Issuu on Google+

KOLEGIJ GRADONAČELNIKA I NAČELNIKA posvađala jedinstvena cijena karte za prijevoz srednjoškolaca

BIVŠI RADNICI AP TOURSA još čekaju svoj novac

www.mnovine.hr

Marko Lapaine

str. 6-7

Zbog niza propusta sindikalist Veble traži smjenu stečajnog upravitelja

Umire li zbog nastalog problema solidarnost i(li) pravednost u str. 3 Međimurskoj županiji?

Godina XV.

Broj 803.

^akovec, UTORAK, 25. siječnja 2011.

Cijena 7 kuna

UNUTARSTRANAČKA PREVIRANJA U SDP-u MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

MILORAD ŠUBIĆ o dioksinu u jajima koji je uznemirio Europu i svijet

Međimurski peradari ne koriste smjesu s dioksinom str. 14

RASPUŠTENA OPĆINSKA ORGANIZACIJA PRIBISLAVEC str. 2

Za krumpir treba 250 litara goriva po hektaru, a ne 150, koliko daje Ministarstvo

str. 10-11

UDRUGA MEĐIMURSKIH PROIZVOĐAČA krumpira uputila prosvjed Ministarstvu poljoprivrede:

SMRT 33-godišnjakinje iz Strahoninca u toaletu čakovečke bolnice

Sumnja se na predoziranje drogom str. 8

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 46


2

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

UREDNIKI osvrt

Može li meimurski SDP konano krenuti novim putem? Meimurski SDP ovih je dana na vrlo važnoj prekretnici. Iako možda i silom prilika, dogaa se ono što županijski predsjednik i elni ovjek Meimurske županije Ivica Perho zbog mnogobrojnih kompromisa izbjegava otkako je došao na elnu stranaku poziciju. To je rašišavanje “s prošlošu“ u kojoj prevladavaju “stari kadrovi“ koji nikako ne žele svoje unkcije, i to uglavnom ne samo stranake prepustiti mlaima. Lokalni izbori pokazali su da Meimurci ponovno jako vjeruju SDP-u, ali naelnika mjesta dobili su uglavnom novi i mlai ljudi. U nekim opinama tako nešto dogodilo se po prvi put. Meutim, s druge strane, elni ovjek županijske organizacije nije uspio nametnuti promjene i u županijskoj organizaciji. U vodstvu ima onih koji iste priželjkuju godinama unatrag, ali se do sad nisu usudili javno suprotstaviti monima i starijima koji nikako da se maknu, iako ih je vrijeme dobrano pregazilo. Prošlotjedna sjednica vrha meimurskog SDP-a ipak nagovješuje da su se promjene polako ali sigurno ipak poele dogaati. Dolazak Davora Bernardia na elo zagrebakog ogranka SDP-a, najsnažnijega u državi, zapravo je putokaz u kojem bi smjeru trebao krenuti meimurski SDP. Kombinacija mladosti i iskustva jedino može u meimurskoj organizaciji donijeti vei utjecaj i u središnjici stranke u kojoj uglavnom nije bilo sluha za “meimurske želje“. Pred nove izbore SDP ima velika oekivanja za preuzimanje vlasti na državnom nivou, a pasivna pozicija meimurskih predstavnika u vrhu stranke koja se dogaa godinama mogla bi ponovno donijeti ono što se dogaalo za vrijeme Raana, da Meimurje uglavnom bude zaobieno u SDP-ovim projektima. Na žalost, u meimurskom SDP-u nema ni ljudi slinih Bernardievim ambicijama. Odnosno, oni koji imaju inicijativu poput Kristijana Mavreka uglavnom su doekivani “na nož“ kod “starih partijaca“. Kronini nedostatak li-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

derskih kvaliteta ali i ambicija šea meimurskog SDP-a, koji je došao do izražaja minulih mjeseci, ne samo što ne donosi kvalitetno rašišavanje u stranci, iako to mnogi priželjkuju, ve stvara i probleme u unkcioniranje kompletne vlasti u Meimurju, što je najbolje pokazao zadnji sastanak (grado)naelnika. Aktualni župan teško da e se odluiti za još jedan mandat na toj unkciji, a s obzirom na stranaku situaciju sigurno ne želi previše dugo ni stranaki “šeovati“. Meutim, ono što mora uiniti danas zasigurno su promjene “vertikale“ prema Zagrebu, jer u suprotnom nee biti povratnih eekata. I ne samo da Meimurje ponovno može ostati bez pravog eekta kad je u pitanju državni proraun i izvanproraunski ondovi, ve e i sam imati probleme u ostvarivanju daljnjeg razvoja županije u kojoj je na vlasti. Na tom putu Ivici Perhou stoji Dragica Zgrebec, koja, kako govore neslužbene inormacije, želi još jedan saborski mandat i na taj nain glavni utjecaj u središnjici stranke. Kada bi Perho uspio uiniti taj iskorak i nametnuti prema državnom nivou ono što se veinom dogaalo u lokalnim sredinama, znai nominirati nove i mlae kadrove za zakonodavnu, ali i potencijalno za izvršnu vlasti, to bi zasigurno bio najvažniji njegov potez nakon kojeg e zasigurno imati puno išu situaciju u vlastitim redovima, jer je napravio konano ono što mnogi od njega i oekuju.

25. sijenja 2011.

SDP MEIMURSKE ŽUPANIJE

Raspuštena opinska organizacija Pribislavec - Po broju lanova ta je organizacija odmah do najjae akoveke organizacije i raspuštanje organizacije ima puno veu težinu od odluke o raspuštanju vodstva, emu su u kriznim unutarstranakim situacijama pribjegavale druge stranke i na podruju naše županije Predsjednik županijske organizacije SDP-a Ivica Perho ve duže vrijeme nije zadovoljan radom pojedinih opinskih organizacija. O tome je više puta govorio javno, s mogunošu raspuštanja vodstava onih organizacija ijim radom vodstvo županijske organizacije nije zadovoljno. Najavio je to nakon izbora u mjesnim odborima u Murskom Središu u jesen prošle godine, gdje je SDP doživio uzlet i pobrao simpatije biraa, i to u željenoj kombinaciji s HNS-om kao partnerom za parlamentarne izbore. Na toj konerenciji pojavio s i Matijom Posavcom, predsjednikom županijskog HNS-a, i iskoristio prigodu da najavi predizborno išenje stranke u svim organizacijama gdje postoje problemi, kako bi se osigurao što bolji start za predstojee parlamentarne izbore. Prošli tjedan pak je Županijski odbor SDP-a Meimurske županije donio mnogo strožu odluku od samog raspuštanja vodstva opinske organizacije za drugu po snazi stranaku organizaciju SDPa u Meimurskoj županiji, onu u Pribislavcu. Po broju lanova ta je organizacija odmah do najjae akoveke organizacije i raspuštanje organizacije ima puno veu težinu od odluke o raspuštanju vodstva, emu su u kriznim unutarstranakim situacijama pribjegavale druge stranke i na podruju naše županije. Na elu te organizacije bio je Rajko Grkavac, ije se ime provlai non-stop po medijima u negativnom kontekstu, zbog aktualnog stanja u opini i koaliranju s HDZ-om. Prošli tjedan pak smo objavili pismo dijela nezadovolj-

nih lanova stranke iz Pribislavca koji su od Ivice Perhoa zatražili raspuštanje organizacije i na taj nain Grkavevu smjenu. I zaista je tijekom prošlog tjedna uslijedila Perhoeva reakcija na Županijskom odboru SDP-a.

Svi dosadašnji lanovi izgubili su status i ako žele moraju se ponovno ulaniti u SDP Pribislavec Što slijedi? U sluaju raspuštanja vodstva, na elo organizacije

dolazi povjerenik kojega imenuje vodstvo stranke na nacionalnoj razini i vodi ogranak do redovnih izbora koje je dužan pripremiti. Nakon izbora organizacija koju je do tog trenutka vodio povjerenik dobiva novo vodstvo. U sluaju Pribislavec raspuštanje organizacije puno je drastiniji in. Radi se o tome da se iz lanstva brišu svi lanovi i da postavljanjem povjerenstva na elo ta organizacija poinje od nule, što znai da se

Rajko Grkavec uzrok i(li) povod raspuštanja organizacije Naravno da su dogaaji oko raspuštanja opinske organizacije isprovocirani situacijom u opini Pribislavec, u kojoj je SDP izgubio vlast na prošlim izborima i sada je u oporbi, a Rajko Grkavac kao elni ovjek SDP-a izgubio je mjesto naelnika. Dio rakcije te organizacije optužio ga je za oligarhijsko vladanje i Grkavev stil ponašanja, za koji tvrdi protivnika rakcija da nije u interesu mjesta i mještana. Ono što pak županijska organizacija pokušava je umanjiti posljedice po ugled stranke. Odluci o raspuštanju, kako nam je kazao Ivica Perho, predsjednik županijske organizacije SDP-a, prethodila je muna rasprava. No malo od toga došlo je u javnost, jer je unutarstranaka stvar raspravljena

iza zatvorenih vrata i u medijskoj tišini. SDP, koliko god je mogue, izbjegava da prljavo rublje doe u javnost, kako bi SDP u javnosti bio i ostao stranka poštenih ljudi i namjera. Budui da se neslužbeno spominje posljednjih tjedana kako je upravo on predmet istrage oko prijetnji sadašnjoj naelnici Višnji Ivai (HSLS), SDP se raspuštanjem organizacije u kojoj je Grkavac bio na elu unaprijed ogradio od njega. No, u sluaju Pribislavca sve su opcije otvorene. Slijedi postupak ormiranja opinske organizacije i novog ulanjenja, što e zasigurno dati poseban peat buduoj obnovljenoj organizaciji, a onda ostaje za vidjeti tko e biti novi predsjednik, odnosno kako e se razvijati situacija u Opinskom vijeu. (BMO)

potrebno iznova ulaniti u tu organizaciju. Opinska organizacija Pribislavca imala je 164 lana, kazao je Ivica Perho, predsjednik županijske organizacije SDP-a. No, kako su kretale razmirice u toj organizaciji, dio lanova je lanske iskaznice poslao u središnjicu SDP-a. Tko su ti pojedinci i koliki je njihov toan broj, Perho je kazao da ne može rei jer su iskaznice otišle direktno u središnjicu. Uglavnom, u trenutku raspuštanja opinske organizacije SDP Pribislavec imao je oko 120 lanova. I to je zasigurno bila kap koja je prelila odluku u pravcu raspuštanja organizacije.

Županijska organizacija nema ovlasti, ve o svemu odluuje Glavni odbor O daljnjoj sudbini druge po redu opinske organizacije SDP u Meimurskoj županiji odluivat e Glavni odbor SDP-a u Zagrebu. Glavni odbor SDP-a odluit e i o povjereniku za Pribislavec. Županijski odbor SDP-a nema ovlasti ak ni predlagati ime povjerenika. Odluku o tome tko je najbolji kandidat za obnavljanje opinske organizacije SDP-a Pribislavec odredit e Glavni odbor SDP-a, odnosno i predsjednik SDP-a Zoran Milanovi. Kojim pak e se kriterijima rukovoditi u obnavljanju opinske organizacije, tek se vidjeti po izboru povjerenika. (Božena Malekoci - Oleti)

Drugaija kultura i jezik razlog popularnosti turskih sapunica Anketa “Pod vurom”

I dok su sapunice i prije bile popularne, svoj vrhunac kao da su doživjele pojavom novih, turskih serija. Ezel, 1001 no, Strasti Orijenta, Asi samo su neke od turskih sapunice koje su osvojile hrvatsku

Katica Martinez, akovec Uope ne volim serije u kojima ima nasilja, bahatosti i agresivnih scena, a esto se dogodi da i sapunice imaju takve dijelove. Takve serije gledaju i djeca, za koju je to neprimjeren sadržaj. Naš program naprosto je trenutno zatrpan takvim sadržajima i to je ono što mi se ne svia. Meutim, mišljenja sam da su ljudi poludjeli za novim turskim sapunicama jer one prikazuju nešto novo. No, ja se pitam zašto se na našim programima ne prikazuju ekranizacije djela naših autora.

Snježana Kelneri, Martinuševec - Osobno rijetko gledam televiziju, a sapunice gotovo uope. ula sam i vidjela da se trenutno prikazuju turske sapunice, koje su postale jako popularne, no osobno ih ne pratim. Mišljenja sam da su turske sapunice sada hit jer su drugaije i nove. Prikazuju drugu kulturu pa je možda to razlog što su brojni ljudi poludjeli za njima.

publiku. Što je to što privlai gledatelje, pokušali smo saznati prošli tjedan. Prema našoj anketi, Meimurci su podijeljeni po pitanju gledanja turskih sapunica. I dok jedni

osuuju sve serije agresivnog i nasilnikog sadržaja, u koje ubrajaju i sapunice, drugi jednostavno ne žele biti robovi televizije. No, naravno, ima i onih koji vjerno prate svoje omiljene turske likove.

Iako podijeljeni po pitanju gledanja, gotovo svi su se složili koji je razlog popularnosti turskih sapunica. Prema rijeima ispitanika, ovdje je rije o neem drugaijem i orijental-

Branko Magdaleni, Belica - Osobno uope ne gledam sapunice pa time ni one turske, no supruga zato gleda. Mišljenja sam da se ve, kao i brojni drugi, zasitila meksikih sapunica pa su ove turske sada zanimljivije i popularnije. Mislim da su ljudi željni neega novog i smatram da je upravo to razlog što su turske sapunice osvojile brojnu publiku. Ružica Sašek, akovec - Vjerujem da su ljudima turske sapunice zanimljive jer prikazuju nešto novo i drugaije. Ipak je to nešto orijentalno, a to je uvijek bilo privlano, što je vjerojatno razlog njihove popularnosti. Osobno nisam poklonik gledanja televizije, pa ne gledam ni sapunice, a razlog tome je što ne želim biti rob toga. Ne želim se nai u situaciji da svaki dan u odreeno vrijeme moram biti pred televizorom. A vidim da je to tako s ljudima koji ih gledaju.

nom, a to je uvijek bilo privlano. Nova kultura i obiaji, kao i sam jezik, smatraju ispitanici, ono je što privlai brojnu publiku. (hz) Marija Dobrani, Mursko Središe - Gledam turske sapunice, osobito Šeherezadu. Osobno volim i meksike i ove turske sapunice. Turske su specifine zbog turskog jezika, kao i drugaije kulture i obiaja koji su prikazani. Vjerujem da je to razlog zašto su ljudima zanimljive i zašto su toliko gledane. (oto: Vrzan)

Josip Radek, Knezovec - Zajedno sa suprugom pratim ove novije turske sapunice. Osobno ih gledam onako za razonodu i opuštanje, no smatram da su privukle publiku time što su ipak drugaije od onim meksikih serija. Prikazana je drugaija kultura, a vjerojatno je mnogima zanimljiv i turski jezik. Ukratko, nešto novo, a to je ono što privlai ljude.


25. sijenja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

KOLEGIJ GRADONAELNIKA I NAELNIKA posvaala jedinstvena cijena karte za prijevoz srednjoškolaca

Umire li zbog nastalog problema solidarnost i(li) pravednost u Meimurskoj županiji? Jedinstveni model za ueniku kartu od 400 kuna na svim relacijama puca po šavovima, jer je na kraju pojedinim roditeljima donio poskupljenje, onima iz Nedeliša za ak 80 kuna. - Jedinstveni model možda jest solidaran, ali nije pravedan, kazao je naelnik opine Nedeliše Mladen Horvat (SDP), štitei dosadašnje interese djece i njihovih roditelja, koji bi sada zbog solidarnosti s ostalima u jedinstvenom modelu koji briše steena prava iz prvog polugodišta trebali pristati na skuplju mjesenu kartu za 80 kuna. Ne pristane li Preseki opini Nedeliše priznati steena prava, a to je mjesena karta od 300, a ne 400 kuna za uenike iz Nedeliša, naelnik opine tvrdi da e izai iz zajednikog sustava za županiju. Županove prijetnje da onda ne mogu raunati na subvenciju županije Horvat odbacuje, jer se poziva na pravo sve djece na jednaki iznos iz Županije, a s druge strane na injenicu da posebni prijevoz ve postoji i u prijevozu uenika osnovnih škola, ali i studenata. Stvar je politike odluke hoe li županija prijevoz srednjoškolaca organizirati kao poseban prijevoz ili ga uklopiti u linijski prijevoz, koji osim srednjoškolaca koristi i vrlo malo drugih putnika, s ijim se brojem licitira ovisno o potrebama od 5 do 20 posto.

Zašto je samo 25 uenika s podruja opine Nedeliše kupilo novu kartu? Problem je eskalirao s poetkom ovog polugodišta u opini Nedeliše, odakle dolazi najvei broj putnika uenika koji su u prošlom polugodištu imali povlasticu da se voze za 120 kuna. Tada je bio na snazi privremeni prijevoz i privatni prijevoznik je sam mimo znanja Županije cijenu karte snizio na svoj teret na 320 kuna, uz 100 kuna subvencije iz Županije i 100 kuna od Opine, djeci je karta iz mjesta Nedeliše iznosila prihvatljivih 120 kuna. Dolaskom Presekog ta beneficija od prijašnjeg prijevoznika od 100 kuna izgubljena je i karta sada stoji 200 kuna, što je za Nedeliše nadomak akovcu za mnoge roditelje neprihvatljivo. Vidljivo je i po tome da je sada kupljeno svega 25 mjesenih karata, kazao nam je naelnik Horvat. Nedeliše ima veliku težinu u prijevozu uenika jer iz te opine dolazi blizu 20 posto uenika putnika, 95 ih nije ukljueno u korištenje javnog prijevoza, 185 ih je koristilo autobus, od toga ih je 178 bilo na režimu karti od 320 kuna koji su iz samog mjesta Nedeliše, a 137 ih je koristilo vlak kao prijevozno sredstvo. Da stvar bude zanimljivija, cijena autobusne karte za sve

Hoe li Preseki krojiti i raspored sati?

Cijena srednjoškolske autobusne karte koju je uspio nametnuti Preseki d.o.o. u Meimurju izazvala je buru negodovanja meu svima zainteresiranima, a najviše pogaa džep roditelja u vrijeme krize uenike u Meimurskoj županiji u ijim mjestima postoji željeznika stanica takoer je autobusna karta voljom autobusnih prijevoznika bila 320 kuna, a za sve ostale uenike 420 kuna. Popust su autobusni prijevoznici od tih specifinih relacija davali kako bi prikupili što više uenika putnika, tamo gdje su putnici imali mogunost izbora drugoga prijevoznog sredstva, ili ak samo bicikl i prijevoz s roditeljima kao alternativu kao u primjeru Nedeliša. U samom Nedelišu nema željeznike stanice, ali je zbog same injenice, velikog broja školaraca – putnika, autobusnom prijevozniku bilo interesantno privui što vei broj putnika u svoj prijevoz. Uz vlastitu te opinsku i županijsku subvenciju s cijenom od 120 kuna mjeseno, koliko su plaali

uenici – putnici, ta raunica bila je isplativa i za uenike i za prijevoznika. Na veoj cijeni od 200 kuna to je palo u vodu. Naelnik Horvat kazao je kako je do sada mjesenu kartu kupilo svega 25 uenika s podruja njegove opine, dok je taj broj ranije bio nemjerljivo vei! Naelnik opine Nedeliše ogoren je kao i neki drugi naelnici što se i njih nije ukljuilo u pregovore s Presekim, jer je sada više nezadovoljnih nego zadovoljnih ishodom pregovora prijevoza s njim. Ono koliko pak su na kraju roditelji plaali na putnikim blagajnama ovisilo je ne samo o sigurnoj subvenciji Županije od 100 kuna ve i o tome koliko su svojoj subvenciji pridodavale pojedine opine ili gradovi. Dakle, u troškovima prijevoza djece u

dijelu koji je otpao na roditelje vladalo je veliko šarenilo, ovisno o tome koristi li uenik vlak ili autobus, te iz kojeg mjesta, odnosno opine ili grada dolazi. Dakle, ono što je bilo jedinstveno je to da je Županija vodila cijeli postupak oko ugovaranja cijene mjesene karte za autobus i da se u prošlom polugodištu uspjela postii cijenu od 420 kuna za sve zone, a da je u ovom polugodištu ta jedinstvena cijena smanjena za 20 kuna i iznosi 400 kuna. U lipnju 2008. godine cijena mjesene karte u prvoj zoni, dakle, u prstenu oko akovca, u autobusnom prijevozu koštala je 488 kuna, a za šestu zonu, dakle, na relaciji do Štrigove, 910 kuna. Polazna osnova za pregovaraa iz Županije da jedinstvena cijena bude niža od one u prvoj zoni posti-

Diskusija koja se pretvorila u naelniku svau Ako sustav pukne i svaka opina pone prevoziti svoju djecu u svom aranžmanu, otvorit e se Pandorina kutija, što e u Meimurskoj županiji ostati od politike policentrinog razvoja baziranog na solidarnosti. Naime, zadnja obrana jedinstvene cijene karte, koja iznosi jednako u Štrigovi kao i Nedelišu, za sadašnjeg župana Perhoa bila je solidarnost po kojoj smo za sve gradili podjednaki standard u svakom kutku Meimurja u zdravstvu, školstvu, komunalnoj inrastrukturi. Sada bi pucanjem na ovom pitanju i drugdje ti principi mogli napuknuti. Ovisno o tome iz koje opine ili kraja Meimurske županije dolaze, ni

svi naelnici i u SDP-u oko toga nemaju jedinstveni stav. U krizi je svakome na pameti obrana svojih interesa, a solidarnost puca po šavovima. Naime, dok je Mladen Horvat (SDP), naelnik Nedeliša, branio interese uenika i roditelja kojima je sada karta poskupjela sa 120 na 200 kuna, smatrajui da sustav nije pravedan da na tako kratkoj relaciji roditelji plaaju tako skupu kartu, Franjo Makovec (HSLS) je s druge strana ukazao da nije pravedno ni to da djeca iz pojedinih naselja u opini Sveti Martin na Muri i tri sata gube na putovanje u školu i iz škole i kreu na put, dok u akovcu djeca još spavaju, a kui se vraaju

dok su ova ve zaboravila da su bila u školi. Odnosno meu redovima nije pravedno ni da su gotovo sve škole u akovcu. Branko Šalamon, gradonaelnik akovca, dolijao je malo ulja na vatru ustvrdivši da je život u gradu skuplji nego na selu, pa je i to privilegija života na selu. Dean Hunjadi (SDP), naelnik Svete Marije, ustvrdio da je u prijašnjem sustavu itavo Meimurje izgraivalo akovec. Franjo Bukal, naelnik opine Orehovica, kazao je da na podruju Meimurske županije umire solidarnost, ustvrdivši da solidarno skupljamo novac u Meimurske vode za kanalizaciju, a novac za nju troše samo neki. (BMO)

gnuta je, niža je od 488 kuna sada za 88 kuna, ranije za 68 kuna i na najbližoj relaciji do 5 kilometara, kada bi se uenici vozili po cijenama koje važe za javni prijevoz. Realni prijevoz iznosi zaista puno više nego je aktualna srednjoškolska karta proizašla iz opinsko - gradske solidarnosti, meutim, navika da prijevoz bude roditeljima besplatan, odnosno da izdvajaju za njega najviše oko 100 kn uzburkala je duhove. Posebice jer u aktualnoj krizi svaki kuni izdatak pada jako teško, pa se oekuje da lokalna samouprava ima “socijalni takt“ u ova teška vremena. Zasigurno bi isto trebao imati i prijevoznik, jer je njemu u interesu da ima što više zainteresiranih za prijevoz, jer bi sigurno uz manju cijenu (cca 300 kn) pridobio puno više srednjoškolskih putnika i time dobre financijske eekte.

Uenik ili prijevoznik? Cijela pria dovodi nas stoga do problema što je Županiji u centru pažnje: uenik ili prijevoznik. Naime, kako Županija plaa svoj udio samo na prodane karte uenicima, lako se može dogoditi da zbog nekonkurentnih cijena padne interes uenika za prijevoz autobusom. Prijevoznik koji je ionako sadašnju cijenu karte zagarantirao samo do kraja školske godine može posei za poskupljenjem na poetku sljedee školske godine. Deblji kraj izvui e djeca iz udaljenih relacija jer ona nee imati izbor. S druge strane, pitanje organiziranog prijevoza djece u školu je i sigurnosno pitanje, a ne samo pitanje komoditeta. Naše prometnice tako, primjerice, nisu prilagoene vožnji biciklima, pa ni u prstenu od pet kilometara oko akovca, gdje se nalazi najviše srednjih škola.

U cijeloj toj prii s Presekim u javnost je doplutala i inormacija da e se zbog usklaivanja voznog reda pomicati i poetak nastave u srednjim školama. Navodno zbog toga da se u vozni red uklope i linije za srednjoškolce iz Preloga kako oni jedini ne bi imali nastavu subotom, premda je poznato da i drugi imaju barem izbornu nastavu subotom. Naravno, suglasnost za promjenu poetka nastave moraju dati ravnatelji. Na Županiji je novinarima porueno da ne dramatiziraju jer da je rije o nekim sitnim pomicanjima, koja su u pregovorima. Ono što je procurilo k novinarima je nekakva kasnija veernja linija koja bi iz akovca polazila oko 19.40 sati, no nije jasno tko bi sve njome bio obuhvaen i bi li svi autobusi ekali dolazak djece iz Preloga prema svim odredištima kako bi ona stigla na taj kasniji autobus. Ta varijanta znaila bi povratak putnika kui s popodnevne smjene nakon pola devet naveer, uz moguu varijantu ekanja pola sata na polazak autobusa iz akovca, kako bi prijevoznik racionalizirao svoje linije. Ako se kuha u tom pravcu, bolje da se bura digne prije nego sve bude dogovoreno “u neijem kabinetu“, budui da je župan demantirao bilo kakve svoje dogovore u klijeti, ustvrdivši da je njegov obraz ist, a sve to na optužbe nezavisnog oporbenjaka Josipa Posavca. Zaista je najbolje da svi obrazi i ostanu isti, ako je to uope mogue u ovoj cijeloj prii oko srednjoškolskog i linijskog prijevoza. (BMO) Sigurno je samo jedno. Roditelji svoj dio troškova ne mogu izbjei. Oni svoj dio moraju iskeširati unaprijed u prva tri dana u mjesecu za tekui mjesec i to je najkvalitetniji likvidni novac koji prijevozniku pokriva pola cijene ugovorene usluge prijevoza srednjoškolaca koji ine lavovski dio putnika u javnom prijevozu. Ostatak uglavnom ine starije osobe koje nemaju u obitelji automobil ili nekoga koji bi ih prevezao autom do odredišta na koje mogu autobusom. (Božena Malekoci - Oleti, oto: Zlatko Vrzan)


4

Aktualno

25. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

 GDQD S pušipelom u London i svijet HORTUS Croatiae Meimurje

u Meimurju

Mještane Kotoribe uznemirio potres iz Maarske U srijedu 19. sijenja u 21.55 sati seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske pri Geofizikom odsjeku Prirodoslovno - matematikog akulteta u Zagrebu zabilježili su slab potres s epicentrom u Maarskoj, 15 km istono od Kotoribe (12 km jugoistono od Nagykanizse u Maarskoj). Potres je bio magnitude 2.3 po Richteru, koji se u epicentralnom podruju osjetio intenzitetom IV stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice, saznali smo od seizmologinje mr. sc. Ines Ivani. Podrhtavanje tla te veeri osjetili su i mještani Kotoribe. - Sjedila sam za raunalom kad mi se cijela kua poela ‘stepati’, rekla je jedna 36-godišnjakinja. - Ja sam se jednostavno ljuljao na stolici lijevo - desno i pitao što se dogaa. Malo sam priekao i kada se smirilo otišao sam na spavanje, ispriao nam je jedan umirovljenik. I mnogi drugi su “nakon smirivanja situacije“ ipak utonuli u dubok, miran san. (a)

Na svom redovnom mjesenom sastanku, meimurski vinari okupljeni u Hortus Croatiae ustvrdili su izmeu ostalog da je potrebno više nego do sada vina slati na razna ocjenjivanja, izložbe i sajmove, a nova adresa je London, gdje e se u travnju pokušati predstaviti

svojim najboljim vinima, u prvom redu pušipelom, te predikatnim vinima. U tome e im pomoi Ivan Gorianec iz Stvaraonice Krug akovec, koji je i uspostavio suradnju s asopisom “Vrutak”, u kojem e se predstaviti vodei meimurski vinari. Predsjednik Hortus

Croatiae Zdravko Dvanajšak vinare pak je izvijestio o rezultatima svog sudjelovanja na osnivanju Udruženja vinarstva Hrvatske u Zagrebu, gdje je Dvanajšak govorio o velikim mogunostima i potencijalima pušipela, meimurske zaštiene marke vina.

UKRAJINSKI VELEPOSLANIK Oleksandar Levenko posjetio Meimursku županiju

Župan s ukrajinskim veleposlanikom o mogunosti suradnje s tamošnjim regijama U službenom posjetu Meimurskoj županiji u srijedu je bio veleposlanik Republike Ukrajine u Hrvatskoj, nj. e. Oleksandar Levenko. Gotovo dva sata trajali su razgovori sa županom Ivicom Perhoom na temu suradnje Ukrajine i Hrvatske te o mogunostima

suradnje na regionalnoj razini. Odnosi Ukrajine i Hrvatske dobro se razvijaju, no svjetska ekonomska kriza poremetila je sve, gospodarska suradnja zadnjih je godina smanjena za ak 65 posto. Oekuje se da e se gospodarska suradnja pove-

Meimurska vina za Ukrajinu Veleposlanik Levenko zakljuio je da e jedan od ciljeva suradnje biti ostvaren ako se uspije organizirati susret gospodarstvenika iz Ukrajine i Meimurske županije. Dakako da to mora biti ciljan susret koji e poveati suradnju, naglašeno je. Osvrnuo se i na mogunost plasmana meimurskih vina u Ukrajinu, a posebno je

Župan Ivica Perho i veleposlanik Ukrajine Oleksandar Levenko

interesantan njegov stav da za plasman ne trebaju velike koliine vina. Naime, do sada se stalno mislilo da se meimurska vina teško plasiraju u inozemstvo zbog premalih kapaciteta vinara. Rije je o plasmanu visokokvalitetnih meimurskih vina koja se zbog podneblja i klime ne mogu proizvesti u Ukrajini. (JŠ)

avati i razvijati u narednim godinama, a s time da svaka zemlja iskoristi svoje mogunosti. Za Hrvatsku je to turizam i metalna industrija te graevinarstvo, dok Ukrajina raspolaže sa znatnim zalihama sirovina. Suradnja može tei u dva smjera. Meimurska županija posebno je interesantna zbog blizine Maarske, Slovenije i Austrije, rekao je on, te napomenuo da e

smatrati uspjehom ako se u dogledno vrijeme sklope dva - tri ugovora o suradnji. Mogunosti suradnje na regionalnom planu izmeu dvije zemlje takoer nisu zanemarive. Tako je on pozvao meimurske graevinare da se kandidiraju za posao izgradnje inrastrukture i svega što je potrebno za europsko nogometno prvenstvo. Kako je rekao, znatan dio poslova ve

je ugovoren, no uvijek se može uskoiti u zadnji vagon vlaka jer poslova ima jako puno. Župan Meimurske županije Ivica Perho upoznao je župana s mogunostima županije, te uz ostalo napomenuo da ve godinama akoveki mlinovi uvoze heljdu iz Ukrajine. Ukrajinski veleposlanik uz ostalo je rekao da je tek tri i pol mjeseca u Hrvatskoj i da je to prvi službeni posjet Meimurskoj županiji, neslužbeno je ve jednom posjetio naš kraj. Veleposlanik Levenko posjetio je i Tehnološko - inovacijski centar akovec, gdje je upoznat s djelatnošu Centra i mogunostima znanstvene i strune suradnje. U pratnji veleposlanika Levenka bila je prva tajnica Veleposlanstva za gospodarska pitanja Tetiana Usaova. (JŠ)

DONACIJA Perutnine Ptuj - Pipo akovec

Darovali obitelji u ak jedanaest hrvatskih županija

Donacija je uruena potrebitoj obitelji i u Štrigovi

Perutnina Ptuj - Pipo akovec brojnim obiteljima diljem Hrvatske uljepšala je protekle blagdane. - U dva blagdanska tjedna obiteljima kojima je to najpotrebnije darovali smo hladnjake do vrha napunjene proizvodima Perutnine Ptuj Pipo akovec kako bi barem te dane proživjeli mirno i bezbrižno, rekao je mr. sc. oec. Predrag Šegovi, dr. vet. med., direktor Perutnine Ptuj - Pipo akovec. U suradnji s centrima za socijalnu skrb diljem Hrvatske Perutnina Ptuj - Pipo akovec podijelila je hladnjake pune hrane obiteljima u jedanaest hrvatskih županija, meu kojima i u Meimurskoj. Na taj nain akoveko poduzee unijelo je malo veselja u živote onih kojima je pomo potrebna. - Osmijeh na djejim licima najljepši je trenutak darivanja, zato nas raduje što možemo

pomoi, istaknuo je Šegovi. Tako je akoveko poduzee za ljepše blagdane svakoj obitelji darovalo, uz hladnjak, pilee ražnjie, pilei file, pilee batke, pilea prsa, pilee zabatke, kao i druge poznate proizvode iz svoje palete. U protek lom razdoblju Perutnina Ptuj - Pipo akovec ukljuila se u više razliitih dobrotvornih i društveno odgovornih akcija, meu kojima su ureenje djejih igrališta u vrtiima, potpora humanitarnom biciklistikom ultramaratonu, donacija Bolnici akovec za kupnju opreme kojom tvrtka doprinosi boljoj regijskoj zdravstvenoj skrbi. - Za nas su potrošai uvijek na prvom mjestu. Ne samo tada kada za njih proizvodimo ukusne i prepoznatljive proizvode Made in Croatia, ve i tada kada im je potrebna pomo, rekao je direktor akove-

CITATI TJEDNA Lijenici u prosjeku imaju 50 godina, a ve sada ih je 20% manje nego u zemljama EU. Dnevnik HTV 1, 6.1.2011.

- Veseli nas što možemo pomoi, istaknuo je mr. sc. oec. Predrag Šegovi, dr. vet. med. ke tvrtke. - Veseli nas što možemo pomoi, još je istaknuo mr. sc. oec. Predrag Šegovi, dr. vet. med., i u ime Perutnine Ptuj - Pipo akovec zaželio puno sree u novoj godini.

Istražio i odabrao Zlatko Boži Devalvacija bi znaila prijelaz sa zla na gore, i u ovom trenutku si ju ne možemo priuštiti. Radimir ai, Kontroverze by Drago Pleko, Z1, 6.1.2011.

Ova kriza djeluje kao klistir, isti sve oko sebe. Novinar Saša Ljubii, Latinica, HTV 1, 3.1.2011.

S „Tata, kupi mi auto“ zapoelo je potrošako društvo. Veernji list, 21.12.2010.

U zapadnom svijetu se cijelo vrijeme jede. Pustolovine Sarah Jane, HTV 2, 31.12.2010.


25. sijenja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

5

POSJET HNS-ovog glasnogovornika Borisa Blažekovia akovcu, kojom prilikom je predstavio

Politika akademija u svrhu obrazovanja HNS-ovog kadra Prošli je etvrtak u organizaciji lokalnih podružnica Hrvatske narodne stranke akovec posjetio glasnogovornik HNS-a i voditelj Politike akademije koja djeluje u sklopu stranke Boris Blažekovi. U akovcu je, naime, održao tribinu na temu liberalizma i osnova liberalizma u Hrvatskoj, na kojem uostalom poivaju temelji stranke. Njegov je dolazak bio povod za kratku konferenciju za novinare, na kojoj su mu se pridružili elnici HNS-ovih podružnica. Blažekovi je pobliže objasnio HNS-ovu Politiku

Turistiki klaster “Sve se tu najde med Murom i Dravom“ održao je prezentaciju turistike ponude Meimurja

PREZENTACIJA turistike ponude Meimurske županije u Rijeci Nenad Hranilovi, Matija Posavec i Boris Blažekovi osvrnuli su se na temeljne smjernice HNS-ova programa kojim e u koaliciji sa SDP-om, IDS-om i HSU-om nastojati pobijediti na predstojeim izborima akademiju kao jedinstveni predstavnici u jedinicama i izvršnu vlast, ali ne znaju ma izredat e se elni ljudi projekt meu hrvatskim lokalne samouprave. Naime, odreena znanja i tehnike stranke – od Vesne Pusi, politikim strankama. - Na- na izborima za lokalnu sa- koje su bitne za djelovanje Predraga Štromara, Dragastala je iz ideje da se dodatno moupravu ljudi raznih pro- i rad u lokalnoj samoupravi na Kovaevia do Radimira obrazuju HNS-ovi izabrani fesija ulaze u predstavniku jer se to ne ui u redovitom aia. - Sve su teme usko obrazovnom sustavu. HNS vezane i za našu županiju, s je shvatio da je apsolutno obzirom na to da Meimurneophodno potrebno obra- je prednjai u prekogranizovati te ljude kako bi na noj suradnji i privlaenju ispravan i korektan nain sredstava iz europskih raun Grada profunkcioni- staza na podruju akovznali raspolagati sredstvi- fondova, a zemljopisni pora na nain da može zado- ca i prigradskih naselja te ma svojih sugraana. ložaj Meimurja u ovom je voljiti sve potrebe Grada rekonstrukcija tržišnog Upravo zato, nadovezao trenutku strateški budui akovca. HNS je oduvijek sistema – gradska tržnica se zamjenik meimurskog da je Maarska preuzela bio stranka okrenuta pro- te staro i novo sajmište. župana i elnik meimur- predsjedanje EU, i to treba jektima i u tom kontekstu Osim toga, kao jedno od skog ogranka HNS-a Matija iskoristiti kao prednost cigradski HNS nastupa i uporišta politikog proPosavec, tijekom ove izbor- jele države. Takoer, dodao dalje, rekao je Hranilovi, grama stranke ponovno ne godine organizirat e se je da se HNS ve sada nastoji istaknuvši da su projekti je istaknuta iskalna deniz tribina s vrlo aktualnim ograditi i izdii od politikih na koje se HNS namjerava centralizacija koja bi, kao temama privlaenja sred- kampanja u kojima e se usredotoiti prije svega pravedan nain preraspostava europskih fondova, nemali broj stranaka služiti rekonstrukcija i dograd- djele novca koji troši javna poljoprivrede i regionalnog niskim udarcima, napadima nja Centra za kulturu a- uprava, gradovima poput razvoja, gospodarstva, vanj- i rivalstvima koji esto nekovec, sanacija fasada u akovca omoguila razvoj ske politike te prednosti i maju veze s rješenjima koja centru grada, priprema slian onom gradovima u šanse pristupanja Hrvat- bi trebale nuditi politike i izgradnja biciklistikih Europi. (bš) ske EU, a meu govornici- stranke.

Hranilovi: Nismo zadovoljni proraunom Najkritiniji od spomenute trojke na ovoj je konferenciji za novinare bio predsjednik HNS-a Grada akovca Nenad Hranilovi, koji je kritike uputio na raun gradskim prorauna za ovu godinu. - Proraun je prije svega trebao biti sanacijski i sanirati sve one dubioze koje su tijekom niza godina uinjene i sve one negativnosti koje su uinjene kao posljedica gospodarske krize. Želja nam je da što skorije pro-

HDSS-ovci ogoreni situacijom u Hrvatskoj i Meimurju

Martan: Situacija je u Hrvatskoj oajna, Meimurje je na dnu! Potaknuti aktualnim politikim previranjima u Republici Hrvatskoj, ali i lošom gospodarskom situacijom u kojoj se nalazi naša županija, Hrvatska demok rat sk a seljak a stranka sazvala je prošlu srijedu konferenciju za novinare. elnik stranke Ivan Martan, uz potporu Vlade Miklobušeca iz Koprivniko - križevake županije i Bojana Jurišage, nije skrivao nezadovoljstvo. - Politika situacija u Hrvatskoj je oajna! Parlamentarni su izbori pred vratima, a još se ne zna regionalno ustrojstvo, zabrinut je Martan zbog mogueg uvlaenja Meimurja u Sjeverozapadnu regiju, po uzoru na EU. Pita

Vlado Miklobušec iz Koprivniko - križevake županije, predsjednik stranke Ivan Martan i Bojan Jurišaga hrvatskoj javnosti ne mogu poslati nikakvu optimistinu poruku se i zašto predsjednik države raspolaže s 55 milijuna kuna godišnje kada nema nikakvih ovlasti, i dokle emo raditi samo da preživljavamo. - Nije li ve jednom vrijeme da Vlada RH sa

svojim institucijama izradi jedan izlazni program iz ove loše situacije i jednom kaže graanima, otvoreno, kada mogu oekivati bolji životni standard, pitaju se HDSS-ovci.

Takoer, veliko su nezadovoljstvo izrazili po pitanju gospodarstva u Meimurskoj županiji, koje je lošije nego u drugim županijama. - Danas smo došli do dna. Nemamo socijalne i

Zbog neiskustva se bavimo krivim stvarima Primjeujete li kako se moda ponavlja svakih nekoliko godina? Kao neki ogromni ringišpil na kojem vise vješalice s odjevnim predmetima i koji se svakih nekoliko godina vraaju pred nas i radei novi krug. Zna nam to biti udno, no s vremenom shvatimo da se to jednostavno dogaa po nekom udnom pravilu i više ne razmišljamo o tome, samo puštamo da se dogaa i ne pridajemo tome znaajnu pažnju. Možda zbog toga ne bacimo neki vrjedniji kaput ili drugi odjevni predmet, jer

jednostavno znamo da emo ga opet zatrebati. Zašto to radimo? Jer smo stekli iskustvo. No, kad smo bili mali, o tom smo ciklikom ponavljanju modnih trendova vjerojatno uli od naših starijih, ali nam nisu djelovali baš uvjerljivo. ak gledajui stare slike svojih predaka nije nam bilo na kraj pameti jednog dana odijevati nešto što nalikuje na ono što je djed nosio na tim požutjelim fotograijama. Jednostavno smo morali doekati da se taj

ringišpil okrene i pred našim vlastitim oima kako bi se prie pretvorile u iskustvo. Tako je više - manje u svim sferama života. Da bismo sa sigurnošu u nešto bili uvjereni, potrebno je da smo to nekad ve u svom životu vidjeli i iskusili. Iskustvo je iznimno važan resurs. Pored kapitala, sasvim sigurno najvažniji. U Hrvatskoj kao da tek sad postajemo toga svjesni. Neiskustvo u upravljanju upravo je ono što nas danas najviše mlati batinom po leima.

Oito treba neko duže vrijeme imati vlastitu državu i upravljati njome kako bi se steklo iskustvo koje bi pomoglo razlikovati bitno od nebitnog. Desetljea i stoljea svojevoljnog prepuštanja upravljanja vlastitom državom drugima danak je koji mi danas plaamo. Upravo sada pred nama se okree politiki vrtuljak na kojem sjede isti ljudi i cikliki se svakih nekoliko godina izmjenjuju pred našim oima. I još uvijek cikliki rade gotovo iste pogreške kao pravi žuto-

razvojne programe kojima bi se uinio snažan iskorak u poboljšanju gospodarske situacije, istaknuo je Martan, uputivši kritiku razvojnim agencijama u županiji i Gradu akovcu koje, kaže, za sada nisu ponudile nikakve konkretne razvojno - investicijske projekte na kojima bi se vidio rast zapošljavanja i stvaranja dohotka. Na kraju konferencije za novinare HDSS-ovci su se osvrnuli i na najnovije dogaaje povezane s braniteljima, zapitavši se za kakvu su se to ipak pravnu državu branitelji borili kada jedni još ni danas nemaju riješen svoj status, a protiv drugih se vodi postupak za ratne zloine. (bš, foto: zvrzan) kljunci. Kao da su tek od juer. No, u upravljanju državom dvadesetak godina doslovno je ništa. Druge nacije to iskustvo skupljale su stoljeima, što smo mogli vidjeti u udžbenicima povijesti u vrijeme dok još nismo znali zašto uope uimo o tim starim prdonjama koji su pokoravali svijet. Danas smo svjesni da našu industriju pokree njihov kapital, živimo po njihovim pravilima i želimo biti poput njih. A najviše od svega želimo njihov standard i njihovu socijalnu sigurnost. Možda bi trebali uzeti udžbenike povijesti, vlastite i tue, bez obzira na “pravo-

Ponuda kontinenta premalo zastupljena u priobalju Turistiki klaster “Sve se tu najde med Murom i Dravom“ iz Meimurja održao je prošlu srijedu u Rijeci (konferencijski centar Grand hotela Bonavia) prezentaciju turistike ponude Meimurske županije. Cilj prezentacija je da se turistikim agencijama s podruja Rijeke i okolice predstavi turistika ponuda Meimurja (kontinentalnog dijela Hrvatske) u obliku turistikih paket aranžmana. Turistika ponuda kontinentalne Hrvatske premalo je zastupljena u ponudi putnikih agencija priobalnog podruja, pa je ova prezentacija nain da se agencijama s podruja Rijeke i okolice približi ponuda kontinenta za koji još uvijek prevladava mišljenje da ne nudi dovoljno interesantnih sadržaja kojima bi se animirali turisti i posjetitelji. Da ova tvrdnja nema temelj, pokazuje i bogata ponuda turistikih paket aranžmana turistikog klastera iz Meimurja, koju ine vikend paketi, ljetni kamp engleskog jezika u Meimurju, program maturalnog putovanja za osnovne škole, škole u prirodi, paket aranžman medicinskog turizma te ostali turistiki aran-

vjernost“ njihovih autora, da se podsjetimo što nam se sve dogaalo i emu smo sve svjedoili kroz povijest te ipak doekali trei milenij kao samostalna nacija. To bi trebalo ubrzati ringišpil da se što brže izrotiraju jalovi krugovi i greške što prije prestanu ponavljati. Možda bi se tada prestali uditi što se svakih deset godina netko sjeti da je onaj prije jednom bio u pravu. Hrvatski nain života koji bi nas zadovoljio još ne postoji. No, svejedno ga cijelo vrijeme ponavljamo. Ili ga moramo drastino promijeniti ili napokon prihvatiti i više ne obraati pažnju na uda

žmani iz ponude meimurskog klastera, koji broji 22 lanice.

Slijede prezentacije i u drugim gradovima Svi programi jame visoko kvalitetnu realizaciju i organizaciju turistikih agencija s podruja Meimurja, a tendencija im je da turist koji posjeuje Meimurje dobije pravu sliku o Meimurju, njegovim obiajima, povijesti i tradiciji koja je izuzetno bogata i, složit e se brojni turisti koji su imali prilike posjetiti meimurski kraj, zanimljiva. Turistike agencije koje su predstavile svoju ponudu kolegama i partnerima okupljenima u hotelu “Bonavia“ smatraju da se turistiki programi mogu kvalitetnije realizirati ako agencija partner u Meimurju preuzme kompletnu organizaciju na podruju koje poznaje, a isto tako i ukoliko situacija bude obrnuta. Prezentacija je održana uz potporu i suradnju TZ-a akovec i Meimurske županije s lokalnim turistikim zajednicama, a predvien je i posjet gradovima Zagreb, Osijek, Zadar, Split i Dubrovnik.

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

naše politike i ekonomije, kako bismo se mogli posvetiti stvarima bitnijima od vjeitog gunanja na politiare i krpanja kraja s krajem.


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

25. sijenja 2011.

STOPA NEZAPOSLENOSTI u Meimurskoj županiji

Prošlu godinu skoila na 15,4 posto Stopa nezaposlenosti krajem rujna prošle godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Meimurskoj županiji iznosila je 15,4 posto, dok je u rujnu 2009. godine stopa bila 12,7 posto. Aktivnih osiguranika, zaposlenih osoba krajem rujna 2010. godine bilo je 39.020, što je za 2.062 osobe ili 5 posto manje nego u rujnu 2009. godine.

U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do tri godine ili školom za KV i VKV radnike. Takvih je u evidenciji 2.641 od ukupnog broja nezaposlenih. Potom slijede osobe sa završenom osnovnom školom, 1.487, a trea po redu velika skupina u strukturi nezaposlenih jesu osobe

sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od etiri godine i više i gimnazijom, kakvih je 1.464 meu nezaposlenima. Ako gledamo tko je najviše pogoen nezaposlenošu prema dobi, tada je nezaposlenost najviše pogaala osobe srednje dobi, kakvih je u strukturi nezaposlenih gotovo pedeset posto. (BMO)

EKONOMSKI BREVIJAR

Strateški scenarij Strateško razmišljanje zaboravlja se kada se trese tlo pod nogama, ali i u tim trenucima važno je razmišljati kamo nas vodi put i gdje su mogui izlazi. Svi se najviše bavimo informacijama i potrebama koje se odnose na kratak rok, dok dugorone trendove i razvoj podcjenjujemo. Možda i zato što je najvažnije prebroditi teška vremena, ali i zato što je zaista teško predvidjeti dugorona tržišna kretanja. U tu svrhu, najkorisnije je imati dobru strategiju. Strategije se esto zapostavljaju, pa ak i zanemaruju, i to najviše zbog njihova nepoznavanja. A neupuenost ne opravdava. Ako ste strateg, znai da vodite, a da bi vodili morate znati cilj i put. No, koliko god dobar strateg netko bio, nije dobro da sam odreuje put kojim vodi druge ljude. Strategije ne smiju biti predmet zanimanja uskih krugova i nisu rezervirane samo za neke izabrane skupine. Baš suprotno, strategija mora biti poznata svakome tko (ak

i u najmanjoj mjeri) sudjeluje u njenom ostvarivanju. No, za osmišljavanje strategije postoje i praktine upute. Poinje se objektivnom analizom vlastite situacije i analizom okoline. Nakon toga slijedi planiranje, iz ega se formuliraju ciljevi dugoronog razvoja. To su strateški ciljevi. Pri tome se koriste selekcijska, orijentacijska, koordinacijska, motivacijska, evaluacijska i kontrolna funkcija, a dobro je predvidjeti tri scenarija: najbolji, realistini ali i najgori rasplet situacije. Problem je kada se strategija, nakon što se usvoji, pretvori samo u slova i lijepe rijei (na papiru ili nekom drugom mediju), pa i u ukras na zidovima i službenim dokumentima. Ona nije samoj sebi svrha, ona je putokaz! Ali, ni jedna strategija nije zacementirana, ni vjena. Ona je podložna razmatranju i prilagoavanju novonastalim okolnostima, i tko to ne priznaje, ne vidi dalje od metra. Evo i primjera. Kod megapopularnog i sveprisutnog “rezanja“ troškova misli se samo na kratkoroni cilj i brze rezultate, a zanemaruje se budunost. Tako se može, tek radi

BIVŠI RADNICI AP TOURSA još ekaju svoj novac

Zbog niza propu sindikalist Veble smjenu steajno upravitelja - Namee se zakljuak da steajni upravitelj nije postupio po nalogu suda, a zahtjev je Agenciji uputio potkraj prošle godine. Sada ljudima na kune adrese pristižu negativna rješenja, iako Agencija po zakonu garantira isplatu pedeset posto otpremnina. Lapaine to nije prijavio sudu, pa nije ni moglo biti odobreno, kaže Veble

Zlatko Boži,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

brze uštede, ukinuti neko radno mjesto ili odjel koji se naknadno pokažu bitnim za neki novi projekt. Tada je taj nedostatak teško nadoknadiv. Ako se posvetite kratkoronim ciljevima, dolazi do opasnosti da izgubite iz vida strateške, dugorone ciljeve. Zato strategija ne smije biti samo odgovor na promjene, ve prije svega inicijativa, jer uspješni se mijenjaju prije nego su na to prisiljeni. U mnogim studijama nedvojbeno je utvreno da sve kratkorone mjere moraju biti vezane uz dugoronu strategiju. Zakljuno je jasno da i bez strategije postoji budunost, ali sa strategijom je ona izvjesnija i jasnija. I to je strateški scenarij za perspektivniju i bolju budunost.

Steajni upravitelj Autobusnog prijevoza tours Marko Lapaine krši prava bivših radnika te tvrtke, a posljednji u nizu njegovih "bisera" je taj što Trgovaki sud u Varaždinu nije obavijestio o njihovim potraživanjima, rekao je na konferenciji za novinare, održanoj u etvrtak, županijski povjerenik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Franjo Veble. Zbog spomenutog, pojasnio je, Agencija za osiguranje radnikih potraživanja odbacuje zahtjeve radnika za isplatu otpremnina i naknade plae za neiskorišteni godišnji odmor. Pedeset i etiri radnika koji su zbog steaja tvrtke ostali bez posta u istoj potražuje ukupno 860.153 kune. - Sukladno Zakonu o radu i Zakonu o osiguranju potraživanja radnika u sluaju steaja poslodavca, steajni upravitelj od Suda je dobio nalog da radnicima obrauna sva potraživanja, što podrazumijeva i prava na otpremninu, kao i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. O toj problematici raspravljano je dva puta i na roištima,

Pedeset i etiri radnika koji su ostali bez posla zbog steaja potražuju ukupno 860.153 kune kada je steajni upravitelj te naloge i dobio. No, kako je vidljivo iz obrazloženja Agencije za osiguranje radnikih potraživanja, zahtjevi radnika za isplatu spomenutog duga odbacuju se jer on nije razmotren ni priznat na ispitnom roištu. Namee se zakljuak da steajni upra-

vitelj nije postupio po nalogu suda, a zahtjev je Agenciji uputio potkraj prošle godine. Sada ljudima na kune adrese pristižu negativna rješenja, iako Agencija po zakonu garantira isplatu pedeset posto otpremnina. Lapaine to nije prijavio sudu, pa nije ni moglo biti odobreno, kaže Veble.

POGLED ODOZDO

Graani poštenje politiara podrazumijevaju, a efikasnost oekuju Prave izazove za unutarstranaki život donosi tek obnašanje vlasti. Dok su stranke u oporbi, tada mogu njegovati iluzije, romantino podilaziti biraima o pravednosti, solidarnosti i vlasti po mjeri svakog graanina. Tek kada dou na vlast sva obeanja treba znati primijeniti. Tada se “ono što - pretvara u kako”. A svi znamo da je lakše u životu znati što ne želimo, nego ono što želimo pretvoriti u stvarnost, jer je najvea prepreka - kako. Upravo s tim problemima sada se suoava SDP obnašajui vlast u županiji. Vlast znai donošenje odluke, a sve odluke koje vlast, a posebno župan kao

izvršna vlast, mora donijeti ne mogu biti drage svima, posebno ako su takve da ne idu na ruku onim biraima iz miljea iz kojega dolazi župan. Kao i stranke koje su bile na vlasti prije njega, tako se i SDP suoio sam sa sobom i svojim ljudima. A naš politiki mentalitet je takav da kad dou moji na vlast oekujem da najprije daju meni, a potom ostalima. Nema te opine koja ne oekuje pomo iz županijske kase, pri emu oni iz svoje opcije priželjkuju da imaju prednost, ta za to su se borili na izborima. Drugi problem je da se nekako na višim razinama, pa tako i na županijskoj, od nižih

oekuje da se po istom kljuu poslože na vlasti kao i oni na višim razinama. Bilo bi idealno da tamo gdje je SDP pobjednik bude pobjednik s istim partnerima kao i na županiji ili u oporbi s istim partnerima kao i na županiji. To olakšava komunikaciju i provoenje zajednike politike, ali u stvarnosti to nije tako. Uz to, nakon svake izborne pobjede svi pobjednici ne mogu ui u poasni vagon ili u vlast. To je kao i na utakmici, gdje jedni dodaju loptu, a drugi zabijaju gol. Nije bilo stranke ni vlasti, a da neki prvoborci nisu ostali bez poasti i miraza. To uvijek bude izvor frustracija unutar stranke.

Sa svim tim problemima sada je suoen i SDP. SDP je suoen još s jednim velikim izazovom. Vlast je osvojio tono prije nailaska velikoga kriznog vala koji iziskuje posebnu vještinu upravljanja u kriznim situacijama. U krizi je jako teško primjenjivati socijaldemokratske vrijednosti. Iz života je poznato da socijaldemokracija najbolje uspijeva u bogatim razvijenim skandinavskim društvima. Kod nas socijaldemokrati obino izbore dobivaju u velikoj društvenoj krizi, od njih se puno oekuje, zato jer i sami sebi u programima podižu više socijalne i društvene standarde i onda zbog toga i brže

gube izbore. Naime, vremena su takva da svi imaju kalkulatore u džepu i u glavi odmah raunaju je li više ili manje u mom džepu. Pravedno je ako mi ostaje više i bolje za moju obitelj, a nepravedno ako je manje i lošije za mene i mogu obitelj, a ne jesu li politiari pošteni ili nešto manje pošteni. Birai i graani njihovo poštenje podrazumijevaju, a eikasnost oekuju. Posebice se njihova eikasnost oekuje u kriznim situacijama, a, zato što je više društvenih resursa u njihovim rukama, i graani oekuju da otvore poluge tih resursa, tako da blagostanje pone tei prema svima, a ne samo prema njima. Dobar i miran župan Ivica

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

Perho morat e takoer djelovati u tom pravcu i po cijenu da se zamjeri dijelu svoje stranke i svojih stranakih pristaša.


25. sijenja 2011.

Jako puno nepravilnosti

usta e traži og Franjo Veble kazao je da e zbog niza nepravilnosti zatražiti smjenu steajnog upravitelja

Steajni upravitelj u povoljnijem položaju od radnika? - U tom je steaju ve bilo dosta sukoba sa steajnim upraviteljem i ovo je još jedan od njegovih udnih postupaka. Steaj AP toursa otvoren je 7. srpnja 2009. godine. Zanimljivo je da kada je

njegova (Marka Lapainea) koža u pitanju, sutkinji Jasni Leki nije zaboravio poslati prijedlog da se njemu isplati predujam nagrade od 7.000 kuna neto, što je ona odobrila. Uredno prima taj novac, s time da konani obraun tek slijedi nakon završetka steajnog postupka. Iznenaeni takvim postupkom, 13. sijenja

- Lapainea sam ve ranije prijavio inspekciji rada te je dobio rješenje da zbog propusta mora platiti 30.000 kuna. Nemam saznanja je li to plaeno. Nadalje, Odbor vjerovnika nije prihvatio inancijsko izviješe steajnog upravitelja, što je ve samo po sebi indikativno za Sud i po mojem je mišljenju trebalo reagirati prije. Ukoliko e se radnici nai u situaciji da se ne sazove dodatno ispitno roište, nadoknada štete tražit e se od njega osobno. Iznos od 860.000 kuna nije mali pa da vidimo onda hoemo li se namiriti ili ne. Ne shvaam što je on imao protiv toga da im se isplate otpremnine, iznose ak nije stavio ni na oglasnu plou u poduzeu. Nepravilnosti je jako puno. Dio radnika uspio se zaposliti, ali svi u današnjoj situaciji taj novac ‘krvavo’ oekuju. Ako doe do privatnih tužbi i on nee imati spomenuti iznos, ne zanima nas. Ako su mogli Sanaderu sve ‘stopirati’, onda e moi i jednom Lapaineu, konstatirao je Veble. (Velimir Kelkedi)

poslali smo podnesak sutkinji te je ona obeala sazvati dodatno ispitno roište na kojem bi se potraživanja radnika priznala. No, oni ipak gube vrijeme, za oekivati je da e sve skupa biti završeno tek u drugoj polovici godine. Pojedinana potraživanja iznose od 6.000 do 35.000 kuna. Interesantna situacija je da su ljudi koji su odlazili u steaju iz irme prije nego što su dobili otkaz dobili otpremnine pa pitam steajnog upravitelja koga je i zbog ega stavljao u povoljniji položaj od ostalih, pita županijski povjerenik SSSH. Zbog svega e Sindikat na sjednici Odbora vjerovnika (o emu je obaviješten predsjednik Velimir ukec) i od Trgovakog suda u Varaždinu zatražiti smjenu steajnog upravitelja Lapainea. Uz to, od Visokom trgovakom sudu u Zagrebu uputit e se zahtjev da se Lapainea, inae poznatoga varaždinskog odvjetnika, izbriše s liste steajnih upravitelja u Republici Hrvatskoj jer on to, prema ocjeni Veblea, ne zaslužuje biti. Ukoliko pak dug prema radnicima ne bude namiren, oni e, istaknuo je, Lapainea privatno tužiti. (V. Kelkedi)

U potrazi za ikonoklastima Ve mnogo toga znamo o sebi, ali ne i o nainu na koji razmišljamo. Kakvi procesi dovode do jednih, a kakvi procesi do drugih zakljuaka. Novija znanstvena istraživanja govore da je naš mozak zapravo veliki ljenjivac. Svaki put kad mozak izložimo istom problemu, on e potrošiti manje energije za njegovo rješavanje. Mozak, za razliku od najsavršenijeg raunala, koristi mentalne slike ili preice da bi ubrzao rješenje problema i samim tim ponavljanje vodi sve manjem naporu.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Kad netko kaže da mu je posao dosadan, to znai da ga je ve savladao gotovo do automatizma pomou mentalnih preica i da u njemu nema ništa novo što bi ga zainteresiralo. Našem je mozgu naprosto postalo dosadno i to pokazuje tako da nam se na svoj nain osveuje. On kaže: “Nemoj me zezati, to sam ve vidio i uo, to me sve manje zanima”. Moderni neuroekonomisti, a pogotovo neuroznanstvenici, zakljuuju da smo postali navikama robovi svojeg mozga i da smo sve manje skloni inovativnom razmi-

šljanju koje može promijeniti naviku. Mijenjati navike može pak samo posebna vrsta ljudi. Znanstvenici su došli do zakljuka da stvari mogu promijeniti samo oni ljudi koji misle i ine nešto za što drugi ljudi kažu da je nemogue. Ako je nešto nemogue, drugi nee to initi i onaj koji pokaže da je nešto mogue stei e prednost. Postoji jedna rije za tu vrstu ljudi koja danas nije osobito u modi, niti je pak mnogi razumiju: ikonoklasti. Povijesno znaenje rijei ikonoklasti ili oni koji razbijaju ikone datira

7

STJEPAN CIRKOVI, predsjednik Gospodarsko - socijalnog vijea, uz Dan socijalnog partnerstva poruio

Potrebno je dalje razvijati socijalni dijalog i partnerstvo Socijalni mir ne može se nametnuti, ali se može ostvariti strpljivim i odgovornim dijalogom te posebnim naporom svakoga socijalnog partnera, poruio je to povodom 21. sijenja, Dana socijalnog partnerstva, Stjepan Cirkovi, predsjednik Gospodarsko - socijalnog vijea u Meimurskoj županiji. - Ve etvrtu godinu za redom 21. sijenja obilježava se kao Dan socijalnog partnerstva. Hrvatski sabor na sjednici održanoj 12. listopada 2007. godine donio je odluku o obilježavanju toga datuma jer je navedenog dana 1994. godine uspostavljen institucionalni model suradnje Vlade, poslodavaca i sindikata u Republici Hrvatskoj stupanjem na snagu Osnovnog teksta Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko - socijalnog vijea. U Republici Hrvatskoj od osobitog je znaaja razvoj i unaprjeenje socijalnog dijaloga i socijalnog partnerstva jer ono može najuinkovitije doprinijeti socijalnoj ravnoteži društvenih interesa, što je jedna od bitnih pretpostavki ostvarivanja opeg napretka. Dugotrajno iskustvo i tradicija socijalnog partnerstva u europskim zemljama i postignuti rezultati primjer su da se do napretka ne dolazi lako, ni brzo, ali da bolji put od socijalnog dijaloga ne postoji. Potrebno je razgovarati o svim problemima, kako o onima koji utjeu na standard graana, tako i o problematici vezanoj uz poduzetništvo, poljoprivredu i druga podruja. Jaanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, socijalna politika i zapošljavanje prioriteti su o kojima se socijalni partneri moraju dogovar a t i . Vlada, poslodavci

iz 8. stoljea, jedna se skupina vjernika oštro protivila štovanju ikona jer su vjerovali da se to zabranjuje u Bibliji, pa su ak neki carevi zapovijedili razbijanje ikona. Moderni ikonoklasti, jer o njima je rije i malo ih je, imaju tu sposobnost da stvari procjenjuju iz nekoliko kutova, ovisno o kriterijima, što mozak ovjeka koji nije ikonoklast ve rekli bismo lojalni pripadnik jedne zajednice ne može jer se ulijenio i postao rob navika. Moderna istraživanja mozga kod ikonoklasta kao da ponavljaju nešto što ve odavno znaju slikari, sagledavanje ne jedne nego više perspektiva na slici, a bez odreenog centra ili zlatnog reza.

i sindikati svjesni su trenutne situacije u Hrvatskoj. Potrebno je dalje razvijati socijalni dijalog i partnerstvo na svim podrujima, doprinositi gospodarskom i socijalnom razvitku zemlje, boljem životu svih njezinih graana i stvaranju uvjeta za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Vrlo dobri partnerski odnosi svih zainteresiranih u Meimurju - Gospodarsko - socijalno vijee u Meimurskoj županiji od svog osnutka u svibnju 2002. godine redovito na svojim sjednicama raspravlja o svim socijalnim i ekonomskim problemima koji se javljaju na našem podruju, županijskom proraunu, stanju gospodarstva i kretanjima na tržištu rada. Suradnja sva tri socijalna partnera vrlo je dobra, a uvijek je nakon rasprave postignut konsenzus. Dobar rad Gospodarsko - socijalnog vijea u Meimurskoj županiji prepoznao je i Ured za socijalno partnerstvo Vlade Republike Hrvatske, koji gotovo sve projekte koje provodi

prvo poinje provoditi u Meimurskoj županiji. Gospodarsko - socijalno vijee u Meimurskoj županiji ukljuilo se u projekt 'Mirenje u individualnim radnim sporovima'. Navedeni projekt sukladan je Strategiji reforme pravosua, u kojoj se posebno navodi da je uz uspješne postupke mirenja u kolektivnim radnim sporovima jedan od prioriteta u razvoju alternativnih naina rješavanja sporova i razvoj sustava mirenja u individualnim radnim sporovima. U sklopu projekta sredinom prošle godine osnovan je Ured za miritelje. I dalje emo ukazivati na sve probleme koji se u našem gospodarstvu i cjelokupnom društvu javljaju, a uz ueše sva tri socijalna partnera pridonositi cjelokupnom razvoj Meimurske županije. Spremni smo raspravljati o svim prijedlozima i sugestijama, otvoreni smo i za kritike. Pozivamo na suradnju sve koji žele pridonijeti boljem radu Gospodarsko - socijalnog vijea u Meimurskoj županiji. Osim suradnje na istim ciljevima, svi imamo i obavezu preuzimanja odgovornosti za njihovu realizaciju, poruio je u svom priopenju Stjepan Cirkovi, predsjednik Gospodarsko - socijalnog vijea. (BMO)

- Pozivamo na suradnju sve koji žele pridonijeti boljem radu Gospodarsko - socijalnog vijea u Meimurskoj županiji. Osim suradnje na istim ciljevima, svi imamo i obavezu preuzimanja odgovornosti za njihovu realizaciju, poruio je u svom priopenju Stjepan Cirkovi, predsjednik Gospodarsko socijalnog vijea

Prema amerikom znanstveniku Gregoryju Bernsu, postoje znatne razlike u funkcioniranju mozga kod ikonoklasta i “obinih” ljudi, i to u samoj aktivaciji pojedinih dijelova mozga kad je rije o percepciji, reakciji na strah i socijalnoj ili emocionalnoj inteligenciji. Zanimljivo je, meutim, to što je naš mozak mogue uvježbati da postane ikonoklastian, da sagledava nemogue i što realnije, dok je nesigurnost i strah mogue savladati sustavnim bombardiranjem mozga osobe novim podražajima i novim odlukama, odnosno stvaranjem navika novih odluka. Neuroekonomisti vjeruju da je danas prava zadaa modernog menadžera prepoznati ikonoklaste u svojoj blizini

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

i svojoj organizaciji kako bi se to osobine razvijale i kako bi cijela organizacija postala inovativna i produktivnija.


8

Kroz Međimurje

25. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

CRNA KRONIKA PROMETNE NESREE

25-godišnjakinja iz Pušina automobilom udarila sumještanku pa pobjegla Nesavjesna 25-godišnja vozaica, pod znatnim utjecajem alkohola, iz Pušina, u etvrtak naveer u tom je mjestu izazvala prometnu nesreu u kojoj je teško ozlijeena 60-godišnja biciklistkinja, takoer iz Pušina. Kreui se osobnim automobilom Ulicom Nikole Tesle, s 1,45 promila alkohola u organizmu, djevojka je u jednom trenutku prešla na lijevu stranu kolnika i udarila u biciklistkinju koja je pala na kolnik. Vozaica je nakon udara napustila mjesto nesree, ne pruživši pomo ozlijeenoj ženi. No ubrzo je pronaena na adresi svojeg prebivališta. Zbog težine ozljeda njena 60-godišnja sumještanka zadržana je na lijeenju u Županijskoj bolnici u akovcu. Dvadeset i petogodišnjakinja e biti prijavljena zbog kaznenih djela – “izazivanje prometne nesree” i “nepružanje pomoi osobi koja je teško ozlijeena u prometnoj nesrei”. (V. Kelkedi)

Vozaica sletjela sa zaleenog kolnika – optužni prijedlog protiv ŽUC-a Na županijskoj cesti izmeu Žiškovca i Vratišinca prošli se utorak rano ujutro dogodila prometna nesrea u kojoj se teško ozlijedila 40-godišnja vozaica iz Križovca. Prema izvješu policije, ona brzinu kretanja nije prilagodila uvjetima na cesti (zavoj, kolnik zaleen i neposut) i vidljivosti (no, magla) te je sletjela s kolnika i automobilom se zabila u drvo. Unesreenu ženu iz vozila su izvukli pripadnici Javne vatrogasne postrojbe akovca, a zbog težine ozljeda zadržana je na lijeenju u Županijskoj bolnici akovec. Policija je utvrdila da je “Županijska uprava za ceste Meimurske županije” bila dužna posipati kolnik, a, kako to nije bilo uinjeno, protiv odgovorne osobe i pravne osobe “Županijske uprave za ceste” slijedi podnošenje optužnog prijedloga Prekršajnom sudu akovec. (vk)

Udario u biciklista Dvadeset i šestogodišnji voza iz Nedeliša prošli je utorak na raskrižju akoveke i Ulice Matije Gupca u spomenutom mjestu u ranim jutarnjim satima svojim automobilom oduzeo prednost te udario u 41-godišnjeg biciklista iz akovca. On je prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvreno da je zadobio teške tjelesne ozljede, no nakon lijenike obrade pušten je kui. Zanimljivo je da je, iako se nesrea dogodila u 6.25 minuta, akovaninu u organizmu ve izmjereno 0,72 promila alkohola. Tako e voza iz Nedeliša biti kazneno prijavljen, a protiv biciklista bit e podnesen optužni prijedlog Prekršajnom sudu. (vk)

SMRT u toaletu akoveke bolnice

Sumnja se na predoziranje drogom Policijska uprava meimurska potvrdila je informaciju o smrtnom sluaju na Odjelu infektologije Županijske bolnice akovec, koji se dogodio u subotu u sanitarnom voru spomenutog odjela. Tamo je mrtva pronaena 32-godišnja T. D. iz Strahoninca, a pokraj njezina tijela bila je inzulinska šprica. Pretpostavlja se da se žena predozirala drogom jer je policiji od ranije bila poznata kao osoba sklona uživanju opojnih droga. Obdukcijom u ponedjeljak nije, meutim, utvren toan uzrok smrti, pa su izuzeti uzorci tkiva koji e biti poslani na daljnju analizu.

Ravnatelj Kopasi: Silom smo morali doi do pacijentice, ali više joj se nije moglo pomoi Dr. Dragutin Kopasi, ravnatelj bolnice, povodom smrti pacijentice na infekto-

logiji potvrdio je ono što se neslužbeno proširilo i u javnost - da je pacijentica preminula zbog predoziranja. O detaljima nije želio govoriti, jer toan uzrok smrti znat e se tek nakon sudske obdukcije. Pacijentica je pronaena u toaletu na odjelu bolnice u koji se zakljuala s unutarnje strane, pa su do nje došli tako da su na silu otvorili vrata. Nakon toga pokušali su je reanimirati, ali bez uspjeha. Lijenicima je bilo poznato da je preminula pacijentica bila ovisnica, a sada na heptanonu, premda je u bolnicu primljena iz drugih razloga. Da bi se sluaj u cijelosti razjasnio, pozvana je policija i zatražena sudska obdukcija, koja e utvrditi što je tono uzrokovalo smrt. (VK i BMO)

Uhvaeni napadai na 78-godišnjaka iz Držimurca PIŠKOROVEC - Policija je uhvatila drske razbojnike koji su pretprošlu nedjelju u Držimurcu u njegovoj vlastitoj kui opljakali 78-godišnjeg muškarca. Radi se o 18-godišnjaku i dvojici 24-goNedužni umirovljenik nad dišnjaka iz Piškorovca. Za treim kojim je poinjeno drsko sudionikom još se traga. Podsjetimo, spomenutog dana pola sata razbojništvo

prije ponoi poinitelji su provalili u kuu 78-godišnjaka, koji ih je uo te se probudio. Radi zaštite pri tome je u kuhinji uzeo dva noža te se zakljuao u spavau sobu. No, provalnici su se uspjeli probiti do njega, razbivši i vrata sobe, a zatim su ga oborili na pod, pri emu se starac porezao

na nož koji je držao u ruci. Mladi lopovi su iz kue odnijeli DVD-T prijemnik i mobitel, poinivši štetu od 1.000 kuna. Uz kaznenu prijavu privedeni su u Istražni centar Županijskog suda u Varaždinu, gdje im je istražna sutkinja nakon saslušanja odredila zadržavanje. (V. Kelkedi)

POLIKLINIKA ŽIVA Varaždin

Dijagnostika pridruženih psihijatrijskih poremeaja Nelijeena depresija esto je pridružena drugim kroninim bolestima i utjee na cjelokupni ishod lijeenja i kvalitetu života. Psihijatrijski su poremeaji (depresija i anksiozni poremeaji) eši u bolesnika s ve dijagnosticiranom tjelesnom bolesti. Oni predstavljaju neovisni imbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, maligne neoplazme i brojne druge tjelesne bolesti. Pridruženi psihijatrijski poremeaji znaajno narušavaju kvalitetu života bolesnika i imaju presudan utjecaj na konani ishod bolesti. Povezanost opeg zdravlja i depresije istraženo je na 1479 ispitanika srednje i starije životne dobi. Pokazalo se da narušeno tjelesno zdravlje ima direktni utjecaj na brzu pojavu depresivnih simptoma. Kratkotrajna depresivna epizoda, doduše, nema znaajan nepovoljni uinak na tjelesno zdravlje, ali su nepovoljni uinci depresije na zdravlje u jasnoj vezi s duljinom trajanja depresivne epizode. O vremenu trajanja depresivnih simptoma ovisi, dakle, i konaan

uinak depresije na zdravlje. Depresivni su simptomi u jasnoj vezi i s poveanom smrtnosti starijih osoba hospitaliziranih zbog drugih bolesti. Istraživanje koje je trajalo etrnaest godina na 7018 odraslih ispitanika oba spola, koji u trenutku ukljuivanja u istraživanje nisu bolovali od raka plua, pokazalo je da depresivne osobe eše obolijevaju od raka plua. Ako se radi o pušaima, oni pušai koji su bili i depresivni znaajno su eše obolijevali od raka plua u odnosu na pušae koji nisu bili depresivni. Istraživanje o povezanosti sranih bolesti i depresije pokazalo je da depresivni simptomi prethode poetnim simptomima akutnoga sranog incidenta, i kasnije odreuju tijek i konani ishod poremeaja. Rizik od smrtnog ishoda zbog bolesti srca znaajno je vei u bolesnika koji imaju pridruženi depresivni poremeaj. Brojna klinika zapažanja i retrospektivna istraživanja sugeriraju da psihološki faktori igraju važnu ulogu u pojavi i tijeku autoimunih bolesti, kao

što je to, primjerice, reumatoidni artritis. Stres i depresivno raspoloženje imaju direktan uinak na poetak i progresiju zaraznih bolesti dišnog sustava. Negativan emocionalni stres u direktnoj je vezi s ponovnim izbijanjem herpesa. U 13 prospektivnih studija praeno je preko 40000 zdravih pojedinaca kroz prosjean period od 10 godina. Dokazano je da je depresija neovisni imbenik rizika za bolesti srca i krvnih žila, poput, primjerice, visokog krvnog tlaka ili povišenih masnoa u krvi. Anksioznost i depresija esto su pridruženi kroninoj boli. Od 283 ispitanih bolesnika koji su imali kroninu bol u jednom istraživanju 63% njih je bilo tjeskobno, a 56% je imalo simptome depresije. Od 71 bolesnika koji su imali dugotrajnu križobolju svaki je drugi bolovao i od depresije. Generalizirani anksiozni poremeaj esto je pridružen drugim poremeajima. Više od 90% bolesnika koji imaju generalizirani anksiozni poremeaj

ima bar još jedan pridruženi poremeaj. Naješe je to depresija, panini poremeaj, socijalna ili speciina fobija, te posttraumatski stresni poremeaj. Ali to može biti i tjelesno stanje, kao što je to kronina bol, primjerice, sindrom kroninog umora, neki probavni poremeaji i simptomi od strane želuca ili sindrom podraženog crijeva. Nerijetko je to i hipertenzija, kao i neka druga bolest srca i krvnih žila. U generaliziranom anksioznom poremeaju mogu isto tako dominirati tjelesni simptomi, bolovi, primjerice, ubrzani rad srca ili osjeaj lupanja i preskakanja srca, proljev, povraanje, vrtoglavica, teškoe disanja, osjeaj trnaca, utrnulost, navale vruine i hladnoe. esto je pridružen i poremaaj spavanja, nesanica, teško usnivanje, ili rano jutarnje buenje. Kako prepoznati depresiju? Jeste li zabrinuti i sniženog raspoloženja? Ili razdražljivi? Jeste li depresivni? Ništa Vas ne veseli? Izgubili ste zanimanje i uživanje u stvarima koje su Vas ranije veselile? Jeste li tijekom

dana umorni i bez energije? Teško zaspite, budite se nou nekoliko puta, ili se budite rano ujutro? Nemate apetit ili je on pojaan u odnosu na Vaše normalno stanje? Izgubili ste na tjelesnoj težini? Teško se koncentrirate i teško obavljate svoje obaveze? Imate osjeaj da Vam misli idu sporije? Zamjeuje li Vaša okolina da ste u cijelosti usporeni? Imate osjeaj krivnje, osjeaj da sve oko Vas propada, i da ste Vi za to odgovorni? Razmišljate o samoubojstvu ili ve imate plan kako to napraviti? Uz to ste tjeskobni, ustrašeni, pretjerano zabrinuti? I takvo je Vaše stanje znaajno razliito u odnosu na vaše uobiajeno stanje. I znatno Vas ometa u svakodnevnom funkcioniranju. Ako se prepoznajete u ovom opisu znakova i simptoma, mogue je da bolujete od depresije. Važno je prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti depresiju. Depresija znaajno umanjuje kvalitetu života bolesnika, a ako je pridružena kroninim bolestima bitno utjee na cjelokupan ishod lijeenja i ishod same bolesti. Važno je depresiju

Mario Mikulan, psihijatar, psihoterapeut

prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti! Kako lijeiti depresiju? Blagu depresivnu epizodu možemo lijeiti lijekovima (antidepresivima), ili ako za to postoje uvjeti psihoterapijom. Srednje tešku depresivnu epizodu lijeimo antidepresivima i psihoterapijom, a tešku depresivnu epizodu antidepresivima i ako postoje znaajni odmaci od realiteta u smislu nihilistikog doživljavanja, ideja propasti, ideja i osjeaja velike krivnje i samoubojstveni porivi antidepresivima i antipsihoticima. U poetku lijeenja ako postoji tjeskoba ili pridruženi anksiozni poremeaj dajemo i anksiolitike. Mario Mikulan psihijatar, psihoterapeut Poliklinika Živa Optujska 52, Varaždin 042/303-979


25. sijenja 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ROBERTA BARAT, predsjednica ogranka SDP-a Mursko Središe, kritiki o gradskoj vlasti

Grad vode neozbiljni, neodgovorni i neuki ljudi Roberta Barat, predsjednica ogranka SDP-a Mursko Središe, sazvala je konferenciju za novinare na kojoj je bio i stranaki kolega i gradski vijenik Mario Nerer. Tema konferencije bila je ocjena rada gradske vlasti u kojoj je SDP u oporbi. Roberta Barat kazala je za sadašnju vlast da je srozala sve kriterije, da je bez vizije Murskog Središa kao gradskog središta, na što on ima pravo kao jedno od najstarijih gradskih trgovišta. Taj status nee se popraviti organizacijom manifestacija folklornog tipa ve s jasno postavljenim vrijednostima i jasnim vizijama. Uz to je gradsku vlast ocijenila kao sveto trojstvo, tri "N" - kao neozbiljnu, neodgovornu i neuku, a jedine pohvale u radu uputila je poduzetnicima za vizije, potpore i sponzorstva u mnogim dobrim akcijama. Pohvale je uputila i graanima koji ureenjem okunica i prostora ispred svojih kua i dvorišta daju doprinos ureenju i izgledu grada. U osvrtu na vlast u kojoj je SDP u oporbi u uvodu se osvrnula na neke antirecesijske mjere gradske vlasti, nezapošljavanje gradonaelnika za komunalne djelatnosti, neplaanje prijevoza acima i nezapošljavanje ravnateljice knjižnice. Nezapošljavanje novog proelnika ušteda je od 100 tisua kuna, ali pita li se gradonaelnik koliko je šteta s druge strane jer danas u Gradu Mursko Središe nemaju nikog tko bi se bavio tim poslom te pisao projekte i priskrbljivao novac iz fondova. Tako se s jedne strane uštedjelo 100 tisua kuna, s druge mogue izgubilo i milijun kuna. Hvaliti se s neplaanjem prijevoza srednjoškolcima za SDP je sramotno, premda je sada to djelomino ispravljeno suinanciranjem prijevoza uenicima prigradskih naselja. Stav je SDP-a da inanciranje prijevoza mora biti u cijelosti podmireno za socijalno potrebite, kojih u Gradu ima i previše, te da je štednja na obrazovanju mladih i na ulaganju u mlade uvijek kontraproduktivna. SDP-u je jedino prihvatljiva odluka o nezapošljavanju ravnateljice knjižnice i privremenom rješenju, budui da se na natjeaj nije javio nitko s odgovarajuom spremom.

Tko e kazniti vlast za nezakonito deponiranje smea na Hrastinki? Dio svojih kritika na raun gradske vlasti Robreta Barat u ime SDP-a iznije-

U šljunku je lov u mutnom Roberta Barat predložila je da rad Gradskog vijea bude kroz odbore kako bi se ukljuio širi krug ljudi koji znaju i žele, a da sada radom rukovodi trojka. Kazala je da e na Gradskom vijeu SDP-a tražiti speciikaciju svih radova koje za Grad izvodi koncesionar radova na održavanju. Zanimaju ih koliine šljunka navezene na Fusek kod skele, koliine šljunka navezene na gradske parcele uz Muru, koje su prvo devastirane rušenjem stabala, a sada se promptno tjedno vozi šljunak na te devastacije, jer ga Mura odnosi, pa se opet ono što Mura odnese novim šljunkom zaveze. SDP zanima kolika je ukupna svota novca potrošena na to navoženje šljunka, zbog toga da se vidi što se drugo s tim novcem moglo uiniti, a da se nekome ne pogoduje. - To je lov u mutnom, kazala je Roberta Barat, zato jer je sve nešto na rubu zakona, mogue, a nemogue. Sve nešto na što bi trebali reagirati graani, prijavljivati i tražiti inspektore. (BMO)

la je i na loše gospodarenje prostorom. Kao primjere navela je protuzakonito deponiranje smea na smetlištu Hrastinka, postavljanje baraka nadstrešnica u Istarskom naselju u Murskom Središu, vatrogasne šprice u parku pod nadstrešnice te postavljanje djejih igrališta na ona mjesta koja za to nisu predviena prostornim planom. - Smee je na deponiju nezakonito deponirano na smetlište Hrastinka tijekom prosinca, a dovezeno je iz druge županije, mimo našeg koncesionara, na što su reagirali graani, a u Gradsku upravu urgirao je i predsjednica Mjesnog odbo-

Radovima se namiruju oni sa spiska gradonaelnika - Ono najgore što su uspjeli napraviti u prošloj godini, a bolje da nisu, jest projekt kina ‘Rudar’, jer je u njemu srozan svaki kriterij razvoja Grada, kazala je Roberta Barat. Obnovu je nazvala neprimjerenom i nefunkcionalnom, jer se ide u obnovu prostora u kojem e se nešto uti, ali se nee vidjeti. Nije konzultirana kulturna javnost, ona koja daje i prati takve programe kako bi se izgradio primjeren prostor. Uz to je dodala da Grad ima prostore za kulturne potrebe: luicu i park za sadržaje na otvorenom i sportsku dvoranu za sadržaje u zatvorenom te crkvu za komorne sadržaje. Nedostatak je sportske dvorane što se u njoj loše uje. Nevienim bezobrazlukom navela je izjave zamjenika

gradonaelnika Srpaka da bi revidirani Stipišiev projekt Doma kulture koštao 12 milijuna kuna, otkud mu to kad autor projekta tvrdi da projekt košta 7 do 8 milijuna kuna. To je, istini za volju, otprilike dvostruko manje od adaptacije koja je obnova stare, nefunkcionalne zgrade. No, i procjene oko obnove s vremenom su rasle i narasle do 3 do 4,5 milijuna kuna, a kad se dira u staru zgradu, uvijek se naie ne nepredviene radove, koji e to još poskupiti, kazala je Roberta Barat. U SDP-u se pitaju je li to još jedna namjera gradonaelnika da se radi po fazama, i namiruje još nekoga sa spiska gradonaelnika kao što je to konano bilo raeno i prilikom adaptacije djejeg vrtia, kazala je Roberta Barat.

ra (Marijana Kutnjak, ujedno i vijenika SDP-a). Gradska vlast je to najprije ignorirala, a tek nakon inzistiranja medija i dignute prašine praktiki se prisililo gradonaelnika da djeluje u pravcu da je pokrenut postupak radi kažnjavanja poinitelja. SDP si sada postavlja pitanje tko e kazniti gradonaelnika i gradsku vlast za neodgovoran odnos prema Hrastinki. Tko e odgovarati za micanje zaštitne ograde na Hrastinki, za podignutu branu na ulazu i za zatrpavanje nelegalno navezenog smea? I tko e za sav taj nemar kazniti gradonaelnika? Roberta Barat gradskoj je vlasti spoitala i barake na parkiralištu u Istarskom naselju koje nagruju Grad. Ona smatra da se gradnja tih nadstrešnica nije smjela dogoditi. Podsjetila je da je Ivan Leek, predsjednik Gradskog vijea, svojim potpisom odobrio gradnju tipskih nadstrešnica, ali da u dokumentu nije bila navedena obveza postavljanja takvih nadstrešnica kakve su prezentirane na Gradskom vijeu, gdje su, prema njezinim rijeima, prezentirane nadstrešnice od inoxa, s pokrovom od karbon silikata i glamurozne a postavljene barake. Uz to su neke od baraka zatvorene drvenom prekom na parkiralištu za javne potrebe.

Devastiranje prorauna Roberta Barat dio kritika usmjerila je i na, kako je to nazvala, devastiranje prorauna. Kreditno zaduženje Grada Mursko Središe iznosi 4,9 milijuna i, prema njezinim rijeima, to je 20 posto prorauna, što onemoguava novo zaduženje u godinama koje slijede. Zaduženjem se ureivala Poljska ulica u Murskom Središu i vodovod u Hlapi-

ini. Koliko se na kanalizaciju u Poljskoj prikljuilo obitelji, zna samo gradonaelnik, ali na vodovod u Hlapiini svega 30 od 250 obitelji. Smatraju da bi trebalo produžiti vrijeme prikljuenja za dvije do tri godine. Najoštrija kritika ipak je bila usmjerena na nenamjensko trošenje sredstva koje je nazvala "lov u mutnom" za sanaciju Hrastinke, za što je koncesionar "Murs Ekom" uplatio 2,2 milijuna kuna u proraun, a u proraun je završio s 500 tisua kuna u plusu. Zar je mogue da je netko potrošio 1,7 milijuna kuna za sanaciju koja nije ni zapoela? Ona smatra da su ta sredstva protupravno trošena tijekom godine, a da se sa sanacijom nije ni zapoelo, no da se i unato protupravnom trošenju sredstava kroz godinu iznos prikupljen na ime sanacije od koncesionara trebao nai na raunu na kraju godine, ali je "nestao". U prošloj godini od strane gradske vlasti zapravo nisu pripremljeni nikakvi projekti, koji bi se mogli aplicirati u bilo koji fond. Kad bi i imali neki novac, ne bi ga imali u što uložiti jer projekta nema. Kazala je da e biti problem i kako isinancirati otkup autobusne stanice u iznosu od oko 500 tisua kuna koja je kupljena i na poticaj SDP-a, te kako namaknuti još i 700 tisua kuna koje traže Hrvatske šumea kao naknadu za industrijsku zonu, u sluaju da žalba na previsoki iznos naknade ne uspije. Uz to e biti potrebno uložiti još oko milijun kuna da bi se taj prostor priveo svrsi. Ostao je neizgraen i novi vrti za koji se nitko nije potrudio pronai dodatne izvore inanciranja, premda za to izvori postoje. Naime, to je jedini gradski vrti u koji su integrirana i romska djeca i upravo s te osnove postoje na raspolaganju fondovi ne samo EU, ve i Ujedinjenih naroda za poboljšanje uvjeta, a oni su gradskom vrtiu u Murskom Središu nužni. Mogunost traženja sredstava iz tih fondova obznanila je i na službenim stranicama Meimurska županija, Upravni odjel za Europske integracije, ali ni to nije od strane gradske vlasti iskorišteno.

9

JAVNA USTANOVA za upravljanje zaštienim prirodnim vrijednostima na podruju Meimurske županije organizira u nedjelju 30. sijenja "Hodnju uz Muru“ na relaciji: Križovec - Ferketinec – Križovec

Oekuje se oko tristo sudionika iz etiri države Dan 2. veljae obilježava se kao Dan vlažnih staništa, prema datumu izglasavanja Ramsarske konvencije o movarama od meunarodne važnosti, naroito kao staništa ptica movarica. Konvencija je donesena 2. veljae 1971. godine u gradu Ramsaru (Iran), ima 138 država potpisnica. U Republici Hrvatskoj konvencija je stupila na snagu 8.10.1991. Meimurje je kao županija deinirana rijekama Murom i Dravom, pa je samim time bogato vlažnim staništima. U užem smislu pojma vlažnih staništa smatraju se bare i movare, te druge povremene ili stalne plie stajaice, a dijelovi Meimurja uz naše rijeke obiluju starim rukavcima, mrtvicama u procesu sukcesije i slinim fenomenima koji se ubrajaju u znaajna vlažna staništa. Osim vlažnih staništa "naslonjenih" na naše rijeke, tu su i druga znaajna vlažna staništa, poput manjih umjetnih retencija koje na svojim rubnim dijelovima podržavaju opstanak bioraznolikosti. Važne su i doline uz potoke koji povremeno poplavljuju livade i time tvore speciine životne uvjete pogodne za opstanak rijetkih vrsti (primjerice, leptira livadnih plavaca na podruju spomenika prirode Bedekovieve grabe u gornjem Meimurju). Javna ustanova u nedjelju 30. sijenja bit e domain velike akcije zaštitara prirode iz Austrije, Slovenije, Maarske i Hrvatske. U suradnji sa srodnim organizacijama iz tih država organizira se "Hodnja uz Muru“ na relaciji Križovec - Ferketinec – Križovec. Oekuje se izmeu 250 i 300 sudionika, jer je rije o tradicionalnoj akciji koja se održava svake godine na lokacijama uz rijeku Muru, te su do sad obieni lokaliteti u svim susjednim državama. Pozivaju se ljubitelji prirode i lanovi ekoloških društava da se ukljue u ovu akciju. (J)

UDRUGA “Zlatne ruke”

Organizirano predavanje o uštedi energije u Udomainstvu organizaciji udruge “Zlatne ruke” prošli etvrtak održano je predavanje na temu ušteda energije u kuanstvu. Predava Gordan Vrbanec ukazao je na naine uštede energije u kuanstvu putem grijanja, rasvjete, rashladnih ureaja te topline. Istaknuo je važnost toplinske izolacije, kao i kvalitete stolarije. Prema njegovim rijeima, jedan od glavnih naina štednje je i kupnja ureaja A klase, koji troše ak i do pedeset posto manje energije.


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

25. sijenja 2011.

UDRUGA meimurskih proizvoaa merkantilnog krumpira Belica uputila prosvjed Ministarstvu pol

Za krumpir treba 250 l goriva po hektaru, a ne koliko daje Ministarstv Bernarda Orehovec: - Najbolje je i za prirodu i za ovjeka da održi ravnotežu u svojem vrtu. Umjesto nepotrebnih agresivnih sredstava, dovoljno je, na primjer, štete od voluharica suzbijati stavljanjem listova i granica bazge u rupe, one ne podnose miris bazge

PREDAVANJE za uenike OŠ Donji Kraljevec o Mjeseevom sjetvenom kalendaru

Upoznali koje je razdoblje najpogodnije za rad s biljkama Bernarda Orehovec održala je u utorak predavanje za vrtlarsku skupinu i predstavnike razreda OŠ Donji Kraljevec, u kojem je objasnila važnost i nain korištenja Mjeseevim sjetvenim kalendarom. Pojasnila je kako se sve biljke koje poznajemo dijele u etiri velike skupine: lisnate biljke (salate, cvjetaa, peršin, šparoge, špinat ...), cvjetnice (cvijee, brokula), plodonosne biljke (grah, grašak, krastavci, sve žitarice, paprika, paradajz, tikvice, bobiasto voe ...) i korijenaste plodove (celer, peršin, krumpir, luk, mrkva ...). Prema Mjeseevom kalendaru postoji odreeno razdoblje koje je najpogodnije za rad s odreenim skupinama biljaka jer i one imaju svoj “bioritam“. Tako se, primjerice, paradajz sije, pikira i sadi na dane ploda, a salata u dane lista. Svako razdoblje oznaeno je odreenom bojom, a važno je pripaziti i na sat kada se odreena aktivnost u vrtu obavlja. U kalendaru se navode korisni savjeti za prirodnu zaštitu tla i biljaka, kao i upute za branje ljekovitog bilja ko-

je se koristi za izradu biodinamikih preparata. Opisana je njega voaka i vinove loze, kao i rad s pelama neophodnima za oprašivanje.

Prirodna ravnoteža Objasnila je i važnost ravnoteže u prirodi, te opisala povratak brojnih životinjica u njezin biodinamiki vrt (sova, lasica). Rekla je kako su tzv. štetoine samo životinje koje su se previše namnožile jer se uništavaju staništa njihovih prirodnih neprijatelja poput ptica, lasica i sl. Sve su životinje stvorenja koja zaslužuju život, a ljudi su ti koji su izazvali neravnotežu i sada ih se pokušavaju riješiti raznim otrovima kojima štete tlu i biljkama. U biodinamikom vrtu ponovno se uspostavlja ravnoteža te se vraaju životinje koje tomu pridonose. Ispriala je i priu o važnosti krtica, glista, sova, maaka i ostalih korisnih životinja. Odala je i tajnu kako se boriti protiv voluharica – u rupu se jednostavno stave granice bazge, iji miris te male životinje ne podnose. (sv)

UDRUGA “DUGA“

Poziv na razmjenu sjemena voa i povra Udruga “Duga“ iz akovca, koja ove godine slavi desetu obljetnicu osnutka, organizira razmjenu domaeg sjemena voa i povra te prenošenje iskustava o ekološkoj proizvodnji žitarica. Razmjena sjemenja održat e se u prostorima udruge

A. Schulteissa 19 (poslovna zgrada bivšeg GK “Meimurja” u akovcu) u subotu 29. sijenja s poetkom u 10 sati. Pozivaju se lanovi udruge i zainteresirani graani na ve tradicionalnu razmjenu sjemena. (J)

Dragutin Taradi: - Sve su strpali u isti koš, proizvodnja krumpira nije ista kao i proizvodnja pšenice

Predsjednik Udruge meimurskih proizvoaa merkantilnog krumpira iz Belice Dragutin Taradi iznio je sa suradnicima na konferenciji za novinare zahtjeve udruge

za poveanje koliina plavog eurodizela za proizvodnju krumpira, a zahtjeve je podržao i naelnik opine Belica Zvonimir Taradi. lanovi udruge traže ukupno 250 litara plavog eurodizela po hektaru kako bi proizvodnja krumpira bila konkurentna. Ministarstvo poljoprivrede “odrezalo” je kao dovoljnu koliinu po hektaru 150 litara, za sve podjednako, na temelju prorauna za proizvodnju pšenice i u ratarstvu. Proizvoai krumpira iz Belice smatraju da se u Ministarstvu poljoprivrede dovoljno ne razumije što sve treba za proizvodnju krumpira, pa su napravili procjene utroška goriva po hektaru za sve operacije proizvodnje krumpira.

Vodstvo Udruge meimurskih proizvoaa merkantilnog krumpira iz Belice: - Tražimo 250 litara goriva po hektaru

Za gnojidbu organskim gnojim treba 15 litara dizela, za oranje 30 litara, za zatvaranje brazde 10 litara, za mineralnu gnojidbu 5 litara,

“Nemojte prodavati krumpir prekupcima” Prekupci krumpira iz Bosne kupuju po Belici i okolici krumpir od proizvoaa po 1,8 kuna za kilogram. Udruženi proizvoai krumpira iz Belice smatraju da je pogrešno prodavati krumpir prekupcima i rušiti cijene i zalihe krumpira, te pozivaju proizvoae da se udruže jer e tako dugorono bolje proi lanovi udruge proizvoaa krumpira iz Belice, posebno Franjo Dodlek, Dragutin Taradi i drugi, skrenuli su pažnju na još jedan aktualan problem. Ove su godine zalihe krumpira male, a proizvodnja je pod-

bacila u itavoj Europi. Ipak, u udruzi i u tvrtkama koje se bave proizvodnjom i pakiranjem krumpira u Belici procjenjuju da e ga biti do pojave mladog krumpira. Otkupna cijena krumpira je 1,5 kuna za kilogram u rinfuzi, pakirani u vree nešto je skuplji. Trgovaki lanci pritišu cijenu na dolje, a Franjo Dodlek kaže: - Sad se vidi organiziranost proizvoaa i znaaj udruge. Ne treba nam neka visoka cijena krumpira, ve normalna cijena da svi možemo živjeti. Osim toga, bolje je da proizvoa bude

siguran da e mu sve biti plaeno, mislim da je sazrela svijest da je dobro da se novac dobiva u ratama. Dragutin Taradi napominje da bi za proizvoae krumpira bilo najbolje da krumpir bude plaan na rate uz neku osnovnu cijenu, a da se na kraju, ovisno o situaciji na tržištu, dijeli zarada. No, takav se stav još nije probio do svih proizvoaa krumpira, ve samo do udruženih proizvoaa. Pogrešno je sad prodavati krumpir prekupcima, idue ih godine nee biti, a što e onda biti s proizvoaima koji nisu udruženi?

za kultivaciju 10 litara, za inu obradu roto branom 30 litara, za sadnju 15 litara, za prskanje protiv korova 4 litre, za meurednu obradu 5 litaU Belicu dolaze prekupci krumpira iz Bosne i kupuju krumpir od proizvoaa po cijeni od 1,8 kuna uz plaanje odmah. Kad se izrauna da je krumpir trebalo spremiti u vree, to je samo nešto malo više od cijene koju dobiju udruženi proizvoai od veletrgovina, 1,5 kuna za kilogram krumpira. U Belici kažu da bi se moglo dogoditi da u Hrvatskoj doe do nestašice krumpira pa da onda mi taj isti krumpir uvozimo iz Bosne, naravno, po poveanoj cijeni. S druge strane, oni proizvoai koji nisu udruženi mogli bi stradati ve idue godine zbog nesigurnosti tržišta. (J. Šimunko)

PROJEKT bioelektrane u Donjem Vidovcu dobiva na zamahu

Za elektranu je potrebno osigu zemljište za sadnju brzorastue - Na razgovore su došli elni ljudi austrijske tvrtke koja bi osigurala biomasu za elektranu, ali za isto treba stvoriti preduvjete, a Darko Horvat, državni tajnik za energetiku, istaknuo je da postoje potrebe Hrvatske za takvim projektima te da projekt treba podržati jer pridonosi razvoju ouvanja okoliša Opinsko vijee opine Donji Vidovec u studenom prošle godine dalo je elnicima opine zeleno svjetlo da krenu u razgovore vezano uz iskazani interes za gradnju elektrane na biomasu u tamošnjoj poslovnoj zoni Jug. Rije je o ekološkoj elektrani na drva s visokom iskoristivošu od 97%. Dogovori oko te velike investicije nastavljaju se. Predstavnici tvrtke “Probstdorfer

Saatzucht Ges.M.B.Z.H & Co KG“ iz Bea, na elu s vlasnicom tvrtke dr. Marijom Gohn - Mauthner, stigli su u radni posjet Donjem Vidovcu. Oni se bave proizvodnjom sjemenske robe i trgovinom, a zainteresirani su za suradnju na nain da osiguraju “biomasu“ za istu. Radi se o sadnji i distribuciji brzorastue topole koja služi kao energent, za što je potrebna vea površina zemljišta. Na prezentaciji je bio nazoan Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske, koji je naglasio da se bez osiguranja odreene koliine sadnog materijala ne može krenuti u gradnju elektrane. Horvat je pojasnio propise vezane uz energetiku, potrebe Hrvatske za takvim

projektima, te istaknuo da projekt treba podržati jer pridonosi razvoju ouvanja okoliša. Lidija Bubani iz Upravnog odjela za prostorno ureenje, gradnju i zaštitu okoliša Meimurske županije govorila je o propisima za dobivanje potrebnih dozvola. Vinko Šagi iz akovca, djelatnik tvrtke iz Bea, spomenuo je kako oni ozbiljno razmišljaju o suradnji, a on e kao Meimurac u tome pomoi. Na prezentaciji su bili predstavnici opina Donja Dubrava i Pribislavec te vijenici opine Donji Vidovec.

Vlasnica austrijske tvrtke, koja bi mogla osigurati biomasu, sa suradnicima je razmotrila mogunosti sadnje brzorastue topole

Potvren interes za izgradnju Poslije opširnije prezentacije, za stol su sjeli predstavnici opine Donji Vidovec i spomenute tvrtke iz Austrije kako bi razmotrili na-


25. sijenja 2011. ljoprivrede:

litara e 150, vo

ra, za ogrtanje u dva navrata 20 litara, za 6 prskanja ungicidom 24 litre, za desikaciju krumpira 4 litre, za vaenje krumpira 45 litara i za transport 25 litara, što ukupno iznosi 242 litre eurodizela po hektaru. Zahtjev je zaokružen na 250 litara jer proizvoai imaju mnogo usitnjenih parcela pa troše više goriva za transport.

znai da proizvoai pšenice dobiju i više goriva nego što je potrebno. Dragutin Taradi kaže: Imali smo nedavno sastanak svih proizvoaa krumpira koji zahtijevaju 250 litara goriva po hektaru, koliko stvarno troše. U Ministarstvu su sve strpali u isti koš, proizvodnja krumpira nije ista kao i proizvodnja pšenice. Ako se to ne dogodi, proizvodnja krumpira postat e nam jako skupa. Slažemo se i s tim da nam se da i ‘bijeli’ dizel, ako se proizvodnja drugaija subvencionira. lan Poljoprivredne komore Hrvatske Franjo Dodlek kaže: - Upravni odbor HPK u proširenom je sastavu razmatrao zahtjeve proizvoaa krumpira za poveanom kvotom plavog eurodizela, zajedno su se našli povrari, voari i proizvoai krumpira. Zakljueno je da treba udovoljiti zahtjevu proizvoaa krumpira, 150 litara nije dovoljno za njegovu proizvodnju, ta je koliina dovoljna tek do sadnje. Savjetodavna služba uskoro e napraviti nove izraune utroška goriva. Proizvoai krumpira hendikepirani su na još jedan nain, siju dugogodišnje sjeme, pa nemaju poticaj, a plaaju PDV, rekao je Dodlek. (J. Š.)

Za pšenicu Ministarstvo daje više nego što je potrebno? Za razliku od proizvodnje krumpira, u proizvodnji pšenice treba samo 136 litara goriva, izraunali su poljoprivrednici, najviše za oranje, sjetvu, kombajniranje i transport. Kako Ministarstvo poljoprivrede daje po hektaru 150 litara, to

rati e topole ine i mogunosti dugorone suradnje za koju su obje strane zainteresirane. Maria Gohn - Mauthner iskazala je zainteresiranost za poslovni ulazak na ovo podruje. - Ovo je velik, važan i ozbiljan projekt te mu tako treba i pristupiti. Opina Donji Vidovec i te kako je zainteresirana za realizaciju gradnje elektrane te e se u okviru svojih ingerencija maksimalno založiti za to, rekao je opinski naelnik Josip Grivec, i dodao kako su svjesni injenice da tu postoji niz poteškoa koje nisu u njihovoj nadležnosti te da sastanak treba shvatiti kao još jedan korak prema moguoj realizaciji vrlo važnog projekta za Donji Vidovec i cijeli kraj. (Alen Fuš)

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Franjo Dodlek: - Ne treba nam visoka cijena krumpira, ona samo donosi nevolje proizvoaima, ve jedna normalna cijena da svi možemo živjeti

NA OBITELJSKOM gospodarstvu Dodlek u Belici predstavljen ureaj za posipavanje krumpira inovatora Damira Bašeka

arape otišle u mirovinu Na obiteljskom gospodarstvu Dodlek u Belici predstavljen je u srijedu ureaj za posipavanje zaštitnog sredstva protiv klijavosti krumpira. Rije je o inovaciji Damira Bašeka iz Ivanovca, koji je pukim sluajem postao inovator ureaja za posipavanje krumpira. Naime, Damir Bašek je za obiteljsku kuu Dodlekovih u Belici, u ulici Kralja Tomislava 25, izraivao namještaj po mjeri te u razgovoru s domainom Franjom Dodlekom saznao da ima problem s posipavanjem krumpira sredstvom protiv klijavosti. Obitelj Dodlek spada u najvee proizvoae krumpira u Belici, rije je o stotinama tona. Tehnološki postupak posipavanja krumpira zahtijevao je dva radnika koji su na traci runo posipavali krumpir, što je rezultiralo neravnomjernim posipavanjem s veim utroškom sredstava.

Za inovaciju bilo potrebno manje od tri tjedna Inovatoru Damiru Bašeku trebalo je manje od tri tjedna da osmisli jednostavni ureaj za posipavanje krumpira pomou sita. Sjetio se kako je nekad njegova baka pomou sita prosijavala žito i brašno, a ideja je potom došla sama od sebe. Izradio je nekoliko ureaja, te prototip, a jedan od ureaja bio je na pokusnom radu godinu dana kod obitelji Dodlek i pokazao se veoma uspješnim. Ureaj ima tri sita te posipava krumpir na traci

Damir Bašek kraj ureaja za posipavanje, koji je ve montiran na pokretnu traku i u funkciji na gospodarstvu Dodlek

ravnomjerno, uz manji utrošak sredstava, a smanjena je i potreba za jednim radnikom. Jednostavan ureaj isplati se ve za jednu godinu, a nije ni skup, izrada stoji oko 5.000 kuna. Za pokretanje ureaja iskoristio je mali elektromotor za pokretanje brisaa u automobilima i vozilima, a može se pokretati i na drugi nain. Zanimljivo je da se Damir Bašek prije nije bavio inovacijom, barem nije zaštiivao svoje patente, a ovo mu je prva inovacija koja je zaštiena. Po struci je modelar drvodjelac, godinama je izraivao namještaj po mjeri. Sada je u mirovini i ve ima nekoliko ideja za nove inovacije. Damir Bašek želi svoj ureaj za posipavanje krumpira ponuditi tržištu, odnosno ve-

Prije je posipavanje krumpira bilo mukotrpno Franjo Dodlek o ureaju kaže: - Na ideju o izradi ureaja došli smo sasvim spontano kroz razgovor. Potužio sam se Damiru da smo sve druge poslove oko krumpira modernizirali, no ne i posipavanje krumpira, na što je on rekao da može osmisliti ureaj za posipavanje koji nee biti ni složen ni skup. I jednog dana donio je ureaj koji smo montirali na traku za krumpir. Uvjerio sam se da je rije o dobroj i korisnoj inovaciji, ureaj posipava ravnomjerno i troši se manje sredstava, te zamjenjuje jednog radnika. Samo posipavanje krumpira prije je bilo mukotrpno, uvijek je to trebalo posebno organizirati. (JŠ)

im proizvoaima krumpira u Hrvatskoj, a ima interesa da se ureaj plasira i u druge zemlje. (J.Š.)

Damir Bašek: - Sjetio sam se kako je nekad moja baka prosijavala žito i ideja je došla sama od sebe

OPINA KOTORIBA

OPINA Podturen

Postavljeni propusti kod Mostiaka

Bez graevinske dozvole nema gradnje u Lonarevu

U Kotoribi na lokaciji od bivše deponije smea prema nasipu rijeke Mure kod mjesta koje mještani nazivaju Mostiek obavljaju se radovi na postavljanju propusta za kanal koji dolazi iz tzv. Krke. Postavljanje propusta bilo je neophodno jer se voda iz kanala razlijevala po okolnom zemljištu, pa je to podruje esto bilo pod vodom. Ovime e se stvoriti nesmetan i brži protok vode. Radove financiraju Hrvatske vode, a izvodi ih Hidrotehnika.

Velik interes za zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta U kotoripskoj vijenici održano je javno otvaranje

ponuda koje su pristigle za zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta na podruju opine. Višestranako povjerenstvo u sastavu Željko Šebestjan (HSS), Stjepan Jarni (HSU), Branko Malek (HSDS), Stanko Vugrini (HSS) i Dragutin Doleni (SDP) konstatiralo je da su na objavljeni natjeaj pristigle 32 ponude. Povjerenstvo e izraditi tabelu prema odreenim kriterijima natjeaja koju e poslati na suglasnost Ministarstvu poljoprivrede. Konanu odluku o zakupcima donosi Opinsko vijee. U zakup na 20 godina ide 172 hektara, u dugotrajni zakup na 50 godina ponueno je 308 ha, dok je opina za svoje potrebe ostavila 36 hektara. (a)

Završen je javni uvid u detaljan plan ureenja (DPU) izdvojenoga graevinskog podruja naselja Podturen - romskog naselja Lonarevo. Na javnom uvidu izneseno je nekoliko prijedloga koji su prihvaeni i ukomponirani u konani DPU, koji postaje važei za budue investitore u izgradnju stambenih i drugih objekata. U praksi to znai da se u Lonarevu ubudue nee moi graditi bez valjane graevinske dozvole te plaanja komunalnog doprinosa i drugih pristojbi. Do sada izgraene kue i objekti legalizirani su u postojeim dimenzijama. Opinski naelnik Josip Lepen kaže da su ciljevi donošenja izmjena i dopuna te javna rasprava i javni uvid DPU-a konano sreivanje stanja u Lon-

Od sada vei red u gradnji romskih kua arevu, ime se u pravima i obvezama žitelji Lonareva, uglavnom Romi, izjednauju s graanima u svim opinskim naseljima. Jednako tako završen je rok za predaju zamolbi za studentske stipendije za akademsku 2010./2011. godinu. Zaprimljene zamolbe razmotrit e Povjerenstvo za do-

djelu stipendija, utvrditi njihovu ispravnost (zadovoljenje kriterija), te e odluku dostaviti opinskom naelniku, nakon ega e kandidati biti obaviješteni o rezultatima natjeaja. Studentske stipendije dodjeljuju se za redovne i izvanredne studente u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. (S. Mesari)


12

Kroz Međimurje

STRUNI kolegij Grada Mursko Središe

“Lijepom našom“ krajem ožujka u sportskoj dvorani Branko Uvodi, urednik jedne od najboljih i najpopularnijih emisija HRT-a “Lijepom našom“, dostavio je gradonaelniku Josipu Dobraniu pismo namjere za snimanje te emisije u Murskom Središu 23. i 24. ožujka ove godine. Od Uvodia je Dobrani zatražio ugovor i definiranje prava i obveza, nakon ega e najvjerojatnije i prihvatiti snimanje emisije koja se gleda diljem svijeta.

Otkupljuje se kolekcija starih fotografija Od filatelista i kolekcionara Smaila Husadžia Grad e otkupiti kolekciju starih originalnih otografija Murskog Središa, za samo tri tisue kuna. Radi se o 92 stare otografije, 1 dokumentu, 4 stare razglednice, 26 novijih otografija te 8 novih razglednica. Grad e župnom pjevakom zboru podmiriti troškove prijevoza na gostovanje u ilipe u rujnu ove godine, ali ne želi sufinancirati seminar za turistike vodie koji e provesti Meimursko veleuilište akovec. Gradonaelnik poslove zimske službe - išenja cesta s kolnika povjerava Branku Žgancu iz Murskog Središa, a plaanja komunalnog doprinosa oslobaa Javnu ustanovu za upravljanje zaštienim prirodnim vrijednostima u Meimurskoj županiji. (S. Mesari)

U selnikoj školi uenici su vrlo esto i na društvenim mrežama, a najpopularniji je Facebook

OSNOVNA škola Selnica

Anketa o Internetu Osnovna škola Selnica provela je anketu o medijima, kojoj je cilj doznati kolika je prisutnost uenika, ali i ostale populacije, na pojedinim medijima. Oko 40 posto anketiranih uenika na Internetu provodi manje od jednog sata, a 30 posto uenika Internet koristi više od jednog sata dnevno. Najposjeenije su stranice s glazbom te društvene mreže (uglavnom Facebook), više od 50 posto uenika igra razne igrice, a njih ak 22 posto igrice igra s nepoznatim osobama. Oko 17 posto uenika najmanje se jednom neugodno osjealo boravei na Internetu. Zanimljivo, ak 68 posto uenika smatra da bi slobodno vrijeme mogli korisnije potrošiti za nešto drugo umjesto za kompjutorom. U anketi je sudjelovalo 127 uenika. (sm)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

25. sijenja 2011.

OPINA NEDELIŠE u ovoj godini kree u realizaciju nekoliko investicija

Najavljena izgradnja sportsko - r objekta s nogometnim igralištem - Najvea investicija i ove godine bit e nastavak izgradnje kanalizacije, tako da e se deset milijuna kuna državnih sredstava utrošiti u prvu fazu iste u etiri opinska mjesta I najvea meimurska opina, Nedeliše, jedna je od jedinica lokalne samouprave u Meimurju iji elnici unato krizi i u ovoj godini najavljuju vee investicije. Naelnik Mladen Horvat ponajprije izdvaja nastavak izgradnje kanalizacijskog sustava, odnosno prvu azu u Pušinama, Gornjem Hrašanu, Dunjkovcu i Pretetincu. Novac za to osigurale su Hrvatske vode, odlukom Vlade. Ukupna vrijednost investicije je 50,000.000 kuna, a ove se godine planira utrošiti petina spomenutog iznosa. Radovi bi trebali poeti krajem mjeseca svibnja, a odvijali bi se kroz idue tri do etiri godine.

Ovih dana natjeaj za izgradnju novog SRC-a Planira se i izgradnja sportsko - rekreacijskog centra na podruju gdje se ve nalaze Sportsko - gimnastiki centar “Aton“ i dvorana MESAP-a. -

Poduzetnici u opini ne posustaju ni u krizi Govorei o stanju gospodarst va na podruju opine Nedeliše, naelnik napominje kako je ono, kao i u itavoj državi, u krizi, “ne stoji dobro”, no unato svemu u prošloj je godini povean izvoz. - Kako se u krizi stvaraju i nove prilike te ona predstavlja izazov, opina, kao ni naši poduzetnici, ne posustaje. Mislim da oni koji su “preživjeli”, a veina ih je takvih, kree u dobrom pravcu i da e ova godina ili 2012. ili godina ve predstavljati poetak izlaska iz krize. To e u mnogome olakšati unkcioniranje i lokalne samouprave i poduzetnika. inimo sve da ne stanemo sada, da

ne padnemo u depresiju, ve obrnuto, intenzivno se radi i mislim da emo uspjeti. Najvea smo opina, no, iako odmah nakon Grada akovca imamo najvei proraun (25,500.000 kuna), nismo najbogatija opina, neke se proporcije smanjuju. Nezaposlenost gledam kroz izvorni prihod prorauna, odnosno porez na osobni dohodak. U prošloj godini bilježimo pad tog prihoda otprilike od tri do pet posto, što pokazuje da nezaposlenost na našem podruju nije tako drastino poveana. Ako tako ostane do kraja krize, možemo biti zadovoljni, zakljuuje Horvat. (vk)

NK Nedeliše tijekom ove godine konano bi trebao dobiti uvjete za “povratak kui“ i atmosferu kao nekad na starom igralištu

NOVA turistiko - kulturološka atrakcija

Svetomartinski krampusi osvaja Hrvatsku i Europu Opina Sveti Martin na Muri, koja je u Hrvatskoj i Europi prepoznata kao ponajbolja turistiko - kulturološka destinacija, dobiva novu udrugu koja e Sveti Martin na Muri i Hrvatsku Europi i svijetu predstaviti u drugom - povijesnom obliku ili sadržaju. Rije je o Svetomartinskim krampusima, udruzi koja je u Svetom Martinu na Muri osnovana 2010. godine, ali snažniji iskorak u javnost doživjet e ove go-

dine. Znaajniji nastup mogao bi se dogoditi u akovcu, na danima Meimurskog ašnika 5. i 6. ožujka ove godine. Pojedinosti o udruzi iznosi Goran Peri, lan udruge zadužen za promociju u javnosti javnosti. - Udrugu smo osnovali s ciljem promicanja i promocije tradicionalnog obilježavanja dana Svetog Nikole, predstavljanja tradicionalne maske i nošnje Svetomartinskog krampusa te promicanja i predstavljanja


25. sijenja 2011.

rekreacijskog m i objektom!

Gotova je projektno - tehnika dokumentacija, izdane su graevinske dozvole i ovih dana bit e raspisan natjeaj za izvoae radova. Pretpostavljamo da e nam za odabir trebati oko mjesec dana. Gradit e se prilazne ceste i inrastruktura, HEP e maknuti dalekovod i izgraditi novu traostanicu. Drugi dio je sama izgradnja sportskog objekta i nogometnog igrališta, što je Nedeliše izgubilo izgradnjom Atona. Pretpostavljamo da objekt može biti gotov ove godine, a investiciju bi otplaivali kroz etiri godine, što emo pokušati dogovoriti s izvoaem radova, naglašava Horvat. U Nedelišu se kraju privodi i rekonstrukcija glavne ulice kroz mjesto – Ulice maršala Tita. - Ove godine to e biti gotovo i plaeno. Osamdeset posto investicije vrijedne 1,560.000 kuna financira Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a ostatak Opina. Za oko 1,500.000 kuna radova ve su realizirali Meimurje plin, Elektra akovec i Meimurske vode. Obnovili su vodove i ta se ulica ne bi trebala više 'dirati' sljedeih dvadeset ili trideset godina. Uz to, ove e godine u Nedeli-

Opinski proraun od 25,5 milijuna kuna najvei meu svima u lokalnoj samoupravi u Meimurju, osim Grada akovca

aju

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

kulture opine Sveti Martin na Muri. O vog t renut k a udruga ima dvanaest lanova, svaki lan udruge ujedno je i krampus, a svi su mladii iz njihove opine. Svetomartinski krampusi posebni su po tome što su jedni od rijetkih s originalnom idejom, a ujedno su i prva organizacija krampusa u Hrvatskoj, te je samim osnivanjem udruge nastao velik interes mještana, pogotovo djece i mladih.

Ostvarili meunarodnu suradnju - Krampusi imaju drvene maske ukrašene životinjskim rogovima i grivom, a njihova odijela sašivena su od kože razliitih životinja. Maske uglavnom rade sami, a oko nekih dijelova pomažu im razni umjetnici i majstori, pa tako izrada maske i odijela traje mjesec dana.

šu biti otvorene tri nove ulice, za koje su takoer izdane graevinske dozvole. Prva, Ulica Ognjena Price, kree u realizaciju ve kroz mjesec dana.

Ureenje velike gospodarske zone Horvat istie i projekt ureenja najvee poduzetnike zone na podruju opine. - To je Gospodarska zona Goriica. Ovih je dana pri kraju postupak prema kojem e država Opini ustupiti 17 hektara zemljišta. Uslijedit e inrastrukturno opremanje zone, da bi zatim mogli dovesti 2 ili 3 stabilna, vea gospodarska subjekta. Naravno, raunamo na proizvodnju. Sve bi to stabiliziralo naš proraun, a u konanici bi se u zoni zaposlilo izmeu 500 i 800 radnika. Uz nekoliko veih investicija u koje ulazi sama, odnosno uz pomo državnih i drugih izvora financiranja, opina Nedeliše tijekom ove godine planira i realizaciju nekoliko projekata po modelu javno - privatnog partnerstva. To su ponajprije, prema rijeima naelnika Horvata, izgradnja doma za starije i nemone osobe te teniskih terena. Ve se razgovaralo sa zainteresiranim potencijalnim ulagaima, a uskoro e, istie Horvat, biti raspisan natjeaj za iskazivanje interesa. Radilo bi se po modelu slinom onom po kakvom je izgraen Sportsko - gimnastiki centar "Aton" – Opina bi besplatno ustupila zemljište, dok bi privatni partner vlastitim novcem izgradio objekte te dobio koncesiju na etrdeset godina. (V. Kelkedi)

Kako je nastala ideja o krampusu? Manje - više svi mi od malena znamo za krampuse. Krampusi su uvijek plašili djecu, ali smo ipak jedva ekali svako novo Nikolinje. Tradicija s krampusima posljednjih je godina poela izumirati, te smo odluili sprijeiti nestanak još jedne tradicije koja, na žalost, odlazi u zaborav. Tražei nove ideje o krampusima, došli smo i u kontakt s nekoliko udruga iz Austrije, Slovenije i Italije, s kojima i suraujemo, a najvea suradnja ostvarena je s Bauer Passom iz austrijskog Schladminga. Svetomartinski krampusi bili na dva 'krampus laua', kako to oni vole zvati u Schladmingu, i to 2009. i 2010., te su s preko tisuu drugih krampusa strašili i plašili na legendarnom 'krampus lauu', ponosno iznosi Peri, te dodaje da su Svetomartinski krampusi izmeu raznih gostovanja u prosincu prošle godine organizirali i vlastiti "Krampuslau u Svetom Martinu na Muri", na kojem su sudjelovale grupe iz akovca i Žabnika, a za ovu zimu opet pripremaju nova iznenaenja. (Stjepan Mesari, oto: Zlatko Vrzan)

Poast poginulim kolegama minutom šutnje i sjeanja

ODRŽAN sabor dragovoljaca i veterana Domovinskog rata opine Štrigova

Branko Gregorini novi predsjednik, Mario Sever njegov zamjenik - Dosadašnji predsjednik Zlatan Žižek prozvao je sve hrvatske vlade jer ne znaju zaštititi progon branitelja, te tako sauvati dostojanstvo i ast RH Tajnim glasovanjem šezdesetak štrigovskih branitelja i veterana Domovinskog rata na izvještajno - izbornom saboru ogranka, održanom u Štrigovi, za predsjednika je izabralo Branka Gregorinia, a za dopredsjednika Marija Severa. Na listiima su bila ispisana imena i prezimena tri kandidata, a predsjednik je onaj koji je dobio najviše glasova. Trei kandidat bio je Branko Krznar. Izabran je novi Središnji odbor ogranka, novi tajnik (Dušan Lamot), novi blagajnik (August Šavniar) te novi trolani Nadzorni odbor i Sud asti.

Danas Vukovarci, sutra svi mi ostali!? Dos ad a š nji dugo godišnji i vrlo uspješan predsjednik Zlatan Žižek podnio je izvješe o radu i aktivnostima ogranka, te se osvrnuo i na aktualno stanje vezano uz progone branitelja, prozvavši hrvatsku Vladu da ne zna sauvati ast i dostojanstvo Domovinskog rata i hrvatskih branitelja. - Danas, dvadesetak godina poslije dobivenog rata, branitelji gube bitku od onih koji su od rata najviše profitirali. Sve naše dosadašnje vlade nisu našle nain kako sauvati ast i dostojanstvo Republike Hrvatske, Domovinskog rata, kao i hrvatskih branitelja. Posljednjih dana svjedoci smo intenzivnih progona branitelja, naroito onih koji su bili prvi u obrani Hrvatske, u obrani Vukovara. Danas Vukovarci,

Novi predsjednik Branko Gregorini

sutra svi mi ostali. Mi danas s ovog mjesta upuujemo jasnu poruku svim državnim institucijama da neemo dozvoliti konstataciju da je braniti svoju Domovinu kazneno djelo, rekao je izmeu ostalog Zlatan Žižek, dosadašnji predsjednik štrigovskih branitelja. - Na saboru, koji je zapoeo pozdravom Domovini te odavanjem poasti poginulim hrvatskim braniteljima, promovirana je Himna štrigovskih branitelja koju su napisali Stjepan Makovec Pištek i Zlatan Žižek, a izveo ju je domai pjeva Manuel Lesar. Sabor su pozdravili opinski naelnik Stanislav Rebernik, Dragutin Pintari, lan Županijskog odbora lijeenih od PTSP-a, predstavnici udruga i klubova te gosti i prijatelji ratnih veterana iz Slovenije. (S. Mesari)


14

Poljodjelstvo

25. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MILORAD ŠUBI o dioksinu u jajima koji je uznemirio Europu i svijet

- Jednu glavicu bum kupil

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Nigdje nikoga, niti kupaca niti prodavaa Gotovo sablazno bilo je na akovekom sajmu i placu prošlu srijedu, jer niti je bilo prodavaa niti kupaca. Samo su robu dopremili oni "stalni" koje nikakvo vrijeme ne može sprijeiti u dolasku na svoje "radno mjesto" na sajmu i placu. Malobrojni prodavai rekli su da je loše vrijeme razlog malom broja kupaca, ali da je drugi i najvei što ljudi koji dolaze na sajam i plac nemaju novac. - Neke je gotovo sram kupiti pola kilograma salate ili krumpira, pa radije ne dou, kaže prodava na pla-

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - krumpir - luk - orasi - suhe šljive - jabuke - ešnjak - bijeli kupus - crveni kupus - jaja - vrhnje

2 kn/kg 6 kn/kg 45 kn/kg 15 kn 6 kn/kg 12 kn/kg 3 kn/kg 7 kn/kg 1,20 kn/kom 20 kn/boica

cu, koji je spreman vagnuti i nekoliko dekagrama mrkve i drugog povra, jer zna da je ljudima teško. (sm, zv)

RASPORED CIJEPLJENJA PASA Bioinstut d.o.o. obaviještava cijenjene klijente - držaoce pasa - da je zapoela akcija cijepljenja pasa prov bjesnoe. Psi se cijepe od kue do kue odnosno u veterinarskim ambulantama akovec, Mursko Središe, Gornji Mihaljevec. Cijepljenje se obavlja po slijedeem rasporedu:

27.01.2011. Miklavec,Križovec 28.01.2011. Nedeliše 29.01.2011. Nedeliše 31.01.2011. Peklenica 01.02.2011. Štrukovec, Žiškovec, Sljemenice 02.02.2011. Makovec, Knezovec Cijena cijepljenja pasa prov bjesnoe je 189,54 kn po psu odnosno 135,00 kn za one kojima su psi ve mikroipirani. S obzirom da smo dužni vodi mane podatke o svim psima molimo Vas da prilikom cijepljenja pripremite knjižicu psa i Vaš OIB broj. Cijepljenje se obavlja od 7.30 do 13.30 svaki dan, a za one koji su sprijeeni molimo da se javite u nadležnu veterinarsku ambulantu Bioinstuta d.o.o. radi dogovora o cijepljenju. Zahvaljumo Vam se na suradnji, Vaš Bioinstut d.o.o.

Meimurski peradari ne koriste štetnu smjesu s dioksinom - Peradari u Meimurju koriste stonu hranu koja, po izjavama nadležnih institucija, nije kontaminirana dioksinom Pojava dioksina u jajima u Njemakoj uznemirila je Europu i svijet. Na tržištu jaja i proizvoda koji sadrže jaja nastala je prava panika. Iz prodaje su povuene tisue tona hrane, mnoge peradarske farme u Njemakoj su zatvorene, a nesilice eutanazirane. Kakvo je stanje u meimurskim peradarnicima, odnosno koriste li dioksin naši peradari? Odgovor daje mr. sc. Milorad Šubi, dipl. ing. agr., voditelj Savjetodavne poljoprivredne službe u Meimurskoj županiji. - A fera u Njemakoj nastala je zbog korištenja nusproizvoda iz industrije bioenergenata u proizvodnji stone hrane, a koja se naknadno koristila na brojnim svinjogojskim i peradarskim farmama. Na taj nain dioksin dospijeva u namirnice animalnog porijekla s objekata gdje je korištena kontaminirana stona hrana (jaja, meso peradi, svinjetina). Znanstvenici koji prouavaju ostatke (rezidue) dioksina u kontaminiranim namirnicama obavijestili su javnost da njihova razina nije opasna za ljudsko zdravlje povremenim unosom. Posljedice bi mogle po ovjeka biti negativnije ako bi se duže vrijeme (nekoliko mjeseci) redovito konzumirala hrana spravljena od neispravnih namirnica. Najvei je problem (afera) u tome što su ostaci dioksina u stonoj

hrani otkriveni ranije, ali se taj podatak namjerno zataškavao. Stoga se zbog zaštite potrošaa uz pojam sigurnosti hrane sve više provodi kontrola 'od polja do stola'.

Hrvatska ne uvozi hranu "optuženih" tvornica

- Hrvatski peradari ne koriste njemaku smjesu, kaže mr. sc. Milorad Šubi

Dioksin je opaki otrov Dioksini nastaju izgaranjem organskih tvari, organskih otpadaka pri spaljivanju otpada, ali i kao nusprodukt u kemijskim procesima u organskoj kemijskoj industriji. Dioksin uzrokuje rak i u ovjeka, a

UDRUGA VOARA, vinogradara i povrara Sveti Martin na Muri

Godišnja skupština i predavanje Izvršni odbor svetomartinskih udruženih poljoprivrednih proizvoaa donio je odluku o godišnjoj skupštini, koja e se održati u petak 28. sijenja u 18.30 sati u prostorijama KUU-a Sveti Martin u zgradi opinske uprave i pošte u Svetom Martinu na Muri. U sklopu skupštine mr. sc. Milorad Šubi, dipl. ing. agr.,

održat e predavanje o zaštiti vonjaka i voa. Posebno e Šubi govoriti o zaštiti šipona - moslavca, temama koje su vrlo zanimljive svetomartinskim vinogradarima, koji iz godine u godinu imaju sve kvalitetnije nasade i vino, pa zaslužuju da se i za njih održi predavanje. (sm)

najugroženija su neroena djeca i novoroenad. Kad dioksin ue u tijelo i okoliš, u njemu se zadržava vrlo dugo zbog sposobnosti otapanja u masti i vrlo visoke kemijske postojanosti. (sm)

- Hrvatske nadležne institucije (predstavnici Uprave za veterinarstvo pri MPRRRu, ravnatelj veterinarske inspekcije RH i predstavnici Agencije za hranu) zadnjih dana javno iznose informacije da opasnosti za hrvatske potrošae zbog mogue konzumacije hrane spravljene od namirnica kontaminiranih dioksinom (porijeklom iz Njemake) nema. Prema njihovim podacima, nismo uvozili neispravnu stonu hranu iz 'optuženih' tvornica. Naravno da u Meimurju imamo objekata koji se bave tržnim uzgojem peradi (kokoši nesilica) i svinjogojskih farmi. Ali isti koriste stonu hranu koja, po izjavama nadležnih institucija, nije kontaminirana dioksinom (naše mješanonice ne koriste nusproizvode drugih prerada u pripremi stone hrane, kao, primjerice, u Njemakoj), kaže magistar Šubi, te dodaje kako su Uprava za veterinarstvo i Agencija i inspektorat ti u ijoj je nadležnosti kontrola zdravstvene ispravnosti stone hrane i živežnih namirnica. (S. Mesari)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sa, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SREDIŠE:

Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.


25. sijenja 2011.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AGENCIJA za plaanja u poljoprivredi VAŠ VRT - Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja!

Aktivne kartice i za plavi dizel Kaktusi sukulenti - zima

Temeljem prava za 2011. godinu, aktivne su kartice za plavo gorivo (dizel) za 2011. godinu. Naime, Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podijelila je prava poljoprivrednim gospodarstvima za 2011. godinu, te poljoprivrednici to pravo mogu konzumirati (ostvariti) na svim benzinskim stanicama INA-e u Hrvatskoj. Dodijeljena prava odnose se samo na pravo temeljem prava na biljnu proizvodnju, a preostala

prava temeljem stoarske proizvodnje za 2011. godinu bit e naknadno pridružena. Jednako tako, prema Pravilniku o dopuni Pravilnika o primjeni Zakona o trošarinama, što se odnosi na plinsko ulje obojano plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi, koji nisu iskoristili odobreno pravo u 2010. godini mogu 50 posto od preostaloga neiskorištenog prava iskoristiti do kraja ove godine. (sm)

HRVATSKA gospodarska komora

Osnovano Udruženje vinarstva S ciljem brendiranja Hrvatske kao vinske zemlje, razvijanja internacionalne strategije, rasta i razvoja proizvodnje, tretmana vina kao strateškog proizvoda te pomoi sektoru pri prilagodbi zakonodavnom okviru i novim modelima financiranja u Europskoj uniji, pri Hrvatskoj gospodarskoj komori osnovano je Udruženje vinarstva Hrvatske. Za prvog je predsjednika izabran dr. sc. uro Horvat iz

Agrokor vina. Potpredsjednici su Ivica Matoševi iz kue Vina Matoševi, Ivan Ruži iz Kutjeca i Vlado Krauthaker iz kue Vina Karuthaker u Kutjevo. Predsjednik Horvat kaže kako e udruženje težište staviti na izvoz vrhunskih vina, uz odgovarajuu cijenu. Na osnivanju udruženja je bio i Zdravko Dvanajšak, predsjednik Hortus Croatiae Meimurje. (sm)

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

Prošli je utorak izgledalo da emo polako moi priama o vanjskim vrtnim biljkama prizivati proljee. Ali kalendar se ne da varati. Morat emo još malo ostati u sobama sa svojim sobnim biljkama. Pojam ‘kaktus’ se esto koristi kao opi pojam, ali bi bilo bolje ograniiti ga za biljke obitelji Cactaceae koje su sve, usput reeno, amerikog porijekla. Ostale biljke morali bismo nazivati ‘sukulenti’ što znai ‘ biljke pune soka ‘, što zapravo one i jesu. To su uglavnom bodljikave trajnice koje se odlino suprotstavljaju suši zahvaljujui sonom i mesnatom sastavnom tkivu. Naziv sukulent odnosi se na svaku biljku sonog tkiva stabljike i liša, a esto i korijena, koje zadržava vlagu i omoguuje biljci normalan razvoj u razdobljima sušnog vremena. Usprkos svom izgledu biljnog ježa iji oštri ukras nije nimalo privlaan, kaktus ipak ima gotovo neodoljivu mo zavoenja. Kao sve što ima okus zabranjenog voa, tako i ovo grubo stvorenje potie našu znatiželju. Zbog kojih je razloga Priroda ukrasila ovo debeljuškasto i esto nezgrapno tijelo ovako opasnim oklopom ? Objašnjenje je jednostavno : okrugla silueta nudi najmanju vanjsku površinu, znai rije je o geometriji, a bodlje? One su tu da odagnaju malodušne. Veina kaktusa živi u suhim i pustinjskim podrujima gdje se može preživjeti ako se pronae i sauva voda. Ako je kaktus debeo, ispupen, trbušast, to je zato da ponudi i najmanju površinu jarkim sunevim zrakama koje se žele doepati njegovih dragocjenih zaliha vode. Opasne bodlje predstavljaju logian razvoj liša kako bi se smanjila površina kontakta s neprijateljskom sredinom i istovremeno stvarno uinkovit oklop za izbjegavanje apetita biljojeda koji u tim podrujima imaju malo toga za jesti.

Što se tie zemlje za kaktuse, smatra se da je najbolja ona koja se temelji na pijesku s dodatkom humusa i gline. Dakle: 1 dio ilovae, 1 dio pijeska, 1 dio lisnjae. Iako su kaktusi askete ipak ak i oni povremeno trebaju hranu. Gotove mješavine zemlje obino sadrže dosta hranjiva za razdoblje od 3-5 godina ovisno o iskorištavanju biljke tokom njenog rasta. Ali dohrana je uvijek dobro došla. Neka od umjetnih gnojiva dodaju se s vremena na vrijeme u vodu za zalijevanje. Važno je da se ne pretjera u koncentraciji gnojiva, pogotovo kod tek presaenih biljaka. Prekomjerno zalijevanje može dovesti do smanjenog rasta korijena. Kao posude za sadnju kaktusa naješe se upotrebljavaju glineni lonci i za poetnike imaju prednost, jer se zemlja u njima umjereno suši i tako postoji mala mogunost propadanja biljke od prevelike vlage. U plastinim loncima zemlja gubi vlagu samo na površini, tako da mnogo uzgajivaa koristi ovu vrstu lonaca. Oni su lagani, na njima se ne stvaraju alge radi glatke površine. Jedno od naješih pitanja kod kaktusa odnosi se na nain zalijevanja biljaka. Mišljenje, da su kaktusi biljke kojima nije potrebna voda, nije tono. Veina kaktusa preko zime živi u stadiju mirovanja, ukoliko ih malo ili uope ne zalijevamo. Uz nekoliko iznimaka veina e kaktusa preživjeti zimu ako im omoguimo temperaturu od 4-5 °C. Ali biljke u prostorijama s centralnim grijanjem traže vlagu, jer u protivnom dolazi do smežuranja stabljika i liša. Za zalijevanje je najbolja kišnica, no rijetko smo u mogunosti sakupiti dovoljne koliine. Da s ljubavlju njegujete svoje sobno bilje, žele Vam u IVI!

VETERINARSKI SAVJETI

Zbrinjavanje životinjskih leševa i nusproizvoda životinjskog podrijetla Životinjski leševi i nusproizvodi životinjskog podrijetla predstavljaju specifinu otpadnu animalnu tvar, pa ih zbog njihove specifinosti trebamo promatrati s higijenskog, epidemiološkog, ekološkog i ekonomskog aspekta. Na njih uvijek treba gledati kao na potencijalno opasan supstrat jer sadrže mnoštvo mikroorganizama od kojih su neki i uzronici (bolesti koje se prenose sa životinje na ljude i obratno). Neki od patogenih mikroorganizama mogu i sporulirati i na taj nain dugo preživjeti u lešinama i tlu, a domae životinje i ljudi ako dou s njima u kontakt mogu se zaraziti. Inektivni materijal iz lešina mogu raznositi razliite životinje, domae i divlje, a u prijenosu esto sudjeluju ptice, razni glodavci i kukcu. Na taj se nain mogu prenijeti razne bolesti kao npr. salmoneloza, bjesnoa, trihineloza, Q groznica i dr. esto smo svjedoci neodgovornog bacanja lešina i nusproizvoda životinj-

skog podrijetla u vodene tokove, uz cestu, u škrape i vrtae u kršu. Organska tvar, ovisno o temperaturi vlazi, razgrauje se na tom mjestu na razliite komponente uz otpuštanje smrdljivih plinova kao što su amonijak, sumporovodik, indol, merkaptan i dr. Osim što kontaminiraju zrak razgradni produkti kontaminiraju tlo i vodu, a u širenju kontaminacije važnu ulogu imaju i psi i make lutalice koji se esto hrane leševima i nusproizvodima te ih razvlae uokolo. Postupanje s životinjskim lešinama i nusproizvodima životinjskog podrijetla u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o veterinarstvu (NN 41/07) te Pravilnikom o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi (NN 87/09). Prema ovom Pravilniku nusproizvodi životinjskog podrijetla su životinjske lešine (uginule, mrtvoroene ili pobaene životinje kao i životinje ubijene u postupku sprjeava-

nja suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti) zatim organi i dijelovi trupa zaklanih životinja ocijenjeni neispravnim na osnovu rezultata veterinarskosanitarnih pregleda, sporedni nejestivi nusproizvodi klanja, rasjecanja i obrade, specifini rizini materijal kod goveda, ovaca i koza, otpadci iz valionica i dr. Svi proizvoai otpada životinjskog podrijetla (klaonice, objekti za rasjecanje, obradu i preradu mesa, ribe, rakova, jaja i dr.) dužni su sakupljati nusproizvode životinjskog podrijetla te ih ovisno o vrsti razvrstavati u tri kategorije u posebno oznaene kontejnere. Sakuplja nusproizvoda životinjskog podrijetla dužan je zakljuiti ugovor sa svakim proizvoaem životinjskog otpada, osigurati preuzimanje i prijevoz otpada od sabirališta do objekta za toplinsku preradu te za preuzete koliine otpada izdati potvrdu. U objektu za toplinsku preradu-kafileriji životinjski se otpad

ovisno o kategoriji podvrgava odreenom temperaturnom režimu pod odreenim tlakom te se nakon prerade dobiju životinjski proteini (koštano brašno, mesno brašno, krvno brašno, riblje brašno) i životinjska mast. Jedini prihvatljiv nain zbrinjavanja nusproizvoda životinjskog podrijetla s ekološkog i epizootiološkog aspekta je utilizacijom u kafilerijama uz prethodno sakupljanje po županijama u privremena sabirališta. Dražen Kranjec, dr. vet. med.


16

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U organizaciji Županijske lige protiv raka akovec i Zavoda za javno zdravstvo Meimurske županije obilježen je Dan mimoza

GRADSKO DRUŠTVO Crvenog križa akovec

Podijeljeno tisuu paketa socijalno ugroženima Krajem prošle i poetkom nove 2011. godine Gradsko društvo Crvenog kri��a akovec nije zaboravilo osobe kojima je pomo najpotrebnija. Djelatnici i aktivisti GDCK-a akovec podijelili su tisuu paketa socijalno ugroženim osobama diljem Meimurja. Prije podjele te je pakete trebalo spakirati, a pomogli su Marija Belovi, Dijana Premuš, Mirko Petek, Zdenka Vukeli, Ljiljana Vidovi, ura Juriša-

ga, Ksenija Košak i Darinka Hajdarovi, lanovi udruge “Meimurski samci“, koji se uvijek rado odazovu na naš poziv. Osim paketa, podijeljeno je puno odjevnih predmeta i igraaka potrebitima. Treba spomenuti da su paketi dobiveni od Hrvatskoga Crvenog križa kupljeni novcem prikupljenim u akciji "Solidarnost na djelu", a odjeu i igrake djelatnici GDCK-a prikupili su od graana, takoer u akciji "Solidarnost na djelu".

Osim prehrambenih paketa, potrebitima su podijeljeni i odjevni predmeti te igrake

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 25. sijenja Obraenje sv. Pavla srijeda, 26. sijenja Timotej, Bogoljub etvrtak, 27. sijenja Angela Merici, Anelka petak, 28. sijenja Toma Akvinski, Tomislav

subota, 29. sijenja Zdeslav, Valerije, Tvrtko nedjelja, 30. sijenja Martina, Gordana, Tina ponedjeljak, 31. sijenja Ivan Bosco, Vanja

25. sijenja 2011.

OBILJEŽEN etvrti Hrvatski dan mimoza, posveen prevenciji raka vrata maternice

U našoj županiji prosjeno osam novooboljelih žena godišnje - Rak vrata maternice sedmo je naješe sijelo raka meu ženama, meutim, ako pogledamo dobne skupine, onda je to sijelo raka drugo sijelo u dobi žena od 30 do 49 godina, kazala je dr. med. Renata Kutnjak - Kiš povodom obilježavanja etvrtoga Hrvatskog dana mimoza u organizaciji Županijske lige protiv raka akovec i Zavoda za javno zdravstvo Meimurske županije, povodom kojeg su se prošlu subotu na Trgu Republike u akovcu prodavale granice mimoza, dijelili edukativni materijali te davali savjeti o sprjeavanju raka vrata maternice. U Hrvatskoj se ove godine po etvrti put obilježava Dan mimoza koji je posveen ranom otkrivanju raka vrata maternice. Prema rijeima dr. med. Kutnjak – Kiš, godišnje u Hrvatskoj od tog sijela raka oboli 360 žena, dok je u Meimurskoj županiji prosjeno 8 novooboljelih žena godišnje. - U 2009. godini u Hrvatskoj od raka vrata maternice umrlo je 114 žena, od kojih su 4 bile iz Meimurske županije. Možda se to nekome može initi malo, meutim, s obzirom

Povodom Hrvatskog dana mimoza prodavale su se granice mimoza, dijelili edukativni materijali te davali savjeti o sprjeavanju raka vrata maternice

Kupnjom monitora dio prihoda u humanitarne svrhe Maximus servis d.o.o. povodom svojeg roendana i želje za doprinosom u humanitarnim akcijama, uz suradnju sa Županijskom ligom protiv raka akovec, provodi akcijsku prodaju, odnosno zamjenu starih i neispravnih LCD i CRT monitora za nove LCD ili LED monitore po promotivnim cijenama.

Ovom akcijom postigli bi ekološko zbrinjavanje starih monitora, a dio prodajne marže namijenjen je u humanitarne svrhe, tj. radu Županijske lige protiv raka, koja e ta sredstva iskoristiti u akcijama kojima je cilj osvješivanje javnosti o važnosti prevencije karcinoma.

na to da postoji vrlo dobra i pristupana metoda ranog otkrivanja ovog sijela raka, možemo rei da je to neprihvatljiva situacija. Svima je dobro poznat PAPA test, obrisak vrata maternice, koji se uzima prilikom ginekološkog pregleda, a koji može otkriti rak u vrlo ranoj fazi, kada je mogue potpuno izljeenje, dodaje dr. med. Renata Kutnjak - Kiš iz Zavoda za javno zdravstvo Meimurske županije. Akcije kao što je ova, prema njezinim rijeima, imaju za cilj da se potakne i ponovno podsjeti žene na važnost odlaska na redovite ginekološke preglede, kako bi se na vrijeme otkrio rak vrata maternice. - Naravno, moramo naglasiti da je vrlo važno, osobito kod mladih, odgovorno spolno ponašanje, kojim se može sprijeiti i pojava predstadija raka vrata maternice i raka vrata maternice, jer znamo da je vrlo est uzrok nastanka ovog sijela raka infekcija humanim papiloma virusom. Ono za što se takoer zalažemo u ovakvim akcijama jest da pojasnimo da postoji mogunost cijepljenja, kojim se takoer može zaštititi mlade djevojke od ovog sijela raka. (hz)

U BELICI proslavljene dvije obljetnice braka

Veroniku je Laci upoznao na ehari Kak da je fera bilo ... - Mi beliki deki ženili smo se s domaimi pucami, nesmo ih dali drugima, a i one su si zbirale med domaima svoje budue muževe, kaže Ladislav Sever, koji je prošli vikend proslavio 50 godina braka sa svojom suprugom Veronikom. Kaže dobro držei Ladislav da je cijeli život radio na poljo-

privredi i usput na zidariji, a supruga je uz rad u polju skrbila o djeci. Veli da je u zajednikom životu bilo lijepih i manje lijepih trenutaka, ali da u životu ne bi ništa mijenjao. - S Veronikom sam sretan, imamo dvoje djece, kerku Vesnu i sina Željka, koji su nam podarili tri unuka i dvije unuke, a imamo i dvije

praunuice, zadovoljno i ponosno veli Ladislav, pozvavši nas na 60. obljetnicu braka, što s velikim zadovoljstvom prihvaamo. Prije zajednikog slavlja "zlatni Ladislav i Veronika" s djecom i rodbinom bili su na svetoj misi u belikoj župnoj crkvi. (S. Mesari, Z. Vrzan)

Šezdeset godina braka proslavili su Ivan i Marija Dodlek, koji su se upoznali na seoskoj lupari, potom oženili i u sretnom braku doživjeli lijepe godine. - Kak da je bilo juer, tak je u as prošlo, kažu slavljenici o 1950. godini kada su sklopi-

li brak. U slozi i skrbi proveli su zajedniki život. Ivan je 38 godina radio kao zidar u Sloveniji, a Marija je kod kue brinula o imanju i djeci. Ljubav je okrunjena djecom Josipom, Dragutinom i Slavicom, koji su im podarili sedam unuka. Unuci pak su japicu i mamicu

obradovali s etvero praunuka. U belikoj župnoj crkvi za slavljenike je svetu misu služio veleasni Stjepan Šoštari, a veselje je održano u Fortuni u Maloj Subotici, gdje se Ivan i Marija ni u emu nisu predali pred mlaima. (S. Mesari, Z. Vrzan)


za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

Svijet pria • Svijet pria

Piše: Žarko Skok

Zaljubljeni medo i mala nezgoda

Nogometaši OŠ M. Središe i OŠ Sveti Martin na Muri kao najbolji na kvalifikacijama u M. Središu Poela se natjecanja i smotre uenika osnovnih škola Meimurja. U tijeku su školska natjecanja iz povijesti, geografije, fizike, kemije, poznavanja hrvatskog jezika …Poela su i sportska natjecanja pa su tako u OŠ Mursko Središe odigrane kvalifikacije za Županijsko natjecanje u nogometu. Sudjelovale su ekipe iz pet meimurskih

osnovnih škola uz veliko bodrenje publike. Na kraju su domaini osvojili prvo mjesto ispred ekipe OŠ Sveti Martin na Muri i OŠ Svete Marije, dok je na etvrtom mjestu bila ekipa I. OŠ akovec i na petom OŠ Kuršanec. Ovaj tjedan je u znaku meuopinskih smotri LIDRANO 2011. susreta scenskih grupa te literata i

novinara. Domain smotre za gornji dio Meimurja je OŠ Mursko Središe gdje se smotra održava 27.1. s poetkom u 17 sati, a drugi dan je u Maloj Subotici za škole iz donjeg dijela Meimurja takoer s poetkom u 17 sati. Zabilježile i snimile: Monika Šolti i Elena Horvat

Svaštice • Svaštice • Svaštice Zašto je zemlja uope okrugla? Zašto je Zemlja uope okrugla? Zašto je baš morala postati kugla? Zašto nije mogla postati piramida? Onda bi imala kontinente od tvida. Zašto nije postala kocka? Ili jež da Mjesec bocka. Zašto nije u obliku stošca? Ili pravog glavonošca. Mogla je Zemlja postati kvadar, Onda bi svoj život snimala kadar po kadar. Mogla je nastati u obliku banane. Tada bi od dosade brojila dane. Irena Vuk PRELOG

Ljubav ini uda Ljubav je pomalo udna okusa, malo slatka, malo gorka. Kad sam zaljubljena popustim u uenju, zacrvenim se u licu, tražim jastuk za plakanje i koljena mi ponu klecati. Preko noi postajem drugaija.. Gledajui poklopljene kazaljke zidnog sata esto pomislim: - Netko misli na mene.“ Taj netko je djeak crne „kovrave kose koja mu ukrašava dugoljasto lice. Ima nježne, crne oi poput tamne noi, guste duge trepavice, a visok je i vitak. Kad pomislim na njega, srce mi zaigra sto na sat, obrazi mi zacrvene kao vatra. Nesigurna sam i treba

mi veliki korak hrabrosti prii mu i rei: - Sviaš mi se. - U strahu sam jer ne znam osjea li on išta prema meni. Smiješak, koji se pojavio na njegovom licu, daje mi potvrdan odgovor. Jedva ekam da ga sretnem da možemo izmjenjivati zaljubljene poglede, šetati parkom, priati o svemu i biti sigurna da i on mene voli. Mislim da pravu ljubav treba pronai i uvati jer ona je dar s neba. Tihana Bartoli, 7.r. OŠ DONJI KRALJEVEC

Bakina ljubaf Zgodilo se to jezero devetsto pedeset šestoga leta. Vremena su bila teška, za nekaj penez je trebalo uda delati. Bilo je to vreme dok ga još nej bilo mašini štere bi delale, nek se delalo z golimi rokami. V to vreme moja baka Rozina bila je puca v šesnajstimi leti. Bila je mloda, ajna i jako, jako verna. Mala je ostala bez oca i matere pak si je fletno morala kruha sama zaslužiti. Službo si je bilo najleži najti na ekonomiji. Tak si je i ona službo našla. Delalo se cele dneve, a negda i po noi. Moži su vu velikimi kotli kuhali šibu, a pucu su ju unda morale guliti, kaj bojo košoraši mogli plesti koše. Tam je ona janoga dneva spazila da ju jaden deko urt gledi. Biv je to fleten i veren deko šteri je isto tak ostav bez oca pak je morav sljužiti za amiliju. Ime mu je bilo Stjepan, ali su ga si zvali Pišta. Vidla je Rozina da se on urt mota koli i urt joj pomaže kad da bi stalno nekaj štev. Tak su oni z dneva

v den skupaj delali i jan drugomo pomagali kaj bi im ve zaslužili. Jano veer, pred kraj šihte rekev je Pišta Rozini kaj bi se štev nekaj ž njom spominati. Poekav ju je v kmici pri jojni hižiki i stiha ju pitav kaj na niši uv:-Bi ti Rozina štela biti moja, ja bi tebe rad ženiv!- Ona je porlenela i malo glavo pognula pak stiha i sramežljivo rekla:-Dugo si ve premišljovlem i mislim si da buš me ve jemput to pitav.Tak so oni taki skromne svate složili i v miru i veselju se oženili. Veselje je potli bilo još vekše dok so se rodili jihov sin i dve kerke. Živeli su skupa etrdeset let v dobru i zlu dok ih janoga dneva strašna smrt ne rastavila… Dajana Cirkveni MALA SUBOTICA

Do Žumberka i natrag Bio sam s mamom, tatom i bratom u Lukom. To je mjesto udaljeno oko 10 km od Zagreba. Tu žive baka Dragica, djed Pavle i stric Goran. Stric ima bernsko-planinskog psa. Ime mu je Snert. Ovakvi psi pogodni su za vuu saonica. Nadam se da e takav biti i Snert. Onda smo išli u Pribi. Posjetili smo groblje na kojem poivaju pradjed Jakob i prabaka Mila. Pomolili smo se i zapalili lampione. Isto smo uinili na groblju u Kostanjevcu za pradjeda Josipa i prabaku Barbaru. Kui smo se vratili pred veer sretni i zadovoljni. Ivan Skok, 2.r.

Poetkom jeseni, sve su male životinje jednog malenog luga bile posebno dobro raspoložene. Ve su se odavna dogovorili da e skupljati plodove kako bi što više imali za predstojeu zimu. – Treba misliti na mlade - svima je to bilo na umu dok su tražili što bolje i trajnije namirnice. Najvei problem im je bio odabrati pravi prostor za skladište. Morao je biti velik i prostran, a ujedno i dobro skriven. Svake su godine mijenjali mjesto kako mu ne bi u posjet došli nepozvani gosti - provalnici. Ove su godine našli baš idealno stanište pod stablom velikog hrasta: blizu potoia, dobro skriveno gustim lišem, a opet dovoljno veliko. – Danas sam ja dežurni! - važno je uskliknuo mali hrak Siki oekujui vrijedne sakupljae. Zaista, biti dežurni u skladištu i nije baš mala stvar. To su mogli biti samo oni najbolji i najpovjerljiviji, stoga je ponos malog hrka bio itekako razumljiv. Ali da je znao što e se uskoro dogoditi, bio bi manje ponosan a više oprezan. U kasno popodnevno vrijeme, njihovim je lugom prolazio mladi, simpatini medo Zundo. „Idem drumom, onda krenem šumom“ mrmljao je smiješnu pjesmicu, hodajui nemarno i nekako udno.

Ve se izdaleka vidjelo da se s njim nešto neobino dogodilo. – Sad u se malo odmoriti- pomislio je. Došao je do mjesta gdje je bilo skladište i svom se težinom izvalio pod veliki hrast. Jadni je hrak Siki jedva utekao i sauvao živu glavu a vrijedne su namirnice ostale zdrobljene, uništene, smrvljene. Male su životinje gledale to udno ponašanje dotad dragog prijatelja. Nisu mogli vjerovati. – Što radiš Zundo? - prvo se javi svraka Dunja s drveta. – Odmaram se, zar ne smijem? - odgovori medo, zbunjen što joj mora polagati raune. – Uništio si nam skladište - ree mu ježi Boc. – A mene si skoro zgnijeio! dodao je uvrijeeni hrak Siki. – Pa… neznam. Kako..? - pridizao se Zundo ništa ne razumjevši. Mali su mu prijatelji tada sve polako objašnjavali a on je postajao sve posramljeniji. – Zar si se zaljubio kad ne vidiš ništa oko sebe? - zapitala ga je mudra sova Hukica, a svi se uokolo potiho zasmijulje. – Pa ne… ja… zapravo, da - prizna konano dobri medo. – A koja je to? - pitala ga je znatiželjno svraka. Zundo odlui sve priznati. Nakon svega, bar im je to bio dužan. – Ona Mikica koja živi kod jezera- ree gledajui prijatelje. Odjednom su svi zaboravili maloprijašnju nezgodu. Znali su da njihov Zundo to ne bi uinio iz zloe. – Sve u vam ja to nadoknaditiobea mladi medo i naglo krene u potragu za namirnicama. Uporno je donosio plodove tako da je uskoro bilo za dvije zime. Sad je stvarno dosta Zundo poruio mu je Siki – ostat e još i za tvoju svadbu. – Na to i raunam - nasmije se medo i brzo krene dalje.

Jeste li znali 1. Kraljevi u igraim kartama predstavljaju 4 velika kralja u povijesti: PIK - Kralj David TREF - Aleksandar Veliki SRCE - Richard Lavljeg Srca KARO - Julije Cezar 2. Kad u nekom parku vidite kip konjanika, ako konj ima obje noge u zraku, to znai da je osoba na konju poginula u ratu. Ako je samo jedna konjska noga u zraku, to znai da je osoba umrla od ozljeda dobivenih u ratu, ali ne odmah na ratištu. Ako su sve etiri noge na tlu, znai da osoba umrla prirodnom smru. 3. Što imaju zajedniko prsluk za zaštitu od metaka, laser printer i brisai na automobilu? Izumile su ih žene. 4. Koja namirnica se ne kvari? MED. 5. U Babilonu, prije 4000 godina je bio obiaj da otac djevojke koja se udala itav mjesec poslije vjenanja, mora dati zetu „mead“ (pivo na bazi meda) koliko ovaj može popiti. Kako je kalendar bio vezan uz mjeseeve cikluse taj period su još zvali i mjesec „meada“. Tako je nastao današnji naziv„medeni mjesec“. Priredila: Lea Nova ŠENKOVEC


18

Novi Şivot se rađa

25. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OSNOVNA Ĺ KOLA dr. Ivana Novaka Macinec

ISSA certifikat izvrsnosti uiteljici Vesni Perho Davor (27) i Jasmina (22) Kordiť iz Železne Gore dobili su Sebastiana, roenog 16. sijenja u 9 sati.

Robert (35) i Maja (30) Mezga iz Trnovca dobili su Emu, roenu 16. sijenja u 15.20 sati. Po seku je doĹĄla i Lana (3).

U iteljici 4. razreda Osnovne ĹĄkole dr. Ivana Novaka u Macincu Vesni Perho dodijeljen je ISSA certifikat izvrsnosti, koji meunarodna organizacija International Step by Step Association dodjeljuje za visoku kvalitetu pouavanja usmjerenog na dijete. Uiteljica Vesna Perho u rujnu 2010. godine prijavila se za ISSA certifikat izvrsnosti. Nakon toga obavljen je struni uvid u njezin rad, koji je procijenjen izvrsnim ocjenama u svih sedam podruja

Kvalitetno pouavanje usmjereno je na djecu u macinekoj ĹĄkoli

rada uitelja koja se procjenjuju ISSA pedagoĹĄkim standardima: Interakcije, Obitelj i zajednica, Inkluzija, razliitosti i demokratske vrijednosti, Praenje, procjenjivanje i planiranje, Strategije pouavanja, OkruĹženje za uenje, Proesionalni razvoj. Komisija Pukoga otvorenog uiliĹĄta “Korak po korak“ donijela je 9. prosinca 2010. odluku o dodjeli ISSA certifikata izvrsnosti Vesni Perho. Sveana dodjela odrĹžat e se u Zagrebu tijekom 2011. godine.

SAMO DOBRE VIJESTI

Hvale vrijedna akcija uenika OĹ  dr. Ivana Novaka Macinec Robert (26) i Nikolina (26) Srpak iz Belice dobili su Robertu, roenu 14. sijenja u 13.20 sati.

Drago (37) i Sanja (29) Kerman iz Prekope dobili su Tijaru, roenu 18. sijenja u 9.05 sati. Kod kue je seku doekala Samanta (8).

Svi zajedno za pomo vrĹĄnjacima u Metkoviu, iji su domovi stradali u nedavnoj poplavi

Uenici 8. razreda OĹ  dr. Ivana Novaka Macinec, koji su proĹĄlo ljeto, prilikom maturalnog putovanja u Zaostrog, posjetili neretvanski kraj (drevnu Naronu, mjesta Vid i Momii te grad Metkovi),

uinili su hvale vrijedno djelo. Zajedno s uenicima 6. a razreda, ija razrednica potjee iz neretvanskih krajeva, tijekom zimskih praznika prikupljali su ĹĄkolski pribor za svoje vrĹĄnjake iz OĹ  don Mihovila

       

Pavlinovia u Metkoviu, iji su domovi stradali u nedavnoj poplavi. Paket ĹĄkolskog pribora poslan je u dogovoru s tamoĹĄnjom uiteljicom engleskog jezika Anom Ĺ utalo, koja e koordini-

rati akciju u Metkoviu. Uenici e i dalje sudjelovati u slinim akcijama jer – dobro je initi dobro. Koordinatorica ove akcije je uiteljica Lidija Branilovi iz OŠ dr. Ivana Novaka Macinec.


“Ja u ljubav vjerujem” 11. veljae uz Parni valjak Veliki koncert Parnog valjka 11. veljae u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin najavio je zajedno s kolegama iz benda Aki Rahimovski. Pjeva i zaštitni znak Valjka u razgovoru za Meimurske novine osvrnuo se na respektabilnih 35 godina, koliko je iza benda, ali je pogledao malo i u budunost – na spektakularni koncert koji pripremaju za blagdan zaljubljenih i novi studijski album koji se išekuje sa sve veim nestrpljenjem. Više proitajte na str. 5 našeg priloga MEDIA. (foto: Z.Vrzan)

KULTURA

Veseli Meimurci ve su godinama “ambasadori” tradicije folklora i baštine “No Muzeja” u petak 28. sijenja SCENA

Intervju s Akijem Rahimovskim povodom koncerta Parnog valjka 11. veljae u Varaždinu Edita Gorski iz akovca uspješna u plesnom svijetu LIFESTYLE

Kako obojiti kosu u 2011. godini? Moda u poslovnom svijetu MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu “Zla kua” autorice Agathe Christie


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

25. sijenja 2011.

Kultura STIGLI NOVI KATALOZI KARNEVALI & VALENTINOVO!!! VALENTINOVO U OPATIJI! HOTEL ASTORIA 4* 2 noi po osobi ve od 795 kn HOTEL BRISTOL 4* 2 noi po osobi ve od 995 kn HOTEL OPATIJA 2* 2 noi po osobi ve od 495 kn

KARNEVAL U RIJECI

SRIJEDA, 26. sijenja, 19.30 sati

ETVRTAK, 27. sijenja, 19 sati, Centar za kulturu a

Upisi u Dramsko uilište za djecu i mlade

Osma bijenalna izložba Likovnog udružen

Dramsko uilište za djecu i mlade vrši upise u srijedu 26. sijenja u 19.30 sati u Centru za kulturu. Dramsko uilište upisuje dvije grupe polaznika: mlai polaznici – uenici od I. do IV. razreda osnovne škole (voditeljica: Slavica Pospiš, uiteljica razredne nasta-

Žirirane izložbe likovnih amatera akovca zaslužuju znatiželju i pozornost publike u otkrivanju stvaralakih rješenja naših sugraana koja nam nude na svojim izložbama. Izložbe LU-a uvijek su paleta likovnih tehnika, splet tema, pristupa i nadahnua. Šesnaest godina obnavljani novim lanstvom, ali s organiziranom

ve) i stariji polaznici – uenici od V. do VIII. razreda osnovne škole (voditeljica: prof. Nevenka Mlinari). lanarina iznosi 200 kuna mjeseno (za drugog lana obitelji 100 kuna, za treeg besplatno). Detaljnije informacije na telefon 040/311-488.

Autobusom iz akovca! 2 dana cijena ve od 595 kn

VESELI MEIMURCI ve su godinama “ambasa

NAKON AKTI PLANOVA IM

KARNEVAL U VENECIJI Autobusom iz akovca! 1 dan cijena ve od 275 kn

MEDITERAN, KANARI & EGIPAT Zrakoplovom iz Graza i Bea!

TURSKA/Antalya HOTEL 5* 8 dana/7 noi, ALL INCL. cijena ve od 3.035 kn

KANARSKO OTOJE Tenerife, Gran Canaria HOTEL 4* 8 dana/7 noi, POL cijena ve od 3.900 kn EGIPAT/ Sharm el Sheikh 8 dana/7 noi, ALL INCL. cijena ve od 3.645 kn

PORDENONE –ITALIJA SAJAM CVIJEA autobusom iz akovca 06.03.2011. cijena 330 kn

TURSKA KAPADOKIJA let i z Graza 16.03.2011. TURA / 8 dana cijena ve od 2.395

MAKEDONIJA autobusom iz akovca 27.04.-01.05.2011. TURA/ 5 dana cijena ve od 2.995 kn

BEOGRAD-NOVI SAD autobusom iz akovca 29.04.-01.05.2011./3 dana cijena ve od 999 kn

ZATRAŽITE BOGATU PONUDU WELLNESS PROGRAMA U SIJENJU I VELJAI! TERME TUHELJ Hotel 3* cijena ve od 650 kn 10.1.-31.1.

ISTARSKE TOPLICE HOTEL MIRNA wellness paketi cijena ve od 690 kn

TERME RADENCI Hotel RADIN 4* | Hotel IZVIR 3* Zimska bajka od 2.1. do 6.2.2011. cijena ve od 670 kn

NUDIMO I ...... ulaznice za koncerte i priredbe (Željko Joksimovi u Varaždinu, Roger Waters u Zagrebu, Bon Jovi u Zagrebu + ORGANIZIRANI PRIJEVOZ IZ AKOVCA, hokej Medvešak,...)

i još mnogo toga...www.kompas.hr 9LšHLQIRUPDFLMDXQDšRMSRVORYQLFLXČDNRYFX 326-(7,7(1$6,3878-7(6.203$620

jezgrom dugogodišnjih lanova, predstavljaju se javnosti. Njihove izložbe odraz su pojedinanih težnji, ali i druženja i prijateljstva kroz kolonije, izložbe, humanitarne skupove ili pojedinane akcije. U svojoj snazi da prepoznaju umjetnost u sebi i izvan sebe, oni su istraživai ije napore nagrauje oda-

Ravnatelj Muzeja Meimurja Vladimir Kalšan i gradonaelnik Preloga Dragutin Glavina

U PETAK 28. sijenja u Muzeju Meimurja akovec

No muzeja ove godine u suorganizaciji Grada Preloga Po šesti put Muzej Meimurja akovec bit e jedan od sudionika sve popularnije i posjeenije manifestacije “No muzeja“, koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo. Tako e 28. sijenja, poevši od 18 sati, stalni postav muzeja biti otvoren za besplatan razgled, a posjetitelji e u miru, neogranieno vrijeme, moi upoznavati ili se podsjeati kako se nekad živjelo u Meimurju. Ve nekoliko godina unatrag manifestacija se organizira u suradnji s partnerima, ove godine to je Grad Prelog koji e se predstaviti svojim kulturno - povijesnim i turistikim potencijalima, o emu je više kazao preloški gradonaelnik Dragutin Glavina. - Na manifestaciji emo prikazati cijeli niz starih zanata. Isto tako bit e lijepo pogledati kako se izraivao dravski oln. Bit e ondje prezentirani preloški suveniri i priloka gastronomija - specijaliteti kuhinje, a ono što ih ini posebno zanimljivima jest to što e to biti specijaliteti iz vremena Zrinskih. Posjetitelji e moi uživati i u prilokim domaim kolaima te drugim delicijama, a sve u pripremi i organizaciji Srednje škole Prelog. Zahvaljujui irmi “Šestan Busch“ posjetitelji e moi pogledati prezentaciju stare opreme koja se nekad koristila u zaštiti za vrijeme ratova. Uz sve ovo spomenuto izloženo e biti i sve bogatstvo narodnih

nošnji, a u kulturnom programu nastupit e KU “Seljaka sloga“ Prelog s izvornim folklorom. Iako se u Muzeju trenutno odvijaju radovi na statikoj sanaciji palae Staroga grada, ravnatelj Muzeja mr. Vladimir Kalašan uvjerava kako e radovi biti završeni do poetka manifestacije te da e se ona nesmetano odvijati. - Vrlo osjetljivi radovi odvijaju se na prvom i drugom katu palae, ali mene su izvoai radova te konzervatori i inženjeri uvjerili da e do 28. sijenja biti uspostavljena prohodnost na drugom katu i kružna 'komunikacija'. Jer, da to nije mogue, mi smo razmišljali ak i da odustanemo ove godine od manifestacije. Meutim, ovako kako radovi napreduju mi smo svi posve uvjereni da e sve biti završeno do poetka manifestacije. Jedino što posjetitelji nee moi vidjeti bit e prethistorijska arheologija koja je ionako sklonjena zbog radova. Treba rei i da dio prostorija nee biti grijan, ali su se organizatori pobrinuli da nikome ne bude hladno, naime, za vrijeme manifestacije posjetiteljima e se besplatno dijeliti topli aj i kuhano vino. Službeno otvorenje Noi muzeja u Muzeju Meimurja akovec bit e uprilieno u petak 28. sijenja u 18 sati u muzejskom izložbenom salonu. (mn)

DR. SC. ANDRIJANA KOS - LAJTMAN iz Preloga za rukopis pjesama “Lanule”

Dobitnica nagrade “Dobriša Cesari” Dr. sc. Andrijana Kos - Lajtman dobitnica je nagrade “Dobriša Cesari” za pjesniki rukopis “Lanule”. Višoj asistentici na akovekom odsjeku Uiteljskog fakulteta u Zagrebu to je druga zbirka pjesama. U obrazloženju Povjerenstva za dodjelu nagrade stoji da je “zbilja pjesnikog subjekta u ovom rukopisu odreena 'raspuklinama svijeta' koje se pune subjektivnošu, u kojima se ponekad pjesma ne ispisuje kada to hoe sama autorica, ve slijedi neku svoju unutarnju smisaonu i jezinu logiku". Nagradu je dr. sc. Kos - Lajtman uruio gradonaelnik Požege, grada domaina, Zdravko Ronko na Devetim danima Dobriše Cesaria.

Andrijana Kos - Lajtman (1978.) diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveuilišta u Zagrebu 2001. godine, a poetkom 2010. doktorirala temom "Autobiografski diskurs u prozi hrvatske djeje književnosti". Prije dvije godine objavila je pjesniku zbirku "Jutarnji laureat". Izabrane pjesme prevedene su joj na makedonski jezik. lanica je Hrvatske udruge istraživaa djeje književnosti, Društva znanstvenika Meimurja i Matice hrvatske. (jp)

S obzirom na to da smo se u proteklim brojevima Meimurskih novina nekako malko više skoncentrirali na glazbenike "moderne" glazbe, ovaj put odluili smo malo zaploviti kroz vode folklora. A kad govorimo o folkloru u Meimurju, koje je i te kako bogato i ima mnogo kvalitetnih društava i udruga koje ga ve godinama njeguju, jedno je društvo nezaobilazno - Veseli Meimurci. Prošla godina za njih je deinitivno bila ispunjena aktivnostima, i ne samo sudjelovanjem ve i organiziranjem novih projekata. O svemu tome porazgovarali smo s Nikolom Koturom, predsjednikom, voditeljem i koreografom udruge. • Dosta dugo nismo uli ništa od Veselih Meimuraca, pa je sad pravo vrijeme da se osvrnemo n prošlu godinu. Kakva je za vas bila 2010.? Što ste sve radili? — Veseli Meimurci imali su u prošloj godini jako puno posla. Od poetka 2010. krenuli smo s pripremama za Meimursku popevku, gdje je novoosnovana ženska vokalna skupina nastupila na predsmotri i oekivano ušla u završnu veer Popevke. Dramska seksija sudjelovala je i na KAM-u. Iako ove godine nismo osvojili ni jednu nagradu, dobili smo pohvalu i jako smo zadovoljni. Krenuli smo i s jednim potpuno novim projektom 'Tamburaši svirajte, pajdašice tancajte'. U tom sam projektu okupio pet razliitih društava, uz Vesele Meimurce, tu su bili KUD Žiškovec, KUU 'Zvon' Mala Subotica, KUD 'Vinko Žganec' Vratišinec i Tamburaški orkestar 'Stjepan Bujan Stipi' akovec, i napravio koncert u svibnju. Koreograije sam ja omislio, tamburaške obrade Boris Novak, a pripreme su trajale puna dva mjeseca. U lipnju je Ženska vokalna skupina sudjelovala na Smotri vokalnih sastava u Svetoj Mariji. Nakon toga je bila stanka sve do Porcijunkulovog, gdje smo odradili dio programa. Ponovne probe zapoele su u rujnu, a na njima smo poeli pripremati koreograije za ovogodišnju županijsku smotru koreograiranog folklora koja e se održati 11. lipnja u Centru za kulturu i gdje smo mi organizatori. Krenule su pripreme i za Popevku koja se održava 5. veljae, a tamo e nas predstaviti naša Vokalna skupina. Osim svega toga,

postavljamo nove koreograije, dolaze novi ljudi i tamburaši ... I to je to otprilike. • Nisi dugo na mjestu predsjednika Veselih Meimuraca. Tonije, na toj si poziciji od ožujka prošle godine. Kako si se snašao? — Sveukupno sam u Veselim Meimurcima od 2000. godine, kroz sve to vrijeme maksimalno sam se trudio da se istaknem kroz ples i pjesmu. U tom sam periodu etiri godine, za vrijeme fakulteta, izbivao iz udruge i kad sam se vratio uoio sam da je nekako došlo pomalo do prezamorenosti. Nije bilo mladih, nastupilo je nekakvo zatišje i malo smo izbivali s nekih važnijih dogaaja. Tada sam ja prije dvije godine na nagovor lanova i bivše voditeljice preuzeo odogovornost voditelja Veselih Meimuraca, sada e uskoro biti i godinu dana kako sam predsjednik udruge. U poetku sam se malo bojao te funkcije, jer je to ipak odgovornost i prema svim lanovima, ali i prema publici koja nas dolazi podržati, ali mislim da sam se dobro snašao. Puno mi pomažu drugi voditelji sekcija udruge.

Želja za jedinstvenim meimurskim folklornim ansamblom • Možda je dobro da mladi ljudi na elne pozicije donesu neku svježinu i novi zamah. Vidimo da kod vas to dobro funkcionira. Spomenuo si da se pokreu novi projekti, kao što je to koncert 'Tamburaši svirajte, pajdašice tancajte' ... — Nije to jedini projekt. Prošle smo godine krenuli sa zanimljivom idejom preko Zajednice kulturno - umjetnikih udruga Meimurske županije. Želja je da probamo skupiti iz svakog društva po par ljudi - jedan ili dva para koji su ve gotovi plesai - kako bismo napravili jedan probni ansambl u Meimurju. Jer, znamo da smo mi jedina županija koja nema folklorni plesni ansambl. Mi imamo jako puno kvalitetnih folklornih društava koji se bave izvornim pjesmama i plesom. Ovaj se ansambl ne bi bazirao na tome, jer toga ima kod nas dovoljno, ve bi se radilo o stiliziranom i koreograiranom folkloru. No za sad, zbog inancijske situacije, još nismo u mogunosti krenuti s tim projektom. Nema sredsta-


25. sijenja 2011.

akovec

nja akovec ziv brojnih likovnih posjetitelja. Radove za izložbu izabrali su akademski slikar - grafiar Krešimir Hlebec te akademska slikarica i multimedijalna umjetnica Kristina Horvat Blažinovi, koja je i postavila izložbu u izložbenom prostoru Centra za kulturu akovec. Izložbu e otvoriti pro. Emilija Horvat.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 29. sijenja, 16 sati

PETAK, 28. sijenja, 18 - 24 sata, Stari grad Zrinskih akovec

No muzeja

KAZALIŠNA TRIBINA ZA DJECU I MLADE “CUKOREK” - VATROSLAV GROM

Muzej Meimurja akovec i ove e godine biti jedan od sudionika sve popularnije i posjeenije maniestacije “No muzeja“, koju organizira Hrvatsko muzejsko društvo. Zanimljivost ovogodišnje priredbe bit e predstavljanje Grada Preloga i njegovih kulturno - povijesnih i turistikih potencijala. U kulturnom programu nastupit e KU “Seljaka sloga“ Prelog s izvornim olklorom.

KD “Pinklec” Režija: Romano Bogdan Glazba: Igor Baksa, Jelena Dokleja Scenografija i kostimografija: Bruno Kontrec Oblikovanje svjetla: Neven Taradi Igraju se: Mario Jakši, Karolina Horvat, Davor Dokleja, Tasjenka Štrek, Bruno Kontrec, Jelena Dokleja, Igor Baksa, Mario Zelenbaba

kazaliüna tribina za djecu

Predstava je raena prema prekrasnoj bajci Jody Bergsma u kojoj se pojavljuju brojni likovi poput zmajeva, vilenjaka, životinja i ptica koje govore. Naši e se glumci neustrašivo suoiti sa zmajem i ispriati cijelu priu uz pomo igraaka koje se mogu nai u svakoj djejoj sobi. Djeci e igrom, glazbom i plesom pokazati kako je i najljueg neprijatelja mogue savladati i pretvoriti u dobrog prijatelja. Trajanje 45 minuta, za uzrast 4 – 12 godina.

adori” tradicije folklora i baštine

IVNE PROŠLE, JOŠ VIŠE MAJU ZA OVU GODINU me što u te pitati – o Veselim Meimurcima ili openito o folkloru u Meimurju ... Pa eto prilike da sad kažeš ponešto i o toj openitoj temi. — Ja inae nisam Meimurac, ve Slavonac, i onda kada me ljudi pitaju zašto se ja uvijek baziram na nekim drugim stvarima, a ne Meimurju, uvijek odgovaram da ja ustvari ne znam puno o Mei-

murju. Ja znam dosta o pjesmama, plesovima i glazbi i toj ljepoti Meimurja, ali kod nas u društvu ima puno ljudi koji znaju više o tome i koji meni puno pomažu. To su bivši voditelji koji su baš iz Meimurja, koji zbilja jako puno znaju. Mogu istaknuti Gordanu Kolari koja je dugi niz godina bila voditeljica Veselih Meimuraca. Ja uvijek za sva pitanja nju zovem,

Ljubav prema plesu i pjesmi jaa je od bilo ega drugog

Nikola Kotur, predsjednik, voditelj i koreograf Veselih Meimuraca va ni Zajednica HKUU-a MŽ-a ni Grad ni Županija, ali mislim da veina tih institucija ima jako malo sluha za nekakve takve projekte koji su od iznimne važnosti za našu županiju. Nakon tog projekta planirali smo, dok vidimo unkcionira li to uope i može li unkcionirati, registrirati novu udrugu na podruju Meimurja. Znai ne bismo ulazili u taj projekt odmah, ve bi nakon toga nekog probnog perioda od godinu ili dvije ušli u sve to skupa. Ja sam, vjerojatno, jedini koji je pokrenuo to pitanje. Masa ljudi skeptina je na takve podvige, ali ja idem dalje i uvijek, nakon nekih programa i projekata, težim neem veem i boljem, a nadam se da e i ova ideja jednog dana zaživjeti. • To bi svakako znailo puno za promociju Meimurja. Pa kad ve želimo da nam županija postane turistiki prepoznatljiva i privlana, ovo bi svakako bio dobar potez za privlaenje ljudi izvana. Vi imate iskustva s nastupima u inozemstvu. Kako vas inae tamo ljudi primaju? — U posljednje vrijeme, posljednjih godina, nismo baš bili dalje od Maarske i Slovenije. No, kad smo prijašnjih godina odlazili van granica, ljudi su bili uvijek zadovoljni, a publika uvijek oduševljena našim olklorom, obiajima i nošnjama. Ove godine jedan od planova nam je otii u Španjolsku i Makedoniju. Koliko emo to financijski moi podnijeti, nisam siguran, ovisi o tome koliko e nam biti odobreno sredstava. Ali, nadati se možemo uvijek. (smijeh) • Prije nego smo 'službeno' zapoeli ovaj razgovor, pitao si

Nikola Kotur, sadašnji predsjednik, voditelj i koreograf Veselih Meimuraca, ima bogato iskustvo u folkloru, i ne samo amaterskim angažmanom. - Smatram da je za svakog voditelja koji se želi bavi folklornim pjesmama i plesovima, kao i sviranjem, jako bitno školovanje koje se iskljuivo stjee radom na terenu, prikupljanjem podataka, kao i raznim seminarima. Ja sam godinama polaznik Hrvatske škole folklora koja se odvija dva puta godišnje po jedanaest dana te se obrauju pjesme i plesovi svih krajeva u Hrvatskoj, kao i Hrvata iz dijaspore. Na školi predaju predavai koji su vrsni koreogra i voditelji s ish podruja. Škola je podjeljena u eri zone: Alpska, Panonska, Dinarska i Jadranska, pa tako svi vrsni koreogra koji su iz pojedinih podruja predaju za svoju zonu, kaže Kotur. Isto tako za dobar rad bitan je pristup folklorašima. Treba ih dobro ocijeni i prilagodi im prema njihovim mogunosma koreograje. - Moj stav je taj da ponekad treba stavi pred njih i teži zadatak, kako bi kroz težak i mukotrpan rad došli do odreenog cilja. Upravo m principom ocjenjujemo kvalitetu plesaa i pjevaa. Ja sam tako napravio u Veselim Meimurcima i postigao razinu kvalitete koju sam želio. Tako su oni plesai koji nisu mogli, iz ne znam kojih razloga, ‘gurati naprijed’ zaostali i odustali, no najvei dio njih zapravo je opstao. Nevjerojatno je koliko mladi vole takve složene zadatke. Upravo sam im zato ove godine postavio još vei izazov koji e izves na smotri koreografiranog folklora ‘Med Murom i Dravom’. Svojim odlaskom na studij u Zagreb Kotur je postao pjeva i plesa najboljega

amaterskog folklornog ansambla, Zagrebakoga folklornog ansambla “Dr. Ivan Ivanan“ ili bivši Joža Flahovi. U tom ansamblu proveo je punih pet godina te je jednomjesenom turnejom po Južnoj Americi završio svoj plesaki staž u tom ansamblu. - Moram napomenu da je to moje najljepše razdoblje života te da sam u tom ansamblu stekao najviše iskustva, plesakog i slskog. Umjetniki voditelj ansambla u to vrijeme bio je moj dragi prijatelj Andrija Ivanan, koji je pozna i vrsni koreograf i koreolog. Svih h pet godina plesanja bilo je jako teško i mukotrpno, jako puno slobodnog vremena moralo se odvaja na probe i nastupe. Probe su u prosjeku znale bi eri puta tjedno, a na koncerte i nastupe išlo se najmanje dva puta mjeseno. U ansamblu pleše oko sedamdeset plesaa, od kojih na turneje odlazi samo etrdeset. Poetak je uvijek najteži ... Nova okolina, ne znaš što te eka, hoeš li moi izdrža ... Tisuu je pitanja koja  se vrte po glavi. Ali samo jedno znam, ljubav koju osjeam prema plesu i pjesmi jaa je od bilo ega drugoga. Plesai su sav svoj napor i trud kadkad ulagali u kvalitetu ansambla jer tempo koji je bio pred nas postavljen bio je izrazito naporan i morali smo se trudi i dolazi na svaku probu kako bismo zadovoljili uvjete za ulazak u koreografije, a tek onda odlazak na turneje. Meni je trebalo više od godinu dana da uope uem u koreograju, a kamoli krenem na turneju. U istom ansamblu bio sam više od godinu dana i kosmograf pa sam takoer puno nauio o nošnjama i oblaenju. To je takoer bitno za budue voditelje. (mn)

Projekt “Tamburaši svirajte, pajdašice tancajte“ okupio je pet meimurskih folklornih udruga

tražim savjet ... Što se tie olklora i ostalih društava, ja znam da svi oni jako puno rade i trude se i pridonose ljepoti baštine ovog kraja. A sad detaljnije procjenjivati tko što radi i kako, to ne mogu i mislim da to ni ne bih mogao ocijeniti kako spada jer, kao što sam rekao, nisam odavde i ne znam toliko. To bi vjerojatno bolje znali neki drugi, primjerice, Jelena Tisaj, Martina Kureti - Sedlar, Martina Serši ... To su cure koje su odrasle tu i koje su cijeli život u olkloru.

KUD-ovi u Meimurju mogli bi više suraivati • Lijep, diplomatski odgovor. A kakva je suradnja meu društvima i udrugama u Meimurju? — Mi usko suraujemo s KUD-om Žiškovec. Njihovi tamburaši sviraju kod nas, ja pomažem voditi olklor kod njih, idemo na zajednike nastupe, trudimo se da kod pojedinih nastupa, ako ali plesaa, meusobno nadopunjavamo. Mislim da bi to trebalo svim društvima biti primjer da se može lijepo suraivati, da nisu sami za sebe. Svi se mi možemo nai u teškoj situaciji, primjerice, da nemamo dovoljno lanova, da nemamo plesaa, da nam plesai rade, da netko oboli u trenutku nastupa - u tim je trenucima dobro imati društvo koje e pomoi i nadopuniti svojim plesaima. Mi smo uvijek otvoreni za svaki oblik suradnje, pa ako je itko zainteresiran, ili ako je nekome potrebna naša pomo, svakako neka nam se obrati. Nadam se da e meimurska društva meusobno još bolje prounkcionirati, iako znam da jako malo društava surauje toliko dobro kao mi i KUD Žiškovec. • I za kraj, što sve imate u planu za ovu godinu? — Kao što sam rekao, za poetak je na redu predsmotra Popevke, pa slijedi nastup na KAM-u, gdje pripremamo jedan antastian komad koji je napisala Martina Kureti - Sedlar. Neu vam otkriti što, morat ete doi vidjeti. Vjerujte mi, iznenadit ete se. Zatim je tu smotra koreografiranog olklora u lipnju, vokalni sastavi takoer u lipnju, pa nakon toga i Smotra tamburaša. I, ve sam spomenuo, odlazak u Španjolsku i Makedoniju, ako nam to dozvoli financijska situacija. A za jesen ... Imamo ve nešto polako u planu, no o tom potom. (mn, oto: arhiva Veselih Meimuraca)

Čakovec, Matice hrvatske 6 tel.:++385 40 313-720; fax.:++385 40 310-235 info@millenium-tours.hr; www.millenium-tours.hr lle

Karneval u Veneciji - polasci iz Čakovca i Varaždina 26.02. i 05.03. - jednodnevni izlet - 230kn 26.-27.02. - dvodnevni izlet - 630 kn

Zimski odmor i Valentinovo Lovran H.Park**** 2 polupansiona 480 kn

Turska HIT putovanje - kružne ture od 2.290 kn - taxe uključene

Krstarenje - Costa Concordia 26.03 - grupni polazak od 3.620 kn

Egipat - ultra first minute - od 1690 kn + aviotakse

REVIJA DOKUMENTARNOG FILMA u Centru za kulturu akovec

Filmovi koji “ulaze u venu” privlae sve veu pažnju Još jedna Revija dokumentarnog filma u Centru za kulturu akovec dala nam je priliku da pogledamo ponajbolja ostvarenja iz toga filmskog žanra iz prošle godine. I ovaj put Revija je donijela veoma razliite filmove, veinom ratne tematike. To su sve filmovi koji su prošli preko predesetak estivala i od kojih svaki ima preko dvadesetak nagrada, od Oscara, nagrada publike i žirija. Ova Revija svake godine privlai sve više publike, a što bi za to, danas kada broj publike u kinima pomalo opada, moglo biti zaslužno, otkrila je Marina Oskoruš, voditeljica kulturnih aktivnosti u Centru za kulturu. - Od Michaela Moora u dokumentarcu više ništa nije isto. etiri godine unatrag u Centru smo gledali takve probrane filmove i ono što veseli jest broj publike koji postaje zainteresiran za ovaj žanr. To je publika koja razlikuje ameriki komercijalni film koji više nije ni iluzija nego je varka, koji nije bajka nego loš scenarij, dok je dokumentarni film uvijek ono nešto što živimo, ako ne u našoj okolini, onda tu negdje u blizini na majici Zemlji. Danas se dokumentarni film gleda kao napeti triler. On nas ne poziva da se opustimo i zaboravimo svakidašnjicu, ve nas poziva da se angažiramo i razgovaramo o tome, kazala je Oskoruš.

Ovogodišnju Reviju otvorila su dva filma – potresno ostvarenje novinara Roberta Tomia Zubera “Mila traži Senidu“ i “Kuhanje povijesti“, zanimljiva pria o ratnim kuharima i njihovom znaenju. Dan kasnije igrali su Oscarom ovjenan dokumentarac “ovjek na žici“, priu o popularnom hodau po žici koji se usudio i drznuo prohodati nebom izmeu nekadašnjih zgrada Svjetskoga trgovakog centra, te ekotriler “Zaljev“. Posljednja veer pak je bila rezervirana za još dva filma: “Neprijatelji naroda“, u kojem smo po prvi put saznali pravu istinu o tragediji u Kambodži i vidjeli kakve dubine istraživako novinarstvo može imati, te “Selo jednog ovjeka“, koje je donijelo priu o malom libanonskom seocu koje je potpuno ispražnjeno i uništeno u borbama tijekom graanskog rata u Libanonu, izmeu 1975. i 1990. godine. (mn)


4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

25. sijenja 2011.

Scena PETAK, 4. veljae, 20 sati Dvorana “Scheier“ akovec

ETVRTAK, 27. sijenja, 20 sati, Centar za kulturu akovec

Super miss i mister Meimurja

Tribina akovec etvrtkom – film “Majka asfalta”

U petak 4. veljae s poetkom u 20 sati u dvorani “Scheier“ održat e se izbor za Super miss i mistera Meimurja. Kandidati natjecanja jesu Tea Pintari, 18 g., Lopatinec, Melanija Pilaj, 18 g., Dragoslavec Selo, Viktorija Jug, 17 g., Ludbreg, Marija Kovae-

Ovogodišnju Tribinu akovec etvrtkom otvorit e višestruko nagraivani hrvatski film redatelja Dalibora Matania “Majka asalta”. Pria je to o Mare i Janku iji se mladi brak raspada. Mare

vi, 18 g., akovec, Dunja Šalamon, 19 g., akovec, Laura Lisjak, 18 g., Strahoninec, Renata Šurjanec, 19 g., Ludbreg, Ivana Sabolek, 17 g., Dekanovec, Matiaj Kolar, 20 g., Podturen, Esad Huski, 21 g., akovec, Dino Grahovec, 20 g., Makovec, Dijana Bujani, 17 g., Pušine.

e biti primorana krenuti u avanturu s njihovim sedmogodišnjim sinom Brunom po hladnim zagrebakim ulicama i jedinu pomo pružit e im usamljeni zaštitar Milan koji cijeli život žudi za lju-

bavlju i obitelji. Glavne uloge tumae Marija Škarii, nagraena Zlatnom Arenom za najbolju žensku ulogu na Pula film estivalu 2010., te Janko Popovi Volari, Krešimir Miki i Ozren Grabari.

AKI RAHIMOVSKI, pjeva Parnog valjka, povodom koncerta u Varaždinu 11. veljae

Mi nismo dio “estrade”, mi smo dio glazbene p

- Za još jedan spektakl povodom Valentinova, blagdana zaljubljenih, pobrinut e se 11. veljae legendarni Parni valjak. Bend iza sebe ima 35 godina rada, 16 studijskih album albuma i pilacija, live albuma i DVD-a te velik broj nagrada, a s jednakim žarom nastupaju danas kao i na poetku karijere. Iako su lanovi benda 2005. godine odluili “pospremiti” Val su izdržali tek etiri godine i 2009. vratili su se u velikom stilu. O koncertu koji e prirediti u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin, godinama rada, sceni danas i nekada te novo n albumu koji se išekuje sa sve veim nestrpljenjem popriali smo s Akijem Rahimovskim, pjevaem prepoznatljivog glasa koji je s vremenom postao i zaštitni znak Parnog valj Nakon konerencije za novinare, na kojoj je najavljen koncert Parnog valjka u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin 11. veljae, strpljivo ekamo da kolege uzmu izjave lanova benda. Ostajemo zadnji, ali to nam ne smeta. Dapae, to samo znai da emo naš razgovor obaviti u miru. I doista, Aki nas je doekao jednako srdano kao brojne prije nas, danas ili možda prije petnaest ili dvadeset godina. Nije od umišljenih veliina i, iako baš i nije po pravilima struke, odmah prelazimo na “ti”. Isti je kao i prije – duga kosa zalizana u rep, ni visina se nije promijenila, a i njegovo “r” još se uvijek jednako simpatino kotrlja. Jedino možda koja sijeda vlas ili sitna borica oko oiju daje naznake da je odreeno vrijeme ipak prošlo, ali još uvijek to onaj isti Aki kakvog pamtimo. • Parni valjak definitivno se može svrstati meu najdugovjenije bendove na hrvatskoj, pa i svjetskoj sceni – krajem prošle godine proslavili ste 35. roendan. Imate li osjeaj da je prošlo toliko vremena i da su uz Parni valjak zapravo odrasle generacije? — Kad se osvrnem natrag, kao da je bilo juer. Nevjerojatno. Svi smo tog mišljenja, i Hus i ja i deki koji su s nama više od 20 godina, ali ne samo glazbenici nego i ekipa. Mi smo jedna velika obitelj i držimo se jednoga velikog pravila koje nas je i održalo sve ovo vrijeme – kad je obitelj na okupu, onda se sve slaže. Imamo životnu sreu da imamo ne samo ljude u bendu, nego imamo prijatelje. Tu mislim i na tehniku ekipu, ekipu koja je s nama srastala i odrastala. Kad se kree ponovno na turneju, svi se veselimo – od tehniara do benda, i svi radimo za jednu zajedniku stvar – za Parni valjak, za tu veliku obitelj koja traje ve 35 godina. Danas je, na žalost, nekako sve manje tih obiteljskih rukova, te stare tradicije gdje se obitelj okuplja i uz hranu raspravlja o stvarima koje se dogaaju, pa ako postoje problemi rješavaju se u krugu obitelji. To je tradicionalna stvar, na kraju krajeva, ovjek bez obitelji ne može opstati. I to je nešto što drži Valjak. I danas me isto razveselilo što je vas novinara bilo preko dvadeset, što smo nakon toliko godina, i ovdje ne govorim samo

o Parnom valjku jer, sreom, ima još takvih glazbenika, pobudili pažnju zbog svog rada, a ne zbog skandala. Na žalost, danas mediji žive od skandala, žive od tih nekakvih stvari koje su definitivno bitnije nego ime se ovjek bavi. I tu sam stvarno sretan da Valjak i dan - danas privlai pozornost medija, ne samo medija nego i publike, koje ima sve više i više, dolazi taj mladi naraštaj koji je definitivno jedan od razloga zašto idemo dalje. Znai, dobivamo tu jednu novu publiku, a ne gubimo staru, nju, na žalost, možemo samo fiziki izgubiti. Definitivno smo najbogatiji bend što se tie publike, publike koja ne granii s godinama, nema onih barijera ‘što eš ti ili ti na koncertu’, nego jednostavno kad koncert krene dišu svi zajedno. • Kad pogledate unatrag, od samih poetaka, što se najviše promijenilo u odnosu na danas? Kakva je bila publika nekada, a kakva je danas? Isto tako i scena – postoji li uope još uvijek scena u Hrvatskoj? — Scena i te kako postoji, ali sve se, na žalost, svodi na neki lokalni karakter. Moram priznati, gledajui danas i unatrag, nama je bilo puno lakše. Možda ne lakše u smislu da smo odmah bili na naslovnicama, ali drugaije se živjelo

i drugaije razmišljalo. Tu mislim na period od kraja ‘60-ih, ‘70-e, i onda kad je rock&roll zapoeo ekspanziju na prostorima bivše Jugoslavije – publika je stvarno živjela s bendovima i izvoaima, ali i mediji takoer. Na naslovnoj strani si mogao biti samo ako si nešto napravio, zapravo, ako si bio uspješan u svom radu, bilo u glazbi, sportu, matematici, u bilo kojem segmentu onoga što se zove vrijednost neijeg rada. E, problem je što su se danas vrijednosti jednostavno izgubile. U prvi plan je došlo nešto što se prodaje, a na neki nain nema vrijednosti. Ali ja sam veliki optimist i mislim da e polagano sve ono što je kvalitetno i ono što je vrijedno pažnje definitivno isplivati na površinu. Kad to ispliva, onda e rastjerati tu tzv. žabokreinu celebrityja i svi emo moi gledati u bistru vodu i vidjeti svoj lik. • Kako se Parni valjak nosi, odnosno, pliva u toj, kako je sami nazivate, žabokreini? Osjeate li da je glazbena industrija u Hrvatskoj prezasiena, da dolazi do svojevrsne inflacije kvalitete? — Imamo tu životnu sreu da smo kao prvo – generacijski dobili puno i drugo – kod Valjka je prvenstveno bila ideja da ako imamo nešto za rei onda emo napraviti,

ako nemamo, onda se odmaramo i ekamo. Neu rei bolja vremena, nego da pjesma izae iz nas. Tu je Hus koji je neiscrpan izvor pjesama, ali on je jedan od rijetkih autora koji radi po sistemu da donese pjesmu pa svi zajedno razmišljamo o njoj. Nije da je donese gotovu i odredi tko e što svirati ili pjevati, nego pjesmu iznesemo svi zajedno. I sve dok nismo zadovoljni s pjesmom jednostavno je ne puštamo van. Mislim da je pjesma dokument uspješnosti, ali isto tako i neuspješnosti. A, na žalost, neuspjeli dokument uje se puno dalje nego dobar dokument. Mi se trudimo da dobar dokument uvijek ostane iza nas i da kad prou godine uvijek s ponosom možemo otpjevati ‘Jesen u meni’ ili ‘Stranicu dnevnika’ - to su pjesme koje su zapravo ve ušle u nekakvu povijest koja je neizbrisiva, bilo da je u pitanju svadba, roendan ili možda sahrana. Uvijek kažem, mi se s pjesmom rodimo, s pjesmom i umiremo. To je možda i jedan od glavnih uzroka dugovjenosti Parnog valjka – pjesma. Uvijek kažem, ako imaš pjesmu, imaš sve, i to treba poštivati.

Pauza je bila neminovna • Parni valjak je 2005. godine donio odluku da prestaje s radom. Nije se, kako su mnogi isticali, ras-

VELIKI KONCERT Parnog valjka u Varaždinu u petak 11. veljae

“Ja u ljubav vjerujem” uz Parni valjak Povodom Valentinova jedna od najpopularnijih hrvatskih rock grupa Parni valjak održat e 11. veljae u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin veliki koncert, prvi u ovoj godini i za bend, i za dvoranu. Promotivni koncert pod nazivom “Ja u ljubav vjerujem” održat e se ne samo za blagdan zaljubljenih ve i povodom skorog izlaska novog albuma Parnog valjka. Po prvi put, uz ve popularnu pjesmu “Stvarno nestvarno”, posjetelji koncerta u varaždinskoj Areni imat e prilike u i neke nove pjesme. Posljednji put Parni valjak za varaždinsku publiku svirao je u prosincu

2009. godine, a za petak 11. veljae deki iz Parnog valjka najavili su pravi spektakl. - Osjeamo se kao napaljene zvijeri uoi svakog koncerta, kako bi dali što više i bili što bolji. Svaki koncert je zato drugaiji, tako e i ovaj bi drugaiji od onoga posljednjeg u Varaždinu, kojeg se svi rado sjeamo, rekao je frontmen benda Husein Hasanefendi Hus, dodavši da Valjak posljednjih godina doista svira nešto rjee, ali s ciljem da svirke budu što kvalitetnije. Ulaznice za koncert u prodaji su od prošlog tjedna i mogu se kupiti po cijenama od 80, 100 i 120 kuna u pret-

prodaji. Takoer, najavljena su i brojna dodatna iznenaenja za koncert – poput nagrada za jedan zaljubljeni par, a na ovom e koncertu po prvi put bi uvedena Tribina plus – pozicija direktno nasuprot izvoaima, koja omoguuje najbolji audio - vizualni doživljaj koncerta, s time da je broj ulaznica limiran. Ulaznice se mogu kupi u sustavu ulaznice.hr, u cafe baru Time-out, u suvenirnici Varaždinskih vijes te u trgovinama poduzea Branka, a takoer i na Radiju 1 u akovcu. (bš, foto zvrzan)

pao jer se raspada nešto trulo, a Parni valjak to nije – tako je pojasnio Hus. Pa ipak, prošle su svega etiri godine i bend se vratio. Je li vam danas možda žao zbog te odluke o prekidu ili vam je ta pauza u principu dobro došla? — Pauza je bila neminovna, zbog svih elemenata koji su se dogaali. To su sitnice koje su se nakupljale i onda se stvori jedna i te kako velika lopta razloga zbog ega, ne rastati se zauvijek, nego Valjak jednostavno staviti u garažu, na toplo, da ga jednog dana, kada osjetimo potrebu, upalimo i da on dalje najnormalnije radi. Te okolnosti su i te kako djelovale na razlog zbog ega i kako. Ono što sam malo prije priao, slavili smo 30 godina Parnog valjka, i roendan i trenutni oproštaj s publikom. Proitate lanak u novinama gdje piše da je Valjak proslavio 30 godina, sve super, krcata dvorana, rasprodana, zvuk dobar, rasvjeta dobra, to je to. A pored lanka stoji neka prsata ženskica, nije bitno koja, upravo je snimila novi spot. I logino, kad gledate novine, ta slika vam više privue pažnju nego taj lanak koji piše o bendu koji svira 30 godina. Evo, to su te vrijednosti koje su se, na žalost, izgubile. Ne samo kod Valjka, to se dogodilo i Terezi Kesoviji koja je u jednom trenutku slavila 40 godina svog rada, pa je bilo možda 2 reenice osvrta. Nismo mi tašti kao muziari, kao umjetnici. Nego, ovjeka u jednom trenutku ponu takve stvari vrijeati. Ta jedna nova generacija novinara – novinari bi trebali biti inormatori istine, inormatori realnosti, i hvala Bogu i dan - danas ih ima. Ali, vremena su bila takva i jesu još uvijek, da su vrijednosti otišle u drugi plan i došle su neke druge ‘vrijednosti’ koje prodaju novine. Odjednom postajete neinteresantni za medije, a znamo da su mediji kao takvi i te kako neizostavni dio cijele ove naše prie, danas se to zove estrada. Na žalost, trpaju nas zajedno s nekima s kojima zaista ne vidim poveznice, i zato mrzim kad nam kažu ‘vi ste dio estrade’. Ne, ja sam dio samo jedne glazbene povijesti. Estrada je nešto na emu se može pojaviti sve i svatko. Na žalost, kažem, vrijednost je nešto što se ne stekne preko noi, ve se stjee radom, dokazivanjem i uspješnošu. Tako da to je jedan od razloga zašto smo u jednom trenutku stali i pustili nek’ voda nosi ovo što trenutno nosi. Mi nismo

prestali s glazbom! Hus je preuzeo Hrvatsku glazbenu uniju i poeo se baviti glavnim problemima nas muziara, Brk i ja smo snimili svoje albume na kojima je opet bila zajednika suradnja. I nekako, nakon tih 4 - 5 godina, našli smo se na jednoj svirci kod Brka u klubu u Zagrebu i nenajavljeno smo se popeli i odsvirali 3 - 4 stvari. To vam je kao kod male djece, kad se ponovno probudi ona kemija koja uvijek drži ljude na okupu, u bilo kojem poslu. I publika je ostala oduševljena, i ako imamo što za rei – haj’mo! Mi nismo krenuli na povratniku turneju zbog nostalgije da odradimo samo te koncerte i ponovno prestanemo. Rekli smo, ok, ako se ve vraamo, idemo prvo dati pjesme, da vidimo imamo li što za rei i kakav e biti eekt. ‘Nakon svih godina’ je nakon 7 dana zauzela sva prva mjesta u Hrvatskoj, pa i u Sloveniji i BiH. I to je najvažniji detalj – idemo dalje jer imamo što za rei, publika nas prihvaa. • Vi osobno ste se u tom periodu pauze odluili i na samostalne korake, izdali ste album ‘U vremenu izgubljenih’. Kako je bilo po prvi put na sceni pojaviti se samo kao Aki, bez Parnog valjka iza vas, makar su na albumu radili i lanovi benda? Možete li usporediti svoju solistiku karijeru i karijeru u Parnom valjku ili su to zapravo dva neusporediva pojma? — Ono što me najviše plašilo, što je normalno, ipak sam ja nekakav zaštitni znak Valjka, taj moj vokal od kojeg niti želim niti mogu pobjei, ali bojao sam se usporedbi s Parnim valjkom jer takva usporedba ni ne postoji. Najviše sam se bojao da e ljudi rei – ma dobro je to, ali nije mi kao Parni valjak. U toj ekipi bili su inae sa mnom i Dražen Scholz i Berislav Blaževi, tako da smo opet bili jedan dio Parnog valjka. Ali želio sam napraviti nešto što je, ne bih rekao drugaije od Parnog valjka, ali što može dati jedan drugaiji osvrt i drugaije gledanje na pjesme. Na kraju krajeva, svi se pitaju zašto na mom projektu ni jednu pjesmu nije napisao Hus. Ja sam odgovorio da je to logino, jer ako pjesmu napiše Hus onda je to ponovno Parni valjak. Kombinacija Hus i Aki neizbježno zvui kao Valjak, a meni nije bio cilj napraviti nešto kao Valjak, a da iza toga ne stoji Valjak. Tako da smo išli tom jednom normalnom linijom, ne krenuti od nule, ali imao sam veliku odgovornost napraviti nešto što je dobro, a da opet ne bude Valjak, što je bilo teško zbog mog vokala.


25. sijenja 2011.

OD UTORKA DO NEDJELJE, 25. - 31. sijenja Centar za kulturu akovec

Na programu tri zanimljiva filma U utorak 25. sijenja, s poetkom u 18 sati, na programu u Centru za kulturu igra ilm “Sammy na putu oko svijeta”. Isti ilm prikazuje se i od petka 28. sijenja do ponedjeljka 31. sijenja takoer u 18 sati.

U utorak 25. sijenja u 20 sati pak je na programu akcijska avantura/triler “Tron: nasljedstvo”. Film “Majka asfalta” možete pogledati od etvrtka 27. sijenja do ponedjeljka 31. sijenja s poetkom u 20 sati.

buma ma i nekoliko kommiti”” Valjak, bez njega te novom studijskom nog valjka

Film “Kronike iz Narnije: Plovidba broda Zorogaza” U subotu i nedjelju, 29. i 30. sijenja, s poetkom u 19 sati u Domu kulture u Prelogu prikazuje se ilm “Kronike iz Narnije: Plovidba broda Zorogaza”. Trei nastavak Narnijskih kronika prati Edmunda, Lucy i kralja

Kaspijana u njihovoj važnoj borbi za spas cijele Narnije. Lucy Pevenise i njihov roak Eustace Scrubb bivaju uvueni u sliku, u fantastian narnijski brod koji plovi prema rubu svijeta. Ponovno se udružuju sa

svojim prijateljem, kraljeviem Kaspijanom, i mišem - ratnikom Reepicheepom te kreu u tajanstvenu misiju do otoja Lone, a i dalje c Na mistinom putovanju bit e stavljeni na kušnju, susrest e opake trgovce robljem, zma-

pravo svakog ovjeka koji uzme naš proizvod, to naše dijete. Ali, napominjem da mi zato i radimo opušteno, nema nikakve prisile da moramo nešto završi u danom roku. Ne, kad je pjesma spremna, onda se snima. Isto tako i ona sljedea i tako dalje. Zato smo ovaj put i odluili da idemo po sistemu singl po singl i da vidimo tu jednu reakciju publike, da budemo sigurni da se ono što se nama svia takoer svia i publici. I kad to imamo, to zajedništvo, onda ne postoji razlog da to ne bude uspješno. I onda je turneja ta koja denivno potvruje izlazak i razlog izlaska toga novog albuma. (bš)

tu svojevrsnu barijeru? Jeste li oekivali takav odaziv i uspjeh – karte su vrlo brzo rasprodane, a samo vama je uspjelo popuniti arenu dva dana za redom. — Gledajte, Valjak u Beogradu nije nastupao 20 godina. Imali smo mi poziva i ponuda i prije. Mislim da je situacija jednostavno sazrela da doemo u Beograd. Na kraju krajeva, i tamo postoji publika koja voli glazbu, publika koja je deinitivno u jednom zajedništvu kad ih te pjesme spajaju, publika koja u glavi nema nikakvih zlih namjera, koja glazbu koristi za uživanje i ništa drugo. Mislim da je u meuvremenu, u tih 20 godina, stasala jedna generacija mladih ljudi koji nikad nisu vidjeli Valjak, a po portalima, našoj stranici i po priama njihovih roditelja i po onome što je Valjak nekada svirao na tim prostorima njima je to bend koji je koncertno najbolji i koji je iza sebe ostavio toliko pjesama. I stvarno su jedva

• Dosta ste se osvrnuli na ove negativne stvari na sceni, pad kvalitete i vrijednosti. — Nisu to negativne stvari, ali globalizacija ini svoje, ima i pozitivnih i negativnih stvari. Na žalost, u našem narodu i nekakvim našim okvirima dogodilo se više negativnog nego pozitivnog. Vani su još uvijek jedan Willie Nelson ili Leonard Cohen pojmovi. Možda e zvuati neskromno, ali kad vi imate ikonu, bilo u glazbi, kazalištu, ilmu, arhitekturi ili bilo emu drugom – svaka država je bogata. Ja ne bih smio rei da je Parni valjak hrvatska ikona, ali ako se netko održi i nakon 35 godina i na tisue koncerata, zahvaljujui samo svom radu a ne skandalima ili neemu što bi u nekom trenutku bilo potrebno da se popularnost održi, jer ja ne volim popularnost kroz skandale ve popularnost kroz rad, onda je to fenomen. Petnaest studijskih albuma i petnaest jugoslavenskih i kasnije ostalih turneja. Da to uspiješ, moraš biti fenomen. Ali fenomen si zahvaljujui pjesmi i zahvaljujui publici koja ti vjeruje. To je jedno veliko povjerenje koje se ne izgradi preko noi, a kad ga izgradiš možeš ga preko noi izgubiti. Zato kažem, svaka se ikona treba sauvati. Ja se ponosim i s Janicom, Ivicom, Milkom Podrug - Kokotovi, pokojnim Boškom Petroviem. Ova mala država ima takav kapacitet ljudi svjetskog kalibra, u bilo kojim branšama. I takve ljude trebamo sauvati i omoguiti im da rade i stvaraju jer se imamo ime ponositi. • Na koncert koji e se 11. veljae održati u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin sigurno e pohrliti i velik broj meimurske publike, u to možemo biti uvjereni. Ipak, možemo li uskoro raunati i na posjet Parnog valjka upravo Meimurju i akovcu? — Kako ne, bez daljnjega! Makar, mi smo jedan od rijetkih bendova koji rješava onaj animozitet da akovani ne dolaze na koncerte u Varaždin i obrnuto. Mislim da smo mi ve davno tu stvar jednostavno stavili na stranu. akovec sigurno ove godine, ove godine emo opet raditi velike koncerte i mislim da e možda ljeto biti jedan od trenutaka da se napravi jedan Open-Air koncert u akovcu. Ali o tom potom, sada prvenstveno razmišljamo o albumu, ali nema teorije da vas zaboravimo. (bš, foto: zvrzan)

jeve koji rigaju vatru, zaarane morske ljude c Jedino putovanje u Aslanovu neistraženu zemlju, sudbonosno putovanje koje e promijeniti sve putnike na brodu Zorogaz, može spasiti Narniju njene tajnovite sudbine.

EDITA GORSKI iz akovca uspješna u plesnom svijetu

Brojne ponuene suradnje rezultat su uloženog truda i rada tove show plesa, mjuzikla, jazza te glume. - Isto tako razgovarala sam s Lidijom Ivekovi, koja je voditeljica vodee plesne grupe ‘Escape’, iji su plesai veoma aktivni na našim televizijskim programima te glazbenim koncertima. Ona je zainteresirana za suradnju te me veseli što postoje ljudi koji vjeruju da u Hrvatskoj ima talenta i mjesta za takvo poboljšanje.

Hrvatska se ima ime ponositi

Nema pritiska zbog novog albuma!

I po prvoj sam reakciji uspio - ‘Ti i ja’ je bila hit, još 2 - 3 pjesme, CD je prodan, prva tiraža je otišla. Samo nisam imao toliko mogunosti nastupati i imati koncerte. Nešto jesmo nastupali po klubovima, a eto, u jednom trenutku se ponovno dogodio Valjak i Brk i ja smo stavili svoje projekte u mirovanje, što ne znai da za koju godinu ili dvije ne napravimo nešto što bi bilo mimo Valjka. Jer, možemo si to priuštiti. Valjak je takav bend u kojem stvarno postoji demokracija. Nema toga da je netko glavni i da samo tako mora biti. I to je ono što nas drži zajedno. • U listopadu prošle godine, nakon više od 20 godina, Parni valjak je ponovno nastupio u Beogradu, u Srbiji. Broj hrvatskih glazbenika koji se odluuje na ovakav korak zapravo je još uvijek vrlo malen i po tom se pitanju još uvijek lome koplja. Kako je došlo do odluke da Parni valjak prijee

SUBOTA I NEDJELJA, 29. i 30. sijenja, 19 sati, Dom kulture Prelog

ekali da nas vide. Kad krene koncert u Beogradu, a otvarate ga pjesmom ‘Zagreb ima isti pozivni’, a pjeva 20.000 ljudi, onda je to dokaz da je publika svugdje ista i da jedino što publika poštuje je pjesma i ljude koji tu pjesmu nose sa sobom.

e povijesti

• Posljednji studijski album ‘Pretežno sunano?’ izdan je 2004. godine. To je prilino duga kreavna pauza, što možemo oekiva od novog albuma Parnog valjka? — Ne volim pria unaprijed, kad se rodi dijete i kad ga vidite, onda priate. Dijete je zaeto, denivno, ali tek kad se rodi, onda emo priati o njemu. Ja to uvijek u šali kažem, ne volim pria o albumu, kao uostalom ni o koncertu – što e bi. Jer, kad dobijete album u ruke, onda ste vi  koji ete na neki nain da jednu ocjenu, ne je li to dobro ili nije dobro, nego jednostavno je li to to, svia li vam se ili ne. I to je

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Brojne mogunosti koje se Editi pružaju rezultat su truda i rada Nakon što je završila treu akademsku godinu na Visokoj školi za umjetnost u Amsterdamu, mladoj meimurskoj plesaici Editi Gorski otvorila su se vrata plesnog, glumakog i pjevakog svijeta kako u Hrvatskoj, tako i izvan nje. Brojne mogunosti koje joj se pružaju rezultat su truda i rada koji je uložila ova talentirana 23-godišnjakinja iz akovca. - Kako želim svoje znanje podijeliti kao pedagoginja, tako sam krenula davati satove jazz dance grupama u Nizozemskoj. Prijavljivala sam se na audicije za plesne ansamble stranih koreografa te sam prošla na audiciji za Disneyland Pariz kao plesaica u povorci ili na pozornici u kostimu nekog lika iz Disney crtia, kaže Edita, i dodaje: - Spomenuta uloga pruža mi mogunost za daljni rast jer me zanima proizvodnja animiranih ilmova te u slobodno vrijeme u Disneyevom studiju mogu uiti sve o tome. Možda jednog dana ak i posudim svoj glas jednom od likova ili napišem scenarij za animirani ilm.

Satovi show plesa, mjuzikla, jazza i glume Edita, koja se plesom bavi od malih nogu, trenutno eka poziv za spomenutu ulogu, a do tada vrijeme provodi u Hrvatskoj, gdje joj se takoer pružaju brojne mogunosti vezane uz njezino školovanje. Osim što je održala privatne sate djevojkama s kojima radi na novijim tehnikama, takoer je održala nekoliko treninga u našem poznatom domaem studiu “Vivona“, koji je i sama polazila. - Ono što mi takoer predstoji je koregrairanje modela na frizerskom showu u Opatiji za akoveku frizerku Ivanu Bajsi. Trenutno sam i u fazi dogovora o držanju satova i radionica u Srednjoj školi za suvreveni ples Ane Maleti, koju sam sama pohaala, a u kojoj su oduševljeni opcijom da ih poduim o drugaijim stilovima plesa, dodaje Edita Gorski. Ovih dana 23-godišnja akovanka uspostavit e suradnju i s kazalištem “Komedija“, ZKM, gdje bi takoer održala sa-

Ne žali ni za jednom minutom Što se tie samoga akademskog obrazovanja u Amsterdamu, Edita istie kako su ove tri godine prošle u trenu i da joj je, na neki nain, žao što je taj dio života za nju završio. - Moj razred i naša energija koja je nezamjenjiva neopisivo mi nedostaju. Zajednikim projektima stekla sam brojna iskustva, a takoer su bili prilika za suradnju s poznatim koreograima diljem svijeta. Kroz svaki novi projekt nauila sam nešto neprocjenjivo i zato ne žalim ni za jednom minutom, kaže uspješna Edita, dodajui da su pred njoj još brojni uzbudljivi dogaaji i iskustva koja treba stei, a kojima se neizmjerno raduje. (hz)

Editi Gorski otvorila su se vrata plesnog, glumakog i pjevakog svijeta kako u Hrvatskoj, tako i izvan nje

Predanost koreografu kao stolni tenis

- Moj razred i naša energija koja je nezamjenjiva neopisivo mi nedostaju, kaže Edita

Zajednika produkcija njezinog razreda Prema rijeima Edite Gorski, zajednika produkcija njezinog razreda bila je zanimljiva, ali i neobina. - Pozornica je bila u obliku dva kruga, unutrašnjeg

i vanjskog, dok su gledatelji sjedili u unutrašnjem krugu. Bilo je svega, od plesakih i glumakih dijelova do crne kiše koja je padala po nama plesaima.

Pokazati svoju profesionalnost, kao i raditi s poznatim koreograima, prema Editinim rijeima, nije uvijek jednostavno i lako. - Predanost koreografu je kao stolni tenis, gdje on i mi jednako dajemo i uzimamo. Ponekad tek na pozornici u vrijeme nastupa shvatiš da je vrijedilo uložiti trud. Takoer nauiš da uz poneku koreograiju dolaze i suze, smijeh i povrede, ali kako svaki koreograf ima svoje želje, treba sve to progutati i pokazati svoju profesionalnost.


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

25. sijenja 2011.

Knjige, glazba, internet... br br. 803

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA MJESEC AGATHE CHRISTIE

Jeste li ljubitelj “kraljice krimia”? Posebna poslastica za sve ljubitelje krimia – postanite dio Agathine prie i navratite do 31. sijenja u sve knjižare Mozaik knjige ili nas posjetite na www.mozaikknjiga.hr i uz jednu kupljenu knjigu ove slavne autorice, “kraljice krimia“, drugu možete kupiti uz 50% popusta. Izaberite jedan od 7 popularnih “krimia“ i ne propustite ovu priliku. No, zašto baš sada? Dana 12. sijenja 1976. godine, prije tono 35 godina, u Wallingordu, pokrajini Oxordshire, umrla je slavna britanska književnica i dramaturginja Agatha Christie, autorica brojnih detektivskih romana, prihvaena kao “kraljica krimia”, posebice onih u kojima su glavni likovi H. Poirot i Miss Marple. U jesen prošle godine, gigantski i sveprisutni pretraživa Google obilježio je 120. obljetnicu njezina roenja – kreirajui tzv. doodle. Agatha Christie ima bez sumnje posebno mjesto i u svijetu Interneta - najprodavanija je i najplodnija svjetska autorica. Izdavaka kua

Dobitnica prošlotjedne knjige Agathe Christie “Ubojstvo u Mezopotamiji”: Veronika Levai iz Novog Sela Rok. U sklopu Mjeseca Agathe Christie, sljedei tjedan možete osvojiti roman “Zla kua” “kraljice krimia”.

KNJIGA TJEDNA

Dimitri Verhulst “Problemski hotel” San svakog azilanta je stii u Englesku, iako su mnogi nestali u tom pokušaju. No, je li i to nestajanje oblik spašavanja? Ili se tek radi o odlasku koji više nitko ne primjeuje jer unutar ratova koje u ime domoljublja zapoinju oni najmanje domoljubni ljudi odlaze iz svojih kua i svojih života u neku daleku i tuu ubožnicu živjeti ili umrijeti, a državama je potpuno svejedno. “Problemski hotel” pria je jednog otograa koja opisuje

život zatvorene zajednice azilanata pristiglih iz razliitih nesrea, baš kao što su razliite i njihove domovine. Reenicama kao kamenjem, Verhulst udara po društvu koje ne samo da proizvodi ove strašne prie, ve i njihovim protagonistima prijei svaki pokušaj izlaska iz nevolje. Razoaranja i ponižavanja dio su svakodnevnice. Suosjeajui s azilantima, Verhuktu azil služi kao ogledalo ludila svijeta za koje veina onih koji su izvan azila misli kako ih nee dohvatiti.

Dimitri Verhulst (roen 1972. godine u Belgiji) u književnosti se pojavio 1999. godine zbirkom pria koja opisuje njegove godine odrastanja po domovima za siroad. Kasnije nastavlja pisati o životima s ruba, izbjeglicama u azilu, usamljenim i nesretnim ljudima, poput onih po kojima je imenovao jednu od svojih knjiga (“Nesretnici”, 2006.) Piše i drame i poeziju. Radovi su mu do sada prevedeni na desetak jezika, a ovo je

ALBUM TJEDNA

Take That - “Progress” Agathe Christie, Harper Collins, navodi da je do danas prodano više od 2 bilijuna njezinih knjiga diljem svijeta, ime je brojem prodanih primjeraka nadmašila i Shakespearea i Bibliju. Osamdeset romana i zbirki pria koje je napisala ne prestaje se reizdavati diljem svijeta, a i danas se prodaje milijun primjeraka svake godine. Gdje se krije tajna autoriina uspjeha? Prema rijeima Johna Currana, cjeloživotnog obožavatelja i poznavatelja Agathe Christie te savjetnika tijekom restauracije autoriina doma u Devonu: - Agatha Christie bila je najvei oponent klasinoj detektivskoj prii. Njezina istinska literarna darovitost prešla je dobne, rasne, klasne, geograske i druge granice.

Nakon godina djelovanja i pauziranja, te ponovnog okupljanja, omiljeni boy bend iz sredine devedesetih Take That ima novu plou. To i nije neka glazbena vijest. Sve dok se ta ploa ne stavi u odgovarajui ureaj za reprodukciju zvuka. Uvriježeno je mišljenje meu glazbenim sladokuscima (pa i me-

u onima malo anatinijima, koji se zovu snobovima) da su boy bendovi isprdak muzike industrije, odnosno, dok su tata i mama na Magazinu, djeca slušaju Take That jer žele biti “alternativni”. Ipak, pljuvati glazbu s obzirom na žanr protivno je zdravom razumu - postoji samo dobra i loša glazba. ak i ako želimo popljuvati

neki žanr, prvo mu teoretski moramo dozvoliti mogunost da sami budemo demantirani. Ako mu to ne dozvolimo, ostajemo ostrašeni blogeri na nivou oruma “etnici, ustaše i partizani”. Album “Progress” nadmašuje oekivanja koja se za takav žanr postavljaju u oima glazbenih snobova. Rije je o zanatski pošteno napravljenoj ploi punoj suvislih glazbenih rješenja. Ne pati se od prevelike dubine, ali cijeli projekt ima glavu i rep. Glazba je uglavnom elektronika, pjesme potpisuje etvorka plus povratnik Robbie Williams, kojem u zadnje vrijeme i nije nešto išlo u glazbenoj karijeri, pa se vratio u staro jato. Robbieja se i

Popis pjesama 1. The Flood; 2. SOS; 3. Wait; 4. Kidz; 5. Pretty Things; 6. Happy Now; 7. Underground Machine; 8. What Do You Want rom Me?; 9. Afirmation; 10. Eight Letters; 11. Flowerbed (Hidden Track)

njegova druga knjiga na hrvatskom. Prva je “Gospoa Verona silazi s brežuljka”. Nedavno je dobio jednu od najprestižnijih nizozemskih književnih nagrada “Libris Literatuurprijs” za roman “Prokleti dani na prokletoj kugli”, a ove je godine u Cannesu prikazan i film snimljen po jednom od njegovih naslova. najviše uje na albumu, no to nije loša vijest (njegov “partner” iz singla “Shame” Gary Barlow više se bavi instrumentima i zvukom). Najvei je nedostatak što je ipak “prezujav” i što je tu elektroniku trebalo malo dozirati. S autorske strane pjesme nikad nisu banalne ni zašeerene nepotrebnom patetikom (doduše, malo ipak strši “Afirmation”) i to je najbolja vijest. U zvunim pozadinama bas tonova kreirana je slika koja je bila karakteristina za Electric Light Orchestra, razlika je u tome što su Je Lynne i društvo iz Electric Light Orchestra koristili gudae, a Stuart Price koristi synthove. Producent albuma je Stuart Price, koji je uspio ameriku Lepu Brenu (koja se još naziva i Madonna) natjerati da snimi vrlo dobru dance-pop plou “Conessions On A Dance Floor”. Umjesto da se Severina vucara okolo s Bregoviem, bilo bi joj pametnije svoj novac staviti na Stuarta Pricea i da bar jednom u petnaest godina napravi nešto što ima veze s glazbom. Sad su na redu još i Magazin, Colonia i Saša, Tin i Kedžo. Kad bi pola boy bendova bili u stanju snimili nešto kao “Progress”, mogli bismo rei da pop kultura doista napreduje. (Zoran Tukar, preuzeto s portala Muzika.hr)

INTERNET I RAUNALA

Tko sve ima pristup vašim podacima? WEB PREPORUKA

CNN Heroes – heroji našeg doba U svijetu prepunom negativnosti, krcatom problemima, u kojem loše vijesti stižu sa svih strana, lijepo je znati da postoje ljudi koji su se spremni žrtvovati kako bi isti taj svijet uinili boljim i humanijim. Rije je o obinim ljudima koji ine izvanredne stvari. Zamislite svijet u kojem vladaju neke druge vrijednosti, u kojem se milijarde ne izdvajaju za naoružanje i ratove, ve za obrazovanje i zdravlje; svijet u kojem se ne uništavaju prirodna dobra, ve se gradi bolje sutra uz primjenu znanja i ekoloških tehnologija; svijet u kojem ne vlada pohlepa i korupcija, ve nesebino davanje i briga za nemone. Upravo za takav svijet zalažu se ljudi kojima je CNN odluio

odati poast godišnjom nagradom za heroje koji mijenjaju svijet. Prošle godine ta je nagrada dodijeljena etvrti put, a primila ju je Anuradha Koirala za njezin rad na sprjeavanju trgovine ljudima i prodaji djevojaka iz Nepala u seksualno roblje. Meu nominiranima bili su Guadalupe Arizpe De La Vega, Susan Burton, Linda Fondren, Narayanan Krishna, Magnus MacFarlane - Barrow, Harmon Parker, Aki Ra, Evans Wadongo i Dan Wallrath. Ova imena vjerojatno vam ne znae ništa, ali rije je o ljudima koji su svoje živote posvetili važnim problemima današnjice i ije tople prie pružaju nadu u bolje sutra. Upoznajte ih!

Twitter, Facebook, Linkedin ili pak neki od Googleovih servisa – ako posjedujete korisniki raun na nekom od navedenih, sigurno ste omoguili pristup i ponekom dodatnom servisu ili aplikaciji, bilo to namjerno ili iz iste radoznalosti. No, što uiniti ako vam se taj dodatni servis ne svidi – za razliku od omoguavanja pristupa, gotovo nigdje nije naveden nain kako taj pristup onemoguiti. Iako servisi na kojima imate korisniki raun uglavnom imaju tono definirana pravila o privatnosti i podacima korisnika, omoguavanjem dodatnih servisa i aplikacija na svoj korisniki raun sve ovo prelazi u poprilino nedefinirano podruje – s jedne ste strane prilikom omoguavanja pristupa šturo obaviješteni o moguim posljedicama, a s druge strane sami društveni servisi nemaju u potpunosti

pregled što dodatni servisi s tim podacima ustvari rade. Stoga je dobra ideja povremeno pregledati stanje pristupa vašem korisnikom raunu na društvenim mrežama – ako niste sigurni o kakvoj se aplikaciji ili servisu radi ili ga ne koristite, radije mu onemoguite pristup, kasnije omoguavanje je vrlo lako.

Facebook Facebook vam je u mogunost prikazati dosta podataka o upotrjebljavanim aplikacijama – od samog vremena kad ste im dopustili pristup do tono odreenih inormacija kojima imaju pristup te zadnjem zabilježenom pristupu tim podacima od strane aplikacije. Na žalost, zbog zamršene navigacije malo je otežano nalaženje tih inormacija: Korisniki raun -> Postavke privatnosti -> Aplikacije i web stranice (Uredi svoje postavke).

Twitter Provjera pristupa može se napraviti nakon što ste se prijavili u svoj Twitter korisniki raun te izbornicima Settings -> Connections. Ako ne želite više da odreena aplikacija ima pristup, jednostavno odaberite “Revoke Access”.

Linkedin Linkedin razlikuje aplikacije i vanjske servise koji imaju pristup vašem korisnikom raunu, ali se kontrola pristupa vrši na istom ekranu: Settings -> Authorized Applications; uklanjanje se vrši oznaavanjem kvaicom i odabirom “Remove”.

Google Iako Google sam po sebi nije društvena mreža u smislu kao

gore navedene, sastoji se od više aplikacija (gmail, kalendar, dokumenti …) kojima pristup može biti omoguen od strane vanjskih servisa – za provjeru proite kroz ove izbornike: Postavke -> Postavke Google rauna -> Osobne postavke: Sigurnost -> Izmjenite ovlaštena web suelja. Darko Mareš, dipl.ing.el., Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: ino@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099


25. sijenja 2011.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film MAJKA ASFALTA drama Režija: Dalibor Matani Uloge: Marija Škarii, Janko Popovi Volari, Krešimir Miki, Ozren Grabari Majka asfalta je pria o Mare i Janku iji se mladi brak raspada. Mare e biti primorana krenuti u avanturu s njihovim sedmogodišnjim sinom Brunom po hladnim zagrebakim

ulicama i jedinu pomo e im pružiti usamljeni zaštitar Milan koji cijeli život žudi za ljubavlju i obitelji. Trajanje 114 minuta, preporuuje se starijima od 12 godina.

SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA SAMMYS ADVENTURE THE SECRET PASSAGE animirana akcijska avantura U našem kinu nije u 3D tehnici. Režija: Ben Stassen SINKRONIZIRANO NA HRVATSKI!

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) Film “Luzeri” režirao je: a) A. Coulter b) J. Carnahan c) S. White

utorak, 25.1.

Dobitnik iz prošlog broja: Anelko Novak, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

Sammy se nakon izlijeganja na pješanoj kalifornijskoj plaži pokušava doepati mora i usput pronalazi ali odmah i gubi ljubav svog života, kornjaicu Shelly. Na velikom putovanju kroz oceane, koje prolaze sve morske kornjae prije negoli se vrate na plažu na kojoj su se

izlegle, Sammy upada u razne nevolje kako bi ponovno pronašao Sally. Bori se s piranama, susree se s ljudima, bježi od orla ribara i traži tajni prolaz. Jednog dana nakon mnoštva avantura i neobinih susreta Sammy napokon pronalazi Shally. Trajanje 88 minuta, za sve uzraste.

DVD, BLUE RAY IZLOG

4. LUZERI

animirana akcijska avantura

5. SAMAC

20.00 MAJKA ASFALTA drama

nedjelja, 30.1.

16.00 i 18.00 SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA

U Austinu, Teksasu, živi Bliss Cavendar (Ellen Page), mlada djevojka openito nezainteresirana. Majka Brooke (Marcia Gay Harden), bivša pobjednica natjecanja u ljepoti, tjera i uljepšava Bliss da osvoji pokoju titulu ljepotice. Bliss i njena prijateljica Pash (Alia Shawkat) žele pobjei iz svojih života. Pash to namjerava ostvariti odlaskom na fakultet u velikom gradu, a Bliss

Zamislite djetinjstvo Johna Lennona ... Liverpool 1955.: pametan i problematian 15-godišnjak živi u obitelji prepunoj tajni. Dvije nevjerojatne žene u konstantnom su sukobu oko Johna - njegova majka i tetka koja ga je odgojila. Žudei za normalnom obitelji, John bježi od svakodnevnice u uzbudljivi svijet rock n’ rolla u kojem upoznaje Paula McCartneyja. Ovaj otporan mladi prolazi

Svakih sedam godina u neodreenom gradu održava se turnir na kojem se skupi trideset najsmrtonosnijih ubojica kako bi vidjeli tko je meu njima najbolji i osvojili nagradu od deset milijuna dolara. Povratniki prvak Joshau Harlow (Ving Rhames) ponovno nastupa na turniru, jer je saznao da e jedna od natjecatelja biti osoba koja je odgovorna za smrt njegove žene.

animirana akcijska avantura

20.00 MAJKA ASFALTA drama

ponedjeljak, 3.1.

2. DUE DATE

TURNIR SMRTI

drama Režija: Dalibor Matani Uloge: Marija Škarii, Janko Popovi Volari

18.00 SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA

3. DEVET

1. COOKING HISTORY

ROLERICA

etvrtak, 27. 1.

20.00 MAJKA ASFALTA

subota, 29.1.

2. POETAK

FILMSKA TOP LISTA MEIMURSKIH NOVINA

DEKO KOJI NE OBEAVA

srijeda, 25.1. nema ilmskog programa

drama

1. BOŽINA PRIA

10. JONAH HEX

Kline (Josh Hartnett), bivši policajac losaneleske policije, postao je privatni detektiv. Sada putuje u Hong Kong u potrazi za Shitaom, nestalim sinom kineskog milijardera. Kontaktiravši Menga Zija, prijatelja i nekadašnjeg kolegu u policiji Hong Konga, Kline slijedi blijedi trag koji je ostavio Shitao. Put ga vodi do lokalnog gangstera Sua Dongpa i njegove prelijepe ali o drogi ovisne prijateljice Lile. No, Klineovu pažnju odvlae uspomene

akcijska SF avantura/triler

animirana akcijska avantura

9. CESTA

kroz traume odrastanja, ali ipak pronalazi svoj put - da bi postao simbolom kojeg danas svi poznajemo!

20.00 TRON: NASLJEDSTVO

20.00 MAJKA ASFALTA

8. DEKO KOJI NE OBEAVA

ne zna što da uini sa svojim životom.

animirana akcijska avantura

petak, 28.1.

7. PREDATORI

na serijskog ubojicu Hasforda ija je “obrada tijela” razlog zbog kojeg je Kline napustio policiju.

18.00 SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA

18.00 SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA

6. NO I DAN

UBOJSTVO DOLAZI S KIŠOM

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

3. BLACK SWAN 4. HARRY POTTER I DAROVI SMRTI

18.00 SAMMY NA PUTU OKO SVIJETA animirana akcijska avantura

5. LITTLE FOCKERS

20.00 MAJKA ASFALTA

6. THE KING’S SPEECH

drama

7. SOCIAL NETWORK

DOM KULTURE PRELOG

8. POETAK 9. PROFESIONALCI U AKCIJI

subota 29.1. i nedjelja 30.1.

10. THE FIGHTER

U.S. Box Office 1. GREEN HORNET

19.00 Kronike iz Narnije: Plovidba broda Zorogaza fantastina avantura

2. THE DILEMMA

Radno vrijeme blagajne

3. TRUE GRIT 4. THE KING’S SPEECH 5. BLACK SWAN 6. DOZVOLA ZA MALE FOCKERE 7. TRON: LEGACY 8. YOGI BEAR 9. THE FIGHTER

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. SEASON OF THE WITCH

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

25. sijenja 2011.

Lifestyle FRIZURE

Kako obojiti kosu u 2011. godini? Poetak nove godine uvijek je dobro vrijeme za donošenje odluka i postavljanje novih ciljeva. To se ne mora odnositi uvijek na neke velike i važne životne odluke, nego i na manje stvari koje vam mogu ljepšati život, a jedna od njih je promjena boje kose. Ako vam treba baš upravo takva promjena, evo trendova koji e biti aktualni 2011. godine. Novo desetljee sigurno e donijeti mnoge promjene na modnom planu, što nee zaobii ni boje kose i same frizure. Naravno, promjene u modnom planu nee odmah biti drastine, no sigurno e biti znaajne. Dakle, isto je i s frizurama. Najosnovnije pravilo je da boju i frizuru promijenite! Možda e vam ovo zvuati kao klišej, ali promjene na bolje uvijek su dobrodošle u životu, jer podižu samopouzdanje. Izaberite boju koja e vam pristajati. Odvažite se probati nešto novo.

Iz smee u plavu Abbe Lee Kershaw je top model koja je u jednom danu iz mišje svijetlosmee postala platinasta plavuša. I ovakve promjene su mogue, no morate imati povjerenja u svoju frizerku da e obaviti posao kako treba.

Iz plavog u smee

Od crvenokose do crnke Promjena iz crvene ili bakrene kose u crnu može biti vrlo dramatina (kao što se vidi iz primjera top modela Lily Cole), ali ako vam treba drastina promjena, ovo je deinitivno jedna od opcija. No, umjesto gavran

Natasha Poly bila je primjer tipine ruske ljepotice, tako dugo dok svoju plavu kosu nije promijenila u tamnosmeu sa zlatnim odsjajem.

Iz smeeg ili plavog u crveno

crne, izaberite izrazito tamnosmeu sa sivim, crvenim ili zlatnim odsjajem.

Top model Eniko Mihalik iz brinete postala je zavodljiva crvenokosa ljepotica. Manekenka Lydia Hearst pak je nakon mnogo godina koje je provela kao plavuša pozitivno šokirala vatrenom crvenom bojom.

Valovi pramenova Ako ste više ljubitelj pramenova, ovo je deinitivno jedna od predivnih kombinacija koju vam savjetujemo za 2011. godinu. Korijeni neka budu nešto tamniji, a pramenovi nekoliko nijansa svjetliji od vaše kose. Tamnoplava i svijetloplava kombinacija je koju bismo vam sigurno preporuili.

Prirodno - platinasto Plavuša s neurednim tamnim korijenom možda je prošlost, ali što ako tamniji korijen daje dojam prirodnosti vašoj platinasto plavoj kosi i ublažava efekt njezine “umjetnosti“... Zašto ne? No, korijen mora biti isto plave nijanse, samo tamnije plave, tako da ete

RECEPT tjedna

Svinjetina s rižom

Sastojci: 500 g nemasnoga svinjskog ilea 500 g paradajza 2 velike paprike, 1 crvena, 1 zelena 250 g luka 60 g slanine 20 g neslanog maslaca ili margarina, sol svježe mljeveni papar 2 jušne žlice pirea od paradajza tabasco, slatka paprika u prahu cayenne papar nasjeckani listii bosiljka nekoliko listia ljupaca 250 ml govee juhe 250 g riže dugog zrna 500 ml vode

Nain rada Operite svinjetinu, osušite i narežite na kocke. Para-

dajz oparite u kipuoj vodi (nemojte dopustiti da se kuha), a zatim ga isperite u hladnoj vodi. Ogulite ga, odstranite jezgre i narežite na etvrtine. Operite i narežite paprike. Ogulite luk i narežite ga na ploške. Slaninu narežite na kockice i pirjajte u rastopljenoj masnoi sa svinjetinom, dok ne dobije smeu boju. Dodajte luk i papriku, te nastavite pirjati oko 10 minuta. Zainite solju, paprom, pireom od paradajza, tabascom, slatkom paprikom u prahu i cayenne paprom. Dodajte bosiljak i listie ljupaca. Dodajte goveu juhu i pirjajte na laganoj vatri oko 15 minuta. Dodajte paradajz, rižu i vodu, te pirjajte još 30 minuta.

sebe moi zvati dvostruka plavuša. Zvui ironino? Evo kako vi to trebalo izgledati.

Odvažna potpuna ili djelomina promjena boje Imate li hrabrosti odluiti se za intenzivnu ili neobinu boju? To mogu samo jake žene koje vole plijeniti pažnju. No, ako vam se ovo svia, 2011. je prava godina za vas jer lude i otkaene boje nee biti rezervirane samo za punkerice. Jarke boje nose se i na ozbiljne frizure, a ljubiasta je hit boja sezone. A ako ne želite promijeniti boju cijele kose, uvijek se možete odluiti za interesantne pramenove.

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

ravnim linijama hlaa i suknji. Svila i ipka daju ženstveni izgled bluzama i suknjama, te naglašavaju aspekt sezonske modne alfa žene. Što se tie boja, imamo onu klasinu paletu – siva, crna i pastelni tonovi. Nova boja je zelena, ali ne u svjetlucavoj izvedbi. Osim toga, razmislite o odabiru kaki boje, maslinastih i pastelnih kao kontrast hladnoj sivoj, crnoj i bijeloj. Poslovne hlae imaju dvije izvedbe – klasine ravne ili široke. U biti, što su

Žene koje žele obnoviti svoje poslovne kombinacije ove sezone imat e više nego veliki izbor. U vremenu smo ženstvenih poslovnih odjevnih predmeta koji su sišli s modnih pista. Veina komada ove sezone koje možemo vidjeti u uredu deinitivno nije dosadna.

Ravne linije dvodijelnih odjevnih predmeta sa svilenim košuljama, jaknicama i pelerinama zajedno tvore stilski izgled koji je jak i profesionalan. Jedan od glavnih trendova koji treba slijediti ove sezone jesu “prevelike“ jakne. One daju završni dodir svakoj kombinaciji, održavaju linije jednostavnima i istima, a glomazni oblik stvara samouvjeren look. One hrabrije modne sljedbenice posebno ih mogu kombinirati s haljinama. Obogatite haljinu upeatljivim remenom, a jaknu svestranim krznom. Naglasak na košuljama i suknjama ove sezone stoji nasuprot

šire, to bolje, ukoliko je v isok struk s džepovima za poslov nu eleganciju. Suk n j e su se v r at i le staroj k lasinoj izvedbi – ravno, ravno, ravno. Dužin a nek a bude do koljena ili malo kraa. Poslov ni svijet baš ne voli miješanje mode u svoje krugove, ali moda uvijek pronae svoj put do modnih diktatorica.


25. sijenja 2011.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Trosoban stan pretvoren u loft Trosoban stan u gradu Sao Paolu u Brazilu, djelo poznatoga kultnog arhitekta Oscara Niemeyera, dvojac ija su imena Renata Pedrosa i Felipe Hess pretvorio je u moderan loft površine 140 m2. S apsolutnim poštovanjem prema gospodinu Niemeyeru i njegovom radu i ulozi u svjetskoj arhitekturi, te prema elementu koji je toliko zastupao (i još zastupa, naime, ima 104 godine!) - betonu - prihvatili su se adaptacije ovog prostora. No, znali su što žele, a to je njihovo vienje modernog života, odnosno njihovo vienje prostora koji e biti podoban za življenje istog. U mnogome se ovaj interijer ne razlikuje mnogo od nekih koje sam obraivao na blogu. Tako da mogu shvatiti što su Renata i Felipe imali u glavi i što su željeni napraviti te, na kraju krajeva, što i jesu napravili. Izveli su moderan stambeni prostor, vrlo utilistian i sirov te, deinitivno, funkcionalan. Kada su dobili stanje u ruke, srušili su sve zidove koji nisu bili nosivi. Tako su dobili otvoren prostor

ureuje: Bruno Kontrec

itateljima Meimurskih Meimursk novina darujemo popust 10%

Kua “Hoxton” Ovaj projekt naziva “Hoxton” je, de facto, projjekt kt adaptacije d t ij interijera i t ij s dodatkom na gabarite kue od samo jednog metra u dužinu. Dakle, objekt je kao takav ostao isti s tom “malom” promjenom. Izveli su ga arhitekti iz

Magnetini avli Ovo je predobro!!! Toliko jednostavno, a toliko izvrsno. Ekipa iz ukrajinskog studija “Psycho” kreator je ovih ultrasimpatinih magnetia za frižider. Na njih ne treba trošiti previše rijei jer su vrlo jasni. Za sada ih još nema u komercijalnoj prodaji, ali im saznam da su pušteni u istu, nabavljam komplet. Ili dva! http://psycho.ua/eng/

sa stupovima i betonskom ljuskom. Nisu radili nikakve pretjerane zahvate po tom pitanju ve su stvorili toplinu (i neku vrstu sirove elegancije) koristei seljaki pod i drvene elemente namještaja. Kuhinja je vrlo jednostavna i funkcionalna, a po cijelom prostoru možete primijetiti svakakve elemente, od dizajnerskih komada, instrumenata, kofera slika, do obinih drvenih kutija bez ikakve vrijednosti. Spavai dio (kao i sve intimnije prostorije ipak su odvojene od baznog prostora). Strop je takoer izveden od betonskih greda i

nije diran – još jedan dokaz poštovanja prema gospodinu Niemeyeru. Fotograije: Fran Parente http://en.wikipedia.org/wiki/ Oscar_Niemeyer http://www.renatapedrosa. com.br/ http://www.franparente.com/ EN/

David Mikhail Architects i njime osvojili arhitektonski natjeaj pod nazivom “Don´t Move, Improve!” (“Ne mii, poboljšaj!”). Interijer je izveden vrlo jednostavno i elegantno. U donjem se dijelu nalaze kuhinja i blagovaonica, a taj je dio vrlo nizak, s visinom od samo dva metra. Na katu, uz prostorije none zone, postavljen je i dnevni boravak koji se pojavljuje kao galerija iznad blagovaonskog prostora. U starom objektu taj detalj nije postojao, ve se on

izveo pri adaptaciji i u kompletu s velikim staklenim zidom koji dijeli kuu od dvorišta. Objekt je sagraen u viktorijanskom stilu, tipinom za London, ali je dotini stakleni zid u kombinaciji s drvenim gredama - doprozornicima i dovratnicima savršeno uklopljen uz postojee elemente. http://www.davidmikhail. com/ http://www.newlondonarchitecture.org/dont_move_improve_details.php

Pekarnica “Elektra” Prije nekog sam vremena priao s jednim ovjekom o dizajnu lokala i važnosti istog. Taj je ovjek bio vlasnik pekarnice i nije mu bilo jasno emu da angažira dizajnera za lokal tog tipa. Pokušao sam mu objasniti da je svaki lokal podoban za “dizajn”, ali nisam nikako mogao doprijeti do njega. No, to apsolutno nije bitno, ne znam ak ni radi li ta pekarnica danas ili ne, ali ovo je jedan argument koji bih rado stavio na svoju stranu. “Elektra” je lanac pekarnica u obiteljskom vlasništvu, a ovaj koji ovdje predstavljam nalazi se u gradu Edessi u Grkoj. On je svojevrsni pilot projekt i njime je ekipa iz studija “Studioprototype” deinirala novi izgled prodavaonica. Lokal se nalazi na uglu, sjecištu prometnih pješakih ulica, i relativno je malen. Površina mu je 35 m2 u pravokutnoj dispoziciji (ne raunajui prostor za peenje). Cijeli identitet prostora deiniran je u nekoliko elemenata: bijela boja kao znak istoe, drvni dekor (cedrovina) kao znak prirodnosti u kombinaciji s crnim elementima koji daju eleganciju i kao fokusni element koji

se provlai po (gotovo) cijeloj dužini lokala dolazi mramor. On se ponavlja i kao pult za kojim se može jesti iznutra, ali i izvana i element je koji spaja interijer s eksterijerom. Rasvjeta je podijeljena na onu glavnu – na stropu kao ugradbena rasvjetna tijela i na onu dekorativnu. Ova potonja sastoji se od dvije lampe iz iste kolekcije, koje su postavljene iznad pulta za jedenje. Kao toka na i odabrane su stolice i ostali elementi kako se ništa ne bi prepustilo sluaju. Fotograije: Spyros Paloukis http://www.studioprototype.com http://www.spyrospaloukis.com/

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i stilova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje neemo objaviti) šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograirajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.


NAJVE]A INVENTURNA RASPRODAJA U LESNINI VARA@DIN I ^AKOVEC * SKORO SVE -50% * ZA[TO DRUGDJE PLATITI VI[E?!

10 28

Dobro je znati

25. sijenja 2011.

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr 333 www.mnovine.hr marketing@mnovine.hr • •040 040312 312 333

NAJVE]A INVENTUUR

-% -% -% s spava}a soba ADA

ormar klizna vrata ANA LUX 1380

ormar 6D, krevet 200x160 cm 2x no}ni ormari} boja: orah/crna

{: 138 x v: 205 x d: 61 cm boja: orah/crna ili crno/bijela

7.000,-kn

2.799 2.799

,-kn

A

POSEBN

2.000,-kn

999 999

PONUDA

190x75 cm le`aj: 190x130 cm

!!!

PRILIKA

2.000,-kn

799 799

,-kn

posteljina BENETTON 100% pamuk 140x200 / 60x80 cm

199 199

379,-kn

,-kn

PC VARA@DIN, Gospodarska bb, radno vrijeme: pon.-pet.: od 9.oo do 20.oo, sub.: od 8.oo do 20.oo PC ^AKOVEC-samo namje{taj, Globetka bb, radno vrijeme: pon.-pet.: od 9.oo do 20.oo, sub.: od 8.oo do 20.oo Cijene su u kunama i vrijede za gotovinsko pla}anje od 24.01. do 31.01. 2011. odnosno do rasprodaje zaliha.

12 rata BESPLATNA BEZ kamata DOSTAVA I MONTA@A* na podru~ju cijele RH

* sukladno s uvijetima Lesnine

Diners, Amex, master, GO card, ~ekovi, stambeni krediti

1

,-kn

trosjed TONI

madrac ROLO 500,-kn

200x90 cm

249 249

,-kn


25. sijenja 2011.

Dobro je znati 11 29

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

skoro sve

-50%

servis za kavu BELINDA 18/1, porculan

stol ORLY

269.-KN

149,- KN

179,-kn

79 79

,-kn

1.248,-kn

499 499

servis za jelo BELINDA 12/1, porculan

,-kn

179 179

250,-kn

kuhinjska grt. BC 502

,-kn stolica Y1

stol + 4 stolice, boja: crno/bukva

499,-kn

stropna svjetiljka AMANDA 3x40W E14

99 99

339.-KN

199,- KN

249 249

1.000,-kn

499 499

,-kn

,-kn

sjede}a grt. PARADIS N kutna

5.998,-kn

2.999 2.999

,-kn

,-kn

NAJVE]A INVENTURNA RASPRODAJA U LESNINI VARA@DIN I ^AKOVEC * SKORO SVE -50% * ZA[TO DRUGDJE PLATITI VI[E?!

URNA RASPRODAJA


12

25. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Treba se mijenjati

Poremeaj prejedanja

Imam 20 godina. Primjeujem da se malo pomalo odvajam od svog društva, jer moje prijateljice ve imaju deke, izlaze s njima van i zabavljaju se. Moje ponašanje u društvu nije dobro. Prema dekima sam dosta otresita i gruba, jednostavno ne mogu slušati da drugi govore, nego ja želim stalno biti u centru pažnje i da me svi moraju slušati. Htjela bi se nekako promijeniti ali ne znam kako. Taj problem se može jednostavno riješiti. Prije svega morate mijenjati svoje reakcije i ponašanje prema drugima, prema vašem društvu i okolini. Sve što ste do sada radili a znate da drugima smeta, ukljuujui vašu otresitost i grubost morate prestati raditi. Poradite na tome da uspostavite dobre odnose izmeu deki i vas. Morate voditi rauna o tome kako se osjeate prije nego što reagirate i situacija e se izmijeniti – postati ete ispunjeniji i sretniji. Znai

trebate se upoznati kroz svoje reakcije i ako niste sretni mijenjajte se. Kažite svima što mislite otvoreno i s uvažavanjem. Slušajte što vam drugi imaju rei. Pokušajte ih razumjeti iako se ne treba nužno s njima slagati. Odustanite od prosuivanja i kritike, osobito ako je temelj zavist. S dekima budite veseli, raspoloženi i dozvolite im da vam se udvaraju. Promijenite svoj stav prema sebi i nemojte misliti da ste u društvu suvišni, odbaeni ili nepoželjni i na taj nain ete se u društvu osjeati opušteniji i poželjniji. Ovaj nain ponašanja morate nauiti pa e vam takvo ponašanje kroz odreeno vrijeme postati prirodnim.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

O poremeajima prehrane se unazad nekoliko godina dosta govorilo, jer su medijski bili eksponirani sluajevi anoreksije ili bulimije od kojih su patile neke slavne osobe. Kako god gledali na prehrambene navike i probleme suvremenog ovjeka, to je posebna tema o kojoj se jako puno pria, a ja u je zaobii u širokom luku. Prehrana i sve ono što je dobro ili loše kad je hrana u pitanju, po ovim ili onim kriterijima, naini da se dobro i zdravo jede i živi, to je tema broj jedan u svim moguim medijskim sadržajima, stalno se ljude time bombardira, a oni jedu i žive onako kako im njihova okolina i kupovna mo omoguava... To je životna svakodnevica, reklo bi se da svi imamo nekakvih teškoa s tim što, kako i koliko jedemo, i nekakvu svijest o tome. Moja je namjera na ovom mjestu naglasiti da su svi prehrambeni poremeaji dijelom, a možda i u temelju, psihijatrijske prirode. Da bi se razvio poremeaj koji rezultira nizom zdravstvenih i tjelesnih komplikacija, a može ak dovesti do smrti, u poetku prie stoji tjeskoba ili depresija osobe koja je nezadovoljna sobom u cjelini ili svojim izgledom. I zato u, umjesto da nastavim priu o gore spomenuta dva prehrambena poremeaja, u ovome tekstu govoriti o onome koji se javno rjee spominje, a u stvarnosti je eše prisutan i od anoreksije i od bulimije, ili dolazi s njima u kombinaciji. Rije je o poremeaju prejedanja, od kojeg pati oko 5 % osoba oba

spola. Danas nije teško ustanoviti da mnogo ljudi jede više nego što je energetski opravdano i potrebno , pa je tako problem prekomjerne tjelesne težine javnozdravstveni problem mnogih zemalja. Mi volimo kritiki gledati druge oko sebe, pa emo odmah zamisliti debele Amerikance, ali zaboravljamo da je Hrvatska peta na evropskoj rang-listi po pitanju pretilosti prisutne u opoj populaciji. Mnogi u hrani traže i nalaze utjehu, smiruju svoje nezadovoljstvo i opuštaju se od napetosti. Nisu svi u kategoriji poremeaja prejedanja, jer o njemu govorimo u sluaju estog uzimanja velikih koliina hrane i nemogunosti osobe da kontrolira taj poriv. Prilikom napada prejedanja osoba nije u stanju prestati jesti, bilo da je to brzo trpanje velikih koliina hrane, ili grickanje hrane neprekidno itav dan. Mnoge su takve osobe više puta bile na razliitim dijetama, koje uvijek završavaju neuspjehom. Znamo da se i kod bulimije radi o ritualima prejedanja, ali oni koji imaju isti poremeaj prejedanja uglavnom ne povraaju i ne troše laksative, niti ne vježbaju, jednostavno jedu i jedu... Veinom pate od prekomjerne težine i depresije. Hrana, koja prvobitno služi kao sredstvo za postizanje smirenja ili ugode, postupno se pretvara u neprijatelja nalik bilo kojem drugom sredstvu ovisnosti, postaje nešto bez ega se ne može, iako se ni s njom ne osjeamo dobro, i tako se vrtimo u zaaranom krugu....

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Ovisnost uvijek pri ruci Dok se za neke vrste droge treba malo pomuiti kako do nje doi, alkohol možete kupiti na svakom koraku. Ovdje ne želim izvrgnuti kritici ispijanje dobre aše vrhunskog vina, niti želim jednu itavu industrijsku granu pribiti na stup srama ili ju obezvrijediti, jer ovisnici i onako ne piju vrhunska vina. Njima je važno da se alkoholiziraju za što manje novaca a to kako i koliko trpi njihov organizam ni najmanje ne brinu. Nema opravdanja za dovoenje organizma u stanje alkoholiziranosti. Probleme, koje oni navode kao razlog, imamo svi ali nismo svi ovisnici o alkoholu. Duže vrijeme uzimanja alkoholnih pia svakako vodi u ovisnost. Ne postoji siguran rok nakon kojeg nastupaju vidljivi problemi jer je to individualno, odnosno svaka osoba ima razliitu toleranciju prema koliini ispijenog alkohola. Alkoholiaru ne pada na pamet otii lijeniku i provjeriti svoje zdravstveno stanje, jer oni uvijek negiraju problem i uporno tvrde kako drže situaciju pod kontrolom. Zavaravaju sami sebe a vrlo esto i lanove obitelji. Tek kad se alkoholiar poinje karakterno mijenjati, najbliži postaju svjesni opsega problema ali su naješe nemoni jer moraju uvjeriti ovisnika da mu je ZAPOELI SU DVODNEVNI TEAJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPANOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNAAJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

potrebna pomo, a on odbija prihvatiti injenicu da je u ozbiljnim teškoama a još manje shvatiti da takav put vodi fatalnom kraju. Alkoholiari su veoma nepouzdani. Uvijek obeavaju da e se popraviti i pritom su krajnje uvjerljivi. Lukavi su, skloni prevrtljivosti i lažljivosti, uvijek se hvale, za neuspjehe su im krivi ljudi iz okolice ili prijatelji i nikad ne pokazuju kritiki uvid u svoje stanje. Promjene karaktera dovode do postepenog i sve dubljeg moralnog propadanja linosti. Nastaju postepene promijene i u intelektualnoj sferi. U poetku su to manje smetnje u pamenju, pažnji i koncentraciji. Kasnije se javljaju sve jae promjene koje mogu dovesti do alkoholne demencije. Nastupaju razliiti bolesti psihoza: delirium tremens, sumanutost zbog ljubomore, razne halucinacije i slino. Lijeenje se provodi u zavodima zatvorenog tipa a cilj je potpuna apstinencija. Budui da je to u okviru našeg zdravstvenog sustava teško ostvarivo obratite mi se s povjerenjem bez SMA-a na br. telefona 098 1347 031 i dogovorite seansu iscjeljenja i odvikavanja u potpunoj diskreciji, koja je u ovakvoj situaciji pacijentu od iznimnog znaaja. OD TEAJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BUET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtnika 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KUNE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jelaia 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2 tel. 311-160 OBRTNIKA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ruera Boškovia 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠE URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za opu upravu - Mani ured AKOVEC - Mani ured PRELOG - Mani ured M. SREDIŠE - Mani ured M. SUBOTICA - Mani ured NEDELIŠE - Mani ured ŠTRIGOVA - Mani ured KOTORIBA - Mani ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022


25. sijenja 2011.

Dobro je znati 13 31

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

SOMAT tablete za strojno pranje posuđa 100 0 kom

NESCAFE 250 g

59,99

47,99 KETCHUP blagi 500 g

ZDJELICA

7,99

12,99 RAJČICA PASIRANA 500 ml

2,99

4,99

22,99 ČAJNI KOLUTIĆI 800 g NAPOLITANKE 500 g

12,99

11,99

ROLADA 300 g

TJESTENINA ŠPAGETE 500 g

PILEĆI ZABATAK

MLIJEKO 0,9%mm 2l

NAREZAK KOKETA 150 g NAPOLITANKA DOLCE VITA 30 g

0,69

5,99

19,99

3,99 5,99

PLAHTA YOGI frotir 100x200 cm

ORNEL 1l

NILA 2l

19,99

BRONHI 100 g

5,79

DIMLJENI KARE

59,99

8,99 Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

25. sijenja 2011.

Komentari Ako ništa drugo, stvorena Hrvatska zauvijek spomen na branitelje! Sretoh na ulici prošle subote znanca i prijatelja, sudionika Domovinskog rata, a kako se upravo održavao Sabor podružnice branitelja Štrigove, upitah ga zašto nije na Saboru… - Kaj budem tam, kaj me još netko okrivi da sam zloinac. Vidiš, kaj sve nisu branitelji krivi. Nitko nas ne štiti i svi znaju više od nas branitelja, kak je bilo v ratu. Misliju kaj je rat bio film, igra, zabava ... Stjepane, tam se borilo za život ili si mrtav ..., pravo oružje, pravo streljivo, krv, prah, smrad, blato, glad i smrt ... Tko tam nije bio, taj nema prava govoriti kak treba ratovati. Sad oni šteri niti na karti ne znaju pronai Grabovac, Kusonje, pa i Vukovar drže prodike i govore ... je, ako je zloin poinjen, on mora biti sankcioniran. Nitko od nas branitelja zloin nije poinio, jer su nam nadreeni svaki dan govorili da se držimo pravila ratovanja. Ali, ponavljam, rat nije igra, to je borba za život i smrt, a naša je bila i za Hrvatsku. E, pitam se danas je li sve ovo meni i kolegama braniteljima ovo trebalo. Mi smo šteli drugagšu Hrvatsku. A sad nam sude. I kaj bum onda na Saboru makar mi je ne sejedno, ali nejdem, nejdem ... ne znam kaj je meni trelo ijti v rat ... Ve nam Srbijanci krojio pravdu, a naši su sam tiho. Niše me je nej tirao, ali šteo sem ijti za Hrvatsku, ali nej ovakšu, poja-

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

dao mi se hrvatski branitelj, kojemu dugujem otografiju iz Vukovara, gdje sam ga otografirao prije nekoliko godina. Teško je bilo što rei na ovakvu priu - monolog istinskoga hrvatskog branitelja, koji je u strahu da mu kerka na Internetu ne proita kako ga srpski sudovi smatraju ratnim zloincem. - Hodi onda z menom na jednu kavu ili vino, pozvah niti malo zadovoljnog branitelja i rekoh mu: - Prije ili kasnije. Hrvatska e ostati kao spomen na vas branitelje, uvjeravao sam branitelja, koji je mijenjao raspoloženje i kao uskrsnuli upitao i ustvrdio. - Stvarno tak misliš, bormeš imaš prav. Ve se ne bojim. Pa tko su oni? Ak sam prošao Pakrac i Lipik, Kusonje i Grabovac, budem i sve ovo, odmah je optimistinije zborio asni hrvatski bojovnik sa štrigovskih brjegova, nakon „ašice razgovora“.

Tko pita, ne skita Ni u jednom drugom razdoblju života znatiželja nije toliko snažna koliko u ranom djetinjstvu. Ona je pokreta spoznajnog razvoja, roditeljima poznatija kao “aza tisuu zašto, tisuu zato“. Zašto je nebo plavo?, Kako nastaju djeca?, Zašto je more slano?, samo su neka od pitanja kojima djeca u najranijoj dobi, kada naue govoriti, “izluuju“ svoje roditelje. Meutim, s godinama, osim što prestajemo biti znatiželjni, barem u onom smislu u kojem smo bili kao djeca, postavljanje pitanja postaje puno rjea pojava. Priznati da nešto ne znamo esto se doživljava kao slabost, iako nam je svima dobro poznato da cijeli život uimo. Nerijetko slušamo onu “tko pita, taj ne skita“, no rijetki su oni koji ovu izreku doista i primjenjuju. Ponekad je oito ipak lakše praviti se pametnim nego priznati neznanje, no rijetki su sluajevi kada nam se to ne obije o glavu. Svima su nam poznate osobe koje radije lutaju ulicama nego zaustave prvu osobu i pitaju za put. Druga krajnost pak su oni koji se ne ustruavaju postaviti pitanje neovisno o tome koliko glupo, osjetljivo ili bizarno ono

Piše: Helena Zear helena@mnovine.hr

bilo. Upravo od prošlog tjedna svijet je bogatiji za još jednog milijunaša, navodno, iz razloga što se on nije ustruavao postaviti pitanje. Naime, mediji prenose vijest o 27-godišnjem Craigu Rowinu iz New Yorka koji je objavio video u kojem moli nekoliko milijunaša da mu jedan od njih pokloni barem milijun dolara od svog bogatstva te se navodno jedan takav našao. No, ovo je ili neslana šala ili doista druga krajnost ove prie. No, bilo kako bilo, možda je ipak najbolje prvo dobro procijeniti situaciju i tek onda odluiti hoemo li pitati ili radije skitati. Iako nije sramota pitati ako je cilj svega nešto nauiti, pripazimo da se ipak ne vratimo u azu koja je daleko iza nas, a u gornjem dijelu teksta nosi naziv po jednoj od najpoznatijih djejih enciklopedija, barem iz doba mog djetinjstva.

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Mafija, sused, mafija ili huškanje na graanski neposluh Pasivnost hrvatskog naroda sve se eše spominje, bilo u medijima, bilo na kavama. Svaki drugi, ako ne i svaki, Hrvat ustanovit e da nas pljakaju, da nam lažu, da nam prodaju maglu, a da mi samo šutimo i trpimo. Da, po tisuu i prvi put zakljuit e da smo pasivni, a onda se zavaliti dublje u naslonja i prešaltati program na novu epizodu Šeherezade, mirno srknuti ostatak kave u omiljenom kafiu ili okrenuti stranicu u novinama i nasmijati se vicu dana. Takvi smo - jauemo, zapomažemo, jamramo, teško nam je. A ne bi prstom mrdnuli da nam bude bolje. Ma, barem da pokažemo da smo i koliko smo nezadovoljni. I ja se sad tu nešto kao trsim, opet e izgledati kao da špotam i pozivam na graanski neposluh, a zapravo samo vršim svoj nemili tjedni zadatak. Svako malo doeka me neka vijest da se protestira ovdje ili ondje, od Amerike do Kine, svi se za nešto bore, što silom što nesilom, dok mi sjedimo i mirno gledamo dok nam po ne znam koji put poskupljuju benzin i najavljuju stopostotno podizanje cijene vode. Ok, ne moramo kao Francuzi štrajkati i pro-

Piše : Bojana Španiek bojana@mnovine.hr

svjedovati za svaku sitnicu, tamo je to, kako mi je pojasnila starija i iskusnija kolegica, nacionalni sport. Ali barem malo, znate, barem mrvicu energije, nešto! Ok, prosvjedovali su studenti, pa seljaci, pa neki radnici. Ali sve je to ostalo na nekim izoliranim obespravljenim skupinama kojima je u nekom trenutku prekipjelo. Kad e nam prekipjeti svima? Ono, u uture? - Mafija, sused, sve je to mafija, požalit e se možda Zvonko Joži kad se sretnu dok u pidžami i šlapama budu iznosili smee. I tu e Zvonkov, pa i Jožin, bunt stati. Pa i vaš. Pa i moj. Što nam još trebaju napraviti da se pokrenemo? Nee li onda ve biti debelo prekasno?

AKOVEKI espresso by Bibi

Sniženja u akovcu? Hm, jesu li to baš sniženja… Bang, bang, bangit y bang! Tako ja doživljavam ove “akcije, sniženja, popuste“ izvješene na gotovo svakom izlogu našega grada. Iz vratnih se mišia trudim koraajui gradskim plonikom zauzeti stav šetaa “glavu dolje, ruke na lea“, ali oi same od sebe bježe prema izlogu kada u blizini osjete osnovni simbol sezonskog sniženja, onaj amozni “postotak“ . Na nekim se izlozima može zapaziti sniženje “i do 70%“ no, kada namamljeni uete u te duane, ubrzo shvatite da se ta vrtoglava brojka nalazi oznaena samo na izlogu i nigdje drugdje. Tu njen lažljivi put završava. “I do 70%“ pra zapra znai 30% na demode modele iji je ve i izbor veliina upitan, pa nam stoga od silnih

sniženja preostaje jedino popust od 10% na plaanje gotovinom, što i nije neka senzacija. Štoviše, u mnogim je duanima ta praksa popusta na gotovinsko plaanje prisutna tijekom cijele godine. Ono što sam otkrila iz svoje “apstinencijske“ šetnje, u kojoj su mi se oi, a i noge svako malo otele kontroli, jest da se neki duani u akovcu ipak povode za rasprodajama kakve se održavaju u metropolama. Ne pretjeruju s postocima, al’ se drže onog što reklamiraju na šajbi izloga. Sportski duan na uglu (itaj: majmunjaku) akoveke robne kue, koja nosi ime po našoj županiji, nudi zauujue sniženu zimsku robu, a dobrim dijelom i ostali asortiman. Slina je stvar i s jednim butikom (za žene)

na sasvim drugom kraju trga, gdje je popust od 40% pa i 50% zastupljen na veinskom dijelu zimske robe. Razvikani sportski lanac duana takoer nudi dobar biznis: “skijanje u pola cijene“, al’ sve je to u današnje doba veini Hrvata nedohvatljiva zvijezda. Hr vat i su u lov u na sniženu hranu, sniženu galanterijsku robu, “osnovne“ nužno zlo namirnice kojima smo otprije vini i teško nam se sad prešaltati “s konja na magarca“. Primjerice, znate one paremsko - kemijske gluposti za kupaonice, zahodske školjke, ormare, rižidere, automobile, dnevne sobe ... Izmišljene ensi šmensi stvarice za koje ovjek cijeli mjesec radi i na njih troši puno previše. Onda je zbilja pametnije raditi za skijanje

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

ili uživanje u divnom planinskom zraku. Još se stignete odluiti ega ete se odrei da bi u akovekim duanima pobrali vrhnje s rasprodaja i obnovili svoju ili djeju zimsku garderobu bilo za skijanje ili hodanje.


25. sijenja 2011.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Dobro je znati 15 33

9/24/09 4:14:41 PM


16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Meimurskoj županiji u 2010. godini Proizvoa Chevrolet 1 Opel 2 3 Hyundai 4 Volkswagen 5 Peugeot 6 Renault 7 Ford 8 Mazda 9 Toyota 10 Suzuki 11 Škoda 12 Honda 13 Dacia 14 Citroen 15 Kia 16 Fiat 17 Nissan 18 BMW 19 Seat 20 Mercedes 21 Audi 22 Lada 23 Lancia 24 Alfa Romeo 25 Land Rover 26 Mitsubishi UKUPNO

koliina udio, % 122 14,90% 105 12,82% 72 8,79% 71 8,67% 54 6,59% 49 5,98% 44 5,37% 41 5,01% 37 4,52% 33 4,03% 29 3,54% 27 3,30% 22 2,69% 21 2,56% 20 2,44% 13 1,59% 13 1,59% 11 1,34% 9 1,10% 8 0,98% 6 0,73% 3 0,37% 3 0,37% 2 0,24% 2 0,24% 2 0,24% 819 100%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

9,31

Super plus 98

9,72

9,36

Super 100 BS

9,81

Eurodizel BS

8,57

8,53

LPG auto plin

5,25

5,25

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 21. sijenja 2010.

AMC Meimurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010.,hot magenta, servo, ABS, el. podizai, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010., zlatna automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta vuna služba, spuštanje platforme, hidraulino vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Šavora d.o.o.

MINI osigurava prostor za kreativne skokove Proizvoa automobila MINI obilježava pokretanje partnerstva sa kultnom markom snowboarda Burton na jednom od glavnih svjetskih snowboard evenata – Burton European Open u Laaxu. Obje marke usredotoiti e se na pružanje mnoštva zabave svojim klijentima kako bi ujedinili snage za Burton Global Open Series (BGOS) sa Burton Canadian Open (od 1. do 6. veljae u Calgaryju, u Kanadi) i Burton US Open (od 7. do 13. ožujka u Strattonu, u SAD-u). Nakon svakog dogaaja korisnici mogu vidjeti razliite clipove i oznaiti svoje osobne favorite koristei opciju „Like“. Najpopularniji clipovi sa BGOS evenata u Laaxu, Calgaryju i Strattonu biti e odabrani za ope glasovanje za pobjednike event a. Dva sveukupna pobjednika Creative Use of Space Award biti e imenovani krajem ožujka. MINI e nagraditi najkreativnijeg ženskog i muškog sudionika novanom nagradom od 25.000$ svakom. Svi koji pristupe online glasovanju automatski sudjeluju u izvlaenju nagrade, putovanje za etvero na jedan od Burton Global Open Series evenata u sezoni 2011./2012.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Meimurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivniko-križevaka županija - Koprivnica, Obrtnika 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za plaanja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila iskljuivo sa domaeeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 2. Toyota Avensis, 116 KS, diesel, Luna oprema, 2004.g., cijena: 11.000 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 4. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 9.000 eura na ime 5. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 6. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 7. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 8. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 eura sa PDV-om 9. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 10. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 11. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:1.780,00 eura 12. Opel Corsa 1.7 DTI, 75 KS, diesel, 1. vlasnik, 2002.g., cijena: 4.000,00 eura na ime 13. Nissan Almera 1,5 dCi limuzina, 82 KS, diesel, 1. vlasnik, 2004.g., cijena: 6.300,00 eura na ime 14. Renault Megane 1,6 Coupe, 90 KS, benzin, 2. vlasnik, 1998.g., cijena: 3.000,00 eura 15. Toyota Yaris 1.4 D-4D Stella, 90 KS, diesel, 1. vlasnik, 2006.g., cijena: 7.000,00 eura

25. sijenja 2011.

Novi MercedesBenzov SLK Roadster

S potpuno novorazvijenim Mercedesom SLK, jednim od najuzbudljivijih i najuspješnijih sportskih automobila, sada se ulazi u treu generaciju. Užitak u vožnji i vožnju bez krova novi roadster beskompromisno diže na drukiju, još višu razinu. Sportski imidž ujedinjen je s elegantnim komforom, markantan dizajn sportskog vozila s apsolutnom praktinošu, vrhunske performanse s primjerenom ekološkom tehnologijom. Iza dugog poklopca motora nalazi se kompaktni putniki dio, postavljen straga kao i kratak poklopac prtljažnika. Time SLK mami potencijalne kupce jer ima sve atribute koji su obilježili sve klasine varijante MercedesBenzovih roadstera i uinile ih ikonama marke. A s naprednim tehnologijama SLK nudi i više od toga. S najkompaktnijim dimenzijama u svojoj klasi novi SLK posjeduje raskošnu unutrašnjost. Dizajneri su razvili interijer koji vozau i suvozau nudi najvei stupanj savršene udobnosti, ljepote materijala i linija izvedenih puristikom preciznošu. Prvi put Mercedes-Benz nudi izbor od triju varijanata vario krova za novi SLK. U samo nekoliko sekunda pritiskom na gumb roadster se pretvara u kupe s iksnim krovom i obratno. U osnovnoj izvedbi krov je iste boje kao i vozilo. Alternativno se može odabrati panoramski vario krov s tamno zasjenjenim staklom. I još jedna svjetska premijera – panoramski vario krov koji sadržava Magic Sky Control. Rije je o staklenom krovu koji pritiskom na gumb prema želji vozaa ili putnika mijenja transparentnost. U svijetloj je varijanti potpuno proziran te i pri hlad-

Na hrvatskom e tržištu u ponudi biti sljedei motori: Travanj 2011.

SLK 200 BlueEFFICIENCY SLK 250 BlueEFFICIENCY

Kolovoz 2011.

SLK 350 BlueEFFICIENCY

Sijeanj 2012.

SLK 250 CDI

Travanj 2012.

SLK 55 AMG

nim vremenskim uvjetima nudi „open-air“ doživljaj. U tamnoj varijanti osigurava hlad te pri izloženosti jakim Sunevim zrakama dodatno sprjeava zagrijavanje unutrašnjosti. Drugim rijeima – SLK nudi wellness atmosferu jednostavnim pritiskom na gumb. Mercedes-Benz je s novim SLK-om postavio i novu razinu sigurnosnih standarda. Novi SLK tree generacije može se pohvaliti velikim brojem elektronikih sustava poput Attention Assist koji ukazuje na umor vozaa. Ovaj sustav u novom SLK-u dolazi kao dio serijske opreme. Na popisu dodatne opreme nalazi se Distronic Plus s Pre-Safe konim sustavom koji može neovisno aktivirati konice u sluaju mogueg sudara. Novi SLK u ponudi e imati tri nova benzinska motora s izravnim ubrizgavanjem goriva. Ponuda poinje s novim 4-cilindarskim motorima SLK 200 BlueEFFICIENCY (184 KS) i SLK 250 BlueEFFICIENCY (204 KS). SLK 200 BlueEFFECIENCY je najekonominiji roadster u svom segmentu. U kombinaciji sa 7-stupanjskim automatskim mjenjaem 7G-Tronic Plus, koji dolazi kao dio dodatne opreme, potrošnja iznosi svega 6,1 litara (NEDC, kombinirano) na 100 prijeenih kilometara (što odgovara 142 g CO po kilometru), a od 0 do 100 km/h ubrzava za 7.0 sekunda uz najveu brzinu od 237 km/h (240 km/h s runim mjenjaem). V6 motor u potpunosti je novorazvijen: SLK 350 BlueEFFICIENCY razvija 306 KS iz 3.498 kubinih centimetara te time ubrzava u 5,6 sekundi od 0 do 100 km/h (najvea brzina 250 km/h). Potrošnja iznosi 7,1 litru na 100 kilometara (167 g CO po kilometru).

Toyota stickerfix - sami popravite manje ogrebotine Toyota stickerix je set unaprijed izrezanih ljepljivih zakrpa koje se mogu jednostavno postaviti preko ogrebotina i rezova radi dobivanja glatkog, trajnog, skoro neuoljivog popravka. Toyota stickerix listovi, koji se mogu kupiti kod vašeg lokalnog ovlaštenog Toyota partnera,

dostupni su u boji laka svake Toyote. Uz 33 razliite zakrpe u svakom pakiranju, lako ete pronai veliinu koja vam odgovara. Popravljanje manjih ošteenja laka sa Toyota stickerix setom predstavlja jednostavnost na djelu. Samo oistite željeno podruje, nanesite ljepljivi ilm i izgladite

ga – i to je to. Ovaj ljepljivi ilm je konstruiran i testiran prema jednako strogim standardima kao i sva Toyota originalna dodatna oprema. Toyota stickerix je otporna na UV zraenje, ekstremnu toplinu i hladnou, pranje automobila i proliveno gorivo. A ako trebati ukloniti ovaj

ilm, jednostavno ga odlijepite uz pomo sušila za kosu. Toyota stickerix se takoer može koristiti za izbjegavanje ogrebotina, pružajui zaštitu osjetljivih mjesta kao što su rubovi vrata. Demonstracija korištenja dostupna je na: http://www.youtube.com/ watch?v=sWEdFn5SlX0


25. sijenja 2011.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Citroën dio hokejskog spektakla Arena Ice Fever Citroën Savska odluio se prikljuiti ledenom ludilu i podržati ledene heroje na hokejskom spektaklu Arena Ice Fever u Areni Zagreb i izložiti specijalnu seriju Citroën C3 Medvešak te premijerno predstaviti hrvatskoj javnosti novi Citroën C4 na istonom i zapadnom ulazu u Arenu. Citroën je potaknut odlinom dosadašnjom suradnjom i pozitivnom atmosferom na ledu i tribinama, odluio do-

Peugeot 302 cabriolet Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu privremena je adresa crvenog Peugeot 302 cabrioleta. Uradak proizveden 1937. godine bit e jedan od najatraktivnijih eksponata izložbe „Art deco i umjetnost u Hrvatskoj izmeu dva rata“, koja poinje 26. sijenja. Automobil je dopremljen iz Peugeot muzeja u Sochauxu, u regiji Franche-Comté, iz koje potie marka Peugeot. Model 302 proizvodio se od 1936. do 1939. godine. Proizveden je u ukupno 25.132 primjerka, od ega 878 cabrioleta. Ostali primjerci odnosili su se na limuzinu s etiri vrata, a proizvedeno je i 76 primjeraka sportskog automobila Darl’mat, baziranog na modelu 302, koji se natjecao na legendarnoj utrci 24 sata Le Mansa. Iste godine kad

je proizveden, model 302 bio je izložen i na Zagrebakom zboru, pretei Zagrebakog velesajma, na prostoru današnjeg Studentskog centra, u Francuskom paviljonu. Peugeot je prošle godine proslavio svoju 200-tu godišnjicu, a prije proizvodnje automobila, tvrtka se bavila proizvodnjom raznih alata, šivaih mašina, krinolina, mlinaca… Peugeot Hrvatska partner je MUO te suradnik u realizaciji izložbe „Art deco i umjetnost u Hrvatskoj izmeu dva rata“. Ispred MUO bit e izložena nova poslov na limuzina 508, a za posjetitelje e biti organizirana i nagradna igra u kojoj je glavna nagrada Peugeot 206+.

Nissan Qashqai Acenta po cijeni Visie Plus Nissan je za kupce Qashqaija i Qashqaija+2 pripremio novu akciju tijekom koje se vrhunski opremljeni paket opreme Acenta nudi po cijeni niže razine Visia Plus. Kupnjom modela Qashqai te Qashqai+2 Acenta, kupac u akciji ostvaruje uštedu od 12.000 kuna. Uz serijski ESP, ABS te 6 zranih

jastuka, bogati paket opreme Acenta u odnosu na Visiu Plus dodatno ukljuuje dvozonski automatski klima ureaj, stražnje parkirne senzore, radio CD izmjenjiva za 6 CD-a, USB prikljuak, svjetla za maglu, elektrino preklopive vanjske retrovizore, aluminijske naplatke od 17....

Qashqai Acenta s benzinskim 1.6 motorom u akciji košta 147.000 kuna, a Qashqai Acenta s dizelskim 1.5 dCi motorom 163.000 kn, dok Qashqai+2 Acenta 1.6 košta 163.000 kuna, a Qashqai+2 Acenta 1.5 dCi 179.000 kn. Ponuda vrijedi u svim ovlaštenim Nissanovim salonima i traje do isteka zaliha.

datno osnažiti suradnju s KHL Medvešak lansiranjem specijalne serije C3 Medvešak uz specijalne pogodnosti. Radi se o iznimno bogato opremljenim modelima Citroën C3 koji su u ponudi od sijenja 2011. godine s cijenom od 79.900 kn i vrlo bogatom opremom. Specijalna serija Citroën C3 Medvešak u ponudi je s kamatnom stopom od 6,99 % uz Citroën Financial Services s rokom otplate do 48 mjeseci.


18

25. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Mitsubishi Motors na nadolazeem Geneva Motor Showu

EKO KUTAK

Lexus CT 200h osvaja nagradu „Najiše vozilo 2011.“

Mazdin koncept MINAGI na Geneva Motor Showu Mazda Motor Corporation na ovogodišnjem Geneva Motor Showu premijerno e predstaviti svoj novi koncept kompaktnog crossover SUV-a po imenu Minagi. Koncept Mazda Minagi u potpunosti prihvaa Mazdinu novu Skyactiv tehnologiju i novu dizajnersku temu Kodo – duša pokreta. Uzbudljivi koncept Minagi prethodnik je Mazdine sljedee generacije proizvoda i simbolizira evoluciju Mazdinog branda. Mazda Minagi kompaktni je crossover SUV koji kombinira Mazdinu Skyactiv tehno-

logiju – koja predstavlja harmoniju izmeu užitka u vožnji i vrhunske sigurnosne i ekološki nastrojene tehnologije - s emocionalnim Kodo dizajnom koji komunicira energiju i vitalnost dok automobil lagano prolazi kroz urbani gradski krajolik. Minagi je opremljen Skyactiv motorom i Skyactiv mjenjaem te Skyactiv karoserijom i podvozjem koji ujedinjuju sveobuhvatno smanjene težine i obilje sigurnosnih komponenti. Na Mazdinom štandu u Genevi bit e izložene i Skyactiv tehnologije i koncept Mazda Shinari.

Mitsubishi Motors Corporation (MMC) e na nadolazeem salonu imati globalnu premijeru Mitsubishi koncept Global Small automobila. Konceptni automobil se temelji na naelima “kompaktan”, “pristupaan”, i “energetski uinkovit”. Na 81. Geneva Motor Showu koji traje od 3. do 13. ožujka u Ženevi MMC e prikazati ukupno 12 vozila ukljuujui i vozila koja se ve prodaju u Europi, uz 100% elektrini i-MiEV, od kojih je oko 2.500 jedinica ve isporueno u Europi u prva tri

podno g r sustav oijanje i protusm m r pri niskimogućavaju pr zavajući anje temper aturam i a

tOBKKFGUJOJKFJ tLFNJKTLPǏJÝǎFOKFWP[JMB OBKLWBMJUFUOJKFQSBOKF tQSBOKFJǏJÝǎFOKFUFQJIB tVTJTBWBOKF tNB[BOKFJ[BÝUJUBHVNB

mjeseca od poetka proizvodnje i prvih isporuka u listopadu 2010. godine. Mitsubishi Koncept Global Small je studija kompaktnog osobnog vozila koja je planirana za proizvodnju od ožujka 2012. u novoj (treoj) MMC tvornici u Tajlandu. Znaajke novog Mitsubishi koncept Global Small automobila ukljuuju dobre manevarske sposobnosti i lako rukovanje, izuzetno prostran putniki prostor u koji se može ugodno smjestiti pet odraslih osoba. Osim toga, Mitsu-

bishi Concept Global Small postiže vrhunske rezultate po pitanju potrošnje goriva, uz emisiju CO2 u rasponu do 90g/km zbog: korištenja «idling stop mechanism» sustava, novih 1.0 i 1.2 laganih motora opremljenih sustavom regenerativnog koenja, smanjenom težinom najsloženijih dijelova automobila, smanjenjem otpora u motoru, te novom generacijom CVT mjenjaa, konica i guma, oblikom karoserije koje uvelike smanjuje aerodinamiki otpor.

Tijekom ceremonije na sajmu automobila u Bruxellesu, CT 200h je ponio titulu najišeg tj. najekološkijeg vozila u kategoriji flotnih vozila. Kandidati za ovu nagradu ocjenjivani su na bazi 10 kriterija od kojih je najbitniji trošak životnog ciklusa samog vozila. Svi kandidati koji su bili u užem izboru se odlikuju niskom emisijom CO2 i odlinim ekološkim perormansama, no jedino Lexus CT 200h je zadovoljio sve kriterije ocjenjivakog žirija. Nominirana vozila: Audi A4 2.0 TDI, Ford Fiesta 1.6 TDCi Econetic, Lexus CT200h, Mitsubishi ASX 1.8 Di-D 2WD, Nissan Lea, Peugeot iOn, Škoda Superb Greenline 1.6 TDI, Volvo V50 1.6D DRIVe, VW Passat Variant 1.6 TDI Bluemotion. S modelom CT 200h Lexus se približio širem i mlaem spektru kupaca i oznaio ulazak prvog potpunog hibridnog vozila u premium kompaktni segment vozila. CT 200h je napravljen imajui na umu potrebe europskih vozaa, a svojim dimenzijama, hibridnom tehnologijom i vrlo niskim emisijama CO2 od samo 87 g/km, savršeno odgovara zahtjevima ekološki osviještenim kupcima. Osim toga, kompaktni Lexus nudi izvanrednu vrijednost za novac pri kupnji istog, iz razloga što e vlasnici imati znaajne uštede zbog niskih troškova održavanja, niske potrošnje goriva i vrlo visokom ostatku vrijednosti.

oj oj južn x-a) k č e v o na čak ici (iza Pane zn zaobila

- koristi se umjesto novaca - mogućnost dobivanja R-1 računa informacije na telefon 040/365-300


25. sijenja 2011.

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Veliki porast udjela Piaggio grupacije Protekla 2010 bila je najzahtjevnija godina do sada na tržištu skutera i motocikala u kojoj je Piaggio Hrvatska prepoznala nove potrebe kupaca i nove zahtjeve tržišta te svojim poslovanjem postigla izvrsne rezultate. Razvojem prodajnoservisne mreže koja je sada još kvalitetnija i spremnija udovoljiti svim željama kupaca te ponudom brojnih noviteta, Piaggio Hrvatska je na tržištu skutera znaajno podigla udio

BMW Motorrad primio nagradu „2010 GOOD DESIGN Award“ za BMW S 1000 RR i BMW Concept 6 Obzirom na njihovu izrazitu dinamiku i vrhunski dizajn i BMW S 1000 RR i projektna studija BMW Concept 6, koji su ve predstavljeni na Milan Motor Showu 2009., primili su nagradu muzeja Chicago Athenaeum „2010 GOOD DESIGN Award“.

Utemeljena 1950. godine u Chicagu, ovo je nagrada sa najdužom tradicijom u svijetu te sa istaknutom reputacijom: u posljednjih 60 godina prepoznala je rad dizajnera i proizvoaa koji su stvorili izrazito inovativne i vizionarske pro-

izvode, koncepte i ideje protežui okvire i izvan onoga što je smatrano uobiajenim dizajnom proizvoda. 2010. godina, muzej Chicago Athenaeum, muzej arhitekture i dizajna primio je rekordan broj posjetitelja iz cijeloga svijeta. U studenom 2010. godine sastalo je se vijee u New Yorku i odabralo više od 500 dizajna proizvoda i grafika iz više od 36 država kao moguih kandidata za GOOD DESIGN nagradu. Sve nagrade i pobjednici uskoro e sa otografijama biti postavljeni na web stranici muzeja www.chiathenaeum.org. Muzej Chicago Athenaeum takoer e postaviti godišnji GOOD DESIGN SHOW u lipnju 2011. godine kako bi izložio pobjednike proizvode.

prodaje vozila Piaggio Grupacije s 24% na zavidnih 45%, na tržištu koje je zabilježilo pad od ak 57%. Na hrvatskom tržištu motocikala iznad 50 ccm koje je zabilježilo pad od 36%, motocikli Piaggio Grupacije poveali su svoj tržišni udio sa 7% u 2009. na 11% u 2010 godini. 2010. godina znaajna je i po ulasku marke Derbi u prodajnu mrežu Piaggio Hrvatske koja je svojim pristupom ostvarila odlian

rezultat i peterostruko poveala tržišni udio te marke u odnosu na 2009. godinu. Mnogi znaajni noviteti bili su dostupni u istom trenutku kada su bili lansirani i na najveim europskim tržištima. Meu njima su novi Piaggio Beverly 300, koji je sada najprodavaniji model Piaggio grupacije te ve godinama najprodavaniji skuter iznad 50 ccm na tržištu, nova Aprilia Shiver, Aprilia RSV4 R, Aprilia Dorsoduro Factory i Dorsoduro 1200, Aprilia Atlantic 300, novi Piaggio Typhoon, a pun pogodak kod kupaca bio je i novi Scarabeo 200 i.e. koji plijeni svojom tehnološkom naprednošu, dizajnom i vrlo pristupanom cijenom. U 2011. godini Piaggio Hrvatska planira daljnje ulaganje u prodajno-servisnu mrežu i u zadovoljstvo kupaca, a sve ljubitelje skutera i motocikala oekuju brojni noviteti predstavljeni na ovogodišnjem sajmu motocikala u Milanu. Ljubitelji retro modela doi e na svoje povratkom legendarne Vespe PX, zahtjevnije vozae oduševit e Aprilia Tuono V4, svjetske putnike novi Moto Guzzi Stelvio NTX, a mlade sportaše Aprilia RS4 125 i Gilera Runner Black Soul. Podsjeamo da je, zbog velikog interesa kupaca, tradicionalni Božini popust produžen i u sijenju te kupci još uvijek imaju priliku pronai za sebe novo vozilo Piaggio Grupacije s popustom i do 15%.


Poznati i slavni NAKON PULE 2005. glazbena legenda ponovno u Hrvatskoj

Joe Cocker 1. lipnja u Areni Zagreb

Najvei živui glazbenik prošlog i ovog stoljea, ovjek ponajprije poznat po svom neobino privlanom “hrapavom” glasu i nizu glazbenih uspješnica, Joe Cocker nastupit e 1. lipnja 2011. godine u Areni Zagreb. Joe

je odluio obraditi pjesmu The Beatlesa gWith A Little Help From My Friends h. Pjesma ga je oarala, te je dobila drugu dimenziju Cockerovom interpretacijom. Legendarna obrada zaživila je na Woodstock festivalu i postala je svjetski hit u vrlo kratkom vremenu. Kritiari i dan - danas njegov glas opisuju kao najbolji “bijeli” glas svih vremena. etrdeset godina nakon Woodstocka umjetnikove izvedbe, neponovljivi hrapavi glas i vrhunske interpretacije i dalje nas oduševljavaju. Nakon odlinog koncerta u Puli 2005.,

Cocker je glazbena legenda ve više od 40 godina, te živi dokaz u današnjem glazbenom svijetu da se nakon duge i bogate karijere legendarne pjesme mogu i dalje izvoditi prepoznatljivim bluessoul glasom prepunom emocija. Glazbenik je karijeru zapoeo 1961. godine svirajui pod imenom Vance Arnold Cocker sa svojim bendom gVance Arnold And The Avengers h, a samo dvije godine kasnije nastupao je kao predgrupa The Rolling Stonesima. Proboj na vrhove top lista na svim kontinentima ostvario je 1969. godine kada

u Zagrebu nas oekuje sjajan repertoar, koji e biti presjek najboljih uradaka u Cockerovoj karijeri te e nam uživo po prvi put predstaviti svoj zadnji album gHard Knocks h. Ulaznice za spektakl podijeljene su u sljedee kategorije - parter vip: 350 kn, parter sredina: 300 kn, parter: 250 kn, tribine: 280 kn, lože: 600 kn. Kako je koncert sjedeeg tipa, broj ulaznica je ogranien, a u prodaju je pušteno samo 8.100 ulaznica. Prodaja je poela prošli tjedan na svim prodajnim mjestima sistema Eventim.

TOP 20 01. LOTAM BLUES MIROSLAV EVAI & ARDAŠ BLUES 02. TRAŽIM TE SONJA BAKI & TONY CETINSKI 03. ZAŠTO BIH TI REKLA TO NATALI DIZDAR 04. INDIJANSKA - DARKO RUNDEK TRIO 05. MOJE OI PUNE LJUBAVI NINA BADRI 06. GDJE EŠ TI, A GDJE U JA - TEŠKA INDUSTRIJA

Julianne Moore odabrana za ženu godine Slavna hollywoodska glumica ove je godine dobitnica laskave titule i nagrade “Hasty Pudding” za ženu godine, koju dodjeljuje najstarija amerika studentska kazališna trupa s Harvarda. Grupa studenata smatra da upravo Julianne Moore zaslužuje nagradu za ženu godine, zbog svoga glumakog talenta i zato što je glumica izvanredna dometa. Prošle je godine tu nagradu osvojila

Anne Hathaway. Julianne Moore, osim u ilmovima, posebno se istaknula svojim radom u kazalištu, radu na nezavisnim ilmovima te kao spisateljica knjiga za djecu. Laskava nagrada glumici e biti uruena u Bostonu, za nešto više od tjedan dana. Osim glumakog talenta, pedesetogodišnja Julianne slovi i kao modna ikona te plijeni pažnju svojim speciinim i osebujnim modnim stilom.

Bob Dylan piše još šest knjiga

09. POD PRSTIMA - QUASARR 10. TREN - DINO JELUSI

FORMULA 13 01. PYRO - KINGS OF LEON 03. ALL YOU NEED IS NOW DURAN DURAN 04. SUSPICIOUS MINDS - ELVIS PRESLEY 05. CHRISTMAS LIGHTS - COLDPLAY

TOP LISTA

06. HOLD MY HAND

Legendarni gitarist Slash otkrio je da su ga zvali producenti serije “Glee” u namjeri da epizodu posvete grupi Guns N’ Roses, ali on ih je odbio. - U trenutnom stanju industrije zabave pokušavam biti više optimistian nego negativan jer je jako lako na stvari gledati negativno. Ali kod ‘Glee’ sam povukao crtu. ‘Glee’ je gori od ‘Grease’, a ‘Grease’ je dovoljno loš. (...) Zapravo, kad danas

pogledam i razmislim, izmeu ‘High School Musicala’ i ‘Gleea’, ‘Grease’ je bio briljantan komad umjetnosti, rijei su kojima je obrazložio svoju odluku. Slash, koji je trenutno na amerikoj turneji s Ozzyjem Osbourneom, suglasan je s rezultatima nedavne ankete po kojoj je Axl Rose izabran za najboljeg rock pjevaa svih vremena, unato tome što se oni danas privatno ne slažu.

George Lucas vjeruje da e 2012. biti smak svijeta svemirski brod u priuvi. Bez obzira na to, siguran sam da e on i Spielberg na vrijeme poletjeti, dok emo svi mi ostali odletjeti, zakljuio je mladi glumac.

MICHAEL JACKSON feat. AKON

01. MICHAEL JACSKON - Hold My Hand

07. BETTER THAN TODAY

TOP LISTA DOMAIH 02. FLO-RIDA - Turn Around (5,4,3,2,1)

KYLIE MINOGUE

03. TAIO CRUZ

08. ROLLING IN THE DEEP - ADELE

Higher Ft. KYLIE MINOGUE

09. OVER THE LOVE

04. MOHOBI - Dirty Situaon FT. AKON

SKUNK ANANSIE

05. BLACK EYED PEAS - The Time

10. GRENADE

06. KE$HA

BRUNO MARS

We R Who We R 07. DIDDY DIRTY MONEY Coming Home Ft. SKYLAR GREY 08. PITBULL Hey Baby 09. NICOLE SCHERZINGER Poison 10. RIHANNA

Bob Dylan (69) namjerava napisati još dva nastavka svoje autobiograije “Kronike: Prvi dio”, objavljene 2004., koja je postala bestseler u SAD-u i koja je uz odline kritike provela 19 tjedana na prvom mjestu liste najprodavanijih knjiga New York Timesa. U Hrvatskoj je prijevod te knjige izašao 2006. godine. Trea knjiga temeljit e se na popularnoj emisiji koju Dylan vodi na satelitskoj radio postaji “Sirius XM” i u njoj svira, pria šale i recitira. Koje e biti teme ostalih triju knjiga, još nije poznato. “Simon&Schuster” nije želio komentirati informaciju, pa su tako i detalji ugovora nepoznati.

Michel

Mirta

TJEDNI KALORIFER

prijatelja šmokljana koji baš nee zašutjeti’, rekao je Rogen. - Prvo sam si mislio da se Lucas šali, no, kako je razgovor tekao, shvatio sam da je u potpunosti ozbiljan. Tada sam pomislio: ako si ti stvarno George Lucas i vjeruješ da e Zemlja nestati 2012., nema šanse da si nisi izgradio svemirski brod. Potom sam ga upitao mogu li s njim, no rekao je da nema

08. MOŽDA DOGODINE - PRLJAVO KAZALIŠTE

02. WHITE BLANK PAGE - MUMFORD & SONS

Slash odbio epizodu serije “Glee” o Gunsima

Na zabavi povodom ilma u kojem glumi, Seth Rogen imao je zanimljiv susret s redateljskim velikanima Georgeom Lucasom i Stevenom Spielbergom. - George Lucas sjeda do mene i 25 minuta sasvim ozbiljno i potpuno uživljeno pria kako vjeruje da e svijet nestati 2012. godine. Za to vrijeme Steven Spielberg vrti oima kao da kaže: ‘Ispriavam se zbog svog

07. UKRAST U TI SNOVE - CRVENA JABUKA

What’s My Name? Ft. DRAKE


25. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 39


40

Dobro je znati

mt

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

25. sijenja 2011.

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Mace Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Meimurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Mace hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)




21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

PROGLAŠENI NAJBOLJI sportaši i ekipe akovca u prošloj godini

NASTAVLJENA odbojkaška Superliga

Laureati: Filip Ude, Tijana Tkalec, RK Meimurje i ŽRK Zrinski – ml. kadetkinje U zgradi Scheir prošli tjedan održana je dodjela priznanja najboljim sportašima i ekipama Grada akovca za prošlu 2010. godinu. Najbolji u akovcu za prošlu godinu su: Filip Ude i Tijana Tkalec (GU Marijan Zadravec Macan), rukometaši Meimurja i kadetski sastav rukometašica Zrinskog. Filip Ude (GU Marijan Zadravec Macan) primio je priznanje kao najbolji sportaš za novi sjajan rezultat, osvojeno 5. mjesto na SP u gimnastici koje je održano u Roterdamu na konju s hvataljkama. Njegova klupska kolegica Tijana Tkalec ponijela je priznanje kao najsportašica za jedan od najveih uspjeha hrvatske gimnastike – osvajanja

Filip Ude

Tijana Tkalec Svjetskog kupa u prošloj godini u preskoku. RK Meimurje u prošloj sezoni Premier HRL osvojio je visoko etvrto mjesto i igrao europski Challenge kup i zasluženo su najbolja momad. Rukometašica ŽRK Zrinski akovec – mlae ka-

Davor Varga (RK Meimurje)

detkinje pak su postale državne prvakinje i najbolja su ženska ekipa. Dodijeljena su i tri priznanja perspektivnim sportašima na podruju Grada. Primili su ih Stela i Paula Posavec ŽRK Zrinski akovec, kadetske

reprezentativke Hrvatske; u najboljoj sedmorki PH, a posebno emocionalni trenutak kad je posmrtno u ime Marina Šuice (najbolji europski junior na Masters listi), tragino preminulog mladog tenisaa priznanje primio njegov otac. Dodijeljeno je i šest priznanja klubovima povodom obljetnica rada i djelovanja. Primili su ih: Nogometni klub akovec 90 godina djelovanja, Športski streljaki klub akovec - 60 godina djelovanja, Stolnoteniski klub Mstc Nostro - 10 godina djelovanja, te Rukometni klub Inostar, KK Mladost Ivanovec i KK Meimurje Globetka - 10 godina djelovanja. (D. Zrna, oto: Z. Vrzan)

Nominacije Najbolji sportaš: Filip Ude (gimnastika), Tomislav Pintari (atletika), Danijel Brako (atletika), Marin Šuica (tenis), Goran Cmreak (streliarstvo, Krešimir Štrukelj (streliarstvo). Najbolja sportašica. Tijana Tkalec (gimnastika), Melani Kralji (atletika), Ivana Lisjak (tenis), Vanda Kipke (streliar-

stvo), Marija Rojko (streliarstvo). Najbolja momad: seniori RK Meimurje, seniori AK Meimurje, seniori SK Katarina Zrinski, badminton par BK Meimurje Vlahek/Hranilovi Najbolje ekipe: mlae kadetkinje ŽRK Zrinski, kadetkinje SK Katarina Zrinski.

ŽRK Zrinski

SKUPŠTINA Hrvatske atletske lige sjever

Dominacija meimurske atletike Skupština Hrvatske atletske lige sjever za 2010. godinu održana je po tradiciji u prostorijama atletskog kluba Dinamo-Zrinjevac na maksimirskom stadionu u Zagrebu. Osim analize atletske sezone u 2010. godini te planova i kalendara natjecanja u 2011. nagraeni su i najbolji pojedinci lige u protekloj godini.

Sveukupno drugo mjesto za AK Meimurje

Šest od ukupno deset nagrada za lanove AK Meimurje i Nedeliše Statue atletiara podijeljene su u ženskoj i muškoj konkurenciji te u pet starosnih kategorija, a lanovi atletskih klubova Meimurje i Nedeliše kui su ponijeli ak šest od ukupno deset nagrada. Za AK Meimurje ovu prestižnu nagradu osvojili su Filip Turk u kategoriji limaa koji je ostvario 6 pobjeda, Veronika Kova je bila najbolja u kategoriji mlaih kadetkinja sa 6 pobjeda, Lea Obadi najbolja je kadetkinja sa 5 pobjeda a Sanja Kozar i Kristijan Strahija najbolji su u kategorji seniorki sa 4 i seniora sa 5 pobjeda. Iz AK Nedeliše nagraena je Petra Špicar koja je u kategoriji limaica bila

rina iz Nedeliša je trea kod seniorki. Posebno priznanje za izniman doprinos u organizacijama natjecanja lige dodijeljeno je Željku Zguriu tajniku iz AK Varaždin.

Najbolji meimurski atletiari u HALS-u 2010. godine šet puta na pobjednikom postolju u skoku u dalj. Ostale nagrade otišle su u ruke Anje Šimuni iz AK Križevci koja je bila najbolja kod mlaih juniorki, Kristijan Vagner iz Bjelovara najbolji je mlai kadet, Mladostaš David Šarani najbolji je kadet, a Tomislav Gašparlin iz Varaždina najbolji je mlai junior. Budui da je Hrvatska atletska liga sjever najmasovnija i najjaa liga u Hrvatskoj u kojoj se u prosjeku natjee preko petstotina atletiara,

treba spomenuti i one koji su u ovoj rangirani meu prva tri, iako za to nisu bile posebno nagraeni. To su: lanice Nedeliša Sara Senar i Maja Ferlin koje se nalaze na drugom i treem mjestu u konkurenciji limaica, Diana Pintari iz Nedeliša na drugom je mjestu kod mlaih kadetkinja, lanovi Meimurja Leon Furdi i Sven Todorovi su drugi i trei kod mlaih kadeta, Vlatka Sekirnik iz Nedeliša je druga kod kadetkinja, a Horvat Kata-

Osim što su dominirali u pojedinanoj konkurenciji lanovi AK Meimurje u 2010. godini nalaze se i pri samom vrhu u poretku 16 klubova lige. Osvojeno je sveukupno drugo mjesto iza AK Dinamo Zrinjevac a po kategorijama ostvareno je nekoliko najviših plasmana: prvo mjesto osvojili su seniori, na drugom su limaice, mlae kadetkinje, mlai kadeti, starije kadetkinje, stariji kadeti i seniorke, a na treem mlae juniorke. U ukupnom poretku ženskih ekipa Meimurje je na 1. mjestu dok su muške ekipe na drugom. AK Nedeliše najviši plasman je ostvario kod limaica koje su na 1. mjestu, a mlae kadetkinje, starije kadetkinje i mlai juniori su na treem mjestu. U ukupnom poretku Nedeliše se nalazi na 6. mjestu. Trei po snazi atletski klub u Meimurju, AK Mursko Središe, takoer je bio sudionik lige a njegovi su lanovi sudjelovali uglavnom u konkurenciji limaa i lmaica gdje su zauzeli 11. odnosno 12. mjesto. (md)

Centrometal u nastavak sezone krenuo porazom Nakon skoro dva mjeseca odmora odbojkaši su nastavili s natjecanjem, a naš predstavnik u Superligi nije se dobro proveo u Sisku. is poraz od 3:0 (25:11, 27:25. 25:16) izgleda teži nego što u stvari jeste, jer je takav ishod bio za oekiva. Sišani su se naime nakon lošeg starta u prvenstvu pojaali, doveli su novog tehniara i naporno radili na poboljšanju svoje igre. Rezulta takvog zaokreta bili su vidljivi i u Kupu, u kojem su bili bolji od Murse i Varaždina te na kraju završili na treem mjestu u tom natjecanju. Centrometal je u prvom i treem setu bio dosta slabiji od svojih domaina, no u drugom su gledatelji ipak vidjeli pravu odbojkašku borbu. Igralo se sve do 27. poena, koliko je Sišanima trebalo za drugi bod u utakmici, a takva je neizvjesna borba ispuhala Meimurce, koji se nisu mogli pra-

Sisak – Centrometal 3:0 (25:11, 27:25. 25:16) SD Brezovica, gledatelja 80. Suci: Miroslav Milinovi (ZG), Toni Bingula (ZG) Sisak: Božievi, Komosar, Pavli, Vakuac, Pavii, Tepavac, Kostelac A., Granuli, Lepi, Alihodži, Kostelac F., Sofili Centrometal: Kova, Palinkaš, Pua, David, Makarov, Vabec, Gotal, Harambaši, Todorovi, Posavec M., Posavec, T. Posavec, Petran

vo oduprije raspoloženim domainima nakon toga. Poraz nije nanio Cantrometalu veliku štetu, jer se i dalje nalaze na etvrtoj poziciji tablice sa 17 bodova, pet manje od treeplasiranog Daruvara, ali i tri više od petoplasiranog Siska. U iduem kolu Centrometal je domain posljednjoj Opaji, koja u 10 kola još nije osvojila ni jedan bod te je uzela svega pet setova. Utakmica se u Atonu igra u subotu od 19 sa. (Ivana Strahija)

PRIPREME RK MEIMURJE

Popunjava se kadar, igraju kontrolne utakmice Proteklog tjedna RK Meimurje je odigralo dva pripremna susreta. U prvom, protiv maarskog prvoligaša, su izgubili, a u drugom, protiv slovenskog drugoligaša, su upisali pobjedu. Maarski prvoligaš Csurgoi KK, trenutno sedmi na tablici Budapest Bank Ferfi Lige, u treem je po redu odigranom prijateljskom ogledu u pripremnom razdoblju Meimurcima nanio prvi poraz. Maari su imali minimalnu prednost sve do sredine prvog poluvremena, kad se odvajaju prvi puta na +2 (7:9). U 22. minuti došli su gosti i do +5 (11:16), nakon serije od etiri gola, autora Pavlovia, Cire i Missa. Završnica poluvremena meutim pripada domainima, koji u dvije minute smanjuju razliku na podnošljivijih -2, uz golove užia i Delia. U drugom dijelu utakmice opet se igra gol za gol, a desetak minuta do kraja Meimurci izjednauju nakon štos u Jeti i Deli povezali dva pogotka (24:24). Gosti iz Maarske brzo se meutim vraaju u prednost, koju su znali zadržati do kraja susreta. Možda je rezultat mogao biti izjednaen, da je Herman uspio oploditi Kovaevievu obranu. U susretu u Sloveniji, kod ekipe kojoj je cilj ostanak u 1. B slovenskoj ligi, Meimurci su odmah poveli, te ubrzo imali +4 (3:7). U jednakom tonu se utakmica i nastavlja, a Meimurci poveavaju razliku na +5 (8:13). No, do kraja prvih 30 minuta uspjeli su domaini ui u niz od 7-2 (Špindler, Ivani i Horvat) te izjednaiti kod 15:15, a Meimurje ide na odmor u plusu zahvaljujui golovima Paponje. Poetkom drugog poluvremena Slovenci su uspjeli okrenuti rezultat (20:18), no nisu imali dovoljno snage da bi zadržali Meimurce u minusu dulje vrijeme. Nakon 45. minute poinje zamjetni pad koncentracije u domaim redovima, redaju se pogreške, a njih je sastav iz akovca znao iskoristiti za svoju pobjedu.

Ani: Svaki igra ima priliku da se nametne No, rezultati u ovom pripremnom razdoblju nisu najvažniji, ponovit e trener Meimurja Željko Ani: “Zadovoljan sam dosadašnjim tijekom priprema, a u utakmicama mi je glavni cilj bio da svatko dobije minutažu. To smo i ostvarili, osim Nemanje Malovia, koji je dan prije susreta sa Slovencima dobio udarac u butni miši i nije mogao igrati. No, u tjednu pred nama igramo dvije jake utakmice, gdje emo poeti sa slaganjem igre.” Novost u redovima Meimurja je Ivica Zubac, 36-godišnji lijevi vanjski, koji je u utakmici protiv Velike Nedelje postigao etiri gola: “Htio sam ga odmah ukljuiti u igru, iako nije još dovoljno s nama da bi znao naše kombinacije. Ipak, mislim da e kao iskusni igra biti prava protuteža mladosti koju imamo u ekipi”, rekao je trener Ani. Zubac živi u Labinu, igrao je za Metkovi, Sisak i Karlovac, ali u polusezoni koja je završila nije bio lan ni jedne ekipe, ve je trenirao s labinskim Rudarom. Ani je komentirao: “Jasno je da se kod njega osjea fizika nespremnost, jer se nitko ne može sam pripremiti jednako dobro kako je to u klubu, ali smatram da e nam dobro doi. Visok je, dobar šuter, i cilj mi je da igra po 10-15 minuta u poluvremenu.” U utorak Meimurci u 19 sati u dvorani GŠ-a ugošuju Maribor, a u petak Ormož, takoer u 19 sati.

Odgoena klupska skupština Iz kluba još vijesti da najavljena sjednica Skupštine nije održana, uz objašnjenje da dijelu lanova Uprave termin nije odgovarao. Novi datum još nije odreen, a da podsjetimo, na skupštini je trebalo u Upravni odbor Kluba postaviti nove lanove, kao zamjenu za one koji su otišli. (Ivana Strahija)




25. sijenja 2011. TENIS

ITF CHALLENGER u Francuskoj

Lisjak do etvrtfinala na otvaranju sezone Najbolja meimurska tenisaica Ivana Lisjak koja je prošlu godinu završila na 240. mjestu WTA liste najboljih tenisaica svijeta krenula je u novu sezonu na ITF challengeru vrijednom 25,000 $ u francuskom Andrezieux-Boutheon. Stigla je prilino uvjerljivo do etvrtinala i onda na isti nain, izgubila mogunost daljnjeg ostanka u turniru. Od nje je bolja bila kasnija pobjednica 20. godišnja njemaka igraica, inae 192. tenisaica svijeta Mona Barthel. Mlada Nijemica bila je bolja od Lisjak u dva seta 6:3, 6:3. U prva dva odigrana mea Ivana je sredila u dva seta Talijanku Remondinu 6:3, 6:0, a nakon toga Poljakinju Martu Domachowsku koja inae pamti puno bolje dane u karijeri od aktualnih. Nju je Lisjak sredila na brzinu: 6:3, 6:2. Meutim, protiv Barthel nije išlo. Da je Nijemica trenutano u boljoj formi od naše tenisaice govori i podatak da je otišla do kraja turnira, a jedini set izgubila u inalu od Vogt. Ve sljedei dan u subotu, Lisjak je zaigrala u kvaliikacijama prilino jakog challengera takoer u Francuskoj u Grenobleu, koji se igra za isti nagradni fond. Uspješna je bila u prvom kolu i bez problema svladala domau kvaliikanticu s pozivnicom Ficheux 6:2, 6:0. Oekuje se da proe u glavni turnir i pokuša ako ništa drugo barem ponoviti rezultat iz prošlog tjedna. (dz)

AKOVEKI PLIVAKI KLUB najbolji na plivakom natjecanju u Radencima

Osvojene 24 medalje akoveki plivaki klub u ekipnom poretku na plivakom natjecanju u Radencima zauzeo je prvo mjesto s 24 osvojene medalje, od ega je ak 13 bilo zlatnog sjaja. Za PK su plivali Luka Cigler, Jasmina Vuko, Lovro Tkalec, Luka Dodlek, Nelly Lisjak, Andreja Štampar, Vlatko Dolenec, Jurica Horvat, Martin Dodlek, Niko Novak i Kaja Sabol. Plivae je vodio trener Goran Kolari, prof. Na natjecanju su sudjelovali klubovi Branik Maribor, PK Lafarge Trbovlje, Neptun Celje, Celulozar Krško, Plavalno društvo Maribor, PK zdraviliše Radenci, Pk Fužinar i akoveki plivaki klub. U kategoriji C – plivaice roene 1998. i starije Nelly Lisjak osvojila je 1. mjesta u disciplini 100 m leptir i disciplini 50 m leptir, dok joj je u disciplini 200 m slobodno pripalo 3. mjesto. U istoj kategoriji Jasmina Vuko osvojila je 2. mjesta u disciplini 100 m slobodno i disciplini 100 m prsno. U kategoriji C – plivai roeni 1996. i stariji Luki Cigleru pripalo je 2. mjesto u disciplini 100 m leno i 3. mjesto u disciplini 50 m prsno.

akoveki plivaki klub u ekipnom poretku zauzeo je prvo mjesto s 24 osvojene medalje U kategoriji B – plivai roeni 1997. i 1998. Luka Dodlek osvojio je etiri 1. mjesta, u disciplinama 100 m leptir, 100 m prsno, 50 m prsno i 50 m leptir. U istoj kategoriji Lovri Tkalecu pripalo je 2. mjesto u disciplini 50 m slobodno te disciplini 100 m prsno, ali i 3. mjesto u disciplini 50 m leptir. U kategoriji C – plivaice roene 2001. i mlae Kaji Sabol pripale su etiri zlatne me-

dalje, i to u disciplinama 100 m leno, 100 m slobodno, 100 m leptir i 50 m leno. U kategoriji C – plivai roeni 1999. i mlai Martin Dodlek osvojio je tri prva mjesta u disciplinama 100 m leptir, 50 m slobodno i 50 m leptir. Jurici Horvatu u istoj kategoriji pripalo je 2. mjesto u disciplini 50 m slobodno, dok je Vlatko Dolenec osvojio srebrne medalje u disciplinama 50 m leptir i 100 m leno.

KUGLANJE

PRVA HRVATSKA kuglaka liga

Poraz Željezniara u Osijeku Na prvom gostovanju u drugom dijelu prvenstvene sezone I. hrvatske kuglake lige akoveki Željezniar nije uspio napraviti ništa više, nego izboriti što asniji poraz u Osijeku protiv domaeg Osijek Konikoma. Poraženi su od domaina rezultatom 6:2. Najbolji pojedinac bio je Ivica Punikar sa 609 srušenih unjeva. I ostatak sastava odigrao je solidnu predstavu, ali to nije bilo dovoljno da se izvue nešto više od poraza. Nakon 13 odigranih kola Željezniar je i dalje vrsto na zaelju tablice sa samo osvojena 2 boda, a budui da je najbliži konkurent odmakao za nekoliko bodova, teško je oekivati u nastavku prvenstva da se može izboriti opstanak. Ostala je samo nada i pokušaj da se osvoji što više bodova do kraja prvenstva. (dz)




25. sijenja 2011. PRIPREME NK Meimurje

Zbog financijske krize oslonac na mlae domae snage Puno mladosti i domaih igraa Meimurje e krenuti u nastavak sezone, a ak bi osam igraa trebalo biti s ovog podruja. To su svakako dobre vijesti, ali i odgovor na dugogodišnje zahtjeve da se u meimurskom dresu gledaju domai momci. Tome je dakako doprinio rad Škole nogometa Meimurje – akovec, koja ima kadete i juniore u 1. HNL ove sezone, a ak deset juniora e sa seniorima Meimurja odraditi pripreme. “To je jako pozitivna stvar za njih, iako e nam nedostajati u juniorskom kadru. No, kako ionako nemamo ne znam kakve rezultate u 1. HNL, moi emo njihova mjesta nadopuniti ostalim igraima, imamo ih dovoljno”, kazao je predsjednik Škole Dean Pani. “Morali smo jednostavno presjei, pa makar i pod cijenu rezultata, dovoenje nekakvih igraa izvana, koji jedino što traže jesu plae i bolji klub u kojeg e otii. Mislim da je ovo pravi potez. Iako to ‘93. godište nije u Prvoj ligi juniora napravilo rezultat, individualna kvaliteta je vidljiva i nadam se od nekolicine napraviti prvotimce Meimurja”, rekao je trener Meimurja Miljenko Doveer. Doveer oekuje da e od desetorice nakon priprema ekipi prikljuiti barem trojicu, a uz dvojac Petak – Levai, koji je ve odradio jesen s Meimurjem, bit e to pravo pomlaivanje ekipe. Mladi momci dakako ne mogu

Ništa od dolaska Jageca Nije se ostvario najavljivani dolazak Jageca iz Nedeliša, što je Doveer komentirao: “Malo smo ga previše reklamirali, a on je eskivirao pregovore, iako ak financijska strana dogovora nije bila upitna. Vjerojatno se prestrašio obaveza, jer se ovdje radi na proesionalnoj razini. No, time je pokazao što misli o sebi.”

Juniori Nogometne škole koji treniraju sa seniorima NK Meimurje: David Antonovi (Strahoninec), Filip Petak (Domašinec), Luka Jakši (Domašinec), Dario Vadlja (Hodošan), Deni Kovai (Palinovec), Nikola Barat (Novo Selo Rok), David Šoštari (Šenkovec), Luka Bobianec (Sivica), Manuel Marec (Nedeliše), Ivan Makar (Belica), Luka Tizaj (Držimurec-Strelec) oekivati veliku minutažu: “Siguran sam da e svakom od njih biti u interesu da se izbore za poziciju. No, važno je i to da se utakmice juniora i seniora ne poklapaju, pa e moi odigrati i za juniore ako nama u tom trenu ne budu trebali”, kazao je Doveer. I ove je zime iz Kluba otišlo mnogo igraa, sve redom oni ‘izvana’: Celišak, Grgi, Jurin, Nemi, Jeli, Danki, Košti i Kova, a i domai Sean zatražio je papire. Popis igraa koje Do-

veer ima na pripremama dakle jest: Sunteši, Kokot, Bešeni, Božak, Juki, Vitas, Pintari, D. Bobianec, Levai, Andre, Vuka, Vugrinec, Petak, Garba, Kovai, Antonovi, Barat, Tizaj, Vadlja, Marec, Makar, L. Bobianec, Šoštari, Jakši, D. Antonovi.

Vuka može otii, ali samo uz dogovor s klubom Vuka je, iako mnogi mediji pišu drukije, siguran u svoj

ostanak u Meimurju: “Nama je kompliment to što ga se smješta u Osijek, no ukoliko ga ta ekipa želi, morat e pregovarati s nama, jer on ima valjani ugovor”, kaže Doveer. Spomenuo je trener, kao posebni sluaj, Jambrušia, koji se ne pojavljuje na treninzima i ima spor s klupskom Upravom zbog financija: “Ja vjerujem da e se on uspjeti dogovoriti s klubom, a ako tome ne bude tako, onda emo trebati jednog napadaa. K tome bi nam

dobro došao jedan kvalitetni vezni igra.” Pozicija na kojoj je trebao igrati Jagec, zadnjeg veznog, nee biti nepopunjena, iako bi Jagec svakako doprinio svojim iskustvom: “Tu je iznimno talentirani Denis Bobianec, koji je nakon operacije i rehabilitacije u punom pogonu, kao i samozatajni Tomica Levai te Petak, koji može igrati i na poziciji stopera.” Što se pristiglih igraa tie, tu su dvojica na posudbi iz Va-

ZAVRŠENO peto izdanje Novogodišnjeg malonogometnog turnira u organizaciji Udruge mladih Opine M. Subotica

Pobjednik Domino bar Grandy U nedjelju je u športskoj dvorani OŠ Tomaša Gorianca u Maloj Subotici završen 5. po redu novogodišnji malonogometni turnir koji je i ove godine uspješno organizirala Udruga mladih Opine Mala Subotica. U konkurenciji 32 momadi pobjednik je momad Domino bar Grandy iz Palovca koja je u finalnoj utakmici bila bolja od prošlogodišnjeg pobjednika momadi Svježa jaja Vuk iz ehovca. Najboljim igraem turnira proglašen je Zoran Lukaveki, a vratarem Danijel Marec obojica iz pobjednike momadi. Santino Debelec iz momadi Auto Škole Start Mala Subotica je sa 9 postignutih zgoditaka najbolji strijelac turnira. Pobjedniku je uz pehar pripala i novana nagrada u iznosu od pet tisua kuna. Glavni pokrovitelj turnira bila je Opina Mala Subotica ispred koje je naelnik opine Vladimir Domjani nagraenima uruio pehare i novane nagrade. Na turniru su vrlo dobro sudili Igor Križari, Borut Križari, Božidar Kolari i Darko Jambrovi. (Foto: Denis Posavec)

Svježa jaja stigla su do finala

Nagrade ekipa i najboljim pojedincima (na slici najbolji vratar turnira – Marec) predao je opinski naelnik V. Domjani

Pobjednik turnira Domino bar Grandy REZULTATI: osmina-finala: MIP Weyland (Hlapiina) – Klesarstvo Bratkovi Zeitgeist (Mihovljan) 2-2 (4-5) 6 m, Auto škola Start (Mala Subotica) – Pizzeria Šut (Nedeliše) 5-2, Kavana Kocka (Mala Subotica) – Šteulj MS (Pušine) 6-0, Domino bar Grandy (Palovec) – MNK Fenix (Podturen) 3-0, TSG (akovec) – HEMP (Hemuševec) 4-1, CB Max (Orehovica) – Bavarija Srnec (Nedeliše) 0-2,Pizzeria Fat boy (Prelog) – Svježa jaja Vuk (ehovec) 2-10, CB Petica (Mala Subotica)

– Young boys (Palovec) 6-3; etvrtfinale: Klesarstvo Bratkovi Zeitgeist (akovec) – Auto škola Start (Mala Subotica) 2-1, Kavana Kocka (Mala Subotica) – Domino bar Grandy (Palovec) 2-3, TSG (akovec) – Baèvarija Srnec (Nedeliše) 3-2, Svježa jaja Vuk (Èehovec) – CB Petica (Mala Subotica) 2-1; polufinale: Domino bar Grandy (Palovec) – Klesarstvo Bratkoviæ Zeitgeist (akovec) 4-2, Svježa jaja Vuk (ehovec) – CB Petica (Mala Subotica) 3-3 (9-8) 6 m.

FINALE Domino bar Grandy Svježa jaja Vuk 2:1 Suci: Kolari i Jambrovi. Strijelci: Lukaveèki i Herceg za Domino bar Grandy, a Habuš za Svježa jaja Vuk. Domino bar Grandy: Marec, Cirkveni, Makar, Žuli, Gorupi, Domini, Mati, Platak, Šteulj, Herceg, Lukaveki i Ister. Svježa jaja Vuk: Malek, Markaè, Habuš, Radikovi, Lonari, Vuk, Antolek i Begovi.

raždina, Kokot i Sunteši, a taj je podatak konano dokaz poetka suradnje s varaždinskim prvoligašem: “Trebala bi ta suradnja biti i vea, posebno sada kad smo mi u 2. HNL i tako idealni pogon za kaljenje mladih igraa koji još nisu za prvoligaško nadmetanje”, kaže Doveer. Ekipa redi dvaput dnevno, a u pripremi su za sad tri utakmice, 25. sijenja s Podravinom u Ludbregu te 1. veljae s Nedelišem i 2. veljae s Natom iz Lendave, a te bi utakmice kao domain Meimurje moglo odraditi i u Varaždinu ukoliko u akovcu uvjeti za igru budu neprimjereni. Doveer se takoer nada odvesti igrae na pripreme u Medulin od 4. veljae, ukoliko se za to nae novca. Ukupno je trener isplanirao deset pripremnih utakmica i 40 treninga. (Ivana Strahija)

KUP GRADA PRELOGA u malom nogometu

U polufinalu: Naprijed, ukovec 77, Trnava i Mladost U Prelogu se i ove godine, u organizaciji Zajednice sportskih udruga Grada Preloga, igra Kup Grada Preloga u malom nogometu. Nastupa sedam registriranih klubova s podruja Preloga (Mladost, Naprijed, Draškovec, ukovec 77, Galeb, Otok, SK –a) te kao gosti nogometaši Trnave iz Goriana. Ovog su se vikenda igrale utakmica po skupinama. Polufinala su izborile klubovi iz Cirkovljana i ukovca u skupini A, te ekipe iz Goriana i Preloga iz skupine B. Svaka ekipa koja je ušla u polufinale izgubila je samo po jednu utakmicu u skupini. Utakmice za poredak igraju se sljede vikenda, u subotu i nedjelju. Polufinalne utakmice zapoinju u subotu u 17.30 h, dok je finale na rasporedu u nedjelju u 17.50 h. Posljednjeg dana turnira ulaz e biti simbolian novani prilog, a sav skupljeni prihod biti e uplaen u humanitarne svrhe. (žs)




25. sijenja 2011. KOŠARKA A 2 LIGA SJEVER

B LIGA SJEVER

Domai poraz Globetke! U 9. kolu B lige od naši klubova na parketu je boravilo samo Meimurje Globetka koje je upisalo poraz od preporoene Koprivnice. (bh) Meimurje Globetka – Koprivnica 63:81 (11:21, 21:21, 18:21, 13:18)

MEIMURJE GLOBETKA: Markovi 3, Benik 6, Škoda,

TABLICA 1. Koprivnica

9 7 2 16/+120

2. Graar

8 5 3 13/+25

3. ME IM. GLOBETKA 9 4 5 13/+8 4. PRELOG

8 5 3 13/-11

5. Lepoglava

8 0 8 8/-143

Serdarevi 15, Gomzi 11, Levai 2, Franji, Belovi 4, Lepen 10, Miko 10, Dolovski 2. Trener Škoda.

JUNIORSKA LIGA regije sjever, skupina A

Prva pobjeda akovca! akovec je na poetku sezone «na papiru» izgledao prilino dobro, važio je ako ne za glavnog, a ono bar pritajenog avorita, no osipao im se igraki kadar, zaredali porazi, zavladala apatija. Pobjedom nad Dubravanom u ovom kolu juniori akovca e se vjerojatno napuniti samopouzdanjem i motivom za bolje sutra. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA akovec – Dubravan 65:54 AKOVEC: Prprovi 20, Peari, Baruki 9, Markulija 6, Glavina 27, Žuna 3. Trener Vehtersbah Mario. DUBRAVAN: Lukša 8, Fabi, Štefi, Rai 2, Blažeka 8, Orehovec L. 8, Matulin 5, Ribi 2, Kranjec,

Rusak 14, Balog 4, Orehovec R. 3. Trener Meimurec Donji Kraljevec – Meimurje 69:100 DONJI KRALJEVEC: Dopu 3, Sinkovi 4, Vadlja 3, Meimurec 10, Budiša 4, Ivanovi J. 2, Vuk 2, Švenda 4, Taradi 13, Paan 4, Ivanovi D. 20. Trener Horvat MEIMURJE: Jeleni 13, Mavrek 26, Vuruši 18, Miko 16, Gašpari 4, Žvorc 7, Jambrovi 4, Lepen 8, Kapelari, Kocijan 3, Kanižaj 1. Trener aji

TABLICA

Odlian Rudar! U 13.kolu A 2 lige susreli su se meusobno dvije meimurske momadi – najbolja (Meimurje) i najslabije plasirana od triju naših(Rudar Cimper). Oekivala se «laganini tekma» na 40-50 razlike, no gosti iz M. Središa nisu tako mislili, željeli su skupo prodati svoju kožu. Na ruku im je išlo i neigranje dva bitna, da ne pišemo najbitnija košarkaša Meimurja – Maria Novaka Medija (bolest) i Gorana Fodora (ozljeda). Svaku je etvrtinu Meimur-

je dobilo, na kraju su pobijedili s 19 koševa razlike, no morali su se dobro oznojiti. U pobjednikoj momadi poveanu minutažu je odlino iskoristio Saša Golubi zabivši 19 poena, dok je najuinkovitiji «komarac» bio play Varga s 18 zabijenih koševa. akovec je u ovom kolu bio slobodan, a u iduem kolu u mogue zanimljivoj utakmici kod kue igra protiv susjeda iz Varaždina. Rudar je slobodan, a Meimurje gostuje u Bjelovaru. (bh)

KADETSKA LIGA regije sjever, skupina A

9 9 9 8 9 6 10 5 10 2 10 2 9 1

0 1 3 5 8 8 8

18/+285 17/+180 15/+157 14/-62 12/-133 12/-233 10/-194

MEIMURJE: Jeleni, Mavrek 6, Novak Marek 12, Vugrinec 8, Zaspan 13, Krištofi, Goleš 13, Vuruši 2, Golubi 19. Trener Šopar RUDAR CIMPER: Varga 18, Brodar, Kralji 6, Lesar, Korbelj, Radikovi 5, Cilar, Bedi 3, Dodlek 6, Tkalec 5, Bogdan 8, Srnec 3. Trener Damjanovi Mladost – Bjelovar 82:91

12 11 12 12 11 12 12 12 12 12 12 9 9

11 11 9 7 6 5 5 4 3 3 1 2 0

1 0 3 5 5 7 7 8 9 9 11 7 9

23/+433 22/+268 21/+105 19/+123 17/+72 17/-55 17/-66 16/-112 15/-215 15/-282 13/-271 11/-282 9/-450

Petar Zrinski – Podravac 83:98 Prigorje financije – Ivanica 103:51 Vindija – Radnik 93:62

C LIGA

Slavlje Mladosti u Varaždinu! Dubravan “poderao” susjeda! Od tri utakmice ovoga vikenda u ligi za 16-godišnjake, jedina koja nije završila «100 razlike» je bila utakmica u Varaždinu, gdje je slavila Mladost Ivanovec i tom pobjedom na neki nain zacementirala drugu poziciju, odmah iza neprikosnovenoga Meimurja. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Vindija – Mladost Ivanovec 30:40

MLADOST IVANOVEC: Hamer, Kameni, Vuaj 10, Šajnovi, Anderlin, Kranjec 11, Bjelobrk 11, Varga K, Varga L, Janec 8, Doveer. Trener Blažeka Ivanica – Meimurje II 41:105

MEIMURJE II: Hamer 9, Žižek, Svaty 30, Sabol 1, Glumac 18, Borkovi, Vojkovi 6, Baksa 1, Kapelari 25, Lesar, Keresteš 9, Zorkovi 6. Trener Novak

TABLICA

TABLICA 1. Meimurje 2. Vindija 3. Donji Kraljevec 4. Dubravan/-1 5. Mladost Ivanovec 6. Rudar Cimper 7. akovec

Meimurje – Rudar Cimper 73:54 (20:16, 17:14, 17:10, 19:14)

1. Prigorje nancije 2. ME IMURJE 3. Podravac 4. Petar Zrinski 5. AKOVEC 6. Vindija 7. Ivanica 8. Radnik 9. Mladost ( ) 10. RUDAR CIMPER 11. Bjelovar 12. Dubravan 13. Prelog

Donji Kraljevec – Prelog 110:32

DONJI KRALJEVEC: Budiša, Meimurec 25, Ruži 4, Švenda 12, Sinkovi 24, Mesari 9, Ivanovi S. 16, Paan 20. Trener Horvat PRELOG: Balent 2, Beli, Vargek 4, Hoblaj 14, Podvezanec 6, Soka 6, Švenda. Trener Krha M.

1. Meimurje 2. Mladost Ivanovec 3. Donji Kraljevec 4. Vindija 5. Meimurje II 6. Ivanica 7. Prelog 8. Rudar Cimper 9. akovec/-5

8 8 8 8 8 8 8 8 8

8 7 6 5 4 3 2 1 0

0 1 2 3 4 5 6 7 8

16/+485 15/+293 14/+177 13/+57 12/+129 11/-133 10/-365 9/-280 3/-389

U 10. kolu najniže lige u donjomeimurskom derbiju je Dubravan sa 44 koša razlike ispratio susjede iz Kotoribe. U drugoj utakmici kola je Mladost iz Ivanovca «kod kue» u dvorani Druge osnovne škole u akovcu «astila bodovima» Nedeliše. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

2, Zvošec V., Plako 3, Ujlaki 1, Podgorelec 4, Selianec 4. Trener Ujlaki Mladost Ivanovec- Nedeliše 53:73 MLADOST IVANOVEC: Vuruši 9, Mihoci 3, Drk 12, Vugrinec 12, Kranjec R. 3, Hanžekovi 8, Vuaj 6. Trener Gašparlin NEDELIŠ E: Gospoi 24, Bašek, Šegovi N. 8, Šegovi I. 16, Ganzer 8, Posedi, Pintari 2, Posavec 6, Kocijan, Marciuš 4, Štrukelj, Posel 5, Gašparac. Trener Kovai

Dubravan – Kotoriba 84:40

TABLICA DUBRAVAN: Varga 10, Lukša D.13, Rai 4, Haramija, Lukša R. 10, Rusak, Meimurec 22, Blažeka 7, Fabi 2, Ribi, Štefi 16. Trener Meimurec KOTORIBA: Radmani 1, Borovi 3, Habuš, Zvošec A. 20, Sušec 2, Fuš H.

1. Dubravan 8 2. Kotoriba 8 3. Nedeliše 8 4. Donji Kraljevec 8 5. Mladost Ivanovec/-1 8

7 4 3 3 3

1 4 5 5 5

15/+121 12/-60 11/+21 11/-44 10/-38

STOLNI TENIS POZIVNI TURNIR za mlae kadete

PRVENSTVO MEIMURJA odigrano je u kotoripskoj dvorani

Solidan nastup meimurskih predstavnika

Najviše naslova kod muških za igrae MSTC-a, a kod igraica potpuna dominacija Šenkovca

Proteklu subotu i nedjelju odigran je 2. pozivni turnir 1. grupe za mlae kadete na kojem su meusobno snage odmjerili dvanaest najboljih mlaih kadeta Hrvatske u organizaciji STK Igea-e Varaždin. Nastupila su i tri meimurska predstavnika. lanovi MSTC akovca, Karlo Jambor i Ivan Lovrek postigli su oekivano solidne rezultate. Karlo je zauzeo sedmo mjesto, s pet pobjeda i šest

poraza. Napomenimo da je bio bolji od klupskog kolege Ivana 3/1, te predstavnika Šenkovca, Benjamina Podkrajca 3/2. Ivan Lovrek bio je deseti sa samo tri pobjede od odigranih jedanaest susreta, a Šenkovanin Benjamin Podkrajac zauzeo je osmu poziciju. Pobjedink turnira bio domai predstavnik, Matija Hrelec koji je upisao devet pobjeda i dva poraza. (Igor Tkalec)

- Seniorski prvak Meimurja osvojio je Nino Bujan igra Mihovljana, a najbolja seniorka je Anja Novak iz Šenkovca STK Kos Kotoriba i Meimurski stolnoteniski savez u sportskoj dvorani u Kotoribi organizirali su Prvenstvom Meimurja u svim kategorijama. Bio je to kao i uvijek pravi praznik stolnog tenisa. Na s t upi lo je v i še 150 stolnotenisa(ic)a u deset uzrasnih kategorija. Kao i uvijek najvea pria je prestižni naslov seniorskog pobjednika, najboljeg stolnotenisaa i stolnotenisaice Meimurske županije. Tako je seniorski prvak Meimurja i najbrojnijoj konkurenciji (igralo je ak 80 igraa) postao Nino Bujan (Mihovljan), dok je meu seniorkama pobjedu odnijela Anja Novak (Šenkovec). Anja Novak još uvijek juniorka osvojila je dvostruku titulu, jer je uzela naslov pobjednici i u juniorskoj konkurenciji. Ve ranije zbog poklapanja turnira odigran je kadetski dio turnira u Šenkovcu, a pobjedu je odnio Kristian Lipi, koji je odlino odigrao i juniorski dio turnira u Kotoribi,

gdje je tek u finalu zaustavljen od Damjana koji igra za varaždinski Željezniar i akoveki MSTC. lanice STK Šenkovec pokorile su ostatak ženske konkurencije jer su uzele svih pet naslova prvaka, dok je kod muških najviše naslova otišlo u ruke igraima MSTC-a. Organizacija turnira bila je na visokom nivou. (a) Rezultati: seniori: etvrtfinale: Matija Bari (Šenkovec) - Božidar Krnjoul (Šenkovec) 3:0, Boris Preksavec (SC RR Starr Varaždin) - Nikola Mikac (Mihovljan) 3:1, Goran Bali (Šenkovec) - Kristijan Kovai (Katex) 3:1, Nino Bujan (Mihovljan) - Nikola Magdaleni (MSTC akovec) 3:1; polufinale: Bari - Preksavec 3:1, Bujan - Bali 3:2, finale: Nino Bujan Matija Bari 3:1 (11, -5, 6, 10); seniorke: etvrtfinale: Bojana Kolari (Mihovljan) - ura Zver (Mihovljan) 3:1, Nedeljka Munar (Draškovec) - Tatjana

Toplek (Šenkovec) 3:1, Kaja Popovi (MSTC akovec) - Vesna Wrana (Mihovljan) 3:0, Anja Novak (Šenkovec - Maja Pavlekovi (Šenkovec) 3:1; polufinale: Munar - Kolari 3:0, Novak - Popovi 3:0; finale: Anja Novak - Nedeljka Munar 3:0 (6, 7, 5); juniori: polufinale: Bruno Damjan (Željezniar, MSTC Nostro)- Davor Vidovi (Hodošan) 3:0, Kristian Lipi (Šenkovec) - Marin Korent (Šenkovec) 3:0; finale: Bruno Damjan - Kristian Lipi 3:1; juniorke: polufinale: Anja Novak (Šenkovec) - Anja Toplek (Šenkovec) 3:0, Ema Toplek (Šenkovec) - Dora Cividini (Mihovljan) 3:1; finale: Anja Novak - Ema Toplek 3:1; kadeti: (odigrano u Šenkovcu): polufinale: Kristian Lipi (Šenkovec) – Benjamin Podkrajac (Šenkovec) 3:1, Karlo Jambor (MSTC) – Filip Pani (MSTC) 3:2, finale: Lipi – Jambor 3:0; kadetkinje: Petra Vugrinec (Šenkovec) - Dora Cividini (Mihovljan) 0:3, Marta Cividini (Mihovljan) - Ema Toplek (Šenkovec) 0:3, Vugrinec

- Toplek 0:3, M. Cividini - D. Cividini 2:3, Vugrinec - M. Cividini 0:3, Toplek - D. Cividini 3:1. Poredak: 1. Ema Toplek 3/0, 2. Dora Cividini 2/1, 3. Marta Cividini 1/2, 4. Petra Vugrinec 0/3; mlai kadeti: polufinale: Benjamin Podkrajac (Šenkovec)Ivan Lovrek (MSTC) 3:2, Karlo Jambor (MSTC) – Danko Horvat (Šenkovec) 3:0; finale: Karlo Jambor - Benjamin Podkrajac 3:0. mlae kadetkinje: polufinale: Petra Vugrinec (Šenkovec) - Nikolina Zrna (Hodošan) 3:0, Julija Švec (Hodošan) - Nikolina Jurec (Hodošan) 3:0; finale: Petra Vugrinec - Julija Švec 3:0; najmlai kadeti: polufinale: Marko Lovrek (MSTC) – Filip Lajtman (Mihovljan) 3:0, Jan Zrna (Šenkovec) - Matija Zadravec (Šenkovec) 3:0; finale: Marko Lovrek - Jan Zrna 3:0; najmlae kadetkinje: polufinale: Hana Zadravec (Šenkovec) bb, Klara Hodak (Kos-Kotoriba) Nika Lukša (Kos-Kotoriba) 3:0; finale: Hana Zadravec - Klara Hodak 3:1.




25. sijenja 2011. SKUPŠTINA ŠRD Klen-Vigma Sveta Marija

GODIŠNJI SKUP ŠRD Mrena D. Vidovec

Godina iz snova U prostorijama Vatrogasnog doma u Svetoj Mariji lanovi ŠRD-a Klen održali su svoju 34. godišnju skupštinu. Najvei natjecateljski uspjeh je osvajanje drugog mjesta Klen Vigme u Drugoj ligi što ih je ponovno vratilo meu najbolje hrvatske ribie. Taj rezultat ostvarili su lanovi ekipe Božidar Blažini, Igor Mihalac, Darko Kolari, Dragutin Peter, Mihael Pongrac i kapetan Dragutin Kedmenec. Odline rezultate postižu i mlae kategorije. Juniorke su na završnici kupa HŠRS-a osvojile prvo mjesto, kadeti su bili peti, dok su kadetkinje

Klena bile najbolje. U državnoj ligi U-18 njihov natjecatelj Dominik Peter osvojio je peto mjesto ime je postao lan reprezentacije u toj kategoriji.

Sjajni Kralji na SP-u U lovu pastrve varalicom Danijel Kralji osvojio je etvrto mjesto u ligi te je kao lan hrvatske reprezentacije sudjelovao na svjetskom prvenstvu gdje je bio najbolji u našoj reprezentaciji osvojivši 11. mjesto. U bacakim disciplinama na kupu HŠRS-a seniori su u petoboju zauzeli 3. mjesto. Od planova za ovu godinu

najavljene su dvije najznaajnije manifestacije, Kup natjecanje Meimurske pastrve koji se planira održati 23. travnja i Ljeto ribe uz Dravu od 5. do 7. kolovoza. Na sportskom planu želja im je ostati u prvoligaškom društvu te ostvariti što više plasmana na završna natjecanja HŠRS-a. estitke na ostvarenim rezultatima uputili su im naelnik opine Dean Hunjadi, predsjednik meimurskih ribolovaca Zoran Pfeifer i dopredsjednik Hrvatskog športskog ribolovnog saveza Marijan Pani. (af)

Cijena ribolovne karte ostaje ista lanovi ŠRD-a Mrena iz Donjeg Vidovca održali su godišnju skupštinu. Društvo okuplja etrdesetak lanova, a o aktivnostima udruge u prošloj godini te planovima za ovu govorio je predsjednik Josip Šarkanj. Prošle su godine izgradili nadstrešnicu uz kanal HE Dubrava koju ove godine planiraju zatvoriti. Organizirali su društveno natjecanje i bili domaini jednog natjecateljskog kola Meimurskog ribolovnog saveza.

Za veliki broj aktivnosti nagrada Opine Na natjecanjima ostvaruju solidne rezultate, pa njihove vitrine krase nove medalje i pehari. Aktivno se ukljuuju u opinske manifestacije. Prošle godine sudjelovali su u humanitarnoj akciji Samo trenutak i opinskom EU projektu Puna zdela. Na skupu je reeno kako je poskupjela godišnja lanarina s 50 na 100 kuna. Iako

je cijena lanarine vea koju su izglasali lanovi županijskog saveza, dobro je što sada više ostaje društvu, tonije 70 kuna, porueno je ribiima. Cijena ribolovne karte ostaje ista i plaa se 400 kuna. Naelnik opine Josip Grivec uruio im je zahvalnicu za svekolike aktivnosti i doprinosu promocije Donjeg Vidovca. (af)

DONJE MEIMURJE dobilo trei nautiki klub

U Donjem Vidovcu osnovan Nautiki klub “Vidovski zlatari”

Sa ciljem promicanja sportova na vodi, rekreacije, ouvanja okoliša rijeke Drave

i njegovanju tradicije ispiranja zlata u Donjem Vidovcu je osnovan Nautiki klub Vidovski zlatari. Na osnivakoj skupštini usvojen je statut društva te su izabrani ljudi koji e krenuti u provoenje zacrtanog programa. Za predsjednika je imenovan Nenad Lukša, njegov zamjenik bit e Marinko mrlec, poslove tajnika radit e Dražen Lukša, dok je blagajna u rukama Božidara Njarija. Na prvom okupljanju interes za lanstvo iskazalo je tridesetak mještana. Predsjednik

Lukša najavio je skoro popisivanje amaca u mjestu, izradu programa rada i imenovanje Upravnog odbora. Pozvao je zainteresirane da se ulane u klub, a tom je prilikom pozdravio sve živue vidovske zlatare.

Zašto naziv „Vidovski zlatari“? Klub je dobio ime „Vidovski zlatari“ jer je mjesto otprije poznato po zlatarskom obrtu, a 1776. carica Marija Terezija potpisala je povelju kojom je dala posebne kon-

UKRATKO IZ KARATEA REPREZENTATIVNE PRIPREME

Damira Sutnjak i Matija Bužani u državnom kimonu Damira Sutnjak i Matija Bužani otputovali su na kontrolne meeve u Novi Sad i na sedmodnevne završne pripre-

me koje se održavaju u Delnicama pred europsko prvenstvo za kadete i juniore koje se održava u razdoblju od 11.-13. veljae u

Novom Sadu, Damira e Hrvatsku predstavljati u kategoriji juniorki -53 kg, a Matija u kategoriji juniora -61 kg.

KK GLOBUS na Grand prixu u Samoboru

Dvije medalje u mlaim kategorijama Najjai karate turnir u Hrvatskoj, Grand prix u Samoboru okupio je preko 1350 natjecatelja 148 klubova) iz 19 zemalja. Nastupili su i mladi „globusovci“. Osvojili su dvije bronce. Sven Kralji je u svojoj kategoriji osvojio vrlo dobro 3. mjesto gdje je nastupalo 12 natjecatelja iz 3. država te je

tako pokazao da se može nositi i sa protivnicima iz drugih zemalja. Luciji Ružaj ovo je ve 3. nastup zaredom na ovom turniru gdje je prikazala zavidnu razinu znanja karatea (kojim se bavi ve punih 5 godina) te je tako osvojila u svojoj kategoriji 1. mjesto i naslov pobjedni-

ce pobijedivši u svim borbama svoje protivnice. Samim time pokazala je i ovaj puta da je jedna od talentiranijih mladih karatistica. Nastupili su još: Roberto Plevnjak, Zoja Vizinger, Sara Rajher, Simon Ružaj, Nikolas Obadi i Miljenko Novakovi. (kr)

REGIONALNO PRVENSTVO

Pet medalja za KK Nedeliše U Špiši Bukovici se održalo regionalno prvenstvo sjeverozapadne Hrvatske. Karate klub Nedeliše osvojio je jedno zlato, tri srebra i jednu broncu

Zlato je osvojila Jelena Bužani u kategoriji mlaih kadetkinja -45 kg, u istoj kategoriji Bijanka Fuko osvojila je srebro. Srebro su još osvojili Matej Kovai u

kategoriji uenika -34 kg i Mia Šari Horvat u kategoriji mlaih kadetkinja +55 kg. Broncu je osvojio Marko Surla Pavlovi u kategoriji uenika -42 kg.

cesije Donjovidovanima: “Ispirai zlata iz Donjeg Vidovca imaju pravo isprati zlato na Dravi, Savi i Muri. Za ispiranje zlata mogu nesmetano koristiti obalu rijeke u širini od tri metra.” Zlatarska tradicija dugo se održala. Godine 1939. na Dravi je bilo registrirano ak 129 amaca i onov i 240 zlatara. Time je donje Meimurje dobilo svoj trei nautiki klub. Svoje klubove otprije imaju Prelog i Donja Dubrava. (af)


46

Informacije

IZ MATINOG UREDA

GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15, Temeljem Zakljuka Gradonaelnika Grada akovca od dana 10. studenog 2010., objavljuje

PRODAJU NEKRETNINA U IVANOVCU 1. Dana 01.02.2011. godine, utorak, s poetkom u 09,00 sa održat e se usmena javna dražba za prodaju zemljišta na licu mjesta u Ivanovcu, koje se nalazi u Ulici Zrinskih u blizini peradarnika, a upisanog u: zk.ul.br.3008, k.o. Ivanovec, -est.br.74/1/1/1/23, pašnjak, površine 261 hv, -est.br.74/1/1/1/24, pašnjak površine 30 hv, obje ident. s kbr. 82, površine 1046 m2, sa pravom prvokupa za Toplek Mariju, Toplek Silvestra i Toplek Tanju svi iz Ivanovca, Zrinskih 4, suvlasnici graevinskog zemljišta koje granii sa escom namijenjenoj za prodaju, po poetnoj cijeni od 20,- EUR/ hv, (u protuvrijednos kuna prema srednjem teaju HNB na dan održavanja javne dražbe), rok plaanja 5 dana od dana održavanja javne dražbe. Zemljište se prodaje u vienom stanju. U cijeni je sadržana samo vrijednost zemljišta, zemljište se kupuje po naelu «vieno-kupljeno», što iskljuuje naknadne prigovore kupca na materijalne i pravne nedostatke nekretnine. 2. Ostali uvje javne prodaje nekretnine Javnoj dražbi mogu pristupi i kao kupci u njoj mogu sudjelova samo osobe koje su prethodno uplale jamevinu u iznosu od 20.000,00 kn, na raun Grada akovca br. 2392007 – 1806000006, model 68, poziv na broj 7811-OIB, sa svrhom doznake – jamevina za kupnju zemljišta u Ivanovcu i originalni dokaz o plaanju predoili voditelju dražbe. Drugi dokazi uplate, naini ili naknadne uplate nee se uvažava, ni e se moi pristupi javnoj dražbi. Pravila javnog nadmetanja sadržavat e Zapisnik o provoenju javnog nadmetanja. Zemljište se može razgleda uz prethodnu telefonsku najavu na tel 040 314 924. Svi zainteresirani, osobito prije uplate jamevine, dužni su ostale uvjete natjeaja i raspoloživu dokumentaciju preuze te traži druge informacije o nekretnini i kupoprodaji u Upravi Grada akovca, Ulica kralja Tomislava 15, akovec, soba 204, II kat, svaki radni dan od 08,00 do 14, 00 sa, jer se nakon uplate jamevine nikakve reklamacije, prigovori ili pritužbe nee uvažava. Gradonaelnik Grada akovca

25. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

MARODI domaa tjestenina vl. Stjepan Marodi Travnika 3, 40000 AKOVEC tel. 040/364-344 fax. 040/364-345

raspisuje

NATJEAJ za radno mjesto - djelatnica u proizvodnji tjestenine uvjet: SSS Javi se osobno sa zamolbom na gornju adresu radnim danom od 7 do 15 sa. Natjeaj je otvoren 15 dana od objave u novinama.

ROENI FRANKA DEBELEC, ki Josipe i Tomice; LOVRO IŽMEŠIJA, sin Nataše i Krisjana; MAGDALENA DOLAR, ki Nataše i Nikole; BOŽIDAR ORŠOŠ, sin Grozdane i Josipa; LUCIJA KLUJBER, ki Višnje i Tomice; LEO GOLUB, sin Anamarije i Siniše; TENA SLAVIEK, ki Snježane i Ivice; KARLO KOŠAK, sin Dragice i Maria; KLARA LOVRI, ki Marine i Renata; IVANA BERTOVICH, ki Krisne i Romana; MIA BREZOVAKI, ki Mihaele i Nevena; MIA LEVAI, ki Melite i Dejana; EMANUEL PEC, sin Anele i Saše; LEON HALILOVI, sin Violete i Bahrije; HELENA GADANE, ki Željke i Sreka; JOSIP HORVAT, sin Dijane i Senada; FRANKA POZDEREC, ki Sandre i Danijela; ERIK FURJAN, sin Marinele i Maria; NELA BLAGUS, ki Pauline i Marina; LUCIJA RINKOVEC, ki Mateje; SANTINO KALANJOŠ, sin Mirjane i Zdenka; ROBERTA SRPAK, ki Nikoline i Roberta; JANA HORVAT, ki Silvije i Miroslava; TEO FEGEŠ, sin Klaudije i Josipa (akovec)

VJENANI Ivana Mikolaj i Marko Fodor, Martina Haek i Slavko Šoštari (akovec); Paula Rusak i Nenad Frani (Kotoriba); Klaudija Lesjak i Marn Bratjanšak (M. Središe) UMRLI Soja Dobrani ro. Vugrinec r. 1934., Ivan Hergo r. 1935., Vlado Fleten r. 1961., Marija Štuhec ro. Medved r. 1915., Marija Kukovec ro. Tkalec r. 1929., Jasminka Crniki ro. Iliji r. 1943., Ivan Sabol r. 1936., Marija Štefulj r. 1922., Katarina Hlebec ro. Žnidari r. 1928., Vera Sabol ro. Pandur r. 1929., Jože Jemec r. 1927., Dragun Turk r. 1950., Ivan Novak r. 1949., Vlado Šimi r. 1924., Margarita Oršoš r. 1936. (akovec); Josip urkin r. 1941. (Dekanovec); Terezija Karlovec r. 1927. (Kotoriba); Adela Kožnjak ro. Gulija r. 1931., Marija Hranjec ro. Kolari r. 1924., Andrija Ivanovi r. 1933., Mara Kova r. 1923., Eugen Šinko r. 1929. (Prelog); Helena Zadravec ro. rnec r. 1913., Agata Barat ro. Bogdan r. 1927., Franc Vuruši r. 1956., Marija Krznar ro. Bogdan r. 1932. (Štrigova)


25. sijenja 2011.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ordinacija ope medicine dr. Bernardica Somoi, traži AKOVEC, F. Puneca 2, traži 1 DOKTOR OPE MEDICINE na odreeno vrijeme, položen struni ispit, javi se na 098 744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com.hr Natjeaj otvoren do 31.01.2011. 2. Domjani teksl d.o.o. SLEMENICE, traži ŠIVAI TEKSTILA – više izvršitelja na neodreeno vrijeme uz probni rad, radni iskustvo obavezno, javi se osobno ili 865-230. Natjeaj otvoren do 31.01.2011. 3. Ordinacija ope medicine Marna Novinšak, traži AKOVEC, I.G. Kovaia 1e 1 LIJENIK/ICA OPE MEDICINE na odreenovrijeme–zamjena,licencaHrvatskelijenikekomore,javisena372305. Natjeaj otvoren do 31.1.2011. 4. VINCEK TRGOTEKS d.o.o. AKOVEC, traži 10 KV, PKV ŠIVAA TEKSTILA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poželjno, javi se na 384-285. Natjeaj otvoren do 31.01.2011. 5. PRIMA-GRADNJA d.o.o. MIHOVLJAN, traži 3 KV TESARA sa iskustvom 1 SSS GRA EVINSKA TEHNIARA sa radnim iskustvom od 3 godine na odreeno vrijeme, javi se na 095 8472548. Natjeaj otvoren do 31.01.2011. 6. Poljoprivredni proizvoa Braniša Nenad BELICA, B. Radia 73, traži 1 RADNIK/ICA NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodreeno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 098 699529. Natjeaj otvoren do 30.01.2011. 7. AUTOCENTAR BRATUŠA d.o.o. AKOVEC, Preloška 38, traži 1 AUTOMEHANIAR na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, vozakiispitBkategorije,javiseosobnosa zamolbom na gornju adresu u vremenu od 15,00-16,0 sa. Natjeaj otvoren do 17.01.2011. 8. MISTEX d.o.o. ŽIŠKOVEC, traži 5 ŠIVAA/ŠIVAICA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javiti se na mob. 098 242058. Natjeaj otvoren do 15.02.2011. 9. DRVOTRADE d.o.o. NEDELIŠE, traži 1 DIPL. ING. DRVNE TEHNOLOGIJE; 1 DRVNI TEHNIAR; 2 STOLARA - iskustvo u krojenju elemenata na neodreeno vrijeme, javi se na 091 5112291. Natjeaj otvoren do 27.01.2011. 10. Ljekarna mg. ph. D. Blagus Vianovi Strahoninec, akoveka 26, traži 1 MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE na neodreeno vrijeme, dostavi pismene zamolbe ili se javi osobno na gornju adresu ili 363-244. Natjeaj otvoren do 07.02.2011.g. 11. IM - DOVEER d.o.o. BUKOVEC 60, traži 1 MEHANIAR ZA POPRAVAK ALATNIH STROJEVA - strojobravar, elektrotehniar, elektroniar za servisiranje aparata za zavarivanje, radno iskustvo, na neodreeno uz probni rad, javi se na 091 6440011. Natjeaj otvoren do 31.01.2011.g. 12. SAMANTA d.o.o. HODOŠAN, traži 1 KONOBAR/KONOBARICA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog

odnosa, javiti se na 099 6812411. Natjeaj otvoren do 10.02.2011. 13. HEGEMONd.o.oPRETETINEC,traži1 KUHAR/ICA, pizza majstor, gril na odreenovrijemeuzmogunoststalnogradnog odnosa, poželjno radno iskustvo, javisena098241394.Natjeajotvoren do 27.01.2011. 14. MAESTRAL d.o.o. AKOVEC, Novakova38,tražiMONTERISUHEGRADNJE, SOBOSLIKARI - više izvršitelja, na odreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se osobno ili na tel. 391-800. Natjeaj otvoren do 27.01.2011.g. 15. Luta d.o.o. PRIBISLAVEC, A. Starevia 60, traži 2 KONOBARA / KONOBARICE na neodreeno vrijeme, javi se na 098 242020. Natjeaj otvoren do 27.01.2011. 16. Caffe bar BACARDI AKOVEC, Mihovljanska 49, traži 1 KONOBAR/KONOBARICAnaneodreenovrijeme,javise na 098 1867118. Natjeaj otvoren do 27.01.2011. 17. NITd.o.o.RestoranMamicaPušine, akoveka 47, traži 1 VODITELJ KUHINJE obavezno radno iskustvo minimalno 2 godine na navedenom radnom mjestu, vozaka dozvola B kat.; 1 KUHAR, SLASTIAR radno iskustvo poželjno, vozaka dozvola B kat. životopis posla na e-mail: mamica@mamica.com.hr ili dostavi osobno. Natjeaj otvoren do 31.01.2011. 18. LIMING plus d.o.o. NEDELIŠE, akoveka 76, traži 1 TIG ZAVARIVA na odreeno vrijeme zamolbe sa kratkim životopisom dostavi na gornju adresu ili e-mail: liming@liming.hr Natjeaj otvoren do 26.01.2011. 19. PRIMA GRADNJA d.o.o. MIHOVLJAN, traži TESARI, ZIDARI, GRA EVINSKI RADNICI na neodreeno vrijeme, javi se na 091 3774605. Natjeaj otvoren do 30.01.2011. 20. Autoprijevoznik B. Turk akovec, Dr. I. Novaka 16, traži 2 KV VOZAA C i E kat. Za meunarodni i domai prijevoz na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo 2 godine, javi se na 098 426073. Natjeaj otvoren do 04.02.2011.g. 21. ALLIANZ ZAGREB d.d. Poslovnica akovec 40000 AKOVEC, K. Zrinski 1/1, traži ZASTUPNIK/ZASTUPNICA više izvršitelja, VŠS ili SSS poželjno radno iskustvo na ism ili slinim poslovima, dobro poznavanje rada na raunalu, vozaka dozvola B kategorije, poslovna i prodajna orijentacija, komunikavnost, savjetovanje klijenata i prepoznavanje njihovih potreba, pružanje usluge ponude i sklapanja ugovora o osiguranju, akvno sudjelovanje u procesu edukacije, životopis dostavi na e-mail: dijana. kolac@allianz.hr ili na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 07.02.2011.g. 22. REINOX d.o.o. BREZJE 81 A, traži 3 KV BRAVAR, STROJOBRAVAR minimalno 3 godine radnog iskustva, iskustvo u radu sa inox materijalima molbe osobno donije na adresu poduzea. Natjeaj otvoren do 27.01.2011. 23. REINOX d.o.o. BREZJE 81 A, traži 3 KV BRAVAR, STROJOBRAVAR minimalno 3

godine radnog iskustva, iskustvo u radu sa inox materijalima molbe osobno donije na adresu poduzea. Natjeaj otvoren do 27.01.2011. 24. TRANSPORTI ARNO AKOVEC, R. Steinera bb, traži 1 AUTOMEHANIAR ILI AUTOELEKTRIAR na neodreeno vrijeme uz probni rad, položen vozaki ispit C i E kategorije, zamolbe dostavi osobno na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 26.01.2011. 25. BERNARDA d.o.o. PUŠINE, akoveka 136 a, traži ŠIVA, ŠIVAICA više izvršitelja s iskustvom; TAPETAR - više izvršitelja s iskustvom, fotokopiju domovnice, radne knjižice, adresom i brojem telefona dostavi na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 26.01.2011. 26. BAT d.o.o. AKOVEC, Rudolfa Steinera 2, traži 1 KOMERCIJALIST/ICA na poslovima nabave i prodaje u zemlji i inozemstvu, VSS ili VŠS, minimalno dvije godine radnog iskustva na istim ili slinim poslovima te prodaji na terenu, znanje engleskog i njemakog jezika u govoru i pismu, poznavanje rada u nabavi i prodaji, poznavanje rada na raunalu, ozbiljnost u realizaciji poslovnih procesa, spremnost na mski rad, poznavanje rada trgovine, posjedovanje vozake dozvole B kategorije, prijave dostaviti na gornju adresu ili na bat@ batprodajnicentar.hr Natjeaj otvoren do 28.01.2011.g. 27. Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije AKOVEC, I.G. Kovaia 1e, traži 1 PRIPRAVNIK/ICA SSS ZDRAVSTVENOG TEHNIARA laboratorijskog smjera na odreeno vrijeme za obavljanje pripravnikog staža, uz zamolbu dostavi svjedodžbu o završenoj srednjoj medicinskojškolilaboratorijskogsmjera, domovnica, krai životopis, dostavi na gornju adresu s naznakom "za natjeaj - zapošljavanje na odreeno vrijeme za obavljanjepripravnikogstaža".Natjeaj otvoren do 26.01.2011.g. 28. DRVO RUSAK d.o.o. DONJA DUBRAVA, Zagrebaka 13, traži 1 RADNIK/ICA NA KLASIRANJU I REZANJU PARKETA na odreeno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 16.02.2011.g. 29. "JELEN" d.d. AKOVEC, Zagrebaka 93, traži 5 DJELATNIKA/ICA NA ŠIVANJU GORNJIŠTA OBUE na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poželjno, dostavi pismene zamolbe ili se javi na tel. 384896. Natjeaj otvoren do 31.01.2011. 30. DOBRANI d.o.o. M. SREDIŠE, R. Konara 71, traži 1 FRIZER sa jednom godinom rad. iskustva na neodreeno vrijeme uz probni rad, javiti se na 098 493250. Natjeaj otvoren do 15.02.2011. 31. HILDING CROATIA d.o.o. PRELOG, traži 10 ŠIVAA / ŠIVAICA na odreeno vrijeme1ELEKTRONIARMEHANIAR/ MEHANIARKA na odreeno vrijeme, javisena098244447.Natjeajotvoren do 19.02.2011. 32. Zdravstvena ustanova "LJEKARNA POUA" AKOVEC, I.G. Kovaia 20, traži 1 MAGISTAR/MAGISTRA FARMACIJE, mjesto rada Belica, K. Tomislava

TUŽNO SJEANJE 114a, na neodreeno vrijeme, licenca za samostalan rad, rad u jednoj smjeni, poslodavac nudi besplatno korištenje 3-sobnog stana u akovcu za vrijeme trajanja radnog odnosa, sve informacije mogu se dobi na 091 3337130 ili u uredu Ljekarne 040 310682. Natjeaj otvoren do 19.02.2011. 33. Zodijak plus d.o.o. PRELOG, traži 2 KONOBARA/KONOBARICE na odreeno vrijeme, javi se na 097 7951351. Natjeaj otvoren do 19.02.2011. 34. Dom zdravlja akovec akovec, I.G. Kovaia 1e, traži zapošljavanje na neodreeno vrijeme 1 IZVRŠITELJ/IZVRŠITELJICA DOKTOR MEDICINEu Ordinaciji opemedicineOrehovica;1IZVRŠITELJ/ IZVRŠITELJICA - DOKTOR MEDICINE, Djelatnost za hitnu medicinsku pomo; 1 IZVRŠITELJ/IZVRŠITELJICA - DOKTOR MEDICINE u Ordinaciji ope medicine Gorian, zapošljavanje na odreeno vrijeme; 1 IZVRŠITELJ/IZVRŠITELJICA DOKTOR MEDICINE u Ordinaciji ope medicine Štrigova, (zamjena za vrijeme specijalizacije), uvjezavršenmedicinski fakultet,položenstruni ispit, odobrenje za samostalan rad, hrvatsko državljanstvo, uz zamolbu dostaviti: diplomu, dokaz o položenom strunom ispitu, licenca Hrvatske lijenike komore, domovnica, krai životopis, postoji mogunost davanja u najam stana u vlasništvu Doma zdravlja akovec za vrijeme obavljanjaposlovadoktoramedicineuDomu zdravlja akovec, dokazi se dostavljaju u neovjerenoj preslici, molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natjeaja, dostavljaju se na gornju adresu s naznakom "za natjeaj - zapošljavanje doktora medicine". Natjeaj otvoren do 05.02.2011. 35. Kaštel remont ŠENKOVEC, traži 1 MEHANIARPOLJOPRIVREDNEMEHANIZACIJEILIAUTOMEHANIARnaodreenovrijemeuzmogunoststalnogradnog odnosa, radno iskustvo 1 godina, vozaki B kat., javi se na 098 1705267. Natjeaj otvoren do 27.01.2011. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska12, Trnovec Bartoloveki; traži 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odreeno vrijeme, uvje: OŠ, PKV, KV ili osobe sa školom za šivaa ili završen teaj krojenja i šivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima šivanja, pismene zamolbe osobno ili poštom na gornju adresu do 30.1. 2. QUIRINUSd.o.o.,Optujska44,Varaždin, traži 1 KV, SSS AUTOMEHANIARA (m/ž) i 1 AUTOELEKTRIARA (m/ž) na odreeno vrijeme, uvje: radno iskustvo 1g.; vozaki ispit B kat.; potrebno znanje na raunalu, znanje engl. jezika. pismena zamolba na adresu ili osobno uz najavu na tel:042 303-139, do 4.2.

na voljenu suprugu

MARIJU KOZAR iz Strahoninca 25.1.2008. – 25.1.2011. Neka te aneli uvaju… Tvoj Mišo

SJEANJE na dragu majku i baku

ANGELU OLETI 25.1.2010. – 25.1.2011. I dalje živiš meu nama, u našim srcima, mislima i uspomenama. Djeca i unuci


48

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMAEG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

HONDA CIVIC 1.6i LS 16V 1996.g., reg. do 5mj., ouvana, sa svom opremom, metalik srebrna, u izvrsnom stanju. tel. 099/789-6162 PRODA JEM CITROEN X ANTIU 1.8i 1993.g., sa puno dodatne opreme, za 5.500 kn. zvati poslije 15 sati na mob. 099/506-9537 GOLF I 1982.g., registr. do 3./2011. Mob: 098/909-8029 AUDI 80 1.8s 1989.g., odlino stanje, mahagoni unutrašnjost, metalik srebrni, nema hre, reg. do 9./11, vlasnica, cijena 11.000 kn, tel 099 842 9075 PRODAJEM 4kom 15 colnih elinih felgi sa zimskim gumama (loše stanje gume). Info na 040/341 002 poslije 18 sa. PRODAJEM R-5 1.1 1991.g., dijelove limarije i mehanike, eurokuka, alu felge s gumama, mob. 091/5130-939 AUDI 80 B4 1994.g., reg. do 27.3.2011., abs, klima, alarm, maglenke, grijai sjedala, zrani jastuk, cijena po dogovoru, mob. 098/969-7291 CITROEN AX 1992.g., srebrne boje, 5vr., reg. do 9.mj., mob. 099/5940-359 MERCEDES 190E 1984.g., automak, neregistriran, ušuvan, vrlo povoljno, mob. 099 241 4596 PRODAJEM TRAKTOR Ursus C-335 s kabinom, kompresor s ispravnom instalacijom, autom. kuka, kip ventil, registr. autoprikolica dim 180x105x80, kao nova, te kabinu za mali Ursus. mob. 098/190-3753 PRODAJEM PEUGEOT 206 1.9 D, reg. do 11/11, klima, mob. 091/510-1064 VW GOLF V 1.9 TDI 105KS Trendline, 12/2006.g., 1.vlasnica, 52tkm, reg. do 1/2012.g., 5vr., 11800 eur, besprijekoran, mob. 091/564-3311 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi Blue Edion mod. ‘06.g., 68tkm, 5vr., serv. knj., besprijekorno stanje, 8.500 eur; mob 099/310-9845 PEUGEOT 206 1.4 Sporty mod. ‘07.g., 1.vlasnica, serv. knj., potpuna oprema, 5.450 eur; mob 095/5713-171 CITROEN BERLINGO 1.9D 2004.g., reg. do 1/2012.g., teretni, uredan, napravljen veliki servis, nove gume, bona vrata, centr. dalj. zaklj., servo, airbag, nema prijenosa, 4.500 eura, Mob. 098/393-000 FORD ESCORT 1.8TD 1997.g., cijena prema dogovoru, tel. 364-040 FIAT UNO 1.0 re 1997.g., 5vr., crveni, u odlinom stanju, reg. godinu dana, mob. 098/136-1712

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, može i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 KUPUJEM SJETVOSPREMA šir. 2m, sa velikim eS-om i dva reda valjaka, ušuvan i ispravan, mob. 099/784-1989 KUPUJEM TRAKTORE neispravne, ispravne ili u lošijem stanju od vlasnika. mob. 092/205-1831

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRO DA J E S E M E TA L N I K U K U RU ŽNJAK dim. 430x240x65 mm. mob. 091/7333-885 PRODAJEM PLASTENIKE za gredice, metalna konstrukcija, 1x3m, cijena 260 kn. mob. 091 888 3566. PRODAJE SE METALNA CISTERNA od 3000 lit., cijena povoljna, tel. 855-571 PRODAJEM KOMBAJN Far M-900 sa dva hedera, te prikolicu bunkerašicu kiper 12T, mob. 098/170-5311 PRODAJE SE SIJAICA za kukuruz i repu, kombajn za krumpir Hassi – bunkeraš i pumpa za navodnjavanje, tel. 363-446 PRODAJEM BULDOŽER TG-75 i prikolicu labudicu za prijevoz gra. strojeva, ispravno i povoljno. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODA JEM 2-brazdni plug 12 co la Olt Osijek, malo korišten, tel. 099/837-4645 PRODAJE SE TRAKTOR Store i Stayer 10KS sa reduktorom, plug IMT, tanjuraa 20 diska, elevator, sjetvosprema 2.5m prednji utovariva. mob. 091/517-5821

USLUGE

POUZDANA I VRLO STRPLJIVA OSOBA za uvanje djece predškolske ili školske dobi u jutarnjim satima svakodnevno do 15 sati u akovcu i bližoj okolici. Mob. 099/687-6087 ODŠTOPAVANJE I IŠENJE SVIH V R S TA O DVO DA S P E C I J A L N I M STROJEVIMA. Mob. 098/9621-694 DAJEM INSTRUKCIJE IZ NJEMAKOG JEZIKA, cijena 40 kn/60 min, mob: 095 911 2354 KNJIGOVODST VO I MATEMATIKA - pružam pomo u uenju i vježbanju zadataka. Termin po dogovoru. Mob: 091 528 66 71 BRZO I VRLO PROFESIONALNO ISTIM kue i stanove u akovcu i okolici, kao i glaanje i pospremanj e. Po uzd a n a o s o b a . M o b. 099/687-6087. OZBILJNA ŽENSKA OSOBA uvala bi djecu u svom domu u M. Središu, mob. 092 302 5367 I N S T R U K C I J E I Z M AT E M AT I K E (osnovna i srednja škola), cijena 40 kn/60 min. Dolazim u Vaš dom. Mob: 099/6699-007 ISPUMPAVANJE I IŠENJE ZDENACA te odvoz stare robe i namještaja. mob. 099/8282-171 ŽENA sa iskustvom uvala bi djecu bilo koje dobi u akovcu, mob. 091/5962-707

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI

POSAO

Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno!

MLA A ŽENSKA OSOBA TRAŽI POSAO, imam dugogodišnje iskustvo rada u ugosteljstvu. Mob. 099/764-3628

Povoljne cijene usluga i materijala. Čakovec, Č k IIstarska t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

KREDITI BESPLATNO POMAŽEMO PRI REALIZACIJI svih vrsta kredita. Jelena, mob. 091/896-7983

POZNANSTVA PENZIONER koji živi sam u kui traži ženu od 50g. za zajedniki život. Molim samo ozbiljne ponude na tel. 341-239

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570 OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 SELIDBE I PRIJEVOZ ROBE na podruju akovca, Hrvatske i inozemstva. Cijena 100kn/h. Mob. 098 704 257

TRAŽIM OZBILJNOG DEKA do 35 god. za ozbiljnu vezu, neozbiljni i oni koji ne vole djecu ne dolaze u obzir jer ja imam klince. mob. 095 823 3023 POZNANST VO, VEZ A, BR AK. Tražite par tnera/icu? Nazovite 095/5240-730 BLAG, SIMPATIAN, SITUIRAN MUŠKARAC 55/171 sa kuom na selu traži poznanstvo žene do 47g. za suživot/ brak. mob. 098/907-5967, na sms ne odgovaram DOBRO SITUIRAN GOSPODIN (58g) želi poznanstvo gospoe do 52g. za vezu, može i sa obavezom. SMS na mob. 099/507-1523

NEKRETNINE – PRODAJA KUICA (Istarska, k) od 40m2 + veranda od 10m2, šupa i mali vrt. Prodaje se hitno i povoljno. mob. 099/316-2112 STAN (pola kue) u centru, 82m2 + tavan + podrum od 30m2 + zidano spremište + dvorište. Može zamjena za kuu u okolici k – hitno i povoljno. mob. 095/584-8570

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije PRODA JU SE NOVI STANOVI u akovcu(kod teniskih igrališta i Merkatora), Zagrebu i Poreu.POVOLJNO, Tel: 098/241-578

PRODAJE SE USELJIVA KUA visokoprizemnica s gosp. zgradama, te se prodaju pl. pei Maja 12, pl. bojler Vailant od 13 lit., kupaonska pl. grijalica i autoprikolica, mob. 091/579-6352 POVOLJNO PRODAJEM KUU U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJEM APARTMAN od 18m2 u Vodicama, namješten, klima, tv, kod hotela Imperijal. mob. 099/6818-912 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središu, mob. 098/954-9775 PRODAJE SE KUA katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE KUA u centru Strahoninca s oranicom, 640 hv, mob. 091/919-7023 PRODAJEM DVOSOBNI STAN, s posebnim ulazom, u sklopu kue, garažu, dvorište i dvije prostorije, sve sprovedeno 1/1. Inf. na tel. 099/514-0972 PRODAJEM HALU u Kuršancu od 500m2, s ograenim zemljištem od 900hv, te prodajem graevinsku ogradu metalnu montažnu 4x2m sa stupovima kom 73. mob. 098/9211-929 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM dvosobni stan u centru grada, mob. 098/806-339 PRODAJE SE DVOSOBNI namješteni stan u k, odmah useljiv, mob. 099/565-9904 PRODAJEMO GRADILIŠTE u Nedelišu povr. 1050 m2, hitno. mob. 091 5585 930 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE s lokacijskom dozvolom u Zasadbregu. mob. 091/763-6571 KUPUJEMO STARIJU, ruševnu kuu ili zemljište za gradnju, u akovcu i to na podruju Martana, juga Putjana ili Pustakovca. Ponude na broj 099 6906 997. PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu od 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, mirna novosagraena ulica. Tel. 098/198-9410 PRODAJE SE APARTMAN u Novalji od 61,70 m2, pogled na more, 2 spavae sobe, kompl. namješten, protuprovalna vrata, sat. tv, klima, tenda, 2 parkinga, uporabna dozvola, useljivo odmah, namještaj i kuh. ap. u cijeni. Mog. zamjene za automobil ili stan u k, cijena 105.000 eura, Mob. 098/393-000 PRODAJEM KUU na selu za 110.000 eur od 110+130m2, mogua zamjena za stan ili vikendicu, mog. i dr. kombinacije. mob. 095/8190-349 STAN 2-sobni i 3-sobni s garažama, novo, kredit osiguran, prodajem, tel. 098/241-559 FRIZERSKI SALON, kompl. namješten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 STAN 4-SOBNI (etaža), novo, ispod Šafrana, s garažom, kredit osiguran, prodajem. mob 098/241-559 PRODAJE SE NOVIJA VIKEND kua u Dragoslavcu pogodna za stanovanje i starija kua u Šenkovcu na gl. cesti. Kontakt: 343-557

mob: 095/355-1313 095/355-1414 040/390-431

Čakovec, dr. I.Novaka 2 *preko puta Čakovečkih mlinova*

25. sijenja 2011.


25. sijenja 2011.

PRODAJE SE STARIJA KUA s oranicom u centru Nedeliša, (blizina groblja), akoveka 22, cijena 40.000 EUR, Info. 098-482-791 PRODAJEM DVOIPOLSOBNI STAN od 55m2 u Vukovarskoj ulici u akovcu, cijena 1070 eur/m2. Tel: 091/5635-772. PRODAJE SE KUA u Mihovljanu, cijena po dogovoru. tel 040/313-767 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Vuetincu, hitno i povoljno, tel. 099/192-635 KUU u Murskom Središu PRODAJEM ILI MIJENJAM za manju ili za vikendicu, poželjni struja i voda. mob. 098/9176-477 PRODAJEM GARSONIJERU od 29,45m2 sa parkiralištem. mob. 098/706-109 PRODAJEM KUU u akovcu, livadu u Pušinama i drvo od ariša 4m. mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE kod južne zaobilaznice pogodno za gosp. namjenu, povoljno. tel. 333-605 PRODA JE SE ILI MIJENJA zapoeta gradnja za manju kuu sa prikljukom struje u Marnuševcu od 529hv. mob. 099/488-4888

IZNAJMLJIVANJE DAJE SE STAN U NAJAM od 100m2 u Prelogu, od 1.7.2011., mob. 091/760-8058 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI STAN od 46m2, studenma ili zaposlenim djevojkama, stan se nalazi u k na Jugu, mob. 098/987-1058

IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studence, tel. 390-291 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENI JEDNOSOBNI STAN u k, T. Masaryka. zva poslije 16 sa na mob. 098/192-9354 PRODAJEMO KUU I IZNAJMLJUJEMO ODVOJENI STAN u kui za uslugu održavanja iste, u Murskom Središu, tel. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA GARSONIJERA od 30m2 i jednosobni nenamješteni stan, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR ispred zgrade Policije, Svetojelenska 13, cijena 1.000 eur, mob. 095/584-8342 IZNAJMLJUJE SE STAN u k, R. Boškovia 39 (sudska ulica), mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE KUA u Nedelišu, branom paru, mob. 098/807-843 TRAŽI SE KUA U NAJAM u akovcu, Šenkovcu ili Mihovljanu ili vikendica u Lopancu, od 1.7.2011., mob. 091/760-8058 IZNAJMLJUJEM OBITELJSKU KUU na selu besplatno (režije ukljuene), urednoj ženi u zamjenu za išenje iste i dvorišta. mob 095/519-7555 IZNAJMLJUJEM KUU za stanovanje, svi prikljuci osim plina. 098/544-222 MLA I BRANI PAR TRAŽI KUU U NAJAM na period od 5g., cijena najma do 900 kn. Mob: 097/799-7715 IZNAJMLJUJEM NOVI KOMFORNI TROSOBNI STAN na Sajmištu u akovcu. tel 363 806 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u Makovcu. Mob. 098/777-084

OPG OPG

DOST AVA

IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI STAN u centru akovca, mob. 098/1899-781 IZNAJMLJUJE SE DVOIPOLSOBNI STAN u novoj zgradi na Sajmištu, tel. 363-806 IZNAJMLJUJEM VIŠE POSL. PROSTORA za razne namjene u centru k od 40, 70 i 150m2, skladište od 100m2 i dva parkirna mjesta. mob. 098/284-308

Riješite se STRESA, Poboljšajte ZDRAVLJE Postanite SRETNIJI Prijavite se na radionice smijeha jer SMIJEH JE IZVOR ZDRAVLJA. info: 040 364 214 ili 098 922 9090 www.bio-top.hr

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

ŽIVOTINJE

Ovdje je za samo

JEDNODNEVNI JEDNOD EDNODNE DNOD DNEV VNI BIJELI LI I GRAHORASTI G GRAHOR GRAHO RA OR ORASTI PILIĆI PIL ILLIĆI DOSTAVA! DO OSTA AVA VA! VA V A!! A

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na

,

Iskoristi akciju u siječnju

LABRADORI istokrvni stari 2mj., crni, cijepljeni i oišeni od parazita, prodajemo za 300 kn – samo u dobre ruke. mob. 095/9033-424 PRODAJEM ILI MIJENJAM za 200kg kukuruza jato plavih srpskih visokoletaa. mob. 098/915-0044 PRODA JU SE ŠTENCI (ž) njemakog ovara bez rodovnice, roditelji imaju rodovnice. mob. 099/191-1583 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Tel. 363-445 PRODA JU SE par plavih rozela za 500 kuna, a može i pojedinano. Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJEM ZEEVE male za tov, zeice za rasplod i zeeve oišene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 POKLANJAM BIJELOG POLUPERZIJSKOG MAIA u dobre ruke te poklanjam tri muška štenca hrvatskog ovara. tel. 040/821-459, 098/132 2005. PRODAJE SE SVINJA za klanje uz mog. klanja. tel. 855-736 ŠTENCI NJEM. OVARA cijepljeni i tetovirani od odlinih roditelja. tel. 646-486

PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM: Sony PS 1 konzola sa 20 igara za 200kn; el. gitara marke Stagg s pojaalom, skoro novo, za 1.400 kn. Šaljem slike na mail po potrebi, mob. 099 842 9075 PRODA JEM T V Sony Lcd 32 EX302 mpeg- 4, novo, za 2.399 kn, mob. 098/987-5151 PRODAJEM malo korišteni kompjuter marke Dell sa lcd monitorom hpl1 950G, tastaturom i mišom, kao nov, sa instaliranim xp windowsima, te potpuno novi i nekorišteni bijeli kupaonski ormari, za 200 kn, mob: 091/541-8810 PRODAJE SE palma stara 4,5g. u pl. posudi promjera 30cm, za 130 kn, te 10 kom kvalit. metal film otpornika Vitrohm (Njemaka) za 164 kn (sa poštarinom), info na mail: vjekobalas@ hotmail.com ili mob: 099 691 5478 PRODAJE SE DOMAI KRUMPIR I JABUKE, nešpricano i oišeni orasi. Kontakt: 343-557 PRODAJE SE: perilica sua, ca e aparat, alu felge17” sa M+S Fulda zimskim gumama 235/65 R17, povoljno, mob. 091/970-1929. PRODAJEM ULJE OD TIKVI pravo domae nerazrijeeno, cijena 80kn/lit. mob. 091/541-8810 PRODAJE SE Sony muzika linija, nova, nekorištena pod garancijom, te Nokia 5800xm, 8Gb, sa navigacijom, pod garancijom. mob. 091/516-4595 KUPUJEM PANCERICE ZA SKIJE br. 45-46. mob: 091/938-1324 L APTOP HP Compaq Presario, novo, jamst vo, 2.399 kn, mob 098/987-5151 DIGITALNI FOTOAPARAT Samsung E65 10.2meg. pixela, 5xopt. zoom, neraspakirani, garancija, 20% popusta, te prodajem mini dig. kameru Sony DCRHC 24E, ušuvan, orig. kutija. mob. 099/414-9028 PRODAJU SE djeja kolica, kinderbet s madracem i posteljinom, hodaljka i vrti, malo korišteno. mob. 098/997-3741

RAZNO Donja Dubrava, 3.travnja 46

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

tel: 040/688-123

mob: 098/163-9036

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

DVB-T MPEG4 prijemnici

već od

299kn

već od

2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4 DENVER DVBT41 DVBT

Digisat Strong Megasat Denver

već od

150kn 15 info@kerman.hr

www.kerman.hr

PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan domai uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJEM trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (garnitura za sjedenje puno drvo hrast), komoda s vitrinom (hrast), tapecirani krevet (500kn), škrinja ladiarka (750kn), moderni regal i klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM: el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisai stol, dj. prijenosni kreve 125x65cm i limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJU SE RABLJENI BETONSKI STUPOVI, mob. 095/858-143 PRODAJEM ugost. štednjak, fritezu, rošlj, kotao, hladnjak, radni stol, sudoper, perilicu sua, ca e aparat, ledomat, restoranska kolica, vaga, grill, mesoreznicu. Tel. 098/92-11-929 PRODAJU SE HRASTOVI FOSLI debljine 5cm, je ino. tel. 360-447 PRODAJEM TV ekran 63, ispravan, povoljno. Tel. 091/510-1064 PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPL ATNO!!! Mob. 099/5155-064 PRODAJEM BULDOŽER TG-75 i prikolicu labudicu za prijevoz gra. strojeva, ispravno i povoljno. tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODA JEM KINDERBE T s madracom, te dva putna krevetia. mob. 098/632-614 PRODAJEM STOLARSKU PILU, banzeka, dikericu debljinku i vitlo – povoljno. tel. 858-362 NUDIM NAPITAK PREMA STAROM RECEPTU pro v raka i ostalih teških boles, mob. 091/1347-001 PRODAJEM SKIJE S VEZOVIMA (150kn), klizaljke i pancerice muške, ženske i djeje (150-200kn). tel. 328-106 ili 098/171-4456 DRVA ZA OGRJEV bukva, grab, agacija, hrast – cijena povoljna, dostava besplatna. mob. 098/565-454 ili 091/5144-541 PRODAJEM RADIO Tesla 58-U, ispravan, star 53g., te receiver za MaxTV i novi receiver Yumatu FTA-CI za sat., te novi aparat za vodu Aquaviva. Tel. 099/573-1106

POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060. Ako imate starih deka, plahti, ručnika darujte ih čakovečkom skloništu za napuštene životinje.

Maja je roena 8.9.2008. Lijepih je boja i kad je došla u azil imala je vrlo rijetku dlaku, vjerojatno zbog pothranjenosti, ali sada joj je dlaka lijepo porasla, gusta je i sjajna. Maja nije agresivna, ali e se uvijek prva izboriti da dobije hranu. Aktivna je po prirodi. Cijepljena, ipirana, kastrirana i nije za lanac!

Pipo je danima lutao u akovekoj industrijskoj zoni. Hranili su ga djelatnici jedne tvornice dok ga nismo uspjeli uzeti u azil. Pipo je mješanac labradora i visok je rastom. Vrlo je dobar pas, poslušan, zaigran, slaže se s drugim psima i voli djecu. Roen je 17.3.2010. Nije za lanac!

Zoki je jednoga dana sam dolutao do azila, dan nakon što smo u azil doveli psa Kana, koji je lutao po gradu i koji mu je možda bio brat ili prijatelj. Zoki je visok rastom, a roen je otprilike 1.5.2009. godine. Mirne je naravi, dobar je i poslušan. Cijepljen, ipiran, kastriran i nije za lanac!

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

803


UTORAK 25. sijenja 2011.

TV pregled

od 25.1.2011. do 31.1.2011.

FILMOVI - PREPORUUJEMO

Ja, ja i Irena FILM

UTORAK, HRT 2, 20:35

Komedija. Policajac s Rhode Islanda Charlie Baileygates (J. Carrey) nije imao nimalo lak život. Vjenao se s voljenom djevojkom, ali ona ga je ve nakon nekoliko dana prevarila s vozaem limuzine i pritom rodila trojke. Iako mu oni ni na koji nain nisu nalik, Charlie je s puno ljubavi odgojio svoje sinove postavši samohrani otac nakon što ga je supruga ostavila. Godinama kasnije Charlie uživa puno povjerenje svojih kolega i sugraana, ali samo kada pije lijekove...

Ubojstva u Tijuani FILM

SRIJEDA, NOVATV , 22:10

Ameriki akvist za ljudska prava James Rhodes (Je Daniels) sže u Tijuanu kako bi nadzirao sindikalne izbore u amerikoj tvornici. Uskoro otkriva da u gradu nestaju ljudi ili bivaju ubijeni u tunelu s amerike strane granice. Misli da to ima veze sa skorašnjim izborima. S mjesnim policijskim detekvom Claudiom Casllom (Cli on Collins Jr.) poinje istraživa sluaj.

Nuklearna katastrofa FILM

ETVRTAK, NOVA TV, 23:25

Film o moguoj globalnoj katastrofi koju pokree nuklearna eksplozija i o znanstveniku koji je pokušava sprijeiti. Znanstvene teorije o kojima se govori realne su, a znanstvene injenice razumljive i zabavne. No pria se ne sastoji samo od injenica nego prati i grupu ljudi sa stvarnim problemima. Odnos oca i sina, Davida i Lea dirljiv je, no i komian. Jenna i Bradley lijenici su koji se pokušavaju nositi s krizom, no zadržavaju vedrinu u meusobnom odnosu...

Otporan na metke FILM

PETAK, RTL, 20:00

Uzalud vam meci, majstori! Radei svoj posao, Mason Storm (Steven Seagal), pošten i astan detektiv, naie na trag koji ga vodi do nekih istaknutih policajaca. Ubrzo nakon toga, nepoznati poinitelji pod okriljem noi napadnu Stormov dom i ubiju mu ženu, vjerujui da su ubili Storma i njegovog sina. Meutim, Storm je potajno odveden u bolnicu, gdje provodi sedam godina u komi, a sin mu raste u uvjerenju kako su mu oba roditelja mrtva...

uvari zakona FILM

SUBOTA, HRT 1, 20:05

Savezni šerif Sam Gerard (Tommy Lee Jones) u potrazi je za bjeguncem, osumnjienikom za dvostruko ubojstvo. Nakon pada aviona koji je prevozio zatvorenike u rijeku Ohio, Mark Sheridan (Wesley Snipes) iskorištava priliku te bježi. Bjegunac je zapravo bivši tajni agent koji sada postaje najtraženija pokretna meta u državi. Gerard kree u lov za Sheridanom i obavezuje se da e tajanstvenog bjegunca prives pravdi...

U paklu osvete FILM

NEDJELJA, RTL, 20:00

06.00 Trea dob, emisija za umirovljenike (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) 09.07 Život u Africi, serija (R) 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Iz pje perspekve, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Debbie Travis preureuje 2 11.55 EP reportaža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 EP reportaža 12.16 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Puna kua Ra era, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Meu nama 15.00 Moja obitelj, hum. serija 15.25 Proces 16.00 Hrvatska uživo 16.58 Vijes 17.10 Hrvatska uživo 17.20 HAK - Promet info 17.25 8. kat, talk show 18.15 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 18.28 Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom 18.40 Tvoja sam sudbina, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, ep reportaža 20.10 Praško proljee, dok. serija 21.05 Misija: Zajedno 22.00 Paralele 22.30 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 22.35 Dnevnik 3 23.00 Sport 23.03 Vrijeme 23.05 Vijes iz kulture 23.15 Retrovizor: Kraljevi, serija (12) 00.00 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija 00.45 Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) 01.05 CSI: Miami, serija (R) 01.50 Moja obitelj, hum. serija (R) 02.20 Dva i pol muškarca, hum. serija (R) 02.40 Skica za portret 02.45 Praško proljee, dok. serija (R) 03.35 Paralele (R)

Vrijeme je da vrati ono što mu pripada. Junior (Henry Hunter Hall), sin zatvorenika na uvjetnoj, poznatog kao O2 (Tyrese Gibson), otet je nakon što je kraa automobila pošla po zlu. Narkoboss Meat (The Game) uzeo je Juniora za taoca, a O2 je, ukoliko želi sina vidjeti živog, primoran platiti otkupninu, novac koji Meat vjeruje da on posjeduje od prošle pljake. O2 se udružuje s Coco (Meagan Good), prostitutkom koja se ubacuje u skrovište Meata s namjerom da pomogne pri oslobaanju Juniora...

SPORT - IZDVAJAMO FILM HRT 2

14:00

Zamjena za tatu

Schladming: Svjetski skijaški kup - ATP Zagreb Indoors PRIJENOS 1. vožnje PRIJENOS prvog mea SPORT Utorak 25.1., HRT 2, 17.55

Petak, HRT 1, 20:10 sati

Neizostavno povezan s redateljem Tim Burtonom s kojim je oživio neke od najinteresantnijih likova filmske vrpce: Edward Škaroruki, Ichabod Crane, Ed Wood... Kroz itavu svoju karijeru Depp je nepredvidiv što se tie odabira filmova u kojima e glumiti. Uspijeva privui pažnju kritiara sa dramom “San za životom” gdje je utjelovio kazališnog pisca koji usprkos svojim godinama i mudrosti, nikada ne poželi odrasti. Budui da ima dosta iskustva u portretiranju neobinih, ekscentrinih i karakternih likova, on je bio idealan izbor za ulogu maginog proizvoaa slatkiša Willia Wonke u Burtonovom filmu “Charlie i tvornica okolade”. Kritiari su ga nahvalili za tu ulogu, a film je zaradio poprilian iznos. Njegov privatni život oduvijek je privlaio isto toliko pažnje koliko i karijera, emu je pridonijelo nekoliko romantinih veza i zaruka s poznatim kolegicama od kojih je najpoznatija ona s top modelom Kate Moss. 1993. je takoer bio u centru pozornosti zbog smrti predoziranja drogom mladog i talentiranog glumca, inae njegovog prijatelja, Rivera Phoenixa. Trenutno živi u Francuskoj sa suprugom Vanessom Paradis, rancuskom glumicom i pjevaicom s kojom ima dvoje djece Lilly Rose Melody i sina Jacka.

01.05 02.05

Astro show, emisija uživo (18) Danteov vrh, igrani lm, akcijski (R)

06.15 06.20 07.05 07.30

06:40 07:30 07:55 08:10 08:25 09:25 10:20 11:45 13:00 13:40 14:40 15:35 16:35 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:55 00:10 01:50 02:20 02:45 03:35 04:35 06:10 06:40

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus , serija -nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Mamin deko, igrani lm (12) Veernje vijes Potjera, igrani lm (12) R Brane vode, serija Brane vode, serija Heroji, serija Ezo TV, tarot show (18) Na rubu zloina, igrani lm (15) IN magazin R Kraj programa

07.50

Looney tunes, crtani lm (tri epizode) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Uilica, kviz za djecu Looney tunes, crtani lm (tri epizode) Divlji boravak, zabavni Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Veera za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Žene s broja 13, dramska serija (dvije epizode) (R) Gospodin pravi, dramska serija (R) Heroji iz stras, dramska serija Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Divlji boravak, zabavni Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) Rat u kui, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija Znanstveno lud, hum. serija Teorija velikog praska, hum. serija Kuanice, dramska serija Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Osveta ljubavi, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Heroji iz stras, dramska serija (R)

07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.50 11.20 12.05 12.40 ----------------------------13.10 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.25 17.55 19.10 20.00 -------20.40 21.55 23.50 00.00 00.50 02.20

06.35 07.00 08.00 09.00 09.35 10.15 11.25 12.15 13.05 14.35 16.10 16.35 17.00 17.25 18.00 18.30 19.05 20.00 20.45 21.35 23.15 23.30

08:43 08:45 09:00

SPORT Ponedjeljak 31.1., HRT 2, 17.00

ZVJEZDANI KUTAK Z

Johnny Depp

Drama. George Marsh (W. Russ) direktor je srednje škole u malom gradu. Njegova žena Linda (M. McDonnell) je kuanica. Ve šesnaest godina žive u sretnom braku. Imaju troje djece: nejdžera Drewa (E. von De en), Mandy (C. Belle) koja je nedavno krenula u školu i malog Willieja (H. Tank) koji je u predškolskoj dobi. Na dan kad bi trebali proslavi šesnaestu godišnjicu braka Linda se lijepo uredi i ode u školu iznenadi muža. Njegova je tajnica ljubazno pokuša zaustavi, no Linda ule u sobu i nae ga u zagrljaju s dvadesetetvorogodišnjom Mandynom uiteljicom...

04.05 Proces (R) 04.35 Debbie Travis preureuje 2 (R) 05.20 8. kat, talk show (R)

11:00 12:00 12:30 FILM RTL

21.35

Crni vitez

DOK.SERIJA HRT 1

20.10

Praško proljee

HUM.SERIJA RTL

17.25

Bibin svijet

13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:05 22:30

FILM NOVA TV

Mamin deko

22.10

23:00 23:10 ------23:35 -------------

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Kuni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Ninin kutak Crtani lm Danica Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Navrh jezika Kratki spoj Sluaj za ekipu BARZ, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Globalno sijelo (R) Prizma, mulnacionalni magazin (R) Euromagazin (R) Mala TV (R) TV vr (R) Ninin kutak (R) Crtani lm (R) Danica (R) Školski program (R) Navrh jezika (R) Kratki spoj Zamjena za tatu, ameriki lm (R) Županijska panorama Serijski program Šapta psima Dva i pol muškarca, hum. serija Schladming: Svjetski skijaški kup, prijenos 1. vožnje Iz pje perspekve, dok. serija (R) Hit dana Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - prijenos + emisija Schladming: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 2. vožnje Ciklus komedija brae Farrelly: Ja, ja i Irena - ameriki lm Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom CSI: Miami, serija Zamjena za tatu, ameriki lm (R) Noni glazbeni program

2 glupa psa, animirana serija RTL ritam zona - Pria o..., glazbena emisija RTL ritam zona - Top 40 domai, glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no, dramska serija (R) Ezel, dramska serija (R) Klon, telenovela (dvije epizode) Aneo i vrag, telenovela Pod ism krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no, dramska serija Ezel, dramska serija Crni vitez, igrani lm, komedija RTL Vijes, informavna emisija Reži me, dramska serija (dvije epizode) (12)

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu DOM 2 emisija o ureenju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNIKI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJEJI PROGRAM VIJESTI VTV-A VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu SPORTAŠI GODINE GRADA VARAŽDINA 2010. snimka izbora ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

08.50 09.40 10.30 11.00 12.00 12.45 13.35 14.00 14.45 15.30 16.15 17.05 18.10 19.00 20.00 20.25 20.55 21.15 21.40 22.30 23.15 00.00 00.45 02.00 02.20

08:00 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 21:05 22:05 23:05 23:50 00:35 01:25 02:10 02:55

Zamka, serija R Mali aneli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija Mali aneli, serija Elena, serija Zamka, serija Kameleoni, serija Rebelde 2, serija Stras Orijenta, serija Tudori, serija (12) Opasna igra, serija (12) Pod nož, serija (12) Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Tudori, serija (12) R Opasna igra, serija (12) R Doktor s Beverly Hillsa, serija R (12) Kraj programa

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 23:15 00:15 00:30 01:30

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Jukebox Vijes VOA Hrana i vino akoveki kutak Vijes Igrani lm Zapisano u zvijezdama Meimurje danas Erotski program Videostranice


SRIJEDA 26. sijenja 2011.

ETVRTAK 27. sijenja 2011.

03.55 Oprah show (R) 04.40 Dobra Ĺžena, serija (R) 05.25 8. kat, talk show (R) 06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.04 10.05 11.05 11.15 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 18.10 18.23 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.55 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.05 00.50 01.35 01.55 02.40 03.10

Najava programa Meu nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Život u Africi, serija (R) Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Iz pje perspekve, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show EP reportaŞa Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaŞa TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna kua Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Ekumena, religijski kontakt program Moja obitelj, hum. serija Alpe Dunav Jadran Hrvatska uŞivo Vijes Hrvatska uŞivo HAK - Promet info 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 seklundi, ep reportaŞa Ciklus lmova Jirija Menzela: Selo moje malo, ehoslovaki lm (R) Policijske prie 3, dok. serija Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Drugi format Retrovizor: Kraljevi, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) Lie to Me, serija (12) (R) Moja obitelj, hum. serija (R) Drugi format (R)

FILM HRT 1

20.10

Selo moje malo Komedija. U malom eťkom selu K eovice svi su na neki nain povezani s poljoprivrednom zadrugom. Voza zadruŞnog kamiona Karel Påvek (M. Labuda) oinski se brine za svog suvozaa, mentalno zaostalog Oka Råkosníka (J. Bån). Na svojim voŞnjama esto susreu mjesnog lijenika SkruŞnýja (R. Hruťínský) i pomaŞu mu u njegovim nevoljama s automobilom. Nakon jedne nezgode s kamionom, koju je skrivio Ok, Påvek izgubi strpljenje i traŞi da mu dodijele drugog suvozaa. Otprilike u isto vrijeme u zadrugu sŞe pismo od praťkog poduzea, u kojem Oku nude posao i stan u Pragu...

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 11.45 12.45 ----------------------------13.15 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.20 17.40 18.05 18.50 19.50 20.00 20.50 22.55 23.45 23.55 01.20

06.35 2 glupa psa, animirana serija 07.00 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 09.00 Bibin svijet, hum. serija 09.35 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.20 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 11.25 1001 no, dramska serija (R) 12.15 Ezel, dramska serija (R) 13.05 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 Aneo i vrag, telenovela 16.10 Pod ism krovom, hum. serija 16.40 Kralj Queensa, hum. serija 17.05 Raymond, hum. serija 17.30 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 1001 no, dramska serija 20.45 Ezel, dramska serija 21.35 Put osvete, krimi serija 22.25 Kos, krimi serija (12) 23.15 Zaboravljeni sluaj, krimi serija 00.05 RTL Vijes, informavna emisija 00.20 ReĹži me, dramska serija (dvije epizode) (12) 01.50 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.50 Crni vitez, igrani lm, komedija (R)

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30

SERIJA RTL

22.25

Kos

FILM HRT 2

20.50

Bjegunac

14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

EMISIJA HRT 1 SERIJA RTL

21.35

Put osvete

SERIJA NOVA TV

Asi

21.00

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Kuni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Crtani lm EBU drama za djecu Lagodan Şivot Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Ciak junior Kako nastaje Sluaj za ekipu BARZ, serija za djecu Prijenosi iz Sabora Reporteri (R) Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Crtani lm (R) EBU drama za djecu Školski program (R) Ciak junior (R) Kako nastaje (R) Obino udo, ameriki lm (R) Županijska panorama Serijski program Šapta psima Hannah Monana, serija za mlade Sledge Hammer, hum. serija Puna kua Ra era, serija (R) Iz pje perspekve, dok. serija (R) Hit dana Dobra Şena, telenovela Ciklus akcijskih lmova: Bjegunac, ameriki lm Lie to Me, serija (12) Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Obino udo, ameriki lm (R) Noni glazbeni program

21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 00:05 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KOKTEL mozaina emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani SJEDNICA GRADSKOG VIJEA GRADA VARAŽDIN skraena snimka DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ureenju doma DOKUMENTARNI PROGRAM NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

06:40 07:30 07:55 08:10 08:25 09:25 10:20 11:45 13:00 13:40 14:40 15:35 16:35 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:55 00:10 01:50 02:20 02:45 03:35 04:35 06:00 06:40

NaĹĄi najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Ubojstva u Tijuani, igrani lm (12) Veernje vijes Mamin deko, igrani lm (12) R Brane vode, serija Brane vode, serija Na rubu zakona, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Stari komadi, igrani lm IN magazin R Kraj programa

07.45 Divlji boravak, zabavni (R) 08.30 Looney tunes, crtani lm (tri epizode) 09.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 10.20 Uilica, kviz za djecu 10.55 Looney tunes, crtani lm 11.15 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 12.00 Divlji boravak, zabavni 12.45 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 13.35 Veera za 5, lifestyle emisija 14.00 Osveta ljubavi, telenovela 14.45 Rat u kui, hum. serija (R) 15.05 Kako sam upoznao vaĹĄu majku, hum. serija (R) 15.30 Znanstveno lud, hum. serija (R) 15.50 Teorija velikog praska, hum. serija (R) 16.15 Heroji iz stras, dramska serija 17.05 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 18.00 Divlji boravak, zabavni 19.00 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 20.00 Mijau, vau, zabavni 20.35 Veseli mladunci, zabavni 21.25 Paklena kuhinja, reality show 22.20 Kuanice, dramska serija 23.15 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) (R) 00.00 Divlji boravak, zabavni (R) 00.45 Osveta ljubavi, telenovela (R) 01.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 02.20 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 02.40 Heroji iz stras, dramska serija (R)

06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 18.15 18.28 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 21.55 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.10 00.55 01.40 02.00 02.45 03.15 03.20

Najava programa Ekumena, religijski program (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Život u Africi, serija (R) Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Iz pje perspekve, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show EP reportaŞa Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaŞa TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna kua Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Trenutak spoznaje Moja obitelj, hum. serija Epilog, emisija o kazaliťtu Hrvatska uŞivo Vijes Hrvatska uŞivo HAK - Promet info 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 seklundi, ep reportaŞa 1 prov 100, kviz Moving On, dramska serija Pola ure kulture Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Putovima rijeke Amazone, dok. serija Retrovizor: Kraljevi, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) Lie to Me, serija (12) (R) Moja obitelj, hum. serija (R) Skica za portret Pola ure kulture (R)

SERIJA NOVA TV

08:00 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 21:05 22:05 23:05 23:50

02:55

Zamka, serija R Mali aneli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija Mali aneli, serija Elena, serija Zamka, serija Kameleoni, serija Rebelde 2, serija Stras Orijenta, serija Tudori, serija (12) Opasna igra, serija (12) Pod noĹž, serija (12) Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Tudori, serija (12) R Opasna igra, serija (12) R Doktor s Beverly Hillsa, serija R (12) Kraj programa

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 23:30 00:00 01:00

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Od Mure do Drave Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Povealo Vijes Kava i cigarete, igrani lm Vijes Erotski program Videostranice

00:35 01:25 02:10

20.05

03.50 04.35 05.20

Oprah show (R) Dobra Ĺžena, serija (R) 8. kat, talk show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Kuni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm Crtani lm Lagodan Şivot Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program: Kokice Abeceda EU Sluaj za ekipu BARZ, serija za djecu Prijenosi iz Sabora Mala TV (R) TV vr (R) Crtani lm (R) Crtani lm (R) Školski program (R) Kokice (R) Abeceda EU Alan i Naomi, ameriki lm Županijska panorama Serijski program Šapta psima Hannah Monana, serija za mlade Sledge Hammer, hum. serija Puna kua Ra era, serija (R) Iz pje perspekve, dok. serija (R) Hit dana Dobra Şena, telenovela Filmovi naťih susjeda Lie to Me, serija (12) Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Out of the Ashes, ameriki lm Noni glazbeni program

07.55 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 12.40 ---------------------13.10 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.25 17.45 18.15 19.00 19.50 20.00 20.50 22.40 23.30 23.40 01.30

06.30 06.55

23.15 00.05 00.20 01.05 01.55 02.55 03.40

2 glupa psa, animirana serija RTL ritam zona - Dalmanski libar, glazbena emisija RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no, dramska serija (R) Ezel, dramska serija (R) Klon, telenovela (dvije epizode) Aneo i vrag, telenovela Pod ism krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no, dramska serija Ezel, dramska serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Kuanice, humorna dramska serija RTL Vijes, informavna emisija Kuanice, humorna dramska serija Put osvete, krimi serija (R) Astro show, emisija uĹživo (18) Kos, krimi serija Zaboravljeni sluaj, krimi serija

06:40

NaĹĄi najbolji dani, serija

08:43 08:45 09:00

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ureenju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA djeja emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJEJI PROGRAM VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozaina emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

07.55 08.55 09.30 10.15 11.20 12.10 13.00 14.35 16.10 16.35 17.00 17.25 18.00 18.30 19.05 20.00 20.45 21.35

Najbolje godine Sprovod se bliĹži kraju a Danica nikako da se makne od groba. Zlata, Lale i DraĹžen su u panici. Ostali odlaze na karmine. Ema (Livia Drinovac) zahjeva sazna isnu o SaĹĄki i Dini. SaĹĄka joj ne Ĺželi rei. Ona se prisjea svoje proĹĄlos s njim: u Vimeini, SaĹĄka i Dino su bili pred vjenanjem, kada ju je on ostavio kao garanciju svojim opasnim poslovnim partnerima. Nakon dva dana nije se vrao i partneri su krenuli mui SaĹĄku, koja im priznaje da je trudna, kao i svojim roditeljima, koji je nakon toga izbacuju iz kue.Dino prije SaĹĄki da ne smije niĹĄta rei ni Emi a ni Dunji...

11:00 12:00 12:30 DOK.SERIJA HRT 1

23.10

Putovima rijeke Amazone

SERIJA HRT 2

16.30

Ĺ apta psima

EMISIJA HRT 1 SERIJA RTL

20.00

1001 no

EMISIJA NOVA TV

Provjereno

22.05

13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

07:30 07:55 08:10 08:25 09:25 10:20 11:45 13:00 13:40 14:40 15:35 16:35 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:05 23:10 23:25 01:00 02:35 03:00 03:50 04:50 06:20

07.15 08.00 08.45 09.05 09.55 10.40 11.10 11.30 12.15 13.05 13.30 14.15 14.40 15.30 16.15 17.05 18.00 19.00 20.00 20.55 21.45 22.35 23.25 00.10 00.55 01.45 02.05

08:00 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 21:05 22:05 23:05 23:50

Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Provjereno, informavni magazin Veernje vijes Nuklearna katastrofa, igrani lm (12) Ubojstva u Tijuani, igrani lm (12) R Vjerovali ili ne, dokumentarna serija Na rubu zakona, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Tajni Ĺživot, igrani lm (12) Kraj programa

Divlji boravak, zabavni (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Looney tunes, crtani lm Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) Uilica, kviz za djecu Looney tunes, crtani lm Divlji boravak, zabavni (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) Veera za 5, lifestyle emisija Osveta ljubavi, telenovela Mijau, vau, zabavni (R) Veseli mladunci, zabavni (R) Paklena kuhinja, reality show (R) Heroji iz stras, dramska serija Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) Divlji boravak, zabavni Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) Chuck, akcijska komedija Kua lutaka, znastvenofantasna serija Kuanice, dramska serija Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) (R) Divlji boravak, zabavni (R) Osveta ljubavi, telenovela (R) Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Heroji iz stras, dramska serija (R)

02:55

Zamka, serija R Mali aneli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija Mali aneli, serija Elena, serija Zamka, serija Kameleoni, serija Rebelde 2, serija Stras Orijenta, serija Tudori, serija (12) Opasna igra, serija (12) Pod noĹž, serija (12) Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Tudori, serija (12) R Opasna igra, serija (12) R Doktor s Beverly Hillsa, serija R (12) Kraj programa

12:00 16:02 16:02 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:15 23:00 23:15 00:15 01:15

VIDEOSTRANICE Danas na programu Hrana i vino Vijes Povealo, ponavljanje TV Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Predstava (KAM) Vijes VOA .HR(poslovni magazin) Okolo k(r)ole Vijes Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

00:35 01:25 02:10


PETAK 28. sijenja 2011.

SUBOTA 29. sijenja 2011.

(R) 05.20 U istom loncu, kulinarski show (R) 06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.18 17.20 17.50 18.20 18.30 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.40 23.05 23.08 23.10 23.20 00.15 02.50 04.35

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Život u Africi, serija (R) Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Strani dok. lm (prijepodne) Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna kua Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Drugo mišljenje Moja obitelj, hum. serija Igra na prstenac, emisija puke i predajne kulture Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info Domai dok. lm Iza ekrana Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom U istom loncu, kulinarski show Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 seklundi, ep reportaža Mjesec superjunaka: Pira s Kariba: Mrtvaeva škrinja, ameriki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pe dan, talk show Filmski maraton: Roger Dodger, ameriki lm (18) Filmski maraton: Sve te ludos, ameriki lm (12) Muškarcu na stablima, serija

MINI SERIJA HRT 2

22.30

Montalbano Gostujui kod kolege i njegove obitelji u unajmljenoj kui na plaži, Montalbano u prtljažniku pronalazi tijelo Rine, mlade žene koja je šest godina prije nestala. Zapoevši istragu, Montalbano podliježe fatalnim arima žrtvine sestre blizanke, Adriane. Ona mu pomaže u lovu na ubojicu, ali ga istodobno izluuje – do toke gdje on poinje ostvarivati njezin osvetniki plan. Uloge: Luca Zingaretti, Cesare Bocci, Peppino Mazzotta, Serena Rossi, Angelo Russo, Marcello Perracchio, Francesco Cordella, Carmelinda Gentile, Gaetano Aronica...

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 13.30 ----------------------------14.00 --------------14.45 15.00 16.40 17.20 18.00 19.50 20.00 20.30 22.20 22.30 00.10 00.55 01.25

06.20 2 glupa psa, animirana serija 06.45 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 08.50 Bibin svijet, hum. serija 09.25 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.10 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 11.15 1001 no, dramska serija (R) 12.05 Ezel, dramska serija (R) 12.55 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.30 Aneo i vrag, telenovela 16.05 Pod ism krovom, hum. serija 16.30 Kralj Queensa, hum. serija 16.55 Raymond, hum. serija 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 Otporan na metke, igrani lm, akcijski 21.40 Dugi oproštaj, igrani lm, akcijski triler (12) 23.45 RTL Vijes, informavna emisija 00.00 Strateška zapovijed, igrani lm, akcijski (12)

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30

FILM RTL

21.40

Dugi oproštaj

SERIJA HRT 1

13.20

Puna kua Ra era

13:30 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:15

HUM.SERIJA RTL

16.55

22:00

Raymond

FILM NOVA TV

Plimni val 1 i 2

21.45

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Kuni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Crtani lm Tajni dnevnik patke Malde Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Puni krug Glazbeceda Sluaj za ekipu BARZ, serija za djecu Prijenosi iz Sabora Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Crtani lm (R) Tajni dnevnik patke Malde (R) Školski program (R) Puni krug (R) Glazbeceda Županijska panorama Moja odluka, ameriki lm (R) Briljanteen Ritam tjedna, glazbeni magazin Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - prijenos + emisija Hit dana Dok. lm Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - prijenos + emisija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Montalbano, mini-serija Na rubu znanos Garaža (R) Noni glazbeni program

22:30 23:40 ------23:05 23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI OTVORENI STUDIO kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM OKOLO K(R)OLE mozaina emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJEST VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA 20 U 20 talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJEJI PROGRAM VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija FLASH NEWS - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

01.35 Astro show, emisija uživo (18) 02.35 Otporan na metke, igrani lm, akcijski

06:40 Naši najbolji dani, serija 07:30 Gospodin Magoo, crtana serija 07:55 Bumba, crtana serija 08:10 Graditelj Bob, crtana serija 08:25 Roary, crtana serija 09:25 Slomljeno srce, serija R 10:20 Gumus, serija R 11:45 Asi, serija R 13:00 IN magazin R 13:40 Zauvijek zaljubljeni, serija 14:40 Slomljeno srce, serija 15:35 Provjereno, informavni magazin R 16:35 Gumus, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus, serija - nastavak 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Asi, serija 21:45 Plimni val 1 i 2, igrani lm 00:50 Apokalipsa androida, igrani lm (15) 02:30 Tajni život, igrani lm (12) R 04:05 Na rubu zakona, serija (12) 04:55 Ezo TV, tarot show (18) 06:25 Kraj programa

06.10 06.15 06.50 07.05 07.35 08.05 08.15

09.50 10.00 10.08 10.09 10.10 10.45 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.15 14.00 14.30 15.00 15.15 15.45

08.00 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 08.25 Divlji boravak, zabavni (R) 09.10 Looney tunes, crtani lm 09.30 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 10.20 Uilica, kviz za djecu 10.50 Looney tunes, crtani lm 11.10 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 12.00 Divlji boravak, zabavni (R) 12.45 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 13.30 Veera za 5, lifestyle emisija 14.00 Osveta ljubavi, telenovela 14.40 Chuck, akcijska komedija (R) 15.30 Kua lutaka, znastvenofantasna serija (R) 16.15 Poroci Miamija, krimi serija (R) 17.05 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 18.10 Divlji boravak, zabavni 19.00 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 20.00 SWAT, dok. 20.55 Murjaci uživo, reality show 21.45 Grand Canyon, igrani lm, drama 00.00 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) (R) 00.50 SWAT, dok. (R) 01.35 Murjaci uživo, reality show (R)

16.05 16.40 16.45 16.46 16.47 16.50 17.55 18.45 19.15 19.30 19.56 20.01 20.10 21.55 22.10 22.15 00.05 02.05 03.45

Najava programa Drugo mišljenje (R) TV kalendar Iza ekrana (R) Igra na prstena, emisija puke i predajne kulture (R) Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Western Union, ameriki lm Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas HAK - Promet info Kuni ljubimci Mijenjam svijet Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) Veterani mira, emisija za branitelje Prizma, mulnacionalni magazin Duhovni izazovi, meureligijski magazin Eko zona Fotogra ja u Hrvatskoj Opera box Jelovnici izgubljenog vremena Euromagazin Vijes Vrijeme sutra HAK - Promet info Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Reporteri: Molotov ovjek iza koktela Život u krošnjama, dok. serija Potrošaki kod LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Dora 2011 Vijes Vijes iz kulture Kartel, ameriki lm (12) Filmski maraton: Braa Newton, ameriki lm (R) Filmski maraton: Majstori opasnos, ameriki lm Skica za portret

ANIM.FILM RTL

08:00 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 21:05 22:05 23:05 23:50 00:35 01:25 02:10 02:55

Zamka, serija R Mali aneli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija Mali aneli, serija Elena, serija Zamka, serija Kameleoni, serija Rebelde 2, serija Stras Orijenta, serija Tudori, serija (12) Opasna igra, serija (12) Pod nož, serija (12) Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) Tudori, serija (12) R Opasna igra, serija (12) R Doktor s Beverly Hillsa, serija R (12) Kraj programa

20.00

Ledeno doba 2 Pozdravite se sa svojim ledom! Kada dolini u kojoj žive zaprijeti otapanje leda koji je okružuje, mamut Manny, ljenivac Sid i sabljas gar Diego poinju savjetova ostale živonje da potraže novo skrovište, prije negoli isteknu tri dana jekom kojih bi se voda mogla probi u njihov dom. Bježei, trojac susree žensku mamucu Ellie, koja je uvjerena kako je zapravo oposum, poput njene zaigrane brae. U meuvremenu, vjeverica Scrat i dalje svoj lješnjak pokušava sauva i usred najudnijih okolnos...

03.50 Reporteri: Molotov ovjek iza koktela (R) 04.50 Jelovnici izgubljenog vremena (R) 05.10 Potrošaki kod (R)

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.25 Plesne Note, serija za djecu 08.50 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh -------- Vrijeme je za Disneyja: Einsteinii 09.40 ni DA ni NE: Eutanazija 10.35 Laurina zvijezda, njemaki animirani lm 11.55 Chamonix: Svjetski skijaški kup - spust (M), prijenos 13.10 Finding Rin Tin Tin, bugarsko-ameriki lm 14.40 Dubravko Jelai Bužimski: Ponona igra 15.40 Zagrebfest 2010., snimka 17.00 Strani igrani lm 18.30 Leonard Cohen, snimka koncerta 19.30 Garaža: Ashes You Leave (R) 20.05 Majstori opasnos, ameriki lm 21.50 Život na Marsu, serija (12) 22.35 Život na Marsu, serija (12) 23.25 Vrijeme je za jazz: Richard Bona Quartet, 2. dio 00.20 Dora 2011 (R) 02.00 Noni glazbeni program

FILM NOVA TV

07.00 Kralj Queensa, hum. serija (R) 07.25 Raymond, hum. serija (R) 07.50 2 glupa psa, animirana serija (dvije epizode) 08.40 Škola za vampire, animirani lm (dvije epizode) 09.15 Uilica, kviz za djecu 09.50 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 10.30 Sinovi i keri, hum. serija (R) 11.00 Discovery: Preživje divljinu - Južna Dakota, dok. serija (R) 11.55 Klinci iz pješanika, igrani lm, drama 13.40 O cir i gentleman, igrani lm, drama 15.50 ekajui izdisaj, igrani lm, romana komedija 18.00 Zvijezde Ekstra: Michael Jackson: Gdje je novac?, zabavna emisija (R) 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 Ljubav je na selu, dok. serija 20.00 Ledeno doba 2: Zatopljenje, igrani lm, animirani 21.35 Asterix i Obelix: Misija

09:43 09:45 10:00

22.25

14:45 15:25 15:45 16:00

FILM HRT 1

12:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 22:30 23:00 23:30

VIDEOSTRANICE Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes KAM, ponavljanje TV Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Ritam tjedna Vijes Trzalica Hrana i vino Vijes Erotski program

Kartel

17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00

EMISIJA RTL

19.05

21:00

Ljubav je na selu

21:40 ------22:00 SERIJA NOVA TV

TV kue imaju pravo promjene programa

22.15

Privatna praksa

13.55

06:40 07:30 08:25 08:50 09:20 09:45 10:05 10:20 10:45 11:00 11:25 11:55 12:55 13:55 14:55 17:00 17:10 18:10 19:15 20:05 22:25 00:10 01:45 03:20 04:50 06:15

11:00 12:00 13:00 13:15 Pravedno ubojstvo

Kleopatra, igrani lm, obiteljska komedija 23.25 Jackass broj dva, igrani lm, dok. komedija (18) 01.00 Astro show, emisija uživo (18) 02.00 Strateška zapovijed, igrani lm, akcijski (12)

-------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 1X2 kontakt emisija o klaenju OKOLO K(R)OLE mozaina emisija TV PRODAJA SPORTAŠI GODINE GRADA VARAŽDINA 2010. snimka izbora ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija KUTIONICA djeja emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽELJKO MALNAR - MALI NONI RAZGOVORI kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Frikovi, serija U sedmom nebu, serija Brane vode, serija Brane vode, serija Gospodin Magoo, crtana serija R Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Televizijska posla , serija Frikovi, serija R U sedmom nebu, serija R Privatna praksa, serija Plimni val 1 i 2, igrani lm Vijes Nove TV Plimni val 1 i 2, igrani lm Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show R Dnevnik Nove TV uvari zakona, igrani lm Pravedno ubojstvo, igrani lm (15) Napad sabljozubog gra, igrani lm (12) Apokalipsa androida, igrani lm (15) R Ezo TV, tarot show (18) 100 milijuna godina p. K., igrani lm (12) Kraj programa

07.15 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 08.00 Veera za 5, lifestyle emisija (pet epizoda) (R) 10.00 Looney tunes, crtani lm (dvije epizode) 10.45 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 12.55 Divlji boravak, zabavni (pet epizoda) (R) 16.45 Mijau, vau, zabavni (R) 17.15 Veseli mladunci, zabavni (R) 18.10 Moderna uda, dok. serija (dvije epizode) 20.00 Život poslije ljudi, dok. serija 21.00 Najvea pljaka banke u povijes (drugi dio), dok. 21.45 Fesvalac: Brane laži, igrani lm, triler 23.25 Grand Canyon, igrani lm, drama

07:40 Moje keri, serija R 09:45 Sudbina je rekla svoje, igrani lm R 11:35 Dom iz snova, serija R 12:25 Mamin svijet, emisija R 12:55 Stras Orijenta, serija R 14:30 Moje keri, serija 16:10 Znate li plesa?, show R 17:45 Doma IN, emisija 18:20 Dom iz snova, serija 19:10 Stras Orijenta, serija 20:45 Znate li plesa?, show 22:20 Ljubavni brodolom, igrani lm 23:45 Dom iz snova, serija R 00:35 Moje keri, serija R 02:10 Kraj programa

07:57 08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:15 17:00 17:10 18:00 19:00 19:10 20:00 22:00 23:00 23:30 01:15

Danas na programu Djeja TV Vaše zdravlje, ponavljanje Dom2 Celebri city Hrana i vino Zoona, emisija o kunim ljubimcima Obzori, emisija o kulturi Auto-moto nauca Zagljaj ljepote Vijes .HR(poslovni magazin) Poljoprivredni savjetnik Vijes Jukebox Igrani lm Okolo k(r)ole Meimurje danas Erotski program VIDEOSTRANICE


NEDJELJA 30. sijenja 2011.

05.50 Najava programa 05.55 Duhovni izazovi, meureligijski magazin (R) 06.25 Euromagazin (R) 06.55 TV kalendar 07.10 Mala TV (R) -------- TV vr: Rock zvijezda (R) -------- Ninin kutak: Igra memory (R) -------- Brlog: Boškarin (R) -------- Danica i zmaji (R) -------- Tajni dnevnik patke Malde: Zaborav (R) -------- Baltazar: Oblana pria 08.00 Prijatelji (R) 09.00 Nora Fora, TV igra za djecu 09.40 TV kalendar (R) 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.10 Šerif u New Yorku, miniserija 11.40 manjinski MOZAIK 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 emisija pod pokroviteljstvom 12.25 Plodovi zemlje 13.20 More 13.50 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.45 Vrijeme sutra 15.46 HAK - Promet info 15.50 Zaarana kua, ameriki lm 17.40 Globalno sijelo 18.15 Lijepom našom: Gospi 19.15 LOTO 6/45 19.20 emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 1 prov 100, kviz 21.05 Spe u gosma, TV serija 21.45 Karaula, hrvatski lm (12) 23.20 Vijes 23.35 Vijes iz kulture 23.45 Ciklus europskog lma: 12, ruski lm (12) 02.25 Šerif u New Yorku, mini-

FILM RTL

23.15

Brzina bijega Ostale su bez goriva, hrane i… vremena. Melissa i Nina uživaju u vožnji Kalifornijom sve dok ih na autocesti ne zaustavi policijska patrola. Policajac šarmira djevojke i uvjeri ih da pou s njim u policijsku postaju. One još ništa ne sumnjaju, no u stanici policajac poinje zavoditi Melissu i ak je pokuša silovati. Djevojke uspiju pobjei, no pomahnitali policajac ih progoni. Uzbudljivi triler Erica Chambersa gledatelje može podsjetiti na filmski klasik Stevena Spielberga „Duel“, no u „Brzini bijega“ umjesto psihotinog vozaa kamiona tu je poludjeli policajac, a progonjeni nije Dennis Weawer, ve dvije djevojke...

FILM NOVA TV

21.00

Besmrtno oružje

FILM HRT 1

20.00

Misteriozni znakovi

FILM RTL

12.35

Ima li pilota u avionu

FILM NOVA TV

Zadnji veliki ratnik

17.10

serija (R) 03.40 Skica za portret 03.55 Lijepom našom: Gospi (R) 04.55 Plodovi zemlje (R)

06.25 Najava programa 06.30 Petrit Ceku i Zagrebaki solis (79’) 07.55 Zlatna kinoteka - ciklus Caryja Granta: Gunga Din, ameriki lm 09.48 Biblija 09.58 Križevci: Misa, prijenos 10.55 Chamonix: Svjetski skijaški kup - superkombinacija (M): Spust, prijenos 12.10 Dok. lm 12.50 Filipove bebe, emisija pod pokroviteljstvom 13.20 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom 13.55 Chamonix: Svjetski skijaški kup - superkombinacija (M): slalom, prijenos 14.30 Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - prijenos utakmice za 3. mjesto 16.05 Olimp - sportska emisija 17.00 Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - prijenos nala 19.25 Garaža 20.00 Misteriozni znakovi, ameriki lm 21.50 Posebni dodaci: Fantaska, emisija o lmu 22.25 Filmski bouque: 2001: Odiseja u svemiru, ameriko-britanski lm 00.50 Noni glazbeni program

PONEDJELJAK 31. sijenja 2011. (18) 01.50 Jackass broj dva, igrani lm, dok. komedija (18) (R)

06:20 07:10 07:40 08:35 09:30 10:00 10:20 10:35 11:00 11:15 11:40 12:10 12:40 13:10 14:10 15:10 17:00 17:10 19:15 20:05 21:00 22:35 23:55 01:55 03:30 04:50

Brane vode, serija R Televizijska posla, serija Frikovi, serija U sedmom nebu, serija Brza blagajna, serija Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Automov, auto-moto magazin Novac, business magazin Televizijska posla, serija R Frikovi, serija R U sedmom nebu, serija R Dobar ovjek u Africi, igrani lm Vijes Nove TV Zadnji veliki ratnik, igrani lm Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show Besmrtno oružje, igrani lm Red carpet , showbiz magazin (15) Zadnji veliki ratnik, igrani lm R Dobar ovjek u Africi, igrani lm R Red carpet, showbiz magazin (15) R Kraj programa

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.04 10.05 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.28 12.32 13.20 14.05 14.14 14.20 14.50 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 18.15 18.28

07.20 Zvijezde Ekstra: Michael Jackson: Gdje je novac?, zabavna emisija (R) 07.40 2 glupa psa, animirana serija (tri epizode) 09.00 Škola za vampire, animirani lm (dvije epizode) 09.35 Ljubav je na selu, dok. serija 10.50 Klinci iz pješanika, igrani lm, drama 12.35 Ima li pilota u avionu, igrani lm, komedija 14.10 Ledeno doba 2: Zatopljenje, igrani lm, animirani 15.40 Asterix i Obelix: Misija Kleopatra, igrani lm, animirani (R) 17.35 Discovery: Preživje divljinu - Belize, dok. serija (R) 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 Exkluziv s Tatjanom Juri, magazin 20.00 U paklu osvete, igrani lm, akcijski 21.40 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.15 Brzina bijega, igrani lm, triler (12) 00.50 Astro show, emisija uživo

12:43 NAJAVA PROGRAMA 11:45 TV ORDINACIJA kontakt emisija 12:45 ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o prehrani 13:45 TV PRODAJA 14:00 DOKUMENTARNI PROGRAM 14:45 TV PRODAJA 15:00 VJERA I NADA vjerski program 15:30 MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija 16:00 VEMICOVA RIZNICA ZDRAVLJA emisija o zdravstvu 17:00 POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 18:00 HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 TAJNE USPJEHA dokumentarni lm 19:30 VTV TJEDNIK 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 20:45 PRESSICA talk show 21:45 OKOLO K(R)OLE mozaina emisija 22:45 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:50 DOKUMENTARNI PROGRAM ------- ODJAVA PROGRAMA ------- VIDEOSTRANICE

18.40 19.30 19.56 20.01 20.04

06.55 Zabranjena ljubav, sapunica (osam epizoda) (R) 10.15 Looney tunes, crtani lm (dvije epizode) 11.05 Punom parom, kulinarski izazov (pet epizoda) (R) 13.10 Moderna uda, dok. (dvije epizode) (R) 14.45 Columbo: Poivala u miru, go Columbo, krimi serija 16.30 Najvea pljaka banke u povijes (drugi dio), dok. (R) 17.25 Život poslije ljudi, dok. serija (R) 18.10 Moderna uda, dok. serija (dvije epizode) 20.00 Kraljevi leda, dok. 20.55 Muškarci sa sjekirama, dok. 21.45 Dexter, krimi serija (12) 22.45 Moderna uda, dok. serija (dvije epizode) (R) 00.25 Fesvalac: Brane laži, igrani lm, triler (R)

07:50 Moje keri, serija R 10:05 Ljubavni brodolom, igrani lm R 11:35 Dom iz snova, serija R 12:25 Doma IN, emisija R 12:55 Stras Orijenta, serija R 14:30 Moje keri, serija 16:10 Znate li plesa?, show R 17:45 Mamin svijet, emisija 18:20 Dom iz snova, serija 19:10 Stras Orijenta, serija 20:45 Znate li plesa?, show 22:20 Lov na oca, igrani lm 00:05 Dom iz snova, serija R 00:55 Moje keri, serija R 02:30 Kraj programa

20.10 21.50 22.20 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.05 00.50 01.35

Najava programa Split: More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Strani dok. lm Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Trea dob, emisija za umirovljenike EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom TV kalendar (R) Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom More ljubavi, telenovela Puna kua Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Znanstvena peca Znanstvene vijes Moja obitelj 9a, hum. serija Glas domovine Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dok. lm Svijet pro ta Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Lica nacije Andras Schi u Teatru Olimpico, snimka u koncertu Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Retrovizor: Dragi Johne, hum.

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.50 11.20 12.40 ----------------------------13.10 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.00 19.00 19.50 20.00 20.40 21.25 22.10 23.00 23.10 00.50

04.25 05.50 06.20 08.25 09.25 10.15 11.20 13.05 14.35

FILM HRT 2

14.00

Dragi moj lažljive Drama/kazališna predstava. George Bernard Shaw (1856-1950), slavni je irski dramaar, autor brojnih drama, sara i komedija, poliki akvist i kriar. Njegova je najpoznaja drama Pygmalion, o lingvistu, prof. Higginsu i o Elizi Dooli le, danas ve legendarnom literanom, kazališnom i lmskom liku. Za tu je dramu 1925. godine osvojio Nobelovu nagradu. Ulogu Elize na pozornici je igrala Stella Campbell, glumica, udovica Patricka Campbella, koja je, navodno, bila velika Shawova ljubav, iako je ve bio oženjen i uz ženu Charlo e imao veze i s drugima...

16.10 16.40 17.05 17.30 18.00 18.30 19.05 20.00 20.50 21.40 23.15 23.30

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:15

FILM NOVA TV

22.10

Ubojstvo u Greenwichu

SERIJA HRT 2

07:57 Danas na programu 08:00 Djeja TV 12:00 Zoona, emisija o kunim ljubimcima 12:35 Trzalica, glazbena emisija 13:30 Celebri city 14:00 Igrani lm 16:00 Hrana i vino 17:00 Kronika tjedna 17:30 Zagrljaj ljepote 18:00 Vinoteka 20:00 Fio show 23:15 Zapisano u zvijezdama 00:15 Erotski program 01:15 VIDEOSTRANICE

01.55 02.40 03.25 04.10 04.15 04.45 05.15

13:30

22.10

Laži mi

FILM RTL

21.40

Poštena igra

INFO NOVA TV

Dnevnik Nove TV

13:00

19.15

14:00 14:45 14:45 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

serija (R) Završni udarac, serija (R) Wired, serija (R) Laži mi, serija (12) (R) Skica za portret Glas domovine (R) Svijet pro ta (R) 8. kat, talk show (R)

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Kuni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Brlog arobna ploa - engleski Lagodni život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Boli glava: Litosfera Na glasu Sluaj za ekipu BARZ, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) More (R) Lijepom našom: Gospi (R) Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Brlog arobna ploa - engleski Školski program (R) Boli glava: Litosfera (R) Školski program (R) Dragi moj lažljive, ameriki igrani lm (R) Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Sledge Hammer, hum. serija ATP Zagreb Indoors, prijenos prvog mea Dok. lm (R) Hit dana TV Bingo Show Završni udarac, serija Wired, serija Laži mi, serija (12) Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom ATP Zagreb Indoors, snimka drugog mea Noni glazbeni program

Aneo i vrag, telenovela (dvije epizode) (R) 2 glupa psa, animirana serija RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv s Tatjanom Juri, magazin (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Ezel, dramska serija (dvije epizode) (R) Klon, telenovela (dvije epizode) Aneo i vrag, telenovela (dvije epizode) Pod ism krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija (R) 1001 no, dramska serija Ezel, dramska serija Poštena igra, igrani lm, akcijski triler (12) RTL Vijes, informavna emisija Reži me, dramska serija (dvije

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe DOKUMENTARNI PROGRAM TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJEJI PROGRAM VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

01.05 02.05

06:40 07:30 07:55 08:10 08:25 09:25 10:20 11:45 13:00 13:40 14:40 15:35 16:35 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:30 23:45 00:10 01:40 02:05 02:30 03:20 04:20 05:45 06:10 06:35

epizode) (12) Astro show, emisija uživo (18) U paklu osvete, igrani lm, akcijski

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R In magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Ubojstvo u Greenwichu, igrani lm (12) Veernje vijes Ubojstvo u Greenwichu, igrani lm Besmrtno oružje, igrani lm Brane vode, serija Brane vode, serija Heroji, serija Ezo TV, tarot show (18) 100 milijuna godina p.K., igrani lm (12) R Brane vode, serija R IN magazin R Kraj programa

08.05 Looney tunes, crtani lm (dvije epizode) 08.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 09.40 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) (R) 10.25 Uilica, kviz za djecu 10.55 Looney tunes, crtani lm (tri epizode) 12.00 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) 12.50 Veera za 5, lifestyle emisija 13.10 Osveta ljubavi, telenovela 14.00 Kraljevi leda, dok. (R) 14.45 Muškarci sa sjekirama, dok. (R) 15.30 Columbo: Poivala u miru, go. Columbo, krimi serija (R) 17.05 Punom parom, kulinarski izazov (dvije epizode) 18.10 Divlji boravak, zabavni 19.00 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 20.00 Žene s broja 13, dramska serija (dvije epizode) 20.55 Gospodin pravi, dramska serija 21.40 Kuanice, dramska serija 22.30 Dexter, krimi serija (12) (R) 23.20 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) (R) 00.05 Osveta ljubavi, telenovela (R) 00.50 Zabranjena ljubav, sapunica (dvije epizode) (R) 01.35 Veera za 5, lifestyle emisija (R)

08:00 09:20 10:40 11:10 12:00 12:50 14:25 14:55 15:45 16:35 17:25 18:15 19:10 21:00 23:00 23:50

Zamka, serija R Mali aneli, serija R Ana, serija R Kameleoni, serija R Rebelde 2, serija R Stras Orijenta, serija R Ana, serija Mali aneli, serija Elena, serija Zamka, serija Kameleoni, serija Rebelde 2, serija Stras Orijenta, serija Opasna igra, serija (12) Pod nož, serija (12) Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) 00:35 Opasna igra, serija (12) R 02:10 Doktor s Beverly Hillsa, serija R (12) 02:55 Kraj programa

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:00 22:30 23:00 23:20 00:20

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Kronika tjedna, ponavljanje Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Vijes VOA Auto moto nauc vision Dom na kvadrat Obzori, emisija iz kulture Vijes Erotski program Videostranice


54

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Politika, ĹĄport i ĹĄporcka politika N

ekaj se kuha vu naĹĄemo meimorskomo politikomo lonco. NaĹĄ domai eSDePe se na leta (i to i z rokaj i z nogaj) boriv kaj dojde na vlast, a kakĹĄi so ve je naĹĄi Meimorski birai nejso mogli, a kaj jim nebi spunili te Ĺželje, pak so jiv, na zadjaj izboraj, zebrali kaj bodo nam vodili ovo naĹĄo jedino Ĺžupanijo vu ovim teĹĄkim recesiskim cajtima. Niti je pol toga probnoga (za eSDePe) mandata nej minulo, a ve se vsi pitamo kaj bode z Ĺžjiv? Najme kaj, to me ve gvinta jedno vreme jerbo so esdepeovci nej zadovoljni sami z sobom i to tak kaj se gracki i opinski partiski elniki svadijo z Ĺžupaniskim i to sam zato kaj se ne dela kak treba, oem rei, kak oni mislijo gda treba, a to znai gda Ivek Perhoov ne gledi kakĹĄe farbe ĹĄto ima partisko knigico dok jemle na posel svoje teĹžake ili pak dok popunjavle frajska mesta vu Ĺžupaniskaj fabrikaj ili pak ustanovaj. To se jako dobro vidlo dok se zbirav glavni obercestar, a isto tak i ve dok smo znova zbirali ravnatela

BAL (MN.)

POSLOVI

bolnice. Nikak gda esdepeovci popunijo tua mesta. Na leta so akali kaj dojdejo na vlast, a ve nebrejo dojti do nikťega hasna od te vlasti. Bar gda bi si mogli vum zeti one peneze ťtere so dali za lanarino vu ovih minulih dvajsti let. Pripoveda se gda je Ivek pravi evropski politiar, vseposot zbira ťkolane i sposobne i ne gledi na stranake boje, a mi tu prinas nucamo domae ťteri bode nejpredi svojima vu stranki kruha dali, ťteri bode vudriv z ťakom (makar praznom) po stolo gda se bodo bunili lokalni ťei z Kotoribe, Nedeliťa, Sobotice‌, a ne kaj miťi kolo vodijo, a maek jiv sam zboki gledi i dremle. I nej sam to. I birako telo je nej zadovoljno, uda je ve oekivalo od nove vlasti ťtera se prepravlala tulikťa leta, a ve naťa Şupanija sam tuhni i tuhni. Brzas bode tu nekaj trelo naprajti, jerbo takťi vu Evropo nebremo, a i ona nas takťe nee. Nebrem vam rei kak mi je Şauv kaj so me japa i mama nej dali za politiara, jerbo gda so me je, ja bi vam ve znauv rei kajbi

KUTIJARO

25. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LOPOV

Ĺ PANJOLSKA

morali naprajti kak bi se zvlekli vum z te kaljuĹže vu ĹĄtero smo zaĹĄli. e verjem gda vas ĹĄport tuliko ne interesera kaj ne gledite naĹĄe kauboje, oem rei, rokometaĹĄe ĹĄteri igrajo na sveckomo prvenstvo vu Ĺ veckoj. Ak pak gledite unda vam ne moram preve govoriti, unda pak ste vse vidli. Imamo tuliko igraov kaj naĹĄ trener Slavek nezna ĹĄtere bi deuv nutri, tak gda nam se, nejvepot, pripeti kaj one slabeĹĄe poĹĄle igrat, a oni bolĹĄi mo sedijo na klupi. A igrajo tak jako dobro kaj si je Slavek ve skorom vse lasi z glave poskubev, a nam so spili i ono malo Ĺživci ĹĄtere so nam naĹĄi labodoritaĹĄi ostajli. Najte me krivo tazmeti, ali napriloko Argentince smo tak spraĹĄili kaj so skorom odiĹĄli dimo z prvenstva, a unda drugi den z Ĺ veanaj ne znamo kaj bi naprajli, kak gda so doĹĄli istam drugi igrai. Pak ne verjem gda jim je Slavek nej rekev gda pobeuvlejo oni ĹĄteri vej golov zabijejo,a nej oni ĹĄteri lepĹĄe igrajo i imajo lepĹĄe frizure. NajbrĹž bodo za

to naĹĄo nevolo krivi Ĺ veani, ope ne poĹĄtuvlejo nas kak bivĹĄi svecke prvake i doprvake, a vsi se spominajo gda so oni kulturen narod ĹĄteri poĹĄtuvle vsakoga. Ak je tak unda pak smo nej meli sreo, jerbo i srea si zbira koga bode dela vu cukor pikso. Slavek je, kak zgledi, joĹĄ pre mladi i srea ga je nej prepoznala. aĹĄi labodoritaĹĄki politiari se prepravlajo kaj bodo privatizerali naĹĄega meimorskoga labodoritaĹĄkoga kluba. Morem vam rei gda sam jako najgerek kak bode to ziĹĄlo, jerbo je naĹĄ klub vu drugoj ligi, a vu prvoj ligi so sam Hajdukovci svojega privatizerali, ali tam niti dragi BoĹžek nezna kak on dela i ĹĄto pravzaprav peneze davle. Najte me krivo razmeti, ali ne verjem gda smo mi Meimorci tak uda spametneĹĄi od vsih drugih ili pak nam neĹĄi, i ve, hie pesak vu oi i to neĹĄi domai. No, tre probati, mortik se neĹĄi i najde ĹĄto ne zna kam z penezi, pak bode tu investerav!

N

TANTAL

N

MUĹ KO IME

MJESTO U MEIMURJU LATINSKI POZDRAV

BUDISTIKI

PRETETINEC

ASSOCIATION OF TAXATION TEHNICIANS

SVEENIK

AKTINIJ

ŽENSKO IME

RIKANJE

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Utorak, srijeda i etvrtak su vaĹĄi sretni dani za ljubav jekom ovog tjedna. Iskoriste to na ĹĄto je mogue bolji nain i svoj kalendar popunite raznim druĹĄtvenim akvnosma. SluĹĄajte druge kada govore o neemu do ega im je stalo, i naravno, ukoliko moĹžete sudjelova i sudjelujte. Tako ete im pokaza da vam je stalo do njih. Posao e bi malo zanemaren, no, nemojte zaboravlja barem na one vrlo vaĹžne sastanke i obveze.

Ovaj tjedan e bi posebno zanimljiv za sve vage jer ete upravo vi biti u centru pozornosti. Ukoliko imate partnera nemojte se iznenadi ukoliko odlui napravi neĹĄto posebno. Nemojte provjerava nego uĹživajte u trenutku. Ukoliko nemate partnera oekujte da ete sredinom tjedna bi posebno zanimljivi svojim oboĹžavateljima i da e vas oni stalno zva. PruĹžite priliku onima koji vam se ine zanimljivima. Nemojte zaboravi da ponekad jednostavno morate oprostiti ljudima ukoliko ne Ĺželite mui sebe i njih. Zaboravite na neke stvari koje vam i tako viĹĄe nisu bitne i krenite dalje.

BIK (21.4.-20.5.)

Ĺ KORPION (24.10.-22.11.)

Ve na samom poetku shvat ete koliko bi ovo mogao bi zanimljiv tjedan na podruju ljubavi. Ukoliko imate partnera slobodno vrijeme iskoriste kako biste napravili neĹĄto posebno za njega s ime ete ga iznenadi. Ovo ne mora bi zanimljiv tjedan samo za one u vezi, i slobodnim bikovima moĹže biti zanimljivo ukoliko se probude iz zimskog sna i akviraju oko stvari koje su im u Ĺživotu bitne. Krajem tjedna ostavite barem jedan dan za odmor. Trebat e vam mala pauza od svega kako biste bili spremni i odmorni za tjedan koji je pred vama.

Nemojte se iznenaditi ĹĄto ete tijekom ovog tjedna imati dosta prilika. Bitno je da ste vi u svakom trenutku sigurni u ono ĹĄto Ĺželite i svjesni ĹĄto moĹžete s m posi. Sredinom tjedna ete posebno zraiti stoga se nemojte iznenadi raznim pozivima na kavu, veere, domjenke... No, nemojte se tjera na neĹĄto ĹĄto vam ne odgovara. Imate pravo bira. PokuĹĄajte ne riskira previĹĄe kada je ljubav u pitanju. Naravno da malo rizika mora postoja kako bi sve bilo zanimljivije, no, budite umjereni kako ne biste izgubili i viĹĄe nego ĹĄto ste mislili.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Zbog previĹĄe obveza na poslovnom planu, u posljednje vrijeme vam se esto dogodi za zaboravite na neke vaĹžne stvari iz privatnog Ĺživota. To vam je signal da se trebate malo bolje organizira i radi plan. Tako je manja mogunost da ete neĹĄto zaboravili ili preskoi. Sredinom tjedna ete zasja, ali samo ukoliko to Ĺželite i spremni ste potrudi se. Sve ovisi o vama. Posebnu paĹžnju posvete u ponedjeljak, petak i subotu kada biste trebali ita izmeu redaka i bolje shva druge od ostalih.

Imate jako puno pozivne energije i to e jekom ovog tjedna posebno bi oito. Neka vas ne iznenadi paĹžnja koju ete dobiva ovih dana nego uĹživajte u njoj. Bitno je samo da znate granice i ni u emu ne pretjerujete. Nemojte se zaboravi i vi se morate potrudi oko osoba do kojih vam je stalo, nazovite ih, dogovorite neku veeru, izlet kako biste viĹĄe vremena provodili zajedno. Detalji su sada jako bitno, stoga ih nemojte zapostavlja. Oni kasnije mogu odigra kljunu ulogu, stoga, ako Ĺželite bi sigurni u ono ĹĄto radite niĹĄta nemojte preskaka.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Poetak tjedna je idealan dan za izai van, ukoliko ste sami dopuste drugima da vam priu i zabavljajte se. Ukoliko imate partnera onda zajedno dogovorite neku akvnost kako biste se odmorili od guĹžve i buke. Mogue je da e se sredinom tjedna pojavi neke nesuglasice izmeu vas i partnera, no, to ne mora bi niĹĄta ozbiljno. Razgovarajte o problemu i zajedniki se dogovorite oko rjeĹĄenja. Ukoliko ne znate u kojem smjeru krenu dalje, traĹžite savjet od osobe kojoj vjerujete, a koja e moi objekvno pogleda na situaciju i savjetova vas.

Ovaj tjedan e bi idealan za dobivanje informacija do kojih ve neko vrijeme pokuĹĄavate doi. Naravno da nee doi same od sebe, ali uz vrlo malo truda moĹžete puno toga posi. Ukoliko imate ve neko duĹže vrijeme partnera nemojte ga shvaa zdravo za gotovo. Oko njega se uvijek morate trudi i da sve od sebe kako bi vaĹĄa veza i dalje uspijevala. Neke planove ete mora prilagodi. Bez obzira koliko oni bili dobri, trenutno nisu izvedivi i morat ete napravi neke manje preinake. Nemojte prigovara jer e kasnije bi vremena i za ostalo.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

BODLJA VRSTA ZAINA

KONFLIKT VRAZ PODZEMNA RIJEKA U GR. MITOLOGIJI

21. I 28. SLOVO ABECEDE

VRELO

LJETOVALIĹ  TE U BELGIJI

DRŽAVA U AZIJI

OSOBNA

ZAMJENICA

SUVOZA U AVIONU

KARTAĹ KA IGRA

POPUT ŽENSKO IME VRSTA JUŽNOG VOA

MJESTO U ZAGORJU

ITALIJA

BOLEST ZUBA

GRADI U GALILEJI

VRSTA BILJKE

RUB NA ODJEI

ŽENSKO IME

SASTAVNI VEZNIK

U ANATOMIJI

VISINSKA TOKA

JEDNOZNAM

GORKO PIE (MN.)

VRSTA NOJA

BROJ

PTICA GRABEŽLJI VICA

GLAVNI GRAD ITALIJE

SUMPOR STRUNJAK

SREDSTVO NARKOZE

NATRIJ

KONCI

RIJEKA U CRNOJ GORI

NAKANA

BOG Ĺ UME

VRSTA HRASTA

VRSTA CRNOGORI CE

OTOK KOD

AUSTRALIJE

Pripremite se na romantiku i zabavu tijekom ovog tjedna. DruĹžite se sa svojim prijateljima, lanovima obitelji i partnerom. Bitno je da budete okruĹženi ljudima koje volite i do kojih vam je stalo. Zbog previĹĄe obveza mogli biste zaboravi na neku koja je stvarno bitna. Odvojite malo vremena kako biste izradili plan i onda ga se pridrĹžavajte. Kako vam ne bi postao previĹĄe naporan ostavite i malo vremena za eksibilnost i zabavu. Krajem tjedna viĹĄe sluĹĄajte svoje insnkte. Iako je naizgled sve u redu, vi ete odmah prepozna o emu se radi. Nemojte sumnja u sebe.

Ukoliko imate partnera, vaĹĄa veza e se tijekom ovog tjedna znaajno poboljĹĄa. Shvali ste da vam je stalo i spremni ste oko toga se i trudi ĹĄto je vrlo pohvalno. Slobodni vodenjaci bi mogli upoznati neke nove i zanimljive osobe u svome Ĺživotu. Sredina tjedna e bi posebno zanimljiva jer e vaĹĄa pozivna energija izai na povrĹĄinu i zarazi druge. Zabavljajte se i uĹživajte u svemu ĹĄto je sada ispred vas. Krajem tjedna bi vam moglo nedostajati malo privatnos, no, to je samo privremeno. Niste obvezni razgovara o stvarima o kojima vam nije ugodno razgovara. Sami postavljate granice.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Poetak tjedna baĹĄ i nee biti najbolji za vas, stoga, nemojte niĹĄta vaĹžno dogovara. Spojeve, sastanke i ostalo radije prebacite na kraj tjedna. PokuĹĄajte viĹĄe razgovara sa svojim bliĹžnjima. No, ne u smislu da vi govorite njima ĹĄto trebaju radi i obrnuto nego ih sluĹĄajte ĹĄto vam Ĺžele rei i ĹĄto ih mui i zajedno pokuĹĄajte pronai rjeĹĄenje. Budite ĹĄto odgovorniji, posebno krajem tjedna. Nemojte dopus da vas drugi nagovore na neĹĄto problemano, a ĹĄto vam uope nije ni zanimljivo. U svakom trenutku morate zna zaĹĄto radite to ĹĄto radite.

RIBE (20.2.-20.3.) Ovo je idealan tjedan za popravljanje veza s prijateljima, partnerom, kolegama i lanovima obitelji. Pozovite ih na kavu, veeru, druĹženje i razgovarajte. Na taj nain ete se ponovno zbliĹži s njima. Budite neĹĄto otvoreniji prema novim stvarima. Naravno da ne morate prihvatiti sve novo, no, neke stvari vam mogu znaajno koristiti i olakĹĄati. Sve je na vama. Borite se za ono ĹĄto Ĺželite. Nemojte samo sjedi sa strane i eka da vam se dogodi ono ĹĄto Ĺželite. Malo viĹĄe truda i rezulta e bi puno bolji.

VOLJETI

MAJIN BRAT (MN.)

VIC tjedna

KNIN

OVITAK VRSTA KAPE

KALIJ

RAJKO JAGAR

OTROVNI PLIN

STARA ROBA

Sudbina - Javit u ti se! – kaŞe muťkarac Şeni. - Ali nemať moj broj. – zaueno Şena. - Ako nam sueno, pogodit u ga.


25. sijenja 2011.

Vremenska prognoza 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

PREGLED VREMENA od 17. do 24. sijenja

Relativno hladno VREMENSKA SLIKA: Sve je izglednije da emo do kraja sijenja imati prosjene zimske temperature zraka. Snijega na našem podruju još nema, ali zima je tu. Sredinom tjedna malo e zatopliti uz lagani jugozapadni vjetar, ali potom bi prema vikendu ponovno zahladilo, a zbog blizine ciklone postojat e mogunost za slabe oborine na granici kiše i snijega. Bitno je rei da izraženije južine nema na vidiku. VREMENSKA PROGNOZA: Zahlaenje nam je ve stiglo, a zimsko vrijeme nastavit e se i ovog tjedna. Pritom se neke konkretne oborine ne oekuju jer e se glavnina vlažnijeg zraka zadržavati dalje od našeg podruja. Mogu je slab snijeg, ali prema izraunima ne bi bilo veih koliina. Poetkom ovog tjedna vjerojatna je stabilizacija vremena povezana s utjecajem anticiklone koja e osobito izražena biti u prizemnom sloju atmosfere pa e tlak biti povišen. U takvim okolnostima vrijeme bi tijekom utorka bilo promjenjivo oblano sa sunanim razdobljima i suho. Vjetar uglavnom slab, pretežito jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura od -5 do -3, a najviša dnevna malo iznad 0 Celzijusovih stupnjeva. Uz srijedu e uz povremeno više oblaka u veernjim satima postojati mogunost i za malo snijega, no iz trenutno dostupnih izrauna ne vide se

velike koliine. Vjerojatnost za oblanije vrijeme je velika, ali situacija e ovisiti o smještaju ciklone i njenih fronti, samim time i rasporedu vlažnijeg zraka. Uglavnom, hladnoa je sigurna, a hoe li i koliko biti snijega ipak neka ostane pod upitnikom. Mogla bi se ponoviti prošlotjedna situacija sa snijegom u Slavonji i Lici, a da kod nas ostane veinom suho. Dodajmo da je zbog temperature malo u plusu osim snijega mogua i slaba kiša. Nakon jugozapadnjaka zapuhat e povremeno umjeren sjeverac i sjeveroistonjak pa e se uz vjetar initi hladnije. Jutarnja temperatura zraka oekuje se u rasponu od -3 do 0°C, a najviša dnevna od 0 do 3 Celzijusova stupnja u plusu. Slino vrijeme moglo bi se nastaviti i u etvrtak i petak. Puno oblaka, zapravo e biti pretežno oblano i teško da e

biti sunca. Mjestimice je mogu slab snijeg ili susnježica. I dalje sjeverni vjetrovi uz temperaturu zraka ujutro malo ispod, a danju malo iznad nule. Subota bi ve trebala biti malo ljepša. ini se da e utjecaj vlažnog zraka oslabjeti što donosi veu mogunost za sunana razdoblja. Samo bi ponegdje još moglo biti slabog snijega. I dalje hladno, pogotovo u jutarnjim satima kad se temperatura može spustiti i ispod -5°C. U nedjelju i ponedjeljak e postojati znatno vea vjerojatnost za sunce, ali bi i dalje ostalo hladno s temperaturom uglavnom ispod nule. Vjetar nee biti prejak pa bi po svemu sudei ovaj vikend mogao biti relativno povoljan što se vremena tie. No, napominjemo da je trenutni raspored atmosferskih sustava nad Europom takav da su mogue i promjene u odnosu na ovu prognozu. Ukoliko planirate na skijanje za precizniju prognozu na europskim skijalištima, agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas

Zahladilo je Zima je sredinom sijenja bila na odmoru. O neprimjerenoj sijeanjskoj toplini najbolje su govorile temperature koje su se diljem unutrašnjosti kretale veinom iznad 10 Celzijevih stupnjeva. No, sredinom prošlog tjedna došlo je do pritjecanja hladnijeg i vlažnijeg zraka. Fronta s kišom dala nam je 5-10 litara vode po kvadratnom metru, a nakon toga je zahladilo pa je temperatura do vikenda poprimila prave zimske vrijednosti. Hladnou je dodatno pojaavao jak sjeverni vjetar. Snijega je bilo osobito u Posavini i gorskim predjelima. Tako je Daruvar sakupio 6 cm, a dijelovi Like i Gorskog kotara preko pola metra snijega! Meimurje, Podravina i Hrvatsko zagorje ostali su bez snijega. Nakon što je snijeg, osim u unutrašnjosti, povremeno pa-

dao i uz obalu srednje Dalmacije, u nedjelju je snježnih pahulja bilo i nad Dubrovnikom kao i u njegovoj okolici. U Dubrovniku je temperatura zraka bila samo 1 Celzijev stupanj, jednako kao u akovcu. Snijeg je pao i u višim predjelima Hvara i Braa. Na Vidovoj gori je palo preko pet centimetara snijega. Zimski ugoaj je uzrokovala ciklona Oton, koja se s južnog Jadrana premještala dalje na jugoistok kontinenta. U Lici, Dalmaciji i Slavoniji nedjelja je bila oblana, dok je na sjevernom Jadranu, Gorskom kotaru, središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti bilo vedro, ali hladno. Dodatno nam je neugodu pojaavao sjeverni i sjeveroistoni vjetar koji je povremeno bio vrlo jak pa se inilo hladnije. Na Jadranu je bura uzrokovala brojna ogranienja u prometu.

Poplave i hladnoe nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz iksnih te 4,70 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 24.1.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 24. sijenja 1942. god. u Zagrebu na Griu izmjereno -22,2°C 26. sijenja 1723. god. poeo je padati obilan snijeg u Zagrebu i nije prestao cijeli tjedan 28. sijenja 1959. god. na podruju Sinja maksimalni udar vjetra 165 km/h 29. sijenja 1994. god. orkanska bura u Dalmaciji, u Splitu udar od 175 km/h

Val polarne hladnoe pogodio je proteklog vikenda ameriki Srednji zapad, s temperaturama koje su pale ispod minus 40 stupnjeva Celzijusovih, priopila je u Nacionalna meteorološka služba. Rekordno niska temperatura izmjerena je u saveznoj državi Minnesota, gdje je u gradu International Falls u petak izmjereno minus 43 stupnjeva Celzijusovih, što je najniža temperatura u tom gradu od 1897. godine kada su mjerenja poela, prenosi France Presse. Isti izvor navodi da je temperatura u subotu ‘skoila’ na minus 25 stupnjeva Celzijusovih. “Ovo što imamo sada su arktike hladnoe”, naveli su meteorolozi, koji su najavili snježne oluje do sredine ovog tjedna na jugoistoku i sjeveroistoku zemlje. Nacionalna

meteorološka služba izdala je upozorenje graanima na rizike od smrzavanja i “smrtno opasne hipotermije”. S druge strane, obilne kiše u Južnoafrikoj Republici prouzroile su poplave i odrone tla, zbog ega je smrtno stradalo 70 osoba, a domove je bilo prisiljeno napustiti više od 8.000 stanovnika, izvijestile su vlasti. Raseljene obitelji privremeno su smještene u javne zgrade ili ispod šatora te su opskrbljene hranom. Štete što su ih prouzroile poplave i odroni procjenjuju se na oko 356 milijuna randa (oko 32 milijuna eura). Obilne kiše pogodile su i druge afrike zemlje - Bocvanu, Namibiju, Zambiju i Zimbabve. U Mozambiku je smrtno stradalo deset osoba, a više od 10 tisua ih je evakuirano.

Dogaaji UDRUGA 7. gardijske brigade “Puma”

Godišnja skupština u subotu 29. sijenja u Sraincu Vodstvo Udruge dragovoljaca i ratnih veterana 7. gbr “Puma” obavještava lanove da e godišnja skupština udruge biti održana 29. sijenja u društvenom domu Srainec, s poetkom u 10 sati. Od njena osnutka krajem 1992. godine pa do gašenja, odnosno preustroja Hrvatske vojske, oko petsto Meimuraca od preko etiri tisue pripadnika brigade borilo se za slobodu u Domovinskom ratu u 7. gardijskoj brigadi. Sjedište brigade bilo je u Varaždinu, a pojedine bojne bile su smještene u vojarne u akovcu i Bjelovaru.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Tijekom Domovinskog rata 7. gardijska brigada najviše je popunjavana dragovoljcima iz sjeverne Hrvatske i Slavonije, ali i iz drugih krajeva. Na prvoj crti u ratnim djelovanjima poginulo je 67 pripadnika brigade “Puma”, a u pretei brigade, V. bojni 1. A brigade, 25 pripadnika. ak 252 pripadnika ranjena su u borbenim djelovanjima na prvoj crti bojišta, a ukupno je broj ranjenika još i vei. U Domovinskom ratu brigada je ostvarila izuzetne uspjehe te sudjelovala u najznaajnijim operacijama

Hrvatske vojske, spomenimo samo da je prva ušla u Knin u operaciji “Oluja”. Od osnutka je profesionalna gardijska postrojba pod izravnim zapovjedništvom Glavnog stožera OS RH. Danas uspomenu na brigadu uva udruga 7. gbr “Puma”. Pozivaju se bivši pripadnici brigade te roditelji poginulih na godišnju skupštinu i druženje u Srainec, koje je ujedno susret bivših ratnika koji se možda nisu vidjeli i po nekoliko godina. (JŠ)

OVU SUBOTU 29. sijenja glasujte za Žigu!

Žigina izvedba “Da li znaš da te volim” za pobjedu na Dori Nakon što je ovu subotu u emisiji “Dora” odabrano prvih pet kandidata koji kreu u daljnju borbu za odlazak u Njemaku na ovogodišnji Eurosong, ovu e se subotu 29. sijenja za nastavak natjecanja boriti i naš Žiga. Nastupit e s pjesmom “Da li znaš da te volim” Dade Topia, a u namjeri da proe dalje možete mu pomoi i vi svojim glasovima. - Mislim da bi to bila velika stvar za Meimurje, tim više što bih ja, u sluaju da doem do Njemake, ponosno rekao da sam ‘Šovca’, da sam roen u Prelogu, ponosni Meimurec i gordi Hrvat. Tono tako u se predstaviti na Eurosongu, rekao je Žiga za Meimurske novine povodom nastupa na Dori.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, Bojana Španiek, fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zorec. ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


PROGLAŠENI NAJBOLJI SPORTAŠI I EKIPE AKOVCA

NASTAVLJENO PRVENSTVO U ODBOJKAŠKOJ SUPERLIGI

F. Ude, T. Tkalec, RK Meimurje i Sisak uvjerljivo svladao ŽRK Zrinski, ml. kadetkinje Meimurje - Centrometal

NAJBOLJA MEIMURSKA TENISAICA KRENULA U SEZONU

Na challengeru u Francuskoj Lisjak do etvrtfinala

TISUE ljudi na danima Vincekova u Meimurju

Vinceka je sonce peklo, pak v jesen bode vino teklo Nekoliko tisua ljudi u meimurskom je vinogorju od petka do nedjelje slavilo Vincekovo, sveanost vinograda i vina, uprilieno uz blagdan Svetog Vinka, akona i muenika, 22. sijenja. Nisu, naravno, svi vinogradari, nego ljudi dobre volje koji

su stigli u pohode meimurskim vinogradima i vinogradarima iz cijele Hrvatske, ali i mnogih susjednih i drugih zemalja. Najviše, oko tri tisue, ljudi sudjelovalo je na tradicionalnom Vincekovom pohodu u organizaciji Planinarskog društva "Bundek"

Lea Lepen je “kraljica vinograda”

Mursko Središe. Meimurski i podravski agronomi te autor ovog teksta u Dvorcu Terbotz u Železnoj Gori izabrali su ovogodišnju "kraljicu vinograda". Titula je pripala profesorici Lei Lepen iz akovca. Isto tako lijep broj, negdje oko 350 ljudi, bio je

Vincekov pohod otkriva ljepotu meimurskog vinogorja

Brrr, zima! Bio-računala d.o.o. www.bio-racunala.hr

Mihovljanska 1 40000 Čakovec 040/396-055 bio-racunala@ck.t-com.hr

na pohodu u Štrigovi, te na pohodu na Venec u Svetom Martinu na Muri, gdje je bilo 500-tinjak ljudi. S obzirom na to da je na Vincekovo bilo sunano (tu i tamo prohladno), ispunjena je stara izreka "e Vinceka sonce pee, v jesen vino v lagve tee", pa je

- Daj Božek kaj budu grozdi kak klobasi veliki

za nadati se dobrom urodu groža i puno vina u bavama. Vincekovo su vinogradari oznaili kao buenje trsova i poetak radova u vinogradu, od rezanja rozgvi, preko gnojenja, do zamjene ili postavljanja stupova i žica. Dugo u no bilo je živo i veselo po meimurskim brjegovima, u klijetima i podrumima, te unato krizi društva i gospodarstva vinogradari kažu da e i dalje ostati uz svoje vinograde i vinare, a mnogi ljudi obilazit e ih tijekom godine, do Martinja, novoga velikog obilaska meimurskog vinogorja. (Stjepan Mesari, Nevenka Šardi)

SPONZORI

Nekako baš i nismo vjerovali meteorolozima kad su nam usred proljea u zimi ponovo najavili - zimu. Ali, pokazalo se da su prognoze tone, zima se vratila taman prije nego što smo uspjeli svu zimsku garderobu pospremiti i izvui omiljene proljetne stvari. Neke su niske temperature možda iznenadile, ali naši se špiceri ovaj tjedan nisu dali uhvatiti nespremni. Tako su špicom dominirale tople, uglavnom pernate, jaknice u raznim bojama, a protiv hladnog vjetra u borbu se nije moglo krenuti bez kapa i šalova. (bš)

AKCIJA BEAUTY CENTRA DOLLY I MEIMURSKIH NOVINA

Svatko tko se prepozna u rubrici "akoveka špica", s aktualnim primjerkom Meimurskih novina ili izrezanom rubrikom doe u roku od tjedan dana od datuma izlaska novina, ostvaruje popust od 50 posto na sve tretmane koje nudi Beauty centar Dolly u akovcu, Kralja Tomislava 20, tel: 040/310-241.


Međimurske novine 803