Issuu on Google+

www.mnovine.hr Godina XVII.

Broj 858.

^akovec, PETAK, 17. velja~e 2012.

Cijena 7 kuna

U SIJENJU prijavljenih na meimurskoj burzi rada kao u najžeše recesije DRAGUTIN GLAVINA, preloški gradonaelnik, u saborskoj klupi

str. 4

Ne želim se slikati u Saboru na TV-u, raspravljat u ako od toga bude koristi

M A Z I M I S E P

nji OPTIMIZAM iš d o g lo š ro p io n zamije

str. 5

Meimurska banka s 40,7 milijuna kn dobiti sedma po profitabilnosti u RH CRNA KRONIKA

UENICE GOSPODARSKE škole akovec Valentina Juras i Sanela Senar

Iz školskih klupa ue njegu vina u barik bavi

str. 14

BANKA IZ MALE regije s velikom zaradom

PROMJENA na elu Meimurje plina

Vladimir Ivkovi oprostio se od direktorske funkcije, dolazi Nenad Hranilovi

str. 6

str. 3

Otkaze dobilo ak 760 ljudi str. 8

Otkriven loš policajac iz Makovca - provaljivao u ugostiteljske objekte

media str. 11


2

Aktualno

UREDNIKI osvrt

VIJEST(I) TJEDNA

IZ TJEDNA u tjedan

Podrška reformama je neupitna, stoga one trebaju biti što dublje J

edno od najvažnijih pitanja nove Vlade je kako poveati broj radnih mjesta u realnom proizvodnom sektoru. Hoe li se poveanje zaista i dogoditi s obzirom na aktualna dogaanja, gdje se uglavnom pria o otpuštanjima, posebice u našem kraju - ostaje za vidjeti? To je proces koji ne ide preko noi, posebice jer Vlada oito ima druge prioritete kad je (pre)zaposlenost u pitanju. Naime, jedan od najveih problema ove zemlje do sada je bilo “socijalno zbrinjavanje“ u javnom sektoru. I to bi još kako - tako možda funkcioniralo da su, primjerice, prosjene plae bile poput one male “meimurske“ oko 3.500 - 4.000 kuna. Ali ne! Javne tvrtke poput HŽ-a ili HRT-a imaju debelo iznadprosjene plae, iako godinama unatrag rade s velikim gubicima. I nije problem samo u visokim plaama, nego prvenstveno u tome da su se “izmišljala radna mjesta“, šefovske pozicije i mnogo toga drugoga što je iz godine u godinu znailo sve više novca za plae, umjesto za razvoj. U javnom i državnom sektoru takoer u velikom broju hrvatskih županija i središnjice, usprkos tzv. zabranama zapošljavanja, danas nema samo 100 posto zaposlenih kapaciteta, ve ponegdje i puno više od toga. Istovremeno u Meimurskoj županiji mnoge državne i javne službe rade s puno manjim kapacitetom zaposlenosti od onoga što je ak bilo i dopušteno, a postižu puno veu eikasnost. Meutim, do sada nije bilo volje da se takva situacija uskladi u cijeloj zemlji. Ostaje za vidjeti hoe li se to konano dogoditi sada! ilanovieva Vlada, iju politiku rezova uglavnom provodi ministar Lini, meutim, ipak nije zaorala za sada do kraja duboko. A možda je trebala, jer ima podršku kakvu nije imala gotovo ni jedna. ak 76 posto podrške graana govori o tome da i te kako vjeruju u novu vlast i daju joj unisonu

M

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

17. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

podršku za njihove poteze. To je velika prilika, ali i njihova obveza da se zaista naprave duboke promjene, jer oito se u našoj zemlji troškarilo puno previše tamo gdje nije bilo potrebe. Stoga 3,5 ili 4 milijarde kuna nekako djeluju premalo, jer sigurno se može uštedjeti novih 5 - 6 milijardi samo da se ue u suštinu problema, odnosno da se uzme svima onima koji nemaju pravo na proraunski novac. Distribucija nacionalnog bogatstva u Hrvatskoj, sreom, još uvijek nije pretežito neoliberalna i tu priliku morali bi iskoristiti za razvoj, poput “normalnijih“ europskih zemalja u kojima ta najgora mogua vrsta kapitalizma nije dominantan faktor u cijelom društvu. Ako se bude oklijevalo, druge prilike možda više nee biti. ve to pišem u trenutku dok je Meimurje zahvatio val novih otpuštanja. Takav scenarij ne nudi na prvi pogled optimizam, ve samo pesimizam. Meutim, oito gospodarski nezdravo tkivo koje je “naslijeeno“ teško da može opstati na tržištu, posebice u ovoj situaciji. Ono što mi izgleda kao još vei problem, posebice u akovekim “podružnicama“ MT-a, jest situacija da nema poduzetnosti da se pokrene nova proizvodnja. Oito ne ide “umjetno održavanje pacijenta koji je ve umro“, ali kvalitetnog rješenja cijele situacije ne može biti ako je alternativa – svaa, umjesto poduzetnosti. Da proizvodnji u tekstilnoj branši ne mora biti kraj, pokazuju primjeri zapošljavanja bivših Modeksovih radnika u novoj tvrtki u M. Središu, zadržavanje proizvodnje u bivšem preloškom MT-u, takoer zahvaljujui poduzetnom duhu, otvaranje novih radnih mjesta u pogonu nove tekstile tvrtke u gospodarskoj zoni Sjever u Prelogu. I ono što je još jedna važna poruka cijelom društvu jest da su na elu svih tih poduzetnikih projekata za spašavanje radnih mjesta

S

ili novo zapošljavanje - žene. Tekstilna industrija oito još uvijek može ponuditi zaposlenost, posebice one ženske radne snage koja ne može drugdje pronai svoj posao, ali samo ako postoji poduzetnika inicijativa. U takvim situacijama i politika bi se morala pojaviti kao moderator i poticatelj takvoga kvalitetnog “spašavanja“ radnih mjesta. tvaranje novih radnih mjesta, svi se slažu, temelj je gospodarskog oporavka zemlje. Najzanimljivije je da se u tome ne slažu samo sve parlamentarne stranke, nego i svi ostali koje možemo svrstati u kategoriju zainteresiranih strana, na kraju i sami graani. Možemo tome nadodati i spašavanje radnih mjesta, može biti pozitivno i dobro, ako se provodi principijelno. To znai interventno ulaganje u tvrtke koje su zbog jednokratnih negativnih utjecaja zapale u probleme. U suprotnom to postaje pomaganje neuspješnima na teret uspješnih, intervencionizam, pa ak i populizam, za koji ova država više nema ni vremena ni novca, kao što je do sada bio sluaj. Nova Vlada ima veliku priliku da promijeni dosadašnje ponašanje države, jer to prijašnja HDZ-ova nije imala, ponajviše iz razloga što su svi socijalni partneri uglavnom smatrali da je treba smijeniti, pa su, istini za volju, vrlo esto i licemjerno podržavali one stvari koje nisu bile dobre za budunost prorauna zemlje. Danas se situacija duboko promijenila, a to se ponajviše vidi na tome da socijalni partneri države poput sindikata nemaju više tako veliku volju da instrumentaliziraju nezadovoljstvo i strahove onih koje zastupaju, posebice tamo gdje to nema ama baš nikakve logike. vijetom se šire protesti protiv globalnog, korporativnoga kapitalizma, kao i inancijskih institucija, kao glavnim krivcima za sadašnju gospodarsku, ali i društvenu krizu koje zabrinjavaju svijet. Koriste se rijei kao što su revolucija, propast liberalnoga kapitalizma, izrabljivanje

O

S

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

99% puanstva itd. Oito je da su i na gospodarskome, ali i društvenom, planu potrebne promjene, te da se stvara kritina masa za dolazak novih pravila igre. Da je kod nas bilo samo malo više “pameti”, ali i volje, te hrabrosti, posebice za kvalitetnom kontrolom trošenja državnog prorauna, ne bi danas bio takav pritisak, posebice meunarodnih inancijskih institucija. Ono što je teško povjerovati jest da bi jae oporezivanje 1% najuspješnijih i najbogatijih moglo priskrbiti dovoljno sredstava za 99% “obespravljenih”. Ali i tako nešto poslalo bi poruku prvenstveno bogatima - da je došlo vrijeme da prestanu misliti samo na sebe. Cijelo društvo treba pak natjerati da promisli o daljnjoj štednji, pa ak i rezanju prava, posebice onih koja donose “kruh preko pogaa“. Od politike se u ovoj situaciji oekuje i kvalitetnija socijalna politika, posebice prema onima koji se objektivno, nakon što izgube posao, više ne mogu tako lako zaposliti, dok najkvalitetniji meu nama ne nau nove tehnologije, nove biznise i na taj nain kompenziraju aktualni gubitak radnih mjesta, te donesu i novo zapošljavanje i punjenje državnog prorauna. toga se mi u našim novinama u ovim teškim gospodarskim vremenima ponosimo propitivanjem, kritiziranjem i raspravljanjem lokalno - politikih, gospodarskih, zdravstvenih, obrazovnih, prijevoznih i ostalih temeljnih društvenih postavki oko kojih se vrti kvaliteta života obinog graanina. Analiziramo i pitamo služe li njihove trenutne strukture i djelovanje našim potrebama. S obzirom na postignute standarde u našem kraju, radimo ponajviše na tome da ih mijenjamo na bolje. To e biti i naša budua zadaa.

S

Nezaposlenost na vrhuncu poetkom godine Zimski mjeseci, posebno sijeanj i veljaa, i inae su vrhunci sezone u nezaposlenosti, meutim, poetkom ove godine zabrinjava prestanak radnog odnosa za ak 760 meimurskih ljudi koji su se prijavili u Zavodu za zapošljavanje kao nezaposleni. Inae, kod nas nezaposlenost ima izrazite odlike sezonskog karaktera. Smanjuje se u ljetnim mjesecima, a poveava u zimskim, zbog radova u graevinarstvu, poljoprivredi, a dijelom i turizmu. Meutim, ovogodišnji sijeanjski val ne može se u cijelosti pripisati tome, ve dijelom otpuštanjima u MT-u, što Tvornici rublja, a što u Tvornici arapa, gdje dio radnica i nije stigao do Zavoda za zapošljavanje zbog otkaznog roka koji je u tijeku, pa se novi val prijava na Zavod za zapošljavanje oekuje još i u veljai. Ali to oito nije sve, jer je otkaze podijelilo još desetak manjih tvrtki ili obr-

(NE) SVIA NAM SE

Najavljen dolazak još jedne, ovaj put njemake, tvrtke u Prelog Interes za gradnju u gospodarskoj zoni Sjever u Prelogu iskazala je nedavno i jedna njemaka tvrtka za proizvodnju izolacijskih materijala u graevinarstvu, rekao je u razgovoru za naše novine preloški gradonaelnik Dragutin Glavina. Odlina vijest u ovo vrijeme gospodarske krize i gubitka radnih mjesta, posebice u našem kraju. - Pregovori su pri kraju. Ako uspješno završe, a vjerujem da hoe, ve tijekom ove godine izgradio bi se proizvodni pogon površine 1.100 kvadratnih metara i zaposlilo oko 25 radnika. S

TELEFAX: 040 311 699

obzirom na limitirajue okolnosti u zoni Sjever, dalekovode koji smetaju gradnji novih kapaciteta, sigurno emo ii u proširenje. Adekvatna komunalna infrastruktura u blizini ve postoji, nedaleko e u budunosti biti i obilaznica Preloga, sve su to idealni uv jet i za dolazak gosp o darskih investitora, rekao j e gradonaeln i k . Više na str. 4.

Policajac iz Makovca provaljivao u ugostiteljske objekte Rijetko je, no i to se dogaa. Policajac koji je postao lopov. Upravo o takvom sluaju u ponedjeljak je izvijestila Policijska uprava meimurska. Naime, dovršenim kriminalistikim istraživanjima otkrivena je skupina lopova u kojoj je bio i 36-godišnji službenik Policijske uprave meimurske iz Makovca, konkret-

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI, pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Velimir Kelkedi, Siniša Obadi, Bojana Španiek, Alen Fuš fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zorec.

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec

ta. Zabrinjava situacija da je u akovcu sve manje irmi s više stotina zaposlenih. A ne pamtimo kad je zadnji put neka irma zapošljavala na vee ili se otvarao neki pogon ili gradilište koje bi za sobom povuklo znaajnije zapošljavanje u “meimurskoj metropoli“, koja bilježi znaajnu gospodarsku stagnaciju u proteklih desetak godina. Tek s proljeem možemo se nadati zatopljavanju na burzi, ali pitanje je u kojoj mjeri. Nadamo se takoer da one irme koje rade dobro, imaju kvalitetne rezultate, bojei se što e biti sutra, nee krenuti takoer s rezovima u vidu zaposlenosti. Jer, steajevima je dobro oistiti “nezdravo tkivo“ u gospodarstvu, meutim, nije dobro kad na vidiku nema alternative “za višak“. Posebice to vrijedi za srednju i stariju populaciju, koja teško pronalazi novi posao. Cijela analitika na stranici pokraj ove.

ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11

Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

nije – granini policajac. On je zajedno s kompanjonima “odradio“ tri provale u ugostit eljske objekte u Me i mu rju. Opširnije na str. 8.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: redakcija@mnovine.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr medjimurske-novine@ck.t-com.hr


17. veljae 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

U SIJENJU rekordan broj novo prijavljenih na burzi rada u Meimurju - kao u vrijeme najžeše recesije

PESIMIZAM zamijenio prošlogodišnji OPTIMIZAM

Otkaze dobilo ak 760 ljudi, a posao tek nešto više od 200 PIŠE: BOŽENA MALEKOCI - OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

U sijenju je na burzu rada direktno iz radnog odnosa došlo 760 osoba, a istodobno je s burze na posao upuen 221 djelatnik, objavila je Podruna služba Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje akovec. Takav veliki broj otpuštanja nezapamen je od velike recesije. No, spomenutih 760 osoba koje su direktno s radnog mjesta zbog otkaza završile na burzi tek je dio onih koji su u sijenju podebljali burzu nezaposlenih. U sijenju je u tu crnu evidenciju prijavljeno ak 1.135 osoba. Kad se rašlani tko su ti ljudi koji su u sijenju došli na burzu, ak 991 osoba ve je prethodno radila, ukljuujui i onih 760 koji su na burzu došli direktno s radnog mjesta. Tako je u sijenju broj nezaposlenih opet premašio neslavnu brojku od preko sedam tisua, tonije, armija nezaposlenih broji 7.453 osobe, što nas po broju nezaposlenih vraa sedam do osam godina unatrag, u 2004. i 2003 godinu, pa ak i u vrijeme s kraja devedeseti, kada su se rušila poduzea što zbog visoke nelikvidnosti, a što zbog tajkunske privatizacije.

Nezaposlenost uvijek na vrhuncu poetkom godine Zimski mjeseci, posebno sijeanj i veljaa, i inae su vrhunci sezone u nezaposlenosti. Naime, kod nas nezaposlenost ima izrazite odlike sezonskog karaktera. Smanjuje se u ljetnim mjesecima, a poveava u zimskim, zbog radova u graevinarstvu, poljoprivredi, a dijelom i turizmu. Meutim,

ovogodišnji sijeanjski val ne može se u cijelosti pripisati tome, ve dijelom otpuštanjima u MT-u, što Tvornici rublja, a što u Tvornici arapa, gdje dio radnica i nije stigao do Zavoda za zapošljavanje zbog otkaznog roka koji je u tijeku, pa se novi val prijava na Zavod za zapošljavanje oekuje još i u veljai. Tako je u akovcu sve manje firmi s više stotina zaposlenih. A ne pamtimo kad je zadnji put neka firma zapošljavala na vee ili se otvarao neki pogon ili gradilište koje Steajevima bi za sobom pov uk lo je dobro oistiti znaaj“nezdravo tkivo” u nije zagospodarstvu, meutim, pošljavanje nije dobro kad na vidiku nema u “mealternative “za višak”. Posebice imurto vrijedi za srednju i stariju s k o j met rosno 3,1 posto populaciju, koja teško poli“, koja manje nego pronalazi novi posao bilježi znau sijenju 2011. ajnu gospogodine. Istovremedarsku stagnaciju u no, evidenciju su napuproteklih desetak godina. Tek stile 432 osobe, od ega 221 zbog s proljeem se možemo nadati za- zaposlenja, 5 osoba zaposleno je topljavanju na burzi, ali pitanje je na temelju drugih poslovnih aku kojoj mjeri. Nadamo se takoer tivnosti, dok je 206 osoba brisano da one firme koje rade dobro, iz ostalih razloga, i to uglavnom imaju kvalitetne rezultate, boje- zbog nejavljanja u dva uzastopna i se što e biti sutra, nee krenuti mjeseca bez opravdanih razloga takoer s rezovima u vidu zapo- (89), nepoštivanja zakonskih slenosti. Jer, steajevima je dobro odredbi (40), ostvarivanja prava oistiti “nezdravo tkivo“ u gos- na rodiljnu, roditeljsku i posvopodarstvu, meutim, nije dobro jiteljsku poštedu (23) i odjave s kad na vidiku nema alternative evidencije (25). “za višak“. Posebice to vrijedi za Poslodavci su iskazali potrebe srednju i stariju populaciju, koja za 433 radna mjesta, a potrebe su teško pronalazi novi posao. uglavnom iskazane u preraivaU sijenju je u evidenciju ne- koj industriji (198 ili 45,7%), opzaposlenih, kao što smo naveli, skrbi vodom (43 ili 9,9%), graeprijavljeno 1.135 osoba, što je za vinarstvu (35 ili 8,1%), djelatnosti 703, odnosno 10,4 posto više ne- zdravstvene zaštite i socijalne skrgo prethodni mjesec, i 240, odno- bi (35 ili 8,1%) i obrazovanju (30 ili

6,9%). Najviše su se tražila zanimanja u obrtu i pojedinanoj proizvodnji (178 ili 41,1%), te za jednostavna zanimanja (98 ili 22,6%), uslužna i trgovaka zanimanja (59 ili 13,6%) te inženjeri, tehniari i srodna zanimanja (41 ili 9,5%). Zbog zaposlenja evidenciju je napustila 221 osoba, a najvei broj zaposlenja evidentiran je u preraivakoj industriji (82 ili 37,1%), graevinarstvu (30 ili 13,6%) i obrazovanju (22 ili 10,0%).

Zavod postao najvei “poslodavac” isplauje ak 2.429 naknada

U ožujku tradicionalni Sajam poslova Hrvatski zavod za zapošljavanje, Podruna služba akovec, organizira peti Sajam poslova 27. ožujka u Meimurskoj županiji u dvorani Graditeljske škole akovec. Sajam e omoguiti izravnu komunikaciju izmeu nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, poslodavaca, obrazovnih institucija, studenata, uenika, roditelja i svih ostalih dionika na tržištu rada. Sajam potie na aktivnost u traženju posla, pruža in ormacije o mogunostima obrazovanja, volontiranja, stipendiranja i cjeloživotnog uenja, te naglašava važnost znanja i vještina potrebnih na tržištu rada.

Namijenjen je nezaposlenim osobama, poslodavcima, uenicima završnih razreda osnovnih škola i srednjih škola, studentima, volonterima i svim ostalim tražiteljima zaposlenja. Na sajmu se oekuje preko 60 izlagaa, od ega oko 40 poslodavaca, odnosno asocijacija poslodavaca na samostalnim štandovima, dok e se dio poslodavaca predstaviti na štandovima gradova i komora, a izložbeni prostor imat e i lokalna samouprava, komore, razvojne agencije, obrazovne institucije, civilni sektor, turistike zajednice, volonterski ured Meimurja i ostali zainteresirani. (BMO)

Zbog velikog poveanja broja nezaposlenih koji su direktno iz radnog odnosa došli na burzu, izrazito je skoio i broj korisnika novane naknade za ak 19,1 posto u odnosu na prosinac 2011. godine. U sijenju je evidentirano 2.429 korisnika naknade, a korisnicima su isplaene 3,662.081,73 kune na ime naknade za nezaposlenost. Ipak, u odnosu na prošlogodišnji sijeanj, broj korisnika novane nakande manji je za 12,3%. Ppromatrano prema spolu, evidentirane su 1.302 (53,6 %) korisnice novane naknade, a 46,4% korisnika su muškarci (1.127). Tijekom sijenja udio dugotrajno nezaposlenih, dakle, osoba koje na zaposlenje ekaju duže od jedne godine, bio je 37,8%, te je smanjen za 2,8% zbog velikog priljeva novoprijavljenih u evidenciju tijekom sijenja. U evidenciji i dalje prevladavaju osobe sa srednjim strunim obrazovanjem (57,0%), nestruni kadrovi (bez škole, s nezavršenom osnovnom školom i završenom osnovnom školom), kojih je 35,6%, dok je udio osoba s višom školom, odnosno akultetom 7,4%.

POGLED ODOZDO

Gdje se zagubila decentralizacija? Pridonosi li centralizacija usporavanju razvoja zemlje. Neki analitiari tvrde da su kriza u Grkoj i centraliziranost te zemlje, najvea u Europi, usko povezane. Odmah iza toga tvrdi se da je Hrvatska po centraliziranosti odmah iza Grke. S druge strane, zemlje sa sjevera i sjeverozapada Europe manje su centralizirane, pa se tvrdi da su te države manje u krizi. Štoviše, može se uti da tamošnje opine i gradove boli briga to što država ima problema sa svojim financijama. A kod nas, kad kihne država, sve županije, opine i gradovi dobivaju upalu plua. Govori se o ovisnosti opina i gradova o državnom proraunu. O tome kako ima previše opina, da se pri tom zaboravlja

da su svi prorauni opina i gradova zajedno jednoznamenkasti postotak u odnosu na državni. Sigurna sam da bi mnogo manje novca curilo u crne rupe i nestajalo u korupciji kada bi se svi prikupljeni porezi koji idu u državnu blagajnu, prikupljeni na podruju gdje su nastali, odatle trans erirali u državu, pri emu bi se najprije podmirile lokalne potrebe graana u zdravstvu, školstvu, socijali, kulturi, umjesto da se prikupljaju u zajedniku blagajnu pa onda spuštaju na niže. Primjer prvi. Brojne županije, pa i naša, zbog slabih prihoda grcaju u dugovima. Zbog toga je naša odrezala i prijevoz uenika srednjoškolaca, a tako je i u drugim županijama. Ali sa-

da se premijer javlja kao spasitelj koji od jeseni najavljuje besplatan prijevoz za srednjoškolce. Hoe li ugovaranje prijevoza i organizacija biti bolja nego kad to rade na lokalnoj razini? Ili je kvaka u tome tko e skupiti poene? Istina je da smo do devedesetih bili znatno decentraliziranija država i da se u tom manje centraliziranom razdoblju Meimurska županija znatno brže razvijala. ak su i mjesne zajednice imale daleko vee ovlasti i sredstva kojima su mogle utjecati na kvalitetu života svojih graana. Uz puno manju administraciju gradile su se škole, vrtii, ambulante, ceste, komunalna in rastruktura. Sada kada imamo inovnika više nego ikad, svaka investicija postaje

kompleksni projekt i teže je do nje doi nego ikad. Za sve treba pitati državu. A kad se novac iz cijele zemlje skuplja u jednu kasu i tamo negdje neka komisija, koja pojma nema gdje je Križovec ili Miklavec, odluuje o sudbini graana tih sela, tada se novac rastae po razliitim kriterijima, svoj svome i tko je bliže kasi, bolje se ogrije. Tako u Splitu snijeg isti vojska, a djeca na jesen u školu kreu kasnije da im u razredu ne bude prevrue, a zimus su imali dva tjedna izvanrednih praznika jer je pao snijeg. Nitko na kontinentu nee proglasiti ljeti vrue dane kada je sparnije i toplije nego na moru, a život tih dana zbog vlage u zraku nesnosniji nego na moru. I zimu i ljeto moramo trpjeti, jer smo navikli.

Bilo bi puno poštenije kada bi sve županije, opine, gradovi živjeli od rezultata prihoda iz svog kraja, jer bi nestalo lažne solidarnosti u kojoj ruku u zajedniku blagajnu zavlae oni koji su glasniji i manje rade na sebi. Osim toga, trošenje poreznih prihoda lakše je imati na oku u manjim sredinama, jer je transparentnije. Manje bi se dogaalo “bojenje tunela”. Ovako nitko ne zna koliko smo PDV-a uplatili u državnu blagajnu, ili jesmo li iz državne blagajne dobili razmjerno natrag. Vlast u visokocentraliziranoj državi može tim podacima manipulirati kako joj odgovara. Kada bi se od prikupljenih sredstava na odreenom podruju u državnu blagajnu trans erirao samo postotak za zajednike unkcije bez kojih zemlja ne može, dakle, vanjska politika, vojska, policija, carine, a sve ostalo prepustilo nižim razi-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

nama, mnoge rupe korupcije ostale bi bez mutne vode. Ne bi je nestalo, ali sve bi bilo vidljivije i podložnije kritici. Ovako je za neuspjehe uvijek kriv netko na višoj razini. A visoke razine i nebo nedostižno su daleko od graana.


4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRADONAELNIK PRELOGA Dragutin Glavina nakon uspješnoga dugogodišnjeg voenja Grada Preloga zasjeo i u saborsku klupu kao prvi preloški politiar

• Zašto Hrvatska narodna stranka? — Uspostavom nove vlasti, nakon raskidanja veza s bivšom državom, HNS je bio prva stranka u koju sam ušao i jedan sam od osnivaa meimurske podružnice te prvi predsjednik preloškog ogranka. HNS je, rekao bih, malo labaviji u disciplini od drugih stranaka, ne sputava svoje lanove. To mi je odgovaralo, a tu su od poetka bili i moji prijatelji, pa sam HNS-u ostao vjeran do današnjeg dana.

Ne želim se slikati u Saboru na TV-u, raspravljat u kad e od toga biti koristi PIŠE: VELIMIR KELKEDI FOTO: ZLATKO VRZAN Dragutin Glavina, gradonaelnik Preloga, svoju politiku karijeru okrunio je ulaskom u Sabor RH kao kandidat HNS-a Meimurja za koalicijsku listu Kukuriku koalicije u treoj izbornoj jedinici na prošlim parlamentarnim izborima. Iza njega su i te kako vidljivi rezultati kao elnog ovjeka Grada Preloga. To je, kako on kaže, gradi danas gotovo po mjeri svakog ovjeka, gospodarski se izvrsno razvija, a minulih godina postao je i te kako poželjan za življenje, što najbolje svjedoi injenica da je u njega doselio vei broj mladih obitelji i ljudi iz cijelog Meimurja. Njegov zadatak za daljnji razvoj Preloga nije završen, te smatra da e Meimurska županija i Grad Prelog njegovim saborskim mandatom imati ovjeka koji e znati braniti njihove interese. Ulaskom u Sabor kazao je to otvoreno, za razliku od svih drugih saborskih zastupnika Kukuriku koalicije i Laburista koji izbjegavaju takve izjave o lobiranju za kraj gdje su izabrani. Kazao je takoer da mu za tako nešto ne manjka optimizma ni entuzijazma i dovoljno radne energije. Iza njega su prvi saborskih dani koji, s obzirom na prve poteze nove Vlade RH na elu sa SDP-om i HNS-om, posebice oko gospodarskih reformi, izazivaju veliku

raspravama jer nisu bili iz mog djelokruga rada, ali sam sudjelovao u kreiranju prijedloga Kluba zastupnika HNS-a. Inae, ne želim sudjelovati u raspravama samo da me se vidi, da budem zapažen na TV-u, a da na kraju ne bude nikakve koristi od toga. Ima dosta kolega koji se esto javljaju. Neka javnost procijeni ima li od toga puno koristi. Ono što se ne vidi na TV ekranima inae, meu zastupnicima vladaju korektni odnosi, iako u samoj sabornici ponekad ‘frcaju iskre’. • Za one koji Vas manje poznaju, nekoliko rijei o sebi, ime ste se bavili prije politike, kako ste odluili ui u politiku? — Još u osnovnoj školi bavio sam se sportom, bilo je i nekih sportova u kojima sam obeavao, no oito nije bilo onoga posebno vrstog karaktera i volje. Bio sam aktivan i u tadašnjim udrugama mladih, rukovoditelj Saveza omladine, kasnije i u rukovodstvima sportskih kolektiva. U politiku sam ušao kad sam se zaposlio u Poljoprivrednoj zadruzi na nagovor i preporuku tadašnjeg upravitelja, danas pokojnog Ivana Mlinareca. Bio sam u svim mandatima lan Savjeta Mjesne zajednice. Formiranjem opine Prelog ulazim i u Opinsko vijee, kad je proglašen gradom - u Gradsko vijee. Tada je to sve bilo na volonterskoj osnovi. 2003. godine izabran sam za gradonaelnika i od tada se politikom bavim profesionalno. Bio sam i lan Poglavarstva i Skupštine Do Meimurske županije. sad nisam • Na što ete se sudjelovao u raspravama posebno fokusirati u svom rajer nisu bile iz mog djelokruga du i djelovanju rada, ali sam sudjelovao u kreiranju kao saborski prijedloga Kluba zastupnika HNS-a. zastupnik? Inae, ne želim sudjelovati u raspravama — Ponajsamo da me se vidi, da budem zapažen prije e to biti na TV-u, a da na kraju ne bude nikakve lokalna samouprava, od njekoristi od toga. Ima dosta kolega koji nog inanciranja, se esto javljaju. Neka javnost komunalnog ureprocijeni ima li od toga enja, prostornog puno koristi planiranja do zaštite okoliša i donošenja mjera za brži razvoj. lan sam i Odbora za graditeljstvo i zaštitu okoliša. • Ve je nadaleko poznato da je Prelog i u ovim teškim vremenima vrlo uspješan, posebno na gospodarskom planu, privlaenju investicija, što neosporno drugima ide dosta teže. U emu je, po Vašoj ocjeni, klju uspjeha? — Nema nikakvih posebnih tajna. Potrebna je vizija razvoja, optimizam, volja, ali i što je vrlo važno, struni ljudi i u gradskim službama i u politikim strukturama. Važna je i politika jer ona mora vrjednovati ono što je dobro pa postati i mjerljiva disciplina, tako da graani mogu vrjednovati sve što politiari rade. Nekad kad ste uju-

pozornost javnosti, pa tako i rad Sabora, pa smo odluili provjeriti “kakva je situacija u Zagrebu“, ali, naravno, i na domaem terenu u Prelogu. Na poetku razgovora odmah smo ‘udarili u glavu’. • Iza Vas su prve saborske sjednice, novo iskustvo, kakvi su poetni dojmovi? — Svakako da je biti saborski zastupnik velika ast, posebno ako se radi o našem domaem ovjeku, roenjem i po mjestu življenja po prvi put iz Preloga. Ukazano povjerenje želim ukazati na najbolji mogui nain. Kao saborski zastupnik želja mi je da pomognem u realizaciji projekata koji su od interesa Gradu Prelogu, ali i cijelom Meimurju. Premda se ne radi o izvršnoj funkciji, ipak u s pozicije zastupnika lakše nego do sad moi prezentirati naše probleme predstavnicima izvršne vlasti. Glavni zadatak zastupnika je sudjelovanje u donošenju zakonske regulative. Angažirat u se kod donošenja zakona koji e omoguiti decentralizaciju inanciranja i sam razvoj jedinica lokalne samouprave. esto govorimo da naši ljudi ne žele ovisiti ni o kome, politiku koja e im dati što zaslužuju i na što imaju pravo. Stanje u našem društvu, posebno gospodarstvu, takvo je da neemo biti u mogunosti nešto na brzinu realizirati, provesti reforme brzo. Bit e to težak i dugoroan proces. Do sad nisam sudjelovao u

tro došli na glavnu cestu u Prelogu moglo se vidjeti da veina graana na posao odlazi izvan njega. Danas više ljudi iz raznih pravaca dolazi na posao u Prelog. To me posebno raduje, daje mi satisfakciju i dokazuje da sam dobro radio. • Pitaju li Vas kolege, drugi elnici jedinica lokalne samouprave za savjet, ima li možda i malo zavisti zbog uspjeha Preloga? — Nema zavisti. Svi smo na istom zadatku i suraujemo u svim vidovima našeg, nazovimo ga, poslanja, a to je dobrobit društva.

Stvaramo preduvjete za gospodarske investicije kako bi se zaposlilo što više ljudi • Unato uspjehu u poduzetnikim investicijama, ipak se i u Prelogu osjea recesija. Ima nezaposlenih, proraunski prihodi su manji. U takvim okolnostima, podsjetimo se, koji e ove godine biti kapitalni projekti? — Svjedoci smo velikog broja nezaposlenih. U Hrvatskoj ih je

sada oko 320.000 tisua, a bojim se da e do ožujka taj broj porasti na više od 350.000. Na žalost, tu ima i puno mladih, visokoobrazovanih, negdje oko 130.000. Velik dio njih odlazi u inozemstvo, oni e možda graditi neke druge države, a nama e kroz koju godinu možda i manjkati radna snaga. I u Prelogu se poveao broj nezaposlenih, zato gradimo i kapacitete da pronau zaposlenje. No, ni na podruju grada ni županije nema dovoljno radnih mjesta za visokoobrazovane, pa su primorani tražiti posao diljem Hrvatske ili izvan nje. Najvei dio prorauna i ove e godine ii u nabavu nove imovine i u kapitalne investicije. Uz ostalo, planiramo ureenje tržnice, zgrade u kojoj je bila gradska uprava, gdje planiramo otvorenje muzeja, izložbenog prostora i knjižnice. Pri kraju je i izrada projektne dokumentacije za gradnju sustava kolektora otpadnih voda i kanalizacijske mreže za cijelo donje Meimurje. Pri kraju je sanacija odlagališta otpada, a trebala bi biti završena i gradnja pješako - biciklistke staze do

Tijekom 2013. godine u zoni Sjever bit e otvoreno gotovo tristo novih radnih mjesta • Nedavno je u Gradu predstavljena i nova investicija. Tvrtka ‘Paul Green’, koja proizvodi žensku obuu, u Gospodarskoj zoni Sjever planira graditi veliki logistiki centar. Osim nje, kako saznajemo, najavljeno je još jedno strano ulaganje? — Projekti bi trebali biti gotovi u sljedeih mjesec dana. Tada slijedi ishoenje dozvola. Oekujem da u svibnju ponu prvi iziki radovi, a proizvodnja bi, kako su najavili i vlasnici, krenula u srpnju 2013. godine. Kao što je ve ranije reeno, najavljeno je i zapošljavanje oko 250 radnika.

Interes za gradnju iskazala je jedna njemaka tvrtka za proizvodnju izolacijskih materijala u graevinarstvu. Pregovori su pri kraju. Ako uspješno završe, a vjerujem da hoe, ve tijekom ove godine izgradio bi se proizvodni pogon površine 1.100 kvadratnih metara i zaposlilo oko 25 radnika. S obzirom na limitirajue okolnosti u zoni, dalekovode koji smetaju gradnji novih kapaciteta, sigurno emo ii u proširenje. Adekvatna komunalna infrastruktura u blizini ve postoji, nedaleko e u budunosti biti i obilaznica Preloga, sve su to idealni uvjeti.

Za dobrobit razvoja Preloga nema mjesta “visokoj politici” •Poznati ste kao pragmatian politiar koji vješto surauje sa svima. Lokalno ste u koaliciji s HDZ-om, dok ste na državnom nivou u koaliciji sa SDP-om. Imate li problema zbog toga, kako ocjenjujete suradnju? — Protiv sam voenja ‘visoke politike’ na razinama opina i gradova. Prelog je mali grad, nema tu mjesta tako neemu. Nema ni previše ljudi koji žele svoje potencijale, sposobno-

17. veljae 2012.

sti, slobodno vrijeme staviti u funkciju ope društvenog rada. Veina onih koji vrijede radi svoj posao. Mora biti razliitih mišljenja i pristupa, no u konanici svi moraju ii u jednom pravcu, a to je razvoj. Uvijek sam spreman prihvatiti najbolji prijedlog, bez obzira s ije strane dolazi. Ponekad na sjednicama ima izlaganja kojima se možda žele skupiti i politiki bodovi. No, to je višestranaje i nema tu nieg lošega.

Cirkovljana te sanirana cesta do Svetog Križa. Vjerujem da e poeti i ureenje Dravske i Ulice Matije Gupca, što je dio europskog programa koji provodimo s partnerima iz Letenya. Ciljeve smo postavili visoko i optimisti smo. Takvim nainom postigli smo upravo i to da se Prelog možda brže razvija u odnosu na druge sredine. • Jednom kad se zona Sjever popuni - gdje još ima nekakvog prostora za širenje? — Prelog je prostorno dosta ogranien, posebno zbog vodocrpilišta na sjeveru. No, imamo prostora na potezu prema Donjem Kraljevcu, Cirkovljanu, okolicu Draškovca, južni dio Preloga, zapadno od grada prema akovcu. • S obzirom na politiku ulaganja u novu imovinu, koliko je trenutna okvirna vrijednost imovine Grada Preloga? Koliko je ona poveana posljednjih godina? — Trenutno je oko 70 milijuna kuna, poveava se svake godine. Ove godine u nabavu nove imovine planiramo oko 9 milijuna, dok je naš proraun oko 18 milijuna kuna.

Želim da Prelog bude prepoznatljiv mali grad u Meimurju, ali i puno šire • Prelog priliku za razvoj vidi i u turizmu. No, kao što je poznato, preloška Marina i akumulacijsko jezero ve su dugo ‘mrtvi’ kapital. Uz to su, ponajviše Austrijanci, ilegalno postavili svoje kamp kuice, za što nikome ne plaaju ništa ... — Taj prostor i vodne površine vlasništvo su HEP-a i to je problem. No, vjerujem da emo uskoro održati zajedniki sastanak o nainima korištenja u svrhu razvoja turizma. Mogunosti svakako ima, samo treba posložiti odreene stvari. Sadašnja situacija je neoprostiva. Kako sam ve i govorio, kad bih ja sa svojom starom kamp kuicom došao do nekog jezera u Austriji, tvrdim da bi me u roku od jednog sata lišili slobode. No, kod nas se to radi bez problema, bez plaanja ... Vjerujem da emo uspjeti i to riješiti. • I za kraj ovog razgovora, kako vidite Grad Prelog za deset ili dvadeset godina? — Vidim ga i nadalje kao maleni grad, s razvijenom infrastrukturom, ali i zaštienom okolišom, kao grad obrtnika, malog i srednjeg poduzetništva, s razvijenom preraivakom i drugom industrijom te turizmom. U svemu e važnu ulogu imati i naša bogata i druga tradicija. Želim da i dalje bude prepoznatljiv u okvirima naše domovine i izvan nje, posebno kao mjesto ugodno za življenje, a vjerujem da svakim danom to sve više i postaje.


u Meimurju

 GDQD

17. veljae 2012.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Jedan od prvih hrvatskih news portala u “novom ruhu“ - još moderniji izgled Jedan od prvih news portala u Hrvatskoj razvijen je upravo u Meimurju. Portal Meimurskih novina www. mnovine.hr nastao je još prije više od deset godina, kada je tek nekoliko hrvatskih dnevnih listova i magazina imalo svoju Internet inaicu. Portal nije samo nadopuna tiskanom izdanju koji upravo itate i koje na tržištu prezentiramo kao lokalni tjednik magazinskog stila ve gotovo punih 17 godina, od-

nedavno ponovno petkom, ve i središnji meimurski dnevni in ormativni servis. Od 14. veljae portal je dobio novo ruho. Krizu o kojoj danas svi govore i nose se s njom na razliite naine mi doživljavamo kao izazov i nadamo se da e i kroz razvijanje portala kao našu kvalitetu više prepoznati kako itatelji, tako i cjelokupna javnost, te poslovni partneri. Najnoviju inaicu portala razvijao je grafiko - in ormatiki

5

tim Meimurskih novina na elu s Dejanom Horvatom i Juricom Hoblajem nekoliko proteklih mjeseci, kako bi isti dobio još moderniji izgled, te nove osobine. I sve to za više desetina tisua jedinstvenih posjetitelja mjeseno. Nije u pitanju samo “ aceli ting“ nego puno više od toga, kako bi portal bio još pristupaniji najširoj publici. Hvalasvimaonimakojinas itaju i kupuju u tiskanom obliku u Meimurju i Hrvatskoj, kaoisvimonimMeimurcima koji nas prate na on-line plat ormama u brojnim zemljama svijeta, te u svakom trenutku mogu saznati najnovije vijesti iz našeg - svojeg kraja i šire.

NASTAVAK prosvjeda poljoprivrednika

Najviše nezadovoljni proizvoai mlijeka PIŠU: VELIMIR KELKEDI, DEJAN ZRNA

USPJEŠNI usprkos krizi

Meimurska banka u vrhu po ostvarenoj dobiti u prošloj godini u Hrvatskoj I dok cijelu zemlju trese gospodarska kriza, ona ponajviše zaobilazi bankarski sektor, koji i dalje bilježi sjajne rezultate. Meu njima i Meimurska banka akovec, koja je u veinskom vlasništvu Privredne banke Zagreb. Prema prvim rezultatima, u konkurenciji tridesetak banaka u Hrvatskoj, koje su veinom u stranom vlasništvu, prema profitabilnosti zauzela je visoko sedmo mjesto u 2011. godini, objavila je u ponedjeljak Hrvatska narodna banka. Iako je dobit za oko 6 milijuna kuna manja nego lani, ovaj rezultat svrstao ju je u sam vrh hrvatskoga bankarskog sektora. Prema nerevidiranim podacima za kreditne institucije, za proteklu godinu Meimurska banka prije oporezivanja ostvarila je 40,7 milijuna kuna dobiti. S obzirom na to da je u pitanju banka koja radi uglavnom na lokalnom bankarskom tržištu u Meimurju, ostvareni poslovni rezultat zaista ima i za

prošlu godinu posebnu težinu i kvalitetu. Može se rei da predvodi listu uspješnosti manjih banaka na hrvatskom bankarskom tržištu, budui da su veu dobit uspjele ostvariti samo puno vee i diljem Hrvatske više prisutnije banke. Inae, nekoliko godina unatrag unkciju predsjednika Uprave banke obnaša Nenad Jeud, dok su njezini lanovi Tihomir Glui i Davor Vodanovi. Ukupno su banke i ostale kreditne institucije u Hrvatskoj ostvarile dobit prije oporezivanja od 4,7 milijardi kuna, dok su 2010. godine, prema revidiranim podacima, ostvarile 4,3 milijarde kuna dobiti. Ipak, ta razlika mogla bi biti nešto manja kad se prikažu i revidirani podaci za 2011. godinu. Najveu dobit ostvarile su Zagrebaka banka (1,6 milijardi), Privredna banka Zagreb (1,38 milijardi) te Erste & Steiermaerkische Bank (803 milijuna kuna).

U Ministarstvu poljoprivrede u srijedu je održan Savjet za mlijeko, s kojeg je glavni zakljuak da Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede mogu biti samo moderatori u pregovorima izmeu proizvoaa i preraivaa mlijeka. Otkupnu cijenu ne mogu i nee odreivati. Ostaje za vidjeti hoe li proizvoai s takvim stavom biti zadovoljni. Mljekari su uvjereni da e nakon Dukata sniženu cijenu ponuditi i svi ostali preraivai mlijeka, što domae armere vodi u propast, rekao je Igor Rešetar ispred Hrvatskog saveza udruga proizvoaa mlijeka, naglasivši da je brojka od 600 meimurskih mljekara sve manja jer mnogi zbog neisplativosti odustaju od proizvodnje. - Sukladno praksi u EU, cijena mlijeka ormirat e se u dogovoru udruga proizvoaa i mljekara. Do kraja veljae svaka e mljekara s predstavnicima udruga proizvoaa definirati model ormiranja cijene mlijeka, koji e se primjenjivati poevši od veljae 2012. Preraivaka industrija obvezuje se otkupiti sve raspoložive koliine mlijeka, što je veliki pomak, s obzirom na velike zalihe, u iznosu veem od jednomjesenog otkupa. Problem trenutno neotkupljenog mlijeka mljekare se obvezuju riješiti na nain otkupa istog, odmah nakon deblokiranja prilaza mljekarama te prometnica. Ministarstvo e pratiti stanje na tržištu mlijeka te djelovati sukladno potrebama i mogunostima. Podršku proizvoaima

Igor Rešetar: - Uvjereni smo da e nakon Dukata sniženu cijenu ponuditi i svi ostali preraivai mlijeka, što domae farmere vodi u propast, rekao je Igor Rešetar ispred Hrvatskog saveza udruga proizvoaa mlijeka mlijeka i mljekarama mogu dati jedino hrvatski potrošai. Stoga e Ministarstvo uložiti znaajna sredstva u prezentaciju oznake “Mlijeko s hrvatskih armi“, u cilju podizanja svijesti te poticanja potrošnje mlijeka iz domae proizvodnje. Iza ove oznake stoji sustav kontrole higijene (HACCP) i sustav kontrole kvalitete, koji garantira da mlijeko doista potie s naših domaih armi, da se nalazi pod kontrolom Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka Hrvatske poljoprivredne agencije te da zadovoljava sve propisane zahtjeve kakvoe i higijenske ispravnosti u skladu s nacionalnom i EU regulativom.

Cilj kampanje je i na ovaj nain pomoi cijelom sektoru i potaknuti na veu potrošnju hrvatskog mlijeka te tako zaštititi domau proizvodnju. Za idui Savjet proizvoai moraju definirati sve probleme s kojima su suoeni kako bi Ministarstvo sustavno pristupilo pronalaženju rješenja te pomoglo proizvoaima koji su u trenutnim poteškoama (reprogram kredita, razgovori s komercijalnim bankama, skladišnica itd.), stoji u priopenju Ministarstva poljoprivrede. Prije priopenja Ministarstva poruili su sljedee: - Ne bude li se na njemu postigao dogovor

o otkupnoj cijeni, mljekari poruuju da e se njihov prosvjed u etvrtak nastaviti u cijeloj zemlji. Ispred bjelovarske Sirele od utorka u podne prosvjedovali su mljekari sa 100 traktora, kojima su zauzeli jedan prometni trak, pa promet tee drugim i reguliran je sema orima. Hrvatski savez udruga proizvoaa mlijeka ujedinjava 20 hrvatskih udruga proizvoaa sirovog mlijeka, u koje je udruženo gotovo 5.000 proizvoaa mlijeka. Na elu mu je Meimurac – Igor Rešetar iz Kuršanca. Za razliku od prijašnjih prosvjeda, kada je na elu Vlade RH bio HDZ, zahtjeve poljoprivrednika podržali su svi mediji, brojne oporbene stranke i nevladine udruge i institucije. Danas, kad je situacija na politikoj pozornici promijenjena, podrške gotovo da i nema, a i mediji, posebice nacionalni, vrlo dozirano i uglavnom u kritikom tonu prate zahtjeve poljoprivrednika. Ako su poljoprivrednici svih ovih godina dobivali ono što ne zaslužuju, zašto se o tome na taj nain nije i ranije pisalo. Izbjegle bi se mnoge dubioze i nepravilnosti kad je poljoprivreda i isplata poticaja u pitanju. Istinsko licemjerje mnogih hrvatskih medija ovih dana i te kako je na djelu! Prošlotjedni prosvjed traktorima u akovcu, iako su ga lokalni mediji popratili kao i sve dosadašnje na korektan nain, uglavnom nije naišao na podršku javnosti, a po forumima se razvila žestoka diskusija oko poticaja za poljoprivredu, u kojima su mnogi osuivali zahtjeve poljoprivrednika

GRAD AKOVEC

Odlaskom Nenada Hranilovia u Meimurje plin - nee zapošljavati novog proelnika akoveki gradonaelnik Branko Šalamon na sjednici svoga Strunog kolegija, održanoj u etvrtak, uz ostalo je predstavio izvješe o izvršenju gradskog prorauna u prošloj godini. Temeljni financijski dokument realiziran je s više od 90 posto, što,

kaže Šalamon, govori o tome da su dobro planirali. Jednako tako, negativni rezultat iz prethodnih godina, odnosno dug Grada u 2011. godini, smanjen je na oko 9 i pol milijuna kuna. Štedjelo se te su servisirani krediti, istie Šalamon, no ujedno su, kaže, smanjeni

i troškovi Gradske uprave – u 2010. u odnosu na 2009. godinu za 600.000, a u prošloj u usporedbi s 2010. godinom za 400.000 kuna. Sjednici Kolegija inae je posljednji put prisustvovao proelnik gradskoga Upravnog odjela za gospodarstvo Nenad

Hranilovi, koji, kao što je javnosti poznato, odlazi na mjesto direktora Meimurje plina . Gr adonaeln i k je proelniku zahvalio na dobroj suradnji, a Hranilovi je uzvratio jednakom mjerom. Šalamon je ujedno obznanio da Grad nee zapošljavati novog

proelnika, ve e se napraviti preraspodjela dužnosti postojeih zaposlenika. Time e se takoer uštedjeti, a i na tragu je državne politike o smanjenju broja zaposlenih u javnoj upravi, zakljuio je prvi ovjek akovca. (V. Kelkedi)

Nenad Hranilovi


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. veljae 2012.

MEIMURJE PLIN po novom obraunava plin u kilovat satima, a ne kubicima

STEAJNI upravitelj MT-a Tvornice rublja Zlatko Kosec oštro napao sindikat i ponudio viziju eventualnog nastavka rada tvrtke u steaju

Promjena obraunske jedinice ne mijenja cijenu

Proizvodnja vlastite robne marke “Enigma” može donijeti pozitivne rezultate

Od prvog sijenja ove godine mjerna jedinica za obraun plina nije više metar kubini nego kWh, odnosno kilovat sat. U prijelaznom razdoblju, da bi se potrošai navikli na tu promjenu potrošnje, potrošaima se na raunu izraun predoava u obje obraunske jedinice, ali, što je najvažnije za potrošae, promjena obraunske jedinice nee poskupjeti plin. Zadnjih petnaest dana bili su najhladniji otkad se Meimurje plin bavi distribucijom plina, i to po uzastopnim danima i posljedino ostvarenoj potrošnji plina. U zadnjih 15 dana potrošnja plina nadoknadila je i sijeanjsko smanjenje potrošnje. Prije zahlaenja ugovaralo se dnevno maksimalno 490 tisua kubika plina, a za ekstremnih hladnoa najvea potrošnja je bila 680 tisua kubika plina. Tih prvih petnaest hladnih dana u veljai potrošeno je više do 8 milijuna kubika plina, odnosno za 60 posto je povealo ukupnu potrošnju plina za razdoblje od 1. sijenja do 15. veljae u usporedbi s istim razdoblje prošle godine. Da bi se vidjelo koliko je potrošnja u prvoj polovici veljai podigla ovogodišnje potrošnje na prethodne dvije zime, treba rei da je potrošnja plina u sijenju 2012. godine bila 14 posto manja od potrošnje u sijenju 2011. godine, a potrošnja u sijenju 2011. godine u jednakom postotku u odnosu na 2010. godinu. Dakle nakon dvije godine pada potrošnje u sijenju, prva polovica ovogodišnje veljae sve je to “poravnala”.

Opskrba plinom nije bila upitna Zahvaljujui nekom potezima na razini države, opskrba plinom ove zime nije bila upitna ni u jednom trenutku. Razlozi su sljedei. Meimurje plin je do prije nekoliko godina dobro povezao donjomeimruske i gornjomeimurski sustav, ime se svakom potrošau mogu osigurati bilo kakve potrebe. Država se, s druge strane, nakon ukrajinske krize s plinom pobrinula osigurati tri dobavna pravca za plin u Hrvatsku. Prije toga imali smo samo jedan smjer, iz pravca Slovenije, otkuda je dolazio ruski plin. Sada imamo tri pravca, od kojih je u ekstremnim uvjetima bio najvažniji ulaz plina kod Osijeka jer je omoguavao dotok ruskog plina, ali i iz skladišta u Maarskoj. Trei pravac je opskrba uslijed povezivanja s plinskim sustavom iz sjevernog Jadrana, gdje se nalaze naše bušotine i domaa proizvodnja, a koji se podmorjem povezuje s Italijom. Tako nam je i politiki i gospodarski dostupan plin iz razliitih sfera i pravaca. Situacija e biti još bolja kad se spoji krak kod Dubrovnika na plinovode koji e tamo prolaziti. S komercijalne strane bitno je napomenuti da INA više ne ovisi o meudržavnim ugovorima izmeu Rusije i Hrvatske, nego su se naši dobavljai dali u ruke plinskih trgovaca, pri emu dijelimo sudbinu Europe. Sve te okolnosti trajno su pozitivno promijenile sigurnost dobave plina u Hrvatsku.

Samo jedan posto neplatiša Ono što smo doznali od dosadašnjeg direktora Meimurje

Piše: JOSIP ŠIMUNKO

Ivkovi se oprostio od direktorske funkcije Vladimir Ivkovi u etvrtak je takoer na konferenciji za novinare, zadnji radni dan na dužnosti direktora Meimurje plina s malim osvrtom o prošlosti i sadašnjosti tvrtke. Funkciju direktora obnašao je 17 godina, a prije toga je etiri godine bio i pomonikom direktora, tako da ima 21 godinu staža u plinskom biznisu. Svojem nasljedniku Nenadu Hraniloviu stavio se na raspolaganje, a novinarima kratko sažeo u kakvom stanju ostavlja Meimurje plin. - Kreditni rejting Meimurje plina je najviši mogui: AAA, kakav od tvrtki nema nitko u Meimurskoj županiji, kazao je Ivkovi, i povukao paralelu s njemakim kreditnim rejtingom meu državama Europe. - U tih sedamnaest godina, koliko sam bio na elu Meimurje plina, nikada nismo poslovali s gubitkom, samo je dobit, sukladno politici vlasnika ovisno o tome tko je bio na elu Nadzornog odbora, bila vea ili manja. Svake godine ulagalo se 4 milijuna kuna u rekonstrukciju, a milijun kuna u razvoj nove mreže. Najve a novost jesu sklopljeni prvi ugovori izvan Meimurja o distribuciji plina, a da nitko od potrošaa u Meimurju nije izgubljen. Šest mjeseci trajala je borba s natjeajima, kazao je Ivkovi, ali rezultati su tu. - U Zagrebu Meimurje plin ima 5 okvirnih sporazuma na tri godine, meu kojima s Hrvatskom narodnom bankom i Sveuilišnim raunskim centrom i još nekim uglednim kuama. Tu su još i dva ugovora za jednu godinu i 60 dobivenih javnih natjeaja diljem cijele Hrvatske, koji su u fazi žalbe. U 21 godinu, koliko sam u Plinu, došli smo s 5 na 29 tisua potrošaa plina u Meimurskoj županiji, kazao je Vladimir Ivkovi na rastanku. Na nasljedniku Nenadu Hraniloviu je da održi ili ak poboljša dostignute rezultate. (BMO)

plina jest da su potrošai vrlo disciplinirani i da svega jedan posto potrošaa zaostaje s plaanjem. Apel iz Županije da se naplatiše ne iskapa ovdje je bilo kucanje na otvorena vrata, jer je plinsko pravilo da se kod temperatura ispod nule potrošae ne iskapa. Ima i onih potrošaa koji imaju plin, ali ga ne troše, ve se griju na druge energente, kakvih je u Meimurju oko 10 posto, odnosno tri tisue. Neki od njih plin ukljue u potrošnju samo za ljetnih mjeseci zbog tople vode ili možda kuhanja. (BMO)

nainu steaja odluuje Odbor vjerovnika, od kojih je najvei vjerovSteajni upravitelj MT-a nik Porezna uprava. Vjerovnicima Tvornice rublja Zlatko Kosec na su priznate tražbine od 80 milijukonferenciji za novinare u petak, na kuna, a oni traže da se imovina a kao odgovor na konferenciju za tvrtke unovi i oni podmire prema novinare Jadranke Sermek i sindi- zakonu. Trgovaki sud u Varaždinu kata od 3. veljae, izmeu ostalog je 15. travnja donio odluku o proje rekao: daji nekretnina, a procijenjena vri- Na žiroraune sindikata jednost nekretnina je 33,2 milijuna MT-a Tvornice rublja sjelo od kuna, vrijednost opreme 4 milijuna od 2004. do 2008. godine ukupno kuna, ukupno 38,2 milijuna kuna. 86,7 milijuna kuna, a što se sve Dana 27. prosinca 2011. godine plaalo preko sindikata, tek treba održana je prva javna dražba, no, naknadno utvrditi. Jedino mogu kako nije bilo zainteresiranih, ona navesti da je ovakvim zaobilaznim e biti ponovljena 23. veljae ove putem gospoa Jadranka Sermek godine. isplatila sebi za rad u Nadzornom U meuvremenu je Tvornica odboru MT-a Tvornice rublja d. rublja i dalje poslovala. Nakon d. akovec u razdoblju od 2005. otvaranja steaja bilo je zaposleno do 2008. godine ukupno 134.166 290 radnika, no taj broj je padao, s kuna, dok si je na ime plae za time da su radnici imali ugovor na razdoblje od 1. svibnja 2004. do odreeno vrijeme zbog steaja. 30. studenoga 2008. godine Steajni upravitelj isplatila 255.402 kune, Zlatko Kosec tvrdi Domai i još raznih naknada da ne stoje prie se lohn poslovi i putnih troškova o dobrim lohn ne isplate, tako gubici u visini 13.188 p o s lov i m a . mogu biti još vei, tvrdi k u na . Por e d Naime, lohn navedenog, lap o slov i z a Kosec, te navodi da se narina je u sindiJadranka Sermek zalagala za domae kupkatu obraunata ce donosili su neisplative lohn poslove za u razdoblju od 1. samo gubitak, tvrtku “Protega tekstil” svibnja 2004. do a žestoko su d.o.o. iz akovca 30 studenoga 2008. forsirani, kaže, godine u v isini od od Melite Matjai 247.500 kuna, od ega je i Jadranke Sermek, koja plaeno 56.000 kuna. je i predsjednica Odbora vjerovOvi podaci pokazuju tko je nika, te dijela radnika. - Po mome i kako kupio vrhnje. Stoga, kad mišljenju, MT Tvornica rublja d. Jadranka Sermek, Savo Šmitran d. akovec u steaju jedino može i Nenad Leek budu idui put iš- zaraditi ako se bavi prodajom vlali, kako to oni kažu, na Državno stite robe sa znakom MT ili ‘Eniodvjetništvo i Poreznu upravu, gma’, meutim, tu nema posla za onda bi svakako bilo dobro da pi- 290 zaposlenih, kaže Kosec. Moj taju kako stvari stoje oko takvoga je prijedlog bio da se dio prostora inancijskog poslovanja, s obzirom tvornice iznajmi poznatom proina to da je takvim poslovanjem zvoau i da se obveze moraju plaMinistarstvo inancija, odnosno ati. No, Jadranka Sermek i Melita Porezna uprava, ošteeno za iznos Kosec su u studenom 2011. godiod oko 30 milijuna kuna, rekao je ne imale ideju da se osnuje tvrtka uz ostalo Zlatko Kosec. koja bi od MT-a Tvornice rublja iznajmila dio ili cijeli proizvodni Sporni lohn poslovi za pogon te koja bi radila lohn poslotvrtku “Protega tekstil” ve za tvrtku ‘Protega tekstil’ d.o.o. iz akovca. d.o.o. iz akovca Budui da je, meutim, poGovorei na konferenciji za nostalo oito da se tako ne može vinare u petak 10. veljae, steajni upravitelj MT-a Tvornice rublja d. pozitivno poslovati, zaredali su d. Zlatko Kosec iznio je i svoje vie- sastanci, no na kraju prosinca nje problematike te tvrtke, za koju 2011. godine ta se nova tvrtka je rješenjem Trgovakog suda u Va- ve nije spominjala. Potom su Jaraždinu 13. listopada 2009. godine dranka Sermek i sindikalisti Savo otvoren steajni postupak. Danas o Šmitran i Nenad Leek održali 3.

Što nakon 23. veljae i druge javne dražbe? Uvjeti prodaje MT-a Tvornice rublja na javnoj dražbi 23. veljae su, prema sudskoj odluci, da se tvornica prodaje za jedinstvenu poetnu cijenu od 37,3 milijuna kuna. Ako se nekretnine ne mogu prodati ni na drugom roištu, na narednim roištima mogu se prodavati za nižu vrijednost koju zakljukom odredi steajni sudac Trgovakog suda u Varaždinu Iris Hatvali Nemec. Na više nekretnina MT-a Tvornice rublja upisano je razluno založno pravo u korist Hrvatske poštanske banke d. d. Zagreb, zatim Hypo Alpe - Adria - bank d.d. Zagreb, te Ministarstva inancija, Porezne uprave

akovec. Roište za drugu javnu dražbu bit e održano 23. veljae u 13 sati u zgradi Trgovakog suda u Varaždinu. Zanimljivo je da je pod tokom 1. k upisano založno pravo Hipo Alpe - - Adria bank d. d. iz Zagreba, kojoj MT Tvornica rublja duguje 6,7 milijuna kuna, a vrijednost nekretnine koja se sastoji od tzv. etaže 37, podruma i dilatacije te prvog kata i dilatacije površine 2.093 metra kvadratna procijenjena je na 22 milijuna kuna. Na dražbi mogu uz polog sudjelovati pravne i izike osobe, a bit e prihvaena ponuda koja je najviša.

S još dvadeset prodavaonica MT Tvornica rublja mogla bi preživjeti kalvariju?

Steajni upravitelj Kosec obratio se javnosti sa svojim vienjem situacije u MT-u Tvornici rublja u steaju, nakon što je napadnut od strane sindikata veljae konferenciju za novinare na kojoj su iznijeli niz neistinitih navoda, glavni problem postao je broj ‘režijskih radnika’, a prije toga nije bilo nikakvih primjedbi na moj rad. Ukratko, nain i oblik poslovanja kako to predlaže Sindikat MT-u Tvornici rublja u steaju donosio bi gubitak od nekoliko stotina tisua kuna na mjesec, a krajnja posljedica bila bi da bi tvrtka u steaju završila ravno u steaju, tvrdi Kosec, i nastavlja: - Ja se pak zalažem za proizvodnju robne marke MT ili ‘Enigma’, jer se tu jedino može pozitivnije poslovati i ne stvarati nove gubitke, te odbacujem navode da postoji ‘pomonik’ steajnog upravitelja i slino. Istina je takoer da smo otvorili prodavaonicu u Splitu, no nije potrošeno 85.000 kuna, kako se navodi, ve samo 34.231 kuna.

Napad sindikata zbog osobnih interesa pojedinaca? Kosec takoer napominje da je Jadranski Sermek tijekom steajnog postupka isplaeno od listopada 2009. do 31. prosinca 2011. godine na ime plae 236.748 kuna bruto, te na ime putnih troškova 38.474 kune. - Moram rei i to da je ona maltretirala brojne radnike, o emu sam dobio usmene pritužbe s više strana. Moram rei i da je Jadranki Sermek i Martini Leek, keri potpredsjednika TOKGH Nenada Leeka, istekao ugovor o radu na odreeno vrijeme, koji nije produžen, a zbunjuje injenica da je sindikat reagirao tek nakon 38 dana od održavanja skupa radnika, 3. veljae ove godine. Moj je cilj nastaviti proizvodnju u MT-u Tvornici rublja, koja donosi dobit, ne želim biti krivac za propast tvornice. Steajeva ima raznih vrsta, a sade sve ovisi o odluci Odbora vjerovnika. Oni mogu gurnuti MT Tvornicu rublja u pravi steaj s prodajom imovine, no tada e radnici ostati bez posla, što nije rješenje kad je u pitanju spašavanje radnih mjesta. Trenutno u tvornici radi oko 180 radnika, radit emo mjesec po mjesec. - Smatram da nigdje nisam pogriješio i ne želim biti krivac za guranje tvrtke u pravi steaj i bacanje radnika na ulicu, zakljuio je Kosec, uz napomenu da je ve dugi niz godina steajni upravitelj u tvrtkama sjeverozapadne Hrvatske, no da ovakav napad sindikata još nije doživio. (J. Šimunko)

U odgovoru na novinarsko pitanje o tome koliko MT Tvornica rublja danas ima prodavaonica, jer je to jedan od kljueva za pozitivnije poslovanje i prodaju brendirane robe MT-a, Kosec i suradnici odgovorili su da MT Tvornica rublja d. d. trenutno ima 23 prodavaonice, ukljuujui i onu splitsku, te dvije akcijske prodavaonice. Na upit našeg novinara koliko bi trebalo prodavaonica da se zadrže radnici i pozitivno posluje s vlastitom robnom markom, odgovoreno je da bi 40 do 50 prodavaonica bilo dovoljno. To znai da bi s još dvadesetak prodavaonica MT Tvornica rublja možda mogla preživjeti kalvariju, ako se s tim složi Odbor vjerovnika. Ukratko, kako kaže Kosec, ima raznih vrsta steajeva i još ništa nije do kraja odlueno. Kosec nije odgovorio koliko e radnika raditi nakon 15. veljae ostati, a dojam je da se eka druga javna dražba. (JŠ)

Neslaganja u Odboru vjerovnika Drugi najvei vjerovnik je Hypo Alpe - Adria - bank iz Zagreba, a potraživanje iznosi 6,7 milijuna kuna. Ta je banka podnijela podnesak Trgovakom sudu u Varaždinu u kojemu se kaže da su predložili da se Odbor vjerovnika održi 13. ili 14. veljae, no on je bio sazvan od strane Jadranke Sermek 6. veljae, kad odgovorni iz banke nisu mogli biti na sastanku zbog obveza. Odluka o prodaji imovine MT-a Tvornice rublja ve je ranije donesena na Skupštini vjerovnika, pa se smatra da u ovom trenutku nije bila potrebna sjednica Odbora vjerovnika. U podnesku uz ostalo stoji: - Shvatili smo da smo pred loženim ter minom izmanipulirani te da gi Jadranki Sermek zbog svojih oprenih stavova nije u interesu da prisustvujemo sjednici. Zbog toga predlažemo odgodu sjednice Odbora vjerovnika na neodreeno vrijeme, a dok se ne ukaže stvarna potreba za njenim sazivanjem, priopuju iz banke. Iz tog se dokumenta vidi da u Odboru vjerovnika ima odreenih neslaganja.


17. veljae 2012.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

7

NA ELU Spa & Sport Resorta Sveti Martin Austrijanac Thomas Temmel

Okretanje prema stranom tržištu i privlaenju gostiju iz cijele Europe Spa & Sport Resort Sveti Meimurje i Toplice Martin ima novog direktora, kostrani turisti tek ji je predstavljen na konferenciji trebaju prepoznati za novinare u petak. Odmah na Novi direktor izuzetno se poetku predstavljanja reeno pohvalno izrazio prema cijeje da se nee baviti onim što je lom Meimurju kao regiji koja bilo u prošlosti, ve da e sva pomaže u stvaranju brenda energija biti okrenuta prema Toplica. Ono što budunosti. Thomas Temmel ima 23-godišnje iskustvo u hotelijerstvu i gastronomiji, koje je Novi stjecao u Švicarskoj, Austriji, direktor predstavio a posljednjih godina i u Hrje viziju i buduu strategiju vatskoj, zbog ega odlino govori hrvatski Resorta prema ekološki jezik, uz druge strane prihvatljivim wellness tretmanima, jezike. Njegova je zadaa Toplicama trekao i snažnije okretanje Toplica prema ba dati novi vjetar u stranim tržištima i privlaenju gostiju lea. Proteklih godiiz Austrije, Slovenije, Njemake, Italije, na stvorena je u Spa & Sport Resortu Sveali i istoka Europe, radi poboljšanja ti Martin jedinstvena poslovanja za 20 posto. Ve lani destinacija u kontiautentinošu, nentalnoj Hrvatskoj za udvostruen je broj gostiju iz što stvara poopuštanje, wellness, golf sebni turistiki Austrije u odnosu na 2010. i aktivni odmor, kongres i doživljaj. - Preuzeti godinu team building, uz gurmansku vodstvo mladog Resorponudu i prekrasnu prirodu. ta u kontinentalnom dijelu Novi direktor Thomas Temmel o v a j Hrvatske doživljavam kao velik na konferenciji za novinare resort ini drugaijim i prepo- izazov, kazao je novi direktor predstavio je novu viziju i bu- znatljivijim od drugih je zašti- Temmel. duu strategiju Resorta prema ena priroda, a opet u blizini urGeneralni direktor Thomas ekološki prihvatljivim wellness banih sredina, ekološka ouva- Temmel nazvao je Spa & Sport tretmanima, kao i snažnije okre- nost i osviještenost. Cijela regija Resort Sveti Martin turistitanje Toplica prema stranim tr- otvorena je prema turizmu, ima kim pionirom ovim krajevima, žištima i privlaenju gostiju iz što pokazati, od obližnjeg mli- te naglasio da cijeni pionirski Austrije, Slovenije, Njemake, na na Muri, u kojemu se melje duh, ambiciju i vizionarski duh Italije, ali i istoka Europe, radi brašno, do brojnih vinskih kua vlasnika što su ovdje prije njega poboljšanja poslovanja za 20 i vinograda, pa sve do ispiranja stvorili ovakav turistiki proposto. Ve lani je udvostruen zlata na Dravi. Thomas Temmel jekt. Sada kada je Hrvatska na broj gostiju iz Austrije u odnosu kazao je da je pozitivno iznena- ulasku u Europsku uniju trebat na 2010. godinu. en ljubaznošu stanovništva i e više poraditi na tome da turi-

Dobrodošla pljuska iz Azije Bivši malezijski premijer Mahathir Mohamad ovih je dana opalio pljusku ni manje ni više nego cijeloj Europi. Rije je o ovjeku koji je od Malezije stvorio azijskog tigra ili tigria, pa njegove rijei ne bi trebalo uzimati olako. On tvrdi da je Europa izgubila toliko novca da je sad mnogo siromašnija nego prije. A kad je netko siromašan, mora živjeti siromašno, a Europa odbija priznati da je siromašna. Ono najvažnije je, meutim, ovo: ne možete živjeti na razini bogatstva ako ne proizvodite ništa što bi se moglo prodati, te

da e proi još godine prije nego Europa dostigne djelotvornost Azije. To nije sve. On smatra da je Europa jedan od glavnih krivaca za trgovanje valutom u proteklom vremenu, ime je uinjena velika šteta Maleziji u devedesetim godinama prošlog stoljea, pa je vrijeme da sad Europa plati svoj dug i postane “azijocentrina”. Je li ovakva pljuska zaslužena? injenica je da danas mnogi putovi vode u Kinu i zemlje Azije, a da mnoge multinacionalke u tim zemljama imaju podruž-

nice zbog jeftinije proizvodnje. No, s druge strane, europski radnici ne bi pristali na gotovo robovlasnike uvjete života i rada kakvi znaju biti u azijskim zemljama. Zbog toga nova državna ideologija, koja se sve glasnije uje u Americi i Europi, govori o povratku tvornica iz Azije natrag u Europu, kako bi se zadržala radna mjesta i kako bi narod više imao i samim tim kupovao. Na taj nain crni liberalni kapitalizam postaje sve više nepoželjan u oima naroda, a to sve više shvaaju

sti upoznaju i ovaj dio Hrvatske. Da bi se Spa & Sport Resort Sveti Martin prilagodio izazovima ulaska Hrvatske u EU, pri emu se i u turizmu moraju poštivati visoki standardi, angažirana je meunarodna konzultantska tvrtka radi repozicioniranja hotela, sa svrhom novog rasta

na tržištu Austrije, Njemake, Slovenije i Italije, pri emu e hrvatsko tržište i nadalje ostati glavno tržište ovom Resortu, ali se treba okrenuti i susjedima. Iz Njemake u Hrvatsku godišnje dolazi 2 milijuna turista i to je za Hrvatsku izuzetno važno tržište, a iza njih po brojnosti

Generalni direktor Thomas Temmel sa suradnicima

i politike elite koje su do sada zatvarale oi, no ne i u oima kapitala. Ono što na neki nain promie našim oima je nešto drugo. Kad Azijac govori o europskim zemljama, on misli Europa, a kad Europljanin govori o azijskim zemljama, on misli Azija. Ako se to ne vjeruje, donosimo primjer koji nam je dobro poznat. Kad se govori o Domovinskom ratu, onda se naješe kaže hrvatska vojska. Graanin ni ne zna, a niti ga zanima neka postrojba ako nije bio aktivan sudionik rata, a ukratko ako je nešto bilo pogrešno ili je uinjen zloin, krivac je branitelj ili hrvatska vojska, a tek u zadnje vrijeme dolazi do blagih razlikovanja.

Geopolitiko kontinentalno mišljenje stoga uvelike utjee na trgovaka i druga kretanja, uz izneseni primjer kako Azijac vidi Europljane. S druge strane, mi smo još uvijek navikli misliti o Azijcima kao o radnicima koji za dolar ili dva rade po cijeli dan u pomalo nehumanim uvjetima. Tonije, mi o Azijcima ili azijskoj lokomotivi kao što je Kina mislimo na europski kontinentalan nain kao prevladavajuim mišljenjem graanina i ne razlikujemo posebno zemlje Azije kad je rije o radu. To je važno naprosto zbog toga što ne možemo pobjei od mjesta gdje smo. Elite i vlasnici kapitala pak misle nešto drugaije. Znai li to da nam u Europi uvelike nedostaje europske

su gosti iz Slovenije, Austrije i Italije, pa taj potencijal treba iskoristiti i za Spa & Sport Resort Sveti Martin. Tim više što se tu nudi široki raspon usluga, od onih za odmor i opuštanje do sporta. Što se tie sporta, Spa & Sport Resort Sveti Martin u budunosti želi postati top destinacija za pripremu sportskih grupa iz cijele Europe. Za sada su ve ugostili nogometaše prvoligaše iz Poljske i Ukrajine. Jednako tako žele privui više gostiju koji se bave biciklizmom. Primjerice, u susjednoj Austriji interes za bicikliranje porastao je za 20 posto, a uz sve to uz Resort se nalaze i predivni tereni za golf te zatvorene sportske dvorane. Sport i ouvana priroda trebali bi biti glavni aduti ovog odredišta, premda su odlina lokacija i za kongresni turizma, zbog relativne blizine Zagreba, svega sat vremena udaljenosti. Domai gosti s jadranske obale ovaj Resort koriste za odmor preko vikenda, budue da se uz sve opuštajue tretmane u zimskim mjesecima može uživati u bazenima i kupkama u termalnoj vodi. Novo vodstvo Spa & Sport Resorta Sveti Martin želi da i lokalno stanovništvo sudjeluje u ponudi naselja, i to ne samo kroz zapošljavanje 200-tinjak lokalnih zaposlenika, ve i kroz ponudu koja obogauje boravak gostiju. (BMO, foto: ZV)

Piše: Josip Šimunko

kontinentalne svijesti? Vjerojatno. Da je obratno, Nokia ne bi ovih dana selila svoje pogone iz Njemake u Aziju.


8

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. veljae 2012.

CRNA KRONIKA OTKRIVENI kradljivci

Nisu birali gdje e krasti Policija je otkrila lopove koji su u razdoblju još od srpnja prošle godine pa do proteklih dana poinili više kraa, odnosno teških kraa na podruju Meimurja. 22-godišnjak iz Dragoslavec Sela zajedno s nekoliko maloljetnika iz Nedeliša poinio je ukupno devet kraa, i to u više navrata u Nedelišu, Pušinama i akovcu te jednu u Macincu. Skupina je krala praktiki gdje je stigla pa su, primjerice, provalili u lovaki dom, crkvu te hangar letakog kluba, kao i u kioske. Identificirani su i provalnici koji su tijekom sijenja poinili tešku krau iz vikendice nedaleko od Orehovice. Rije je o 30 i 24-godišnjaku te jednom maloljetniku, a svi su iz Orehovice. 20-godišnjak iz Goriana ove pak je nedjelje provalio u obiteljsku kuu u istome mjestu, utvrdila je Policijska uprava meimurska. Svi e biti kazneno prijavljeni Opinskom državnom odvjetništvu u akovcu. (vk)

POLICIJAC PU meimurske udaljen s dužnosti i kazneno prijavljen jer je otkriveno da je kradljivac

Provaljivao s kompanjonima u objekte PIŠE: VELIMIR KELKEDI

Rijetko je, no i to se dogaa. Policajac koji je postao lopov. Upravo o takvom sluaju u ponedjeljak je izvijestila Policijska uprava meimurska. Naime, dovršenim kriminalistikim istraživanjima otkrivena je skupina lopova u kojoj je bio i 36-godišnji službenik Policijske uprave meimurske iz Makovca, konkretnije – granini policajac. On je zajedno s 24-godišnjim akovaninom u noi 30. sijenja poinio tešku krau iz ugostiteljskog objekta na Trgu Eugena Kvaternika u akovcu, a no kasnije i iz

ugostiteljskog objekta u Ulici brae Radi u Šenkovcu. Nadalje, dvojac je zajedno s 22-godišnjakinjom iz Nedeliša tešku krau poinio i u ugostiteljskom objektu u Glavnoj ulici u Dunjkovcu. Krali su uglavnom novac, alkoholna pia i cigarete, a, kako neslužbeno doznajemo, “ekipa” se poznavala otprije. Protiv poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave Opinskom državnom odvjetništvu u akovcu. Policijski službenik je zbog sumnje u poinjenje kaznenog djela i težu povredu službene dužnosti suspendiran i udaljen s dužnosti.

UKRATKO

Romi ukrali pa na dijelove izrezali metalni amac Štetu od nekoliko desetaka tisua kuna prouzroili su 25-godišnjak iz Gornjeg Kuršanca i 24-godišnjak iz Kuršanca, inae pripadnici romske nacionalne manjine. Oni su, kako javlja policija, u nedjelju naveer kod rukavca rijeke Drave zvanog Zrinski u Gornjem Kuršancu otuili metalni amac dužine pet i pol metara, u vlasništvu muškarca iz Vidovca. Nakon dojave graana uhvaeni su, no vlasniku e to biti slaba utjeha, s obzirom na to da su plovilo u dvorištu 25-godišnjaka brusilicom izrezali u nekoliko dijelova, vjerojatno da bi ga tako prodali pod sekundarne sirovine.

Još jedan “kuni” požar Ponovno je izbio požar u obiteljskoj kui – ovaj put u Uli-

ci kralja Zvonimira u Draškovcu. Kako je utvrdio inspektor za zaštitu od požara Policijske uprave meimurske, uzrok je bio dotrajali metalni poklopac zidnog otvora na dimnjaku koji se zapalio iza ormara u jednoj od prostorija. Ormar je djelomino nagorio, a zaaeni su i zidovi. Vatru su ugasili pripadnici Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Draškovec i Prelog. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisua kuna.

Poslužio se kljuem pa iz kue odnio radijatore Nepoznati lopov je iz obiteljske kue u Ulici bana Josipa Jelaia u akovcu u razdoblju od 31. sijenja do 10. veljae demontirao i otuio nekoliko radijatora i plinski bojler. U objekt je ušao uz pomo originalnog kljua, a materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko desetaka tisua kuna.

Vlasnik ostavio otkljuana vrata pa ostao bez zlatnine U Palovcu, u Glavnoj ulici, u razdoblju od 8. do 10. veljae nepoznati poinitelj iskoristio je odsutnost vlasnika, te je ušao u otkljuanu kuu, odakle je otuio zlatni nakit. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisua kuna, a protiv poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave Opinskom državnom odvjetništvu u akovcu.

Mladi u kui držao PAP-ovku U kui 24-godišnjeg muškarca u Žabniku policija je pronašla oružje. Utvreno je da je u razdoblju od 8. do 10. veljae neovlašteno držao poluautomatsku vojnu pušku PAP cal. 7,62 mm s nekoliko komada pripadajueg streljiva, lovaku patronu i nekoliko komada streljiva. Puška i municija su mu oduzeti. (vk)

DEVET godina od ubojstva djelatnika PU meimurske Željka Murka, kojeg je u bijegu nakon pljake banke u Nedelišu automatskim oružjem ubio Marsel Budimir

Prvi hrvatski policajac koji je smrtno stradao na dužnosti u Meimurju PIŠE: SINIŠA OBADI

Horvat, nakon ega su svijee zapalili lanovi obitelji, predU organizaciji Policijske stavnici policije i Grada akovuprave meimurske i Grada ca. Svijeu je u ime Meimurakovca, i ovu je godinu obilje- ske županije zapalio zamjenik žena obljetnica pogibije Željka župana Matija Posavec, koji je Murka, policajca kojeg je prili- i na prigodnom obraanju u kom potjere ubio pljakaš po- Društvenom domu u Mihovslovnice tadašnje Varaždinske ljanu istaknuo da je policijski banke u Nedelišu poziv specifino težak, te da o 2003. gonjemu na taj nain razd i ne . mišljamo tek kada Policajev Iza netko pogine na ubojica ispalio je dužnosti porafal iz automatske puške, put Murka. Ova tužna a jedan je metak, na žalost, obljetnica bio smrtonosan za 33-godišnjega bila je prilika i prometnog policajca Željka Murka,

da se sjetimo svih poginulih Murkovih kolega u Domovinskom ratu i takoer im odamo poast na tom hrabrom inu, dodao je zamjenik župana. Takoer je u ime Županije trojici Željkovih sinova uruio i poklon bonove u vrijednosti od 1.500 kuna. Za pokojnog Željka mnogi njegovi bivši kolege s posla i danas kažu da je bio nevjerojatno smiren ovjek, koji je uvijek staloženo znao izabrati prave rijei i umiriti svoje kolege i prijatelje. - Bio je, kažu, ovjek koji je odgovorno shvaao svoj posao, svjestan da mu svaki zadatak može biti i posljednji.

kojega nije spasila ni brzo pružena pomo djelatnika Hitne pomoi. Budimir je ispalio još jedan rafal i na Murkovog kolegu Balia, koji ga, sreom, nije pogodio Murka je asna policijska karijera, koja je poela u ožujku 1991. godine. Željko Murk bio je djelatnik PU meimurske – odjela prometne policije, a sudjelovao je i u Domovinskom ratu u akcijama kod Erduta, Tovarnika i Borova Sela 1991., te u Oluji kod Siska, Petrinje i Dvora na Uni. Njegov grob na gradskom groblju nakon molitve blagoslovio je policijski kapelan vl. Ivica

Murkovi kolege na elu s naelnikom Sokaom i naelnikom prometne policije Šajnoviem zajedno s obitelji odali su poast povodom tragine godišnjice

Sjeanje na poginulog policajca organizirali su PU meimurska i Grad akovec

Ubojicu zaustavila ledena Drava Željko Murk prvi je hrvatski policajac koji je u Meimurju poginuo vršei dužnost. Na njega je smrtonosni hitac ispalio Zagrepanin Marsel Budimir, koji je toga kobnog 12. veljae 2003. godine u poslijepodnevnim satima izvršio oružanu pljaku, pri emu je ukrao 311.000 kuna u domaoj i stranoj valuti. Nakon pljake Budimir je pobjegao u nepoznatom smjeru, no policiji je uskoro postala poznata registarska tablica njegovog gol a “jedinice”, te je poela potjera. Policija je stezala obru i negdje oko

16 sati na pedesetak metara približili su mu se policajci Željko Murk i Stjepan Bali. Budimir je tada ispalio ra al iz automatske puške, a jedan je metak, na žalost, bio smrtonosan za 33-godišnjega prometnog policajca Željka Murka, kojega nije spasila ni brzo pružena pomo djelatnika Hitne pomoi. Budimir je ispalio još jedan ra al i na Murkovog kolegu Balia. Branei se na sudu, kazao je “kako je htio samo zaplašiti policajce koji su mu se približili i da nije imao namjeru nikoga ubiti“. Nastavivši se skrivati po dravskim vrbicima, gdje ga je zatekla i no, Budimir je pokušao pobjei preko rijeke plivanjem na

minus 17 Celzijevih stupnjeva i temperaturi vode od samo dva stupnja. Novac i oružje kojim je poinio zloin odbacio je od sebe, no, tek što je isplivao, uhitili su ga varaždinski policajci. U prvom suenju Marsel je osloboen optužbe za pokušaj ubojstva Stjepana Balia, ali na ponovljenom suenju Budimir je morao odgovarati i za drugi ra al. Za ubojstvo nesretnog Murka i pokušaj ubojstva Balia osuen je na jedinstvenih 40 godina zatvora. Ubojica je pokušao umanjiti kaznu injenicom da je bio sudionikom Domovinskog rata, a sud je openito odbacio njegovu obranu te se priklonio mišljenju vještaka koji je ustvrdio da je Budimir morao uti povike Balia “Murk! Si živ?!”, da bi nakon toga ispalio ra al prema mjestu odakle su dopirali uzvici. Kako saznajemo, svoj problematini karakter Budimir je pokazao i u Lepoglavi, gdje se nalazi na odsluženju kazne. Naime, Budimir se oigledno zaželio još krvi, te je nožem pokušao ubiti drugog zatvorenika, i to sve zbog svae oko utega za vježbanje koja se odigrala dan prije i u kojoj je Budimir nokautiran. Vuk dlaku mijenja, ali ud nikada!


17. veljae 2012.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

DAN europskog broja za hitne situacije 112 obilježen i u Meimurskoj županiji

Prošlu godinu ak 56.246 poziva, sreom, samo oko 2 posto lažnih Svaku se godinu 11. veljae obilježava Dan europskog broja za hitne situacije 112, koji je zajedniki u svim državama lanicama, pa tako i u Hrvatskoj i Meimurskoj županiji. Prednost broja 112 je da kad se on nazove operater potom naziva sve hitne službe, a ne treba nazivati svaku zasebno. Meimurci su dobro prihvatili broj 112. Tako je uvoenjem tog broja 2007. godine zvalo

21.780 osoba, a 2011. godine ve 56.246 osoba, odnosno 42 posto svih koji su zvali hitne brojeve. Broj zlonamjernih poziva je sve manji, od nekadašnjih 7.000 broj zlonamjernih poziva iznosio je protekle godine “samo” 1.165 poziva. Najviše nenamjenskih ili zlonamjernih poziva bilo je od strane djece i Roma, sluajnim ukljuivanjem, zbog traženja operatera, traženja informacija i za sanitetski prijevoz.

Od poziva prošle godine, njih ukupno 56.246, bilo je 24.068 namjenskih poziva, te 31.013 nenamjenskih poziva i 1.165 zlonamjernih. ak 46,5 posto ljudi zove preko broja 112 hitnu medicinsku pomo, policiju i vatrogasce, a ostali inspekcije, komunalne tvrtke i komunalne redare, lovce i veterinare i drugo. (JŠ)

APEL iz Županijskog centra 112

Nemojte hodati po ledu na Muri i Dravi – to je opasno po život!

Djelatnici centra 112 u Meimurskoj županiji

Prema dojavi dežurnih djelatnika Hrvatskih voda, koji su primijetili uestalo kretanje graana po zaleenim površinama – ledu na rijekama Muri i Dravi, upozoravaju se graani da je kretanje po ledu na rijekama Dravi i Muri zabranjeno. Kretanje po ledu radnja je opasna po život, jer su vodotoci prekriveni ledom, promjenjive de-

bljine, pa postoji velika opasnost od propadanja u vodu, upozoravaju iz Županijskog centra 112. Mole se graani da se ne izlažu opasnosti ovom pogibeljnom radnjom, te da se u cilju osobne sigurnosti pridržavaju ovog upozorenja. Posebice je to opasno ovih dana kada je zatoplilo i poelo

STOŽER za zaštitu i spašavanje Meimurske županije

Opasnost od poplava ako se led i snijeg brzo ponu topiti Stožer za zaštitu i spašavanje Meimurske županije raspravio je u petak o stanju sigurnosti graana od elementarnih nepogoda i planovima za ovu godinu. Izvješe o radu i planovima stožera podnio je zamjenik župana Matija Posavec. Najvažnije je da e se i dalje raditi na jaanju i osposobljavanju specijaliziranih jedinica civilne zaštite, što je dugotrajan proces, a treba ih i opremiti. Jedan od problema, naveo je Ferid Kašmo iz Podrunog ureda za zaštitu i spašavanje akovec, jest i to što od dobre volje poslodavca ovisi hoe li pustiti dobrovoljnog vatrogasca na požar ili ne i hoe li mu to odbiti od plae. Zbog toga se traži neki prihvatljivi oblik stimulacije poslodavaca, a da dobrovoljni vatrogasci ili pripadnici civilne zaštite ne budu zakinuti, no za sada se tek radi o moguim prijedlozima mjera. lanovi stožera su, meutim, najviše vremena posvetili ekstremnim vremenskim uvjetima, snijegu i hladnoi,

koji su, na sreu, malo zaobišli Meimursku županiju. Kako je ocijenjeno, sustav funkcionira izuzetno dobro. Zavod za javno zdravstvo izdao je naputke graanima kako se ponašati pri ovako niskim temperaturama, dok je Zavod za socijalnu skrb zbrinuo one najugroženije. Osim toga, snijeg se isti odmah, 24 sata dnevno, meimurskim prometnicama kruži 16 kamiona ralica i dva gredera. Do sada je utrošeno više od 60 tona soli. Zamjenik župana Matija Posavec apelirao je na rukovodstvo Meimurje plina da, barem za vrijeme velikih hladnoa, neplatišama ne iskljui dovod plina. Na rijeci Muri proglašena je redovna obrana od leda. Vei dio rijeke je zaleen, a prava opasnost uslijedit e ako se temperature naglo dignu i led se pone naglo topiti, tada led može stvoriti epove, pa e biti potrebna i miniranja. Takoer u sluaju brzog topljenja snijega postoji opasnost od poplava. (JŠ)

je otapanje snijega i leda, tako da i tamo gdje je donedavno bilo možda i nekoliko desetaka cm ledene plohe vjerojatno je više nema. Drava i Mura pružaju ovih dana nesvakidašnju zimsku idilu (na slici) i ako ste se odluili za šetnju onda je najbolje da, kao i uvijek, izaberete obalne šetnice. (foto: Z. Vrzan)


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. veljae 2012.

BUDUNOST ruralnog prostora u Meimurskoj županiji

KOLEGIJ NAELNIKA i gradonaelnika

Prioritete imamo, ali kako do novca? Ve drugi put za redom gradonaelnici i naelnici zajedno sa županijskim elnicima pretresali su prioritetne projekte u Meimurskoj županiji, ovaj put u svjetlu što od onoga što je na listi od 40-ak prioritetnih objekata ima, a što nema zatvorenu financijsku konstrukciju, te kako osigurati realizaciju barem onih najnužnijih. Ve dulje vrijeme na listi prioriteta je izgradnja škole u Pribislavcu i Centra za odgoj i obrazovanje u akovcu, a od sportskih objekata dvorana u Orehovici, gdje betonski stupovi budue konstrukcije strše u nebo i propadaju. Županijska vlast e s projektima od znaaja za županiju ii prema resornim ministarstvima. Pojedini ministri ve su posjetili Meimursku županiju, a župan je najavio i skori dolazak ministra gospodarstva i potpredsjednika Vlade Radimira aia, najvjerojatnije kroz desetak dana i premijera Milanovia. Upravo zbog tih posjeta županijska vlast htjela bi zajedno s naelnicima i gradonaelnicima što kvalitetnije se pripremiti za dolazak premijera i iznijeti mu kljune probleme. Župan oekuje i povoljan ishod oko vojnih objekata, jer nad Županijom visi dosta velika financijska obveza za vojarnu, koju je prethodna vlast prenijela na Županiju, o emu e biti razgovora s ministrom Kotromanoviem. Budui da su na dnevnom redu kolegija naelnika i gradonaelnika bili projekti, na zamolbu pojedinih predstavnika graevinskih tvrtki, i oni su bili na sastanku s naelnicima,

gradonaelnicima i župnijskim elnicima. Graevinarima nedostaje posla za zapošljavanje kapaciteta pa im je pokretanje investicija u županiji od životne važnosti, kao i ukljuivanje u njih. Ponovno su izrazili nezadovoljstvo da firme poput Feniksa izvode radove na našem podruju, na nain da spuštaju cijene na natjeajima, ukljuuju domae kooperante, a onda im ne plate izvedene radove. Tražili su da se takvi ve u natjeajnim odredbama iskljuuju iz posla, kako druge izvoae ne bi dovodili pred bankrot. Graevinari su naveli i da se u drugim županijama tržišta zatvaraju u svoje okvire i posao uvaju za lokalne izvoae, pa je sve teže doi do posla. Na dnevnom redu kolegija naelnika i gradonaelnika bila je i nova organizacija javnoga linijskog autobusnog prijevoza. Župan Ivica Perho kazao je da su neke opine i gradovi imali primjedbe na to da se ne voze neke linije za kojima postoji potreba. Radna skupina, koju predvodi Matija Posavec, i uže operativno vodstvo pripremit e tekst natjeaja za javni prijevoz. Župan je naglasio da i prijevoznici moraju shvatiti što je uzrok da male zastupljenosti putnika u javnom prijevozu i zašto putnici pribjegavaju prijevozu osobnim automobilima. Razlog tome je ili nekvalitetan prijevoz, ili je neusklaena satnica ili preskupa cijena. Naši prijevoznici sada imaju priliku sagledati svoje realne mogunosti za što kvalitetniju organizaciju prijevoza.(BMO)

NAELNICI donjomeimurskih opina u Donjem Vidovcu zakljuili

Protiv poskupljenja uenikih karti U Donjem Vidovcu sastali su se naelnici donjomeimurskih opina i Grada Preloga s predstavnicima Udruge roditelja i predstavnikom prijevoznika. Grupa “M“ je preuzela linijski prijevoz u županiji i prevozit e uenike, polaznike Srednje škole u Prelogu, iz Kotoribe, Donje Dubrave, Donjeg Vidovca i Svete Marije. Naelnici poštuju takav dogovor ujedinjenih meimurskih prijevoznika u grupi “M“ i Meimurske županije, ali se ne slažu da se za uenike s njihova podruja povisuje cijena koja je dogovorena prije poetka školske godine. Stajalište opinskih elnika i njihov zakljuak prenio nam je domain sastanka Josip Grivec, naelnik opine Donji Vidovec. - Mi smo prije poetka školske

godine dogovorili cijenu s prijevoznikom ‘Vectum’ d.o.o. iz Preloga. Njegov ulazak u grupu ‘M’ i preuzimanje prijevoza uenika s našeg podruja od strane te grupe znai i preuzimanje postignutog dogovora za ovu školsku godinu, a to znai da je nekorektno povisivati prije dogovorenu cijenu. Preuzimanjem prijevoza trebaju preuzeti i poštovati prije ugovorenu cijenu. Držimo da bi prijevoz i inae trebao biti je tiniji kada voze domai prijevoznici, jer bi im troškovi trebali biti nešto manji nego prijevozniku sa strane, rekao je Grivec, te napomenuo da su iste jedinice lokalne samouprave i s Preseki grupom postigle bolje cijene nego ih je tada postigla Županija. (al )

Ouvano prirodno i kulturno bogatstvo uvijek e nai posjetitelja i kupca - Seljaci u ruralnom prostoru jesu ti koji ga mogu osmisliti i voditi, a društvo ili fondovi u poetku trebaju ulagati u kvalitetu njihovog života, kako bi ta sredina pružala mnoge mogunosti i benificije PIŠE: STJEPAN MESARI

Ruralni prostor jedno je od najveih bogatstava s kojim raspolaže Meimurska županija, osobito u njezinom gornjem dijelu, uz granicu sa susjednom Slovenijom i Varaždinskom županijom, te manjim dijelom s Maarskom. Kako je rije o ekološki ouvanom podruju, treba ga oznaiti kao iznimnu vrijednost, koju smo dobili u naslijee od svojih predaka i koju moramo uvati za nadolazee generacije, ali i promovirati kao turistiku ponudu. Takvo prirodno i kulturno bogatstvo uvijek e nai svog kupca i posjetitelja. Opine Štrigova, Gornji Mihaljevec i Nedeliše (a uskoro i Sveti Juraj na Bregu), zajedno sa slovenskim opinama Razkrižje, Ljutomer i Ormož, izradile su projekt “Turistike zone Prlekije i Meimurja”, ko-

ji je ve kandidiran prema EU ondovima. U ruralnim podrujima treba težiti razvoju proizvodnih kapaciteta (vinarije, žganjarnice, prerade mesa i mlijeka (sir turoš i meso z tiblice) i slino), te ouvanju tradicionalnih vrijednosti i, naposljetku, izgradnji potrebe in rastrukture. Znanje, poticanje multikulturalnosti i tolerancije moraju biti ugraeni u takav razvoj ruralnog prostora.

Vea ulaganja u ljudske resurse Ruralni razvoj ogranien je na usitnjenost poljoprivrednih površina, nerazvijenost ljudskih resursa, neizgraenu ili zaostalu komunalnu in rastrukturu, pa je stoga potrebno ulagati, prvenstveno u ljude, u kvalitetu života, prihvaanje i vrjednovanje razliitosti, kao i dijeljenje vizije. Slovenci i Hrvati u ovom dijelu Hrvatske to

žele i mogu, a osposobljavanje mladih za turistike vodie, vinare, sommeliere i ugostitelje jamstvo su da e u tome uspjeti. Tako obrazovani, osposobljeni i struni ljudi, uz jasno poznavanje tradicije ruralnog prostora, odigrat e veliku ulogu u promidžbi ruralnih vrijednosti, ali i privlaenju turista te prezentaciji hrane, vina i drugih

posebnosti prostora. Naravno, za uspješan rad trebat e imati više plae nego su to one u takozvanim industrijskim radnim mjestima i poslovima.

Krave, guske, svinje i koze na otvorenom Poljoprivreda, u našem primjeru vinogradarstvo i vinarstvo, voarstvo i seo-

DONJI KRALJEVEC, jedna od najrazvijenijih opina u Meimurju, u intenzivnom demografskom padu

Ponovno jako industrijsko središte, ali sa sve manje stanovnika!? Piše: Josip Šimunko Foto: Zlatko Vrzan Porast broja stanovnika usko je povezan s razvijenošu, pa se danas u strunim krugovima, ali i u hrvatskoj javnosti, smatra da neka sredina ima vei broj stanovnika ako je razvijenija. Nije to jedini kriterij, no on je dominantan za naše podneblje. Zbog ega onda opina Donji Kraljevec gubi stanovništvo, ako su svi drugi parametri pozitivni, i o kakvoj je anomaliji rije? Prema zadnjem popisu stanovništva 2011. godine, opina Donji Kraljevec imala je 4.671 stanovnika, popisanih je bilo nešto više, 4.759 graana. Deset godina ranije opina Donji Kraljevec imala je 4.941 stanovnika. U deset godina iz šest naselja opine izgubljeno je 9,3 posto stanovnika, usprkos znaajnom razvoju gospodarstva u opini. U samom Donjem Kraljevcu kao središtu opine radi gotovo isto toliko radnika koliko on ima stanovnika, oko 1.500 zaposlenih u razliitim djelatnostima. Zbog toga bi bilo za oekivati da sam Donji Kraljevec ne gubi stanovništvo, ako ga ve gube mjesta u opini, no nije tako.

Je li zakazala lokalna politika ili neiji uski interesi?

gradilišta, odnosno stanova. U samom D. Kraljevcu, koje ima puno više od drugih u Meimurju nekoliko stambenih Zbog ega je to tako i može zgrada, koje su izgraene još u li se smanjenje broja stanovbivšoj državi, posljednjih godinika u opini, ali i mjestu Dona osim poslovno - stambenog nji Kraljevec, za gotovo deset centra u samom središtu mjeposto u zadnjih deset godista nije napravljena ni jedna na tumaiti samo urbanim nova stambena zgrada. Nije uvjetima, tako, na primjer, bilo ni privatne ni opinske nedostatku gradilišta. Jedan inicijative po tom pitanju. To je od odgovora krije se upravo zasigurno jedno od najvaži u tome, samo mjesto nijih pitanja lokalne Donji Donji Kraljevec ne politike, koja bi Kraljevec i može primiti trebala potiPrelog, ali i druge opine, potencijalni cati dolazak kao što je Gorian, upueni priljev stanovih stasu jedni na druge i na što bolju novništva nov nika. zbog toga meusobnu suradnju, kao budui Posebice što nema širi centar donjeg dijela Meimurja. onih koji dovoljno Pravo pitanje je zapravo zbog ega su z apo taj budui širi centar nema jau povezanost radi planiranja zajednikog razvoja

Metalna industrija u D. Kraljevcu, koju predvode tvrtke poput Tehnixa, postala je i te kako privlana za radnike svih generacija iz cijelog Meimurja, ali nema novog doseljavanja u mjesto rada

sleni u metalnoj i drugoj industriji, te bi i te kako mogli zbog iznadprosjenih meimurskih plaa doprinositi opinskom proraunu. injenica je tako da je zadnjih godina zakazala i mjesna i opinska politika, jer gradilišta gotovo i nema. Radi se oito o nedovoljnom dugoronom sagledavanju problema. Nije zapravo rije samo o klasinom nemaru, ve o nedovoljnom uoavanju važnosti problema pada stanovnika. Inae, aktualna opinska vlast pokušavala je riješiti pitanje gradilišta u D. Kraljevcu, no to zbog raznih otpora i oito uskih interesa nije prošlo. Bilo je tako planirano da se mjesto proširi prema sjeveroistoku, no nije prošlo. Tako je sve ostalo po starom, gradilišta nema, ima, doduše, nešto starih kua, no opinska vlast nema novac za otkup. S druge strane, u Osnovnu školu Donji Kraljevec upisano je samo devet aka prvaka, pa i to dovoljno govori. Zanimljivo je da i mjesta u opini Donji Kraljevec, Hodošan, Palinovec, Donji Pustakovec, gube broj stanovnika, osim Svetog Jurja u Trnju i Donjeg Hrašana. Te mikro razlike mogu se tumaiti otvaranjem novih gradilišta u naseljima Donji Hrašan i Sveti Juraj u Trnju, odnosno agilnošu mjesnih


17. veljae 2012. sko domainstvo, najvea su bogatst va meimurskoga ruralnog prostora. Meutim, potreban je novi nain razmišljanja u ponudi gotovih proizvoda. Naime, turisti i gosti moraju na otvorenom vidjeti krave koje daju mlijeko za sir, svinje iz kojih se dobiva meso z tiblice, koze koje daju jarie za u penici ispei ili pilie za zabatak (hama i kuet). Dakle, sve te životinje treba izvesti iz staja, svinjaca (koca) i drugih nastamba na pašnjake pred oi gosta i turista. Tako e se vjerodostojno dokazati podrijetlo sirovine iz koje su nastali mlijeko, sir, meso, jaja i slino. Ni jednog se trenutka gostu ne smije dopustiti da posumnja kako je ono što jede ili pije iz nekog trgovakog lanca ili uvoza. I Europska unija (EU-15) potie takav razvoj ruralnog prostora, što podrazumijeva i opstanak i dostojan život i najmanjeg seljaka u Robadju, Preseki, Banfiju, Stanetincu, Svetom Urbanu ili drugim naseljima u ruralnom meimurskom prostoru. Oni e zajedno sa svojim susjedima i kolegama iz slovenskog prostora težiti da ih razliitosti ne razdvajaju, nego ih vode u novu budunost ruralnog prostora. Oni mogu i moraju biti razliiti i okrenuti sebi i svojim vrijednostima, ali se truditi da ruralni prostor danas s obje strane granice, sutra bez granice, bude kvalitetan i svakome prihvatljiv i da e na kraju donositi zaradu pojedincu, lokalnoj samoupravi i državi.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KOLEGIJ gradonaelnika Grada Mursko Središe

Skrb za one koji ne mogu platiti komunalnu naknadu Posljednji održani kolegij središanskog gradonaelnika Josipa Dobrania uglavnom je razmatrao, a potom i donosio, odluke vezane uz novac iz gradskog prorauna. Mnogim je zamolbama udovoljeno, a mnoge su odbijene upravo zbog novca kojeg i nema baš previše u gradskoj blagajni, odnosno na raunima. Grad Mursko Središe pod hitno e pristupiti izmjenama i dopunama odluke o komunalnoj naknadi Grada Mursko Središe. To e se uiniti tako da se oslobaanje od plaanja prizna nositeljima kuanstava i branim parovima nositelja u primjeru socijalne iskaznice i u sluaju invalidnosti. Po ovom pitanju e se oitovati te konanu odluku donijeti Gradsko vijee Grada Mursko Središe na svojoj sljedeoj sjednici. Kada je rije o socijali i potrebitima, Grad e pomoi i Klubu lijeenih alkoholiara “Povratak” tako da e platiti psihologa za radno - terapeutsku skupinu.

odbora, ali i neagilnošu Mjesnog odbora i opinskih vlasti u samom Donjem Kraljevcu. Posao se može bez problema nai u metalnoj industriji, ali … Ipak, ukupno uzevši, takva analiza pada broja stanovnika u opini Donji Kraljevec ipak je jednostrana, jer ne uzima u esto obzir i društvene promjese misli da treba ne, koje su veoma važne, dovesti industriju u no na prvi pogled manje neki kraj i stvar je riješena. vidljive. Najvažnijim se ini jedan skriveni akPrimjer opine Donji Kraljevec tor koji se zapravo ne pokazuje da ni znatan razvoj vidi dovoljno. industrije ne može zamijeniti Donji Kraljevec posustavan i skladan razvoj stao je u zadnjih pola stoljea znaajan industrijski neke sredine decentar kad je rije o Meis e t murju, a u najveoj mjeri speciposto jalizirani metalski industrijski graana opine Donji Kraljecentar. To znai da je postao pri- vec zadržat e u budunosti vlana snaga za metalce iz šire posao u industriji u opini Doregije. Istodobno je zaposlio go- nji Kraljevec, dok e ubudue tovo sve obrazovane metalce u oko osamdeset posto graana opini Donji Kraljevec. Upravo tražiti posao u drugim djelattu je jedan od razloga smanje- nostima koje nee biti klasinja broja stanovnika. Sve rad- ne industrijske. To se zapravo no sposobno stanovništvo u ve dogaa, samo su promjene opini koje nije metalne struke male i neprimjetne, razvojem potražilo je posao tamo gdje ga usluga i drugih sektora ne saje bilo, u gradovima akovcu i mo u opini Donji Kraljevec, Prelogu, ili u drugim susjednim nego još više u bližim gradoopinama ili pak negdje drug- vima, Prelogu, ali i Varaždinu dje. S druge strane, zbog toga te akovcu. jer nema dovoljan broj gradiliU interesu je opine šta, odnosno atraktivnih stambenih zgrada, nema interesa Donji Kraljevec da se što brže razvija - Prelog za doseljavanje u D. Kraljevec Zbog toga bi opinsko vodmnogih onih koji danas iz svih krajeva Meimurja i šire putuju stvo Donjeg Kraljevca, a on je na posao u to mjesto, jer rade u samo jedan od primjera kakvih u našem kraju ima više, trebalo metalnoj industriji. Drugim rijeima, ako je vje- razvijati one strategije koje je rovati igri brojeva, samo dva- mogue razvijati u buduno-

OPINA Sveti Martin na Muri izradila novi prostorni plan

Oprezno s proraunskim kunama Voditeljica financija i tajnik u Gradu Mursko Središe Marija Kralji i Miljenko Šte ani upozoravaju na potrebu realnog trošenja proraunskih kuna. Kažu kako se nerealizacija pojedinih prihoda mani estira i na nerealizaciju rashoda koji su uz njih vezani. Gradski dvojac izvješuje da je na gradski raun od nadležnog Ministarstva došao novac za obnovu te uvoenje struje i grijanja u zgradu u kojoj se nalaze TIC i Ured Turistike zajednice Grada Mursko Središe.

Pomo djeci, udrugama i crkvi Grad Mursko Središe e s 15 tisua kuna sufinancirati programe i aktivnosti središanske Osnovne škole, a novac je osiguran u ovogodišnjem gradskom proraunu. Isto tako Grad e iz ovogodišnjeg prorauna izdvojiti novac za središanske mažoretkinje koje e od 26. do 30. travnja sudjelovati na državnom natjecanju u

Dolaze klinika, solarne elektrane i proizvodnja bioenergenata - Usklaenjem opinskog sa županijskim prostornim planom, omoguit e se izgradnja sunanih elektrana i otvoriti proizvodnja bioenergenata, kaže Franjo Makovec, opinski naelnik Kapela pripada svetomartinskoj župi, ali je u Gradu Mursko Središe Cavtatu. Župi Sveti Martin na Muri pak e Grad s 5 tisua kuna pomoi obnovu kapele Svetog Križa u Hlapiini. Mjesnoj župi odnosno njezinom Caritasu pak e pomoi s dvije tisue kuna. Oni koji nee dobiti traženi novac jesu Udruga za razvoj i unaprjeenje pomagala i kvalitete življenja osoba s invaliditetom RH, društva turistikih vodia, a pojedinima e Grad besplatno na korištenje dati sportsku dvoranu i slino. (S. Mesari)

Opina D. Kraljevec i njezino središte doživljava zadnjih deset godina ponovno snažan industrijski rast, ali istovremeno gubi stanovništvo

sti, kao i sudjelovati u kreiranju gospodarskih sektora budunosti. Jedna opina, svejedno male ili srednje veliine, ne može razvijati sve sektore podjednako, to ne može ni država. No, u opini sigurno mogu rei što ne žele, a što žele, i u kojem smjeru treba ii budui razvoj i onda tragati za dobrim rješenjima. Najvažnijim se pokazuje dugorono planiranje ne za pet ili deset, ve za dvadesetak godina unaprijed i odgovor na pitanje: kakav se Donji Kraljevec želi? Bez toga e se lutati, a krivci e se uzaludno tražiti na raznim stranama. Jedno od rješenja može biti ve zadano: razvoj metalne industrije do te mjere da postane svjetski relevantna u pojedinim segmentima, no opet se postavlja pitanje budunosti, što e biti za deset ili dvadeset godina, ne mogu svi biti metalci. Naime, ako i poraste broj zaposlenih u metalnom sektoru, to ne znai da nee biti iseljavanja, jer mnogi dolaze raditi iz drugih sredina. U jednom i u drugom sluaju, potrebne su zajednike

Uskoro e postojea gospodarska zona biti vea za deset hektara

odluke kako lokalnih vlasti, tako i poduzetnika, i zajednika promišljanja, kojih nedostaje. Zbog svega toga opina Donji Kraljevec e i dalje polako gubiti broj stanovnika, usprkos tome što se smatra razvijenim, zbog nedovoljno razvijenih drugih sektora i nejednakog razvoja. Paradoks se sastoji i u tome što je u interesu opine, osim vlastita razvoja, da se što brže razvija Prelog kao najbliži grad, jer e stanovništvo onda manje seliti u druge gradove. Osim toga, postoji znaajna mogunost da zbog urbanizacije stanovništvo ostaje kod kue. Kako je regionalno ipak rije o manjim centrima, Donji Kraljevec i Prelog, ali i druge opine, kao što je Gorian, upueni su jedni na druge i na što bolju meusobnu suradnju, kao budui širi centar donjeg dijela Meimurja. Pravo pitanje je zapravo zbog ega taj budui širi centar nema jau povezanost radi planiranja zajednikog razvoja. 

PIŠE: STJEPAN MESARI

Na sljedeoj sjednici Opinskog vijea trebao bi biti prihvaene te donesene 3. izmjene i dopune prostornog plana opine Sveti Martin na Muri, kojima je cilj i svrha osiguranje uvjeta za proširenje raznih djelatnosti, gospodarstva, te sportskih i kulturnih sadržaja. Posebno e se poveati graevinsko podruje u Gospodarskoj zoni Sveti Martin na Muri, za otvorenje novih proizvodnih pogona i proširenje postojeih. Gospodarska zona bit e poveana za novih 10 hektara površine. Za opinu Sveti Martin na Muri posebno je znaajno što e novi prostorni plan biti usklaen sa županijskim prostornim planom, na osnovu ega se poduzetnicima i tvrtkama nude mogunosti novih investicija i programa, kao što su proizvodnja bioenergenata i sunanih elektrana, za koje postoji interes ne samo domaih, nego i vanjskih poduzetnika. Kod izrade prostornog plana vodilo se rauna da podruje ostane zaštieno od mogunosti njegovog narušavanja izgradnjom kapaciteta koji su u suprotnosti sa zacrtanim odrednicama o zdravom i održivom podruju.

Seoski turizam bogatiji ponudom i sadržajima - Prostornim planom peveat e se ukupno graevinsko podruje, ali i podruje za druge izgradnje, ulaganja i proširenja. Tako e nove sadržaje i ponudu imati sadašnji Seoski turizam Gorianec, gdje e se izgraditi novi restoran, što je potreba zbog sve veeg broja turista koji dolaze u obilazak ovog ali i okolnog podruja, naglašava Makovec. - Kreemo u izgradnju treega nogometnog igrališta kod Sportskog centra, ime e biti omoguene pripreme i utakmice prvoligaških nogometnih klubova i raznih reprezentacija, osobito kad Hrvatska postane lanicom EU, te e Sveti Martin na Muri biti i te kako zanimljiv za klubove iz susjednih zemalja. Na ovaj dio nadovezuju se itavi mlinarsko - mlinski sadržaji, od Mlina na Muri, Mlinarske kue, broda i muzeja. U Toplicama Sveti Martin novim e planom biti omoguena izgradnja klinike, ime se nadopunjuje ponuda ovog trenutka kupališno - rekreacijskih sadržaja za zdravstveno - ljeilišne sadržaje, najavljuje Makovec, dodajui kako sve ovo ima realne osnove i da e se sve ostvariti u skoroj budunosti. Istina, nešto ranije, nešto kasnije, ali za sve e biti osigurani graevinski prostori.


12

Kroz Međimurje

SURADNJA Meimuraca, Podravana i Maara

U Legradu dogovoren novi EU projekt za vrtie U Legradu je održan pripremni sastanak na kojem je dogovorena nova suradnja izmeu opina Legrad, Donja Dubrava i Donji Vidovec te nekoliko opina s maarske strane o zajednikoj kandidaturi na natjeaj raspisan od strane EU. Dogovoren je projekt kojim e se urediti djeji vrtii. Tako se tim projektom za vrti u Donjem Vidovcu planira nabava nova oprema, a u Legradu ureenje tzv. slane sobe. Ovo je bio prvi radni dogovor vezan uz taj projekt, slijedi razrada projekta te kandidiranje. Nakon odluke ovih sredina o zajednikoj kandidaturi prekograninog projekta “Povijesno - pouna pješako - biciklistika staza Nikola Zrinski”, ovo je drugi projekt u kojemu su zajedno ove tri opine s hrvatske strane. - Mi smo tri susjedne opine iz dvije županije, veže nas zajednika povijest, interes i želja za kvalitetnijom suradnjom i zbližavanjem na dobrobit žitelja naših opina, rekao je nakon sastanka naelnik Donjeg Vidovca Josip Grivec. (alf)

OD SADA i u Student servisu akovec

Meunarodna studentska iskaznica ISIC ISIC - International Student Identity Card jedina je meunarodna studentska iskaznica koja se izdaje i vrijedi u 120 zemalja, s preko 4,500.000 korisnika, a pruža brojne pogodnosti i popuste na razne proizvode i usluge u Hrvatskoj i svijetu. ISIC iskaznicu mogu dobit i s t udent i (redovni i izvanredni), a vrijedi tijekom jedne akademske godine. Za izradu je potrebna fotograija 3x3,5 cm, potvrda o statusu studenta i osobna iskaznica. Uz ISIC, u Student servisu akovec može se zatražiti i ITIC - Meunarodna profesorska iskaznica (za profesore, uitelje, asistente). Više o ISIC i ITIC karticama, uvjetima dobivanja i pogodnostima koje one pružaju može se saznati na www.scvz.unizg.hr i www.isic.hr. (BMO)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. veljae 2012.

I MEIMURCI u okviru TEMPUS projekta iz fondova EU na treningu u Varaždinu dobili uvjerenja

Cjeloživotno uenje mora postati stalnom praksom Posredstvom Grada akovca i u suradnji sa Sveuilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u Varaždinu je u etvrtak 2. veljae tridesetak graana iz našeg kraja dobilo uvjerenja o završenoj radionici na temu zdrave hrane i kvalitete voa i povra, skladištenja i pripreme za prodaju. Predavanja su održana u prostorima Strunog studija Ekonomskog fakulteta Osijek u Varaždinu, a predavai su bili profesori Prehrambeno - tehnološkog fakulteta u Osijeku. Uvjerenja su polaznicima radionice podijeljena u sveanom ozraju, a svaki je polaznik dobio po cvijet. Dekan PTF-a u Osijeku, prof. dr. sc. Drago Šubari, istaknuo je prigodom podjele uvjerenja da cjeloživotno obrazovanje mora postati stalnom praksom, a polaznicima su estitale i profesorice dr. sc. Danijela ai Kenjeri i dr. sc. Milena Mandi, te ravnatelj strunog studija EFOS u Varaždinu.

Sveana podjela uvjerenja u Varaždinu

Zoran Vidovi: Moramo težiti društvu znanja Zamjenik gradonaelnika Grada akovca Zoran Vidovi u ime Grada pozdravio je nazone te naglasio: - Cijela Europa, tako i Hrvatska, te-

SREDNJA škola Prelog

Rezultati uenika s natjecanja meu tri najbolje škole u Hrvatskoj Premda postoji i djeluje tek trinaestu godinu, Srednja škola Prelog može se podiiti vrhunskim ostvarenjima i rezultatima, ne samo za županijskoj nego i na državnoj razini. Osobito se te odnosi na strukovni dio škole, koja izuava i odgaja budue kuhare, konobare, slastiare, mesare i pekare. - Ovog trenutka po rezultatima s raznih natjecanja naša se škola ubraja meu tri najbolje srodne škole u Hrvatskoj. Jednako tako, istina, nešto kasnije, i naši gimnazijalci, turistiko - hotelijerski komercijalisti i ekonomisti sve su uspješniji, što je najbolje vidljivo kod upisivanja u više i visoke škole, ponosno istie profesor Tomislav Gregur, školski ravnatelj. Posebna su pria konobari, koje vodi Josip Bajsi, a osobito se to odnosi na završne razrede. Ovi uenici na državnim natjecanjima

U flambiranju preloškim uenicima u državi nema ravnih

i smotrama redovito zauzimaju prva tri - etiri mjesta, najviše puta ona najbolja, za zlatna odlija. U lambiranju i spremanju koktela i napitaka bez premca su u državi, što pokazuju brojne diplome i odlija. Vrlo važno, možda i najvažnije, jest to što se izueni konobari istiu na svojim radnim mjestima i tono se meu konobarima prepoznaje tko je sve prošao prelošku Srednju školu i njihove mentore. (S. Mesari)

ži društvu utemeljenom na znanju, koje ima utjecaj na ekonomski, kulturni i društveni život pojedinca, ali i cijelog društva, pa ne udi da se kroz krae oblike edukacije, koji se zbog kratkoe trajanja smatraju prikladnim oblikom obrazovanja za ovo vrijeme u

kome se znanja i tehnologije brzo mijenjaju, žele približiti najnovija znanja iz svijeta prehrane i voarstva. Obrazovanjem strunjaka stvara se ljudski kapital koji može primijeniti znanja u objektima društvene prehrane, ugostiteljskim objektima i u

voarstvu, smanjiti stupanj raznih bolesti modernog naina života, pridonijeti zdravlju nacije, a time znaajno smanjiti izdatke za zdravstvo, te bolju uinkovitost gospodarstva i prosperitet pojedinca i zajednice. Grad akovec stipendira oko 500 studenata, što iznosi oko 2,8 milijuna kuna godišnje, znajui da je obrazovanje temelj napretka. Interes za predavanja bio je iznad oekivanja, a koordiniran je uz pomo Upravnog odjela za gospodarstvo Grada akovca. U skladu sa Zakonom i Pravilnikom o studijima i studiranju Sveuilišta u Osijek, potvrda je usklaena s europskim sustavom prijenosa bodova. Polaznici su završili trening, odnosno radionice u trajanju od petnaest sati, a meu polaznicima bili su i pojedini vijenici Grada akovca, ali i lanovi Društva za zaštitu potrošaa sjeverne Hrvatske, vlasnici tvrtki iz našeg kraja i lanovi obiteljskih gospodarstva koje se bave proizvodnjom povra i hrane. (J. Š.)

MEIMURSKO VELEUILIŠTE akovec

U svojim prostorima održava i CISCO akademiju Na Meimurskom veleuilištu održano je educiranje 11 polaznika CISCO akademije za dobivanje u informatikom svijetu cijenjenih CISCO certiikata. Radi se o meunarodno priznatoj diplomi za rad na održavanju informatikih mreža. Edukacija se održava kroz etiri modula, pri emu se radi na upoznavanju mreža, održavanju sustava, planiranju i projektiranju mrežnih sustava. Za sada su se na CISCO akademiju javljali pretežito studenti, ali se oekuje da e u doglednoj budunosti interes porasti i na zaposlene u tom sektoru, ali i uenike, jer nigdje se u bližoj okolici ne održava ova vrsta edukacije, a imateljima certiikata daje dodatnu vrijednost njihovu znanju prilikom ponuda za posao. Veina polaznika CISCO akademije bili su studenti Meimurskog veleuilišta, a edukaciju su imali prilike obaviti u pola cijene, jer edukacija za vanjske polaznike košta 8.000 kuna po polazniku. Studentima je bilo omogueno i

Instruktor Bruno Palašek i polaznik akademije Robert Poljak

plaanje u ratama, certiikat koji dobiju na kraju edukacije uz steenu formalnu diplomu šire im otvara vrata širom svijeta, jer je svojevrsno jamstvo poznavanja odreenih strunih znanja. Robert Poljak, polaznik CISCO akademije, ve je završio Meimursko veleuilište u prvoj generaciji studenata i u meuvremenu se zaposlio u akovcu u jednoj našoj informatikoj irmi. Za dobivanje ovog certiikata odluio se

jer smatra da on daje veliku prednost kako kod zapošljavanje, tako i kod daljnjeg rada. Završavanjem ovog certiikata stjeu se znanja koja su vrlo korisna u daljnjem radu, posebice ako se radi s CISCO opremom, koja je dosta složena, a uz ova znanja steena u CISCO akademiji rad postaje jednostavniji i lakši, kazao je Robert Poljak. Instruktor na CISCO akademiji je Bruno Palašek. (BMO)


17. veljae 2012.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SVETI JURAJ NA BREGU

Predstavljen spomenik prirode Bedekovieve grabe

Jata razliitih ptica traže hranu na rijetkim dijelovima meimurskih rijeka koji nisu zaleeni

OBITELJ Krznar u Belici dobila neobinog gosta

Kormoran u potrazi za hranom sletio u dvorište PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

Pravu je pomutnju u dvorištu obitelji Krznar u samom središtu Belice u ponedjeljak uinio nesvakidašnji gost, pa su nas pozvali da posvjedoimo tom dogaaju. Naime, u dvorište Krznarovih svratio je crni kormoran, pritajivši se uz ogradu i hrpu snijega. Vidjevši pticu, Ivan, gazda obitelji, odluio je uhvatiti je, no gost je pokazao sav svoj alat, a onaj najdjelotvorniji, kljun, zario je meu njegove prste. - Pozvali smo veterinara koji je zamolio da se kormoran privremeno smjesti u krletku, a kasnije e se odluiti o njegovoj sudbini. Ako je ranjen, bit e zalijeen, ako pak je samo umoran, malo e se odmoriti, a potom biti pušten u blizinu staništa kormoran uz neki rijeni rukavac, rekao nam je Ivan, koji je kormoranu morao svezati kljun kako bi ga mogao premjestiti u kavez.

Zbog zaleenih voda ostali bez hrane Ovih je dana na rijetko nezaleenim mjestima dviju meimurskih rijeka jako mnogo raznih životinja koje su u potrazi za hranom. Na uskim protocima vode stotine i stotine divljih ptica, osobito patki i guski, ali i labudova, kormorana i aplji bori se za po koji primjerak ribe, algi i trave. esto puta meu pticama dolazi do otvorenog sukoba, gdje ptice bivaju ozlijeene ili iznemogle do smrti. Za razliku od šumskih ptica i životinja, kojima lovci i lugari po ledu i snijegu dostavljaju hranu, ovim

rijenim pticama gotovo je nemogue pomoi. Što zbog toga što su vrlo divlje, što zbog toga što je do njih opasan put preko leda, koji može i puknuti, pa se ljudi ne osude dostaviti im hranu. One pitomije ptice

uz most na odvodnom kanalu rijeke Drave uživaju u hrani koju im dobacuju posjetitelji i ribii, no to je manji broj od više stotina trenutno ugroženih ptica na meimurskim zaleenim vodama.

Na skupu vlasnika i korisnika zemljišnih parcela spomenika prirode Bedekovieve grabe, koji je održan u utorak 7. veljae, okupilo se petnaestak mještana uz više gostiju. Kako je poznato, rije je o zaštienom dijelu prirode poznatom kao Bedekovieve grabe, gdje je ouvan veoma rijetki leptir livadni plavac. Rasprava je bila usmjerena na poželjno upravljanje livadama, kako bi se tamo zadržali leptiri koji su temeljni fenomen i pod zaštitom. Mještani su s pažnjom saslušali izlaganja Siniše Goluba, ravnatelja Javne ustanove, koji je prezentirao djelatnost ustanove, kao i prezentaciju Luke Katušia iz Državnog zavoda za zaštitu prirode o zaštienim spomenicima prirode. Za vlasnike parcela najvažnije je da je livade potrebno kositi dva puta godišnje, a najmanje jednom godišnje. Valerija ižmak (HPK – Poljoprivredna savjetodavna služba) informirala je vlasnike parcela da mogu dobiti poticaje za livade od 700 kuna po hektaru, no moraju biti upisani u upisnik kod Agencije za plaanje.

Nesreeni gruntovni i katastarski papiri Tu je i najvei problem, od 70 pozvanih vlasnika odazva-

Izgladnjeli kormoran potražio je hranu u obiteljskom dvorištu u Belici

Privremeno smješten u Ivanovcu Kormorana, koji je sletio u dvorište obitelji Krznar u Belici, pregledao je veterinar, koji je ustvrdio kako je ptica zbog nedostatka hrane onemoala i zbog toga nije mogla pratiti jato koje se selilo s jednog mjesta na drugo.

Veterinar ga je smjestio u privatni zoološki vrt u Ivanovcu, gdje e ostati tako dugo dok se potpuno ne oporavi, a potom e biti pušten meu kormorane na nekoj od njihovih staništa u Meimurju. (sm)

lo se njih 15-ak, što je zapravo dobar odaziv s obzirom na to da nisu sreeni gruntovni i katastarski papiri, pa vlasnika dijela livada ima i u Australiji. Ovo su, meutim, tek prvi koraci, oekuje se da e u buduim vremenima opina Sveti Juraj na Bregu imati mnogo više koristi od toga zaštienog lokaliteta, jer je ve i sad taj lokalitet turistika toka, napomenuo je naelnik opine Anelko Nagrajsalovi. Bilo je rijei i o nadzoru, kako samih nadzornika Javne ustanove, tako i inspektora za zaštitu prirode. Skupu vlasnika i mještana bili su uz spomenute nazoni: Katica Bezuh, (Ministarstvo

zaštite okoliša i prirode, Uprava za inspekcijske poslove zaštite prirode), Hrvoje Stunkovi (Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, viši inspektor zaštite prirode), Ramona Topi (Državni zavod za zaštitu prirode), Valerija ižmak (HPK – Poljoprivredna savjetodavna služba), Sandra Golubi, proelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Meimurske županije, Mihaela Mesari, struna suradnica u Javnoj ustanovi, profesorica Željka Kadi, koja je svojedobno i otkrila leptire, te nadzornici Javne ustanove Velimir Bašek i Zvonimir Varga. (J. Š., foto: MM)


14

Poljodjelstvo

17. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GOSPODARSKA škola akovec - uenice Valentina Juras i Sanela Senar provode jedinstven i zanimljiv program

Njega suhog vina u barik bavi PIŠE: STJEPAN MESARI FOTO: ZLATKO VRZAN

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Malo sunca i eto živosti! Sunce, koje je nakon puno dana obasjalo Meimurje, na sajam i plac privuklo je nešto više prodavaa i kupaca. Istina, sitnica je to na prizore kakvih smo se nagledali mnogih srijeda na dva akoveka kultna mjesta gdje se prodaju prehrambeni i runo izraeni artikli, ali puno je bolje nego prošlu srijedu. Prodavale su se na veliko jabuke, zatim cikla, stona repa, luk i krumpir. Dobro je išao kukuruz, te žito, jeam, zob i pšenica. Drva nešto bolje nego ranije, jednako kao i razni alati. Dobra je potra-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA

Do sad nezabilježen program u meimurskim srednjim strunim školama, ali i srodnim školama u regiji, provodi se u Gospodarskoj školi akovec. Tehnologijom “sur lie” dvije uenice, Valentina Juras i Sanela Senar, pod budnim okom mentorice, diplomirane inženjerke Vesne Stunkovi, u barik bavi njeguju suho vino. Mentorica Stunkovi naglašava kako je osnovni cilj ovog ne malog programa i projekta proizvesti vino drugai-

Mentorica Stunkovi provjerava osobine vina iz barika

Dužina ležanja vina u bariku je razliita i to odreuje podrumar na temelju kušanja i dugogodišnjeg iskustva. U ovom primjeru to e odluiti uenice i njihova mentorica

je kvalitete u odnosu na vino proizvedeno u inox bavama ili posudama. - Ova tehnologija, poznata pod nazivom ‘sur lie’ ( rancuski naziv), primjerena je za bijela vina visoke kvalitete, kakav je naš pinot sivi, proizveden i pobran u školskom vinogradu u Vuetincu, uglas kažu Valentina i Sanela, kojima e ovaj projekt poslužiti kao maturalni rad i svojevrsna preporuka za nastavak školovanja na višim i visokim uilištima. - Sur lie metoda podrazumijeva provoenje alkoholne ermentacije mošta u barik bavama te držanje vina na talo-

- kukuruz 1,60 kn/kg - pšenica 1,80 kn/kg - krumpir 1,50 kn/kg - luk 30 kn/vrea - zelje 40 kn/vrea - mrkva 10 kn/kg - jabuke 5 kn/kg - med 35 kn/boica - buino ulje 80 kn/l - kuhano vino 6 kn/aša žnja za kiselim kupusom i kiselom repom, te orasima i buinim uljem. (S. Mesari)

Bistroa vina dolazi sporije, ali zorno pokazuje njegove osobine

gu, uz više mjeseno miješanje vina s talogom. Bitno je da ne doe do potpune razgradnje šeera, a nakon završene ermentacije zapoinje miješanje taloga, i to u poetku dva puta tjedno, a kasnije rjee, naglašava Sanela, koja ima vrlo ozbiljne ambicije u bavljenju vinom.

Grože iz vlastite kasne berbe - Tijekom dozrijevanja kvasac hrani vino, dajui mu arome, strukturu i punou. Za ovakav nain proizvodnje vina najprikladnije su sorte groža (kultivari) chardonay, sivi i bijeli pinoti, sauvignon i

rizvanac, kaže Valentina, te naglašava kako je škola za ovaj projekt iskoristila pinot sivi iz vlastite kasne berbe. - Grože za ovu tehnologiju koju mi sada koristimo je iz kasne berbe i potpuno je zdravo, s 13 posto volumnog postotka i vinu. Mošt je sumporen sam jedanput, a, koliko e odležati u bariku, odredit emo nas dvije, naša pro esorica Stunkovi i eventualno netko od vrsnih podrumara, istiu Sanela i valentina, uvjerene kako je vino ve sada izvrsno, a da e kroz par tjedana biti jako kvalitetno i spremno za daljnju obradu te buteljiranje.

Mnogo je prednosti - Prednosti su ove metode manja potreba za sumporenje u odnosu na vinofikaciju u inoxu, vina su otpornija na oksidativne promjene, prirodno su stabilnija na taloženje bjelanevina, soli, vinske kiseline i stabilnije boje. Ovako proizvedeno vino može se puniti u boce bez fil-

triranja, no treba biti naglašena metoda zbog zahtjeva kupaca za bistrijim vinom, naglašava prednosti sur lie metode pro esorica Stunkovi, dodajui kako Gospodarska škola i na ovaj nain i ovim projektom pokazuje kako prati svjetske trendove u proizvodnji vina i osluškuje prohtjeve tržišta. (sm)

Miješanje taloga i vina u barik bavi bitan je trenutak u sur lie proizvodnji vina

Struna predavanja za poljoprivrednike - 21. veljae, Dragoslavec (lanovi društva Hortus Croatiae s vinima GP-a) - 19 sati - Voena degustacija i ocjena kvalitete vina berbe 2011. (sorta sauvignon), predava Marijan ižmešija

Rasadnik Sveta Marija Omladinska 14 Telefon: 040/660-191

Voćnjak Nedelišće Varaždinska bb., Telefon: 040/895-220

- 23. veljae, Donji Pustakovec (Društveni dom), 19 sati, predavanje “Pokusi ozime pšenice u Meimurju”, predavaica Suzana Paji - 23. veljae, Sv. Martin na Muri (prostorija Opine), Opinska udruga voara, vinogradara

i povrara, 18 sati, tema: “Što donosi nova direktiva 2009/128/ EU? Iskustva suzbijanja lozine grinje, uzronika akarinoze u meimurskom vinogorju”, predava Milorad Šubi - 24. veljae, Mala Subotica (Fortuna), Meimur-

sk a udr uga proiz voaa merk a nt ilnog k r umpira – MUPMK, 18 sati, tema: “Iskustva suzbijanja štetnih organizama krumpira na podruju Belice tijekom 2011. sezone”, predava Milorad Šubi

VONE SADNICE

jabuka kruška dunja mušmula trešnja višnja šljiva marelica breskva nektarina lijeska malina kupina ogrozd ribiz

Ruže stablašice i lozni cijepovi Kontejnirane sadnice

aronija borovnica brusnica kaki kivi citrusi smokva šipak drijen boysen tayberry jagoda

GOJI

NOVO U PONUDI

OSKORUŠA

KIVIKA ARGUTA (mini kivi)

Struan savjet i vrhunska usluga


17. veljae 2012.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT U rano proljee se sadi drvee!

Vrt – park – perivoj Zrno do zrna - pogaa, drvo do drveta – šumica, vrt, park, perivoj, drvored. Malo filozofiranja pred sezonu sadnje svakako e nam dobro doi. Volim meditirati o sadnji, donosi pozitivan adrenalin i mnogo vaših komentara. Što se tie terminologije, u brojnoj literaturi susreemo se s razliitim izrazima za imenovanje ureenih zelenih površina. esto se pojmovi park, perivoj i vrt pojavljuju kao istoznanice, ali ipak meu njima postoje odreene razlike. Te razlike oituju se u namjeni, vlasništvu i stilskom obilježju. „Vrtom se obino naziva prostor usko vezan uz objekt (kuu, dvorac, vilu, palau, kuriju), koji ga uljepšava i upotpunjuje. Vrt ima estetsku vrijednost i znak je raskoši i socijalnog statusa.” Prema Sonji Jurkovi, rije „park” upotrebljava se kada

se odnosi na gradske prostore. Definiramo ga kao vanjski prostor, posebno oblikovan za boravak i šetnju veeg broja ljudi, za druženja i uživanje u prirodi. Za razliku od vrta kojemu je korisnik poznat, park je javni prostor za sve korisnike. Kada se spominje izraz perivoj, misli se na visokokultivirani zeleni prostor, prostor koji je nešto izmeu parka i vrta, a služio je kao središnje mjesto društvenih zbivanja. Tu su se održavale priredbe, koncerti, predstave i slino. ini mi se zgodna jedna kratka definicija prema kojoj je park sažeta i idealizirana priroda, a vrt proširenje stana. Tako su parkovi snovi o idealu prirode, ili (opet prema S. Jurkovi) park je ostvarenje sna. Filozo ski gledano, park (i vrt i perivoj) može biti vizija raja, može biti iluzija stvarno-

sti, ili izraz moi i simbolina poruka. Poticaj za osnivanje i podizanje hortikulturnih nasada mogu biti razliiti. Od potrebe za isticanje položaja i statusa, potrebe za osiguranje tajnovitosti boravka na otvorenom ili obrnuto potreba za druženjem s ljudima i ostalim živim svijetom do potrebe za relaksacijom i stvaranjem drugaijeg, zelenijeg okruženja. Na obelisku u perivoju Maksimir na latinskom je uklesana poruka njegovog utemeljitelja: „Na pomo potrebitima, koji se nisu odali neradu, mirnim graanima kao poticaj na korisnije i istodobno ugodnije obraivanje zemlje, na ures metropole, a

isto tako za diku domovine i dušama umornim od javnih poslova i zbilje životne, da se osvježe nedužnim nasladama prirode, ove je lugove, kojih je ureenje odavno želio, a nedavno donekle i pokušao zajedno s okolnim poljem tijekom više godina s veseljem urediti, prema prilikama i ukrasiti i o tome dao postaviti ovaj skroman dokaz Juraj Haulik, biskup zagrebaki, kraljevski namjesnik banske asti godine spasa 1843.“ Sad vidimo gdje je Krleža uio pisati duge reenice, a mogli bismo i mi uiti o humanistikoj namjeni zelenila. Znanje je najjae oružje, iako zeleni nismo ratnici, ipak: Živjelo zeleno znanje!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC

Mogui zdravstveni problemi u pasa i maaka sa kraom njuškom Što su brahiocefaline životinje? Veina vlasnika kunih ljubimaca nisu upoznati s pojmom brahioce alian. Rije dolazi od grkog korijena „brachy“, što znai kratak i „cephalus“ što znai glava. Brahioce alini psi i make u odnosu na veliinu njihova tijela imaju nešto skraenu donju te jako komprimiranu gornju eljust. Meu najpoznatijim brahioce alinim pasminama pasa su pekinezer, bokser, buldozi, mops, shi-tzu, shar pei, bostonski terijer, cavalier... dok su kod maaka najpoznatije perzijske i himalajske make.

Što je brahiocefalini sindrom? Meko tkivo i organi u usnoj šupljini i nosu (jezik, meko nepce, nosne pregrade) u odnosu na kosti eljusti i nosa esto nisu normalno, proporcionalno skraeni što dovodi do prenatr-

panosti i “gužve” u ustima i nosu te posljedinog suženja gornjih dišnih prohoda i otežanog disanja. To je skup genetskih razvojnih anomalija koje ukljuuju sužene nosnice, odebljalo i produženo meko nepce, izvrnute grlišne vreice, povean jezik, stisnute nosne pregrade, sužen dušnik. Na sreu, veina pasa ne pati od svih aspekata ovog sindroma. Iako je ova anomalija genetski uvjetovana i prisutna roenjem, obino kliniki znaci bolesti poinju od 2 do 4 godine. Psi eše obolijevaju od maaka.

Koji su simptomi brahiocefalinog sindroma? Oboljele životinje otežano dišu, “bore se za zrak” i nemirne su. Disanje je glasno, kod udisaja i izdisaja se mogu uti hropci, obino su im usta puna sline. U snu hru. Brzo se umaraju. Sluznice su esto plaviaste zbog nedostatka kisika. Može doi do

kolapsaiuginuauuznapredovalimsluajevima.Uzbuenje,stres, poveanatemperaturaivlažnost zrakatepretilostpogoršavajuklinike znakove bolesti.

Kako postupati sa bolesnom životinjom? Ako životinja ima blage simptome bolesti ne smijemo izlagati životinju prevelikim naporima, vruini i stresu. Ako je životinja pretila obavezna je dijeta. U uznapredovalim sluajevima bolesti potrebno je životinju lijeiti lijekovima i kirurški gdje je to mogue. Koji su dodatni zdravstveni problemi brahioce alinih životinja? Brahioce aline životinje unato skraenoj njušci imaju normalan broj zuba u usnoj šupljini, no oni su stisnuti unutar malog prostora te one eše pate od nepravilne grae zubala, nakupljanja plaka i kamenca na zubima što uzrokuje upalu zubnog mesa. One šupljine u brahi-

oce alinih životinja su plitke i oi su jae ispupene prema van pa su upale i ozljede oka eše. Ponekad su oi toliko ispupene da se kapci ne mogu zatvoriti. esti su i dermatitisi na kožnom naboru koji se stvara zbog skraene njuške izmeu nosnog hrpta i donjih vjea. Anestezija je kod brahioce alinih životinja rizinija, potrebno je pratiti stalnu prohodnost dišnih puteva još neko vrijeme poslije buenja. U pravilu brahioce aline životinje nisu dugovjene. mr. Tomislav Dolar dr. vet. med.


16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

17. veljae 2012.

DVD Sveta Marija

Ponovno najbolje vatrogasno društvo u Meimurskoj županiji UDVDR RH, ogranak akovec

akoveki ratni veterani poveali lanstvo i aktivnosti Izvještajni sabor UDVDR RH održao je i ogranak veterana akovec, na kojem je predsjednik Tihomir Domini podnio izvještaj o radu u prošloj godini. - Ono što veseli, kazao je Domini, da je prošle godine povean i broj lanstva, ali i aktivnosti. Tako je izmeu ostalog reeno da su akoveki veterani sudjelovali na nekoliko sportskih natjecanja, na kojima su ostvarili odline rezultate. Na ribolovnom natjecanju u Svetom Martinu na Muri sudjelovali su s jednom ekipom koja je osvojila prvo mjesto. Najbolji su bili i u ukupnom poretku ekipa na 17. sportskom natjecanju dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Meimurske županije. S tog su se natjecanja na držav-

no prvenstvo plasirale tri ekipe akovekog ogranka veterana, kuglai , streljai i stolnotenisai. Ono ime se mogu pohvaliti, istaknuo je Domini, jest sudjelovanje u akciji uništavanja ambrozije na podruju Grada akovca u suradnji s Udrugom dragovoljaca HOS-a, koja je bila nositelj tog projekta. Na kraju je Domini zahvalio i Gradu akovcu i gradskom Kotaru zapad na financijskoj pomoi, bez koje veinu programa ne bi mogli realizirati. akoveki veterani Domov inskog rat a nadaju se da e se ta suradnja i dalje nastaviti, uz poruku svim braniteljima da se za svoja prava moraju sami izboriti ukoliko ih žele ostvariti. (SO)

PIŠE: ALEN FUŠ

Pohvale sa svih strana

Na svojoj 87. godišnjoj skupštini okupili su se vatrogasci Svete Marije i njihovi gosti. Predsjednik društva Ivan Pavlic na poetku izvješa naglasio je podatak kako su prošle godine bili najbolje vatrogasno društvo u Meimurskoj županiji, koje je u vrjednovanju osvojilo 3.409 bodova. DVD Sveta Marija okuplja 208 lanova. Prošla godina bit e zapisana u društvenu povjesnicu jer su otvorili garažne prostore u sklopu Poslovnog prostora poduzea “Instal-promet Kanižaj“ d.o.o. iz akovca. Njihova izgradnja stajala je 250 tisua kuna, nešto više od sto tisua vlastitih sredstava dali su vatrogasci, a ostali dio preuzela je Opi-

Pohvale radu vatrogasaca Svete Marije javno je uputio Ivan Krštofi, zapovjednik VZa MŽ-a, Gabrijel Friši, predstavnik Kluba veterana VZ-a MŽ-a, zamjenik opinskog naelnika Željko Slaviek, mjesni župnik vl. Pavao Marka te predstavnici mjesnih udruga. Skupština je iskorištena za dodjelu uvjerenja o strunom napredovanju vatrogasaca, dok su diplome HVZ-a za dugogodišnji operativni rad kojom se potvruje pravo nošenja i isticanja vatrogasne spomenice dobili vatrogasni veterani: Franjo Bobi, Stjepan Gašpari, Stjepan Pavlic, Valent Musta, Vinko Erdelji, Rudol Golubi i Franjo Kvakan. Diplomu je trebao dobiti i Antun Poljanec koji je, na žalost, pet dana prije skupštine preminuo.

Predsjednik svetomarskih vatrogasaca Ivan Pavlic dao je izvješe o još jednoj uspješnoj godini

na. Treba spomenuti da su i prošle godine bili uspješni organizatori tradicionalnog Meunarodnog natjecanja sa zaprežnim vatrogasnim špricama. Prema rijeima

zapovjednika Andreasa Lisjaka, lani su intervenirali na 16 požarišta, imali su 3 tehnike intervencije, a dežurali su i u kampu “Šimuni“ na otoku Pagu.

KUD Kotoriba

Protekla godina drugaija od ostalih Svoju izvještajnu godišnju skupštinu održali su i lanovi KUD-a Kotoriba. Prema rijeima njihovog predsjednika Vinka Horvata, prošla je godina bila drugaija od prethodnih. Ta razliitost odnosi se na uspješan završetak prekograninog projekta “Malogranini prijelaz“, financiranog iz EU ondova, završetku radova na adaptaciji društvenih prostora koji su bili devastirani i nisu se ureivali od useljenja 1977. godine te odlinoj organiza-

ciji 8. Smotre meimurskih narodnih obiaja. Ostale aktivnosti bile su usmjerene na nastupe diljem Hrvatske i sudjelovanje na županijskim smotrama. Dramska družina sudjelovala je na estivalima KAM u Prelogu i Regi u Zagorju, a olkloraši i tamburaši ostvarili su deset zajednikih nastupa. uvanje i njegovanje kulturne baštine kraja i narodnih nošnji, nastupi i sudjelovanje na smotrama osnovne su zadae, a predsjednik u planu rada za ovu

godinu istie uvježbavanje koreografija drugih krajeva Hrvatske, ponavljanje akcije osnivanja puhakog orkestra i osnivanje pjevakog zbora. Na skupštini je posebna zahvala izreena Ivicu Nau, vlasniku tvrtke “In alubravarija“ za donaciju kojom je znaajno doprinio završetku radova na ureenju prostorija. Zahvaljujui dotaciji Opine i EU projektu vrlo uspješna godina bila je vidljiva i na financijskom kontu. Rad društva pohvalio je op-

inski naelnik Ljubomir Grgec. Rekao je kako je Opina i za ovu godinu za rad društva osigurala 20 tisua kuna, a ureenje prostora, uz Opinu, sufinanciralo je Ministarstvo kulture. Kako je Dom kulture u kojem je smješten i prostor KUD-a u vlasništvu Opine, iz prorauna se podmiruju sve komunalije, pa društvo nema dodatnih troškova za plin, struju i vodu, što je veliko olakšanje u financijskom smislu, završio je Grgec. (A.Fuš)

UDRUGA ŽENA Donja Dubrava FORUM žena SDP-a opine Nedeliše

Prioritet daljnje osnaživanje organizacije U Nedelišu je održana osnivaka skupština Socijaldemokratskog oruma žena SDP-a, za iju je prvu predsjednicu izabrana Dragica Posavec. Nakon onih u Gorianu, Strahonincu i akovcu, rije je o etvrtoj opinskoj, odnosno gradskoj organizaciji koja okuplja žene SDP-a u Meimurju, dok krovna, županijska, postoji ve deset godina. - Forumi su interesni oblik organiziranja unutar SDP-a i njihov je cilj širenje po lokalnim sredinama kako bi se što više žena ukljuilo u politiku, rekla je predsjednica Socijalde-

mokratskog oruma žena SDP-a Meimurja i saborska zastupnica Nadica Jelaš. Istaknula je, meutim, da je u posljednje vrijeme udio žena koje sudjeluju u odluivanju pao. Tako, primjerice, u ovom sedmom sazivu hrvatskog Sabora ima manje žena no što ih je bilo u prethodnom. Na osnivakoj skupštini nedelišanskog Foruma okupilo se tridesetak žena, a predsjednica Dragica Posavec kao ciljeve u radu istaknula je upravo ve spomenuto osnaživanje žena i jaanje njihove uloge u odluivanju. (vk)

Bernarda Miser nova predsjednica

Bernarda Miser, nova predsjednica Udruge žena u D. Dubravi

U kavani “Opera“ održana je godišnja izborna skupština Udruge žena iz Donje Dubrave, na kojoj je bilo šezdesetak lanica. O radu udruge govorila je dosadašnja predsjednica Štefica Kova.

Reeno je da prošle godine ni jedan dogaaj u mjestu nije prošao bez njihove prisutnosti. Organizirani su izleti te zanimljive akcije i druženja. Ovo je bio izborni skup na kojem je na mandat od etiri godine za novu predsjednicu izabrana Bernarda Miser. Katica Frani imenovana je dopredsjednicom, poslove tajnice obavljat e Margareta Saboanec, dok e raun o blagajni voditi Nadica Lisjak. Novoizabrana predsjednica zahvalila je na povjerenju te obeala da e svojim angažmanom i uz pomo svih ostalih lanica, bez obzira na krizu, zadržati dosadašnju razinu aktivnosti.

Veliki odaziv žena na pilates Udruga žena Donje Dubrave organizira rekrea-

ciju za žene – pilates. Pod vodstvom Marijane Brljak šezdesetak žena dva puta tjedno vježba u školskoj sportskoj dvorani. Vježbe su prilagoene ženama svih uzrasta pa nije rijetkost da kerke vježbaju zajedno sa

svojim majkama. Ovakvo zanimanje organizatorice nisu oekivale, ali to ne znai da su sva mjesta popunjena. Možete im se i vi pridružiti ponedjeljkom u 19 sati i etvrtkom u 20 sati. (al )


17. veljae 2012.

Mozaik 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAVRŠEN PRVI Festival srca u akovcu

I Meimurci imaju velika srca – sakupljeno desetak tisua kuna! Kako bi proširila svijest o djeci sa sranim problemima, Udruga “Veliko srce malom srcu” organizirala je od 7. do 14. veljae diljem Hrvatske prvi Festival srca, a u spomenutih tjedan dana akcija se provodila i u akovcu. Svakodnevno je na Trgu Republike bio postavljen informativno-prodajni štand, na kojem je pet hrabrih mama prkosilo iznimno niskim temperaturama, a sve kako bi zainteresiranima mogle pružiti potrebne informacije. Kako je pojasnila lanica Udruge Gordana Prebeg, ijom je zaslugom akcija uope dovedena u naš grad, Meimurci su i ovaj put pokazali da imaju veliko srce, da su senzibilizirani i voljni pomoi. - Akcija je u potpunosti uspjela, ne samo jer smo sakupili iznos od oko 10.000 kuna, ve i zato što nam je gotovo 20 roditelja djece sa sranim bolestima došlo na štand podijeliti svoja iskustva, a i sama je Udruga do-

Festival srca u akovec je dovela lanica Udruge “Veliko srce malom srcu” Gordana Prebeg, koja je s još etiri mame cijeli tjedan na temperaturama do ak -23 stupnja marljivo dežurala u informativnoj kuici

bila etiri nova lana, kazala je Prebeg. Osim njih, s malim sranim bolesnicima solidarizirali su se i mališani veine

akovekih djejih vrtia, koji su izradili simboline ukrase – ptiice i srca, a u Djejem vrtiu “Žibeki” djeca su ak i sama organizirala

“Žibeki” su sami organizirali vlastiti sajam, na kojem su sakupili 1.560 kn

svoj mali sajam, na kojem su od prodaje ukrasa zaradila 1.560 kn. Osim toga, cijeli su se tjedan prikupljala i sredstva za kupnju aparata za dijagnosticiranje sranih greški za KBC Zagreb, održana je javna tribina na kojoj su o sranim bolestima u djece govorili strunjaci, a prošli je petak Festival srca kulminirao i humanitarnom priredbom “Djeca djeci”, koja se održala u Katolikom domu akovec. Ukoliko ste propustili priliku i svojim doprinosom poduprijeti ovu akciju Udruge “Veliko srce malom srcu”, to još uvijek možete uiniti na broj telefona 060 9095, kojim ete donirati 6,15 kn za kupnju medicinskih ureaja koji e omoguiti lakše dijagnosticiranje priroenih sranih grešaka. Do sada je donirano 656.709,30 kn, a ciljani iznos je 3,5 milijuna kuna. (bš)

VALENTINOVO u Donjem Kraljevcu i Vratišincu

Iz Vratišinca nedjeljna valentinovska misa na HTV-u Blagdan Svetog Valentina, sveenika, biskupa i muenika, a ujedno i zaštitnika mjesne crkve u Donjem Kraljevcu, sveano su juer proslavili vjernici, žitelji i hodoasnici u Donjem Kraljevcu. Ovom prilikom održano je i tradicionalno valentinovsko proštenje. Valentinovo je juer sveanim misnim slavljima proslavljeno i u Vratišincu, dok e veliko valentinovsko proštenje biti u nedjelju, kada e svea-

nu svetu misu u 11 sati uživo prenositi Hrvatska televizija na drugom programu. U propovijedima u Donjem Kraljevcu i Vratišincu predvoditelji misnih slavlja naglasili su kako je sveti Valentin svojim radom kao lijenik, a kasnije sveenik i biskup, živo svjedoio Isusov nauk i vjeru Katolike crkve, zbog ega je podnio mueniku smrt, odsijecanjem glave, u vrijeme rimskog cara Klaudija. (sm, zv)

Prokleta je sirotinja što nas je po svijetu rasula Sretoh prošli utorak Franju, ovjeka kojeg sam dobro poznavao u svom djetinjstvu, a potom ga se više puta sjetio, ali se nismo viali. ovjek je ohoho godina proveo radei u Njemakoj i doma dolazio za Uskrs i Boži, pa se baš i nije onda previše vrtio po selu, nego je bio uz ženu i brojnu djeicu. - Ma kaj radei, doslovno crniti od jutra do sutra, u mraku odlazei, u mraku dolazei s posla u prosti sobiak, dragi moj Štefek, odgovori mi sada ve starac na moj upit kako je bilo raditi u Njemakoj, gdje je, hvala Bogu, stekao imetak, te na noge podigao djeicu. - A znaš kaj je mene, ali i tisue drugih natjeralo u Njemaku, Ameriku, Kanadu, Švedsku, Australiju, u svijet, upita me Franjo, i odmah odgovori. - Sirotinja, siromaštvo, ne znam kaj bih rekao, ta prokleta sirotinja me otjerala od doma. Dok sam se z cugom vozio prema Njemakoj, plakao sam kak dež, kaj me kondukter ak pozvao u svoju kabinu da ne uznemirim ostale putnike, uglavnom naše ljude koji su, kao i ja, napustili svoj dom i obitelji, u dahu i suznih oiju mi govori Franjo, i nastavi u još tužnijem tonu. - Sve sam podnosio i da nisam imao peneze djeci za pak papir, ženi za Nilu, Plavi radion ili Albus, sebi za žilete i gumilezong i slino, ali kad jednom nisam imao peneze za križec, onda mi je sve prisjelo. Župnik Kavran me je razmil, ali me sram bilo samim pred sobom i ženom i djecom kaj nemam

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

sto dinari za gospodina i zvonara te odluih na Tri kralja 1964. godine krenuti u Njemaku, kamo sam uz prijateljevu pomo stigao pred Prvi maj i ostao tamo trideset pet let. Iste godine za križec sam dao sto marki i bio sretan i ponosan. Meutim, ta sirotinja, to siromaštvo u meni je kljualo i kljua cijeli život. Stotinama ljudi sam pomogao samo s ciljem da od njih odagnam sirotinju, nabranog ela mi je ispripovijedao Franjo, a ja se ne mogoh ne složiti s njime da je sirotinja prokleta stvar. Koliko bi danas brakova bilo vrstih da nije bilo siromaštva, koliko bi djece danas bilo školovanije da nije bilo siromaštva, koliko ljudi ne bi bilo u zatvorima da nije siromaštva. I mnogo toga drugoga, pak dok danas blagujemo mnoga dobra mislimo na dio naše povijesti i ljudi kojima je sirotinja obilježje, a siromaštvo im upropastilo živote. Osobito to mislimo u nadolazee dane korizme. Da život mnogih ne protekne kao u naslovu i u nazivu pjesme Olivera Dragojevia.

IMENDANI I BLAGDANI petak, 17. veljae Darko, Daria subota, 18. veljae Bernardica, Gizela nedjelja, 19. veljae Konrad, Blago ponedjeljak, 20. veljae Leon, Slobodan utorak, 21. veljae Petar Damini, Pero srijeda, 22. veljae PEPELNICA (post i nemrs) etvrtak, 23. veljae Grozdan, Grozdana


18

Mozaik

17. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Nakon što je spaljen NASTAVLJENE fašni Serjonski fašnik - i Meimurja, dok kulmina Mura je poela tei U organizaciji Grada Mursko Središe, u nedjelju je u Murskom Središu održan tradicionalni Serjonski fašnik, na kojem se predstavilo desetak atraktivnih skupina meimurskih maškara. Središnja smotra održana je pred starom školom, gdje je gradonaelnik Josip Dobrani maškarama predao kljueve Grada, te e maškare do Fašnika 21. veljae upravljati Gradom, osobito gradskom blagajnom. Maškare su bile nestrpljive pa su odmah presudile Fašniku za sve nevolje te ga javno spalile na galgama, a istog trenutka led na Muri poeo se topiti i rijeka je veselo žuborei poela tei prema istonom dijelu Meimurja. Obilježje ove priredbe je izuzetno mali broj posjetitelja, pa je

na prostoru pred binom bilo više maškara nego publike. Kroz program je vodio Pepsi, i to puno, puno kvalitetnije nego prošlu godinu. Bravo, Pepsi! Organizacija samog dogaaje bila je odlina, a za sve sudionike je u sportskoj dvorani prireen domjenak i druženje uz napitke i glazbu. Maškare su svojim ludovanjem i pjesmom iz ledenog sna probudili rijeku Muru, koja je Do sada održane probila led i poela tei izfašnike priredbe zbog meu ledenih gromada. hladnoe nisu imale velik broj Zbog objektivnih razloga publike, što je znaajno umanjilo (smrtni sluaj), nisu naživost povorki, no maškare su se iskazale stupile pojedine domae željom da razbude pospanost te da skupine maškara. Ovaj vikend održat e se Djeji prikažu tradicionalne fašnike vrijednosti. Predstojei vikend slijedi završnica fašnik uz sudjelovanje vrkoja e zasigurno zbog najavljenoga tike i školske djece. ljepšeg vremena biti zasigurno u još veselijem tonu

Klju Grada u prave ruke

EU ples meimurskih krava iz Novog Sela na Dravi

Veseli Poturenski fašnik usprkos polarnoj hladnoi Tradicionalni Poturenski fašnik prošli je vikend održan u polarnim uvjetima i, da maškare nisu bile tako vesele, možda bi se i smrznule uz ledenu Muru. Vesele, vragolaste i raspoložene maškare zapalile su atmosferu, a posebno su hrabra bila djeca iz djejih vrtia “Mala Tratinica“ i “Pinokio“. Njima su se pridružile fašnike skupine iz Novakovca, Dekanovca i Miklavca, a završni vrui štih dale su domae snage iz KUD-a Podturen i udruge “Turen“.

Dekanovske ružice v zmržjenom Središu

- Nek se vidi, nek se zna kaj Ferketinec zna

NAKON ZAGREBA i Varaždinskih Toplica kurenti posjetili i akovec

Kurenti uzburkali gra Posljednja stanica male turneje kojom su prošli tjedan najpoznatiji slovenski maškori – ptujski kurenti – obišli hrvatske gradove bio je akovec. Odjeveni u kožuhe, s predimenzioniranim maskama na glavama, svojom

impresivnom pojavom i zastrašujuom zvonjavom kurenti tjeraju sve što je loše i donose sreu. Zato ni ne udi da je prva postaja njihovog posjeta bila upravo akoveka gradska vijenica, a, kako je istaknuo gradonaelnik

Rastirai zime su na cijeni

Nastup najpoznatijih slovenskih maškora popratila je u akovcu tek šaica graana Mlade i najbolje maškare

Nagraene maske u Podturnu

Branko Šalamon, ovakva buka i nemir podsjea ga i na same sjednice Gradskoga vijea. Pod maskom teškom izmeu ak 30 i 40 kila bio je i elni ovjek Ptuja, naelnik Štefan elan, koji je posebno istaknuo kako su


17. veljae 2012.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ike priredbe diljem acija slijedi ovaj vikend U Zasadbregu održana prava karnevalska priredba Malo dalje od ostalih naselja otišli su u Zasadbregu, te su uz tradicionalnu povorku maškara kroz naseljem naveer u Domu kulture priredili pravi karneval s izborom najboljih maski. Premda su mnogi navijali za masku Banane u pidžami, prvo mjesto je ipak pripalo Dvorskim ludama, dok su Banane bile druge, a Meksikanci trei.

Kroz naselje su prodefilirale domae Vještice i Mukavci te gosti iz Kvitrovca, Dragoslavca, Gardinovca, Malog Mihaljevca, Sivice te Karnevalski dragulji. Na ašnikoj zabavi svi su ostali do jutra, sve dok nisu otjerali snijeg i ciu zimu. Neki bi kazali da su u ona vremena “zasanari” otjerali vee “ ace” nego su snijeg i zima, ali ipak - bravo za ovaj in!

Dvorske lude - pobjednice karnevala

Brzo rastu male vještice

Meksikanci su lijepi i trei

Banane u pidžami veliki favoriti

MAŠKARE ovaj vikend diljem Meimurja

adske duhove! prva stepenica u povezivanju i suradnji uspostava prisnih ljudskih veza i kontakata, a da e u akovec na ovakve susrete kojima se jaa suradnja dolaziti dokle god ih se bude zvalo. Nakon toga kurenti su u povorci krenuli prema

Centru za kulturu, gdje su otplesali svoj tradicionalni ples, na radost tek šaice graana koji su se tamo sluajno zatekli, jer ni ovaj put nije uinjeno apsolutno ništa da bi se ljude obavijestilo o ovom atraktivnom posjetu. Šteta. (bš)

Svjetovni, djeji i tradicijski fašnik u akovcu od petka do nedjelje Svjetovni ašnik u akovcu se održava u petak od 19 sati, pod velikim ašnikim šatorom na Trgu Republike. Predstavit e se svjetovne ašnike grupe i maske, uz zabavu do kasnih sati. U subotu je na rasporedu Djeji ašnik, od 10 sati na istom mjestu. Na ašinsku i valentinovsku nedjelju program na Trgu Republike zapoinje u 15 sati. Kroz akoveke ulice proi e povorka maškara u tradicijskim maskama, da bi se na kraju predstavili na središnjoj pozornici na Trgu Republike.

Soboki fašjek Na ašjensku nedjelju 19. veljae u Maloj Subotici održava se velika ašinska priredba Fašjek, na kojem e se predstaviti maškare iz više meimurskih naselja, a središnji dogaaj bit e ocjenjivanje najuspješnijih i najboljih maski. Maske koje e biti izabrane za “najmaske” dobit e vrijedne novane nagrade. Za sve ostale sudionike bit e posluženi kuhano vino, aj i kra ne. (sm)

Hodošan – domain opinskog Fašnjaka KUD opine Donji Kraljevec i MO Hodošan organizira zajedniku mani estaciju pod nazivom “Opinski Fašnjak u Hodošanu“.

Pokrovitelj mani estacije je Opina Donji Kraljevec. Okupljanje maskiranih grupa je na ulazu u Hodošan u akovekoj ulici (kod trokuta) u 14.30 sati u subotu 18. veljae. U pratnji Puhakog orkestra opine D. Kraljevec povorka e se kretati Glavnom ulicom do stadiona u Hodošanu, gdje e se održati izbor najboljih maski. Glavne nagrade iznose za najbolje maskirane 1.500 kuna za prvo mjesto, 1.000 za drugo mjesto i 500 kuna za tree mjesto, a za djeju kategoriju 700, 500 i 300 kuna. Osim toga, pripremljeno je i nekoliko utješnih nagrada. Nakon proglašenja najboljih maškara, druženje se nastavlja u prostorijama NK Hodošan uz ples i zabavu, a za dobro raspoloženje pobrinut e se Skandal bend! Na natjecanje se mogu prijaviti samo grupne maske, a od ove godine mogu se prijaviti i sudjelovati u natjecanju grupe koje nisu s podruja opine Donji Kraljevec. Maskiranom grupom smatraju se minimalno etiri osobe.

Kotoripski fašenk – uz pratnju Limene glazbe Belica Fašenk u Kotoribi održat e se predstojeu nedjelju, a donosi i neke novine. Do sada je Druš-

tvo “Naša djeca” Djeji ašenk organiziralo dan ranije, no ove godine pridružuju se velikom Fašenku. Druga novina je da e okupljanje maškara biti ispred skladišta PZ-a akovec, odakle u 14 sati povorka kree prema školskoj dvorani. Trea novina Kotoripskog ašenka bit e održavanje programa u dvorani, gdje Opina priprema zanimljiv program uz izbor najboljih maski, djeju predstavu i itanje popularnog Vrapca. Dolazak povorke uz pratnju Limene glazbe iz Belice oekuje se blizu 15 sati, kada zapoinje program. Sve maske i posjetitelje Opina e poastiti ajem, kuhanim vinom i kra nama.

Udrugama 800 kuna za masku Naelnik Grgec pozvao je udruge da se ukljue u opinsku mani estaciju, a svakoj udruzi koja e imati više od šest maskiranih obeao je novanu pomo u iznosu od 800 kuna. Na sastanku je reeno kako je u izradu nova ašenska zastava ija e promocija biti na ašenski dan.

U nedjelju fašnike priredbe i u D. Dubravi, D. Vidovcu i Svetoj Mariji Ovogodišnji Fašnik u Donjoj Dubravi održava se 19.

veljae. Fašnika povorka kree u 14 sati tradicionalnim smjerom po mjestu i vraa se u dvorište Doma kulture “Zalan“ oko 16 sati, gdje e uz itanje “Vrapca” biti i spaljivanje Fašnika. U isto vrijeme (14 sati) u prostorijama KUD-a “Seljaka sloga“ birat e se najljepša djeja maska. Okupljanje maski bit e u nedjelju kod Vatrogasnog doma, odakle povorka u 14.30 sati kree glavom cestom prema Sportskom parku Kalanica. Tu e biti itanje Vidovskog vrapca i suenje Fašenku, a Opina e sve poastiti ajem, kuhanim vinom i kra nama. Svetomarski ašnjak u nedjelju zapoinje u 14 sati. Okupljanje maskiranih pojedinaca i skupina predvieno je ispred Vatrogasnog doma u Svetoj Mariji 15-ak minuta prije poetka povorke, koja e se kretati ulicama mjesta. Maskirana povorka vraa se do Vatrogasnog doma, gdje e se proitati ovogodišnji Vrobec i osuditi Fašnjak, te izvršiti in spaljivanja. Na kraju su svi maskirani sudionici pozvani na kra ne i kuhano vino. Društvo žena iz Donjeg Miha ljevc a u t amošnjem Društvenom domu u nedjelju od 15 sati organizira ašniku priredbu.


20

Mozaik

17. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Samo dobre vijesti ZAVRŠIO PRVI krug akcija “Dobro biram - volontiram!”

“Zorini” volonteri zasukali rukave! Podijeljeni u etiri stranke, gimnazijalci su na simuliranoj sjednici razmotrili probleme koji mue graane akovca

ZAKLADA “Friedrich Ebert” ponovno u Gimnaziji akovec

Vijee uenika u ulozi Vijea Grada akovca akoveki gimnazijalci prošli su tjedan, ve treu godinu za redom, uskoili u uloge gradskih vijenika. Naime, Zaklada “Friedrich Ebert“ i ove je godine lanovima Vijea uenika Gimnazije akovec omoguila sudjelovanje u projektu planske igre “Lokalna samouprava”. Nakon dvodnevne pripreme u prostorijama škole, 33 uenika trei je dan projekta u akovekoj gradskoj vijenici simuliralo jednu sjednicu. Podijeljeni u eri stranke, uenici su razmotrili probleme graana akovca

te sastavili prijedloge i pitanja na koja je na simuliranoj sjednici odgovarao zamjenik gradonaelnika Veselin Biševac. Gimnazijalce su kroz plansku igru vodili mladi politolozi i sociolozi, a, kako bi se što bolje pripremili, u pomo su priskoili i sami gradski vijenici. Planska igra projekt je koji se od 2008. akvno provodi u Hrvatskoj, kako bi mlade zainteresirao za ukljuivanje u projekte vezane uz poliku i upoznavanje sa strukturama polikih instucija. (foto: Tea Vidovi)

Inicijativa mladih “Dobro biram - volontiram!” u svoja je dva mjeseca trajanja provela razne aktivnosti motiviranja i osposobljavanja mladih za volonterski rad, kao i njihovog povezivanja s organizatorima volontiranja u akovcu. Nakon javne akcije na Trgu Republike,kojomjeobilježenMeunarodnidanvolontera,akcijeu sklopuSajmadobroteuGimnaziji akovec,tevišeod100prikupljenih volonterskih prijavnica, održalisudvijeradionicenatemuosposobljavanja za volonterski rad. Na radionici su sudionici nauili koja su njihova prava i obveze, te suupoznatisnadolazeimvolonterskim akcijama. S prvom subotom u veljai završio je i prvi od tri kruga volonterskih akcija, u kojem su edu-

Osim što su za spomenute akcije prikupili i donirali edukativne ili radne materijale, Zorini volonteri i sami su zasukali rukave i prionuli na posao

cirani volonteri sudjelovali u tri razliite akcije: najprije u Dnevnom boravku djece “Dr. Antun Bogdan” akovec, nakon toga i na Odjelu pedijatrije Županijske

bolnice akovec te naposljetku u azilu Udruge “Prijatelji”. Za Caritasov su dom, osim toga, Zorini volonteri kupili i donirali zvune i taktilne ma-

terijale, slikovnice i Or ov instrumentarij koje su volonteri koristili u radu sa štienicima doma, te na djejem odjelu bolnice za male bolesnike održali kreativnu radionicu. Za potrebe azila kupljen je i doniran radni materijal te etke i povodnici za pse, a i sami su se volonteri uhvatili posla i pomogli u izolaciji pseih kuica. Nakon uspješne tri akcije u prvom, zapoeo je i drugi krug volonterskih akcija, pa e se na druženje sa štienicima doma Zorini volonteri uputiti i iduu srijedu 22. veljae od 10 do 11 sati, a u azil za pse Udruge “Prijatelji” ve ovu subotu 18. veljae od 11 do 14 sati. Svi zainteresirani još se uvijek mogu pridružiti volonterskim akcijama. (bš)

TJEDAN PSIHOLOGIJE obilježava se i u SURADNJA Lovakih dvora, Rooms Aurore i Srednje škole Prelog Meimurskoj županiji

Predavanja i radionice “novog vala” mladih strunjaka Povodom Tjedna psihologije, koji se u Hrvatskoj obilježava od 20. do 26. veljae, školski psiholozi Meimurske županije organiziraju predavanje i radionice na temu “Kako rei ne, a osjea se dobro“. Predavanje e se idui ponedjeljak 20. veljae u 18 sa održa u II. osnovnoj školi akovec, a, za razliku od prošlih srodnih akvnos, kada su predavanje i radionicu vodili iskusni psiholozi, ove e se godine u tome okuša pripadnice “novog vala” u meimurskoj psihologiji,

koje su još donedavno bile odline i uzorne uenice akoveke Gimnazije: Irena Šestak (OŠ Vladimira Nazora Pribislavec), Krisna Horvat (OŠ Orehovica), Marta Vugrinec (Ekonomska i trgovaka škola akovec), Lucija Matjai (TIOŠ akovec) i Marna Barat (Gimnazija akovec). Cilj predavanja i praknih radionica jest osnaživanje uiteljica i uitelja, nastavnica i nastavnika u meimurskim osnovnim i srednjim školama u smislu obogaivanja psiholoških alata koje mogu koris u komunikaciji.

Praktina nastava na drugaiji nain

U Lovakim dvorima održano je izvlaenje pobjednika nagradne igre povodom Valentinova. Organizatori su bili Meimurski i Lovaki dvori te Rooms Aurora akovec, iji su predstavnici Marijan Martinjaš i Jasmina Blaži izvukli sretnog dobitnika. Robert Sambolek osvojio je noenje za 2 osobe u Rooms Aurori s dvije aroma relax masaže, pie dobrodošlice i pjenušac. Ne možeš vjerovati da je to bilo

u sklopu praktine nastave! Svi mi: Laura, Nikolina, Ana, Maja,

Vedrana, Atonija i Nino, kao budui turistiki djelatnici, obavili

smo svoju praktinu nastavu na malo drugaiji, inovativniji nain, kažu u jedan glas uenici preloške Srednje škole. Na ovu uenicima zanimljivu ideju došla je njihova voditeljica Jasmina Blaži. Time je razbila monotoniju te nama praktikantima uljepšala ve ionako “dosadnu i napornu praksu”. Tako da sad uenici Srednje Škole Prelog s veseljem oekuju novi dan u Rooms Aurori! (Laura Matotek)

Prednosti uenja stranih jezika u najranijoj dobi obi u Didasku U vrijeme kada se trendovi i tržište stalno mijenjaju, upravo se roditelji pitaju koje je najbolje ulaganje za vlastito dijete. Odaberite Didasko, uvjerite se u njihovu metodu savladavanja stranih jezika i budite sigurni da ste odlino investirali u budunost. Globalizacija je uvela mnoge promjene, poveala standarde, otvorila tržišta, ponudila bezbroj mogunosti. Upravo su i škole stranih jezika podložne stalnim promjenama i visokim zahtjevima, a Didasko nudi savršenu ponudu za uenje stranih jezika za sve stupnjeve i profile

ljudi, a produženi boravak ZAZA svakako je idealan za djecu od 1. do 4. razr. osnovne škole. Prednosti uenja stranih jezika u najranijoj dobi višestruke su. Iz razvojnog aspekta djeca koja poinju s uenjem stranog jezika do 11. godine grade neurološku mrežu u koju s lakoom mogu integrirati svaki daljnji strani jezik. Pozitivno je da je savladavanje gramatike daleko lakše kod ranog poetka uenja jezika. Nadalje, djeca se ue i pozornosti što ima pozitivan uinak na koncentraciju. Gledajui iz društvenog aspekta znanje stranog jezika ima gospodarstvenu vri-

jednost zbog neprocjenjive vrijednosti u poslovnom svijetu. Stoga je Didasko jezino edukativni centar idealan za sve koji djeci žele omoguiti i poboljšati šansu i perspektivu u Europi, ali i svijetu. Jezina kompetencija olakšat e ulazak u poslovni svijet. Putem metoda koje se primjenjuju u Didasku djeca kroz igru i druge zabavne sadržaje zavole i s lakoom usvajaju jezik. Tako ve u najranijoj dobi djeca razvijaju pozitivan odnos prema stranim jezicima jer nije povezan sa stresom ili prenatrpanim rasporedom. Metoda koju

primjenjuju predavai Didaska uvijek je u skladu s aktualnim i zanimljivim nastavnim materijalima. Nadalje, djeca postaju neovisna i samostalna na temelju poznavanja jezika koji su usvojila i mogu se u budunosti usmjeriti i na neka druga podruja u daljnjem obrazovanju. Uz jezike, Didasko nudi i produženi boravak ZAZA koji obuhvaa pisanje zadaa, lektire te pomo pri uenju u zdravoj, toploj atmos eri. U slobodno vrijeme se organziraju razne aktivnosti prema planu nastavnika i interesu djece, ali

možda najbitnije od svega je mogunost slobodne igre. Rije je o malom broju djece u skupini koji unato rasponu godina odlino unkcioniraju zajedno uei gradivo, a u meusobnoj

interakciji savladavaju kulturu komunikacije. Upisi za sve programe Didaksa su u tijeku na broj 391 072 ili 099 259 1701 te in o@ didasko.com.hr


KULTURA

Predsmotra Meimurske popevke u Murskom Središu – pred praznim gledalištem Kalendar Matice hrvatske, ogranka akovec, ispunjen dogaajima SCENA

Fotografija meimurskog fotografa Petra Sabola uvrštena meu deset najboljih na natjeaju “Sony World Photography Awards” Godišnji koncert tamburaša Male Subotice U Ivanovcu održan dobrotvorni koncert za pomo starim i bolesnim Meimurcima

99 lica Pere Kvrgia! Tramvaj broj 11 oko 14 sati vozi Ilicom, u tramvaju mladi dugakog vrata sa šeširom okienim tankim konopiem najprije vie na starca koji mu gazi noge, pa hitro sjeda na jedino slobodno mjesto u vagonu. Sreemo ga ponovno kod glavne pošte u Jurišievoj, gdje s prijateljem vodi raspravu o gumbu na svom kaputu. Scenarij je to koji su, iz perspektive ak 99 potpuno razliitih lica, na prošlotjednoj Tribini  u kultnim “Stilskim vježbama” akovekoj publici ponovno ispriali Lela Margiti i Pero Kvrgi. Za naše vjerne itatelje u ovom broju podlistka MEDIA donosimo intervju s doajenom hrvatskoga glumišta. (bš)


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

Kultura

SRIJEDA, 22. veljae, 19 sati Hotel “Park” akovec

ETVRTAK, 23. veljae, 1 Izložbeni prostor Centra za k

Izložba: Smilja Smiljana “Prolaznici” - ke

Promocija knjige Marjana Krajcera-Viteza KARNEVALI I VALENTINOVO

Zasigurno najplodniji meimurski pisac, Marjan Krajcer-Vitez, idue e srijede u hotelu “Park” u akovcu javnosti predstaviti svoj najnoviji književni uradak – prvi dio romana “Nikola Zrinski – sablasti iz movare”. Knjigu e predsta-

17. veljae 2012.

Smiljana Brezovec Meštri jedna je od vodeih hrvatskih keramiara, majstorica medija koji kontinuirano i dosljedno razvija u skulptorskom izrazu. Ovom izložbom predstavlja izbor radova na-

viti dipl. povjesniar Branimir Bunjac, prof. Vladimir Mihaljevi, predstavnik Zrinske garde Drago Trstoglavec te sam autor, a za glazbeni e se ugoaj pobrinuti Nikola Barievi na cimbalu te Željko Grahovec na gitari.

VERONA, 14-16.02. zrakoplovom iz Zagreba cijena po osobi od 1095 kn + zrak. prist. 290 kn

INTERVJU: PERO KVRGI, povodom izve

ISTANBUL, 16-19.02 zrakoplovom iz Zagreba FM cijena po osobi od 2995 kn +zrak. prist. 730 kn

BUDIMPEŠTA, 17-19.02. autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 645 kn

KARNEVAL U VENECIJI, 18.02. autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 250 kn

KUD Šandorovec probio je led, ne na Muri, nego u dvorani

Muška vokalna skupina KUD-a Žiškovec dojmljiva i gorda

PREDSMOTRA MEIMURSKE popevke u Murskom Središu ZAPADNA ANATOLIJA I ISTANBUL 21.03.-28.03., zrakoplovom iz Graza cijena po osobi od 3035 kn

TOSKANA, 28.04.-01.05. autobusom iz Čakovca, cijena po osobi od 1745 kn

PUTOVANJA U TOPLIJE KRAJEVE Polasci u veljači iz Graza ili Beča! TENERIFE, 18.02.-25.02. HOTEL EUROPAPALACE 3*, polupansion cijena po osobi od 4290 kn

GRAN CANARIA, 18.02.-25.02. HOTEL H10 BAHIA BLANCA ROCK 3*, polupansion cijena po osobi od 4020 kn

TUNIS, 14.02.-21.02. zrakoplovom iz Beča HOTEL RIU MARHABA IMPERIAL 5* , all incl. cijena po osobi od 3640 kn

WELLNESS & SPA OPATIJA GRAND HOTEL 4 OPATIJSKA CVIJETA 4* Akcija 1+1 gratis!, 21.01.-17.03. 2 pol po osobi od 640 kn

ZADAR FALKENSTEINER CL. FUNIMATION BORIK 4*, 29.01.-22.02. 2 puna pansiona po osobi od 740 kn

TERME PTUJ GRAND HOTEL PRIMUS 4* superior 01.02.-01.03., 2 pol po osobi od 1580 kn

BEGUNJE PRI BLEDU HOTEL & chateau LAMBERGH 4* 10.02.-19.02., 2 pol po osobi od 715 kn

ROGAŠKA SLATINA HOTEL STROSSMAYER 4* 17-19.02., 2 pol po osobi od 740 kn

Nastupi pred (polu) praznim gledalištem Središnji organizacijski odbor treba domainstvo predsmotre predati nekome drugome, na primjer, Žiškovcu, jer pred praznim gledalištem nikome nije ugodno nastupiti PIŠE: STJEPAN MESARI KUD “Mura” i Grad Mursko Središe u subotu su u sportskoj dvorani u Murskom Središu bili vrlo dobri i uspješni organizatori i domaini županijske predsmotre Meimurske popevke Nedeliše 2012., na kojoj je nastupilo jedanaest izvoaa s po dvije popevke. Sudei po reakcijama malobrojne publike i strunog povjerenstva, svi su se izvoai vrlo dobro pripremili za nastup i povjerenstvu nee biti jednostavno odluiti koga ne uvrstiti u popis onih koji e 2. lipnja nastupiti na završnoj smotri u Nedelišu. Jedino što nije bilo dobro na ovoj smotri jest slab, gotovo nikakav, odaziv domae publike, i o tome e središnji organizacijski odbor trebati povesti raspravu i domainstvo povjeriti nekoj drugoj sredini, na primjer, Žiškovcu, koji ima jaku kulturno - umjetniku udrugu, vrlo lijep i funkcionalan Dom kulture, a tradicionalno je dvorana ispunjena do posljednjeg mjesta na svakoj priredbi.

NUDIMO I ... ulaznice za koncerte RED HOT CHILI PAPPERS u ZG 29.08.2012., CHRIS REA u ZG 16.02.2012.,.... ulaznice za sportska događanja... 9LšHLQIRUPDFLMDXQDšRMSRVORYQLFLXČDNRYFX 326-(7,7(1$6,3878-7(6.203$620

www.kompas.hr

Kvalitetom izvedbi i nastupa oduševila je Ženska skupina “Sveti Marko” iz Selnice

Desetak Središanaca u gledalištu je zaista malo, gotovo sramotno, za ovako lijepu priredbu i uloženi trud organizatora i izvoaa.

“Ftiice” postale respektabilna ženska vokalna skupina Program je u središanskoj dvorani zapoeo himnom “Središe grod” i spletom meimurskih kola u izvedbi sekcija i skupine “Ftiice” KUD-a “Mura”. Potom su nastupili KUD-ovi: Šandorovec (Vladimir Maari i Anja Zanjko), Žiškovec (ženska vokalna skupina i muška vokalna skupina), “Mura” Mursko Središe (ženska vokalna skupina “Ftiice”, koja je s poetnih nekoliko žena narasla do respektabilnog broja od 16 lanica), “Sveti Jeronim” Štrigova (Mješoviti zbor), “Ivan Musta Kantor” Sveta Marija (ženski vokalni sastav), Makovec (Mješoviti pjevaki sastav), te Pjevaki zbor “Josip Vrhovski” iz Nedeliša, Ženska vokalna skupina “Sveti Marko” iz Selnice, koja je nastupila prvi put i pobrala simpatije publike i strunog povjerenstva, zatim Ženska vokalna skupina KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec i Zbor umirovljenika akovec. Sljedea predsmotra održat e se u maarskom Murakeresturu u subotu 25. veljae, te Djeja predsmotra u svibnju u Toplicama Sveti Martin, nakon ega e struno povjerenstvo sainiti konaan popis izvoaa koji e nastupiti na inalnoj smotri.

Domae “Ftiice” - lijepe, brojne i kvalitetne

Današnja je pu nitko nas ne g PIŠE: Bojana Španiek FOTO: Zlatko Vrzan Svatko bi, ako ve nije, barem jednom u životu trebao pogledati “Stilske vježbe”. Priliku da je, možda prvi, a možda ve i peti put ponovno pogleda, akoveka je publika iskoristila prošli etvrtak, kada su doajeni hrvatskoga glumišta Pero Kvrgi i Lela Margiti na Tribini  u Centru za kulturu akovec opet uskoili u uloge “nje” i “njega”, odnosno 99 razliitih karaktera, koji u “Stilskim vježbama” priaju istu priu. Uloge koje su, složio se s nama i sam Pero Kvrgi, obilježile njihovu karijeru, ali i koje su oni sami obilježili. Uloge koje, ostalom, glume ve više od 44 godine i koje su im osigurale ak i mjesto u Giunessovoj knjizi rekorda kao najdugovjenija predstava na svijetu s istim glumcima. U te su 44 godine postali veliki prijatelji, makar, rei e “Lelica”, kako joj kolega od milja tepa, s Perom i nije teško biti prijatelj. Iznimno je, kaže, strpljiv, ugodan i tolerantan, u što smo se, uostalom, i sami imali prilike uvjeriti. Sa svoje 84 godine Pero Kvrgi danas je posljednji jedne generacije velikih glumakih imena, no, gledajui samo njegov duh, teško bi bilo procijeniti da iza sebe ima više od 8 desetljea života, provedenih uglavnom na kazališnim daskama. • ‘Stilske vježbe’ igrate ve više od 43 godine. Znate li možda koja je po redu ova akove  k a izvedba? — To ne znamo, jer nismo vodili evidenciju, ali otprilike je negdje 1500. predstava. • Možete li danas uope pojmiti tu brojku? Prošlo je više od etiri desetljea otkad ste je prvi put zaigrali. — Da, 1968. godine smo prvi puta zaigrali ‘Stilske vježbe’, tada je ‘ona’ bila sada, na žalost, pokojna Mija Oremovi. Nakon prve godine uskoila je Lela, i tako, jednostavno je išlo, iz godine u godinu ... ali ono glavno je ostalo – publika voli gledati ovu pred-

stavu i igramo je esto, zapravo sve više i više! • Kako Vam predstava nakon toliko vremena, recimo, ne dosadi? Kako je održavate ‘svježom’? — Nije dosadila, iako to u principu ovisi o publici. Publika je uvijek drugaija, pa nas ta neizvjesnost uvijek drži. A kad je publika dobra, srdano se smije i podupire nas, ni nama nije dosadno. • Gospoa Margeti je u predstavu ušla zapravo kao zamjena za pokojnu Miju Oremovi. Sjeate li se zašto je Mija otišla? Kakva je kemija bila, ako možete usporediti, s jednom i drugom glumicom? — Draže mi je igrati s Lelom.

Mija Oremovi je ve tada bila u godinama pa su joj neke sitnice smetale – vruina, izgled i druge stvari, pa je sama odustala. • To je znai bio razlog, bila je možda malo mušiava? — A bila je, malo! Ali o pokojnicima neemo govoriti loše. • Koliko je onda ta kemija bitna? — Bitna je, utoliko da se slažemo, nadopunjujemo, kad jedan


17. veljae 2012.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ETVRTAK, 23. veljae, 20 sati Centar za kulturu akovec, Tribina 

19 sati kulturu akovec

jana ana Brezovec Meštri - keramoskulpture

Film: “U zemlji krvi i meda” Redateljski prvijenac amerike ilmske zvijezde Angeline Jolie govori o ljubavnoj vezi izmeu dvoje mladih ljudi koji svoju vezu nastavljaju i poetkom rata kada on postaje srpski vojnik, a njegova djevojka Bošnjakinja postaje ratna zarobljenica. Za ovaj je ilm Angelina Jolie nominirana za nagradu “Zlatni globus” u kategoriji za najbolji

stalih tijekom nekoliko proteklih godina. Iza sebe ima brojne skupne i samostalne izložbe, dobitnica je više nagrada u domeni keramike. lanica je ULUPUH-a, HDLU-a, HZSU-a. Živi i kreativno radi u Varaždinu.

edbe kultnih “Stilskih vježbi” u akovekom Centru za kulturu

ublika puno srdanija, gaa prakama!

pogriješi, drugi uskoi, tako da je svakako važna. • Evo, spominjete greške – primijeti li publika kad kiksate? — Ne primijeti, mi to više puta odigramo kao nekakvo nesnalaženje pa onda to prihvaa kao dio predstave. • Što Vi mislite, zašto su baš ‘Stilske vježbe’ toliko uspješne? Fascinira li Vas ta dugovjenost? — To ja ni sam ne znam, valjda zato što su Tomislav Radi i Tonko Maroevi tako dobro dramatizirali ‘Stilske vježbe’, pa su u tramvaju broj 11 postale zagrebake stilistike vježbe. A, osim toga, radi se o stilu, a, budui da

ui na Akademiji, trema nije predmet, to svatko mora sam za sebe savladati, netko se sasvim izgubi od treme, netko se snae itd.

Glumac staroga kova • Vi ste glumac jedne velike generacije, imate iznimno bogato iskustvo. Pitaju li Vas mladi glumci kako ste uspjeli toliko dugo ostati na sceni? — Baš i ne. Oni su uvjereni u ono što rade i smatraju da im nisu potrebni savjeti. Barem oni misle da im nisu potrebni. • Koliko se razlikuje kazalište od prije pola stoljea od današnjeg? — Razlika je u tome što je kazalište prije pola stoljea više pa-

stvaranju predstave, to je bila jedna suigra. • eznete li onda za tim ‘starim’ vremenima? — A gledajte, ja sam glumac staroga kova, i ja se baš ne dam puno maltretirati. • Kakva je publika bila nekad, a kakva je danas? — Publika danas, pogotovo mlada, je puno srdanija, otvorenija, puno se više smije. Nekad su nas gaali prakama! • To se znai stvarno dešavalo? — Kako ne! Recimo, na Muzikoj akademiji, tamo su nas gaali špriterima. Ali danas toga nema, publika je daleko kultiviranija i ima više poštovanja prema glumcima. • U svoje ste vrijeme Vi ak bili svojevrsni buntovnik, s profesorom Gavellom istupili ste 1953. iz zagrebakog HNKa i osnovali današnju ‘Gavellu’. Jeste li zadovoljni kazalištem u koje je ona danas izrasla, je li dorasla toj Vašoj viziji? — Za mene je Gavella uspjela uiniti pojam kazališta. Uglavnom je u glumcima stvorila to da se stalno pitaju, da se stalno traže, da nikada nisu zadovoljni, uvijek traže nešto novo. U tom je smislu Gavella bio nezamjenjiva. • Proitala sam da ste najviše uživali u ulogama Marinkovievih cinika i ironika, jer ste i sami pomalo takvi. — Pa možda i jesam! Bila je

“Stilske vježbe” Pria “Stilskih vježbi” svima je dobro poznata. Tramvaj broj 11 oko 14 sati vozi Ilicom, u tramvaju mladi dugakog vrata sa šeširom okienim tankim konopiem najprije vie na starca koji mu gazi noge, pa hitro sjeda na jedino slobodno mjesto u vagonu. Sreemo ga ponovno kod glavne pošte u Jurišievoj, gdje s prijateljem vodi raspravu o gumbu na svom kaputu. Djelo francuskog književnika Raymonda Queneaua “Excercices de style” preseljena je iz pariškog autobusa broj 84 u zagrebaku jedanaesticu, a priu iz perspektive 99 potpuno razliitih lica priaju upravo Lela Margiti i Pero Kvrgi. Kad je 1968. zapoela u IT&D-u priprema danas kultne predstave, u ugovoru se, umjesto standardnih 20, garantiralo tek 10 predstava, jer nitko nije vjerovao da e je publika prihvatiti. 44 godine kasnije, “Stilske vježbe” su kod publike popularnije od rijetko koje druge predstave, što je mnoge ostavilo u udu. ak i same glumce. - I nas to jako udi, jer od 1968. godine ništa nije promijenjeno, a ljudi jednako reagiraju kao danas. Nešto je u tome vjeno i aktualno. U zadnje vrijeme uživamo u svakoj predstavi, i svaka nam je pomalo sveanost, igramo je kao da je zadnja, kazala je Lela Margeti prije predstave, koja je i u akovcu doekana s oduševljenjem. Nadamo se - ne i posljednji put. (bš)

• Koja Vam je onda bila najdraža uloga u životu? — To je teško rei, ali recimo Mockinpott je svakako bila jedna od dražih, jer je to sasvim jedna drugaija uloga od svih koje sam igrao.

strani ilm. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, Danijel, vojnik koji se bori na strani Srba, ponovno sree Ajlu, Bošnjakinju koja je sada zarobljenica u logoru kojim on upravlja. Njihova nekad obeavajua veza gubi sve granice realnosti s obzirom na situaciju u kojoj se oboje nalaze. Film traje 127 minuta, preporuuje se starijima od 13 godina.

KALENDAR MATICE ispunjen dogaajima

U 2012. sjeanja na Andrašeca, Vrhovskog, Milinovia i Croatu Na redovnom susretu, koji svaki mjesec pod nazivom “U Maticu na kavicu” organizira akoveki ogranak Matice hrvatske, u srijedu je iznesen plan obilježavanja znaajnih osoba u 2012. godini. Ovu e godinu tako Matica, u suradnji s meimurskim opinama i gradovima, obilježiti 50. obljetnicu smrti Florijana Andrašeca, 110. obljetnicu roenja Josipa Vrhovskog, prigodno e se proslaviti i 80. obljetnica roenja pjesnika Miroslava Milinovia te 80. obljetnica roenja hrvatskog slikara Ivana Lackovia Croate. U dogaajima ispunjenom kalendaru Matice, ve 27. veljae eka nas predstavljanje knjige o KPD-u “Zrinski”, ije je dokumente u knjigu prikupio ravnatelj

Državnog arhiva u Štrigovi Jurica Cesar, prof. Predstavljanje e se održati u dvorani Matice hrvatske s poetkom u 18 sati. Osim toga, kao i prošlih godina, ogranak je raspisao natjeaj za osnovnoškolske i srednjoškolske radove na temu “Zrinski i Frankopani”, odnosno o starijoj povijesti Meimurja. Najuspjelije e radove s natjeaja nagraditi na sveanosti koja e se održati u sklopu obilježavanja Dana Županije. Budui da je taj dan ujedno i Spomendan o 30. travnju, koji je odlukom hrvatskog Sabora dobio nacionalni znaaj, Inicijativni odbor uputio je Meimurskoj županiji dopis s nekim prijedlozima o koncepciji obilježavanja ovoga važnog nadnevka.

TURISTIKA AGENCIJA

travel RIM, ORVIETO, BOLOGNA

VIKEND U SARAJEVU

25. - 26. 02. 2012. samo 495,00 kn 08. - 11. 03. 2012. samo 1.399,00 kn HODOČAŠĆE U POLJSKU CZESTOCHOWA, KRAKOW

je stil ovjek, onda smo izmišljali razliite tipove za razliite stilove. • Nakon toliko iskustva, osjetite li još ikad tremu pred izlazak na pozornicu? — Da, osjeamo tremu. Desi se više puta da se izgubimo, onda jedan drugome pomognemo. Evo, i sad imam tremu, kako ne! Ali trema je sastavni dio glume. To se ne

žnje posveivalo govoru, dok je danas zapravo režisersko kazalište. Režiser je bog i batina, a glumci su nekako zapostavljeni. Režiser mijenja tekst, dobacuje ili ubacuje razliite dodatke, može napraviti svašta, može promijeniti bilo što. Nekad se poštivao autorski rad i radilo se ujednaeno, svi su bili ravnopravni u

jedna zgodna anegdota 1970. godine, kad sam igrao don Zanea, pa mi je nakon predstave Marinkovi došao estitati. On kaže – estitam, ja kažem – hvala, a on kaže – ma, ne estitam ja tebi na ulozi, nego na tome što ti se rodila ker! To je važnije nego uloga!

• Vidite li da je d nog dana, kad je Vi više ne budete igrali, netko drugi preuzme vaše uloge u ‘Stilskim vježbama’? Tko? — Ho-ho, stvarno ne znam! • Mislite li da e se itko uope to usuditi? - Pa sigurno hoe, samo e proi dosta vremena dok e se netko usuditi. Ali ja im poruujem neka samo idu hrabro u to i neka ‘Stilske vježbe’ rade na svoj nain.

KONCERT ZDRAVKA ČOLIĆA U ZAGREBAČKOJ ARENI 08. 03. 2012. samo 70,00 kn SAJAM CVIJEĆA – PORDENONE 10. 03. 2012.

15. - 18. 03. 2012. samo 1.225,00 kn

S UKLJUČENOM ULAZNICOM samo 280,00 kn

POSJETITE NAS U POSLOVNICI Katarine Zrinski 2, ČAKOVEC tel.: 040 396 090 mob.: 091 508 8248 jakopic.travel@ck.t-com.hr www.jakopic-travel.hr

SA STILOM DO CILJA !


4

17. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Scena

NEDJELJA, 19. veljae Dvorana Graditeljske škole akovec

PETAK, 17. veljae, 20 sati Dvorana opine Vinica

Meunarodni plesni turnir

Koncert Regional banda Tjedan dana nakon koncerta u varaždinskom klubu “Sloboda”, Regional band svoju seriju koncerata nastavlja ve ovaj petak cjeloveernjim nastupom u velikoj dvorani opine Vinica s poetkom u 20 sati. Cijena ulaznice je 20 kn, a moi e se kupiti na pro-

dajnim mjestima u Vinici i na dan koncerta u dvorani. Gosti Regional banda bit e “The Quiery Brothers” iz Londona. Dva brata, Irci, iz peterolanog londonskog benda “Eoin Quiery and Burning Wheel”, izvest e vlastite skladbe.

Na koncertu su se predstavile sve skupine tamburaša koje djeluju pod okriljem KUU-a “Zvon”

GODIŠNJI KONCERT tamburaša Male Subotice

Orkestru uruena srebrna plaketa “Tambura Paje Kolaria” Tamburaški orkestar KUUa “Zvon” Mala Subotica održao je prošlu nedjelju u Domu kulture u Maloj Subotici svoj ve tradicionalni godišnji koncert. Na koncertu su se predstavile sve skupine tamburaša koje djeluju pod okriljem KUU-a “Zvon”, sa skladbama pisanima za tamburaške orkestre, klasike, ilmske glazbe, pa sve do obrada zabavnih i pop pjesama. Tamburaškom orkestru je na kraju koncerta uruena i srebrna plaketa “Tambura Paje Kolaria”, koju su malosubotiki tamburaši osvojili na prošlogodišnjem Festivalu

Srebrna plaketa “Tambura Paje Kolaria” uruena je u nedjelju malosubotikim tamburašima

hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku. Uz domaina, Tamburaški orkestar KUU-a “Zvon”, na koncertu su na-

stupili i mezzosopranistica Nikolina Virgej Pintar, te vokalno - instrumentalni sastav “Carevi” iz Varaždina.

U ORGANIZACIJI HKD-a “Pomurje”

Nedelišanska kazališna skupina oduševila Lendavu U organizaciji Hrvatskoga kulturnog društva “Pomurje” iz Lendave, u lendavskom Kulturnom domu gostovala je kazališna skupina Kulturno - umjetnike udruge “Seljaka sloga” iz Nedeliša. Nedelišani su pred prepunim gledalištem izveli predstavu “Buba u uhu”, Georgesa Feydeaua, koja je prošlu godinu na Festivalu kazališnih amatera Meimurja, KAM u Prelogu, proglašena najboljom predstavom festivala. Publika je uživala u gotovo profesionalno izvedenoj predstavi koju režira Dejan Buva, a na kraju izvedbe dvoranom je dugo odzvanjao gromoglasan pljesak, pa su glumci ak tri puta izlazili pred razdraganu publiku. HKD “Pomurje” i njegov predsjednik anino Kutnjak

niz godina u Lendavu dovode hrvatske kazališne skupine iz Meimurja, pa je tako organiziran i dolazak Nedelišana, koji su nadmašili sva dosadašnja gostovanja. Jer, osim glumaca, posao su vrhunski odradili scenaristi, kostimograi, ra-

svjetljivai, što je ukupan dojam uinilo još boljim i Nedelišanima zasigurno otvorilo put za novim gostovanjima ne samo u Lendavi, nego i drugim sredinama u Sloveniji gdje rade i žive Hrvati iz Meimurja. (S. Mesari, . Kutnjak)

Plesni klub “Livi” ve etvrtu godinu za redom organizira Meunarodni plesni turnir, koji e se održati u nedjelju 19. veljae. Oekuje

se 120 plesnih parova iz Hrvatske, Slovenije i Maarske. Sveani deile i inalna natjecanja najboljih parova poinju u 18 sati.

PIŠE: Bojana Španiek

FOTOGRAFIJA MEIMURSKOG fotografa Petra Sabola

Na krajem prošle godine održanom prvom Salonu fotograije akovec, meu 120 fotograija izloženih fotograija jedna je posebno plijenila pozornost. I to ne samo našu, ve i pažnju strunog žirija, budui da je upravo ta fotograija na Salonu nagraena u kategoriji “Priroda”. No, domet ove iznimne fotograije nije stao samo u akovcu i Hrvatskoj. Ovih je dana, naime, iz Londona stigla vijest da je svoje mjesto zaslužila i meu deset najboljih u kategoriji “Priroda i divlje životinje” na prestižnom meunarodnom natjeaju “Sony World Photography Awards”, iza kojeg stoji World photography organisation. Fotograija, koja je osigurala da se za Meimurje uje i na jednom od najpoznatijih svjetskih fotografskih natjecanja, nazvana je “Natural abstract”, odnosno “Prirodna apstrakcija”, a njen je autor, tridesetogodišnji Petar “Sharpeye” Sabol, pomno pratei igru vretenaca na jezercu u rodnom Palovcu u jednom kadru zaustavio nevjerojatan prizor koji bi, da ga nije ovjekovjeio aparatom, bilo doista teško prepriati. Sreom, trud i strpljenje koje je toga vrueg ljetnog dana uložio u seriju fotograija svoga omiljenog motiva nisu bili uzaludni, a mjesto meu 10 najboljih od ak 52.323 fotograije prijavljene na natjeaj dokaz su da su se svakako i isplatili. Fotografska pria oštrookog Petra Sabola poela je neobaveznim škljocanjem 2004. godine, no ozbiljnije joj se posveuje 2007. nabavkom svoga prvog DSLR fotoaparata. U tom trenutku poinje ozbiljnije razmišljati o fotograiji, i težiti kvaliteti i profesionalnosti koje su i danas imperativ u njegovu stvaralaštvu. • Za sebe, zanimljivo, ne kažete da ste fotograf, ve da ste fotoentuzijast. U emu je razlika? Kad se, uostalom, amater može poeti smatrati profesionalcom? — Razlika izmeu amatera i profesionalca je iskljuivo u tome što profesionalac fotograijom zarauje za život, to mu je glavni izvor prihoda. No, to ne znai nužno da je profesionalac i bolji od amatera. Ja sam trenutno amater, ali volim rei entuzijast, jer fotograiji pristupam s velikim entuzijazmom, voljom i vrlo

Vretenca s p elitnom fotog detaljno. Uvijek težim izvui maksimum i iz sebe i iz opreme. • Kako se danas izdvojiti iz rastue mase fotografa? — Danas je problem zasienost fotograijama i dobru fotograiju je teško prepoznati. Mene brine i ak pomalo iritira to što se fotograijama digitalno manipulira i ‘prenabrijava’, ime se gubi smisao – to više ne lii na fotograiju i ne znam u koju bih to uope kategoriju smjestio. Fotograija je, kao takva, prije svega, pisanje svjetlom. Treba poznavati rad samoga aparata i trebalo bi težiti da to bude što bliže izvornom radu, da se u fotograiju što manje zadire. Neke osnove obrade su potrebne, ali što manje zahvata je po meni bolje. Malo se poprave kontrasti i boje, ali neke montaže, to mi se uope ne svia. Osobno težim da fotograija bude izvorna, kakva je.

Vretenca i leptiri najdraži motivi • Vi se iz mase izdvajate prije svega zbog Vaše posveenosti makro fotograiji. — Da, tu sam se najviše pronašao, to me trenutno najviše zaokuplja. Openito najradije fotkam prirodu i

životinja, a makro fotograiji sam sada najviše posveen. Moj omiljeni motiv su, uz leptire, vretenca, koja sam obuhvatio od ekstremne makro fotograije, odnosno detalja koji golim okom nisu vidljivi, pa do njihova ponašanja. • Kako se fotograiraju, evo recimo, vretenca? — Prije svega treba se upoznati sa samim biem, s njihovim životnim ciklusom

Od ak 52.323 prijavljene fotografije, “Natural abstract” Petra Sabola ušla je meu 10 najboljih u kategoriji “Priroda i divlje životinje” na prestižnom meunarodnom natjeaju “Sony World Photography Awards”. Na natjeaj se u nekoliko tema prijavilo ukupno 112.000 fotografija autora iz 171 države, a “tek” 20.000 tisua ušlo ih je u prvi krug. Osim našeg Petra, u društvo najboljih ušao je i združeni dvojac Decker i Kuti u kategoriji modne fotografije, a najbolje e fotografije biti izložene u londonskom Somerset Houseu. Pobjednici e biti objavljeni 20. ožujka


17. veljae 2012.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 25. veljae, 20 sati Dvorana Graditeljske škole akovec

Koncert: Neno Belan & Fiumens Uz album “Oceani ljubavi” Neno Belan i Fiumensi ove godine slave petnaest godina rada te najavljuju sjajnu eštu u akovcu, o kojoj e se priati. Organizator koncerta najavljuje i specijalne goste, a meu njima i sa-

a uvrštena meu deset najboljih na natjeaju “Sony World Photography Awards”

palovskog jezera u grafskom društvu! Kako je nastala “Prirodna apstrakcija” - Šetao sam jezerom ŠRD-a ‘Linjak’ u Palovcu, koje je i inae prekrasno za odmoriti dušu, a tamo naješe otografiram. Bilo je to ljeti, znam da je bilo vrue, temperatura sigurno oko 30 stupnjeva, i uoio sam ta vretenca kako se pare. Njih je nekoliko sletjelo na trsku lopoa koja je plutala na površini i radili su razliite ormacije. Najprije je sletio jedan par, pa drugi, pa trei i etvrti. Slijetali su na trsku i time su napravili zaista interesantnu kompoziciju. Djeluje apstraktno, išao sam na to da napravim i refleksiju jer je voda bila relativno mirna, ali sam zbog toga morao u vodu do pojasa i poravnati se im niže uz površinu vode da bih dobio odraz. (bš)

– treba nauiti gdje se nalaze, kako se razvijaju, koje su im navike. Jedan stadij života provode u vodi – tamo polažu jajašca i liinka se razvija u vodi i taj stadij traje od nekoliko mjeseci do ak nekoliko godina. Kad izau iz vode, odvija se metamor oza koja je u svakome sluaju ascinantna – vretence probija oklop i poprima potpuno drugaiji oblik, rastu krila, i nakon par sati, kad se osuše, kree let. Ja sam ak uhvatio cijelu sekvencu – od stadija nim e do samog leta. Taj je proces nevjerojatan, jer se naoko vidi kako vretencu stanice krila, ja sam cijeli dan bio pod dojmom! Ako želite statine otografije, na jezero morate otii u samu zoru, kad oni spavaju. No, kad se pretvori u odraslog kukca, nastaje cijeli kaos – let, obrana teritorija, traženje ženke i najbolje ih je otografirati kad su tako hiperaktivni. Ipak, jako je teško i rezultati se ne mogu odmah postii, treba se dobro organizirati – pratiti putanju leta i još na kraju škljocnuti da ispadne ok. • Kako su se Vaša vretenca, odnosno fotograija ‘Pri-

rodna apstrakcija’, uope našli u Sonyjevom izboru? — Svoje sam otografije tek prije par mjeseci poeo slati na natjeaje, do sada nisam o tome ni razmišljao. Neki lanovi našeg Fotokluba ve neko vrijeme šalju svoje radove, ak su osvojili i neke nagrade, i oni su mi zapravo dali volju pa sam i sam pokušao. I, krenulo mi je dobro, rezultati polako stižu. Ovu sam otografiju prijavio na natjeaj jer smatram da ima puno potencijala i nadao sam se da e netko to prepoznati. I, evo, od ak 52.323 otografije moja je ušla u najboljih 10. Kad sam primio vijest, bio sam, naravno, ugodno iznenaen, i bez obzira na daljnji plasman, ve je ovo jako veliki uspjeh. Osobito mi je drago zbog toga kad se sjetim kako je nastala i što sam sve morao napraviti za tu otografiju.

še družiti. Jest da se zajednica otogra a sve više popularizira i širi, ali s dekima u Fotoklubu sam se baš našao. Sad se ve i osobno poznajemo i družimo, i odlina smo ekipa. Osim toga, bitno je jer možemo dijeliti iskustva, družimo se, idemo na izlete i jedni druge unaprjeujemo. Ne gledamo jedni na druge kao na konkurenciju. Štoviše, drago mi je što imam takve prijatelje jer možemo jedni druge poticati na rad, pomagati si i na kraju krajeva uiti jedni od drugih. To je uostalom i svrha otokluba.

stav “Komedija” te slovensku žensku vokalnu skupinu “Carice”, uz Katju Fašink Cat. Pretprodaja ulaznica: RK “Meimurka - Donum”, Arcus, TZ grada akovca, Soho bar Varaždin, restoran “Mamica” Pušine, Rosa Prelog.

• Koliko je za fotograiju bitna skupa oprema? — Oprema je svakako bitna, jer ona olakšava rad otogra u, ali, ako se temeljnim poznavanjem opreme ne znaju iskoristiti njene prednosti, onda je sve uzalud. Treba vladati tehnikom i treba imati vještinu. • Fotograi uglavnom koriste Nikon ili Canon fotoaparate, no Vi koristite Sonyjevu opremu. — Ja sam baš nekako htio ispasti crna ovca, htio sam dokazati da uistinu nije sve u Canonu i Nikonu, kao što je uvriježeno mišljenje, iako se i sam Sony definitivno probija na vrh. Osim toga, Sonyjeva tehnika ima dosta prednosti nad ostalima. Mogao bih ja bez problema raditi i s Canonom ili Nikonom, ali ima tih stvari koje me kod Sonyja više privlae. Proizvoa opreme uostalom nije presudan – svatko tko se želi profilirati u nekoj kategoriji tražiti e odreenog proizvoaa i ono što mu on nudi. Ali velim, danas su svi manje - više dobri, tako da nema najgoreg ili najboljeg, postoji neka ravnoteža. • Dešava li Vam se da svijet gledate kroz fotografski kadar? — Ma da, jednom kad ste u tom ‘iru’, svijet gledate otogra skim oima i neprestano tražite motive. Ali, sve se to dogaa na brzinu i morate u trenutku reagirati. Meni je sad ve nezamislivo nekamo otii bez aparata jer se, kad ga ne uzmem, uvijek desi neka zanimljiva situacija koju onda ne možeš ovjekovjeiti. Sad sam se ve ‘zaškolal’ i oti uvijek nosim sa sobom, uvijek sam spreman. Nekad zna biti teško nositi svu tu opremu, ali privikneš se.

U Fotoklubu akovec uimo jedni od drugih • lan ste Fotokluba akovec. Koliko je za jednog fotografa bitno imati takvu pozadinu? — Po meni je to bitno. Kad sam ja poeo raditi samostalno, nisam se imao s kime previ-

Ulaznice za 6 najbržih itatelja!

Vretenca Petra Sabola, odnosno fotografija “Prirodna apstrakcija”, ve su nagraena prvom nagradom u kategoriji “Priroda” na prvom Salonu fotografije akovec prošle godine

Meimurske novine i za koncert Nene Belana osigurale su besplatne ulaznice za svoje itatelje. Ali, i ovaj je put brzina bitna – s najnovijim brojem Meimurskih novina trk u našu redakciju i šestero najbržih osvaja po jednu ulaznicu!

UDRUGA “Hrvatska žena” nastavlja projekt “Niste sami“

U Ivanovcu održan dobrotvorni koncert za pomo starim i bolesnim Meimurcima

Zajedniki nastup svih izvoaa na kraju koncerta

U organizaciji udruge “Hrvatska žena” akovec, prošlu je nedjelju u Društvenom domu u Ivanovcu održan još jedan u nizu humanitarnih koncerata u sklopu projekta “Niste sami“, iji je prihod namijenjen za pomo starim i nemonim osobama diljem Meimurja. Predsjednica udruge “Hrvatska žena” akovec Kristina Puhalovi, koja je i nositeljica ovog projekta, istaknula je da je to udruga koja se ve dvanaest godina brine za stare i nemone. – Za ove se ljude u društvu najmanje brine, kao da u nekim mjestima ni ne postoje, stoga se naša udruga ve punih dvanaest godina brine i o takvim osobama i brinut e se i dalje, koliko god to bude u našim mogunostima. Tu, na žalost, mislim o onim financijskim, jer ljudske nikada nisu bile upitne, kazala je. Kao i do sada, za tehniku organizaciju pobrinula su se dvojica popularnih meimurskih pjevaa, Vladimir Košir - Tonka i Željko Pokupec - Šero. – Iako je naš zadatak da pozovemo i okupimo mnogobrojne meimurske izvoae da se prikljue ovom projektu na samom poetku izgledao dosta težak, moram priznati da sam ugodno iznenaen, jer gotovo svi koje smo zamolili vrlo su se rado i bez ikakvih suvišnih pitanja odazvali ovom projektu, odnosno nastupima na koncertu i u Novom Selu na Dravi i

ovom u Ivanovcu, dodala je Puhalovi.

Velik odaziv izvoaa, publika malobrojna Ivanoveka publika (na žalost, malobrojna) imala je tako priliku vidjeti i uti nastupe vokalne skupine “Stridone” iz Štrigove, Meimurskoga vrueg kaja, Željka Grahovca, Ivice Dobrania, Ivana Mezge, mješovitog pjevakog zbora KUD-a “Katruže”, ali i mladih pjevakih snaga poput Rebecce Posavec, Anje Pintar, Matea Mikulia i Antonije Jurinec. Svojim je nastupom i orijentalnim plesom sve prisutne oduševila i plesna skupina “Desert Queens” iz Varaždina, a nasmijati i dobro zabaviti publiku bio je zadatak Ivana Benea, odnosno popularnog ure z Meimurja. Ovom prilikom dobrovoljno prikupljena sredstva posjetitelja koncerta bit e iskorištena za prikupljanje pomoi socijalno ugroženim i bolesnim osobama starije životne dobi. Na samom kraju predsjednica udruge Kristina Puhalovi zahvalila je svim posjetiteljima i izvoaima koji su pomogli u provedbi koncerta, istaknuvši da e “Hrvatska žena” i nadalje raditi na humanitarnim aktivnostima, s namjerom da što više pomogne starijima, ali i drugim skupinama životno ugroženih ljudi. (so)


6

17. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Knjige, glazba ... KAJ TE BRIGA

KNJIŽNICA “NIKOLA Zrinski” akovec preporuuje

KOLUMNA O GLAZBI I OKO NJE

Piše: Igor Baksa

Publicistika:

Glazba s livada i 1. Thilo Bode - “Krivotvoritelji drugih planeta hrane: Što nam prehrambeni koncerni serviraju na tanjur” Nedavno sam na drugom programu Hrvatskoga radija u pet izjutra sluajno nabasao na prekrasan bend. Tri djevojke nježnih, gotovo vilenjakih, glasova pjevale su arije koje je teško opisati. Cure okupljene pod imenom “Stealing Sheep” od tog su mi trena definitivno postale bend koji slušam. Iako mi je smiješno kad me netko pita što slušam ... Devedesetih je to još bilo suvislo pitanje, a onaj tko bi vam ga postavio mogao bi vas staviti u kategoriju slušaa ovog ili onog, samim time konzumenta ovakve ili onakve vrste zabave. Pa bi se osoba više ili manje mogla identificirati s vama i vašim glazbenim ukusom i nainom života. Ali danas, kad svi sve slušaju, takvo pitanje postaje nebitno i u najmanju ruku smiješno. Ipak, kad bi me netko danas pitao, “Stealing Sheep” su mi definitivno ušle u kategoriju bendova koje slušam. I definitivno bih ih volio uti uživo. (Tri “definitivno”!) Premda se ne bavim recenzijama i kritikama glazbenih uradaka, ove tri djevojke iz Liverpoola toliko su me se dojmile da e mi biti drago s vama podijeliti njihovo stvaralaštvo. Relativno nepoznate, sa svega 5 do 10 tisua pogleda na YouTubeu, ova ženska trojka nenametljivo se uvlai u srca i uši (nadam se) sve veeg broja anova, a na spomenutoj internetskoj videostranici možete upisati neki od sljedeih glazbenih brojeva koji e vas odvesti u njihov sanjivi svijet: “Shoot The Ducks To Win” ili “I Am The Rain”, obje akustini olk s višeglasnim vokalnim melodijama i minimalistikim perkusijskim ritmom, a ako više volite lo-fi pop, svidjet e vam se “The Mountain

dogs”, odsvirana uz ritam sinthesyzera za klince. Slušajui ih, sjetio sam se jednog isto tako allgirl akustinog kvarteta iz akovca. Ime im je bilo “Mercury”, koliko se sjeam, a djevojke su svirale i pjevale oko 2000. godine. Zanimljivost vezana uz taj akoveki sastav je da je jedna od lanica benda današnja novinarka lista koji držite u rukama. Nisam je pitao smijem li je spomenuti, a ini mi se da bi u tom pogledu mogla biti prilino oprezna i samozatajna. Takva je, na kraju krajeva, bila i glazba koju su stvarale. Zbog toga neu rei o kome se radi, nego u samo izraziti žaljenje što projekt nije zaživio. U moru probitanih i glasnih glazbenih pojava 21. stoljea, raznih “rihana” i “lejdigaga” glazbene industrije, spomenuti su sastavi prava oaza smirujuih melodija koje djeluju kao lijek za dušu suvremenog slušaa glazbe. Zato, ako imate gitaru, ili pjevate, ili radite glazbu na nain koji se u osnovi ne poklapa s trenutnim zakonima industrije glazbe, samo nastavite stvarati i snimati, uvijek ima publike za drugu stranu glazbene kovanice – nježniju, osjeajniju, neoptereenu uspjehom, zaradom i drugim niskim zemaljskim strastima.

br. 858

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Kroz osam razliitih poglavlja knjiga obrauje sljedee teme: - kako prehrambena industrija na posve legalan nain, zahvaljujui zakonima i regulativama koje im idu na ruku, vara kupce navodei lažne podatke na deklaracijama - od sastava namirnica, preko podrijetla sve do koliine - što u sebi zapravo sadrži tzv. unkcionalna hrana na kojoj prehrambena industrija zarauje milijarde eura godišnje

- što zapravo stoji iza deklaracije na kojoj piše “po tradicionalnoj recepturi”, “izvorni proizvod” i sl. - kako se prehrambena industrija bogati prodajui roditeljima šeerne bombe pod krinkom uravnoteženog meuobroka za dijete - kako su prehrambeni divovi preko noi postali “najvei svjetski dobrotvori” koristei sve marketinške prevare koje su im na raspolaganju - koliko je rastezljiv pojam “bionamirnica”

- zašto zakonodavci rade u korist proizvoaa, a ne krajnjih potrošaa koji su ih birali da bi stali u njihovu zaštitu - kako u osviještenim društvima potroša ostvaruje svoja prava. 2. Mario Livio: “Simetrija: Jednadžba koju nije bilo mogue riješiti” 3. Marta Verginella: “Granica drugih: Pitanje Julijske krajine i slovensko pamenje”

Beletristika: 1. Allegra Goodman: “Intuicija” 2. Sveva Casati Modignani: “Mister Gregory” 3. Rachel Hawkins: “Hekatina škola”

ALBUM TJEDNA

Neno Belan & Fiumens - “Oceani ljubavi” Odmah u glavu – zlobna primjedba: zadnji album, “Rijeka snova”, Neno Belan izdao je prije gotovo pet godina. Predzadnji, “Luna & Stelle”, prije deset godina. Prije toga, “Space Twist”, s obnovljenim avolima 1998., a godinu dana prije, 1997., izašla mu je “Južnjaka utjeha”. Hou rei, Neno Belan se u zadnjih 15 godina nije nešto trgao da snima svako malo, tako da je 2012. matematiki dobra godina da izda plou s deset novih pjesama, ili bar onih koje nije objavio na zadnjim albumima. I onda – ništa. “Oceani ljubavi” je album “ni v rit ni mi-

Popis pjesama 1. Oceani ljubavi; 2. Kiša; 3. Lipi moj grade; 4. Zar više nema nas; 5. Rijeka snova; 6. Kad plima se diže; 7. Galeb; 8. Divojka s juga; 9. Srce od leda; 10. Olujno more moje

mo”: sadrži etiri pjesme koje je Belan snimio nakon “Rijeke snova”, ali zato sadrži pola “Rijeke snova”, i nešto prije “Rijeke snova”, i da ne bude zabune, veina pjesama nalazi se na live albumu “Tvornica snova”. Još se 2008. izdala i “Ultimate Collection” (s etiri pjesme s “Rijeke snova”), tako da se postavlja legitimno pitanje zašto

se, obzirom na preklapanje materijala, “Oceani ljubavi” nisu nazvali “Oceani snova” ili “Rijeka ljubavi”, pa da krajnjem korisniku odmah bude jasno na što troši svoj teško zaraeni novac. Naravno, i “Ultimate Collection” mogla se zvati “Ultimate snova”. A sada malo dobrih vijesti. “Oceani ljubavi” pristojna

je i uhu ugodna kompilacija koja zaokružuje prvih desetak godina sudjelovanja na Šibenskom estivalu šansone, od 2001. na ovamo. Svih deset pjesama je, neemo si lagati, vrlo umješno sastavljeno, odsvirano i otpjevano. Gosti su, doduše, tu da se vidi kako Belanove pjesme ipak najbolje pjeva Belan – ak i hit “Zar više nema nas” nekako više ide uz Belanov glas nego uz Massimov vokal, a klape su obavile svoj posao – kako koja. Oito dobro, jer je svaka pjesma ulovila neku nagradu na estivalu u Šibeniku. Zakljuak: za projekt koji je intoniran “ni v rit ni mimo”, “Oceani ljubavi” imaju snagu u pjesmama, a s takvom postavom brojeva – teško je dati lošu ocjenu. Ipak, s obzirom na to kako mu se pjesme stalno ponavljaju iz izdanja u izdanje, vjerojatno e u bližoj budunosti Belan nekad morati ispaliti artikuliraniji projekt na kojem bi se za uložen novac dobilo više noviteta. (Zoran Tukar, preuzeto s portala Muzika.hr)

MOZAIK KNJIGA

Rosamund Lupton - “Sestra” Kad Beatrice usred nedjeljnoga ruka primi šokantan tele onski poziv iz kojega dozna da joj je mlaa sestra Tess nestala, ukrcat e se na prvi zrakoplov i krenuti kui u London. Ali kad sazna okolnosti vezane uz Tessin nestanak, zapanjena je kad spozna koliko zapravo malo zna o životu svoje sestre, unato tome što je smatrala da su vrlo bliske i povezane.

Vrlo e brzo shvatiti da je potpuno nepripremljena za užasavajue istine s kojima se mora suoiti. Policija, Beatricein zarunik, pa ak i njezina majka, prihvaa da su izgubili Tess, ali Beatrice ne želi prihvatiti tu zastrašujuu injeDobitnica prošlotjedne knjige Tatiane de Rosnay “Sarin klju”: urica Novak iz akovca.

nicu, pa se upušta u opasno putovanje u želji da, po bilo kojoj cijeni, sazna istinu. Roman “Sestra” mlade spisateljice Rosamud Lupton jedan je od najprodavanijih debitanstkih romana u britanskim knjižarama svih vremena. Iako nije pisan kao tipino žanrovsko ostvarenje, vjerojatno je i jaki upliv krimia priskrbio romanu brojnu publiku širom svijeta, i objavu u 30-ak zemalja.


17. veljae 2012.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film, Internet ... KRONIKE

PARADA

drama, triler Režija: Josh Trank Uloge: Michael B. Jordan, Michael Kelly

komedija, drama Režija i scenarij: Sran Dragojevi Uloge: Nikola Kojo, Miloš Samolov, Goran Navojec, Dejan Aimovi, Hristina Popovi

Što se može dogoditi ako su dva ovjeka iz potpuno razliitih socijalnih miljea i s razliitim svjetonazorima, pritom jedan straight i macho, a drugi gay, prinueni suraivati i ovisiti je-

dan o drugome? Ima li nade za takav odnos? Mogu li se ta dva ov jeka razumjeti, prevladati animozitet koji osjeaju jedan prema drugom, pa ak i postati prijatelji? Film traje 115 minuta.

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) “Sklonište” je: a) drama b) crtani c) ratni Dobitnik iz prošlog broja: Igor Antoli, akovec

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

petak, 17.2.

18.00 KRONIKE drama, triler

20.00 PARADA komedija, drama

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

subota, 18.2.

Odgovor: ___________________________

18.00 KRONIKE

l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________

drama, triler

20.00 PARADA komedija, drama

________ _____________________________

nedjelja, 19.2. Andrew, Matt i Steve naišli su na nešto što ni jedan od njih – ni itko drugi – ne može razumjeti. Zahvaljujui tom otkriu dobivaju snažne telekinetike moi ili, kako bi pisalo u stripovima – supermoi. Sad su sposobni za gotovo

sve. Mislima mogu pomicati predmete, voljom uzrokovati sudare. Ue letjeti - što je ispunjenje najvee želje. Zatim situacija postane crna. Film traje 83 minute, a preporuuje se starijima od 13 godina.

16.00 MAAK U IZMAMA avantura, animirani, komedija, fantastika

18.00 KRONIKE drama, triler

20.00 PARADA komedija, drama

DVD, BLUE RAY IZLOG ODJEL STRAHA Kada mlada Kristen zapali lokalno imanje, policija je odvodi u psihijatrijsku bolnicu. Probudi se na odjelu gdje joj društvo prave još etiri iste takve polulude, poluzbunjene djevojke. Dr. Stringer pokušava pronai razlog Kristeninom slomu živaca, no ne uspijeva. Uskoro e Kristen na hodni-

SKLONIŠTE

cima odjela poeti susretati udnovatog duha, a doznat e i strašnu istinu: nitko iz odjeljenja straha ne izlazi živ!

Dr. Cara Jessup je cijenjena psihologinja koja se specijalizirala za poremeaj višestruke osobnosti. Ona je udovica koja odgaja ker Sammy uz pomo svog brata Stephena Hardinga. Njen otac dr. Harding joj je predao svog pacijenta,

ponedjeljak, 20.2.

1. PUT BEZ POVRATKA 5

18.00 KRONIKE

2. KAKO SE RIJEŠITI ŠEFA

drama, triler

3. LETEI KLINCI

20.00 PARADA

4. AUTI 2

komedija, drama

5. LEDENI TORNADO 6. INVAZIJA SVIJETA: BITKA ZA L.A.

no ništa ju nije pripremilo za Davida Bernburga koji tijekom razgovora pokaže i svoju drugu linost, agresivnog Adama Sabera.

utorak, 21.2.

7. MAMURLUK 2 8. PLANET MAJMUNA: POSTANAK

18.00 KRONIKE

9. GRANICA

drama, triler

10. OBRED

20.00 PARADA komedija, drama

INTERNET I RAUNALA

Zašto (ne) web stranice za tvrtku?

WEB PREPORUKA

Mrani svijet 99 soba Na adresi www. 99rooms.com upoznajte tajanstveni svijet 99 soba i krenite u neobinu interaktivnu avanturu, istražujui jedinstveni okoliš koji su za vas stvorili njemaki umjetnici okupljeni pod nazivom Rostlaub. Ova mrana point-and-click igra zaokupirat e vas satima! Rije je o online lash projektu baziranom na

umjetnikim djelima koje su u napuštenim industrijskim zgradama istonog Berlina naslikali Kim Koester, Richard Schumann, Johannes Buenemann i Stephan Schulz. Cilj je pronai izlaz iz svih 99 prostorija. Osim fascinantnih slika i odlinih fotograija, za atmosferu se brine i mrana glazbena podloga.

Web stranica tvrtke – je li ovo stvarna potreba ili samo trošak koji nema utjecaj na razvoj vašeg poslovanja? Vjerojatno najbolji odgovor na ovo pitanje bi bio – ovisi koliko ste spremni uložiti u taj projekt… Pri tome se ne misli samo na inancijsku stranu postavljanja web stranice – koja može ovisiti o dizajnu, dostupnim funkcionalnostima i složenosti izrade, ve i o podršci od strane djelatnika u vidu redovnog ažuriranja te obavještavanja trenutnih i buduih klijenata o novostima ali i o edukaciji o proizvodima i uslugama.

www.infinius.hr email: info@ininius.hr Ininius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

Za razliku od reklama u novinama, na radiju i televiziji, web stranica tvrtke nije samo vezana uz marketing, ona može ujedno biti i poslovni alat koji e biti aktivni dio procesa prodaje ali i drugih aktivnosti poput održavanja ili edukacije. Web stranicu je naravno mogue upotrebljavati i iskljuivo kao oglasnu plou tvrtke s osnovnim podacima, no zbog ega se ograniiti samo na to kad internet kao medij nudi mnogo više? Primjeri dodatnih primjena su mnogobrojni – od jednostavnog procesa rezervacije apartmana za male iznajmljivae do tvrtki kod kojih poslovanje iskljuivo ovisi o internetu i web stranici – poput web trgovine. ak i ako nije direktno vezano uz prodaju, informacije u vidu esto postavljanih pitanja uz proizvode i usluge te baze znanja može višestruko pomoi klijentima i smanjiti troškove održavanja i servisa. No, kako bi web stranica bila uspješna i imala svoj smisao, važno

je prilikom poetka izrade, ali i kasnije kod ažuriranja voditi rauna o njenoj namjeni. Svaka bi web stranica ve kod deiniranja projekta biti postavljena sa smislom te s planom što se s njom želi postii, jer ukoliko se radi samo zbo toga “jer to i svi ostali imaju”, gotovo je sigurno da nee dugo opstati ve e ubrzo nakon postavljanja pasti u zaborav te e eventualno poslužiti ponekom zainteresiranom da na njoj proita adresu te telefonski broj (naravno, ako su i ti podaci ažurni). Ažurni podaci, novi proizvodi ili usluge, ali i openito novosti vezane uz tvrtku - sve ovo bi moralo biti redovno ažurirano, uz ostale marketinške aktivnosti koje su bile zacrtane prilikom zamisli o vlastitoj stranici. U sluaju da se web stranica misli postaviti i više ne voditi rauna o njoj - gotovo da je bolje i ne postavljati je, jer bi potencijalni kupci mogli izgubiti povjerenje u tvrtku ukoliko se na njoj radi o zastarjelim te neispravnim podacima. Darko Mareš, Ininius d.o.o.

srijeda, 22.2. nema ilmskog programa

etvrtak, 23.2.

20.00 Tribina : U ZEMLJI KRVI I MEDA ratna drama

DOM KULTURE PRELOG

subota, 18.2., i nedjelja, 19.1.

19.00 PLES MALOGA PINGVINA avantura, animirani, komedija

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8

17. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle KOJE ETE vi isprobati?

Najpopularniji trendovi za nokte u 2012. U današnje ubrzano vrijeme nekako im se okrenete evo ve nove sezone koja donosi nove trendove u svemu, odjei, parfemima ... Isto vrijedi i za nokte. Ustvari, to pogotovo vrijedi za nokte jer ih je tako lako promijeniti – samo isprobate nešto novo s lakovima. U 2011. bili su popularni krakle i magnetski lakovi, naljepnice, nokti “u špic”, boja lavande, siva i klasina crvena. Nova godina, novi trendovi, a, što se 2012. godine tie, ini se da ona ne donosi neke revolucionarne trendove. Sve je to, ustvari, ve vieno i napravljeno. Ali dobro ... Što se tu sad može, barem emo te trendove nabrojiti sve na jednom mjestu ...

Vrhovi u boji

jarkih boja koje e biti popularne ovo proljee. S ovim bojama savršenstvo je kljuno – ne smije biti “otkrhnutog” laka, ili bilo kakvih drugih nepravilnosti.

Ovo je obina francuska manikura, samo su boje kojim ete obojati vrhove drugaije. Ovdje je sve dozvoljeno, sve kombinacije boja, od boje kože do kombiniranja kontrastnih boja kao što su plava i naranasta ili ljubiasta i žuta.

Usne i nokti ponovno zajedno Ve godinama nam modni znalci govore da je kombiniranje boje na usnama i noktima totalno “out”. Sada je to pravilo “out”, a novi trend upravo diktira da nokte uskladite s nijansom na usnama – bilo da se radi o naranastoj, crvenoj ili boji kože.

Nove neutralne boje Nakon griege boje (siva+bež) 2010., i boje lavande prošle godine, ove godine takoer je najpopularnija jedna diskretna nijansa. Ovaj put to su boja kože i krem ružiasta, koje savršeno idu u kontrastu sa šarenom odjeom

Obrnuta francuska manikura Ova manikura nije ništa novo, postala je popularna u 30-im i 40-im godina prošlog stoljea, ponovno se vratila prošle, a pravi zamah dobiva ove godine. Ova manikura zaista nije ništa kompliciranija od obine francuske manikure – prvo na cijeli nokat nanesite jednu boju laka, dobro osušite. Zatim na korijen nokta zalijepite naljepnicu u obliku polumjeseca i ostatak nokta nalakirajte drugom bojom. Ostavite da se osuši, skinite naljepnicu i sve utvrdite i poravnajte prozirnim površinskim lakom. Želite li malo drugaiju obrnutu francusku manikuru – umjesto ovalnog oblika isprobajte oblik trokuta.

Ombre manikura Još jedan trend koji se nastavlja iz prošle godine. O ombre manikuri smo ve pisali, pa se neemo ponavljati, samo emo spomenuti da je ove godine popularan ombre u jednoj boji – iz tamnije u svjetlije nijanse.

Svaki nokat razliit Prošle godine bilo je popularno jedan nokat obojiti drugom bojom. Ove godine to je doseglo novu razinu, pa je moderno da svaki nokat bude u drugoj boji. Ako želite ovaj look, ali soisticiranu verziju – probajte svaki nokat nalakirati u istoj boji, ali razliitim nijansama, od najsvjetlije do najtamnije.

IZ LJUBAVI prema runom radu

Rukotvorine Preložanke Martine Golubi MM Design nastaje iz hobija – ljubavi prema runim radovima i kreativnom stvaranju. - Tijekom cijelog života nešto stvaramo svojim rukama (šivanje, slikanje, decoupage, heklanje, štrikanje), pa smo tako i pokrenule obrt i stvorile posao, kaže Martina Golubi iz Preloga, koja je zajedno s mamom osmislila cijelu ovu priu i pretvorila je iz hobija u kreativni posao. Neki od runih radova koje Martina izrauje jesu torbe za kupovinu, razni dekorativni ili uporabni predmeti raeni decoupage tehnikom, heklani šalovi, kape, cipelice za djecu te mnogi drugi proizvodi, a

nainom na jednom se mjestu okuplja mnoštvo ljudi koji izrauju nešto svojim rukama, a time ujedno i omoguiti kupcima da na jednom mjestu pronau razne rune radove. Oglasnik je baziran iskljuivo na objavi

nastao web oglasnik rukotvorina (www.oglasnik.rukotvorine. com.hr), na kojem svi rukotvorci mogu besplatno postaviti svoje proizvode rukotvorine. Takvim Martina Golubi, iz ljubavi prema runim radovima i kreativnom stvaranju, osmislila je vlastiti posao

svi se mogu pronai na Facebook stranici MM Design – runi radovi. Svi su runo izraeni po narudžbi.

Pokrenut web oglasnik rukotvorina Uz ljubav prema stvaranju, rodila se i želja da se i drugim rukotvorcima pomogne promovirati proizvode, i to online. Tako je

runih radova ili repromaterijala potrebnog za njihovu izradu. - Cilj nam je pomoi ljudima koji se bave runim radovima da prezentiraju svoje radove im veem broju ljudi, objašnjava Martina.


17. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Zabundane sa stilom! Iako su temperature i u tjednu iza nas daleko od onih koje si priželjkujemo, naše su dame pokazale da se i za zimsku špicu znaju i te kako skockati. Naravno, topli kaputi i izme i dalje su obavezni za izlazak na hladnou, ali to ne znai da se pokojim veselim

detaljem, možda rukavicama, šalom ili tek cvijetom u kosi, ne može malo razbiti ovo zimsko sivilo. A sad svi zajedno držati ige da naši maškori uspiju u svome naumu i doista otjeraju zimu, jer smo se i mi ve dobrano zaželjeli malo “lakših” prizora sa špice!

ESPRESSO by

I to je prošlo – Valentinovo V

alentinovski koncert, valentinovski pokloni za nju i njega, valentinovski paket - aranžman, valentinovska veera, valentinovska strast … Kao i godinama ranije, i ovih dana uobiajeno smo bili bombardirani slavljenjem Valentinova. Slavite, poklanjajte, iznenadite svoje partnere, partnerice ... No, snježno nevrijeme (nakon tri godine tradicije odgoen je i tradicionalni akoveki koncert prireen svake godine u ovo vrijeme), s kojim nas mediji svakodnevno

ve pomalo iritantno zasipaju, ali oito još više vrijeme krize, ipak su usprkos agresivnim kampanjama i napisima veinu onih trgovaca koji su raunali da e nakon božinih akcija i sijeanjskih sniženja još nešto utržiti ostavili bez pretjeranoga kupovnog efekta. Kako u cijelom svijetu, tako i kod nas, najromantiniji dan u godini, Valentinovo, ipak nije prošao – nezamijeeno i potpuno nevažno. Bila je to ipak prilika da se pokloni cvijee ili neka sitnica – okolada, bom-

bonijera, parfem, kozmetiki tretman, donje rublje ili nešto primjereno tom danu. U ovakvim prigodama besmisleno je razmetati se skupocjenim darovima, posebno ako vaš partner nema iste namjere. Nai ete se u neugodnoj situaciji budete li, primjerice, pred dragu stavili najnoviji model luksuznog sata, a ona za vas ima tek jednu sitnicu. Ako ste u dugoj vezi ili braku, teško ete iznenaditi partnera, ali barem imate as u rukavu – poznajete ukus i ainitete drage osobe.

U

glavnom, ovisno o tome koliko ste romantini, Valentinovo je i ovaj put u vašem životu odigralo manju ili veu ulogu. Roeni cinici, u potpunosti cijepljeni od romantike, tvrde da su ovaj praznik izmislili pohlepni trgovci. Vjerojatno ima i u tome neke istine, ali danas je Valentinovo zasigurno dan posveen ponajviše izražavanju ljubavi. Za poklone se kaže da nisu kad je ljubav u pitanju - presudni, posebice ako se dogaaju samo taj dan, meutim, bez obzira koliko se

pravili da to nije tako, uvijek su dobrodošli znak pažnje. nae, poetak obilježavanja današnjeg Valentinova potjee daleko u povijest, u vrijeme staroga Rima. Tada je kršanstvo bila mlada religija, a na vlasti je bio car Klaudije II. Car je zabranio ženidbu i zaruke vojnicima kako bi sprijeio njihovu želju za ostankom kod kue umjesto odlaska u rat. No, u to doba živio je i sveenik Valentin. Sveenstvo je moralo poštovati odluku, no Valentin je ipak ostao pri svojim život-

I

nim ciljevima i potajno vjenavao one vojnike koji su to htjeli. Careva ga je ruka, naravno, sustigla, strpavši ga u tamnicu. a dan 14. veljae Valentinu su po carevoj kazni odrubili glavu. Nedugo nakon smrti narod je Valentina proglasio svecem, pa tako danas i mi u modernom vremenu slavimo Valentinovo - Dan zaljubljenih. tako nakon Božia i Nove godine, sijeanjskih sniženja, valentinovskih dana ostaje još samo Dan žena i konano se možemo malo i opustiti ...

N I


10

17. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neuroloťka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vjeťtak

EEG-laboratorij

mr. Jelena KlinÄ?ević, spec. kliniÄ?ki psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOĹ KE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Zavod za javno zdravstvo Meimurske Ĺžupanije Djelatnost za zaĹĄtitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnosti

ÄŒakovec (jug), Antuna AugustinÄ?ića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraĹživanje Matice hrvatske bb, 40000 ÄŒakovec, tel: 040 312-330

PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

PiĹĄe mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

PiĹĄe dr. med. Diana Uvodi - uri, specijalist ĹĄkolske medicine

None more

O, oo, ooo, ljubav, ĹĄto je to?

ZaĹĄto je i je li alkohol “narodna drogaâ€??

PITANJE: Imam este none more. Interesira me ĹĄto su to none more, zbog ega se javljaju i kako se lijee? ODGOVOR: None more koje se nazivaju i parasomnije, odnosno anksiozni poremeaj u spavanju, su zapravo esta nona buenja iz spavanja s detaljnim prisjeanjem zastraĹĄujuih snova u obliku neke opasnosti, prijetnje Ĺživotu, sigurnosti ili samopoĹĄtovanju, a praene su strahom ili tjeskobom. None more se javljaju tijekom druge polovice spavanja. Nakon buenja iz zastraĹĄujueg sna osoba postaje vrlo brzo orijentirana i budna. Ako se none more javljaju rijetko, dakle sporadino, one ne predstavljaju neki vei zdravstveni problem, no meutim ukoliko su one javljaju uestalo, onda se svakako preporua

FIZIKALNA TERAPIJA I REHABILITACIJA ALEN HORVAT

BACH. PHISIOTERAPIST

Vularija, Matije Gupca 14 fizioalen@gmail.com tel: 095/865-1326

takvoj osobi javiti psihijatru, zbog toga jer se u takvim sluajevima moŞe pojaviti strah od ponovnog snivanja, sanjivost preko dana ili poteťkoe koncentracije i razdraŞljivost. None more se obi no javljaju u sklopu nekih psihikih poremeaja kao ťto su depresija, anksioznost ili posttraumatski stresni poremeaj. Što se tie lijeenja ako se radi o gore navedenim psihikim poremeajima psihijatar odreuje lijeenje anksioliticima, antidepresivima u kombinaciji sa psihoterapijom. Što se tie ostalih preporuka u lijeenju nonih mora poŞeljna je bolja i kvalitetnija organizacija Şivota i izbjegavanje prekomjernog stresa. Od velike pomoi mogu biti vjeŞbe opuťtanja kao ťto su vjeŞbe disanja, autogeni trening i joga u kombinaciji sa tjelesnom rekreacijom. t,JOF[JPUFSBQJKB t1PTUPQFSBUJWOB SFIBCJMJUBDJKB tSFIBCJMJUBDJKB OBLPO$7*B tSFIBCJMJUBDJKB TQPSUTLJIP[MKFEB t-JNGOBESFOBäB t.BTBäB t&MFLUSPUFSBQJKB t.BHOFUPUFSBQJKB t5FSBQJKBMBTFSPN

PiĹĄe Alen Horvat bach. phisioterapist

Bolno rame Rame kao naĹĄ najpokretljiviji zglob, u kojem se bol i smanjenje funkcije javlja zbog razliitih upalnih i degenerativnih promjena u mekim tkivima ramenog podruja. Sindrom bolnog ramena, javlja se najeĹĄe nakon 40-te godine Ĺživota, podjednako kod Ĺžena i muĹĄkaraca. Ponekad se stvarno javlja bez nekog bitnog razloga. Vrlo esto dolazi do odlaganja kalcijevih soli u podruje tetiva miĹĄia ramena (tetiva M. Supraspinatus) na kojoj postoje degenerativne promjene. Pacijenti sa ovakvim sindromom najveu bol najeĹĄe osjeaju pri odmicanju nadlaktice od tijela od 70* do 120* tj. kada se sudari glava nadlaktine kosti sa korakoidnim nastavkom lopatice. Kalcijeve soli odloĹžene u tetivi supraspinatusa mogu dospjeti, i najeĹĄe do toga dolazi u subdeltoidni jastui (sluznu vreu) , gdje dolazi do akutne upale, koja pak nastaje vrlo naglo, esto nou, s jakom boli i potpuno ogranienim pokretom

u ramenu. Pacijent tada najeĹĄe drĹži ruku priljubljenu uz tijelo, te mu i najmanji pokret izaziva Ĺžestoku bol. Da bi mog li odrediti pravu dijagnozu potrebno je uiniti dijagnost ike pret rage kao ĹĄto su u ovom sluaju RTG, i UZ ramena. U akutnoj fazi bolesti od terapije primjenjuje se krioterapija (led), ruku pacijenta postavljamo u poloĹžaj abdukcije, tj. lagano odmaknuto od tijela, podmetanjem jastuka izmeu prsnog koĹĄa i nadlaktice. Istovremeno se mogu davati odreeni lijekovi koji imaju protuupalno i analgetsko djelovanje. Nakon tjedan dana primjene takve terapije bolovi se u veini sluajeva smanjuju i treba ĹĄto prije zapoeti sa izikalnom terapijom. Od postupaka izikalne terapije primjenjujemo UZ, laser, interferentne struje, te magnet, a u kombinaciji sa vjeĹžbama opsega pokreta i istezanja. U veini sluaja nakon 10 dana primjene takve terapije dolazi do potpunog oporavka.

Ako ste dovoljno stari ili mladi a zainteresirani za ex-yu rock pr o du k c iju, sjeate se gornjeg pi t a nja i z jedne davne pjesme (e neu rei ije, he he...). Neka se u danaĹĄnjem tekstu osjeti malo faĹĄnike zafrkancije iako je Valentinovo. Ovih dana medijski prostor zatrpan je porukama o vaĹžnosti ljubavi i zaljubljenosti, nevjerojatno koliko je mogue trabunjati na tu temu. Trivijalna prodaja parola od kojih su veina njih klasine, ali nanovo upakirane iks ideje (ako baĹĄ hoete struni termin: disfunkcionalne misli). Preplavljeni receptima za sretnu ljubav ljudi se poinju guĹĄiti, osjeaju toksinost zabluda koje im se nude, nedostaje im istog zraka... Kad smo kod zabluda o ljubavi one nam mogu upropastiti Ĺživot i uiniti nas osobama kakve nismo htjeli biti, mogu nas baciti u tjelesne ili psihike poremeaje. Mogu nas dovesti psihoterapeutu, nakon ĹĄto smo bezbroj puta neuspjeĹĄno pretresli injenicu da nam u ljubavi stvari ne idu onako kako hoemo. Kad su u pitanju naĹĄe predstave o ljubavi koje su zablude, iks ideje koje nam prave probleme, neemo ih rijeĹĄiti nikako drukije nego da ih preispitamo. Jedna od tipinih iks ideja je da postoji pravi partner i prava ljubav. TraĹženje pravog partnera i prave ljubavi moĹže se pretvoriti u Sizifov posao, potjera za idealnim partnerom u skladu sa odreenim kriterijima moĹže postati opsesija koja iscrpljuje i stvara trajno nezadovoljstvo. Istina je da nema prave

ljubavi, neeg ĹĄto bi objektivno zasluĹžilo taj naslov. Prava je ljubav zamisao kojoj teĹžimo, svatko sa svojom predstavom koja nas opi s uje, k ao ĹĄto mi njome opisujemo svoje traĹženje. Susreui druge ljude razmjenjujemo svoje predstave, sebe predstavljamo kroz njih, i postoji mogunost da se s nekim prepoznamo i naemo. Kao preporuku za pronalaĹženje ljubavi mogu tek sugerirati da traĹžite nekog tko ljubav vidi i cijeni onako kako se vama svia. TraĹžite osobu s kompatibilnom predstavom o ljubavi, ali je vaĹžno da vaĹĄe predstave budu funkcionalne a oekivanja realna, jer je samo tada mogu razvoj kvalitetnog ljubavnog odnosa. Kljune su rijei: kompatibilno, funkcionalno, realno. MoĹžete me optuĹžiti da nisam dovoljno transparentna, da vam trebaju ilustracije ili pojaĹĄnjenja koja ovaj tekst ne sadrĹži. Sve ĹĄto se tie ilustracija na ovu temu moĹžete do mile volje itati u inim Ĺženskim i muĹĄkim asopisima, pa ete brzo uoiti da su tamo neki i neiji recepti za sretnu ljubav vama posve (ne)upitni. Sve ĹĄto ja mogu rei je da tue formule i recepte za ljubav, za svoje dobro, trebate temeljito preispitati. Ili probajte metodom vlastite koĹže, pa se opecite u ljubavnoj vezi, a onda to osobno iskustvo preispitajte. Samo ne ustrajte na onome ĹĄto vam je sumnjivo, ĹĄto vas ne ini zadovoljnima, ĹĄto vas brine i razoarava. Ima drugih mogunosti. Pijan se drĹži plota, a ljubav nije pijanstvo. Ako ste mislili da je, bez veze ste ovo itali.

Poliklinika za ortodonciju, stomatoloĹĄku protetiku i zubotehniki laboratorij

Dr. Perca Sreko Perca, dr. stom. spec. ortodont ZAVNOH-a 31, akovec

T 040 313 790 E srecko@percacstom.com W www.percacstom.com Radno vrijeme ordinacije: pon 9.00 - 18.00; uto 8.00 - 13.00; sri 8.00 - 14.30; et 8.00 - 15.30; pet 8.00 - 12.00 Broj odobrenja 0015/2011

I. G. Kovai 1E akovec 099 222 1 888

Savjetovaliťte za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam Utorak: 15.00 - 18.00 • Srijeda: 15.00 - 18.00 • etvrtak: 9.00 - 12.00

Govorei o fenomenu pijenja alkoholnih pia redovito se propu ĹĄ t a nazvati alkohol kunom, legalnom ili narodnom drogom ije uestalo prekomjerno k on z u m i r anje dovodi do brojnih oĹĄteenja i problema. KaĹžemo da je droga svako sredstvo u krutom, tekuem ili plinovitom stanju koje unoĹĄenjem u organizam dovodi do tjelesnih ili duĹĄevnih promjena, a psihoaktivne droge su one koje djeluju na mozak i mogu mijenjati miĹĄljenje, osjeaje i ponaĹĄanje onoga koji ih uzme.Pijenjem alkohola mijenja se raspoloĹženje i ponaĹĄanje ovjeka, dakle, alkohol svakako djeluje kao opojno sredstvo i njegovo prekomjerno koriĹĄtenje moĹže imati ozbiljne posljedice po iziko i psihiko zdravlje osobe koja pije. TeĹĄko je razumjeti ovisnika o alkoholu koji nastavlja piti unato svim zdravstvenim, obiteljskim i drugim socijalnim problemima koje mu prekomjerno pijenje nosi, ako ne znamo osnovne injenice o djelovanju alkohola i razvoju ovisnosti. Svaki je ovisnik siguran da se ovisnost dogaa nekom drugom, a ak i lanovi obitelji koji i sami trpe u takvoj situaciji, nerado Ĺžele sagledati pravo stanje stvari i priznati problem. Kao da ta velika koliina alkohola zamagli pogled ne samo ovisniku, nego i njegovim bliĹžnjima. Doista se suoavamo s injenicom da je alkoholizam bolest cijele obitelji. Strunjaci se slaĹžu da je alkoholizam kronina recidivirajua bolest mozga. KaĹžemo da je osoba ovisna o alkoholu kad se uoava pojava sljedeih simptoma: Nesavladiva Ĺžudnja za konzumiranjem alkoholnog pia Gubitak kontrole tj. nemogunost prestanka pijenja alkohola kad se jednom zapone

Porast tolerancije tj. potreba za sve veom koliinom alkohola da se postigne isti uinak Zanemarivanje svakodnevnih obaveza, obitelji, prijatelja, posla Znakovi izike ovisnosti (apstinencijske krize) kod prestanka pijenja drhtanje ruku, znojenje, munina, Ĺžgaravica, itd. Nastavak pijenja unato jasne spoznaje o tome koliko je to ĹĄtetno. Zbog injenice da alkoholiar nastavlja piti i u stanju kad svi oko njega primjeuju da zbog toga ima probleme, mnogi zauzimaju osuujui stav prema njemu smatrajui da je prestati piti jednostavno, samo ako se Ĺželi. Gotovo redovito se zaboravlja da se radi o bolesti i da ljudi ovisni o alkoholu jako trpe. Naravno, trpi i njihova okolina, najviĹĄe najbliĹža obitelj iji lanovi, naueni prihvaati disfunkcionalne odnose i ponaĹĄanje, i sami esto pribjegavaju krivim nainima rjeĹĄavanja nastalog problema, a nerijetko teĹĄkoe svakodnevnog Ĺživota i sami nastoje ublaĹžiti pijenjem. DruĹĄtvo svojim stavom „da je piti dobro, a ne piti loĹĄe, (iako nije dobro ni previĹĄe piti)“, ne pomaĹže previĹĄe, ali zato zbunjuje mnoge koji su se traĹžei gdje je granica umjerenog pijenja, a koju su zapravo davno ve preĹĄli, doveli u stanje potpune izike i psihike iscrpljenosti. Neizostavna je dakle struna pomo pojedincu i obitelji u kojoj se javi ovakav problem, a kontaktiranjem naĹĄeg SavjetovaliĹĄta skratit ete put do strunih sluĹžbi od kojih moĹžete dobiti korisne savjete i poduku kako pomoi sebi i svojim najbliĹžima. Telefonska linija 099 222 1 888 otvorena je: utorkom od 15:00 do 18:00, srijedom od 15:00 do 18 i etvrtkom od 9:00 do 12:00.

tSVÇ?OBNBTBäB tDFOUSJSBOKFLSBMKFäOJDF ,*3013",5*,")37"54,*./"ĆŽ*/0.

tCJPUFSBQFVUTLBQPNBHBMB #*0&/&3(*+"

tNJHSFOF tDJSLVMBDJKF t[BLPÇ?FOKB tTLFMJP[F tTQPOEJMP[B tMVNCBMOFJPTUBMFUFHPCF PodruĹžnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIÄŒKI CENTAR J. MarÄ?eca bb, Nedeliťće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. TuÄ‘mana 17, tel/fax. 023/311-535


17. veljae 2012.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Dobit Vaba d.d. banke Varaždin prije rezervacija i poreza 9,7 milijuna kuna Vaba d.d. banka Varaždin je u prošloj godini ostvarila dobit prije rezervacija i poreza u iznosu od 9,7 milijuna kuna, dok je ukupna imovina Banke na dan 31.12.2011. iznosila 1,24 milijarde kuna. Ukupni krediti na isti dan iznosili su 793,7 milijuna kuna, dok je ukupni kapital na dan 31.12.2011. iznosio 129,3 milijuna kuna. U 2011. godini ostvaren je rast neto prihoda od naknada

Piše dr. med. Damir Mamuzi

PMS Radi se o skraenici koja znai premenstrualni sindrom. Rijetko koja pojava ili smetnja koja je vezana uz funkciju ženskog tijela je toliko esto krivo protumaena, ak i zloupotrebljena kao PMS. Gotovo sve žene znaju za PMS, neke boluju od njega, neke si same sugeriraju da od njega pate, no rijetko tko zna tono o emu se radi. ak u strunoj literaturi se spominje uestalost tih smetnji u 20-85 % žena. O emu se zapravo radi?. Premenstrualni sindrom je skup razliitih smetnji koje se cikliki javljaju tijekom menstruacijskog ciklusa, poglavito u njegovoj drugoj-lutealnoj fazi, odnosno fazi žutog tijela. Od simptoma naješe se spominju glavobolja, nervoza, nesanica, osjeaj napetosti posebno u dojkama, napuhnutost, razdražljivost, depresija, sklonost plau, bolovi i pritisak u donjem trbuhu, osjeaj gladi i potreba za slatkim. Uzrok svim tim smetnjama se tumai hormonskom neuravnoteženošu u luenju nekih hormona. Nepravilna funkcija žutog tijela, sa smanjenim izluivanjem progesterona je naješi uzrok. Spominje se i stres koji izazva pojaano izluivanje prolaktina te nedostatak serotonina.

Terapijski se koriste naješe kontracepcijske pilule, posebno ako se radi o djevojkama i mladim ženama. U pravilu sve opisane smetnje nestaju koje su vezane uz menstruacijski ciklus i rad jajnika. Jajnici su zablokirani, ovulacije nema, menstruacije su slabije, krae i bezbolne. Protiv bolnosti i napetosti dojki koristi progesteronski gel Progestogel. U zadnje vrijeme se PMS povezuje s nezdravom prehranom i s nedostatkom C,B I E vitamina. Na našem tržištu postoji dovoljno alternativnih pripravaka u kombinaciji s E vitaminom kao i s B I C vitaminima. Bitna je prehrana koja bi trebala sadržati dovoljno povra i neslatkog voa kao jagode i lubenice. Poveati unos žitarica i smee riže ,a izbjegavati bijeli šeer, alkohol colu i okoladu. Kretanje na istom zraku, redovita tjelovježba, izbjegavanje stresa te razgovor i druženje s dragim i pouzdanim osobama je recept kako ostati zdrav u današnjoj životnoj jurnjavi. I na kraju upoznati svoje tijelo i njegovu funkciju. Jajnici rade u ciklikim razmacima, ovulacije ponekad mogu i malo zaboljeti. Ne bi trebalo iz normalnog ciklusa raditi patološki PMS.

i provizija od 10 posto u odnosu na godinu dana ranije, što je uglavnom rezultat viših prihoda po uslugama platnog prometa te garancijama i akreditivima kao i nižih rashoda platnog prometa. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih usklaivanja i rezerviranja za gubitke iznosi 9.7 milijuna kuna te je na razini prošle godine odnosno konkretno za 0,9 posto viši.

Sukladno daljnjim otežanim uvjetima u gospodarstvu, troškovi vrijednosnog usklaivanja i rezerviranja za gubitke oekivano su porasli na 23,1 milijuna kuna te je ostvaren gubitak u iznosu od 13,5 milijuna kuna.

Takoer, prema nerevidiranim podacima Vaba d.d. banka Varaždin u 2011. godini ostvarila je 97,8 milijuna kamatnih prihoda što je 3,7 posto niže od prošle godine, dok su kamatni rashodi iznosili 51,5 milijuna kuna što je 7.1 posto niže. Kao posljedica navedenog neto kamatni prihod je 0.5 posto viši od istog prošle godine te iznosi 46,4 milijuna kuna.


12

17. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Hyundai – last minute ponuda Hyundai nastavlja sa akcijskom ponudom preostalih koliina svojih modela po odlinim cijenama. Ograniena koliina modela i30 u ponudi je po cijeni ve od 88.603 kn. Cijena ukljuuje 1.4 benzinski motor sa 109 konjskih snaga, te paket opreme koji ukljuuje ABS, 6 zranih jastuka, svjetla za maglu sprijeda i straga, klima ureaj, središnje zakljuavanje, elektrino podešavanje prednjih stakala, radio CD MP3 ureaj, putno raunalo i mnoštvo drugih elemenata. Akcijski model i30 u karavanskoj izvedbi dostupan je po cijeni ve od 95.628 kn, a dolazi sa 1.4 benzinskim motorom

sa 109 konjskih snaga. Bogata oprema ukljuuje ABS, 6 zranih jastuka, prednja svjetla za maglu, klima ureaj, središnje zakljuavanje, radio CD MP3 ureaj, putno raunalo, krovne nosae i dr. Oba modela ukljuuju jedinstveno Hyundai trostruko petogodišnje jamstvo koje podrazumijeva 5 godina punog tvornikog jamstva, 5 godina mobilnog jamstva i 5 godina preventivnih pregleda. Akcijski modeli dostupni su do isteka zaliha. Dodatne in ormacije o last minute ponudi mogu se saznati u mreži ovlaštenih Hyundai partnera u Hrvatskoj.

Euro NCAP proglasio Ford Focus najboljim u klasi Euro NCAP, vodea europska institucija za sigurnost automobila, proglasila je Ford Focus najboljim obiteljskim automobilom u klasi (Best in Class) s obzirom na izvanredne rezultate testova na sudar i zahvaljujui najsuvremenijim tehnologijama za sigurnost. Focus je osvojio jednu od samo pet postojeih nagrada za najboljeg u klasi, zahvaljujui maksimalnom broju EuroNCAP zvjezdica i osvojivši ak etiri Euro NCAP Advanced nagrade prošle godine, uspjeh koji nije postigao niti jedan drugi masovni automobil. Euro NCAP istie i novi Ford Ranger nakon što je proglašen najsigurnijim pickupom koji je ova organizacija ikad testirala osvojivši jedinih 5 zvjezdica koje je Euro NCAP ikad dodijelio jednom pickupu. Ranger se plasirao visoko u svim testiranim podrujima, istaknuvši se posebno u zaštiti pješaka. Focusu je dodijeljeno 5 zvjezdica temeljem

rezultata provedenih testova zaštite odraslih putnika s ostvarenih 92 posto od ukupnog broja bodova, 82 posto na testovima zaštite za djecu i 72 posto za zaštitu pješaka te 71 posto za sustave sigurnosti. Focus je primio nagrade Euro NCAP Advanced rewards za ove etiri kategorije: • Driver Alert, sustav za upozoravanje vozaa koji detektira umor vozaa • Forward Alert, sustav upozorenja koji koristi radarsku tehnologiju kako bi skenirao cestu ispred sebe i upozorio vozaa o vjerojatnosti sudara • Active City Stop, sustav koji pomaže pri izbjegavanju sudara pri malim brzinama i za • Lane Keeping Aid technologies, tehnologije za spreavanja prelaska u drugi vozni trak i upozorava i pomaže vozau koji nehotice izau iz svojeg voznog traka

Njegovo velianstvo kralj M tvornicu Grupe Renault-Ni Njegovo velianstvo kralj Muhamed VI je 9. sijenja otvorio tvornicu Alijanse Renault-Nissan u Tangeru u prisutnosti Carlosa Ghosna, predsjednika i generalnog direktora za Renault i za Nissan. Nova tvornica Renault-Nissan u Tangeru predstavlja investiciju od milijardu eura. Maksimalni kapacitet proizvodnje od 400.000 vozila godišnje omoguit e nastavak svjetskog uspjeha koji je postigla gama Entry. Ova tvornica prva je tvornica automobila na svijetu bez emisije ispušnih plinova i bez otpuštanja industrijskih otpadnih voda. To je najvea tvornica automobila na jugu Mediterana, uz procjenu da e do 2015. imati više od 6.000 radnika. Tvrtka Renault prisutna je u Maroku ve više od 80 godina, a strateški zemljopisni položaj luke Tanger izmeu Atlantskog oceana i Mediteranskog mora omoguuje ne samo raširenu i konkurentnu mrežu dobavljaa, ve i radnu snagu obuenu za najbolje automobilske tehnologije. Na ceremoniji otvaranja Carlos Ghosn je izjavio: « Renault i Nissan s Kraljevinom Maroko dijele velike ambicije za industrijski razvoj. Zahvaljujui naporima tvrtke Renault i njenih partnera, ali i neprestanoj podršci marokanske vlade, naša tvornica je na dobrom putu da postane novi standard u svjetskoj automobilskoj industriji. » Tvornica zapoinje s proizvodnjom dvaju novih modela game Entry: obiteljsko vozilo Lodgy i malo gospodarsko vozilo koje takoer dolazi i u verziji osobnog vozila. Ova tvornica omoguit e poveanje proizvodnog kapaciteta i proširenje ponude u gami M0, uz modele proizvedene u tvornicama u Pitestiju (Rumunjska) i tvornici

SOMACA (Casablanca, Maroko), koje su trenutno dosegle maksimum kapaciteta. Na taj nain e Grupa Renault moi odgovoriti na rastuu potražnju kupaca za vozilima baznih verzija game, koja su priznata po dosad nevienom odnosu karakteristike/ cijena. Zajedno s tvornicom u Chennaiju u Indiji, tvornica u Tangeru prati rast tvrtki Renault i Nissan u svijetu. Iako Renault

njome upravlja, ona se oslanja na sustav proizvodnje pod nazivom Alliance Production Way (APW) koji ujedinjuje najbolje proizvodne tehnike koje koriste tvrtke Renault i Nissan. Odraen je vrlo važan program obuke kako bi se tvornica u Tangeru smjestila na najveu razinu u kontekstu kvalitete i izvedbe. Kako bi se omoguila obuka za radnike tvornice, ali i za proizvoae opreme, tvrtka Renault i Ma-

Ford zapoeo proizvodnju Focusa s 1.0-litarskim EcoBoost motorom U Saarlouisu je poela proizvodnja Ford Focusa s 1.0 litarskim motorom koji postavljaja nove standarde kao Fordov dosad najštedljiviji benzinski motor. Focus s ugraenim 1.0 litarskim EcoBoost motorom snage 100 KS nudi najštedljiviju potrošnju u klasi s 4.8 l/100km uz emisiju CO2 od 109 g/km. Inaica s turbinom i direktnim ubrizgavanjem, takoer dostupna na Focus u verziji s 125 KS troši 5 l/100km s emisijom CO2 od 114 g/km. Focus s 1.0 litarskim EcoBoost motorom dosiže standarde per ormansi dizelskog motora zahvaljujui konstantnom zakretnom momentu od 170 Nm imeu 1.400 i 4.500 okretaja. Novi 1.0 litarski EcoBoost motor proizvodi se u Fordovoj tvornici u Koelnu u Njemakoj. Ford je investirao 134 milijuna Eura za razvoj posebne, tehnološki visoko razvijene linije u tvornici motora u Koelnu za nje-

govu proizvodnju. Tijekom godine, proizvodnja motora poet e i u Craiovi u Rumunskoj. Europski proizvodni kapaciteti mogli bi u konanici dosei 700.000 motora godišnje. 1.0-litarski EcoBoost upravo pokazuje koliko su Ford i itava auto industrija kontinuirano unaprijedili motor s unutrašnjim sagorijevanjem, tehnologiju koja postoji ve više od stoljea. Na primjer, 2.9 litarski motor koji je pokretao legendarni Model T trošio je 11.3 l/100km uz 20

KS – brojke koje su u to vrijeme bile impresivne. Prva generacija Ford Fieste s motorom 957 ccm zapremine iz 1976. godine imala je otprilike isti pogon kao 1.0 litarski EcoBoost. Meutim, EcoBoost pruža 64 posto više snage i 38 posto manju potrošnju. 1.0-litarski EcoBoost motor razvili su Fordovi strunjaci iz cijele Europe ukljuujui i inženjere Fordovog istraživakog centra u Aachenu u Njemakoj i Tehnikom centru u Duntonu u UK-u.

roko su zajednikim snagama osnovali Institut de Formation aux Métiers de l’Industrie Automobile (IFMIA), koji je u potpunosti financirala marokanska država. U Francuskoj, u Flinsu, u Globalnom centru za obuku (Global Training Center - GTC) održana je obuka za 168 ljudi ukljuenih u projekt (obrazovanje osoblja za obuku, voditelja i tehnikog osoblja tvornice). Zahvaljujui svom potpuno novom konceptu, tvornica u Tangeru poštuje politiku Grupe Renault o zaštiti okoliša. Ona je rezultat jedinstvenog partnerstva izmeu Kraljevine Maroko, tvrtke Renault i tvrtke Veolia Environnement. Emisija CO2 smanjena je za 98% (u usporedbi s tvornicom jednakog kapaciteta proizvodnje od 400.000 vozila godišnje), što je otprilike ušteda od 135.000 tona CO2 godišnje. Tvornica nee ispuštati nikakve industrijske vode u okoliš, a koliina vode potrebna za industrijske procese smanjena je za 70%. Ovi rezultati dobiveni su zahvaProdaja novih automobila u RH - Top modeli u sijenju 2012. Model

koliina udio, %

1

Volkswagen Polo

154

4,41%

2

Opel Astra

154

4,41%

3

Renault Clio

124

3,55%

4

Volkswagen Passat

124

3,55%

5

Hyundai i30

115

3,30%

6

Škoda Octavia

112

3,21%

7

Volkswagen Golf

106

3,04%

8

Citroën C4

99

2,84%

9

Peugeot 308

94

2,69%

10 Opel Corsa

92

2,64%

11 Kia Rio

85

2,44%

12 Hyundai ix35

85

2,44%

13 Renault Megane

78

2,23%

14 Kia Cee'd

70

2,01%

15 Citroën C3

59

1,69%

16 Kia Sportage

58

1,66%

17 Dacia Duster

54

1,55%

18 Ford Focus

52

1,49%

19 Dacia Sandero

52

1,49%

20 Hyundai i20

51

1,46%

21 ostali

1672

47,91%

UKUPNO

3490

100%

Izvor: Promocija plus


17. veljae 2012.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Muhamed VI. otvorio je issan u Tangeru u Maroku ljujui inovacijama u razliitim fazama proizvodnje, korištenju obnovljivih izvora energije, ali i optimiziranom upravljanju recikliranjem vode. Ovi rezultati dobili su nedavno priznanje kad je tvrtka Renault dobila nagradu u kategoriji „Proizvodnja“ na petom izdanju «Europske nagrade za održivu energiju 2011» (Sustainable Energy European Awards 2011) u organizaciji Europske unije. Renault je komercijalno prisutan u Maroku od 1928.g., a danas je vodei na tržištu. U 2011.g. Grupa Renault imala je 37% udjela tržišta sa svoje dvije marke Dacia (br. 1 na tržištu) i Renault (br. 2 na tržištu). Grupa je takoer vlasnik najvažnije automobilske mreže u Maroku

Povijest prodaje marke Renault i Dacia u Maroku : Prodaja 2008.

Tržišni udio 2008.

Prodaja 2009.

Tržišni udio 2009.

Prodaja 2010.

Tržišni udio 2010.

Prodaja 2011.

Tržišni udio 2011.

Renault

19 295

15,9 %

19 000

17,3 %

16 857

16,3 %

19 145

17,07 %

Dacia

14 958

12,3 %

18 106

16,5 %

18 087

17,5 %

22 356

19,93 %

Tržište svih marki

121 360

s prodajnom mrežom koja se sastoji od 64 prodajna mjesta. Takoer, Renault posjeduje i tvornicu u Casablanci pod nazivom Somaca (podružnica koja je 80% u vlasništvu tvrtke Renault). Alijansa Renault-Nissan je strateško partnerstvo izmeu tvrtke Renault sa sjedištem u Parizu u Francuskoj i tvrtke Nissan sa sjedištem u Yokohami u Japanu. Na svjetskoj ljestvici, ovaj dvojac proda jedno od de-

109 969

103 436

set novih vozila. Renault i Nissan, koji su se strateški ujedinili 1999.g., prodali su 8,03 milijuna vozila u 2011., ukljuujui i prodaje njihovog ruskog partnera

112 165

AvtoVAZ. Nakon stvaranja ove transkulturalne zajednice prije 12 godina, Alijansa Renault-Nissan znatno se razvila, posebice na rastuim tržištima.

Ford B-MAX - širom otvorena vrata ostvarenje su sna dizajnera automobila Ford predstavlja jedinstveni sistem otvaranja vrata koji donosi nenadmašenu lakou ulaska u potpuno novi B-MAX. Fordov sistem jednostavnog ulaska u vozilo integrira središnji stup u vrata svojeg višenamjenskog vozila kojim se otvara 1.5 metara širok isti prostor sa svake strane automobila i smanjuje uobiajenu nervozu oko manjka prostora. Veina otvora stražnjih vrata pruža jedva polovicu tog prostora. Stražnja vrata Opel Merive pružaju maksimalan pristup uži od 0.7 metara. Tijekom razvoja koncepta, tim je proveo nekoliko dana promatrajui vozae u njihovoj dnevnoj rutini – kupovina, vožnja djece iz škole – kako bi tono razumjeli što kupci doista žele od kompaktnog automobila. Inženjeri su tada prionuli izazovu oblikovanja sigurnog i praktinog automobila koji e zadovoljavati sve te potrebe. Premjestili su konstrukciju visoke vrstoe sa središnjih stupova i direktno je integrirali u vrata kako bi dobili izvrsnu zaštitu u sluaju sudara, posebice bonog. Posebne vrste elika visoke vrstoe koji su

ak i do pet puta vrsi od klasinog elika, upotrijebljene su u kljunim dijelovima karoserije i vratima kako bi struktura bila vrsta i kruta bez dodavanja težine. Svaka faza procesa podvrgnuta je intenzivnim testovima i analizi. Više od 1.000 detaljnih kompjuterskih simulacija provedeno je tijekom tri godine kako bi se optimizirao boni sudar;svaka simulacija trajala je 24 sata i zahtijevala je kompjutersku podršku ekvivalenta osam najsuvremenijih PC-a. Simulacije su potom testirane u stvarnim uvjetima i to s 50 izikih bonih sudara. U unutrašnjosti, B-MAX obiluje opcijama koje maksimalno iskorištavaju prednosti sistema laganog ulaska. Stražnja sjedala i prednje suvozako sjedalo može se u potpunosti preklopiti ime se dobiva velik i praktian tovarni prostor u koji se može smjestiti štošta, od bicikla do kutija s komadima namještaja. Potpuno novi Ford B-MAX debitirat e na Salonu automobila u Ženevi slijedei mjesec, a prodaja u Europi poinje tijekom ove godine.


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Servisna akcija u Hondi Zapoela je još jedna servisna akcija u Hondinoj servisnoj mreži koja donosi niz atraktivnih ponuda za vozae i njihove automobile. U okviru ove akcije vlasnicima Honda automobila i motocikala nudi se: popust od 23% na sve originalne Honda rezervne dijelove podložne trošenju pri normalnoj uporabi (lamele kvaila, brisai, žarulje, komponente ispuha …), popust od 23% na sve originalne Honda rezervne dijelove potrebne za redovno održavanje (svjeice,

ilteri, remenje …). Akcija obuhvaa rezervne dijelove za automobile i motocikle. Navedene pogodnosti se mogu ostvariti samo u ovlaštenim Honda centrima do 31. ožujka 2012.

Izvanredna Toyota ponuda pravnim osobama

Svi smo upoznati s injenicom da e zbog izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost doi do poveanja cijena vozila, a razliku e posebno osjetiti pravne osobe. Ali jeste li znali da e se pravnim osobama nabavna vrijednost vozila poveati za ak 17%? Pravne osobe koje žele iskoristit priliku i uštedjeti 17%, pozivamo u Toyota salone i na našu web stranicu www.toyota.hr, jer za njih imamo ‘’Last minute’’ ponudu za isporuku do

1. ožujka 2012. i poetka primjene nove stope PDV-a. Ugrabite priliku i do kraja veljae odaberite vašeg pouzdanog poslovnog partnera, Toyota vozilo, spremno za isporuku odmah. Super opremljeni modeli, s akcijskom kamatom od 5,55%, 5 godina jamstva bez ogranienja i dodatnim uštedama! Modeli u posebnoj ponudi su iQ, Aygo, Yaris, Auris, Verso, Avensis, RAV4, Land Cruiser, a koliina u ponudi je ograniena.

Autocentar Bratuša d.o.o. Preloška 38, Čakovec Telefon: 364-244

Renata Sopek i Opel Astra GTC Voditeljica RTL Televizije Renata Sopek, uz glumicu Milu Elegovi, postala je novo zaštitno lice Opela za Hrvatsku. Na Valentinovo je raskinula vezu s novom Opel Astrom i zapoela vezu s novom Opel Astrom GTC. Renata je ovom prilikom muzeju poklonila svoje vozake rukavice i na taj nain obilježila prekinutu, ali nezaboravljenu ljubav. Kljueve njenog novog ljubimca predao joj je Željko Sredoja, Opelov Direktor Marketinga za Hrvatsku i BiH. „Renata je pravi odabir za vlasnicu i vozaicu Opel Astre GTC. Prelijepa, snažnog karaktera i sportskog duha, baš kao i naša Astra GTC. Nadam se dugoj i ugodnoj suradnji s Renatom, kojoj želim puno sportskih avantura i zabavno druženje s Astrom GTC“, rekao je Željko Sredoja. Renata Sopek, voditeljica na RTL Televiziji, ima novu lifestyle emisiju, sportsko-zabavnog karaktera „U dobroj formi s Renatom Sopek“. Uz priloge o ljepoti i zdravom životu i sportu, pokazuje nepoznate strane hrvatskih celebrityja i predstavlja ih u nesvakidašnjim situacijama stavljajui pred njih razne sportske izazove. U svemu tome društvo joj pravi najbolji komad u gradu, Opel Astra GTC. “Poziv za suradnju s Opelom me je jako razveselio, jer sam veliki ljubitelj Opelovih modela. Jako sam zadovoljna sa svojom Opel Astrom, meutim nova Opel Astra GTC me je naprosto oduševila. Automobil je vrlo energian i dinamian, privlai poglede svojim dizajnom, a kao sportsko kompaktno vozilo jako e se dobro uklopiti u koncept moje emisije“. Renata e voziti crvenu Opel Astru GTC, 2.0 cdti Sport s automatskim mjenjaem.

Prodaje sljedeća rabljena vozila: 1. Bmw 520 diesel, 2003.g., 210000 km, reg.10/2012, cijena 63500 kn 2. Daewoo Lanos 1.4 se, 1998.g., 137000 km, reg.03/2012, cijena 12500 kn – kupac ne plaća prijenos 3. Fiat Punto 1.9 diesel, 2003.g., 120000 km, reg.04/2012, cijena 27500 kn – kupac ne plaća prijenos 4. Opel Antara 2.0 cdti, 2008.g., 77000 km, reg. 05/2012, cijena 135000 kn

Šavora d.o.o. ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila Hodošan, Glavna 17 prodaja vozila: 040/679-679; servis vozila: 040/679-671

Tijekom veljae Toyota Šavora vas poziva na besplatan pregled i procjenu vašeg vozila. Svoj dolazak prethodno najavite na tel.: 040/679-679.

ZZZVDYRUDKU

17. veljae 2012.

AMC Meimurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr 1. Ford Fiesta 1.25 5 vrata - novi model, 2009., crvena, servo, ABS, klima, radio CD/mp3, daljinsko centralno zaključavanje, el. i grijani retrovizori 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata - novi model, 2011., crvena, ESP, autom. klima, el. paket, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW Passat 2.0 TDI Comfortline - novi model, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, el. paket, tempomat, parking senzori, alu felge 4. VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha


15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

- 7.500 KN - 7.500 KN - 5.500 KN www.renault.hr

80 000 km

Rasprodaja vozila sa zalihe. Uza sve to dajemo dodatni popust od 5000 kn do 17000 kn za vozila na zalihi. Iskoristite povoljnosti do 29.02.2012. u AC Kosu. Renault

AutoCentar Kos, Mihovljanska 89, Čakovec, tel: 040 493 030

preporučuja

Dodatni popusti na automobile na zalihi od 5.500 do 17.000 kn!

17. veljae 2012.


Poznati i slavni

The Cranberries i Gogol Bordello potvrdili nastup na INmusic festivalu 2012.! Nakon objave datuma i s poetkom prodaje prvih jeftinijih ulaznica za najvei zagrebaki glazbeni festival, poela su stizati i prva velika imena koja e poklonici INmusic festivala moi pogledati i poslušati uživo na jarunskom Otoku hrvatske mladeži. Kao prvi headlineri najavljeni su prošli tjedan Mando Diao, a ovih su dana svoje nastupe potvrdili i The Cranberries te Gogol Bordello. Ono što ih je Cranberriese proslavilo i dovelo u centar pažnje i vode mainstreama bio je deinitivno megahit “Zombie”, koji je tjednima držao poziciju broj jedan na mnogobrojnim svjetskim glazbenim ljestvicama. U tom momentu postali su, uz U2, jedan od najvažnijih svjetskih rock bendova koji dolaze iz Irske. Okupili su se još 1989. pod nazivom “The Cranberry Saw Us”, da bi kasnije skratili naziv benda jednostavno u “The Cranberries”. Godine 1993. izdaju debi album “Everybody Else Is Doing It, So Why Can’t We”, koji je dobio manju pažnju publike i kritike, no tek ih je izdavanje njihovoga drugog albuma “No Need To Argue”, na kojem se nalazi i veliki hit “Zombie”, lansirao u zvjezdani mainstream, a album je dosegao dijamantne i platinaste naklade diljem svijeta. Osim megahita “Zombie”, Cranberriesi su autori još niz hit singlova koji ve godinama vladaju glazbenim eterom i polako postaju evergreeni, poput “Linger”, “Dreams”, “Salvation”,

“Animal Instinct”, “Ode to my Family”, “Just My Imagination”, Promises”, “When You’re Gone”, “Ridiculous Thoughts” ... Izdali su pet albuma, svirali su zajedno s Rolling Stonesima i i AC/ DC na turnejama, a ove godine nas oekuje njihov šesti studijski uradak “Roses”. Posljednjih godina lanovi Cranberriesa bavili su se pojedinanim projektima, no došlo je vrijeme kada su poželjeli ponovno svirati i snimati zajedno, kako je nedavno obznanila karizmatina pjevaica jedinstvena glasa Dolores O’Riordan. Nakon itavog desetljea, The Cranberries se sada vraaju s novim albumom “Roses”, koji e biti objavljen 27. veljae. Album broji jedanaest pjesama, a producirao ih je njihov stari prijatelj i producent Stephen Street, koji je poznat po produkciji albuma bendova poput The Smiths, Blur i Kaiser Chiefs.

“Ukrajinsko-ciganskipunk-cabaret” Koga god zbunjivao naziv “Gogol Bordello”, još e više biti zbunjen muzikom koju stvara ovaj bend. Nešto što se opisuje kao “ukrajinsko-ciganski-punkcabaret” osobit je stil ove multikulturalne skupine koja pria priu amerikog imigranta. Gogol Bordello je geneza nove estetike koja upotpunjava prazninu i gradi most izmeu istonoeuropske, romske i zapadne kulture. Lider i osniva ovoga neobinog benda je Eugene Hütz, roen u Kijevu, živio u Italiji, Poljskoj, Maarskoj i Austriji, da bi na kraju došao u New York, gdje je i krenula uspješna pria Gogol Bordella. Hützov glazbeni ukus kretao se od izvoaa poput The Birthday Party i Einstürzende Neubauten, da bi na svom životnom

putu kroz razliite kulture otkrio i ljepote ciganske glazbe. Stigavši u New York, okružio se živopisnom ekipom s kojom je poeo nastupati. Rezultat je bio zanimljiv spoj koji je podsjeao na fuziju politiki nastrojene Mano Negre i otkaene zabave Leningrad Cowboysa s druge strane. Nakon uspješnog prvog singla uslijedio je i album prvijenac koji je producirao oduševljeni Jim Sclavunos, lan Caveovih Bad Seedsa. Album “Gypsy Punks - Underdog World Strike” iz 2005. producirao je moni Steve Albini (koji je radio s Nirvanom i Pageom & Plantom, izmeu ostalih), a njihov album iz 2010. “Transcontinental Hustle” producirao je nitko drugi nego Rick Rubin, koji stoji iza produkcije izvoaa poput Johnnyja Casha, Rage Against The Machine, Adele i mnogobrojnih drugih glazbenika. Gogol Bordello gostovali su na mnogim velikim glazbenim festivalima poput Roskildea, Bonnarooa, Reading and Leedsa, Lollapalooze, Rock am Ringa i Rock im Parka, Szigeta itd. Live nastupi Gogol Bordella divlje su fešte koje ukljuuju niz razliitih instrumenata, ponekad i cirkusante ili pirotehniku, zborove i trubae, a šaroliki kostimi sastavni su dio programa. Kakav li e ludi show prirediti na INmusic festivalu? Vidjet emo posljednji vikend u lipnju! Festivalske ulaznice za INmusic 2012. u prodaji su u Tisak Media centrima po cijeni od 290 kuna!

FORMULA 13 Somebody That I Used To Know GOTYE feat. KIMBRA In The End SNOW PATROL Wild Ones FLO RIDA feat. SIA These Days FOO FIGHTERS Domino JESSIE J Lullaby NICKELBACK Born To Die LANA DEL REY Shake Your Hips JOAN OSBOURNE I Won’t Give Up JASON MRAZ

Top 10 [domae] MASSIMO Dodirni me sluajno

Turning Tables ADELE SEVERINA Grad bez ljudiDOMAIH TOP LISTA

Glory JAY-Z feat. B.I.C.

KOM3DIJA De je ljubav

Someone Else’s Tears ZUCCHERO Titanium DAVID GUETTA feat. SIA

NINA BADRI Dat e nam Bog SANJA DOLEŽAL & Alen Islamovi Obeaj mi SLAVONIA BAND Malena VANNA Svakodnevna žena PRVA LIGA Nemoj rei da je kraj PARNI VALJAK Vjeruj NEDA UKRADEN i Kemal NEKI TO VOLE VRUE Proi ispod mojih prozora IVAN ZAK Tko mi te krade LUKA NIŽETI Tamo gdje me srce vue NENO BELAN Olujno more moje

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.1 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

Danas poinje prodaja ulaznica za Madonnu! Ulaznice za koncert najoekivanijeg koncerta godine u prodaju kreu u petak 17. veljae. Mogu se kupiti na svim ovlaštenim prodajnim mjestima Eventima, a online kupovina takoer je mogua preko www. eventim.hr. Najvjerniji fanovi svoje su ulaznice mogli nabaviti ve od ponedjeljka, preko Madonninog fan kluba “Icon”, a prodaja je, kažu organizatori, krenula fantastino. U samo 2 sata prodano je 450 ulaznica, što jasno govori da e se za ovaj koncert tražiti ulaznica više.

Redovna prodaja poinje u petak u 8 sati. Cijene ulaznica kreu se u rasponu od 230 kuna do 1.790 kuna, ovisno o odabranom mjestu sjedenja. U Zagrebu redovna prodaja ulaznica poinje 17. veljae, a dostupne su na svim ovlaštenim prodajnim mjestima Eventim, dok je Internet kupovina takoer mogua. U ponudi su i posebni paketi i ekskluzivni sadržaji poput VIP paketa, Early Entry paketa i Hot Seat paketa, a mogu se kupiti iskljuivo preko Interneta.

VAŠ NAJBOLJI RADIO VARAŽDIN www.radio-varazdin.hr


17. veljae 2012.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Poznata muška , ženska i dječja obuća sada jeftinija

-50% "Jelen" lj prijate ogu vaših n

Capro fresh ponovno u trgovinama • ‘z bregov Capro Fresh, svježi kozji sir autentinog okusa i visoke nutritivne vrijednosti, ponovno je dostupan na tržištu Poetkom nove sezone proizvodnje kozjeg mlijeka Vindijin svježi sir ‘z bregov Capro Fresh našao je svoje mjesto u svim boljim trgovinama. Ovu cijenjenu deliciju, u potpunosti dobivenu od kozjeg mlijeka, krasi lagana aroma zbog koje je Capro Fresh široko primjenjiv u kuhinji. Njegov okus odlino dolazi do izražaja u osvježujuim salatama, a hladna jela obogauje u kombinaciji sa

zainima kao što su vlasac, lovor, ružmarin i sl.

mogu uživati i osobe koje ne toleriraju kravlje mlijeko.

Osim gastronomske, Capro Fresh ima i veliku zdravstvenu vrijednost. Kozje mlijeko u njegovom sastavu lako je probavljivo te sadrži visok udio korisnih aminokiselina, zbog ega ovaj ukusan sir mogukonzumiratipripadnicisvih generacija.Proizvodiodkozjeg mlijeka sadrže i manji udio laktoze, zbog ega u Capro Freshu

‘z bregov Capro Fresh pakiran je u ambalaži od 280 grama, u kontroliranoj atmosferi koja uva svježinu i kvalitetu proizvoda. Njegov posebno odabran oblik i mekana konzistencija omoguuju praktinu konzumaciju žlicom, što Capro Fresh ini izvrsnim zalogajem zdravlja i svježine!


38

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

17. veljae 2012.




6. rujna 2011.

sport@mnovine.hr

SJEDNICA Izvršnog odbora Zajednice sportskih udruga i saveza MŽ-a

TENIS

Meimurskom sportu trebalo bi biti na raspolaganju 1,3 milijuna kuna za ovu godinu PIŠE: SINIŠA OBADI Na prvoj ovogodišnjoj sjednici Izvršnog odbora Zajednice sportskih udruga i saveza Meimurske županije prihvaen je prijedlog financijskog plana Zajednice za 2012. godinu. Naime, prema traženju odgovornih u Županiji, dostavljen im je obrazloženi plan potreba u sportu za ovu godinu

u iznosu od tri milijuna dvjesto tisua kuna, da bi županijskim proraunom bilo odobreno milijun tristo tisua kuna. Taj je iznos Zajednica financijskim planom podijelila tako da se šesto sedamdeset tisua kuna podijeli za financiranje sportskih aktivnosti djece i mladih, za natjecateljski sport rezervirano je etiristo dvanaest tisua petsto kuna, a za

Izbor sportaša i ekipa 7. ožujka Na izvršnom odboru donesena je i odluka da se ovogodišnja sveanost izbora najboljih sportaša Meimurja i dodjela najviših županijskih sportskih priznanja “Franjo Punec“ održi 7. ožujka. Sve pristigle prijedloge razmotrit e posebno za tu priliku formirana komisija u sastavu Mato Kljai, Bojan Ruži i Dražen Koren, a završno

rješenje donijet e se na sljedeoj sjednici Izvršnog odbora. Na sveanosti proglašenja najboljih meimurskih sportaša ove e se godine obilježiti i pedeseta godišnjica osnivanja Savjeta za iziku kulturu Opine akovec, osnovane 1962. godine, pretee današnje Zajednice sportskih udruga i saveza Meimurske županije.

financiranje zajednikih potreba u sportu predvieno je dvjesto sedamnaest tisua kuna, što je ukupno milijun etiristo osamdeset tisua kuna. Sto osamdeset tisua više od odobrenih županijskih sredstava trebalo bi se namaknuti od HOO-a prema posebnim programima pojedinih sportova.

Županija kasni s uplatom ve za sijeanj No, sve e to biti dosta teško realizirati jer je do sad na raun Zajednice umjesto 216.666 kuna, koliko je po planu trebalo biti uplaeno, za sad stiglo tek dvadeset pet tisua kuna, uz obeanje da bi razlika trebala biti uplaena do kraja mjeseca. Uz prihvaanje inancijskog plana, na sjednici je prihvaena i lista nositelja kvalitete pojedinih sportova koji e se inancirati iz stavke natjecateljski sport. Tako e to za

atletiku biti AK Nedeliše, za badminton BK Meimurje, gimnastiku GK Marijan Zadravec Macan, karate KK Meimurje, za mlae uzraste u karateu KK Nedeliše, košarku KK Meimurje, kuglanje KK Željezniar, nogomet NK Meimurje, za mlae uzraste NŠ Meimurje akovec, odbojku OK Centrometal, rukomet RK Meimurje, stolni tenis STK Šenkovec, streliarstvo SK Katarina Zrinski, streljaštvo SD Zelenbor, sportski ribolov ŠRD Klen, šah ŠK Stridon, za mlae šahovske uzraste ŠK Mihovljan, tenis TK Franjo Punec, speedway SK Unija i plivanje PK.

Uspješna Mikuli u Grenobleu, Mekovec ispala u kvalifikacijama Rabata

Ema Mikuli

Iva Mekovec

akoveka tenisaica Iva Mekovec poražena je u 2. kolu kvaliikacija 25.000 $ vrijednog ITF Challengera u Rabatu u Maroku. Španjolka Sara Sorribes Tormo pobijedila ju je 7:6 i 6:4. Druga meimurska tenisaica s WTA liste Ema Mikuli za ulazak u sezonu odabrala je turnir istog ranga, ali u francuskom Grenobleu. Zabilježila je pobjedu i poraz u kvaliikacijama, ali je kao lucky loser ušla u turnir. I bila je uspješna u pr-

vom kolu. Svladala je Gruzijku Gegiju 6:4, 6:1. U drugom kolu naletjela je treu nositeljicu i na kasniju pobjednicu Pliskovu i predala me u trenutku kad je gubila 1:5. Mikuli je ovim rezultatom osvojila najvei broj bodova na jednom turniru, ak osam. S njima je pretekla na listi Ivu Mekovec. Obje su oko 800. mjesta najboljih tenisaica svijeta, s time da je Ema trenutano bolje plasirana za desetak mjesta.

NOGOMET

Predstavnici NŠ Meimurje – akovec i Nogometne akademije SK Puntigamer Sturm iz Graza na zajednikom sastanku o poslovno sportskoj suradnji

NOGOMET ZAVRŠILE pripreme NK Meimurja u Medulinu

NOGOMETNA škola Meimurje - akovec

Biškup zadovoljan odraenim, jedini problem vremenske neprilike

Meunarodna suradnja s Puntigamer Sturmom na sportskom i poslovnom planu

PIŠE: SINIŠA OBADI Nogometaši Meimurja vratili su se iz Medulina, gdje su odradili jedan dio priprema uoi nastavka proljetnog dijela prvenstva. No, s obzirom na vrijeme kakvo je bilo i tamo, ne može se rei da su ih odradili u idealnim uvjetima, ali kao što je trener Damir Biškup kazao po povratku u akovec, napravili su glavninu zacrtanoga plana. Odigrali su dvije od tri planirane utakmice. Izgubili su protiv Slaven Belupa 3:1, a protiv zagrebake Lokomotive pak 1:0, s time da treba spomenuti da su protiv Zagrepana gol primili u posljednjim trenucima utakmice. Nakon povratka u akovec, gdje su ih doekali niska temperatura i zaleeni tereni, uslijedio je slobodan vikend, a pripreme su nastavljene u ponedjeljak. S obzirom na teške uvjete za rad, Biškup je rekao: - Jedino što sad možemo je nadati se da e se

vrijeme što prije poboljšati, a do tada nam ne preostaje ništa drugo nego se snalaziti i koristiti rezervne varijante, odnosno raditi u dvorani. No, bez obzira na ovakvo stanje i uvjete, napravit emo sve da prvenstvo doekamo potpuno spremni na sve ono što nas u nastavku eka. U utorak i srijedu nogometaši Meimurja odigrali su dvije utakmice. Na gostovanju kod Radnika u Sesvetama poraženi su 2:1, a susret u Varaždinu kod istoimenog prvoligaša Meimurje je izgubilo 5:2. Za oba susreta unato porazu trener Biškup kaže da u cjelini može biti zadovoljan prikazanom igrom svoje momadi. - U obje smo utakmice do pred sam kraj imali pozitivan rezultat, kaže Biškup, protiv Radnika dogodio se jedan gol, gdje su se tri igraa poskliznula u istoj akciji, što samo govori po kakvom se terenu igralo, a u Varaždinu smo imali pozitivan rezultat do 60. minute, kada smo obavili izmjene i u igru stavili pet

juniora, pa je domain tek nakon toga preokrenuo rezultat. Danas (petak) bi Meimurje, ako sve bude po planu i bude li to teren dozvolio, trebalo odigrati još jedan pripremni susret, i to protiv momadi Zeline.

Cilj je i dalje isti - ouvanje drugoligaškog statusa Meimurje je nakon jesenskog dijela na petnaestoj poziciji. U etrnaest minulih susreta ostvarili su samo dvije pobjede, uz etiri remija i osam poraza, te gol razliku uz dvanaest postignutih i trideset i etiri primljena pogotka. Gledajui bodovno stanje na tablici, nije sve ni tako crno. Tri momadi koje se nalaze ispred Meimurja, Radnik, HAŠK i Croatia Sesvete, imaju samo jedan bod više, jedanaesta Marsonia ima etrnaest bodova, dok Hrvatski dragovoljac i Solin imaju petnaest bodova. Dakle

u pitanju je razlika od etiri boda od posljednje plasirane momadi do nekakve, uvjetno reeno, zlatne sredine drugoligaške tablice. Ono što bi mogla biti nekakva prednost za momad Damira Biškupa u nastavku prvenstva, odnosno na samom poetku je injenica da Meimurje igra prvu utakmicu kod kue, nakon toga su slobodni, pa opet igraju domai susret, tako da e najvjerojatnije te prve dvije domae utakmice usmjeriti (ako se dobro odigraju) prema sredini tablice.U prvom kolu Meimurje e biti domain vodeoj momadi prvenstva Dugopolju, od kojeg su u jesenskom dijeli prvenstva izgubili 2:0, no sve e to akoveki nogometaši morati zaboraviti, jer igrali s prvim ili pretposljednjim, svaki je bod važan žele li napustiti dno tablice. Za to e takoer biti prilika i susret protiv Hrvatskog dragovoljca koji u akovec stiže u treem kolu nastavka prvenstva.

Odgaa se poetak I. ŽNL zbog napadaloga snijega Zbog napadalog snijega odgoen je poetak I. HNL, koja je trebala zapoeti ovaj vikend za tjedan dana, dok bi II. HNL trebala zapoeti prema rasporedu sljede-

i vikend. Za sada nema odgoda poetka II. HNL i III. HNL-sjever, koji je zakazan za 25. i 26. veljae.Iz istog razloga odgaa se 16. kolo I. meimurske nogometne

lige, predvieno za 25. i 26. veljae, koje e se odigrati u srijedu 9. svibnja, dok proljetni dio poinje 3./4. ožujka sa 17. kolom - priopio je odluku povjerenik za natjecanje

Igor Križari. Iz MNS-a podsjeaju da i da preregistracija igraa traje do 22. veljae, dok zimski prijelazni rok za III. HNL i ostale lige traje do 29. veljae.

Prošli su tjedan predsjednik Dean Pani, dopredsjednik Miljenko Ovar i voditelj Nogometne škole Meimurje – akovec Hrvoje Goriane posjeli, odnosno bili gos Nogometne akademije SK Pungamer Sturm iz Graza. Zahvaljujui mnogobrojnim gostovanjima, ekipa Nogometne škole na turnirima u Austriji, gdje su predstavnici Sturmove akademije zapazili male akoveke nogometaše, ali i Dariju Biharu, koji živi i radi u Grazu (takoer je i licencirani sudac mlaih kategorija u Austriji), došlo je do uspostave kontakata izmeu Nogometne škole i Nogometne akademije. Koliko su u Sturmovoj Nogometnoj akademiji ozbiljno shvali mogunost

suradnje, govori i injenica da su sastanku prisustvovali Gilbert Prilasnik, voditelj Akademije, Dietmar Pegam, trener druge ekipe seniora Sturma, koji je veza izmeu Akademije i seniorske ekipe, i Chrisan Lang, skaut mlaih generacija i jedan od trenera. Predstavnici obiju strana dogovorili su sportsku suradnju i prvu utakmicu, koja e se odigra u Grazu 19. veljae, kada se sastaju mladi igrai roeni 1999. i 2000. godine, a ve sredinom ožujka u Grazodlaze kadetska i juniorska ekipa. Do kraja treeg mjeseca isto bi tako trebala bi i denirana poslovna suradnja izmeu akoveke Nogomene škole i Nogometne akademije Pungamer Sturm iz Graza.




17. veljae 2012.

SVEANO proglašenje najboljih sportaša i ekipa za 2 GRAD AKOVEC

Gimnastiari Filip Ude i Tijana Tkalec, rukometašice Zrinskog i košarkaši Meimurja U

organizaciji Zajednice sportskih udruga i klubova Grada akovca, u caffe baru “Littera“ održana je sveanost proglašenja najboljih sportaša akovca za 2011. godinu. Na samom je poetku Bojan Ruži, predsjednik gradske Zajednice sportova, sve nazone podsjetio na uspjehe akovekih sportaša u prošloj godini, ali isto tako i na probleme s kojima su se susretali, prije svega zbog teške inancijske situacije, uz obeanje da e im Zajednica na svim poljima pomagati (inancijski, naravno, u okviru mogunosti), kako bi ostvarili još bolje rezultate. Nagrade je najboljima predao akoveki gradonaelnik Branko Šalamon, koji je pritom kazao: - injenica je da novca iz godine u godinu, kada je u pitanju ulaganje u sport, ima sve manje, no uspjesi sportaša, na sreu, nisu ništa manji zbog toga. Siguran sam da i u neimaštini ima mogunosti da se vrhunskom sportu pomogne, jer se kroz sport može puno toga dobro postii. Sport je sigurno i jedna od karika koje daju jednu posebnu sliku našem gradu, stoga i ovogodišnjim

dobitnicima, ali i onima koji su bili nominirani za najbolje, estitam.

Gimnastiari i dalje na svjetskom nivou U konkurenciji sportašica najboljom je proglašena Tijana Tkalec iz Gimnastikog kluba “Marijan Zadravec Macan“, koja je prošle godine osvojila prvo mjesto na Svjetskoj rang listi u preskoku. Na prvenstvu Hrvatske pak je osvojila naslov prvakinje u preskoku i viceprvakinje na

tlu. O nagradi koju je primila, ali i planovima u tekuoj godini, Tijana je kazala: - Drago mi je što sam i ove godine primila ovu nagradu, jer ona je zapravo veliko priznanje, koliko meni, toliko i mojim trenerima i roditeljima za sav trud i rad u minuloj godini. Ove me pak godine oekuju nova natjecanja na svjetskim A kupovima, na koje sam se plasirala prošle godine kao prva na svjetskoj rang ljestvici. Tu je, naravno, još i Europsko prvenstvo i

Najbolji sportaši akovca prošle su godine bili Tijana Tkalec i Filip Ude

nekoliko B svjetskih kupova, na kojima oekujem dobre rezultate. Najbolji sportaš akovca je Filip Ude, tako-

er iz Gimnastikog kluba “Marijan Zadravec Macan“. Uz plasman na Olimpijske igre u London, on je osvojio naslov prvaka države na tlu, karikama, ruama i prei. - Ove godine najvažnije su zasigurno Olimpijske igre, no prva prava provjera je Europsko prvenstvo, kazao je na sveanosti dodjele nagrada najbolji sportaš akovca Filip Ude. - Cilj je i zapravo velika želja da uem u inale na oba natjecanja, u inalu je sve mogue, pa tako, naravno, i obrana naslova olimpijskog viceprvaka, a možda još i nešto više.

Rukometašice Zrinskog i košarkaši Meimurja spašavaju akoveki ekipni sport

Za doprinos razvoju sporta nagraeni su i PK, NK Sloga, NK Sloboda Mihovljan i RK Infostar

Najbolja ekipa je Ženski rukometni klub “Zrinski“ akovec, koji je u svojoj prvoj drugoligaškoj sezoni osvojio etvrto mjesto. Anja Žvorc,

koja nosi kapetansku traku rukometne ekipe, u ime svih svojih suigraica zahvalila je na nagradi. - Nadam se da emo i idue sezone opravdati ovu nagradu koju smo, smatram, zasluženo primile. Želja nam je, naravno, da ove godine u prvenstvu budemo još bolje i vjerujem da je ovo tek poetak kada su u pitanju nagrade koje se dodjeljuju najboljim ekipama akovca. Najbolja momad u protekloj godini bio je Košarkaški klub Meimurje. U A–2 ligi osvojili su drugo mjesto i vrlo uspješno nastupili u kupu Krešimira osia. Nagradu je primio kapetan Meimurja Mario Novak - Medo, pritom kazavši da je ovo za momad veliki podstrek za dalje. Cilj je ove sezone osvojiti prvo mjesto u ligi, kako bi osigurale kvaliikacije za A 1 ligu i, naravno, ponovno dobar nastup u košarkaškom kupu.

Priznanja sportašima i sportskim klubovima

ŽRK “Zrinski“ najbolja je ekipa, a nagradu je u ime svojih suigraica primila Anja Žvorc

Osim dodjela nagrada najboljim sportašima za prošlu godinu, dodijeljena su i priznanja za perspektivne sportaše u protekloj godini, koje su primili Ela Trstenjak iz Badminton kluba Meimurje, pliva akovekoga plivakog kluba Jakov Rojko i Emanuel Varga iz Atletskog kluba Meimurje. Priznanja za doprinos u razvoju sporta u akovcu pak su dobili NK Sloga za osamdeset godina rada i djelovanja,

NK Sloboda iz Mihovljana za pedeset, te RK Infostar i akoveki plivaki klub za deset godina rada. Na sveanosti su uz mnogobrojne sportaše bili nazoni akoveki gradonaelnik Branko Šalamon sa svojim zamjenicima Zoranom Vidoviem i Veselinom Biševcom, zamjenik župana Matija Posavec, te predsjednik Zajednice sportskih udruga Meimurske županije Miljenko Toplianec.

Emanuel Varga, Ela Trstenjak i Jakov Rojko primili su priznanja za perspektivne sportaše

U ime najbolje momadi, KK Meimurja, nagradu je primio kapetan Mario Novak - Medo




17. veljae 2012.

2011. godinu održano je u akovcu i Nedelišu

Piše: Siniša Obadi

OPINA NEDELIŠE

Aleksandar Puklavec, Damira Sutnjak, atletiarke Nedeliša i odbojkaši Centrometala

Najbolji sportaši opine Nedeliše u 2011. bili su Aleksandar Puklavec i Damira Sutnjak

U

maloj (multimedijalnoj) dvorani MESAP-a u Nedelišu održana je sveanost proglašenja izbora najboljih sportaša opine Nedeliše. U uvodnom dijelu sveanosti sve je prisutne pozdravio predsjednik Opinskog vijea Željko Kacun, kazavši kako ga jako veseli i ini ponosnim što sportaši s podruja opine Nedeliše kao male lokalne sredine postižu vrhunske rezultate ne samo na domaim, nego i meunarodnim natjecanjima. estitajui svima

Najbolja ekipa je seniorska ekipa AK Nedeliše

na postignutim rezultatima i osvojenim odlijima, zahvalio im je što na taj nain predstavljaju sredinu iz koje dolaze. Tom prigodom zamjenik naelnika Darko Dania uruio je prigodne darove hrvatskom gimnastiaru i olimpijcu Filipu Udeu i njegovim trenerima Mariju Vukoji i Igoru Krijaimskom, zaželjevši im puno uspjeha i novu medalju na ovogodišnjim Olimpijskim igrama u Londonu. Najboljim sportašem proglašen je Aleksandar Puklavec, lan atletskog kluba Nedeliše. On je na pojedinanom PH osvojio etiri bronane medalje. U skoku u vis i na šezdeset metara prepone u dvorani, te u skoku u vis i sto deset prepone na otvorenome. Kao jedini muški reprezentativac Hrvatske nastupio je na Europskom prvenstvu u Portugalu i osvojio dvadeseto mjesto u višeboju. Upravo je Puklavec zahvalio u ime svih nagraenih. - Hvala Opini Nedeliše na nagradama koje nam je dodijelila i koje nam, vjerujem, svima puno znae. To je prije svega jedan veliki bonus koji dobijemo po završetku godine i moram rei da se osjeamo još bolje kada vidimo da sav onaj rad i trud koji smo uložili u natjecanja nije bio uzaludan. Moram spomenuti da mi je posebno drago, s obzirom na

situaciju kakva je u našoj zemlji, da je Opina Nedeliše jedna od rijetkih, ako mogu rei, manjih sredina koja ima sluha za sport i kulturu i još jednom hvala joj na tome. Treba spomenuti da je ovo za Aleksandra bila i posljednja ovakva nagrada, jer je nakon sedamnaest godina aktivnog bavljenja atletikom ponajbolji meimurski i hrvatski atletiar

Dodijeljena i posebna priznanja

odluio završiti onaj natjecateljski dio bavljenja sportom. U konkurenciji sportašica najboljom je u minuloj godini proglašena Damira Sutnjak, lanica karate kluba Nedeliše. Damira je bila bronana na seniorskom prvenstvu Hrvatske, te je osvojila osmo mjesto na Europskom prvenstvu u Novom Sadu. Stalna je lanica nacionalne selekcije. - Ova nagrada znai mi jako puno, prije svega kao još vei poticaj na rad i put prema novim uspjesima. Naime, ve u treem mjesecu eka me seniorsko Državno prvenstvo, a u desetom pak mlae seniorsko prvenstvo na kojima oekujem i nadam se što boljim rezultatima.

Bez dvojbe meu momadima, ostala dilema kod ženskih ekipa Najbolja momad opine Nedeliše u minuloj je godini odbojkaški klub Centrometal iz

reana. U sezoni 2010./2011. osvojili su 5. mjesto u prvenstvu 1.A Hrvatske odbojkaške lige, plasiravši se u doigravanje za prvaka, gdje su osvojili 8. mjesto. U Kupu Hrvatske za 2011. došli su do etvrtfinala. U Kupu Meimurja osam su puta za redom osvajali naslov pobjednika. U jesenskom dijelu sezone 2011./2012. osvojili su 6. mjesto u prvenstvu 1.A Hrvatske odbojkaške lige. Za momad su nastupali Marin i Tomica Posavec, Ivan Kova, Kristijan Gotal, Aleksej Makarov, Spasoje Todorovi, Marijan Palinkaš, Mišo Petran, Miroslav Vabec, Tomica Pua, Dino Harambaši, Marko David, Deni Vuk, Danijel Kopaevi i Ivan Novak, a vodio ih je Jadranko Kiri. Trener Kiri je na dodjeli nagrada istaknuo da mu je posebno drago što je njegova momad i u protekloj godini zadržala visoki nivo kvalitete nastupima u prvoligaškom društvu. - Od ekipnih loptakih sportova jedini smo preostali klub s podruja Meimurja koji

Osim dodjele nagrada najboljim sportašima u protekloj godini, dodijeljena su i posebna priznanja za promidžbu opine Nedeliše. Priznanja su primili Damira Bujan, Gabrijela Grabar, Ivan Ganzer, Damir Posavec, Mihaela Horvat, ekipa pionira NK Meimurec Dunjkovec - Pretetinec, seniorska ženska ekipa KK Nedeliše, atletiari seniori AK Nedeliše, nogometni klub Pušine i školski sportski klub “Pume“ OŠ Nedeliše.

Zajednika fotografija dobitnika nagrada i priznanja

Najbolja momad opine Nedeliše i ove je godine OK Centrometal

ostvaruje odline rezultate u najvišem rangu natjecanja. U ženskoj konkurenciji nagrada je otišla u ruke seniorske atletske ekipe AK Nedeliše, koja je na državnom prvenstvu osvojila 4. mjesto. Ekipa je nastupala u sastavu: Gabrijela Grabar, Mihaela Horvat, Katarina Horvat, Alena Hrušoci, Mirna Dadi, Silvija Trstenjak i Ivana Pandža. Karatisti KK Nedeliše, kako doznajemo, izražavaju zadovoljstvo izborom Damire Sutnjak za sportašicu opine, koja je to zaslužila sjajnom prošlom godinom i postignutim rezultatima kako na državnom prvenstvu, tako i brojnim turnirima. Ali istovremeno izražavaju pomalo žaljenje što i ekipna nagrada nije otišla u njihove ruke s obzirom na to da je ženski karate tim KK Nedeliše osvojio ekipno bronanu medalju na državnom prvenstvu. estitaju atletiarkama na izvrsnoj sezoni, ali ipak smatraju da je osvojena ekipna bronca na istom nivou natjecanja za nijansu vrjedniji rezultat od etvrtog mjesta, ukoliko se ocjenjuju samo postignuti rezultati i uspjesi u prošloj godini.

Priznanje za promidžbu opine Nedeliše primio je i NK Pušine




17. veljae 2012. ODBOJKA

KOŠARKA C LIGA KSMŽ

PRVA hrvatska odbojkaška liga

A 2 LIGA SJEVER

Centometal i drugi put bolji od favoriziranog Siska

I drugi put Rudar jai od akovca!

Odlina odbojkaška predstava u Nedelišu. Odbojkaši Centrometala svladali su favorizirane goste iz Siska u drugom susretu u ovom prvenstvu te osvojili važna tri boda koji ih zadržavaju na šestom mjestu prvenstvene ljestvice. Zanimljivo je da Sisak u 17 kola prvenstva ima svega tri poraza, ali od toga ak dva od Centrometala. Na poetku prvog seta Sisak je poveo 8:5. Centrometal preokree i pri put vodi kod 11:10. Nakon toga momadi se izmjenjuju u vodstvu sve do 21:21. Tada na servis Todorovia domai rade seriju i dobivaju prvi set s 25:21. Drugi set slina pria. Igra se poen na poen, ali stalno Sisak ima prednost od najviše dva poena. Imao je Centrometal par prilika da povede, ali je uglavnom u tim trenucima griješio na servisu. Ipak, pri kraju seta Centrometal prvi put vodi 22:21. Nakon time-outa Gotal griješi na servisu, te potom domai ne hvataju servis. Tada nervozni Gotal napucava loptu u strop dvorane, dobiva žuti karton i gosti odlaze na velikih 24:22.Te dvije set lopte nisu iskoristili, a i nakon toga stalno Sišani imaju prednost, da bi iskoristili petu set loptu za 28:26. Nije to pokolebalo domae, te ulaze u trei set vodstvom 8:5. Sisak preokree na 9:10, ali zatim Centrometal igra mnogo bolje i stjee prednost od etiri poena. Tu prednost zadržava do kraja seta koji osvajaju 25:21. Ista pria u etvrtom setu. Centrometal je bolji i od poetka vodi. Kod rezultata 13:9 ozlijedio

OK CENTROMETAL – OK SISAK 3:1 (25:21, 26:28, 25:21, 25:22) Dvorana SGC Aton, gledatelja 60. Suci: Hrani, Humski (oba Zagreb). Centrometal: Kova, Palinkaš, Pua, Makarov, Vabec, Križanovi, Harambaši, Todorovi, T.Posavec, M.Posavec, Gotal, Petran (trener Kiri) Sisak:Vakufac, Pavii, Tepavac, A.Kostelac, Durakovi, Komosar, Alihodži, F.Kostelac, Soili, Pelin (trener Božievi)

TABLICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

MOK MURSA PAN Pap. Ind. 16 15 1 45

MOK ROVINJ OK SISAK MOK RIJEKA OK OPATIJA OKM CENTROMETAL MOK VUKOVAR OK DARUVAR OK KARLOVAC OK ZADAR MOK ŠIBENIK MOK ZAGREB OK SPLIT OK VARAŽDIN VOLLEY

16 17 16 16 17 16 15 17 16 15 16 15 16

14 2 14 3 11 5 9 7 10 7 7 9 7 8 6 11 6 10 3 12 3 13 4 11 3 13

43 39 34 28 27 23 17 17

Petar Zrinski – Ivanica 80:48 Rudar Cimper – akovec 77:68 (15:19, 26:21, 15:12, 21:16) RUDAR CIMPER: Varga 7, Mikolaj 2, Frani, Peri, Hrka 28, Radikovi 9, Cilar, Bedi 8, Dodlek, Tkalec 5, Bogdan, Srnec 18. Trener Damjanovi B. AKOVEC: Horvat 2, Terek M., Prprovi 14, Terek D. 14, Kranjec 10, Doveer, Juras 14, Ostoja 12, Wrana, Fekeš 2, Drk. Trener Kovai B.

Nikola Hrka u svom karakteristinom prodoru pod koš akovca (foto: Alen Galovi) Mladost() – Podravac 81:68 Radnik – Vindija 60:80 Grafiar – Koprivnica 59:81

16 16 0

32/+569

2. Vindija

17 12 5

29/+182

3. Podravac

17 11 6

28/+193

4. Petar Zrinski

17 11 6

28/+188

5. Mladost ( )

17 10 7

27/+93

6. Radnik

17 9 8

26/-57

7. RUDAR CIMPER

17 9 8

26/-85

8. AKOVEC

16 9 7

25/+133

9. Ivanica

17 7 10 24/-100

10. Koprivnica

17 3 14 20/-289

11. Bjelovar

15 3 12 18/-153

12. Graar

17 0 17 17/-674

13

OVERTIME Bojan Hrka Piše:

12 11 10

se gostujui igra Soili, ali to kao da je potaknulo goste na bolju igru i Sišani preokreu na 14:15. Nije to trajalo dugo. Mali zastoj Centrometal brzo ispravlja, te na krilima Pere Križanovia osvaja set s 25:22. U domaoj momadi odlina igra svih igraa, no ponovno su se ponajviše istaknuli Križanovi i Tomica Posavec. U narednom kolu Centrometal je opet domain. U subotu 18. veljae u dvorani SGC-a “Aton” s poetkom u 18 doekuju Zadar. (J.K.)

DRUGA hrvatska liga

Gradski derbi pripao Željezniaru za potvrdu tree pozicije bolji je bio Nebojša Žnidari sa srušena 553 unja,Mladen Grašiih srušio je 535, Ivan Pigac 557, Zvonimir Plevnjak 565, Zlatko Turk 574 i Mladen Kancijan 536. Željezniar se ovom pobjedom zadržao na visokom treem mjestu i nakon 15 odigranih kola ima 11 pobjeda i 4 poraza. Momad akovca pak ima upisanih osam pobjeda, jedan remi i pet poraza i sa 17 bodova je na 6. poziciji prvenstvene tablice.

Vjene trenerske dvojbe! Prošlu nedjelju pogledao sam na televiziji najvei i jedini grki košarkaški i ne samo košarkaški derbi – Olympiakos i Panathinaikos odmjerili su snage u Pireju, dakle domainskoj dvorani Olympiakosa. Dvoboj mi je bio posebno zanimljiv zbog trenerskog duela dvojice ponajboljih trenera Europe – Dušana Dude Ivkovia na domaoj klupi i Željka Obradovia na klupi Panathinaikosa. Uredno je domain vodio cijelim tijekom utakmice, ponekad ak i 18 koševa razlike, no Panathinaikos ne bi bio to što jest (6 puta prvak Europe) da ne bi pritiskao i grickao prednost i došao do mogunosti dobiti tekmu na samom kraju utakmice. Tu dolazimo i do pitanja u naslovu ove kolumne. Naime, preostalo je 15 sekundi do kraja tekme, prednost Olympiakosa je bila 3 koša, a lopta i time out za Panathinaikos. Kao trener uvijek u ii na faul (gledano iz rakursa domaeg sastava koji ima 3 koša razlike), pa ti majstore zabi oba penala na gostujuem terenu, ak i ako zabiješ, ja još imam pola koša prednosti i loptu. Ali ne, Dušan Ivkovi je odluio braniti, gostujui su košarkaši igrali pick, driblali, pleli mrežu, loptu je u zadnjoj sekundi na trici u kutu dobio Batiste (inae mu je djelokrug rada najviše 2 m od

obrua) koji je maznuo tricu i –pogodio! Neriješeno! Nisam mogao vjerovati da se domaa klupa odluila na tako nešto, tim više što je bio prilino visoki rezultat (88:85), pa otpada ona teorija da ako igraš dobru obranu npr. na 55 poena da ideš braniti njihov zadnji napad. Onda je usporena snimka pokazala da je jedan sudac (onaj u polju) pokazao šut za tri poena, no sudac pod košem je pokazao šut za dva poena. Pogledali su suci snimku na zapisnikom stolu i presudili – Batiste je mrvicu nagazio crtu i odlueno je da je šut bio za dva poena. Pobjeda Olympiakosa i trenera Ivkovia. Sretna pobjeda. Naravno da ne želim pretenciozno tvrditi da sam pametniji od jednog Dušana Ivkovia, Bože sauvaj, samo želim naglasiti da postoje vjeite trenerske teme za raspravu i da ne postoji bogomdano rješenje na vrlo konkretna pitanja iz taktike. Uostalom, u NBA nam iz dana u dan dokazuju da na gore opisanu situaciju NBA treneri uvijek idu braniti, nikada, osim sluajno ne rade faul. Makar sam vidio da europski igrai u NBA ipak znaju napraviti faul, valjda ne slušaju svoje trenutne trenere, ostao im u glavi onaj drill iz Europe. Još sam jednu trenersku zanimljivost zapazio, ali na drugoli-

gaškoj utakmici Rudar Cimpera i akovca. Trener akovca Bruno Kovai je u poetku ovoga zanimljivog dvoboja zaigrao u obrani jednu rijetku kombiniranu obranu (koju sam ja osobno takoer koristio relativno esto, ali ne u dužem periodu utakmice, ve više kao jednokratno iznenaenje). Radi se o tzv. obrani „box and one“, gdje jednoga igraa, u ovom sluaju najboljega strijelca Rudar Cimpera markira i ganja po cijelom terenu jedan igra obrane ( u rukometu bi rekli „laster“), a ostala etvorica obrambenih igraju zonu 2-2. No, Rudarov napad se vrlo brzo adaptirao na ovakvu obranu, a tzv.pomno uvani igra domaeg sastava je ve u prvom quarteru zabio 10 koševa, do kraja i 28, tako da ova obrana i nije dala oekivani rezultat. Na kraju ove kolumne velika pohvala mom starom trenerskom prijatelju iz Donje Dubrave- Rudiju Balogu, trenutno životno i košarkaški stanovnikom Kotoribe koji je sa svojim klincima iz OŠ Kotoriba premono osvojio Prvenstvo osnovnih škola Meimurja. Rudi, samo naprijed, klinci ti odlino igraju, imaju i inu tehniku, a i vidi se trenerova ruka u njihovoj igri. estitam!

KOŠARKAŠKI VIKEND VODI A 2 LIGA SJEVER akovec – Radnik, subota 18. veljae u 18.30, II OŠ akovec

C LIGA KSMŽ Meimurje Globetka – Kotoriba, nedjelja 19. veljae u 14.30, II OŠ akovec Meimurje II – Dubravan, nedjelja 19. veljae u 16.30, II OŠ akovec

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Meimurje – Grafiar, subota 18. veljae u 16.30, II OŠ akovec Kotoriba – Vindija, subota 18. veljae u 15, OŠ Kotoriba

DONJI KRALJEVEC: Švenda 13, Ivanovi 5, Zrna 4, Lonari 3, Branilovi 2, Ivanovi 19, Ruži 14, Štefan 3. Trener Zrna I. MEIMURJE GLOBETK A: Markovi 9, Vugrinec 19, Serdarevi 6, Levai 15, Belovi 9, Vuruši 15, Golubi N. 9. Trener Škoda D.

TABLICA 1. ME IMURJE

17

KUGLANJE

Petnaesto kolo druge kuglake lige donijelo je akoveki gradski derbi u kojem je Željezniar u jednom do kraja neizvjesnom susretu slavio protiv akovca 5:3. U unjevima je bilo 3351:3320 za Željezniara, a u setovima 11,5:12,5 za akovec. Kod Željezniara Predrag Turk srušio je 562 unja, Ivica Punikar 589, Bojan Košak 556, Bojan Plevnjak 586, Nikola Turk 517 i Denis Košak 541. U momadi akovca naj-

Da pobjeda u akovcu u prvom dijelu prvenstva nije bila sluajna, košarkaši Rudar Cimpera dokazali su i u uzvratu, u okviru 17. kola opet su nadjaali košarkaše trenera Brune Kovaia. Utakmica je odigrana u pravom košarkaškom ozraju, borbenosti nije nedostajalo, u svakom sluaju vidjelo se da i jedni i drugi žarko žele pobijediti u lokalnom derbiju. U egalu se provelo veim dijelom ove neizvjesne utakmice, tek dvije minute prije završne sirene je domain poveo s nekoliko koševa viška; gosti brzaju s netonim šutevima, dok u obrani prave faulove nadajui se da e domai košarkaši promašivati s penala. Uzalud. Ovaj puta su sve pogodili i pobijedili. U domaim redovima najbolji Hrka (28 poena) i Srnec (18), u akovcu Ostoja dok je imao snage, te Juras koji je u maloj minutaži mnogo zabio (14).

Donji Kraljevec – Meimurje Globetka 63:82

Rudar Cimper – D. Kraljevec, nedjelja 19. veljae u 18, OŠ M. Središe Mladost Ivanovec – Dubravan, nedjelja 19. veljae u 18.30, II OŠ akovec

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A D. Kraljevec-Vindija, nedjelja 19. veljae u 13, OŠ D. Kraljevec Prelog – Lepoglava, subota 18. veljae u 14.30, OŠ Prelog

LIGA MLAIH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Donji Kraljevec – Meimurje Globetka, nedjelja 19. veljae

u 15, OŠ Donji Kraljevec Mladost Ivanovec – Ivanica, nedjelja 19. veljae u 12.15, OŠ Mala Subotica BŠT – Prelog, nedjelja 19. veljae u 13.45, OŠ Mala Subotica akovec – Kotoriba, utorak 21. veljae u 19.45, VUŠ akovec Nedeliše – Vindija, ponedjeljak 20. veljae u 19.15, Aton Nedeliše Dubravan – Lepoglava, subota 18. veljae u 15.30, OŠ D. Dubrava Rudar Cimper – Meimurje, nedjelja 19. veljae u 16.30, OŠ Mursko Središe

Prelog – Mladost Ivanovec 72:53 PRELOG: Blažona 6, Ciglar M. 22, Šari 13, Jankovi 7, Ciglar D. 19, Baljak 6, Poredoš 2, Glavina 5, Novosel 2. Trener Sori R. MLADOST IVANOVEC: Mihoci 4, Drk 20, Mlinari 4, Bedi 8, Kranjec 6, Terek 13. Trener Gašparlin S. Nedeliše – Donji Kraljevec 63:84 NEDELIŠE: Gospoi 7, Šolja 18, Posavec 2, Šegovi I. 16, Perdec 8, unuš 12. Trener Bošnjak M. DONJI KRALJEVEC: Švenda 4, Zrna 14, Lonari 18, Ivanovi 15, Ruži 21, Štefan 8. Trener Zrna I.

TABLICA 1. Prelog

14 11 3 25/+180

2. Meimurje Globetka 13 11 2 24/+185 3. Nedeliše

14 8 6 22/+7

4. Dubravan

13 8 5 21/+24

5. Donji Kraljevec

13 7 6 20/+37

6. Mladost Ivanovec

13 5 8 18/-79

7. Meimurje II

13 3 10 16/-126

8. Kotoriba

13 0 13 13/-228

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A Vindija – Dubravan 64:73

DUBRAVAN: Lukša 27, Matulin 8, Štei 4, Blažeka 23, Ribi 11. Trener Meimurec B. Grafiar – Mladost Ivanovec 59:53 MLADOST IVANOVEC: Fekeš 23, Kranjec 5, Hanžekovi 8, Doveer 3, Kranjec J. 2, Wrana 10, Bjelobrk 2. Trener Gašparlin S. Vindija – Rudar Cimper 59:48 RUDAR CIMPER: Radikovi 21, Novak VA 4, Korbelj 4, Peri 12, Lesar 4, Balaž 3. Trener Damjanovi B.

TABLICA 1. Meimurje

13 13 0 26/+480

2. Dubravan

13 11 2 24/+233

3. Graar

13 8 5 21/+10

4. Mladost Ivanovec

13 8 5 21/-14

5. Vindija

13 5 8 18/-46

6. Donji Kraljevec

13 4 9 17/-31

7. Rudar Cimper

13 2 11 15/-128

8. Kotoriba

13 1 12 14/-454




17. veljae 2012. RUKOMET RUKOMETNA Premier liga

Meimurje bez bodova na domaem terenu U nastavku rukometne Premijer lige, Meimurje je u prvoj domaoj utakmici doživjelo težak poraz od Bjelovara. Nakon što su mladi igrai Darija Varge u prvom poluvremenu držali prikljuak s gostima, u drugom se ponovilo ono što im se stalno dogaa u posljednje vrijeme, pad koncentracije i nedostatak snage. Sve je to rezultiralo visokom gostujuom pobjedom Bjelovara od 26:40 (13:17). Prvih desetak minuta susreta igralo se gol za gol, a u desetoj minuti Meimurje ima prednost od dva pogotka razlike, 6:4. No, tu su domaini, na žalost, stali. Bjelovar postiže šest golova za redom i prednost akoveke momadi od dva gola viška, u 17. se minuti pretvara u etiri gola zaostatka i vodstvo gostiju od 6:10. U tom je dijelu igre domai vratar Matuec obranio jednu loptu, dok je golman Bjelovara

MEIMURJE – BJELOVAR 26:40 (13:17) MEIMURJE -Kovaevi , Matuec, Milas 1, Martinevi 4, Miševi 5, Škrobar 3, Horvati 1, Lesjak, Zadravec 4, Kovai N. 1, Martinjak 2 ,Peras, Kovai T. 1, Bari 1, Marec, Petek 3. Trener : Dario Varga BJELOVAR- Grkini, Karabati, Grgi, Gašparovi 1, Horvat 4, Kontrec 6, Merhar 3, Gašparovi 4, uriin 2, Herman 3, Fiala 3, Tandara 4, Mraz 2, urkovi 7. Trener :Dalibor Soka

Karabati zaustavio etiri udarca na svoj gol. Sedam minuta igre Meimurja bez postignutog gola prekinuo je Škrobar, koji je smanjio za 7:10. Zadravec i Petek svojim pogocima smanjuju opet na samo gol zaostatka 9:10. Do kraja poluvremena urkovi i uriin uspjeli su podii prednost gostiju na etiri gola razlike, 13:17, pa je tako i završio prvi dio susreta. U nastavku utakmice ponovila se pria iz nekoliko posljednjih susreta akovekih rukometaša. Ponestalo je snage i koncentracije domainu, gosti su malo pojaali ritam i bez veih problema stigli do visoke pobjede i konanih 26:40.

Ovo je, na žalost, naša realnost Domai trener Dario Varga je o utakmici i nastavku prvenstva bio kratak: - Pobijedila je bolja ekipa. Jedina pozitivna strana ovog susreta je ta što su u mojoj momadi svi igrai dobili priliku da zaigraju. Naši rukometaši idu u školu, na akultet,

TABLICA 1. Siscia

15 11 1

3

23

2. Split

14 10 2

2

22

3. Pore

14 10 1

3

21

4. Spava Vinkovci

15 9 1

5

19

5. Zamet

14 8 2

4

18

6. Buzet

15 8 2

5

18

7. Karlovac

14 8 2

4

18

8. Dubrava

15 6 2

7

14

9. Bjelovar

15 6 1

8

13

10. Marina Kaštela

14 5 1

8

11

11. Gorica

15 3 1

11 7

12. Varteks di Caprio

14 1 1

12 3

13. Meimurje

14 0 1

13 1

rade, uz to imamo i nekoliko ozlijeenih. Moramo raditi ozbiljno i pripremati se za ligu za ostanak, to je na��a jedina šansa. U petak putujemo u Zamet, a ja ne znam tko od igraa ima ispit ili tko radi. To je danas, na žalost, naša rukometna stvarnost. Onda dolazi Pore, pa slijedi ritam srijeda – subota, što je teško za ostale ekipe, a za nas koji smo u ovom trenutku potpuni amateri bit e još teže. (so)

MALI NOGOMET

ATLETIKA PH u dvorani održano je u Beu

Martin Srša bronani na 1.500 m Dvoransko prvenstvo Hrvatske u disciplinama 400, 800, 1500 i 3000 m svake se godine održava u sklopu Gala Indoor mitinga u Beu. Kako u Hrvatskoj ne postoji atletska dvorana s kružnom stazom, najprihvatljivije rješenje za održavanje dvoranskog PH posljednjih je godina glavni grad Austrije. Na svojem prvom dvoranskom natjecanju nastupio je i Martin Srša, lan AK Meimurje, i to u utrci na 1500 m, u kojoj je osvojio ukupno osmo mjesto s odlinim rezultatom i novim dvoranskim meimurskim rekordom od 4:07,70. U ovoj utrci u konkurenciji za naslov prva-

Novi uspjeh Martina Srše bronca na 1500 m na dvoranskom PH

ka Hrvatske prva dva mjesta osvojili su Goran Grdeni i Siniša Majdandžiiz Agrama, dok je Martin osvojio tree mjesto i bronanu medalju. Na ovom natjecanju nastupio je veliki broj natjecatelja iz Hrvatske, a od Meimuraca nastupili su još i lanovi AK Nedeliše: Mihaela Horvat u skoku u dalj - 5. mjesto, Gabrijela Grabar u utrci na 800 m - 12. mjesto i Alena Hrušoci na 400 m - 24. mjesto. Dvoranska natjecanja u Hrvatskoj nastavljaju se prvenstvom u kategoriji juniorki i juniora 18. veljae u Zagrebu, te nakon toga u kategoriji seniorki i seniora u Rijeci 25. veljae. (md)

ŠAH MEIMURSKI šahovski kup

Stridon i Pretetinec maksimalno U nedjelju je odigrano 2. kolo meimurskoga šahovskog kupa u kojem su štrigovski Stridon i Pretetinec s po 4:0 bili bolji od Gorana iz Lopatinca i Gornjeg Mihaljevca III. Mursko Središe je s 3:1 slavilo protiv Stridona II, a istim su rezultatom Nikola Zrinski i

Gornji Mihaljevec II pobijedili su Nedeliše i Stridon III. U drugom su kolu ak tri susreta završila rezultatom 2,5:1,5. Mihovljanska Sloboda protiv Miklavca, Strahoninec RŽV protiv Slobode II, Dinamo iz Palovca protiv Strahoninca. Jedini remi (2:2) u ovom

kolu je bio onaj u susretu izmeu Gornjeg Mihaljevca i Meimurja. Nakon dva odigrana kola vodei je Stridon iz Štrigove, a slijede Mursko Središe, Sloboda Mihovljan, Pretetinec i Meimurje akovec. Tree je kolo na rasporedu u nedjelju u Mihovljanu u 10 sati.

ZAVRŠIO tradicionalni klupski Kup Grada Preloga u malom nogometu

Mladost uvjerljiva u finalu protiv Trnave Preloška Mladost osvojila je tradicionalni klupski malonogometni turnir Kup Grada Preloga 2012. U nedjeljnom finalu Mladost je bila bolja od Trnave 5:1 zgodicima Ivana Habuša (dva puta), Marsela Radikovia, Hrvoja Vadlje i Damira Kranjeca. Poasni pogodak za Trnavu postigao je Petar Baksa. U utakmici za tree mjesto SK-a, koja je zamalo u subotu u polufinalu iznenadila i pobjednika, ovaj put nije posustala i slavila je pobjedu protiv Naprijeda 2:1. Za najboljeg golmana turnira proglašen je Filip Farkaš iz Mladosti, najbolji igra je Elvis Sabol iz Mladosti, a najbolji strijelac Dejan Koiš iz Otoka, koji je postigao ukupno 11 golova. Nagrade su podijelili dogradonaelnik Preloga Ljubomir Kolarek te Mato Kljai, predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Preloga. Tako je i ove godine Zajednica sportskih udruga Grada Preloga uspješno organizirala turnir, koji je postao tradicija i okuplja klubova Grada Preloga, njih sedam (Mladost, ukovec 77, Naprijed, Draškovec, SK-a, Galeb i Otok ) te kao goste nogometaše Trnave iz Goriana.

Inae, u prvom dijelu natjecanja klubovi su bili podijeljeni u dvije skupine. Polufinale su nakon razigravanja po skupinama izborili Mladost, Naprijed, Trnava i SK-a. U subotu u prvom polufinalu Mladost slavila je protiv SKe preokrenuvši vodstvo 3:0 ekipe iz ehovca. U drugom polufinalu Trnava je uzvratila Naprijedu za prošlogodišnji poraz u finalu s uvjerljivih 5:2. Posljednji su dan turnira odigrane i dvije revijalne utakmice. Predstavile su se igraice Žensko-

ga rukometnog kluba Prelog, još uvijek jedinoga ženskog sportskog kolektiva na podruju Grada Preloga. Limai SK-e i Mladosti ogledali su se u meusobnom dvoboju, a slavila je Mladost zgoditkom Gorana Goluba. Posljednji dan turnira organizator je naplaivao ulaz simbolinom ulaznicom od 10 kuna. Ulaznicu su plaali svi, suci, igrai, organizatori i gledatelji. Sav skupljeni prihod darovat e se u humanitarne svrhe. (Ž. Soka, oto: Stjepan Narana/VIPRO)


44

Dobro je znati

Valentinovo u Pilki Dan zaljubljenih obilježen je u Restoranu Pilka 11.veljae 2012. U prigodno ureenom prostoru, brojni gosti su uži-

vali u specijalnom meni-u pripremljenim od Pilkinih kuhara , plesajui uz živu glazbu do kasno u noi.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

17. veljae 2012.


17. veljae 2012.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 45


46

Informacije

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

4 ST-53/09-127 TRGOVAKI SUD U VARAŽDINU, po sucu toga suda Iris Hatvali Nemec, kao steajnom sucu, u steajnom predmetu nad steajnim dužnikom MT Tvornica rublja d. d. u steaju, OIB: 58725699695, akovec, Mace hrvatske 10, na temelju rješenja o prodaji broj ST-53/09-96 od 18. travnja 2011. godine, a temeljem odredbe l. 164. st. 4. Steajnog zakona (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06. i 116/10, dalje skraeno: SZ-a), dana 30. sijenja 2012. godine donosi slijedei

ZAKLJUAK odreuje se

DRUGA JAVNA DRAŽBA za prodaju nekretnina i pokretnina u vlasništvu steajnog dužnika 1. Odreuje se prodaja u steajnom postupku nekretnina i pokretnina u vlasništvu steajnog dužnika MT Tvornica rublja d.d. u steaju, akovec, uz odgovarajuu primjenu pravila o ovrsi na nekretninama i pokretninama i to: - nekretnina upisana u z.k.ul. 5827 E, etažno vlasništvo, k.o. akovec, kbr. 8/1, hala trikotaže i konfekcije, zgrada 1 i 2 dilatacija – dorada i trikotaža, zgrada 3 – dilatacije dorada i pozamanterija, zgrada zdravstvenog centra sa prodavaonom, upravne zgrade, zgrada restorana, garaža s nadstrešnicom za bicikle, zgrada porrnice, zgrada dviju trafostanica, zgrada kotlovnice sa deponijem mazuta, dvor, ukupne površine 4 rala i 969 hv i to: a) 6. ETAŽA: 653/26504 - Etaža 6 koja se sastoji od V. kata upravne zgrade, ukupne površine 354 m2, procijenjena na vrijednost od 1.781.939,90 kn. b) 9. ETAŽA: 780/26504 - Etaža 9, prizemlje radionice ukupne površine 423 m2, procijenjena na vrijednost od 690.690,00 kn.

Na nekretnini 1.m upisano je razluno pravo za korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb. 4. Ovaj zakljuak objavit e se na steajnoj oglasnoj ploi ovoga suda. 5. Steajni upravitelj dužan je Hrvatskoj gospodarskoj komori dostavi podatke o nekretnini koja se prodaje u steajnom postupku, kao i na web stranici Visokog trgovakog suda u Zagrebu, a radi uvoenja u oevidnik nekretnina i pokretnina koje se prodaju u steajnom postupku. 6. UVJETI PRODAJE a) Nekretnine i pokretnine iz toke 1. prodavat e se, u skladu s odlukom Skupšne vjerovnika od 12. sijenja 2010. godine, zajedno u steajnom postupku usmenom javnom dražbom, za jedinstvenu poetnu cijenu od 37.334.603,64 kn. b) Prodajom nekretnina i pokretnina brišu se svi tere na isma.

c) 16. ETAŽA: 229/26504 - Etaža 16 koja se sastoji od VI kata upravne zgrade ukupne površine 124 m2, procijenjena na vrijednost od 624.439,37 kn. d) 29. ETAŽA: 17/26504 - 1. Etaža 29 koja se sastoji od garaže površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn.

c) Ako se nekretnine i pokretnine ne prodaju ni na drugom roištu za prodaju po utvrenoj vrijednos, na narednim roišma za prodaju nekretnine i pokretnine mogu se prodava za nižu vrijednost koju zakljukom odredi steajni sudac.

e) 30. ETAŽA: 17/26504 - Etaža 30 koja se sastoji od garaže površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn.

d) Sve poreze i pristojbe vezane za prodaju pokretnina i nekretnina snosi kupac.

f) 31. ETAŽA: 17/26504 - Etaža 31 koja se sastoji od garaže površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn.

e) Kao kupci mogu sudjelova samo osobe koje su najkasnije dva dana p rije roišta za dražbu uplali jamevinu u iznosu od 5% od utvrene vrijednos nekretnina i pokretnina, koja se uplauje na raun Trgovakog suda u Varaždinu broj 2390001-1300002754, poziv na broj 53 09, otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d. Potvrdu o upla jamevine svaki sudionik dužan je predoi na dražbi prije poetka dražbe.

g) 33. ETAŽA: 17/26504 - Etaža 33 koja se sastoji od garaže – površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn. h) 34. ETAŽA: 17/26504 - Etaža 34 koja se sastoji od garaže – površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn.

f) Osobe koje ne uplate jamevinu nee moi sudjelova u dražbi. i) 35. ETAŽA: 17/26504 - Etaža 35 koja se sastoji od garaže – površine 16 m2, procijenjena na vrijednost od 30.942,08 kn. j) 36. ETAŽA: 89/26504 - Etaža broj 36 koja se sastoji od garaže – površine 89 m2, procijenjena na vrijednost od 167.950,12 kn.

g) Sudionik ija e ponuda bi prihvaena, jamevina e se urauna u kupoprodajnu cijenu, a ostalim sudionicima e bi vraena najkasnije u roku od 8 dana. h) Jamevinu nisu dužni položi razluni vjerovnici.

k) 37. ETAŽA: 8007/26504 - Etaža 37 koja se sastoji od podruma I dilatacije površine 490 m2, prizemlja I dilatacije površine 259 m2, meukata I dilatacije površine 410 m2, prvog kata I dilatacije površine 3093 m2, procijenjena na vrijednost od 22.024.406,12 kn. l) 38. ETAŽA: 1664/26504 - Etaža broj 38 koja se sastoji od prvog kata I dilatacije površine 903 m2, procijenjena na vrijednost od 3.516.949,48 kn. m) 39. ETAŽA: 1544/26504 - Etaža broj 39 koja se sastoji od drugog kata II dilatacije površine 1251 m2, procijenjena na vrijednost od 4.221.615,05 kn. n) 41. ETAŽA: 46/26504 - Etaža 41 koja se sastoji od trafostanice II – površine 25 m2, procijenjena na vrijednost od 85.201,12 kn. Poetna cijena za nekretnine iznosi 33.298.843,64 kn. Uz navedene nekretnine prodaju se i pokretnine – strojevi, uredska i informaka oprema, kao jedna cjelina, a prema procjeni izraenoj od strane sudskog vještaka. Poetna cijena za pokretnine iznosi 4.035.760,00 kn. 2. NAIN PRODAJE Roište za prodaju prvom usmenom javnom dražbom, održat e se u zgradi Trgovakog suda u Varaždinu, B. Radia 2, soba 230/II dana 23. veljae 2012. godine u 13,00 sa. 3. Na nekretnini pod tokom 1.a upisano je razluno pravo u korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb i Republike Hrvatske Ministarstva nancija Porezne uprave akovec. Na nekretnini pod tokom 1.b, 1.c, 1.d, 1.e, 1.f, 1.g, 1.h, 1.i te 1.j upisano je razluno pravo u korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb. Na nekretnini pod tokom 1.k upisano je razluno pravo za korist Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb. Na nekretnini 1.l upisano je razluno pravo za korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb. Na nekretnini 1.n upisano je razluno pravo za korist Hrvatske poštanske banke d.d. Zagreb i Republike Hrvatske Ministarstva nancija Porezne uprave akovec.

i) Kupac je dužan upla razliku izmeu uplaene jamevine i posgnute kupoprodajne cijene u roku od 30 dana od dana zakljuenja javne dražbe. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu, sud e posebnim rješenjem odredi prodaju nevažeom i odredi novu prodaju, uz uvjete za prodaju koja je oglašena nevažeom, a iz položene jamevine namirit e se troškovi nove prodaje i namiri razlika izmeu kupovnine posgnute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji. j) Nekretnine i pokretnine e se rješenjem o dosudi dosudi kupcu koji ponudi najpovoljniju cijenu. Nekretnine i pokretnine e se dosudi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu prema veliini ponuene cijene, ako kupci koji su ponudili veu cijenu ne polože kupovninu u roku iz toke 7.i ovog zakljuka. k) U rješenju o dosudi nekretnina i pokretnina, sud e odredi da e se nakon pravomonos toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu u zemljišnim knjigama upisa u njegovu korist pravo vlasništva na dosuenim nekretninama te brisa terete na nekretnini, kao i na pokretninama. l) Nakon pravomonos rješenja o dosudi i nakon što kupac položi kupovninu, sud e donije zakljuak o predaji nekretnine i pokretnina kupcu, ime kupac stupa u posjed ish. m) Ako kupac radi plaanja kupovne cijene treba uze kredit, sud e na prijedlog kupca ve u rješenju o dosudi odredi da e se nakon pravomonos rješenja o dosudi te pošto kupovnina bude položena, u zemljišnim knjigama prilikom upisa prava vlasništva u korist kupca upisa i založno pravo na nekretninama i pokretninama radi osiguranja tražbine po osnovi kredita, u korist davatelja kredita u skladu sa sporazumom o osiguranju. n) Pravo nadmetanja imaju sve pravne i zike osobe. o) Prodaja se provodi po naelu „vieno – kupljeno“, što iskljuuje sve naknadne prigovore kupca. p) Zainteresirane osobe mogu razgleda predmetnu nekretninu i pokretnine, te dokumentaciju koja se odnosi na ovu imovinu uz prethodni dogovor s steajnim upraviteljem na broj telefona 098 9625891.

17. veljae 2012. SLOBODNA RADNA MJESTA (H

LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, traži 1 m/ž MAGISTRA FARMACIJE na odreeno vrijeme, natjeaj je otvoren do popunjenja, pismena zamolba na gornju adresu, info na www.hzz.hr VinogradarskazadrugaŠTIGOVANKA, Železna Gora 68, traži 5 KV KONOBARA/ICA; 5 POM. KONOBARA/ ICA - radno iskustvo poželjno, znanje stranih jezika; 2 KV KONOBARA/ICE bez radnog iskustva, znanje stranih jezika; 3 KV KUHARA/RICE MAJSTORA ZA ROŠTILJ I RAŽANJ - poželjno radno iskustvo; 1 KV PIZZA MAJSTOR/ICU - poželjno radno iskustvo; 4 POMONA KUHARA/ICE; 2 KV KUHARA/ICE bez radnog iskustva; 2 KV, SSS, VŠS, VSS OSOBE ZA BUKING traženje potencijalnih gosju, znanje stranih jezika, vozaki ispit, mjesto rada za sva radna mjesta je Krk, Malinska, Baška, poetak rada je 15.3. Zainteresirani javiti se na 099 222 1338. Postoji mogunost probnog rada u restoranu GURMAN u Savskoj Vesi. Natjeaj otvoren do 15.2. IFA savjetovanje d.o.o. za poslovno savjetovanje akovec, traži 2 m/ž SAVJETNIKA ZA OSOBNE FINANCIJE – suradnika za savjetovanje i prodaju financijskih produkata, uvjeti: SSS, VŠS,VSS,ugovorodjelu,osiguranopsežanprogramškolovanjaipolaganje ispita pri HANFA-i, uvoenje u posao, široka paleta proizvoda na podruju nanc. savjetovanja, mogunost izgradnje karijere, ostvarivanje zarade vezano uz radne uspjehe pozivna, optimistina osoba, spremnost na kontakte i rad s ljudima, samoinicijavnost, radno vrijeme 15-20 sa tjedno, više informacija na www.i-fa. hr, prijave na e-mail: cakovec@i-fa. hr do 17.02. INSTALOMONT TERMOCENTAR d.o.o. AKOVEC, K.Zvonimira 7, traži 1 INŽ. STROJARSTVA ILI DIPL.INŽ. STROJARSTVA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 098 426 122 ili na e-mail: termocentar@email.t-com.hr do 17.02. CAFFE BAR QUEEN, ukovec, traži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javiti se na 040 660 246 ili na mob. 098 242 143, do 17.04. MURA METAL d.o.o. KOTORIBA, Sajmišna 1, traži na odreeno vrijeme 5 m/ž BRAVARA s rad. iskustvom 3g. i 2 ZAVARIVAA mag postupak, uvje: poznavanje tehnika zavarivanja u g i rel postupku, važei atest za pojedine discipline, zavarivanja, min. 2g. rad. iskustva, info na tel. 682-130, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 18.2. Ca e bar “MK”, GORIAN, Vrtna bb, traži 1 m/ž POSLUŽITELJA PIA na odreeno vrijeme, javiti se na 095 5333 891, do 19.2. EKO ME IMURJE d.d. ŠENKOVEC, B. Radi37,40000AKOVEC,traži1INŽ. ZAVARIVANJA IWE/EWE na odreeno vrijeme uz mog. na neodreeno, uvje: obavezno položen IWE/EWE, VŠS, VSS strojarskog smjera, rad na raunalu, engl. ili njem. u govoru i pismu, radno iskustvo 1g., pismene zamolbe dostavi na gornju adresu ili e-mail: eko@eko.hr Razmatrat e se sve zamolbe ali povratno e se javi samo kandidama koji uu u uži izbor. Natjeaj do 24.2. MTI Telefonski imenik i Žute stranice d.o.o. k.d. 10000 Zagreb, Republike Austrije 1/3, traži SSS/VŠS TERENSKOG KOMERCIJALISTU m/ž na ugovor o djelu uz mog. zapošljavanja na neodreeno, uvje: SSS/VŠS prodaja oglasnog prostora u poslovnim imenicima RH žute stranice po županijama, posao se radi direktnim kontaktom s odgovornim osobama u gospodarskim subjekma, mogunost zapošljavanja osobe s invaliditetom, terenski rad na podruju Mei-

murske županije, komunikavnost, marljivost, organiziranost, odgovornost, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, ili e-mail: m@m.hr ili na fax: 01 4872471, do 27.02. SILADI d.o.o. KOTORIBA, traži 2 VOZAA/ICE POLJOPRIVREDNIH STROJEVA na odreeno vrijeme, javi se na 098 915 8006, do 29.02. Pizzeria Fat boy PRELOG, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se na 098 778 855, do 25.2. UNISOFT d.o.o. M. Središe , traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, javi se g. Sabo Nenadu na mob. 098 9839 707, do 29.02. NOSTRO d.o.o. Slemenice 23, traži 10 (m/ž) ŠIVAA TRIKOTAŽE I LAKE KONFEKCIJE na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se osobnona gornjuadresu ili na tel.865 299, natjeaj otvoren do 28.2. PANOEXd.o.o.AKOVEC,Dr.I.Novaka 46, traži 1 m/ž SSS TELEFONISTU na odreeno vrijeme, uvje: znanje engl. jezika, vozaki ispit B kat., radno iskustvo u prodaji i markengu, prezentacijske vješne, od zainteresiranih se traži da budu komunikavne, sposobne za rad u mu, ustrajnost u radu, javiti se osobno na gornju adresu ili dostavi na e-mail: info1@ panomed.com.hr, do 20.02. Caffe bar Finimo AKOVEC, traži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme, javiti se na 095 556 7184, do 20.02. TP Varaždin, P.Miškine 53, trai 2 m/ž KV PRODAVAA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnos, poželjno radno iskustvo, mjesto rada Palovec,M.Suboca,javiseosobno na gornju adresu ili e-mail: kadrovska@tpvz.hr do 23.02. AGRO - AXA d.o.o. Dunjkovec, J.J. Strossmayera 1, traži 1 m/ž KV PRODAVAA gra. i polj. materijala na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 3g., javi se osobno na gornju adresu ili dostavipismenu zamolbunagornju adresu do 17.02. O.M.Td.o.o.IVANOVEC,M.P.Miškine 22,traži2CNCTOKARAsradnimiskustvom na neodreeno vrijeme, javi se na 338-120, do 22.02. OPTIMUS d.o.o. akovec, V. Nazora 32, traži 1 SSS, VŠS, VSS PROGRAMERA za poslove održavanja aplikacije korisnika na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, vozaki ispit B kat., znanje engl. jezika, javi se na 091 3640 788, do 24.02. TMTd.o.o.akovec,Kalnikabb,traži 1 (m/ž) NET programera poslovnih aplikacija na neodreeno vrijeme, uvjeti: SSS, VŠS, VSS (informatikaprogramiranje), tehnika i organizacijska znanja za voenje so wareskih projekata, temeljenih na MS SQL bazi podataka i .NET tehnologiji, iskustvo u izradi aplikacija u Visual Studio 2003/2005, poznavanje rada u Visual Studio 6, MS Access-u, vozaka B kat., dostavipismenu zamolbunagornju adresu ili e-mail: marinko.cmrlec@ tmt.hr ili na fax: 040 370 994, više informacija 091 1384 128, do 26.02. LORENAd.o.o.BanskiVinogradi10/a, 10090 ZAGREB, traži 5 SSS djelatnika za višestruke kompenzacije na odreeno vrijeme, vozaki ispit B kat., mog. korištenja vlastog automobila, mogunost rada od kue, javi se na 01 379 4522 ili na e-mail: ured3@ tvornica-ideja.com.hr do 31.03. AGRA - AXA d.o.o. Dunjkovec, J.J. Strossmayerova 1, traži 2 KV, SSS (m/ž) DJELATNIKA za rad u poljoapoteci na odreeno vrijeme uz mog. stalnogradnogodnosa,poželjnoradno iskustvo 3g. na prodaji sredstava za zaštu bilja, mjesto rada Pušine i


17. veljae 2012. Hrvatski zavod za zapošljavanje) Nedeliše, javi se na 040 829 237 ili dostavipismenuzamolbunagornju adresu do 18.02. EUROTIM METALI d.o.o. Gorian, traži 1 CNC (m/ž) PROGRAMERA na stroju za rezanje plazmom na odreeno vrijeme, uvje: strojarski tehniar, tehniar za raunalstvo, poželjno radno iskustvo, javi se na 095 5295 394, do 21.02. PRIMIKO d.o.o. M. Središe, Frankopanska 66, traži 5 ZIDARA, 5 TESARA i 5 ARMIRAA na odreeno vrijeme uzmog.stalnogradnogodnosa,javi se na 099 241 6383, do 29.02. Autoservis-Autoprijevoz vl. Josip Dobrani, M. Središe, R. Konara 71, traži 2 KV VOZAA za meunarodni prijevoz C i E kateg i 1 DISPONENTA sa znanjem informake, engl. i njem. jezika na odreeno vrijeme s mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 040 543 010 ili e-mail: marija.dobrani@silo-dobranic.hr do 29.02. Objekt jednostavnih usluga u kiosku PIZZA CUT, Makovec, B.J. Jelaia 26, traži 2 (m/ž) KUHAR, 2 (m/ž) POMONA KUHARA i 2 (m/ž) KONOBARA na odreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo, mjesto rada VIR, info: 095 5982 583, 099 2532 500. Sastanaksazainteresiranimkandidamau Zavodu za zapošljavanje PS akovec, dana 23.2.2012.u13sadvorana18, natjeaj otvoren do 10.03. Autoprijevoznik Ivica Saar, akovec, Tina Ujevia 55, traži 2 KV VOZAA ZA ME UNARODNI PROMET s položenom C i E kat., 2g. radnog iskustva, na odreeno vrijeme uzmog.stalnogradnogodnosa,javi se na 098 242 041, do 24.02. KAŠET REMONT, Pribislavec, Kaštelska 1, traži 1 (m/ž) MEHANIARA POLJOPRIVREDNIH STROJEVA (TRAKTORA) na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javi se na 098 170 5267, do 26.02. SAMACO d.o.o. Gorian, traži 2 djelatnika za pravljenje strugotina od drva na odreeno vrijeme, mjesto rada Gorian, najava na tel. 01/2387351 ili na e-mail: info@euroalfa.hr do 17.02. Ca e bar KOCKA, Sveta Marija, B.J. Jelaia 4, traži 1 KONOBARA/ICU na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na 099 6821 656, do 17.03. MIHALEC TRGOVINA d.o.o. PRELOG, Glavna 16, traži 1 PRODAVAA/SERVISERA BICIKLI na odreeno vrijeme, komunikavna osoba, javi se osobno na gornju adresu ili tel. 040 645 522, 099 2169 252, do 10.03. Radna mjesta Varaždin: BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKAZAAUTOMOBILEnaodreeno vrijeme, uvje: OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šivaa ili završen teaj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 29.2. AGENT FIDELITAS JEDAN d.o.o. traži 6 m/ž KREDITNA POSREDNIKA za poslove kreditnog poslovanja, rad sa strankama, u jeku usavršavanja ugovor o djelu, a kasnije mogue ugovor o radu. Uvjeti: SSS ekon. ili trg. smjer, gimnazija, iskustvo na nancijsko-kreditnim poslovima, komunikavna osoba, zainteresirana za posao, uenje i usavršavanje, mski rad, pogodnos su ako je osoba radila na traženim poslovima, B kat., vlas auto; pismena zamolba: KUKULJEVIEVA 18, 42000 VARAŽDIN, mailom: smiljanadrk@gmail.com ili mob: 091 544 0151, 098 492873, do 29.2.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

AGENT FIDELITAS d.o.o., Brdo 3, 10340 VRBOVEC; traži 1 m/ž VODITELJA UREDA ZA ŽIVOTNA I NEŽIVOTNA OSIGURANJA – u tijeku eventualnog usavršavanja sklapa se ugovor o djelu a kasnije ugovor o radu, uvje: SSS, VŠS, VSS, znanje rada na raunalu (Word, Excel, Internet), vozaki B kat., poželjan ispit za zastupanje u osig. (HANFA), iskustvo na poslovima osig., komunikacijske i prezentacijske vješne, dinamina i komunikavna osoba, iskustvo u prodaji osiguranja, voenje tima, spremnost na usavršavanje i uenje; mjesto rada: Varaždinska županija. Pismene zamolbe na navedenu adresuilie-mail:smiljanadrk@gmail. com ili najava na mob. 091 544 0151, 098 492 873, do 29.2. D&D Markeng, Dino Benko - Best Markeng, Varaždin, Zrinskih i Frankopana 1, mjesto rada Varaždin, traži 3 m/ž OŠ, KV, SSS, TELEFONISTA na odreeno vrijeme, uvje: komunikavnost, mski rad, snalažljivost, iskustvo nije važno; i 3 OŠ, KV, SSS m/ž DOSTAVLJAA ROBE na odreeno vrijeme, iskustvo nije važno, B kat., vlas auto nije uvjet, najava na mobitel: 095 122 2221, kontakt osoba Maja Jezernik, do 29.2. Ugost. obrt “IZABELA”, Kraevec 4, Visoko, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, uvje: OŠ, KV, SSS bilo koje struke; osiguran smještaj i hrana; rad u poslijepodnevnoj smjeni ili prema dogovoru, najava namob:092125 9401(Marna Bokaj), do 20.2. TOPLAK d.o.o. Remenec 112; mjesto rada: Ca e bar “FENIX” Remenec i Caffe bar “SANDA” Tuhovec; traži 2 KONOBARA/ICE na neodreeno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, osiguran smještaj, najava na mob: 098 284 472, gdin. Toplak Ivica, do 29.2. Ugost. obrt RAJ, Glavna 139, Kuršanec, mjesto rada Kuršanec, traži 2 m/ž PIZZA PEKARA na neodreeno vrijeme, uvjeti: KV pekar ili kuhar, iskustvo nije važno, najava na mob: 091 120 9977, gdin. Krisjan Branovi, do 24.02. KID-91 d.o.o. Poljana Donja, M. Pušteka 27, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, uvje: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, osiguran smještaj, plaa 4.000 kn, najava na mob: 091 5887 403 (Marija Kataleni), do 31.3. Dom za starije i nemone osobe NOVI ŽIVOT, Varaždinska 4, Radovec, 42208 Cesca, traži 1 (m/ž) RAVNATELJA USTANOVE na neodreeno vrijeme, uvje: VSS, radno iskustvo 5g., položen struni ispit; struni ispit iz podruja socijalne skrbi, vozaka B kat.,informakaznanja,poznavanje engl. i njem. jezika. pismena zamolba na navedenu adresu ili e-mailom: dom@novi-zivot.com do 29.2. ZLATNO ZRNO d.o.o., mjesto rada Trnovec Bartoloveki, traži 1 (m/ž) KV PEKARA sa min. 6mj. radnog iskustva na odreeno vrijeme, najava na tel: 042 684 012, ga. Darinka, do 29.2.

ZADRUGA JALŽABET - AKCIJSKE CIJENE

TUŽNO SJEANJE

do kraja veljae: mineralno gnojivo - vree 25 / 1 - NPK 15:15:15 - 106,00 kn, KAN 70,00 kn, UREA 95,00 kn. PLAVO ULJE - 47,00 kn, Nordox 250 gr - 46,00 kn i 1 kg - 155,00 kn, Cromosul 27,00 kn, Bordoška juha 33,00 kn, NEORAM - 26,00 kn, Thiovit - 26,00 kn. KOSTOVIT 2/1 - 27,00kn. Na sva sredstva za zaštitu bilja - 10 % popusta.

na dragog nam strica i šogora

Prodajemo LOZNE CIJEPOVE i VONE SADNICE - popus na vee koliine.

16.02.1988. – 16.02.2012. Šogorica Julijana, neakinja Verica, neaci uro, Ladislav i August s obiteljima

Poljoprivredna zadruga „Jalžabet“, brojevi telefona prodavaonica: Jalžabet 042/647-344, Kelemen 042/647-270, Zbelava 042/207-254, Trnovec 042/683-040, Šemovec 042/657-135.

Zajedno možemo bolje!

Uprava trgovakog društva «Agromeimurje» d.d. akovec, Ruera Boškovia 10, uz suglasnost Nadzornog odbora Društva, raspisuje

NATJEAJ ZA PRODAJU NEKRETNINA PRIKUPLJANJEM PISANIH PONUDA 1. OPIS I VRIJEDNOST NEKRETNINE Nekretnine su upisane u: 1. z.k. ul. broj 3335, k.o. Hodošan, est. broj 1333/B/2/114, koju ine: zgrada uprave pogona, garaže, skladište, skladište zaštnih sredstava, zgrada pumpne stanice za gorivo, zgrada skladišta sa sanitarnim vorom, zgrada radionikog skladišta s nadstrešnicom, industrijsko dvorište, ukupne površine od 2 rali i 1388 hv, u 1/1 dijela (tereta nema). Nekretnina se nalazi u Hodošanu u ulici 1. maja 44. 2. z.k. ul. broj 5049, k.o. Legrad, est. broj 3275/30, koju ine: izgraeno zemljište Veliki Pažut od 662 hv i industrijsko dvorište Veliki Pažut od 5 j 1205 hv, u 1/1 dijela (tereta nema). Poetna vrijednost nekretnine je: pod 1.) 248.861,00 eura, pod 2.) 72.346,00 eura, plavo u kunama prema srednjem teaju HNB na dan plaanja. Nekretnine se prodaju po naelu «vieno – kupljeno», što iskljuuje sve naknadne prigovore kupca. Zainteresirani ponuditelji moraju se javi u sjedište Društva radi organiziranja razgledavanja pojedine nekretnine putem telefona 040 390 822, gospodinu Franji Mileru. 2.UVJETI NADMETANJA Natjeaj za prodaju nekretnina e se proves prikupljanjem pisanih ponuda koje se podnose osobno ili putem pošte preporueno na adresu: 40000 akovec, Ruera Boškovia 10, najkasnije do 15. ožujka 2012. godine, u zapeaenoj omotnici pod oznakom «za natjeaj za kupnju nekretnine – ne otvara». Pravo sudjelovanja na Natjeaju imaju zike i pravne osobe koje prema pozivnim propisima Republike Hrvatske mogu stjeca vlasništvo na nekretninama u RH. O rezultama natjeaja ponuditelji e bi obaviješteni nakon utvrivanja najpovoljnijih ponuditelja, koje odabire Uprava Društva. Ugovor o kupoprodaji e se sklopi u roku od 15 dana od dana odabira najpovoljnije ponude. Kupcem se smatra osoba koja ponudi najvišu cijenu. Kupac je dužan uplatiti ukupnu kupovninu u cijelosti na poslovni raun Društva: 2392007-1100000230, koji je otvoren u Meimurskoj banci d.d. akovec. Ako kupac ne upla kupovninu odjednom u roku od 15 dana od dana sklapanja Ugovora o kupoprodaji, prodaja e se proglasi nevažeom. Porez na promet i druge troškove vezane uz prodaju nekretnine snosi kupac u cijelos. UPRAVA

MOD DIZ OBUA d.o.o. Optujska 72 b, Varaždin, traži 3 (m/ž) KROJAA KOŽE i 5 (m/ž) ŠIVAA GORNJIŠTA OBUE. Radna mjesta su na neodreeno vrijeme a uvje: OŠ, KV, SSS, radno iskustvo 1g., oobni dolazak na navedenu adresu do 29.2. AGILITAS GRUPA d.o.o. Aleja Kralja Zvonimira 2/1, mjesto rada: podruje zapadne Europe i Engleske, traži 1 (m/ž) VOZAA TERETNOG VOZILA ZA ME UNARODNI PRIJEVOZ na odreeno vrijeme, uvjeti: KV, SSS, iskustvo 1g, vozaka dozvola C i E kateg. Životopis s fotokopijom vozake dozvole sla na navedenu adresu do 29.2.

BEL IGNACA

Tijekom osmog tjedna 2012., od 20. veljae do 24. veljae, na podruju naselja akovec se odvoze SMEE KANTE ZA BIORAZGRADIVI OTPAD. Molimo korisnike da iznesu na javnu površinu samo smeu kantu i vree za odvojeno skupljenim otpadom.

IZ MATINOG UREDA

ROENI

UMRLI

MAJA BRANDA, ki Petre i Alojzija; TIN HABUŠ, sin Roberte i Ivana; LEONA PERI, ki Mihaele i Gorana; EMANUEL LOVRENI, sin Bojane i Jurice; PAOLA FORŠTNARI, ki Ivane i Bojana; VIVA LEVAI, ki Nataše Levai; FRANKA BOŽI, ki Ines i Ivana; PATRIK VINKOVI, sin Jelene i Tomice; DORIJAN KRŽAK, sin Katarine i Željka; NIKO HAT, sin Tanje i Dragana; ŽELIMIR ORŠOŠ, sin Bojane Oršoš; DENIS BALOG, sin Snježane i Roberta; KATJA FERLIN, ki Marije i Franje; TEA TURK, ki Snježane i Tihomira; DENI KRANJC, sin Jasminke i Danijela (akovec)

Antun Novak r. 1943., Franjo Novak r. 1941., Franjo Belši r. 1935., Ruža Marka r. 1935., Ivan Igrec r. 1952., Ana Puklek ro. Piknja r. 1931., Majda Antonija Jurišaga ro. Žorž r. 1926., Franjo Hižman r. 1954., Veronika Dodlek ro. Ovar r. 1936., Marija Verteš ro. Bujan r. 1932., Ljudevit Lanji r. 1930., Eva Horvat ro. Sternad r. 1933., ura Horvat ro. Bogdan r. 1960., Augustin Nerer r. 1926. (akovec); Valent Ferenc r. 1929. (Dekanovec); Mariana Kova r. 1922. (Kotoriba); Marija Labazan ro. Šegovi r. 1919., Franciska Okreša ro. Puconja r. 1937. (M. Subotica); Marija Hrženjak ro. Tomši r. 1929., Angela Varga ro. Murkovi r. 1927., Julijana Šardi ro. Jalšovec r. 1953., Veronika Dolovi ro. Gjura r. 1923., Mijo Soldat r. 1931. (M. Središe); Antun Šari r. 1937., Marija Vadlja ro. Hranjec r. 1922. (Nedeliše); Ana Habuš ro. Grozdek r. 1935., Jela Vuk ro. Sinkovi r. 1923., Stjepan Škoda r. 1939. (Prelog); Antun Šari r. 1937., Marija Vadlja ro. Hranjec r. 1922. (Nedeliše)

VJENANI Martina Lesar i Ivo Vilus, Roberta Mesarek i Matija Škvorc, Zvjezdana Leiner i Dalibor Koruši, Ana Ivanek i Filip Kovaevi (akovec); Ivana Matulin i Saša Horvat (Kotoriba); Sanja Frani i Nenad Viar (Prelog)


48

Oglasnik

17. veljae 2012.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

VAŽNA OBAVIJEST

POTREBNI DODATNI PODACI ZA OBJAVLJIVANJE OGLASA U RUBRICI USLUGE I IZNAJMLJIVANJE APARTMANA Obavještavamo naše cijenjene oglašivae da ubudue u rubrikama “Usluge” i “Iznajmljivanje apartmana” moraju ostaviti dodatne podatke, sukladno sa zakonskim propisi-

MOTORNA VOZILA PRO DA J E M DA E WO O N U BIRA karavan. Mobitel: 098-241-172. PRODA JEM ELINE FELGE ZA AUDI A4 - 5 rupa, 15 cola, cijena 100kn/kom. tel. 040/861-208 VW BORA 1.4 plin 2000.god., reg. do 1./13, klima, ABS, servo, dalj. centr., zrani jastuci, 3.600 eura, mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283 DAEWOO TICO 1998.g., bordo metalic, reg. do 1/13, prodaja ili zamjena za malo vei, cijena 8.500 kn. k, mob. 095/813-8140 BMW 318d E 46, 1995 ccm, 85 kw 2005.g., reg. do 3./12, 1.vl., ser v. knj., 18 0 tkm , autom. klima, ABS…, 10.30 0 eura sa PDV-om (s prijenosom na ime), mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283 PRODA JEM R ABL JENE GUME Pirelli dim. 205/6 0/15. mob. 098/907-1581 SKUTER YAMAHA Aero 50ccm 2009.g., 6.600 km, sportski auspuh, dvije kacige, jakna, rukavice i bubrežnjaci, cijena 8.000 kn. tel. 360-260 FIAT GRANDE PUNTO 1.2 2008. god., reg. do 5./12, klima, ABS, servo, dalj. centr., zrani jastuci, CD orig. sa kom. na volanu, upravo napravljen veliki servis, garancija, 5.500 eura sa prijenosom na ime, mogu kredit, zamjena, mob 098/242 283

ma. Zakon o zabrani i spreavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kojeg je donio Hrvatski sabor 20. svibnja 2011.g., propisuje da se sudionikom u obavljanju neregistrirane PRODA JE SE Mercedes A klasa i skuter Peugeot, mob. 091/970-1929. OPEL ASTRA 1.6i 1994.g., zrani, alarm, centr. zaklj., autoradio, servo, putno raunalo, u dobrom stanju, uvoz iz Njem a  ke, n e r e g i s t r i r a n , m o b 098/1826-331 PRODAJEM FORD FIES T U 1 9 9 4 . g . , r e g i s t r. d o 5/2012., cijena 300 eur, mob. 098/764-623

POLJOPRIVREDA PRODAJEM vrtnu kosilicu, cirkular i ekiar, tel. 333-253 KUPUJEM TRAKTOR IMT, Ursus, Zetor, Deutz ili sl., može neispravan ili u lošijem stanju. Tel: 092/205-1831 PRODA JEM KOMBA JN FAHR 1250 Hidromat, kosa 3,6m, 4 reda za kukuruz. Tel: 098/170-53-11 PRODA JE SE prikolica za traktor TV kiperica, traktor Stayer 28, plug 12cola, kabina za IMT, elevator 6m, motorna pila Stih l , T h o m o s a u t o m a t i k . Te l . 091/517-5821 PRODAJEM TRAKTOR IMT 533 Delux s kabinom, 1.vl., sauvan, te reno 5 campus dizel , ‘ 92. g., za 1.0 0 0 eur. mob. 098/190-3753 PRODAJEM BALIRKU za okrugle bale John Dere 2004.g., mob. 095/901-7010

djelatnosti smatra i fizika i pravna osoba koja naruuje, posreduje ili objavljuje oglas, odnosno nedopuštenu reklamu u tisku, putem televizije, radija i drugih medija.

Naruitelj oglasa zato je dužan prilikom naruivanja navesti podatke o svom identitetu: tvrtku, sjedište tvrtke, OIB, ime i prezime odgovorne osobe ili

ime i prezime naruitelja, OIB i njegovo prebivalište/boravište. Ukoliko to naruitelj ne dostavi, zakonom je zabranjeno objaviti oglas. Stoga, molimo naše itate-

USLUGE

MUŠKARAC traži mlau žensku osobu za povremene susrete, uz mogunost stanovanja, mob. 099/824-2070

PRODAJEM ZEMLJIŠTE u Lopatincu, I. L. Ribara 13, hitno i povoljno, snižena cijena na 5.000 eura. tel. 091/545 7389, 040/500 990. PRODA JEM MANJI DVOSOBNI STAN u centru k povr. 34m2, klima, kvalitetna kuhinja po mjeri. Upitati na 098 726 462. PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u strogom centru akovca. mob: 091/559-8656 PRODAJE SE KUA katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODA JE SE 3-SOBNI STAN od 98,89 m2 u akovcu na adresi Tomaša Gorianca 2. Stan ima sve prikljuke. Cijena: 835.000,00 kuna. Mob: 091/445-7049. PRODA JE SE KUA od 240 m2, blizina centr a  akovc a, Voj ni vrtovi, hitno i povoljno. Tel: 091/543-3518 POVOLJNO AKOVEC JUG: dvoetažni atrakvan stan s puno svjetla, južna strana, blizina škole, vra, pošte, trgovakog centra, donja etaža 36m2, gornja etaža (potkrovlje) 25m2. mob: 099-241-4596 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Praporanu od 1010m2 ili 600hv, gornje Meimurje, cijena po dogovoru, mob. 091/5460-414

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno. Tino, 098/931-7570 INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SELIDBE, PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE ROBE obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. K.L. Interijeri d.o.o., tel. 091 7216 922 TRAŽIM PODUKE za mandolinu. mob. 095/242-0000 MAGISTRA edukacije hrvatskog jezika i književnos nudi instrukcije za državnu maturu iz hrvatskog jezika, za 50 kn/sat, a ukljuuje pisane materijale, uenje i ispitivanje, uvježbavanje pisanja eseja, pisane ispite znanja. Dolazak do mjesta stanovanja (akovec i okolica, a ostalo po dogovoru). mob: 091 5838 182 INSTRUKCIJE IZ KNJIGOVODSTVA pružam pomo u uenju i vježbanju zadataka za srednje škole. Termin po dogovoru. Mob: 091 528 66 71

POSAO TRAŽIM ŽENU ZA UVANJE DJETETA od 3,5 godine i pripomo u kui. tel. 095 510 9391 ŽENSKA OSOBA traži posao išenja ili bilo kakav drugi posao, može i pomo starijim osobama. mob. 099/8420-173 MLA A MUŠKA OSOBA traži bilo kakav posao. mob. 099/8420-173 TR A ŽIM MEHANIAR A s iskust vom po mogunosti s iskustvom na traktorima, mob 098 170 52 67 TRAŽIM SURADNIKE ZA POSAO NA INTERNETU. Mob. 097/7821-438.

KREDITI

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

Čakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta Čakovečkih mlinova*

NEKRETNINE – PRODAJA

POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene, umirovljenike uz zalog zlata, srebra, starina, raunala, ekova u ovlaštenoj zalagaonici. mob. 095/40-888-41

POZNANSTVA DEKO (32g), zaposlen, ne pije i ne puši, traži curu za ozbiljnu vezu, mob. 091/9825-613

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije

PRODAJEM KUU U CENTRU akovca, Ulica Kralja Tomislava, cca 700 m2. Mobitel: 098-552-990. PRODAJU SE NOVI STANOVI u akovcu kod teniskih igrališta (58m2) i Merkatora (48m2), Zagrebu (73m2 + park mjesto + garaža) i apartman u Poreu (55m2). POVOLJNO, Tel: 098 241 578 STAN, AKOVEC, Istarsko naselje (kuice), kompletno renoviran i proširen, sa šupom i malim vrtom. Cijena 31.000 eur!! mob. 095/242-0000

ODLINA PRILIK A Z A KUPNJU OBITELJSKE KUE - vojni vrtovi akovec. Tel. 098/558-836 PRODAJE SE OBITELJSKA KUA visoka prizemnica u M. Subotici, gl. ulica, blizina škole i želj. stanice, lokacija pogodna za gosp. djelatnost, mogua i zamjena za stan u k. mob. 098/244-295 PRODAJE SE KUA u M. Subotici od 90m2 stamb. prostora sa svim prikljucima, na lijepom položaju, blizina škole i želj. stanice. Mob. 098/179-4612 PRODA JE SE KU A u Donjem Kraljevcu s velikom okunicom i zemljište, izlaz na drugu ulicu, blizina škole i vrtia, cijena po dogovoru. mob. 095/520-1908 PRODAJEM KUU KATNICU u Murskom Središu sa dva stana od 80 m2, dvije garaže, 2 podruma i gospodarskim objektom. Svi prikljuci gradski. Okunica 2600 m2. Može i zamjena za stan uz doplatu. Cijena 65.000 eur. mob 095/863-1441 PRODAJE SE STAN od 55m2, ureeni, u k, Vukovarska ul., mob. 091/796-9072 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 64m2 na Sajmištu u k, cijena povoljna. mob. 098/562-756

OVLAŠTENI UVOZNIK ZA HRVATSKU Prodajna mjesta: akovec: Nikole Pavia 4, tel: 040/363-396 Strossmayerova 5, tel: 040/385-054 Prelog: Trg Svetog Florijana 18, tel: 040/646-787 Varaždin: Zagrebaka 55, tel: 042/321-843 Gajeva 4, tel: 042/200-944 Zadržite stari broj, prenesite ga u TELE2 i doživotno dobivate 50 KN mjesečno besplatnog g razgovora g

Najvei izbor LCD i LED telev televizora

PRODA JEM KUU u Vue tincu cca 350 m2 s velikom okunicom 800 m2. Mobitel: 098-552-990. PRODA JEM GRA EVINSKO ZEML JIŠTE u Murskom Središu, mob. 098/954-9775 PRO DA J E S E 2- S O B A N S TA N kompl. renoviran 2007.g. (nove instalacije), klima, 1.kat, odlina lokacija, balkon + podrumsko spremište kompl. renovirano, za 54.000eur, mob. 091/364-0788 PRODA JE SE KUA u Murskom Središu. mob: 098/632-235 PRODAJE SE graevinsko zemljište na Šafranu (Mihovljan) elitno naselje, pravomona gra. dozvola za izgradnju moderne kue, plaeni kom. doprinos, vodni doprinos, prikljuak vode i struje. mob. 091/1395-244 PRODAJEM GRADILIŠTE s lokacijskom dozvolom, 1/1 u Zasadbregu, povoljno. Tel. 091 7636 571 PRODAJEM KUU U D. Vidovcu. tel: 091/7811-621 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Vuetincu (Lopatincu), 2000m2 dio kom. i vodnih doprinosa pl., mirni kvart idealno za obiteljsku kuu, za 17.000 Eur, te posl. prostor od 90m2, preko puta suda i županije, cijena 1450 e/ m2, mob. 098/297-222 PRODAJE SE GRADILIŠTE U SELNICI 750 m2 ureeno, pogodno za obiteljsku kuu. mob. 099 317 3372 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Žiškovcu vel. 1600 m2, uredno vlasništvo, u mirnom dijelu naselja, mob. 098/652-292.

lje i oglašivae za razumijevanje, te dostavu traženih podataka, jer u suprotnom, oglas neemo biti u mogunosti objaviti. MEIMURSKE NOVINE

od 799 kn

AKCIJA popusti do 500 kn SVE E VRSTE

GARMIN G od 699 kn DIGITALNI DIGIT

PRIJEMNICI KUĆANSKIH KIH APARATA PRIJE - ručni mikseri - aparati za kavu - tosteri - kuhala za vodu - auto usisavači

- masažer za stopala - uređaji za oblikovanje kose - aparati za šišanje - sušila za kosu

MPEG 2 119 kn

PLAYSTATION 2 899 kn

SERVIS MOBITELA I PLAYSTATIONA

Veliki izbor

laptopa Veliki izbor opreme za mobitele, USB kablovi, auto punjači, kućni punjači, torbice... info@bukal.hr

www.bukal.hr

info tel. 040363 396

MILENIUM STAMBENO NASELJE

EUROPA PRED VRATIMA Hlapiina 205 Tel/fax: 040/573-058 Mobitel: 091/502-39-33


17. veljae 2012.

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODAJEM KUU u k, livadu u Pušinama i bmw 318i 1989.g. – hitno i povoljno. mo. 095/845-3568 PRODAJEM ILI MIJENJAM KUU u Gorianu za 2-sobni stan u k uz nadoplatu. mob. 098/9743-775 PRODA JE SE GR ADILIŠTE u Mihovljanu. 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, prekrasno okruženje, Ulica Maje Gupca. Tel. 098/198-9410 FRIZERSKI SALON novi, namješteni, akovec, Ul. Ljudevita Gaja 6, prodajem. mob. 098/241-559 STAN 4-sobni (etaža), novo, s garažom, ispod Šafrana (Mihovljan), visoki roh-bau, kredit, prodajem. mob. 098/241-559 NAMJEŠTENI 2-SOBNI STAN u centru k, plinsko centr. grijanje, sva brojila posebno, prodaje se za 35.000 eur ili se iznajmljuje. mob. 091/5636-323

IZNAJMLJUJEM namješteni 2-sobni stan, mob. 098/303-759 IZNAJMLJUJE SE 3-sobna kua u centru k, odvojene komunalije, poseban ulaz, veliko dvorište, povoljno. mob. 098/242-317 IZNAJMLJUJEM STAN od 39m2, novoopremljen, centralno plin, 4.kat, blizina škola, za 1.500 kn + režije. mob. 099/7577-624 IZNAJMLJUJEMO novi 3-sobni stan od 90m2 u Makovcu, poseban ulaz (etaža), veliko parkiralište i dvorište. mob. 098/600-100 IZNAJMLJUJE SE trosobni stan od 95 m2, namješten, u centru D. Kraljevca. tel 091 655 2830 IZNAJMLJUJE SE dvosobni namješteni stan u donjem dijelu kue s posebnim ulazom, u akovcu, mob: 098/938-7532 IZNAJML JUJE SE posl. prostor u centru k, pogodno za wellnes ili kozmeki salon, u sklopu su ureene «slane sobe» i posl. prostor za urede ili predstavništvo, 240m2, udaljeno 1km od centra k, povoljno, tel. 091-14-11-721 IZNAJMLJUJEM nenamješteni 2-sobni stan u k, mob. 098/802-558

IZNAJMLJIVANJE IZNAJML JUJEM GARSONIJERU u centru k, namještena, odvojena brojila, parking ispred zgrade, po želji internet, kabelska... . najamnina 1.000 kn. tel 095/8080 116. IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENE SOBE ( studen, samci, radnici-rme ) INFO: 095 900 6675 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNO-GOSPODARSKI objekt u centru Nedeliša od 110m2, mob 098 935 4229 IZNA JML JUJEM GARSONIJERU i sobicu iskljuivo za studente. tel. 390-291 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje, blizu centra akovca, mladoj ženskoj osobi/studenci. mob. 095/518-1881 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN od 80m2 s garažom u Zg (Zaprue, Bundek), kompl. renoviran, blizina trgovine, tramvaja, autob. i želj. kolodvora. mob 098/616-674 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, Jug akovec, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM SOBU I KUHINJU uz korištenje kupaonice u privatnoj kui u centru akovca mirnoj ženskoj osobi nepušaici. Tel. 098 241 848 IZNAJMLJUJE SE opremljen ugost. lokal na odlinoj lokaciji, mob. 099/256-7899

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI BIJELI i GRAHO GRAHORASTIPILIĆI GRAHO akcija sa s mo 3,50 kn

BRZA DOSTA VA ,

,

PRODAJU SE zeleni i žu rozenkolisi. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Tel. 363-445 PEKINEZERE - muško štene bijele boje, roditelji prisutni, prodajem tel. 098/712-443 PRODAJEM ZEEVE male za tov, zeice za rasplod i zeeve oišene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 DIVLJE PATKE (ženke) i razne vrste golubova prodajem, tel: 098 184 9728

PRODAJEM ZEEVE za rasplod. tel. 098/465-490 CD - sve o kaveznom uzgoju divljih zeeva, šaljem poštom-pouzeem za 150 kn. Zg, 098/908-4675. PRODAJE SE SVINJA za klanje težine oko 140kg. tel. 855-307 ODLUTAO JE NJEMAKI LOVNI TERIJER kratkodlaki star 4g., ipiran, okolica Sivice. Nalazniku nagrada. mob. 098/190-3753 PRO DA JEM V I Š E V R S TA PA PI GA, ukrasnih pataka i fazana. tel. 040/641-187 ili 098/9123-938 PRODA JEM OIŠENE ODOJKE (polovice) i svinjske polovice, domaa ishrana, dostava. mob. 099/4144-883

RAZNO PRODAJE SE MOTORNA PILA, list 57cm i nova kupaonska pe na kruta goriva, tel. 095/880-3386 PRODA JU SE radijatori dim. 90x200cm, crni pisai stol, dj. prijenosni kreveti 125x65cm, limena vrata, pvc ulazna vrata dim. 100x210cm, motokultivator Honda F360 i pe za centr. grijanje Centrometal 35KW (plin/ulje). Tel. 858-424 PRODAJEM BMX FIT ramu, cijena povoljna. Tel. 829-230, 099/684-1-729, 098/944-3339 PRODAJEMO HRANILICU ZA DIJETE, malo korištena, visoka, plastina, mob. 095/513-7763 PRODAJU SE OIŠENI ORASI I LJEŠNJACI, mob. 098/1760-634 PRODAJE SE USISAVA Vorwerk, malo korišteni, tel. 091/545-8149 PRODAJEM kompjuter Dell HD149 gb, monitor hp, kamera Logitech na poklon; teniski reket marke Prince za 250 kn; 4 pl. zelena okrugla stola promjera 120, cijena 90 kn/kom, te primamo na deponiju uz mog. nadoknade prijevoza lomove, staru ciglu i crijep, bez morta. mob: 091/541-8810

Meimurske novine ne odgovaraju za sadržaj objavljenih oglasa i propagandnih poruka.

Ovdje je za samo Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SKYBOX 4100

SAGEM ITD81SD

digitalni satelitski prijemnik

digitalni zemaljski MPEG4 prijemnik

199 kn

199 kn

STRONG SRT7300CI

STRONG SRT5303

digitalni satelitski HD prijemnik

digitalni zemaljski prijemnik

671 kn KOMPLETI ZA VIDEO NADZOR

komplet sadrži: Ⴠ 4 dome kamere Ⴠ DVR snima Ⴠ potrebne kabele za montažu

1.623,59 kn

info@kerman.hr

www.kerman.hr

183 kn

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

PRODAJE SE kožna sjedea garnitura masiv, za 1.600 kn, klavir (pianino) te ca e aparat i skuter peugeot. tel. 091/970-1929. PRODAJEM veliko ogledalo u okviru za 500kn, komodu s ormariima i pominim ogledalom, jako malo korišteno, kao novo, za 1.000 kn, mob. 098/9862-668 POKLANJAM STAJSKO GNOJIVO jer ga nemam gdje skladištiti, uz mog. dostave na Vašu adresu, te prodajem drva za ogrjev – bukva i grab za 100 kn/m3. mob. 098/1878-372 PRODAJEM VINO CIJEP (chardonay, rizling, kraljevina) za 10 kn/lit., mob. 099/7033-752, Vugrišinec PRODAJEM mobitel NOKIA 6500 classic, crni, u kutiji (slušalice, cd, punja, usb kabel, rez.okvir), odlian, za 300 kn; 2 multi-tool alata (sve preklopno sa komb. kliještima, nož, pilica za drvo, otv. konz., odvija) u torbici za pojas, novo – 200 i150kn, mob. 095/848-9753 PRODAJEM PC s monitorom, pkovnicom i mišem za 700 kn ili mijenjam za drva, mob: 091/5060-821 SADNICE CRVENOG KRUPNOG RIBIZA, jednogodišnje i dvogodišnje sa jakim korijenjem, prodajem po 8 kn. Rod donose ve ovo ljeto. Zagreb (Utrina). mob. 098/908-4675. PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODA JE SE KALIJEVA PE, tel. 865-308 ili 091/540-8223 PRODAJU SE dva kaua, vitrina, regal i stol – sve kao novo, povoljno. mob. 091/557-5056 PRODA JEM MOBITEL Motorola C-115, ispravan, mali crni, radi na Simpu, za samo 50kn. mob. 099/7969-541 PRODAJE SE perilica rublja Whirlpool A klasa, pod garancijom, 1.900kn; ouvan klavir – pianino; vrhunski ca e aparat DeLonhi i kožna garnitura masiv hrast za 1.600kn. mob 091/970-1929 PRODA JEM žensku zimsku crnu dugu jaknu s kapuljaom Nike, vel xl, malo nošena, za 490kn i mušku kožnu jaknu vel 52, tamno smea, za samo 200kn. mob 098/9862-668 PRODAJEM nove gume 195/50/15 i 185 C14, kuhinjski bojler (donji), stablo hrasta, oraha i kanadske topole. mob 099/4144-883 PRO DA J EM B E TO N S K E C I J E V I pogodne za septiku, promjer 1000x2.5m, te rubnici i stupovi s parapetom. Prijevoz besplatan! mob. 091/500-6604

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

PROGRAM KUMSTVA Ako nemate uvjeta za udomljavanje živonje, možete posta kum ili kuma nekom od šenika akovekog skloništa za živonje «Prijatelji» i sudjelova u podmirivanju troškova hrane ili lijeenja. Posjete našu web stranicu i odaberite svog virtualnog ljubimca. Sljedei korak je upla 99,00 kn na žiro raun udruge: 23920071100062749, poziv na broj 02 999222, sa svrhom uplate: DONACIJA. Nakon toga na naš mail pošaljite potvrdu uplate, svoje osobne podatke i ime odabranog kunog ljubimca. Hvala vam od srca!

PRUŽITE NOVI DOM nekom psu ili maci uz simbolinu naknadu troškova cijepljenja i kastriranja. j Možete nas posje p j svaki dan izmeu 9-17 sa, a nalazimo se iza carine (prije nadvožnjaka, kod ateksa, skrenite LIJEVO.

MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kuanstvu, od raznih proslava i vjenanja, ili ako imate starih deka, plah, runika darujte ih akovekom skloništu za napuštene živonje. MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU PROŠETATI PSE!!! ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA!!!

ADRIANA je mješanka jazavara i terijera koju su u vrlo lošem stanju ostavili na pustopoljini izvan naseljenog mjesta gdje u svojem stanju sama nije nikako mogla doi. Vjerojatno su je tamo ostavili kad su vidjeli da je njezin bruh veliine nogometne lopte toliko narastao da se jedva kretala od težine. A i tjelesna težina joj je gotovo duplo teža nego što bi trebala biti. Uz našu ljubav i pažnju trgnula se i sada je to jedno veselo i sretno bie koje je proteklih dana ispoetka uilo hodati, slušati zvukove oko sebe, družiti se s drugim psima pa ak i trati dvorištem unato kratkim nogicama i velikoj težini. Ima li netko tko ovoj sreici

može pružiti miran i lijep ostatak njezinog života? Udomimo Adrianu, pokažimo suosjeanje i ljubav za još jedno napušteno bie...

BETA je jedno malo zaigrano bie. Stalno je u pokretu i u tih svojih osam kvadrata boksa, ona uvijek nae mjesta za tranje. Zato bi nam bilo jako drago da Beta brzo dobije svoj novi dom gdje bi mogla ii u duge šetnje i veselo se igrati sa svojim novim prijateljima. Betina dlaka je malo duža pa treba i redovito etkanje. Roena je 20.1.2008., cijepljena, ipirana i sterilizirana.

CALOS je mladi pas roen negdje oko 13.7.2010. godine. Pronaen kako luta ulicama grada bio je jako uplašen. Po izgledu je mješanac bijelog labradora i izuzetno je dobroudan i umiljat. Njegove oi osvajaju na prvi pogled. Plah i nježan kakav jest traži toplo ljudsko srce koje e ga voljeti. Cijepljen je, ipiran i kastriran.

Iskoristi akciju u veljači

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se U SRIJEDU DO 13 SATI

858


PETAK 17. veljae 2012.

TV pregled

od 17.2.2012. do 23.2.2012. 06:07 06:12 06:42 06:54

FILMOVI - PREPORUUJEMO

Uhvati me ako možeš FILM

PETAK, HRT 2, 20:00

Srednjoškolac Frank Abagnale Jr. nalazi se u nezavidnoj situaciji. Roditelji su mu rastavljeni i njegova je najvea želja da se pomire, a otac mu je dužan puno novaca poreznoj upravi. Da pomogne ocu i utjee na pomirdbu roditelja, bježi iz New Rochellea na Manha an sa samo 25 dolara. Nekoliko godina nakon toga, FBI-jev agent, Carl Hanra y hapsi Franka u Francuskoj kao jednog od najtraženijih svjetskih prevaranata.

Iskupljenje u Shawshanku FILM

SUBOTA, HRT 2, 21:40

Nada e te oslobodi. Snažan e ovjek spasi sebe, a veliki ovjek spasit e drugoga.Morgan Freeman i Tim Robbins zvijezde su lma, nominiranog za sedam Oscara (ukljuujui i najbolji lm), snimljenog prema romanu Stephena Kinga. Morgan Freeman je “ Red “ Redding, iskusni zatvorenik koji zna sve o životu u zatvoru u Shawshanku, u državi Maine. Robbins je novi zatvorenik Andy Dufresne, hi bankar nepravedno osuen za ubojstvo.

Vrana FILM

NEDJELJA, HTV 2, 22:00

Prema starom vjerovanju, kad netko umre, vrana odvodi njegovu dušu u svijet mrtvih. Isto tako, ponekad vrana može preminule vra u svijet živih. Rock pjeva Eric Draven (Brandon Lee) i njegova djevojka Shelly trebali su se vjena na samu No vješca, ali no prije, po naredbi detroitskog manijaka Tipa Dollara, nju su silovali i nasmrt pretukli Dollarovi morbidni kriminalci, a njega ubili nožem i pištoljem.

Na meti ubojice FILM

PONEDJELJAK, RTL, 22:30

Kultni glumac Lou Diamond Phillips u kasnijim fazama svoje karijere nije imao previše sree, glumei uglavnom u niskobudžetnim, televizijskim naslovima. Ono što njegove poklonike, meum, svakako može veseli jest injenica što je u svim svojim ulogama Phillips uspio zadrža vrlo visok nivo realizacije.

Za tvoje plave oi FILM

UTORAK, HTV 2, 20:50

Michael Felgate (H. Grant) je mladi i zbunjeni aukcionar slika koji voli i želi oženiti svoju djevojku školsku uiteljicu Ginu (J. Tripplehorn).Njegovi problemi poinju kad sazna da je ona zapravo ki mafijaša, a postaju i vei kad njezina “obitelj” zatraži od Michaela i potencijalne usluge... Michael Felgate (H. Grant) radi kao aukcionar slika za poznatu kuu i tipian je britanski, šarmantni, no pomalo zbunjeni mladi, ludo zaljubljen u svoju djevojku, školsku uiteljicu Ginu (J. Tripplehorn).

U naruju vještice FILM

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:55 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 08:57 Ludi od ljubavi 2, serija (56’35”) (25/26) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Vijes iz kulture (R) 10:20 Na vodenome putu 5, dokumentarna serija (45’) (20/20) 11:10 Sve e bi dobro, serija (44’01”) (169/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (106/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (48) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Drugo mišljenje 14:40 Krasoce veeri, emisija puke i predajne kulture 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (43’53”) (44/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (172/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 18:04 HAK - Promet info 18:05 Iza ekrana 18:35 Putem europskih fondova 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (6/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Veeras 20:02 Odabrao elo H.: Razotkrivene tajne Machu Picchua, dokumentarni lm (53’) 20:55 Ciklus hrvatskog lma: Što je muškarac bez brkova 22:55 Dnevnik 3 23:15 Sport 23:18 Vrijeme sutra 23:20 Vijes iz kulture 23:30 Pe dan, talk show 00:20 Na rubu znanos: Znanstvena konferencija o bosanskim piramidama, III.dio 01:10 Filmski maraton: Otvori oi, španjolsko-francusko-talijanski lm (12) (113’) 03:05 Filmski maraton: Jedi, pij, muškarac, žena - tajvansko-ameriki lm (12) (119’) (R) 05:05 Ludi od ljubavi 2, serija (25/26) (R)

SRIJEDA, NOVA, 22:25

Osim glavnog glumakog dvojca, Will Ferrella i Nicole Kidman i onaj poboni je jednako zvjezdan Michael Caine u ulozi Isabelinog oca koji je želi sprijei u naumu da se okani vješarenja i Shirley McLaine, majka i supruga. U kalifornijskoj dolini San Fernando Isabel Bigelow (Nicole Kidman) želi nanovo otkri samu sebe. Inae naivna i dobronamjerna vješca odluna je u namjeri da se odrekne svojih nadnaravnih moi i želi živje normalnim životom.

Razotkrivene tajne Machu Picchua

Bansko: Svjetski skijaški kup slalom (M), prijenos 2. vožnje

Nogometna Liga prvaka: Basel - Bayern, 1. poluvrijeme SPORT

Nedjelja 19.2., HRT 2, 11:55

Najpoznaja arheološka ruševina na zapadnoj polutki, ikoniki simbol moi i tehnike vješne Inka ostala je zagonetka. Teorije o namjeni te graevine nisu se mnogo promijenile otkako je pronaena; Hiram Bingham prije gotovo stonu godina ponudio je prvu. Najnovija otkria, ukljuujui i kosture koji su na tom lokalitetu pronaeni, prvi put daju precizne odgovore vezane uz Machu Picchu o tome tko ga je izgradio, kako i zašto.

Srijeda 22.2., HRT 2, 20:35

ZVJEZDANI KUTAK Z SERIJA RTL

Nicole Kidman Srijeda, NOVA, 22:25 sati

Nicole Kidman (Honolulu, 20. lipnja 1967.) je australska glumica, jedna od najpoznajih glumica sadašnjice. Od 1970. godine živi u Sydneyu u Australiji. Postala je poznata 1989. kada je snimila lm Dani Groma s buduim suprugom Tomom Cruiseom, a proslavila ju je uloga Susanne Stone More o u lmu Žena za koju se umire iz 1995. godine i tada je dobila mnoge nagrade, ukljuujui Zlatni globus za glavnu glumicu u komediji. 1998. godine je glumila na Broadwayu u kazališnom komadu Blue Room za koji je dobila velika priznanja krike, a 1999. u lmu Oi širom zatvorene Stanleyja Kubricka, opet s mužem Tomom Cruiseom. Njih dvoje se rastaju 2001. godine i odmah poslije razvoda dolaze njeni najcjenjeniji lmovi. 2001. je izašao Moulin Rouge, osvaja tri Zlatna globusa (a i Nicole je dobila za glavnu glumicu u komediji/mjuziklu) i dva Oscara, a Kidmanova je po prvi puta nominirana za Oscara ali je izgubila od Halle Berry u lmu Monster’s Ball. Slijedee godine je glumila u odlinoj drami Sa uz Meryl Streep i Julianne Moore. Nicole je osvojila mnogobrojne nagrade - izmeu ostalog i Zlatni globus, BAFTA nagradu i Oscara. 2003. godine je bila najtraženija glumica Hollywooda, a 2004. i 2005. su se oekivale nove nominacije za lmove Studengora i Dogville ali nije dobila nominacije.

19.05

05.45 06.20 07.15 08.00 08.30 09.10 11.20 12.25 14.10 15.05

06:20 07:10 07:35 08:00

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40

Krv nije voda

13:25 14:00 14:15

SERIJA NOVA TV

11:40

Inspektor Rex

EMISIJA RTL

18.00

Exkluziv

SERIJA DOMA TV

Vatreno srce

7:30

05.45 06.35 07.35 08.15 08.45 09.10 10.00 10.40 11.40 12.30 13.20 14.30 15.15 16.15 16.45 17.40 18.35

20.25

RTL Danas, informavna emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija Opasno plavetnilo, igrani lm, akcijski Ratna pravila, igrani lm, drama (12) Osvetnik, igrani lm, vestern (12) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R) Studio 45, talk show (tri emisije) (R)

20:02

Odabrao elo H.:

07:15

21.10

21.50 00.05 01.35 02.35 03.10 FILM HRT 1

19:15 20:05 21:00 23:00 00:50 02:55 04:55 06:25

19.30

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00

SPORT - IZDVAJAMO

SPORT

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (105/182) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija (24/330) 07:45 Mala TV: 07:47 TV vr: Klupa 07:59 Gazoon, crtani lm 08:02 Tajni dnevnik patke Malde: Pizza majstor Pjer (R) 08:15 Amika, serija za djecu i mlade (39/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade (40/52) 08:40 Neuhvatljivi praši Rudi 2, serija za mlade (7/13) (R) 09:10 Školski sat: Dioptrija & co. 09:40 Puni krug 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:30 Ulina banda eri šape, tajlandski lm (94’) 15:05 Crtani lm 15:10 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (17/22) 15:35 Obina klinka, serija za mlade (28/52) 16:00 Školski sat: Dioptrija & co. (R) 16:30 Puni krug (R) 16:45 Mala TV: (R) 16:47 TV vr: Klupa (R) 16:59 Gazoon, crtani lm (R) 17:02 Tajni dnevnik patke Malde: Pizza majstor Pjer 17:15 Briljanteen 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama (Zadar) 18:30 Glee 2, serija za mlade (17/22) 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (4/21) 19:40 Glazba, glazba... 19:55 Veeras 20:00 Uhva me ako možeš, ameriki lm (135’) 22:20 Matador, ameriki lm (12) (94’) 00:00 Buenje mrtvih 8, serija (12) (oko 52’04”) (7/8) 00:50 Buenje mrtvih 8, serija (12) (oko 52’25”) (8/8) 01:40 Retrovizor: strana igrana serija (R) 02:25 Retrovizor: Nove avanture stare Chrisne 4, humorisna serija (6/22) (R) 02:50 Retrovizor: Monk 7, serija (3/15) 03:35 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 05:13 Noni glazbeni program - arhiva: S nostalgijom 20. godina, koncert (2004.) 06:10 Noni glazbeni program: Glazba, glazba...tambure (R)

08:15 08:30 09:30 09:45 10:45 11:40 12:40 13:30 14:30 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:15 22:00 22:20 22:30 23:00 23:15 23:17

Nate Berkus Show Jumanji, crtana serija 3/13 Beba Felix, crtana serija 22/26 Bumba, crtana serija

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI DRUGA STRANA emisija o ravnopravnos spolova SVIJET ROMA dokumentarna emisija TV PRODAJA - MARION ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar MOJA ISTRA dokumentarna emisija ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

22.00 23.00 23.50 00.30

07:30 09:00 09:01 09:35 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 22:20 23:05 23:50 00:35 01:25 02:10

9-9/152 TV izlog Oluja u raju, serija R 41/185 TV izlog Kad liše pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 42/185 Inspektor Rex, serija 108/123 Zauvijek susjedi, serija 63/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 178/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 35/84 Kako ukras nevjestu, igrani lm Dva tjedna za ljubav, igrani lm Batman i Robin, igrani lm R Svi kraljevi ljudi, igrani lm Ezo TV, tarot show (18)* Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm Uilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (tri epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12) Sarah Connor Kronike, znanstvenofantasna serija (R) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode)

Vatreno srce, serija 174-175/220 Flash vijes Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 30/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 31/125 Eva Luna, serija 63-64/114 Marisol, serija 19-20/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 10/29 Prijatelji, serija 10-11/18 Potjera, serija (12)* 5/18 Kraljica juga, serija (12)* 40/63 Naša mala klinika, serija R Prijatelji, serija R Potjera, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:30 18:00

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Dom2 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Podravina i Prigorje (r) Dom2 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala 18:30 TV Jukebox 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Ritam tjedna 21:00 Veliko platno 21:30 Euromaxx 22:00 Vijes dana 22:30 Ruka smr, igrani lm 00:00 Erotski program (18) 01:30 Videostranice


SUBOTA 18. veljae 2012. (6/13) (R) 05:15 Euromagazin (R) 05:40 Eko zona (R) 05:55 Najava programa 06:00 Drugo mišljenje (R) 06:30 TV kalendar 06:45 Iza ekrana (R) 07:15 Krasoce veeri, emisija puke i predajne kulture (R) 07:45 Hrvatska kronika BiH 08:00 Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Ride a Crooked Tail, ameriki lm (85‘) 09:25 Tee život, dokumentarni lm (24‘55“) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 HAK - Promet info 10:13 Kuni ljubimci 10:45 Lica Kambodže, dokumentarni lm (27‘43“) 11:15 Normalan život, emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Veterani mira, emisija za branitelje 13:15 Duhovni izazovi, meureligijski magazin 13:45 Prizma, mulnacionalni magazin 14:30 manjinski Mozaik 14:45 Jelovnici izgubljenog vremena 15:10 Eko zona 15:35 Shetlandski zapisi Simona Kinga, dokumentarna serija (50‘) (3/3) 16:30 Euromagazin 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:20 Reporteri 18:20 Potrošaki kod 18:50 Globalno sijelo oko 27‘ 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 Veeras 20:01 Dora 2012 - Idemo na Eurosong s Ninom, prijenos (55‘-60‘) 21:00 Najmonije žene svijeta: Agatha Chrise, dokumentarna serija (50‘18“) (6/13) 21:55 Dnevnik 3 22:10 Sport 22:13 Vrijeme sutra 22:15 Vijes iz kulture 22:20 Razotkriveno, ameriko-kanadski lm (15) (87‘) 23:50 Filmski maraton: 36th Chamber of Shaolin, hongkonški lm (12) (112‘) 01:45 Filmski maraton: Izigravajui Boga, ameriki lm (15) (90‘) (R) 03:15 Skica za portret 03:25 Reporteri (R) 04:25 Najmonije žene svijeta: Agatha Chrise, dokumentarna serija

FILM RTL

22:00

Traga Mladog vikinga odgojenog od strane indijanaca eka velika kušnja - sukob sa njegovim narodom koji dolazi u barbarski pohod. Nakon brodoloma na obali Novog svijeta mladi viking Ghost (Karl Urban) završava u rukama indijanaca domorodaca koje je njegovo pleme došlo uniš. Gotovo etvrt stoljea kasnije vikinzi se vraaju sa ism namjerama no ovoga je puta sa ‘krive’ strane i jedan njihov koji e uini sve ne bi li ih sprijeio.

SERIJA RTL 2

13:15

07:25 Najava programa 07:30 Opera box 08:00 Patak Frka, crtana serija (32/39) (R) 08:25 Mala TV 08:26 Baltazar: Roendanska pria 08:36 Danica i puh 08:41 arobna ploa - 2. razred (8.) 08:55 Bansko: Svjetski skijaški kup veleslalom (M), prijenos 1. vožnje 09:55 Trolovi, crtana serija (21/26) 10:20 Piratski radio, najopasniji radio norveški lm za djecu 11:55 Bansko: Svjetski skijaški kup veleslalom (M), prijenos 2. vožnje 12:50 Uhva me ako možeš, ameriki lm (135’) (R) 15:05 KS Automagazin 15:35 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom 16:05 Rukometna LP: Barcelona - Zagreb CO, prijenos 17:50 Direkt: Da, šefe! 18:20 4 zida 19:05 Simpsoni 20, crtana serija (5/21) 19:30 Glazba, glazba... evergreen 19:55 Veeras 20:00 Ciklus Michaela Moorea: Izborna kuhinja, dokumentarni lm (95’) 21:40 Iskupljenje u Shawshanku, ameriki lm (137’) 00:00 Fringe - na rubu 1, serija (12) (21/21) 00:55 Monika Leskovar i Itamar Golan 02:10 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:10 Noni glazbeni program - arhiva

05.00 RTL Danas, informavna emisija (R) 05.35 X-Men, animirani lm (R) 05.55 Dragon Ball Z, animirani lm (R) 06.40 PopPixie, animirani lm (R) 08.00 Uilica, kviz za djecu 08.45 Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 10.55 Specijalci, igrani lm, komedija 12.55 Dva stara galeba, igrani lm, komedija (R) 14.50 Praši Babe, igrani lm, obiteljska avanturiska komedija 16.25 Opasno plavetnilo, igrani lm, akcijski 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 Nevjerojatni Hulk, igrani lm, znanstveno-fantasni 22.00 TV premijera: Traga, igrani lm, akcijski/ avanturiski (15) 23.45 Clover eld, igrani lm, znanstveno-fantasni (15) (R) 01.05 Astro show, emisija uživo (18) 02.05 RTL Danas, informavna emisija (R) 02.40 Studio 45, talk show (dvije emisije) (R)

06:55 07:10 07:35

TV Izlog I tako to…, serija 17/38 Dodir s neba, serija 17/23 08:30 Jumanji, crtana serija R 3/13 08:55 Winx, crtana serija 37/52

09:43 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:25 12:30

15:20 15:30 15:45

Galileo

16:30 17:30

EMISIJA HRT 1 TV SERIJA DOMA

7:50

Prijateljice

INFO RTL

RTL Danas

18:30

06.10

Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 07.15 Veseli mladunci, zabavni (R) 08.00 Divlji boravak, zabavni (R) 08.45 Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) 09.25 Studio 45, talk show (R) 10.05 Klon, telenovela 10.50 Veera za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) 13.15 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija (R) 13.55 Kuanice, dramska serija (tri epizode) 16.35 Moderna uda, dokumentarni (dvije epizode) (R) 18.15 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.05 Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) 20.00 Columbo: Nemirne vode, kriminaliska serija 21.30 L.A. Dragnet, kriminaliska serija (12) (dvije epizode) 23.00 Fesvalac: Vodi za prepoznavanje svetaca, igrani lm, kriminaliska drama (12) 00.45 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) (12)

07:50 08:35 09:20 10:05 10:20 11:50 12:30 12:45 13:30 14:00 14:50 15:05 16:05 16:20 17:50 18:20 20:00

13:15 13:30 14:30 14:45

19.10

09:20 Monster High, crtana serija 09:35 Gormi, crtana serija R 5/26 10:00 Smallville, serija 14-15/22 12:00 Zauvijek susjedi, serija R 13:55 Larin izbor, serija R 14:55 Kako ukras nevjestu, igrani lm R 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Provjereno, informavni magazin R 18:05 Nad lipom 35, humorisnoglazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Gas do daske 3, igrani lm 21:50 Pravednik, igrani lm (12)* 22:30 Boks: Uvodna emisija (12)* 22:35 Boks: V. Kliko vs. D. Chisora, prijenos (12)* 00:00 Boks: Odjavna emisija (12)* 00:05 Pravednik, igrani lm (12)* nastavak 01:15 Smrtonosna igra, igrani lm (12) * 02:55 Nad lipom 35, humorisnoglazbeni show R 04:00 Ezo TV, tarot show (18)* 05:30 Kraj programa

21:00 22:45 00:30 02:00

U dobroj formi s Renatom Sopek

SERIJA RTL

NEDJELJA 19. veljae 2012.

18:00 18:15 18:40 19:00 19:05 19:30 20:00 21:00 22:00 22:20 22:25 23:25 23:27

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) TV PRODAJA - MARION DOM 2 MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI ŽIVOT NA SJEVERU mozaina emisija (R) TV PRODAJA KAJKAVCI mozaika emisija TV PRODAJA - MARION DRUGA STRANA emisija o ravnopravnos spolova MALI OGLASI TV PRODAJA MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija (R) KUTIONICA djeja emisija TV OBLOEC podravsko-prigorski mozaik TV PRODAJA - MARION VJERA I NADA vjerski program VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program MOJA ISTRA dokumentarna emisija MOJ PUT dokumentarna emisija (R) KONCERT snimka koncerta VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

02:30 03:30

Prijateljice, serija 7/12 Znate li plesa?, show 13/23 Naša mala klinika, serija 6/29 TV izlog Naša mala klinika, serija 7-8/29 Harvey Toons, crtana serija 24-25/78 TV izlog Prijateljice, serija R Jamie Oliver: Jamie kod kue, serija R Znate li plesa?, show R 13/23 TV izlog Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R TV izlog Naša mala klinika, serija R Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija 17/26 Slatke male lažljivice, serija 5-6/22 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz 9/16 Doc Hollywood, igrani lm Laguna stras, igrani lm (12)* Slatke male lažljivice, serija R Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija R Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R Kraj programa

06:10 Najava programa 06:15 Duhovni izazovi, meureligijski magazin (R) 06:45 TV kalendar 07:00 Normalan život, emisija o obitelji (R) 07:40 Globalno sijelo (R) 08:05 Zlatna kinoteka: Opasna avolica, ameriki lm (97’) 09:43 Vijes iz kulture (R) 09:48 TV kalendar (R) 10:00 Vijes 10:08 Vrijeme danas 10:09 HAK - Promet info 10:10 ni DA ni NE: Dijeljenje glazbe 11:00 Poirot 3, serija (1/10) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:25 Plodovi zemlje 13:20 Rijeka: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Djevojke iz visokog društva, ameriki lm (89’) 17:00 Vijes 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info 17:15 Mir i dobro 17:45 Vrtlarica 18:15 Lijepom našom: Malinska (2/2) 19:20 Loto 6/45 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 Veeras 20:01 Sve u 7!, kviz 20:55 Downton Abbey, serija (3/7) 21:55 Dnevnik 3 22:10 Sport 22:13 Vrijeme sutra 22:15 Vijes iz kulture 22:20 Hotel Babylon 4, serija (12) (6/8) 23:20 Nedjeljom u dva (R) 00:20 Poirot 3, serija (1/10) (R) 01:15 Reprizni program (R) 02:30 Hotel Babylon 4, serija (12) (6/8) (R) 03:20 Vrtlarica (R) 03:50 Lijepom našom: Malinska (2/2) (R) 04:50 Plodovi zemlje (R)

07:50 Najava programa 07:55 Monika Leskovar i Itamar Golan (R) 08:55 Bansko: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 1. vožnje 09:50 Mala TV 09:55 TV vr: Vlak 10:05 Brlog: Rakovi

SERIJA HTV 1

20:55

Downton Abbey Hugh Boneville i Maggie Smith predvode glumaku postavu u izvrsnoj i višestruko nagraivanoj britanskoj seriji, koju HTV premijerno prikazuje za hrvatske gledatelje.Uz šest Emmyja, te brojne druge nominacije i nagrade, serija je upravo osvojila i Zlatni globus u kategoriji najbolje TV serije.”Jutarnje zrake sunca oslikavaju obrise Downton Abbeyja, velianstvenog vlastelinskog dvorca usred velianstvenog imanja.

10:10 Tajni dnevnik patke Malde: Pizza majstor Pjer (R) 10:20 Vesele trojke, crtana serija (19/52) 10:48 Biblija (ne kod. na sat.) 10:58 Vrašinec: Misa, prijenos (ne kod. na sat.) 11:55 Bansko: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 2. vožnje 13:00 Ciklus nostalgija: Osveta Pink Panthera, britansko-ameriki lm (95’) 14:35 Baby bonus, emisija pod pokroviteljstvom 15:05 Lisinski pleše pod maskama, snimka 16:10 Magazin Lige prvaka 16:35 Olimp - sportska emisija 17:15 Hokej, Ebel liga - etvr inale, 1.utakmica 19:55 Veeras 20:00 Profesionalci, ameriki lm (113’) 22:00 Filmski bouque: Vrana, ameriki lm (15) (101’) 23:40 Posebni dodaci: Korejski lmovi, emisija o lmu 23:55 Ciklus korejskog lma: Majka, južnokorejski lm (15) (125’) 02:00 Glazbeni specijal 02:25 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:25 Noni glazbeni program - arhiva

04.20 RTL Danas, informavna emisija (R) 04.55 X- Men, animirani lm (R) 05.15 Dragon Ball Z, animirani lm (R) 06.20 PopPixie, crtani lm (R) 07.50 Ruža vjetrova, dramska serija (dvije epizode) (R) 10.00 Otok, dramska serija (dvije epizode) 12.10 Umjetna inteligencija, igrani lm, 14.45 Nevjerojatni Hulk, igrani lm, znanstveno-fantasni (R) 16.45 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica (R) 17.40 Exkluziv Vikend, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.10 Galileo, zabavna/ obrazovna emisija 20.00 Tesna koža, igrani lm, komedija 21.35 Ljubav je na selu, dokumentarna sapunica 22.35 CSI: Miami, kriminaliska serija (tri epizode) (12) 01.05 Astro show, emisija uživo (18) 02.05 RTL Danas, informavna emisija (R) 02.40 Studio 45, talk show (eri emisije) (R)

05:30 TV Izlog 05:45 I tako to…, serija 18/38 06:10 Dodir s neba, serija 18/23 07:05 Beba Felix, crtana serija 22/26 07:30 Peppa, crtana serija 1/26 07:40 Winx, crtana serija 38/52 08:05 Monster High, crtana serija 08:20 Gormi, crtana serija 6/26 08:45 Braa, serija 5/13 09:15 Televizijska posla, serija 19-20/22 10:15 Magazin Lige prvaka

13:45 14:00 (bivša akoveka televizija) 07:58 08:00 12:00 12:30 13:30 14:30 15:15 15:45 16:15 16:50 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:15 19:30 20:00 20:50 21:35 22:15 22:30 23:00 00:00

Danas na programu Djeja TV Auto – moto nauca Vaše zdravlje Ritam tjedna (r) Zagrljaj ljepote Euromaxx G.E.T. Report Glas Roma VIJESTI Poljoprivredni savjetnik Sedma brzina 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA TV PRODAJA Hrana i vino Bašna Planet Croaa Dom&Sl (r) Vijes dana Link Zapisano u zvijezdama Erotski program (18)

19:05

14:35 14:45 15:00 15:20 15:30 15:40

Pod ism krovom

EMISIJA RTL 2

18:15

Neobina gozba

16:45 17:00 18:00 18:30 19:00 19:05

SERIJA RTL 2

20:00

Kraljevi leda

19:30 20:05 20:45 21:45 22:30 22:35 22:40

SERIJA DOMA TV

Ne zaboravi shove

20:00

Zauvijek susjedi, serija R Larin izbor, serija R Kako do ozbiljne love, igrani lm Voliš li pse?, igrani lm Vijes Nove TV Voliš li pse?, igrani lm R nastavak 18:05 Nad lipom 35, humorisnoglazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Odmetnik Josey Wales, igrani lm 22:35 Red Carpet, showbiz magazin (15)* 23:50 Pravednik, igrani lm (12)* R 01:35 Smrtonosna igra, igrani lm (12)* R 03:15 Gospodari iluzija, show 5/13 04:00 Heroji, serija (12)* 16/19 04:45 Red Carpet, showbiz magazin (15)* R 05:50 Braa, serija R 06:15 Kraj programa

06.15

Zabranjena ljubav, sapunica (deset epizoda) (R) Paklena kuhinja, reality show (R) Columbo: Nemirne vode, kriminaliska serija (R) 13.45 Kuanice, dramska serija (dvije epizode) 15.10 Uvod u anatomoju, dramska serija 16.00 U dobroj formi s Renatom Sopek, lifestyle emisija 16.40 Columbo: Diplomatski imunitet, kriminaliska serija 18.15 Paklena kuhinja, reality show (R) 19.05 Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) 20.00 Kraljevi leda, dokumentarni (R) 20.50 Muškarci sa sjekirama, dokumentarni (R) 21.40 Fesvalac: Vodi za prepoznavanje svetaca, igrani lm, kriminaliska drama (12) (R) 23.30 L.A. Dragnet, kriminaliska serija (12) (dvije epizode) 11.20 12.00

10:43 10:35 10:45 11:00 12:45

SERIJA RTL 2

10:45 12:00 14:05 16:00 17:00 17:10

23:40 23:42

NAJAVA PROGRAMA MALI OGLASI TV PRODAJA - MARION PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice TV ORDINACIJA emisija o zdravlju (R) TV PRODAJA OTVORENO NEBO dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program TV PRODAJA - MARION MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA TV PRODAJA - MARION POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija (R) LINK emisija o modernim tehnologijama (R) ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show EMISIJA VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar VTV TJEDNIK informavna emisija U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

06:40 Prijateljice, serija 8/12 7:25 Znate li plesa?, show 14/23 08:50 Naša mala klinika, serija 9-10/29 10:20 TV izlog 10:35 Harvey Toons, crtana serija R 11:15 Prijateljice, serija R 12:00 Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija R 12:25 TV izlog 12:40 Znate li plesa?, show R 14:05 TV izlog 14:20 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R 9 15:20 Naša mala klinika, serija R 16:05 TV izlog 16:20 Naša mala klinika, serija R 17:50 Jamie Oliver: Jamie kod kue , serija 18/26 18:20 Slatke male lažljivice, serija 7-8/22 20:00 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz 10/16 21:00 Laguna stras, igrani lm (12)* R 22:50 Doc Hollywood, igrani lm R 00:30 Slatke male lažljivice, serija R 02:00 Jamie Oliver: Jamie kod kue, serija R 02:30 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz R 03:30 Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 22:00 23:00 00:00 01:00

Djeja TV Djeji fašnik u akovcu, snimka Glas Roma Poljoprivredni savjetnik Podravina i Prigorje (r) G:E:T: Report Veliko platno (r) EU dnevnik Hrana i vino Tjedna kronika U dobroj formi 24 sata, vijes Sedma brzina (r) Tjedna kronika TV Jukebox Meimurski fašnik u akovcu, snimka Bašna (r) Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) Videostranice


PONEDJELJAK 20. veljae 2012.

05:37 05:42 06:12 06:42 06:54

Najava programa Rijeka: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:50 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 08:52 Ludi od ljubavi 2, serija (62’20”) (26/26) 09:54 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Putovanje po Arabiji, dokumentarna serija (60’39”) (4/4) 11:10 Sve e bi dobro, serija (44’12”) (170/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (107/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (49) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Trea dob, emisija za umirovljenike 14:40 Glas domovine 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (44’57”) (45/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (173/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (7/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Veeras 20:05 TV Bingo 20:25 Tito - posljednji svjedoci testamenta: Pobjeda i odmazda, dokumentarna serija (56’37”) (8/13) 21:25 Puls Hrvatske 22:25 Rekonstrukcija 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:35 Svijet pro ta 00:05 Proizvedeno u Hrvatskoj, dokumentarni lm (52’15”) (R) 01:05 In medias res (R) 01:50 Dr. House 7, serija (12) (5/23) (R) 02:35 Traerica 2, serija (12) (25/25) (R) 03:20 Zloinaki umovi 5, serija (12) (1/23) (R) 04:05 Svijet pro ta (R) 04:35 Ludi od ljubavi 2, serija (26/26) (R) 05:20 8. kat, talk-show (R)

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (106/182) 07:20 Teletubbies, animirana serija (25/330) 07:45 Mala Tv 07:50 TV vr 07:58 Kr prikazuje 08:00 Brlog 08:05 arobna ploa 08:15 Amika, serija za djecu i mlade (41/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade (42/52) 08:40 Neuhvatljivi praši Rudi 2, serija za mlade (8/13) (R) 09:10 Školski sat 09:40 Inkubator: Geolog 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (172/240) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (17/22) (R) 11:05 Hotel Zombi, crtana serija (25/26) 11:30 Ružiona (R) 12:00 Glazba, glazba... (R) 12:15 Tuinci u Americi, humorisna serija (11/18) 12:35 KS Automagazin (R) 13:05 4 zida (R) 13:35 Nestala, 17 godina - kanadski lm (89’) 15:05 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (18/22) 15:30 Obina klinka, serija za mlade (29/52) 15:55 Školski sat (R) 16:25 Inkubator: Geolog (R) 16:40 Mala Tv: (R) 16:45 TV vr (R) 16:53 Kr prikazuje (R) 16:55 Brlog 17:00 arobna ploa 17:10 Doktor Who 2, serija (12/13) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Downton Abbey, serija (3/7) (R) 19:20 Simpsoni 20, crtana serija (6/21) 19:45 Glazba, glazba...pop 19:55 Veeras 20:00 In medias res 20:50 Top Gear 10: Polar Special, dokumentarna serija 21:40 Dr. House 7, serija (12) (5/23) 22:25 Traerica 2, serija (12) (25/25) 23:10 Zloinaki umovi 5, serija (12) (1/23) 23:55 Kalifornikacija 3, serija (18) (8/12) 00:25 Retrovizor: strana igrana serija (R) 01:10 Retrovizor: Nove avanture stare Chrisne 4, humorisna serija (7/22) (R) 01:35 Retrovizor: Monk 7, serija (4/15) 02:20 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:20 Noni glazbeni program

IN magazin

INFO NOVA TV

19.15

05.35 06.15 07.00 07.30 09.35 10.15 11.20

00.15 00.30 02.05 03.05 03.40

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40 13:10 13:50 14:00

INFO RTL

0:15

SERIJA RTL 2

14:25

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00

Klon 21:30 22:00 22:20 22:30 SERIJA DOMA TV

Marisol

18:30

08.30 09.00 09.45 10.30 11.15 12.30 13.20 14.25 15.15 16.15 16.50 17.45 18.40 19.25

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Vikend, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Hindenburg, mini serija, drama/ triler (prva i druga epizoda) Na me ubojice, igrani lm, akcijski (12) RTL Vijes, informavna emisija CSI: Miami, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R) Studio 45, talk show (dvije emisije) (R)

22.25 23.15 23.45 00.30

23:20 23:35 23:37

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROMAXX TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI VTV TJEDNIK informavna emisija (R) VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe (R) TV PRODAJA - MARION ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA ŽIVOT NA SJEVERU mozaina emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu TV OBLOEC podravsko-prigorski mozaik ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

I tako to..., serija 19/38 Jumanji, crtana serija 4/13 Beba Felix, crtana serija 23/26 Bumba, crtana serija 11-12/152 TV izlog Kad liše pada, serija R TV izlog Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 43/185 Inspektor Rex, serija 109/123 Zauvijek susjedi, serija 64/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 179/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 38/84 Larin izbor, serija 88/158 Veernje vijes Obraun u malom Tokiju, igrani lm (12)* Odmetnik Josey Wales, igrani lm R Zvijer, serija (12)* 8/13 Seinfeld, serija 69/180 CSI Prag, serija 3/13 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R

Zabranjena ljubav, sapunica (eri epizode) Najljepše bajke svijeta, crtani lm Uilica, kviz za djecu Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) U dobroj formi s Renatom Sopek, lifesyle emisija (R) Columbo: Diplomatski imunitet, kriminaliska serija (R) Divlji boravak, zabavni Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarcahumorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija Sarah Connor kronike, znanstvenofantasna serija (R) Studio 45, talk show Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija

06:07 Najava programa 06:12 Trea dob, emisija za umirovljenike (R) 06:42 TV kalendar 06:54 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:03 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:05 Lugarnica 18, serija (1/16) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Overland 5 - Od Pekinga do Rima: Pechino/Canton, dokumentarna serija (46’13”) (1/15) 11:10 Sve e bi dobro, serija (40’52”) (171/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (108/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (50) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Meu nama 14:40 Znanstvena peca 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (39’49”) (46/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (174/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (8/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Veeras 20:02 Sve u 7!, kviz 20:55 U Europi, dokumentarna serija (17/35) 21:30 24 (8), serija (12) (5/24) 22:20 Otvoreno 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:30 Domjenak, dokumentarni lm (54’48”) 00:25 Ciklus europskog lma: Elitna postrojba, nizozemsko-brazilskoameriki lm (18) (111’) 02:15 In medias res (R) 03:00 Traerica 3, serija (12) (1/22) (R) 03:45 Zloinaki umovi 5, serija (12) (2/23) (R) 04:30 Skica za portret 04:35 Lugarnica 18, serija (1/16) 05:20 8. kat, talk-show (R)

07:45 07:50 08:00 08:05 08:10 08:15

Mala Tv: TV vr Ninin kutak Crtani lm Danica Amika, serija za djecu i mlade (43/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade (44/52) 08:40 Neuhvatljivi praši Rudi 2, serija za mlade (9/13) (R) 09:10 Školski sat: Prepisivanje je mski rad 09:45 Navrh jezika 10:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (173/240) (R) 10:45 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (18/22) (R) 11:10 Hotel Zombi, crtana serija (26/26) 11:35 Rekonstrukcija (R) 12:05 Glazba, glazba... (R) 12:15 Top Gear 10, dokumentarna serija (1/9) (R) 13:05 Obrtnik i partner, emisija pod pokroviteljstvom (R) 13:35 Heckov povratak, kanadski lm (88’) 15:05 Rijeki karneval 2012., reportaža 15:35 Školski sat: Prepisivanje je mski rad (R) 16:10 Navrh jezika (R) 16:20 Mala Tv: (R) 16:25 TV vr (R) 16:35 Ninin kutak 16:40 Crtani lm (R) 16:45 Danica 16:50 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 16:55 Moskva: Svjetski skijaški kup - City Event, prijenos (do 19.30) 19:15 Simpsoni 20, crtana serija (7/21) 19:40 Glazba, glazba... rock 19:55 Veeras 20:00 In medias res 20:50 Za tvoje plave oi, ameriki lm (98’) 22:30 Traerica 3, serija (12) (1/22) 23:15 Zloinaki umovi 5, serija (12) (2/23) 00:00 Ružiona 00:30 Bez oduševljenja, molim! 7 humorisna serija (8/10) 01:00 Retrovizor: strana igrana serija (R) 01:45 Retrovizor: Nove avanture stare Chrisne 4, humorisna serija (8/22) (R) 02:10 Retrovizor: Monk 7, serija (5/15) 02:55 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:55 Noni glazbeni program

08:20 08:50 09:00 09:01 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50

21:20 22:20 23:05 23:50 00:35 01:25 02:10

Vatreno srce, serija 176-177/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash Vijes Ljubav bez granica, serija R NASTAVAK TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash Vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 32/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 33/125 Eva Luna, serija 65-66/114 Marisol, serija 21-22/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 11/29 Prijatelji, serija 12-13/18 Potjera, serija (12)*6/18 Kraljica juga, serija (12)* 41/63 Naša mala klinika, serija R Prijatelji, serija R Potjera, serija (12* R Kraj programa

06.20 07.05 07.35 09.40 10.10 11.15 13.25 14.20 15.10

00.10 00.25 02.05 03.05 03.40

SERIJA NOVA TV

Može li se izbrisa gorka prošlost? Može li ljubav na kraju pobijedi? Može li se vra izgubljena ast? Najnovija turska uspješnica koja pomie granice svog žanra – ne propuste jednu od trenutno najgledanijih turskih serija! atmagul (Beren Saat) je nevina i prelijepa djevojka koja se uskoro treba uda za mladia skromnog podrijetla Mustafu (Firat Celik). Fatmagul obožava Mustafu te ne može doekati završetak njihove kue koju gradi, kao ni injenicu da više nee mora živje sa svojom šogoricom koja vrši prisak na nju i njenog brata. No nažalost, život je Fatmagul namijenio drugaiju i mnogo težu sudbinu.

INFO RTL

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 17:50 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30

(bivša akoveka televizija) Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Planet Croaa 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Lifestyle TV prodaja 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Sport ponedjejkom Auto moto nauca Obzori VIJESTI DANA Link TV Jukebox Erotski program VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL 2

18:00

21.10

Dva i pol muškarca

Prijatelji

06:45 07:10 07:35 08:00

21:20

07.00 07.40 08.20 08.45 09.15 10.10 10.45 11.45 12.35 13.15 14.20 15.10 16.15 16.50

I tako to..., serija 20/38 Jumanji, crtana serija 5/13 Beba Felix, crtana serija 24/26 Bumba, crtana serija

19.35 20.25 21.10 22.00 22.25 23.15 23.50 00.35 00.55

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 22:20 23:05

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 13:00

Exkluziv

SERIJA DOMA TV TV kue imaju pravo promjene programa

16:55

RTL 5 do 5

ZABAVA RTL

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija Ruža vjetrova, dramska serija Hindenburg, mini serija, drama/ triler (trea i etvrta epizoda) TV premijera: Bez vesla 2, igrani lm, avanturiska komedija RTL Vijes, informavna emisija Hindenburg, mini serija, drama/ triler (prva i druga epizoda) (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R) Studio 45, talk show (dvije emisije) (R)

20:05

Izgubljena ast

05.55

18.35 05.45

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (107/182) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija (26/330)

13-14/152 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog Kad liše pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 44/185 Inspektor Rex, serija 110/123 16:25 Zauvijek susjedi, serija 65/180 17:00 Vijes Nove TV 17:25 IN magazin 18:05 Kad liše pada, serija 180/320 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Izgubljena ast, serija 39/84 20:45 Liga prvaka: prijenos 22:40 Veernje vijes 23:00 Mr. Bean, serija 2/14 23:30 Sažeci Lige prvaka 00:00 Obraun u malom Tokiju, igrani lm (12)* R 01:30 Zvijer, serija (12)* 9/13 02:20 Seinfeld, serija 70/180 02:45 CSI Prag, serija 4/13 03:45 Ezo TV, tarot show (18)* 4:45 Dnevnik Nove TV R 05:35 IN magazin R 06:05 Kraj programa 08:15 08:30 09:30 09:45 10:45 11:40 12:40 13:30 14:30 15:25

17.45

22.30

06:50

16:45 18:30 19:55 20:30

Dnevnik Nove TV

RTL Vijes

06.35

22.00

22.30

Dnevni magazin pod urednikom palicom glavne urednice Ivane Mandi i dnevne urednice Sanje Zdorc. IN magazin okuplja dream team redakciju društvene scene. Dnevna doza domaih i stranih vijes, društvenih dogaaja i kronika, komentara i intervjua nudi se gledateljima kroz deset jakih rubrika i još jaih novinara. Voditelji IN magazina su Nikolina Pišek, Mia Kovai i Ivo Perkuši.

00:00 02:20 03:05 03:30 04:30 05:30

20.15

16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50

17:25

06:45 07:10 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 09:45 11:40 12:40 13:30 14:30 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25

21.10

13.20 14.10 15.05

EMISIJA NOVA TV

UTORAK 21. veljae 2012.

13:50 14:05 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:30 23:00 23:45 00:00 00:02

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a TV PRODAJA - MARION TV OBLOEC podravsko-prigorski mozaik (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ŽIVOT NA SJEVERU mozaika emisija (R) TV PRODAJA - MARION EMISIJA VTV-A TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu (R) TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija TV ORDINACIJA kontakt emisija MOJ PUT dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A informavni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija (R) MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

23:50 00:35 01:25 02:10

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm Uilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija Sarah Connor Kronike, znanstvenofantasna serija (R) Studio 45, talk show Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija Sarah Connor Kronike, znanstvenofantasna serija (R)

Vatreno srce, serija 178-179/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash vijes Ljubav bez granica, serija R nastavak TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 34/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 35/125 Eva Luna, serija 67-68/114 Marisol, serija 23-24/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 12/29 Prijatelji, serija 14-15/18 Potjera, serija (12)* 7/18 Kraljica juga, serija (12)* 42/63 Naša mala klinika, serija R Prijatelji, serija R Potjera, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akoveka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:20 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:25 19:35 20:00 21:00 22:00 22:30 23:00 00:15 01:15

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino U dobrom zdravlju 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala VIDEOSTRANICE Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Sport ponedjeljkom (r) 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox VIJESTI DANA VOA Hrana i vino Od Mure do Drave Gledaj dalje, talk show VIJESTI DANA Tajne uspjeha Zapisano u zvijezdama Erotski program (18) VIDEOSTRANICE


SRIJEDA 22. veljae 2012. 03:55 Drugi format (R) 04:40 Lugarnica 18, serija (2/16) 05:25 8. kat, talk-show (R) 06:07 06:12 06:42 06:54

Najava programa Meu nama (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:03 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:05 Lugarnica 18, serija (2/16) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Overland 5 - Od Pekinga do Rima: Kina/Vijetnam/Laos, dokumentarna serija (45’17”) (2/15) 11:10 Sve e bi dobro, serija (45’17”) (172/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (109/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (51) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Rije i život, religijska emisija 14:40 Alpe Dunav Jadran 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (46’31”) (47/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (175/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:45 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (9/15) 19:20 Loto 7/39 19:25 Najava programa 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Veeras 20:02 Misija: Zajedno 20:55 Paralele 21:25 24 (8), serija (12) (6/24) 22:15 Otvoreno 23:00 Dnevnik 3 23:20 Sport 23:23 Vrijeme sutra 23:25 Vijes iz kulture 23:35 Drugi format 00:20 Putem europskih fondova (R) 00:35 Vrijeme je za jazz: 65 godina Jazz orkestra HRT-a, kompozitor i dirigent Antun Tomislav Šaban (66’) 01:40 In medias res (R) 02:25 Zloinaki umovi 5, serija (12) (3/23) (R) 03:10 Dr. Oz, talk show (R) 03:50 Skica za portret

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (108/182) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija (27/330) 07:45 Mala Tv: 07:50 TV vr 08:00 Crtani lm 08:05 Crtani lm 08:15 Amika, serija za djecu i mlade (45/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade (46/52) 08:40 Neuhvatljivi praši Rudi 2, serija za mlade (10/13) (R) 09:10 Školski sat: Avantura u muzeju 09:40 Ciak junior, dokumentarac za djecu 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:20 Mali Bigfoot, ameriki lm (92’) (R) 14:55 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (19/22) 15:20 Obina klinka, serija za mlade (30/52) 15:45 Školski sat: Avantura u muzeju (R) 16:15 Ciak junior, dokumentarac za djecu (R) 16:30 Mala Tv: (R) 16:35 TV vr (R) 16:45 Crtani lm (R) 16:50 Crtani lm (R) 17:00 Doktor Who 2, serija (13/13) 17:45 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 17:50 Regionalni dnevnik 18:10 Županijska panorama 18:20 Hrvatski glazbenik za Euroviziju, prijenos 20:00 In medias res 20:25 Nogometna Liga prvaka - emisija 20:35 Nogometna Liga prvaka: Basel Bayern, 1. poluvrijeme 21:40 Nogometna Liga prvaka: Basel Bayern, 2. poluvrijeme 22:35 Nogometna Liga prvaka - emisija 23:20 Zloinaki umovi 5, serija (12) (3/23) 00:05 Kath i Kim 1, humorisna serija (8/17) 00:30 Retrovizor: strana igrana serija (R) 01:15 Retrovizor: Nove avanture stare Chrisne 4, humorisna serija (9/22) (R) 01:40 Retrovizor: Monk 7, serija (7/15) 02:25 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:25 Noni glazbeni program

09.40 10.10 11.15 13.25 14.20 15.10 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50

01.55 02.55 03.30

2:45

Seinfeld

INFO RTL

18.30

RTL danas

SERIJA RTL 2

17:45

I tako to..., serija 21/38

08:43 08:45 09:00

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION OTVORENO NEBO dokumentarna emisija (R) MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija (R) TV PRODAJA - MARION EMISIJA VTV-A TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA EMISIJA VTV-A (R) TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o prehrani 20 U 20 talk show VIJESTI VTV-A informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar DOM 2 ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

11:45 12:00 12:30 12:40 13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05

Kralj Queensa

SERIJA DOMA TV

Vatreno srce

6:50

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija (R) Ruža vjetrova, dramska serija Mentalist, kriminaliska dramska serija (dvije epizode) CSI: NY, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) (R) RTL Vijes, informavna emisija Hindenburg, mini serija, drama/ triler (trea i etvrta epizoda) (R) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R) Studio 45, talk show (dvije emisije) (R)

06:05

11:00 11:15

SERIJA NOVA TV

17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 00:25 02:00 02:45 03:10 04:10 05:10 06:00 06:35

05.55 07.00 07.40 08.20 08.45 09.15 10.00 10.45 11.45 12.35 13.15 14.20 15.10 16.15 16.50

19.35 05.45 06.20 07.05 07.35

Studio 45 Od 16. sijenja od 23.10 sa ponovno je krenuo talk show Studio 45, koji e se pobrinu da gledateljima uljepša problemani dio godine! Nakon 105 emiranih epizoda Studija 45, Antonija Mandi i njezina ekipa kreu u nove avanture. Tako nakon trotjedne pauze gledatelji mogu oekiva mnoštvo novih zabavnih gostiju koji e s Tonkom pria o aktualnosma, ali i o onim temama o kojima mnogi imaju svoje mišljenje, ali šute.

06:55 07:20 07:35 07:50 08:50 09:05 10:05 10:55 11:55 12:45 14:30 15:25 16:25

17.45

22.25

23:15

06:30

18.35

00.00 00.15

EMISIJA RTL 2

ETVRTAK 23. veljae 2012.

21:00 22:00 22:20 22:30 23:00 23:15 23:17

20.25 21.10 22.00 22.25 23.15 23.50 00.35 00.55

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50 22:35 23:20 00:05 01:00 01:45

Jumanji, crtana serija 6/13 Beba Felix, crtana serija 25/26 Bumba, crtana serija 15-16/152 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog Kad liše pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Šarlatan, igrani lm Oluja u raju, serija 45/185 Inspektor Rex, serija 111/123 Zauvijek susjedi, serija 66/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 181/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 40/84 Larin izbor, serija 89/158 Veernje vijes U naruju vješce, igrani lm Šarlatan, igrani lm R Zvijer, serija (12)* 10/13 Seinfeld, serija 71/180 CSI Prag, serija 5/13 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Studio 45, talk show (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) Najljepše bajke svijeta, crtani lm Uilica, kviz za djecu Klon, telenovela Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Veseli mladunci, zabavni (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Klon, telenovela Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) Studio 45, talk show (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) (R) Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija Sarah Connor Kronike, znanstvenofantasna serija (R) Studio 45, talk show Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija Sarah Connor Kronike, znanstvenofantasna serija (R)

Vatreno srce, serija 180-181/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash vijes Ljubav bez granica, serija R nastavak TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 36/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 37/125 Eva Luna, serija 69-70/114 Marisol, serija 25-26/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 13/29 Prijatelji, serija 16/18 Potjera, serija (12)*8/18 Kraljica juga, serija (12)* 43/63 Naša mala klinika, serija R Prijatelji, serija R Potjera, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akoveka televizija)

07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 21:00 21:50 22:15 22:50 23:35 00:30

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino Sedma brzina 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Od Mure do Drave 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala Tajne uspjeha (r) VIJESTI DANA Hrana i vino Povealo Dom&Sl Vijes dana Privredni.hr Zagrljaj ljepote (r) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE

06:07 06:12 06:42 06:54

Najava programa Rije i život, religijska emisija (R) TV kalendar Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom (R) 07:00 Dobro jutro, Hrvatska 07:05 Vijes 07:10 Dobro jutro, Hrvatska 07:35 Vijes 07:40 Dobro jutro, Hrvatska 08:35 Vijes 08:40 Dobro jutro, Hrvatska 09:03 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09:05 Lugarnica 18, serija (3/16) 09:50 Vijes iz kulture (R) 10:00 Vijes 10:09 Vrijeme danas 10:10 Overland 5 - Od Pekinga do Rima: Vijetnam/Kambodža, dokumentarna serija (43’08”) (3/15) 11:10 Sve e bi dobro, serija (39’16”) (173/180) 12:00 Dnevnik 12:11 Sport 12:13 Vrijeme 12:15 TV kalendar (R) 12:30 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (110/182) 13:15 Dr. Oz, talk show (52) 14:00 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14:09 Vrijeme sutra 14:10 Trenutak spoznaje 14:40 Hrvatska kronika BiH (R) 14:55 Kulturna bašna 15:15 Ponos Ratkajevih, TV serija (45’03”) (48/180) 16:00 Alisa, slušaj svoje srce - telenovela (176/240) 16:50 Hrvatska uživo 17:00 Vijes 17:10 Hrvatska uživo 17:59 HAK - Promet info 18:00 8. kat, talk-show 18:50 Odmori se, zaslužio si 4 - TV serija (10/15) 19:30 Dnevnik 19:53 Sport 19:58 Vrijeme 20:00 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20:01 Veeras 20:02 Sve u 7!, kviz 20:55 Pola ure kulture 21:25 Ciklus dobitnika Oscara: Kum, ameriki lm (169’) (R) 00:20 Dnevnik 3 00:40 Sport 00:43 Vrijeme sutra 00:45 Vijes iz kulture 00:55 Glenn Miller Orchestra: Veer swinga i elegancije, snimka koncerta (2/2) (49’20”) 01:45 In medias res (R) 02:30 Zloinaki umovi 5, serija (12) (4/23) (R) 03:15 Dr. Oz, talk show (52) (R) 04:00 Skica za portret 04:10 Pola ure kulture (R) 04:35 Lugarnica 18, serija (3/16) 05:20 8. kat, talk-show (R)

06:35 Najava programa 06:40 Kad zavolim, vrijeme stane telenovela (109/182) (R) 07:20 Teletubbies, animirana serija (28/330) 07:45 Mala Tv: 07:50 TV vr 08:00 Crtani lm 08:15 Amika, serija za djecu i mlade (47/52) 08:27 Amika, serija za djecu i mlade (48/52) 08:40 Neuhvatljivi praši Rudi 2, serija za mlade (11/13) (R) 09:10 Školski sat: Centar za mlade V.Gorica 09:40 Kokice 10:00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13:20 Mowglijeva prva pustolovina: U potrazi za izgubljenim dijamantom, ameriki lm za djecu (90’) (R) 14:50 Degrassi Novi naraštaj 2, serija za mlade (20/22) 15:15 Obina klinka, serija za mlade (31/52) 15:40 Školski sat: Centar za mlade V.Gorica (R) 16:10 Kokice (R) 16:25 Mala Tv: (R) 16:30 TV vr (R) 16:40 Crtani lm (R) 16:55 Doktor Who 2, serija (specijal) (60’) 17:55 Obrtnik 100% poduzetnik, emisija pod pokroviteljstvom 18:00 Regionalni dnevnik 18:20 Županijska panorama 18:30 Veeras 18:40 Nogomet: Europska liga, emisija 18:55 Nogomet: Europska liga, prijenos 1. utakmice 20:50 Nogomet: Europska liga, emisija 21:00 Nogomet: Europska liga, prijenos 2. utakmice 22:55 Nogomet: Europska liga, emisija 23:20 Zloinaki umovi 5, serija (12) (4/23) 00:05 Uvijek je sunano u Philadelphiji 5, humorisna serija (12) (8/12) 00:30 Retrovizor: Mercy 1, serija (12) (5/22) 01:15 Retrovizor: Nove avanture stare Chrisne 4, humorisna serija (10/22) (R) 01:40 Retrovizor: Monk 7, serija (8/16) 02:25 Noni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04:25 Noni glazbeni program

05.45 06.20 07.05 07.35 09.40 10.10 11.15 13.25 14.20 15.10 16.55 17.05 18.00 18.30 19.05 20.00 21.00 22.30

FILM HRT 1

21:25

Kum Prošla su gotovo etiri desetljea otkako je Francis Ford Coppola prvi put ekranizirao roman Marija Puza, a “Kum” još uvijek nije izgubio ništa od svoje epske raskoši, dramske snage i iste celuloidne arolije zbog kojih ponosno stoji pri, ako ne i na samom vrhu, opeprihvaene liste najboljih lmova svih vremena. Iako smo ga imali prilike gleda nebrojeno puta do sada, nema šanse da emo promijeni kanal kada se opet nae na programu.

SERIJA RTL

11:15

00.05 00.20 01.50 02.50 03.25

08:43 08:45 09:00 11:00 11:15 11:45 12:00 12:30 12:40

Vatreno nebo

INFO RTL

18:30

RTL danas

EMISIJA HRT21 SERIJA RTL

19.30

Pod ism krovom

SERIJA DOMA TV

Marisol

13:45 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:20 18:40 19:00 19:02 19:05 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:00 22:20 22:30

18:30

23:00 23:15 23:17

RTL Danas, informavna emisija (R) Dragon Ball Z, animirani lm (R) PopPixie, crtani lm (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) (R) Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Vatreno nebo, telenovela (dvije epizode) Ruža vjetrova, dramska serija (R) Krv nije voda, serija (R) Cobra 11, akcijska serija (dvije epizode) RTL 5 do 5, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Krv nije voda, serija (R) Ruža vjetrova, dramska serija Kos, kriminaliska serija (dvije epizode) CSI, kriminaliska serija (dvije epizode) (12) RTL Vijes, informavna emisija Mentalist, kriminaliska dramska serija (dvije epizode) Astro show, emisija uživo (18) RTL Danas, informavna emisija (R) Studio 45, talk show (dvije emisije) (R)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a TV PRODAJA - MARION EUROPSKI DNEVNIK TV magazin MALI OGLASI 24 SATA VIJESTI informavni program MALI OGLASI ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o prehrani (R) TV PRODAJA - MARION DOM 2 emisija o ureenju doma TV PRODAJA VEKERICA jutarnji program VTV-a (R) VIJESTI VTV-A informavna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA djeja emisija TV PRODAJA - MARION VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA IZ PROŠLOSTI TV kalendar 24 SATA VIJESTI informavni program TV RAZGLEDNICA TV razglednica MALI OGLASI VIJESTI VTV-A informavna emisija DRUGA STRANA emisija o ravnopravnos spolova SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A informavna emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar (R) E-HRVATSKA program pod pokroviteljstvom ŠKOLA ŠAHA (R) ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

06:45 07:10 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 09:45 10:45 11:40 12:40 13:30 14:30 15:25 16:25 17:00 17:25 18:05 19:15 20:05 21:00 22:05 22:25 23:25 01:25 03:40 04:25 05:25 06:15 06:45

I tako to..., serija 22/38 Jumanji, crtana serija 7/13 Beba Felix, crtana serija 26/26 Bumba, crtana serija 17-18/152 TV izlog Nate Berkus Show TV izlog Kad liše pada, serija R Izgubljena ast, serija R Inspektor Rex, serija R IN magazin R Larin izbor, serija R Oluja u raju, serija 46/185 Inspektor Rex, serija 112/123 Zauvijek susjedi, serija 67/180 Vijes Nove TV IN magazin Kad liše pada, serija 182/320 Dnevnik Nove TV Izgubljena ast, serija 41/84 Larin izbor, serija 90/158 Veernje vijes Provjereno, informavni magazin Divlji zapad, igrani lm Rent, igrani lm (12)* Heroji, serija (12)* 17/19 Ezo TV, tarot show (18)* Dnevnik Nove TV R IN magazin R Kraj programa

05.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 06.25 Divlji boravak, zabavni (R) 07.25 Studio 45, talk show (R) 08.10 Najljepše bajke svijeta, crtani lm (R) 08.35 Najljepše bajke svijeta, crtani lm 09.00 Uilica, kviz za djecu 09.45 Klon, telenovela 10.30 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 11.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) 12.25 Veseli mladunci, zabavni (R) 13.10 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 14.15 Klon, telenovela 15.05 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epozode) 16.00 Studio 45, talk show (R) 16.45 Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) 17.40 Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) 18.30 Dva i pol muškarca, humorisna serija (dvije epizode) (R) 19.30 Pod ism krovom, humorisna serija (dvije epizode) 20.20 Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) 21.10 Dva i pol muškarca,humorisna serija (dvije epizode) 22.00 Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija 22.25 Sarah Connor Kronike, znanstvenofantasna serija (R) 23.15 Studio 45, talk show 23.45 Kralj Queensa, humorisna serija (dvije epizode) (R) 00.30 Kako sam upoznao vašu majku, humorisna serija 00.55 Sarah Connor Kronike, znanstvenofantasna serija (R)

06:50 08:20 08:50 09:00 09:01 10:20 10:35 12:05 12:20 13:50 14:00 14:01 14:25 14:40 15:35 15:50 16:45 18:30 19:55 20:30 21:20 21:50 22:35 23:20 00:05 01:00 01:45

Vatreno srce, serija 182-183/220 Koktel, magazin R Ljubav bez granica, serija R Flash Vijes Ljubav bez granica, serija R nastavak TV izlog Marisol, serija R TV izlog Eva Luna, serija R Koktel, magazin R Flash vijes Koktel, magazin R - nastavak TV izlog Ljubav bez granica, serija 38/125 TV izlog Ljubav bez granica, serija 39/125 Eva Luna, serija 71-72/114 Marisol, serija 27-28/145 Koktel, magazin Naša mala klinika, serija 14/29 Prijatelji, serija 17/18 Potjera, serija (12)* 9/18 Kraljica juga, serija (12)* 44/63 Naša mala klinika, serija R Prijatelji, serija R Potjera, serija (12)* R Kraj programa

(bivša akoveka televizija) 07:58 08:00 09:00 09:30 10:00 10:10 15:30 16:00 16:30 16:50 17:00 18:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:30 22:15 22:45 23:15 00:15 01:15

Danas pogledajte Djeji program Hrana i vino G.E.T. Report 24 SATA, vijes VIDEOSTRANICE Djeja TV Yoga&Pilates Hrana i vino VIJESTI Povealo (r) 24 SATA (uživo), informavna emisija istoimenog TV kanala TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino Podravina i Prigorje Dom2 EU dnevnik Lifestyle VIJESTI DANA TV Jukebox Zapisano u zvijezdama(18) Erotski program(18) VIDEOSTRANICE


54

Kuharica

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kuharica

17. veljae 2012.

PRIPREMAJU: Stjepan Mesari, Bojana Španiek

MEIMURSKI LONEC

Pohane palainke punjene mljevenim pileim mesom Kuharica Višnja Rodiger etrdesetak godina sprema razna jela na veliko zadovoljstvo brojnih ljubitelja dobre hrane, a ovog trenutka radi u kuhinji Kavane “Kristal“ 2003. u akovcu. U izuzetno bogate ponude raznovrsnih jela, odabrali smo pohane palainke s mljevenim pileim mesom i, nakon što smo ih kušali, priznajemo - odabrali smo pravo jelo, koje preporuujemo i našim itateljima. Palainkama posebnost daje upravo mljeveno pilee meso, zainjeno tek toliko da se zaini osjete što im uz hrskavu koricu, te uz dodatak pohanih šampinjona i u kahli peenog krumpira, daje bajkovit okus i osjet zadovoljstva. Uz ovo tako jednostavno i tako ukusno jelo ide miješana salata cikle i zelja. A tek vino?! Cmrenjakov ili Vukoviev rizling rajnski. U slast i dobar tek žele vam Višnja i Meimurske novine.

Sastojci za jednu osobu: - mljevena piletina, ulje, luk - ešnjak, sol, papar, mlijeko - jaja, brašno, mineralna voda - bešamel umak

Priprema Prvo se naprave klasini mlinci za palainke, miješanjem brašna, mlijeka, jaja, soli i mineralne vode, koji se ispeku na ulju. Na mlinac se nanese mljevena piletina, te se on zarola poput sarme u palainku. Panira se u brašnu i jajima, te se stavi pohati u vrelo ulje. Kada palainka dobije zlatno - žutu boju, izvadi se iz ulja i stavi u plitki tanjur. Posluži se zajedno s krumpirom zapeenim sirom parmezanom.

VINO TJEDNA IZ PENICE akovekih mlinova

Pinot sivi vinarije Cmrenjak

Mekane krafne

Sastojci:

Priprema:

- 1 kocka kvasca - 550 g glatkog brašna akovekih mlinova - 2,5 dl mlijeka - 100 g šeera - na vrh žliice soli - 1 vanilin šeer - 100 g maslaca - 1 žlica ruma - korica cijelog limuna - 7 dl ulja

Kvasac, pola žlice brašna i žliicu šeera umiješajte u toplo mlijeko i pustite da se na toplom kvas digne. U meuvremenu u jednu zdjelicu stavimo žumanjke, šeer, sol, preostalo mlijeko, rum, limunovu koricu i vanilin šeer, dobro promiješamo pjenjaom i stavimo na vatru da se ugrije.

U brašno dodati smjesu s kvascem, ugrijanu smjesu od jaja, i istopljeni topli maslac. Ne smije biti vru. Sve zajedno mijesite dok se tijesto ne poinje odvajati od zdjele. Razvaljati tijesto odmah – ne diže se, na 1-1,5 cm debljine. Praviti krafne. Stavljati krafne na pobrašnjenu radnu površinu, i prekriti krpom. Neka se diže 30-40 minuta. Nakon što se dignu, pržiti krafne u vruem ulju.

Pretepena juha sa suhim mesom Sastojci za jedan obrok - suho meso (hamburger), luk, ulje - ešnjak, lovorov list, mljevena paprika - slatko i kiselo vrhnje

Priprema Luk izrezan u kockice popržiti na vrelom ulju, te dodati na sitne rezance narezano suho meso, promiješa-

ti te dodati ešnjak, crvenu mljevenu papriku i zalijati goveim temeljcom. Pri kraju zagustiti smjesom kiselog i slatkog vrhnja i brašna, zainiti po želji i kuhati par minuta. Servirati u duboki tanjur te posipati sitno narezanim peršinovim listom. Juha daje okrjepu i snagu, a poseban okus daje pritep u kombinaciji slatkog i kiselog vrhnja.

Drugi tjedan uzastopce u našem izboru za vino tjedna je pinot sivi, vinarije Cmrenjak iz Svetog Urbana.Vino je polusuho, berbe 2009., s 12,3 volumena alkohola, i spada u red kvalitetnih vina. Odlikuje se svježinom koju mu daje vona aroma, a pije se rashlaeno na 11 Celzijevih stupnjeva iz originalnih vinskih aša, na visokom stalku u obliku tulipana. Ovo je vino izmeu 400 odabranih hrvatskih vina uvršteno meu 40 najboljih hrvatskih vina. (sm)


17. veljae 2012.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

Za vikend toplije

Nakon snježnog vikenda nastupilo je smirivanje vremena sa suncem, ali i hladnim jutrima. Prema kraju ovog tjedna i temperatura e polako rasti. ini se kao da se sramežljivo ve pokušava najaviti proljee. Ali bit emo još uvijek strpljivi da nam se ne bi obilo u glavu. U petak pretežno oblano i prohladno. Ponegdje može za-

lepršati pokoja snježna pahulja, ali u zanemarivim koliinama. Osobito e jutro biti i dalje hladno, zbog snježnog pokrivaa koji još nee posve okopnjeti temperatura bi ujutro mogla biti i oko -10°C u sluaju vedre noi bez vjetra. Danju ipak dovoljno topline da temperaturu pošalje možda i nekoliko stupnjeva u plus. Puhat e slab jugozapadni vjetar.

U subotu e vrijeme biti ugodno. Djelomino sunano i malo toplije. To e se osjetiti ve od jutra kad bi temperatura bila nekolik stupnjeva viša nego prethodnih dana. Jugozapadni vjetar e uz sunana razdoblja uzrokovati rast temperature zraka do 5 ili 6 Celzijevih stupnjeva. Mogua nova promjena vremena vidi se krajem ovog i poetkom sljedeeg tjedna, ali još nije jasno u kojoj mjeri. To bi se najprije osjetilo u nedjelju po južini i padu tlaka. Oekujemo umjeren jugozapadni vjetar s kojim e i temperatura nakon hladnog jutra porasti možda i do 8 ili ak 9 stupnjeva u plus.

Vremenska prognoza i razbibriga 55 Poslijepodne porast naoblake, a prema kraju dana mogua je ve i slaba kiša. Po zasad dostupnim izraunima ponedjeljak bi mogao donijeti povremene oborine, a zbog okretanja vjetra na sjeverne smjerove mogu je manji pad temperature i prelazak kiše u snijeg. Više se oborina oekuje u noi i prijepodne, a do kraja dana smirivanje vremena. U gorskim krajevima Hrvatske može pasti 10-20 cm snijega a u Meimurju ipak znatno manje, možda bude samo malo bljuzge – ovisit e o temperaturi. U utorak suho s više sunca. Ujutro e malo zahladiti, a popodne zatopliti. Srijeda i etvrtak nose nam uglavnom suho vrijeme ili vrlo malu mogunost za slabašne oborine. Temperatura zraka lagano e rasti, osobito u etvrtak. Za precizniju vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 16.2.)

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Pred vama je bogat i ispunjavajui ljubavni tjedan. Sve e tei onako kako vi želite. Ponekad bi jedino bilo dobro da ne naglite, ali ak i ako požurite, zvijezde e vam biti sklone. Vezani e bi sretni, a samci postaju meta udvaranja drugih. Svi oni koji u svom poslu nešto istražuju ili se bave djelatnošu detekvskog karaktera, doi e do vrlo zanimljivih otkria. I ostali e otkriva na suplnim razinama postajui sve svjesniji svoje radne okoline.

BIK (21.4.-20.5.) Oni koji još traže srodnu dušu bit e skloni maštanju i u svom svijetu snova osjeat e se dobro. Neki e doživje mali ert ili prolaznu platonsku ljubav. Oni u vezama znat e kako oplemeniti svoj odnos s voljenom osobom. Drugi e mjeri vaša posgnua. Vi ete ovih dana bi u više prilika da pomognete nekom u poslu. Zaposleni u socijalnim službama imat e posla više nego inae. Svi e biti pronicljivi kad se o ljudima radi.

BLIZANCI (21.5.-21.6.) U ljubavnim temama snalazit ete se sve bolje. Ako ste u vezi, poet ete zajedno izlaziti sve više, a nerijetko i s veim društvom. Za ovaj tjedan vrijedi pravilo da ljubav dokazujete djelima, a ne rijeima, jer nije iskljuen verbalni nesporazum. Mogue je da ete od strane nadreenih dobiti neke posebnezadae.Moždaeteuprvitren bitizbunjeni,nobrzo eteuhvatitiritam. Ono što se od vas oekuje donijet e vam niz zanimljivih detalja i tema kojim se do sada niste bavili.

RAK (22.6.-22.7.) Sve e manje zadovoljstva bi u vašim osobnim odnosima, ali ako to prihvate kao prolazni period, bit e vam lakše. S druge strane, znat ete se dobro izražava, pa ete inteligencijom i maštom održavati postojei status quo. Vjerojatno ete se nai u prilici da steknete neka specina znanja u struci. Bit e to dobar mov da potegnete još bolje. Teme kojim ete se bavi mogle bi bi jako zanimljive, kako vama, tako i vašim suradnicima.

LAV (23.7.-23.8.)

Sretna Nova 2012. godina

Malo tko vas može zaustaviti u vašem ljubavnom napredovanju. Ipak, povremeno biste mogli biti naporni, odnosno željet ete stvari pod svaku cijenu. Uz to da malo olabavite, pred vama je lijep i bogat ljubavni tjedan uz dovoljno zadovoljstva. Mogli biste biti suoeni s jednom ponudom sponzoriranja koja je potpuno nova, dosad neisprobana ili jednostavno neobina. Ovaj nain pokrivanja troškova zbunit e vas, ali i potaknuti na dublje razmišljanje o buduim ulaganjima.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Tokom iduih dana najbolje je da ne priate previše, jer su veliki izgledi za verbalne nesporazume. Pokušajte jednostavno djelova i ljubav izražava bez mnogo analiza i pametovanja. Spontanost i diskrecija bit e klju uspjeha. Vaši suradnici ili poslovni partneri mogli bi vam izgleda potpuno zagonetni. Brinut ete kako se s njima sporazumjeti. Nee vam bi jasni, a željet ete, kao i uvijek, denira detalje. Budite strpljivi i radite sustavno.

VAGA (24.9.-23.10.) Veina vas osjeat e zahlaenje ili barem distancu u privatnim odnosima. Neki e se povui u samou i eka bolje dane. Oni u vezama neka smanje svoja oekivanja i tolerancijom i strpljenjem održavaju solidan status quo. Vjerojatno ete dobi neke vrlo specine zadatke. Takoer je mogue da e vas neki kolege na neki nain špijunira. Sigurno je da e vam na radnom mjestu ovih dana bi jako zanimljivo. Neki e se iznenadi onim što otkriju.

ŠKORPION (24.10.-22.11.) Možete oekivati pozive za izlaske na iznimno zanimljiva mjesta. Mogue je otkrivanje nekih posebnih tema, upoznavanje ljudi koji vas oduševljavaju ili slino. Bili vezani, bili sami, sigurno je da e vam društveni život bi poseban. Oni koji rade s mladima uspjet e ih stavi pod kontrolu posebnim metodama koje ukljuuju djelovanja na psihu. Funkcionirat e. I ostali e bi magneni, a kolege e ih rado prihvaa. Na posao odlazite s veseljem.

STRIJELAC (23.11.-21.12.) Bezbrižnost, otvorenost i dobar provod zagaranrani su. Ipak, pazite što priate, jer jedina mana ovih dana mogu biti vaše neprimjerene rijei. U tom sluaju lako ete povrijedi dragu osobu ili izazva zbrku. Zato samo šute i volite. Na dnevnom redu nai e se mali zaostali zadaci koji e vam donije prilinu dozu nervoze. Morat ete se suoi s istima i ispetljati se iz tog labirinta radom, redom i disciplinom. Kad sve rašiste, lakše ete disa.

JARAC (22.12.-20.1.) Jasnovamjedasenenalaziteu najboljemljubavnomperiodu, ali snaga vaše rjeitosti i inteligencije bit e toliko velika, da ete rijeima nadomjestiti ono što eventualno nedostaje u odnosima. Ako tome dodate humor, još ete se i dobro provesti. Doi e do vrlo zanimljive poslovne korespondencije u kojoj ete otkrivati neke detalje, pa i tajne. Sve e biti dobronamjerno, a suradnja e se razvijati gotovo prirodno. Takoeretenaglozavršitijednutemuu svom poslu. Napredujete i dalje.

VODENJAK (21.1.-19.2.) Tjedan e biti pun prilika za neobavezna druženja uz kavu. Za mnoge samce bit e to izgledne šanse za nova poznanstva ili produbljivanja ve postojeih. Bit e vam ugodno jer ete bi društveni s mnogo ljudi oko sebe. Vezani su dobro. Ovih dana vi ete se u nancijskim temama pokaza kao pravi pravca arobnjak. Uspjet ete riješi nešto što je dugo muilo druge, a jedino vi ete dokui kako se sve može rasples. Bit e to razlog za zadovoljstvo.

RIBE (20.2.-20.3.) Opet se na dnevni red vraaju napetosti u osobnim odnosima. Vi ete biti skloni pletenju mreža, ali se u iste nee nitko dati uhvatiti ili e vas prozreti. Bolje je biti iskren i prostodušan, pa makar ostali sami. Ovako e nastati zbrka. Oni koji se bave kreativnim izražavanjem imat e posebna nadahnua. Svi ostali bavit e se zanimljivim temama i nastojat e djelovati na suptilnim razinama. Iz sjene e utjecati na druge ljude, premda ponekad i ne na sasvim pošten nain.

VIC tjedna

U školi I kako ti je u školi Ivice? - Dobro. Sve je u redu! Zgodna nam je uiteljica, ali mislim da nije baš jako pametna! - Zašto? - Pa stalno nas nešto pita!


PROGLAŠENJE NAJBOLJIH SPORTAŠA I EKIPA DILJEM MEIMURJA

MLADE MEIMURSKE TENISAICE NA ITF TURNIRIMA

ODGAA SE POETAK MEIMURSKE NOGOMETNE SEZONE

Izabrani najbolji u akovcu i Nedelišu

Mikuli s bodovima karijere

Start I. ŽNL tjedan kasnije

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Dožen sam kak Grka N

aši seljaki i poljoprivredniki se isto tak bunijo protiv nove Vlade štera jim oe zeti poticaje, oem rei, stimulacijo. Vsi se bunijo sam oni nej šteri so nejve dobavljali. Nejsam tu mislil sam na Agrokor jerbo je bilo hajdig onih kaj so niti nej znali gde imajo zemljo i kuliko, ali so dobavlali lejpe peneze z državne kase sam zato kaj ne bi nikaj sadili, a još meje brali kak bi oni, šteri so uvozili vse ono kaj nam je vu Lepoj našoj falilo, im vej zaslužili. Brzas bi trelo prestati z tem kaj bi roka roko hmivala i naprajti vse kaj ostanemo istoga obraza. I mi i seljaki i minister i Milanovi, a i uvozniki! inuli tjeden so se vu Lepoj našoj nejbole prodavale lopate za sneg odmetati, a posle toga zimski šolci, kape, šali i rukavice. Isto tak so i naši Dalmoši

M

zazvedili gda je sneg moker i škliski i gda je jako teško, oem rei, nikak nej muoi po njemo hodati vu štiklaj. Sam se nejstareši Dalmoši zmislijo gda je sneg zadjipot curel po Dalmaciji, a isto tak i vu Splito. Splicki gracki naelnik, Željkec Kerumov, je preglasil te zimske dneve kak neradne (isto tak kak i naši zidari imajo dežovne dneve) i dal je naputke Splianima nek ne hodajo po vulicaj dok je šklisko. Najme kaj, jemo je, tobož, Sveti Duje dal naputke vu šterima mo je obeal da bode dragi Božek, šteri je snega poslal i za sneg se pobrigal. Ali mo je nej povedal gda se to bode pripetilo tak gda se zameril svojim zemljakima, a posebno onima šteri so mo glase dali. No, pak se ljudima nej teško zameriti, ario Mohari, goranski opinski naelnik i

M

novi kukuriku sabornik bez imuniteta je minuli tjeden bil na sodo vu akovco gde mo se sodi jerbo je, kak naelnik, nej dostik šparavno delal z opinskaj penezaj. Gospon Mohari je mam rekel: Ne osjeam se krivim! Vam je to nej odnekod poznato. Ak se dobro zmislim, to se prvipot ulo 1929. leta. e je dva mesece minulo otkak je nova kukuriku Vladazelacuglevlastivusvoje roke,anikajseneprevespremenilo vu Lepoj našoj. Makar so hajdig toga obeali i ak si ne zasuejo rokave i ne primejo se posla bode jim mandat minulpredineknekajnapravijo. Vse kaj so do ve uspeli je to kaj so nam zdigli pedevea z 23 na 25. Pak od neega tre poeti. Tak so kratko na vlasti i ve ve vidijo kak jim je lejpo bilo dok so bili vu oporbi. Jedino je Dragec Lesarov ostal tam gde jeibiliundaboneširekelgda

V

je on nej spameten, oem rei, nejspametneši naš politiar? ebudem v am nik aj novoga rekel ak vam reem kak so se z mladoga gospona Kristijana Mavreka smijali i norca delali dok je delal vu akoskoj grackoj agenciji akra, a ve je glavna faca vu Evropi, oem rei, gda ima kljua šteri otpira vse evropske pristupne fondoše. Kuliko vidimo, mi Meimorci moremo vse kaj oemo, i još vej od toga, ak delamo vtruc. To vtruc je uda jakše od našega, vu celom sveto poznatoga, meimorskoga jala i unda je nej udno kaj je došel do toga kljua. Varaždinci so se poeli brigati za svoje smetje. Bar se tak falijo. Najme kaj, predelala je jiva fabrika štera bode progutala vse varaždinsko i zagorsko smetje, a okoli je bode sam cvetje raslo. Ver-

N

I

jem gda se zmislite kak je Ivek ehokov odišel po riti k meši zbogradi smetja vu balonima i ono ga je koštalo gradonaelnike glave. Nej mo je pomoglo niti doškolovanje vu Remetinco. Smetje je, kuliko vidimo, jako veliki biznis, ali fest smrdi i glave leejo, ak se na vreme ne pospravi. mislim se kak denes kak so negda, dok sam još bil deec, naši stareši znali rei za nekoga, šteri je vse zahuzal i bil dužen i grmu i trnu, kak je dožen kak Grka. Nigdar mi je nej bilo jasno kaj so z tem šteli rei, ali ve mi je ve par meseci vse jasno. Presvetila mi se ona nejstareša sveica vu glavi. Jedino sam nej uspel zazvediti niti od japice, a bormeš niti od mamice, kak so oni znali gda je Grka tuliko dužna. Japica se sam onak podhmajno nasmejal i stiha mi

Z

je pošepetnul: - Sam ja furt govoril kak vsaka rit jempot dojde na šekret, pak so niti Grkljani nej zbegli. udno nam je bilo gda smo zazvedili kakše so vse dodatke na plae meli Grkljani. Najme kaj, meli so dodatke ak so vsaki den na vreme došli na posel, ak so sam dvapot pili kavo, ak so redovito pozdravljali direktora i šefa… I to je još nej vse: vsako leto so dobavlali 13. i 14. plao i mogli so iti vu penzijo z 50 let. Minuli tjeden je došlo vum gda težaki vu našaj Hrvaškaj šumaj, isto tak, dobavljajo stimulacijo ak vsaki den na vreme dojdejo na posel. Zazvedili bodemo mi još kakjkajtoga dok bodo revizori prekopali i po vodaj, cestaj, autocestaj, strujaaj, plinaaj, jerbo ne verejem gda so naši ljudi sam tak hodali na urlab vu Grko?



NEZAPOSLENOST u Meimurju: solidarnost, ali i kritike! Anketa “Pod vurom”

Evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazale su da na je u Meimurskoj županiji trenutno 7.435 nezaposlenih. Samo je u sijenju ta brojka “podebljana” s 1.135 novoprijavljenih na burzu rada.

Ivan Biškup, akovec – Tko god radi i poštuje svoga poslodavca, taj se ne treba bojati. Ali onaj tko ne želi raditi ili radi na crno, taj se i mora bojati da e ga uhvatiti i da e dobiti otkaz. Prema mojem mišljenju, ovi koji su na burzi niti traže posao niti žele raditi.

Naravno, statistika nije crno - bijela, i iz nje se može svašta išitati (o emu više proitajte u ovom broju), a naši ovotjedni sugovornici i u ovom su sluaju podijeljenih mišljenja. Jedni se slažu da je situacija gora nego

Zlatko Bistrovi, Dragoslavec – Ja radim u Austriji ve 25 godina, a i tamo je trenutno situacija ista. Ako dobro radiš, za posao se ne moraš bojati, a za, primjerice, bolovanje se dijele otkazi. Tako da ni vani situacija nije puno bolja kao što mnogi misle.

Branimir Magdaleni, Nedeliše – Uvijek postoji bojazan. Treba konstantno raditi dobro da bi to netko mogao prepoznati, jer je situacija u Hrvatskoj grozna. Nadam se da e se situacija poboljšati u neko skorije vrijeme. Tako je barem nova Vlada obeala.

ikad i da su potrebne hitne mjere da se graanima omogui da rade, no drugi smatraju da svi oni koji su trenutno nezaposleni raditi ni – ne žele. (bš)

Zlatko Talaš, Kotoriba – Ja radim, i za svoj posao se ne bojim. Ali situacija je stvarno teška, treba ekati bolja vremena, situacija e se morati popraviti, samo treba proi odreeno vrijeme za to.

Robert Smrti, Nedeliše – Znam da je broj nezaposlenih u Meimurju drastino porastao, ali ja se za svoj posao ne bojim. Kao prvo, imam ugovor na neodreeno, a kao drugo – želim raditi. Mislim da posla ima za sve, samo oni koji su na burzi ne žele raditi.

Marijana Hlapi, akovec – Ja se zaista ne bojim za svoj posao, ali je situacija prestrašna. Sve što je do sad napravljeno nije dovoljno, a nisam oduševljena ni novim potezima naše Vlade. Trebali bi se ozbiljnije pozabaviti dugoronim rješavanjem problema, jer od ovih instant rješenja nema baš koristi. (foto: Zlatko Vrzan)

mi prodiremo dublje


Međimurske novine 858