odvoza u Piškornicu, to će biti problem Međimurske županije, upozorila je gradonačelnica Cividini.

damo da će Božena i dalje, sada iz umirovljeničke „fotelje", nastaviti pratiti i komentirati društvene trendove, dijeleći s nama svoje neprocjenjivo iskustvo i mudrost. Draga Božena, želimo ti puno sreće, mira i uživanja u svakom novom danu. Od srca ti hvala na svemu! (Tomislav Novak)

GLAVNA SKUPŠTINA MATICE HRVATSKE održana u Čakovcu

Zoran Turk izabran u Glavni odbor Matice

s najviše glasova

U subotu, 21. lipnja, u Srednjoj školi Čakovec je održana Glavna izborna skupština Matice hrvatske na kojoj je izabran novi predsjednik. Za novog predsjednika izabran je Damir Zorić, dosadašnji potpredsjednik. U novo Predsjedništvo od šest članova izabrani su: Mario Jareb, Božidar Petrač i Dražen Švagelj (potpredsjednici), glavni tajnik Ivica Nuić, gospodarski tajnik Ivica Završki i književni tajnik Vladimir Lončarević. Za Međimurje ima posebnu težinu to što je mladi predsjednik Ogranka matice hrvatske u Čakovcu Zoran Turk izabran u Glavni odbor Matice hrvatske. On je dobio 94 glasa, najviše od svih članova kandidiranih predstavnika nekog od 133 ogranka Matice te ujedno postao najmlađi član Glavnog odbora. Čakovečki ogranak Matice je jedan do najaktivnijih godinama, a posebno u zadnjih nekoliko godina, o čemu svjedoči i više nagrađenih knjiga. (js)

Zoran Turk dobio je najviše glasova od svih članova te ujedno postao najmlađi član Glavnog odbora

VAPAJ INVALIDA bez obje noge

Viktora Vinka iz Jurovčaka!

Samo molim za osnovne uvjete života!

Još je teža bol Viktora zbog odnosa zdravstvenih djelatnika. - Jednom mi je gospođa na telefonu rekla da idu tamo gdje je „pola čovjeka”. Zamislite, oslovila me tim riječima, sa suzama u očima prepričava Viktor, pitajući se gdje je nestala ljudskost i empatija prema najranjivijima

Piše: Sanja Heric

- Molim samo osnovne uvjete za život.

To je sve što tražim, s tugom u glasu govori nam 69-godišnji Viktor Vinko iz Jurovčaka, smješten iznad Toplica

Sveti Martin. Njegova kuća, udaljena svega nekoliko stotina metara od restorana Jastreb, okružena je ljepotom prirode, ali do nje vodi šljunčani put koji je gotovo neprohodan, pogotovo za nekoga tko je ostao u invalidskim kolicima.

Viktor završio u kolicima nakon amputacije obje noge

Viktor je zbog komplikacija dijabetesa izgubio obje noge, a danas je njegov svijet ograničen na kuću jer do njega ne može doći ni hitna pomoć, ni sanitet, ni volonterka Crvenog križa. - Niti moja pomoć iz Crvenog križa ne može gore. Nada si je sada nabavila drugi auto kako bi mogla do mene, govori nam dalje nemoćni Viktor, koji više ne zna kome se obratiti za pomoć.

Viktor će uskoro dobiti i električna kolica,

U Perutnini Ptuj Pipo d.o.o. Čakovec došlo je do smjene na

čelu Uprave �irme. Umjesto dosadašnjeg direktora Dubravka Folnovića, za glavnog direktora imenovan je Boris Cvetković.

ali uz takav put ona mu neće biti previše od pomoći jer s njima nikuda ne može dalje od svoje kuće. Niti do trgovine koja se nalazi nedaleko od njega.

- Zvao sam u općinu nekoliko puta. Rekao sam im da nebrem niti k meši, niti v zadrugu, niti bilo kamo drugam. A oni su mi odgovorili da idem u dom. Moj dom je ovdje! Je li to odgovor? To je sramota!, ogorčeno nam govori Viktor.

- Od glavne ceste pa do moje kuće je nekih 200 metara. Zar se to ne može urediti. Nalazimo se u srcu turističkog mjesta, gledamo na same toplice, a naš put je nikakav, ističe Viktor.

Dovoljno bi bilo da se doveze barem sekanec i urede odvodni kanali uz put pa da voda ne rova nakon svake kiše. Dok pada kiša, naprave se grabe i onda je put do Viktora skoro neprohodan. Potvrdila nam je to i Nada Srpak iz Crvenog križa, koja je nekoliko puta morala ostaviti auto kod glavne ceste i do Viktora pješačila pješke. Drugačije jednostavno nije išlo.

- Baš zbog te ceste sanitet dva ili tri puta nije htio ni doći po mene u zimi. Dok ih zovem uvijek govore: samo ne ta cesta

opet, govori nam Viktor svoju tešku situaciju za koju se nada da će se bar nekako riješiti.

Kao da cijela situacija nije dovoljno teška, Viktor nam se požalio i na odnos zdravstvenih djelatnika prema njemu. - Jedanput dok sam zvao, gospođa na telefonu mi je rekla da idu tamo u Jurovčak gdje se nalazi pola čovjeka. Zamislite, oslovila me tim riječima, suznih nam očiju govori Viktor, i pita se kao i mi gdje je nestala empatija, gdje je nestala ljudskost prema čovjeku, a pogotovo prema onima najbolesnijima u našem društvu.

I susjedi imaju problema zbog neuređenog puta

I nema samo Viktor probleme s cestom. Ni njegovi susjedi nisu zadovoljni stanjem niti razvojem cijele situacije.

- Sada vidite cestu u jako dobrom stanju jer su je susjedi poravnali. Samo zamislite kako to izgleda kada kiša padne. I ja sam planiram dati vikend kuću u najam turistima, ali zbog takve ceste to ne mogu učiniti. Realno, ako samo pogledamo, mi se nalazimo u centru turističke destinacije, to je nekih 300 metara asfalta. Dole

se svaki putek asfaltira, a kod nas gore je to problem. No kažem, najgore od svega je to da po susjeda gore ne može ni sanitet po takvoj cesti, rekao nam je prvi susjed Dino Kovačić, koji se nada da će se medijskim istupom ipak uspjeti nešto učiniti. Druga susjeda i Viktorova sestra Mirica Petek iz Slovenije ima na ovom brijegu vikendicu, ali zbog ovakvog neuređenog puta ne može često dolaziti.

- Pogledajte ova drveća, ona rastu iz jaraka! Pa to bi se trebalo uređivati! Mene je sram kad gore došeću turisti. Mene je sram i nekoga pozvati k sebi, jer me onda svi pitaju kakvu to cestu imamo. Na općini su mi rekli neka si kupim terenac, pa kakav je to odgovor na ovaj problem. Zadnje su mi rekli da novaca ima, ali da ne mogu prijaviti cestu jer u tom dijelu prebivalište ima prijavljeno samo jedna osoba. Pa kako da se prijavim tu kada nemam pristupnog puta do vikend kuće?, dodaje na kraju Mirica, žalosna i nemoćna zbog cijele situacije.

GKP ČAKOM štedi prostor na odlagalištu u Totovcu

Od 1. srpnja primamo otpad samo sa svog područja

Iz GKP-a ČAKOM ovih dana na adrese pravnih i �izičkih osoba izvan jedinica lokalne samouprave s područja Međimurske županije u kojima GKP ČAKOM d.o.o. nije davatelj javne usluge, stižu obavijesti o otkazivanju usluge prihvata otpada. Drugim riječima, svi oni koji nisu pod njihovom koncesijom, morat će se od 1. srpnja sami snaći kud će sa svojim otpadom. - Polako krećemo sa štednjom preostalog kapaciteta za odlaganje otpada na odlagalištu Totovec, prvenstveno kako bi osigurali dovoljno mjesta za odlaganje otpada iz javne usluge, do vremena izgradnje još jedne kazete za otpad (predviđeno vrijeme za novu kazetu bit će sredina iduće godine). Stoga treba premostiti to razdoblje, objasnila je za naše novine Lidija Miše Jalšovec, direktorica poduzeća.

Obavijesti šalju tim pravnim osobama da znaju kako svoj tehnološki/proizvodni otpad moraju zbrinuti na drugačiji način, a ne više dovozom na odlagalište Totovec. ČAKOM je naime do sada, osim javne usluge na području Grada Čakovca i šest općina: Nedelišće, Mala Subotica, Orehovica, Šenkovec, Štrigova i Strahoninec, pružao i uslugu zbrinjavanja otpada pravnim osobama izvan područja pružanja javne usluge (u okviru cijelog Međimurja), što se prvenstveno odnosi na otpad iz proizvodnih procesa.

Pješaci mogu u bolnički krug i s bočne strane OTVOREN JE bočni ulaz u Bolnicu za pješake

Nema više hodanja okolo

Radi se o iskusnom menadžeru s više od 15 godina iskustva u vođenju prodajnih i marketinških timova u prehrambenoj industriji kao što su Gavrilović i Pik

Vrbovec Plus, gdje je upravljao timovima, budžetima i projektima u prodaji, izvozu i razvoju proizvoda. Dosadašnji direktor Dubravko Folnović svoju

karijeru je također nastavio u prehrambenoj industriji, prešao je na vodeće mjesto u �irmu Panvita u Murskoj Soboti. (BMO)

Ovih dana ponovno je otvoren tzv. bočni, sporedni ulaz u bolnički kompleks čakovečke Županijske bolnice. To znači da se u bolnički krug može ući na vrata preko puta Autobusnog kolodvora čime se uvelike skraćuje put. Naime, vrata su bila zatvorena iz sigurnosnih razloga, i to zbog radova na

uređenju tamošnjeg parka pa su i pacijenti i posjetitelji morali do bolničkih zgrada ići dužim putem preko glavne porte ili do stražnjeg ulaza kod Doma zdravlja. Ujedno to znači i da se radovi na uređenju parka bliže kraju, tj. da preostaju još samo oni kozmetički. (vv)

Lidija Miše Jalšovec, direktorica GKP-a Čakom

Viktor Vinko u kolicima s prvim susjedom Dinom Kovačićem, partnericom Bojom Pušnik i sestrom Miricom Petek na problema�čnom putu s kojeg pogled seže na same Toplice Sve� Mar�n

Božena Malekoci-Oletić

Foto: Mario Golenko

Jednom se i to moralo dogoditi da se otvoreno iz više perspektiva progovori o problemu bolovanja. Tu nemilu zadaću jesu li radnici predugo, bespotrebno i lažno na bolovanju, za temu je na najvišoj lokalnoj razini uzelo Gospodarsko-socijalno vijeće Međimurske županije. Bez predbacivanja i u želji da nađemo što bolja rješenja, želimo ispraviti ovaj problem, kazao je Ivan Senčar, predstavnik poslodavaca u Gospodarsko-socijalnom vijeću.

Činjenice su najjači argument zbog čega su na sjednicu pozvani predstavnici Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM), Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz Međimurske županije.

Njihovi su podaci mjerodavni da bi o njima mogli razgovarati sa stajališta sindikata i poslodavaca, kazao je sazivač sastanka Ivan Senčar, predsjednik GSV-a, dodavši da je gospodarski razvoj moguć samo ako imamo zdravog čovjeka i zdravog radnika.

- S poduzetničke strane gledano imamo i tisuću i jedan problem. Konkurencija je sve veća, poduzetničke mogućnosti da plate radnika na bolovanju na svoj teret do 42 dana je predugo. Tako dugo bolovanje na teret poslodavaca ima Njemačka i rijetko koja druga država u EU-u, kazao je. Uglavnom na teret poslodavaca u drugim zemljama pada na dva do tri dana, ali ne duže. Pred koju godinu to i nije bio takav problem jer su dobiti u poduzetništvu bile veće, a konkurencija slabija jer nije dolazila iz cijelog svijeta. Tako su se i duga bolovanja koja su išla na teret poslodavca lakše pokrivala. Sada troškovi bolovanja utječu i na našu konkurentnost, kaže.

Poslodavci sumnjičavi, a sustav stvara probleme

Ono što ga brine su tzv. lažna bolovanja, premda nismo ni doktori ni suci i ne znamo kako su ta bolovanja nastala. Primijetili smo da se među bolovanjem pojavio tzv. sindrom sagorijevanja i nemogućnost da zaposlenik zbog toga radi. Je li to neka nova vrsta bolesti koja nije prepo-

Ivan Sinković voditelj HZZO-a Čakovec: U 95 posto slučajeva kontrola nije bilo nepravilnos�, a u pet posto slučajeva su izrečene samo opomene jer liječnik prema mišljenju kontrolora nije zaključio bolovanje na vrijeme

znata, nije na meni, kazao je Senčar, to je na doktorima, da ga prepoznaju i da ga riješimo, ako postoji. Dodao je: - Meni osobno te stvari ne idu u glavu jer mi se čini da smo mi nekada više sagorijevali. Je li to neki novi hir i hoćemo li se na njega vaditi trebale bi prepoznati institucije koje se bave zdravljem, kazao je Senčar.

No pomalo neočekivano iz daljnje rasprave iz podataka kojima raspolažu zdravstvene institucije proizašlo je da dugotrajna bolovanja nisu uzrokovana samo prirodom bolesti ili lažnim prikazivanjem stanja bolesnika, već je problem mnogo kompleksniji, vezan i uz stanje u sustavu zdravstva.

Nevjerojatno, ali istinito, liste čekanja proizvode dugotrajna bolovanja. Naime, obiteljski liječnik ne može zaključiti bolovanje prije nalaza određene dijagnostike na koju pacijent mora čekati i više mjeseci. Postavlja se pitanje kako je posložen zdravstveni sustav i vodi li itko računa o ishodima liječenja i o tome da svaki cent uložen u zdravstveni sustav bude što e�ikasnije iskorišten?

Naime, na vidjelo izlazi da novci cure na neracionalna bolovanja, koja proizvodi sam zdravstveni sustav, čime se po drugoj strani uskraćuje zdravstvena usluga nekome kome je potrebnija. Do sada smo premalo vremena i energije trošili na to kakve rezultate daje zdravstveni sustav. - Dužinu trajanja bolovanja određuje liječnik obiteljske medicine ili ginekolog, na temelju medicinske dokumentacije, ovisno o slučaju, kazao je Ivan Sinković, voditelj HZZO-a Područne ustrojstvene jedinice Čakovec. Kontrolu privre-

Na Cipru i u Portugalu nema bolovanja na teret poslodavaca

U različitim zemljama EU-a bolovanja na teret poslodavaca uglavnom su kraća u odnosu na Hrvatsku. Na Cipru i u Portugalu nema bolovanja na teret poslodavaca. U Litvi su bolovanja samo dva dana na teret poslodavaca, u Bugarskoj i Italiji samo tri dana, u Rumunjskoj i Irskoj do pet dana. U Slovačkoj do 10 dana, u Češkoj do 14 dana, u Švedskoj i Norveškoj do 15 dana, u Sloveniji do 30 dana, a u Poljskoj do 33 dana.

Duga čekanja na dijagnostiku produžuju bolovanja TEMA BROJA

Nema dokaza da bi lažna bolovanja bila raširen problem u županiji, kazao je Ivan Sinković, voditelj HZZO-a u Čakovcu

mene nesposobnosti provode kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), i to prema pravilniku koji propisuje redovne i izvanredne kontrole. Redovne se odnose na radnike koji su dulje na bolovanju, dok se izvanredne provode na pisani zahtjev poslodavca.

U Međimurskoj županiji trenutačno je 45.411 aktivnih osiguranika, a ukupna stopa bolovanja u 2024. godini iznosila je 3,92 %. Od toga se 1,92 % odnosi se na bolovanja na teret poslodavaca, do 42 dana, dok je 2 % bolovanja na teret HZZO-a, koja traju duže od 42 dana. Usporedimo li te podatke s prethodnim godinama, vidljiv je pozitivan trend. Tako je 2022. godine stopa bolovanja iznosila 4,39 %, dok je 2023. godine pala na 3,75 %.

Poslodavci 69 puta tražili izvanredne kontrole bolovanja

- Bilježimo sve manji broj otkrivenih lažnih bolovanja. U posljednje dvije godine znatno se smanjio i broj zahtjeva poslodavaca za kontrolu bolovanja, jer takvi zahtjevi danas moraju biti jasno opravdani, za razliku od prijašnjih godina. Prošle godine je u Međimurju zaprimljeno svega 69 zahtjeva poslodavaca za izvanrednim kontrolama bolovanja.

U 95 posto slučajeva kontrola nije bilo nepravilnosti, a u pet posto slučajeva su izrečene samo opomene, jer liječnik nije prema mišljenju kontrolora zaključio bolovanje na vrijeme. Uz to, posljednje dvije godine kontrolori bolova-

nja su dobili i ovlast direktnog zaključivanja bolovanja ako nema medicinskog opravdanja za bolovanje. To je donijelo i određeno olakšanje doktorima obiteljske medicine, da se ne moraju zamjerati svojim pacijentima, nego se mogu pozvati na odluku kontrolora, kazao je Ivan Sinković iz HZZO-a. Naglasio je: - Doktori obiteljske medicine prema mojem mišljenju rade savjesno i iz podataka kojima raspolažemo nema lažnih bolovanja niti nema dokaza da bi lažna bolovanja bila raširen problem u Međimurskoj županiji.

U Čakovcu u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje rade dva liječnika kontrolora bolovanja. Još dva umirovljena liječnika na pola radnog vremena rade u liječničkom povjerenstvu za bolovanja. Natječaj za liječnike za liječničko povjerenstvo za privremenu nesposobnost je stalno otvoren, ali slobodnih liječnika na tržištu nema, kazao je Ivan Sinković, voditelj HZZO-a Područne ustrojstvene jedinice Čakovec.

Na rendgen se čeka dva do tri mjeseca - U praksi, ne možemo govoriti o „lažnom bolovanju” u smislu da netko bez osnove dobije bolovanje, kazala je Marija Gluhak, dr. med., predstavnica liječnika obiteljske medicine, okupljenim u KoHOM-u. Ponekad se zna dogoditi da bolovanja predugo vučemo, ali postoji razlog zašto se to događa. - Kad imate radno aktivnog pacijenta, znate što s njim morate napraviti, decidirano postavite obradu tog pacijenta koji među ostalim

HZZO u plusu pa poslodavci vjeruju

da ima prostora za njihovo rasterećenje

Hrvatska udruga poslodavaca predlaže da se skrati vrijeme bolovanja s 42 na 7 dana na teret poslodavaca. Evo čime argumentiraju taj prijedlog: - Uz doprinose za zdravstvo, poslodavci snose i troškove naknada plaća i operativne gubitke zbog izostanaka s posla. S obzirom na to da je HZZO u 2024. ostvario višak prihoda od gotovo 460 milijuna eura te da se očekuje daljnji rast pri-

mora i na „slikanje”. Istaknula je da se na rendgenski pregled u Čakovcu čeka od dva do tri mjeseca, što također dodatno otežava pravodobnu dijagnostiku. - Pokušavamo pronaći alternative u drugim ustanovama šaljući ih u Novi Marof ili drugdje, ali i to pacijentima predstavlja dodatni trošak, koji nije svima prihvatljiv, premda mnogi i na tu alternativu pristaju, rekla je.

Najčešća dugotrajna bolovanja su zbog bolesti lokomotornog sustava, a obrade tih bolesti traju i do šest mjeseci, objasnila je dr. Gluhak te iznijela tešku dilemu obiteljskog liječnika: - Treba li takvog pacijenta poslati natrag na posao, uz rizik da se on zbog zdravstvenih tegoba opet vrati u ambulantu? Time kao liječnici radimo štetu i poslodavcu. Mi iz primarne

hoda, �iskalni prostor za rasterećenje poslodavaca svakako postoji, poručili su iz Hrvatske udruge poslodavaca te pozvali Ministarstvo zdravstva na otvoreni dijalog. Rasterećenje poslodavaca ne bi imalo samo pozitivan �inancijski učinak i povećalo konkurentnost poslodavca, već bi i smanjilo napetosti između poslodavca i radnika oko opravdanosti dugotrajnih bolovanja.

zdravstvene zaštite se strašno borimo s time da se liste čekanja skrate ili da se stvore prioritetne liste čekanja za radno aktivne pacijente. Brza obrada tih pacijenata liječniku koji otvara i zatvara bolovanja pokazuje može li se pacijent vratiti na posao ili ne. Svrstati ga u skupinu pacijenata koje je potrebno operirati ili poslati na �izikalnu terapiju.

Na fizikalnu terapiju tek u travnju iduće godine ili privatno

Tu se opet spotičemo na dugu listu čekanja za �izikalnu terapiju. Za ovu godinu se pacijente u našoj bolnici više ne prima, nego tek u travnju 2026. godine, kazala je dr. Gluhak. Dodala je: - Pacijente šaljemo u Varaždinske Toplice ili odlaze privatno na liječenje. Jako mi je teško kao liječniku

PARADOKSALAN hrvatski zdravstveni sustav svojim djelovanjem stvara dugotrajna bolovanja

Liste čekanja produžavaju bolovanja

dijagnostiku

Marija Gluhak, dr. med., predstavnica liječnika obiteljske medicine: Mnoge stvari koje utječu na trajanje bolovanja izvan su naše kontrole, među njima i duga čekanja na dijagnos�čke pretrage

reći pacijentu da mu je izbor liječiti se privatno ili ga vratiti na posao zbog dugotrajnog čekanja na �izikalnu terapiju, kazala je. Dodala je: - Bolovanja koja prelaze 42 dana posebno su osjetljiva tema. Nekad se teško donosi odluka o njihovom prekidanju, a istovremeno su velik teret za poslodavce. No moram naglasiti da su mnoge stvari koje utječu na trajanje bolovanja izvan naše kontrole. Navela je i da su bolovanja za koja liječnik mora pacijentu vjerovati na riječ tzv. samoizlječive bolesti, kao što su proljevi, temperature, glavobolje. To su situacije kad pacijent nazove liječnika i kaže: - Ostao sam doma jer se loše osjećam. - Liječnik nema pravo uskratiti pacijentu bolovanje zbog tegoba koja zahtijevanju mirovanje. Moramo mu vjerovati jer je povjerenje između pacijenta i liječnika ključno, kazala je dr. Marija Gluhak. Ukazala je i na nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pri čemu se liječnici međusobno krpaju i pokrivaju i „tuđe” pacijente. To stvara probleme jer liječnik u tuđoj ambulanti dobije nepoznatog pacijenta. - Moramo priznati sebi i drugima da takvog pacijenta riješimo loše ili gomilamo nepotrebne pretrage, rekla je otvoreno i

Najčešći uzroci dužih bolovanja

Najčešći razlozi privremene nesposobnosti za rad i bolovanja bile su bolesti mišićno-koštanog sustava kao što su bolesti intervertebralnih diskova i dorzopatije,

dodala da se u ambulantama koje nemaju stalne liječnike ne može voditi računa o bolovanjima jednako kvalitetno kao u onima koje imaju stalne liječnike i gdje liječnici dobro poznaju svoje pacijente. Ambulante koje nemaju stalnog liječnika nemaju ni kvalitetu ni kontinuitet zdravstvene skrbi, to moramo priznati sebi i drugima, odlučna je dr. Gluhak. S druge strane dr. Gluhak govorila je i o tome zašto je ljude na dugotrajnom bolovanju, dužem od godinu dana, jako teško skinuti s bolovanja. Objasnila je da se vrlo često radi o pacijentima koji imaju komorbiditete, razne pridružene bolesti. Nerijetko su to ljudi stariji od 50 godina s raznim bolestima i oštećenjima. Za ilustraciju je ispričala da među onima koji su na dugotrajnom bolovanju ima pacijenata koji su motivirani za povratak na posao i nakon komplicirane operacije koljena za čije zaključenje bolovanja je ključan pregled i nalaz magneta. A onda iskrsne problem da se na očitanje nalaza čeka mjesec dana. Pacijent se zna vratiti na posao i bez očitanog nalaza, ali se zbog problema s koljenom opet vrati na bolovanje, pri čemu je ponovno prvih 42 dana na teretu poslodavca. I to je taj začarani krug koji ništa dobrog ne donosi ni pacijentu ni poslodavcu.

Iz rečenog proizlazi da gdje god pikneš u zdravstveni sustav, na vidjelo izbijaju brojni neriješeni problemi. Oni pokazuju da zdravstveni sustav generira neracionalno curenje novca na sve strane.

Najčešći uzrok bolovanja bolesti organa za kretanje, vrata i kralježnice

Najčešći uzroci bolovanja u Međimurskoj županiji

prijelomi i ozljede, otrovanja i djelovanja vanjskih uzroka; akutne infekcije gornjega dišnog sustava te neuroze i afektivni poremećaji povezani sa stresom.

uključuju bolesti lokomotornog sustava, bolesti kralježnice i vrata, dišnih bolesti (npr. astma) i psihičkih smetnji, poput depresije.

Kod žena se u značajnoj mjeri bilježe i zloćudne bolesti kao uzrok izostanaka s posla, nabrojila je Renata Kutnjak Kiš, dr. med., voditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo.

U radno aktivnoj dobi od 20 do 60 godina, žene najčešće umiru zbog karcinoma, a muškarci zbog bolesti jetre i ciroze. - Poseban naglasak trebalo bi staviti na promociju zdravlja na radnom mjestu, jer zdravo radno okruženje doprinosi većoj produktivnosti, zadovoljstvu zaposlenika i smanjenju broja bolovanja, poručila je Renata Kutnjak Kiš iz Zavoda za javno zdravstvo.

Iz raspravi je ukazano da nema rješenja za ljude koji su preboljeli ozbiljne bolesti poput karcinoma ili drugih teških bolesti pri čemu su djelomično sposobni za rad, ali više nisu sposobni za povratak na stara radna mjesta, primjerice radnici na normirane poslove. S druge strane ima pacijenata kojima bi, nakon što su preboljeli kancerogene bolesti, bilo dobro za mentalno zdravlje da rade u smanjenom opsegu vremena.

Sustav jednostavno ne prepoznaje te potrebe. Mirovinski sustav ih odbija, a poslodavac nema kamo vratiti na posao. Prošla su vremena „lakih ostvarenja invalidskih mirovina”.

Sadašnje generacije pak ne bi trebale plaćati grijehe prijašnjih. Država bi trebala pronaći rješenje za ljude koji su premladi za mirovinu, a više nisu sposobni za rad na prijašnjem radnom mjestu niti im poslodavac može ponuditi prilagođeno radno mjesto.

REPUBLIKA HRVATSKA

Međimurska županija

Grad Mursko Središće Jedinstveni upravni odjel

KLASA: 350-03/24-09/9

URBROJ: 2109-11-07-25-25

Mursko Središće, 25.06.2025.

Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18,39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Jedinstveni upravni odjel, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade objavljuje

JAVNU RASPRAVU

o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja sjeverozapadnog dijela naselja Hlapičina

1. Objavljuje se javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja sjeverozapadnog dijela naselja Hlapičina, u daljnjem tekstu: Prijedlog Plana, sukladno Zaključku o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja sjeverozapadnog dijela naselja Hlapičina (za javnu raspravu), KLASA: 350-03/24-09/9, URBROJ: 2109-11-0725-24 od 24.06.2025.

2. Javna rasprava traje od 30.06.2025., do zaključno s danom 30.07.2025.

3. Početak javnog uvida u Prijedlog Plana je 30.06.2025., a završetak 30.07.2025. Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 09:00-14:30.

4. Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 07.07.2025. na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 12:00 i 16:00.

5. Prijedlog Plana objavljen je na web stranici Nositelja izrade: https://mursko-sredisce.hr/, te Informacijskom sustavu prostornoga uređenja: https://ispu.mgipu.hr/

6. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave: - upisati u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida - upisati u Zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja

- uputiti u pisanom obliku zaključno s danom 30.07.2025. na adresu: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Jedinstveni upravni odjel Mursko Središće, Trg braće Radića 4, HR-40315 Mursko Središće - uputiti putem e-pisarnice: grad@mursko-sredisce.hr zaključno s danom 30.07.2025.

7. Nadležna tijela dostavljaju pisano očitovanje na Prijedlog Plana na gore navedenu adresu zaključno s danom 30.07.2025. Ukoliko do određenog roka ne dostave pisana očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.

8. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.

PROČELNIK Marko Jurović, mag.oec.

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) je uputila prijedlog da se u zdravstveni sustav implementira to da se samoizlječiva bolovanja do tri dana tretiraju kao ispričnice u osnovnim školama, kazala je dr. Marija Gluhak, predstavnica liječnika obiteljske medicine. Kao što roditelj ispričava dijete u školi, tako se i zaposlenik javi poslodavcu i kaže da

je zbog povišene temperature doma i da za to ne treba donijeti doznaku obiteljskog liječnika. Na ta samoizlječiva bolovanja otpada oko 12 posto svih bolovanja, što je pak značajno administrativno opterećenje liječnicima obiteljske medicine. To bi im otvorilo prostor za rad s pacijentima koji boluju od ozbiljnih bolesti koje se ne rješavaju samoizlječenjem.

REPUBLIKA HRVATSKA

Međimurska županija

Grad Mursko Središće

Jedinstveni upravni odjel

KLASA: 350-03/24-09/7

URBROJ: 2109-11-07-25-25

Mursko Središće, 25.06.2025.

Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Jedinstveni upravni odjel, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade objavljuje

JAVNU RASPRAVU

o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja istočnog dijela naselja Štrukovec

1. Objavljuje se javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja istočnog dijela naselja Štrukovec, u daljnjem tekstu: Prijedlog Plana, sukladno Zaključku o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja istočnog dijela naselja Štrukovec (za javnu raspravu), KLASA: 350-03/24-09/7, URBROJ: 2109-11-07-25-24 od 24.06.2025.

2. Javna rasprava traje od 30.06.2025., do zaključno s danom 30.07.2025.

3. Početak javnog uvida u Prijedlog Plana je 30.06.2025., a završetak 30.07.2025. Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 09:00-14:30.

4. Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 07.07.2025. na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 12:00 i 16:00.

5. Prijedlog Plana objavljen je na web stranici Nositelja izrade: https://mursko-sredisce.hr/, te Informacijskom sustavu prostornoga uređenja: https://ispu.mgipu.hr/

6. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave:

- upisati u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida

- upisati u Zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja

- uputiti u pisanom obliku zaključno s danom 30.07.2025. na adresu: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Jedinstveni upravni odjel Mursko Središće, Trg braće Radića 4, HR-40315 Mursko Središće

- uputiti putem e-pisarnice: grad@mursko-sredisce.hr zaključno s danom 30.07.2025.

7. Nadležna tijela dostavljaju pisano očitovanje na Prijedlog Plana na gore navedenu adresu zaključno s danom 30.07.2025. Ukoliko do određenog roka ne dostave pisana očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.

8. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.

PROČELNIK

Marko Jurović, mag.oec.

bolovanja

Trgovine otvorene ove nedjelje, 29. lipnja

Trgovine KRK

• D. Vidovec, R. Končara 9

• Dekanovec, Turčišće 21

• Draškovec, Draškovićeva 13

• G. Kraljevec, Potočna 4

• G. Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26 B

• Kotoriba, K. Tomislava 98

• Krištanovec 122

• M. Središće, Frankopanska 1

• Mačkovec, J. B. Jelačića 114

• Pleškovec 30

• Podturen, I. Grčića 6

• Prelog, Jug 1

• Pribislavec, B. Radića 54

• Slakovec 61

• Strahoninec, M. Gupca 1

• Sv. Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Šandorovec, V. Nazora 2

• Šenkovec, Pavlinska 5

• Štefanec, Zrinskih 26

• Trnovec 11

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

Ostale trgovine

• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)

• KONZUM, Čakovec, Zrinsko-frankopanska (8-15 h)

• KONZUM,

• D. Dubrava (7-13 h)

• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)

• STUDENAC, Cirkovljan (8-20 h)

• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h)

• STUDENAC, Pribislavec (8-20 h)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.

Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

Najveći hrvatski de�icit je nedostatak ljudi. Neki će odmahnuti rukom i reći da je to problem cijele Europe. Da, ali mi smo na margini pa je to za nas veći problem. Migracije stanovništva idu s margine prema centrima kvalitete života, prilika, višeg standarda. To je manje očito u prenapučenim zemljama, nego ispražnjenim.

Ondje gdje ljudi nedostaju postanu najvredniji kapital svjestan svoje vrijednosti ko-

ji seli tamo gdje su uvjeti za njega najpovoljniji. Tako je i u Hrvatskoj kojom se prazni prostori šire kao bijele, bolesne pjege. Ljudi ne žele živjeti u prostoru bez ičega. Nije im dovoljan idilični krajolik, mir buđenja uz jutarnji pjev ptica u čarobno jutro. Što će im sve to ako nema ničega drugoga. Da im je to dovoljno ne bi se civilizacije gradile na stvaranju gradova. Gradovi su oduvijek privlačili ljude mnoštvom ideja, prilika, mogućnosti i

5,4 milijuna eura

U valu propasti nekadašnjih gospodarskih divova tisuće radnika ostale su bez svojih potraživanja. Medimurske �irme pokošene su u prvom valu tranzicije kad je u friško stvorenoj Hrvatskoj vladao pravni nered, pa su �irme mjesecima prije propasti funkcionirale ne isplaćujući radnicima plaće. No mnogi se ne mire s time, nego su na staru nepravdu podsjetili prosvjedom ispred baraka nekdašnjeg GK Međimurje na Sajmištu.

Prije devet godina su osnovali i Udrugu Međimurski brendovi koja okuplja 1100 članova s ciljem da bivšim radnicima �irmi: Međimurje -Visokogradnja, Hrast, MTČ dd., MTČ Tvornice dječje trikotaže Prelog, Međimurje Beton, Tano-Metalac i drugima pomogne u ostvarivanju neisplaćenih plaća i drugih radničkih potraživanja. Nakon stečajeva �irmi radnička potraživanja nisu u potpunosti isplaćena. Samo radnici bivše

UDRUGA MEĐIMURSKI brendovi, koja okuplja radnike nekadašnjih međimurskih divova, prosvjedovala je zbog naplate radničkih potraživanja

Radnicima Visokogradnje duguju

Visokogradnje iz sastava bivše GK Međimurja potražuju preko 41,6 milijuna kuna, odnosno 5,4 milijuna eura. Dosadašnja parničenja nisu im pomogla u ostvarivanju njihovih prava, Pismom su se obratili i Uredu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ali do sada bez uspjeha. Nove nade polažu u sadašnji saziv Sabora. Uzdaju se u to da će Ivica Baksa, saborski zastupnik NPS-a uspjeti nametnuti tu temu na dnevni red Sabora, a država namiriti barem dio njihovih potraživanja, tim više što je Visokogradnja bila u većinskom vlasništvu države. Kažu da imaju i podršku župana Matije Posavca. Uporište za svoja potraživanja nalaze u Ustavu i Zakonu o radu u kojima je de�inirano da radnik za obavljeni posao treba dobiti plaću. U ime zakinutih radnika javno na prosvjedu obratio se Antun Mikac, predsjednik Udruge Međimurski brendovi. (BMO,foto: M. Golenko)

Međimurska županija primila je 30.497 eura od naftnih kompanija za korištenje površina istražnih prostora u 2024., vidljivo je izvješće koje je Vlada prihvatila na sjednici 12. lipnja.

Vlada Republike Hrvatske prihvatila je izvješće o radu naftnih i plinskih kompanija na hrvatskom kopnu tijekom 2024. godine, a u tom dokumentu među ostalim stoji i da su investitori uredno ispunili sve planirane radove i ugovorne obveze na istražnim prostorima diljem zemlje.

Od ukupno 651.335 eura koliko su naftne kompanije uplatile hrvatskim županijama za korištenje površina istražnih prostora, Međimurska županija dobila je 30.497 eura, što nas svrstava u županije s dna ljestvice. Najviše je primila Bjelovarsko-bilogorska županija s preko 100.000 eura, dok su najmanje dobile Brod-

Ljudi ne žele živjeti u prostoru bez ičega

sadržaja koji su ljudima kao društvenim bićima potrebni. Povezivanje s prirodom današnjem čovjeku je milo u pravilu, nakratko, kad odlazi na godišnji odmor. Rijetki su oni koji bi vrevu urbanog života zamijenili životom koji se sastoji od preživljavanja u prirodi. Ljudi vole kombinirati seoski način života na lokaciji što je moguće bliže gradu i svim pogodnostima koje on pruža. Naša sela odavno nisu samodostatna, nego ovise o blagodatima urbanizacije. Ne

sko-posavska i Požeško-slavonska županija.

Pet aktivnih

ugovora s naftnim kompanijama

Trenutno je aktivno pet ugovora o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koje je Vlada sklopila s naftnim kompanijama. INA-Industrija nafte ima tri ugovora za istražne prostore DR-02 i DR-03, dok Vermilion Zagreb Exploration upravlja prostorima SA-10 i SA-07. Mađarska kompanija Aspect Croatia Kft. odgovorna je za prostor SA-06. Tijekom 2024. godine kompanija INA zatražila je napuštanje istražnog prostora SZH-01 nakon isteka istražnog razdoblja, pa je Vlada u travnju ukinula dozvolu i raskinula ugovor. Osim naknada županijama, naftne kompanije uplatile su i značajne iznose u državni proračun. Administrativne na-

1. Bjelovarsko-bilogorska: 101.730 eura

2. Virovi�čko-podravska: 91.685 eura

3. Vukovarsko-srijemska: 88.575 eura

4. Sisačko-moslavačka: 81.811 eura

5. Zagrebačka: 73.394 eura

6. Koprivničko-križevačka: 53.661 euro

7. Osječko-baranjska: 48.889 eura

8. Varaždinska: 44.609 eura

9, Međimurska: 30.497 eura

10. Grad Zagreb: 22.416 eura

11. Požeško-slavonska: 11.161 euro

12. Brodsko-posavska: 2.907 eura

knade donijele su 497.448 eura, dok su naknade za eksploataciju plina iznosile 1.194.505 eura. Dodatno je po osnovi naknada za pridobivene ugljikovodike uplaćeno 2.308.713 eura koji se dijeli između države i lokalnih zajednica. Agencija za ugljikovodike svake godine do 30. travnja dostavlja ovakvo izvješće Vladi putem Ministarstva gospodarstva, što omogućuje praćenje rada naftnih kompanija i njihovog doprinosa lokalnim zajednicama i državnom proračunu. (ik)

tako davno u selima se živjelo od onoga što se proizvelo na gospodarstvu. Danas je to nemoguće, jer internet, televiziju, kućanske aparate pa čak i odjeću ne možemo proizvesti doma. U najboljem slučaju možemo uzgajati domaće životinje, voće ili povrće. Način života se nepovratno promijenio čak i u smislu obiteljske solidarnosti. Obiteljsku zajednicu danas prije svega povezuju emocionalne i srodničke veze. Nekada je to bila snažna gospodarska i

socijalna zajednica u kojoj su stariji pružali zaštitu mlađima, a kasnije mladi starima. Danas je ta socijalna komponenta prenesena na vrtiće, škole, staračke domove koje potpomaže lokalna zajednica i država jer vitalni članovi zarađuju izvan obitelji. Kinezi, koji skupo plaćaju cijenu svoje demografske politike jednog djeteta, ubrzano razvijaju humanoidne robote da bi nadomjestili ljude u proizvodnji, rutinskim poslovima i brizi za starije.

SPEEDWAY STADION MILENIUM iz Donjeg Kraljevca

Dvadeset godina gospodarskog, sportskog i društvenog uspjeha gospodarskog, sportskog

Speedway – adrenalinski motosport bez kočnica u kojem motocikli postižu brzine do 120 km/h na stazama od drobljenog kamena – u Hrvatskoj ima samo jedno pravo domaće uporište: Speedway stadion Milenium u Donjem Kraljevcu. Ove godine obilježava 20 godina postojanja, s impresivnim rezultatima na sportskom, organizacijskom i gospodarskom planu.

Prije dvadeset godina, u malom Donjem Kraljevcu, gdje je rijetko tko vidio viziju, niknuo je Speedway stadion Milenium, jedini specijalizirani objekt za speedway u Hrvatskoj. Danas je to međunarodno priznato središte motosporta, rezultat poduzetničkog duha, upornosti i obiteljske predanosti.

Iza ovog infrastrukturnog i sportskog dragulja stoji ime Zvonimira Pavlica, trostrukog jugoslavenskog prvaka u speedwayu i utemeljitelja stadiona. Nakon tragične nesreće koja je prekinula

Speedway stadion Milenium je jedinstven gospodarskosportski projekt koji je pozicionirao Hrvatsku i Međimurje na kartu svjetskog motosporta

Zvonimir Pavlic začetnik je projekta koji je postao simbol gospodarskog, turističkog i sportskog razvoja

Međimurja

njegovu sportsku karijeru, Pavlic je preusmjerio energiju u poduzetništvo, ali i u stvaranje nove vrijednosti za zajednicu. Kao vlasnik tvrtke Pavlic asfalt-beton, uz podršku obitelji, odlučio je uložiti u projekt koji je izgradio više od stadiona – izgradio je platformu za gospodarski, turistički i sportski razvoj Međimurja.

Priča Zvonimira Pavlica nosi pečat hrabrosti, transformacije i obiteljske predanosti. "Nakon teške nesreće i iznenadnog završetka karijere u kojoj sam se neprestano dokazivao, u meni je ostala snažna želja da iza sebe ostavim trag i doprinos zajednici i društvu. Uz Juricu koji je pokazivao veliki talent za speedway, podrška dviju kćeri i supruge omogućila je da nađemo pravo rješenje kako izgraditi i živjeti speedway, uz sve poduzetničke obveze. Pratila nas je Božja providnost te smo uz pomoć volontera i članova kluba stavili Međimurje na kartu svjetskog speedwaya", rekao je Zvonimir Pavlic.

Speedway stadion Milenium iz Donjeg Kraljevca ove godine obilježava 20 godina postojanja. Obitelj Pavlic ima priču o uspjehu koja nadilazi granice sporta

U 20 godina više od 70 velikih utrka

Danas Speedway stadion Milenium nije samo mjesto sportskih nadmetanja, nego pokretač lokalnog gospodarstva, s brojnim pozitivnim učincima na turizam, ugosti-

posložiti svu opremu koju su dovezli u 10 šlepera. Od srca velika hvala svim sportskim funkcionerima, volonterima, prijateljima i sponzorima, kao i gledateljima koji vjerno dolaze i dovode nove naraštaje. Ovo je sport koji nas ujedinjuje i veseli, mjesto gdje se stvaraju dobre emocije, prijateljstva i uspomene", izjavila je Darija Pavlic. Ženska utrka 12. srpnja

Svoju 20. obljetnicu stadion će obilježiti 12. srpnja s dva velika događanja. Prvi put u povijesti Hrvatske, bit će održana ženska utrka FIM Women’s Gold Trophy, koja okuplja vozačice iz Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Argentine, Francuske i Slovačke. Uoči utrke, od 10. do 11. srpnja, stadion će biti domaćin FIM Women’s Academy, edukativnog programa koji vodi legendarni Greg Hancock zajedno s Juricom Pavlicem. „Ovo je snažna poruka mladim djevojkama –speedway nije samo muški sport. Ovom inicijativom rušimo predrasude i otvaramo vrata jednakim mogućnostima“,poručuje Armando Castagna iz FIM-a.

teljstvo i promociju regije. Od osnutka do danas, stadion je ugostio više od 70 velikih utrka, uključujući šest prestižnih Speedway Grand Prix događanja, uz prisutnost tisuća gledatelja iz cijeloga svijeta.

Upravo na ovom stadionu,

hrvatski vozač Jurica Pavlic osvojio je titulu europskog juniorskog prvaka 2006. godine, dok je legendarni Greg Hancock 2011. postao svjetski prvak, ostavivši nezaboravan trenutak kada je poljubio stazu – priznavši njenu vrijednost i posebnost.

Darija Pavlic, dugogodišnja organizatorica i članica Svjetske motociklističke federacije (FIM), ističe: "Ponosna sam na ovih dvadeset godina koje su iza nas, puno toga smo prošli i ostvarili veliki rezultat. Svjetska motociklistička federacija, čiji sam član, gleda nas kao jedne od najboljih organizatora speedway utrka na svijetu. Nije slučajnost da smo 2022. dobili organizaciju nove ere Grand Prix prvenstva, prve utrke u suradnji s novim organizatorom Discovery Sports Event. Bili smo jedina staza na svijetu koja može tjedan dana prije organizirati i probnu utrku, ali i

U večernjim satima istog dana, stadion će ugostiti i utrku Svjetskog prvenstva u �lat tracku, još jedan dokaz njegove sve veće važnosti na globalnoj karti motosporta. 20 godina investicije, rasta i zajedništva Speedway stadion Milenium pokazao je kako sportska infrastruktura može biti katalizator gospodarskog razvoja i međunarodne promocije. Ovaj projekt, izrastao iz privatne inicijative, uz podršku lokalne zajednice i stotine volontera, danas je uzor održivog razvoja i zajedničkog uspjeha.

Utrka na stadionu 12. srpnja od 13 sati, uz bogat zabavni program za djecu i odrasle, simbol je ne samo obljetnice jednog sportskog objekta, već proslave vizije, ulaganja i ustrajnosti.

Zvonimir Pavlic i Jurica Pavlic, predstavnici speedwaya u Međimurju

Donji Kraljevec ima reprezentativan speedway stadion Milenium

Više od 70 puta na Stadionu Milenium viđene su ovakve scene

Obećanje mira

Dogodilo se gotovo nezamislivo, ali moguće – Izrael i Iran obećali su Trumpu da više neće ratovati te nakon dvanaest dana rata sklopili primirje. Svjetske burze su odmah reagirale i cijena nafte je pala na pristojnih šezdeset i sedam dolara po barelu, očekujući da će se održati i da Iran neće zatvoriti Hormuški tjesnac. Da je Hormuški tjesnac zatvoren, svjetske cijene nafte bile bi za 20 posto skuplje, kao i plin, uz mogućnost izazivanja svjetske krize.

Hoće li se što promijeniti, za sada nije moguće znati. Dok se zbrajaju štete i pouke ovog mini rata koji je, ako ništa drugo, ispuhao jedan dio nagomilanih napetosti između Izraela i Irana te donio razaranja i žrtve, budućnost postaje sve jasnija.

Iran, koji je velika država, izdominiran je zapadnom tehnologijom i američkim napadom na postrojenja za obogaćivanje urana. Njegova protuzračna obrana nije mogla zaustaviti niti izraelske napade. Budućnost Irana je dakle jasna: treba mu mir da bi pojačao svoje obrambene sposobnosti. Iranski generali sad su sasvim sigurni da je pravo jamstvo za dugotrajni mir atomska bomba koju vjerojatno još nemaju. Da je Iran imao atomsku bombu i uz to razvijenu obrambenu raketnu tehnologiju, Izrael ga se ne bi usudio napasti. Drugim riječima, obećanje da će sad biti zauvijek mir koje dolazi od američkog predsjednika, za sada je samo obećanje.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

S druge strane, Izrael se prvi put susreo s hipersoničnim raketama iz Irana i ozbiljnim razaranjima te shvatio da mora nadograditi svoje obrambene sposobnosti. Dakako, najvažnija pouka je da nije toliko moćan bez Amerike i da je zapravo vodio rat po dopuštenju. Konkretno, nije smio upotrijebiti svoj atomski arsenal bez dopuštenja Amerike, stao je kad mu je rečeno da stane. Kao mač nad glavom visi mu i dalje neriješeno palestinsko pitanje.

Mora biti zabrinuta i Rusija, odnosno Putin, jer je starija ruska obrambena tehnologija protiv napada iz zraka preko noći postala staro željezo, Izraelci i Amerikanci šetali su iranskim nebom kako su htjeli.

Za sada se čini da je pravi pobjednik ovog mini rata Amerika, no zapravo je svima odgovarao mir na neodređeno vrijeme, svakome iz vlastitih razloga, pa i Kini zbog uvoza nafte iz Irana.

Dakako, zbog pada cijena nafte na burzama mnogi su već zaradili na izvedenicama i terminskim tržištima, kao i prije početka rata na povećanju cijena nafte.

DONJI KRALJEVEC

Kompletan pravosudni aparat pokrenuo se

zbog osam eurocenti

Inspektori su utvrdili da je pekara naplaćivala maržu od 19,51 posto, što znači da je svaku litru mlijeka prodavala za 0,08 eura skuplje od dopuštenog

Državni inspektorat, tužiteljstvo, sud, sutkinja, zapisničarka, odvjetnik i presuda na nekoliko stranica koja citira osam zakona, sve je to pokrenuto jer je pekara „Le Slastice" prodala jednu litru mlijeka skuplje za osam eurocenti od dopuštene cijene.

Državni inspektorat pokrenuo je prekršajni postupak protiv trgovačkog društva „Le Slastice" iz Donjeg Kraljevca i njegovog odgovornog predstavnika nakon što je utvrđeno da su u prodavaonici u Prelogu, na adresi Glavna 8, u razdoblju od 7. do 12. veljače, prodavali UHT mlijeko Z bregov s 2,8 posto mliječne masti po cijeni od 1,03 eura.

Prema Odluci o izravnim mjerama kontrole cijena, koja je stupila na snagu 7. veljače, najviša do-

zvoljena maloprodajna cijena za to mlijeko iznosi 1,03 eura po litri, ali marža trgovca ne smije prelaziti 10 posto neto cijene. Inspektori su utvrdili da je pekara naplaćivala maržu od 19,51 posto, što znači da je svaku litru mlijeka prodavala za 0,08 eura skuplje od dopuštenog.

Tijekom spornoga razdoblja od pet dana pekara je prodala samo jedan komad mlijeka po višoj cijeni, što znači da je ukupna „šteta" iznosila 8 eurocenti. Ipak, to je bilo dovoljno da se pokrene cijeli birokratski aparat - od terenskog inspekcijskog nadzora 23. svibnja, preko sastavljanja optužnog prijedloga s preciznim brojem Klasa: 336-02/25-01/1563, do glavne rasprave na Općinskom sudu u Čakovcu 4. lipnja.

- Jednostavno smo ispustili iz vida cijenu UHT

LAŽNO PRIJAVILA BIVŠEG DEČKA

Htjela nauditi

bivšem

mlijeka, odnosno najvišu dopuštenu maržu od 10 posto, objasnio je odvjetnik u obrani svojih klijenata. Naglasio je da je glavna djelatnost pekare prodaja pekarskih proizvoda te da su se fokusirali na poštovanje propisa o cijenama kruha i peciva.

Vlasnici su odmah nakon inspekcijskog nadzora ispravili cijenu u svim svojim prodavaonicama i obavijestili Državni inspektorat.

Oslobođeni od kazne

- Odmah nakon nadzora ispravljena je nenamjerna pogreška oko cijene UHT mlijeka i to po svim poslovnicama, naveli su u pisanoj obrani. Dodali su da su smatrali kako se kod cijena mlijeka ništa nije mijenjalo jer je taj proizvod već bio na listi 30 proizvoda s propisanim najvišim cijenama.

Sud je proglasio okrivljenike krivima, ali ih oslobodio od kazne jer su nedostatak otklonili odmah te primijenio odredbu Prekršajnog zakona koja omogućuje oslobađanje od kazne kada počinitelj otkloni posljedice prekršaja. Trgovci su također potpuno oslobođeni druge optužbe o zavaravajućoj poslovnoj praksi jer sud smatra da povećanje cijena samo po sebi nije oblik nepoštene poslovne prakse ako potrošači mogu birati druge trgovce. Unatoč tome što su proglašeni krivima, ali oslobođeni kazne, okrivljenici moraju u roku od 30 dana platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 40 eura, što znači da će ukupno platiti 80 eura. (ik)

pa sad mora odraditi

120 sati humanitarnog rada

Mlada žena pravomoćno je osuđena na odgojne mjere jer je lažno prijavila bivšeg dečka da joj je prijetio ubojstvom. Općinski sud u Čakovcu izrekao joj je 120 sati rada u humanitarnim organizacijama i psihosocijalni tretman.

U studenome 2022. djevojka, koja je tada imala 18 godina, uzrujana je došla u policijsku postaju u Čakovcu odlučna u namjeri da podnese kaznenu prijavu protiv bivšeg dečka. Policajac ju je upozorio da je

lažno prijavljivanje kazneno djelo, ali ona je inzistirala da nastavi s procedurom.

„Nazvao me je i rekao da će me upucati ako mu se ne vratim", tvrdila je djevojka opisujući navodni telefonski poziv koji se dogodio isti dan oko 19:40. Navela je točan broj mobitela s kojeg ju je bivši dečko navodno nazvao i precizno vrijeme poziva. Tijekom istrage pokazalo se da se opisani telefonski poziv uopće nije dogodio.

Djevojka je priznala da je izmislila cijelu priču o prijetnji smrću. Sud je utvrdio da je od početka znala da se događaj nije odigrao i da joj bivši, tada maloljetni dečko, nije uputio nikakve prijeteće riječi. Pred sutkinjom za mladež djevojka je priznala krivnju za kazneno djelo lažnog prijavljivanja. Objasnila je da je bila ljuta zbog prekida veze i htjela je bivšem dečku „napraviti probleme". Sutkinja joj

je izrekla dvije odgojne mjere umjesto novčane kazne. Prva mjera obvezuje je da u tri mjeseca odradi 120 sati u humanitarnim organizacijama ili na poslovima komunalnog značenja. Druga mjera uključuje psihosocijalni tretman u savjetovalištu za mlade. Tijekom postupka bila je nezaposlena i nikad prije osuđivana. Stranke su se odrekle prava žalbe pa je presuda donesena 5. lipnja postala konačna. (ik)

OTAC 24 djece i stolar iz Međimurja osuđeni zbog prijevare s vibro-pločom

Općinski sud u Čakovcu osudio je dvojicu muškaraca iz Međimurja na po osam mjeseci zatvora uvjetno jer su 2011. godine, prema presudi, izveli prijevaru s građevinskom opremom, unajmivši vibro-ploču koju nikada nisu namjeravali vratiti.

Prema nepravomoćnoj presudi, prvi okrivljenik (57), otac 24 djece i povremeni radnik u poljoprivredi, nagovorio je suoptuženog da u njegovo ime iznajmi vibro-ploču marke Wacker iz trgovine „Profesionalni alati” u Čakovcu. Oprema je unajmljena uz obećanje da

će biti vraćena isti dan, ali su je odmah nakon preuzimanja prodali trećoj osobi za 11.500 kuna. Trgovina je ostala bez stroja vrijednog oko 35.000 kuna. Drugookrivljeni, 68-godišnji stolar s vrlo dugim popisom prijašnjih presuda, uključujući više zatvorskih kazni iz 70-ih i 80-ih godina, priznao je da je sudjelovao u dogovoru, no naveo je kako nije imao koristi od prijevare. Sud mu je uzeo u obzir teško socijalno stanje te mu osigurao branitelja po službenoj dužnosti.

Sutkinja je obojici izrekla uvjetne kazne od osam mjeseci zatvora s rokom kušnje od dvije godine. U slučaju ponavljanja kaznenog djela, prvookrivljenom će se kazna u cijelosti izvršiti, dok će se drugookrivljenom uračunati već provedeni istražni zatvor. Prvookrivljeni mora nadoknaditi trošak kaznenog postupka u iznosu od 50 eura, dok je drugookrivljeni, s obzirom na svoje imovno stanje, oslobođen plaćanja svih troškova. Presuda je postala pravomoćna istoga dana jer su se obje strane odrekle prava na žalbu. (ik)

PROMETNA NESREĆA u Slemenicama

Ni kriv ni dužan završio na krovu

Ozlijeđeni 51-godišnjak i još troje putnika iz oba osobna automobila su prevezeni u čakovečku bolnicu

Piše: Benjamin Jakopić

Foto: Tomislav Novak

Prije samo nekoliko tjedana pisali smo o situaciji kada su tijekom jednog vikenda čak dva auta završila na krovu. Tada smo spomenuli i da se takve situacije rijetko kada mogu vidjeti, ali čini se da su ipak češće nego se mislilo jer je još jedan auto na krovu završio u petak, 20. lipnja, u Slemenicama. Do nesreće je došlo oko 20:20 kada je 28-godišnja slovenska državljanka vozila iz Zasadbrega u smjeru

Slemenica te stigla do raskrižja s državnom cestom. Vozačica očito nije obratila pažnju na činjenicu da mora propustiti vozila koja se kreću tom cestom te je samo nastavila s vožnjom i udarila u bočni dio osobnog automobila kojim je

Od siline udarca jedan auto je završio na krovu i na živici upravljao 51-godišnjak. Od siline udarca auto 51-godišnjaka je izbačen iz ceste te se prevrnuo na krov i udario u prometni znak i živicu.

Ozlijeđeni 51-godišnjak i još troje putnika iz oba osobna automobila su prevezeni u čakovečku bolnicu. Tamo im je pružena medicinska pomoć.

Na mjestu događaja prometne nesreće u izvlačenju unesrećenih iz vozila pomagali su pripadnici JVP-a Čakovec i DVD-a Žiškovec.

POLICAJCE nazvao bedacima pa dobio kaznu

„Nespretno sam se izrazio"

Autolimar (45) iz Čakovca nepravomoćno je osuđen na 330 eura novčane kazne jer je na Facebooku omalovažio i uvrijedio policiju komentarom o policijskoj potrazi u Nedelišću.

Muškarac je 3. svibnja 2024. u 15 sati na stranici varazdinskevijesti.hr napisao komentar na članak o „Drami u Nedelišću": - Ahhh! Kak znaš da je repetiral! Iskočil kroz prozor? A naši policajčeki ga izgubili u vidokrugu! Al ovo sve drugo su vidli! Svaki bedak more biti policajac."

Članak se odnosio na noćnu potragu policijskih službenika Policijske uprave međimurske za muškarcem s jurišnom puškom u Nedelišću.

Čakovečki autolimar policajce je nazvao „policajčekima" i napisao da „svaki bedak more biti policajac", što je sud ocijenio omalovažavajućim i uvredljivim.

- Nespretno sam se izrazio, a što su policijski službenici mogli doživjeti kao da ih se pokušavam uvrijediti ili omalovažiti, što mi ni u

kom slučaju nije bila namjera, izjavio je autolimar u obrani. Istaknuo je da je instruktor za obučavanje spašavanja i član pričuvnog sastava MUP-a.

- Čitajući komentare na neki objavljeni članak iz neobjašnjivog razloga ti komentari potaknuli su me da i sam počnem komentirati, objasnio je. Službenim osobama se ispričao i obećao da se takvo što neće ponoviti.

Sud je utvrdio da je muškarac prekršio odredbu koja zabranjuje omalovažavanje i

ŠTRIGOVA

vrijeđanje državnih organa u vezi s vršenjem službe. Sudac je ocijenio da je okrivljenik bio svjestan uvredljivosti svojih riječi, ali ih je svjesno napisao. Kao olakotne okolnosti sud je uzeo potpuno priznanje, iskazano kajanje i ispriku. Muškarac je zaposlen u čakovečkoj tvrtki s mjesečnom plaćom od 1080 eura, razveden je i otac dvoje djece. Novčanu kaznu od 330 eura plus 20 eura troškova postupka dužan je platiti u roku od 90 dana. (ik)

Pred poznatim kafićem pronašli mrtvog čovjeka

Beživotno tijelo muške osobe pronađeno je u četvrtak, 26. lipnja, oko 5 sati ujutro, u centru Štrigove, nedaleko od ka�ića Kult, potvrdila nam je PU međimurska. Hitna pomoć je odmah po dojavi izašla na teren.

Kako saznajemo iz PU međimurske, riječ je o muškarcu rođenom 1957. godine. Prema informacijama nakon provedene obdukcije, najvjerojatnije se radilo o zastoju srca, te nisu pronađeni tragovi koji bi upućivali na kazneno djelo. Neslužbeno doznajemo da je ime preminulog Josip Škramlec. Obitelji i rodbini izražavamo iskrenu sućut. (bj, sh)

DOBIO

UVJETNU kaznu

Uzeo mobitel pod izlikom

poziva pa ozlijedio vlasnicu

Zbog razbojničke krađe mobitela i ozljeđivanja poznanice, danas 21-godišnji Čakovčanin osuđen je na godinu dana zatvora, ali mu je kazna uvjetno odgođena na tri godine.

Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio mladića zbog razbojničke krađe počinjene krajem svibnja 2023. godine. Presudom je utvrđeno da je 31. svibnja, oko 18 sati, na jednom raskrižju u Čakovcu, prišao poznanici i zatražio da mu posudi mobitel za hitan poziv. Vjerujući mu, ona mu je predala svoj uređaj marke Samsung Galaxy Z Flip 4 vrijedan oko 1300 eura.

Umjesto da obavi poziv i vrati mobitel, mladić ga je stavio u torbicu i počeo bježati. Kada ga je vlasnica sustigla i pokušala uzeti uređaj natrag, uhvatio ju je za ruku i savinuo joj zglob te ju pritom lakše ozlijedio. Mobitel je zadržao i pobjegao s mjesta događaja. Sud ga je

proglasio krivim za razbojničku krađu, a iako je osuđen na godinu dana zatvora, kazna neće biti izvršena ako u iduće tri godine ne počini novo kazneno djelo. Mladić, tada još mlađi punoljetnik, nije ranije osuđivan, bio je nezaposlen ili povremeno radio na terenu, a trenutno je zaposlen kao monter suhe gradnje u privatnoj �irmi u Čakovcu. Ne posjeduje imovinu i živi na adresi roditelja, vidljivo je iz presude. Sud je uz uvjetnu kaznu odredio i da mora platiti paušalni iznos sudskih troškova od 120 eura. Trošak odvjetnika koji mu je dodijeljen po službenoj dužnosti snosi država. U slučaju da uvjetna osuda bude opozvana, u kaznu će mu se uračunati i jedan dan koji je proveo u pritvoru nakon uhićenja. Presuda je postala pravomoćna istoga dana jer su se sve strane odrekle prava na žalbu. (ik)

U noći sa subote na nedjelju, 21./22. lipnja, u Novakovcu na dvorištu obiteljske kuće u Glavnoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u kokošinjac, odakle je ukrao nekoliko kokoši. Materijalnu

štetu 80-godišnja vlasnica procijenila je na stotinjak eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)

Auto 28-godišnjakinje nije na krovu, ali također nije u voznom stanju

Kod šahta na ces� nedaleko od Kulta ležao je mrtav čovjek NOVAKOVEC

Funkciju predsjednika Općinskog vijeća preuzeo je Saša Horvat, nekadašnji načelnik općine

ŠENKOVEC

Saša Horvat novi predsjednik

Općinskog vijeća

Saša Horvat iz koalicije NPS-HSU-HSS izabran je za novog predsjednika

Općinskog vijeća na konstituirajućoj sjednici koja je održana 12. lipnja, dok su za potpredsjednike imenovani

Anja Novak s Liste grupe birača i Stjepan Hoblaj iz SDP-a.

Nakon lokalnih izbora, vijeće sada čini 13 članova iz različitih političkih opcija: Dražen Polak, Anja Novak, Ivana Krajner, Dragutin Matoša i Ivica Smolić s Liste grupe birača, Robert Meglić, Biserka Andrašević,

Zoran Deban i Stanka Bojić iz HNS-a, Saša Horvat, Marko Zeko i Jelena Fuss iz koalicije NPS-HSU-HSS te Stjepan Hoblaj iz SDP-a. S obzirom na brojne reperkusije i burne trenutke u prošlom sazivu, praćenje rada novog Općinskog vijeća bit će posebno zanimljivo. Građani s velikim očekivanjima prate hoće li novo vodstvo uspjeti uspostaviti stabilnu i učinkovitu suradnju te donijeti potrebne promjene koje će donijeti napredak i smiriti političke tenzije. (sh)

RADOVI U USKOJ ulici probili dogovoreni datum

Novi rok završetka je 16. srpnja

- Potpisani ugovor s Gradom Čakovcem nije uključivao sanaciju parkirališta iza

Privredne banke koja se ipak o svom trošku naknadno pridružila te je to jedan od razloga produženja radova, objasnio je direktor poduzeća Gradax koja izvodi radove

Piše: Vlasta Vugrinec

Foto: Mario Golenko

Radovi na sanaciji uskog središta Grada Čakovca kasne, odnosno rok završetka prolongiran je na 16. srpnja. Bageri su na gradilište stigli 17. veljače i trebalo je sve biti gotovo za 120 dana. A to je sanacija kolnika Strossmayerove i Uske ulice, od Ulice Otokara Keršovanija na jugu, sve do parka kod Doma za starije i nemoćne na sjeveru obuhvata.

Nepredviđene okolnosti

Četiri mjeseca su prošla, a bageri su još na gradilištu i to, kako se navodi u obrazloženju, zbog nepredviđenih okolnosti na koje izvođač nije mogao utjecati. Prije svega te okolnosti uključuju izmjene projektne dokumentacije te izvođenje dodatnih radova koji su se pojavili tijekom realizacije i zahtijevali sanaciju instalaci-

ja javne rasvjete i postavljanje dodatne ograde, čime je projekt postao složeniji nego što je prvotno planirano. - Potpisani ugovor s Gradom Čakovcem nije uključivao sanaciju parkirališta iza Privredne banke koja se ipak, o svom trošku naknadno pridružila te je to jedan od razloga produženja radova, objasnio je za naše novine Dražen Igrec, direktor poduzeća Gradax koja izvodi radove.

Postani dio prve generacije glazbenika u Čakovcu!

Piše: Snježana Zorković

Foto: Mario Golenko

Od ove jeseni Srednja škola Čakovec otvara vrata novom, jedinstvenom i potpuno besplatnom smjeru – Glazbenik. Ravnateljica Gordana Ramušćak otkriva kako je ideja sazrijevala, što sve učenike očekuje te zašto je ovaj program prilika koju se ne smije propustiti.

Zašto baš sada – zašto glazba i zašto u Srednjoj školi Čakovec?

Preseljenjem u novu školsku zgradu i prelaskom na jednosmjensku nastavu otvorio nam se prostor za nešto novo. S obzirom na to da potičemo darovite učenike, i sportaše i glazbenike, da imamo izvrstan školski zbor i bend, tako da se u našoj školi ionako stalno pleše i pjeva – bilo je prirodno da glazba u njoj dobije svoje mjesto i kao obrazovni program. Usto, iako u Čakovcu imamo sjajnu glazbenu osnovnu školu,

Upisi su u tijeku. Prijavite se i postanite dio prve generacije glazbenika u Srednjoj školi Čakovec!

dosad nije postojala mogućnost nastavka školovanja u srednjoškolskom programu, i to u okruženju koje podjednako cijeni umjetnost i obrazovanje. Kakav je točno program „Glazbenik"? Program je spoj umjetnosti i obrazovanja i predstavlja ravnotežu između ljubavi prema glazbi i akademskih ciljeva. Učenici će imati sve općeobrazovne predmete potrebne za upis na bilo koji fakultet, ali će dobiti i temeljitu glazbenu naobrazbu na satima instrumenata i solfeggia, nastupima i projektima. Nastava se održava u jutarnjoj smjeni,

dok su individualni glazbeni sati �leksibilni – organizirat će se poslijepodne, prema dogovoru, kako bismo učenicima omogućili i više slobodnoga vremena. Našim su učenicima i njihovim roditeljima iznimno važne i besplatne pripreme za maturu koje održavamo iz svih obveznih i izbornih predmeta. Stoga naši maturanti ostvaruju izvrsne rezultate na ispitima državne mature te redovito upisuju svoj prvi izbor na fakultetima i visokim učilištima. Tako će i naši novi učenici glazbenici u Srednjoj školi Čakovec dobiti kvalitetno opće obrazovanje koje im otvara sva vrata, a da se pritom neće morati odreći svoje ljubavi – glazbe. Koji su instrumenti dostupni ove godine?

Za početak nudimo klavir, gitaru i trubu, s planovima širenja prema interesu. Naši učenici imat će stručne nastavnike, vrhunski opremljene učionice i podršku za nastupe, smotre i natjecanja.

Zašto ovaj program nadilazi zidove škole?

Zato što glazba – kao i umjetnost općenito – oplemenjuje svaku zajednicu. Ovaj program neće stvarati samo mlade glazbenike nego i kulturna žarišta u Čakovcu i šire. Učenici će nastupati, surađivati s drugim institucijama, donositi glazbu među ljude i tako aktivno sudjelovati u oblikovanju identiteta našega grada i regije.

Što poručujete roditeljima i učenicima koji se još dvoume?

Stanari iskoristili priliku za zamjenu instalacija

Dodatni moment je i to što su pojedini stanari, primjerice zgrade tzv. Ljepotice iskoristili situaciju pa su o svom trošku izmijenili svu instalaciju. Bilo je tu i dogovora, odnosno pregovora s konzervatorima i tako, dan po dan, odgoda je bila neizbježna. - Nadzorni inženjer je svojom pisanom procjenom

i odobrenjem opravdao produženje rokova za izvođače, a sve je potvrđeno potpisivanjem Aneksa ugovora o produljenju radova, kaže Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca te dodaje kako ovaj korak osigurava da će projekt biti dovršen u skladu s novim okolnostima, uz poštivanje svih sigurnosnih i tehničkih standarda.

Novi rok završetka radova je do 16. srpnja.

Glazba ne mora biti profesija da bi oblikovala život. Naš program razvija koncentraciju, emocionalnu inteligenciju, samopouzdanje i vještine javnog nastupa, koji su korisni u svakoj profesiji, ali i u svakodnevnom životu. Ako vaše dijete voli glazbu, dajte mu priliku da tu ljubav i razvije. U našoj će školi dobiti odlično opće obrazovanje koje će mu omogućiti upis na bilo koji fakultet, a sve to bez odricanja od glazbe. Za kraj – zašto upisati ovaj smjer baš sada?

Zato što je dostupan svima, besplatan, i može biti dobar temelj za daljnje umjetničko obrazovanje ili

razvoj interesa za glazbu. Zato što prvi put postoji glazbeni program unutar srednjoškolskog obrazovanja u Međimurju. I zato što smo spremni. Ako glazba živi u vašem djetetu –dajte mu priliku!

Gordana Ramušćak, ravnateljica Srednje škole Čakovec

Parking iza Privredne banke naknadno je ušao u planiranu sanaciju

lipnja 2025.

SVEČANA SJEDNICA Općinskog vijeća Općine Podturen

Ulaganje u vrtiće, školarce i studente ostaje prioritet

U Društvenom domu Podturen održana je svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Podturen povodom obilježavanja Dana Općine

Piše i foto: Mario Golenko

Svečanosti su prisustvovali brojni uzvanici, predstavnici županijskih i lokalnih vlasti, gospodarstvenici, predstavnici udruga te mještani svih šest naselja koja čine ovu međimursku općinu: Podturen, Celine, Ferketinec, Miklavec, Novakovec i Sivica. Svečanu sjednicu otvorio je predsjednik vijeća Općine Podturen Vjenceslav Hranilović, bacc. ing. aedif., koji je u svom govoru istaknuo najvažnija postignuća u proteklom razdoblju te predstavio planove za budući razvoj općine. U daljnjem tijeku sjednice obratio se načelnik Hajdaro-

vić, koji je na čelu općine od 2017. godine, posebno je naglasio uspješnu realizaciju nekoliko ključnih projekata koji su značajno unaprijedili kvalitetu života mještana. - Vjerujem da ćemo s Općinskim vijećem uspješno ostvariti sve zacrtane ciljeve i projekte te nastaviti razvijati Općinu Podturen kao sredinu u kojoj se živi kvalitetno, dostojanstveno i s pogledom prema budućnosti. Svaka ideja, dobra volja i najmanji doprinos mogu pozitivno utjecati na život zajednice, istaknuo je Hajdarović.

Tijekom govora načelnik je predstavio niz provedenih i planiranih projekata. Među ključnim su izmjene i dopune prostornog plana, izrada projektne dokumentacije za uređenje centra naselja Podturen te pripreme za izgradnju novog dječjeg vrtića.

Načelnik Podturna Perica Hajdarović u društvu načelnika Dekanovca Ivana Hajdarovića

- Postavili smo nova dječja igrališta s rekvizitima za vježbanje, uredili okoliš društvenog doma u Podturnu, izgradili novo košarkaško igralište u Celinama te uredili ribnjak u Novakovcu i prostor NK Graničara, nabrojao je Hajdarović, dodajući kako je konačno saniran i deponij uz romsko naselje Lončarevo. Ukupno je iz općinskog proračuna u prošloj godini izdvojeno preko 200 tisuća eura za održavanje, gradnju i nabavu opreme, dok su investicije dosegle vrijednost veću od 500 tisuća eura.

Poseban naglasak stavljen je na ulaganje u mlade i obrazovanje. - Ulaganje u vrtiće, školarce i studente ostaje naš

prioritet jer oni su budućnost naše zajednice. Ukupno je izdvojeno 280 tisuća eura, a trenutno sufinanciramo 42 studenta, istaknuo je načelnik. Jedan od najvažnijih budućih projekata je izgradnja stambene zgrade u Podturnu, koja bi mladima omogućila da ostanu u svom mjestu i grade obitelj i karijeru.

Na kraju su pohvaljene i sve udruge koje djeluju u Općini Podturen – njih tridesetak, za promociju mjesta kroz svoj rad.

Svečanoj sjednici prisustvovali su i predstavnici županijske vlasti koji su čestitali Dan Općine i izrazili zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom. Istaknuli su da je Općina Podturen primjer dobre prakse u povlačenju sredstava iz europskih fondova i realizaciji projekata koji doprinose ravnomjernom regionalnom razvoju.

Nikola

NEDELIŠĆE

Učenici, javite se za 50 i 70 eura injekcije

Općina Nedelišće i u školskoj godini 2025./2026. nastavlja s mjerom sufinanciranja obrazovnih materijala za učenike osnovnih i srednjih škola koji imaju prebivalište na području Općine Nedelišće. Spomenuto se odnosi na bilježnice, školske torbe, opremu za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, radne bilježnice i zbirke zadataka za obvezne i izborne nastavne predmete, likovne mape, geografski atlas za osnovnu školu, radni materijal i opremu za izvođenje vježbi i praktičnog rada za nastavu tehničke kultu-

PRETETINEC

re i dr., a za srednje škole i udžbenike.

Roditelji, odnosno, skrbnici učenika osnovnih škola mogu ostvariti pravo na sufinanciranje u iznosu do 50 eura, dok roditelji (skrbnici) srednjoškolaca imaju pravo na iznos do 70 eura, temeljem podnesenog zahtjeva i priloženog računa. Zahtjevi za ostvarivanje prava mogu se predati osobno, poštom ili elektroničkom poštom na adresu: nedelisce@nedelisce.hr. Obrazac zahtjeva dostupan je na službenoj web stranici Općine Nedelišće, ispod ove obavijesti. (sh)

Dođite na biciklijadu

Udruga žena Pretetinec poziva djecu i roditelje da se prijave i sudjeluju na 12. tradicionalnoj Dječjoj biciklijadi. Biciklijada će se održati u subotu, 28. lipnja 2025. godine, s početkom u 15 sati na asfaltiranom igralištu u Pretetincu. Na natjecanje po stazama s preprekama mogu se prijaviti sva djeca do četvrtog razreda osnovne škole. Za sve natjecatelje organizatorice su osigurale majice,

priznanja i okrjepu, dok će one najuspješnije dočekati i vrijedne nagrade. Prijave su otvorene do 27. lipnja na broj telefona 098 938 5034 (kontakt osoba: Ganzer Štefanija). Roditelji su pozvani da dovedu svoju djecu na ovu biciklističku avanturu po razigranim stazama sa zaprekama. Zbog sigurnosti, svi mali natjecatelji moraju nositi zaštitnu kacigu. (bj)

Trampolin, vlakić, ljuljačka i još dva igrala

Općina Nedelišće pokrenula je javnu nabavu za kompletnu rekonstrukciju dječjeg igrališta u Pretetincu, čija je procijenjena vrijednost 49.259 eura, što će djeci donijeti potpuno novu opremu te sigurniju zabavu.

Denis

Filip

Magdalena Špicar Marciuš, Sanja Topolnjak, Štefanija Oreški, Dragica Posavec, Luka Klekar, Ljudevit Bošćak, Josip Puklavec, predsjednik Vladimir Topolnjak, Milena Štajerec, Ivan Marciuš i Mladen Posavec

Piše: Benjamin Jakopić

Kao druga najveća općina u Hrvatskoj, Nedelišće ima čak 15 vijećnika, što je više od nekih gradova. Svi ti vijećnici su u srijedu, 18. lipnja, i službeno prisegnuli na dužnost.

Iz redova SDP-a u vijeće su ušli: Štefanija Oreški, Vladimir Topolnjak, Radmila Kopačević, Ljudevit

Bošćak, Magdalena Špicar Marciuš, Radovan Balog, Dragica Posavec, Vjeran Balog, Milena Štajerec, Josip Puklavec, Sanja Topolnjak i Filip Kukovec, koji će mijenjati aktualnog načelnika Novaka.

S liste NPS-a i HSU-a, u vijeću su Mladen Posavec i Ivan Marciuš (mijenja Zlatka Marciuša), dok je s liste HDZ-a i HDS-a u vijeće ušao

Luka Klekar (mijenja Ivana Klekara).

Za predsjednika vijeća jednoglasno je izabran Vladimir Topolnjak, dok su potpredsjednici Luka Klekar i Dragica Posavec. Za načelnika je izabran sada već iskusni Nikola Novak, dok je njegov zamjenik Denis Šafarić. Sjednici nisu prisustvovali Radmila Kopačević i Radovan Balog.

Sjednica je bila i radna, pa se tako raspravljalo, između ostaloga, o izmjeni proračuna koji je smanjen za 705 tisuća eura na 32,5 milijuna, te o mjerama za zadržavanje liječnika u Općini. Odlučeno je da će se u Nedelišću sufinancirati tri liječnika i tri medicinske sestre, s po 500 eura po osobi, dok će liječnik u Macincu dobiti 1000 eura, a medicinska sestra 500 eura.

Novo igralište zamijenit će postojeću dotrajalu opremu koja je godinama služila najmlađima.

Projektom je predviđeno da se postojeća igrala uklone te da se postavi potpuno nova oprema namijenjena djeci do 12 godina, jer će se tako osigurati veća sigurnost i raznolikost aktivnosti.

Djeca će na raspolaganju imati pet različitih igrala - trampolin u razini s terenom, kombinirano igralo, ljuljačku košaru, dječju kućicu i igralo u obliku vlakića.

Nova igrala postavit će se na parceli u centralnom dijelu naselja što će roditeljima olakšati nadzor djece.

Nova sigurnosna oprema

Najveću novost predstavlja sigurnosna antistres podloga od gumenog granulata debljine 4,5 centimetara što će se postaviti ispod svih igrala. Podloga će se složiti od pločica koje će se međusobno povezati i fiksirati na betonsku osnovu jer će tako osigurati maksimalnu sigurnost tijekom igre. Postojeći pristup igralištu sa sjeverne i zapadne strane ostat će nepromijenjen jer se tu nalaze vrata kroz koja roditelji i djeca ulaze u ograđeni prostor. Izvođač će najprije demontirati postojeću opremu te je zbrinuti u skladu s propisima, nakon čega slijedi iskop za temelje novih igrala i postavljanje sigurnosne opreme. Ugovor trajat će 90 dana od potpisa, što znači da će se radovi morati završiti u tom roku jer Općina želi što prije omogućiti djeci korištenje novog igrališta. Općina provodi otvoreni postupak javne nabave s rokom za dostavu ponuda do 11. srpnja. (ik)

Tena Novak i Petar Mavrin oduševili su izvedbom Gruntovčana

Načelnik

Novak, zamjenik načelnika

Šafarić, Vjeran Balog,

Kukovec,

Međimurje

RAZGOVOR S NAČELNIKOM Valentinom Škvorcem uz Dan općine Mala Subotica

Proširili smo vrtić, a sad je na redu škola

- Najvažniji infrastrukturni projekt u novom mandatu je dogradnja Osnovne škole Tomaša Goričanca.

Projekt provodimo u suradnji sa županijom, a osim dogradnje, uključuje i uređenje okoliša, parkinga te pristupnih putova, ističe načelnik

Piše: Vlasta Vugrinec

Općina Mala Subotica priprema se za obilježavanje svog Dana koji je vezan uz posvećenje tamošnje župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije.

Kao i svih godina do sada, uz svoj Dan, Općina je pripremila bogati program po principu za svakoga ponešto.

Nama je to prilika za poduži razgovor s načelnikom Valentinom Škvorcem.

- Proteklo je godinu dana od zadnjeg obilježavanja Dana Općine. Puno se toga napravilo, od dječjeg vrtića nadalje. Prilika je da se mještani podsjete na realizirano.

- Najvažniji infrastrukturni projekt je rekonstrukcija i dogradnja Dječjeg vrtića Potočnica te njegovo opremanje u ukupnom iznosu od 824.621,62 eura.

Od tog iznosa, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dobili smo 324.905,43 eura. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih dodalo je 325.344,57 eura, a općina je iz svog proračuna pokrila 174.371,62 eura.

Vrtiću je ovo već drugo proširenje u relativno kratkom roku. Naime, prvo je doživio 2019. godine kada je u potpunosti rekonstruiran i dograđen za dvije skupine. Tada su i mališani jasličke dobili mogućnost polaska u vrtić i broj skupina je porastao na pet.

Samo pet godina kasnije, dakle 2024. godine, krenulo se u novu dogradnju jer su postojeći kapaciteti bili premali. Vrtić je, dakle, dobio prostore za još dvije jasličke skupine. Uz prostorije za smještaj ja-

sličara, uređeni su i sanitarni čvorovi, garderoba, kotlovnica, spremište, veliko predvorje i ured ravnatelja kao i 70 četvornih metara vanjske terase. Izgrađena je i septička jama te upojni bunar za oborinsku odvodnju.

Ovaj novi prostor nije samo značajan korak naprijed, već i simbol brige koju poklanjamo budućnosti naše djece. Vjerujem da će pružiti našim mališanima sigurno, poticajno i veselo okruženje za rast i razvoj. Pri završetku su radovi na obnovi ograde oko groblja u Držimurec-Strelcu, iznos za te radove imamo osiguran preko natječaja LAG-a Međimurski doli i bregi. Ukupan iznos: 41.437,50 eura.

Radovi na izgradnji Društvenog doma u Piškorovcu za 1. fazu radova odvijaju se prema terminskom planu te se očekuje završetak do kraja godine. Radove izvodi Kontura d.o.o. u iznosu od 338 629,38 eura. Za taj projekt imamo osigurano 100.000 eura preko udruge Kali Sara, 40.000 eura preko Ministarstva gospodarstva te 75.000 eura preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

U suradnji sa ŽUC-om u tijeku su radovi na pješačko-biciklističkoj stazi u Palovcu s uzdignutom plohom na samom ulazu u naselje.

Završeni su radovi na uređenju Međugeneracijskog parka u Maloj Subotici koji je osmišljen kao park za sve generacije i uz sam park sadrži i igralište za košarku, nogomet na travi, stolove za stolni tenis i društvene igre, viseću kuglanu, dječje igralište te zip-line

Valen�no Škvorc, načelnik Općine Mala Subo�ca

koji je posebna atrakcija za najmlađe stanovnike naše općine.

Obnovili smo pomoćni teren u sportskom parku u Maloj Subotici pruživši time bolje uvjete za razvoj mladih sportaša i time omogućili da razvijaju svoje vještine u sigurnom i motivirajućem okruženju, ali i bitno smanjili rizik od ozljeda te tako stvorili temelj za dugoročni uspjeh. U tijeku su i radovi na dogradnji svlačionica u sportskom parku u Palovcu u ukupnom iznosu od 413.660,50 eura.

- Pred Općinom je još jedan veliki projekt, dogradnja OŠ Tomaša Goričanca. U kojoj je to fazi?

- Najvažniji infrastrukturni projekt u novom mandatu je dogradnja Osnovne škole Tomaša Goričanca. Projekt provodimo u suradnji sa županijom, a osim dogradnje, projekt uključuje i uređenje okoliša, parkinga te pristupnih putova. Ministarstvo je odobrilo su�inanciranje te se do kraja ove godine očekuje raspisivanje javne nabave za radove i sam početak radova.

- U kojoj je fazi dnevni boravak za starije i nemoćne?

- U dogovoru smo i kako bi započeli s radovima na izgradnji Dnevnog boravka za starije i nemoćne preko javno

privatnog partnerstva. Dnevni boravak je oblik skrbi izvan vlastite obitelji, a namijenjen je starijim i slabije pokretnim osobama koje žive u svom domu, a tijekom radnog tjedna koriste usluge. Alternativa je stalnom smještaju, a prednosti su što se podiže kvaliteta života starijih osoba, dobar je model integrirane socijalno-zdravstvene skrbi te se izbjegava neprimjerena i preuranjena institucionalizacija, tj. starije osobe se ne osjećaju napuštene od svojih obitelji.

- Započeli ste novi četverogodišnji mandat, sastav vijeća se promijenio, dobili ste romskog zamjenika, ali uskoro i dva vijećnika iz romske nacionalne manjine. Hoće li to dovesti do njihove bolje integracije?

- Do bolje suradnje s romskom manjinom došlo je dolaskom Snježana Oršuša na čelo Mjesnog odbora Piškorovec. Zamjenik načelnika također će imati našu podršku u nastojanju da unaprijedi položaj Roma i njihovu integraciju. Nadamo se uspješnoj suradnji svih strana.

- Kakva je gospodarska slika? Zaobilaznica uz groblje?

ostalih sredina, a poticajima za obnovu i gradnju plan je podići ukupni standard života u općini, a ujedno i time uljepšati ukupnu vizuru naselja.

U tijeku je i izrada novog PPUO-a kojim će se formirati nove stambene zone prilagođene za ubrzani život mladih ljudi zajedno za popratnim sadržajem, a opet s naglaskom na očuvanju elemenata tradicionalne hrvatske seoske arhitekture i načina života. Jedna zona planirana je u Palovcu kod nogometnog terena gdje radimo na otkupu tih čestica od države, a druga je u planu u Maloj Subotici, zona iza crkve, tj. između ulica Alojzija Stepinca i Benkovec.

- Udruge su veliko bogatstvo Općine, očito se dobro prati njihov rad!

- Suradnja s udrugama je odlična te one provode mnogobrojne projekte na korist cijele zajednice i ponosno svojim rezultatima promoviraju ime naše općine.

- Nakon dvije godine projektiranja i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa konačno je spremna i projektna dokumentacija za izgradnju produžetka Obrtničke ulice, zaobilaznica kod groblja koja će spajati državnu cestu sa Zonom poduzetništva. Početak radova očekuje se do kraja godine. U tijeku je i izrada Urbanističkog plana uređenja Zone poduzetništva, tj. proširenja na česticu koja je u državnom vlasništvu, a za koju smo zatražili povrat, budući da postoje zainteresirani poduzetnici koji bi gradili svoje poslovanje na području naše općine.

- Uz potpore za uređenje nekretnina, mijenja se i PPUO kako bi se osigurala nova gradilišta. Do kud se stiglo i na koju se stranu Općina širi?

- Mlade obitelji su oslobođene plaćanja komunalnog doprinosa za prvu nekretninu, a putem natječaja dajemo poticaj za kupnju prve nekretnine kako bi zadržali ponajviše naše ljude, ali i privukli ljude iz

Općina godišnje osigurava oko 95.000 eura za provedbu projekata udruga, dok se za vatrogasna društva izdvaja 55.000 eura. Naš stav je da je ulaganje u udruge ulaganje u budućnost i zadovoljstvo zajednice, i stoga je većina projekata usmjerena na kvalitetniji rad udruga građana. Ovo ulaganje udruge vraćaju kroz svoj dobar rad i brigu o zaštiti okoliša, ljudskog zdravlja, očuvanju kulturne baštine. Vrhunski rezultati karatista, puhača, mažoretkinja, tamburaša, folkloraša, sportskih rekreativaca koji i na državnim nivou ponosno prezentiraju ime naše općine dokaz su jednog kvalitetnog rada. Ujedno naša vatrogasna društva spadaju u sam vrh vatrogastva Međimurske županije te njihova spremnost i opremljenost nas čini sigurnijima u ovom ubrzanom vremenu.

- Čestitka mještanima uz Dan Općine!

- Pred nama su novi projekti i investicije koje će doprinijeti daljnjem razvoju naše općine i poboljšanju kvalitete života svih njezinih mještana. Uvjeren sam da ćemo zajedničkim snagama i predanim radom nastaviti graditi još bolju i uspješniju budućnost. S ponosom i veseljem želim vam čestitati Dan naše općine!

RAZGOVOR s Draženom Srpakom, gradonačelnikom Murskog Središća u povodu Dana Grada

Počinje stanogradnja u koju bi stao cijeli Štrukovec

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Mursko Središće 27. lipnja slavi Dan Grada, a njegov gradonačelnik Dražen Srpak u svoj je grad zaljubljen kao u ženu. Postao je prvi in�luencer među političarima koji je objavio tisuće fotogra�ija svog grada u svako doba dana i godišnjeg doba. Zabilježio je prelijepe prizore sa Šetnice svete Barbare, krajolika rijeke Mure, ljude i događaje.

Uhvatio je priliku kao bika za rogove i zahvaljujući tomu

Mursko Središće spletom dobrih prilika i okolnosti opet je dinamičan mali grad.

U svakom mandatu vlasti, a do sada ih je naredao njih nekoliko, imao je nit vodilju; od izgradnje infrastrukture do dovođenja institucija važnih za usluge građanima u grad.

Kraj prošlog i početak ovog mandata jače se fokusirao na demografske mjere koje bi trebale zadržati i privući mlade na području Grada. Najnovija mjera je subvencioniranje kamata za stambene kredite do 200 eura mjesečno do pet godina.

Parcele za 110 stanova

Paralelno s tim Mursko Središće otvara stanogradnju s mogućnošću izgradnje 110 stanova. Za usporedbu, u njih bi moglo stati cijelo naselje Štrukovec.

- Nije to nikakva nova politika, kaže Srpak. Već 2015. i 2016. godine sam govorio da su godine ispred nas borba za puni prostor. Već tada sam vidio kamo vode procesi i da će biti potrebno učiniti sve da se prostor grada ne isprazni. Ako se naš grad isprazni, to neminovno znači će se ispuniti nečim drugim. Tema broj jedan je zadržati, a tema broj dva napuniti prostor grada novim stanovnicima.

Nastavlja: - Poticaji su dobri, oni su super pomoć, ali oni nisu dovoljni. Kvaliteta života je ono što ljude privlači na određeni prostor. Svatko negdje radi, a nakon što se vrati s posla počinje kvaliteta života. U nju ulazi uređenost naselja, sadržaji koji popunjavaju slobodno vrijeme, aktivnosti za djecu, ponuda sportskih i kulturnih sadržaja. Također su potrebni sportski i rekreativni sadržaji i za odrasle: šetnice, staze.

Mi smo u tom pogledu učinili strahovite pomake. Kad smo otvarali Centar za kulturu Rudar, kazao sam da ne možemo pojmiti što će to značiti za podizanje razine kulture u našem gradu. I to se sada ostvaruje.

Što Mursko Središće nudi građanima?

Naš Centar za kulturu Rudar ima toliko kvalitetne programe da premašuju veličinu i značaj grada. Imamo kino i kazališne predstave, koncerte.

Što se tiče sporta imamo trećeligaša u nogometu, pet nogometnih klubova, školu nogometa, odličnu košarku, odbojku, tenis, atletski klub, šahiste, klubove za sportove na vodi, Planinarsko društvo i brojne druge. Građani se mogu uključiti u razne udruge civilnog društva, počevši od najmanjih jer imamo Udrugu mame i bebe, Društvo naša djeca, do Društva žena i Udruge umirovljenika.

Zatim je tu pitanje dostupnosti škola vrtića i zdravstvenih ambulanti, premda to nije u našoj ingerenciji.

Nakon otvorenja dograđenog vrtića bit će mjesta za svu djecu i još rezerva za jednu skupinu, tako da se otkloni pritisak kamo s djecom, ako se njihov broj poveća. Pred početkom je i dogradnja osnovne škole, koja je sto posto �inancira iz europskih, odnosno nacionalnih sredstava. Promišljaju se rješenja za vrtić i jednosmjensku nastavu u Peklenici, gdje Područna škola i vrtić dijele jednu zgradu. Ako bi se prostor vrtića dodijelio školi, u njoj bi se riješilo pitanje nastave u jednoj smjeni, ali je potrebno zadržati i vrtić u mjestu jer nije rješenje da roditelji iz Peklenice i Križovca djecu voze u Mursko Središće.

- Na primjeru uvođenja usluge vađenja krvi i organiziranja hitne pomoći ipak se pokazalo da je moguće utjecati i na rješavanje problema koji nisu u ingerenciji grada.

- Osnovno školstvo i zdravstvo je u ingerenciji Županije, ali smo mi neke iskorake i u tom području napravili, kazao je Srpak. Osiguravamo plaću za djelatnicu koja radi na vađenju krvi, kupili smo uređaje i reagense za tu uslugu. Svaki mjesec plaćamo

najam za hitnu službu zajedno s okolnim općinama: Vratišinec, Selnica i Sveti Martin na Muri. Svojevremeno smo pokušali osigurati pedijatrijsku i ginekološku ambulantu, ali nažalost ni uz najbolju volju nije uspjelo. Za ginekološku ambulantu nije se uspio skupiti dovoljan broj pacijentica, a za pedijatra nije prošla varijanta rada na četiri sata, jer HZZO priznaje puni tim.

I dalje od toga nisam odustao, ali možda u neko drugo vrijeme i u drugim okolnostima, kaže. Naglašava: - Svi spomenuti sadržaji i usluge su ono što ljude zove da žive u određenom kraju. Kvaliteta života je presudna za njihovo zadržavanje u određenom kraju. Kad se negdje žele nastaniti, građani se zanimaju za sve moguće informacije što mogu

dobiti životom u nekom kraju, a mi im sada imamo što ponuditi. U toj ponudi sada imamo sva svojstva grada, kazao je Srpak.

Bolna točka je javni prijevoz

- Ranije smo imali bolju povezanost javnim prijevozom među naseljima. Ako sada nemaš ili ne voziš auto, već iz susjedne Peklenice odsječen si od svih sadržaja. Može li se nešto poraditi po tom pitanju?

- To je istina, ali komercijalno to ne može uspjeti jer potrebu za javnim prijevozom ima određena kategorija ljudi koji ne mogu voziti auto. Tako dugo dok se možemo voziti autom, to će nam biti prvi izbor. Određena vrsta javnog prijevoza može funkcionirati samo ako

je žestoko su�inancirana, kao što je prijevoz djece u školu. Za određeni, manji broj ljudi, bi postojala potreba javnog prijevoza, ali bi on morao voziti više puta dnevno na određenim relacijama. Nema smisla da kad dođeš na neku točku i da, nakon što si obavio što moraš, satima čekaš na povratak. To su veliki organizacijski problemi i troškovi. Ali sa starenjem stanovništva će se i to morati rješavati, uvjeren je Srpak. Razmišlja: - Možda će se i taj problem morati rješavati preko komunalnih poduzeća, jer je vidljivo da su mnoge stvari kroz privatnu inicijativu propale koje su ranije bila na usluzi građanima. Primjer je Murs-ekom. Da ga nismo preuzeli ili bi propao ili usluga ne bi bila na sadašnjoj razini. Privatna poduzeća nisu imala dostupnost europskih sredstava koja smo mi mogli koristi za podizanje vrijednosti poduzeća i usluga koje ono pruža. Pet puta smo podigli vrijednost komunalnog poduzeća koje smo preuzeli, ali su istodobno narasli i troškovi. Razinu usluge građanima smo izuzetno podigli i tu se pokazuje da su neke usluge, važne za zajednicu, lokalna samouprava bolje rješava nego kad je to na privatnoj inicijativi. Poduzetnik ne može u jednakoj mjeri voditi računa o interesima zajednice.

Primjerice, jako nam nedostaje 16 ugostiteljsko-turističkih soba koje nisu u funkciji otkako je zatvorena Ilonka. Nije zadaća lokalne samouprave da se bavi ugostiteljstvom, ali ipak je nekada lokalna samouprava nadopunjavala ono što privatni interes nije mogao. Sve to ukazuje da će u nekim segmentima lokalna samouprava morati ponovno preuzeti određene

usluge potrebne građanima, možebitno i kroz osnivanje određenih �irmi. Vraćamo se na uslugu uzimanja krvi u ambulanti, da Grad nije „uletio” sa svojim angažmanom te usluge za građane ne bi bilo, istaknuo je.

Grad ima puno planova i projekata čiju realizaciju planira idućih godina. To su projekti za Sportski park, Murski vidikovac, Dom za starije i nemoćne, Planinarski dom i Gradsku tržnicu. Ona se mora urediti jer potreba za njom raste. Ostala je izgradnja kanalizacije u Štrukovcu i Križovcu. Grad je u završnoj fazi realizacije još 13 hektara zemljišta od Hrvatskih šuma u gospodarskoj zoni. Međutim grad neće srljati u prodaju zemljišta, već će u budućnosti pažljivo birati investitore. Cilj je zapošljavati domaću radnu snagu s većim plaćama jer na taj način se ulaganja u opremanje zone vraćaju u gradski proračun. Mi smo premali grad da bi si mogli dozvoliti nekontrolirani uvoz strane radne snage. Potrebno je upravljati tim procesima jer integracija ljudi drugačijih kultura i navika ni za njih ni za nas nije jednostavna. Nezaposlenost na području Grada je izuzetno niska i domaće radne snage nema u izobilju. Na području grada je 1800 zaposlenih, a ukupno s onima koji rade u drugim općinama ili gradovima je oko 2200 zaposlenih s područja Grada. Za mene je najbolji poduzetnik – domaći poduzetnik, jer on tu živi, hoda po istoj cesti kao i njegovi sugrađani i zbog toga mora imati neke skrupule i odnos prema lokalnoj zajednici. I to je razlog da moramo pametno raspolagati zemljištem u industrijskoj zoni, kaže Srpak.

Gradonačelnik i Gradsko vijeće

Spletom dobrih prilika i okolnosti Mursko Središće je opet dinamičan mali grad

Dražen Srpak, gradonačelnik

14 Gornje Međimurje

ŽELE SAČUVATI tradiciju pečenja proštenjskih kolača

Za najfinije osigurane nagrade

Nekada su proštenjski kolači bili zaštitni znak međimurskih proštenja i obiteljskih okupljanja. Mursko Središće pokušava oživjeti tu zamrlu tradiciju.

U sklopu manifestacije

Ljeto uz Muru 2025, Grad i Turistička zajednica područja Mura i gorice organiziraju natjecanje u pečenju tradicionalnih i domaćih „proštenjskih” kolača.

Izložba i degustacija proštenjskih kolača će se održati u nedjelju, 29. lipnja, na Šetnici svete Barbare, s početkom u 17 sati. Manifestacija je natjecateljskog karaktera, a za naj�inije kolače osigurane su i nagrade.

U obzir za natjecanje dolaze sv vrste kolača: kremasti, suhi, pogače, pite, „zdigani” i svi drugi domaći kolači. Potrebna količina za ocjenjivanje i degustaciju je 30 komada kolača. Kolači se pripremaju kod kuće i donose na izlaganje na štandove u 17 sati. Sve

sastojke osiguravaju sami natjecatelji, a ocjenjivanje provodi stručni žiri.

Osigurane su tri nagrade. Nagrada za prvonagrađene kolače iznosi 120 eura, za drugonagrađene 70 eura, a za trećenagrađene 30 eura. Grad Mursko Središće i Turistička zajednica svim natjecateljima osiguravaju besplatan štand, a nakon proglašenja pobjednika, kolači će biti ponuđeni na besplatnu degustaciju svim posjetiteljima. Očekuje se velik broj posjetitelja jer će se istovremeno održavati i Kup Grada u natjecanju kajacima i kanuima, čime se stvara prava ljetna fešta na vodi i uz kolače. Grad Mursko Središće i Turistička zajednica svim natjecateljima osiguravaju besplatan štand, a nakon proglašenja pobjednika, kolači će biti ponuđeni na besplatnu degustaciju svim posjetiteljima. (BMO)

DAN GRADA Mursko Središće i Ljeto uz Muru 2025.

Koncerti estradnih kapitalaca Graše i Prljavaca

Dan Grada Mursko Središće je spojeno s nekadašnjom manifestacijom Ljeto uz Muru. Program je raspoređen na deset dana, od 27. lipnja do 6. srpnja.

Proslava započinje u petak, 27. lipnja, svečanim obilježavanjem „Zaustavljanje tenkova", zatim svetom misom i postavljanjem skulpture Rudara na Šetnici svete Barbare te svečanom sjednicom Grada Mursko Središće.

Spust Murom i za građane

Subota, 28. lipnja, donosi pravu sportsku i glazbenu poslasticu – spust građana rijekom Murom, šahovski turnir, večernji Wine fest i veliki koncert Petra Graše ispred Gradske uprave. U nedjelju, 29. lipnja, nastavlja se sportski duh –natjecanje u lovu ribe udicom na plovak, kajak-kanu utrke i natjecanje u pečenju proštenjskih kolača, sve na omiljenoj Šetnici svete Barbare.

Radni tjedan rezerviran je za najmlađe – od ponedjeljka do četvrtka, od 30. lipnja do 3. srpnja, održava se Ljetni paviljon mašte,

radionice za djecu u organizaciji društva Naša djeca, vrtića i SMB-a, a u četvrtak je na programu i plesna radionica s Davidom Pahorom. Petak, 4. srpnja, rezerviran je za eno-glazbenu večer uz nastavak Wine festa te koncert legendarne grupe Prljavo Kazalište ispred Gradske uprave.

Zabava ne prestaje ni tijekom vikenda – u subotu, 5. srpnja, održava se omiljena Murska alka, ekipno natjecanje u duhu sporta i smijeha, a sve završava u nedjelju, 6. srpnja, velikim kulinarskim spektaklom Gradski kotlići u SRC-u Zalešće.

Trudni rudar na šetnici

Mursko Središće dobit će, uz spomenik Rudaru, još jednu skulpturu rudara u prirodnoj veličini na šetnici uz Muru. To je sigurno trudni rudar koji je predahnuo na klupici uz Muru po povratku iz rudarske jame. Svatko tko poželi moći će sjesti uz njega i fotkati se za uspomenu na boravak u „Gradu rudara”. Skulptura će biti otkrivena na Dan Grada Mursko Središće. (BMO)

www.mnovine.hr

GRADSKO VIJEĆE Mursko Središće

Dižu kredit radi brojnih investicija

Piše: Božena Malekoci-Oletić

Već na prvoj radnoj sjednici novog saziva Gradskog vijeća Mursko Središće vijećnici su odlučivali o rebalansu proračuna. Proračun je povećan za 804.000 eura i s povećanjem iznosi 10.402.000 eura.

Nove stavke i povećanja odnose se na sanaciju skele

Mursko Središće, projekt izgradnje male skele, energetsku obnovu sportske dvorane, održavanje nerazvrstanih cesta u Murskom Središću, radovi na lovačkom domu, pješački most u Štrukovcu, rekonstrukciju ceste u Križovcu, izgradnju ograde na groblju Križovec –Peklenica i izgradnju multikulturalnog centra u Sitnicama.

Radi investicija koje se izvode na području Grada, Vijećnici su prihvatili odluku o zaduženju dugoročnim kreditom u iznosu od 600.000 eura kako bi „doštukali” sredstva za investicije na području Grada: romski multikulturalni centar u Sitnicama, ogradu na groblju Križovec – Peklenica, sufinanciranje aglomeracije Štrukovec, energetsku obnovu sportske dvorane i dogradnju dječjeg vrtića.

Gradski vijećnici jednoglasno su osvojili Odluku o oslobađanju plaćanja usluge smještaja djece u predškolske ustanove na području Grada za mjesec rujan, a sličan dar roditelje očekuje u siječnju iduće godine, najavio je gradonačelnik Srpak.

Na početku novog saziva, gradonačelnik je predložio, a Gradsko vijeće prihvatilo odluku o novom ustrojstvu gradske uprave. Dosadašnji jedinstveni upravni odjel podijelit će se

Dugoočekivani sporazum između Hrvatske i Slovenije koji omogućuje sanaciju mosta na Muri potpisan je u ponedjeljak, 23. lipnja. Za posjeta Sloveniji hrvatski premijer Andrej Plenković i slovenski premijer Robert Golob potpisali su Sporazum o građenju, upravljanju i održavanju postojećih objekata za premošćivanje na državnoj granici. Hrvatsku i Sloveniju spajaju 23 pogranična mosta preko četiri rijeke - Kupe, Sutle, Drave i Mure te se očekuje da će sporazum u prvom redu poboljšati kvalitetu života stanovnika obiju država u pograničnom području. U paketu je i most na Muri u Murskom Središću.Još u siječnju ove godine poslali smo upit Ministarstvu mora, prometa i

na tri zasebna pročelnika koji će preuzeti odgovornost za poslove iz svoje nadležnosti. Formirat će: Upravni odjel za poslove gradonačelnika, Gradsko vijeće, društvene djelatnosti i EU fondove, Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, graditeljstvo i zaštitu okoliša i Upravni odjel za financije. Slijedi izbor pročelnika na čelu Upravnih odjela.

Vijećnici su potvrdili dobitnike priznanja uz Dan Grada. Povelju Počasni građanin dobit će Janez Magyar, župan Občine Lendava, Povelje Lapornik dobit će tvrtka „Quadro“, Križovec, Antun Šimunić, Božena i Krešo Levačić, Gordan Mencinger (posthumno). Nagrade najboljim učenicima „Magna Cum Laude” dobit će Hana Tuksar, Osnovna škola Mursko Središće i David Pahor – Tehnička škola Čakovec. Zahvalnice koje dodjeljuje gradonačelnik Vijeće ne treba potvrditi.

Većinom glasova usvojena je odluka o prodaji nekretnina u vlasništvu Grada Mursko Središće za stambenu gradnju s mogućnošću izgradnje 80 stanova.

Radi okrupnjavanja zemljišta u neposrednoj blizini Lovačkog doma gdje već Grad ima u posjedu zemljište vijećnici su prihvatili odluku o kupnji susjedne čestice. Kupoprodajna cijena nekretnina prema procjeni ovlaštenog stalnog sudskog vještaka iznosi od 14.900 eura.

Tko je u Komisiji za statut, a tko u Povjerenstvu za štete

U Komisiju za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost

Kris�jan Antolović, vijećnik HDZ-a, pitao je na aktualcu plaća li LD Zeko najam za dom koji su dobili korištenje koja je radno tijelo Gradskog vijeća imenovani su Miljenko Cmrečak za predsjednika, a Dragutin Stojko i Darija Dunjko Manhard za članove komisije.

U Povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda imenovani su Miljenko Zobić, Dragutin Stojko i Vlatka Županec. Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda utvrđeno je da poslove u vezi s procjenom štete i dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda obavljaju na području gradova gradsko povjerenstvo zbog čega je Gradsko vijeće imenovalo članove Povjerenstva.

Intrigantna rasprava na Aktualnom satu povela se oko Lovačkog doma koji je Grad uspio otkupiti u svoje vlasništvo nakon stečaja Lovačkog društva Zec. Kristijan Antolović, vijećnik HDZ-a, pitao je gradonačelnika hoće li Grad tražiti najam za korištenje doma od Lovačkog društva Zeko koje ga je dobilo na korištenje. Zbog lovačkih zavada gradonačelnik prijeti najmom za lovački dom U Murskom Središću djeluju dva Lovačka društva – LD Zeko proizašao iz LD Zec u stečaju, i LD Mursko Središće, nekada svi članovi jednog društva. Ali lovački dom koristi LD Zeko, i to zahvaljujući Gradu Mursko Središće koji je otkupio lovački dom u stečaju, obnovio, uredio i predao spomenutom društvu proizašlom iz stečaja na korištenje. Sada kada imaju obnovljeni dom i kad su ponovo dobili koncesiju, na lovište ne primaju nekadašnje kolege iz LD-a Mursko Središće, što je ove razljutilo. Razlog su stare zavade koje su ih razdvojile u dva društva. No članovi LD-a Zeko, koji sada imaju dom i lovište, primaju u članstvo pojedince koji su drugdje izbačeni iz svojih društva. To nije moglo proći bez posljedica. Došlo je i do Gradskog vijeća. Kristijan Antolović, vijećnik HDZ-a, pitao je gradonačelnika plaća li Lovačko društvo Zeko koje je dobilo dom na korištenje kakav najam i je li dopustivo da prima sporne članove sa strane, a ne pušta domaće u članstvo?

Gradonačelnik Srpak je kazao da je ponašanje lovaca koji ne puštaju domaće lovce iz LD-a Mursko Središće u članstvo LD Zeko nedopustivo, nakon što se Grad pobrinuo i otkupio lovački dom i dao ga na korištenje za potrebe lovstva na području grada, premda je sada dan na korištenje LD-u Zeko. Ponovio je da se zalaže za formiranje jednog lovačkog društva te tražio da lovci prijeđu preko starih zavada. U protivnom ću prerezati i predložiti najam za korištenje lovačkog doma. Naglasio je da je dom namijenjen domaćim lovcima i lovstvu na području Grada.

Dali zeleno svjetlo za sanaciju

infrastrukture kad će sanacija mosta preko rijeke Mure u Murskom Središću, s obzirom na to da je neophodna. Izgrađen je prije 55 godina i već je bilo intervencija na njemu nakon velikih poplava. Nakon zadnjeg rekordnog vodostaja urušio se komad pješačkog pločnika, a

prije toga, također nakon visokog vodostaja, izvedena je sanacija tla oko potpornog stupa na početku mosta s lijeve strane na prijelazu kopnenog dijela ceste na prijelazu na most. Iz ministarstva su nam odgovorili da je upravo spomenuti sporazum uvjet za sanaciju. Predstavnici

izaslanstva Republike Hrvatske i Slovenije usklađivali su tekst Sporazuma o upravljanju, održavanju i rekonstrukciji mostova na hrvatsko-slovenskoj državnoj granici. Predmetni potpisani sporazum pak je temeljni pravni okvir zajedničkog održavanja mosta, odgovorili su nam iz nadležnog ministarstva. Projektno rješenje i specifikaciju zahvata rekonstrukcije mosta preko Mure na sebe je preuzela slovenska strana. Nakon što je sporazum potpisan slijede ostali postupci koje je nužno provesti, poput izdavanja dozvola, provođenja natječajnog postupka i na kraju i izvođenje radova na samoj sanaciji.

(BMO)

Most na Muri izgrađen je prije 55 godina i treba sanaciju

DOČEK LJETA na Mađerkinom bregu

Prve zrake ljeta uz sopranisticu i doručak

Sopranistica Tamara Korunek Lesar, uz klavir Roka Mikeca i saksofon Olivera Potočnika, dodatno je uljepšala ovaj poseban događaj

Piše: Benjamin Jakopić

Svi se radujemo ljetu, a neki među nama su toliko nestrpljivi u tom iščekivanju da se 21. lipnja vole probuditi malo ranije kako bi doslovce mogli svjedočiti dolasku ljeta. Jedan takav doček ljeta već se skoro cijelo desetljeće organizira u Štrigovi, točnije na predivnom Mađerkinom bregu. Od skromnih početaka, ovaj događaj se razvio u manifestaciju koja privlači posjetitelje iz cijelog Međimurja, ali i šire.

Ova godina ponovno je razbila sve rekorde posjećenosti, pa je tako prvi ljetni izlazak

sunca dočekalo nekoliko stotina posjetitelja. Neki su stigli već u 2 ujutro, kada su članovi Astronomskog društva Vega razvili svoje teleskope i omogućili posjetiteljima da zavire u dubine svemira. Oko 5 sati pojavile su se prve zrake sunca. Tada su svi uperili svoje poglede i kamere prema istoku. Sopranistica Tamara Korunek Lesar, uz klavir Roka Mikeca i saksofon Olivera Potočnika, dodatno je uljepšala ovaj poseban događaj. Nakon dočeka slijedio je i gurmanski doručak u režiji chefa Marka Pal�ija. Među stotinama ljudi sreli smo i 76-godišnjeg Jo-

sipa Straha, koji je i začetnik tradicije dočeka ljeta. - Živim u Čakovcu, ali usprkos tome sam Štrigovčanec u duši jer sam tu živio

do svoje 15. godine. Tu sam proveo djetinjstvo, znao sam svaku stazu, svaki kutak. Tu su najljepši bregi koji postoje, i takvih nema nigdje u Europi i svijetu! Još 2000. godine sam počeo hodati na doček ljeta. Prvo sam hodao sam, a onda sam polagano počeo skupljati društvo. 2017. godine sam razgovarao s načelnikom Stanislavom Rebernikom i dao mu ideju da se to počne redovito organizirati. I od onda nas je svake godine sve više i više. Nadam se da će se to nastaviti razvijati, pa neka i Europljani doznaju za naš kraj, ispričao nam je gospodin Josip.

BREŽNA PRIČAONICA

Zbogom stric Heric! Zbogom Šaro!

Ovog ponedjeljka u jutarnjim satima zauvijek nas je napustio naš „stric Heric”, kako smo ga mi nećaci zvali. Za mnoge poznat kao Šaro, čovjek koji je živio kao da živi ne jedan, nego dva života. Radio je na uglavnom na terenu, od Crne Gore, Bosne, Hrvatske, Austrije, Slovenije i Njemačke. A kad bi se posao završio, čekao ga je novi kod kuće, no unatoč svemu tome, uvijek je nalazio vremena za svoje hobije.

Na poslu je uvijek pronašao rješenje onda kada je nešto naizgled bilo nerješivo. Tako ga je, primjerice, njegova firma jedanput poslala na montažu u Ljubljanu. No u samom centru, gdje je morao raditi, nije bio dopušten ulazak velikim kamionima. Prema pričama njegovih suradnika, dosjetio se i otišao je po manji kamion i onda je u pet navrata manjim kamionom dovezao sav materijal za objekt na kojem su radili.

Obožavao je nogomet i svoju Slogu. Igrao je nogomet u Štrigovi, Prekopi i Jurovcu. Bio je dugogodišnji član uprave NK-a Sloga Štrigova te čovjek bez kojega nije mogla završiti utakmica. Neumorno je pratio svoje nogometaše, a posebno svog sina Frana, koji je također išao njegovim stopama. Bio je osnivač i stalni član uprave OK Štrigova, njihov veliki navijač, ali prije svega prijatelj uvijek spreman za pomoć ili barem dobar savjet. Na svakoj uta-

kmici kćeri Lee odjekivao je njegov navijački bubanj. Šaro je bio poznat svima. Volio se družiti s prijateljima, poznanicima. Volim je popiti gemišt i biti u društvu. Imao je neograničeno mnogo energije. Kao što je jedan poznanik rekao nakon sprovoda: „Znao me je često nazvati, pitati kako sam, kako je bilo na poslu, gdje smo radili. Čak me je više pitao nego moja vlastita obitelj.” Uvijek je zračio vedrinom. Eto, takav je bio Šaro.

Gotovo svake nedjelje odlazio je i na svetu misu, a iza sebe ostavio nebrojeno mnogo ljudi u suzama koji su u nevjerici primili vijest o njegovoj smrti u 52. godini. Nebrojeno mnogo ljudi bilo je na njegovom ispraćaju. Štrigovski župnik na svetoj je misi rekao da do sada, u svih ovih devet godina otkako služi u Štrigovi, nije prisustvovao većem sprovodu. Eto, to govori kakav je trag ostavio Šaro u Štrigovi, okolici i među svojim radnim kolegama.

Piše: Sanja Heric

sanja@mnovine.hr

Vrijeme je bilo idealno za doručak na travi

Josip Strah redovito dolazi na doček ljeta još od 2000. godine

Prve zrake ljetnog sunca pojavile su se oko 5 sati

PRELOG

Promocija Monografije o Otoku

Ivica Be�, urednik Monografije

Otok je ovih dana u slavljeničkom duhu koji će svoju kulminaciju doživjeti u petak, 27. lipnja, na blagdan Presvetog Srca Isusova. Naime, tamošnja kapelica posvećena je upravo tom blagdanu s time da se mjesto proštenje održava u nedjelju, 29. lipnja.

Slavlje je već započelo minulog vikenda, i to promocijom monogra�ije Otok koja u prvi plan stavlja Kapelu Presvetog Srca Isusovog u Otoku i njenu

100. obljetnicu izgradnje. Kapela je, naime, podignuta 1925. godine.

Knjiga je izdana u nakladi Župe sv. Jakoba ap.st. iz Preloga, uredio ju je Ivica Beti, autori tekstova su župni vikar Dominik Cestar, prof. dr. Hrvoje Petrić, Ivica Beti, Marta Vargek i Antonia Martinković, dok je knjigu gra�ički pripremio i oblikovao Studio Vipro. Kapela Presvetog Srca Isusova u Otoku podignuta je 1925. godine. (vv)

Produženi radovi na obilaznici

Hrvatske ceste d.o.o. produžile su period zatvaranja za sav promet na dijelu državne ceste DC20 između naselja Cirkovljan i Draškovec.

F

ČOFCI pre kovačnici

F kovačnici su se navek zazvedile se vesti

Čehovcem je prodefilirao gizdavi četveropreg Ergele Medvidović, zaprega nizozemskih kraljevskih konja, hrvatskog hladnokrvnjaka i lipicanaca, no ne i međimurskog konja

Piše: Vlasta Vugrinec

Josip Lisjak Keri neizostavni je dio zabavno-turističke manifestacija F Čofci pre kovačnici ili kako ju još zovu Festival železa, kovača i ognja. On, naime, pali vatru, uzima hamer u ruke i pokazuje nekadašnji posao kovača. - Čofska kovačnica je uvijek bila puna muških, dolazilo se i odlazilo i tamo su se mogle doznati sve novosti u selu, kaže Kero.

Cesta bi prema izmjeni suglasnosti Hrvatskih cesta poslovna jedinica Varaždin trebala biti zatvorena do 8. 7. 2025. godine do 17 sati. Drugim riječima, radovi su prolongirani za mjesec dana jer je prvotno cesta trebala biti zatvorena do 9. lipnja. Shodno tome, promet se iz naselja Cir-

DONJA DUBRAVA

kovljan do naselja Draškovec preusmjerava preko Državne ceste D20 do Grada Preloga te se dalje vodi Županijskom cestom ŽC 2026 do Donjeg Kraljevca, u Donjem Kraljevcu se dalje vodi Županijskom cestom ŽC 2255 do Draškovca.

I ovo zatvaranje ceste vezano je uz projekt izgradnje sjeverne obilaznice Grada Preloga te iz Grada sve stanovnike mole za strpljenje i razumijevanje. (vv) PRELOG

Poznati laureati općinskih priznanja

Na prvoj sjednici Općinskog vijeća Općine Donja Dubrava u novom sazivu, između ostaloga, donesena je odluka o dobitnicima općinskih priznanja za 2024. godinu.

Odlučeno je da će Plakete dobiti Stjepan Miser za nesebičan trud, zalaganje i doprinos u otvaranju i razvoju nautičkog kluba

„Fljojsar“, Boris Majcen zbog bogate igračke karijere i velikog doprinosa razvoju košarkaškog kluba „Dubravčan“ te Marija Šte�ić koja je svoju sredinu zadužila iznimnim doprinosom na području kulture, hu-

manitarnog rada, očuvanja tradicije

Zahvalnice pak će biti uručene Josipu Duhoviću za aktivnost i promicanje vrijednosti Domovinskog rata u UDVDR-u Donja Dubrava, Željku Štirniću za očuvanje i promociju sportskog ribolova 40 godina te Đurđi Rusak za dugogodišnji rad, doprinos i izuzetno zalaganje u dramskoj sekciji KUD-a „Seljačka sloga“ Donja Dubrava. Priznanja će im biti dodijeljena na svečanoj sjednici povodom Dana Općine, 11. srpnja 2025. (vv)

Posjetitelji napunili čofsku grabu

Četvrti po redu Festival železa, kovača i ognja, minule je subote dupkom napunio čofsku grabu u kojoj se nalazi Mihacova kovačnica. Kovačnica, koja datira iz 1871. godine, kad bi mogla, ispričala bi svašta o Čovljanima, njihovim životima, ljubavima i rastancima, ali i gospodarskom stanju. Jer kovačnica je bila središnje mjesto života. U njoj se nisu samo potkivali konji i krave, već se izrađivao sav alat i oruđe za rad, popravljalo se sve što se moglo popravljati, dok pak se zimi grijalo uz kovačevu vatru i pričale su se priče. Rad kovača je bio jedan od prvih obrta u povijesti, koji je postao još važniji u srednjem vijeku.

Nažalost, posljednji zvuk hamra iz nje je izašao 2014.

godine kada je ključ u bravu stavio 88-godišnji Tomo Mihac, zadnji kovač u obitelji. Napuštenu i zatvorenu kovačnicu nitko godinama nije dirao, nitko nije ulazio u nju niti pak je što iznosio iz nje. Srećom, obnovljena je 2021. godine i postala je svojevrsni muzej obrta koji na području grada Preloga ima dugu tradiciju koja seže još u srednji vijek. Uz to, mjesto je i godišnjeg Festivala kojeg su pokrenuli Čovljani na čelu s Mirkom Švendom Žigom. Ustvari, prije je riječ o glazbenoj priredbi koja nastoji očuvati vrijednosti zanatstva, tradicijskog načina života njegovanja marljivosti, druženja, podupiranja vlastite zajednice kroz održavanje zajedništva.

Kao i do sada, program je započeo povorkom konjskih zaprega kroz mjesto Čehovec. Mogao se tako vidjeti gizdavi četveropreg Ergele Medvidović, zaprega nizozemskih kraljevskih konja, zaprega hrvatskog hladnokrvnjaka, zaprega lipicanaca. Sve je to

Tomislav Mihac Kovačic, unuk posljednjeg kovača kao međimurski Thor

pratio i nastup kuburaša iz

Marije Bistrice, Puhačkog orkestra Općine Goričan, prikaz potkivanja konja uz vožnju kočijama, a mali vatrogasci pokazali su vatrogasne vještine s „čofskim brentačama“. Ove godine, izostala je kočija

s međimurskim konjima. Naime, prema riječima Matije Ladića, predsjednika Udruge Međimurec i jedinog vlasnika takve kočije, kobila mu se tek oždrijebila i bilo je prevruće da malo ždrijebe vozi u Čehovec, odnosno predugo bi bilo bez majke da je poveo kobilu.

Glazbeni šou

U poslijepodnevnom glazbenom programu predstavio se Tomislav Mihac Kovačic, a u večernjem dijelu Mirko Švenda Žiga i Martin Kosovec, uz posebnog gosta Stephana Lupina, koji je započeo svoje djelo s napomenom da će ga dovršiti za godinu dana, na 5. jubilarnom Festivalu. Lupino je imao i posebnu čestitku za Nogometni klub ČSK iz Čehovca i njegovih 50 godina postojanja. Uz bogatu ugostiteljsku ponudu, grah i langoše, udruge iz Čehovca pobrinule su se da svi posjetitelji i ove godine otiđu zadovoljni iz Čehovca.

Josip Lisjak Keri kuje potkovu

Četveropreg lipicanera plijenio je poglede posje�telja

MEĐIMURSKI VINARI pokupili vrijedna priznanja na Decanteru u Londonu

Martin Jakopić (24) je napravio najbolji Sauvignon u Hrvatskoj!

Sauvignon u Hrvatskoj!

Riječ je o mladom enologu koji je prošle godine magistrirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu

Piše: Benjamin Jakopić

Prošli tjedan objavljeni su rezultati s Decanter World Wine Awards (DWWA) 2025., koje se smatra najvećim i najprestižnijim ocjenjivanjem vina jer okuplja najrenomiranije vinske suce na svijetu i provodi jedno od najrigoroznijih i najstrožih ocjenjivanja vina. Nagrada s ovog natjecanja nije samo ukras na boci, već globalno priznanje kvalitete koje može lansirati vinariju na međunarodno tržište i značajno povećati prodaju.

248 vrhunskih međunarodnih stručnjaka ocjenjivalo je vina iz čak 57 zemalja s preko 18 tisuća uzoraka. Među ocjenjivačima su bila i 22 Majstora Sommeliera i 72 Majstora Vina, što je najveći broj u povijesti natjecanja

Laički rečeno: ono što je Oscar za �ilmove, to je Decanter za vina.

Posljednjih godina značajno su postrožili kriterije, a kada se u obzir uzme i nimalo jeftino slanje uzoraka na ocjenjivanje, vinarima je u interesu da šalju samo najbolje što imaju za ponuditi. Ove godine 248 vrhunskih međunarodnih stručnjaka ocjenjivalo je vina iz čak 57 zemalja s preko 18 tisuća uzoraka. Među ocjenjivačima su bila i 22 Majstora Sommeliera i 72 Majstora Vina, što je najveći broj u povijesti natjecanja. Međimurske vinarije već tradicionalno šalju svoje uzorke na ocjenjivanje i uvijek se mnogi od njih vrate s vrhunskim ocjenama. Ni ova godina nije bila iznimka, ali sada imamo i zapažen uspjeh kakav se doista rijetko kada viđa i koji treba posebno istaknuti. Naime, Vinarija Jakopić iz Železne Gore poslala je dva uzorka i za to dobila dva srebra, što je već samo po sebi kvalitetan uspjeh. I dok je njihova Graševina dobila visokih 90 bodova, najposebnije treba istaknuti njihov Sauvignon koji

Tko je sve pokupio Decantere?

Uz već spomenutu Vinariju Jakopić i dva srebra, zapažen uspjeh postigli su sljedeći vinari: Vinarija Štampar s tri bronce, i to za Pušipel Classic, Pinot Sivi i Muškat Žuti; Stanko Kovač iz Prekope s dvije bronce za Pušipel Classic i Sauvignon; Dvanajščak Kozol

sa srebrom za Graševinu te tri bronce za Natura Mohokos Sauvignon Blanc, Sveti Juraj Pinot Noir i Pušipel Prestige Mohokos; Solum Vinarija sa srebrom za vino Ružica Extra brut te broncom za Cabernet Sauvignon; Vina Horvat s dvije bronce za K-32 Pušipel i

je dobio 91 bod i time postao najbolje ocijenjeni Sauvignon u Hrvatskoj! Sauvignon je dakako jedna od najprestižnijih svjetskih sorti, pa je samim time ovaj uspjeh još značajniji za Vinariju Jakopić. Na čelu proizvodnje Sauvignona ovaj put nije bio iskusni Branimir Jakopić, već njegov sin Martin. Riječ je o mladom enologu koji je prošle godine magistrirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. A sudeći po kvaliteti koju su prepoznali ocjenjivači Decantera, može se reći da je istinita ona poslovica da jabuka ne pada daleko od stabla. - Izrazito sam ponosan na rezultate koje smo ostvarili ove godine na Decanteru. U nikad većoj konkurenciji, Međimurje se je još jednom pokazalo kao izvanredna regija za proizvodnju Sauvignona što je samo dokaz da su međimurska vina po kvaliteti u samom vrhu hrvatske vinske scene. Smatram kako primjenom modernih pristupa u vinogradu i podrumu u budućnosti možemo parirati i na svjetskom tržištu kao regija u cjelini, ispričao nam je 24-godišnji Martin Jakopić.

S 91 bodom njihov Sauvignon postao je najbolje ocijenjeni Sauvignon u Hrvatskoj

279 Graševinu; Vina Kunčić s tri bronce za Sauvignon, Pušipel i Muškat Žuti; Cmrečnjak sa srebrom za CMR Traminac Crveni te dvije bronce za Classic Pušipel i Pušipel Mađerka; Preiner Vina s tri bronce za Sauvignon, Tena Extra Brut, Pušipel Classic i Pinot Crni; Hažić sa srebrom za Protagnoist Toni Extra Brut te broncom za Sauvignon; Munđarov Breg sa srebrom za Sauvignon Blanc; Vina Medenjak s broncom za Chardonnay; Vina Vuković s dvije bronce za Pušipel i Rajnski Rizling.

Martin Jakopić stoji iza nagrađenog Sauvignona

Od mačeva i kolovrata do luka i krastavaca

Ove srijede u susjednoj Sloveniji bio je državni praznik pa su mnogi iskoristili slobodan dan za dolazak u Čakovec i obilazak sajma. Sudeći po registarskim tablicama najviše ih je bilo iz Maribora i Murske Sobote. Shodno tome, bio je to dobar dan za prodavače koji ionako kažu da ih Slovenci spašavaju. Što se ponude tiče, u prvom su planu bile marelice koje su se nudile po 6 eura za kilogram, lubenice, dinje, bobičasto voće te �lanci. I dok se s jedne strane već prodaje ovogodišnji paradajz, tikvice i paprike, s druge strane još uvijek je intenzivna potražnja za tim sadnicama. U velikim količinama nudio se mladi krumpir, mahune, grašak te češnjak koji je u punoj fazi zriobe. Cvijeća je bilo nešto manje u odnosu na prijašnje srijede, valjda zbog velike vrućine. No zato je sve više prodavača sa starom kramom

CIJENE PLAC

Mladi krumpir (kg): 2,00 €

Mlado zelje (kg): 2,50 €

Rajčica (kg): 4,00 € Salata (kg): 3,00 €

Jagode (500 g): 2,50 €

Trešnje (kg) 7,00 €

Grašak (kg): 6,00 €

Mahune (kg) 12,00 €

Paprika (kg) 4,00 €

Krastavci (kg): 4,00 €

Ribizl (posudica) 3,00 €

Cvijeće (buket): 3,00 €

ili pak onih koji se bave skupljanjem starina i njihovom prodajom. Na jednom štandu naišli smo na impresivnu kolekciju starih i očuvanih mačeva i bajuneta, pegli, kolovrata i gitara. Međutim, ima i ljudi koji jednostavno prodaju svoje stvari poput obuće i odjeće do posuđa i knjiga. Cijene su doista različite i kreću se

CIJENE SAJAM

Mladi krumpir (kg): 1,00 € Mrkva (kg) 1,50 € Rajčica (kg): 3,00 € Salata (kg): 1,00 €

Jagode (500 g) 2-3,00 €

Trešnje (kg) 7,00 €

Grašak (kg) 1,00 €

Mahune (kg): 6,00 €

Marelice (kg): 6,00 € Krastavci (kg): 2,00 €

Lubenica (kg): 2,00 €

Bobičasto voće (kg): 8,00 €

od „kolekcija” gdje sve stoji jedan euro pa do stotinjak i više eura.

Ako je sajam bio dupkom pun, u isto vrijeme središnja čakovečka tržnica bila je poluprazna. Standardnim prodavačima u srijedu se pridružuju i certi�icirani eko proizvođači, doduše tek jedan ili dva. (vv)

BIOINSTITUT d.o.o. ČAKOVEC

Opasnosti od osa i stršljena

te mjere opreza i suzbijanja

Piše: dr. sc. Slavica Mustač, dr. med. vet., voditeljica DDD službe Bioinstituta d.o.o., Čakovec

Ose i stršljeni pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki opnokrilci, obično crne i žute boje te se odlikuju žutim prugama po crnom tijelu. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Jačina i težina simptoma nakon uboda opnokrilaca ovisi o samoj vrsti opnokrilaca, o samom mjestu i dubini uboda, osjetljivosti organizma na ubod i ozbiljnosti reakcije organizma. Reakcije organizma mogu biti lokalne i sustavne. Kod lokalnih reakcija nakon uboda, koji mogu biti vrlo nelagodni, nastaje samo blaga nadraženost najčešće na mjestu uboda, a nakon početne boli, javlja se crvenilo i oteklina kože s povišenom lokalnom temperaturom, svrbežom i osjećajem pečenja. Sustavne reakcije javljaju se samo kod osjetljivih osoba, a simptomi mogu biti od blagih (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, mučnina) do vrlo teških koji mogu dovesti do ana�ilaktičkog šoka koji može završiti smrću. Zato se za osobe koje su alergične na ubode osa i stršljena preporučuju sljedeća pravila ponašanja:

• izbjegavati boravak u vrtovima i voćnjacima blizu cvijeća i zrelog voća

• ne uznemiravati gore navedene opnokrilce, ne mahati rukama jer zbog

toga mogu postati agresivniji

• ne tresti stare grane s drveća jer ose i stršljeni često ondje imaju gnijezda

• izbjegavati preširoku odjeću u koju bi se kukci mogli zavući i postati agresivni

• ne oblačiti odjeću intenzivnih boja

• ne nanositi intenzivne mirise

• ne hodati bosonog po travi

• voćne sokove i slatke namirnice držati pokrivene

• posude sa smećem držati zatvorene

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

• na vrata i prozore staviti zaštitne mrežice Ugrožavaju li navedeni kukci sigurnost ljudi, potrebno je posegnuti za mjerama suzbijanja.

Ose i stršljeni suzbijaju se aktivno i pasivno. Kada je poznata točna lokacija gnijezda i ako je gnijezdo dostupno, uništava se polaganim prskanjem insekticidom te naknadnim mehaničkim uklanjanjem gnijezda. Ako je mjesto gniježđenja osa i stršljena nepoznato, tada se provodi pasivno uništavanje klopkama s mamcima.

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

I

Gnijezdo stršljena

Stršljen

Jagoda Turk iz Brezja na placu je nudila svoje eko povrće

Stjepanova impresivna kolekcija starina

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

KOJE SU prednosti malčiranja?

malčiranje?

Malčiranje je postupak prekrivanja gornjeg sloja tla – onog u koji sijemo naše povrće – nekim zaštitnim materijalom. Taj materijal može biti sijeno, slama, svježi otkos trave, lišće, ovčja vuna, morske alge (u primorju, nakon što ih kiša ispere od soli), pa čak i umjetni materijali poput folije (iako ih osobno ne preporučujem). Najvažnije je iskoristiti ono što imate pri ruci. U mom vrtu najčešće koristim sijeno.

Ključne prednosti malčiranja:

1. Zadržavanje vlage u tlu

• Nakon kiše ili zalijevanja, golo tlo se vrlo brzo isušuje na suncu i može čak početi pucati. Pod slojem malča tlo ostaje vlažno i rahlo danima.

• Ljeti, kada je tlo izloženo jakom suncu, upravo malčiranjem smanjujemo potrebu za zalijevanjem –tlo ispod malča puno dulje zadržava vlagu.

2. Zaštita tla od isušivanja i pregrijavanja

• Tlo bez malča brzo postaje vruće na suncu, dok tlo ispod malča ostaje ugodnije temperature, što je posebno važno tijekom ljetnih žega. Kada je tlo vruće, i biljke su pod velikim šokom i podložnije bolestima, nametnicima i fiziološkim poremećajima poput vršne truleži plodova. Kad je tlo pomalčirano, ono ostaje i vlažnije, i rahlo i ugodnije temperature.

• Malč također štiti tlo od nabijanja, zbijanja tla zbog kiše i vanjskih utjecaja.

3. Suzbijanje korova

• Sloj malča radi zasjenjivanja gornjeg sloja tla sprječava

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

klijanje i rast korova, pa imamo puno manje posla s plijevljenjem.

• Ako se i pojavi poneki korov, lako ga je iščupati i jednostavno vratiti na sloj malča da posluži kao dodatni pokrov.

4. Obogaćivanje tla i hranjenje tla živim organizmima

• Sijeno (i drugi prirodni materijali) služe kao hrana za gujavice i mikroorganizme.

• Gujavice uvlače sijeno u tlo, hrane se mikroorganizmima i proizvode humus, prirodni i vrlo vrijedan oblik organske tvari koji poboljšava strukturu i plodnost tla. Malčiranjem štitimo tlo, zadržavamo vlagu, smanjujemo rast korova, smanjujemo potrebu za radom i zalijevanjem, te dugoročno obogaćujemo tlo. Sve to bez dodatne obrade – samo uz pomoć prirode i pravilnog odabira materijala. Pogotovo u ovakvim izazovnim godinama kada imamo već sad suše i vrućine, malč je tehnika koja nam uvelike smanjuje upotrebu vode i pomaže biljkama da prežive stresne uvjete rasta.

www.mnovine.hr

Koper liječi nesanicu i osigurava dobrog muža

Nekad se smatralo da će muž žene koja ima kopar u cipeli, raditi što ona želi. Zato su mladenke tijekom vjenčanja obavezno stavljale njegove listiće u cipelu

Piše: Vlasta Vugrinec

Zovu ga anita, koprić, mirođija, a u Međimurju i šire poznat je pod imenom koper. Riječ je o biljci koja asocira na kisele krastavce i sos. Međutim, on je puno više od toga jer se upotrebljava i u farmaceutskoj industriji te za izradu mirisa.

A koper je ovih dana u našim vrtovima u punoj cvatnji dok pak se njegov intenzivni miris širi na sve strane.

Jednostavna i prilagodljiva biljka

Kopar (Anethum graveolens), je jednogodišnja biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Porijeklom je središnje Azije od kud se još u 1. stoljeću počeo širiti po srednjoj i sjevernoj Europi. U vrijeme Karla Velikog već je dio svakog carskog vrta. Najveći proizvođač ulja kopera danas je Mađarska.

Vrlo je jednostavna za uzgoj tim više što ima sposobnost samozasijavanja. To znači da je dovoljno jednom ga zasijati i potom osigurati sazrijevanje sjemena koje onda vjetar raznese po cijelom vrtu. Doduše, mnogi sjeme

skupljaju kako bi i tijekom hladnijeg perioda godine mogli uživati u njemu. Koper se dakle rijetko sije u redove, već se sjeme baca, ako se sije po prvi puta po cijelom vrtu. Idućih godina, samo se pusti da raste gdje proklije, osim ako nije pregusti sklop. Srećom, dobro podnosi presađivanje.

Naraste od 30 do 120 cm visine s jednom glavnom stabljikom i nekoliko sporednih i to visine od oko 120 cm. Cijela biljka je glatka i mirisna, sa sitnim igličastim listovima te žutim cvjetovima. Veličina cvjetova varira od 5 do 10 centimetara, a razvijaju se od svibnja pa do prvih mrazeva. Nakon što ocvjeta, koper razvija male sitne tamno smeđe ovalne plodove/sjemenke

U kuhinji se upotrebljavaju i te sjemenke, ali i cijela biljka koja u svježem stanju ima najintenzivniji miris što znaju svi koji ovih dana kisele krastavce.

Dobra strane je biljke što podnosi smrzavanje i sušenje.

Začin i lijek

Kopar se kao začin koristi za variva od graha i ma-

huna, za salate od krumpira, krastavaca i rajčica, za krem juhe, kod pripreme jela od ribe, a posebno kod pripreme pastrve. Dodaje se isto tako u pikantne umake. Sjemenke kopra dodaju se i likerima i marmeladama jer imaju fini, slatkasto aromatični, svjež i pomalo gorak okus s notama anisa i limuna Možemo ga koristiti cijele godine jer jako dobro podnosi smrzavanje. Kod začinjavanja hladnih jela čest je sastojak bilo u octenim umacima, umacima na bazi majoneze ili dresinzima kao što je jogurt dresing. Neizostavan je dodatak kod kiseljenja povrća, osobito krastavaca. Svježi pak listovi mogu se dodati i svježem siru, sirnim namazima, odnosno kamo kome paše.

Uz to što je jestiva cijela biljka, svi njeni dijelovi i djelotvorno djeluju na ljudski organizam. Jedinstvena ljekovita svojstva kopar zahvaljuje dobrom mineralnom i vitaminskom sastavu te snažnim fitonutrijentima monoterpenima (karvon, limonen, anetofuran) i flavonoidima (kemferol i vicenin).

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.

PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.

Smatra se da je kopar idealna biljka za smirivanje organizma i stanja poput grčeva u želucu, nadutosti, manjka apetita i slabe probave. Prirodni je lijek protiv nesanice, a poboljšava i loš zadah. Preporučuje se i dojiljama jer potiče izlučivanje mlijeka. Eterično ulje kopra se često koristi kao insekticid, ali i u kozmetičkoj industriji.

Legende o kopru

U staroj pučkoj medicini kopar je bio sastavni dio protuotrova protiv raznih trovanja te niza drugih bolesti. O kopru postoji niz starih izreka koje dosta govore o njegovoj moći. Tako onima koje noću muče strašni snovi, koji nemirno spavaju, hrču ili u polusnu skaču iz kreveta, treba pod glavu staviti svežanj lišća od kopra, bio je jedan od uobičajenih savjeta. Tko ga nosi uza se na goloj koži, vjerovali su naši stari, bit će zaštićen od djelovanja čarolija. Smatralo se da će muž žene koja ima kopra u cipeli, raditi što mu žena želi. Tako su mladenke kad su išle u crkvu na vjenčanje, obavezno stavljale lišće kopra u cipelu.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

U VRTU Đurđice Cmuk iz Jurketinca

Đurđica Cmuk uživa u mirisu i okusu kopra

ŠTRIGOVSKI

www.mnovine.hr

za buduće mladence Lanu Slamek i Nikolu Borka

Svaka čast na ideji i njezinom provođenju!

U duhu očuvanja tradicije, ali i stvaranja novih, Štrigovski parklini ponovno su pokazali kako se stari običaji mogu prilagoditi suvremenom vremenu – i to s puno kreativnosti i srca.

Ovaj put iznenađenje su priredili za zaručnike Lanu Slamek iz Peklenice i Nikolu Borka iz Štrigove, koji će u srpnju ove godine izreći sudbonosno „da". U dvorištu budućih mladenaca osvanule su velike �igure od slame – simpatične maskote koje simboliziraju mladenku i mladoženju.

Ova nova praksa, koju su pokrenuli članovi udruge Štrigovski parklini (poznati po oživljavanju krampuske tradicije), sve je popularnija u štrigovskom kraju. Cilj im je zamijeniti često neugodnu tradiciju potepanja nečim ljepšim i originalnijim – i sudeći po reakcijama, ideja je pun pogodak.

„Svaka čast na ideji i njezinom provođenju!“, komentirali su mještani, oduševljeni prizorom i gestom koja širi veselje i pozitivu.

Parklini su još jednom dokazali da se tradicija može njegovati na inovativan i inkluzivan način – s osmijehom i kreativnošću. (sh, Terca art)

REPUBLIKA HRVATSKA

Međimurska županija

Grad Mursko Središće

Jedinstveni upravni odjel

KLASA: 350-03/24-09/1 URBROJ: 2109-11-07-25-27 Mursko Središće, 25.06.2025.

Na temelju članka 96. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) nadležno tijelo: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Jedinstveni upravni odjel, u daljnjem tekstu: Nositelj izrade objavljuje

JAVNU RASPRAVU

o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja "središte Hlapičine"

1. Objavljuje se javna rasprava o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja područja "središte Hlapičine", u daljnjem tekstu: Prijedlog Plana, sukladno Zaključku o utvrđivanju Prijedloga Urbanističkog plana uređenja područja "središte Hlapičine" (za javnu raspravu), KLASA: 350- 03/24-09/4, URBROJ: 2109-11-07-25-25 od 24.06.2025.

2. Javna rasprava traje od 30.06.2025., do zaključno s danom 30.07.2025.

3. Početak javnog uvida u Prijedlog Plana je 30.06.2025., a završetak 30.07.2025. Javni uvid u Prijedlog Plana moguć je na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 09:00-14:30. 4. Javno izlaganje o Prijedlogu Plana održat će se dana 07.07.2025. na lokaciji: Trg braće Radića 4, Mursko Središće, 12:00 i 16:00.

5. Prijedlog Plana objavljen je na web stranici Nositelja izrade: https://mursko-sredisce.hr/, te Informacijskom sustavu prostornoga uređenja: https://ispu.mgipu.hr/

6. Prijedlozi i primjedbe na Prijedlog Plana mogu se za vrijeme trajanja javne rasprave - upisati u Knjigu primjedbi tijekom javnog uvida

- upisati u Zapisnik s javnog izlaganja za vrijeme trajanja javnog izlaganja - uputiti u pisanom obliku zaključno s danom 30.07.2025. na adresu: Međimurska županija, Grad Mursko Središće, Jedinstveni upravni odjel Mursko Središće, Trg braće Radića 4, HR40315 Mursko Središće - uputiti putem e-pisarnice: grad@mursko-sredisce.hr zaključno s danom 30.07.2025.

7. Nadležna tijela dostavljaju pisano očitovanje na Prijedlog Plana na gore navedenu adresu zaključno s danom 30.07.2025. Ukoliko do određenog roka ne dostave pisana očitovanja, smatrat će se da nemaju primjedbi.

8. Prijedlozi i primjedbe koji nisu dostavljeni u utvrđenom roku i nisu čitko napisani s imenom i prezimenom te adresom pošiljatelja neće se uzeti u obzir u pripremi Izvješća o javnoj raspravi.

PROČELNIK

Marko Jurović, mag.oec.

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

Na temelju Zaključka gradonačelnice Grada Čakovca, Klasa: 940-01/24-01/4, Urbroj: 2109-2-01-01-25-10 od dana 25.6.2025. godine, objavljuje se

OBAVIJEST

o raspisivanju JAVNOG NATJEČAJA ZA PRODAJU

građevinskog zemljišta, arondacijske površine u Žiškovcu kčbr. 912/2, k.o. Žiškovec, javnim nadmetanjem

1. Dana 4.7. 2025. godine, petak, održat će se usmeno javno nadmetanje na licu mjesta u Žiškovcu, s početkom u 12:00 sati, na građevinskom zemljištu upisanom u: zk.ul.br. 2206, k.o. 303178, Krištanovec - čest.br. 448/3, Žiškovec, livada, površine 252 m², ident. s kčbr. 912/2, k.o. Žiškovec.

2. Početna cijena za zemljište iznosi 1.270,00 EUR-a (slovima: tisućudvjestosedamdeset). Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr Ljerka Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec.

REPUBLIKA HRVATSKA MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC OIB 44427688822

Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec., Klasa: 940-01/25-01/6, Urbroj: 2109-2-01-01-25-04 od dana 23.06.2025., objavljuje se

JAVNI NATJEČAJ ZA PRODAJU GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA U ČAKOVCU

1. Dana 11.07.2025., na licu mjesta održat će se javno nadmetanje za prodaju zemljišta upisano u: zk.ul.br.6224, k.o. ČAKOVEC

- čest.br.1135/29, ULICA PUTJANE, PAŠNJAK površine 210 m², (ident. s kčbr. 4128/42, k.o. iste), u 12:00 sati; - čest.br.1135/30, ULICA PUTJANE, PAŠNJAK, površine 124 m² (ident. s kčbr. 4128/43, k.o. iste), u 12:15 sati, obje u vlasništvu Grada Čakovca.

2. Početna cijena za zemljište, kčbr. 4128/42 k.o. Čakovec iznosi 17.300,00 EUR (slovima: sedamnaesttisućatristoeura), a za zemljište, kčbr. 4128/43 k.o. Čakovec iznosi 10.200,00 (slovima: desettisućadvijestoeura).

3. Nekretnine iz toč. 1. nalaze se unutar granica građevinskog područja naselja Čakovec i to unutar postojeće zone mješovite, pretežito poslovne namjene, s planiranim mješovitim načinom gradnje. Zemljišta su male površine i samo za sebe ne zadovoljavaju uvjete za dobivanje građevinske dozvole. Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr

Gradonačelnica

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja

E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601

OPASKA

Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1553

PARKLINI napravili maskote

Nakon pravljenja velikih figura od slame za mladence Lanu i Nikolu, uslijedilo je fotografiranje za uspomenu

Zaručnici Lana Slamek iz Peklenice i Nikola Borko iz Štrigove u srpnju će izreći sudbonosno „da"

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRGOVINA KRK, Lopatinec

S našim crvenim vrećicama ovaj tjedan smo se zaputili u trgovinu Metss u Lopatincu, ravno preko puta crkve sv. Jurja. Tamo nas je dočekala prodavačica Andrijana Magdalenić iz Vučetinca. Andrijana redovito prelista sve naše novine, a posebno voli kada je nešto vezano za njezin kraj. Ipak, smatra da bi nam svima dobro došlo malo više viceva i recepata.

SPOMENICI u gradu Čakovcu

Bista Katarine

Zrinski

Postavljena je 2009. na inicijativu g. Zvonimira Bartolića, Matice hrvatske i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja”, a realizirali su je Međimurska županija i Grad Čakovec. Rad je modeliran u glini ekspresivnom poetikom autorice, nema predloška ni portreta iz vremena života, pa je portret nastao prema interpretaciji kiparice iz zapisa i njezinih djela, kao ponosna, lijepa, umjetnica, banica, plemenite loze Frankopana, umrla s 48 godina u teškim mukama i bolesti i tuzi.

Nedugo zatim u trgovinu je ušao gospodin Mladen Radek iz Zasadbrega. Mladen najviše voli sport, a zna proći i kroz crnu kroniku. Slično kao Andrijana, Mladen bi želio da se može pročitati više viceva. (bj)

Josipa Končec iz Čakovca sretna dobitnica 122. kola

Bista Ane Katarine Frankopan Zrinski krasi ulicu u samom središtu kulturne jezgre Čakovca, koja nosi njeno ime. Bista se nalazi na početku ulice, a postavljena

je u 12 sati povodom 29. obljetnice Grada Čakovca. Ana Katarina Frankopan Zrinski bila je vrlo inteligentna i obrazovana žena. Rođena je 1625. godine u Bosiljevu, a umrla je u Grodzi, Slovačka, 1673. godine. Udala se za Petra Zrinskog kada je imala 16 godina. Bila je poznata po svom književnom radu, a njezina najpoznatija knjiga je „Putni tovaruš”, zbirka nabožnih i moralnih uputa, objavljena 1660. godine.

Bistu Ane Katarine Frankopan Zrinski, žene hrvatskog bana Petra Zrinskog i hrvatske pjesnikinje, izradila je akademska kiparica Mirjana Drempetić-Hanžić. Kip je u bronci izliven dva puta, u Čakovcu i Zaboku, a to je

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina Idealno mjesto za

Završeno je još jedno kolo nagradnog natječaja Optike Briljant i Međimurskih novina u kojem je Optika Briljant osigurala vrijednu nagradu – dioptrijske naočale u vrijednosti od 70 eura.

U našu redakciju i ovog je puta stiglo puno kuverti s ispunjenim kuponima. Zahvaljujemo svim našim vjernim čitateljima koji su vrijedno skupljali kupone i slali ih za sudjelovanje u našem tradi-

Prvi kupon 123. kola

Novo, 123. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započinje u ovom broju. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 11. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor

cionalnom natječaju. Najviše sreće u izvlačenju u ovom kolu imala je Josipa Končec iz Čakovca. Dobitnika ovog kola kontaktirat će naša služba marketinga i dogovoriti preuzimanje nagrade.

pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 22. srpnja. Sretnog dobitnika 123. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 25. srpnja. (mk)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili poslati poštom

Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Rok za predaju kupona je 22. 7. do 12 sa�. Rok za podizanje nagrade je 10 dana

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

27. lipnja 2025.

prvi spomenik Ane Katarine Zrinski ikad izrađen na samoj bisti je natpis „Katarina Frankopan Zrinski hrvatska banica i mučenica 1625. - 1673.” . Postavljena je na visoko mramorno postolje na kojem je bočno ispisano „Podigli Grad Čakovec, Matica hrvatska Čakovec, Družba “Braća Hrvatskog Zmaja”. (mg)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić; Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr), Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati

bez odobrenja Media Novina

Jug Mall , ul. Tomaša Goričanca 1, 4000 0 , Čak ovec

Andrijana Magdalenić i Mladen Radek

Vanessa Kralj i Dominik Padarić oduševili nastupom

Vanessa Kralj i Dominik Padarić svečano su otvorili 23. Međimurski festival, donoseći svježinu i entuzijazam na pozornicu ovog popularnog glazbenog događanja. U opuštenoj atmosferi, publika je uživala u njihovom zajedničkom nastupu, koji je označio početak još jednog izdanja festivala prepunog glazbe, zabave i pozitivne energije. Festivalskim voditeljskim diptihom Vanesse i Dominika, razdrmali su publiku dovodeći program u ton suradnje između tradicije i mladenačke energije. (mg)

Petak,

27. lipnja

16:00, Food Truck Fes�val Trg Republike Čakovec

17:00, Otvorenje ljetne sezone uz Mišo Kovač tribute band Mlinarska kuća, Žabnik

19:00, Koncert: Zagrebački kvartet violončelista

Crkva sv. Jeronima, Štrigova

20:00, DJ Alan i Vigor Goričan, Šoderica

21:00, Predstava Brodolomke Vanjska pozornica CZK-a

21:30, Silente Lepi Dečki Brewery

Subota,

28. lipnja

10:00, Studio suvremenog plesa

Teuta: Lakoća postojanja Vanjska pozornica CZK-a, Čakovec

11:00, Food Truck Fes�val Trg Republike, Čakovec

13:00, Kulinarske tajne - kuhanje specijaliteta udruga Goričan, Šoderica

14:00, 3. Leskovski dani Štrigova, Leskovec

18:00, Završna produkcija ŠAFovih filmova i filmova s 31. IFR, Dvorana CZK-a Čakovec

18:00, Promenadni koncert

Sosed kaj znaš, Akumulacijsko jezero kod Gornjeg Kuršanca

18:00, Koncert Uz Petrovo za bolji centar za odgoj i obrazovanje, Društveni dom Mačkovec

19:00, Koncert Muški vokalni ansambl Schola Floriana Štrigova Crkva svetog Jeronima

20:00, Wine fest Gradska tržnica, Mursko Središće

21:00 , Minea i Vulkan band Goričan, Šoderica

21:30 , Petar Grašo, ispred gradske uprave Mursko Središće

21:00, Vatra, Vanjska pozornica CZK

VELIKO SLAVLJE u Goričanu

Minea, Vigor i Vulkan band čekaju na vas!

Općina Goričan i ove godine priprema bogat i raznolik program povodom Dana općine. Glavni dio programa održava se na Šoderici, gdje će u petak, 27. lipnja, atmosferu zagrijati DJ Alan od 20 sati, dok je za 21 sat najavljen koncert grupe Vigor. Subota, 28. lipnja, rezervirana je za cjelodnevni program za sve uzraste. Već od 12 sati otvara se besplatni dječji zabavni park, a od 13 sati posjetitelji mogu uživati u vožnji popularnim labudolinama po Šuderici te pratiti kuhanje specijaliteta lokalnih udruga. U 16 sati slijedi podjela hrane, a potom sportske igre za najmlađe iz Dječjeg vrtića „Mura“. U 18 sati nastupa puhački orkestar Goričan, a večernji

SAVJETI IZ EURO-UNITA

dio programa donosi nastupe Vulkan banda i koncert Minee u 21 sat.

KULTURNO UZDIZANJE

Koje izložbe možete posjetiti?

• 16.5. do 20.7. „ŠAF – (SJEDI) – 5.0!“ – Izložba povodom 50 godina ŠAF-a, Izložbeni salon Muzeja Međimurja

Nedjelja,

29. lipnja

10:00, Teatar.002: Cicek i Micek izgubljeni prijatelj, Vanjska pozornica CZK-a Čakovec

11:00, Food Truck Fes�val Trg Republike Čakovec

• 26.5. do 27.6. Umjetnost među knjigama Knjižnica „Nikola Zrinski“

• 27.5. do 26.6.

Ljeto je idealno vrijeme za opuštanje, ali i za glazbenu inspiraciju. Bez obzira provodite li dane na plaži, planinama ili u dvorištu, pravi instrument može biti savršen suputnik. Donosimo nekoliko preporuka koje će zadovoljiti i potpune početnike i iskusne glazbenike željne lagane svirke u pokretu.

UKULELE je apsolutni hit među ljetnim instrumentima – malen, lagan i jednostavan za sviranje. Njegov vedar zvuk savršeno pristaje uz atmosferu mora i kampiranja, a uči se brzo i zabavno.

PUTNI GITARSKI MODELI, poput tzv. „travel guitar", odličan su izbor za one koji

Izložba Čakovec nekoć 9 - Sport i rekreacija, Centar za kulturu Čakovec

• 13.6. do 13.7.

Izložba Anite Kos „Hopes and Dreams/Nadanja i snovi" Muzej Croata inuslanus Prelog

• 26.6. do 24.8.

Izložba „Slikari vlas�tog puta” Mul�medijalna dvorana Riznice Međimurja

17:00, Ficko Društveni dom Selnica 17:00, Natjecanje u pečenju proštenjarskih kolačića Šetnica svete Barbare, Mursko Središće

18:00, Otvorenje izložbe: Miro Mar�nić - kolonija u objek�vu Štrigova, Državni arhiv za Međimurje

18:00, Predstavljanje knjige Veronike Zrna, Pesma je pobegla, Muzej Croata insulanus Grada Preloga

Nedjelja, 29. lipnja, donosi dječji zabavni park i vožnju labudolinama, a središnji događaj je procesija i sveta misa u 11 sati. U 16 sati u crkvi sv. Leonarda održat će se promocija CD-a „Djeluj kroz mene“ župnog zbora, a u 17 sati na rasporedu je Festival glume i plesa u izvedbi KUD-a Goričan i gostiju. Vikend će zaključiti još jedan nastup Vulkan banda u 19 sati. (sh)

• 21.6. do 27.6.

Savršeni glazbeni

Zabavite se uz Vrapce i komarce i Mineu

instrumenti

za ljeto i godišnji odmor

ne žele ljeto provesti bez žica, ali im je standardna gitara prevelika za nošenje. Kompaktne su, ali zvukom i dalje zadovoljavajuće za sviranje i skladanje.

Izložba „Artelje – škole crtanja i slikanja“ generacija 2024./2025. Zgrada Scheier, Čakovec

vom i drugačijom. Usna harmonika je također zabavan I inspirativan instrument. Ovi instrumenti su idealni za glazbene entuzijaste koji vole kombinirati melodiju i dah.

20:00, Svečani koncert: Simfonijski orkestar HRT-a Dvorana OŠ Štrigova

21:00, Ma�ja Cvek & The Funkensteins, Vanjska pozornica CZK

Petak, 4. srpnja

20:00, Wine fest Gradska tržnica

Mursko Središće 21:30, Koncert Prljavo kazalište Gradska tržnica Mursko Središće

Subota, 5. srpnja

14:00

Dobravski kotlić - natjecanje u kuhanju gulaša Sportski park Krbulja, Donja Dubrava 16:00

Lov na labuđe pero Prelog 17:00

KAHON je mali ritamski instrument na kojem sjedite i svirate rukama – izvrstan za pratnju uz akustičnu glazbu ili improvizaciju na otvorenom. Ne zauzima puno prostora i donosi pravi doživljaj ritma gdje god da jeste.

MELODIKA nudi spoj tipki i puhanja, što je čini zanimlji-

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: EMILY SHARRAT, MONIKA FORSBERG: MALE RIJEČI ZA VELIKE OSJEĆAJE

Dobitnik knjige Žena s planom objavljene u prošlom broju je Zvjezdana Halić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1554

POKLANJA KNJIGU

EMILY SHARRAT, MONIKA FORSBERG: MALE RIJEČI ZA VELIKE OSJEĆAJE

Mjesto i poštanski broj:

Kako se osjećaš? Nauči prepoznati i shvatiti svoje osjećaje..

Ima osjećaja koji nisu ugodni i s kojima se nije lako nositi. Neke pak treba dodatno potaknuti. Vježbe iz ove knjige pomoći će malim čitateljima da prepoznaju, razumiju i imenuju svoje osjećaje i tako ih bolje pripremiti za osjećajni vrtuljak života.

Za najmlađe i one koji se tek upoznaju s glazbom, razne perkusije poput šejkera, tamburina ili kalimbe mogu pružiti sate zabave i otkrivanja ritma bez prevelikih ulaganja. Bez obzira na odabir, važno je da instrument prati duh ljeta – jednostavnost, prenosivost i čista radost. Glazba na odmoru ne mora biti ozbiljna – neka bude spontana i vesela! Na vama je da odaberete instrument i krenete u novu ljetnu glazbenu avanturu. Veliki izbor instrumenata, potražite u EURO-UNIT trgovini u Čakovcu na adresi Braće Graner 8 ili na www.euro-unit.com

Murska alka, ekipno natjecanje Mursko Središće, Šetnica svete Barbare 21:00

Peki & Baks Lepi Dečki Brewery

Ime i prezime: Ulica i kućni broj: Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media

Emily Sharratt je spisateljica i učiteljica joge i mentalnog trening svjesnosti (mindfulnessa).

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

10 dana od objave dobitnika.

Monika Forsberg rođena je Šveđanka koja živi u Londonu i bavi se ilustracijom i povremeno animacijom. Studirala je umjetnost i �ilm na londonskom Royal College of Art.

Ovaj priručnik osmišljen

je za djecu i mlade i sastoji se od 30 vježbi za razvoj i opuštanje, savjeti što učiniti kada se osjećaš preopterećeno, tužno, napeto, nesigurno…

događaj tjedna

Grand prix MEF-a otišao u Sloveniju

23. Međimurski festival „Ljubo Kuntarić” održao se u čarobnom ambijentu atrija Starog grada u Čakovcu

Piše i foto: Mario Golenko

Ovaj glazbeni događaj koji više od dva desetljeća čuva, njeguje i promovira bogatu glazbenu baštinu Međimurja i šire, ove godine dobiva poseban značaj jer obilježava 100. godišnjicu rođenja velikog čakovečkog kompozitora Ljube Kuntarića. Na ovogodišnjem festivalu posjetitelji su čuli sedamnaest pažljivo odabranih skladbi koje predstavljaju raznolikost glazbenog stvaralaštva, inspiriranog tradicijom, emocijom i suvremenim izrazom. Program je obogatio impresivni nastup legendarne Radojke Šverko, čije su glazbene izvedbe dodatno podarile posebnu čaroliju večeri.

Nastupili su: Mirjana Pospiš i Mladen Bago „Ti si moja sreća“, fra. Miroslav Petrac „Međimurje vu srcu te nosim“, Andreja Čepek „Kletka“, Nestručna praksa „Vraćaj se nutra“, Andrea Eli „Zmije“, Denis Zajc „Širim ruke prema nebu“, Robert Ficker

„Idemo na more“, Anita Habrka „Slike z brega“, Ante Radošević „U ljubavi razdvojeni“, Tihomir Kožina „Vodi me“, Manči Manca Poljanšek „Oh ti Marjan“, Darus Despot „Moja Bebo“, Ana Antolović „Hej srećo dolazim“, Julian Veliss „Grej naprej“, Denis Kos „Ljepše je sve“, Emanuel Srpak i Anita Huđek „Z izvora“, Jure Brkljača „Sjećanje na nju“. Poseban ton večeri donijeli su Vanessa Kralj i Dominik Padarić s interpretacijama pjesama Ljube Kuntarića, čime se obilježava 100. godina od rođenja velikog čakovečkog kompozitora. Ovaj tribut jednog od najplodnijih skladatelja zabavne glazbe u Hrvatskoj dodatno naglašava kulturnu važnost festivala.

Međimurski festival nije samo koncert – to je susret glazbe, ljudi i tradicije. To je večer u kojoj Čakovec postaje središte umjetničkog izražavanja, zajedništva i ljubavi prema glazbi. Festival ponosno nosi ime velikog međimurskog glazbenika Ljube Kuntarića

Manči Manca

Poljanšek imala je zapažen nastup

i tako podsjeća na sve ono dobro što je dao hrvatskoj glazbenoj sceni.

Stručna komisija MEF-a pri odabiru pjesama dodatno vrednuje elemente međimurskog melosa i izvedbe na kajkavskom dijalektu, čuvajući tako autentičnost regionalne glazbene tradicije. Ovaj pristup osigurava da festival ostane vjeran svojoj misiji promicanja međimurske kulturne baštine.

Festivalsku večer, 21. lipnja, vodio je popularni TV voditelj Branko Uvodić.

Stručni žiri, na čijem je čelu bila Martina Jakšić, dodijelio je Grand Prix Međimurskog festivala „Ljubo Kuntarić” 2025. godine izvođaču Julianu Velissu za skladbu „Grej naprej”, a nagradu su mu zajednički uručili župan Matija Posavec i izvršni direktor festivala Rajko Dobošić.

Osim glavne nagrade, dodijeljene su i posebne nagrade koje su prepoznale različite aspekte glazbenog stvaralaštva. Nagrada za najbolju glazbu pripala je Tihomiru Kožini i Toniju Eteroviću za skladbu „Vodi me”, dok je najboljim aranžmanom proglašena skladba „Moja Bebo” u aranžmanu Dušana Bačića i Bojana Dragojevića. Najbolji etno izričaj imala je skladba „Z izvora”, autora Emanuela Srpaka i Anite Huđek. Nagradu za najbolji tekst osvojio je fra Miroslav Petrac za skladbu „Međimurje vu srcu te nosim”, a najboljim debitantima proglašeni su Mirjana Pospiš i Mladen Bago sa skladbom „Ti si moja sreća”. Nagrada za

grand prix nagradom

najbolju interpretaciju pripala je skladbi „Sjećanje na nju” u izvedbi Jure Brkljača. Nagradu za najbolji scenski nastup osvojila je Ana Antolović sa skladbom „Hej srećo dolazim“, dok je nagradu publike po internetskom glasovanju osvojio Robert Ficker sa skladbom „Idemo na more“.

Tijekom 23 godine Međimurski festival izrastao je

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 9. 7. 2025. u CineStaru Varaždin.

su uručili

u važnu glazbenu instituciju prepoznatu širom Hrvatske i regije. Veliki trud i predanost organizacijskog odbora, izvođača i cijelog tima pohvalio je i župan Međimurske županije Matija Posavec, istaknuvši: - Ogroman angažman svih uključenih ostavio je dubok trag, a glazba ostaje trajna uspomena na festival i na Međimurje.

Dobitnica ulaznica za film: Antonija Mlinarić DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Udaj se muški

VAS U KINO KAKO DO

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i stranici na Facebooku. Sve što je potrebno je do srijede do 9 sa� posla� svoje podatke. Nakon toga, u petak nabavite novi �skani broj Međimurskih novina i na zadnjoj stranici rubrike Medie potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice taj mjesec više ne može sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite to pravilo.

Julian Veliss s

koju

župan Matija Posavec i direktor festivala Rajko Dobošić

Radojka Šverko je svojim nastupom ostavila publiku bez daha

Publika je ispunila atrij do posljednjeg mjesta

Nagradu za najbolji scenski nastup osvojila je Ana Antolović

Mar�na i Suzana u ljetnim haljinama

Čakovečka špica

Zagrljaj prijateljica

Dominik, Mila i Melita

Foto: Mario Golenko Piše: Sanja Heric

Laura i Darija

Da šešir glavu čuva, znaju Alinka i Goran

Haljina na točkice nikad ne izlazi iz mode

1000 TRKAČA iz 31 zemlje i 3 kontinenta

Kenijci dominirali Cenerom

Čakovečke ulice bile su ispunjene trkačima svih uzrasta – od rekreativaca i obitelji do vrhunskih profesionalaca

Piše: Luka Pongračić

Foto: Mario Golenko

U subotu navečer Čakovec je ponovno postao središte sportskog entuzijazma – održano je šesto izdanje Čakovečkog noćnog cenera – CK10, tradicionalne utrke koja je okupila više od tisuću trkača iz 11 zemalja i s triju kontinenta. Utrka, koja simbolično označava dolazak ljeta, startala je u 21:06 uz tradicionalni pucanj Zrinske garde i pozdrave organizatora Kreše Biškupa i zamjenice gradonačelnice Lane Remar. Trčalo se na pet i deset kilometara, a poseban ambijent stvorio je novi cilj – atrij Starog grada Zrinskih, koji je dodatno naglasio svečanu notu večeri. Čakovečke ulice

bile su ispunjene trkačima svih uzrasta – od rekreativaca i obitelji do vrhunskih profesionalaca, dok su gledatelji, volonteri i navijači stvorili pravu sportsku čaroliju. Slovenac i Varaždinka najbrži na 5 km U muškoj utrci na 5 kilometara pobjedu je odnio Slovenac Jan Kramer iz Ocean Orchids running teama s vremenom 16:19, a odmah za njim ciljem je prošao Viktor Sabo iz AK-a Varaždin (16:27). Treći je bio njegov klupski kolega Karmelo Mrvica s vremenom 16:37, dok su četvrto i peto mjesto zauzeli Damir Sabol iz AK-a Međimurje Čakovec (18:04) i Nikola Škvorc iz AK-a Rudolf

Perešin (18:05). U konkurenciji žena na 5 kilometara slavila je Iris Jambrešić iz TK-a Marathon 95 Varaždin s odličnih 19:16. Njezina sestra Anja Jambrešić bila je druga (20:08), dok je treće mjesto pripalo Lei Kos Rešetar iz AK-a Međimurje Čakovec s rezultatom 20:53. Mihaela Sabol iz istog kluba stigla je četvrta (21:09), a Kristina Babić upotpunila je poredak najboljih pet s 21:47. Četvero Kenijaca u najboljih šest

U muškoj utrci na 10 kilometara dominirali su Kenijci – Albert Kipkorir Tonui iz Benedek-Teama pobijedio je s vremenom 30:25, ispred sunarodnjaka Kennedyja Kipkemoija

Rona, koji je kroz cilj prošao u 30:56. Treće mjesto osvojio je Jošt Žnidaršič iz slovenskog AK Krka Novo Mesto s rezultatom 32:49, četvrti je bio Luka Ljubič (33:43), a peti Jurica Tomac s 35:05. Kod žena na 10 kilometara slavila je također Kenijka –Jacinta Kavindu Paul iz Benedek-Teama s vremenom 38:12. Drugo mjesto zauzela je njezina sunarodnjakinja Valentine Jebet (38:51), dok je najbolja Hrvatica bila Lena Bahat iz AK Sljeme s rezultatom 40:16. Četvrto mjesto osvojila je Nika Svetec iz AK Fit (40:38), a peta je bila Mađarica Nóra Balogh-Lengyel (42:04). Sigurni smo kako će i sedmo izdanje Cenera biti još brojnije, s još više država, a nadamo se i kontinenata…

PRVENSTVO MAĐARSKE

Roko Farkaš postavio novi državni rekord

Mladi međimurski atletičar Roko Farkaš nastavlja nizati sjajne rezultate. Ovog vikenda nastupio je izvan konkurencije na Prvenstvu Mađarske za mlađe seniore, gdje je postavio novi hrvatski seniorski i mlađeseniorski rekord u desetoboju. U dvodnevnom natjecanju sakupio je ukupno 7841 bod, čime je za tri boda nadmašio dosadašnji seniorski rekord Trpimira Širokog iz 2022. godine. Osim što je srušio nacionalni rekord, Farkaš je ovim rezultatom ispunio i normu za Europsko prvenstvo za mlađe seniore, koje će se sljedećeg mjeseca održati u norveškom Bergenu. Tijekom desetoboja, Farkaš je popravio

osobne rekorde u skoku s motkom (4,30 m) i na 1500 metara (4:48.25), izjednačio rekord u skoku u vis (2,04 m), te se vrlo približio osobnim najboljem i u disciplinama 100 m (10,46), bacanju kugle (12,71 m), 400 m (47,60), 110 m prepone (14,21). U skoku u dalj zabilježio je skok od 7,60 m, disk bacio 36,26 m, a koplje 51,07 m. Ovaj rezultat dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je Farkaš oduševio publiku na 75. izdanju Boris Hanžeković memorijala. Tamo je, u konkurenciji seniora, u skoku u dalj skočio 7,83 metra i osvojio treće mjesto, što mu je ujedno i najbolji rezultat sezone u toj disciplini. (lp)

PARA FUTURE TURNIR U ČEŠKOJ Nino Baša zaključio odličnu sezonu

Kinder Joy of moving turnir je u streetballu u sklopu Sportskih igara mladih čije se kvali�ikacije održavaju u 8 gradova diljem Lijepe naše. Samo prvak sa svakog turnira stječe pravo igrati Završnicu u Rijeci potkraj srpnja. U dvorani u Ludbregu se haklalo u tri kategorije - cure i dečki rođeni 2010. i dečki rođeni 2012. i mlađi. Upravo u toj zadnjoj (najmlađoj) kategoriji pobijedili su mladi košarkaši Čakovca porazivši u pet odličnih haklova svu svoju konkurenciju i osiguravši nastup u Rijeci. Zanimljivo da je u toj momčadi samo jedan igrač 2012. godište, a ostala trojica su mlađi. (bh) SPORTSKE IGRE MLADIH

Od četvrtka do subote češka Ostrava bila je domaćin prestižnog Para Future turnira u stolnom tenisu za sportaše s invaliditetom, koji se održao pod okriljem ITTF-a. Među natjecateljima iz cijelog svijeta bila je i hrvatska reprezentacija s pet igrača u kategorijama kolica i stojećih, a među njima se našao i Nino Baša, član reprezentacije iz kategorije 3 (igrači u kolicima). Baša je imao vrlo zahtjevnu skupinu u kojoj su mu protivnici bili vrhunski svjetski igrači, uključujući 15. i 30. igrača s ITTF-ove rang-liste. U prvom susretu Nino Baša odmjerio je snage s 15. igračem svijeta, Čehom Petrom Svatošem. Iako je izgubio 3:0, posebno se

istaknuo u drugom setu (12:10) te imao vodstvo 7:3 u trećem. U nastavku turnira protiv Turčina Ramazana Sincara ponovno je bio blizu osvajanja setova, ali unatoč vodstvima i set-loptama, sreća i koncentracija nisu bili na njegovoj strani. Slična borba vodila se i protiv Slovenca Primoža Kanclera (30. na svijetu), gdje su svi setovi bili neizvjesni, no iskustvo protivnika presudilo je u ključnim trenucima. Unatoč činjenici da su svi protivnici znatno više rangirani –neki i više od 40 mjesta ispred Baše koji drži 56. poziciju – prikazana igra bila je na zavidnoj razini, što daje razlog za optimizam. (lp)

STOLNI TENIS

Utrka je startala u 21:06

Mladi košarkaši Čakovca prvaci u streetballu: Filip Pleh, Petar Naglić, Rudi Pesek i Sven Novak

NOGOMET

PRVACI PRVE I DRUGE MEĐIMURSKE LIGE dolaze iz Čakovca i Hlapičine

Sloga poharala prvu, Mura drugu ligu

Prvak prve lige je čakovečka Sloga s 19 pobjeda, dok je u drugoj ligi najuspješnija bila Mura iz Hlapičine s 18 pobjeda u 26 kola

Momčad Sloge osvojila je naslov prvaka I. MNL, upisavši 19 pobjeda, 5 neriješenih ishoda i 2 poraza. Prvenstvo su završili sa 62 osvojena boda, dok je prvi pratitelj bilo Pušćine s pet bodova manje. Imali su najefikasniji napad lige s 87 postignutih zgoditaka, dok su Polet i Bratstvo postigli 70 odnosno 64 zgoditaka. Peta su najčvršća obrana lige, s 44 primljena zgoditka u svojoj mreži. U tome segmentu igre najbolje je bilo Bratstvo iz Savske Vesi sa svega 30 primljenih zgoditaka. Pod vodstvom trenera Tihomira Blažeke, naslov prvaka osvojili su: Karlo Kocijan, Antonio Vurušić, Wellington De Andrade, Pero Obadić, Mario Burić, Mateo Novak, David Jurak, Dorian Balog, Saša Treska, Leonard Vuk, Matija Kolar, Bruno Bogović, Ante Ivančić, Lovro Carin, Mateus Moreira, Marin Tabaković, Luka Marković, Andrej Bešlić, Fernando De Oliveira, Filip Baksa, Luka Baksa, Ivan Kregar, Krešimir Jelić, Jakov Pintarić, Filip Filipović, Vito Vuković, Darko Vabec, Nino Andrašec i Leon Toth.

Vuk i Filipović zajedno zabili 25 zgoditaka

Velike pohvale zaslužuje i uprava kluba na čelu koje je predsjednik Robert Carin. Najbolji klupski strijelac je Leonard Vuk s 13 postignutih zgoditaka, 12 puta se upisao u listu strijelaca Filip Filipović, a 11 puta Krešimir Jelić.

Trener Blažeka spomenuo je da su svaku utakmicu shvatili maksimalno ozbiljno, s velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim učinkom nakon završetka sezone. Cilj prije početka sezone bio je osvajanje prvog mjesta, što je i ostvareno. Posebno zahvaljuje svojim vjernim navijačima, koji su im tijekom sezone bili 12. igrač, sponzorima kao i

upravi kluba, koja je omogućila izvanredne uvjete za rad. Mura osvojila naslov uz 4 poraza Najbolja momčad lige bila je Mura iz Hlapičine. U 26 odigranih susreta, ostvarili su 18 pobjeda, 4 neriješena ishoda te su četiri puta poraženi. Sa 64 postignuta zgoditka, imaju četvrti naj-

POSLJEDNJE KOLO 1. HNL za žene, Lige za prvakinje odigrano je u Prelogu

efikasniji napad lige, dok je vodeća u tome segmentu igre bila Sloboda sa 79 postignutih zgoditaka. Imali su najčvršću obranu lige sa svega 18 primljenih zgoditaka u svojoj mreži. Osvojili su 58 bodova, kao i prvi pratitelj ČSK. Naslov prvaka pod vodstvom trenera-igrača Andreja Goričanca, osvojili su: Patrik Kovač, Luka Tkalec, Luka Perčić, Marko

Međimurke četvrte na kraju sezone

Šoltić, Nikola Šoltić, Lovro Koščak, Nikola Drk, Antonio Dragović, Nikola Sakač, Nikola Tuksar, Andrej Goričanec, Sebastijan Vuri, Fran Krajačić, Filip Vrbanić, Karlo Vurušić, Valentino Bogdan, Saša Varga, Nikola Perčić, Patrik Mlinarić, Samuel Šprajc.

Šoltić i Goričanec tresli mrežu 27 puta Treba spomenuti i upravu kluba na čijem je čelu predsjednik Dragutin Stojko, koji je zajedno sa svojim suradnicima osigurao optimalne uvjete za treniranje i rad tijekom cijele sezone. Njihova predanost i zajedništvo urodili su titulom koja će se pamtiti. Najbolji klupski strijelac je Marko Šoltić koji je postigao 15 zgoditaka, zatim slijedi Andrej Goričanec s 12 postignutih zgoditaka. Cilj momčadi iz Hlapičine je bio osvajanje titule i zadržavanje momčadi na okupu, uz nekoliko kvalitetnih pojačanja, tijekom ljetnog prijelaznog roka. Svakako zahvaljuju svojim vjernim navijačima, koji su ih pratili kroz sezonu, kao i brojnim sponzorima, koji uvelike pomažu u radu za boljitak kluba.

- Sezona je bila uspješna u svakom smislu – rezultat, zajedništvo i energija koju su djevojke prenijele iz utakmice u utakmicu, ističu iz kluba

Piše: Luka Pongračić Foto: ŽNK Međimurje

U predivnom ambijentu Parka mladosti u Prelogu, pred ispunjenim tribinama i uz podršku vjernih navijača, nogometašice ŽNK-a Međimurje-Čakovec odigrale su posljednje kolo Magenta lige za prvakinje. Protivnice su im bile nogometašice splitskog Hajduka, koje su s minimalnih 1:0 odnijele sva tri boda. No,

unatoč porazu, naše seniorke sezonu završavaju s više nego dovoljnim razlogom za ponos.

Prskalo zacementirala treće mjesto

U uzbudljivoj i dinamičnoj utakmici, koja je obilovala prilikama s obje strane, presudio je jedan pogodak. Hajdukova igračica Anja Prskalo, svega petnaest minuta nakon ulaska u igru, zatresla je mrežu domaćina i doni-

jela pobjedu Splićankama. Zanimljiv je podatak da su posljednja dva pogotka Hajduka u sezoni pala upravo u 74. minuti – tjedan dana ranije precizna je bila Andrea Grebenar protiv Osijeka. Za ŽNK Međimurje-Čakovec ova utakmica nije bila samo završnica sezone, već i potvrda sjajne godine. Iako je u borbi za ukupno treće mjesto sreća otišla na drugu stranu, djevojke su u ligi za prvakinje

pokazale izuzetnu kvalitetu, karakter i borbenost. U najjačem krugu hrvatskog ženskog nogometa, među četiri najbolje ekipe, Međimurke su do posljednjeg kola držale drugo mjesto – što dovoljno govori o snazi i potencijalu ove ekipe.

Klub vrši upise u mlađe kategorije

Na kraju, Hajduk završava sezonu na trećem mje-

stu s 43 boda – tri više od Međimurja (40), dok drugo mjesto pripada Osječankama s 45 bodova. Čestitke za osvajanje naslova idu nogometašicama Agrama, koje su dominantno osvojile prvo mjesto sa 67 bodova. Za kraj, iz ŽNK Međimurje-Čakovec stiže i otvoreni poziv svim djevojčicama koje vole nogomet – da postanu dio ove uspješne i tople sportske obitelji.

Klub tijekom cijele godine vrši upise u mlađe uzrasne kategorije, a poseban naglasak stavlja na razvoj vlastitog igračkog kadra. Djevojke iz raznih krajeva Hrvatske već su pronašle svoje mjesto u školi nogometa, uz vrhunske uvjete treninga i obrazovanja, sve od početnica koje se nadmeću s dječacima, do kadetkinja koje već kucaju na vrata prve ekipe.

Piše i foto: Dino Jambrović

NK Sloga Čakovec imala je najefikasniji napad lige

ŽNK Međimurje iza sebe ima sjajnu sezonu

TENIS

KVALIFIKACIJE ZA NAJVEĆI SVJETSKI TURNIR ostaju rak-rana hrvatskog tenisa

Tonka ostala bez Wimbledona

Hrvatska za sad u glavnom ždrijebu ima samo dvojicu predstavnika – Bornu Ćorića i Marina Čilića, koji se nadaju iznenađenju na travi All England Cluba

Piše: Luka Pongračić

Foto: Hrvatski teniski savez

Unatoč velikom iskoraku na WTA ljestvici i ulasku među 100 najboljih tenisačica svijeta, Antonia Ružić nije uspjela kapitalizirati formu na najpoznatijem svjetskom turniru. Na kvali�ikacijama za Wimbledon, 22-godišnja Čakovčanka zaustavljena je već u 1. kolu, i to u meču punom oscilacija protiv domaće uzdanice i prve juniorke svijeta Emerson Jones – 6:1, 0:6, 6:0. Bio je to još jedan u nizu nepredvidivih nastupa mlade Hrvatice u aktualnoj travnatoj sezoni. Prije Londona, Ružić je imala solidan nastup u Nottinghamu, gdje je u 2. kolu izgubila od Ukrajinke Dajane Jastremske, 46. tenisačice svijeta, i to nakon što je u

Podsjetimo, u Nottinghamu je Tonka u prvom kolu srušila Talijanku Luciju Bronzetti, 59. tenisačicu svijeta

RUKOMET

odlučujućem setu vodila 4:1. Podsjetimo, u Nottinghamu je Tonka u prvom kolu srušila Talijanku Luciju Bronzetti, 59. tenisačicu svijeta, gdje je od početka kontrolirala meč – prvi set dobila je bez izgubljenog gema, dok je u drugom setu zadržala koncentraciju i privela dvoboj kraju u dva seta.

Povijesni uspjeh u karijeri

Ipak, ovih tjedana Ružić ima puno razloga za zadovoljstvo – nedavno je po prvi put u karijeri ušla među 100 najboljih tenisačica svijeta, probivši se na 91. mjesto s više od 700 bodova. Postala je tako 14. hrvatska tenisačica koja je izborila plasman u Top 100, čime se pridružila elitnom društvu domaćih igračica, uz Donnu Vekić i Petru Martić. Najveći doprinos tom skoku dale su joj dvije titule na W75 turnirima u Trnavi i Mariboru, kao i konstantan rad s trenerom Jurajem Dusparićem i potpora obitelji.

Neuspješan hrvatski tjedan na Wimbledonu

Osim Ružić, hrvatski tenis doživio je razočaravajući

ŽRK ZRINSKI počinje graditi roster za narednu sezonu u prvoj ligi

tjedan u Londonu. Posebno bolan poraz doživio je Splićanin Duje Ajduković, koji je u 1. kolu kvali�ikacija izgubio od Libanonca Benjamina Hassana sa 7:6(7), 6:0. Ajduko-

Sestre Posavec u Lokomotivi

Lokomotiva gradi ambicioznu ekipu s ciljem da se približi Podravki

Nakon brojnih vijesti o pojačanjima, iz redova ŽRK-a Zrinski Čakovec stiže i jedno emotivno razilaženje – Paula Posavec seli u redove zagrebačke Lokomotive zajedno sa sestrom Stelom, koja je ove sezone igrala za MKS FunFloor Lublin. Paula Posavec, koja je u dresu Lokomotive već postigla značajne rukometne uspjehe i a�irmaciju na doma-

NOGOMET

ćoj i europskoj sceni, odlučila se vratiti u klub u kojem je ostavila dubok trag. Uz novu trenersku palicu, Lokomotiva gradi ambicioznu ekipu s ciljem da se približi vječnoj rivalki Podravki. Pojačanja, povratci, ostanci…

ŽRK Zrinski s ponosom najavljuje nastavak surad-

nje s trenerom Nevenom Hrupecom, koji vodi ekipu i priprema je za novu sezonu. Klub je ojačan povratkom Tene Megerle, koja je svoj put gradila kroz Podravku i reprezentaciju, a ozljeda joj je ranije onemogućila puni razvoj. Uz Tenin povratak, stigla je i iskusna kružna napadačica Maja Grgošević iz ŽRK-a Dugo Selo ’55, koja

se odlično uklapa u trenerovu viziju. Zadržane su i mlade igračice Una Ivančić i Leona Janković, koje su produžile ugovore. Una se vratila nakon teške ozljede i izborila poziv u juniorsku reprezentaciju, dok je Leona, unatoč ozljedama, pokazala hrabrost u svojoj prvoj seniorskoj sezoni. (lp)

KVALIFIKACIJE ZA POPUNU županijskih nogometnih liga dale su nekoliko iznenađenja

Polet, Sloboda i Otok idu u viši rang

Već u prvom poluvremenu Polet je anulirao zaostatak i poveo s 3:0

Ovog vikenda odigrani su uzvratni susreti kvali�ikacija za popunu Međimurske Premier lige te 1. i 2. Međimurske nogometne lige. U Pribislavcu se odigrao najvažniji dvoboj vikenda –uzvratni susret kvali�ikacija za popunu Međimurske Premier lige između Poleta (P) i Mladosti Komet. Preložani su iz prve utakmice donijeli prednost od 2:0, no domaći Polet odigrao je sjajnu uta-

kmicu i uvjerljivo slavio s 5:0.

Već u prvom poluvremenu Polet je anulirao zaostatak i poveo s 3:0 pogocima Dominika Gašparića, Predraga

Višnjića i Nikole Munđara. Gosti su u 55. minuti ostali

s igračem manje nakon što je Ribeiro da Silva zaradio izravni crveni karton, a Polet je iskoristio brojčanu prednost. Munđar je s još dvama pogotcima u drugom dijelu kompletirao hat-trick

vić je tako upisao svoj sedmi uzastopni poraz na travnatoj podlozi – crna serija koja traje još od 2022. godine.

Ni Borna Gojo nije prošao kvali�ikacije, pa Hrvat-

Ružić se od ovog tjedna nalazi na 91. mjestu na WTA ljestvici najboljih tenisačica svijeta

ska u glavnom ždrijebu ima samo dvojicu predstavnika – Bornu Ćorića i Marina Čilića, koji se nadaju iznenađenju na travi All England Cluba.

I dalje svijetla budućnost

Unatoč ranom ispadanju iz Wimbledona, Antonia Ružić ostaje jedno od najperspektivnijih imena hrvatskog tenisa. U dobi od 22 godine, s 12 profesionalnih titula i jasnim napretkom u igri, vrijeme radi za nju.

Wimbledon 2024. bio je propuštena prilika, ali i važna lekcija. Ako nastavi dosadašnjim putem – radom, disciplinom i upornošću –velike pozornice i pobjede za mladu Orehovčanku tek dolaze.

Stela i Paula Posavec zajedno u novim izazovima

i zapečatio veliku pobjedu – 5:0 i plasman u Međimursku Premier ligu. U borbi za mjesto u 1. Međimurskoj nogometnoj ligi sastali su se Mladost iz Svete Marije i Sloboda (S). Domaćin je imao minimalnu prednost iz prvog susreta (1:0), no Slakovčani su u uzvratu napravili potpuni preokret. Sloboda je slavila s 3:1 uz pogotke Kristijana Fegeša, Marka Ilievskog i Leonarda Krampeka. Jedini pogodak za domaću Mladost zabio je

Luka Marković, no to nije bilo dovoljno. Otok je već u prvoj utakmici kvali�ikacija za 2. Međimursku ligu napravio ogroman korak prema naprijed pobijedivši Mladost (I) s uvjerljivih 5:1. U uzvratu su dodatno potvrdili kvalitetu i slavili s 4:3, čime su ukupnim rezultatom 9:4 izborili promociju. U uzvratnom susretu za Mladost (I) su pogađali Luka Marković i Saša Novak, dok su za Otok precizni bili Filip Reif, Nikola Balent i Mihael Marušić. (lp)

Tonka je 14. hrvatska tenisačica koja je izborila plasman u Top 100

ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA

Gospodarskaškola Čakovec

1.CG (cvjećar/poljoprivredni gospodarstvenik) - Razrednica: Ines Krznar Hajdinjak

Odlični učenici: Vita Hatlak, Viktorija Hrustek, Kristina Jaklin, Tesa Lukman

1.CP (tehničar cestovnog prometa) - Razrednik: Edo Šiprak (Irena Mavrin) Odlični učenici: Sabina Bermanec, Karlo Šegović

1.FK (frizer/kozmetičar)

- Razrednica: Željka Mihalic Odlična učenica: Karla Jambrović

1.KC (pomoćni krojač /pomoćni cvjećar)

- Razrednica: Biserka Vojnović Odlični učenici: Matija Dominić, Ivan Sabol, Gabrijel Tomašić

1.KO (krojač/obućar)

- Razrednica: Željka Matoša

Odlični učenici: Laura Feltrin, Matija Škvorc

1.MT (modni tehničar)

- Razrednica: Ana-Marija Bogdanović

Odlični učenici: Lana Ciglarić, Daria Kovačić, Lara Zelenić

1.VO (vozač motornog vozila)

- Razrednica: Katja Šimon

Odlična učenica: Emili Novak

2.CG (cvjećar/poljoprivredni gospodarstvenik) - Razrednica: Patricija Kozar

Odlični učenici: Kiara Ivanuša, Lora Okreša

2.FPK (frizer/pediker/ kozmetičar) - Razrednica: Nataša Sternad

Odlični učenici: Iva Antolović, Ema Bistrović, Renata Čurin, Katja Kodba, Lucija Kolarić, Lea Petran

2.KC (pomoćni krojač/pomoćni cvjećar) - Razrednica: Martina Šoltić Todorović

Odlični učenici: Ivana Oršuš, Jasmina Oršuš

2.MT (modni tehničari)

- Razrednica: Sanja Jančec

Odlični učenici: Tina Polgar, Katja Vrbanec

2.AC (agrotehničar/tehničar cestovnog prometa)

- Razrednik: Zvonimir Siladi

Odlični učenici: Nesa Ribić, Irisa Sečan, Sebastian Sklepić

3.CG (cvjećar/poljoprivredni gospodarstvenik) - Razrednica: Natalija Varga

Odlični učenici: Paula Perčić, Pavla Podgorelec, Lovro Preložnjak

3.CKV (pomoćni cvjećar/pomoćni krojač/pomoćni vrtlar) - Razrednica: Branka Bedić

Odlični učenici: Teo Kerovec, Jasmina Nemec, Vinko Novak, Dora Oršuš

3.CP (tehničar cestovnog prometa) - Razrednica: Ivana Murk

Odlični učenici: Adriano Jakčin, Helena Sabadi, Karlo Toth

3.FPK (frizer/pediker /kozmetičar) - Razrednica: Matea Horvat

Odlični učenici: Klaudija Dušić, Rea Makovec

3.KO (krojač/obućar)

- Razrednica: Santina Lepen Odlični učenici: Lea Dodlek, Branka Karloci

3.MT (modni tehničari)

- Razrednica: Petra Trstenjak Odlični učenici: Vanessa Golubić, Ana Kavran, Dora Kovačić, Lea Krsto, Lorena Marđetko, Martina Novak, Kaja Štampar, Katja Tretnjak

4.AM (agrotehničar/modni tehničar) - Razrednica: Andrea Gačić Odlični učenici: Petar Novak, Noema Plevnjak, Karla Zanjko, Larisa Živko

4.CP (tehničar cestovnog prometa) - Razrednica: Maja Radek Sklepić

Odlični učenici: Dina Novak, Lana Rajnović, Dario Zadravec, Helena Žganec

1.a razred

Odlični učenici: Leeloo Matija Fiket, Franka Krumpić, Luna Povodnja

1.b razred

Odlični učenici: Martin Baumhak, Zara Begić, Marko Demirović, Asia Hoblaj, Ava Hrešć, Lana Janušić, Matija Kramar, Manda Marđetko, Antonela Mesarić, Dora Novak, Niko Novak, Greta Robotić, Ana Šoštarić, Hana Trstenjak, Hana Tuksar

1.c razred

Odlični učenici: Vita Cerovečki, Dina Hižman, Lorna Jagec, Zara Jembrek, Sara Kelemenić, Jakov Lepoglavec, Mia Majsan, Tena Mikolaj, Mia Zanjko

1.d razred

Odlični učenici: Laura Furdi, Barbara Kodba, Rene Kuretić, Ema Marija Lacko, Tea Novak, Antonija Vinković

1.e razred

Odlični učenici: Jan Tkalčec, Frano Hamonajec

1.f razred

Odlični učenici: Antonio Novak, Karlo Novak Posavec, Josip Vrbanec

1.g razred

Odlični učenici: Marko Petran, Mate Srnec, Lucija Vrbanec

1.h razred

Odličan učenik: Ivan Lisjak

1.j razred

Odlični učenici: Božidar Balog, Sebastijan Ignac

2.a razred

Odlični učenici: Tajana Igrić, Maja Padarić, Anja Žganec

2.b razred

Odlični učenici: Sabrina Begović, Sebastian Levačić, Zita Novak,

Lorena Orehovec, Magdalena Trupković, Lorena Vrbanec

2.c razred

Odlični učenici: Iris Ajhler, Antonija Bočkaj, Lana Jančec, Tarja Novak, Paola Peršinović, Marina Petran, Emili Puklavec, Sara Sever, Mia Šalja, Nina Turk, Juraj Valkaj, Alina Žižek

2.d razred

Odlični učenici: Marko Bungić, Lea Putarić, Ena Požgaj, Ivano Zirdum, Jona Žvorc

2.e razred

Odličan učenik: Mateo Jeljenić

2.f razred

Odlični učenici: Lovro Cirkvenčić, Leon Karaga, Dominik Krčar

2.g razred

Odlični učenici: Vito Barila, Evelin

Meglić, Jan Radiković

2.h razred

Odličan učenik: Leon Šogorić

2.i razred

Odličan učenik: Stjepan Rudnički

2.j razred

Odlični učenici: Nikola Bobičanec, David Colarić

3.a razred

Odlični učenici: Nika Komorski, Kain Srpak, Antonio Šela, Sara Vugrinec

3.b razred

Odličan učenik: Gabriel Štefić

3.c razred

Odlični učenici: Ema Balog, Niki Blagaj, India Butek, Klaudia Filip, Nika Heđa, Ena Kovač, Lana Kripner, Nikolina Kutnjak, Ariana Logožar, Lana Mihić, Ira Pintarić, Petra Plemenčić, Ema Posavec, Karla Posavec, Gracie Slokan, Anesa Vršić

3.d razred

Odlični učenici: Luka Bračko, Magdalena Cmrečak, Laura Horvat, Leo Klarić, Petra Kuzmić, Dobrica Laptoš-Bogomolec, Mia Macan, Nina Meglić, Hanna Mesarić, Aleksandra Mihoci, Vid Muškinja, Borna Pilaj, Niko Šarić, Dorja Štefanac, Nika Šver, Fran Tomašić, Lucija Toplek, Anja Vinković

4.a razred

Odličan učenik: Leonard Vojvoda

4.b razred

Odlični učenici: Manda Cimerman, Gabriela David, Josip Đeri, Dora Đurišević, Ana Marija Gal, Klara Jambrošić, Fran Medlobi

4.c razred

Odlični učenici: Elena Fegeš, Lana Furdi, Marta Galina, Eva Horvat, Livadina Rafaela Matešin, Dora Mežnarić, Dora Novkinić, Sara Perčić, Sofiia Pustosolova, Sara Sečan, Arwen Vrbanić

4.d razred

Odlični učenici: Simona Bašek, Ana Bobetić, Lorena Cirkvenčić, Matej Đaković, Noa Kolar, Teo Kolar, Petra Ledinski, Lea Lehkec, Nikša Leko, Meri Matjačić, Nikolina Mikec, Emerik Novak, Anja Tušek, Luka Vidović

3.e razred

Odlični učenici: Kevin Oršuš, Mateo Poznić

3.f razred

Odlični učenici: Josip Kovač, Patrik Branilović, Simon Stančin

3.g razred

Odlični učenici: Jura Belović, Mateo Hoblaj, Martin Radiković

3.i razred

Odlični učenici. Marko Hrženjak, Ivan Tratnjak

Osnovna škola Domašinec

1.A razred

Odlični učenici: Ria Bočkaj, Jana Grabrović, Valeria Kondyk, Helena Kovač, Lora Lisjak, Barbara Malović, Bela Pintar, Teuta Stanko, Dominik Žinić

2.A razred

Odlični učenici: Sara Maria Furdi, Hana Horvat, Iva Jakšić, Nika Jankaš, Tena Kanižaj, Marko Pavlic, Laura Peršak, Patrik Remenar, Vito Rob, Andrija Vargek

3.A razred

Odlični učenici: Sara Furdi, Vita Krznar, Jakov Mezga, Sebastijan Mezga, Antun Pintar, Viktor Šimunić

4.A razred

Odlični učenici: Eva Drk, Klara Feliks, Monika Jambrošić, Leo Jankulija, Izabela Juričan, Roko Kanižaj, Timo Rob

5.A razred

Odlični učenici: Kiara Bobičanec, Andrija Đurkin, Stjepan Đurkin, Jakov Levačić, Gabriel Novak

5.B razred

Odlični učenici: Zrin Ferenc, Mihael Juričan, Liam Katančić, Simon Šimunić

6.A razred

Odlični učenici: Lara Bočkaj, Tea Bočkaj, Lana Ciceli, Josip Drvoderić, Iva Grbavec, Martin Malović

6.B razred

Odlični učenici: Lovro Brumen, Jana Jančec, Nika Klarić, Izabela Perhoč, Anja Vuk

7.A razred

Odlični učenici: Rea Gavez, Katja Klarić, Abel Vlah

7.B razred

Odlični učenici: Saša Hunjadi, Lucija Jambrošić, Jelena Kolarić, Barbara Kovač

8.A razred

Odlična učenica: Nika Gavez

8.B razred

Odlični učenici: Emil Petak, Valerija Ružić

Područna škola Turčišće

1.C razred

Odlični učenici: Jakov Kenjereš, Roko Vrzan

2.C razred

Odlični učenici: Matija Murk, Magdalena Pintar

3.C razred

Odlični učenici: Andrej Malović, Marko Marić, Una Patafta

4.C razred

Odlični učenici: Laura Bermanec, Tena Halić

Područna škola Florijana Andrašeca Dekanovec

1.B razred

Odlični učenici: Cecilija Kovač, Franka Novak

2.B razred

Odlični učenici: Mark Bobičanec, Tena Ciceli, Lena Hunjadi, Hana Petak, Mirta Petermanec, Una Sabolek, Anastazija Travančić, Roko Zrna

3.B razred

Odlični učenici: Lena Đurkin, Lina-Marija Trstenjak, Jakov Žerjav

4.B razred

Odlični učenici: Josip Grbavec, Tin Horvat, Eva Hunjadi, Tadej Kovač, Dinko Maroshi

Osnovna škola Kuršanec

1.C razred - razrednica: Ljerka Lacković

Odlična učenica: Laura Kalanjoš

1.D razred - razrednica: Lana Mlinarić

Odlični učenici: Rihana Ignac, Rikardo Ignac, Milena Oršoš

3.B razred - razrednica:

Sanja Šmaguc

Odlična učenica: Melani Ignac

3.D razred - razrednica: Laura Granatir

Odličan učenik: Samir Horvat

4.A razred - razrednica: Zvonka Rakuša

Odlični učenici: Fabijan Đorđević, Sebastian Ignac, Roko Ivković

5.A razred - razrednica:

Karolina Preložnjak

Odlični učenici: Luka Bacinger, Luka Kralj, Marijana Petrović

6.A razred - razrednica: Anamarija Puklavec

Odlični učenici: Lena Ivković, Ivor Čurila

6.B razred - razrednica: Nina Benko

Odličan učenik: Nikša Muršić

8.A razred - razrednica: Predrag Brezničar

Odlični učenici: Marija Kozar, Julija Gal, Ana Patricija Štajerec

8.C razred - razrednica: Maja Punčec

Odlična učenica: Danijela Ignac

PRO A razred - razrednica: Anja Rakuša

Odlični učenici: Renato Gavran, Lara Halilović

PRO B razred - razrednica: Sara Lesar

Odlični učenici: Josip Bogdan, Ivona Ignac, Majda Oršuš

PRO D razred - razrednica: Mija Frančić

Odlični učenici: Koraljka Đuran, Andrijana Horvat, Dino Oršoš, Sandi Oršoš

Osnovna škola dr. Ivana Novaka Macinec

1.A - razrednica: Dušanka Keresteš

Odlična učenica: Doris Lučić

1.B - razrednica: Dajana Hajdarović

Odlični učenici: Patricijo Kalanjoš, Erik Oršoš

1.C - razrednica: Veronika Vincek Odlični učenici: Tin Balog, Fran Bogdan

1.D - razrednik: Zvonimir Sabol Odlična učenica: Jelena Ignac

3.B - razrednica: Paulina Mikolaj Blagus

Odlični učenici: Hana Balog, Lara Bogdan, Filip Oršuš

3.C - razrednik: Igor Pergar Odlična učenica: Stella Ignac

4.A - razrednica: Kristina Balent Odlična učenica: Lucija Balog

5.C - razrednica: Natalija Jezerinac Odlični učenici: Ivana Balog, David Ignac

8.A - razrednik: Gabrijel Kovačić Odličan učenik: Simon Oršuš

8.B - razrednica: Tihana Toplek Horvat

Odličan učenik: Teo Ignac

Područna škola Gornji Hrašćan

1.E - razrednica: Sanja Tkalec

Odlični učenici: Ivano Blagus, Kiara Branilović, Zita Dovečer, Leo Galović, Jurica Herman, Borna Jurina, Ivano Kosmač, Karlo Lovrec, Lovro Posavec, Dora Rešetar, Ana Sagata, David Serec, Luka Serec, Bartol Trupković, Franka Županić

2.E - razrednica: Anka Zlatarek Odlični učenici: Zara Bašek, Nika Glogovec, Manda Grula, Stela Kovačić, Bruna Novak, Ian Tomašić

3.E - razrednica: Bernarda Novak Odlični učenici: Laura Kralj, Olivera Herman

4.D - razrednica: Bernarda Novak Odlični učenici: Alex Kocijan, Helena Magdalenić, Leda Novak, Eli Posavec, Lukas Vincetič

5.E - razrednica: Kornelija Baksa Odlični učenici: Leon Boj, Matej Fegeš, Nina Medlobi, Borna Meglić, Sven Mlinarič, Petar Treska

6.D - razrednica: Tina Ladić Odlični učenici: Liam Balog, Borna Horvat, Iva Marciuš, David Meglić, Tena Pintarić, Vjera Škrobar, Tara Vibovec

7.C - razrednica: Kristinka Vugrinec Odlični učenici: Lena Branilović, Karlo Novak, Lena Trupković

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

Likovni i literarni natječaj: Ljetu se radujem, odmaram se i putujem

Dragi naši umjetnici, slikari, pisci, crtači i pjesnici, ljeto je stiglo na velika vrata, a s njime i školski praznici te godišnji odmori. Bili ste jako vrijedni cijele godine, pa ste zaslužili veeeliki odmor.

Za vas smo, kao i svakog ljeta, otvorili novi likovni i literarni natječaj, ovog puta pod nazivom „Ljetu se radujem, odmaram se i putujem”.

Pozivamo vas da nam, za vrijeme svojih ljetnih avantura, opišete i nacrtate kako se lijepo zabavljate, kupate, ronite, putujete.

Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do kraja ljeta, odnosno do početka nove školske godine.

Za autore najboljih radova pripremili smo i lijepe nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici početkom rujna, a mi vam želimo lijepo ljeto i puno nezaboravnih trenutaka s vašim prijateljima i obiteljima.

ADRESA

Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec

Dragi naši veliki i mali čitatelji, sigurno ste jedva dočekali kraj škole i ljetne praznike; spremate se za putovanje na more ili ste možda već tamo. Pozivamo Vas da nam šaljete razgled-

nice sa svog ljetovanja, na našu adresu Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec, te da nam na njoj napišete ili nacrtate kako se zabavljate na vašem putovanju.

Svaku razglednicu koja nam stigne (a nadamo se da će poštar imati pune ruke posla) objavit ćemo u našoj Stvaraonici i tako s vama zauvijek sačuvati uspomenu na vaše putovanje.

Uređuje:

Sve što mogu

Na dnu Jadranskog mora u skrivenom morskom svijetu, domu šarenih riba, nepoznatih zelenih i kamenih površina koju skrivaju alge i morske trave, blješti svjetlost iza koje se nalazi školjka čarobna, biserna. Legenda kaže ako školjku dotaknem otkrivam svjetove nove. Sve moći svijeta dobivam i putujem u daleke snove gdje mogu postati sve što poželim.

Mogu biti životinja, mogu biti slika u muzeju koja promatra ljude, a i oni mene. Mogu biti bilo koje zanimanje, iskusiti se u svakom poslu, posjetiti gradove od kartona koji ne prokiše.

Mogu biti školska klupa išarana potpisima djece kojima je dosadno na satu ili koji su zadnja godina i rastaju se od dragih školskih uspomena. Mogu se naći u šarenilu boja, a mogu biti dio crno-bijelog svijeta. Mogu biti kraljica i imati krunu, a mogu biti i vještica.

Mogu biti kip na koji će sletjeti ptice i cvrkutati mi pjesmice svoje. Mogu plesati bez treme, putovati do oblaka i zaspati na njima. Mogu povesti prijatelje i naći ljubav života.

Mogu biti vlak koji čeka svoje putnike i ispratiti one kojima je završilo vječno putovanje. Mogu biti najsjajnija zvijezda Kumove slame i vladati čitavim svemirom. Mogu naći novi svijet i pisca koji upravo stvara pjesmu ili tajnovitu priču zapisanu u školjku bisernu. Lorena Kovač, 8. a, OŠ Domašinec, učiteljica Sanja Vebarić

Aleksandra Sklepić Školica, Stjepana Šoštarić, 4.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Ida Trstenjak 4.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Izabela Poljaković, 4.r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Leon Palir, 4. r. PŠ Sivica, učiteljica Dijana Bedi - Šela

Naš grad Čakovec, Lana Kovačić, 7 godina, Dječji vr�ć Cvrčak-PO

Maslačak Čakovec

MIHAELA KOZAR iz Brezja

- Prošle godine kupila sam hortenzije Vanille Fraise, a pretprošle fortinije. Sad su biljke još male, moraju narasti, a idućih godina u planu je lavanda. Tada će prednji dio kuće biti gotov, a onda prelazimo na stražnji dio dvorišta, rekla nam je Mihaela Kozar

Piše: Sanja Heric

Prije dvije godine Mihaela Kozar iz Brezja započela je veliku preobrazbu svog dvorišta i okućnice u pravi raj za oči i dušu.

Ta ljubav prema prirodi i cvijeću nije joj samo hobi, već način života, a njezina kćerka Sara odlučila je tu strast podijeliti s nama prijavivši mamu na natječaj Čiji je vrt najljepši 2025. godine riječima: - Prijavljujem svoju mamu i njezine biljke na natječaj za najljepši vrt 2025. Velika je ljubiteljica cvijeća i uživa u svakom trenutku provedenom u vrtu. Voli saditi, presađivati, uređivati okućnicu i uvijek nešto novo dodaje ili mijenja. Sve što vidite rezultat je njezinog truda, ljubavi i volje da okoliš oko kuće izgleda uredno i lijepo.

Hortenzije

„Vanille Fraise“ Čim zakoračite u dvorište Kozarovih, osjetite tu posebnu pažnju posvećenu svakom detalju. Ispred kuće dvorište krasi veliki kružni tok u kojem se ponosno ističe crveni javor, okružen hortenzijama i zimzelenim grmovima.

- Prošle godine kupila sam hortenzije Vanille Fraise, a pretprošle fortinije. Sad su biljke još male, moraju narasti, a idućih godina u planu je lavanda. Tada će prednji dio kuće biti gotov, a onda prela-

zimo na stražnji dio dvorišta, govori nam Mihaela, inače rodom iz Štrigove, dok nas vodi u razgled svojega velikoga vrta.

Hortenzija „Vanille Fraise“ posebna je zvijezda vrta. To je sorta poznata po svojim velikim stožastim cvatovima koji tijekom ljeta mijenjaju boju od krem-bijele do nježno ružičaste, stvarajući raskošan višebojni cvjetni klaster koji podsjeća na slatku kombinaciju vanilije i jagode.

U jednom kutku vrta, kao da ste zakoračili negdje na Mediteran, rastu limun, naranča, mandarina i nar, dok raznolike ruže, juke, sirevi

i ukrasno drveće stvaraju skladnu simfoniju.

Zaljubljenici su i u životinje

Obitelj Kozar veliki je zaljubljenik u životinje – tu su Bella, njihov chow chow, tri razigrana pomeranca, čak 120 kokoši smještenih s četiri pajceka, mačke, ali i velik vrt s domaćim povrćem koje dodatno oplemenjuje ovaj raj na zemlji.

Mihaela, rodom iz Štrigove, majka je troje djece –Sare (24), Valentine (23) i najmlađeg Patrika (7,5), koji je strastveni skupljač kaktusa. Zajedno sa suprugom

Zdravkom vode obiteljsku �irmu Betonplastik, a njihova snaga leži u zajedničkom radu i samostalnosti.

- Sreća je što sve sami znamo napraviti i �inancijski puno uštedimo. Ove godine sam napravila navodnjavanje na vrtu, imamo bunar iz kojeg pumpamo vodu, što nam puno štedi vrijeme, objašnjava Mihaela.

- Uvijek radimo i subote i nedjelje, a rad u vrtu nam dođe kao veselje i opuštanje, zaključuje naša sugovornica, koja radom u vrtu napuni baterije za sve izazove koji ih čekaju u novom radnom tjednu.

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2025.

Ljeto je pred vratima, a s njim i savršeno vrijeme za uživanje u zelenilu, bojama i mirisima vlastitih vrtova. Imate li u svom dvorištu pravi mali raj prepun cvijeća, neobičnih biljaka i kreativnih ideja? Želite li podijeliti svoju strast prema vrtlarstvu i inspirirati druge?

Onda je naš nagradni natječaj „Čiji je vrt najljepši 2025.“ prava prilika za vas! Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600.

U e-poruci obavezno ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posjetili i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta. Zahvalni smo svima koji su dosad sudjelovali u natječaju i

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615 https://www.stella-floris.hr/

omogućili svojim sugrađanima da uživaju u njihovom umijeću uređivanja vrtova i njih imamo u vidu, ali iz razumljivih razloga blagu prednost u redoslijedu dat ćemo onima koji još nisu bili u prilici pokazati svoj vrt. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! A za sve natjecatelje pripremili smo bogat nagradni fond. Kakve vas nagrade čekaju? Prvu nagradu od 150 eura osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS daje poklon-bon u vrijednosti 70 eura. Stella Floris osigurao je poklon-bon za treće mjesto u vrijednosti 50 eura. Vrtlarija Vijenac prilikom dodjele priznanja poklanja svim nagrađenima bukete cvijeća.

Otvorite vrata svog vrta i pokažite nam svoju zelenu strast! Veselimo se vašim prijavama i jedva čekamo da zajedno proslavimo ljepotu naših međimurskih vrtova!

Stella floris

Mihaela sa sinom Patrikom uz hortenzije koje su zasađene u kružnom toku ispred obiteljske kuće

Patrik, Mihaela i Sara u svom kutku za opuštanje dok ih vjerno čuva Bella

Maleni Patrik ljubitelj je kaktusa pa ih pokušava skupiti čim više

Novo lice za ljubav na drugi pogled

Bayon je gradski crossover koji nije postigao uspjeh i uvijek je bio u sjeni veće Kone, no s obnovljenim izgledom, boljom cijenom i više opreme, mogao bi imati drugu mladost i veći uspjeh kod kupaca

Tekst i foto: Igor Rudež

Urano proljeće 2021. godine Hyundai je predstavio Bayon, model prvenstveno razvijen i ponuđen za europsko tržište, a više je riječ o crossoveru nego SUV modelu, koji se smjestio ispod Kone. No u početku je cijena Bayona i Kone bila vrlo slična, pa su ljudi radije kupili veću i prostraniju Konu, a Bayon je sve više i više zaostajao. No u međuvremenu je Kona dobila novu generaciju i poskupila, a Bayon je prošao kroz dobrodošli facelift nakon čega izgleda privlačnije, a sada dolazi s više opreme, a cijena se nije puno mijenjala, pa možemo očekivati kako ćemo u budućnosti gledati puno više Bayona na cestama.

Kao temelj je poslužio model i20, od kojeg je preuzeta i unutrašnjost, a sjedi se tek

malo više nego u klasičnom automobilu. Bayon je i dalje kompaktnih dimenzija s 4180 mm dužine, 1775 mm širine i 1500 mm visine. Međuosovinski razmak mu je dug 2580 mm, a udaljenost od tla je 165 mm, što je sličnije automobilima nego SUV vozila, stoga i smatramo kako je ipak riječ o crossoveru. A isto je i kada sjednete na vozačevo mjesto. Da, pozicija je mrvicu viša, ali je sličnija onoj u klasičnim automobilima nego u SUV-ovima.

A tu je i dizajn. Mora mu se priznati jedinstven dizajn koji ne liči ni na jedan drugi automobil, no taj isti dizajn dijeli buduće kupce. Jednima se sviđa, dok se drugima nimalo ne sviđa, a onih koji su u sredini nema. Doduše, redizajnirana izvedba je povećala broj ljubitelja dizajna ovog modela. Iako promjene nisu velike, dovoljne su da se dobije

novi dojam o automobilu. Nova prednja svjetla i branici sada izgledaju elegantnije, a tu je i lijep i jedinstven dizajn aluminijskih naplataka. Stražnji dio je dizajniran u bumerang izgledu, a sada je gra�ika stražnjih svjetala nova, kao i donji dio branika. Dizajneri su napravili

dobar posao, barem po nama. A o ukusima se ionako nikada ne raspravlja. U unutrašnjosti su promjene manje i jedva oku vidljive. Sada veliki 10,25-inčni multimedijski zaslon dolazi serijski, a već od drugog paketa opreme stižu i 10,25-inčni instru-

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV) 4180 x 1775 x 1500 mm

Osovinski razmak 2580 mm

Masa vozila/dopuštena nosivost 1195 kg/ 465 kg

Veličina prtljažnika 411/1205 litara

Vrsta motora/broj cilindara Turbo benzinski/3 Pogon Prednji kotači

Mjenjač Automatski, 7 stupnjeva Snaga 74 kW / 100 KS

Okretni moment 200 Nm

Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 176 km/h / 12,4 s

Potrošnja (prosječna l/100 km) 7,4

CO2 emisija 124 g/km

Cijena

Oprema

26.390 eur

10,25-inčni instrumen�, 10,25-inčni mul�medijski sustav, automatski klima-uređaj, bežični punjač, grijana prednja sjedala i upravljač, prednji parking senzori, maska u sjajno crnoj boji, LED svjetla, senzor za kišu, tempomat, naslon za ruke sprijeda, 17-inčni aluminijski naplatci...

menti. Šteta je samo što ni u najboljem paketu ne dolaze kamere u 360 stupnjeva jer bi onda, kao na većim modelima, umjesto pojedinog instrumenta bio prikazan mrtvi kut prilikom paljenja pokazivača smjera. No ono što dominira u unutrašnjosti je tvrda plastika gdjegod da pogledali. Nemojte nas krivo shvatiti, sve je kvalitetno složeno i nigdje ništa ne škripi, ali je na dodir ama baš sve tvrdo. No zato prostora sprijeda ima i više nego dovoljno, pa će se i dvometraši lako ugodno smjestiti, a tu je i niz �izičkih tipki za podešavanje, uključujući i klimatizaciju. E to nam se već jako sviđa. A iako izgleda pomalo retro, svidjela nam se i ručica automatskog mjenjača. Da, izgleda kao da

je uzeta iz nekog modela iz 90-ih godina prošlog stoljeća. Ali opet, draže nam je vidjeti nju nego tipke ili neki okretni gumb s kojim birate smjer vožnje. Upravljač također dolazi isključivo s �izičkim tipkama, a sada se s pomoću pojedinih mogu jednostavno ugasiti neželjeni sigurnosni sustavi, što uvelike pojednostavnjuje vožnju i poboljšava ukupan dojam. Straga prostranost nije velika, no djeca će se lako smjestiti, a tamo će ih čekati i jedan USB-C priključak za punjenje s praktičnom policom, ali ne i ventilacijski otvori. Za pohvalu je i prtljažnik koji u osnovi zaprima 411 litara i donosi praktično dvostruko dno, pa je s preklopljenim sjedalima

Dva velika zaslona i tvrda plas�ka glavni su detalji komandne ploče

Gledajući Bayon s boka, vidi se da koke�ra sa SUV-ovima, no ipak je riječ o crossoveru Stražnji kraj je inspiriran izgledom bumeranga

lako dobiti ravnu površinu za utovar, a tada obujam raste na 1205 litara.

Iako se nudi i s 80 KS snažnim atmosferskim motorom, ispod jednolitrenog turbo benzinca sa 100 KS i tri cilindra ne treba gledati. A upravo ovaj motor će zadovoljiti 99% kupaca, pa ni ne čudi kako je ovo i najtraženiji motor u Bayonu. A ugodniji je za voziti i radi većeg momenta nego ranije. Naime, kod redizajna modela, napravljene su i dorade na motoru, pa je okretni moment povećan sa 175 Nm na 200 Nm što pridonosi i udobnijoj vožnji. A iznenadila nas je i dobra sinergija 7-stupanjskog automatskog mjenjača s dvije spojke koji radi uglađeno i dobro prati ritam vožnje. Moguće je i ručno prebacivanje brzina, ali samo na ručici mjenjača, jer nisu ugrađene polugice iza upravljača. Dobro je i što nismo primijetili nedostatak snage ni kada je automobil bio opterećen s četiri odrasle osobe i stvarima u prtljažniku.

Vožnja je ugodna, no pri višim brzinama buka ponekad zna biti jača, ali je zato ovjes dobro podešen, pa ćete zaboraviti na buku. A ova kombinacija motora i mjenjača nam je u prosjeku trošila 7,4 litre. U gradskoj vožnji i na autocesti potrošnja raste na oko 8 litara, no na otvorenoj cesti uz normalnu vožnju potrošnja pada i na šest litara.

Bayon nije nimalo loš automobil, no nekako je ostao u sjeni veće Kone, ali s proljepšanom karoserijom i dorađenim motorom postaje puno zanimljiviji automobil. Ne zaboravimo ni bogatiju opremu i cijenu koja je ostala na razini prije redizajna, pa time dobivamo zanimljivu kombinaciju. Testni model je opremljen s full opremom Premium, a cijena mu je s metalik bojom 26.390 eura, no izvedbe s ovim motorom kreću već od 21.190 eura i to u prilično bogatoj izvedbi Vatrena edicija.

17-inčni aluminijski naplatci su dvobojni i jedinstvenog dizajna Ručica automatskog mjenjača izgleda retro

Upravljač također donosi isključivo fizičke �pke

Uvijek volimo vidje� fizičke �pke za podešavanje klima�zacije

Na stara vremena podsjeća i klasična ručica ručne kočnice

10,25-inčni instrumen� su pregledni, a dizajn se mijenja ovisno o odabiru načina vožnje

Dvostruka podnica i 411 litara obujma prtljažnika u osnovi, odnosno 1205 litara s preklopljenim stražnjim sjedalima

Novi branik straga, kao i grafika svjetala, osvježili su izgled Bayona

100 KS snažan turbo benzinac idealan je za Bayona

Sprijeda je vidljiv novi branik, maska i svjetla

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 27. lipnja do 3. srpnja 2025.

P 27 Presveto srce Isusovo Ladislav

Presveto Srce Isusovo - Titular Krištanovec

Proštenje Mursko Središće, Vularija, Sve� Mar�n na Muri

Titular sv. Ladislav Mursko Središće

S 28 Irenej, Mirko

N 29 13. KROZ GOD. SV PAR i PAVAO; Krešo Proštenje Krištanovec, Rimščak, Gardinovec, Brezje, Ivanovec, Mačkovec, Držimurec

P 30 Rimski prvomučenici; Kajo; Emilijana

U 1 Aron; Šimun; Zvjezdana

S 2 Oton; Mar�nijan; Višnja

Č 3 Toma, apostol; Tomislav

Sretan Vam imendan!

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 28. LIPNJA

Belica

dr. Iva Trstenjak

K. Tomislava 118, tel. 040/845-230

Čakovec

dr. Amila Janković

A. K. Miošića 3, tel. 040/396-310

dr. Martina Novak

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-306

dr. Kristina Poljski

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-916

dr. Sara Bobek

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-304

dr. Željka Smojver Benko

I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-317

Goričan

dr. David Skandul Školska 16a, tel. 040/601-162

Macinec dr. Amela Srša zamjena: dr. Dragana Marušić Momčilović G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207

Mursko Središće

dr. Biserka Goričanec V. Nazora 19, tel. 040/543-689

Nedelišće

dr. Anita Marinović

M. Tita 1, tel. 040/821-803

Prelog

dr. Emina Kovačević Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342

Sveta Marija

dr. Marko Šrajbek P. Miškine 1, tel. 040/660-103

Štrigova

dr. Grga Šarić

Štrigova 87, tel. 040/851-010

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

27. lipnja 2025. www.mnovine.hr

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Marla Perčić, kći Jelene i Nikole

Megi Borko, kći Bijanke i Luke

Kain Kalanjoš, sin Roberte i Davora

Matej Mesarić, sin Katarine i Patrika

Tina Oršoš, kći Stele i Brendona

Elizabet Hrešć, kći Eme i Marka

Alex Bajkovec, sin Anje i Karla

Lada Blažeka, kći Josipe i Ma�je

Julia Novak, kći Nourhan i Nikole

Rani Kozjak, kći Tee i Leona

Jakov Bujanić, sin Karla i Andrijane

Laura Novak, kći Izabele i Filipa

VJENČANI

Čakovec:

Mateja Horvat i David Horvat

Tajana Bartolić i Leon Bo�čki

Mursko Središće:

Nikolina Zrna i Mišel Horvat

Katja Goričanec i Karlo Varga

Melanie Jezernik i Josip Štefan

Barbara Jure�ć i Marko Nedeljko

UMRLI

Čakovec:

Vilim Horvat r. 1951.

Antun Kamenić r. 1947.

Ivan Lukman r. 1941.

Stjepan Marčec r. 1941.

Dragu�n Mihalić r. 1955.

Ivan Trupković r. 1939.

Stjepan Bašek r. 1951.

Antun Sanjković r. 1946.

Marija Kolarić r. Kolarić r. 1937.

Mursko Središće:

Marija Logožar r. Posavec r. 1940.

Franjo Novak r. 1942.

Elizabeta Peran r. Kodba r. 1952.

Helena Tomšić r. Levačić r. 1928.

Prelog:

Ivan Gradečak r. 1952.

Tražimo suradnike

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

redar za grad Čakovec mail: komunalno.gospodarstvo@

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033

tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400

tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370

ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

IN MEMORIAM

Franjo Horvat

iz Male Subotice

30. 6. 2009. - 30. 6. 2025.

Život prolazi, ali sjećanje ostaje zauvijek. Hvala svima koji te se sjećaju.

Obitelj Horvat

OBAVIJEST O SMRTI

Josip Oletić

iz Stanetinca, rođen u Gornjem Hrašćanu 1951. godine.

Preminuo u utorak 24. lipnja nakon teške bolesti, u 75. godini života.

Sprovod će se održati u petak 27. lipnja s početkom u 18 sati na mjesnom groblju u Štrigovi uz lovačke počasti.

Ana Branović rođ. Zadravec iz Orehovice preminula 20. lipnja u 78. godini života

Dragutin Šarić

iz Strahoninca preminuo 17. lipnja u 72. godini života

Ivan Mihalec

iz Preloga preminuo 19. lipnja u 75. godini života

TUŽNO SJEĆANJE

Željko

Golik Braco

2.7.2017. - 2.7.2025.

Postoje srca u kojima živiš vječno. Fališ nam…

Đurđica, Gordan i Linda s obitelji

SJEĆANJE

na rukometaša, trenera, pedagoga i prijatelja

Željka

Golika – Bracija

2.7.2017. - 2.7.2025. S poštovanjem i zahvalnošću čuvamo uspomenu na tebe.

Vodstvo, treneri, igračice i navijači ŽRK „ZRINSKI“ Čakovec

Duboko potreseni i ispunjeni tugom zbog nenadoknadivog gubitka našeg voljenog

Drage Herica

iz Železne Gore

koji nas je napustio 23. lipnja 2025. godine u 52. godini života, iz srca zahvaljujemo svima vama koji ste nam u ovim najtežim trenucima pružili ruku utjehe, suosjećanja i podrške. Hvala vam što ste svojim riječima, zagrljajima, molitvama, cvijećem i svijećama podijelili našu bol i dostojanstveno ispratili našeg Šarija na njegov vječni počinak.

Vaša blizina, tople riječi i prisutnost dali su nam snagu da lakše podnesemo ovu veliku tugu i osjećaj praznine koji je ostao za njim. Posebnu zahvalnost upućujemo velečasnom Kristijanu Kuharu na molitvi i toplim riječima utjehe prilikom ispraćaja i svete mise. S ljubavlju i zahvalnošću, supruga Blaženka, kći Lea, sin Fran, otac Josip, brat Stanko s obitelji i ostala tugujuća rodbina

Marijan

Gašparlin iz Čakovca iznenada preminuo 19. lipnja u 59. godini života

Vladimir Lisjak

iz Novakovca preminuo 21. lipnja u 65. godini života

Marija Mesarić

rođ. Ivanović

iz Goričana

preminula 21. lipnja u 75. godini života

Antun Kovačić

iz Pribislavca

iznenada preminuo 18. lipnja u 78. godini života

Franjo

Jagec

iz Strahoninca preminuo 18. lipnja u 75. godini

Katarina Gašparić

iz Cirkovljana preminula 17. lipnja u 77. godini života

Marija Strahija rođ. Blažić iz Gardinovca preminula 18. lipnja u 87. godini života

Željko

Gašparić

iz Draškovca preminuo u 54. godini života

Marijan

Srpak

iz Murskog Središća preminuo u 76. godini života

ZAHVALA

Dora Hamonajec, mag. psych.

Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvjema ambulantama:

Ambulanta Čakovec

E: psihologija@dzck.hr

T: 040/372-390 (radnim danom od 13 do 15 sa�)

Ambulanta Prelog E: psihologija.prelog@dzck.hr

T: 040/321-390 (radnim danim od 13:30 do 14:30 sa�)

Kako isključiti posao i napuniti baterije tijekom godišnjeg odmora?

S dolaskom ljepšeg vremena dolazi i želja za korištenjem dugoočekivanog godišnjeg odmora kako bi se što je kvalitetnije moguće oporavili od posla. Zamislite situaciju da opušteni ležite na plaži, sunce vas grije, osjećate miris borovih iglica, slušate šum valova te vam se odjednom u mislima pojavi nedovršeni projekt. Odmah iz stanja opuštenosti prelazite u stanje nelagode. Nije ni čudo što često možemo čuti izreku: „Više me godišnji umorio, nego odmorio.” Zašto je tome tako? Bili oni godišnji, tjedni ili dnevni, odmori omogućuju priliku za oporavak od stresora izazvanih poslom koji dokazano dugoročno negativno utječu na zdravlje i dobrobit zaposlene osobe. Mnoga istraživanja upućuju na to da upravo takvi, poslom izazvani stresori, itekako mogu imati učinak na različite fizičke simptome, mentalne poremećaje kao i na koronarnu bolest srca. Kronično izlaganje stresu na poslu može dovesti do sindroma profesionalnog sagorijevanja (burnouta) o kojem je nedavno pisala kolegica Tajana Jančec, mag.psych.

pozitivno ili negativno, otežava psihološki odmak. Današnje digitalno doba donosi i službene pametne telefone koji često budu suputnici na godišnjem odmoru. Konstantno gledanje e-mailova, telefoniranje i provjeravanje trenutne situacije na poslu kad ste na odmoru itekako otežavaju mogućnost oporavka. Neke su kompanije uvele mogućnost isključivanja e-mailova nakon samog posla kako bi se zaposlenicima omogućio veći psihološki odmak već i za vrijeme dnevnog odmora.

Nadalje, relaksacija se navodi kao stanje niske aktivacije simpatikusa što je vidljivo u smanjenoj aktivaciji organizma, točnije u samom padu broja otkucaja srca i smanjenju tenzije mišića. Do relaksacije se može doći raznim oblicima meditacije ili tehnikama dubokog disanja.

Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnos�-adiktologinja

Droga – noćna mora svakog roditelja

Svake se godine 26. lipnja obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama s ciljem jačanja svih struktura i institucija koje doprinose smanjenju ovog problema i rade na uspostavljanju društva u kojem neće biti zlouporabe droga. Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (United Nations Of�ice on Drugs and Crime, UNODC) ove je godine pokrenuo kampanju s temom i sloganom: „Razbijanje lanaca - prevencija, liječenje i oporavak za sve“ (engl. Breaking the Chains: Prevention, Treatment and Recovery for All).

razvijenim zemljama vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti kod mladih, povezan s brojnim nesrećama, duševnim poremećajima i bolestima te drugim zdravstvenim i socijalnim problemima i rizičnim ponašanjima.

Bili oni godišnji, tjedni ili dnevni, odmori omogućuju priliku za oporavak od stresora izazvanih poslom koji dokazano dugoročno negativno utječu na zdravlje i dobrobit zaposlene osobe

Odmor definiramo kao relativno neprekinuto vrijeme izostanka s posla koje može trajati od nekoliko dana do nekoliko tjedana, a Geurts i Sonnentag (2006) predlažu dva osnovna mehanizma putem kojih takav izostanak može olakšati oporavak od posla: pasivni i aktivni. Pasivni odmor se definira kao izravno olakšanje od raznoraznih zahtjeva na poslu, a sam proces započinje čim se organizam više ne opterećuje s istim. S druge strane, aktivnim se odmorom smatra bavljenje ugodnim aktivnostima po izboru koji pomažu u oporavku i tako pripremaju organizam na buduće izazove. Takav pristup povećava razinu energije te utječe na razinu samopouzdanja. Sonnentag i Fritz (2007) govore o četiri važna psihološka procesa koji vode prema oporavku, tj. odmoru, a to su; psihološki odmak, relaksacija, usavršavanje vještina te kontrola. Kad govorimo o psihološkom odmaku, time smatramo udaljenost od posla u fizičkom, ali i još važnije –psihološkom smislu. Opetovano razmišljanje o poslu, bilo ono

Usavršavanje vještina bi na prvu moglo zvučati kao psihološki proces koji dovodi do iscrpljenja osobnih resursa. Ono se odnosi na izazovne aktivnosti van posla koje otvaraju mogućnost da nešto novo naučimo, ali da posljedično tome doživimo uspjeh koji je nagrađujući i koji hrani naše resurse. Neki bi takvo iskustvo mogli opisati kao osobni rast.

Zadnji proces kojeg ćemo u ovom članku spomenuti jest kontrola koja podrazumijeva osjećaj osobne autonomije u odlučivanju što ćemo, kako i u koje vrijeme raditi tijekom našeg slobodnog vremena.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da duljina godišnjeg odmora ne mora označavati i bolji oporavak od posla što potiče čitatelje na uzimanje godišnjeg odmora češće i u malim razmjerima. Kvalitetan odmak od posla znanstveno dokazano dovodi i do veće radne angažiranosti te kreativnijih i boljih ideja, ali i do veće psihološke dobrobiti.

Kad dođe vrijeme godišnjeg odmora, iskoristite ga kao priliku da napunite baterije na način koji vama najviše odgovara. Ugasite obavijesti, isključite se iz poslovnih aplikacija, dovršite projekte koje možete i podsjetite se da je pravo punjenje energije ono koje dolazi iznutra.

Susresti se s činjenicom da je njegovo dijete konzumiralo drogu, jedna je od najgorih noćnih mora svakog roditelja. Početni šok i nevjerica obično se izmjenjuju s ljutnjom, osjećajem iznevjerenosti i razočarenjem

Zlouporaba droga jedan je od najvažnijih javnozdravstvenih problema današnjice u cijelom svijetu. Prema podacima UNODC World Drug Report 2024. oko 300 milijuna ljudi u svijetu u dobi od 15. do 64. godine barem jednom u životu je konzumiralo droge, što predstavlja povećanje od 20% u odnosu na prethodno desetljeće. Svega jedna od 11 osoba koje razviju ovisnost, potraži i dobije adekvatnu pomoć. Mladi ljudi koriste više vrsta i veće količine droga nego prethodne generacije, a najčešće korištena ilegalna droga je kanabis.

Postoji puno vrsta droga. Različiti su njihovi učinci, ali nijedna droga nije bezopasna. Izazivaju razvoj psihičke i/ ili �izičke ovisnosti. Ovisnost o drogama nastaje kad osoba više nije u stanju kontrolirati uzimanje neke supstance te ju nastavlja uzimati iako je svjesna brojnih štetnih posljedica po svoje �izičko i psihičko zdravlje, a izostanak uzimanja sredstva dovodi do brojnih neugodnih simptoma apstinencijske krize. Zašto mladi započinju uzimati droge? Početak uzimanja droga najčešće se veže uz adolescentni period. To je razdoblje u kojem dijete sazrijeva u odraslu osobu, a praćeno je inatljivošću, odupiranjem autoritetu odraslih, nepromišljenošću i impulzivnim reagiranjem, a ujedno i pojačanom osjetljivošću i ranjivošću, osjećajem nesigurnosti, nerazumijevanja ostalih i potrebom za dokazivanjem samoga sebe, često na pogrešan način. To je dob u kojoj se ne želi prihvaćati uvriježene stavove o opasnostima i rizicima, mladi naprosto ne žele vjerovati iskustvima odraslih, žele sve sami iskusiti na sebi. U toj dobi privučeni znatiželjom, željom za pripadanjem grupi vršnjaka, dosadom ili nerijetko željom da brzo poprave loše raspoloženje, nemir ili nervozu i zaborave na probleme, mladi često posežu za sredstvima ovisnosti. Nesvjesni rizika, bez straha od bolesti i oštećenja, s osjećajem „besmrtnosti“, skloni vjerovati svojim „prijateljima“ i dilerima koji ih uvjeravaju da im se ništa loše neće dogoditi, prihvaćaju ponuđenu drogu i kreću na put mogućeg razvoja ovisnosti. To rezultira time da je zlouporaba sredstava ovisnosti u

Susresti se s činjenicom da je njegovo dijete konzumiralo drogu, jedna je od najgorih noćnih mora svakog roditelja. Početni šok i nevjerica obično se izmjenjuju s ljutnjom, osjećajem iznevjerenosti, razočarenjem i čestim pitanjem: „Gdje smo kao roditelji pogriješili?“. I što nakon toga? Jesmo li već zakasnili? Kome se javiti, s kim podijeliti tu informaciju, tko nam može pomoći? Još uvijek živimo u društvu u kojem su oni koji imaju doticaja s bilo kojom vrstom ovisnosti stigmatizirani i treba razumjeti roditeljski strah i brigu da se to njihovom djetetu ne dogodi. Što učiniti? Prvi korak je otvoreni razgovor s djetetom. Ne treba se bojati pokazati svoje emocije, pogrešno bi bilo ignorirati problem. Eksperimentiranje i koketiranje sa sredstvima ovisnosti nikako ne znači da je vaše dijete već postalo ovisnik, ali, ukoliko se ta vrsta rizičnog ponašanja nastavi, ozbiljna je šansa da se to dogodi. Stoga mu jasno treba staviti do znanja da se korištenje bilo koje vrste droge neće tolerirati, da nije prihvatljivo i da će trebati vremena da se ponovo uspostavi narušeno povjerenje. Nakon spoznaje o korištenju droge, mijenjaju se uobičajeni obrasci ponašanja u obitelji. Roditelj ima pravo i mora djetetu pokazati da mu je povjerenje ozbiljno poljuljano, da će ga intenzivnije provjeravati i da će od sada važiti neka druga pravila. Kada roditelj otkrije i suoči se sa činjenicom da mu dijete koristi drogu, obično se suoči i sa spoznajom da mu je dijete puno puta lagalo, ili barem prešućivalo istinu. Stoga treba uzeti u obzir i to da će dijete pokušati „muljati“ i dalje, te da ne treba olako prihvaćati izjave da droga nije bila njihova, da su je čuvali za prijatelja, da su slučajno bili u prostoriji u kojoj se pušila trava, da im je netko podmetnuo, itd. Dijete je prekršilo dogovorena pravila ponašanja te je nužno uspostaviti neke druge modele funkcioniranja u obitelji koji će uključivati češće provjeravanje, testiranje na droge, češće kontrole funkcioniranja u školi, zabranu izlazaka s društvom za koje sumnjamo da potiče uzimanje droga, itd. Preporučuje se i potražiti pomoć stručnjaka koji će razgovarati s djetetom i potvrditi ili otkloniti mogućnost da se dijete emocionalno ne osjeća dobro i da je drogu uzimalo u svrhu samoliječenja. Dijete će kroz kontinuirani nadzor i pokazivanje pozitivnog autoriteta, uz dobru komunikaciju i naglašavanje čvrstih emocionalnih veza u obitelji, osjetiti sigurnost koja će ga zaštićivati od negativnih utjecaja društva i pomoći mu da se odupre vršnjačkom pritisku.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

MOTORNA VOZILA

PRODAJEM FORD FOCUS STsport, registr. do 7. mj./2026. Tel. 095/858-1502.

PRODAJE SE OPEL ASTRA karavan 1.6i 2008 god., reg do 01/26., auto je ispravan, garažiran i očuvan. Uz njega ide set zimskih guma te krovni kofer za putovanje. info na mob: 092/3511-467

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

KUPUJEM TOMOS MOPEDEsve vrste i modele sa i bez papira za dijelove, isplata i odvoz odmah. tel 098 9656 624

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

PRODAJEM RENAULT SCENIC

2000.god., 2. vlasnik, je� ino, 190.000 km. Info na mob. 098/997-3689

KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, neregistriran, registriran, info na mob: 098/777-095

PRODAJE SE Opel Zafira OPC Line, dugogodišnji vlasnik, redovito održavana prije 5000,00 km zamijenjen komplet zamašnjak + kvačilo, + set zimskih guma na čeličnim felgama. Info na mob. 091/5320559

PRODAJEM CITROEN XSARA

1.4, u odličnom stanju, 2004. god., reg. do 2/2026., prijeđeno 85.000 km, prvi vlasnik, garažiran, nazvati na mob. 091/505-2707

POLJOPRIVREDA

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086

PRODAJEM hoblovinu, suhu, u vrećama, od 120 litara, za veće količine moguća dostava! Široki pojas primjene, u peradarstvu, stočarstvu, u uzgoju konja. Info na mob. 098/1788216

PRODAJEM PLUG, dvije brazde, OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten i sijačica za kukuruz Olt. Mob. 097/728-9476

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH

CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

POSAO

MUŠKARAC TRAŽI POSAOmože pomoćni poslovi, košnja trave, sitni popravci ili bilo što drugo. Mob. 095/8165-206

POZNANSTVA

MUŠKARAC SREDNJIH GODINA, visok, vitak, slobodan, traži gospođu za poznanstvo i druženje, može i kontakt sms-om. Mob 095/816-5206

MUŠKARAC (55 godina) u mirovini traži ženu za vezu ili’ druženje. kontakt 099/856-7418

NEKRETNINE

TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099

PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988

IZNAJMLJUJE SE STAN u Čakovcu. Info na mob. 098/195-7448

DAJE SE U DUGOROČNI NAJAM dvosobni stan u Martanama (novogradnja), 2. kat (li�). info na mob. 098/465-490

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

PRODAJU SE ČETIRI NOVA STANA u stambenoj zgradi, izvedba srednji roh bau, stanovi su vel. od 82 m2 (3 sobe, blag. + dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ul. F. Kuharića 14 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija, novi dio naselja. Info na mob. 095 858 15 02

I ZNAJMLJUJEM STAN u Čakovcu, EC/D, 60m2, cijena 450 eura + režije. Info na mob. 095/384-5511

IZNAJMLJUJEM KUĆU 60m2, EC/F, 10km od Čakovca, brežni dio. 300 eura + režije. Info na mob. 095/384-5511

IZNAJMLJUJEM kvalitetno zemljište, 5000m2, u Nedelišću, za plastenik. Cijena po dogovoru. Info na mob. 095/384-5511

RAZNO

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107 KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Lucidusa, Božjakovine, Eko-Međimurja, Jadran galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Lagune Novigrad (Aminess) i druge dionice. 098 905 1011

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

PRODAJEM LASERSKI DALJINOMJER Wifi kameru, bežično zvono s prikazom na mobitel. Sve povoljno. Upitati na mob. 095/816-5206

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

PRODAJEM ploču el ugradbenog šporeta (50 €); korito sudopera dvodjelno (50 €); dječja sjedalica MAXI-COSI - jaje (20 €). Telefon: 091 611 36 05

PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

KUPUJEM stripove i igre za konzole. Mob. 098 92 190 92 UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJE SE TENDA dim. 3x2 m, bijelo-plava, nova, zapakirana; digitalni tlakomjer, bežični telefon te muške nove kožne crne cipele vel. 43. Info na mob. 09891-58-640

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

Mješanac retrivera star oko godine i pol dana traži hitno novi dom kod ljudi koji će imati vremena baviti se njime. Odrastao je s djecom i obožava djecu. Nije kastriran pa bježi, ali kastraciju ćemo mi riješiti. Nalazi se u okolici Čakovca, cijepljen je protiv bjesnoće i označen mikročipom (ali trenutno nemamo podatke o broju mikročipa). Kontakt: 091 8988 004.

naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

Chiku

je pas u koje se svi naši volonteri zaljube. Zahvalan, drag, simpatičan, prijateljski raspoložen, voli ići u šetnje. Nabrojio je i neke godine, ali zato i jest takav, miran i mudar. Star je 7,5 godina, potpuno cijepljen, označen mikročipom broj 191100002158880 i kastriran. Kontakt: 091 8988 004

Eddy je mladenački šlampav, veseo pas koji već dugo čeka svoj dom. Nabrojio je 5 godina, spašen je s lanca. Prelijep je s tim svojim šarama, ko mala kravica. Potpuno je cijepljen, označen mikročipom broj 191035000121749 i kastriran. Kontakt: 091 8988 004

Arya Dora

Arya Dora je došla sa štencima iz romskog naselja, bila predivna mama, sve ih ispratila u novi dom i sad čeka svoju sreću. Napunila je 4 godine, vrlo je stabilni pas, dobar, tih, prijateljska sa ljudima, psima. Potpuno je cijepljena, označena mikročipom broj 191035000158981 i kastrirana. Kontakt: 091 8988 004

PRODAJEM DVIJE PUTNE TORBE, cijena 5 eur/1 kom. Info na mob 098/9277-506.

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJEM: vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dim. 210 x 160 i 200 x 95 i 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, rodlin za plinske boce, bicikl i još puno toga kvalitetnog iz obiteljske kuće. Mob. 091 57 27 670

PRODAJEM trosjed za sjedenje boja bijele kave očuvan (90 €); dječji krevetić boja drveta (60 €); dječja kolica (50 €); dvije stolice bijele kožne (35 €/kom). Telefon: 091 611 36 05

U KUHINJI s Aleks

Svinjski odrezak „na ciganski”

Piše: Aleksandra Sklepić

Svinjski odrezak „na ciganski” način tradicionalni je recept koji se priprema u cijelom svijetu, a speci�ičnost mu je obilje povrća u kojem se meso dinsta i šarenilo na tanjuru koje je rezultat obilja povrća. Krenula je sezona rajčice i paprike, pa sam odlučila pripremiti ovo �ino mesno jelo.

Šnicle treba narezati te na dasci dobro potući batom za meso i začiniti ih solju i biberom u količini prema vlastitom ukusu. (Slika 1.)

Začinjene šnicle staviti u vruće ulje u tavici te ih malo popržiti sa svake strane da

Recept za svinjski odrezak „na ciganski” način:

SASTOJCI:

• 4 do 6 komada svinjskih šnicli (kare ili but)

• 2 rajčice

• 2 svježe crvene ili zelene paprike

• 1 veći luk

• začini sol, papar

• malo češnjaka - u prahu, granulama ili češnjevima

• ulje za pečenje

• malo oštrog brašna

se zacrvene i onda ih maknuti s ulja. (Slika 2.)

Rajčicu, luk i papriku očistiti i narezati na komade željene veličine (ja volim kad su komadi veći, da se u umaku vidi tekstura povrća), jer ako ih narežete na previše sitne dijelove, ubrzo će se raspasti i dobijete samo crvenu mješavinu, što niti izgleda lijepo, niti je �ino.

Kad je povrće narezano, stavimo ga dinstati na ulje na kojem se pržilo meso te dodamo češnjak. (Slika 2.)

Dinstamo na laganoj vatri petnaestak minuta te vratimo meso u tavicu s povrćem. Cijelo vrijeme podlijevati da meso ne bude bez tekućine.

Kad meso omekša, odrezak je spreman za serviranje, a prožet okusima povrća nezaboravan je gastronomski doživljaj.

Jednostavno, a vrlo efektno pripremljeno meso oduševit će sve one koji vole jesti �inu hranu koja lijepo izgleda. (Slika 4.)

Kao prilog, ovaj sam put izabrala kuhanu rižu, a možete umjesto riže izabrati palentu, krumpir ili tjesteninu.

Ovako pripremljeni odrezak ionako će zasjeniti svaki prilog.

GORDANA MURKOVIĆ iz Podturna

Brzi kroasani izbor ljetnih

Za ljubitelje dizanog tijesta, otkrili smo savršen recept koji povezuje slatko punjenje i prhko, ukusno tijesto

Piše: Aleksandra Sklepić

Sitni kolačići koji se ne peku dugo pravi su izbor za ljetne vrućine. Za ljubitelje dizanog tijesta, otkrili smo savršen recept koji povezuje slatko punjenje i prhko, ukusno tijesto, a s nama ga je podijelila Gordana Murković iz Podturna.

Kroasani koje Gordana priprema u originalnoj verziji imaju naziv „brzi kroasani”, jer nije potrebno vrijeme da se tijesto digne, već se diže samo kvasac prije miješenja i odmah se može krenuti s izradom.

Nije potrebno naglašavati popularnost ovog poznatog peciva koje potječe iz Francuske jer je već i opjevano i opisano i planetarno je popularno, ali svaki novi recept pravim kuharicama predstavlja jedan poseban izazov.

- Recept za brze kroasane imam već duže vrijeme, a pronašla sam ga u jednoj od mnogih kuharica koje sam imala u rukama, ispričala nam je Gordana. Jako mi se svidio jer kroasani zaista ispadnu jako �ini, a posebno su

simpatični jer su mali. Ljudi vole male zalogajčiće, posebno na izletima ili zabavnim druženjima.

Gordana je po zanimanju knjigovođa, ali ne radi u struci; neko je vrijeme bila nezaposlena, a sad radi kao pomoćnik u nastavi u školi. U slobodno vrijeme voli kuhati, peći kolače i pripremati razne poslastice za svoju obitelj: supruga Josipa, kćer Josipu, sina Karla i snahu Klaru. Obitelj Murković ima obiteljski obrt, pa su stalno u poslu, ali u trenucima odmora vole dobro pojesti, kao svi vrijedni Međimurci. Gordana je porijeklom iz Novog Sela Rok, a svoje je prve korake u kuhinji napravila uz pomoć svoje mamice - međimurski bake. Od rane mladosti pa do danas, naučila je mnogo i iz raznih kuharica i od prijateljica s kojima je razmjenjivala recepte, a u novije vrijeme i s interneta.

- Volim isprobavati nove recepte, ali sam odana i tradicionalnoj kuhinji, rekla nam je. Zbog toga se za našim stolom nađu razne kombinacije - od zdiganih

Ovaj tjedan u rubrici „Vino tjedna" predstavljamo pjenušac Urban Rose, vrhunsko vino obiteljske vinarije Štampar. Urban Rose je pjenušavo vino proizvedeno klasičnom metodom vrenja u boci, od 100 % sorte Cabernet sauvignon, što mu daje poseban karakter i eleganciju.

Vino se odlikuje svijetlo ružičastom bojom i postojanim, mnogobrojnim perlicama koje oduševljavaju na prvi pogled. Na nosu je svježe i lepršavo, s izraženim voćnim aromama kupine i ribizla, dok je okus trajan, elegantan i harmoničan. Extra brut stil vina s 12 % alkohola, 5,6 g/l ostatka šećera i ukupnom kiselinom od 8,2 g/l pruža savršenu ravnotežu svježine i složenosti.

Proces proizvodnje uključuje mekano prešanje grožđa, prirodno taloženje mošta te fermentaciju uz kontroliranu temperaturu. Bazno vino odležava osam

mjeseci u inox tanku, a nakon druge fermentacije u boci vino odležava dvije godine na kvascima, što mu daje dodatnu dubinu i kompleksnost. Nakon degoržiranja vino odležava još tri mjeseca prije nego što stigne na tržište. Urban Rose je idealan kao aperitiv, ali se odlično slaže i s voćem, posebice jagodama te jelima poput tjestenine i quichea. Preporučena temperatura serviranja je između 6 i 8 °C. (sh)

Gotov odrezak u umaku savršeno se slaže sa svim prilozima. (Slika 4.)

Povrće ostavi� u većim komadima, da se naglasi tekstura. (Slika 3.)

Meso prži� nekoliko minuta sa svake strane (Slika 2.)

Nareza� tanke šnicle i potući ih batom za meso. (Slika 1.)

Urban rose

VINO TJEDNA

pravi su

kolačića

kolača, pa sve do ledenog vjetra i nekih drugih zahtjevnijih slastica. Volim kuhati domaća međimurska jela, ali i razne moderne kombinacije - sve nam je �ino, kad je pripremljeno na domaći način, od povrća iz našeg vrta i od jaja naših domaćih kokica.

Kći Josipa mami rado pomaže u kuhinji, ali i u uređenju dvorišta i brizi o životinjama. Imaju i ljubimce, a tu je i vrt u kojem svi zajedno rade kad je potrebno.

Kroasani su im svima jako dragi kolači, jer ih Gordana uvijek ispeče puno, a �ini su i dva-tri dana nakon pečenja, tako da nerijetko posluže kao brzo, slatko osvježenje nakon dobrog ručka ili užine.

Gordana sa slasnim kroasanima punjenim orasima

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

Recept za brze kroasane:

SASTOJCI:

Za tijesto:

250 ml mlijeka

250 ml vode

• 40 g kvasca

• 2 žlice šećera

• 100 ml ulja

• 800 g glatkog brašna

• 2 žličice soli maslac

Priprema brzih kroasana:

Toplu vodu pomiješati s mlijekom i unutra razmrviti kvasac. Dodati šećer i ostaviti da se kvasac digne. U posebnoj posudi pomiješati brašno, ulje i sol te dodati kvasac rastopljen u mlijeku i vodi. Umijesiti tijesto. Gotovo tijesto podijeliti na dva jednaka dijela. Svaku polovicu podijeliti na pet jednakih dijelova koji se jedan po jedan razvaljaju u oblik kruga, ne pretanko jer će se još jednom razvaljati. Po svakom krugu naribati

malo maslaca te postupak ponoviti s preostalih devet dijelova. Treba dobiti po dvije hrpe okruglog tijesta koje se sastoje od pet krugova, između kojih je nariban maslac. Takve hrpe, svaku posebno, razvaljati na što tanje, po veličini cijelog stola, da se dobije tanko tijesto koje ima pet slojeva. Tako pripremljeno tijesto rezati na male, uske trokutiće (ili rombove) koji se pune �ilom po želji: mljevenim orasima, pekmezom, lino ladom i slično. Od količine tijesta u jednom krugu dobije se oko 32 trokutića koji se zarolaju u oblik kroasana. Od cijele količine dobije se kroasana za dva pleha po 32 komada. Kroasani se peku u pećnici zagrijanoj na oko 200 stupnjeva, cca 20 minuta, dok ne dobiju zlatnu boju. Mogu se pred kraj provjeriti s pomoću viljuške - malo se viljuškom podignu od dna pleha te ako su pečeni na dnu, znači da su spremni za izlazak iz pećnice.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 21. svibnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 23. svibnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Dobitnica:

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: POLIKLINIKA ZA

br. 1554

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 21. svibnja 2025. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 23. svibnja 2025.

Nema boljeg od finih, malih kroasana

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Piše: Branka Marciuš, viša kustosica arheoloških zbirki

Tijekom najstarijega i najduljega arheološkog razdoblja – paleolitika – čovjek je živio u malim, egalitarnim i samodostatnim zajednicama, oslanjajući se isključivo na vlastite snage i resurse iz neposredne okoline. Taj se način života temeljio na autarhiji ili samovladi. Nije postojao višak i tržište u današnjem smislu, a rad je bio svrhovit te usmjeren na neposredno preživljavanje uvjetovano znanjem, suradnjom i prilagodbom. Gomilanje bogatstva nije imalo smisla jer vrijednost nije imala oblik stvari, nego odnosa i iskustava. Svijet paleolitika bio je svijet bez pisma, bez novca, bez države, dugova, robovanja i nejednakosti, a trajao je više

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499

E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

Od paleolitičke samovlade do suvremenoga napretka

Kamena sjekira s područja Međimurja: oblikom je simbol paleolitičke jednostavnosti, a funkcijom – neolitičkoga napretka

LJUBAV: Osjećat ćete se kao da se ne možete uhva�� ni za što je sigurno. U pravu ste, ali razmislite koliko ste sami zaslužni za to. Partner će vam ukaza� način kako bolje izražava� emocije. Primijenite savjete za koje vjerujete da su dobri.

KARIJERA: Pred vama su novi izazovi koji zah�jevaju pametan i promišljen pristup. Također ćete treba� sve više surađiva� s kolegama, a nerijetko tako da stvarate ili prihvaćate kompromise. Nemojte to uze� za zlo jer više očiju više vidi.

ZDRAVLJE&SAVJET: Nađite svaki dan malo mira samo za sebe.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Manjak interesa za ljubav rezultat je vaše sumnjičavos�. Sami ćete sebi stavlja� prepreke za ljubav premda us objek�vne okolnos� dobre. Oni koji su u duljim vezama primije�t će da su se distancirali od partnera, a bez pravog razloga. Razmislite.

KARIJERA: Snaga i uvjerljivost kojom ćete zrači� omogućit će vam da utječete na druge. Ako nekog trebate pridobi�, vrlo je vjerojatno da ćete u tome uspje� iznad očekivanja. Pokažite što znate i ne zaustavljajte se dok ne pos�gnete cilj.

ZDRAVLJE&SAVJET: Neki će bi� presigurni u sebe. OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

od dva milijuna godina. Iako je svakodnevica bila ispunjena neizvjesnošću i borbom za opstanak, čovjek je bio slobodniji nego što će to ikada više biti. Samodostatan paleolitički život, prije 12 tisuća godina, nepovratno je zamijenila neolitička revolucija – ključna prekretnica u čovjekovoj prošlosti. Nomadski način života zamijenio je sjedilački, a umjesto potrage za hranom, čovjek je počeo uzgajati biljke i životinje. Proizvodnja viškova uvjetovala je začetak robne razmjene, trgovine i društvene nejednakosti. Pojedinci koji su raspolagali viškovima doba-

ra postupno su stjecali moć i preuzimali nadzor nad zajednicom. Tako nastaju prvi oblici vlasti, kontrole i dominacije. Tijekom neolitika čovjek ulazi u novu fazu prošlosti – onu u kojoj se postupno odriče autarhije u zamjenu za gubitak osobne autonomije te ovisnost o strukturama koje više ne može u potpunosti nadzirati. Kasnijim razvojem metalurgije, urbanizma i pisma, čovjek postaje dio većih sustava i sve se više veže uz hijerarhiju i institucije. Više ne proizvodi sam sve što mu treba – sada postoje obrtnici, ratnici, svećenici i vladari. Specijalizacija

LJUBAV: Ako ste u duljoj vezi, imat ćete potrebu za više kretanja. Vašoj najdražoj osobi to se ne mora uvijek svidje�, pa se potrudite poves� je sa sobom ili objasni� svoju potrebu za društvenošću. Samci će lako nalazi� društvo suprotnog spola.

KARIJERA: Sve će vam biti važnije vaše znanje i stručnost u poslovanju. Mnogi će dobi� priliku pokaza� svoje specifične talente ili će njihova diploma dobi� na težini. Oni koji uče bit će uspješni u polaganju ispita. Neki će kontak�ra� strance.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ustrajte kao i uvijek. Ispla� se.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Svaki trenutak osjećat ćete svoju snagu bilo da se suočavate s ljepotom, izazovom zavođenja ili pak, s problemom. Malo je toga što ovih dana nećete moći prebrodi�. Vaše samopouzdanje bit će veliko, a energija zavidna.

KARIJERA: Sazrela vam je ideja o poslu za koji se treba potrudi�, no vi ste potpuno predani i spremni ići u to. Pokrenut ćete neke stvari koje možda neće odmah da� rezultate, ali bit ćete na dobrom putu. Pomoći će i neki ljudi od utjecaja koji imaju znanje.

ZDRAVLJE&SAVJET: Mirujte.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

HOROSKOP

LJUBAV: Izgledat će kao da je ljubav daleko od vas. Kod nekih će to i bi� doslovno jer će im najdraža osoba trenutačno bi� odsutna. Čežnje će ojača�, a s njima i osjećaj usamljenos�. Neki će mir nalazi� u ak�viranju mašte i svojih snova.

KARIJERA: Moći ćete se bez imalo bojazni osloni� na svoje prethodne rezultate. Neki će to iskoris�� da odu korak dalje, a bit će i onih koji će živje� na staroj slavi dokle god ide. Uglavnom, nemojte se uspava�, posao napreduje, a s njim i vi.

ZDRAVLJE&SAVJET: Osigurajte si više vremena za san.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Pred vama su mnogobrojne ljubavne prilike, a neke od njih čekaju vas na putovanju. Bit će vam lijepo. Vaše stras� bit će veće nego inače, a vi privlačni svakoj osobi suprotnog spola. Na vama je samo da se razmašete.

KARIJERA: Radna atmosfera na poslu zahuktat će se, a od vas će se očekiva� sve veći angažman. Vaše radne navike negdje su se uspavale, pa ćete ih pod hitno mora� probudi�. Ne pitajte previše, nego se držite pravila posla. Budite profesionalni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Gimnas�cirajte.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

rada tako predstavlja napredak, ali i duboku međusobnu ovisnost. Pojedinac više ne odlučuje samostalno o svojem vremenu, radu i sigurnosti, niti živi samo za život, već za proizvodnju. Pojavom prvih elita, sve su češći ratovi za resurse što uvjetuje pojavu manipulacije i otuđenja. Prema tome, povijest čovječanstva može se sagledati i kao povijest postupnoga gubitka ravnoteže između zajedništva i individualizma te potrebe i želje. Što je više stvarao i usavršavao svijet oko sebe, čovjek se sve više udaljavao od jednostavnosti

iz koje je potekao. Ono što je u paleolitiku predstavljalo neposredan, zajednički i svrhovit način života, u neolitiku i brončanom dobu postaje složeniji sustav, a razvoj nastavlja prema suvremenom čovjeku — tehnološki naprednom, ali istovremeno duhovno i društveno izgubljenom te zarobljenom u mreži novca, imovine i stalne ovisnosti o tuđem radu, mišljenju i odlukama.

Jedan od najdubljih i najprovokativnijih paradoksa ljudske prošlosti je činjenica da je tehnološki napredak utjecao na gubitak čovjekove unutarnje ravnoteže, duhovne

LJUBAV: Zaokupljenost drugom stranom bit će velika, a vi spremni da se borite za vas dvoje do kraja. Oni u stabilnim vezama obnovit će svoj erotski život na najbolji mogući način. Oni koji još traže srodnu dušu u udvaranjima će bi� vrlo uporni i ići do kraja.

KARIJERA: Poslovi se intenziviraju, a sve što radite poprima poduzetnički karakter. Mnogi će se ovih dana jače pokrenu� ili će se od njih zah�jeva� veći angažman na radnom mjestu. Oni koji traže posao također će bi� prilično ak�vni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Nemojte zanemari� redovan san.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: Moguće je da će vam nedostaja� izazova u privatnom životu. Atrakcije koje vi priželjkujete izostat će, pa nemojte stvara� umjetne situacije zbog „sporta“. Prihva�te ovo kao prolazno za�šje i uživajte u sitnicama. I one imaju svoj šarm.

KARIJERA: Okolnos�, ljudi i događaji sve će vas više navodi� na to da trebate poradi� na svom profesionalnom razvoju i stručnom usavršavanju. Niste baš perfekcionist po prirodi, ali ćete potraži� sve informacije koje bi vam u tome mogle pomoći.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne zanemarujte is�nu.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

povezanosti i stvarne dobrobiti, čime je izgubljen osjećaj za istinske vrijednosti i smisao života. Našu svakodnevicu, često pod krinkom slobode, oblikuju materijalizam, konzumerizam i kapitalizam. U današnjem dobu tehnološkoga napretka ovisimo o sustavima koje niti ne razumijemo u potpunosti: algoritmima, korporacijama, �inancijskim tokovima, digitalnim mrežama... Iako živimo duže i udobnije, kvaliteta života se ne mjeri osjećajem ispunjenosti, već količinom imovine, brojem „lajkova” i statusnih simbola. Izgubljena je veza s prirodom, zajednicom i samim sobom. Brojne inovacije suvremenoga doba koje su trebale olakšati čovjekov život, u mnogim su se aspektima pokazale kao pokretač njegove unutarnje degradacije i osjećaja izgubljenosti.

Tijekom paleolitika, čovjek u materijalnom smislu nije imao gotovo ništa, ali je posjedovao vrijeme, povezanost i svrhu. Danas čovjek ima gotovo sve, ali mu nedostaje vrijeme, odnosi slabe, a smisao blijedi. Pouka davnoga paleolitičkog načina života nas ne potiče da se vratimo u pećine, već da promislimo o unutarnjoj slobodi koju smo putem izgubili. Možda pravi izazov 21. stoljeća nije stvaranje još so�isticiranije tehnologije, već ponovni pronalazak jednostavnosti koja nas čini ljudima.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Blizanac, Lav, Strijelac

LJUBAV: Vaš zanimljiv ljubavni period potrajat će kroz cijeli ovaj tjedan. Pred vama su iskustva koja će zasigurno oboga�� vaš privatni život. Oni koji su možda još sami imat će mnogo udvarača. Moći će bira�. Neka ne spuštaju kriterije.

KARIJERA: Većinu idućih dana najradije ćete plandova�. Mnogi će bi� na godišnjem odmoru. Oni koji rade gledat će čim prije zbrisa� s posla. Nadređeni i njihova kontrola padat će im teško, ali izdržat će uz svoj neobični smisao za humor.

ZDRAVLJE&SAVJET: Preispitajte prvo sebe.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Kako tjedan bude prolazio, bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludovanja i ljubavi. Vjerojatno ćete bi� rado viđen gost, a i vi sami trudit ćete se da ništa ne propus�te. Bilo u vezi, bilo sami, dobro ćete se provodi�.

KARIJERA: Vrijeme je dobro za unutrašnje introspekcije, istraživanja u �šini i povučen rad. Kako ovo nije svojstveno vašoj prirodi, mnogi vas neće prepozna� kad vas vide kako mirno sjedite i predano radite bez brbljanja i buke.

ZDRAVLJE&SAVJET: Tko ima umjetničkih ideja, neka se izrazi. OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Ono što zamislite u ljubavi bit će jače od stvarnos�, premda ni stvarnost neće bi� loša. Neki će zato radije živje� u maš� gledajući ljubavne filmove ili sanjareći na javi. Bit će i onih koji će osje�� sve čari platonske ljubavne veze.

KARIJERA: Na dnevni red dolaze nedovršene stvari iz prošlos�. Neke od is�h u vama će izaziva� emocije, pa ćete ih odrađiva� s nostalgijom ili s ljutnjom. Osjećat ćete se ambivalentno i neće vam bi� jasno na čemu ste. Pričekajte. ZDRAVLJE&SAVJET: Ne pijte hladne napitke.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Oni koji su još sam povremeno će dvoji� da li izaći li osta� kod kuće gdje će se osjeća� zaš�ćeno i dobro. Ipak, ako krenu među ljude, postoji mogućnost da se tamo počnu osjeća� još bolje. Zato bi bilo šteta propus�� priliku za novo poznanstvo.

KARIJERA: Bit će previše želja i premalo prilika za njihovo trenutačno ostvarenje. Vaše ambicije nisu male, ali okolnos� će vas navodi� na miran rad u �šini. Vrijeme je dobro za planiranje novih poteza, ali realizacija će možda malo pričeka�. ZDRAVLJE&SAVJET: Nemojte bi� nestrpljivi.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

Kan nam je donio nezamislivu sreću

Piše: Aleksandra Sklepić

Članovi obitelj Beloša iz

Novog Marofa do prije dvije godine nisu ni slutili koliko jedno dlakavo, veselo biće može uljepšati njihove živote. Srećom, u svoj su dom doveli mladog njemačkog ovčara po imenu Kan i od tada svima je puno ljepše i osjećaju se potpuniji.

- Kan je naša najveća maza, ispričala nam je Danijela, s nama je sad već dvije godine. Suprug me nagovarao da nabavimo psa više od dvadeset godina. Kad sam napokon popustila i upoznala našeg najdražeg Kana, žao mi je što se to nije dogodilo puno prije, jer tek sad vidim koliko sam propustila. Međutim, za pravu ljubav nikad nije kasno, pa je tako i s nama. Sve ćemo to nadoknaditi u našem druženju i prijateljstvu.

Na lijep tretman

njemački ovčari uzvraćaju zahvalnošću i prijateljstvom

Njemački ovčari pasmina su koja je vrlo popularna u cijelom svijetu, a odlikuje ih visoka inteligencija i odanost svojim vlasnicima. Brojni su �ilmovi, kao i serije, inspirirani upravo ovim nevjerojatnim bićima jer oni imaju izrazitu sposobnost komunikacije s ljudima, vrlo su poslušni i lako nauče

osnovne naredbe jer su jako pametni psi. Osim toga, lako se uklapaju u obitelj, a na lijepi tretman uzvraćaju izrazitom zahvalnošću i prijateljstvom. U našem su podneblju naučili živjeti, lako podnose niske temperature i obožavaju boraviti u prirodi, što ih čini savršenim ljubimcima za ljubitelje šetnje. Uredni su i mirnog su karaktera te vole svoju okućnicu i čuvaju je pod svaku cijenu. Nisu izbirljivi po pitanju hrane – bitno im je da imaju svoj prostor i svoju obitelj kojoj pripadaju. Tada su sretni i zadovoljni.

Suprug me nagovarao da nabavimo psa punih dvadeset godina. Kad sam napokon popustila i upoznala našeg najdražeg Kana, žao mi je što se to nije dogodilo puno prije

Kan obožava kupanje u prirodi

Danijela i suprug Tomica te sin Mario i kći Katarina, doslovno se „svađaju” tko će Kana voditi u šetnju, tako da mu nikad nije dosadno. Obožava jutarnje šetnje, a najsretniji je kad odlaze na kupanje u obližnjoj rijeci Bednji, a ponekad i u Dravi.

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i, priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

Vode ga sa sobom i na izlete, gdje on uvijek uživa pažnju svih šetača, jer je jako dragog i miroljubivog karaktera. Osim kupanja, rado se igra loptom koja mu je sve na svijetu, ispričali su nam. Ona mu je najdraža igračka i za nju je spreman boriti se. Bez nje ne ide nikamo, i to smo već svi dobro naučili, ispričali su nam.

Kan je naš pravi prijatelj, rekla nam je Katarina. Brižan je i osjećajan. Rado je s nama u društvu, a uz njega nam nikad nije dosadno. Uvijek nešto izvodi pa nas nasmijava i oraspoloži, posebno nakon napornog dana ili ako nas muče kakve brige. S njim je nemoguće ostati loše volje.

Zajednički izleti najdraža su im zabava

Mario i Tomica su strastveni ribiči pa rado vode Kana sa sobom u ribolov. Odlaze na Dravu ili na Mrežnicu. On, naravno, nema ništa protiv to-

ga, već veselo skače oko auta, dok se ne krene, a u ribolovu istražuje prirodu i uživa u kupanju. Kod kuće mu je ponekad dosadno jer nema psećih prijatelja, osim mačke koja je stara devet godina i dobri su si samo „na daljinu”, rekli su nam Kanovi vlasnici. Ipak, kad je kod kuće, Kan nipošto nije besposlen. Sa svoje strateške pozicije čuva kuću i dvorište, a pod kontrolom ima i cijeli lijepi zeleni brijeg. Gotovo netaknuta zagorska priroda savršen je dom za ovo veselo, umiljato biće koje svojim ukućanima donosi samo beskrajnu ljubav i nezamislivu sreću.

Mario i Kan u trenucima odmora nakon izleta

U šetnji s gazdom Tomicom

Danijela i Kan nerazdvojni su od njegovog dolaska u obitelj

Kupanje je najdraža zabava ovom predivnom njemačkom ovčaru

Bez svoje lopte ne idem nikamo!

KOZERIJA Brak

Ako žene trebaju reći NE, muškarci ne trebaju reći DA.

CINIZMI

Dražen Jergović

U politici se ne igra sa savješću, nego se izigrava na savjest. Na demokratskim izborima svi su pobjednici, osim naroda koji bira.

Toliko smo bombardirani politikom da dižemo bijelu zastavu kad vidimo glasačku kutiju.

On misli da “imati stila” znači posjedovati stilski namještaj. Tuži se lopata da joj motika krade posao, iako su obje samo alati u tuđim rukama.

Utjerati mir je najbolje atomskim bombama, nakon njih bit će mir i tišina.

Novi papa poziva na mir, ali je korisnik očito nedostupan. Rezultati državne mature pokazuju da dobro radimo na trendu zaglupljivanja.

Uvjetuje li promaknuće na poslu odricanje od principa?

Moral i politika su revolucionarna kombinacija poput ananasa i pizze – hrabra kombinacija koja izaziva uglavnom nevjericu kod većine.

Ivan Dermiček

AFORIZMI

Kad unutarnje oluje sitnih ljudi bijesne, ego glasno grmi. Nisam ćelav, samo sam vlasišno hendikepiran.

Za mene je održavati se na životu posao u dvije smjene, plus prekovremeni sati.

Inspiracija me često pogodi dok sjedim na zahodskoj školjci.

Srećom, imam dovoljno papira. Većina ljudi na svijetu prakticira prisilni asketizam. Mario Kovač

SVAŠTARICE

Aerodrom nije samo uzletište ni lift dizalo.

Aforizmi su ozbiljna šala, a vicevi neozbiljna.

Ako se na klupi može napraviti, može i roditi.

Ako cijeniš bogataša poštuj i neimaša.

Ako Dugo Selo može biti grad, može li i Babina Greda?

Ako ga nema dugo znači da je kod druge.

Ako glasate za nas bit će i nama bolje.

Ako hoćeš da te grije moraš ju potkuriti.

Ako ima rogove ne znači da je vol već muž.

Ako izgubiš spas potraži ga u Nadi.

Ako je bogat znači da je pametan.

Ako je cimerfraj nije kupleraj. Mar�n Jakšić

AFORIZMI

„Sretno oženjen“ je oksimoron.

Hemoroid je najčešći unutarnji neprijatelj.

Crv sumnje izjeda samo tvrde jabuke. Da se okomi na mekane, umro bi od gladi.

Ako nekoga volite samo platonski, uštedjet ćete mnogo novca na Valentinovo.

Teško je preživjeti uz sve te ljude koji mi žele dobro. Mnogi koji su uspjeli u životu nemaju mozga. Ali imaju dva dobra lakta.

Nagon za preživljavanjem je oblik mazohizma. Nekro�il se ne može oženiti. Nije u stanju zavjetovati se na „dok nas smrt ne rastavi“.

U dobrim sam odnosima s masovnim ubojicom.

Ime mu je Stres.

Bolje je biti iskreni mizantrop nego lažni humanist.

Mario Kovač

PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana

Mali predah pa nova vrućina

VREMENSKA SLIKA: U dosadašnjem dijelu lipnja pratilo nas je većinom suho vrijeme s puno sunca. Uz visoku temperaturu sad već problem postaje i nedostatak kiše, a čini se da neke konkretnije kiše nema u najavi ni za sljedećih sedam dana osim eventualno pokojeg lokalnog pljuska. Danas i sutra će vrućina malo popustiti, ali zatim se opet pojačati. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: U noći na petak će nas zahvatiti hladna fronta uz naoblačenje, okretanje vjetra na sjeverac i pad temperature. Mjestimice može biti kiše ili grmljavinskih pljuskova, nadajmo se bez nevremena. Danju djelomično sunčano uz umjeren sjeverac i mak-

simalac do 30 °C pa ćemo ipak lakše disati nego prošlih dana. Poslijepodne ili navečer moguće je opet mjestimice malo kiše ili pljusak s grmljavinom.

Prema našim predviđanjima subota i nedjelja izgledaju ljetno i opet polagano sve toplije. Dobro je da će noći biti ugodnije, ali danju će zavladati sve jača ljetna vrućina pa će temperatura u subotu još biti oko 30, nedjelju će porasti do 32, a u ponedjeljak i na 33 ili 34 Celzijeva stupnja u hladu. Ako dane provodite na otvorenom, imajte na umu da je UV indeks vrlo visok, osobito između 10 i 17 sati.

Još toplije vrijeme se čini za utorak i srijedu kad ćemo možda ponovno prijeći 35 Celzijevih stupnjeva u hla-

du! Dakle, izvjesno je da će se vrućina brzo oporaviti i opet nas opteretiti u svakodnevnim aktivnostima. Vrlo je mala mogućnost da zbog te silne vrućine nastane kakav lokalni grmljavinski pljusak. Tek tamo krajem četvrtka i u petak je mogućnost za pljuskove s grmljavinom nešto veća, a tada bi treba-

lo doći i do kakvog-takvog osvježenja.

Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 26.6.2025.)

• 30. lipnja 1950. godine - najtopliji lipanjski dan u Hrvatskoj, u Karlovcu izmjereno 39 Celzijusa

• 4. srpnja 1989. godine u Mariji Bistrici palo 180 mm oborine (prosjek za lipanj i srpanj zajedno)

• 5. srpnja 1950. godine dosad najtopliji dan u Hrvatskoj, u Zagrebu temperatura 41 Celzijus

VICOTEKA

Drvosječa

Otišao Mujo u Švedsku da radi. Prijavi se u �irmu za drvosječu. Zovu oni njega na razgovor:

- I, Mujo, jesi li gdje sjekao drva prije nego što si došao u Švedsku?

- Jesam... U Sahari.

- Kako, čovječe, u Sahari?! Pa, tamo nema drva!

- Pa nema sad!

Grašak

Došao muž kući s posla te kaže ženi:

- Ženo, večeras spremamo dobru večeru, dolazi mi kolega sa ženom na večeru!

- A od čega, kad imam samo grašak? Odgovara žena. Mislio muž, mislio, i na kraju reče ženi:

- E ovako ćemo. Kad oni dođu, ti reci da ćemo večerati pečenje s graškom. Nakon nekog vremena, nek tebi nešto ispadne pa reci: „Jao, ispalo pečenje, morat ćemo jesti samo grašak!"

I tako i bi. Muž zabavljao goste neko vrijeme, dok se ne začu nešto u kuhinji.

- Ženo, što je bilo jeli ti ispalo pečenje?!

A žena će iz kuhinje:

- Ma jok, još gore, ispao grašak!

Autor: Mladen Mrčela

HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović

Rješenje mozgalice objavljene u broju 1553. pronađite na stranici 21.

SKANDINAVKA

Rješenje tematskih pojmova križaljke iz prošlog broja: Dan an�fašis�čke borbe, Dvadesetdrugi lipanj

Da je zafremani prvi partizanski odred?

Nekak sam si gruntal da se bode ve kak je gospa Kristina Baniček Ikič, z conom zvana teta Ikača, zgubila na izboraj za gradonačelnico grada

Siska zazvedilo kaj se je itak pripetilo v Brezovici 22. junjuša 1941. leta i da je pravzaprav zafremani Sisački partizanski odred. Najme kaj, več sam o tomo pisal kak je nikak ne mogel biti zafremani prvi partizanski odred 22. junjuša 1941. leta kak se za to krivijo sisački komunisti jerbo kuliko znuomo Rusi i Nemci so potpisali sporazuma (Ribentrop – Molotov) kaj ne bodo jeni druge napadali i kaj bodo skupa z Talijanima ratuvali kaj pokorijo celo Evropo, a tomo se je Pakto priklonila i ondašja Komunistička partija Jugoslavije, očem reči, si so bili skupa na jenoj strani i fašisti i nacisti i komunisti. Rečite mi, prosim vas lepo, kak se je to moglo pripetiti 22. junjuša vjutro kaj so sisački komunisti zafremali partizanskoga odreda i mam v peti vuri vjutro, a večer predi, očem reči, 21. junjuša so dišli spat kak kibici i podupiratelji Nemcov, a več drugi den vjutro so bili protiv jiv. Ne znati kak so itak zazvedili da je Hitler napal Staljina i što jim je javil kaj morajo naprajti. Nebrem nikak razmeti kak ov naš Guglin i tua umjetna inteligencija se zna sam je tu kaj se dotikavle Sisačkoga partizanskoga odreda v kmico vritnula jerbo na Guglino piše kak je Sisački partizanski odred zafremani pred kraj septembra, a naši komunisti, očem reči, antifašisti, kak se ve zovejo, nas vučijo da je to bilo 22. junjuša?

Još nekaj…

Još nekaj nam očejo te naši komunisti, očem reči, antifašisti reči da je antifašizam vu fondošo Lepe Naše, a mi znuomo kak smo mi Hrvati došli do Lepe Naše, znuomo da je naš Domovinski rat fondoš Lepe Naše i da so slobodno i neovisno Lepo našo izborili naši braniteli i to v borbi protiv antifašistov z Srbije i negdašje jugosoldateske štera se je stala na strano agresora, šteri so se stiha prepravljali, a štere so vodili Slobo Milošević, Radovan Karadžić, Milan Martič i general Ratko Mladič skupa z drugim generalima negdašje

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Navik on živi ki zgine pošteno!

jugo vojske. Morete si pregruntati kak je bila jaka želja naših hrvatskih branitelov, kak so jim jako kucala srca za Lepo našo da so takorekoč bez oružja išli v rat i pobedili ondašjo peto armijo na sveto. Znuomo kak veli ona poznata narodna izreka: da se bracka srca slože i olovo plivati more. Dok so se naši dečki, naši braniteli borili za našo Lepo Našo tak dugo so ne meli mira dok so ne četnike i jugosoldatesko pretirali nazaj prek Drine i zanavek jimi zbili z glave mejo Virovitica – Karlovac – Karlobag!

Nebrem nikak razmeti zakaj te naši antifašisti očejo antifašizma zrivati vu fondoše Lepe Naše? Mortik zbogradi toga kaj je Domovinski rat minul mimo jiv? Još nekaj mi nejde v glavo, ak so se naši komunisti 1941. leta borili za Lepo Našo zakaj so ne zdigli ustanka i zafremali Prvoga partizanskoga odreda, pak makar i v Brezovici, 6. aprila 1941. leta dok je Hitler napal Jugo vu šteroj je bila Lepa Naša, a ne kaj so to naprajli dok je Hitler napal Staljina, očem reči, Rusijo?

Več je minulo vejč od osemdeset let od početka Drugoga rata na ovomo našemo hataro, od Brezovice i Srba, i bila bi skradja vura kaj bi se zazvedilo i dalo na svetlo dneva kaj se pravzaprav pripetilo toga 1941. leta.

Pajdaši nigdar ne hmirajo…

Čakovec i Čakovčanci, a žnjimi i si Međimorci so se zmislili na svojega pokojnoga zemljaka inženjera i kompozitora Ljubija Kuntarića. A to je bilo u prigodi obilježavanje stote obljetnice jegovoga rođenja. Verjem da znuomo da je Ljubo Kuntarić rođeni v Čakovco 20. junjuša 1925. leta i da se je zbog ratnih prilika, točneše rečeno, neprilika odselil v aprilo 1941. leta sa svojim roditeljima v Požego. Posle rata je diplomiral na Tehničkom fakulteto i celo svoje živleje je gradil vodovode po Istri i Kvarnero. Bil je, kak je rekel jegov dugoletni i jako dober pajdaš Danijel Režek, nejbolši građevinar med glazbenikima i nejbolši glazbenik med građevinarima. Ljubo se je jako štimal z tem kaj je Čakovčanec pak so mo se Čakovec i Čakovčanci odužili za to. Na jegov 90. rođendan so vu Volovsko, polek Opatije, odišli jegovi pajdaši Danijel Režek, Vlado Smrtić i Đuro Bel i odnesli so mo pušlek čakoskoga zraka i �inote Falačka zemle med dvemi vodami šteri ima dušo. Čakovčanci so zbavili čestitke i dospomenuli so se Ljubijom kaj

mo bodo organizerali koncertlina z jegovim pesmama vu Čakoskomo Kulturnomo centro i kaj bodo predložili čakoskim grackim ocima kaj bode Ljubo proglašen za počasnoga građanina Čakovca, a Ljubo bode svoja glazbena djela poklonil čakoskomo Muzejo dok ga jenoga dneva dragi Božek pozove k sebi. Kak so se dospomenuli tak je bilo i napravljeno. V oktobro 2015. leta održan je prekrasan rođendanski koncertlin na šteromo so se igrale i popevale Ljubijove pesme, a došli so si Ljubijovi pajdaši, a grad Čakovec mo se odužil s Poveljom počasnoga građanina.

O daj mi snage Bože moj….

Sam je leto dni minulo od čakoskoga koncerta, a več je dragi Božek pozval Ljubija k sebi na račun. Čakovčanci so ga ispratili vu velikom broju, kak gracki oci, tak konfratri čakoskoga samostana i Zrinska garda Čakovec čiji je bil dugoletni počasni član jer je za Gardu uglazbio himnu i zdravicu. Još krajem 2016. leta je čakosko Gracko vječe doneslo odluko da bode Ljubo Kuntarič kak počasni građanin Čakovca mel v Čakovco i svojo vulico i to se bode, kak smo zazvedili, pripetilo ovo ili nejkesneše drugo leto. Ljubijovi nasljedniki so Ljubijovo veliko baštino poklonili čakoskom muzejo kak so se Ljubo i pajdaši dospomenuli na devedesetom rođendano.

Ovo leto se je napunilo sto let od Ljubijovoga rođenja pak so Čakovčanci šteli pokazati kak so ne pozabili na svojega glazbenika šteri se je furt i navek štimal z tem kaj je Čakovčanec, tak da je organizerani Okrogli stol v čakoskomo Kulturnomo centro de so se zišli Ljubijovi pajdaši, šteri so govorili o jemo i mladi glazbeniki, šteri z veseljem izvode Ljubijove vječne pjesme. Za Okroglim solom so bili Čakovčanci Đuro Bel, David Vugrinec i Tajana Vidovič, z Reke so došli Jadranka Čubrić i Goran Crnković, a bil je tu i Hrvoje Hegedušić glazbenik i skladatelj. A celoga spominka je v red posloži čakoski kulturni djelatnik Dejan Buvač. Si so se složili da je Ljubo mel rad živleje, a da je glazba bila jegovo živleje. Ve so i si zazvedili kak je grad Čakovec v čakoskomo Kulturnomo centro postavil bisto svojemo nejbolšemo glazbeniko, a spominek i druženje so pokazali da je Ljubo ne pozabljeni, a oni za štere se spominamo ne hmerjejo nigdar ili kak to velijo dečki iz Zrinske garde: NAVIK ON ŽIVI KI ZGINE POŠTENO!

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Karlo Čeh nije samo još jedno ime na popisu mladih glazbenika iz Međimurja – on je svestrani talent, čovjek koji tamburaške instrumente svira s lakoćom, a kontrabas mu je postao životni suputnik. Na ovogodišnjem Antunovu je uveseljavao je publiku s TS-om Zrin. No, Karlo nije samo akademski glazbenik i član Zagrebačke �ilharmonije. On je pravi „lega” – kako bi

Karlo Čeh –tamburaš koji živi glazbu

rekli u Slavoniji – uvijek spreman pomoći te zasvirati na probama i nastupima KUD-a Belica, gdje tamburaška sekcija bez njega ne bi bila ista. Njegova svestranost dolazi do izražaja: svira sve tamburaške instrumente, klavijature i gitaru. Karlo je glazbenik koji ne zaboravlja svoje korijene. Ljubav prema međimurskoj popevki i amaterskoj glazbenoj sceni stvorila je prijateljstva i uspomene koje traju. (mg)

KARIKATURA TJEDNA

Autor Damir Novak