Stiglo nam je 61. Porcijunkulovo. Manifestacija se vratila u Čakovec bogatija no ikad, s još više događanja, izlagača i posjetitelja. Prvotno zamišljena kao sajam tradicijskih zanata uz blagdan Gospe od anđela, s godinama je prerasla u kulturno-turistički spektakl. Program je raznolik, ali i
gušći nego prije – središte grada prepuno je štandova, mirisa hrane i sadržaja za sve uzraste. Pitali smo i naše sugrađane kako im se sviđa ovogodišnje izdanje Porcijunkulova i kakve planove imaju za uživanje u ovoj manifestaciji. (Martina Jarni, Foto: Mario Golenko)
Josip Levak , StrahoninecSve izgleda predivno i živo! Planiramo posje�� koncert, a s unucima sam stalno u pokretu, najčešće me vode prema lunaparku gdje se uvijek zabavimo i nasmijemo. Vrhunski trenutak tjedna bit će svakako petak, za koji smo već pažljivo sve dogovorili i nestrpljivo mu se veselim!
Josip Jagec, Savska Ves - Mislim da će sve bi� super! Tek je početak, a pravi vrhunac očekujemo za vikend, kada će se događanja intenzivira�. Prošla je godina bila odlična. Kad nemam specifičnih manifestacija ili događanja koja bih posje�o, idem kamo god mi zdravstveno stanje dopušta.
Davorka Gregorić, Čakovec - Porcijunkulovo ove godine mi se čini stvarno puno, lijepo, raznoliko i živo! Svakako planiram pogleda� koncerte gimnazijalaca, uvijek su im nastupi odlični. Što se �če velikog koncerta, malo mi je previše prelazi� tu udaljenost. Više mi se sviđalo kada je pozornica bila bliže, kod jezera.
Siniša Filip Novak, Sve� Križ - Mislim da će bi� dosta zanimljivo! Nadam se da će nam vrijeme posluži�. Ima mnogo novih ljudi, ne samo domaćih, što mi se jako sviđa. Bogatstvo događanja i zanimljivih programa je super, a mi ćemo pogleda� sve što nas bude zanimalo i probudilo zna�želju.
Zvjezdana Krčmar, Podbrest - Čini mi se dosta zanimljivo i mnogo interesantnije u usporedbi s prošlim godinama! Prije je sve bilo nekako razbacano i nedorečeno, dok je ove godine puno bolje organizirano i promišljeno. Jasno se vidi trud uložen u planiranje, što obećava puno ugodnije iskustvo za sve posje�telje.
FOTO tjedna
New York pozdravlja svijet Kipom slobode, a Selnica s Pikačem
New York dočekuje svijet svojom Kipom slobode, a na ulazu u Općinu Selnicu već deset godina stoji njihov zaštitni znak - Pikač. Nije to monumentalni spomenik koji se vidi na kilometre, ali ova pokladna maska Selnici znači sve: čuva tradiciju, nosi titulu zaštićenog kulturnog dobra i svakog prolaznika dočekuje sa šarmom. Da običaj ne nestane, brine se KUD Selnica, svake godine oblačeći Pikača u novo ruho i pazeći da običaj ne nestane. (sh)
IZBORI 5. listopada
Raspisani dopunski izbori za 13 predstavnika romske nacionalne manjine
Vlada Republike Hrvatske raspisala je dopunske izbore za 13 predstavnika romske nacionalne manjine u predstavničkim tijelima Međimurske županije, a izbori će se održati 5. listopada 2025. godine.
Za Županijsku skupštinu Međimurske županije birat će se dva predstavnika romske nacionalne manjine, a za Gradsko vijeće Grada Mursko Središće jedan predstavnik.
U općinskim vijećima birat će se po jedan predstavnik romske nacionalne manjine za općine Domašinec, Kotoriba i Podturen, po dva predstavnika za općine Mala Subotica i Pribislavec, te tri predstavnika za Općinu Orehovica.
- Vlada je na sjednici raspisala dopunske izbore za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz
reda pripadnika nacionalne manjine, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda, a čija zastupljenost nije osigurana u 75 jedinica na izborima 18. svibnja, kazao je ministar pravosuđa Damir Habijan.
Međimurska županija je među županijama s najvećim brojem predstavnika koji se trebaju birati na dopunskim izborima, svi iz reda romske nacionalne manjine.
Ukupno će se na dopunskim izborima u 75 jedinica lokalne i područne samouprave diljem Hrvatske birati 89 predstavnika nacionalnih manjina i hrvatskog naroda.
Dopunski izbori raspisani su jer u pojedinim jedinicama nije osigurana odgovarajuća zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u skladu s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. (ik)
IZBORNI POBJEDNICI u Međimurju dobili novčane nagrade
Kome su se izbori
najviše isplatili?
U Međimurskoj županiji završena je službena raspodjela naknada za troškove izborne promidžbe kandidata i političkih stranaka s nedavno održanih lokalnih izbora u svibnju 2025. godine. Odluke o isplati donijelo je Županijsko izborno povjerenstvo na temelju zakonskih propisa i izvještaja o nadzoru �inanciranja kampanja.
Za izbor župana i njegovog zamjenika najveću naknadu dobit će kandidat Matija Posavec, zajedno sa zamjenikom Mariom Medvedom, koji su za svoje troškove kampanje dobili potporu od gotovo 8 tisuća eura. Drugačiji je iznos odobren Karolini Juzbašić i Simoni Srnec, kandidatkinjama koje su zajedno dobile nešto manje od 2 tisuće eura.
Kad su u pitanju kandidati za zamjenika župana iz redova nacionalnih manjina, pravo na naknadu ostvario
je Elvis Kralj iz reda romske nacionalne manjine, za kojeg je određeno nešto manje od 180 eura troškova. Drugi kandidat, Milorad Mihanović, nije ostvario pravo na isplatu zbog nedovoljnog broja glasova. Na izborima članova Županijske skupštine Međimurske županije naknade su podijeljene između nekoliko političkih stranaka i grupa birača. Veliki dio sredstava, ukupno gotovo 7.800 eura, pripao je strankama koje su osvojile 22 mjesta u skupštini. Među njima su nezavisna platforma Sjevera, Hrvatska stranka umirovljenika, HSLS, Dalija Orešković i drugi. Socijaldemokratska stranka i Međimurski demokratski pokret dijele više od 5.300 eura za osam osvojenih mjesta, dok su HDZ i HDS za sedam mandata dobili nešto manje od 5 tisuća eura.
Prosvjed podrške održali su radnici Čakoma u četvrtak ujutro LIDIJA MIŠE JALŠOVEC ostaje direktorica
ČESTITKA ŽUPANA POVODOM DANA POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DANA HRVATSKIH BRANITELJA
Dajmo zavičaju lice kakvo su sanjali naši branitelji
Nakon sjednice Nadzornog odbora, Lidija Miše je povukla ostavku nakon što je uvjerena da ima punu potporu i njih i vlasnika tvrtke
Dobila zeleno svjetlo za provjetravanje Čakoma
Pišu: Tomislav Novak i Mario Golenko
Čini se da je hrpa smeća koja se u Čakomu godinama mela pod tepih toliko narasla da je tepih više ne može prekrivati. A u hrpu su sad „vritnuli“ i država i inspektorati i zakoni, a i oporba u Vijeću grada Čakovca. Kako se zbog političke „korektnosti“ i dalje izbjegava javno izreći što je čiji propust i „tko je kriv“, situacija zahtijeva snažnog lidera koji bi junački potegnuo i počeo rješavati probleme.
Kao što smo pisali u dosadašnjim brojevima Međimurskih novina, problema ne nedostaje. Od prošlogodišnjeg poslovanja u minusu (iako oporba proziva kako su se investicije pisale u troškove pa minusa nema već je trebao biti iskazani plus) do toga da Čakom više nema gdje odlagati smeće. Ili ne smije odlagati tamo gdje odlaže, jer za tu „kazetu“ nema dozvole i zbog toga su dobili kazne. Pa opet ima dozvole, ali mimo zakona… ali kazne ostaju, ili ne. Evo ako ste ovo uspjeli pročitati s razumijevanjem onda „znate“ kakva je situacija.
Direktorica Lidija Miše Jalšovec, zbog toga je odlučila podnijeti ostavku na tu
funkciju nakon ne završivši niti prvu godinu mandata. O njezinoj ostavci raspravljao je Nadzorni odbor GPK-a Čakom u četvrtak ujutro. No još prije toga radnici Čakoma organizirali su mirno okupljanje u znak potpore svojoj direktorici i nagovaranjem neka povuče ostavku. Kako su rekli neki od njih radnici nikad nisu bili toliko složni u podršci, sindikat je prije uvijek bio protiv uprave. Direktorica Miše uživa veliku podršku radnika, sindikata i radničkog vijeća. Osim od onih od kojih bi trebala, rekla nam je jedna radnica.
Tajna „vezanih ruku“
No i dalje nitko od okupljenih radnika ne želi imenovati tko je to u firmi opstruirao aktualnu direktoricu. Čak niti Damir Car, predstavnik sindikata Čakoma, kojeg smo pitali zbog čega je organizirao ovaj skup, govorio je u rukavicama: - Nije baš bajno u firmi. Treba početi rješavati probleme koji su se gomilali dosta dugo. Najviše bi bilo gradu u interesu da se uključi. Na pitanje neka nam egzaktno odgovori koji su to glavni problemi u pitanju, radije zaobilazi direktan odgovor.
- Pa dobro, ima drugih koji su o tome pričali, koji budu to rješavali. Nisu se rješavale dozvole, mislim svašta… Ima tu dosta toga. Naša je sad glavna bila ova podrška direktorici da ostane i da skupa probamo riješiti te probleme. Ona je sad u par mjeseci napravila više nego su svi ostali u dosta godina, odrješit je u svojem stavu Car. Direktorica Lidija Miše Jalšovec nekoliko puta je javno spomenula da daje ostavku jer su joj ruke vezane. Pitali smo je o čemu je točno riječ? - Ja sam se osjetila nemoćnom da nešto napravim,
iznenadilo me zatečeno prekršajno stanje koje je nastupilo prije nego sam ja došla na funkciju i na koje me nitko nije upozorio. Sad smo imali inspektorski nadzor i situaciju sa zatvaranjem odlagališta te dobili te kazne i društvo i ja kao odgovorna osoba. Čisto iz te moje osobne velike odgovornosti prema ovom poslu i radnicima koji su se tu jutros okupili, ja moram odstupiti. Jer su mi tu vezane ruke da nešto promijenim na brzinu. To je proces koji je trebao započeti puno ranije, trebalo je u rokovima dati kvalitetne dokumente prema nadležnim tijelima. Mi smo u problemu bez uporabne dozvole za našu osnovnu djelatnost i rješavamo to, ali sad ispada da nam ne valjaju niti ulazni dokumenti koji su još prošle godine naručeni i nabavljeni i sad smo tu gdje jesmo.
Osim toga s minusom smo završili 2024. godinu, a 2025. je još gora. Cijene se nisu mijenjale tri godine, ako ih sad promijenimo ono će se reflektirati tek 2026. a minimalna plaća je porasla i sad i tu imamo problem, rekla je Miše.
Nadzorni odbor:
Direktorica ostaje
Nakon prosvjeda održana je sjednica Nadzornog odbora koji je nakon više od dva sata razgovora uspio uvjeriti Lidiju Miše da ostane na mjestu direktorice.
Evo priopćenja koje je nakon sjednice poslao Grad Čakovec:
Nakon, u četvrtak održane sjednice Nadzornog odbora Gradskog komunalnog poduzeća „ČAKOM“, Lidija Miše Jalšovec i dalje ostaje na čelu ove tvrtke. Iako je ranije dostavila ostavku, danas ju je povukla,
Lidija Miše Jalšovec ostaje direktorica s punom podrškom NO-a i Grada Čakovca
uz jasnu i jednoglasnu potporu Nadzornog odbora i gradonačelnice Ljerke Cividini u procesu reorganizacije društva i rješavanja izazova s kojima se ono suočava.
Predsjednik NO GKP „ČAKOM“ Dražen Blažeka istaknuo je kako će poduzeće žurno krenuti u reorganizaciju, kako bi se poslovanje podiglo na višu razinu, pribaviti sve potrebne dozvole za nastavak odlaganja te lakše suočavanje s izazovima pred kojima se nalaze sva poduzeća u Hrvatskoj koja se bave prikupljanjem i odlaganjem otpada.
Grad Čakovec, kao najveći suvlasnik tvrtke, također pruža punu podršku direktorici. Kako je rekla gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, direktorica Miše Jalšovec svoju je ostavku obrazložila time što je u svom dosadašnjem mandatu uočila niz nepravilnosti u prethodnom poslovanju te naišla na otpor prema promjenama kod nekih zaposlenika, ali i gospodarstvenika. Nakon razgovora, direktorica je povukla ostavku. Želja svih nas je da „ČAKOM“ bolje posluje te da na vrijeme i potpunosti poštuje propise. Do tih ciljeva možemo doći samo zajedničkim snagama. -Želimo stabilno i transparentno poslovanje koje će imati pozitivan odraz na građane i samo poduzeće “, istaknula je gradonačelnica Cividini u priopćenju.
Vidjet ćemo hoće li sve ostati na lijepim željama ili će direktorica Lidija Miše Jalšovec, s novim vjetrom u jedrima provjetriti prostorije i poslovanje Čakoma.
Poštovane građanke i građani Međimurja, poštovani branitelji Domovinskoga rata, prošlo je 30 godina od trenutka ponosa i ushićenja koje je našoj domovini donijela vojno-redarstvena operacija Oluja, označivši oslobođenje hrvatskog teritorija i završetak jednog od najtežih razdoblja u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Taj povijesni trenutak bio je vrhunac borbe za slobodu i neovisnost, ali i početak ozdravljenja naroda koji je predugo živio pod teretom rata. Iza nas ostaju duboke rane jer je cijena slobode i samostalnosti plaćena ljudskim životima i tragedijama nebrojenih hrvatskih obitelji. U Međimurju s neizmjernim pijetetom i poštovanjem čuvamo uspomenu na 78 naših poginulih branitelja, čija imena desetljećima odjekuju srcima ljudi diljem Hrvatske — u krajevima koje su hrabro branili i gdje su im životi ugašeni. Uz bol, ostala je i poruka koju moramo prenositi svakom novom naraštaju u ime onih koji su domovini darovali ono najdragocjenije što čovjek može dati - vlastiti život. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja nastali su na temeljima snažnog zajedništva, odlučnosti i nemjerljive ljubavi prema domovini. Naša je dužnost čuvati uspomenu na heroje, pomagati njihovim obiteljima i nikada ne dopustiti da se osjete zaboravljenima.
Na nama je da snove s kojima su naši branitelji stali u obranu voljene zemlje pretočimo u stvarnost – iz zahvalnosti prema njima i iz odgovornosti prema budućim naraštajima kojima će Međimurje biti dom. Stoga, u poruci iz prošlosti pronalazimo snagu i inspiraciju. Međimurje je oduvijek bilo primjer zajedništva, solidarnosti i miroljubive sredine u kojoj žive marljivi ljudi. Zato, gradimo zavičaj na ponos onima koji su ga branili – učinimo ga sigurnim i dostojanstvenim domom za našu djecu. Stvarajmo zajednicu kakvu su sanjali naši branitelji – zajednicu u kojoj živimo slobodno, dostojanstveno i s pogledom usmjerenim prema budućnosti. Svim hrvatskim braniteljima, njihovim obiteljima i svim građanima Međimurja čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Neka nam i dalje zvijezde vodilje budu međusobno poštovanje, solidarnost, ljubav prema domovini i ponos na zavičaj kojem smo dali humano lice.
ŽUPAN MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Matija Posavec, mag. ing.
Konačno se ostvaruje dugogodišnji, pa može se reći i generacijski, san izgradnje potpuno nove i moderne osnovne škole u Nedelišću. Prvi veliki korak napravljen je u utorak, 29. srpnja, kada je župan Matija Posavec potpisao ugovor o gradnji nove zgrade s izvođačem, tvrtkom Hidroing.
- Radovi bi trebali početi u kolovozu, a škola bi trebala biti gotova do 1. rujna 2027. godine, te će sa školskom godinom 2027./28. svi učenici s upisnog područja OŠ Nedelišće imati najkvalitetnije uvjete obrazovanja, rekao je načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak. Nova zgrada će sadržavati 11 učionica
za predmetnu nastavu, osam učionica za razrednu nastavu, 14 kabineta za različite stručne predmete, tri specijalizirane učionice s pripadajućim prostorijama, knjižnicu s čitaonicom, brojne dodatne prostorije za zaposlenike i administraciju, školski trg u središtu kompleksa, te parkiralište sa 64 mjesta. Škola je planirana za otprilike 500 učenika. Projekt je vrijedan 12.624.818,82 eura i su�inanciran je europskim sredstvima putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti s 8.087.593,25 eura, a iz županijskog proračuna će biti osigurano dodatnih 4.537.225,57 eura. (bj)
Damir Car, predstavnik sindikata Čakoma smatra da Miše treba osta� direktorica
Piše: Benjamin Jakopić
Postala je uobičajena pojava da ako hodate centrom bilo kojeg grada, mimo vas projuri električni romobil. Tiho, ali ponekad brzinom munje, i iznenadi vas i zastraši. To je i postao razlog sve češćeg negodovanja pješaka u centru grada. No nije samo sigurnost i komocija pješaka ugrožena, nažalost, u većini slučajeva vozači tih električnih romobila ne nose kacigu, a čest je slučaj da ih voze djeca mlađa od 14 godina kojima zakon još ne dozvoljava upravljanje električnim romobilom.
Hospitalizacije početkom 2025.
skočile za gotovo 300%
Klinika za dječje bolesti Zagreb nedavno je upozorila na dramatičan rast teških ozljeda od električnih romobila. Radi se o čak pet puta više teških ozljeda mozga nego prije. Hospitalizacije su u prvoj polovici 2025. skočile za gotovo 300%, a ozljede su teže nego prije, što potvrđuje i porast ukupnog trajanja liječenja.
Posebno zabrinjava što je 40% hospitalizirane djece upravo mlađe od 14 godina.
Neurokirurg ističe da su epiduralni hematomi, koji mogu izazvati teške neurološke probleme ili čak smrt, česta posljedica padova s romobi-
la. Iako smrtnih slučajeva još nema, strahuje se da će ih biti ako se trend ne zaustavi.
U KBC-u Split liječnici su zbrinuli 52 osobe s ozljedama glave, od kojih su trećina djeca. Devetero pacijenata imalo je moždano krvarenje, kod petero je došlo do prijeloma lubanje i kostiju lica.
A to su samo dvije bolnice. I samo prijavljeni slučajevi.
Što kaže zakon?
Električni romobili već su neko vrijeme postali svakodnevni prizor na hrvatskim ulicama, a zakon ih od 30. srpnja 2022. formalno prepoznaje kao “osobna prijevozna sredstva”, što uz električne romobile uključuje i hoverboardove, segwayje i brojna druga prijevozna sredstva bez sjedala i na električni pogon. Ali, električni romobili čine preko 90% te kategorije.
U prvoj polovici 2025. godine zabilježeno je 256 prometnih nesreća u kojima su sudjelovala osobna prijevozna sredstva. To je više nego u cijeloj 2022., a opasno brzo se približava brojci iz 2024. godine, kada ih je bilo ukupno 393. Za usporedbu, 2023. ih je bilo 245. Dakle, nije da nam se samo čini, nego broj nesreća doista raste iz godine u godinu, i to značajno. Statistika prekršaja ide u istom smjeru. Tijekom 2024. godine zabilježeno je 4.600 prekršaja vozača romobila i sličnih vozila, što je skok u odnosu na 3.053 u 2023. Naj-
Kako su to riješile europske metropole?
Za razliku od Hrvatske, koja zakone ima, ali ih ne provodi uvijek, brojne europske metropole su već prošle kroz sličan kaos i povukle poteze. Barcelona i Madrid uvele su kazne do 500 eura za vožnju bez kacige ili po pločniku, a mlađima od 16 godina romobili su zabranjeni. Pariz je otišao još dalje, pa su nakon referenduma 2023. godine svi javni romobili uklonjeni s ulica, uz značajan pad broja stradalih pješaka. Berlin je ograničio broj romobila na ulicama i uveo stroge zone za parkiranje, dok je Rim 2024. krenuo s obaveznim kacigama, osiguranjem i registracijom vozila. Beč je zabranio vožnju izvan biciklističkih staza, a samo u prvom dijelu 2024. ozlijeđeno je gotovo 400 ljudi, uglavnom mladih.
češći prekršaj je, naravno, vožnja bez kacige, i to čak 3.104 puta u 2024. godini. U prvoj polovici 2025. policija je evidentirala dodatnih 2.886 prekršaja. Brojke jasno pokazuju da bez kacige nije pametno sjedati (stajati) za električni romobil. Ipak, većina vozača je ne nosi, iako je obavezna za sve mlađe od 18 godina. Za ostale je “preporučena”, ali, kako statistike nesreća pokazuju, i dalje prijeko potrebna.
Gdje se (ne) smije voziti?
Zakon propisuje da se električni romobili smiju kretati biciklističkim stazama i trakama. Ako one ne postoje, mogu na nogostup ili u zone smirenog prometa, ali uz obavezno poštivanje pješaka. Ako nema ni toga, dopuštena je vožnja po cestama gdje je ograničenje 50 km/h ili niže, i samo ako to dopušta prometni znak. Vožnja po kolniku autoceste ili glavnoj gradskoj prometnici s tri trake ne dolazi u obzir, jer automatski ugrožavate sigurnost na tim prometnicama.
Romobili koji mogu voziti brže od 25 km/h, imaju sjedalo ili snažniji motor od propisanog, nisu zakonski prepoznata osobna prijevozna sredstva i ne smiju se voziti po javnim prometnicama. To vrijedi i za monocikle i slične izume. Kazne za takvo ponašanje idu i do 1.990 eura, a odgovornost snose i korisnici i pružatelji usluga, poput rent-a-romobil �irmi.
Osobe mlađe od 14 godina uopće ne smiju upravljati ovim vozilima, a od sumraka do svitanja, romobil mora imati bijelo svjetlo sprijeda, crveno straga, i vozač mora biti označen re�lektirajućim prslukom ili oznakom. Isto vrijedi i po danu kad je vidljivost smanjena.
Lovro Jurović iz Štrukovca odgovorno nosi kacigu, što nažalost nije čest slučaj
London je primjer stroge kontrole. Privatni romobili su tehnički ilegalni, a dozvoljeni su samo oni iz državnih pilot-projekata, s jasno de�iniranim standardima. Slično razmišljaju i u Amsterdamu i Oslu, gdje se vožnja romobilom ograničava na biciklističku infrastrukturu, a parkiranje se strogo nadzire putem digitalnog sustava i kazni. Kopenhagen, iako tolerantniji, od 2023. zahtijeva identi�ikaciju korisnika i GPS kontrolu brzine za sve najamne romobile. Što se tiče svjetskih metropola, New York dopušta e-romobile, ali samo s kacigom i uz stroge lokalne regulative, dok su Singapur i Tokio poznati po gotovo nultoj toleranciji na vožnju pločnicima i vrlo ograničenim zonama kretanja.
Zakon ide i korak dalje: romobil se ne smije ostavljati bilo gdje. Ostavljanje na sredini pločnika, pored semafora ili pred ulazom u tramvaj je zabranjeno, osim ako je to posebno označeno. Također, vozač ne smije voziti bez ruku, držati se za druga vozila, vući stvari koje mu smetaju ili izvoditi akrobacije u prometu. Policija tvrdi da redovito provodi akcije usmjerene upravo na romobile. U svibnju 2025., Hrvatska je sudjelovala i u ROADPOL-ovoj međunarodnoj akciji fokusiranoj na vozila na dva kotača. Iako to zvuči obećavajuće, činjenica je da brojke rastu brže nego što sustav reagira.
U Međimurju
teško stradalo osmogodišnje dijete Međimurje nije izolirano od cijele zavrzlame s električnim romobilima, iako bi u
Rješenje
za gužve
kamikaze kotačima?
ovom slučaju možda htjelo biti posebno.
- Ove godine bilježimo zabrinjavajući porast nesreća u kojima su sudjelovali korisnici električnih romobila, u odnosu na 2024. godinu, izjavio je glasnogovornik PU međimurske Radovan Gačal.
- Vodimo detaljnu evidenciju o svim prometnim nesrećama koje uključuju osobna prijevozna sredstva – u najvećoj mjeri upravo električne romobile – i podaci koje imamo nisu ohrabrujući.
- Tijekom 2024. godine, zabilježene su četiri nesreće s teškim tjelesnim ozljedama i dvije s lakšim ozljedama. Među teško ozlijeđenima bila je jedna 11-godišnja osoba, dvije 17-godišnjakinje te jedna osoba stara 36 godina. Kad je riječ o lakšim ozljedama, stradali su 10-godišnje i 12-godišnje dijete. Od svih tih osoba, samo jedna – 36-godišnjak koji je zadobio teže ozljede – nosila je zaštitnu kacigu, dodao je.
- Važno je naglasiti da nitko ne izlazi iz ovakvih nesreća
bez posljedica. Svi zadobiju barem lakše tjelesne ozljede, rekao je Gačal. - Još poraznija je situacija u prvoj polovici 2025. godine. Od 1. siječnja do 30. lipnja zabilježeno je čak pet teže ozlijeđenih i 11 lakše ozlijeđenih osoba, čime je već sada premašen ukupan broj nesreća iz cijele prošle godine. Među lakše ozlijeđenima nalaze se osobe u dobi od 13, 14 (dvije), 15, 16, 17, 18, 20, 22, 26 i 31 godinu. I u ovoj skupini, kacigu je nosila samo jedna osoba, i to 14-godišnjak.
TEMA BROJA
ELEKTRIČNI ROMOBILI
iz godine u godinu
predstavljaju sve veći problem
i prevezen u bolnicu, a težina ozljeda još se utvrđuje. - Naravno, sva ozlijeđena djeca su prijavljena Centru i njihovi roditelji su obaviješteni o tome. Podaci govore sami za sebe da električni romobili nisu bezazleni uređaji, pogotovo kada ih koriste djeca bez nadzora i bez kacige. Ovdje ne pričamo o ogrebotinama, već o ozbiljnim tjelesnim ozljedama koje ostavljaju dugotrajne posljedice. Apeliramo na sve korisnike, a posebno na roditelje, da shvate ozbiljnost situacije. Romobil nije rekvizit, nego vozilo.
Rješenje gužve ili kamikaze na kotačima?
U prvoj polovici ove godine zabilježeno je čak pet teže i 11 lakše ozlijeđenih osoba, što je premašilo ukupan broj nesreća iz cijele prošle godine
- Teške ozljede zadobili su korisnici romobila u dobi od 8, 12, 15, 16 i 30 godina. Od teško ozlijeđenih, jedini koji je imao zaštitu na glavi bio je 30-godišnjak. - Što se tiče slučaja osmogodišnjeg djeteta, to je bio ozbiljan incident. Dogodilo se 6. travnja u Palinovcu, oko
16:30 sati. Dijete je upravljalo električnim romobilom bez kacige, izgubilo je nadzor i palo na kolnik. Prevezeno je u Županijsku bolnicu Čakovec, gdje su mu utvrđene teške tjelesne ozljede. Ono uopće nije smjelo biti niti blizu električnog romobila, rekao je Gačal.
- Htjeli bismo istaknuti još jedan slučaj iz Murskog Središća 4. srpnja. Stariji maloljetnik upravljao je romobilom pod utjecajem alkohola, izmjereno mu je 1,07 promila. Vozio je po kolniku iako je trebao biti na pješačkoj stazi, nije imao kacigu, izgubio je ravnotežu i pao. Ozlijeđen je
Radovan Gačal, glasnogovornik PU međimurske
Glede cijele situacije smo kontaktirali Županijsku bolnicu Čakovec, gdje također dobro shvaćaju ozbiljnost situacije:
- U zadnjih mjesec dana u ŽB Čakovec imali smo četiri ozljede zbog upravljanja romobilima i u sva četiri slučaja radilo se o maloljetnicima. Od toga dvije ozljede bile su lakše prirode, a dvije teže. Najčešće su to izolirane ozljede zbog padova te zbog nenošenja zaštitne kacige. Od dvije teške ozljede, jedna je bila izrazito teška s ozljedama opasnima po život. Naime, dijete je imalo kraniocerebralnu ozljedu te je premješteno u tercijarni centar u Zagreb na daljnje liječenje, rekao nam je ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Nikola Hren.
Zašto su opasniji od bicikala?
Električni romobili u praksi često predstavljaju veći rizik od bicikala, i to iz više razloga. Za početak, zbog vrlo malog promjera kotača, koji često iznosi manje od 20 centimetara, izuzetno su osjetljivi na neravnine, rubnjake, šahtove i pukotine u asfaltu. Bicikl većinom bez problema pređe preko tih prepreka, dok romobil na njima lako izgubi stabilnost, rekao je Gačal. Druga stvar je sama konstrukcija. Vozač na romobilu stoji uspravno, često s lošim osloncem, bez ikakve zaštitne opreme, a masa vozila i korisnika koncentrirana je iznad visoko postavljenog težišta. To znači da i pri manjoj brzini, kad nešto pođe po zlu, pad je gotovo neizbježan, i najčešće direktno glavom naprijed.
Treći problem je brzina i percepcija sigurnosti. Ljudi često pogrešno misle da su romobili spori i bezopasni, ali većina modela postiže 20–25 km/h bez ikakvog napora.
To je ista brzina kao kod bicikla u gradskoj vožnji, ali uz znatno manju kontrolu i puno lošiju mogućnost naglog kočenja. Za razliku od bicikala, koji najčešće imaju prednju i stražnju kočnicu te bolju
distribuciju težine, električni romobili nerijetko imaju samo jednu elektronsku kočnicu ili oslanjanje na regenerativno usporavanje, koje nije ni približno dovoljno u slučaju nagle opasnosti. Također, nemaju amortizaciju, pa svaki udarac ide direktno u ruke i tijelo vozača.
Konačno, treba istaknuti i pro�il korisnika. Električni romobili su dostupni svima. Nema registracije, dozvole ni posebne obuke. S bicikla smo svi pali barem nekoliko puta prije nego što smo ga kao djeca savladali, i to često u sigurnosti naših dvorišta. Romobilom pak možete početi upravljati odmah, bez da vas itko pita znate li išta o prometu, i bez prijašnjeg iskustva, ali kada padnete, tada će to neiskustvo itekako doći na naplatu.
Također, električni romobili često ne voze “dozvoljenih” 25 km/h. Većina modela dolazi s tvorničkim ograničenjem, ali to ograničenje se lako može skinuti ili zaobići softverski.
Brojke jasno pokazuju da bez kacige nije pametno sjedati (stajati) za električni romobil. Ipak, većina vozača je ne nosi, iako je obavezna za sve mlađe od 18 godina. Za ostale je “preporučena”, ali, kako statistike nesreća pokazuju, i dalje prijeko potrebna
Tako se ta lagana gradska vozila pretvaraju u kamikaze koje mogu juriti i preko 40 km/h, a to je u gradskim uvjetima praktički recept za nesreću.
Brzina veća od propisane ne samo da povećava rizik od gubitka kontrole i pada, već i smanjuje vrijeme reakcije svih sudionika u prometu. Kad na sve to dodamo neiskusne vozače, često bez kacige i vožnju na nogostupima, dobijemo smrtonosnu kombinaciju.
Dok država regulira pravila, tržište prodaje romobile bez provjere ograničenja, a ilegalne modi�ikacije su široko dostupne, što stvara problem koji izmiče kontroli. Kako riješiti problem?
Naravno, ni za jedan problem ne postoji jedno, idealno rješenje, nego je tu potreban niz mjera kako bi se povećala sigurnost vozača romobila, ali i svih sudionika u prometu. To bi moglo uključivati registraciju romobila s jačim motorom ili većom brzinom, strožu i učestaliju policijsku kontrolu te jasnu primjenu kazni za prekršaje poput vožnje bez kacige ili prekoračenje dozvoljene brzine. Policija redovito upozorava na opasnosti i poziva na poštivanje prometnih pravila, ali takva upozorenja do mnogih ni ne dođu. Uz to, potrebna je tehnička kontrola romobila i sprječavanje ilegalnog skidanja ograničenja brzine. Ne bi na odmet bilo ni da se uvede zabrana u pješačkim zonama ili noću. Ali svakako najbitnija je edukacija djece i posebice njihovih roditelja o sigurnom i odgovornom korištenju, jer na kraju krajeva ovdje se ne radi o igračkama, nego o potencijalnom ugrožavanju života, kako vozača, tako i pješaka.
Zašto svatko živi
u svom filmu – i kako to prihvatiti
Koliko puta ste vjerovali da je vaša verzija događaja jedina istina? Ili pomislili da netko drugi griješi jer „ne vidi stvari kako one zaista jesu”? Istina je da mi ne vidimo svijet kakav on jest, nego kakvi smo mi – kroz �iltere svojih iskustava, emocija i uvjerenja. To što nazivamo „stvarnošću” zapravo je samo naš osobni pogled, a ne univerzalna istina.
Od djetinjstva u svoj um pohranjujemo tuđa uvjerenja, izjave, strahove i vrijednosti. Naša podsvijest radi poput kameresnima sve što doživimo, bez da pita je li to istina ili korisno.
Tako nastaje naša „mapa svijeta” - skup unutarnjih slika, tumačenja i značenja koja pridajemo svemu što nam se događa. Mapa svijeta je samo naš nacrt stvarnosti, a ne sama stvarnost.
Dvoje ljudi mogu gledati istu situaciju, ali je doživjeti potpuno različito jer svatko gleda kroz svoje naočale - svoje �iltere.
Da bi vam ovo bilo jasnije, zamislite koliko drugačije o životu razmišljaju ljudi s potpuno drugim mentalitetom.
Oni imaju svoju „mapu svijeta”, a vi svoju. Naravno, ovdje ne mislim na stvarne geografske karte svijeta, već na naš unutarnji doživljaj stvarnosti. Upravo ti unutarnji pogledi oblikuju i kako tumačimo ono što nam se vani servira, bilo da dolazi iz politike, medija ili društva.
Autor: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. ovlašteni računovođa, stečajna upraviteljica, NLP master i trener u edukaciji, Time Line Therapy Master Practitioner
Problem nastaje kada se čvrsto držimo svojih uvjerenja i očekujemo da ih drugi poštuju kao jedinu istinu. Takav stav često vodi do sukoba, nerazumijevanja i frustracije. Primjerice, netko može vjerovati da samo težak rad donosi rezultate, dok druga osoba vidi uspjeh kroz kreativnost i �leksibilnost. Nijedno gledište nije pogrešno – samo su različiti scenariji, različiti �ilmovi.
Zato je važno prihvatiti da drugi imaju drugačiji pogled na svijet i poštovati njihovo razmišljanje - koliko god nam to bilo komplicirano - ili se jednostavno maknuti iz odnosa koji nas iscrpljuju. Svaka nova perspektiva koju dopustimo sebi proširuje naš unutarnji svijet i daje nam više slobode.
I zapamtite: kada shvatimo da svatko živi u svom �ilmu, prestajemo trošiti energiju na to tko je u pravu, a počinjemo graditi razumijevanje. Život je puno lakši kad si damo dozvolu da naš �ilm nije jedini na repertoaru - i kad ponekad, čisto iz znatiželje, zavirimo u tuđi.
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.
Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info
savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
www.mnovine.hr
Svakog ljeta livada kraj Zasadbrega na dvije noći pretvori se u neprikosnovenu kraljicu zabave u regiji. Masa automobila i rijeke posjetitelja, uglavnom mlađahnih, ali i onih starijih koji cijene dobru elektronsku glazbu, napune pristupne ceste i puteve poput iznenadne bujice u pustinji. Ta je bujica iz godine u godinu sve veća, kao i zahtjevi za noćenjima i ponudom po restoranima. Festival Forestland raste iz godine u godinu i potvrđuje svoju važnost ne samo kao glazbeni događaj, već postaje i značajan ekonomski i turistički faktor.
Iznimni izvođači ove su godine možda bili prilagođeni i nešto široj publici jer popularne domaće zvijezde Baby Lasagna, Miach, Hiljson Mandela nose se bez problema s drugim impresivnim gostima iz inozemstva. Ozbiljnost projekta Forestland više nije upitna, a što sve stoji iza njega saznali smo od predstavnika organizatora Kreše Biškupa.
- Očito je kako Forestland bilježi kontinuiran rast. Možete li podijeliti s nama najnovije podatke o broju posjetitelja na posljednjem izdanju festivala i općenito o veličini projekta?
- Posljednje izdanje posjetilo je ukupno oko 8.000 posjetitelja, oko 3.000 u petak i 5.000 u subotu. To je naš najveći događaj do sada. Značajan broj posjetitelja,
Trgovine KRK
• Črečan 42
• D. Dubrava, Trg Republike 16
• Domašinec, Glavna 164
• Dunjkovec, Glavna 21
• G. Hrašćan, Čakovečka 52
• G. Mihaljevec 74a
• Gardinovec, Glavna 262
INTERVJU s Krešom Biškupom o fenomenu Forestlanda
uključujući one iz Norveške, Danske i Poljske, došao je zbog izvođača. Postigli smo maksimum u posjećenosti i organizacijskom smislu, svi su aspekti funkcionirali. Tim Forestlanda ima iza sebe 13 festivala i brojne druge događaje, čime smo postali svojevrsna turistička organizacija koja dovodi ljude u Međimurje.
- Organizacija ovako velikog događaja zahtijeva kompleksnu logistiku. Kako ocjenjujete suradnju s javnim službama (policija, hitna, vatrogasci) te jeste li zadovoljni cjelokupnom sigurnosnom i operativnom organizacijom festivala?
- Suradnja sa svim službama je dobra, i svi zajedno učimo i napredujemo. Ovogodišnji festival zabilježio je nula intervencija, nula problema i nula izazova od strane službi. Najveći izazov bila je prometna gužva na parkingu neposredno prije početka glavnih nastupa, što je dijelom rezultat dolaska posjetitelja u zadnji tren.
- Izbor izvođača ključan je za rast festivala. Koja je bila glazbena vizija posljednjeg izdanja?
• Hodošan, Cvjetna ulica 1
- Glazbena vizija festivala obuhvaća širok raspon, od uvođenja mlađe publike u elektroničku glazbu na glavnoj pozornici, preko pružanja prilike mladim talentima na dnevnoj pozornici, do ponude speci�ičnih žanrova za iskusniju publiku na Forestroom
• Lopatinec, I. G. Kovačića 17
• Lopatinec, Zasadbreg 153a
• M. Središće, Frankopanska 1
• Macinec, Glavna 61
• Mačkovec, J. B. Jelačića 114
• N.S. Rok, M. Tita 49
• Palovec, Glavna 43
• Pribislavec, B. Radića 54
pozornici. Cilj je stvaranje smislenog festivala s kontinuiranim razvojem programa.
- Kako ocjenjujete gospodarski značaj Forestlanda za Međimursku županiju i lokalnu zajednicu? Možete li procijeniti ukupan ekonomski doprinos festivala?
- Gospodarski značaj je teško precizno opisati zbog brojnih neopipljivih faktora poput PR-a i ukupnog utjecaja na prepoznatljivost Međimurja. Važno je naglasiti da je Međimurje, koje je prije 10 godina imalo samo dva hotela i bez kampova, danas razvilo smještajne kapacitete s preko 700 iznajmljivača, više hotela i kampova, dijelom zahvaljujući i festivalu. Festival se razvija uz podršku lokalne zajednice, no postoji prostor za daljnju suradnju s dionicima koji još uvijek ne prepoznaju pun potencijal ovakvog događaja.
- Na koji način Forestland uključuje lokalnu zajednicu, od zapošljavanja do angažmana obrtnika i dobavljača? Postoji li prostor za još dublju integraciju?
- Lokalna zajednica direktno sudjeluje kroz poreze, doprinose, zapošljavanje lokalnih ljudi, studenata, radnika i volontera, te kroz angažman brojnih lokalnih tvrtki koje sudjeluju u izgradnji festivala. Međutim, postoji značajan prostor za daljnju integraciju. Primjerice, u drugim zemljama cijela sela sudjeluju u festivalima, organiziraju popratne sadržaje i dodatne zone izvan
• Sv. Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13
• Šenkovec, J. Bedekovića 2
• Štefanec, Zrinskih 26
• Štrigova 25a
• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2
Ostale trgovine
• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)
festivalskog prostora. Mi smo otvoreni za svaku suradnju i prepoznajemo prilike koje se propuštaju zbog nedostatka razumijevanja šireg konteksta.
- Koji su, po Vašem mišljenju, najveći izazovi s kojima se festival suočava te koje prilike vidite za njegov daljnji rast i razvoj u budućnosti?
- Izazovi uključuju nedostatak smještajnih kapaciteta i, s domaće strane, nedovoljno prepoznavanje značaja festivala od strane dijela lokalne zajednice. Nakon 13 godina kontinuiranog poslovanja, Forestland je jedini domaći festival takvog tipa. Iako možda nije usporediv s globalno najvećima poput Ultre ili Tomorrowlanda, on je “boutique” festival izgrađen s dušom, koji je doveo Međimurje na svjetsku festivalsku kartu.
- Za kraj, kakva je Vaša dugoročna vizija Forestlanda i njegovog utjecaja na prepoznatljivost Međimurja u Hrvatskoj i inozemstvu?
- Forestland je pozicionirao Međimurje na svjetsku festivalsku kartu, rame uz rame s velikim destinacijama, zahvaljujući dovođenju renomiranih izvođača iz Australije, Japana, SAD-a, uključujući Shaquillea O’Neala. Vidimo prostor za daljnji rast i napredak, oslanjajući se na publiku i partnere koji s nama rastu. Forestland je planiran da ostane i nastavi utjecati na regiju barem idućih 13 do 33 godine.
• KONZUM, Čakovec, Trg Republike 6 (8-13 h)
• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)
• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)
• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)
• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h)
• STUDENAC, Donja Dubrava (8-20 h)
Piše: Tomislav Novak
Hiljson Mandela, Krešimir Biškup i Miach
Pjenušac od chardonnayja bit će naš novi adut
Za njih je vinograd srce svega. Pravilo je jednostavno: puno rada rukama, znanje prenošeno s koljena na koljeno, i nikako herbicidima – travu u vinogradu samo kose, jer znaju da je sporije, ali vrijedi za zdravlje tla i mikroklimu koja voli lozu
Piše i foto: Sanja Heric
Kad malena vinarija iz
Prekope postane vinska senzacija na Decanteru, onda znate da tamošnja obitelj Kovač radi nešto posebno. Ne možemo se još oteti dojmu od prošle godine kada su postali senzacija Decantera osvojivši srebrnu medalju za svoj Pušipel Classic 2023. s 93 boda. Tada su prvi put poslali svoja vina na Decanter i odmah osvojili srebrnu medalju za svoj Pušipel Classic 2023, koji je pritom postao najbolje ocijenjeni pušipel u Hrvatskoj. Ove godine dokazali su da to nije bila slučajnost, ponovivši uspjeh s brončanim medaljama za Pušipel i Sauvignon iz 2024.
- Bilo je to veliko priznanje, ali i izazov: može li naš uspjeh biti ponovljen? Danas s ponos možemo reći - može, i jeste! Naša vina su i ove godine osvojila prestižne nagrade na Decanteru 2025, čime smo potvrdili da prošlogodišnji uspjeh nije bio slučajnost, već rezultat predanog rada, vizije i stalnog ulaganja u kvalitetu, kaže nam bračni par Kovač, koji nas je ugostio u svojoj obiteljskoj vinariji u Prekopi, podno takozvanog štrigovskog Beverly Hillsa.
Kreću u proizvodnju pjenušca od chardonnayja
- Na kraju, sve se to osjeti u čaši. Mi vjerujemo da se trud, strpljenje i odnos prema vinogradu ne mogu sakriti i da ljudi to prepoznaju kad kušaju naše vino, kažu nam Sanja i Stanko.
Rade na novom podrumu Trenutno se kod bračnog para Kovač u Prekopi intenzivno rade radovi na novom podrumu - projektu koji su dugo planirali i koji im je iznimno važan. Ne radi se samo o većem kapacitetu, već o stvaranju boljih uvjeta u kojima nastaje vino.
arome očarale već na prvi udah.
U vinogradu oboje vole raditi, a posao su podijelili. Stanko je vinar i podrumar, iz njegovih ruku nastaje vino. Zadužen je za rad s traktorom, dok Sanja ručno obrađuje vinograd te je zadužena za sređivanje papirologije.
su čistoća okusa i delikatnost arome presudni.
Njihov prvi pjenušac bit će od chardonnayja, sorte za koju vjeruju da najbolje može izraziti eleganciju i svježinu kakvu žele prenijeti u bocu.
Za bračni par Kovač ove su nagrade velika potvrda da rade nešto vrijedno i autentično. Posebno im je drago što je njihov pušipel prepoznat na tako visokom nivou.
Za njih su ove nagrade više od samih medalja. One su dokaz da �ilozo�ija koju prakticiraju, a to je potpuna posvećenost vinogradu, dubok respekt prema sorti i strpljiv rad u podrumu, donosi plodove.
- Pušipel je sorta koja traži vrijeme, znanje i strpljenje, ali
upravo u tome i leži njegova ljepota, govore nam dalje. - Za nas osobno, ove nagrade nisu cilj, već poticaj. One nas motiviraju da idemo dalje, da unaprjeđujemo svaki segment proizvodnje i da ostanemo dosljedni sebi, ali i otvoreni za nove izazove, poput proizvodnje pjenušca koju uskoro planiramo, otkrivaju. Vinograd im je, kako kažu, središte svega, i trude se prema njemu odnositi sa poštovanjem i razumijevanjem. Njihov pristup je uglavnom ručni rad, oslanjaju se na znanje koje se prenosi generacijama, ali istovremeno koriste i suvremena, moderna znanja. Travu u vinogradu ne tretiraju herbicidima, već je kose, svjesni da je to sporije i zahtjevnije. Njihov cilj je da tlo ostane živo, zdravo i da podržava mikroklimu koja pogoduje lozi, jer vjeruju da vino počinje u tlu, a ako ono nije u ravnoteži, ni vino ne može biti.
Svaki dan pozorno prate vinograd, slušaju prirodu i, razumije se, koriste i modernu tehnologiju da bi u pravo vrijeme poduzeli pravi korak. Ta ravnoteža tradicije i suvremenih alata za njih je formula za stvaranje vina koje je iskreno, autentično i u potpunoj harmoniji s prirodom.
- Ovim korakom želimo podići razinu kvalitete još više, ali bez gubitka identiteta. Vino za nas nije industrijski proizvod. Ono nosi priču vinograda, godina i nas samih. Novi podrum neće promijeniti naš stil, ali će nam dati veću kontrolu, više prostora za rad i mogućnost da još pažljivije njegujemo svaku bačvu, svaki tank i na kraju svaku bocu, govore nam dok nam toče u čašu njihov nagrađeni sauvignon ove godine, čije su nas
Sad, s novim podrumom i idejom pjenušca od chardonnayja, još jednom potvrđuju da su njihova vina više od proizvoda
Posebno ističu koliko im je važno da cijeli proces – od berbe do buteljiranja – protekne što nježnije i preciznije. Iz tog razloga istovremeno ulažu i u novu, modernu prešu koja dozvoljava meko, kontrolirano prešanje uz minimalne intervencije. To im je ključno, pogotovo kod bijelih vina i budućeg pjenušca, gdje
- Pjenušac će biti naša nova vinska priča, ali i novi izazov. Želimo zadržati prepoznatljivu čistoću i svježinu karakterističnu za naš stil, a istovremeno ponuditi vino koje će biti idealno za sve prigode, od svečanih događanja do opuštenih druženja, rekli su nam u razgovoru. Rad na pjenušcu ih iznimno veseli, jer im pruža priliku da pokažu koliko ozbiljno pristupaju svakom dijelu proizvodnje, od vinograda do butelje. Ovo je, kažu, još jedna potvrda njihove predanosti kvaliteti i spremnosti za inovacije.
Proširuju vinograd za dva dodatna hektara
Bračni par Kovač iz Prekope trenutno njeguju i obrađuju oko 4 hektara vinograda na kojima rastu sorte poput pušipela, chardonnaya, graševine, rajnskog rizlinga, sauvignona, muškat žutog i pinota bijelog. Sve te sorte s puno pažnje i strpljenja čuvaju kako bi iz njih izvukli najbolje.
A dobre vijesti ne staju tu –već od sljedeće godine planiraju proširiti vinograde za dodatna 2 hektara. Ova odluka nije pala s neba, nego se temelji na dosadašnjim pozitivnim iskustvima i sve većoj potražnji za kvalitetnim vinima koje stvaraju. Jasno je da je baš njihov pristup vinu pronašao put do srca ljubitelja vina, pa sad s entuzijazmom gledaju u budućnost i novu priliku za rast.
Sanja i Stanko u podrumu su uredili kutak gdje su izložili sva svoja vina
Bračni par Kovač u svojim vinogradu s vinima nagrađenim Decanterom
VINARIJA KOVAČ iz Prekope
Sanja s pušipelom koji je bio Decanterov najbolje ocijenjeni pušipel u Hrvatskoj
KAD DOBRE NAMJERE vode na sud Umirovljeni geolog
kažnjen jer je poklanjao štence bez dozvole
Umirovljeni geolog star 62 godine nepravomoćno je osuđen na novčanu kaznu od 150 eura jer je prošlog kolovoza na internetskom oglasniku objavljivao oglase za poklanjanje štenaca, a pritom nije bio registriran kao uzgajivač kućnih ljubimaca.
Krajem kolovoza 2024. muškarac je na internetskom portalu objavio oglas u kojem je nudio na poklon štence stare tri mjeseca. U oglasu je naveo da su životinje čipirane i cijepljene, a nakon objave razmjenjivao je poruke s potencijalnim budućim vlasnicima štenaca.
Slučaj je prijavljen Državnom inspektoratu koji je u travnju ove godine pokrenuo prekršajni postupak. Inspektori su utvrdili da muškarac nije imao rješenje o registraciji uzgoja koje je prema zakonu potrebno za bilo kakav oblik prijenosa vlasništva kućnih ljubimaca.
- Ne smatram se krivim jer nisam prodavao štence svoje kujice, već sam ih poklanjao. Čuo sam da je dobro za psa da ima jedan do dva okota zbog zdravlja. Smatrao
sam da ne trebam registrirati tu djelatnost jer mi nitko to nije rekao, izjavio je okrivljenik tijekom postupka. Sud je objasnio da se prema Pravilniku o uvjetima za uzgajivače kućnih ljubimaca pod pojmom prodaje podrazumijeva svaki oblik prijenosa vlasništva, uključujući i poklanjanje bez komercijalnog učinka. Zakon zahtijeva registraciju neovisno o tome naplaćuje li se prijenos vlasništva ili ne. Sutkinja je ocijenila da je muškarac bio u otklonjivoj zabludi o zakonskim obvezama, što joj je bio razlog da mu izrekne kaznu ispod propisane najmanje mjere. Zakon predviđa novčane kazne u rasponu od 1.990 do 3.981 eura, ali je sud uzeo u obzir okrivljenikovu prekršajnu nekažnjavanost, lošu imovnu situaciju i činjenicu da se radilo o nenamjernom kršenju propisa. Muškarac je također oslobođen plaćanja sudskih troškova jer je umirovljenik s malom mirovinom. Presuda još nije pravomoćna, a okrivljenik ima pravo žalbe u roku od osam dana. (ik)
U GORIČANU dvije žene kažnjene zbog vikanja na liječnicu u ambulanti
Ti si kriva jer sam ja pobacila
Dvije žene, stare 35 i 58 godina, nepravomoćno su kažnjene novčanim kaznama od 300 i 150 eura zbog narušavanja javnog reda i mira u ambulanti Doma zdravlja u Goričanu 15. svibnja ove godine.
Sudski spis otkriva da su se žene oko 9 sati ujutro žalile na uslugu u ambulanti na Školskoj ulici. Bolničarka, zaposlena u domu za starije, i umirovljena obućarka počele su vikati na doktoricu i medicinsku sestru.
“Ti si kriva što sam pobacila” -Iz ovih stopa idemo u ministarstvo, mirovinsko, novine, komoru, vikale su na liječnicu. Rekle su joj da dobiva novce za posao koji mora obaviti te da nisu jedini doktori u gradu. Mlađa žena posebno se obratila medicinskoj sestri.
- Ti si kriva jer sam ja pobacila, tj. izgubila dijete!, vikala je na sestru.
Tijekom suđenja na Općinskom sudu u Čakovcu obje žene priznale su krivnju. Bolničarka je objasnila da je već ranije imala nesporazume s liječnicom oko lijekova te da je te zgode došlo do verbalnog sukoba.
Otac: Prijetio mi je da će mi razbiti kuću!
- Do agresivnih ispada dolazi kad mu roditelji uskrate novac, a zbog naglih promjena raspoloženja sumnja se da maloljetnik konzumira Galaxy, navodi se u sociopedagoškoj anamnezi
Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 17-godišnjaka na 15 dana maloljetničkog zatvora jer je 6. svibnja ove godine napao oca kuhinjskim nožem nakon što mu je ovaj odbio dati novac za drogu Galaxy. Incident se zbio oko 14:45 u obiteljskoj kući kada je mladić zatražio od oca novac za drogu. Otac je odbio, što je razljutilo maloljetnika koji je počeo vrijeđati roditelja riječima "budala, ne daš mi novce, razbit ću cijelu kuću" te je razbio kuhinjski stol. Mahao s kuhinjskim nožem od 13 cm
Otac je tada izašao iz kuće, a sin je krenuo za njim, nastavljajući ga vrijeđati. U jednom trenutku je nasrnuo na oca držeći u ruci kuhinjski nož dužine 13 centimetara
kojim je mahao po zraku. - Jako se agresivno ponašao prema meni, rekao mi je da sam budala i prijetio da će mi razbiti kuću. U ruci je držao nož kojim je mahao, a koji je izvadio iz džepa dok smo se naguravali, ispričao je otac na sudu.
Tijekom naguravanja mladić je izgubio ravnotežu i glavom udario o zid kuće. Na mjesto je stigla hitna medicinska pomoć koja ga je prevezla u Županijsku bolnicu Čakovec gdje je utvrđeno da je zadobio manje površinske ogrebotine glave.
Ovo nije bio prvi put da se mladić nasilnički ponašao prema članovima obitelji. Sud navodi da je u nekoliko mjeseci pet puta počinio prekršaj iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Pravomoćno je kažnjavan za slične ispade, no to ga nije spriječilo da nastavi s agresivnim ponašanjem.
Maloljetnik je napustio školovanje nakon sedmog ra-
zreda osnovne škole i vrijeme provodi u dokolici. Šesto je dijete od jedanaestero djece rođene u izvanbračnoj zajednici. Obitelj se uzdržava od dječjeg doplatka i živi u zidanoj kući od dvije prostorije.
Hrvatski zavod za socijalni rad izvještava da mladić konzumira Galaxy te da ne pokazuje interes za mijenjanje ponašanja.
- Do agresivnih ispada dolazi kad mu roditelji uskrate novac, a zbog naglih promjena raspoloženja sumnja se da maloljetnik konzumira Galaxy, navodi se u sociopedagoškoj anamnezi.
Zavod je predložio izricanje kazne maloljetničkog zatvora jer je mladić nekritičan, recidivira u vršenju istih prekršaja, a sve radi konzumiranja Galaxyja. Prema mišljenju stručnjaka, ostankom u matičnoj sredini šteti i sebi i drugima.
- Maloljetnik je poricao točnost činjeničnih navoda,
a Sud je njegovu obranu ocijenio konfuznom i životno nelogičnom, zapisano je u presudi. Mladić je priznao da je razbio kuhinjski stol, ali nije bio kritičan prema vlastitom ponašanju.
U zatvoru samo 12 dana
Sud je uzeo u obzir način izvršenja prekršaja kada je mladić napao oca s kuhinjskim nožem te njegovu nezainteresiranost za promjenu ponašanja. Iz kazne mu se uračunavaju tri dana provedena u pritvoru, tako da ima za izdržati 12 dana zatvora. Sudačka dvorana odredila je i mjeru oduzimanja kuhinjskog noža koji je korišten u napadu. Maloljetnik je oslobođen plaćanja troškova postupka jer nema vlastitih prihoda. (ik)
- Liječnica je bila arogantna i bezobrazna prema meni, branila se 35-godišnjakinja. Dodala je da nije rekla: "Hvala bogu kaj su ti zapalili auto", kako je stajalo u optužnici.
- Ništa čudno kaj su vam zapalili auto, kad ste tako bezobrazni i arogantni, objasnila je što je stvarno rekla. Medicinskoj sestri je zamjerila što su je u vrijeme trudnoće tjerali na posao i nisu joj dali bolovanje, što je dovelo do pobačaja. Starija žena dodala je da je nakon tog posjeta zatražila drugu liječničku pomoć gdje je utvrđeno da je prvobitno nije adekvatno liječila.
Dobile minimalnu kaznu
Sud je uzeo u obzir da su obje žene priznale prekršaj i da ranije nisu kažnjavane za slične prekršaje. Mlađoj ženi izrekao je minimalnu kaznu za ovaj prekršaj, dok je stariju kaznio blažom kaznom zbog loše materijalne situacije. Obje moraju platiti i po 30 eura sudskih troškova. Presuda još nije pravomoćna te se protiv nje može podnijeti žalba u roku od osam dana. (ik)
OPĆINSKI SUD u Čakovcu
Muž zakuhao sukob bivše i sadašnje
žene, najgore prošla
11-godišnja kćer
Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio ženu (29) na 600 eura kazne jer je 13. srpnja prošle godine tijekom svađe s bivšom suprugom svog muža udarila njezinu 11-godišnju kćer drškom metle po glavi. Muškarac je pozvao bivšu suprugu da dođe s troje djece po školske stvari, lažući joj da je sadašnja supruga na poslu. U stvarnosti, otjerao je sadašnju suprugu iz kuće nakon svađe. Bivša supruga je provela oko pola sata u kući uzimajući stvari za djecu, a u tom je vremenu muškarac telefonski pozvao sadašnju suprugu da se vrati po svoje stvari. Kada je sadašnja supruga stigla s pratnjom u dvorište, bivša
supruga zajedno s djecom još uvijek je bila tamo.
Sadašnja supruga počela je vikati na bivšu suprugu te joj naređivala da izađe iz dvorišta jer je to "njezina kuća”. Bivša supruga je objasnila da se u tom trenutku nalazila s djecom na dvorištu, udaljena desetak metara od napadačice.
Tijekom verbalne svađe 29-godišnja žena pokušala je �izički nasrnuti na bivšu suprugu, ali ju je u tome spriječio muž. U tom trenutku je držala metlu u ruci i udarila je njegovu 11-godišnju kćer drškom po glavi iznad lijevog oka.
- Mama boli me, boli me, vikala je djevojčica nakon udarca, prema tvrdnjama
majke. Dijete je odmah nakon toga ušlo u automobil, a majka je s ostalom djecom napustila mjesto događaja i obavijestila policiju. Osuđena žena branila se na sudu tvrdeći da nikoga nije udarila.
- Nije točno da bi pokćerku udarila drškom metle po glavi. Da sam to učinila, muž me ne bi pogledao, a kamoli dozvolio da udari njegovo dijete bilo tko, izjavila je tijekom suočavanja s bivšom suprugom.
U njezinu obranu svjedočili su muž, šogorica i rođak koji su bili prisutni tijekom događaja. Svi su poricali da je do �izičkog nasilja došlo, tvrdeći da je bila udaljena dvadesetak metara od dje-
ce te da je samo došlo do verbalne svađe. Sud je međutim procijenio da su iskazi obrane nepouzdani zbog rodbinskih veza sa osuđenom ženom. Presudu potvrđuje i izvještaj Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji je naknadno razgovarao s djetetom. Djevojčica je u razgovoru sa socijalnim radnicima, bez prisutnosti majke, ponovila da ju je žena udarila metlom. Sud je 29-godišnjoj nezaposlenoj ženi, majci jednog djeteta koja ima status njegovateljice djeteta s posebnim potrebama, izrekao kaznu ispod zakonskog minimuma zbog loših imovinskih prilika i dosadašnje nekažnjavanosti. (ik)
NESREĆA u Selnici
Nevrijeme odnijelo kontrolu
Na teren su brzo stigli hitna pomoć, policija i vatrogasci DVD-a Mursko Središće
Piše: Benjamin Jakopić foto: Tomislav Novak
Tijekom jakog nevremena koje je u nedjelju, 27. srpnja pogodilo Međimurje, na cesti između Murskog Središća i Selnice oko 18 sati dogodila se prometna nesreća u kojoj je mlada
vozačica (rođena 2003. godine) sletjela s ceste i pritom prevrnula automobil na krov. Prema informacijama iz policije, vozačica nije prilagodila brzinu stanju na cesti: kolnik je bio mokar, vidljivost loša, a nesreća se dogodila u zavoju. U jednom trenutku izgubila je kontrolu nad vozi-
lom, izletjela s ceste, udarila u jarak i završila prevrnuta.
Na teren su brzo stigli hitna pomoć, policija i vatrogasci DVD-a Mursko Središće.
Vatrogasci su osigurali mjesto nesreće i vratili automobil na četiri kotača, dok su djelatnici hitne pomoći
NEDELIŠĆE
Cirkular
teško ozlijedio učenika
na radu
U ponedjeljak, 28. srpnja oko 9:30, u proizvodnom pogonu trgovačkog društva u Ulici Vladimira Nazora u Nedelišću, dogodila se teška nesreća na radu. Ozlijeđen je 18-godišnjak koji je ondje obavljao drvodjeljske poslove putem učeničkog servisa. Do nesreće je došlo kada je mladić neoprezno
HODOŠAN
vozačicu prevezli u bolnicu. Srećom, zadobila je samo lakše ozljede.
Policija je obavila očevid, a još jednom se upozorava vozače da posebno paze u sličnim uvjetima, jer obilna kiša, mokra cesta i zavoji ne ostavljaju puno prostora za pogrešku.
PLATIO KAZNU od 260 eura
Pijani radnik iz Nedelišća glasnom muzikom živcirao susjede
Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 26-godišnjeg radnika iz Nedelišća na novčanu kaznu od 260 eura i oduzimanje zvučnika jer je u alkoholiziranom stanju pustio glasnu muziku koja se čula stotinjak metara uokolo te remetio mir susjedima.
Događaj se zbio 29. lipnja oko 21:15 kada je mladić u dvorištu svoje kuće pustio glazbu preko prijenosnog zvučnika marke Vivax. Glazba se čula daleko u okolicu i uznemiravala je prolaznike i
stanare obližnjih kuća koji su se pripremali za noćni odmor. Policija je na mjesto pozvana zbog pritužbi mještana. Kada su policajci stigli, utvrđeno je da je muškarac bio pod utjecajem alkohola od 1,30 grama po kilogramu. Uhićen je u 01:10 sljedećeg dana i zadržan do 11:30 kada je doveden na sud. Zvučnik mu je privremeno oduzet. - Smatram se krivim za počinjenje prekršaja, u cijelosti priznajem da sam predmetne zgode puštao glasnu muziku
sa zvučnika i na taj način remetio javni red i mir ostalih mještana, iskreno mi je žao zbog počinjenja prekršaja do kojeg je došlo jer sam bio pod utjecajem alkohola, izjavio je u svojoj obrani dodajući da se takav incident više neće ponoviti.
Sud je uzeo u obzir da je okrivljenik priznao krivnju i izrazio žaljenje, ali i činjenicu da je i ranije kažnjavan za slična djela. Zbog ranijih prekršaja, izrečena mu je minimalno propisana kazna od 300 eura
minus 40 eura za dan koji je proveo u pritvoru.
Sud je također naredio trajno oduzimanje zvučnika bez prava na naknadu. Obrazložio je da postoji opasnost da će se predmet ponovno koristiti za slične prekršaje, što je u skladu s europskim standardima zaštite ljudskih prava.
Muškarac ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od osam dana od primitka presude. (ik)
rukovao cirkularom, koji mu je pritom zahvatio šaku ruke. U Županijskoj bolnici Čakovec utvrđeno je da je zadobio teške ozljede te je hitno prevezen na daljnje liječenje u Zagreb. Na mjesto nesreće izašao je i inspektor rada, a o događaju će biti obaviješteno i nadležno državno odvjetništvo. (bj)
Vrijeđao policajce pa proveo pola dana u pritvoru
Prometni tehničar iz Donjeg Kraljevca nepravomoćno je osuđen na novčanu kaznu od 550 eura jer je u alkoholiziranom stanju vrijeđao policijske službenike pogrdnim riječima tijekom prometne kontrole u Hodošanu 14. svibnja ove godine. Muškarac je oko 23:30 vozio Prvomajskom ulicom kada su ga policijski službenici zaustavili zbog prometnog prekršaja. Tijekom postupanja bio je pod velikim utjecajem alkohola te je vrijeđao policajce riječima "Najte me j***ti, ko j**e policajce i ko im j**e mater".
Policijski službenici uhitili su ga nekoliko minuta nakon incidenta, a u pritvoru je proveo pola dana. Pušten je sljedećeg dana u 11:35.
Protiv prekršajnog naloga koji je izdala Policijska postaja Prelog muškarac je podnio prigovor, zbog čega je slučaj došao pred Općinski sud u Čakovcu. Na raspravi 8. srpnja priznao je krivnju i izrazio žaljenje zbog počinjenog.
MALA SUBOTICA
- Bio sam pod velikim utjecajem alkohola i to je razlog zbog kojeg sam izgovorio te riječi. Sada mi je jako žao i kajem se zbog počinjenog. Obećavam da se to sigurno više neće ponoviti, izjavio je muškarac pred sudom. Sutkinja ga je kaznila novčanom kaznom od 550 eura, što je ispod propisane najniže mjere za ovaj prekršaj. Kao olakotne okolnosti uzela je u obzir njegovo priznanje, iskazano žaljenje i činjenicu da do sada nije bio kažnjavan za istovrsni prekršaj. Vrijeme provedeno u pritvoru uračunato mu je u kaznu, pa treba platiti 470 eura. Kaznu mora platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, a troškove postupka u iznosu od 15 eura. Muškarac radi kao prometni tehničar, oženjen je i otac dvoje djece. Protiv presude može podnijeti žalbu u roku od osam dana. (ik)
Ukrao solarne panele
Između 19. i 24. srpnja u Maloj Subotici, iz ograđenog dvorišta obiteljske kuće u Dravskoj ulici, nepoznati počinitelj ukrao je više komada solarnih modula i razni materijal za njihovu ugradnju, vlasništvo poduzeća iz Čakovca. Materijalna šteta procijenjena je na više stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
KURŠANEC
Na igralištu mu ukrali bicikl
U srijedu, 30. srpnja u poslijepodnevnim satima u Kuršancu, na nogometnom igralištu u Glavnoj ulici, nepoznati počinitelj ukrao je bicikl. Materijalnu štetu 44-godišnji vlasnik procijenio je na nekoliko stotina eura. Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela krađe, podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Vatrogasci su ubrzo auto vratili na četiri kotača
Citroën je završio na krovu
Ipak sporazum o carinama
Najvažniji sporazum za budućnost Europske unije svakako je dovršetak dogovora između SAD i EU o carinama. Ključno je da nema carinskog rata niti će ga biti, da su carine na uvoz u SAD 15 posto, isto koliko i iz Japana. Osnovno je također da će američke carine štetiti građanima Amerike. Oni će morati kupovati skuplju robu, ponajprije automobile. Ako će se to isplatiti, proizvođači automobila gradit će tvornice u Americi, no ništa tu nije crno bijelo, dijelovi za jedan automobil dolaze iz cijelog svijeta. Karakterističan je dio sporazuma o zrakoplovima, odnosno „nula za nulu“ carina, naprosto zbog toga jer dijelovi za zrakoplove dolaze iz cijelog svijeta pa bi uvođenje carina bilo kontraproduktivno.
Slično je s i tehnologijom, odnosno čipovima, carina je „nula za nulu“ no EU se obvezala na kupnju američkih čipova iako ima globalnog igrača, dok oružje i obrana nisu dio ovog sporazuma, no sigurno je da će EU i dalje kupovati i dalje dio američkog oružja. Zapravo je tu također mnogo nejasnoća.
Za farmaceutske proizvode koji su izvan sporazuma ostaje „nula za nulu“, no prijeti 15 posto carina uskoro, još će se tu lomiti koplja.
Kod poljoprivrednih proizvoda odnosno hrane i pića doći će do promjene, EU će sniziti barijere na američki izvoz za dio proizvoda, tako na primjer me-
so bizona, no ne i govedine, u zamjenu za čuvanje svoje proizvodnje, no tu opet ništa nije jasno i tek će se u narednim mjesecima znati nešto više.
Carine na čelik i aluminij kao bolna američka točka podliježu kvotama, a iznad toga vjerojatno će ostati pedeset posto. Ako SAD uspije osigurati dovoljne količine specijalnih čelika i aluminija svojim ugovorima, to ide protiv Kine s kojom će tek početi pregovori, a moglo bi doći i do trgovinskog rata.
Europska komisija se ovim sporazumom obvezala kupiti energije (nafte i ukapljenog plina) za čak 750 milijardi dolara, prema Trumpu, no to je još neizvjesno, te količne Europa ne može progutati.
Ukratko, čini se da ovim sporazumom gubi Europska unija. No, još je prerano za bilo kakve ocjene, kao i do sada, odlučit će nove tehnologije u narednim godinama koje tek dolaze.
Amerika je dugo �inancirala Europu poslije Drugog svjetskog rata, Njemačka se razvila jer nije trebala proizvoditi oružje. Sad se to promijenilo. Zapravo globalna trgovina sad ovisi od toga hoće li biti trgovinskog rata s Kinom i Rusijom ili ne.
ih dajem djeci
Nije ni znala da ju je za nagradu prijavila kćer Barbara Hamp, upravo s kojom je i započela Marinina udomiteljska priča
Piše: Ivana Sklepić
Marina Hoblaj ušla je među deset �inalista za nagradu Naj radnika u sklopu projekta Mali svjetionik 2025. – priznanje koje se na nacionalnoj razini dodjeljuje radnicima koji svojim djelovanjem ostavljaju trag u zajednici. Među više od 230 prijavljenih, Marina se istaknula svojom dugogodišnjom predanošću u području udomiteljstva.
Kćer je čuvala tajnu do posljednjeg trenutka
Kroz više od 30 godina Marina djeluje kroz Udrugu Nada za život i Udrugu udomitelja djece Međimurja. Njezina priča nije samo radna biogra�ija, već poziv
– svakodnevna borba da se djeci bez sigurnog doma pruži ljubav i nova šansa. Marina zapravo nije ni znala da ju je za nagradu prijavila kćer Barbara Hamp, upravo s kojom je i započela Marinina udomiteljska priča. Saznala je za prijavu tek kada je trebalo navesti poslodavca – službeno je to Marinin suprug Vladimir, i tada joj je sve postalo jasno. Bio je to trenutak pun emocija i iznenađenja. - Kćer Barbara me prijavila i za Ponos Hrvatske, s radošću se prisjeća Marina.
Svi �inalisti, uključujući i Marinu, dobit će nagradu od 1.000 eura, dok će najboljem među njima biti uručen iznos od 15.000 eura. U duhu obitelji Hoblaj, taj će se novac, kako kažu, svakako iskoristiti za
djecu: da im se omogući nešto lijepo, toplo i nezaboravno. Marina je aktivna i na humanitarnom planu. Nedavno je, kroz djelovanje svoje udruge, sudjelovala u organizaciji street workout događaja u Murskom Središću, s ciljem prikupljanja sredstava za djecu. Prikupljeni novac najvjerojatnije će biti iskorišten za ljetovanje – kako bi mališanima omogućili bezbrižne dane na moru. U svijetu koji često zaboravi na tihe junake, Marina je podsjetnik da dobrota još uvijek glasno govori – djelima.
U Murskom Središću uskoro još jedan humanitarni događaj Idući veliki događaj bit će 30. kolovoza, kada će Marina
sudjelovati u Nacionalnom susretu udomitelja koji se ove godine održava u Murskom Središću, kod tamošnje osnovne škole.
Očekuje se dolazak oko 500 sudionika iz cijele Hrvatske, a dio je to nacionalnog Foruma za kvalitetno udomiteljstvo.
Događaj će svojim dolaskom uveličati brojni uzvanici, među kojima se očekuju predstavnici UNICEF-a, dječja pravobraniteljica i ministar Piletić.
Uz edukativne radionice i razmjenu iskustava, susret će obogatiti i raznovrstan program za djecu – sportske aktivnosti, igra na napuhancima te kazališna predstava “Gdje je dom”.
UDOMITELJICA Marina Hoblaj finalistica je za Naj radnika Hrvatske
Marini je najveća podrška suprug Vladimir
1. kolovoza 2025.
Piše: Josip Šimunko
UVRO Oluja 2. domobranska bojna iz Čakovca u sastavu 24. domobranske pukovnije iz Varaždina imala jednu od ključnih zadaća u Zbornom području Bjelovar, zauzimanje Hrvatske Dubice i probijanje neprijateljskih linija prema Hrvatskoj Kostajnici. Zapovjednik 24. pukovnije bio je Ivica Ivaci, koji je zapovijedio mobilizaciju 2. međimurske domobranske bojne kao najspremnije u pukovniji. Zapovjednik 2. domobranske bojne Čakovec bio je Josip Lisjak, inače iz Strahoninca, koji se sjeća nekih manje poznatih detalja o tijeku operacije.
Ovo nije vojna vježba, idemo u rat!
- Zapovjednik 24. varaždinske domobranske pukovnije Ivica Ivaci iz Kuršanca iznenada me u najvećoj tajnosti obavijestio da što brže moramo mobilizirati 2. domobransku bojnu iz Međimurja pod mojim zapovjedništvom. Bila je utrka s vremenom, dobar posao odradio je tada Ured za obranu Čakovec.
Preuzeo sam dokumente 2. domobranske bojne točno u ponoć između 2. i 3. kolovoza u Varaždinu i krenuo u Mačkovec na zborno mjesto.
Ostatak noći, jutra i prijepodne dolazili su mobilizirani pripadnici bojne u Mačkovec, gdje smo ih raspoređivali i informirali te provjeravali opremu. Bila je i nekolicina onih koji nisu željeli u rat, no to smo brzo rješavali zamjenama ako je bilo opravdano.
Međimurska 2. domobranska bojna mobilizirana je 3. kolovoza u cjelini. To nije bilo lako, trebalo je od svojih svakodnevnih obveza otrgnuti 700 ljudi. Pomagao sam maksimalno po zapovjednoj liniji, neke smo ljude koji su bili odsutni mijenjali u hodu s novim ljudima.
Zapovjednici satnija 2. domobranske bojne u Oluji bili su: Zvonko Panić iz Gornjeg Mihaljevca bio je zapovjednik zapovjedne satnije, Vlado Glavina iz Čakovca bio je zapovjednik 1. satnije, Martin Subotić iz Savske Vesi bio je zapovjednik 2. satnije, Nikola Bartolić iz Donjeg Vidovca bio je zapovjednik 3. satnije. Minobacačku bitnicu od 120 mm vodili su Josip Žerjav i Drago Špicar.
Bio sam veoma sretan što je odaziv ljudi bio čak oko 90 posto ili više, neki su ljudi bili na terenu pa smo morali mijenjati, no bio je to uspjeh mobilizacije. Svi su znali da se ide u konačno i oslobođenje i da je pred nama nešto veliko. Zapovjednik pukovnije
Ivaci je pred našim strojem u Mačkovcu na zbornom mjestu prije polaska rekao: - Ovo nije vojna vježba, idemo u rat!”
Nitko tada nije odustao, bio sam ponosan svoje dečke.
JOSIP LISJAK, zapovjednik 2. bojne 24. domobranske pukovnije o VRO Oluja
Bila je to utrka s vremenom, no odradili smo sve zadaće
Zapovjednik Lisjak svjedoči o munjevitoj mobilizaciji, proboju i ključnim bitkama 2. domobranske bojne Čakovec, koja je pisala povijest u oslobađanju Hrvatske Dubice i osiguranju granice
Proboj prema
Uni i Baćinu
Uoči početka Oluje u 5 sati ujutro 4. kolovoza stigli smo u zonu razmještaja u sela Staru i Novu Subocku u blizini Novske. Dobili smo zapovijed da s postrojbama Zbornog područja Bjelovar krenemo u napad pravcem Jasenovac – Hrvatska Dubica – Hrvatska Kostajnica. Nakon što je 125. domobranska pukovnija iz Novske ostvarila svoju zadaću i oslobodila mostobran na desnoj obali Save, 2. domobranska bojna iz Čakovca u kasnim popodnevnim satima 4. kolovoza prelazi srušeni željeznički most kod Jasenovca. Pješačimo oko tri kilometra prema Dubici te preuzimamo dostignutu crtu od 125. pukovnije i utvrđujemo se. U noći stižu naši inženjerci iz čakovečke 34. bojne, koji su imali zadaću dići most preko Une u zrak koje vodi Dragutin Remenar. Dočekali smo i davali borbeno osiguranje za vrijeme akcije dok su radili na mostu. Most je u noći dignut u zrak, odnosno teško oštećen tako da preko njega nisu mogli tenkovi. Rano ujutro krećemo dalje u napad prema Dubici, napredujemo veoma brzo. Povremeno su nas ugrožavali minobacači 125. domobranske pukovnije jer su tukli preko nas, 125. je napadala djelom prema Dubici, a dijelom prema Uni na našem lije-
vom boku. U Hrvatsku Dubicu ulazimo ujutro 5. kolovoza u 9 sati pod borbom, bila je dijelom napuštena, osiguravamo bokove od strane Une i utvrđujemo se kod mosta na Uni. Tu se spajamo s 52. domobranskom pukovnijom iz Daruvara. Zapovijed za daljnje napredovanje stiže nam u 12. sati 5. kolovoza. U 14 sati tog dana u popodnevnim satima pod borbom napredu-
jemo prema selu Baćin, tu se utvrđujemo, kod Une i glavne ceste. Desno od nas prema brdima čuvamo lijevi bok 121. domobranske pukovnije koja je sjeverno od nas. Traju topničke provokacije preko Une i manji napadi, no nitko od naših nije stradao. Jako je slaba veza, naši vezisti s Lucijanom Franinom, osigurali su improviziranu vezu s pukovnijom. Ne znamo da smo smjestili
naše zapovjedništvo i dio ljudi tik do masovne grobnice u koju su četnici svojedobno bacili poubijane stanovnike sela Baćin. Crkva je bila odavno razorena. Pokušavamo se malo odmoriti, već treći dan smo na nogama, nije lako.
Oslobođenje
Knina dalo im je novu snagu
Iznenada je do nas stigla vijest da je pao Knin, odjednom su svi o tome govorili. Saznajemo da su naše snage 4. i 7. gardijske brigade oslobodile Knin, nastaje veliko spontano veselje među borcima. Znali smo da je gotovo. To nam je dalo novu snagu.
Preko naših linija prema zapovjedi propuštamo 121. domobransku pukovniju iz Nove Gradiške koja kreće dalje u napad prema selu Slabinja i Hrvatskoj Kostajnici, dok mi imamo zadaću čišćenja terena i utvrđivanja u selu Baćin. Kuće su mahom već davno prije srušene, ne
možemo smjestiti ljude koji odmaraju vani na otvorenom, povremeno se puca i traju okršaji. Na drugoj strani Une je neprijatelj, to je na puškomet. Rano ujutro 6. kolovoza krećemo u čišćenje terena prema selu Slabinja, od Baćina do Slabinje je oko 4 kilometra, a samo je selo Slabinja dugo 8 do 9 kilometara. Surađujemo s 121. pukovnijom iz Nove Gradiške. Osiguravamo im bokove za nesmetano napredovanje prema Hrvatskoj Kostajnici. Zona odgovornosti nam je do brda Čukur i Šupljem kamenu i mjesta pogibije Gordana Lederera, koji kilometar od Hrvatske Kostajnice. Zadaće bojne su osiguravanje i čuvanje hrvatske granice, zauzimanje obrambenih položaja. U cijeloj akciji koja je trajala četiri dana, neki su se borci iskazali. Između ostaloga, imenovao sam Renatu Čulinović zapovjednicom desetine 2. pješačke bojne jer je bila jako aktivna i pomagala i znanjem i svojim savjetima borcima, bilo je dosta umornih ljudi koji nisu bili naučeni na tako velike napore. Hrvatska Kostajnica je 6. kolovoza oslobođena, nakon što je u nju ušla 121. domobraska pukovnija iz Nove Gradiške i krenula prema sjeveru te dočekala zagrebačke postrojbe. Slavimo, spojile su se jedinice Zbornog područja Bjelovar i Zagreb.
Veličanstven doček na trgu u Čakovcu Utvrđujemo se na rijeci Uni i čuvamo hrvatsku granicu sve do 14. kolovoza, predajemo liniju i 15. kolovoza se vraćamo u Čakovec. Do kraja života neću zaboraviti veličanstven doček na trgu u Čakovcu – sjeća se Josip Lisjak, koji i danas nosi ratni nadimak Lisac. (iz knjige u rukopisu „Drenov bok“ istog autora)
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Marciuš team Vaš partner kroz osiguranje. Ugovorite osiguranje po Vašoj mjeri.
Josip Lisjak, Ivica Ivaci i međimurski župan Marijan Ramuščak u posje�, fotografija iz 1995. godine neposredno nakon završetka akcije "Oluja"
Zapovjednik 2. bojne 24. domobranske pukovnije Josip Lisjak na ratnoj fotografiji iz 1995. godine
ČESTITKA GRADONAČELNICE GRADA ČAKOVCA LJERKE CIVIDINI povodom
praznika Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja Pobjeda u „Oluji“ označila završetak rata i početak novog razdoblja u povijesti Hrvatske
Poštovane sugrađanke i sugrađani!
Puna tri desetljeća prošla su od sudbonosnog početka kolovoza ’95., kad je Hrvatska vojska pobjedom u „Oluji“, osigurala naše granice i završila četverogodišnju okupaciju velikog dijela naše domovine. Vijorenje hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi, koja je simbolički označila kraj velikosrpske agresije te početak novog razdoblja u povijesti Hrvatske.
Svi oni koji su živjeli u to vrijeme, sjećaju se ogromnog nacionalnog jedinstva i ponosa što smo se oslobodili vlastitim snagama, dokazujući tako svima da u ovom dijelu Europe živi narod koji, iako brojčano mali, sam može ostvariti vlastite interese i osigurati opstojnost. Pobjeda u „Oluji“ omogućila je i mirnu reintegraciju istočnog dijela Hrvatske te završetak rata u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Za sve to najzaslužniji su hrvatski vojnici i policajci koji su vojnički čisto u samo nekoliko dana oslobodili okupirano područje te u potpunosti slomili neprijatelja.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti jedan je od onih datuma iz moderne povijesti kad uistinu možemo slaviti. Naša domovina tih je dana oslobođena, a naša samostalnost i sloboda za kojom su stoljećima težili naši preci, konačno je i u potpunosti ostvarena. Budimo ponosni i poklonimo se onima koji su vojnički čisto porazili neprijatelja. Nacionalno jedinstvo i odlučnost iz tog vremena neka nam bude poticaj za rješavanje izazova s kojima se danas susrećemo.
Sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja! gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini
GRADSKI BAZENI Čakovec
Stižu tobogani, sjenila i paneli
Čakovec već od 2021. godine uživa u novom kompleksu vanjskih bazena, a sada se projekt nastavlja s važnom nadogradnjom vrijednom gotovo četiri milijuna eura. Grad je od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zaprimio odluku o dodjeli gotovo 4 milijuna eura bespovratnih sredstava iz ITU mehanizma za daljnju unaprjeđenje postojećih sadržaja.
U nadolazećoj fazi planira se postavljanje sjenila
na dječjem dijelu bazena, izgradnja tobogana i strojarnice za tobogan, te instalacija fotonaponskih panela za proizvodnju solarne energije i dizalice topline za dogrijavanje bazenske vode.
Ova nadogradnja dodatno će obogatiti ponudu i poboljšati uvjete za rekreaciju i odmor građana, pružajući moderan prostor prilagođen različitim generacijama i potrebama stanovnika Čakovca, Urbanog područja te Međimurske županije. (sh)
NAPLATA PARKIRANJA za Porcijunkulovo Parking se naplaćuje i za vikend
Tijekom manifestacije
Porcijunkulovo 2025., do nedjelje 3. kolovoza, u Čakovcu vrijedi posebna prometna regulacija. Zatvaraju se dijelovi Zrinsko-Frankopanske i Športske ulice svaki dan od 18:00 do 3:00 sati. Posebno zbog Međunarodnog oldtimer susreta, u subotu 2. kolovoza od 7:00 do 12:00 zatvoren je desni prometni trak na Trgu Eugena Kvaternika i
parkiralište u Parku Rudolfa Kropeka.
Parkiranje se tijekom manifestacije naplaćuje od 8 do 20 sati: u prvoj, drugoj i trećoj kategoriji 0,40 eura po satu, a u četvrtoj 0,25 eura. Kontroliraju se i stanarske kategorije parkirališta. Građani se mole za razumijevanje i poštivanje privremenih mjera radi sigurnosti i nesmetanog odvijanja događanja. (sh)
Gimnazija napokon dobiva i pristup s ceste
Deset novih učionica s kabinetima, sportska dvorana, specijalizirani STEM blok te uređen okoliš
Gimnaziju Josipa Slavenskog u Čakovcu uskoro čeka velika preobrazba – potpisan je ugovor za dogradnju, što predstavlja jedan od najvećih obrazovnih infrastrukturnih projekata u regiji.
- Ovo je jedan �inancijski veoma zahtjevan projekt, čija ukupna vrijednost prelazi 12 milijuna eura, pri čemu je 4,8 milijuna eura osigurano iz fondova, a preostala sredstva mora priskrbiti Međimurska županija, ističe župan Matija Posavec. Svečanom su potpisivanju prisustvovali župan Matija Posavec, gradonačel-
nica Čakovca Ljerka Cividini, ravnateljica Gimnazije Sandra Breka-Ovčar, direktor izvođačke Hidroing Danijel Risek, ravnateljica REDEA-e Sandra Polanec Marinović, županijske pročelnice i predsjednik školskog odbora Gimnazije, Petar Pavlic.
Više od 1.000 kvadrata novog prostora Dogradnja će obuhvatiti deset novih učionica s kabinetima, modernu sportsku dvoranu, specijalizirani STEM blok te uređenje okoliša,
sveukupno na više od 1.000 četvornih metara. Naglasak se stavlja na potrebu Grada Čakovca za sportskim i rekreativnim prostorima, pri čemu će dvorana Gimnazije biti odlično rješenje, te će biti dostupna i vanjskim korisnicima.
- Posebice smo zahvalni županu Posavcu, koji za ovakve projekte nikad ne kaže ne, s osmijehom je istaknula ravnateljica škole Sandra Breka-Ovčar. Zahvalila se Gradu Čakovcu na odobrenju za izgradnju pristupne prometnice sa Zrinsko-Frankopanske
ulice, čime će gimnazija dobiti prvi samostalni ulaz. Radovi bi trebali započeti sredinom kolovoza, a predviđeni rok za dovršetak je 24 mjeseca. Izvođač napominje da će radovi biti usklađeni s nastavom, oslanjajući se na pozitivna iskustva stečena na prethodnim sličnim projektima. Ova će dogradnja omogućiti Gimnaziji Josipa Slavenskog da svojim učenicima i nastavnicima osigura funkcionalan, suvremen i siguran školski prostor, kakav i zaslužuju. (is)
Dolaze novi kolonoskopi, EKG, kreveti...
Županijska bolnica Čakovec raspisala je tri velika natječaja za nabavu medicinske opreme čija ukupna procijenjena vrijednost iznosi 629.541 euro. Modernizacija će značajno poboljšati uvjete liječenja pacijenata u različitim odjelima.
Najveću investiciju predstavlja nabava endoskopske opreme s procijenjenom vrijednošću od 401.571 euro. Bolnica planira endoskopski stup za kolonoskopiju s tri kolonoskopa, dijagnostičko-terapijskim gastroskopima i elektrokirurškom jedinicom uz pripadajući ormar za skladištenje endoskopa i perilicu endoskopa, a ukupna proci-
jenjen vrijednost te nabave iznosi 272.335 eura.
Modernizacija dijagnostike
Druga po vrijednosti je nabava 38 bolničkih kreveta s procijenjenom vrijednošću od 149.090 eura, koja obuhvaća pet različitih odjela. Ortopedski i ginekološki odjeli dobit će po 10 novih kreveta (po 24.960 eura), dok će odjel hemodijalize dobiti ukupno 11 kreveta pri čemu će četiri kreveta biti s vagom za intenzivnu njegu (27.940 eura) , a preostalih sedam „običnih” (27.300 eura). Odjel palijativne skrbi dobit će sedam specijalnih kreveta s hibridnim
madracima i kompresorima (43.930 eura).
Treća nabava odnosi se na EKG uređaje i monitore s procijenjenom vrijednošću od 78.880 eura. Bolnica je raspisala nabavu za sustav telemetrijskog praćenja EKG zapisa za 39.200 eura, monitore vitalnih funkcija za 12.000 eura, kardiotokograf sa sondama za 20.480 eura te EKG uređaj poveziv s postojećim sustavom za 7.200 eura.
Poboljšanja za pacijente
Nova oprema omogućit će kvalitetniju dijagnostiku i liječenje pacijenata. Endoskopska oprema će poboljšati
uvjete za preglede i zahvate u gastroenterologiji, dok će 38 novih kreveta s naprednim funkcijama povećati udobnost pacijenata, ali i olakšati rad medicinskog osoblja. Posebno su važni kreveti s vagom koji omogućavaju kontinuirano praćenje tjelesne težine pacijenata na dijalizi, što je ključno za njihovo zdravlje. Telemetrijski sustav za praćenje EKG zapisa omogućit će kontinuirano nadziranje srčane aktivnosti pacijenata na daljinu.
Ponude za sva tri natječaja mogu se predavati do sredine kolovoza, a isporuka opreme planirana je u roku od 60 dana od potpisa ugovora. (ik)
DOGRADNJA GIMNAZIJE Josipa Slavenskog
Sandra Breka-Ovčar, ravnateljica Gimnazije
MRAZOVIĆI već četvrtu generaciju čuvaju Krištanovec
Sve te sekunde nepravde, sada su konačno došle na svoje!
DO 10 GODINA bez plaćanja poreza na dobit – ako ulažete pametno
Proširujete tvrtku, gradite halu, kupujete strojeve ili zapošljavate?
Vatrogastvo u obitelji Mrazović nije samo tradicija, već način života koji se prenosi s koljena na koljeno
Piše: Martina Jarni
Priča o vatrogastvu u obitelji Mrazović počinje još davne 1929. godine, kada je Florijan Mrazović postao jedan od prvih izabranih dužnosnika Dobrovoljnog vatrogasnog društva Krištanovec. Dužnost je obnašao sve do svoje smrti, ostavivši snažan trag u lokalnoj vatrogasnoj povijesti.
Vatrogasna tradicija nastavila se kroz generacije. Florijanov brat, Đuro Mrazović, posvetio je vatrogastvu čak 60 godina, a njegov sin Valent Mrazović naslijedio je tu posvećenost, aktivno djelujući u vatrogasnim redovima punih 50 godina. Sljedeću generaciju predstavlja Srećko Mrazović, Valentov sin, koji je uz dužnosti dočasnika i časnika postao i vatrogasni sudac neprekidno od 1995. godine. Danas, njihovu priču piše četvrta generacija – Damir Mrazović, Srećkov sin. Mrazovićima je to jednostavno upisano u krvi!
Damir kroz smijeh kaže kako zapravo nije imao nikakvog pritiska da bude u vatrogastvu. Nekada je bilo samo vatrogastvo ili nogomet. Mrazovićima je to jednostavno upisano u krv, moraš biti vatrogasac, našalio se. Nikad to nije bilo nametnuto, jednostavno, u to vrijeme kamo su svi išli, tamo smo i mi išli. Nije bilo raznovrsnih aktivnosti kao danas. Već sam 30 godina u vatrogastvu i jedino sam dobio Zlatnu plamenicu, koja se dodjeljuje za posebne zasluge, hrabrost i požrtvovnost.
Iako vatrogastvo iziskuje mnogo vremena, truda i odricanja, Damir uspijeva uskladiti sve obaveze –obitelj, posao i društveni angažman. - Vrlo je teško uskladiti ovu moju odgovornost u vatrogastvu s poslom i obitelji. Iako više ne vježbamo kao nekada, glavni cilj je prenijeti znanje na sve sudionike. Zatim dolaze nagrade. Možeš vježbati i vježbati, ali ako nema znanja i razumijevanja – jednostavno ne ide. Poanta je uvijek dobar trening u kojem se sve uči. Fokus je da se kontinuirano uči kroz određeno vrijeme, a brzina i znanje dolaze kasnije. Bitno je dobro ih naučiti od samog početka, a onda se sve dalje nadovezuje jedno na drugo. Iako imam mnogo obaveza, uvijek uspijem sve uskladiti. Na pitanje zašto je DVD Krištanovec danas tako
uspješan, Damir odvaja:Današnji uspjeh vatrogastva temelji se na povijesti. Prije 20 godina imali smo brzinu, trud, snagu i volju, ali nismo imali sreću, znanje i iskustvo koje danas imamo. Sad su se vratile sve one nepravde, nesreće, sekunde i stotinke koje su nam prije falile. Sve se sada posložilo i kristaliziralo – imamo dobre ekipe, plasirali smo se na državno natjecanje i seniori i mladež.
U priču se tada uključuje i Srećko, otac. – Ma još 2007. smo imali odličnu ekipu, ali tada smo još kaskali za najboljima. Kasnije, 2011., 2015., 2019. bili smo sve jači, ali sitnice su nas koštale prolaska. A još 2003., 2005., 2007., 2009. izgubili smo državna natjecanja zbog gluposti!, prisjeća se Srećko s dozom gorčine, ali i ponosa. – Sad se sve nekako vratilo. Sve te
godine truda, sve te sekunde nepravde, sada su konačno došle na svoje!
Naše znanje i iskustvo su konačno došli na naplatu!
Damir nastavlja: - To su ekipe koje već niz godina vježbaju, treniraju, bore se i sada se sve to isplatilo. Naše znanje i iskustvo su konačno došli na naplatu. Iako smo nekad bili odlični i dali sve od sebe, nismo uspjeli proći dalje jer to je život. Ima i uspona i padova, kao što ih i mi sada imamo. Ali moraš ići dalje. Preboliš i ideš dalje. Odustajanje ne dolazi u obzir!
Za budućnost nemaju čvrste planove, ali imaju volju i vjeru. - Konkretne ciljeve trenutno nemamo. Nastavljamo dalje kad bude moguće, kako se sve ostalo bude razvijalo. Teško je predvidjeti gdje ćeš biti i kako će sve ispasti. Prilagođavamo se kako znamo i možemo. Sve je moguće, ali zasad nemamo konkretne ciljeve, dodaje Damir. Vatrogastvo u obitelji Mrazović nije samo tradicija, već način života koji se prenosi s koljena na koljeno. Kroz desetljeća predanog rada, učenja i odricanja, svaka generacija dala je svoj doprinos. Nakon godina u kojima su im sitnice presudile, danas konačno ubiru plodove svog znanja i iskustva. Ime Mrazović u Krištanovcu ostaje simbol vatrogasne predanosti i časti.
Od kraja studenoga 2024. na snazi su nove mjere za poticanje ulaganja, koje poduzetnicima u Hrvatskoj omogućuju značajnu �inancijsku i poreznu podršku. Ako kupujete stroj, gradite halu, uvodite novi proizvodni proces ili razvijate softver, a pritom zapošljavate ljude, možete ostvariti bespovratna sredstva i oslobođenje od plaćanja poreza na dobit u trajanju i do deset godina. Pravo na poticaje imaju svi poduzetnici registrirani u Republici Hrvatskoj koji ulažu u dugotrajnu imovinu i zapošljavaju nove radnike. Visina ulaganja i broj zaposlenih određuju koliki iznos potpore možete ostvariti. Mikropoduzetnici koji ulože najmanje 50.000 eura i zaposle tri radnika mogu već koristiti potpore. Mali, srednji i veliki poduzetnici moraju uložiti najmanje 150.000 eura i zaposliti pet novih ljudi. Ako osnivate centar za razvoj softvera, dovoljan je iznos od 50.000 eura, uz zapošljavanje deset osoba.
Najveća prednost za mnoge je umanjenje poreza na dobit, koje se određuje prema visini ulaganja. Za ulaganja između 150.000 i 1 milijun eura, uz minimalno pet novozaposlenih, poduzetnik može ostvariti 50 % umanjenja poreza na dobit, i to na deset godina. Za ulaganja između 1 i 3 milijuna eura i deset novih radnih mjesta, porez se umanjuje za 75 %. U slučaju ulaganja većih od 3 milijuna eura i zapošljavanja 15 ljudi, porez se može potpuno ukinuti – 100 % oslobođenja na deset godina. Mikropoduzetnici i IT centri imaju nešto blaže uvjete i kraće razdoblje olakšice, ali slične pogodnosti.
Važno je istaknuti da se olakšica odnosi isključivo na dobit ostvarenu iz djelatnosti povezanih s projektom ulaganja. Drugim riječima, ako pokrećete proizvodnju i dobit dolazi iz te djelatnosti, ne plaćate porez. No, na primjerice prihode od najma, kamata ili prodaje intelektualnih prava, i dalje se primjenjuje redovna porezna stopa.
Uz porezne olakšice i bespovratna sredstva za zapošljavanje i opremu,
moguće je ostvariti i oslobođenje od plaćanja carine i PDV-a na opremu, kao i dodatne lokalne olakšice, poput neplaćanja komunalnog doprinosa ili povoljnog zakupa zemljišta. Na primjer, poduzeće iz Čakovca, koje planira uložiti 1.800.000 eura u kupnju hale i novih strojeva za obradu metala i zaposliti 10 novih radnika može ostvariti 75 % oslobođenja od poreza na dobit na 10 godina, kao i bespovratna sredstva za opremu i zapošljavanje, u iznosu do 10.000 eura po radniku.
Start-up iz Preloga pokreće centar za razvoj softverskih rješenja, ulaže 60.000 eura u opremu i planira zaposliti 10 mladih IT stručnjaka. Projekt ispunjava uvjete za 50 % smanjenje poreza na dobit u trajanju od 5 godina te može dobiti potpore za svako novo radno mjesto, što znatno smanjuje trošak pokretanja poslovanja. U Štrigovi, obiteljska vinarija ulaže 160.000 eura u nabavu suvremene opreme i planira zaposliti 5 novih djelatnika. Iako se radi o manjoj investiciji, poduzetnik time ispunjava osnovne uvjete za 50 % oslobođenja od poreza na dobit. Kroz tu olakšicu, dio sredstava koji bi inače bio uplaćen u državni proračun ostaje na raspolaganju vinariji, što im omogućuje brže vraćanje investicije i širenje proizvodnih kapaciteta. Sve informacije i prijave dostupne su na portalu Invest Croatia ili izravno putem Ministarstva gospodarstva na adresi invest@mingo.hr. Ove mjere su konkretna prilika za rast i to uz znatno manji �inancijski pritisak nego ikada prije. info@nord-consulting.hr 095/5580-199
Nastavlja se vatrogastvo u obitelji, Srećko Mrazović sa sinom Damirom Mrazovićem
Damir Mrazović na obljetnici 100 godina DVD-a Krištanovec
Magdalena Dovečer, mag. iur.
Grad ČAKOVEC
Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Grad MURSKO SREDIŠĆE
Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Grad PRELOG
Čestitamo žiteljima našeg grada, Međimurske županije i svim ljudima dobre volje
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina SELNICA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina GORIČAN
Žiteljima svoje općine i svim građanima
Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina OREHOVICA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza -
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina SV. MARTIN NA MURI
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza -
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina PODTUREN
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina BELICA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza -
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina KOTORIBA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza -
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina STRAHONINEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza -
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina NEDELIŠĆE
Žiteljima svoje općine i svim građanima
Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina DONJA DUBRAVA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina DEKANOVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima
Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina MALA SUBOTICA
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina DOMAŠINEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina ŠENKOVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina GORNJI MIHALJEVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina SV. JURAJ NA BREGU
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina DONJI KRALJEVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima
Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina VRATIŠINEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza -
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina DONJI VIDOVEC
Žiteljima svoje općine i svim građanima
Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina ŠTRIGOVA
Žiteljima svoje općine i svim građanima
Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
DAMIR NOVAK osvojio posebnu nagradu u Turskoj
U karikaturi sam postigao više nego što sam ikad mogao sanjati!
Piše:
Martina Jarni
Damir Novak, karikaturist poznat po svom dugogodišnjem radu u Međimurskim novinama, osvojio je specijalnu nagradu na 4. međunarodnom natjecanju karikaturista Diogen iz Sinope u Turskoj, koje je ove godine bilo posvećeno temi okoliša.
Pitali smo ga kako mu je bilo na natjecanju: - Natjecanje je bilo otvoreno za sve amaterske i profesionalne karikaturiste iz cijelog svijeta. Tema je bila okoliš, s ciljem da se karikaturama skrene pažnja na ekološke probleme. Uz porast broja stanovnika i industrijalizaciju, koju su ljudi razvili kako bi brže zadovoljili svoje potrebe, pojavili su se i ozbiljni problemi s otpadom.
Turska, a posebno grad Sinop, mjesto gdje je živio �ilozof Diogen, uvelike snosi svoj dio odgovornosti za uništavanje okoliša. Nakon prijetnje izgradnje nuklearne elektrane u Sinopu, područje okruga Boyabat proglašeno je "područjem istraživanja rudnika bakra", što je dovelo do masovne sječe desetaka tisuća stabala, izu-
Damir Novak s pris�glom nagradom iz Turske
miranja endemskih biljaka, zagađenja voda i ugrožavanja zdravlja ljudi.
Dosad osvojio 107 nagrada za karikaturu
Na pitanje koliko je dosad primio nagrada, Damir priznaje: - Dosad sam osvojio
oko 107 nagrada i priznanja za karikaturu u raznim zemljama: Koreji, Hrvatskoj, Kini, Siriji, Italiji, Austriji, Kanadi, Makedoniji, Iranu, Iraku, Češkoj, Srbiji, Rumunjskoj, Slovačkoj, Grčkoj, Kosovu, Crnoj Gori, Indoneziji, Rusiji i Turskoj. Dodaje kako mu je na svakom natjecanju najteže
osmisliti dobru ideju. - Neovisno o tome koliko je natjecanje teško, najvažnije i najzahtjevnije je smisliti ideju. Kad imam ideju, lakše je prenijeti je na papir i pretvoriti u djelo. Teme poput ove, vezane uz okoliš, sve su zahtjevnije jer su već mnogo puta obrađene. Treba osmisliti nešto novo, originalno i neviđeno.
Inspiracija je svuda oko mene, gdje god se okrenem!
Svoj stil karikature prilagođava temi i zahtjevima festivala. - Na festivalima karikatura radovi često moraju biti bez riječi i razumljivi na prvi pogled. Inspiraciju crpim posvuda oko sebe, gdje god da se okrenem. Svaka osoba, ako je dovoljno znatiželjna, može pronaći inspiraciju za ono što je zanima. Naravno, osim onih koji ne vide dalje od vlastitog prsta - kaže uz smijeh. Posebno ga zanimaju teme iz svakodnevice "malih" ljudi. - Najviše volim crtati karikature koje prate život običnih ljudi, čiji život oblikuje politika. To mi je najzanimljivije, kada mala skupina odlučuje o životima velike većine. A što je
s budućim ciljevima? - Naravno da imam ciljeva, ali bojim se da je sve manje vremena, pa moram sve više crtati. Mislim da sam u karikaturi postigao više nego što sam ikad mogao sanjati. Ipak, gledajući unatrag, možda sam mogao i više – ha, ha! Svoj je talent razvio kao samouk. - Na početku sam imao svega 20 posto talenta. Sve ostalo sam postigao radom i upornošću. Nisam pohađao tečajeve jer ih, kad je riječ o karikaturi, na ovim prostorima zapravo nije ni bilo.
Za buduće karikaturiste i mlade umjetnike
Za kraj, Damir ima poruku za mlade umjetnike: - Poručujem mladima da se bave karikaturom ili bilo kojom drugom umjetnošću kroz koju mogu izraziti svoje osjećaje, stavove i kritike. Nažalost, s rastom društvenih mreža, sve je manje prostora u medijima za objavu karikatura, ali vjerujem da će se pravi talenti ipak probiti.
Damirova karikatura na temu okoliša za koju je dobio nagradu
Gornje Međimurje
ČESTITKA DRAŽENA SRPAKA, gradonačelnika Grada Mursko Središće povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja
Dan ponosa koji nas obvezuje
Poštovane sugrađanke i sugrađani, 05.kolovoza obilježavamo Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja – dan ponosa, sjećanja i zahvalnosti svima koji su svoje živote utkali u temelje slobodne Hrvatske.
Naša je dužnost čuvati uspomenu na hrabrost hrvatskih branitelja, a osobito onih koji su položili svoj život za našu domovinu. Njihova žrtva obvezuje nas da svakim danom gradimo društvo mira, solidarnosti i napretka.
Pobjeda ostvarena u Domovinskom ratu, a osobito veličanstveni trenutak operacije Oluja temelj je na kojem je izgrađena moderna hrvatska država. Taj povijesni uspjeh otvorio je put miru, slobodi i razvoju – put kojim Hrvatska danas kroči kao članica Europske unije i zapadnog demokratskog svijeta. Više od trideset godina
VRATIŠINEC
kasnije, svjedočimo kako se na žrtvi i odlučnosti naših branitelja gradi društvo u kojem su ljudsko dostojanstvo, pravda i solidarnost trajne vrijednosti. Naša je dužnost čuvati to nasljeđe i svakim danom doprinositi boljoj, pravednijoj i sigurnijoj Hrvatskoj.
S ponosom na našu prošlost i vjerom u bolju budućnost, svima vam želim sretan Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.
Dražen Srpak, Gradonačelnik Grada Mursko Središće
Nove željezničke rampe puštene u rad
Na području Općine Vratišinec ovih su dana pušteni u rad novi sustavi automatskog osiguranja željezničko-cestovnih prijelaza, čime je značajno unaprijeđena prometna sigurnost za sve sudionike u prometu. Naime, postavljeni su položajno ovisni polubranici, popraćeni modernom svjetlosnom i zvučnom signalizacijom, kao i novom vertikalnom prometnom signalizacijom, koja je u potpunosti usklađena s važećim zakonima i tehničkim pravilnicima.
Projekt je realiziran u partnerstvu s HŽ Infrastrukturom, a radove su izvodili
MURSKO SREDIŠĆE
stručni i ovlašteni izvođači. Iz Općine ističu kako ovaj infrastrukturni napredak predstavlja ključni korak prema većoj sigurnosti i boljoj zaštiti života svih građana. - Povećanje sigurnosti naših mještana uvijek je prioritet. Aktiviranjem rampi na željezničkim prijelazima uvelike se smanjuje rizik od prometnih nesreća i stvaraju se uvjeti za sigurnije prometovanje svih sudionika u prometu. Zahvaljujem HŽ Infrastrukturi i svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog važnog projekta, istaknuo je načelnik Mihael Grbavec. (is)
Zasjali tereni Rudara i Teniskog kluba
Ljubitelji nogometa i tenisa u Murskom Središću napokon su dočekali značajan infrastrukturni iskorak – stadion NK Rudar i teniski tereni Teniskog kluba Mursko Središće dobili su modernu rasvjetu. Još početkom veljače gradonačelnik Dražen Srpak održao je sastanak s predstavnicima Teniskog kluba Mursko Središće, na kojem je naglašena potreba za unapređenjem uvjeta treniranja i natjecanja, osobito u večernjim satima kada kvalitetna rasvjeta ima ključnu ulogu.
Pikač se namatao više od šest sati
Piše: Ivana Sklepić
U subotu je, na samom ulazu u Selnicu, već od 8 sati ujutro krenulo namatanje pikača, velike �igure od slame koja je postala zaštitni znak ovog mjesta. Okupljena skupina ljudi, bale slame, užad i dobro raspoloženje odavali su da je u tijeku priprema za Dan pikača – manifestaciju posvećenu jednoj od najspeci�ičnijih tradicija ovog međimurskog kraja.Namatanje pikača nije jednostavan posao – treba pripremiti bale slame i izraditi osam do deset lanaca, koji se potom pažljivo povezuju kako bi se stvorila konačna �igura.
Na namatanje došli i iz susjednih sela
U izradi je sudjelovalo dvadesetak ljudi – članovi KUD-a Selnica, ostali mještani Selnice te gosti iz prijateljskog KUD-a Žiškovec. Namatanje je trajalo više od šest sati, a jedan od glavnih voditelja procesa bio je Ivan Levačić, koji je dugo bio predsjednik
OSNOVNA
U skladu s tim, Grad Mursko Središće osigurao je LED re�lektore, čime su svim korisnicima sportskih terena omogućeni znatno bolji uvjeti za igru – a projekt je prošlog tjedna uspješno realiziran. Radove na postavljanju rasvjete na stadionu NK Rudar izvodila je tvrtka Elkos automatika d.o.o., a vrijednost radova iznosila je 12.234,75 eura, dok je na teniskim terenima, radove u vrijednosti od 12.197,40 eura izvela tvrtka DK elektro usluga. (is)
KUD-a Selnica, poznat po svom iskustvu u motanju pikača.
Posebnu su pažnju plijenile vrijedne ruke najmlađih. - Već treću godinu sudjelujem u izradi pikača, dok sam na ljetnom feriju kod bake i djeda u Selnici, rekao je Fabijan Taradi.
Jona Cunjac iz Zagreba drugi put mota pikača, a Lena Ciglarić iz Novog Sela Rok već je treći put tu, kao pomagačica mami Moniki, predsjednici KUD-a Žiškovec.
Ekipi najmlađih radnika pridružila se i Vanesa Mihoček iz Vratišinca, koja je s mamom došla upoznati selničke običaje.
Za kraj je prikazan film o Pikaču Nakon što je pikač namotan i postavljen, u Domu kulture Selnica otvorena je izložba fotogra�ija iz prošlih godina, a prikazan je i dokumentarni �ilm “Selnički pikač” – vrijedan zapis o povijesti ove zanimljive selničke tradicije.
ŠKOLA Mursko Središće
U organizaciju manifestacije uključile su se i članice KUD-a Selnica – Nikolina i Klara Ovčar, Petra Mustać, Andrea Turk i Martina Novak. Petra Mustać, ujedno i predsjednica KUD-a, koordinirala je pripreme. Dio programa bio je i likovni kutak za djecu – besplatna radionica crtanja i slikanja pikača u organizaciji Udruge Ftruc i Udruge Ana, koja je okupila mnoge mlade
Školski će prostor postati kampus za
U Osnovnoj školi Mursko Središće započinje opsežan projekt dogradnje koji će značajno unaprijediti prostor i uvjete za učenike i djelatnike. Ugovor za ovu investiciju, vrijednu više od četiri milijuna eura, svečano je potpisan 25. srpnja.
Na svečanosti potpisivanja sudjelovali su predstavnici iz lokalne i županijske uprave, među kojima su međimurski
župan Matija Posavec, gradonačelnik Murskog Središća
Dražen Srpak te ravnatelj
škole Elvis Šarić. Uz njih
su bili i direktor izvođačke
tvrtke TEKELI PROJEKT- IN-
ŽENJERING Igor Tekeli, pročelnice županijskih odjela te ravnateljica REDEA-e Sandra Polanec Marinović. Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 4.103.275 eura, a u okviru dogradnje planira se izgradnja devet novih učionica s pripadajućim kabinetima, što će omogućiti kvalitetnije obrazovne uvjete za učenike. Također, projekt uključuje rekonstrukciju školske knjižnice, sanitarnih čvorova te adaptaciju prostora za osobe s invaliditetom. Radovi će se odvijati na zapadnom dijelu škole, a osim unutarnjih promjena, planira se i
uređenje vanjskog okoliša škole. Izvođač radova Igor Tekeli najavio je da bi radovi mogli započeti već krajem kolovoza ili početkom rujna, s planiranim rokom dovršetka unutar 24 mjeseca. Nakon završetka projekta, prelazak na jednosmjensku nastavu omogućit će bolju organizaciju nastave, što je dugogodišnja želja i potreba škole. Time će se olakšati svakodnevni rad i pružiti kvalitetnije obrazovno iskustvo. - Ova dogradnja predstavlja jedan od najvažnijih i najvećih projekata u povijesti
kreativce. Ova je subota u Selnici bila ispunjena radom, smijehom i snažnom voljom da se običaj motanja pikača očuva i prenese na nove generacije.
Pikač, iako se izrađuje ljeti, ponosno se nosi i u pokladno vrijeme kao neizbrisivi zaštitni znak Selnice i podsjetnik da su prave vrijednosti utkane u jednostavnost, zabavu i zajednički trud.
Ravnatelj OŠ Mursko Središće Elvis Šarić
naše škole. Nakon njezina završetka, Osnovna škola Mursko Središće ispunjavat će i najmodernije standarde. Školski će prostor praktički postati kampus za osnovnoškolce te će služiti kao primjer drugim osnovnim školama, naglasio je ravnatelj Elvis Šarić. (is)
DAN PIKAČA
Vrijedne članice KUD-a Selnica: Nikolina Ovčar, Klara Ovčar, Petra Mustać, Andrea Turk i Mar�na Novak
Svaka slamka ima svoje mjesto u izradi pikača
Davor Padarić i Damir Žižek bili su zaduženi za vrhunsku kotlovinu
DAN STARIJIH OSOBA obilježen
u Štrigovi
Župa počastila najstarije
vjernike
Na kraju mise svi stariji župljani mogli su primiti bolesničko pomazanje koje su dijelili Vlč. Kuhar i Košćak
Nedjelja, 27. srpnja je u Štrigovi bila posvećena najstarijim župljanima. Naime, Župa Štrigova je sada već tradicionalno proslavila Dan starijih osoba. Događaj je započeo u 10 sati u župnoj crkvi sa svečanom svetom misom koju je predslavio dr. sc. Kristijan Kuhar, uz koncelebraciju dr. sc. Silvija Košćaka i umirovljenog župnika Nikolu Samodola.
- Drage bake i djedovi naše Župe, vi ste naš znak nade! Nade da je Bog bio s vama u životu u vremenima koje za Crkvu i društvo nisu bile lake, a i danas imate osmijeh na licu, lijepu riječ za nas i primjer života. Nade da Bog prati našu župnu zajednicu predajom vjere i običaja vjere, jer bez vas – ne bismo znali svoje korijenje, svoje običaje, izgubili bismo svoj identitet. Nade koja se utjelovljuje u
Velečasni Kris�jan Kuhar i Nikola Samobol, koji redovito posjećuje štrigovsku župu
vašoj djeci, unucima i praunucima koji će – poput vas – nastaviti biti nositelji života, tvorci društvenih zbivanja,
Kad sanjamo Nizozemsku, a živimo u Hrvatskoj
ad odem u neku
Kstranu zemlju, uvijek me malo zaboli kako njihov javni prijevoz funkcionira, a kako kod nas šepa. Pogotovo na sjeveru Europe, recimo u Nizozemskoj, gdje su svi veći gradovi povezani kao da se radi o tramvajskoj liniji koja ne staje. Imaju sistem savršeno složen – vlakovi, tramvaji i autobusi voze usklađeno, pa ti za svaku destinaciju stoji
točni red vožnje koji stvarno funkcionira. U Nizozemskoj posebno oduševljava koliko ima biciklističkih staza uz pruge i ceste. Vlakovi voze gotovo svakih 15 do 30 minuta, čak i iz manjih mjesta. Ako zakasniš na jedan, ne brini, za pola sata, ili već za 15 minuta, je tu novi. Karte su im super posložene, jedna kartica i možeš bez problema mijenjati prijevozna sredstva. Sve to
savršeno štima, pa ljudi ne samo da mogu, nego i žele bez auta živjeti.
A sad bacite oko na Hrvatsku. Tu je javni prijevoz u manjim gradovima i na selu skoro pa kao mit. Svi pričaju o njemu, al ga rijetki uopće vide ili ga koriste. Ljudi su danas jednostavno natjerani da voze auto jer nema druge opcije da stignu s točke A do točke B. Autobusi i vlakovi su rijetki, voznog reda nema, a
čuvari vjere i običaja. Hvala vam na tome i neka vas Bog čuva, neka vam bude na pomoć i neka vam podari razumijevanja i strpljenja prema nama mladima, rekao je Vlč. Kuhar u homiliji.
Na kraju mise svi stariji župljani mogli su primiti bolesničko pomazanje koje su dijelili Vlč. Kuhar i Košćak. Nakon svete mise svi župljani stariji od 65 godina su bili pozvani na druženje u dvorištu farofa.
Pozivu se odazvalo sedamdesetak župljana, za koje je bila pripremljena prava gozba. Tu je bila kotlovina koju su u velikom tanjuru pripremili mještani, domaći kolači i, naravno, ponešto za popiti.
povezanost između linija? Ma ni za lijek. I što onda? Naravno da svaki normalan nabavi auto, a država trlja ruke od prihoda od poreza. Zar nije apsurdno da dok studenti i umirovljenici imaju čak i besplatan željeznički prijevoz, u stvarnosti u mnogim dijelovima Hrvatske vlakova jednostavno nema dovoljno da se njima koristi? Kad je obnovljena pruga Zaprešić - Zabok, Zagorci
OPĆINSKO
VIJEĆE Sveti Juraj na Bregu Kovačić: Razmislimo o promjeni koncesionara
Na aktualnom satu posljednje sjednice Općinskog vijeća Općine Sveti Juraj na Bregu, vijećnik Vedran Kovačić uputio je prijedlog načelniku Anđelku Nagrajsaloviću glede odvoza otpada na području Malog Mihaljevca.
Prošle godine je uoči Dana Malog Mihaljevca bio najavljen odvoz glomaznog otpada. Svi smo pripremili otpad, gosti su nam na proslavu došli iz cijelog Međimurja i Šibenika, a koncesionar se nije pojavio. To je samo jedan, konkretan primjer. Stoga molim Općinu da ozbiljno razmisli o promjeni koncesionara, rekao je Kovačić. Prijevoz obavlja Mull-trans, koji se zbog problema s kadrom čestom mora suočavati s takvim situacijama. Pa onda dođe da se pokvari kamion, pa da je vozaču pozlilo i tako dalje… Čakom nažalost, zbog raznih faktora, ne prima nikoga izvan koncesijskog prostora. Kao što već vjerojatno znate, Totovec se uskoro zatvara jer tamo ponestaje mjesta, tako sada pune zadnju kazetu. Tu generalno postoje veliki problemi s odvozom otpada, ne možemo raskinuti koncesiju jer nitko drugi
su napokon dobili priliku do Zagreba stići za nekih 25 minuta. Fino, jel’ da? Samo kad bi barem bilo više vlakova! Broj putnika raste, ali broj vožnji ne. Zato je Hrvoje Ivančić pokrenuo peticiju s tisuću potpisa za dodatne noćne linije Zagreb - Zabok. Ukratko, željeznica postoji, ali praktično ne funkcionira, ili bolje rečeno, radi samo na papiru. Kao i većina stvari u našoj zemlji!
to ne bi preuzeo. Budemo vidjeli kako će u budućnosti funkcionirati kada se otvori još jedna kazeta, ali do tada ne možemo ništa obećati, odgovorio je Nagrajsalović. Neposlušna ravnateljica?
Vijećnik Tihomir Karničnik bacio je svjetlo na jedan neobičan problem koji se tiče općinskog vrtića Jurovska pčelica: Radi se o tome da je ravnateljica vrtića godinama pozvana na završne priredbe u vrtiću, a ona se nikada ne udostoji na to doći. Smatramo da je to zanemarivanje djece i vrtića, rekao je Karničnik. Budem porazgovarao s ravnateljicom da vidim o čemu je riječ, kratko je odgovorio načelnik. U radnom dijelu sjednice su imenovani članovi povjerenstava i savjeta te su dignuti koe�icijenti za obračun plaće službenika i namještenika Općine za otprilike 15 do 20 posto. Također je dogovoreno da će ime novog dječjeg vrtića u Brezju biti Šumska vila. Načelnik je također naglasio kako je stručni kadar popunjen, zajedno s dvije kuharice.
(bj)
Piše: Sanja Heric
sanja@mnovine.hr
Vijećnik Tihomir Karničnik
Piše: Benjamin Jakopić
U dvorištu farofa se okupilo sedamdesetak starijih župljana
Našim braniteljima te građanima Međimurske županije čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
župan Ma�ja Posavec i predsjednik Skupš�ne
Međimurske županije
Dragu�n Glavina
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Žiteljima svoje općine i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Ljekarna Petek
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Općina SVETA MARIJA
Općina PRIBISLAVEC
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
61. PORCIJUNKULOVO otvorilo svoja vrata
Sadržaja ima više nego ikad prije
Od sajmenih ulica i rukotvorina do duhovnog proštenja i večernjih koncerata za sve generacije
Piše i foto: Mario Golenko
U atriju Starog grada Zrinskih, u srijedu, svečano je otvoreno 61. Porcijunkulovo 2025, najveća ljetna manifestacija u Čakovcu i Međimurju, koju iz godine u godinu posjećuje sve veći broj domaćih, ali i gostiju iz ostalih dijelova Hrvatske te inozemstva. Uz svečani program, vladala je živa i opuštena atmosfera. Posjetitelji su nestrpljivo razgledavali tko se sve pojavio, dok su poznate face iskoristile priliku za neformalno druženje i razmjenu novosti. Prije samog programa otvorenja svojim plotunima su se najavili topnici Zrinske garde, kao i kuburaši iz Maruševca. Tom prigodom, gradonačelnica Grada Čakovca, Ljerka Cividini te direktor Turističke zajednice Grada Čakovca, Filip Horvat, okupljenima su uputili riječi dobrodošlice, istaknuvši važnost podrške i otvorenosti.
Kraj srpnja i početak kolovoza, već 61 godinu zaredom, dani su kad se čakovečke ulice ispune mnogobrojnim posjetiteljima, a korijeni ove manifestacije leže u najvećem franjevačkom proštenju koje se u gradu slavi već više od tri stoljeća. Iako je nemali broj onih koji će grad posjetiti kako bi dobili oprost grijeha, većina ipak dolazi i zbog zabave, gastronomskih sadržaja, dobre glazbe, druženja i odlične atmosfere. Ove godine sadržaja ima više nego ikad prije, baš svatko može pronaći nešto sebe. Naravno, ima tu i noviteta te inovacija i ovogodišnja manifestacija će biti događaj za pamćenje. Porcijunkulovo je zahtjevan i opsežan projekt, a zahvaljujući već uigranoj ekipi u Turističkoj zajednici i Gradskoj upravi, svake godine
posjetitelji iz Čakovca odlaze prepuni pozitivnih dojmova. Direktor Turističke zajednice Grada Čakovca, Filip Horvat rekao je kako ne bi želio predugo govoriti jer o svemu više govore ispunjene čakovečke ulice i trgovi. - Stoga vas pozivam da prošećete gradom, da istražite neki novi kutak koji možda niste vidjeli, u koji se niste zaputili, da otkrijete nešto novo za sebe, istaknuo je Horvat, dodavši kako su ponosni na ono što su postigli.
Što vas čeka još za vikend?
Porcijunkulovo će i ove godine ponuditi obilje programskog sadržaja, uz mnogo zabave za sve generacije. No, u srcu čakovečkog proštenja čuva se mjesto za tradiciju i vjeru. Tako će uz duhovni sadržaj u crkvi sv. Nikole biskupa biti i središnje euharistijsko slavlje blagdana Gospe od Anđela, u subotu, 2. kolovoza, koje će predslaviti fra Ivan Matić, voditelj kuće susreta „Tabor“. Vrijedne Međimurke i Međimurci kroz pet dana trajanja manifestacije pak će predstaviti tradicijsko nasljeđe, različite proizvode iz kućne radinosti te s obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a tu je i dosta novog programa i sadržaja. Podno zidina Starog grada, ponovo je oživjela atmosfera sajmovanja iz nekih prošlih vremena, kad su proštenja bila prilika za dobivanje oprosta od grijeha, ali i upoznavanje, druženje i trgovinu.
Brojni štandovi mame ponudom Vanesa Kralj i Dominik Padarić uljepšali su večernji koncert Gimnazije
Učenici Gimnazije Josip Štolcer Slavenski prije nastupa
Pljesak publike nakon otvorenja
OPOROVEC
Gospa Snježna zove
vas na proštenje
Kao svoj mjesni blagdan, svoje mjesno proštenje, Oporovec obilježava blagdan Gospe Snježne. Ove će se godine, ovaj blagdan u Oporovcu obilježiti u nedjelju, 3. kolovoza. Povodom proštenja u Oporovcu, misna će se slavlja, koja će predvoditi župnik u Draškovcu Krunoslav Kefelja, u tamošnjoj kapeli služiti u 7:30 i 10:30.
Gospa Snježna, poznata i kao Gospa od Sniga ili Ledena Gospa, je marijanski spomendan koji se tradicionalno slavi 5. kolovoza svake godine. Ovaj blagdan podsjeća na legendu iz 4. stoljeća u kojoj se Blaženoj Djevici
ukazao snijeg u kolovozu na rimskom brežuljku Eskvilin, označivši tako mjesto gdje je trebala biti izgrađena bazilika Santa Maria Maggiore u Rimu.
U poslijepodnevnim satima, u nedjelju, 3. kolovoza, u Sportskom parku Damir Dominić, s početkom u 18 sati, odigrat će se nogometna utakmica između domaćeg Galeba i Naprijeda iz Cirkovljana, dok se ispred Društvenog doma priprema cjelodnevno druženje, koje će svojom glazbom od 16 sati uljepšati glazbeni sastav Boemi. (sh)
DANI JARETINE kod obitelji Zadravec u Oporovcu
Luk i strijela fascinirali su djecu
- Za luk je najbolje uzeti svibovinu koja se lako savija i ne puca, odnosno ne lomi se poput vrbovine, poučio je Stjepan
Piše: Vlasta Vugrinec
kajake, kanue
DANI OTVORENIH sportova na vodi Isprobajte
i rafting - besplatno!
U nedjelju, 3. kolovoza, od 14 do 18 sati na jezeru Hidroelektrane Dubrava održat će se dobro poznati Dani otvorenih vrata Sportova na vodi Grada Preloga. Očekuje vas ležeran i zabavan spoj rekreacije, edukacije i druženja, pod budnim okom stručnih skipera koji brinu o sigurnosti svih sudionika.
Za sve znatiželjnike i željne novosti spremne su besplatne radionice na ka-
OPOROVEC
jaku, kanuu, rafting čamcu i SUP-u – izvrsna prilika da se okušate u vodenim sportovima i uživate u prirodnom okruženju bez ikakvih troškova. A ako vam termin ne odgovara, nemojte se brinuti! Udruga Croatian Outdoors stoji vam na raspolaganju za dogovor o terminima izvan najavljenih, pa im se slobodno javite na broj +385 99 657 9850. (sh)
Žiga pjeva u čast
Domovini i Dominiću
U subotu, 2. kolovoza, u 20:30 u Sportskom parku Damir Dominić, Mirko Švenda Žiga održat će koncert „Dragoj Domovini i dobrom duhu Damira Dominića“. Ova topla glazbena večer posvećena je dugogodišnjem prijatelju i sportskom djelatniku, a obilježit će i 30. obljetnicu akcije Oluja. Uz pjesme o Domovini, građani će se družiti u spomen i sjećanje na čovjeka koji je ostavio dubok trag u zajednici. (sh)
OTOK
Čekanje busa postaje milina
Ako ste ovih dana prolazili kroz Otok kod Preloga, sigurno ste primijetili novost koja "bode" oči - novo autobusno stajalište i pješačka staza! Dosta je bilo stajanja uz rub ceste i strepnje od kiše ili sunca. Radovi su izvedeni po projektu čakovečke tvrtke NORD-ING d.o.o., koja je i nadzirala sve. Izvodio ih je obrt Gorupić, a vrijednost radova je bila nešto više od 80 tisuća eura. Uz to, postavili su i novu nadstrešnicu, da se ima gdje skloniti od kiše ili sunca, a to je koštalo još
skoro 15 tisuća eura. Nju je postavio QBEN obrt iz Zlatara. Konkretno, stajalište i pješačka staza protežu se 87 metara uz lijevi rub ceste (kad idete iz Preloga prema Otoku) i široki su 1,60 metara. Traka za autobus je tri metra široka. Dakle, sve je napravljeno da bude funkcionalno. Tu je i betonski plato s tom spomenutom nadstrešnicom. Riješena je i odvodnja, pa ne bi trebalo biti problema s vodom kad padne kiša. (sh)
Jasminka i Stjepan Zadravec iz Oporovca minule su subote otvorili vrata svog obiteljskog gospodarstva. Riječ je o supružnicima koji se već desetljećima, točnije od 1999. godine bave uzgojem sanskih koza i to isključivo zbog mlijeka od kojeg proizvode �ine domaće sireve. Da je tome tako, svjedoče i zidovi prepuni priznanja i medalja s raznih natjecanja diljem zemlje. Obitelj uz to ima i svoju kušaonu gdje nude i kozje mlijeko te sirutku. A svake godine, otvaraju svoje imanje zainteresiranima pravo za domaće delicije. I ne samo to, uvijek ponude nešto novo, naročito za djecu.
Cilj Dana otvorenih vrata nije bio samo zabaviti, već i podsjetiti na vrijednosti zajedništva, prirode i tradicije. Sve to u okruženju koje podsjeća na bezbrižno djetinjstvo i dane provedene kod bake i djeda.
Supružnici kažu kako im je posebno drago vidjeti osmijehe na licima djece, ali i emocije kod starijih posjetitelja koji su se prisjetili prošlih vremena.
Radionica tradicionalnih igračaka
U želji da na svoj grunt privuku posjetitelje, prije svega obitelji s mladom djecom, osmislili su dječju igraonicu pod nazivom “Pomazi mee!”.
Naime, staja u kojima obitavaju koze jednostavno
je pretvorena u dječju igraonicu. Suprug Stjepan napravio je njihaljke za djecu, a često su na njima i koze. Zidovi su ofarbani i oslikani tako da sve izgleda kao prava igraonica i to s pravim i živim životinjama.
Djeca bez straha prilaze životinjama, maze ih, hrane i igraju se. Naravno, koze su se već odavno navikle na dječje prisustvo i nisu reagirale na dječje dodire, vrisku i galamu.
I upravo je to ono što današnjoj djeci fali, što današnje mlade obitelji traže, na čemu može počivati međimurski
seoski turizam. Zadravcovi su to odavno prepoznali i uspjeli stvoriti atmosferu suživota djece i životinja, djece koja neće frkati s nosom pri “mirisu” krave, svinje, odnosno koze. Ove su godine organizirali i radionicu tradicionalnih igračaka. Gazda Stjepan dobro se pripremio u želji da djeci pokaže s čime se on igrao kad je bio njihovih godina. Narezao je grane i djecu učio kako napraviti praćke te luk i strijelu.
- Za luk je najbolje uzeti svibovinu koja se lako savija i ne puca, odnosno ne lomi se poput vrbovine, poučio je Stjepan.
Malo je reći da su mališani bili fascinirani Stjepanom i njegovom pričom. Pomno su pratili njegove ruke koje su savijale svibovinu, mali nožić koji je rezao, urezivao i vezao špagu.
Potom je na red došla i strijela koju je mjerio po dječjim rukama, isto kao i luk.
- Strijela na kraju mora imati pluto, kako ne bi nekome izbila oko, važno je naglasio.
Međutim, u pozadini su se oglasili iskusniji očevi koji su pak dodali kako pluto strijeli daje i svojevrsni balans. Kako pak bi svako dijete znalo koji je njegov luk, gazda je otišao u kokošinjac i kokoši iščupao nekoliko pera koja je dodao na luk, jedno, dva ili
tri pera, kako je koje dijete došlo na red.
Ne treba posebno spominjati da su mališani netremice pratili i izradu praćki i sve su to nosili s veseljem doma. Sladoled od kozjeg mlijeka
I dok se Stjepan bavio najmlađima, Jasminka je kao prava gazdarica nudila svoje delicije, od raznih sireva do sirutke i mlijeka. No, uz nju su svoje proizvode nudili i drugi domaći proizvođači poput Kristuša iz Nedelišća te obitelji Miser iz Donje Dubrave. Miseri i dalje ne prestaju oduševljavati svojim proizvodima od lješnjaka, i to od namaza, preko čipsa, kruga i prefinog kapučina.
Treće i ne manje važno mjesto, bila je vanjska kuhinja gdje pak se nudila friško pečena jaretina. Kao iznenađenje, za desert je bio domaći sladoled od kozjeg mlijeka, za što pak je bila zadužena kćer Iva.
Obiteljski muzej
Cijeli grunt odiše onom starinom na koju su brojni Međimurci zaboravili ili su potisnuli u duboki zaborav, neki čak i od srama. No, Zadravcovi se ne srame starog gredenca, stare Singerice i ostalih stvari.
- Mi volimo reći da smo tradiciju bavljenja poljoprivredom naslijedili od japice i mamice na čijem gruntu i mi živimo, kaže Jasminka.
Pa su sve stvari s grunta malo dotjerali i napravili svojevrsni obiteljski muzej u zakucima Kušaone. Svoje mjesto tu je našla “modlja za cigel”.
- Japica su se furt falili kak je saka hiža v Oporovcu napravljena od njegvoga cigla, ističe gazdarica. Na cigli se mogu zapaziti inicijali ŽF, Žerdin Franjo, ili Žejen Franc, jer je kao i uglavnom svi Međimurci tada, volio popiti. Neizostavni dio svakog kućanstva bila je naravno i Singerica, a njihova potječe iz 1871.
Nešto starija pak je drvena škrinja koja je na grunt stigla 1848. godine i to kao miraz. Dok su je pronašli, Jasminka i Stjepan ponadali su se kako će u njoj pronaći dukate ili bilo kakvo drugo blago. I našli su, i to originalnu narodnu nošnju.
Marin Dubroja iz Čakovca ili Lako pero isprobao je svoj luk i strijelu
Stjepan Zadravec pokazao je vještinu savijanja svibovine u luk
www.mnovine.hr
NAJAVLJEN ČETVRTI Festival balona uz bogat program i Festival rajčica
Festival balona u Prelogu postao prestižna turistička manifestacija
Hrvatska turistička zajednica ove je godine za Festival balona u Prelogu osigurala 46.400 eura. Letačko natjecanje balonima ove će se godine bodovati za hrvatsko, ali i austrijsko te talijansko nacionalno prvenstvo
Piše: Josip Šimunko
Konferencija za novinare kojom je najavljen ovogodišnji festival balona u Prelogu održana je u Sportskoj dvorani Osnovne škole u Prelogu, točnije unutar samog balona koji je napuhan vrućim zrakom.
O četvrtom po redu Festivalu balona govorili su organizatori ove velikog događaja koji će se ove go-
Marko Židov, direktor TZ Grada Preloga: - Uz Festival balona kao najveću turističku manifestaciju, ove godine novost je Festival rajčica te bogat program uz nastup 4 Tenora i grupe Leteći odred
dine održati od 28. do 31. kolovoza.
Najveći event i u Međimurju
Direktor Turističke zajednice Grada Preloga Marko Židov, rekao je da je to najveći događaj po svojem turističkom potencijalu u Gradu Prelogu. Nitko nije mogao zamisliti da će se tako brzo razvijati, organizacija Festivala balona je počela tek prije četiri godine, naglasio je u ime organizatora Krešimir Biškup. Igor Mikloušić iz Balon kluba Zagreb naglasio je da će ove godine biti balona svih boja i oblika, a stići će i replika prvog balona na vrući zrak na svijetu.
Rudi Grula, direktor Turističke zajednice Međimurske županije rekao je da je to najveći event i u Međimurju te da je Hrvatska turistička zajednica ove godine osigurala za Festival balona 46.400 eura.
Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Grada Preloga prisjetio se početaka, mnogi su sa sumnjom gledali na Festival balona, no danas se pokazuje sve veći potencijal festivala koji samo raste.
Ove godine očekuje se četrdesetak balona na vrući zrak svih boja i oblika a program će se odvijati
4. KRALJEVEC RUN okupio 200 trkača
Rudi Grula, direktor TZ MŽ: - Ove godine Hrvatska turistička zajednica preko Fonda financira Festival balona u Prelogu kao najveći event u kraju s 46.400 eura
svakog dana od ranih jutarnjih sati, kad su predviđeni letovi balonima uz izlazak sunca, do kasnih noćnih sati i svjetlosnih efekata od plamenika u balonima za vrući zrak.
Letačko natjecanje balonima ove će se godine bodovati za hrvatsko, ali i austrijsko te talijansko nacionalno prvenstvo. Posjetitelje očekuje i bogat zabavni program, koji će svojim glazbenim nastupom uljepšati Leteći odred i 4 Tenora.
Festival rajčica
Ove godine, usporedno s Festivalom balona, na zapadnom prostoru Sportsko rekreacijske zone Marina Prelog, uređenom u sklopu projekta Aqua Adventures, održat će se Festival rajčice, koji je na konferenciji za novinare predstavio Pero Pušić, predsjednik Udruge uzgajivača rajčice Črleno srce iz Preloga. Riječ je o kulinarskoj manifestacji s ponudom jela od rajčica, a ne kako bi netko pomislio, gađanju rajčicama.
Najbolji Nikola Pavčec i Nada Siladi
Organizatori NK Kraljevčan 38, uz podršku Općine Donji Kraljevec i Atletskog kluba Međimurje Čakovec, okupili su dvjestotinjak natjecatelja različitih dobi i kategorija. Pobjednik glavne utrke u muškoj kategoriji bio je Nikola Pavčec s vremenom 21:44, drugi je bio Vedran Rešetar s vremenom 21:59, a treći Siniša Škvorc s vremenom 22:07, dok je u ženskoj kategoriji najbrža bila Nada Siladi s vremenom 25:30, druga je bila Lea Kos Rešetar s vremenom 25:57, a treće mjesto je osvojila Mia Furdi s vremenom 26:22.
Pobjednici utrke Stanko Štefok,
U utrci građana pobjednik je bio Damir Sabol s vremenom 11:06, drugi je bio Darko Lamot s vremenom
11:41, a treći Petar Ružić s vremenom 11:48 dok je u ženskoj kategoriji najbrža bila Lara Strnad s vremenom
12:09, druga je bila Kristina Babić s vremenom 12:53, a treća Ana Sanjković s vremenom 12:57.
UMJETNICA EMILIJA HORVAT Kad se ekonomske bilance pretvore u slikarske rapsodije!
Za sve ljubitelje umjetnosti stiže jedna lijepa vijest! Od 4. do 17. kolovoza 2025. godine, terasa Caffe bara Bedem u Čakovcu bit će domaćin izložbe slika Emilije Horvat iz Donje Dubrave, članice Likovnog udruženja Čakovec. Izložba nosi naziv “Impresija okolinom i re�leksija na platnu” i nudi uvid u autoričin rad. Emilijin slikarski opus je raznovrstan. U njemu ćete pronaći živopisne pejzaže, mrtvu prirodu i portrete, a u novijim radovima i povijesne motive, ponekad i apstraktne forme. Iako kroz slike prikazuje sva godišnja doba, zima joj je, čini se, posebna inspiracija. Kroz svoje radove nastoji prenijeti emocije i motive svakodnevice, koristeći pritom jarke boje. Što se tiče tehnika, Emilija najče-
DONJI VIDOVEC
Ruke u motike!
Poljoprivrednici i vlasnici zemljišta u Donjem Vidovcu, stiglo je upozorenje iz Općine koje se tiče – ni manje ni više – nego poljskih puteva! Izgleda da su se naši "seoski autoputi" malo zapustili, pa je komunalni redar, Marinko Lukša, podsjetio na obveze iz Odluke o agrotehničkim mjerama. Prema članku 14. spomenute Odluke, vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta imaju zajedničku dužnost brinuti se o poljskim putevima koje koriste. A pod tim se podrazumijeva čišćenje korova i sječa dr-
DONJI KRALJEVEC
Od 15. srpnja, stanovnici Donjeg Kraljevca koriste novu autobusnu stanicu smještenu na okretištu kod raskrižja Kolodvorske i Murske ulice. U okviru us-
šće slika uljem na platnu, akrilom, suhim pastelom i akvarelom. Kontinuirano se usavršava, pohađajući slikarske radionice i proučavajući literaturu. Njezina predanost slikarstvu vidljiva je u svakom djelu. Slike, kažu, odražavaju ljepotu i pro�injenost, prikazujući prirodu uhvaćenu kistom, što u promatraču stvara osjećaj nježnosti i smirenosti. Razigrane boje pretaču se u nijanse koje predočavaju stvarne doživljaje i bude emocije.
Emilija Horvat, rođena u Donjoj Dubravi, po struci je ekonomistica i radila je u �inancijama do umirovljenja 2010. godine. Od tada, većinu slobodnog vremena posvećuje slikanju. Ako ste u Čakovcu između 4. i 17. kolovoza, ovo je prilika da pogledate njezin rad. (sh)
veća, grmlja ili grana koje smetaju prometu. Dakle, nema više izgovora tipa "nisam znao".
Općina Donji Vidovec je izdala jasno upozorenje: - Uklonite svo raslinje koje prelazi na poljski put najkasnije do 4. kolovoza 2025.! Ako se oglušite na ovo upozorenje, znajte da prijete prekršajne odredbe Odluke. Zato, umjesto da se kasnije hvatate za glavu zbog kazni, bolje je već danas zasukati rukave i osigurati prohodnost poljskih puteva. (sh)
postavljene prometne regulacije moli se građane da pričekaju autobus na novoj lokaciji kako bi se osigurala veća sigurnost i učinkovitost javnog prijevoza. (sh)
Piše i foto: Mario Golenko
Vedran Rešetar, Nikola Pavčec i Siniša Škvorc
Emilija Horvat po struci je ekonomistica i radila je u financijama do umirovljenja 2010. godine.
ZABILJEŽEN prvi slučaj virusa plavog jezika Prijenosnici
su komarci
U govedu s područja Općine Hrvace u Splitsko-dalmatinskoj županiji prvi je put u Hrvatskoj potvrđen serotip 8 virusa bolesti plavog jezika (BPJ), objavilo je Ministarstvo poljoprivrede 28. srpnja 2025. Pozitivan rezultat dobiven je molekularnim pretragama u Referentnom laboratoriju EU, iako životinja nije pokazivala kliničke znakove bolesti. To znači da je bila u kontaktu s virusom, iako nije razvila simptome.
BPJ je virusna bolest domaćih i divljih preživača, ne prenosi se izravnim kontaktom među životinjama ni
na ljude, a ne postoji ni rizik od prijenosa putem mesa ili mlijeka. Glavni prijenosnici su komarci roda Culicoides, koji dnevno mogu preletjeti do 2 km, a nošeni vjetrom i stotine kilometara. Serotip 8 trenutno je prisutan u Sloveniji, Italiji, Španjolskoj, Portugalu i drugim europskim državama. Od 2014. u Hrvatskoj je bio prisutan uglavnom serotip 4, dok je serotip 1 zabilježen samo na Lastovu. Uzgajivačima se preporučuje provođenje biosigurnosnih mjera, redovito praćenje zdravstvenog stanja životinja i, po potrebi, dobrovoljno cijepljenje. (bj)
Na temelju članka 10. Odluke o uvjetima, načinu i postupku upravljanja nekretninama u vlasništvu Općine Štrigova (“Službeni glasnik Međimurske županije” br. 15/16.) Općina Štrigova objavljuje da je raspisan
JAVNI NATJEČAJ
ZA PRODAJU NEKRETNINA
U VLASNIŠTVU OPĆINE
Prodaje se sljedeća nekretnine u vlasništvu Općine Štrigova:
r. br broj zemljišta kat. općina zkul.naselje Površina u čhv Početna cijena u Eur Jamčevina u Eur – 10%
Najviša ponuđena cijena smatrati će se najpovoljnijom ponudom.
Opis nekretnine:
* Kratki opis i namjenu nekretnine:
U zemljišnim knjigama nekretnine su upisane kao: 4/1 vinograd Leskovčec od 1002 čhv 4/2 vinograd Leskovčec od 442 čhv 4/3 voćnjak Leskovčec od 821 čhv 4/4 šuma Leskovčec od 413 čhv 4/5 voćnjak Leskovčec od 315 čhv
U katastru nekretnine su upisane kao: kat.čest.br. 186/2 vinograd Leskovčec od 5.610,00 m2 kat.čest.br. 184/2 voćnjak Leskovčec od 5.174,00 m2
U naravi je to obiteljska stambena (podrum, prizemna + potkrovlje) i pomoćna zgrada (garaža i spremište) s pripadajućim zemljištem na adresi Ban�i 195, HR-Štrigova. Godina građenja cca 1968. Objekti nisu legalizirani. Namjena objekta može biti za stanovanje ili povremeni boravak. Priključci: vodovod - priključen, kanalizacijapriključena na septičku jamu, telefon - bez priključka, el. struja – isključena, plin – isključen. Pristup nekretnini je omogućen osobnim automobilom s javne asfaltirane prometnice. Parkiranje je omogućeno u dvorišnom dijelu parcele ili u garaži.
Energetski certi�ikat – razred G/F.
Rok za podnošenje ponude za kupnju nekretnine izložene na prodaju u ovom Javnom natječaju je 10 dana, a počinje se računati od početka sljedećeg dana od dana objavljivanja teksta Javnog natječaja u novinama. Cjelokupni tekst javnog natječaja objavljen je internet stranicama Općine Štrigova www.opcinastrigova.hr i na oglasnoj ploči Općine Štrigova, Štrigova 87.
Za sve ostale upite vezane uz provođenje ovog Javnog natječaja, zainteresirani se mogu obratiti Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Štrigova, koji se nalazi na adresi: Štrigova 87 ili zatražiti objašnjenje ili informaciju putem tel.br. 040/851-039 ili 040/851-134.
21. ŽUPANIJSKO NATJECANJE u oranju
Braća Fran Andrej i Jura
Jalušić najbolji su orači
Međimurja
Jura i Fran Andrej Jalušić iz Ivanovca pobjednici Županijskog natjecanja
Na natjecanju su orala četiri brata, jedan protiv drugoga. Uz braću Jalušić iz Ivanovca, a bratski su snage odmjeravali i Luka i Nikola Perko iz Preloga
Piše: Vlasta Vugrinec
Na Pijavišću, parceli uz čakovečku zaobilaznicu minulog je vikenda održano 21. Županijsko natjecanje u oranju. U znanju i vještini oranja, plugove je ukrstilo 13 orača i to pet u kategoriji plugova premetnjaka i 13 s plugovima ravnjacima. Licencirani suci iz susjedne Koprivničko-križevačke županije pomno su pratili njihove brazde te davali ocjene. Na kraju, najveći su zbroj ocjena imala braća Jalušić, Fran Andrej i Jura iz
Ivanovca koji će međimurske boje braniti na državnom natjecanju u Koprivnici. Brat protiv brata
U kategoriji plugova ravnjaka natjecalo se čak njih osam: Nikola Perko, Karlo Filipić, Karlo Tkalčec, Dario Crnčec, Leo Kolarić, David Hajdinjak, Luka Perko i Fran Andrej Jalušić.
Najbolji u toj kategoriji bio je prekaljeni orač, višestruki županijski pobjednik, sudionik državnog i svjetskog natjecanja u oranju,
Fran Andrej Jalušić. Iza njega plasirao se Luka Perko, preloški orač koji se također često nalazi na postolju, dok je treće mjesto zauzeo David Hajdinjak.
S dosta zahtjevnijim plugom premetnjakom bilo je pet orača: Zlatko Markan, Saša Burić, Bernard Matijević, Valentino Šalković i Jura Jalušić. Napokon se titule najboljeg orača domogao i Jura, mlađi brat Frana Andreja, koji je također redoviti sudionik natjecanja i uvijek se nalazio negdje u sjeni poznatijeg brata. Iza Jure, plasirao se Valentino Šalković, lanjski pobjednik dok je treći bio njegov sumještanin iz Preloga, Bernard Matijević. Uglavnom, riječ je o već iskusnim oračima koji se već niz godina natječu.
Interesantna je činjenica da su u subotu orala četiri brata, jedan protiv drugoga. Spomenuli smo već braću Jalušić, a drugi par bili su Luka i Nikola Perko iz Preloga.
Leo Kolarić (12) bio je najmlađi natjecatelj No, subotnje natjecanje iznjedrilo je i neka nova lica, odnosno nove orače. Tu se prije svega misli na malog Lea Kolarića iz Savske Vesi koji ima tek 12 godina. Kažemo,
mali jer je kotač traktora kojeg je vozio puno veći od njega. Istina, bolji poznavatelji oranja sjetiti će se njegovog oca i strica, Nikole i Stjepana, koji su svojevremeno bili najbolji orači. I ne samo to, iz njihove obitelji je i Anja Kolarić, također pobjednica natjecanja. Dodamo li tome da je uz tu obitelj učio i Fran Andrej, doista nije nimalo čudno što je u „ring” ušao i mali Leo. Naravno, bio je u pratnji svog oca Nikole, dok su mama i sestra navijale.
- U traktoru sam odmalena s tatom, intenzivnije od šeste-sedme godine, pratio sam natjecanja i želio sam probati, kaže Leo. Leo se natjecao s plugovima premetnjacima i na kraju je iza sebe ostavio puno starije i iskusnije orače. Naime, plasirao se na četvrto mjesto od ukupno osam natjecatelja. Čak je i dobio nagradu kao najmlađi orač, a nagradu je dobio i Zlatko Markan kao najstariji. Valja spomenuti i Karla Tkalčeca, također iz Savske Vesi. On ima tek 16 godina i ovo mu je bilo već treće natjecanje.
- U traktoru sam od pete godine života, pohvalio se Karlo čija se cijela obitelj bavi poljoprivrednom. Karlo je na kraju zauzeo šesto mjesto.
Leo Kolarić s obitelji, tatom Nikolom, mamom Ivanom i sestrom Tiom
Braća, Nikola i Luka Perko iz Preloga
Borovnice su omiljeno ljetno voće
Na Čakovečkom sajmu, koji se održava svake srijede, vladala je velika gužva, a najviše su se kupovali grah, krastavci, paprike, svježe marelice i borovnice. Mnoge uzgajivače voća i povrća ove godine iznenadile su nagle promjene vremena: izuzetno jake i iznenadne suše, vrućine, a potom naglo zahlađenje i kiša.
Nedin Sarač, vlasnik OPG-a Finote i prodavač borovnica na placu, ispričao nam je svoju borbu s uzgojem borovnica pod ovakvim uvjetima.
Nedin već deset godina uzgaja borovnice, a započeo je s aronijama. Rekao nam je da, iako čini sve što može kako bi smanjio probleme, uvijek se pojavi nešto novo. Ništa �izičko ne prodaju osim borovnica; sve ostalo prerađuju u džemove, ocat,
CIJENE SAJAM
Mladi krumpir (kg): 1,00 €
Mladi grah (kg): 5-7,00 €
Rajčica (kg): 1,5-3.00 €
Paprika (kg): 3,00 €
Mahune (kg): 5,00 €
Salata (kom): 1,00 €
Krastavci (kg): 2-5,00 €
Lubenica (kg): 0,80 €
Češnjak (pol kg): 4,00 €
Marelice (kg): 2-3,00 €
sokove i još mnoge druge proizvode.
- U početku, kada smo počeli, nismo znali ni kako ih treba rezati, a kamoli se brinuti o njima. Danas, dok sve skupa spajamo, uvijek nešto promakne. Ako nije vrućina, onda je previše gnojiva, ili možda nisam dovoljno dobro obrezao, kao što sam trebao. Unatoč
PLAC
Mladi krumpir (kg): 2,00 €
Mladi grah (kg): 10-14,00 €
Rajčica (kg): 3,00 €
Paprika (kg): 3,00 €
Mahune (kg): 7,00 €
Salata (kg): 3,00 €
Krastavci (kg): 2-6,00 €
Lubenica (kg): 2,00 €
Mlado zelje (kg): 2,50 €
Ribiz (posudica): 3,00 €
svim mogućim problemima, vrlo sam zadovoljan ovogodišnjim plodovima, rekao nam je Nedin.
Iako se suočavaju s mnogim izazovima zbog naglih promjena vremena, predanost i prilagodljivost ovih uzgajivača omogućuju im da unatoč svemu nastave s radom i uživaju u plodovima svog truda. (mj)
BIOINSTITUT
Termiti
Piše: Maja Magdalenić, mag. sanit.ing. Služba dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije
Termiti ili istokrilaši su red malih do srednje velikih (do 23 mm) kukaca kod kojih je razvijen zadružni život. Uz spolno razvijene jedinke žive mnogobrojni spolno zakržljali radnici i vojnici. Svoj razvoj započinju u razdoblju krede, prije više od 120 milijuna godina. U tropskim krajevima, gdje većinom žive, nazivaju ih bijeli mravi. Poznato je, imenovano i opisano oko 2600 danas živućih vrsta, a njihov stvaran broj temeljem dinamike otkrivanja novih vrsta, neki znanstvenici procjenjuju i na 4000. Svojim načinom ishrane mrtvom organskom tvari sudjeluju u razgradnji biljnog tkiva, kruženju hranjiva, stvaranju tla, formiranju prostornih i ekoloških niša za velik broj drugih biljnih i životinjskih vrsta. Termiti žive u kolonijama koje mogu imati i do nekoliko milijuna članova, a sastavljene su od različitih tipova jedinka s različitim funkcijama. Na čelu su svake zajednice tzv. kralj i kraljica, spolne krilate jedinke sposobne za razmnožavanje. U svih ostalih članova zajednice, radnika i vojnika, tj. beskrilnih mužjaka i ženka, spolni organi nisu razvijeni. Radnici grade nastambe, tzv. termitnjake, brinu se za legla i dobavljaju hranu. Vojnici su specijalizirani za obranu. Osnivanju zajednice prethodi rojenje odraslih krilatih jedinka, koje izlijeću iz gnijezda u golemim rojevima (obično nakon kiše), spuštaju se na tlo, sparuju i gube krila. Svaki novi par koji se održi u prirodnoj selekciji potraži prikladno mjesto na kojem kao kralj i kraljica osnuju novu zajednicu. Kraljica termita u gnijezdo može položiti i do 8000 jaja na dan (neke tropske vrste), a živi više od 10 godina. Termitnjaci se sastoje od golema spleta hodnika, a svi se hodnici sastaju u prostoriji gdje žive spolne jedinke. Termiti ih
počinju graditi u zemlji ili u drvu. Povećavanjem zajednice neprestano ih nadograđuju te se oni sve više uzdižu nad površinom zemlje i, slični tornjevima ili gljivama, daju karakterističan izgled nekim tropskim krajolicima. Zbog speci�ičnoga načina prehrane termiti nagrizaju ugrađeno drvo, pokućstvo (često ugrožavaju biblioteke i umjetničke zbirke), željezničke pragove, živa stabla, gomolje, žitarice, šećernu trsku, kaučukovac, te stabljike pamuka, čaja i kave. Neki se gnijezde u drvenim dijelovima kuća, kamo prodiru kroz zidove od opeka ili cementa. Na izjedenu drvu ostavljaju samo tanak vanjski sloj, koji se već pri laganom dodiru raspada. Prirodni su neprijatelji termita termitojedi i mravojedi, te ptice koje napadaju njihove rojeve.
Razmjerno je malo izvornih literaturnih podataka o termitima na području Hrvatske. Najpoznatije vrste su žutovrati termit (Calotermes �lavicollis) i zemni termit (Reticulitermes lucifugus). Žutovrati termit prisutan je u cijelom našem Sredozemnom području, dominantnije na jugu Dalmacije, gdje je i prvi puta otkriven. Kod nas se javlja u deblima masline, smokve te u četinjačama poput čempre-
AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
sa. Ovaj štetnik svoje kolonije najradije smješta u stara, �iziološki oslabljena debla, te suhe panjeve raznog sredozemnog drveća i grmlja. Zemni termit, svoje termitnjake gradi dijelom u tlu, dijelom u drvu. Optimum za svoj razvoj nalazi u području s toplom i vlažnom klimom. Napada sve drvene objekte, od stabala duda, vinove loze pa do drvenih stupova, željezničkih pragova, trupaca u šumi, drvenih konstrukcija i drvenih zgrada. Bitno je samo da postoji poveznica drvenog materijala sa zemljom. Štete koje mogu izazvati termiti doista su u rangu najozbiljnijih štetnih učinaka od strane kukaca na imovini ljudi. Do prodora termita u zgradama dolazi najčešće zbog nepažnje prilikom gradnje, korištenjem već zaraženog drva. Preventivno je najvažnije odstraniti drvene ostatke u zemlji okolo objekata jer termitima pružaju dovoljno hrane za olakšano uspostavljanje kolonija. U preventivne metode možemo još i ubrojiti kemijsku metodu unosa insekticidnih sredstava u zonu rizika za prodor termita. Najučinkovitiji pristup potpunom i djelotvornom suzbijanju termita koji su već naselili drvni materijal jest fumigacija.
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
CIJENE
PLAC I SAJAM
Vlasnik OPG-a Finote Nedin Sarač sa svojim svježe ubranim borovnicama i proizvodima
Marin Soldatek sa svojim zečićima na čakovečkom sajmu srijedom
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
Posjetite imanje Biovrt u kolovozu i rujnu 2025 - otvorene prijave
Imamo odličnu vijest za sve koji žele naučiti više o organskom uzgoju iz prve ruke i inspirirati se na prekrasnom i jedinstvenom imanju. I ove godine imate priliku posjetiti imanje Biovrt u Novom Selu Rok kraj Čakovca, i to u doba godine kada je on najšareniji i najbujniji – tijekom kolovoza i početkom rujna.
Upoznajte i doživite pravu oazu bioraznolikosti u Međimurju. Vlasnica imanja je Silvija Kolar-Fodor, autorica, aktivistica i jedna od najpoznatijih vrtlarica u RH, koja već godinama na ovom imanju prakticira brojne biovrtlarske metode i stvara jedinstvenu priču.
Glavna ideja na imanju je kako uzgojiti obilje hrane uz čim manje posla – na način da priroda odradi većinu posla za nas. Svoje metode i prakse Silvija će s vama podijeliti tijekom edukativnog obilaska na imanju Biovrta.
Imanje Biovrt nastalo je pred 19 godina u Novom Selu Rok. Od hobija njegove vlasnice na početnih 400 kvadrata povrtnjaka, imanje danas uključuje dva povrtnjaka na kojima se svake godine uzgaja veliki dio starinskih i tradicijskih sorti, dvije pergone na kojima prakticira vertikalni uzgoj, voćnjake, šumski vrt, livade, šume i močvaru na preko šest hektara, te predstavlja pravi dragulj bioraznolikosti. Mnogi koji su posjetili ovaj
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
vrt istaknuli su da nikad nisu vidjeli više bioraznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na jednom mjestu, a njegovu vlasnicu često opisuju kao „hodajuću enciklopediju“. Stoga posjet imanju Biovrt nije samo obični obilazak, nego pravi doživljaj uz vrhunsku edukaciju.
Tijekom posjeta vlasnica imanja provest će vas cijelim imanjem i upoznati s tehnikama koje ona primjenjuje na vrtu. Upoznat će vas s osnovama organskog vrta, šumskog vrta i voćnjaka, i tehnikama koje ona primjenjuje na svom imanju.
Uz mnoštvo korisnih aktualnih savjeta i primjera koje možete vidjeti kako funkcioniraju u praksi, imate priliku inspirirati se i osnažiti za primjenu istih na svom imanju.
Kada i kako možete posjetiti imanje biovrt?
Posjete imanju primamo uz obaveznu prethodnu prijavu i to za unaprijed predviđene termine u kolovozu i početkom rujna. Prijave su obavezne putem online prijavnice, sve detalje pogledajte na poveznici: https://www. biovrt.com/posjetite-imanje-biovrt-u-kolovozu-i-rujnu-2025-otvorene-prijave/
VRTLARICA
VLADIMIR NOVAK (74) iz Robadja najstariji je čuvar neba u Međimurju
Kada se pojave crni oblaci, Vladek kreće u akciju!
Već četiri godine u Robadju nije zabilježena tuča i sve to zahvaljujući 74-godišnjem Vladimiru Novaku, poznatom kao Vladek. Kao jedan od najstarijih raketara i neumorni čuvar neba Međimurja, Vladek svojim znanjem i upornošću štiti ovaj kraj od moguće razorne prirodne nepogode. Najprije koristio rakete, a sada prizemni generator
Vladek je svoj angažman u obrani od tuče započeo oko 1985. godine, u vrijeme kada su se za tu svrhu koristile rakete. Tad je, prisjeća se, najprije ispaljivao rakete na području Tkaleca. No, rat je donio zabrane u korištenju raketa. Naime, živeći tik do slovenske granice, bili su spriječeni ispaljivati rakete prema Sloveniji zbog sigurnosnih razloga. Nakon zabrane
raketa, Vladek je brzo prilagodio način rada prelaskom na prizemne generatore. Ovi uređaji koriste srebrov jodid u tekućem obliku, kojeg zrak pod pritiskom potiskuje do dimnjaka s diznom koja raspršuje sredstvo u atmosferu.
- Kako je počeo rat, tako su nam povukli rakete jer su te rakete upotrebljavali za tenkove. Od tada više nismo radili s njima, objašnjava nam Vladek. Nakon zabrane raketa, nastavili su borbu protiv tuče koristeći prizemne generatore, odnosno suvremenu tehnologiju koja koristi srebrov jodid. To je isto sredstvo kao što je nekad bilo u raketi, samo što je u raketi bilo u granulama, a sada je tu u tekućem obliku. Jedna litra jodida ispusti se na sat vremena.
- Sada imamo prizemne generatore i tučomjer kojim se bilježi količina i veličina tuče, opisuje nam Vladek,
Vladimir Novak pokazao nam je na kojem principu funkcionira prizemni generator
koji se prije samo nekoliko godina bavio uzgojem bikova simentalske pasmine, poljoprivredom i vinogradarstvo.
- Prizemni generator se mora upaliti dva do tri sata prije nego što stigne oblak. Ispuštanje srebrovog jodida ublažava čestice leda, sprječavajući njihovo spajanje u velike grude koje bi pale kao tuča,detaljno opisuju Vladek i njegov sin Mladen, kojeg je također naučio kako raditi s ovim sustavom.
- Ovdje kod nas je lansirna postaja broj 1, a centar je u Varaždinu. Prije smo komunicirali s radiostanicama, a sada su njih zamijenili telefoni. Dobijemo naređenje za paljenje i naređenje za gašenje od strane Hidrometeorološkog zavoda. Radio sam prošle subote od pola 11 do 3 u noći. Treba paziti da vjetar ne ugasi generator, dodaje Vladek.
Za svoj angažman dobiva naknadu od 150 eura mjesečno. Radi pet mjeseci na godinu, ali svaki dan ima prozivku i svaki dan mora biti u tih pet mjeseci doma. Ujutro u 8:30 mora u DHMZ javiti koliko im je ostalo tekućine, a oni mu kažu kakvo će biti vrijeme taj dan.
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.
PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.
Broj raketara u Međimurju rapidno opada
Broj raketara i lansirnih stanica na području Međimurske i Varaždinske županije rapidno opada. Dok ih je nekada bilo oko 85, sada je broj pao na oko 36. U Gornjem Međimurju, ostalo ih je tek 20-ak. Lansirne stanice poput one u Stanetincu zatvorene su zbog manjka zainteresiranih.
Unatoč važnosti ovog posla, prizemnih generatora je premalo. Vladek naglašava da bi mreža trebala biti znatno gušća.
- Ovdje imam ja, ima Selnica, Sveti Juraj na Bregu. Prije je bilo i u Jurovčaku, Vukanovcu i Stanetincu, no sve je to polako ugašeno. Stari raketari su umrli, a mladih ne žele više uzimati. Ostali smo mi koji jesmo, priča nam Vladimir, dok nam usput pokazuje na kojem principu funkcionira prizemni generator. Najveću tuču koju Vladek pamti dogodila se 1972. godine, neposredno pred žetvu. Tolika je bila da su poljoprivredne površine bile potpuno uništene. Upravo zbog takvih nepogoda, njegova uloga čuvara neba ostaje presudna za ovaj poljoprivredni kraj koji štiti.
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.
Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708
Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
Piše: Sanja Heric
Vladek sa sinom Mladenom ima i mjerni uređaj tučomjer
Bratuša odveo je svoje školske prijatelje i na izlet na Plitvička jezera
SUSRET ZA PAMĆENJE
Zvonko Bratuša ugostio svoje školske kolege iz Njemačke
Prisjećanja starih školskih prijateljstava uvijek nose posebnu čar, a to najbolje zna Zvonko Bratuša iz Čakovca, koji je ovih dana ugostio svoje školske kolege iz Njemačke. Priča počinje davnih 1970-ih, kada je Zvonko sa svojim roditeljima iz Hrvatske otišao trbuhom za kruhom u Njemačku. Sa samo 12 godina krenuo je u školu ne znajući jezik, no njegovi školski prijatelji vrlo su ga lijepo prihvatili. Iako su zajedno proveli tek dvije godine, jer se Zvonko 1991. vratio s obitelji u rodni kraj, ta prijateljstva pokazala su se trajnima. Od tada pa do prije tri godine nisu se ni vidjeli, sve dok povodom 50. obljetnice završetka osnovne škole Zvonka nisu pozvali na zajedničko druženje u Njemačku da se zajedno prisjete starih školskih dana. U znak zahvalnosti, on je njih pozvao da dođu kod njega u Međimurje. Tako je devetero njegovih prijatelja iz Schwarzwalda, slikovitog šumsko-brdskog kraja jugozapadne Njemačke, doputovalo u Hrvatsku na nekoliko nezaboravnih dana. Dobrodošlicu su mu, osim Zvonka, priredili
Svetom Urbanu
njemu bliski ljudi, a program je bio itekako bogat. Posebno su oduševljeni bili karting vožnjom, koju u Njemačkoj dosad nisu imali prilike iskusiti, a koju je omogućio Marijan Blažon. Potom su se vinuli u panoramski let avionom iznad prelijepog Međimurja, koji je organizirao Dean Ciglarić. Osim toga, posjetili su Plitvička jezera, razgledali grad Čakovec i Muzej Međimurja. Poseban
je
trenutak bila je i proslava 66. rođendana Jürgena, održana u vinskom podrumu poznatog vinara Antona Kojtera iz Svetog Urbana. On je, inače, proveo veći dio svog života u Njemačkoj pa je svoja vina mogao predstaviti upravo na njemačkom jeziku. Susret je završio razgledom Zagreba, gdje su se prijatelji sretno oprostili na aerodromu. Među njima bile
su četiri žene: Renate, Inge, Ilona i Andrea – i pet muškaraca: Hary, Rolf, Jürgen, Ulrich i Thomas.
Ova priča dokaz je da prijateljstva stečena u školi mogu trajati cijeli život, unatoč kilometrima koji ih dijele. A zahvaljujući Zvonku, njihova se posebna veza i ove godine obnovila na najljepši mogući način – zajedno, u Hrvatskoj. (dd)
Svetom
U redakciju Međimurskih novina stiglo je pismo mještanina Svetog Martina na Muri, koji je opisao teškoće s kojima se susreću mještani zbog neispravnog bankomata u svom mjestu. Naime, bankomat je provaljen još 15. svibnja, a do danas, 18. srpnja, i dalje nije popravljen i pušten u rad. U pismu čitatelja stoji: - Moram vam se požaliti - bankomat u Svetom Martinu na Muri stoji van funkcije već dva i pol mjeseca! Provalili su u njega još 15. svibnja, i sad je već 18. srpnja, a bankomat još
SPORI VOZAČI
uvijek ne radi. Gdje da mi sada podižemo svoj novac? Moramo se voziti u susjedna, gubiti vrijeme i trošiti na prijevoz. A što tek reći o starijima koji si to teško mogu priuštiti? Frustrirajuće je! Molim da se ovo što prije riješi! Nadamo se da će nadležne službe u što kraćem roku riješiti ovaj problem i omogućiti mještanima normalno korištenje bankomata, usluga koja bi trebala biti omogućena u današnje doba.
Čitatelj iz Svetog Martina na Muri
Blago vozačima kojima
se nikuda ne žuri
Tko god svaki dan za volanom provede više od 10 minuta, taj zna koliko opasni mogu biti brzi vozači. Ali, o njima se priča i previše svaki dan, a nedovoljno pak se priča o onima koji spadaju u suprotnu kategoriju - spore vozače. Govorimo o vozačima koji u naselju gdje je ograničenje 50 ili ponegdje i 60 kilometara na sat bez problema voze 40 ili čak i manje. Ti isti vozači izvan naselja, gdje je ograničenje 90 na sat, si dozvole malo pustolovnog života pa ubrzaju na brzih i žestokih 60 na sat. Tim ljudima se možda nikamo ne žuri, ali vozačima iza njih koji moraju stići na posao, u bolnicu ili na neko drugo mjesto se itekako žuri. Jednostavno rješenje je da prestignemo te spore vozače, ali svi koji voze
pogotovo po Gornjem Međimurju znaju da sigurnih prilika za pretjecanje i nema puno. I onda, kada konačno krenete pretjecati sporog vozača, on kao u inat krene ubrzavati pa vam onda treba dodatnih par sekundi da ga preteknete, što opet samo pretjecanje čini manje sigurnim.
Još su gori oni vozači koji krenu kočiti 500 metara prije njihovog skretanja, ili pak oni koji naglo krenu kočiti niti dva metra prije skretanja, i onda nek se svi iza njih snađu kako mogu i umiju.
O traktoristima bi se također dalo puno pričati, ali oni barem rade svoj posao i njihova vozila ne mogu juriti kao auti, tako da im to nećemo uzeti za zlo.
Frustrirani čitatelj
Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan – Stipić” iz Čakovca ostvario je povijesni uspjeh na prestižnom međunarodnom festivalu One Future – The World Orchestra Festival, održanom u Beču od 23.7.2025. do 26.7.2025. Orkestar je nastupio na pozornici slavnog Musikvereina, gdje se tradicionalno održava Novogodišnji koncert Bečke filharmonije, te osvojio čak tri glavne nagrade: Zlatnu plaketu One Future – The World Orchestra Festivala, Nagradu za najbolju izvedbu klasičnog glazbenog djela i Nagradu za dirigenta, koju je primio voditelj orkestra, prof. Tomislav Cvrtila.
Osim nastupa u Musikvereinu, orkestar je imao priliku predstaviti se i na drugim poznatim bečkim lokacijama – u kući Johanna Straussa, koncertnoj dvorani MuTh, reprezentativnim prostorima Gradske vijećnice Beča te u poznatoj Kući glazbe. Županijski tamburaški orkestar “Stjepan Bujan – Stipić” u Beču je imao snažnu podršku iz Međimurja. Pedesetak pratitelja, među kojima su bili obitelj i prijatelji, doputovalo je u Beč kako bi podržali orkestar na ovom važnom nastupu. A podršku su nam na ovom značajnom festivalu, osobno pružili i župan Međimurske županije
ŽUPANIJSKI TAMBURAŠKI ORKESTAR “Stjepan Bujan - Stipić” Trostruko zlato na međunarodnom festivalu!
Nikola Kraljić i Tomislav
Cvr�la
Matija Posavec te prof. Branimir Magdalenić. Ostvarenje ovog nastupa na jednom od najuglednijih svjetskih orkestralnih festivala ne bi bilo moguće bez snažne institucionalne i financijske potpore. Županijski tamburaški orkestar "Stjepan Bujan – Stipić" ovim putem upućuje iskrenu zahvalnost: Međimurskoj županiji, Gradu
Čakovcu i tvrtki Međimurje plin d.o.o. Zahvaljujući njihovom razumijevanju važnosti ulaganja u kulturu, glazbu i mlade talente, orkestar je mogao dostojno predstaviti Međimurje, Grad Čakovec i Hrvatsku na svjetskoj glazbenoj pozornici.
Poslao: Nikola Kraljić, Županijski tamburaški orkestar "Stjepan Bujan - Stipić"
Reakcije, komentari, pisma i priopćenja
E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601
Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1558
Zvonko
Kolega Jürgen, s gitarom u ruci, proslavio
66. rođendan s društvom kod vinara Antona Kojtera u
TRGOVINA KRK u Vratišincu
Mirjana, Marjetka i Dejan vole čitati sve
Tijekom jutarnje kupovine u Trgovini Krk u Vratišincu iznenadili smo kupce našim prepoznatljivim crvenim platnenim vrećicama, te su nam rado otkrili zašto prate i vole naš tjednik.
Omiljena prodavačica Mirjana Kuzma iz Gornjeg Kraljevca s radošću je prihvatila ovaj poklon. Nakon
20 godina predanog rada na ovom mjestu, Mirjana 31. srpnja odlazi u zasluženu mirovinu. Kaže kako voli pročitati baš sve u novinama, a u mirovini će za to imati još više vremena. Sreli smo i ljubaznu Marjetku Farkaš iz Vratišinca, koja otkriva da najviše voli čitati savjete za vrt, rubriku
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona
Josip Lukinec odabrao naočale
Najviše sreće u izvlačenju 123. kola nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Josip Lukinec iz Donjeg Kneginca. Gospodin Lukinec bio je jako iznenađen kad je u novinama pročitao da je osvojio naočale, a uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao je naočale koje će mu savršeno pristajati. Ostat će i dalje čitatelj naših novina i klijent Briljanta.
Prvi kupon 124. kola Novo, 124. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započinje u ovom broju. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim
naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.
Skupljene kupone od 14. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 26. kolovoza. Sretnog dobitni-
s kuharicama i najave događaja, jer voli biti u toku i inspirirana svakodnevnim temama. Vrećici se posebno razveselio i nasmijani Dejan Bistrović iz Vratišinca, koji kaže da redovito prati sport, zanima ga crna kronika, a voli pročitati i rubriku sa sjećanjima. (is)
Josip Lukinec i ljubazni djelatnik Briljanta
ka 124. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. kolovoza. (mk)
Godine 2004. u parku Odsjeka Učiteljskog fakulteta u Čakovcu otkrivena je bista Nikole Pavića. Ovo je treća bista postavljena u Aleji velikana, mjestu posvećenom istaknutim ličnostima koje su ostavile neizbrisiv trag u obrazovanju, kulturi i znanosti Međimurja.
Na inicijativu Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu i Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bista je osmišljena i podignuta u znak zahvalnosti za životno djelo Nikole Pavića u pjesništvu i poučavanju. Autor skulpture je akademski kipar Josip Grgevčić. Radi se o brončanoj bisti na visokom crnom mramornom postolju. (mg) Ponosna
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); Lektura: Ivana Sklepić (ivanasklepic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr);
GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili
Jug Mall ul. Tomaša Goričanca 1, 4000 0 , Čak
bista Nikole Pavića
Mirjana Kuzma, Dejan Bistrović i Marjetka Farkaš s osmijehom su primili naše vrećice
Rusa Trajkova osvaja srca i London
42-godišnja Rusa Trajkova, akademska umjetnica iz Pribislavca, progovara o svom putu kroz apstraktni ekspresionizam, inspiraciji u svakodnevici i nesvakidašnjem odnosu prema završetku djela. Izložena u Londonu, otkriva zašto svatko može biti umjetnik i zašto umjetna inteligencija ne može zamijeniti ljudsku dušu u umjetnosti. (bj, foto: mg)
VIKEND VODIČ
petak,
1. kolovoza
10:00 4. US Car Picnic, Forestland park, Brezje
17:00 Nastup Vitezova Zelingradskih, Dvorac Zrinskih i Opkop, Čakovec
18:00 Nastup dvorske lude Čupakabre, Dvorac Zrinskih i Opkop, Čakovec
18:00 Koncert - Paolo Barbato & Friends, Park Valenta Morandinija - Ul. Ma�ce hrvatske 1, Čakovec
19:15 Nastup viteške skupine Oroszlánszív Lovagrend egyesület (Mađarska), Dvorac Zrinskih i Opkop, Čakovec
20:00 Koncert - Fired Guns, Deklina Oaza - Open Air Pozornica, Perivoj Zrinskih, Čakovec
21:00 Koncert - Belfast Food, Tribute pozornica / Park Rudolfa Kropeka, Čakovec
21:30 Koncert - Big CroDance Party, Velika pozornica, SRC Mladost, Čakovec
22:00 DJ - DJ Ma� Davies + DJ Suhaid + DJ Zak, Deklina Oaza – Open Air Pozornica, Perivoj Zrinskih, Čakovec
22:00 Koncert - Gloria bend, Gradska Kavana, Čakovec subota, 2. kolovoza
7:00 Izložba - 26. Međunarodni old�mer susret Međimurje 2025., Izložba povijesno vrijednih vozila Old�mer kluba Međimurje, Park Rudolfa Kropeka, Čakovec
10:00 Prezentacija glazbala iz doba Zrinskih, Dvorac Zrinskih i Opkop, Čakovec
17:00 Atrij Starog grada –renesansni plesovi - Seisenbergensis Tumultus Žužemberk (SLO), Dvorac Zrinskih i Opkop, Čakovec
19:00 Koncert Murska dekla, Mlinarska kuća Sve� Mar�n na Muri
19:15 Konjički turnir vitezova Hector (Slovačka), Dvorac Zrinskih i Opkop, Čakovec
PORCIJUNKULOVO
Big CroDance Party, Dražen Zečić i Parni Valjak u Čakovcu!
Parni Valjak zapalit će Porcijunkulovo u nedjelju
MURSKA DEKLA u Žabniku
Dražen Zečić stiže u subotu
Porcijunkulovo 2025. je u punom jeku! Do kraja manifestacije čekaju vas još tri vrhunska koncerta u na velikoj pozornici kod SRC-a Mladost.
U petak, 1. kolovoza stiže Big CroDance Party u 21:30. Koncert će donijeti hitove 90ih koji će zasigurno rasplesati publiku.
U subotu, 2. kolovoza stiže jedan i jedini Dražen Zečić, također s početkom u 21:30 na velikoj pozornici kod SRC-a Mladost.
Za vrhunski završetak ovogodišnjeg Porcijunkulova zadužen je legendarni Parni Valjak, koji će publiku vratiti u neka druga vremena. Dolaze na veliku pozornicu kod SRC-a Mladost u nedjelju, 3. kolovoza, također u 21:30 sati. (bj)
Glazbena večer na obali Mure
U subotu, 2. kolovoza 2025., s početkom u 20 sati, Mlinarska kuća u Svetom Martinu na Muri pretvara se u ljetnu pozornicu pod zvijezdama.
Vokalna skupina Murske dekle poziva vas na koncert
ispunjen tradicijom, emocijama i pjesmom.
Program vodi Antonia Jurinec, dok će kroz večer moderirati Anđelka Klemenčić. Na pozornici im se pridružuju posebni gosti: Chriztel Renae Aceveda, Nikol Kutnjak i Filip
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: GILLIAN ANDERSON: ŽELIM
Dobitnik knjige Gospođa Perfecta objavljene u prošlom broju je Rozalija Đurica iz Nedelišća. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika.
kupon br. 1559
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Gillian Anderson: Želim
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI
Gillian Anderson zamolila je žene iz cijeloga svijeta da joj povjere svoje maštarije s potpunom slobodom koju jamči anonimnost. Knjiga obuhvaća 174 iznenađujuća, uzbudljiva, dirljiva, ponekad uznemirujuća, uvijek prodorna pisma, među kojima je skriveno i pismo same Anderson. Erotske ispovijes� sadržane u ovoj knjizi pružaju fascinantan uvid u seksualne fantazije žena 21. stoljeća.
Bogdan, čiji će nastupi unijeti dodatnu svježinu i energiju u večer. Događaj organizira HKUU Sveti Martin, uz podršku Turističke zajednice Sveti Martin na Muri. Ulaz je slobodan. (bj)
KULTURNO
Koncert - Mađarski nacionalni plesni ansambl, Hungarian National Dance Ensemble (Budapest, H), Pozornica tradicije, Franjevački trg
Koncert - Djabe & Steve Hackett - Freya Summer Show 2025., Deklina Oaza – Open Air Pozornica, Perivoj Zrinskih, Čalovec Vatreni show (Koprivnički mušketiri), Dvorac Zrinskih i Opkop, Čakovec
Koncert - Zdravko Čolić Tribute Band - Svadbarskim sokakom, Tribute pozornica / Park Rudolfa Kropeka, Čakovec
Koncert - Dražen Zečić, Velika pozornica, SRC Mladost, Čakovec
Koncert - Vulkan bend, Gradska Kavana, Čakovec
22:00 Kvart takeover, Arcus caffe/ Graba, Čakovec
22:00 TS Svirci, Arcus caffe/ Terasa, Čakovec
nedjelja,
3. kolovoza
16:00 Srednjovjekovno kazalište - „Legenda o Pozoju“, Obiteljska zona - Opkop, Čakovec
18:00 Koncert - Timo G & Friends - Afro Beats, Park Valenta Morandinija - Ul. Matice hrvatske 1, Čakovec
30. 7. do 3.8. Izložba bonsaija: "Svijet minijaturnog drveća"
Zgrada Scheier
26.6. do 8.9. Izložba “Biram animaciju jučer, danas, sutra” Galerija Centra za kulturu Čakovec
25.7. do 31.8. Izložba Mihael Bađun “FOLK”Izložbeni salon Muzeja Međimurja
4.8. do 17.8. “IMPRESIJA OKOLINOM I REFLEKSIJA NA PLATNU”
Terasa Caffe bara „Bedem“ u Čakovcu
20:00 Koncert - Varaždinski tamburaški orkestar i Kvartet Gubec, Pozornica tradicije / Franjevački trg, Čakovec
20:00 Koncert - Zack Dust, Deklina Oaza – Open Air Pozornica, Perivoj Zrinskih, Čakovec
21:00 Koncert - Beatles Tribute Band, Tribute pozornica / Park Rudolfa Kropeka, Čakovec
22:00 Koncert - Voado, Deklina Oaza – Open Air Pozornica, Perivoj Zrinskih, Čakovec
22:00 DJ David Mash, Arcus caffe/Graba, Čakovec
22:00 Koncert - Bend iznenađenja, Gradska Kavana, Čakovec
Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Ovo istraživanje ženske seksualnos� nudi odgovor na pitanje: što žene misle o seksu kad si mogu priuš�� potpunu anonimnost?
Naši najdublji, najin�mniji strahovi i maštarije ostaju zaključani u nama, dok netko ne dođe s ključem. Ova knjiga je ključ.
Gillian Anderson predstavlja najseksi knjigu godine: intiman, eksplicitan, stvaran – seks u glavama žena. Što želiš kad nitko ne gleda i kad se svjetla ugase?
POKLANJA KNJIGU
intervju tjedna
RUSA TRAJKOVA, akademska umjetnica iz Pribislavca izlagala u Londonu
Svatko može biti umjetnik, samo to trebate iskopati iz sebe
Primjer su djeca, oni su rođeni umjetnici, a poslije ih mi malo drukčije oblikujemo jer, eto, moramo imati i liječnike i druge poslove zastupljene
Piše: Benjamin Jakopić
Foto: Mario Golenko
Rusa Trajkova (42) akademska je umjetnica iz Pribislavca koja se bavi apstraktnim ekspresionizmom. Nedavno je izlagala je u Londonu, gdje je sudjelovala na London Art Biennaleu 2025., jednom od najcjenjenijih umjetničkih događaja u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Rusa u intervjuu govori o procesu stvaranja, inspiracijama, ali i o tome da svatko može biti umjetnik.
- Kada vas je privukla suvremena umjetnost? Već u djetinjstvu ili tek kasnije?
- Crtanjem i slikanjem bavim se otkad znam za sebe. Onda sam na kraju odlučila i
profesionalno se time baviti i zadovoljna sam time, unatoč tome što su moji roditelji bili zabrinuti mojim odabirom. Apstraktni ekspresionizam me počeo zanimati na akademiji. Prošla sam kroz sve moguće faze umjetnika, i onda kada sam došla do neke točke kada mi je postalo dosadno, počela sam istraživati druge medije, pa su se tu našle slikarske tehnike. Tako sam na akademiji zavoljela ekspresionizam, što se kasnije razvilo u apstraktni ekspresionizam. Život sam posvetila tome, a jednostavno nisam za ništa drugo, našalila se Rusa. - Gdje pronalazite inspiraciju i ideje?
- Iskreno, svugdje. Ne ograničavam se na neki
konkretan izvor. Otvorena sam prema svijetu i prema vlastitim pogreškama, jer iz njih često proizlazi nešto vrijedno. Upravo taj prostor za pogrešku stvara mogućnost za nešto novo i autentično. Inspirira me sve oko mene.
- Kako izgleda vaš proces izrade djela? Pokušate li nacrtati sve odjednom ili to traje duže?
- Moji radovi možda nikada nisu ni potpuno završeni. Moj sin me znao pitati: - Kako znaš da je slika gotova? Kada prestaneš? Rekla sam mu da zapravo ne znam. Ali u jednom trenutku jednostavno moram stati, jer inače znam krenuti u destrukciju, a ima i toga u slikarstvu. Znaju reći da su slikari godinama radili jednu sliku, i to je sasvim razumljivo.
Ne postoje formalni okviri koje moram zadovoljiti. Budući da se radi o ekspresionizmu, sve se svodi na neki unutarnji osjećaj. Ako bih bila bolja u pisanju, možda bih bila pisac. Ali prirodnije mi je raditi s rukom, tako da se taj dio onda prelije u platno i puno više se mogu izraziti dok slikam. Često znam biti impulzivna pa onda odmah moram nešto nacrtati, barem kratku skicu da mi ne pobjegne.
Nekad me rad ne zadovolji i onda ga mijenjam. Prije sam ga znala i zapaliti, i to je također bila jedna vrsta performansa koji me oslobađao. Ali davno je to bilo. Danas više to ne mogu, jer komunalni redari ne daju.
- Postoji li neki rad kojeg biste htjeli posebno istaknuti?
- Ne bih rekla. Kritičari znaju istaknuti neke radove, ali meni osobno nijedan ne odskače. Postoje slike koje
Rusa održava i popularne Paint ‘n’ Sip radionice
nikad ne bih prodala, ne zato što sam posebno ponosna na njih, nego zato što sam ih stvarala u vrlo intimnim trenucima. Te emocije su moje i ne želim da vise na zidu kod nekog potpunog neznanca.
Otvorena sam prema svijetu i prema vlastitim pogreškama, jer iz njih često proizlazi nešto vrijedno. Upravo taj prostor za pogrešku stvara mogućnost za nešto novo i autentično
- Nedavno ste izložili svoj rad u srcu Londona. Kako ste se osjećali tom prilikom?
- Iskustvo je bilo fantastično. Biti dio takvog međunarodnog postava, gdje su radove birali vrhunski stručnjaci, za mene je bilo veliko priznanje. Na razini ega, naravno da je lijepo. Imaš osjećaj da si postigao nešto u čemu si cijeli život. Ali to je sada iza mene – idem dalje.
- Mnogi ljudi ne shvaćaju modernu umjetnost. Kako biste nekome tko tako razmišlja promijenili mišljenje?
- Kao što u glazbi imate note, a u književnosti imate slova, tako i u likovnom jeziku imate elemente po kojima
se može vrednovati likovno djelo. U modernoj, pogotovo apstraktnoj umjetnosti, obično ljudi znaju reći: -Pa to i ja to mogu. I naravno da mogu, doista svatko može biti umjetnik, samo to treba iskopati iz sebe. Primjer su djeca, oni su rođeni umjetnici, a poslije ih mi malo drukčije oblikujemo jer, eto, moramo imati i liječnike i druge poslove zastupljene. Ali da se vratim na pitanje, u apstraktnoj umjetnosti to je boja koja se vrednuje, relacije između boja, kontrasti itd., te kako sve to slaže određeni balans. Boje nisu uopće bezazlene, nego su itekako moćne, izazivaju snažne emocije kod nas.
- Postoji li nešto što vam smeta ili vas živcira na današnjoj umjetničkoj sceni?
- Ne, zapravo ne. Naučila sam s godinama cijeniti svaki oblik stvaranja, bez obzira na stil, medij ili pristup. Ako netko stvara iskreno i koristi umjetnost da izrazi nešto osobno, ili da doprinese sebi i svijetu oko sebe, to je vrijedno poštovanja. Nisam sklona kritiziranju drugih umjetnika, jer znam koliko je teško ići tim putem.
- Mislite li da bi umjetna inteligencija mogla zamijeniti prave umjetnike?
- Ne vjerujem u to. Sve što je van čovjeka, pogotovo umjetnost, to ne može umjetna inteligencija replicirati. Primjerice, ja svoju sliku ne mogu replicirati, ne mogu
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.
napraviti identičnu kopiju iste slike. Kako bi to onda mogao neki stroj? Doduše ne znam kako će se to područje razvijati i do kuda će otići, ali iz trenutne perspektive mislim da nije moguće. - Kakvi su vam planovi za budućnost?
- Iskreno, ne planiram puno unaprijed. Živim dan po dan, i trudim se ostati u trenutku. Što god taj dan donese, prihvatim. Ponekad me više brine prošlost nego budućnost, ali i to učim puštati. Možda sam zbog toga uspjela zadržati neku lakoću u životu, jer ne trošim energiju na brige o onome što nije još došlo.
dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 20.8.2025. u CineStaru Varaždin.
za film
1 x 2 ULAZNICE za film
Bumbarovo ljeto
Čakovečka špica
Piše: Ivana Sklepić
Mišel i Ivona u društvu preslatkog psića Ria
Natalija i Anđelko, pletena torba je pun pogodak za ljetni look
Kad se dobro uskladi, kišobran postaje top modni detalj
Prelijepa Sara oduševljava bezvremenskom elegancijom
Uz lepršave hlače sa zanimljivim uzorkom ne možete promaši�
Par usklađen od glave do pete
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. srpnja 2025. - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Vatrogasna zajednica Međimurske županije
Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
STOLNI TENIS
MATIJA VOLF (15) iz Mihovljana nepunih desetak godina osvaja trofeje u ovom naizgled jednostavnom sportu
Forehand je moje ubojito oružje
– Jako puno vozim bicikl, to mi pomaže u očuvanju fizičke forme i kondicije. Igram i badminton u slobodno vrijeme, bacam frizbi…, ističe Matija
Piše: Luka Pongračić
Foto: Matija Volf
Matija Volf ima tek 15 godina, ali iza sebe već ima bogat sportski put koji bi mnogi stariji stolnotenisači poželjeli. Član STK Mihovljan, a nekadašnji igrač Putjana, Matija se već nekoliko godina nalazi među najboljim kadetima u Hrvatskoj, redovito nastupajući na domaćim i međunarodnim turnirima – i to s medaljama oko vrata. Ove godine upisuje Srednju školu Čakovec, smjer �izioterapeut, ali školovanje usklađuje s intenzivnim treninzima i natjecanjima. O njegovoj posvećenosti najbolje svjedoče rezultati, poput zlata na TOP-8 turniru u Mihovljanu, bronca u pojedinačnoj konkurenciji na Prvenstvu Hrvatske, srebro u mješovitim parovima s Klarom Končar te sjajne igre na turnirima u Rijeci, Bjelovaru i Plzenu. Upravo je na Czech Openu, u paru s Rumunjkom Stoicom, stigao do bronce u konkurenciji mješovitih parova do 15 godina – pobjeđujući u dramatičnim mečevima nakon zaostatka. Matija je i reprezentativac – još prošle godine osvojio je broncu na svom prvom nastupu za Hrvatsku, a na brojnim turnirima ostavlja dojam zrelog i taktički promišljenog igrača. Iako mlad, već sada je primjer upornosti, mentalne snage i sportske kulture.
– Završio sam III. osnovnu školu u Čakovcu i od naredne školske godine krećem za �izioterapeuta, što je bila već duže vrijeme moja velika želja. Lakše ću razumjeti određene stvari oko �izionomije, ozljeda… vjerujem da će dobro doći, govori Matija, koji ni izvan stolnoteniskog stola ne miruje.
– Jako puno vozim bicikl, to mi pomaže u očuvanju �i-
zičke forme i kondicije. Igram i badminton u slobodno vrijeme, bacam frizbi… sve mi to koristi kao izoštravanje fokusa u stolnom tenisu, dodaje.
Od Putjana do Mihovljana – i do reprezentacije
Njegov stolnoteniski put počeo je spontano – u obitelji u kojoj se sport podrazumijevao. – Prvo je otac trenirao, pa brat, a onda je valjda došao i red na mene, smije se Matija. – Sestrična Kaja Popović je trenerica i odlučio sam sa sedam godina probati udarati lopticu, vidio sam da mi ide, postajalo mi je sve zanimljivije i eto, danas sam prilično dobar u ovom sportu. Zanimljivo je da, iako je po prirodi ljevoruk, Matija igra desnom rukom.
– To se sve spontano dogodilo, iako mogu s obje ruke kvalitetno odigrati. Ako je potrebno, u meču lako zamijenim ruke. Danas je član STK Mihovljan, gdje svakodnevno trenira pod vodstvom trenera Nina Bujana i Roberta Mikca. Treninzi su intenzivni, ali dobro organizirani, što mu omogućuje da uskladi sport i školu.
- Arien Kovačić mi je najdraži suigrač, on me praktički i “doveo” u STK Mihovljan iz Putjana.
– Nije mi problem kombinirati školske obaveze jer su treninzi navečer od 20 sati pa do 21:30 ili 22 sata. Prije treninga je, naravno, zagrijavanje u obliku trčanja, potom radimo na forehandu i backendu, pa još neke vježbice… Najviše volim udarati forehandom, to mi je najjače oružje.
Ubojiti par s Arienom Kovačićem – Arien Kovačić mi je najdraži suigrač, on me praktički i “doveo” u STK Mihovljan iz Putjana. Igrao sam i za Šenkovec prije toga. Prvaci smo države u parovima u mlađim juniorima te ekipno, zaista se sjajno slažemo na terenu, odlično nadopunjujemo jedan drugog. U Mihovljanu imamo odlične uvjete, jaka je konkurencija i super je što iz treninga u trening napredujemo. Tako je došlo i do poziva u reprezentaciju. Arien i ja odlični smo kad igramo u paru, baš smo ubojiti duo. U svakom sportu postoji onaj jedan protivnik koji te tjera da
daš sve od sebe – Matiji je to Nikola Jurić iz Zagreba. – Mi smo nešto poput vječitih rivala. Uvijek se nađemo u �inalu, igra se uvijek u pet setova, nekad ja dobijem, nekad on… pravi užitak. A najdraži meč? – Ekipno prvenstvo u Požegi. Gubio sam u dva meča i u oba okrenuo u petom setu u svoju korist te izvukao pobjedu. To su trenuci u stolnom tenisu koji se pamte.
-Imam nekoliko stolnotenisača na koje se ugledam, poput Kineza Fana Zhendonga i Nijemca Tima Bolla.
Medalje, reprezentacija i uzori
Popis turnira i uspjeha je dug. Zlato na TOP-8 turniru u Mihovljanu bez poraza, bronca u singlu na državnom prvenstvu, srebro u mješovitim parovima s Klarom Končar, bronca u Plzenu s Rumunjkom Stoicom, treće mjesto u Rijeci, naslov u Bjelovaru… A sve je zapravo počelo lani – broncom na prvom nastupu za reprezentaciju.
– Izbornik nam je Željan Gaćina, ima nas podosta, ali sve ovisi o turnirima i koliko nas nastupa. Super stvar u stolnom tenisu je što nema određenog središta, ima nas iz cijele Hrvatske. Sve ovisi o rang listi i tome kako odi-
grate na određenom turniru. Mihovljan, Samobor, Pula… nebitno je, nema tu političkih struja. Matija pomno prati svjetsku scenu. Njegovi uzori dolaze iz Kine i Europe. –Imam nekoliko stolnotenisača na koje se ugledam, poput Kineza Fana Zhendonga i Nijemca Tima Bolla. To su igrači koji su izrazito jaki u mentalnom aspektu igre, a ako to nemate, nećete daleko dogurati.
- Volio bih osvojiti sva zlata na prvenstvu Hrvatske – od miksa i parova do pojedinačnog. Vjerujem da ću dostići tu razinu.
– To su igrači koji mogu pobijediti 12:10 nakon što su gubili 2:10. Boll nažalost više ne igra, ali bilo ga je gušt gledati svih ovih godina. Stolnotenisači svakako mogu do 30-ih dominirati u Europi, ali sve ovisi o ozljedama. Ako vas zaobiđu, nebo je granica. Naravno, na lokalnim razinama možete i dulje – znamo da u ligama imamo igrače svih dobnih skupina. To su sve igrači od kojih mogu jako puno naučiti, poput Borisa Preksavca, Nine Bujana ili Matije Barića.
Planovi, ciljevi i savjeti roditeljima Iako već sada pokazuje zrelost i znanje koje nadilazi njegove godine, Matija je skroman i realan.
– Trenutno se ne vidim kao trener, iako je to danas popularan odgovor. Možda mi dođe s vremenom, ali trenutno ne. Volio bih osvojiti sva zlata na prvenstvu Hrvatske – od miksa i parova do pojedinačnog. Vjerujem da ću dostići tu razinu. Za kraj, poruka svim roditeljima:
– Nadam se da će se kroz godine pro�ilirati sve više odličnih, mladih stolnotenisača. Roditeljima preporučam da upišu djecu – bit će im jako zanimljivo, a dobrih trenera je pregršt.
Ma�ja Volf je svoju mladu karijeru okrunio statusom reprezenta�vca
PAJIĆ se vratio u međimurski nogomet pojačavši Polet iz Svetog Martina na Muri
Ovdje igraš za mjesto, zajednicu i to se osjeti!
S iskustvom, zrelošću i pravim stavom, donosi novu energiju u međimurski nogomet te ističe koliko mu znači igrati pred prijateljima i obitelji, ali i želju da pomogne mladim talentima u razvoju
Piše: Miljenko Dovečer
Nakon bogate karijere u domaćem i inozemnom nogometu, iskusni stoper Martin Pajić vratio se u Međimurje i potpisao za ambiciozni NK Polet iz Svetog Martina na Muri.
Martin Pajić rođen je 11. studenog 1999. u Čakovcu. Već od ranih nogu isticao se kao obećavajući obrambeni igrač, najčešće na poziciji desnog beka ili stopera. Svoju nogometnu karijeru započeo je u školi nogometa Međimurje – Čakovec. Već sa 16 godina prešao je u omladinski pogon Rijeke gdje je stekao važno iskustvo pod vodstvom profesionalnih trenera, a zatim se razvio u stabilnog prvoligaškog igrača kroz nastupe za klubove poput Međimurja, Šibenika i Varaždina. Posebno se istaknuo u Šibeniku, gdje je bio standardni član prve momčadi i izborio mjesto u najboljoj postavi sezone Prve HNL.
Igrao za ciparski FC Pafos
Iza njega je zanimljiva i dinamična karijera. - U dosadašnjoj karijeri me najviše obilježilo igranje u Međimurju gdje sam napravio prve ozbiljne korake u seniorskom nogometu, osvojio prve trofeje i prvi put zaigrao za Hrvatsku U 20 reprezentaciju, zatim igranje za Šibenik gdje sam dodatno napredovao, osvojio drugu ligu i igrao prvu ligu protiv najboljih ekipa i igrača u Hrvatskoj, i na kraju bih rekao igranje za ciparski Pafos koji je za mene bio iskorak u svim pogledima.
Polet je jako dobro posložen klub na čelu s predsjednikom Miroslavom Novinščakom. Napravili su velike uspjehe zadnjih nekoliko godina i moje mišljenje je da je Polet najbolji klub u Međimurju, uvjeti su odlični za ovu ligu
Iskustvo igranja u inozemstvu doprinijelo je u njegovom stasanju.
- Puno mi je značilo igranje u inozemstvu jer je sve
Njegovu igračku karijeru obilježili su i inozemni transferi, poput odlaska u ciparski FC Pafos, te nastupi u slovenskom drugoligašu Fužinaru. Pajić je također bio član Hrvatske U-20 reprezentacije. Danas je igrač Poleta iz Svetog Martina na Muri, gdje je došao kao veliko pojačanje za obrambeni red kluba.
na profesionalnom nivou od infrastrukture do �inancija, pa i do toga koliko se od tebe kao stranca više očekuje i nema mjesta za opuštanje, a i grad Paphos u kojem sam živio je stvarno prekrasno mjesto za život, jedno jako lijepo iskustvo koje me puno naučio i pomoglo u daljoj karijeri i životu općenito.
Povratak mu je odlično sjeo
Nakon godina igranja izvan Međimurja, ponovno je ovdje – u dresu Poleta.
- Povratak mi je zasada zaista odlično sjeo, doma sam, nisam više odvojen od cure, obitelji i prijatelja, radim i igram nogomet, ukratko uživam.
Ovdje igraš pred prijateljima, obitelji, poznatim ljudima. Svaka utakmica ima dodatnu težinu jer znaš da igraš i za svoj kraj. To je poseban osjećaj – odgovornost, ali i ponos.
Vidi se i u ulozi trenera u budućnosti
- Do povratka je došlo prilično jednostavno, u više navrata sam trenirao s ekipom Poleta, tako je bilo i ovog proljeća kad je neslavno završila epizoda u Zrinskom koji se ugasio usred sezone. Sjeo sam i pričao s trenerom i predsjednikom, oni su rekli da bi željeli da dođem, a ja sam im rekao da ću vidjeti još ovo ljeto koje ću imati opcije, pa da ćemo se čuti. Imao sam ovo ljeto dosta ponuda, ali nijedna me nije osobno zadovoljila, od �inancija, ranga natjecanja do mjesta gdje bi morao ići i tako kroz priču s obitelji, curom, došao sam do zaključka da bi možda najbolje za mene bilo da se vratim kući i okrenem neku novu stranicu u životu. Nazvao me predsjednik Miroslav Novinščak, našli smo se, lijepo porazgovarali i brzo se sve dogovorili na obostrano zadovoljstvo. Isto tako moram reći da je veliku ulogu u mom dolasku odigrao moj jako dobri prijatelj Nino Patafta koji me svaki dan nagovarao da dođem u Polet.
Martin je očito zadovoljan povratkom u međimurski nogomet.
Iskreno, osjećaj je sjajan. Nakon godina igranja izvan Međimurja, lijepo je ponovno biti doma, među poznatim licima i u sredini koja mi je jako bliska. Igrač nikad ne zaboravi gdje je počeo, a ovdje u Međimurju je sve i krenulo. Ima puno potencijala, to je sigurno. Infrastruktura se poboljšala, klubovi sve ozbiljnije pristupaju radu, a ima i dosta talentirane djece. Međutim, još uvijek fali sustavne podrške i malo više profesionalnosti u radu na svim razinama. Ali ide se prema naprijed i to me veseli.
Došao je u klub koji je zadnjih par godina perjanica međimurskog nogometa.
- Polet je jako dobro posložen klub na čelu s predsjednikom Miroslavom Novinščakom. Napravili su velike uspjehe zadnjih nekoliko godina i moje mišljenje je da je Polet najbolji klub u Međimurju, uvjeti su odlični za ovu ligu, od trenera do �izia, terena, svlačionica i treninga sve je na jednom ozbiljnom nivou.
Polet je izuzetno dobro posložena sredina. Klub ima viziju, odlične uvjete i ljude koji ga vode sa srcem. Ovdje se ne igra samo za tri boda – ovdje igraš za mjesto, zajednicu i to se osjeti. To je rijetkost.
Po tome su i očekivanja velika. - U novu sezonu ulazimo s novom i dosta pomlađenom ekipom, ali bez obzira na to, Polet je klub koji uvijek cilja visoko pa se tako nadamo i ove sezone da ćemo biti pri vrhu.
Imamo čvrstu, borbenu ekipu s mješavinom iskustva i mladosti. Ne želim davati bombastične najave, ali sigurno nećemo biti lagan protivnik nikome. Idemo utakmicu po utakmicu, s jasnim ciljem – igrati kvalitetno, atraktivno i borbeno.
A od sebe osobno očekujem da pomognem ekipi svojim iskustvom i znanjem te da pokušam što više pomoći mladim dečkima da napreduju i budu što bolji Za sebe smatra da ima još mjesta napretku. - Moje aduti su čvrstina u duelu, dobar pregled igre i sposobnost organizacije obrane. I dalje radim na taktičkoj prilagodljivosti i boljoj distribuciji lopte prema naprijed kako bih bio još korisniji momčadi. Mnogi ga pamte i kao lidera pa pomalo razmišlja i o trenerskoj karijeri u budućnosti.
- Nikad ne znaš gdje te život odvede, ali iskreno – ne bih imao ništa protiv. Ako bude prilike jednog dana pomoći klubu i u drugoj ulozi, bio bih sretan. Zasad sam fokusiran na teren, ali polako razmišljam i o trenerskoj edukaciji.
Ja jako volim nogomet, gledam ga i pratim svaki dan, a kroz karijeru sam imao jako puno trenera i mislim da sam od svakog nešto naučio tako da su mi neki osobni ciljevi u budućnosti postati trener. Vrijeme nosi svoje, pa ćemo vidjeti, ali da, htio bi biti trener.
General u obrani
Za navijače Poleta Martin Pajić ima znakovitu poruku. - Navijačima Poleta bih poručio da nas prate svaku utakmicu kao i do sada, a mi ćemo dati sve od sebe da i ove godine imaju razloga za slavlje!
Hvala im što su uvijek uz klub – u pobjedama i porazima. Njihova podrška nas nosi i daje dodatni motiv. Obećavam da ću ostaviti srce na terenu, za grb Poleta i za sve ljude koji stoje iza ovog kluba. Vidimo se na tribinama!
Povratak Martina Pajića velika je stvar za NK Polet, ali i za cijeli međimurski nogomet. Iskustvo, karakter i kvalitetan pristup svakom treningu čine ga više od pojačanja – on je lider nove generacije. Sveti Martin na Muri ove sezone ima pravog generala u obrani.
MARTIN
Pajić je također bio član Hrvatske U-20 reprezentacije
NOGOMET
LOVRO ZVONAREK na novoj destinaciji
Odlazi u švicarski Grasshopper Club Zürich do ljeta 2026.
Bayern je potvrdio posudbu talentiranog hrvatskog veznjaka Lovre Zvonareka (20) u švicarski Grasshopper Club Zürich do ljeta 2026. Cilj ove posudbe je da Zvonarek, koji je prošlu sezonu proveo na posudbi u austrijskom Sturmu, dobije više minuta na terenu i priliku za razvoj u kompetitivnom okruženju švicarske Super lige.
Zvonarek, kojeg je Bayern doveo 2022. godine iz Slaven Belupa za oko 1,8 milijuna eura, prošle sezone nije uspio izboriti stalno mjesto u seniorskoj momčadi Bayerna. Nakon korektne epizode u Sturmu (13 nastupa, 1 pogodak u Bundesligi), u Münchenu su procijenili
NOGOMET
da još nije spreman za prvu momčad pa će nova posudba u Grasshopperu biti prilika za kontinuitet i novi iskorak u karijeri. Njemački mediji ističu važnost dobivanja kontinuiteta i napominju da Grasshopper u Zvonareku vidi važnog igrača za sredinu terena u borbi za više pozicije u prvenstvu. Bayern pozorno prati razvoj Zvonareka, koji je ugovorom vezan za klub iz Münchena do 2027. godine, a nadležni vjeruju da će kroz redovito igranje u Zürichu napraviti značajan iskorak te možda zaslužiti povratak u bavarskog velikana nakon završetka posudbe. (nl, foto: FC Bayern München)
NK NEDELIŠĆE pripremio iznenađenje nakon utakmice na Tratama
Zahvalili se četvorici bivših igrača
Nakon deset mjeseci stanke, Nogometni klub Nedelišće odigrao je utakmicu na svojim Tratama. Okupilo se više od tristotinjak gledatelja. Iako je bila prijateljska utakmica, sami povratak Nedelišća na svoj teren pobudio je veliki interes, od navijača kluba pa sve do onih znatiželjnika koji su htjeli vidjeti obnovljene Trate. U samom susretu Nedelišće je
bilo bolje od čakovečke Sloge s 5:2, a u oba kadra nedostajalo je nekoliko igrača iz početnog sastava. Osim povratka na Trate i odigravanje prijateljske utakmice, NK Nedelišće nagradilo je svoja četiri nekadašnja igrača koja su ostavila duboki trag u samom klubu. Također, ovoj četvorki zajedničko je što su igrali za Nedelišće
u sezoni kada je osvojena dupla kruna. Poseban klupski dres od predsjednika kluba Ivice Mihalića dobio je Saša Treska dok je u ime David Juraka, Karla Kocijana i Vedrana Kršlaka dres primio Pero
Obadić. Na samoj utakmici igrao je samo Treska, dok ovog trojca nije bilo zbog privatnih obaveza. Nedelišćanska publika velikim je pljeskom zahvalila Tresi na veliki doprinos u stvaranju klupske povijesti.
TURNIR u čast Mire Lesjaka ZG
najbolji u Donjem Kraljevcu
Unatoč crnim najavama vremenske prognoze i prijetnji olujnog nevremena, u Donjem Kraljevcu je proteklog vikenda održan 13. po redu memorijalni streetball turnir u čast prerano preminulog prijatelja i sportaša Mire Lisjaka. Turnir je ponovno okupio brojne zaljubljenike u košarku, ali i širu zajednicu, potvrđujući još jednom status jednog od najposjećenijih i najemotivnijih sportskih događaja u regiji. Pripreme su bile temeljite: teren je u potpunosti uređen, postavljena je nova tribina, dograđeno spremište, osiguran dodatni tanjur za popularne langoše, naručen napuhanac za djecu, a broj prijavljenih ekipa – čak 14 –bio je najveći dosad. No, upravo uoči početka turnira, sve je gotovo zaustavila najava olujne nepogode s orkanskim udarima vjetra.
Miro je čuvao stvar s neba - Znali smo da imamo svojeg asa iz rukava – našeg Miru – koji je, kao i uvijek, čuvao stvar s visine, poručili su emotivno. I zbilja – nevrijeme je zaobišlo Donji Kraljevec, a kiša je pala tek po završetku turnira, kada je sve već bilo očišćeno. Pravo malo čudo. Od 14 prijavljenih ekipa, 12 ih je stiglo na teren, a uz odličnu organizaciju, dobru atmosferu i vrhunski sadržaj za publiku – turnir je krenuo u punom sjaju. Atraktivne utakmice, odlična hrana i hladno piće, kao i rekordan broj gledatelja, stvorili su atmosferu za pamćenje.
Titulu najboljeg u šutiranju trica odnio Antonio Mikec
U sklopu turnira održano je i tradicionalno natjecanje u šutiranju trica, u kojem je titulu najboljeg odnio Antonio Mikec iz Cirkovljana – bivši sudionik turnira i sadašnji prvoligaš zagrebačkog Dinama. S pet pogođenih šuteva iz šest pokušaja, osvojio je pehar, novčanu nagradu, vječnu slavu – i nagradno putovanje agencije Potepuh putovanja.
Sama klupska gesta sigurno je dodatan motiv igračima koji će u novoj sezoni braniti boje kluba. Nakon utakmice slijedilo je zajedničko druženje uz besplatni roštilj i osvježavajuća pića. (nl)
Četvrt�inala i polu�inala donijela su iznimno kvalitetnu košarku, dok su utakmica za treće mjesto i �inale bile prava sportska drama. U konačnici, prvo mjesto osvojila je domaća ekipa ZG, koja je obranila prošlogodišnji naslov, drugo mjesto pripalo je Krbulja Boys iz Donje Dubrave, dok su treće mjesto zauzeli Five Guys iz Ludbrega nakon što su savladali ekipu Hatar Kotoriba. Organizatori posebno zahvaljuju svima koji su doprinijeli organizaciji turnira, uključujući prijatelje iz NK Kraljevčan Donji Kraljevec i DVD Donji Kraljevec, sponzore (Caffe bar Vahta, Caffe bar Fontana, Veterinarska stanica Prelog, Općina Donji Kraljevec, Kraljevske slastice, Tehnix d.o.o., Potepuh putovanja, Vela – Čakovec), medije, volontere, donatore – i sve gledatelje koji su pokazali što znači zajedništvo. (nl)
Grasshopper u Zvonareku vidi važnog igrača za sredinu terena u borbi za više pozicije u prvenstvu
Saša Treska, Ivica Mihalić i Pero Obadić s dresovima Treske, Kršlaka, Kocijana i Juraka STREETBALL
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čes�tamo
5. kolovozaDan pobjede i domovinske zahvalnos� i Dan hrvatskih branitelja
Poslovnim partnerima i svim građanima Međimurja čestitamo
5. kolovoza - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
vatrogasac, zauvijek vatrogasac...” DVD LAPŠINA proslavio 80. rođendan
Stanko Sedmak počasni je predsjednik DVD-a
Piše: Benjamin Jakopić
Lapšina je u subotu, 26. srpnja, postala centar međimurskog vatrogastva. DVD Lapšina slavio je okrugli 80. rođendan, a njihova 82 člana pripremili su nezaboravnu feštu za sve mještane, ali i za sve ljude željne dobre zabave.
Program je započeo mimohodom vatrogasaca do obližnjeg Jurovca, nakon čega su se svi vratili do šatora ispred zgrade DVD-a. Hrvatsku himnu izvela je mlada i talentirana Chriztel Renae Aceveda, a vatrogasnu himnu izveli su članovi Gradskog puhačkog orkestra Mursko Središće.
Nakon toga prisutnima se obratio predsjednik DVD-a Dražen Jakopić, koji se svim mještanima i gostujućim uzvanicima i DVD-ovima zahvalio na dolasku. Mladi Filip Bogdan nakon toga je sve oduševio izvedbom pjesme “Međimurje kak si lepo zeleno”. Uslijedili su govori
Predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Mario Medved, dobitnici spomenica za 50 godina Ivan Sakač i Petar Vuković, te predsjednik DVD-a Lapšina Dražen Jakopić
VATROGASNO natjecanje u Merhatovcu
zamjenika župana Međimurske županije i predsjednika Vatrogasne zajednice Međimurske Županije Maria Medveda, načelnika Općine Sveti Martin na Muri Martina Srše i zapovjednika Vatrogasne zajednice Međimurske županije Roberta Meglića. Osvrt na povijest društva Poseban trenutak bio je čitanje monogra�ije društva - prošlost i kronike ovog malog društva koje još od 1945. godine marljivo brine o dobrobiti lokalne zajednice. Od skromnih početaka u Jurovcu, preko zaprežnih kola iz 1905., pa sve do prvog kombi vozila Fiat Ducato 2020. godine, DVD Lapšina prošao je doista dugačak put. Dodjela priznanja
Glavni dio svečanosti bio je dodjela priznanja, diploma i spomenica. Srećko Pintarić je primio diplomu za završeni ispit za vatrogasnog dočasnika prve klase te brončanu
Sedmak je član društva od 1982. godine, bio je predsjednik punu 21 godinu, a iza sebe ima brončanu, srebrnu i zlatnu vatrogasnu medalju te spomenicu za 40 godina aktivnosti
Počasni predsjednik Stanko Sedmak
plamenicu, dok su brončane medalje dodijeljene Juri Vinku, Kristijanu Horvatu, Kristijanu Sobočanu, Kristijanu Topolku, Mladenu Vinku, Nikoli Perčiću, Nikoli Tomašiću i Tomici Bogdanu. Uz njih, brončanu plamenicu primio je i Luka Vinko. Srebrne medalje dodijeljene su Borisu Borisu, Marku Lesjaku, Mihaelu Perčiću i Mladenu Tišljariću, dok je Dejan Horvat nagrađen srebrnom plamenicom. Zlatnu medalju zaslužili su Stanko Sedmak i Zvonimir Zamuda, a zlatnu plamenicu predsjednik društva Dražen Jakopić.
Ivan Sakač i Petar Vuković
Spomenice za dugogodišnje članstvo bile su još jedan znak priznanja. Za 10 godina primili su ih Luka Vinko, Tomica Bogdan i Nikola Tomšić, za 20 godina Kristijan Horvat, Mario Bogdan i Dejan Horvat, za 30
godina Mladen Vinko, za 40 godina Franjo Goričanec, a za pola stoljeća vjernosti društvu dobili su ih Ivan Sakač i Petar Vuković. U znak zahvalnosti za životnu posvećenost vatrogastvu, počasnim članovima DVD-a proglašeni su Franjo Perčić, Srša Ivan, Ivan Vinko, Stanko Vnuk, Đuro Bogdan, Ivan Čurin, Zvonimir Zamuda i Petar Vuković.
Najsvečaniji trenutak bio je proglašenje Stanka Sedmaka počasnim predsjednikom, prvi put u povijesti društva. Sedmak je član društva od 1982. godine, bio je predsjednik punu 21 godinu, a iza sebe ima brončanu, srebrnu i zlatnu vatrogasnu medalju te spomenicu za 40 godina aktivnosti. Nakon formalnog dijela, Svetomartinske mažoretkinje unijele su dašak ritma i elegancije. Uslijedila je fešta uz Vanessu Kralj i Show Time Band.
Česi, Slovaci i Bugari osvajali Pikač kup
Mladi vatrogasci iz Hrvatske, Češke, Slovačke i Bugarske odmjerili snage u uzbudljivim disciplinama Pikač kupa 2025. u Merhatovcu
Sportski centar Merhatovec pretvorio se 19. i 20. srpnja u pravo središte adrenalina, timskog duha i međunarodnog prijateljstva, ugostivši više od stotinu mladih vatrogasaca iz Hrvatske, Češke, Slovačke i Bugarske. U sklopu trećeg izdanja međunarodnog natjecanja Pikač kup, održanog povodom 10. obljetnice Vatrogasne sportske udruge Merhatovec, održane su bor-
be za medalje u četiri raznovrsne i atraktivne discipline.
Četiri discipline - spoj snage, vještine i timskog rada
Natjecatelji su dvodnevni program otvorili spektakularnim penjanjem na toranj ljestvom kukačom i dinamičnom štafetom 4x100 metara s preprekama. Drugi dan uslijedila je pojedinačna utrka na 100 metara s preponama te napeta mokra vatrogasna vježba s motornom pumpom. Pored vještine i brzine, sudionici su demonstrirali i iznimnu timsku koheziju i sportsku atmosferu koja je osvojila i publiku i trenere.
Snažnu podršku Pikač kupu pružile su lokalne općine i sportske zajednice, naglašavajući važnost vatrogasnog sporta kao generatora tjelesne spremnosti, discipline, ali i prijateljstava koja prelaze granice. Priznanja i nagrade
s Pikač kupa odnijeli su ponajprije natjecatelji iz Češke, ispred Slovačke i Bugarske, dok je hrvatska ekipa ostvarila četvrto mjesto. No, kako naglašavaju organizatori i sami sudionici, najvažnije je bilo sudjelovati, dijeliti iskustva i zajednički promovirati vatrogasno zajedništvo. Merhatovec na europskoj karti vatrogasnog sporta Organizacija ovog događanja osnažila je status Merhatovca ne samo kao lokalnog sportskog centra već i kao međunarodno prepoznatljivog domaćina vatrogasnih natjecanja. U povodu velikog interesa i izvanrednog dojma, najavljeno je kako će Merhatovec uskoro biti uzet u obzir i za domaćinstvo europskog prvenstva u vatrogasnom sportu za mladež. - Ponosni smo što se upravo kod nas, u Merhatovcu, iz
godine u godinu okupljaju najbolji mladi vatrogasci iz cijele Europe... Ovo je sjajna promocija naše regije i vatrogasnog sporta, poručio je Radovan Zadravec iz Vatrogasne sportske udruge Merhatovec. Na ovom dvodnevnom festivalu vatrogasnog spor-
ta, gdje su borbene uzvike mladih zamijenili osmijesi, uzbuđenje i slavljeničko ozračje, stvorena su nova prijateljstva, pomaknute osobne granice i dokazano da je vatrogasna mladež snaga na koju se može ponosno računati.
Piše i foto: Mario Golenko
Po vrućem danu Čehinjama je mokra vježba bila gušt
Bugarska natjecateljica u žaru utrke
ODLIKAŠI MEĐIMURSKIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA
ŠKOLSKA GODINA 2024./2025.
Osnovna škola
Tomaša Goričanca
Mala Subotica
1.a - razrednica:
Ljiljana Rinkovec
Odlični učenici: Lena Horvat, Rija Horvat, Josip Jambrović, Benjamin Jančec, Zara Kolar, Hana Kušanić, Dina Novak, Nella Slaviček, Oliver Valentić, Dora Vibović
1.b - razrednica: Nina Cmrečak
Odlični učenici: Vida Cirkvenčić, Greta Lovrenčić Mihalina, Katarina Oreški, Jesika Štefić, Mia Zorčec, Ema Žulić
2.a - razrednica: Slavica Švec
Odlični učenici: Noa Baranašić Tot, Leo Dodlek, Ella Goleš, Dina Marija Hatlak, Mateo Jambrović, Istok Jekić, Lea Križaić, Niko Križaić, Dora Medvedec, Sara Obadić, Zoya Risović, Roko Sabol, Hana Šarić
2.b - razrednica: Jasminka Drabić
Odlični učenici: Nikol Bogdanović, Dora Buza, Fran Cirkvenčić, Roko Cirkvenčić, Vida Horvat, Maria Jančec, Viktor Janković, Greta Klobučarić, Lukas Mišić, Edo Pintarić, Aria Smojver, Rajan Srnec, Lorena Tkalčec, Hrvoje Trabe Baranašić
3.a - razrednica:
Marija Jelenić
Odlični učenici: Vanda Gal, Tia Herman, Tin Horvat, Matej Plantak, Lucija Posavec, Simon Puklek, Alexandar Sermek, Lena Šafarić, Ria Štrok, David Tkalec, Leona Vugrinec, Dalija Železnjak
3.b - razrednica: Blaženka Palatinuš
Odlični učenici: Tena Balog, Mara Brnadić, Borna Domjanić, Luka Đunđek, Aleksandar Fažon, Klara Horvat, Lara Horvat, Frano Lacković, Luna Podgorelec, Tesa Tizaj, Mia Vlašić, Borna Žinić
4.a - razrednica: Janja Fažon
Odlični učenici: Naomi Branović, Mia Debelec, Andrija Drk, Ilan Horvat, Magdalena Horvat, Grga Kamenić, Izak Kovačić, Jan Obadić, Armin Tomašić, Sara Vrbanec
4.b - razrednica: Nada Črep
Odlični učenici: Korina Bratić, Nik Drvenkar, Dorian Halić, Lana Hržić, Natanael Hržić, Noa Hržić, Josip Juras, Dorijan Kocijan, Borna Kodba, Vito Martan, Leona Mihinjač, Antun Mikulaj, Mia Sečan, Ema Škvorc, Borna Vibović, Karla Vinković
5.a - razrednica: Ana Jambrović
Odlični učenici: Vida Brodarić, Noel Lukačić, Eva Mlinarić, Mara
Strnad, Klara Škvorc, Dorian Tizaj, Greta Zamuda
5.b - razrednica: Kristina Obadić
Odlični učenici: Ida Držanić, Jakov Kušanić, Niko Lacković, Mario Piknjač, David Sečan
6.a - razrednica: Tihana Srpak Čemerika
Odlični učenici: Tesa Balog, Duje Domjanić, Ivan Kavran, Lota Kovačić, Leo Marčec, Dorijan Mihocek, Vanesa Požgaj, Sara Žulić
6.b - razrednica: Ljerka Hajdarović
Odlični učenici: Lena Fažon, Nika Drk, Lukas Mihinjač, Ian Herman, Filip Trabe Baranašić
7.a - razrednica: Natalija Štefanić
Odlični učenici: Marta Ciglar, Ania Čekunec, Violeta Golubić, Julija Kovačić, Lucija Kovačić, Sara Marušić, Adrian Međimurec
7.b - razrednica:
Nevenka Polanec-Petek
Odlični učenici: Roko Habula, Ivano Horvat, Ivano Krčmar, Katina Vurušić
8.a - razrednica: Nikolina Hampamer
Odlični učenici: Vana Gal, Franka Kocijan, Zara Jevtić, Alana Magdić, Lea Palfi, Roko Plantak
8.b - razrednica: Olivera Šercer-Žokalj
Odlični učenici: Grga Brnadić, Klara Granatir, Rena Rušanec, Mia Škvorc, Tena Vurušić Područna škola
Držimurec – Strelec
1.c - razrednica: Valentina Gregorinčić-Sečan
Odlični učenici: Petra Đuran, Sanel Ignac, David Oršuš
1.d - razrednica: Suzana Švigir
Odlični učenici: Sara Balog, Teodor Mihalic
2.c - razrednik: Tomislav Podgorelec
Odličan učenik: Marin Oršuš
2.d - razrednik: Miroslav Turk
Odlični učenici: Mia Bogdan, Matea Ignac, Dolores Oršoš, Dragana Oršuš
3. c - razrednica: Jasminka Cikač
Odličan učenik: Ivan Zeko
4. c - razrednica: Ružica Maček
Odlični učenici: Vanesa Obadić, Mitar Oršuš
4. d - razrednica: Sanja Kovač
Odlični učenici: Rikardo Oršoš, Selma Oršuš
Osnovna škola
Mursko Središće
1.A – razrednica: Lidija Vuri
Odlični učenici: Noa Bogdan, Nal Božić, Tin Horvat, Noa Kolman, Fabijan Lajtman, Vito Matjašić, Mark Nemec, Anastazia Orehovec, Teo Šimunković
1.B – razrednica:
Dubravka Posavec
Odlični učenici: Mia Bakač, Dalia Berdin, Judita Kontrec, Evan Majsan, Antonio Marčec, Vito Rihtarec, Maria Sanjković, Viktor Srpak, Vito Toplek, Lena Vrhar, Vinko Zadravec
2.A – razrednica:
Gabrijela Purić
Odlični učenici: Roko Deban, Izak Hren, Liam Kozar, Nea Kraljić, Jakov Mikolaj, Zala Rajf, Maša Smolković, Borna Vinković
2.B – razrednica:
Aleksandra Novak
Odlični učenici: Borna Antolašić, Max Bakač, Adela Cimerman, Antonia Horvat, Marin Horvat, Ananda Kraljić, Matilda Marčec, Tena Sabo
3.A – razrednica: Vesna Čalopa
Odlični učenici: Jan Črešnjovec, Saša Danilović, Liam Golubić, Tesa Hren, Ivan Kozjak, Bono Kraljić, Melvin Majsan, Ivano Štefanić, Roko Žganec
3.B – razrednica: Andrea Dobranić
Odlični učenici: Alex Braniša, Jan Ciglarić, Una Cilar, Jan Hoblaj, Roko Jambrošić, Luka Orehovec, Tara Petek, Luka Strahija, Rino Tkalec, Marsel Vidović
4.A – razrednica: Željka Žganec
Odlični učenici: Karlo Kralj, Leona Lajtman, Lucija Matjašić, Eva Nestić, Lana Strnad, Erik Zobić, Ivano Žganec
4.B – razrednica: Zvjezdana Balent
Odlični učenici: Dora Deban, Ana Horvat, Tin Kolac, Isabella Kukovec, Ivan Leško, Marko Leško, Gabrijel Orehovec, Stella Orehovec, Ana Sanjković, Iztok Tkalec, Luka Trstenjak, Lorena Vuri
5.A – razrednica: Ružica Pahor
Odlični učenici: Jakov Bezek, Adian Božić, Lana Hoblaj, Ana Malović, Petra Štefanić, Franko Vinko
5.B – razrednik: Tomislav Hajdarović
Odlični učenici: Mia Bićanić, Lovro Bobičanec, Mia Branda, Kaja Hozjan, Ela Jakopić, Lena Jambrošić, Vita Ladić, Jurica Medvar, Vita Petek
5.C – razrednica: Biserka Hren
Odlični učenici: Luka Goričanec, Lukas Govedić, Aleks Jambrošić, Vilim Krumpić, Patrik Lajtman, Mia Medved, Vilim Srnec, Adam Strojko, Elena Tuksar
6.A – razrednica: Jasminka Jagečić Žerjav
Odlični učenici: Anela Golubović, Mila Horvat, Lara Mihaljević, Niko Nemec, David Puklavec, Adrian Ribarić, Luka Vačić, Sara Živčec
6.B – razrednica: Ksenija Bilas
Odlični učenici: Noa Čurin, Lana Goričanec, Daria Horvatić, Jan Hrženjak, Jona Jakšić, Rok Prša, Lara Srpak, Ivan Srša
6.C – razrednica: Maja Herman
Odlični učenici: Mia Balažinec, Kaja Drk, Leona Franjo, Nella Habjan, Neli Hižman, Mia Jambrošić, Kirtana Janiška, Pia Kokalj, Lena Kovačić, Dora Munđar, Ian Sršan
7.A – razrednik: Sanjin Tomšić
Odlični učenici: Leona Kuternik, Paul Munđar, Edvin Nedeljko
7.B – razrednica: Jelena Stojko
Odličan učenik: Noa Augustić
7.C – razrednica:
Marina Drvarić
Odlični učenici: Iva Cimerman, Filip Filip, Filip Franjo, Lovro Lesjak, Sara Radiković, Dorian Teljega, Kristijan Turk
8.A – razrednica:
Martina Cimerman Teljega
Odlični učenici: Alex Bakač, Lucija Klujber, Ida Kolac, Sebastian Kordiš, Gabriel Murković, Matea Sobočan
8.B – razrednica: Nataša Radiković
Odlični učenici: Dolores Ciglarić, Leon Lešnjak
8.C – razrednica: Anamarija Erdelji, Lara Špicar
Odlični učenici: Adrijan Bedić, Fabian Frančić, Toma Frančić, Sara Hižman, Leon Štefanić, Dino Tomašić, Ana Zadravec
Područna škola Hlapičina
1.HL – razrednica: Martina Horvat
Odlični učenici: Leona Levačić, Gabrijel Posavec
3.HL – razrednica: Martina Horvat
Odlični učenici: Bartol Franjo, Franko Šupljika
4.HL – razrednica: Lucija Horvat
Odlični učenici: Gabriel Majsan, Jura Matijašec
Područna škola Peklenica
1.PE – razrednica: Tajana Rihtarec Višnić
Odlični učenici: Ivan Filipović, Maksim Frančić, Ena Herceg, Magdalena Korbelj, Mila Panić, Evelin Peras, Mia Slamek, Luce Škvorc, Noa Trajber, Viktor Živko
2.PE – razrednica: Željka Repalust
Odlični učenici: Nikola Biro, Mia Jambrošić, Mia Kolarić, Dora Kovačić, Jana Pevec, Leo Sakač, Naja Vičar
3.PE – razrednik: Marinko Pintarić
Odlični učenici: Filip Biro, Lorna Mlinarić, Manuel Murković, Eva Nerer, Hana Novak, Liam Srnec, Aida Šagi, Simon Šoltić, Mia Trajber, Maja Turk
4.PE – razrednica: Lidija Škvorc
Odlični učenici: Noa Farkaš, Ana Govedić, Filip Jezernik, Alina Kovač, Mia Kustec, Jan Panić, Mia Tomašić, Franka Živko
Osnovna škola Selnica
1.A - razrednica: Tanja Leček-Barić
Odlični učenici: Patrik Babić, Fran Bogdan, Ana Čurin, Julian Debelec, Arlen Hozjan, Elena Hren, David Korunić, David Kralj, Zita Mezga, Abel Mihalić, Borna Moharić, Lovro Petković, Emili Pleh, Ivona Šantek, David Špicar, Lucija Šprajc, Marko Tkalec, Mia Tuksar, Teo Tuksar
2.A - razrednica: Marina Breglec
Odlični učenici: Jakov Kodba, Zara Ščavničar, Leo Sobočan, Petar Petković, Ivan Papa, Mihael Majsen, David Jezernik, Ena Dvanajščak, Jakov Bistrović, Lovro Panić
3.A - razrednica: Lenče Rihtarec
Odlični učenici: Marinela Vargazon, Lorena Zadravec, Dea Tuksar, Karlo Petković, Hana Novosel, Katarina Novak, Lucija Kreminski, Simon Kralj, Leon Kontrec, Mila Hren, Iva Deban, Ena Čurin, Marc Mesarić
4.A - razrednica: Roberta Barat
Odlični učenici: Leon Pintarić, Nera Vinko, Aleks Trajbar, Frano Bajuk, Klara Ščavničar, Karla Zamuda, Ana Modlic, Lana Jezernik, Leo Hamer, Jakov Deban, Marin Babić, Lenart Filipan
5.A - razrednik Bojan Kozar
Odlični učenici: Lea Kontrec, Tena Kočila, Erika Nina Hozjan, Jan Matjašić, Bruno Moharić, Gabriel Šoštarić, Izak Tomašković, Rafael Zember
5.B - razrednica: Dubravka Lajtman-Janči
Odlični učenici: Mihael Hrženjak, Nicole Jalšovec, Ian Kodba, Lorena Kraljić, Adam Zadravec, Marta Radiković
6.A - razrednica: Mihaela Grahovec
Odlični učenici: Erik Hažić, Kaja Krajačić, Zoja Perhoč, Andrija Premuš, Filip Bestijanić, Nila Zadravec
6.B - razrednik: Krunoslav Makovec
Odlični učenici: Fran Karlovčec, Dunja Goričanec, Maja Korbelj, Leona Sabo, Fabijan Stojko, Lana Škvorc, Leon Trstenjak
7.A - razrednica: Alenka Debelec
Odlični učenici: Paola Krajačić, Karlo Kraljić, Petar Novak, Vita Premuš, Luka Radiković, Ema Šafarić, Marvin Filipan
8.A - razrednica: Damira Marušić
Odlični učenici: Gloria Šardi, Deni Krnjak, Eva Novak, Ema Rep, Lena Šoštarić, Tea Zember
8.B - razrednica: Natalija Jurinec
Odlični učenici: Noel Tot, Franka Debelec, Lovro Vinko, Marin Hoblaj, Rebeka Hoblaj, Gabriel Kutnjak, Petar Petričević, Josipa Pufek, Gabrijela Šardi
Područna škola Zebanec
1.b - razrednica: Veronika Radanović
Odlični učenici: Leona Banović, Martin Šoštarić, Kristina Vodušek, Sebastian Turk, Noa Tibaut, Mia Sabo, Ivona Debelec, Dorijan Šoštarić, Jakov Jezernik
2.b - razrednica: Vlasta Škrobar
Odlični učenici: Zola Pokrivač, Mateo Bestijanić, Lovro Flac, Nika Radek, Jan Rihtarec, Ivano Šardi, Gabriel Šoštarić, Nathan Vuk, Nora Žnidarić, Eva Hoblaj
3.b - razrednica: Anica Rašperger
Odlični učenici: Tena Hrženjak, Evelin Brodarić, Roko Jalšovec, Mia Jalšovec
4.b - razrednica: Mirjana Dežđek-Ciglar
Odlični učenici: Viktoria Vodušek, David Sklepić, Ian Šardi, Vita Špoljarić Korunić
U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2025. Prijavite
Ilka je pretvorila obiteljsko dvorište u neprestano cvjetajuću galeriju boja i mirisa, dokazujući da za istinsku ljepotu vrta nisu potrebne skupe metode, već samo puno ljubavi i strpljenja
- Svo cvijeće mi je lijepo, ali tulipani su mi posebno lijepi, ispričala nam je 72-godišnja Jelena Pongračić iz Ivanovca dok nas je vodila u razgled gredica svog prekrasnog, cvjetnog vrta.
Jelenin vrt počinje buditi prirodu već krajem veljače, kada se prepuni vjesnicima proljeća. Visibabe, zvončići, jaglaci, tulipani i plavi plamenac stvaraju intenzivan kolorit koji najavljuje dolazak toplijih dana.
Posebno se ističe plamenac, poznat po tome što uz rubove gredica formira guste, jastučaste tepihe sitnih ljubičastih cvjetova. Njegov bogat i gust cvat čini ga omiljenim pokrivačem tla, privlačeći poglede svakog prolaznika Ivanovcem prema dvorištu obitelji Pongračić.
Bez “kemije” – samo trud i domaći kurečjak
Jelena i njezin suprug Drago, nekada su se bavili
uzgojem krumpira. Danas, umirovljeni i posvećeni novoj strasti, zajednički njeguju svoj vrt jer mi on donosi radost i smirenost. Nakon što su zatvorili svoje poljoprivredno gospodarstvo, posvetili su se uređenju vrta s povrćem, brizi o voćkama i svom malenom cvjetnom carstvu. Njihov vrt trenutno obiluje raznolikim vrstama: šipci različitih boja i mirisa, narančasti i žuti kranjčeci, bujne muškatle na balkoni-
ma, gipso�ile, ljiljani, sablje, ruže, hoste, hortenzije, bršljani, erike i razni sukulenti. Posebne kutke ljepote čine nježne breskvice, kale, sablje i elegantni ljiljani.
- Za zalijevanje cvijeća i njihovu njegu trošim do dva sata na dan. zalijevam uglavnom navečer. Cvijeće jedino pognojim s kurečjakima i tako sve raste, ništa posebno ne dodajem cvijeću, kaže nam Jelena. Sve što raste, izraslo je
iz njezinih ruku – ništa nije kupljeno, sve je posijano, presađeno ili darovano. Ljubav prema vrtu prenijela je i na supruga koji rado donosi nove biljke sa sajma.
- Nikaj ne ulažem kaj košta. Sama sve napelcam, sama skupljam sjeme, na protuletje sve sama posadim. Nešto dobivam, a nešto i sama dijelim dalje, govori nam Jelena, koju rodbina i prijatelji zovu Ilka.
Gredice su joj stalno u cvatu; jedne biljke ocvatu, a odmah počinju druge. - K meni ne možete doći, a da nešto ne cvjeta, smije se.
Sadi cvijeće i za udrugu umirovljenika
Jelena je iznimno vrijedna te njezina strast prema cvijeću prelazi granice vlastitog dvorišta. Redovito sadi cvijeće i ispred prostorija udruge umirovljenika u Ivanovcu, a uz to aranžira cvijećem i sale za druženja umirovljenika. - Radim ivančice za našu udrugu, to mi je za dušu, baš kao i uređenje vrta, zaključuje naša sugovornica.
Ljeto je pred vratima, a s njim i savršeno vrijeme za uživanje u zelenilu, bojama i mirisima vlastitih vrtova. Imate li u svom dvorištu pravi mali raj prepun cvijeća, neobičnih biljaka i kreativnih ideja? Želite li podijeliti svoju strast prema vrtlarstvu i inspirirati druge?
Onda je naš nagradni natječaj „Čiji je vrt najljepši 2025.“ prava prilika za vas!
Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600.
U e-poruci obavezno ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posjetili i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.
Zahvalni smo svima koji su dosad sudjelovali u natječaju i
omogućili svojim sugrađanima da uživaju u njihovom umijeću uređivanja vrtova i njih imamo u vidu, ali iz razumljivih razloga blagu prednost u redoslijedu dat ćemo onima koji još nisu bili u prilici pokazati svoj vrt. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! A za sve natjecatelje pripremili smo bogat nagradni fond. Kakve vas nagrade čekaju? Prvu nagradu od 150 eura osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS daje poklon-bon u vrijednosti 70 eura. Stella Floris osigurao je poklon-bon za treće mjesto u vrijednosti 50 eura. Vrtlarija Vijenac prilikom dodjele priznanja poklanja svim nagrađenima bukete cvijeća. Otvorite vrata svog vrta i pokažite nam svoju zelenu strast! Veselimo se vašim prijavama i jedva čekamo da zajedno proslavimo ljepotu naših međimurskih vrtova!
Jelena i njezin suprug Drago uz ružu stablašicu koja broji na desetke rozih cvjetova
Jelena pokraj ljiljana i breskve
Kutak s kalama, breskvicama i pustinjskim ružama
Na proljeće bujaju crveni i žuti tulipani, a oko njih tepisi ljubičastih cvjetova
Prostranost na prvom mjestu
Druga generacija Citroena C3 donosi još više praktičnosti i prostora u još očitijem SUV obliku, a uz doplatu se nudi i izvedba sa sedam sjedala, što donosi novi izbor kupaca u donjem cjenovnom rangu.
Tekst i foto: Igor Rudež
Kada se 2017.godine pojavila prva generacija Citroena C3 Aircross, bio je to pravi gradski automobil kompaktnih dimenzija koji je odlično izmiksan kombinacijom monovolumena i SUV-a, a u drugoj generaciji kao da je u recept dodano još malo germe, pa je novi C3 Aircross narastao, iako je još uvijek koliko-toliko kompaktnih dimenzija, i ujedno ponudio mnogo prostora u unutrašnjosti. S drugom generacijom Citroen ponovno dokazuje kako SUV može biti i prostran i praktičan, jer ih je većina upravo suprotna. A novi C3 Aircross je sada okrenut sasvim novim kupcima.
Head-up display na TFT zaslonu, 10,25-inčni mul�medijski sustav, automatski klima-uređaj, Citroen LED Vision svjetla, Advanced Comfort sjedala, Advanced Comfort ovjes, naslon za ruke sprijeda, nadzor mrtvog kuta, krovni nosači, zatamnjena stražnja stakla, 17-inčni aluminijski naplatci... TEST Citroen C3 Aircross 1.2 Hybrid e-DCS6
TEHNIČKI PODACI
Dimenzije (DxŠxV) 4395 x 1795 x 1660 mm Osovinski razmak 2670 mm
Mjenjač Automatski, 6 stupnjeva Snaga 106 kW / 145 KS
Okretni moment 230 Nm
Dug je 4395 mm, širok 1795 mm i visok 1660 mm,
dok mu je međuosovinski razmak dug 2670 mm, a to je dovoljno za prostranu kabinu i prtljažnik od čak 460 litara, koji dolazi s dvostrukim dnom za veću �leksibilnost. Osim toga, karoserija je od tla udaljena 19,7 cm, pa mu ni vožnje van asfalta neće smetati. Tu su i praktične crne plastične zaštite oko vozila, koje su na predjelu vratiju prilično široke, pa će onima s kraćim nogama zasmetati, i to tako da ćete ih obrisati s hlačama i drugim odjevnim stvarima. Čak su i meni hlače bile zaprljane, a visok sam 196 cm. No, prednost im je što tako bolje štite od kamenčića, ali i stupića koji bi vam se mogli pojaviti u kutu gdje ih ne možete vidjeti. Osim toga, postavljen je na istu platformu kao i standardni
C3, no dolazi s čak 130 mm većim međuosovinskim razmakom, a to se posebno osjeti u unutrašnjosti, posebice na stražnjim sjedalima. Naime, uz vozača visokog 185 cm, straga se bez ikakvih problema može smjestiti osoba iste visine, što je rijetkost u ovoj klasi. Pa čak i iza 196 cm visokog vozača, udobno se može smjestiti osoba do 180 cm visine, i to da joj koljena ne dodiruju naslon vozačevog sjedala. Istovremeno za glavu nikad neće nedostajati prostora. Osim toga, i sjedala u drugom redu su jednako udobna i jednakog izgleda, no nedostajali su nam ventilacijski otvori za drugi red, ali barem su tu USB priključci za punjenje uređaja. Za pohvalu su i dvostruki džepovi. Naime, osim standardnih koji se na-
laze u donjem dijelu naslona, tu su i dodatni na gornjem dijelu naslona, a u njih možete pospremiti mobitel. Nažalost, na testu je bila izvedba s pet sjedala, pa nismo mogli isprobati kakav je treći red sjedala. A sprijeda je s prostorom i više nego raskošno, a uz udobna sjedala je užitak boraviti za upravljačem. Čitava konzola i upravljač su preuzeti s modela C3, a jedino bi voljeli da se upravljač može još malo izvući prema van, a to bi mogli primijetiti samo oni viši od 190 cm. Upravljač je malenih dimenzija i odlično odmjerene debljine, no ponekad ne prenosi dovoljno informacija s ceste. A za pohvalu su isključivo �izičke tipke na njemu. Ispred vozača nema klasične instrument ploče, a nema ni klasične digitalne, već
Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 188 km/h / 8,3 s
Potrošnja (prosječna l/100 km) 6,5 CO2 emisija 120 g/km Cijena 25.720 eur
Oprema
se sve informacije prikazuju putem TFT zaslona. Prikaz informacija je malo veći nego na manjem C3, pa se tu čitavo vrijeme prikazuje vanjska temperatura. Kon�iguracije, odnosno prilagodbe nema, a mijenja se samo desni dio gdje se prikazuju informacije putnog računala. Za pohvalu su i �izičke tipke za isključivanje sustava za brzinu i zadržavanje vozila unutar trake, a
koje su smještene lijevo od upravljača.
Središnjom konzolom pak dominira 10,25 inčni zaslon koji je jednostavan za koristiti, a i zadovoljavajuće brz. No prave pohvale idu na automatski klima uređaj koji dolazi s �izičkim tipkama i koji je lako koristiti, a hvalimo i što izuzetno brzo ohladi, ali i zagrije prednji dio vozila. Tu je i nezaobilazni bežični
Prtljažnik dolazi s 460 litara osnovnog obujma, dvostrukom podnicom i ravnom površinom kada se preklope stražnja sjedala
Komande klima�zacije su odvojene od zaslona i dolaze samo s fizičkim �pkama, a paljenje automobila se vrši pomoću ključa
S gotovo 20 cm udaljenos� od tla, C3 Aircross nudi dobre značajke izvan asfalta
punjač, držači za čaše, kao i minijaturna ručica automatskog mjenjača. Svidio nam se i prednji naslon za ruke koji je pomalo uzak, pa ga može koristiti samo vozač, a ni pretinac u njemu nije velik, gledajući kako ne postoje stražnji ventilacijski otvori koji zauzimaju puno prostora. Prednja konzola je od tvrde plastike, kao i ostatak vozila, a dolazi s mekim umetkom od materijala i sa zanimljivim ambijentalnim osvjetljenjem u samim kutevima kod ventilacijskih otvora. A zanimljiv je i smještaj USB priključka – desno od zaslona, ispred suvozača.
Citroen s modelom C3 Aircross nudi povoljan automobil s puno prostora, pa tako ima neke, barem po nama, čudne uštede. Tako se ni u top paketu opreme Max motor ne pokreće tipkom, već se koristi standardni ključ. Sva četiri podizača prozora su električni i spuštaju se na
jedan dodir, no za podizanje trebate čitavo vrijeme držati tipku, čak i vozačevog prozo-
ra. Tu treba ubrojati i kako je sprijeda dostupan tek jedan USB priključak, a ni brisač ne radi na jedan dodir – jedno brisanje, već se brisači moraju upaliti kako bi jednom obrisali staklo i onda ugasiti. Da, ima on i automatske brisače, ali pri škrapuckanju kiše oni se jednostavno prekasno pale, kao i na svakom drugom vozilu. Testni model je pokretao snažniji motor u ponudi, a riječ je o dobro poznatom 1,2-litrenom trocilindričnom Puretech motoru kojem je
pridodana blagohibridna tehnologija i malena baterija, a ukupna snaga sustava je 106 kW/145 KS. A upravo se motor pokazao kao odličan izbor za ovaj automobil jer ga pokreće bez problema, a nudi i dobra međuubrzanja. Naravno, nije riječ o sportskom automobilu, no ubrzanje do stotke ispod 9 sekundi i maksimalna brzina od gotovo 190 km/h i više su nego dovoljni za obiteljski automobil. Ponekad zna biti glasan, no to će mu se oprostiti kada pogledate potrošnju od
6,5 litara. I to je dobar rezultat za ovaj automobil koji teži gotovo tonu i pol. U gradu je potrošnja oko 6 litara, dok će na otvorenoj cesti lako pasti i na 5 litara, no na autocesti i pri drugim opterećenjima će porasti i do 7 litara, no i to nije puno. Treba imati na umu i kako je ipak riječ o automatiku, koji ipak neće uvijek pratiti želje vozača, već će prije nuditi ugodnu, a ne sportsku vožnju. Baš kao što je Citroen i namijenio ovaj automobil.
Citroen je novi C3 Aircross prvenstveno namijenio mladim obiteljima kojima treba puno prostora prilikom putovanja ili izleta, a pritom je sve to upakirao u zanimljiv i privlačan dizajn, a sve to prodaje po konkurentnoj cijeni. Da, i C3 Aircross ima neke mane, no mnogima one neće smetati kada pogledaju da full opremljen i najsnažniji model u ponudi jedva da prelazi cijenu od 25.000 eura, dok mnogobrojna konkurencija tek starta od te cijene.
C3 Aircross sprijeda izgleda atraktivnije nego straga
Advanced Comfort sjedala dolaze serijski i jako su udobna
Ambijentalna rasvjeta je decentna i ne smeta u vožnji po mraku
Plastične zaštite su prilično široke i strše iz karoserije pa ćete često s hlačama obrisati prljavštinu s njih
Gotovo okomiti prednji dio vozila izgleda atraktivnije od onoga straga, a 17-inčni aluminijski naplatci dolaze serijski
Jednostavna unutrašnjost nudi sve moderne gadgete i više od toga am ni ne treba
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 1. do 7. kolovoza 2025.
P 1 Alfons Liguori; Vjera; Nada
S 2 Gospa od Anđela; Euzebije V.; Proštenje Župa sv. Nikole biskupa Čakovec
N 3 18. KROZ GOD. Bl. Augus�n Kažo�ć, Lidija; Proštenje Gorčica
P 4 Ivan Marija Vianney, Jus�n
U 5 Gospa Snježna; Nives; Snježana; Proštenje Kuršanec
S 6 PREOBRAŽENJE GOSP.
Č 7 Siksto papa; Kajetan; Donat
Sretan Vam imendan!
prag.
MEĐIMURSKE NOVINE čitajte najbolje vikend novine
PRETPLATE sa uključenom poštarinom MJESEČNA: 6 eur
TROMJESEČNA: 18 eur
POLUGODIŠNJA: 36 eur
GODIŠNJA: 72 eur
NARUČITE PRETPLATU
• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr
• MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr
• OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
• TELEFONOM: 040/323-600
Čakovec
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 2. KOLOVOZA
dr. Sven Jev�ć
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314
dr. Anja Vurušić
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915
dr. Stella Hoblaj
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914
Dekanovec
dr. Zdenka Ivanović-Azenić
Domašinec, M. Pušteka 22, tel. 040/863-013
Donji Kraljevec
dr. Kris�na Poljak
Čakovečka 5, tel. 040/655-170
Kotoriba
dr. Lela Grabant
Kralja Tomislava 119 a, tel. 040/682-119
Prelog
dr. Diana Krešić
Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856
Nedelišće
dr. Jurica Vidović
M. Tita 1, tel. 040/313-216
dr. Petra Pongrac Nikole Tesle 23, tel: 040/635-130
Pribislavec
dr. Tamara Sokač B. Radić 47, tel. 040/361-012
Selnica
dr. Monika Friščić-zamjena: dr. Jelena Blažon Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014
Sve� Juraj na Bregu-Lopa�nec dr. Sara Mudri Mihoci Pleškovec 30, tel. 040/855-791
Vra�šinec
dr. Ivica Dukić
Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
IZ MATIČNOG UREDA
ROĐENI
Čakovec:
Dalia Hajdinjak, kći Laure i Damira
Ivor Vugrinec, sin Petre i Siniše
Eva Bistrović, kći Ivone i Denisa
Nika Lo�a Ivačić, kći Vanese i Nikole
Lorin Varović, sin Dolores i Emanuela
Lovro Nemeš, sin Katarine-Stele i Antonia
Ella Kolar, kći Sanele i Marka
Rino Kučić, sin Petre i Aleksandra
Emili Toplek, kći Tajane i Antonia
Elena Rusak, kći Ines i Filipa
Borna i Roko Perčić, djeca Doroteje i Matea
Jona Počuča, sin Ivane i Dina
Mauro Žganec, sin Samanthe i Karla
Elias Jug, sin Monike i Borisa
VJENČANI
Čakovec:
Tonka Novoselc i Deni Makovec
Đurđica Hošnjak i Denis Toplek
Valen�na Žvorc Bojko i Luka Ratković
Mursko Središće:
Lana Slamek i Nikola Borko
UMRLI
Čakovec:
Branko Mesarić r. 1956.
Zora Novak r. Golubić r. 1956.
Katarina Smr�ć r. Ladić r. 1936.
Stanislav Horva�ć r. 1957.
Željko Balent r. 1957.
Franjo Kos r. 1942.
Branko Novosel r. 1952.
Marija Sakal r. Đermadi r. 1951.
Josip Mezga r. 1960.
Marijan Bogdan r. 1939.
Josip Mavrin r. 1955.
Slavko Peras r. 1954.
Franjo Hu�nec r. 1947.
Dragica Barić r. 1928.
Krs�na Srnec r. Zmazek r. 1948.
Katarina Šipoš r. Strniščak r. 1940.
Sofija Peić r. Maček r. 1949.
Zlatko Kaniški r. 1962.
Tomislav Horvat r. 1961.
Ana Tot r. Jurak r. 1952.
Mursko Središće:
Terezija Ter r. Jurović r. 1939.
Dragu�n Tkalec r. 1960.
Danica Vuković r. Sudec r. 1947.
Tražimo suradnike
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
Turis�čki ured Čakovec tel. 040 313 319
ČAKOM Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147
Bolnica Čakovec tel. 040 375 444
Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370
ZZJZ Čakovec tel: 040 372 370
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
OBAVIJEST O SMRTI
Stjepan Talan iz Štefanca preminuo 25. srpnja nakon kratke i teške bolesti u 43. godini života
Emilija Fišter rođ. Črep iz Čakovca preminula 25. srpnja u 74. godini života
Slobodna radna mjesta
1. AC JESENOVIĆ, Čakovec, Obrtnička ulica 1, traži m/ž autolimara, m/ž djelatnika u knjigovodstvu, m/ž autoelektričara-automehatroničara i 2 m/ž vozača teretnog kamiona, javi� se na adresu do 14.8.
2. ARSENAL GRUPA d.o.o., traži m/ž zaš�tara-čuvara za mjesto rada Prelog i Čakovec, javi� se na mob. 091/3207771 ili na email: info@arsenal-grupa. hr do 10.8.
3. AUTOSET TUREK d.o.o., Prelog, traži m/ž prodavača alata i strojeva, m/ž samostalnog knjigovođu-računovođu i m/ž skladištara, javiti se emailom: info@top-ala�.hr do 23.8.
4. ARMAT d.o.o., Strahoninec, traži 2 m/ž tesara, 2 m/ž zidara i 2 m/ž građevinska radnika, javiti se na mob. 098/257-663 ili na email: info@armat. hr do 20.8.
5. Bau Metall Konstruk�on d.o.o., traži 4 m/ž montera ven�lirajućih alu fasada za mjesto rada Njemačka, javi� se na mob. 091/7237-615 ili na email: info@ baumetallkonstruk�on.hr do 15.8.
6. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 2 m/ž krojača, 10 m/ž šivača, 2 m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda i 3 m/ž predradnika u proizvodnji (rok prijave 17.8.), m/ž mehaničara šivaćih strojeva (rok prijave 3.8.), 3 m/ž teks�lnih tehnologa (rok prijave 7.8.), m/ž dizajnera teks�la (rok prijave 16.8.), m/ž skladištara (rok prijave 14.8.), javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/630430 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com
7. Bernarda d.o.o., Čakovečka 136a, Pušćine, traži m/ž stolara, 3 m/ž radnika u skladištu, 3 m/ž radnika na izradi kreveta, m/ž stručnjaka zaš�te na radu,
2 m/ž radnika na izradi madraca, 3 m/ž tapetara i m/ž referenta operativne pripreme rada, javi� se na tel. 040/373318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 31.8.
8. B.TEX d.o.o., Belica, Braće Radića 48, traži m/ž referenta nabave, m/ž prodajnog predstavnika i m/ž voditelja sito�ska, javi� se osobno na adresu ili na email: gliber@btex.hr do 11.8.
9. B&O d.o.o., Prelog, traži m/ž Hrupine 10, Prelog, traži m/ž polagača keramičkih pločica, m/ž vodoinstalatera, m/ž instalatera grijanja i klima�zacije, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/648024 ili na email: boprelog@boprelog. hr do 31.8.
10. BV Product d.o.o., traži 5 m/ž tig zavarivača, 4 m/ž električara, 2 m/ž zavarivača autogenim postupkom, 5 m/ž cjevara-izometričara, 2 m/ž knaufera-montera suhe gradnje, 10 m/ž stolara, 2 m/ž pomoćnog električara, 5 m/ž �g zavarivača, 5 m/ž građevinskog radnika i 8 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije za mjesto rada Njemačka, javiti se na mob. 095/8750-312 ili na email: product.bv@gmail.com do 31.8.
11. Christof Industries CRO d.o.o. za instaliranje industrijskih strojeva i opreme, traži 3 m/ž industrijska mehaničara i 3 m/ž zavarivača za mjesto rada Njemačka, javi� se na email: jobs. croa�a@christof.com do 17.8.
12. Čakovečki mlinovi d.d. Čakovec, traži m/ž voditelja proizvodnje u smjeni i m/ž viličaristu, javiti se emailom: ljudski.resursi@cak-mlinovi.hr do 11.8.
13. DADA transporti d.o.o., Selnica, traži m/ž vozača teretnog vozila, javi� se na mob: 095/809-2066 do 1.8.
Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr
14. DENNY d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača C kategorije, javiti se na tel. 040/631-003 ili na mob. 095/354-6877 ili na email: dgoricanec.denny@gmail. com do 11.8.
15. DELTABLOC Components d.o.o., Turčišće, traži m/ž radnika na zavarivačkoj robotskoj liniji i 2 m/ž zavarivača, javi� se na mob. 099/259-3317 ili na email: info@deltabloc-components. hr do 31.8.
16. DG SPORT d.o.o., Prelog, traži m/ž radnika na održavanju hotela i pripadajućih prostorija, javi� se emailom: info@dg-sport.com do 29.8.
17. Dječji vrtić DJEČJA MAŠTA, F. Prešerna 32, Čakovec, traži m/ž odgojitelja predškolske djece, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: dv.djecja.masta@gmail. com do 5.8.
18. Dječji vr�ć REHEKI, Orehovica, Čakovečka 9, traži 5 m/ž odgojitelja, javi� se pismenom zamolbom na adresu do 1.8.
19. DML LOGISTIKA, Nedelišće, traži m/ž mehaničara za strojeve i teretna vozila, javi� se na mob: 091/182-1119 do 31.8.
20. Dom za psihički bolesne odrasle osobe Kotoriba, traži 2 m/ž edukacijska rehabilitatora, m/ž psihologa, m/ž radnog terapeuta, medicinsku sestru ili tehničara i m/ž pomoćnog radnika u kuhinji, javiti se na mob. 098/377-304 ili na email: ravnatelj. kotoriba@dom-bistricak.hr do 11.8.
21. Dom za starije i nemoćne osobe NOVINŠČAK, Mihovljanska 46c, Čakovec, traži m/ž pomoćnog kuhara, m/ž pomoćnog radnika u kuhinji i m/ž fizioterapeuta, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/386-500 ili na mob. 098/905-6562 ili pismena zamolba ili na email: sara.jambres@ domnovinscak.hr do 11.8.
22. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, Prelog, Vinka Žganca 3, traži medicinskog tehničara ili sestru, m/ž glavna sestra ustanove i m/ž kuhara, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/646-788 ili na mob. 098/460-403 ili na email: dommesmar@gmail.com do 11.8.
23. Dom za starije i nemoćne Madona, Domašinec, Katarine Zrinski 1, traži m/ž njegovatelja, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/9117100 do 11.8.
24. Dom za starije i nemoćne osobe Sivica, traži m/ž ravnatelja doma za starije, javi� se na email: sivicadom@ gmail.com do 4.8.
25. Dom zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, traži m/ž doktora medicine, javi� se sa pismenom zamolbom na adresu do 31.8.
26. Društvo multiple skleroze Međimurske županije, traži 4 m/ž osobna asistenta za mjesto rada Čakovec, javi� se na mob: 098/9606523 ili emailom: info@dmsmz.hr do 11.8.
27. DOSTI - društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, A. Starčevića 1, Čakovec, traži 7 m/ž osobnih asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom, m/ž radnika na pomoći osobama s invaliditetom u socijalnom uključivanju i m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/390-070 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@dos�-mz.hr do 11.8.
28. ECON d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž bravara, javiti se emailom: econ@ econ.hr do 30.8.
29. EKOS CAKES d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž održavatelja strojeva u proizvodnom pogonu i m/ž skladištara, javi� se na mob. 098/220-158 ili na email: komercijala.dkraljevec@ ekos-cakes.hr do 11.8.
30. EL-Teo d.o.o., Železna Gora , traži 2 m/ž elektroinstalatera - elektromehaničara, javi� se na mob. 099/8525586 ili na email: elteo.elektroinstalacije@gmail.com do 29.8.
31. ELIMEA d.o.o., Prelog, traži m/ž ekonomistu za prodaju i marke�ng, javi� se na mob: 098/168-7042, pismena zamolba na email:drazenko@ elimea.hr do 31.8.
32. ELTING d.o.o., Pušćine, Obrtnička 10, traži 3 m/ž montera građevinskih elemenata, m/ž cnc operatera, m/ž montera građevinskih elemenata u Njemačkoj, m/ž poslovođu na projek�ma ven�liranih fasada u Njemačkoj, m/ž tehničkog asistenta za fasadne i krovne sustave i m/ž poslovođu gradilišta za fasadne i krovne sustave, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@ el�ng.hr do 10.8.
33. Elektro Akul d.o.o., traži 10 m/ž zidara i 3 m/ž električara za rad u Sloveniji, javi� se na email: info@elektro-akul. hr do 8.8.
34. EUROLUX d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 3 m/ž električara - elektromontera, javiti se na mob: 095/666-1234 ili emailom: eurolux1. info@gmail.com do 31.8.
35. FERRO-PREIS d.o.o., Dr. T. Bratkovića 2, Čakovec, traži 2 m/ž pogonska bravara u odjelu održavanja, m/ž završnog kontrolora u odjelu proizvodnje cijevi, 2 m/ž elektro održavatelja i 2 m/ž rukovatelja viličarom, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: hr.croa�a@preisgroup.com do 15.8.
36. Germania sport d.o.o, traži 2 m/ž operatera u kladionici za mjesto rada Kotoriba i 3 m/ž operatera u kladionici za mjesto rada Čakovec, javi� se emailom: posao@germaniasport.hr do 8.8.
37. GOLDEN SHINE j.d.o.o., Štefanec, traži m/ž frizera, javiti se na mob: 099/856-3096 do 15.8.
38. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž elektroinstalatera, 5 m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž montera kanalizacijskih cijevi, m/ž radnika niskogradnje, m/ž čistača i m/ž administra�vnog voditelja ureda, javi� se na mob. 099/250-9219 ili na email: posao@gmniksi.com do 11.8.
39. Hair art by Ana, Čakovec, Trg E. Kvaternika 4, traži m/ž frizera, javi� se osobno na adresu ili na mob: 098/9117343 ili emailom: azdolec@gmail.com do 15.8.
40. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subo�ca, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, 2 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete, m/ž djelatnika u odjelu za zaštitu i sigurnost imovine, m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, m/ž djelatnika u pripremi rada-REFA, m/ž PU tehničara, m/ž vozača - skladištara, m/ž mehaničara-mehatroničara, m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete QS, m/ž skladištara, m/ž djelatnika u Haix outlet trgovini i m/ž djelatnika na administra�vnim poslovima u skladištu u Belici, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@ haix.hr do 8.8.
41. Hatlek Star d.o.o., Čakovec, traži m/ž frizera, javi� se na mob: 099/6872016 do 7.8.
42. HEMA d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom za međunarodni prijevoz, javi� se na mob: 098/211-903 ili emailom: vlado@ hema.biz do 4.8.
43. HEP-operator distribucijskog sustava d.o.o, Čakovec, traži m/ž sss pripravnika - elektromontera, elektroinstalatera, elektromehaničara, javi� se na link: h�ps://eprijave.hep.hr/ do 5.8.
44. HST Automa�ka d.o.o., Leskovec, traži 2 m/ž instalatera grijanja i klima�zacije - vodoinstalatera, javi� se na tel: 040/314-433 ili na mob: 099/287-5508 ili emailom: info@hst-automa�ka.hr do 16.8.
45. 36 INFO d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača tehničke robe, javi� se na email: arhiva36@gmail.com do 11.8.
1. kolovoza 2025.
46. IM-COMP d.o.o., Pribislavec, traži m/ž djelatnika na održavanju - bravara, m/ž komercijalistu, m/ž tehničkog komercijalistu, m/ž knjigovođu, m/ž vozača C i E kat., m/ž djelatnika u otpremi, 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla i 3 m/ž skladištara - rukovatelja mosnom dizalicom, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: im-comp@ck.t-com.hr do 10.8.
47. INPIRIO d.o.o., D. Kraljevec, traži 2 m/ž bravara-zavarivača, javi� se na tel. 040/360-888 ili na email: inpirio@ inpirio.com do 31.8.
48. IMB završni radovi u graditeljstvu d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž montera suhe gradnje i 2 m/ž soboslikara javi� se na email: t.bra�nscak@gmail.com do 11.8.
49. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kategorije, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241-479 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@jurcectranspor�.com do 17.8.
50. Kavana „Orijent“ vl. Majda Kocen, Štrigova 76, traži 2 m/ž kuhara, javi� se osobno sa pismenom zamolbom na gornju adresu do 31.8.
51. KLARIS BEAUTY obrt, Čakovec, D. Cesarića 13/15, traži m/ž kozme�čara, javi� se na email: klarisbeauty@gmail. com do 11.8.
52. Kolektor Midi d.o.o., Ivanovec, traži m/ž referenta nabave, 2 m/ž pomoćna radnika u lakirnici, m/ž radnika na održavanju u proizvodnom pogonu i 2 m/ž lakirera, javi� se emailom: posao@ midi.hr do 18.8.
53. LAGERVEND d.o.o., Donji Kraljevec, traži m/ž punitelja - servisera vending caffe i snack aparata, javi� se na mob. 098/9560-591 ili na email: lagervend@lagervend.hr do 31.8.
54. Le’Slastice d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača, javiti se na mob. 099/4567-630 ili na email: leslas�ce@ leslas�ce.hr do 10.8.
55. L&P tehnologije d.o.o., Hrupine 4, Prelog, traži m/ž održavatelja u proizvodnim pogonima, m/ž radnika na izvlačenju žice, m/ž skladišnog radnika u proizvodnji žičanih jezgri, 2 m/ž radnika na montaži okvira i 10 m/ž radnika u proizvodnji žičanih jezgri, javi� se osobno na adresu ili na email: posao. lpt@legge�.com do 11.8.
56. L.K.S.COMPANY d.o.o., Čakovec, traži m/ž građevinskog tehničara, javi� se na email: lks.company2@gmail. com do 2.8.
57. LIMING PLUS d.o.o., Nedelišće, traži m/ž pomoćnog radnika u proizvodnji, m/ž pomoćnog bravara i m/ž bravara-radnika na savijanju limova, javi� se na email: igor.novak@liming. hr do 17.8.
58. LJEKARNA ŠTEFAN, N. Pavića 15, Čakovec, traži m/ž magistra farmacije, javiti se osobno na adresu ili na tel. 091/527-2180 ili na email: juraj. stefan@me.com do 9.8.
59. LTH Alucast d.o.o., Republike Austrije 3, Čakovec, traži 5 m/ž radnika u proizvodnji, 4 m/ž operatera na ćeliji za lijevanje, 2 m/ž montera tlačnih alata, m/ž transportnih radnika, 3 m/ž topioca, 3 m/ž majstora za održavanje, 2 m/ž alatničara, m/ž radnika na ručnoj obradi, m/ž stručnog suradnika za obračun plaća, m/ž project managera, m/ž reglera za industrijsku robo�ku i m/ž kontrolora u proizvodnji, javi� se pismenom zamolbom ili na email: info. alucast@lthcas�ngs.com do 11.8.
Dora Hamonajec, mag. psych.
Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante:
Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr
Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr 040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog)
Samoregulacija djece u doba ekrana
Kolegice su u nekoliko navrata pisale o utjecaju ekrana na ljude, a ovaj put fokusiramo se na jedno speci�ično područje – utjecaj ekrana na samoregulaciju kod djece. Više nam nije strano vidjeti malo dijete, pa čak i bebu, kako upravlja mobitelom. Međutim, postavlja se pitanje –koliko je to zapravo štetno za razvoj samoregulacije?
Samoregulacija je proces kojim osoba sustavno kontrolira i kanalizira svoje osjećaje, misli i postupke kako bi postigla svoje ciljeve (Zimmerman, 1986). Ona nam omogućuje da se kontroliramo i činimo što je potrebno u situacijama kada bi nas emocije ili impulsi naveli na drugačije postupke. Pojedinac s razvijenom samoregulacijom sposoban je kontrolirati ili usmjeravati svoje emocije, misli, ponašanja, pažnju kako bi došao do svog cilja (npr. dijete koje zna pričekati red za igru umjesto da se ubaci preko reda pokazuje znakove dobro razvijene samoregulacije).
Socijalno-emocionalna komponenta povezana je s impulzivnošću, agresijom i nedostatkom socijalnih vještina kada nije dovoljno razvijena. Kognitivna komponenta važna je za rješavanje problema i uključuje �leksibilnost, radno pamćenje i suzdržavanje automatskih reakcija.
Obje su komponente važne za djecu kako bi bila spremna za školu i kasniji akademski uspjeh. Djeca s dobrom samoregulacijom suradljivija su, empatičnija i uspješnije odgađaju trenutačno zadovoljstvo (npr. odgoda igranja kada je potrebno učiti).
Razvoj samoregulacije i utjecaj ekrana
Kroz žive interakcije djeca uče čekati, razumjeti druge, regulirati emocije, a to ekran ne može zamijeniti. Kao odrasli, mi smo ključni modeli.
Naša prisutnost, igra i razgovor djeci su neprocjenjivi za razvoj samoregulacije, emocionalne
stabilnosti i socijalnih vještina
Razvoj samoregulacije počinje vrlo rano i najintenzivniji je u ranim godinama života. S ulaskom u školski sustav, važnost samoregulacije postaje još vidljivija – od upravljanja informacijama i slijeđenja uputa do upornosti i obrade podataka (Savina, 2021).
Na razvoj samoregulacije utječe niz čimbenika: roditelji, vrtić, kultura – ali i tehnologija. Istraživanja pokazuju da učestalo korištenje digitalnih uređaja može negativno utjecati na dječju pažnju i pamćenje (Uncapher i Wagner, 2018). Djeca koja su u dobi od dvije godine bila manje izložena ekranima, u dobi od četiri godine pokazivala su bolje vještine samoregulacije – poput samokontrole i upravljanja emocijama (Cliff i sur., 2018). Također, što je vrijeme provedeno pred ekranom dulje, to je samoregulacija kod djece slabija (Canaslan-Akyar i Sungur, 2022). Uz to se slabije razvijaju i druge važne vještine poput govora, planiranja i rješavanja problema.
Djeca mlađa od dvije godine koja često gledaju televiziju ili YouTube češće pokazuju i poteškoće u ponašanju. Osim toga, vrijeme provedeno pred ekranom smanjuje vrijeme za igru i socijalnu interakciju, a upravo su ti trenuci presudni za razvoj socijalnih vještina. Manjak kontakta s ljudima dovodi do veće usamljenosti i slabije razvijenih emocionalnih kompetencija (Hosokawa i Katsura, 2018).
Jesu li svi ekrani jednako štetni?
Istraživanja pokazuju da gledanje televizije nije osobito štetno u usporedbi s mobitelima ili tabletima, vjerojatno zato što je sadržaj sporiji, uređaj udaljeniji, a roditelji češće nadziru gledanje (Canaslan-Akyar i Sungur, 2022).
Nasuprot tome, mobiteli češće imaju izraženiji negativan učinak: bliži su licu, nude brze i ne�iltrirane sadržaje te se često koriste bez nadzora odraslih.
Važno je naglasiti da nisu svi digitalni sadržaji jednaki. Djeca koja gledaju edukativne programe pokazuju bolje rezultate u samoregulaciji i izvršnim funkcijama poput pamćenja i rješavanja problema (Lillard i sur., 2015; Huber i sur., 2018). Ipak, rezultati istraživanja na ovom području još uvijek nisu posve usklađeni te se dodatna ispitivanja nastavljaju.
Ono što dosljedno pokazuje pozitivan učinak jest uključivanje roditelja; zajedničko gledanje, razgovor o sadržaju i usmjeravanje pažnje mogu značajno ublažiti negativne utjecaje ekrana.
Kada je rizik ekrana najveći?
Najosjetljivije razdoblje je prije druge godine života. Brze slike i stalne promjene potiču površnu pažnju i ometaju dublju kognitivnu obradu (Nathanson i sur., 2014).
Vrijedi ponoviti kako Američka akademija pedijatara (AAP, 2016) preporučuje da djeca mlađa od dvije godine uopće ne budu izložena ekranima, osobito u razdoblju između 18. i 24. mjeseca života.
Berta Bacinger Klobučarić, klinička psihologinja
Kognitivna oštećenja kod osoba ovisnih o alkoholu
uglavnom dolazi do smanjenja mozga, odnosno do smanjenja volumena i sive tvari (staničnih tijela) i bijele tvari (staničnih puteva). Gubitak moždane tvari povećava se s dobi i količinom konzumiranog alkohola.
SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
U našim kolumnama mnogo smo se puta bavili posljedicama koje ostavlja prekomjerno pijenje alkohola, od tjelesnih, tj. zdravstvenih posljedica, preko psihičkih, do socijalnih. Ovaj tekst dodiruje još jedan problem koji se razvija uslijed prekomjernog i čestog pijenja, a to su problemi na kognitivnom planu. Pojam „kognicija“ odnosi se na mentalne aktivnosti koje uključuju stjecanje, pohranjivanje, pronalaženje i korištenje informacija i znanja. Dakle, kognitivne sposobnosti obuhvaćaju širok raspon mentalnih procesa, kao što su korištenje osjetila (očiju, ušiju...) za percipiranje vanjskog svijeta, stvaranje sjećanja i mentalnih slika, korištenje i razumijevanje jezika, rasuđivanje, logičko rezoniranje, rješavanje problema i donošenje odluka, sposobnosti usredotočivanja pažnje, i slično.
Adolescenti su posebno izloženi riziku od dugotrajnih ili trajnih oštećenja i deficita u kognitivnim funkcijama, budući da su im najpogođenija područja mozga još uvijek u razvoju
Osobe koje su ovisne o alkoholu imaju kognitivne de�icite različitih vrsta i intenziteta, što proizlazi iz oštećenja mozga zbog prekomjernog pijenja. Ti de�iciti povezani su s različitim moždanim strukturama te uključuju razne regije mozga. Tijekom pijenja alkohola mozak prekomjerno aktivira neurotransmitere - to su tvari koje omogućuju komunikaciju između dvije živčane stanice. Živčane stanice nazivamo neuronima; oni stvaraju puteve između različitih dijelova mozga, što omogućuje odvijanje mentalnih i kognitivnih procesa, ali i cjelokupno funkcioniranje čovjeka. Jednostavan primjer jednog neuronskog puta je vidni put: prvi neuron je u mrežnici oka, a posljednji u centru za mozak koji identi�icira što je osoba doživjela vidom. Kad neuroni predugo i pretjerano budu izloženi neurotransmiterima, a to se dešava ako osoba puno i dugo pije, može doći do svojevrsnog „izgaranja“ neurona. Budući da neuroni stvaraju puteve, izgaranjem izostaje segment neuronskog puta. Dodatni je problem što kod ovisnika o alkoholu
Postoji širok raspon varijabilnosti u težini i u vrstama kognitivnih oštećenja koje se razviju. Oštećenja se manifestiraju kao usporeno razmišljanje, gubitak pamćenja (brzo zaboravljanje i nemogućnost dosjećanja ranijih događaja ili razgovora), mentalna ne�leksibilnost (teškoća prilagođavanja novim okolnostima), ne�luentnost govora, produženo vrijeme reakcije, nemogućnost koncentriranja pažnje, problemi prostornog snalaženja, neučinkovitost u ranije opisanim kognitivnim funkcijama. Bez liječenja, kognitivno oštećenje se pogoršava, na kraju se razvije u trajni kognitivni poremećaje poznat kao Wernicke-Korsakoffov sindrom, koji uzrokuje amneziju i može dovesti do kome. Adolescenti su posebno izloženi riziku od dugotrajnih ili trajnih oštećenja i de�icita u kognitivnim funkcijama, budući da su im najpogođenija područja mozga još uvijek u razvoju.
Dobra je vijest da apstinencija od pijenja može imati pozitivne učinke. Mozak se može oporaviti te se nepijenjem može poništiti velik dio štete uzrokovane prekomjernim pijenjem. Do poboljšanja kognitivnih performansi i vraćanja pacijentovih kognitivnih sposobnosti u normalu može doći za tri mjeseca do godinu dana, ovisno o duljini zlouporabe alkohola i dobi pojedinca. Studije su pokazale da se izgubljeni volumen sive tvari počinje regenerirati već za dva tjedna od početka apstinencije. Najuočljivije poboljšanje kognitivnih funkcija počinje nakon godine dana apstinencije od alkohola. Dulja razdoblja apstinencije rezultiraju većim poboljšanjima. Oporavak je moguć zbog plastičnosti mozga: ovisnicima koji su nedavno prestali piti aktiviraju se nove regije mozga kako bi se kompenzirala oštećenja, a ujedno dolazi do stvaranja novih neuronskih puteva. No, povratak teškoj konzumaciji alkohola (recidiv) poništava regeneraciju koja se počela događati nakon početka apstinencije. Možemo zaključiti da konzumiranje alkohola može rezultirati kognitivnim de�icitima, ali razne studije pokazale su da se apstinencijom može popraviti velik dio �izičke i kognitivne štete uzrokovane prekomjernim pijenjem ako se liječenje započne na vrijeme. Stoga je važno da osobe ovisne o alkoholu što prije potraže pomoć.
Mali OGLASNIK
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
PRODAJE SE OPEL Zafira OPC
Line 1,6 cdti, redovito održavana, prije 5000 km zamijenjen komplet zamašnjak i kvačilo, plus set zimskih guma na čeličnim felgama. info na mob. 091/5320-559
PRODAJE SE MERCEDES
280 SI 1978. god., oldtimer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
PRODAJE SE PEUGEOT 207
1.4 2007. god., reg. do 01/2026., cijena 1.400 EUR. Info na 091/516-4439
PRODAJEM FORD FOCUS
ST-sport, registriran do 7. mj./2026. Tel. 095 858 1502.
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
KUPUJEM AUTO i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, novije ili starije. info na mob. 099/777-095
POLJOPRIVREDA
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,200,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/808-7586
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/799-1086
PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ventili različitih dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422821
PRODAJE SE čekičar - krunjač - mlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJEM PLUG za IMT dvije brazde, traktorska šprica od 350 lit., čekičar Olt Osijek i vaga nosivosti do 200 kg, info na mob. 098/346-785
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM FINE ŠLJIVE Čačanke za jelo ili pekmez. Info: 095 505 2760
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme septičkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/9317570
INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klimatizacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981
POZNANSTVA
MUŠKARAC TRAŽI POSAOmože pomoćni poslovi, košnja trave, sitni popravci ili bilo što drugo. Mob.095/8165206
NEKRETNINE
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
PRODAJU SE ČETIRI NOVA
STANA u stambenoj zgradi ili zgrada izvedba srednji roh bau stanovi su veličine od 82m2 (3 sobe, blag. + dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica F. Kuharića 14, u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija, novi dio naselja. Mob. 095 858 15 02
DAJEM U NAJAM STUDENTIMA (3-4 osobe) stan u centru Čakovca sa 4 sobe, 1. kat, EC/E. info na mob. 098/426-021
DAJE SE U DUGOROČNI NAJAM dvosobni stan u Martanama (novogradnja), 2. kat (lift). info na mob. 098/465-490
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
PRODAJE ILI IZNAJMLJUJEM LIJEPI STAN u Čakovcu od 60 m2 i kuću od 60 m2 udaljenu od Čakovca 10 km. info na mob. 095/384-5511
ŽIVOTINJE
AKVARIJ od 112 litara, sa postoljem, poklopcem i svijetlom, ribicama, živo bilje, kompletno uređen, 140 eura. Šaljem slike, Zagreb-Utrina, 091/9240-293.
RAZNO
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM laserski daljinomjer, Wifi kameru, bežično zvono s prikazom na mobitel i solarni alarm. Sve povoljno. Upitati na mob. 095/8165206
KUPUJEM LAPTOP ispravan ili neispravan, za dijelove, kao Lenovo L430 ili sličan novijeg datuma. Mob. 097/7289-476
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
KUPUJEM stripove. Mob. 098 92 190 92
RASPRODAJA IZ KUĆE: vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dimenzija 210 x 160 i 200 x 95 i 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, rodlin za plinske boce, bicikl i još puno toga kvalitetnog. Mob. 091 57 27 670
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJE SE PC Računalo Gamer i5, 14400 F + RTX 4060 T. Novo, malo korišteno, povoljno. Info: 091/516-4439
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
HOBLOVINA, suha, u vrećama od 120 litara, cijena vreće, za veće količine moguća dostava! info na mob. 098/1788-216
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
As hitno traži novi dom. Star je oko godinu i pol i nalazi se u okolici Čakovca. Jako je dobar prema ljudima, obožava djecu, trčanje, igru. Cijepljen je, označen mikročipom broj 191100002317541 i bit će kastriran ovih dana. Kontakt: 091 8988 004.
Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004
DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.
Odin je veseo, aktivan, friendly, surađuje i sjedi za grice, voli ići u šetnje. U svom azilskom dvorištu je miran, voli spavati na mekanom krevetiću u svojoj kućici. Manji je nego izgleda, a spašen iz romskog naselja. Cijepljen je, kastriran, mikročipiran 191035000235865, rođen je u listopadu 2023. Kontakt: 091 8988 004
Solo je znatiželjan, friendly, drag, veseo, aktivan, voli ići u šetnje. Slaže se s drugim psima, voli se igrati. Rođen je u svibnju 2020., kastriran, cijepljen, označen mikročipom 191100002233779. Kontakt: 091 8988 004
MOTORNA VOZILA
Uređuje: Aleksandra Sklepić
Likovni i literarni natječaj: Ljetu se radujem, odmaram se i putujem
Dragi naši umjetnici, slikari, pisci, crtači i pjesnici, ljeto je stiglo na velika vrata, a s njime i školski praznici te godišnji odmori. Bili ste jako vrijedni cijele godine, pa ste zaslužili veeeliki odmor.
Za vas smo, kao i svakog ljeta, otvorili novi likovni i literarni natječaj, ovog puta pod nazivom „Ljetu se radujem, odmaram se i putujem”. Pozivamo vas da nam, za vrijeme svojih ljetnih avantura, opišete i nacrtate kako se lijepo zabavljate, kupate, ronite, putujete.
Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do kraja ljeta, odnosno do početka nove školske godine. Za autore najboljih radova pripremili smo i lijepe nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici početkom rujna, a mi vam želimo lijepo ljeto i puno nezaboravnih trenutaka s vašim prijateljima i obiteljima.
Međimurske novine, Ul. Kralja Tomislava 2, Čakovec
Pošalji nam razglednicu sa svog putovanja!
Dragi naši veliki i mali čitatelji, sigurno ste jedva dočekali kraj škole i ljetne praznike; spremate se za putovanje na more ili ste možda već tamo. Pozivamo Vas da nam šaljete razglednice sa svog ljetovanja, na našu adresu Međimurske novine, Ul. Kralja Tomislava 2, Čakovec, te da nam na njoj napišete ili nacrtate kako se zabavljate na vašem putovanju. Svaku razglednicu koja nam stigne (a nadamo se da će poštar imati pune ruke posla) objavit ćemo u našoj Stvaraonici i tako s vama zauvijek sačuvati uspomenu na vaše putovanje.
Na kraju sam petog razreda
Sve je krenulo 9.9. 2024. Jako sam malo spavala, probudila sam se u 6.00 i morala sam ići u napornu školu. I već je preletjelo. Samo sam rekla „ peti razred“ i već je bio kraj školske godine. Sve lijepe stvari koje su bile su preletjele. Sva događanja i zaljubljivanja su prošla, osmi razredi već idu u srednju školu. Ja ne želim da idu jer su mi bili zabavni.
Svi predmeti bili su mi laki osim Povijesti, Prirode i Geografije, a učitelji su mi svi dobri, na početku i sada. Najviše sam voljela učiteljicu Dajanu, moju razrednicu. Ona je dobra, dobro se ponaša i viče samo kad je potrebno, a to je kada smo zločesti.
Išla je s nama na prvi izlet u Varaždin, a drugi izlet bio je u Čakovec, išli smo u Centar za kulturu. Zadnji izlet na koji smo išli bio je prije tjedan dana. Išli smo u Gorski kotar. Najljepše je bilo u busu jer su moja prijateljica Maša i prijatelj Šimun sjedili zajedno u busu i zagrlili se na Kamačniku. Kada smo došli s izleta nije mi više bilo lijepo jer se više nisam mogla družiti s prijateljima jer sam morala ići u školu. Ali nema veze, ja volim ići u školu da vidim prijatelje. Sada je ostalo dvadeset dana da škola završi i onda kreće igranje s prijateljima, more, puno sladoleda i spavanja do koliko god želim. Još moramo imati Dan škole na kojem glumim u dramskoj i pjevam u zboru. Imamo jako zanimljivu predstavu. Moj 5. A. razred još će biti tri godine najbolji razred u školi.
AdresA
Helena Makšadi, 5.a, OŠ Ivanovec, učiteljica Dijana Kozjak
Alina Kovač, 4. r., PŠ Peklenica, učiteljica Lidija Škvorc
Franka Živko, 4. r., PŠ Peklenica, učiteljica Lidija Škvorc Ida Trstenjak 4. r., PŠ Sivica, Igra skrivača, učiteljica Dijana Bedi - Šela
Tena Baksa, 7. razred, OŠ Domašinec, učiteljica Emina Kefelja
Tena Novak, 8. razred, OŠ Belica, učiteljica Emina Kefelja
Ivan Herceg, 4.r, PŠ Peklenica, učiteljica Lidija Škvorc
Laura Borković, 7 godina, DV Cvrčak Čakovec, PO Maslačak, odgojiteljice Mirela Mikulić i Nevenka Žganec
MEĐIMURSKI DVORI LOPATINEC
Čarolija domaće kuhinje pod krošnjama
Međimurski dvori su već dugi niz godina poznati po vrhunskoj domaćoj kuhinji, bilo da pripremaju jela za obiteljske proslave, poslovne evente ili catering u privatnom aranžmanu
Piše: Snježana Zorković
Foto: Marijan Martinjaš
Kada kulinarstvo nadmaši očekivanja, a priroda postane kulisa za idealan obiteljski objed, znate da ste na pravom mjestu. Upravo takav spoj kvalitetne hrane, prirodnog ambijenta i autentičnih okusa nudi tim Međimurskih dvora kroz svoj već dobro poznati catering, ali i sve popularniji nedjeljni ručkovi u Bajkovitoj šumi u Lopatincu. U svojoj su ponudi dosljedni tradicionalnim receptima kojima daju moderan pristup i vizualnu atraktivnost.
Obed u prirodi
U hladu stoljetnih hrastova i bukvi, u ambijentu koji izgleda kao da je izronio iz bajke, Bajkovita se šuma svake nedjelje od 12 sati pretvara u kulinarsku oazu. Gosti mogu uživati u bogatom ručku po principu “jedi koliko želiš”, gdje svako jelo miriše na djetinjstvo i bakinu kuhinju. Na jelovniku
RECEPT:
Pačja prsa
Sastojci:
Sastojci:
Pačja prsa (oko 180–200)
Sol, papar
Priprema:
Kožu zareži nožem u mrežicu. Posoli i popapri s obje strane. Stavi na hladnu tavu kožom prema dolje, pa peci na srednje jakoj vatri 6-8 min dok koža ne postane zlatna i hrskava. Okreni i peci još 3–4 min (ili po želji). Pusti da odstoji par minuta prije rezanja.
Hajdinska kaša
Sastojci:
50 g hajdine kaše
1 dl vode (po potrebi)
Prstohvat soli
Crvena paprika svježa
Luk
Vegeta Lovorov list
Priprema:
se redovito nalaze domaći trganci s vrhnjem, mlinci, meso iz pećnice, gulaši,
žličnjaci, povrće s grilla, sezonske salate i obavezna slatka točka – domaći deserti pripremljeni sa srcem. No, posebno mjesto na meniju zauzimaju pačja prsa, jedno od najtraženijih jela koje se gotovo nikad ne izostavlja s nedjeljnog obeda, otkriva nam Fran Martinjaš.
Recept za užitak: Pačja prsa
i hajdinska kaša Pačja prsa, poslužena s hajdinskom kašom i popečcima od riže i povrća,
Pačja prsa, poslužena s hajdinskom kašom i popečcima od riže i povrća, pravo su malo remek-djelo
pravo su malo remek-djelo u kojem se prepliću sočnost mesa, hrskavost kože i blagi orašasti okus heljde. Priprema se jednostavno, ali zahtijeva preciznost. Uz meso se savršeno sljubljuje hajdinska kaša pripremljena
Kašu isperi pod mlazom hladne vode. Stavi kuhati u posoljenu vodu (omjer cca 1:2). Kuhaj na laganoj vatri petnaestak minuta, dok upije tekućinu i omekša. Luk i crvenu papriku narezati na kockice i stavi prvo luk na ulje nakon nekoliko minuta i papriku ostaviti par minuta da sve skupa dinsta. Na kraju dodati hajdinsku kašu.
Popečci od riže i povrća
Sastojci:
50 g kuhane riže
1 manja mrkva (naribana) paprika sitno sjeckano
1 jaje
1 žlica brašna
Krušne mrvice
Sol, Sapar
Ulje za prženje
Priprema:
s lukom i svježom paprikom, te povrtni popečci od riže, hrskavi izvana, a mekani iznutra. Jednostavno, domaće i jako ukusno. Ako tražite savršenu destinaciju za obiteljski izlet, nedjeljni ručak, ili jednostavno malo drugačiji gastronomski doživljaj, Bajkovita šuma u Lopatincu idealan je izbor. Hrana, priroda i toplina domaće atmosfere – trojstvo koje će vas, baš kao i pačja prsa na tanjuru, natjerati da se vraćate po još.
U zdjeli pomiješajte rižu, naribanu mrkvu, sitno sjeckano povrće, jaje, brašno, začini. Oblikuj male popečke rukama i planirati brašno, jaja ,krušne mrvice. Peci na ulju u tavi, 2–3 min sa svake strane, dok ne dobiju zlatnu boju.
Ručak u atmosferi koja spaja mir šumske hladovine i toplinu međimurske gostoljubivosti
Mladi Fran Martinjaš predstavlja novu generaciju koja nastavlja tradiciju Međimurskih dvora
U KUHINJI s Aleks
Pretepena šparga s povrćem iz domaćeg vrta
Ovo jelo vjerojatno je mnogim našim čitateljima lijepa uspomena na djetinjstvo i na boravke kod baka, gdje se pretepena šparga obavezno pripremala kroz cijelo ljeto
Piše: Aleksandra Sklepić
“Pretepena šparga”, odnosno varivo od mahuna s vrhnjem, staro je međimursko jelo koje je naj�inije kad se priprema s mladim, tek ubranim mahunama koje su upravo počele dozrijevati na našim vrtovima. Zbog toga sam odlučila predstaviti ovaj recept, a jelo koje sam skuhala vjerojatno je mnogim našim čitateljima lijepa uspomena na djetinjstvo i na boravke kod baka, gdje se pretepena šparga obavezno pripremala kroz cijelo ljeto. U jednom sam nedavnom razgovoru od žene koja je iz Dalmacije čula zanimljivu rečenicu, da “nema toga kaj Međimurci ne bi pretepli”, i moram priznati da je bila u pravu. Pretepeno znači u umaku od vrhnja, a naša kuhinja zaista obiluje jelima s vrhnjem.
Za svoju pretepenu špargu uvijek kao temelj koristim pileći �ile, iako se u izvornom receptu ne kuha s mesom. Okus je uz meso puniji.
SASTOJCI ZA
PRETEPENU
ŠPARGU:
• mahune
- količina po želji
• mladi krumpir
- 5 do 6 komada srednje veličine
• pileći �ile - 30 dag
• začini: sol, vegeta, slatka mljevena paprika
• 1 do 2 luka
• ulje za dinstanje
• 1 kiselo vrhnje
• malo oštrog brašna
• voda
U svom sam vrtu nabrala mahune i mladi krumpir koji su, kad su domaći i tek ubrani, zaista nezamjenjivog okusa. (Slika 1.)
Povrće sam očistila, mahunama odstranila vrhove i narezala ih na komadiće, a krumpir sam ogulila i narezala ga na kockice srednje veličine. Narezane mahune uvijek prelijem kipućom vodom i ocijedim, tada omekšaju i iz njih izađe gorak okus. (Slika 2.)
Pileći �ile narežem također na kockice i stavim dinstati na pečeni luk, uz dodatak malo slatke mljevene paprike, vegete i malo soli. (Slika 3.) File se dinsta dvadesetak minuta, dok omekša, i podlijem ga s malo vode, tek toliko da nije bez tekućine. Zatim dodam narezane mahune i krumpir i sve podljevam vodom. Kad krumpir i mahune omekšaju, dolijem još vode, količinu koju želim za varivo, otprilike do tri četvrtine lonca u kojem se kuha, da bude dovoljno i juhe, ne samo povrća. U posebnoj posudici pomiješam jedno kiselo vrhnje, malo vode i žličicu oštrog brašna i to razradim pjenjačom da se rastvore sve grudice brašna. Tako pripremljenu smjesu ulijem u varivo i pričekam dok uzavri. Za to treba par minuta i čim se pojave mjehurići vrenja, varivo je kuhano. Pretepena šparga �ina je kao glavno jelo, a može biti i predjelo, ovisno o ukusu kuharice i njenih ukućana. Fina je i topla i hladna, može se jesti direktno iz lonca ili iz hladnjaka, a hladna je posebno osvježavajuća. (Slika 4.)
CECILIJA
SUŠEC iz Orehovice
Sočan kolač od ulja, šaren odličnog
Članica je i udruge umirovljenika Orehovica, a cijeli život pjeva u crkvenom zboru, od svoje trinaeste godine. Pjevanje nije prekinula čak ni u Njemačkoj, na što su je nagovorili prijatelji s kojima se tamo upoznala
Piše: Aleksandra Sklepić Foto: Vlasta Vugrinec
Jednostavan kolač od ulja koji izgledom podsjeća na mramorni kolač rado peče Cecilija Sušec iz Orehovice. Ceciliju smo, iako ima već 86 godina, upoznali na manifestaciji u Orehovici, gdje je svoj �ini kolač podijelila s posjetiteljima. Rado se odaziva na brojna druženja i voli
VINO TJEDNA
Lagani, lepršavi i dišeči crni pinot
Kad govorimo o pravom crnom pinotu iz bregovitog Međimurja, naša preporuka ovog tjedna ide prema crnom pinotu iz 2020. vinarije Preiner, vinu koje je upravo ove godine na prestižnom Decanteru osvojilo brončanu medalju s visokih 89 bodova. To dovoljno govori o njegovoj kvaliteti i prepoznatljivosti na svjetskoj vinskoj sceni. Nenad Preiner, čovjek iza ovog vina, kaže nam da nije veliki fan klasičnih barrique bačvi jer "previše drveta može preuzeti karakter vina". Zato radije biraju velike hrastove bačve od čak 1300 litara, gdje vino odležava godinu dana, a zatim prelazi u inox za dodatnu stabilizaciju prije nego što ih stavi u staklene boce, gdje odležava dvije do tri godine, ovisno potrebama tržišta.
Ovaj Pinot Crni je klasičan primjer sorte poručuje Nenad: - Lagan, je lepršav, dišeči i pitki. Vino je izrazito voćno, i u mirisu i na okusu, ali ono što je posebno jest da tanini nisu prenaglašeni, to je cijela �ilozo�ija ovog crnog pinota. Njegova crna boja i suhi okus odmah uvode u bogat doživljaj. S alkoholom od 12,0% vol i ostatkom šećera od samo 4 g/L, te uku-
pnom kiselinom 6,5 g/L, ovo vino ima izbalansiranu svježinu i izražen karakter. Temperatura serviranja između 14 i 16 °C omogućava da se najbolje otvore svi slojevi okusa i arome. Nenad nam otkriva da je ovo vino "idealno za roštilj, kotlovinu i patku" - nije preteško pa nije za teške steakove, ali se zato sjajno slaže sa svinjetinom, teletinom ili divljači, posebno ako uz njih ide pečeni krumpir ili hajdinska kaša. Iznenađujuće dobro paše i uz plavu ribu na žaru te svježe šparoge, što dodatno pokazuje njegovu svestranost. Ovo vino je primjer kako se u Međimurju, unatoč bregovitom terenu i umjerenoj klimi, može proizvesti crni pinot koji nosi prepoznatljive i kvalitetne vinske note, idealan za ljubitelje elegantnih i laganijih crnih vina. (sh)
Najbolje je tek ubrano povrće iz domaćeg vrta
Povrće očis�� i nareza�
File i povrće dinsta� na pečenom luku uz dolijevanje malo vode
Pretepena šparga osvježavajuće je varivo iz bakine kuhinje
kolač šaren i okusa
se zabaviti u dobrom društvu. Svaki put pripremi neki zanimljiv kolač, koji svi rado probaju.
- Ovaj kolač rado pripremam jer je brzo gotov, nije ga teško napraviti, a jako je ukusan i sočan, posebno kad se u njega doda malo jednostavne kreme ili čokolade.
Slažem ga na više načina, kako sam raspoložena, ali uvijek ispadne dobar i jako ukusan, rekla nam je Cecilija. Zbog svojih godina i zdravlja, ne mogu baš sve što bih htjela, ali trudim se, koliko ide.
Iako zbog svojih godina više nije brza i pokretna kao u mladosti, ova se vedra umirovljenica trudi držati korak sa svim obvezama koje ima, a to joj ide jako dobro.
Majka je kćeri Terezije i sina Branka, ima petero unuka, Josip, Ivan, Lidija, Dijana i Branko, te pet praunuka, Vlatka, Frane, Lucija, Lana i Hana. Veći je dio svog radnog vijeka provela u Njemačkoj gdje je radila i živjela sa svojim, sada pokojnim, suprugom.
- Mnogo sam recepata dobila baš u Njemačkoj, na poslu, od kolegica koje su bile iz različitih krajeva. Djeca su bila kod kuće s mamicom,
Cecilija sa svojim preukusnim sočnim kolačom od ulja mojom mamom Monikom Branović, te nikako nisu htjeli živjeti s nama jer im je doma bilo ljepše. Tu su se navikli na domaća jela koje je mamica kuhala i na kolače
koje je pekla, pa još i danas pripremam brojna jela i kolače po njenim receptima. U slobodno vrijeme Cecilija voli biti u vrtu i baviti se svojim cvijećem, koliko
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
joj dozvoljava zdravlje. Cijeli je život, posebno u Njemačkoj, sanjala lijepi vrt i puno cvijeća, što je i ostvarila i to na starom gruntu gdje joj se rodila i baka i mama,
pa i ona. Članica je i udruge umirovljenika Orehovica, a cijeli život pjeva u crkvenom zboru, od svoje trinaeste godine. Pjevanje nije prekinula čak ni u Njemačkoj, na što su je nagovorili prijatelji s kojima se tamo upoznala. Još i danas, uživa u pjevanju. Cijela uža i šira obitelj rado posjećuje mamu, baku
i prabaku Ceciliju, a mnogi obiteljski recepti koriste se za pripremu jela u mlađim naraštajima obitelji. Za svečanosti, rođendane, godišnjice i slično, uvijek se svi okupe uz puni stol, a posebno dragi dar Ceciliji je zajednička fotogra�ija cijele obitelji, na kojoj ne nedostaje nijedan član.
Recept za kolač od ulja:
SASTOJCI:
Za tijesto:
• 6 cijelih jaja
• 40 dag šećera
• 40 dag glatkog brašna ili pola oštrog (30 dag)
• 2 dl ulja
• 1 prašak za pecivo
• 1 dl mlijeka
• malo korice i soka od limuna
• po želji kakao ili čokolada za kuhanje
Za kremu (krema nije obavezna, ali je s njom kolač kremastiji):
• 2 dl mlijeka
• 2 žlice brašna
Priprema kolača od ulja: Jaja miksamo s 40 dag šećera da se dobije
pjenasta smjesa. Zatim dodamo brašno, ulje, prašak za pecivo, mlijeko i malo naribane korice i soka od limuna. Smjesu ulijemo u namašćen pleh ili kalup (ovisno kakav oblik kolača želimo dobiti) te pečemo na 180 do 200 stupnjeva oko pola sata u plehu ili 45 minuta u kalupu jer je tamo smjesa deblja. Pečeni kolač po želji ukrasimo mljevenim šećerom.
Ukoliko želimo da nam kolač bude malo kremast, može se skuhati krema koju namažemo po sredini kolača. Krema se priprema tako da se u mlijeku dobro razmuti brašno, te kuha nekoliko minuta. Ako želimo da kolač bude šaren, u jedan dio smjese dodamo kakao ili otopljenu čokoladu i ulijevamo u pleh ili kalup, naizmjenično svjetlo i tamno tijesto.
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Dobitnica: Zvjezdana Korent iz Štefanca
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
br. 1559
Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�.
Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.
Kolač od ulja s kakaom - jednostavna priprema, a sjajan rezultat
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
CIMERI NA PROČELJIMA ARHITEKTURE KULTURNO-POVIJESNE CJELINE ČAKOVCA
Specifičnost čakovečkog gradskog središta čine zgrade s historicističkim i secesijskim obilježjima, koje svojim skladnim uličnim nizom upućuju na polukružno kretanje duž Ulice kralja Tomislava – šetnicu kojom svakodnevno prolazi i uživa velik broj građana. Ta arhitektura od velike povijesne važnosti čini prepoznatljivu čakovečku ambijentalnu cjelinu. Zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske te je registrirano kao Kulturno-povijesna cjelina grada Čakovca. Njihova stilska raznolikost i obojenost pročelja
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499
E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
ono su čime se ističe, međutim često je dodatno opterećena cimerima – na nekima previše, nekima dovoljno. No što su zapravo cimeri i koja je njihova izvorna svrha? U ovom kontekstu, ne radi se o osobama s kojima dijelite prostor, niti o svadbenim dekoracijama, već o simbolima određenih zanata – svojevrsnim vizualnim reklamama obrtnika, postavljenima na pročelja zgrada. Svojim slikovnim jezikom upućivali su na obrtnike i djelatnosti koje su predstavljali i kao takvi bili su jasni svima - i pismenima i nepismenima. Mnogi današnji cimeri pročelja zgrada u centru Čakovca novijeg su razdoblja. Neki su nastali početkom 20. stoljeća, odnosno u međuratnom razdoblju. Čakovec je početkom 20. stoljeća postao značajno trgovačko središte i prometno raskrižje. Već 1860. godine kroz grad je prošla željeznička pruga Budimpešta – Trst, a kasnije se proširila u još dva smjera: Čakovec – Varaždin – Zabok – Zaprešić (1886.) prema Zagrebu i Sisku, te Čakovec – Lendava – Zalaegerszeg (1890.), koja je povezivala zapadnu Ugarsku s Rijekom i Trstom. To je uvelike pridonijelo razvoju trgovine i obrtništva gdje su oduvijek bili razvijeni obrti, cehovska
LJUBAV: Mnogi će konačno uspje� otvori� svoje srce i oslobodi� se prepreka ili frustracija koje su ih kočile. Bit će to poboljšanje u vašim osobnim odnosima, ali i dalje se savjetuje oprez. Najviše zato što može bi� greški u koracima ili provokacije od druge strane.
KARIJERA: Izgledna su poslovna putovanja, nova učenja, otkrivanja novih spoznaja. Učenici i studen� bit će uspješni. Oni koji rade svaki će dan ima� na pame� sve više sjajnih ideja. Intelektualni djelatnici briljirat će u svojim nastupima i radu.
ZDRAVLJE&SAVJET: Težit ćete visinama i daljinama.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Oni koji imaju obitelj ovih će joj se dana potpuno posve�� ili će jedan član iste zah�jeva� njihovu pažnju. Oni u novim vezama prolazit će male krize zbog nedostatka atrakcija. Dosada bi vas zaista mogla pomuči�. Izađite među ljude.
KARIJERA: Činit će vam se da je pri�sak na poslu svakim danom sve veći, a uslijedit će i intelektualna nadmudrivanja. Najbolje je pozva� se na pravila posla i striktno ih poštova�. Ako tako ne ide, ne ulazite u rasprave.
ZDRAVLJE&SAVJET: Ne odustajte od svojih ciljeva.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
udruženja i mala industrija. U muzejskom fundusu čuvamo raznovrsne predmete koji svjedoče o djelovanju cehova i obrtničkih udruženja u Međimurju od 17. do 20. stoljeća, pa tako imamo cimer brijačko-frizerskog obrtnika Mošmondora, cimer čakovečke tvornice čarapa, cimer urara Šafarić Ištvana u obliku predimenzioniranog džepnog sata, bravarskih i kovačkih radionica i dr.
Cimeri na svoj način uljepšavaju gradske ulice i pročelja te daju jednu estetsku posebnost. No, istodobno se nameće potreba za promišljanjem o njihovu dizajnu, materijalu i količini tih reklamnih simbola na pojedinim lokacijama. Nedavno obnovljena građanska kuća na uglu Ulice kralja Tomislava i Ulice Katarine Zrinski primjer je skladnog uklapanja - na ulazu u sam centar jasno vidljivi metalni cimeri crne boje (Brijačnica, Tisak, Turistička zajednica grada Čakovca) koji djeluju decentno i nenametljivo, ne narušavajući (vizualno) izvornost arhitekture.
S druge strane, u stražnjem dijelu iste ulice centra, prema Mažuranićevoj, mnoštvo cimera različitih boja, oblika i materijala stvara dojam prenatrpanosti – vizualni kaos gdje govoreći u žargonu „od šume ne vidimo drvo“. Prevelik broj
Sat – cimer urara Ištvana Šafarića s početka 20. stoljeća
reklama (za kafiće, telekomunikacijske usluge, trgovine, tisak) i velik broj poslovnih prostora unutar malih kvadratura dodatno opterećuju pročelja, pri čemu arhitektura zgrada gubi povijesnu i estetsku vrijednost pred vizualnom dominacijom reklama koje ih potiskuju u drugi plan.
Naravno, svrha i funkcionalnost poslovnih prostora znatno su se promijenile u odnosu na ranija razdoblja, a s njima i dizajn reklamnih simbola. Obuhvaćaju šire segmente – od trgovačkih i uslužnih do stambenih i prehrambenih potreba. Pri tome su promijenjeni i materijali te danas dominiraju intenzivne boje, plastika i svjetlosni efekti kako bi privukli što veću pažnju kupaca.
Postavlja se pitanje: je li nestala estetika i profinjenost nekadašnjih cimera? Je li nestalo poštivanje umjetničkog stila arhitekture ili ono nikad nije ni postojalo, odnosno nije uvaže-
HOROSKOP
LJUBAV: Izazovi će se prorijedi�, a vaš ljubavni život smiri�. Većina će bi� zadovoljna. Moguće je da ćete smanji� izlaske, a više uživa� kod kuće u društvu najdraže osobe. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na sasvim običnim mjes�ma.
KARIJERA: Sve ono što ste smišljali i planirali polako dobiva vanjska obilježja. Neki će prepozna� prilike za usavršavanje svojih ideja. Idite korak po korak jer će se �m tempom i otvara� prilike. Također upotrijebite svoj šarm u poslovnim dogovorima.
ZDRAVLJE&SAVJET: Možete više uz više diplomacije.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Možda neće sve ići tako brzo kao što očekujete, ali stvari se svakako okreću u vašu korist. Budite otvoreni, komunicirajte s humorom kako vi to već znate, volite sebe i druge. Izađite van među ljude. Oni će vas rado prihvaća�.
KARIJERA: Predlagat će vam razne opcije, ali vi sami nećete moći utjeca� na stvari. Osjećat ćete se kao promatrač kojem se nešto nudi bez pravog izazova. Surađujte s drugima. Čitajte između redova. Ono što sad ne ide, ići će kasnije. Treba strpljenja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Svaki dan nađite nešto što vas veseli.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Ako ste još sami i tražite ljubav, budite odmjereni i ne navaljujte. Prije će se dogodi� da ovaj put drugi zavedu vas nego obratno. Zato možete osta� pasivni, barem zasad. Ako se osjećate usamljeno, računajte s �m kao fazom, te da će sve ići polako.
KARIJERA: Uglavnom ćete stremi� visokim ciljevima, a okolnos� i događaji ići će u prilog tome. Manji problemi mogu se nazira� zbog nekih stvari iz prošlos�. Te analize završite u �šni kako bi mogli nastavi� dalje.
ZDRAVLJE&SAVJET: Male brige bez posebnog razloga.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Ulazite u manje zanimljivu ljubavnu fazu kad će se prilike prorijediti, a vi sve teže nalaziti zajednički jezik sa osobama suprotnog spola. Primirite se i snagom samokontrole odražavajte solidan status quo. Pazite kako se izražavate.
KARIJERA: Rješavat ćete složenije zadatke bez ikakvih problema i svojom oštroumnošću impresionirati sve oko sebe. Kontakti će biti zanimljivi, a vi ćete izgarati na radnom mjestu. Dat ćete sve od sebe da uspijete. Neće biti prepreka.
ZDRAVLJE&SAVJET: Stalno ćete biti s ljudima. Povremeno se osamite.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
na zgradi
Obnovljena građanska kuća s istaknu�m cimerima, 2025.
no zbog samih reklama koje su bile potrebnije u svakodnevici?
Jeste li ih vi uopće zamijetili?
Predstavljaju li vama vizualnu prepreku u promatranju ljepote čakovečke arhitekture centra ili vam prvenstveno služe kao smjernica (putokaz) i reklama za pronalazak traženog, dok pročelja zgrada padaju u drugi, treći ili pak deseti plan? Naravno, kada govorimo o pitanju estetike i funkcionalnosti, važnu ulogu imaju mnoga stručna tijela (konzervatori ponajprije). Iako se pitanje vizualnog sklada kulturno-povijesne cjeline grada provlači već godinama, korisno je ponovno skrenuti pažnju na njega. Razmišlja li se dovoljno o oblikovanju i ujednačenosti cimera te njihovoj poziciji na arhitekturi zaštićenog kulturnog dobra i treba li ona uopće biti na arhitekturi? Postoje li alternativni načini promoviranja, a da se pritom očuva identitet prostora i stavi u prvi plan?
LJUBAV: Pred vama su lijepi ljubavni dani kad možete očekiva� sklad između sebe i voljene osobe. Ako ste još sami, svakako izađite van u društvo jer su šanse da se s nekim zbližite povećane.
Bit ćete zavodljivi, a osobe suprotnog spola rado će vam prilazi�.
KARIJERA: Nalazite se u fazi kad treba rješava� sitnice. Od njihova mnoštva vi možda ne vidite glavnu stvar, pa vam ciljevi nisu sasvim jasni. Ipak, kročite sigurnim i utabanim putevima, a ni rezulta� neće izosta�. Radite dio po dio.
ZDRAVLJE&SAVJET: Prošetajte prije spavanja za bolji san.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Nekima će se činiti kao da je ljubav daleko od njih, a zapravo je blizu. Treba bolje otvori� oči. Ipak, mnogi će se više posve�� sebi ili će svoja ljubavna očekivanja ins�nk�vno smanji�. Kako god bilo, izlasci bi mogli bi� ugodni. Šteta ih je propus��.
KARIJERA: Mala živciranja bit će povezana s odradom nekih sitnica iz prošlos�. Učinit ćete to na originalan način i tako otpus�� stare brige. Okrećete se novim poslovnim idejama koje su krea�vne. Jedva čekate da se upus�te u spomenuto.
ZDRAVLJE&SAVJET: Postajete ak�vniji u sportu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Između vas i voljene osobe svakim će danom bi� sve više razmjena ideja, ali i distance. Svatko će želje� nešto svoje, a usuglašavanje će bi� kroz kompromis. Nađite zlatnu sredinu i oboje ćete bi� mirniji. U pro�vnom, osjećat ćete se usamljeno. KARIJERA: Na dnevni red dolaze intelektualne borbe. Neke će u vama izaziva� emocije, pa ćete ih odrađiva� sa strašću ili s ljutnjom. Osjećat ćete se ambivalentno i neće vam bi� jasno na čemu ste. Razbistrite sve s argumen�ma.
ZDRAVLJE&SAVJET: Fokusirajte se na bitne stvari.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Možete očekiva� raznolike utjecaje na svoj privatni život. S jedne strane, postojat će mogućnost mirnog uživanja i sklada, no s druge, bit će vanjskih izazova na koje ćete oboje mora� reagira�. Pripremite se na obje varijante.
KARIJERA: Vaši nadređeni mogli bi vas iznenadi� nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom. U prvi tren nećete zna� kako se postavi�, ali oni sami dat će vam ideju što i kako dalje. Samo ih pažljivo slušajte i slijedite svoju intuiciju.
ZDRAVLJE&SAVJET: Odmarajte se redovno.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Vaša vesela i anali�čna priroda postat će malo �ša, a vi na neki način običniji. Barem kad se radi o ljubavi. Više vam neće bi� važne atrakcije, nego ćete uspje� uživa� u malim stvarima. To je zrelost, bilo para, bilo osobe. Voljet ćete.
KARIJERA: Poslovi se intenziviraju, a sve što radite poprima poduzetnički karakter. Mnogi će se ovih dana jače pokrenu� ili će se od njih zah�jeva� veći angažman na radnom mjestu. Oni koji traže posao također će bi� prilično ak�vni.
ZDRAVLJE&SAVJET: Nemojte zanemari� redovan san.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Kako tjedan bude odmicao, bit će sve više poziva i prilika za izlaske, zabave, provode, ludovanja i ljubavi. Vjerojatno ćete bi� rado viđen gost, a i vi sami trudit ćete se da ništa ne propus�te. Bilo u vezi, bilo sami, dobro ćete se provodi�.
KARIJERA: Rezulta� vaših napora polako izlaze na vidjelo, pa će drugi gleda� da vas podrže. Ipak, ima još dosta toga oko čega će se treba� dogovara�, a tu će vješ�ne kao što su diplomacija, tolerancija i snošljivost nosi� prave bodove.
ZDRAVLJE&SAVJET: Manji pad imuniteta. Štedite se.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Djevica, Vaga, Jarac
Cimeri
centra šezdese�h godina 20. stoljeća
EDUARD LUKA MUDRI iz Čakovca i njegovi zamorčići
Nunu i Mimi su mala slatka čupava stvorenja koja idu “Mui! Mui!”
Voli i mačke i pse, kao i sve ostale krznene ili pernate životinje koje se može imati kao ljubimce. Posebno ga oduševljava kako meditativno djeluju na psihu jer su iskrene
Piše: Aleksandra Sklepić
Obitelji koje nemaju dvorište, a vole životinje, često pronalaze ljubimce koji s njima mogu biti sretni i u stanu, na malo prostora i bez šetnji prirodom. Takvi su ljubimci jednako privrženi svojim vlasnicima, unose u njihov život isto tako mnogo zabave i veselje, pa su i na taj način zadovoljni - kako životinjice, tako i njihovi ljudi. U Čakovcu smo upoznali mladog učitelja �izike koji obožava zamorčiće, te s njime u stanu žive dva čupava, predivna zamorčića - Nunu i Mimi.
Prvi kućni ljubimac
Eduardu Luki je bio hrčak Eduard Luka je magistar edukacije �izike i informatike. Ima 32 godine i radi kao učitelj �izike u OŠ Mursko Središće i OŠ Sveta Marija. Uz zamorce, aktivno se bavi nordijskim hodanjem, te je dopredsjednik Kluba nordijskog hodanja Međimurje. Voli odlaziti u teretanu, sluša glazbu (heavy metal i hard rock), te otkriva i podržava manje poznate bendove. U slobodno vrijeme rado svira bas gitaru, iako dosta manje nego kad je bio na faksu i u srednjoj školi, jer sada ima više obaveza. Voli kuhati i eksperimentirati sa začinima, zaigrati koju računalnu igru, pogledati dobar �ilm ili seriju i otići na kavu s prijateljima. Ispričao nam je kako je počela njegova ljubav prema zamorcima. Prvi kućni ljubimac mi je bio hrčak kojeg je tata dobio na poklon na poslu. Tada sam još išao u vrtić. Nakon hrčka smo udomili mačkicu Micka, no kako smo živjeli u
jako malom stanu, a mačka je imala neke indijanske gene te često doslovce jurcala po stanu rušeći stvari i mamine kaktuse, morali smo je dati djedu na selo. Nakon toga, kad sam imao oko deset godina, mama mi je kupila prvog zamorčića. Sjećam se da sam tada prvi put čuo riječ zamorac – što pak je to? I bilo je to malo slatko čupavo stvorenje koje ide „Mui! Mui!“ dok hoće salatu ili mrkvu. Od tada imam samo zamorce jer su mi ušli pod kožu. Voli sve krznene i pernate životinje koje mogu biti ljubimci
Eduard Luka nam je otkrio kako voli i druge životinje, pogotovo glodavce. Da može, rekao je, sigurno bi imao i nekog svisca ili kapibaru. Voli i mačke i pse, zapravo, voli sve krznene ili pernate životinje koje se može imati kao ljubimce. Posebno ga oduševljava kako meditativno djeluju na psihu jer su iskrene.
Nunu i Mimi vole se maziti i paziti
Nunu je crno-bijela ženka starosti 1 godine, a Mimi bež dečko starosti 2 godine.
Nunu i Mimi žive u odvojenim kavezima, hehe. To je drugi put kako sam fulao spol kod kupnje zamoraca, pa sam kupio mužjaka i ženkicu, rekao nam je Eduard Luka. Prošli put, još u srednjoj školi, sam prvi put pogriješio, no ostavili smo ih nek se vole i imali 2-3 legla koje smo podijelili prijateljima ili mijenjali za piljevinu, sijeno i hranu u zoo centru. Kasnije smo ih isto razdvojili, jer su se previše voljeli, pa se situacija
otimala kontroli, ispričao nam je u smijehu. U starom stanu sam zamorce čuvao u kuhinji i pošto nije bilo puno kablova (zamorci obožavaju gristi sve vrste kablova)
mogli su slobodno šetati po kuhinji. Sad to u sobi nažalost ne mogu, već si ih stavim na veliki krevet i mazim i pazim. Mazni su inače i znaju presti kao mačke.
Zamorci traže posebnu ishranu i vitamine
Iako bi netko pomislio da su zamorci tek “obični” glodavci, briga za njih zahtijeva posebnu ishranu, vitamine i redovito čišćenje. Zamorci na dnevnoj bazi moraju imati pristup sijenu ili bar peletima od sijena za zamorčiće jer im to poboljšava probavu. Uz to, daje im se čista voda s par kapi C vitamina, specijalno namijenjeno za njih, jer ne mogu sami sintetizirati vitamin kao npr. štakori. Dajem im zrnje za zamorce, svježe povrće (treba paziti s povrćem koje je bogato kalcijem jer im se stvaraju bubrežni kamenci), voće u manjoj količini i ne sušeno zbog šećera. Mogu jesti i često vole jesti
Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.
sušeni kruh, no ne previše zbog mogućeg dijabetesa. Bitno je i redovno čišćenje kaveza i stavljanje čiste piljevine. Zamorci inače žive 4 do 8 godina. Druželjubivi su i poželjno je imati bar dva da se ne osjećaju usamljeno i da im bude zabavno.
Tvrdoglavi su, no može ih se naučiti neke jednostavnije trikove
Zamorci su meni prirasli srcu jer su kao mala djeca. Tvrdoglavi su, no može ih se naučiti na neke jednostavnije trikove. Taj njihov “mui mui” kojim se glasaju mi je jako sladak i prirastao srcu. Vole papati i dušu bi dali za list puterice ili kristalke s dedinog vrta.
Eduard Luka nam je još ispričao da zamorci inače žive 4 do 8 godina. Nisu uopće agresivni i imaju veliku toleranciju, pa mogu živjeti u istospolnom paru. Nikad ga nisu ugrizli, samo znaju primiti zubima kad im je dosta maženja i čekaju neki komad sočne paprike. Svaki zamorac voli i preferira različitu hranu. Nunu i Mimi ne žele uopće voće ili suhi kruh. Inače su dosta pametni za tak malo stvorenje, na YouTube kanalu ima mnogo videa s trikovima koje su ljudi naučili zamorce, rekao nam je. Na kraju, Eduard Luka nam je otkrio i jednu zanimljivost : male bebe zamorci se rađaju s otvorenim očima, krznom i zubima, te odmah od rođenja, uz sisanje mogu jesti i krutu hranu.
Eduard Luka i zamorac Mimi
Nunu i Mimi obožavaju gristi kable, pa ponekad moraju boraviti u kavezima
HUMORESKA
Prigovor savjesti
Tihomira je počela hvatati blaga panika. Na televiziji su objavili kako Vlada najavljuje uvođenje obveznog vojnog roka. Napunivši 27 godina postaje vojni obveznik i to mu se nije nimalo sviđalo, kao ni većini njegovih vršnjaka. Zamijeniti sve ove dosadašnje blagodati u obliku kasnog ustajanja, izbjegavanja kućanskih poslova i stalne promjene poslodavaca tražeći bolje uvjete i veću plaću… Još zaigran i zabave željni mladac radije noći provodi po opskurnim lokalima, a dane izležavajući se, pozirajući u reklamama i hraneći se brzom prehranom. Roditeljski džeparac ili povremeni honorar brzo se potroši pa svaki prihod treba sagledati iz više kutova i ne odbijati. U vijestima se spominje 1.200 eura na mjesec, dakako uz plaćen smještaj, hranu i tjelovježbu. U doba ratnih zbivanja u svijetu poželjno je znati služiti se oružjem. To je, nažalost, postao prestiž. Njegov partner Luka imponira svojim tetovažama na dobro isklesanom tijelu kojemu Tiho zasigurno nije mogao odoljeti. Dok su tako ćaskali ispijajući koktelčiće Luka će zainteresirano:
- Ako pristaneš, obećaj da ćeš mi ostati vjeran. - Pa, ovaj, naravno, nesigurno će ovaj. Postupno mu je bivalo sve jasnije kako neće dugo moći izbjegavati ovu časnu dužnost. Nije ga toliko bilo strah oružja koliko nametnuta stega i stil života koji se stubokom mijenja. Najugodnije se osjeća kod kuće, s društvom i da može raditi što i kada želi.
Najviše ga nervira kad bi mu drugi upravljali životom i navikama. Toga se istinski grozio. A upravo takvi su mu roditelji. Tradicionalisti. Majka skromna učiteljica, a otac savjesni policajac. Za pravog katolika se očekuje da se samostalno prijavi u vojsku bez razmišljanja. No, ne i Tihomir. Rano ustajanje, obveze, osamostaljivanje nipošto nisu bili njegov životni kredo.
Baš za večeras je dogovorio druženje u parovima pod maskama. Ljubavnik će odjenuti maskirnu o�icirsku uniformu, a on će se pojaviti u halji redovnice. Putem u noćni bar Luka ga je vidno zezao: - Prije ćeš se zarediti nego što će od tebe postati častan vojnik.
Ulaskom u objekt iz kojega je treštala glasna turbo-folk glazba, a laseri svih boja parali rožnice posjetitelja, ništa nije dalo naslutiti da današnje generacije mladih pojma imaju o domovini, državnoj obrani, nacionalnoj sigurnosti i ostalim preozbiljnim temama.
Virtualni svijet je to, prožet igricama, izmišljenim likovima, s odmakom od realnosti, istinskih vrijednosti i iskrenih osjećaja. U doba „lažnjaka“ kojima smo okruženi teško možemo očekivati pravog prijatelja, doživotnog partnera i osobu od povjerenja. Tihomir je, poput većine, izuzetno podložan utjecaju okoline i nametnutih trendova.
Sluša se, gleda se, čita, posjećuje… samo ono što ekipa predloži. Malo tko želi biti jedinka posebna po nečemu prepoznatljivome. Talenti koji se cijene mjere se brojem lajkova ili pratitelja na društvenim mrežama. Luka je posve preobratio Tihomira tako što ga je od mirnog povučenog mladića uveo u svijet odraslih „s neke druge, nedozvoljene strane“ – neslužbeno izopćenih zbog konzumacije opijata i seksualnog opredjeljenja. Presudna je bila Parada ponosa prije četiri godine u Zagrebu. Otada se skrivaju u potkrovlju kuće Lukinog prijatelja s fakulteta. Mekušac Tiho je očito „žensko“ u toj neprihvaćenoj vezi od strane bliskih poznanika. - Vodimo ljubav, a ne rat, davno je netko zapisao. Samo u doba nastanka ove parole nije se imalo u vidu da isti spol međusobno razmjenjuje nježnosti. Glavom mu je prostrujala misao kako bi u moderno opremljenim vojarnama mogao upoznati kojeg zgodnog mladića, podružiti se pod tušem, konzumirati ono što možda dosad nije. Ipak, ne želi propustiti sljedeće adrenalinske događaje poput: Amazinge, Paintballa i raftinga na Mrežnici, novi koncert Prijovićke za koji je već nabavio ulaznice. Jer tako uživa hrvatska mladež, daleko od briga što će biti sutra, na ponos domovini. Pred samu zoru, prilično pijan i dezorijentiran, završio je na bolničkom stolu Vinogradske. Trovanje alkoholom i dobro išibana guzica rezime su noći dostojne stroge pokore. Otvorivši oči nakon što su mu ispumpali želudac i premotali rane kao nakon najžešćeg borbenog djelovanja na prvoj crti obrane odlučio je rezolutno: -Pod hitno mi je potrebna žena!
Dražen Jergović
PROGNOZA VREMENA za sljedećih 7 dana
Nova promjena za vikend
VREMENSKA SLIKA: Do pred tjedan dana ljeto je još suvereno vladalo s visokim temperaturama preko 30, u nekim danima i preko 35 stupnjeva. No, prošli vikend se vrijeme značajno promijenilo uz obilniju kišu i osvježenje pa u ovom tjednu više nema vrućina. Sredina tjedna će biti uglavnom suha i sunčanija, a onda tijekom vikenda dolazi novo osvježenje s pljuskovima. Čini se da bi s početkom novog tjedna vrijeme opet trebalo biti sunčanije. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: Sredinom ovog tjedna će vrijeme biti stabilnije. Zato će i petak proći uglavnom suho uz duža sunčana razdoblja. Rijetko gdje je uz kakav oblak moguć kratki lokalni pljusak, uglavnom po Sloveniji i gorskom dijelu Hrvatske. Jutarnja temperatura oko 14, a najviša dnevna u polaganom porastu. No, zasad nisu na vidiku no-
ve vrućine jer će maksimalna temperatura ostati između 28 i 30 stupnjeva. Već tijekom subote opet raste mogućnost za naoblačenje s kišom ili grmljavinskim pljuskovima. Uz tu promjenu dolazi i osvježenje sa sjevernim vjetrom, pa će subotnja popodnevna temperatura biti nekoliko stupnjeva niža nego u petak.
Subotnja večer, noć na nedjelju i nedjeljno jutro izgledaju dosta promjenjivo. Puno oblaka uz veliku vjerojatnost za kišu ili pljuskove s grmljavinom. To će pratiti sjeverni vjetar i novo osvježenje pa će opet doći do pada temperature. U nedjelju poslijepodne kiša bi trebala prestati, moguće je i razvedravanje, ali ostaje svježe. Nedjeljna dnevna temperatura bit će oko ili samo malo iznad 20 stupnjeva. Čini se da onda s prvim danom novog tjedna dolazi opet ljepše vrijeme. U ponedjeljak ujutro mjestimice
KOZERIJA
Prosječna plaća RKT svećenika je 1.000 eura, bez godina staža i dječjeg dodatka.
Danko Ivšinović
HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović Rješenje mozgalice objavljene u broju 1558. pronađite na
Ako kolovoz žeže, vino teče
kratkotrajna magla, a danju većinom suho i djelomično sunčano. Puhat će slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura od 10 do 14, a najviša dnevna oko 25 Celzijevih stupnjeva. Mala je mogućnost za kraći pljusak.
Utorak bi također trebao proći suho i djelomično sunčano. Noć i jutro svježi, a danju malo toplije. No, potkraj utorka i oko srijede postoji mo-
gućnost da nas okrzne jedna nova fronta i donese novu dozu osvježenja uz sjeverni vjetar i mjestimične pljuskove. I četvrtak bi još mogao biti promjenjiv i svjež, ali zatim bi krajem tjedna opet moglo doći više sunčanih dana. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 31.7.2025.)
• 3. kolovoza 1877. god. nevrijeme s pijavicom na otoku Braču
• 4. kolovoza 1981. god. u Pločama izmjerena dosad najviša temperatura u Hrvatskoj 42,8 stupnjeva.
- pronađi 10 razlika Pučka meteorologija
VICOTEKA MOZGALICA
Stop
Voze se dva debila u autu, najedanput vozač uzvikne:
- Upomoć! Ne rade nam kočnice!
Suvozač odgovara:
- Ne brini, na kraju ulice ima znak STOP!
Veterinar
Razboli se veterinar i ode doktoru na pregled.
Sjedne na stolicu, a doktor ga pita:
- Kaži mi što ti je?, a veterinar na to:
- EEEEE, lako ti je tako, pitaš i znaš... Pepeo
- U ovoj vazi je pepeo moga muza!
- Oh, nisam znao da je umro!
- Ma nije umro, samo je lijen uzeti pepeljaru!
Film
Ušla dva miša u videoteku i počnu jesti �ilmsku traku. Pita prvi miš drugog:
- Jel` dobar �ilm ?
- Dobar, dobar samo je knjiga bolja.
Roda
Fata je odlučila povesti malog Mujicu u zoološki, pa će on:
- Mama, mama, možemo ići vidjeti rodu?
Fata zbunjeno klimne, a Mujica veselo objavi:
- Nadam se da će me prepoznati!
Autor: Mladen Mrčela
stranici 25.
SKANDINAVKA
Zakaj braniteli reda delajo v Lepoj našoj?
To se pita, a što drugi nek istoričar Hrvoje Klasič mam posle čim je zazvedil kaj so braniteli i građani grada Solina (posle Siska) stornerali koncertlina srpskomo pevačo Momčilo Bajagičo Bajagi. Kak nas je lepo podučil drug Hrvoje Klasič neje dobro, neje demokratično, a niti pak lepo kaj smo ne pustili Bajago kaj bi popeval vu Solino. A braniteli, šteri so bili protiv, so ne pozabili kak je Bajaga za vreme Domovinskoga rata popeval četnikima i prepravljal jiv je kaj bodo išli v Lepo našo kak bi pomogli kaj se preselili državna meja na crto Virovitica – Karlovac – Karlobag, štero so naši sosedi sejali odnegda, a nešternima ta meja još dendenes nejde vum glave. Dok mo je pasalo unda je Bajaga popeval našim agresorima, a ve bi hodil k nam peneze služit. Moremo čoveka razmiti jerbo si mora i on negdi peneze zaslužiti, očem reči, mora i on od nečega živeti, ali nikak nebrem razmeti kak si je ruon nas zebral, a dok je bil mlajši, dok smo ratuvali jeni protiv drugih unda je bil na drugoj, protivničkoj strani. Kak smo rekli, Bajago bi još mogli nekak razmeti, ali našega istoričara Hrvoja Klasiča jako nikak. A kak bi ga mogli razmeti jerbo je nigdar ne zel v roke olovko i papera i nekaj napisal protiv Pule, Siska, Zagreba (do prekfčera) i kaj nam dale nabrajal naše grade šteri so ne šteli pustiti Thompsona kaj bi prijim popeval. Ne sam da je ne nikaj napisal nek je ne niti glasa zdigel, unda je to ne bilo protiv demokracije, unda je to bilo se vredo jerbo je Marko Perkovič bil pitanjo, a ve dok se je to pripetilo Bajagi ve je počel puhati čistam drugi veter. I ne sam to, ve se Hrvoje čudi kaj se posluša branitele kak da ne zna što je natiral četnike nazaj prek Drine na svoj hatar i tak nam omogučil slobodno i naovisno Lepo našo. Jako mi je čudno kak Hrvoje Klasič ne zna kaj je bilo od 1991. – 1995, kak ne zna što je pobedil v Domovinskomo rato, kak ne zna kaj je bilo 5.augustuša 1995. i kaj je bilo posle Oluje, a se zna kaj je bilo v Brezovici 41, Srbo 41. Jasenovco ili pak vu Zagrebo
Ak nešči zna svojega posla unda je to Damir Novakov
45? No, ak bodete ga nekaj pitali za Bleiburg, Jazovko, Tezno, Macelj, Hudo jamo tu se več ničega nebre zmisliti jerbo ga je unda ne bilo na ovomo sveto. Tak vam je to dok istoričari predavlejo povjest!
A kaj bi još sega čuli od Hrvoja da je del na tapeto sosede Mađare?
Kaj bi sega čuli o demokraciji da je naš Hrvoje zel na tapeto soseda Orbana šteri je zabranil gej parado, parado ponosa, po glavnomo mađarskomo grado Pešti. Zabranil ga je jeden den predi nek je peršecija morala genuti, a pederi i lezbijke so več bile v niskomo starto. Rekel je da neče kaj mo bodo seksualne manjine i rodne ideologije odgajale deco i mele glavno reč vu zabavištima i školama i kaj se ne bodo mešale v odgoj familiji. Neje da v semo podržavlem Orbana jerbo on još navek seja Veliko Mađarsko i podržavle Rusijo, ali kaj se gej parade dotikavle tu ima praf. Ne tre vu semo poslušati Evropo i Brisel. Najgerek sam kaj bode itak drug Hrvoje Klasič napisal o demokraciji vu Srbo predi pet dni de so se zišli naši braniteli i demokrati Milčija Pupovca. Jako sam najgerek!
Neje več niti bažolj kaj je negda bil?
Negda je bažolj bil hrana za bokce (čitaj: sirotinjo), a ve vu 21. stoletjo se je to se spremenilo. Najme kaj, negda je saka hiža sadila bažolja po svojemo poljo, po kuruzama i kalampero, po vrtima i vrčakima i bažolj je bil na stolo nejmeje dva – tri pot na tjeden, a ne sam v petek. Ak ga ne bilo nikaj drugoga bažolj je bil furt pre roki i mogel je zameniti se od mesa, pečenki, trganci, klobasi, kremenatlini… Mesto sega čega ga ne bilo bažolj je bil tu kaj popuni jelovnike, očem reči,stola, tajere i želoce. No, ve so došla čistam druga vremena, ve i po stolima puše čistam drugi veter tak da nebre na stol dojti nikaj kaj je ne po voli onima šteri sedijo okoli stolov. Znate kak je to denes vu vreme umjetne inteligencije niti mi obični smrtniki nečemo bilo kaj jesti, točneše rečeno bažolja smo hitili vum z jelovnikov, očem reči, doli z kuhinskih stolov. A dok je tak unda je i bažolj repa zdigel i došel med preštimane hrane pak mo je unda i takša cena na čakoskomo pijaco. Morete veruvati, prosim vas lepo, kaj mladi bažolj košta 12 ojerov za kilo? Dražeši je od teletine, a z svinjetine se norca dela. Veruvali vi
to meni ili ne, ali je tak. Imate praf dok velite da ga ne moraš kupiti ak ti je predragi, ali ako ga očeš jesti, ak ti je došla želja unda moraš roko globoko porinuti v žep ak očeš meti bažola na stolo, očem reči, vu tajero. Najgerek sam, jako sam najgerek je li se vetri po denešjemo mladomo bažolo čujejo tak dauko kak so se negda čuli po staromo bažoljo? Neje bilo tak zdavnja dok so nas političari kupuvali z bažoljom z prvi maj kaj smo jim unda davali glase tri tjedne posle. Tak je bilo, a denes kuliko vidimo, bažlja nam morejo ponuditi sam pravi i močni političari. Negda smo se zbrčkavali z bažolja, a denes ga moremo sam senjati, a ako ga vidite nekomo na stolo unda znajte da ste došli vu hižo kulaka!?
Seposot sparine i vručine sam osvježenje z Maloga Mihaljevca
Dok so vručine unda so i sparine i dok je nejbole vroče vu sredini meseca juljuša unda nam, sako leto, dohaja osvježenje z Maloga Mihaljevca. Tak je bilo i ovo leto. Neje to nikaj novoga jerbo nam je več sima poznato kak je v Malomo Mihaljevco za humor, veselje i dobro raspoložeje zaduženi čovek šteri je navek dobre vole, a k tomo je i karikaturista, a to je Damir Novakov. Nejpredi nas je se, šteri imamo radi humora i veselje, razveselila nagrada z Turske štero je za svoje karikature dobil organizator „Dnevov smeha i humora“ Damir Novakov. Znuomo da Damir ne govori turski, ali jegove svetske karikature razmijo si šteri jiv vidimo pak je tak bilo i v Turskoj, šteri so ne naše vere. V Malomo Mihaljevco so glavne žene, a brzčas morajo biti jako dobre ka jiv moški ne sam magadijo nek i podržavlejo. I ovo leto so si oni šteri so došli vu Mali Mihaljevec mogli videti igrokaze šteri so nas nasmijali do suza. Znate kuliko to vredi dok žene vodijo glavno reč, to je ruon kak doma sam nam je doma ne do smeha.
Kak i sako leto tak je i ovo leto zišel novi humoristički časopis „Zlatna smoliga“, a ovo leto je zišla i kniga karikaturi. Još nekaj, i ovo leto je bila izložba karikaturi, a svoje so karikature izlagali Marko Ivič iz Solina i Nikola Listeš iz Kaštel Sučurca. Kak bi to rekli karikature povežuvlejo naš plavi Jadran i naše zeleno Međimorje. Kaj so ne uspeli naši političari i turistički težaki to je uspelo Damiro Novako.
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Stanko Štefok - sportski stup Donjeg Kraljevca
Na utrci Kraljevec run naišli smo na Stanka Štefoka iz Donjeg Kraljevca, poznat prvenstveno kao predsjednik i aktivni igrač Nogometnog kluba Kraljevčan 38, a preuzeo je i organizaciju utrke Kraljevec run. Osim što je sportaš, Stanko Štefok također vodi klub u or-
ganizacijskom i upravljačkom smislu, što potvrđuje njegovu važnost. Stanko Štefok je rođen u Čakovcu 1985. godine, a njegovo sportsko iskustvo uključuje periode i u prvoligaškim klubovima, pa čak i probu u Hajduku iz Splita. (mg)
