Issuu

str. 8

ISPOVIJEST okrivljenika Brune Hančića i Denija Pikla:

www.mnovine.hr

EKSKLUZIVNO Ne poričemo svoju reputaciju smo 'loši dečki', no Pergara ZA MN da u Guruu nismo ni taknuli!

Godina XVI.

Broj 838.

^akovec, UTORAK, 27. rujna 2011.

Cijena 7 kuna

DOGAĐAJ KAKVIH JE HRVATSKA ŽELJNA

“Tehnix” otvorio petu tvornicu i sunčanu elektranu od 102 kW

str. 2

str. 3

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA otpremninama se rješava viška uprave

www.mnovine.hr

SVAKI DAN SVJEŽE VIJESTI

Na listi za odlazak desetero radnika

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

media str. 5

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

27. rujna 2011.

SVE ANOST U DONJEM KRALJEVCU - vode a kompanija u ekoindustriji “Tehnix” slavi 20. obljetnicu i otvara novu tvornicu, te sun anu elektranu od 102 kW

“Tehnix” je ve sada zakora io u budu nost! Na sve anosti u Donjem Kraljevcu ovaj ponedjeljak vode a kompanija u ekoindustriji u ovom dijelu Europe “Tehnix” obilježila je svoju dvadesetu obljetnicu otvaranjem pete po redu tvornice te novoizgra ene solarne centrale snage 102 kW, koju je otvorio predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi , uz brojne uzvanike iz poslovnog i politi kog okružja Hrvatske i goste iz europskih kompanija. Vlasnik kompanije “Tehnix” uro Horvat, ujedno lan Savjeta za gospodarstvo predsjednika Republike, iznio je da je vrijednost nove investicije oko tri milijuna eura, a zapošljavat

e oko sto radnika i stru njaka. U novootvorenom pogonu proizvodit e se tehnologija za suvremeno gospodarenje otpadom i nadogra ivati ekovozila EKOMUNAL. “Tehnix” je vode e poduze e u Hrvatskoj i Europi za projektiranje, proizvodnju i servisiranje postrojenja, strojeva i opreme koji su u funkciji zaštite okoliša. Kompanija ima 300 zaposlenih, te vrhunski menadžment, kao i stru njake svih pro ila. Ukupno u kompaniji “Tehnix” u tvornicama u drugim zemljama i predstavništvima radi oko 500 zaposlenih. Proizvodi kompanije plasiraju

se najviše na europsko i druga svjetska tržišta, a oko 80 posto ukupne se proizvodnje izvozi. Nova sun ana elektrana od 102 kW ve je spojena na elektrosustav i elektri nu mrežu i najve a je u ovom trenutku u Hrvatskoj kad je rije o solarnim centralama, a elektri na energija prodaje se u mrežu po povlaštenoj cijeni, a prema pravilniku regulatora. Uz veliku sun anu centralu, “Tehnix” je usvojio proizvodnju i malih pokretnih sun anih elektrana snage 10 kW za koje ne treba gra evinska dozvola, a koje služe za smještaj radnika u kontejnerskim naseljima. uro Horvat, vlasnik Tehnixa, u poslovnom krugu izgradio je petu po redu tvornicu

U roku od mjesec dana i hale u Rumunjskoj i Beogradu

Tehnix kontinuirano slijedi trendove i u tehnologiji pa je novoizgra ena solarna centrala snage 102 kW bila logi ni slijed u njihovu razvoju

Tvrtka “Tehnix” prakti ki u roku od mjesec dana otvara tri proizvodna pogona, uz ovaj kod ku e, još dva u inozemstvu. Jedan u Rumunjskoj, a drugi u Beogradu u Srbiji. Novi proizvodni prostor u Donjem Kraljevcu veli ine je 2.500 etvornih metara i nalazi se u sklopu njihova poslovnog kruga. Za dva tjedna otvorit e novu tvornicu u Rumunjskoj

za potrebe tamošnjeg tržišta, a za mjesec dana u Beogradu u Srbiji za potrebe srbijanskog i ruskog tržišta, najavio je uro Horvat, vlasnik Tehnixa. Investicija u Donjem Kraljevcu vrijedna je tri milijuna eura, od ega je dva milijuna osigurano iz vlastitih prihoda, a milijun eura uz pomo HBOR-a koji prati Tehnix u njegovim investicijama. (J.Š.)

Nekoliko takvih manjih solarnih centrala ve je isporu eno vode im europskim tvrtkama, s time da treba znati da je snaga od 10 kW dovoljna za potrebe etiri prosje ne ku e. U sklopu proslave 20. obljetnice tvrtke “Tehnix” održan je i okrugli stol koji je nosio naziv “Razvoj me imurske industrije i prilago avanje poslovanja EU”, na kojemu su govorili prof. dr. sc. Boris Cota, predsjednik Savjeta za gospodarstvo predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovi a, župan Ivica Perho , voditelj konferencije i direktor tvrtke “Tehnix” uro Horvat, a više o svemu donosimo u idu em broju. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

Nasilje treba obavezno prijaviti nadležnim institucijama! Anketa “Pod vurom”

Miljenka Toplek, akovec – Jasno, prijavila bih nasilje, i to Centru za socijalnu skrb. Policiji iskreno baš i ne bih, jer oni imaju neki svoj tretman, smatraju te suu esnikom. Službe su danas nedovoljno djelotvorne, a velika stvar su ve ovi SOS telefoni jer su ljudi puno otvoreniji preko telefona nego licem u lice, u tom bi se smjeru trebalo više raditi – bilo volonterski, bilo službeno putem nekih institucija.

Iako je mnogima na bilo koji vid zlostavljanja u obitelji svog susjeda ili poznanika najlakše zatvoriti o i i pretvarati se da je

Mirjana Mar ec, Knezovec – Iskreno, ne znam. Znam da bih trebala, i znam kome bih trebala prijaviti nasilje, ali mi smo jako konzervativna sredina i nisam sigurna bih li time napravila više koristi ili štete. Ne bojim se da bih naštetila sebi, ali u takvim slu ajevima je uvriježeno mišljenje da je nasilje normalno. Možda da sam u nekoj ve oj urbanoj sredini, bilo bi sasvim druga ije, ali danas na selu gurati nos u tu e poslove ... teško.

to problem samo nasilnika i njegove žrtve, upravo se takvim ponašanjem omogu ava daljnje nesmetano provo enje nasilništva.

Naši su sugra ani po tom pitanju jasnog i odlu nog stava – nasilje u svakom slu aju treba prijaviti, iako e tek rijetki iskreno priznati

da zbog naše male sredine u kojoj se sve sazna ne znaju bi li time u inili više štete ili koristi. U jednom su ipak složni – institucije ne

rade svoj posao dovoljno dobro, emu, na žalost, svake godine svjedo i novi broj ubijenih žena žrtava nasilja. (bš)

Emil Horvat, akovec – Normalno, nasilje bih prijavio policiji, sam se nemam ega bojati. Jesu li službe u inkovite ili nisu, tema je za drugu diskusiju, ali nasilje se treba prijaviti. Treba djelovati, iako to ne može pojedinac, to je ipak zada a institucija. Trebalo bi donijeti strože zakone koji bi držali nasilnika dalje od žrtve i koji bi mu omogu ili lije enje.

Damira Vresk, akovec – Nasilje bih svakako prijavila. To mi je uostalom i obaveza i u redu je prijaviti, nadam se da bih skupila hrabrosti i da bih prijavila, ili policiji ili pak Centru za socijalnu skrb. Institucije odgovorne za ovakve slu ajeve i nisu baš djelotvorne, jer se nakon prijave nasilnici redovito vra aju na slobodu, što vidimo i po primjeru žena koje su nedavno ubijene – službe o ito ne rade svoj posao. Bojan Hunjadi, Savska Ves – Nasilje se po zakonu mora prijaviti, jer ako ne prijaviš automatski si suu esnik, a svoju bih prijavu podnio policiji. Što se ti e institucija, neke jesu djelotvorne, dok druge ipak nisu. Ono što nam svakako treba jesu sigurne ku e, otprilike veli ine bivše vojarne u akovcu, koliko je nasilje danas, na žalost, proširena pojava.

Ivica Dodlek, Belica – Nasilje bih de initivno prijavio, ne bih se ni ega osobno bojao. To bih prijavio policiji, mada sam mišljenja da nadležne službe nisu baš djelotvorne. Svakako bi trebalo uvesti strožu zakonsku regulativu, ali bi trebalo osnovati i više savjetovališta za žrtve nasilja. (foto: Zlatko Vrzan)

27. rujna 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NI ŽUPANIJSKI PRORA UN NIJE POŠTE EN KRIZE - u etvrtak odluka o sudbini zgrade “Scheier“ i zemljištu na vojarni - prodajnu galeriju, dok bi se na katu nalazio kulturni, glazbeni, konferencijski i izložbeni centar. Dr ug u ponudu da la je Erste&Steiermärkische bank, koja je iskazala interes za zakup nekretnine na odre eno vrijeme od maksimalnih sedam mjeseci, a radi pružanja bankarskih usluga. Pismom namjere za korištenje zgrada Me imurskoj županiji obratila se i Lidija Bajuk, dipl. etnologinja i antopologinja, predsjednica udruge MATAPUR iz Zasadbrega, u kojoj je izložila svoj edukativno - etnografski projekt o uvanja i popularizacije etnomuzikološke i predajne hrvatske baštine iz Me imurja. Naime, prijedlog navedene udruge jest da putem novoosnovane institucije, s djelomi nom ili potpunom autonomijom poslovanja (npr. putem Muzeja nematerijalne kulture baštine Me imurja ili putem neke druge ustanove),na interaktivan i multimedijalan na in predstavi i popularizira nematerijalna kulturna baština Me imurja, Hrvatske, ali i drugih zemalja, a Scheierovu zgradu predložila je kao mjesto te realizacije. Me imurski župan u prijedlogu odluke za Skupštinu Me imurske županije, koja e se održati u etvrtak 29. rujna, predlaže sasvim novu odluku. Više ne odluku o prodaji, nego davanje zgrade u jednogodišnji najam putem javnog natje aja, pri emu bi zakupninu utvrdio ovlašteni procjenitelj.

EURO-UNIT iz Slakovca i Erste&Steiermärkische bank interesenti za zgradu - Župan sada više naginje najmu nego prodaji

Krajem srpnja ove godine me imurski župan Ivica Perho raspisao je javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju Scheierove zgrade. Na to se odlu io zbog sve praznije županijske blagajne i milijunskih obveze koje treba namirivati iz dana u dan. Istini za volju, ak ni prodaja te zgrade

ne bi pokrpala sve rupe, pa se uz zgradu “Scheier“ prodaje i zemljište na podru ju vojarne. No, ponude koje su došle i za zgradu i za zemljište nisu obe avaju e. Do isteka roka za iskazivanje interesa za kupnju Scheierice zaprimljeno je samo jedno pismo namjere, u kojem je kao planira-

na namjena nekretnine izražena uslužna djelatnost, što se u ovom trenutku ne poklapa s namjenom predvi enom DPU-om Grada akovca. Izvan roka odre enog javnim pozivom zaprimljena su dva pisma namjere, i to: društva EURO-UNIT iz Slakovca, koje je osim za kupnju

nekretnine zainteresirano i za javno - privatno partnerstvo, koncesiju i najam, ovisno o stanju nekretnine, nakon pregleda troškova održavanja, ponu enih uvjeta suradnje, cijene i izrade studije isplativosti. Oni bi u prizemlju imalo ure enu glazbeno

Za zemljište na vojarni tražili kupce, a dobili samo ponudu o kompenzaciji Na javni natje aj za prodaju nekretnine na podru ju gospodarske zone “Poslovni park Me imurje“ i javni natje aj za prodaju nekretnine u vlasništvu Me imurske županije (južni dio vojarne u akovcu), radi se u oba

natje aja o više estica po razli itim cijenama, po evši od 16 do 65 eura za etvorni metar, do isteka roka zaprimljena je samo jedna ponuda, i to od strane društva TEAM d.d. iz akovca. Navedeno društvo dalo je ponudu za kupnju dijela nekretnine u naravi neplodnog zemljišta, površine od 152.350 m2 (zapadni dio Poslovne zone Me imurje). Ponuda navedenoga društva za kupnju navedenih 152.350,00 m² iznosi 19,085.570,59 kn, odnosno 125,27 kn ili 16,81 eura za 1 m² nekretnine, koji iznos odgovara visini ugovorenih radova na temelju prijedloga ugovora o ustupanju radova na izgradnji objekata za skladištenje UbS-a na VSK-u “Hrvatski ždral“, u kojemu je TEAM d.d. predvi en za izvo a a radova, a MORH naru itelj radova. Me imurska se županija prilikom primopredaje vojarne od strane Vlade obvezala izgraditi ta skladišta i TEAM sada zapravo predlaže Županiji kompenzaciju umjesto pla anja za rodove ustupanje navedenog zemljišta. Me utim, povjerenstvo koje je izvršilo analizu pristigle ponude predložilo je županu Me imurske županije da ne prihvati prijedlog ponude, i to iz dva razloga. Prvi razlog je taj što je ponu ena po etna cijena za nekretninu (16,81 eura za 1 m² ) bitno manja od oglašene (36 eura za 1m²), dok je drugi razlog taj što je Me imurska županija s MORH-om još uvijek u pregovorima glede obveze izgradnje vojnih skladišta, stoga ugovor o ustupanju radova na izgradnji objekata za skladištenje UbS-a na VSK-u “Hrvatski ždral“ još uvijek nije potpisan. Kako sada stvari stoje, rupe u prora unu Županije ne e biti lako napuniti ni odlukama o prodaji županijskih nekretnina, jer i potencijalni kupci u recesiji kalkuliraju ... (BMO)

ME IMURSKA ŽUPANIJA otpremninama se rješava viška uprave

Na listi za odlazak desetero zaposlenika U cilju racionalizacije rada tijela uprave Me imurske županije te smanjenja broja zaposlenih, županijskoj Skupštini, koja e se održati u etvrtak 29. rujna, predlaže se donošenje odluke o isplati poticajnih otpremnina onim službenicima i namještenicima kojima e se utvrditi prestanak službe po sili zakona, i to zbog poslovno i osobno uvjetovanih razloga. Radi se o službenicima, odnosno namještenicima koji prvenstveno ostvaruju uvjete

za prijevremenu starosnu mirovinu u ovoj ili idu oj godini. Ovu godinu uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruje deset službenika. Od tih deset službenika dvije su službenice ve ostvarile uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu i u razgovorima sa županom prihvatile predloženu visinu otpremnine. Kako kolektivni ugovor za zaposlene još uvijek nije donesen, odluku o uvjetima i visini otpremnine može donijeti Skupština.

Pogubna vrsta demokracije Nedostatak demokracije u politi kim strankama javna je tajna hrvatske politi ke scene ve duže vrijeme. Ako se usporede hrvatske politi ke stranke s njema kim ili francuskim politi kim strankama, vidjet e se da naše stranke sve odreda boluju od manjka demokrati nosti, iako neke govore da su demokrati nije nego druge. Drugim rije ima, u doma im politi kim strankama mnogo je manje politi ke demokracije nego, na primjer, u Hrvatskom

saboru i na javnoj politi koj sceni. To i ne udi, predsjednici politi kih stranaka teže apsolutnoj vlasti u stranci i kad je se jednom do epaju, ne puštaju je iz ruku. Jednom izabrani, smatraju da je njihova funkcija gotovo doživotna, a tako se i ponašaju, poput ruskih gubernatora. Oni uvijek najbolje znaju što je dobro i za njih i za stranku. Primjera u svim strankama ima na pretek, a da se nekoga posebno ne spominje. U nedostatku demokracije predsjednici stranaka postaju

doživotni vo e, osobe koje nitko ne dovodi u pitanje, pa nije udno što hrvatskom demokracijom vladaju ve dvadesetak godina isti ljudi, uz pokoji izuzetak. Gra anima pak je odluka o tome koga e od desetak ili dvadesetak elnika politi kih stranaka izabrati na izborima sve teže i teža, jer su i sami svjesni da imaju jako sužen izbor jednih te istih koji se izmjenjuju na vlasti. Zbog toga izbori postaju dosadni i nije udo što je sve manje onih koji izlaze na birališta. Tako zbog

Zbog toga se u etvrtak na dnevnom redu nalazi odluka o uvjetima i visini otpremnina za one kojima bi u Županiji prestao rad u ovoj i idu oj godini. S obzirom na prihode u županijskom prora una, predlaže se da se službenicima, odnosno namještenicima isplati 3.500 kuna za svaku godinu radnog staža provedenog u tijelima uprave Me imurske županije, odnosno njenim pravnim prethodnicima, i po 1.000 kuna za svaku

manjka demokracije u strankama, što se do sada smatralo unutarnjim pitanjima svake stranke, stradaju gra ani na izborima jer imaju sužene mogu nosti izbora. To traje ve duže vrijeme. Na žalost, naše politi ke stranke ispod su razine politi koga javnog demokratskog života i nemaju dostignuti unutarnji stupanj demokracije kakav prodaju u medijima. Manje se zna i govori o tome da je demokracija politi ki i povijesni proces koji je vezan uz napredak društva i njegovih potencijala. Demokracija je za naše doba i doba dvadesetog stolje a bila razlika izme u univerzalizma slobode i jednakosti i neslobode.

godinu radnog staža provedenog izvan tijela uprave Me imurske županije, odnosno njenim pravnim prethodnicima (nekadašnjoj Op ini akovec). Otpremnine su prikazane u neto iznosima. Isplata otpremnine predlaže se u dvije jednake rate. Prva rata isplatila bi se najkasnije u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, a druga bi se rata isplatila u roku od 6 mjeseci od dana prestanka radnog odnosa. (BMO)

No, za mladu generaciju koja dolazi sadašnji je razvoj demokrati nosti naprosto preuzak i smiješan, generacija koja dolazi gotovo da mrzi svoje o eve zbog nedostatka demokracije. Njoj je, na primjer, mandat od etiri godine smiješno duga ak, a odlu ivanje u Hrvatskom saboru politi ki cirkus koje doduše legalan, ali je cirkus. Ona bi više demokracije i bržu demokraciju, uz današnje moderne mogu nosti putem mreža. Tako danas u nas istovremeno kolo vode tri vrste demokracije, od kojih je ona unutarstrana ka najpogubnija, iako se na prvi pogled to tako ne ini.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Aktualno u Me imurju

GDQD

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

27. rujna 2011.

Primanja i naknade izuzeti od ovrhe Kada gra anin dobije rješenje o ovrsi ili ovršni nalog, na temelju kojega se provodi ovrha na njegovim nov anim sredstvima, a ujedno mu se na ra un u banci upla uju primanja i naknade koji su izuzeti od ovrhe na temelju lanka 91. i 92. Ovršnog zakona, posebnog

zakona, ili se primanja, naknade i iznosi izuzeti od ovrhe upla uju iz inozemstva, ovršenik je dužan Financijskoj agenciji dostaviti obavijest koja sadržava sljede e podatke: ime i prezime, adresu i OIB ovršenika, vrstu primanja ili naknada izuzetih po zakonu, kao i broj ra una na

koji se upla uju takva primanja, naknade i iznosi koji su izuzeti od ovrhe te naziv banke u kojoj je taj ra un otvoren. Od po etka primjene novoga Ovršnog zakona utvr eno je osam kategorija primanja izuzetih od ovrhe. To su: dje ji doplatak, stipendije u enicima i

studentima, primanja s osnove socijalne skrbi, naknade zbog tjelesnog ošte enja prema propisima o invalidskom osiguranju, naknade za nezaposlene, uzdržavanje, kao i naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti.

U praksi se, me utim, doga alo da se gra anima ovrše i ova zašti ena sredstva, a to se ubudu e ne bi smjelo doga ati, te se ovrha ne bi smjela provoditi ni nad ostalim primanjima zašti enim posebnim propisima, poput, primjerice, rodiljne naknade. (BMO)

SREDNJOŠKOLCI taoci linijskog prijevoza

Ho e li prijevoz srednjoškolaca doživjeti još jedne promjene Bez prijevoza srednjoškolaca javni prijevoz nema smisla, jer oni ine ve inu putnika u javnom prijevozu. U trenutku kada se Me imurska županija povukla iz sufinanciranja prijevoza srednjoškolaca, dala je otvorene ruke op inama da se uklju e u sufinanciranje, pa i organiziranje prijevoza srednjoškolaca. Pojedine su op ine za svoje u enike tako osigurale je tiniji prijevoz s malim me imurskim

prijevoznicima u odnosu cijene prijevoza koje napla uje Prese ki grupa preko javnoga linijskog prijevoza. No, kada je dobio konkurenciju, Prese ki je po eo pritisak na Me imursku županiju da e se povu i iz linijskog prijevoza. Pokušavaju i izgladiti stvar tako da bude vuk sit, a koze na broju, me imurski župan Ivica Perho sazvao je kolegij na elnika i izložio plan prijevoza u enika uz jedinstveni cjenik

u tri cjenovna rajona mjese nih karata po 300, 380 i 480 kuna, koji zagovara Prese ki grupa, a malim prijevoznicima nudi prijevoz osnovaca, s time da mu se vrati prijevoz srednjoškolaca na linijski prijevoz. Prese ki ima županijsku koncesiju za taj prijevoz, ali, suo en s nižim cijenama koje su ponudili mali prijevoznici, ne želi odustati ni od putnika niti pak spuštati cijene na razinu konkurencije.

HRVATSKI LABURISTI – Stranka rada zapo eli s donacijskom kampanjom

Novonastala situacija posebno je razljutila Mladena Horvata, na elnika op ine Nedeliš e, odakle dolazi polovica putnika srednjoškolaca. Horvat je podsjetio da su na elnicima prvo dane slobodne ruke oko organiziranja prijevoza i sada kada je sklopio ugovor o prijevozu do kraja godine, i to po cijeni za 90 kuna nižoj od nove koju sada nudi Prese ki, pitao je što zna i novonastala

situacija. - Trebam li raskinuti važe i ugovor s nižom cijenom prijevoza da bi sklopio novi s Prese kim po višoj cijeni? Teško u to objasniti roditeljima i u enicima, kazao je Horvat. No, on nije jedini na elnik op ine u takvoj nezahvalnoj situaciji. Gotovo polovicu srednjoškolaca prevoze mali prijevoznici. Županija se ljetos povukla i iz sufinanciranja i iz organiziranja prijevoza srednjoškolaca,

a sada e orsiranjem da sve srednjoškolce vrati na linijski prijevoz morati na i na in da ceh unkcioniranja javnog prijevoza ne natovari na le a roditelja kroz pove anje u eni kih mjese nih karata. Naime, po etkom rujna Prese ki je ve samovoljno ukinuo povlastice za niže karte umirovljenicima i socijalnim kategorijama. (BMO)

ME IMURSKI demokratski savez

Transparentno prikupljanje Samostalno na izbore u III. sredstava – ništa ispod stola! izbornoj jedinici Hrvatski laburisti - Stranka rada pokrenuli su na razini države u utorak 20. rujna akciju predstavljanja po etka donacijske kampanje, kojom e financirati predstoje u parlamentarnu izbornu kampanju. Stranka je odlu ila prodavati promidžbeni strana ki materijal u obliku suvenira svojim bira ima i simpatizerima na štandovima, koji e biti postavljeni na gradskim trgovima. Sredstva se prikupljaju na dva na ina, prodajom simboli nih “ciglica” i tzv. “radni kih dionica” u apoenima od 10, 50, 100, 200, 500, 1.000 i 5.000 kuna. U etvrtak 22. rujna akcija je održana i na akove kom Trgu Republike. Predsjednik me imurske organizacije stranke Rajko Bulat istaknuo je: - U zemlji punoj crnih ondova, strana kih torbara i korupcije dovedeni smo u situaciju da malo tko vjeruje da su politi ari odgovorni ljudi. No, naša stranka nema torbara i crnih ondova –

radni dan od 9 do 16 sati, a subotom od 9 do 12, sve do 1. listopada. Za svaki kupljeni suvenir, završio je Bulat, dobije se ra un, tako da je u ovom slu aju prikupljanja financija sve transparentno, odnosno nema ništa od prodaje ispod stola. (so)

Na kon erenciji za novinare, održanoj u petak, predsjednik MDS-a Željko Pavlic izvijestio je da je Vije e stranke donijelo odluku o samostalnom izlasku na izbore za Hrvatski sabor 2011. godine. Kako je naglasio Pavlic, MDS je regionalna stranka i nema rezervne varijante osim zaštite me imurskih interesa. Smatra se da bi ulaskom MDSa u Hrvatski sabor Me imurje dobilo autenti nog predstavnika iji se interes ne bi izgubio u interesima neke nacionalne stranke. MDS nije zadovoljan odnosom centralnih vlasti prema Me imurju, u državni prora un slijeva se gotovo 90 posto svih sredstava, pa je podložan politi kom arbitriranju. Danas još uvijek više sredstava izlazi iz Me imurja nego što se vra a.

Da bi se to promijenilo, treba promijeniti politiku u Hrvatskoj iz centralisti ke u regionalisti ku, uz pravedniju raspodjelu novca.

ljeno jako malo prostora o kojem odlu uju samostalno. Ali se doga a kao što se to dogodilo Murskom Središ u, da im je u takvoj situaciji na teret prora una pao troška od 20 tisu a kuna za prebrojavanje 45 glasova na izborima za nacionalne manjine. Država se za tako mali izborni posao nije rukovodila racionalnoš u troškova. Odredila je troškove za izborno povjerenstvo kao da se radi o poslu za parlamentarne izbore, ne vode i ra una o obimu posla i tome da živimo u recesiji i da se s novcem ne možemo razbacivati kao da ga imamo kao pljeve. Župani, gradona elnici i na elnici ne mogu s raspoloživim sredstvima raspolagati

kao svaka doma ica u ku nom prora unu, na na in da pristigli novac raspore uju kako nalažu životni prioriteti, a ne papirnata pravila iz nekoga udaljenog kabineta. Ako ti je crkla pe nica ili veš mašina, sigurno je da e taj prioritet maknuti sve druge ranije planirane u ku i. Pla anje ra una esto nalažu životni a ne administrativni prioriteti. I to je ono s ime se župani, gradona elnici i na elnici esto spore s državnim revizorima, koji pak svoj posao moraju odraditi onako kako im nalaže zakon i pravila službe. I u tom grmu leži zec. Sustav je potrebno mijenjati, a ne me usobno okrivljavati sudionike poreme enog sustava. Odredimo izvore i visinu pri-

hoda županijama, op inama i gradovima i dopustimo da slobodno raspolažu s njima. Ne treba se država ponašati prema njima kao tutor nedorasloj djeci. Svaka sredina najbolje poznaje svoje potrebe i prioritete, a oni na vlasti morat e preuzeti punu odgovornost za trošenje prema svojim gra anima i ne e se mo i izgovarati na one “gore”. Ovako su županije osniva i škola i zdravstvenih ustanova, ali nemaju utjecaj na njihovo poslovanje. Država kroz decentralizaciju kroji njihovo opremanje, ali tako da sad opet moramo sufinancirati CT ure aj pod nedore enim okolnostima kategorizacije bolnica. U kojim to okolnostima kao

Laburisti prodajom “ciglica“ i “radni kih dionica“ dolaze do sredstava za izbornu kampanju zato se za pomo obra amo bira ima i simpatizerima. Ukoliko svi strana ki promidžbeni materijali budu prodani, na razini Hrvatske prikupilo bi se 2,2 milijuna kuna, kazao je Bulat, i dodao kako e se donacijska akcija odvijati svaki

Željko Pavlic: - Ne emo primati donacije jer to smatramo nepotrebnim

elnici MDS-a Zlatko Bacinger i Josip Požgaj iznijeli su i na in financiranja izborne kampanje. MDS e za ovu politi ku kampanju izdvojiti samo 12.000 kuna, novac iz prijašnjih kampanja dodijelili su putem natje aja za stipendiranje studenata. Uz to, MDS je možda jedina stranka u kojoj je re eno da se ne e primati donacije jer je to, kažu, nepotrebno. MDS od izbora o ekuje promidžbu stranke, a posebno propagiranje Me imurja kao regije, kao i novi izborni sustav, kako bi se dobila vjernija slika, a na na in da županije budu izborne jedinice. Stranka je uputila pitanje potencijalnim koalicijskim partnerima jesu li za regiju Me imurje ili ne. Kako nije bilo odgovora, u MDS-u su odlu ili iza i samostalno na izbore. (JŠ)

POGLED ODOZDO

Pošalji dolje! “Pošalji dolje“ verzija je dje je igre “pošalji dalje“, koju država igra sa županijama, op inama i gradovima. Stvori obveze, odredi troškove i pošalje ra un dolje u bazu. Nikakvo udo što su samo etiri grada u državi dobila bezuvjetni nalaz državne revije, a svi drugi moraju na popravni. Kad bi u itelji tako gotovo sav svoj razred poslali na popravni, tada bi se morali zapitati je li u itelj dobro obavio svoj posao. Ovih dana lokalni prora uni tema su redom na vije ima op ina, gradova i Žu-

panije. U svim prora unima pad planiranih prihoda zbog recesije u gospodarstvu, pad prihoda iz poreza na pla e. Zbog toga što su pla e manje, što je manji broj onih koji rade ili se pla e i ne ispla uju na vrijeme. Nema ni investitora pa ni posljedi no prodaje zemljišta, što opet umanjuje prora une. Tzv. decentralizirana sredstava za školstvo, zdravstvo i socijalne potrebe samo prolaze i ostavljaju pisani trag u prora unu, jer su unaprijed odre ena. Tako je županijama, op inama i gradovima ostav-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

obveznik zdravstvenog osiguranja, a žitelj ove županije, imam pravo na uslugu na CT sa 64, odnosno 4 reda detektora - prema zdravstvenom stanju u kojem se nalazim ili prema podru ju na kojem živim?

27. rujna 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAKONI I STVARNOST još u raskoraku po pitanju zaštite žena od nasilja

Žene dva puta trpe nasilje - prvo nasilnika, a zatim neefikasnog sustava - Unato nekim popravcima, zakonodavni i institucionalni okvir još je uvijek nee ikasan u zaštiti žrtava nasilja, zbog ega su žrtve ne samo žrtve nasilnika ve i nee ikasnog sustava, upozorila je na Dan borbe protiv nasilja nad ženama Nadica Jelaš, predsjednica Foruma žena i saborska zastupnica SDP-a. Tu tužnu injenicu potkrijepila je podatkom da je prošlu godinu Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio i odredio Hrvatskoj pla anje odštete u iznosu od 40 tisu a eura kazne zbog toga što Hrvatska nije u inila dovoljno da bi zaštitila živote Mignon Tomaši i njezine jednogodišnje k eri Vanese, koje je 2006. godine pred njihovom obiteljskom ku om u Slakovcu ubio nevjen ani suprug i otac Mladen Mesari . I u ovom slu aju po initelju je izre ena mjera psihijatrijskog lije enja i kazna zatvora, no nadležne službe nisu do kraja provele ni tu kaznu i mjeru, zbog ega je cijeli slu aj završio tragi no, kazala je Jelaš. Unato dobrim strategijama, zakonima i protokolima, žene su i dalje žrtve nasilja i stravi nih ubojstava, jer je stvarnost daleko od normi. Tijekom prošle godine policija je predložila prekršajnim sudovima 10.549 zaštitnih mjera, a u prvoj polovici ove godine ve više do 6.600. Lani je 4.583 mjera bilo mjera obveznoga psihosocijalnog tretmana, me utim, samo 88 osoba prošlo je kroz taj tretman od njih 4.500!!! Uz nedostatak inancijskih sredstava, problem je i nedostatak stru nih licenciranih osoba s odobrenjem Ministarstva pravosu a za provo enje tretmana. Osposobljavanje takvih stru njaka provodi Društvo za psihološku pomo iz Zagreba, koje je tijekom prošle godine osposobilo 90 stru njaka, no, samo 30 njih dobilo

VAŽNI KONTAKTI U SLU AJEVIMA NASILJA U OBITELJI Centar za socijalnu skrb akovec 040/391-92, Policijska uprava me imurska 040/373-111, Jedinstveni broj za hitne slu ajeve 112, Sigurna ku a 099 835 7335, online savjetovalište Sigurne ku e: sigurnakucamedjimurje.hr.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu presudio je i odredio Hrvatskoj pla anje odštete u iznosu od 40 tisu a eura kazne zbog toga što Hrvatska nije u inila dovoljno da bi zaštitila živote Mignon Tomaši i njezine jednogodišnje k eri Vanese, koje je 2006. godine pred njihovom obiteljskom ku om u Slakovcu ubio nevjen ani suprug i otac Mladen je i potrebnu licencu Ministarstva pravosu a, pri emu ni sve županije nemaju barem jednoga takvog stru njaka. Još jedna mjera koja bi trebala služi zaštiti žrtava nasilja je kontroverzna. U slu ajevima obiteljskog nasilja u Hrvatskoj nije zabilježen ni jedan slu aj udaljavanja iz stambenog prostora nasilnika, ve se iz obiteljskog doma redovno udaljavaju žrtve nasilja kojima se osigurava smještaj u sigurnim ku ama koje su povezane s odre enim troškovima i kroni nim nedostatkom novca. Da ima prije svega politi ke volje i dovoljno moralne snage, iz domova bi se izdvajalo nasilnika, a ne mnogobrojnije lanove obitelji, time bi i broj osoba u sigurnim ku ama bio manji, a i shodno tome troškovi. Uz to, zar druga ije kon-

Smanjuje se ukupan broj ubojstava, a ubijenih žena drasti no pove ava Unato tome što se ukupan broj ubojstava u Hrvatskoj smanjuje, broj ubijenih žena drasti no se pove ava. Svaku godinu nasilnici na naro ito brutalan na in ubiju 20 do ak 45 žena, pri emu su u svakom drugom slu aju po initelji ubojstva partneri žrtve. Brojke o nasilju nad ženama daleko su ve e jer na svaki prijavljeni slu aj dolazi još deset neprijavljenih, a na svako prijavljeno seksualno nasilje još 15 do 20 neprijavljenih slu ajeva. (BMO)

cipirane sigurne ku e ne bi mogle postati mjesta resocijalizacije nasilnika? Udaljavanjem iz ku a nasilnike na odre eno vrijeme izlagalo bi ih se pozornosti šire društvene zajednici kao primjer. Neka se zbog nasilnog ponašanja crveni nasilnik i trpi inkomodaciju izdvajanja iz doma umjesto da trpe njegove žrtve. No, i u ovakvoj situaciji kakva jest sa sigurnim ku ama u kojima završavaju žene i djeca, po preporukama Vije a Europe, nedostaje još oko 700 mjesta u skloništima za žrtve nasilja. Sada ima 300-tinjak mjesta u 19 skloništa. Hrvatska ima samo jedan Centar za žrtve seksualnog nasilja, a trebala bi ih po preporukama Vije a Europe imati 11. Uz to, postoji samo 20 do 30 mjesta gdje žrtve mogu dobiti dugoro nu besplatnu pravnu i psihološku pomo , a trebalo bi ih više od 50. Svaka županija trebala bi imati barem jedan servis za rad sa žrtvama nasilja u obitelji, a ne da ih je 11 u Zagrebu, a u središnjoj Hrvatskoj jedna velika rupa. Sustav bi trebao preuzeti brigu o funkcioniranju skloništa za žene, a ne da je to na le ima nevladinih udruga. Žene SDP-a zalažu se da država preuzme odgovornost i zakonskim rješenjima sustavno riješi pitanje inanciranja autonomnih skloništa za žene žrtve nasilja, kako bi se sprije ila sadašnja nesigurnost i neizvjesnost u kojoj žive žrtve nasilja. (BMO)

S radom kre e online savjetovalište za žrtve nasilja Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u srijedu je u maloj vije nici Me imurske županije održana konferencija za novinare, na kojoj su govorile predsjednica za ravnopravnost spolova Me imurske županije Roberta Barat, psihologinja u Županijskoj bolnici akovec Andreja Bogdan, odvjetnica Andreja Fileš - Ruži i samostalna upravna referentica za besplatnu pravnu pomo u Uredu državne uprave u Me imurskoj županiji Paula Pospišil - Mali . Ponovno je istaknuta važnost institucija kojima se žene

žrtve nasilja mogu obratiti za pomo i savjetovanja, a koje našoj županiji uvelike nedostaju. Iako Sigurna ku a akovec djeluje od prošle godine, njen je kapacitet iznimno malen, pa su u njoj ove godine uto ište primile tek 4 žene i 5 djece, dok ak 31 osoba boravi u sigurnim ku ama u drugim županijama. Osim SOS telefona, tako u Me imurskoj županiji ne postoji nikakva podrška za žrtve, pa ovih dana s radom kre e i online savjetovalište, psihološko i pravno, na web stranicama Sigurne ku e, što je samo po etak aktivnosti usmjerenih k osnivanju savjetovališta za

žrtve nasilja i toliko željenoga obiteljskog centra. Savjetovanje je anonimno, a odgovore na upite pružat e, u što kra em roku, psiholozi i pravnici koji e volontirati u radu savjetovališta. Premda brojke Policijske uprave me imurske svjedo e o smanjenju broja prijava u odnosu na prošlu godinu – u 2010. godini policija je po prijavama reagirala 583 puta, a u prvih osam mjeseci ove godine to je u inila 258 puta – to ne zna i da se situacija iole poboljšala, niti da se ove brojke mogu zanemariti. (bš)

Ekipa prve pomo i OŠ Draškovec izvela je pokaznu vježbu u kojoj je bilo više “unesre enih“ osoba u prometnoj nesre i

GRADSKO DRUŠTVO Crvenog križa akovec

U Šenkovcu obilježen Svjetski dan prve pomo i Hrvatski crveni križ pokrenuo je još 2000. godine u suradnji s petnaest europskih društava crvenog križa inicijativu da se svaku godinu u rujnu obilježava Dan prve pomo i. Ve 2002. godine taj doga aj prešao je europske okvire i proširio se po cijelom svijetu, te se na poticaj Me unarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca od 2003. obilježava kao Svjetski dan prve pomo i. Hrvatski Crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa akovec obilježio je Svjetski dan prve pomo i u Šenkovcu kod Osnovne škole “Petar Zrinski”. Aktivisti društva besplatno su mjerili krvni tlak i še er u krvi, za djecu je bila organizirana likovna radionica, prikazana je vježba pru-

POVODOM Europskog tjedna kretanja akove ku ulicu nakratko zatvorili za motorna vozila

Masarykovom ulicom vozili samo romobili, bicikli i role Nedostatno kretanje i time uzrokovano pove anje tjelesne težine vode i su uzro nici mnogih bolesti suvremenog ovjeka. Upravo zbog toga u itavoj Europi obilježava se tjedan kretanja kako bi se ukazalo na važnost pješa enja, vožnje biciklom i svih oblika kretanja koji iziskuju izi ku aktivnost i njezine dobrobiti za zdravlje. Program obilježavanja Europskog tjedna kretanja u Me imurju zapo eo je u utorak 20. rujna natjecanjem "Sigurno i vješto u prometu“ za djecu I. razreda osnovnih škola na Poligonu za pješake i voza e bicikla u akovcu. U prijepodnevnim satima okupilo se dvjestotinjak djece iz etiri osnovne škole iz akovca, Preloga i Murskog Središ a, koji su kroz igru i natjecanje na biciklima, romobilima i rolama u ili prometna pravila uz pomo i vodstvo policijskih službenika, Autokluba akovec i volontera, u enika Gospodarske škole. Središnji doga aj održan pak je u srijedu 21. rujna na Trgu Republike u akovcu, gdje se zbivala ve ina aktivnosti, poput likovne radionice za djecu pod nazivom “Ja i promet oko mene” i vježbe udruge “Sport za sve“

O mladima se tako dugo pri a da su ve ostarjeli Naravno da nije lako iza i iz krize jednom kad si ve u nju upao. Kad te zahvati dužni ki mulj, teško je bistro razmišljati pa se umjesto rješenja hvatamo u vrtlog razmišljanja o tome tko je kriv i što je trebalo u initi. Umjesto žalovanja, krivaca i jadikovki, ljudima tada najviše treba svježina, nova krv, friški zrak, a ne karmine sa sje anjem na dragog pokojnika. Hrvatska se danas na sre u nalazi pred sasvim nevinim i svježim poglavljem, ulaskom u EU. No, ovi izbori pred vratima

jednostavno ne dozvoljavaju razmišljanje o novom i svježem, ve nas uporno zapahnjuju svojim ustajalim mirisom predizbornih programa izvu enim iz ormara. Kao stara odje a iz bakinog ormara, davno oprana i zapakirana, eka u naftalinu ... Ve je postalo folklor da HDZ prije izbora polaže kamene temeljce, a SDP i ekipa obe ava ve u socijalnu zaštitu gra ana. Novinari mogu bez ve ih problema samo kopirati stare tekstove koje su pisali još kad su vjerovali da svaki izbori donose nešto novo.

HDZ doduše silom prilika ini nešto novo. Zabavljen je sam sa sobom i vrlo uspješno rješava slu ajeve korupcije u kojima je sam sudjelovao. I to se prikazuje kao nevi eni uspjeh vlasti. Istina je da se najve a sre a za gra ane sastoji samo u tome što e napokon u medijima prestati gledati neke ljude koje su gledali prošlih dvadeset godina. Treba priznati, vlast vrlo uspješno radi ono za što bi biološkom satu ipak trebalo još kojih desetak godina, jer nam je zdravstveni standard omogu io da živimo duže.

S druge strane, koalicija “Mo nog peteha, za novu zoru“ (kako je Milanovi sam od sebe preimenovao Kukuriku koaliciju) tako er izgleda kao ekipa iz ilma “Maratonci tr e po asni krug“. Prenose mudrost starijih s koljena na koljeno samo odabranima i žive u svom svijetu. Jedina promjena je a i koji je napokon prihvatio svoje godine, pa je prestao biti dje a i . Ne glumi više da je mla i od sam sebe dvadeset godina, ali retorika mu je ostala ista kao i cijeloj koaliciji. Prije kojih deset godina izgledalo je zanimljivo, ak i obe-

žanja prve pomo i unesre enima u prometnoj nezgodi i dijeljen propagandni materijal Crvenoga križa, asopisi, u eni ki pribor, baloni i sli no. Prezentaciju pružanja prve pomo i demonstrirala je ekipa Osnovne škole Domašinec, ovogodišnja pobjednica županijskog natjecanja prve pomo i i tre eplasirana ekipa na Državnom natjecanju u Zagrebu, koju je pripremio i vodio u itelj tjelesne i zdravstvene kulture Dušan Lapov, lan Nadzornog odbora GDCK-a akovec. “Stradali” u prometnoj nesre i bili su u enici tamošnje škole, a maskiranje je izvela volonterka GDCK-a, specijalistica za realisti an prikaz ozljeda Tanja Kamenar. (so)

avaju e, kad su govorili o tome kako treba dati šansu mladima, puni zanosa najavljivali projekte u kojima e biti novih zapošljavanja, novih ... No sada izgleda ironi no kada isluženi politi ari najavljuju “novo“. Sama rije “novo“ kad se od njih uje jednostavno smrdi po naftalinu. Zaboravljaju da novo uvijek zamjenjuje staro. ini se da naši politi ari ne shva aju da im izuste kako treba dati šansu mladima moraju najprije pomisliti na to da im daju šansu na na in da odu i prepuste im mjesto. Jer su oni je-

Mnogi gra ani sudjelovali su u ovogodišnjem Europskom tjednu kretanja pod motom “alternativnog gibanja“ prilago ene svim uzrastima. Gra ani su mogli izmjeriti krvni tlak, še er i indeks tjelesne mase, uz savjetovanje o tjelesnoj aktivnosti Zavoda za javno zdravstvo, evidentirati svoje bicikle, isprobati simulator vožnje i gradsko elektri no vozilo te mnoge druge aktivnosti. Paralelno s tim, za sva vozila na motorni pogon u vremenu od 9 do 12 sati bila je zatvorena ulica Tome Masaryka s ciljem smanjenja one iš enja zraka, zaga enja bukom i zagušenja, te željom da se osigura više prostora za život, a ne vožnju. U ulici Tome Masaryka predškolska djeca i u enici osnovnih škola V. i VI. razreda natjecali su se u vožnji biciklom, rolama i romobilima. (s.o.)

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

dino što se u Hrvatskoj nikako ne mijenja. Sve ostalo ve smo promijenili.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

27. rujna 2011.

POLICIJSKE ODORE zaratile dvije varaždinske kompanije, što se može negativno odraziti i na ateks

Tvrtka T7 VIS i Varteks u sukobu za unosan posao Na javnom otvaranju ponuda za izradu uni ormi MUP-a novi zaplet. Priop enjem za javnost oglasila se tvrtka T7 VIS, koja se javila na natje aj s je tinijom ponudom od one koju je dala zajednica ponu a a predvo ena Varteksom, a u kojoj se nalazi i akove ki ateks. To je medijski zaratilo dvije varaždinske tvrtke oko toga tko je od te dvije grupacije najpovoljnii ponu a u svjetlu i nekih drugih injenica. Naime, Varteks se zbog teško a u poslovanju na natje aj javio preko firme k eri kao ponuditelj. S druge strane, tvrtki T7 Vis pak se kao teret stavlja injenica da joj je vlasnik Davor Pata ta koji je predmet istražnih radnji vezanih uz poslovanje Grada Varaždina.

Tvrtka T7 VIS u javnost je iznijela da je Varteksova ponuda 25 posto skuplja od njihove i iznosi 230,3 milijuna kuna, što je 45,5 milijuna kuna više u odnosu na njihovu ponudu koja iznosi 184,8 milijuna kuna. Prema njihovu mišljenju, otegotna okolnost koja diskvalificira Varteks je ta da navodno godinama ne podmiruju poreze i doprinose na pla e radnika te kao takvi ne mogu uop e sudjelovati na javnim natje ajima, osim na na in da tvrtku k er istaknu kao ponuditelja, a Varteks bude proizvoditelj. Za sebe pak iz T7 VIS-a tvrde da imaju apsolutno zaokruženu proizvodnju, od proizvodnje pre e iz sirovog pamuka i dru-

gih vlakana do finalne uni orme i istodobno izvoze tekstilne proizvode u preko 40 zemalja Europe i svijeta. Zbog toga su uvjereni da zadovoljavaju sve kriterije propisane natje ajem i da su za kompletan asortiman proizvoda koje sami proizvode ponudili najnižu cijenu, a što je jasno vidljivo iz zapisnika s javnog otvaranja ponuda. Tvrde da se ini da je upravo ta injenica zasmetala konkurenciji koja njihovu prednost dovodi u pitanje jer su njihove cijene za isti proizvod o igledno zna ajno više od onih iz tvrtke T7 VIS. - U interesu i hrvatskih tekstilaca, a i MUP-a koji je naru itelj u ovom poslu, jest dobiti najbolju mogu u cijenu za traženi pred-

met nabave u okolnostima u kojima se pazi na svaku prora unsku

kunu, poru ili su priop enjem iz T7 VIS-a.

Kako je ateks od nositelja postao samo lan zajednice ponu a a? Ono što nas najviše zanima jest kako e se rasplet doga aja odraziti na ateks i njegove zaposlenike. Nejasne su okolnosti kako je došlo do toga da je na prethodno odre enom poslu za policijske odore ateks bio

nositelj posla za zajednicu ponu a a, a sada se na tom mjestu pojavio Varteks koji ima daleko nepovoljnije poslovne pokazatelje od ateksa, pa je za nositelja isturena Varteks trgovina, kao firma k i. (BMO)

Nadalje kažu: - Smatramo krajnje nekorektnim da se tvrtka T7 VIS u medijima apostrofira isklju ivo imenom svog vlasnika, iako on ne sudjeluje u poslovnim odlukama tvrtke. Unato presumpciji nevinosti propisanoj hrvatskim Ustavom, Davora Pata tu isklju ivo se spominje zbog njegovih istražnih okolnosti, ime se nastoji nanijeti šteta ugledu tvrtke koja uredno zapošljava više od 500 ljudi, pla a sve doprinose i poreze, izvozi u preko 40 zemalja svijeta, a na ijem se elu nalazi uprava sastavljena od mladih i stru nih ljudi, poru ili su iz T7 VIS-a priop enjem za javnost te zatražili transparentno provo enje javne nabave za odore MUP-a.

KRETANJE NA TRŽIŠTU rada u kolovozu

Nezaposlenih manje nego lani, ali za dlaku više nego u srpnju Krajem kolovoza u evidenciji Podru ne službe akovec evidentirano je 6.748 nezaposlenih osoba, što je 0,5 posto više nego u srpnju, ali i 5,6 posto manje nego u kolovozu 2010. godine. Struktura nezaposlenih nije se zna ajno promijenila. Udio žena pove an je za 0,7 posto u odnosu na srpanj. Neznatno je smanjen udio osoba srednje dobi, 0,2 posto, dok je udio mladih do 24 godine i

osoba u dobi iznad 50 godina pove an za 0,2 posto. Što se ti e dužine ekanja na zaposlenje, pove an je udio osoba koje na zaposlenje ekaju duže od 12 mjeseci. Ve inu i dalje ine osobe srednjoškolske razine obrazovanja, njih 56,6 posto. Visokoobrazovanih osoba je 7,5 posto, dok je udio osoba s deficitom obrazovanja 35,9 posto. Poslodavci su iskazali potrebe za 404 slobodna

radna mjesta, a potrebe su se uglavnom odnosile na prera iva ku industriju, 124 ili 30,7 posto, obrazovanje, 71 ili 17,6 posto, gra evinarstvo, 63 ili 15,6 posto, i trgovinu, 44 ili 10,9 posto. Tražili su se radnici za rad u proizvodnji, 119 ili 29,5 posto, jednostavna zanimanja, 114 ili 28,2 posto, te inženjeri, tehni ari i srodna zanimanja, 50 ili 12,4%, uslužna i trgova ka zanimanja, 49 ili 12,1 posto,

te stru njaci i znanstvenici, 47 ili 11,6 posto. Zbog zaposlenja evidenciju nezaposlenih napustilo je 268 osoba. Broj korisnika nov ane naknade i dalje je u padu i u odnosu na prethodni mjesec za 4 posto, odnosno 17 posto naspram kolovozu prošle godine. U kolovozu je evidentirano 2.080 korisnika naknade, a korisnicima je ispla ena 2,922.131,51 kuna.

U okviru Nacionalnog programa za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu, provedbom mjera aktivne politike u nadležnosti HZZ-a do kolovoza kroz zapošljavanje i obrazovne aktivnosti u razne mjere uklju ene su 563 osobe. Aktivnosti su uglavnom bile usmjerene na obrazovne aktivnosti (134 osobe) i zapošljavanje putem javnih radova (158 osoba). Kroz potpore za zapošljavanje zaposleno je 108 osoba, u potpore za usavr-

šavanje uklju eno je 88 osoba, dok je 18 osoba dobilo potporu za samozapošljavanje. U stru no osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa uklju eno je 57 osoba. Nadalje, provedbom mjera iz Nacionalnog programa za Rome do kraja kolovoza obuhva eno je 107 pripadnika romske nacionalne manjine, 31 kroz uklju ivanje u obrazovne aktivnosti, a ostali na javnim radovima. (BMO)

DAN RASADNIKA “Iva“

Godišnji susret rasadni ara iskorišten i za osniva ku skupštinu

Svake godine u rujnu Rasadnik “Iva“ iz Šte anca organizira Dan rasadnika, na koji dolaze predstavnici firmi koje se bave hortikulturom (urbanim šumarstvom) i rasadni arstvom. Ovu godinu na taj tradicionalni skup odazvalo se 120 uzvanika iz 70 kompanija stru njaci, prakti ari i trgovci iz cijele Hrvatske, kao i predstavnici nekoliko inozemnih rasadnika. Nakon programa vezanog uz Dan rasadnika, u prostorijama rasadnika održana je i osniva ka skupština Udruge rasadnika ukrasnog drve a i grmlja “Radix” s djelovanjem na nacionalnoj razini. Cilj Udruge je okupljanje rasadnika ukra-

snog drve a i grmlja Hrvatske, promicanje suradnje, unaprje enje proizvodnje i kvalitete njihovih proizvoda, te njihova promidžba i povezivanje i suradnja s drugim istovrsnim i sli nim udrugama te organizacijama u inozemstvu. Na tom tragu ve na ovom skupu potporu su iskazali predstavnici slovenskog udruženja rasadni ara. Hrvatskim je rasadnicima neophodno promicanje i uvo enje novih tehnologija u proizvodnju, organiziranje savjetovanja, predavanja, seminara, kongresa, tribina i drugih stru nih skupova, organiziranje sajmova, strukovno povezivanje, te stru no i pro esionalno usavršavanje lanova.

Po drugi put je uz Dan Rasadnika “Iva“ prire ena i izložba otografija hortikulturnih ostvarenja partnera Rasadnika “Iva“ u skladišnom hangaru. Rasadnik je osnovan prije jedanaest godina. Proizvodnju ukrasnog raslinja otpo eli su na 4 hektara i 100 m2 prodajnog prostora. Sada je pod kulturom ukrasnoga listopadnog drve a 19 hektara i ukupno 250.000 sadnica drve a, plastenik veli ine 150 m2, kontejnerište i vanjski prodajni prostor veli ine 8000 m etvornih. Sadnice se, osim za potrebe doma e hortikulturne izgradnje, proizvode i za izvoz u Sloveniju, Ma arsku, Nizozemsku i Srbiju. (BMO)

27. rujna 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

27. rujna 2011.

CRNA KRONIKA EKSKLUZIVNO za Me imurske novine o okolnostima koje su dovele do tragi ne smrti Tomislava Pergara progovorili Bruno Han i i Deni Pikl

“Nismo ga ni taknuli, pretukao ga je Mar ec” - Ne osje amo se krivima, izjavili su u srijedu na Op inskom sudu u akovcu Matija Mar ec (27), Bruno Han i (23) i Deni Pikl (23) - trojac osumnji en da je 27. sije nja ove godine u narodnja kom klubu “Guru” u akovcu na smrt pretukao 22-godišnjeg Tomislava Pergara iz Vukanovca. Na prvom ro ištu u procesu koji bi trebao rasvijetliti sve okolnosti koje su kobne no i dovele do smrti mladi a iz Vukanovca okrivljenici su pred sutkinjom Renatom Marciuš iznijeli svoje osobne podatke. Uz ostalo su kazali kako ne posjeduju nikakvu imovinu, prvookrivljeni Mar ec izjavio je da izvanredno studira na Kineziološkom fakultetu, Han i je trenutno nezaposlen, dok se Pikl nedavno zaposlio u jednom privatnom poduze u. Konstatirano je i da se protiv Mar eca, tako er na Op inskom sudu u akovcu, vodi i kazneni postupak zbog nanošenja teške tjelesne ozljede, a protiv tre eokrivljenog Pikla

za “protupravno oduzimanje slobode u pomaganju”. Han i drugih kaznenih prijava nema. Podsjetimo, u optužnici koju je u mjesecu svibnju podignulo Op insko državno odvjetništvo okrivljenicima se na teret stavlja da su “oko 1 sat 27. sije nja 2011. u no nom baru u akovcu rukama i nogama izudarali po glavi i tijelu T. P. (1988.) i R. V. (1975.), pri emu je T. P. zadobio teške i po život opasne ozljede uslijed kojih je istog dana preminuo u bolnici, dok je R. V. zadobio lake tjelesne ozljede”. (R.V. je Robert Veselko, prijatelj preminulog Pergara koji je s njim boravio u Guruu, op. a.). Prema neslužbenim informacijama koje su se u javnosti pojavile u danima nakon Pergarove smrti, sukob izme u njega i trojice okrivljenika zapo eo je zbog jedne djevojke kojoj se, prema izjavama nekih svjedoka, nesretni mladi udvarao. Nakon što su ga, kako kaže i optužnica, izudarali, Pergar je ostavljen pred ulazom u klub sve

Bruno Han i i Deni Pikl dok nije stigla hitna pomo , no, unato pruženoj pomo i, nekoliko sati kasnije u bolnici je preminuo. Osim brutalnosti samog ina, dodatno “crnilo” itavom slu aju daje injenica što su sva trojica optuženih bili zaposlenici kluba. - Mnogo toga što je objavljeno u nekim medijima nije to no, pa bi željeli da se uje i naša strana pri e, kazali su nakon završetka prvoga sudskog ro išta autoru ovog napisa drugo i tre-

UBOJSTVO bez mrtvog tijela

Ma arski organi u Dravi pronašli ljudski kostur Ina e, ovih je dana, naime, iz Drave s ma arske strane, u visini

Pripada li kostur Krunoslavu Kontrecu iz Tur iš a? mjesta Feridinandovec u Koprivni ko - križeva koj županiji, prona en ljudski kostur te nije isklju eno da se radi o ostacima pokojnog Kontreca. To e bi potvr eno ili deman rano nakon DNK analize, no za pretpostavi je da je ro ište u slu aju pro v Marodija odgo eno upravo zbog spomenu h novih okolnos .

Podsje mo, u srpnju prošle godine Krunoslav Kontrec o šao je u ribolov iz kojeg se nije vra o. Na mostu preko Trnave kod Tur iš a policija je pronašla krv, dio kos te ahure. Nekoliko dana kasnije u ku i Krešimira Marodija prona ena je puška iz koje su ispaljeni meci prona eni na mostu i drugi tragovi na temelju kojih je optužen za ubojstvo. On pori e da je po inio zlo in, a istodobno sve dosadašnje potrage za jelom ubijenog muškarca, u kojima su uz policiju i gra ane sudjelovali i pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja te su korišteni specijalni ure aji poput georadara, nisu dale rezultat. Marodi je ina e u bolnici za osobe lišene slobode, a optužen je da je zlo in po inio u stanju neubrojivos . (V. Kelkedi)

Psi poklali devet koza MIHOVLJAN - Redakciju Me imurskih novina posjetio je Zlatko Sabo, razo arani vlasnik OPG-a “Sabo“ iz Mihovljana, kako bi se požalio na incident koji se dogodio na njegovom imanju. - U srijedu ujutro na moju parcelu u Mihovljanu ušla su etiri psa, pretpostavljam da su psi lutalice, i pred mojim o ima ubili devet mojih koza pasmine francuska alpina, dok su neke uspjele pobje i. Nakon što su ih poklali, još su se zadržali na imanju pa sam na njih po eo

bacati komade drva dok nisu pobjegli. - Nakon što sam se malo primirio od silnog uzbu enja, ali i straha, pozvao sam komunalnog redara Grada akovca, policiju i veterinarskog inspektora. Svi su došli i ustvrdili da su se koze zaista pasle na mojem posjedu, ali bez mog nadzora. To me je strašno pogodilo i razo aralo. Pitam njih: zar sam na svom imanju koze koje su bile privezane na lancu trebao stalno nadzirati. Njima je normalno da psi lutaju i kolju moje koze?!

bacuju optužbu da su i oni odgovorni za smrt Pergara. Deni Pikl te je ve eri u Guruu puštao glazbu i nije se, tvrdi, miješao u sukob, no sa svoje je pozicije sve vidio te potvr uje Han i evu pri u.

Slu aj koji je po etkom godine šokirao me imursku i hrvatsku javnost Podsjetimo, sva trojica osumnji enih za nanošenje teških tjelesnih ozljeda sa smrtnom posljedicom bili su zaposlenici lokala u kojem se pokojni Pergar zabavljao kobne no i. Od zadobivenih ozljeda nesretni mladi preminuo je nekoliko sati kasnije u Županijskoj bolnici akovec. Prvookrivljeni Mar ec u pritvoru je, dok se Han i i Pikl brane sa slobode. Sutkinja Marciuš sljede a tri ro išta zakazala je u vremenu od 17. do 19. listopada, a tada e svoje iskaze pred sudom iznijeti i ukupno 24 svjedoka – gostiju Gurua. (V. Kelkedi)

UKRATKO

Odgo eno izricanje presude Krešimiru Marodiju - Novi datum posljednjeg ro išta zbog pronalaska ljudskog kostura u Dravi? Na Županijskom sudu u akovcu u petak je trebalo biti održano posljednje ro ište u procesu pro v 38-godišnjeg Krešimira Marodija iz Domašinca, koji se tere da je u srpnju prošle godine hicima iz automatske puške ubio svog godinu dana mla eg poznanika Krunoslava Kontreca iz Tur iš a. Raspravno ro ište je, me u m, na zahtjev DORH-a odgo eno, a sutkinja Ljiljana Kolenko odredit e naknadno novi datum. Prema izvorima sa suda, o ekivalo se i izricanje presude u ovom slu aju.

eoptuženi Bruno Han i i Deni Pikl. Sukus onoga što kažu jest, kao što su se izjasnili i pred sutkinjom, da nisu krivi. Štoviše, tvrde da Pergara nisu ni taknuli, a svu odgovornost za njegovu smrt prebacuju na Matiju Mar eca. Han i i Pikl ina e se brane sa slobode, dok je prvooptuženi Mar ec i dalje u pritvoru. - Nakon završetka radnog vremena u klubu u kojem sam radio kao konobar ostao sam ta-

mo. Po onome što sam vidio, pokojni Pergar nabacivao se jednoj goš i te ga je Mar ec koji je tamo bio u funkciji zaštitara udaljio iz lokala. Izgurao ga je van. Pergar se, me utim, vratio. Tada je zapo elo komešanje i naguravanje u koje se uklju io i njegov prijatelj Veselko. Ja sam Veselka izgurao iz lokala, a istovremeno su se, kada smo mi ve bili blizu izlaza, kod šanka sukobili Pergar i Mar ec. Po onome što sam mogao vidjeti na mahove, Mar ec je zadao nekoliko udaraca Pergaru, koji se srušio. Kada sam iz lokala udaljio Veselka, on je pobjegao, a nakon što je izudarao Pergara, pobjegao je i Mar ec. Ja sam onesviještenog Pergara izvukao iz lokala te mu pružio prvu pomo , a odmah smo, Pikl i ja, pozvali i hitnu pomo . Mi smo mu pokušali pomo i, dok je Mar ec, koji ga je istukao, nestao. Dok je došla policija, odmah su nas priveli, valjda, na žalost, i zbog reputacije koju imamo, kaže Bruno Han i . Ni on ni Pikl ne pori u da su “loši de ki”, no kategori ki od-

A što je sa sigurnoš u ljudi, osobito djece koja še u uz kanal? Kad neko dijete rastrgaju, onda e biti uzbuna, a sada nitko ne reagira da bi pse lutalice ustrijelio ili pokupio, pita se i ustvr uje Zlatko Sabo, prisje aju i se doga aja kada su psi lutalice u Mihovljanu zaklali ždrijebe. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Prona en muškarac s teškim tjelesnim ozljedama opasnima po život MIKLAVEC - Policijska uprava izvijestila je da je u Županijsku bolnice akovec u ponedjeljak zaprimljen muškarac iz Miklavca kod kojeg su utvr ene teške tjelesne ozljede opasne po život pa je zadržan na lije enju. Kako doznajemo, muškarca je u obiteljskoj ku i u Miklavcu pronašla supruga, a policija utvr uje pod kojim je okolnostima ozlije en. (vk)

Lovac slu ajno nastrijelio kolegu DRAŠKOVEC - Zbog nepažnje, 42-godišnji muškarac iz mjesta Drenovci zaradio je kaznenu prijavu za po injene op e opasne radnje. Vra aju i se u srijedu s organiziranog lova u Draškovcu, u automobilu je neoprezno rukovao puškom - karabinom. U jednom je trenutku pritisnuo okida te je puška opalila i ranila 52-godišnjeg lovca iz Hemuševca. Muškarac je, sre om, zadobio samo lake tjelesne ozljede. (vk)

Ponovno stradao biciklist NEDELIŠ E – Na žalost, gotovo svakodnevno Policijska uprava me imurska bilježi prometne nesre e u kojima stradavaju biciklisti. Jedan od takvih slu ajeva dogodio se u etvrtak rano posli-

jepodne na raskrižju Varaždinske i Ulice Martina Viljevca u Nedeliš u. 38-godišnji voza teretnog automobila iz akovca neoprezno se sa sporedne ceste uklju ivao u promet te je udario u 49-godišnjeg biciklista iz Dunjkovca koji se kretao biciklisti kom trakom. Voza bicikla se prevrnuo i pao na kolnik te je prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je zadobio tešku tjelesnu ozljedu. Voza teretnog vozila bit e kazneno prijavljen. (vk)

Biciklom o bicikl NEDELIŠ E - Neobi na prometna nesre a dogodila se u ponedjeljak na Trgu Republike u Nedeliš u, gdje se biciklima sudarilo dvoje djece. Jedno dijete uklju ivalo se u promet iz dvorišta nedeliš anske škole te je zbog nepažnje udarilo drugoga maloljetnog biciklista. Obojica su se prevrnula, a jedan od njih je s teškim tjelesnim ozljedama završio u Županijskoj bolnici akovec. Ni jedan od maloljetnika na glavi nije imao zaštitnu kacigu. (vk)

Sudar sumještana SELNICA - “Klasi na” prometna nesre a dogodila su prošli ponedjeljak u akove koj ulici u Selnici. 25-godišnji voza osobnog automobila iz Brezovca zbog neprilago ene je brzine prešao na suprotnu stranu kolnika te udario u automobil, kojim je upravljao 51-godišnjak tako er iz Brezovca. U Županijskoj bolnici akovec utvr eno je da je 51-godišnji voza zadobio teške

tjelesne ozljede pa je zadržan na lije enju. Mla i voza bit e kazneno prijavljen. (vk)

Vozio moped s ak 4,59 promila alkohola u krvi Gotovo nevjerojatna vijest dolazi iz gornjeg Me imurja. Policijski službenici u etvrtak poslijepodne na cesti izme u Brezovca i Jurovca zaustavili su voza a mopeda bez registracijskih oznaka, 44-godišnjaka iz Kapelš aka. Voza je bio o ito pijan, a kada je podvrgnut alkotestu, policajci su ostali zapanjeni. Izmjereno mu je ak 4,59 promila. Budu i da su okolnosti upu ivale da e i dalje nastaviti s injenjem prekršaja, upravljati mopedom u pijanom stanju, priveden je u prostorije policije do otrježnjenja, kažu u policiji. (vk)

Hicima iz automatske puške maloljetnik zapalio dalekovod LON AREVO - Policija je otkrila vandala koji je još 3. rujna u polju zvanom olte u blizini naselja Lon arevo po inio kazneno djelo “dovo enje u opasnost života i imovine op e opasnom radnjom ili sredstvom”. Radi se o maloljetniku iz Podturna koji je u društvu etvorice svojih prijatelja ispalio više hitaca iz automatske puške “M70 AB2” te pogodio i visokonaponski stup, zbog ega se zapalio elektri ni vod pa je cijelo Lon arevo ostalo bez elektri ne energije. (vk)

27. rujna 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VIJE NIK Sre ko Kramar upozorio na Gradskom vije u Mursko Središ e

Umjesto proizvodnje, u Tijari i oko nje rastu dra i grmlje

Prora un Murskog Središ a ne može biti samo za taj mjesni odbor Grad Mursko Središ e pove ao je rebalansom prora un u odnosu na plan za 631.437,71 kunu, no, kada se zagrebe malo dublje, stvari ni izdaleka nisu tako pozitivne kao što bi to brojke obe avale. Pove anje prora una vezano je uz namjenske projekte iz drugih izvora, a sredstva za to samo prolaze kroz ra un Grada. Izvorni prihodi kao što su porez na dohodak i planirane prodaje zemljišta u padu su, što najbolje govori o slaboj gospodarskoj situaciji i smanjenim priljevima iz poreza na pla e radnika. Taj prihod smanjen je za preko 83 tisu e kuna, a planirana prodaja zemljišta u iznosu od skoro dva milijuna kuna. Izostale su i kapitalne donacije iz Županije u iznosu od 140 tisu a kuna. Grad Mursko Središ e je u postupku prodaje 1,6 posto udjela u Me imurje plinu zbog zatvaranja investicija iz prošle ali i ove godine: autobusne stanice u Murskom Središ u, otplate izgra ene Poljske ulice, vodovoda u Hlapi ini i nogostupa u Murskom Središ u, Hlapi ini, Križovcu i Peklenici. Uz to, Grad otpla uje i dugoro ne kredite i robni kredit u sveukupnom iznosu od skoro 5,5 milijuna kuna s kamatama. I zbog ovakva prenapeta stanja financija oporba vodi ra una o svakoj potrošenoj kuni iz prora una. Sanjina Tomši a, vije nika HNS-a, zanimalo je ko-

Sre ko Kramar (HSLS) iz Peklenice pitao je kada e se barem po eti projektirati kanalizacija za ostala mjesta, jer prora un Grada Mursko Središ e nije samo za potrebe toga mjesnog odbora liko je Grad koštao HDZ-ov predizborni skup kod Tarandeka, na što mu je Josip Dobrani (HSLS), gradona elnik, odgovorio da se nije radilo o predizbornom skupu, ve dolasku premijerke u braniteljsku zadrugu “Mura“, pri emu je gradona elnik bio doma in premijerki. Za doga aj je utrošeno 2.000 kuna.

Zanimalo ga je i koliko je koštalo prebrojavanje 45 listi a za protekle izbore Vije a nacionalnih manjina u Murskom Središ u Na 20.000 kuna troškova izborne procedure, koji su otpali na Grad, nema se ama baš nikakav

utjecaj. Država je propisala troškove i proceduru i prebacila ih na jedinice lokalne samouprave, pojasnio je gradski tajnik Šte ani . Ivan Brda, (SDP), tražio je in ormacije o tome je li otklonjen nelegalno dovezeni otpad odlagališta “Hrastinka“. Antun Šimuni odgovorio je da je otpad ne samo odvezen s odlagališta, ve i po initelj kažnjen, te da više nitko nema klju eve rampe za to odlagalište, koje više nije u uporabi. Miladina Mati a (SDP) zanimalo je zašto su stali radovi na obilježavanju na tnog izvorišta u Peklenici, koje su mještani prihvatili s odobravanjem. - Stali su zbog stanja u prora unu, kazao je gradona elnik.

Ivan Le ek, predsjednik Gradskog vije a, pitao je u ime stanovnika ulice Matije Gupca u Murskom Središ u kada e kanalizacija u toj najstarijoj ulici u Murskom Središ u. Sre ko Kramar (HSLS) iz Peklenice pak je dometnuo kada e se barem po eti projektirati kanalizacija za ostala mjesta, jer prora un Grada Mursko Središ e nije samo za potrebe Mjesnog odbora Murskog Središ e. Sredstva za kanalizaciju u cijeni vode prikupljaju se od svih. To je pak otvorilo pitanje prikupljenog a nenamjenski potrošenog novca za sanaciju odlagališta “Hrastinka“, koja je zatvorena, a prikupljenog novca na ra unu nema. Sanjin Tomši (HNS) iznudio je takvo priznanje od gradona elnika, inzistiraju i od pro elnice za financije Marije Kraji da mu kaže koliko je stanje na ra unu Grada i na depozitu, iz ega je proizašlo da prikupljenih 1,2 milijuna kuna na ime sanacije tog odlagališta nema na ra unu. Premda nerado, gradona elnik Josip Dobrani priznao je da su prikupljena sredstva potrošena za druge namjene, gdje su nalagale prora unske rupe. Oporba SDP - HNS rešetala je i troškove putovanja zamjenika gradona elnika Dražena Srpaka (HDZ), koji dužnost obavlja volonterski, postavljaju i provokativna pitanja koliko su novca donijela putovanja na koja je zamjenik gradona elnika potrošio novac. (BMO)

ŠTRIGOVA

Održano ro ište o Tijari, uskoro rasplet Na Op inskom sudu u akovcu održano je ro ište o slu aju Tvornice vo nih rakija “Tijara”, gdje Op ina Štrigova od tvrtke “Tijara” d.o.o. traži povrat zemljišta na kojem je tvornica izgra ena do aze pod krov. Na sudu su se našli predstavnici Tijare i op inski na elnik Stanislav Rebernik, koji je nakon rasprave rekao. - Predstavnici Tijare tvrde da je tvrtka ispoštovala ugovor jer je tvornicu izgradila. Mi pak tvrdimo kako je tvornica samo podignuta do pod krov, a nije zapo ela s radom 2007. godine, što je posebno nazna eno i utvr eno Ugovorom o darovanju op inskog zemljišta za izgradnju Tvornice vo nih rakija ‘Tijara’. Sudac je novo ro ište zakazao za sljede i mjesec, kada e se i i na lice mjesta i vidjeti u kakvom je stanju i azi Tijara, kaže na elnik Resman, uvjeren da je Op ina u pravu, prvenstveno u dijelu što nije zapo ela proizvodnju i što ne održava gra evinu. Podsje amo da se obdarenik (vlasnik Tijare) Neno Anton i obvezao na darovanom zemljištu izgraditi Tvornicu vo ne rakije “Tijara”, i to tijekom 2007. godine, koja je trebala imati status trgova kog

društva, sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Op insko vije e Štrigova donijelo je 24. studenoga 2008. godine na svojoj redovnoj sjednici odluku o raskidu ugovora o darovanju s nametom. U me uvremenu je Anton i umro, pa je nasljednica postala njegova supruga Ljiljana, gra evina je zarasla u dra i grmlje, a pokrenut je i ste ajni postupak. Javili su se brojni vjerovnici koji iš ekuju prodaju zgrade na dražbi ili drugom pogodbom. Najve i vjerovnik je Me imurje inženjering (u ste aju), a javili su se i vjerovnici iz inozemstva. U pitanju su višemilijunski iznosi. Rasplet ekaju zainteresirani pojedinci koji su spremni otkupiti gra evinu, no ne i dugove, pa je pitanje ho e li se ikada u gra evini koja propada iz dana u dan i postaje ruglo najljepše me imurske i hrvatske op ine pokrenuti sada ve bilo kakva proizvodnja. Rakije, octa, sokova, manje je važno. Važno je da bi u njoj ljudi našli posao, što je bila i misao vodilja ondašnjih op inskih elnika kada su Neni Anton i u darovali svoje zemljište. (Stjepan Mesari )

OP INSKO VIJE E Nedeliš e o trajnom problemu

Sa sme em iz Paraga i dalje u “slijepoj ulici” Na posljednjoj sjednici Op inskog vije a Nedeliš e jedno od pitanja na aktualnom satu bilo je i ono Ivana Marcijuša vezano uz problem sanacije smetlišta u romskom naselju Parag u Trnovcu. Na elnik Mladen Horvat podsjetio je da je Op ina ve u dva navrata organizirala odvoz i sanaciju izdvojivši za to zna ajna sredstva. - Dug je 2009. godine bio oko 800.000 tisu a kuna, od ega je pola namirio Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost, dio je platila Županija, dok je GKP ‘ akom’ dao 30 posto popusta na odvoz. Sama

Op ina Nedeliš e još uvijek duguje oko 160.000 kuna. Ovu se godinu pri a ponavlja. U Paragu se dnevno proizvodu velike koli ine sme a. Op ina jednostavno nema novac, kazao je Horvat. - Jasno smo dali do znanja da smo Romima omogu ili da detaljnim planom ograde svoje objekte onako kako to zakon odre uje, prestali smo odvoziti sme e u kantama koje su dobili kao i svi ostali gra ani jer oni taj odvoz ne pla aju. Omogu eno im je da kupuju vre e za sme e, koje su kao nacionalna manjina pla ali u pedeset posto manjem iznosu nego svi ostali

za istu koli inu sme a, no oni to nisu prihvatili i opet odlažu sme e na prostor na kojem to ne bi smjeli. Situacija je takva, kazao je na elnik Horvat, da je sada tamo trenutno negdje oko 700 tona sme a, ije bi zbrinjavanje stajalo oko 600.000 kuna, za koje je Fond za zaštitu okoliša spreman dati oko šezdeset posto iznosa, a za ostalih etrdeset posto tražit emo da se pokrije iz Ureda za nacionalne manjine, pisali smo i saborskom zastupniku manjina Nazi u Memediju. Pokušat emo od akoma i ovaj put zatražiti odre eni popust. No, i razli ite institucije mo-

OP INSKO VIJE E Sveti Martin na Muri

Prora un u minusu, studentima po tisu u kuna Na svojoj 18. sjednici Op insko vije e Sveti Martin na Muri donijelo je prve izmjene i dopune op inskog prora una za 2011. godinu. Rebalansom je prora un s planiranih 3,554.550 kuna smanjen za 607.895 kuna, te iznosi 2,946.655 kuna. Na elnik Franjo Makovec vije nicima je rekao da se prora un smanjuje jer su smanjeni prihodi od poreza na dohodak, te da jedno ministarstvo i EIB 3 ond nisu odgovorili na zamolbe, odnosno projekte koje je op ina kandidirala. Premda nema previše novca, Vije e se složilo s na elnikovim prijedlogom da se studentima 3.,4. i 5. godine stu-

Posjet Starom mlinu na Muri samo pješice dija dodijeli jednokratna nov ana urediti parkiralište za autobuse i pomo od tisu u kuna svakome. osobna vozila kojima posjetitelji i Op inska tajnica Vlatka Župa- turisti dolaze u obilazak i razglenec napravit e popis studenata, davanje Starog mlina na Muri i nakon ega e oni biti pozvani u Mlinskog puta, što zna i da e se Op inu ili nekim drugim na inom do mlina mo i do i samo pješice. Na aktualnom satu na elnik primiti potporu. Nešto više kuna Op ina e Makovec vije nike je izvijestio o platiti za 2.575 kvadratnih meta- ura enom od posljednje sjednice ra zemljišta kod Ribi kog doma u do sada te o planovima za naredŽabniku. Na tom e se zemljištu no razdoblje. (S. Mesari )

rale bi pomo i jer e situacija ostati ista. Jedini izlaz je da se promijene odre eni zakoni kako bi se moglo druk ije intervenirati, mišljenja je na elnik Horvat. - Stoga smo odlu ili da u skoro vrijeme na radnom sastanku okupimo župana, sve saborske zastupnike i predstavnike Ministarstva unutarnjih poslova, da pokušamo napraviti jedan dobar program, no još jednom isti em da odre ene zakone treba promijeniti, kako bi se mogla promijeniti i situacija s ovom potencijalnom ekološkom bombom, zaklju io je na elnik Horvat. (s. obadi )

Sme e u romskom naselju Parag i dalje je veliki financijski i ekološki problem

MALA SUBOTICA

Podijeljena mišljenja o idejnom rješenju centra Jedna od kapitalnih investicija op ine Mala Subotica, ija se realizacija planira (ako se stigne) ovu te idu u godinu, jest ure enje centra mjesta Mala Subotica u kojem se nalazi i sjedište op ine te poslovni objekti. Ve neko vrijeme na javnom uvidu je idejno rješenje koje je nedavno pred op inskim vije nicima prezentirao akove ki arhitekt Armin Sovar. Mišljenja mještana, prema reakcijama koje iznose na web stranici Op ine Mala Subotica, podijeljena su. Neki odobravaju projekt, a budu i izgled središta ocjenjuju “odli nim”, dok drugi smatraju da u mjestu ima važnijih i korisnijih prioriteta ili pak kažu da je “centar mjesta ionako mrtav, pa bi dovoljno bilo samo obi no as altiranje”. Pojedinci drže kako

bi bolje bilo prvo izgraditi kanalizacijski sustav, a ne da se naknadno kopa i devastira novoure eni centar. Predlaže se i više drve a

i zelenila. Sve u svemu, o projektu e biti još govora, rije je tek o idejnom rješenju koje vam prezentiramo i mi. (vk)

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

27. rujna 2011.

OP INSKO VIJE E Gori an

Oporba opet napustila sjednicu, na elnik najavio raspuštanje Vije a U Gori anu ponovno nije održana 26. sjednica Op inskog vije a sazvana za 22. rujna, jer je oporba na elu s vije nicima Stjepanom Blagusom i Ivanom Mar etkom napustila sjednicu prije izglasavanja dnevnog reda, ime su srušili kvorum. Navedeni vije nici inzistiraju da Valent Pandur dade prisegu kao 13. vije nik, iako je stranka iz koje dolazi, HNS, poslala na adresu Op ine Gori an svoju odluku u kojoj stoji da nije

donesena odluka o imenovanju vije nika iz njihovih redova te je tako sukladno Zakonu o izboru lanova predstavni kih tijela jedinica lokalne i podru ne samouprave i Poslovniku Op inskog vije a op ine Gori an samovoljno davanje prisege protuzakonito. Kako se na zakazanoj sjednici Op inskog vije a pojavio i Leo Begovi , predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede, s namjerom da aktivira svoj

vije ni ki mandat, predsjednik Op inskog vije a Gori an Mladen Varošanec uputio ga je da pro ita lanak 6. Zakona o izboru lanova predstavni kih tijela jedinica lokalne i podru ne samouprave, u kojem stoji da je svoj mandat trebao aktivirati u roku 8 dana od kada je prestao obnašati nespojivu dužnost, a to je bilo to no prije dvije godine kada je postao predsjednikom Uprave Hrvatske elektroprivrede, te je tako

temeljem zakonskih odredbi izgubio svoj mandat. S prezentiranim zakonskim odredbama Begovi se složio i iznio svoje osobno slaganje sa svim predloženim to kama dnevnog reda. Na elnik op ine Mario Mohari upozorio je vije nike koji onemogu avaju rad Op inskog vije a i donošenje važnih odluka za op inu Gori an da e direktna šteta za Gori an biti više od 1 milijun i 200 tisu a

kuna ve odobrenih sredstava, i to 400 tisu a kuna od Županijske uprave za ceste za pješa ku stazu sa sanacijom oborinskih voda u Prvomajskoj ulici, 150 tisu a kuna od ve potpisanog ugovora s Ministarstvom regionalnog razvoja, 680 tisu a kuna od europskog projekta “Industrijski park“ koji se radi u sklopu IPA programa sa susjednom Ma arskom, te se ne e mo i su inancirati prijevoz za srednjoškolce. Zbog takve

situacije u Op ini na elnik je najavio raspuštanje Op inskog vije a tijekom sljede eg tjedna, ukoliko se tijekom tjedna ne donesu odluke kojima bi se omogu io normalni rad Op ine Gori an. Vije e e se raspustiti na na in da e 6 vije nika podnijeti ostavke. Predsjednik Op inskog vije a Mladen Varošanec najavio je sazivanje Op inskog vije a za sljede u srijedu 28. rujna, s po etkom u 19 sati.

OP INSKO VIJE E Donja Dubrava

Vrti za sada ne poskupljuje, ali… - S obzirom na smanjenje broja djece te istodobno pove anje cijena energenata, postoji mogu nost da pove amo cijenu boravka djece u dje jem vrti u, kazao je na elnik Varga, a odgovaraju i na pitanje vije nika Darka Horvata (HDZ), koga je zanimalo ho e li se pove ati ekonomska cijena vrti a. Varga je kazao da e sve znati do kraja mjeseca studenoga, kada e se vidjeti izra un energenata. Bude li se nazirao manjak, Op insko vije e odlu it e ho e li ga “pokriti” iz op inske blagajne ili e pasti na teret roditelja, odgovorio je Varga, te dodao kako je dogovoreno da vrti i ne e biti zatvoreni kroz ljeto jer roditelji nemaju kamo s djecom. Tako e vrti u Donjoj Dubravi tih mjesec dana primati djecu iz Donjeg Vidovca, a kada pak ne e raditi donjodubravski vrti , roditelji e imati mogu nost djecu voziti u Donji Vidovec.

ne. Toj odluci dodan je lanak u kojem piše kako je zakonska obaveza kontrole plinske instalacije – ložišta, tj. mjerenja emisije dimnih plinova te kontrola dozra nih i odzra nih otvora. Dimnja arski obrt “Dimos“, koji ima koncesiju u op ini, predložio je cijenu spomenute kontrole u iznosu od 90 kuna + PDV. Kako je to cijena koja se primjenjuje u cijeloj županiji,

vije nici su je prihvatili, uz apel mještanima da provjere ložišta kako ne bi došlo do neželjenih posljedica. Nakon javne rasprave i javnog uvida na koji su sve stru ne službe dale pozitivno mišljenje, vije nici su donijeli odluku o prihva anju izmjena i dopuna detaljnog plana ure enja Gospodarske zone Sjeveroistok u Donjoj Dubravi. Izmjene i dopune izradila je tvrtka “Arhi-

tekt-atelje“ iz akovca, a Op ina na raspolaganju za prodaju ima još tri parcele.

Op ina e sufinancirati dva asistenta u nastavi za djecu s posebnim potrebama Me imurska županija više nije u mogu nosti su inancirati asistente u nastavi za djecu

Mijo Pun ikar doživio “punoljetnost” u Op inskom vije u

Apel: Prije loženja prekontrolirajte plinske instalacije! Op insko vije e donijelo je odluku o obavljanju dimnja arskih poslova na podru ju op i-

s posebnim potrebama u dosadašnjem omjeru 75% Županija i 25% Op ina. Županija je predložila omjer 50:50, što bi za svaku stranu bio trošak dvije tisu e kuna bruto po jednom asistentu. Potrebe su u OŠ Donja Dubrava za dva asistenta koji e se brinuti o troje djece s posebnim potrebama. Na elnik Varga predložio je vije nicima da prihvate odluku o su inan-

Mijo Pun ikar prima poklon od na elnika Varge za osamnaest godina vije ni kog mandata

PRELOŠKOG vije nika Davora Soka a zanima sudbina infopulta postavljenog u gradu prije nekoliko godina

Malo koji vije nik može se pohvaliti punoljetnim mandatom u radu Op inskog vije a kao što je to Mijo Pun ikar, vije nik HNS-a u Op inskom vije u Donja Dubrava. Zbog toga je Marijan Varga (HNS), na elnik op ine, odlu io vije niku za “punoljetni” vije ni ki staž uru iti prigodan poklon i zahvalu za dosadašnji rad. Mijo Pun ikar ima 70 godina, a mjesto vije nika obnaša od prvih lokalnih izbora u toj op ini te je jedan od rijetkih koji se tako dugo uspio zadržati svih tih godina na politi koj sceni. Kroz osamnaest godina Mijo je promijenio tri stranke. U po etku je bio lan HDZ-a, zatim je prešao u DC, te je danas lan HNS-a i obnaša funkciju predsjednika Odbora za ure enje groblja.

ciranju. Nitko nije bio protiv, no bilo je prijedloga. Predsjednik OV-a Željko Kova , prof., (SDP), smatra kako je nepravedno da asistenti za pla u koju primaju kao u itelji ne rade isti posao. Asistent do e u razred, primi dijete i s njime radi te je nakon nastave gotov. Nema pripreme, a ako je dijete bolesno ili mora na rehabilitaciju, asistent nema što raditi jer ravnateljica nema u nadležnosti dati mu drugi posao, rekao je Kova , te predložio da se odluka donese do kraja ove godine, nakon ega bi se zajedno sa Županijom dogovorile izmjene. Vije nik Marijan Pongrac (HDZ) s takvim se prijedlogom ne slaže jer smatra da bi se time rušio cijeli sistem u Županiji koji je dogovorno de iniran. S njime su se složili Marinko Lisjak (HSS) i Darko Horvat, istaknuvši da je toj djeci ovakva vrsta pomo i i te kako potrebna. Kova je odustao od svog prijedloga te je odlu eno da se do kraja nastavne godine su inancira iznos za dvoje asistenata u nastavi, ali da se s ravnateljicom kroz ugovor de iniraju neka prava i obaveze. (alf)

OP INSKO VIJE E Sveta Marija

Do daljnjeg na ekanju? 670 tisu a za Dom kulture i zonu “Buzovica” HSS-ov vije nik Davor Soka na posljednje dvije sjednice Gradskog vije a Prelog upitao je što je s infopunktom u Prelogu, je li pla en i u ijem je vlasništvu. - Infopunkt postavljen je u okviru projekta ‘Informacije za sve’ iz 2006. godine, koji je odobrila Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva iz Zagreba, a kandidirali su ga Dom kulture Prelog i tamošnja Turisti ka zajednica. Ukupna vrijednost je 67.105

kuna, od ega je spomenuta zaklada izdvojila 15.000 kuna, dok su dio novca osigurali i preloški poduzetnici. Za održavanje infopunkta 2006. godine bile su utrošene 1.823, a godinu kasnije 1.972 kune. Idu ih godina sredstva za održavanje nisu izdvojena. Ugovorom s tvrtkom iz Hodošana, koja je postavila punkt, de inirano je i njegovo održavanje, no, kako je to izostalo, Dom kulture ugovor je otkazao.

Nakon toga vo eno je više razgovora s tvrtkama koje bi preuzele spomenuti posao, me utim, interesa nije bilo te se razmišlja o pokretanju postupka javne nabave za održavanje, navodi se u odgovoru na vije ni ko pitanje koji potpisuje pro elnica Miljenka Radovi . U Gradu izražavaju i nadu da e problem biti riješen do kraja godine. (V. Kelkedi)

Op insko vije e op ine Sveta Marija donijelo je odluku o investicijama vezanima uz sanaciju poda u tamošnjem Domu kulture i izgradnji oborinske kanalizacije u poslovnoj zoni “Buzovica“. Ukupna vrijednost radova iznosi 670 tisu a kuna, od ega se 370 odnosi na oborinsku kanalizaciju, a 300 tisu a na Dom kulture. Radovi e se inancirati iz op inskog prora una sa 170 tisu a kuna, dok e se za pola milijuna uzeti bankarski

kredit. Proveden je postupak javne nabave pa se uskoro o ekuje i po etak radova. Nastavlja se sufinanciranje prijevoza srednjoškolcima sa 70 kuna Op ina Sveta Marija i dalje e su inancirati prijevoz srednjoškolaca sa 70 kuna mjese no. To se odnosi na u enike koji autobusima putuju u Prelog i Koprivnicu i one koju putuju vlakom do akovca ili Varaž-

dina. Na sjednici Op inskog vije a donesena je odluka o organizaciji posebnoga autobusnog linijskog prijevoza za u enike Srednje škole Prelog s prebivalištem na podru ju op ine. Naime, Op ina organizira posebni linijski prijevoz za u enike Srednje škole Prelog te e roditelji tih u enika op ini upla ivati 250 kuna mjese no, koja e taj novac proslijediti prijevozniku. Razliku do pune cijene od 320 kuna podmirit e Op ina. (alf)

27. rujna 2011.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SURADNJA tri ma arske i tri hrvatske op ine uz pomo IPA programa

“Gori ki svati” oduševili mještane i goste Manifestacija “Gori ki svati“, koja je održana uz prvi vikend rujna u sklopu IPA programa prekograni ne suradnje Ma arska – Hrvatska, po ela je pozdravnim govorom na elnika op ine Gori an Marija Mohari a, koji je naglasio da je ovo peti projekt u kojem sudjeluje op ina Gori an. Ovu godinu op ina Gori an sudjeluje u tri projekta ukupne vrijednosti 510.000 eura, od ega Gori anu pripada 330.000 eura. “Gori ke svate“ službeno je otvorila predsjednica HKUD-a Gori an Marija Ševa, koja je tom

prilikom spomenula povijest HKUD-a Gori an i bogatu aktivnost društva u posljednjih nekoliko godina. Kroz cjelokupni program vodio je Zvonko Lepoglavec - Lepi, koji je tijekom programa pojašnjavao simboli ko zna enje pojedinih radnji samih nekadašnjih svatovskih obi aja. Svadbenu povorku koja se kretala kroz cijeli Gori an pratila je stara limena glazba Gori ki bandisti. Oko šatora, gdje se održavala svadba, uprili ena je izložba ru nih radova i starinskih zanata.

Dolazak glavnih svatova

Svatovski obi aji u Gori anu sa uvali su izvornost i davninu, što se vidjelo po igranju uloga u svadbenoj povorci, kao i po nizu sitnih ali zapaženih detalja. Tako, na primjer, kapetan svadbe prije nego što glavni gosti sjednu za svatovski stol s njima napravi tri plesna kruga oko simboli kog stola, odnosno tri puta se gosti okrenu oko stola. Taj je obi aj ostao još iz pradavnih vremena, još i prije pokrštavanja. Nositelj je s hrvatske strane bio HKUD Gori an, a u projektu je sudjelovalo ukupno šest op i-

na, i to Gori an, Donja Dubrava i Donji Vidovec s hrvatske strane, te Serdahelj, Murakeresztur i Sumarton s ma arske strane. Uz mnoštvo mještana Gori ana, na otvorenju manifestacije “Gori ki svati“ bili su župan Me imurske županije Ivica Perho , saborska zastupnica Nadica Jelaš, na elnici me imurskih op ina te uzvanici iz Ma arske i Slovenije. U nedjelju 4. rujna održan je i koncert Puha kog orkestra op ine Gori an te priredba HKUD-a Gori an i njihovih gostiju iz Ma arske, Slovenije i Hrvatske. (J)

OŠ STRAHONINEC, generacija 1975./1976.

DVADESETA OBLJETNICA SC-a akovec

Slavilo ak dvjesto maturanata Prvi put zajedno nakon 35 godina! Ovo do sada nikome nije uspjelo! ak dvjesto bivših mat uranat a akove koga Srednjoškolskog centra, koji su školovanje završili 1991. godine, okupilo se na proslavi i obilježavanju 20. obljetnice srednje

školske punoljetnosti. ak devet razreda kojima su se pridružili i maturanti bivšeg COKUP-a prvo je održalo sat razrednika, a potom su sa svojim razrednicima krenuli put Spa&Sport Resorta Sveti Martin, gdje se razgova-

ralo, pjevalo i plesalo do jutra. Maturanti su bili vrijedni te su organizirali tombolu, s koje e prikupljeni iznos biti upla en zakladi “Katruža”. I za ovo bravo Lidiji Posavec i njezinim kolegama! (sm)

Polaznici Osnovne škole Strahoninec, generacije 1975./1976., proslavili su u subotu 10. rujna 35 godina od “male mature”. Danas pedesetogodišnjaci okupili su se po prvi put nakon toliko godina te su stoga svi s nestrpljenjem iš ekivali dan obilježavanja ove

obljetnice. Nakon sata razrednika u OŠ, koji je vodila sadašnja ravnateljica škole Jelena Okun, slavlje je nastavljeno u gostionici “Kamelija” u Strahonincu. Budu i da se tako dugo nisu vidjeli, bio je i red da se zadrže do ranih jutarnjih sati, što su i u inili. Brojne dogodovštine

koje su ih pratile ovih 35 godina mogle su se prepri avati danima, stoga su svi zajedno odlu ili da više ne e toliko dugo ekati do novog susreta. A do novog susreta za pet godina želimo im svima puno lijepih i radosnih doga aja za ponovno prepri avanje! (mz)

OSNOVNA škola Dr. Vinka Žganca Vratišinec

NEDELIŠ E

Filipanu iz asfalta raste paradajz! I ne samo raste nego i plodove daje. Umirovljenom ugostitelju Josipu Filipanu iz Nedeliš a na asfaltnom parkiralištu izrastao je doma i paradajz, koji daje lijepe i ukusne plodove. U naravi to zna i da iz asfalta u Me imurju ne raste jedino pirika, nego i povr e. Ne vjerujete. Pitajte, ili još bolje posjetite Filipana i sve e vam biti jasno! (sm, zv).

LD “FAZAN” Dekanovec

Otvorenje lova kog doma Lova ko društvo “Fazan” iz Dekanovca uredilo je vlastiti lova ki dom, koji e sve ano otvoriti ovu subotu 1. listopada. Program zapo inje u 16 sati u prostorijama doma koji nosi naziv “Lesi ek” te su pozvani svi prijatelji društva i mještani, jer skup e biti sve an i radostan, onakav kakav dekanovski lovci znaju organizirati. (sm)

Vatrogasnom vježbom zapovijedao bivši u enik Osnovna škola Dr. Vinka Žganca Vratišinec zajedno s DVD-om Vratišinec, DVD-om Gornji Kraljevec i Javnom vatrogasnom postrojbom održala je pokaznu vatrogasnu vježbu pod nazivom “Školska kuhinja 2011.”, kojom je zapovijedao Mihael Grbavec, nekadašnji u enik vratišine ke škole, što je posebno obradovalo u itelje i

ravnatelja Željka Ma eka. Vježba je održana pod pretpostavkom da je u školskoj kuhinji došlo do požara, gdje je kuharica zbog dima pala u nesvijest. U vježbi su osim gasitelja sudjelovali u enici i roditelji, a na kraju svi su zajedno ustvrdili kako je vježba uspjela od trenutka dojave o požaru, do dolaska gasitelja, same akcije ga-

šenja i spašavanja te na kraju podnošenja prijavka o akciji. U enici su vrlo ozbiljno sudjelovali u akciji i pažljivo su slušali upute gasitelja, koji su brzo stigli do požarišta i još brže obavili evakuaciju i gašenje, zapisala je u dnevnik u enica Lucija Jambroši u zbornici, koja je bila privremeno pretvorena u krizni stožer. (S. Mesari )

Dobro je znati

PROIZVODNJA PRIJEVOZ I UGRADNJA VISOKOKVALITETNOG BETONA PRODAJA ARMATURE I ARMATURNIH MREŽA

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

POSEBNE POGODNOSTI PRI KUPNJI PAVLEKA MIŠKINE 49 . VARAŽDIN

T 042 350 937

www.gpzagorje.hr

27. rujna 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 13

Poljodjelstvo

27. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

JAVNI natje aj IPARD programa za mjeru 302 otvoren do 31. listopada

Sredstva su namje i bespovratna

- Korisnik, odnosno natje aj mora na po proizvodnju sirovine

AKOVE KI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Umirilo se bujanje cijena Izgleda kako su cijene pojedinih poljoprivrednih proizvoda dosegle pla on i sada su stabilne ili ak u blagom opadanju. Odnosi se to prvenstveno na cijenu kukuruza i pšenice, te šljiva i salata. Na placu je bilo malo ljudi koji su nudili kvalitetno vo e i povr e te cvije e rezano i u posudicama. Sajam pak kao da se pretvorio u staru kramu, jer prodava a starih strojeva, alata, naprava, knjiga, slika, gramo onskih plo a te odje e i obu e svaku je srijedu sve više i više. Nema odojaka, premda ljudi pitaju, a razlog što ih nema leži u legalizaciji prodaje, pa

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - krumpir - pšenica - kukuruz - jabuke - smokve - salata - mrkva - paprika - drva - kotlet

1,5 do 2 kn/kg 1,50 kn/kg 1,60 kn/kg 6 kn/kg 20 kn/kg 12 kn/kg 8 kn/kg 6 kn/kg 2,20 kn/metar 20 kn/porc.

ljudi prodaju obavljaju doma, nakon što na radiju ili u novinama daju oglas. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Agencija za pla anja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom prostoru (APPRR) poziva poljoprivrednike da se što prije prijave na natje aj za dodjelu sredstava iz IPARD programa za mjeru 302 "Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti unutar IPARD programa". Rok za podnošenje prijava je do 31. listopada 2011. godine, a prijave e se obra ivati po redoslijedu zaprimanja. Pravo sudjelovanja na javnom natje aju imaju fizi ke i pravne osobe, u rangu mikropoduze a, u sustavu PDV-a, 100 posto u privatnom ili 25 posto u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne (podru ne) samouprave ili Grada Zagreba koje udovoljavaju propisanim pravilnikom. Nakon provjere kompletnosti zahtjeva

u administrativnoj kontroli, bit e ormirana rang lista podnositelja, a prioritet imaju ulaganja s ve im brojem bodova. Za poljoprivrednike je prihvatljiv sektor prerade u poljoprivrednim gospodarstvima, gdje se financiraju ulaganja u izgradnju rekonstrukciju i opremanje objekata za proizvodnju, skladištenje i pakiranje proizvoda od mlijeka, preko mesa, do vo a i povr a na poljoprivrednom gospodarstvu. Osnovni uvjet za sudjelovanje u natje aju, odnosno dobivanje bespovratnih sredstava je da podnositelj zamolbe mora biti registriran u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava. Bitno je da su sredstva ovog programa strogo namjenska i bespovratna te su osigurana u prora unu Europske unije i Republike Hrvatske. (S. Mesari )

- Novci se mogu uložiti u preradu mlijeka na fa

LEGALIZACIJA nezakonito izgra enih objekata

Još petnaest mjeseci za podnošenje zahtjeva Premda je petnaest mjeseci dosta dug period, za po etak legalizacije nezakonito izgra enih objekata ipak je kratak, ali još uvijek optimalan. Naime, do 31. prosinca 2012. godine poljoprivrednici trebaju upravnom tijelu, odnosno županijskom Uredu za prostorno ure enje podnijeti zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju zgrade. Što zna i legalizacija nezakonito izgra enih objekata? To je postupak kojim se ozakonjuje nezakonito izgra ena zgrada - arma koja je izgra ena u skladu s prostornim planom i ona koja nije izgra ena u skladu s prostornim planom, ali samo u slu aju ako ozakonjenje

Jako puno novca

Gra evina ne smije biti blizu naselja ili u zašti enom podru ju

nije ograni eno kao zašti eno podru je, podru je nacional-

nih parkova, parkova prirode i sli no.

Iskustva poljoprivrednika susjednih zemalja govore kako postupak legalizacije nezakonito izgra enih objekata stoji jako puno živaca i novca. Prikupljanje podataka i dokumentacije iziskuje mnogo vremena i hodanja u razne urede, a ukupna cijena dobivanja rješenja iznosi par desetaka tisu a kuna. Jednako tako rješenje o izvedenom stanju ne može se donijeti dok nije pla en komunalni i vodni doprinos. Stoga u postupak dobivanja rješenja treba krenuti ve sada, kako na kraju ne bi bilo neugodnosti, jer samo s ovim rješenjem vlasnici e mo i dobiti razne EU i doma e potpore, ali i bankovne kredite. (sm)

Zakon nezakonito izgra enu zgradu tretira kao novu zgradu ili rekonstruirani dio postoje e zgrade izgra en bez akta kojim se odobrava gra enje, a koja je vidljiva na digitalnoj orto oto karti Državne geodetske uprave. Orto oto karte su osnova za geodetsku podlogu, kao dokaz o postojanju gra evine, što je prvi i osnovni preduvjet legalizacije. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva trenutno organizira seminare za svoje djelatnike, koji rade u uredima za prostorno ure enje, kao i za projektante i geodete kako bi mogli kvalitetno tuma iti postupak i na in legalizacije. (S. Mesari )

27. rujna 2011.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT - Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

enska o podnositelj prijave za o etku ulaganja dokazati e iz vlastitog uzgoja

rmi krava

TRAVNJACI NAŠI ZELENI III Ovo je sad i kalendarski po ela jesen. Lijepo Vas molim da se ne sva ate s vremenom, ne prigovarate magli ni kiši ni suncu ni mrazu. Sve su to normalne jesenske pojave. To je samo -vrijeme- , na in na koji nas Priroda podsje a da smo dio cjeline koja se stalno mijenja. Rana jesen je dobro vrijeme za sjetvu trave. Nakon kvalitetne pripreme tla, ide naravno osnovna radnja – sjetva. Za sjetvu nam treba sjeme. Kilogram sjemena dovoljan je za zasijavanje od 30-40 kvadratnih metara travnjaka, pri emu posebnu pozornost treba obratiti na ravnomjerno raspore ivanje sjemena prilikom sjetve. Da bi to postigli potrebna koli ina sjemena dijeli se na dva dijela. Prvu polovicu sijemo u smjeru sjever-jug, a drugu u smjeru istok-zapad. Sjeme trave je vrlo lagano, pa za sjetvu odaberite suh i miran dan bez vjetra. Ruku kojom sijete držite nisko pri tlu i razbacujte sjeme što je mogu e ravnomjernije, tako ete

gubitak sjemena smanjiti na najmanju mogu u mjeru. Sjeme nakon sjetve lagano zagrabljate ili prije ite šupljim valjkom (da se sjeme bolje priljubi uz tlo i da se osigura potrebna vlaga za nicanje). Nakon 10-20 dana pojaviti e se prve vlati. Najbolje je ako posijemo u vlažno tlo ili nam sitna kišica stalno zalijeva naš budu i travnjak. Ako nema takve lijepe kiše, zasijanu površinu treba zalijevati površina se ne smije prosušiti. Ovdje sada vrijedi obrnuto pravilo nego kod zalijevanja drve a i grmlja. Zalijeva se u estim obrocima (bolje tri put nego jedan put dnevno) ali s manjim koli inama i sitnim kapljicama. Bitno je da se površina prije nicanja ne prosuši toliko da bi se napravila kora. Izbor sjemena, odnosno sjemenske mješavine ovisi o

tipu tla, o tome dali je travnjak sun an ili u sjeni, te o namjeni travnjaka. Ku ni vrt objedinjuje više tipova travnjaka po namjeni kao što su: uporabni travnjak, travnjak za igru i ukrasni travnjak. Takvi tipovi travnjaka imaju srednje zahtjeve u pogledu njege. Tipovi uporabnog travnjaka i travnjaka za igru imaju dobru sposobnost optere ivanja i otpornosti na sušu, dok se ukrasni travnjak odlikuje gustom tratinom. U sjemenskim mješavinama nalazi se od 3-5 vrsta sjemena trava, u kojima je jedna vrsta nosilac bitnih svojstava, a ostale ju prate u manjem volumnom postotku. Travnjaci zasijani smjesom sjemena lakše su prilagodljivi klimi i terenu od onih zasijanih samo jednom vrstom. Mješavine sjemena obi no se nalaze u pakiranju od 1 kg i dovoljne su za zasijavanje površine od 40 kvadratnih metara, a postotak klijavosti im se kre e od 6590%. Pozdravi iz IVE!

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa , subotom od 7 do 12 sa , a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/36380-10. PRELOG: Specijalizirana am-

bulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRA-

VA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, dera zaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa , subotom od 7,00 do 10,00 sa . DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC UKUPAN BROJ MIKROORGANIZAMA

Kravlje mlijeko 1. Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima (SLKM) dužan je dostavljati nadležnim ovlaštenim veterinarskim organizacijama i nadležnom tijelu – Upravi za veterinarstvo i Upravi za veterinarske inspekcije, izvješ a o geometrijskom prosjeku ukupnog broja mikroorganizama u mlijeku tijekom dvomjese nog razdoblja, s najmanje dva uzorka mjese no, za svakog proizvo a a ije mlijeko ne udovoljava propisanim kriterijima. Spomenuto izvješ e SLKM dužan je dostavljati odmah po utvr ivanju neudovoljavanja sirovog mlijeka propisanim kriterijima, odnosno im prvi dvomjese ni geometrijski prosjek broja mikroorganizama premaši 100.000 u ml kravljeg mlijeka. 2. SLKM je obvezan dostavljati jednom mjese no izvješ a o analizama stajskog uzorka mlijeka na ukupni broj mikroorganizama svakom proizvo a u te otkupljiva ima sirovog mlijeka. 3. Po primitku obavijesti o neispunjavanju propisanih kriterija za sirovo mlijeko proizvo a mlijeka obvezan je javiti se nadležnoj ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji te poduzeti korektivne

mjere kako bi u roku od naredna 3 mjeseca nalaz mlijeka (geometrijski prosjek) ponovno bio sukladan propisanim kriterijima. 4. Otkupljiva mlijeka obvezan je po zaprimanju nalaza o pove anom ukupnom broju mikroorganizama (geometrijski prosjek) o tome, pismenim putem, obavijestiti nadležni veterinarski ured u ijoj se nadležnosti nalazi proizvo a nesukladnog mlijeka. Otkupljiva mlijeka obvezan je proizvo a a mlijeka kod kojeg je utvr en pove an ukupan broj mikroorganizama (geometrijski prosjek) upozoriti na poduzimanje odgovaraju ih mjera, te obustaviti otkup mlijeka od proizvo a a koji kroz tri mjeseca od primitka nalaza o nesukladnom mlijeku nije udovoljio propisanim kriterijima. 5. Proizvo a u mlijeka i mlije nih proizvoda namijenjenih javnoj potrošnji koji je u sustavu kontrole sirovog mlijeka od strana SLKM-a, a kod kojeg je utvr en pove an ukupni broj mikroorganizama u stajskom uzorku mlijeka (geometrijski prosjek) te kojemu se i nakon tri mjeseca od prvog utvr ivanja nesukladnog mlijeka ponovno utvrdi više

od 100.000 mikroorganizama u 1 ml mlijeka (geometrijski prosjek) nadležni veterinarski inspektor/ službeni veterinar mora zabraniti isporuku mlijeka. Zabrana ostaje na snazi sve dok proizvo a ne dokaže da sirovo mlijeko ponovno ispunjava propisane kriterije. Jedan primjerak rješenja o zabrani isporuke mlijeka dostavlja se otkupljiva u. Kao dokaz udovoljavanja mlijeka propisanim kriterijima, proizvo a je dužan predo iti nalaz pretraženog službenog (stajskog) uzorka mlijeka na broj mikroorganizama koji pokazuje manje od 100.000 u 1 ml mlijeka (pojedina ni rezultat). Službeni stajski uzorak mlijeka na pretragu mora pratiti popunjeni službeni obrazac. 6. a) Ovlaštene veterinarske organizacije po pozivu proizvo a a obavljaju pregled na licu mjesta kako slijedi: higijenu staje higijenu mužnje higijenu opreme – za mužnju, za uvanje i hla enje mlijeka osobnu higijenu na inu hla enja mlijeka, mjerenja i bilježenja temperature b) Ovisno o nalazu prilikom pregleda ovlašteni veterinar daje proizvo a u pisanu uputu o daljnjem postupanju na posebnom obrascu.

7. Proizvo a i mlijeka i mlije nih proizvoda koji su namijenjeni javnoj potrošnji, a nisu u sustavu kontrole sirovog mlijeka od strane SLKM-a, dužni su obaviti kontrolu sirovog mlijeka pretragom stajskih uzoraka mlijeka na ukupan broj mikroorganizama najmanje 4 puta godišnje u pravilnim vremenskim razmacima u nekom od ovlaštenih laboratorija. Uzorke uzima i dostavlja u laboratorij ovlašteni veterinar. U slu aju da dobiveni pojedina ni rezultat analize mlijeka pokaže broj mikroorganizama ve i od 100.000 u ml mlijeka. Proizvo a je dužan o tome obavijestiti nadležni veterinarski ured, te poduzeti korektivne mjere kako bi u roku od naredna 3 mjeseca nalaz pretrage mlijeka bio povoljan. Dr. vet. med. Dalibor Turkovi

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

27. rujna 2011.

www.metss.hr

Svake subote emisija: KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.

HR ČAK svake subote 9-10 sati

27. rujna 2011.

Dobro je znati 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGRAM “AGROFUTURA” u Gospodarskoj školi akovec

Berba paprike, salate i drugog povr a cijele godine

Plastenik u Mihovljanu u dijelu uzgoja paprike

- Hidroponski uzgoj povr a zna i imati svježu papriku, salatu, a uskoro i drugo povr e u svako doba godine, a ne kao do sada samo u sezoni. To posebice raduje ugostitelje, koji više ne e morati uzimati uvozno povr e u zimskim mjesecima Hidroponska proizvodnja povr a u Me imurju u potpunosti je zaživjela u Gospodarskoj školi akovec, na lokaciji Mihovljan, gdje se plodovi paprike i salate beru tijekom cijele godine. A upravo uzgoj i berba povr a tijekom cijele godine najve a je prednost i vrijednost hidroponskog uzgoja u plastenicima, o emu potpisnika ovog teksta u posljednje vrijeme pita velik broj itatelja. Svima predlažemo da se jave u Gospodarsku školu akovec, gdje mogu doznati puno toga o ovom u Hrvatskoj novom na inu proizvodnje povr a. Gospodarska škola akovec za ovaj je projekt koristila program "Agro utura", kojemu je osnovni cilj modernizacija procesa u enja i savjetovanja te uvo enje novih te adaptacijom postoje ih nastavnih planova i programa. Iz ovog programa Gospodarska škola akovec je u Mihovljanu opremila centar za hidroponsku tehnologiju s najsuvremenijom opremom i automatiziranom kontrolom procesa proizvodnje. Podignuti plastenik sastoji se od dva dijela, u kojem je prvi dio namijenjen hidroponskom

uzgoju lisnatog povr a, a drugi dio za papriku.

Vrijednost projekta dva milijuna kuna Vrijednost projekta iznosi 310.231,13 eura, što je oko 2,236.000 kuna, od ega iz IPA programa EU dolazi 262.517,58 eura, a razlika su sredstva Gospodarske škole akovec. U Mihovljanu, gdje se nalazi plastenik u kojem se odvija hidroponski uzgoj povr a, automatika odre uje uskla ivanje vanjske klime s unutarnjom, što se obavlja otvaranjem i zatvaranjem plastenika. Za hladniji dio godine zagrijavanje se obavlja plinom, dok je ljeti dovoljna temperatura

vanjskog zraka. Bazenski dio plastenika, koji je podijeljen na etiri dijela, namijenjen je uzgoju etiriju razli itih vrsti kultura, takozvana floating uzgojna metoda. Ciklus obi no traje od tri do etiri tjedna od sjetve do berbe. U svaki bazen sjeme se sije jednom tjedno, pa se stoga i povr e nalazi u etiri razli ite eno aze. Za u enike je ovo dobro u tehnološkom i pedagoškom smislu, jer istovremeno mogu vidjeti što se doga a s proizvodnjom tijekom itavog ciklusa. Ovo je važno jer u enici u jednom danu mogu u praksi isprobati izvo enje svih operacija koje se ina e izvode tijekom cijele vegetacijske sezone. (sm, ZV)

Hidroponski uzgojena babura vrhunske je kvalitete Projekt financiran od strane EU

U sklopu dodjele bespovratnih sredstava „Implementgacija novih kurikuluma“ projekt Agro utura provodi Gospodarska škola, Vladimira Nazora 38, 40 000 akovec

Ubiranje salate u bazenskom dijelu plastenika

Kontrola cvatnje paprike U sklopu dodjele bespovratnih sredstava „Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova“ projekt Agronet provodi Gospodarska škola, Vladimira Nazora 38, 40 000 akovec

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

27. rujna 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 19

Mozaik

27. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ME IMURSKA ZAKLADA solidarnosti “Katruža“ i Radio Gorice za Katružu

Jabuke i grož e za lijekove koji održavaju život

SAVEZ SAV E BAPTISTIČKIH EZ BAPTIS BAP TISTIČ TIČKIH ČKIH C CRKAV CRKAVA RKAVA A U RE REPUBLICI EPUBLIC LICI CI HRVA H HRVATSKOJ RVATSK TSKO S OJ OJ

Jakova Gotovca 2, 40 000 Čakovec

info@bcpc.hr www.bcpc.hr

Svaki ponedjeljak u BCPC akovec radi Biblijsko savjetovalište koje nudi krš ansku alterna vu u rješavanju; bra nih, ovisni kih adolescentskih, ili drugih emocionalno egzistencijalnih problema, preko korištenja nježnih unutarnjih promjena koje Bog zahtjeva i provodi. (dogovor na tel: 095 860 95 06)

Prije nego je svijet nastao odabrao sam te.

Me imurska zaklada solidarnosti “Katruža“ raznim manifestacijama i aktivnostima prikuplja sredstva za kupovinu onih lijekova ili terapija koje ne pokriva Fond zdravstva, a koja mnoge oboljele drže na životu ili im olakšavaju tegobe bolesti. Predstavnici Me imurske zaklada “Katruža“ u tu su namjenu u petak 23. rujna na štandu na Trgu Republike u akovcu od 10 do 12 sati prodavali zakladne suvenire i za svaku kupnju ili donaciju poklanjali jabuke. Na štandu je pomagao i Mirko Švenda Žiga, a jabuke donirala AGRA akovec. U subotu 24. rujna krenula je tradicionalna karavana Radio

Gorice za Katružu Radija 1 i Me imurske zaklade solidarnosti prikupljati donacije u grož u i moštu. Vesela karavana krenula je u 8.30 ispred Gradskih bazena u akovcu prema vinogradima gornjeg Me imurja u akciju prikupljanja grož a i mošta. U karavanu se uklju io ura z Me imurja, Skandal band i Mediafest band. Akciju su pomogli: Jamnica, Agrome imurje d.d. Podrum Štrigova, Vajda, pekara Suncokret, Panoex, Me imurka BS i Horvat univerzal vinarska oprema Varaždin. Cjelokupni prihod ovih dviju akcija iskoristit e se za pomo onima kojima je to najpotrebnije – bolesnima s podru ja Me imurske županije. (BMO)

Ne boj se jer ja sam s tobom; ne obaziri se plaho jer ja sam Bog tvoj. Ja te krijepim i pomažem ti, podupirem te pobjedni kom desnicom. Izaja 41;10. Poslušajmo kako naš Spasitelj gospodin Isus, govori svakom ovjeku koji ga želi poslušati; „Ne boj se jer ja sam s tobom.“ Pogledaj, ovo nisu prazne rije i utjehe. Ovo nije pozitivisti ko psihološko autoprogramiranje. Ovo nisu kao arobne rije i mantre, iz nekog autisti nog religioznog svijeta. Ne ! Spasitelj tebi jasno i direktno govori. Govori ti bez ikakve mistike ili nejasno a; Za Isusa je sitnica pomo i ti i poduprijeti te. On je ve u inio daleko više. Zar on tebi ne bi pomogao? Sam Bog te kupio sa svojom krvlju. On je mu en i umro umjesto tebe na križu. Dakle ako je za tebe u inio ve e, zar ne e u initi i manje. „Podupirem te pobjedni kom desnicom“ To je najmanje što e ikada u initi za tebe. U i-

nio je više i init e više. „Prije nego je svijet nastao odabrao sam te.“ Napravio je savez s tobom. Odrekao se nebeske slave i postao je ovjekom za tebe. Ako je to sve u inio u ljubavi za tebe, sigurno e s tobom biti sada i zauvijek. To što ti treba sada malo je, u usporedbi s onim što je za tebe ve u inio. Kao mali mrav na vratima kolosalnog skladišta, koji treba par zrna brašna, takva je tvoja potreba prema neiscrpnom Božjem kapacitetu. Poslušajmo kako nas Spasitelj gospodin Isus zove, po rije i svojoj zapisanoj u Bibliji. Radosno poslušajmo Isusa i ispunimo njegova o ekivanja, jer po njegovim djelima i rije ima je o igledno, On nas ljubi i krijepi i pomaže. mr.sc. Ivan Lovakovi

„Dok on još govoraše mnoštvu, eto majke i bra e njegove. Stajahu vani traže i da s njime govore. Re e mu netko: “Evo majke tvoje i bra e tvoje, vani stoje i traže da s tobom govore.” Tomu koji mu to javi on odgovori: “Tko je majka moja, tko li bra a moja?” I pruži ruku prema u enicima: “Evo, re e, majke moje i bra e moje! Doista, tko god vrši volju Oca mojega, koji je na nebesima, taj mi je brat i sestra i majka.” Mt; 12,46-50 Ti nisi produkt slu ajne, i u praksi znanstveno nemogu e evolucije iz kamena. Ne budi prevaren vjerom u hipotezu o evoluciji koja, suprotno svim poznatim zakonima; biologije, fizike, astronomije ili geologije, pretpostavlja postanak materije i razuma ovjeka eksplozijom iz ni ega. Pogledaj znanstvene i logi ne dokaze kako je Bog u ljubavi stvorio svijet i ovjeka, na web stranici udruge Postanak. http://udrugapostanak.ucoz.com/

EDUKATIVNA KAMPANJA „Pokažite im put“

PRVA RADIONICA ZA RODITELJE ODRŽANA ZA ZAPOSLENIKE CARSLBERGA CROATIA

Gajeva G Gaje Ga j vaa 3 jeva 35 35, 5 4 5, 40000 00 000 Č Čakovec akov ak kovec ec tel: 040/856-333 040/856 333 info@lovacki-dvori.com inf fo@l @ ovac @lov acki ki-d dvo ori.co i m

U sklopu edukativne kampanje za prevenciju maloljetni ke konzumacije alkohola „Pokažite im put“, u prostorijama Carlsberga Croatia održana je prva u nizu radionica namijenjenih roditeljima, zaposlenicima kompanije, koji žele saznati više o tome kako najbolje razgovarati sa svojom djecom o alkoholu i kako pozitivno utjecati na njih. Naime, svjesna problema i mogu ih posljedica maloljetni ke konzumacije alkohola, Carlsberg Croatia okupila je stru njake i pokrenula edukativnu kampanju s ciljem da roditeljima pruži podršku i pomogne s prakti nim savjetima o prevenciji. U svoje projekte odgovornog poslovanja kompanija uvijek nastoji aktivno uklju iti zaposlenike jer su vrijednosti koje zagovara u društvu odraz ljudi koji je ine. Upravo je stoga prva radionica bila namijenjena zaposlenicima koji su, kao angažirani roditelji, odlu ili poslušati rije stru njaka na ovu temu. Roditelji su se složili da im je radionica pružila mnogo novih informacija o opasnostima ma-

loljetni ke konzumacije i vrijedne savjete kako djeci pomo i da budu samosvjesni, da se odupru pritisku vršnjaka, i nau e donositi odgovorne odluke. U sklopu kampanje izra en je i priru nik za roditelje, a dostupan je i na stranici www. carlsberg.hr i www.antenazagreb.hr. Kampanja se provodi u suradnji s partnerom trgova kim lancem Mercator i uz potporu Ureda za zdravstvo Grada Zagreba, Obiteljskog centra Obiteljskog centra te Savjetovališta Luka Ritz.

FUNKY CHUCK Jesensku sezonu Male scene Centra za kulturu akovec otvorile su doma e snage Funky Chuck. Šestero lani funk sastav ine vrhunski glazbenici Alen Horvat Zibe, Matija Moslavac, Boris Novak, Igor Hrustek, Antun Horvat i Abel Kova evi , a više o ovom perspektivnom sastavu pro itajte na stranicama priloga MEDIA. (foto: Zlatko Vrzan)

KULTURA

Drugi ovogodišnji posjet Lidije Bajuk Ukrajini donio i neo ekivanu nagradu Klas Grdi ponovno izlaže u akovcu SCENA

Sejo Sexon najavljuje rockerski spektakl na Varaždin rock festivalu MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu Richarda Blonna “Živjeti dulje uz manje stresa”

27. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO S POPUSTOM!!!

JESEN NA MORU... BIOGRAD NA MORU HOTEL IN 4* 27.09.-12.10. 2 pol od 480 kn

PAG HOTEL PAGUS 4* 1.10.-31.10. 2 pol od 500 kn

LOVRAN

Kultura

ETVRTAK, 29. rujna, 20 sati Centar za kulturu akovec

BENJAMIN - hrvatski dokumentarni film Benjamin, 17-godišnji Rom, državni je prvak u geografiji koji nije zadovoljan životom u romskom okruženju i pokušava prona i na in kako da ga prihvate svi ostali. Benjaminovi roditelji, Jehovini svjedoci, naglašavaju da je njihov sin uspješan zahvaljuju i religiji i Bogu. Benjamin se s

njima ne slaže, kao ni u mnogim drugim stvarima. Majka i otac ne odobravaju njegovu posve enost i bavljenje hip-hopom, ali u plesu Benjamin vidi dobru priliku da se dokaže svima. Trajanje 26 minuta, preporu uje se starijima od 12 godina.

HOTEL LOVRAN 3* 27.9.-21.10. 2 pol po osobi od 450 kn

MARUNADA U LOVRANU autobusom iz akovca 15.10. cijena po osobi 150 kn

OPATIJA HOTEL ADRIATIC I 4* 01.10.-29.10. 2 pol po osobi od 700 kn

OPATIJA HOTEL MOZART 5* Romanti ni vikend

KLAS GRDI u Centru za kulturu izlaže “Operative System Death 7”

Recentna djela akove kog miljenika Nakon što je svoja djela posljednji put u akovcu izložio 1998. godine, poznati rije ki umjetnik Klas Grdi ovaj je tjedan u Centru za kulturu akovec predstavio svoj recentni rad nastao u protekle dvije godine. Povratak umjetnika koji je jedan period svog života proveo i u našem gradu pobudio je velik interes poznavatelja njegova stvaralaštva, što govori

2 n/d po osobi od 1090 kn

MORAVSKE TOPLICE

Ukratko o autoru

HOTEL AJDA 4*

Klas Grdi ro en je 1963. u Rijeci. Diplomirao je 1988. na rije kom Pedagoškom akultetu, na studiju likovne kulture, Odjel kiparstva, u klasi pro esora Josipa Dimini a. lan je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka te Hrvatskog društva samostalnih umjetnika. Samostalno izlaže od 1986. i do sada je organizirao dvadesetak samostalnih izložaba, dok je sudjelovao na preko stotinu skupnih u zemlji i inozemstvu te je dobitnik mnogobrojnih nagrada. Izložba u Centru za kulturu akovec otvorena je do 15. listopada.

27.09.-28.10. 2 pol po osobi od 770 kn _______________________

GRAZ, autobusom iz akovca 01.10. Jesenski velesajam & shoping u Seiersbergu cijena po osobi 95 kn

KAPADOKIJA, Turska Zrakoplovom iz Graza! 02.11.-09.11.

Izložbu Klasa Grdi a otvorila je Vilma Bartoli , uz podršku Marine Oskoruš u prilog injenici da ovaj umjetnik u našem gradu nije zaboravljen. A zanimljivo, ovaj Grdi ev ciklus, nazvan “Operative System Death 7“, propituje upravo život, ulogu i mjesto koje umjetnik ima u svijetu, s kona nim pitanjem – ho e li i nakon kraja života jednog umjetnika njegovi radovi ostati ili e i oni biti podložni zaboravu.

Odmak u koloritu I u ovom se ciklusu predstavlja kao umjetnik i kao skulptor, ostaje vjeran

svom prepoznatljivom izražaju, iako je odmak u odnosu na ranija djela o igledan, ponajviše kada je rije o kolorizmu – intenzivne žarke boje u novijim radovima prepuštaju mjesto tamnijim, zagasitijim tonovima. Grdi se i dalje poigrava razli itim materijalima, ponajprije drvom i metalom, a njegovi su akrili na platnu neizostavno smješteni u drvene okvire, koji su više integralni dio samog rada nego okviri. – Vidljivo je to i u tome što neki drveni segmenti prelaze iz

okvira na same akrile i, kada bismo te akrile izvadili iz okvira, bilo bi o ito da radovima nešto nedostaje, kazala je prilikom otvorenja izložbe Vilma Bartoli , kustosica rije kog Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, s kojim je u suradnji i ra ena ova izložba. Klas Grdi u ciklusu “Operative System Death 7“ na radove aplicira i rije i, koje zapravo nemaju zna enje, ve njima autor istražuje zvuk, odnosno melodiju koja nastaje prilikom izgovora, a kroz same nazive djela, koji esto nemaju ni semanti ko zna enje, Grdi istražuje i jezi ni segment koji povezuje s radovima. Kada bismo se vratili na pitanje postavljeno na samom po etku, pitanje o ulozi i postojanju umjetnika u svijetu oko kojeg Klas Grdi plete djela ciklusa “Operative System Death 7”, sude i po broju posjetitelja, ali i Klasovu stvaralaštvu koje nas i danas svakodnevno prati sa zidova pojedinih gradskih prostora, ovaj umjetnik, barem u našem gradu, nipošto nije zaboravljen. (bš)

Cijena po osobi od 2690 kn

U SUBOTU 1. listopada Prvi filatelisti ki seminar akovec 2011. JORDAN Zrakoplovom iz Zagreba! 02.10.-09.10. Cijena po osobi od 5995 kn + zrakopl. taksa ___________________

VJEROVALI ILI NE!!! SKIJANJE U FRANCUSKOJ PUY ST. VINCENT

ve od 1350 KN (6-dnevna ski karta i 7 no i u apartmanu) + doplata za prijevoz autobusom iz akovca i još puno SKI destinacija u Austriji, Italiji, Sloveniji,...

PRODAJEMO I .... ulaznice za koncerte i priredbe... Sade 22.11.u ZAG,Rammstein u ZAG,...JEAN MICHEL JARRE 11.10. u ZAG, Tom Jones 21.11. u ZAG,...

www.kompas.hr 9LšH LQIRUPDFLMD X QDšRM SRVORYQLFL X ČDNRYFX 326-(7,7( 1$6 , 3878-7( 6 .203$620

Najbolji poznavatelji filatelije dolaze u naš kraj Davno, prije više od 5 mjeseci, još 14. travnja 2011. godine, u broju 814 Me imurskih novina pokrenuli smo rubriku “Filatelija“ i objavili prvi lanak o organiziranju 1. Filatelisti kog seminara akovec 2011. Kako smo ve tada napisali “... Hrvatsko filatelisti ko društvo ‘Zrinski’ akovec i grupa prijatelja i filatelisti kih zanesenjaka okupljenih oko ovog društva 1. listopada 2011. godine organiziraju u akovcu 1. Filatelisti ki seminar. Seminar je zamišljen kao cjelodnevno filatelisti ko doga anje: 7 - 8 stru nih filatelisti kih predavanja vrhunskih hrvatskih filatelista, prezentacija najnovijih filatelisti kih publikacija, prate a tematska filatelisti ka izložba, uporaba prigodnoga poštanskog žiga i izdavanje prigodne poštanske omotnice ...“. Poznavaju i organizatore i njihov ozbiljni pristup svemu ega se prihvate, nije bilo ni primisli da se seminar ne bi održao. Pitanje je samo koliko su prvotno zamišljenom stru nom filatelisti kom programu uspjeli pridodati dodatnih atraktivnih aktivnosti. U me uvremenu, od travnja, organizatori su program Seminara predstavili i HP-Hrvatskoj pošti, koji su prepoznali kvalitetu seminara i projekt i konkretno podržali. Seminar je od samog po etka zamišljen kao stru no filatelisti ko obilježavanje 20 godina poštanskih maraka Republike Hrvatske, obilježavaju i tako 20 godina od izdavanja prve poštanske marke Republike Hrvatske, marke Zra na pošta Zagreb - Dubrovnik.

Velik broj predavanja i seminara Prvotno zamišljen program predavanja u me uvremenu je proširen, pa e sudionici semi-

nara uti velik broj predava a i održat e se velik broj seminara. Prigodni poštanski žig koristit e se u subotu na isturenom šalteru poštanskog ureda akovec, koji e se nalaziti u prostorijama održavanja seminara, na Gradskim bazenima akovec. Svi sudionici, koji e za prisustvovanje na seminaru platiti kotizaciju od 150 kn, dobit e sva predavanja u elektronskom obliku, ali i zbornik seminara, tiskana sva predavanja zbog lakšeg pra enja predavanja. Tako er, svi sudionici seminara od organizatora e dobiti i potvrde o sudjelovanju na seminaru. Kako smo saznali, organizatori pripremaju svim sudionicima još poneko iznena enje.

Jedno od njih je popratna filatelisti ka izložba na kojoj e biti mogu e vidjeti ponešto od filatelisti kog materijala obra enog u predavanjima. Druga iznena enja organizatori nam za sada nisu željeli otkriti, uvaju i ponešto i za subotu. Ovakva su doga anja izuzetno rijetka, dapa e, koliko je nama poznato, ovo je prvi filatelisti ki seminar u Hrvatskoj, ime se po inje pisati nova povijest hrvatske filatelije. Organizacija filatelisti kog seminara za koji se pla a kotizacija za sudjelovanje uobi ajena je praksa u svijetu; odavno više nema besplatnog prenošenja znanja. No, u slu aju ovog seminara kotizacija prvenstveno služi za pokrivanje svih operativnih troškova i osloba a organizatora od financijske brige, a kotizacija ujedno obvezuje organizatore na pro esionalnu organizaciju. 1. Filatelisti ki seminar akovec 2011. bit e sigurno vrhunski organizirano doga anje, a sve ono što sudionici seminara dobivaju zauzvrat. Nadamo se da ovo ne e ostati i jedini filatelisti ki seminar u Hrvatskoj; dapa e, ve na ovom seminaru organizatori e predstaviti sljede i seminar i dio predavanja koja planiraju odraditi na 2. Filatelisti kom seminaru, koji je planiran za sljede u godinu, no to ni termin i mjesto održavanja seminara još nisu to no odre eni. Stoga, ako imate ikakav interes za filateliju, svratite u subotu na Gradske bazene akovec, odvojite 150 kn za cjelodnevni seminar o filateliji, družite se s pravim entuzijastima i stru njacima u filateliji, proširite svoje filatelisti ke i društvene vidike i uživajte u ugodnom društvu i ukusnom ru ku, koji je uklju en u cijenu sudjelovanja na seminaru. (Željko Ste anovi )

27. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ve er dokumentarnog filma: Benjamin, Irokez Gosti: Matija Vukši , Željko Mavrovi

IROKEZ - hrvatski dokumentarni film Dokumentarni ilm “Irokez”, kojim redatelj Matija Vukši prati životni put boksa a i poduzetnika Željka Mavrovi a, otvorio je po etkom ožujka ovogodišnji ZagrebDox, na kojem su prikazani najbolji svjetski dokumentarci sa svih kontinenata, njih

150 – a mnogi od njih nagra eni su na velikih festivalima. U svojoj profesionalnoj boksa koj karijeri Željko Mavrovi pobijedio je u 27 borbi, a izgubio samo jednu – onu za naslov svjetskog prvaka u teškoj kategoriji. Hrvatski boksa ,

prepoznatljiv i po indijanskoj frizuri, nakon te borbe više nikada nije navukao rukavice. Okrenuo se životu, no prave borbe tek su po ele – ali izvan ringa. Trajanje 47 minuta, preporu uje se starijima od 13 godina.

NEDJELJA, 2. listopada, 17 i 19 sati Doma kulture Grada Preloga, Župna crkva Sv. Jakoba Prelog

Barokne ve eri Varaždinske barokne ve eri, koje se ovu godinu održavaju po 41. puta, dio svoj programa donose i u Prelog. Tako e u župnoj crkvi Sv. Jakoba Prelog u 19 sati nastupiti budimpeštanski Marquise Ensamble Ve ernjem koncertu prethodit e program u Domu kultu-

re Grada Preloga biti izvedena Moliereova kazališna predstava “Ka iperka”, a održat e se i Revija baroka plemstva i nošnje uz baroknu kavu u izvo enju Orfej – elektrona iz Varaždina i Elektro – strojarske škole Varaždin.

JAZZ SRIJEDU otvorile doma e snage

Vrhunski akove ki funk uz Funky Chuck Otvaranje jesenske sezone Jazz srijede u Maloj sceni Centra za kulturu ponovno je pripalo doma im snagama, šestero lanom sastavu Funky Chuck. Nakon nekoliko godina previranja u postavi, u bendu su se napokon ustalili Alen Horvat Zibe – vokal, Matija Moslavac – elektri na gitara (jedini “neme imurski” uljez, iz Ludbrega), Boris Novak – bass gitara, Igor Hrustek – truba, Antun Horvat – tenor saksofon i Abel Kova evi – bubnjevi. Prvu je postavu Funky Chucka inilo 9 ljudi, a, osim broj ane redukcije, osnovnu razliku inio je i ženski lead vokal, Tatjana, koja je, iako danas u Njema koj, u bendu ostavila neizbrisiv trag. Naime, upravo je Tatjana Funky Chuck imenovala Funky Chuckom, integriravši u ime njegove osnovne sastavnice – funk i akovec.

Profesionalni odnos prema bendu za dušu Kao što je iz samog popisa lanova vidljivo, gotovo su svi oni akademski obrazovani glazbenici, neki od njih ak i profesori, koji su u glazbeni kim krugovima cijele države, pa i šire, na vrhunskom glasu. Kako su nam prije samog koncerta ispri ali Boris i Filip, i oni svoje po etke “duguju” akove koj glazbenoj instituciji – Big Bandu. - Kasnije smo prolazili kroz razli ite postave i razli ite glazbene stilove, puno smo eksperimentirali, uvijek su se rotirali isti ljudi, ali nikada nismo svirali funk, pojasnio je Boris. Zato danas u ovoj Funky Chuck postavi sviraju samo funk, samo obrade, pretežno Tower

Matija Moslavac, Abel Kova evi , Alen Horvat Zibe Boris Novak, Antun Horvat i Igor Hrustek vrhunski su glazbenici uz koje ete funk doživjeti na potpuno nov na in Of Power, Average White Band, Arethu Franklin, Jamesa Browna i druge. Iako e priznati da su ovaj bend oformili sebi za dušu, odnos prema Funky Chucku i dalje je strogo profesionalan. - Želimo

nešto posti i, želimo nešto više, dodaje Igor, misle i pritom na snimanje albuma i puno više svirki. Mnogi e Funky Chuck prepoznati s ovogodišnjeg Poricijunkulova, kada im se u, prema mnogima najboljoj izvedbi ma-

nifestacije, pridružila i losangeleska pjeva ica Shondell, s kojom im je suradnju omogu ila direktorica Turisti ke zajednice grada akovca Ivana Maltar. Nastup na Porcijunkulovom impresionirao je i pjeva icu, s kojom se planira i

nastavak suradnje, a de ki su nakon svirke dobili pozive za daljnje nastupe, ak u Švicarskoj. Za sve one koji su propustili energi an nastup akove kih “funkera”, bilo na Porcijunkulovom, bilo na prvoj ovosezonskoj

Jazz srijedi, njihovo genijalno stvaralaštvo mogu i sami provjeriti u promo videu koji se može prona i na servisu YouTube, ili ih potražite na njihovoj Facebook stranici. Vjerujte nam, ne ete požaliti. (bš, foto: Zlatko Vrzan)

HKUU SVETI MARTIN NA MURI

Svetomartinska djeca na Vinkova kim jesenima Iz Vinkovaca, gdje su na Dje jim Vinkova kim jesenima predstavljali Me imursku županiju, više nego zadovoljni vratili su se lanovi dje jeg folklora i tamburaši Hrvatske kulturno umjetni ke udruge Sveti Martin, iz Svetog Martina na Muri. Svetomartinski dje aci i djevoj ice sudjelovali su sve anom mimohodu koji je okupio dvije tisu e sudionika iz šezdesetak skupina iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Središnji doga aj za njih bio je nastup na Trgu Vinkova kih jeseni, gdje su plesom, pjesmom i

svirkom oduševili velik broj posjetitelja ove respektabilne priredbe. Svetomartinskim kulturnjacima doma in je bio KUD “Mijat Stojanovi ” iz Babine Grede, kojem je upu en poziv za gostovanje u Me imurju, odnosno Svetom Martinu na Muri. Put i boravak u Vinkovcima, pod vodstvom predsjednika udruge profesora Dražena Crn eca, pomogli su Op ina i OŠ Sveti Martin na Muri, a djecu su pripremili i vodili profesor Stjepan Horvat, u iteljica Valentina Bogdan, stru na suradnica Mira Per i , te roditelji. (S. Mesari , DC)

I navija ice LIVI oduševile nastupima! Navija ice Livi ovogodišnju sezonu zapo ele su odli nim nastupima na Vinkova kim jesenima. Na poziv Vinkova ke televizije, Livi STAFF u trodnevnom su boravku u Vinkovcima sudjelovale u zabavnom ve ernjem programu. Livi STAFF održali su i cheerleading kamp za doma i cheerleaders klub MA-KO.

U klubu su u tijeku pripreme za novu sezonu, u kojoj je prvo veliko natjecanje po etkom prosinca u Berlinu. Na po etku sezone pozivaju sve djevoj ice i dje ake od 7 do 20 godina na upise u po etni ke grupe u subotu 1. listopada u 13 sati u Plesni centar LIVI u akovcu ili da se jave na 098 170 53 89.

Scena

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 8. listopada, od 15 sati Miners MC Clubhause Mursko Središ e

PETAK – UTORAK, 7. do 18. listopada Autonomni centar akovec

Trash&Burn Season End Party

Festival EEII 2011.

Trash&Burn vas poziva na još jedno druženje za kraj sezone u Murskom Središ u! Na parkiralištu šetnice uz samu rijeku Muru preko dana, a dalje se zabava nastavlja u prostorijama MC Miners Clubhousea udaljenog samo

Ovogodišnji festival Eksperimentalne elektronske intervencije (EEII) održat e se u Autonomnom centru akovec od 7. do 18. listopada, a njegov e fokus biti na nomadskoj kulturi, mobilnosti, privremenim autonomnim zonama te spajanju tehnologije, pokretljivosti, slobodne kulture i nove medijske umjetnosti. EEII ‘11 je dio pro-

nekoliko metara, uz besplatan ulaz i rock’n’roll svirku Erotic Biljan&His Hereticsa, projekciju ilmova i slika s ovogodišnjeg, tre eg po redu, Trash&Burna, štandova s majicama i promociju pin-up kalendara. Upad besplatan!

27. rujna 2011.

jekta “New Media Cross-Border“, koji se provodi u okviru IPA operativnog programa Slovenija - Hrvatska 2007. - 2013. i djelomi no je inanciran od Europske unije. Festival se provodi u partnerstvu s udrugom UKE iz Križevaca. Pozivaju se svi koji imaju stru na znanja u razli itim podru jima da se prijave za sudjelovanje do 4. listopada.

VARAŽDIN ROCK festival SIGURNO se održava 1. listopada

Sejo Sexon obe ava pravu rockersku atmosferu! Prošli je petak održana i posljednja konferencija za novinare kojom se najavljuje dugoo ekivani Varaždin rock festival. Svoje prvo izdanje festival kojim se na velika vrata rock vra a u barokni grad doživjet e ovu subotu 1. listopada, a iz organizacije, s obzirom na velik broj upita, poru uju da e se festival sigurno održati, bez obzira na broj prodanih ulaznica, iako broj do sada prodanih ulaznica i te kako ohrabruje. Ulaznica za koncert u pretprodaji stoji 50 kn, a na dan kon-

certa iznosit e 70 kn. Koncerti zapo inju ve od 19 sati, a trajat e do 2 sata iza pono i. Led probijaju Retro Pult, a slijede Flashback, Male Hookers, Van Gogh i na kraju Zabranjeno pušenje.

Novi i stari hitovi Upravo je frontmen Zabranjenog pušenja, živu a legenda rock glazbe prostora bivše Jugoslavije, Davor Su i a.k.a. Sejo Sexon gostovao na konferenciji za novinare, a u kratkom je

obra anju okupljenima obe ao istinsku rock atmosferu. - Nakon radnog ljeta, kondicijski i psihološki odli no smo pripremljeni, pojasnio je Sejo, prisjetivši se i posljednjeg koncerta u Varaždinu koji su 2007. odsvirali na Špancirfestu. Na repertoaru Zabranjenog pušenja na i e se u subotu i “gradivo” s novog, ovogodišnjeg albuma “Muzej revolucije”, ali Sejo je obe ao da ne e izostati ni kultni stari hitovi. - Repertoar gradimo kao nogometnu mom-

ad – svaka se mora izboriti za svoje mjesto, našalio se Sarajlija, i dodao kako je velik kompliment svakom autoru kada može komunicirati i s drugim generacijama, a ne samo onom s kojom je odrastao. Koncert u Varaždinu, zaklju io je, bit e prava rockerska zabava, jer upravo element zabave ne smije biti amputiran iz rocka. Ve idu i tjedan ne propustite i veliki intervju sa Sejom Sexonom u novom broju Me imurskih novina. (bš, foto: Zlatko Vrzan)

Zabranjeno pušenje, predvo eno živu om legendom Sejom Sexonom, u subotu 1. listopada nastupit e kao posljednji bend prvog Varaždin rock festivala

TOPLICE SVETI Martin

Na smotri dvjesto mažoretkinja U organizaciji HKUU-a Sveti Martin i Op ine Sveti Martin na Muri, u Toplicama Sveti Martin u nedjelju je održana 3. smotra mažoretkinja pod nazivom "Mi smo djeca sre e". Publici se, a dvorana je bila puna gledatelja koji vole ovakvu vrstu umjetnosti i zabave, predstavilo šest skupina s dvjesto mažoretkinja svih uzrasta. Redom su nastupile: Svetomartinske mažoretkinje (trenerica Stanka Sedmak Kutnjak), te mažoretkinje iz Domašinca (trenerica Damira Novak), Gori ana (trenerice Maja Blaži i Katarina Vahtari Lovren ak), akovca (trenerice Ivana Prprovi i Smiljana Nedeljko), Nedeliš a (trenerice Ivana i Tihana Hajdinjak) i Murskog Središ a

Mažoretkinje iz Nedeliš a pokazale su ime su nastupile na EP-u u Zagrebu

akove ke mažoretkinje izvele su exibition corps (trenerice Lara Podgorelec i Lucija Mutvar). Priredbu je otvorio svetomartinski op inski na elnik Franjo Makovec, sudionike je pozdravio i zahvalio na sudjelovanju profesor Dražen Crn ec, predsjednik Organizacijskog odbora, a grupe je predstavila

Sve ani po etak smotre u sportskoj dvorani Toplica Sveti Martin

i kroz program vodila Krsitina Vožar. Vrlo dobar doma in svim sudionicima bio je Spa @ Sport Resort Sveti Martin, a na kraju je svim mažoretkinjama upu en poziv i na idu i susret u 2012. godini, što je na elno i prihva eno. (S. Mesari )

Domašine ke mažoretkinje dolaze nakon sudjelovanja na državnom prvenstvu

Najmla e Svetomartinske mažoretkinje dobile su najve i pljesak

27. rujna 2011.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Lopatinec V. Nazora 22, Me imurski dvori TEL: 040 856 333 , 091-500-51-61 etno.art@ck.t-com.hr

Restoran Me imurski dvori MALO SELO d.o.o., Vladimira Nazora 22, 40311 Lopatinec, tel/fax: 040 856 333 OIB: 13486090993, Poslovni ra un kod RBA: 2484008-1102276784

www.medjimurski-dvori.hr

info@medjimurski-dvori.hr

Dobro je znati 255

27. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Knjige, glazba, internet... br. 838

KNJIGA TJEDNA

Milan Ili - “Potpuna akustika” Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

Dobitnica prošlotjedne knjige Normana Vincenta Pealea “Mo pozitivnog mišljenja“: Ana Marciuš iz Nedeliš a.

MOZAIK KNJIGA

Richard Blonna - “Živjeti dulje uz manje stresa” Knjiga “Živjeti dulje uz manje stresa“ predstavlja program utemeljen na terapiji prihva anjem i obvezivanjem (ACT), koja e vam pomo i nau iti mozak da na stres reagira druk ije. Prikazanim tehnikama pomnosti i prihva anja uvest ete mentalni red, usmjeriti se na ciljeve i usredoto iti se na sadašnji trenutak, kako biste svoju energiju mogli usmjeriti na ono do ega vam je najviše stalo. “Živjeti dulje uz manje stresa“ jedinstvena je knjiga. Ona iznosi posve nov na in gledanja na stres - kao na holisti ku interakciju osobe i mogu eg stresora. Cjelokupan je stres nemogu e odstraniti - on je dio života. Ali stres nije nešto što vam se jednostavno doga a i na što ne možete utjecati, nego je uvelike povezan s onim što vam o mogu im stresorima govori vaš um. Knjiga “Živjeti dulje uz manje stresa“ pomo i e vam da spoznate zbivanja u vlastitu tijelu i umu i te doživljaje prihvatite, umjesto da vas obuzmu, te da nastavite napredovati i raditi u vlastitu korist. U središtu je ove knjige pitanje kako živjeti svrhovit život i to je ini jedinstvenom. Umjesto da vas besciljno nosi struja života, morate birati svoje postupke prema jasnim i ostvarivim ciljevima koje ste si zadali. Kad živite svrhovitim životom, vaše se vrijednosti, vaši ciljevi i postupci me usobno povezuju.

Knjiga pokazuje kako je to na nekoliko na ina povezano sa stresom. Autor vas poziva da pro ete niz zanimljivih, prakti nih, na iskustvu utemeljenih vježbi, kojima ete slova na papiru pretvoriti u stvarnost i u initi bitnima za vlastitu životnu situaciju. Primjerice, nekoliko e vam vježbi pomo i da odredite koje su vam vrijednosti bitne i provjerite u kakvu su odnosu sa životnim ciljem koji ste izabrali. Nau it ete smanjiti broj igara koje igrate i uloga koje imate kako biste se mogli posvetiti življenju života kakav najviše cijenite. Kad to budete postigli, u init ete velik korak prema smanjenju stresa. Uz pomo ove knjige nau it ete upravljati stresom na druk iji, korisniji i unkcionalniji na in. Na na in koji e vaš život temeljno obogatiti, zahva aju i i mijenjaju i mnogo više od samog stresa.

Iza magijskih inkantacija i bajolikih ugo aja, lirske dikcije i tradicionalne pripovjeda ke impostacije, starinske leksike i arhajskoga izraza kratkopri ala ke glavnice Milana Ili a, ini se, krije se ideja o književnosti kao prostoru duhovne antropologije. Što je ovjek mogao neko , a nemo an je danas, u kakvom je dosluhu s prirodom bio, o emu se sada tek prisje a, jesu

li uda stvarnija od nao igledne stvarnosti i što o naravi ljudske duše uop e znamo - temeljna su pitanja Ili eva pripovjedna svijeta. Ili, re eno druk ije: ovjek izme u uma i strasti, dobra i zla, svijesti i podsvijesti, tame i svjetla, zbilje i uobrazilje, slutnje i mašte, jezika i prikaza ... I još druk ije: Ili piše o ljudima koji su neko mogli letjeti, lebdjeti, sa-

njati, znati jer su se sje ali, sje ali se jer su to umjeli ... Po este “nadreal- antastizacije”, ali i gusto a mitoloških, magijskih, religijskih i uop e duhovnih signala, upu uju na to da pojmovi kao što su istina, duša, usud - premda su, znano nam je, van vremena, a iz korpusa doma e književnosti i suspendirani do daljnjeg - po Ili u, još nisu za muzej ... Jer nisu literarno potrošeni. (MV In o)

ALBUM TJEDNA

Black Lips - “Arabia Mountain” Provokativni ameri ki garage punkeri Black Lips nedavno su izdali svoj šesti album po redu “Arabia Mountain”, kojim su se vratili starim dobro utabanim putovima nabrijanih retro melodija. Ono što prvo upada u oko i prije nego što se posluša sam “Arabia Mountain” je producent. Tko bi rekao da jedan dancer može tako dobro sura ivati s flower punkerima (kako se nazivaju lanovi benda) poput Black Lipsa. Naravno, rije je o svestranom Marku Ronsonu koji se ve višestruko dokazao u svim pravcima moderne pop kulture. Kada netko uje u istoj re enici Black Lips i Mark Ronson, mogao bi za epiti uši i olako prije i preko “Arabia Mountain”, ali to bi bila prava greška jer ih je Mark vratio to no tamo gdje Black Lip-

Popis pjesama 1. Family Tree; 2. Modern Art; 3. Spidey’s Curse; 4. Mad Dog; 5. Mr. Driver; 6. Bicentennial Man; 7. Go Out And Get It; 8. Raw Meat; 9. Bone Marrow; 10. The Lie; 11. Time; 12. Dumpster Dive; 13. New Direction; 14. Noc-A-Homa; 15. Don’t Mess Up My Baby; 16. You Keep On Running

si pripadaju, na sam po etak, bez pretjeranog filozofiranja, ka retro punku zaraznih melodija. “Arabia Mountain” zvu i kao album iz ‘50-ih, ‘60-ih godina prošlog stolje a, kao da je Buddy Holly upoznao The Ramonese, kao da su The Beatlesi i The Rolling Stonesi (oni s po etka karijere) upoznali The Clash, kao da su melodije The Beach Boysa upakirane na malo žeš i, ali opet vrlo pristupa an na in ... U kona nici ispada kao da su Black Lipsi vremeplovom zapeli u krivom vremenu, ali se ne libe raditi ono što najbolje znaju.

ak 16 pjesama na albumu ini se vrlo mnogo, ali to i nije slu aj za album “Arabia Mountain” jer sve su vrlo kratke pa sve zajedno ima minutažu tek minutu - dvije preko standardnih 40 minuta. Pri tome se ni u jednom trenutku ne osje a zamor ili neka slabija pjesma koju je trebalo izbaciti, tako da je po tom pitanju sve na svojem mjestu. Album po inje odli nom “Family Tree” koja se zasigurno ubraja u sam vrh Black Lips pjesmarice, te je pjesma koja bi mogla približiti bend ve im masama poklonika.

Zamislite da su negdje 1963. sura ivali The Beatlesi i The Beach Boysi i siguran sam da bi rezultat bio nešto nalik na pjesmu “Family Tree”. Pun pogodak. Album ima još mnogo takvih zgoditaka koji malo balansiraju unutar žanrovskih granica, a sve zajedno zvu i kao punokrvni Black Lips album spreman da pokori svijet. “Bone Marrow” je pravi osun ani pop, “Mr. Driver” ima nešto mra niju hororsku temu, u “Mad Dog” zvu e skoro kao rani Mando Diao ... U svakom slu aju album vrijedan višestrukog preslušavanja. Na samom albumu ima pregršt stvari kojima se ini kao da Black Lipsi odbijaju svoje potencijalne kupce, poput vrlo udnog i psihodeli nog covera albuma s golom tetom, izborom producenta i sli nim stvarima, ali “Arabia Mountain” upravo je ono što je Black Lipsima trebalo, pravi album o kojem se pri a. Šetnja kroz bolju prošlost uz moderan bend esto zna biti dosadna, jednoli na i neuvjerljiva, ali Black Lipsi su se ve toliko ispraksirali da i dalje zvu e zabavno i neoptere eno, iako imaju ve šesti “jednaki” album. Jednaki je pod velikim navodnicima jer “Arabia Mountain” je album kojim su Black Lipsi ipak napravili veliki korak naprijed. (Siniša Miklauži , preuzeto s portala Muzika.hr)

INTERNET I RA UNALA

Ra unalo - najjeftinije ili najpovoljnije?

WEB PREPORUKA

Urbane mame: “The UrbanMoms.ca” Za sve one mame koje u trenutku kada postanu mame ne ostanu “samo mame”, kreirana je stranica The UrbanMoms.ca. Mame su i nakon ro enja svoje djece i dalje iznimni pojedinci koji ne ostavljaju osobnost koju su imale prije trenutka koji im je promijenio život iza sebe. Njihovi su se životi ula-

skom djece jednostavno proširili, a pove ala se i potreba za in ormacijama i znanjem. Svaka majka ima individualni pristup roditeljstvu, konzumeristi kom društvu u kojem živimo i životu op enito, a sve te pristupe objedinjuje upravo stranica The UrbanMoms.ca – za urbane i moderne mame!

Prilikom svake kupnje e ve ina tražiti kako da kupi nešto najbolje s uglavnom ograni enim budžetom - ništa druga ije nije slu aj ni s ra unalima, stoga je naj eš e pitanje: gdje kupiti ra unalo najje tinije? Ili ipak gdje ga kupiti najpovoljnije? Prije nego otkrijemo gdje kupiti najje tinije, ipak je potrebno zapitati se je li najmanja cijena uvijek najbolji kriterij po kojem je mogu e napraviti odluku o kupnji - naime, iako se tehni ki radi o istim komponentama, razlike što se ti e dodatne podrške prilikom kupnje (ali i kasnije), garancije, na ina pla anja, roka isporuke i sli no znaju biti vrlo velike kada se radi o nekoliko postotaka razlike u cijeni... Pri ovome bi mogli re i da najpovoljnije nije uvijek i najje tinije - jer dobar savjet prilikom kupnje i pak direktna podrška kod problema s ra unalom ili

nekim drugim ure ajem može dosta olakšati stvari a ustvari se pri odluci o kupnji o radilo o relativno maloj razlici u cijeni koja je prevagnula u korist najje tinije varijante. Stoga - želite li za što manje novaca kupiti ra unalo (ali i druge tehni ke ure aje); kupujte ih putem interneta. Gdje to no? Dva servisa e vam pomo i u tome: http://nabava.net i http://je tinije.hr - preglednici ponuda (za sad uglavnom) tehni kih webshop-ova u Hrvatskoj. Ukoliko znate što to no želite i slažete se uvjetima poslovanje, pla anja i dostave (dobro prou ite ove dokumente na svakom webshopu gdje kupujete!), cjenovno ete pregledom ponuda na i najje tinije rješenje. Doduše, potrebno se ponekad malo i potruditi i provjeriti neke stvari - navedene cijene ne odgovaraju uvijek trenutnom stanju, raspoloživost robe je ta-

ko er dobro provjeriti za svaki slu aj, a i cijena dostave varira ovisno o odre enom webshopu te je i nju potrebno ura unati u krajnju cijenu. Dobro je i raspitati se malo o odre enom webshopu iz kojeg želite naru iti nešto - iako je ve ina pouzdana i duže vrijeme je na tržištu te je negativnih primjera poput Corbis i Propero webshopova sve manje, uvijek je bolje odlu iti se za provjereni webshop nego poslije brinuti ho e li roba biti uop e isporu ena, ili još gore - ho ete li ostati i bez robe ali i bez novaca... Što se ti e najpovoljnije kupnje - iako lokalni du ani s ra unalima i tehni kom robom cjenovno ne mogu konkurirati navedenim webshopovima, dodatna usluga u vidu savjeta, pomo i u slu aju problema i sli ne prednosti mogu esto uvelike opravdati relativno malu razliku u cijeni - naro ito jer

u svakom trenutku komunicirate direktno s ljudima, dok je u slu aju webshopova to uglavnom svedeno na online narudžbu, e-mail i eventualno kratki tele onski poziv, za sve ostalo ste prepušteni sami sebi. Kupujete li uskoro ra unalo ili neku tehni ku robu - provjerite cijene na gore navedenim servisima, raspitajte se u lokalnim trgovinama te sami odlu ite - želite li to kupiti najje tinije ili najpovoljnije? Darko Mareš, dipl.ing.el., Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: in o@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099

27. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film MONTE CARLO

JOSEF

romanti na avanturisti ka komedija Režija: Thomas Bezucha Uloge: Selena Gomez, Leighton Meester, Cory Monteith

ratna drama/triler Režija: Stanislav Tomi Glavne uloge: Neven Aljinovi Tot, Alen Liveri , Dražen Šivak, Sandra Lon ari Tankosi ...

Mlada djevojka, njezina zajedljiva sestra i najbolja prijateljica svoj džeparac odlu e potrošiti na dugoo ekivano putovanje iz snova – u Pariz. Me utim, putovanje se pokaže velikim razo aranjem pa svi zajedno odlu e ostati u predvorju luksuznog hotela s pet zvjezdica i tamo provesti preostalo vrijeme. Ipak, stvari e

se u potpunosti promijeniti nakon što jednu od njih slu ajno zamijene za razmaženu britansku nasljednicu. I prije nego što uspiju otkriti svoje prave identitete, tri djevojke bit e uvu ene u svijet paparazza, privatnih aviona, prelijepih haljina, romansi i nevjerojatnog odmora u Monte Carlu. Trajanje 102 minute, preporu uje se starijima od 6 godina.

Radnja se odvija u I. svjetskom ratu, 1915. u Galiciji, a tema se nazire ve u uvodnim scenama, kada preživjeli austrijski vojnik, Hrvat, uzima uniformu i plo icu s identi ikacijskim oznakama mrtvog asnika. Postaje vodnik Josef i zapo inje svoje putovanje po ratom opustošenoj tu ini. Josefa zarobljava odred natporu nika Tiffenba-

cha koji sumnja u njegov identitet i odvodi ga na strijeljanje. Plo ica poslije mijenja vlasnika, a ono što na njoj piše glavni je dramski zaplet ilma. Na sre u, završnica je spretno napravljena, pa se ilm gleda sa zanimanjem, ak i kad znate u emu je glavni obrat. Trajanje 90 minuta, preporu uje se starijima od 13 godina.

Nova saga o piratskom kapetanu Jacku Sparrowu koji susre e zagonetnu ženu iz svoje prošlosti i strašnog kapetana Crnobradog. Kapetan Jack Sparrow (Johnny Depp) susre e ženu iz svoje prošlosti – karizmati nu Angelicu (Penelope Cruz). Nije siguran je li u pitanju ljubav

Darkerska verzija bajke u kojoj selo napada zagonetni vukodlak, a Valerie sumnja da je rije o mladi u kojeg voli. Valerie je prekrasna mlada djevojka razapeta izme u dva muškarca. Zaljubljena je u autsajdera Petera, a roditelji su joj za supruga namijenili bogatog Henryja. Odlu uje pobje i s

Peterom, ali onda obitelj zadesi velika tragedija. Vukodlak koji hara tamnim šumama koje okružuju selo ubio je njezinu sestru. Godinama su ljudi održavali primirje s vukodlakom prinose i mu mjese ne životinjske žrtve. Pod krvavim mjesecom zvijer je povisila ulog i uzela ljudski život. Željni osvete, ljudi zovu poznatog lovca na vukodlake, oca Solomona.

utorak, 27.9.

18.00 JOHNNY ENGLISH PONOVNO JAŠE

Dobitnik iz prošlog broja: Ivan Jezernik, Šenkovec

komedija

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

20.00 PUT BEZ POVRATKA 5 srijeda, 28.9.

Odgovor: ___________________________

nema ilmskog programa

l. br: _______________________________

etvrtak, 29.9.

Ime i prezime: ______________________

20.00 Ve er dokumentarnog filma: BENJAMIN, IROKEZ

________ _____________________________

petak, 30.9.

1. PIRATI S KARIBA – NEPOZNATE PLIME 2. RIO 3. PUŠTENI S LANCA

Komedija bra e Farrelly o najboljim prijateljima kojima nakon dugog braka žene dopušt aju da t jedan dana rade - sve što žele! Najbolji prijatelji Rick i Fred u braku su ve dugi

niz godina. Kada su kod ku e po eli pokazivati znakove nemira, njihove žene zauzele su odvažan stav kako bi oživjele svoj brak: daju de kima dozvolu za tjedan dana slobode kako bi radili što god žele!

4. CRVENKAPICA 5. 127 SATI 6. JA SAM BROJ 4

18.00 MONTE CARLO

8. PUT OSVETE

romanti na avanturisti ka komedija

9. UKRADENI IDENTITET 10. NEZAUSTAVLJIVI

20.00 JOSEF

FILMSKA TOP LISTA ME IMURSKIH NOVINA 2. BRIDESMAIDS

nedjelja, 2.10.

16.00 AUTI 2

4. BLUE VALENTINE

18.00 MONTE CARLO

5. PINGVINI GOSPODINA POPPERA

romanti na avanturisti ka komedija

6. WARRIOR

ponedjeljak, 3.10.

7. ŠTRUMPFOVI

Animirani ilm o makao papagaju Bluu koji otkriva da nije jedini na svijetu od svoje vrste, pa kre e u Rio upoznati ženku Jewel. Junak ilma “Rio“ je Blu, pripitomljeni makao papagaj koji nikad nije nau io letjeti i udobno živi sa svojom vlasnicom i najboljom prijateljicom Lindom u hladnoj Minnesoti. Blu i Linda misle da

ratna drama/triler

animirana akcijska komedija – sinkronizirana na hrvatski jezik

7. BAD TEACHER

je on posljednji primjerak svoje vrste, no, kada uju za makao papigu Jewel koja živi u Rio de Janeiru, kre u prema dalekoj, egzoti noj zemlji ne bi li pronašli Jewel i spasili vrstu od izumiranja. Ubrzo po dolasku otima ih grupa krijum ara životinja. Jewel pomaže Bluu pri bijegu, a Blu mora smo i snage nau iti letjeti i nadmudriti otmi are te se vratiti Lindi ...

20.00 JOSEF ratna drama/triler Režija: Stanislav Tomi Glavne uloge: Neven Aljinovi Tot, Alen Liveri , Dražen Šivak, Sandra Lon ari Tankosi , Bojan Navojec i dr.

subota, 1.10.

7. OBRED

1. RISE OF THE PLANET OF THE APES

RIO

CRVENKAPICA

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

romanti na avanturisti ka komedija Režija: Thomas Bezucha Uloge: Selena Gomez, Leighton Meester, Cory Monteith

PUŠTENI S LANCA

ili je ona samo nemilosrdna varalica koja ga iskorištava kako bi se dokopala informacije o tome gdje se nalazi Fontana mladosti. Uskoro ga nagovara da se ukrcaju na brod ‘Queen Anne’s Revenge’, kojem je kapetan strašni Crnobradi (Ian McShane), pa se Jack uskoro na e u neo ekivanoj avanturi u kojoj ne zna koga se više treba bojati: Angelice ili Crnobradog!

(tri besplatne posudbe) “Pušteni s lanca” je: a) horor b) ratni c) komedija

18.00 MONTE CARLO

DVD, BLUE RAY IZLOG

PIRATI S KARIBA – NEPOZNATE PLIME

NAGRADNO PITANJE

8. SOMETHING BORROWED

18.00 MONTE CARLO

9. OUR IDIOT BROTHER

romanti na avanturisti ka komedija

10. KUNG FU PANDA 2

U.S. Box Office

20.00 JOSEF ratna drama/triler

1. CONTAGION 2. THE HELP

Radno vrijeme blagajne

3. WARRIOR 4. THE DEBT 5. COLOMBIANA 6. RISE OF THE PLANET OF THE APES 7. SHARK NIGHT 3D 8. APOLLO 18 9. OUR IDIOT BROTHER

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. SPY KIDS: ALL THE TIME IN THE...

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

27. rujna 2011.

Lifestyle DOSLJEDNO SPAVANJE, rehidratiziranje i rastezanje samo su neke od tehnika koje e vam pomo i da bolje i brĹže zapo nete dan

Deset na ina za brĹže i lakĹĄe razbu ivanje ujutro Osim ako ne spadate me u one koji imaju prirodnu sposobnost da sko e iz kreveta puni energije, ustajanje moĹže biti najteĹži dio jutra. Kako bismo vam pomogli da iskoristite najviĹĄe od dana, sastavili smo popis naĹĄih omiljenih savjeta za lakĹĄi i Ĺživahniji po etak dana.

1. Rastezanje Polagano istezanje, kao ĹĄto su joga poze, ili ak obi no, sporo protezanje pomo i e vaĹĄem tijelu da se napuni energijom. Ovi po-

3. Nemojte previĹĄe â€œkafeniratiâ€?

kreti tako er e usredoto iti vaĹĄe misli, ispiru i maglovitost koja ponekad prati rano bu enje.

Da, kofein vam moĹže pomo i da zapo nete dan, ali previĹĄe kofeina (viĹĄe od dvije ĹĄalice kave) moĹže izazvati kontraefekt i u initi vas joĹĄ puno umornijima, posebice kroz nekoliko sati kada kofein popusti. DrĹžite se jedne ĹĄalice kave i razinu energije e biti stabilnija.

2. VjeĹžbanje Jednom kad ste se probudili pokuĹĄajte napraviti nekoliko vjeĹžbi da biste pokrenuli kolanje krvi u tijelu i tako zapo eli radni dan. Bilo ĹĄto, od trbuĹĄnjaka, u njeva, skakanja ili brzinske voĹžnje na orbitreku ili sobnom biciklu. Samo nemojte zaboraviti rastezanjem malo ugrijati miĹĄi e prije nego krenete vjeĹžbati.

4. Rehidratizirajte se Kada spavate, vaĹĄe tijelo koristi (i time gubi) zalihe vode u tijelu. Rehidratizirati se s nekoliko aĹĄa hladne vode ne samo da krijepi tijelo, ve pomaĹže stimulirati Ĺživ ani sustav i probavni trakt. Popijte aĹĄu do dvije vode i vaĹĄe e tijelo biti spremnije nositi se sa stresom koji vas o ekuje.

& 3 1/?

#9 #;9 <;## 9

#= >

5. Budite dosljedni sa spavanjem Idite u krevet i budite se u isto vrijeme, svaki dan. VaĹĄe tijelo voli dosljednost. PridrĹžavaju i se pravilnog rasporeda spavanja, olakĹĄat ete vaĹĄem tijelu da se probudi ujutro â€“ a i vi ete se osje ati odmorniji tijekom dana.

6. Probudite se uz laganu glazbu

(

) ") "

" 70

Bu enje uz glasnu budilicu moĹže biti ĹĄokantno za organizam. Tako er to vas stavlja u kategoriju ve eg rizika od sr anog udara (ĹĄokantan zvuk moĹže ozbiljno naĹĄkoditi osobama sa slabijim srcem). RijeĹĄite se urlaju e budilice i nabavite onu koja vas budi njeĹžno, kao ĹĄto je, primjerice, radio-sat koji postupno poja ava zvuk glazbe dok vam se tijelo istovremeno navikava na buku.

7. Opustite se Isklju ite ra unalo ili TV sat vremena prije nego ĹĄto odete u krevet. Jaka treperava svjetla djeluju kao smetnja vaĹĄem mozgu, zbog ega ga moĹžda teĹže â€œisklju ujeteâ€? no u. Dovoljno je da ugasite svu elektroniku sat vremena prije nego krenete na po inak i vi ete spavati puno kvalitetnije, ĹĄto zna i i da ete se puno lakĹĄe probuditi i biti odmorniji tijekom dana.

8. OtuĹĄirajte se OsvjeĹžavaju e kapljice vode pokrenut e Ĺživ ani sustav u vaĹĄem tijelu i pomo i da se osje ate Ĺživlje.

9. Jedite doru ak Nakon no nog posta, vaĹĄe tijelo treba energiju kako bi se pokrenulo. Zdrav doru ak svako jutro ( ak i ako se radi samo o komadu vo a s jogurtom ili tostu i sirnom namazu) pomo i e da se osje ate bolje i da lakĹĄe â€œodraditeâ€? sve ĹĄto imate u ostatku dana.

10. Nau ite duboko disati Ustajanje rano ujutro, za neke ljude, moĹže biti uznemiruju i proces. Misli o tome ĹĄto se sve treba napraviti tijekom dana, ljudi s kojima ete do i u kontakt i problemi inancijske naravi mogu brzo opteretiti vaĹĄu glavu. Dakle, im se probudite, dajte si trenutak â€“ diĹĄite duboko iz trbuha i umirite tijelo i um. To e vam pomo i da se lakĹĄe uhvatite u koĹĄtac sa svim radnim obavezama pred vama.

+ ,

OBLIKOVNJE:

- /1 2 2 31 (H HR) 4/ 2 63 (HHR) RETRO PU LT (H

RECEPT TJEDNA iH)

HR)

VARAĹ˝DIN

Prodaja u laznic a: sustav EVENTIM .hr

" # $ % &

ORGANIZATORI:

@ & 1

-1 ? 3 & 3 1/?

/8 1 &

Quiche od poriluka i slanine Sastojci: â€˘ 300 g braĹĄna â€˘ 120 g maslaca â€˘ 1 jaje â€˘ 2 Ĺžlice hladne vode â€˘ sol â€˘ 1 ve i poriluk â€˘ 50 g dimljene slanine â€˘ 3 jaja â€˘ 50 g ribanog parmezana â€˘ 2 dl vrhnja â€˘ 1 Ĺžli ica sjemenki komora a

Priprema Zamijesite tijesto od braĹĄna, omekĹĄalog maslaca, malo soli i Ĺžli ica hladne vode, koli-

ko treba. Tijesto treba biti elasti no. Stavite ga u hladnjak na pola sata. PomijeĹĄajte jaja sa sitno narezanim kolutovima poriluka i komadi ima slanine, dodajte vrhnje, svjeĹže naribani parmezan i sjemenke komora a. Pazite na sol, jer i slanina i parmezan su slani. Razvucite tijesto i stavite u kalup za krostatu ili quiche. Ostavite visoke rubove. Izlijte smjesu u tijesto. Pecite u zagrijanoj pe nici na 180 stupnjeva oko 45 do 50 minuta. MoĹže se jesti toplo ili hladno.

27. rujna 2011.

Dobro je znati 299

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

vel. 36-42

259 K N

vel. 36-41

299 K N

179 K N

HOT

STYLE vel. 36-41

169 K N

229 K N

Jello HR-42000 Varaždin Optujska ulica 171/c Jello HR-35000 Slavonski Brod Osjecˇka 284 u sklopu TC Supernova Varaždin i Slavonski Brod

www.jelloshoecompany.com

vel. 36-42

229 K N

27. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TE AJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika t t t savjetovanje t t t psihoterapija t t t edukacija t t t istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Prijatelj je obolio od shizofrenije

Ne robujte lošim navikama!

Moj prijatelj je obolio od shizofrenije. Zanima me kakva je to bolest? Shizofrenija je veoma teška duševna bolest. Glavna karakteristika shizofrenije koju je ve 1911.g. u svojoj teoriji iznio Freud je raskol bolesnikove veze sa svijetom objekta, odnosno bolesnik izgubi kontakt s realnim svijetom. E.Bleuler je 1911.g. da bi istakao najbitnije karakteristike ove duševne bolesti i njezinih poreme aja uveo termin schizophraenia koriste i se gr kim rije ima schisis (rascjep) i phrenos (duša). Simptomi shizofrenije su poreme aji afektiviteta (osje aja), gubitak emocionalne topline, afektivna ambivalencija (istodobna prisutnost suprotnih emocionalnih stavova), razdražljivost, ravnodušnost, manjak sponatnosti i inicijative. Bolesnik iznosi promjenu osje aja prema roditeljima, bra i, obitelji, prijateljima, suprotnom spolu i op enito drugim osobama. Zbog izmijenjenog afektiviteta bolesnik vlastitu li nost doživljava kao stranu, nestvarnu i osobito promijenjenu i otu enu, dolazi do depersonalizacije. Bolesnici se žale da su potpuno druga iji nego što su bili, da su automati, strojevi, opsjednuti, hipnotizirani, radi otu enja mišljenja, pam enja, željenja i drugih sastavnica psihi kog života. Posljedica izmijenjenog afektiviteta i depersonalizacije dovodi do povla enja bolesnika iz stvarnosti i zatvaranja u svoj vlastiti psihoti ni svijet želja, fantazije, simbolike, magi nosti i strahovanja., što nazivamo autizam. Stvarnost za njih je sporedna i bezna ajna a njihov autusti ki svijet je bitan i važan, pa u njemu ostaju sve dok im je poreban kao pribježište od nesnošljive stvarnosti. Me utim, autizam može biti razli itog stupnja, ali potpuni prekid sa stvarnoš u nikad ne postoji. Shizofreni bolesnici esto imaju kvalitetne obmane opažanja ili obmane utila koje nazivamo halucinacije.

Intelektualno u enje je nešto razli ito od u enja emocionalnih vještina i promjena u ponašanju. To nije, za razvoj naše “emocionalne inteligencije” pret post avk a je da koristimo bazu svojih kognitivnih sposobnosti, nadogra enu leksibilnom upotrebom emocionalnih živ anih sektora. Radi se o razli itim kortikalnim strukturama; od intelektualno u enje jednostavnije je od emocionalnog, koje zahtijeva dublju promjenu na neurološkoj razini. Zato nam je lako nau iti napamet pjesmicu, a puno teže npr. nau iti se ne sramotiti kad je trebamo odrecitirati pred publikom. Mnogi od nas su sramežljivi, a ne žele to biti. Jednostavno je re i: nau ili smo biti sramežljivi, a što se nau i, može se i odu iti - i nau iti djelotvornija navika. Za to je potreban napor i vrijeme, i to je, znam, ono što vam nije drago uti, a što se može, kad je tako! Naime, kada usvajamo svoj repertoar misli, osje aja

Halucinacije su doživljaji u nekom osjetilnom podražaju: bez postojanja podražaja, zna i bolesnik vidi, uje, osjeti na tijelu, što ne može nitko drugi vidjeti, uti ili osjetiti. Slušne halucinacije mogu biti šumovi, pucketanje, glasovi, razgovori, prijetnje. Vidne halucinacije, dakle obmane vida, mogu se javiti u obliku iskrica, bljeska, plamena ili doživljavaju kao cijele scene u kazalištu. Taktilne halucinacije odnose se na osjetilo dodira i daju osje aj udaranja, štipanja, gmizanja insekata po tijelu. Halucinacije mirisa i okusa obi no se javljaju zajedno, naj eš e kod shizofrenih paranoidnih bolesnika, kada bolesnici s osje ajem uvjerljivosti, tvrde da ih bra ni partner ili netko drugi truje, stavlja otrov u hranu, iji miris oni prepoznaju pa hranu odbijaju. Kod shizofrenog bolesnika nalaze se poreme aji mišljenja s idejama odnosa, paranoidnim mislima, idejama veli ine, sumanutosti proganjanja. Shizofreni bolesnik u njih vrsto vjeruje i ništa ga ne može u tome razuvjeriti. Tako primjerice njega prati i stalno kontrolira organizirana služba, prisluškuju ga, susjedi imaju ure aje u svojim ku ama s kojima upravljaju njegovim mislima. Iz toga svega je vidljivo da je shizofrenija teška duševna bolest me utim danas postoje u inkoviti lijekovi koji mogu pomo i takvim oboljelim osobama i u mnogo emu doprinijeti da imaju zadovoljan i uspješan život.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

i djelovanja, živ ane veze koje podržavaju taj repertoar pla aju i postaju dominantni putovi živ anih impulsa. Veze koje ne upotrebljavamo slabe i nestaju, a one koje neprestano upotrebljavamo izrazito osje aju. Kad treba birati izme u dva alternativna odgovora, pobijediti e onaj koji ima bogatiju tj. ja u mrežu neurona. I što se odgovor eš e ponavlja, živ ani putovi koji ga podržavaju su deblji. Kroz bezbrojna ponavljanja navika se dobro nau i pa po injemo reagirati automatski. To bi odgovaralo onoj frazi da su ljudi “robovi svojih navika”. Odvikavanje?! Uh, teško, ali se isplati. Kad su navike disfunkcionalne, njihova zamjena novom zahtijeva puno vježbanja nove navike - i inlubiranja stare, loše navike, kako bi se ona “ugasila”. Neuralni krugovi boljeg ponašanja tako ja aju. Na kraju e bolja navika zamijeniti staru kao automatski odgovor u klju nim situacijama.

t SVǏOB NBTBäB t DFOUSJSBOKF LSBMKFäOJDF ,*3013",5*," )37"54,*. /"Ǝ*/0.

t CJPUFSBQFVUTLB QPNBHBMB #*0&/&3(*+"

t NJHSFOF t DJSLVMBDJKF t [BLPǏFOKB t TLFMJP[F t TQPOEJMP[B t MVNCBMOF J PTUBMF UFHPCF

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Poreme aj ravnoteže Ukoliko kralježnjak promijeni oblik ili zapo ne proces skolioze, to može dovesti do slabije opskrbe krvlju dijela malog mozga i problema s ravnotežom. Poreme aji ravnoteže sve se eš e javljaju kao simptom. Ovaj simptom može ukazivati na cijelu paletu bolesti patoloških procesa, od kojih je ve ina vrlo ozbiljna. Dijagnosti kim pretragama može se sa sigurnoš u utvrditi uzrok ili poreme aj konstantnoj neravnoteži. Ve ina poreme aja ravnoteže upu uje na probleme vezane uz vratnu kralježnicu. Ako se dijagnosticira da je to osnovni problem može se lije iti uklanjanjem simptoma, premda osnovni proces u samoj kralježnici ostaje. Vratnom kralježnicom koju još nazivamo le nom moždinom, prolaze dvije arterije koje dovode krv u podru je malog mozga, odnosno stražnji dio glave. Problem s tim arterijama može predstavljati injenica da one prolaze kroz same kralješke, dakle kroz postoje e otvore na kostima vratnog segmenta kralježnice koje zovemo degenerativnim promjenama. Ako s vremenom kralježak promijeni oblik ili poziciju ili pak se cijeli segment deformira u smislu skolioze, to može dovesti do slabije opskrbe krvlju dijela malog mozga. Doga a se da pacijent ne detektira problem jer arterije zatezanjem vlastitih miši a pove avaju ZAPO ELI SU DVODNEVNI TE AJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPA NOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNA AJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM OD TE AJEVA

pritisak, brzinu protoka krvi i prilago avaju se nastalom poreme aju. Ovakva situacija ipak ne može dugo trajati, te se u odre enim situacijama pri pokretanju vrata, vanjskim stresovima ili nekim stanjima dotok krvi prema mozgu može naglo smanjiti ili ak i prekinuti. Znak da se to dogodilo naj eš e je trenutni gubitak ravnoteže, osje aj gubljenja tla pod nogama, vrtoglavica, šumovi u ušima a ponekad i mu nina, povra anje pa i nesvjestica. Takvi simptomi ne prolaze sami od sebe nego zahtijevaju lije enje. Naj eš e se primjenjuju lijekovi za poja avanje cirkulacije. Problemi se smanjuju masažom, akupunkturom elektroterapijom da bi se smanjili gr evi vratnih miši a i ramena koji dodatno smanjuju protok krvi. Vrlo su e ikasne i vježbe istezanja. Njihova je svrha održati zglobove, ligamente i miši e u takvom stanju da dozvoljavaju maksimalno mogu i obim pokreta vrata. Na taj su na in krvni sudovi oslobo eni pritisaka uzrokovanih skra enjem ligamenta i miši a, te im je omogu eno mnogo povoljnije stanje za normalnu funkciju. Iz svega navedenog jasno je da se bioterapijom postižu najbolji rezultati i zato ne odga ajte problem. Nazovite me bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031 i oslobodite se tog problema. I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDR AVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

Podružnica br.1 – "Aton" d.o.o. NACIONALNI GIMNASTIČKI CENTAR J. Marčeca bb, Nedelišće, tel. 040/373-449, mob. 098/242-162 ZADAR, Dr. Fr. Tuđmana 17, tel/fax. 023/311-535

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtni ka 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 tel. 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ru era Boškovi a 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovi a 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠ E - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠ E - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

27. rujna 2011.

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Mercedes-Benzova E-klasa Web&Drive EUROline je u suradnji s TMobileom pripremio posebnu ponudu - E-klasu Web&Drive – Mercedes-Benzovu elitnu limuzinu s vrhunskim paketom opreme uz znatnu uštedu za kupca. Kao što ve sam naziv paketa nazna uje – udobnost vožnje naglašena je pristupom internetu, što omogu uje odabrani spoj luksuzne opreme utemeljen na najnovijim automobilskim i komunikacijskim tehnologijama. Tako E-klasa Web&Drive, me u ostalim, nudi sustav pomo i pri parkiranju Parktronic s navo enjem za parkiranje, radioure aj s navigacijskim sustavom Audio 50, luksuzan paket opreme Avantgarde i

pripremu za mobilni telefon. U vozilo je integriran ure aj za beži ni internet – InCar HotSpot – koji nudi pristup beži noj mreži te omogu uje spajanje do etiri razli ita ure aja uz izvrstan signal mreže. Šlag u paketu Web&Drive jesu tri mjeseca besplatnog neograni enog beži nog interneta u suradnji s HT-om i, kao dodatan poklon, Apple iPad 2, tablet s memorijom od 16 GB. E-klasa Web&Drive idealna je za osobe koje od svojeg vozila o ekuju vrhunsku udobnost u kombinaciji s inovativnim tehnologijama. Paket Web&Drive najbolje pokazuje 125 godina tradicije i inovacija MercedesBenza.

Hyundai i SKOK Hyundai auto Zagreb ovogodišnji je partner SKOK-a, sajma sporta i slobodnog vremena koji e se održati u zagreba kom Arena centru od 30. rujna do 2. listopada. Organizator SKOKA je intess centar OrlandoFit, tako er partner Hyundaija. Posjetitelji mogu razgledati aktualne modele iz game Hyundai, uvjeriti se u terenske mogu nosti modela ix35 na specijalno napravljenoj Offroad rampi, saznati sve o nadolaze im ponudama za kupovinu modela i20 i i30 u listopadu, te sudjelovati u na-

gradnoj igri. Prva nagrada je putovanje u Atenu za dvije osobe na kvali ikacijsku utakmicu za EURO 2012 izme u Gr ke i Hrvatske koja e se održati 07. listopada 2011.

Caddy Edition - posebni model za 30. ro endan Povodom 30. ro endana, koji e uspješni Caddy slaviti u narednoj godini, marka Volkswagen gospodarska vozila pripremila je posebni model: Caddy Edition 30 - studija bliska izvedbi za serijsku proizvodnju. S crno lakiranim krovom i visokosjajnim naplatcima, te visokovrijednom unutarnjom opremom i snažnim motorom, ovaj Caddy bit e posebna atrakcija. 1982. godine Caddy je izašao na europsko tržište u pick-up izvedbi na bazi Golfa I. 30 godina kasnije Caddy je vrsta veli ina u segmentu kompaktnih monovolumena i gradskih dostavnih vozila: dosad je Caddy prodan u preko 1,5 milijuna primjeraka. Bilo da je rije o mladoj obitelji, ljudima koji ga koriste kao gradsko dostavno vozilo ili obrtnici – broj fanova kontinuirano raste. To je dovoljan razlog da se 30. ro endan ove modelne linije dostojno proslavi s posebnim modelom: Caddy Edition 30. Izvana se Caddy Edition 30 razlikuje od drugih vanj-

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Me imurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivni ko-križeva ka županija - Koprivnica, Obrtni ka 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za pla anja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila isklju ivo sa doma eeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Yaris 1,0 Luna, 2001.g., 121.000 km, 2. vlasnik, na ime kupca = 3.500 eura 2. Toyota Yaris 1,0 Luna, 2003.g., 70.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 4.430 eura 3. Toyota Prius 1,5 Hybrid SolNAVI, 2006.g., 130.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 13.400 eura 4. Toyota Prius 1,5 Hybrid Luna, 2007.g., 140.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 11.000 eura 5. Toyota Hilux 2,5 D-4D DC, 2006.g., 172.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 14.800 eura 6. Toyota Verso 2.0 D-4D Sol, 2009.g., 116.000 km, 1. vlasnik, u PDV-u = 18.500 eura 7. VW Scirocco 2.0 TDI Sport, 2008.g., 59.900 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 19.800 eura 8. VW Eos 1.4 TSI, 2008.g., 6.000 km, 1. vlasnik, na ime kupca = 18.999 eura 9. Renault Megane 1.4 16V Grandtour, 2004. g., 109900 km, na ime kupca = 5.640 eura

skih oprema po visokosjajnom crnom krovu, crno obojanim uzdužnim krovnim nosa ima, te po visokovrijednim 17“ lakometalnim naplatcima. Natpisi na stražnjem dijelu, na pomi nim vratima, te na letvicama praga vrata upu uju na poseban model. Uz crni krov na raspolaganju su odgovaraju e vanjske boje: candy bijela, re lex srebrna, salsa crvena, primavera zelena i sunny žuta. Unutrašnjost, koju možete naru iti u izvedbi s pet ili sedam sjedala, djeluje sportski i iznimno kvalitetno: sjedala s presvlakama od alcantare, kožno višenamjensko kolo upravlja a te obujmica mjenja a i ru ica ru ne ko nice, poluautomatski klima-ure aj (Climatic) i zatamnjena stakla osiguravaju ugodan ambijent. Caddy Edition 30 je s kratkim me uosovinskim razmakom u izvedbi osobnog vozila,ali i u furgon izvedbi – u ponudi s etiri razli ita motora: dizelski motori (TDI) u rasponu snage 75 kW do 125 kW, te benzinski

motor (TSI) snage 72 kW. Na salonu u Frankfurtu Caddy Edition 30 izložen je s najja im motorom kojim je Caddy ikad tvorni ki opremljen: 170 KS snažni 2.0 TDI s DSG mjenja em ubrzava ovaj

kompaktni monovolumen na najve u brzinu od 196 km/h, sa okretnim momentom od 350 Nm osigurava enormnu snagu vu e i ini ovaj posebni Caddy najdinami nijim Caddyjem svih vremena.

Nova Nissan Micra ve od 69.900 kn Nissan je za kupce nove Micre pripremio akciju tijekom koje se bogato opremljeni paket opreme Visia nudi po cijeni ve od 69.900 kuna. S novom razinom popusta od 7000 kn, Nissan Micra 1.2 Visia 5 vrata, u seriji opremljena klima ure ajem, ESP-om, prednjim i bo nim zra nim jastucima, zra nim zavjesama, servo upravlja em, putnim ra unalom, integriranim multimedijskim sustavom koji uklju uje ita CD-a, dodatni priklju ak za MP3 te Bluetooth® za telefoniranje bez ruku... u akciji se nudi po atraktivnoj cijeni ve od 69.900 kn. Osim toga, novi benzinski motor koji pokre e novu Micru vrlo je napredna jedinica koja ima iznimno nisku emisiju ispušnih plinova te vrlo malu potrošnju goriva koju biste o ekivali od dizelskog motora – više nego dobrodošla vijest u dobu stalno rastu ih cijena goriva. Akcija vrijedi u svim ovlaštenim salonima i traje do isteka zaliha.

AMC Me imurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751

Šavora d.o.o.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

1. VW Passat 2.0 TDI Comfortline, 2011., smeđa, ESP, start-stop sustav, automatska klima, tempomat, parking senzori, alu felge 2. Ford Focus 1.6 Trend Sport 5 vrata, 2011., crvena, ESP, automatska klima, maglenke, alu felge, sportska sjedala i ovjes 3. VW LT 46 2.8 TDI , 2000., žuta, vučna služba, spuštanje platforme, hidraulično vitlo, signalizacija, tahograf, radio 4. Mercedes 609 D, 1991., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 5. Iveco Turbo Daily 35-10, 1998., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 6. Iveco Turbo Daily 35-10, 1998., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 7. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 8. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha 9. Iveco Turbo Daily 35-10, 1999., bijela, nadogradnja za prijevoz kruha

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

27. rujna 2011.

Nova Renault koncesija u akovcu

Autocentar Kos, višegodišnji Renault partner te ovlašteni koncesionar za Varaždinsku i Koprivni ko – križeva ku županiju proširio je svoju djelatnost i na Me imursku županiju. Od 19. rujna 2011. Autocentar Kos je otvario svoju poslovnicu u akovcu za prodaju i servisiranje vozila Renault i Dacia. Koncesija se nalazi u Mihovljanskoj 89 te se sastoji od prodajnog salona veli ene 250 m2, u potpunosti opremljenog servisa od 400m2 sa tri dizelice te postprodajnog odjela. Usluge koje nudi ova nova koncesija su prodaja novih i rabljenih vozila, uz zamjenu „staro za novo“, prodaja rezervnih dijelova i dodatne opreme, servis za vozila marke Renault i Dacia, pranje vozila te usluge limarskih i lakirerskih radova. Uz nabrojene usluge školovano i educirano osoblje Autocentra Kos pruža i brojne ostale usluge od kojih valja posebno istaknuti: dijagnostiku vozila, brzi servis, optiku vozila, zamjenu i uvanje pneumatika, punjenje klima ure aja te sve što treba u održavanju vozila. Posebnu pažnju Autocentar Kos pridaje poslovnim kupcima, sa svojim PRO+ centrom specijaliziranim za komercijalna vozila. Isto tako ukoliko se desi šteta na vašem vozilu, osoblje Autocentra Kos preuzet e ga u najkra em roku, jer im odli na suradnja s vode im osiguravaju im ku ama omogu uje da se procjena i popravak vozila odviju u ovom novom autocentru. Novootvorena koncesija u akovcu zapošljava 7 djelatnika, s namjerom širenja, ovisno o obimu posla, i želji da se marka Renault i Dacia probije svojom kvalitetom, ljubaznoš u djelatnika i kvalitetom usluge u sam vrh voznog parka. Svojim radom i zalaganjem te stru noš u djelatnika Autocentra Kos cilj je posti i najve e mogu e zadovoljstvo korisnika usluga koji e se osje ati kao kod ku e u jednoj prijateljskoj atmosferi.

27. rujna 2011.

www.mnovine.hr w ww ww.mn mn novine ne.hr hr • redakcija@mnovine.hr redakc akccija ija@mnoviine. ne.h hr • 040 312 333

www.mnovine.hr â€˘ redakcija@mnovine.hr â€˘ 040 312 333

PAKET

DALJINSKO CENTRALNO

COLOR PAKET

ZATAMNJENA STAKLA

NASLON ZA RUKE

Polo Rabbit

BEZ TROÂŠ

KOVA:

anja og osigur obvezn uranja ig os o sk ka cije registra pregleda g tehniĂ‹ko ljeĂŚnika bi javnog

Das Auto.

27. rujna 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Dugo budu živjeli, ali kako

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Šašava utrka krinolina Dok se fina uvažena varaždinska gospoda prošli petak nakon koncerta i sve anog vatrometa kojim su otvorene 41. Varaždinske barokne ve eri raspršila gradom, na samo nekoliko metara udaljenosti startala je jedna šašava utrka. Mala turisti ka atrakcija nazvana “utrka krinolina” okupila je drugu godinu za redom, upravo povodom otvaranja vjerojatno najsve anijega kulturnog estivala sjeverozapadne Hrvatske, luckastu ekipu od 25 natjecatelja, odjevenih u krinoline koje su za svakog od njih posebno izradili kostimografi Iva Šeri i Krešimir Koloži. I to sasvim neobi ne krinoline, napravljene, primjerice, od letaka s programom Varaždinskih baroknih ve eri, neke od pliša i skijaške maske, a neke su napravljene da vjerno do araju ljubav Hrvatske i Europske unije. I ova kružna utrka ulicama središta grada Varaždina ima svog pobjednika, koji na dar dobiva dragocjenu kartonsku zlatnu ciglu, a ni oni najsporiji nisu automatski i gubitnici, pa je i za posljednjeg u utrci osigurana utješna nagrada – zlatni flaster. Simpati an, pomalo burtonovski, scenarij odigrao se, dakle, prošli petak, a ja sada ovo prenosim jer me ponekad zna gotovo zadiviti maštovitost naših susjeda. Na stranu sad Špancir est, ne u ponovno otvarati neke

Piše : Bojana Špani ek bojana@mnovine.hr

usporedbe koje jednostavno nemaju smisla. Radi se samo o ideji o simbiozi dviju tako nespojivih stvari – kulturnog doga aja koji se ve tradicionalno održava pod visokim pokroviteljstvom svih živih ministarstava, i ideje nekolicine entuzijasta o bedastoj utrci, a koja opet može poslužiti kao turisti ka atrakcija i pridonijeti promociji ne samo Varaždinskih baroknih ve eri, ve , što je najvažnije, Varaždina samog. Aha, dodat u samo još da su, s obzirom na to da se estivalski program ovu godinu širi i izvan granica samoga baroknog grada, odre eni programi ponu eni i akovcu. Naravno, tu su naišli na finu odbijenicu, pa Me imurci po svoju dozu baroknog ugo aja ovu nedjelju mogu “skoknuti” u Prelog.

AKOVE KI espresso by Bibi

Skejteri uskoro u “Obe anoj zemlji” Skitam se i snimam ... Polako stižu dijelovi za konstrukcije koje e ve za kojih mjesec dana sa injavati toliko o ekivani skate park za skejtere, bmxere i rolere na SRC -u “Mladost“ u akovcu. elni ljudi ovog projekta kažu da e se prvo postaviti minirampa i ostali elementi redom kako budu napravljeni, a za mjesec dana trebao bi biti i službeni opening. Mladež s nestrpljenjem o ekuje dan kad e se po pitanju skateparka kona no izjedna iti s Varaždinom, Koprivnicom i ostalim gradovima diljem Lijepe naše, koje smo, figurativno re eno, nekad davno bili u poziciji “poslati po šibice“, a sad lagano kaskamo za njima i svaki takav projekt moramo potkrijepiti potpisanom peticijom gra ana. Do prije nekoliko dana još su poneki skejteri i bmxeri vi eni pred Centrom za kulturu u njegovanju svoje, nazovimo je tako, urbane supkulture. Me utim, eto uskoro e odahnuti bakice i svi oni koji su iznutra k’o bakice jer skejteri nam iz centra grada odlaze u “Obe anu zemlju“, svoj sk8park (skatepark). Ne smijemo zaboraviti “hajlajtati“ naše drage stepenice CZK-a koje su dale svoj danak i doprinos kao priru na improviziraju a sprava za skateboarding i na tome im velika slava i hvala. Kona no e, nadam se, do i taj as da ih s ljubavlju obnove ili pak da ih jednostavno

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

ostave tako, odnosno pretvore u spomenik koji e pri ati pri u o jednoj borbi mladih ljudi za svoje pravo umjetni kog izražavanja putem daske na kota i ima. Tko su zapravo ti skejteri? To su pripadnici supkulture koja odska e od ustaljenih matrica života. Oni ne nailaze uvijek na razumijevanje okoline i ljudi u plavom. Skateboarding je pokret, na in života, a izvo enje vratolomija i raznih trikova jednostavno umjetnost. Ako su gimnastika i akrobatski ples ve odavno priznati, zašto ne bismo dali šansu i ovoj novijoj vrsti aktivnosti za mlade? Skateboarding nije zlo in! Skateboarding je dobro instvo! Dobro instvo za razvoj tijela i duha naše mladeži. A zlo in je ne dati djeci da razvijaju svoju kreativnost i ispucaju svoju energiju u ime nekih tamo pradavnih normi i pravila ponašanja.

Proteklih mjesec - dva dana u Bukovcu, ali i okolnim naseljima, naj eš e spominjana imena jesu ona Dragutina Lesara i Željka Pavlica, dvojice saborskih zastupnika, jednoga aktualnog i jednoga bivšeg. Ljudi ih ne spominju u kontekstu glasovanja za njih na sljede im izborima za koje se obojica pripremaju, nego obrnuto i žestoko. Psuju im oca i mater, a pojedini i Boga i rodbinu. Zašto su ljudi srditi na Lesara i Pavlica?

Poznato je da su se ljudi iz Bukovca i okolnih mjesta žalili da na svojim TV prijamnicima ne mogu gledati programe Hrvatske radiotelevizije, a isto tako je poznato da su rtv pretplatu morali pla ati. Kada su to uli Lesar i Pavlic, ljudima su rekli neka prestanu pla ati pretplatu, odnosno pristojbu Hrvatskoj radioteleviziji, jer da to ne moraju kad ne gledaju njihove programe. Ljudi su povjerovali njihovim naputcima i više nisu pla ali pristojbu. Stizale su

opomene i na kraju ovrhe na sva mogu a primanja. Sada kada su ostali gotovo bez svih nov anih primanja na ra unima (mirovine, socijalne pomo i, pla e i sli no), po eli su zvati Lesara i Pavlica. Ali uzalud. Dvojac se ne javlja na njihove pozive, ovrhovoditelji su nemilosrdni, a ljudi ogor eni i jadni. Psuju sve u šesnaest. Rekao sam im da se u mojem kraju kaže da ako nekoga psuješ taj (opsovani) onda dulje živi. Ljudi pak vele da Lesar i Pavlic, a k njima pridružuju i jednoga zagreba kog odvjetnika, mogu živjeti dulje, ali pitanje je kako.

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

POZNATI I SLAVNI MEGAKONCERT u Areni Varaždin 15. listopada

Hrvatske dive u Lisinskom Gabi Novak, Radojka Šverko i Tereza Kesovija održat e 13. listopada u koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski“ koncert pod nazivom “Hrvatske dive“. Uz prate i orkestar, pod vodstvom Ante Gele, tijekom dvosatnog koncerta dive e se izmjenjivati sa svojim najve im hitovima koje su stvarale tijekom dugogodišnjih karijera. Tereza Kesovija dobitnica je priznanja “Porin“ za životno djelo i jedina hrvatska izvo a ica koja je etiri puta rasprodala koncerte u pariškoj Olympiji. Gabi Novak prva je dama hrvatske šlageristike, velika muza i supruga Arsena Dedi a. Krajem pedesetih u Zagrebu sudjelovala je na jam sessionu s Louisom Armstrongom i pjevala s Kvartetom Boška Petrovi a te mnogim drugim izvo a ima. Radojka Šverko poznata je po

FORMULA 13

raskošnom volumenu glasa, njegovoj boji i zapaženim nastupima na brojnim festivalskim nastupima u zemlji i inozemstvu. Na festivalu u Rio de Janeiru 1971. za izvedbu pjesme “Svijet je moj”, skladatelja Al ija Kabilja,

dobila je priznanje “The Most Outstanding Performance”, ime je postala prva umjetnica koja je ovo priznanje dobila nakon Janis Joplin. Koncertom “hrvatskih diva“ u Lisinskom zapo inje turneja

koja e se po etkom 2012. nastaviti na prostorima cijele regije. Ulaznice za koncert po cijenama od 150, 180 i 190 kuna možete kupiti na blagajni dvorane “Lisinski“, te u Dallas Music Shopu, Dancing Bearu.

01. SET FIRE TO THE RAIN - ADELE 02. DEATH OF YOU AND ME - NOEL GALLAGHER’S HIGH FLYING 03. BABY PLEASE MAKE A CHANGE - HUGH LAURIE & TOM JONES 04. PROMISES, PROMISES - INCUBUS 05. DEDICATION TO MY EX - LLOYD f ANDRE 3000 & LIL WAYNE 06. SOMEHOW - JOSS STONE 07. RAIN OVER ME - PITBULL feat. MARC ANTHONY 08. PURPLE SKY - KID ROCK 09. PUMPED UP KICKS - FOSTER THE PEOPLE 10. CALIFORNIA KING BED - RIHANNA 11. ADVENTURES OF RAIN DANCE MAGGIE RED HOT CHILI PEPPERS 12. BACK DOWN SOUTH - KINGS OF LEON 13. SPEAKING IN TONGUES - ARCADE FIRE 14. IT’S MY PARTY - QUINY JONES f. AMY WINEHOUSE

Placido Domingo 21. listopada u Areni Zagreb Disciplin A Kitschme predstavlja “Uf” Zagrebu Disciplin A Kitschme predstavit e Zagrebu svoj novi album “Uf” u nedjelju 9. listopada u Tvornici kulture. Nastali 1981., po raspadu Šarla Akrobate, Disciplin A Kitschme (Disciplina ki me) i njezin idejni tvorac, skladatelj, basist i pjeva Koja, svojim su izrazito nekonvencionalnim zvukom svedenim na line-up, koji se sastojao od jedne bas-gitare i jednog kompleta bubnjeva, te Kojinim kratkim, minimalisti kim tekstualnim strelicama, izazivali potpuno opre ne komentare i reakcije, od freneti nog divljenja do kompletnog nerazumijevanja i mržnje. Po povratku iz Velike Britanije okupljena je postava s bubnjarom Bucom i prate om pjeva icom Manjom, kojima e se u Tvornici pridružiti i Kuzma na klavijaturama. Cijena ulaznice iznosi 90 kuna, a možete ih kupiti na svim ovlaštenim prodajnim mjestima Eventima.

Koncert Placida Dominga nesumnjivo je najve i kulturni doga aj u gradu Zagrebu, jedan od najpoznatijih tenora današnjice zaslužio je i vrhunsku glazbenu pratnju. Slavnog gosta na zagreba kom koncertu glazbeno e pratiti najbolji simfonijski orkestar u državi, orkestar Zagreba ke ilharmonije. Orkestar zagreba ke ilharmonije ove godine slavi 140 godina tradicije vrhunskog glazbovanja u Zagrebu i Hrvatskoj. Promotori su glazbene umjetnosti diljem Hrvatske i kulturni ambasadori Hrvatske u svijetu. Zaštitni znak grada u kojem djeluje, glazbena institucija slavne prošlosti i velike tradicije koja utjelovljuje urbanu sliku Zagreba kao srednjoeuropskog središta glazbe, umjetnosti i kulture. U novo tisu lje e Zagreba ka ilharmonija ulazi s posebnim ciljem - da na svoje koncerte privu e još širu i brojniju publiku. Uz orkestar Zagreba ke ilharmonije, od

jeseni emo u Zagrebu uživati u izvedbama doista najve ih imena svjetske glazbene scene, a koncert na kojem e pratiti jednog od najboljih i najnagra ivanijih umjetnika današnjice odli an je poziv brojnoj publici. Posebnu pogodnost pri kupnji ulaznica za koncert Placida Dominga pripremili su za pretplatnike Zagreba ke ilharmonije. Svi pretplatnici Zagreba ke ilharmonije koji su ve osigurali svoje pretplate, ali i svi koji e to upravo u initi, imaju jedinstvenu prigodu da tijekom rujna ostvare poseban popust od ak 30% na kupnju ulaznice za spektakularni koncert Placida Dominga 21. listopada u Areni Zagreb. Placido Domingo održava samo deset gala koncerata godišnje i izuzetna je ast ugostiti ga u Zagrebu. Placido Domingo umjetnik je koji je otpjevao najviše opernih uloga u povijesti, ukupno 130 opernih uloga, u Zagrebu e

TJEDNI KALORIFER

izvesti poseban program, biran samo za zagreba ku publiku. Slavni operni pjeva nastupa u pratnji Zagreba ke ilharmonije pod ravnanjem dirigenta Eugena Kohna, a gosti na koncertu slavnog tenora na zagreba kom koncertu dvije su sopranistice: Ms. Angel Blue, Ms. Micaela Oeste, te hrvatski pjeva Tony Cetinski. Ulaznice u prodaji u sustavu Eventima, online na www. eventim.hr i na svim prodajnim mjestima Eventima.

Top 10 [pop-rock] 1 EXAMPLE Stay Awake 2 MAROON 5 Moves Like A Jagger (Ft.CHRILISTA DOMA IH STINATOP AGUILERA) 3 OLLY MURS My Heart Skips A Beat / Ft.RIZZLE KICKS/ 4 SAK NOEL Loca People 5 RED HOT CHILI PEPPERS The Adventures Of Rain Dance Maggie 6 BRUNO MARS Marry You 7 CALVIN HARRIS Feel So Close 8 LENNY KRAVITZ Stand 9 EMELI SANDE Heaven 10 LADY GAGA You & I 11 NICOLE SCHERZINGER Wet 12 BEYONCE Best Things I Never Had 13 NOEL GALLAGHERS HIGH FLYING BIRDS The Death Of You And Me 14 PITBULL Rain Over Me (Ft.MARC ANTHONY) 15 LEONA LEWIS Collide (Ft.AVICII)

Varaždin 107.1 Novi Marof 103.2 Ivanec 93.3 Ludbreg 91.4

Posjetite našu novu web stranicu

www.radio-varazdin.hr

Perutnina Ptuj-Pipo d.o.o. Čakovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 Čakovec

27. rujna 2011.

Dobro je znati 37

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

i d luz a www.poli.c

om.hr

među pilećim kobasicama u Europi!

Kako joj je uspjelo? Odličan okus, tajna receptura, beskompromisna kvaliteta i izuzetno strogi standardi proizvodnje. Samo je tako Poli ostala pileća kobasica broj 1 u Europi. Iako su njezin okus po-

kušali kopirati u najvećim laboratorijima, nastale su samo loše kopije. Kopirati Poli nije im uspjelo u Sloveniji. Ni u Hrvatskoj, ni u Bosni i Hercegovini ni u Srbiji. I nigdje im neće uspjeti jer je Poli jedinstvena. Samo jedna kobasica može biti broj 1. A Poli je to već više od 35 godina.

Proizvedena je od visoko kvalitetnog pilećeg mesa s visokom vrijednošću bjelančevina i niskom vrijednošću zasićenih masti i soli. Tako će i ostati.

22. velja e 2011.

sport@mnovine.hr

HRVATSKI SGP osvojio ĹĄvedski voza Andreas Jonsson

Na SGP-u Croatia pala odluka o svjetskom prvaku:

Gregu Hancocku naslov za 2011. godinu Odli na speedway ve er pred viĹĄe od pet tisu a gledatelja odrĹžana je u subotu na stadionu â€œMileniumâ€? u Donjem Kraljevcu. Pobjednik hrvatskog GP-a je mladi Ĺ ve anin Andreas Jonsson, koji je proĹĄle godine u Donjem Kraljevcu osvojio tek ĹĄest boda. Nakon dvadesetak fantasti nih voĹžnji, do polu inala je stiglo osam voza a. U 21. voĹžnji, odnosno prvom polu inalu, prva dva mjesta izborio je dvojac Jonsson i Harris, ispali su Holta i Sayfutdinov, a u drugom polu inalu dalje su proĹĄli Hancock i Lindgren, a ispali Bjerre i Hampel. U inalu, odnosno 23. utrci, najbolji pak je bio Ĺ ve anin Andreas Jonsson, iza njega su se plasirali Englez Chris Harris, Ĺ ve anin Fredrik Lindgren i novi svjetski prvak, Amerikanac Greg Hancock.

Hancock najstariji svjetski prvak u povijesti speedwaya Zvijezda ve eri bio je Amerikanac Greg Hancock, koji je

zija unato nekim najavama nije pronaĹĄla interes da ovaj svjetski motociklisti ki spektakl uvrsti u svoj program, makar u skra enoj snimci. Prema posljednjim informacijama, moĹžda emo ipak u pedesetominutnoj snimci uskoro (ne zna se joĹĄ kada) ipak imati priliku vidjeti i na HTV-u kako je bilo na jednoj, kako su i sami voza i rekli, od najboljih ovogodiĹĄnjih utrka iz svjetske speedway Grand Prix serije. (siniĹĄa obadi )

Novi svjetski prvak Hancock u akciji na subotnjoj utrci

Ameri ka legenda Greg Hancock nije krio oduĹĄevljenje osvajanjem naslova svjetskog prvaka u Donjem Kraljevcu potvrdio naslov svjetskog prvaka u ovoj sezoni. Uo i utrke na Mileniumu brinula ga je ozljeda, no priznao je nakon utrke da mu je samo isti adrenalin blokirao bol njegove ozljede ligamenata koljena i pomogao mu osvojiti drugo

Svjetsko prvenstvo u karijeri. Subotnju utrku zavrĹĄio je na etvrtom mjestu FIM Nice Croatian SGP-a s 15 bodova, koji su mu omogu ili da osvoji najve u sportsku nagradu, 14 godina nakon ĹĄto ju je po prvi put podigao u Vojensu 20. rujna, 1997. S

VaĹžan dio posla uo i i tijekom utrke obavlja se i u boksevima s tehni kom ekipom

41 godinom i 113 dana starosti Hancock je najstariji svjetski prvak u povijesti sporta, ime je sruĹĄio rekord koji je drĹžao Ivan Mauger od 1979. godine, koji je tada imao 39 godina i 339 dana. Na konferenciji za novinare nakon utrke Hancock je joĹĄ i dodao da je i ovaj drugi naslov sladak kao i pobjeda 1997. - Znam koliko godina sam morao raditi da bih doĹĄao do ovoga i sada sam najsretniji ovjek na svijetu, zavrĹĄio je novi svjetski prvak. Hancocku e pehar za pobjednika ovogodiĹĄnjeg Grand Prixa biti dodijeljen 8. listopada, nakon posljednje utrke SGP-a u Poljskoj, a tko e ponijeti titulu viceprvaka, najvjerojatnije e odlu iti u me usobnom dvoboju subotnji pobjednik iz Donjeg Kraljevca Andreas Jonsson (118) i njegov pratitelj u ukupnom poretku, Jaroslaw Hampel (117).

Ovu godinu Grand Prix na Mileniumu bez Pavlica i doma e televizije Na Ĺžalost doma ih, ali i mnogobrojnih poljskih navija-

Iako je bilo padova, sve je na sre u zavrĹĄilo bez teĹžih posljedica

Voza i su na stazu prije po etka utrke uĹĄli spektakularno, ali ipak kao suvoza i

a, Jurica Pavlic nakon ozljede joĹĄ uvijek nije spreman za natjecanje, dok Dino Kova i nije dobio priliku za nadmetanje s najboljim voza ima svijeta. Za kraj zanimljivo je spomenuti i da je izravni prijenos utrke iz Donjeg Kraljevca preuzelo viĹĄe od dvadesetak svjetskih televizija, ime je utrku uĹživo gledalo viĹĄe milijuna ljudi diljem svijeta. No, za to zadovoljstvo bili su uskra eni ljubitelji speedwaya u Hrvatskoj. Naime, drĹžavna televi-

Pobjedni ka trojka Grand Prix utrke na Mileniumu: Chris Hariss, Andreas Jonsson i Frederik Lindgren

Kona ni poredak voza a SGP-a u Donjem Kraljevcu: 1. Andreas Jonsson 18 bodova (4 pobjede), 2. Chris Harris 19 bodova (3 pobjede), 3. Fredrik Lindgren 12 bodova, 4.Greg Hancock 15 bodova, 5. Kenneth Bjerre 12, 6. Emil Sayfutdinov 10, 7. Jaroslaw Hampel 9, 8. Rune Holta 9, 9. Jason Crump 8, 10. Chris Holder 7, 11. Tomasz Gollob 5, 12. Matej Ĺ˝agar 5, 13. Janusz Kolodziej 4, 14. Artem Laguta 4, 15. Nicki Pedersen 4, 16. Antonio Lindback 3, 17. Dino Kovacic i 18. Matija Duh, kao rezerve.

27. rujna 2011. ATLETIKA FINALE KUP-a Hrvatske za kadetkinje i kadete

Me imurje i Nedeliš e me u najboljima Finalno KUP natjecanje najboljih hrvatskih kadetkinja i kadeta, koje je održano protekle subote u akovcu, okupilo je preko 300 natjecatelja iz 25 hrvatskih atletskih klubova. Za besprijekornu organizaciju i što je sve proteklo u najboljem redu treba estitati organizacijskoj ekipi Atletskog kluba Me imurje, koji posljednje desetlje e redovito okuplja hrvatsku atletsku kremu na stadionu Mladosti u akovcu. ak trideset atletskih disciplina etverosatnog programa natjecanja uzorno su odsudili suci Zbora atletskih sudaca Me imurja, a natjecanje su pomogli pokrovitelji Grad akovec i Me imurska županija.

putnici na ovogodišnje kadetsko me unarodno natjecanje koje se održava u Slova koj, gdje e se u peterome u natjecati Slovaci, Ma ari, esi, Slovenci i Hrvati. Na korak do ovog uspjeha bili su i Patrik Škvorc (Me imurje), koji je zauzeo tre e mjesto na 300 m prepone s rezultatom 43,76 s, Gabrijel Stojanovi (Nedeliš e) na 1000 m s 2:45,61, Vanesa Novak (Nedeliš e) na 100 m prepone sa 16,71, Tamara Hatlak (Nedeliš e) u bacanju kladiva s 34,94 i Sven Todorovi (Me imurje) u bacanju kladiva s 40,70 m.

Ostali nastupi

Osigurali nastup za reprezentaciju Hrvatske Glavni motiv natjecateljima i njihovim trenerima bio je osvojiti jedno od prva dva mjesta koji osiguravaju nastup u hrvatskoj reprezentaciji po etkom listopada. S istim motivima u natjecanje su ušli i najbolji Me imurci, a prema o ekivanjima pobjede su odnijeli Mateja Jambrovi , lanica AK-a Me imurje, na 100 m s 12,72 i 300 m 41,71 sekunde i Bernard Gavez iz AK-a Nedeliš e na 1000 m s 2:37,95. Na drugom mjestu natjecanje su završili Nedeliš ani Iva Patafta u bacanju koplja s 34,98 m te Lovro Kova i u skoku u vis s presko enih 174 cm, dok su za AK

Mateja Jambrovi i u finalu kupa najbrža na 100 i 300 metara

Me imurje drugo mjesto osvojili Veronika Kova na 300 m s 42,27 sekundi i Emanuel Varga na 100 m s 11,83. Ovih šestero natjecatelja sigurni su

Za visoki plasman me imurskih klubova koji su natjecanje završili me u 6 od 25 ekipa, osim ve spomenutih, važne bodove svojim nastupima skupljali su za AK Me imurje: Petar Novak 7. na 100 m prepone i 9. u skoku u dalj, Filip Turk 6. na 3000 m, Leon Furdi 8. u skoku u vis, Tajana Židov 6. na 300 m prepone i 11. na 300 m, Veronika Kova 8. na 100 m, Emanuel Varga 6. na 300 m, Sven Todorovi 4. u bacanju diska, Žaklina Pongrac 8. na 100 m prepone, Magdalena Hamer 6. u bacanju kladiva, te u štafeti 4x100 m u kojoj su 5. mjesto osvojili kadeti Leon Furdi, Petar Novak, Patrik Škvorc i Emanuel Varga i kadetkinje: Lucija Vuk, Maja Kos, Žaklina Pongrac i Veronika Kova plasmanom na 6. mje-

Rukometaši Me imiurja nisu na doma em parketu uspjeli svladati Dubravu, no važna je vijest da je novi golman, Matija Matu ec, odli no branio doma u mrežu. Novi je golman svoju vrijednost pokazao odmah na po etku utakmice, kad s dvije obrane otvara put suigra ima da okrenu vodstvo Dubrave na 2:1. Iako se i gostuju i golman trudio obraniti svoju mrežu, Me imurje odlazi i na +4 (9:5). U 22. minuti gostuju i rukometaši uspjeli su, me utim, uloviti priklju ak, a zatim i povesti (11:12), nakon što im je Me imurje neto nim dodavanjima Nikole Budiše i Dominika Miševi a olakšalo dolazak do lopte, dok je Vedran Škrobar propustio pogoditi mrežu. Dvije minute kasnije isklju en je Neven Martin evi , pa Dubrava lako dolazi na +2 (13:15), no na odmor se ipak ide s izjedna enih 17:17. Isklju enje Karla Zadravca sredinom drugog poluvremena otvara Dubravi put za odlazak u plus, iako su se doma i do tada dobro držali, na semaforu je 22:24. Me imurci nisu klonuli duhom, postižu tri gola za redom i vra aju se u vodstvo. Uzbudljiva je bila završnica u kojoj je utakmica mogla oti i na bilo koju stranu, no gostuju i je golman Igor Toti obranio šut Me imuraca na 28:29, a njegov je suigra Kruno Pipini precizan nakon brze kontre, te je time utakmica riješena. - Moja ekipa daje svoj maksimum, ali neke dje je pogreške i oscilacije u igri nas koštaju

Me imurje – Dubrava 29:31 (17:17) akovec, dvorana GOC-a, gledatelja 200 Suci: Cindri /Gonzurek (Osijek)

Me imurje: Benjamin Kova evi , Neven Mar n evi , Denis Ma , Dominik Miševi 3, Davor Varga 5, Tomislav Bratkovi , Igor Krajner 9 (1), Vanja Kušen, Karlo Zadravec 4, Vedran Škrobar, Ma ja Matu ec, Sven Logožar, Petar Sklepi , Mihael Peras, Nikola Budiša 7, Marko Petek 1 Isklju enja: 12 minuta Dubrava: Antonio Cvitanovi , Luka Vinkovi 2, Šimo Zirdum 4, Tomi Vozab 4, Drago Prka, Goran Stojsavljevi 5 (2), Jurica Zovko 2, Ivan Dumen i , Tin Badžek, Mehmet Cem Gulsun 3, Marko Gotovac 1, Borna Hadrovi 6 (1), Igor To , Hrvoje Horvat, Krunoslav Pipini 4, Roko Glasnovi Isklju enja: 6 minuta

rezultata. To je ipak nešto na što moramo biti spremni, jer se radi mahom o mladim de kima, sa svega dva - tri iskusnija igra a, a oni su dali sve od sebe. Nedostaje nam vanjski udarac, sve ekipe nam slažu zonu 6-0, a ja rješenje nemam. Nismo obranu mogli probiti, a igrati preko krila i igrati samo preko sredine, protiv Dubrave ne e i i, kaže trener Alan Belko. Tome je dodao: - Da smo malo pametnije odigrali u samoj završnici, mogli smo izvu i bod, no Zadravec je promašio šut za izjedna enje. Publika, me utim, nikako nije ostala razo arana: - Mi i dalje pokazujemo borbenost i ostavljamo srce na terenu, to je ono što smo dogovorili kao minimum. Nadajmo se da e i ostale stvari proraditi, pa emo publici dati i koju pobjedu. (Ivana Strahija)

tjecanje je subota 22. listopada s po etkom u 11 sati na istoj lokaciji kao i posljednjih godina - jezero uz Stari grad akovec.

Jesenski kros 22. listopada U nastavku jesenskog dijela atletske sezone AK Me imurje e organizirati jesenski kros za u enike osnovnih i srednjih škola te gra anstvo. Termin za ovo tradicionalno i masovno na-

Bernard Gavez najbolji na tisu u metara

ODBOJKA

RUKOMET

Me imurje i dalje bez doma ih bodova

sto te Lorena Duš, Ivana Vadlja, Elena Martin evi i Nina Dobša koje su se plasirale na 11. mjesto. Za AK Nedeliš e bodove su osvajali još i Diana Pintari , 4. u bacanju diska i 5. u bacanju kugle, Lara rn ec, 4. u hodanju na 3 km, Lovro Kova i 4. u bacanju koplja, Vanesa Novak 5. u utrci na 300 m prepone, Tamara Hatlak 8. u bacanju diska, Nika Horvat 9. u bacanju koplja, Lana Ferlin 10. u bacanju kladiva, te sudionici u utrkama štafeta: Renato Matoša, Kristijan Horvat, Lovro Kova i i Luka Blagojevi na 9. mjestu kod kadeta i Lea Branilovi , Maja Ferlin, Iva Patafta i Vanesa Novak na 5. mjestu te Sara Logožar, Sara Sen ar, Nika Horvat i Diana Pintari na 10. mjestu u utci kadetkinja. U ukupnom poretku muških i ženskih ekipa, AK Me imurje je zauzeo 5. mjesto sa 147 bodova iza Agrama, Dinamo-Zrinjevca, Kvarner-Autotransa i Slavonije-Žita, dok je Nedeliš e šesto sa 134 boda. Kod kadetkinja Nedeliš e je na etvrtom mjestu, a Me imurje na sedmom, dok su u konkurenciji kadeta Me imurci peti, a Nedeliš ani osmi.

Odbojkaši Centrometala nastavljaju s pripremama Odbojkaši Centrometala marljivo se pripremaju za nadolaze u sezonu. Nakon dvije utakmice protiv odbojkaša Varaždina i osvojenoga drugog mjesta na jakom me unarodnom “Trofeju Nedeliš a“, protekli vikend nastupili su na turniru u Šempetru u Sloveniji, gdje su odmjerili snage s iznimno jakim mom adima Klagenfurta i doma ina. re anski klub na ovom turniru nastupio je znatno oslabljen. Nisu nastupili prvi prima Tomica Posavec, korektor Todorovi , libero Petran i srednjak Pu a, sve igra i po etne postave. Stoga je trener Kiri ovaj turnir iskoristio da pruži priliku nekim igra ima na pozicijama koje igraju puno rje e. Tako je Palinkaš nakon više godina ponovno zaigrao na mjestu korektora, i to više nego dobro. Dobar je bio i Gotal na mjestu tehni ara, dok su Vabec, Harambaši , Marin Posavec i Kova odigrali dobro u napadu. Sve bolji je i mladi Vuk na mjestu libera. Ipak, nenadoknadiv je bio u inak Tomice Posavca i Petrana na prijemu. Ina e ovaj dvojac drži preko 95% prijema, tako da se to pokazalo klju nim u ovim utakmicama. U prvoj utakmici naši su igra i u prvom setu vodili Šempeter sve do 18:17. Tada doma i rade preokret i dobivaju set. U tom setu doma i su osvojili desetak direktnih poena na servisu, te jedino u tome leži razlog gubitka seta, jer su ostali elementi dobro funkcionirali. I u drugom setu sli na pri a, vodili su ak 19:16, pa su opet doma i

napravili preokret. Kako se igralo u tri seta neovisno je li 3:0 ili 2:1, ovime je susret odlu en. Tre i nebitni set opet je pripao doma inu, 25:21. U drugoj utakmici koju su igrali odmah nakon susreta sa Slovencima uspješniji od Centrometala bili su i Austrijanci iz Klagenfurta s 3:0. Uvjetno Austrijanci jer su ak osam igra a u toj mom adi bili Amerikanci. U tre em susretu doma in je iznena uju e svladao Klagenfurt s 2:1 i osvojio prvo mjesto. Ovaj turnir ipak je dobro poslužio re anskoj mom adi u pripremnom periodu do prvenstva, koje po inje za dva tjedna.

27. rujna 2011.

II. HNL

Me imurje opet izgubilo, Dove er na izlaznim vratima s trenerske klupe U pet odigranih utakmica Me imurje je upisalo svoj tre i poraz ove subote, kad im je u goste stigao Vinogradar. Zbog poraza su naši drugoligaši sada na 13. mjesu tablice, a od njih su lošije samo Marsonia i Croatia. Nakon što je jedva preživio poraz u me imurskom kupu od Hodošana, trener Dove eru nakon nekoliko neuspjeha u prvenstvu drma se itekako trenerska stolica. Kako su u Me imurju brzi ‘na okida u’ kad treba smijeniti trenera, Dove er je od novinara dobio pitanje i o tome, svjestan cijele situacije, a odgovor je glasio: “Nešto se treba promijeniti u klubu. Uprava je na potezu, a što god ona odlu i, ja u to poštovati.” Kako neslužbeno saznajemo odluka u ponedjeljak o smjeni Dove era kao trenera još nije potvr ena. Ina e, Me imurje – Vinogradar 1:2 (1:0) SRC Mladost, akovec, gledatelja: 200. Suci: Ivan Sušac (Novi Mikanovci), Nikola Novak (Koprivnica), Željko Tu a (Zabok). Strijelci: 1:0 Garba (11.), 1:1 Toki (61.), 1:2 Ristovski (71.) Me imurje: Bešeni – Me umurac, Bukal (od 74. Barat), Puclin, Begovi (od 67. Mar inski) , Garba, Dodlek, Zore (od 76. Habuš), Zeba, Piškor, Petak. Trener: Miljenko Dove er. Vinogradar: Kahlina – Vuki , Povrženi , Grani , Boban, Perak (od 55. Ristovski), Verza (od 60. Toki ), Nynkeu, Du ki , Hrn evi (od 86. Buckovi ), Kahrimanovi . Trener: Ozren Vuli .

spomenimo da osim uloge trenera „Majk“ obavlja i funkciju sportskog direktora u klubu, pa treba vidjeti ho e li ostati na toj funkciji ili de initivno odlazi iz kluba.

TABLICA

Utakmica je mogla oti i i na stranu akove kog drugoligaša Ipak, to sve nije trebalo biti tako, jer su Me imurci poveli u 11. minuti. Nakon što Nynkeu nije uspio prevariti doma eg golmana Bešeni , u brzom protunapadu Begovi pronalazi Garbu, koji loba gostuju eg vratara Kahlinu za 1:0. S tim se rezultatom odlazi na odmor, iako su Vinogradari pokušavali izjedna iti, a mogao je sudac Sušac suditi i penal na Garbi u 33. minuti, no to se nije dogodilo. U 61. minuti utakmice pokazalo se koliko je dobro gostuju i trener pogodio s izmjenama. Tek ušli Toki je naime na dodavanje Kahrimanovi a uspio poravnati na 1:1. To kao da je popravilo preciznost i njegovim suigra ima, pa na 1:2 diže Ristovski iz velike blizine, nakon što mu je loptu neometan doma im brani ima dopremio Hrn evi . Mogli su se još Me imurci izvu i s bodom, da je Petak realizirao priliku stvorenu u 84. minuti, no to se nije dogodilo.

Sudac je trebao svirati penal Dove era je mu ila spomenuta 33. minuta: “Da je tu sudac dosudio

6 5 1 0 17 5

2.Pomorac

6 4 1 1 20 4

3.Solin

6 4 0 2 10 8

4.Junak

6 2 4 0 7 4

5.Mosor

6 2 3 1 8 6

6.Imotski

5 2 2 1 5 4

7.Gorica

6 2 2 2 3 2

8.Rudeš

5 2 1 2 9 6

9.Hrv. dragovoljac

6 2 1 3 7 16

10.HAŠK

6 2 0 4 11 13

11.Vinogradar

5 2 0 3 6 9

12.Radnik Legea

5 1 2 2 8 5

13.Me imurje

5 1 1 3 7 15

14.Marsonia 1909

5 1 0 4 4 15

15.Croa a Sesvete

6 0 2 4 3 13

1.Dugopolje

Nakon poraza od Vinograda vrlo glasno spominje se Dove erova smjena na trenerskoj klupi NK Me imurja

jedanaesterac, utakmica bi možda otišla u drugom smjeru. Ovako nam je Toki u svom prvom dodiru s loptom zabio gol, uz nespretnu intervenciju vratara. No, krivnja nije na našem golmanu, ve na cijeloj ekipi. Dosta je igra a u utakmicu ušlo s ozljedom,

tu se ne može ništa, osim izgubljene bodove tražiti negdje drugdje.” Jedini strijelac Me imurja Garba istaknuo je nedostatak kvalitete kao razlog za ovaj neuspjeh: “Dobili smo pogotke na individualne greške, ali svi smo krivi. Nije problem u neiskustvu, ve je potrebno malo više kvalitete. Treba po et razmišljati o poja anju za zimu.” U idu em kolu Me imurje ide k Croatiji, gdje bi možda i moglo do bodova. (Ivana Strahija)

NK DRAVA Kuršanec angažirala poznato nogometno ime za trenera

Veldin Kari na klupi Drave iz Kuršanca krenuo remijem Je li u pitanju „viša sila“ ili „novi izazov“, nije do kraja poznato, ali jedan od najve ih nogometnih boema Veldin Kari , ali i odli nih igra a vratio se u blizinu Varaždina i njegovog bivšeg kluba, gdje je imao najuspješniju karijeru, ali „preko Drave“ u Me imurje. Veldin Kari , nekadašnji golgeter HNL-a prošli tjedan je preuzeo treniranje me imurskog drugoligaša NK Drave iz Kuršanca (na slici u društvu Stjepana Jurinjaka iz NK Drave koji je najzaslužniji za ovaj iznena uju i „transfer“). Debi na klupi i nije bio pretjerano uspješan jer je Drava odigrala samo neodlu eno protiv Strahoninca. O ekivanja od Kari a su da svojim autoritetom i nogometnim iskustvom Dravu dovede u borbu za vrh tablice, budu i da start prvenstva nije bio prema o ekivanjima. Me utim, niti nedjelja nije donijela puno bolje raspoloženje, bez obzira na proslavljeno nogometno ime na klupi. Najavljuje se mogu nost da mom ad poja a još jedno poznato nogometno ime Edin Muj in, koji usprkos veteranskim godinama, još uvijek igra amaterski nogomet. Naravno, da još uvijek „nešto vrijedi“ i njegovo nogometno znanje koje oduvijek nije upitno i koje se o ito još uvijek može i unov iti kad netko od amaterskih klubova ima ambicije, koje vrlo esto znaju biti i (pre)velike. (foto: eMedjimurje.hr)

III. HNL

Nogometaši akovca korak do prvog mjesta, Polet i dalje bez bodova akovec ni nakon gostovanja u Grabrovnici ne zna za poraz, a na tablici nakon nove pobjede zauzima visoko drugo mjesto. “Igrali smo dobro, zrelo i kvalitetno, iako su doma ini bili agresivni i vrsti. Dokazali smo da smo ekipa za vrh tablice”, kazao je nakon 1:3 protiv Croatije u gostima trener akov ana Izet Terzi . Naši tre eligaši su ostavili malo mjesta sumnji u pobjednika. U 15. minuti pogodak je postigao Danijel Novak, u 44. je isti igra precizan i s bijele to ke, a na 0:3 postavlja Luka Bobi anec. Doma i su uspjeli posti i tek po asni gol za 1:3, i to s bijele to ke. “Važno je sada ne ‘poletjeti’, tim više što nam u na stadion Mladosti dolazi Polet. Bit e to prilika da usavršimo svoj stil igre”, najavio je Terzi . Polet iz Pribislavca i dalje je bez bodova. U šetom kolu poraženi su na doma em terenu od mom adi Ivan ice. Gosti su u vodstvo došli u 31. minuti golom Kocijana, U utorak od 17 sati na stadionu Mladosti igrat e se prijateljski pripremni susret akovca i Varaždina. Prvoligaši u akovec stižu kako bi isprobali novoregistriranog brani a DeSouzu, kao i Golika, koji je tek nedavno po eo opet trenirati, a trener Tomica Kocijan, renomirani austrijski nogometaš, mora mom ad pripremiti za teško gostovanje u Koprivnici. Varaždinci nakon devet prvenstvenih kola na kontu imaju samo jedan bod. (IS)

TABLICA 1.Sla na

6 5 0 1 19 2 15

2. akovec

6 4 2 0 19 5 14

3.Koprivnica

6 4 2 0 11 3 14

4.Bjelovar

6 4 1 1 18 3 13

5.Mladost Ždralovi

6 3 2 1 13 7 11

6.Nedeliš e

5 3 2 0 13 7 11

7.Podravina

5 3 0 2 14 9 9

8.Ivan ica

5 3 0 2 11 6 9

9.Nedeljanec

6 2 2 2 11 9 8

10.Podravac

6 2 1 3 13 12 7

11.Mladost Prelog

6 2 0 4 3 18 6

12.Croa a Grabrovnica 6 1 1 4 9 17 4 13.Križevci

5 1 0 4 6 14 3

14.Grani ar Kotoriba

5 1 0 4 5 17 3

15.Papuk

6 0 1 5 3 16 1

16.Polet Pribislavec

5 0 0 5 3 26 0

što je bio krajnji rezultat prvog dijela. U nastavkutako er bez doma eg pogotka, ali su zato gosti postigli još dva. Ribi i Bochl za kona nioh 0:3. Grani ar je u Kotoribi došao do tri boda protiv mlade mo adi Križevaca. Nakonmnogobrijnih prilika, Vilim Kos je u 22. minuti zabio za kona nih 1:0. Imali su i gosti svojih prilika, ali na njihovu žalost , ostale su ovoj utakmici neiskorištene.

NOVI INCIDENTNI SLU AJ NK Nedeliš e koji bi mogao biti koban za nekoliko igra a

Zbog fizi kog napada na suca Fabijanca, za sad prijavljeni Posavec i ukes, a mogu se o ekivati i nove prijave To je obi no tako, kad nema rigoroznih kazni, pri a se obi no ponavlja u još drasti nijem stilu. Me utim, po svemu sude i za NK Nedeliš e bi ovaj puta to moglo biti s puno težim posljedicama. Naime, nakon što su njihovi huligani koji se nazivaju navija kom skupinom, „provalili“ na igralište u me imurskom derbiju u Prelogu i pokušali napasti pomo nog suca (zbog navodno krivog ozna enog „aut-a“???), a klub je od disciplinskog suca „nagra en“ sa samo 1.000 kazne, ovaj put dogodio se još drasti niji slu aj. O ito su nakon „navija a“ i igra i shvatili da imaju „slobodne ruke“ za obra un sa sucima, pa su u Ludbregu u derbi susretu s Podravinom nakon kojih 26 minuta igre i kod rezultata 0:0 oni odlu ili uzeti „pravdu u svoje ruke“. Naime, nakon što je sudac Fabijanac isklju-

io Ivana Jari a (prije toga isklju en je Jagec zbog namjernog udaranja doma eg igra a), krenula je prava potjera igra a Nedeliš a za glavnim sucem. Što je svega tu (ne)bilo možete pogledati i na snimki teškog incidenta, ali nakon svega suda ka trojka jedva je izvukla „živu glavu“ i pobjegla u svla ionice. Nepravda je uvijek nepravda, ako je uop e bilo nepravde u ovim slu ajevima, izgleda prema snimci opravdanih isklju enja ali „divlji zapad“ nije dopušten niti u posljednjoj me imurskoj ligi, a kamoli u III. HNL. Za Nedeliš ane bi ina e sve bilo još gore da doma i igra i i nekoliko prisebnih njihovih nisu zaustavili nekoliko razularenih igra a Nedeliš a koji su se pošli izi ki obra unati sa sucem, pa su ga uspjeli donekle zaštiti. I ne samo to, nego su za „obra un“ bili spremni i neki „civi-

li“ s nedeliš anske klupe, umjesto da pokušaju smirivati situaciju. Uglavnom, ovaj put tajnik našeg MNS-a ujedno i disciplinski sudac u ovoj ligi Darko Jambrovi , ne e više mo i biti milostiv prema Nedeliš anima kao što je do sad bio slu aj. Za sad su kako doznajemo prijavljena zbog napada na suce „samo“ dva igra a: Posavec i ukes. Me utim, nakon što se pogleda službena snimka taj „spisak“ zasigurno e biti i proširen. Mogu se o ekivati i velike kazne. Osim što e utakmica biti registrirana 3:0 za Podravine, nije nemogu e da e Nedeliš e biti dodatno kažnjeno oduzimanjem bodova, kao i nov anom kaznom. Za igra e koji e biti prijavljeni zbog izi kog napada na suca sigurno kazne ne e biti mjese ne, nego godišnje. Tko e sve biti i koliko kažnjen tek treba vidjeti.

27. rujna 2011.

7. kolo I. ŽNL MNS CENTROMETAL – MLADOST (I) 3-1 (2-1) MACINEC. Igralište: Trate. Suci: Dario Srnec, Josip Kedmenec, Mario Buhin. Delegat: Ivan Kova . Strijelci: 1-0 Vibovec (18), 2-0 Zavrtnik (24) 11m, 2-1 Murkovi (41), 3-1 Vince (58) CENTROMETAL: Petkovi , Borko, Majsen (od 87. Vince B), Fu ko, Gunc, Vince M., Novak (od 65. Rodrigue), Bratkovi (od 90. Lastavec), Vibovec, Zavrtnik, Pani (od 72. Fegeš). Trener: Krešo Žnidari . MLADOST: Lacko, Leva i (od 65. Zlatarek), Bujan, Jaluši , Lovren i , Murkovi , Beštek, Orehovec, Kamenar (od 82. Kristo ), Pal (od 75. Talan), Jurinec (od 70. Fran i ). Trener: Dragu n Naran a. Žu kartoni: Vince M. (Centrometal); Lacko, Kamenar (Mladost)

SLOBODA – TRNAVA 3-0 (1-0) SLAKOVEC. Igralište: NK Sloboda. Suci: Bruno Brljak, Ivica Horvat, Rudolf ižmešija. Delegat: Darko Jambrovi . Strijelci: 1-0 Šoštari (17), 2-0 Šoštari (56), 3-0 Šoštari (76) SLOBODA: Kolar, Podvez (od 31. Hižman), Angel, Begovi , Hergo (od 52. Buhanec), Katanec, Srnec, Šoštari , Goricaj (od 88. Fegeš), Novak, Petek (od 65. Miljan i ). Trener: Stjepan Petek. TRNAVA: Ribi A, Markan, Markuši , Blagus, Ribi J. (od 82. Varošanec), Malovi T, Mesari (od 73. Malek), Jakši (od 70. Cvetko), Pintar (od 62. Ribari ), Baksa, Malovi I. Trener: Robert Katanec. Žu kartoni: Mesari , Ribi J., Baksa (Trnava)

BSK – SPARTAK 3-1 (1-1) BELICA. Igralište: Mos š e. Suci: Marin Horvat, Branko Bacinger, Damir Fodor. Delegat: Franjo Fais. Strijelci: 0-1 Begovi E. (4), 1-1 Gelo (15) 11m, 2-1 Gajnik (60), 3-1 Oreš anin (85) BSK: Sternad, Bašek, Begovi , Gelo, Gajnik, Mihalec, Žiškovi (od 88. Horvat), Petri evi (od 64. Hajdarovi ), Škrilac, Mlinari (od 87. Paler), Oreš anin. Trener: Stjepan Mihalec. SPARTAK: Jalšovec, Jan ec, Križai D, Hali , Križai G., Begovi E (od 62. Ruži ), Pasler, Begovi S., Lovren i , Juras (od 74. Pavlic), Lackovi . Trener: Darko Lon ari . Žu kartoni: Bašek, Oreš anin (BSK); Juras, Križai D. (Spartak).

DINAMO – NAPRIJED 4-1 (1-0) PALOVEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Zoran Novak, Davor Šupljika, Toni Fažon. Delegat: Alojz Kopasi . Strijelci: 1-0 Mihalovi (36), 2-0 Mar ec (49), 2-1 Mar nec (67), 3-1 Križai (84), 4-1 Cirkven i (89) DINAMO: Rebernik, Križai , Jan ec, Hali (od 86. Žuli M), Domini , Dodlek, Klekar (od 68. Žuli D), Mar ec (od 89. Jankovi ), Štampar, Mihalovi , Cirkven i . Trener: Alojz Kopasi . NAPRIJED: Mlinarec, Šimunkovi , Kemec, Hižman (od 60. Režek I.), Bedenicki (od 86. Šupljika), Kemec (od 78. Gosari ), Mar nec, Varga, Bermanec, Režek D., Glavina. Trener: Zlatko Vugrinec. Žu kartoni: Štampar, Žuli (Dinamo); Kemec, Glavina (Naprijed)

UKOVEC – PODTUREN 0-2 (0-1) UKOVEC. Igralište: NK ukovec. Suci: Željko Turk, Ivica Felker, Dragan Hrustek. Delegat: Antun Horvat. Strijelci: 0-1 Kolar M. (43), 0-2 Boži R. (60) UKOVEC: Lehki, Canjuga (od 72. Hladnik), Herc, Bradari (od 63. Poljak), Vlah (od 87. Furundija), Varga, Slavi ek, Marka , Vuk, Sabol, Blažin i . Trener: Ivica Bartoli . PODTUREN: Kolar D., Okreša, Berdin, Radovan, Balenovi , Mravljak, Kerovec, Lepen, Boži K. (od 52. Boži R.), Kolar M., Kolari . Trener: Darko Rob. Žu kartoni: Slavi ek, Bradari , Herc ( ukovec)

SLOGA – OMLADINAC (NSR) 3-0 (1-0) AKOVEC. Igralište: NK Sloga. Suci: Mihael Belovi , Ivan Žganec, Antun Koruni . Delegat: Stjepan Križai . Strijelci: 1-0 Vabec Davor (19), 2-0 Vabec Darko (47), 3-0 Obadi (69) SLOGA: Mihalkovi , Obadi , Vabec Damir, Vabec Davor (od 63. Bajzek), Vabec Darko (od 77. Branilovi ), Glad D (od 46. Glad R), Vugrinec, Saka , Zoka (od 84. Dokleja), Bali , Vrbanec Dino (od 46. Kosalec). Trener: Ivan Hamunajec. OMLADINAC: Tomaši , Vukovi (od 46. Lukman), Filipovi , Bel (od 46. Drk), Jaluši , Marodi, Bari (od 65. Sabol), Krišto (od 72. Lesjak), Novak, Culjak K (od 72. Culjak M.), Reich. Trener: Ivan David. Žu kartoni: Obadi (Sloga); Krišto (Omladinac)

DUBRAV AN – SOKOL 3-1 (1-0) D. DUBRAVA. Igralište: Krbulja. Suci: Božidar Kolari , Dražen Jur ec, Dragu n Novak. Delegat: Dragu n Hozjak. Strijelci: 1-0 mrlec (28), 2-0 Horvat (50), 3-0 mrlec (63), 3-1 Mun ar (66) 11m DUBRAV AN: Apostolovski, Brljak, Ribi , Vidovi , Horvat, Hujs, Jadan (od 90. Vu enik), Kolman, mrlec, Šolo, Horvat (od 87. Švenda). Trener: Dražen Horvat. SOKOL: Vincek, Puh S., Drk, Bistrovi (od 56. Mikolaj), Novak F, Kova i , Mikolaj, Posavec (od 46. Leich), Ma ari (od 72. Lisjak), Mun ar, Novak D. Trener: Denis Ratajec. Žu kartoni: Leich, Mikolaj (Sokol) Crveni karton: Ribi (Dubrav an)

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

LISTA STRIJELACA

U prvoligaškom derbiju BSK bolji od Spartaka Novom pobjedom BSK se polako prilago ava na sam vrh ljestvice prve lige. Loše je krenulo po doma e, jer su gosti iz Male Subotice u 4.minuti zgoditkom Emanuela Šegovi a poveli 1-0. U 15.minuti BSK ima kazneni udarac kojeg je za 1-1 realizirao Marijan Gelo. Do poluvremena se rezultat više nije mijenjao. Lijepi se i broj gledatelja okupio u Mostiš u, negdje oko 350. U 60.minuti BSK zgoditkom Krunoslava Gajnika dolazi do vodstva od 2-1. Kristijan Mihalec pet minuta prije kraja utakmice svojim zgoditkom potvr uje pobjedu od 3-1. Imao je Spartak u 90.minuti prigodu iz kaznenog udarca da ublaži poraz, ali ga nije realizirao. Bio je sudar dvojice vratara o i u o i. Gostuju i Stjepan Jalšovec bio je neuspješan jer je doma i Sre ko Sternad obranio njegov udarac. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Doma a pobjeda Centrometala Novi drugi poraz za redom doživjeli su igra i Mladosti. Ovaj puta na gostovanju u Macincu. Doma i su poveli u 18.minuti zgoditkom Nenada Vibovca. Šest minuta kasnije vratar gostiju iz Ivanovca Stiven Lacko skrivio je kazneni udarac i zaradio opomenu. Sa bijele to ke za doma e je uspješan bio za vodstvo od 2-0 Marko Zavrtnik. etiri minute prije kraja prvog dijela Mladost je zgoditkom Filipa Murkovi a smanjila na 2-1. Potvrda doma e pobjede uslijedila je u 58.minuti kada je strijelac za kona nih 3-1 za Centrometal bio Mišo Vinceti . U vrlo lijepoj i kvalitetnoj utakmici doma i su bili puno bolje tehni ki dotjerana mom ad i zasluženo su pobijedili. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a. Pobjeda Podturna u ukovcu. Gosti iz Podturna su u svakom poluvremenu postigli po jedan zgoditak. Prvi dvije minute prije kraja prvog poluvremena Matija Kolar, a drugi u 60.minuti Robert Boži koji je samo osam minuta ranije ušao u igru. Doma i su se dobro držali sa gostima, ali zgoditka nikako posti i. Svoju borbenost pokazali su na terenu kada su zaradili tri opomene, a gosti niti jednu.

U Donjoj Dubravi pobjeda doma ina s igra em manje Dvostruki strijelac za Dubrav an bio je Darko mrlec. Prvi je u 28.minuti na eo mrežu vratara Sokola Aleksandra Vinceka. Dražen Horvat je u 50.minuti bio strijelac za doma e vodstvo od 2-0. Po drugi se puta u strijelce u 63.minuti za vodstvo

POLET – PUŠ INE 1-0 (0-0) SV. MARTIN NA MURI. Igralište: NK Polet. Suci: Ivica Križai , Borut Križari , Saša Fegeš. Delegat: Dragu n Vuk. Strijelac: 1-0 Rihtarec (62) POLET: urkin, Karlov ec, Novak, Sobo an, Turk, Horvat, Lisjak (od 90. Vrši ), Rihtarec, Gori anec A (od 67. Karlov ec), Šardi (od 81. Gori anec G). Makovec. Trener: Krešimir Šenji. PUŠ INE: Majurec, Celinger, Pintari , Zanjko, Klemen i , Silaj, Knezi , Dove er (od 24. Levani ), Greguri , Juki , Novosel (od 80. Posavec). Trener: An elko Špicar. Žu karton: Novosel (Puš ine)

VETERANI – ISTOK – 9. KOLO

od 3-0 upisao Darko mrlec. Dvije minute kasnije doma i ostaju bez isklju enog Damira Ribi a koji je na crti vratiju rukom sprije io zgoditak. Sokol ima kazneni udarac, a Nikola Mun ar je siguran izvo a najstrože kazne i gosti iz Vratišinca ublažuju poraz na 3-1. Doma i su imali isklju enog igra a, a gosti dvojicu opomenutih igra a.

Sloboda bez problema preplivala Trnavu Gost u Slakovcu je bila Trnava. Dobro su gosti iz Gori ana otvorili utakmicu imali gredu koju je pogodio Antonio Jakši i inicijativu, ali su na kraju sasvim zasluženo doma i slavili. Sva tri zgoditka za Slobodu postigao je David Šoštari . Imao je još nekoliko prigoda da podeblja svoj „konto“ kao strijelac, ali je slabo reagirao u dvije situacije. Prvi je zgoditak postigao u 17.minuti. Preostala dva u drugom poluvremenu. Za vodstvo od 2-0 u 56.minuti ostala je sporna situacija da li je prije postizanja u inio prekršaj nad obrambenim igra em Trnave Tomislavom Malovi em ili ne. Svejedno kako je bilo jer je sudac utakmice Brljak zgoditak priznao i gosti su morali po drugi puta krenuti sa centra. Tre i zgoditak pak je Šoštari postigao u 56.minuti i tako nanio novi poraz Trnavi. Trojica opomenutih igra a na utakmici i to iz gostuju e mom adi.

Dinamu visoka pobjeda protiv Cirkovljana Gosti iz Cirkovljana dobro su krenuli u utakmicu i u 16.minuti Damir Režek poga a vratnicu. Imali su još tri lijepe prigode igra i Naprijeda za do i do vodstvo, no izostala je realizacija. Doma i su nakon promašaja gostiju u 36.minuti zgoditkom Marka Mihalovi a poveli 1-0. Samo što je po elo drugo poluvrijeme u 49.minuti doma e vodstvo Nino Mar ec povisuje na 2-0. Gostuju i kapetan mom adi Željko Martinec ipak je u 67.minuti uspio svladati Miljenka Rebernika i smanjiti doma e vodstvo na 2-1. U posljednjih šest minuta igre Dinamo zgodicima Svena Križai a i Bojana Cirkven i a dolazi do pobjede od 4-1. Trojica doma ih opomenutih igra a, a dvojica od strane gostiju.

Omladinac i dalje bez i jednog boda U korektnoj utakmici sa po jednim opomenutim igra em u svakoj mom adi doma a Sloga je bila bolja i sasvim zasluženo pobijedila Omladinca koji nema još uvijek niti boda. Stvarali su doma i prigode, a prvu su uspjeli realizirati u 19.minuti. Pošlo je to za nogom Davoru Vabecu. Njegov brat Darko u 47.minuti povisuje na 2-0. Nakon toga u 62.minuti gosti iz Novog Sela Rok imaju kazneni udarac kojeg je vrlo dobri vratar Matija Mihalkovi obranio. Pero Obadi strijelac je tre eg doma eg zgoditka za glatku pobjedu od 3-0 u 69.minuti. Zanimljivu konstataciju naveo

6 zgoditaka – Andrej Gori anec (Polet SMNM), Filip Murkovi (Mladost I), Nenad Vibovec (Centrometal), Darko mrlec (Dubrav an), Željko Mar nec (Naprijed), Krunoslav Gajnik (BSK) 5 zgoditaka – Mišo Pal (Mladost I), Ma ja Kolar (Podturen), David Šoštari (Sloboda S), Dražen Horvat II (Dubrav an), Marko Mihalovi (Dinamo P) 4 zgoditka – Denis Srnec (Sloboda S), Marko Zavrtnik, Zvonimir Pani (Centrometal), Nebojša Živkovi (BSK), Nikola Drk (Sokol), Miroslav Lisjak (Polet SMNM), Emanuel Šegovi (Spartak) 3 zgoditka – Nikola Blažin i ( ukovec 77), Damir Režek (Naprijed), Antonijo Fegeš (Centrometal), Nenad Orehovec (Mladost I), Dražen Horvat I (Dubrav an), Josip Jan ec (Spartak), Dražen Petek (Sloboda S), Petar Baksa (Trnava), Nikola Mun ar (Sokol), Darko Vabec (Sloga ), Bojan Cirkven i (Dinamo P), Marijan Gelo (BSK)

FAIR PLAY Isklju eni igra : Damir Ribi (Dubrav an) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Ivica Glavina (Naprijed), Josip Ribi , Petar Baksa (Trnava), Goran Krišto (Omladinac NSR)

STATISTIKA 26 zgoditaka pos gnuto ili 3,2 po utakmici 1 isklju eni igra 22 opomenuta igra a 5 kaznenih udaraca dosu eno, a 3 realizirani

TABLICA 1.BSK 2.Polet (SMNM) 3.Centrometal 4.Podturen 5.Dubrav an 6.Mladost (I) 7.Spartak 8.Sloboda (S) 9.Dinamo (P) 10.Naprijed 11.Sloga ( ) 12.Puš ine 13.Sokol 14.Trnava 15. ukovec 77 16.Omladinac (NSR)

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 6 7 7 7 6 7

5 5 5 4 4 4 3 3 2 3 2 2 2 1 1 0

2 1 0 1 1 0 2 1 3 0 2 2 1 2 0 0

0 1 2 2 2 3 2 3 2 4 2 3 4 4 5 7

19:5 22:10 20:8 14:8 16:13 19:14 11:8 14:11 11:8 13:21 7:6 10:10 9:19 9:22 4:17 7:25

17 16 15 13

13 12 11 10 9 9 8 8 7 5 3 0

Parovi 8. kola: Puš ine - Podturen; Trnava - ukovec 77 Omladinac (NSR) - Sloboda (S); Spartak - Sloga ( ); Naprijed - BSK; Sokol - Dinamo (P); Mladost (I) - Dubrav an Polet (SMNM) - Centrometal

je delegat utakmice Stjepan Križari u zapisnik. Naime, spomenuo je pomo nog suca Antuna Koruni a kako je tijekom drugog poluvremena vjerojatno zbog ozljede ili umora vukao jednu nogu i nije mogao u potpunosti pratiti brzinu akcije. Imao je i dvije vidljive pogreške, sre om bez posljedica po kona ni rezultat.

Polet teško do doma e pobjede U vrlo živoj i dinami noj utakmici obje su mom adi imale svojih prigoda. Doma i Polet izglednije, a jednu je u 62.minuti Luka Rihtarec realizirao za tijesnu pobjedu od 1-0. Gosti iz Puš ina bili su ravnopravni, ali nisu imali raspoloženog strijelca. Samo jedan opomenuti igra i to gostuju i.

VETERANI – ZAPAD – 9. KOLO

SPARTAK – POLET 4-0 (4-0)

BSK – MLADOST (I) 1-2 (0-0)

SOKOL – ŠENKOVEC 2-1 (1-1)

AKOVEC – OMLADINAC (M) 0-2 (0-1)

MALA SUBOTICA. Igralište: Jagodiš e. Sudac: Željko Novak. Strijelci: 1-0 Horvat (13), 2-0 Križai I. (19), 3-0 Križai M. (20), 4-0 Lon ari (35) SPARTAK: Matjašec, Požgaj, Križai I., Hras , Milijan i , Horvat, Križai M., Mar ec, Pintar, Lon ari , Graši . POLET: Pletikapa, Mesari , Iva i , Šolti , Pejanovi , Grkavac, Radek, Medved, Sever, Prprovi , Fodor.

BELICA. Igralište: Mos š e. Sudac: Željko Kova i . Strijelci: 0-1 Lajtman (60) 11m, 0-2 Varga (65), 1-2 Horvat V. (86) BSK: Horvat J., Novak, Pintar, Ma , Mesari , Horvat V., Mesari , Buhin (od 45. Me imurec), Trstenjak. MLADOST: Ruži , Višnji , Klinec, Varga, Plevnjak (od 46. Perone), Sušec (od 46. Žvorc), Tkal ec (od 45. Jambrovi ), Kozjak (od 46. Pojer), Lajtman, Bašek (od 46. Toplek), Žbulj.

VRATIŠINEC. Igralište: NK Sokol. Sudac: Franjo Hergo . Strijelci: 1-0 Leško (11), 1-1 Polak (33), 2-1 Leško (70) SOKOL: Posavec, Zadravec, Horvat, Novak, Leško, Trstenjak, Kova i , uranec, Tomaši , Filipan, Mavrek. ŠENKOVEC: Kolar M., Križai , Ratajec, Toplek, Saboli , Baranaši , Novak, Polak, Toplek, Hren, Kolar D.

AKOVEC. Igralište: SRC Mladost. Sudac: Ivan Žganec. Strijelci: 0-1 Radek (43), 0-2 Dodlek (63) AKOVEC: Tropša, Ga al, Koleni , Srpak, Sobo an, Sanjkovi , Bogdan, Šenji, Kneževi , Damjan, Šte ar. OMLADINAC: Šari , Posavec, Zebec, Vukovi , Kukovec, Dodlek, Blažon, Krišto , Strahija, Radek, Kova evi .

DINAMO – PODTUREN 0-0 DOMAŠINEC. Igralište: NK Dinamo. Sudac: Damir Klari . DINAMO: Hajdarovi , Ciceli, Mihalec, Godina, Pintar, Jan ec, Husi , Biber, Jesenovi , Hliš , Mihoci. PODTUREN: Kukovec, Mikuli , Radovan, Kerovec, Biber, Murkovi , Strahija, Ko evar, Golubi , Strnad, Srpak.

RADNI KI – VIDOV AN 3-1 (1-1) GARDINOVEC. Igralište: NK Gardinovec. Sudac: Danijel Ko ila. Strijelci: 0-1 Stojkov (13), 1-1 Križai (35), 2-1 Novak J. (50), 3-1 Križai (80) RADNI KI: Paler, Kolari , Carovi , Colari , Poto njak, Žilavec (od 25. Križai ), Puri , Novak D., Lovrek, Horvat, Novak J., Oreški. VIDOV AN: Vidovi I., Lukša J., Vidovi A., Igrec, Pongrac, Stojkov, Fabi , Bartoli , Kuzmi , Nes Ž., Nes M., Lukša V.

HODOŠAN – MLADOST 7-1 (4-1) HODOŠAN. Igralište: Stadion NK Hodošan. Sudac: Nino Škrobar. Strijelci: 1-0 Krznar (5), 2-0 Mihokovi (11), 3-0 Šavora (19), 3-1 Bauer (24) 11m, 4-1 Vlahek (30), 5-1 Srpak (58), 6-1 Horvat (69), 7-1 Srpak (84) HODOŠAN: Mesari , Domini , Bihar, Mihokovi , Krznar D., Šavora, Sabol, Krznar Lj., Smolek (od 46. Horvat), Vlahek (od 46. Srpak), Švec. MLADOST: Viher, Mar nec, Marcijuš, Soka , Radikovi , ižmešija, Pata a, Slavi ek, Hozjak, Kljai , Bauer.

KRALJEV AN – DINAMO (P) 2-2 (1-1) D. KRALJEVEC. Igralište: NK Kraljev an. Sudac: Dominik Mihoci. Strijelci: 0-1 Vugrinec (3), 1-1 Cerovec (30), 2-1 Vlah (61), 2-2 Cirkven i (64) KRALJEV AN: Strahija, Domini , Glad, Pintari , Srpak, Križaj, Mlinarec, Cerovec, Tisaj, Iskra, Vlah. DINAMO: Modrinjak, Cirkven i , Vugrinec, Hliš , Kolari , Novak, Kova , Šegovi , Jankovi , Žuli , Mezga.

NEDELIŠ E – SLOBODA 3-0 (1-0)

HAJDUK – BRATSTVO (SV) 4-2 (2-0)

NEDELIŠ E. Igralište: Trate. Sudac: Dragu n Novak. Strijelci: 1-0 Baksa (38), 2-0 Marciuš (55), 3-0 Knez (65) NEDELIŠ E: Borko, Vizinger Damir, Vizinger I., Tkal ec (od 46. Knez), Baksa, Žnidari , Vizinger Dejan, Ma ek, Mar ec, u ek (od 46. Marciuš), Branilovi . SLOBODA: Kova ec, Gori anec, Mar ec, Ku ek, Varga, Plevnjak, Mesari , Vidovi , Hozjan, Bratkovi , Vince .

BREZJE. Igralište: NK Hajduk. Sudac: Marinko Hrušoci. Strijelci: 1-0 Buhanec (7), 2-0 Žnidari (37), 2-1 Boži (56), 3-1 Žnidari (67), 4-1 Grabrovi (75), 4-2 Srnec (81) HAJDUK: Mar ec Denis, Buhanec, Šprajc, Pintari , Jagec, Mezga (od 46. Grabrovi ), Strah, Vrbanec, Žnidari , Slunjski, Mar ec Darko. BRATSTVO: Šol , Žnidari , Posavec, Boži , Kolari , Horvat, Graši , Zeli , Vuruši (ld 50. Srnec), Tomaši , Balent (od 46. Boži ).

SLOBODA – POBJEDA 0-0

TABLICA 1.Hodošan 2.Mladost (I)

7 7

6 6

1 0 38:8 1 0 30:8

19 19

3.Spartak 4.BSK 5.Radni ki 6.Mladost (Pr.) 7.Podturen 8.Dinamo (D) 9.Vidov an 10.Dinamo (P) 11.Kraljev an 38 12.Polet (P) 13.Jadran

7 8 8 7 7 6 7 7 7 7 7

5 4 3 4 3 2 2 1 1 1 0

0 0 3 0 1 3 2 3 2 0 0

15 12 12 12 10 9 8 6 5 3 0

2 4 2 3 3 1 3 3 4 6 7

22:5 19:14 18:16 13:18 20:20 12:5 22:21 13:20 14:32 11:29 5:41

SLAKOVEC. Igralište: NK Sloboda. Sudac: Velimir Leva i . SLOBODA: Novak, Koruni K., Tomši , Kiri , Sen ar, Ivanuša, Koruni D., Petek, He a, Krišto , Okreša. POBJEDA: Mikulan, Treska, Horvat, Ivan i , Trbovi , Debelec, Zobovi , Topolnjak, Cvetkovi , Zorkovi , Krizman.

OMLADINAC – SLOGA 1-3 (0-0) NOVO SELO ROK. Igralište: NK Omladinac. Sudac: Marijan Duman i . Strijelci: 0-1 Pintari (54), 1-1 Turk (68) 11m, 1-2 Pintari (78), 1-3 Bubek (85) OMLADINAC: Vugrinec, Skoliber, Podgorelec, Turk, Bel, Fric, Vukovi , Vinko, Varga A., Varga B., Kova evi . SLOGA: Reif, Blažeka, Leva i S., Vraži , Leva i D., Srnec, Vuruši , Belec, Bubek, Blažeka, Pintari .

TABLICA 1.Pobjeda 2.Strahoninec 3.Nedeliš e 4.Sloga ( ) 5.Omladinac (NSR) 6.Bratstvo (SV) 7.Sloboda (S) 8.Omladinac (M) 9.Sokol 10.Sloboda (M) 11.Šenkovec 12. akovec 13.Hajduk (B)

8 7 7 8 7 7 7 7 8 7 7 6 8

5 5 5 4 4 3 2 3 2 2 1 0 1

2 1 0 3 0 2 4 1 2 0 2 3 0

1 1 2 1 3 2 1 3 4 5 4 3 7

32:8 30:12 26:14 20:13 25:15 22:18 18:13 19:19 15:22 16:22 10:22 8:17 12:58

17 16 15 15 12 11 10 10 8 6 5 3 3

27. rujna 2011.

7. kolo II. ŽL MNS - istok HODOŠAN – BRATSTVO 5-1 (1-1) HODOŠAN. Igralište: NK Hodošan. Suci: Dominik Mihoci, Dario Kos, Darko Lehki. Delegat: Stjepan Perko. Strijelci: 1-0 Strahija (3), 1-1 Horvat M. (31), 2-1 Koba (51), 3-1 Strahija (55), 4-1 Jakši (67), 5-1 Strahija (73) HODOŠAN: Krznar, Blagus, Mar ec (od 62. Bergovac), Hranjec, Kranj ec (od 46. Vadlja), Vlah, Blagus (od 69. Krampa ), Jakši , Koba , Strahija. Trener: Goran Strahija. BRATSTVO: Posavec, Varga, Magdaleni , Krišto , Hižman, Vugrin, Vlahov, Horvat F., Horvat M., Kopjar, Kozar. Trener: Zvonko Bratuša. Žu kartoni: Vugrin, Horvat (Bratstvo)

MLADOST – KRALJEV AN 38 1-4 (0-2) SV. MARIJA. Igralište: NK Mladost. Suci: Robert Radek, Antun Kukovec, Tomica Cerovec. Delegat: Davor Drvenkar. Strijelci: 0-1 Hobor (24), 0-2 Belovi (39), 0-3 Hobor (66), 1-3 Štrok (75), 1-4 Tisaj (84) MLADOST:Orehovec,Štrok,Šamarija(od65.Musta ),PapakJ,Posavec,PapakF.(od61.Žini ),Horvat(od88. Musta M.), Orehovec (od 65. Bogdan), Štrok, Igrec, Markovi (od 71. Musta M.). Trener: Ivan Vidovi . KRALJEV AN: Juras (od 89. Vlah), Jankovi , Belovi , Cvek V. (od 88. akunec-Tompoš), Cvek S., Štefok, Tisaj (od 86. Stankov), Hobor, Duman i (od 84. Pigac), Slavi ek S., Slavi ek H. Trener: Dubravko Miš in. Žu kartoni: Štrok, Šamarija (Mladost); Slavi ek H., Hobor (Kraljev an) Crveni kartoni: Štrok (Mladost); Jankovi (Kraljev an)

DUBRAVA – SK 3-1 (1-1) SIVICA. Igralište: NK Dubrava. Suci: Nino Škrobar, Miran Culjak, Dražen Šajnovi . Delegat: Josip Lesjak. Strijelci: 0-1 Malek (5), 1-1 Vidovi (41), 2-1 Gavez (57), 3-1 Ko evar (89) DUBRAVA: Jambroši , Bobi anec, Gavez, Žganec (od 67. Bajri ), Tkalec, Novak, Povodnja, Drvoderi , Vidovi , Ko evar (od 90. Škvorc), Bajri (od 74. Bauer). Trener: Ivan Šardi. SK: Medvar, Baranaši , Kekenj, Žvorc (od 60. Švenda), Vidovi , Puri , Lon ari , Horvat N, Malek, Horvat I., Lon ari (od 90. Novak). Trener: Zoran Graši . Žu karton: Povodnja (Dubrava) Crveni karton: Vidovi (Dubrava)

MLADOST – BUDU NOST 3-0 (2-0) PALINOVEC. Igralište: NK Mladost. Suci: Jadran Kukovec, Franjo Horvat, Marin Hrušoci. Delegat: Željko Štefanac. Strijelci: 1-0 Ružman (7), 2-0 Talan (27), 3-0 Ružman (90) MLADOST:Mar ec,Kolari (od82.Sabolec),Vlaši ,Tkalec,Gorupi (od84.Podgorelec),Cirkven i ,MožekM, Valen (od 46. Novak), Talan (od 84. Sabol), Vrbanec (od 84. Možek Z.), Ružman. Trener: Josip Šegovi . BUDU NOST: onkaš, Višnji T., Hali , Višnji D., Ciglar, Kodba M, Ciglari D (od 75. Ciglari B.), Dodlek, Furdi, Mar nec, Kodba B. Trener: Danijel Ciglar Žu kartoni: Kodba M., Višnji T., Ciglari D., Višnji D. (Budu nost)

DINAMO – BORAC PMP 2-0 (1-0) DOMAŠINEC. Igralište: NK Dinamo. Suci: Milivoj Bali , Mladen Puklavec, Valen n Kantoci. Delegat: Željko Bacinger. Strijelci: 1-0 Bihar (20), 2-0 Debelec (78) DINAMO: Novak, Borovec, Teža ki, Jesnovi (od 90. Jambroši ), Brez, Debelec, Obadi , Cvetko (od 80. Furdi), Trstenjak, Bihar, Hrman. BORAC: Vlah, Ciceli (od 46. Mihalec), Špilek, Kova i , Blažin i , Cika (od 46. Jan ec), Mavrin, Radikovi , Brumen, Kova i , Rušanec. Trener: Boris Radikovi . Žu kartoni: Cvetko, Obadi , Debelec (Dinamo); Blažin i , Mavrin, Špilek (Borac)

DRAVA – GRANI AR 1-3 (0-0) D. MIHALJEVEC. Igralište: Sportski park. Suci: Vjeran Tuksar, Josip Novak, Darko Pokriva . Delegat: Mijo Horvat. Strijelci: 1-0 Vlah (48), 1-1 Lovrek D (62), 1-2 Lovrek N (64), 1-3 Leva i (72) DRAVA: Cve ni , Miser, Igrec D, Hošnjak, Mihoci, Igrec Z (od 80. Mihalec), Vuk (od 75. Kos), Orehovec (od 67. Igrec F), Vlah, Bartoli , Pongrac. Trener: Tomislav Lipi GRANI AR: Pancer, Kolari (od 86. Novak), Buhin, Paler, Mihalec, Leva i , Drvoderi S (od 54. Lovrek), Drvoderi D, Krznar (od 75. Tomašek), Drvoderi A (od 54. Lisjak), Anderlin (od 54. Lovrek). Trener: Antonio Drvoderi Žu kartoni: Igrec D, Vlah (Drava); Buhin, Lovrek (Grani ar)

CROATIA – GALEB 0-1 (0-0) OREHOVICA. Igralište: NK Croa a. Suci: Darko Filip i , Damir Mesari , Željko Ivanuša. Delegat: Nikola Toplek. Strijelac: 0-1 Mihaljac (75) CROATIA: Bajkovec, Bali J., Hunjadi (od 83. Pani ), Bali D., Kolar, urin, Križan (od 75. Noak), Ruži S., Kr mar (od 60. Jeleni ), Ruži M., Ivanuši (od 40. Šafari ). Trener: Miljenko Bali. GALEB: Dolenec, Fleten, Balent N, Petri , Erdelji (od 86. Pigac D.), Pigac M. (od 46. Car), Balent (od 59. Vuko ), Grana r, Balent R., Slavi ek, Mihaljac (od 90. Slavi ek). Trener: Damir Pigac. Žu kartoni: Kolar (Croa a); Pigac M., Slavi ek, Erdelji (Galeb)

II. ME IMURSKA LIGA – ISTOK

LISTA STRIJELACA

Derbi u Orehovici pripao Galebu Utakmicu je riješio Marko Mihaljac u 75.minuti prekrasnim zgoditkom sa oko 20 metara od vratiju doma ih. Deset minuta kasnije imaju gosti iz Oporovca novu prigodu da riješe pitanje pobjednika, ali je Igor Erdelji bio neu inkovit. Doma im porazom Croatia je dozvolila svojim pratiteljima da joj se bodovno približe. Tako e barem završnica jesenskog dijela prvenstva biti zanimljivija. Jedan doma i, a trojica gostuju ih opomenutih igra a.

U Palinovcu slavili doma ini Antun Ružman zapo eo je zgoditkom glavom u 7.minuti utakmicu i završio je u 90.minuti svojim drugim zgoditkom. Da je u 63.minuti bio precizniji mogao je posti i i tre i zgoditak, ali se priprije ila greda. Nikola Talan bio je strijelac doma eg drugog zgoditka u 27.minuti kada je izigrao obranu Budu nosti koja je namještala zale e. U 29.minuti sa klupe gostiju iz Podbresta udaljen je predstavnik kluba Franjo Gajnik jer je neprestano negodovao na odluke sudaca i pazite sad ovo zbog toga jer je vlastite igra e pozivao na aktivnije sudjelovanje u igri. Ovaj drugi razlog je strašan. Gosti su bili nešto žustriji u prvom poluvremenu kada im je udaljen predstavnik kluba, a i trojica igra a su bila opomenuta. Još su imali u drugom poluvremenu jednog opomenutog igra a. Doma i nikoga tijekom cijele utakmice.

Dubrava s igra em manje do doma e pobjede Gosti iz ehovca su u 5.minuti zgoditkom Marka Maleka poveli sa 1-0. etiri minute prije kraja prvog poluvremena na 1-1 je poravnao Alen Vidovi . Rajko Gavez u 57.minuti doma ine dovodi u prednost od 2-1. U 69.minuti Dubravi je isklju en Alen Vidovi i to zbog dvije opomene zara ene na istovjetan na in. Udaljio je loptu sa mjesta za izvo enje prekršaja. SK je u preostalih dvadesetak minuta igre pokušavao sti i barem do boda, ali su doma i minutu prije kraja utakmice zgoditkom Manuela Ko evara stigli do pobjede od 3-1. Jedan opomenuti igra i to doma i.

Kraljev an 38 s punim plijenom iz Svete Marije Ve su u prvom poluvremenu gosti iz Donjeg Kraljevca imali lijepo vodstvo od 2-0 zgodicima Nikole Hobora u 24.minuti i Mihaela Belovi a u 39.minuti. Svojim drugim zgoditkom u 66.minuti Nikola Hobor je povisio vodstvo Kraljev ana 38 na 3-0. Tomislav Štrok je uspio u 75.minuti smanjiti vodstvo gostiju na 3-1. U 81.mi-

nuti dva isklju enja. Kod doma e Mladosti isklju en je Nikola Štrok jer je udario gostuju eg igra a u prekidu igre rukom u le a, a kod gostiju Mihael Jankovi jer je u prekidu igre udario doma eg igra a nogom po nozi. Kad se sve to smirilo Martin Tisaj postiže i etvrti gostuju i zgoditak u 84.minuti. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

U Domašincu op inski derbi doma inu Nakon podužeg vremena ponovno su se za bodove sastali doma i Dinamo i susjedni Borac PMP. Ova je utakmica okupila i ve i broj gledatelja od uobi ajnog broja. Skupilo se njih oko tristo. Dinamo je u svakom poluvremenu postigao po zgoditak i tako stigao do pobjede od 2-0. U prvom poluvremenu u 20.minuti strijelac je bio Jurica Bihar, a u drugom u 78.minuti strijelac je bio Santino Debelec. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Bratstvo u Hodošanu izdržalo jedno poluvrijeme Doma i su odmah na po etku utakmice u 3.minuti zgoditkom Zorana Strahije poveli sa 1-0. Na 1-1 poravnao je Miroslav Horvat u 31.minuti. Tim se rezultatom otišlo na odmor. U drugom su se dijelu doma i razigrali i nanijeli na kraju visoki poraz Bratstvu. Krešo Kova je u 51.minuti doveo doma e u vodstvo od 2-1. Do kraja utakmice još dva zgoditka Zorana Strahije za hatrik. Drugi je postigao u 55.minuti, a tre i u 73.minuti. Simon Jakši bio je strijelac doma eg etvrtog zgoditka u 67.minuti. Gosti iz Savske Vesi imali su dvojicu opomenutih igra a, a doma i niti jednog

Grani ar iznenadio Dravu Nakon prvog dijela zgoditaka nije bilo. Utakmica nije bila previše kvalitetna, ali su zabilježene prigode pred jednim i drugim vratima. Samo što je po eo drugi dio doma a Drava zgoditkom Martina Vlaha u 48.minuti dolazi u vodstvo od 1-0. Nakon toga u 54.minuti gostuju i trener Jurica Kova radi „potez za notez“. Ubacuje u igru trojicu pri uvnih igra a od kojih prvo u 62.minuti Danijel Lovrek poravnava rezultat na 1-1, a potom Neven Lovrek dovodi goste u vodstvo od 2-1 dvije minute kasnije. Da ne bi sve ostalo na pri uvama pobrinuo se u 72.minuti Mario Buhin postigavši gostuju i tre i zgoditak za pobjedu od 3-1. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

VIDOV AN – DRAŠKOVEC 1-3 (0-0)

U Donjem Vidovcu slavio Draškovec

D. VIDOVEC. Igralište: NK Vidov an. Suci: Goran Žganec, Ivana Lisek, Robert Horbec. Delegat: Krešimir Glavina. Strijelci: 1-0 Nemet Dino (51), 1-1 Kvakan (60), 1-2 Repalust L. (74) 1-3 Pišpek (88) VIDOV AN: Kranjec, Zadravec, Herman (od 79. Kuzmi ), Nemet Dino (od 68. Nes ), Matulin, Šlibar (od 46. Škoda), Nemet Danijel, Ku an, Orehovec, Lukša, Kvakan (od 56. Friš i ). Trener: Sre ko Gabaj. DRAŠKOVEC: Taradi, Mlinari , Židov (od 43. Bermanec), Smrk, Baksa, Turk, Kavran (od 46. Pišpek), Matja i , Jambrovi , Repalust (od 84. Lon ari ), Debelec. Trener: Božidar Repalust. Žu kartoni: Nemet Dino (Vidov an); Židov, Repalust (Draškovec)

Niti tu u prvom poluvremenu gledatelji zgoditak nisu vidjeli, a u drugom dijelu ak etiri. Doma i su poveli u 51.minuti zgoditkom Dine Nemeta i stali. Draškovec je do poravnanja na 1-1 stigao u 60.minuti zgoditkom Tomislava Debelca. Luka Repalust je goste doveo u vodstvo od 2-1 u 74.minuti, a dvije minute prije kraja utakmice Draškovec je zgoditkom Filipa Pišpeka potvrdio pobjedu od 3-1. Jedan doma i, a trojica gostuju ih opomenutih igra a.

II. ME IMURSKA LIGA - ZAPAD

HAJDUK VINDIJA – JEDINSTVO (NSD) 2:1 (1:0)

Pobjeda Rudara u Šenkovcu

ZASADBREG – BRATSTVO (J) 1:2 (1:0) ZASADBREG. Igralište SC Zasadbreg. Suci: Damir Aldi , Bojan Juras, Filip Aldi Delegat: Dragu n Borko Strijelci: 1:0 Šajnovi I. (9), 1:1 Gori anec (48), 1:2 Vinko (82) ZASADBREG: Novak, Nagavci (od 46. Sabol ec), Šajnovi S., Rodiger Florijan, Rodiger Filip, Mesari , Gori anec, Šajnovi I., Dunjko, Koroši , Mar ec Trener. Dražen Novak BRATSTVO: Jelen i , Karlov ec (od 80. Vinko), Saka , Antoli , Jambrovi , Leva i , Gori anec (od 90. Novak), Koraj, Per i , Jurovi , Brezova ki (od 70. Baumgartner) Trener: Zdravko Modlic Žu kartoni: Rodiger Filip (Zasadbreg), Brezova ki, Jurovi , Karlov ec (Bratstvo) Crveni karton: Šajnovi I. (Zasadbreg)

TRNOVEC – ME IMUREC (DP) 0:3 (0:1) TRNOVEC. Igralište NK Trnovec. Suci: Kris nko Jaluši , Bojan Rodinger, Zoran Mezga, Delegat: Dragu n Koruni Strijelci: 0:1 Pavlekovi (24)ag, 0:2 Kregar (67), 0:3 Ivanuša (69) TRNOVEC: Tratnjak, Mar ec, Florjani , Zobec (od 82. Benec), Mežnari , Pavlekovi , Fras, Habrun (od 80. Flac), Bacinger (od 46. Gyo ), Brez, Petri , Trener: Goran Koprivec ME IMUREC:Marciuš,Horvat(od79.Ciglari ),Bistrovi (od75.Kozina),Kos,Fu ek,Kova ,Škvorc,Ivanuša,Treska, Novak (od 46. Lon ari ), Kregar (od 82. Podvezanec) Trener: Siniša Gavez Žu kartoni: Habrun, Zobec, Mežnari , Benc (Trnovec), Novak, Treska (Me imurec) Crveni kartoni: Mar ec (Trnovec), Škvorc (Me imurec)

MLADOST – PLAVI 3:0 (1:0) SELNICA. Igralište NK Mladost. Suci: Radovan Posedi, Robert Novak, Ma ja repinko Delegat: Rajko Zadravec Strijelci: 1:0 Tuksar (36), 2:0 Jakopi (63), 3:0 Leva i (73) MLADOST: Hozjan, Kodba, Živko (od 89. Klju evi ), Stojko, Leva i J., Vinko, Š avni ar, Leva i T., Tuksar (od 86. Ko ila), Jakopi , Vran i (od 76. Zobi ) Trener: Marijan Mohari PLAVI:Kuzma,Vugrinec(od76.Šimuni ),Trupkovi (od65.Murkovi ),ŠkvorcS.,Zadravec,Erdelja,ŠkvorcJ.,Vabec, Kova i (od 66. Novak A), Vugrinec (od 65. Novak G.), Nerer Trener: Milivoj Trstenjak Žu kartoni: Kodba (Mladost) Crveni kartoni: Leva i (Mladost), Nerer (Plavi)

SLOBODA – MURA 3:3 (2:3) MIHOVLJAN. Igralište Ciglana. Suci: Zdravko Toplišnjak, Ivica Horvat, Marinko Hrušoci, Delegat: Antun Mesari Strijelci: 1:0 Medved (15)11m, 1:1 Doboši (16), 1:2 Vuruši (32), 1:3 Dragonja (38), 2:3 Sovar (43), 3:3 Sovar (47) SLOBODA: Deban, Belše, Tremski, Žganec, Medved, Rešetar, Gori anec (od 75. Novak), Tisaj, Sovar, Posavec (od 82. Bubek), Lukman Trener: Mladen Ku ek MURA: Novak D., Jurovi , Novak M., Vuruši , Stojko D., Vinko D. (od 67. Sobo an), Vinko M., Dragoja, Jambroši (od 89. Žalar), Stojko A. (od 88. Vrši ), Na , Trener: Dražen Novak Žu kartoni: Lukman, Žganec, Posavec, Medved (Sloboda), Vinko D., Novak M., Na , Stojko A., Jamroši (Mura)

ŠENKOVEC – RUDAR 0:2 (0:1) ŠENKOVEC. Igralište SRC Gor ica. Suci: Tomislav Pervan, Tihomir Kralji , Danijel Ko ila, Delegat: Božidar Jura i Strijelci: 0:1 Šol (33), 0:2 Šol (75)11m ŠENKOVEC: Vuk, Kranjec (od 61. Kanski), Vidovi , Vugrinec, Farkaš, Ban, Korent, Kukovec, Vidovi , Fu ko, Leško (od 73. Radikovi ), Trener: Mario Zaspan RUDAR: Rajf M., Šimun, Kova i (od 87. Varga), Šprajc, Vuri, Šol D. (Županec), Šol M., Antolovi (od 90. Podgorelec), Zadravec (od 82. Rajf R.) Trener: Antun Srša Žu kartoni: Vugrinec, Ban, Kukovec, Kanski, Korent (Šenkovec), Šol N., Šol D., Zadravec (Rudar) Crveni kartoni: Vidovi (Šenkovec), Županec (Rudar)

DRAVA – STRAHONINEC 1:1 (0:0) KURŠANEC. Igralište Drava. Suci: Darijan Zadravec, Siniša Luka i , Mario Pintari Delegat: Dragu n Šafari Strijelci: 1:0 Fran i (52)11m, 1:1 Horvat D. (85) DRAVA: Simon, Jaluši , Bajkovec, Carevi , Fran i (od 78. Treska), Florijani , Dombaj, Šol, Carevi B., Pla ak (od 58. Bajkovec), Medved (od 87. Zanjko Mihael), Trener: Damir Tomši STRAHONINEC: Kocijan, Krišto (od 48. Horvat M.), Kuqi, Horvat N. (od 72. Graf), Ri ko, Vrbanec, Lackovi , Lehkec (od 72. Horvat D.), Štefulj, Drabi (od 47. Srnec), Kolari , Trener: Neven Kreslin Žu kartoni: Florijan i , Carevi B. (Drava), Vrbanec (Strahoninec)

JEDINSTVO – VENERA 0:2 (0:1) G. MIHALJEVEC. Igralište Pod borom. Suci: Zoran Hajdinjak, Renato Posavec, Renato Vuk, Delegat: Slavko Novak Strijelci: 0:1 Vabec R. (34), 0:2 Škvorc (65) JEDINSTVO: Ter, Krumpi , Mohari (od 71 Kocen), Vuk (od 77. Novak), Plantak, Fujs, Herceg (od 76. Janeš), Ladi , Novak M., (od 64. Pani ), Novak D., Tr njak (od 76. Hatlak) VENERA: Kocijan, Cvetkovi , Novak D., Kova i , Vabec I., Vabec L. (od 76. Škvorc), Vabec R. (od 84. Srnec), Peras (od 71. Ambruš T.), Kerman (od 69. Novak V.), Škvorc, Ambruš I. (od 46. Ambruš E.) Trener: Saša Mihali Žu karton: Vuk (Jedinstvo)

Dario Šolti sa dva zgoditka riješio pitanje pobjednika. Jedan je postigao u prvom poluvremenu i to u 33.minuti, a drugi u drugom poluvremenu u 75.minuti iz kaznenog udarca. I doma i su imali u 90.minuti kazneni udarac, ali ga nisu realizirali. U 80.minuti svaka je mom ad ostala bez jednog igra a. Šenkovec bez Saše Vidovi a koji je isklju en zbog udaranja gostuju eg igra a rukom u lice, a Rudar bez Matije Županca zbog druge opomene. ak su osmorica igra a završila utakmicu sa opomenom. Petorica doma ih i trojica gostuju ih.

Veneri PMP bodovi iz Gornjeg Mihaljevca Nakon novog gostovanja mom ad iz Svetog Jurja na Bregu ostala je neporažena i nakon odigranih sedam kola njihova obrana ili bolje re eno vratar Davor Kocijan primio je samo dva zgoditka. Najmanje u svim me imurskim ligama. Po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu svladali su doma e Jedinstvo. U prvom dijelu u 34.minuti strijelac za goste bio je Robert Vabec, a drugi zgoditak djelo je Ivana Škvorca u 65.minuti. Samo jedan opomenuti igra i to doma i. Igralo se korektno zahvaljuju i i dobrom su enju Hajdinjaka.

Me imurec s igra em manje do tri boda u Trnovcu Gosti su poveli u 24.minuti nakon što su doma ini postigli preko Gorana Pavlekovi a autogol. U 38.minuti Me imurec ima isklju enog Zlatka Škvorca jer je u prekidu igre nogom po nozi udario doma eg igra a. Do vodstva od 2-0 Me imurec dolazi u 67.minuti zgoditkom Bojana Kregara. Dvije minute kasnije ve je 3-0 za goste, a strijelac Dejan Ivanuša. Tri minute prije kraja utakmice i doma inu je isklju en Denis Mar ec zbog udaranja igra a Me imurca laktom u prsa. Uz isklju ene, etiri doma a igra a opomenuta i dvojica gostuju ih.

Hajduku doma a pobjeda uz propušteni kazneni udarac Rano su doma i u 5.minuti zgoditkom Denisa Leva i a poveli sa 1-0 i to minimalno vodstvo držali sve do 63.minute kada je na 2-0 svojim zgoditkom povisio Tomislav Jurovi . Mom ad Jedinstva je kod tog zgoditka protestirala kod suca utakmice Duman i a koji je priznao zgoditak na intervenciju svog pomo nika Hajdarovi a jer je on tvrdio da je cijela lopta prešla crtu vratiju gostiju. U 42.minuti Duman i dosu uje kazneni udarac za doma e, ali Mihael Ma ari nije bio uspješniji od vratara Jedinstva Stjepana Varge. Uspjeli su gosti iz Novog Sela na Dravi u 70.minuti zgoditkom Mišela Škvorca smanjiti na 2-1 i završnicu utakmice u initi rezultatski neizvjesnom. No, doma i Hajduk uspio je tu prednost održati do kraja i upisati novu doma u pobjedu. Tri doma a, a dva gostuju a opomenuta igra a. Igralo se oštro sa mnogo prekršaja i prigovaranja na odluke sudaca. Po delegatu utakmice urancu uz pet izre enih opomena bar još toliko igra a ih je trebao opomenuti po ponašanju na terenu sudac utakmice Duman i .

Podjela bodova u Mihovljanu ak su pet zgoditaka vidjeli gledatelji u prvom poluvremenu, a samo jedan u drugom i to na samom po etku. Gosti iz Hlapi ine

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Alen Vidovi (Dubrava), Nikola Štrok (Mladost SM), Mihael Jankovi (Kraljev an 38) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Filip Horvat (Bratstvo SV), Nikola Štrok (Mladost SM), Hrvoje Slavi ek (Kraljev an 38), Denis Višnji (Budu nost P), Miljenko Blažin i (Borac PMP), Mario Buhin (Grani ar N), Ivica Slavi ek, Igor Erdelji (Galeb)

STATISTIKA 29 zgoditaka pos gnuto ili 3,6 po utakmici 3 isklju ena igra a 41 opomenu igra 3 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

TABLICA 1.Croa a 2.Galeb 3.Mladost (Pal.) 4.Dubrava 5.Kraljev an 38 6. SK ehovec 7.Dinamo (D) 8.Hodošan 9.Mladost (SM) 10.Grani ar (N) 11.Borac PMP (T) 12.Drava (DM) 13.Vidov an 14.Bratstvo (SV) 15.Draškovec 16.Budu nost (P)

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

5 4 4 4 3 3 3 2 2 2 2 3 2 1 1 1

1 2 2 1 2 1 1 3 3 3 3 0 1 2 2 1

1 1 1 2 2 3 3 2 2 2 2 4 4 4 4 5

15:5 17:6 18:10 11:6 16:14 16:10 12:10 15:11 16:15 7:6 9:12 17:21 12:19 7:17 7:20 7:20

16 14 14 13 11 10 10 9 9 9 9 9 7 5 5 4

Parovi 8. kola: Galeb - Budu nost (P), Draškovec - Mladost (Pal.), Grani ar (N) - Vidov an, SK ehovec - Drava (DM), Kraljev an 38 - Dubrava, Bratstvo (SV) - Mladost (SM), Borac PMP (T) - Hodošan, Croatia - Dinamo (D)

LISTA STRIJELACA

7. kolo II. ŽNL MNS - zapad ŠTRUKOVEC. Igralište Hajduk Vindija. Suci: Marijan Duman i , Vladimir Blaži , Željko Hajdarovi . Delegat: Stjepan uranec Strijelci: 1:0 Leva i (5), 2:0 Jurovi T. (63), 2:1 Škvorc (70) HAJDUK VINDIJA: Jurovi D., Šegovi , Hrženjak K. (od 60. Jurovi T.), Tkal ec, Ma ari M., Leva i , Debelec M., Gori anec, Debelec G., Mikulaj (od 86. Radikovi ), Ma ari J. Trener: Robert Gori anec JEDINSTVO: Varga, Jaluši , Štajerec (od 23. Škvorc), Lešnjak (od 75. Bezek), Rešetar, Jambroši , Kosi, Novosel, Novak, Vuruši , or evi Trener: Mladen Rešetar Žu kartoni: Ma ari J., Jurovi T., Gori anec (Hajduk), Novosel, Rešetar (Jedinstvo)

7 zgoditaka – Tomica Mlinarec (Mladost Pal.), Miroslav Pigac (Galeb); 6 zgoditaka – Dejan Lon ari ( SK), Zoran Strahija (Hodošan), San no Debelec (Dinamo D); 5 zgoditaka – Mario Matulin (Vidov an), Nikola Štrok (Mladost SM), Marijan Duman i (Kraljev an 38), Marko Mihaljac (Galeb); 4 zgoditka – Bruno Dodlek (Budu nost P), Miroslav Horvat (Bratstvo SV); 3 zgoditka – Igor Erdelji (Galeb), Dino Horvat, Silvio Šulj (Mladost SM), Boris Radikovi , Siniša Rušanec (Borac PMP), Josip Bali, Marko Ruži , Miroslav Šafari (Croa a), Mar n Bartoli , Mar n Vlah (Drava DM), Simon Jakši , Krešo Kova (Hodošan), Luka Repalust, Tomislav Debelec (Draškovec), Nikola Talan, Antun Ružman (Mladost Pal.)

imali su vodstvo od 3-1 koje su na kraju ispustili i doma oj Slobodi omogu ili da osvoji bod. Uz to je još Mura u 31.minuti uspjela promašiti kazneni udarac. Doma i su svoj u 15.minuti kada su došli do vodstva od 1-0 realizirali. Uspješan sa 11 metara je bio Mario Medved. Sa dva zgoditka Borisa Vuruši a u 16. i 32.minuti Mura preokre e rezultat. Nikola Dragoja strijelac je u 38.minuti za vodstvo gostiju od 3-1. Dvije minute prije odlaska na odmor doma i zgoditkom Saše Sovara smanjuju na 3-2. Isti je igra poravnao na kona nih 3-3 u 47.minuti. etiri doma a, a petorica gostuju ih opomenutih igra a.

Bez pobjednika u Kuršancu Ve nakon prvih 45 minuta igre je bilo 0-0 iako su doma i u dva navrata pogodili okvir gola. Drava je povela 1-0 u 52.minuti iz kaznenog udarca kojeg je izveo Krunoslav Fran i . Drugi dio pripao je gostima iz Strahoninca i sasvim zasluženo pet minuta prije kraja utakmice zgoditkom Dine Horvata dolaze do boda. Gostuju i navija i nešto su bili ljuti na pomo nog suca Marija Pintari a pa su ga tijekom utakmice „osvježavali“ da li pivom ili gemištom teško je re i, ali prije bi se reklo nego vodom. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

U Selnici slavio doma in Kod doma eg vodstva u 36.minuti kada je zgoditak postigao „mladoženja“ Krunoslav Tuksar gosti iz Peklenice prigovaraju sucu utakmice Posediju da je prije postizanja zgoditka bilo igranja lopte rukom od strane strijelca. Jurica Jakopi je u 63.minuti vodstvo Mladosti povisio na 2-0. Tomislav Leva i pak je bio strijelac u 73.minuti za kona nih 3-0. Dvije minute kasnije dolazi do obostranog isklju enja. Kod doma ina je isklju en Josip Leva i jer je rukama snažno odgurnuo igra a Plavih Tomicu Nerera u prsa tako da je ovaj pao na travu. Kada se Nerer pridigao laktom je u predjelu nosa udario doma eg igra a Tomislava Leva i a tako jako da je došlo do krvarenja. Samo je jedan i to doma i igra bio opomenut jer je ometao izvo enje slobodnog udarca gostuju oj mom adi Plavih.

Derbi za elja u Zasadbregu Bratstvu Doma i su lijepo krenuli i zgoditkom Igora Šajnovi a u 9.minuti poveli sa 1-0. Bratstvo je na 1-1 poravnalo po etkom drugog poluvremena u 48.minuti zgoditkom Davida Gori anca. Sporna je 70.minuta kada doma i postižu zgoditak, a sudac utakmice Damir Aldi ne priznaje isti zbog navodnog prekršaja nad gostuju im vratarem. Pet minuta kasnije Zasadbreg ostaje sa igra em manje jer im je isklju en strijelac jedinog njihovog zgoditka Igor Šajnovi zbog druge opomene. Broj ano ja i gosti iz Jurovca u 82.minuti preko Mirana Vinka koji je samo dvije minute ranije ušao u igru kao joker sa klupe postižu zgoditak za pobjedu od 2-1, a doma ine ostavljaju na „grdih“ nula bodova nakon odigranih sedam kola. Jedan doma i, a trojica gostuju ih opomenutih igra a.

12 zgoditaka – Dario Šol (Rudar); 10 zgoditaka – Boris Vuruši (Mura); 8 zgoditaka – Bojan Ba an (Trnovec); 7 zgoditaka – Darijan Treska (Me imurec); 6 zgoditaka – Karlo Posavec (Sloboda M), Slavko or evi (Jedinstvo NSD), Goran Kolar (Šenkovec), Robert Štefulj (Strahoninec); 5 zgoditaka – Goran Kerman, Robert Vabec (Venera PMP), Tomica Nerer (Plavi Pek.); 4 zgoditka – Marko Šol (Rudar), Ma ja Horvat (Jedinstvo GM), Miljenko Bistrovi (Me imurec), Krunoslav Tuksar (Mladost S), Bojan Kregar (Me imurec) 3 zgoditka – Mišel Popovi , Josip Kosi, Goran Vuruši (Jedinstvo NSD), Josip Ma ari , Karlo Gori anec (Hajduk Š), Nikola Šol , Alen Kova i (Rudar), Dražen Novak, Nikola Dragoja (Mura), Jurica Škvorc, Aleksandar Novak (Plavi Pek.), Marin Borko (Jedinstvo GM), Saša Sovar (Sloboda M)

FAIR PLAY Isklju eni igra i Igor Šajnovi (Zasadbreg), Denis Mar ec (Trnovec), Zlatko Škvorc (Me imurec), Josip Leva i (Mladost S), Tomica Nerer (Plavi Pek.), Saša Vidovi (Šenkovec), Ma ja Županec (Rudar) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Karlo Gori anec (Hajduk Š), Luka Jurovi (Bratstvo J), Dario Jambroši (Mura), Neno Ban (Šenkovec), Ma ja Zadravec (Rudar)

STATISTIKA 24 zgoditaka pos gnuto ili 3 po utakmici; 7 isklju enih igra a; 37 opomenu h igra a; 6 kaznenih udaraca dosu eno, a 3 realizirani

TABLICA 1.Rudar 2.Venera PMP 3.Me imurec 4.Trnovec 5.Hajduk (Š) 6.Jedinstvo (NSD) 7.Sloboda (M) 8.Mura 9.Jedinstvo (GM) 10.Drava (K) 11.Plavi (Pek.) 12.Strahoninec 13.Mladost (S) 14.Šenkovec 15.Bratstvo (J) 16.Zasadbreg

7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7

7 6 5 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 1 1 0

0 1 1 1 2 1 1 1 1 2 1 1 1 2 2 0

0 0 1 2 2 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 7

28:8 14:2 18:7 18:12 13:12 22:10 19:17 19:20 12:16 10:19 16:16 13:18 11:17 10:19 7:16 5:26

21 19 16 13 11 10 10 10 10 8 7 7 7 5 5 0

Parovi 8. kola: Rudar - Bratstvo (J), Jedinstvo (NSD) - Zasadbreg, Mura - Hajduk (Š), Venera PMP - Sloboda (M), Me imurec - Jedinstvo (GM), Plavi (Pek.) - Trnovec , Strahoninec - Mladost (S), Šenkovec - Drava (K)

27. rujna 2011.

6. kolo III. ŽNL MNS - istok JADRAN – RADNI KI 2:1 (2:1) ŠTEFANEC. Igralište Jadran. Suci: Željko Kova i , Smiljan Perho , Lana Vidovi , Delegat: Tomislav Šol Strijelci: 1:0 Fu ko (31), 1:1 Šafar (36), 2:1 Korent (44) JADRAN: Fegeš O., Korent, Gori anec (od 87. Jan ec), Kontrec, Posavec, Mihalic (od 46. Balog, Jankovi , Šte ar (od 66. Štampar), Fu ko, Pavlekovi (od 63. Kranj ec A.), Fegeš M. (od 59. Kranj ec J.), Trener: Stjepan Makar RADNI KI: Horvat M., Horvat E., Jalšovec (od 56. Miri), Fažon, Horvat S., Toplek, Šafar (od 58. Novak), Mavrin, Habuš, eh, Kolari Trener: Josip Oreški Žu kartoni: Kranj ec A., Korent (Jadran), Mavrin, Habuš (Radni ki)

ROMSKA VATRA – NAPREDAK 0:10 (0:10) G. KRALJEVEC. Igralište Gmajna. Sudac: Tomislav urila, Delegat: Božidar Jura i Strijelci: 0:1 Jambroši D. (1), 0:2 Jambroši D. (5)11m, 0:3 Horvat (10), 0:4 Ma ari (17), 0:5 Jambroši D. (25), 0:6 Mu i (27), 0:7 Jambroši D. (30), 0:8 Jambroši D. (33), 0:9 Horvat (35), 0:10 Jambroši N. (40) R.VATRA: Oršuš M., Oršoš B., Oršoš D., Kalanjoš M. (od 56. Oršoš M.), Kalanjoš I. (od 56. Balog N.), Oršoš I., Ignac, Oršoš E., Balog K. (od 80. Oršuš M.), Balog D., Oršoš I. NAPREDAK: Žagar, Leich, Hu nec P. (od 46. Žganec), Bobi anec (od 56. Matoša), Jambroši N., Mu i , Horvat (od 66. Hu nec L.), Ma ari , Vidra, Trstenjak, Jambroši D. Trener: Siniša Mikolaj Žu karton: Kalanjoš I. (Romska vatra)

ROMA – BORAC (DH) 0:6 (0:1) D. HRAŠ AN. Igralište Trate. Sudac: Jasmin Lozi , Delegat: Ma ja Poredoš Strijelci: 0:1 Jesenovi (20), 0:2 Pozderec Matej (55), 0:3 Dodlek (59), 0.4 Pata a (75), 0:5 Pata a (77), 0:6 Pozderec Mišel (85), ROMA: Bogdan K., Bogdan M. (od 55. Oršoš S.), Oršoš K., Bogdan Lj., Balog K., Balog N., Ignac, Balog M. (od 47. Bogdan D.), Murši , Maje , Horvat BORAC: Taradi, Karabojev, Jur ec, Košak, Pozderec Mišel, Dodlek (od 62. Košak D.), Jasenovi , Pata a, Pozderec Matej, Branilovi (od 46. Fundak), Kolari Trener: Mario Mesari

OMLADINAC – MLADOST (D) 1:0 (1:0) DRŽIMUREC – STRELEC. Igralište Omladinac. Suci: Franjo Hergo , Elvir Bašek, Matej Medari Delegat: Željko Podgorelec Strijelci: 1:0 Tizaj (10) OMLADINAC: Saka R., Toplek (od 74. Korpar), Pata a (od 88. Piknja ), Malovi , Saka S., Rošani , Novak, Valen , Lackovi , Tizaj, Ruži , Trener: Darko Sabol MLADOST: Ciceli, Majeri M. (od 72. Pintari ), Sršan, Bo kaj, Kocijan, Hajdarovi , Hu nec, Kanižaj M., Kanižaj S. (od 72. Novak), Telebuh, Hajdarovi Ž. (od 89. Kos), Magdaleni Trener: Renato Ciceli Žu kartoni: Pata a, Ruži (Omladinac), Kocijan, Kanižaj M. (Mladost). Crveni kartoni: Bo kaj, Hu nec (Mladost)

BUDU NOST – EKO 1:0 (1:0) MIKLAVEC. Igralište Budu nost. Suci: Damir Klari , Morano Vlah, Dino Vel i Delegat: Ivan Mezga Strijelac: 1:0 Babi (2) BUDU NOST: Lon ari , Babi (od 42. Škvorc), Novak, Drk Z., Turk, Šol , Sermek, Jurši (od 65. urin), Sklepi (od 86. Telebuh), Antolovi (od 46. Drk D.), Cerovec (od 54. Biber) Trener: Stanislav Tot EKO: Domini , Bedi , Ma ek, (od 59. Rudni ki), Horvat, Vutek S., Gori anec, Novak Danijel, Mlinari , Novak Damijan, Novak Z., Mihaljkovi Trener: Zlatko Novak Žu kartoni: Juriši , Turk, Škvorc (Budu nost), Mihaljkovi , Novak Damijan, Gori anec (Eko) Crveni kartoni: Drk Z. (Budu nost), Horvat (Eko)

6. kolo III. ŽNL MNS - zapad PARAG – POBJEDA (GH) 2-16 (1-7) PRESEKA. Igralište: NK Bratstvo. Sudac: Antun Kukovec. Delegat: Marijan Sabol. Strijelci: 0-1 Fegeš (2), 0-2 Balog V (5), 0-3 Golub (16), 1-3 Oršuš D (17), 1-4 Fegeš (26), 1-5 Fegeš (33), 1-6 Fegeš (41), 1-7 Fegeš (45, 1-8 Horvat (47), 1-9 Balog V (55), 1-10 Fegeš (57), 1-11 Štrukelj (62), 1-12 Golub (68), 1-13 Golub (73), 2-13 Balog D. (76), 2-14 Golub (78), 2-15 Golub (82), 2-16 Horvat (84) PARAG: Balog S. (od 60. Horvat P.), Oršuš V., Horvat B., Horvat D., Balog D., Oršuš D. (od 65. Oršoš M), Faik (od 46. Oršuš V), Še i , Oršuš Mar n (od 60. Oršuš Ma ja), Oršoš D. POBJEDA: Tkal ec Denis (od 46. Verteš), Tkal ec Dino (od 46. Sen ar), Hanžekovi , Logožar, Golub, Borko, Kresinger, Horvat, Fegeš (od 60. Ivanuša), Balog (od 60. Štrukelj), Lon ari (od 46. Vizinger). Trener: Zvonimir Smr Žu kartoni: Balog Mario, Faik (Parag)

BRATSTVO – HAJDUK (B) 1-0 (0-0) PRESEKA. Igralište: NK Bratstvo. Suci: Branko Martan, Boško Martan, Nenad Štrek. Delegat: Stjepan Talan. Strijelac: 1-0 Novak Bojan (90) BRATSTVO: Komar, Trupkovi , abadi, Miljan i , Novak B., Vrši , Boži , Novak Danijel, golub, Kova i , Flac (od 46. Novak Denis). Trener: Bojan Novak. HAJDUK: Horvat (od 46. Preložnjak), Domini , Karni nik, Trupkovi Marko (od 41. Posedi), Pintari , Buhanec, Gregorin i N, Trupkovi Ma ja (od 46. Perko), Gregorin i Z., Halabarec, Jarni. Trener: Vladimir Pavlekovi . Žu kartoni: Novak Bojan (Bratstvo); Domini (Hajduk)

OMLADINAC – SLOGA (Š) 1-1 (1-1) MA KOVEC. Igralište: NK Omladinac. Suci: Mario Gregurina, Ivan Kolari , Luka Bacinger. Delegat: Petar Krha . Strijelci: 0-1 Bogdan (26), 1-1 Mlinari (30) OMLADINAC: Dodlek J, Dragovi , Koren, Lesjak, Peserlin I., Peserlin S., Leva i , Jambroši (od 59. Dodlek V), Mlinari , Vida i , alopa. Trener: Branko Zebec. SLOGA: or evi , Kutnjak (od 46. Smolkovi ), Kova i , Nemec, Jambrovi , Brežnjak, Novak (od 89. Kamerlin), Gori anec, Bogdan, Sen ar, Raus (od 77. Lesjak). Trener: Smiljan Jambrovi . Žu kartoni: Vida i , Dodlek V., Koren (Omladinac); Brežnjak, Nemec (Sloga)

D. KONCOV AK – M. MIHALJEVEC 2-1 (1-1) D. KONCOV AK. Igralište: NK D. Koncov ak. Suci: Velimir Leva i , Stjepan Novak, Ivan Pergar. Delegat: Slavko Vodopija. Strijelci: 0-1 Kova i (3), 1-1 Hozjan (27) 11m, 2-1 Hozjan (82) D.KONCOV AK: Grof, Hrženjak, Hozjan, Koraj (od 89. Vrhar), Horvat M (od 87. Flac), Saka (od 35. Pintari ), Brezni ar, Cvetkovi (od 88. Gori anec), Sklepi (od 67. Špilak), Turk, Horvat P. Trener: Ivan Sklepi . M.MIHALJEVEC: Magdaleni , Bes jani , Pušar (od 59. Mesari ), Srnec (od 50. Trupkovi ), Bes jani , Mesari , Varga (od 84. Zadravec), Šimunkovi , Posavec (od 80. Perho ), Kova i , Makšadi. Trener: Krunoslav Mezga. Žu kartoni: Sklepi , Horvat P., Koraj (D.Koncov ak); Šimunkovi , Kova i , Posavec, Varga, Trupkovi (M.Mihaljevec)

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

Napredak s deset komada ispratio Romsku vatru Sa pet zgoditaka kod Napretka puca ki raspoloženi je bio Dalibor Jambroši koji je jedan zgoditak postigao u 5.minuti iz opravdano dosu enog kaznenog udarca. Uz njega preostalih pet zgoditaka postigli su Dario Horvat dva, a po jedan Nino Jambroši , Davor Mu i i Mihael Ma ari . Jedan opomenuti igra i to iz mom adi Romske vatre zbog prigovora na odluku suca utakmice urile.

Eko propustio pobjedu u Miklavcu Doma a Budu nost je u 2.minuti zgoditkom Mateja Babi a došla do vodstva od 1-0 koje je uspjela sa uvati do kraja i pobijediti. Imali su gosti iz Svetog Križa dva kaznena udarca u 52. i 90.minuti, ali je udarce Zlatku Novaku i Simonu Vuteku vrlo dobri vratar Budu nosti Denis Lon ari obranio. Od 52.minute kada je dosu en kazneni udarac doma i igraju sa igra em manje jer im je isklju en Zlatko Drk zbog spre avanja napada a gostiju u izglednoj prigodi za posti i zgoditak. Eko je u 56.minuti imao poništen zgoditak zbog zale a s ijom se odlukom pomo nog suca Dine Vel ija baš ne slažu. U 81.minuti zbog iste stvari kao kod doma ih, ali bez kaznenog udarca Eku je isklju en Aleksandar Horvat. U nervoznoj utakmici po jedan isklju eni igra u svakoj mom adi i po trojica opomenutih igra a.

Jadran sve riješio u prvom poluvremenu Gosti iz Gardinovca dobro su se držali do 31.minute kada je Ivan Fu ko postigao zgoditak za doma e vodstvo od 1-0. Samo je pet minuta trajala doma a radost kada je Radni ki zgoditkom Ivora Šafara stigao do izjedna enja. Minutu prije kraja prvog dijela Dario Korent je svojim zgoditkom odlu io pobjednika i Jadranu donio

TRNJE – OTOK 4:1 (2:0) SV. JURAJ U TRNJU. Igralište Trnje. Suci: Mladen eke, Dario Vel i, Mar na Koprivec Delegat: Dejan Kova Strijelci: 1:0 Begovi (8), 2:0 Begovi (34), 3:0 avlek (62)11m, 3:1 Kalšan Z. (85), 4:1 Sušec (87) TRNJE: Vuk, Tišljari (od 72. Pandur), habuš (od 60. Višnji ), Mihocek, Kolari , Kramar, Borovi , avlek (od 78. Naran a), Sušec, Begovi (od 78. Lon ari ), Brodari (od 50. Vadlja), Trener Bruno Glavak OTOK: Rojko, Novak Z., Kalšan P., Grabant, Novak J., Lepen, Gorupi , Ko iš (od 54. Vargek), Kalšan Z., Šimec, Vuji (od 68. Beli ) Trener: Damir Krznar

nova tri boda. U drugom dijelu se igralo uglavnom izme u dva kaznena prostora, a pred sam kraj utakmice je malo i „zaiskrilo“. Po dvojica igra a su u svakoj mom adi zaradila opomene.

Omladinac bolji od Mladosti Jurica Tizaj bio je strijelac jedinog doma eg tri boda vrijednog zgoditka u 10.minuti utakmice. Tri minute prije kraja utakmice gosti iz Dekanovca ostali su bez dvojice igra a. Prvo je zbog druge opomene isklju en Ivica Bo kaj mada je ve u 40.minuti po delegatu Podgorelcu trebao biti isklju en kad je zaradio prvu opomenu zbog „odguravanja“ doma eg igra a. Drugom gostuju em isklju enju kumovao je mladi pomo ni sudac Matej Mesari koji je gostima ozna io zale e iako je lopta upu ena izravno iz udarca s vratiju. Uz Mesari a vjerojatno ima još dosta igra a koji neznaju dobro PNI da iz tzv. gol auta nema zale a. No, to ne opravdava Marka Hutinca da psuje suca i zara uje isklju enje. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

LISTA STRIJELACA 15 zgoditaka – Željko Hajdarovi (Mladost D); 13 zgoditaka – Davor Mu i (Napredak); 11 zgoditaka – Emil Vidra (Napredak); 10 zgoditaka – Petar Ruži (Omladinac DS); 9 zgoditaka – Bojan Mihaljkovi (Eko) ; 7 zgoditaka – Dino Rudni ki (Eko), Mihael Ma ari (Napredak), Ivan Fu ko (Jadran), Aldin Begovi (Trnje); 6 zgoditaka – Marko Valen (Omladinac DS), Jadranko Lastavec (Napredak), Ivan Habuš (Radni ki); 5 zgoditaka – Danijel Novak (Eko), Vladimir Pintari (Mladost D), Rajko Dragovi , Dalibor Jambroši (Napredak); 4 zgoditka – Bojan Jan ec (Omladinac DS), Nino Jambroši (Napredak), Dario Sušec (Trnje); 3 zgoditka – Ma ja Pavlekovi (Jadran), Stjepan Kanižaj, Mihael Kanižaj (Mladost D), Velimir Šimec, Zoran Kalšan (Otok), Ma ja Kolari (Radni ki), Vladimir Vargek (Borac DH), Jurica Tizaj (Omladinac DS)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Ivica Bo kaj, Marko Hu nec (Mladost D), Zlatko Drk (Budu nost M), Aleksandar Horvat (Eko) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nema: Dario Korent (Jadran)

STATISTIKA 26 zgoditaka pos gnuto ili 4,3 po utakmici; 4 isklju ena igra a; 15 opomenu h igra a; 4 kaznena udarca dosu ena,a 2 realizirani

Trnje nastavilo pobjedni ki niz Tre u za redom upisali su igra i iz Svetog Jurja u Trnju. Izgleda da je trener Bruno Glavak posložio kockice i rezultati su tu. Sa po dva zgoditka u svakom poluvremenu podarili su svoje goste iz Otoka. Za doma e je u prvom dijelu dva puta bio strijelac Aldin Begovi . U 62.minuti doma i imaju kazneni udarac kojeg je uspješno za vodstvo od 3-0 realizirao Siniša avlek. Otok je u 85.minuti zgoditkom kapetan mom adi Zorana Kalšana uspio smanjiti na 3-1, ali su doma i dvije minute kasnije zgoditkom Darija Sušeca stigli do pobjede od 4-1. Za pohvalu je što kartoniranih igra a nije bilo. Borac se mu io sa Romom. Minimalnih 1-0 je imao Borac protiv Rome i to zgoditkom Nenada Jesenovi a u 20.minuti. Roma je ak u tom periodu pritiskala i imala neke prigode. U drugom poluvremenu de ki iz Kotoribe malo su posustali, a i žale se na su enje Lozi a. Još su pet zgoditaka postigli igra i Borca u drugom dijelu i tako stigli do pobjede od 6-0. U drugom dijelu strijelci su bili dva puta Nikola Patafta, a po jednom Matej Pozderec, Dario Dodlek i Mišel Pozderec. Opomenutih igra a nije bilo.

TABLICA 1.Napredak

58:9

2.Eko

32:4

3.Jadran

14:9

4.Budu nost (M)

9:7

5.Mladost (D)

32:8

6.Omladinac DS

28:4

7.Trnje