Page 1

www.mnovine.hr Godina XVII.

Broj 899.

^akovec, PETAK, 30. studenoga 2012.

Cijena 7 kuna

ŠTRAJK upozorenja u meimurskim osnovnim i srednjim školama

str. 8

MEIMURSKO VELEUILIŠTE sveano podijelilo prve diplome

Diplome završenoga strunog studija primilo 89 prvostupnika str. 2-3

Veliki odaziv nastavnika, traži se Jovanovieva ostavka str. 8

SMJENA BEZ PRAVA NA ŽALBU U EKONOMSKOJ I TRGOVAKOJ ŠKOLI NEVIENA PODRŠKA RAZRIJEŠENOJ RAVNATELJICI DUŠANKI NOVAK

NEOPRAVDANA NEMILOSRDNOST MINISTRA JOVANOVIA

Nije je samo smijenio, ve i otjerao na burzu rada • Ministar se potpuno oglušio na mišljenje kolektiva škole i Školskog odbora, koji je bio jednoglasno protiv razrješenja ravnateljice ETŠ-a. • U ponedjeljak prosvjedna povorka od škole do Županije • Bivši uenik na Jovanovievom Facebooku napisao: Ministre, prouite sluaj još jednom i vratite ravnateljicu na mjesto koje joj pripada!

CRNA KRONIKA

str. 12

Muškarac iz M. Središa ugušio se vlastitim odlomljenim zubom

DONJI KRALJEVEC Tel. 040/ 655 444

BIRO ZA RAÈUNOVODSTVO d.o.o

Čakovec, Eugena Kvaternika 13 tel. 312 441, 311 540 e-mail: rif-biro1@ck.t-com.hr fax. 311 530

a n i d o g 0 2

Vama na usluzi media str. 11

rTUSVNJOPTUrLWBMJUFUBrQSPGFTJPOBMOPTUr

Dragi itatelji, svaki gubitak naših bližnjih uvijek dolazi prerano.

Sjeanja, posljednji Koliko god težak trenutak bio, obavijestite rodbinu, prijatelje, kolege… pozdravi i zahvale Topla rije pruža utjehu i pomaže nakon odlaska. Zahvalite im na brizi i suosjeanju te pomoi u trenucima najvee boli. do 20 rijei sa slikom Uzreica kaže „vrijeme lijei sve rane”, ali uspomene na drage i voljene osobe uvijek ostaju žive. Prisjetite se bližnjih kojih više nema, na godišnjicu po cijeni od 20 kuna njihove smrti, i podijelite uspomene sa svima koji su ih poznavali.

893

Potražite kupon u Meimurskim novinama nov


2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNIKI osvrt

Kako je “mali miš” ipak uspio zadovoljiti vlastitu taštinu J edan od naslova ove kolu m ne, k r ajem prošle godine, glasio je “Ma nisu valjda sport i Zdravko Mami najvei problem ove države“. Pokušao sam tada pojasniti izmeu ostalog da bi se novopeeni SDP-ov ministar Željko Jovanovi, “politiar u usponu“, umjesto nogometom, koji je tako revno ocrnjavao “pucanjem“ po Zdravku Mamiu, trebao ponajprije primiti svoga posla. Obrazovanja, znanosti i sporta! eutim, nije se stišavao. Najave su bile danima i danima gromovite, poput isušivanja movare i slino. Kao što je poznato, obino kad se previše pria sve završava u stilu “tresla se brda, rodio se miš“. Jovanovi je ubrzo dokazao da je “mali miš“ kad je hrvatski nogomet u pitanju. Odnosno dogodilo se još nešto gore. Nogometašima se “uvukao u guzicu“. Ogrnuo se šalom NK Rijeke i hrvatske nogometne reprezentacije, odjednom je postao najvei nogometni fan i zašutio. eutim, istovremeno nije prestala njegova potrebe da i dalje “šamara“ i “iskae iz svake paštete“. ovjek se poeo baviti obrazovanjem i dalje koristei dobro poznati spin i, naravno, “svoje“ medije. Umjesto da pokrene kvalitetne procese u poboljšanju uvjeta i okvira za razvoj svih djelatnosti u svojem resoru, Jovanovi i dalje pokušava konstantno biti “glavni u javnosti“ na neprimjereni nain. Medijski napuhnute tzv. afere koje se lanano dogaaju, “Državna matura“, “Zdravstveni odgoj“, i sada ova posljednja “Ravnatelji“, to

M

M

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

najbolje dokazuju. I to nije sve. Upravo je njegovo Ministarstvo meu prvima iji su djelatnici krenuli u štrajk. no što, na žalost, nije dobro za one kojima “šefuje“ jest da je u meuvremenu ministar nešto i “nauio“. Izgleda da je ovjek shvatio kako se treba ponašati, sada kada je postao dio “hrvatske elite“. Tako više ne dira jake igrae. “Šamara“ male i nemone, vlastite državne službenike, poput ravnatelja i nastavnika. Smijenio je tako on ovih dana 14 ravnatelja hrvatskih srednjih škola, izmeu ostalog i Dušanku Novak iz akoveke Ekonomske i trgovake škole akovec. Sve je proglasio krivim, bez prava na žalbu. “Pravomonu presudu“ donio je sam. Kad on donosi odluke – nema prava na obranu. Izgleda da je ovjek konano uspio na nekome zadovoljiti svoju taštinu. er što je zapravo taština? Citiram rijei jednog autora, koji je opisuje na sljedei nain: “Od svih neprijatelja ljudske svijesti, taština se može smatrati najgorom. Ona je umišljenost, bahatost, drskost, pojaani egoizam. Ponos je hvalisanje da smo postigli više, ili da imamo više od drugih. Da smo bolji od drugih i zato važni. Kako je za ego karakteristino da nebitne stvari smatra bitnim, a bitne nebitnim, tako mo, slavu, bogatstvo, sposobnosti i ostala svjetovna dostignua smatra bitnim. Uživa u posjedovanju istih i veže se uz njih u smislu: ‘ovo je moje’ ili ‘ja sam u pravu’. Ponos egzistira u dualnosti, podijeljenosti, konliktima. I ovdje je ego uzrok ovjekove odvojenosti. Najvažnije pravilo u prevazilaženju neprijatelja zvanog taština jest da pogledamo oko sebe i uvidimo da su ipak

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

O

J

mnogi ljudi nadmoniji od nas. I uvijek treba imati na umu da novac, slava, mladost i ostalo je prolazno“. ok usporedim ovaj citat i ponašanje ministra Jovanovia, sve mi se ini nekako jako poznatim. SDP-ovci se ovih dana jako trude dokazati da nisu zapravo neoliberali, da ne vode “bezosjeajnu“ politiku kad je mali ovjek u pitanju. Meutim, djela i potezi ih demantiraju. Meu njima se istiu upravo potezi ministra obrazovanja, znanosti i sporta. Otkako je zasjeo na ministarsku stolicu, ponaša se upravo na taj “neoliberalni nain“. mjesto da se kao istaknuti lan SDP-a u vladanju drži glavnih socijaldemokratskih postulata, poput produbljivanja politike demokracije i socijalnih sadržaja, on je odlukama poput smjene akoveke ravnateljice ETŠ-a bez prava žalbe samo potvrdio da zapravo iskonski sa socijaldemokracijom uope nema veze. Sve više se pokazuje da je u pitanju još jedan SDP-ov “odlian glumac“ kakvih se nekritiki nakupilo u toj stranci posljednjih godina, sa samo jednom željom: da vladaju po modelu podobnosti i poslušnosti, koji su još donedavno tako žestoko pljuvali i na tome gradili politike poene.

D

U

VIJEST(I) TJEDNA

Štrajk nastavnika uspio, ali ne u svim školama U etvrtak 29. studenoga i u brojnim meimurskim osnovnim i srednjim školama održan je štrajk upozorenja, meutim, odaziv na štrajk bio je razliit. Od osnovnih škola štrajka nije bilo, primjerice, u Domašincu, Gorianu i Centru za odgoj i obrazovanje akovec. Povod štrajku upozorenja bilo je otkazivanje Temeljnoga kolektivnog ugovora, smanjenje plaa od prije nekoliko mjeseci, te smanjivanje ukupnog izdvajanja za obrazovanje i znanost u državnom proraunu. Više na str. 8.

(NE) SVIA NAM SE

Meimursko veleuilište sveano podijelilo prve diplome U akovekom Centru za kulturu u petak je sveano promovirana prva generacija diplomanata Meimurskog veleuilišta. 89 provostupnika završilo je studijski program raunalstva i ekonomije, menadžmenta, turizma i sporta. Svi govornici zaželjeli su prvim diplomantima Meimurskog veleuilišta da šire svoja znanja i vještine, te da budu zamašnjak razvoja naše zemlje. Više proitajte na str. 8.

Porez na nekretnine uzburkao i meimursku politiku i gospodarsku scenu Ministarstvo inancija Republike Hrvatske predstavilo je 22. studenog a prijedlog rješenja najavljenog Zakona o porezu na nekretnine, ije se stupanje na snagu predvia za 1. travnja 2013. godine. Protiv istoga prosvjednu notu ve je uputilo Udruženje obrtnika, a javile su se i neke stranke. - Simulacije pokazuju da e i ovo malo meimurskog sela koje danas živi i radi biti uništeno. I o tome neemo priati za šest mjeseci, nego sada, kazao je Darko Horvat, predsjednik meimurskog HDZ-a, a slinih razmišljanja su i Hrvatski laburisti. Detaljnije o cijeloj temi na str. 4 - 5.

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

MINISTAR Željko Jovan

U

NEOPR

nato svim pokušajima djelatnika Ekonomske škole, nakon što su njezino razrješenje odbili Školski odbor, Vijee zaposlenika, Vijee roditelja i Vijee uenika, ministar Jovanovi razriješio je Dušanku Novak, ravnateljicu Ekonomske i trgovake škole akovec. Ministar se potpuno oglušio na mišljenje kolektiva škole, kao i injenicu da je Školski odbor bio jednoglasno protiv razrješenja ravnateljice ETŠ-a Dušanke Novak. Ogoreni djelatnici odluili su da nee samo šutjeti. Sazvali su konferenciju za novinare, na kojoj su izrekli svoje ogorenje, ali i najavili prosvjednu povorku za ponedjeljak 3. prosinca od škole do Županije. Razlog zbog kojeg je došlo do razrješenja ravnateljice Dušanke Novak je deset uenika koji su u jesenskom roku upisani u komercijaliste (osam), a dva u ekonomiste, što je utvreno prilikom inspekcijskog nadzora koji je obavljen 18. rujna. Ti uenici bili su primljeni u ljetnom roku u zanimanje prodavaa. Nakon njihovih zamolbi, u jesenskom roku prebaeni su u komercijalni razred, jer nismo imali dovoljno uenika da bismo mogli formirati razredni odjel komercijalista, kazao je prof. Zorko. - Istovremeno su u trgovaki razred upisani svi uenici koji su ostali ispod crte. Pri tome je podsjetio da za upis u trogodišnja zanimanja nema bodovnog praga, za razliku od etverogodišnjih škola. Uglavnom, nije se dogodilo ništa takvo što bi trebalo dovesti do tako drastine sankcije. Nije se, primjerice, pogodovalo prilikom upisa na uštrb nekoga uenika ili nekoga težeg zakonskog prekršaja koji bi opravdao drastinu sankciju ministra. Podsjetimo, u ponedjeljak 5. studenoga održana je konferencija za novinare djelatnika Ekonomske i trgovake škole akovec povodom zahtjeva prosvjetne inspekcije za razrješenje ravnateljice Dušanke Novak, na kojoj su govorili predstavnici zaposlenika: prof. Zvonko Radek, lan Školskog odbora, prof. Davorin Zorko, lan Etikog povjerenstva ETŠ-a, i Josip Posavec.

Pismo ministru Jovanoviu Tom je prigodom novinarima proitan dopis koji je upuen ministru Jovanoviu, županu i gradonaelniku akovca, kojim su se i Školski odbor i zaposlenici probali izboriti za blaže sankcije ravnateljici umjesto razrješenja. Ta blaža kazna mogla je biti novana kazna od pet do deset tisua kuna za školu i dvije do pet tisua kuna za odgovornu osobu, a ne direktno razrješenje. Meutim, unato svim zaslugama koje je ravnateljica imala u posljednjih dvadeset godina, otkako je vodila Ekonomsku i trgovaku školu, kao i injenici da nikoga od uenika ovakvim nainom upisa nije oštetila, ministrova zadnja bila je toliko oštra i neoekivana

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI, pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Velimir Kelkedi, Siniša Obadi, Roberta Radovi, Alen Fuš fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zorec.

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

30. studenoga 2012.

ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

Nije j i otje Školski odbor i zaposlenic do deset tisua kuna za ško

foto: ekonomska skola 27: Slika za pame u kampanji obeavao isušivanje movare,

da su djelatnici škole ponovno organizirali konferenciju za novinare i iskazali podršku sada ve svojoj bivšoj ravnateljici. A za ponedjeljak 3. prosinca najavili su graanski neposluh, prosvjed od ETŠ-a do zgrade Županije, koja je osniva škole, a nije djelatno uinila da bi podržala ravnateljicu. Ministar pak je u potpunosti ignorirao želju kolektiva škole, zbog ega je ona ostala ne samo bez ravnateljske dužnosti, ve i bez posla i, kako su rekli u školi, ne preostaje joj ništa drugo nego da se nakon 30 godina rada u školi prijavi na Zavod za zapošljavanje!!!

Razrješenje bez prava žalbe Nakon obraanja javnosti resornog ministra u etvrtak 22. studenoga u predveernjim satima, kada je priopeno o njegovoj odluci da razriješi 14 ravnatelja srednjih škola, u našu Ekonomsku i trgovaku školu upravo je stiglo ministrovo rješenje o razrješenju ravnateljice Dušanke Novak, bez prava žalbe, stoji u poruci koju smo primili u redakInternet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr


30. studenoga 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

novi, protivno jednoglasnoj odluci Školskog odbora, razriješio dužnosti ravnateljicu ETŠ-a Dušanku Novak

RAVDANA NEMILOSRDNOST

je samo smijenio, ve erao na burzu rada ci probali su se izboriti za blaže sankcije ravnateljici umjesto razrješenja. Ta blaža kazna mogla je biti novana kazna od pet olu i dvije do pet tisua kuna za odgovornu osobu, a ne direktno razrješenje. Meutim, ministar se na sve to oglušio …

enje: cijela škola ustala je u obranu ravnateljice protiv SDP-ovog ministra, koji je a sada reže glavu ravnateljici koja je upisala djecu u razred gdje je bilo na pretek slobodnih mjesta ciju od strane ogorenih djelatnika iz te škole, kojom ministrovu odluku smatraju neprikladnom i neodmjerenom. Svoju reakciju izrazili su priopenjem za javnost. Evo što stoji u reakciji: - Sankcija razrješenja za poinjenu proceduralnu omašku pri upisu uenika u 4-godišnje programe sasvim je neprikladna i neodmjerena - i prispodobiva je situaciji kao kada bi se iz škole iskljuilo odlinog uenika zbog jednoga jedinog sata izostanka s nastave (retoriko je pitanje bi li se tim inom, osim što bi se g rubo povrijedio pravilnik o pedagoškim mjerama,“uvelo reda u školu”? - kako svoju odluku o razrješenju objašnjava resorni ministar na tiskovnoj konferenciji 22. studenoga. Sankcija razrješenja nije u skladu s izmjenama Zakona o osnovnim i srednjim školama, koje su stupile na snagu poetkom kolovoza ove godine, i po ijim odredbama se za tu vrstu prekršaja izrijekom predvia novana kazna od 2 do 5 tisua kuna. Odluka o razrješenju resornog ministra temelji se na prijedlogu nadležnog prosvjetnog inspektora od 23. listopada, koji se, meutim, u pisanom obrazloženju svoga prijedloga

poziva na lanke koji se ni na koji nain ne odnose na našu školu, odnosno na spominjanu situaciju prilikom upisa, ime je poinjen grubi pravni prekršaj Nakon što je 10 uenika ispisano iz škole 9. listopada temeljem rješenja prosvjetnog inspektora od 5. listopada, oni su po naknadnom dopuštenju prosvjetnih vlasti ponovno upisani u školu polovicom studenoga (ime se neizravno priznaje ispravnost prvotne prosudbe pri upisu). Apsurdnosti situacije doprinosi i injenica da po najnovijim promjenama uenici upisani u 3-godišnje programe imaju od sada pravo ako žele biti upisani u 4. razred (BEZ obzira na bodove pri upisu!), što dalje znai da bi se recimo u razredni odjel komercijalista koji ve ima recimo 28 uenika moglo upisati proizvoljni broj uenika koji im se imaju pravo prikljuiti u 4. razredu. Dakle, ravnateljica jedne od najuspješnijih ekonomskih škola u Hrvatskoj, uz koju su stali gotovo jednoglasno Nastavniko vijee, Vijee uenika i Vijee roditelja, i takoer jednoglasno Školski odbor, trebala bi biti razriješena protupravno (jer se u obrazloženju prijedloga prosvjet-

U ponedjeljak prosvjedna povorka od škole do Županije

ni inspektor poziva na lanke koji nemaju veze sa situacijom pri upisu), nezakonski (jer se u poetkom kolovoza donesenim izmjenama zakona izrijekom predvia novana kazna, a nikako ne razrješenje), te protiv volje i suprotno mišljenju struke, roditelja, uenika i osnivaa škole (Meimurske županije). Je li “sluajno” da spomenuta ravnateljica uživa nepodijeljenu podršku svih relevantnih subjekata (nastavnika, roditelja, uenika, školskog odbora)? Nipošto nije i NE može biti “sluajno”. Takva podrška rezultat je dugogodišnjega predanog, strunog i nadasve savjesnog rada. I svatko se u to može sam uvjeriti - ukljuujui i resornog ministra (ako želi). Cilj i opredjeljenje Ekonomske i trgovake škole u akovcu jest jedino poštivati zakonske propise, poštivati struku i poštivati moralne norme, porueno nam je u reakciji koja je došla od ogorenih djelatnika iz spome-

nute škole. Ogoreni djelatnici ETŠ-a zbog otkaza ravnateljici u ponedjeljak kreu u prosvjednu povorku do Županije.

Ovo je dokaz da glas naroda u ovoj državi nitko ne sluša - Osjeamo se bespomono i nezaštieno, ostavljeni sami, razoarani u sustav koji ne prepoznaje rad, altruizam i istinske vrijednosti, poruuju profesori ETŠ-a. - Ovo društvo ne mari za naše probleme, ne vide što im svakodnevnim radom iznova potvrujemo. Prosvjetari su oduvijek bili nevažni, a ženi koja je stvarala i gradila ovu školu, umjesto priznanja - otkaz bez mogunosti rada. Dušanka Novak razriješena je dužnosti ravnateljice bez mogunosti žalbe, zbog ega e nakon 30 godina staža, od toga 20 godina na mjestu ravnateljice, ostati bez posla, izvijestili su novinare djelatnici Ekonomske i trgovake škole, koji su održali u

PORUENO RAVNATELJICI Dušanki Novak, ali bilo bi još bolje da se i ministar Jovanovi nad tim zamisli

Postoje tako u životu trenuci kada mladost zašuti! Mnogi ravnatelji zasigurno mogu pozavidjeti Dušanki Novak, sada ve bivšoj ravnateljici ETŠ-a, na oproštaju koji su joj nakon prisilnog odlaska iz škole priredili njezini uenici. Na kraju oproštaja proitali su i oproštajni govor u ime Vijea uenika ETŠ-a. Evo što su joj, ali ne samo njoj, poruili: - Postoje tako trenuci kada se mladost ove zemlje upita jesu li uenici krumpiri i je li cijeli obrazovni proces gradnja brodova. Poštovana i draga gospoo ravnateljice, u ime svih generacija koje su pod Vašim predanim vodstvom bile u ovoj školi i kojima ste omoguili da ona

stara puka ‘od kolijevke pa do groba’ ne bude samo puka fraza, osjeamo potrebu zahvaliti za razumijevanje, za ljubav i znanje koje ste nam tako nesebino davali i pružali nam potporu u našem odrastanju. Nismo vjerovali da nas Zagreb nee uti! Ne vjerujemo ni danas da živimo u društvu kad glas humanosti i razuma mora zašutjeti jer nije pametno slušati kako oni strijeljaju. Obeajemo Vam da nikada, ali nikada, neemo šutjeti i da emo biti onakvi kakvima ste nas Vi uili ...Velika Vam HVALA, od srca Vam hvala! Vijee uenika ETŠ-a

utorak konferenciju za novinare u znak podrške ravnateljici. - Pogreška u ime viših ciljeva - naše djece vinula ju je na stup srama, kao lopova. I lopovi imaju pravo na žalbu, sluša ih se i brani. Ostajemo zateeni surovošu i krutošu sustava, poruili su djelatnici. - Svaka ast ministru, ali ipak Školski odbor bira ravnatelja. Zar, jednoglasna podrška Školskog odbora, Vijea roditelja, Vijea uenika i skupa radnika ove škole ništa ne znai, postavili su javno pitanje. Ovo je dokaz da glas naroda u ovoj državi nitko ne sluša. Ne možemo vjerovati da nas ljudi koji znaju problematiku mreže škola, župan, gradonaelnik ne žele aktivno podržati i zaštititi. Na sve naše zamolbe da se preispita odluka o smjeni nitko ništa nije odgovorio, osim ministra koji je poslao nalog za razrješenje, iznio je zajedniki stav radnika Ekonomske i trgovake škole akovec Zvonko Radek, prof.

Što dalje? Školski odbor nema ovlasti potvrivati ili ne potvrivati razrješnicu ministra. Školski odbor jedino što može u ovoj situaciji jest imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja. Škola kao ustanova od javnog interesa ni u jednom trenutku ne smije funkcionirati bez ravnatelja. U sluaju da to Školski odbor ne bi uinio, tada je Ured Državne uprave jedino ingerentno tijelo koje e razriješiti Školski odbor i postaviti vršitelja dužnosti ravnatelja, moglo bi se ak rei svojevrsnu prinudnu upravu u školi, što bi bila rigorozna posljedica na kraju svih dogaanja. Budui da se kolektiv ne samo pismom ve i usmeno obratio Županiji kao osnivau, smatrajui odluku ministra protivnom odluci Školskog odbora i prerigoznom, na pitanje jesu li dobili podršku Županije kao osnivaa, uo se samo cinini smijeh prisutnih. Kazali su da su skeptini oko podrške i da misle kako se posao mogao bolje obaviti u korist škole koja podržava ravnateljicu. Predsjednica Školskog odbora i ravnateljica bile su pozvane na razgovor kod župana, gdje su dobile moralnu podršku i suosjeajni stav od strane župana i predstojnika Ureda Državne uprave. No ostaje pitanje: a gdje su djela, kazala je Ljerka Bogdan, predsjednica Školskog odbora.

BIVŠI uenik ETŠ-a Deni Oreški obratio se ministru Jovanoviu putem Facebooka

Ministre, prouite sluaj još jednom i vratite ravnateljicu na mjesto koje joj pripada! Poštovani ministre ... Studiram u Zagrebu ve 5. godinu na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i dolazim iz malog mjestašca sa sjevera Hrvatske, zvanog akovec. Ogoren situacijom koja se trenutno zbiva u Ekonomskoj i trgovakoj školi istog mjesta, osjeo sam potrebu i dužnost javi Vam se putem Facebooka u nadi da ete ovo vidje. Pišem ovo u ime svih studenata Meimurske županije, prvenstveno bivših uenika Ekonomske i trgovake škole akovec, koji jednostavno ne vjeruju u nepravdu koja je poinjena ravnateljici Ekonomske škole gi Dušanki Novak, i to razrješenjem BEZ PRAVA ŽALBE zbog (ne)pravilnosti koje su poinjene poetkom ove školske godine zbog upisa djece ispod bodovnog praga zbog popunjavanja slobodnih mjesta i kako bi se formirao razredni odjel. Kroz svoje obrazovanje, kako osnovnoškolsko, srednjoškolsko i fakultetsko, nisam sreo plemeniju i vrsniju strunjakinju u svom poslu i odanos svojem radu. Nije uzaludno uz njeno vodstvo Ekonomska i trgovaka škola akovec jedna od najuspješnijih srednjih škola u Republici Hrvatskoj, a tome svjedoe brojni rezulta na regionalnim i državnim natjecanjima. I sam sam državni prvak iz natjecanja “Savršeni ekonomist”, odnosno “Mladi poduzetnik”, za koje su me pripremale prof. Tatjana Frani Mikuli i dona ravnateljica Dušanka Novak. Ravnateljica je potpora svojim uenicima u svakom pogledu, uvijek iz svakoga pokušava izvui ono najbolje i prvenstveno bi prijatelj pedagog, psiholog, “školski otac, odnosno majka“. Svojim postupkom nije naštela apsolutno nikome, ve, štoviše, pomogla uenicima i njihovim roditeljima kao i uvijek. Je li “sluajno” da spomenuta ravnateljica uživa nepodijeljenu podršku svih relevantnih subjekata (nastavnika, roditelja, uenika, Školskog odbora)? Nipošto nije i NE može bi “sluajno”. Takva podrška rezultat je dugogodišnjega predanog, strunog i nadasve savjesnog rada. I svatko se u to može sam uvjeriti. Apeliram na Vas, poštovani ministre, da prouite još jednom ovaj sluaj i vratite gu Dušanku Novak na mjesto koje joj pripada - mjesto ravnateljice jedne od najuspješnijih srednjih škola Republike Hrvatske, Ekonomske i trgovake škole akovec. Deni Oreški prenio je ministru i priopenje podrške djelatnika ETŠ-a ravnateljici, koje su dobili i svi mediji.


4

Aktualno

M

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE

Odbijen zahtjev Hrvatskih voda za regulacijom uša Mure Iz koprivnike Udruge za istraživanje i popularizaciju znanosti BAOBAB javljaju da je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode odbilo zahtjev Hrvatskih voda za regulacijom uša Mure kao prevladavajui interes. Naglašavaju da je to konani poraz Hrvatskih voda u neprestanim nastojanjima za regulacijom ovog bisera Podravine, Meimurja i cijele Hrvatske. Pod izgovorom obrane maarske pruge, Hrvatske vode htjele su napraviti novo, regulirano korito uša Mure. Pri tome bi se uništio otok Keilend, a Drava skrenula direktno na poznatu plažu Halasz Csarda. Još više, rijeka bi se ubrzala, pojaala nizvodna erozija, uništila vrijedna staništa i iznimno rijetka vrsta kebra. Kao i mnogo puta do sada, ponavljaju da je mala obaloutvrda branila ne samo prugu i željezniku stanicu nekoliko desetljea, pa uope nije bilo potrebe za ovim radovima. Drava je prošlih stotinjak godina nekoliko puta mijenjala uše u Muru, ali ni jednom nije bila ugrožena pruga izgraena krajem 19. stoljea. Potrebe su bile preuveliane, sve zato da bi se “okrenuo“ novac od vodnih naknada. Nakon što je Ministarstvo kulture (iz prethodne Vlade) ve jednom odbilo projekt, Hrvatske vode su kao posljednju mogunost pokrenule postupak odreivanja prevladavajuega javnog interesa, želei pod svaku cijenu odraditi radove i potrošiti novac graana. Na žalost, maarska Vodoprivreda je odradila svoj dio posla, utvrdivši obalu i postavivši dva T-pera. Maarska pera erodiraju hrvatsku obalu Drave, ali s druge strane kompletno su zaustavljeni hrvatski radovi mnogo veeg opsega. Na maarske radove mi nismo mogli utjecati, iako smo pritiskali ak i do maarskog veleposlanika u Hrvatskoj. Da su Hrvatske vode provele svoj dio projekta, nestao bi odmah otok Keilend i plaža Sip kao posljedica direktnog udara, a iskustvo govori i o još veoj devastaciji. Teška mehanizacija poharala bi cijelo podruje, a obala bi se utvrdila kamenjem. Nastao bi bezlini kanal, a Halasz Csarda bi zauvijek izgubila svoj kultni znaaj. Ivan Cerovec iz Hrvatskih voda još je 2008. izjavio da je “planirani zahvat (regulacije uša Mure je) neophodan, praktiki i neodgodiv”. Meutim, od toga izgleda da ipak nee biti ništa.

30. studenoga 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

inistarstvo inancija Republike Hrvatske predstavilo je 22. studenoga 2012. prijedlog rješenja najavljenog Zakona o porezu na nekretnine, ije se stupanje na snagu predvia za 1. travnja 2013. godine. Iako nam nije prihvatljivo podržati bilo kakvo novo porezno optereenje, s odreenim razumijevanjem prihvatili bismo da se komunalna naknada zamijeni porezom na luksuzne nekretnine i one nekretnine koje ne doprinose socijalnoj i gospodarskoj namjeni. Sada nam je poznato da zakonodavac na 70% procijenjene vrijednosti nekretnina namjerava ozakoniti porez po stopi od 1,5%, - za prvi stambeni prostor graana uz olakšice od najmanje 88 do najviše 95%. Isto tako, za prvu kuu za odmor ili slini objekt, na identian obraun osnovice, predvidio je olakšicu u rasponu od 70 do 85%, prepuštajui konanu odluku o tome jedinicama lokalne uprave. No, za poslovne prostore zakonodavac na 70% vrijednosti nekretnina predvia Zakonom propisati iksne olakšice, koje e za industriju, zdravstvo i obrazovanje iznositi 80%, za graevinarstvo, prijevoz i ugostiteljstvo 60%, za trgovinu 40%, a za “sve ostalo” 20% olakšica na poreznu osnovicu. U kategoriju “svih ostalih” spada 90% obrtnika koji imaju vlastite (ili

POREZ NA NEKRETNINE, koji žestoko zagovara SDP-ov ministar finan

UDRUŽENJA OB Meimurske žup To je nova porezna u najmu) poslovne prostore. Oni e, dakle, prema predvienom rješenju na zakonskoj razini, imati samo 20% umanjenu osnovicu za oporezivanje nekretnina, odnosno najmanju olakšicu od svih vlasnika ili korisnika oporezivih nekretnina. Budui da ovaj prijedlog Ministarstva inancija RH, jedinice velikog gospodarstva, pod zakonskom sintagmom “industrija”, svrstava meu

subjekte koji e koristiti olakšice od iksnih 80% od porezne osnovice, ponovno se susreemo s injenicom da se ak i objektima za luksuz predlažu etverostruko vee olakšice nego poslovnim prostorima najveeg dijela sektora malog gospodarstva - koje ini 85% realnog sektora hrvatskog gospodarstva. Ovime predlagatelj takvoga zakonskog rješenja otvoreno iskazuje protuobrtnike tenzije.

Takvo oporezivanje predstavljalo bi novi udar na obrtništvo, od kojeg se navodno oekuju nove poduzetnike inicijative i reinvesticijski poduhvati. Ne treba zaboraviti da mi obrtnici nikada nismo imali besporezno reinvestiranje (osim dva simbolina razdoblja - pod teško ostvarivim uvjetima), pa smo na sve nekretnine izgraene reinvestiranjem dohotka

HDZ

Meimurci e sigurno “nadrapati”! - Bez obzira što e se zakon na nekretnine poeti primjenjivati u travnju, kada se napravi sinergija utjecaja nedostataka potpora hrvatskom seljaku, a prvenstveno tu mislim na meimursko selo, i kad se namet poreza na nekretnine stavi na lea meimurskom seljaku, da ne ispadne za šest mjeseci da je lako biti general poslije bitke, upozorio je Darko Horvat, predsjednik meimurskog HDZ-a, na to kakve e negativne posljedice izazvati porez na nekretnine koji je prije nekoliko dana osobno predstavio ministar inancija Slavko Lini. - Simulacije pokazuju da e i ovo malo meimurskog sela koje danas živi i radi biti uništeno. I o tome neemo priati za šest mjeseci, kad se to dogodi, nego sada kada postoji bilo kakva šansa da se ovi mehanizmi sustavnog uništavanja eliminiraju ili ublaže. Ne može nas netko varati da smo preuzeli obvezu u pregovorima s EU komisijom da emo

subvencije smanjivati za 50 posto. To nije istina. Subvencije su smanjene, jer je to netko htio, a isto tako sada kada se namee dodatni porez svima. 97 posto hrvatskog stanovništva ima nekretninu koju posjeduje, pri emu ovaj porez obuhvaa veliki kontingent ljudi koji ovaj porez ne mogu plaati. Onog asa kada (Linieve) uplatnice stignu, one nee biti Linieve, jer je pitanje kako dugo emo ga gledati, to je porez koji namee jedna politika opcija - SDP. Porez nije konsenzus koalicije koja vodi Hrvatsku, ve je ishitrena namjera jedne politike opcije unutar koalicije, koja e napraviti takvu štetu od koje se neemo oporaviti nekoliko sljedeih godina, kazao je Horvat. Porez na nekretnine u Meimurju e sigurno biti vei od komunalnog doprinosa - Ovo nije porez kojim se spašavaju državne inancije, ovo

nije porez kojim se želi osigurati novac za investicije ili razvoj. Ovo nije porez koji je jasan dijelu pozicije, a nejasan je i opoziciji. Ovo je Liniev imaginarni svijet koji ni on sam nije znao objasniti kad ga je prezentirao zajedno sa šeicom Porezne uprave, kazao je Horvat, i poruio da je u pitanju jednostrana odluka SDP-a. Od samog poeka HNS je bio protiv. Što je uvjetovalo odluku o donošenju poreza? To je presuda aiu, ime je HNS izgubio jaki oslonac, kazao je Darko Horvat, predsjednik meimurskog HDZa, na konferenciji za novinare u ponedjeljak, i završno kazao: - Da ai nije osuen, tog poreza ne bi ni bilo. U ovom trenutku je kontekst i odnos snaga unutar koalicije na strani SDP-a i ono što se Liniu snilo to je Lini i napravio, a kao posljedicu trpjet emo svi

mi, pri emu je oporba gotovo pa nemona. - Da su sve izreene rijei laži, pokazuje najjednostavniji primjer, nadovezao se Vladimir Ivkovi. I isto obrazložio: - Radi se o lokalnom porezu koji bi trebao biti prihod jedinica lokalne samouprave i stoga je neshvatljivo da ga ubire i propisuje centralna državna vlast. Ona odreuje visinu poreza, s kojom bi trebala raditi lokalna uprava, uz obeanje da se nee dodatno opteretiti graene. Iz predoenog možemo izraunati da e Meimurci jako nastradati, jer se radi o tome da je razlika komunalne naknade u našim opinama šest puta manja od one u Zagrebu. I suludo je oekivati da e jedinstvena stopa za cijelu državu Zagrebu smanjiti šest puta prihode. Može se samo dogoditi da nam povea obveze, poruio je Ivkovi. (BMO)

POGLED O

K

utija olovnih slova ili crna slova na bijelom kompjutorskom ekranu jedina su preostala obrana ljudskog dostojanstva. Taj književni izriaj posudila sam od Krleže, osamljenoga književnog velikana dvadesetog stoljea, kojega je malo tko razumio, premda nitko bolje od njega nije opisao naše mentalitete i našu stvarnost. U utorak su profesori Ekonomske i trgovake škole akovec pozvali novinare kako bi oni preko tih crnih slova, rijei i slike koja je otišla u eter poslali poruku u obranu svoga ljudskog dostojanstva. Njihova kolegica i ravnateljica osuena je bez prava žalbe nakon 30 godina rada, od ega 20 godina na mjestu ravnateljice, na odlazak

Mentalitet Centralnog k na burzu. Zato što je djeci omoguila da se školuju za ono što žele i tamo gdje nikome nisu zauzeli tue mjesto, ali nisu imali potrebni bodovni prag. Tako je odrezao ministar Jovanovi, koji nema snage za isušivanje pravih movara, ali ima za razraunavanje s ravnateljima na ovaj nain. Odrezao je suprotno odluci Školskog odbora. Sada se pokazalo da je Školski odbor sastavljen od etiri vanjska lana i tri lana škole sveden na demokratsku farsu, da ljudi tamo sjede zapravo bez stvarnog prava odluivanja, jer ministrova je zadnja.

O

n je to svoje pravo iskoristio u maniri pravoga Centralnog komiteta, ne slušajui ni uvažavajui argumente, kao autoritarni organ koji sve zna, o svemu odluuje i može upravljati svaijom sudbinom. Gledala sam te profesore, koji su svedeni jednim potezom pera na poniženje, prisiljeni na sazivanje presice koja niti im je ugodna niti im prilii. Sveo ih je ministar na mizeriju kojoj ne preostaje drugo nego, zbog vjerodostojnosti i obrane svog autoriteta pred buduim mladim ljudima, da se ljudski i graanski odaju neposluhu i

svrstaju u prosvjednu kolonu prema Županiji i županu, koji nije iskoristio svoj glas u obranu demokracije i glasa kolektiva, Školskog odbora, profesora i uenika. rofesore se gura u kolonu na cestu da ih se tako izloži svaijoj i zlobnoj prosudbi, zluradih koji e komentirati što sada opet ti prosvjetari žele? Ne shvaajui kako je duboko opet podcijenjeno i obezvrijeeno znanje i obrazovanje. Politiari su i ovaj put, kao i oni prije njih, dali do znanja da to znanje i te vrijednosti koje mladima usauju

P


30. studenoga 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAŠTITA POTROŠAA

ncija Slavko Lini, uzburkao i meimursku politiku i gospodarsku scenu

Budite pažljivi kad telefonski nešto kupujete ili ugovarate uslugu

RTNIKA panije agresija

Vlada na elu sa SDP-om najavljuje da e porez na nekretnine najviše pogoditi banke i firme, koje špekulativno ne žele prodati sagraene stanove. Meutim, neprodanih nekretnina, ali iskljuivo zbog loše financijske situacije, u Meimurju ima tek “na prste jedne ruke“, a predvia se da e zapravo na udaru biti svako naše domainstvo koje e umjesto dosadašnje komunalne naknade plaati znatno vei porez na nekretninu

(dobiti) ve platili visoki porez. Sada bismo morali na sve to još jednom, bez vremenskog ogranienja, plaati novi porez, ak i tada kada odjavimo obrt i tržnu vrijednost nekretnina oprihodujemo, te na tako kumulirani dohodak (dobit) još jednom, trei put, platimo porez. Zahtijevamo od Vlade Republike Hrvatske da se najhitnije oituje namjerava li uistinu privatnu društveno - ekonomsku formaciju malog gospodarstva do temelja uništiti najgorim oblicima porezne presije, kako bismo se ve danas pripremili na otpuštanje preostalih radnika, ukidanje radnih mjesta i rušenje svega što može potpasti pod škare nesmiljenog poreznog terora, koji nova državna vlast nastavlja provoditi nad hrvatskim obrtnicima. (Franjo Cimerman, predsjednik sekcije uslužnih djelatnosti Udruženja obrtnika MŽ-a)

HRVATSKI LABURISTI

Proveli akciju “Potrubi protiv poreza za nekretnine” Hrvatski laburisti odluili su akcijom meu graanima pokazati što misle o novom prijedlogu Zakona o porezu na nekretnine, koji je javno obznanjen. Hrvatski laburisti smatraju da je taj porez na nekretnine novi udar na graane koji žive od svog rada. - Smatramo nepoštenim i nepravednim da e se oporezovati one graane koji su štedjeli i godinama ulagali u svoju kuu ili stan, a one koji su umjesto toga kupovali zlato, umjetnine, pokretnine ili imaju jednostavno novac na raunima banaka porezom zaobii. Vlada RH

predložila je ovaj Zakon o porezu na nekretnine samo zato jer više od 90 posto graana u Hrvatskoj ima nekretninu u svojem vlasništvu, da bi time zahvatila najširi dio stanovništva. Na žalost, inancijska mo graana u Hrvatskoj ne odgovara vrijednosti imovine i najveim dijelom je ispod te vrijednosti. Jednostavno, to znai da ljudi žive u svojim kuama koju su sagradili i nadograivali tijekom godina, ponekad i kreditnim zaduženjem, ali to ne znai da su bogati. Takoer, takav porez e dovesti do novog vala ovrha koje e pokretati država kada graani nee

biti u mogunosti platiti porez. Da naplati svoja potraživanja, država e na javnim dražbama te nekretnine prodavati u bescjenje. Znamo što e se s njima dogoditi i tko e ih kupiti, poruuju Laburisti. Zato mi Hrvatski laburisti želimo uz pomo graana pokazati Vladi RH da se protivimo porezu na nekretnine. On kažnjava graane koji su štedjeli na nain da su gradili ili kupili stan ili kuu, a nagrauje one koji štede u umjetninama, zlatu ili novcu, kažnjava štedne i poštene graane, a nagrauje špekulante i švercere.

ODOZDO

komiteta prosvjetari nije važno. Važno je samo znanje koje oni imaju. Oni mogu dovesti opine, gradove i državu u gubitke, ali za to nikome ne odgovaraju, jer ni opina ni grad ni županija ni država ne može u steaj. Ona ide dalje. Politiari nam stalno iznova izvlae novac iz džepova i pokrivaju njime svoj marifetlulke, loše odluke ili ak neinjenje koje zna imati i teže posljedice, nego loše odluke. li, zato mogu uzimati uiteljima, graanima. Kad ponestane novca, posegnu za nekretninama. Ne, nismo zaboravili da su upravo oni u vrijeme

A

kad je nastalo najviše nekretnina graana upravo politiari koji su sada u raznim strankama dobivali nekad društvene stanove koje su otkupili za sitne pare. A sada e neka radnica MTa, koji je završio u steaju, plaati vei porez na nekretninu, umjesto komunalne naknade, nego Dragica Zgrebec koja je potpredsjednica Sabora. Jer radnica nije dobila tzv. društveni stan kao Dragica, nego je ciglu po ciglu uz pomo rodbine i prijatelja gradila kuu za sebi i, kako je to bio obiaj, za sljedeu generaciju da se ima gdje skuiti za prvu silu. I eto sada e toj radnici sjesti na kuu porez na nekretninu i zamijeniti komunalnu naknadu za koju nas Lini uvjerava da nee biti vea od postojee komunalne naknade. Uzgred je spo-

menuo da e se socijala, obrazovanje i zdravstvo prenijeti na lokalnu razinu, a inancirat e se iz tog poreza. Meimurju nema kao u velikim gradovima ili uz jadransku obalu bogataških vila, koje e navodno najviše oporezivati, pa se pitam kako e to porez na nekretnine koji nee biti vei od komunalne naknade zadržati sadašnju razinu obrazovne, zdravstvene i socijalne usluge na sadašnjoj razini komunalne naknade? Ne zaboravimo, u Meimurju živi i velika nacionalna manjina koja ni sada ne plaa komunalnu naknadu, a obilato koristi socijalne naknade i zdravstvene usluge. Je li to ta decentralizacija koju smo priželjkivali ili ona koju su nam gospoda - drugovi smjestili?

5

U

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

- Protiv telefonske prodaje nitko nema ništa ako je razumna i korektna, no praksa je pokazala da u velikom broju sluajeva poinje s prekršajem zavaravanja kupaca, a završava s kaznenim djelom prijevare, kaže Nela Kovaevi, voditeljica splitskog savjetovališta Saveza udruga za zaštitu potrošaa. Nakon prie o prijevari s parfemima, Veernjakovu se Potrošau, naime, gotovo svakodnevno javljaju graani koji su nasjeli na prijevare sa “skupocjenim” parfemima, energetskim narukvicama, cosmodiskovima, elektrinim etkicama za zube ... Telefonom im se nude gratis, kao dobitak na nagradnoj igri ili u promidžbene svrhe, a oni samo moraju platiti dostavu 100 i više kuna. Ili im naknadno pošalju uplatnicu pa obraunavaju i zatezne kamate!? Splitskoj su se udruzi žalili i na tzv. arobne kugle za pranje rublja – za kakve je ve na poticaj potrošakih udruga u Sloveniji ili SAD-u i analizom dokazano da postižu efekt obinog kamena. Umjesto naruenih knjiga i atlasa, neki su dobivali samo po nekoliko stranica, a kad su ih odbili platiti, stizale su im i prijetnje ovrhom. Neki teleoperateri pak, što su u Splitu prijavili i HAKOM-u, telefonski na podruju Dalmatinske zagore nude internetske usluge, mahom starijim domainstvima koja nemaju ni raunala, obeavajui im “besplatni” novi iksni telefon. Na kraju im stižu samo visoki rauni za uslugu koja nije realizirana i nisu je konzumirali, piše Veernji list. - Mora biti ‘fair playa’ i mora se poštovati zakon, naglašava N. Kovaevi, te istie da prema Zakonu o zaštiti potrošaa nakon svake telefonske narudžbe, i prije nego proizvod stigne na kunu adresu, kupac mora dobiti pisanu obavijest o proizvodu, što je i od koga naruio, po kojoj cijeni, pravu adresu pošiljatelja, djelatnost, OIB ... te o roku raskida ugovora. U sluaju da je nije ni primio – roka za raskid ugovora ni nema. U Državnom inspektoratu pozivaju sve s konkretnim sluajevima da im se jave kako bi obavili inspekcijski nadzor i poduzeli zakonom propisane mjere radi zaštite potrošaa.

Korisne informacije 1. Nedostatak informacije o vrijednosti proizvoda, s naglaskom na dar, potrošaa navode da donese odluku o poslu koju inae ne bi donio, tvrdi se u Zakonu o zaštiti potrošaa. Tako je i u sluaju parfema, za koje se mora platiti “samo” dostava, jer je rije i o nepoštenoj poslovnoj praksi koja se smatra zavaravajuom. 2. Darovi koji se dijele u obliku promidžbenog dara tvrtke moraju biti besplatni, bez ikakve naknade. 3. Ako ste naruili proizvod telefonom, trgovac vam je o tome dužan dostaviti pisanu obavijest, koja u sluaju da je dio ugovora mora biti posebno istaknuta i napisana. 4. Ugovor jednostrano možete raskinuti u roku od 14 dana, a ako niste dobili pisanu obavijest, to možete uiniti bilo kada. 5. Obavijest mora sadržavati ime, tvrtku ili naziv trgovca, adresu, datum slanja obavijesti, podatke potrebne radi identiikacije ugovora, predmet ugovora i njegovu cijenu, nain raskida te rok za raskid ugovora.


6

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

MEIMURSKA županija, unato lošim trendovima, planira za 2013. godinu proraun vei za preko

DELEGACIJA Meimurske županije u Ukrajini

Dogovarali povezivanje na gospodarskom i kulturnom planu Na poziv ukrajinske strane, protekli vikend u službenom posjetu Rivenskoj oblasti i gradu Rivnu boravila je trolana delegacija Meimurske županije, predvoena zamjenikom župana Matijom Posavcom. U trodnevnom posjetu izaslanstvo je posjetilo kulturne, zdravstvene i administrativne objekte u regiji, razgovaralo s dužnosnicima te dogovorilo neke konkretne korake u povezivanju dviju regija. Kako je prilikom predstavljanja Meimurske županije rekao zamjenik župana Posavec, mogunosti za suradnju su velike, i na kulturnom i gospodarskom planu. Meimursko gospodarstvo ukrajinskoj strani ima mnogo toga za ponuditi, a Ukrajinci koristi mogu imati od našega geografskog položaja i skorog ulaska u Europsku uniju otvaranjem, primjerice, logistikih centara. Mogunosti ima i u kulturnoj razmjeni i meusobnom povezivanju, pogotovo putem fondova Europske unije. Inicirano je i potpisivanje Povelje o suradnji i prijateljstvu, te dogovoren skori uzvratni posjet Ukrajinaca Meimurskoj županiji. U delegaciji iz Meimurja, osim

zamjenika Posavca, bili su i proelnik UO-a za gradnju i prostorno planiranje Stjepan Baranaši i proelnik UO-a za poslove župana David Vugrinec. U trodnevnom posjetu razgledali su i Kliniku za onkološke bolesti u Rivnu, obrazovnom i proizvodnom kopleksu Centra za zapošljavanje Rivne te povijesnom muzeju u Ostrohu, Društvenom veleuilištu te kulturnom i arheološkom centru "Peresopnytsia", tzv. Centru ukrajinske državnosti. Inae, delegacija Meimurske županije posjetila je oblast, odnosno regiju u zapadnom dijelu Ukrajine s razvijenom kemijskom, prehrambenom industrijom te industrijom graevnog materijala. Regija je bogata mineralnim sirovinama i ugljenom. U njoj živi oko milijun i 200 tisua stanovnika, a u sjedištu oblasti, Gradu Rivne, oko 250.000 stanovnika. Regija i cijela Ukrajina mnogo oekuju od procesa približavanja Europskoj uniji, a Meimursku županiju i Rivensku oblast spojio je veleposlanik Republike Ukrajine u Hrvatskoj nj.e. Oleksandr Levenko.

SOLIDARNOST meimurskih opina s poplavljenima

Pušinama pomogle opine Šenkovec i Gorian elništvo opine Šenkovec pokazalo je socijalnu osjetljivost, odluivši pomoi obiteljima iz Pušina, iji domovi i imovina su stradali u poplavi. Najprije je organizirana distribucija pismenog apela za pomo Pušinama, koji je umetnut u poštanski sandui svakog kuanstva u Šenkovcu i Knezovcu. U pozivu je bio naznaen popis etiriju najugroženijih obitelji u Pušinama te njihovih potreba. Od 19. do 21. studenoga organizirano je prikupljanje stvari s popisa te ostalih stvari koje bi mogle pomoi poplavljenim obiteljima na dvije lokacije, u Šenkovcu i Knezovcu. Rezultat nije izostao. Ljudi su se odazvali te dostavili niz stvari: igrake, odjeu, cipele, škrinju, kreveti za dijete, grijalice, štednjake, pe, posteljinu, namještaj (radni stol i stolica, dvosjed, fotelje, stoli za dnevnu sobu …). Prikupljene stvari dostavljene su izravno na adrese etiriju obitelji u Pušinama. Naelnik opine Šenkovec Vladimir Novak, proelnik Alen Kajmovi, Saša Turk, predsjednica Udruge mladih Šenkovec, Kristina Zadravec i potpredsjednik Udruge Marko Krnjak osobno su posjetili i predali stvari lanovima stradalih

obitelji. Udruga mladih Šenkovec od samog poetka pomagala je u organizaciji pomoi Pušinama. Novac koji su prikupili njezini lanovi Kristina i Marko osobno su predali obitelji s dvije bebe od nekoliko mjeseci. Nakon što su obitelji izabrale stvari koje su im nužne, ostatak stvari prevezen je u prostorije NKa Nedeliše, sukladno dogovoru s Opinom Nedeliše. Osmijeh djece koja su ugledala igrake nakon što im je bujica vode uništila svaku njihovu dragocjenost bio je neprocjenjiv! Takoer, na posebni žiroraun Opine Nedeliše 23920071500050201 Opina Šenkovec uplatila je iznos od 5.000 kn za pomo stradalima u poplavi. I Opina Gorian pomaže poplavljenima u Pušinama. Tako je iz opinske kase uplaeno 10.000 kuna za pomo stradalima od poplave u Pušinama. Ovom humanom gestom Opina se ukljuila u saniranje nastalih šteta od poplave, kako bi se u ovim teškim vremenima pomoglo ljudima ija je imovina stradala. Opina Nedeliše formirat e povjerenstvo koje e odluiti o rasporedu prikupljenih sredstava. (J)

Iz godine u godinu gaje nadu u prodaju zemljišta na vojarni Županijska Skupština prihvatila je veinom vladajuih vijenika predloženi proraun za iduu godinu u visini od 160,065.033,30 kuna, koji je vei od predloženoga drugog rebalansa prorauna za 2012. godinu za 12,465.294 kuna ili 8,45 posto. Prihodi poslovanja planiraju se u visini od 121,575.947 kuna, a prihodi od prodaje neinancijske imovine planiraju

se u visini od 37,439.086,30 kuna, te primici od inancijske imovine i zaduživanja u iznosu od 1,050.000 kuna. Navedenim iznosom prihoda pokrit e se i manjak prihoda iz prethodnih godina u iznosu od 23,151.928,30 kuna. Prihodi od poreza i prireza na dohodak planiraju se u visini od 42,000.000 kuna, a prihodi potpora izravnanja za decentralizirane funkcije pla-

niraju se u visini od 37,614.948 kuna, budui da odluke o minimalnim inancijskim standardima za decentralizirane funkcije osnovnog i srednjeg školstva, zdravstva, centara za socijalnu skrb i pomoi za ogrjev te domova za starije i nemone za 2013. godinu Vlada donosi tek na kraju tekue godine ili poetkom idue. Porez na imovinu, porezi i naknade od igara na sreu i

zabavnih igara te porez na cestovna motorna vozila planiraju se u iznosu od 6,250.000 kuna. Pomoi iz prorauna planirane su u iznosu od 26,749.999 kuna, a odnose se na tekue pomoi iz državnog prorauna, s time da su u 2013. godini u državnom proraunu osigurana sredstva za kapitalne pomoi gradovima i opinama, na subvencioniranje kamata po programu ''Po-

ŽUPANIJSKI HDZ nije glasovao za županijski proraun

Smatramo ga prijev PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI Upravo usvojeni županijski proraun za 2013. godinu Darko Horvat, predsjednik županijskog HDZ-a, nazvao je još jednom u nizu prijevarom biraa, tim više što je u potpunosti prilagoen nadolazeim izborima. - Proraun je populistiki, namije-

njen samo nekima, a ne svim proraunskim korisnicima. A najmanje je u njemu zastupljen ravnomjerni razvoj Meimurske županije, kazao je na konferenciji za novinare Darko Horvat, predsjednik županijske organizacije HDZ-a, koju je održao sa žu-

Za poljoprivredu predvieno 3 milijuna, a isplaeno 75 tisua kuna Branko Krnjak, vijenik županijske Skupštine iz redova HDZ-a, nabrojio je što je sve prijašnjih godina Meimurska županija poticala iz svog prorauna: okrupnjavanje i poveanje poljoprivrednih zemljišta, nabavu i izgradnju plastenika i staklenika, vonih sadnica, loznih cijepova, nabavu i postavljanje mreža za zaštitu višegodišnjih nasada, uzgoj i držanje rasplodnih koza, premiju osiguranja višegodišnjih nasada i povra, ekološku proizvodnju i druge proizvodnje A sve s ciljem da se meimurski poljoprivrednici što bolje pripreme i spremni doekaju ulazak u EU. Što radi sadašnja županijska vlast? U županijskom proraunu na poziciji subvencija poljoprivrednicima predvidi neki iznos koji se onda svakim rebalansom smanjuje i na kraju godine poljoprivrednici dobiju vrlo malo ili go-

tovo ništa. Tako je za 2011. godinu u poetnom proraunu za subvencije u poljoprivredi bilo predvieno preko 3 milijuna kuna, a na kraju godine bilo isplaeno svega 75.000 kuna. Za 2012. godinu bilo je predvieno 3,5 milijuna kuna, a ve je sada rebalansima smanjeno na 1,2 milijuna kuna i pitanje je koliko e i do toga rebalansima biti isplaeno. Pri tome se isplauju obveze iz 2009. i 2010. godine i one još uvijek iznose blizu 2 milijuna kuna, dok u subvencioniranje u poljoprivredi 2011. i 2012. godine nije uložena ni kuna. Ovakvim donošenjem prorauna Županija obmanjuje poljoprivrednike i, umjesto da pred ulazak u EU poticaje povea, ona ih je potpuno ukinula, za razliku od drugih županija, koje i u ovim teškim vremenima pomažu i poljoprivredi.

panijskim vijenicima Vladimirom Ivkoviem i Brankom Krnjakom. - I prije nego što je proraunska godina poela, u proraunu nedostaje 40 milijuna kuna i za toliko je vei od realnih proraunskih mogunosti. Nepokrivene obveze koje se sustavno prenose iz godine u godinu iznose 23 milijuna kuna. Nekretnina na vojarni trebala bi spasiti županijske inancije, a kada je s istom idejom kretala koalicija, koja je u prethodnom razdoblju vodila županiju, tada se to tretiralo kao prodaja županijskog srebra. No, podsjetio je da je ta koalicija to srebro i donijela u Meimursku županiju, nekretninu od 70-ak hektara, vrijednu, po aktualnim procjenama od 28 eura po etvornom metru, 140 milijuna kuna. Ako su spremni to zemljište obezvrijediti i prodati za 20-ak milijuna kuna samo zbog toga da bi pokrili rupu u županijskom proraunu, koja je sustavno nastajala u protekle tri godine, zbog toga se s

punim pravom može rei da nain na koji je koalicijska županijska vlast zamislila proraun u 2013. godini taj proraun nema baš nikakve perspektive da preživi. Upozoravamo, proraun ne samo da nije realan, ve je u potpunosti neostvariv. Ve danas je analizom proraunskih aktivnosti vidljivo na kojim su pozicijama skrivene one stavke koje se u 2013. godini jednostavno nee realizirati, a predmet su županovih obeanja samo nekima, eskivirajui pravo istih pravila i prava za sve proraunske korisnike, kaže Horvat.

Ništa od projekata vladajue koalicije - Proraunska 2013. godina bit e ista kao i prethodne dvije. Oni koji e se županu dopasti proraunski e novac dobiti, oni koji nee zagovarati njegovu i SDP-ovu politiku ostat e i bez onih mrvica koje se u ovom trenutku nalaze u županijskom proraunu. Župan se brani injenicom da je proraun strogo predeiniran, da je u njemu samo


30. studenoga 2012. dvanaest milijuna kuna

MEIMURSKA ŽUPANIJA kreditom pokriva dospjele dugove i dobavljae

Zadužuje se za 11 milijuna kuna Skupština Meimurske županije prihvatila je da se Županija zaduži kratkoronim kreditnom u iznosu od 11 milijuna kuna kod poslovne banke, na rok otplate od godinu dana. U obrazloženju za kreditno zaduženje reeno je da su negativni trendovi u gospodarstvu Meimurske županije iz prošle godine preneseni i u ovu 2012. godinu, koju duzetnik'', na tekue pomoi za prijevoz uenika srednjih škola, na pomoi iz opinskih prorauna za prijevoz uenika osnovnih i srednjih škola, te prihodi iz Ureda za nacionalne

i dalje karakterizira visoka neiskorištenost proizvodnih kapaciteta, nezaposlenost i trend rasta nelikvidnosti, a sve se to odražava na pad poreznih prihoda Županije. Kratkorono kreditno zaduženje potrebno je za održavanje tekue likvidnosti te za podmirenje dospjelih obveza Županije prema dobavljaima i korisnicima. (BMO) manjine za legalizaciju romskih naselja. Prihodi od imovine planirani su u iznosu od 3,301.000 kuna, a odnose se na kamate na oroena sredstva i depozite po

vienju, naknade za koncesije, prihode od zakupa i iznajmljivanja imovine. Prihodi od administrativnih pristojbi planirani su u iznosu od 2,860.000 kuna, te ostali prihodi u iznosu od 600.000 kuna. Prihodi iz prorauna planirani su u iznosu od 2,200.000 kuna. Prihodi od prodaje neinancijske imovine planirani su u iznosu od 37,439.086,30 kuna, a odnose se na naknade za poljoprivredna zemljišta i prodaju zemljišta kod poligona vojarne. Primici od inancijske imovine i zaduživanja planiraju se u iznosu od 1,050.000 kuna, a odnose se na povrat depozita danim bankama i primitke od prodaje dionica i udjela u glavnici Hidrotehnike Savska Ves. Rashodi i izdaci planirani su u iznosu od 136,913.105 kuna. Ukupni rashodi poslovanja planirani su u iznosu od 118,150.249 kuna, rashodi za nabavu neinancijske imovine u iznosu od 7,662.856 kuna, a izdaci za inancijsku imovinu i otplate u zajmovima u iznosu od 11,100.000 kuna. (BMO)

varom biraa! rencijom vladajuih. No najvei gubitnik prorauna ne samo državnog, ve i županijskog, jest sektor poljoprivrede.

Jedino Meimurska županija uz Varaždinsku konstantno u manjku

30-ak milijuna kuna slobodnih za raspolaganje. Ako se može raspolagati s 30 milijuna kuna, a minus je 40 milijuna, ime emo raspolagati u iduoj godini. U proraunu za 2013. godinu nema ni jednog projekta. Ope poznata situacija u koju nas uvlai SDP jest da moramo štedjeti. Ali ako nema perspektive, razvoja, do ega e nas dovesti štednja, pita Darko Horvat. - Što je s onim projektima koji su ve zapoeti, ili koje je ova koalicijska vlast obeavala hodajui po terenu i o njima i dalje pria. Stupovi školske sportske dvorane u Orehovici zjape. Ista pria je i u Svetoj Mariji, te Gorianu, Vratišincu, Svetom Martinu na Muri. Ako netko ima obraza, trebali bi ljudima pokazati stavke prorauna u kojima tih obeanja kroz novana sredstva nema. Naveo je da su u prethodne tri godine sustavno zakinuti isti proraunski korisnici: branitelji, invalidi, udruge civilnog društva, Matica hrvatska, svaki kulturni dogaaj koji nije pod inge-

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Vladimir Ivkovi kazao je da je, uz Varaždinsku, Meimurska županija jedina koja je konstantno u manjku. On je govorio o potpunoj marginalizaciji županijske Skupštine. - Osobno sam svjedok zadnjih 17 godina rada u županijskoj Skupštini. Od 1993. godine, od osnivanja županijske Skupštine, situacija nikad nije bila gora. Naprosto je Skupština postala suvišno tijelo, jer se zadnjim izmjenama statuta, za razliku od drugih

I prije nego 2013. godina pone, u novom proraunu nedostaje 40 milijuna kuna!

ž upa n ija, sve ovlasti prebacilo županu. On imenuje i razrješava školske odbore, nadzorne odbore, predstavnike u trgovakim društvima, u skupštinama. I praktiki više nema ni jedne odluke koja bi bila odluka županijske Skupštine, osim mišljenja, prihvaanja izvješa i informacija o toma što rade drugi. Vijenici

u županijskoj Skupštini više ne odluuju ni o emu. Na zadnjoj Skupštini se uz to pokazalo da više ne možemo ni raspravljati o tokama koje se ine bitnima. To se pokazalo na neprihvaanju toke dnevnog reda da u povjerenstvo za utvrivanje dogaanja oko poplave ue netko iz oporbe. Zbog ega je vladajua veina s glavom prema dolje i rukom prema gore odbila to? ega se boje, što to skrivaju i zbog ega ne puštaju blizu da se dade objektivni sud o dogaanjima. Formira se povjerenstvo sastavljeno od onih koji su morali sudjelovati u obrani do poplave i sada bi ti siti trebali suditi o tome tko je za što kriv. Vladajui vijenici su shvatili ili su se dogovorili da na Skupštini nee govorili. To je izraženo od trenutka dolaska na vlast sline koalicije na državnoj razini. Postali su glasaki aparat koji izvršnoj vlasti daje podršku, ali bez ikakve rasprave, bilo pozitivne, bilo negativne. Odnos izvršne vlasti prema meimurskom parlamentu je 'nek psi laju, karavane prolaze'. Ne obaziru se jer je presudan broj ruku za odluke koje se donose daleko od županijske Skupštine, koja zbog toga postaje nepotrebni trošak. Tražimo da u Skupštini imamo pravo govoriti i o stvarima koje se vlasti ne sviaju, zbog ega e se HDZ zalagati za povratak digniteta Skupštine, na što pozivamo i sve ostale vijenike iz drugih stranaka, da svoju asnu funkciju pretvore u nešto što je nekad bila.

REAKCIJA

PREDSJEDNIK Odbora za poljoprivredu i turizam Meimurske županije

Ivan Martan: Jedini mi je cilj vraanje lovnog turizma u Meimurje - S obzirom na to da je došlo do razliitih negativnih interpretacija mojeg intervjua o zakljucima Odbora za poljoprivredu i turizam Meimurske županije, koji sam dao Meimurskim novinama, a u kojem je izmeu ostaloga bilo rije i o tome na koji nain vratiti lovni turizam u Meimurje, uoi ulaska Hrvatske u EU, posebice lovaca iz Italije. Podsjeam da je lovni turizam bio najvažniji 'turistiki proizvod' prije dvadeset i više godina u Meimurskoj županiji, te smatram da ima veliku perspektivu u našem kraju, ali uz poticaj da se najprije organizira ponuda lovnog turizma, te napravi kvalitetna organizacija za njegovo uspješno provoenje, kazao nam je u uvodu Ivan Martan, predsjednik Odbora, koji nam se još jednom javio sa željom da pojasni ono što se dogaa po tom pitanju i koracima koje je poduzeo zajedno s ostalim lanovima prije navedenoga županijskog tijela. - Najprije želim demantirati glasine koje su se pojavile u javnosti i uznemirile lovake redove nakon prošlog lanka u vašim novinama, da sam zatražio od župana raskidanje zakupnih ugovora (koncesija) s lovakim udrugama. O tom pitanju prije bilo kakvih odluka treba zauzeti stav, ali on svakako ne bi trebao biti iskljuiv i prema stranim koncesionarima. I tu soluciju treba ozbiljno shvatiti i razmatrati, na nain da budu i meimurski lovci zadovoljni. Znai moja intencija je prvenstveno da vratimo lovni turizam u Meimurje, ali uz dogovor svih zainteresiranih, pa tako i naših lovaca. Predsjednik Odbora za poljoprivredu Meimurske županije takoer je obrazložio cijelu situaciju za konkretiziranjem situacije oko otvaranja i rješavanja pitanja vraanja lovnog turizma u Meimurje. - Odbor za poljoprivredu i turizam Meimurske župa-

7

nije na svojoj prošloj sjednici raspravljao je o poboljšanju lovnog turizma. Odbor je jednoglasno prihvatio sve što je predloženo, te je isti upuen na razmatranje županu Perhou, s ciljem da se zauzme zajedniki stav županijskog vodstva i Odbora o tom problemu. Ne znam iz kojeg je razloga župan odmah taj zapisnik proslijedio lovakim udrugama, posebice iz razloga jer je dogovoren sastanak izmeu župana Perhoa, predsjednika Lovakog saveza Grgeca i mene kao predsjednika Odbora na istu temu. Isti je odgoen zbog opravdanih razloga, da bi nakon konzultacija s ostalim lanovima Odbora dogovoreno da se županu uputi novi poziv za hitni sastanak, ali za sad još nije došlo do njegovog održavanja.

Ulazak u EU ruši prepreke za obnovu lovnog turizma Martan želi podsjetiti kako je to bilo nekad i kad su od praktiki profesionalnog pristupa organizaciji lova i lovnog turizmu imali koristi svi zainteresirani. - Savez je bio podijeljen u 18 ekonomskih lovnih jedinica. Svaka lovna jedinica imala je dva lovca koji su svakodnevno bili na terenu, kontrolirali što se dogaa. Tako je 60 ljudi bilo u lovištu, na polju i šumama. Nije bilo toliko kraa poljoprivrednih proizvoda, nije

bilo devastacije i zagaivanja okoliša. Zbog toga je, primjerice, svako mjesto moglo bez problema ukinuti tzv. poljare, koji su dakako bili plaeni, meutim, s druge strane poljoprivrednici su bili sigurni da im nitko nee uništavati njihovu proizvodnju. Dobro je poznato kakva je danas situacija. Nije problem samo u tome što u našoj županiji imamo 'ljudski problem' kraa i uništavanja poljoprivrednih proizvoda, nego je dobro poznato da, na žalost, i divlja ini velike štete poljoprivrednicima, zbog ega su protestirali u nekoliko navrata ove godine na Županiji. Smatram da bi i lovake udruge i te kako proitirale na taj nain, jer mogu zaraditi znaajna inancijska sredstva kojima bi se poboljšao fond divljai i dalje razvijao lovni turizam. Moglo bi doi i do novih zapošljavanja, kao što je bilo nekad, kada je tridesetak ljudi bilo zaposleno zbog lovnog turizma. Za kraj Martan govori o cjelokupnoj važnosti koju bi lovni turizam mogao imati za ukupni razvoj turizma i gospodarstva u Meimurju. - Lovni turizam nije nekad bio i ne bi bio u budunosti, ako ga vratimo u Meimurje, samo na korist lovcima, jer je svaki inozemni lovac ujedno i turist. Morao bi plaati turistiku taksu, smještaj i prehranu. Takoer bi se za njega, osim lovnih aktivnosti, mogle organizirati i ponuditi mu se i svi drugi turistiki sadržaji, koji su danas puno bogatiji u Meimurju nego je to nekad bio sluaj. Od 1. srpnja, ulaskom Hrvatske u EU, više nee biti i formalnih prepreka za vraanje lovnog turizma u Hrvatsku, kao što je slovenski carinski zakon o prijenosu oružja kroz susjednu zemlju (velike naknade za provoz oružja), koji je bio najvei krivac što se raspao lovni turizam u našem kraju, nakon što se raspala i bivša država. Stoga se valja pripremiti za nove mogunosti koje nam se otvaraju, granice izmeu Hrvatske i drugih zemalja EU se brišu i sigurno možemo raunati na povratak inozemnih lovaca u Meimurje, samo se trebamo dobro pripremiti i organizirati.

HSS

GRAD AKOVEC

“Hrvatsko srce“ za žrtve Vukovara

Za rad politikih stranaka 50.000 kuna

Organizacija žena HSS-a “Hrvatsko srce“ Meimurske županije u nedjelju 18. studenoga 2012. paljenjem svijea na zidu hrvatskih branitelja te u Vukovarskoj ulici u akovcu pridružila se tisuama Hrvata koji su ovih dana odavali zahvalnost i poštovanje žrtvama Vukovara. Tihom molitvom i zahvalnim srcem žene HSS-a žele ouvati svijest o važnosti istinske ljubavi koja svoj život polaže za ideale slobode, poštenja i pravinosti. Žene “Hrvatskog srca” na misi, koja je služena ist dan, pomolile su se za netom osloboene generale, te za Hrvatsku. Obilježavanju sjeanja na Vukovar , osim lanica Predsjedništva HSS-a, i predsjednice Hrvatskog srca Meimurske županije Marijane Fabi - Rusak, bio je nazoan i Petar Novak, lan glavnog Odbora HSS-a i predsjednik Gradske organizacije HSS-a Grada Preloga. (J)

Gradsko vijee akovec na svojoj je posljednjoj sjednici uz ostale donijelo oduku o rasporeivanju sredstava za rad politikih stranaka koje sudjeluju u radu Vijea. Za spomenutu je namjenu u gradskom proraunu osigurano ukupno 50.000 kuna. Svakom vijeniku po odluci pripada iznos od 1.968 kuna i 50 lipa, s time da ženske lanice Vijea, kao podzastupljeni spol, primaju 196 kuna i 90 lipa više od svojih muških kolega. Sukladno broju vijenika, najvei iznos od 18.110 kuna pripast e SDP-u. Slijedi HDZ s 7.874 kune, HNS e dobiti 6.102 kune, HSS 5.905 kuna, HSU 4.133 kune, HSLS 3.937 kuna, dok e Hrvatska demokršanska stranka i Nezavisna gradska lista primiti po 1.968 kuna i 50 lipa. (vk)


8

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

 GDQD u Meimurju

30. studenoga 2012.

GRAD PRELOG dodjeljuje novi poticaj za uspješno školovanje

Najboljem studentu posebna nagrada Grad Prelog poziva dodiplomske, diplomske i poslijediplomske studente (redovne i izvanredne) s podruja Grada Preloga da dostave svoje

prijave za dodjelu nagrade "Najstudent" Grada Preloga. Pravo na dodjelu nagrade stjee student koji ima prosjek ocjena od najmanje 4,30

iz prethodne akademske godine 2011./2012. Svoje prijave možete dostaviti najkasnije do 17. prosinca 2012. godine na adre-

su: Grad Prelog, Glavna 35, 40323 Prelog, uz napomenu za nagradu "Najstudent". Uz prijavu potrebno je dostaviti ovjereni ispis ocjena. (vk)

ŠTRAJK UITELJA I NASTAVNIKA u Meimurju

Nisu štrajkale sve škole, niti su se svi prosvjetari pridružili štrajku U etvrtak 29. studenoga i u brojnim meimurskim osnovnim i srednjim školama održan je štrajk upozorenja. Prema nepotpunim podacima Ureda Državne uprave u Meimurskoj županiji, koje su prikupili do jedanaest sati u etvrtak, štrajkalo se u veini meimurskih osnovnih i srednjih škola, meutim, odaziv na štrajk je bio razliit. Nedostajali su im podaci o štrajku za devet

osnovnih škola i Ekonomsku i trgovaku školu akovec. Od osnovnih škola štrajka nije bilo u Domašincu, Gorianu i Centru za odgoj i obrazovanje akovec, a u ostalim školama je odaziv na štrajk bio razliit. Izuzev Ekonomske i trgovake škole akovec, za koju do 11 sati nisu imali podatke, u veem ili manjem postotku štrajka se u svim meimurskim srednjim

školama. U osnovnim školama je unato štrajku za djecu organizirana ili nastava tamo gdje je to mogue ili skrb u vidu raznih aktivnosti za onu djecu koja su došla u školu. Što se tie uenika srednjih škola, mnogi su ovu situaciju iskoristili za markiranje nastave. Jutros su se uputili u školu, došli su tek do ulaznih vrata škole, okrenuli se i produžili mimo ško-

le. Radi se ipak o populaciji koju je teže zbrinuti izvannastavnim aktivnostima, za razliku od djece u osnovnim školama. Povod štrajku upozorenja bilo je otkazivanje Temeljnoga kolektivnog ugovora, smanjenje plaa od prije nekoliko mjeseci, te smanjivanje ukupnog izdvajanja za obrazovanje i znanost u državnom proraunu. (BMO)

MEIMURSKO VELEUILIŠTE sveano podijelilo prve diplome

Diplome završenoga strunog studija primilo 89 prvostupnika U akovekom Centru za kulturu u petak je sveano promovirana prva generacija diplomanata Meimurskog

veleuilišta. 89 provostupnika završilo je studijski program raunalstva i ekonomije, menadžmenta, turizma i sporta.

Dekanica Meimurskog veleuilišta, doktorica Nevenka Breslauer, u prigodnom govoru istaknula je kako je današ-

nji dan poseban i izuzetno svean te na koji su ponosni kako sami studenti, tako i njihovi roditelji i zaposlenici. Ulazak u akademsku zajednicu veliki je osobni, obiteljski i društveni dogaaj. Svi govornici zaželjeli su prvim diplomantima Meimurskog veleuilišta da šire svoja znanja i vještine, te da budu zamašnjak razvoja naše zemlje. Posebice je uzbuena bila dekanica, koja je oito s velikim emocijama ispratila prvu završenu generaciju Veleuilišta, koje je zajedno s kolegama na inicijativu Meimurske županije konstituirala prije pet godina.

Meimursko veleuilište djeluje ve pune etiri godine, a danas ima 700-tinjak studenata u tri studijska programa.

Nedavno su dobili i dopusnicu za novi trei program – održivi razvoj. (Velimir Kelkedi, foto: Zlatko Vrzan)


30. studenoga 2012.

USUSRET RNIM EU STRUKTU FONDOVIMA PIŠE: DEJAN ZRNA Prema Financijskom paketu za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, izraenom na temelju datuma pristupanja 1. srpnja 2013. godine, ukupno odobrena sredstva Europske unije za Republiku Hrvatsku za drugu polovicu 2013. godine iznose 687,5 milijuna eura. Najvei dio tog iznosa obuhvaa sredstva Kohezijskog fonda (449,4 milijuna eura) i Europskog fonda za ribarstvo (8,7 milijuna eura). Nadalje, u taj su iznos ukljuena sredstva predviena u okviru privremenih instrumenata za nove države lanice: rije je o "schengenskom instrumentu" za inanciranje mjera na novim vanjskim granicama Europske unije, odnosno za pripremu za provedbu schengenske pravne steevine (40 milijuna eura), "prijelaznom instrumentu" za jaanje administrativnih i pravosudnih sposobnosti (29 milijuna eura), te "instrumentu za jaanje novanog toka" za poboljšanje neto proraunske pozicije Republike Hrvatske u prvoj godini lanstva (75 milijuna eura). Hrvatska e takoer do kraja trenutanoga inancijskog okvira Europske unije 2007. - 2013. nastaviti provoditi pretpristupni program ruralnog razvoja IPARD. Alokacija za Hrvatsku za program IPARD za cijelu 2013. godinu iznosi 27,7 milijuna eura (utvreno proraunskim planiranjem programa IPA u Europskoj uniji). Meutim, kad su EU fondovi u pitanju, "prava pria“ poinje tek 2014. godine. Prema podacima Ministarstva inancija (2012.), Hrvatskoj je od 2014. godine pa na dalje obean godišnji iznos sredstava od 1,6 mlrd. eura za europske fondove koji se koriste kroz kohezijsku politiku. Fond za ruralni razvoj e se u 2013. nastaviti provoditi kroz IPARD te e iznositi 27,7 mil. euea, a ve u sljedeim godinama trebao bi biti znatno vei i iznositi oko 330 mil. eura. U inancijskoj omotnici navodi se da e sredstva fondova u 2014. biti za 2,33 puta vea u odnosu na 2013. godinu, te u 2015. godini za 3 puta vea u odnosu na 2013. godinu. To znai da bi u 2014. Hrvatska na raspolaganju imala potencijal od oko 1,1 mlrd. eura, a od 2015. - 2020. oko 1,4 mlrd. za korištenje iz fondova EU u kategorijama kohezijske i zajednike poljoprivredne politike.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KOHEZIJSKI PROGRAMI koji e Hrvatskoj biti na raspolaganju od 2014. do 2020. godine nude velike mogunosti

Treba politika vizija, inicijativa i što više dobrih ideja kako povui milijune eura

pnih fondova, pružaju znatno više mogunosti za lokalnu upravu i samoupravu, ali i mnoge druge institucije, tvrtke, ustanove, udruge … Prvenstveno jer je rije o puno veim iznosima od onih koji su do sad bili na raspolaganju. Naime, Hrvatska e postati sastavni dio inancijske perspektive EU koja je opisana u višegodišnjem inancijskom okviru naziva "A Budget for Europe 2020“. Na raspolaganju za korištenje bit e sljedei fondovi: Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF), Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund, ERDF), Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD)i Europski ribarski fond (European Fisheries

Meimurska županija u vrhu uspješnosti privlaenja sredstava iz pretpristupnih fondova Hrvatska kao zemlja kandidatkinja ima pravo koristiti sredstva iz 5 komponenata Instrumenta pretpristupne pomoi (IPA), a za programiranje i provedbu nadležne su za to delegirane institucije RH. Nepovratna sredstva iz IPA-e mogu koristiti veinom javne i/ ili neproitne organizacije (javna uprava, nevladine organizacije, komore, sindikati, udruge, zaklade, obrazovne ustanove i slino), dok je manji dio sredstava namijenjen privatnom sektoru, i to veinom u sklopu IPARD-a (V. komponente) i IPA III c komponente. Instrument za pretpristupnu pomo (IPA) podijeljen je u 5 komponenti: I. komponenta – pomo u tranziciji i jaanje institucija IPA TAIB - predstavlja svojevrstan neposredan nastavak aktivnosti iz programa Phare, uz iznimku komponente ekonomske i socijalne kohezije, namijenjen jaanju državne uprave

Nove okolnosti veliki plus za povlaenje novca

Ono što bi trebao biti i te kako plus zasigurno je nova situacija, jer e odluku koji e projekt biti odobren i krenuti u realizaciju donositi Ministarstvo regionalnog razvoja, a ne Europska komisija, kao što je to do sad bio sluaj. Iako mnogi politiari tvrde da je do sada najvei problem bila naša (ne)spremnost za alociranje projekata, prema onome što kaže "hrvatska administracija“, da upotrijebimo takav termin, tako nešto nije bio najvei problem, ve sporost administracije EK-a. Tako se na odluke o (ne)odobravanju alociranih projekata moralo ekati (pre)dugo, ak više od godinu dana, uz kompliciranu komunikaciju koja je pratila provoenje projekata. Nadamo se da e od 1. srpnja 2013. godine, kada hrvatska administracija preuzima taj posao, sve biti znatno brže, jer to e takoer biti jedan od uvjeta da možemo iskoristiti više eura nego što emo uplaivati u EU proraun. Fund, EFF). Ulaskom u Europsku njem infrastrukturnih projekata Ono što se može pojaviti kao uniju Hrvatska e imati na raspo- kljunih za gospodarski razvoj prepreka za lokalnu upravu i salaganju sredstva iz ovih fondova. odreenog podruja, ulaganjima moupravu, kao i javna poduzea, No, za ove fondove Hrvatska još u jaanje gospodarskih potencijala zasigurno je injenica da e biti mora isprogramirati operativne odreenog podruja, odnosno u upitno mogu li se oni upustiti u suprograme kojima e se deinirati projekte jaanja turistike ponude, inanciranje velikih projekata iji se namjena sredstava za RH. Najvaž- projekte vezane uz istraživanje, iznosi kreu u milijunima eura, bez nija e nama, po svemu sudei, biti tehnološki razvoj i inovacije, infor- ukljuivanja države. Naime, predmatiko društvo te zaštitu okoliša. inanciranje projekata za sada nije dva strukturna fonda. Naravno, tu su i svi drugi pro- baš na vidiku. Upravo tu bi se trebaEuropski socijalni fond ima za cilj potaknuti zapošljavanje, promi- grami i fondovi, pa tek treba vidjeti la pojaviti država, jer proraunsko cati socijalnu ukljuenost i borbu na koliko sredstava iz kojeg pro- praenje lokalne samouprave ili pak grama njezino komercijalno zaduživanje protiv diskriminacije svake vrste te i poticati ulaganja u ljudski kapital. za inanciranje projekta, odnosno OgroUobiajeni projekti koji se inanneki drugi "deal“ nee biti jednociraju iz ovog fonda imaju za stavno izvediv, s obzirom na to da mno zanicilj poboljšati pristup tržištu se sredstva iz EU fondova dodjemanje za nedavno rada osjetljivih skupina, ljuju tek po završetku cijelog predavanje, koje je kao što su osobe s invaliprojekta. održano u akovcu na teditetom, manjine, žene i Od velike važnost bit e mu strukturnih EU fondova, sl., zatim projekti ija je i mogunost ne samo mesvrha borba protiv svauregionalne suradnje npr. koji e od 2014. godine biti na ke vrste obespravljenonas iz Meimurske županije raspolaganju Hrvatskoj, najbosti i neravnopravnosti, s partnerima iz Maarske lje govori o našoj svjesnosti projekti koji imaju za i Slovenije, ve e biti na da daljnji razvoj možemo u cilj unaprijediti vještine raspolaganju i mogunost znatnoj mjeri temeljiti i na radne snage kroz razliiulaska u Transnacionalne te programe cjeloživotnog programe sa zemljama iz srekohezijskim bespovratuenja, projekti koji podržadišnje i centralne Europe, tako da nim sredstvima vaju i unaprjeuju rad službi i e se moi suraivati s partnerima zavoda za zapošljavanje i sl. iz Njemake, Austrije, Italije i druEuropski fond za regionalni ragih zemalja u tom okviru. U sklopu f o n d a nekih drugih programa mogue e zvoj namijenjen je ulaganjima koja imaju za cilj smanjivanje razlika u možemo raunati. Financiraju se biti ukljuivanje i u još šire zemljorazvoju izmeu regija u EU ili ra- uglavnom razvojni projekti koji pisne kontekste. U tim projektima zlika izmeu odreenih socijalnih doprinose smanjivanju razlika iz- takoer se više neemo pojavljivati grupa. To se postiže ulaganjima u meu razvijenijih i manje razvije- samo kao partner, što je do sad bio projekte poticanja konkurentnosti i nih dijelova EU, kao i promicanju sluaj, ve emo se moi pojavljivati proizvodnje putem ulaganja u malo ukupne konkurentnosti europskog i kao nositelj projekta. i srednje poduzetništvo, inancira- društva i gospodarstva. Za korisnike e biti takoer bitne i razlike u inanciranju i prihvatljivosti troškova. U budunosti e se hrvatske institucije moi takoer odluiti i za inanciranje nekih troškova koji se trenutano ne inanciraju iz programa IPA (npr. amortizacija, rabljena oprema, trošII. komponenta – prekograV. komponenta – ruralni kovi pripreme projekta nastali prije nina suradnja IPA CBC - u sklo- razvoj – IPARD - nastavlja se na odobrenja projekta i sl.). pu ove komponente inanciraju program SAPARD i osigurava Privatna inicijativa kad su u se zajednike prekogranine inancijska sredstva za projekte pitanju strukturni fondovi bit e na aktivnosti veinom javnih i/ili primjene pravne steevine na znatno višem nivou. Tako e se, prineproitnih organizacije izme- podruju poljoprivrede, kao i mjerice, moi koristiti privatna "ulau država korisnica programa one kojima se promie razvoj u gaka sredstva“. Takoer e se poduzetnici moi puno više ukljuivati IPA, te njih i država lanica Eu- ruralnim podrujima. Sredstva izravno u projekte. Jedino e omjer ropske unije su namijenjena za projekte louloženih i bespovratnih sredstava III. komponenta – regio- kalne samouprave te poljopriEU svima onima koji e na osnovu nalni razvoj IPA - inancira in- vrednih gospodarstava. toga ostvarivati proit biti vrlo vjerofrastrukturne projekte veih U tijeku su završnice gotovo jatno najviše do 50 posto, za razliku razmjera na podruju zaštite svih prije navedenih projekata, od ostalih "neproitnih projekata“ u okoliša i prometa, kao i progra- tako da sljedee 2013. godine kojima e inanciranje iz fondova biti me poticanja nacionalne kon- novih aplikacija projekata po ak do 85 posto. Meutim, za svaku kurentnosti te ujednaenog ovim komponentama uglavnom investiciju, poput kupnje strojeva i regionalnog razvoja (kompo- više nee biti mogue u nekim slino, svaki bespovratni iznos i te nenta obuhvaa tri operativna veim iznosima. kako dobro doe. programa). U sklopu ove komOdobrena sredstava samo Najuoljivija pak e razlika kad ponente otvoreni su natjeaji u Komponenti II za Meimurje u pitanju apliciranje u odnosu na za inanciranje poduzetnikih sku županiju najbolje pokazuju dosadašnje pretpristupne fondove biti prestanak obveze korišteprojekata. našu spremnost za apliciranje nja engleskog jezika, kao i obveze IV. komponenta – razvoj ljud- projekata i dobivanje sredstava, primjene tzv. PRAG-a (Practical skih potencijala – IPA HRD - kao s obzirom na to da smo poluili Guide to Contract procedures for pretea Europskoga socijalnog trei rezultat po uspješnosti u EU external actions) umjesto hrfonda inancira projekte na po- cijeloj Hrvatskoj. Slina je situavatskog Zakona o javnoj nabavi. I, druju socijalne kohezije u svr- cija i po drugim instrumentima naravno, na kraju, velika je razlika hu ostvarivanja ciljeva Europske pretpristupne pomoi koja je biu koliini novca na raspolaganju te strategije za zapošljavanje la na raspolaganju Hrvatskoj. broju i raznolikosti programa koji e nam postati dostupni.

PROJEKTNI MENADŽERI EU FONDOVA IZ MEIMURJA PONAJBOLJI U HRVATSKOJ

odreena kao sastavni dio Transeuropske transportne mreže, te na okolišnu infrastrukturu s ciljem preuzimanja EU standarda zaštite okoliša i uinkovito korištenje obnovljivih izvora energije. Prema informacijama koje su za sada dostupne, sredstvima iz Kohezijskog fonda, koja iznose 449,4 milijuna eura, koja e biti dostupna nakon 1. srpnja do 31. prosinca 2013., raspolagat e iskljuivo država, odnosno državna - javna poduzea, a ista e biti upotrijebljena u najveem dijelu za suinanciranje projekata u izgradnji i modernizaciji željeznike mreže i plovnih putova. Uglavnom, nakon pet godina "uenja“ na projektima pretpristupnih fondova, oni koji se bave EU fondovima u Hrvatskoj, bilo da je rije o agencijama, javnim ili privatnim, odnosno svi drugi zainteresirani za ovu tematiku sljedeu 2013. godinu uglavnom e koristiti Financijska sredstva za završetak zapoetih dosadašnjih projekata i pripremu za strukturne iz Kohezijskog fondove koji e Hrvatskoj biti na rasfonda odreena polaganju u razdoblju 2014. - 2020. za modernizaciju Na raspolaganju za apliciranje željeznica i plovnih projekata bit e 11 podruja. Ona su, ukratko reeno, sljedea: putova Istraživanje, tehnološKorištenje Koki razvoj i inovacije; hezijskog fonda Sada je Informatizacija i dozvoljeno je komunikacijna politici da još zemljama ske tehnologiviše osnaži timove koje imaju je; Konkurenrazvojnih agencija i niži bruto tnost malih i nacionalni osmisli cjelokupnu polisrednjih podohodak tiku povlaenja sredstava duzea i pood 90% kojima se može generiljoprivredprosjeka zerati naš daljnji prospenog sektora; malja Unije. iste tehnoloritet. Vremena nema Kohezijskim gije; Klimatske previše … fondom inanpromjene, precira se izgradnja vencije, upravljanje t r a n s e u r op s k i h rizicima; Zaštita okoliša; transportnih mreža, Održivost prometa, rješavanje projekti od posebnog znaaja te pitanje "uskih grla“; Zapošljavanje ostale transportne aktivnosti i aki mobilnost radne snage; Socijalno tivnosti vezane za okoliš, a suinanukljuivanje i borba protiv siromašciraju se projekti do maksimalno tva; Obrazovanje, vještine, cjeloži85% iznosa opravdanih troškova. votno uenje … Kohezijskim fondom inanciraju se uglavnom velika infrastrukturna Što su strukturni ulaganja ija pojedinana vrijedfondovi? nost premašuje 50 milijuna eura. Strukturni fondovi, za razliku Projekti se odnose prvenstveno na od onih iz dosadašnjih pretpristuprometnu infrastrukturu. koja je

9


10

Gospodarstvo

NAGRADA “Croma” – hrvatske udruge menadžera

Stjepanu Hrešu iz Preloga dodijeljena nagrada za životno djelo Preloški poduzetnik i vlasnik Holding grupe “HGH“ d.o.o. Stjepan Hreš iz Preloga ovogodišnji je dobitnik hrvatske udruge menadžera “Croma” za životno djelo. Nagradu je primio u petak, kada su dodijeljene i ostale nagrade za najboljeg menadžera godine. Hrvatska udruga menadžera “Croma” dodijelila je nagrade za životno djelo te nagrade “Menadžer godine” najuspješnijim menadžerima i poduzetnicima u kategorijama velika, srednja i mala poduzea, javna i inozemna poduzea, projekt - menadžer, mladi menadžer te poduzetnik godine. Menadžer godine u kategoriji velikih poduzea je lan Uprave Belupa Stanislav Biondi. U kategoriji srednjih trgovakih društava menadžeri godine jesu Martin Halausek, direktor i predsjednik Uprave tvrtke “Kvasac”, te Antun Preseki, vlasnik i lan Uprave Preseki grupe. Osim Hreša, nagradu za životno djelo dobio je i potpredsjednik HGK-a za regionalni razvoj Šime Vidulin. Ivan Matejaši, suvlasnik i direktor tvrtke “SPIN Informatiki inženjering” iz Osijeka, te Zdravko Runtas, direktor tvrtke “IGO-MAT” iz Bregane, najbolji su u kategoriji malih tvrtki. Što se tie javnih poduzea, najbolji

menadžeri jesu direktorica Turistike zajednice Rovinja Odeta Sapa i predsjednik Uprave Vodovod - Osijek Ljubomir Novoseli, a kod inozemnih poduzea tu je titulu odnio Zoran Uranjek, lan Uprave Harburg - Freudenberger Beliše. Najbolji mladi menadžer je Miroslav Mršo, osniva, vlasnik i direktor tvrtke “Modo interijer studio” iz Darde. Poduzetnici godine prema izboru Crome jesu: vlasnik i direktor tvrtke “IN2” Ante Mandi te suosniva tvrtke “Lider Press” Miodrag Šajatovi. Na kraju su izabrani najbolji u kategoriji projekt - menadžera godine, a to su direktor putnike agencije “Uniline” Boris Žgomba te predsjednik Uprave “Pevec”, maloprodaje neprehrambene robe iz Bjelovara, Darko Šket. (dz)

OTVOREN prvi HEP ESCO centar u Varaždinu

Centar za uštedu elektrine energije uskoro i u akovcu? U Varaždinu je u subotu u prostorima Elektre sveano otvoren prvi HEP ESCO centar, informativni centar energetske uinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Centar e graanima i korisnicima elektrine energije davati savjete o korištenju energije i moguim uštedama. Najviše interesa graani su pokazali za mini elektrine solarne centrale na krovovima zgrada, pa je ve prvi dan bilo dosta upita na tu temu. Otvorenju HEP ESCO centra bili su nazoni Milorad Batini, potpredsjednik Sabora, Louisa Vinton, koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Republici Hrvatskoj, Anka Mrak - Taritaš, ministrica graditeljstva i prostornog ureenja, Predrag Štromar, župan Varaždinske županije, Natalija Martinevi, zamjenica gradonaelnika Grada Varaždina, Zlatko Ko-

raevi, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, i Vlasta Zanki, direktorica tvrtke HEP ESCO. Tom je prigodom potpisano i Pismo namjere izmeu UNDP Hrvatska i HEP Grupe o suradnji na promociji energetske uinkovitosti u Hrvatskoj. Pismo namjere potpisali su Louisa Vinton, koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP-a u Republici Hrvatskoj, i Zlatko Koraevi, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede. HEP e u narednom razdoblju otvoriti 21 informativni centar energetske uinkovitosti u svakoj županiji, ime e u svakom distribucijskom podruju, odnosno županijskom središtu graanima biti dostupni besplatni struni savjeti za ostvarenje ušteda kroz racionalniji pristup potrošnji energije i primjenu obnovljivih izvora energije. (J.Š.)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

USPJEH

meimurskog inovatora

PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO

U

Kuvajtu je završio 5. meunarodni sajam inovacija Bliskog istoka (IIFME 2012.), koji je kao najvea bliskoistona izložba inovacija pod visokim pokroviteljstvom kuvajtskog Emira okupio 210 izložaka iz svih pet zemalja regije, uz goste iz Tajvana, SAD-a, Rusije i brojnih europskih zemalja iz ukupno 25 država.

30. studenoga 2012.

PETI Meunarodni sajam inovacija

Zlato za Dar Dobošia u Glavni moto ove izložbe bio je: mjesto gdje inovatori susreu investitore. Prema prvim kontaktima, investitori su jako zainteresirani i za inovacije hrvatskih izlagaa, a najviše upita bilo je za ureaj koji zaštiuje od zraenja mobitela. No, za sve je inovacije postojao cijelo vrijeme održavanja sajma znatan interes graana i posjetitelja.

Inovacija za zlato meimurskog inovatora za poboljšanje prometne infrastrukture

Darko Doboši s osvojenom zlatnom medaljom: - U Kuvajtu me najviše iznenadilo to što nema poreza, a država pomaže graanima. Na sajmu je bilo jako mnogo upita o inovaciji, a bilo je i više kontakata s predstavnicima iz razliitih zemalja

Na izložbi su hrvatski inovatori osvojili pet zlatnih medalja i tri srebra. Kad je rije o inovatorima iz našeg kraja, Darko Doboši iz akovca osvojio je zlatno odlije za “napravu za kontrolu i upravljanje protokom prometa detekcijom pješaka i vozila na daljinu“. - Jako sam zadovoljan sajmom inovacija u Kuvajtu, bilo je puno pitanja i velika gužva,

Hrvatski inovatori na sajmu s kuv

kao i interes investitora. Moja inovacija, naprava za upravljanje protokom prometa detekcijom pješaka, bila je zapažena te dobila zlatnu medalju.

Rije je o sustavu koji pomou mikroprocesora regulira promet izmeu vozila i pješaka na mjestima gdje nema semafora, a gdje pješaci prelaze

KAKVE PROMJENE oekuju malu trgovinu ulaskom Hrvatske u EU

Mali trgovci morat e nai specij PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI

- Velika globalna inancijska kriza imala je uinke i na krhko hrvatsko gospodarstvo. Nema stranih investicija, raste nezaposlenost, pada kupovna mo, dok je indeks optimizma na najnižoj razini u regiji, svega 33 posto, kazao je Franjo Božak, predsjednik sektora trgovine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Nezaposlenost, koja je za 20 posto vea nego lani, dovela je do smanjenja kupovne moi zbog rasta troškova života. Stoga ne udi pad prodaje u trgovini za 6 posto, a time pada prihoda, smanjenje marži i proita zbog sve jae konkurencije. Na žalost, prognoze za iduu godinu nisu dobre. Prognozira se slabi rast. Ulaskom u EU dii e se neke nove stope poreza na stvari koje do sada njime nisu bile optereene. Sprema se vei PDV na kruh, mlijeko, lijekove i neku drugu robu, te energente.

O tome kakve sve promjene donosi maloj trgovini ulazak Hrvatske u EU, mali meimurski trgovci mogli su uti iz iskustava svojih kolega. Županijska gospodarska komora u suradnji s Gospodarskom komorom i pomurskom Gospodarskom zbornicom iz Murske Sobote organizirala je poslovni skup na kojem su govorili predstavnici Podjetniško trgovinske komore iz Ljubljane, koja okuplja 1.800 lanova, najviše trgovaca, ali i drugih malih i srednjih poduzetnika iz domene proizvodnje i usluga. U EU dvije treine radnih mjesta kreiraju mala i srednja poduzea, što pokazuje njihovu važnost. Na žalost, u Meimurskoj županiji u etiri godine zatvorilo se 40-ak što privatnih, što obrtnikih radnji. • Možemo li oekivati da e, s obzirom na to da živimo u pograninom podruju, susjedi Maari ili Slovenci poeti kupovati kod nas, pitali smo Franju Božaka.

— To je jako teško pitanje. Naš porezni sustav je takav da imamo vee stope PDV-a od naših susjeda. Tako mi imamo 25 posto PDV-a na hranu, a naši susjedi Slovenci svega 8,5, a Maari 18 posto. Vjerojatnije e se desiti ako se država ne posloži i ne smanji porez na prehranu da e naši kupovati više u Sloveniji, nego oni kod nas, kaže Božak, koji je takoer dodao: — Jasno da e time gubiti i država na porezu i najviše naša privreda. Mi mali trgovci radimo na tome da se udružimo sa svim jaim domaim proizvoakim kuama i preraivaima da bi zadržali naša radna mjesta. Ali još uvijek nismo dovoljno prepoznati kod naših glavnih proizvoaa, koji e uvijek radije dati povoljniju cijenu velikom lancu nego malim trgovcima.

Važnost malih trgovina na selu Inae, male trgovine imaju veliku ulogu u malim naseljima, gdje pogotovo starijim ruralnim stanovnicima omo-

guavaju dostupnost opskrbe osnovnim živežnim namirnicama. Veliki lanci nisu zainteresirani za otvaranje duana u malim mjestima, pa bi država morala stimulirati opstanak malih duana u malim mjestima. Opstanak kvartovskih duana važan je za opskrbu manjih mjesta. Slovenija je u EU ušla 2004. godine prije osam godina, kada je gospodarska situacija u svijetu bila daleko drugaija nego je sada u okolnostima kad Hrvatska ulazi u EU. No, problemi s kojima se susrei mali slovenski trgovci ovog asa vrlo su slini problemima naših trgovaca. Kao i kod nas, male su trgovine u pretežno obiteljskom vlasništvu, ali su suoene s velikom konkurencijom velikih trgovakih lanaca s kojima se teško nositi, pa raste broj blokiranih i insolventnih trgovina i u Sloveniji. A istodobno i tamo raste broj nezaposlenih i pada kupovna mo graana. Mali trgovac na javnim natjeajima nema uvjete za kandidiranje, a tamo ima najviše novca, koji više troše vanjski


30. studenoga 2012.

Gospodarstvo 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Bliskog istoka

INOVA 2012. u Šibeniku

rka Kuvajtu

Dva zlata i tri srebra domaim inovatorima

Inovacijski semafor za pješake i vozila

Signalni semafor za pješake i vozila na daljinu

vajtskim ministrom gospodarstva

cestu, tako u naseljima i izvan njih. Rije je o novom sustavu prometa kojim se pojaava sigurnost i vozila i pješaka pomou mikroprocesora koji

reagira na vozila. Zahvaljujem svim donatorima koji su omoguili putovanje na sajam na podršci. (J. Šimunko)

Signalni ureaj ima vlastiti izvor solarnog napajanja, a postavlja se pri svim obilježenim pješakim prijelazima u naselju, gradu, otvorenim cestama, kraj vrtia, škola i slino, bez obzira na jednosmjeran ili dvosmjeran tok vožnje, gdje je potrebno usmjeriti pažnju na sigurnost prelaska pješaka i vozila. Ureaj ima LED signalnu rasvjetu sa svoje lijeve i desne strane i prema dolje, te se njegova svjetlost vidi s vrlo velike udaljenosti po svim vremenskim uvjetima snijega, magle, kiše, pijeska. Svojim svijetljenjem (blinkanjem) upozorava nas na prisutnost pješaka na pješakom prijelazu, te na lagano smanjivanje brzine pri

nailasku na pješaki prijelaz ili zaustavljanje bez naglog koenja. Svojim IR senzorima i senzorima brzine podešen je rad ureaja za svaku prometnicu koja je po zahtjevu i potrebi specifina. Kod prometnica s gušim prometom signalni ureaj je opremljen s “displejnim brojaem sekundi aza”, a to su brojai koji odbrojavaju sekunde preostale do prelaska vozila ili pješaka. Uz detekciju pješaka i vozila koja mogu voziti veom brzinom, tada se ne pali LED rasvjeta za siguran prijelaz pješaka, ve moraju ekati na njeno paljenje po prolazu vozila. Režim rada podešen je preko mikroprocesorske jedinice i zaštien od vode do visine od

2 metra. Vozai imaju novu vrstu prometnog znaka prilagoenog režimu rada signalnog ureaja. Ureaj je privršen za svaku ravnu površinu van kolnika pri pješakom prijelazu. Prednosti inovacije u odnosu na stanje tehnike: ne troši elektrinu energiju mreže, štedi gorivo na vozilima, štedi vrijeme pješaka i vozaa, štiti život, smanjuje ili potpuno uklanja prometnu nezgodu na pješakom prijelazu, ubrzava promet, vidljiv po danu i noi (u magli, po kiši, snijegu, pješanoj oluji), smanjuje emisiju plinova, smanjuje zastoje u prometu. Omoguuje siguran prijelaz vozila i pješaka u oba smjera.

jalizirane trgovake niše, žele li opstati

Franjo Božak, predsjednik sektora trgovine pri Gospodarskoj komori: - Trgovina bilježi pad prodaje za 6 posto nego unutarnji partneri. Ukazali su na posebno agresivni pristup velikih rancuskih kompanija. No, bilo je vrlo zanimljivo uti o povratku industrijskoj

proizvodnji zemalja Europske unije, koje su shvatile da su seljenjem proizvodnje na Daleki istok sebi odrezale granu, mislei da e u EU biti dovoljno kreirati industrij-

ske proizvode, a proizvodnju po im nižim cijenama proizvoditi u Kini, Vijetnamu i drugdje za plau od 100 eura mjeseno, bez davanja za mirovinsko i zdravstveno

osiguranje. Europa se sada poela štititi od takve proizvodnje uvoenjem raznih propisa koji ograniavaju ulaz proizvoda iz tih je tinih proizvoakih zemalja na tržište Europske unije. Koji su to propisi? To su standardi koji ne dopuštaju ulaz na tržište proizvodima koji ne poštivanju ekološke postulate, štetni su za zdravlje i nemaju ugraenu socijalnu komponentu mirovine i zdravstveno osiguranje u cijenu rada. Takav pristup ponovno daje mogunost revitalizacije proizvodnje u Europi, a time posljedino poveanje zaposlenosti i ona pak se onda prelijeva kroz vee zapošljavanje na sve sektore. Trenutano najveu korist od takve politike u EU imaju Slovaka i Rumunjska, koje se nisu odrekle svoje proizvodnje, a zbog niskih poreza postaju sve konkurentnije.

Primjer Grosuplja Mali trgovci, koji su unato svim manjkavostima i slabostima u odnosu na velike lance u prednosti jer su

izdržljiviji i inovativniji, moraju se orijentirati na odreene tržišne niše. Na skupu je iznesen primjer Grosuplja. U tom slovenskom mjestu od pet tisua, koje nikad u svojoj tradiciji nije imalo tržnicu s domaim proizvodima, ona je zaživjela sada u vrijeme kada su se potrošai oito zasitili proizvoda velikih trgovakih centara. Naime, u tom mjestu imaju ak etiri velika trgovaka centra, ali je unato tome tržnica prepuna kupaca koji stoje u redu za domae proizvode, pa je poslovanje tržnice s poetnoga jednog dana subotom proširena i na srijedu zbog sve vee potražnje domaih proizvoda. Potrebe kupaca su se promijenile, ponovno se cijeni domae, ono što nekad proizvodilo u vlastitom dvorištu na gredicama kojih više nema, jer je na njima posaena hortikultura. Upravo te nove potrebe potrošaa šansa su za male trgovce iz kojih mogu stvoriti svoje unosne trgovake niše, poruuju iz Slovenije.

lanovi INOMA-e ostvarili su na 37. Hrvatskom salonu inovacija - 8. izložba inovacija i studentskih poslovnih planova, INOVA, “Budi uzor” 2012., u Šibeniku znaajne uspjehe na još jednom sajmu inovacija na kojima Udruga inovatora Meimurja INOMA akovec sudjeluje. Zlatko Borovi osvojio je zlato za ureaj punjaa koji u pasivnom stanju štedi energiju, Josip Špoljar takoer zlato za dekorativni prozirni uložak, Mladen Kutnjak srebro i nagradu Tajwana za inovativnost – runa dizalica za dizanje nastavaka, uro Fleten srebro za panoramski amac za vodu te tvrtka “Energosistemi” d.o.o. srebro za prenosivu utinicu “stand by zerro”. INOMA je proglašena najboljom udrugom lanicom Hrvatskog saveza inovatora za 2012. godinu, priopio je predsjednik Darko Doboši. (JŠ)

ŽUPANIJSKA GOSPODARSKA komora akovec u suradnji s Poreznom upravom

Poziv na predavanje o fiskalnim blagajnama HGK - Županijska komora akovec u suradnji s Poreznom upravom - Podruni ured u akovcu organizira prezentaciju Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, koja e se održati 4. prosinca (utorak) s poetkom u 10 sati u dvorani Doma sindikata, Trg Republike 1, akovec. Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom zapoinje s primjenom 1. sijenja 2013. godine. Cilj Zakona je stvoriti preduvjete za nadzor gotovinskog prometa (izdavanje rauna, prodaja dobara i usluga za gotovinu), smanjiti mogunost porezne utaje te openito postii veu razinu poslovne in ormatizacije. Ovim Zakonom propisuje se nain na koji se obavljaju transakcije prometa u gotovini, odreuju se obveznici provedbe fiskalizacije, kao i model fiskalizacije, propisuju se obvezni dijelovi rauna koji trebaju poslužiti uinkovitoj provedbi poreznog nadzora, odreuje se postupak etapnog uvoenja obveze fiskalizacije te sve ostale odredbe bitne za provedbu fiskalizacije. Prezentaciju Zakona, kao i primjenu u praksi, održat e predstavnici Porezne uprave akovec. Prezentacija je namijenjena za sve velike i srednje poduzetnike (prema kriteriju veliine), bez obzira na djelatnost, i za tvrtke koje u sklopu svog poslovanja obavljaju djelatnost pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane: smještaj – hoteli, odmarališta, kampovi i slian smještaj djelatnosti pripremanja i usluživanja pia, djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane, djelatnosti keteringa i ostale djelatnosti pripreme pia i usluživanja hrane. (BMO)


12

Kroz Međimurje PIŠE: VELIMIR KELKEDI

vijesti V DOMAŠINEC

Realizacija kapitalnih investicija prema planu Kapitalni projekti, iju je realizaciju za ovu godinu predvidjela opina Domašinec, privode se kraju. Tako bi, izvijestio je na 25. sjednici tamošnjega Opinskog vijea naelnik Dragutin Lisjak, do prve polovice prosinca trebala biti završena rekonstrukcija javne rasvjete u naseljima Domašinec i Turiše. Radove temeljem ponude na javnom natjeaju udruženo izvode dvije tvrtke – jedna iz Zagreba, druga iz Domašinca, i to po cijeni od 590 tisua 590 kuna. 54 posto tog iznosa platit e Fond za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost, a preostalo Opina. U tijeku su i radovi na dogradnji Doma kulture u Domašincu. Na temelju pet ponuda za izvoaa radova odabrana je najjeftinija – tvrtke iz Podturna, pa e tako spomenuta investicija stajati 338.116 kuna. Od tog e iznosa 250.000 kuna namiriti Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Obrtnika radnja iz Mihovljana, koja se i jedina javila na raspisani javni natjeaj, izvodi pak pješako biciklistiku stazo do Kvitrovca. Vrijednost te investicije je 208.459 kuna, a trebala bi biti završena ovih dana. (vk)

PRIBISLAVEC

14. prosinca rok za dodjelu zamolba za stipendije Naeln ic a op ine Pribislavec Višnja Ivai raspisala je natjeaj za dodjelu opinskih stipendija za akademsku godinu 2012./2013. godinu redovnim studentima. Oni koji studiraju u akovcu primat e 200 kuna, studenti koji se obrazuju u Varaždinu 300, a u Zagrebu 400 kuna. Oni pak koji se školuju u udaljenijim gradovima dobivat e 500 kuna mjeseno. Rok za slanje zamolba na adresu Opine Pribislavec je 14. prosinca. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

GRADSKO VIJEE Prelog

einom glasova, uz protivljenje SDP-ovog vijenika Jurja Delladija, na sjednici Gradskog vijea Prelog, održanoj u srijedu, podržali su prijedlog prorauna tog grada za 2013. godinu. Temeljni inancijski dokument težak je 18,990.000 kuna te je, kako je rekao gradonaelnik Dragutin Glavina, na razini prošlogodišnjeg i ponovno planiran s optimizmom. Glavina je podsjetio kako izvorje Glavina, opetovano ukazavši ni prihodi Grada iznose oko i na injenicu da su meu rijet11,000.000 kuna, dok preokim gradovima u Hrvatskoj stala sredstva predstavljaju koji nemaju uveden prirez. Sve pomoi i dotacije koje oekuspomenuto nije se, meutim, ju od vanjskih izvora, odnodojmilo vijenika Delladija sno razliitih ministarstava koji je, kao što smo spomenuli, i fondova. Istaknuo je i kako glasovao protiv prorauna. U e pola prorauna opet raspravi je rekao kako u biti usmjereno njemu ima i dobrih u nabavIzglai loših strana, no ku nove sovan je potom je graimoviproraun za 2013. donaelniku ne, odgodinu, koji iznosi blizu uputio rijei n o kritike, iz19 milijuna kuna, od ega sno dvojivši pose ak blizu 8 milijuna kurealidatak da je na oekuje od izvanprozaciju u proraunu raunskih dotacija iz k apiosig ura no ministarstava i fontalnih 100.000 kuna dova projekakao naknada za ta, no istonjegov rad. - Nije dobno ne smaloše, uz saborsku plau, njuju se ni davanja korisni- prigovorio je Delladio. Glavina cima prorauna. - I u ovim je, meutim, uzvratio kako u teškim vremenima Prelog svome radu kao saborski zaje veliko gradilište, naglasio stupnik i gradonaelnik ima

SDP-ov vijenik Delladio zam gradonaelniku dobivanje naknade i glasovao protiv “ borima, poruio je SDP-ovom vijeniku.

Prelog prihvatio "sponzorstvo“ akovcu za izgradnju kanalizacije Dravskog bazena

Preloški vijenik Juraj Delladio (SDP), koji je esto proteklih nekoliko godina bio jedini “kontra“ gradonaelnika Glavine i ostalih vijenika, pa i iz svoje stranke, pred kraj mandata ponovno se “probudio“ i na posljednjoj sjednici jedini kritizirao predložene najvažnije odluke i glasovao protiv njih

brojne troškove, prijevoz do Zagreba, primjerice, plaa iz vlastitog džepa. Rekao je i da radi 12 sati dnevno, pa i nedjeljom i blagdanima, te da ove godine nije iskoristio ni dan godišnjeg odmora. - Kada se

to usporedi s vašim poslom i dva slobodna mjeseca koja imate svake godine, još uvijek dobivam manje od vas, a o tome radi li se u Prelogu dobro ili loše, odluit e sami graani na predstojeim lokalnim iz-

Juraj Delladio jedini se usprotivio i davanju suglasnosti na zaduživanje Meimurskih voda. Podsjetimo, Gradsko vijee akovec nedavno je izglasovalo odluku prema kojoj e se spomenuta tvrtka zadužiti kod Europske banke za obnovu i razvoj za realizaciju projekta izgradnje kanalizacije u naseljima Dravskog bazena. Kao najvei suvlasnici od svih meimurskih jedinica lokalne samouprave, uz Grad akovec, suglasnost na spomenuto moraju dati i Grad Prelog te Opina Nedeliše. Oni, meutim, kao svojevrsni sponzori ipak

OPINA Donji Kraljevec pred prikljuenjem na kanalizacijski sustav

Do 31. prosinca akcijske cijene za priklju Naelnik opine Donji Kraljevec Zlatko Horvat donio je nakon dogovora s Meimurskim vodama odluku o akcijskim uvjetima plaanja naknade za prikljuenje na kanalizacijski sustav Meimurja. Domainstvima, odnosno izikim osobama koji do 31. prosinca ove godine podnesu Meimurskim vodama d.o.o. zahtjev za prikljuenje na kanalizacijski

sustav nude se akcijske pogodnosti u plaanju prikljuaka. Graani imaju mogunost podmiriti naknadu za prikljuenje Opini Donji Kraljevec na jedan od naina, ovisno o kvadratima objekata. Tako je za stambenu zgradu površine do 200 metara kvadratnih graevinske (bruto) površine naknada za prikljuenje 1.949 kuna. Za stambenu zgradu površine od 200 do 400 metara

kvadratnih graevinske (bruto) površine naknada iznosi 3.508,20 kuna, a za stambenu zgradu površine preko 400 metara kvadratnih graevinske (bruto) površine 7.796 kuna. Prema utvrenim akcijskim uvjetima, naknada se može platiti na 24 mjesene rate. Rije je o naknadi koju su graani dužni platiti opini prema zakonskim uvjetima

za prikljuenje. Sama cijena prikljuka ovisi o stvarnim troškovima prikljuenja, što pak ovisi o udaljenosti od kolektora, tako da nije mogue tono rei koliko je to, kažu u Meimurskim vodama.

Prikljuak za kanalizaciju oko 7.000 kn Mogu se navesti samo orijentacijske cijene stvarnih

troškova prikljuka, tako iz Dunjkovca, koji je najsvježiji primjer. Tamo je izvedba prikljuka stajala oko 5.000 kuna, što opet ovisi o udaljenosti od kolektora, a po svoj prilici bi se takva okvirna cijena mogla izraunati i za opinu Donji Kraljevec. To znai da bi za domainstvo u opini Donji Kraljevec cijena prikljuenja na kanalizacijsku mrežu izno-

CRNA KRONIKA NESVAKIDAŠNJA NESRETNA SMRT

akovanina (28) Muškarac iz M. Središa ugušio Kod pronaeno više od 100 se vlastitim odlomljenim zubom grama marihuane Obdukcijom je utvren toan uzrok smrti 52-godišnjeg muškarca iz Murskog Središa, koji je poginuo u utorak, kada je

obavljajui radove na vikendici u Okruglom Vrhu pao s ljestava. Lijenici Županijske bolnice akovec otkrili su kako je uzrok

smrti nesretnog muškarca, inae zaposlenika tvrtke iz Zavešaka - gušenje zubom koji mu se odlomio kad je pao.

Otkriven 46-godišnji lihvar iz Pribislavca Policijska uprava meimurska izvijestila je o jednom od sluajeva kakvi u našem kraju, posebno meu romskom nacionalnom manjinom, nisu rijetkost, no ne dolaze esto do policije, a još manje do pravosudnih tijela. Naime, dovršenim kriminalistikim istraživanjem utvreno je da je 46-godišnji muškarac iz Pribislavca poinio kazneno djelo “lihvarski ugovor“ na štetu etvero svojih sumještana. Iskoristivši njihovu nuždu i teške imovinske prilike, oštee-

nima je posudio novac i pritom za sebe ugovorio i primio korist koja je u nerazmjeru sa onim što je dao. Muškarac e biti kazneno prijavljen. O konkretnom kaznenom djelu policija nije dala dodatne informacije, no, kako doznajemo, u sluajevima poput spomenutog lihvari naješe posuuju po nekoliko tisua kuna, da bi dužnik na kraju morao vratiti ak i do deset puta vei iznos novca. Posljednjih godina bilo je i onih koji su završili na sudu, ak i osuujuih presuda, no eše

se ipak dogaa sljedee: žrtve lihvarskog ugovora, vjerojatno zbog straha, u sudskom postupku svjedoe drukije od onog što su ranije rekle policiji pa kamatari odšeu slobodni. Drugi “modus operandi“ je da se napravi ugovor u kojem ve stoji da je žrtva posudila, primjerice, 20 tisua kuna, dok je zapravo primila dvije tisue. U takvom ugovoru navedene su kamate u skladu sa zakonskim propisima, pa je na papiru sve legalno, no u naravi se radi o lihvarskom ugovoru.

U kui u Ulici Ognjena Price u akovcu, koju koristi 28godišnji muškarac, policija je u utorak pronašla više od 100 grama marihuane. Pretraga kue obavljena je temeljem naloga Županjskog suda u Va-

raždinu, a od 28-godišnjaka je oduzeto 10 PVC smotuljaka s marihuanom težine 82,6 grama te 22,8 grama sjemenki indijske konoplje, zatim digitalna vaga i plinski pištolj. Bit e kazneno prijavljen.

Ukradeni žljebovi s mrtvanice i cvjeare u Pleškovcu Nepoznati lopov je tijekom noi sa srijede na etvrtak s objekta mrtvanice u Pleškovcu demontirao i ukrao bakrene odvodne cijevi te bakrene žice gromobrana. Bakrene cijevi zatim je skinuo i s obližnje cvjeare, izvijestila je policija. Nova kraa iz obiteljske kue

dogodila pak se u etvrtak ujutro Ulici Gornji Vidovec u Ivanovcu. Nepoznati poinitelj iskoristio je krau odsutnost ukuana te je iz nezakljuane obiteljske kue ukrao domai novac. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisua kuna.


30. studenoga 2012.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

vijesti

Potvreni dobitnici javnih priznanja

mjerio

“svega” nee snositi posljedice ukoliko otplata (na deset godina, uz dvije godine poeka) zapne, odnosno u sluaju da doe do problema s plaanjem. - Uz to, kao dobri susjedi pomognimo Gradu akovcu, a danas - sutra možda emo i mi trebati slino. Na posljetku svi se zalažemo za napredak Meimurja, rekao je gradonaelnik Glavina. Detalje oko sporazuma s Meimurskim vodama i Europskom bankom za obnovu i razvoj na sjednici je iznio sam direktor Meimurskih voda Josip Zorec, no vijenik Delladio posumnjao je u izreeno. Ustvrdio je kako je netono da u sluaju neredovitog plaanja "sponzori“ nee snositi posljedice, te da e višu cijenu vode s vremenom plaati svi, a ne samo graani akovca. Sve spomenuto Zorec je, meutim, odbacio.

Gradsko vijee je prihvatilo i odluku o dodjeli javnih priznanja Grada za 2012. godinu. Grb grada Preloga dobit e Ignac Kolarek, Marija Mesmar i Božidar Žegarac, svi iz Preloga. Plateku Grada primit pak e Mladen Mezga i Vinko Samardžija iz Preloga, Rajko Sraka iz Otoka te Nautiki klub “Labud” Prelog i Dobrovoljno vatrogasno društvo ehovec. Prijedlogu se jedini usprotivio vijenik Delladio, kazavši kako ponovno nije uinjeno ono što je tražio i prijašnjih godina, odnosno nisu priloženi životopisi dobitnika. Javna priznanja bit e uruena na sveanoj sjednici Gradskog vijea u povodu Dana grada, 6. prosinca.

uak na 24 rate sila ukupno (stvarni prikljuak i naknada Opini prema zakonskim propisima) oko 7.000 kuna, sve ukoliko je rije o kvadraturi zgrade do 200 kvadrata bruto površine. Nom svi oni koji su udaljeniji od kolektora plaali bi i više. Meimurske vode nude više naina plaanja prikljuka za izike osobe, odnosno domainstva. Ako se plati od-

mah u cijelosti, dobije se popust od 10 posto, ako se plati u 12 mjesenih rata, popust je 5 posto, s time da se kod prve rate plaa PDV, a ako se graanin odlui na plaanje na 24 rate, nema popusta, s time da se kod prve rate plaa PDV. Tvrtke i poslovni subjekti prikljuak mogu platiti na šest rata. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

PIŠE: VELIMIR KELKEDI IZ PROMETA

U deset mjeseci smanjen broj prometnih nesrea Od prvog do desetog mjeseca ove godine na podruju Postaje prometne policije akovec dogodilo se ukupno 518 prometnih nesrea, odnosno 53 ( 9,28 posto ) manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tijekom deset mjeseci ove godine u prometnim nesreama poginulo je 6 osoba (2011. godine takoer 6), dok su 192 osobe ozlijeene, a 2011. godine 238, što predstavlja smanjenje za 19,33%. Od šest poginulih osoba dvije su bile vozai motocikla, jedan pješak, jedan putnik na traktoru, jedan putnik u osobnom automobilu te jedan voza osobnog automobila. Teško je ozlijeeno 87 osoba, od kojih 26 vozaa

osobnog automobila, 19 vozaa bicikla, 14 putnika u osobnom automobilu, 10 vozaa mopeda, 8 pješaka, 5 vozaa motocikla, 1 putnik na motociklu, 1 putnik u autobusu, 1 voza teretnog automobila, 1 voza traktora te 1 putnik na traktoru. Lakše je ozlijeeno 175 osoba, od ega 66 vozaa osobnog automobila, 38 putnika u osobnom automobilu, 32 vozaa bicikla, 11 pješaka, 8 vozaa mopeda, 6 putnika u teretnom automobilu, 4 vozaa motocikla, 5 vozaa teretnog automobila, 2 vozaa traktora, 1 putnik u autobusu, 1 putnik na motociklu te 1 putnik na mopedu, izvijestila je policija.

KOTORIBA

Ulica Dragutina Domjania dobiva kanalizaciju

NOVI uspjeh OŠ Draškovec

Nagrada “Otisak srca” OŠ Draškovec, kao jedina škola iz Meimurske županije, dobitnica je ovogodišnje nagrade za volonterstvo "Otisak srca“, koju dodjeljuje Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. U Muzeju Mimara volonterka Paula Petri, njena mentorica i kreatorica projekta Ivana Beti te ponosna ravnateljica škole Margit Miri primile su nagradu "Otisak srca“ i 10.000 kuna za najbolju volontersku inicijativu u lokalnoj zajednici. Nagraeni projekt nosi ime "Osmijeh u duginim bojama“ i posveen je Klubu Duga iz Preloga. Kroz višemjesene aktivnosti i druženja volonteri e s lanovima Kluba provoditi zajedniko vrijeme u igri, druženju, radnim aktivnostima, plesu, recitacijama, posjetu kazališnoj predstavi i dr. Sveanosti dodijele nagrade bili su nazoni predstavnici svih nagraenih škola, a draškoveke volontere zdušno su bodrile dvije lanice Kluba Duga, Natalija Štefok i Olgica Mesari, zajedno sa svojom predsjednicom Brankicom Mezga i volonterkom uricom Bašnec. - Svoje aktivnosti mi uenici šestog razreda zajedno sa svojom razrednicom Ivanom Beti planiramo usmjeriti na Klub Duga iz Preloga, koji okuplja 15 osoba s posebnim potrebama, kaže volonterka Paula Petri,

uenica 6. razreda. Predviene su akcije poput "Kretanjem i zdravom hranom do zdravlja", "Od srca srcu", "Pokažimo što možemo", "Roendansko iznenaenje", "Posjet kazalištu" i drugo. Nagrade je dobitnicima uruila prof. dr. sc. Vesna Vašiek, predsjednica Upravnog odjela Nacionalne zaklade, i Cvjetana Plavša - Mati, upraviteljica Nacionalne zaklade. Prema rijeima upraviteljice, ovogodišnja dodjela nagrada za volontiranje, brojem prijava,

kvalitetom i sadržajem prijava, pokazala je da volonterstvo zauzima sve istaknutiji dio u promišljanju mladih i djelovanju u svojoj lokalnoj zajednici. Inae, to je ve druga nagrada Nacionalne zaklade OŠ Draškovec, a nedavno je škola osvojila i nagradu Royalove zaklade “Škola prijatelj starijih – Lajkam Starije“, koju je osmislila knjižniarka Dubravka Horvat. (vk)

PUŠINE

Šteta od poplave procijenjena na 22 milijuna kuna Županijsko povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda,završilo je s izvidom terena i popisivanjem šteta uzrokovane izlijevanjem rijeke Drave kod Pušina 6. studenog 2012. godine. Ukupna procijenjena šteta na 115 poplavljenih objekata iznosi 22.131.250,00 kuna. Od toga šteta na 67 obiteljskih kua iznosi, ukljuujui i namještaj i ureaje iznosi 17.216.200 kuna. Štete u poljoprivrednoj proizvodnji procijenjene su na 614.500 kuna. Gospodarski subjekti na poplavljenom podruju, prema Županijskom povjerenstvu imaju štete u iznosu od 4.300.550 kuna. U proteklih dva tjedna nadležna povjerenstva obišla su sva ošteena domainstva

i poslovne subjekte, evidentirana je ošteena i uništena imovina i dobra, te je na temelju utvrenog stanja procijenjena nastala šteta. Kako visina nastale štete prelazi mogunost Opine i Županije, Izvješe e se poslati Državnom povjerenstvu

u Zagreb kako bi se nadoknada ošteenima isplatila iz Državnog prorauna. No, prije nego što se Procjena pošalje u Zagreb, s njom e biti upoznati svi poplavljeni, kako bi se eventualno mogle unijeti još neke korekcije. (BMO)

Vrijeme dozvoljava da se u Kotoribi i krajem studenoga nastavlja izgradnja kanalizacijske mreže. U tijeku su radovi u Ulici Dragutina Domjania (prva ulica desno na ulazu u mjesto), iji je završetak predvien do kraja tekue godine. Radi se na dionici dugoj 500 metara, izvoa radova je Meimurska hidrogradnja, a vrijednost radova je pola milijuna kuna. U radove je ukljueno i bušenje protone rupe ispod županijske ceste Kotoriba – Donji Vidovec zbog reguliranja dvaju kišnih preljeva. Nositelj su investicije Meimurske vode, dok inancijski dio stiže iz Hrvatskih voda. Izgradnja kanalizacije u Kotoribi pri samom je kraju, a posljednja etapa trebala bi biti završena idue godine. (alf)

DONJA DUBRAVA

Udruge se trebaju ukljuivati u opinske manifestacije U Donjoj Dubravi održan je sastanak s predstavnicima opinskih udruga, koji je sazvao predsjednik opinskog Odbora za kulturu, šport, predškolski i školski odgoj Zoran Horvat. Od 19 udruga, na sastanku je bilo njih 15. Dogovoreno je kako udruge do 1. prosinca Opini moraju dostaviti svoje želje i potrebe za 2013. godinu, kako bi se one mogle uvrstiti u proraun. Predsjednik Horvat naglasio je da e isplata drugog dijela dotacija za ovu godinu uslijediti odmah nakon dostave tih papira. Reeno je da su se sve udruge dužne odazivati na opinske manifestacije i kako spomenuti Odbor priprema Pravilnik prema kojemu e biti mogua nagraivanja u natjecanju pojedinaca i ekipa. Odbor je preuzeo obavezu da provjeri datume svih dogaaja i manifestacija koje pripremaju udruge kako ne bi došlo do preklapanja, što je ve u Donjoj Dubravi bio sluaj, te e pokušati od opinskog elništva zatražiti mogunost poveanja inancijskih sredstava za rad udruga.

Drugo izdanje Monografije Opinsko vijee opine Donja Dubrava donijelo je odluku o izdavanju drugog izdanja Monograije opine i župe Donja Dubrava. Prvo izdanje je rasprodano i ne postoji više ni jedan primjerak, pa je potrebno, uz neke izmjene i dopune, pokrenuti novo izdavanje. Opinski naelnik Marijan Varga vijenicima je pojasnio da e se ista inancirati prema omjeru 35% Opina, 30% sponzori i 35% kupci, a ukupno je potrebno izdvojiti oko 100 tisua kuna. Vijee je odluilo da se za poetak 30 tisua kuna usmjeri na izdavanje Monograije koja bi za kupce koštala 100 kuna. Svim opinskim udrugama uputit e se dopis za dostavu materijala koji e biti u nju uvršten. (alf)


14

Kroz Međimurje

OPINSKO vijee Podturen

Opina postala lanicom Udruge opina Hrvatske Od etvrtka 22. studenoga 2012. opina Podturen je odlukom svoga Opinskog vijea nova lanica Udruge opina u Republici Hrvatskoj. Naelnik opine Josip Lepen kaže kako opina Podturen pristupanjem Udruzi opina želi što prisniju i kvalitetniju suradnju te razmjenu iskustava s drugim opinama, poglavito na podrujima gospodarstva i kulture. Opina Podturen je 271. opina lanica Udruge u Hrvatskoj i jedna od 12 opina iz Meimurske županije,

koje su lanice Udruge. Vijee je imenovalo peterolano Povjerenstvo za provoenja natjeaja, kojemu je predsjednik Vjenceslav Hranilovi. Raspravljalo se na Vijeu i studentskim stipendijama te je odlueno kako e se ubudue stipendirati samo redovni studenti, dakle, ne izvanredni i drugi. Donesena je odluka o rebalansu ovogodišnjeg prorauna, te izmjene i dopune programa koji se financiraju iz opinskog prorauna. (sm)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

MURSKO SREDIŠE: ININA bušotina kraj Sitnica – nafte sigurno ima, bušenjem e se utvrditi isplativost eksploatacije

Zapoinje ispitivanje bušotine PIŠE: STJEPAN MESARI

Od Nikolinja, preko Badnjaka, do Silvestrovog

Podignuti je bušilaki toranj i pripremljena sva potrebna logistika unutar bušotinskog kruga bušotine Zebanec - 3, kod naselja Sitnice u Gradu Mursko Središe. Ovog trenutka obavljaju se posljednji montažerski poslovi na postrojenju, a onda poinje zujanje motora i prodor svrdala u dubinu bušotine Zebanec - 3, što znai da je zapoeo remont bušotine te ispitivanje i drugi radovi. Na podruju bušotinskog kruga Zebanec postoji šest bušotina i sve su pozitivne, dakle, do sada obavljenim radnjama i istraživanjima utvreno je da se došlo do izvora na te, a daljnjim radovima utvrdit e se isplativost, vrijeme i poetak eksploatacije. (sm)

Obilježavanje zaštitnice rudara Grad Mursko Središe i poduzee TEAM akovec organiziraju sveano obilježavanje Dana svete Barbare, zaštitnice rudara i graevinara. Sveanosti se održavaju u utorak 4. prosinca 2012. s poetkom u 10 sati, kada je u središanskoj župnoj crkvi sveta misa za rudare te prigodan program. U 11.45 sati je

polaganje vijenca kod Spomenika rudaru u središtu grada, a tono u podne bit e predstavljen projekt šetnice. Od 12.30 sati u prostorima pivnice CIMPER je druženje svih sudionika, uz mogunost razgledavanja Spomen - doma rudarstva. Ovo e biti 8. druženje nekadašnjih rudara, iji je domain akoveki

TEAM, tvrtka iji je direktor i vlasnik Josip Švenda inicijator okupljanja rudara povodom blagdana Svete Barbare te Dana rudara u ožujku te prikupljanja i uvanja svega što podsjea na vrijeme kada je u rudnicima, ondašnjim Meimurskim ugljenokopima, bilo zaposleno preko 1.500 radnika.

Turistika zajednica i Grad Mursko Središe donijeli su program kulturnih, zabavnih i društvenih dogaanja u prosincu u Murskom Središu. Prvo je na redu Nikolinje 6. prosinca, u sklopu kojeg e sveti Nikola i Krampus obilaziti središanske djeje vrtie. etvrtu nedjelju došaša 24. prosinca održat e se božini sajam, tijekom kojeg e graani i posjetitelji moi uživati u blagdanskom ugoaju prosinca uz kolae, kuhano vino i aj te prigodnom programu za djecu i odrasle. Na Badnjak 24. prosinca od 9 sati zapoinje “Badnje jutro“ uz podjelu peenih ribica i kuhanog vina, koje e pripremiti središanski ribii iz ŠRD-a “Mura“ i Društvo žena. Doek Nove godine uz vatromet i kuhano vino bit e na Silvestrovo 31. prosinca na autobusnom kolodvoru ili šetnici uz Muru, što ovisi o vremenskim prilikama.

OŠ SVETI Martin na Muri

UDRUGA sportske rekreacije iz M. Središa

Terenska nastava u Muzeju Meimurja

Novo vodstvo udruge, Nada Palaš i dalje predsjednica

Kako bi što bolje upoznali zaviajnu povijest i kulturnu baštinu, uenici petih i šestih razreda Osnovne škole Sveti Martin na Muri, sa svojom mentoricom i uiteljicom, pro esoricom Petrom Novinak, u Muzeju Meimurja održali su terensku nastavu. U pet radionica uenici su kroz izložbenu grau Arheološkog odjela upoznali prapovijesnu i antiko - rimsku prošlost Meimurja, osvrnuli se na razdoblje srednjeg i novog vijeka te uloge Zrinskih u hrvatskoj povijesti. Doznali

su dosta i o tiskarstvu, vrstama medija i njihovoj ulozi u prošlosti, te drugim zanimljivostima koje se uvaju u Muzeju. - Cilj je bio kod uenika potaknuti kritiko razmišljanje i uoavanje uzrono posljedinih veza, razvijanje osjeaja za ouvanje kulturne baštine, razvijanje socijalnih vještina i osjeaje zajedništva, kaže pro esorica Novinšak, koja je potporu za ovakav rad s djecom dobila i od Vladimira Kalšana, ravnatelja Muzeja. (sm)

VMO Križovec

Traže svoje u proraunu i Glasniku VMO Križovec na svojoj je 18. sjednici prihvatio prijedlog rebalansa prorauna Grada Mursko Središe za 2012. godinu, te je raspravljao o predloženom gradskom proraunu za 2013. godinu. Križovani se uglavnom slažu i s prijedlogom prorauna, ali traže da se više proraunskih sredstava izdvoji za naselje Križovec.

Isto tako žele da u sljedeem središanskom Glasniku, koji izlazi u prosincu, budu objavljeni lanci i otografije vezane uz Križovec, njihove ljude i dogaaje. Od Grada Mursko Središe VMO Križovec traži detaljan popis kuanstava prikljuenih na gradski vodovod, a na kraju sjednice je donesena i odluka da se održi prigodan novogodišnji domjenak. (sm)

Svoju redovnu izbornu skupštinu održala je Udruga sportske rekreacije "Sport za sve" Mursko Središe. Nakon podnošenja svih izvješa te potrebnih proceduralnih postupanja, skupština je izabrala novo vodstvo za naredne etiri godine. Šezdesetak nazonih lanova za predsjednicu je ponovno izabralo Nadu Palaš, dugogodišnju lanicu i predsjednicu ove najbrojnije i najuspješnije središanske udruge. Izabran je i novi sedmerolani Upravni odbor, koji uz predsjednicu ine Anica Varga (dosadašnja tajnica i blagajni-

ca), Nada Hoblaj (Mladenova), Marina Raj , Ladislav Seke,

Darinka Krklec i Marija Rihtarec. U trolani Nadzorni odbor

izabrani su Nada Hoblaj (Brankova), Nada Trstenjak i Violeta anar. Odlueno je da se na 1. sljedeoj sjednici Upravnog odbora izaberu tajnik i blagajnik udruge. Donesena je i odluka o novoj visini lanarine, koja iznosi 80 kuna. Zaslužnim i najuspješnijim lanovi podijeljene su pohvalnice i zahvalnice, te estitke i dobre želje od strane Dražena Srpaka, zamjenika središanskog gradonaelnika, Marijana Vugrinia, tajnika Meimurskog saveza sportske rekreacije, kao i predstavnika prijateljskih udruga. (S. Mesari)


30. studenoga 2012.

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Gosti i uzvanici na proslavi Dana opine

Mještani na sveanosti u Domu kulture

OPINA GORNJI Mihaljevec proslavila svoj Dan opine

Predstavljeni grb, zastava i školski film

Poštovani korisnici usluga odvoza komunalnog otpada od strane tvrtke EKO-FLOR PLUS d.o.o!

“Lijepu našu“ izvodi Evelin Novak

Dobitnici opinskih zlatnih medalja

Na blagdan Svete Katarine Aleksandrijske u nedjelju 25. studenoga opina Gornji Mihaljevec sveano i ponosno je proslavila svoj opinski praznik i župno proštenje. Središnji dogaaj odvijao se u Domu kulture, a vrhunac sveanosti bilo je predstavljanje novoga opinskog grba i zastave, te prikazivanje filma OŠ Gornji Mihaljevec, koji je nedavno dobio visoke meunarodne ocjene. Simbole opine, u koje su utkani motivi i simboli vezani uz život svete Katarine Aleksandrijske, zaštitnice župe i opine, pred brojnom publikom, gostima i uzvanicima predstavio je Franjo Kovai, naelnik opine, koji je izrazio radost i ponos što opina dobiva svoja obilježja koja svjedoe o vjerskim i kulturnim vrijednostima ljudi ovog dijela Hrvatske.

Barjak predstavlja naelnik Franjo Kovai, a blagoslivlja župnik Ivan Vugrini

Zastavu i grb blagoslovio je domai župnik veleasni Ivan Vugrini. Uz ovu sveanost podijeljene su medalje ekipama i pojedincima koji su osvojili prva tri mjesta u stolnom tenisu, šahu i streljaštvu na natjecanju po-

vodom Dana opine. Najbolji u stolnom tenisu bili su Danijel Kos, Bojan Jambrovi i Danijel Srša, a natjecalo se 12 stolnotenisaa. Antun Ladi, Saša Kralj i Luka Vukovi najbolji su meu 47 streljaša, dok su Darko

Trstenjak, Dario Ivani i Franjo Kovai bili najbolji meu 17 šahista. U bogatom kulturno - umjetnikom i zabavnom programu, koji je vodila Lea Kovai, nastupili su KUU “Lipa“ i OŠ Gornji Mihaljevec, a državnu himnu izvela je Evelin Novak, domaa operna pjevaica i ponos Gornjeg Mihaljevca. Gosti i uzvanici proslave bili su Sunana Glavak, saborska zastupnica, Valentin Koila, predstavnik Meimurske županije, Anelko Nagrajsalovi, naelnik opine Sveti Juraj na Bregu, Jurij Borko, naelnik slovenske i susjedne opine Središe ob Dravi, kao i predstavnici škole, klubova i udruga te prijatelji opine i župe. Svi su oni razgledali izložbu pod nazivom “Sveta Kata - slastice na vrata“, koju je upriliila OŠ Gornji Mihaljevec. (S. Mesari)

OPINA Sveti Juraj na Bregu

Novih dvanaest stipendista Opina Sveti Juraj na Bregu nastavlja s dobrom praksom stipendiranja studenata sa svog podruja. U novoj akademskoj godini opinske stipendije dobit e 12 studenata, koji su zadovoljili propisane uvjete, odnosno bili su najbolje plasirani meu 20 onih koji su podnijeli zamolbe. Sa studentima e u subotu biti potpisan ugovor o korištenju stipendija. Opina Sveti Juraj na Bregu stipendira i 25 studenata iz prethodnih akademskih godina. (sm)

ŠTRIGOVA

Kartanjem do ešeg druženja Na poticaj Mateja Šavniara, predsjednika KUD-a "Sveti Jeronim" iz Štrigove, održano je prvo druženje uz kartanje predstavnika i lanova pojedinih opinskih udruga. - Ovo druženje zamislio sam kao okupljanje mještana s podruja opine Štrigova, jer sam mišljenja kako se premalo družimo i da je po-

trebno nekakvo okupljanje koje bi nas eše dovelo na jedno mjesto, gdje bismo se uz kartanje pozabavili i, što je najvažnije, razgovarali, kaže o svojoj inicijativi mladi Matej Šavniar, koji je na prvo okupljanje i druženje doveo lanove nekoliko udruga. U ovom prvom kartaškom turniru pobijedila je Podružnica umi-

rovljenika Štrigova. Sudionike je pozdravio opinski naelnik Stanislav Rebernik, parove je izvlaio novi policijski naelnik Nenad Risek, dok su u zabavno - glazbenom dijelu nastupile sve bolje Stridonne, a i poslije kartanja sudionici su se družili dugo u no, što je Šavniar i želio postii. (S. Mesari)

Željeli bi Vam se ispriati zbog naina na koji je Tvrtka pristupila postupku naplate dugovanja. Svjesni smo injenice da smo tim postupkom na sebe svalili veliko nezadovoljstvo Opina i Vas kao krajnjih korisnika naših usluga. Meutim, injenica ostaje da je postupak prisilne naplate pokrenut jedino iz razloga što EKO-FLOR PLUS d.o.o. ima otvorena, a nenaplaena potraživanja prema fizikim osobama koja nismo bili u mogunosti naplatiti. U budunosti e se prema dužnicima slati opomene i nee biti mogue da se bez prethodne najave odnosno opomene pokrenu ovršni prijedlozi. Ispriavamo se svim ovršenicima koji su dobili ovršne prijedloge, a imaju dokaz da su dug podmirili. Svi ti korisnici mogu potvrde o uplatama dostaviti u društvo EKO-FLOR PLUS d.o.o., na broj aksa 049/249-240 ili na naš e-mail in o@eko-flor.hr. Svi korisnici koji su cjelokupan dug podmirili prije podnošenja prijedloga za ovrhu 21. rujna 2012. g. nee biti u obvezi podmiriti nikakav trošak te e se prijedlog za ovrhu u njihovom predmetu povui. Ovršenici koji nemaju osnova za reklamaciju duga imaju sljedee mogunosti vezano za namirenje dugovanja: 1) korisnici koji imaju ukupni dug do 2.500,00 kn - dužni su podmiriti dospjeli dug uvean za iznos kamata do dana plaanja te dodatno troškove javnog bilježnika i odvjetnika u iznosu od 450,00 kn. 2) korisnici koji imaju ukupni dug od 2.500,00 do 5.000,00 kn – dužni su podmiriti dospjeli dug uvean za iznos kamata do dana plaanja te dodatno troškove javnog bilježnika i odvjetnika u iznosu od 762,50 kn. 3) korisnicima koji nisu u mogunosti platiti cijeli iznos odjednom, možemo omoguiti i plaanje na rate do maksimalno 3 mjeseca. U tom sluaju ulaze u našu internu evidencije te se daljnji postupak prisilne naplate automatski prekida. Korisnicima koji u zadanom roku od 8 dana nisu reagirali predajom prigovora ili podmirenjem duga, postupak prisilne naplate e se nastaviti po utvrenom planu.

Svi oni, koji su na temelju rješenja o ovršnom prijedlogu uplatili iznos od 996,00 kuna, biti e kontaktirani od strane EKO-FLOR PLUS d.o.o. te e im se vršiti povrat više plaenih sredstava. Svi korisnici koji imaju dodatnih pitanja mogu se javiti direktno našem odjelu za reklamacije (049/587813, 049/587-814) ili doi na našu lokaciju Mokrice 180c, Oroslavje. Želimo skrenuti pozornost na injenicu da je tvrtka EKO-FLOR PLUS d.o.o. socijalno svjesna i orijentirana Tvrtka, te je prva tvrtka koja je u koncesijske ugovore uvrstila razne pogodnosti te se za vlasnike socijalne kartice,u suradnji sa Opinama odrekla svog prihoda.

Takoer, intenzivno se radi na poboljšanju kvalitete usluge te novim projektima kojima bi se približili standardima Europske Unije. Jedan od njih je svakako selektivno prikupljanje otpada koje znai potpuno nov nain prikupljanja i odvajanja otpada. Takav nain prikupljanja i obrade otpada je u planu i smatramo da su stanovnici Meimurske županije itekako svjesni da je takav vid prikupljanja otpada, i u krajnjem sluaju recikliranje sirovina, važan preduvjet za ouvanje prirode. Ustrajni smo u tome da Vam prezentiramo najbolju uslugu koja se nudi na tržištu. Sa velikim poštovanjem pozdravljamo sve korisnike naših usluga te se nadamo da emo vrlo brzo, trudom i zalaganjem, uspjeti obnoviti Vaše povjerenje. S poštovanjem, EKO-FLOR PLUS d.o.o.


16

Poljodjelstvo

30. studenoga 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VINOGRADARSTVO Jakopi u Železnoj Gori - još u Meimurju ima mošta, premda je Martinje prošlo

Kasna berba pušipela, graševine i rizlinga rajnskog Premda je Martinje prošlo, u bavama vinarije Jakopi u Svetom Urbanu vrije mošt rizlinga rajnskog, graševine i pušipela, koji e mlado vino postati za božino - novogodišnje blagdane ili prvih dana nove godine

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Lijepo vrijeme, pa nitko ne misli na lopate i zimu U srijedu je na akovekom sajmu i na placu, uostalom kao i u cijeloj županiji, bilo lijepo vrijeme, pa je i posjetitelja bilo više nego prije sedam dana. To ne znai da je promet roba bio bolji ili vei, nego se uglavnom razgledavalo i raspitivalo za cijene. Lijepo vrijeme utjecalo je na ljude, pa u "ljetnom zanosu" nisu razmišljali o za ovaj vikend najavljenom snijegu. Nitko ni nije pitao za lopate za snijeg, drva za ogrjev i druge "zimske" artikle. Na sajmu se prodalo ponešto bijelog zelja, nekoliko vrea krumpira i luka, te smokvi, suhih šljiva, a na placu nešto

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - lopata za snijeg 70 kn/kom - saonice 120 kn/kom - zimske cipele 100 kn/par - zimska jakna 240 kn/kom - suhe šljive 20 kn/kg - suhe jabuke 16 kn/kg - bijelo zelje 4 kn/kg - crveno zelje 7 kn/kg - mauhice 5 kn/kom - suho cvijee 20 kn/buket

ukiseljenog zelja i ukiseljene repe, cikle, meda te mauhica i suhih cvjetnih aranžmana. (S. Mesari, Z. Vrzan)

Pušipel postaje prestižan, prestiqe PIŠE: STJEPAN MESARI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN, IVAN GORIANEC

Posljednju ovogodišnju berbu groža obitelj Branimira i Nadice Jakopi u Železnoj Gori obavila je prvu subotu u studenom, na blagdan Svetog Huberta i Martina iz Porresa. Dakle, 3. studenoga 2012. Jakopievi su pobrali najbolje i najzrelije bobice graševine, rizlinga rajnskog i pušipela, a dvadeset šest dana nakon toga u podrumu u kromiranim bavama mošt izvodi ples uz glasno odzvanjanje, koje dopire do obližnjih vinograda, gdje je grože raslo i dozrijevalo. - Da, tu na lokalitetu Orehovak ostavili smo znatne koliine ili površine triju sorti groža, za koje smo smatrali da mogu dati vrhunske rezultate, odnosno vina. Uz struan i nadziran uzgoj, odlino nam je došlo lijepo

vrijeme koje je dalo tisue sunanih sati, a i berba je obavljena na solidnoj temperaturi od 15 Celzijevih stupnjeva, što je rijetkost u našim krajevima. Ve kod prvog prešanja Oechsli su se kretali iznad 100, što je znak da su sladori idealni, a kiseline su dostizale optimalne iznose, govori Branimir Jakopi, dok osluškuje mošt kako optimistino vrije u nekoliko "inoksica" i kaže kako je ovo borba u kojoj se Oechsli pretvaraju u egzotine alkohole.

Mošt je lijep i živahan

Vrenje mošta donosi pušipel prestiqe, predikatno vino Znaju dobro vinogradari i vinari kako nije dovoljno imati samo dobru berbu da bi se imalo dobro vino, nego je potrebno dobro raditi u podrumu i ekati što e donijeti procesi vrenja i kasnije smirivanja postupka.

Slatki grozdovi za vrhunske predikate

- Siguran sam da e pušipel prestii standardnost i bit e više od pušipela clasica, bit e pušipel prestiqe, vrhunska marka meimurskoga zaštienog vina pušipel. Tako ovog trenutka možemo govoriti i o izbornoj berbi, ali i o kasnoj, jer jedna i druga traže odreena svojstva, a može ih se utvrditi kada mošt postane vino, pojašnjava Branimir redoslijed zbivanja i postupaka nakon berbe. -Pušipel je zaista fantastian jer je u berbi sadržavao 104 Oechsla sladora i optimalne kiseline, sada u trenutku vrenja pokazuje punou i posebnost sorte, i sigurno je da e vino biti predikat i na tržište ii u boci od 0,37 litre, poput pravog 'gospodina', prezadovoljan je Jakopi ovogodišnjim pušipelom. Rizling rajnski i graševina mogli bi postati vina izborne berbe i po kvaliteti biti najbolji u povijesti Jakopievih vinograda. Naime, trsovi na kojima su ubrani potjeu iz 1973. godine i najstariji su njihov nasad. A zna se da su upravo graševina i rizling rajnski proslavili obitelj Jakopi, kojima se sada kvalitetom poravnavaju i ostale sorte, poglavito pušipeli.

MEIMURSKA UDRUGA za integriranu proizvodnju voa

Organizira voarsku zabavu 1. prosinca

Berai nakon jedne lijepe i posebne berbe

Sva rinfuza po

kuna od 05. do 17. studenoga

NOVO U PONUDI mladi muškat otonel Vinoteka Čakovec, Josipa Kozarca 15, tel.: 040 395 850

Meimurska udruga za integriranu proizvodnju voa organizira tradicionalnu voarsku zabavu za svoje lanove, ali i za sve prijatelje i graane. Voarska zabava je u subotu 1. prosinca 2012. u Meimurskim dvorima u Lopatincu. Poetak je zakazan za 19.30 sati, kada zapoinje veera te bogat i raznovrstan program, u kojem e se birati najsitnija i najkrupnija jabuka, ples s jabukom te izbor voarice. Cijena ulaznice i konzumacije iznosi 100 kuna po osobi. (sm)


30. studenoga 2012.

Poljodjelstvo 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

I jesen je lijepa u vrtu.

Ako mene pitate – grab U naslovu je odgovor na pitanje: koju je živicu najbolje saditi kod nas. Sadimo živice, sadimo živice, sadimo živice. Ja sam za ako je to alternativa betonskoj ili metalnoj ogradi, ali ako je ikako mogue izbjei ograivanje, onda sam za to da se ne ograuje. I što ako susjedova maka nekoliko puta dnevno protri kraj naše terase? Protrat e ona i kraj živice i kraj ograde, pa taman ograda bila i s bodljikavom žicom. Ako daklem, sadimo živicu, onda glasam za živicu od graba. Carpinus betulus, grab naš svagdašnji daje živicu koja je zaista elegantna, ima mnogo mogunosti oblikovanja, ne bode, ne smrzava, dugo zadržava liše, dobra je za gniježenje ptica. Grab, kao naša autohtona biljka nema posebne zahtjeve na tlo

i ostale uvjete uzgoja dobro se prilagoava svim našim zahtjevima. Inae raste u mezofilnim šumama. U nizinskim podrujima uspijeva dobro, a brežuljkasti tereni mu najbolje odgovaraju. Jedino poplave ne voli. Ne volim ih ni ja, ali volim prelijepe isprepletene grane i granice posute skoro otvorenim duguljastim pupovima graba u živici na proljee. Grab je biljka koja se dobro prilagoava uvjetima sredine, lako se razmnožava sjemenom, podnosi zasjenu, podnosi obrezivanje, ima jaku izdanaku snagu. Sve su to karakteristike koje su je u prošlosti inile naješom biljkom za žive ograde. Za tu je namjenu pogodan i zato što suho liše u jesen još dugo ostaje na granama pa je ini dobrom

zaštitom od vjetra i skloništem za ptice. Sada grabove živice više nisu tako este. Primat joj je preuzela kalina (ligustrum) koji se lako razmnožava, i to reznicama, pa je cijena podizanja takve živice manja. U vremenu u kojem je cijena = novac = vrijednost to može biti presudno. Ali bez obzira na to, ili upravo zbog toga mi toplo preporuamo grabovu živicu kao najbolju. Grab ne postavlja posebne zahtjeve na tlo. Njegov korijen uspostavlja mikoriznu zajednicu s gljivicama na korijenu pa mu bolje odgovaraju svježa i la-

gano kisela tla. Podnosi visoku podzemnu vodu i eventualna kraa razdoblja prezasienosti tla vodom bolje nego vrua i isušena tla. Ako držite do toga što Vam Priroda piše u vašu knjižicu dobrih djela posadite grabovu živicu jer ona podupire ideje o prirodnoj životnoj zajednici. Takva je živica posebno prikladna za mjesta na kojima zemljište granii izravno s livadom i šumom. Možda je tu orezujemo nešto rjee pa onda prirodni prijelaz ima smisla. Budite dobri, sadite drvee.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sa, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1, radno vrijeme: svaki dan 8-19h, subota 8-12h, nedjelja 8-9h - poziv za hitne sluajeve na tel. 363-801. PRE-

LOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA:

Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Mikotoksini u hrani Plijesni su mikroskopske gljive koje tijekom svog rasta i razvoja proizvode i izluuju brojne spojeve da bi se obranile od ostalih mikroorganizama. Takve izluevine mogu biti ljudima korisne tvari, kao što su primjerice sekundarni metaboliti zelene plijesni kistaca, koji se rabe u proizvodnji antibiotika penicilina. S druge strane izluevine mnogih plijesni imaju štetne uinke na ljude i životinje jer djeluju toksino na živi organizam. Takvi spojevi se nazivaju mikotoksini (mykes – gr. gljiva, toxikon – gr. otrov). Dosad je poznato više od 400 razliitih mikotoksina od kojih su u ljudskoj i stonoj hrani naješi deoksivalenol, zearalenon, aflatoksini, umonizini i ohratoksin, a smatra se da mnogi dosad još nisu otkriveni. Više razliitih vrsta plijesni može proizvoditi isti mikotoksin, ali isto tako jedna plijesan može proizvoditi više razliitih mikotoksina. Ljudi i domae životinje naješe su izloženi mikotoksinima putem kontaminirane hrane, a mnogo rjee disanjem ili putem kože. Povoljnu podlogu za rast pli-

jesni i proizvodnju mikotoksina predstavljaju žitarice, voe, povre, orašasti plodovi i sjemenke koje se koriste direktno u prehrani ili kao sirovina za proizvodnju ljudske i stone hrane. Rizik od kontaminacije namirnica se poveava uzgojem, preradom i skladištenjem na vlažnom prostoru uz povišenu temperaturu, što predstavlja povoljne uvjete za razmnožavanje plijesni. Mikotoksini su kemijski vrlo stabilni spojevi te tijekom tehnološke obrade namirnica zadržavaju svoju strukturu i toksinost. Hrana kontaminirana mikotoksinima nema drugaiji miris ni okus od zdravstveno ispravne hrane stoga se prisutnost mikotoksina utvruje iskljuivo laboratorijskim analizama. U Republici Hrvatskoj postoji zakonska regulativa koja prepisuje dozvoljene koliine pojedinih mikotoksina u hrani za ljude i životinje.

Trovanja mikotoksinima, mikotoksikoze, su eše u veterinarskoj praksi nego u humanoj medicini jer je stona hrana veinski biljnog porijekla te je naješe preraivana i skladištena u slabije kontroliranim uvjetima. Simptomi mikotoksikoza ovise o vrsti mikotoksina te koncentraciji i trajanju izloženosti. Neki od simptoma mikotoksikoza u ljudi jesu: proljev, povraanje, kožni osip, a uslijed kroninog izlaganja mogua je pojava ozbiljnih ošteenja stanica i mnogih unutarnjih

organa s trajnim posljedicama na vitalne procese u organizmu. Od svih mikotoksina najriziniju skupinu za ljude predstavljaju aflatoksini jer ih proizvode plijesni koje su sveprisutne u prirodi, zbog spora koje se šire zrakom, a doprinose rasprostranjivanju plijesni. Osim na namirnicama biljnog porijekla može ih se nai i u mesu i mlijeku, što za ostale skupine mikotoksina nije sluaj. S ciljem suzbijanja ili barem ograniavanja širenja mikotoksina i njihovih nepovoljnih uinaka na zdravlje stanovništva i domaih životinja, potrebno je djelovati preventivno na razvoj plijesni tijekom uzgoja, žetve, prerade i skladištenja prehrambenih namirnica uz stalnu kontrolu kemijske i mikrobiološke ispravnosti hrane za ljude i životinje. Dunja Turk, dipl. ing./ pro . biol.

TITAN DUO PACK 1ha 520,00 kn TRAVE ZA DVORIŠTA, OKUNICE, PARKOVE ELEKTRONSKE SVIJEE


18

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BINA TEŠgaKmeAimSurUskD og branitelja jedno

Kua graena pedesetih više nije za stanovanje, zidovi se raspadaju, vlaga je na sve strane, a krovište propušta

ZAJEDNICA UDRUGA hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Meimurske županije pomaže svojem lanu Mladenu Kranjecu iz Pribislavca u rješavanju stambenog pitanja

Preostalo mi je da uz pomo dobrih ljudi skupljam materijal za kuu Zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Meimurske županije pomaže svojem lanu Mladenu Kranjecu iz Pribislavca u gradnji kue koja više nije za stanovanje, te ga podržava u inicijativi da uz pomo donacija u materijalu izgradi novi objekt na temeljima starog. Stara derutna kua u ulici Ivana Gundulia 5 potpuno je vlažna, graena 1945. godine, bez izolacije, zidovi se raspadaju, a krovište propušta, dok je tavan od trstike istrunuo na više mjesta. Mladen Kranjec roen je 1962. godine u Varaždinu. Završio je srednju ugostiteljsku školu te se zaposlio 1982. godine. Godine 1991. zapošljava se u Policijskoj upravi meimurskoj kao radiotelegrafist. Kao policajac bio je u obrani Vukovara i Tovarnika, a nakon ukupno pet godina i tri mjeseca sudjelovanja u Domovinskom ratu, godine 2002. odlazi u invalidsku mirovinu kao 30-postotni ratni vojni invalid i sa statusom dragovoljca. Danas živi sam, supruga živi s roditeljima i djecom nekoliko kua dalje u istoj ulici. Troje djece ve je odraslo i žive s majkom ili sami, jedan sin radi i živi u Donjem Vidovcu, kerka studira u Opatiji, a najmlai je sin završio srednju školu i svojevremeno je, na žalost, stradao zbog neznanja u upotrebi pirotehnikih sredstava, te ne radi.

Braniteljski kredit – oito samo san Kako od svoje mirovine izdvaja 2.000 kuna za djecu, ostaje mu malo za život, a kamoli za gradnju kue. Zbog toga je odluio zatražiti kredit od

Ministarstva branitelja, no na listi je tek 7184. po redu sa svega 204 boda, što zapravo znai da nikada nee ostvariti pravo na kredit. Zbog toga je i zatražio pomo od Zajednice udruga RVI Domovinskog rata Meimurske županije i svih koji mu žele pomou u rješenju stambenog pitanja, a preko Odsjeka za hrvatske branitelje Ureda državne uprave Meimurske županije i pomo Opine Pribislavec. Iz Opine je stigao odgovor da mu mogu pomoi u ishoenju akta o graenju te djelominog osloboenja od plaanja komunalnog doprinosa. Centar za socijalnu skrb u akovcu takoer je potvrdio da Mladen Kranjec nema uvjete za samozbrinjavanje u derutnoj kui koja nema ni kupaonicu. Razoaran je ponajprije što ne može dobiti kredit, a dio razoaranja dolazi i od rata, kao i kod veine hrvatskih branitelja. - Jedino mi je preostalo da uz pomo dobrih ljudi skupljam materijal za kuu, od strane institucija teško da mogu dobiti pomo Pitanje koje se postavlja prije dolaska zime jest hoe li stara kua izdržati zimu i snijeg, dio stražnjeg zida kue sav je napuknut, a zbog slabe žute cigle nije za popravak. Ako akcija dobro krene, možda e idue godine u dvorištu u ulici Ivana Gundulia 5 u Pribislavcu stajati nova kua od šezdesetak kvadrata, podignuta uz pomo donatora, ali i brojnih prijatelja i suboraca. Za one koji žele pomoi potrebno je sve za gradnju kue, cigla, grede, drvo, željezne mreže za deku i drugo. (J. Šimunko) 899, Branitelj Kranjec

U

akovcu je u utorak u dvorani “Scheier” predstavljena monografija 7. gardijske brigade, a prošli tjedan u Varaždinu nizom mani estacija proslavljena 20. obljetnica osnutka brigade. Uz 20. obljetnicu 7. gardijske brigade predsjednik Ivo Josipovi primio je protekli utorak izaslanstvo pripadnika brigade te uruio 7. gardijskoj brigadi “Puma” Povelju Republike Hrvatske za izniman doprinos Domovinskom ratu, zaštiti mira i ustavnog poretka. Završni dio obilježavanja dvadesete obljetnice brigade bio je predstavljanje monografije brigade u akovcu u utorak. Predstavljajui monografiju 7. GBR, Antun Moguš, urednik edicije MORH-a o gardijskim brigadama Hrvatske vojske, osvrnuo i na sam složen proces nastanka monografija gardijskih brigada, koje je pokrenulo Ministarstvo obrane Republike Hrvatske te prijašnji naelnik glavnog stožera HV-a Josip Luci. 7. gardijska brigada imala je stjecajem ratnih okolnosti tu sreu da je sudjelovala u najvažnijim operacijama Domovinskog rata, a u povijesti e ostati zapamena po izuzetnim i izvanrednim ratnim uspjesima bez kojih bi najvažnije ratne operacije Hrvatske vojske možda drugaije izgledale. Monografije gardijskih brigada MORH-a temeljene su na samim injenicama, pisali su ih sami pripadnici brigada, a ostat e kao trajni spomenici jednoga slavnog i teškog vremena borbe za slobodu zemlje, ali i nain da se Domovinski rat ne zaboravi. lan uredništva serije monografija gardijskih brigada Jura Bahnik rekao je da mu je bila ast raditi na monografijama

S

edma gardijska motorizirana brigada osnovana je odlukom predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH dr. Franje Tumana 23. prosinca 1992. godine. Sjedište joj je bilo u Varaždinu. U akovcu je jekom Domovinskog rata bila smještena 2. bojna 7. gardijske brigade te inženjerijska satnija, a u Bjelovaru 3. bojna. U Domovinskom ratu je, pod izravnim zapovijedanjem Glavnog stožera, ostvarila izuzetne uspjehe i sudjelovala u najznaajnijim operacijama i akcijama Hrvatske vojske.

Na rijeci Mrežnici kod Generalskog Stola Samo dva mjeseca od osnutka, u veljai 1993. godine, 1. pješaka motorizirana bojna 7. gardijske brigade upuena je na svoj prvi borbeni zadatak u Zborno podruje Karlovac. Kao ispomo stavljena je pod zapovijedanje 1. gbr Tigrova u strateški važnom podruju najužeg dijela Republike Hrvatske u Generalskom Stolu, gdje je zbog male dubine obrane prijela opasnost presijecanja Hrvatske na dva dijela. Odraena je strateška zadaa zadržavanja položaja i odbijanje neprijateljskih napada prema rijeci Mrežnici i Generalskom Stolu te ouvanja vitalnih komunikacija, mosta na rijeci Mrežnici te žila kucavica sjeverne i južne Hrvatske, cestovnog pravca prema Senju i željeznike pruge Zagreb – Rijeka, odnosno Zagreb – Split. U obrani Generalskog Stola 1. bojna ostaje do 10. listopada 1993. godine, kada se nakon kraeg odmora prikljuuje glavnini brigade u Dalmaciji.

Teške borbe u završnici akcije Maslenica Ratne uspomene iz 1991. godine: na protuavionskom topu ispred Policijske stanice akovec

Preostali dio Puma formira Taktiku grupu od 150 pripadnika pod vodstvom zapovjedništva 2. pješake

30. studenoga 2012.

U VARAŽDINU I AKOVCU PROSLAVLJENA 20. OBLJETNICA 7

Brigada koja e u ostati zapamen zapamena izvanrednim ratni ratnim Predsjednik Ivo Josipovi odlikovao je 7. gardijsku brigadu Poveljom Repu doprinos Domovinskom ratu, zaštiti mira i ustavnog poretka. Ministar branite glasio je da je bio i ostao fasciniran pobjednikim ratnim putom 7. gardijske, a govorio je i o meusobnom pozitivnom natjecanju 4. i 7. gardijske na Dinari gardijskih brigada jer je na taj nain upoznao mnoge skromne i poštene ljude i ratnike. Posebno je imao ast raditi na monografiji 7. gardijske brigade. Na izradi knjige sudjelovali su brojni neposredni sudionici ratnog puta 7. gardijske brigade. Knjiga ima 434 strane, a u njoj se nalazi i preko 400 autentinih otografija.

Prošli “sito i rešeto“ Domovinskog rata Predsjednik udruge “Puma” i ratni zapovjednik tenkovske bojne brigade Mirko Martinjak govorio je o najvažnijim ratnim operacijama 7. gardijske brigade koliko je mogao sažeti, od teških borbi u zadarskom zaleu i šibenskom zaleu, do borbi na

Vježba pripadnika zaštitne bojne OS RH na glavnim trgu u Varaždinu povodom obljetnice 7. gardijske bragde Dinari, operacijama “Skok”, “Zima”, “Ljeto”, “Oluja”. Pripadnici 7. gardijske brigade prvi su izvjesili

zastavu na kninskoj tvravi, što je danas nezaobilazna povijesna injenica.

Najvažnije ratne operac motorizirane bojne, uz dio pripadnika 1. i 3. pješake bojne, zbog zadae u zadarskom zaleu. Cilj akcije je izvoenje napadnih djelovanja u pravcu Suhovare – Drae – ardak u akciji Maslenica i udaljavanje srpskih položaja od grada Zadra. Takka grupa s borbenim djelovanjima zapoinje u noi izmeu 2. i 3. ožujka te ponovno 5. ožujka 1993. godine. U izravnim sukobima s izuzetno monim neprijateljskim snagama poginulo je 11, a ranjen je 21 pripadnik Takke grupe 7. gardijske brigade. Po zapovjedi naelnika Glavnog stožera OS RH, sve su postrojbe 7. gardijske brigade (osim 1. pješake bojne) 6. lipnja 1993. godine upuene na Zadarsko bojište pod zapovjedništvo Zbornog podruja Split, gdje e osta do završetka Domovinskog rata. Zona odgovornos Brigade u obrani je šireg podruja Ravnih Kotara s ciljem sprjeavanja prodora neprijateljskih oklopnih jedinica u pravcu Pristega i Bile Vlake. Zapovjedno mjesto Brigade je u Biogradu, a Izdvojeno zapovjedno mjesto u Stankovcima.

U šibenskom zaleu Od 6. ožujka 1994. godine 7. gardijska brigada preuzima položaje 4. gardijske brigade u zadarskom zaleu u II. sektoru Novigradskog bojišta: Stošija Glava – Novsko ždrilo – Karinsko ždrilo – Karinsko more. Provodi se akvna obrana te zašta maslenikoga pontonskog mosta s pridodanim snagama 141. i 145. brigade HV-a. Izdvojeno zapovjedno mjesto 7. gardijske brigade nalazi se u Posedarju. U meuvremenu traju pregovori o prekidu vatre, što rezultira potpisivanjem Zagrebakog sporazuma 4. travnja 1994. godine, koji predvia prekid vatre i povlaenje teškog nao-

ružanja deset do dvadeset kilometara u dubinu, a nadzor vojnih akvnos preuzima UNPROFOR. Ve 26. travnja 7. gardijska brigada predaje zonu odgovornos 112. brigadi HV-a iz Zadra te postaje priuvna interventna snaga Zbornog podruja Split, od rijeke Krke do Velebita.

Akcija “Zima 94” na Dinari Od studenog 1994. godine, usprkos potpisanom primirju i zašenim UNPA zonama, zapoinje snažan srpski napad na Biha s obje strane, okupirane hrvatske i bosanske. Vijee sigurnos UN-a prihvaa Rezoluciju 958 kojom je odobrena vojna sila NATO snaga. U Bihau je i dalje krino, a Republika Hrvatska obznanjuje da e snage Hrvatske vojske aktivno krenu u obranu svojega okupiranog državnog teritorija i me zaš enklavu u Bihau, kako se ne bi dogodilo stradavanje nedužnog muslimanskog stanovništva. Akcija Zima ‘94. zapoela je 29. studenoga na Dinari i dijelu Livanjskog polja. Od 6. prosinca 1994. godine postrojbe 7. gbr angažirane su na izvršenju bojnih zadaa u Operavnoj grupi Livno te 7. prosinca preuzimaju položaje na Dinari na cr Velika Divjakuša – Troglav – Sajkovii. Postrojbe 7. gbr potom zauzimaju tt. 1369 Bat i Srt te pomiu crtu bojišta u pravcu sjevera uz jake borbe kod Velike Divljakuše. U noi s 19. na 20. prosinca 7. gbr predaje novoosvojene položaje 4. gbr. Borbe na Dinari posebno su bile teške zbog zime i niskih temperatura, visokog snijega i stalnih vjetrova. Nakon kraeg odmora, 7. gardijska brigada 28. prosinca vraa se na položaje na Dinari na potezu: Male Poljani-

ce – Jankovo brdo – Budim, V. Pištola – Poljanice – Kurjaj – Crni bunari – selo Ninkovii. Na m položajima, u teškim zimskim uvjema, Brigada se nalazi od 28. prosinca 1994. do 5. veljae 1995. godine. Bilo je nekoliko pokušaja neprijateljskih proboja, no svi su odbijeni: 9. sijenja vode se teške borbe na podruju Crnih bunara, 14. sijenja lijevo od sela Ninkovii, a 21. sijenja na sela Ninkovii i Rosii. Poseban problem bila je dostava streljiva i logisko osiguranje zbog visokog snijega i zime, a bilo je i sluajeva pothlaivanja i smrzavanja pripadnika brigade. Napokon, 7. gbr zonu odgovornos predaje 5. veljae 4. splitskoj gbr s kojom se stalno izmjenjuje na Dinari. Od 15. ožujka 1995. godine 7. gbr ponovno je na Dinari, gdje preuzima položaje od 4. gbr. Nakon priprema, 7. travnja zapoinje akcija “Skok 1” radi stvaranja povoljnih uvjeta za nove operacije Hrvatske vojske.

Akcija “Ljeto ‘95.” Zapoinju pripreme za operaciju “Ljeto ‘95.”. Cilj operacije je osvajanje Bosanskog Grahova i Glamoa radi stvaranja preduvjeta za osloboenje Knina. Zadaa 7. gbr je, zajedno s 3. pješakom bojnom 126. brigade HVa, napada smjerom Livanjsko polje – Bosansko Grahovo. Operacija je zbog složenos predviena u tri faze. S borbenim djelovanjima zapoelo se 25. srpnja 1995. godine. Ve prvog dana napada postrojbe 7. gbr ovladavaju planiranim ciljevima, a idueg dana u napad se uvodi i 3. pješaka bojna 7. gardijske brigade te se nastavlja s napredovanjem. U borbu se 27. srpnja uvodi 4. gbr na desni bok 7. gbr te zajedno kreu prema Bosanskom Grahovu, da bi krajem dana dosgli


30. studenoga 2012.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U MATICI HRVATSKOJ u akovcu predstavljena knjiga dr. sc. Ante Nazora “Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih“, prvi sažetak dosadašnjih rezultata hrvatske historiografije o Domovinskom ratu

ICA A 7. GARDIJSKE BRIGADE “PUMA”

u povijesti na a po nim m uspjesima

Povijesna istraživanja potvrdila: Za rat u Hrvatskoj krivi su velikosrpska ideologija i Slobodan Miloševi Knjiga je u neku ruku sinteza najznaajnijih pitanja o Domovinskom ratu i s taktike i sa strateške razine. Knjiga je dvojezina, tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku, te je tako dostupna široj svjetskoj publici. Izdanje od 6.000 primjeraka ve je gotovo rasprodano, što na svoj nain govori o interesu itatelja i povjesniara

blike Hrvatske za izniman elja Predrag Fred Mati naa general Damir Krstievi Mimohod pripadnika 7. gardijske brigade u Varaždinu U završnici ratnih dogaanja 1995. godine, 7. gardijska brigada sudjelovala je u operacijama u BiH “Maestral” i Južni potez” te stigla nadomak Banje Luke, nakon ega je potpisan poznati Daytonski sporazum. Danas se o tome da se borba za slobodu u ratu ne zaboravi brine udruga “Puma” sa sjedištem u Varaždinu, a nikako ne treba zaboraviti da je u akovcu bila smještena 2. bojna 7. gardijske brigade te inženjerijska satnija brigade.Brigada je imala izuzetan ratni put, te je postala jedna od najuspješnijih brigada Domovinskog rata, zahvaljujui hrabrosti i požrtvovnosti svih pripadnika. Kroz nju je prošlo 4.550 gardista iz Hrvatskog za-

gorja, Meimurja, Podravine, Slavonije. Oko 600 pripadnika brigade bilo je iz Meimurja. Svoje živote je na oltar domovine položilo 90 pripadnika brigade, raunajui i poginule 5. bojne “Tigrova”, kojoj je sjedište bilo u Vinici, a iz koje je nastala 7. gardijska brigada. Novinar Josip Šimunko, u ratu pomonik zapovjednika brigade za politiku djelatnost, osvrnuo se na poginule pripadnike brigade koji su u monografiji dobili zasluženo mjesto te na poteškoe rata u kojemu su se, nošeni domoljubnim zanosom, našli mnogi mladi ljudi koji prije toga nisu ni sanjali rat. Najteže je bilo zimi na Dinari. Svaka pogibija pripadnika brigade bila je teška, no

moral pripadnika brigade bio je i ostao visok cijelo vrijeme rata i do kraja završnih ratnih operacija. Nije bilo lako ni u miru u sjevernoj Hrvatskoj, rat je nosio mnoge poteškoe, ne samo one vidljive, ve i one nevidljive. Tako je dugo trebalo da Varaždinci i Meimurci prihvate 7. gardijsku brigadu kao svoju, ponajprije emotivno, dijelom i zbog toga jer je ugašen 54. samostalni bataljun iz akovca, a 104. varaždinska brigada je zbog potreba rata premještena u akovec. Kroz program je vodio Stanko Šincek, naelnik saniteta 7. gardijske brigade, sa svojim timom zaslužan za mnoge spašene živote. Brigada je u ratu imala 252 ranjenika, 67 poginulih i 23 preminula pripad-

cije 7. gardijske brigade crtu Crni vrh – Rupe – Snježnica – Brieg – Kalanjevac – Jelino polje – Omerova draga – Maija greda – Zekinica. Važnu ulogu ima Hrvatsko ratno zrakoplovstvo koje helikopterima Mi 24 uništava otporne toke neprijatelja na glavnim smjerovima napada. Akcija “Ljeto ‘95.” završava 30. srpnja, brigade su dostigle zadane ciljeve i stupile u akvnu obranu. Sedma gardijska brigada drži crtu: Cigelj – Debeli brijeg – Zekinica – Kalanjevac – Orlov kuk – Bat – Razvala – Crni vrh – Orlovac – Grabova kosa – Pršut – Vrh šale. Akcijom “Ljeto ‘95.” neprijatelj je stavljen u nepovoljan položaj, Hrvatska vojska je ostvarila novi vojni uspjeh, dok je osloboenje Bosanskog Grahova i Glamoa omoguavalo napadno oslobaanje Knina.

Osloboenje Knina u akciji “Oluja” U ratnoj operaciji “Oluja”, nošena izuzetno visokim moralom, 7. gbr zapoinje napad s dijelom udarnih snaga, zajedno s 4. splitskom

gardijskom brigadom, snagama 81. gardijske bojne i Prvom taktikom grupom te drugim brigadama. Za 7. gardijsku brigadu operacija Oluja je nastavak operacije Ljeto‘95. Najznaajnija hrvatska vojna operacija Oluja zapoinje 4. kolovoza u 5.00 sati ujutro topnikom pripremom na ciljeve obrane neprijatelja, a odmah zam zapoinje pješaki napad snaga 7. gardijske brigade na pravcu Risovac – Golubiko suvo polje – Kovai. Uspješno je probijena prva crta srpske obrane, a postrojbe 7. gbr napreduju do crte: Borova glava – Visibaba – Badanj – Pitomi vrh na kojoj se organizira obrana. Tu se sukobljavaju s Treom borbenom grupom Sjevernodalmanskog korpusa JNA i srpske milicije. Zbog priska hrvatskih snaga, jekom dana dolazi do raspadanja neprijateljske obrane. Drugog dana napada, 5. kolovoza, 7. i 4. gardijska brigada kreu prema Kninu s ciljem osloboenja grada. Svladavaju razbijene i demoralizirane manje neprijateljske formacije. Snage

7. gardijske brigade spuštaju se s Dinare i prve ulaze u Knin te u jutarnjim satima uspostavljaju kontrolu nad gradom i na kninsku tvravu podižu zastavu Republike Hrvatske koja je zalepršala ve oko deset sati istoga dana. Prije 12.00 sa sže i 4. gbr te uskoro na kninskoj tvravi lepršaju dvije velike hrvatske zastave. Ve 6. kolovoza 1995. godine u osloboeni hrvatski kraljevski grad Knin dolazi državni vojni i civilni vrh na elu s predsjednikom Franjom Tumanom. Osloboenje Knina imao je golemi strateški znaaj za potpuno svladavanje agresora i sveukupnu Hrvatsku pobjedu u Domovinskom ratu.

Operacije “Maestral” i “Južni potez” u BiH Iako je rat u Hrvatskoj završen, on i da dalje traje u BiH, gdje se planira zajednika operacija HVO-a i HV-a pod nazivom “Maestral”, koja je planirana od 7. do 11. rujna u kojoj sudjeluje i 7. gardijska brigada. Ve 4. rujna 7. gardijska brigada dobiva zapovijed o napadu na drvarsko - šipovskom podruju, a 7. rujna zapoinje izmještanje na položaje za napad. Cilj napada je poskivanje neprijatelja od osloboenih gradova Kupresa, Glamoa, Bosanskog Grahova i Livna, dublji prodor prema Šipovu, Jajcu, Drvaru i Oštrelju te uspostavljanje crte na pravcu Bosanski Petrovac – Klju – Mrkonji Grad i spajanje sa snagama 5. Korpusa Armije BiH. U prvoj fazi napada trebalo je osloboditi podruje Mliništa, u drugoj fazi preusmjeriti napad na Šipovo i Jajce, a u treoj fazi oslobodi Drvar i izbi na Oštrelj. Izmeu 8. i 15. rujna provedene su sve planirane faze napada. Nažalost, izmeu snaga 5.

nika, dok se jedan i danas vodi kao nestali. U kulturno - umjetnikom programu sudjelovao je etnoglazbenik Mirko Švenda - Žiga, koji je i sam jedno vrijeme bio pripadnik “Puma”. Župan Meimurske županije Ivica Perho govorio je o znaajnoj ulozi Meimurja i Meimuraca u konanom oslobaanju Hrvatske, što ni danas nije do kraja valorizirano, kao uostalom i ratni uspjesi 7. gardijske brigade, te o potrebi da mladi što više znaju o Domovinskom ratu. Nakon presude iz Haaga, svima je jasno da je to bila borba za slobodu i osloboenje Hrvatske od onih koji su okupirali zemlju. Zajednika je poruka: sad se trebamo okrenuti budunosti. (J. Šimunko)

Korpusa Armije BiH, koje brzo napreduju prema Bosanskom Petrovcu i snaga 7. gardijske brigade, zbog nepovezanos i nedostatka koordinacije, dolazi do žestokog pješakog sukoba. Ubrzo se uvia pogreška sukoba u kojima je bilo i ljudskih gubitaka te borbe prestaju. Potom su snage 7. gbr izmještene u Drvar. Radi utvrivanja dosgnuh vojno-strateških ciljeva i stvaranja dodatnog priska na poliko i vojno vodstvo srpskih snaga u Banja Luci, priprema se operacija Južni potez koja traje od 8. do 11. listopada 1995. godine. Snage 7. gardijske brigade ve se 6. listopada prema dobivenoj zapovjedi izmještaju u podruje Šipova te s drugim snagama od 9. listopada djeluju na glavnom pravcu napada. Nailaze na žilav i jak otpor neprijatelja iz smjera sela Liskovica, Bjelajci i Šehovci. Prva crta neprijatelja ipak je probijena, no susjedna 3. gardijska brigada HVO-a ne uspijeva probi crtu i ima velike gubitke, tako da je zapovjednik 7. gardijske brigade prisiljen u borbu uves 3. pješaku bojnu 7. gardijske brigade radi zaštite desnog boka uz rijeku Vrbas. Drugog dana, 10. listopada, neprijatelj je prisiljen na uzmak i napuštanje obrambene crte, a postrojbe 7. gardijske brigade približile su se hidroelektrani Jajce 3, gdje je organizirana obrana na pozicijama Mala Manjaa – selo Boac. Treega dana operacije dosgnu su zadani ciljevi te je crta obrane predana snagama 2. gbr Hrvatskog vijea obrane. Nakon 840 dana boravka na terenu Zbornog podruja Split, provedene operacije Oluja i oslobaanja grada Knina, 7. gardijska brigada Pume 17. listopada 1995. godine pobjedonosno se vraa u svoju manu bazu Varaždin.

U prostorima Matice hrvatske u akovcu predstavljena je u mjesecu knjige prije dva tjedna knjiga dr. sc. Ante Nazora “Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990. godina”, koja govori o vojnim i politikim uzrocima i posljedicama raspada Jugoslavije. Knjiga je to koja e zasigurno izmijeniti ve neke gotovo uvriježene neistinite spoznaje o Domovinskom ratu, jer je sažetak dosadašnjih rezultata i radova hrvatske historiografije o Domovinskom ratu. Dr. sc. Ante Nazor ravnatelj je Hrvatskoga dokumentacijsko - memorijalnog centra Domovinskog rata, a knjiga je u neku ruku sinteza najznaajnijih pitanja o Domovinskom ratu i s taktike i sa strateške razine. Knjiga je dvojezina, tiskana na hrvatskom i engleskom jeziku, te je tako dostupna široj svjetskoj publici. Izdanje od 6.000 primjeraka ve je gotovo rasprodano, što na svoj nain govori o interesu itatelja i povjesniara. Ovom knjigom i znanstveno se dokazuje krivnja velikosrpske politike na elu sa Slobodanom Miloševiem za rat u Hrvatskoj.

Marti zapovjedio evakuaciju Srba kako bi prisilio Beograd na intervenciju U knjizi se iznose mnogobrojni povijesni podaci, a ovom prilikom istaknimo dokumente vezane uz akciju “Oluja“, koja je nedavno oslobaajuim presudama generala Gotovine i Markaa dobila potvrdu da je izvedena prema svim pravilima ratovanja. Tako se dokumentira da je srpsko vodstvo u Krajini, odnosno Mile Marti, zapovjedilo evakuaciju kako bi se prisililo Beograd da intervenira. U tekstu odluke o evakuaciji, koju potpisuje Mile Marti 4. kolovoza 1995. godine 16.45 sati, a koja je objavljena u knjizi, stoji:

Dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga dokumentacijsko memorijalnog centra Domovinskog rata: - Znali smo i prije odluke u Haagu da su generali nevini i da je Domovinski rat bio borba za osloboenje zemlje, no neki to nisu htjeli znati. Odluka o nevinosti generala iz Haaga velika je stvar od povijesne i državotvorne važnosti, koja pokree itav niz drugih pitanja

“Da se pristupi planskoj evakuaciji sveg za borbu nesposobnog stanovništva iz opština Knin, Benkovac, Obrovac, Drniš i Graac. Evakuaciju sprovoditi prema pripremljenim planovima, pravcima koji izvode prema Kninu i preko Otria prema Srbu i Lapcu.” Kolone Srba krenule su po toj zapovijedi iz Knina i drugih gradova, a ostali su samo oni s oružjem u ruci, a sama je evakuacija pripremana dugo. Nije tona ni teza o prekomjernom granatiranju Knina. Sami srpski obavještajni izvori tvrde da je na Knin i okolicu palo najviše do 300 projektila kalibra veeg od 130 milimetara, i to na tono odreene ciljeve, tako da i injenino pada u vodu i teza o amoznim “topnikim dnevnicima”, odnosno planu uništenja Knina, što se uostalom vidjelo nakon ulaska naših snaga u Knin, pogotovo usporedimo li Knin s Vukovarom. (J. Šimunko)


20

Civilno društvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

MEUNARODNI dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježen u Meimurju razliitim akcijama

Nulta tolerancija prema bilo kakvom obliku nasilju nad ženama POVODOM Europskog dana svjesnosti o antibioticima, u Meimurju održano predavanje

Antibiotici pomažu samo kod bakterijskih infekcija Europski centar za kontrolu bolesti (ECDC) proglasio je 18. studenoga Europskim danom svjesnosti o antibioticima. Vezano uz taj dan provode se razliite aktivnosti od 2008. godine diljem cijele Europe, kojima se prikljuila i Hrvatska. U sklopu javne kampanje za ouvanje djelotvornosti antibiotika Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike (ISKRA) Ministarstva zdravlja ove je godine financirala izdavanje slikovnice koja pomaže u in ormiranju i edukaciji djece i roditelja o antibioticima. Radi se o lijekovima koji se esto i olako uzimaju, ponekad i bez konzultacije s lijenikom. Na žalost, kada nam ti lijekovi zatrebaju protiv bakterijskih in ekcija koje ugrožavaju život, sve se eše susreemo s bakterijama otpornima na gotovo sve raspoložive antibiotike. Tim povodom Marina Payerl - Pal, dr. med., spec. medicinske mikrobiologije, u Scheirovoj zgradi u akovcu održala je predavanje za odgajateljice i odgojitelje djejih vrtia u Meimurju. Tom prilikom okupio se velik broj odgojiteljica koje su s velikom pažnjom pratile predavanje

o antibioticima i prezentaciju slikovnice “Kako je Ješko pobijedio prehladu”, koju je osmislio i uredio Sven Pal, student Medicinskog akulteta Sveuilišta u Rijeci, a izdao FOSS-MedRI. Tom prilikom besplatno su podijeljenje po dvije slikovnice za svaki djeji vrti u Meimurskoj županiji. Cilj te akcije je angažirati strune osobe koje sudjeluju u odgoju djece od njihovih najranijih dana, kako bi pomogli u podizanju svijesti o znaaju antibiotika. Želja je kroz veselje itanja djeci i njihovim roditeljima približiti ideju da je strpljenje i mirovanje najbitnije u lijeenju virusnih in ekcija dišnih putova, koje su tako este upravo u nadolazee zimsko doba. (dz)

D

an 25. studenoga 2012. u cijelom svijetu obilježava se kao Meunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Tim danom takoer zapoinje i 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama (25. studenoga 10. prosinca). Stoga je tijekom prijepodneva protekle subote na akovekom Trgu Republike održana javna akcija tijekom koje se na prigodnom štandu i in ormativno - edukativnom letcima javnost in ormirala o antidiskriminacijskom zakonskom okviru Zakona o suzbijanju diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova. Akcija je organizirana u sklopu projekta “Jednako vrijedni”. Osim udruge “Zora“, Povjerenstva za ravnopravnost spolova i Sigurne kue, u akciju su se ukljuili i Policijska uprava meimurska akcijom “Živim život bez nasilja”, Hrvatski zavod za zapošljavanje – podruna služba akovec i podruna služba Mursko Središe, Centar za socijalnu skrb, Obiteljski centar Meimurske županije, Organizacija žena HSS-a, Forum žena SDP-a, opine Orehovica, Nedeliše i Sveta Marija, te mnogi drugi.

Posljednjih 10 godina u Repuprepoznato te Potporu akciji dale blici Hrvatskoj ubijeno takoer nema osobe iz javnog i je 305 žena u dobi od 22 društ veno politikog života do 47 godina kao posljedipreventivnih Akciji su potporu dale i mjera kojima ca obiteljskog nasilja. U 96% osobe iz javnog i politikog bi se zaštitile sluajeva nasilja nad ženama života Meimurske županije, ne samo žene, zlostavljai su bili njihovi suizmeu ostalog gradonaelnik ve i djeca. Na pruzi ili partneri, a samo 5% Grada akovca Branko Šala- žalost, svjedomon, meimurski župan Ivica ci smo da nasilje žena žrtava nasilja to je Perho i saborska zastupnica poinje od najraprijavilo policiji Dragica Zgrebec. Mnogi su u bilježnicu na štandu upisali i svoja razmišljanja o nasilju nad ženama: “Nasilje kao problem u našem društvu još nije dovoljno

nije dobi. U pravednom društvu, kakvo želimo graditi, nema mjesta nikakvim oblicima nasilja.” Dejan Hunjadi, naelnik opine Sveta Marija “Svako nasilje nad bilo kim je neprihvatljivo! Naroito je neprihvatljivo nad ženama kao nježnijem spolu, koje su stup obitelji. Žene su dokazale da mogu isto ili bolje od suprotnog spola. Moraju biti ravnopravne - zaslužile su to.” Mladen Horvat, naelnik opine Nedeliše

Poinitelji nasilja naješe su supruzi i partneri Nasilje nad ženama problematika je s kojom se naša civili-

zacija sve više susree. Svjetska statistika svjedoi kako su u više od 70 posto sluajeva ubojstva žena u svijetu poinitelji bili njihovi partneri. Posljednjih 10 godina u Republici Hrvatskoj ubijeno je 305 žena u dobi od 22 do 47 godina kao posljedica obiteljskog nasilja. U 96% sluajeva nasilja nad ženama zlostavljai su bili njihovi supruzi ili partneri, a samo 5% žena žrtava nasilja to je prijavilo policiji. Projekt “Jednako vrijedni” podržao je Ured za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske. (mk, rr)

AKOVEC i PODBREST Meunarodni dan osoba s invaliditetom

Javna akcija Udruge tjelesnih invalida Meimurja U ponedjeljak 3. prosinca 2012. od 10 do 12 sati Udruga tjelesnih invalida Meimurja javnom akcijom na Trgu Republike u akovcu obilježit e Meunarodni dan osoba s invaliditetom. U Hrvatskoj je oko 430 tisua osoba s invaliditetom, što ini oko 10% stanovništva. Zajedno sa svojim lanovima

obitelji ine barem jednu treinu stanovništva koji su povezani s invalidnošu. Osobe s invaliditetom iz osobnoga životnog iskustva znaju kako se krše njihova prava i kako ih se može zaštititi, te istiu kako od države i društva ne traže socijalnu pomo i sažaljenje, ve poštivanje osnovnih ljudskih prava. Posebno istiu pravo na

pristup svim ustanovama bez arhitektonskih barijera, školovanje u redovnom sustavu obrazovanja, iz kojega su do sad bili naješe iskljueni, te pravo na zapošljavanje. Javnom akcijom, koja e biti organizirana, želi se osvijestiti javnost o prisutnosti osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici, na njihova prava i potrebe

kao jednako vrijednih lanova društva. Svi su pozvani posjetiti štand koji e biti postavljen na Trgu Republike i dati svoju potporu osobama s invaliditetom! Javna akcija bit e organizirana u sklopu projekta “Sigurni koraci k ouvanju zdravlja“, koji financijski podupire Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske.

Društvo distrofiara, invalida cerebralne i djeje paralize i ostalih tjelesnih invalida takoer e u ponedjeljak 3. prosinca obilježiti Meunarodni dan osoba s invaliditetom. Sveta misa održat e se u crkvi B. D. M. Kraljice u Podbrestu, s poetkom u 10 sati. Druženje e se nastaviti u prostorijama

Društvenog doma Podbrest uz prigodni domjenak. Dan otvorenih vrata Društva za sve graane bit e 4. prosinca 2012.godine u službenim prostorijama Društva distrofiara, invalida cerebralne i djeje paralize i ostalih tjelesnih invalida, A. Starevia 1, akovec.


IZLOŽBE

akovec: Dubravko Baumgartner Zagreb: Larisa Golec Prelog: Društvo invalida KNJIŽEVNOST

Prelog: književna veer Miroslava Milinovia akovec: predstavljen Hrvatski kajkavski kolendar 2013. SCENA

Završen 18. Jazz fair Performans “Refleksije - ekologija kulturnog krajolika” “Footlooose” napokon u akovcu!

RAZGOVOR S POVODOM

KRUG - novi rock bend u akovcu “Naš najvei cilj je organizacija i inicijativa organiziranja velikog festivala u Meimurju, koji bi okupio desetak tribute bendova EKV-a, nešto kao Open Air festival u ljetnim mjesecima.”


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

STIGAO KATALOG BLAGDANSKA PUTOVANJA Advent, Boži, Nova Godina!

NAŠA PREPORUKA DALEKIH PUTOVANJA KUBA – Nova godina 28.12., 9 dana, od 13.490 DUBAI – NOVA GODINA 28.12., 6 dana, od 5.450 INDIJA 05.01., 9 dana, od 11.490 KENIJA 04.01., 10 dana, od 14.990

NAŠA PREPORUKA CHARTERA ANDALUZIJA 05.12., 5 dana, od 3.795 kn

NAŠA PREPORUKA PUTOVANJA PARIZ 06.12., 4 dana, od 3.195 kn LONDON 06.12., 13.12., 4 dana, Od 3.390 kn BEČ 06.12., 13.12., 4 dana, Od 1.390 kn ADVENT U BEČU 07.12., 3 dana, 1.095 kn ADVENT U BUDIMPEŠTI 07.12., 3 dana, 650 kn ADVENT U PRAGU 13.12., 4 dana, 995 kn ADVENT U BRATISLAVI 14.12., 3 dana, 850 kn

NAŠA PREPORUKA ODMORA POREČ H. Diamant 4* do 28.12., 2 pol, od 580 kn OPATIJA H. Opatija 2* do 27.12., 2 pol, od 420 kn OTOČEC H. Šport 4* do 28.12., 2 pol, od 390 kn

NAŠA PREPORUKA BOŽI I NOVA GODINA UMAG Sol Umag 4* 28.12.-2.1., 2 pol, od 1.750 kn* RAB H. Padova 3* 29.12.-3.1., 3 pol, od 900 kn + 500 kn novogodišnja večera VODICE H. Olympia 4* 29.12.-2.1., 2 pol, od 1.500 kn* ORAŠAC-DUBROVNIK Radisson Blu vrtovi sunca 5* Klizanje s pogledom na Elafite 30.12.-2.1., 2 pol, od 1.690 kn*

NAŠA PREPORUKA MEDITERANA TUNIS, EGIPAT, TURSKA, KANARSKO OTOČJE,.. iz Graza, Beča ili Ljubljane Zatražite ponude u poslovnici!

PRODAJEMO I ULAZNICE ZA KONCERTE

Kultura

AKOVEC, NEDJELJA, 2. prosinca, 16 sati Centar za kulturu, Dramski studio “DADA“ KD “Pinklec“ akovec, - premijera “Vjetropljus“

Pinkleci predstavljaju novu predstavu “Vjetropljus” Vjetropljus donosi priu o zgodama Hermana, obinog školarca iz sela s tri kue, u koje ne zalazi ak ni školski autobus. No, Hermana to ne smeta. On želi i voli ii u školu. Svako jutro, bez obzira na vremenske neprilike, dugaak put do škole prevaljuje na leima svoga metalnog prijatelja Gospodina pl. Praskala. Jedno jutro osobito jak vjetar, zvani Olujno pasji vjetropljus, svom je silom odluio zaustaviti malenog Hermana na putu do škole. Hoe li Herman uspjeti doi do

škole ili e ga Vjetropljus zaustaviti i što e se na kraju ipak dogoditi, pogledajte u novoj predstavi Dramskog studija “Dada“. Predstava u trajanju od 30 minuta preporuuje se predškolskom uzrastu (4+) i nižim razredima osnovne škole. Ulaznica je 25 kuna. Kreatori Vjetropljusa jesu redatelj, dramaturg i scenograf Davor Dokleja, autor teksta Albert Wendt, glazbu potpisuje Ladislav Varga, a kostime su pripremili Ines Palašek & Humana

Nova. Oblikovanje rasvjete pripremili su Neven Taradi i Mario Zelenbaba. Glumaki postav ine Olujno pasji vjetropljus (Ivan Modri), Herman, školarac (Vilim Haek), Gospodin pl. Praskalo, bicikl (Neven Matoša), Ga Nikl, razrednica (Danka Brumen), Ravnatelj (Karlo Žganec),Dobra Uiteljica (Antonija Mrla, Karla Kati), Smiješni Uitelj (Ivan Modri), Doktor (Mateja Posedi), Smrtno ozbiljna savjest (Neven Matoša) i Proljetni povjetarac (Eneja Zadravec).

SJEANJE na književnika Miroslava Milinovia iz Preloga

Gradu Prelogu darovao je neke od svojih najljepših pjesama Povodom 80. obljetnice roenja književnika Miroslava Milinovia u Pastoralnom centru Blaženog Alojzije Stepinca u Prelogu u etvrtak je upriliena književna veer. O preloškom profesoru i književniku Miroslavu Milinoviu govorili su uvodno predsjednik Matice hrvatske u akovcu dr. sc. Stjepan Hranjec i dr. sc. uro Blažeka. Miroslav Milinovi osobito je književno ime u širim okvirima u ukupnoj hrvatskoj književnosti. U Prelog je stigao 1964. godine i u taj je grad utkao sebe, dao mu se kao pjesnik i nastavnik, rekao je izmeu ostalog dr. Stjepan Hranjec. Roen je u Banjoj Luci 24. srpnja 1932. godine. Kao desetogodišnji djeak ostao je bez noge u partizanskom zranom napadu u Drugom svjetskom ratu, završio je Filozofski fakultet u Beogradu, a u Prelog dolazi 1964. godine. Radio je u osnovnoj školi kao nastavnik hrvatskog jezika, sve do umirovljenja 1997. godine. Umro je 1998. Objavio je sedam zbirki pjesama: “Suza i cvijet na dlanu”, Sarajevo, 1958., “Zlatna noga”, Bosanski Novi, 1977., “Mo uspomena”, vlastita naknada Prelog, 1977., “Sanjana zemlja”, Zagreb, 1979., “Listii iz dnevnika”, Bosanski Novi, 1979., “Sauvana svjetlost”, akovec, 1981., te “Žalopojka za Bosnom”, Koprivnica, 1996., u kojoj govori o svojemu djetinjstvu i mladosti te o svojoj Bosni gdje je roen i ratnoj tragediji koja ju je zadesila. Iza njega

Dr. Stjepan Hranjec, Aleksej Milinovi i dr. uro Blažeka na obljetnikoj književnoj veeri

su ostali i nebrojeni lanci u raznim listovima, asopisima i drugim publikacijama, ali i mnoge aktivnosti u kulturi Grada Preloga. Tako je manje poznato da je pomogao organizirati i izložbe prvih preloških slikara u osamdesetim godinama. Bio je osebujni intelektualac, a mnogi se sjeaju da je bio i strastveni navija Hajduka. Jednom je kazao da mu je Meimurje nakon Bosne postalo drugi i konani zaviaj. Gradu Prelogu darovao je neke od svojih najljepših pjesama. O njemu su, osim prof. dr. Hranjeca, govorili i prof. dr. uro Blažeka, koji je bio njegov uenik, te mu zahvalio za ljubav prema pisanoj rijei, ali i na angažmanu u šahovskoj sekciji koja je u vrijeme kad nije bilo današnje tehnologije mnogo znaila za razvoj uenika. Dr. sc. Dragutin

Feletar sa sjetom se prisjetio mnogih susreta s njim i na male dnevne i none razgovore u Koprivnici. Uiteljica u OŠ Prelog Zdravka Balaban, kolegica profesora Milinovia, podsjetila je na njegov životni put i meusobna zadirkivanja u školi. Sin Aleksej Milinovi, koji je i okupio posjetitelje na veeri u organizaciji Matice hrvatske i Grada Preloga, odnosno Doma kulture, rekao je izmeu ostalog da je udno da je njegov otac samo u godinu dana objavio i po dvije zbirke pjesama, a u itavim desetljeima ni jednu, za što su možda zaslužni i neki drugi, možda i politiki razlozi. U programu je nastupio zbor “Ftiice“ iz Murskog Središa, zatim uenici Graditeljske škole akovec, koje je uvježbala dr. sc. Emilija Kova, te kao voditelj priredbe Željko Soka, koji se prisjetio profesorovih navijanja za “Hajduk”. (J. Š.)

PREDSTAVLJEN Hrvatski kajkavski kolendar 2013.

Suvremeno izdanje donosi zanimljiva štiva! U organizaciji Matice hrvatske Ogranak akovec protekli je petak, 23. studenoga, uprilieno predstavljanje Hrvatskoga kajkavskog kolendara 2013. Sveani program održan je u u prostoru Pilke u akovcu, uz nazonost mnogobrojnih suradnika i kreatora Kolendara. Glavni urednik, prof. dr. sc. Stjepan Hranjec, na

U ako Kukurn galerijskom prostoru Centra za kulturu protekli je tjedan, 22. studenoga, otvorena izložba autora Dubravka Baumgartnera, akademskog slikara mlae generacije iz Lendave. Publici su predstavljene slike nastale tijekom proteklih deset godina. Objedinjene su pod nazivom “Desetljee stvaranja panonskih zidova”. Prema rijeima autora, motive za izradu ovog serijala pronašao je šeui zaviajnim krajolikom i lendavskim goricama: - Još prije desetak godina zapazio sam u obližnjim lendavskim selima propadanje starih kua, zidanica izraenih od drveta i blata. Svojim slikarskim izrazom htio sam na neki nain dati apel i inicijativu da se to propadanje zaustavi, da se ta kultura i povijesna baština sauvaju za idue generacije.

Nema se vremena zapažati stare “hiže“ Baumgartner kompoziciju svojih slika mozaino oblikuje i kombinira primjenom višeslojnosti i nanošenjem materijala kao što su blato,

S

i još mnogo toga...

www.kompas.hr

IZLOŽBA prekmursk

U

DEPECHE MODE u Zg 23.05.2013., sportska događanja hokej MEDVEŠČAK, rukomet,...

9LšHLQIRUPDFLMDXQDšRMSRVORYQLFLXČDNRYFX 326-(7,7(1$6,3878-7(6.203$620

30. studenoga 2012.

sveanosti je svima zahvalio na kvalitetnoj suradnji te naglasio kako je jedna od osobitosti ovog godišnjaka što u kontinuitetu izlazi ve 21 godinu u zavidnim nakladama od 2.000 do 2.500 komada, koja je gotovo uvijek rasprodana. Jedna od tema Kolendara je i 100. obljetnica akoveke Vajde, pa se uzvanicima prigodnim rijeima obratio i mr. sc. Vladimir Mesari, direktor te tvrtke. Potom je govorio prof. dr. sc. Slobodan Kaštela, lan - suradnik HAZU-a, podsjeajui na 30 godina

Zavoda za znanstveni rad HAZU u Varaždinu. Meimurski župan Ivica Perho istaknuo je 20. obljetnicu osnutka Meimurske županije takoer kao jednu od tema koje su na suvremen nain obraene u ovom najnovijem izdanju Kolendara. Ujedno je svima zaželio svako dobro i sreu u novoj 2013. godini, za koju je Kolendar i pripremljen. U kulturno - umjetnikom programu nastupili su mladi župe Sv. Jelene Križarice iz Šenkovca i lanovi etnoradionice šenkovekoga Djejeg vrtia “Vrapii”. (rr)

voju prvu samostalnu izložbu u Galeriji Kristofora Stankovia u Gradskoj skupštini Grada Zagreba priredila je Larisa Golec iz Donje Dubrave. Ona je rodom iz Ruske Federacije, i to iz sibirskog grada Krasnojarsk, a snaha u Donjoj Dubravi od 1994. godine. U posljednje tri godine intenzivno je poela svoj talent prenositi na platno, uz veliki poticaj ludbreškog slikara Zlatka Kapuste. Završila je i dvije godine aktivnog teaja slikanja kod akademskog slikara Ivana Lovrekovia, prof. Svoje slike prvo je poela predstavljati u Donjoj Dubravi i okolici te je postala lanicom Likovne udruge donjeg Meimurja, a od ove godine primljena je u poznatu varaždinsku likovnu udrugu LUV. Vrlo brzo je napredovala u


30. studenoga 2012.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVEC, UTORAK, 4. prosinca, 19.30 sati Centar za kulturu

AKOVEC, ETVRTAK, 6. prosinca, 20 sati Centar za kulturu, Tribina  - predstava “Ufuraj se i pukni“

London Calling Comedy - stand up komedija Otac i sin Kerekeš zajedno u Od prvog gostovanja u 2011. godini do sad sjeverna je Hrvatska ugostila 25 meunarodnih komiara pred gotovo 3.000 ljudi, koji su u više od 18 sati smijeha uživali u britanskoj komediji uživo. London Calling ovaj put predstavlja vam etiri iskusna komiara. Energini Novozelananin Jamie Bowen, engleski odgovor na Jima Carreya, Jason Canning te dvije

mlade, uzbudljive i vrlo talentirane rastue zvijezde: Pat Burthscher iz Kanade i Engleskinja Laura Carr spremni su da vas nasmiju do suza. Za ovu stand up komediju potrebno je izdvojiti 40 kuna, a ulaznice su u prodaji na blagajni Centra za kulturu akovec, u Turistikoj zajednici grada akovca, Podroom Drinks & Music Clubu, te u Kino Galeriji Varaždin.

predstavi “Ufuraj se i pukni” Redatelj predstave Ljubomir Kerekeš osmislio je predstavu koja “plijeni zabavljakom komunikativnošu, a ništa ne gubi na humanistikoj sugestibilnosti“. Naime, inspiriran ispitima svoga sina, Kerekeš na scenu donosi predstavu punu ulinih

izraza, žargonizama, govorei o “jednoj generaciji oblikovanoj od devedesetih do danas, u doba neovisnosti, sa svim obilnim kontroverzama i dilemama“, te prikazujui stvarne likove ispunjene problemima malog ovjeka (ljubavni jadi i problem

kog slikara Dubravka Baumgartnera

Prlekije i Saveza društava slovenskih likovnih umjetnika. Izlagao je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u domovini i inozemstvu. Radi u Muzeju u Lendavi kao kustos galerije i grafiki dizajner. Organizator je i voditelj likovnih radionica i kolonija u Lendavi, kao što je, primjerice, LindArt. S obzirom na to da je Maribor ove godine proglašen Europskim gradom kulture, Baumgartner je sudjelovao u osmišljavanju i provedbi djela kulturnog programa i u Mariboru. (Roberta Radovi) ne znaju kamo. I to sve više postaje problematika našeg svijeta i društva. Zbog toga veina ljudi više nema vremena ni koncentracije zapažati stvari kao što su stare ‘hiže’. A možda ih za deset godina više nee ni biti. Izložbu je otvorio likovni kritiar Marijan Špoljar, a postav se može razgledati do 10. prosinca. Osim slikarstvom, Baumgartner se bavi još i grafikom, ilustracijama, dizajnom i otografijom. lan je Društva likovnih umjetnika Prekmurja i

Likovna republika Sveti Martin na Muri prireuje izložbu slika svoje lanice Biserke Soboan. Otvorenje izložbe na temu “Aneli” bit e u subotu 1. prosinca 2012. s poetkom u 17 sati u izložbenoj galeriji u zgradi Opinske uprave Sveti Martin na Muri. (sm)

Društvo distrofiara, invalida cerebralne i djeje paralize i ostalih tjelesnih invalida predstavilo likovne radove

Sredinom mjeseca, 16. studenoga, u prostorima pizzerije “Ro-Sa” Prelog otvorena je izložba likovnih radova lanova Društva distrofiara i invalida cerebralne i djeje paralize i ostalih tjelesnih invalida. Uvodno je o povijesti, aktivnostima i planovima Društva govorila predsjednica Miljenka Radovi, mag. iur. iz Preloga. Pozvala je prisutne da se ukljue u ovu akciju Društva, iji je cilj kroz prodaju izloženih djela prikupiti dio sredstava za nabavu novog kombi vozila, namijenjenog prijevozu osoba s invaliditetom, neophodnog da bi se održali postignuti i unaprijedili postojei nivo usluga, koje pružamo našim lanovima. Ujedno je zahvalila Sandri i Robertu Švendi, vlasnicima pizzerie “RoSa“, koji su omoguili korištenje prostora za održavanje izložbe, kao i stalnim sponzorima, restoranu “Prepelica“ Otok i trgovini “Ida Comerc“ iz Preloga. O tome kako su bile organizirane likovne radionice i kako su nastajala izložena dje-

la govorio je voditelj likovnih radionica, nastavnik likovne kulture, pro . Mihail Mihajlov iz akovca. Napomenuo je da izložba otkriva neke talente, nove ideje i da se javno pokazuje unutarnji svijet umjetnika. O impresijama i iskustvima, kroz priu pod nazivom “Sjeam se“, govorio je jedan od autora, Miroslav Zorkovi iz Nedeliša. Izložbu je otvorio saborski zastupnik i gradonaelnik Grada Preloga Dragutin Glavina. Ujedno je obeao potporu programima Društva, kako moralnu, tako i financijsku. U kulturnom dijelu programa nastupile su Izidora Mustak, devetogodišnjakinja iz Podbresta, odlina uenica OŠ Strahoninec i Umjetnike škole u akovcu, koja je proitala svoje prie “Jesen je uzela kist“ i “Pria uvelog lista“, te Barbara Zadravec iz Svete Marije, odlina uenica 3. razreda gimnazije u Srednjoj školi Prelog, koja se predstavila kao izvrsna pjevaica, uz vlastitu pratnju na akustinoj gitari.

HKD “Pomurje” Lendava

PRVA SAMOSTALNA izložba Larise Golec iz Donje Dubrave

Nadahnue joj je priroda Sibira i Meimurja svladavanju slikarskih tehnika, nakon ega stižu i rezultati. Na izložbi prevladavaju slike izraene u tehnici “ulje na platnu”. Sama izložba nema odreenu tematiku, ali ipak treba napo-

Izložba Biserke Soboan

PRELOG - retrospektivna izložba

ovec stigli Panonski zidovi, njak i Gujdekove dveri zemlja, slama, drvo ili ak metalni predmeti. Takva kreativna igra rezultirala je slikama koje su etiketirane nazivima: Gujdekove dveri, Kürja lestvica, Kukurnjak i Panonski zidovi. Takav postav izložbe sve nas vraa u dane sretnog djetinjstva i prizora “obloka i kukuružnjaka” i slinih elemenata okunica seoskih domainstava, koje su tematikom i motivima bliske svima nama u Meimurju. Autor na neki nain nostalgino promišlja o prošlim vremenima: - To je jedna vrsta melankolije na vremena kada su ljudi bili više druželjubivi. Danas svi nekamo žure, a

neupisanoga željenog akulteta Krunoslava Prišta – Jan Kerekeš), samoa, potreba za društvom i razgovorom susjeda reka (Ljubomir Kerekeš), ali i empatiju te oslonac pun bratske ljubavi (prikazan preko lika Zorana Prišta – Zoran Pribievi).

LIKOVNA republika

menuti posebno nadahnue povezanosti njenih misli na prirodu iz njenoga rodnog Sibira i ljepote našeg Meimurja. Po mišljenju slikarskih kritiara, Larisa je blago naklonjena re-

alistinom izražaju sa svojim posebnim stilom izražavanja. Njezin je moto: “Ako imaš talent, usavršavaj ga maksimalno i pomogni drugome da ga uoi i dalje razvija!”. (A.Fuš)

Održana kulturno - zabavna priredba “Hrvatski bal” Hrvatsko kulturno društvo “Pomurje” u lendavskom hotelu “Lipa” organiziralo je tradicionalnu kulturno - zabavnu i gastronomsku priredbu “Hrvatski bal”, koji je ovaj put bio u znaku grada Zagreba. U glazbenom dijelu nastupili su Maja Šuput i grupa Enjoy, dok su gastronomski doživljaj priredili zagrebaki kuhari, predvoeni majstorom kulinarstva i zlatnim hrvatskim kuharom Miroslavom Borovakom, uz pomo kuhara hotela “Lipa”. Gosti iz Meimurske županije bili su zamjenik župana Matija Posavec, središanski dogradonaelnik Dražen

Srpak te Gordan Vrbanec, predsjednik Gradskog vijea akovec. Svi su oni bili posebni i dragi gosti Antona Balažeka, župana Opine Lendava, i anina Kutnjaka, predsjednika HKD-a “Pomurje”. (sm)


4

Scena

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVEC - 7. - 11. prosinca Centar za kulturu ARGO - drama, triler

AKOVEC - PETAK, 14. prosinca, 13 i 19 sati Dvorana Graditeljske škole Mjuzikl “Footloose”

Glazbeni spektakl “Footloose” napokon

Film o spašavanju Amerikanaca za vrijeme iranske revolucije Pod palicom oskarovaca Bena Aflecka (redatelj) i Georgea Clooneya (producent), odlina glumaka ekipa na velika platna donosi istinitu priu o agentu CIAe koji predvodi operaciju spaša-

vanja šest amerikih graana iz Irana. Film donosi napetu borbu za život, fascinantnu priu koja je desetljeima bila nepoznata javnosti. 1979. godine revolucija u Iranu doseže vrhunac napadom

na ameriku ambasadu. 52 Amerikanca postaju taoci opasnih i nemilosrdnih voa pobune. Šestorica su u potpunom kaosu i panici uspjeli izmaknuti i nai utoište kod kanadskog velepo-

RAZGOVOR

S POVODOM PIŠE: ROBERTA RADOVI

MEIMURSKA PRIMADONA proslavila 88. roendan

KUD “Sumarton“ priredio proslavu za Tetu Lizu lanovi maarskog KUDa “Sumarton“ u petak 16. studenoga pripremili su veliko iznenaenje Elizabeti Toplek - Teti Lizi za 88. roendan. Za donjodubravsku primadonu organizirali su proslavu koja je održana na graninom prijelazu Gorian u restoranu "Zelengaj". Od samoga dirljivog doeka s pjesmom u narodnoj nošnji, proslava je protekla u vrlo emotivnoj atmosferi. Na rastanku, uz oproštajnu su pjesmu potekle i suze. Zajedno su otpjevali nekoliko meimurskih pjesama kojih se još

rijetko tko sjea, a pjevali su i sve maarske pjesme koje su zapoeli sumartonovci. Teta Liza roena je 16. studenoga 1924. u Donjoj Dubravi, gdje i danas živi. Teta Liza, poživjela nam još dugo godina! (A. Fuš)

SMOTRA djejega folklornog stvaralaštva Mala Subotica

Poznati meimurski predstavnici na državnim smotrama

30. studenoga 2012.

“Ovaj krug sam smislio, ovaj krug sam stvorio, ovaj krug sam razbio, u vetar rasuo ...“ stihovi su kultne pjesme “Krug“ nekadašnjeg benda Ekatarine Velike, s kojima je zapoeo koncert “Come together“ prošli petak, 23. studenoga, u Starom hrastu u akovcu. Pratei slogan toga glazbenog happeninga “4 u 1“ šarmantno je doarao broj gostujuih bendova, kojih je, dakako, bilo ni manje – ni više nego etiri. Domae glazbene snage i bendovi Sanjari (CCR tribute), KRUG (EKV tribute), FKK (rock) i Genova (pop/rock/ blues/jazz) zapoeli su, kako je najavljeno, novi serijal koncerata u Starom hrastu. Niste bili na koncertu i ne prepoznajete tribute bend EKV pod nazivom “Krug“? Neemo nikome zamjeriti nedostatnu glazbenu edukaciju. Bend je “krstio“ svoje ime doslovno par dana prije prvog predstavljanja javnosti. Sasvim dovoljan razlog za razgovor s “krugovcima“, zar ne?

Zašto “Krug“ i kako je nastao? Veseli deki u najboljim godinama, rekao je netko iz publike za ovaj novopeeni akoveki bend u peterolanom sastavu: Kristijan Barani (vokal), Robert Rešetar (gitara), Anelko Novak – Kmica (bas), Aleksandar Toli – Sandy (gita-

slanika. CIA-ov strunjak za “izvlaenje” Tony Mendez (Afleck) smišlja rizian plan kako ih spasiti, opcija nije mnogo, a plan je apsolutno nevjerojatan!

Mjuzikl “Footloose” stiže u akovec u petak 14. prosinca. Ove sezone, uz Marija Valentia i Adama Konia, u Footlooseu je zaigrao i tinejdžerski idol iz Meimurja Bojan Jambroši u ulozi urnebesnog Willarda sa zaraznom pjesmom “Mama zna”. Footloose

je do sada zaraznim ritmovima, priom i glazbom osvojio gotovo cijelu regiju. Ovaj mjuzikl je, kako mediji pišu, “raspametio Zagreb”, “rasturio Opatiju”, “podigao Arenu u Puli i osjeku Tvru na noge” te “uinio Špancirfest najzanimljivijim do sada”. Kako su odluni u

KRUG - novi rock bend u akovcu koji “slavi” jednu od najkarizmatinijih ex-yu grup

Želimo u Meimurju organizirati veliki festival tribute bendova Ekatarine Velike

Pripremajui play listu za prvi koncert, na prvom je mjestu bila pjesma 'Krug'. A kak' smo nekaj morali staviti na plakat, odluili smo da bend imenujemo po toj pjesmi

ra) i Renato Rešetar (bubnjevi). Zajedniko d vo g o d i š nj e druženje i svirka rezultirali su tribute bendom Ekatarine Velike, pa je tako stvoreno i ime. - Pripremajui play listu za prvi koncert, na prvom mjestu bila je pjesma 'Krug'. A kak' smo nekaj morali staviti na plakat, odluili smo da bend imenujemo po

toj pjesmi ... A kak smo se udružili? Željeli smo uljepšati zajednike svirke i nai opravdanje pred ženama da kao idemo na tonske probe, a ne na gemište ... (smijeh)

Mladi smo, tek smo propupali ...

SANJARI - tribute bend Creedence Clearwater Revival

Podsjeamo kako je ove godine obilježeno 18 godina od smrti kultnog pjevaa i gitarista Ekatarine Velike Milana Mladenovia, koji se rodio u Zagrebu. Hitovi “Oi boje meda”, “Tattoo”, “Modro i zeleno”, “Budi sam na ulici”, “Kao da je bilo nekad”, “Ti si sav moj bol”, “Novac u rukama”, “Ja bih hteo da vladam”, “Zemlja“ bendu su svojevremeno dali veu popularnost u Hrvatskoj nego u Srbiji. EKV je ostavila velik trag u popularnoj glazbi bivše države. Smru Mladenovia Ekatarina Velika je prestala postojati. U Beogradu i Podgorici, a i u Zagrebu, od 25. listopada ove godine postoje ulice koje nose ime Milana Mladenovia.

Razgovor je voen nakon što su “krugovci“ probili led ostalim gostujuim bendovima veeri. Mnogobrojna publika, srednje i mlae generacije, izvrsno je prihvatila njihov prvi nastup, pa su lanovi benda, vidno zadovoljni i dobrog raspoloženja, o svojim autorskim ambicijama nastavili kroz smijeh i šalu: - Uskoro emo snimiti novi CD ... (smijeh), mladi smo, tek smo propupali. Sad ozbiljno ... Imamo par autorskih stvari, ali još slijedi završni 'hoch glanz'. EKV je projekt koji emo nastaviti raditi, ali želimo imati i autorske stvari. Sad nakon koncerta idemo

AKOVEC Performans i izložba “Refleksije - ekologija kulturnog krajolika”

Mladi umjetnici performansom ukazali na problematiku “foteljaštva” našeg društva U sportskoj dvorani OŠ Tomaša Gorianca u Maloj Subotici nedavno je održana 12. Smotra djejega folklornog stvaralaštva, na kojoj se predstavilo trinaest folklornih skupina, jedanaest domaih i dvije gostujue. Na pozornici u Maloj Subotici plesala su, pjevala i igrala se djeca iz HKUU-a Sveti Martin, KUD-a Katruže Ivanovec, KUU-a Zasadbreg, KUU-a Fijolica Orehovica, KUD-a iz Babine Grede, KUD-a Dr. Vinka Žganca Vratišinec, KUD-a Zvon – župne zajednice Mala Subotica, KUD-a Makovec, KUD-a Kaštel Pribislavec, KUD-a Donji Vidovec, KUD-a Donji Kraljevec i OŠ Starše iz Slovenije. Njihove nastupe ovu je godinu pratila

(nova) prosudbena komisija u sastavu prof. Klaudija Vidovi, prof. Boris Novak i Darko Gri, koja je izabrala šest skupina koje e Meimursku županiju predstavljati na županijskim smotrama diljem Hrvatske. Tako e prema odluci komisije KUD Žiškovec na djeje Vinkovake jeseni, HKUU Sveti Martin odlazi na djeje akovake vezove, KUU Zvon župne zajednice Mala Subotica na državnu Djeju smotru u Kutinu. KUU Zasadbreg na Meunarodnu smotru djece i mladih u Zagrebu, KUD Donji Vidovec na Djeju smotru u Svetu Nedjelju, dok pak e KUD Makovec predstavljati Meimurje na Djejim igrama na Bedenku u Voincima. (so, foto: zv)

Kreativni mladi umjetnici provokativnim performansom u prostoru galerije “Scheier“ u akovcu u etvrtak 22. studenoga otvorili su meunarodnu izložbu “Releksije ekologija kulturnog krajolika”, koja je dio programa ovogodišnjeg ACTFEST-a. Vrhunac otvorenja bilo je piljenje fotelje koja je pristigla iz nedavno poplavljenih Pušina i “donacijom” vlasnika, odnosno tvrtke “akom“. Mladi umjetnici ovim su inom simbolino ukazali na problematiku “foteljaštva” našeg društva, koje prati bivša ali, na žalost, i sadašnja vremena, uz poruku da se treba dii iz postojeih fotelja i dati novi zamah u društvenim promjenama, kako je

Sudionici projekta “Refleksije” naglasio Kruno Jošt u ime doma- iz Srbije i Nina Jeza iz Slovenije te ina ACTFEST-a i “suuesnika suradnici Maja Kohek i Simon umjetnika” piljenja fotelje. Poldauf iz Slovenije, Smiljana ŠaU osmišljavanju i kreiranju fari i Milivoj Kuhar iz Hrvatske. programu, osim Jošta, sudjelovali Beograanka Jelena Veljkovi, su umjetnici Elisa Fabia Schön- nezavisna kustosica, u svojim se herr iz Njemake, Vaida Blazyte dosadašnjim radovima ponajviiz Litve, kustosice Jelena Veljkovi še bavila fenomenom privatnih

i javnih prostora. O gostovanju u Meimurju kazala nam je: - Pozvana sam u akovec na rezidencijalni program s ciljem da se okupe kreativci s raznih strana svijeta i osmisle program kojim e djelovati koloborativno u suradnji s domaim umjetnicima, sa svrhom ukljuivanja lokalnog stanovništva. Ovdje smo proveli 11 dana i za to vrijeme ostvarili smo 2 videomaterijala i 1 performans. Izložbu smo nazvali 'Releksije - ekologija kulturnog krajolika'. Nazivom 'releksije' htjeli smo naglasiti svoje vienje vašeg krajolika, a nastavkom naziva izložbe željeli smo naglasiti dostupne resurse za stvaranje neega novog, ime se može oplemeniti postojei gradski prostor.


30. studenoga 2012.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVEC - UTORAK, 11. prosinca, 20 sati Centar za kulturu - Mala scena “Vinko Lisjak“ BALKAN CLARINET SUMMIT

n u akovcu! nakani da u ova teška vremena i razdoblje blagdana rasplešu baš svaki kutak Hrvatske, odluili su samostalno doi u akovec te oraspoložiti i “raspametiti” i njegove graane. Mjuzikl “Footloose” održat e se u akovcu u dvorani GOC-a. U planu su dvije

pa

Cilj: Open Air festival EKV tribute bendova u Meimurju Iako djeluju kao složan tim, na pitanje gdje se vide za pet godina došli su inspirativni odgovori: - U politici. Na burzi. Kao osvajai hrvatske glazbene scene ... (smijeh) Nadamo se krenuti u Beograd na grob frontmena Ekaterine Velike Milana Mladenovia. Najvei cilj je organizacija

Koncert Stridonna

Šest klarinetista iz šest zemalja na turneji izvedbe: matineja u 13 h i veernja predstava u 19 h, za koje ve postoji više od 1.500 rezervacija osnovnih i srednjih škola. Footloose pršti pozitivnom energijom mladih izvoaa, nevjerojatnim pjevanjem, dinaminom koreograijom i rasvjetom.

Koncert u Starom hrastu oplemenili su i nastupi bendova FKK i Genova, koji donose mladenaku svježinu i nove ritmove u naš grad. Sanjari, Tribute bend Creedence Clearwater Revival, oduševili su izvedbom starih dobrih hitova poput: Have you ever seen the rain?, Hey, Tonight, Proud Mary, Green River ... Bila je to veer žive, iskrene i dinamine rock svirke za pamenje.

Veseli deki u najboljim godinama - KRUG tribute bend Ekatarine Velike mjesec - dva u izolaciju, drastinu karantenu (smijeh), da se nakon ovog koncerta nalik Woodstocku pripremimo za sljedei napad. Jer, previše smo se izložili javnosti ... (smijeh). Veerašnjim smo koncertom zadovoljni, jedino su slabo grudnjaci letjeli!

ŠTRIGOVA

i inicijativa organiziranja velikog festivala u Meimurju, koji bi okupio desetak tribute bendova EKV-a, nešto kao Open Air festival u ljetnim mjesecima. Pjesma “Krug“, kojom je zapoeo koncert, govori o životnom putu koji svatko mora proi da bi zaokružio svoj životni krug. Neminovnost “kruženja“ i ispunjavanja životne misije na ovom svijetu je prolazak kroz mnogobrojne ljepote, ali i probleme življenja. Zato je svaki život za sebe originalan i neponovljiv. Ideja i poruka pjesme je snažna. Takav snažan put želimo i ovom novom bendu. Neka ustraju u svom naumu i prijateljskom druženju meusobno i s publikom. Neka kroz glazbu budu promicatelji svega onog što naše živote svakodnevno ini vrijednima i jedinstvenima.

Klarinetisti iz šest država otkrili su zajednika glazbena obilježja. Svaki je glazbenik donio vlastita djela iz svoje tradicije, koja su Steffen Schorn i Claudio Puntin prilagodili za ovaj iznimni ansambl, uzimajui u obzir i mogunosti improviziranja. Nakon koncerata u Ateni, Soiji, Beogradu, Novom Sadu i Sarajevu, projekt

BALKAN Clarinet Summit stiže i u Hrvatsku. Gostuju Stavros Pazarentsis (klarino A, Grka), Sergiu Balutel (klarinet B, Rumunjska), Oguz Büyükberber (klarinet, bas klarinet, Turska), Slobodan Trkulja (klarinet, Srbija), Claudio Puntin (klarinet, klarinet Eb, bas klarinet, kontrabas klarinet, aranžman, Švicarska/Italija) i Steffen Schorn (bas

East Gipsy Band

klarinet, kontra alt klarinet, aranžman, Njemaka). Koncert je organiziran u suradnji s Goethe institutom u Zagrebu. Ulaznica je 20 kuna. Oekuje vas jedinstvena povezanost jazza, kreativne komorne glazbe i balkanske tradicije klarineta – neobino, inovativno i u svakom sluaju jedinstveno!

Gipsy Swing Quartet

AKOVEC Završen 18. JAZZ FAIR

Razumjeti jazz je “milost” Proteklu subotu gostovanjem sjajnih maarskih glazbenika jazz/world fusion sastava DJABE završilo je još jedno izdanje Jazz faira. Ovogodišnji 18. po redu meunarodni festival jazz glazbe u akovcu bit e zabilježen po izvrsnim programima koje je organizator uspio osigurati unato kriznim vremenima. U trodnevnom programu od 22. do 24. studenoga na sceni Centra za kulturu, kako je u ime domaina kazao Ladislav Varga, gostovalo je pet sastava, od toga dva maarska, jedan slovenski te dva hrvatska, koja dolaze iz Siska i Osijeka: - Uspjeli smo sauvati festival i osigurati trodnevni program uz pomo Ministarstva kulture RH, sponzora i potporu Meimurske županije i Grada akovca. Po prvi put u ovih 18 godina

imamo izraz 'blues' s gostovanjem ljubljanskog The Tzar Bluse Banda. Do sada još jedino na Jazz fair programimima nismo imali 'free jazz', kazao je Varga, te nastavio: - Možda je ta varijacija jazza još 'preteška' za obine graane i publiku koja nema dovoljno predznanja o jazzu. Ali, s obzirom na to da nas akoveka publika vjerno i u dostatnom broju prati ve toliki broj godina, možda uz polet privrede osiguramo ponovo etverodnevne programe, u kojima emo moi predstaviti i 'free jazz' glazbenike. Ve prvu veer na tribini “akovec etvrtkom” svi poklonici jazz svirke imali su na “meniju” dvije poslastice. ast sveanog otvaranja 18. Jazz faira imao je Damir Kukuruzovi i Gipsy Swing Quartet te izvrstan East Gipsy Band iz Budimpešte. Drugi dan Jazz faira nastavljen je gostovanjem hrvatskih glazbenika okupljenih

Ženska vokalna skupina “Stridonne“ prireuje drugi samostalni koncert u subotu 1. prosinca 2012. u predvorju Osnovne škole Štrigova. Poetak je koncerta, koji je uvod u adventsko vrijeme i predbožine blagdane, u 17 sati. (sm)

Damir Kukuruzovi

u Jazzy Nyul Project, u kojem svira i akovanin Robert Jambruši Džebo i The Tzar Blues Banda iz Ljubljane.

Jazz razvija sklonost prema dobrom U razgovoru s Damirom Kukuruzoviem, jednim od najboljih jazz gitarista na našim prostorima i velikim ba-

štinikom glazbene ostavštine Djanga Reinhardta, francuskog gitarista romskog porijekla, roenog u Belgiji, naglašena je bit jazz glazbe: - Cijeli život sam u glazbi. Zanimaju me samo dobra gitara i dobar jazz. Svirao sam i country i blues, ali prva i najvea ljubav mi je jazz. Jazz je fuzija svega, to je sklonost prema dobrom i lijepom glazbenom izriaju. Jazz je nadogradnja u glazbi i korak dalje, odnosno odluka da se krene prema neem dobrom. Imam Gipsy Swing Quartet s kojim sviram tradicijsku mješavinu ciganske romanse s amerikim jazz standardima. Jazz glazba temelji se i na starocrkvenim ljestvicama, pa on na neki nain ima i religijsku notu. Ne može ga svatko razumjeti. “To je milost“, rekli bi sveenici. Zato on nije komercijalan, jer za razumijevanje jazza potrebna je odreena intelektualna širina, ali on u svakom sluaju jaa ovjekov duh i razvija sklonost ovjeka prema dobrom. Eto, to je jazz. (Roberta Radovi)

Bend GENOVA donosi svježinu i nove ritmove u naš grad

Film Udruge “Trash“ “Long Banana“, redatelja Jurice Hižaka, nagraen je diplomom na 44. Reviji hrvatskoga filmskog i videostvaralaštva u akovu

Kustosice Jelena Veljkovi iz Srbije i Nina Jeza iz Slovenije

akovec je “mrtav” grad?! Slovenka Nina Jeza naš je grad doživjela kao “mrtav”. Nema puno umjetnika, a ni gradske ulice ne odišu kreativom, te nastavlja: - Imali smo malo vremena da napravimo izložbu, a nismo se ni meusobno poznavali. Danas malo ljudi ide u galerije, stoga smo odluile 'galeriju' premjestiti na gradske ulice. Izložbu smo osmislili na nain da je vide svi prolaznici grada. Izložba, odnosno videozapis šetnje od 10 km pomou

ogledala izmeu Pušina i akovca, koji je nazvan “That's it?”, mogla se pogledati kao projekcija na prozorima galerije “Scheier“ ve od sumraka dana ili tijekom itave noi, ime se avangardna umjetnost dovela na akoveke ulice. Zvuk koji je pratio umjetniki video Vaide Blazyte mogue je bilo poslušati preko radijske frekvencije na radioureajima, na mobilnim telefonima s radijskim prijamnicima ili mp3 playerima s ugraenim radioprijamnicima. (Roberta Radovi)

Udruzi “Trash“ pripala je ast da svojim ilmom otvori 44. Reviju hrvatskog ilmskog i videostvaralaštva, završnu godišnju priredbu neprofesijskog ilmskog i videostvaralaštva u Hrvatskoj, na kojoj je ove godine prikazan rekordan broj ilmova. Revija je ove godine održana u akovu u organizaciji Hrvatskoga ilmskog saveza i Foto - kino kluba akovo, a prijavljeno je bilo 159 ilmova, meu njima i ilm Udruge “Trash“. ast da otvori reviju pripala je potpredsjednici hrvatskog Sabora Dragici Zgrebec, porijeklom iz Nedeliša, koja je zatim prisustvovala i projekciji ilma “Long Banana“, koji ju je, kako je sama istaknula, ugodno iznenadio.

- Prepoznala sam neke od lokacija na kojima ste snimali uz rijeku Dravu, a što se tie samog ilma, bio je vrlo zabavan, poruila je lanovima Udruge “Trash“ nakon projekcije potpredsjednica hrvatskog Sabora. Njezino mišljenje podijelio je i ostatak publike, pa je tako ilmu “Long Banana“ dodijeljena specijalna pohvala (diploma) 44. Revije hrvatskoga ilmskog i videostvaralaštva, nagrada koju dodjeljuje festivalska publika. Podsjetimo, ilm Udruge “Trash“ “Long Banana“ jedan je od rijetkih hrvatskih westerna. Film je sniman tijekom 2011. godine na pet lokacija s ilmskom ekipom koju je sainjavalo ak 30 glumaca. Veina materijala snimljena je u okolici Va-

raždina, no kljune scene odigrane su u ekoselu Žumberak. Glavne uloge tumae dugogodišnji lanovi Udruge “Trash“ s iskustvom glume u nekoliko trash blockbustera, kao što su “Overpunishment“ i “Sun Tzu“, a kao posebna goša glavnu žensku negativku tumai poznata manekenka i voditeljica emisije “Svjetla Hollywooda“ Branka Prišli. Radnja ilma vrti se oko zlog gradonaelnika Mr. Mayora i njegove ljubavnice Emily, koji žele zapoeti rat izmeu ranera i miroljubivih Bukkake Indijanaca koji žive u šumi uz obalu rijeke. Isjeci iz ilma prikazani su i na 6. Trash ilm festivalu u Varaždinu, koji organizira Udruga “Trash“.

Otvorene prijave za 4. VAFI Otvorene su prijave za 4. Internacionalni festival animiranog ilma djece i mladih Varaždin. Kao i svake godine, na VAFI se mogu prijaviti animirani ilmovi koje su radila djeca i mladi do 18 godina. Rok za prijave ilmova je 25. sijenja 2013. godine, a mogu se prijaviti ilmovi nastali u zadnje dvije godine, ukoliko nisu ve bili prijavljeni na VAFI. Od sada e se VAFI održavati zadnji vikend u travnju, pa su datumi 4. VAFI-ja 25. - 28. travnja 2013. Partner je MTV Hrvatska, a VAFI e ii pod sloganom "Glazbeni VAFI"! Informacije, pravilnik i prijavnica mogu se preuzeti na Internet adresi www. vai.hr.


6

30. studenoga 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Knjige, glazba ... KAJ TE BRIGA KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

Piše: Igor Baksa

Mark J. Penn i E. Kinney Zalesne -”Mikrotrendovi”

Pismo roditeljima

Uz toliko pozornosti poklonjene maloljetnikom kriminalu, teško je primijetiti mlade koji postižu do sad neviene uspjehe. Uz toliko pozornosti poklonjene siromaštvu kao uzroku terorizma, teško je primijetiti da se iza mnogih napada kriju upravo bogatiji i obrazovaniji teroristi. Uz toliko pozornosti poklonjene velikim organiziranim religijama, teško je primijetiti da najbrže rastu baš nove, male sekte. Svijet se uvelike promijenio tijekom posljednjih desetljea, a kako i koliko, pokazuje ova knjiga.

P

regledavajui Facebook, naišao sam na pjesmu “Facebook” Eda Maajke, koju je redatelj spota podijelio s ostalima na svom zidu. Pjesma je u prvih 24 sata na Youtubeu skupila više od 50.000 pogleda. im sam to vidio, pomislio sam – bravo, Edo, pun pogodak! Tema o kojoj domai glazbenici zatupljeni postratnom i tranzicijskom socijalom ne govore, a i te kako se tie društvenih promjena o kojima mnogi reperi i rockeri vole priati. Konano, pomislio sam, da se netko sjetio rei pokoju i o fenomenu Facebooka. ejzbuk mi je oteo jarane, pjeva Edo, i u liku osnovnoškolca iz susjedstva pria o svim onim ofline aspektima života koje smo zbog sveope internetizacije društva zanemarili, bili svjesni toga ili ne. Klinci, koji su glavni protagonisti spota, u jednom se trenutku igraju rata. Ovaj jasni redateljski komentar u svojevrsnoj tehnici kontrasta (slika prikazuje suprotno od onog o emu pjesma govori) sjetio me na “Pismo generaciji”, elektroniko pismo koje je svojedobno kružilo po, opet – Facebooku. ismo je govorilo o tome kako smo se igrali rata, kauboja i indijanaca, po cijele dane nas nije bilo kod kue, vozili smo bicikl bez kacige, padali s drvea, lomili ruke, dolazili kui blatnjavi, nadrapali od mame ili tate, i nakon svih tih, danas nezamislivih djejih radnji – izrasli smo u normalne, zdrave ljude. dina je pjesma sjajna jer otvara neka pitanja, no mislim da on sam

F

P

E

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec preporuuje

Mo samostalnog odluivanja nikad nije bila vea, a razloge i obrasce donošenja odluka nikad nije bilo teže razumjeti i analizirati. Vještina mikrociljanja - prepoznavanja i komuniciranja s malim i znaajnim podskupinama o njihovim potrebama i željama - nikad nije bila kljunija za marketing ili politike kampanje. Mark J. Penn, u suradnji s E. Kinney Zalesne, sakupio je na jednom mjestu sedamdeset pet mikrosvjetova: u politici, poslovnom svijetu, slobodnom vremenu, vezama ... prikazao ih kroz razliita istraživanja,

BELETRISTIKA: 1. Danielle Trussoni: Angelologija 2. Peter Carey: Moj život kao lažnjak 3. Ahmet Hamdi Tanpinar: Institut za namještanje satova

PUBLICISTIKA: 1.Mark J. Penn i E. Kinney Zalesne: Mikrotrendovi 2.ura Kneževi: Feminizam i kako ga stei ankete, psihografske analize i pokazao itateljima kako je univerzalni pristup svijetu mrtav.

3.Jonah Lehrer: Proust je bio neuroznanstvenik

ALBUM TJEDNA

The xx - “Coexist” ne bi želio da paranoino zakljuujete kako je Facebook sranje i kako je nova tehnologija, s ekranima koje moramo dirati, djelo avola. No, kako pjesma ne daje odgovor, nego samo otvara pitanje, imam potrebu staviti toku na i. roblem otuenja je stvar društva, kao što nam i “Pismo generaciji” lijepo ocrtava, a ne Facebooka. Ljudi se bune protiv Facebooka na njemu samom, pa pišu da im se ne svia ovo ili ono novo graiko rješenje, pa da nas Zuckenberg tjera da koristimo suelje koje ne želimo, jer nam je staro bilo draže itd. Zuckenberg nam je cijelu platformu za komunikaciju dao badava, za razliku od T-coma ili Vipa, pa ako ti se ne svia, brate, onda obriši svoj Facebook proil! to što moji jarani po cijeli dan vise na Fejsu, nije kriv ni Zuckenberg, ni tehnologija touch-screena, ni reklame na TV-u, nego vrlo jednostavno – obiteljski odgoj i suvremeno društvo.

P

A

br. 899

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Na svom debi albumu bili su tako mirni, tihi i samozatajni. Takvi su i ostali na svom drugom uratku, nazvanom “Coexist”, jedino što više nisu kvartet, nego trio, i ta injenica nije važnije utjecala na nastanak i izdavanje ovoga malog remekdjela. Kao i njihov debi, “Coexist” krase slini trikovi, no izneseni su i obraeni na ponešto zreliji nain. “Coexist” problematizira partnerske odnose na dovoljno openitoj razini da se njihove rijei mogu svakako protumaiti, a muzika satkana od melankolinih gitaristikih i klavijaturistikih premaza podcrtanih ritam mašinama kreira razne varijacije sjete, ruminiranja, priželjkivanja i gorko - slatke nostalgije. Tu su još i reverb te eho kao metode doaravanja titranja unutarnjih emocija. The xx veinu svojih emocija doaravaju kao titraje, odnosno kao izmjenu momenata uživanja s partnerom i momenata skepse.

Poetna pjesma na ploi, ujedno i singl, “Angels”, postavlja osnovni ton albuma i po svom krajnjem dojmu koji ostavlja na slušatelja podsjea na beznadno zaljubljene country duete po principu: “Ona tebe voli i ti nju voliš”. I, u em je onda problem, pitalo bi neko eljade sklono konkretnom doživljavanju problema. Od-

govor se ne dobiva, nego se navješuje da je rije o osobnoj nesigurnosti pojedinca koje onda prijei potpuno prepuštanje partneru. Kombiniranje muških i ženskih vokala donijelo je posebnu rezonancu kroz cijeli album, poglavito u spajanju s elektronikom, kojoj su doista udahnuli dušu. “Try” je spectorov-

MOZAIK KNJIGA

Rosamund Lupton: - “Poslije svega” Najnoviji hit roman Rosamund Lupton “Poslije svega” je vrlo uvjerljiva, uzbudljiva i napeta pria o majci koja ini sve kako bi zaštitila svoje dijete. Radnja zapoinje crnim dimom koji stvara mrlju na plavetnilu ljetnoga neba. Škola je u plamenu. Jedna majka, Grace, ugleda dim i potri. Zna da je unu-

tra njezina ker tinejdžerica. Utrava u zgradu, u buktinju kako bi spasila svoje dijete. Ali požar nije stvar sluaja. Postaje sve jasnije da ga je netko podmetnuo. I da je netko pokušao taj zloin podmetnuti nekome drugome. Poslije svega, Grace mora otkriti identitet osobe koje je požar podmetnula i koja

još nije izvršila svoju nakanu. Šok e biti još vei kad Grace spozna da su njezina djeca i dalje u opasnosti. Mora se boriti protiv granica svoje tjelesne snage i otkriti neogranienost ljubavi.

Dobitnica knjige iz prošlog broje je: Marijan Soldat iz Pribislavca

Popis pjesama 1. Angels 2. Chained 3. Fiction 4. Try 5. Reunion 6. Sunset 7. Missing 8. Tides 9. Unfold 10. Swept Away 11. Our Song

ski pop razmontiran do zadnjeg “šerafa” i ponovo oživljen kroz kasnononu elektropop optiku. “Reunion” je zajedniko uzdisanje na udnovatim klavijaturama uza stihove “We visit a life we both left behind”, dok najbolja pjesma na albumu “Swept Away” ujedinjuje cohenovski senzibilitet, trip-hop, i zvuk gitare na reverbu, što ostavlja dojam prozranosti i opsjednutosti. The xx su ovim albumom potvrdili medijsku halabuku oko istoimenog debija i dokazali da kod njih uspjeh nije bio sluajan. (Zoran Tukar, preuzeto s portala Muzika.hr)


30. studenoga 2012.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... 96 SATI: ISTANBUL

HOTEL TRANSYLVANIA

akcijski krimi triler Režija: Olivier Megaton Uloge: Liam Neeson, Maggie Grace, Rade Serbedzija

animirana komedija sinkronizirana na hrv. jezik! Režija: Genndy Tartakovsky Uloge: Dražen uek, Ana Begi, Iva Šulenti, Mila Elegovi, Jan Kerekeš, Goran Grgi, Nenad Cvetko... Dobro došli u Hotel Transylvaniju, Drakulin raskošan rezort s 5 zvjezdica, gdje sva udovišta i njihove obitelji mogu mirno živjeti, slobodni od doticaja s ljudskim svijetom. No, evo jedne malo poznate injenice o Drakuli: on ne samo da je Princ tame, nego je i otac. Pokušavajui zaštititi svoju kerku Mavis, Drakula izmišlja prie o raznim opasnostima kako bi je odvratio od njezinoga pustolovnog du-

ha. Kao raj za Mavis, on otvara Hotel Transylvaniju, gdje njegova ki i neki od svjetski najpoznatijih udoviša – Frankenstein i njegova nevjesta, Mumija, Nevidljivi ovjek, opor vukodlaka i ostali – mogu uživati u miru i sigurnosti. Za Drakulu nije nikakav problem ugostiti sva ta legendarna udovišta… Ali, cijeli taj svijet bi mogao biti uništen nakon što jedan obian mladi naie na hotel i baci oko na Mavis.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Iron sky” je režirao a) T. Vuorensola b) J. Watkins c) J. Goddard Dobitnik iz prošlog broja: Ivana Januši, Šenkovec

petak, 30.11.

18.00 HOTEL TRANSYLVANIA animirana komedija sinkronizirana na hrvatski jezik!

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

Ime i prezime: ______________________

animirana komedija sinkronizirana na hrvatski jezik!

Pleme inovatora i kreativaca Jedna od Internet adresa koja e vas odvesti u svijet kreativnosti i inovativnosti svakako je i http:// www.getthefive.com/. Pruža obilje neizvjesnosti i poziva na dugotrajnije sur anje. Izgleda poput digitalnog salona ispunjenog duhovitostima, mudrostima i idejama inovatora i kreatora koji raspravljaju

o pop kulturi, suvremenim poslovnim strategijama, uspješnim inovacijama i provokativnim idejama, konzumerizmu i materijalizmu. Posjetitelje uvodi u pleme dizajnera i pisaca. Potie na kreativno razmišljanje i neogranienu maštu. Izvorište je novih ideja i promišljanja. Svakako posjetite!

akcijski krimi triler

16.00 VJETROPLJUS Dramski studio “Dada“ KD-a “Pinklec“ akovec premijera predstave za djecu

18.00 HOTEL TRANSYLVANIA animirana komedija sinkronizirana na hrvatski jezik!

IRON SKY

WEB PREPORUKA

20.00 96 SATI: ISTANBUL nedjelja, 2.12.

20.00 96 SATI: ISTANBUL akcijski krimi triler

1. MADAGASCAR 3 2. GLUP, GLUPLJI, NAJGLUPLJI

THE WOMAN IN BLACK

cira da pripreme invaziju na Zemlju. Nacistika letea NLO armada spremna je na napad, vremena je sve manje!

akcijski krimi triler

subota, 1.12.

18.00 HOTEL TRANSYLVANIA

da spasi svoju kerku od otmiara. Murad (Rade Šerbedžija), otac jednog od ubijenih otmiara, želi osvetu za smrt svoga sina te otima Liama Neesona i njegovu ženu, a u spasilaku misiju kree njihova ki.

DVD, BLUE RAY IZLOG Nacisti su nakon kraha u II. svjetskom ratu prebjegli daleko, ak na Mjesec.70 godina su stvarali svoje carstvo na Tamnoj strani Mjeseca. Kad ameriki astronauti ugroze njihovu bazu, Mjeseev Fuhrer odlui da je vrijeme za povratak. etvrti Reich odlui poslati dva nacistika ofi-

20.00 96 SATI: ISTANBUL

l. br: _______________________________

________ _____________________________

Nakon velikog uspjeha trilera “96 sati” iz 2009. godine, nastavak je bio samo pitanje vremena. Liam Neeson se vraa kao Bryan Mills, umirovljeni agent CIA, sa specijalnim vještinama, kojeg ništa nije sprijeilo

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

A r t hu r K ipp s je odvjetnik kojemu je umrla žena, a njegova tuga stavlja mu posao u drugi plan. Uskoro e se uputiti u osamljeno seoce ne bi li tamo riješio poslove pokojnog klijenta. Ubrzo po dolasku postane mu jasno da mještani kriju

16.00 i 18.00 HOTEL TRANSYLVANIA

3. KRONIKE 4. PROMETEJ

animirana komedija sinkronizirana na hrvatski jezik!

5. LEDENO DOBA 4 6. DADILJA

20.00 96 SATI: ISTANBUL

7. TA LUDA LJUBAV

neobinu tajnu. Doznaje da je kua koja je pripadala pokojniku ukleta te da je opsjeda duh žene...

akcijski krimi triler

utorak, 4.12.

8. SJENE TAME 9. PROJEKT X

19.30 LONDON CALLING COMEDY

10. JOHN CARTER

stand-up komedija

INTERNET I RAUNALA

srijeda, 5.12.

VOIP VoIP tj. Voice over IP oznaava tele oniju putem interneta i lokalnih mreža digitalnom tehnologijom, ali ujedno i hardver i so tver koji se koristi u ovu svrhu. Uz veliku fleksibilnost što se tie poziva i ureaja, najvea prednost prek klasinom tele onijom je svakako i cijena. Iako je poetna cijena nabavke nove opreme mnogima prepreka (stari tele onski ureaji se nažalost mogu koristiti samo uz dodatne adaptere), uštede kroz razlike u cijenama poziva e vrlo brzo nadoknaditi uloženo. U sluaju da su pozivi usmjereni preko internet VoIP servisa preko raunala ili pak pametnog tele ona, nekih dodatnih troškova što se tie nove opreme ni nema - dovoljan vam je so tver za razgovor na raunalu ili pametnom tele onu koji ve posjedujete i veza na internet. U sluaju poziva izmeu dva VoIP ureaja troškova gotovo da i nema - plaa se jedino koliina internet prometa utrošenog za

ponedjeljak, 3.12.

nema filmskog programa

etvrtak, 6.12. poziv što je relativno malo, no ono što se inae plaa je interkonekcija izmeu VoIP poziva i fiksne ili mobilne mreže gdje su opet cijene esto dosta manje nego direktno u tim mrežama. Kod primjene unutar tvrtke, fleksibilnost postavki VoIP instalacije dolazi do izražaja - preusmjeravanja, tele onska sekretarica, kon erencijski pozivi, snimanje razgovora - sve ovo je vrlo lako postaviti bez ikakvih promjena što se tie fizike in rastrukture. Kvaliteta poziva tj. zvuka u veini sluajeva nadmašuje klasinu tele oniju, a mogue je i dodavanje

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

videa za video pozive te telekon erencije. Internet veza je vrlo važna karika kod VoIP tele onije - budui da kvaliteta razgovora direktno ovisi o internet vezi, dodatne postavke na internet vezama poput postavljanja prioriteta za VoIP pakete putem QoS sustava ili pak odvajanja veze za potrebe VoIP tele onije. U suprotnom sluaju se vrlo lako može dogoditi da tele onski poziv bude prekinut slanjem e-maila ili otvaranjem internet stranice... Takoer, kod lošijih internet veza može doi do pojave kašnjenja ali i izoblienja zvuka i povremenih prekida u vezi - što su problemi kojih kod klasine tele onije gotovo da i nema. Budui da se toliko ovisi o internet vezama i udaljenim servisima, za uspostavu hitnih poziva (112 - hitna pomo, policija, vatrogasci...) se ne preporua oslanjanje na VoIP tehnologiju, ve bi kao sigurna alternativa trebao biti spreman fiksni ili mobilni tele on. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

Tribina 

UFURAJ SE I PUKNI kazališna predstava 20 sati

DOM KULTURE PRELOG

subota, 1.12.

17.00 MUMINI I POTJERA ZA KOMETOM avantura, animirani, obiteljski

nedjelja, 2.12.

17.00 MUMINI I POTJERA ZA KOMETOM avantura, animirani, obiteljski

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

Lifestyle NOVI MODNI ZIMSKI TREND

ZABAVA - REKREACIJA

Životinjski likovi na vašoj odjei ili modnim dodacima!

Što raditi za vrijeme turobnih i hladnih zimskih dana?

Volite životinje? Ako da, zašto ne biste onda njihove likove nosili na svojim odjevnim predmetima i modnim dodacima. Naime, jedan od modnih trendova ove jeseni jesu likovi raznih životinja utisnuti, izvezeni ili printani ponajprije na razliitim majicama i vesticama, a onda i šalovima, kapama, rukavicama, torbama ... Dakle, kada govorimo o raznim životinjskim likovima, ne mislimo na tigraste ili zmijske uzorke na materijalima, nego na lica i tijela razliitih životinja. Iako je veina te odjee namijenjena više za ležernije trenutke, neke kombinacije mogle bi proi i pod polusveane kombinacije ili kombinacije za veernje izlaske. I prije nego što investirate u odjevni predmet sa životinjskim motivima, možda ete se pitati kamo taj trend vodi... Ono što možemo rei jest da je jako dobro prihvaen u svakodnevnoj “ulinoj“ modi i nemojte oekivati da ete biti jedini da ove zime imate “životinje“ na svojoj odjei.

Mrani, hladni, tmurni i vlažni zimski dani su pred nama. No, i u njima je mogue uživati na poseban - zimski nain. Kada doe takav dan, umjesto da se depresivno vuete po domu i ne znate što bi sami sa sobom, uživajte u njegovoj toplini i opuštajte se radei stvari koje volite. Ili pak prihvatite što vam donosi priroda u svoj svojoj zimskoj ljepoti.

Jesensko/zimska moda Mnoge žene više vole jesensko/zimsku odjeu iz jednostavnog razloga, jer

Ki i šarene kombinacije Ponekad i nije tako loše obui nešto kiasto i šareno, jer ova odjea e vas oraspoložiti u tmurnim, hladnim, zimskim danima. Nabavite zabavne kape, šalove, rukavice i odjeu

kuglica, blagdanski ugoaj, miris kuhanog vina, primamljive hrane i slastica, božine pjesme ... Jednostavno ne možete ne voljeti advent, a ako to nije razlog da izaete van kue, onda ne znamo što je. Prošeite u društvu prijatelja i dragih osoba i jednostavno uživajte! Udahnite duboko i zapamtite taj trenutak za cijeli život.

Planinarite je treba više, pa to podrazumijeva i više šopinga. U redu, šalu na stranu, ali morate priznati da slojevi odjee koje morate odjenuti na sebe i kombinacije koje možete raditi jednostavno imaju posebnu ar. Nema nieg ljepše nego dok se utoplite u odjei od glave do pete i prošeete gradom. Zima ima neku svoju mistiku.

Sanjkanje dok pada snijeg Još ga nema, ali uskoro e se zabijeliti razni dijelovi Hrvatske. Vrijeme je da izvuete najtopliju nepropusnu odje-

sa životinjskim motivima i pokažite otkaeniju strane svoje linosti.

u i uživate u snježnim radostima, dok po vama padaju snježne pahulje. Sanjkajte se, grudajte, bacajte u duboki snijeg, radite snjegovie, fotograirajte prirodu u svoj zimskoj ljepoti. Tu su i druge zimske radosti - klizanje, skijanje i posebna rekreacija - išenje snijega ispred ulaza. Nakon snježnih radosti, utoplite se uz tople napitke - aj, vruu okoladu, kuhano vino.

Prošeite i uživajte u božinim ukrasima Tisue blagdanski svjetla, prelijepih božinih ukrasa,

Ne morate se penjati na najviše planine svijeta, bit e dovoljno da se popnete na najbližu planinu ili brdo, koje je pogodno za zimske avanture. Naravno, za taj poduhvat potrebna vam je kvalitetna obua i zimska sportska odjea (skijaška ili planinarska), no sigurno neete požaliti kada ete prošetati zaleenom ili snijegom prekrivenom šumom, proplancima i obroncima. Pojedite i popijte nešto u planinarskom domu na vrhu ... Gotovo da nema savršenijega zimskog dana.

Sportska elegancija Nošenje životinjskih motiva, kao što smo i rekli, ne treba znaiti ki, pomalo pretjerano šarenilo i djetinjasti stil. Dovoljno je da se vaša “životinjica“ negdje naviruje ili bude zamaskirana u vašoj odjevnoj kombinaciji.

PARFEM ZA NJU Donna Karan - “Woman”

Za dobar osjeaj bez obzira na sve! Donna Karan predstavila je ovo ljeto parfem jednostavno nazvan “Woman”, koji savjetuje žene da se dobro osjeaju u svojoj koži bez obzira na sve. Miris je osmišljen oko jezgre sandalovine i vetivera s Haitija, a ukomponirane su još i note cvijeta narane. Dizajnerica je izjavila za wwd da je ovaj novi parfem toliko kompleksan ko-

liko je kompleksna žena koja ga nosi. Dizajn boice za novi parfem harmoniziran je sa stilom Cashmere Mist boice parfema iz 1994., koju je kreirao pokojni muž dizajnerice Stephan Weiss. Novu boicu potpisuje arhitekt Zaha Hadid. Kolekcija ukljuuje 50 i 100 ml Eau de Parfum, losion za tijelo i ulje za išenje kože.

ZDRAVLJE Preporuke za što ravniji trbuh

Konzumirajte rajice, grejp, banane ... Za gubljenje masnih naslaga u podruju struka nije dovoljno samo mnogo intenzivnog vježbanja ili iskljuivo samo dijeta. Potrebna je kombinacija jednog i drugog. Ako imate masne naslage u podruju trbuha i intenzivno radite t rbušne vježbe, ali ne gubite k i log r a me, rezultati e izostati, jer e se ispod masnih naslaga formirati trbušni mišii, te oni nee biti vidljivi.Takoer, ako samo mršavite, bez vježbanja, možda ete u odreenoj mjeri izgubiti višak kilograma, ali trbuh e ostati mlohav i neprivlaan. Kako biste uz vježbanje pomogli topljenje masnih naslaga, postoje odreene namirnice k oj e m o g u pomoi u tom ni malo lakom zad at k u . To su raji-

ce, grejp, borovnice, jagode, banane, avokado. Pozornost emo dati vou koje možemo nabaviti u aktualnim zimskim mjesecima.

Rajice Rajice nisu povre nego voe, iako se naješe konzumiraju i spravljaju u kombinaciji s dr ug im pov rem. Rajice, osim što su zdravije kada su termiki obraene, u sebi imaju sastojke koje utjeu na koliinu lipida u krvi. Upravo s kontroliranjem koliine lipida sprjeava se pretjerano debljanje, jer pretjerane koliine lipida uzrokuju ponajprije debljanje na podruju trbuha.

Grejp Prema nekim ist raživanjima, osobe koje su tri

puta na dan pojele po pola grejpa u 12 t jedana izgubile su dva kilog rama, bez da su m ijenja le ostatak prehrane. S konzumacijom polovice grejpa blokiraju se enzimi koji su zaslužni za pohranjivanje masnoa i ugljikohidrata, te se ubrzava metabolizam u sagorijevanju masnoa, što na kraju rezultira gubitkom kilograma, posebno na podruju trbuha i bedara, gdje se esto nalazi najviše naslaga.

Banana Banana je bogata kalijem, mineralom koji može sprijeiti nakupljanje masnih naslaga na podruju vašeg trbuha. Ona je takoer izvrsna za izgradn j u miši-

ne mase, što je kljuno ukoliko želite imati ravni trbuh, jer jai i razvijeniji mišii pomažu u sagorijevanju viška masnoa. Takoer, kalij sprjeava zadržavanje viška vode u tijelu, te olakšava oslobaanje energije iz hrane u organizmu.

Avokado Ovo voe poznato je po monozasienim masnoama i ima do 60 posto više kalija nego što ga imaju banane, što ga ini superefektivnim kada je u pitanju ravan trbuh. Avokado je takoer bogat vlaknima, vitaminima B6, C, E, te mineralom magnezijem i folatima. Ne sadrži kolesterol ni sol.


30. studenoga 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

Razigrajmo jezik odijevanja! Ekstravagancija se naješe tumai kao odstupanje od uobiajenog. Modna ekstravagancija dozvoljava široku lepezu kreacija, boja i eksperimentiranja, koje ponekad granii s kiom i svakodnevno nepraktinim i nenosivim modnim komadima. Ipak, ekstravagancija ne mora nužno biti prenapadna, agresivna i “trn u oku” naših ulica. Dapae, ponekada poželimo ohrabriti ekstravaganciju. Kako razigrati jezik odijevanja? Možda za poetak nije loše pronai izvorišnu ideju u etnomotivima folklorne baštine našeg kraja ili u nekom identi-

tetu povijesnog nasljea, i nositi ga kao osobni stil i zaštitni znak osobnosti. Primjerice, možda bakin heklani ovratnik na cvjetnoj haljini može postati vaš prepoznatljiv simbol. Svako vrijeme donosi novu glazbu, nove ideje, novi modni ciklus. Možda je u posljednje doba previše zavladao komoditet modne industrije, pa nema odviše razigranosti u odijevanju. Naše ulice “gladuju” za modnim inovacijama. I barem malo ekstravagantnosti. Sve vieno je estetski uredno, funkcionalno, lijepo. Dodajmo još malo zaina u obliku maštovitih i vedrih detalja.

ESPRESSO by

Kolaju glasine: akovec je kulturno “mrtav” grad?! K

akvu razglednicu našeg grada odašiljemo kad nam stranci dou u akovec? Možemo li se mi Meimurci ponositi gradskim izlozima, parkovima i vizurama grada? Možemo, jer smo najureeniji, što prepoznaje struka, pa nam dodjeljuje “Zelene cvjetove“. Ipak, u razgovoru s gostima našeg grada, posebice strancima, ispliva na površinu zapažanje i njihov dojam: akovec je kulturno “mrtav” grad. Pa nas to pomalo zaboli, “zapika u herz” i gotovo se s nevjericom i sami zapitamo: zar nije “akovec gradi mali, u kojemu nam niš’ ne fali” (sjeate se te pjesme?). I to kažu

mladi struni ljudi, kojima je kultura profesija. Hm ... jesmo li mi akovanci u svojim glavama posložili nekakav kulturni botoks stvarnosti, pa nam jedan takav iskaz otvara oi i budi nas iz sna? Ili je istina drugaija? ada ve kultna tribina “akovec etvrtkom” godinama ve njeguje predpremijerne i premijerne predstave, dovodei ponajbolje stvari koje se rade ili dolaze u Hrvatsku, paralelno s izvedbama u Zagrebu, ili ak i prije dogaanja u našoj jedinoj “metropoli”. akovec nema kino, ali dvorana Centra za kulturu dostojno se nosi sa svjetskim ilmskim novitetima i organiza-

S

cijom dokumentarnih ilmskih programa. Kazalištarci, raznolike amaterske udruge i skupine, zborovi, folklorni ansambli, limena glazba, plesne skupine, balet, animirani ilm i druge vrste ilmske umjetnosti, bendovi razliitoga glazbenog izriaja, mažoretkinje, likovne udruge, (“ako smo koga pozabili, najte zameriti”) ... svi oni doprinose živosti i dinamici kulturnih dogaanja. Graditeljska škola domain je brojnim koncertima i scenskim prikazima. mamo Big band akovec. I Dixieland Band. Imamo Pinklece, kazališnu družinu “Štolcer”, Djeje gradsko kazalište,

I

Assitej, Jazz fair, MMM J. Š. Slavenski, ŠAF, Školu medijske kulture, Maticu hrvatsku – ogranak akovec, Književni krug "Rei rie", Ljeto u gradu Zrinskih, Muzej Meimurja i njegov galerijski prostor, inovativnu skupina mladih okupljenih u udruzi ACT, kulturnu udrugu “Pokret plus”... imamo živu kreativu i pokretaku snagu kulturnog života. Zaživjela je i mala scena “Vinko Lisjak”, a i sve više je prostora koji nude rock i druge glazbene programe za mlae, pa i starije generacije. Katoliki dom takoer je esto domain krasnih edukativno - kulturnih i drugih programa. Imamo sve to,

a vidi li se to sve skupa dovoljno, prepoznaje i ono što je najbitnije - konzumira? Dogodi se ponekad i preklapanje termina pojedinih dogaaja, kao nedavno otvaranje dviju izložbi u galerijskim prostorima Centra za kulturu i Zgrade Scheier, pa smo onda u problemu kamo krenuti i što vidjeti. Imamo mnogo, a pitanje je znamo li gostu (pa i sebi samima) – strancu predstaviti naš ipak raznolik kulturni život na najbolji nain? oš se nisu stišali ni dojmovi s juer održanoga Meimurskog festivala zabavne glazbe, desetog jubilarnog MEF-a. Hoe li gosti ponijeti sa sobom njegov plakat

J

za uspomenu, kao što mi rado s nekih manifestacija i dogaaja kui donosimo tiskane promotvine materijale? Ne treba pisati odgovor. Jer se ni mi sami ne možemo sjetiti kako ovogodišnji plakat izgleda. Meimurje zasigurno može i zavrjeuje više. Kad se ve toliko truda, energije i volje uloži u organizaciju i predstavljanje ovakvih znaajnih dogaaja za našu zajednicu, ubudue bi bilo poželjno doraditi (da ne kažem “kozmetiki urediti” ) i ovakve detalje. Nije akovec kulturno “mrtav” grad. Umrtvljena je jedino i pomalo pospana prezentacija njegova kulturnog života, pa time i nas samih.


10

30. studenoga 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Piše dr. med. Diana Uvodi - uri, specijalist školske medicine

Gubitak svijesti

Kako itamo emocije?

Alkoholizam i nasilje u obitelji

PITANJE: Imam 27 godina. Profesionalni sam voza. Za vrijeme vožnje k amiona iznenada sam izgubio svijest. Na sreu osim što je na kamionu bila šteta, ja sam zadobio samo manje površinske ozljede. Bio sam pregledan od strane HMP-i i dobio sam infuziju i injekciju. Nakon toga bilo mi je dobro. Napominjem da ranije nisam bio teže bolestan niti sam imao povišeni krvni tlak. Zbog ega sam izgubio svijest? ODGOVOR: Gubitak svijesti je uvijek vrlo ozbiljan zdravstveni problem, gdje je potrebno uiniti kompletnu i hitnu obradu. Kada netko izgubi svijest bez nekog vidljivog vanjskog povoda onda je potrebno uzeti detaljnu anamnezu a pri tome je važno pitati za eventualna

ranija slina zbivanja, za ranije bolesti i navike. Na takva pitanja obino zna sam bolesnik odgovoriti ali katkad je dobro i upitati obitelj. Kod takve vrste gubitka svijesti, koji ste vi opisali, uzrok bi mogla biti neurološka bolest ali uzrok bi mogli biti i srani poremeaji. Znai tu bi prije svega bilo bi potrebno uiniti kompletne laboratorijske pretrage, pregled kod interniste-kardiologa, koji e odrediti kakvu kardiološku obradu treba uiniti, a nakon toga potrebno je uiniti neurološku obradu. U neurološkoj obradi treba uiniti, nakon neurološkog pregleda, EEG – nalaz, CT-mozga s kontrastom, pregled one pozadine, transkranijsku dopler sonograiju, kolor duplex karotidinih i vertebralnih arterija.

ovjeanst vo je jedinstveno u tome kako izražava emocije, t v rdio je Dar win a suvremeni psiholozi potvrdili komparativnim istraživanjima razliitih ljudskih zajednica. Ameriki studenti nemaju nikakvih teškoa u prepoznavanju emocionalnog izraza lica uroenika s Nove Gvineje i obrnuto. Sve što mi ljudi osjeamo može se proitati na našem licu i iz govora našeg tijela, iako to išitavanje nije uvijek ni lako ni jednoznano, pogotovo kod složenijih i miješanih emocija. Osim što postoji univerzalnost u izražavanju emocija, postoji i univerzalnost u dogaajima ili situacijama koje izazivaju emocije. Znaajan gubitak e kod onih koji su njime pogoeni uvijek izazvati tugu i bol, a tko je ili što je taj gubitak varira od kulture do kulture i od osobe do osobe. Kod svih emocionalnih doživljaja uvijek postoji kontekst i situacija koji ih stvara. Univerzalnost postoji i u onome što se zbiva u ljudskom tijelu kod osjetimo emociju. Kod svake se emocije dogaaju promjene na tjelesnim organima, pa tako npr. kod ljutnje i straha dolazi do ubrzavanja pulsa i znojenja, ali kod ljutnje ruke postanu vrue, dok se kod straha ohlade. Razlika u temperaturi kože je univerzalna za ljude sa svih meridijana... Za sva osnovna emocionalna stanja svejedno je tko smo i odakle smo jer je na našim licima vidljivo kako se osjeamo. Svaka se emocija može mapirati u terminima pokre-

tanja mišia lica, što znai da je praktiki mogue precizno ispisati formulu za odreenu emociju. Znanstvenici danas mog u t o  no izmjeriti neije emocije jednostavnim prouavanjem pomaka facijalne muskulature iz trenutka u trenutak i rade na automatiziranju sustava kodiranja facijalnih pokreta. Uskoro e biti mogue dobiti oitanje ak i za najslabije emocionalne promjene kroz koje osoba prolazi. Naravno, svi emo mi i dalje moi lagati i pretvarati se, ali e to biti egzaktno mjerljivo, barem u vrhunskim neuroiziološkim laboratorijima. Sreom, neemo biti prikljueni na aparate koji bi nas raskrinkali... U svakodnevnom e nam životu i dalje ostati da se domišljamo i dvojimo koliko je neiji smješak bio iskren i jesmo li u neijem pogledu zaista prepoznali divljenje... Tek jedan posto ljudi iznimno dobro slušaju i promatraju, te mogu razlikovati istinu od laži, tj. iskrenost od pretvaranja s tonošu sadašnjih mjernih instrumenata u ovom podruju. Takve ete specijaliste za emocije i ljudsko ponašanje vidjeti u amerikim detektivskim serijama a ne u stvarnom životu. Problem je što mi koji inimo preostalih 99 posto populacije uglavnom ne sumnjamo u svoje prosudbe i vjerujemo da ispravno išitavamo osjeaje drugih ljudi. I možda nam je bolje što nismo znalci. Jedna meni draga slabovidna osoba kad izlazi bez naoala u grad kaže da joj je tako bolje jer joj tad ljudi ljepše izgledaju...

tSVǏOBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"Ǝ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPǏFOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

I. G. Kovai 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovalište za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Koliko je puta neka vaša kolegica došla na posao s velikim sunanim naoalama kako bi prikrila modrice oko oiju? Drugi put je podigla rukav i opet ste vidjeli ružne modrice. Uvijek to prati pria o skliskoj stepenici, nezgodno postavljenoj kvaki na vratima koja joj se eto, baš isprijeila, itd., itd. Nikad je niste doživljavali kao nespretnu osobu, a u zadnje vrijeme, stalno pada, sudara se, posklizne se... Naravno, ne voli baš priati o problemima koje ima u obitelji, ali primjeujete da je zamišljena i zabrinuta, a uli ste da se pria „u kuloarima“ da joj je muž više u krmi nego doma i da ga esto vide pijanoga. Proteklih dana se puno govorilo o nasilju nad ženama u obitelji i nainima kako ga sprijeiti ili zaustaviti. Iako se navodi da postoji puno uzroka nasilja, jedan je uzrok eše spominjan od ostalih, a to je alkoholizam u obitelji. Ne možemo naravno, povui paralelu i rei da je svaki alkoholiar u osnovi agresivna ili nasilna osoba, ali pod utjecajem alkohola otpuste se konice i ljudi sebi dopuste ponašanja koja ne smatramo primjerenima pa nekad izbiju na površinu i te, agresivne crte linosti. Veina onih koji postaju agresivni kad se napiju, imaju probleme sa sobom i kad su trijezni, jer su u osnovi „teške osobe“, impulzivne, nervozne, a kao takve su i uinile iskorak i bijeg u alkoholizam. S druge strane, alkoholiari su esto preosjetljive i emotivno veoma labilne osobe koje opijanjem nastoje „lijeiti“ svoju nesigurnost, podložnost stresu i loš osjeaj sebe i svoje okoline. esto u sebi nose ljutnju na sebe ili nekoga iz svoje okoline u kojoj vole vidjeti krivca za svoje ponašanje. Tako se nerijetko u pijanom stanju pokaže agresivnost prema sebi i onima oko sebe. Sigurno je da e emocionalno nesigurne osobe sklone anksioznosti i depresivnosti, ali isto tako i konliktne i u osnovi agresivne osobe, prije

od drugih razviti ovisnost o alkoholu, ako su izložene redovitom umjerenom pijenju. Kao što je sigurno i to da ništa od prije navedenog, nije opravdanje za nasilje, verbalno ili iziko. Alkoholiziranost u momentu injenja nasilja nije olakotna okolnost poinitelju, jer se smatra da se alkoholiziranjem svjesno dovodi u stanje neubrojivosti. Brojni su poremeaji psihike prirode koji se razviju tijekom godina prekomjernog pijenja i nastanka alkoholizma. Sklonost agresivnom i nasilnom ponašanju samo je jedan od oblika patnje obitelji , možda najuoljiviji i najteže podnošljiv, u lepezi drugih, nimalo lakih problema inancijske i druge egzistencijalne naravi. Osim toga, ne smijemo zanemariti injenicu da živimo u društvu koje odgaja ženu da bude brižna, odgovorna za odgoj djece i voenje domainstva, bez obzira na njeno profesionalno usmjerenje i u kojem se problemi u obitelji nerado iznose, jer se doživljavaju kao osobni neuspjeh i neka vrsta sramote. Teško je to breme koje iscrpi i oslabi ženu koja je godinama izložena muževom alkoholiziranju i nasilnom ponašanju. Kad se dogode doista teške povrede, svi se udimo kako je i zašto žena toliko dugo šutjela i podnosila takav život. Zaboravljamo koliko je težak i iscrpljujui osjeaj nemoi i straha koji joj se nametne i iz kojega sama ne zna nai izlaz. Poziv je ovo svim ženama koje se nalaze u slinim situacijama da se jave strunjacima i podijele svoj problem. Nasilje, kao ni alkoholizam nasilnog lana obitelji sigurno nee nestati sam od sebe, ako se ništa ne poduzme. Neka vas ne obeshrabre dosadašnji neuspjeli pokušaji da se se sama izborite i riješite situaciju. Kao i onaj koji trpi nasilje, alkoholizirani nasilnik zapravo isto tako treba pomo strunjaka. Na kraju ono što je najvažnije znati da, iako ništa ne izgleda lako, pomoi ipak ima.


30. studenoga 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

CITODIJAGNOSTIKA D.O.O. JANKA JURKOVIĆA 2A VARAŽDIN

PRIVATNA CITOLOŠKA ORDINACIJA MR. SC. LADISLAVA VESELIĆ, DR. MED. SPECIJALIST KLINIČKE CITOLOGIJE

Y T O

- ULTRAZVUK DOJKE - PUNKCIJA DOJKE POD KONTROLOM UZ-A S ANALIZOM - PUNKCIJA LIMFNOG ČVORA POD KONTROLOM UZ-A S ANALIZOM - PUNKCIJA ŠTITNJAČE POD KONTROLOM UZ-A S ANALIZOM - ANALIZA URINA - ANALIZA ISCJETKA DOJKE - PUNKCIJA KOŠTANE SRŽI S ANALIZOM - ANALIZA PAPA TESTA NALAZI SE DOBIVAJU U ROKU OD 24 SATA! RADNO VRIJEME: PONEDJELJAK - PETAK: 12-16 H PO DOGOVORU: 098/446-280, 042/200-253 www.citodijagnostika.hr

Petak, dan za... * Potražite nas svakog petka od 23.12.2011. na svim prodajnim mjestima!

www.mnovine.hr www.facebook.com/mnovine

11


12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

Automobilizam AMC MEIMURJE

Ovlašteni predstavnik za Fiata i Alfu

Zaposlenici AMC Meimurja

Od prošle srijede tvrtka AMC Meimurje je postala ovlašteni predstavnik za marke FIAT i ALFA ROMEO. Novootvoreni centar svojim izgledom i sadržajem, te opsežnom ponudom novih vozila nova je meka onih koji kupuju ili planiraju kupnju novog vozila. No isto tako i za sve one koji ve posjeduju neko od tih vozila, sada AMC-u mogu prepustiti kontinuiranu brigu za svoje vozilo uz zajamenu dobru kvalitetu usluge i kompletnu brigu. AMC Meimurje, tvrtka je koja djeluje od 1995. godine, na adresi Športska 8 u akovcu. Do sada su bili trgovac i ovlašteni servis marke vozila Ford, te ovlašteni serviser VW vozila. Zapošljavaju deset djelatnika. O kvaliteti usluge govore i nagrade: 2007. godine proglašeni su najboljim prodajnim i servisnim centrom u Fordovoj ovlaštenoj mrežu u Republici Hrvatskoj, dok su 2009. proglašeni najboljim servisnim centrom. Višnja Tompoš – Grabrovi direktorica AMC Meimurja nam je rekla: “Ove godine odluili smo proširiti ponudu na još dvije marke: Fiat i Alfa Romeo. Stoga od sada možete u AMC-u kupiti nova Fiat vozila: Fiat 500,

Ivica Perho, župan meimurski, pohvalio je nove inicijative Pandu, Punto, Bravu, Freemont, kao i vozila iz programa Fiat Profesional: Punto VAN, Doblo i Ducato. Sigurno najatraktivniji modeli koje trenutno imamo u ponudi su sportski modeli Alfa Romeo MITO i Giulietta. Naravno, moram spomenuti, da je AMC Meimurje i ovlašteni serviser Fiata i Alfa Romea.”. (SZ)

JUKE-R - od koncepta do stvarnosti Prvi turboekskluzivni cestovni Juke-R sišao je s pokretne trake, a oživljen je i u digitalnom svijetu, postavši tako dostupan milijunima ljudi. Zadivljujui novi Juke NISMO i Juke-R, naime, zvijezde su nove Gameloftove jurnjave Asphalt 7: Heat namijenjene mobilnim ureajima.

Juke-R Pria o Nissanu Juke-R poela je kad je sijenja 2012. prvi put prikazan u Dubaiju kao unikatni koncept. Buntovnik u Nissanovoj porodici ubrzo je ušao u automobilsku legendu, premda njegova proizvodnja, pa ni ona virtualna, nikad nije bila planirana. S preinaenim GT-R-ovim podvozjem ispod mišiave, preoblikovane Jukeove karoserije, R je bio bez premca. Postao je senzacija na YouTubeu; broj ljubitelja rastao je nezadrživo i do danas je njegov videozapis pogledan više od pet milijuna puta.

Tako je poela pria o serijskom modelu. Darren Cox, direk tor marke u Europi, objašnjava: “Juke-R se silno dopao posjetiteljima u Dubaiju - ponude za konceptni model davali su nam na ulici! Nismo mogli razoarati tako predane ljubitelje pa smo, s tri

ozbiljne ponude na stolu, odluili proizvesti najmanje dva automobila.”

Izgled i tehnike inovacije Zatim je poeo rad na pretvaranju unikatnog koncepta u model koji se može proizvesti

i prodati. Proizveo ga je RML, vodei automobilistiki konstruktor, uz pomo Nissanova europskog tehnološkog centra (NTC-E). Pogonski sklop i ovjes preuzeti su iz Nissanova superautomobila GT-R, a sigurnosni kavez izraen je prema FIA-inim speciikacijama.

Zahvaljujui strunosti Nissanova europskog tehnološkog centra, serijska je izvedba još snažnija od konceptnog modela; 3,8-litreni motor s dvostrukim turbopunjaem razvija 552 KS. Uzbuenje je zajameno jer procijenjeno ubrzanje od 0 do 100 km/h iznosi samo tri sekunde, a najvea brzina ograniena je na 275 km/h. Uz ta tehnika poboljšanja, zaslugom strunjaka iz londonskog NDE-a (Nissan Design Europe) Juke-R #001 dii se i novim izgledom. Voditelj NDE-ova digitalnog tima Darryl Scriven objašnjava: “Preoblikovani su odbojnici i pragovi Juke-R-a, što je inae dugotrajan proces pri kojem se rabe glineni modeli u prirodnoj veliini. Ipak, uspjeli smo skratiti razvoj služei se novim 3D projektorom i videozidom. U cijelosti digitalan proces urodio je završnom obradom ija je kvaliteta dostojna superautomobila.”

Preinake izgleda obuhvaaju oštrije linije prednjeg odbojnika, karbonske elemente na prednjim i stražnjim otvorima za hlaenje i stražnji spojler, izraze istih sportskih gena.

Vozite Juke-R i Juke NISMO Ju ke -R #001 put uje prema prvom kupcu, a proizvodnja #002 dobrano je odmakla. Tona cijena ovisi o speciikacijama koje je zahtijevao svaki kupac, no poetna je cijena 500 000 eura. Premda e za upravlja ultra ekskluzivnog vrhunskog Jukea sjesti tek nekolicina, duh oktanskog uzbuenja mnogo je pristupaniji u obliku Jukea NISMO, modela poboljšane dinaminosti, jaih performansa i uljepšanog dizajna ija prodaja u Europi poinje poetkom 2013.


30. studenoga 2012.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Novi Clio nagraen “Zlatnim volanom” 2012. NoviClio pobijedio u klasi ‘malih automobila’ Zlatnog volana 2012. Nagradu dodjeljuju njemaki BILD am SONNTAG i AutoBILD. U žiriju su bili novinari asopisa i 73 milijuna itatelja, ali i nekolicina glasovitih vozaa i poznatih osoba.

Meunarodno priznanje Samo nekoliko tjedana poslije dobivanja nagrade RTL/Auto Plus za ‘Najbolji proizvodni automobil’ prošlog mjeseca na Pariškom autosalonu, novom je Cliju dodijeljen ‘Zlatni volan’ za 2012., a juer ga je naveer na posebnoj ceremoniji u Berlinu uruio g. Stefan Mueller, izvršni potpredsjednik i predsjednik za europsku regiju. Novi Clio najboljim su ‘malim automobilom’ proglasili tjednici BILD am SONNTAG, najtiražnije njemako nedjeljno izdanje, i AutoBILD, najprodavaniji automobilistiki asopis na svijetu, oba izdavaa Axel Springera. Uz sestrinske europske asopise AutoBILD takoer ima i brojna lokalna izdanja u istonoj Europi i Aziji. Ukupan broj itatelja iznosi oko 73 milijuna, a svi su bili pozvani da izaberu omiljeni model. U svojem 37. izdanju, Zlatni volan 2012. obuhvatio je 44 automobila podijeljena u šest kate-

gorija. U kategorijama MPV-a i kupea/kabrioleta pobjednike su odluili izravno itatelji. U etiri preostale kategorije konanoj je odluci prethodio sveobuhvatan cestovni test petorice inalista koji su na testnoj stazi Balocco u Italiji obavili lanovi strunog žirija. Popis poznatih vozaa ukljuivao je Mattiasa Ekströma, Hans-Joachima Stucka, Waltera Röhrla, Christinu Surer i Vaninu Ickx, a njima su se pridružili glavni urednici europskih izdanja AutoBILDA, kao i nekolicina slavnih osoba iz svijeta sporta i zabave, primjerice Franz Beckenbauer i Boris Becker.

Renault, desetorostruki pobjednik Zlatnog volana Nagrada Zlatni volan svake se godine dodjeljuje od 1976., a s ukupno deset tih trofeja Renault je jedan od najuspješnijih proizvoaa automobila. Prethodni Renaultovi dobitnici Zlatnog volana bili su Fuego Coupé (1980.), kompakt Renault 9 (1981.), limuzina Renault 25 (1984.), Clio (1990.), Espace druge, tree i etvrte generacije (1991., 1997. i 2002.), kompakt Renault 19 (1992.), Scénic (2009.) i sad novi Clio (2012.).

Razlozi uspjeha novog Clija Nagrada koju su dodijelili itatelji i strunjaci odraz

je dobrog prijema Renaultova novog vizualnog identiteta u javnosti. Novi Clio prvi je model s Renaultovim novim dizajnerskim obilježjima, od kojih je najzamjetljivije vrlo vidljivo postavljen logotip, uz osjeaje koje potiu elegantna zaobljenja i proinjene linije. Privlanost novog Clija istaknuta je i paletom manjih motora koji omoguuju uštedu goriva od 20 posto prema prethodnoj generaciji. Kad je rije o emisiji CO2, najbolji je turbonabijeni benzinski motor ENERGY TCe 90 s potrošnjom od samo 4,3 litre/100 km, što odgovara emisiji 99 g/km CO2 . S novim dizelskim motorom ENERGY dCi 90 eco² pod poklopcem, novi je Clio

postavio nov rekord potrošnje u klasi sa samo 3,2 litre/100 km, što odgovara emisiji 83 g CO2/km. Te su brojke usporedive s onima mnogo skupljih hibridnih automobila. Zahvaljujui konstrukciji, ovjesu, produljenom meuosovinskom razmaku i širem tragu, šasija novog Clija i dalje je polazište za obilježja vozila u tom segmentu. S pet zvjezdica na testu sudara EuroNCAP, takoer je mjerilo kad je rije o pasivnoj sigurnosti, a takoer je zaslužio najbolju ocjenu u klasi gradskih automobila za tri od etiri ocjenjivana parametra. Još jedno od privlanih obilježja novog Clija multimedijski je sustav koji postavlja nove standarde u segmentu tog vozila. Sustav MEDIA NAV raspolaže 7-innim (18-cm) dodirnim zaslonom ugraenim u 80 posto inaica. Takoer obuhvaa 4x20-vatni audiosustav s Bass Relex Systemom, uz sveobuhvatnu povezivost (Bluetooth®, USB, audioprikljuak) koja putnicima omoguuje reprodukciju glazbe s prenosivih ureaja.

TJEDNI TOP 5 ARENA ICE FEVER PODRŽITE MEDVEŠČAK! 14. 11. 2012. srijeda u 19:05 Olimpija 16. 11. 2012. petak u 19:05 - KAC 18. 11. 2012. nedjelja u 17:20 Salzburg 120,00 kn ADVENT U BUDIMPEŠTI 08. i 22. 12. 2012. Polazak iz Čakovca 185 kn ADVENT U MARIAZELLU 01. 12. 2012. 190 kn ADVENT U SALZBURGU I NA ČAROBNIM AUSTRIJSKIM JEZERIMA 08- 09. 12. 2012. 1 polupansion 590 kn ADVENT U BEČU 01., 08., 15. I 22. 12. 2012. 198 kn

INSULA - Turistička agencija

Glavna 5 40323 Prelog

040 637 555

NOVO! Poslovnica Čakovec: tel. 31 44 55 (u sklopu hotela "Park") www.insulatour.com info@insulatour.com

Subaru akcija za ogranienu koliinu modela TREZIA Subaru je za ogranienu koliinu modela Trezia ponudio akcijsku cijenu za hrvatsko tržište: Subaru Trezia 1.3i Comfort - 119.990 kuna Subaru Trezia 1.3i Trend - 129.990 kuna Trezia je opremljena 1.3 benzinskim motorom snage 99 KS, šestupanjskim runim mjenjaem i bogatom opremom koja u osnovnoj izvedbi (Comfort) obuhvaa i klima ureaj, ABS, VDC (elektronska kontrola stabil-

nosti), zrane jastuke i zavjese, elektrino pokretane retrovizore i stakla, audio ureaj, daljinsko središnje zakljuavanje i sl. Uz modele s benzinskim motorom, hrvatskim kupcima e po prvi puta biti ponuena i Trezia 1.4 dizelskim motorom snage 90 KS i automatskim mjenjaem, koja se nudi paketom opreme Trend stoji 149.990 kuna do registracije!! Ponuda vrijedi do kraja 2012., odnosno do isteka zaliha.


14

P

oelo je odbrojavanje: poetkom 2013. posve novi Opel ADAM bit e u prodajnim salonima i poet e impresionirati prolaznike na lokalnim cestama. Opelov moderni mali gradski automobil i prvak individualizacije sasvim e sigurno privlaiti poglede na gradskim ulicama kao ĹĄto je to inio i na svojoj premijeri na PariĹĄkom sajmu automobila poetkom rujna. Njegov moderan i smion, a opet ĹĄaren izgled to jami, kao i gotovo neograniena mogunost prilagodbe koja svaki ADAM ini praktiki jedinstvenim. Posve novim ADAM-om Opel ulazi na rastui trendovski A-segment. Kratak i snaĹžnog straĹžnjeg dijela, ADAM je dug gotovo 3,7 metara i ĹĄirok 1.72 metra (bez vanjskih retrovizora). Ovaj otkaeni trovratni hatchback savrĹĄen je za urbane sredine, no njegova mu vozna dinamika, meutim, omoguuje da briljira i izvan grada zahvaljujui postavkama podvozja i upravljanja koja su usmjerena uĹžitku u voĹžnji i agilnosti. U kabini Opel ADAM-a udobno se moĹže smjestiti etvero putnika koji e uĹživati u atmosferi tipinoj za luksuznija vozila. Vozau i suvozau na raspolaganju je pregrĹĄt prostora ĹĄto je neobino za mali automobil. I ADAM-ov e se kokpit moi individualizirati u skladu s vlasnikovim ukusom putem velikog izbora boja, ukrasa, atraktivnih stropova i svjetlosnih efekata. Opel ADAM nudi i vrhunske tehnologije iz gornjih segmenata. Novi ugraeni informacijsko-multimedijski sustav IntelliLink koji integrira vlasnikov pametni telefon s automobilom (s Androidom i Apple OS-om) ini ADAM najbolje povezanim malim automobilom. Ostale znaajke idealne za ADAMovo prirodno gradsko okruĹženje su nova generacija pomoi prilikom parkiranja koja automatski parkira vozilo, upozorenje za mrtvi kut i sustav servo upravljanja s nainom rada CITY koji reagira na najlakĹĄe dodire. ADAM ne nudi samo viĹĄe individualnosti od konkurenata, nego i uz svoju visoku razinu standardne opreme nudi viĹĄe vrijednosti za no-

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

OPEL ADAM

Gradski automobil s najveom razinom individualizacije tomobila u kojemu je ADAM novi natjecatelj narednih godina i dalje jednoliko rasti. Od 2000. godine prodaja trendovskih automobila iz A-segmenta (duĹžina oko 3,7 metara) narasla je oko 30%, a luksuznih automobila iz A-segmenta (duĹžina oko 4 metra) preko 110%. Godine 2011. u Europi je registrirano gotovo 630 000 primjeraka tih trendovskih automobila za razliku od 450 000 2008. godine. Opel sada Ĺželi ADAM-om osvojiti i ovo rastue trĹžiĹĄte. Posebno je velika potraĹžnja za malim automobilima u Italiji koja e mogue postati ADAM-ovo najvee trĹžiĹĄte. Ostala su glavna trĹžiĹĄta za Opelov novi moderni mali automobil Njemaka, Velika Britanija, Francuska i Nizozemska.

vac. Poetna cijena ADAM-a s 1,2-litarskim benzinskim motorom s 51 kW/70 KS iznosi 11 500 eura (preporuena maloprodajna cijena s PDV-om u Njemakoj). ak su i vrhunske tehnologije i goleme mogunosti individualizacije cjenovno pristupane. Primjerice, informacijsko-multimedijski sustav IntelliLink dostupan je za svega dodatnih 300 eura, a zvjezdani strop osvijetljen sa 64 LED Ĺžaruljica koje stvaraju dojam nonog neba koĹĄta samo dodatnih 380 eura. “Opel ADAM uhvatio je duh moderne urbane mladeĹži

Autocentar BratuĹĄa d.o.o. PreloĹĄka 38, ÄŒakovec Telefon: 364-244

Prodaje sljedeća rabljena vozila: t$JUSPFO9TBSB1JDBTTP 2002.g., 141000 km, reg. 11/2012, cijena 29000 kn t'PSE$.BY 2012.g., 3000 km, reg. 9/2013, cijena 107000 kn t'PSE'PDVT$.BY 2007.g., 187000 km, reg. 4/2013, cijena 65000 kn t)ZVOEBJJ 2011.g., 12000 km, reg. 2/2013, cijena 80000 kn t)ZVOEBJJDSEJ 2012.g., 11000 km, reg. 1/2013, cijena 173000 kn t)ZVOEBJJYDSEJ 2012.g., 11500 km, reg. 3/2013, cijena 172000 kn t.B[EB.9J 2005.g., 27000 km, reg. 1/2013, cijena 165000 kn t0QFM;BĂśSB$%5* 2008.g., 130000 km, reg. 3/2013, cijena 80000 kn t4FBU*CJ[B5%*4QPSUSJEFS 2005.g., 123000 km, reg. 3/2012, cijena 37000 kn

i na gradske ulice donosi pravi osjeaj slobode. Zabavan je, moĹže se individualizirati kao nijedan drugi automobil i spaja oĹĄtar stav sa sretnom agilnosti. ADAM je deinitivno automobil za sve mlade i mlade u srcu“, rekao je Opelov zamjenik lana upravnog odbora, dr. Thomas Sedran. „A budui da ADAM spaja svoju emocionalnu privlanost s najboljim njemakim inĹženjerstvom i kvalitetom, sasvim e sigurno odigrati vaĹžnu ulogu u naĹĄem planu rasta ĹĄirom Europe.“

Živahna etiri kotaa: ADAM – novopridoťlica u segmentu modernih malih automobila ADAM dolazi u kljunom trenutku za Opelovu proizvodnu ofenzivu. Od 2008. Opel je posve preoblikovao svoju ponudu modela, poevťi od vrha ponude i Insignije nakon koje slijede modeli koji e se proizvesti u velikom broju primjeraka, a sada ulazi, odnosno otvara nove trŞiťne segmente: Ampera (elektrini automobil s produljenjem dosega), Mokka (mali SUV), ADAM (moderni

mali automobil) i budua Cascada (srednje veliki kabriolet) dio su treeg vala ovog velikog programa rasta i pridonose proĹĄirenju Opelova portfelja. Opel trenutno posebno jaa svoju prisutnost u A i Bsegmentu na kojemu se sada nalaze 3,7 metara dug ADAm, 3,74 metara duga Agila i 4 metra dug kljuni model Corsa, 4,28 metara duga nova Mokka te 4,29 metara dug SUV Meriva. Predstavljanjem modernog ADAM-a Opel takoer zaokruĹžuje svoju ponudu u Asegmentu pored peterovratne Agile. Dok Agila plijeni visokom razinom funkcionalnosti i svojim praktinim prednostima, ADAM se istie svojim nenadienim potencijalom za individualizaciju, snaĹžnim dizajnom i superiornim tehnologijama. ADAM ne oponaĹĄa poznate recepte. Dok su se njegovi glavni konkurenti dizajnerski krenuli u smjeru retra, ADAM je svjeĹž i smion. „ADAM dokazuje da retro nije nuĹžno glavno pravilo igre. On donosi inovaciju, maĹĄtu, individualizaciju i kvalitetu kao svoje kljune vrijednosti“, rekao je dr. Thomas Sedran. Kao prvo, njegov

moderan i trendovski izgled spojen s naizgled neiscrpnim mogunostima personalizacije izdvaja ga od konkurencije. Nadalje, ADAM nudi karakteristike koje su obino pristupane samo s premium modelima vozila iz najviĹĄe klase, a to dokazuje vrhunska kvaliteta izrade njegova kokpita i tehnologije koje poveavaju sigurnost, udobnost i zabavnost. Istovremeno je Opel zadrĹžao cijenu ADAM-a pristupanom uz visoku razinu standardne opreme sa svim verzijama. Opel oekuje da e gotovo 80% kupaca ADAM-a biti privatne osobe, a viĹĄe od pola njih novi kupci. No ADAM e prenositi posebnu poruku i kao vozilo za tvrtke i poslovne subjekte: oekuje se da e oko 20% prodaje otii u lote i komercijalni sektor. Openito e ADAM privui mlade i mlade u srcu te podjednako kupce oba spola, ali s posebnim stavom: oni Ĺžele da automobil odraĹžava njihovu osobnost. PolaĹžu puno na modu, modernost i individualnost; nisu puki sljedbenici trendova, nego ih aktivno stvaraju pa time stvaraju kolektivne stavove. „S ADAM-om e Opel privui svoje vjerne kupce koji Ĺžele jedinstven mali automobil, ali e privui i nove grupe kupaca koji se dosad nisu identiicirali s ovom trĹžiĹĄnom markom. Oni e reagirati na ADAM jer je on autentian i jednostavno drugaiji od svojih potencijalnih konkurenata. Kupci se viĹĄe ne moraju navikavati na automobil jer ADAM odraĹžava karakter i Ĺživotni stil svog vlasnika“, rekao je dr. Thomas Sedran. Strunjaci predviaju da e podsegment modernih au-

Proizvedeno u Njemakoj: iz Eisenacha do europskih cesta Knjiga narudĹžbi za Opel ADAM otvorena je od rujna, a model e stii u prodajne salone poetkom 2013. Valja istaknuti injenicu da ADAM nije samo razvijen u Njemakoj, tonije u Meunarodnom centru za tehniki razvoj u RĂźsselsheimu, nego e se i proizvoditi u Njemakoj. Opel je jedini proizvoa automobila koji se odluio na takvo ĹĄto u vezi s malim automobilom, a visoka uinkovitost tvornice u Eisenachu to je i omoguila. Opel stalno nadograuje svoje resurse u Eisenachu i usklauje ih s najnovijim standardima. U poetak proizvodnje ADAM-a ukupno je uloĹženo 190 milijuna eura, od ega je 120 milijuna uloĹženo u samu tvornicu: konkretno nove zgrade i nova vrhunska proizvodna postrojenja. Uskoro e uz Corsu i Opel ADAM silaziti s proizvodne trake „Proizvedeno u Njemakoj“ – ekskluzivno iz Eisenacha.

AMC Meimurje akovec, Ĺ portska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

1. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata, 2011., crvena, ESP, automatska klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 2. VW Passat 2.0 TDI Comfortline 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge


30. studenoga 2012.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PILE 8 + Društvo Alternative Private Equity donijelo konanu odluku o dokapitalizaciji Vaba d.d. banke Varaždin

Nakon dokapitalizacije kao druga faza projekta planirana je integracija Vaba d.d. banke i Centar banke d.d. Varaždin, 28. studeni 2012. – Nakon obavljenog procesa dubinskog snimanja poslovanja Vaba d.d. banke Varaždin te indikativne ponude za dokapitalizaciju Banke u iznosu od 50 milijuna kuna koja je iskazana prije mjesec dana, društvo Alternative Private Equity d.o.o., koje upravlja s Alternative Private Equity FGS danas je donijelo konanu odluku o dokapitalizaciji Vaba d.d. banke. Navedena Odluka potvruje dokapitalizaciju Vaba d.d. banke po cijeni od 14 kuna po dionici, a ime društvo Alternative Private Equity d.o.o. stie 66,92 posto u temeljnom kapitalu Banke, i time postaje najvei pojedinani dioniar. Dokapitalizacija Vaba d.d. banke Varaždin stvorit e kvalitetnu osnovu za daljnje jaanje Banke te pojaanu kreditnu aktivnost,što e izravno utjecati na razvoj gospodarstva i sektora malih i srednjih poduzea koja predstavljaju veinu klijenata Banke. Male banke postoje te kreditiraju malo i srednje poduzetništvo u svakoj zemlji, pa stoga imaju svoje nezaobilazno mjesto i u Hrvatskoj. Ovaj projekt malim bankama tako nudi dugorono održivi model opstanka, unutar kojeg su upravo FGS-ovi prirodan partner pri konsolidaciji jer spajaju in-

teres privatnih ulagatelja u fond, kao onih koji žele ostvariti zadovoljavajui povrat na uložena sredstva, s interesima države koja, uz ostvarivanje zadovoljavajueg povrata, ima za cilj doprinijeti stabilnosti gospodarstva i njegovom rastu. Podsjetimo, Povjereniki odbor društva Alternative Private Equity donio je dana 22. listopada 2012. godine prethodnu odluku o odobrenju transakcije, dok se nakon danas donesene konane odluke, sukladno potrebnim procedurama i zakonskoj regulativi, u narednom vremenu oekuje sazivanje Glavne skupštine Banke u cilju donošenja potrebnih odluka. Nakon provedene dokapitalizacije, koja ini prvu fazu navedene transakcije te nakon osiguranja svih potrebnih zakonskih i drugih preduvjeta, Alternative Private Equity planira provesti i drugu fazu tj. integraciju Vaba banke i Centar banke d.d., kao dio projekta konsolidacije malih banaka u Republici Hrvatskoj, a ime e se dodatno ojaati obje banke kao i otvoriti novi prostori na hrvatskom bankarskom tržištu, uz mnogobrojne prednosti za klijente obje banke. O svim daljnjim koracima javnost e redovno biti obaviještena.

Novi proizvod iz Cekinova asortimana cijelih pilia uz prepoznatljivo dobar okus svježeg mesa donosi i potpunu inovaciju po pitanju pakiranja Pile 8+ izvrstan je domai specijalitet ugledne gastronomske marke Cekin, koji sadržava sve kvalitete po kojima je svježe pilee meso poznato. Tu je prije svega bogatstvo važnim bjelanevinama, vitaminima i mineralima te vrlo mali udio kalorija i masnoa, zbog ega se piletina preporuuje kod dijetalne prehrane. Novo Cekinovo cijelo pile dolazi u transparentnoj kupoli, pakiranju koje predst avlja apsolutnu inovaciju u ovom segmentu proizvodnje. At rak t iv na kupola u kojoj je Pile 8+ pakirano zadržava kontroliranu atmosferu, ime je postignuto nekoliko prednosti. Tako ova delicija ima produljenu svježinu te je rok njene valjanosti ak

osam dana, tijekom kojih kvaliteta namirnice ostaje nepromijenjena. Neodoljiv okus i mekoa svježe i domae Cekin pilet ine posebno se prepoznaje u ovom prirodnom i zdravom proizvodu, dobivenom bez dodavanja konzervansa. P o l u stoljetna tradicija Vindijine industrije mesa u proizvodnji najkvalitetnijega pi le  e g mesa i zaokružen proizvodni proces «Od polja do stola» jamac su svakom kupcu kako je Pile 8+ siguran i kvalitetan proizvod u kojem e uživati cijela obitelj.

MEIMURJE PLIN INFO Ugradite li u stan novu plastičnu stolariju ili montirate novu kuhinjsku napu

SVAKAKO OBAVIJESTITE

DISTRIBUTERA PLINA

kako bi vam se izvršila provjera dozrake i povrata dimnih plinova

Sprijeit ete nesreu i život uiniti bezbrižnim! DEŽURNA SLUŽBA 040 395 199 • Muško šišanje: 35,00 kuna • Umirovljenici, studenti, uenici, djeca: 25,00 kuna • Žensko šišanje: 40,00 kn, pranje kose 10,00 kn • Žensk Žensko feniranje kratka kkosa: 30,00 kuna

AKOVEC, Obrtnika 4 CIJENA PRIRODNOG PLINA ZA LISTOPAD 2012. GODINE

KUĆANSTVO: Za razdoblje od 01.10.2012. do 31.10.2012. 2,840000 kn/m3 uvećano za PDV, odnosno 0,306672 kn/kWh uvećano za PDV + TS2 16,50 kn uvećano za PDV

RADNO VRI VRIJEME: Pon-pet: 07:00 - 20:00; Subotom: 07:00 - 15:00


Poznati i slavni ZA SVE ROMANTINE duše gala božini koncert za kraj godine u akovcu

Massimo Savi 16. prosinca u dvorani Graditeljske škole - Najljepše mi je kad mogu svirati sa svojim bendom. Uživo, pred publikom dati im ono najbolje od sebe, kaže Massimo Savi, koji e za kraj ovogodišnje koncertne sezone u akovcu, u nedjelju 16. prosinca, s poetkom u 20 sati, održati dugooekivani koncert. Massimo je na vrhuncu solo karijere. Njegove pjesme u posljednje vrijeme sve od reda postaju hitovi. Publiku oekuje više od dva sata istoga glazbenog užitka i najvei hitovi poput: „Iz jednog pogleda“, „Dodirni me sluajno“, „Odjednom ti“, “Mi nismo sami”, „Stranac u noi“, “Sjaj u tami” i mnogi drugi. Bit e to uglavnom koncert za istinske romantine duše, kakav je i sam Massimo … - Apsolutno sam romantian i to je tajna uspješnosti braka moje supruge i mene. Kad je jedno od nas bolje, podigne ovoga drugog kojem je lošije. Uvijek imamo lijepu i toplu rije da uputimo jedno drugome te uvijek imamo dovoljno zagrljaja i poljubaca. To je za mene

romantika i ponosim se svojom obitelji, istie glazbenik. Toliko se nadopunjuje s Eni da zna pogoditi svaki poklon. - Volim je iznenaditi, ali najviše sitnicom i ne mora biti roendan, Boži ili Valentinovo da bih se sjetio toga. Svakih pet godina darujem joj skupocjeni poklon, ali nikad ne pretjerujem. Osluškujem što bi ona htjela i tako je najlakše obradujem. Jednom sam u Podgorici vidio jednu predivnu veernju haljinu. Bila je na lutki i tono sam procijenio da bi to moglo mojoj supruzi odlino pri-

stajati. Pogodio sam. Stajala joj je savršeno, hvali se Massimo, uz kojeg je supruga bila i 1998., kada je otkazao suradnju menadžeru i skladatelju Zrinku Tutiu i otišao s bendom Metal Guru u Lisabon predstavljati Hrvatsku na EXPO-u. Uzlazna putanja karijere poela je 2002., kad je potpisao ugovor s Aquarius Recordsom koji mu izdaje album “Vještina”. Željan povratka u bend, polako je okupio ekipu. U tome mu pomaže i supruga koja mu predlaže gitarista Željka Romca. “Alkemiari” se okupljaju i pjeva kree

sa serijom koncerata. Nastaje album “Vještina II” na kojoj Max, kako ga od milja prijatelj zovu, ostvaruje svoje djeake želje – da u bendu ima prijatelje glazbenike, a ne samo virtuoze s kojima nema dobre vibracije, kazao je u razgovoru za Veernjak Massimo. Meutim, to je bio tek uvod u njegovu veliku solo karijeru i nastajanje najveih hitova koji su proteklih godina obilježili hrvatsku pop glazbu. Stoga nije udno da se danas za svaki Massimov koncert traži karta više, a s obzirom na popularnost u našem kraju, posebice kod ženske publike, zasigurno se oekuje i veliki interes za koncert u dvorani Graditeljske škole. Organizator e za sve gledatelje pripremiti ulaznice za sjedenje – parter i tribina. Ulaznice u preprodaji možete nabaviti od ponedjeljka na sljedeim mjestima: akovec - Caffe bar Arcus, Paladin i Radio 1, Prelog - Pizzeria Ro-Sa, M. Središe - Caffe bar Vuri i Palovec - Domino bar.

Karlovako Live u Varaždinu uz Tonyja Cetinskog na Štefanje, 26. prosinca Tradicionalna glazbena platforma Karlovakog piva slavi svoj 10. roendan. Na Karlovako Liveu 2012. nastupit e jedan od najpopularnijih hrvatskih glazbenika Tony Cetinski, koji e osigurati savršenu atmosferu za uživanje s prijateljima u društvu Karlovakog. Jubilarna Karlovako Live turneja gostovat e u sedam hrvatskih gradova - sve poinje 7. prosinca u Splitu, zatim se nastavlja u Osijeku 9. prosinca, nakon toga slijedi Zagreb 14. prosinca, Rijeka 16. prosinca, Zadar 21. prosinca, Karlovac 23. prosinca, a posljednji koncert turneje održat e se na Štefanje, u srijedu 26. prosinca, u Varaždinu. Ulaznice za sve koncerte dostupne su od 15. listopada naInternetu u sistemu Eventim i na svim prodajnim mjestima Eventima, a uskoro i na drugim prodajnim mjestima. Tony Cetinski je najizvoeniji je i najemitiraniji hrvatski pjeva. Svoju bogatu karijeru zapoeo je prije 24 godine. Njegov posljednji album dostigao je dijamantnu nakladu. Poetkom

listopada predstavio je svoj novi album “Opet si pobijedila”, a nove pjesme publici e predstaviti na turneji Karlovako Live 2012. Uoi poetka Karlovako Live turneje, Tony je izjavio: ‘’Ne moram vam rei koliko sam uzbuen što nakon više od tri godine idem ponovno na turneju. Posljednji album i turneja bili su fenomenalni, postavili smo visoke standarde, pa nas eka puno posla da ponovimo takav uspjeh. Pripreme su ve poele. Uzbuenje je još vee jer slavimo deset godina Karlovakog Live, jednog od najuspješnijih glazbenih dogaanja u proteklom desetljeu. Mislim da smo dobitna kombinacija za ovu godinu. Uvijek dajem sve od sebe, ali na turneji baš izgaram jer s publikom oblikujem energiju izvedbi pjesama s novog albuma. Ako je suditi prema prva

tri singla, Furia tour konano ima konkurenta. Vidimo se na Karlovako Liveu!” Predsjednik Uprave Karlovake pivovare Alexander Gerschbacher za jubilarku kaže: ‘’Vrlo smo ponosni jer Karlovako Live slavi svoj 10. roendan. Karlovako Live je naziv za sjajan glazbeni projekt povezan s Karlovakim pivom, a cilj mu je da pruži jedinstveno glazbeno iskustvo ljubiteljima glazbe i piva. Tijekom godina Karlovako Live postao je jedna od najpopu-

larnijih glazbenih platformi u Hrvatskoj i istinski brend. Karlovaka pivovara uvijek pokušava nai najbolje naine kako bi zadovoljila potrebe svojih potrošaa. Karlovako Live 2012. omoguit e našim odraslim potrošaima da se odlino zabave i sjajno provedu u društvu prijatelja. Oekujem da e atmosfera na Tonyjevim koncertima biti odlina i stoga sve pozivam da nam se pridruže na ovogodišnjem Karlovako Liveu!”

FORMULA 13 1 Runaways THE KILLERS 2 Hurts Like Heaven COLDPLAY 3 Summertime Sadness LANA DEL REY 4 I Follow Rivers LYKKE LI 5 Say Goodbye NORAH JONES 6 While You’re Out Looking For Sugar JOSS STONE 7 Reboot The Mission WALLFLOWERS FT. MICK JONES 8 Oh Love GREEN DAY 9 Breaking Down FLORENCE + THE MACHINE 10 Lost In The Echo LINKIN PARK 11 Little Black Submarines THE BLACK KEYS 12 La La La SNOOP LION 13 Blow Me (One Last Kiss)

P!NK

14 Lemonade ALEXANDRA STAN 15 Everybody’s On The Run NOEL GALLAGHER’S HIGH FLYING BIRDS

Top Hit List 1 BRUNO MARS Locked Out Of Heaven 2 PINK Try LISTA DOMAIH TOP 3 ALICIA KEYS Girl On Fire /Ft NICKI MINAJ/ 4 OF MONSTERS AND MEN Lile Talks 5 ADELE Skyfall 6 ROLLING STONES Doom & Gloom 7 RITA ORA Shine Ya Light 8 RIHANNA Diamonds 9 DAVID GUETTA Play Hard /Ft NE-YO & AKON/ 10 SWEDISH HOUSE MAFIA Don’t You Worry Child 11 PITBULL Don’t Stop The Party 12 SCRIPT Hall OF Fame (Ft WILLI AM) 13 MAROON 5 One More Night 14 CALVIN HARRIS Sweet Nothing ( FLORENCE WELCH) 15 EXAMPLE Say Nothing 16 TAYLOR SWIFT We Are Never Ever Ge n

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr


30. studenoga 2012.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

www.pbz.hr

ZAJEDNO JOŠSNANIJI .DRâWRVH0XUDL'UDYDVSDMDMXLGDOMHWHNX]DMHGQRWDNRL0H�LPXUVNDEDQNDL3ULYUHGQD EDQND=DJUHERGSURVLQFDSRGMHGQLPLPHQRPQDVWDYOMDMX]DMHGQLÇNLVWYDUDWLQRYH YULMHGQRVWL]DVYRMHNOLMHQWH

Mislimo unaprijed s Vama. 3%=MHÂżODQJUXSH

0800 365 365




9. oĹžujka 2011.

sport@mnovine.hr

GIMNASTIKA

KARATE

SP U PARIZU

akovanka Martinovi srebrna s hrvatskom reprezentacijom Sjajne vijesti sa SP-a iz Pariza. akoveka karatistica MaĹĄa Martinovi, koja nastupa za KK Hercegovina Zagreb, osvojila je srebrnu medalju sa Ĺženskom ekipom Hrvatske (sastav: Martinovi, SaleĹĄ, elan, Tubi). Posebno veseli da je upravo MaĹĄa bila glavni kota ekipe ostvarivĹĄi 4 pobjede i jedan nerijeĹĄen me. Jedina je odradila svih 5 meeva bez poraza, te napravila najveu bodovnu razliku pogotovo do finalne borbe. Martinovi su

rancuski novinari prozvali “pravim strojem za bodovnu razliku“. Kako i ne bi kad je redom pobjeivala reprezentativke Maroka 7:0, Tajvana 11:3, Meksika 2:0 i Japana 5:2. U finalnom meu protiv Francuske MaĹĄa nije izgubila me, budui da je remizirala 3:3. Meutim, Francuskinje su bile uspjeĹĄnije u druge dvije borbe i uzele zlato. Uglavnom, joĹĄ jedan sjajan rezultat akoveke karatistice. (dz)

SPORTSKI RIBOLOV MEIMURSKI savez sportskih ribolovaca dobio najvee natjecanje na svijetu

Domaini Svjetskog prvenstva 2014. u lovu ribe udicom na plovak Meimursk i savez sportskih ribolovaca dobio je domainstvo Svjetskog prvenstva u lovu ribe udicom na plovak 2014., prenio je novinarima in ormaciju predsjednik Zoran P ei er. Odluka je pala na kongresu svjetske krovne organizacije sportskih ribia, koji je odrĹžan u Rimu. Da hrvatski sportski ribii i njihov savez uĹživaju veliki ugled, govori i odluka koja je bila jednoglasna. Hrvatska i Meimurska Ĺžupanija tako e biti domain do-

maini najveeg i najjaeg ribolovnog natjecanja. Konkurencija za organizaciju najprestiĹžnijeg skupa svih ribia bila je iznimno jaka (Portugal, Poljska, Francuska, Bugarska), a uz dobro lobiranje i poĹĄtujui pravila kandidature Hrvatska je ispunila apsolutno sve uvjete. U pitanju je jedna od najveih sportskih mani estacija nakon Univerzijade i SP-a za rukometaĹĄice koje su bile organizirane u Meimurju. (dz)

PRIREDIO: DEJAN ZRNA

STEVICA TKALEC, predsjednik Hrvatskoga gimnastikog saveza

N

Vrhunska gimnastika u Hrvatskoj ulazi u rezultatski kontinuitet i to me najviĹĄe veseli

edavno je u NGC-u “Aton“ u NedeliĹĄu zavrĹĄeno PH u sportskoj gimnastici. Tom prilikom, osim nastupa ve dokazanih kvalitetnih hrvatskih gimnastiara, ispostavilo se da stiĹže nova generacija odlinih gimnastiara. Takoer je potvreno da GU “Marijan Zadravec Macan“ i Centar “Aton“ mogu organizirati na visokom nivou najvee gimnastike prirode. Porazgovarali smo kratko o aktualnostima u gimnastici i oko nje sa Stevicom Tkalecom, predsjednikom HGS-a. • Kako on ocjenjuje stanje u hrvatskoj gimnastici? — Hrvatska gimnastika i u ovoj olimpijskoj godini odrĹžala je kontinuitet postizanja vrhunskih rezultata, a veliki uspjeh predstavljao je (po drugi put za redom) i sam plasman naĹĄih gimnastiara Tine Erceg i Filipa Udea na Olimpijadu. Uspjeh smatramo to veim jer su plasman uspjeli ostvariti kroz jedan od najsloĹženijih sustava kvalifikacija kakav ima gimnastika. Iako na OI nije osvojena olimpijska medalja, naĹĄi gimnastiari postizali su odline rezultate na svim ostalim natjecanjima na kojima su nastupali. Tako je na Europskom prvenstvu seniora Mario MoĹžnik postao europski viceprvak u vjeĹžbi na prei, dok je Robert Seligman osvojio odlino 4. mjesto u vjeĹžbi na konju s hvataljkama. Isto tako, postizani su odlini rezultati u natjecanjima Svjetskog kupa, gdje je osvojeno nekoliko medalja, a Tomislav Markovi i Tijana Tkalec, nakon posljednjeg nastupa na SK-u u Ostravi, mogu osigurati konani plasman meu prva tri mjesta ukupnog poretka za 2012. godinu. Upravo je DrĹžavno prvenstvo pokazalo da su na vidiku i neki “novi klinci i klinke“ ‌

- Ono ĹĄto nas je posebno obradovalo bili su odlini rezultati naĹĄih juniora i juniorki na Europskom prvenstvu za juniore. U muĹĄkoj konkurenciji Andrej Korosteljev osvojio je odlino 3. mjesto u vjeĹžbi na parteru, dok se Renato Prpi plasirao u finale i osvojio 8. mjesto u vjeĹžbi na konju s hvataljkama, a u Ĺženskoj konkurenciji Ana erek osvojila 4. mjesto na preskoku. Ovi rezultati potvruju da hrvatska gimnastika ima svoju budunost, te da e i u iduem olimpijskom ciklusu pokuĹĄati ostvariti svoj cilj, a to je plasman najmanje dvoje

Djevojke bez finala na SK-u u Ostravi lanice GU-a “Marijan Zadravec - Macan“ Tijana Tkalec i Stella Petran nastupile su protekli vikend u kvalifikacijama Svjetskog kupa u Ostavi u eĹĄkoj. Tijana Tkalec je rezultatom 12.875 zauzela 12. poziciju u preskoku. Na Ĺžalost, nije

uspjela ponoviti skokove koje je prikazala na PH u Atonu, tako da je izostao i plasman u finale. Stella Petran je na gredi bila 18. rezultatom 10.700, a na tlu je bila 17. rezultatom 10.400 i takoer nije uspjela izboriti joĹĄ jedan finalni nastup.

naťih gimnastiara na OI u Rio de Janeiro (Brazil) 2016. godine. • DrŞavno prvenstvo? — OdrŞano DrŞavno prvenstvo dokaz je koji govori u prilog navedenih injenica, budui da su upravo mlai gimnastiari (Vugrinski, Korosteljev, Prpi) i gimnastiarke (Petran, erek, Kaji) pokazali da su svojim napornim radom postali vrhunski, da se mogu ravnopravno natjecati s ve naťim afirmiranim gimnastikim imenima, te da se od njih mogu oekivati odlini rezultati i na meunarodnim natjecanjima.

• Kao domain, ali i predsjednik Saveza, kako ocjenjujete organizaciju? — Organizacija samog natjecanja bila je gotovo besprijekorna, a uvjeti natjecanja vrhunski, tako da i jedan ovakav Centar u potpunosti opravdava svoje postojanje. Poťtujui napore trenera i sportaťa, zadaa HGS-a je da i nadalje bude podrťka svima onima koji svojim nesebinim radom doprinose unaprjeenju i razvoju hrvatske gimnastike, rade na njezinoj promociji, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u itavom svijetu.




30. studenoga 2012. ODBOJKA PRIREDIO: SINIŠA OBADI

PRVA hrvatska odbojkaška liga

U

Centrometal preuzeo vrh prvoligaške tablice

tjednu prije utakmice s Rijekom odbojkaši Centrometala bili su svjesni injenice da e im pobjeda za tri boda vjerojatno po prvi put u povijesti kluba donijeti prvo mjesto na ljestvici prve hrvatske lige. Ipak je to doseg koji vjerojatno nikad ni jednom meimurskom klubu nije pošao za rukom. To se na kraju i dogodilo. Od poetka je sve bilo odlino. Momad u sastavu Tomica Posavec, Kurteš, Križanovi, Palinkaš, Kova, Gotal i libero Petran bila je dominantna od samog poetka. Odlinom igrom u svim elementima odbojkaške igre poveli su Meimurci sa 17:7. Do kraja seta u igru su ušli Vincek, Marin Posavec i David, ali ni to nije umanjilo dominaciju domaina pa prvi set završava s 25:17. Nastavljeno je slino u drugom setu. Centrometal ima prednost od 11:3. I tu nevjerojatno staje. Gosti na servis Cibia dobivaju sedam poena za redom i vraaju se u igru. Imao je Centrometal prednost od 16:14, ali tad gosti opet rade etiri poena za redom i stjeu po prvi put prednost od dva poena. Okrenuo je to domain na 22:21, ali opet previše grešaka i nesigurnosti koštalo ih je gubitka seta s 25:23. U trei set kree se izjednaeno, a tad Centrometal odlazi na par poena prednosti. Na servis Gotala domai rade veu seriju i stjeu ogromnu prednost od 14:6. U jednom trenutku bilo je i 22:13, a završetak seta je uvjerljiv sa 25:19. U etvrtom setu domai su

OKM CENTROMETAL – MOK RIJEKA 3:1 (25:17, 23:25, 25:19, 25:19)

Dvorana NCG Aton, gledatelja 100. Suci: Peri, Humski (oba Zagreb). Centrometal: Kova, Palinkaš, Pua, David, Gotal, Vincek, Petran, T.Posavec, M.Posavec, Kurteš, Makarov, Križanovi (trener Kiri).

TRENER KIRI

Velika stvar za nas

TABLICA 1. OKM CENTROMETAL

Bod više od Murse i Mladosti 7 6 1 15

2. MOK MURSA - OSIJEK

6 5 1 14

3. HAOK MLADOST

7 4 3 14

4. OK ROVINJ

7 5 2 13

5. OK SISAK

7 3 4 11

6. MOK VUKOVAR

7 1 6 4

7. MOK RIJEKA

7 0 7 1

poveli sa 7:4. No gosti opet rade seriju i vode 9:7. Tad u igru ulazi veteran Makarov.

Ovom pobjedom Centrometal se nakon osam kola nalazi na prvom mjestu prvenstvene ljestvice s bodom viška ispred osjeke Murse i zagrebake Mladosti, te dva boda više od Rovinja. U narednom devetom kolu trebali bi gostovati u Sisku, ali je domain zatražio odgodu za 12. prosin-

ca. Kako je Centrometal slobodan u desetom kolu, ispada da e sad pauza do sljedee utakmice trajati ak 18 dana. Bit e prilika ponovno skupiti energiju za preostala tri susreta u ovoj kalendarskoj godini. Nakon Siska eka ih još gostovanje kod zagrebake Mladosti, te domai susret s Rovinjom.

Pobjeda Nedeliša i poraz Totovca bodova prednosti. U odlinoj odbojkaškoj predstavi momad Nedeliša stigla je do tree uzastopne pobjede, ime su i na tablici popravili svoj status i sada se nalaze na osmom mjestu. Ostali rezultati 7. kola: Petrinja - Toplice 3:0, Gorica - 4 Rijeke 3:1, azma - Varaždin 1:3, Quirin - Croatia odgoeno.

TOTOVEC MEDICINAR 0:3 (21:25, 20:25, 13:25)

NEDELIŠE NEPOMUK 3:0 (25:13, 25:14, 25:15)

Totovec: Rešetar, J. Pergar, D. Pergar, B. Pergar, Kovai, Krklec, Toplianec, Trstenjak, Horvat, Markovi.

Nedeliše: H. Novak, K. Novak, I. Novak, Vuk, Kopaevi, Kocijan, V. David, Marciuš. Trener Josip Treska.

ODRŽAN ždrijeb Kupa Meimurja u odbojci za seniore i seniorke

Startaju kvalifikacije za završnicu U muškoj konkurenciji nastupa deset momadi. Temeljem ždrijeba u polufinalu e se sastati OKM Centrometal i OK Nedeliše, te OK Totovec protiv pobjednika

ta ipak presudila. U ovom susretu u igru je ušlo svih 12 igraa reanskog kluba prijavljenih u zapisnik.

A LIGA - CENTAR (Ž)

A LIGA - CENTAR (M)

U derbiju kola sasvim zasluženo slavili su odbojkaši Medicinara, ime su ostali nepobijeena ekipa u dosadašnjem dijelu prvenstva. Totovec bez ideje i one razine igre koja ih je do sad krasila. Ovim porazom Totovec se najvjerojatnije oprostio i od utrke za naslov prvaka, jer vodei dvojac sada ima velikih osam

I kao više puta ove sezone, to se pokazuje pozitivnom promjenom. Centrometal sustiže i neriješeno je pri 11:11. Nakon toga na servis dolazi Kurteš i sa sedam odlinih servisa rješava utakmicu. Dalje je bila rutina zadržati tu prednost za konanih 25:19. Nakon set i pol odline igre domaina bilo je dosta problema za Centrometal, ali je kvalite-

Trener Kiri bio je zadovoljan nakon susreta: - Ovo je ipak velika stvar za nas. Preuzeli smo vodee mjesto na tablici, nešto što smo nekad samo mogli sanjati. Nakon odlinog poetka nije ovo bila naša naroito dobra utakmica, ali osvojili smo tri boda i to je najbitnije. Imamo široku klupu, to se opet pokazalo bitnim kad je bilo najteže. estitka svim mojim igraima.

prvog dijela. Naime, u prvom dijelu nastupaju momadi koje se natjeu u nižem rangu od druge lige. To su Mladost iz Vularije, Plavi iz Peklenice, KOP akovec, Štrigova, te

druge momadi klubova koji idu direktno u polufinale. U ženskoj konkurenciji nastupa šest ekipa. U polufinale e direktno ŽOK Kaštel iz Pribislavca, koji e igrati s boljim

iz susreta OK akovec II – OK Štrigova. U drugo polufinale e temeljem ždrijeba i druga ekipa Kaštela koja e igrati s pobjednikom susreta KOP akovec i OK akovec I.

Slavlje Kaštelanki u Varaždinu Odlian susret prepun preokreta i s in arktnom završnicom odigrale su rukometašice Kaštela u Varaždinu. Nakon odline igre u prvom setu, u drugom i treem predstavile su se u malo slabijem izdanju, što su domae odbojkašice iskoristile i prvo poravnale rezultat, a onda i povele. No, na vrijeme su se Kaštelanke probudile, odigrale odlino etvrti set, da bi u petom bile koncentriranije i spretnije od

VARAŽDIN - KAŠTEL 2:3 (13:25, 25:22, 25:23, 15:25, 14:16) Kaštel: M. Ivai, Šestan, Toplek, Novak, Breban, Knezi, Herman, Prprovi, Železnjak, Horvat, Varga, Vnuk. Trener Marko Obadi domaih odbojkašica i sasvim zasluženo slavile pobjedu. U 8. kolu Kaštelanke odlaze na gostovanje u Veliku Goricu. (so)




30. studenoga 2012. RUKOMET

KOŠARKA

I. HRVATSKA rukometna liga

Meimurje i dalje prosipa domae bodove Rukometaši Meimurja i dalje, na žalost, bilježe loše rezultate. Protiv Umaga upisan je novi domai poraz. No, možda nije trebalo biti tako. Naime, u prvom dijelu akovani su bili ravnopravni protivnik drugoplasiranoj ekipi prvenstva. Igrali su dobro obranu, ali ne i napad, gdje su puno griješili i sami su krivi što na odmor nisu otišli s nekoliko golova prednosti, jer su na vratima imali odlino raspoloženog Horvata koji je obranio i dva sedmerca. No, treba spomenuti i da je ponajbolji igra gostujue momadi bio njihov vratar Modrušan. Nakon vodstva 9:8 poetkom drugog poluvremena domai su ve uobiajeno stali, emu je zasigurno kumovalo i to što nema

TABLICA 1. akovo 2. Umag 3. Matulji 4. Moslavina 5. Županja 6. Osijek 7. KTC 8. Kozala 9. Dugo Selo 10. Biograd 11. Meimurje 12. Hrv.dragovoljac 13. Crikvenica 14. Senj-Wallenborn

12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12 12

11 10 10 9 8 6 6 4 4 4 3 3 2 2

0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 1 1

1 2 2 3 4 5 6 8 8 8 8 9 9 9

69 73 32 41 33 22 5 -8 -20 -44 -51 -49 -42 -61

22 20 20 18 16 13 12 8 8 8 7 6 5 5

zajednikih treninga, nema uigranosti, nema snage, a posljedica svega toga je onda, na žalost, bio još jedan poraz u nizu. Gosti su to dobro iskoristili i zabilježili uvjerljivu pobjedu od sedam golova razlike. U posljednjem prven-

II. HRL sjever (M)

TABLICA 1. Ivanica-Ivanec 2. Borovo 3. Prelog 4. Ivanska 5. Beli Manasr 6. Viro-Virovica 7. Požega 8. Ilova 9. Slana 10. Brod 11. Garešnica 12. urenovac

8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8 8

7 6 5 6 5 4 4 3 3 1 1 1

0 0 2 0 1 0 0 0 0 1 0 0

1 2 1 2 2 4 4 5 5 6 7 7

akovec - dvorana Graditeljske škole. Gledatelja 50. Suci: Hunjadi i Zeevi (Zagreb). Meimurje: Horvat, Gorianec 2, Miševi 3, Škrobar, Sklepi 4, Brali, N. Petek, Levak 2, Blagus, Laci, Hutinec 4, Bašek, Kovaevi, Hajdarovi, M. Petek 6. Trener Ivica Haek Sedmerci - Meimurje 4-4, Umag 4-2. Iskljuenja - Meimurje 6 minuta, Umag 8 minuta

stvenom kolu Meimurje odlazi na gostovanje u Osijek. Ostali rezultati 12. kola: Kozala - Biograd 36:31, Moslavina - Županja 27:24, Matulji - Crikvenica 26:23, KTC Senj 30:26, akovo - Hrvatski dragovoljac 29:19, Dugo Selo - Osijek 23:29.

PRELOG – POŽEGA 30 :24

Prelog bolji i od Požege Rukometaši Preloga odlinom su igrom stigli do još jedne vrijedne pobjede. Ovaj su put bili bolji od Požege. Od samoga poetka domaa je ekipa krenula s agresivnom obranom i preciznom i koncentriranom igrom u napadu, što im je donijelo ve na odmoru prednost od šest golova razlike. Tu su prednost rukometaši Preloga održavali veim dijelom drugog poluvremena, no malo nepažnje i pad koncentracije približio je goste u 45. minuti na samo gol razlike. Bilo je 24:23. No, rukometaši

MEIMURJE – UMAG 21:28

43 49 44 7 29 -1 28 -50 14 -68 -29 -66

14 12 12 12 11 8 8 6 6 3 2 2

Josipa Borkovia opet “šaltaju” igru u veu brzinu i odlaze na

Prelog - sportska školska dvorana. Gledatelja 250. Suci: Bai i Šuleti. Prelog: V. Beli 4, Mati, Balog 4, Bergovec 3, Najman, Lonari, Bratkovi, Horvati, Krajner 5, Malek, Mikloška, Martinevi 5, Hali, Januši 4, M. Beli 5, Šelja. Trener Josip Borkovi

razliku od šest golova, koju su održali i do kraja susreta. U desetom kolu Prelog odlazi na gostovanje u urenovac. Ostali rezultati 9. kola: Garešnica - urenovac 10:0, ViroVirovitica - Slatina 23:26, B. Manastir - Borovo 30:36, Brod - Ilova 32:31, Ivanska Ivanica 23:22.

II. HRL - SJEVER (Ž)

U Pitomai protiv akovanki bod “osvojio” sudaki par Medved i Muri akoveke su se rukometašice s gostovanja u Pitomai vratile s vrijednim bodom, ali pune gorine i modrica. Domae rukometašice nisu bile baš previše nježne i svim su dopuštenim, ali mnogo puta i nedopuštenim, sredstvima pokušale doi do oba boda, a u svemu tome “pomogao” im je i slabi sudaki par Medved - Muri iz Varaždina, koji je podlegao atmos eri i pritiscima domae ekipe i klupe. Nakon prvih trideset minuta akovanke su imale prednost od sedam golova pred-

PITOMAA - ZRINSKI 27:27

Pitomaa - sportska dvorana. Suci: Medved i Muri (Varaždin). Zrinski: Markanovi, Ivai, Žvorc, P. Posavec 7, Šari, Makar 3, Androi, Glad, S. Posavec 7, E. Horvat, Zadravec 3, Resman 1, T. Horvat 4, Car, L. Posavec 2, Benik. Trener Željko Golik nosti i sve se inilo da e u nastavku mirno privesti utakmicu kraju i kui se vratiti s dva boda. No, tu su se rukometašice Zrinskog oi-

to prevarile, pa nakon svega vienog i suenog u nastavku s osvojenim bodom mogu biti prezadovoljne. U sljedeem kolu, koje je na rasporedu sutra (subota), akoveke su rukometašice u derbi utakmici domain ekipi Podravke Lino iz Koprivnice. Ostali rezultati 7. kola: Tvin Trgocentar - Brod Gymnasium 34:22, Pan akovo - Ivanec 30:26, Podravka Lino - urevac 42:22, Bjelovar Darda 30:20.

III. LIGA SJEVER - ŽENE

Novi porazi meimurskih rukometašica U pretposljednjem kolu ovog dijela prvenstva meimurske su predstavnice, na žalost, upisale nove poraze. akovanke su gostovale u Bjelovaru, gdje su poražene od domae istoimene ekipe s 33:13, dok su rukometašice Preloga bodove ostavile

u Varaždinu protiv Koke u porazu 24:21. U posljednjem prvenstvenom kolu Meimurke bi ipak mogle do bodova, jer obje ekipe igraju na domaem parketu. akovanke su domain drugoj ekipi varaždinske Koke, dok rukometašicama Preloga u

goste stiže ekipa križevakog mlinara. Rezultati 9. kola: Koka II - Prelog 24:21, Mlinar - Veliko Trojstvo 25:34, Bjelovar II - akovec 33:13. Redoslijed: Veliko Trojstvo 13, Bjelovar II 12, Mlinar 9, Koka I 7, Prelog 5 i akovec 4 boda.

KADETSKA LIGA (Ž)

Rukometašice Zrinskog ostvarile tri uzastopne pobjede Krenulo je žensko kadetsko prvenstvo za igraice roene 1996. i mlae. U prva dva kruga natjecanja mlade rukometašice akovekog Zrinskog ostvarile su tri pobjede. Prvo su u Varaždinu bile bolje od Koke

23:16, a onda u Bjelovaru od istoimene ekipe 29:24. Nakon toga uslijedio je iTvin Trgocentar Virovitica i nova pobjeda od 35:13. Pod vodstvom trenera Željka Golika za “zrinskice“ su nastupale: Ivai, Markanovi,

Domini, Zadravec, Stela i Paula Posavec, Resman, T. Horvat, Makar, Benik, Androi, Car, Šari, Glad, Ahel, Laptoš, Markovi, Sinanovi i Ladi. Trei prvenstveni krug igra se u nedjelju u Koprivnici.

A 2 LIGA SJEVER

Grafiar – akovec 57:90 (15:19, 6:29, 20:23, 16:19)

Svi naši pobijedili! Puni ulov meimurskih klubova u 7. kolu najsjevernije druge lige razlog je za zadovoljstvo svih meimurskih ljubitelja kraljice igara, a zadovoljstvo je tim vee kada znamo da emo s 99 postotnom sigurnošu gledati kvalifikacije za Prvu ligu opet u akovcu. Naime, akovec je poderao Grafiara u Ludbregu s 33 koša razlike u jednoj totalnoj dominaciji i u obrani i u napadu. Put ka pobjedi akovekim je drugoligašima bio olakšan neigranjem stoženog centra Ludbrežana Maria Novaka Mede, no njegov brat Matija u dresu akovca je zato bio najbolji igra utakmice ne samo zbog 28 postignutih koševa, nego i zbog odlinih povratnih pasova Kranjecu koji s trice nije mogao ulati (16 postignutih poena). akovec je sada u idealnoj poziciji – imaju sva tri teška gostovanja iza sebe, od toga su upisali jedan poraz i dvije pobjede, pa sada u drugom dijelu prvenstva samo moraju

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI

A 2 LIGA SJEVER

„udariti glanc“ i odjuriti u kvalifikacije. Mlada momad Meimurja je poletna, puna snage i kondicije, dakle dobro tri, a predvode je dva iskusna igraa (Marek Novak i Krajai), pa ako se s bilo kojim od kvalitetnijih suparnika dovue do konca utakmice u egalu – Meimurje dobija upravo iz gore navedenih razloga. Tako i bi u utakmici s realno kvalitetnijim Podravcom. Gosti su vodili prvi dio susreta, domain se držao blizu i pred kraj – bok, žurimo! Do pobjede. Rudar je sve poznavatelje košarke iznenadio svojom (prvom) pobjedom nad realno jaim vrbovekim Petrom Zrinskim. Odluilo je šutersko ludilo najstarijega (Tkalec), te vrlo zrela igra Radikovia. U penal završnici, kao i prošle godine, srea za domaine i prvi bodovi. U iduem kolu akovec igra doma protiv Petra Zrinskoga, Rudar gostuje u Ivancu, a Meimurje u urevcu kod jake Mladosti. (bh)

C LIGA KSMŽ Donji Kraljevec (Ivanovi 20, Ruži 12, Švenda 14) – Prelog (Kanižaj 14) 64:46 Meimurje Globetka (Vugrinec 18, Vuruši 12, Capek 14) – akovec BŠT (Žvorc 15) 73:46

akovec – P. Zrinski, subota 1. prosinca u 16.30, IIOŠ akovec

C LIGA

Grafiar II – Kotoriba (Munka 16, Fuš P. 13, Zvošec F. 17) 100:62

Prelog-Nedeliše, nedjelja 2. prosinca u 16 sati, OŠ Prelog

Dubravan (Lukša D. 21, Meimurec 15) – Nedeliše (Gospoi 23, Ganzer 25) 62:56

Mladost Ivanovec-Dubravan, nedjelja 2. prosinca u 15.30, II OŠ K akovec BŠT-Grafiar II, nedjelja 2. prosinca u 17.30, II OŠ K D. Kraljevec – Me. Globetka, subota 1. prosinca u 18, D. Kraljevec

TABLICA 1. Meimurje Globetka 6 6

0 12/+108

2. akovec BŠT

7 5

2 12/+29

3. Donji Kraljevec

6 4

2 10/+31

4. Mladost Ivanovec

6 4

2 10/+24

5. Gra ar II

6 3

3 9/+42

6. Dubravan

6 3

3 9/-39

7. Prelog

6 2

4 8/-22

8. Kotoriba

7 1

6 8/-103

9. Nedeliše

6 0

6 6/-70

AKOVEC: Horvat 4, Novak Mat. 28, Prprovi 10, Terek 5, Kranjec 16, Juras 5, Ostoja 4, Biševac 9, Žvorc 7, Glumac 2. Trener Kovai Meimurje – Podravac 80:75 (23:29, 18:14, 16:18, 23:14) MEIMURJE: Vrus 2, Novak Marek 24, Miko 8, Krajai 27, Jambrovi 10, Paan 7, Lonari 2. Trener Sori R. Rudar – Petar Zrinski 61:60 (18:15, 19:13, 12:8, 12:24) RUDAR: Varga 11, Peri 4, Radikovi 18, Bedi 3, Dodlek 4, Tkalec 21. Trener Damjanovi B. Vindija – Mladost () 77:95 Radnik – Koprivnica 104:71 Bjelovar – Ivanica 77:67

TABLICA 1. AKOVEC 2. ME IMURJE 3. Mladost ( ) 4. Gra ar 5. Podravac 6. Bjelovar 7. Vindija 8. Petar Zrinski 9. Radnik 10. Ivanica 11. Rudar 12. Koprivnica

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

6 6 6 5 4 4 3 3 3 1 1 0

1 1 1 2 3 3 4 4 4 6 6 7

13/+195 13/+126 13/+107 12/+159 11/+47 11/-10 10/0 10/-15 10/-36 8/-70 8/-181 7/-322

VETERANSKI TURNIR U LJUBLJANI

Meimurje opet u finalu! Još jedan veliki uspjeh akovekih veterana u kategoriji 45+. U Ljubljani u konkurenciji 8 ekipa igrali su i izgubili tek u finalu od ljubljanske ekipe Prule u kojoj je stožerni igra Tone Vidmar (210 cm) i s kojim naše „petice“ nisu mogle izai na kraj. Poraz od 34:38 u finalu ovoga velikoga turnira samo je nastavak kontinuiteta odlinih rezultata naših veterana (Cazin od 16 ekipa 3. mjesto, Rogla takoer finale). Dvije pobjede u skupini i minimalan poraz u finalu ostvarenje je sedmorice veterana – dvojice Gaeša (Nebojša i ore), Levaia, Lajtmana, Branilovia, Jalušia i Momilovia. Slijedei turnir koji je na rasporedu našim aktivnim košarkašima -veteranima je sijeanjski u Toplicama Sv Martin, na Vincekovo. S naraslim ambicijama!(bh)

OVERTIME Bojan Hrka Piše:

H

rvatski prijevod gornjega naslova bio bi „najoptimalniji odabir vremena za pozivanje minute odmora“, dakle – definitivno predugaak naslov. Posljednjih dana sam malo više pažnje obratio na taj segment voenja utakmice od strane trenera, a konkretni sluaj bile su dvije utakmice Cedevite, jedna u Euroligi, a druga u ABA ligi koje je na klupi odradio Jakša Vuli (obje izgubio), vršitelj dužnosti trenera nakon (naprasnog) odlaska Bože Maljkovia. Najprije utakmica protiv Armanija; naravno da nisam posebnu pažnju usmjerio na Vulievo voenje momadi, normalno sam gledao tekmu, ali...poeli su vitaminci solidno, držali rezultatski egal, no u jednom trenutku bilo je minus 6 i sve do minus 16 Vuli nije pozvao time out. Dakle, protivnik radi seriju 10:0 i trener ne reagira, pa tko e? Igrai kojima

Timing za time out! je „voda u ušima“ u nevjerici pogledavaju prema treneru, no – ništa, nema reakcije, no nema niti bodova. Jedan od razloga zašto je Cedevita izgubila utakmicu je svakako neprekidanje pozitivnog niza protivnika. Sluaj drugi istoga vikenda – utakmica Zadar – MZT, takoer Jadranska liga, gosti iz Skopja rade seriju 21:0???!!!, a trener Zadra Nazor ne zove time out! Pitaju ga naravno novinari na press kon erenciji zašto nije prekinuo seriju Makedonaca, a on odgovara pa zašto bi, zar da veli svojim igraima da ne bacaju lopte u aut, ili ulavaju zicere, ili da ne rade korake,pa to su stvari koje se ue u Školi košarke. Gospodine treneru- a prekid serije protivnika? rimjer iz najsjevernije druge lige –utakmica igrana ovoga vikenda Meimurje – Podravac, u egal rezultatu gostujuem tre-

P

neru preostala sva tri time outa za posljednjih 50 sekundi, a etvrtina završava rezultatom 23:14 za domae. Sjeam se i posljednjih kvalifikacija ovdje u akovcu kada je na jednoj domaoj tekmi domai trener uredno „iao“ na klupi, protivnik je poveo 12:0, a predsjednik kluba s prvog reda tribine vie: kaj danas nemamo pravo zvati time out? ma još jedan zloesti razlog zvanja time outa, a najzorniji primjer desio se na prvoligaškoj utakmici protekloga vikenda u Dardi gdje je domai trener zvao time out 15 sekundi prije kraja susreta protiv Križevaca na plusu od 30 koševa razlike. Razlog – dodatno ponižavanje gostiju i njihovog trenera. Znate što je onda napravio trener Križevaca? Pozvao je i on time out, pa kada je završio, pozvao je još jedan! Kad je bal – nek je bal!

I




16. studenoga stud st uden ud e ogga 20 en 2012. 012.

posjetite nas na

www.metss.hr

POSJETITE

NOVOOTVORENU PRODAVAONICU

METSS-a U AKOVCU

Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

AKOVEC, TRAVNIKA 35 TEL: 040 363 072

RADNO VRIJEME RADNIM DANOM 7-19 NEDJELJOM I PRAZNIKOM 7-11




30. studenoga 2012. STRELJAŠTVO

STRELIARSTVO SK “KATARINA ZRINSKI“ organizator Meunarodnog turnira u M. Subotici

Uspješni domaini, još bolji u skupljanju medalja FIRST LIGA – 2. kolo održano u akovcu

Strijelci Alzasa dobri i u jakoj meunarodnoj konkurenciji Streljaki klub “Alzas” bio je na akovekoj streljani domain i organizator drugog kola First lige, na kojoj su nastupili ponajbolji streljaki klubovi iz ovog kraja Europe u nadmetanju zranim pištoljem. Nakon prvog kola jedini predstavnik iz Hrvatske SK Alzas bio je na etvrtom mjestu, a istu poziciju zadržao je i nakon drugog kola. Nastupilo je ukupno jedanaest ekipa koje se bore u First ligi, meunarodnom ligaškom natjecanju u kojem sudjeluju klubovi: iz Hrvatske, Maarske, Slovenije i Austrije. Najbolji su ovaj put bili PLE Zalaegerszeg A s 1699 krugova, do njih na 2. mjestu SD Jože Kereni A s 1689 krugova, 3. mjesto SK Ptuj A s 1687 krugova i na najnepopularnijem 4. mjestu SK Alzas s 1680 krugova. U pojedinanoj kategoriji nastupilo

je 37 natjecatelja. Najbolji je bio Tatrai Miklos iz PLE Zalaeg. Od naših predstavnika najbolji je bio Božidar Kolari na 6. mjestu, zatim Saša Kralj na 10. mjestu. Još su nastupili Taka Ivica s osvojenih 550 krugova i Turk Marijan s 538 krugova. Sva etvorica su lanovi SK-a Alzas. Sljedee 3. kolo na rasporedu je ve za dva tjedna, odnosno 6., 7., i 8. prosinca u Austriji (Graz). First liga ima 5 kola u kojima se domaini izmjenjuju prema državama, a pobjednik je ekipa koja skupi najviše bodova u svih 5 kola. SK Alzas trenutno je na odlinom 4. mjestu. Nakon što su odradili svoj natjecateljski dio, domaini su bili u sudakim komisijama, zajedno s mentorom Marijanom Turkom, koji je držao sve “konce” u svojim rukama. (dp, so)

Proteklu nedjelju streliarski klub “Katarina Zrinski“ organizirao je meunarodni turnir u dvorani OŠ Tomaša Gorianca u Maloj Subotici, na kojem je nastupilo 130 streliara iz BiH, Slovenije i Hrvatske. Na turniru su nastupili i domai streliari, naravno, u najveem broju, s ak 28 natjecatelja, a ukupno su osvojili 12 medalja. U seniorskoj konkurenciji najbolji je bio Krešimir Štrukelj osvojivši zlatnu medalju, Karlo Cilar osvaja etvrto mjesto sa samo jednim krugom manje od treeg mjesta. Igor Markovi bio je šesti, Božidar Vuruši sedmi, a Mladen Kodba deveti. Nešto slabije su pucali Boris Ferlin, koji je bio 16., Filip Sever bio je 18., a Lovro Gradišer je bio 19. Meutim, to je bio njihov prvi nastup. Uz malo više treninga

Krešimir Štrukelj još jednom je pokazao svoju nedodirljivost u olimpijskom luku

POJEDINANO prvenstvo Hrvatske u krosu održano je u Vrbovcu

Medalje za meimurske predst

Turka, Stojanovia i Treu godinu za redom Pojedinano prvenstvo Hrvatske u krosu održano je u Vrbovcu u organizaciji tamošnjega atletskog kluba “Petar Zrinski”. Primjerena organizacija nije izostala ni ovom prilikom, a odlini vremenski uvjeti omoguili su natjecateljima da pokažu najbolje što mogu. Za AK Meimurje i Nedeliše prema oekivanju u borbu za odlija

upustilo se nekoliko vrsnih srednje prugaša, ali to je uspjelo samo trojici najboljih. Druga mjesta i srebrne medalje osvojili su lan AK-a Meimurje i mlai kadet Filip Turk, koji je u samoj završnici utrke na 1000 m izgubio prvo mjesto, te Gabrijel Stojanovi, lan AK-a Nedeliše, odlian u utrci starijih kadeta na 1500 m. Medalju bronanog sjaja za tree

mjesto u utrci juniora na 6000 m u vrlo jakoj konkurenciji osvojio je za AK Meimurje Martin Srša. Blizu najboljima utrku su završili i Nina Dobša (Meimurje) u konkurenciji mlaih kadetkinja na 800 m, koja je osvojila šesto mjesto, te Sara Senar (Nedeliše) u istoj utrci na sedmom mjestu. Meu deset najboljih plasirali su se i David Verli, koji je u utrci Gabrijel Stojanovi, lan AK-a Nedeliše, bio je srebrni u utrci starijih kadeta

MEUNARODNI TURNIR u Štrigovi

etiri medalje za Karate centar Nedeliše kate i Borna Halami - ml. uenici kate, osvojivši peto mjesto. Uz njih nastupili su još Šime Hošnjak, Leda Novak te Nino urin. Treba napomenuti da su svi natjecatelji Karate centra Nedeliše koji su nastupili na ovom turniru najmlai natjecatelji, kojima je ovo tek jedno od prvih priznanja u njihovim karate karijerama i dobar poticaj za još uporniji rad, kako bi u budunosti nastavili s uspješnim rezultatima.

U stilu olimpijskog luka meu djeacima do 14 godina Izak Feher bio je peti. U kategoriji kadetkinja Regina Novak osvojila je bronanu medalju, a Marija Rojko bila je etvrta. Meu kadetima Karlo Grudi zauzeo je šesto mjesto, Jan Siroi deveto, a Vinko Kova deseto mjesto. Meu juniorkama Vanda Kipke osvojila je zlatnu medalju. U veteranskoj konkurenciji Mihael Štebih osvaja srebro, a uro Turk je bio šesti. Zbog velikog broja natjecatelja, turnir se održao u dvije smjene, ali organizacija ovog turnira bila je besprijekorna, emu su uvelike pridonijeli i Goran Cmreak kao direktor turnira i Dražen Popovi kao mjeritelj vremena. Sljedei nastup naši e streliari imati u Postojni – Slovenija.

ATLE

KARATE

Štrigova je bila domain meunarodnog karate turnira, na kojem su nastupili i mladi karatisti Karate centra Nedeliše. Drugo mjesto i srebrnu medalju osvojili su Niko Trajbar u kategoriji mlai uenici Sabina Petkovi - ml. uenice kate. Tree mjesto pripalo pak je Roki Štokiu kod ml. uenika kate i Tei Leni Špoljari - ml. uenice kate. Dobri su bili i Izabela Špoljari - uenice kate, Tena Vizinger - ml. uenice

i iskustva sigurno e biti puno bolje. U stilu standardnog luka meu djeacima do 12 godina Ivo Maek opet je bio najbolji i osvaja zlatnu medalju, Antonio Vuk je osvojio srebro, dok je Luka Križai osvojio broncu, Adrijan Hajdarovi je bio šesti, Krešo Vuruši sedmi, a najmlai Dominik Weber zauzeo je osmo mjesto. Meu djevojicama do 12 godina Lucija Lesjak osvojila je zlatnu medalju. Meu djevojicama do 14 godina Ines Benik osvaja zlatnu medalju, a meu juniorima Vedran Glozini osvaja takoer zlatnu medalju. U seniorskoj kategoriji Oehler Stijepan osvojio je srebrnu medalju. U stilu goli luk meu kadetkinjama Mija Mance osvojila je zlatnu medalju.

Nina Dobša bila je takoer dobra, šesta u utrci mlaih kadetkinja na 800 metara

mlaih kadeta na 1000 m osvojio deveto mjesto, te Aleksandar Žbulj kao deveti u utrci seniora na 9000 m. Osim ve spomenutih, boje meimurskih atletskih klubova branili su još i lanovi AK-a Meimurje: Maja Brestak 14. u utrci juniorki na 2000 m, Ivana Zadravec 18. u utrci starijih kadetkinja na 1000 m, Lukrecija Medvar 18. u utrci limaica na




30. studenoga 2012. BADMINTON

ŠAH USPJEŠNE kvalifikacije u Opatiji

BK MEIMURJE nastupio u Velikoj Gorici

Šahisti Stridona ostvarili plasman u Prvu B ligu

Borna Vadlja pobjednik turnira “Medo štedo”

Šahisti Stridona kao pobjednici kvalifikacija u Opatiji, na kojima su igrala etiri prvaka drugih liga, izborili su plasman u 1.B državnu ligu. U 1. kolu Stridonov protivnik bio je Karlobag, koji su pobijedili 3.5:2.5. Pobjede su ostvarili Miklos Nemeth, Mladen Trbojevi i David Horvat, remizirao je Saša Vidovi, a poraženi su Roland Tomaši i Marko Rubil. U drugom kolu Stridon je s 5:1 bio bolji od Zadra, pa je nakon dva kola imao 8.5 bodova. U drugom susretu do pobjeda su došli Miklos Nemeth, Mladen Trbojevi, Marko Rubil i David Horvat, a remizirali su Saša Vidovi i Roland Tomaši. U posljednjem treem kolu

Miklos Nemeth, Mladen Trbojevi, David Horvat, Saša Vidovi, Roland Tomaši i Marko Rubil ostvarili su povijesni uspjeh šaha u Štrigovi, plasiravši se u 1. B ligu

protiv Vukovara Stridonu je za ouvanje prvog mjesta i plasman u viši rang natjecanja bio dovoljan i neriješen rezultat. Stoga su u zadnjem kolu sva šestorica igraa remizirala i postigla svoj cilj - ulazak u 1.B ligu. U konkurenciji deset klubova u Stridonu se nadaju da bi mogli biti u sredini tablice i tako u prvoj prvoligaškoj sezoni izbjei razmišljanje i borbu za ostanak u ligi. Prvenstvo 1. B lige igra se u devet dana, kada svaki klub igra sa svakim. Krajem rujna i poetkom listopada ove godine prvenstvo je igrano u Šibeniku, a ŠD Varaždin i ŠK Vukovar ‘91 plasirali su se u I. A ligu 2013.

Borna Vadlja je i u Velikoj Gorici još jednom potvrdio svoju kvalitetu Tradicionalni badmintonski turnir “Medo štedo“ povodom Dana djeteta održan je prošle nedjelje u Velikoj Gorici. Na terenima DT Arene okupilo se šezdeset troje najmlaih natjecatelja iz Zagreba, Kutine, akovca, Bihaa, Banje Luke i Velike Gorice. Od meimurskih predstavnika na turniru je nastupio igra BK-a Meimurje Borna Vadlja u konkurenciji do jedanaest godina starosti. Svoj treu uzastopnu pobjedu na badmintonskim turnirima Borna Vadlja ostvario je prolaskom kroz skupine, gdje je

ostvario sve pobjede te je u polufinalu igrao protiv Luke Mužaka, kojeg je pobijedio s 2:0. U finalu se susreo s Vitom Buchbergerom (Velika Gorica), kojeg je glatko pobijedio s 2:0 te tako osvojio još jedan turnir i ponovno pokazao svoj talent. Nakon pobjede u Hrvatskom kupu te slovenskim Brežicama, Borna se izborio za još jednu zlatnu medalju, što postaje pokazateljem da je pred njim sjajna badmintonska budunost. Takvom nizu nadamo se i na vrlo jakom meunarodnom turniru, koji se održava u slovenskim Medvodama sljedei vikend. (dz)

REKREACIJA

ETIKA

UDRUGA “Sport za sve“ Šenkovec

Tree mjesto na 8. hrvatskom festivalu sportske rekreacije žena

tavnike:

Sršu 600 m, 30. Teuta Blaži i 31. Magdalena Doležaj na 800 m za mlae kadetkinje, te 16. Lovro Žbulj i 37. Filip Vuenik na 800 m za limae. Za AK Nedeliše nastupili su: 18. Leon Bujan u utrci limaa na 800 m, mlae kadetkinje u utrci na 800 m: 11. Lea Branilovi, 24. Maja Cmrenjak, 25. Lara rnec i 26. Sanja Gregorini, u utrci ml. kadeta na 1000 m: 25. Karlo Mar-

Zajednika fotografija meimurskih osvajaa medalja na PH u Vrbovcu, Gabrijel Stojanovi, Martin Srša i Filip Turk ciuš i 32. Luka Marciuš, u utrci st. kadetkinja na 1000 m: 12. Kristina Ša ari, 19. Ramona Posavec i

20. Tena Marec, te u utrci starijih kadeta na 19. mjestu Luka Živko. (md)

Filipu Turku zlato je izmaknulo u posljednjim metrima utrke na 1000 metara

lanice Udruge “Sport za sve” Šenkovec osvojile su 3. mjesto na 8. hrvatskom festivalu sportske rekreacije žena lanice Udruge “Sport za sve” Šenkovec sudjelovale su na 8. hrvatskom estivalu sportske rekreacije žena u Biškupekoj Poljani, gdje su u ukupnom poretku od 28 ekipa iz cijele Hrvatske osvojile 3. mjesto. Festival je održan u organizaciji Saveza sportske rekreacije Varaždin i DŠT-a Mirko Relac – Poljana Biškupeka, pod pokroviteljstvom Varaždinske županije i Grada

Martin Srša iz AK-a Meimurje osvojio je tree mjesto u utrci juniora na 6000 metara

Varaždina. Treeplasirana šenkoveka ekipa nastupila je u sastavu: Danica Koruni – kapetan, Milica Jakopec, Vesna Korent, Suzana Šegovi, Draženka Tkalec, Ljiljana Treska, Lana Toplianec - Horvat, Lidija Farkaš, Suzana Mihalkovi i Ljubica Dragovi. Takoer, ekipa u sastavu Milica Jakopec, Suzana Šegovi i Lidija Farkaš osvojila je 3. mjesto u disciplini preciznosti – pikadu.




30. studenoga 2012. III. HNL sjever – završio prvi dio prvenstva

Meimurju i Preložanima pobjeda u meimurskim ogledima

U

Predsjednik HNS-a Davor Šuker donio je darove i obeao pomo poplavljenom igralištu u Pušinama

PREDSJEDNIK HNS-a Davor Šuker u radnom posjetu Meimurju

Šuker donio dvjesto lopti za mlade nogometaše i obeao pomo NK Pušinama PIŠE: SINIŠA OBADI

K

ao što je na sjednici IO odbora MNS-a bilo i najavljeno, Meimurje je u utorak ponovno posjetio predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza Davor Šuker. Nakon posjeta Pušinama i tamošnjem nogometnom klubu, ije su igralište i svlaionice teško stradali u nedavnoj katastrofalnoj poplavi koja je pogodila to mjesto, u akovcu je održana konferencija za novinare. Domain ovog posjeta, predsjednik Meimurskoga nogometnog saveza Mato Kljai, istaknuo je zadovoljstvo što je Šuker u još jednom radnom posjetu u Meimurju. - Sve dogovore koje smo napravili ostvarujemo i idemo u realizaciju ostalih, kazao je

Kljaji. Šuker je došao i obeao da e pomoi. Upravo to je istaknuo i Davor Šuker, kazavši da je pred nogometnim klubom u Pušinama dugi put oporavka. - Pomoi emo nabavkom keramike i obnovom svlaionice, sve emo napraviti da pomognemo, a kada sve bude gotovo doi emo i održati jedan zajedniki trening. Osim što je posjetio Pušine i obeao pomo, Šuker je Meimurskom nogometnom savezu donio i 200 lopti, koje e biti podijeljene onim klubovima koji najbolje rade s mladima. - Ovdje smo i zbog toga da savezu podijelimo 200 lopti, a Savez e odluiti po kojem kriteriju e se lopte dijeliti. Više lopti e dobiti klubovi koji imaju više djece. Dobit emo lopte i od UEFE i od FIFE. Gdje god imate koji problem, uvijek su vam naša

vrata otvorena. Na pitanje o stanju u meimurskom, ali i nogometu u Hrvatskoj, Šuker je istaknuo: - Put prema vrhu u nogometu nije lagan, ja bih volio da tu bude i prvoligaša i drugoligaša, ali imamo ono što je tu. Trebamo gledati u budunost i trebamo ulagati u djecu, što nam nalažu i naše krovne UEFA i FIFA. Zato i pomažemo u loptama i s instruktorom. Novac na kraju nije bitan, bitan je rad, a znam da se dobro radi u županiji. Treba ekati dugoronija rješenja, ulaganje u djecu, ulaganje u infrastrukturu. Trebamo prebroditi ove krizne godine i doi e sunce na naše terene. Moram pohvaliti da ima odlinih entuzijasta, odlinih ljudi. Koliko u nogometu ulažeš u mlade, toliko e ti se za pet do deset godina vratiti, poruio je Šuker.

MEIMURSKI nogometni savez

Zimsko prvenstvo posvuda u Meimurju, finale u Prelogu Izvršni odbor Meimurskoga nogometnog saveza održao je svoju 10. sjednicu, na kojoj je uz izvješe o aktivnostima MNS-a od protekle sjednice najviše vremena bilo posveeno pripremama za organizaciju 30. zimskoga malonogometnog prvenstva Meimurja. Tako je Mato Kljai lanove IO odbora informirao o tomu da je od prošle sjednice Savez pomogao oko organizacije i inanciranja meunarodnog turnira U-12 Meimurec, oprema je predana najboljim mladim ekipama u Meimurju, a u meuvremenu su osnovana dva nova malonogometna kluba, tako da županijski savez sada broji 94 kluba. Od toga je 80 muških, 2 ženska i 12 malonogometnih. Naravno, dotaknuta je bila i tema, odnosno istup i kazna dopredsjednika MNS-a Nenada Mareca, koji nije bio na ovoj sjednici. Prema Kljajievim rijeima, Marecu je jako žao što se dogodio ispad i ovim se putem još jednom ispriava nogometnoj javnosti za svoj nesportski i ne-

promišljeni postupak. Dok odradi kaznu, uslijedit e razgovor što i kako dalje, a njegova suspenzija ne utjee ni na koji nain na rad Saveza. Meutim, usprkos svemu, ini nam se da je Marec, ako ništa drugo, trebao ponuditi mandat na raspolaganje.

30. zimsko malonogometno prvenstvo Zimsko malonogometno prvenstvo ove e godine obilježiti svoje jubilarno 30. izdanje, koje bi trebalo poeti 21. prosinca, a završiti 6. sijenja 2013. godine. Rok za prijave je 18. prosinca do 12 sati u MNS-u, a igrat e se kao i do sada u kategoriji seniora, za što kotizacija po ekipi iznosi 700 kuna, veterana (roenih 1979. godine i starijih) uz kotizaciju od 500, te pionira (r. 1997. godine i mlaih) uz kotizaciju od 200 kuna. Na žalost, broj prijava u prošle tri godine baš ne daje puno optimizma u najavi ovog jubileja. Dok su 2009. bile

prijavljene 132 ekipe, 2010. sto dvanaest, prošle ih je godine bilo “tek” osamdeset etiri. Ove bi se godine utakmice trebale igrati u sportskim dvoranama u Kotoribi, Maloj Subotici, Murskom Središu i možda u akovekoj II. OŠ, dok dvorana u kojoj se ovo prvenstvo tradicionalno igralo dugi niz godina, ona Graditeljske škole, ovaj put ostaje bez zimskog nogometnog prvenstva. Finale pak e se najvjerojatnije odigrati u Prelogu, jer kako je Kljai podsjetio na sjednici: - Prije 10 godina inale je bilo u odlinom ambijentu u Prelogu pa ne vidimo razlog da se nešto takvo ne ponovi. Ovogodišnje e prvenstvo voditi posebna komisija u sastavu: Mato Kljaji, Stjepan Križari, Damir Cilar, Robert ižmešija, Dragutin Vuk, Alojzije Soboanec i Damir Domini, a nastavi li se trend smanjenja broja ekipa, razmišlja se da se u narednim godinama organizira prvenstvo meimurskih nogometnih klubova. (so)

 a kovekom gradskom derbiju, iako je to možda “preteška“ rije za susret izmeu Meimurja i akovca, s obzirom na pozicije ovih klubova na prvenstvenoj tablici, slavilo je Meimurje 4:1. Tek nešto više od sto pedeset gledatelja na akovekom stadionu dovoljno govori o zanimanju za utakmicu koja bi trebala biti praznik nogometa. Meimurje je tijekom prvog dijela imalo stalnu terensku inicijativu. To ih je dovelo do vodstva ve u 12. minuti, kada je Nedim Halilovi postigao pogodak za 1:0. Prednost “domaina” poveao je David Puclin u 23. minuti. Dvije odline prilike kojima je mogao dodatno poveati prednost svoje ekipe nije u 27. i 32. minuti iskoristio Skoliber. No, mlada momad akovca nije se predala. U 33. minuti rezultat je smanjio Karlo Balent. Imali su prilike akoveki nogometaši do kraja poluvremena prilike u potpunosti preokrenuti rezultat, no njihovi napadai nisu se previše iskazali. U nastavku utakmice Darkio Vabec, nakon akcije u kojoj su sudjelovali još i Dodlek i Puclin, poveava prednost Meimurja na 3:1, da bi konanih 4:1 drugim pogotkom postavio Puclin. Ovom pobjedom Meimurje je ostalo pri vrhu, na treem mjestu, dok je akovec polusezonu završio na 13. poziciji. U prvom proljetnom kolu, koje e se igrati 2. ožujka idue godine, Meimurje je domain vodeoj momadi jeseni Mladosti iz Ždralova, dok akovec odlazi na uvijek teško gostovanje u Bjelovar.

Preloška pojaanja za kraj jeseni opravdala oekivanja Za razliku od “derbija” u akovcu, dva puta više gledatelja (oko 400) promatralo je susret u Draškovcu, u kojem su se za prvenstvene bodove borili Mladost iz Preloga i Polet iz Svetog Martina na Muri. Kao što je bilo najavljeno, za Preložane su zaigrali: Bunc, Strahija, Martinec, Farkaš i Bukal. Oekivano,

donijeli su prevagu na utakmici, iako se Polet jako dobro držao. Meutim, dobio je golove u najgore mogue vrijeme i nije se više mogao vratiti u susret. Od samog su poetka inae obje momadi krenule po gol. U 3. minuti, nakon slobodnog udarca za goste, koji je s desne strane izveo Šoštari, Turk je glavom prebacio domai gol. Domaini nisu ostali dužni, stativu gostiju je pogodio Domini. Nakon što Gorianec i Šoštari nisu ponovno iskoristili svoje prilike, domaa ekipa stiže u vodstvo. Kad se sve smirilo u 42. minuti, za gostujuu obranu (pre)brzi Strahija odlino je proigrao Dominia, kojem s nekoliko metara nije bilo teško poslati loptu u mrežu. U nastavku susreta momad Poleta pokušavala je svim silama doi do izjednaenja, no dogodio im se drugi gol. Nakon još jedne kontre domai su preko Martinca došli do vodstva od 2:0. Sjajno je asistirao Strahija. No, taj se rezultat nije predugo zadržao, jer tek što se krenulo s centra domai su nogometaši oduzeli loptu gostima u još jednoj brzoj akciji, Domini, opet na dodavanje Strahije, postiže pogodak za 3:0. I nakon toga Poletovi su nogometaši pokušali doi do pogotka, ali su uspjeli postii tek jedan i to u 90. minuti kada je poraz u Draškovcu tek ublažio Rodrigue za konanih 3:1. Mladost je ovom pobjedom koja im puno znai u borbi za opstanak u treeligaškom društvu jesen završila na 14. mjestu s istim brojem bodova kao i akovec, dok e Polet proljee doekati na sedmoj poziciji.

Nedeliše uspješno u Ivancu Iako su nogomet aši Ivanice polusezonu htjeli završiti pobjedom, to se nije dogodilo. U posljednjoj utakmici jesenskog dijela u Ivancu su sasvim zasluženo stigli nogometaši Nedeliša. Na teškom terenu, domaini su imali laganu premo, no na kraju su slavili gosti. Nedelikatan je puno bolje otvorilo susret i ve u 8. minuti pogotkom Davora Piškora stiglo u vodstvo. Nakon toga prepustili su igru domaoj momadi koja je u 25. minuti golom Muria stigla do izjednaenja. Sve do sedamdesete minute Ivanica je

Ostali rezultati 14. kola: Virovitica - Ivanica 2:1, Podravina - Bjelovar 1:2, Mladost (Ž) - Podravac 3:0.

TABLICA 1. Mladost Ždralovi

15 10 4 1 +24 34

2. Podravina

15 10 2 3 +25 32

3. Meimurje

15 10 2 3 +16 32

4. Bjelovar

15 8

5. Nedeliše (-1)

15 8

6. Croaa Grabrovnica 14 8

2 5 +13 26 3 4 +2

26

1 5 +18 25

7. Polet Sve Marn

15 7

2 6 +1

8. Virovica

15 7

1 7 +3

23 22

9. Slana

15 7

1 7 -1

22

10. Koprivnica

15 7

0 8 +8

21

11. Graniar Kotoriba

15 6

2 7 -12 20

12. Ivanica

15 5

2 8 -4

13. akovec

15 3

3 9 -21 12

17

14. Mladost Prelog

15 3

3 9 -23 12

15. Podravac

14 3

2 9 -20 11

16. Križevci

15 2

0 13 -29 6

imala tu ve spomenutu terensku inicijativu, ali gol su prvi ipak postigli nogometaši Nedeliša. Za tri nova vrijedna gostujua boda pobrinuo se Mihalic pogotkom s ruba domaeg kaznenog prostora. Ovom pobjedom u Ivancu Nedeliše je prvi dio sezone završilo na šestom mjestu s dvadeset i šest bodova. Bodova je moglo na raunu Nedeliša biti i više da se na poetku prvenstva nije dogodila ona “administrativna pogreška” kojom im je oduzet jedan bod radi nastupa igraa s žutim kartonom. No, unato svemu iza ekipe Nedeliša je zasigurno jedna dobra polusezona u kojoj je ostvaren i veliki uspjeh plasmanom u osminu inala Hrvatskog nogometnog kupa.

Poraz Graniara Bjelovar je oekivano ostvario treu uzastopnu pobjedu u utakmici s Graniarom iz Kotoribe, tako da gosti niti u ovom susretu, kao zapravo niti u jednom gostujuem ove jeseni nisu osjetili slast pobjede. Golubi je doveo domaina u vodstvo u 26. minuti. Unato inicijativi koju su domai imali tijekom cijelog susreta, utakmica je je riješena tek u posljednjih petnaestak minuta. Prvo je na 2:0 povisio Mrzleki u 75. minuti, da bi Ljubi u 85. postavio konanih 3:0. Treba spomenuti i to da je Graniar od 85. minute igrao s igraem manje jer im je zbog drugog žutog kartona iskljuen Na. Bjelovar je dobrom završnicom osigurao peto mjesto, dok pak je Graniar s dvadeset bodova na 11. mjestu.




30. studenoga 2012.

ŠKOLA nogometa “Sveti Martin”

PRETKOLO hrvatskoga malonogometnog kupa

Memorijalni turnir “Patrik urin” MNK Grandy u Škola nogometa “Sveti Martin“ oretvrtfinalu ganizira memorijalni turnir u sjeanje na tragino preminulog lana škole nogometa Patrika urina (12.06.2001. - 21.08.2012.). Natjecanja e se održati sutra u subotu 1.12. i u nedjelju 2.12.2012. u sljedeim kategorijama: U-8 (igrai roeni 1.1.2004. i mlai) - subota, 1.12.2012. prijepodne, U-10 (igrai roeni 1.1.2002. i mlai) - subota, 1.12.2012. poslijepodne, U-12 (igrai roeni 1.1.2000. i mlai) - nedjelja, 2.12.2012. prijepodne U-14 (igrai roeni 1.1.1998. i mlai) - nedjelja, 2.12.2012. poslijepodne. Turnir se održava u školskoj dvorani OŠ Štrigova.

MALI NOGOMET

Kree 23. po redu MMNL “Joja” - prvo kolo 2. prosinca Organizacijski odbor uputio je poziv svim zainteresiranim malonogometnim ekipama da se prijave na 23. Memorijalnu malonogometnu ligu “Josip Francki - Joja”, koja e se igrati u sportskoj dvorani Ekonomske i trgovake škole u akovcu, a utorak je obavljen ždrijeb lige. Prvo kolo igra se u nedjelju 2. prosinca. Pravo nastupa imaju svi igrai koji su navršili 33 godine, odnosno roeni su 1979. i stariji. Voditelj lige i ove e godine biti Željko Šte anac.

U utorak je u sportskoj dvorani u Maloj Subotici odigrana utakmica pretkola hrvatskoga malonogometnog kupa. Iako se oekivala puno teža i dinaminija utakmica, igrai Grandy pokazali su da nisu sluajno drugi na ljestvici 2. Hrvatske malonogometne lige sjever, dok je MNK Siscia samo stepenicu iza, na treem mjestu. Ve prvi dio susreta domaini su pokazali tko je “gazda” na parketu i na odmor se otišlo s vodstvom Grandyja od 5:1. Prva dva pogotka u 6. i 7. minuti postigao je najbolji igra na susretu Ivan Vukovi. Uslijedio je pogodak Marka Hruška u 10. minuti za 3:0 i minutu kasnije Josipa Fažona za visoko vodstvo domaih. Siscia je preko Toljana uspleja smanjiti rezultat na 4:1, dok je Hruško u posljednjoj minuti još jednom zabio za 5:1 na kraju prvog dijela. Drugi dio utakmice na klupi je ostao odlini vratar Grandyja Danijel Marec, a priliku na golu dobio i u potpunosti je opravdao Ste an Kolar. Igrai Siscie malo su bolje otvorili drugi dio utakmice. U 30. minuti zabio je Elvis Gudec za 5-2, no u nastavku su zabijali samo igrai Grandya. U 31. minuti Hruško, u 35. minuti Bojan Cirkveni, 38. minuti Dalibor Gorupi te posljednji gol na utakmici opet Ivan Vukovi minutu prije završetka utakmice za konanih 9:2. U etvrt finalu kupa momad Grandya eka ekipa ekipa MNK Sokoli. Utakmica se igra 4. ili 5. prosinca. Pobjednik u polufinalu u finalu odlazi na noge hrvatskom prvoligašu MNK-u Novi Maro 11. ili 12. prosinca. Treba spomenuti i to da danas, 30. studenoga, MNK Siscia opet dolazi u Malu Suboticu, ali ovaj put na odigravanje prvenstvene utakmice. Utakmica se igra sportskoj dvorani u Maloj Subotici s poetkom u 21 sat, no to bi mogao biti sasvim drugaiji susret od onoga u kupu jer se u momad Siscije vraa etiri igraa koji nisu nastupili u utorak. (ih)

VRIJEDAN JUBILEJ županijskog treeligaša

Šezdeset pet godina NK Omladinca iz Makovca NK Omladinac proslavio je u društvenom domu u Makovcu 65. obljetnicu kluba. Sveanu sjednicu vodio je predsjednik Radovan Bedi, istaknuvši posebno u svom izvještaju o radu kluba kroz povijest 1972. godinu, kada su juniori NK Omladinca igrali finale juniorskog kupa Hrvatske protiv zagrebakog Dinama. Kao domaini na starom igralištu MT-a i izgubili su 1:5, a u uzvratu u Zagrebu na današnjem pomonom igralištu Hitrec Kocijan izgubili pak su 6:2. Te je godine NK Omladinac Makovec proglašen za najbolju momad u Meimurju, a igra juniora Josip Krištofi najboljim sportašem Meimurja. Tijekom sedamdesetih godina osvojili su nekoliko naslova prvaka u ligama u kojima su nastupali. 1993. klub je igrao kvalifikacije za višu ligu protiv momadi NK Ora Petrijanec. Nakon domae pobjede od 2:0 uslijedio je poraz u gostima istim rezultatom, nakon ega se pristupilo izvoenju kaznenih u kojima je Omladinac izgubio i nije us-

Sadašnji predsjednik kluba Radovan Bedi uz dvojicu najstarijih osnivaa kluba: Ignaca Mikaca i Stjepana Mesaria pio proi kvalifikacije. Klub se trenutno natjee u 3. meimurskoj ligi. Sveanoj sjednici su uz mnoge uzvanike nazoila i dva najstarija osnivaa kluba, Ignac

Mikac i Stjepan Mesari. Nakon podnesenih re erata i pozdravnih rijei gostiju, zaslužnim lanovima Omladinca podijeljena su priznanja i zahvalnice.

ŽENSKI NOGOMET

ŽNK Trnava obilježava 15 godina djelovanja U nedjelju Ženski nogometni klub Trnava iz Goriana, jesenski prvak 2. HŽNL sjever – zapad, proslavlja 15. obljetnicu uspješnog djelovanja i postojanja kluba. U 13 sati odigrat e se prijateljska nogomet-

na utakmica Trnave i ŽNK-a Osijek, a od 16 sati sveanost e se održati u Hotelu Kralj u Donjem Kraljevcu. Inae, ovu polusezonu nogometašice Trnave završile su na 1. mjestu s 22 boda, što im je i bio jedan od ci-

ljeva. Postigle su etrdeset sedam, a primile osam golova. Prvi strijelac kluba s jedanaest postignutih golova je Mihaela Horvat, a slijede Romana Njari s osam i Leona Požgaj sa sedam golova. (so)


46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

Temeljem lanka 86. Zakona o prostornom ureenju i gradnji („Narodne novine“ broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) te, Zakljuaka o otvaranju javne rasprave gradonaelnika Grada Preloga (Klasa: 350-02/12-01/5, Urbroj: 2109/14-02-12-20; Klasa: 350-02/12-01/6, Urbroj: 2109/1402-12-15; Klasa: 350-02/12-01/4, Urbroj: 2109/14-02-12-4) od 26.11.2012., Upravni odjel za gospodarstvo i nancije

OBJAVLJUJE OGLAS o otvaranju javne rasprave prijedloga IV. izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Grada Preloga (Sl.gl.Me.žup.br. 7/03, 22/08, 5/09 i 4/12) - ciljana izmjena u svrhu proširenja Gospodarske zone u Prelogu - Sjever III. izmjena i dopuna Detaljnog plana ureenja Gospodarske zone u Prelogu – Sjever (Sl.gl.Me.žup.br. 1/06, 3/07, ispr. 5/07 i 17/11) II. izmjena i dopuna Detaljnog plana ureenja dijela naselja Jug u Prelogu (Sl.gl.Me.žup.br. 8/04 i 5/09) Upuuje se na javnu raspravu prijedlog IV. izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Grada Preloga (Sl. gl.Me.žup.br. 7/03, 22/08, 5/09 i 4/12) - ciljana izmjena u svrhu proširenja Gospodarske zone u Prelogu – Sjever (u daljnjem tekstu IV.ID PPUG). Upuuje se na javnu raspravu prijedlog III. izmjena i dopuna Detaljnog plana ureenja Gospodarske zone u Prelogu – Sjever (Sl.gl.Me.žup.br. 1/06, 3/07, ispr. 5/07 i 17/11) (u daljnjem tekstu III.ID DPU). Upuuje se na javnu raspravu prijedlog II. izmjena i dopuna Detaljnog plana ureenja dijela naselja Jug u Prelogu (Sl.gl.Me.žup.br. 8/04 i 5/09) (u daljnjem tekstu II.ID DPU). Prijedlozi prostornih planova izraeni su od tvrtke Urbia d.o.o. akovec. Javna rasprava o prijedlozima prostornih planova, u trajanju od 15 dana poet e 10.12.2012. i završi 25.12.2012. godine. Javni uvid u prijedloge prostornih planova mogu je u vremenu trajanja javne rasprave u prostorijama Grada Preloga, Glavna 35, 40 323 Prelog, radnim danom u vremenu od 8.00 do 15.00 sa. Javno izlaganje o prijedlogu IV. izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Grada Preloga održat e se dana 17.12.2012., s poetkom u 12.00 sa, u prostorijama Grada Preloga. Javno izlaganje o prijedlogu III. izmjena i dopuna Detaljnog plana ureenja Gospodarske zone u Prelogu – Sjever održat e se dana 17.12.2012., s poetkom u 12.30 sa, u prostorijama Grada Preloga. Javno izlaganje o prijedlogu II. izmjena i dopuna Detaljnog plana ureenja dijela naselja Jug u Prelogu održat e se dana 17.12.2012., s poetkom u 13.00 sa, u prostorijama Grada Preloga. Pisana oitovanja, prijedlozi i primjedbe na prijedloge prostornih planova podnose se u pismenom obliku ili se upisuju u knjigu primjedbi izloženoj u gradskim prostorijama, do završetka javne rasprave, na adresu Grad Prelog, Glavna 35, 40323 Prelog , s napomenom „ZA JAVNU RASPRAVU O“: „IV. ID PPUG PRELOGA – CILJANA IZMJENA“, odnosno, „III. ID DPU GOSPODARSKE ZONE U PRELOGU – SJEVER“, odnosno „II. ID DPU DIJELA NASELJA JUG U PRELOGU“.


30. studenoga 2012.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

TUŽNO SJEANJE

OTVORENI NATJEAJI ZA ZAPOŠLJAVANJE U MEIMURJU 1. STRUNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD-STRUNI SURADNIK/ICA Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA. Rok za prijavu: 5.12.2012 2. EKONOMIST RAUNOVODSTVA M/Ž STRUNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD BEZ ZASNIVANJA RADNO ODNOSA Mjesto rada: KOTORIBA Traženo radnika: 1 Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA Rok za prijavu: 5.12.2012 3. POMO NI KNJIŽNIAR/KNJIŽNIARKA Mjesto rada: ŠENKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: OPINA ŠENKOVEC Rok za prijavu: 5.12.2012 4. STRUNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD ZA STRUNOG SURADNIKA/ICU (STR. PRVOSTUPNIK EKONOMIJE) Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: GRAD AKOVEC Rok za prijavu: 4.12.2012 5. EKONOMIST/ICA Mjesto rada: DONJI VIDOVEC Traženo radnika: 2 Poslodavac: OPINA DONJI VIDOVEC Rok za prijavu: 4.12.2012 6. GLAVNI REFERENT/ICA PRODAJE Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: CROATIA BANKA D.D. Rok za prijavu: 2.12.2012 7. TAJNIK/TAJNICA Mjesto rada: LOPATINEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: PIRAMIDA d.o.o. Rok za prijavu: 22.12.2012 8. STRUNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD-REFERENT/ICA ZA OVRHE Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: JAVNI BILJEŽNIK JASENKA CRNEC Rok za prijavu: 29.11.2012 9. STRUNO OSPOSOBLJAVANJE ZA STRUNOG SURADNIKA/ICU ILI REFERENTA/ICU (GRAEVINSKI SMJER)

Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: GRAD AKOVEC Rok za prijavu: 5.12.2012 10. STRUNO OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD-MAGISTAR INŽ.GEOTEHNIKE Mjesto rada: MALA SUBOTICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: OPINA MALA SUBOTICA Rok za prijavu: 1.12.2012 11. VODITELJ/ICA GRADILIŠTA Mjesto rada: DONJI KRALJEVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: DECKEN-MONT MONTAŽA SPUŠTENIH STROPOVA I PREGRADNIH STIJENA D.O.O. Rok za prijavu: 7.12.2012 12. AKUSTIKI IZOLATER M/Ž Mjesto rada: DONJI KRALJEVEC Traženo radnika: 8 Poslodavac: DECKEN-MONT MONTAŽA SPUŠTENIH STROPOVA I PREGRADNIH STIJENA D.O.O. Rok za prijavu: 7.12.2012 13. PRODAVA /PRODAVAICA Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 2 Poslodavac: TRGOVINA ZA SVE Rok za prijavu: 3.12.2012 14. KOMERCIJALIST / KOMERCIJALISTICA Mjesto rada: MALA SUBOTICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: ABERRO d.o.o. Rok za prijavu: 28.11.2012 15. KOMERCIJALIST / ICA - MENADŽER / ICA Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 2 Poslodavac: COMES PRIMO d.o.o. Rok za prijavu: 30.11.2012 16. HOTELIJERSKO TURISTIKI SLUŽBENIK/CA Mjesto rada: DONJI VIDOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: OPINA DONJI VIDOVEC Rok za prijavu: 4.12.2012 17. KUHAR/KUHARICA Mjesto rada: VRATIŠINEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: ROYAL TRADE d.o.o. Rok za prijavu: 7.12.2012 18. KONOBAR/ICA Mjesto rada: PODTUREN

Temeljem Odluke Školskog odbora OŠ Štrigova o prodaji nekretnine (kua i pomona zgrada u Stanencu) KLASA: 60202/12-16/01 URBROJ: 2109-48-12-04 od 14.09.2012. godine, objavljuje se:

JAVNI NATJEAJ ZA PRODAJU NEKRETNINA I. Predmet prodaje - k.br. 7/a/1/2 upisana u zk.ul.br. 116 k.o. Stanenec (idenna k.br. 88/2 k.o. Stanenec), u naravi kua i pomona zgrada – dalje nekretnina. II. Uvje za kupnju nekretnina Pravo na kupnju nekretnine imaju svi punoljetni državljani Republike Hrvatske i pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj, a strane osobe ( zike i pravne) ukoliko ispunjavaju zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva u RH. III. Poetna prodajna cijena nekretnina i jamstvo za ozbiljnost ponude Poetna prodajna cijena: 299.412,99 kn. Zainteresirani ponuditelji dužni su upla jamevinu u iznosu od 30.000,00 kuna na poslovni raun Osnovne škole Štrigova broj: 2340009-116010248 kod PRIVREDNE BANKE ZAGREB d.d., s pozivom na broj 16-04-14853792171 s naznakom „ jamevina za kupnju nekretnine“. Najpovoljnijom ponudom smatrat e se ponuda onog ponuditelja koji ispunjava uvjete iz ovog natjeaja te koji ponudi najvišu cijenu. Integralni tekst javnog natjeaja objavljuje se 23.11.2012. godine na službenim mrežnim stranicama OŠ Štrigova www.os-strigova.skole.hr i sadrži sve kriterije i druge uvjete za odabir najpovoljnije ponude. Klasa: 602-02/11-01/01 Urbroj: 2109-48-12-09 Štrigova, 22.11.2012. Ravnatelj OŠ Štrigova: Stanislav Rebernik

Traženo radnika: 2 Poslodavac: UGOSTITELJSKI OBRT, LOUNGE BAR “S-F”, TIHOMIR BARBAŠ, PODTUREN, AKOVEKA 12. Rok za prijavu: 6.12.2012 19. KONOBAR/ICA Mjesto rada: ZEBANEC SELO Traženo radnika: 1 Poslodavac: FLAC d.o.o. Rok za prijavu: 5.12.2012 20. KONOBAR/ICA Mjesto rada: HODOŠAN Traženo radnika: 1 Poslodavac: ELLIT d.o.o. Rok za prijavu: 14.12.2012 21. STROJARSKI TEHNIAR/ TEHNIARKA-TEHNOLOG/TEHNOLOGINJA Mjesto rada: IVANOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: METAL DEKOR d.o.o. Rok za prijavu: 15.12.2012 22. TEHNOLOG/INJA-VODITELJ/ICA TEHNIKOG SEKTORA Mjesto rada: KOTORIBA Traženo radnika: 1 Poslodavac: MURA-METAL d.o.o. Rok za prijavu: 22.12.2012 23. ZAVARIVA M/Ž Mjesto rada: KOTORIBA Traženo radnika: 2 Poslodavac: MURA-METAL d.o.o. Rok za prijavu: 22.12.2012 24. BRAVAR/BRAVARICA Mjesto rada: KOTORIBA Traženo radnika: 3 Poslodavac: MURA-METAL d.o.o. Rok za prijavu: 22.12.2012 25. CNC OPERATER/KA NA LASERU Mjesto rada: PRELOG Traženo radnika: 1 Poslodavac: MARTI d.o.o. Rok za prijavu: 12.12.2012 26. VODITELJ/ICA PROIZVODNJE Mjesto rada: PRELOG Traženo radnika: 1 Poslodavac: MARTI d.o.o. Rok za prijavu: 12.12.2012 27. TEHNOLOG U PROIZVODNJI M/Ž Mjesto rada: PRELOG Traženo radnika: 1 Poslodavac: MARTI d.o.o. Rok za prijavu: 12.12.2012 28. VODITELJ/ICA TEHNIKOG ODJELA Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: PLINOTEHNIKA d.o.o. Rok za prijavu: 8.1.2013 29. BRAVAR/ICA, STROJOBRAVAR/ICA Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: MARAVI-INŽENJERING I KONSTRUKCIJE D.O.O. Rok za prijavu: 7.12.2012 30. ZAVARIVA/ICA MIG/MAG POSTUPKOM Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: MARAVI-INŽENJERING I KONSTRUKCIJE D.O.O. Rok za prijavu: 7.12.2012 31. POMO NI RADNIK/ICA Mjesto rada: LOPATINEC Traženo radnika: 10 Poslodavac: PIRAMIDA D.O.O. Rok za prijavu: 17.12.2012 32. OPERATER/KA NA CNC APKANT PREŠI(SAVIJAICI LIMA) Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 2 Poslodavac: STROJARSTVO BRANILOVI d.o.o. Rok za prijavu: 11.12.2012 33. INŽENJER ELEKTROTEHNIKE ILI INFORMATIKE M/Ž Mjesto rada: PRELOG Traženo radnika: 1 Poslodavac: D.G. COMMERCE d.o.o. Rok za prijavu: 6.12.2012 34. ELEKTROINSTALATER/KA Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 2 Poslodavac: GANZER ELEKTRO d.o.o. Rok za prijavu: 12.12.2012

35. DIPLOMIRANI INŽENJER/KA ELEKTROTEHNIKE Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: MARAVI-INŽENJERING I KONSTRUKCIJE D.O.O. Rok za prijavu: 7.12.2012 36. POGONSKI ELEKTRIAR/ ELEKTRIARKA Mjesto rada: LOPATINEC Traženo radnika: 3 Poslodavac: PIRAMIDA D.O.O. Rok za prijavu: 18.12.2012 37. PIZZA-MAJSTOR/MAJSTORICA, KUHAR/KUHARICA Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: OAZA Vinogradarstvo i podrumarstvo Rok za prijavu: 1.12.2012. 38. VOZA/ICA TERETNOG VOZILA S PRIKOLICOM-MEUNARODNI PRIJEVOZ Mjesto rada: PRELOG Traženo radnika: 1 Poslodavac: JUREC-TRANSPORTI D.O.O. Rok za prijavu: 16.12.2012 39. NJEGOVATELJ/NJEGOVATELJICA DJECE Mjesto rada: ŠENKOVEC Traženo radnika: 2 Poslodavac: OPINA ŠENKOVEC Rok za prijavu: 5.12.2012 40. UITELJ/ICA HRVATSKOG JEZIKA Mjesto rada: KOTORIBA Traženo radnika: 1 Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA Rok za prijavu: 4.12.2012 41. UITELJ/ICA POVIJESTI Mjesto rada: ŠENKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA ŠENKOVEC S P.O. Rok za prijavu: 23.12.2012 42. DIPLOMIRANI SOCIJALNI RADNIK/ RADNICA Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: Centar za socijalnu skrb akovec Rok za prijavu: 28.11.2012 43. MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: LJEKARNA KOVA - DRAKULI Rok za prijavu: 31.12.2012 44. MAGISTAR / MAGISTRA FARMACIJE Mjesto rada: AKOVEC Traženo radnika: 1 Poslodavac: LJEKARNA POUA AKOVEC Rok za prijavu: 31.12.2012 45. VRTLARSKI RADNIK/RADNICA Mjesto rada: ŠENKOVEC Traženo radnika: 2 Poslodavac: OPINA ŠENKOVEC Rok za prijavu: 5.12.2012 46. KOMUNALNI RADNIK/CA Mjesto rada: GORIAN Traženo radnika: 2 Poslodavac: OPINA GORIAN Rok za prijavu: 1.12.2012

FRANJO HORVAT 3.12.2011. – 3.12.2012. Sjeanje na tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, život bez tebe težak je, ali ljubav prema tebi vjena je. S ljubavlju i tugom uvamo uspomenu na tebe supruga Jasmina, sin Nino i sestra Marija s obitelji

IZ MATINOG UREDA

ROENI MARTA MAJNARI, ki Ivane i Gorana; IVAN ZADRAVEC, sin Sandre i Željka; NINA PETKOVI, ki Darije i Maria; ŠIMUN MESI, sin Marte i Domagoja; LUKA CVETKO, sin Ines i Krunoslava; JAN KOCIJAN, sin Sandre i Maria; MAJA ORŠOŠ, ki Suzane i Kristijana; IVONA IGNAC, ki Simone i Radovana; ANTEJA ZOBEC, ki Karmenke; KARLO VRANOVI DEŽI, sin Helene i Danijela; VILI ZEMLJI, sin Sandre i Zorana; BRUNA PONGRAI, ki Kristine i Dalibora; VALENTINO ORŠUŠ, sin Radojke i Nedeljka; DAVID GLAVAK, sin Josipe i Bruna; MARTIN PEJANOVI, sin Manuele i Zlatka; KIARA IVAI, ki Kristine i Rajana; ENA BABI, ki Marine i Franje; DORA PERI, ki Ivane i Krunoslava; DORIAN MARTINJAŠ, sin Željke i Antuna; MAŠA ROŠANI, ki Maje i Zdravka; ROKO IGREC, sin Jasne i Silva; GABRIEL FRANCKINOVAK, sin Josipe i Petra; IVAN KAVRAN, sin Ivane i Mladena; DOMINIK DUNJKO, sin Svjetlane i Davora; ŠIMUN BARANAŠI, sin Ivane i Danijela; VIDA LEVAI, ki Silvije i Kristijana; ANDRIJA BISTROVI, sin Monike i Miljenka; MARINO LISJAK, sin Magdalene i Bojana; ZARA KRANJEC, ki Anje i Danijela; TIN TOPLIANEC, sin Vesne i Igora; LEA PEC ORŠUŠ, ki Emine i Suzana; LANA NOVAK, ki Roberte i Marka (akovec)

VJENANI Josipa Bacinger i Mario Krznar, Ana Kranjec i Vladimir Far-

kaš, Anita Škvorc i Domagoj Trojko (akovec); Magdalena Kopasi i Bojan Lisjak (Kotoriba); Roberta Antolovi i Marko Novak (M. Središe); Kristina Fegeš i Aleksandar Dragojevi (Nedeliše)

UMRLI Katica Žlender ro. Grguri r. 1930., Marija Tkalec ro. Lisjak r. 1957., Ivan Buhanec r. 1956., Cecilija Lepen ro. Lisjak r. 1951., Cecilija Kanižaj ro. Blaži r. 1937., Antun Strahija r. 1947., urica Srnec ro. Vinkovi r. 1956., Eugen Plaftak r. 1949., Marija Novak ro. Taradi r. 1939., Katarina Cvetko ro. Jurkek r. 1930., Ana Dolar ro. Posavec r. 1942., Željko Radikovi r. 1960., Mladen Furdi r. 1963., Emilija Novak ro. Gorianec r. 1930., Slava Sršan r. 1926., Roza Srpak ro. Horvat r. 1931., Marija Piškor ro. Šteinglin r. 1924. (akovec); Lucija Hajdarovi r. 1924., Ana Gregoran ro. Krha r. 1942. (Dekanovec); Stjepan Habuš r. 1928., Marija Igrec ro. Musta r. 1936. (Kotoriba); Josip Na r. 1936., Genoveva Kovai ro. Novak r. 1919., Katarina Lesar ro. Novak r. 1927., Emilija Matoša ro. Munar r. 1922. (M. Središe); Katarina Preložnjak ro. Žnidar r. 1922., Ana Borko ro. Novak r. 1929., Štefanija Prepeli ro. Frko r. 1933. (Nedeliše); Lenard Ivanovi r. 1955., Marija Bartoli ro. Hunjadi r. 1937. (Prelog), Zoija Kovai ro. Blaži r. 1945. (Štrigova)

KUPON broj

899

Ivana Mažuranića 2/II.kat, Čakovec

Sjeanja, posljednji pozdravi i zahvale do 20 rijei sa slikom

kuna * Akcija traje do kraja 2012. godine.

SIGURNA KUĆA, Dom za žrtve obiteljskog nasilja Čakovec e-mail: sigurna1kuca@gmail.com

tel: 099/8357-335 p.p. 160, 40000 Čakovec


48

Oglasnik

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašivae da ubudue u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisi-

MOTORNA VOZILA CITROEN XANTIA 1.6i 1999.g., sa atestiranim plinom, reg. do 3/13., klima, centralno, el. podizai u dobrom stanju, cijena 1.650 eura. Mob: 091/371 6837 HYUNDAI ACCENT 1.4i 2007.g., reg. do 11/13., 44tkm, ugraen plin, ABS, CZ, el. pod., klima, zrani, serv. knj., servo, 6.200 eur, može zamjena za jeftinije, mob 098/273-510 GUME Pirelli Scorpion 215/65 R 16 t/s 4x4 s felgama za Renault, cijena 200 eur/5 kom i nove gume Yokohama 215/70 R 16 100h M+S, cijena 2.800 kn, mob 091/333-2223 PRODA JEM 4 ZIMSKE GUME Sava Eskimo korištene 2mj., dim. 185 - 65 - R-14 za 1. 20 0 KN tel 0 40 -328-573 mob 098-9359-432 PRODAJEM OGLEDALA ZA RETROVIZORE tj. za aute, traktore, kamione, ve od 50kn. tel 040/863-407, 098/710-353. PRODAJE SE FIAT BRAVA 1998. god. Tel. 095/906-7784 VW PASSAT 1.6D 1991.g., neregistriran, 1.vl., cijena 800 eur. mob. 099/673-6520 PRODAJE SE SKUTER TGB 2008.g., registriran, mob. 098/556-423 GOLF II 1.6 benz 1991.god., ušuvan, prodajem, tel. 098 600 281. PRODAJEM NOVU KACIGU vel. L, tri venlacije na bradi, elu i poljku, klik kopanje, ABS školjka, lagana i vreica za kacigu. Mob 099/64-111-90 MERCEDES A klasa 2001.g.. i skuter Peugeot 2007.g., mob 091/970-1929 PRODA JEM OPEL CORSU 1.4i 1998.g., reg. do 10./013., ford orion 1.8 dizel, registr., te daewoo matiz 1999.g., povoljno. tel. 341-321 PRODAJEM GUME dim. 185/65/14 (2kom) i 175/65/14 (2kom), 165/ 70/14 (2kom), 195/65/15 (2kom). Cijena po dogovoru, može i zamjena za razno. mob. 097/744-6977 REN. MEGANE 2007.g., 43tkm, prodajem ili mijenjam za oranicu kod južne obilaznice akovec. mob. 098/1790-733

ma. Zakon o zabrani i spreavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane

PRODAJEM NOVE BAVE za vino od hrasta i agacije do 400 lit., dostava, vrlo povoljna cijena, tel. 858-362 PRODAJEM TRUPCA TOPOLE 6mx110. Info: 098/920-5620 PRODAJEM dvije metalne konstrukcije za plastenike, za gredice, dim. 1x3m i 2x4m. Visina cca 70 cm. Cijena 200 kn i 400 kn. Mob. 091 502 1276 PRODAJEM dvobrazdni plug Olt 10 cola, metalni plastenik 18x4.2m, vagu i hladnjak Gorenje. mob. 098/9211-929 PRODAJE SE TRAKTOR Stayer 430 s kabinom, 32KS, u dobrom stanju, prikolica i 2-brazdni plug 20 cola. mob. 098/482-042 PRODA JEM TANJURAU 16 diskova, pogodna za T. Vinkovi ili manji traktor, korištena svega par sati, kao nova, normal prikljuak, povoljno. tel. 855-161 PRODA JE SE KUKURUZ u z r n u r o d 2011 . g ., i n f o: 098/926-2160 PRODA JEM SADNICE CRVENOG KRUPNOG RIBIZA po 10 kuna. Zagreb, 098-908-4675

USLUGE

KNJIGOVODSTVO Za obrtnike, poljoprivrednike, udruge, proračunske korisnike, društvo s ograničenom odgovornošću, tvrtke

Primamo nove korisnike Prijave na broj mobitela: 099/2445-902, 099/2532-620 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno. Tino, 098/931-7570

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVI R A N J E KUPAO N I C A . M o b. 091/55-49-323 BESPLATNO popravljam met alne predmete s trojeve i sl. tehnikom zavarivanja tel: 0917539-2870

POSAO POLJOPRIVREDA PRODAJEM SADNICE hrasta, jasena, javora, graba, bukve, agacije za pošumljavanje, Ludbreg, tel: 042/819-020, 099/808-7586. PRODAJEM vrtnu kosilicu, cirkular i ekiar, tel. 333-253 PRODAJEM DVIJE KIPER PRIKOLICE 1-osovinsku i 2-osovinsku, te prikolicu za gnoj Fahr 4T i rotoler 2.5m šir. Howard. Tel: 098/170-53-11 PRODAJEM TRAKTOR Kramer 1956.g., u vrlo dobrom stanju, šrota sa 1-faznim motorom i cirkular na kardan. mob. 091/1648-472

GOSPO A (41g), pedantna, traži posao išenja posl. prostora, kafia, restorana i sl., u k i bližoj okolici, višegodišnje iskustvo u tim poslovima, plaanje na sat 30kn/sat (honorarno), Mob: 099/796-9541 TRAŽIM POSAO davanja instrukcija iz matematike, tel. 098/909-1580 TRAŽI SE POSAO uvanja djece jaslike ili vrtike dobi, može išenje, glaanje ili kuhanje. Info: 091/3270-262 MUŠK A OSOBA TRAŽI BIL O K A K AV P O S A O . M o b . 097/782-1438

djelatnosti smatra i fizika i pravna osoba koja naruuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naruitelj oglasa zato je dužan prilikom naruivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naruitelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naruitelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naše itate-

KREDITI

PRODAJEM OBITELJSKU KUU u Selnici, Poljska ulica, super sreena, sa dvije terase i prekrasnim pogledom, garažom, okunicom, 300 m2 stamb. prostora, bez dodatnih ulaganja, mob 098/731-875 PRODAJE SE KUA katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 KU A od 180m2 u Strahonincu s posl. prostorom od 20m2 pogodnim za tihi obrt. Kua ima bazen, klimu, alarm, dva podruma i dva spremišta, prodaje se ili mijenja uz nadoplatu, za noviji dvosobni stan u akovcu. Tel: 091/7927-666. PRODAJE SE KUA od 240 m2, blizina centra akovca, Vojni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 091/543-3518 PRODA JE SE NOVOUREENI TROSOBAN STAN u potkrovlju od 68m2, u k kod želj. kolodvora. Cijena 55.000 eura. Tel. 091 194 6549 PRODAJE SE OBITELJSKA KUA visoka prizemnica u M. Suboci, gl. ulica, blizina škole i želj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelatnost, mogua i zamjena za stan u k. mob. 098/244-295 PRODAJEM KUU KATNICU u M. Središu sa dva stana od 80 m2, dvije garaže, 2 podruma i gosp. objektom, svi prikljuci gradski, okunica 2600 m2. Može i zamjena za stan uz doplatu. Cijena 58.000 eur. mob 095/863-1441 PRODAJE SE URE ENI STAN od 55m2 u k, Vukovarska, mob. 091/796-9072 PRODAJE SE KUA u M. Subo ci od 90m2 stamb. prostora sa svim prikljucima, na lijepom položaju, blizina škole i želj. stanice. Mob. 098/179-4612 PRODAJE SE ORANICA Begjec u Makovcu, mob. 098/946-6750 FRIZERSKI SALON, novi, namješteni, akovec, Lj. Gaja, prodajem. mob. 098/241-559 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u strogom centru akovca. mob: 091/559-8656 SUPER POVOLJNO PRODAJE SE GRADILIŠTE u Športskoj ulici u Mihovljanu. Tel. 095/5287-287

PRODAJEM LIJEPU KUU U akovcu, u ZAVNOH-a ulici na dobroj lokaciji, blizu centra. Cijena 180.000 eura. mob. 098/134-7494 PRODAJE SE ZIDANA GARAŽA u k, J. Slogara (ispred zgrade br. 6), mob. 091/554-9323 PRODAJE SE STAN u Prelogu, 60m2, cijena po dogovoru. Tel. 099/805-0015 PRODAJEM JEDNOSOBAN namješteni stan u Istarskoj ul., K. tel. 099/325-4267 PRODAJEM VEE IMANJE u gornjem dijelu Meimurja, pored gl. ceste, površine 2.3h, mog. podjele u više gra. parcela. Hitno!!! mob 099 752 8800 KUPUJE SE ŠUMA ili više stabala za rušenje! mob 099-6826-770 PRODAJEM 2.5-SOBNI STAN u akovcu od 56 m2, Vukovarska ul., može zamjena za nekretninu Benkovac, Zadar i okolicu. Mob. 091 530 2997. PRODAJEM KUU visoku prizemnicu u centru Varaždina, s garažom i okunicom, mob. 091/517-3243 PRODAJE SE STARIJA KUA u Brezju s dvorištem od 750hv, sa svim prikljucima, odmah useljiva, cijena 28.000 eur. mob. 098/920-5629 STAN 4-sobni, etaža, novo, s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem, mob. 098/241-559 PRODAJE SE KUA u Hlapiini s velikom okunicom i zemljištem, te starija kua u M. Središu, cijena po dogovoru, mob. 098/173-9508 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u novootvorenoj ulici u Strahonincu, iza crkve, povoljno, mob. 091/886-8840 PRODAJE SE KUA u akovcu sa svim prikljucima, info: 364-280 STUDENTI, ZAGREB, Maksimir: iznajmljujem 2-sobni stan od 43m2 za dva studenta po 700 kuna ili prodajem, mob. 098/426-021

POZNANSTVA DEKO TRAŽI CURU za prijateljstvo ili vezu, godine nisu važne. Samo ozbiljne, iskrene i slobodne. mob. 095/897-4533 SLOBODAN MUŠKARAC (58g) traži slobodnu, razvedenu ili udovicu, za ozbiljnu vezu. Molim samo ozbiljne dame na broj: 099/574-8435

NEKRETNINE – PRODAJA

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr

PRODAJU SE NOVI STANOVI u akovcu kod teniskih igrališta (58m2), Zagrebu (73m2 + parkirno mjesto + garaža) i apartman u Poreu (55m2). POVOLJNO, Tel: 098 241 578

PRODAJE SE gra. zemljište u Vuencu (Lopancu), 2000m2, dio kom. i vodnih doprinosa plaen, mirni kvart, idealno za obiteljsku kuu, za 15.900 Eur; obiteljska kua na jugu, novo renovirana, 180m2, za 149.000 Eur i posl. prostor 90m2, preko puta suda i županije, gl. ulaz s uline strane, za 1.450 eur/m2. Mob. 098/297-222 NEDELIŠE: prodaje se novo namještena kua od 100m2 s okunicom od 800m2, dvojna ali ziki odvojena, svi prikljuci, centr. pl. grijanje, mog. preureenja tavana, podrum, sve ograeno, mirna ulica s malo prometa, useljiva, molimo samo ozbiljne ponude, cijena 62.000 eura ksno. mob 099/796-9541 PRODAJE SE NOVOIZGRA ENA dvojna obiteljska kua od 136m2 u Strahonincu, za 500 eur/m2, STAN u M. Središu na gl. ulici, 200m od granice, odmah useljiv, 72m2, za 43.000 eur i posl. prostor od 63m2 u k, R. Boškovia, 1.kat (zgrada Offertissima) za 900 eur/m2. mob. 091/886-8840 ili 091/433-5405 PRODAJE SE 3-SOBNI STAN od 98m2 u k, T. Gorianca 2, svi prikljuci, cijena: 835.000 kuna. Mob: 091/445-7049.

IZNAJMLJIVANJE IZNA JML JUJE SE namješteni jednosobni/dvosobni stan/ kua u akovcu, na jugu, mob 099/3363-605

lje i oglašivae za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas neemo biti u mogunosti objaviti. MEIMURSKE NOVINE

POVOL JNO IZNA JML JUJEM dvosobni komforni stan u M. Središu. mob 091/549-5873 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU od 30 m2 u širem centru k, 100m od Veleuilišta, studentima, namještena, odvojena brojila, parking ispred zgrade, po želji internet, kabelska... . najamnina 899 kn. tel 095/8080 116. IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU s upotrebom kuhinje i kupaonice, tel. 390-291 IZNA JML JUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 50m2 u Šenkovcu – povoljno. Mob. 098/530-211 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu cen tra akovca, mladoj ženskoj osobi/studentici. mob. 095/518-1881 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garažom u Zg (Zaprue, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i želj. kolodvora. mob 098/616-674 IZNAJMLJUJEM OPREMLJENI STAN u kui, zaposlenim osobama. Plaaju se samo režije, najamnine nema! Info na tel: 00386/70-687-842 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug akovec, mob. 091/7237-999 ŽENSKOJ OSOBI IZNAJMLJUJEM sobu i kuhinju s korištenjem kupaonice u kui s dvorištem i vrtom u centru akovca. tel. 098 241 848 IZNAJMLJUJE SE SOBA s kuhinjom blizu centra akovca mlaoj ženskoj osobi/studentici. mob 095 518 1881. IZNAJMLJUJEM dvije namještene sobe s kuhinjom i kupaonicom, centr. grijanje, centar k. mob. 091/561-2052 HI T N O S E T R A Ž I U N A JA M 1-sobni stan ili garsonijera u Zagrebu, ženskoj zaposlenoj osobi, mob. 098/572-539 IZN A JML JUJE SE PROS TO R za tihi obr t u akovcu, tel. 098/912-9983. IZNA JML JUJE SE GARSON I J ER A u Š e n ko v c u , m o b . 099/5022-187


30. studenoga 2012.

IZNA JML JUJE SE POSLOVNI PROS TO R u c entr u Koto r i be, novoureeno, 3 parkirna mjesta, ukupno 65m2, mob. 098/600-048 IZNAJMLJUJEM STANOVE I GARSONIJERE, namještene i nenamještene, ugovor, na duže vrijeme. tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE STAN od 93m2 u akovcu na Jugu, urbane vile, info: 098/392-112 NAMJEŠTENA SOBA s kuhinjom i kupaonicom u Šenkovcu, samcu (zaposlenoj muškoj osobi), mob. 098/171-4456

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI JEDNOD EDNODN DNODNEVNI DNEVNI EV E VN NII BRZA BIJELI PILIĆI B PILIĆ ĆIIDO Ć D

STAVA

PILIĆI P Ć ĆI za KLANJE, KL LA ANJE A NJ E ŽIVI Ž i OČIŠĆENI ČŠ ČIŠ ,

,

IZGUBLJENI MUŠKI PSI traži svoju obitelj ili udomitelje. Zalutao je u Novo Selo Rok (kraj akovca), prvi put vien na polju izmeu Krištanovca i N.S. Rok. Mladi, jako umilja, malog rasta i preslatki. Traži dakle ili svoje vlasnike, ili novu obitelj! kontakt: 098/776-208 Silvija

NESTAO JE PAS PEKINEZER na podruju Martana, odaziva se na ime Bigi, ipiran je, star 3g. Molimo bilo kakvu informaciju ili poštenog nalaznika da se javi na tel. 095/906-3840

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM GUSKE, patke i zeeve, žive ili oišene. mob. 098/960-8943 POKL ANJAMO MUŠKO ŠTENE, staro 2.5mj., bit e manjeg rasta, zaigran i umiljat, dajemo obitelji s djecom. mob 092/125-7303 PRODAJU SE ŠTENCI SHI-TZU-a, trobojni, istokrvni, oba roditelja prisutna, mob 095-801-8374 PRODAJEM VIŠE VRSTA PAPIGA, ukrasnih pataka i fazana. Info: 040/641-187 ili 098/912-3938 PRODAJU SE MLADE PAPIGE: ŠARENA ROZELA, NIMFE, ROZENKOLISI I TIGRICE. Cijene povoljne. Tel:098/944-3339, 829-230 NJEMAKI OVARI – prodaju se štenci. mob. 098/677-504 POKLANJAJU SE ŠTENCI mješanci stari 2mj., bit e malog rasta, mob. 099/418-2538 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Tel. 363-445 PRODAJEM ZEEVE male za tov, zeice za rasplod i zeeve oišene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 DIVLJE PATKE (ženke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728 PRODAJEM ZEEVE za rasplod. tel. 098/465-490 PRODAJU SE ŠTENCI PEKINEZERA, istokrvni, bez papira, oišeni od parazita. Tel: 098/944-3339, 829-230 NJEMAKI OVARI, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, odlinih nagraivanih roditelja – prodajem. Tel. 363-445, mob. 098/465-490 PRODAJE SE SVINJA tež. oko 120kg, cijena 14kn/kg, mogue klanje, tel. 360-569

RAZNO KUPUJU SE oišeni orasi i u ljusci na broj 524- 059 PRODAJEM GARAŽNA VRATA marke Hormann, krilno podizna, dim. 2500x2125mm, potpuno nova, cijena 2000 kn, mob. 098/652-292. PRODAJU SE VATROSTALNA STAKLA svih dimenzija i oblika za pei i kamine. tel 098/710-353 ili 040/863-407 PRODAJE SE GROBNO MJESTO na akovekom groblju, cijena 2.500,00 kuna. tel. 098/173-8481 KUPUJEM OUVANE LP PLOE - rock, punk i metal, cijele kolekcije, domae i strane, mob 098-486-285, Robert

PRODAJEM EL. GITARU s pojaalom za 900 kn, mob.098-9986-138 Dalibor PRODAJEM DVD Pionner, ouvan kao nov, te razne stolie za dnevni boravak mob. 091/541-8810 PRODAJEM teniski reket marke Prince za 190 kn, te TV Sony ekran 72 cm sa orig. stalkom Sony, jako ouvan mob: 091/541-8810 PRODAJEM žensku dugu zimsku jaknu Nike vel XL, crna s kapuljaom, malo nošena, u pola cijene za 490kn. mob 099/796-9541 . PRODAJEM MUŠKU KOŽNU tamno smeu jaknu vel. 52, nošena ali ouvana, u dobrom stanju (za 150 kn), te psihu s velikim pominim ogledalom (može se objesiti i na zid), modra boja, ouvana, kao nova, za 490 kn, mob: 098/986-2668 PRODA JE SE TELEVIZOR Sony 72cm ekran, 100hz trinitron, malo korišten, u pola cijene. mob. 091/516-4595 PC kompjuter P4 3,0 GHz, MBO Asus, 40 GB sa CRT monitorom, pkovnicom i mišem, prodajem za 750 kn ili mijenjam za drva, te drugi LCD monitor 15” za 290 kn, LCD 17” za 390 kn, mob. 091/5060 821 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODA JU SE r adijatori dim. 90x200cm, crni kancelarijski stol, dj. pisai stol, limena vrata, motokultivator Honda F360, pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje) i rezervoar od 1.500 lit. za lož ulje (2kom). Tel. 858-424 PRODAJEM BOŽI NA DRVCA visine 1-4m, oko 500kom. Info na tel: 099/8410-250 PRODAJEM BMX ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo korištena, visoka, plasna, mob. 095/513-7763 SMRŠAVITE, SMRŠAVITE, SMRŠAVITE! Postanite vitki i ostanite vitki pomou Bio Slim tretmana. Molim poziv bez sms-a na 098/1347-031 PRODAJE SE USISAVA Vorwerk, malo korišteni, tel. 091/545-8149 NAJBOLJA BIOTERAPEUTKINJA garanrano otklanja kostobolju i križobolju. Molim poziv bez sms-a na broj: 098/1347-031 PRODAJE SE: komoda, razni stolii (350kn/kom), 2 fotelje (150kn/ kom), 2 kuh. stola na razvlaenje (350kn i 700kn), 6 stolica (150kn/ kom), dvosjed na razvlaenje, pl. pe (kao nova – 600kn) i za dj. ležaj 200x90cm (300kn), mob. 098/556-423 PRODAJEM KLAVIJATURU marke Technics, može i zamjena za skuter, auto ili neku drugu robu iste protuvrijednos ili je inije uz Vašu doplatu. Mob: 099/25-96-444 PRODAJEM novu mušku zimsku jaknu s kapuljaom, toplu i podstavljenu, vel. XL , nove muške Levis 508 traperice vel. 31/32 plave i nove muške pake Fila bijele vel. 46, te prekrasne umjetnike slike unikatne izrade runim radom u tehnici mozaik-intarzije. Cijena po dogovoru. Mob: 099/40-10-142 KUPUJE SE NAFTA, plavi dizel, loživo ulje i ostala goriva po povoljnim cijenama, isplata odmah na licu mjesta! mob. 099-6826-770!

PRODAJEM PEDALU za el. gitaru BOSS METAL ZONE (500 kn), stalak za gitaru (50 kn), el. šmer za gitaru (150 kn), playstation (250 kn). Mob: 099/64-111-90 PRODAJEM pianino, ca e aparat, sobni bicikl, kožnu garnituru i lcd Philips. mob 091/970-1929. PRODAJE SE PE na lož ulje, tel. 091/588-9618. PRODA JEM metalne stalaže, metali stol, garderobne ormare, kolica za autogeno zavarivanje, samostojeu plou s mehanizmom za tehniko crtanje i metalno podnu vagu. sve je ino, mob. 098/9211-929 PRODAJEM ŠIVAU MAŠINU Singer i auto radio Blaupunkt, tel. 312-231 PRODA JE SE T V color Toshiba 72cm ekran (750kn), pl. štednjak (400kn), 4 kuh. stolice (750kn), trkai bicikl Puch (500kn), dvije podnice 70x200cm (200kn/ kom), dva madraca 90x190cm (100 kn/kom), kinderbet (500kn), dj. kolica (150kn), skije s vezovima (150kn/kom), pancerice i klizaljke (150-200kn/kom). mob. 098/171-4456 PRODAJEM CAFFE APARAT De Longhi, dvije grupe + mlinac za kavu s brojaem, za 2.800 kn, ušuvano, može i zamjena za pivo. mob. 098/935-2124 PRODA JEM JEF TINO 3-krilnu hrastovu komodu, visoki stol za dnevni boravak orah boja i 2 madraca Bernarda s podnicama, mob. 098/9200-938 PRODAJE SE TV color Quadro 55cm ekran, za 500kn, te stara metalna vaga za rudarstvo, cijena 750kn. mob. 098/914-3423 PRODAJEM NAMJEŠTAJ za dnevnu sobu i kompl. namještaj od punog dr va za kuhinju. mob. 098/426-344 PRODAJEM LIJEPO URE EN AKVARIJ od 20 lit. za 200 kuna, s ribicama i biljem. Zagreb, 098-908-4675. PRODA JE SE JEDNO GROBNO MJESTO na groblju u akovcu. tel. 390-574

Sklonište za životinje “Prijatelji” Čakovec telefon: 091-8988-004 Radno vrijeme od 8 do 18 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 17 sati Radno vrijeme za posjetitelje od 13 do 15 sati radnim danom ili prema dogovoru, vikendom također prema dogovoru Žiro račun skloništa za uplatu donacija: 2392007-1100006495

MOLIMO GRAANE da nam donesu stare deke, runike, plahte i hranu za štence (suha hrana i konzervice).

Labby je kao što mu i ime kaže mješanac labradora, vrlo drag i dobroudan pas. Pametan, poslušan traži samo svoje ljude za duge šetnje i igru. Kontakt: 091-8988-004

Biba je predivna kujica srednjeg rasta izuzetno milog ponašanja. Slaže se s drugim psima, vrlo dobroudne naravi prema ljudima. Krae je dlake pa se udomljava u kuu ili stan uz redovite šetnje. Kontakt: 091-8988-004.

Jack i Žaklina Ove prelijepe mice mace, imenom Jack i Žaklina pronaene su na prometnom raskršu, ostavljene same i bolesne. Sad su zdrave, svaka bez po jednog oka, ali izuzetno umiljate i drage. im ih stavite u krilo ponu presti. Kontakt: 091-8988-004. Na podruju oko starih baraka GK Meimurje boravi nekoliko prelijepih maca, hranu imaju, ali krov nad glavom ne. Molimo vas pružite im dom prije zime. Kontakt: 095-9006-675.

Meimurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI

899


PETAK 30. studenoga 2012.

TV pregled

od 30.11.2012. do 6.12.2012.

FILMOVI - PREPORUUJEMO

Žestoki udar FILM

PETAK, RTL, 23.00

Epska pria o posljednjim danima našeg planeta suoenog s nemilosrdnom kometom emovna je i potresna pria o ovjeku, meuljudskim odnosima, obitelji i univerzalnim vrijednosma suoenima s egzodusom. Iako je tema prvenstveno znanstveno-fantasna, redateljica Mimi Leder, koja je slavu stekla akcijskim hitom “Mirotvorac”, priu je o posljednjim danima Zemlje uinila pravom realnom dramom preplavljenom emocijama i ispunjenom nijansama sivila koja s jedne strane pra dramu ovjeanstva...

Kraljevi mamba FILM

SUBOTA, RTL, 12.15

Cesar (Armand Assante) i Nestor Castillo (Antonio Banderas) popularni su glazbenici na sceni u Havani, no kada se zamjere krivim ljudima, prisiljeni su napustiti grad i potražiti novu sreu u New Yorku. Odlazak posebno teško padne Nestoru, koji je morao ostaviti svoju veliku ljubav na Kubi. U poetku braa zarauju za život kao mesari preko dana, dok u slobodno vrijeme Cesar pokušava okupiti bend s kojim bi nastupali na uzbudljivoj sceni New Yorka.

Za ljubav ili lovu FILM

NEDJELJA, HRT 2, 15.15

Iako ga se po mnogim njegovim motivskim sklopovima i vrsti naracije može nazvati standardnom romantinom komedijom, „Za ljubav ili lovu“ film je koji jednako pažnje pridaje seciranju funkcioniranja svijeta visokog biznisa koliko i preprekama realizaciji ljubavnog odnosa glavnih likova. Iskusni redatelj Barry Sonnenfeld lakoom je sve to uklopio u prilino lepršavo djelo, stvoreno za pametnu zabavu malo zahtjevnijih gledatelja.

Gradski kauboj FILM

PONEDJELJAK, HRT 2, 20.00

Kao predložak za scenarij poslužila je reportaža Aarona Lathama o radnicima i lokalu Gilley’s objavljena u magazinu Esquire. Redatelj James Bridges napisao je s Lathamom vrlo dobar scenarij po kojem je snimio onu vrstu filma koja se obino naziva realistikim komadiem života. John Travolta bio je na poetku karijere i uloga u ovom filmu, nakon velikog plesnog uspjeha u Groznici subotnje veeri, omoguila mu je da pokaže i glumaki talent.

Muško ženske stvari FILM

UTORAK, RTL, 22.30

Nell (Samaire Armstrong) voli itati Shakespearea i ne traži puno od života - jedino što želi jest studirati književnost i upisati se na Yale. Woody (Kevin Zegers), koji živi u njenom susjedstvu, istaknuti je ragbijaš školskog tima, nije previše inteligentan, a njegov cilj je dobiti školsku stipendiju na temelju sportskih postignua. Nell i Woody nisu prijatelji, nemaju ništa zajednikog te ništa za rei jedno drugome.

05:48 06:23 06:41 06:43 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:20 09:25 09:50

Trenutak spoznaje (R) Tema dana (R) Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:13 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (10/16) 11:10 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (35/52) 11:32 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (36/52) 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:22 TV kalendar (R) 12:40 Prkosna ljubav, telenovela (38/162) ) 13:30 Dr. Oz 2, talk show (63/100) ) 14:10 Skica za portret 14:20 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:29 Vrijeme sutra 14:30 Jelovnici izgubljenog vremena 14:55 Drugo mišljenje 15:35 Znanstvena peca 16:05 Luda kua 2, humorisna serija (34’29”) (11/32) 16:40 Putem europskih fondova 16:58 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:54 HAK - Promet info 18:00 Kontakt: Na dobrom putu 18:20 Iza ekrana 18:55 manjinski Mozaik: Manasr Krka 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:06 Vrijeme 20:08 Veeras 20:09 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Pjevaj moju pjesmu (10/15) 21:40 Carstvo poroka, serija (12) (8/12) ) 22:40 Dnevnik 3 23:00 Vijes iz kulture 23:08 Sport 23:11 Vrijeme sutra 23:20 Filmski maraton: Kalendar, armenskokanadsko-njemaki lm (74’) ) 00:35 Filmski maraton: Trijaža, irskošpanjolsko-belgijsko-francuski lm (15) (95’) ) 02:15 Filmski maraton: Legenda o Sanjivoj dolini, kanadsko-ameriki lm (R) ) 03:45 Regionalni dnevnik (R) 04:05 Dnevnik 3 (R) 04:25 Vijes iz kulture (R) 04:33 Sport (R) 04:36 Vrijeme sutra (R) 04:38 Skica za portret 05:00 Kontakt: Na dobrom putu (R)

Norbit FILM SRIJEDA, RTL, 23.20 Norbitu (E. Murphy) nikad nije bilo lako u životu. Kao beba ostavljen je na pragu kineskog restorana/sirotišta,te ga je odgojio Mr. Wong (E. Murphy). Stvari postanu još gore kada je prisiljen oženiti se za ogromnu i opaku Rasputiu (E. Murphy). I baš kad misli da život više uistinu nema nikakvog smisla, u susjedstvo se vraa njegova ljubav iz mladosti, lijepa Kate. Ima li još nade za njega?

SPORT - IZDVAJAMO

Beaver Creek: Svjetski skijaški kup (M) - veleslalom, prijenos 1. vožnje SPORT

Nedjelja, 2.12., HRT 2, 17.40

05:20 Najava programa ) 05:23 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (9/16) (R) ) 06:15 Prkosna ljubav, telenovela (37/162) ) 07:00 Mala TV: ) 07:05 TV vr ) 07:10 Oblutak: Veliki brat oblutak, crtani lm ) 07:20 Tajni dnevnik patke Malde: Modna revija ) 07:30 Hotel Zombi, crtana serija (20/26) ) 07:55 Teletubbies, animirana serija (236/330) ) 08:20 Serija za djecu ) 08:45 Fantasni prijatelji 1, serija za mlade (11/13) ) 09:10 Školski sat: Video spotovi i likovna kultura... ) 09:40 Puni krug ) 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora ) 13:30 Legenda o Sanjivoj dolini, kanadskoameriki lm (88’) (R) ) 15:10 Školski sat: Video spotovi i likovna kultura... (R) )

Nogometna Liga prvaka: Šahtar - Juventus, 1. poluvrijeme SPORT

Srijeda, 5.12., HRT 2, 20.40 FILM HRT 1

2.15

Legenda o Sanjivoj dolini

ZVJEZDANI KUTAK Z

John Travolta Ponedjeljak, HRT 2, 20.00 sati

John Travolta, roen 18.02.1954 Englewood, New Jersey, USA John Joseph Travolta, nadimak Bone. Najmlai od šestero djece, rodio se u Englewoodu, u obitelji koja se bavila show-bizom. Majka, profesorica dramske grupe u srednjoj školi, radila je na radiju, a otac je bio bivši igra nogometa. Ve s 12 godina prikljuio se dramskoj grupi, trenirao je ples te se pojavljivao u veernjim nastupima plesne i kazališne skupine. Sa 16 je napustio školu kako bi se potpuno posvetio plesu i glumi te se preselio na Manhattan gdje je debitirao na Broadwayu 1972. s predstavom “Rain”. Slijedila je uloga u mjuziklu “Grease”, a zatim se pojavio s The Andrews Sisters u brodvejskom mjuziklu “Over Here!”. Prvu filmsku ulogu dobio je u hororu “The Devil’s Rain” (1975.), a iste godine angažiran je i na TV-u u seriji “Welcome Back, Kotter” (1975.), zbog ega se njegovo ime i lice poelo pojavljivati na majicama, reklamama, panoima i sl. Kao i mnoge zvijezde koje su brzo izgorile i nisko pale, šarmantna faca s rupicom na bradi ponovno se uvjerljivo vraa na scenu ulogom Vincent Vege koja je po Tarantinovim rijeima bila napisana samo za njega i to kultnim hitom “Pulp Fiction” (1994.). Tako je Travolta ponovno predstavljen novoj generaciji ljubitelja filma s drugom oscarovskom nominacijom. Yeah!! Sljedee godine prihvatio je ulogu u Barry Sonnenfeldovoj komediji “Get Shorty” (1995.), koji je postao drugi veliki hit Travoltinog velikog comebacka i koju su kritiari ocijenili kao najbolji performance u cijeloj karijeri. Za tu ulogu dobio je Zlatni globus.

inilo se kako uglaenom uitelju sve ide od ruke: pronašao je novi posao u drugom gradiu i upoznao djevojku bogatog farmera koja je njime zadivljena. No, njegovoj srei dolazi kraj kada se susree s legendom o Bezglavom Jahau. Ichabod Crane iz Connecticuta stiže u miran i malen gradi Sanjiva Dolina, gdje postaje novi školski uitelj. Mještani su sumnjiavi prema uglaenom i obrazovanom uitelju, ali ga zato žene gledaju s divljenjem.

EMISIJA RTL

18.05

Exkluziv tabloid

SERIJA DOMA TV

Plameni ljubavi

15:25

15:40 Puni krug (R) ) 16:00 Regionalni dnevnik ) 16:20 Županijska panorama ) 16:40 Direkt: Odnosi i nesporazumi ) 17:10 Briljanteen (713) ) 17:50 Paralele (R) ) 18:20 Crtani lm ) 18:40 Beaver Creek: Svjetski skijaški kup (M) spust, prijenos ) 19:55 Veeras ) 20:00 Monumentalni izazovi, dokumentarna serija (2/6) ) 20:50 Knjiga ili život ) 21:15 Opera box ) 21:45 Ruta Lipinaityte i Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Aleksandra Markovia ) 22:50 Umorstva u Midsomeru 14, serija (2/8) ) 00:20 Retrovizor: CSI: Las Vegas 11, serija (12) (17/22) ) 01:05 Retrovizor: Kojak 3, serija (2/24) ) 01:53 Retrovizor: Dharma i Greg 2, humorisna serija (18/24) ) 02:14 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi ) 04:14 Noni glazbeni program )

05.50 06.30 07.10 07.35 08.05 08.45 09.20 09.35 10.05 10.35 10.50 11.45 12.40 12.55 13.25

06.20 07.00 07.15 07.40 08.05 08.55 09.10 10.05 11.00 11.25 11.45 12.45 13.00 13.55 15.00 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.07 19.10 19.58 20.00 22.00 23.00 01.20 03.10 03.45

RTL Danas, informavna emisija (R) Moji džepni ljubimci, crtani lm Yu-Gi-Oh!, animirana serija Ben 10: Ulmate Alien, animirana serija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E81/100) TV prodaja Flashpoint, akcijska serija (S3E10/13) (R) Flashpoint, akcijska serija (S3E11/13) (R) TV prodaja Exkluziv Tabloid, magazin (R) Krv nije voda, serija (S02E46/88) (R) TV prodaja Ruža vjetrova, dramska serija (S2E58/160) (R) Sulejman Velianstveni, povijesna dramska serija (S2E47/78) (R) Flashpoint, akcijska serija (S3E12/13) Flashpoint, akcijska serija (S3E13/13) RTL 5 do 5, Informavna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E82/100) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija RTL Vrijeme, informavna emisija Krv nije voda, serija (S02E47/88) RTL Vrijeme, informavna emisija Druga Žikina dinasja, igrani lm, komedija Budva na pjeni od mora, humorisna dramska serija (S2E7/12) Žestoki udar, igrani lm, znanstvenofantasni Stranac pred vrama, igrani lm, triler RTL Danas, informavna emisija (R) Kraj programa

13.55 14.10 14.50 15.40 16.25 16.55 17.25 18.20 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50 23.15 23.40 00.05 00.30

06:40 07:05 07:30 08:30 08:45 09:50 10:05 11:05 12:05 12:40 13:25 14:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:10 23:10 01:55 04:15 05:40 06:30

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 12:30 13:00 13:3019. 14:15 14:45 15:00 16:00 17:00 17:05 17:45 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:50 20:00 20:05 21:15 21:45 22:15 22:30 22:50 22:51 22:57 23:00 01:00 01:01

Astro Boy, crtana serija 26/52 Monsuno, crtana serija 20/52 Moja majka, serija 51/110 TV izlog Moja majka, serija 52/110 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Walker, teksaški rendžer, serija 142-143/199 Zauvijek susjedi, serija 167/180 Vijes Nove TV IN magazin Kako vrijeme prolazi, serija 19/76 Dnevnik Nove TV Larin izbor, serija 52/165 Masterchef, reality show 49/65 Žene s Dedinja, serija 6/8 Pokojni, igrani lm (12)* Svijet Diane Arbus, igrani lm (12)* Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R Kraj programa

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informavna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI informavna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA 1X2 kontakt emisija DOM 2, EUROBOXX, TVmagazin (r) , 24 SATA VIJESTI informavni program SUSRET HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA, 5. dio IZ NAŠIH SREDIŠTA (r) MALI OGLASI OTVORENI STUDIO (r) VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informavna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA GLAZBENI INN, glazbena emisija VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI 24 SATA VIJESTI,informavni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA VTV VIJESTI informavna emisija POPEVKE I ŠTIKLECI, zabavno-glazbena emisija KUMA, emisija o kulturi DOKUMENTARNI PROGRAM MALI OGLASI VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

00.45 01.05

6:20 7:05 7:55 8:35 9:00 9:01 9:20 10:05 10:20 11:15 12:05 12:20 13:20 14:00 14:01 14:10 14:25 15:10 15:25 16:10 17:00 17:50 18:40 19:25 20:20 21:10 21:55 22:50 23:20 23:50 0:30 1:20 1:45 2:10 2:55

Aurora, telenovela (S1E73/135) (R) Aurora, telenovela (S1E74/135) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E17/95) Punom parom, kulinarski izazov (S03E18/95) Vatrogasac Vjeko, animirani lm Uilica, kviz za djecu TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S1E224/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S1E225/220) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E13/55) Veseli mladunci, zabavni TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S03E19/95) Punom parom, kulinarski izazov (S03E20/95) TV prodaja Studio 45, talk show (S03E47) (R) Aurora, telenovela (S1E75/135) Aurora, telenovela (S1E76/135) Zabranjena ljubav, sapunica (S1E226/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S1E227/220) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E14/55) Malcolm u sredini, humorisna serija (S01E13/16) Malcolm u sredini, humorisna serija (S01E14/16) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S01E13/22) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S01E14/22) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S02E19/24) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S02E20/24) Malcolm u sredini, humorisna serija (S01E15/16) Malcolm u sredini, humorisna serija (S01E16/16) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S01E15/22) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S01E16/22) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S02E21/24) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S02E22/24) Znanstveno lud, humorisna serija (S02E01/13) Znanstveno lud, humorisna serija (S02E02/13) Znanstveno lud, humorisna serija (S02E03/13) Malcolm u sredini, humorisna serija (S01E15/16) Malcolm u sredini, humorisna serija (S01E16/16) Kraj programa

Plamen ljubavi, serija R Magina privlanost, serija R Ljubav na kocki, serija R Ljubav na kocki, serija R Flash vijes Ljubav na kocki, serija R - nastavak Naša mala klinika, serija R TV izlog Oprezno s anelom, serija R Oprezno s anelom, serija R TV izlog Polja nade, serija R Valerija, serija 20/174 Flash vijes Valerija, serija - nastavak TV izlog Magina privlanost, serija 85/90 TV izlog Plamen ljubavi, serija 85/141 Ljubav na kocki, serija 87/130 Ljubav na kocki, serija 88/130 Oprezno s anelom, serija 151/194 Oprezno s anelom, serija 152/194 Polja nade, serija 78/140 Naša mala klinika, serija 22/95 Bolji život, serija 22/82 Sjever i jug, serija 8/12 Seinfeld, serija 128/180 Seinfeld, serija 129/180 Bolji život, serija R 21/82 Sjever i jug, serija R 7/12 Seinfeld, serija R 126/180 Seinfeld, serija R 127/180 Kraljica juga, serija (12) 5/63 Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

08:00 09:00 09:30 10:00 10:08 10:25 13:15 14:00 14:45 15:15 15:50 16:00 19:00 19:30 20:00 20:20 20:30

Djeja TV Hrana i vino Dom 2 24 sata Juer, danas, sutra Videostranice Djeja TV Hrana i vino Privredni.hr Planet Croaa Juer, danas, sutra, vijes Zoom, mozaina emisija VIJESTI DANA Hrana i vino Graditeljski identet Juer, danas, sutra Iz Nanine škrinjice, glazbeni show 00:00 Erotski program (18) 01:30 Videostranice


SUBOTA 1. prosinca 2012.

05:50 06:25 06:43 06:45 06:57 07:22 07:52 08:10

Drugo mišljenje (R) (kod. na sat.) Tema dana (R) Najava programa TV kalendar Knjiga ili život (R) Iza ekrana (R) Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Plamtea zvijezda, ameriki lm (88‘) (kod. na sat.) 09:40 Fotograja u Hrvatskoj 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 HAK - Promet info 10:14 Kuni ljubimci 10:45 U Komiži, na svetoga Mikulu - emisija puke i predajne kulture (24‘12“) 11:15 Normalan život, emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:19 TV kalendar (R) 12:35 Veterani mira, emisija za branitelje 13:25 Duhovni izazovi, meureligijski magazin 13:55 Prizma, mulnacionalni magazin 14:45 Merkatska dinasja 1, dokumentarna serija (11/13) (R) (kod. na sat.) 15:15 Reporteri (kod. na sat.) 16:15 Eko zona 16:40 TV kalendar (R) 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:23 Odmori se, zaslužio si 4 - humorisna serija (13/15) 18:05 Lijepom našom: Delnice (1/2) 19:05 Najava programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:06 Vrijeme 20:08 Veeras 20:10 Loto 7/39 20:15 Ples sa zvijezdama (5/8) (kod. na sat.) 22:00 Dnevnik 3 22:20 Vijes iz kulture 22:28 Sport 22:31 Vrijeme sutra 22:40 Inspektorica Irene Huss 2, serija (12) (5/6) (kod. na sat.) 00:20 Filmski maraton: Gubitnik, ameriki lm (12) (100‘) (R) (kod. na sat.) 02:00 Filmski maraton: Deveta vrata, ameriki lm (12) (128‘) (kod. na sat.) 04:10 Filmski maraton: arlston za Ognjenku, srpski lm (12) (94‘) (R) (kod. na sat.) 05:45 Dnevnik 3 (R) 06:05 Vijes iz kulture (R) 06:13 Sport (R) 06:16 Vrijeme sutra (R)

14:00 KS automagazin, emisija pod pokroviteljstvom 14:30 4 zida, emisija pod pokroviteljstvom 15:05 Svjeonik na Crnim vodama, ameriki lm (93’) (R) 16:40 Glazbeni specijal: Mark Knop er - Život u pjesmama, 2. dio 17:10 Rukomet, LP (M): Pick Szeged - CO Zagreb, prijenos 18:55 Beaver Creek: Svjetski skijaški kup (M) super G, prijenos (75’) 20:10 Veeras 20:15 Uzmimo lovu, dokumentarni lm (90’) 21:50 arlston za Ognjenku, srpski lm (12) (94’) 23:25 Pe dan, talk show (R) 00:25 Reporteri (R) 01:20 Retrovizor: CSI: Las Vegas 11, serija (12) (18/22) 02:05 Retrovizor: Kojak 3, serija (12) (3/24) 02:55 Retrovizor: Bez oduševljenja, molim 7 humorisna serija (1/10) 03:25 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:25 Noni glazbeni program

NEDJELJA 2. prosinca 2012. 05:15 06:05

05.55 06.15 06.35 07.10 07.30 08.00 08.30 09.00 09.15 09.45 10.15 10.30

06.05 07.00 07.55 08.10 08.30 09.00 09.30 09.45 10.20 10.35 12.00 12.15 14.10 16.05 17.15 17.50 18.30 19.05 19.10 19.58 20.00 22.15 00.10 02.00 02.35

Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S02E82/100) Moji džepni ljubimci, crtani lm Yu-Gi-Oh!, animirana serija (R) TV prodaja Ben 10: Ulmate Alien, animirana serija TV prodaja Uilica, kviz za djecu TV prodaja Bibin svijet, humorisna serija TV prodaja Kraljevi mamba, igrani lm, glazbena drama Majstor Jack, igrani lm, komedija Budva na pjeni od mora, humorisna dramska serija (S2E7/12) (R) Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S01E15/26) Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S01E16/26) RTL Danas, informavna emisija RTL Vrijeme, informavna emisija Galileo, zabavna/obrazovna emisija (S2E89/100) RTL Vrijeme, informavna emisija Knjiga iskupljenja, igrani lm, znanstveno-fantasni/ akcijski Babylon A.D., igrani lm, znanstvenofantasni Aneo pravde, igrani lm, akcijski (15) RTL Danas, informavna emisija (R) Kraj programa

11.00 11.30 12.00 12.15 12.45 13.15 13.40 13.55 14.20 14.40 15.05 15.55 16.50 17.50 18.50 20.00 20.25 20.50 21.15 21.40 22.30 23.20 01.05

05:05 Najava programa ) 05:10 Spektar, unutrašnjopoliki magazin (R) ) 05:55 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (10/16) (R) 06:50 Poštar Pat, crtani lm (0/40) ) 07:05 Aladinove pustolovine, crtani lm (25/26) 07:20 Hamtaro, crtana serija (4/26) 07:45 Mala princeza, crtani lm 07:55 Ružica Šareni, crtani lm (18/52) 08:10 Gladijatorska akademija, crtana serija (7/26) 08:35 Merlin 4, serija za djecu i mlade (12/13) 09:20 Mala Tv 09:21 TV vr 09:30 Danica i medvjed (R) )09:35 Tajni dnevnik patke Malde: Modna revija ) 09:50 Novi klinci s Beverly Hillsa 3, serija (13/22) 10:35 Hrvatski djeji fesval 2012., snimka (65’30”) 11:45 Navrh jezika 11:46 Briljanteen (713) (R) ) 12:25 Navrh jezika 12:30 Pozivno (R) 13:00 uvari zdravlja, emisija pod pokroviteljstvom 13:30 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom

FILM HRT 1

0.20

Gubitnik U pusnji u blizini gradia Black Point u Novom Meksiku pronaen je mlad i zgodan ovjek bez svijes. U bolnici se ispostavi da ima amneziju, a posjeuje ga privlana mlada žena koja se predstavlja kao Chloe Richards i tvrdi da je njegova zarunica. Po njoj, njegovo je ime Frank Kavannaugh i zaposlen je kao supervizor u jednoj agenciji. Franku se stalnu javljaju bljeskovi sjeanja na temelju kojih shva da je povezan s atentatom na predsjednika SAD-a kojeg netko planira izves. Šerif Jack Kolb nije siguran kolikoj ozbiljno bi ga trebao shva, a privlanoj bolniarki Liz jasno je da joj se Frank svia...

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

10.40

Prijatelji

INFO RTL

RTL Danas

18:30

06:30 06:55 07:10

19:15 20:05

Gormi, crtana serija R TV Izlog Pokemoni, crtana serija 1/24 Beyblade metal, crtana serija 17/26 Winx Club, crtana serija 9/26 Lalaloopsy, crtana serija 4/10 Bratz, crtana serija 9/26 Power Rangers Samurai, serija R Power Rangers Samurai, serija 23/24 Larin izbor, serija R 48/165 Ovog Božia, igrani lm Masterchef, reality show R Okusi Hrvatske, pustolovni gastro show 11/12 Vijes Nove TV Provjereno, informavni magazin R Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show Dnevnik Nove TV Od kolijevke pa do groba, igrani lm

22:05 00:00 02:10 03:55

Iznad zakona, igrani lm (12)* Blade: Trojstvo igrani lm (12)* Vjernik, igrani lm (15)* Ezo TV, tarot show (18)

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10.30

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informavna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi PRIVREDNI.HR, emisija o gospodarstvu IZ NAŠIH SREDIŠTA, informavni program 1x2, kontakt emisija PRESSICA(r) 24 SATA VIJESTI informavni program TV PRODAJA GLAZBENI IZAZOV (r) TV PRODAJA HNL JUNIORI, SPORTSKA EMISIJA TV ORDINACIJA (r) ZAJEDNO, mozaika emisija VJERA I NADA vjerski program VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA, informavni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA KUMA, emisija o kulturi (r) IZ VTV ARHIVE: VICOVIZIJA POPEVKE I ŠTIKLECI (r) MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

07:35 08:00 08:30 08:35 09:00 09:25 09:50 12:55 15:15 16:25 17:00 17:10 18:15

11:00 12:00 13:00 13:30 13:45 14:30 15:00 16:45 17:45 18:10 18:40 19:00 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 21:00 22:10 22:20 22:30 22:50 22:51 22:57 23:00 01:00 01:01

01.30 01.50 02.10

06:05 06:55 08:25 08:50 09:35 10:25 10:40 11:30 12:15 12:30 13:05 13:55 14:10 15:00 15:15 16:05 16:55 17:40 18:15 20:00 20:45 21:30 23:00 23:50 0:40 01:30 02:15 03:00

Dnevnik Nove TV R Kraj programa

Punom parom, kulinarski izazov (S03E19/95) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E20/95) (R) Studio 45, talk show (S03E47) (R) Vatrogasac Vjeko, animirani lm (R) Veera za 5, lifestyle emisija (S04E71/185) Veera za 5, lifestyle emisija (S04E72/185) Veera za 5, lifestyle emisija (S04E73/185) TV prodaja Veera za 5, lifestyle emisija (S04E74/185) Veera za 5, lifestyle emisija (S04E75/185) TV prodaja Sve što je bitno, dramska serija (S01E36/36) Sve što je bitno, dramska serija (S01E37/36) Sve što je bitno, dramska serija (S01E38/36) TV prodaja Sve što je bitno, dramska serija (S01E39/36) Sve što je bitno, dramska serija (S01E40/36) Sve što je bitno, dramska serija (S01E41/36) TV prodaja InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S02E10/10) (R) David Rocco: Dolce Vita, gastronomskoputopisna serija (S02E12) David Rocco: Dolce Vita, gastronomskoputopisna serija (S02E13) Moderna uda, dokumentarni (S01E23/62) Moderna uda, dokumentarni (S01E39/62) Waterloo road, dramska serija (S03E09) Waterloo road, dramska serija (S03E10) Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show (S02E05/08) Kardashians, reality show (S06E05) Kardashians, reality show (S06E06) Kardashians, reality show (S06E07) Kardashians, reality show (S06E08) Greni dnevnici, humorisna dramska serija (S02E01/08) Greni dnevnici, humorisna dramska serija (S02E02/08) Fesvalac: Ljepota pozornice, igrani lm, drama (12) Znanstveno lud, humorisna serija (S02E01/13) (R) Znanstveno lud, humorisna serija (S02E02/13) (R) Znanstveno lud, humorisna serija (S02E03/13) (R) Kraj programa

Znate li plesa?, show 23/25 Moje keri, serija 4/4 Pca trkaica, crtana serija 16/26 Harvey Toons, crtana serija 30-31/78 Puna kua, serija 5-6/24 TV izlog Prijatelji, serija 12-13/25 Dawson‘s Creek, serija 10/13 TV izlog Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija 8/13 Eva Luna, serija 16/114 TV izlog Eva Luna, serija 17/114 TV izlog Eva Luna, serija 18/114 Puna kua, serija R Nate Berkus show 21/173 Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija R Polja nade, serija 79-80/140 Naša mala klinika, serija 23/95 Bolji život, serija 23/82 Supertalent, show 1/14 Zaboravljene duše, serija (12*) 17/17 Potjera, serija (12*) 1/18 Prijatelji, serija R Dawson‘s Creek, serija R Znate li plesa?, show R Kraj programa

06:15 Duhovni izazovi, meureligijski magazin (R) (R) Tema dana (R) Najava programa TV kalendar Odmori se, zaslužio si 4 humorisna serija (34’52”) (13/15) 07:55 Zlatna kinoteka: Sedam godina vjernos, ameriki lm (100’) 09:35 TV kalendar (R) 09:50 Vijes 09:58 Vrijeme danas 09:59 HAK - Promet info 10:00 ni DA ni NE: Homoseksualni parovi i posvajanje djece 10:55 Istrage gospoice Fisher, serija (10/13) 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro 15:40 Pogled iz visine, dokumentarna serija (4/6) 16:35 TV kalendar (R) 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:15 Vrtlarica 17:50 Volim Hrvatsku, show program (11/15) 19:05 Najava programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:06 Vrijeme 20:08 Veeras 20:10 Loto 6/45 20:15 Sve u 7!, kviz 21:05 Spe u gosma 5, humorisna serija (30’03”) (11/20) 21:45 Nedjeljom ujutro, subotom naveer - humorisna serija (12) (27’17”) (11/15) 22:15 Damin gambit, talk show 23:00 Dnevnik 3 23:20 Vijes iz kulture 23:28 Sport 23:31 Vrijeme sutra 23:40 Nedjeljom u dva (R) 00:45 Istrage gospoice Fisher, serija (10/13) (R) 01:40 Strani igrani lm - dnevna repriza 03:25 Prizma, mulnacionalni magazin 04:10 Dnevnik 3 (R) 04:30 Vijes iz kulture (R) 04:38 Sport (R) 04:41 Vrijeme sutra (R) 04:43 Skica za portret 05:05 Sve u 7!, kviz (R) 06:45 07:03 07:05 07:20

05:40 Najava programa 05:45 Veterani mira, emisija za branitelje (R) 06:30 Normalan život, emisija o obitelji (R) 07:00 Moomini, crtana serija (6/26) 07:25 Crtana serija 07:50 Koncert klasine glazbe (R) 08:55 Ciklus pustolovnih lmova prema Karlu Mayu: Der Schatz der Azteken, njemako-francuskotalijanski lm (97’) 10:39 Biblija 10:52 Portret crkve i mjesta 11:00 Ilok: Misa, prijenos 12:00 Crvene tenisice, ameriki lm (104’) (R) 13:45 Babybonus, emisija pod pokroviteljstvom 14:20 Ples sa zvijezdama (5/8) (R) 16:00 Olimp - sportska emisija 17:40 Beaver Creek: Svjetski skijaški kup (M) - veleslalom, prijenos 1. vožnje 18:25 Taekwondo - Svjetski kup, reportaža

SERIJA RTL

22.10

CSI Miami (bivša akoveka televizija)

08:00 11:10 11:30 12:00 12:30 13:15 14:00 14:45 15:30 16:15 16:50 17:00 17:35 19:00 19:30 20:00 20:45 21:00 21:50 22:40 23:00 00:30 01:30

Djeja TV Juer, danas, sutra Mala školska liga Auto – moto nauca (r) Lifestyle (r) Dom 2 Veliko platno (r) Zagrljaj ljepote G.E.T.Report Ravnopravnost spolova Juer, danas, sutra Poljoprivredni savjetnik Obzori VIJESTI DANA Hrana i vino Bašna Juer, danas, sutra Ritam tjedna Folklorni ansambli Hrvatske 6 Vijes dana Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

Horao i Tripp istražuju podmetnu požar u kui koja je potpuno izgorjela, a Claire Gibbs u nevjerici promatra pougljenjeno jelo svog zarunika Bretta Morrisona. Ostatak prozorskog stakla otkriva oske Rona Cramera, vodoinstalatera i lopova. Claire povjeri Horaju da bi palikua mogao biti njezin bivši deko Bryant, koji je još uvijek proganja. Horao saznaje da je njegova šogorica Yelina u gradu i da je kao privatna istražiteljica takoer u potrazi za Bryantom.

FILM RTL

SERIJA DOMA TV

RTL Danas, informavna emisija (R) Bibin svijet, humorisna serija (R) Moji džepni ljubimci, animirani lm Yu-Gi-Oh!, animirana serija (R) Ben 10: Ulmate Alien, animirana serija 09.30 TV prodaja 09.45 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E89/100) 10.40 TV prodaja 10.55 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica (R) 12.00 TV prodaja 12.15 Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S01E15/26) (R) 12.50 Smrtonosnih 60, dokumentarna serija (S01E16/26) (R) 13.25 Majstor Jack, igrani lm, komedija (R) 15.15 Za ljubav ili lovu, igrani lm, romanna komedija 17.10 Bibin svijet, humorisna serija 17.45 RTL Extra Magazin, showbiz emisija 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 RTL Vrijeme, informavna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E74/100) 19.58 RTL Vrijeme, informavna emisija 20.00 Sulejman Velianstveni, povijesna dramska serija (S2E48/78) 21.10 Sulejman Velianstveni, povijesna dramska serija (S2E49/78) 22.10 CSI: Miami, kriminaliska serija (S05E22/24) (12) 23.05 CSI: Miami, kriminaliska serija (S05E23/24) (12) 00.00 CSI: Miami, kriminaliska serija (S05E24/24) (12) 00.55 Knjiga iskupljenja, igrani lm, znanstveno-fantasni/ akcijski (12) (R) 02.50 Astro show, show, emisija uživo (18) 03.50 RTL Danas, informavna emisija (R) 04.25 Kraj programa

06:05 07:20 07:35

Supermanova smrt, crtani lm TV Izlog Gormi, crtana serija 14/26 08:00 Pokemoni, crtana serija 2/24 08:25 Beyblade metal, crtana serija 18/26 08:50 Lego Ninjago, crtana serija 4/9 09:15 Winx Club, crtana serija R 09:45 Lalaloopsy, crtana serija 5/10 09:50 Bratz, crtana serija 10/26 10:15 Power Rangers Samurai, serija R 10:40 Power Rangers Samurai, serija 24/24 11:05 Larin izbor, serija R 13:10 Ausn Powers: Špijun koji me hvatao, igrani lm 15:00 Ovisni o ljubavi, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Dan u New Yorku, igrani lm 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Lud, zbunjen, normalan,

08:13 08:15 08:40 08:45 10:45 11:00 11:45 12:00 12:25 12:35 13:30 14:00 14:45 15:30 16:25 16:30 17:00 18:00 19:15 19:30 20.00 21:00 21:30 22:15 22:50 23:00 01:00 01:01

17:40

21:25 23:00

serija9-10/72 Masterchef, reality show 45/65 Red Carpet, showbiz magazin (15)*

00:00 Od kolijevke pa do groba, igrani lm R 01:50 Žene s Dedinja, serija R 02:45 Iznad zakona, igrani lm (12)* R 04:25 Red Carpet, showbiz magazin (15)* R 05:15 Dnevnik Nove TV R 6:05 Kraj programa

06.20

06.55 07.35 07.45 09.00

0.55

Knjiga iskupljenja

Jamie Oliver kod kue

18:45 Magazin Lige prvaka 19:15 Bijeli planet, francusko-kanadski dokumentarni lm (78’) 20:35 Veeras 20:40 Beaver Creek: Svjetski skijaški kup (M) - veleslalom, prijenos 2. vožnje 21:35 Amadeus, ameriki lm (173’) (R) 00:30 Davor Radol i Revijski orkestar HRT-a, snimka koncerta (64’33”) (R) 01:35 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03:35 Noni glazbeni program - arhiva

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informavna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA 19. SUSRET HRVATSKIH FOLKLORNIH ANSAMBALA, 5. dio(r) TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe MALI OGLASI MOJA ISTRA ZLATNA DOLINA, poljoprivredna emisija KUTIONICA (r) GLAZBENI IZAZOV(R) ŠKOLA PREHRANE (r) MALI OGLASI OTVORENO NEBO OTVORENI STUDIO (r) POPEVKE I ŠTIKLECI (r) NIN, dokumentarna reportaža VTV TJEDNIK, informavna emisija VU SRCU TE NOSIM, emisija o narodnoj bašni GLAZBENI INN (r) MUŽIKAŠI I PAJDAŠI; glazbena emisija VTV TJEDNIK, informavna emisija MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

05.40

02.00

Zabranjena ljubav, sapunica (S1E218-225/220) TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S1E226-227/220) TV prodaja David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S02E12) (R) David Rocco: Dolce Vita, gastronomsko-putopisna serija (S02E13) (R) TV prodaja Sutkinja Amy, dramska serija (S02E04) Sutkinja Amy, dramska serija (S02E05) TV prodaja Kardashians, reality show (S06E05) (R) Kardashians, reality show (S06E06) (R) Kardashians, reality show (S06E07) (R) Kardashians, reality show (S06E08) (R) Greni dnevnici, humorisna dramska serija (S02E01/08) (R) Greni dnevnici, humorisna dramska serija (S02E02/08) (R) InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S02E01/10) Paklena kuhinja, reality show (S01E19/34) Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show (S02E06/08) Zatamnjenje, igrani lm, triler Odstrel, akcijska serija (S02E12) Mayday: Tajna crne kuje, dokumentarna serija (S10E05) Kraljevi leda, dokumentarni (S02E03) Fesvalac: Ljepota pozornice, igrani lm, drama (12) (R) Kraj programa

05:50 07:10

Supertalent, show R Harvey Toons, crtana serija R

09.10 09.25 10.25 10.40 11.05 11.30 11.45 12.35 13.25 13.40 14.05 14.30 14.55 15.25 16.20 17.15 17.50 18.50 20.00 21.45 22.30 23.30 00.20

08:00 08:25 09:15 10:05 10:20 11:05

Pca trkaica, crtana serija R Puna kua, serija 7-8/24 Prijatelji, serija 14-15/25 TV izlog Dawson’s Creek, serija 11/13 Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija 9/13 11:40 Eva Luna, serija 19/114 12:30 TV izlog 12:45 Eva Luna, serija 20/114 13:35 Nate Berkus show R 21/173 14:20 TV izlog 14:35 Puna kua, serija R 15:25 TV izlog 15:40 Naša mala klinika, serija R 16:25 Bolji život, serija R 17:10 Okusi Hrvatske, pustolovni gastro show 12/12 17:40 Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija 9/13 18:15 Polja nade, serija 81-82/140 20:00 Ovog Božia, igrani lm 22:10

Ovisni o ljubavi, igrani lm

23:50 00:40 01:25 02:10 02:55

Prijatelji, serija R Dawson’s Creek, serija R Zaboravljene duše, serija (12*) R Potjera, serija (12*) R Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

08:00 11:15 12:00 13:00 13:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:45 20:30

Djeja TV Bašna (r) Ritam tjedna (r) Poljoprivredni savjetnik Sport nedjeljom Planet Croaa ravnopravnost spolova (r) Hrana i vino Tjedna kronika Obzori (r) 24 sata TV Jukebox Tjedna kronika G.E.T.Report Slavonsko veselje, tamburški show 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 00:30 Erotski program (18) 01:30 Videostranice


PONEDJELJAK 3. prosinca 2012.

05:55 06:25 06:43 06:45 07:00 07:05 07:10 07:35 07:40 08:35 08:40 09:20 09:25 09:48

Mir i dobro (R) Tema dana (R) Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (11/16) 11:10 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (37/52) 11:32 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (38/52) 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:19 TV kalendar (R) 12:40 Prkosna ljubav, telenovela (39/162) 13:35 Dr. Oz 2, talk show (64/100) 14:20 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:29 Vrijeme sutra 14:30 manjinski Mozaik: Manasr Krka (R) 14:55 Trea dob, emisija za umirovljenike 15:35 Glas domovine 16:05 Luda kua 2, humorisna serija (38’05”) (12/32) 16:40 TV kalendar (R) 16:58 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:50 HAK - Promet info 18:00 Kontakt: Graanske minute 18:20 8. kat, talk-show 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:06 Vrijeme 20:08 Veeras 20:09 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 TV Bingo 20:35 Potrošaki kod 21:10 Nulta toka, poliki talk show 22:25 Dnevnik 3 22:45 Vijes iz kulture 22:53 Sport 22:56 Vrijeme sutra 23:05 Na rubu znanos: Peter Hess - terapija zvukom 00:00 Seks i grad 6, humorisna serija (18) (17/21) 00:30 Regionalni dnevnik (R) 00:50 Grad odbaenih, ameriki lm (101’) (R) 02:30 Dr. Oz 2, talk show (64/100) (R) 03:15 Dr. House 8, serija (12) (21/23) (R) 04:00 Dnevnik 3 (R) 04:20 Vijes iz kulture (R) 04:28 Sport (R) 04:31 Vrijeme sutra (R) 04:33 Skica za portret 04:40 Nulta toka, poliki talk show (R)

17:05 Split: More (R) 17:35 Viva Maria!, francusko-talijanski lm (114’) (R) 19:30 Charly’s Cake Angels, dokumentarna serija (1/13) 19:55 Veeras 20:00 Gradski kauboj, ameriki lm (130’) (R) 22:15 Dr. House 8, serija (12) (21/23) 23:00 Zaštnica svjedoka 3, serija (7/13) 23:45 Zvjezdana vrata 2: Svemir, serija (10/20) 00:30 Retrovizor: CSI: Las Vegas 11, serija (12) (19/22) 01:15 Retrovizor: Kojak 3, serija (12) (4/24) 02:05 Retrovizor: Bez oduševljenja, molim 7 - humorisna serija (2/10) 02:35 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:35 Noni glazbeni program

Kraj programa 15:55 16:00 16:20 16:35

05.20

Paklena kuhinja, reality show (S01E19/34) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E19/95) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E20/95) (R) InDizajn s Mirjanom Mikulec, lifestyle emisija (S02E01/10) (R) Studio 45, talk show (S03E47) (R) Uilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, animirani lm TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S2E6/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E7/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E14/55) (R) Veseli mladunci, zabavni TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S03E21/95) Punom parom, kulinarski izazov (S03E22/95) TV prodaja Aurora, telenovela (S1E5E77/135) Aurora, telenovela (S1E5E78/135) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E8/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E9/220) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E15/55) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E16/55) Malcolm u sredini, humorisna serija (S01E15/16) Malcolm u sredini, humorisna serija (S01E16/16) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S01E15/22) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S01E16/22) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S02E21/24) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S02E22/24) (R) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E01/25) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E02/25) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S01E17/22) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S01E18/22) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S02E23/24) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S02E24/24) Studio 45, talk show (S03E48) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E01/25) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E02/25) Odstrel, akcijska serija (S02E12) (R) Studio 45, talk show (S03E48) (R) Kraj programa

06.10 06.30 06.55 07.30 08.10 08.45 09.05 09.20

06.05 06.45 07.00 07.25 07.45 08.40 08.55 09.50 10.45 11.00 11.45 12.40 12.55 14.05 15.00 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.07 19.10 19.58 20.00 21.00 22.10 22.30 00.45 01.40 02.30 03.30 04.15 04.50

RTL Danas, informavna emisija (R) Moji džepni ljubimci, animirana serija Yu-Gi-Oh!, animirana serija Ben 10: Ulmate Alien, animirana serija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E74/100) TV prodaja Flashpoint, akcijska serija (S03E10/13) (R) Flashpoint, akcijska serija (S03E11/13) (R) TV prodaja RTL Extra Magazin, showbiz emisija (R) Krv nije voda, serija (S02E47/88) (R) TV prodaja Sulejman Velianstveni, povijesna dramska serija (S2E48/78) (R) Sulejman Velianstveni, povijesna dramska serija (S2E49/78) (R) Flashpoint, akcijska serija (S3E12/13) Flashpoint, akcijska serija (S3E13/13) RTL 5 do 5, Informavna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E90/100) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija RTL Vrijeme, informavna emisija Krv nije voda, serija (S02E48/88) RTL Vrijeme, informavna emisija Ruža vjetrova, dramska serija (S2E59/160) Sulejman Velianstveni, povijesna dramska serija (S2E50/78) RTL Vijes, informavna emisija Kralj Arthur, igrani lm, avanturiski CSI: Miami, kriminaliska serija (S05E22/24) (12) (R) CSI: Miami, kriminaliska serija (S05E23/24) (12) (R) Astro show, show, emisija uživo (18) CSI: Miami, kriminaliska serija (S05E24/24) (12) (R) RTL Danas, informavna emisija (R) Kraj programa

09.50 10.20 10.35 11.30 12.25 12.40 13.10 13.40 13.45 13.55 15.30 16.00 16.30 17.25 18.20 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50 23.15 23.45 00.05

06:40 07:05

05:15 Najava programa 05:20 Pogled iz visine, dokumentarna serija (4/6) (R) 06:15 Prkosna ljubav, telenovela (38/162) 07:00 Mala TV 07:05 TV vr 07:13 Kr prikazuje 07:15 Brlog 07:20 arobna ploa 07:30 Hotel Zombi, crtana serija (21/26) 07:55 Teletubbies, animirana serija (237/330) 08:20 Serija za djecu 08:45 Fantasni prijatelji, serija za mlade (12/39) 09:10 Školski sat 09:40 Školski sat 10:00 To se zove dom, ameriki lm (85’) (R) 11:25 Idemo na put s Goranom Miliem - A sad u Europu (7/30) (R) 12:40 Plodovi zemlje (R) 13:30 Grad odbaenih, ameriki lm (101’) (R) 15:10 Školski sat (R) 15:40 Školski sat (R) 16:00 Regionalni dnevnik 16:20 Županijska panorama 16:35 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 16:40 U uredu 6, humorisna serija (22/26)

UTORAK 4. prosinca 2012. 06:40

07:30 08:30 08:45 09:45 10:00 10:55 12:05 12:45 13:45 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:00 23:10 23:30 01:35 03:35 04:20 05:20 06:10

Astro Boy, crtana serija 27/52 Monsuno, crtana serija 11/52 Moja majka, serija 53/110 TV izlog Moja majka, serija 54/110 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Masterchef, reality show R Walker, teksaški rendžer, serija 144/199 Zauvijek susjedi, serija 168/180 Vijes Nove TV IN magazin Kako vrijeme prolazi, serija 20/76 Dnevnik Nove TV Larin izbor, serija 53/165 Lud, zbunjen, normalan, serija 11-12/72 Masterchef, reality show 51/65 Veernje vijes Pobješnjeli Max 3, igrani lm (12)* Blade: Trojstvo igrani lm (12)* R Demoni, serija 6/6 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R

00.25 01.05 01.35

06:20 07:05 07:55 09:00 09:01

Plamen ljubavi, serija R Magina privlanost, serija R Ljubav na kocki, serija R Flash vijes Ljubav na kocki, serija R - nastavak

09:20

Naša mala klinika, serija R

10:05 10:20

TV izlog Oprezno s anelom, serija R

12:05 12:20 13:20 14:00 14:01 14:10 14:25

TV izlog Polja nade, serija R Valeria, serija 21/174 Flash vijes Valeria, serija - nastavak TV izlog Magina privlanost, serija 86/90 TV izlog Plamen ljubavi, serija 86/141 Ljubav na kocki, serija 89-90/130 Oprezno s anelom, serija 153-154/194 Polja nade, serija 83/140 Naša mala klinika, serija 24/30 1 Bolji život, serija 24/82 Sjever i jug, serija 9/12 Seinfeld, serija 130-131/180 Bolji život, serija R Sjever i jug, serija R Seinfeld, serija R Kraljica juga, serija (12*) 6/63 Kraj programa

15:10 15:25 16:10 17:50 19:25 20:20

FILM NOVA

23.30

Pobješnjeli Max 3 U svojoj treoj pustolovini Pobješnjeli Max obraunava se s vladaricom grada u kojem se raa nova civilizacija. Nakon što mu ukradu deve i prijevozno sredstvo, Max Rockatansky (M. Gibson) sže u Bartertown, gradi usred australske pustoši u kojem vladarica Aunty Enty (T. Turner) pokušava zapoe novu civilizaciju. Max ubrzo sazna da je podzemlje Bartertowna golema svinjogojska farma u kojoj se od svinjskog izmeta proizvodi gorivo korišteno za razvoj grada, a kojim upravlja Master Blaster...

SERIJA RTL 2

13.45

Aurora

SERIJA DOMA TV

Oprezno s anelom

17.50

06:58 07:00 07:15 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 12:30 13:00 13:30 13:45 14:15 14:25 14:45 15:40 16:00 17:00 17:05 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:25 22:50 22:51 22:56 23:00 01:00 01:01

NAJAVA PROGRAMA VTV TJEDNIK informavna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI informavna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA 1X2 kontakt emisija EUROBOX(r) KAJKAVCI(r) 24 SATA VIJESTI informavni program TV PRODAJA ZLATNA DOLINA, poljoprivredna emisija (r) MALI OGLASI AROBNA HRVATSKA, dokumentarni lm VU SRCU TE NOSIM (r) VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe (R) VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informavna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) SPORTSKI ZOOM, sportska emisija VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA TV razglednica VTV VIJESTI informavna emisija KOKTEL mozaika emisija ZAJEDNO (r) IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI, glazbena emisija VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21:10 21:55 22:50 23:50 00:35 01:20 02:10 02:55

05:50 Trea dob, emisija za umirovljenike (R) 06:25 Tema dana (R) 06:43 Najava programa 06:45 TV kalendar 06:57 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:20 Vijes 09:25 Dobro jutro, Hrvatska 09:48 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (12/16) 11:10 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (39/52) 11:32 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (40/52) 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:19 TV kalendar (R) 12:40 Prkosna ljubav, telenovela (40/162) 13:35 Dr. Oz 2, talk show (65/100) 14:20 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:29 Vrijeme sutra 14:30 Kulturna bašna 14:55 Meu nama 15:35 Zagrebake prigradske prie, dokumentarni lm 16:05 Luda kua 2, humorisna serija (37’10”) (13/32) 16:40 TV kalendar (R) 16:58 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:50 HAK - Promet info 18:00 Kontakt: Slova do krova 18:20 8. kat, talk-show 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:06 Vrijeme 20:08 Veeras 20:09 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 “Korak u život” - humanitarna akcija 22:20 Dnevnik 3 22:40 Vijes iz kulture 22:48 Sport 22:51 Vrijeme sutra 23:00 Strani igrani lm (15/18) 00:45 Seks i grad 6, humorisna serija (18) (34’) (18/21) 01:20 Regionalni dnevnik (R) 01:40 Stara ljubav, ameriki lm (82’) (R) 03:05 Dr. House 8, serija (12) (22/23) (R) 03:50 Jelovnici izgubljenog vremena 04:10 Dnevnik 3 (R) 04:30 Vijes iz kulture (R) 04:38 Sport (R) 04:41 Vrijeme sutra (R) 04:43 Skica za portret 05:00 Paravan (R)

05:20 Najava programa 05:23 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (11/16) (R) 06:15 Prkosna ljubav, telenovela (39/162) 07:00 Mala TV: 07:05 TV vr 07:15 Ninin kutak 07:20 Crtani lm 07:25 Danica 07:30 Hotel Zombi, crtana serija (22/26) 07:55 Teletubbies, animirana serija (238/330) 08:20 Serija za djecu 08:45 Fantasni prijatelji, serija za mlade (13/39) 09:10 Školski sat 09:45 Navrh jezika 09:55 PP 10:00 Naša kua, ameriki lm (85’) (R) 11:25 Idemo na put s Goranom Miliem - A sad u Europu (8/30) (R) 12:10 . 12:25 Glas domovine (R) 12:55 PP 13:00 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom (R) 13:30 Stara ljubav, ameriki lm (82’) (R) 14:55 . 15:10 Školski sat (R) 15:45 Navrh jezika (R)

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Ravnopravnost spolova (r) 24 SATA, vijes Videostranice Djeja TV Hrana i vino Tjedna kronika (r) Graditeljski identet (r) Juer, danas, sutra, vijes Zoom, mozaina emisija VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Juer, danas, sutra Auto moto nauca Kako se snimao lm? VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) VIDEOSTRANICE

TV kue imaju pravo promjene programa

04:15 05:15 06:05 06:40

05.35 06.15

00.25 00.55

06:20

Plamen ljubavi, serija R

07:05

Magina privlanost, serija R

07.10 07.50 08.25 09.05 09.20 09.50 10.20 10.35

06.30 07.05 07.20 07.45 08.10 09.00 09.15 10.10 11.05 11.30 11.55 12.50 13.05 14.00 15.00 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.07 19.10 19.58 20.00 21.00 22.05 22.30 00.15 02.30 03.30 04.05

RTL Danas, informavna emisija (R) Moji džepni ljubimci, animirana serija Yu-Gi-Oh!, animirana serija Ben 10: Ulmate Alien, animirana serija (R) Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E90/100) TV prodaja Flashpoint, akcijska serija (S3E12/13) (R) Flashpoint, akcijska serija (S3E13/13) (R) TV prodaja Exkluziv Tabloid, magazin (R) Krv nije voda, serija (S02E48/88) (R) TV prodaja Ruža vjetrova, dramska serija (S2E59/160) (R) Sulejman Velianstveni, povijesna dramska serija (S2E50/78) (R) Flashpoint, akcijska serija (S4E1/18) Flashpoint, akcijska serija (S4E2/18) RTL 5 do 5, Informavna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E84/100) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija RTL Vrijeme, informavna emisija Krv nije voda, serija (S02E49/88) RTL Vrijeme, informavna emisija Ruža vjetrova, dramska serija (S2E60/160) Sulejman Velianstveni, povijesna dramska serija (S2E51/78) RTL Vijes, informavna emisija Muško-ženske stvari, igrani lm, romanna komedija Kralj Arthur, igrani lm, avanturiski (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R) Kraj programa

06:40 07:05 07:30 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 12:00 12:35 13:20 14:20 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:00 23:10 23:30

Astro Boy, crtana serija 28/52 Monsuno, crtana serija 12/52 Moja majka, serija 55/110 TV izlog Moja majka, serija 56/110 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Masterchef, reality show R Walker, teksaški rendžer, serija 145/199 Zauvijek susjedi, serija 169/180 Vijes Nove TV IN magazin Kako vrijeme prolazi, serija 21/76 Dnevnik Nove TV Larin izbor, serija 54/165 Lud, zbunjen, normalan, serija 13-14/72 Masterchef, reality show 52/65 Veernje vijes 28 dana, igrani lm (12)*

11.30 12.25 12.40 13.10 13.40 13.45 13.55 15.30 16.00 16.30 17.25 18.20 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50 23.15 23.45

07:55

Ljubav na kocki, serija R

09:00 09:01 09:20

Flash vijes Ljubav na kocki, serija R - nastavak Naša mala klinika, serija R

10:05 10:20 12:05 12:20 13:20 14:00 14:01

TV izlog Oprezno s anelom, serija R TV izlog Polja nade, serija R Valerija, serija 22/174 Flash vijes Valerija, serija - nastavak

14:10 14:25

21:10 21:55 22:50 23:50 00:30 01:20 02:10 02:55

TV izlog Magina privlanost, serija 87/90 TV izlog Plamen ljubavi, serija 87/141 Ljubav na kocki, serija 91-92/130 Oprezno s anelom, serija 155-156/194 Polja nade, serija 84/140 Naša mala klinika, serija 25/30 Bolji život, serija 25/82 Sjever i jug, serija 10/12 Seinfeld, serija 132-133/180 Bolji život, serija R Sjever i jug, serija R Seinfeld, serija R Kraljica juga, serija (12*) 7/63 Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 13:15 14:00 14:45 16:50 17:00 19:00 19:35 20:00 21:00 21:10 22:00 22:30 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Dom 2 Juer, danas, sutra, vijes Videostranice Djeja TV Hrana i vino Sport ponedjeljkom (r) Juer, danas, sutra, vijes Zoom, mozaina emisija VIJESTI DANA Hrana i vino akoveki kutak Juer, danas, sutra Lifestyle VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) VIDEOSTRANICE

15:10 15:25 16:10

19:25 20:20

19:10

Anela (64) je zaista zgodna žena u formi, opsjednuta svojim izgledom u koji puno ulaže, ali silnom željom za mladolikom pojavom izluuje itavu obitelj. Situacija postane neizdrživa kad sazna da e posta baka, što ona na sve naine nastoji ignorira. U jednom trenutku upropastit e i brak s Vinkom (68), odnos sa kerkom Snježanom (33), ali i slobodu jer je nedozvoljeno ubrizgavala botoks kerinoj svekrvi Jasminki (65). Hoe li se nastalo stanje nekako smiri?

SERIJA RTL 2

22:25

Dva i pol muškarca

SERIJA DOMA TV

Naša mala klinika

20:20

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 12:15 13:00 13:15 14:00 15:00 15:55 16:00 17:00 17:05 17:45 18:00 18:40 19:01 19:02 19:10 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 22:50 22:51 23:00 01:00 01:01

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informavna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI informavna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA 1X2 kontakt emisija MALI OGLASI MALE TAJNE VELIKOG VRTA, kontakt emisija 24 SATA VIJESTI informavni program SPORTSKI ZOOM, sportska emisija (r) IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI (r) KOKTEL mozaika emisija (R) MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informavna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) TV PRODAJA ZASTUPNIKI KLUB, informavna emisija VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRIBINA.HR (r) VTV VIJESTI informavna emisija TV ORDINACIJA, informavna emisija GLEDAJ DALJE,talk show ZASTUPNIKI KLUB, informavna emisija (r) VTV DNEVNIK, informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Pobješnjeli Max 3, igrani lm (12)* R Odbrojavanje, serija (12)* 1/4 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

Aurora, telenovela (S1E78/135) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E21/95) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E22/95) (R) Studio 45, talk show (S03E48) (R) Uilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, animirani lm TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S2E8/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E9/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E15/55) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E16/55) (R) TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S03E23/95) Punom parom, kulinarski izazov (S03E24/95) TV prodaja Aurora, telenovela (S1E79/135) Aurora, telenovela (S1E80/135) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E10/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E11/220) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E17/55) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E18/55) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E01/25) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E02/25) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S01E17/22) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S01E18/22) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S02E23/24) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S02E24/24) (R) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E03/25) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E04/25) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S01E19/22) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serijah (S01E20/22) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S03E01/24) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S03E02/24) Studio 45, talk show (S03E49) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E03/25) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E04/25) Studio 45, talk show (S03E49) (R) Kraj programa

06.40

17:50

Krv nije voda 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 13:15 14:00 14:45 15:15 16:50 17:00 19:00 19:30 20:00 21:00 21:10 21:50 22:15 22:40 23:00 00:45 01:45

01:35 03:30

00.05

SERIJA RTL

(bivša akoveka televizija)

PP Regionalni dnevnik Županijska panorama 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 16:37 PP 16:40 U uredu 6, humorisna serija (23/26) 17:05 Potrošaki kod (R) 17:35 Strani igrani lm (R) 18:55 100 godina HNS-a, prijenos iz HNK 20:04 PP 20:05 Novi Sad: Rukomet, EP (Ž): Hrvatska Maarska, prijenos 21:45 PP 21:50 Dr. House 8, serija (12) (22/23) 22:35 Zaštnica svjedoka 3, serija (8/13) 23:20 Zvjezdana vrata 2: Svemir, serija (11/20) 00:05 Retrovizor: CSI: Las Vegas 11, serija (12) (20/22) 00:50 Retrovizor: Kojak 3, serija (12) (5/24) 01:40 Retrovizor: Bez oduševljenja, molim 7 - humorisna serija (3/10) 02:10 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:10 Noni glazbeni program

(bivša akoveka televizija)


SRIJEDA 5. prosinca 2012.

05:50 06:25 06:43 06:45 06:57

Meu nama (R) Tema dana (R) Najava programa TV kalendar 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:20 Vijes 09:25 Dobro jutro, Hrvatska 09:48 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (13/16) 11:10 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (41/52) 11:32 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (42/52) 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:19 TV kalendar (R) 12:40 Prkosna ljubav, telenovela (41/162) 13:35 Dr. Oz 2, talk show (66/100) 14:20 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:29 Vrijeme sutra 14:30 Fotograja u Hrvatskoj 14:55 Rije i život, religijska emisija 15:35 Indeks, emisija o školstvu 16:05 Luda kua 2, humorisna serija (39’25”) (14/32) 16:40 TV kalendar (R) 16:58 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:50 HAK - Promet info 18:00 Kontakt: Druga strana medalje 18:20 8. kat, talk-show 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:04 Snow Queen Trophy vinjete 20:06 Vrijeme 20:08 Veeras 20:09 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Loto 7/39 20:15 Globalno sijelo 20:50 Hrvatsko vodeno blago: Plitvika jezera (2.), dokumentarna serija (51’55”) (2/4) 21:45 Horizon, vanjskopolika emisija 22:40 Dnevnik 3 23:00 Vijes iz kulture 23:08 Sport 23:11 Vrijeme sutra 23:20 Drugi format 00:05 Putem europskih fondova (R) 00:25 Seks i grad 6, humorisna serija (18) (34’) (19/21) 01:00 Regionalni dnevnik (R) 01:20 Annien vrh, ameriki lm (84’) (R) 02:45 Dr. Oz 2, talk show (66/100) (R) 03:30 Jelovnici izgubljenog vremena 04:10 Dnevnik 3 (R) 04:30 Vijes iz kulture (R) 04:38 Sport (R) 04:41 Vrijeme sutra (R) 04:43 Skica za portret 05:05 Horizon, vanjskopolika emisija (R)

05:20 Najava programa 05:23 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (12/16) (R) 06:15 Prkosna ljubav, telenovela (40/162) 07:00 Mala TV: 07:05 TV vr 07:15 Crtani lm 07:20 EBU drama za djecu (R) 07:30 Hotel Zombi, crtana serija (23/26) 07:55 Teletubbies, animirana serija (239/330) 08:20 Serija za djecu 08:45 Fantasni prijatelji, serija za mlade (14/39) 09:10 Školski sat 09:40 EBU dokumentarac za djecu - Izazovi 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:30 Annien vrh, ameriki lm (84’) (R) 15:10 Školski sat (R) 15:40 EBU dokumentarac za djecu - Izazovi (R) 16:00 Regionalni dnevnik

16:20 Županijska panorama 16:35 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 16:40 U uredu 6, humorisna serija (24/26) 17:05 Nogometna Liga prvaka: Dinamo - Dinamo K, snimka 18:10 Novi Sad: Rukomet, EP (Ž): Hrvatska Španjolska, prijenos 19:55 Veeras 20:00 Nogometna Liga prvaka - emisija 20:40 Nogometna Liga prvaka: Šahtar - Juventus, 1. poluvrijeme 21:40 Nogometna Liga prvaka: Šahtar - Juventus, 2. poluvrijeme 22:35 Nogometna Liga prvaka - emisija 23:25 Zaštnica svjedoka 3, serija (9/13) 00:10 Zvjezdana vrata 2: Svemir, serija (12/20) 00:55 Retrovizor: CSI: Las Vegas 11, serija (12) (21/22) 01:40 Retrovizor: Kojak 3, serija (12) (6/24) 02:30 Retrovizor: Bez oduševljenja, molim 7 humorisna serija (4/10) 03:00 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:00 Noni glazbeni program

ETVRTAK 6. prosinca 2012. 01:25 03:20 04:05 05:05 06:00 06:35

05.35 06.15 06.40 07.10 07.50 08.25 09.05 09.20 09.50

06.30 07.05 07.20 07.45 08.10 09.00 09.15 10.10 11.05 11.30 11.50 12.50 13.05 14.00 15.00 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.07 19.10 19.58 20.00 21.00 22.05 22.30 23.20 01.20 02.20 03.50 04.30

RTL Danas, informavna emisija (R) Moji džepni ljubimci, animirana serija Yu-Gi-Oh!, animirana serija Ben 10: Ulmate Alien, animirana serija (R) Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E84/100) TV prodaja Flashpoint, akcijska serija (S4E1/18) (R) Flashpoint, akcijska serija (S4E2/18) (R) TV prodaja Exkluziv Tabloid, magazin (R) Krv nije voda, serija (S02E49/88) (R) TV prodaja Ruža vjetrova, dramska serija (S2E60/160) (R) Sulejman Velianstveni, povijesna dramska serija (S2E51/78) (R) Flashpoint, akcijska serija (S4E3/18) Flashpoint, akcijska serija S4E4/18) RTL 5 do 5, Informavna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E85/100) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija RTL Vrijeme, informavna emisija Krv nije voda, serija (S02E50/88) RTL Vrijeme, informavna emisija Ruža vjetrova, dramska serija (S2E61/160) Sulejman Velianstveni, povijesna dramska serija (S2E52/78) RTL Vijes, informavna emisija Mentalist, kriminaliska dramska serija (S04E24/24) Norbit, igrani lm, komedija Astro show, show, emisija uživo (18) udnovata znanost, igrani lm, znanstveno-fantasna komedija RTL Danas, informavna emisija (R) Kraj programa

10.20 10.35 11.30 12.25 12.40 13.10 13.40 13.45 13.55 15.30 16.00 16.30 17.25 18.20 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50 23.15 23.55

06:40 07:05 07:30 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 12:00 12:35 13:20 14:20 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:00 23:10 23:30

Astro Boy, crtana serija 29/52 Monsuno, crtana serija 13/52 Moja majka, serija 57/110 TV izlog Moja majka, serija 58/110 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Masterchef, reality show R Walker, teksaški rendžer, serija 146/199 Zauvijek susjedi, serija 170/180 Vijes Nove TV IN magazin Kako vrijeme prolazi, serija 22/76 Dnevnik Nove TV Larin izbor, serija 55/165 Lud, zbunjen, normalan, serija 15-16/72 Masterchef, reality show 53/65 Veernje vijes Netko poput tebe, igrani lm

00.15 00.35 01.15

06:20 07:05 07:55 09:00 09:01 09:20 10:05 10:20 12:05 12:20 13:20 14:00 14:01 14:10 14:25 15:10 15:25 16:10 17:50 19:25 20:20

FILM NOVA TV

23.30

Netko poput tebe Lijepa zaposlenica talk showa, Jane (Ashley Judd), došla je do zanimljive teorije: muškarci se, naime, ponašaju prema ženama kao veina životinja prema svojim partnericama. Nakon “odraivanja” obaveze, ženke mužjacima više nisu privlane. Povod razvijanja ove teorije kratkotrajna je Janeina veza s novim producentomshowa,Rayom(GregKinnear),klasian primjer osvajanja i napuštanja. Jedino rame na koje se nesretna Jane može osloniti pripada nikom drugom no najveem osvajau ženskih srca s posla, markantnom Eddieju (Hugh Jackman)...

SERIJA RTL 2

18.20

21:00 21:30 22:00

Malcolm u sredini

SERIJA DOMA TV

Naša mala klinika

06:08 06:10 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:55 15:00 15:30 16:00 17:00 17:05 17:45 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05

20.20

22:30 22:50 22:51 22:56 23:00 01:00 01:01

NAJAVA PROGRAMA TRIBINA.HR (r) VTV DNEVNIK informavna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI informavna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA 1X2 kontakt emisija GLEDAJ DALJE, talk show (r) 24 SATA VIJESTI, informavni program PRIVREDNI.HR, emisija o gospodarstvu TV ORDINACIJA (r) MALI OGLASI ZAJEDNO (r) ZASTUPNIKI KLUB (r) VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informavna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) TV PRODAJA IZ NAŠIH SREDIŠTA, informavna emisija VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA TV razglednica VTV VIJESTI informavna emisija ŠKOLA PREHRANE, emisija o zdravoj prehrani KAJKAVCI, mozaika emisija OTVORENO NEBO, dokumentarna emisija IZ NAŠIH SREDIŠTA, informavna emisija (r) VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21:10 21:55 22:50 23:50 00:30 01:20 02:10 02:55

28 dana, igrani lm (12)* R Odbrojavanje, serija (12)* 2/4 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R (od utorka) Kraj programa

05:50 06:25 06:43 06:45 06:57

Aurora, telenovela (S1E80/135) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E23/95) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E24/95) (R) Studio 45, talk show (S03E49) (R) Uilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, animirani lm TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S2E10/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E11/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E17/55) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E18/55) (R) TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S03E25/95) Punom parom, kulinarski izazov (S03E26/95) TV prodaja Aurora, telenovela (S1E81/135) Aurora, telenovela (S1E82/135) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E12/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E13/220) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E19/55) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E20/55) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E03/25) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E04/25) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S01E19/22) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S01E20/22) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S03E01/24) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S03E02/24) (R) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E05/25) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E06/25) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S01E21/22) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serijah (S01E22/22) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S03E03/24) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S03E04/24) Studio 45, talk show (S03E50) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E05/25) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E06/25) Studio 45, talk show (S03E50) (R) Kraj programa

Plamen ljubavi, serija R Magina privlanost, serija R Ljubav na kocki, serija R Flash vijes Ljubav na kocki, serija R - nastavak Naša mala klinika, serija R TV izlog Oprezno s anelom, serija R TV izlog Polja nade, serija R Valerija, serija 23/174 Flash vijes Valerija, serija - nastavak TV izlog Magina privlanost, serija 88/90 TV izlog Plamen ljubavi, serija 88/141 Ljubav na kocki, serija 93-94/130 Oprezno s anelom, serija 157-158/194 Polja nade, serija 85/140 Naša mala klinika, serija 26/30 Bolji život, serija 26/82 Sjever i jug, serija 11/12 Seinfeld, serija 134-135/180 Bolji život, serija R Sjever i jug, serija R 10/12 Seinfeld, serija R Kraljica juga, serija (12*) 8/63 Kraj programa

Rije i život, religijska emisija (R) Tema dana (R) Najava programa TV kalendar 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:20 Vijes 09:25 Dobro jutro, Hrvatska 09:48 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (14/16) 11:10 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (43/52) 11:32 Klju u ruke 1, dokumentarna serija (44/52) 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:17 Vrijeme 12:22 TV kalendar (R) 12:43 Prkosna ljubav, telenovela (42/162) 13:38 Dr. Oz 2, talk show (67/100) 14:20 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:29 Vrijeme sutra 14:30 Hrvatska kronika BiH (R) 14:55 Trenutak spoznaje 15:35 Pozivno 16:05 Luda kua 2, humorisna serija (39’20”) (15/32) 16:40 TV kalendar (R) 16:58 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:50 HAK - Promet info 18:00 Kontakt: Vaše prie 18:15 Znanstvene vijes 18:20 8. kat, talk-show 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 Sport 20:04 Snow Queen Trophy vinjete 20:06 Vrijeme 20:08 Veeras 20:09 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:10 Vukovar moje mlados, dokumentarni lm (R) 20:45 Spektar, unutrašnjopoliki magazin 21:35 Paralele 22:10 Pola ure kulture 22:50 Dnevnik 3 23:10 Vijes iz kulture 23:18 Sport 23:21 Vrijeme sutra 23:30 Ciklus kultnih lmova: Bijeli pas, ameriki lm (12) (86’) (R) 00:55 Regionalni dnevnik (R) 01:15 Božini gradi, kanadsko-ameriki lm (79’) (R) 02:35 Dr. Oz 2, talk show (67/100) (R) 03:20 Glas domovine (R) 03:50 Jelovnici izgubljenog vremena: Što sve s rajicama 04:10 Dnevnik 3 (R) 04:30 Vijes iz kulture (R) 04:38 Sport (R) 04:41 Vrijeme sutra (R) 04:43 Skica za portret 05:00 Spektar, unutrašnjopoliki magazin (R)

05:20 Najava programa 05:23 Mitskim putovima 4, dokumentarna serija (13/16) (R) 06:15 Prkosna ljubav, telenovela (41/162) 07:00 Mala TV: 07:05 TV vr 07:15 Crtani lm 07:30 Hotel Zombi, crtana serija (24/26) 07:55 Teletubbies, animirana serija (240/330) 08:20 Život s Derekom 1, serija za djecu (6/13) 08:45 Fantasni prijatelji, serija za mlade (15/39) 09:10 Školski sat 09:40 Kokice 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:30 Božini gradi, kanadsko-ameriki lm (79’) (R) 15:10 Školski sat (R)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 13:15 14:00 14:45 15:50 16:00 19:00 19:30 20:00 21:00 21:10 21:50 22:15 22:35 23:00 00:30 01:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Veliko platno (r) Juer, danas, sutra, vies Videostranice Djeja TV Hrana i vino akoveki kutak (r) Juer, danas, sutra, vijes Zoom, mozaina emisija VIJESTI DANA Hrana i vino Povealo Juer, danas, sutra Dom 2 Veliko platno VIJESTI DANA Tv Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program (18) Videostranice

04:25 05:25 06:15 06:40

Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

05.35 06.15

Aurora, telenovela (S1E82/135) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E25/95) (R) Punom parom, kulinarski izazov (S03E26/95) (R) Studio 45, talk show (S03E50) (R) Uilica, kviz za djecu Vatrogasac Vjeko, animirani lm TV prodaja Zabranjena ljubav, sapunica (S2E12/220) (R) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E13/220) (R) TV prodaja Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E19/55) (R) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E20/55) (R) TV prodaja Punom parom, kulinarski izazov (S03E27/95) Punom parom, kulinarski izazov (S03E28/95) TV prodaja Aurora, telenovela (S1E83/135) Aurora, telenovela (S1E84/135) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E14/220) Zabranjena ljubav, sapunica (S2E15/220) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E21/55) Ne daj se, Nina!, humorna drama (S01E22/55) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E05/25) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E06/25) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S01E21/22) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S01E22/22) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S03E03/24) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S03E04/24) (R) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E07/25) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E08/25) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija (S02E01) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serijah (S02E02) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S03E05/24) Dva i pol muškarca, humorisna serija (S03E06/24) Studio 45, talk show (S03E51) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E07/25) Malcolm u sredini, humorisna serija (S02E08/25) Studio 45, talk show (S03E51) (R) Kraj programa

06.40 07.10 07.50 08.25 09.05 09.20 09.50

06.20 06.55 07.10 07.35 08.00 08.55 09.10 10.05 11.00 11.25 11.45 12.40 12.55 13.55 15.00 16.00 16.55 17.10 18.05 18.30 19.07 19.10 19.58 20.00 21.00 22.10 22.30 00.05 01.00 02.00 03.40 04.20

RTL Danas, informavna emisija (R) Moji džepni ljubimci, animirana serija Yu-Gi-Oh!, animirana serija Ben 10: Ulmate Alien, animirana serija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E85/100) TV prodaja Flashpoint, akcijska serija (S4E3/18) (R) Flashpoint, akcijska serija (S4E4/18) (R) TV prodaja Exkluziv Tabloid, magazin (R) Krv nije voda, serija (S02E50/88) (R) TV prodaja Ruža vjetrova, dramska serija (S2E61/160) (R) Sulejman Velianstveni, povijesna dramska serija (S2E52/78) (R) Flashpoint, akcijska serija (S4E5/18) Flashpoint, akcijska serija (S4E6/18) RTL 5 do 5, Informavna emisija Galileo, zabavna/ obrazovna emisija (S2E86/100) Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija RTL Vrijeme, informavna emisija Krv nije voda, serija (S02E51/88) RTL Vrijeme, informavna emisija Ruža vjetrova, dramska serija (S2E62/160) Sulejman Velianstveni, povijesna dramska serija (S2E53/78) RTL Vijes, informavna emisija The Show Must Go On - TV premijera, igrani lm, znanstveno-fantasni triler (12) Mentalist, kriminaliska dramska serija (S04E24/24) (R) Astro show, emisija uživo (18) Norbit, igrani lm, komedija (R) RTL Danas, informavna emisija (R) Kraj programa

10.20 10.35 11.30 12.25 12.40 13.10 13.40 13.45 13.55 15.30 16.00 16.30 17.25 18.20 18.40 19.05 19.30 19.55 20.20 20.45 21.10 21.35 22.00 22.25 22.50

06:40 07:05 07:30 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 12:00 12:35 13:20 14:20 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:00 23:10 23:30 01:50 04:00

Astro Boy, crtana serija 30/52 Monsuno, crtana serija 14/52 Moja majka, serija 59/110 TV izlog Moja majka, serija 60/110 TV izlog Kako vrijeme prolazi, serija R Walker, teksaški rendžer, serija R Zauvijek susjedi, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Masterchef, reality show R Walker, teksaški rendžer, serija 147/199 Zauvijek susjedi, serija 171/180 Vijes Nove TV IN magazin Kako vrijeme prolazi, serija 23/76 Dnevnik Nove TV Larin izbor, serija 56/165 Lud, zbunjen, normalan, serija 17-18/72 Provjereno, informavni magazin Veernje vijes Sedam duša, igrani lm Mi smo maršal, igrani lm Klub otpisanih, serija 23/24

23.15 23.55 00.15 00.35 01.15

06:20 07:05 07:55 09:00 09:01 09:20 10:05 10:20 12:05 12:20 13:20 14:00 14:01 14:10 14:25 15:10 15:25

21:10 21:55 22:50 23:50 00:30 01:20 02:10 02:55

Plamen ljubavi, serija R Magina privlanost, serija R Ljubav na kocki, serija R Flash vijes Ljubav na kocki, serija R - nastavak Naša mala klinika, serija R TV izlog Oprezno s anelom, serija R TV izlog Polja nade, serija R Valerija, serija 24/174 Flash vijes Valerija, serija - nastavak TV izlog Magina privlanost, serija 89/90 TV izlog Plamen ljubavi, serija 89/141 Ljubav na kocki, serija 95-96/130 Oprezno s anelom, serija 159-160/194 Polja nade, serija 86/140 Naša mala klinika, serija 27/30 Bolji život, serija 27/82 Sjever i jug, serija 12/12 Seinfeld, serija 136-137/180 Bolji život, serija R Sjever i jug, serija R Seinfeld, serija R Kraljica juga, serija (12*) 9/63 Kraj programa

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 13:15 14:00 14:45 15:50 17:00 19:00 19:30 20:00 20:30 21:30 21:45 22:15 22:35 23:00 00:45 01:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino G.E.T. Report Juer, danas, sutra, vijes Videostranice Djeja TV Hrana i vino Povealo (r) Juer, danas, sutra, vijes Zoom, mozaina emisija VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Vaše zdravlje Juer, danas, sutra Privredni.hr VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) Erotski program(18) Videostranice

16:10 17:50 19:25 20:20

2

FILM HRT 1

23.30

Bijeli pas (bivša akoveka televizija)

15:40 Kokice (R) 16:00 Regionalni dnevnik 16:20 Županijska panorama 16:35 Fotograja u Hrvatskoj 16:44 Globalno sijelo (R) 17:15 Mary Higgins Clark: Prije nego što kažem zbogom, ameriko-kanadski lm (91’) 18:55 Nogomet: Europska liga: Liverpool Udinese, prijenos 20:55 Nogomet: Europska liga, sažeci 21:25 Dan kad je umro John Lennon, dokumentarni lm (47’) 22:20 Zaštnica svjedoka 3, serija (10/13) 23:05 Zvjezdana vrata 2: Svemir, serija (13/20) 23:50 Retrovizor: CSI: Las Vegas 11, serija (12) (22/22) 00:32 Retrovizor: Kojak 3, serija (12) (7/24) 01:20 Retrovizor: Bez oduševljenja, molim 7 humorisna serija (5/10) 01:50 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:50 Noni glazbeni program

Jedne noi mlada glumica Julie Sawyer (K. McNichol) autom naleti na bijelog njemakog ovara i teško ga ozlijedi. Nakon što ga veterinar izlijei, Julie odvede psa svojoj kui, pokušavajui mu, uz pomo deka (J. Parker), pronai vlasnike. Julie se sve više zbližava sa psom, osobito nakon što ovar napadne silovatelja koji provali u njezinu kuu, zadržavši ga do dolaska policije. Jedne noi pas ipak pobjegne i ubije tamnoputog vozaa kamiona. Po povratku, pas napadne na snimanju glumiinu tamnoputu kolegicu i Julie odlui odvesti psa k dreseru.

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

20:45

Malcolm u sredini

SERIJA DOMA TV

Magina privlanost

14.25

06:58 07:00 07:25 07:30 08:30 08:45 09:00 10:00 10:05 10:45 11:00 12:00 12:45 13:00 13:30 14:15 14:45 15:45 16:00 17:00 17:05 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:15 22:25 22:50 22:51 22:57 23:00 01:00 01:01

NAJAVA PROGRAMA VTV DNEVNIK informavna emisija (R) MALI OGLASI ORLANDO KIDS crtani lmovi TV PRODAJA MALI OGLASI VEKERICA jutarnji program VTV-a VTV VIJESTI informavna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA 1X2 kontakt emisija MOJA ISTRA, dokumentarna emisija MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program MALE TAJNE VELIKOG VRTA (r) KAJKAVCI (r) ŠKOLA PREHRANE, emisija o zdravoj prehrani(r) TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VTV VIJESTI informavna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a KUTIONICA djeja emisija VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI TV RAZGLEDNICA VTV VIJESTI informavna emisija SVEANA SJEDNICA GV VARAŽDIN, snimka sjednice DRUGA STRANA,emisijao ravnopravnos spolova EUROBOXX; mozaika emisija MALI OGLASI VTV DNEVNIK informavna emisija VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar MALI OGLASI ARKA, astro show (18) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

(bivša akoveka televizija)


54

Kuharica

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

30. studenoga 2012.

PRIPREMILI: STJEPAN MESARI NEVENKA ŠARDI FOTOGRAFIJE: ZLATKO VRZAN

MEIMURSKA KUHARICA

Govei file u umaku od umbira i mente Ovo je promocija jela koje je vrsni kuhar, majstor kulinarstva i gospodin Nikola Vuruši, zaposlen u TEAM-ovoj Pilki u akovcu, spremio za naše itatelje i za nas. Nazoili smo ovom istinskom gurmanskom doživljaju i spremanju jela - recepta koji još nigdje i nikada nije pripremljen na takav nain. Dakle, nigdje i nitko još nije pripremio govei file u umaku od umbira i mente, kao što je Vurušiev, a i on sam u poetku nije znao kakvo e jelo to zapravo biti. A bilo je bajkovito, ukusno, bogato i lijepo posloženo na bijelom tanjuru. Gospodski. Postupak je dosta složen, ali tako je kada se radi prvi put i kada se želi napraviti

nešto bolje od svega. Pomno odabrano govee meso u predjelu izmeu repa i lea, zatim svježe povre za umak, kao i ostali zaini daju kompoziciju za uživanje svim osjetilima. Dugotrajno (nekoliko sati) iskuhavanje goveih kostiju uz dodavanje korjenastog povra potrebno je za dobivanje temeljca za umak. Kada je jelo zgotovljeno, uz njega se poslužuje salata od crvenog radia i zelene salate, a najbolje vino koje ide uz ovo impresivno i bajkovito jelo jest Cmrenjakov silvanac zeleni. Uživajmo zajedno u spremanju i konzumiranju ovoga Vurušievog prvijenca i šampiona meu jelima koja on priprema u Pilki u akovcu.

IZ PENICE akovekih mlinova

Zdigana kukuruzna zlevanjka s orasima

Sastojci: Potrebno za zlevanjku (Mjera: 1 šalica = 2 dcl) 4 jaja 1 šalica šeera 1 šalica glatkog brašna Tip 550AKOVEKIH MLINOVA 2 šalice kukuruznog brašna AKOVEKIH MLINOVA 1 šalica mlijeka 1 šalica ulja 1 prašak za pecivo 300-400 g mljevenih oraha 2-3 žlice šeera ( za orahe ) 2 kisela vrhnja malo šeera u prahu za posipavanje zlevanjke

Priprema 1)Žumanjke dobro izmiksajte sa šeerom i postepeno dodajte ostale sastojke: mlijeko, ulje, bijelo brašno, kukuruzno brašno te prašak za pecivo i izmiješajte. 2)Od bjelanjaka napravite vrsti snijeg koji zatim dodate u prethodnu masu i lagano promiješate. 3)Dobivenu masu podijelite na dva dijela. 4)U mljevene orahe dodajte 2-3 žlice šeera i promiješajte. 5)U namašeni i malo pobrašnjeni lim stavite prvi dio žute mase i gore orahe pomiješane sa šeerom. 6)Uzmite jedno vrhnje, dobro ga žlicom izmiješajte i rasporedite ga po orasima u plehu. 7)Slijedi drugi dio žute mase i gore drugo vrhnje koje isto kao i prvo, žlicom rasporedite po žutoj masi. 8)Zlevanjku stavite u prethodno zagrijanu penicu na 180 C i ispecite. 9)Još toplu, zlevanjku posipajte šeerom u prahu.

Sastojci: - svježi govei file, sol, papar, vrhnje za kuhanje - umbir, menta, korjenasto povre - govee kosti, krumpir, kukuruzno brašno Priprema umaka Više sati kuhati govee kosti, uz dodavanje korjenastog povra (celer, luk i mrkva), da se dobije osnova i temeljac za umak. U temeljac staviti naribani umbir, sjeckanu mentu i vrhnje za kuhanje, te sve skupa prokuhati da se lagano zgusne.

Priprema filea Svježi govei file narezati na medaljone, zainiti paprom i solju te lagano prstima potisnuti (ne tui kuharskim batom) i staviti pei u vruu tavu. Pei prema vlastitom okusu, napola da ostanu iznutra krvavi, srednje i do

kraja. Mi smo se odluili za do kraja. Tako ispeen file staviti na tanjur, uz prženi krumpir, kukuruzne žgance koji su poprženi na slaninama (kosanoj masti) i ukrasiti prženim rezancima od riže i listiem zelenog peršina.

R RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Krem juha od celera

Cmrenjakov muškat žuti

S Sastojci: - celer, maslac, vrhnje za kuhanje - sol, papar, emulzija od peršina, prženi kruh p Priprema P C Celer narezati i staviti u vrelu vod du, te dodati sol i papar.

Kad celer omekša, treba ga pasirati, dodati maslac i vrhnje za kuhanje, te sve skupa zgustiti. Staviti u tanjur, dodati emulziju od peršina i kockice prženog kruha.

Poluslatko kvalitetno vino, berbe 2011., i 12,2 posto alkohola. Vino ima izraženu zlatno - žutu boju te intenzivan i postojan muškatni miris. Konzumira se rashlaen na temperaturi 10 do 12 Celzijevih stupnjeva, uz slastice te vrhunske i plemenite svjetske sireve. (sm)


30. studenoga 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEIH 7 DANA

STIŽE ZIMA

Vremenska prognoza i razbibriga 55 toplo. U mjestima u kojima e pasti snijeg vjerojatno e se i zadržati. Nove snježne oborine su mogue u srijedu poslijepodne i naveer te u etvrtak ujutro. Snijeg je mogu i u nizinama. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, in o tel. 0800-1234. (prognozu izradila udruga Crometeo 29.11.)

HOROSKOP VAGA (24.9.-23.10.)

OVAN (21.3.-20.4.) Uz dobru procjenu mogunos i pravilan izbor poslovnih suradnika moi ete ostvari sve svoje ciljeve. Djelujete energino i ulimavno. Nemojte dozvoli da vas netko zavara pogrešnim informacijama. Osvajat ete simpaje na razliim stranama. Kada ste dobro raspoloženi imate dojam kako su vam dostupne razliite privilegije. Birat ete dominantnu ulogu pred svojim parnterom. Slobodne pripadnike ovog znaka privlait e neobina avantura. Osoba koja vam se dopada, nee moi odoljeti vašem šarmu. Dane zaponite tjelovježbom.

U danima koji dolaze posebice e doi do izražaja vaša težnja da okolini nametnete svoja nova rješenja i suvremene ideje. Energinost s kojom ete završavati svoje radne obaveze okolina e meum tumai na razliite naine. Postoje suradnici koji e odobravati vaš uspjeh, ali i oni koji e osuivati vaš stil izražavanja. Uporno izbjegavate senmentalnu notu ili emotivno otvaranje, pred osobom koja vas želi zavesti. Bez obzira na “emovne ograde” koje postavljate, na kraju ipak neete moi odolje intelektu i šarmu druge strane. Zdravi ste.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

BIK (21.4.-20.5.)

VREMENSKA SLIKA: Obilnija je kiša sredinom tjedna izgledna na Jadranu te u gorskim krajevima uz obalu. S odmicanjem ciklone Perislav krajem etvrtka i u petak e uz okretanje vjetra na sjeverne smjerove doi do zahlaenja pa bi se na samom kraju studenog mogli zabijeliti gorski krajevi. Tijekom vikenda zahlaenje e stii i u nizinske krajeve pa bi susnježice ili mokrog snijega moglo biti u cijeloj unutrašnjosti. Hoe li poetkom prosinca stii zimski uvjeti saznajte u nastavku. VREMENSKA PROGNOZA: U petak i za vikend prevladavat e oblano i osjetno hladnije vrije-

me. Vjetar e okrenuti na sjeverne smjerove pa e iz dana u dan temperatura biti sve niža. Do samog kraja tjedna mogli bismo se približiti temperaturi oko nule pa je osim kiše krajem tjedna ponegdje mogua i susnježica ili mokar snijeg. Naravno, snijega bi najprije bilo u višim gorskim predjelima, a tek kasnije u nižem podruju. U gorju je snijeg mogu ve u petak, a u nizinama e se još uvijek miješati kiša i snijeg. U višim predjelima se oekuje i snježni pokriva, a u nizinama možda bude malo bljuzge. U subotu tijekom dana više suhog vremena, a novi oborinski

val s kojim bi opet moglo biti snijega oekuje se u nedjelju potkraj dana i u noi na ponedjeljak. Cijelog e vikenda temperatura zraka biti oko nule, a u gorju je mogua i poledica. Pripremite šalove, kape i rukavice, trebat e nam. Hladnou e dodatno pojaavati povremeno umjeren vjetar sjevernih smjerova. Nešto malo snijega je mogue i u ponedjeljak prijepodne, ali zatim e oborine prestati. Ostaje hladno i vjetrovito, prava zima. ini se da e u utorak biti hladno i u veini mjesta bez oborina. Jutro hladno s mrazom i poledicom, a ni danju baš nee biti

METEOROLOŠKI KALENDAR 28. – 30. studenog 1993. god. obilan snijeg, u Zagrebu 50 cm, Križevcima 75 cm, a u Bjelovaru ak 79 cm 5. prosinca 1855. god. roen botaniar i meteorolog Ambroz Harai 7. prosinca 1726. god. na podruju Pakraca poeo snijeg koji je neprestano padao sljedeih 11 dana

Želite li ubrzati poslovni ritam u svom okruženju djelujte bez razmišljanja. Kad god vam se ukaže dobra poslovna prilika birajte lakše i jednostavnije rješenje. Postoje okolnos na koje ne možete utjeca. U ljubavnom životu sauvajte dodatnu mjeru opreza i diskreciju. Prvi dojam ponekad može zavara. Nema razloga da se zanosite trenutnom impresijom. Stvari izgledaju drugaije kad se promatraju s odreenim vremenskim odmakom ili s odreenom emovnom distancom. Mogue su manje probavne smetnje. Pripazite na unos i vrstu namirnica koje konzumirate.

U situacijama kada ete treba izai u susret neijim zahtjevima, osjeat ete nedostatak kreavnog raspoloženja. Prednost ete dava poslovima koje možete obavlja u kraem vremenskom periodu i bez potrebe neije asistencije. Novi emovni kontak ili dinamian odnos sa voljenom osobom odgovara e vašem ljubavnom ritmu. Emovni zanos ili pojaana strast navodit e vas na akvniju ulogu u razliim situacijama. Neete moi odolje pred novim izazovima koji vas pokreu na “ljubavno osvajanje”. Više se odmarajte.

BLIZANCI (21.5.-21.6.) Preuzeli ste veliku odgovornost s namjerom dominacije u poslovno- nancijskim pregovorima. Suradnici e s pažnjom pra i ocjenjiva vaš angažman. Imate dovoljno snage i mudrosti da sauvate svoju poslovnu poziciju. U ljubavnom životu ne dolazi do promjena koje priželjkujete. Ukoliko kod partnera primjeujete sumnjive naznake u ponašanju, nemojte dozvoli da stvari odu predaleko. Stalo vam je da izrazite svoju emovnu i zavodljivu stranu pred bliskom osobom. Godit e vam topli napitci.

STRIJELAC (23.11.-21.12.) Ostvarili ste uspješne rezultate na razliim stranama i to e vas ispunjava ponosom. Svoj uspjeh objašnjavate pravilnom procjenom poslovnih interesa i smislom za dobru organizaciju. Mnoge okolnos su na vašoj strani. Djelujete privlano i moi ete upotrijebi svoj zavodniki šarm u pravom trenutku. U odnosu sa voljenom osobom ne želite propustiti ni jedan trenutak emotivne inspiracije, koji vam donosi ljubavni vrhunac ili zajedniku sreu. Ne zanemarujte znakove moguih zdravstvenih tegoba. Obavezno posjete lijenika.

RAK (22.6.-22.7.) Želite promijeniti ustaljeni poslovni poredak ili odreene uvjete koji vas obvezuju na dodatne ustupke. Ne trošite vrijeme na situacije koje vam oduzimaju dragocjenu energiju ili vrijeme. Vaša kreavnost dolazi do pravog izražaja u situacijama kada drugi gube volju ili idejnu orijentaciju. Nalazite se u fazi emovnog privida, pa esto na subjekvan nain procjenjujete partnerovo ponašanje. Ukoliko ste mladi ili slobodni, oekuje vas nova ljubavna romansa. Dane vikenda provedite u druženju s prijateljima i zajednikim odlascima u prirodu.

JARAC (22.12.-20.1.) Rješavat ete razliite poslovne dileme na poslovnoj sceni i istovremeno ete odgovori na neije zahtjeve. U skladu s novim suvremenim trendovima, potrebna su vam nova ili e kasnija poslovna rješenja. Kombinacija intuicije i prakne pame, predstavlja dobar model i donosi dugorone poslovne efekte. Prije ili kasnije, morat ete se suoi sa svojim ljubavnim iluzijama. Ponekad treba postupi po unutrašnjem ritmu, bez obzira na “glas razuma” ili neka utvrena pravila. Uskladite svoje misli i osjeaje. Potrebno vam je više sna.

LAV (23.7.-23.8.) S velikim ambicijama ugovarate nove poslovne susrete. U društvu suradnika pokušat ete se nametnu, kao osoba od autoriteta i s originalnim slom izražavanja. Vaša profesionalna orijentacija i dobra elokvencija jamstvo u uspješnih rezultata. Ponekad nije lako ostvari emovni sklad, pa imate dojam da se lagano udaljavate od voljene osobe. Potrebna je odreena hrabrost da se stvari nazovu pravim imenom i da se odrede prave vrijednos. Pokažite inicijavu. Druga strana e vam uzvra. Dobro ste raspoloženi.

VODENJAK (21.1.-19.2.) Ukoliko želite ostvari planirane dugorone poslovne ciljeve potrebne su vam dodatne informacije o razliim dogaajima na poslovnoj sceni. Stalo vam je da osigurate kvalitetnije uvjete koji e vam dozvoljava vei stupanj autoriteta i samostalnos. Ustrajni ste u svojim namjerama u svakom pogledu. U odnosu sa voljenom osobom nailazite na nove prepreke i nesuglasice. Samo dobra volja i topla emovna nota, vode ka zajednikom zbližavanju. Ukoliko ste sami, organizirajte izlazak u dane vikenda. Oekuje vas iznenadni susret. Ne pretjerujte s konzumiranjem slatkiša.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Dogaaji na poslovnoj sceni zahjevaju dodatnu pažnju i zalaganje. Uslijed razliih prisaka veinu obveza završit ete u posljednjem trenutku. Svoje znanje i energiju invesrajte u korisne ciljeve. Sauvajte dobar suradniki odnos kako biste ostvarili svoje poslovne vizije. Pokušavate promijeni svoj odnos s partnerom u skladu s osobnim potrebama, ali imate osjeaj da se neprekidno vrte oko ish tema. Stvari koje vama izgledaju jasno, kod partnera e možda izazva nerazumijevanje. U dobroj ste psiho- zikoj kondiciji.

RIBE (20.2.-20.3.) Prolazite kroz razliite faze stvaralakog raspoloženja i mogunos. Ponekad vam nedostaje dobra volja da detaljno objašnjavate svoje namjere ili da se raspravljate sa suradnicima koji imaju drugaije poslovne stavove. Sporedne poslove ostavite za neka druga vremena. Godit e vam neija pažnja i postupci koji e vam razigra emovna maštanja. Tanka je granica spajanja ili razdvajanja u ljubavnom životu, stoga nemojte osta mirni pred novim izazovima. Sauvajte dobro raspoloženje, bez obzira na sve.

VIC tjedna

Test iz matematike Poeo test iz matematike, a uiteljica kaže Perici: - Nadam se da te ovaj put neu uhvatiti da prepisuješ. - I ja se nadam, uiteljice.


AKOVEKA KARATISTICA BLISTALA NA SVJETSKOM PRVENSTVU

VELIKI “ULOV“ MEIMURSKOGA SPORTSKOG RIBOLOVNOG SAVEZA

NAJJAI REZULTAT U POVIJESTI ODBOJKAŠA CENTROMETALA IZ REANA

Maša Martinovi osvojila ekipno srebro u Parizu

U Meimurje 2014. stižu najbolji ribii svijeta

Preuzeli elnu poziciju najbolje hrvatske odbojkaške lige

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Žene so vsposud glavne. I ja bi štel biti jim jednaki! V

sima je poznato da smo si mi Meimorci odnavek bili zdobra z Hrvatima i zato se je Ivek Sanaderov moral nekaj fest zameriti našoj Tamari Laptoš, glavnoj Ivekovoj tužibabi, gda ga je ona spakerala vu rešt na, nikaj vej, a niti meje, deset let. Dugo se je boril, kak bi naši stareši rekli, bil je žilavi kak sam vrag, ali znate kak je to: koga žena zeme na zob nek hiti krej vsako nado, oem rei, puške v kuruzo. Tak je i tozišlo na sodo gda je na jednoj strani bil Ivek, a na drugoj naša Tamara i kak ve znate, Ivek je odišel po riti k meši i znova je vu Remetinco otkod dohaja na nove rendese z Tamarom i jenim pajdašima jerbo so tužibabe još nej rekle zadjo re. Kuliko znamo, a tak se i po sodo pripoveda, Ivek je veliki grešnik i mora spovedati vse svoje grehe gda bi mo sod mogel odrezati pokoro kakša ga ide. Kuliko sam mel za uti, pre gracki vuri, Ivek nikak nebre pozabiti Tamaro, pak joj skorom vsaki den pošilja poruke

POD VUROM

prek mobitela. Fera joj je, napriliko, poslal ovo poruko: Na te mislim gda jutro dohaja, na te mislim gda se ravnam spat, na tebe bom mislil po zimi i leti i to nejmeje deset let… inister Jovanovi i dale trenera strogoo na ravnatelici akoske Ekonomske škole škole, a jeni je nejvekši greh kaj je deco zapisala vu školo i kaj jiv je nej ostajla na vulici. Ak je to jedini greh, šteroga je gospa Duška Novak naprajla za svojih dvajsti let, kak dugo je ravnatelica, unda joj je trelo nekšo nagrado dati, a nej kaj jo je minister zmenil i hitil jo na vulico. Neje bilo vredo kaj je gospa Novak to deco zapisala vu svojo školo kam so šteli iti, a to kaj so se tua nešterna deca posle zapisala vu gimnazijo, to je istam vredo. Ili to mortik minister ne zna. A ja mo to neem rei jerbo bi mortik i ravnatelico gimnazije zmenil. Prosim vas lejpo, pak od da so ocjene jedino kaj nam govori kuliko deca znajo. Neši zna, a neši ne zna da je Albert Ajnštajn mel jedinico z matematike vu gimna-

M

ziji i da je unda Željkec Jovanovi bil minister bil bi i jega hitil vum z škole i svet bi bil kvaren jednoga Ajnštajna. Kuliko sam mel za uti, minister je zmenil same dobre ravnatele, ali jega to nikaj ne sekera, glavno je da on trenera strogoo, tak gda bodo ve i deca i ravnateli na vulici. Toplo se nadjam da on ne bode dugo minister, pak se bodo vsi vrnuli nazaj dok on sprazni ministarsko foteljo. Vlada se dospomenula z težakima vu javnomo sektoro i to uda predi nek so se nadjali i nejvekši optimisti tak da, brzas, ne bode nikaj od štrajkov šteri so se nam kazali. Nebodete veruvali, ali zestanek je trajal meje, oem rei, krajše od tri vure. Sindikati so se mam složili za zmenšanje plai cirka, okoli deset procentov, odrekli so se potnih stroškov, regreslinov za urlabe, a za božinico so niti nej pitali. Sindikalec šteri ima pod sobom navuitelice, navuitele i medicinske sestrice je mam posle izjavil za medije: Ak se morejo težaki vu Hrvaškoj odrei toga vsega sam

kaj pomorejo svojoj državi, unda niti mi Bosanci ne bodemo hujši! Mam posle tega bosanski je precednik vlade pozval vse na janjetino. akosko Gracko vee je doneslo prorauno za novo i evropsko 2013. leto. Oporbenjaki velijo gda je i of, makar nej tak fest kak lani, napuhani kak oni „napuhanci“, maškori z Selnice, dok ovi na vlasti obeuvlejo (kak i navek) gda bodo naprajli vse kaj so zapisali. Vsi znamo da je proraun politiki, a nej gospodarski, paper i tak ga tre gledati. A paper, kakši je takši, pravi ili reciklerani, on vse zdrži. Gradonaelnik Šalamon je ruon takšega zafremal i to malo jakšega, jerbo od majuša drugo leto ve on, a mortik niti jegova družina, ne bode na vlasti, pak si je mislil nek se i te novi moijo kak Kristoš. Tak se i on moil zadje tri leti i zato je i tej manjak tak veliki. Brzas se nadja da ga bodo spasili Lini i Milanovi z šterima si je on na ti, a tu je i jegov pajdaš i doferašji zamjenik Veselin Biševac. Od župana Iveka nebre preve nadja-



Meimurci kritini prema središnjoj vlasti i njezinom odnosu prema Meimurju

Vladimir urin, Šandorovec - Mislim da baš i nema nekakve velike razlike u odnosu bivših i sadašnjih kada je u pitanju Meimurje. Moram priznati da nisam zadovoljan ovom vlašu. Najžalosnije je što se približavaju novi izbori, a nakon što su nas 'prevesali' i bivši, ali i ovi sadašnji, a sva sredstva se 'kupaju' u Zagrebu, više jednostavno ne znam koga birati da bi nam bilo bolje.

Emilija Forštnari, akovec - Ništa više nam ne pomažu od prošle vlasti, makar su puno obeavali. S druge strane, možda ih se može opravdati, ali samo malo, zbog toga jer je državna kasa prazna, pa se nema odakle uzeti više novca da bi svi bili zadovoljni, pa tako i mi u Meimurju. Nadam se da e sljedea generacija politiara biti mlaa i uspješnija, a ne samo puna obeanja kao ova.

Franjo Kralji, Podbrest - Mislim da je prijašnja vlast ipak više dala za Meimurje. Više je sredstava bilo usmjereno u naš kraj. ini mi se da se ovdašnji (meimurski) politiari koji se nalaze u Saboru ipak premalo brinu za one koji su ih izabrali, a puno više za sebe. No, nadam se da e se to promijeniti, da e se Hrvatska decentralizirati te da Meimurje nee i dalje biti slijepo crijevo kada mu treba pomoi.

ti jerbo je vu županiskoj kasi uda vekši propuh nek vu grackoj. Kak bilo da bilo, što god bode gospodaril z akovcom moral bode zasukati rokave i fest delati. Oni dnevi da ga vu akovco bilo penez kak blata so zdavnja minuli. Denes ga, bormeš, nega blata, a niti pak penez! erjem da ste i vi bili sreni kak i ja i nej vas je bilo sram kaj so vam soze poele tei same od sebe da je glavni sodec vu Hago preital da naši generali i heroji, Gotovina i Marka morejo odma iti dimo. Z tom je novom oslobaajuom presudom zbrisana rna mrlja z našega Domovinskoga rata, a akcija naših branitelov „Oluja“ je bila poduzeta z ciljom da se Lejpa naša oslobodi od agresora. V Oluji smo, za par dni, oslobodili skorom celo Lejpo našo, a vu Hago nam je trelo vej od petnajsr let kaj to napravimo. I na krajo je bilo 3:2, od pet socov tri so bili za žrtvo, a dva so i dale drukali za agresora. Bilo je knap, ali pobjedi se ne gledi vu zobe. Još so naši heroji nej pravzaprav došli

V

Je li nužna decentralizacija države, koliko su osim infrastrukture bitna i radna mjesta te kakav je odnos sadašnje središnje vlasti prema lokalnim sredinama, posebno Meimurju, u odnosu na onu bivšu, pitali smo ovaj tjedan graane u anketi “pod vurom”. Mišljenja su bila jako

Tina - Jesicca Branovi, Ivanovec - Smatram da se nije baš nešto znaajnije promijenilo u odnosu na bivšu vlast, kada su u pitanju pomo, ulaganje i odnos prema Meimurju. Recimo da ova vlasti ima nekakvih više 'revolucionarnih' gospodarskih ideja od one prijašnje, ali malo nam to znai kada je Meimurje zaboravljeno i od ovih za koje smo se nadali, a to su nam i na izborima obeavali.

dimo ve se oglasila Karla del Ponte i vsa je srea kaj je ona nej bila vu Hago jerbo bi unda bilo 3:3. Nejmeje. Ona je mislila da vse drži vu svojaj rokaj, ali kota sree se je obrnul tak da je ve ona doli. Ostala je bez Gotovine tak da joj je ve sam još Mladi ostal! ajte me krivo razmeti, ja sam vam isto za ravnopravnost možov i ženi, protiv nasilja jednih nad drugima, ali kakši bi ja to bil moški da ne bi vupal vudriti šakom po stolo? Nek se zna što je gazda pre hiži. Ili pak kaj e mi takša žena z šterom se nebreš (ili nesmeš) niti posvaditi. Tu i tam si poglednem toga Sulejmana na televiziji. Kuliko vidim neje niti jemo bilo leko, kuliko ženi je mel vu haremo tuliko problemov. Ne znam je li tak sam bilo vu Turskoj ili pak je tak vseposot, ali vsaka ženska glavica, bila rna, plava, smea ili pofarbana, vsaka ima nekaj svojega na pameti i oe kaj bi ruon tak bili kak si je ona to pregruntala. Brzas je to tua ravnopravnost, ali vam to ja preve ne razmem.

N

slina, Meimurci smatraju da je ova vlast puno obeavala u svojoj kampanji, a malo je toga zaista i ostvareno. Toka na i bilo je nepružanje pomoi poplavljenima u Pušinama, što je jako razoaralo i rastužilo Meimurce. Ali živi bili pa vidjeli hoe li se stanje popraviti, u našu korist. (so, zv)

Robert Šparavec, Žiškovec Ova je vlast puno obeavala i smatrao sam da e se ipak više ulagati u razvoj Meimurja. Ali s poplavom je stiglo i prvo veliko razoaranje. Razumijem da je možda teško ulagati u gospodarstvo kada se nema, ali ni malo, zapravo ništa, pomoi za one koji su stradali u poplavi jako je žalosno, dok se s druge strane ministarstva razbacuju s novim automobilima i mnogo ime nepotrebnim.

uro Hozjan, Selnica - Smatram da i u ovoj vlasti nema nekakvoga velikog napretka u odnosu na sve prijašnje kada je u pitanju Meimurje. ini mi se da zastupnici koje smo izabrali u Sabor odlaskom preko Drave zaboravljaju odakle su stigli u Zagreb. Slabo nam se u Meimurju 'kaže' i od ovih za koje sam mislio da nee stati samo na obeanjima, ali, kao što se kaže, ovjek ui dok je živ, pa se nadam da smo i od ovoga nešto nauili.

mi prodiremo dublje

Međimurske novine 899  

Međimurske novine 899

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you