Godina XXX Broj 1555
Cijena 1,50 eur Čakovec, PETAK, 4. srpnja 2025.
NESTALI STJEPAN MARČEC pronađen mrtav nakon opsežne potrage mještana, DVD-a, HGSS-a i policije
str. 4 - 5
str. 3
PODMUKLA DEMENCIJA
Mozak se suši, a čovjek pretvara u “bebu”
DONOSIMO
SAVJETE
Kako se ponašati i što raditi da se utjecaj demencije smanji što je više moguće
ŽIVOT ZAVRŠI KAO ŠTO JE POČEO
Hrvatska ima 87.000 oboljelih od demencije. Neurolog dr. Hlebec otkriva prve znakove i savjetuje kako odgoditi neizbježno
IN MEMORIAM Prelog tuguje: Otišao je Siniša Radiković
SJEDNICA SKUPŠTINE
Međimurje-plina Međimurci u strahu od zagrebačkih neplatiša
PODUZETNIK iz Čakovca osuđen za nasilje nad suprugom
STRAHONINEC 24 godine trpjela sam psihičko i fizičko nasilje
Umirovljeni programer galamio na konobaricu
SVOJE FRUSTRACIJE rješavao nasiljem prema supruzi Devet godina zlostavljao suprugu, napokon završio u zatvoru str. 89
U ČETIRI DANA čak 13 požara Mjeseci truda završili u plamenu
OŠ Goričan, OŠ Orehovica, PŠ Podbrest, OŠ Pribislavec, OŠ Šenkovec, PŠ Mačkovec i PŠ Žiškovec
VELIKI USPJEH
šestogodišnje
šahistice iz Macinca
Starost je ona tema o kojoj rijetko pričamo naglas, a zapravo se tiče baš svih nas. Jer, htjeli mi to ili ne, svi ćemo jednom doći tamo u te zlatne godine, kako ih neki vole zvati. Netko će reći da je to vrijeme mudrosti i mira, drugi će ti priznati da ih pomalo plaši ta pomisao na slabije zdravlje ili gubitak snage. Ali sjeti se, kako bi baka rekla: "Svako doba
nosi svoje, a starost – svoje plodove" I nije starost samo kraj nečega, često je to početak drugačijeg poglavlja. Ima tu i zahvalnosti, i smijeha, i dugačkih priča uz kavu. Zato smo odlučili čuti što naši sugrađanima stvarno misle o starosti? Jer možda, kad o tome više pričamo, i strah postane manji, a razumijevanje veće. (Martina Jarni, Foto: Mario Golenko)
Renata Glad, Čakovec - Ne osjećam strah od staros� ni� od ijednog njezinog aspekta. Meni osobno starost ne predstavlja izvor straha, ali svjesna sam da kod mnogih ljudi izaziva zabrinutost. To je tema koja često izaziva tjeskobu zbog promjena, slabos� i neizvjesnos� koje ona donosi.
Dražen Lijevaković, Strahoninec - Ne bojim se previše staros� ni� me osobito plaše mogući problemi koji dolaze s njom. Iako već sada imam blažih problema sa srcem, starost me ne zastrašuje. Već sam u nešto zrelijim godinama i na neki način sam se već naviknuo na promjene koje dolaze.
Rudarska industrija u Murskom Središću ostavila je neizbrisiv trag na društvo i mještane. Kako bi grad odao počast svim rudarima koji su oblikovali identitet Murskog Središća, povodom
Mar�na Mikac, Kuršanec - Pomalo me plaši starost i problemi koji bi mogli doći s njom. Najviše me brine hoću li u budućnos� bi� sposobna samostalno obavlja� svakodnevne obaveze. Ne bih htjela ponovno ovisi� o nekome ni� doći u situaciju u kojoj bih bila primorana traži� tuđu pomoć.
Rafaela Škvorc, Lopa�necNe bojim se previše staros�, možda postoji tek mala doza straha. Imam iskustva u brizi za stariju osobu, što mi je pomoglo da realnije sagledam starost. Vjerujem da bi se o staros� moglo razmišlja� i s više pozi�vnos� i prihvaćanja promjena koje donosi.
Albanit Hoda, Kosovo - Nije me strah staros�, vjerujem da je to prirodan dio života i nadam se da ćemo svi doživje� stariju dob. U Albaniji postoji izreka koja kaže da osoba najviše uživa kad ostari. Volimo dug život jer s godinama dolazi mudrost, iskustvo i dublje cijenjenje svega.
Dana Grada Mursko Središće otkrivena je skulptura rudara pod nazivom “Rudar Ivek”. Ivek tako sjedi u hladovini na klupici na šetnici sv. Barbare, pozivajući sve prolaznike da sjednu kraj njega i fotogra�iraju se s njim. Također se pomoću informativne ploče mogu bolje upoznati s rudarskom poviješću grada. Skulpturu su svečano otkrili gradonačelnik Dražen Srpak,
umjetnik Arjun Sardi Puri te rudar Franjo Bogdan, a blagoslovio ju je župnik vlč. Mladen Gorupić. Na slici kraj Iveka sjedi gradonačelnik Dražen Srpak. (Benjamin Jakopić)
Opaka bolest bila je za Sinišu prejaka te je preminuo u utorak, 1. srpnja, u 63. godini života
Piše: Vlasta Vugrinec
Ove srijede na groblju Svetog Stjepana u Prelogu pokopan je Siniša Radiković. U mirovini nije bio ni punih šest mjeseci. Opaka bolest koja ga je godinama pratila bila je prejaka te je preminuo u utorak, 1. srpnja, u 63. godini života.
18 godina na čelu najuspješnijeg komunalnog poduzeća u Hrvatskoj
„Odlučio sam se posvetiti liječenju i obitelji te s 15. siječnjem 2025. godine odlazim u prijevremenu starosnu mirovinu“, rekao nam je Siniša Radiković u našem posljednjem službenom razgovoru, tada još u njegovom GKP Pre-komu. „Najviše sam ponosan na zajedništvo jer bez toga poduzeće ne bi bilo tu gdje je danas“, poručio je tom prilikom. Iza sebe je ostavio poduzeće koje je vodio od srpnja 2006. do kraja 2024. godine. Gradio
je poduzeće iz dana u dan, privlačio općinu po općinu u Prekomovu obitelj, pa čak i dvije iz susjedne Varaždinske županije. „U poslu moraš uvijek biti iskren, nikad ne lagati, korisnicima reći otvoreno kako stvari stoje i kad cijene idu gore i dolje, boriti se za svoje ljude, ali i posao“, govorio je Siniša. S obzirom na to da je Prekomova obitelj, odnosno općine i gradovi koji su pod njegovim okriljem već godinama na vrhu Hrvatske po gospodarenju komunalnim otpadom, slobodno možemo reći kako je otišao direktor najboljeg, ali i najpoznatijeg komunalnog poduzeća. Za njegovog mandata, između ostaloga, poduzeće je izgradilo svoje prostore u Gospodarskoj zoni Sjever, napravljen je Centar za ponovnu uporabu, kompostana te reciklažno dvorište za građevinski otpad. O formiranju vlastitog voznog parka koji se neprestano obnavlja ne treba ni govoriti, kao ni o ostalim poslovima poput održavanja groblja, košnje trave, održavanja zelenila i slično. Poduzeće je
svom nasljedniku ostavio na stabilnim nogama, s uhodanim djelatnicima i još boljim korisnicima. S druge strane, Siniša je postavio visoke kriterije koje treba održati i neprestano nadograđivati. Ostavio je traga i u nekadašnjoj Međimurskoj banci. Oni stariji pamte ga i kao djelatnika naše, nekadašnje Međimurske banke koju je praktički sam uveo u eru informatizacije.
Bio je veliki borac i vizionar
Rođen 14. listopada 1962. godine, Siniša je diplomirao na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1988. godine te stekao zvanje diplomiranog inženjera geodezije. Bio je veliki borac i privatno i poslovno. Najteže su mu padale odluke s vrha države koje su u praksi bile neprovedive. Živcirao se zbog njih, pisao pisma ministarstvima, davao je intervjue, odlazio hodočastiti u Zagreb nadajući se kako će njegovi zdravo-razumski argumenti ipak nadvladati krutu birokraciju. O, kako je samo znao biti ljut zbog toga! Nije se li-
bio reći „bobu bob, a popu pop“, stati pred ljude kad je trebalo dići cijenu smeća. Uvijek je imao na papiru sve elaborirano, čime je izbio iz usta „svojih korisnika“ sve protuargumente. U njegovu stručnost, vizionarstvo i datu riječ, jednostavno se nije moglo sumnjati. Jer što je naumio, to je i napravio, pa čak i ostavio pune kante smeća. Kolege će ga pamtiti kao odgovornog i pravednog vođu, suradnici kao inspiraciju, a svi koji su ga poznavali, kao čovjeka koji je ostavio neizbrisiv trag u svojoj sredini, a i šire. Siniša, počivaj u miru!
S obzirom na mjesto pronalaska, gusto grmlje do kojeg je teško doći, dakle skriveni kutak, sve navodi na to da je nesretni Stjepan počinio samoubojstvo
Pišu: Mario Golenko i Vlasta Vugrinec
Foto: Mario Golenko
- Nas dvadesetak, u gusto zbijenom redu, išli smo polako, kroz polja suncokreta i pšenice te gledali i promatrali, opisala nam je jedna od sudionica tijek velike potrage za nestalim Stjepanom Marčecom koji je nažalost, pronađen mrtav u gustoj šikari, nedaleko od obiteljskog doma. Točnije, oko 800 metara dalje uz kanal rijeke Trnave u pravcu Držimurca.
Masovna mobilizacija mještana, vatrogasaca i lokalnih udruga Stjepan Marčec udaljio se iz svog doma u Palovcu 22. lipnja 2025. Kako je živio sam, obitelj je tek 27. lipnja prijavila njegov nestanak kada je pokrenuta i potraga za njim.
Međutim, kako nije dala rezultate, u srijedu, 2. srpnja, na inicijativu obitelji, pokrenuta je masovna mobilizacija mještana, vatrogasaca,
HGSS-ovac Žan Novosel pra� novu aplikaciju putem velikog ekrana
Tijekom potrage korištena je posebna aplikacija HGSS-a koja prati sve potražne timove i točno se zna gdje je koji član tima. Miodrag Novosel je apelirao na sve tragače da
lovaca i lokalnih udruga koji su krenuli u potragu predvođeni HGSS-om i policijom. Njih šezdesetak bilo je podijeljeno u tri tima i svaki je krenuo na drugu stranu. Jedan tim se kretao poljem u smjeru Belice, drugi je pretraživao polja i šumarke u smjeru Male Subotice, dok je treći pretraživao šumu u smjeru Strelca. Potraga se provodila na način da se ljudi rasporede u lanac i zajedno se kreću u
instaliraju aplikaciju kako u konačnici ne bi bila potraga za dvije ili više osoba umjesto jedne. Ovo je ujedno bio i test za korištenje te aplikacije koji se pokazao vrlo uspješnim.
određenom smjeru te pregledavaju svaki dio terena. Cijelom akcijom koordinirao je Miodrag Cico Novosel iz HGSS-a, koji je istaknuo da je ovo jedna od opsežnijih potraga. Pretraživanje se provodilo dok god je bilo danjeg svjetla. Cilj je bio sprječavanje stihijske potrage i nastanak moguće veće štete. U potragu su uključeni i psi HGSS-a, čija je specijalnost pronaći i žive i mrtve osobe. Kao i dron za izviđanje iz zraka.
Danijel Požgaj IN MEMORIAM
U 40. godini života, 2. srpnja, iznenada je preminuo poznati belički i međimurski glazbenik Danijel Požgaj. Bio je dirigent, aranžer, voditelj, svirač, učitelj, prijatelj, ali prije svega dobar čovjek.
Tijekom svoje glazbene karijere vodio je nekoliko poznatih glazbenih sastava, uključujući Limenu glazbu
Belica i Tamburaški sastav KUD-a Belica, te je bio član Podium Brass Kvinteta. „Teško je u nekoliko riječi izreći sav taj talent, ljubav prema glazbi, privrženost međimurskoj popevki i neizmjerno darivanje svog znanja i iskustva drugima“, riječi su kojima se kolege iz KUD-a Belica opraštaju od njega. (vv)
ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU donosi presudu u slučaju afere s lažnim prijetnjama
Kraj potrage
U jednom trenutku, kaže naša sugovornica, označen je kraj potrage i timovi su se morali vratiti u “bazu”, odnosno mjesto od kud je potraga i krenula.
A kraj potrage, iako je još bilo dosta svijetla, značio je samo jedno, Stjepan Marčec je pronađen. Nažalost, pronađen je mrtav u nepreglednom šipražju i sudeći po stanju tijela, tamo je bio od samog nestanka. S obzirom na mjesto pronalaska, gusto grmlje do kojeg je teško doći, dakle skriveni kutak, navodi da je nesretni Stjepan počinio samoubojstvo. To, potvrđuje i uže koje je navodno pronađeno na mjestu tragedije. Koliko je mjesto bilo nepristupačno svjedoči i činjenica da se granje moralo rezati kako bi se stiglo do Stjepana. Tijelo je odmah prevezeno na odjel patologije čakovečke Županijske bolnice gdje je tijekom četvrtka obavljena obdukcija.
Stjepan Kovač, bivši čakovečki gradonačelnik, i bivši policajac Mario Sever trebali bi doznati svoju sudbinu u petak, 4. srpnja. Naime, zagrebački Županijski sud trebao bi objaviti presudu u slučaju koji se vodi protiv njih.
Kovača se tereti da je u vrijeme svog posljednjeg gradonačelničkog mandata naručio lažne prijeteće poruke kako bi privukao pažnju policije, s obzirom na to da je uvrede koje je primao putem jedne internetske stranice mogao
Stjepan Kovač rješavati tek privatnom tužbom. Zbog navodnih prijetnji uključena je i policija, ali se poslije pokazalo da su poruke bile lažne. (vv)
OD 1. RUJNA POSKUPLJUJE VODA Računi veći od 4 do 13 eura
Iz Međimurskih voda stiže nepopularna vijest. S 1. rujnom poskupljuje cijena vode. Tako je odlučeno ovih dana na radnoj sjednici Skupštine Društva većinom glasova čelnika JLS-a, odnosno prisutnih vlasnika Društva, prihvaćen prijedlog promjene vodnih tarifa te se popratne Odluke šalju u daljnju proceduru, odnosno e-savjetovanje s građanima koje će biti otvoreno 30 dana. Po provedenom savjetovanju donijet će se konačne Odluke o novoj cijeni vodnih usluga te naknadi za razvoj. Međimurske vode su ukazale na nužnost povećanja cijene vodnih usluga, prvenstveno usluge javne odvod-
nje s pročišćavanjem. Naime, operativni troškovi sustava se sve više širi (npr. 2022. Vode su održavale 1.125 km vodoopskrbnog sustava te 484 km sustava odvodnje, dok je u 2024. održavano 685 km odvodnje). Osim toga, promjene resornih regulatornih regulativa uzrokuju izvanredne troškove zbrinjavanja mulja s uređaja za pročišćavanje. Prijedlog novih tarifa koji se dalje upućuje na savjetovanje s javnošću obuhvaća povećanje od 8 do 25 %, odnosno od 4 do 13 eura, ovisno o kategorijama vodnih usluga i količini koju potrošači troše te o području JLS-a. Povećane račune potrošači će dobiti u listopadu. (vv)
Piše: Vlasta Vugrinec
Eh, stari ljudi su kak mala deca, svakodnevna je posprdna poštapalica koju rijetko koja mlađa osoba ozbiljno shvaća ili pak razmišlja o njenom značenju. No, istina je da je to normalan proces životnog vijeka čovjeka. Kako godine idu, tako se smanjuju čovjekove sposobnosti, postaje sporiji, smanjuju mu se re�leksi, ali, ruku na srce, i životne potrebe. Sve je to normalno do određene granice, do trenutka kada normalni proces starenja ne prijeđe u fazu bolesti. I to bolesti kod koje počinju propadati stanice mozga uslijed neke od neurodegenerativnih bolesti koje se skupnim imenom mogu nazvati demencija. Tada čovjek doista postane ne samo dijete, već doslovno mala beba, ovisna u potpunosti o tuđoj skrbi.
Danas je poznato više od 50 bolesti koje mogu uzrokovati demenciju, od kojih je najčešća Alzheimerova, na koju otpada oko 70% svih demencija.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) gotovo 50 milijuna ljudi ima neki oblik demencije, a zastrašuje projekcija da bi do 2050. godine broj oboljelih mogao biti preko 130 milijuna. Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 87 tisuća osoba oboljelih od demencije i da će ta brojka, kao i drugdje, i dalje rasti.
A o tome što je demencija, kako se ona manifestira, može li se liječiti i može li se i kako prevenirati, razgovarali smo s Borisom Hlebecom, dr.med., spec. neurologije, voditeljem Odjela za neurologiju čakovečke Županijske bolnice.
Demencija nije posljedica normalnog starenja Kolokvijalno, većina ljudi smatra da je demencija normalni proces starenja. Među-
Boris Hlebec, dr.med., spec. neurologije, voditelj Odjela za neurologiju čakovečke Županijske bolnice
tim, starenje samo po sebi ne uzrokuje demenciju, već ono za sobom povlači bolesti.
Kako čovjek stari, propadanje neurona (stanica mozga) do određene je mjere prirodni proces, te je tada riječ o normalnom starenju. S druge strane, patološko starenje uz propadanje neurona označava demenciju.
Demenciju obilježava oštećenje pamćenja, prvenstveno gubitak memorije i koncentracije zbog oštećenja moždanih stanica. Često je popraćena promjenama ponašanja u osobnosti, sumnjičavosti, gubitku interesa, sklonosti lutanju, noćnom nemiru, agresiji i intelektualnom propadanju. U kasnijoj fazi nastupaju teži simptomi poput smetnja pri gutanju, halucinacija i motoričkih oštećenja, zbog čega oboljeli postaju “vezani” za krevet. Glavni je problem demencije činjenica da kad se jave prvi znakovi bolesti, već su prisutna teža oštećenja mozga, te moderna medicina nema rješenja za obnovu mozga. Često se demencija krivo liječi jer se prepozna kao depresija pa se tako godinama liječi, dok bolest u međuvremenu napreduje. Demencija ima tipičan tijek pogoršanja s vremenom. Smatra se da se demencija počinje razvijati nakon 40. do 50. godine života.
Dođem u špajz i ne znam po što
Zametanje stvari, traženje ključeva od automobila, pa mobitela, pa ideš u špajz i na kraju ne znaš po što si došao, ne mora značiti da čovjek ima demenciju. Naime, danas se to dešava mnogima, pa čak i njemu, kaže dr. Hlebec, koji često traži ključeve automobila.
- To je potpuno normalno i dešava se danas zdravim ljudima, ističe. Ljudi ostave negdje mobitel dok su nešto drugo radili, idu u špajz i usput odrade još tisuću sitnica. U žurbi, ne
Problem je i to što zna proći i više od 20 godina otkad se počne razvijati do nastajanja prvih znakova.
Bolest je teška i za oboljele osobe, ali i za njihove bližnje. Naime, oboljela osoba na kraju više nikoga ne prepoznaje, ni svoju ženu/supruga, djecu, unuke, ne zna gdje se nalazi i osjeća se izgubljeno i dezorijentirano.
Prvi znakovi za uzbunu
Demencija se razvija postepeno i nažalost, tek kad su simptomi već uznapredovali, ljudi shvate da nešto nije u redu s njima te se javljaju liječniku.
- Ljudi mogu imati vrlo rane simptome demencije čak i desetljeće prije no što se pojave ozbiljniji problemi. To recimo može biti opstipacija (zatvor), što je vrlo rani znak, međutim teško ju je, gotovo nemoguće, dovesti u vezu s demencijom. No, to vidimo tek u retrospektivi - kaže dr. Hlebec.
Zna se javiti gubitak njuha i određeni poremećaj raspoloženja, koji se pojavljuje nešto kasnije.
Međutim, jako puno ljudi pati od opstipacije iz drugih razloga, pa je teško reći da je to predznak da će se razviti demencija. Dakle, sama opstipacija u kliničkoj praksi ne znači ništa budući da je ona toliko nespeci�ična, odnosno uzrokuje ju puno drugih bolesti.
Prvi ozbiljniji znakovi su znakovi mentalnog “popuštanja”. U pravilu sve počinje zametanjem malih predmeta što je tipično za Alzheimerovu bolest, i to ljudi prvo primijete.
Iz svoje je prakse naveo životni primjer jedne kućanice koja je imala cijelo kućanstvo na svojim leđima i uvijek je znala gdje joj što stoji. I najednom, cijeli dan traži novčanik jer ne zna gdje ga je ostavila, potom je “mličenjaka nekam pospravila”, pa je kuhinjsku krpu “na krivo mesto dela”, iznenada se posuda sa šećerom pojavila u frižideru. Sve su to male greške, ali dovoljne da čovjek primijeti da nešto s njim nije u redu.
PODMUKLA DEMENCIJA muka je za oboljelog i njegovu
razmišljajući, bace ključeve od auta na prvo pogodno mjesto i onda ih, naravno, ne mogu naći, ne mogu se u prvi mah sjetiti gdje su. To nije demencija, to su u principu automatske radnje jer se na kraju stvari nađu. Bilo da se sjetiš ili jednostavno “odvrtiš �ilm” u mislima unatrag, korak po korak. Često se dešava i da čovjek radi nešto drugo, pa se onda sjeti. Dakle, to nije razlog za brigu.
Problem je kad se ljudi ne sjete.
Nešto kasnije javlja se i određena dezorijentacija u prostoru, što je posebno izraženo noću kad se, primjerice, pacijenti probude i moraju na WC. Tada se jednostavno izgube, ne mogu pronaći kupaonu i završe u sasvim drugoj prostoriji. Kako bolest napreduje, simptomi su sve izraženiji, pa bolesnik zaboravlja i ne prepoznaje ljude iz svoje okoline i obitelji. Na kraju dolazi do vrlo teškog stanja kad bolesnik praktički više ne može normalno funkcionirati. Zaboravlja i kako se jede, pije voda, kako se hoda,
Može se reći da takvi bolesnici umiru kao što su se i rodili. Nikoga ne prepoznaju, nisu svjesni ni vlastitog bića, ne znaju se ni obući, ne govore, često su i bez zubiju, ne znaju hodati i u pelenama su, jednom riječju na nivou su malih beba
bolest ga je toliko razorila da zaboravi i one osnovne funkcije koje je kao dijete naučio.
Drugim riječima, pretvara se u “malu bebu” koja treba neprestanu skrb, samo što
male bebe rastu i razvijaju se, a odrasla osoba propada, završi u krevetu i na kraju umire. Naravno, ne od demencije, već od neke druge bolesti. Stoga se može reći da takvi bolesnici umiru kao što su se i rodili. Nikoga ne prepoznaju, nisu svjesni ni vlastitog bića, ne znaju se ni obući, ne govore, često su i bez zubiju, ne znaju hodati i u pelenama su.
Znamo puno o nastanku bolesti, što se događa u neuronima, no točni trenutak otkud kreće ta promjena teško je reći, naglašava dr. Hlebec. Tako fizičari mnogo znaju o Svemiru, ali još nisu dokučili njegov početak
njegovu obitelj
Oboljeli na kraju zaboravlja i kako se jede, pije voda, kako se hoda, bolest ga je toliko razorila da zaboravi i one osnovne funkcije koje je kao dijete naučio
Uzrok bolesti je nepoznat, pa nema ni lijeka
Prvo i osnovno, medicina je danas još uvijek nemoćna po pitanju uzroka bolesti, koliko se god novaca ulaže i troši na otkrivanje nastajanja neurodegenerativnih bolesti. Bolest najčešće u javnost prodire kad oboli neka poznata osoba. Najsvježiji primjer je svjetski poznati glumac Bruce
CT mozga pokazuje promjene kad je prekasno
Nažalost, ni slikanje mozga poput CT-a ne pokazuje nikakve znakove bolesti. Drugim riječima, ne vide se promjene jer bolest nastaje unutar stanica. To spada u sferu molekularne patologije. Na CT-u se
Willis kojem je najviše pogođen centar za govor. To je dobar primjer da postoji više vrsta demencija, ne samo kao posljedica Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti. Tako bolesnici, zbog odumiranja neurona, mogu u potpunosti promijeniti ponašanje, odnosno nisu u stanju procijeniti kakvo je to socijalno prihvatljivo ponašanje.
Obitelj u početku jednostavno ne zna što se događa s oboljelim pa dođe liječniku s riječima: -Doktore, njemu se čisto zmešalo!
Kako se ne zna uzrok bolesti, onda je i nedostupno usmjereno liječenje. Stoga se liječe simptomi, te se time vrlo malo ublažavaju tegobe. Ti lijekovi nažalost ne mogu dugoročno djelovati na bolju zdravstvenu sliku ili pak promijeniti tok bolesti. Istina, kaže se da u svijetu postoji puno eksperimentalnih terapija, no sve su neslavno završile.
- Znamo puno o nastanku bolesti, što se dešava u neuronima, no točni trenutak otkud kreće ta promjena teško je reći, naglašava. Tako �izičari mnogo znaju o Svemiru, ali još nisu dokučili njegov početak. Okidači simptoma
Iako se ne može reći da postoje striktni okidači bolesti jer bi to impliciralo uzročnu vezu s bolešću, ipak postoje neke situacije u životu kad bolest “bukne”, kad simptomi izbiju baš onako intenzivno.
- Ponekad to bude neka povišena temperatura, hormonalna neravnoteža, infekcija poput mokraćne infekcije, upale pluća ili kao što smo nedavno imali COVID. U takvim se situacijama ljudi “pogube”, i to u smislu da dođu u bolnicu, nađu se u nepoznatoj sredini. Zdrav se čovjek tome normalno prilagodi, no kod osoba s potisnutom demencijom iscrpljene su zalihe prilagodljivosti, nemaju rezerve zbog bolesti koja je tiho napredovala i odjednom su izgubljeni u tolikoj mjeri da, po povratku u svoj dom, više samostalno ne mogu ni do trgovine. Naravno, bližnji se čude kako je bolest nastala tako odjednom. Nije, već su simptomi izbili u prvi plan i bolest je postala očita.
Što se dešava u mozgu i kako izgleda propadanje stanica mozga, dr. Hlebec slikovito je opisao na primjeru svakodnevnog života. Za primjer je uzeo GKP Čakom. Kad bi, primjerice, poduzeće odjedanput prestalo odvoziti otpad iz Grada Čakovca, smeće bi se počelo gomilati, pa bi se najprije zatrpale ulice, a potom i cijeli grad koji bi na
treba reći da će mnoge od tih osoba imati tek početnu, blagu formu bolesti, a čak polovica najstarijih osoba neće imati nikakve simptome demencije.
Ne zapustiti se u starosti Koliko se god većina bolesti može koliko-toliko prevenirati, propadanje neurona teško je prevenirati jer se ne zna uzrok. Bolest je podmukla, no liječnici ipak sugeriraju svojevrsnu pomoć, ako ništa drugo, onda barem da se odgodi tijek bolesti. - Ljudi koji su kognitivno jako aktivni, manje obolijevaju od demencije. Razlog tome je možda i u tome što visokoobrazovni ljudi više koriste svoj mozak, imaju više razvijenijih stanica u mozgu i na neki način mogu lakše premostiti odumiranje dijela neurona. Često se dogodi i da prije nego što ih demencija “uzme”, umru od neke druge bolesti.
kraju prestao funkcionirati. Tako je i s neuronom koji postaje pretrpan nakupinama zvanim plak, moždane stanice više ne rade kako bi trebale te s vremenom prestaju funkcionirati, osuše se i odumiru. S vremenom ih se sve više i više suši, pa taj dio mozga ispadne iz funkcije i uzrokuje pojavu karakterističnih simptome kod oboljelog.
dovodi do te socijalne izolacije. Jer, upravo je partner bio osoba s kojom se pričalo, družilo i išlo na društvene događaje. Prvo tuga zbog njegove smrti, a potom i gubitak volje za životom te čekanje da i preživjelog Bog pozove k sebi, momenti su koji vode prema bolestima, među kojima je demencija vrlo česta.
Tragedija ljudskog tijela i uma
može vidjeti tek globalno smanjenje mozga, odnosno atro�ija, ili kako bismo mi Međimurci rekli “posušene možđene”, no tek kad je bolest već napravila svoje - nepovratno uništila dio mozga.
Ako se gleda tko češće obolijeva od demencije, muškarci ili žene, nije teško zaključiti, jer žene ipak duže žive i samim time imaju veću šansu da ih ona pogodi. To je jedino što ide na njihovu stranu, dok nekih drugih jasnih spolnih ili dobnih razlika nema.
Do 65. godine demencija nije česta, a nakon toga rizik obolijevanja postepeno raste, pa tako kod osamdesetogodišnjaka iznosi više od 20 %, a kod najstarijih ljudi (95+) doseže skoro 50 %. No, tu
Dakle, ono što se može u smislu prevencije napraviti je biti što duže aktivan. To znači i u starosti koristiti zdrav mozak za razmišljanje, rješavati križaljke, biti društveno i �izički aktivan. Ne mora se trčati maraton, ali se može šetati, plesati, ići na izlete, plivati, lagano vježbati. Najvažnije je održavati socijalne odnose, ne zapustiti se. Mogućnosti barem danas ima jako puno. Tako se čovjek može učlaniti u udrugu umirovljenika, udrugu samaca, književni klub, upisati tečaj crtanja, slikanja, informatike, keramike, origamija, stranog jezika. Istina, jest teško, no nitko ne kaže da se mora “završiti odličnom ocjenom”. Važno je izaći iz kuće, biti u društvu, i pri tome nešto raditi, bilo rukama, nogama ili glavom.
Doduše, ni sve nabrojane aktivnosti ne mogu spriječiti, ali mogu usporiti ili odgoditi demenciju.
Ljudi koji se osame, izoliraju iz društva i vode tzv. pasivni život, češće i brže razvijaju znakove demencije. Nažalost, gubitak partnera u starijoj životnoj dobi upravo
Demencija je i javnozdravstveni problem. Ljudi danas, naime, žive puno duže pa su neurodegenerativne bolesti vrlo česte. S druge strane, kako je starijih ljudi sve više, veliko je i opterećenje sustava za zbrinjavanje tako velikog broja oboljelih. Kada bi se pronašao lijek, smanjila bi se i gomila ljudske tragedije, a puno bi se pomoglo i u ekonomskom i u socijalnom smislu. Nažalost, u uznapredovaloj fazi bolesti, o bolesniku vrlo često obitelj više ne može brinuti jer treba 24-satnu brigu, pa ili treba platiti nekoga tko bi im pomogao ili oboljelog smještaju u dom. A znamo koliko je danas teško doći do mjesta u domu po prihvatljivim cijenama. Ruku na srce, i 1200 eura, koliko je cijena u jednom našem domu, teško da je svima prihvatljiva, a da se o dodatnim troškovima i ne priča. No, ipak je najgori psihološki ili emotivni moment. Teško je članovima obitelji gledati čovjeka koji je nekad bio stup, na kojeg su se svi oslanjali, koji je bio aktivan, odlazio je na posao, utakmice, koji je živio za svoju djecu, a potom i za unuke, da je tako i �izički i mentalno propao da nikoga ne prepoznaje, da ne zna koji je dan, je li jutro ili večer, da ne zna jesti i da mu treba stavljati pelene. I ne samo to, nego i da je oboljelom toliko loše da više ne može živjeti ni u vlastitoj kući, već mora u dom. Jedina utjeha ostaje, koliko god to ružno zvučalo, da nije svjesna što se s njom događa pa neće ni znati da više ne spava u vlastitom krevetu. Za supružnika i djecu to je nešto prestrašno.
MindsetSoul Business
Koje lekcije nosimo iz poslovnog pada?
Uposlovnom svijetu
pad nije kraj – to je transformacijska točka i prilika da mijenjamo sebe. No, da bi se iz poslovnog neuspjeha izvukle stvarne lekcije, potrebno je više od analitičkog uma. Potrebna je spremnost na osobni razvoj i hrabrost za iskreno suočavanje s vlastitim uvjerenjima i obrascima ponašanja.
Pad često pokreće lavinu unutarnje kritike: „Trebalo je to bolje vidjeti“, „Zašto nisam reagirao ranije?“, „Možda nisam dovoljno dobar.“, „Zašto sam vjerovao pogrešnim ljudima?“ Međutim, istinske lekcije ne dolaze iz krivnje, već iz znatiželje. Ključno je pitati se: Što se zapravo dogodilo? Što je bilo pod mojom kontrolom, a što nije? Prvi korak je zaustaviti automatsku osudu i sagledati situaciju iz perspektive učenja. Tek tada otvaramo prostor za osobni rast i kvalitetnije odluke u budućnosti.
Računovodstveni pokazatelji – bilance, izvještaji, novčani tijek – mogu otkriti mnogo, ali lekcije se ne kriju samo u brojkama koje padaju, već u obrascima koji su im prethodili. Često se odluke donose tek kad problemi već nastanu, umjesto da se na vrijeme spriječe. Upravo prepoznavanjem takvih obrazaca moguće je izvući konkretne, strukturne pouke – umjesto da sve svedemo na rečenicu: „Jednostavno nije uspjelo.”
Poslovni pad pokazuje stvarnu snagu ili slabost sustava, način donošenja odluka, ali i emocionalne obrasce – tko delegira, tko izbjegava, tko se boji otpustiti. I upravo u tim
www.mnovine.hr
Autor: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. ovlašteni računovođa, stečajna upraviteljica, NLP master i trener u edukaciji, Time Line Therapy Master Practitioner
trenucima dolazimo do najvrjednijih uvida. Jesmo li predugo tolerirali nelikvidnost? Jesmo li se previše emocionalno vezali uz proizvod ili uslugu? Jesmo li vodili posao – ili je posao vodio nas?
Svako ponašanje je strategija – čak i ono koje vodi prema neuspjehu. To znači da možemo svjesno analizirati vlastiti put prema padu. Koje obrasce ponašanja sam ponavljao? Kojim sam informacijama davao važnost, a koje zanemarivao? Kakav me unutarnji dijalog vodio prema odlukama koje su se pokazale pogrešnima? Kad to postane jasno, ne mijenjamo samo okolnosti – mijenjamo sebe. Osvijestiti pad znači prepoznati gdje su bile osobne slabe točke, gdje se nisu postavljale granice ili gdje se ignorirala intuicija. I tada je moguće donositi drugačije odluke – svjesnije, stabilnije i usklađene s vrijednostima.
Poslovni pad ne de�inira osobu. No način na koji se taj pad integrira – određuje sljedeći korak. Ako lekcije ostanu neosviještene, obrazac će se ponoviti, samo u drugom obliku. No ako se lekcije uistinu razumiju, moguće je graditi poslovanje – i život – s više jasnoće, snage i autentičnosti.
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr
CIMERMAN 40 godina s Vama
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info
savjeti@savjetovaliste.info
info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
Piše: Vlasta Vugrinec
Minula, 2024. godina, za trgovačko poduzeća Međimurje-plin bila je iznimno uspješna kako u rezultatima poslovanja tako i u provedenim poslovnim aktivnostima. Poduzeće je ostvarilo ukupne prihode od 72.028.540,86 eura, rashodi su iznosili 70.535.581,68 eura što je rezultiralo s neto dobiti od 1.224.017,72 eura. Neto dobit rezultat je djelatnosti opskrbe, odnosno kupnje i prodaje prirodnog plina.
115.000 kućanstva u Zagrebu
Prema riječima Nenada Hranilovića, direktora poduzeća, 2024. godinu obilježila je određena stabilizacija cijena na europskim veleprodajnim tržištima plina, no to ne znači da nije bilo rasta i pada što je najvećim dijelom bila posljedica političke situacije. Sljedeći moment je osvajanje zagrebačkog tržišta gdje im se priključilo 115.000 kućanstva. No, na tom tržištu trenutačno imaju i problema s neplatišama. - Zagrepčani imaju drugačiju naviku plaćanja, kaže direktor te dodaje kako su angažirali čak tri odvjetnika kojima su povjerili
• Čakovec, E. Kvaternika 7
• Čehovec, Glavna ulica 131
• Črečan 42
• Dekanovec, Turčišće 21
• Donji Hrašćan 51
• Dunjkovec, Glavna 21
• G. Kraljevec, Potočna 4
posao naplate potraživanja putem ovrha.
Potraživanja u visini od 21 milijun eura u odnosu na raniju godinu kad su iznosila 9 milijuna eura, zanimala su i Ljerku Cividini, čakovečku gradonačelnicu. Naime, ona je izrazila zabrinutost zbog tog duga uz nadu kako ga neće morati eventualno otplaćivati vlasnici poduzeća, međimurski gradovi i općine.
Lanjsku godinu obilježio je i izostanak državnih subvencija za kućanstva, i to u razdoblju od 1. travnja do 30. rujna pa je teret razlike u cijeni plina u odnosu na cijenu koju je odredila HERA, na svojim leđima podnijelo poduzeće.
To je ujedno i razlog zbog čega neto dobit nije bila veća. Istina, država je obećala nadoknaditi ta sredstva, no još uvijek to nije učinila.
Uz preuzimanje glavnine posla zagrebačke Gradske plinare, Međimurje-plin opskrbljuje i 60 % kućanstva na području Krapine.
Krajnjim kupcima u 2024. je isporučeno ukupno 1.215.653.949 kWh plina, što su ujedno najveće količine od kada poduzeće djeluje na hrvatskom tržištu plina. To ga dovodi do pozicije
drugog ili trećeg opskrbljivača u Hrvatskoj. Što se Međimurja tiče, isporučeno je 435.592.840 kWh ili oko 36 % ukupne isporuke. Od toga, veći dio 311.482.079 odnosi se na kućanstva, a preostalih 124.110.761 kWh poduzetništvu.
- U 12 godina koliko postoji tržište, isplaćeno je preko 10 milijuna eura dobiti, naglasio je direktor. Radi lakše percepcije, riječ o oko 70 milijuna nekadašnjih kuna. Premda opskrba čini gro posla, poduzeće i te kako veliku pažnju posvećuje sigurnosti i pouzdanosti distribucijskog sustava kojeg redovno održava. Vezano uz to, nedavno je kupljeno vozilo koje na terenu otkriva eventualno propuštanje plina.
Gradu Čakovcu oko 300.000 eura
A shodno odluci sa Skupštine, neto dobit bit će podijeljena vlasnicima pa će tako Gradu Čakovcu kao najvećem suvlasniku pripasti nešto manje od 300.000 eura.
Inače, zbog tzv. koncentracije moći nakon osvajanja zagrebačkog područja, poduzeće je prepustilo Međimurje drugom opskrbljivaču. No, unatoč tome, i dalje mu je
U 12 godina koliko postoji tržište, isplaćeno je preko 10 milijuna eura dobiti, naglasio je direktor. Radi lakše percepcije, riječ je oko 70 milijuna nekadašnjih kuna
ostalo vjerno 84 % kućanstava. - Cijena plina tržišne usluge na distribucijskom području Međimurje-plina povoljnija je za 90 centi po MWh od cijene plina u obvezi javne usluge, pohvalio se direktor.
Izabran novi Nadzorni odbor
Zbog isteka trogodišnjeg mandata dosadašnjim članovima Nadzornog odbora, predstavljena su imena novih. Među njima su Dražen Šulj iz Svete Marije, Danijel Tomašek iz Domašinca, Ranko Bratko iz Pušćina, Viktor Srpak iz Palinovca, Marko Strojko iz Križovca, Veselin Biševac iz Čakovca te Miroslav Novak iz Novog Sela Rok. Trogodišnji mandat počet će im teći od 7. srpnja ove godine.
• G. Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26 B
• G. Mihaljevec 74a
• Gardinovec, Glavna 262
• Kotoriba, K. Tomislava 98
• Lopatinec, Zasadbreg 153a
• M. Subotica, Glavna 29a
• Mačkovec, J. B. Jelačića 114
• N.S. Rok, M. Tita 49
• Nedelišće, M. Viljevca 2
• Novakovec, Selska ulica
• Pleškovec 30
• Pribislavec, B. Radića 54
• Sv. Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13
• Sveta Marija, B. Radića 28
• Šenkovec, J. Bedekovića 2
• Štrigova 25a
• Trnovec 11
• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2
Ostale trgovine
• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)
• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)
• PEK-TONI, Čakovec (7-13 h)
U Varaždinskim Toplicama, gradu tisućljetne zdravstvene tradicije, otvorena je nova suvremena klinika specijalizirana za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju – Bernarda Medical
Piše: Snježana Zorković
Foto: Mario Golenko
Otvorenje nove ustanove okupilo je brojne uzvanike, a projekt su svečano otvorili Branko Bačić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Anđelko Stričak, župan Varaždinske županije te Dragica Ratković, gradonačelnica Grada Varaždinske Toplice. Ova moderno opremljena ustanova zaokružuje ponudu grupacije Bernarda u segmentu zdravstvenog turizma, nudeći vrhunsku tehnologiju, stručan tim i holistički pristup zdravlju. Nova dimenzija zdravlja iz filozofije zdravog sna
Vlasnica Bernarda Medicala, poznata poduzetnica Bernarda Cecelja, već je desetljećima sinonim za kvalitetu u industriji madraca i zdravog spavanja. Njena poslovna �ilozo�ija „Dobar san za zdrav život“ sada je dobila novu, dublju dimenziju – kroz skrb o tijelu, pokretu i funkcionalnosti svakog pojedinca.
– Sve je krenulo 2015. godine kupnjom stare, oronule kuće. Slijedila je gradnja hotela, dovod termalne vode, planiranje gastronomske ponude i dopunskih sadržaja. Uz tisuće dozvola i dokumenata, korak po korak došli smo do ovog dana kada s ponosom mogu reći da imamo kliniku za �izikalnu terapiju. Nit vodilja bila mi je – zdravlje.
Ali i razvoj zajednice kroz zdravstveni turizam, istaknula je osnivačica i vlasnica Bernarda Cecelja. Bernarda Medical rezultat je želje da ponudimo više – ne samo kvalitetan odmor, već i mogućnost oporavka, prevencije i očuvanja pokretljivosti.
Tehnologija, znanje i ambijent u službi zdravlja
Bernarda Medical već na prvi pogled osvaja – prostor odiše mirom, elegancijom i toplinom, ali iza ugodnog ugođaja stoji ozbiljan terapeutski potencijal. U ponudi su brojne suvremene �izikalne terapije, među kojima se ističu: – magnetna indukcijska terapija – stimulira prirodne
procese regeneracije i ublažava bolove, – terapija udarnim valom –učinkovita kod problema s tetivama, fascijama i kalci�ikatima, – radiofrekventna terapija (TECAR) – ubrzava zacjeljivanje i smanjuje upalne procese, – elektroterapija – koristi električne impulse za oporavak mišića i živaca, – ultrazvučna terapija – idealna za dubinsko djelovanje kod sportskih ozljeda, – laserska terapija – smanjuje bol, potiče cirkulaciju i ubrzava oporavak, – magnetoterapija – korisna kod degenerativnih i reumatskih tegoba, – presoterapija (limfna drenaža) – pospješuje detok-
Klinika je namijenjena svima – od rekreativaca koji žele prevenirati ozljede, osoba u oporavku nakon operacija ili traumi, do starije populacije koja želi očuvati svoju pokret-
sikaciju i smanjenje edema, – krioterapija – terapija hlađenjem za brzu regeneraciju i smanjenje upale.
Kao najava daljnjeg razvoja, vlasnica otkriva da će uskoro biti dostupni i programi za liječenje inkontinencije kod žena i muškaraca, čime Bernarda Medical planira odgovoriti na još jednu važnu i često zanemarenu zdravstvenu potrebu.
Sinergija zdravstva i turizma
Otvorenjem Bernarda Medicala, Varaždinske Toplice dodatno učvršćuju poziciju kao regionalno središte zdravstvenog i rehabilitacijskog turizma. Spoj medicinskih usluga i hotelske ponude – sve pod istim krovom – čini ovu destinaciju posebno atraktivnom za domaće i inozemne korisnike. – U samo godinu dana, od otvorenja hotela do klinike, napravljen je velik iskorak, rekla je Dragica Ratković gradonačelnica Varaždinskih Toplica. Možda i jedinstven u Hrvatskoj. Naš cilj je da
ljivost i vitalnost. Poseban naglasak stavlja se na individualni pristup – svaki korisnik prolazi inicijalni pregled i planira terapiju u skladu sa svojim stanjem i ciljevima.
Varaždinske Toplice budu destinacija s četiri zvjezdice – i ovakvi projekti tome uvelike pridonose.
Ministar Bačić i župan Stričak istaknuli su važnost projekta za širu regiju. Posebno je dojmljiva povijesna paralela koju je povukao župan: – Još su Rimljani znali za blagodati Aqua Iassae, današnjih Varaždinskih Toplica. No ni oni nisu imali ovakav objekt. Teško je povjerovati da se od ruševine do ovakve ustanove stiglo u samo deset godina. Najteži
dio bio je – dovod termalne vode. Ali zahvaljujući upornosti gospođe Cecelje, to je ostvareno.
Mjesto gdje počinje briga za vaše zdravlje
Bernarda Medical pozicionira se kao pouzdan partner svima koji žele prevenirati, liječiti ili jednostavno živjeti kvalitetnije. Kroz suradnju �izioterapeuta, kineziologa i medicinskog osoblja te uz individualizirane terapijske protokole, ova klinika nudi ono što se rijetko nalazi –povjerenje, profesionalnost i osjećaj domaće pažnje. Bez obzira jeste li profesionalni sportaš, osoba u oporavku ili netko tko želi živjeti aktivnije i zdravije, Bernarda Medical postaje mjesto koje pruža podršku – od prvog dolaska do posljednje terapije. Uz multidisciplinarni tim stručnjaka, stalnu edukaciju i ulaganje u najnoviju tehnologiju, cilj je ponuditi uslugu koja ne zaostaje za europskim zdravstvenim centrima – ali uz toplinu domaće atmosfere i razumijevanje pacijenta. –Naš je cilj zdravlje koje traje – jer ne liječi se samo kad se zdravlje izgubi, nego se njeguje svakog dana. Vjerujemo da smo ovime napravili važan iskorak za regiju, ali i za sve one koji znaju koliko je važno ulagati u sebe, zaključila je Bernarda Cecelja.
Umirovljeni programer
iz Čakovca star 64 godine nepravomoćno je osuđen na novčanu kaznu od 200 eura jer je u prosincu prošle godine u kafiću u Strahonincu pijan galamio na konobaricu. Kazna mu je smanjena na 120 eura zbog noći provedene u pritvoru.
Muškarac je 19. prosinca 2024. oko 22:35 došao u ugostiteljski objekt „Focus" u Strahonincu. Bio je pod velikim utjecajem alkohola - izmjereno mu je 2,15 grama alkohola po kilogramu krvi. „P***a ti materina, hodi u k***c, daj mi piće", vikao je i galamio na konobaricu.
Konobarica je pozvala policiju, ali muškarac se nije smirio ni po dolasku policijskih službenika. „Kaj vi očete, pustite me na miru, kaj sam kriv”, nastavio je vikati. Policajci su ga uhitili oko 23 sata i odveli u postaju Čakovec, gdje je proveo noć do 10:38 sljedećeg jutra. - Jako mi je žao zbog takvog postupka, sramim
se i iskreno se kajem, ali svemu je bio kriv alkohol, izjavio je muškarac na sudu.
Priznao je krivnju i objasnio da do tada nije bio kažnjavan za remećenje javnog reda i mira. Zamolio je da se to uzme u obzir kao olakotna okolnost pri odlučivanju o kazni.
Sud je presudio da je muškarac svojim ponašanjem narušavao mir građana na javnom mjestu. Uzeo je u obzir njegovo priznanje krivnje, izraženo žaljenje i činjenicu da ranije nije prekršajno kažnjavan. Zbog olakotnih okolnosti izrekao mu je kaznu ispod propisane najmanje mjere od 300 eura. Vrijeme provedeno u uhićenju uračunato mu je u kaznu prema zakonu - jedan dan zatvora vrijedi 39,82 eura. Tako će umjesto 200 eura platiti 120,36 eura, plus 30 eura troškova postupka u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude. (ik)
- Radilo se o totalnom mobingu oca prema majci – psihičkom, fizičkom i financijskom, rekao je sin na sudu
Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 64-godišnjeg vlasnika trgovačkog društva na deset mjeseci zatvora uvjetno zbog nasilja u obitelji. Tijekom više od dvije godine sistemski je maltretirao suprugu psihički, fizički i financijski.
Sutkinja je utvrdila da je okrivljenik od lipnja 2015. do srpnja 2017. prema supruzi primjenjivao raznovrsne oblike nasilja. Vrijeđao ju je govoreći da je „bezvrijedna, nesposobna za rad i divljakinja”, tjerao van kuće, udario i naguravao te prijetio da će joj „promijeniti bravu na vratima”.
Ekonomski je ucjenjivao
Najteže prijetnje uključivale su izjave da će ju „smjestiti u ludnicu” i „progutat će je mrak”.
- Čuo sam razgovor iz njihove sobe kada je otac majci zaprijetio da će je progutati mrak, posvjedočio je sin okrivljenika, koji je bio očevidac više navrata fizičkog nasilja. Mladić je opisao kako je otac majku „špičakom napucao u potkoljenicu od čega joj je ostala modrica”, a viđao je i druge tjelesne ozljede. - Radilo se o totalnom mobingu oca prema majci - psihičkom, fizičkom i financijskom, rekao je sin na sudu. Žrtva je potvrdila da je 24 godine braka trpjela suprugovo nasilničko ponašanje. Osim fizičkih napada, okrivljenik je kontrolirao njezino kretanje, branio posjete rodbini i ekonomski je ucjenjivao. Premda je radila u njegovoj tvrtki 24 godine, samo je prvu godinu redovito dobivala plaću. - Davao mi je nekakav džeparac s tim da sam mu morala
obrazlagati svaki trošak, izjavila je žrtva. Dodala je da joj je suprug konstantno govorio kako, ako se razvede, nikad više neće vidjeti svoju djecu. Psihijatrijsko vještačenje utvrdilo je kod okrivljenika poremećaj ličnosti s narcističkim i paranoidnim karakteristikama. Kao glavne značajke njegove osobnosti vještaci su naveli „zaokupljenost vlastitim sposobnostima, nedostatak empatije, potreba za neprestanom pažnjom, arogantno držanje i sklonost manipulaciji”.
Sud je ustanovio da je okrivljenikov imućan status dodatno pogoršavao situaciju.
- Uzeo je za pravo ponašati se posve autoritativno prema članovima obitelji jer je u cijeloj kući, pa čak i u spavaćim sobama, postavio videonadzor, stoji u presudi.
SVOJE FRUSTRACIJE rješavao nasiljem prema supruzi
Okrivljenik negirao optužbe
Okrivljenik je negirao optužbe, tvrdeći da se „financijski više nego dobro skrbio za suprugu” te da je „potrošio oko 20.000 eura na kućnu pomoćnicu”.
Njegovu obranu da mu supruga “nije mogla biti žrtva nasilja jer je imala dobre imovinske prilike” sud nije prihvatio.
Bračni par razveo se 2017. godine, a podjela imovine završena je 2020. Sud je primijetio da su se nakon završetka brakorazvodne parnice odnosi između bivših supružnika popravili. Kazna zatvora od deset mjeseci izrečena je uvjetno s rokom kušnje od dvije godine. Okrivljenik također mora platiti troškove postupka u iznosu od 13.143 kune. (ik)
U utorak, 2. srpnja u večernjim satima kod Štefanca, 46-godišnja vozačica iz Varaždina izazvala je prometnu nesreću vozeći s 2,51 promila alkohola u krvi. U zavoju je prešla u suprotni trak i udarila bočno u kamion kojim je upravljao 20-godišnjak. Srećom, nitko nije ozlijeđen. Vozačica je uhićena i privedena, a protiv nje je podnesen optužni prijedlog. Zbog ranijih prekršaja i rizika od ponavljanja, policija traži da joj se odredi zadržavanje u pritvoru. (bj)
zi”, rekao je okrivljenik. Općinski sud u Čakovcu izrekao mu je kombiniranu kaznu - sedam mjeseci mora odslužiti bezuvjetno, dok ostatak neće izvršiti ako u sljedeće dvije godine ne počini novo kazneno djelo i ako se podvrgne obveznom psihosocijalnom tretmanu. Sud je kao olakotne okolnosti uzeo iskreno priznanje i loše materijalno stanje, dok je otegotna okolnost desetogodišnji kontinuitet nasilničkog ponašanja. (ik) KOD ŠTEFANCA Pijana vozačica
Monter centralnog grijanja star 64 godine nepravomoćno je osuđen na godinu i pet mjeseci zatvora zbog kontinuiranog nasilja nad suprugom koje je trajalo čitavo desetljeće. Nasilje je počelo 1. lipnja 2015. i nastavljalo se do 11. siječnja ove godine u obiteljskoj kući na području pod nadležnošću Općinskog suda u Čakovcu. Muškarac je redovito dolazio kući u alkoholiziranom stanju i vrijeđao suprugu pogrdnim riječima. Hvatao ju je za vrat, pritiskao
tijelom uz vrata smočnice i stiskao joj vrat rukama. Štakom koju koristi za hodanje pritiskao joj je prsa sve dok se ne bi sama uspjela osloboditi.
„Manje si vrijedna, nisi ništa vrijedna”, govorio joj je prijeteći da će je riješiti. Nasilje je kulminiralo 12. siječnja ove godine oko 9:45 kada je žena pokušala pozvati policiju.
„Gotova si ako budeš zvala policiju”, rekao joj je muškarac i zabranio joj ulazak u kuću. Žena je ipak uspjela kontaktirati policiju
koja ga je uhitila sljedećeg dana. Od 13. siječnja nalazi se u istražnom zatvoru, a to vrijeme će mu se uračunati u kaznu.
Na sudu je muškarac priznao krivnju. „Navodi iz optužnice u potpunosti su točni", izjavio je i dodao da duboko žali zbog počinjenog.
Objasnio je da je invalid s lošim zdravstvenim stanjem te da imaju financijskih poteškoća zbog čega je često nervozan. „Svoje frustracije rješavao sam nasiljem prema supru-
POŽARI u Domašincu i Štefancu
Kako nam javlja policija, Uzrok požara bilo je zapaljeno smeće u blizini polja, potvrdili su nam u policiji
Piše: Benjamin Jakopić, Vlasta Vugrinec
Foto: Mario Golenko
Ekstremno visoke temperature i sezona žetve predstavljaju visok rizik za izbijanje požara na poljima.
Iako smo se nadali da će ova godina proći bez toga, zadnjih dana dogodilo se nekoliko takvih slučajeva.
Jedan požar zadesio je polje “Gušćara” kod Domašinca u četvrtak, 26. lipnja oko 14 sati. Vatra je zahvatila zemljišta koja su u vlasništvu 33-godišnjaka i 26-godišnjaka, sveukupne površine 7 hektara. Nakon završetka očevida, utvrđeno je da je uzrok bio otvoreni plamen na divljem odlagalištu smeća. Uz malo vjetra požar se proši-
rio na suhu travu i raslinje, te na parcele pšenice. Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada Čakovca i DVD Belica, Gardinovec, Domašinec i Mala Subotica.
Samo par dana kasnije, 30. lipnja, požar je poharao i polje pšenice između Pribislavca i Štefanca, kod željezničke pruge. Riječ je o dva hektara površine koju obrađuje mladi poljoprivrednik iz Ivanovca. Kako nam javlja policija, uzrok požara bilo je zapaljeno smeće u blizini polja. Vatra je zahvatila veliki dio polja, a u pomoć su pristigli vatrogasci iz JVP Čakovec te DVD Gornjeg Vidovca, Pribislavca, Ivanovca, Štefanca i Čakovca.
S obzirom na svakodnevne vijesti o požarima, kontaktirali smo JVP Čakovec kako bismo saznali točan broj intervencija.
- Od ponedjeljka, 30. lipnja, do četvrtka, 3. srpnja ujutro, dakle u malo
Dakle, u oba slučaja glavni krivac je zapaljeno smeće. Zbog velikih vrućina, postoji mogućnost da se smeće zapalilo samo - ako je netko ostavio komadić stakla, metala ili slično - ali također postoji mogućnost da ga je netko zapalio namjerno.
više od tri dana, zadobili smo čak 13 dojava diljem Međimurja. Još jednom molimo sve ljude da pažljivo postupaju po ovim ekstremnim vrućinama, javili su nam iz JVP Čakovec.
Nažalost, nemoguće je utvrditi točan uzrok, a velike su šanse da će se ovakvi slični požari nastaviti dešavati u narednim danima.
Velika je to šteta za mlade poljoprivrednike koji sada moraju trpjeti zbog ljudskog nemara.
SUD MU izrekao minimalnu kaznu
Magistar ekonomije iz Belice vozeći se prema poslu u Varaždinske Toplice projurio je autocestom A4 brzinom od 230 kilometara na sat, što je čak 100 kilometara brže od dozvoljene brzine. Unatoč tome, 37-godišnjak je zadržao vozačku dozvolu i kažnjen je minimalnom novčanom kaznom od 660 eura. Brzina je zabilježena kamerom za mjerenje 14. lipnja 2024. u 15 sati i 10 minuta kada je vozač osobnim vozilom prolazio dionicu autoceste gdje je ograničenje brzine 130 kilometara na sat. Uređajem je izmjereno 230 kilometara na sat, što je umanjeno za sigurnosnu razliku na 207 kilometara na sat. Policijska uprava međimurska izdala je u rujnu obavezni prekršajni nalog, no vozač je podnio prigovor koji je doveo do sudskog postupka pred Općinskim sudom u Čakovcu. Na ročištu u ožujku 2025. potpuno je priznao prekršaj.
"Svjestan sam svoje odgovornosti, nisam nikada bio prekršajno kažnjavan",
izjavio je pred sudom. Objasnio je da mu je vozačka dozvola nužno potrebna jer svakodnevno putuje od kuće u Belici do posla u Specijalnoj bolnici Varaždinske Toplice, a povremeno koristi i službeno vozilo za nabavu. Sud je izrekao minimalnu kaznu propisanu zakonom, smatrajući da će se njome postići svrha kažnjavanja. Za ovaj prekršaj zakon propisuje novčanu kaznu u rasponu od 660 do 1990 eura. Vozač je također obvezan platiti troškove postupka od 30 eura. Sud nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom jer je ta mjera fakultativna. Ocijenio je da ne postoji bojazan da bi vozač mogao ponoviti prekršaj s obzirom da dosad nije bio kažnjavan, priznao je djelo i vozačka mu je dozvola potrebna za posao. Protiv presude nije dopuštena žalba, a vozač je dužan platiti kaznu u roku od 30 dana. Ukoliko plati dvije trećine iznosa u propisanom roku, kazna će se smatrati u cijelosti plaćenom. (ik)
DRŽAVA trenira strogoću
Dva nedavna slučaja Općinskog suda u Čakovcu zorno pokazuju kako država strogo sankcionira i najmanja odstupanja od propisanih cijena, čak i kada se radi o tek nekoliko eurocenti.
Naime, na čakovečkom sudu ovih dana objavljene su dvije nepravomoćne presude zbog kršenja Odluke o izravnim mjerama kontrole cijena. U oba slučaja riječ je o malim razlikama u cijeni osnovnih prehrambenih i kozmetičkih proizvoda, no kazne su bile neizbježne jer su cijene bile više od onih koje je propisala država. U prvom slučaju kažnjena je vla-
snica obrta Kajzerica koja je u svojoj trgovini suncokretovo ulje Zvijezda od jednog litra prodavala po cijeni od 1,74 i 1,75 eura, iako je maksimalna dopuštena cijena bila 1,72 eura. Glatko pšenično brašno tip 550, proizvođača Čakovečki mlinovi, prodavala je po 0,93, 0,95 i 0,98 eura, iako je ograničenje bilo 0,80 eura po kilogramu. Oštro brašno tip 400 marke Rial prodavalo se po 0,90 i 0,93 eura, dok je zakonski maksimum bio 0,83 eura. Razlika u cijeni na tim artiklima ukupno je iznosila 30,69 eura, a sud joj je odredio novčanu kaznu u visini peterostrukog iznosa
toga preplaćenog iznosa, dakle od 153,45 eura. U drugom predmetu, tvrtka Robin d.o.o. kažnjena je jer je u rujnu 2024. u svojoj trgovini Market 55 jabuke Gala u rinfuzi prodavala po cijeni od 1,49 eura po kilogramu, iako je najviša dopuštena cijena bila 1,13 eura. Istodobno je gel za tuširanje FA Mystic Moments od 250 mililitara prodavan po cijeni od 1,99 eura, iako je dopuštena cijena bila 1,49 eura. Ukupno su kupci preplatili 3,18 eura, a tvrtka je kažnjena s 260 eura, dok je odgovornoj osobi izrečena kazna od 15,90 eura. I ovdje se sud držao modela izricanja kazne na osnovi pe-
terostruke vrijednosti iznosa naplaćenog iznad dopuštenog. U oba slučaja optuženi su oslobođeni optužbi za zavaravanje potrošača, jer sud nije utvrdio da su istaknute cijene bile netočne ili obmanjujuće. Cijene su bile točne, ali više nego što je dopušteno. Sud je priznao da se u oba slučaja radilo o propustima koji nisu bili posljedica prijevare, već tehničke pogreške ili previda u vođenju trgovine. No unatoč tome, prekršaji su pravno postojali i očito nisu mogli ostati nekažnjeni. Obje presude još su nepravomoćne i na njih je dopuštena žalba Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu. (ik)
U utorak , 1. srpnja oko 7:30 sati u Maloj Subotici, u poljskom predjelu nedaleko od Dravske ulice, 64-godišnji djelatnik HEP-a prilikom obavljanja zemljanih radova radnim strojem pronašao je zaostalu minobacačku granatu iz 2. svjetskog rata.
Na mjesto događaja izašao je policijski službenik protueksplozijske zaštite ko-
ji je na mjestu pronalaska, kontroliranom eksplozijom, uništio granatu.
I ovom prilikom zahvaljujemo građanima na suradnji te ih pozivamo da i ubuduće svaki pronalazak minsko-eksplozivnih sredstava prijave nadležnoj policijskoj postaji ili policijskoj upravi, pozivom na broj telefona 192. (sh)
Još jedna privela u nizu u Međimurju. U noći sa srijede na četvrtak, 25./26. lipnja u Ivanovcu, Čakovečkoj ulici, nepoznati počinitelj provalio je u bankomat. Nastala materijalna šteta
zasad nije poznata te će se utvrditi naknadno. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetniku. (sh)
Piše:
Ubrzani razvoj umjetne inteligencije doveo je do niza problema koje se tek danas vide u punoj mjeri. Jedna od najtežih povreda ljudskog dostojanstva je povreda osobnosti čovjeka. U žargonu informatičke komunikacije te su povrede poznate pod nazivom deepfakeovi ili jasnije, digitalne imitacije identiteta ljudi svih dobi putem interneta na koje do sada nije bilo pravog odgovora. Da stvar bude gora, odgovorni su su često umjesto zaslužene kazne dobivali nezasluženu pažnju javnosti uvijek željne senzacija.
To je stvaralo veliku količinu šumova na društvenim mrežama. Kad se jedna takva loša vijest proširi mrežama, nemoguće ju je suzbiti.
Za one koji ne prate internet, valja reći da je danas lako moguće pomoću programa umjetne inteligencije staviti bilo koji sadržaj na mrežu, mogućnosti su beskonačne. Tako na primjer, netko može zloporabiti sliku ili snimak vaše supruge ili kćeri i ona se pojavi na tamnoj strani interneta kao realistična porno glumica ili pak neželjena heroina. Poseban problem je zaštita djece u školama od mrežnog nasilja svake vrste, pa i onog najtežeg.
Ovih dana došlo je do obrata, zahvaljujući i sve većem broju loših imitacija političara, pa se više ne zna što je netko zbilja izgovorio,
Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
a što ne, što je istinito, a što je lažno. Danska vlada odlučila je tome stati na kraj na svoj način, pokrenut je postupak promjene zakona o autorskim pravima, predlaže se da u zakon uđe formula da svako ima pravo na svoje tijelo, crte lica i svoj glas. Naime, svatko može biti provučen kroz digitalni kopirni aparat i zloporabljen - napominje danski ministar Engel-Schmidt, koji očekuje da će i ostale zemlje EU prihvatiti prijedlog. Dakako, ako bi se pravo na osobnost prekršilo, zakonom bi trebala biti predviđena odšteta ili kazne. No ono što će nedostajati takvom zakonu o zaštiti autorskih prava je nedovoljna sveobuhvatnost. Danas se može zloporabiti putem mreže bilo koga na bilo koji način iz različitih pobuda. U praksi to ne bi dobro funkcioniralo jer je velika šteta već učinjena, uz administriranje i natezanje po sudovima. Bilo bi mnogo bolje uvrstiti odredbe o zaštiti tijela osobe (a to je svaki čovjek ili dijete), izgleda crta lica i glasa u ustav, kako osnovni zakon. Dakako, uz proširenje ljudskih prava, te debelim kaznama spriječiti zloporabe.
2025.
Piše: Benjamin Jakopić
Novo, 61. izdanje Porcijunkolovog je pred vratima i donosi najbogatiji program do sada. Najpoznatija međimurska manifestacija započinje 30. srpnja te će trajati do 3. kolovoza.
Cijeli je program najavljen 30. lipnja u Caffe baru “Bedem” u Čakovcu. Događanja su cjelodnevna i podijeljena na nekoliko lokacija po gradu, ovisno o očekivanoj publici. Kako je izjavila gradonačelnica Ljerka Cividini, na glavnoj bini na SRC-u “Mladost” svakog nas dana očekuje jedan koncert. U srijedu, 30. srpnja, dolazi Dalmatino, dok u četvrtak, 31. srpnja, dolazi legendarna Doris Dragović. Petak, 1. kolovoza, rezerviran je za Big CroDance party. U subotu, 2. kolovoza, stiže Dražen Zečić, dok će velika završnica biti u nedjelju, 3. kolovoza, s nastupom Parnog valjka.
Direktor Turističke zajednice Grada Čakovca Filip Horvat naglasio je kako su prošle godine zaokružene zone koje
se planiraju za Porcijunkolovo, čime smo dobili dva kružna kretanja, jedno po središtu grada i jedno po parku. U Perivoju Zrinskih nalazi se Family zona koja je namijenjena obiteljima s djecom. U jezeru podno Starog grada nalazit će se zona Doba Zrinskih, gdje će se moći vidjeti kako se u Čakovcu živjelo prije četiri stoljeća.
Nova bina posvećena jazzu
Jedna od novosti je i nova festivalska pozornica pod nazivom “Čakovec grad jazza”. Ova je platforma rezultat dvogodišnjeg nastojanja da se u grad dovede vrhunski jazz, glazba koja privlači publiku ne samo zbog imena izvođača, nego i zbog speci�ične koncertne atmosfere i kvalitete izvedbe. Urbana je zona preseljena iz Parka Rudolfa Kropeka u novouređeni prostor ispred Doma za starije osobe, gdje je sada smještena Deklina oaza. Ondje će publika moći uživati u tribute bendovima, među kojima se izdvajaju oni posvećeni Ericu Claptonu i Zdravku Čoliću. Nova lokacija oblikovana je kao dnevna „lounge chill“ zona s ležernom atmosferom, zanimljivom gastronomskom ponudom i glazbom prilagođenom laganom dnevnom ritmu.
Zona tradicije
I ove je godine za tradicijski dio manifestacije zadužena
Doris Dragović nastupat će u četvrtak, 31. srpnja
Vjerski program manifestacije predstavio je fra Filip Đurđević, gvardijan Franjevačkog samostana u Čakovcu. Duhovna priprava započinje 30. srpnja trodnevnicom koju predvodi fra Ivan Matić, voditelj Kuće susreta „Tabor“.
- Kao i svake godine, jedan dan trodnevnice posvećen je jednoj skupini ljudi, prvi dan djeci i mladima, koja će imati skeč kojim će prikazati kako je to bilo živjeti u vrijeme sv. Franje. Drugi dan posvećen je starijima i bolesnima, a treći obiteljima i mladima koji žele začeti potomstvo. Priprava završava duhovnim koncertom Antonija Tkaleca iz Varaždina, izjavio je Đurđević. Na sam dan Porcijunkulovog održat će se tradicionalna procesija središtem Čakovca, svečano misno slavlje, te mise na slovenskom i mađarskom jeziku.
Kristina Štebih iz čakovečkog Centra za kulturu. Na temelju lanjskog iskustva, program u Zoni tradicije na Franjevačkom trgu ove je godine nadograđen, pa je tako postavljena veća i tehnički opremljenija pozornica, a dovode se i atraktivniji izvođači. Posjetitelji mogu očekivati nastupe domaćih i inozemnih folklornih skupina, uz naglasak na međimursku i hrvatsku tradiciju. Program započinje nastupom učenika čakovečke Gimnazije, nakon kojih slijede KUD „Mihovljan“
i KUU „Seljačka sloga“ iz Nedelišća. U petak na pozornicu izlazi tenor i skladatelj Božidar Brajković, a potom i prošlogodišnji najbolji hrvatski KUD „MAK“ iz Trnovca. Subotnji program donosi nastup nacionalnog plesnog ansambla iz Mađarske, koji se često uspoređuje s hrvatskim LADO-m.
Ako vrijeme ne posluži, njihov će nastup biti prebačen u Centar za kulturu. Nedjelja je rezervirana za Varaždinski tamburaški orkestar i Kvartet Gubec.
Poduzetnik Franjo Josić preuzeo je tvrtku Međimurje graditeljstvo sa sjedištem u Čakovcu od 27 suvlasnika preko svoje novoosnovane tvrtke FAZ TIME. Josić je poznat kao vlasnik nekoliko tvrtki, među kojima je najuspješnija Franc Mont, specijalizirana za sustave grijanja, hlađenja i vodoinstalacija, koja zapošljava gotovo 90 radnika. Također je predsjednik Uprave Zagrebačkog elektrotehničkog poduzeća.
Tvrtka Međimurje graditeljstvo je 2024. ostvarila uku-
pni godišnji prihod u iznosu od 22.777.293 eura, što je relativna promjena ukupnih prihoda od 4.764.662 eura u odnosu na prethodno razdoblje kada je tvrtka ostvarila ukupne godišnje prihode u iznosu od 18.012.631 eura. Tvrtka je u posljednje dvije godine poslovala s dobiti. Međimurje graditeljstvo je u 2024. ostvarilo neto rezultat poslovanja u iznosu od 113.962 eura, dok je ostvarena neto marža iznosila 0,50 posto. (sh)
Tvrtka
Mještani svih generacija uživali u sportskim natjecanjima, druženju i emotivnom trenutku u Školi nogometa, uz podršku gradonačelnice Ljerke Cividini
U subotu su svečano započeli Dani mjesta Ivanovec, manifestacija koja okuplja sve generacije mještana. Prvi su dan obilježili sport, smijeh i emotivan oproštaj trenera Ivana Fučka iz Škole nogometa Ivanovec-Štefanec. Djeca i roditelji zahvalili su mu na godinama predanog rada, a Fučko je emotivno poručio:Ovo nije samo nogomet – ovo
su godine života, prijateljstva i zajedništva koje se ne zaboravljaju.
Uz bogatu ugostiteljsku ponudu, održana su i natjecanja u nogometu, boćanju i visećoj kuglani. Manifestaciju je posjetila i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini. Dani su se nastavili u proštenjarskom duhu i sljedećeg dana. (mr) Bivši trener Ivan Fučko s poklonima
Vrijedne članice Udruge Izvor, dio njih zbog odlaska na more nedostaje 20. OBLJETNICA Udruge „Izvor” iz Ivanovca
Udruga za promicanje kvalitete života „Izvor” iz Ivanovca, minule je subote prigodnom svečanošću obilježila dva desetljeća svog postojanja i djelovanja.
Idejne začetnice Udruge bile su žene koje su dijelile iste hobije-ljubav prema vezenju i očuvanju starih materijala i načina vezenja. Tako uz heklanje njeguju i zlatovez, puni bod, pećki vez, bod sjene, izrađuju ukrasne predmete
od komušine, a nisu odoljele ni decoupage tehnici. Svojim su sumještanima, naime, željele podariti radost buđenja uspomena, ali i priliku za promicanje života. - Trudimo se, izlažemo i družimo se jedanput ili po potrebi više puta tjedno. Radimo stolnjake, nadstolnjake, torbice, suvenire, a idejama još uvijek nema kraja, rekla je u svom govoru Marija Petek, predsjednica Udruge.
A presjek njihovog 20-godišnjeg rada, posjetitelji su odmah mogli vidjeti i na izložbi ručnih radova koju su priredile vrijedne članice Izvora.
Okrugla obljetnica bila je i prilika da se uruče priznanja dugogodišnjim članicama udruge. Za petogodišnji rad i članstvo u udruzi „Izvor“ priznanje su primile Albina Hlapčić, Jelena Talan, Marina Mihoci i Ljubica Klinec. Za
Grad Čakovec objavljuje natječaj vrijedan 150.000 eura za potpunu rekonstrukciju dječjeg igrališta uz vrtić „Maslačak" u Ulici Josipa Bedekovića, s rokom za prijave do 18. srpnja. Postojeća drvena igrala u lošem su stanju i više ne zadovoljavaju sigurnosne standarde, pa će se u potpunosti ukloniti i zamijeniti novima. Novi prostor za igru uređuje se na površini od preko 10.000 četvornih metara, gdje će se postaviti moderna oprema što će omogućiti sigurnu igru djeci do sedam godina.
Sigurnost na prvom mjestu
Sva nova igrala moraju biti u skladu sa strogim europskim sigurnosnim normama, a ispod njih postavit će se posebna antistres podloga koja će ublažiti padove. Planira se postavljanje različitih tipova igrala - od tornjeva i ljuljački
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
GRAD ČAKOVEC OIB 44427688822
do klackalica, pješčanika i kombiniranih igrala s tunelima i toboganima.
Projekt predviđa i uređenje prostora oko igrališta sadnjom drveća i ukrasnog bilja, što će osigurati prirodni hlad tijekom toplijih mjeseci te će učiniti prostor ugodnijim za boravak.
Urbana oprema za roditelje
Uz dječju opremu, postavit će se i klupe za roditelje te koševi za otpatke. Klupe će biti izrađene od kvalitetnog drveta s metalnom konstrukcijom koja će izdržati vremenske uvjete. Radovi će početi nakon odabira izvođača, a moraju se završiti u roku od 90 dana. Ugovor uključuje i dostavu te montažu sve opreme na navedenom mjestu. Sve ponude moraju stići do 18. srpnja u 9 sati putem elektroničkog sustava javne nabave, navodi se u natječajnoj dokumentaciji. (iK)
desetogodišnji rad u udruzi priznanje su primile Marija Petek i Nada Sabol. Pohvalnicu za 20 godina članstva i sudjelovanja rada u udruzi dobile su Marija Vuglač, Boja Janković, Barbara Zadravec, Marija Hajdinjak, Dragica Toplek i Verica Leček. Druženje i izložbu glazbenim programom upotpunili su članovi pjevačkog zbora KUD-a „Katruža“ iz Ivanovca. (vv)
Temeljem Zaključka Gradonačelnice Grada Čakovca Ljerke Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec., Klasa: 940-01/25-01/1, Urbroj: 2109-2-01-01-25-02 od dana 30.06.2025., objavljuje se
ULICA JOSIPA BAJKOVCA 57, KAT. ČEST. BR. 343 K.O. SAVSKA VES
1. Dana 11.07.2025. u 13:00 sati, na licu mjesta održat će se javno nadmetanje za prodaju suvlasničkog dijela nekretnine upisano u: zk.ul.br.109, k.o. SAVSKA VES -čest.br.343, k.o. Savska Ves, ULICA JOSIPA BAJKOVCA, ORANICA, DVORIŠTE, GOSPODARSKA ZGRADA, ULICA JOSIPA BAJKOVCA, STAMBENA ZGRADA, ULICA JOSIPA BAJKOVCA, GOSPODARSKA ZGRADA, ULICA JOSIPA BAJKOVCA, ukupne površine 2109 m², u 7/10 dijela.
Energetski razred G (speci�ična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje) i E (speci�ična godišnja primarna energija) sukladno energetskom certi�ikatu izrađen po PIPE.ING j.d.o.o., ožujak 2023. oznaka certi�ikata P_878_2015_10126_SZ1.
2. Početna cijena suvlasničkog dijela nekretnine opisane pod toč I. iznosi 39.970,00 EUR (slovima: tridesetdevettisućadevetstosedamdeseteura).
3. Nekretnina se nalazi unutar granica građevinskog područja naselja Savska Ves, postojeće zone stambene namjene. Objekt je bez građevinske vrijednosti te je potrebno ishoditi uporabnu dozvolu za objekte izgrađene prije 1968. godine.
Puni tekst javnog natječaja nalazi se na internetskoj stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr
Svi koji svaki dan putuju na relaciji Varaždin-Čakovec, pogotovo u jutarnjim i popodnevnim satima, znaju kako je to stajati u koloni i svako malo stavljati u prvu, pa kočiti, pa ponovno u prvu… U Nedelišću su gužve problem još od pamtivijeka, a trenutne paklene vrućine dodatno otežavaju cijelu situaciju. Najbolje rješenje za taj kaos je gradnja obilaznice o kojoj se priča već godinama, a koja je napokon blizu realizacije. Budući da su Amerikanci završili s arheološkim iskapanjem, pitali smo načelnika Općine Nedelišće Nikolu Novaka kada će se konačno krenuti s gradnjom obilaznice.
- Arheološko nalazište nije predstavljalo glavnu prepreku za početak radova, nego
Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine mora izdati građevinsku dozvolu. Ta bi dozvola trebala biti izdana ovaj mjesec, a nakon toga će izvođači početi s radovima. Dok se sve to posloži, radovi bi trebali krenuti najesen, možda već u devetom mjesecu. Prema ugovoru, rok za završetak radova je dvije godine, ispričao nam je načelnik. (bj)
Čekaju vas sportski izazovi poput vuče kamiona
SHOW Međimurje
Truck Show Međimurje vraća se na MESAP od 4. do 6. srpnja! Očekuje vas parada moćnih i blistavih kamiona iz Hrvatske i inozemstva, uz sportske izazove poput vuče kamiona, vožnje spretnosti i igara za sve generacije. Dječji kutak osigurava zabavu i za najmlađe.
Subotnja večer donosi vrući sexy show pranja kamiona s Sweet Mery u 21 sat,
a odmah zatim pozornicu preuzimaju Fuliranti i The Bad Week, stoga se pripremite za ples do kasno u noć! Uz sve to, posjetitelje čeka besplatan grah i roštilj, jer dobar truck show ne ide bez mirisa mesa i druženja pod otvorenim nebom. Tri dana kamionskog spektakla, glazbe i zabave čekaju vas u Nedelišću, Ne propustite najveći auto-moto događaj ljeta! (bj)
ČAKOVEC, Nedelišće i Strahoninec ulažu u sport
Novi sportski tereni i parkovi?
Grad Čakovec priprema projektnu dokumentaciju za ITU projekt „Revitalizacija 3 zone aktivnog življenja“ u suradnji sa Sport Hub Nedelišće d.o.o. i Općinom Strahoninec. U Čakovcu se planira uređenje dijela Sportsko-rekreacijskog centra „Mladost“ uz Gradsku bazu, uključujući izgradnju parkirališta s nadstrešnicama opremljenim solarnim panelima, šetnice i amfiteatra za društvene i kulturne događaje. Prostor će povezivati polukružna pješačka promenada, dječje igralište, zona za odmor, joga park, aromatični vrt te
solarne klupe i stabla s punionicama za mobitele. Sport Hub Nedelišće uređuje pomoćno nogometno igralište, atletske staze i borilišta u Sportsko-rekreacijskom centru „Trate“, s tartan podlogom za različite atletske discipline te igrališta za odbojku, košarku i badminton. Općina Strahoninec gradi sportsko-rekreacijski park s tribinama, otvorenim vježbalištem, boćalištem, adrenalinskim parkom za djecu te terenima za mali nogomet i odbojku, uz prateće sadržaje poput teretane na otvorenom i parkirališta. (sh)
Piše: Sanja Heric
Bivši načelnik Robert Meglić zah�jevao je da se u proračun uvrs� cesta Budina
Mještani Šenkovca mogu odahnuti. Općina je napokon dobila proračun za 2025. godinu. Naime, na drugoj sjednici novog Općinskog vijeća, održanoj proteklog utorka, vijećnici su jednoglasno usvojili proračun u iznosu od 3.830.078 eura, čime je osigurano normalno funkcioniranje općine u nadolazećoj godini. Novi načelnik Zoran Kolar istaknuo je da je došlo do povećanja sredstava za projekt izgradnje staze Knezovec-Mačkovec za dodatnih 38.700 eura, budući da je riječ o značajnijem i �inancijski zahtjevnijem pothvatu. Također, zbog upisa čestica novoformirane Katastarske općine Knezovec u zemljišne knjige, proračun je povećan za 28.400 eura, što je znatno povoljnije rješenje od alternativnog postupka preko javnog bilježnika, koji bi bio znatno skuplji.
U ime Odbora za proračun i �inancije, Saša Horvat, koji je ujedno i novi predsjednik Općinskog vijeća, naglasio je da je proračun dobro postavljen i usmjeren na projekte koji donose stvarnu korist općini te je stoga preporučio vijećnicima njegovo prihvaćanje. No nakon toga slijedila je ra-
OPĆINSKO VIJEĆE ŠENKOVEC napokon donijelo proračun za 2025.
sprava koju je pokrenuo sada bivši načelnik Robert Meglić.
Meglić: - U 99,9 posto to je moj proračun!
- Drago mi je čuti, što ste sada predsjedniče rekli. Da je ovaj proračun razvojni jer u 99,9 posto, mogu reći, to je proračun kojeg bivši vijećnici nisu prihvatili pa je došlo do raspuštanja Općinskog vijeća, istaknuo je Meglić i nakon toga upitao novog načelnika što je s cestom Budina koja spaja Knezovec i Šenkovec, koja je bila u prošlom proračunu te je predložio da se ta stavka isto tako stavi u proračun.
Novi predsjednik OV-a Šenkovec Saša Horvat očitao je bukvicu bivšem načelniku Robertu Megliću
Višednevnim događanjima, Mala Subotica obilježava Dan Općine. Ipak, središnji događaj bila je svečana sjednica Općinskog vijeća koja je održana u srijedu, 2. srpnja. Sjednica je bila i prilika za dodjelu nagrada najuspješnijim učenicima, studentima, udrugama te poduzećima.
Zbog iznimnih uspjeha na natjecanjima, novčane su nagrade primili učenici: Lana Pintarić, Leonarda Vilić, Mija Medvedec, Vanessa Golubić, Neva Novak, Ivano Barić i Corina Kovačić. Dijana Novak i Marta Novak nagrade su primile zbog uspjeha na studiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, odnosno na
Meni kao načelniku bitno je slušati ljude, što je to što ljudi žele! Na prvu, ljudi nisu zadovoljni izgradnjom te ceste. Imat ću sastanak s ljudima u Knezovcu i ukoliko će većina Knezovčana biti za to, cesta će se asfaltirati i staviti u proračun, ali za iduću godinu, istaknuo je novi načelnik Kolar
Načelnik Kolar mu je na to odgovorio: - Ta stavka je maknuta iz proračuna jer sam ja tako odlučio. Znači, to je ulica najslabije kategorije i mislim da su preveliki izdaci da to idemo raditi. Mislim da imamo puno bitnijih stvari koje moramo napraviti. Meni kao načelniku bitno je slušati ljude, što je to što ljudi žele! Na prvu, ljudi nisu zadovoljni izgradnjom te ceste. Imat ću sastanak s ljudima u Knezovcu i ukoliko će većina Knezovčana biti za to, cesta će se asfaltirati i staviti u proračun, ali za iduću godinu, istaknuo je novi načelnik Kolar.
Načelnik Meglić rekao je da će svejedno dati amandman da se to stavi u proračun jer je ta cesta, prilikom formiranja općine bila uvjet Knezovčana. Željeli su da se spoji Knezovec i Šenkovec, a ne da Knezovčani moraju preko područja grada dolazi u Šenkovec.
U raspravu se potom uključio i predsjednik vijeća koji je zaključio da bi se s tom cestom, zaustavilo općinu u razvoju budućih pet-šest godina. Za riječ se javio i načelnik Ivica Smolić koji je naglasio da podržava ideju načelnika da se ljude pitaju što žele. Na kraju rasprave, proračun za 2025. godinu bio je jednoglasno prihvaćen. No tu nije bio
kraj, nakon glasanja za raspravu se javio još jedanput bivši načelnik Meglić. - Pošto je sad proračun izglasan, moram sada bivše vijećnike pitati. Je li vas sram, imate li kakvu grižnju savjesti što udruge ove godine nisu dobili sredstva, što umirovljenici nisu dobili uskrsnice?, upitao je Meglić, a odgovorio mu je Horvat.
Horvat Megliću:Proračun nije donesen samo
radi vas!
- Proračun nije donesen samo radi Vas. Zato jer ste bili načelnik koji nije izvještavao općinske vijećnike, o svemu o čemu treba izvještavati, lagao je općinske vijećnike o jako puno toga. Vi ste osoba koja je trebala dati prijedlog o privremenom financiranju prema zakonu, to Vam je bila zakonska dužnost, a to niste napravili. S obzirom da niste to napravili, bila vam je uručena zamolba od vijećnika da osigurate da nam JUO dozvoli dolazak u općinsku vijećnicu i napravimo odluku o privremenom financiranju proračuna. Vi ste to znali i niste to htjeli napraviti, rekao je Horvat i zaključio da ga nije sram jer je to bio jedini način da novac građana Šenkovca bude utrošen na pravi način.
Valen�no Škvorc, načelnik Općine; Luka Pala�nuš, vl. Ball Socks d.o.o.; Darko Čonkaš, vl. obrta Grijanje Centra; Klara Jančec, tajnica DVD-a Držimurec-Strelec; Filip Horvat, zapovjednik DVD-a Držimurec-Strelec; Josip Šegović, predsjednik OV Mala Subo�ca zagrebačkom Medicinskom fakultetu. Novčano su nagrađeni i Puhački orkestar Općine Mala Subotica, Tamburaški sastav KUU Zvon, Folklorna sekcija KUU Zvon te Mažoretkinje Općine Mala Subotica.
Zahvalnice Općine uručene su: obrtu Aluplastik vlasnika Josipa Pintara za 30 godina poslovanja, obrtu za grijanje "Centra" vlasnika Darka Čonkaša za 20 godina djelovanja te tvrtkama Quality Control
Novak iz Palovca i Ball Socks, također iz Palovca, koje uspješno djeluju 10 godina. Plaketa Općine Mala Subotica "Grb općine" dodijeljena je pak DVD-u Držimurec-Strelec povodom 100 godina djelovanja. (vv)
Nagrađeni vatrogasci u gornjem redu: Denis Makar, Dragu�n Braniša, Antonio Kovačić, Darko Lovrenčić, Nikola Habijan, Tomislav Braniša; u donjem redu: Danko Trstenjak, Karlo Haček, Saša Baksa, Dino Subašić, Vladimir Palfi, Nino Haček i Dejan Vidović
BELIČKI VATROGASCI proslavili veliki jubilej
DVD Belica proslavilo je 28. lipnja stotu obljetnicu postojanja. Uz članove i goste, svečanosti su prisustvovali i župan
Matija Posavec, načelnik Petar Janušić te vatrogasni dužnosnici. Program je započeo blagoslo-
vom nove zastave i mimohodom kroz selo. Predsjednik Denis Makar podsjetio je kako je društvo osnovano 12. srpnja 1925. u tadašnjoj općinskoj zgradi. Prvi predsjednik bio je Mato Cerković, a prvi zapovjednik Stjepan
Polgar. Među utemeljiteljima su bili i Ivan Horvat, Juraj Šafarić, Luka Habijan, Franjo Deban, Pavao Požgaj i Stjepan Brzuhalski, koji su svojim članstvom i trudom omogućili početak rada društva. Tijekom svečane
sjednice uručena su priznanja i nagrade zaslužnim članovima društva za 10, 20, 30, 40 i 50 godina aktivnog članstva, kao i zahvalnice vatrogasnom pomlatku i aktivnoj postrojbi za predan rad. (sh)
Novopečeni načelnik Petar Janušić dodijelio je priznanja Limenoj glazbi, DVD-ima Belica i Gardinovec te bivšem načelniku Zvonimiru Taradiju
Piše i foto: Luka Pongračić
U petak je s početkom od 18 sati u Društvenom domu Belica održana svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Belica, koja je okupila brojne uzvanike i goste, među kojima su bili župan Matija Posavec te mnogi načelnici iz Međimurja. Predsjednica Općinskog vijeća Jelena Krznar otvorila je svečani dio večeri te za početak svima prisutnima zaželjela sretan Dan Općine.
Bez brige – žena sam!
- Tu živim, tu radim, tu podižem svoju djecu i ne mogu zamisliti da to radim negdje drugdje. Zahvaljujem kolegama vijećnicima na povjerenju jer ovo nije samo funkcija, već prilika da doprinosim i budem most između ljudi i odluka, a voljela bi zahvaliti i proteklom načelniku, gospodinu Zvonimiru Taradiju, jer na njegovim temeljima mi danas gradimo budućnost. Novom načelniku želim uspješni početak i puno mudrosti u vođenju općine. Uloga vijeća počinje u samom razgovoru s ljudima, u svakodnevnom životu. Ovdje nismo samo ljudi koji dižu ruku za ili protiv, već
Jelena Krznar poslala je snažnu poruku oni koji znaju slušati. U svakodnevnim razgovorima nastaje pravo predstavljanje zajednice, a mi ćemo biti stalno prisutni jer odluke koje donosimo odražavaju stvaran život, istaknula je Krznar te zaključila - Ako bude trebalo gasiti požar – bez brige, znam kako, vatrogaskinja sam. Ako treba stišavati buku – bez brige, to mi je svakodnevica, učiteljica sam. A kad zatreba diplomacija, strpljenje i hrabrost? Bez brige – žena sam! Svečani program obogatili su razigrani nastupi mališana iz Dječjeg vrtića Belica i Dječjeg vrtića Sveti Nikola, kao i nastup tamburaša KUD-a Belica.
59 tisuća eura za sportske i društvene projekte
- Današnji dan prilika je da zajedno pogledamo gdje smo i kamo idemo te bih se volio zahvaliti bivšem načelniku na proteklih 20 godina. Na nama je da se i dalje razvijamo i pružamo rezultate kao do sad. Ove godine sanirali smo prometnicu u Gardinovcu, uređujemo dječje igralište, obnavljamo etno kuću, završavamo muzej krumpira, kojeg posebno ističem. To su buduće točke identiteta, kulture i turizma naše Općine. U tijeku su aktivnosti na digitalizaciji uprave, poboljšanju informatičke mreže i sustava upravljanja podatcima, planiramo i daljnje radove na poboljšanju komunalne infrastrukture, uključujući i građevinske zone, kao i razvoj obrta i poduzetništva. U području obrazovanja stipendije prima 30 studenata, a iste omogućavamo i učenicima de�icitarnih zanimanja. Sjajno surađujemo s udrugama i sportskim klubovima, a napomenuo bih da je u 2025. dodijeljeno više od 59 tisuća eura za sportske i društvene projekte, a za kulturu dodatnih sedam. Podržali smo i obnovu
BESPLATNA SREDSTVA za izgradnju, nadogradnju i proširenje javno dostupnih punionica vodika
Hrvatska
U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Ministarstvo gospodarstva pokrenulo je javno savjetovanje za novi poziv kojim se planira dodjela bespovratnih sredstava za izgradnju, nadogradnju i proširenje javno dostupnih punionica vodika. Riječ je o strateškom ulaganju koje ima za cilj potaknuti razvoj infrastrukture za zelenu mobilnost i podržati prijelaz na vozila s nultim emisijama ugljika.
Šest punionica
u pet regija
župne crkve, a nadalje ćemo se truditi zadržati mlade mjerama. Našu budućnost ne čekamo, već ju zajedno gradimo, zaključio je Janušić te još jednom zaželio sretan Dan Općine svima.
Nagrade za dugogodišnju kulturnu tradiciju U svečanom završetku sjednice uručena su priznanja Općine Belica zaslužnim pojedincima i udrugama. Za 120 godina neprekidnog rada i njegovanje glazbene tradicije nagrađena je Limena glazba Belica, dok je Dobrovoljno vatrogasno društvo Belica dobilo priznanje za stoljeće nesebičnog vatrogasnog angažmana i zaštite zajednice. Posebna zahvalnost upućena je Zvonimiru Taradiju za 20 godina predanog načelničkog mandata i trajni doprinos razvoju općine. Priznanje je uručeno i Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Gardinovec. Nakon sjednice, svečano druženje nastavljeno je u opuštenoj atmosferi uz domjenak u parku Nogometnog kluba BSK.
Prema uvjetima poziva, predviđena je izgradnja ukupno šest punionica, koje će biti raspoređene na području cijele Hrvatske u pet regija. Obuhvaćeni su Zagreb i Zagrebačka županija, zatim sjeverne županije poput Varaždinske, Međimurske i Bjelovarsko-bilogorske, potom regije Slavonije i središnje Hrvatske, primorski i gorski dio zemlje te najjužnija skupina županija u Dalmaciji. U svakoj regiji moguće je su�inanciranje najviše dviju punionica, čime se želi osigurati ravnomjerni teritorijalni razvoj i dostupnost infrastrukture.
Višemilijunska ulaganja iz
EU fonda
Ukupna �inancijska omotnica poziva iznosi 15 milijuna eura. Ovisno o vrsti punionice, mogu se dodijeliti do 2 milijuna eura za objekte koji opslužuju osobna vozila, odnosno do 3,5 milijuna eura za one koji su namijenjeni opskrbi autobusa i teških vozila. U slučaju da se radi o tzv. dualnim punionicama, koje istovremeno mogu opskrbljivati i osobna i teretna vozila, moguće je ostvariti potporu u najvišem iznosu predviđenom za infrastrukturu za teška vozila.
Prijaviti se mogu poduzeća svih veličina
Na poziv se mogu prijaviti mikro, mala, srednja i velika poduzeća koja planiraju ulagati u javno dostupnu infrastrukturu za opskrbu vozila obnovljivim, odnosno niskougljičnim vodikom. Ova poduzeća mogu ostvariti potporu
Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consul�ng.hr 095/5580-199 u visini do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova. Prijavitelji će morati dokazati da imaju osigurana sredstva za razliku između ukupne vrijednosti projekta i dodijeljene potpore, kao i za pokriće svih troškova koji nisu prihvatljivi za su�inanciranje.
Tehnička oprema, građevinski radovi i proizvodnja energije Financirat će se širok raspon aktivnosti povezanih s uspostavom punionica. Među njima su nabava i ugradnja opreme za skladištenje i distribuciju vodika, poput spremnika, kompresora, hladnjaka i dozatora. Priznaju se i troškovi građevinskih i obrtničkih radova, uređenja zemljišta i prometne povezanosti, kao i instalacije za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora koja će napajati samu punionicu. Dopuštena je i izgradnja manjih postrojenja za proizvodnju vodika, pod uvjetom da njihova snaga ne premašuje kapacitet same infrastrukture za opskrbu vozila. Također se mogu �inancirati troškovi nadzora radova, stručne kontrole, projektantski nadzor i tehnička ispitivanja prije puštanja punionica u rad.
Hrvatska ulazi u vodikovo doba Ova inicijativa označava važan početak izgradnje nacionalne mreže punionica vodika i prvi konkretan iskorak Hrvatske u smjeru dekarbonizacije prometa. Ujedno otvara prostor za razvoj novih poslovnih modela, inovacija i industrijskih kapaciteta u području obnovljivih izvora energije i alternativnih goriva. Zahvaljujući potpori iz europskih fondova, projekt bi mogao biti snažan poticaj domaćem gospodarstvu i signal poduzećima da je vrijeme za ulaganje u zelene tehnologije.
POTPORE u Murskom Središću
Grad Mursko Središće raspisuje javni poziv za jednokratnu novčanu pomoć studentima i učenicima srednjih škola s prebivalištem na području Grada. Redoviti studenti upisani u akademsku godinu 2024./2025. mogu dobiti 300 €, dok učenici srednjih škola upisani u 1. do 4. razred školske godine 2025./2026. imaju pravo na pomoć od 70 €. Učenici prvih razreda moraju priložiti
potvrdu o upisu, dok ostali dostavljaju svjedodžbu o završenom razredu u školskoj godini 2024./2025. (maturanti nisu uključeni). Potrebni su i dokaz o prebivalištu (preslika osobne iskaznice) te preslika bankovne kartice. Prijave za učenike traju do 19. rujna 2025., a za studente do 13. listopada 2025. na adresu Trg braće Radića 4 ili e-mail grad@ mursko-sredisce.hr. (bj)
Sudionici su veslali od Murskog Središća do Podturna SPUST GRAĐANA i Kup grada
Serjojnci zaveslali po Muri
U organizaciji Kajak-kanu kluba Mura i uz snažnu podršku Grada Mursko Središće, građani Murskog Središća uživali su u dinamičnom i dobro posjećenom dvodnevnom programu koji je spojio rekreaciju, natjecanje i zajedništvo.
U subotu, 28. lipnja, održan je četvrti po redu besplatni spust građana, koji se u posljednjim godinama prometnuo u nezaobilazni dio ljeta na Muri. Sudionici su veslali u dva termina, ujutro i popodne, od Murskog Središća do Podturna, prolazeći slikovitim naseljima Peklenica, Križovec, Miklavec i Ferketinec. Izvrsno vrijeme dodatno je podiglo raspoloženje, a oni najhrabriji nisu propustili ni skok u rijeku. Veliki broj prijavljenih, vesela atmosfera i odlična logistička organizacija potvrdili su da interes za ovakve aktivnosti ne jenjava, nego još i raste iz godine
u godinu. Organizatori su se pobrinuli za sigurnost i dobru koordinaciju, omogućivši svima bezbrižno i ugodno iskustvo. Nedjelja je donijela novost u programu: prvi Kajak-kanu Kup grada Mursko Središće, u organizaciji Grada i KK kluba “Mura”. Utrka je startala kod Zejva, a cilj je bio u lučici. HGSS Stanica Čakovec brinula se za sigurnost, dok su gledatelji bodrili natjecatelje uz sunce i dobru atmosferu.
Gradonačelnik Dražen Srpak dao je svoju podršku i poručio koliko ovakvi događaji znače za zajednicu i promociju grada.
Cijeli vikend pokazao je da rijeka Mura ima ozbiljan potencijal kao rekreativna i sportska destinacija. Organizatori zahvaljuju svima na sudjelovanju i već sada pozivaju sve da se iduće godine odazovu u još većem broju i nastave graditi ovu vrijednu tradiciju. (bj)
SVEČANA SJEDNICA
Murskog Središća
Piše: Benjamin Jakopić
Mursko Središće je Dan grada proslavilo u petak, 27. lipnja, kada je otkrivena skulptura rudara “Iveka” na šetnici Sv. Barbare. Nakon što su gradonačelnik Dražen Srpak i brojni uzvanici malo sjeli kraj Iveka i popričali s njime o rudarskoj prošlosti grada, uslijedila je svečana sjednica u Sokolskom domu.
Sjednici su prisustvovali brojni uzvanici iz Međimurja i Hrvatske, ali i susjednih zemalja: izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade RH te zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, izaslanik ministra vanjskih i europskih poslova RH i veleposlanik RH u Mađarskoj Mladen Andrlić, zamjenik župana Međimurske županije Mario Medved, predsjednik Gradskog vijeća Grada Mursko Središće Miljenko Cmrečak, zamjenik gradonačelnika Gra-
da Mursko Središće Kristijan Antolović, gradonačelnici i načelnici međimurskih gradova i općina, gradova prijatelja iz Mađarske, Slovenije i Hrvatske – Ozalj, direktori javnih poduzeća i brojni drugi.
Okupljenima se na početku obratio predsjednik Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak, a potom im je pomoću kratkog videozapisa prikazan napredak Murskog Središća u zadnjih godinu dana. Nakon toga okupljenima se obratio i gradonačelnik Srpak, koji je naglasio važnost EU fondova u realizaciji prošlih i budućih projekata. Uz to se osvrnuo na izazove u proteklom mandatu, te planove za budućnost.
Tko je dobio priznanje?
U najsvečanijem dijelu sjednice dodijeljene su nagrade zaslužnim građanima. Počasnim građaninom Grada
Program su dodatno uveličali braća Ervin i Sebastijan Nedeljko emotivnom izvedbom pjesme “Aleluja”, mješoviti pjevački zbor KUD-a Mura, te Anja Zanjko i Siniša Obadić kratkom predstavom “Zadnja noć”
Mursko Središće proglašen je Janez Magyar, župan Občine Lendava, čime je još jednom naglašena bratska veza između dva grada s obje strane Mure. Povelju „Lapornik“ primili su tvrtka „Quadro“ iz Križovca, Antun Šimunić, Božena i Krešo Levačić te Gordan Mencinger (posthumno) iz Murskog Središća. Iznimno uspješnim učenicima dodijeljene su nagrade „Magna cum laude“, i to Hani Tuksar iz Osnovne škole Mursko Središće i Davidu Pahoru iz Tehničke škole Čakovec. Dodijeljene su i zahvalnice brojnim udrugama, sportskim klubovima i pojedincima: Udruga sportske rekreacije „Sport za sve“ Mursko Središće, Dobrovoljno vatrogasno društvo Peklenica, Športsko ribolovno društvo “Verk” Križovec, tvrtka Inter – viličari d.o.o.,
Nogometni klub „Mura“ Hlapičina, Nogometni klub „Rudar“ Mursko Središće, Društvo žena Mursko Središće, Serjojnske mame i bebe, Antun Mezga, Mirjana Mošmondor, Rudolf Mesarić, Jasminka Levačić, MS “Jiu –Jitsu” klub, Dramska sekcija Kulturno umjetničkog društva „Mura“, Društvo žena Hlapičina, Josip Vidović, Stanko Kolarić, Stjepan Zadravec, tvrtka Sobočan d.o.o., tvrtka Murs-ekom d.o.o., Frizerski salon „Blondina“ Mursko Središće, Tihomir Benčić, Ian Sršan, Niko Novak i Božena Malekoci – Oletić. Program su dodatno uveličali braća Ervin i Sebastijan Nedeljko emotivnom izvedbom pjesme “Aleluja”, mješoviti pjevački zbor KUD-a Mura, te Anja Zanjko i Siniša Obadić kratkom predstavom “Zadnja noć” koja prikazuje povijesnu rudarsku nesreću.
Poseban okus njenim Domino kockama dala je, doznali smo, izuzetno vrijedna i fina hlapičanska voda, od koje su cure ljepše, a svi ljudi zdraviji i dugo žive
Piše: Aleksandra Sklepić
U sklopu manifestacije
Ljeto uz Muru, već se nekoliko godina održava natjecanje u pečenju proštenjskih kolača koje se održava na šetnici Svete Barbare, uz rijeku Muru. Ove se godine, u nedjelju, 29. lipnja u popodnevnim satima okupilo desetak natjecateljica koje su predstavile svoje kolače. Iako je bilo jako vruće, posjetitelja i šetača bilo je u velikom broju.
Na natjecanje je svaka sudionica morala donijeti 30 komada svojih kolača na ocjenjivanje i degustaciju. Opus kolača bio je zaista originalan - od tradicionalnih do neobičnih, do onih izrađenih od zdravih sastojaka.
Upravo je za jedan takav “zdrav kolač” nagradu osvojila mlada Kirtana Janiška iz Hlapičine koja je ispekla
zdrave Domino kocke. Kirtana je učenica 6. razreda, a poseban okus njenim Domino kockama dala je, doznali smo, izuzetno vrijedna i �ina hlapičanska voda, od koje su cure ljepše, a svi ljudi zdraviji i dugo žive. Tročlano povjerenstvo za ocjenjivanje u sastavu Božica Hanc Rendarić, Marjana Breglec i Karolina Hrženjak, nakon degustacije donijelo je odluke o nagradama: Prvo mjesto i titulu najuspješnije slastičarke osvojila je Tanja Franjo iz Hlapičine, za maštovite kokose u haljini od murskih kamenčića, drugo Lucija i Ingrid Matjašić za zlevanku, orehnjaču i makovnjaču, a treća Marina Hoblaj za Dubai kocke. Nagrade su osigurali Grad Mursko Središće i Terme Sveti Martin, a nagrađenima ih je uručio gradonačelnik Dražen Srpak.
Tajni sastojci za
Kirtanine zdrave
Domino kocke:
• Hlapičanska voda i malo himalajske soli
• šećer od datulje i breze
• sirup od agave
• brašno sjemenki rogača
• maslac
Priprema: Sastojke umijesiti, tijesto razvaljati i rezati u domino kocke, te peći kraće vrijeme dok se ne zarumene. Ukrasiti zdravom čokoladom.
Kirtana sa svojim zdravim Domino kockama
Bila je tu i izložba starih strojeva te naravno roštilj, gulaš i piće za sve, uz napuhanac za one najmlađe
Piše: Benjamin Jakopić
Subota, 28. lipnja, bila je idealan dan za veselicu i zabavu. Sunce nije bilo prejako, a ako ste se zaputili u Leskovec, malo mjesto kraj Štrigove, mogli ste se vratiti u prošlost u neka druga, i po mnogima bolja, vremena. Treću godinu zaredom Leskovski dani prikazali su nam kako je izgledala svakodnevica naših djedova i pradjedova. Od rada na klasičnoj „mlatilki” do piljenja debla na starinski način koje je, sudeći po viđenome, zahtijevalo superherojsku snagu i puno vremena samo da se odreže
Perčić, organizator Robert Berzak i Davor Padarić
Ljeto je, vrućine su na vrhuncu, a tek je početak srpnja! Ako ste, poput mene, pravi mrzitelj ljetnih vrućina, ovo razdoblje vam je kao noćna mora koja se nikako ne želi završiti. I dok bi mnogi uživali na godišnjem, ja jedva podnosim gužve – na cestama, na plažama, u trgovinama… sve ono što turistička sezona donosi kao poklon pakla.
Svaki dan jedva čekam večer, onaj trenutak kad konačno možeš otvoriti prozor i pustiti da malo zraka uđe u kuću, da proluftaš prostor i možda, samo možda, osjetiš da možeš malo prodisati ili se ohladiti. Ali naravno, to postaje privilegija za sretnike. Ovaj tjedan smo imali „užitak“ zadimljenog zraka jer je netko odlučio zapaliti nešto što je cijelu Železnu Goru obavilo u
jedan komad. Čisto radi usporedbe, prikazali su nam i rad s modernim „štilovkama”, koje taj isti posao naprave za manje od minute, što samo pokazuje koliko nam je tehnologija danas olakšala život. Bila je tu i izložba starih strojeva, te naravno roštilj, gulaš i piće za sve, uz napuhanac za one najmlađe.
Želja nam je bila da organiziramo druženje s našim susjedima i mještanima, ali
i da napravimo nešto što bi drugi mogli vidjeti i iskusiti. Naši djedovi su nekad svaki dan radili s tim strojevima, onda su stajali 30 godina, a sad je došlo vrijeme da ih opet aktiviramo i pokažemo kako se radi s njima, ispričao nam je organizator Robert Berzak. Ovom manifestacijom Leskovčani su još jednom pokazali da su takvi običaji daleko iza nas, ali da nikad neće biti zaboravljeni!
dimu. Ono što je alarmantno je i to da su vatrogasci imali čak 13 intervencija zbog požara u samo četiri dana u Međimurju Vatrogasci su se borili s vatrenom stihijom na svim stranama, od Gornjeg Mihaljevca i Jurovčaka do Pribislavca iDomašinca, spašavajući šume, polja i domove. Ove brojke nisu samo statistika – one su upozorenje svima nama.
Vatrogasci apeliraju na sve da u ovim ljetnim mjesecima paze što pale i kako se ponašaju u prirodi jer sam sekunda nepažnje može dovesti do velikih šteta, pa čak i tragedije. Ako primijetite dim ili vatru na otvorenom u svom kraju, nemojte oklijevati i odmah nazovite vatrogasce na broj 193 ili hitne službe na 112.
OPĆINSKO VIJEĆE u Selnici
Uz cestu, u ovom mandatu su prioritet parking i srednja staza na groblju
Piše: Benjamin Jakopić
Općinsko vijeće Općine Selnica održalo je 2. sjednicu u četvrtak, 26. lipnja. Prva točka dnevnog reda bila je unošenje promjena u sastav vijeća. Tako je Mateji Tuksar mandat stavljen u mirovanje, te na njeno mjesto dolazi Robert Vargazon. Također, Laura Kočila više neće biti vijećnica, te će njeno mjesto preuzeti Branko Turk.
Tijekom aktualnog sata, vijećnik Miljenko Vrančić pitao je kada će se krenuti s asfaltiranjem ulice u Gornjem Zebancu, jer se o tome već dugo govori.
– Mi smo obećali da će se u ovom mandatu riješiti pitanje Zebanca, parkinga i srednje staze na groblju. I to će biti učinjeno. Svi znate da je naš osnovni proračun jako mali, u zadnjim godinama smo imali brojne investicije koje smo morali napraviti, jer ako ih ne bi napravili onda, ne bi ih napravili nikada. Uglavnom, dio ceste u Gornjem Zebancu će se napraviti u ovom mandatu, samo čekamo da se oslobodi dio sredstava i da se uzme zajam, odgovorio je načelnik Ervin Vičević.
U glavnom dijelu sjednice usvojene su izmjene i dopune proračuna Općine. Između ostaloga, odlučeno je da će iznos paušalnog
I kao da dim nije dovoljan, na cestama se svako malo čuju quadovi i kroseri koji lete ulicama, poljima, goricama i ne znam gdje sve ne, kao da se sprema neki off-road rally. Po bregima, ali i po prigradskim naseljima, i to ne u pristojnim večernjim satima, već taman kad si zaspao i nadao se mirnom snu. Hvala vam, stvarno ste nam uljepšali ljeto!
poreza u turizmu iznositi 20 eura po krevetu, te da odluka stupa na snagu od 1. siječnja 2026. godine. Također su izmijenjeni koe�icijenti za dva radna mjesta u vrtiću, i to za njegovateljicu i servirku. Vičević je najavio i da će morati uzeti još jednog djelatnika na pola radnog vremena u vrtiću.
Na samom kraju vijeća, Vičević se osvrnuo na uspjehe u proteklom mandatu, te na postojeću situaciju u Zebancu. – Puno je primjedbi na prašinu, i meni je to sve jasno. U Selnici kada se gradila kanalizacija smo još duže trpjeli prašinu. Uskoro bi grubi sloj asfalta morao biti postavljen. Da sada nismo krenuli s time, Zebanec nikad ne bi imao kanalizaciju, u to sam siguran, dodao je. – Imamo ogroman problem s prostornim planom koji Županija nije donijela već šest godina, i to je sramota. Tu se govori o nekim “strateškim procjenama” i sličnim stvarima, a zapravo se radi o tome da ljudi dođu i poberu “masnu” lovu. Problem je što ljudi žele uložiti novac, žele graditi, poduzetnici žele graditi �irme, ali ne mogu zbog sve te silne birokracije. Uskoro ću sazvati konferenciju za tisak gdje ću detaljno razložiti problematiku, izjavio je Vičević za kraj.
RAZGOVOR s načelnikom Damirom Vidovićem uz Dan općine Donja Dubrava
Ide se u rušenje stare škole i na tom mjestu treba niknuti poslovno-stambena zgrada gdje bi u prizemlju iste preselili Općinu Donja
Piše: Vlasta vugrinec
Trinaestog srpnja obilježava se blagdan svete Margarete koja je zaštitnica župe u Donjoj Dubravi. Taj je datum Općina izabrala za svoj dan koji će se proslaviti bogatim sportsko-zabavnim programom i Margaljetskim proščenjem, jednim od većih u Međimurju. Inače se i kolokvijalno vrijeme u Donjoj Dubravi mjeri od Margeljeta do Margeljeta.
To je najvažnija tradicionalna manifestacija za mjesto pa se i okupi najviše posjetitelja, rodbine i prijatelja Dobravčana.
Ovogodišnji Dan Općine obilježit će se i s novim načelnikom Damirom Vidovićem koji je u fotelju sjeo nakon nedavnih lokalnih izbora i, kako se to kolokvijalno kaže, ubrzano „hvata konce” jer posla ima napretek.
Dan Općine bila nam je prilika za poduži razgovor s njim kako bismo ga upoznali, ali i saznali što Dobravčane očekuje.
- Kakvo ste stanje zatekli u Općini po dolasku na čelo Donje Dubrave?
- Po dolasku u Općinu i prilikom primopredaje dosadašnji načelnik Marijan Varga upoznao me s potpisanim Ugovorima te s �inancijskim stanjem Općine. S obzirom na �inancijski veoma zahtjevan projekt „Interpretacijski centar Palača međimurske popevke” mogu samo reći da je situacija izrazito izazovna. A javljaju se i određene izvanredne situacije s kojima nisam bio upoznat, ali i to planiramo riješiti, nadam se do kraja ove godine. To se prvenstveno odnosi na
obaveznu sanaciju divljeg odlagališta otpada i pripremu infrastrukture za postavljanje širokopojasnog interneta gdje Općina za oba projekta mora izdvojiti iz svog proračuna malo manje od 150.000,00 eura. Isto tako, imamo i potpisane INTERREG projekte koje moramo privesti kraju, te za još dva projekta traje evaluacijski postupak, pa ćemo vidjeti kakva će biti �inancijska situacija i s tim projektima. Ovdje moram napomenuti da se kod INTERREG projekta radi o turističkim projektima kojima bi se obogatila turistička ponuda.
- Koji su Vaši prvi potezi i kakva je Vaša vizija razvoja Općine?
- Kako smo i u samoj kampanji komunicirali, glavna vizija je „Donja Dubrava snažna i važna“. Ali, sigurno se pitate što to znači. Znači da Donja Dubrava postane prepoznatljiva lokalna zajednica koja osigurava kvalitetan život svim svojim mještanima. Kvalitetan život temeljen na razvoju infrastrukture, demografske i društvene uključenosti, zaštita okoliša i prostorni razvoj te ulaganje u obrazovanje, kulturu i identitet. Jedna od glavnih motivacija tijekom kampanje bila je razvoj i poboljšanje zdravstvene zaštite izgradnjom Doma zdravlja te rješavanje demografske politike. Svi mi koji živimo u Donjoj Dubravi zavređujemo bolje uvjete za pružanje zdravstvene zaštite. Prvi potezi i oni koji su već u tijeku su izrada elaborata za rušenje prostora stare škole. Zatim, paralelno s izradom elaborata s projektantskim uredom vrši se pregled zgrade vezano
za konstrukcijsku obnovu „Slavičine hiže“ koja bi se nakon obnove dala na korištenje udrugama. Također, u tijeku je izrada vizualizacije novog Doma zdravlja. Isto tako u suradnji s ravnateljicom Osnovne škole Mirjanom Ribić dogovorena je nabava dodatnog materijala za učenike Osnovne škole s područje Općine Donja Dubrava koje će �inancirati Općina te je dogovorena sanacija parketa u nekoliko razreda.
Također, u planu je izrada projektne dokumentacije za proširenje dječjeg vrtića, te izgradnja poslovno-stambene zgrade za mlade obitelji. Nadalje, od većih infrastrukturnih projekata u planu je izgradnja pješačko-biciklistič-
kih staza te uređenje oborinske odvodnje.
- Kako napreduje uređenje Palače međimurske popevke?
- Međimurska županija i njezina Turistička zajednica partneri su Općini Donja Dubrava u projektu formiranja i uređenja interpretacijskog centra Palača međimurske popevke, koji će se nalaziti u Hirschlerovoj palači. Dubrava je rodno mjesto nezaboravne interpretatorice i čuvarice naše popevke Tete Lize i pravo je mjesto za centar koji će njegovati ovaj dragulj iz naše riznice nematerijalne baštine, koji je i UNESCO, 2018. godine, proglasio blagom čovječanstva uvrstivši međimursku popevku u Reprezentativni
popis zaštićene nematerijalne baštine svijeta.
Trenutačni radovi su u skladu s terminskim planom, ali još su u tijeku grubi građevinski radovi. Potpisan je Ugovor za nabavu multimedijalne opreme te se radi na postavljanju električnih i strojarskih instalacija kako bi se moglo krenuti s opremanjem. S obzirom na potpisani Ugovor kreće se i s pripremama za snimanje projekcija. Što se tiče same podjele IC-a cijeli postav bit će podijeljen u VII cjelina i to:
- I. cjelina naziva se „Koreni“ i posjetiteljima će predstaviti priču o međimurskoj popevki odnosno o njezinim korijenima
- II. cjelina naziva se „Ljudi i glazba“ koja daje odgovor na pitanje zašto ljudima treba glazba i kako se ina manifestira u materijalnoj i nematerijalnoj kulturi.
- III. cjelina naziva „Glazbena struktura popovke“ posjetiteljima će pokazati glazbena struktura popevke te će se napraviti razlika u odnosu na ostale vrste tradicijskog glazbovanja.
- IV. cjelina „Stihovi“ posjetiteljima će približiti karakterističnu glazbenu strukturu popevke gdje će se jasno vidjeti po čemu je toliko različita od drugih glazbenih struktura.
- V. cjelina „Metaživot popevke“ prikazat će se najznačajniji etnomuzikolozi koji su zaslužni za očuvanje ovog jedinstvenog tipa glazbovanja.
- VI. cjelina „Instrumenti“ pobliže pojašnjava temu vezanu za tradicijske instrumente koji su korišteni kod izvođenja popevke
Ovaj projekt, od 106 kandidiranih, zaista predstavlja prekretnicu u turističkom razvoju donjeg Međimurja, ne samo svojom vrijednošću od 5,5 milijuna eura, već i organizacijski.
- Kakvo je stanje u ordinaciji primarne zdravstvene zaštite, je li prostor proširen?
- Još uvijek prostor nije proširen, ali je izrađena kompletna dokumentacija za proširenje prostora koji bi trebao biti proširen prema vanjskom dijelu prostora. Uskoro bi se i trebao postaviti klima-uređaj kako bi se stvorili ugodniji uvjeti za pacijente.
- Jedina ste Općina koja nema svoje vlastite prostorije. Mislite li što poduzeti po tom pitanju?
- Istina, mi smo jedina Općina koja još uvijek nema vlastite prostorije i podstanari smo. Kao što sam ranije spomenuo kreće se u rušenje stare škole i na tom mjestu treba bi niknuti poslovno-stambena zgrada gdje bi u prizemlju iste preselili Općinu Donja Dubrava. Postoje i određeni zainteresirani investitori, ali ipak u detalje neću ulaziti.
- Turizam uz Dravu, planovi razvoja?
- VII. cjelina „Slušaonica“ postavit će se interaktivne multimedijalne instalacije koje će posjetiteljima pomoći da dublje uđu u interpretaciju i pojme koliko pojedini zvuk instrumenta pridonosi pojedinoj atmosferi pjesama. Ovo je samo kratki prikaz informacija vezan uz sam postav koji će većinom biti smješten u podrumu dok je prizemlje zgrade namijenjeno za postavljanje suvenirnice, multimedijalne polivalentne dvorane, slušaonice/ igraonice i ostalih popratnih prostorija neophodne za rad interpretacijskog centra.
- Kako ste i mogli iščitati iz ranije odgovora krećemo s infrastrukturnim projektima kao što su Dom zdravlja, izrada projektne dokumentacije za proširenje Dječjeg vrtića, rekonstrukcija zgrade koja bi se namijenila za zgradu javnog sektora i nakon rekonstrukcija dala na korištenje udrugama. Nemojte me krivo shvatiti, ali trenutačno turizam uz Dravu neće biti u prvom planu. Da, Općina će pomoći u skladu sa svojim mogućnostima, ali ovaj dio ćemo prepustiti zainteresiranim privatnim investitorima.
- Čestitka mještanima uz Dan Općine?
- U ime Općine Donja Dubrava i u svoje osobno ime čestitam vam sretan Dan Općine kao i dan naše zaštitnice Svete Margarete! Sve mještanke, mještane Donje Dubrave te sve žitelje lijepog nam Međimurja i ostalih krajeva pozivam na druženje u Sportski park Krbulja na kojem smo pripremili bogat kulturno-umjetnički i sportski program.
Kovačević Mijo, iz 3 MK Des�lacije prima Veliku zlatnu medalju od Ivana Goričanca i predsjednika udruge Međimurska žganica
ZAVRŠIO FESTIVAL Međimurske žganice
U nedjelju je u Selnici održan Ficko – Festival međimurske žganice koji je svojom sedmom iteracijom dokazao da se pretvara u ozbiljan događaj. Na ocjenjivanje je stiglo preko 90 uzoraka rakije iz cijele Hrvatske, Srbije pa čak i Njemačke. Ocjenjivačka komisija pod predsjedanjem dr. sc. Marina Mihaljevića Žulja te diplomiranih agronoma Aleksandra Brodskog i Marijana Čižmešije kao članova, dodijelila je čak 27 zlatnih medalja, 44 srebrne i 19 brončanih. Naslov šampiona festivala osvojila je 3 MK Destilacija iz Zrinskog Topolovca (ostala smo zlata objavili u prošlom broju Međimurskih novina).
Sȃm event Ficko koji je održan u nedjelju tek je vrhunac cijelog događaja kojem je prethodilo prikupljanje uzoraka i stručno ocjenjivanje. Na njemu su podijeljene medalje i diplome najboljima, a uz prihvatljivu kotizaciju gosti su mogli probati sve rakije koje su došle na ocjenjivanje. Istina, zbog toga event i traje samo par sati, ali je doista jedinstvena prilika ovlažiti nepce samim vrhom kvalitetnih rakija.
Dodjelu nagrada vodio je Ivan Goričanec iz Studia Reci Da, a uz udrugu Međimurska žganica iz Selnice, organizatori su Općina Selnica te TZ područja Mura i Gorice.
Osim rakije, bilo je i drugih sadržaja. Uvodno predavanje održao je Zdenko Radiković, vlasnik OPG-a iz Svetog Križa na temu povezanosti pčelinjih proizvoda i rakije. Gosti su mogli uživati izložbi umjetničkih slika Mladena Pavića. Kotlove za pečenje rakije predstavila je Trgovina Ekstra. Svojom a capella izvedbom, cijeli je event dignuo Žiga, dok ga je u izvedbi pjesme Dok ja dojdem v domovinu na klavijaturama pratio Mladen Magdalenić, koji pak je svojom glazbom i kasnije bio ugodna podloga u uživanju u rakiji. U arhivsku riznicu ceremonijalno je pohranjena boca napunjena cuvéeom najbolje ocijenjenih žganica, a ta je čast pripala Dubravki Sklepić, tajnici Pučkog otvorenog učilišta Novak koje djeluje u Maloj Subotici i Čakovcu. Učilište je s organizatorima i udrugom dogovorilo suradnju na provedbi programa obrazovanja za stjecanje mikrokvali�ikacije Proizvodnja domaćih rakija i likera. Cilj je očuvanje tradicije, podizanje kvalitete domaće proizvodnje i pružanje prilike polaznicima da steknu praktična znanja i vještine iz ove vrijedne međimurske baštine. (tn, foto: Studio Reci Da)
Fran Andrej Jalušić po hektaru sa svog polja doma vozi od 7,5 do 8,5 tona pšenice. Zrno ima odličnu hektolitarsku masu od 82 do 84 kg/hl, dok se vlaga kreće od 10,5 do 13%
Piše: Vlasta Vugrinec
„Ovo je jedna od boljih, ako ne i najbolja godina do sada”, kaže nam Fran Andrej Jalušić, ratar iz Ivanovca, kojeg smo zatekli u ovogodišnjoj žetvi pšenice. Po hektaru sa svog polja doma vozi od 7,5 do 8,5 tona pšenice. I ne samo to, zrno ima odličnu hektolitarsku masu od 82 do 84 kg/hl, dok se vlaga kreće od 10,5 do 13%.
Dobar urod, niska cijena
Kombajni su u međimurskim poljima već duže vrijeme, s time da su ušli oko dva tjedna ranije u odnosu na uobičajeno vrijeme. Prvo su se žnjeli otkosi ječma, uglavnom pivarskog, kojem su se Međimurci unatrag desetak godina priklonili i gotovo s polja izbacili stočni.
„I pivarski ječam je dobro rodio”, dodaje Fran Andrej, koji je po hektaru žeo oko 7 i pol tona.
Ovih dana završava i žetva uljane repice te su se kombajni preselili u polja pšenice. Poljoprivrednici su uglavnom iznenađeni kvalitetom zrnja s obzirom na velike vrućine koje vladaju posljednjih dana. Iako su očekivali "ščrkvljena" zrnja, odnosno prisilnu zriobu mliječnog klasa, ugodno su iznenađeni. No, kako to obično biva u životu, jedna stvar ugodno iznenadi, a to znači da
s druge strane slijedi hladan tuš. Upravo se to događa s ovogodišnjom otkupnom cijenom koja se kreće od 160 do 165 eura po toni. Istina, u trenutku pisanja ovog teksta još nijedan međimurski otkupljivač nije izašao sa svojom cijenom. Dakle, ne zna se pouzdano po koliko će zrnje pšenice otkupljivati ni Čakovečki mlinovi ni TSH Čakovec. Potonja tvrtka jedino je obznanila cijene za ovogodišnji urod ječma, za čiju tonu plaća 150 eura, te zob koji je 10 eura skuplji, odnosno otkupljuje se po 160 eura. Žitarice, naravno, moraju biti standardne kvalitete prema Kodeksu otkupa žitarica i uljarica: vlaga do 14%, zdrave, bez stranog mirisa, živih insekata, plijesni i bez genetskih modi�ikacija. Ukoliko kvaliteta nije u skladu s tim parametrima, neće se otkupljivati.
Dok čekaju službenu cijenu otkupljivača, kao i svih prijašnjih godina, ratari negoduju, ljute se i proklinju sve od reda. Međutim, ne svi.
Mladi uvode nove modele
Mladi ratari, poput Frana Andreja, imaju sasvim drugačiji pogled i razmišljanje o poslu ratara. Naime, on ne čeka žetvu kako bi doznao cijenu pšenice, bilo da mu se ona svidjela ili ne. S druge strane, u svoja polja ne ulazi napamet niti sije
bez plana. Sve radi smišljeno i proračunato, i svaka mu je sjetva pod ugovorom. Drugim riječima, zna unaprijed za koga sije i po kojoj cijeni će urod prodati.
„Stalno pratim stanje na europskim burzama”, kaže te dodaje kako je sjetvu i žetvu ugovorio s jednom poznatom sjemenarskom kućom koja djeluje na našem području. Ugovor je potpisao još u ožujku po cijenama koje su tada bile na snazi.
„Ugovor je legalno potpisan i obje strane – i sjemenarska kuća i ja – moramo se pridržavati svih preuzetih obveza. I tako radim već godinama.”
To znači da riskiraju obje strane jer, kako je poznato, cijene rastu i padaju shodno situaciji na tržištu koje je podložno različitim rizicima. Prije svega, geopolitičkoj situaciji, ali i neprestanim izmjenama pravila o uvozu i izvozu iz tzv. trećih zemalja ili trećeg svijeta, prije svega Afrike, Azije i Amerike. Bilo je godina kad je morao plaćati penale, ali i onih kada je itekako zadovoljno trljao ruke.
Dakle, mladi su skloni većem riziku, više prate tržište, odnosno tržišno su orijentirani i ne čekaju hoće li im se država smilovati i pritisnuti otkupljivače koji su sve redom privatnici, a ne socijalna poduzeća. I to je upravo ono što nam treba u poljoprivredi:
okrenuti se tržištu, boriti se i ne čekati mrvice s vrha države. Jer, tržište može biti zdravo samo onda kad se nitko sa strane ne upliće, naročito ne država sa svojim tzv. socijalnim programima. Nažalost, za mnoge je već prekasno jer su odustali od poljoprivrede, dok se neki ne miču ni milimetar sa dosadašnje pozicije jaukanja i proklinjanja.
Slika ratara se mijenja
Slika međimurske poljoprivrede danas se uvelike promijenila u odnosu na onu od prije 20-ak i više godina. Traktor Tomo Vinković je nestao, a poljoprivrednici danas voze prave grdosije tipa John Deere, New Holland, Massey Ferguson, Deutz-Fahr, Fendt. Naravno, takve se grdosije ne mogu ni okrenuti na nekoliko stotinjaka klaftri zemlje, pa se stoga zemljište okrupnjavalo i još se okrupnjuje koliko se da. Ruku na srce, i dalje nisu to nepregledne plohe poput onih u Slavoniji, ali su ipak dovoljne da se po njima vozi John Deere. Naime, ratari se i dalje bore s nedostatkom i rascjepkanošću zemljišta. Upravo to znaju oni mali koji još drže koji komadić i za njega žele suho zlato. E, sad još samo kad bi shvatili zašto pšenicu nije isplativo sijati u Međimurju, bilo bi još bolje. No, korak po korak!
ČAKOVEČKI SAJAM I PLAC
CIJENE PLAC
Piše: Mihael Kacun
Mladi krumpir (kg): 2,00 €
Rajčica (kg): 4,00 €
Paprika (kg): 4,00 €
Salata (kg): 3,00 €
Mahune (kg): 7,00 €
Krastavci (kg): 4,00 €
Mlado zelje (kg): 2,50 €
Trešnje (kg): 7,00 €
Grašak (kg): 6,00 €
Ribiz (posudica): 3,00 €
Cvijeće (buket): 3,00 €
Prva srpanjska srijeda na čakovečkom sajmu baš i nije nešto posebno odudarala od lipanjskih tjedana. Dakle, bilo je svega, osim što su se prodavači cvijeća, odnosno cvjetnih presadnica, mogli prebrojati na prste jedne ruke. Ipak, tko je poželio cvijeće, mogao je doista birati u mnoštvu toga na placu. Još uvijek u izobilju ima �lanci povrća, s time da su se počele nuditi i presadnice kasnih salata kao što je crveni i žuti radič te endivija. I dok jedni kupuju �lance paprike i rajčice, klupe su već prepune tih plodova iz plasteničke proizvodnje. Tako se paradajz mogao kupiti već od euro i pol do tri, paprika se nudila također za 3 eura, a za vreću malih krastavaca trebalo je izdvojiti 15 eura. Kilogram mladog graha u mahuni prodavao se po 7 eura na sajmu, dok ga na placu još nema. Kupci su uzalud tražili domaće, međimurske marelice jer ih jednostavno nema. Naime, poznato je da ih je ubrao ranoproljetni mraz. Morali su se zadovoljiti onima iz udaljenijih krajeva. A iz tih područja nudile su se i lubenice, grožđe, smokve, suhe šljive…
Mladi krumpir (kg): 1,00 €
Rajčica (kg): 1,50 - 3,00 €
Paprika (kg): 3,00 €
Salata (kg): 1,00 €
Mahune (kg): 6,00 €
Krastavci (kg): 2,00 €
Mladi grah (kg): 7,00 €
Mrkva (kg): 1,50 €
Marelice (kg): 5,00 €
Lubenica (kg): 2,00 €
Patka pužolovka: 7,00 €
U sigurnoj hladovini, što ispod drveća, a što ispod tendi, smjestili su se uzgajivači životinja. Oni su pak nudili male piliće, pačiće i purice, odrasle kokoši, razne pasmine pataka, među kojima su i pužolovke, a birati su mogli i ljubitelji zečeva.
(vv)
eteorološki, nalazimo se na početku ljeta, u periodu u kojem se očekuje kako će temperature zraka dosezati vrijednosti iznad 30 ºC, što za svaku životinju predstavlja izuzetno velik stres koji će se očitovati kroz manju konzumaciju hrane, većim potrebama za svježom pitkom vodom te opadanjem proizvodnje mlijeka i slabijim prirastom kod životinja u tovu (perad, svinje, junad). Toplinski udar se javlja u trenutku kada organizam ne može odavati toplinu već je dodatno prima izvana (visoke vanjske temperature posebice uz visoki stupanj vlage). Ovom stanju još pridonosi naporan rad ili transport životinje pri visokim temperaturama. Vrlo često smo svjedoci kako se životinje drže u neadekvatnim objektima, čije manjkavosti upravo bivaju prepoznatljive najčešće u ljetnim mjesecima, kada su cjelodnevne temperature izuzetno visoke, koje uz visoku vlagu i nedovoljnu ventilaciju u objektu dovode do toplinskog udara kod životinja.
Do ovog stanja dolazi u uvjetima povišene vanjske temperature, visokog postotka relativne vlažnosti zraka i kod dugotrajnog mišićnog rada. Uslijed intenzivnog izlaganja organizma visokoj temperaturi dolazi do otkazivanja termo regulatornih mehanizama, i u takvim slučajevima tjelesna temperatura može naglo porasti. Razlika između normalne i smrtonosne tjelesne temperature je u rasponu od 15 do 25 °C na hladnoći, a samo 3 do 6 °C na vrućini. To pojašnjava zašto hladnoća nije toliki problem kao što je vrućina, te zašto produktivne životinje pokazuju visoku toleranciju na hladnoću, a malu na vrućinu.
Više je vrsta ekonomskih gubitaka u stočar-
stvu kao rezultat vrućinom uzrokovanog stresa. Gubici u proizvodnji mesa, mlijeka i jaja, povećanoj smrtnosti i smanjenoj stopi reprodukcije, samo su neki od gubitaka. Pokusima je dokazano da uslijed stresa od vrućine krave muzare jedu manje (od 16,5 do 20 kg/dan), piju više vode (od 82 do 86 l/dan) i proizvode manje mlijeka (od 16,5 do 20 l/dan) od krava koje se nalaze u termalno neutralnom prostoru.
Što se tiče kućnih ljubimaca, prije svega tu mislim na pse i mačke, psi češće dobivaju toplinski udar od mačaka, jako mlade i stare jedinke češće od jedinki u dobroj kondiciji. Psi se ne znoje i teško odaju višak topline. Jedini način na koji to mogu uraditi je dahtanjem i jednim dijelom preko jastučića šapa. Neki psi teško prihvaćaju činjenicu da se tijekom visokih vanjskih temperatura treba skloniti u hlad i izbjegavati �izičku aktivnost. Vlasnici su vrlo često direktni krivci za nastali problem (šetnja tijekom najtoplijeg dijela dana, boravak u neklimatiziranim
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
prostorijama duže vremena, boravak u zatvorenom automobilu (“samo 5 minuta”) ili čak i u automobilu s otvorenim prozorima, boravak u dvorištu bez sjene). Vrijeme izlaganja visokoj temperaturi ne mora biti dugo, a simptomi toplinskog udara nastaju brzo i mogu završiti fatalno, u roku od dvadesetak minuta. Toplinski udar se može pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti vrućinom. Simptomi toplinskog udara su: visoka tjelesna temperatura (iznad 40 C), suha i vruća koža, otežano i ubrzano disanje, tahikardija (160 – 180 otkucaja srca u minuti), umor, i povraćanje(pas, mačka), grčevi, nesiguran hod, gubitak svijesti. Liječenje se sastoji u što bržem snižavanju tjelesne temperature (dislociranje oboljele životinje u hlad ili rashlađivanje prostorije ventilatorom, vlaženje kože hladnim oblozima ili hladnom vodom, nikako ne ledom). Potrebno je i hitno kontaktirati veterinara jer, ponovimo još jednom, ovo stanje može uzrokovati smrt.
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475
ČAKOVEC
Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
Egipatski hodajući luk
(Allium × proliferum)
vrlo je zanimljiva sorta luka koja već godinama raste u mom Biovrtu i svake godine iznova me oduševi svojim neobičnim načinom rasta i razmnožavanja. Ovaj luk je prirodni hibrid nastao križanjem običnog luka (Allium cepa) i zimskog/ proljetnog luka (Allium fistulosum), što je dokazano molekularnim analizama.
Porijeklom je iz Azije. Smatra se da je izvorno nastao na indijskom potkontinentu (Indija/Pakistan), a u Europu je proširen migracijama i trgovačkim putevima.
Zašto naziv "Egipatski hodajući luk"?
Naziv „egipatski“ najvjerojatnije je marketinški dodatak jer nema dokaza da potječe iz Egipta. No, ime je očito ostalo zbog egzotičnog prizvuka koji pridonosi popularnosti biljke. Naziv "hodajući luk" dolazi od neobičnog rasta, jer na vrhu stabljike razvija zračne lučice, ponekad i te zračne lučice imaju još dodatno nove lučice, koje se savijaju prema tlu, gdje se pri dodiru s tlom ukorjenjuju i formiraju novu biljku. Tako se luk doslovno širi i „hoda“ po vrtu.
Ostali nazivi
• Egipatski luk – iako nema stvarne veze s Egiptom, ime je vjerojatno nastalo iz romantične ili povijesne asocijacije
• Stablo luk (engl. Tree onion)
• Luk trajnica
• Stogodišnji luk
U našim enciklopedijama i znanstvenim radovima najčešće se koristi naziv "stogodišnji luk" (Allium cepa var. viviparum/proliferum.
Uzgoj
Ovo je višegodišnji luk, što znači da preživljava zimu i ponovo niče na proljeće. Uzgaja se kao i ostale vrste luka i za dobar uzgoj treba sunčanu poziciju. Vrlo je jednostavan za uzgoj i prilično otporan na hladnoću i bolesti. Ali ne i na španjolske puževe – za hladnijih proljeća morala sam ih redovito skupljati s gredice ovog luka da mi ga potpuno ne pojedu. Za njegov uzgoj birajte neku
SVIJET ČEŠNJAKA
Pripremila:
Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
trajnu poziciju, s obzirom na to da se radi o trajnici, tako da ne morate imati na umu kako sačuvati i presaditi ovu vrstu s nekog jednogodišnjeg dijela vrta. Luk je inače dobra međukultura jagodama – a ovo su obje trajne vrste. Ja ga sadim i u društvu ruža na rubu pergola.
Cvatnja i razmnožavanje
Cvate i formira zračne lukovice na vrhovima stabljika, i to nerijetko ne samo u jednoj razini, nego dvije, ponekad čak i tri razine. Razmnožiti ga možete sadnjom zrelih zračnih lukovica.
Primjena u kuhinji
Mladi listovi: Koriste se kao vlascu sličan dodatak jelima (zeleni luk).
Zračne lukovice: Blagog su do srednje jakog okusa, mogu se kiseliti, pirjati ili koristiti svježe.
Podzemne glavice:
Sitnije su i jačeg okusa od običnog luka; mogu se koristiti za kuhanje. Ali radije njih sačuvajte kako bi vam se lik mogao razmnožiti po vrtu.
Zašto ga imati u vrtu?
Egipatski hodajući luk jedna je od onih biljaka koje su baš posebne i zanimljive. Neobičan, koristan i gotovo neuništiv, odličan je za organske vrtove. Možda ga je teže pronaći, ali ako dođete do lukovica – svakako ga pokušajte održati i širiti u svom vrtu.
Češnjak se često stavlja u jelo kuhati u lupini jer tek tada otpušta svoja puna svojstva – od pogodnosti za zdravlje do afrodizijačkog djelovanja
Piše: Vlasta Vugrinec
Ljetne žege nekako su ubrzale proces dozrijevanja češnjaka pa ga mnogi vrtlari vade ili su ga već izvadili iz zemlje. Osušenog ga spremaju kako im je zgodno. To znači da pojedinci još uvijek pletu pletenice i vješaju ih u tamnu prostoriju, dok ga ostali samo pohranjuju u svoje podrume, klijeti ili gdje god već.
Od međimurskog do kreolskog
češnjaka i dalje
Za većinu ljudi, osim za vrtlare i znalce, češnjak je – češnjak. Eventualno ga dijele na jesenski i proljetni. Razlika je, naravno, u vremenu sadnje. Jesenski se sadi u listopadu, a proljetni u rano proljeće. Proljetni dozrijeva malo kasnije nego jesenski češnjak i često ima nešto manje glavice. Jesenski treba hladnije razdoblje za dobar rast i podnosi smrzavanje, dok proljetni češnjak u pravilu ne podnosi jača smrzavanja tla.
Razlika je i u roku trajanja. Jesenski češnjak će se prije smežurati i potjerati klice, dok proljetni, uz pretpostavku da je dobro uskladišten, može stajati i godinu dana.
"Međutim, postoji prava paleta sorti koje se razlikuju kako po datumu sadnje, tako i po odnosu kiselina, ljutine, aromatičnosti, ali i trajnosti",
poučila nas je Slavica Šegović iz Ivanovca.
U normalnoj, službenoj klasifikaciji razlikuje se, primjerice, purple prugasti češnjak, Rocambole češnjak, porculanski, pa kreolski češnjak i da ne nabrajamo dalje. Međutim, postoje i one sorte koje u našim krajevima datiraju od pamtivijeka, koje se prenose s koljena na koljeno, pa ga vrtlari i zovu kolokvijalnim imenima kao što su podravski, benkovački pa i međimurski. Uglavnom je riječ o sitnijim, ali "dinamitnim" glavicama, uz naravno pokoji izuzetak. Pod pojmom "dinamitni" misli se na jak i intenzivan miris i okus, pa ga ni ne treba puno dodavati u jela. Prije desetak i više godina, u naše se vrtove uselio i takozvani slonovski češnjak. Kako mu i samo ime govori, riječ je o izrazito velikim glavicama koje doslovno podsjećaju na buzdovane. Naročito kad se oko češnjeva pojave i mali sjemeni češnjaci. No, koliko je veći od prosječnog, toliko mu je miris i okus slabiji. A jednom kad se zasadi u vrtu i pusti li se da procvjeta i razvije sjeme, ne treba ga više ni saditi. Naime, upravo ti mali sjemeni češnjevi zaostanu u zemlji i već u kasnu jesen pojave se prva pera novog češnjaka. Njegovo čuvanje je isto kao i kod običnog češnjaka, s time da njegove
glavice izgledaju atraktivnije ispletene u pletenice.
Prvi poznati antibiotik
Češnjak (Allium sativum) je biljka srodna luku, poriluku i vlascu, koja se konzumira od davnine i koristi za aromatiziranje hrane. Gotovo da ni nema jela s kojim se ne sljubljuje, od juha, variva, gulaša, pečenja, roštilja do salata.
Utvrđeno je da češnjak, koji se koristi kao začin, u izobilju sadrži temeljne nutritivne komponente (ugljikohidrate, bjelančevine, masti, minerale, vodu i vitamine).
Češnjak sadrži i biološki aktivne komponente koje pridonose njegovim farmakološkim svojstvima. Glavna aktivna komponenta češnjaka je sumporna tvar alicin, sastojak koji češnjaku daje prepoznatljiv miris i okus,
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
PRELOG - Ambulanta za male životinje, tel: 040/645-505 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sati (ljetno od 9-17 sati), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sati.
PRELOG - Ambulanta za velike životinje, tel: 040/645-422 (isti vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sati.
a ujedno i tvar zbog koje se čini da češnjak djeluje u određenim uvjetima.
Ljudi obično koriste češnjak protiv visokog krvnog tlaka, za sniženje povišenog kolesterola i drugih masnoća u krvi te u slučaju otvrdnuća arterija (ateroskleroze). Neki ljudi posežu za njim kad osjete prve simptome prehlade, a iako znanost još uvijek istražuje sve učinke, dodatna podrška imunitetu nikako ne škodi. Češnjak je također bogat vitaminom C, manganom i selenom. Naravno, svježi češnjak ima izraženiji okus i najviše ljekovitih tvari odmah nakon rezanja ili gnječenja. U kuhana jela ili pak pečenja stavlja se u lupini jer tek tada daje sve ono od sebe, odnosno sva ona svojstva koja mu se pripisuju – od pogodnosti za zdravlje, afrodizijačkog svojstva i svega ostalog.
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sati, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati.
Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708
Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
DIJAMANTNI PIR
Marija Škvorc, rođena Škvorc iz Peklenice, stara 80 godina i Franjo Škvorc porijeklom iz Celina, star 84 godine, ovih su dana proslavili 60 godina braka u obiteljskom domu u Peklenici. Slavili su s djecom, sinovima Draženom i Nenadom, snaha-
ma Lidijom i Vericom, unucima Filipom, Katarinom i Klarom, te njihovim partnerima i s cijelom rodbinom. Poseban poklon za baku i dedu priredila je unuka Klara koja je napisala predivnu prigodnu pjesmu koju donosimo u cijelosti. (Aleksandra Sklepić)
Da nega bilo vas, ne bi bilo ni nas
Bili su jenput dvoji Škvorcovi, Peklenički i Celinski, našli su se v ljubavi, ta ljubav već traje 60 let fest dugo, kak celi svet.
Jen Škvorc bila je Marija, ilitiga Mara, velikih grudi i puna para, drugi pak je bil Feri, Ferek, Franjo šteri neje mel posla drugoga, nego je Maru po Peklenici ganjo.
I kak su se našli Ferek i Marek, fletno su na svet došli Nenek i Dražen.
Tu je familija Škvorc ne stala, proširila se, neje već bila tak mala, od nekud su došle i Lidija i Verica, e tu je tek Marek postala šefica.
Ve smo već 30 let braka pokrili, Marek i Ferek su i vnukece dobili.
Počeli bumo z prvim, najstarešim neki bi rekli i najlepšim, si znamo šteri je ve to, Filip Škvorcov, Marino prvo zloto.
Druga po redu je naša Katica, posle Mare, glavna šefica. Njoj či se kaj preveč nabere, bez brige bodi, ona nas se na red pobere.
Cukor na kraju je mala Klara, najmlajša v ovi familiji, a na prvom kopanju na stolu v kuhiji, mora zahvaliti strini Lidiji.
Ve dok sam vas se pobrojala, red bi bil ka spomenem i Đinu storu i finu, o kojoj Ferek i Marek već godinama brinu.
A kaj se svakodnevice tiče, imamo mi tu svakakve priče.
Dok v daljini svetlo plovi C3 vidiš, neje ti sejeno, jer znaš da to Marek i Ferek v Čakovec idejo.
Kaufland glavna je meta, tam paradajz najprije procveta. Jeh, al treba i v Eurospin iti, Ferek nebre rom bilo kaj piti.
Mara droga, razmim, ne znaš kaj si ve stela reći, a gle, mislim da si kanila langoše speći.
Raca i mlinci, pohano i pire, Ferek već toči špricere, za Pekleničko proščeje kaj ti još treba, realno niš, srečen si do neba.
I ka zaključimo ovo umjetničko djelo, jer već mi i znoj teče po čelo, Droga Mara, pusti našega Fereka ka si malo počine, jer beneficija na godine braka njemu ne gine.
Fala ti Bože na naši Mari, dok te nazove, obraz ti se odma ozari, isto ti tak fala na našem Feriju šteri Mari davle celo svojo penziju.
Da nega bilo vas, ne bi bilo ni nas. Zato znajte da vas fest radi imamo, i daj Bože ka i za 10 let skupa pijemo!
Palovca na izletu u Kopačkom ritu
UMIROVLJENICI iz Palovca
Umirovljenici Podružnice
Palovec u utorak, 17. lipnja, organizirali su za svoje članove izlet u Kopački rit i Đakovo. Palovski umirovljenici poznati su po svojem aktivnom
sudjelovanju u društvenom životu. Tako su i ovog puta s veseljem i s puno energije posjetili Kopački rit, pravi raj za ljubitelje prirode i ptica.
Nakon šetnje parkom prirode put ih je odveo u Đakovo, na Državnu ergelu lipicanaca i u katedralu Sv. Petra. - Bilo nam je predivno i vraćamo se kući prepuni doživljaja. Ali to
UDRUGA slijepih Međimurske županije traži gerontodomaćice
Udruga slijepih Međimurske županije u sklopu projekta “Zaželi” traži dvije žene za poslove gerontodomaćice - pomoć u kući na području Međimurske županije. Oglas je objavila Udruga na svojoj službenoj mrežnoj stranici i Facebook stranici te Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Za kandidate/kinje prijavljene na oglas koji/e ispunjavaju formalne uvjete i čija dokumentacija je potpuna provest će se usmeni razgovor s komisijom udruge. Ako kandidat/ kinja ne pristupi razgovoru, smatra se da je povukao/ la prijavu na poziv.
Kandidati prijavom na Javni poziv pristaju da Udruga slijepih Međimurske županije, kao voditelj obrade, prikupljene podatke na temelju ovog poziva obrađuje samo u svrhu provedbe poziva i projekta.
Udruga slijepih Međimurske županije će s osobnim podacima postupati sukladno pozitivnim propisima uz primjenu odgovarajućih tehnika sigurnosnih mjera zaštite osobnih podataka od neovlaštenog pristupa, zlouporabe, otkrivanja, gubitka ili oštećenja.
Nakon raspisanog natječaja ne mora se izvršiti odabir kandidata ukoliko oni ne zadovoljavaju uvjete.
Zaposlena osoba pružat će potporu i podršku za najmanje šest korisnika koji pripadaju ciljnoj skupini.
Predviđena visina mjesečnog primanja iznosi minimalnu bruto plaću u Republici Hrvatskoj, dok će se putni troškovi isplaćivati prema stvarno nastalim troškovima loko vožnje. Opis poslova uključuje pomoć u obavljanju kućanskih poslova, što podrazumijeva pospremanje stambenog prostora, pranje posuđa, donošenje vode i ogrjeva, organiziranje pranja i glačanja rublja, kao i nabavu lijekova i drugih potrepština. Također, zaposlenik će biti zadužen za organiziranje prehrane, odnosno pružanje pomoći u pripremi obroka i nabavi hrane.
Pomoć pri održavanju osobne higijene obuhvaća asistenciju pri oblačenju i svlačenju te brigu o higijeni korisnika. Osim toga, zaposlenik će pružati podršku u socijalnoj integraciji korisnika kroz pratnju i pomoć u raznim društvenim aktivnostima te će pomagati u zadovoljavanju drugih svakodnevnih potreba korisnika.
Eventualne dodatne informacije o pozivu mogu se dobiti putem elektroničke pošte na predsjednica@ usm.hr ili isključivo radnim danom od 9:00 do 15:00 sati na 091/ 794 73 55 –Marija Ciglar, predsjednica udruge. Predsjednica udruge, Marija Ciglar
Reakcije, komentari, pisma i priopćenja
E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601
Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1554
nas ne čudi jer je s našim umirovljenicima uvijek zabavno, gdje god se uputili, rekla nam je s osmijehom predsjednica Podružnice umirovljenika Nevenka Rojko. (sh)
Platnenu vrećicu za kupnju s logom Međimurskih novina ovaj tjedan darovali smo u prodavaonici Krk u Belici. Poklonili smo je Jasminki Haček iz Belice, a ona
nam je zauzvrat otkrila što voli čitati.
– Najviše me zanima crna kronika. Uvijek pogledam te stranice jer me zanimaju što se sve događa u našem
SPOMENICI u gradu Čakovcu
Skulptura „Kameni cvijet“ akademskog kipara Mihaela Štebiha postala je prepoznatljiva vizura parka ispred Doma umirovljenika, gdje je postavljena 1988. godine. Ova apstraktna kompozicija – izvedena u kamenu i staklu – smještena je u središnji dio zelenog trga, jasno istaknuta postavljanjem na popločani kružni prostor, a uokolo su postavljene klupe, što poziva na odmor i promišljanje.
Skulptura „Kameni cvijet“ spaja tradicionalni kamen i suvremen, svjetlonosan stakleni element, što je karakteristično za njegov rad: �luidne, apstraktne forme s minimalnim umjetničkim intervencijama, ostavljene da prirodno oblikuju svoj izraz.
Postav skulpture, na širokom popločanom prostoru s kružnim uzorkom, dodatno naglašava arhitektonsku i
kraju, no naravno, pročitam i što se događa diljem našeg malog Međimurja, rekla je Jasminka. Snimili smo ju s prodavačicom Karolinom Antolašić. (lp)
Novo, 123. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u prošlom broju. I u srpnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri
kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 11. srpnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava
2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 22. srpnja. Sretnog dobitnika 123. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 25. srpnja. (mk)
Adresa:
Broj telefona: Sakupljene kupone donijeti osobno ili
NAKLADNIK
MEDIA NOVINE d.o.o.
Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
simboličku važnost djela potičući posjetitelje da zastanu i raspoznaju suptilne forme djela – neki je čak uspoređuju sa žabom, sugerirajući prisutnost neobične, gotovo antropomorfne strukture u kamenu.
„Kameni cvijet“ gotovo 35 godina stoji kao tihi sudionik života starijih sugrađana, posjetitelja Doma, prolaznika i šetača. Bez pompe, ali značajno – Štebihovo djelo integrirano je u urbani pejzaž,
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina Idealno mjesto
dok njegovi stakleni elementi ponekad presijavaju sunce i stvaraju igru svjetla. Unatoč apstraktnoj formi, njegova sugerirana organska obilježja – pa i asocijacije – govore o sposobnosti suvremenog kipa nadahnuti imaginarni prikaz prirodnog svijeta. Tako apstrakcija spaja konkretno i imaginarno, otvarajući novi doživljaj umjetnosti u javnom prostoru: stil kojega Štebih njeguje i kroz haiku inspiriran minimalizam. (mg)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić; Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr), Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić;
UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi način iskorištavati
odgajaju mlade umjetnike
Umjetnička škola "Miroslav Magdalenić" Čakovec već desetljećima njeguje i razvija glazbene talente, zahvaljujući predanom radu svojih profesora. Moder-
no opremljeni instrumenti, stručne pedagoške metode i suradnja s vodećim glazbenim imenima daju mladim glazbenicima čvrst temelj za glazbenu buduć-
nost. Škola aktivno potiče kontinuitet i usavršavanje profesora. Njeni pedagozi redovito sudjeluju na seminarima, festivalima i stručnim usavršavanjima, kako
bi mladi glazbenici dobivali kvalitetnu podršku. Sve profesore fotogra�irali smo netom prije završne svečanosti ove školske godine. (mg)
VIKEND VODIČ
4. srpnja
19:00, Ljubavnici i TS Frikovi
Šator ispred OŠ Tomaša
Goričanca Mala Subo�ca
19:30, Stela Strnad, flauta
Ciklus Zvuk klasike
Scheierica, Čakovec
20:00, Wine fest
Gradska tržnica
Mursko Središće
21:30, Koncert Prljavo kazalište Gradska tržnica
Mursko Središće
19:30, Ciklus “zvuk klasike”, diplomski koncert: Stela Strnad
Dvorana Scheier
19:30 – 20:30 , Dance aerobic Vanjski teren
Macanovog doma
22:00, Hot in the City:
DJ DAVID B
Caffe Bar Paladin
5. srpnja
10:00, 13. Truck show
Međimurje
Mesap, Nedelišće
14:00 , Dobravski kotlić - natjecanje u kuhanju gulaša
Sportski park Krbulja
Donja Dubrava
16:00, Lov na labuđe pero, Prelog
17:00, Murska alka, ekipno natjecanje
Mursko Središće, Šetnica svete Barbare
19:00, Vulkan bend
Šator ispred OŠ Tomaša Goričanca Mala Subo�ca
20:30, Koncert Dina Rizvić Mamas& Tapas, Čakovec
21:00, Peki & Baks
Lepi Dečki Brewery
21:00, Hot in the City: DJ LIMEE
Caffe Bar Paladin
Najavite događaj! Sve informacije
šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
KAZALIŠNA DRUŽINA Štolcer gostuje u Žabniku
Kazališna družina Štolcer predstavit će se sa svojom najnovijom predstavom
Turistička zajednica Sveti Martin na Muri u suradnji s Mlinarskom kućom poziva vas na posebnu kulturnu večer pod zvjezdanim nebom! U nedjelju, 6. srpnja, s početkom u 20 sati, kod Mlinarske kuće u Svetom Martinu na Muri, ne propustite hit predstavu „Tamo je Rim, ljubavi!“ u izvedbi Kazališne družine Štolcer iz Čakovca.
Pod redateljskom palicom Dejana Buvača i uz tekstove
Kristine Štebih, ova predstava vas vodi u vrijeme cara Hadrijana, u srce antičkog Halicanuma, rimskog naselja na području današnjeg Međimurja.
Radnja je smještena u doba Saturnalija, kada se slavilo život, a u domu dumvira Plencusa miješaju se ljubavi, planovi, intrige i snovi – baš kao i danas! Ako ste ikad poželjeli zaviriti u život rimskog Međimurja – ovo je vaša prilika! (sh)
MURSKO SREDIŠĆE Čekaju vas Prljavci
i Gradski kotlići
U petak, 4. srpnja s početkom u 20 sati na gradsku tržnicu u Murskom Središću vraća se Wine fest, gdje ljubitelji vina mogu uživati u nekim od najboljih međimurskih vina. U 21.30 na pozornicu na gradskoj tržnici dolazi legendarni hrvatski bend Prljavo kazalište, koji će do-
datno zagrijati ionako vruću ljetnu atmosferu.
Subota, 5. srpnja, je vrijeme za Mursku alku koja počinje u 17 sati na Šetnici svete Barbare, a nedjelja donosi tradicionalno kuhanje jela “Gradski kotlići” kod ŠRC Zalešće, s početkom u 12 sati. (bj)
Dani općine Mala Subotica donose bogat program od 4. do 14. srpnja, prilagođen svim generacijama.
Večer u petak, 4. srpnja, rezervirana je za nastup tamburaškog sastava Frikovi i benda Ljubavnici u šatoru ispred Osnovne škole s početkom u 21 sat. Sljedećeg dana, u istom prostoru i u isto vrijeme, publiku će zabavljati Grupa Vulkan. Nedjeljni program započinje mimohodom udruga u 10:30, koji vodi od zgrade općine do crkve, gdje u 11 sati slijedi sveta misa u crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije.
U večernjim satima na trgu ispred Doma kulture od 18:30 održava se sajam obrtnika, poljoprivrednika i
udruga, a potom slijedi podjela nagrada osnovnoškolcima u 19:00 i priznanja najboljim sportašima u 19:30. Program zaokružuju nastupi Puhačkog orkestra i mažoretkinja Općine i Murskog Središća od 20 sati.
U ponedjeljak, 7. srpnja, sajam obrtnika, poljoprivrednika i udruga nastavlja se na trgu od 19 sati. Sat vremena kasnije kreće mimohod folklornih sekcija iz Hrvatske, Grčke, Južne Koreje, Kostarike, SAD-a i Komora od Osnovne škole do Doma kulture, gdje u 20:30 slijedi njihov nastup, donoseći bogatstvo svjetske folklorne tradicije.
Predavanje za odrasle pod nazivom “Nesputane –jedna vilovita priča” održat će se u utorak, 8. srpnja, u
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: MARIA TURTSCHANINOFF: NASLIJEĐENA ZEMLJA
Dobitnik knjige Male riječi za velike osjećaje objavljene u prošlom broju je Ana Mikulić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
kupon br. 1555
Ime i prezime:
Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Broj telefona:
POKLANJA KNJIGU
Maria Turtschanino : Naslijeđena zemlja
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI
Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Četiri stoljeća povijesti isprepleću se s ljudskim sudbinama u čarobno pisanoj epskoj sagi u kojoj se generacije ljudi rađaju, vole, trpe i umiru na istom komadu zemlje, dok se svijet oko njih neprestano mijenja.
Uvezujući legende i stvarnost u neuhvatljivo tkivo magijskog realizma, Naslijeđena zemlja pokazuje da prošlost nikada ne nestaje – ona ostaje zapisana u drveću, tlu i sjećanjima.
Likovi su katkad samo trenuci u vremenu, no svaki od njih nosi težinu vlas�te borbe: žene koje se suočavaju s okrutnošću i patrijarhatom, seljaci koji preživljavaju ratove i glad, sve do onih koji su naši suvremenici, suočeni s pitanjem pripadnos�.
Domu kulture s početkom u 19 sati, a vodi ga The Dark Storyteller, Kristijan Petrović. Monogra�ija Općine i Župe Mala Subotica bit će predstavljena u srijedu, 9. srpnja, u Domu kulture u 19 sati, kao važan dokument lokalne povijesti i razvoja zajednice.
Sportski dio programa na rasporedu je u subotu, 12. srpnja, kada se od 17 sati održavaju dječje utrke kod Osnovne škole Tomaša Goričanca, a u 18 sati starta tradicionalna 8. utrka Općine Mala Subotica.
Za kraj, u ponedjeljak, 14. srpnja, na trgu ispred Doma kulture u 19 sati nastupa ansambl južnoameričke glazbe Alma Del Viento, donoseći završni glazbeni doživljaj ovogodišnjih Dana općine. (sh)
Ovo je jedna od onih rijetkih knjiga koje osvajaju na prvi pogled – formalno i stilski smiona, beskompromisna u pripovijedanju, a ipak intimna i dirljiva. Nevjerojatno postignuće spisateljice pred kojom je nesumnjivo briljantna budućnost
10:00, 13. Truck show
Međimurje
Mesap, Nedelišće
10:00, Margaljetske dečje igre, Društvo „Naša djeca“ Donja Dubrava, Sportski park Krbulja
12:00, Gradski kotlići ŠRC Zalešće, Mursko Središće
18:30, Sajam obrtnika, udruga i OPG-ova Trg ispred Doma kulture u Maloj Subo�ci
20:00, Nastup puhačkih orkestara Općine Mala Subo�ca, Murskog Središća i mažoretkinja Trg ispred Doma kulture u Maloj Subo�ci
21:00, Opera pod zvijezdama Prelog, Trg slobode 20:00, Koncert: EuroCubans �. Big Band Čakovec Trg Republike
KULTURNO
UZDIZANJE
Koje izložbe možete posjetiti?
• 16.5. do 20.7. „ŠAF – (SJEDI) – 5.0!“ – Izložba povodom 50 godina ŠAF-a Izložbeni salon Muzeja Međimurja
• 13.6. do 13.7.
Izložba Anite Kos „Hopes and Dreams/ Nadanja i snovi" Muzej Croata inuslanus Prelog
• 26.6. do 24.8. Izložba „Slikari vlas�tog puta” Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja
• 26.6. do 8.9. Izložba Biram animaciju jučer, danas, sutra Galerija Centra za kulturu Čakovec
Ponedjeljak, 7. srpnja
20:30, Cofa - međunarodni folklorni fes�val Trg ispred Doma kulture u Maloj Subo�ci
Utorak, 8. srpnja
19:00, Predavanje Nesputane - jedna vilovita priča Dom kulture Mala Subo�ca
Srijeda, 12. srpnja 19:00, Predstavljanje monografije Općine i Župe Mala Subo�ca Dom kulture Mala Subo�ca
Petak, 11. srpnja 20:00, Pub kviz s Mariom Kovačom Mursko Središće
Subota, 12. srpnja 22:00, Koncert Učiteljice Donja Dubrava
ZAVRŠNA SVEČANOST Umjetničke škole Miroslav Magdalenić
Na terasi Hotela Castellum je u svečanoj atmosferi upriličena podjela svjedodžbi završnim razredima Umjetničke škole „Miroslav Magdalenić“ Čakovec, prožeta dirljivim tonovima završnog koncerta
Piše i Foto: Mario Golenko
Umjetnička škola „Miroslav Magdalenić“, s bogatom poviješću koja započinje u siječnju 1946. potvrdila je status rasadnika glazbenih talenata. Dosad je, u više od sedam desetljeća postojanja, preko 120 bivših učenika škole nastavilo obrazovanje na najprestižnijim glazbeno-pedagoškim institucijama u Hrvatskoj i svijetu. Rezultati svjedoče o izvrsnosti: ove godine čak 31 učenik sudjelovao je na natjecanjima u devet disciplina od klavira i
klarineta do trube i eufonija uz podršku 12 profesora i četiri korepetitora.
Obrazovni opus škole nastavio je sjajnom perspektivom: neki sadašnji maturanti već su najavili nastavak glazbene karijere i na visokim učilištima.
Emotivni trenuci proglašenja
Na terasi Hotela Castellum svečanost podjele svjedodžbi završnim razredima otvorile su maturantice Hana Carević i Eva Zdolec koje su, u ime svih učenika, uputile srdačne po-
zdrave i zahvalnice. Ravnateljica škole, Senka Bašek-Šamec, uručila je svjedodžbe dok je u ime roditelja Goran Lapat emotivno istaknuo važnost podrške obitelji i ponos svih prisutnih.
Koncertni repertoar spoj klasike i suvremenosti
Večerašnji program oduševio je raznolikošću i kvalitetom izvedbi mladih glazbenih talenata. Učenica 6. razreda klavira, Zala Bedić, izvela je skladbu J. Thompsona „Impromptu“ pod vodstvom profesorice Marije Dorotee Grabant. Na violini je nastupio Aleksandar Kovačić, uz klavirsku pratnju Daniela Marija Novaka, izvodeći F. Riedingovo „Concertino u mađarskom stilu, Op. 21“, pripremljen od strane Dorotee Božić Palašek. Klasične note Beethovena odzvanjale su kroz izvedbu Ene Mati koja je na klaviru
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 23. 7. 2025. u CineStaru Varaždin.
Dobitnica ulaznica za film: Maja Vurušić DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Moon: Velika panda
izvela „Für Elise“ (WoO 59), pod mentorstvom Dolores Košak. Flautistica Elena Kolenko oduševila je izvedbom G. Telemannove „Ouverture“, uz pratnju Mirjane Džanko i pripremu Vedrane Fabac. Na klaviru je Pia Petković izvela skladbu A. Hačaturjana „Für Talia“, koju je pripremio Daniel Mario Novak. Četveroručni klavirski nastup Laure Frančić i Ene Mati donio je valcer J. Brahmsa u F-duru, pod budnim okom profesorice Dolores Košak.
Klara Miljančić predstavila je na gitari skladbu N. Mumitija, pripremljenu od Marka Žerjava, dok je Karlo Bermamec na klaviru izveo G. Barnasa „Mein Herz Brent“ pod mentorstvom Martine Juras Bogdanović. Tradicionalne međimurske motive „Vuprem oči“ interpretirali su klarinetist Fran Lapat i gitarist Martin Podobnik, uz pripremu Danijela Hrgara i Marka Žerjava.
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
Pijanistica Ana Zadravec dirnula je publiku izvedbom Yirumine skladbe „River Flows in You “, pod vodstvom Patrika Zamude, dok je tamburaš Petar Borko, uz pratnju Florijana Djerdjia, energično izveo „Tico tico“ Z. de Abreu, pripremljenog od Borisa Novaka. Svečana podjela svjedodžbi na impresivno ispunjenoj terasi Hotela Castellum još jednom je potvrdila duhovnu snagu i glazbeni potencijal Umjetničke škole „Miroslav Magdalenić“. Nakon dirljivih govora i virtuoznih izvedbi, večer je završila pljeskom i radosnom strepnjom – jer novi glazbeni putevi upravo su prepoznati kao put svjetlije budućnosti.
ZAVIDAN USPJEH ŠESTOGODIŠNJE šahistice iz
Macinca
SRC MLADOST Međunarodni miting stiže u Čakovec
Dok je natjecanje onda par dana prije trenira malo intenzivnije. Vidi se da ima volje te zna da bez treninga ne može uspjeti
Šah je jedan od onih sportova kojeg svi znamo igrati, ali samo rijetki među nama mogu reći da doista „znaju” igrati šah. Šestogodišnja Lianna Dovečar iz Macinca prije nepunih godinu dana nije ni znala što je šah, ali danas se već može reći da igra šah bolje od 99 posto populacije. Tako je nedavno na kadetskom prvenstvu u Trogiru postigla zavidan uspjeh - postala je prvakinja Hrvatske do 7 godina! Tim povodom smo posjetili Lianninu obitelj kako bismo razgovarali s njom, o njenim šahovskim počecima i iskustvu na turniru do planova za budućnost.
- Tko te je naučio igrati šah?
- Naučila me baka Marija. Jednog dana sam ispod njenog tepiha našla šahovsku ploču i pitala ju što je to. Baka mi je onda pokazala o čemu se radi i naučila me igrati, ispričala nam je Lianna.
- Brzo se upoznala s �igurama te kako ih složiti na ploču. Naučila je neke poteze, vidjeli smo da joj to dobro ide i pitali smo ju ako želi trenirati. Upisali smo ju u Šahovski klub Gornji Mihaljevec, ali problem je bio što nisu imali dovoljno djece u njenoj dobnoj skupini. Na sreću, trener je počeo tražiti zainteresiranu djecu po školama, te ih je i našao, rekao nam je njen otac Denis.
- Koliko često treniraš šah?
- Treniram svaku subotu po sat i pol, a doma s tatom treniram svaki dan. Isto volim igrati s bakom Marijom i djedom Zvonkom, priča nam Lianna.
- Dok je natjecanje onda par dana prije trenira malo intenzivnije. Vidi se da ima volje, te zna da bez treninga ne može uspjeti. Ima odličnu memoriju, pamti neke „zamke”, i stvarno možemo reći da se vidi značajan napredak iz tjedna u tjedan. Ima već pet medalji, rekla je majka Petra.
- Ja joj trenutno još mogu parirati u šahu, ali bojim se da će me uskoro prestići. Već sad redovito gubim od nje, iako zna izgubiti neke partije onako „bezveze”, ispričao nam je Denis.
- Kako je izgledao turnir u Trogiru?
- Turnir je trajao nekoliko dana, s par mečeva svaki dan. Ne možemo reći da nismo imali visoka očekivanja, jer je već bila prvakinja Međimurja, tako da smo se nadali visokom plasmanu, možda oko petog mjesta. Prvi dan je imala dvije pobjede, drugi dan je isto pobijedila i već je zasjala na prvom mjestu. Tada smo mislili da bi bilo šteta da nešto ne postigne. Svaki
dan je trenirala s trenerom, analizirala mečeve, kupala se, te je na kraju od osam mečeva imala osam pobjeda. Još jedan meč je bio pred njom, ali prvo mjesto joj je već bilo osigurano. I onda je zadnji meč izgubila, eto isto se može reći „bezveze”. Došlo je do blokade i nije mogla izvući šah mat. Ali nije nam to bilo toliko bitno, jer je bila prvakinja bez obzira na to, ispričali su nam roditelji.
- Lianna je speci�ična po tome što ne pokazuje previše emocija, bez obzira ako pobijedi ili izgubi. Na taj način nikad nije pod prevelikim stresom i može hladne glave ući u svaki meč. Roditelji su ju naučili da mora znati izgubiti i ne previše visoko letjeti. Ako pobijedi, onda super, ako izgubi, onda nema veze.
- Kakvi su Liannini planovi za budućnost?
- Vidjet ćemo kako će biti dalje sad kad krene u školu najesen. Trenutno je volja velika, nižu se uspjesi, osvajaju se medalje… Ali ona nije svjesna
ima impresivan broj uspjeha
toga, ne shvaća veličinu tih uspjeha. Iskreno, ni mi nismo svjesni toga. Mi bismo naravno htjeli da nastavi s time i da ne odustane, te da dugo godina bude u tome, ali sve ovisi o njoj. Nećemo ju prisiljavati, rekla je majka Petra.
- Sad čekamo da ju izaberu za Svjetsko ili Europsko prvenstvo iduće godine, pa da onda odlučimo kamo ćemo ići. Svjetsko prvenstvo je naravno veće, ali Europsko je većinom bliže. Vidjet ćemo kada vidimo gdje će se koje prvenstvo odvijati, pa ćemo onda izabrati ono bliže, dodao je otac Denis.
Uz šah, Lianna je krajem prošle godine počela trenirati i tenis u Teniskom klubu Franjo Punčec, a kako su nam ispričali njeni roditelji, i to joj ide dosta dobro.
Njena sestra Emma ima tri i pol godine, te ju roditelji također planiraju upisati u šah iduće godine, ako će biti zainteresirana. Jer ako će njena starija sestra nastaviti nizati uspjehe, onda će se i Emma htjeti dokazati.
- Htjeli bismo se posebno zahvaliti Lianninim trenerima Marijanu Zadravcu i Saši Stankoviću, koji ju tako dobro uče. Šahovski klub Gornji Mihaljevec je valjda jedini koji svim mladima plaća sve turnire, pa su joj tako platili smještaj u Trogiru. Zahvalili bismo se i donatorima: Općini Gornji Mihaljevec, Općini Nedelišće, tvrtki Centrometal i Međimurskim vodama, za kraj su rekli roditelji. Mi naravno želimo da mala Lianna nastavi nizati uspjehe, te da se iduće godine sa Svjetskog ili Europskog prvenstva vrati s medaljom!
Međunarodni atletski miting Čakovec 2025 održat će se ove srijede s početkom u 16 sati na stadionu SRC Mladost u Čakovcu. Organizator natjecanja je Atletski klub Međimurje, koji i ove godine okuplja širok spektar atletičara – od najmlađih do veterana. Na mitingu će se natjecati mlađe i starije kadetkinje i kadeti, seniorke i seniori, kao i veteranke i veterani, u brojnim atletskim disciplinama. Discipline obuhvaćaju kratke i srednje pruge, skokove i bacanja.
Kladivo, disk, koplja…
Pripadnici kategorije U14 (mlađi kadeti i kadetkinje) natjecat će se u disciplinama 60 m, 300 m i 600 m, dok će kadeti i kadetkinje (U16) također nastupiti u disciplinama 60 m, 300 m i 600 m. Seniorke će se natjecati u disciplinama 100 m, 200 m, 400 m, 800 m, 3000 m, 400 m prepone, skok u dalj, bacanje kladiva, diska i koplja. Seniori će nastupiti u disciplinama 100 m, 200 m, 400 m, 800 m, 3000 m, 400 m prepone, skok u dalj te bacanje diska. Veteranke
FRAN FOTAK
(kategorije W40 i W50) i veterani (kategorije M40, M50 i M60) natjecat će se u disciplinama 100 m i 400 m. Za sudjelovanje na mitingu plaća se startnina u iznosu od 10 eura po disciplini. Prijave su otvorene do nedjelje i podnose se putem aplikacije Hrvatskog atletskog saveza (HAS). Strani natjecatelji, kao i veterani i veteranke, prijave šalju na adresu e-pošte: info@akm. hr. Organizator osigurava startne brojeve, a svim sudionicima nakon natjecanja bit će omogućen i obrok. Nagrade za obaranje rekorda Za najbolje natjecatelje osigurane su nagrade. Medalje će biti dodijeljene za prva tri mjesta u svim disciplinama, a novčane se nagrade dodjeljuju za pet najboljih rezultata prema službenim tablicama u iznosima od 150, 120, 80, 50 i 50 eura (natjecatelj nagradu može osvojiti samo u jednoj disciplini). Uz to, predviđene su i dodatne novčane nagrade u iznosu od 100 eura za obaranje rekorda mitinga u odabranim disciplinama. (lp)
Dvostruki državni prvak!
Na pojedinačnom prvenstvu Hrvatske za kadete, kadetkinje, mlađe kadete i mlađe kadetkinje, mladi atletičari ostvarili su izniman uspjeh, osvojivši ukupno šest medalja – dvije zlatne, jednu srebrnu i tri brončane.
Najistaknutiji natjecatelj bio je Fran Fotak, mlađi kadet, koji je postao dvostruki državni prvak s osvojenim zlatima na 60 metara i u skoku u dalj, srebrnom medaljom na 200 metara prepone te broncom na 300 metara.
NOGOMET
ŽNK MEĐIMURJE
Damjanović i Dizdar produžili vjernost
U ŽNK Međimurje-Čakovec vlada optimizam i zadovoljstvo nakon niza pozitivnih vijesti koje najavljuju stabilnost i ambiciozne planove za nadolazeću sezonu. Kapetanica Helena Damjanović potpisala je novi ugovor koji će je u klubu zadržati najmanje do 2026. godine, dok trener Ivan Dizdar nastavlja voditi prvu ekipu nakon povijesnog uspjeha u netom završenoj sezoni.
Čeka se debitantski nastup
Damjanović, koja je uz klub od svojih prvih nogometnih koraka, već je upisala 80 seniorskih nastupa, a njezina posvećenost, radna etika i liderske sposobnosti čine je jednom od ključnih figura svlačionice. Produženje ugovora dočekano je s oduševljenjem, kako među suigračicama i stručnim stožerom, tako i među vjernim navijačima. Iako je zasad bez službenog nastupa, poziv u reprezentaciju Hrvatske dodatna je potvrda njezine kvalitete i potencijala. S druge strane,
Ivan Dizdar, koji je preuzeo ekipu početkom 2024. godine u teškoj situaciji, pokazao se pravim izborom za klupu. Kada je stigao, Međimurke su bile na dnu ljestvice, no uz njegovu taktičku jasnoću i motivacijski pristup, ekipa se preporodila i osigurala ostanak u prvoligaškom društvu.
Dizdar čvrsto za kormilom
Sezona 2024./2025. donijela je novi iskorak – plasman u Magenta ligu, elitni razred ženskog nogometa u Hrvatskoj. Međimurke su među četiri najbolje ekipe u zemlji pokazale da su ravnopravan protivnik i favoritima. Posebno vrijedi istaknuti dvije pobjede i dva remija protiv višestrukih prvakinja Osijeka, što je jasan znak da klub više nije tek sudionik, već ozbiljan konkurent. Klub već sada gleda prema naprijed. Pripreme za novu sezonu su u tijeku, a ciljevi su jasni – izgradnja stabilnog prvoligaša, dodatni razvoj mladih igračica i napad na još bolje rezultate. (lp)
RUKOMET MRK ČAKOVEC U13 ekipa treća u Španjolskoj
Mladi rukometaši u tri kategorije uspješno su predstavili MRK Čakovec na prestižnom međunarodnom turniru Granollers Cup 2025. Turnir, održan u Španjolskoj, okupio je stotine ekipa iz cijelog svijeta, a naši su se dečki istaknuli borbenošću, timskim duhom i zapaženim rezultatima. U najmlađoj kategoriji, U-11, ekipa je nastupila u konkurenciji od 55 momčadi. Ostvarene su tri pobjede u grupnoj fazi, no treće mjesto u skupini nije bilo dovoljno za prolazak u nokaut-fazu, s obzirom na pravila turnira prema kojima se dalje plasiraju samo dvije najbolje ekipe. Unatoč tome, igrači su pokazali veliki potencijal, borbenost i zajedništvo.
Devet pobjeda i jedan poraz
U kategoriji U13 nastupile su dvije ekipe. Prva je ekipa ostvarila izvanredan rezultat – treće mjesto u konkurenciji od čak 70 momčadi. Ostvarili su devet pobjeda te doživjeli tek jedan tijesan poraz u polufinalu, čime su potvrdili vrhunsku razinu igre
NOGOMET
NK MEĐIMUREC DUNJKOVEC-PRETETINEC
Prvaci imaju drugu najčvršću obranu lige s 32 primljena zgoditka, dok je u tom segmentu igre najbolja momčad BSK s 31 zgoditkom
Momčad Međimurca iz Dunjkovec-Pretetinca, osvojila je naslov prvaka u Međimurskoj premier ligi, upisavši 19 pobjeda, 4 neriješena ishoda, te samo tri poraza. Osvojili su
NOGOMET
i kolektivnu snagu. Druga U13 ekipa, sastavljena od igrača rođenih 2012. godine, odigrala je protiv starijih protivnika i upisala jednu pobjedu u grupnoj fazi, ali se nije uspjela plasirati u drugi krug. Ipak, pružili su hrabre nastupe i stekli vrijedno međunarodno iskustvo.
Kvalitetan rad s mladima
U kategoriji U15 klub je nastupio s dvije ekipe –generacijom 2010. i 2009. godišta. Ekipa U15-2 (2010.) izborila je šesnaestinu finala u konkurenciji od 76 momčadi, ostavivši dobar dojam kroz više utakmica te pokazavši solidan natjecateljski pristup. Ekipa U15-1 (2009.) igrala je u izrazito teškoj skupini i nije uspjela ostvariti pobjedu, no turnir im je poslužio kao dragocjeno iskustvo za daljnji sportski razvoj, dok je U17 momčad ušla u top 16 turnira. Turnir u Granollersu još jednom je potvrdio kvalitetan rad u omladinskom pogonu kluba, a ostvareni rezultati i prikazana igra svih generacija najavljuju svijetlu budućnost za ove mlade rukometaše. (lp)
19 pobjeda bilo je dovoljno za naslov NIKOLA MUNĐAR I MARKO VINKOVIĆ organizirali treći po redu kamp u Nedelišću
61 bod, dok je prvi pratitelj bio Podturen s 55 bodova, zatim slijedi Centrometal s 47 osvojenih bodova. Imaju najefikasniji napad lige sa 72 postignuta zgoditka, dok mjesto drugog napada lige pripada Podturnu sa 68 postignutih zgoditaka. Prvaci imaju drugu najčvršću obranu lige s 32 primljena zgoditka, dok je u tom segmentu igre najbolja momčad BSK s 31 zgoditkom.
Amorim mrežu tresao 16 puta Pod vodstvom trenera Jurice Vručine, naslov prva-
ka osvojili su Dean Šafarić, Luka Rodek, Miša Podvezanec, Ivan Špoljar, Marin Zadravec, Filip Hrustek, Igor De Amorim, Patrik Mraz, Jakov Pintarić, Pono Pintarić, Dario Struški, Jan Horvat, Bojan Vručina, Fran Cerovčec, Fabio Amaral, Bruno Mihalković, Gabriel Fuček, Franjo Goricaj, Matej Dobša, Vito Crleni, Sebastijan Jalušić i Patrik Kirić. Najbolji klupski strijelac je Igor De Amorim sa 16 postignutih zgoditaka, a drugi klupski strijelac je Jakov Pintarić s 13 postignutih zgoditaka.
Snaga zajedništva donijela krunu
Trener Vručina spomenuo je da su svaku utakmicu shvatili maksimalno ozbiljno, s velikim angažmanom, što je rezultiralo takvim učinkom nakon završetka prvenstva. Cilj prije početka sezone bila je borba za što bolji plasman na prvenstvenoj ljestvici. Posebno se zahvaljuje svojim vjernim navijačima, koji su im tijekom sezone bili 12. igrač, kao i upravi kluba na čelu s predsjednikom Mišelom Ganzerom, koja im je omogućila izvanredne uvjete za rad.
S druge strane, na Golmanskom Haklu u Nedelišću nastupilo je 35 vratara
Piše i foto: Nikola Lukman
Kamp se održavao od 23. do 28. lipnja ove godine na Mesapu, u organizaciji s NK Nedelišćem. Za sve polaznike kampa osiguran je dio sportske opreme u NogoMaNi dizajnu, klipići, banane, sokovi, a posljednjeg dana treniranja, najmlađi i njihovi roditelji uživali su u ćevapima iz Mesnice Mihalić.
Bogati program na Kampu
Ove godine, kao i prošle, uz kamp se održao i kviz nogometne tematike te su pripremljena mnoga druga iznenađenja i novosti koje su organizatori proveli. Na kampu su sudjelovala djeca djeca od 2012. do 2018. godišta, gdje su imali priliku, kroz inovativni trenažni
proces, razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti te tehničke vještine, ali i učiti o važnosti zdrave prehrane tijekom treninga.
Na Hakl stigli i Slovenci
Završilo je 1. izdanje Golmanskog Hakla u organizaciji Međimurske Sportske Mreže i NK Nedelišće, a sve pod pokroviteljstvom Općine Nede-
lišće i MESAP-a. Prvo izdanje se zbog radova na Tratama održalo na MESAP-u pa je stoga broj prijava na natjecanje bio ograničen. Ukupno je nastupalo 35 vratara iz cijelog Međimurja, Slovenije, Koprivnice i Varaždina, a svaki sudionik je uz paket dobrodošlice primio medalju na natjecanje. Oni najbolji dobili su posebne nagrade organizatora dok su osvajači turnira dobili rukavi-
ce od popularnog golmanskog kampa Cotić – Starčić. U godištu 2010.–2012. najbolji je bio Manuel Balent. U kategoriji 2013. godišta prvo mjesto osvojio je Nadan Emmanuel Obase, dok je u 2014. godištu slavio Ivan Kućar. Među djecom rođenom 2015.–2016., najuspješniji je bio Ino Vugrinec, a u najmlađoj skupini, 2017. godištu, pobjedu je odnio Vinko Zadravec.
DRAGUTIN ŠTEBIH (74) s osmijehom priča o svojim ribolovnim iskustvima koja traju već desetljećima
– Mislim da se čovjek rodi ribič. To se ne postaje, kao što se moj brat Mihael rodio kao umjetnik, govori nam Dragutin Štebih - Dado
Piše i foto: Luka Pongračić
Kad je 2022. godine predstavljeno 31. izdanje Hrvatskog kajkavskog kolendara, jedan od istaknutijih trenutaka bio je nastup Dragutina Štebiha – Dade, čovjeka koji je u tom projektu sudjelovao od samih početaka. Bio je član uredništva gotovo svakog izdanja i gra�ički uredio dvadesetak brojeva – skroman, pouzdan i predan poslu iza kulisa. No, koliko god ga kulturna i dizajnerska scena Međimurja poznavala kao ključnu �iguru Hrvatskog kajkavskog kolendara i dugogodišnjeg člana Matice hrvatske, 74-godišnji Dado ima još jednu veliku strast koju javnost možda manje poznaje – ribolov. O ribolovu ne govori s tehničkim tonom sportaša, nego s toplinom nekoga tko je na vodi našao mir, smisao i ritam koji mu je postao životna konstanta. Uz to, Štebih ima svoj vrt kojeg još uvijek svakodnevno vrijedno uređuje, a u njegovom životu veliku ulogu ima i unuk Luka, s kojim rado provodi vrijeme kad nije na poslu u Austriji.
Anegdota je uvijek i previše – Još dan-danas imam živce za ribičiju! Dok je va-
RUKOMET
"školski" i na kraju ispadne savršeno. Dokaz da se neke stvari mogu napraviti i sami – i jeftinije, a možda i bolje. Evo, baš sam nedavno te glave poklonio Međimurskom ribolovnom savezu. Bitno mi je da ih ima netko tko to zna cijeniti, ističe Dado. U ribičkom smislu, smatra da se pravi ribič – rađa.
Dani kad je jezero krasilo park
Dragu�n Štebih - Dado je i dan danas u odličnoj formi
pire – po danu bih zaradio otprilike današnjih 20 eura. Roditelji bi uzeli većinu, ostavili mi sitniš, ali nisam se ja dao. Vješto sam znao sačuvati ono što bih zaradio, prisjeća se Dado svoje mladosti. U to vrijeme nije bilo hladnjaka, a riba se lovila svakom mogućom prilikom.
– Susjed i ja bismo biciklima išli sve do Kotoribe, a kad bismo se vraćali kući do Čakovca, roj muha jurio bi za nama. To su bili pravi počeci – bez frižidera, bez udobnosti, ali s čistim guštom. Jedan ulov posebno nosi u srcu.
– Sjećam se da sam bio toliko lud za ribama da sam glave htio preparirati. Bio sam kod jednog čovjeka iz Dubrovnika – tad sam ulovio kapitalca od 13 kilograma – i pitam ga može li to srediti. On mrtav hladan kaže: "Može, ali 1200 maraka." Skoro sam pao na guzicu! Plaće su tada bile 250 maraka. Ništa, odlučim to napraviti sam kod kuće – polakiram sve
– Mislim da se čovjek rodi ribič. To se ne postaje, kao što se moj brat Mihael rodio kao umjetnik. Ja sam živio blizu parka dok je još bilo jezero – uzeli bismo deblje grane, složili nekakvu svoju verziju štapa i lovili po cijele dane, bez briga. Otac mi je tek kasnije kupio najlon, pa je to bilo malo ozbiljnije. Bio je tada pravi ribički dućan u gradu. Odmah sam skoro i šarana ulovio i bilo mi je tad jako žao, ali poslije ih je bilo još dosta. Sjeća se i svojih prvih ulova, posebno u čakovečkom jezeru.
– Bio sam treći razred kad sam ulovio prvu ribu. Lovili smo samo male ribice, a štuke su nam tada bile nedostižne. Povremeno bi zgrabile štap, ali nismo ih mogli izvući van. Bila su to drukčija, skromna vremena. Sjećam se da sam tad išao pomagati brati krum-
SVJETSKO JUNIORSKO PRVENSTVO ovih se dana održava u Poljskoj
– Glavatica u Donjoj Dubravi. Tvrda noć, samo ja i svjetla u daljini… mučio sam se strašno, a na kraju izvučem čudovište od metar i 13 centimetara i 11 kilograma. Divan prizor, nešto što ti se ureže za cijeli život. Kako kaže, Drava mu je ostala najdraže ribičko mjesto.
Drava daje sve što čovjek treba
– Oduvijek lovim u Dravi, to je moja rijeka. Ribe iz Mu-
re mi, recimo, imaju nekakav okus po nafti, jednostavno mi ne pašu. Drava mi je uvijek bila draža – poznajem je, osjećam je, i u njoj se najbolje snalazim. Sjeća se i jednog teksta iz novina koji ga je zapanjio: – Čitao sam jednom o Austrijancu koji je štapom ulovio glavaticu tešku 22 kilograma. Ostao sam bez riječi – pa kako je to moguće? Svaka mu čast, takvo što je prava rijetkost. I sam ima impresivna iskustva s ulovima, ali više se pamte doživljaji s ekipom. – Jednom sam izvukao štuku od 9 i pol kilograma. Ali više od težine, pamtim doživljaje. Recimo, posebno mi je ostao u sjećanju jedan kolega iz Dubrave kojeg sam upoznao dok sam bio u Zadru – zajedno smo tamo lovili, bio je stvarno dobar ribič. No ipak, ne dam ja svoju Dravu ni za što. Van Hrvatske nikad nisam lovio, i iskreno – ne fali mi to. Sve što mi treba imam ovdje, zaključuje Dado.
Za većinu igrača ovo je bio posljednji nastup u juniorskom dresu
Mlada hrvatska rukometna reprezentacija u petak je zaključila svoj nastup na Svjetskom prvenstvu u Poljskoj porazom od Austrije u utakmici za 11. mjesto. Austrijanci su slavili rezultatom 30:26, a Hrvatska tako natjecanje završava na 12. poziciji. U posljednjem susretu naši su juniori pružili solidnu partiju, ali nedovoljnu za pobjedu. Naje�ikasniji u redovima Hrvatske bili su Nikola Ivanković sa sedam i Marko Bajan sa šest pogodaka. Unatoč porazu, valja istaknuti borbenost i trud ni -5, naravno da se više ne osjećam samopouzdano kao kad sam bio mlađi, iako sam nekoć bio savršen plivač. I danas zaplivam, ali bolje je imati još nekog uz sebe – čisto radi predostrožnosti, započinje Dado razgovor, uz osmijeh koji odaje da se iza tih riječi krije dugogodišnje iskustvo. Ribolov je za njega oduvijek bio više od hobija. I anegdota nikad ne manjka.
koje su mladi reprezentativci pokazivali tijekom cijelog prvenstva. Dan ranije, Hrvatska je u prvoj utakmici razigravanja za plasman od 9. do 12. mjesta poražena od Španjolske. Nakon izjednačenog prvog poluvremena, Španjolci su u nastavku preuzeli kontrolu i ostvarili pobjedu.
Samo jedan promašaj Najbolji pojedinac u hrvatskoj reprezentaciji bio je naš Čakovčanin Jura Egon Juranić, koji je postigao devet pogodaka uz tek jedan promašaj. Podsjetimo, sjajni Jura trenutno je član austrijskog SC Ferlacha, a vrijedi napo-
menuti kako je Tin Baković, ponajbolji igrač MRK-a Čakovec, ranije tijekom turnira bio prvi strijelac Hrvatske protiv Japana sa sjajnih devet zgoditaka. Tijekom cijelog turnira hrvatski su juniori nastupali oslabljeni zbog ozljeda i drugih problema koji su ih pratili od samog početka prvenstva. Ipak, unatoč izazovima, pokazali su srčanost i upornost te ostavili sve na terenu u svakoj utakmici. Za većinu igrača ovo je bio posljednji nastup u juniorskom dresu, a unatoč razočaranju zbog plasmana, ostaje dojam da su dostojno predstavljali hrvatski rukomet na svjetskoj sceni.
(lp, foto: MRK Čakovec)
SEDAMNAEST EKIPA na kulinarskom natjecanju u Goričanu
Svi programi bili su besplatni i otvoreni za javnost, a večeri su bile ispunjene koncertima popularnih izvođača
Piše: Aleksandra Sklepić
Druženje uz kuhanje i kotliće u kojima se krčka �ina hrana, postalo je popularan način zabave i druženja u našem malom Međimurju. Na taj se način njeguju i produbljuju stara prijateljstva i sklapaju nova, te dijele recepti i kušaju nove delicije. Vrijeme u kojem živimo pretvorilo se u utrku za poslom, pa je prijeko potrebno ponekad zastati, odmoriti se i zabaviti u dobrom društvu. Sve to jako dobro znaju u prelijepo uređenom Goričanu, gdje
TURENSKI kotlić
su ovogodišnje dane općine proslavili u velikom stilu.
Proslava
Dana Općine trajala tri dana U sklopu trodnevne proslave Dana Općine Goričan koji
su započeli 24. lipnja, svečanom sjednicom Općinskog vijeća u 19 sati, održane su brojne manifestacije - kulturne, zabavne i kulinarske, kao i koncerti i animacija za najmlađe u zabavnom parku. Proslava Dana Općine Goričan povezana je s Ivanjem, a ove su godine organizatori pokazali da su zaista majstori u osmišljavanju i organizaciji zabave i kulturnih događanja za svoje stanovnike i sve dobrodošle posjetitelje. Svi programi bili su besplatni i otvoreni za javnost, a večeri su bile ispunjene koncertima. Subotnje popodne proteklo je u duhu sporta i dobre hrane, uz besplatni dječji park za najmlađe, romantičnu i zabavnu vožnju Labudalinama na pedale, sportske susrete i neizostavne mirise i okuse domaće kuhinje
Iako je ove godine manifestacija održana tek drugi put, prijavile su se čak 22 ekipe
Piše: Aleksandra Sklepić
U sklopu višednevne proslave Dana općine Podturen, u subotu, 21. lipnja, u popodnevnim satima na nogometnom igralištu NK-a Podturen održana je kulinarska manifestacija pod nazivom „2.
Turenski kotlić”. Iako je ove godine manifestacija održana tek drugi put, prijavile su se čak 22 ekipe koje su, svaka na svoj način, od istih sastojaka osmislile drugačije jelo. Općina je svakoj ekipi za kuhanje osigurala 6 kg mesa i luka, vodu i struju, a ostale potrep-
štine ekipe su nabavile same. U organizaciji je sudjelovao i NK Podturen.
Za ocjenjivanje i proglašenje pobjednika bili su zaduženi suci, vrsni kuhari i ljubitelji dobrih jela: Ivan Zrna, Franjo Oreški i Igor Šegović, koji su imali zaista težak zadatak.
uz program “Kulinarske tajne” i pripremu delicija koje su kuhale brojne lokalne udruge.
Izbor jela bio je zaista raznolik i originalan
U kuhanju je sudjelovalo ukupno 17 ekipa: KUD Goričan, Udruga umirovljenika Goričan, Ekipa "Metalni racing team i Dvorščkekov most", Prijatelji, Mažoretkinje i Twirling, NK Trnava, Puhački orkestar, Stolnoteniski klub, UDVR, Ekipa Budaševo, Ekipa Sveta Nedelja, Sport za sve, SRD Smuđ, Luk i Čabula iz Budaševa kod Siska, Caffe bar Baza, Šahovski klub, te ekipa Općine Goričan i vrtića.
Originalna i maštovita ekipa Gusara iz Budaševa kod Siska potrudila se i u izboru jela i uređenju štanda, te nam
Nakon obilaska svih ekipa i kušanja, donesena je odluka da je prvo mjesto zaslužila ekipa SU Celine, drugo mjesto su osvojili članovi ekipe Cimermani Tesar Bajz, dok su treći bili Novi veterani. U organizaciji Udruge umirovljenika, organizirane
je gospodin Zdravko Vasilik, glavni kuhar ispričao kako je došao do ideje: - Volimo morske specijalitete, rado posjećujemo ovakve manifestacije gdje god stignemo, te uživamo u morskim plodovima koje smo pripremili za sve današnje posjetitelje. Mi smo gusari koji tragaju za blagom, a ovdje smo ga pronašli i dijelimo ga sa svima. Posjetitelji su mogli uživati u raznim specijalitetima, od gulaša, kotlovine, piletine, jela s roštilja, gulaša sa zečetinom, lignjama i dagnjama, grahu sa zeljem, ribicama, bogračom od svinjskih nogica, te u međimurskoj gibanici. Atmosfera je bila odlična, jela još bolja, a ovogodišnji će dani općine zasigurno svima ostati u lijepom sjećanju.
su i sportske igre te zabavno druženje. Za veselu atmosferu i dobru glazbu pobrinula se i poznata Limena glazba Općine Podturen, a podršku je pružio i NK Podturen sa svojom upravom i igračima. Svi sudionici i organizatori bili su nagrađeni
brojnim pohvalama gostiju i mještana, čime su ponovo dokazali da prednjače u dobroj suradnji i daju pozitivan primjer ugodnim zajedništvom. Za sve posjetitelje jela iz kotlića bila su besplatna, a druženje je potrajalo do večernjih sati.
Osnovna škola Goričan
1. Razred – razrednica: Draženka Žvorc
Odlični učenici: Baksa Deni, Baranašić Lovro, Bergovec Jeronim, Blažek Katrin, Horvat Iva, Hren Matija, Kranjčec Daria, Krznar Stela, Mesarić Ivan, Moharić Amalija, Pavlić Ana, Sokol Erika, Šavora Nikola, Vadlja Noa
2. Razred – razrednica: Marija Horvat
Odlični učenici: Balog Lea, Baranašić Zita, Brodarić Elena, Cmuk Paola, Dominić Fran, Dominik Dino, Pongrac Iva, Posedi Gabrijel, Šavora Fran, Špirk Sebastian, Vibovec Karla
3. Razred – razrednica: Kristina Sisek Odlični učenici: Baranašić Mihael, Bašnec Jakov, Bašnec Lana, Bergovec Ivona, Beti Mark, Cvetko Lorena, Dolenec Niko, Dominik Iva, Pongrac Lukas, Vlahek Ivan
4. Razred – razrednica: Jelena Blažek
Odlični učenici: Blagus Roko, Čonkaš Ivano, Horvat Ivan, Horvat Ivano, Makaj Matija, Sabol Ruby, Žvorc Petar
5. Razred – razrednik: Darko Varga
Odlični učenici: Baksa Matija, Cvija Lea, Dominik Marta, Jakšić Lena, Šarcer Josip, Gregor Vražić, Hren Mihael
6. Razred – razrednica: Sanja Crnčec
Odlični učenici: Čavlek Lorena, Gosarić Melisa, Katanec Ema, Moharić Franka, Strahija Vanja, Šarić David, Vadlja Sara, Žvorc Karlo
7.A Razred – razrednica: Lucija Rusak
Odlični učenici: Mesarić Ena, Vuk Marko, Žbulj Teo
7.B Razred – razrednica: Zorana Makaj
Odlični učenici: Baksa Tiana, Bašnec Jana, Krznar Kristina, Petrov Leonarda, Purger Matija, Ružić Stella
8.A Razred – razrednica: Melita Sečan-Hrastić
Odlični učenici: Bašnec Tena, Bergovec Elena, Vadlja Leon, Vražić Adam
8. B Razred – razrednica: Martina Horvat
Odlični učenici: Baksa Anja, Dominik Dominik, Horvat Ivona
Osnovna škola Orehovica
1.A – razrednica: Maja Srnec
Odlični učenici: Larisa Balog, Mihaela Ignac, Stella Ignac, Helena Oršoš, Lucija Oršuš
1.B – razrednica: Emina Mlinarić
Odlični učenici: Roberto Balog, Hanna Horvat, Franka Orsag, Katja Pilić, Tara Sečan, Jan Varga
2.A – razrednica: Dubravka Drvenkar
Odlični učenici: Dorotea Balog, David Horvat, Dominik Ignac, Mario Ignac, Teodor Ivanović, Marko Oršuš
2.B – razrednica: Petra Ružić
Odlični učenici: Sandro Cvrtnjak, Tin Đulaj, Dina Jambrošić, Luka Krčmar, Freja Mihaljković, Mihael Piknjač, Mia Pilić, Patrik Plaftak, Ema Varga, Tena Vidović
3.A – razrednica: Marijana Višnjić
Odlični učenici: Teo Balog, Alissa Bogdanić, Ema Bogdanić, Aleksandra Ignac, Melani Vuk
3.B – razrednica: Senija Zadravec-Kermek
Odlični učenici: Katarina Marija Botić, Lana Dodlek, Žan Goričanec, Noa Nađ, Mila Plevnjak
4.B – razrednik: Marko Ružić
Odlični učenici: Nicole Bali, Dunja Culjak, Karlo Horvat, Karlo Kahrimanović, Vita Obadić, Karmen Oršuš, Josip Šestak, Ela Vitez
4.C – razrednik: Željko Krištofić
Odlična učenica: Milena Ignac
5.B – razrednik: Tomislav Vrbanec
Odlični učenici: Mateo Bezek, Gita Brez, Kevin Jurinić
5.C – razrednica: Adela Tompoš Odlični učenici: Karla Čavlek, Filip Mihael Jovanović, Leon Kreslin, Matej Mešanović, Rea Nađ, Ema Šavora, Ivano Vitez
6.B – razrednica: Lidija Kokot
Odlični učenici: Izabela Orsag, Mihaela Mihaljević, Lovro Pavlić, Nadia Kramar
6.C – razrednica: Branka Matjanec
Odlični učenici: Lora Drvenkar, Mihael Horvat, Ramona Novak, Pavao Šestak, Niko Škoda
7.B – razrednica: Jasminka Dodlek
Odlični učenici: Lucijan Cvrtnjak, Emili Hajdinjak, Lana Kreslin, Marin Plaftak, Samuel Žvorc
8.A – razrednik: Tihomir Grgić
Odlične učenice: Larisa Branović, Lara Krčmar
8.B – razrednica: Aleksandra Srnec
Odlična učenica: Tina Horvat
Područna škola Podbrest
2.C – razrednica: Tatjana Šafarić
Odlični učenici: Laura Husić, Bartol Novak, Zita Panić, Nina Pec, Melani Požgaj
4.D – razrednica: Petra Srnec
Odlični učenici: Tena Marčec, Zara Panić, Luka Sabol, Lucija Špoljarić
Osnovna škola Vladimira Nazora Pribislavec
1.a – učiteljica: Ivana Mihalic Odlični učenici: Borna Bakoš, Angela Erdeljac, Borna Gabaj, Aria Horvat, Mia Horvat, Maja Ignac, Loreno Kičmanović, Mila Ladić, Paolo Možek, Leda Pokopec, Grazia Vuković, Alisa Zhuravlova, Tin Žerjav
1.b – učiteljica: Maja Okreša
Odlični učenici: Lovro Borko, Lukas Hajdinjak. Sara Krištofić, Franka Marčec, Nela Oreški, Larisa Saladi, Leon Šegović, Fran Toplek, Nikol Zadravec
1.c – učiteljica: Monika Vibovec Krizman
Odlični učenici: Karlo Horvat, Borna Ignac
2.a – učiteljica: Katarina Mihalic
Odlični učenici: Leon Balog, Matej Balog, Noa Balog, Lorena Bogdan, Asja Bosilj, Ivano Hederić, Luke Daniel Kokalj, Annel Ješarević, Maša Juričan, Lara Lesjak, Eva Mihalković, Rea Mišević, Zara Tišić, Lukas Vrbanec, Petar Žohar, Toni Žohar
2.b – učiteljica: Marina Ninić
Odlični učenici: Stela Borko, Ela Cilar Horvat, Tia Dodlek, Aleksandro Gazdić, David Herman, Teo Kolar, Erik Oreški, Jakov Petran, Liam Zdolec, Filipa Žganec
3.a – učiteljica: Nikolina Košir
Odlični učenici: Lana Krištofić, Roko Ladić, Dinka Možek, Leoni Novak Miković, Anesa Silaj, Vito Palfi, Ana Stamenković, Sara Šmitran, Franka Tomašić, Lona Veselko Đebi, Bruna Vuković
3.b – učiteljica: Ksenija Piljušić
Odlični učenici: Noah Balog, Gizel Horvatić, Alisa Oršoš
4.a – učiteljica: Kristina Mesarić
Odlični učenici: Beata Bakoš, Doris Bogdan, Leticia Dežđek, Jakov Dodlek, Leina Horvat, Marin Juričan, Ivano Jurović, Melisa Makar, Hana Novak - Petković, Erik Pokopec, Tin Tišić, Mila Žohar
4.b – učiteljica: Jasmina Ramušćak
Odlični učenici: Maja Balog, Larisa Horvat, Izabel Ignac, Luka Ignac, Aleksandar Kalanjoš, Dinko Zadravec, Iriss Zejnolahy
4.c – učiteljica: Milena Herman
Odlična učenica: Viky Horvat
5.a – razrednica:
Kristina Galinović
Odlični učenici: Hana Balog, Aurora Dolović, Tia Gabaj, Jona Kozjak, Ema Magdalenić, Fabijan Ninić, Asja Novak, Zara Vrbanec
6.a – razrednica: Željka Obadić
Odlični učenici: Mauro Gajnik, Ivan Marciuš, Mila Prstec, Hana Tkalčec, Lovro Tomašić
6.b – razrednica: Željka Pintarić
Odlični učenici: Karlo Balog, Jana Horvat, Nadja Kovač, Jan Obadić, Roko Tomšić, Ebril Veselko Đebi
7.a – razrednica: Ljubica Murković
Odlični učenici: Franko Balog, Marta Brlek, Rea Dovečer, Bruna Horvat, Hana Lastavec
7.b – razrednik: Ivica Kolar
Odlični učenici: Mina Misha Jerković, Nela Obadić, Enola Pintarić
8.a – razrednik: Marko Damiš Odlični učenici: Ino Gelo, Vita Ivković, Andrej Okreša
Osnovna škola „Petar Zrinski“ Šenkovec
1.a razred
Odlični učenici: Marla Bobičanec, Jana Bralić, Julija Cirkvenčić, Pavel Gačić, Emil Hoblaj, Ena Hojsak, Tonka Horvat, Luka Jakopec, Franka Kerman, Erin Kirić, Fran Novak, Fran Novak, Ivan Novak, Jakov Panić, Franka Sanjković, Nikša Soldat, Magdalena Tkalec, Liam Vidović, Filip Zadravec, Amalia Zvošec
2.a razred
Odlični učenici: Nikša Andrašec, Vito Bubek, Lovro Dobošić, Žan Holetić, Edo Kos, Elena Smiljanec, Jakov Srša, Sofija Taradi, Tia Topličanec, Korina Vidović
2.b razred
Odlični učenici: Mia Andrašec, Vito Crnčec, Erik Goričanec, Karla Krnjak, Lana Martinjak, Jona Novak, Franka Posavec, Teo Posavec, Ena Šafarić, Hana Trojko, Vito Vidović, Neva Zadravec, Greta Zemljić
3.a razred
Odlični učenici: Aurelije Bočkaj, Judita Cirkvenčić, Magdalena Hadela, Jakov Heric, Mila Pintarić, May Šopar, David Vidović
3.b razred
Odlični učenici: David Bais, Dora Brezovački, Marko Horvat, Jakša Jambrović, Franka Krnjak, Frida Lisjak, Andrija Magdalenić, Liam Mlinarec, Fran Krsto Novak, Novak Martin
4.a razred
Odlični učenici: Vita Kozjak, Jakov Levačić, Noa Malnar, Miha Palfi, Sven Pintarić, Ena Senčar, Nikola Šimunić, Petra Škvorc, Lara Šoštarić, Dominik Veseli, Ida Zadravec
4.b razred
Odlični učenici: Franka Ban, Leon Gašparić, Lara Hlapčić, Stela Kopjar, Noel Korpar, Emili Kraljić, Lovro Labazan, Mirta Levatić, Jakov Lisjak, Rubi Lisjak, Ivan Lukić, Eva Petković, Jona Pokrivač, Lejna Štampar, Jakov Trojko
5.a razred
Odlični učenici: Lea Bralić, Dorotea Čurin, Roko Dobranić, Tibor Kraljić, Niko Križarić, Mia Munđar, Ian Radek, Dora Radiković, Kaja Šoštarić, Hana Trstenjak
5.b razred
Odlični učenici: Stela Borovec, Sara Čanadi, Mihael Čeh, Nera Horvat, Jakov Jakopec, Matej Kiš, Vito Rambrot, Paula Sklepić, Korina Zemljić
6.a razred
Odlični učenici: Dina Dobošić, Roko Juras, Mia Šafarić, Ema Veseli
6.b razred
Odlični učenici: David Čerepinko, Jana Hlapčić, Jura Holetić, Matej Horvat, Filip Kocijan, Mojsije Kovačević, Sara Križarić, Lucija Kvakan, Mila Lesar, Bella Levačić, Nela Rojko
6.c razred
Odlični učenici: Leona Heric, Tin Korent, Sara Kovačec, Dora Labazan, Erin Pintarić, Patrik Sekačić, Roko Škvorc, Iva Tasić, Leona Tasić, Vili Zemljić
7.a razred
Odlični učenici: Janko Hajdarović, Lucijan Reich, Franka Šalja, Lea Vidović, Simon Zdolec
7.b razred
Odlični učenici: Vid Koštarić, Hrvoje Levatić, Elena Malnar, Jona Markov, Zita Pokrivač 7.c razred
Odlični učenici: Matija Krištofić, Ana Lukić, Klara Pongrac, Anamarija Toplek
8.a razred
Odlični učenici: Hana Deban, Jakov Kolar, Noa Kolar, Matej Novak, Franka Radek, Filip Sklepić, Lina Vuk
8.b razred
Odlični učenici: Nela Blagus, Bruno Blažević Pavić, David Faić, Petar Filo, Matija Hrustek, Oleg Jeđut, Tena Kiš
8.c razred
Odlični učenici: Marta Novak, Marina Cipot, Nika Šarić-Lajtman, Luka Hrkač, Milla Šopar
Područna škola Mačkovec
1. razred
Odlični učenici: David Deban, Lovro Kovačić, Monika Tomašić, Dominik Zobić
2. razred
Odlični učenici: Abel Novak,Grga Ratajec, Iva Rosa Šajnović, Matija Vrbanec, David Pomor
3. razred
Odlični učenici: Magda Božić, Lena Gregurić, Vida Jalšovec, Tonka Krištofić, Noel Marković, Abel Mikolaj, Fran Moharić, Leon Posavec, Liam Povodnja, Eva Šardi
4. razred
Odlični učenici: Vinko Abramović, Hana Dobranić, Lana Kovačić, Kaleb Kovačević, Jakov Šardi, Niko Turk
Područna škola Žiškovec
1./4. razred
Odlični učenici: Pia Malašić, David Mikolaj, Sara Tkalčec, Arian Vrbanec, Stella Sedlar
2./3. razred
Odlični učenici: Anela Grabar, Sven Kraljić, Marin Pokopec, Liam Božić, Franko Jakopić, Iva Toplek, Nika Todorović, Mia Trstenjak, Hana Turk
U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.
Dragi naši umjetnici, slikari, pisci, crtači i pjesnici, ljeto je stiglo na velika vrata, a s njime i školski praznici te godišnji odmori. Bili ste jako vrijedni cijele godine, pa ste zaslužili veeeliki odmor.
Za vas smo, kao i svakog ljeta, otvorili novi likovni i literarni natječaj, ovog puta pod nazivom „Ljetu se radujem, odmaram se i putujem”.
Pozivamo vas da nam, za vrijeme svojih ljetnih avantura, opišete i nacrtate kako se lijepo zabavljate, kupate, ronite, putujete.
Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do kraja ljeta, odnosno do početka nove školske godine.
Za autore najboljih radova pripremili smo i lijepe nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici početkom rujna, a mi vam želimo lijepo ljeto i puno nezaboravnih trenutaka s vašim prijateljima i obiteljima.
ADRESA
Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec
Palnec, 7 godina, DV Cvrčak Čakovec, PO Maslačak, odgojiteljice Mirela Mikulić i Nevenka
Uređuje: Aleksandra Sklepić
Takni sa mnom sunce, i sve što god se sjaji, očaraj se ljepotom, i ljubavlju koje ono gaji.
Dotakni sjajne zvijezde, dotakni sve što ti treba, neka te tvoja sreća, ponese sve do neba.
Raspleši se s vjetrom, dotakni visine, nek’ ti dan procvjeta, u sjaju topline.
A kad se sunce sakrije, i dotakne te tuga, sjeti se da iza kiše uvijek dolazi duga.
Lea Križarić, 5. b, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak
Pošalji nam razglednicu sa
svog putovanja!
Dragi naši veliki i mali čitatelji, sigurno ste jedva dočekali kraj škole i ljetne praznike; spremate se za putovanje na more ili ste možda već tamo. Pozivamo Vas da nam šaljete razgled-
nice sa svog ljetovanja, na našu adresu Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec, te da nam na njoj napišete ili nacrtate kako se zabavljate na vašem putovanju.
Svaku razglednicu koja nam stigne (a nadamo se da će poštar imati pune ruke posla) objavit ćemo u našoj Stvaraonici i tako s vama zauvijek sačuvati uspomenu na vaše putovanje.
iz Novakovca uživa u svakom cvijetu, svakom jutru u vrtu
- Meni je svaki cvijet lijep, ali najviše mi se sviđa šipak, onaj koji ima više boja – jedan cvijet, a toliko nijansi, kaže Milan Vujić
Milan Vujić iz Novakovca i nakon dvije srčane i jedne moždane epizode ne odustaje od svoje ljubavi – cvijeća i vrta. Iako je u mirovini već 23 godine, kaže da ni dana nije proveo u dosadi. Ljudi ne vjeruju, ali ja uživam u cvijeću. Svako jutro zalijevam, bilo da je unutra ili vani. Ne mogu mirovati, priča Milan, koji svakodnevno nešto popravi, pogleda što još treba napraviti u dvorištu i uvijek ima neki novi plan.
Cvijeće je terapija
Njegova najnovija ideja je stvoriti čaroban i jedinstven vrt. Planira navoziti zemlju, posaditi malo grmlje koje bi naraslo do 60 ili 70 centimetara visine i oblikovati ga u obliku labirinta.
- U sredini tog zelenog čuda trebala bi se nalaziti velika fontana koja bi cijelom prostoru dala dozu magije. Volio bih da taj vrt bude mjesto mira, ali i mjesto gdje se vidi trud, ljubav i upornost, kaže Milan.
Nekoć je imao želju napraviti i mali muzej starih zanata s predmetima poput starinskih kočija, no prirodni uvjeti i štetnici učinili su svoje, pa se ideja nije uspjela održati. Ipak, ljubav prema vrtlarstvu i dalje ga vodi i nadahnjuje.
S godinama sam naučio da nije svaka ideja ostvariva, ali svaka ostavi trag i vodi te prema novoj, možda još boljoj, govori.
Dio vrta pripada i njegovoj supruzi Slavici Vujić, koja obožava kaktuse. Milan, s
druge strane, više voli šarenije i nježnije cvijeće. - Meni je svaki cvijet lijep, ali najviše mi se sviđa šipak, onaj koji ima više boja – jedan cvijet, a toliko nijansi, kaže. Cvijeće ne samo da mu je estetski važno, nego i emocionalno. - Zadovoljstvo mi je kad dođem doma i radim u vrtu. Osjećam se korisno i ispunjeno, dodaje.
https://vrtnicentariva.hr
Njegova jutarnja rutina započinje hranjenjem ribica, zatim doručkuje, nahrani psa, i onda s velikom pažnjom počinje zalijevati cvijeće. Kaže da nema šanse da zaboravi niti jednu biljku. Još uvijek zna točno koliko vode svaka biljka treba, jer, kako tvrdi, zalijevanje nije samo obaveza – to je užitak i odgovornost. Slavica se zna našaliti da bi on najradije da sve cvate cijelu godinu.
Iako su iza njega dva srčana i jedan moždani udar, Milan ne posustaje.
- Čovjek mora biti u pokretu ako želi imati dobro zdravlje. Čim se ulijeniš, gotovo je. Ne pijem, ne pušim, brinem se o sebi i uživam. Najbolji doktor je čovjek sam sebi, poručuje vitalni sedamdesetčetverogodišnjak. Dodaje i da se ne boji starosti jer ima planove i
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2025. Prijavite
Ljeto je pred vratima, a s njim i savršeno vrijeme za uživanje u zelenilu, bojama i mirisima vlastitih vrtova. Imate li u svom dvorištu pravi mali raj prepun cvijeća, neobičnih biljaka i kreativnih ideja? Želite li podijeliti svoju strast prema vrtlarstvu i inspirirati druge?
želje koje ga svaki dan tjeraju naprijed.
Biljke osjećaju pažnju i vraćaju to cvatom
U njihovu vrtu nema problema s pčelama. Dapače, tu se rado zadržavaju bumbari, osobito u drugom dijelu dvorišta. Nekad su znali koristiti i prirodna sredstva poput koprive – nabrali bi ih, stavili u vodu da odstoji nekoliko dana i time zalijevali biljke.
- Sve to doprinosi zdravlju biljaka, ali i čovjeka. Biljke osjećaju kada im se posvećuje pažnja i vraćaju to svojim cvatom, kaže Milan.
- Ovo je moj svijet. Tek mi je 74 godine i imam još puno vremena da sve ovo postignem, da moja vizija dođe u život, zaključuje Milan Vujić s osmijehom i entuzijazmom koji ne posustaje.
Onda je naš nagradni natječaj „Čiji je vrt najljepši 2025.“ prava prilika za vas! Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600.
U e-poruci obavezno ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posjetili i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.
Zahvalni smo svima koji su dosad sudjelovali u natječaju i
Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615
https://www.stella-floris.hr/
omogućili svojim sugrađanima da uživaju u njihovom umijeću uređivanja vrtova i njih imamo u vidu, ali iz razumljivih razloga blagu prednost u redoslijedu dat ćemo onima koji još nisu bili u prilici pokazati svoj vrt. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! A za sve natjecatelje pripremili smo bogat nagradni fond. Kakve vas nagrade čekaju? Prvu nagradu od 150 eura osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS daje poklon-bon u vrijednosti 70 eura. Stella Floris osigurao je poklon-bon za treće mjesto u vrijednosti 50 eura. Vrtlarija Vijenac prilikom dodjele priznanja poklanja svim nagrađenima bukete cvijeća.
Otvorite vrata svog vrta i pokažite nam svoju zelenu strast! Veselimo se vašim prijavama i jedva čekamo da zajedno proslavimo ljepotu naših međimurskih vrtova!
telefon: 095/ 815 52 58
Strahoninec - Poleve, Dravska 70
https://vrtlarija-vijenac.hr
Mazda3 je dobila novi početni motor koji dolazi bez turbopunjača, ali ima obujam od čak 2,5 litre. Sa snagom od 140 KS lijepo vuče i pri nižim okretajima, tih je i udoban, a naposljetku, ni potrošnja od 7,5 litara nije pretjerana. Stoga je riječ o zanimljivoj alternativi drugim kompaktima
Tekst i foto: Igor Rudež
Nekada je u ponudi svakog proizvođača bila i limuzinska izvedba kompaktnog modela, a i viđali smo ih na svakom ćošku, no danas je situacija sasvim drugačija – u Hrvatskoj su trenutačno dostupna tek tri modela – Citroen C4 X, koji je svojim konceptom povišenog sjedenja ipak nešto drugačiji, Toyota Corolla i Mazda3! I to je to. Ovdje nećemo ubrajati premium modele jer su oni puno skuplji. Srećom, ljubiteljima limuzinskih modela time je olakšan izbor, a testni model je možda i najbolji izbor, posebice za ljubitelje stare škole. Pritom ne mislimo ništa loše i ne mislimo da je Mazda3 zastario model, dapače, već donosi duh prošlosti u (pre)modernim vremenima.
A jedan od razloga testa ovog modela je i novi početni
Unutrašnjost uglavnom obiluje visokokvalitetnim materijalima
motor u ponudi, a riječ je o 2,5-litrenom atmosferskom motoru. Da, dobro ste pročitali, obujam osnovnog motora je 2,5 litre i nema ugrađen turbopunjač! Potpuno drugačije od današnjih trendova, no Mazda je pokazala kako se može napraviti i nešto bez turba a da je u potpunosti
iskoristivo. A motor je moderan iako nema turbopunjač, kao ni �ilter čestica, no ipak je tu blagohibridna izvedba s generatorom-starterom. Motor razvija snagu od 103 kW/140 KS i pritom nudi 238 Nm okretnog momenta, a u ovom slučaju je uparen sa 6-stupanjskim automat-
skim mjenjačem, a dostupan je i s ručnim mjenjačem, dok je pogon na prednje kotače. Mazda je napravila sjajan posao s ovim motorom. Naime, dobro vuče i pri nižim okretajima, elastičan je i ono što je najvažnije, prilično tih, bez obzira na koliko se okretaja vrti. A to je posebno osjetiti na autocesti gdje se i pri višim brzinama vozi ugodno i tiho, bez nadvikivanja među putnicima.Ovjes je također dobro podešen, pa će prelasci preko uspornika ili mnogobrojnih rupa na našim cestama proći gotovo bezbolno.
Osim toga, neće negodovati ni na žustriju vožnju. Tu je i prekidač pored ručice automatskog mjenjača kojim se odabire sport način rada, kada je odziv gasa nešto snažniji, a trojka postaje zabavan automobil. I to s osnovnim motorom! Za to je zaslužna i
TEHNIČKI PODACI
Dimenzije (DxŠxV) 4660 x 1795 x 1440 mm Osovinski razmak 2725 mm
Masa vozila/dopuštena nosivost 1451 kg/ 481 kg Veličina prtljažnika 450/1138 litara Vrsta motora/broj cilindara Atmosferski/4 Pogon Prednji kotači Mjenjač Automatski, 6 stupnjeva Snaga 103 kW / 140 KS Okretni moment 238 Nm Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 203 km/h / 9,8 s
Potrošnja (prosječna l/100 km) 7,5
CO2 emisija 134 g/km
Cijena 34.042 eur
Oprema
10-inčni mul�medijski sustav, head-up zaslon, automatski dvozonski klima-uređaj, dvije ispušne cijevi, prilagodljiva LED svjetla, kamere u 360 stupnjeva, 18-inčni aluminijski naplatci...
dobra upravljivost, jer dobro leži i u zavojima. Do stotke ubrzava za nešto manje od 10 sekundi, dok joj je maksimalna brzina preko 200 km/h. Trebali vam uopće nešto više? A tu je i umjerena potrošnja s prosjekom od 7,5 litara. Pritom će na otvorenoj cesti trošiti ispod sedam litara, dok će u gradu i na autocesti potrošnja biti
oko 8 litara. Sasvim pristojan rezultat.
Iako je na tržištu već više od pet godina, izvana Mazda3 i dalje izgleda atraktivno, čak i u limuzinskoj izvedbi jer stražnji dio nije nezgrapan. Od kompaktne izvedbe je duži za 20 cm, a time je i prtljažnik veći s obujmom od 450 litara. Šteta je samo što šarke poklopca ulaze u to-
Lijevi i desni instrumen� su analogni, dok je središnji dio digitalan
10-inčni zaslon spajanjem Android ili iPhone uređaja postaje osjetljiv na dodir
Klasičan izgled ručice mjenjača uvijek volimo vidje� u vozilu
Podešavanje središnjeg zaslona vrši se pomoću kotačića i �pki
18-inčni aluminijski naplatci ne izgledaju premalo, a dizajnom se odlično uklapaju
varni prostor, pa treba paziti prilikom utovara i slaganja stvari. Stražnji se nasloni preklapaju, a tada obujam prtljažnika raste na 1138 litara, no iskoristiv je samo za dulje predmete ne prevelikog obujma radi malog otvora. Sprijeda dominira klasična Mazdina maska motora s uskim i izduženim prednjim LED svjetlima, a sličan oblik je i stražnjih svjetala, Straga u oči upadaju i dvije prave ispušne cijevi s kromiranim završetkom. To je još jedan detalj koji daje posebnu osobnost ovom modelu. A dobro se slaže i platinum quartz boja karoserije sa serijskim 18-inčnim aluminijskim naplatcima. Dizajn je, mogli bismo reći bezvremenski, pa će i za desetak godina ovaj model izgledati svježe. A pomalo kupeovska linija karoserije donosi i nešto manje prostora na stražnjim sjedalima. I dok je prostora za koljena još i dovoljno, za glavu će prostora imati samo djeca i odrasli koji nisu viši od 170 cm. No ionako se na stražnjim sjedalima u 99% slučajeva voze djeca, dok će odrasli pretrpjeti kraće relacije. Sprijeda je drugačija priča, pa će se i dvometraši smjestiti bez ikakvih problema. Vozač ima mnogo mogućnosti prilagodbe upravljača i sjedala, a zanimljivo je kako je instrument ploča kombinacija
digitalne i analogne. Tako je u sredinu postavljen zaslon koji dolazi s pravim srebrnim okvirom unutar kojeg se onda prikazuje brzinomjer s virtualnom kazaljkom, dok se s lijeve strane nalazi analogni brojač okretaja, a s desne strane se nalaze analogni pokazivači temperature motora i količine goriva u spremniku. Još jedan retro detalj koji nam se jako sviđa. Naravno tu je i upravljač s isključivo �izičkim tipkama. 10-inčni multimedijskim zaslonom se upravlja s pomoću dobro poznatih kotačića i tipki koje se nalaze pored mjenjača, a upotreba je laka i s dobrim povratnim informacijama, pa kad se jednom naviknete nećete morati ni micati pogled s ceste kako bi nešto podesili. Zaslon pak postaje osjetljiv na dodir kada spojite pametne uređaje, no i tada se može
upravljati putem spomenutih kotačića i tipki. A što mislite kakve su komande klimatizacije? Pa naravno, s �izičkim kotačićima i tipkama, a kako bi drugačije moglo. Tu je i bežični punjač mobitela, a nezaobilazna je i klasična ručica mjenjača. No sve to je tako napravljeno da izgleda vrhunski. Naime, Mazda je
450 litara osnovnog obujma je moguće poveća� preklapanjem stražnjih naslona, no smetaju šarke poklopca koje ulaze u utovarni prostor
koristila kvalitetne i mekane materijale po čitavoj kabini, a tvrđa se plastika nalazi jedino u najnižim dijelovima. Posebno hvalimo izrazito udobne naslone na vratima, ali i središnji naslon za ruke sprijeda.
Iako se Mazda3 ne smatra premium automobilom, u nekim detaljima je i bolje odrađena od razvikanije i
skuplje konkurencije. Uz to, ova motorizacija je gotovo idealna za ovaj model. Testni model košta 34.042 eura, no početni model starta već od 26.215 eura, doduše s ručnim mjenjačem, ali s istim motorom. Mazda je napravila odličan posao s trojkom, a i cijena je dobro odmjerena, pa ni ne čudi kako je ovaj model čest na cestama.
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 4. srpnja do 10. srpnja 2025.
P 4 Elizabeta Portugalska; Elza
S 5 ĆIRIL I METOD; Antun M. Z.
N 6 14. KROZ GOD. Marija Gore�; Bogomila
P 7 Klaudije; Vilibald, Vilko
U 8 Akvila i Priscila: Hadrijan
S 9 Bl. Marija Pković; Le�cija; Nikola Pik, i dr. Č 10 Amalija; Ljubica; Rufina
Čakovec:
Samuel Bebek, sin Josipe i Vedrana
Elias Jurković, sin Nataše i Denisa
Neo Smolek, sin Sanje i Denisa
Luna Kren, kći Lane i Luke
Liam Lovrec, sin Nikoline i Denisa
Jan Oršuš, sin Alijane i Sebas�jana
Elin Horvat, kći Livijane i Daria
Nikol Karlovčec, kći Manuele i Mire
Franka Mišić, kći Tatjane i Valen�na
Jakov Jurović, sin Anamarije i Jure
Lea Hren, kći Viktorije i Josipa
Nobel Sakač, sin Natalije i Marka
Dominik Oršoš, sin Vanese i Želimira
Nea Strojko, kći Nade i Daria
Izak Grbavec, sin Antonije i Mihaela
Stela Božić, kći Anđele i Mihaela
Gabrijel Vugrač, sin Andreje i Davora
Ella Kovačić, kći Natalije i Damijana
VJENČANI
Čakovec:
Anja Sačer i Mišel Cirkvenčić
Anica Rašperger i Krunoslav Kovačić
Patricija Novak i Edo Numanović
Kris�na Kvapil i Antonio Milde
Sara Drk i Zoran Kiralj
Čakovec
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 5. SRPNJA
dr. Sven Jev�ć
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314
dr. Anja Vurušić
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915
dr. Stella Hoblaj
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914
Dekanovec
dr. Zdenka
Ivanović-Azenić
Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013
Donji Kraljevec
dr. Kris�na Poljak
Čakovečka 5, tel. 040/655-170
Kotoriba
dr. Lela Grabant
Kralja Tomislava 119 a, tel. 040/682-119
Macinec
dr. Amela Srša
G. Mihaljevec 74, tel. 040/899-207
Nedelišće
dr. Jurica Vidović
M. Tita 1, tel. 040/313-216
dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130
Orehovica
Tim bez nositelja Nikole Tesle bb, tel. 040/635-130
Prelog
dr. Emina Kovačević
Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342
Pribislavec
dr. Tamara Sokač
B. Radić 47, tel. 040/361-012
Selnica
dr. Monika Friščićzamjena: dr. Jelena Blažon, Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014
Sve� Juraj na Bregu - Lopa�nec
dr. Sara Mudri Mihoci Pleškovec 30, tel. 040/855-791
Vra�šinec
dr. Ivica Dukić
Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE
MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Rosana Novak i Robert Kanski
Daria Kos i Danijel Kovačec
Valen�na Golub i Boris Juršić
Leona Zadravec i Fran Cerovčec
Vanesa Požgaj i Luka Bosnar
Emina Pintarić i Marko Lovrek
Anja Vurušić i Gordan Dajč
Kotoriba:
Sonja Kostel i Robert Blagus
Mursko Središće:
Ana Zidarić i Alen Varga
Katarina Mađarić i Dino Valen�no Slamek
Prelog:
Višnja Čonkaš i Krešimir Horvat
UMRLI
Čakovec:
Katarina Gašparić r. Žerdin r.1949.
Marija Mesarić r. Ivanović r. 1950.
Zdravko Živčec r. 1958.
Antun Kovačić r. 1948.
Franjo Oršoš r. 1969.
Vladimir Lisjak r. 1960.
Ana Branović r. Zadravec r. 1947.
Marijan Gašparlin r. 1966.
Stjepan Vuk r. 1955.
Franjo Fučko r. 1944.
Dragu�n Obadić r. 1964.
Dragu�n Šarić r. 1954.
Julija Obadić r. Jelenić r. 1933.
Antun Višnjarić r. 1944.
Mursko Središće:
Vladimir Hrženjak r. 1936.
Marija Cilar r. Tkalec r. 1937.
Prelog:
Ivan Mihalec r. 1951.
Marija Ma�ć r. Orehovec r. 1929.
Marijan Borko r. 1952.
Marija Kerovec r. Kovač r. 1931.
Štrigova:
Mirko Olaj r. 1949.
Drago Heric r. 1973.
Nediljko Sablić r. 1952.
Josip Škramlec r. 1957.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne
intervencije:
Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec
dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM
Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
Ma�čni ured Čakovec
Bolnica Čakovec
Dom zdravlja Čakovec
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
tel. 040 374 147
tel. 040 375 444
tel. 040 372 370
ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
Pomoć i podrška
Naš dragi suprug, otac i odani djed
Ivan Kresinger Janči
iz Amsterdama rodom iz Nedelišća
napustio nas je 25. lipnja nakon duge i teške bolesti u 83. godini života
Ožalošćena obitelj
U SPOMEN
Maja Novak Golub, prof.
05. srpnja 1976. - 2006.
Ovih dana slavila bi 49. rođendan, uživala u ljetu i slavila život. Stvoritelj je drukčije zamislio Tvoj put. Ostaje nada susreta u životu vječnom.
Tvoji Jana i Siniša
OBAVIJEST O SMRTI
Marijan Borko
iz Trnovca preminuo 20. lipnja u 73. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Franjo Fučko
iz Pretetinca preminuo 22. lipnja u 81. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Ivan Marčec iz Pribislavca preminuo 25. lipnja u 85. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Josip Kavran
iz Hemuševca preminuo 26. lipnja u 53. godini života
Vrijeme prolazi, sjećanje na tebe ne… i tako do ponovnog susreta…
Brat Srećko
Dirnuti pažnjom, koja nam je iskazana u trenucima naše tuge zahvaljujemo rodbini, prijateljima i svim dragim ljudima koji su bili uz nas i izrazili usmene ili pismene riječi utjehe i dostojanstveno ispratili našeg voljenog supruga, oca, djeda i tasta na vječni počinak.
Posebno zahvaljujemo prijateljima, svim prijateljima lovcima iz Slovenije, Lovačkom savezu Međimurske županije, LU Fazan Štrigova, LU Šljuka Gornji Mihaljevec, NK Bratstvo Preseka, Klubu Vinoljub, gospodinu Ivanu Novaku na riječima zahvale, župniku Kristijanu Kuharu na dostojanstvenom ispraćaju, liječniku obiteljske medicine dr. Grgi Šariću i sestri Tei Mihalković u našoj borbi s bolešću te Odjelu gastroenterologije u Županijskoj bolnici Čakovec.
Ožalošćena obitelj
OBAVIJEST O SMRTI
Julija Obadić rođ. Jelenić
iz Strahoninca preminula 26. lipnja
u 93. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Josip Živčec
iz Strahoninca preminuo 26. lipnja u 80. godini života
13.2.1948.- 4.7. 2024.
Prošla je prva godina od tvojeg odlaska. Hvala ti za sve. Fališ nam…
1. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaštitara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaštitara-čuvara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do31.7.
2. AC JESENOVIĆ, Čakovec, Obrtnička ulica 1, traži m/ž autolimara i m/ž autolakirera, javiti se na adresu do15.7.
3. ADHIKARI d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača minibusa, javiti se na email: a.adhikari2024@gmail.com do9.7.
4. AGRO-EL d.o.o., Novo Selo Rok, tražim/žtraktoristu,javitisenamob. 098/967-1187do25.7.
5. AUTOKUĆA GAŠPARIĆ d.o.o., Čakovec,tražim/ždjelatnikauodjelu prodaje - podrška prodaji, javiti se naemail:info@autokuca.hrdo10.7.
6. AUTOSET TUREK d.o.o., Prelog, traži m/ž samostalnog knjigovođu, m/ž referenta u nabavi i m/ž prodavačaalataistrojeva,javitisenaemail: info@top-alati.hrdo20.7.
7. ARSENAL GRUPA d.o.o., Prelog, traži m/ž zaštitara - čuvara za mjesto rada Prelog, javiti se na mob. 091/320-7771 ili na email: info@ arsenal-grupa.hrdo30.7.
8. ARTEFERRO GORIČAN d.o.o., Gospodarska ulica 1/a, traži 4 m/ž bravara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/602-222 ili na email: info. arteferro-gorican@arteferro. com do 13.7.
9. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 2 m/ž krojača, 4 m/ž šivača, m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, m/ž skladištara i 3 m/ž teks�lnih tehnologa, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 9.7.
10. Bernarda d.o.o., Čakovečka 136a, Pušćine, traži m/ž stolara, 3 m/ž radnika u skladištu, 3 m/ž radnika na izradi kreveta, 2 m/ž radnika na izradi madraca i 3 m/ž tapetara, javi� se na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 20.7.
11. B.TEX d.o.o., Belica, Braće Radića 48, traži m/ž referenta nabave, m/ž prodajnog predstavnika i m/ž voditelja sitotiska, javiti se osobno na adresu ili na email: gliber@btex.hr do 31.7.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Izvor podataka:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819
ISPOSTAVA PRELOG: 646-740
ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200
Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr
12. Čalopek strojarstvo d.o.o., Pušćine, Čakovečka 136, traži m/ž tokara, m/ž limara, m/ž zavarivača i m/ž lakirera, javiti se osobno na adresu ili na email: info@ strojarstvo-calopek.hr do 24.7.
13. DENNY d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača C kategorije, javiti se na tel. 040/631-003 ili na mob. 095/354-6877 ili na email: dgoricanec.denny@gmail.com do 31.7.
14. D.G.COMMERCE d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž poslovođu - voditelja radova elektro struke, javiti se na email: dg-commerce@ dg-commerce.hr do 4.7.
15. Dom za odrasle osobe Veselko, Vugrišinec 8, traži m/ž njegovatelja, javiti se na tel. 040/857-315 ili na mob. 098/284-312 ili pismenom zamolbom na adresu do 7.7.
16. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara i m/ž fizioterapeuta, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/386-500 ili na mob. 098/905-6562 ili pismena zamolba ili na email: sara.jambres@domnovinscak.hr do 31.7.
17. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž kuhara, pomoćnog kuhara, medicinsku sestru ili tehničara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/679-368 ili na mob. 098/352-029 ili na email: zdravlje@strahija.com do 6.7.
18. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, A. Starčevića 1, Čakovec, traži 7 m/ž osobnih asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom i m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/390-070 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@dos�-mz.hr
19. ĐURKIN d.o.o., Čakovec, traži m/ž stručnog suradnika u financijskom odjelu i m/ž asistenta uprave, javiti se na email: djurkin@ck.t-com.hr do 6.7.
20. EKOS CAKES d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž održavatelja strojeva u proizvodnom pogonu i m/ž skladištara, javiti se na mob. 098/220-158 ili na email: komercijala.dkraljevec@ekos-cakes.hr do 31.7.
21. ELTING d.o.o., Pušćine, Obrtnička 10, traži 3 m/ž montera građevinskih elemenata, m/ž cnc operatera, m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj, m/ž poslovođu na projek�ma ven�liranih fasada u Njemačkoj, m/ž tehničkog asistenta za fasadne i krovne sustave i m/ž poslovođu gradilišta za fasadne i krovne sustave, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@elting.hr do 31.7.
22. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., traži 8 m/ž stolara-montera namještaja za mjesto rada Njemačka i 8 m/žstolara-monteranamještaja
za mjesto rada Nizozemska, javiti se na mob: 098/9841-949 ili na email: elitinterijeri@gmail.com do 30.7.
23. Elektro Akul d.o.o., traži 10 m/ž zidara za rad u Sloveniji, javiti se na email: info@elektro-akul. hr do 19.7.
24. FERRO-PREIS d.o.o., Dr. T. Bratkovića2,Čakovec,traži2m/ž pogonska bravara u odjelu održavanja, m/ž završnog kontrolora u odjelu proizvodnje cijevi, 2 m/ž elektro održavatelja i 2 m/ž rukovatelja viličarom, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili naemail:hr.croatia@preisgroup. com do 15.8.
25. GKM d.o.o., Krištanovec 129, traži m/ž poslovođu, m/ž armirača, m/ž tesara i m/ž inž. građevine - voditelja radova, javiti se osobno na adresu ili na email: gkmzdr@outlook.com do 15.7.
26. Golden Shine j.d.o.o., Štefanec, traži m/ž frizera, javiti se na mob. 099/856-3096 do 7.7.
27. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž elektroinstalatera, 5 m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž montera kanalizacijskih cijevi, m/ž radnika niskogradnje i m/ž čistača, javiti se na mob. 099/250-9219 ili na email: posao@gmniksi.com do 31.7.
28. GREEN PRESTIGE j.d.o.o., Štefanec, Ulica Zrinskih 85, traži m/ž frizera, javiti se osobno na adresu ili na mob. 099/8680952 ili na email: prestige.fsalon@ gmail.com do 31.7.
29. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subotica, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž djelatnika u održavanju okoliša (domara), 2 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete, m/ž djelatnika u odjelu za zaštitu i sigurnost imovine, m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, m/ž djelatnika u pripremi rada-REFA, m/ž PU tehničara, m/ž vozača - skladištara, m/ž mehaničara-mehatroničara, m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete QS, m/ž skladištara, m/ž djelatnika u Haix outlet trgovini i m/ž djelatnika na administrativnim poslovima u skladištu u Belici, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 8.7.
30. INGOLAB d.o.o., Čakovec, traži m/ž projektanta i nadzornog inž. – suradnika ovlaštenom inženjeru, m/ž ovlaštenog inž. građevinarstva, m/ž projektanta - arhitektonski ili građ. inženjer ili tehničar, javi� se na email: velimir.pavlic@ingolab. hr do 10.8.
4. srpnja 2025.
31. INA MALOPRODAJNISERVISI d.o.o., traži 2 m/ž prodavača-konobara na benzinskoj postaji –mjesto rada Goričan i Čakovec, javiti se na email: pridruzise@ina. hr ili putem linka: https://molgroup.taleo.net/careersection/external/jobsearch.ftl?lang=hr&location=4205100397#
32. IM-COMP d.o.o., Pribislavec, traži m/ž djelatnika na održavanju - bravara, m/ž komercijalistu, m/ž tehničkog komercijalistu, m/ž knjigovođu, m/ž vozača C i E kat., m/ž djelatnika u otpremi i 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: im-comp@ck.t-com.hr do 31.7.
33. JB-MODELARIJA-BLAŽEKA d.o.o., Hrupine 36, Prelog, traži 2 m/ž stolara - montažera i 2 m/ž tokara, javiti se osobno na adresu ili na email: dijana.strahija@ jb-modelarija.hr do 10.7.
34. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kategorije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@jurcec-transporti. com do 20.7.
35. KARLA d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizera - pripravnika, javiti se na mob. 098/9353-666 do 16.7.
36. KATRUŽA d.o.o., Čakovec, traži m/ž kozmetičara, javiti se na mob. 099/242-4414 do 10.7.
37. KOCKA TM d.o.o., Glavna 63, Mala Subotica, traži m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/1393-037 ili na email: kockatm63@gmail.com do 26.7.
38. KUĆA POKLONA j.d.o.o., Pušćine, traži m/ž grafičkog dizajnera, javiti se na email: mirjana. crepinko@gmail.com do 3.7.
39. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži m/ž održavatelja u proizvodnim pogonima, m/ž radnika na izvlačenju žice, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji žičanih jezgri, 2 m/ž radnika na montaži okvira i 10 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, javiti se osobno na adresu ili na email: posao.lpt@leggett.com do 31.7.
40. LE SLASTICE d.o.o., traži m/ž prodavača za mjesto rada Donji Kraljevec, javiti se na mob. 099/456-7630 ili na email: leslastice@leslastice.hr do 4.7.
41. LJEKARNA ŠTEFAN, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 091/527-2180 ili na email: juraj.stefan@me.com do 9.7.
42.LTHAlucastd.o.o.,R.Austrije3, Čakovec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, 4 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje, 2 m/ž montera tlačnih alata, m/ž transportnih radnika, 3 m/ž topioca, 3 m/ž majstora za održavanje, 2 m/ž alatničara, m/ž project managera i m/ž kontrolora uproizvodnji,javitisepismenomzamolbom ili na email: info.alucast@ lthcastings.com do 31.7.
43. Maravić-inženjering i konstrukcije d.o.o., Čakovec, Zagrebačka 38, traži m/ž magistra - doktora strojarstva, m/ž limara-izolatera i m/ž konstruktora, javiti se na email: dubravka. brkljacic@mik.com.hr do 20.7.
44. MANITU d.o.o., Poljska ulica 16a,Čakovec,tražim/ždjelatnikau proizvodnji namještaja (NKV, PKV, KV), m/ž stolara - montera namještaja, m/ž radnika na pogonskom održavanju- električara i 2 m/ž tehnologa u pripremi proizvodnje namještajau3Dcorpusprogramu, javiti se na na email: info@manitu. com do 31.7.
45. MARTI d.o.o., Hrupine 5, Prelog, traži m/ž brusača inox obrada i m/ž tig bravara-zavarivača, javiti se osobnonaadresuilinatel.040/630730 ili na email: info@marti.hr do 20.7.
46.MEĐIMURJEGRADITELJSTVO
d.o.o., Zagrebačka 42a, Čakovec, traži 4 m/ž tesara-stolara, javiti se osobnonaadresuilinatel.040/379111 ili na mob. 099/337-2357 ili pismenomzamolbomnaadresuilina email: kadrovska@m-g.hr do 31.7.
47. Međimurje PMP d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 19, traži 3 m/ž tesara, m/ž bravara, m/ž građevinskog poslovođu, m/ž građevinskogkalkulanta,m/žvoditelja odjela završnih radova u suhoj gradnji i m/ž armirača, javiti se na mob. 099/807-1397 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: kadrovska@m-pmp.hr do 20.7. 48. MD&V d.o.o., Čakovec, traži 3 m/ž majstora za strojno žbukanje, javiti se na mob. 098/241-533 do 9.7.
49.METAL-EUROd.o.o.,Nedelišće, Gorčica 1, traži 2 m/ž samostalna bravara, m/ž montera, m/ž operatera na cnc kutnoj preši, m/ž radnikanastupnojbušilici,m/žtokarana klasičnoj tokarilici, m/ž radnika na tračnoj pili, m/ž operatera na cnc laseru i m/žadministratora(talijanski i francuski jezik), javiti se osobno naadresuilinamob.098/908-7412 ili na email: posao@metal-euro.hr do 31.7.
50.Međimurjeinformacijskoprojektantskicentard.d.,Čakovec,tražim/žknjigovođu,javitisenaemail. posao@ipc.hr do 31.7.
51. MONTLINE V.A. j.d.o.o., traži 5 m/ž montera namještaja za rad u Nizozemskoj i 5 m/ž montera namještaja za rad u Njemačkoj, javiti se na mob. 099/460-8876 ili na email: montline.agic@gmail.com do 30.7.
52. Narodni trgovački lanac d.o.o., traži m/ž prodavače za mjesto rada Donja Dubrava, Orehovica, Vrhovljan, Macinec, Podturen, Goričan, Sivica, Kotoriba, Belica, Dekanovec, Sveti Juraj u Trnju, Palovec, Totovec, Mursko Središće, Donji Vidovec, Miklavec i Štrigova, te m/ž mesara za radno mjesto Vrhovljan, javiti se na email: mirjana. blazi@ntl.hr do 31.7.
53. NMP – PRODUKT d.o.o., Čakovec, traži m/ž zavarivača tig postupkom, m/ž pripravnika u računovodstvu i financijama, m/ž kontrolora 3D mjerenja, m/ž cnc operatera na većim obradnim centrima i m/ž bravarastrojobravara, javiti se na email: zaposljavanje@nmp-produkt. hr do 13.7.
54. OPG Ema Prokeš, Črečan, traži m/ž radnika u poljoprivredi, javiti se na mob. 098/939-2113 ili na email: emaprokes@gmail.com do 20.7.
55. OKNO d.o.o., Čakovečka 107/a, Pušćine, traži 2 m/ž radnika na izradi i montaži alu stolarije i m/ž voditelja alu stolarije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/821-666 ili na mob. 099/4242-642 ili na email: info@ okno.hr do 31.7.
56. OLUK Robotics d.o.o., Nedelišće, traži m/ž limara ili m/ž pomoćnog građevinskog limara, javiti se na mob. 095/9121-436 ili na email: oluk.nedelisce@gmail. com do 31.7.
57. PAVLIC-ASFALT-BETON d.o.o., Murska 48, Donji Kraljevec, traži 2 m/ž vozača kamiona kipera s prikolicom, 2 m/ž asfaltera, m/ž strojara i m/ž voditelja gradilišta, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/655-525 ili na mob. 091/6655-508 do 20.7.
58. Perutnina Ptuj-PIPO d.o.o., Čakovec, R. Steinera 7, traži m/ž kontrolora kvalitete u industriji mesa, m/ž radnika u proizvodnji u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u industriji mesa, m/ž kontrolora kvalitete u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja u tvornici stočne hrane, m/ž skladištara - viličaristu, m/ž radnika u klaonici, m/ž operatera mlinara u tvornici stočnehrane,m/žodržavateljarashladnih postrojenja, m/ž vozača C + E kat., m/ž skladištara u tvornici stočne hrane, m/ž održavatelja inkubatorske stanice, m/ž radnika na pranju pogona, m/ž tehnologa - voditelja u industriji mesa, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji, 2 m/ž radnika na stroju za pripremu mesa, m/ž operatera na izradi predsmjese, m/ž operatera sanitacije i zaštite okoliša, m/ž vozača C+Ekategorije,m/žadministratora utvornicistočnehraneim/žvoditeljaskladištautvornicistočnehrane, javiti se na email: ljudski.resursi@ perutnina.hr a više informacija na linku: https://burzarada.hzz.hr/ Posloprimac_RadnaMjesta.aspx.
59. Peradarstvo uzgoj, klanje i prodaja peradi Blagus, D. Pustakovec, traži m/ž vozača C kat. i m/ž prodavača svježeg mesa pilića, javiti se na mob. 098/282147 do 4.7.
60. PETROKOV d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javiti se na mob. 091/233-2350 ili na email: goran.hajdinjak@petrokov.hr do 5.7.
61. PETROL d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača na prodajnom mjestu Čakovec, Sveti Križ i Turčišće, javiti se na email: karijera@petrol.hr do 31.7.
62. PIB EXTRA d.o.o., B. Radića 67, Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika završne obrade (kitanje, šlajfanje, farbanje), m/ž djelatnika odjela informatike, m/ž radnika u tehničkoj službi - izrada skica za lijepljenje, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž cnc programera, m/ž djelatnika kontrole dimenzije modela, m/ž cnc operatera, m/ž operatera na cnc plazmi, m/ž programera na cnc plazmi, m/ž stolara, m/ž osobu za osposobljavanje za pomoćnog tehnologije u 3D modeliranju, m/ž tehnologa u 3D modeliranju i m/ž tokara, javiti se sa zamolbom na email: pibextra@pib-extra.com ili na tel. 040/338-050 ili osobni dolazak na adresu do 31.7.
63. PINKY-S d.o.o., Pribislavec, traži m/ž tehnologa u proizvodnji, javiti se na email: milivoj@ pinky-s.com do 8.7.
64. PROGRESSOF d.o.o., Matije Gupca 59, Čakovec, traži m/ž vulkanizera i m/ž automehaničara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/600-081 ili na email: asc.cakovec@gmail.com do 20.7.
65. PRIMABIRO d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 23, traži m/ž dizaličara, 3 m/ž radnika na otpremi, m/ž referenta u računovodstvu, 2 m/ž kontrolora kvalitete, m/ž ndt operater, 6 m/ž brusača,2m/žsačmara,5m/žpomoćnih bravara, 2 m/ž lakirera, 2 m/ž zavarivača mig-mag i 2 m/ž zavarivača tig, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/396-553 ili na mob. 099/5277-332 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: v.petric@primabiro.hr do 30.7.
66. PPO NOVA j.d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž parketara, m/ž podopolagača i 2 m/ž stolara, javiti se na mob. 098/160-1153 do 25.7.
67. REINOX d.o.o., Brezje 81a, traži 2 m/ž tig zavarivača, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/855-845 ili na mob. 098/426-419 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: reinox@reinox.hr do 31.7.
68. RE-GRA d.o.o., K. Zvonimira 18, Prelog, traži m/ž skladištara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/608-058 ili na mob. 091/508-5701 ili na email: knjigovodstvo@regra.hr do 16.7.
69. SANITAS Gebaudetechnik d.o.o., traži 2 m/ž montera centralnog grijanja, javiti se na mob. 098/678-092 ili na email: info@ sanitas-info.com do 20.7.
70. SLAD d.o.o., Glavna 79, D. Vidovec, traži 2 m/ž konobara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/615-245 ili na mob. 098/242670 do 6.7.
71. STROJO-METAL zajednički obrt, traži 2 m/ž samostalnog bravara i m/ž pomoćnog bravara, javiti se osobno na adresu ili na mob. 098/926-4744 ili na email: marko.strojometal@ yahoo.com do 14.7.
72. SUMMA–CON d.o.o., Prelog, Hrupine 22, traži m/ž bravara, m/ž zavarivačaim/žcjevara,javitisena mob. 099/535-1681 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: office@summa-con.hr do 20.7.
73. STM d.o.o., Gornji Hrašćan, traži m/ž šivača, javiti se na tel. 040/858-170 do 20.7.
74. Trattoria Rustica d.o.o., I. G. Kovačića 6, Čakovec, traži m/ž kuhara u restoranu, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/201-6015 ili na email: sonja@ trattoria-rustica.hr do 30.7.
75. TEHNIX d.o.o., Ludbreška 91a, D. Kraljevec, traži m/ž radnika za tehnološku pripremu proizvodnje, 2 m/ž operatera na stroju za rezanje (laser/plazma), m/ž konobara i m/ž pomoćnog kuhara (rok prijave 16.7.) i m/ž prodavača na benzinskoj postaji (rok prijave 31.7.), javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/650-100 ili na email: tehnix@tehnix.com
76. TISAK plus d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž prodavača, javiti se putem linka: https://tisak.talentlyft. com/o/9V7/apply do 20.7.
77. TMF Bauleistung j.d.o.o., traži m/ž zidara, m/ž krovopokrivača, 3 m/ž električara i m/ž voditelja grupe - mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 092/430-1071 ili na email: tmfbau.info@gmail. com do 31.7.
78. TRANS – KUKOVEC d.o.o., Dravska 59d, Strahoninec, traži m/ž djelatnika za održavanje strojeva, m/ž pomoćnog radnika u radioni i m/ž vozača teretnog vozila s poluprikolicom za tuzemni i inozemni prijevoz, javiti se osobno na adresu ili na mob: 098/241-673 ili namob:091/352-7030ili naemail: racunovodstvo@trans-kukovec. hr do 31.7.
79. Trgovina KRK d.d., Ž. fašizma 2a, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila, m/ž prodavača u građevini za mjesto rada Belica, Nedelišće, Šenkovec i Pribislavec, te m/ž prodavače za mjesto rada Čehovec, Prelog, Palinovec, Savska Ves, Čakovec, Domašinec, Krištanovec, Križovec, Lopatinec, Novo Selo Rok, Podturen, Celine, Pribislavec, Mačkovec, Strahoninec, Šandorovec, Totovec, Vratišinec, Vularija, Mursko Središće i Zasadbreg, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dijana.bujan@trgovina-krk. hr do 30.7.
80. TRADICIJSKI SIREVI d.o.o., Šenkovec, traži m/ž vozača-dostavljača, javite se na email: tradicijski.sirevi@gmail.com do 20.7.
81. UO ČAPA, Čakovec, traži 2 m/ž konobara, javiti se na mob. 098/241-767 do 30.7.
82. VITANOVA j.d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizera, javiti se na mob. 099/242-4414 do 20.7.
83. ZT-Zgradarska tehnika d.o.o., Nedelišće, Novakova 7, traži 20 m/ž montera centralnog grijanja i m/ž tig zavarivača za radno mjesto Austrija, 2 m/ž keramičara, 3 m/ž montera centralnog grijanja, 2 m/ž tig zavarivača, m/ž mag zavarivača CO2, 2 m/ž samostalna montera ventilacije i 15 m/ž djelatnika montaže čeličnih konstrukcija za mjesto rada Njemačka, te 5 m/ž armirača za mjesto rada Nedelišće, poslati pismenu zamolbu na adresu: Oliver Martinjaš, Novakova 7, Nedelišće ili na email: zgradarskatehnika@ gmail.com ili nazvati na mob: 099/535-9717 ili 098/213-739 do 30.7.
Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvjema ambulantama:
Ambulanta Čakovec
E: psihologija@dzck.hr
T: 040/372-390 (radnim danom od 13 do 15 sa�)
Ambulanta Prelog
E: psihologija.prelog@dzck.hr
T: 040/321-390 (radnim danim od 13:30 do 14:30 sa�)
Gotovo svatko od nas danas ima pametni telefon, taj mali uređaj u džepu, gotovo je uvijek u našim rukama, on je naša memorija, pa čak i naš identitet. No, dok nam tehnologija donosi mnoge prednosti, sve više istraživanja i iskustava ukazuju na jedno ozbiljno pitanje: koliko nas zapravo digitalni svijet čini tjeskobnima?
Radim u zdravstvu i svakodnevno susrećem ljude koji govore o umoru, razdražljivosti, teškoćama sa spavanjem, osjećaju pritisak da moraju biti stalno „uključeni”. Kad zagrebemo ispod površine, često otkrijemo da nije samo posao izvor stresa, već i stalna povezanost putem mobitela. Pametni telefoni više nisu samo alati za komunikaciju. Danas su oni naša budilica, planer, fotoaparat, izvor vijesti, zabave, pa čak i mjerač naših koraka. Međutim, sveprisutne obavijesti, stalna potreba za provjerom poruka i društvenih mreža tjeraju nas u stanje kontinuirane budnosti.
Tijelo i um na to reagiraju slično kao kod stresa, podiže se razina kortizola, povećava se broj otkucaja srca, a mozak ostaje aktivan i kada bi trebao odmarati. Dugoročno, to vodi prema kroničnoj anksioznosti, iscrpljenosti, pa i sindromu izgaranja.
Pametni telefoni više nisu samo alati za komunikaciju.
Danas su oni naša budilica, planer, fotoaparat, izvor vijesti, zabave, pa čak i mjerač naših koraka
Poseban izazov donosi ono što znanstvenici nazivaju FOMO – „fear of missing out”, odnosno strah da nešto propuštamo ako nismo stalno on-line.
Na društvenim mrežama često gledamo idealizirane prikaze tuđih života, savršene obitelji, karijere, tijela, interijere. Vizualno savršeni životi koje ondje pronalazimo rijetko su odraz stvarnosti. Ipak, naš mozak, osobito kod mladih, ne razlikuje autentično od iskonstruiranog. Usporedbe su neminovne: dok drugi putuju, vježbaju, kuhaju ili zarađuju mi ostajemo kod kuće umorni, neispavani i sve više nesigurni u vlastitu vrijednost. Iluzija tuđeg savršenstva postaje realni izvor osobne nelagode.
I dok listamo te slike, nesvjesno se uspoređujemo. Osjećamo se manje vrijedno, nesigurno, iako znamo da je većina tih sadržaja pažljivo uređena. Ta tiha unutarnja usporedba često je izvor tjeskobe, osobito kod mlađih ljudi.
Kako mobiteli utječu na san i koncentraciju?
Mnogi od nas koriste mobitel prije spavanja, ali rijetki znaju da plavo svjetlo s ekrana smanjuje izlučivanje melatonina, hormona sna. Rezultat? Teže zaspimo, a kvaliteta sna je lošija. Idući dan smo umorni, razdražljivi i skloniji emocionalnim reakcijama.
Osim toga, stalna skakanja s aplikacije na aplikaciju oštećuju našu sposobnost fokusiranja. Studije pokazuju da sve više ljudi, i ne samo djece, ima problema s pažnjom i pamćenjem jer im mozak više ne zna ostati koncentriran dulje od nekoliko minuta. Ne možemo izbaciti tehnologiju iz života, niti bismo trebali. No možemo naučiti pametno je koristiti. Evo nekoliko savjeta koje i sama prakticiram, a koje preporučujem i pacijentima:
• Isključiti obavijesti koje nisu nužne.
• Odrediti vrijeme bez ekrana – barem sat vremena prije spavanja.
• Koristiti „ne ometaj” način rada tijekom obroka i druženja.
• Biti svjestan svojih emocija tijekom korištenja društvenih mreža . Kao osoba koja živi u ovom brzom, digitalnom svijetu, vjerujem da je briga o mentalnom zdravlju jednako važna kao i briga o �izičkom zdravlju. Ne zaboravimo, ponekad je isključivanje najbolji oblik samopomoći.
Ako želimo očuvati unutarnji mir, moramo postati svjesniji kako koristimo tehnologiju i kako ona koristi nas. Vrijeme je godišnjih odmora, probajte napraviti korak više i svoje dragocjeno vrijeme umjesto na mobitelu iskoristite sa svojom obitelji.
Važno je osigurati da je osoblje festivala svjesno ovih rizika i da prati konzumaciju alkohola od strane posjetitelja, a odgovarajuća komunikacija između članova osoblja također je ključna
Glazbeni festivali sve su popularniji diljem svijeta, pa tako i u našoj državi. Održavaju se tijekom cijele godine, no popularniji su ljeti, kad se odvijaju na otvorenome. Uglavnom se radi o pop i rock žanrovima te o elektronskoj glazbi. Bez obzira na glazbene žanrove, festivali nude niz izvođača u toj kategoriji. Glazbeni festivali su ozloglašeno poznati kao mjesta gdje se pije alkohol i koriste sredstva ovisnosti. Glede pijenja alkohola, postoji podatak da oko 70 % posjetitelja festivala pije određenu količinu alkohola, a čak oko 20 % pije do točke pijanosti. Događaji uglavnom započinju u popodnevnim satima, i traju dobrih 8 – 10 ili više sati, i traju nekoliko dana. To konzumentima alkohola otvara priliku da se popije velika količina alkohola. Pored mogućih mučnina i povraćanja, pored mogućeg upadanja u nevolje s drugim ljudima (svađe, tučnjave...) i rizičnih spolnih odnosa, glazba i ples koji su bili povod dolasku uopće se ne dožive. No ne samo količina alkohola koja se popije, već i način na koji se uzima, također nosi rizike. Često se kombinira s drugim opojnim sredstvima, s ilegalnim drogama. Alkohol je depresiv, a u kombinaciji sa stimulansima kao što su ecstasy, MDMA i amfetamini, često rezultira prikrivanjem učinaka jedne ili obje tvari, što dovodi do povećane konzumacije, a tu je veći rizik od predoziranja. Jednako važi i za kombiniranje alkohola i energetskih pića. Važno je osigurati da je osoblje festivala svjesno ovih rizika i da prati konzumaciju alkohola od strane posjetitelja. Odgovarajuća komunikacija između članova osoblja također je ključna kako bi se osiguralo da su svi informirani i svjesni visokorizičnih pojedinaca. Organizatori također trebaju biti svjesni utjecaja koji konzumacija alkohola može imati na one koji paralelno koriste druge opojne supstance. Osim toga, organizatori će također uzeti u obzir i druge potencijalne rizike kako bi osigurali da svi imaju sigurna i ugodna iskustva te da se spriječe neobuzdana ponašanja.
Nemaju svi glazbeni festivali ista pravila u vezi s konzumacijom alkohola. Pravila su često uvjetovana zakonima i ograničenjima koja postoje u određenoj zemlji ili regiji. U planiranju i stvaranju pravila vezanih uz alkohol organizatori festivala često moraju pronaći ravnotežu između zakonske usklađenosti, sigurnosti i komercijalnih razloga. Organizatori najčešće u potpunosti zabranjuju unošenje osobnih zaliha alkohola na festivalsko mjesto. Tada obično imaju stroge sigurnosne provjere i procedure prilikom ulaska u teritorij samog festivala. Pored toga, uglavnom se sprečava ulaz onih koji su pijani. Iz sigurnosnih razloga konzumacija alkohola nekad je zabranjena u zonama s velikim brojem ljudi ispred pozornica. Za one koji odabiru posegnuti za alkoholnim pićem na festivalu, uputno je imati na umu da je dobro upariti alkohol s bezalkoholnim pićem ili dva. To je važno jer alkohol, iako je piće, dehidrira, i to iz razloga jer djeluje kao diuretik. Također je važno pijenje vlastitim tempom, bez pritiska da se drži korak s prijateljima ili da se „okrene još jedna runda“. Na festivalima postoji dobar izbor hrane, a unos hrane u želudac osobito je važan uz pijenje. Hrana ne samo da pomaže u upijanju alkohola, već nadoknađuje sol i minerale koje tijelo gubi pijenjem alkohola. Nikako ne valja zamijeniti hranu alkoholom, jer nema unosa energije, a energija je potrebna onima koji žele čim dulje prisustvovati festivalu. Najbolja je opcija uopće ne piti alkohol, već trezveno uživati uz odabrane izvođače. Za one koji biraju ovu opciju, savjetuje se obavijestiti prijatelje o tome. Ako će se protiviti takvoj odluci, onda nisu istinski prijatelji. Korisno je pripremiti si ohrabrujuće podsjetnike za eventualne trenutke iskušenja tijekom festivala, npr. na mobitelu ispisati poruke koje podsjećaju na nešto pozitivno i daju podstrek da se ustraje u odluci nepijenja. To će biti sjajno iskustvo, taj će se događaj dugo pamtiti, i ostat će bistra slika prepuštanja festivalskom vrtlogu.
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
KUPUJEM TOMOS MOPEDE sve vrste i modele sa i bez papira za dijelove - isplata odmah. info na mob. 098 9656 624
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
PRODAJEM PEUGEOT (pežo) 2006. god., prvi vlasnik, kao nov, metalik crveni, 75.000 km. info na mob. 098/9973689
PRODAJEM FORD FOCUS
ST-sport registriran do 7.mj./2026. Tel. 095 858 1502.
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, neregistriran, registriran, info na mob: 098/777-095
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM
POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE
I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJEM TRIMER Makita
mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazva� na tel. 099/799-1086
PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima�zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981
TRAŽI SE DODATNI POSAO - ispomoć u ugos�teljstvu ili čišćenje stanova, kuća, kafića, pomoć starijim osobama, čuvanje djece. Centar Čakovca ili bliža okolica blizu centra. Info na mob. 099/833-4898
MUŠKARAC SREDNJIH GODINA, visok, vitak, slobodan, traži gospođu za poznanstvo i druženje, može i kontakt sms-om. Mob 095/816-5206
PRODAJEMO APARTMAN U ZATONU-NIN, površine 45,50 m2, parkirni prostor i spremište u podrumu objekta, potpuno namješten, sa dvije kupaonice. Info na mob. 092/336-4874
PRODAJEM GRAĐEVINSKU PARCELU u gornjem Međimurju na lijepom mjestu, vel. 17x100 m, struja i voda dostupni, info na mob. 099/7220-573
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martanezapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
PRODAJEM STARIJU KUĆU u Čakovcu od 75 m2, može i kao poslovni prostor, EC/G. Info na mob. 098/426-021
DAJE SE U DUGOROČNI NAJAM dvosobni stan u Martanama (novogradnja), 2. kat (li�). info na mob. 098/465-490
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
U ČAKOVCU IZNAJMLJUJEM poslovni prostor i namještene garsonjere. Info na mob. 092/1465716
PRODAJU SE ČETIRI NOVA STANA u stambenoj zgradi, izvedba srednji roh bau stanovi su veličine od 82m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking) ulica F. Kuharića 14 u Pribislavcu ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095 858 15 02
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
POKLANJAM čistokrvnu ženku njemačkog ovčara zbog nemogućnos� držanja staru 10. mjeseci uz naknadu za hranu. Info. 097/600-6038.
PRODAJEM AKVARIJ s postoljem, poklopcem, svjetlom, ribicama, kompletno uređen, 112 litara, 140 eura. Šaljem slike i video. Zagreb-Utrina, 091/9240-293.
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJEM IZ KUĆE: vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dim. 210 x 160 i 200 x 95 i 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, rodlin za plinske boce, bicikl i još puno toga kvalitetnog. Mob. 091 5727 670
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/2872453
PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJe, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine 4 komada, 20 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. ZagrebUtrina, 091/9240-293
KUPUJEM stripove i igre za konzole. Mob. 098 92 190 92
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
PRODAJEM laserski daljinomjer, Wifi kameru, bežično zvono s prikazom na mobitel i solarni alarm. Sve povoljno. Upita� na mob. 095/816-5206
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
ELEKTRODE ZA VARENJE, 2 ku�je, 10 eura/ku�ja. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
BAKRENI KOTLIĆ ZA GULAŠ, sa mješalicom na struju, tronožac sa lancem, 150 eura. Šaljem slike, video, Zagreb, 098/9084-675.
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
ŠATOR ZA TRI OSOBE s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 150 eura. Šaljem slike, Zagreb, 098/9084-675.
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214107
PANK-RADNI STOL, željezni, čvrsti, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Zagreb, 098/9084675.
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
Kralja Tomislava
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
Švrćo
je ostao je sam u dvorištu, hrane ga susjedi, ali to dugoročno nije opcija. Švrćo je jako dobar pas, naučen na dvorište, stabilan, poslušan, volio je ići u šetnje koje sad nema. Ima li nekog tko bi ga udomio da ne mora u azil?
DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.
Cijepljen je i čipiran (mikročip broj 191035000221813) i bit će kastriran. Kontakt: 091 8988 004 Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004
As
hitno traži novi dom. Star je oko godinu i pol i nalazi se u okolici Čakovca. Jako je dobar prema ljudima, obožava djecu, trčanje, igru. Cijepljen je, označen mikročipom broj 191100002317541 i bit će kastriran ovih dana.Kontakt: 091 8988 004.
Odin je veseo, aktivan, friendly, surađuje i sjedi za grice, voli ići u šetnje. U dvorištu je miran, voli spavati na mekanom krevetiću u svojoj kućici. Manji je nego izgleda, a spašen iz romskog naselja. Cijepljen je, kastriran, mikročipiran 191035000235865, rođen je u listopadu 2023. Kontakt: 091 8988 004
Solo je znatiželjan, friendly, drag, veseo, aktivan, voli ići u šetnje. Slaže se s drugim psima, voli se igrati. Rođen je u svibnju 2020., kastriran, cijepljen, označen mikročipom 191100002233779. Kontakt: 091 8988 004
Osvježavajući kolač od malina s piškotama rado pripremam kad je sezona malina, jer mi je naj�iniji kad su svježe. Pogled na ovo predivno, mirisno voće dovoljan je da se čovjek zaželi njihovog nenadmašnog okusa. (Slika 1.)
Priprema kolača od malina s piškotama nije prezahtjevna, iako ima dosta posla. Prednost je što nema pečenja u pećnici, pa je savršen za ljetne vrućine.
Prvi je posao skuhati pudinge i ohladiti ih te u hladni puding narezati margarin sobne temperature. U posebnoj posudi sam napravila šlag te
Recept za za kolač od malina s piškotama:
SASTOJCI:
Za kremu:
• 2 pudinga od vanilije
• 500 ml vrhnja za šlag
• 450 ml mlijeka
• 200 gr šećera
• 250 gr margarina sobne temperature
Ostalo:
• 250 g piškota
• 250 ml mlijeka
• 1 vanilin šećer
• 3 žlice ruma
• 300 ml šlaga za dekoraciju
• Maline ili neko drugo bobičasto voće
mikserom najprije dobro izradila kremu od pudinga i margarina, a zatim sam žlicom dodala pola količine šlaga koji sam također najprije izradila mikserom. (Slika 2.)
U jedan duboki tanjur ili plastičnu posudu zatim treba uliti mlijeko i pomiješati ga s rumom i u njih se umaču piškote prije slaganja kolača.
U staklenu posudu (pleh) poslagala sam donji sloj piškota umočenih prije toga u mlijeko i rum te premazala prvim slojem kreme. Po njemu sam rasporedila maline - volim kombinaciju crnih i crvenih malina, pa sam po njima posložila drugi red piškota. Preostalu kremu premazala sam po gornjem redu piškota, a ostatak šlaga upotrijebim uvijek za dekoraciju. (Slika 3.)
Gotov kolač ostavim nekoliko sati u hladnjaku da se krema i šlag lijepo stvrdnu, a piškote omekšaju, jer je tada kolač lakše rezati. Gotov kolač savršen je za ljetno osvježenje, a po mom mišljenju izgleda predivno. (Slika 4.)
Kombinacija vanilije, šlaga i okusa malina zaista je osvježavajuća i savjetujem da ga isprobate. Možete ga pripremiti i u kalupu za tortu ili u nekom drugom obliku, sve ovisi o vašim potrebama i ukusu.
Doma imaju pajceke, kokice i race te veliki vrt na kojem raste sve što im treba. Vole raditi u vrtu, a pomažu i svi koji stignu iz obitelji, pa imaju sve domaće
Piše: Aleksandra Sklepić
Ružica Vinceković (63) iz Koprivnice u svojoj je obitelji poznata kao najbolja kuharica. Majka je petero djece, triju kćeri i dva sina, a posebno je sretna što ima čak trinaestero unuka: Gabrijelu, Dejanu, Mihaelu, Josipa Davida, Mateja, Luku, Karla, Jakova, Jana, Tiu, Niu, Neu i Paulu. Živi sa suprugom Josipom
VINO TJEDNA
i trenutno čeka mirovinu, a cijeli je radni vijek radila kao radnica u proizvodnji. Kako više nema obavezu odlaženja na posao, može se posvetiti svome najdražem poslu – kuhanju i pečenju kolača. - Doma imamo pajceke, kokice, race i veliki vrt, ispričala nam je Ružica, na kojem imamo sve što nam treba. Volim raditi u vrtu, a pomažu mi i svi koji stignu
U rubrici Vino tjedna ovog puta predstavljamo Graševinu iz renomirane Vinarije Jakopić iz Železne Gore. Ova etiketa oduševit će ljubitelje modernih, dinamičnih vina s naglaskom na svježinu i voćnost. Riječ je o potpuno suhom vinu, proizvedenom isključivo od sorte graševina. Vinogradi rastu na ilovastom, pjeskovitom i glinastom tlu, a grožđe se uzgaja metodom jednokrakog guyota. U podrumu se primjenjuje mekano prešanje, prirodno taloženje mošta i fermentacija pod strogom kontrolom temperature, čime se čuvaju primarne arome. Nakon fermentacije, vino odležava u inox posudama, a potom zori u drvenim hrastovim bačvama, što mu daje dodatnu kompleksnost.
Na nosu dominiraju voćne i cvjetne note, dok je okus vrlo ugodan, sočan, s izraženim živahnim kiselinama i srednje punim tijelom. Završetak je obilježen blagom, ugodnom gorčinom karakterističnom za graševinu, što ovom vinu daje poseban šarm i pitkost. Ova graševina idealna je uz ribu, teletinu, tjestenine s povrtnim umacima ili rižoto s plodovima mora. Najbolje ju je poslužiti rashlađenu na 10 – 12 °C, kako bi njezina aromatika i svježina došle do punog izražaja. (sh)
iz obitelji, pa imamo sve domaće – grah, krumpir, kelj, salatu, mrkvu, grašak, luk, mahune – sve što se može uzgojiti u našem kraju. Od domaćih jaja volim raditi tijesto za juhu i mlince, a rado pripremam svu hranu koja je domaća, od domaćih sastojaka.
Doznali smo da je Ružica kuhati najviše naučila od svoje bake Bare i tete Katice, a s godinama je usavršila domaće recepte, te ih prenijela i na svoje kćeri i snahe.
- Mi smo ogromna obitelj, puno nas je, a svi se međusobno pomažemo i dobro se slažemo.
Stalno su neki rođendani, pričesti, �irme, godišnjice, svadbe, pa treba uvijek pripremati nešto od hrane i kolača, ispričala nam je Ružica.
Sve volimo jesti, a najbolje nam je kad si sami pripremimo. Tako je i moja rolada svima najbolja, posebno kad je meso domaće. Osim mesne rolade, Ružica voli spremati i jela na žlicu, koja su slična našim međimurskim – kelj, poriluk, slatko zelje s para-
Ružica s mesnom roladom i prilogom od povrća
dajzom i pečenim grahom, temfani seljački krumpir i slično. Iz vrta također nikada ne propadne nijedan komad povrća, već ga Ružica preradi u zimnicu. Špajza je uvijek puna kiselih krastavaca, kiselog domaćeg zelja, paprike, cikle, pekmeza, sokova i svega što se može zamisliti.
Posebno je traženo njezino meso iz tunjice, u Međimurju „z tiblice”, koje se uvijek nađe na stolu kad dođu gosti ili obitelj.
Pripremaju i razne sušene specijalitete od mesa, a nije im zaista teško ništa i nikada raditi.
U trenucima odmora, za svoju dušu, Ružičin je hobi
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
heklanje. Otkrila nam je da uz sve svoje unuke jedva i nađe par minuta za heklanje, ali vrijeme s unucima je ispunjava, pa će heklanje još malo pričekati, kad svi odrastu i preuzmu dio bakinih i dedinih brojnih obveza. Do tada će svi zajedno uživati za stolom prepunom Ružičinih specijaliteta.
SASTOJCI:
• 45 dag sitno mljevenog svinjskog mesa
• 20 dag sitno mljevenog junećeg mesa
• 20 dag sitno mljevenog pilećeg mesa
• pola glavice luka
• 2 režnja češnjaka
• malo lista peršina
• začini : sol, papar, vegeta
• krušne mrvice
• dvije kriške kruha namočenog u mineralnoj vodi
• 1 svježe jaje
• 5 tvrdo kuhanih jaja
Priprema mesne rolade s jajima: Meso staviti u posudu, dodati naribani luk i češnjak i nasjeckani peršin. Kruh kratko namočiti u mineralnu vodu te ga gnječenjem
rukama dobro ocijediti i dodati u posudu s mesom. Začiniti po želji i dodati dvije do tri žlice krušnih mrvica i jedno svježe jaje. Od svih sastojaka umijesiti smjesu. Papir za pečenje posipati krušnim mrvicama i smjesu ravnomjerno rasporediti po papiru. Veličina papira mora biti takva da se razvaljana smjesa može zarolati u oblik mesne rolade.
Jaja tvrdo skuhati i očistiti od ljuske te ih rasporediti po razvaljanoj smjesi mesa. Zarolati u oblik štruce (rolade) i umotati u papir za pečenje. Na dno pleha gdje je također papir, na papir naliti 3 dl vode i peći u vrućoj pećnici, prethodno zagrijanoj na 200 stupnjeva. Peče se pola sata u papiru, a nakon pola sata maknuti papir i peći još desetak minuta da rolada dobije lijepu hrskavu koricu. Kao prilog svojoj roladi Ružica je pripremila prekrasno, raznovrsno kuhano povrće.
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.
Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 9. srpnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 11. srpnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
ENERGETSKA OBNOVA memorijalne Kuće Ladislava Kralja Međimurca
Piše: Anamarija Horvat Šantl
Radovi na energetskoj obnovi Memorijalne kuće
Ladislava Kralja Međimurca, istaknutog hrvatskog slikara i gra�ičara, započeli su u studenom 2024. godine u sklopu projekta „Energetska obnova Memorijalne kuće Ladislava Kralja Međimurca na adresi Ruđera Boškovića 7, Čakovec“. Obnova obuhvaća postavljanje toplinske izolacije, zamjenu stolarije, podova, elektroinstalacija, ugradnju dizalica topline i fotonaponske elektrane čime će se uštedjeti na potrošnji energije za više od 60 posto, ali i sma-
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499
E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
njiti zagađenje zraka uzrokovano fosilnim gorivima. Osim uštede značajno će se poboljšati mehanička otpornost i stabilnost objekta, kao i otpornost na požar. Osim radova navedenih u projektu, odrađeni su i planiraju se radovi koji će značiti kompletnu obnovu kuće. To je nužno ako se gleda sa stajališta kulturno-povijesne vrijednosti, a za prezentaciju autentičnog prikaza ambijenta rodne kuće Ladislava Kralja Međimurca. Dodatni radovi obuhvaćaju sanaciju podruma, dijela krovišta, vanjskog stepeništa, sanitarnog čvora, unutarnje
LJUBAV: Između vas i voljene osobe svakim će danom bi� sve više razmjena ideja, razumijevanja i sklada, a povjerenje će ras�. Bit ćete zadovoljni i sretni što je tako. Oni koji su još sami kontakt će započe� na intelektualnoj razini.
KARIJERA: U poslovnim komunikacijama i kontak�ma izbjegavajte otvoreno pokazivanje emocija. Jednostavno zato što bi vas netko mogao doživje� kao neprofesionalnu osobu. Odmjerite kad i koliko osjećaja treba pokaza�. Krećete se k novim znanjima.
ZDRAVLJE&SAVJET: Vrijeme je za odlazak u prirodu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Vaša zna�željna priroda postat će malo umjerenija, a vi na neki način mirniji. Barem kad se radi o ljubavi. Više vam neće bi� važne atrakcije, nego ćete uspje� uživa� u sasvim malim i običnim situacijama. To je zrelost, bilo para, bilo osobe.
KARIJERA: Istraživači će dobi� novi vjetar u leđa. To će ih potaknu� da rade još predanije. I umjetnici će istraživa� nove načine izražavanja. Svi ostali na poslu će pokaziva� jaču crtu krea�vnos�, a njihova intuicija bit će im najbolji vodič.
ZDRAVLJE&SAVJET: Raste vaš interes za alterna�vu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
stolarije te izvedba nove instalacije vodovoda i kanalizacije. Tim radovima zaokružit će se kompletna obnova Memorijalne kuće Ladislava Kralja Međimurca ostavljajući budućim generacijama vrijednu i potpuno dovršenu uspomenu na jednog od najznačajnijih Međimuraca 20. stoljeća. Planirani dovršetak radova je kolovoz ove godine. Nakon toga slijedi opremanje, odnosno postavljanje osvježenog stalnog postava pa će posjetitelji i ljubitelji likovne umjetnosti ponovo moći zaviriti u ostavštinu ali i život našeg slikara.
LJUBAV: Većinu ovog tjedna vaš privatni život neće bi� sasvim miran. Trebat će dosta diplomacije i strpljenja kako bi razgovori napredovali u konstruk�vnom pravcu. Nastojte vaga� svaku svoju riječ. Postat ćete realniji i smanjit ćete svoja ljubavna očekivanja.
KARIJERA: Otvaraju vam se vrata jedne suradnje sa sasvim novim ili mladim suradnicima. Bit ćete veseli zbog toga. Pedagoški djelatnici imat će sve više posla koji će im dobro ići od ruke. Zaposleni u sportu počinju nov način treniranja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Brže ćete se umara�.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Neki će sve više drža� do toga što okolina misli o njima i partneru. Ovaj stav učinit će to da svako malo pazite kako izgledate i gdje se pojavljujete. Ne zaboravite da je uvijek važnije ono što je unutra, nego ono izvana. Samo iskrenost donosi sreću. KARIJERA: Prilike za razvoj karijere bit će usko povezane s borbom i stresom. Na vama je da procijenite svoje snage i snage pro�vnika, te da postupite realno i pametno. Važno je da ekonomizirate sa svojim snagama jer će vam nedostaja� energije. ZDRAVLJE&SAVJET: Red odmora uvijek neka pra� red ak�vnos�.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
Kuća, dvorište i stalni postav Ladislav Kralj (Čakovec, 1891. – 1976.) bio je prvi školovani međimurski slikar i gra�ičar, čiji je autentičan slikarski izričaj, utemeljen na svjetlu i strukturi, obilježio povijest hrvatskog slikarstva 20. stoljeća. Njegova kuća u kojoj je živio sa suprugom Slavkom nalazi se u samom središtu Čakovca. Dio je zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Čakovca. Izgrađena je krajem 19. stoljeća i primjer je ondašnje poluurbane prizemnice s klasicističkim obilježjima. Godine 1979. u njoj je otvoren mali muzej posvećen životu i radu Kralja, čiji je postav osmislila tadašnja kustosica Priska Kulčar koja je i autorica njegove monogra�ije. Zbirka se sastoji od stambenog dijela u kojem su slikarev atelje, dnevni boravak i spavaća soba s osobnim stvarima te likovne galerije s najreprezentativnijim
LJUBAV: Oni koji imaju obitelj ovih će joj se dana potpuno posve�� ili će jedan član iste zah�jeva� njihovu pažnju. Oni u novim vezama prolazit će prve krize u kojim će treba� pokaza� malo više razumijevanja za drugu stranu. Uspjet će.
KARIJERA: S lakoćom ćete rješava� sve na što budete nailazili u svom profesionalnom radu. Vaša urođena ozbiljnost ovaj će put bi� skladno pomiješana s ležernošću, pa će se mnogi iznenadi� kako smjelo vodite cijelu stvar. Uspjet ćete u većini planiranog.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne pretjerujte s vježbanjem.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Velik broj izlazaka i širok krug ljudi koji neprestano raste učinit će vam ove dane dinamičnim. Rijetki su oni koji će bi� sami, a uglavnom će se oko vas mota� drage vam osobe. Bit ćete ispunjeni bez obzira na vaš status samca ili „u paru“.
KARIJERA: Suradnja s mladim osobama bit će najbolji dio posla ovaj tjedan. Sve ostalo bit će povezano sa stresovima ili malim borbama u kojim ćete izgara�. Uspjet ćete postavi� neke stvari, ali na kraju ćete se pita� koliko sve ima smisla. Ima.
ZDRAVLJE&SAVJET: Potrudite se bi� jasni i s manje stras�.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Dobar razvoj ljubavnog i društvenog života ohrabrit će vas da idete dalje. Mnogi će u svoju vezu unije� dašak svježine kroz odlazak na neko zanimljivo mjesto. Oni koji su još sami trebali bi češće izlazi� van iz kuće. Bit će im bolje među ljudima.
KARIJERA: Šefovi bi mogli promijeni� svoju tak�ku i zateza� tamo gdje ste se najmanje nadali. Ovo će vam teško sjes�. Ipak, morat ćete prihva�� ono što se nudi i prilagodi� se najbolje kako znate. Imajte na pame� da će kasnije bi� lakše.
ZDRAVLJE&SAVJET: Relaksacija je impera�v.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Ako ste još sami i iskreno želite ljubav, pokrenite se. Ovo su dani kad bi moglo zaiskri� na terasi lokalnog kafića, u sasvim neobaveznim druženjima uz kavu ili na putu do škole. Ako ste u vezi, oboje ćete se kreta� više nego inače. Možda ćete i putova�.
KARIJERA: Rado biste promijenili svoj sustav procjene ljudi. Poradit ćete na tome. Ovaj put vaši kriteriji bit će viši, a pra�t će ih i vaša veća otvorenost prema drugima. Putem jasnije komunikacije sklapat ćete nove poslovne dogovore.
ZDRAVLJE&SAVJET: Moguća su kraća putovanja.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
Kraljevim umjetničkim djelima od 1923. do 1972. godine. Osvježeni postav čija je autorica Marta Horvat, kustosica i voditeljica likovnih zbirki Muzeja Međimurja Čakovec, mahom će zadržati dosadašnji koncept, a planiraju se noviteti u vidu multimedije čime će biti omogućena interaktivnost i pristupačnost te obogaćena interpretacija. Osim kuće, sačuvan je i izvorni izgled građanskog vrta koji se i nadalje planira koristiti za muzejske i ostala događanja. Podsjetimo, u Kraljevu su se vrtu održavali programi „Kraljeve trešnje“, „Jesen u kraljevu vrtu“, „Dani otvorenih vrata zbirke Ladislava Kralja Međimurca“ i drugi. Potpuna opremljenost i obogaćeni sadržaji do siječnja 2026
Projektom obnove zaštiti će se vrijedna ostavština Ladislava Kralja. Projekt je vrije-
LJUBAV: Ako izađete van među ljude, naići ćete na niz prilika za ugodna poznanstva površnog karaktera. Dobro za zabavu. Zato smanjite svoja ljubavna očekivanja. Nije loše, ali sjećate se i boljih dana. Oni u vezama bit će uglavnom dobro.
KARIJERA: Predlagat će vam mnogo toga, ali vi sami nećete moći utjeca� na stvari. Osjećat ćete se kao promatrač kojem se nešto nudi bez pravog izazova. Surađujte i pažljivo slušajte. Čitajte između redova. Ono što sad ne ide, ići će kasnije.
ZDRAVLJE&SAVJET: Svaki dan nađite nešto što vas veseli.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Znate da možete više i bolje, ali to ne ovisi samo o vama. Nitko nije savršen, pa nije ni vaša najdraža osoba. Pokušajte je prihva�� onakvu kakva ona jest i vidjet ćete da bez nepotrebnih pri�saka i zahtjeva možete bi� sasvim sretni.
KARIJERA: Isprobavat ćete različite opcije poslovanja. Neki će se čak usudi� i riskira�. Ova igra donijet će vam i određenu radost jer neće bi� dosadno. Umjetnici pred publikom imat će sve više posla, a pljesak neće izosta�.
ZDRAVLJE&SAVJET: Poradit ćete na svom s�lu. Mijenjate ga.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
dan gotovo 280 tisuća eura. Većina sredstava, čak 214,3 tisuće eura, su�inancirana je iz Fonda Europske unije, dok je Međimurska županija osigurala 35,6 tisuća eura, a Muzej Međimurja Čakovec, koji upravlja nekretninom, izdvojio je 28,8 tisuća eura. Potpuna opremljenost i obogaćeni sadržaji bit će dovršeni do siječnja 2026. godine kada memorijalna zbirka Ladislava Kralja Međimurca otvara svoja vrata. Ovo je prva sveobuhvatna renovacija kuće koja nije obnavljana od 1976. godine. Nakon dovršetka svih radova, Memorijalna kuća Ladislava Kralja Međimurca transformirat će se u održiv i funkcionalan kulturni centar, spreman odgovoriti na suvremene potrebe prezentacije kulturne baštine. Primat će posjetitelje, organizirat će se posjeti grupa, edukacije i radionice, aktivnosti koje je dosad, zbog nepovoljnih uvjeta, bilo teško planirati.
LJUBAV: Obiteljski izazovi će dobrim dijelom zaokuplja� vašu pažnju u privatnom životu. Oni u vezama balansirat će između partnera i obitelji iz koje potječu s �m da će im odnos s voljenom osobom malo škripi�. Samci će osta� kod kuće.
KARIJERA: Kako tjedan bude odmicao, primije�t ćete da postajete sve krea�vniji. Zbog toga ćete poče� radi� s više zadovoljstva. Vaše ideje bit će dobro prihvaćene od strane mladih osoba. Neki će dobi� priliku za nastup ili prezentaciju pred publikom. ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što jeste.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Neobavezna druženja uz kavicu mogla bi se lako pretvori� u nešto više. Bit ćete ugodno iznenađeni ovom mogućnošću. Uspjet ćete u potpunos� pokaza� ono što osjećate. Bit će to dobro. Važno je jedino da ne pričate previše. Idite polako. KARIJERA: U temama povezanim s financijama ili nekretninama doći će do malog zatezanja, a vi ćete sve to mora� sagleda�, proanalizira� i donije� odluke koje će usmjeri� daljnji �jek razvoja. Pokušajte bi� što objek�vniji i ne žurite.
ZDRAVLJE&SAVJET: Vježbajte disanje za opuštanje.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
Sarina Kira ima tek 5,5 mjeseci, a kako sestre žive jedna blizu drugoj, Kira često dolazi u posjetu Dalijinoj Zumi
Piše: Aleksandra Sklepić
Sestre Sara i Dalija Vugrinec iz Murskog Središća od ranog su djetinjstva živjele okružene životinjama jer su im i roditelji i bake i djedovi ljubitelji četveronožnih ljubimaca. Otkako pamte, uvijek su spašavali zalutale životinje i pružali im dom i zaštitu. Sad su odrasle, ali ih i dalje veže neraskidiva sestrinska ljubav, pa puno vremena provode zajedno. Stoga ne čudi što su i njihove ljubimice, Dalijina Zuma, kujica pasmine chow chow i Sarina Kira, mopsica, najbolje “frendice”.
Zuma ima dvije godine, a živi s Dalijom i njenim zaručnikom Markom Tkalčićem u kući s ogromnim, zelenim dvorištem. Obožava trčati dvorištem, a rado se i kupa u bazenu, ispričala nam je Dalija. Za kupanje joj treba i prsluk za plivanje, jer zbog guste dlake potone i teško se održava na vodi. Uskoro će i Zuma i Kira imati prsluke i to će biti poseban prizor, u smijehu su nam rekle sestre. Kiru nam je “poslao” neprežaljeni mops Egon
Sarina Kira ima tek 5,5 mjeseci, a kako sestre žive jedna blizu drugoj, Kira često dolazi u posjetu. Kad je Sara na poslu, Dalija je Kirisvi zauzeti, upomoć uskače mama Natalija koja ih sve jednako voli.
Sestre Vugrinec ispričale su nam kako su nedavno ostale bez svog ljubimca Egona, mopsa koji je bio s njima punih dvadeset godina. Cijeloj
Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.
je obitelji ostavio prazninu, a kad je ugledala Kiru i sliku njezine pseće mame, Sara je znala da je baš nju “poslao” Egon kako bi im ublažio tugu. Nevjerojatno je kako je Kira slična Egonu, rekla nam je Sara, koja je s Egonom preživjela njegove posljednje godine. Imaju iste geste, isti način komunikacije, vole iste igračke, Kira čak i sjeda na ista mjesta u stanu koja su Egonu bila omiljena i voli iste ljude koji su Egonu bili dragi. To je nešto predivno.
Zuma je poput nadzorne kamere
Dalija i Marko žive uz glavnu ulicu u Murskom Središću, a Zuma je već nadaleko poznata kao vesela i razigrana nadzorna kamera koja prati i dočeka svaki auto koji prođe pokraj kuće, a ima ih dnevno na stotine. Ako netko k njima dolazi prvi put, najlakše je objasniti gdje žive na način da je to ona kuća gdje je smeđi pas koji trči uz ogradu, u šali nam je ispričala Dalija. Zuma je vrlo vesela, puna života, a jednom je prilikom i “preuredila” kuću jer
vlasnici nisu stigli doma na vrijeme za njezinu šetnju. Bilo je čišćenja i farbanja zidova i dubinskog čišćenja kutne garniture, a zemlja i cvijeće bili su po cijelom stanu. Oprostili su joj, naravno, jer teško se dugo ljutiti na ovako predivno stvorenje.
Kira je još beba i tek uči živjeti
Sara i Kira još su u fazi privikavanja i učenja na život. Unatoč tome što je još mala, Kira je vrlo vatrena i bori se za sebe, ima jak karakter i osobnost, baš kao prava mopsica. Omiljena igračka joj je četkica za zube, a ima i svoje papuče “kroksice” za trganje, koje joj, naravno, nisu ni izbliza zanimljive kao Sarine. Rado se igra sa Zumom, a kad se umori, zaspi na Zumi kao na velikom pahuljastom jastuku. Kad ide na posao, Sara Zumu vodi k sestri na čuvanje, a s njom idu i njene stvari i igračke, baš kao s bebom. - Najljepše je kad je okupam i stavim joj na glavu kapuljaču, odmah zaspi, kao bebica. Nekome je to možda smiješno - rekla nam je Sara -
ali mi volimo svoje kujice baš kao da su nam obitelj.
Zajedničke šetnje uveseljavaju i ljude i životinje Kad smo slobodne, rado vodimo našu kraljicu i prince-
zu u šetnju. Glavna su atrakcija zbog razlike u veličini i totalno drugačijeg izgleda, rekle su nam sestre. Među ljudima su jako pristojne, Zuma je ponekad i bojažljiva. Život s ovim preslatkim životinjama oplemenio je i potpuno preobrazio Sarin i Dalijin svijet. Dalija i Marko planiraju nabaviti i mužjaka kojem su već izabrali ime Atlas, da se Zumina želja za igrom uvijek može ispuniti. Uglavnom, uz sve nestašluke, iskopano cvijeće, pojedeno povrće i rastrgane cipele, i Zuma i Kira svojim su vlasnicama nezamjenjivo bogatstvo kojeg se nikada ne bi odrekle.
Poslušajte priču o Jožeku, našem vrlom gastarbajteru, čiji je životni put bio popločan dobrim namjerama i –tuđom djecom.
Jožekov odlazak u „obećanu" zemlju
Bila je to tužna, ali i nadasve pragmatična odluka. Jožek je, kao i mnogi prije njega, morao put Njemačke. Doma je bila tanka plaća, jedva za paštetu i kruh s margarinom, a on je sanjao o debelim njemačkim markama koje će preplaviti njegov džep. Otišao je s teškim srcem, obećavajući ženi Mari da će joj slati brdo para i da će se vratiti kao gospodin, a ne kao prosjak. Mari mu je mahala suznih očiju, vjerojatno razmišljajući o tome hoće li više ikada vidjeti tog svog Jožeka ili barem njegovu penziju.
Sedam godina samoće i sedam beba
Prvi put se Jožek vratio doma, sav ponosan, s drugom plaćom u džepu. Kad tamo, dočeka ga Mari s osmijehom, ali i s trbuhom do zuba. „Jožek, ljubavi, rodila sam!" – reče mu. Jožek je bio u šoku, jer je bio doma tek dva dana. Ali, ajde, prva sreća, prvo dijete. Godine su prolazile, Jožek je dolazio jednom godišnje na „jampot" (jednom godišnje, za one koji ne razumiju fensi kajkavski), i svake godine – gle čuda! – Mari bi ga dočekala s novom bebom u naručju. Nakon sedam godina, Jožek je bio otac sedmero djece! Šest ih je bilo, onako, blago rečeno, "šareno", ali sedmo... to je već bila prava zagonetka. „Moja Mari je prava tvornica djece!" – mislio si je Jožek, sav ponosan na svoju plodnu ženu, nesvjestan
da se u njegovoj odsutnosti plodnost širila poput šumskog požara, ali ne isključivo iz njegovog sjemena.
Penzija i gorko saznanje
Došla je i ta slavna penzija! Jožek je ostavio Njemačku, oprostio se od švapske kobasice i piva, i vratio se doma kao car. Djeca su se poženila, snahe i zetovi su se rojili, a unuka je bilo k'o mrava. Jožek je živio miran penzionerski život, dok ga jednog dana nije stislo. Ležao je na samrtnoj postelji, disao je na škrge, ali jedna ga je misao mučila više od ičega. Okrene se prema Mari, jedva izgovori: "Mari, ljubavi moja, reci mi, prije nego odem na onaj svijet... Čije je sedmo dijete? Ono koje nije na mene?!" Mari ga pogleda s ljubavlju u očima, a zatim, s iskrenim osmijehom, reče: "Jožek, ti si uvijek bio dobar čovjek, sigurno ćeš u nebo. Zato ću ti reći istinu. Sedmo je tvoje! A ovih šest... e, pa znaš, ja sam ti bila sama doma godinama. Vidiš, Jožek, ljubav ne poznaje granice, pa ni geografske!"
Pouka za sve „gastarbajtere"
I tako, dragi moji muževi, pouka ove urnebesne, ali tragične priče je jasna k'o dan: nikada, ali baš nikada, nemojte bez žene u Njemačku ići! Jer, dok vi tamo ganjate marke i eure, kod kuće se može dogoditi nešto sasvim neočekivano. A što se tiče nas, starih penzionera, mi nemamo tih briga. Mi smo svoju „karijeru" razmnožavanja već odradili. Ili su je odradili drugi umjesto nas. Tko će ga znati? Važno je da su unuci tu!
VREMENSKA SLIKA: Skoro
cijelog lipnja pratilo nas je većinom suho vrijeme s puno sunca i vrućine. U najvećem dijelu Hrvatske, tako i kod nas, lipanj je bio dosad najtopliji, najsunčaniji i najsušniji lipanj u povijesti mjerenja. I srpanj je počeo slično, najtoplije je bilo u četvrtak, ali krajem ovog i osobito početkom sljedećeg tjedna moglo bi polagano osvježiti uz veću vjerojatnost za pljuskove. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: I petak će vjerojatno proći uglavnom suho uz dosta sunčanog vremena. Bit će vruće, ali bi mogao pirkati lagani sjeverni vjetar pa temperatura možda ipak bude koji stupanj niža nego u četvrtak. Tamo krajem dana postoji i neka mogućnost za lokalni pljusak. Subota izgleda djelomično sunčano i uglavnom suho. Uz lagani sjeverni vjetar temperatura zraka bi ipak trebala
biti malo normalnija, oko 30 Celzijevih stupnjeva. Čini se da takvu situaciju možemo u subotu očekivati i u Zagrebu. Ako dan provodite na otvorenom imajte na umu da je UV indeks vrlo visok, osobito između 10 i 17 sati i da treba piti dovoljno tekućine. U nedjelju pretežno sunčano i ponovno nekoliko stupnjeva toplije. Obilje sunca i lagana južina mogli bi natjerati dnevni maksimalac opet blizu 35 stupnjeva. Postoji šansa za kraći popodnevni pljusak u okolici, ali to još nije neka raširena kiša.
Pojava naleta kiše ili pljuskova praćenih grmljavinom bit će sve vjerojatnija od ponedjeljka nadalje tako da bi dan po dan trebalo biti sve više mjesta koja će zaliti pljusak. Nadajmo se samo da neće biti nevremena za što postoji rizik u nedjelju predvečer i tijekom ponedjeljka. U utorak bi to trebala biti mirnija kiša.
su u srpnju kišni i hladni dani, budu žitnice i podrumi prazni
I temperatura zraka trebala bi se postupno sniziti pa će ona žarka vrućina sredinom novog tjedna popustiti, bit će desetak stupnjeva hladnije pa je moguće da do srijede dnevna temperatura bude između 20 i 25 °C. Čini se da od četvrtka nastupa ponovno uglavnom
suho vrijeme s postupnim zatopljenjem.
Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 3. 7. 2025.)
• 5. srpnja 1950. godine dosad najtopliji dan u Hrvatskoj, u Zagrebu temperatura 41 Celzijusa
• 9. srpnja 1989. godine u Brezovici kraj Zagreba palo 125 mm oborine
• 10. srpnja 1913. godine u Dolini smrti u SAD - u izmjerena temperatura od 57 Celzijusa
Putnik
Čovjek u taksiju potapša taksista tijekom vožnje po ramenu da mu nešto kaže. A ovaj problijedi.
- Što ti je čovječe htio sam te samo nešto pitati?, iznenađeno će putnik.
A taksist odgovori:
- Do jučer sam vozio u pogrebnom zavodu!!!
Samo kavu
U prepunom vlaku ulazi carinik u kupe i kaže:
- Cigarete? Alkohol? Čokolada? Kava?
Javi se jedan putnik: - Ja ću samo crnu kavu!
Kupus
Rješava Fata križaljku i pita Muju. Vrsta povrća tri slova?
- Kupus, reče Mujo.
EPIGRAM
Rijetko tko bi imao ljubavnicu, kad bi morao imati još jednu punicu.
Danko Ivšinović
- Ne stane!, reče Fata.
- Pa stavi manju glavicu.
Prvi let
Mali komarac ide na svoj prvi let. Nakon nekog vremena vraća se mali komarac: Kako je bilo sine?, pita ga majka.
- Super mama! Kada su me vidjeli kako letim, svi su mi pljeskali!
Marko Perkovič
Thompson na Zagrebečkomo hipodromu, ipak?
Dok bodete čitali ovo moje premišlavanje, očem reči, moje i Jožeka radnika zagrebečki hipodrom več bode prepravleni za se one šteri bodo v soboto došli na dugo čakani (od 2007. leta) i ne tak dugo prepravljani koncertlin Markija Perkoviča Thompsona. Dok so zagrebečke gracke vlasti dale viziperta kaj se koncertlin more održati na zagrebečkomo hipodromo zgledalo je da te štiri meseci ne bodo nigdar minuli i da den da bode Thomspon znova zapopeval, posle osemnajst let, v Zagrebo ne bo nigdar došel. No, kak i se drugo tak so se i te dnevi čakanja posmeknuli i zagrebečki hipodrom čaka se oni šterima Thompson „život znači“ i šteri jedva čakajo kaj koncertlin čim predi počne. A teh ga ne malo. Verjem da ga ne nikoga vu Lepoj našoj, nikoga vu „Staroj dami“ Evropi, a vupal bi reči i na celomo sveto šteri je ne vpučeni v to kak bode Thompsonov koncertlin cu Zagrebo, na Hipodromo nejvekši na sveto do ve i da bode došlo pecto jezer ljudi kuliko je karti resprodano. Došlo bi jiv vejč, ali jiv nemajo kam deti. Verjem da se negdašji zagrebečki gracki načelnik Milan Bandičov obrač v grobo jerbo kuliko god se je on boril kaj bode dopelal po par sto jezer turistov vu Zagreb nigdar je niti ne senjal da bode nešči dopelal 5oo jezer obožavateljov kak je to napravil Marko. Da je to Bandičo palo na pamet on bi več zdavnja pozval Thopsona, ali sam najgerek la li bi i unda došli si oni šteri bodo zutra tam.
Ivan Pavao Drugi na Hipodromo!
Nejveč ljudi se je zišlo na zagrebečkomo Hipodromo dok je 1994. leta v Lepo našo, vu beli Zagreb grad došel Papa dobri, Ivan Pavao Drugi. Zišlo nas se je tam cirka milijon onih šteri so šteli pozdraviti Papo i pokazati mo da je kak prijatelj naše mlade države, štero je med prvima Vatikan priznal 1991. Leta dobrodošel vu Zagreb i Lepo našo. Hipodrom je bil pun kak šipek koščici i nikom se je nikaj ne pripetilo
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
i si so na vreme došli pred Papo, a ruon tak so se i na vreme vrnuli dimo. Istina Božek pred nekaj vejč od tridesti let ga bilo čuda meje autov vu Zagrebo i Lepoj našoj, ali z pametnom prometnom politikom se je se vred dotiralo. I si šteri smo došli smo vidli Papo i sima nam je mahnul.
Briga levičara za desničare
Sa je sreča kaj se naši levičari ne ravnajo na koncertlin Markija Perkoviča Thompsona jerbo jiv najbrž ne bi meli kam deti. Znate kak so se karte za Thompsonov koncertlin prodavale, ruon tak kak i dozvole HEP-a za solarne elektrane, očem reči, što prvi jegova je i puca i to tak dugo dok je ne resprodano sih 500 jezer kuliko jiv se je naštampalo, a kuliko so stručnjaki procenili da bi ljudi zišlo na Hipodrom. Se je bilo vredo dok se je koncertlin počel prepravljati jedino kaj so naši ljevičari ne mogli spati nek so si po cele noči gruntali kaj bi se itak moglo pripetiti kaj se koncertlin ipak ne bi održal ili kaj bi se odgodil, očem reči, kaj bi se naprajlo jeno deset – dvajsti menši koncertlinov kaj se nej tuliko ljudi jeden den, i jedno noč našlo na zagrebečkomo Hipodromo. Ve vidite kak se naši levičari, šteri se ne ravnajo na koncertlin brigajo za nas desničare šteri bodemo tam. Još nigdar, od kak je zafremana Lepa naša, so se naši levičari ne brigali za nas desničare kak je to ove dneve slučaj. Več mi nigdar ne bode palo na pamet kaj bi rekel kak oni nemajo srca za nas desničare.
A to je Thompson napravil! Stoprocentno sam siguren da zutra ne bode nišči isključil mikrofone, nišči ne bode ištekal strujo, a ruon tak sam stoprocentno siguren da ga ne bode nikši gluposti i da ne bode nišči nastradal. Jedino ne znam je li ne bode nešči nastradal šteri bode z svojega obloka, z svojega balkona ili pak terase poslušal koncertlina i dok bode (kak veli Marcel Holjevac) Marko Perkovič vu svoji pesmi Bojna Čavoglave zakričal „za dom“ bodejo mo otpovedali „spremni“, a ne „smrt fašizmo“.
Bilo je i negda prek pecto jezer ljudi….
Bilo je još zdavnja, pred osemdeset let, da je ljubičica bela z sih krajov Lepe naše skupil prek šesto jezer ljudi šteri so v majušo
1945. mam posle kraja Drugoga rata, bežali pred partizanima jerbo se je navelikom pripovedalo i to se glasneše i glasneše kak onud kud partizani prejdejo trava ne raste i nikoga ne šparajo. Ljudi so bežali, a partizani so pre sobom tirali vejč od pecto jezer ljudi od Bosne i Hercegovine, Dalmacije, Slavonije, Istre, Slovenije pak se do Blajburga. V Blajburgo je predstava završila tak kaj so si Hrvati šteri so pobegli od partizanov došli nazaj vu roke teh istih partizanov. A dok je trelo iti nazaj unda je Hrvatov saki den bilo se meje i meje jerbo so jiv tam de so vpešali ili de so jiv sfondali tam so jiv zakopali, tak da v Blajburgo, Dravogrado, Tezno, Hudi Jami, kajkakše Jazovke, Macelji Svete Nedelje, Gračani, naš Sep, Ksajpa, Kotoriba, Repova šuma i još 1700 drugih grabi de so završili leševi sih onih šteri so ne smeli i ne mogli preživeti. Nega bilo optužnici, nega bilo suđenja, a presude so izvršavane saki den. Streljali so i klali kuliko so ftegnuli. Na se zadje je tua brojka prešla pecto jezer Hrvatov šteri so nastradali sam zato kaj so bili Hrvati i kaj so ne šteli biti komunisti. Zato je i na prvomo popiso stanovnikov posle rata 1948. leta falilo čistam malo meje od milijon Hrvatov, a tuliko je bilo vejč Srbov. To so podatki šteri se znajo i šteri nam nekaj govorijo, a naši antifašisti još dendenes hodajo vu Jasenovac za šteri se pripoveda kak so ustaše potamanile prek sedemsto jezer Srba i Roma, nejmeje. A kak to more biti istina ak nigdi ne falijo i več osemdeset let jiv brojijo i nikak jiv mebrejo nebrojiti niti deset procentov od toga broja. Da je v Jasenovco čisti posel unda ne bi v centro hrvackoga spomen područja – Javne ustanove ravnatelji i gazdi ne bi bili Srbi. Ne puščajo Hrvate blizu kaj se nej istina zazvedila. Brzčas bode i tu jednoga dneva došla istina na svetlo dneva!?
Očem reči…
Očem kaj si oni šteri bodo došli poslušat Thompsona na zagrebečki hipodrom tak kak so došli tak i odido dimo i kaj bodo si oni redari, policaji i doktori (a šterih je ne malo) brez poslo i kaj bodo si skupa popevali „Lijepa li si…“. I kaj bodo o tomo pripovedali sosedima, pajdašima, deci i vnukima… Fala Markijo Perkovičo Thompsono kaj je pozval i skupil ljude na nejvekši koncertlin na sveto od postanka sveta do denes. Nek svet vidi da smo mala država, da smo svoji i da nas ima!
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Zahvaljujući Kristijanu Mihalecu, licenciranom nogometnom treneru, dugogodišnjem vođi i entuzijastu, Belica danas diše punim plućima kroz lokalnu udrugu TRKA Belica, čiji je on predsjednik. Drugo izdanje u lipnju 2025. dokazalo je da uspjeh nije slučajnost – čak 250 – 350 sudionika
unijelo je energiju na atletsku stazu Belica, usprkos ljetnim vrućinama. Kristijan je bio vidno ponosan. Svestrani Kristijan je po struci plinoinstalater, a uz to i licencirani nogometni trener, kapetan i predsjednik NK-a BSK Belica, danas aktivan u MNK-u Belica. (mg)
