Međimurske novine 1560

Najbolje je prošao Goran Koren s načelničkom plaćom od 3 tisuće eura neto

ŠTO SU POKAZALE IMOVINSKE KARTICE novih načelnika u Belici, Domašincu, Šenkovcu, Donjoj Dubravi i Orehovici

Tko ima najviše, a tko najmanje?

TEMA BROJA ZLATNA ŽUTICA

Svi pokušaji zaustavljanja zlatne žutice pokazuju se neuspješnim. Hoćemo li zbog zlatne žutice uskoro ostati bez vinograda i međimurskog vina?

posto vinograda je svake godine manje u Međimurju

9

BESRAMNO I DOMIŠLJATO pokrali 67-godišnjaka u Vratišincu

str. 3

Mladen Novak:

str. 4-5

Dosad je bilo alarmantno, a sada je katastrofa!

Namamili ga nek dođe po tablicu, pa mu opelješili kuću

ČAKOVČANIN osuđen zbog nasilja nad suprugom pred djecom Za sve je kriva punica

POTJERAO SUSJEDA iz vlastitog dvorišta Marš van, nebuš z nama pil!

9

8

TRI TUČNJAVE na proslavi vozačke A onda me počeo naganjati stric s mačetom...

VINARIJA KUNČIĆ iz Banfija Muškat je za žene, ali i muškarce koji vole žene

PRODAVAČICA

MIRJANA KUZMA otišla u mirovinu

Rajši bi bila posla stajla, nego dišla z Vratišinca

30

14

OŠ Nedelišće, PŠ Dunjkovec, PŠ Pušćine, SŠ Prelog, OŠ Sveti Martin na Muri

ANKETA POD

VUROM

Smatrate li da se Danu pobjede posvećuje

dovoljno pažnje?

U sklopu obilježavanja

Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, proslavili smo tridesetu godišnjicu Oluje. Važno je sjećati se tih trenutaka jer su oni oblikovali našu današnjost. Taj dan nije samo podsjetnik na pobjedu, već i na hrabrost, žrtvu i zajedništvo koje je bilo presudno za stvaranje

moderne Hrvatske. Kroz proslave i sjećanja, čuvamo tu povijest i prenosimo je budućim generacijama. Zbog toga smo pitali naše sugrađane smatraju li da dovoljno posvećujemo pozornosti Danu pobjede i domovinske zahvalnosti, te odajemo li dovoljno počast. (Martina Jarni, Foto: Mario Golenko)

Tomislav Biškup, Čakovec - Trebali bismo više slavi� Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, pogotovo jer je u mojoj okolini mnogo branitelja. Iako se taj dan obilježava, osjećam da se s vremenom sve manje cijeni, a mladi imaju krivu percepciju o njegovoj važnos�. Mogli bi bolje obilježi�.

Zvonimir Meglić, Gornji Hrašćan - Osobno smatram da je način na koji trenutačno obilježavamo i slavimo Dan pobjede i domovinske zahvalnos� sasvim dovoljan. Razumijem da neki žele više, ali vjerujem da je trenutačni pristup dostojanstven. Mislim da je ključ u iskrenom sjećanju, a ne u veličini proslave.

FOTO tjedna

Porcijunkulovo posjetilo 150.000 ljudi

Mnogi kažu da je ovogodišnje Porcijunkulovo bilo najbolje do sada. Barem što se tiče raznovrsnosti ponuđenog sadržaja. Brojke se još

zbrajaju, kaže nam direktor Čakovečkog turističkog ureda Filip Horvat. Ali računa se da je kroz Čakovec prošlo otprilike 150.000 gostiju ili 30.000

NA 61. PORCIJUNKULOVOM podijeljena priznanja

Najsimpatičniji izlagači Krešo Marković

i Tena Murk

Dragutin Vrtar, Čakovec - Često mi se čini da Dan pobjede i domovinske zahvalnos� prolazi neprimijećeno. Premalo se slavi i premalo se zna o njegovom značaju. Mislim da je ključno poboljša� edukaciju kako bi svi razumjeli o čemu se radi i zašto je taj datum važan za našu povijest.

Manuela Lehkec, Dunjkovec - Nažalost, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti premalo slavimo. Trebali bismo mu posve�� više pažnje, jer se često čini da prolazi neprimijećeno. U mnogim se drugim zemljama slični datumi obilježavaju s mnogo više poštovanja, a mi bismo se trebali ugleda� na njih.

Najbolji izlagači tradicionalno su nagrađeni na pozornici Zone tradicije, čime je zatvoreno 61. izdanje Porcijunkulova

Piše i foto: Mario Golenko

Na ovogodišnjem Porcijunkulovu dodijeljena su tradicionalna priznanja “Najbolji na Porcijunkulovu”, kojima se nagrađuju izlagači i sudionici čiji je rad, predanost i dugogodišnje sudjelovanje ostavilo poseban trag na manifestaciji i među posjetiteljima, izbor sigurno nije bio lak jer je trebalo odabrati između 200 izlagača.

U kategoriji „Negdašnje priče” priznanje je dodijeljeno

OPG-u Matjašec Miljenka, koji na autentičan način njeguje i predstavlja duh prošlih vremena. Titulu najsimpatičnijeg izlagača osvojio je OPG Krešo Marković zahvaljujući toplom i srdačnom pristupu posjetiteljima, dok je u istoj kategoriji za najsimpatičniju izlagačicu nagrađena Tena Murk, čiji je vedar duh ostavio dojam na sve generacije.

U posebnoj kategoriji „Lica koja prepoznajemo”

dnevno. Brojke bi bile i veće da se tijekom petodnevne manifestacije nisu dogodila dva izrazito hladna i kišna dana. Utrošeno je kao što je i

predviđeno oko 410.000 eura dok se prihodi ostvareni preko ugostiteljske ponude još zbrajaju i čekaju podaci od Porezne uprave. (tn, foto: mg)

Zlatko Pavlic, Čehovec - Nikada ne slavimo dovoljno. Velike se vrijednos� trebaju cijeni� i treba bi� zahvalan ljudima koji su položili svoje živote ili ostali povrijeđeni. Nikada im se nećemo moći dovoljno zahvali� na svemu što su učinili. Ako to budemo više cijenili, bit ćemo na dobrom putu.

priznanja su primili izlagači koji već dugi niz godina sudjeluju u Porcijunkulovu i koje publika rado posjećuje – OPG Biber Mirjana, OPG Čekunec Rajka, Pčelarstvo Trupković, OPG Posedi i Izidina škrinjica. Njihova postojanost i kvaliteta postali su prepoznatljiv dio manifestacije.

Priznanje za dugogodišnje sudjelovanje na manifestaciji Porcijunkulovo dodijeljeno je Oldtimer klubu Međimurje, čiji je doprinos obogaćivanju kulturnog i vizualnog sadržaja manifestacije prepoznat i cijenjen već dugi niz godina.

Priznanja su dodijeljena kao znak zahvalnosti svim nagrađenima koji svojim trudom, entuzijazmom i kvalitetom doprinose očuvanju tradicije i posebnosti Porcijunkulova, čineći ga nezaobilaznim di-

jelom međimurske kulturne ponude.

Gradonačelnica Ljerka Cividini i direktor TZ-a Filip Horvat zahvalili su svim posjetiteljima, izlagačima i partnerima koji su podržali ovogodišnje izdanje najveće međimurske manifestacije, te kroz pet dana zajedno stvarali atmosferu koju pamti cijeli kraj. Porcijunkulovo 2025. završilo je u duhu zahvalnosti, kreativnosti i zajedništva upravo onako kako i priliči manifestaciji koja već desetljećima drži ritam ljeta u Čakovcu.

Nagrade su osigurali Coca-Cola Hrvatska, Vajda Čakovec, Sun Travel Čakovec, Rudi Travel Čakovec, Jakopić Travel Čakovec, 36 info d.o.o. Strahoninec, Solid Gold Čakovec, Urarna Čakovec, Kiki Art i Turistička zajednica grada Čakovca.

Tena Murk najsimpa�čnija izlagačica

Krešo Marković je najsimpa�čniji izlagač

Načelnik Domašinca Goran Koren prije je radio referent nabave u tvrtki Metallis u Novakovcu

Bruto plaća načelnika Belice Petra Janušića iznosi oko 1.544 eura bruto, odnosno neto oko 1.108 eura

Načelnik Orehovice Ladislav Požgaj dužnost obavlja volonterski, a primanja na mjesečnoj razini iznose mu 750 eura

Još nije objavljena imovinska kar�ca načelnika Šenkovca Zorana Kolara

Ni za novog načelnika Donje Dubrave Damira Vidovića još nije objavljena imovinska kra�ca

ŠTO SU POKAZALE imovinske kartice novih načelnika u Belici, Domašincu, Šenkovcu i Orehovici

Tko ima najviše, a tko najmanje?

Mjesečna bruto plaća načelnika Općine Domašinec Gorana Korana iznosi oko 4.620 eura, odnosno neto oko 3.069 eura

Piše: Sanja Heric

U svijetu politike, transparentnost je temelj povjerenja između građana i onih koje su izabrali da ih vode. Jedan od najsnažnijih alata za osiguravanje te transparentnosti su imovinske kartice političara.

Imovinske kartice nisu samo puki popis nekretnina i primanja već su one su takozvani javni ugovor između dužnosnika i građana. Objavljivanjem imovinskih kartica, političari građanima daju uvid u svoje �inancijsko stanje na početku mandata. Ovaj uvid omogućava lakše praćenje njihovog imovinskog stanja tijekom obavljanja javne dužnosti. U slučaju da dođe do sumnjivog, naglog i neobjašnjivog bogaćenja, imovinske kartice služe kao crveni alarm za novinare i institucije. One pomažu u prevenciji i otkrivanju korupcije te u osiguravanju da javni interes uvijek bude ispred osobnog. U tom duhu, uvidom u imovinske kartice novih načelnika Općina Domašinec, Belica, Šenkovec i Orehovica, građani imaju jasnu sliku o onima koji su preuzeli kormilo tih općina.

Što u imovinskoj kartici navodi načelnik Domašinca?

Načelnik Općine Domašinec, Goran Koren, podnio je imovinsku karticu 26. lipnja. Koren je stručne spreme kemijskog tehničara i član je

Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata. Načelničku dužnost obnaša profesionalno od 4. lipnja 2025., a mandat mu traje do 18. svibnja 2029. Prije stupanja na dužnost, radio je kao referent nabave u tvrtki Metallis d.o.o. u Novakovcu. Njegova mjesečna bruto plaća kao načelnika iznosi oko 4620 eura, odnosno neto oko 3069 eura. U imovinskoj kartici navodi stan površine 52,88 m² u Domašincu, stečen nasljedstvom i procijenjen na oko 30.000 eura. Također posjeduje zemljište u obliku livade 1783 m² i dva šumska zemljišta ukupne površine cca 62.000 m², suvlasničkog karaktera. Ima i osobni automobil marke Kia Rio iz 2008. godine, čija je vrijednost procijenjena na 1000 eura, kupljen na kredit. Goran Koren nema drugih javnih dužnosti ni dodatnih poslova tijekom mandata, kao niti značajnijih �inancijskih obveza ili potraživanja.

Što sve ima Petar

Janušić, novi načelnik Belice?

Petar Janušić, novi načelnik Općine Belica, podnio je imovinsku karticu 4. srpnja 2025. U njoj navodi da je ekonomist i član Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata. Na dužnost načelnika stupio je 6. lipnja 2025., a mandat mu traje do 22. svibnja 2029. Prije stupanja na dužnost, radio je kao product manager u tvrtki LTH Alucast d.o.o. u Čakovcu, gdje je bio zaposlen do 3. srpnja 2025. Mjesečna bruto plaća za dužnost načelnika

iznosi oko 1544 eura bruto, odnosno neto oko 1108 eura. Osim toga, prijavio je dodatne prihode koji godišnje dosežu oko 2347 eura od drugih izvora.

Janušić živi u obiteljskoj kući s okućnicom površine 1267 m² u Belici, procijenjenoj na 160.000 eura, stečenoj darovnim ugovorom, uz adaptacije �inancirane kreditom bračnog druga. Vlasnik je i građevinskog zemljišta od 592 m², čija se vrijednost procjenjuje na oko 3000 eura te posjeduje osobni automobil Mazda CX30 iz 2019. vrijedan 17000 eura, kupljen na kredit. Drugi automobil marke Mazda 2 iz 2007. godine vrijedan 2500 eura u vlasništvu je bračnog druga.

Janušić ima i štedne police životnog osiguranja ukupne vrijednosti oko 5.200 eura, dok je bračni drug prijavio dodatnu štednju i prihode od honorara te rada u izbornom povjerenstvu.

Obveze uključuju dva kredita bračnog druga ukupno od preko 77.000 eura, koje otplaćuju u narednim godinama.

Ladislav Požgaj u Orehovici dužnost obavlja volonterski

Uvidom u imovinsku karticu Ladislava Požgaja, novog općinskog načelnika Općine Orehovica, dostupni su detalji o njegovoj dužnosti, primanjima te imovini. Kartica je podnesena 18. lipnja 2025. godine.

Prema podacima, Požgaj obnaša dužnost općinskog načelnika Općine Orehovica od 22. svibnja 2025. godine, s predviđenim krajem mandata 21. lipnja 2029. godine.

MEĐIMURSKE VODE dižu cijene Od rujna skuplja voda

za 4 do 13 eura

Na sjednici Skupštine poduzeća Međimurske vode d.o.o. održanoj 6. kolovoza 2025. godine, potvrđene su odluke o novoj cijeni vodnih usluga i naknadi za razvoj, čija primjena počinje od 1. rujna. Povećanje tarifa iznosi u prosjeku od 8 do 25 posto, odnosno od 4 do 13 eura, a varirat će ovisno o kategoriji usluga, količini potrošnje i području jedinice lokalne samouprave. Iz Međimurskih voda u priopćenju naglašavaju da je povećanje cijena nužno za pokriće operativnih troškova, a rukovode se načelom "povrata troškova bez ostvarivanja dobiti".

Dužnost obavlja volonterski, a primanja na mjesečnoj razini iznose 750 eura. Po stručnoj spremi je stručni prvostupnik, a po zvanju pravnik-kriminalist. U bračnoj zajednici je, ima djece, a stranački nije opredijeljen.

U kartici je navedena jedna nekretnina i jedna pokretnina. Nekretnina je kuća s okućnicom u Orehovici, površine 800 m², procijenjene tržišne vrijednosti 60.000 eura. Požgaj je suvlasnik te nekretnine s trećim osobama, s udjelom od 50%.

Nekretnina je stečena zaduženjem kod banke (kredit). Što se tiče pokretnina, Požgaj posjeduje osobni automobil marke Mazda 3, proizveden 2008. godine, čija je vrijednost procijenjena na 2000 eura. Vozilo je stečeno kupnjom od štednje.

U imovinskoj kartici navedene su i obveze u iznosu od 16.700 eura u vidu kredita podignutog 2020. godine u HPB banci. Mjesečni anuitet iznosi 327,51 eura, a ugovorena kamatna stopa je 6,00%.

Ostali prihodi, plaća kod drugog poslodavca, kao ni štednja ili poslovni udjeli, nisu navedeni.

Za koga nije objavljena imovinska kartica?

Spomenimo i na kraju to da za novog načelnika Općine Šenkovec Zorana Kolara i načelnika Općine Donja Dubrava Damira Vidovića imovinska kartica još nije objavljena.

Potreba za podizanjem cijena, kako se navodi u priopćenju, prvenstveno se odnosi na uslugu javne odvodnje s pročišćavanjem. Međimurske vode ističu da se sustav kontinuirano širi i razvija, što neminovno prati i porast operativnih troškova. Primjerice, od 2022. do 2024. godine duljina sustava odvodnje porasla je s 484 km na

685 km, a broj uređaja za pročišćavanje povećao se s 4 na čak 7. U priopćenju se ističu i izvanredni troškovi koji opterećuju poslovanje, poput troškova zbrinjavanja mulja s uređaja za pročišćavanje, koji na godišnjoj razini iznose preko 873.000 eura, te troškova naknade služnosti za korištenje cesta, koji premašuju 120.000 eura godišnje. Direktorica Međimurskih voda, Sunčana Glavina, pojasnila je da regulatorni okvir daje smjernice za kalkulaciju tarifa te da se izračun cijena temelji na veličini i kompleksnosti sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Iako cijene rastu, iz tvrtke naglašavaju da novi prijedlog tarifa nije na razini maksimalno dopuštenih tarifa regulatornim okvirom, već je izračunat isključivo na temelju načela povrata troškova. Nove cijene primjenjivat će se od 1. rujna 2025. godine, što znači da će se prvi računi s višim iznosima primateljima dostavljati sredinom listopada. (tn)

DAN POBJEDE i domovinske zahvalnosti Međimurje se

Na jedan od najvažnijih datuma hrvatske povijesti, dan koji slavi spomen na 05. kolovoz 1995. godine, na vojno-redarstvenu akciju Oluja kao prekretnicu Domovinskog rata koja je vodila vraćanju okupiranog područja Republike Hrvatske i časnoj pobjedi hrvatskog naroda, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast herojima Domovinskog rata.

U ponedjeljak 4. kolovoza je kod spomenika poginulim i nestalim braniteljima u Perivoju Zrinskih u Čakovcu ponovo odjeknulo 78 ime-

na koje Međimurje snažno štiti od zaborava. Na tom su mjestu povodom velikog državnog praznika posvećenog slobodi i miru brojna izaslanstva odala počast poginulim i nestalim braniteljima iz našega kraja u ime zahvalnosti i poštovanja prema žrtvi koju su dali domovini. I u drugim dijelovima Međimurja odana je počast poginulim braniteljima polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, u Prelogu, Murskom Središću, Selnici, Svetom Martinu i Nedelišću. (mg)

Veterani Domovinskog rata polažu svijeće

Piše i foto: Sanja Heric

Vino je postalo zaštitni znak

Međimurja te se nakon desetljeća brendiranja i ulaganja u kvalitetu trud počeo vraćati. A postalo je i baza za razvoj našeg turizma. No sada da je sve to ugroženo, jer godišnje gubimo deset posto vinograda. Ne zbog nezainteresiranosti ili lijenosti, već zbog nezaustavljive bolesti, zlatne žutice.

Ako ste se ovih dana vozili vinorodnim Međimurjem i pažljivije promatrali vinograde, vjerojatno ste primijetili sve više praznih mjesta među trsovima. Rupe gdje su nekada bili zdravi trsovi svjedoče o bolesti zlatnoj žutici vinove loze, latinskog naziva Flavescence dorée, koja se širi poput požara.

Vinogradari u Gornjem Međimurju ujedinjeni su u strepnji i pitaju se hoće li za pet godina njihovi vinogradi uopće preživjeti te od čega će proizvoditi vino. Situacija je, kako kažu, alarmantna. Jedan od onih koji se s ovom bolešću bori već godinama je i Mladen Novak iz Robadja.

- Prvi put sam vadio cijeli vinograd koji je bio zaražen zlatnom žuticom prije osam godina, prisjeća se Mladen. Tada smo pratili početak njegove borbe, a danas, s odmakom od osam godina, situacija, nažalost, nije nimalo bolja. Dapače, postala je dramatična.

Mladen se tada prijavio na mjeru ministarstva 5.2.1., koja je zahtijevala da je vinograd zaražen više od 40 posto za povrat �inancija u obnovi vinograda.

- Tada su ustanovili da je zaraženost bila 45 posto pa sam kompletno obnovio pola hektara vinograda. Zasadio sam nove trsove. Radio sam ama baš sve po regulama, objašnjava Mladen, dodajući kako je dobio cijelu investiciju natrag jer je sve odrađeno “po PS-u”, od vađenja i paljenja zaraženih trsova do postavljanja novih betonskih stupova i žica.

Na obnovljenom dijelu posadio je sorte koje su bile i prije: 2.300 trsova šipona (moslavca) i 2.500 trsova laškog rizlinga. Uz to, na drugoj je parceli posadio i 500 sadnica sauvignona kako bi pratio njegov razvoj, budući da je i na toj parceli bila zlatna žutica, ali u manjem opsegu. Na kraju se pokazalo da je upravo sauvignon najosjetljiviji.

- I na kraju se na sauvignonu pokazalo najgore. Tu već sada imam gubitke više od 50 posto, ističe Novak. U nasadu šipona, sve je bilo dobro do prije tri godine. No, Mladen je primijetio da otprilike 100 do 200 trsova ne raste pa ih je dosadio sljedeće godine.

- Uskoro sam primjetio da ti trsi koje sam zasadio u svibnju imaju zlatnu žuticu te sam ih morao u rujun baciti van, s gorčinom govori Mladen. Nazvao je rasadničara koji mu je prodao sadnice i pitao ga kako je to moguće.

- On mi je tvrdio da su se zarazili da bi na kraju rekao “hiti van, ali da nikome ništa ne velim”, prepričava Novak. - Koje je to rješenje? Ustvari sam si onda s novim trsevima dopelao zlatnu žuticu u vinograd, opisuje Novak svoje probleme.

Danas Mladen više ne dosađuje ništa. Pokazalo se da su mladi trsovi, zbog tanjih provodnih snopova, osjetljiviji na bolest.

- Mladi trsevi su na nju osjetljiviji jer imaju tanje provodne snopove i prije se zaštopaju. Sauvignon se pokazao kao najosjetljiviji, to je katastrofa, sada su već sve rupe po vinogradu koliko sam toga izvadio van, zaključuje naš sugovornik, ne skrivajući razočaranje što se, unatoč svim naporima, nije uspio riješiti bolesti.

Preparati protiv cvrčka su neučinkoviti?

Iako bi volio posaditi nove trsove, Mladen ističe da mu nitko ne može jamčiti da sadnice neće biti zaražene, jer “nema pravila”. U nasadu gdje

Kako prepoznati

zlatnu žuticu?

Simptomi zlatne žutice vinove loze postaju vidljivi od kraja lipnja i uočavaju se do kraja vegetacije tijekom rujna i listopada. Kod bijelih sorti grožđa rubovi lišća uvijaju se prema naličju tako da list poprima kopljasti, nepravilno žuti i krut izgled pa se kod stiskanja rukom drobi. Kod crvenih sorti grožđa lišće crveni, a ostali simptomi su jednaki kao kod bijelih sorti. Mladice na zaraženom trsu početkom

HOĆEMO LI zbog zlatne žutice za pet godina ostati bez vinograda?

jeseni ne odrvenjavaju već ostaju zelene. S tim simptomima grožđe propada, a dugoročno, trs sve manje i manje rodi. Ono što je karakteristično za zlatnu žuticu je da u roku dvije godine trs propada u cijelosti. Sve što je sumnjivo poželjno je da se čim prije makne. Znači, ne čekati zimu ili proljeće, nego odmah rezati do zdravog dijela trsa sve ono što pokazuje tipične znakove �itoplazmatske žutice.

Mladen Novak: Dosad je bilo alarmantno, a sada je katastrofa!

Mladen Novak pokazao nam je svoje poluprazne gorice zbog zlatne žu�ce

- Ove godine je zaraženost oko 10 posto! I ako idemo godinu po godinu, uskoro ćemo biti bez vinograda, upozorava Mladen Novak, dodajući da je bolest ove godine buknula i kod njegovog susjeda koji je do sada bio pošteđen

je koristio poticaje i gdje je sve radio po pravilima, već sad ima oko 20 posto zaraženosti.

- Dosad je bilo alarmantno, a sada je katastrofa! Ove godine je zaraženost oko 10 posto! I ako idemo godinu po godinu, uskoro ćemo biti bez vinograda, upozorava Mladen, dodajući da je bolest ove godine buknula i kod njegovog susjeda koji je do sada bio pošteđen.

Vinogradari se bore svim snagama. Redovito tretiraju vinograde protiv američkog cvrčka, prenositelja bolesti, i provode sve propisane mjere.

- Špricamo sve po regulama, protiv cvrčka, prenositelja. Zaražene trseve van bacamo, iščupamo ih s korijenom, zapalimo, sve kako mora biti. Samo prošle godine izvadio sam punu prikolicu na vrh zaraženih trsova, govori Novak, dodajući da je upravo sada vrijeme kada se vide prvi simptomi. Jedan od karakterističnih znakova zlatne žutice je zelena rozga koja nikada ne odrveni.

- Problem je u tome jer nije još dokazano jel’ se prenosi žutica dok orezuješ

gorice, dal’ se onda prenosi s trsa na trs, ističe Mladen, naglašavajući da su dodatni problem i preparati kojima se vinogradi tretiraju protiv američkog cvrčka, jer oni često nisu dovoljno učinkoviti.

- Sivanto, i oni preparati s kojima špricamo na početku su još donekle, ali ovi ostali su neotporni na sunčevu svjetlost i temperaturu. Znači, mi pošpricamo kad je visoka temperatura u ljeto, ali to ne djeluje ništa. Bitno je samo da se proda, s gorčinom zaključuje Novak.

- Ove godine je zaraženost oko 10 posto! I ako idemo godinu po godinu, uskoro ćemo biti bez vinograda, upozorava Mladen Novak , dodajući da je bolest ove godine buknula i kod njegovog susjeda koji je do sada bio pošteđen

U svom dvorištu u brajdama ima zasađenu i jurku, bijelu i crnu. To je otporna vinova loza koju nije potrebno špricati i koje su otporne na bolesti. Međutim, Mladen je i kod nje primjetio simptome zlatne žutice pa je morao dva trsa izvaditi van i ponovno posaditi.

Kako je sa zlatnom žuticom u ostatku zemlje?

Nažalost, situacija sa zlatnom žuticom vinove loze nije problem samo Međimurja, već je raširena diljem kontinentalne Hrvatske. Prvi put je otkrivena u Karlovačkoj županiji 2009. godine, a od tada se brzo proširila. Do 2023. godine bolest je potvrđena u čak 14 županija, a na obalnom dijelu zabilježena je jedino u Istri. Iako američki cvrčak, prenositelj bolesti, živi u svim vinogradarskim regijama, zlatna žutica najviše se širi tamo gdje se �itosanitarne mjere ne provode dosljedno. Stručnjaci i vinogradari slažu se da su mali, vikend-vinogradari,

takozvani hobisti, jedan od najvećih problema.

O stanju u općini razgovarali smo i sa štrigovskim komunalnim redarom, Stjepanom Pozdercem, koji je iznimno zabrinut razvojem situacije.

- U svakom slučaju, situacija nije dobra. Razumijem očaj vinogradara i vinara jer većina njih živi od toga i ima zaposlene cijele obitelji plus radnike, koji imaju svoje obitelji. To je pošast koja se nadvila nad Hrvatskom. Ali, nitko živ ne zna zašto je u Hrvatskoj najgore, ističe Pozderec.

- Prema mojim informacijama, druge države to drugačije rješavaju. I uzrok nisu samo zapušteni vinogradi, jer zlatni cvrčak se nalazi i u šumama. Kaj ćemo krčiti i šume? To je prva dilema, pita se Pozderec, ističući nejasnoće u pristupu rješavanju problema.

Samo na području Općine Štrigove trenutno je čak 22 vinograda zaraženih zlatnom žuticom. Uz te vinograde, postoji i popis od 21 zapuštenog vinograda, gdje

Mursko Središće Štrigova

TEMA BROJA

FITOSANITARNA INSPEKCIJA

Sveti Juraj na Bregu

Zaraženo područjeSigurno područje

Nezaraženo područje

Sve� Mar�n na MuriHlapičina Podturen

Štrigova Mursko SredišćeNovakovec

Gradiščak Peklenica Dekanovec

Selnica Križovec Domašinec

Zebanec Ferke�necGardinovec

Štrukovec Vra�šinec Turčišće

Železna GoraŽiškovec Držimurec

Robadje Gornji KraljevecStrelec

Sve� Urban Sivica Palovec

Mar�nuševecKrištanovecMala Subo�ca

Stane�nec Mačkovec Palinovec

Vukanovec Novo Selo RokČehovec

Lopa�nec Belica

Zasadbreg Pribislavec

Prhovec Mihovljan

Gornja DubravaČakovec

Gornji MihaljevecMacinec

Dragoslavec Črečan

Slakovec Trnovec

Prete�nec Gornji Hrašćan

Šenkovec Nedelišće

Bogdanovec Pušćine

Badličan Savska Ves

Dunjkovec Strahoninec

Kotoriba Kuršanec

Donji Mihaljevec Totovec

Donji VidovecŠandorovec

Sveta Marija Vularija Orehovica Ivanovec Štefanec Podbrest Prelog Cirkovljan Oporovec Donji Kraljevec Donji Hrašćan Hodošan

*Karta koja prikazuje područja zaražena zlatnom žu�com u Međimurskoj županiji (16.04.2025.)

dostava i čekanje povratnice traje predugo. - Imali smo i nekoliko slučajeva kada se vlasnik žalio na Ured za gospodarstvo Međimurske županije, pa su mu oni uvažili njegov prigovor i produžili rok i tako vratili meni na početak. To nije dobro. Županijske službe bi nas, komunalne redare, trebale podržati, odnosno da naša naredba o krčenju bude pravovaljana, ističe Pozderec, dodajući da je sporost administracije glavni krivac za neučinkovitost.

Podijeljeni smo na zaražena, sigurnosna i nezaražena područja

Fitosanitarna inspekcija ističe da je zlatna žutica jedna od najopasnijih bolesti vinove loze u Europi i da je njezino suzbijanje prioritet Ministarstva poljoprivrede.

U odgovoru poslanom na naš upit, navode kako je prema važećoj Naredbi, Hrvatska podijeljena na zaražena, sigurnosna i nezaražena područja.

U zaraženim područjima, gdje je bolest već potvrđena, vlasnici moraju uklanjati i uništavati pojedinačne zaražene trsove, a ako je zaraženo više od 20% vinograda, naređuje se njegovo krčenje. S druge strane,

ka, još iz doba Austrougarske, što onemogućava pronalazak odgovorne osobe i rješavanje problema.

Imaju li i ostale zemlje u Europi problem sa zlatnom žuticom?

Zlatna žutica vinove loze nije problem samo Hrvatske i susjednih zemalja, već je jedna od najozbiljnijih prijetnji europskom vinogradarstvu općenito.

u sigurnosnim područjima, vinogradari su obavezni redovito pregledavati vinograde i prskati protiv američkog cvrčka. Inspektorat naglašava da je ključ uspjeha u suzbijanju ove opasne bolesti odgovornost i suradnja svih vinogradara, jer je pravovremeno uklanjanje zaraženih trsova i suzbijanje vektora najvažniji korak u zaštiti vinograda.

Prema europskoj regulativi, cijela Međimurska županija svrstana je u zaraženu zonu, a detaljan pregled zaraženih područja u Međimurskoj županiji dostupan je na priloženoj karti.

one se u rasadnicima tretiraju vrućom vodom. Neizostavan je i strog nadzor �itosanitarnih inspekcija. Nepridržavanje ovih pravila povlači za sobom kazne, a uspostavljene su i “demarkirane” zone –žarišta i zone sigurnosti – s posebnim mjerama.

Sve� Juraj u Trnju

Goričan Čukovec Hemuševec Donja Dubrava Čukovec

navrata bili kod ministrice, a načelnik Stanislav Rebernik je poslao i požurnicu kako bi dobio smjernice za djelovanje.

Samo na području Općine Štrigove trenutno je čak 22 vinograda zaraženih zlatnom žuticom. Uz te vinograde, postoji i popis od 21 zapuštenog vinograda, gdje su žarišta zlatne žutice

- Zlatna žutica je prisutna i u zapuštenim vinogradima, kako se administracija rješava mjesec po mjesec, tako se i mjesec po mjesec širi zlatna žutica. Ja ne mogu doći k nekome s puškom i natjerati ga da iskrči vinograd, slikovito opisuje Pozderec.

godine tri,, a prošle godine 24 katastarske čestice. Spora administracija koči borbu protiv bolesti

Problemi s kojima se suočavaju općine u borbi protiv zlatne žutice su brojni. Načelnici gornjeg Međimurja su u dva

Komunalni redar Stjepan Pozderec požalio se na jako sporu državnu administraciju u rješavanju problema zlatne žu�ce su žarišta zlatne žutice. Uz to, dodajmo da je 2019. godine iskrčeno 39 katastarskih čestica zapuštenih vinograda po naredbi komunalnog redarstva Općine Štrigove, sljedeće 2020. godine njih pet, 2021. godine osam katastarskih čestica, 2022. godine, 16 katastarskih čestica, 2023.

- Kroz šest mjeseci stigao je odgovor “neka napišemo popis zaraženih vinograda sa zlatnom žuticom i nek’ pošaljemo ministarstvo” i to je to bilo, ističe Pozderec. Iako je osnovano Povjerenstvo za sprječavanje širenja zlatne žutice na razini Ministarstva poljoprivrede, čiwji je član i načelnik Rebernik, sve tapka u mjestu. Bez pomoći države i izmjene zakona o poljoprivrednom zemljištu, lokalne vlasti su nemoćne. Glavni problem je spora administracija.

Pozderec objašnjava da moraju postupati po zakonu o općem upravnom postupku, što je dugotrajan proces. Za zapuštene vinograde, prvo se šalje rješenje o krčenju, no

Osim spore administracije, problem su i neposlušni vinogradari, od kojih su najbrojniji slovenski državljani koji kod nas imaju zapuštene ili zaražene vinograde, a na naredbe komunalnog redara se oglušuju.

S dodatnim problemima suočava se i zbog nesređenih zemljišnih knjiga. U jednom slučaju, na jednoj parceli bilo je upisano čak 10.132 vlasni-

Počela je u Francuskoj pedesetih godina prošlog stoljeća, a potom se proširila na brojne druge vinogradarske regije. Francuska i Italija, kao najveći proizvođači vina u Europi, najviše su pogođene zlatnom žuticom. Tamo su poduzete drastične mjere za suzbijanje, no bolest se unatoč tome i dalje širi. Slični problemi bilježe se i u Švicarskoj, Portugalu, Španjolskoj, Austriji i Njemačkoj. Suzbijanje zlatne žutice u Francuskoj, Italiji i Mađarskoj temelji se na sličnim, obveznim mjerama koje su propisane na razini Europske unije. Iako se metode mogu razlikovati u detaljima, glavni pristup je u svim zemljama isti, jer još ne postoji lijek za �itoplazmu koja uzrokuje bolest. Francuska, gdje se bolest pojavila još pedesetih godina, i Italija, koja je također teško pogođena, uspostavile su stroge protokole. Glavne mjere uključuju obvezno uklanjanje i uništavanje zaraženih trsova, najčešće spaljivanjem. To je ključno kako bi se spriječilo daljnje širenje. Istovremeno se provodi i obvezno prskanje insekticidima protiv američkog cvrčka, koji je prenositelj bolesti. Tretiranja se provode dva do tri puta godišnje, ovisno o jačini zaraze. Kako bi se osiguralo da se bolest ne širi novim sadnicama,

Mađarska, koja je s problemom suočena od 2013. godine, primjenjuje slične metode. Uz obavezno uklanjanje zaraženih biljaka, propisano je i obavezno prskanje protiv američkog cvrčka, s unaprijed de�iniranim rokovima tretiranja. Velik naglasak stavljen je na monitoring i edukaciju. - U susjednoj Sloveniji su tvrdili da su se riješili toga, ali ove godine je i tamo postao problem.

Zadnju godinu, pogotovo ljetos imaju probleme. Nazad im je sve buknulo. Oni su sustavno špricali. Dakle, morali bi svi u isto vrijeme špricati. Zabadaf ja špricam, ako mi susjed ne šprica u optimalnom roku ili uopće ne šprica. Problem su ti zapušteni vinogradi. Hvala bogu ima ih sve manje, ali žarište uvijek ostane, navodi nam Mladen s početka priče na pitanje kako je kod susjeda u Sloveniji, s obzirom na to da živi uz samu granicu sa Slovenijom. Sve ostaje na susjedu?

Gledajući te prazne redove trsova, zlatna žutica u svom surovom minimalizmu, uklanja nepotrebno i ostavlja nam ogoljenu istinu, da je snaga lanca jednaka snazi najslabije karike. A ta karika, kako se čini, često je državna administracija i mali vinogradar koji nije shvatio da se zlatna žutica ne zaustavlja na ogradi, već prelazi preko nje, noseći sa sobom propast, ali i gorku pouku.

Orehovica

Čakovec

Donji Kraljevec Goričan Prelog

Kotoriba

Vratišinec

S Gornji Mihaljevec

Nedeliš

MindsetSoul Business

Sloboda

koja se osjeća iznutra

Autentičnost. Riječ koja je toliko bitna, ali se mnogi igraju s njom, kao da je na bacanje. Istovremeno ju ne poštuju. Zato ću ju nazvati - sloboda koja se osjeća iznutra. Dugo sam živjela kroz rezultate. Kroz rad, odgovornost, strukturu. I sve sam postizala, ali duboko u sebi znala sam da to nije to. S 26 godina uselila sam u svoju prvu modernu kuću, izgrađenu isključivo na vlastitom trudu mene i mog danas bivšeg supruga. Istovremeno sam i studirala i gradila posao, rodila dvoje djece do 30. godine života. S 31. postala stečajni upravitelj, a u to vrijeme je započela i moja prva kolumna u lokalnom tjedniku „Posao i novac”. No, u sebi sam osjećala da nedostaje priznanje moje dubine i moje duše.

U kasnijim godinama doživjela sam i lomove i druge borbe. Neke svjesno, na putu prema svojoj slobodi, neke nesvjesno ali potrebno - da me slome i ponovno izgrade.

I dok gledam unatrag i čitam neke reklame i objave poznatih lica i influencera, vidim da je današnja top strategija marketinga postala - dokaz uspješnosti kroz prikaz zarade i brojke. I moram reći da, iako bitno, u konačnici je to - prazno.

Sve brojke koje imate mogu se preokrenuti protiv vas u kratkom roku u drugom smjeru - ako vi ne

PRIBISLAVEC

Autor: Vesna Baranašić Horvat, mag. oec. ovlašteni računovođa, stečajna upraviteljica, NLP master i trener u edukaciji, Time Line Therapy Master Practitioner

živite svoju slobodu koja se osjeća iznutra. A ako ju živite, taman da i sve izgubite - znat ćete to isto ponovno stvoriti. Kao feniks iz pepela.

Ja danas gradim posao koji ne traži da se dokazujem. Jer znam svoju vrijednost. Gradim poziv koji dolazi iz onoga tko jesam, a ne iz onoga što moram biti. Ili što moram dokazivati. Sloboda za mene nije destinacija. To je osjećaj da sam usklađena sa sobom. Da radim iz mira, a ne iz pritiska. Da ne gasim svoju unutarnju iskru da bih udovoljila tuđim očekivanjima.

I zato ću uvijek pričati o stvarima koje ostaju i kad sve cifre nestanu. O osjećaju smisla. O osobnoj snazi. O hrabrosti da budem svoja.

Ako si ikada osjetio da moraš biti "više", "brže", "jače" - znaj da nisi sam. Ali znaj i ovo: tvoje pravo mjesto nikad te ne traži da se mijenjaš. Tvoje pravo mjesto čeka da se vratiš sebi.

Liderstvo bez filtera nije samo moj program. To je stav. To je sloboda koja se osjeća iznutra.

Tri ulice idu na lifting

Općina Pribislavec je 6. kolovoza 2025. potpisala ugovor s tvrtkom TEGRA d.o.o. iz Čakovca za rekonstrukciju ulica V. Nazora, J.J. Strossmayera i A. Šenoe. Vrijednost ugovora je 223.712,88 eura, a Ministar-

stvo prostornog uređenja su�inancira projekt s 46.400 eura. Radovi će biti dovršeni u roku od 6 mjeseci, do kraja veljače 2026. godine. Cilj je poboljšati prometnu sigurnost i kvalitetu života mještana. (sh)

Knjigovodstvo Cimerman d.o.o. Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama

DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info

savjeti@savjetovaliste.info

info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)

www.mnovine.hr

LOVRO PERGAR iz Zasadbrega deset godina čuva lončarsku tradiciju kraja

Starinskim štumblekima, bidrama i vrčevima udahnjujem život

Mladi keramičar naslijedio je ljubav prema glini od djeda, a danas ručno izrađuje uporabne i ukrasne predmete te poručuje mladima da se trud i volja u ovom zanatu isplate

Piše: Mateo Rodiger

Foto: Mario Golenko

Lovro Pergar iz Zasadbrega već deset godina bavi se lončarstvom, zanatom koji u njegovoj obitelji ima dugu tradiciju. Prve korake napravio je nadahnut djedom koji je također bio lončar, a odluku o profesionalnom bavljenju ovim poslom donio je još tijekom školovanja.

Sve što rukama

može napraviti

- Djed je nekad bio lončar, pa sam kroz razgovore s njim i način na koji je pričao o tom poslu zavolio keramiku. Upisao sam se u školu za proi-

zvođača keramike i evo, deset godina kasnije, mogu reći da sam zadovoljan, priča Lovro, kojeg smo susreli na ovogodišnjem Porcijunkulovom. Najveći dio njegove proizvodnje čine uporabni predmeti: različite vrste bidri, tradicionalnih posuda za štruce i makovnjače, posude s poklopcem, tepsije, štumbleki, vrčevi i tanjuri. Uz to izrađuje i dekorativne vaze te sve što se, kako kaže, “s rukama može napraviti”.

- Sve radim doma u Zasadbregu, ručno. Povremeno se pojavljujem i na sajmovima, ali teško je istovremeno proizvoditi i prodavati. Trenutno tražim poslovnog partnera

Za

koji bi preuzimao prodaju, jer jednostavno ne stignem sve sam, objašnjava nam u razgovoru.

Lovro Pergar drži okruglu bidru, tradicionalnu posudu za pečenje

Proces izrade svakog predmeta zahtijeva puno pažnje i vremena, od pripreme gline, oblikovanja na lončarskom kolu, sušenja i pečenja, pa do završnog glaziranja. Svaki komad je unikatan, s tragovima ručnog rada koje strojna proizvodnja ne može oponašati.

Ljudi prepoznaju vrijednost ručnog rada

- Ljudi često prepoznaju vrijednost ručno rađenog proizvoda. Neki naruče posude jer im vraćaju uspomene na djetinjstvo, bake i stare kuhinje. To mi je posebno drago, jer vidim da moj rad ima i emocionalnu vrijednost, dodaje Lovro.

Na pitanje što bi poručio mladima koji razmišljaju o sličnom putu, Lovro odgovara iskreno: - Preporučio bih puno volje i upornosti. Keramika je zahtjevna, traži vrijeme, trud i strpljenje.

Nema brzih rezultata, ali ako nekome to leži, neka krene. S vremenom će se pokazati da se isplati.

Trgovine KRK

• Črečan 42

• Domašinec, Glavna 164

• Dunjkovec, Glavna 21

• G. Hrašćan, Čakovečka 52

• G. Mihaljevec 74a

• Lopatinec, I. G. Kovačića 17

• Lopatinec, Zasadbreg 153a

• M. Središće, Frankopanska 1

• Macinec, Glavna 61

• Mačkovec, J. B. Jelačića 114

• N.S. Rok, M. Tita 49

• Palovec, Glavna 43

• Pribislavec, B. Radića 54

• Sv. Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13

• Šenkovec, J. Bedekovića 2

• Štefanec, Zrinskih 26

• Štrigova 25a

• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2

Ostale trgovine

• Galerija Sjever Čakovec (9-13:30 h)

• JUG MALL Čakovec (8-16 h)

• KAUFLAND, Čakovec (7-20 h)

• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)

• KONZUM, Goričan (7-13 h)

lončarskim kolom pokazao nam je kako nastaju bidrice

Muškat je za žene, ali i za one muškarce koji vole žene

Vinogradi vinske kuće Kunčić smješteni su uz samu granicu, u Banfiju i Robadju, a ove godine obogatili su se novim, velikim vinogradom od čak 12.000 trsova pušipela i graševine

Piše: Sanja Heric

Kad čujete za vinsku kuću Kunčić iz Ban�ija, prvo što vam vjerojatno pada na pamet je žuti muškat. Nijedna druga vinska kuća nije toliko izbrendirala jednu sortu vina, niti međimurska vina, kao što je to upravo ova obitelj.

- Dok si žene naprave feštu, onda ga piju. Ja kažem da je muškat za žene, i one muškarce koji vole žene, kaže nam u šali naš domaćin, Dragutin, čija je vinska kuća postala sinonim za muškat u Međimurju, ali i mnogo šire.

Muškat najviše paše uz štrukle, ali i meso s tiblice

Za kupce, to znači vino s karakterom, posebnom aromom i duhom međimurske

zemlje, na koje nitko ne ostaje imun. A jednom kada ga probaš, nepce samo traži još i još. Bilo da ste žena, bilo da ste muškarac, a to je u svijetu vina teško postići vinogradarima i podrumarima.

Upitali smo ih dalje što najviše paše uz ovo, ruku na srce, najpoznatije vino u Međimurju. - Jabučni štrukli, komad torte, ali s tim da desert ne smije biti presladak. Paše i uz neka laganija jela, dodaje Dragutinov sin Denis, koji je glavni enolog u podrumu i obitelji. - Nekima pak

malčira� na livadi, a i njegov brat Filip (5) rado uči o obiteljskom poslu

uz meso s tiblice i kruh sa zobilom, ponovno se uključuje u razgovor Dragutin, koji je poznat i po tome što je nekada bio i svjetski prvak u pikadu, osvojivši na stotine pehara i trofeja, koje imate priliku vidjeti kada posjetite obiteljsku kušaonicu u Ban�iju koja prima 50-tak ljudi. Osim muškata, njihovo najprodavanije vino je sauvignon i pušipel, a jako dobro se prodaje i graševina. Uz njih svojim kupcima nude i butelje rajnskog rizlinga i chardonnayja. Jako popularna među njihovim kupcima je i kupaža pod nazivom Štrigovske noći, kao i mlado

vino cuvee koje čine mješavina chardonnaya, sauvignona i muškata žutog u omjerima 40:40:20.

U posao u vinariji uključeni svi od reda Vinogradarsku priču u obitelji Kunčić započeo je pradjed Stjepan, koji je u Ban�iju zasadio prve redove vinove loze. Prvi vinograd u obitelji Kunčić datira iz 1859. godine. Danas njegovu baštinu održavaju Dragutin i Ana Kunčić, dok sin Denis, četvrta generacija i mladi vinar obitelji, preuzima odgovornost za vođenje vinarije, a u posao unosi moderna znanja

stečena agronomskim obrazovanjem.

- Denis je glavni enolog u podrumu, i na traktoru. Ja pak moram po terenu vino razvažati. Imamo i radnike, Emila i Damira, govori nam Dragutin, čija obitelj trenutno obrađuje 12 hektara vinograda.

Ženska strana obitelji drži sva četiri ugla u kući. Barbara je glavna u pakirnici i peče, kako kaže njezin svekar, najbolje torte. Dragutinova supruga Ana pak je glavna tajnica i kuharica, čisti i prodaje vino. Ukratko, sve što treba.

Ono što smo uočili u ovoj obitelji je da svoje unuke i djecu od malih nogu uče radnim navikama.

- I cure blizanke su ovih dana malčirale, malo su probale kako to ide, no ne u goricama po bregu, nego na jednoj livadi, opisuje nam ponosno njihov otac Denis. Ali ni to nije sve, cure imaju i svoj vlastiti vrt na kojem uzgajaju domaće povrće. Osim toga, pomažu i bake oko brige oko cvijeća, koje im krasi obiteljsku kuću i cijelo dvorište.

Dekanteri

potvrđuju postojanu kvalitetu vina

Vinogradi vinske kuće Kunčić smješteni su uz samu granicu, u Ban�iju i Robadju, a ove godine obogatili su se novim, velikim vinogradom od čak 12.000 trsova pušipela i graševine.

- To nam je najviše nedostajalo u ponudi, priznaju Dragutin i Denis Kunčić.Muškata već imamo sasvim dovoljno, mada potražnja i dalje ne jenjava, kažu dalje. Uz dobro opremljenu mehanizaciju, traktore i okopačice, koje su nabavili kako bi rasteretili ručni rad i uštedjeli vrijeme, svakodnevni rad u vinogradima ide puno lakše, ističe poznati štrigovski vinar i svjetski prvak u pikadu. Kvaliteta Kunčićevih vina potvrđuje se i na međunarodnoj sceni. - Sve što smo poslali na Decanter, za sve smo i dobili medalje, ponosno ističu.

- Već tri godine šaljemo naša vina na ovo prestižno natjecanje. Prve godine osvojili smo srebro i broncu, druge godine sva tri srebra, a ove godine tri bronce: Žuti muškat 2024. s 89 bodova, Pušipel 2024. s 88 i Sauvignon 2024. s 87. Iz devet uzoraka, samo je jedan za bod zaostao do medalje. To nam potvrđuje da čvrsto držimo postojanu kvalitetu, dodaju u nastavku. Svoja vina vinarija Kunčić plasira diljem Međimurja, ali i na područja Podravine, Koprivnice, Bjelovara te Varaždina. Njihova prisutnost u trgovinama poput Vrutka, Magme, Rota i Mive potvrđuje da kvaliteta i ljubav prema vinogradarstvu dolaze do sve većeg broja zadovoljenih ljubitelja njihovih vina.

Sve je super, osim zlatne žutice

Sve je u najboljem redu u vinariji Kunčić, osim jedne prijetnje koju neumorno pokušavaju držati pod kontrolom, a

Enolog Denis Kunčić ponosno pokazuje butelju popularnog muškata žutog

to je zlatna žutica vinove loze. - Osim zlatne žutice, sve je super,kaže nam Denis, dok njegov otac Dragutin naglašava: - Uz 2023. godinu i ova je nikad bolja, grožđe nam je gotovo savršeno zdravo, gotovo 99,9 posto. Ipak, borba s ovom opasnom bolesti traje već godinama i ne pokazuje znakove popuštanja. - Već četiri puta smo morali izrezati sve trseve zaražene zlatnom žuticom. Sve to vozimo van i spaljujemo, kako bolest ne bi dalje napredovala, objašnjava Dragutin svaki ciklus mukotrpnog odstranjivanja zaraženih mladica.

- Ne prođe ni četrnaest dana, a već nalazimo nove zaražene trsove. Vidljivo je da nam trsevi fale, ali ne damo se, kažu.

Najveći problem, kako ističu, jest nedostatak adekvatnih zaštitnih sredstava. - Najviše se mi sami moramo s tim boriti. Samo da nam daju pravo škropivo. To bi bio ključ. Trenutno nemamo prave zaštite ni odgovarajućeg strupa koji bi tu bolest zaustavio, iskreno dodaju. Unatoč tome, vinarija Kunčić nastavlja predano njegovanje svojih vinograda, s jasnim fokusom na kvalitetu i očuvanje autohtonog duha međimurskog vinogradarstva.

- Plan je proširiti proizvodnju. Nastojimo raditi kvalitetno, onako kako najbolje znamo i nema tu neke prevelike �ilozo�ije, zaključuje Denis. Neka im vino i dalje bude put, a mi ćemo pratiti svaki novi korak njihove vinske avanture.

Obitelj Kunčić: Dragu�n i Ana, Barbara i Denis uz djecu, blizanke, Marinu i Melani (10), Patrika (11) i Filipa (5)

VINARIJA KUNČIĆ iz Banfija

Blizanke Marina i Melani (10) već su isprobale kako je to

POTJERAO SUSJEDA iz vlastitog dvorišta

“Marš van, nebuš z nama pil”

Muškarac iz okolice

Čakovca nepravomoćno je osuđen na novčanu kaznu od 300 eura jer je 13. srpnja ove godine na svom dvorištu u alkoholiziranom stanju vrijeđao susjeda pogrdnim riječima koje su se čule na ulici.

Nezaposleni muškarac star 60 godina pojavio se te noći na svom dvorištu pod utjecajem alkohola od 2,15 g/kg. Vikao je i galamio, a posebno se obratio susjedu.

- Marš van iz mojeg dvorišta, nebuš z nama pil, pička ti materina, nečem te u društvu, kazao mu je.

- Predmetne zgode vikao sam i galamio na dvorištu svoje kuće riječi navedene u optužnom prijedlogu, na način da se to moglo čuti na ulici, priznao je muškarac na sudu. Međutim, odbacio je optužbe da je susjeda udarao šakama po glavi i

tijelu. - On je mene napao nožem, pa sam mu rekao da ode kući, a nisam ga dirao, objasnio je u obrani. Sud je povjerovao toj verziji događaja jer u spisu nema dokaza o ozljedama susjeda, a protiv njega je u isto vrijeme podnesena kaznena prijava zbog napada nožem. Zbog toga je sud prekvalificirao prekršaj iz težeg oblika remećenja javnog reda u lakši oblik. Sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir priznanje prekršaja i činjenicu da je muškarac nezaposlen, dok je kao otegotnu okolnost naveo da je ranije kažnjavan. Od ukupne kazne od 300 eura, odračunava se 79,64 eura zbog dva dana zadržavanja u policiji, pa mora platiti 220,36 eura. Presuda još nije pravomoćna jer postoji pravo na žalbu u roku od osam dana. (ik)

OBITELJSKO NASILJE

Otac sinu zabranio

tuširanje, mladić uzvratio razbijanjem

tanjura

Mladić star 19 godina razbio je tanjur i pozivao oca na fizički obračun jer mu zabranio tuširanje u tek renoviranoj kupaoni. Zbog obiteljskog nasilja mladić je nepravomoćno osuđen na 15 dana zatvora.

Sukob je planuo 4. lipnja oko 9 sati ujutro kada se mladić vratio kući i želio se istuširati. Otac mu je to zabranio uz objašnjenje da za renovaciju kupaonice nije dao niti centa.

- Budale, kurve, glupan, j***m vam mater, vikao je mladić na majku i oca. Potom je razbio tanjur i pozivao oca na fizički obračun. Roditelji su se osjetili ugroženo i uznemireno.

Policija ga je uhitila dan nakon incidenta. Proveo je ukupno 15 dana u pritvoru, od 5. do 19. lipnja, što mu je sud priznao kao izdržanu zatvorsku kaznu.

BUKOVEC

Zakonom je za ponovljeno nasilje u obitelji propisana minimalna kazna od 30 dana zatvora, no sud je zbog priznavanja i kajanja izrekao blažu kaznu.

U sudskom procesu mladić je priznao sve što mu se stavljalo na teret te dodao i da ima problema s ovisnošću o drogi Galaxy, koju kupuje novcem koji zarađuje povremenim radovima.

Ovo već treći put da se mladić našao pred sudom zbog nasilja u obitelji. Prethodno je kažnjavan u veljači i ožujku prošle godine za slične incidente u istoj kući.

Završio je osam razreda osnovne škole i trenutno je nezaposlen.

Sud je mladiću zbog slabog imovnog stanja oprostio troškove postupka. (ik)

Previše je pojačao, pa ostao bez zvučnika

Policijski službenici

Policijske postaje Mursko

Središće u subotu, 2. kolovoza, između 18 i 23 sata u Bukovcu oduzeli su zvučnik

29-godišnjaku koji je narušavao javni red i mir glasnom

PROSLAVA vozačke dovela

A onda me počeo naganjati

stric s mačetom...

Stric ga je počeo ganjati s mačetom i porezao po desnom oku i ruci

Proslava položenog vozačkog ispita dovela je do tri uzastopne tučnjave u kojima su sudjelovale članove jedne obitelji, što je u konačnici rezultiralo sudskim presudama Općinskog suda u Čakovcu. Noćna drama započela je oko pola noći u Kuršancu kada je 17-godišnji maloljetnik otišao slaviti položeni vozački ispit kod bratića. Za stolom je pustio glazbu s mobitela kad ga je iznenada udario njegov pijani stric i srušio na pod. Ostali gosti odveli su strica iz kuće, a mladić se uputio kući.

Stric iz kuće izašao s mačetom

- Kad sam se približavao svojoj kući, prolazio

sam pokraj kuće našeg daljnjeg rođaka gdje živi stric. Vidio sam da iz kuće izlazi stric s mačetom, ispričao je mladić na sudu. Stric ga je počeo ganjati s mačetom i porezao po desnom oku i ruci.

- Utrčao sam u neko dvorište gdje sam vidio čizmu i s tom čizmom sam se branio. Ne sjećam se točno kako je ta obrana bila izvedena zbog udaraca koje sam zadobio, dodao je maloljetnik koji je završio na hitnoj pomoći. Kad se napadač srušio od udaraca čizmom, okupilo se mnoštvo mještana. U tome trenutku stigli su mladićev otac i stariji brat, zabrinuti jer im je prijatelj javio što se događa. Vidjeli su da je maloljetnik krvav i htjeli su otići kući.

- Ljudi koji su se skupili držali su našeg susjeda, a vidio sam da se htio sve više približavati nama. Onda je nekako došlo do tučnjave između nas, a ni sam ne znam kako. Bio sam u velikom stresu, objasnio je maloljetnik. Njegov 25-godišnji brat priznao je da je sudjelovao u incidentu.

- Vidio sam da je moj brat dva ili tri puta udario susjeda rukom po glavi od čega je pao na tlo. Obuhvatio sam brata da spriječim da se još nešto ne dogodi, rekao je.

Održali i ciganski sud

Oštećeni susjed tvrdio je da su ga udarali sva trojica muškaraca, no tijekom postupka promijenio je iskaz u dijelu koji se odnosi na 42-go-

dišnjeg oca obitelji. - Bio je ciganski sud na kojem su svjedoci naveli da otac nije sudjelovao u sukobu, objasnio je svjedok. Sud je utvrdio da je došlo do naročito drskog narušavanja javnog reda i mira primjenom tjelesne sile na javnom mjestu. Maloljetniku je izrečen sudski ukor jer treba utjecati na njegovo ponašanje, dok je 25-godišnjak koji je u zatvoru zbog prethodnog incidenta dobio uvjetnu kaznu s rokom kušnje od šest mjeseci.

Otac obitelji oslobođen je optužbe jer svjedoci nisu potvrdili da je sudjelovao u tučnjavi, već je došao na kraj događaja kako bi zaštitio sina. (ik)

glazbom putem prijenosnog zvučnika.

Protiv muškarca će biti podnesen optužni prijedlog Prekršajnom odjelu Općinskog suda u Čakovcu. (is)

RAZBIJAO ČAŠE pred nepokretnim ocem

“Ne

brinu dovoljno o tebi!!”

Muškarac star 55 godina porazbijao je čaše pred svojim 89-godišnjim nepokretnim ocem jer je bio frustriran što se brat i šogorica ne brinu dovoljno o starcu. Općinski sud u Čakovcu ga je 17. srpnja nepravomoćno osudio na 400 eura kazne za nasilje u obitelji. Drama se odigrala 23. lipnja oko 20:40 sati u obiteljskoj kući u Pribislavcu. Osuđeni strojobravar ušao je u očevu kuću s 1,92 promila alkohola u krvi i počeo razbijati posuđe pred nepokretnim starcem.

GORIČAN

- Došao sam u tatinu kuću, uzeo staklene čaše sa stola i bacio ih na pod da se razbiju. Tome je bio prisutan otac, priznao je tijekom suđenja. Potom je rukama udario o zid i otišao do stražnjeg dijela kuće gdje živi njegov brat s ženom.

Tamo je rukom razbio staklo na vratima i počeo vikati na šogoricu.

- Ovo je moja hiža, nete me stirali vun, nikam nejdem, ovo je moja hiža, ti nisi nikaj privredila to, pušiš k***e svi-

ma, p***a ti materina, marš van, vikao je i vrijeđao ženu pogrdnim riječima, što je kod svih prisutnih izazvalo strah i uznemirenost.

- Bio sam uzrujan jer brat i šogorica ne brinu o ocu, objasnio je na sudu dodajući da pati od posljedica moždanog udara, pije sedam tableta dnevno i već dvije godine je na bolovanju.

- Svjestan sam da sam popio previše alkohola. Ovo je izolirani slučaj, ja nisam nasilnik, inače ne pijem alkohol,

branio se muškarac koji je oženjen i otac troje djece.- Žao mi je zbog počinjenog i iskreno se kajem, to se sigurno neće ponoviti.

Sud je uzeo u obzir da muškarac nikad prije nije prekršajno kažnjavan, njegovo priznanje krivnje i iskazano žaljenje. Umjesto propisanih najmanje 1.100 eura, izrekao mu je kaznu od 400 eura koju mora platiti u roku od 60 dana nakon što presuda postane pravomoćna. (ik)

Pijani mladić galamio po benzinskoj

crpki i vrijeđao policajce

Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 26-godišnjeg muškarca na novčanu kaznu od 1.000 eura zbog narušavanja javnog reda i mira i vrijeđanja policajaca na benzinskoj postaji u Goričanu krajem svibnja.

Mladić je 31. svibnja oko pola sata poslije ponoći došao na INA benzinsku postaju u Goričanu u Komparijama gdje je u više navrata ulazio u prostor pumpe te glasno vi-

kao i galamio na 20-godišnju djelatnicu i kupce koji su se tamo nalazili. Goste i osoblje uznemiravao je oko pola sata, a onda je došla policija, no i njih je „počastio” vulgarnim riječima.

- Koji ste vi tu k***c, ve ste se našli tu mene j***ti, morete mi pušiti k***c, ja sam tu bog, govorio je službenicima koji su pokušavali smiriti situaciju. Policajci su mladića uhitili u 00:50 i odveli u postaju.

Sljedećeg jutra na sudu je u potpunosti priznao krivnju. -Točno je da sam narušavao javni red i mir na način da sam u više navrata ulazio u prostor benzinske postaje te tamo glasno vikao i galamio na djelatnicu kao i na kupce, izjavio je okrivljenik. Objasnio je da je bio pod utjecajem alkohola, ali da ga policija nije alkotestirala po dolasku.

Sud je mladiću izrekao minimalnu kaznu uzevši u

obzir njegovo priznanje krivnje, loše imovinske prilike i činjenicu da do sada nije kažnjavan za slične prekršaje. Od ukupne kazne trebat će platiti 960 eura jer mu je uračunato vrijeme provedeno u uhićenju. Za narušavanje javnog reda i mira kažnjen je s 300 eura, a za vrijeđanje policajaca sa 700 eura. Kaznu mora platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude. (ik)

BESRAMNO pokrali 67-godišnjaka u Vratišincu

Izmamili ga nek dođe po tablicu, pa mu opelješili

kuću

- Preko telefona su mi rekli da me tablica čeka na Formuli u Nedelišću. No nakon pljačke na tom sam broju čuo samo “Korisnik trenutno nije dostupan”

Piše: Ivana Sklepić

Neobičnu i vrlo pokvarenu prevaru doživio je 67-godišnji umirovljenik Z.Z. iz Vratišinca.

Taj dan mu je počeo sasvim normalno. Te je srijede ujutro otišao na čakovečki sajam po luk. Ubrzo se zaputio doma i nastavio dan. Otišao je gledati seriju i proveo svoje mirno poslijepodne.

Međutim, navečer je zaprimio neuobičajeni poziv s nepoznatog broja. Nepoznata osoba predstavila se kao netko tko je pronašao njegovu registarsku tablicu u Čakovcu. Pomislio je da ga valjda zove policija.

- Zvali su me oko 15 prije 10 sati navečer i rekli mi da je tablica ostavljena kod benzinske Formula u Nedelišću, a da je otprilike još jedan sat do kraja radnog vremena pa nek si dođem po to, govori nam Z.Z.

- Nesam nit zel v pamet da nemam tablicu, onda kad su me zvali da tablice nema, sam razmišljao… Pa nisam ni nikoga tresnuo, onda su me pitali pri pozivu “Vaša tablica je ta i ta?”. Odmah sam otišao pogledati i bome nije je bilo. Rekli su mi da ju je neka ženska našla.

Došao sam na Formulu i pitao radnika koji toči gorivo ako je došla policija. Rekao mi je da misli da je vidio maricu, ali da nije siguran. No o tablici nisu imali pojma, kaže Z.Z.

Vratio se kući neobavljena posla, a tamo ga je dočekala opelješena kuća. Vrata su bila otvorena i ključ uredno vraćen na mjesto gdje je i uzet. Po kući je, navodi Z.Z., sve bilo ispremetano.

DVOJAC krao u Plodinama u Čakovcu

- Sve je bilo otprto, ladice izvučene, raskopane. Čak se i pas uplašio i pobjegao, ali se vratio. Ali pare su nestale. Prvo sam išao vidjeti gdje je “kubilor” i tu je nastupio najveći šok, naglašava Z.Z. Naime cijela slovenska mirovina koju je držao u novčaniku nestala je. Kako smo shvatili, to je bio novčanik kojem je pohranjivao novac, pa mu je ostao samo 60-ak eura koje je uzeo sa sobom na Formulu.

- Pitao sam sestru koja živi pored mene ako je nešto čula, ali bila je umorna i rekla je da je spavala. Meni se čini da me netko pratio, možda čak još od sajma, kaže Z.Z.

Dodaje da je ljut na sebe, da je nekad sa sobom znao uzeti ključ, a nekad ga je osta-

vio skrivenog kraj kuće, kao ovaj put, i provalnici su ga našli.

- Bezobraznici su mi uzeli takoreći cijelu penziju, a još mi je preko telefona rekao, sad imate moj broj, nazovite me, i kad sam zvao čuo sam samo “Korisnik trenutno nije dostupan”. Osim toga za koji tjedan auto bih odvezao na “šrot”, jer mu registracija ubrzo istječe, a nisam ga namjeravao više voziti na tehnički jer je već u jako lošem stanju, završio je svoju priču nesretni Z.Z. Policija provodi daljnje istraživanje, a protiv počinitelja će biti podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu zbog sumnje u kazneno djelo teške krađe. (is)

Dok su bježali, ispadali im šamponi i dezodoransi

Dvojac koji je početkom prosinca prošle godine krao kozmetičke proizvode iz trgovine Plodine u Zagrebačkoj ulici u Čakovcu nepravomoćno je osuđen na zatvorske kazne.

Dvojica mladića starih 20 i 19 godina ušla su u trgovinu oko 9:20 u zimskim jaknama, jedan u krem, drugi u crnoj boji. Voditeljica trgovine primijetila je da im jakne izgledaju napuhnuto te da se radi o osobama romske nacionalnosti koje učestalo vrše krađe u trgovini.

Jedan je pomaknuo cijelu blagajnu

- Krenuli su prema blagajni broj 5 i pokušali zaobići ostale kupce koji su čekali red, svjedočila je voditeljica.

Glasno im je rekla da stanu, ali su se oglušili i nastavili prolaziti kroz blagajnu. Pokušala im je tijelom prepriječiti put, ali ju je mladić u krem jakni odgurivao. Voditeljica je uhvatila mladića u krem jakni za odjeću, a u tom trenutku su mu iz jakne počeli ispadati šamponi i dezodoransi. Mladić se počeo otimati i mahati rukama nastojeći se osloboditi. Jedan kupac mu je kolicima za kupovinu pokušao prepriječiti put, ali je mladić odgurnuo kolica i kupca te pomaknuo cijelu blagajnu broj 4. - Ta osoba se i dalje otimala i svojom rukom pokušala maknuti moju ruku kojom sam je držala za jaknu, opisala je voditeljica. Mladić u crnoj jakni iskoristio je nastalu gužvu te se progurao pored prodavačice.

Obojica su uspjeli istrčati iz trgovine prema parkiralištu i nadvožnjaku.

Prilikom bijega mladićima je dio ukradenih proizvoda poispadao na pod. Voditeljica je pokupila 9 dezodoransa Old spice, 5 šampona Elseve, 3 šampona Pantene i 8 šampona H&S vrijednosti 152,79 eura. Inventurom je kasnije utvrdila da nedostaju dodatni proizvodi vrijednosti 210,56 eura. Incident se odigrao u dvije minute

Video-nadzorne kamere snimile su cijeli incident koji se odigrao u samo dvije minute. Na snimci se vidi kako mladić u krem jakni odguruje kolica, nagurava prodavačicu

ČAKOVČANIN osuđen zbog nasilja nad suprugom pred djecom

Za sve je kriva punica

Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 24-godišnjaka na 30 dana zatvora uvjetno zbog psihičkog i fizičkog nasilja nad izvanbračnom suprugom pred maloljetnom djecom 10. srpnja ove godine. Muškarac je oko 20:30 u obiteljskoj kući u Čakovcu vikao na suprugu i nazivao ju pogrdnim imenima, a zatim ju je jednom udario otvorenim dlanom po licu i to pred zajedničkom djecom starom tri i četiri godine. Prvo poricao optužbe, onda sve priznao

- Mislio sam da je bila pod utjecajem svoje mame, koja joj je davala savjete da me otjera iz kuće, zašto mi dopušta da odlazim s prijateljima na pivo dok je ona sama doma s djecom, naveo je okrivljenik pred sudom. Tijekom svađe, četverogodišnje dijete dotrčalo je baki reći da se mama i tata svađaju. Majka žrtve potom je došla po djecu i pozvala policiju.

- Svađali smo se jer me je udario po licu i to jednom i zato što mi je rekao da sam kurva pa sam bila jako uznemirena, ispričala je žrtva sudu.

Okrivljenik je u prvom iskazu poricao optužbe, tvrdeći da se samo posvađali i to je sve. - Nisam takav da bi udario suprugu, molim sud da mi vjeruje. Ona je to 100% izmislila. Nisam ju udario, ja nju volim, volim nju i svoju djecu, branio se pred sudom.

Međutim, nakon iskaza supruge, potpuno je promijenio obranu. - Slaže se sa iskazom supruge, da je točno da joj je vikao “kurvo” i da ju je jedanput udario po licu i tome su bili nazočna djeca, konstatirao je sud u presudi.

Dobio 30 dana zatvora uvjetno - Žao mi je zbog toga i obećavam da se to više neće ponoviti, dodao je okrivljenik na kraju ispitivanja. Sutkinja je ocijenila da je kazna zatvora od 30 dana uvjetno primjerena zbog psihičkog i fizičkog nasilja pred maloljetnom djecom, ali je odlučila kaznu izreći uvjetno zbog okrivljenikova priznavanja krivnje i činjenice da ranije nije bio kažnjavan za nasilničko ponašanje. Osuđenik je bio uhićen dan nakon napada te proveo noć u pritvoru prije ispitivanja pred sudom. Presuda još nije pravomoćna. (ik)

DOBIO uvjetnih 15 dana zatvora Umirovljenik (78) vikao na snahu i tjerao je iz kuće

Muškarac iz Čakovca osuđen je na 15 dana uvjetnog zatvora jer je pijan vrijeđao snahu, iako mu je već bila izrečena zabrana takvog ponašanja.

i pomiče blagajnu dok nastoji pobjeći.

Oba mladića na sudu su priznala krađu i izrazila kajanje.

Dvadesetogodišnjak je nepravomoćno osuđen na godinu i osam mjeseci zatvora, od čega mora izdržati deset mjeseci, dok se preostala kazna uvjetuje na tri godine. Devetnaestogodišnjak je dobio godinu i jedan mjesec zatvora s uvjetom da izdrži šest mjeseci, a ostatak od sedam mjeseci uvjetovan je na dvije godine.

Sud je primijenio opće odredbe kaznenog prava umjesto maloljetničkog jer su im ranije izricane odgojne mjere koje nisu postigle pozitivne promjene u ponašanju. (ik)

Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 78-godišnjeg umirovljenika zbog obiteljskog nasilja nad 42-godišnjom snahom s kojom dijeli kućanstvo. Iako mu je godinu ranije izrečena pravomoćna presuda zbog sličnog prekršaja, ponovno je pod utjecajem alkohola vrijeđao ženu i tjerao je iz kuće. Incident se dogodio 4. svibnja u njihovoj obiteljskoj kući. Okrivljeni muškarac je u blagovaonici, s 0,74 promila alkohola u krvi, snahu nazivao pogrdnim imenima i govorio joj da je “kurva”. Ona je u to vrijeme imala 0,88 promila. Pozvala je policiju, a liječničku pomoć odbila je uz obrazloženje da nema ozljeda. Sud je u presudi naveo kako je ovakvim ponašanjem okrivljenik narušio dostojanstvo i uzrokovao uznemirenost žrtvi. Optuže-

ni je poricao krivnju, ali sud je povjerovao svjedočenju žene, koju je pratio i djelatnik socijalne skrbi. Iskaz joj je ocijenjen uvjerljivim, životno logičnim i nepristranim, dok je obranu starijeg muškarca ocijenio nevjerodostojnom i usmjerenom na izbjegavanje odgovornosti. U obrani je pokušao prikazati snahu kao psihički nestabilnu osobu, naveo je da spava u podrumu, da je ona liječena na psihijatriji i da joj je socijalna služba oduzela dijete. Ipak, sud je procijenio da njegovo ponašanje ima obilježja nasilja u obitelji, osobito jer je već ranije bio osuđen. Zbog težine prekršaja izrečena mu je kazna od 15 dana zatvora, ali s obzirom na starost, slabije imovno stanje i ranije priznanje, kazna je uvjetna. Ako u idućih šest mjeseci ne ponovi sličan prekršaj, zatvor neće odslužiti. Sud ga je oslobodio plaćanja sudskih troškova zbog niske mirovine i slabog imovinskog stanja. Presuda je nepravomoćna i na nju se može uložiti žalba. (ik)

Auto s kojeg su mu ukrali tablice parkiran ispred opljačkane kuće u Vratišincu

S auta mu ukrali tablicu pa ga pozvali na Formulu u Nedelišće da mu je predaju, no tamo se nitko nije pojavio

prijateljice Nere

GLOBALNO I LOKALNO

povezusu više

nisam ni Ove godine želim ići na sam u tome, razgovoru

vrijeme voli žanrova, klasike na navečer, oko nje je

ilustracije svoj fokus ilustracije za sumještakoja bi ukoričena dana

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

SVEČANA AKADEMIJA u čast Dana pobjede u Maloj Subotici

Tihi rekvijem za kunu

Kava kao političko oružje

OU utorak je dovršen postupak primanja Hrvatske u eurozonu, od 1. siječnja iduće godine euro će biti službena valuta. Najzadovoljniji su izvoznici jer će prestati muke konverzije, dok političari tvrde da je to još jedan povijesni dan za Hrvatsku. Kako god bilo, to je za Hrvatsku uspjeh s obzirom na sve nedaće posljednjih godina.

Kuna će se ipak naći i na kovanicama eura, više kao spomen, tako da neće biti posve zaboravljena. Od početka demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas, kuna je od gotovo neželjene valute kojoj su suprostavljali i političke primisli postala cijenjeni novac.

Sad kad odlazi u zasluženu mirovinu, mnogi će s emocijama pomalo žaliti za njom, s odlaskom kune gubi se i jedan dio državnog suvereniteta.

d 30. srpnja ove godine čak 183 brazilske tvrtke koji je najveći proizvođač kave Arabica u svijetu, dobile su registraciju za uvoz kave u Kinu na pet godina. Jasno je da je Kina među najvećim svjetskim tržištima. Američki predsjednik Trump je najavio carine do 50 posto Brazilu, pa su se brazilski proizvođači kave našli u problemima i neizvjesnosti, što potiče rast cijena. Radi pojašnjenja i Kina i Brazil su članice BRICS-a, ekonomskog bloka koji je suprotan zapadnim i američkom ekonomskom bloku. Izvoz kave iz Brazila u SAD vrijedio je preko 4 milijarde dolara, no Brazil je pronašao novo tržište u Kini. Važno je znati da je uvoz proizvoda i roba iz Kine u Brazil izuzetno velik i mjeri se milijardama, dok Brazil Kini malo toga može ponuditi, pa je odluka o uvozu kave koja je poljoprivredni proizvod u Kinu dobrodošla.

Hrvatska i kuna povezani su stoljećima. Ta dugotrajna veza zapravo mnogo govori o nama samima. U srednjem vijeku ubirao se porez kunovina, a mnogo prije, davanja gospodarima i kraljevstvima mogla su se platiti i kuninim krznom.

Međimurje je dalo izniman doprinos u Domovinskom ratu

U Domu kulture u Maloj

pradavna vremena svaki je mladić hrvatskih plemena morao uhvatiti kunu, time je dokazivao da je sposoban za ženidbu, točnije da je sposoban donijeti sreću svojoj izabranici. Stari su nekad, pa čak i u novije doba, uzgajali kune za lov na kuniće i zečeve.

Subotici održana je u ponedjeljak 4. kolovoza na večer svečana akademija u čast Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 30. obljetnicu vojno redarstvene akcije Oluja. Skup je pozdravio načelnik Valentino Škvorc, naglasivši kako je Općina Mala Subotica dala veliki doprinos u Domovinskom ratu. Župan Matija Posavec osvrnuo se na VRO Oluja, koja je bila više od vojne pobjede, simbol zajedništva hrvatskog naroda ali i akcija koja je donijela slobodu okupiranim krajevima Hrvatske. Međimurje je dalo izniman

Ta će odluka itekako utjecati na cijeli svijet jer je Kina ogromno tržište, pa i na naše domaće ka�iće, što zapravo znači veće cijene. Zapravo je kava već prošle godine poskupila zbog suše, no sad su u pitanju ekonomske politike i prijetnje carinama. Brazil inače proizvodi oko 40 posto kave u svijetu, posebno Arabicu.

No zašto je kuna uopće postala novac ili sinonim za novac kao platežno sredstvo i to baš u Hrvatskoj? Pravi razlog se ne krije samo u ljepoti i kvaliteti krzna, već u nečem drugom. Za stare Hrvate je kuna bila – srećonoša.

Europljani godišnje popiju oko tri milijuna tona kave, a već prošle godine cijiena kavi je u ka�ićima bila veća za deset do petnaest posto. Kako se i dalje očekuju

Kuna zapravo i nije bila obični srećonoša, već magijski, bila je drevna magijska tehnološka tajna. U

ekonomska i politička kolebanja vezana uz odnose SAD, Brazila i Kine, mi u Europi vjerojatno ćemo uskoro piti još skuplju kavu. Skuplju kavu piti će i ljudi u Brazilu, jer su cijene i tamo povećane jer je potražnja veća od proizvodnje i mogućnosti izvoza ne samo zbog nedostatka kave već i zbog nemogućnosti brazilskih luka da prime tako velike količine kave za izvoz. Nekad je Brazil bio proizvođač čak oko 80 posto kave u svijetu, no danas kavu proizvode i druge zemlje s tropskom klimom, što je dakako prirodni monopol.

doprinos u Domovinskom ratu, od samih početaka pa sve do Oluje, što se nikad ne smije zaboraviti. - Danas gradimo

Hrvatsku kakvu su naši branitelji u Domovinskom ratu sanjali i vjerujemo da smo na pravom putu, rekao je uz

ostalo župan Matija Posavec. Svečana akademija završena je recitalom domoljubnih pjesama hrvatskih pjesnika kroz povijest, recitatorice su bile Milka Tomašić, supruga pukovnika u miru Željka Tomašića i sudionika Oluje, Jasminka Novak iz Gornjeg Mihaljevca i Marijana Kolarić iz Belice, te nastupom sopranistice Evelin Novak, prvakinje Berlinske državne opere koja je uz pratnju Nadie Varga Modrić na klaviru izvela desetak domoljubnih arija vrativši nas u povijest i vrijeme kad se sloboda hrvatskog naroda koja je danas ostvarena tek spominjala. (jš)

Simbolična tajna kune je staro vjerovanje alkemičara da ona može uhvatiti zeca, odnosno kunića. Kuna i kunić nisu slučajno u jezičnoj vezi. Latinski naziv za zeca je lapis, u davno vrijeme to se nekako povezivalo s kamenom mudrosti i alkemijom pretvorbe u srednjem vijeku.

Do danas je ostao poznat lapis lazuli, cijenjeni dragi kamen iz kojeg se dobivala azurna plava boja u srednjem vijeku.

Zbog toga je naša kuna sve samo ne obična novčanica. U njoj je skupljeno dvije tisuće godina povijesti. Ipak, za svaki slučaj, našla se kao pradavni srećonoša i na kovanicama eura. Tko kaže da Hrvati ne vole povijest i magiju?

VARAŽDINU,

Ako cijene kave odu na još veću razinu, kavopije bi umjesto srca i cvjetića u šalicama kave mogli ispijati crteže političkih čelnika s nacrtanim rogovima, odnosno krivce za igre s kavom i poskupljenja kao tihi otpor svjetskoj politici. Ukratko, kako bi se suprotstavila Americi, Kina je uvozom velikih količina kave iz Brazila zapravo stavila sol na ranu svim ljubiteljima kave, pa MEĐUNARODNI oldtimer susret Međimurje 2025.

Ljubitelji automobila iz starijih vremena opet su dočekali već tradicionalni 25. Međunarodni oldtimer susret. Nedjeljno jutro bilo je rezervirano za starinske limene ljubimce, koji su pristizali iz svih krajeva Hrvatske, ali i šire. Od zagrebačkih pa sve do slovenskih registracija, čak dvjestotinjak vozila okupilo se na ovom događaju u sklopu Porcijunkulova, najveće manifestacije u Međimurju.

Gosti dolaze i zbog prijateljstva Dragutin Barlek iz Brezja, dobro poznat na oldtimer sceni, na susret je stigao svojim najvrjednijim automobilom – Mercedesom SL 350 iz 1971.

- To je prvi V8 model koji je Mercedes predstavio, s motorom od 3.500 kubika. Naslijedio je Pagodu koja je išla do “samo” 2.800 kubika. Ovaj je model bio tehnološki vrhunac tog doba i prava rijetkost, najčešće viđen kod auslandera. Iako je star 54 godine, auto je zadržao eleganciju, ispričao je Barlek. U svojoj kolekciji ima 10 automobila i 10 motora, od kojih je šest registrirano kao oldtimeri, i putuje po cijeloj Europi.

- Puno ljudi dolazi u Međimurje baš zbog prijateljstva sa mnom, dodao je uz osmijeh.

Zanimljiv je bio i Mercedes 220 SE iz šezdesetih u vlasništvu Zlatka Beštaka, kultni model iz više klase. - Inače sam iz okolice Zagreba, ali sam radio na potezu Čakovec–Varaždin. Cijela mi

se obitelj bavi restauracijom vozila, pa imamo podosta bogatu kolekciju, rekao je Beštak.

Sierra je još na prvom laku

Zlatko Korunić iz Zasadbrega na susretu je prezentirao Ford Sierru iz 1990.

- Auto sam naslijedio od pokojnog tasta, koji ga gotovo nije ni vozio. Još uvijek je na prvoj boji i ima samo 90.000 kilometara. Jedina je Sierra u oldtimerima u Međimurju, ispričao je Korunić, koji na susrete dolazi koliko mu obaveze dopuštaju. - Sljedeće godine idem u mirovinu, pa ću se više posvetiti autu, dodaje.

Osim automobila, ljubitelji su mogli uživati i u

savršeno očuvanim motociklima. Mihael Krišto�ić iz Jurovčaka ponosno je predstavljao svoj AJS 350, iz 1953. godine, motocikl engleske proizvodnje. - U svijet oldtimera uveo me moj prijatelj Nikola Škrobar, koji je već 13 godina član udruge. Zajedno putujemo po susretima, najčešće motorima, po cijeloj Hrvatskoj, a nekad i dalje, rekao je Mihael. Nakon jutarnjeg okupljanja i “glancanja” u središtu Čakovca, karavana oldtimera, čiji je start svečano proglasila gradonačelnica Ljerka Cividini, nastavila je svoj put prema Goričanu, Donjoj Dubravi i Otoku, onako kako to već godinama nalaže tradicija. (is)

Dragutin Barlek jedan je od najpoznatijih Međimuraca na oldtimer sceni

Skupu su nazočili brojni branitelji i članovi UDVDR Općine Mala Subotica i braniteljskih udruga iz Međimurja

MIMOHOD povodom 30. obljetnice VRO Oluja u Zagrebu pokazao je svu snagu hrvatske vojske i oduševio građane

Dobro je da nije sve pokazano što Hrvatska ima

Usprkos visokim ulaganjima, to je još uvijek nedovoljno zbog toga što je Hrvatska vojska u tranziciji s istočnih na zapadne modele oružja. Kao jedan od gorućih prioriteta opremanja nameće se pitanje protuzračne obrane srednjeg dometa radi zaštite gradova i većih površina

Piše: Josip Šimunko

Veličanstvenim mimohodom uoči Dana pobjede u Zagrebu i 30. obljetnice VRO Oluja pokazano je čime sve danas Hrvatska vojska raspolaže kao i spremnost obrambenih strukura zemlje na obranu. Podsjetimo, ovo je bio najveći vojni mimohod u povijesti Hrvatske, s ukupno 3400 pripadnika Hrvatske vojske i policije iz čak 500 borbenih i neborbenih vozila, ali i sustava domovinske sigurnosti, HGSS-a, vatrogasaca i drugih snaga uključenih u obranu zemlje. Najvažniji trenutak mimohoda bio je predaja hrvatske zastave duge 25 metara koju su veterani i branitelji iz Domovinskog rata predali mladim kadetima Hrvatske vojske, simbolizirajući tako smjenu generacija.

Građani Hrvatske, ali i svi koji su to željeli, mogli su vidjeti čime danas Hrvatska vojska raspolaže. Najviše pažnje građana i javnosti izazvala su najnovija oprema i oružja, tako tenk Leopard 2A6, kažu najbolji tenk na svijetu, koji tek stiže u Hrvatsku, ali i oklopna vozila Bradley i dron Baryaktar TB2, turske proizvodnje, koji se dokazao u ratu u Ukrajini, ali i dronovi koje proizvode u Hrvatskoj.

Zrakoplovi Rafale izazvali najveću pažnju

Dakako najveću pažnju izazvalo je čak devet zrakoplova Rafale, te brojni helikopteri zapadne proizvodnje, ali i mimolov Hrvatske ratne mornarice preko video zida. Treba ipak naglasiti da nije sve pokazano što danas ima Hrvatska vojska. Brigadni general Zdravko Jakob to je komentirao riječima: - Dobro je da nije sve pokazano, nešto mora ostati tajnom i iznenađenjem.

Najvažniji noviteti kojima danas raspolaže Hrvatska vojska koja polako postaje regionalna sila svakako su zrakoplovi Rafale. Rafale je dvomotorni višenamjenski borbeni avion 4,5+ generacije, proizvod francuske tvrtke Dassault Aviation. Opremljen je naprednim napadno-navigacijskim sustavima, elek-

na

tronskim radarom novije generacije RBE2 te visokom integracijom senzora i sustava samozaštite. Može koristiti širok spektar naoružanja zrak-zrak i zrak-površina, što ga svrstava među najbolje borbene avione današnjice. Tu su i vrhunski helikopteri zapadne proizvodnje 41 zrakoplov HRZ-a i šest helikoptera MUP-a. U formacijama su letjeli Black Hawk, Kiowa, Mi-171Sh, Canadair, Air Tractor, Pilatus i drugi, a pažnju gledatelja izazvala je i akrobatska skupina Krila Oluje.

Zbog nedostatka sredstava za sada nedostaje transportnih zrakoplova za brzu tranziciju, što će se jednog dana morati riješiti.

Oklopne snage moraju ostati raznovrsne zbog geografije Hrvatske U ešalonu mehaniziranog postroja gardijske oklopno mehanizirane brigade, vidjela se snaga oklopa, ponajprije tenkovi M84 te vozila Bradley kao i vozila M-80A, za uništavanje neprijatelja na zemlji i vodi kao i ciljeva u zraku, ali i vozila Patria, koja omogućavaju brzu mobilnost pješaštva, a opremljena su

protuoklopnim sustavom Spike. Tenkovi „Leopard“ pak su budućnost oklopa Hrvatske vojske. Ovdje treba naglasiti da ne pobjeđuje u ratu ono oružje koje je tog trenutka najbolje. Iskustva iz Domovinskog rata pokazala su da su najbolji tenkovi za brdovitu Hrvatsku bili lakši tenkovi koji su se mogli probijati kroz vrletne staze na planinama. To znači da Hrvatska vojska i u budućnosti računa i na lakše tenkove, a ne samo na Leoparde.

Topništvo i rakete udarna su snaga obrane i napada Sve do danas, a kako se pokazuje i u modernom ratovima, glavnu snagu i dalje čini topništvo, iako dronovi polako preuzimaju primat. Topničko raketna pukovnija i topničke bojne gardijskih brigada danas raspolažu najmodernijim topničkim sredstvima na svjetskoj razini. Pokazano je deset samohodnih haubica PzH 2000 155 mm, koje omogućuju preciznu dalekometnu paljbenu potporu do velikih daljina do 70 kilometara s posebnim granatama, što smo mogli samo sanjati u Domovinskom ratu.

Od poznatih oruđa, pokazane su haubice Gvozdika kalibra 122 mm, šest lansera M92 Vulkan i osam lansera BM-21 Grad za masovno raketno djelovanje, kao i klasična topnička oružja: haubice D-30 (122 mm), topovi 130 mm i haubice 155 mm na vozilima MAN i FAP.

Ešalon topništva ukazuje na jedan problem koji je ostao po strani. Za topnička oružja važna je brojnost, kako se pokazuje u današnjim ratovima, zbog toga jer su granate relativno jeftine u odnosu na dronove. No i to se već danas polako mijenja, no proći će još godine, određena dominacija topova i dalje traje. Problem s nabavkom topničkih oružja je njihova potrebna masovnost.

Ovdje treba naglasiti da Hrvatska nema niti jednu tvornicu za proizvodnju streljiva, o tome se tek raspravlja. Navodimo samo kao primjer, da Srbija ima više tvornica streljiva, te je jedna od vodećih europskih izvoznika. Razlog je taj što je Hrvatska vojska zapravo u tranziciji s istočnog na zapadno oružje, za što su pak potrebna znatna ulaganja i godine. Možda se tu kriju noviteti koji nisu pokazani, tako na primjer rakete srednjeg dometa, u javnosti

se već duže vrijeme spekulira o američkim HIMARS-ima.

Usput, starim protubrodskim raketama RBS 15 je istekao rok trajanja, pa će se prije ili kasnije morati zamijeniti, no imamo zrakoplove Rafale, samo ih treba naoružati potrebnom raketama do nekog drugog rješenja, što opet znači ulaganja.

Nedostaju sustavi protuzračne obrane srednjeg dometa

Moderni ratovi pokazuju da sve važniji segment zaštite stanovništva i oružanih snaga postaju višestruki sustavi protuzračne obrane. Problem je u tome što su takvi sustavi izuzetno so�isticirani, složeni i skupi.

Drugi problem je sama nabavka, države čekaju u redu za najmodernije sustave protuzračne obrane, što dakako uz izuzetno visoke cijene uvelike utječe na opremljenost. Drugim riječima, svaka država imati će onoliko razvijeno protuzračnu obranu koliko si može priuštiti, pa tako i Hrvatska. Još se sve sjećamo psihološkog učinka izloženog istočnog sustava S300 na prvom mimohodu, srpski zrakoplovi nisu baš previše letjeli.

Na mimohodu su prikazana samohodni topovi 20/3 mm M55 A4 BOV-3, šest samohodnih raketnih sustava S-10 (među njima i četiri sustava S-10 CRO), te vozila Torpedo 130 s prijenosnim raketnim sustavom Mistral 3. Sustav Mistral može uništavati niskoleteće ciljeve, uključujući dronove i zrakoplove, u svim vremenskim uvjetima, danju i noću.

Prevedeno, samo francuski sustav Mistral je nedovoljan za zaštitu hrvatskog neba, može zaštititi oružane snage ili najvažnija oružja, no ne i gradove i šire površine, za to trebaju protuzrakoplovni sustavi srednjeg dometa, koje još nemamo i tek će se nabaviti. Dakako važno je da se nabavka takvih sustava planira, no zbog skupoće i čekanja u redu kod najboljih proizvođača to neće biti jednostavno nabaviti, a da bude i pristupačno cijenom i dovoljno e�ikasno. To je danas jedno od gorućih pitanja sigurnosti i zaštite, vidjelo se i to nedavno u ratu između Izraela i Irana, a u Ukrajini svaki dan. Isto vrijedi i za Hrvatsku mornaricu, trema je modernizirati, no brodovi su skupi, ne grade se preko noći, što je također pitanje za budućnost.

Tenkovi

vojnom mimohodu u Zagrebu povodom 30. obljetnice VRO Oluja, Željko Lukunić PIXSELL

Četvrta smjena Međimurski vatrogasaca s�gla na Brač

NOVA SMJENA

međimurskih vatrogasaca na Bolu Matoša, Horvat, Hadžić i Kostel na Bolu

Započela je četvrta smjena vatrogasaca na redovnoj dislokaciji u mjestu Bol na otoku Braču. Dislokacija će trajati od 07.08. do 21.08.2025. godine. Četvrtu smjenu vatrogasaca čine: Renato Matoša iz JVP Čakovec, Neven Horvat iz DVD-a Mi-

ČAKOVEC

MATICA umirovljenika Međimurske županije

hovljan, Filip Hadžić iz DVD-a Strahoninec, Saša Kostel, zapovjednik DVD-a Šenkovec. Vatrogasce je na spomenutu dislokaciju ispratio Robert Meglić, županijski vatrogasni zapovjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije. (mj)

Nova signalizacija u ZAVNOH-u i Svetojelenskoj cesti

Grad Čakovec je dobio 30.000 eura su�inanciranja od Ministarstva unutarnjih poslova za projekt sanacije opasnih mjesta na Ulici ZAVNOH-a i Svetojelenskoj cesti. Ukupna vrijednost projekta je 51.198,75 eura. Predviđeno je postavljanje

REPUBLIKA HRVATSKA

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC

novih svjetlosnih prometnih znakova i obnova pješačkih prijelaza na crvenoj podlozi radi bolje vidljivosti. Sve promjene bit će izvedene prema važećim propisima o prometnim znakovima i opremi. (sh)

Na temelju Zaključka gradonačelnice Grada Čakovca, Klasa: 371-08/23-01/1, Urbroj: 2109-2-01-01-25-07 od dana 04.08.2025. godine, objavljuje se

NATJEČAJ

o prodaji nekretnine, Stan u suterenu zgrade oznake E- 18 u stambenoj zgradi Istarska 16, 40 000 Čakovec JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

1. Prodaje se nekretnina upisana zk.ul.br. 8037, k.o. 302813 Čakovec, Etažno vlasništvo s određenim omjerima - čest.br. 327/2/1/2, ukupne površine 593 m², dvorište površine 212 m², stambena zgrada površine 381 m², Rbr. 18. Suvlasnički dio: 3145/117858 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-18), Jednosobni stan, II. ulaz, suteren ravno, NKP 31,45 m², sa pripadajućim spremištem u suterenu zgrade.

Energetski certi�ikat zgrade, Stan u podrumu Istarska 16, Čakovec, oznake P_878_2015_10197_SZ2 od dana 25.2.2025. važeći do 25.2.2035. izrađen po PIPE.ING j.d.o.o. energetski razred zgrade D ( Speci�ična godišnja potrebna toplinska energija za grijanje Q“H,nd (kWh/ (m²a)), C Speci�ična godišnja primarna energija Eprim (kWh/(m²a)).

2. Početna cijena za nekretninu iznosi 33.600,00 EUR-a (slovima: tridesettritisućešesto eura). Najmoprimac stana ima pravo prvokupa.

3. Puni tekst javnog natječaja nalazi se na Internet stranici Grada Čakovca www.cakovec.hr Gradonačelnica Ljerka Cividini, mag.ing.traff./univ.spec.oec.

U haustoru u centru grada organizirali su pravu malu izložbu, s pedesetak goblena koje su sakupile članice iz svih podružnica udruge

Piše: Benjamin Jakopić, foto: Martina Jarni

Kao i mnogi drugi običaji, izrada goblena je postala jedna prava rijetkost. Međutim, to ne znači da više nitko ne cijeni njihovu ljepotu ili značaj. Naprotiv, možda je stiglo vrijeme kada će se starinski gobleni cijeniti jednako kao klasične slike. Matica Umirovljenika Međimurske županije je na ovogodišnjem Porcijunkulovom odlučila upoznati mla-

Muškarce danas nije sram priznati da su radili goblene

de i podsjetiti stare na ovaj običaj. U haustoru u centru grada organizirali su pravu malu izložbu, s pedesetak goblena koje su sakupile članice iz svih podružnica udruge.

Bilo je tu svega i svačega, od prikaza godišnjih doba do prikaza Posljednje večere ili anđela. Kod izložbe smo sreli vrijedne članice Matice Umirovljenika Međimurske županije, Danicu Flinčec, Sonju Đuran i predsjednicu Nadu Lovrec, koje

su posjetitelje upoznavale s izloženim goblenima. - Ima tu svašta, a njihova ukupna vrijednost je, može se slobodno reći, neprocjenjiva. Nisu svi gobleni jednaki, pa tako imamo one malo jednostavnije pa sve do iznimno kvalitetnih Vilerovih goblena. Imamo iznenađujuće puno posjetitelja, a dolazi nam i puno muškaraca koji znaju reći kako su i oni u svojim mlađim danima izrađivali goblene.

Nekada je muškarcima to bila sramota priznati, ali vremena su se promijenila, našalila se Sonja Đuran.

Kuršanec proslavio 558 godina

Na blagdan Gospe Snježne mještani su se okupili uz prisjećanje na povijest, rad udruga i planove za budućnost svog sela

U utorak, 5. kolovoza, na blagdan Gospe Snježne, Kuršanec je proslavio svoj Dan mjesta, obilježavajući 558 godina povijesti. Predsjednik Mjesnog odbora Mario Kramarić zahvalio je mještanima na dolasku te naglasio važnost tradicije i zajedništva. Posebno je spomenuo pokojnu

Mariju Horvat, čijim je zalaganjem sagrađena crkva u kojoj je održana misa. Najavio je i oživljavanje udruga, a predsjednica udruge Krašovec, Irena Novak, podsjetila je na 10 godina rada svoje udruge. Svoj doprinos proslavi dali su i članovi DVD-a Kuršanec, uključujući i njihove najmlađe koji su s ponosom

predstavljali društvo i sudjelovali u programu, pokazujući zajedništvo i snagu lokalne zajednice. Gradonačelnica

Čakovca, Ljerka Cividini, istaknula je važnost novih ulaganja u školu i vrtić te pozvala na zajednički rad za

bolje sutra. Proslava je završila druženjem i glazbom koja je dodatno povezala sve prisutne. (mr)

Sonja Đuran s njenim najljepšim goblenom

Članice Ma�ce Umirovljenika Međimurske županije Danica Flinčec, Nada Lovrec i Sonja Đuran

Mirjana Jurinjak, Damira Vugrinec, Suzana Kregar, Ines Čurila, predsjednik DVDa Siniša Kregar, Mia Možeš, Noah Sokač i Nevenka Škvorc

DAN MJESTA

NATALIJA KOVAČIĆ iz Domašinca

U slikanju me vodi nevidljiva ruka

Natalija u svom ateljeu sa slikom nekadašnje međimurske kuhinje

Svoje slikarsko umijeće Natalija nesebično dijeli sa svojim prijateljima, pa je tako nedavno sudjelovala u originalnom projektu izrade oslikanih kulisa starinske međimurske kuhinje koju za svoje predstave koriste žene iz Udruge žena Gornji Kraljevec

Piše: Aleksandra Sklepić

Prije tri godine, Natalija Kovačić iz Domašinca sjela je prvi put za slikarski stalak, uzela u ruke boje i kist, te naslikala svoju prvu sliku. Isprva nije bila svjesna ljepote svojih radova, sve dok njezina teta, koja živi u Njemačkoj, nije jednu od prvih slika odnijela pokazati svojoj poslodavki koja je igrom slučaja akademska slikarica. Želja im je bila da ona, kao stručnjakinja, Nataliji da smjernice i savjete, kako poboljšati svoje slikanje.

- Reakcija slikarice u Njemačkoj zaista me iznenadila, ispričala nam je Natalija. Isprva nije vjerovala da sam početnica. Gledala je u moju sliku dvadeset minuta i na kraju rekla da je slika - savršena. Nije vjerovala da je amaterski rad, te je mislila da je riječ o djelu školovanog slikara, jer prema njenim riječima nema nijednog laičkog poteza kistom. Ta me reakcija ohrabrila i dala mi velik vjetar u leđa, jer sam do tada mislila da obitelj i prijatelji hvale moje radove samo iz ljubaznosti.

Započela sa slikanjem zbog viška slobodnog vremena Natalija je po zanimanju cvjećarka, što također traži smisao za ljepotu, ali tek u slikanju pronašla je pravi način da izrazi svoje osjećaje, te ispriča sve što želi. Slike joj sadrže različite motive, a svaki joj je motiv novi izazov. Zbog zdravstvenih je poteškoća u mirovini i ima višak slobodnog vremena, a slikanje je aktivnost kojom se može baviti, pa je spletom okolnosti srećom i otkrila svoj dotada nepoznati talent.

- Nemam omiljenih motiva. Svaki mi je motiv izazov, a prije nego nastane na platnu, svaka slika stvori se u mojoj glavi, kao da me vodi neka nepoznata ruka. Nisam se nikada obrazovala u tom smjeru. Rado slikam stare kuće, nekadašnji izgled međimurskih sela, mrtvu prirodu, a okušala sam se i u slikanju životinja, kao i u apstraktnim slikama koje su mi

Natalija s kćerkom Virđinijom bez koje bi teško uspjela ostvari� sve svoje ideje

trenutno zanimljive. Još uvijek učim, ali uživam u svakoj slici. Do sada sam ih naslikala više od sto pedeset, neke za sebe, a neke po narudžbi, kao poklone za prijatelje i obitelj.

Kćer Virđinija mamin je glavni kritičar i savjetnik

Natalija i suprug Damir imaju kćer Virđiniju koja je mamin glavni kritičar, ali i savjetnik. Pomaže u pripremanju pribora i čišćenju, donošenju potrebnih stvari, te daje ideje kako usavršiti slike. Suprug Damir također je aktivni pomagač kad su potrebni prijevozi, nabava slikarskih potrepština i omogućavanje slobodnog vremena supruzi kako bi se mogla što više posvetiti svojoj umjetnosti. Zajedno funkcioniraju savršeno, a tu su još i Natalijin otac Stjepan Frazi koji ju je još u osnovnoj školi naučio osnove crtanja, kao i mama Cecilija Frazi koja ju je, nakon što je oboljela, “pogurala” u slikarske vode i motivirala za bavljenje ovim lijepim hobijem.

Zajedno s Udrugom žena Gornji Kraljevec osmislila i realizirala poseban projekt

Svoje slikarsko umijeće Natalija nesebično dijeli

sa svojim prijateljima, pa je tako nedavno sudjelovala u originalnom projektu izrade oslikanih kulisa starinske međimurske kuhinje koju za svoje predstave koriste žene iz Udruge žena Gornji Kraljevec. Platno koje je oslikala širine je četiri metra, a visine dva metra i dvadeset centimetara. Na njemu je u prirodnoj veličini naslikan svaki detalj iz nekadašnje starinske međimurske kuhinje. U projektu su sudjelovale i Štefanija Jambrošić, Katarina Šimunić i Marija Varošanec, a Virđinija je odvojila svo slobodno vrijeme kako bi ovo umjetničko djelo dobilo svoj puni sjaj.

- Za realizaciju ovog projekta trebalo mi je oko dvije godine od ideje do završetka, rekla nam je Natalija. Na platnu su naslikani stari štednjak, točno takav kakvog pamtimo, a koji je bio kod moje tece Ane Rob u Dekanovcu. Krpa na zidu s natpisom “Kuharica manje vrijedi, ako kuha, a ne štedi” sjećanje je na kuhinju moje bake Marije Božić, starije će se generacije vjerojatno s nostalgijom sjetiti ovakvih krpi s natpisom. Slika Djevice Marije, čipkana feringa, te zid ofarban originalnim starinskim valjcima za farbanje zidova, fragmenti su iz mog sjećanja. Svaka moja slika u sebi nosi jednu priču

Zajam do 100.000 eura za žene poduzetnice i mlade poduzetnike – polovica može biti bespovratna!

Država najavila novi program –otvaranje prijava očekuje se uskoro

Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o pokretanju novog �inancijskog instrumenta pod nazivom „Mali zajmovi za žene poduzetnice i poduzetnike početnike“. Iako program još nije službeno otvoren, očekuje se da će javni poziv biti objavljen tijekom rujna, a provodit će ga HAMAG-BICRO. Riječ je o jednom od najpovoljnijih instrumenata za �inanciranje poslovanja u posljednjih nekoliko godina, koji je namijenjen svim mikro, malim i srednjim poslovnim subjektima u su/vlasništvu žena ili mladih poduzetnika.

Magdalena Dovečer, mag.iur. info@nord-consul�ng.hr 095/5580-199

i uspomenu i ispunjava me lijepom energijom sjećanja na djetinjstvo i mladost.

Svaki detalj na Natalijinim slikama posebno je pažljivo i živopisno naslikan, pa je tako jednom prilikom posjetitelj predstave htio sa zida uzeti turoš koji je bio naslikan na kulisi, jer je izgledao kao pravi, ispričala nam je Natalija.

Svaka slika ima svoju poruku

Natalija nam je ispričala da kad krene sa slikanjem, nikad ne zna kamo će je ideja odvesti. Imali smo priliku vidjeti sva njena djela koja su zaista su nešto posebno i vrijedno, a svaki cvijet, svaka starinska kuća, ulice nekadašnjih sela, pejzaži, zagorske kleti, šumski prizori i brojni prekrasni motivi dio su bogatog unutarnjeg svijeta za koji nije znala da postoji, sve dok je nevidljiva ruka nije natjerala da u ruku uzme kist i počne slikati. Vjerujemo da će naši čitatelji uživati u jednom malom djeliću bogatog opusa ove nevjerojatne, a skromne umjetnice, te da će iz njenog kista izaći još brojna umjetnička djela koja čuvaju tradiciju i lijepa sjećanja.

Do 100.000 eura uz 0,5 % kamate i mogućnost bespovratnih sredstava

Najavljena su iznimno povoljna �inancijska sredstva. Korisnicima će na raspolaganju biti zajmovi u iznosu od 25.001 do 100.000 eura, uz �iksnu kamatnu stopu od samo 0,5 % godišnje. Posebna pogodnost programa je mogućnost otpisa do 50 % glavnice zajma nakon uspješno provedenog ulaganja i uredne otplate. Drugim riječima, do 50.000 eura može biti bespovratno.

Zajmovi će se moći otplaćivati u razdoblju od 1 do 10 godina, a korisnicima će biti omogućen i poček do jedne godine. Rok korištenja sredstava bit će šest mjeseci od dana potpisa ugovora.

Namjena sredstava: investicije i obrtni kapital Sredstva će biti namijenjena za ulaganja u materijalnu i nemateri-

jalnu imovinu – opremu, alate, strojeve, poslovni prostor, edukaciju, IT rješenja i drugo. Do 30 % iznosa moći će se iskoristiti za obrtna sredstva, primjerice za repromaterijal, plaće, najam prostora i slične troškove poslovanja. Kao instrument osiguranja predviđene su zadužnice i drugi standardni oblici jamstva, ovisno o procjeni rizika.

Fokus na žene i poduzetnike početnike

Program je posebno usmjeren prema poduzećima i obrtima u kojima su većinske vlasnice žene te prema poslovnim subjektima koji su osnovani u posljednje tri godine. Cilj je povećati dostupnost �inanciranja onima koji najčešće nailaze na prepreke prilikom pokušaja zaduživanja kod komercijalnih banaka.

Što učiniti već sada?

Iako javni poziv još nije otvoren, poduzetnici mogu već sada početi s pripremom – izraditi poslovni plan, de�inirati investiciju, prikupiti ponude i informirati se o proceduri. Otvaranje programa očekuje se tijekom rujna, a dostupna sredstva bit će ograničena, stoga će brza i kvalitetna prijava biti ključna. Stručnu pomoć u pripremi poslovnih planova pruža društvo NORD consulting d.o.o., koje možete kontaktirati na: info@nord-consulting. hr ili 095/5580-199.

Gornje Međimurje

CIMERI postali kulturno dobro

Zahvaljujući Društvu

žena cimeri i dalje žive

Neke maske služe za zastrašivanje, neke za nasmijavanje, a neke su mnogo više od toga: postaju simboli identiteta i čuvarice zaboravljenih priča. Takve maske ne nose se samo na licu, već i u srcima zajednice. One pričaju ono što knjige ponekad ne zabilježe, a što ljudi nose u kolektivnom sjećanju, poruku o onome tko smo i odakle zapravo dolazimo.

U Murskom Središću jedna takva maska izrađuje se od krep papira – šarena, šuškava i prividno jednostavna, a bogata značenjem, a zove se cimer, te je zapravo puno više od samog ukrasa. Izradu cimera danas s ljubavlju čuvaju članice Društva žena Mursko Središće, a maska posebno oživi svakog fašnika. No njezina prava vrijednost leži upravo u priči koju prenosi – o rudarima, legendama i duhu zajedništva.

Ova je maska podsjetnik na duga desetljeća rudarske prošlosti grada. Mursko Središće bilo je grad rudara od 1919. do 1972. godine. Rudarstvo je oblikovalo živote, krajolik i kulturu –donosilo je posao i napredak,

MURSKO SREDIŠĆE

ali i nosilo strah, nesreće, bolesti i opasnosti. U dubinama zemlje razvila su se i praznovjerja, od kojih je najpoznatije ono o patuljcima, misterioznim bićima koja su, ovisno o tumačenju, mogla biti i zloslutnici i zaštitnici. U narodnoj su predaji postali likovi koji izazivaju strahopoštovanje, a kasnije su postali i maska. Zatvaranjem rudnika, legenda o cimerima je zaboravljena, ali zahvaljujući pokojnoj Ani Žilavec i članicama Društva žena, cimeri su oživjeli. Cimeri su danas sastavni dio stalnog postava u Cimperu, Spomen domu rudarstva, a po njima je čak nazvana i državna smotra pučke drame. U fašniku 2024. sve vrtićke skupine upoznale su rudarske legende i nosile cimere, a izradu su učile i njihove obitelji. Danas ova maska nosi službeni status kulturnog dobra Republike Hrvatske. Cimeri su postali simbol Murskog Središća, ne samo kao likovi iz narodne baštine, već kao čuvari zaboravljene istine i poštovanja prema onima koji su grad gradili ispod zemlje. (is)

Zabranjeni su romobili na šetnici

Grad Mursko Središće uvodi zabranu prometovanja romobilima, uključujući električne, u pješačkoj zoni, odnosno Šetnici sv. Barbare. Odluka je donesena zbog sve češćih prijava građana o ugrožavanju sigurnosti pješaka, posebice djece i starijih.

Komunalno je redarstvo zaduženo za postavljanje odgovarajuće signalizacije, i upućen je apel roditeljima da djeci ne dopuštaju vožnju bez kaciga i vožnju romobi-

lima koji prelaze propisanu brzinu. Policijska postaja Mursko Središće provodit će pojačane kontrole. Ova je odluka donesena na petoj sjednici stručnog kolegija gradonačelnika Dražena Srpaka, uz još nekoliko zaključaka, uključujući �inanciranje kulturnih i sportskih udruga koje djeluju na području Grada, postavljanje rasvjete i dogovore o EU projektima. Navedeni zaključci odmah stupaju na snagu. (is)

Grad se s ponosom prisjetio Oluje i branitelja

Mursko Središće je povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja održalo prigodnu svečanost. Vijenci i svijeće položeni su kod Piramide, spomenika poginulim hrvatskim braniteljima te kod biste prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Počast su odali gradonačelnik Dražen Srpak, potpredsjednici Gradskog vijeća Renata Kovačić i Dragutin Stojko, predsjednici MO Križovec, Peklenica i Sitnice: Marko

PRODAVAČICA MIRJANA

KUZMA otišla

u mirovinu

Rajši bi bila posla stajla, nego dišla z Vratišinca

Mušterije sam točno poznala u dušu. I znala sam točno što im je potrebno, nekome razgovor, nekome utjeha, nekome tišina

Piše: Ivana Sklepić

Svatko tko dobro poznaje Vratišinec, zna da je “zadruga v Brocu” dućan u kojem će Vas prodavačice uvijek dočekati s osmijehom i uljudno poslužiti. Jedna od omiljenih prodavačica iz tog dućana proteklog je tjedna zaokružila svoju radnu priču, nakon skoro četiri desetljeća predanog rada.

Mirjana Kuzma (58) iz

Gornjeg Kraljevca podijelila je s nama svoje iskustvo nakon emotivne oproštajke, gdje ju je u zasluženu mirovinu došao ispratiti cijeli Vratišinec.

Prava trgovka se svugdje snađe Za prodavača se obrazovala u Ekonomskoj i trgovačkoj školi u Čakovcu, a prakse na placu u Čakovcu još se uvijek jasno sjeća, kao da je bilo jučer. Kvalitetnoj praksi Mirjana pripisuje i činjenicu da se na svakom poslu brzo snašla, kao prava trgovka.

- Radila sam u Vratišincu skoro 40 godina, 19 godina gore kod Zadružnog doma, kad je još to bio Trgocentar sam počela tamo raditi. Zatim, dok je već taj dućan postao

Metss, radila sam 20 godina u trgovini u Ulici Brodec, pa čak dočekala i preimenovanje u Trgovinu Krk, ali ljudima je to i dalje jedno te isto, rekla je Mirjana. Dodaje da puno ljudi ovaj dućan zove i “pre Renati”, s obzirom da njena kolegica Renata Novak zapravo prostor daje Trgovini Krk u najam.

Loše uspomene idu u otpis

- Kad sam bila mlađa, rodila sam blizanke, ali se nekada za njih nije moglo dobiti 3 godine porodiljnog, pa sam već nakon godinu dana morala ići raditi na pola radnog vremena. Bilo mi je jako teško, ali sam se uspjela nekako dogovarati, prisjeća se Mirjana. Muž Zdravko radio je na terenu cijeli život, pa joj je u odgajanju djece pomagala cijela obitelj, pa čak i neki od susjeda. A kako i ne bi, kad su znali da draga Mirjana uvijek uzvraća svojim toplim riječima i djelima.

Na pitanje koje bi najbolje i najgore uspomene izdvojila, Mirjana odlučno odgovara da loše uspomene ni ne želi pamtiti, i da je bilo tisuću puta više dobrih nego loših uspo-

mena. A za najbolje uspomene izdvaja upravo sve trenutke s kolegicom, odnosno prijateljicom Renatom Novak. One su, uistinu, bile tandem u svom dućanu, i ovaj im je rastanak teško pao.

- Kada imaš tako dobru kolegicu, ništa nije problem. Jedna smo drugoj ulijevale nadu i bodrile se. Moram priznati da je bilo i suza na rastanku, ali se držimo.

Trgovac poznaje čovjeka u dušu Aktivna je članica KUD-a Društvo žena Gornji Kraljevec, sudjeluje u dramskoj skupini, a čak je u Prelogu bila nominirana za najbolju sporednu ulogu. Mirjana se, čini nam se, u tom području snalazi kao prava stručnjakinja, jer tko bolje razumije običnog čovjeka od prodavačice koja ga svakodnevno susreće? Mirjana je podijelila da su mnogi kupci ponekad usamljeni, pa dolaze u dućan ne samo po potrepštine, već i

društvo, pokoju prijateljsku riječ. - Prije svega moraš biti čovjek, ja sam već imala mogućnost osobu, odnosno njihovo raspoloženje protumačiti kroz par sekundi, i mušterije sam točno poznala u dušu. I znala sam točno što im je potrebno, nekome razgovor, nekome utjeha, nekome tišina. Ujutro isto, “voščiš” im barem jednu riječ, ako ništa drugo, za vrijeme.

Strojko, Franjo Novinić i Milorad Mihanović, predstavnici Policijske postaje Mursko Središće, članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata, poduzetnik Franjo Sobočan te brojni građani. Nakon polaganja vijenaca uslijedila je molitva za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje, koju je predvodio župnik Marijan Horvat, a okupljeni su u miru i tišini odali počast onima koji su dali vlastiti život za slobodnu i neovisnu Hrvatsku. (is)

Velika oproštajka s osobama koje joj znače - 6. rujna imam proslavu povodom odlaska u mirovinu i pozvala sam četrdesetak meni dragih ljudi. Taj dan želim provesti sa svojom obitelji: muž Zdravko, kćeri Ana i Petra, sinovi Nino i Jura te unuci Leon, Emanuel, Gabriel, Julia, Hana, Dorian i Ivano čine moju malu družinu. Oni su mi sve na svijetu, ponosno je podijelila. Prošli tjedan, na svoj posljednji radni dan, počastila je i kolege i vjerne kupce, skromno, ali od srca. - Radila sam cijeli dan, jednostavno su ljudi samo dolazili se pozdravljati, nisam imala srca otići doma, objasnila je.

Na Mirjaninoj oproštajki moglo se sresti svakog pravog Vratišinčara. - Od poštara Kvakana, do moje učiteljice Francike iz osnovne škole, pa sve do susjeda Rukljača, nije bilo onih koji me nisu došli pozdraviti i zahvaliti mi se na ova četiri desetljeća, ganuto kaže Mirjana. Obasipali su je poklonima i lijepim riječima, i priredili prigodno slavlje na Mirjaninom domaćem “terenu”, u samoj poslovnici. Ovakav odaziv samo je dodatna potvrda utjecaja koji je Mirjana imala na ovo malo mjesto. - Praktički sam već kak’ Vratišinčarka, i radije bi sve skupa ostavila, nego ikad otišla iz Vratišinca.

Mirjanino je dobro raspoloženje zarazno

Mirjana sa svojom prijateljicom Renatom Novak, koja joj je bila najveći oslonac

US CAR PICNIC, četvrto izdanje u Brezju

Preko 150 američkih klasika preplavilo Forestland

Obiteljska atmosfera, rijetki oldtimeri, vintage zona i besplatan kamp privukli posjetitelje iz cijele regije

Piše: Martina Jarni

Ove godine održan je četvrti po redu US Car Picnic, a ponovno je okupio veliki broj zaljubljenika u američka vozila, rock glazbu i autentičnu američku kulturu. No, nije sve bilo namijenjeno samo odraslima. Ovaj događaj od samog početka zamišljen je kao obiteljski susret sa sadržajem za sve uzraste. Djeca su uživala u napuhancima i posebno uređenoj zoni za igru, dok su odrasli mogli guštati u bogatoj gastro ponudi i zanimljivim izložbama.

Članovi kluba danonoćno pripremali svaki detalj susreta

Mirko Ambroš, član Kluba američkih automobila St. George Hills, zadužen je za vizualne komunikacije i promidžbu. Zajedno s ostalim članovima, uložio je mnogo truda kako bi sve izgledalo besprijekorno. Predsjednik

kluba, Robert Kušar i svi članovi kluba, već tjednima danonoćno su radili na pripremi događaja. Trud se isplatio, jer je susret bio organiziran na visokoj razini, što su svi prisutni i potvrdili tijekom dva dana manifestacije.

- Jedna od posebnosti ovogodišnje manifestacije bila je nova zona uređena u stilu šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U toj zoni nudili smo prodaju starih, dobro očuvanih rabljenih vozila, među kojima su bila i vrlo rijetka čak i u samoj Americi, rekao je Mirko.

Na prostoru Forestland parka, gdje se održava susret, posjetitelji su mogli vidjeti brojne automobilske rijetkosti koje su prava atrakcija za sve ljubitelje limenih ljubimaca. Tijekom dva dana, u petak i subotu, više od 150 američkih vozila bilo je izloženo, a okupljeni su mogli uživati i u brojnim sadržajima. Uz automobile, na događaju su bili i

Posje�telji su mogli uživa� u mnogobrojnim američkim automobilima

Ne samo domaći, već i odaziv mnogih stranaca iz susjednih država

MARTINUŠEVEC

Nova cesta od 130 tisuća eura

u s�lu 60-ih i 70-ih

brojni izlagači koji su predstavili razne kolekcionarske predmete poput vintage odjeće, starinskih registarskih pločica, Hot Wheels autića, vinil ploča i drugih predmeta iz američke prošlosti.

Ne voziš Amerikanca? Nema problema, ovdje je svatko dobrodošao!

Klub St. George Hills njeguje prijateljske odnose s drugim auto klubovima. Posebno se vodi računa o tome da se svi posjetitelji osjećaju ugodno, pa tako postoji i zona za vozila koja nisu američka, kao i besplatan kamp s osiguranom strujom, vodom, tuševima i sanitarnim čvorovima. Mnogi gosti iz susjednih zemalja istaknuli su kako je ovako dobro opremljen kamp prava rijetkost i velika prednost, istaknuli su nam članovi kluba.

- Trenutno posjedujem Plymouth Fury Gran Sedan

Jadran i tanji novčanici šalju jasnu poruku

Od jeseni, dragi radnici i naši dragi umirovljenici, pripremite se na pravu "radost". Cijene vodnih usluga porast će u prosjeku od 8 do 25 posto, što znači da ćemo od tada plaćati od 4 do čak 13 eura više. Dok plaće i penzije budu stajale ili se povećavale tek za koji euro, ovi "beznačajni" porasti dodatno će opteretiti ionako tanak kućni budžet onih kojima će to najteže pasti.

Voda će i dalje biti potrebna, ali uskoro će postati luksuz, unatoč tome što Hrvatska navodno leži na pravom bogatstvu pitke vode. Ovih dana većina je ljudi otišla na godišnji odmor i mogu se čuti razna iskustva. Iz medija nas bombardiraju statistikama o sezoni na Jadranu. Jedni kažu da je dobra, drugi da je katastrofa. Istina je, naravno, negdje između, a ovisi i od mjesta do mjesta,

od usluge do usluge, ali jedno je sigurno. Nije više baš sve tako bajno. Pokušavaju nam zamazati oči da nije tako, no tko želi, vidjet će stvarnost. Priča jedna žena koja je nedavno bila na Krku da je prošle godine platila dvije kave 6 eura, a ovaj tjedan iste dvije kave samo 3,20 eura. Izgleda da je voda došla do grla i da su počeli spuštati cijene. Spuštaju se i cijene apartmana, no vjerojatno je

iz 1976. godine, kao i obiteljski Chevrolet G20 kombi iz 1992. Taj je kombi zanimljiv jer ima šasiju koja se nije mijenjala još od kraja sedamdesetih godina, a njegova unutrašnjost pravo je iznenađenje: kožna sjedala, televizor, bar, rasvjeta i razglas pružaju dojam luksuza koji se inače povezuje s kućnim ambijentom. Savršen je za kampiranja i putovanja, ispričao nam je Mirko.

Veliku pažnju posjetitelja privukla je i burnout zona. Riječ je o ograđenom prostoru u kojem su članovi i posjetitelji s posebno prilagođenim vozilima mogli izvoditi automobilske performanse poput paljenja guma i sličnih efekata koji su spektakularni za gledatelje. US Car Picnic 2025. još jednom je pokazao da ovakvi događaji nisu rezervirani samo za ljubitelje automobila. To su susreti koji spajaju obitelj, prijatelje, dobru glazbu, ukusnu hranu i jedinstvenu atmosferu koja ostaje u sjećanju.

Općina Gornji Mihaljevec raspisala je javnu nabavu za sanaciju glavne ceste u Martinuševcu vrijednu 130 tisuća eura, što će stanovnicima tog naselja donijeti značajno poboljšanje prometne infrastrukture.

Radovi će obuhvatiti kompletnu obnovu 900 metara duge makadamske ceste koja trenutno ima širinu od tri metra. Projektom je predviđeno proširivanje postojećeg trupa ceste, izgradnja bočnih nasipa te konačno asfaltiranje s jednim slojem asfalta i uređenje bankina.

Što će se sve raditi?

Stanovnici Martinuševca moći će se konačno riješiti prašine i blata koji ih muče tijekom cijele godine. Nova cesta omogućit će lakši pristup kućama, sigurniji promet osobnih vozila i poboljšan pristup javnom prijevozu i hitnim službama.

Na kritičnim mjestima gdje se cesta dosad ispirala građevinari će postaviti

betonske rubnjake, otvorene ispuste i propuste, što će spriječiti daljnja oštećenja tijekom obilnih kiša. Postojeća cesta bit će najprije došljunkana i dokopana, nakon čega će se graditi bočni nasipi. Cijela površina dobit će završni sloj šljunčanog tampona prije asfaltiranja. Nadzorni inženjer će prije početka radova s izvođačem pregledati trasu i dogovoriti konačna tehnička rješenja prema zatečenom stanju. Ponude se mogu dostavljati do 25. kolovoza u 8 sati putem sustava Elektroničkog oglasnika javne nabave. Radovi će trajati 90 dana od uvođenja izvođača u posao, što se planira najkasnije 30 dana nakon sklapanja ugovora.

Općina je u postupak nabave uključila i mogućnost da se tijekom izvođenja prilagode tehnička rješenja ovisno o zatečenom stanju ceste, što omogućuje �leksibilnost u radu i najbolje moguće rješenje za korisnike. (ik)

SVETI MARTIN NA MURI Nova sportska dvorana koštat će 4,6 mil. eura

Vrijednost projekta izgradnje sportske dvorane Osnovne škole Sveti Martin na Muri iznosi 4,6 milijuna eura, od čega će 58% sredstava biti osigurano iz EU fondova putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Preostali dio �inancirat će Međimurska županija i Općina Sveti Martin na Muri. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu župan Međimurske županije Matija Posavec preuzeo je ugovor o su�inanciranju, u nazočnosti načelnika općine Martina Srše i zamjenice

ravnateljice škole Anđelke Klemenčić. Osnovnu školu trenutno pohađa 194 učenika, a nastava tjelesne kulture odvija se u neadekvatnim uvjetima, posebno tijekom zimskih mjeseci. Novi sportski objekt površine gotovo 2.000 m² pružit će bolje uvjete za nastavu i omogućiti korištenje dvorane lokalnim udrugama. Projekt će također omogućiti prelazak na jednosmjensku nastavu i provođenje programa cjelodnevne škole, što značajno unaprjeđuje obrazovne standarde u ovom dijelu Međimurja. (sh)

prekasno da bi uhvatili posljednje turiste ovog ljeta. Napravili su si antireklamu tražeći astronomske cijene, a kvaliteta usluge to uopće nije pratila. Građani nisu baš toliko naivni da ćemo pristati na sve i svakakve cijene. Putovanja na daleke destinacije su danas lakše i dostupnije nego ikad, a tamo se može vidjeti i nešto drugo što doma nemamo. Sada im, eto, odgovaraju i jed-

nodnevni turisti koji dolaze na organizirana kupanja jer i oni ponešto potroše. Kupe neki sladoled, piće, ali i pojedu nešto u restoranu. Ovakva situacija pokazuje da domaći ljudi i turisti više neće biti pasivne „mušterije“ koje šute pred rastom troškova, nego se sve glasnije suprotstavljaju „vučenju za rogove“. Samo traže poštenu vrijednost usluge za svoj novac.

Piše: Sanja Heric

sanja@mnovine.hr

Sve

RAZGOVOR

S ĐURĐICOM Slamek uz Dan Općine Sveta Marija

Dom za starije osobe je najveći prioritet

Već sad, samo s područja naše općine, 50 mještana koristi usluge doma van općine, a gdje su tu sva ostala naselja, Donji Vidovec, Donja Dubrava, Kotoriba

Piše: Vlasta Vugrinec

Općina Sveta Marija za svoj je dan odabrala blagdan Velike Gospe koji se obilježava 15. kolovoza. Naime, tamošnja župa posvećena je upravo Uznesenju Blažene Djevice Marije na Nebo. Kao i svih ovih godina, uz taj dan organiziran je bogat kulturno-sportski i vjerski program. Po već ustaljenom običaju, nama pak je to prilika za poduži razgovor s načelnicom Đurđicom Slamek koja se najprije osvrnula na razdoblje ”od Veljke meše do Veljke meše” te najavila sve ono što Svetomarčane čeka dalje.

– Doista ove godine imamo razloga za veselje. Završili smo najveće investicije koje su obilježile cijeli moj protekli mandat. Tu je prije svega Aglomeracija koja je napokon gotova, a sanirane su i sve prometnice i u Svetoj Mariji i Donjem Mihaljevcu koje su bile oštećene tijekom radova. Za sanaciju nam je bilo potrebno oko 1.327.228 eura pa smo se morali i zadužiti. Isto tako, točku na “i” stavili smo i na našu dugo očekivanu sportsku dvoranu uz osnovnu školu. Čekali smo ju praktički 20 godina i napokon naši učenici imaju uvjete za održavanje tjelesno zdravstvene kulture kakve i zaslužuju. Dvorana je također bila velika investicija u koju je najviše uložila Međimurska županija, dok je općina su�inancirala nešto manje od 300.000 eura. Naravno, dio sredstava je i iz NPOO-a, odnosno Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Uz dvoranu, napravljene su i dvije učionice, što nam je omogu-

ćilo uvođenje jednosmjenske nastave.

Dogradnja Dječjeg vrtića Kockavica, treća je velika investicija koja je završena i sada imamo mjesta za svako naše dijete. Drugim riječima, nema više ograničenja pri upisu u vrtić, osim onih koje propisuje zakon. Dakle, ne upisuju se samo ona djeca koja nisu cijepljenja. Naravno, to se ne odnosi na onu koja imaju opravdanja za necijepljenje. U vrtić je čak upisano i nekoliko djece iz susjednog Donjeg Vidovca koji još nije završio svoj vrtić, a nema ni jaslice. No, prostora ima još uvijek, čak je jedna prostorija viška koja se trenutno koristi i kao soba za sastanke, kao sportska dvorana i sve ostalo što je potrebno. U budućnosti, daj Bože da se rodi više djece, u njoj se može formirati još jedna odgojno-obrazovna skupina.

Uz te tri najveće investicije, bilo je niz manjih, no ne manje važnih. Naime, poslije radova na Aglomeraciji ostalo je dosta i devastiranih zelenih površina, a poznati smo po najvećim takvim površinama u Međimurju. I njih smo u potpunosti uredili. Istina, imamo još tu i tamo nešto za dosaditi, biljke koje su se posušile tijekom ovih velikih vrućina. Na prometnicama se postavila vertikalna i horizontalna signalizacija, s time da u nekim ulicama imamo i nova prometna rješenja. Kako su mališani za vrijeme radova na vrtiću bili u Domu kulture u Donjem Mihaljevcu, i njega smo morali urediti. Sredili smo odvodnju, postavili dizalicu za toplinu. Ove godine

započelo je uređenje prostora na katu u Domu kulture u Svetoj Mariji. Riječ je malariji, spušteni su stropovi, promijenit će se grijanje jer je postojeći sustav zastarjeli, unutarnja stolarija. U cilju smanjenja troškova električne energije, napravili smo tri projekta za postavljanje solarnih panela i to na oba Doma kulture te na našem Dječjem vrtiću.

- Sveta Marija može se pohvaliti svojom jedinstvenom plažom koju su otkrili brojni Međimurci. Puno se ulaže u nju i popularizira se na sve strane.

- Na našu plažu sam posebno ponosna jer je to, mogu reći dio mene. I projekt njenog razvoja kandidirali smo na međunarodni natječaj IN-

TERREG Mađarska-Hrvatska. Svi se nadamo da ćemo proći, što ćemo znati krajem ovog rujna. Bio bi to nastavak na izgradnju vidikovca, koji je jedna uporabna cjelina, dok preostale dvije treba još dovršiti. Međutim, najvažnija nam je treća koja se odnosi na vanjsko uređenje, odnosno sportska i dječja igrališta te postavljanje stolova i klupa te roštilja. Doduše, prostor je i ovako lijep i privlačan turistima jer se nalazi u području NATURA 2000. Pokušavamo ga održavati za dolazak i korištenje, dakle kosimo ga, prskamo teren čak protiv krpelja, kosimo čak i travu u samoj rijeci Dravi. I sama sam iznenađena koliko ljudi nam dolazi. S druge strane to nije ni

čudno jer u cijelom Međimurju nema prikladnog kupališta uz Dravu s time da su takva prirodna kupališta postala sve popularnija i privlačnija kupačima. Ne treba zaboraviti ni naš Big Jamp koji je svake godine sve posjećeniji, s time da se trudimo ljudima ponuditi uvijek nešto novo. Tako smo ove godine organizirali tzv. pjena party. Kupili bi mi još dosta stvari, poput napuhanaca za djecu, stolova, klupa, suncobrana, no problem nam je spremište, prostor gdje bi se one spremile. Zato planiramo izgradnju spremišta koje bi se napravilo u Kolodvorskoj 2, u dvorištu koje smo kupili s kućom koja se srušila. Uz općinu, spremište bi mogle koristiti i sve udruge za svoje potrebe.

Želja nam je da to postane županijski dom koji bi djelomično sufinancirala i država, županija, a vjerojatno i naša općina, ako ne za druge, onda barem za svoje sumještane

- Djecu, školarce i udruge ste namirili i sad je na redu generacija ljudi u zlatnim godinama.

- Rekli smo da su iza nas veliki projekti, ali i pred nama je jedan jako veliki. Naime, nismo zaboravili ni našu socijalnu osjetljivu skupinu mještana, naše starije. Znamo da su naša oba naselja staračka, kao uostalom i druga mjesta, ne samo u Međimurju, već i u cijeloj zemlji, pa i u tom segmentu pokušavamo pronaći adekvatno rješenje. Prvo nam je bio problem prostor, srećom, pronašli smo ga. Naime, osigurali smo zemljište od oko 6.600 kvadratnih metara koje je sada u vlasništvu općine i to uz Dom zdravlja, što je jako dobra lokacija. Riječ je o dvije parcele između kojih smo već formirali cestu za budući dom za starije. Želja nam je napraviti dnevni boravak, ali i dom. Ako gledamo gornje Međimurje, tamo ima stvarno dosta domova, no, ovaj naš dio, od Preloga pa prema Kotoribi, nema nijednog, a

potrebe postoje. Istina, ima ga Kotoriba, ali riječ je o sasvim drugom tipu. Već sad, samo s područja naše općine, 50 mještana koristi usluge doma van općine, a gdje su tu sva ostala naselja, Donji Vidovec, Donja Dubrava, Kotoriba. Želja nam je da to postane županijski dom koji bi djelomično su�inancirala i država, županija, a vjerojatno i naša općina, ako ne za druge, onda barem za svoje sumještane. Ove godine trebao bi biti raspisani natječaj no njegovi detalji još nisu poznati. Zna se samo da se za svaku županiju planira po jedan dom, za donje Međimurje je dom jako velika potreba. Nadam se da se država neće zaustaviti na samo jednom domu. Slična situacija bila je i s izgradnjom, odnosno dogradnjom vrtića. U početku sramežljivo, a potom je projekt uhvatio veliki zamah kroz različite izvore �inanciranja. Nadam se kako će se uskoro početi izrađivati projektna dokumentacija. Željela bih uz dom i dnevni boravak baš za one koji nemaju dovoljno sredstava da si plate dom. No, on bi prvenstveno bio namijenjen osobama koje još donekle mogu sami funkcionirati u okviru svoje obitelji ili pak samostalno. Boravak bi im itekako olakšao život jer bi u njemu imali društvo, razne aktivnosti, i što je još važnije redovite obroke. Osoba kad živi sama nema baš volje svaki dan kuhati za sebe, a i teško im pada ta obveza.

- Što je s ambulantom, imate liječnika ili ordinaciji prijeti zatvaranje?

- Mještani ne trebaju biti u strahu jer ordinacija obiteljske medicine se neće zatvoriti. Istina, dr. Marko Šrajbek nas je napustio, otišao je raditi u Varaždin i sada je na potezu Dom zdravlja Čakovec kako bi mještanima osigurao novog liječnika ili liječnicu kako bi im bila dostupna zdravstvena skrb. Najgore je kad se liječnici stalno izmjenjuju, pa pacijenti moraju stalno ponavljati povijest svoje bolesti.

- Čestitka uz Dan općine!

- Svim mještankama i mještanima čestitam Dan naše Općine i pozivam ih da se odazovu programima koje smo pripremili za njih.

Đurđica Slamek, načelnica Općine Sveta Marija

VELIKO PRIZNANJE za Kotoribu i okolicu

Pletenje predmeta od vrbove šibe postalo kulturno dobro

Osim tradicionalnih košara, danas se rade i moderni proizvodi koji prate suvremene trendove, poput paravana, lustera, kućica za pse, ležaljke, košare za balone na vrući zrak, košare za samoposlugu

Piše: Sanja Heric

Foto: Mario Golenko

Kotoripčani od prošlog tjedna s ponosom mogu reći da je njihova stara vještina izrade predmeta od vrbove šibe službeno postala kulturno dobro Hrvatske. Odluka Ministarstva kulture i medija, donesena 8. srpnja, na neki način priznaje važnost i posebnost ovog tradicionalnog zanata koji je stoljećima dio života u ovom kraju. Ova vještina, zasnovana na ručnom preplitanju šibe u košare, stolove, stolice, sanduke, ljuljačke i još mnogo toga, još je uvijek vrlo živa posebno u Kotoribi i još nekoliko mjesta Donjeg Međimurja kao što su Donja Dubrava, Donji Mihaljevec, Sveta Marija i Donji Vidovec. Tijekom 20. stoljeća ta domaća radinost polako je prerasla u obrtničku, pa čak i industrijsku proizvodnju, a proizvodi su po prvi put koračali i na međunarodna tržišta.

U Međimurju se najčešće sadila amerikanka

Isprva se koristila samonikla šiba, a od kraja 19. stoljeća iz Francuske i Njemačke preuzet je plantažni način uzgoja. Time je postignut puno veći prinos šibe koji je doveo do naglog procvata proizvodnje. U Međimurju se najčešće sadila amerikanka, na latinskom Salix americana.

Šiba se može koristiti na različite načine. Svježa, zelena šiba najčešće se koristi takva kakva jest, ali može se i preraditi. Kad se kuha

ili na Danima šibe i ribe

i skida joj se kora, dobije se crvena šiba, dok se bijela šiba dobiva tako da se zelena šiba u proljetnom razdoblju, dok je još puna sokova u mezgi, namoči, a zatim joj se skine kora.

Kasnije su se predmeti počeli lakirati, a pojedini dijelovi bojiti u različite boje. Danas se u sadnji i obradi šibe većinom koriste strojevi, a može ju se kupiti i od specijaliziranih proizvođača. Podaci o izradi predmeta od šibe javljaju se u tiskanim dokumentima od kraja 19. stoljeća.

Tijekom 20. stoljeća pletenje je i dalje zastupljeno u domaćinstvima, no pojavljuju se i organizirani oblici proizvodnje i plasmana proizvoda na tržište, među prvima „Seljačko gospodarstvo i košaračka zadruga" osnovana 1914. godine u Donjem Vidovcu.

Vještina se prenosila organiziranjem tečajeva. Jedan

od prvih održan je 1911. u Donjem Vidovcu, a posebno su se istaknuli košaraši iz Kotoribe koji su tečajeve držali i u drugim mjestima, npr. u Goričanu.

Pojavom plastičnih proizvoda potražnja za predmetima od šibe opala je, pa su mnogi košaraši prestajali s izradom i zapošljavali se u tvornicama, a često i migrirali u inozemstvo.

Danas pojedinci pletu predmete za vlastite potrebe ili za prodaju prekupcima. Osim tradicionalnih košara, danas se rade i moderni proizvodi koji prate suvremene trendove, poput paravana, lustera, kućica za pse, ležaljke, košare za balone na vrući zrak, košare za samoposlugu.

U posljednjih 20 godina košaraši se sve češće pojavljuju na turističkim manifestacijama pa ste ih tako mogli vidjeti na Porcijunkulovom u Čakovcu ili na Danima šibe i ribe u Kotoribi.

Tko su sve nositelji ovog kulturnog dobra?

U Međimurju postoji nekoliko poduzeća koja se profesionalno bave izradom i prodajom predmeta od šibe. Proizvode plasiraju preko trgovina i interneta, a jedno poduzeće prisutno je i na sajmovima i proštenjima Međimurja.

Nositelji ovog nematerijalnog kulturnog dobra, koji prakticiraju i promiču umijeće izrade predmeta od vrbove šibe u Kotoribi i okolici, su Međimurjeplet Mura d.d., Košaraštvo Pogorelec, Osnovna škola Jože Horvata Kotoriba, Učenička zadruga Mura pri Osnovnoj školi Jože Horvata Kotoriba, Društvo žena Kotoriba i Kulturno-umjetničko društvo Kotoriba. Oni su sada dužni provoditi mjere zaštite prema Zakonu i pridržavati se tradicijske matrice.

OBILJEŽAVANJE Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja

U utorak 5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, započeo je rano ujutro svetom misom u Župnoj crkvi sv. Jakoba u Prelogu. Predstavnici braniteljskih udruga i institucija Grada predvođeni predsjednikom Gradskog vijeća Preloga Draženom Novakom, i predsjedikom Skupštine Međimurske županije

Dragutinom Glavina potom krenuli u Čukovec, gdje je na spomenik poginulom hrvatskom branitelju Krešimiru Mariću položen vijenac i zapaljen svijeće. Izaslanstva Grada i udruga potom su krenula u Oporovec, gdje je odana počast zapovjedniku varaždinske 104. brigade Ivanu Sokaču koji je poginuo kod Pakraca.

Na kraju je odana počast svim poginulim hrvatskim braniteljima u Prelogu, uz spomenik kod Osnovne škole Prelog položen je vijenac zapaljene svijeće uz minutu šutnje. Nazočnim braniteljima i predstavnicima braniteljskih udruga i mjesnih odbora kratko se obratio predsjednik Gradskog vijeća Preloga Dražen Novak, citirajući riječi pape Ivan Pa-

SVETA MARIJA

Tko

su dobitnici novčanih nagrada za uspjeh?

Sveta Marija je ovih dana zasjala još jače zahvaljujući svojim mladim talentima! Općina je podijelila novčane nagrade za najuspješnije učenike i studente u školskoj godini 2024./2025. i akademskoj 2023./2024. Za početak, pohvale idu sjajnim osmašima koji su sve razrede prošli s odličnim uspjehom, a svatko od njih dobio je po 100 eura čiste podrške za trud i učenje. Među njima je i Antonio Kvakan, kao učenik generacije, ali i Vito Benko, Niko Kanižaj, Karlo Košak, Tadej Mihalac, Tino Panić i Mishel Pintar. Karlo Košak posebno je zaslužio pažnju, osim što je završio osnovnu školu s odličnim, osvojio je prvo mjesto na županijskim natjecanjima iz engleskog jezika i biologije, kao i prvo mjesto na županijskom natjecanju iz elektrotehnike, koja mu je osigurala i nagradu za četvrto mjesto na natjecanju iz njemačkog jezika i peto mjesto na državnom natjecanju mladih tehničara. Karlo je definitivno primjer učenika koji svoju svestranost i marljivost pretvara u odlične rezultate. Za ove uspjehe ukupno je dobio 280 eura. Ne smijemo zaboraviti ni srednjoškolce koji su održali prosjek od petice. Po 100 eura dobili su Izidor Vinković (medicinski tehničar), Nika Vrabac (tehničar nutricionist) i Katarina Janković (medicinska sestra).

Također, važno je spomenuti sportske i kulturne uspjehe. Dora Papak briljirala je u šahu s prvim mjestom

KOTORIBA

na županijskom natjecanju, dok je Borna Bartolić svojim timom osvojio treće mjesto na državnom prvenstvu u futsalu za školska sportska društva. Oba su osvojila novčane nagrade od 100 eura. Na vrhu su i studenti koji su po prosjeku ocjena zaslužili čak 250 eura. Vanesa Križaić, studentica veterinarske medicine, i Nina Kedmenec, studentica radiološke tehnologije, pokazuju da posao učenje ne prestaje završetkom srednje škole. U okviru dodatnih uspjeha, Nikola Mustač istaknuo se Dekanovom nagradom za svoj doprinos te je dobio 150 eura.

Dobitnici s područja sporta također su zaslužili pohvale i nagrade. Tonka Panić osvojila je prvo mjesto na Državnom prvenstvu Hrvatske u karateu u kategoriji kumite za djevojčice od 7 godina, za što je dobila 100 eura. Njen brat, Tino Panić, koji je u karateu osvojio prvo mjesto u kategoriji dječaka do 47 kg (14 godina), dobio je 200 eura. Vatrogasni pomladak DVD-a Donji Mihaljevec osvojio je 1. mjesto na Županijskom natjecanju i za to je nagrađen s 100 eura. Nogometni klub Mladost Sveta Marija u kategoriji U7 osvojio je prvo mjesto na Županijskom natjecanju Đurđevac Cup 2024., te im je dodijeljeno 100 eura. U nogometnoj školi Donje Međimurje, selekcija U8 osvojila je drugo mjesto na međunarodnom natjecanju u Medulinu, za što je dobila 200 eura novčane nagrade. (sh)

Prvi paketomat u općini

Sredinom srpnja, Općina Kotoriba u suradnji s tvrtkom GLS Hrvatska postavila je prvi paketomat kod mjesne tržnice. Ovaj uređaj omogućuje mještanima da svoje pakete preuzimaju i šalju bez čekanja u redovima, dostupno 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Paketomat značajno pojednostavljuje proces dostave i omogućuje korištenje i izvan radnog vremena poštanskih službi, što je

posebno pogodno za one s užurbanim rasporedom. -U slučaju potrebe, planiramo u dogledno vrijeme postaviti još jedan ili više paketomata drugih tvrtki kako bismo dodatno unaprijedili svakodnevni život naših stanovnika, istaknuo je načelnik Dario Friščić. Ovaj potez dodatno podiže kvalitetu života u Kotoribi, štedeći vrijeme i olakšavajući dostavu paketa svim korisnicima. (sh)

vla II, koji je o domoljublju rekao: - Domoljublje znači ljubav prema svemu onome što čini dio domovine: njezina povijest, njezina tradicija, njezin jezik, njezina prirodna oblikovanost. To je ljubav koja se širi i na djela sunarodnjaka i na plodove njihova stvaralaštva. Svaka opasnost koja ugrožava veliko dobro domovine postaje prigoda za provjeru ove ljubavi… (jš)

Bilježnice za

Općina Kotoriba i ove godine osigurala je bilježnice za učenike Osnovne škole Jože Horvata od 1. do 8. razreda, koje će ih dočekati na školskim klupama prvog dana nove nastavne godine. - Ova inicijativa je dio naših nastojanja da ro-

diteljima olakšamo troškove početka školske godine, a djeci pružimo podršku u obrazovanju. Općina će i ubuduće nastaviti s projektima koji doprinose boljem obrazovanju, istaknuo je načelnik Dario Friščić. (sh)

Košaraši se sve češće pojavljuju na turističkim manifestacijama pa ste ih tako mogli vidjeti na Porcijunkulovom

Velik broj građana došao je posje�� ovaj zanimljiv događaj

MEĐIMURSKA PRIRODA

Matulov grunt otkrio čari međimurskog neba i noćnih

leptira

Čak više od sedamdeset posjetitelja družilo se na Matulovu gruntu u Frkanovcu na Svjetski dan rendžera, u četvrtak 31. srpnja. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode bila je domaćin atraktivnom programu na otvorenom nazvanom Tamno nebo nestaje. U fokusu su bili svjetlosno onečišćenje i noćni leptiri, uz gostovanje Ivice Pakraca, preparatora iz Gradskog muzeja Varaždin i Zorana Novaka, iz Astronomskog društva Vega Čakovec. Novak je održao predavanje Međimursko nebo i svjetlosno onečišćenje kroz koje je posjetitelje upoznao s navedenom problematikom te aktualnim projektom ADRISKY. Potom su posjetitelji sve do 23 sata promatrali uz po-

moć teleskopa noćno nebo gdje je najviše te večeri bio vidljiv Mjesec. Ivica Pakrac postavio je svjetleće piramide i održao radionicu Lov na noćne leptire. Determinacija je bila i više nego uspješna. Zabilježena je danja medonjica, vrsta noćnog leptira s liste Natura 2000 i na njezino očuvanje obvezale su se sve članice Europske unije. Riječ je o vrsti noćnog leptira koja je aktivna i danju. Na Matulovu gruntu te je večeri determinirano čak pet jedinki vrste danja medonjica čime se ovo područje prema kategorizaciji ubraja u izvrsno stanište. Program je organiziran kao dio aktivnosti projekta BEE(A)WARE koji ima za cilj zaštitu i očuvanje divljih oprašivača. (rr)

SVETI MARTIN NA MURI njeguje stare običaje

Natječi se u košnji

trave ručnom kosom

Turistička zajednica Općine Sveti Martin na Muri, u suradnji s Turističkim društvom Gornji Lakoš, najavljuje jedinstveno cjelodnevno događanje pod nazivom ODVIJ. Manifestacija, zakazana za 16. kolovoza 2025, posvećena je očuvanju tradicije ručne košnje trave, a svojim će bogatim sadržajem oživjeti duh starih vremena i povezati zajednice s obje strane granice.

Posjetitelji će imati priliku uživati u prikazu tradicionalne košnje u narodnim nošnjama, natjecanju u košnji te izložbi starih alata, odjeće i fotogra�ija koje dočaravaju nekadašnji seoski život i običaje vezane uz košnju i žetvu. Program događanja započinje u 9 sati, dok se otvorenje sajma predviđa u 10 sati. Vrhunac dana bit će natjecanje u ručnoj košnji trave koje počinje u 11 sati. Prijave za natjecanje otvorene su do 14. kolovoza 2025., a svi zainteresirani mogu se prijaviti putem e-maila: info@svetimartin.hr.

Uz kulturno-tradicijski program, poseban naglasak bit će stavljen na sajamsku ponudu lokalnih OPG-ova, obrtnika i kreativaca iz Hr-

RADOVAN MARČEC iz

Nedelišća pokazao nam je umjetnost bonsaija

I iz oštećenog drva možete napraviti bonsai!

Za izradu bonsaija najprije treba odlučiti kakvo drvo želite: hoće li biti za vanjski ili unutarnji prostor

Piše: Martina Jarni

Jedna internetska slika i znatiželja bili su dovoljni da Radovana Marčeca iz Nedelišća prije više od tri desetljeća uvedu u svijet bonsaija, minijaturnih stabala koja predstavljaju spoj hortikulture i umjetnosti. Ono što je započelo kao usamljeni hobi, danas je preraslo u organizirani pokret s brojnim članovima, izložbama i velikim interesom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Uz čašicu rakije David Novinščak poziva vas na novu i unikatnu manifestaciju

vatske i Slovenije, kojima je omogućeno besplatno izlaganje i prodaja proizvoda. Organizatori pozivaju sve lokalne proizvođače i kreativce da iskoriste ovu priliku za promociju i povezivanje s posjetiteljima. Događaj iz godine u godinu okuplja više od 250 posjetitelja iz Hrvatske, Slovenije i Mađarske, a organizatori poručuju kako je glavni cilj očuvanje tradicije, poticanje lokalne kreativnosti te jačanje suradnje među susjednim zajednicama.(mj)

Sve je počelo s kupnjom računala za sina

- Počeo sam negdje oko 1994. godine, u vrijeme kada je cijena bonsaija bila praktički nula. Kupnja računala za sina bila je presudna, na internetu je po prvi put vidio bonsai. Istražujući dalje, otkrio je njegovo porijeklo iz Kine, kao i način na koji su Japanci tu drevnu vrtlarsku tehniku doveli do savršenstva. Bonsai, kaže, nije samo oblikovanje biljke, to je odraz

Kako napraviti bonsai kod

Za izradu bonsaija najprije treba odlučiti kakvo drvo želite: hoće li biti za vanjski ili unutarnji prostor. Kada se odlučite, istražite osnovne informacije o toj vrsti: kakvi su joj uvjeti potrebni i kako se njeguje. Postoje dva načina uzgoja: teži i lakši. Teži način podrazumijeva sadnju drveta iz sjemena i dugogodišnje oblikovanje, dok je lakši pronaći već formirano dr-

osobnog pristupa i ukusa uzgajivača. Oblik stabla govori priču o onome tko ga njeguje. Dok su Europljani prvi put pokazali interes za bonsai još početkom 20. stoljeća, u Hrvatskoj je sve počelo puno kasnije. Marčec ističe da je deset godina radio sam, bez znanja da postoji još netko s istom strašću. Danas je sve drugačije, Bonsai udruga Sjeverozapad, formalna udruga, javna je grupa s oko 500 članova, a prva izložba održana je u Ludbregu, gdje se nalazi

vo u prirodi, osobito ono koje netko uklanja, pa uzeti manji dio. Najvažnije je imati plitku posudu s prozračnim supstratom: mješavinom ekspandirane gline i treseta koji osigurava dobru drenažu i zdrav rast korijena. Grane oblikujte žicom i rezidbom, prema vlastitoj viziji i željenom stilu. Bonsai treba svakodnevno zalijevati i držati na otvorenom, ka-

i sjedište udruge. - Krenuli smo kao entuzijasti, a sada imamo snažnu zajednicu, kaže Radovan.

U udruzi se posebno njeguje pravilo: bonsai treba biti uzgojen od autohtonih vrsta drveća. One su prilagođene našem podneblju i ne zahtijevaju posebne uvjete. Egzotične vrste, iako atraktivne, često ne preživljavaju zimu ili nagle vremenske promjene.

Zalijevanje je svakodnevno, a posebna pažnja posvećuje se supstratu. Koriste se mje-

ko bi imao dovoljno svjetla i zraka za pravilan razvoj. Naravno, bonsai će bolje uspijevati vani jer mu vanjski uvjeti: sunce, zrak i vlaga, više odgovaraju, dok je u stanu teško postići istu ravnotežu. Ipak, to ne bi trebalo spriječiti nikoga da ga drži u stanu: uz dobru njegu, odgovarajuću vrstu i malo truda, i sobni bonsai može biti uspješan i dugovječan.

šavine treseta, ekspandirane gline i vulkanskog šodera, koji omogućuju prozračnost i zdrav rast. Voda mora proći kroz supstrat i iscuriti na dnu, tek tada je zalijevanje uspješno.

Mogući je početak od sjemenke, ali i od oštećenog drveta Postoji više načina za početak: od sjemena, kupnjom manje biljke, ili vađenjem iz prirode. Upravo je vađenje iz prirode ono što Marčec posebno ističe kao najdraži način. - Iz šume se može uzeti oštećeno drvo, ostane dio korijena koji je još živ, i iz njega iznova krene rast. Grane se potom usmjeravaju žicom, a oblikovanje krošnje prilagođava se želji i viziji uzgajivača. Nije svaki pokušaj uspješan, ali svaki je korak dio procesa učenja i stvaranja.

Iz jednog klika na internetu i s puno strpljenja, Radovan Marčec razvio je hobi u snažnu zajednicu koja njeguje umjetnost, prirodu i preciznost. Bonsai u njegovim rukama nije samo biljka već je to �ilozo�ija, stil života i svakodnevna lekcija o ravnoteži, vremenu i njezi.

Bonsai nastao iz živice Kalina

Radovan Marčec s jednim od mnogobrojnih bonsaija

Ljudi više ne rade zimnicu?

Na čakovečkom sajmu srijedom, unatoč nepredvidivom vremenu s malo jakog vjetra, atmosfera je bila na vrhuncu. Najviše su se kupovali krastavci, krumpir i paprike, ponajviše crvene rog paprike.

Maja Zelenić iz Domašinca, vlasnica OPG-a Zelenić i prodavačica na sajmu još od malih nogu, bavi se uzgojem cvijeća i povrća. Upitali smo je kako doživljava razliku između uzgoja u vrijeme njezina odrastanja i današnjeg uzgoja.

- Proizvodnja se, u principu, tehnološki pogoršala. Iz mog iskustva, ljudi danas manje kupuju domaće proizvode od nas proizvođača i češće odlaze u trgovačke lance, najviše zbog mogućnosti plaćanja karticom. Nekad su se paprike prodavale na veliko, a

CIJENE SAJAM

Mladi krumpir (kg): 1,00 €

Rajčica (kg): 1,50-3,00 €

Paprika (kg): 2,00 €

Mahune (kg): 5,00 €

Krastavci (kg): 2,00-5,00 €

Mladi grah (kg): 5,00-7,00 €

Lubenica (kg): 3,00 €

Slatki feferoni (kg): 4,00 € Češnjak (pol kg): 4,00 €

Marelice (kg): 2,00-3,00 €

danas se uzima samo nekoliko kilograma. Fora je u tome što se više ne kisele, jer ljudi ne rade zimnicu. Danas su obitelji uglavnom male i nemaju veliku potrošnju, kaže Maja. Mirjana Kos iz Okruglog Vrha, prodavačica na placu, priznaje: - Ponekad se proda bolje, ponekad lošije, nije to kao što je nekad bilo. Ne bih

CIJENE PLAC

Mladi krumpir (kg): 2,00 €

Rajčica (kg): 3,00 €

Paprika (kg): 4,00 €

Mahune (kg): 7,00 €

Krastavci (kg): 2,00 -6,00 €

Mladi grah (kg): 10,00-14,00 €

Lubenica (kg): 2,00 €

Salata (kg): 3,00 €

Paprika (kg): 4,00 €

Ribiz (posudica): 3,00 €

znala planiraju li ljudi raditi zimnicu ili ne. Tko želi, kupi si. Prodavačice poput Maje i Mirjane svjedoče da se vremena mijenjaju, no ljubav prema domaćem i dalje ima svoje vjerne kupce. Dok jedni još uvijek kupuju za zimnicu, drugi samo svrate do štanda po ono što im treba za svaki dan. (mj)

BIOINSTITUT

Zašto kupiti ili ne kupiti mlijeko iz mljekomata?

Piše: mr.sc. Bojana Božović

Mlijeko i mliječni proizvodi grupa su namirnica o kojoj postoje podijeljena mišljenja. Kamen spoticanja odnosi se najčešće na pitanje je li sirovo mlijeko i industrijski obrađeno mlijeko jednako vrijedan i zdrav proizvod?

Da bi prosječan potrošač mogao prilikom kupovine donijeti za sebe najbolju odluku, potrebno je da raspolaže osnovnim informacijama.

Dakle, sirovo mlijeko definira se kao mlijeko koje nije podvrgnuto toplinskom postupku, odnosno nije zagrijano na više od 40 stupnjeva C, a može se kupiti u mljekomatima ili direktnom prodajom kod proizvođača mlijeka. U Republici Hrvatskoj mljekomati su se pojavili prije nekoliko godina i da bi se utvrdila mikrobiološka i kemijska kakvoća svježeg sirovog mlijeka Znanstveni odbor za biološke opasnosti Hrvatske agencije za hranu (HAH) obavio je predmetna ispitivanja na 87 uzoraka tog mlijeka.

Mikrobiološko ispitivanje obuhvatilo je utvrđivanje prisutnosti patogenih mikroorganizama: L.monocytogenes, Mycobacterium avis subsp. Paratuberculosis, enterotoksični S.aureus, Campylobacter jejuni/coli, E.coli O157, Salmonella spp., Yersinia enterocolitica, virus enzootske leukoze goveda i Coxiella burnetii. Nakon prikupljenih rezultata došlo se je do spoznaje da postoji rizik za zdravlje zbog prisutnosti C. burnetii i L. monocytogenes u šest odnosno četiri ispitana uzorka mlijeka.

Iz navedenoga proizlazi potreba za edukacijom potrošača o postupanju s takovim mlijekom (npr. toplinska obrada prije uporabe, prema podacima HAH 49% kupaca konzumira sirovo mlijeko bez toplinske obrade, te što kraće vrijeme od kupnje do pohrane mlijeka u hladnjak) i edukacijom proizvođača (praćenje zdravstvenog stanja krava i primjena dobre higijenske prakse u proizvodnji mlijeka).

Sa stajališta kemijske kakvoće svježeg sirovog mlijeka prvenstveno količine mliječ-

ne masti, ali i bjelančevina, suhe tvari bez masti i kiselinskog stupnja, dobiveni su podaci koji ukazuju da je ovo mlijeko vrlo neujednačene kvalitete. Iz tog razloga teško je na konzumiranju sirovog mlijeka temeljiti prehranu određene skupine u populaciji za čiju je prehranu važna na primjer mliječna mast iz mlijeka.

Za razliku od sirovog mlijeka iz mljekomata mlijeko koje kupujemo u prodavaonicama toplinski je obrađeno postupkom pasterizacije (temperatura do 100 stupnjeva C) ili sterilizacije (temperatura viša od 100 stupnjeva C). Francuski kemičar LouisPasteur otkrio je 1864./1865. da se zagrijavanjem vina na temperaturama od 50-60 stupnjeva C uništavaju mikroorganizmi odgovorni za nepravilnu fermentaciju. Na temelju tog otkrića isti je pokus učinio s pivom i mlijekom 1882. godine.

Cilj toplinske obrade je da se produlji trajnost proizvoda i unište patogeni mikroorganizmi opasni po ljudsko zdravlje. Isto tako poznato je da u toplinski obrađenom mlijeku dolazi do promjena pojedinih sastojaka mlijeka. Intenzitet tih promjena u mlijeku (fizikalno kemijskih, enzimatskih, mikrobioloških i senzorskih) ovisi o kombinaciji temperature i tra-

janja zagrijavanja te o sastavu i kvaliteti sirovog mlijeka, pH vrijednosti i o mikrobiološkoj kvaliteti sirovog mlijeka. Tako između ostalog gubitak vitamina u mlijeku tijekom pasterizacije za vitamine B6 iznosi 1-5%, B9 3-5%, B12 1-10%, B1 10%, C vitamin 5-20% dok je gubitak vitamina A i D neznatan. Također u toplinski obrađenom mlijeku dolazi i do denaturacije proteina 3-5% koji zbog svoje strukture postaju teško probavljivi. (izvor: Meunier i Goddik, 2002). Neka istraživanja sugeriraju da je pasterizirano mlijeko mogući krivac za alergije kod djece i odraslih.

Nakon navedenih osnovnih podataka vjerujem da nije jednostavno donijeti odluku hoćemo li konzumirati sirovo, svježe ili toplinski obrađeno mlijeko. Hoće li se vaša odluka da kupite mlijeko iz mljekomata temeljiti na sjećanju okusa mlijeka iz djetinjstva i jer smatrate da je nutritivno bogatije ili ćete u prodavaonici posegnuti za “zdravstveno sigurnim mlijekom” ostavljam vama na razmišljanje. Međutim, zasigurno možemo zajedno zaključiti da je ovom dilemom potvrđena izreka kako u svemiru nema dobre ni loše odluke jer svaka ima svoj plus i minus.

AMBULANTA ZA MALE ŽIVOTINJE

Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�

Tel: 390 - 859

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radno vrijeme od 7 - 14 sa�

Tel: 390 - 896

dežurni veterinar: 098/ 463 - 464

AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE

radnim danom od 7 - 13 sa�

HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485

LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�

Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475

ČAKOVEC

Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE

Tel: 899 - 101

dežurni veterinar: 098/ 465 - 470

Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�

GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA

Vlasnica OPG-a Maja Zelenić

ČAKOVEČKI PLAC I SAJAM

Vlasnica OPG-a Maja Zelenić

Prodavačica Mirjana Kos na placu

Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”

Dva cvijeta koja možete presaditi i usred ljeta –bez straha!

Ljeto i visoke temperature za mnoge znače pauzu od vrtnih radova, osobito onih koji uključuju presađivanje biljaka. No, nakon godina iskustva u vrtu mogu vam reći – postoje biljke koje bez problema možete presaditi čak i usred ljeta, i to bez straha da će se osušiti ili uvenuti.

Moji apsolutni ljetni favoriti su kadi�ice i uresnice.

Obje vrste toliko dobro podnose presađivanje da ih često selim po vrtu baš u srpnju i kolovozu. Zašto? Njihov razgranati, plitki korijenov sustav uvijek iz zemlje izlazi s lijepim grumenom zemlje oko korijena. Upravo taj grumen zemlje pomaže da presađene biljke ne dožive veliki šok – uz pravilnu brigu i dovoljno vode, one nastavljaju rasti gotovo kao da se ništa nije dogodilo.

Ako i vi želite isprobati presađivanje tijekom ljeta, evo nekoliko praktičnih savjeta iz mog Biovrta:

• presađujte netom prije kiše – prirodna vlaga učinit će čuda za biljku u novom prostoru, a to i za vas znači manje posla oko zalijevanja. No ako nije bilo obilne kiše, svakako i vi zalijte.

• ako nema kiše, nekoliko dana nakon presađivanja obilno zalijevajte, osobito ujutro ili navečer

• čupajte biljke pažljivo, primite stabljiku čvrsto rukom čim niže, do korijena, da sa sobom povučete što više zemlje

LJILJANA BOŽOVIĆ iz Podbresta

predstavlja nam kanadski močvarni hibiskus

Cvjetovi mogu narasti do veličine tanjura!

Unatoč nazivu koji asocira na vlagu, biljka ne traži prekomjerno zalijevanje i vrlo je jednostavna za održavanje, što je čini idealnim izborom za početnike, ali i iskusne vrtlare koji žele raskoš bez previše brige

Piše: Martina Jarni

Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com

• pomalčirajte tlo oko nove biljke – to će pomoći zadržavanju vlage, što će svakako pomoći biljci da se lakše primi, a smanjiti ćete si i posao oko zalijevanja.

Ove godine ponovno sam oslobodila jednu cvjetnu gredicu – i bez puno razmišljanja prošli tjedan preselila niske kadi�ice i visoke uresnice koje su rasle u drugom dijelu vrta, gdje su ionako bile preguste i nikad ne bi lijepo cvale. Kiša koja je lagano rominjala bila je idealna podrška ovom malom zahvatu.

I znate što? Sve su se savršeno primile – čak i u najtoplijem dijelu srpnja.

Ako vam se neka biljka baš svidi i želite ju preseliti, nemojte čekati jesen. Uz malo pažnje, neka cvijeće cvate tamo gdje vama najviše paše – i to već danas.

A ovakve ideje i mnoštvo praktičnih primjera iz moje 19-godišnje prakse na imanju – povrtnjacima, cvjetnjacima i voćnjacima – čekaju vas tijekom edukativnih obilazaka na mom imanju koje održavam tijekom kolovoza i rujna. Sve detalje o terminima obilazaka i kako se prijaviti provjerite na www.biovrt.com

Kanadski močvarni hibiskus sve češće krasi vrtove diljem Hrvatske, i to s dobrim razlogom. Ova trajnica nije zahtjevna, a svojim velikim, šarenim cvjetovima pravi je ukras svakog vrta. Unatoč nazivu koji asocira na vlagu, biljka ne traži prekomjerno zalijevanje i vrlo je jednostavna za održavanje, što je čini idealnim izborom za početnike, ali i iskusne vrtlare koji žele raskoš bez previše brige. - Ljudi često misle da hibiskus treba stajati u vodi jer je močvarni, ali to uopće nije tako. Voli sunce i redovnu, ali ne pretjeranu vlagu. Sadi se vani u zemlju, počinje nicati u svibnju, cvate sve do jeseni, a zatim se reže nekoliko centimetara iznad tla. Zimi se povlači, a s proljećem ponovno izraste, objašnjava Ljiljana Božović iz Podbresta.

Cvijet veličine tanjura Kanadski hibiskus poznat je po svojim velikim cvjetovima, koji mogu dosezati i promjer tanjura. Dolaze u raznim bojama od nježno ružičaste, preko intenzivno crvene i ljubičaste, do kombinacija nijansi koje se prelijevaju. Ljepota nije jedina prednost, iz godine u godinu biljka postaje sve bujnija.

- Iz jednog grma s par grana, već druge godine dobijete dvostruko veću biljku. Svake godine je sve raskošnija i ljepša. Cvjetovi su veći, grane jače, i vrt zaista dobije poseban izgled, kaže Ljiljana.

Jednostavan uzgoj

Hibiskus ne traži posebne uvjete, dovoljno mu je sunča-

no mjesto i dobro drenirano tlo. U slučaju velike suše traži dodatno zalijevanje, ali pokazuje kada mu nešto nedostaje.

- Kad je bila velika suša, lišće im se spustilo i bilo je jasno da su žedni. Dala sam im vode i već su se popravili za dan-dva. Za razliku od hortenzija, koje sam tada zalijevala i tri puta dnevno, kanadski hibiskus je puno otporniji. Pusti duboko korijenje, nije agresivan i jako je zahvalan, ističe Ljiljana.

Za one koji žele uzgojiti hibiskus, preporučuje sadnju iz mladih grančica, a ne iz sjemena.

- Ako sadite iz sjemena, trebat će više vremena da biljka naraste i razvije se. Sadnja iz reznica je brža i praktičnija već imate formiranu bazu koja može brzo napredovati. Za godinu-dvije

možete razmnožavati ili čak dijeliti drugima.

Može li i na balkonu?

Mnogi se pitaju može li se kanadski hibiskus uzgajati i u stanu. Ljiljana smatra da je moguće ali pod određenim uvjetima.

- Na balkonu, terasi ili u unutarnjem vrtu, da. Ali, ako nema dovoljno prirodne svjetlosti, to postaje mučenje za biljku. Treba joj sunce. Može uspijevati u većim teglama na balkonima, ali u tamnom kutu stana, nikako.

Kanadski močvarni hibiskus idealan je izbor za one koji vole biljke koje traju. Neće izumrijeti nakon jedne sezone, ne traži svakodnevnu njegu, a nagrađuje bogatim i šarenim cvatom iz godine u godinu.

- Ja osobno preferiram trajnice kroz cijelu godinu.

OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU

Veterinarska stanica Prelog d.o.o.

PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.

PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj)

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.

Ova biljka mi je među najdražima, zahvalna, jednostavna i predivna. Preporučila bih je svakome tko želi nešto lijepo, a da nije zahtjevno, zaključuje Ljiljana.

Savjet za kraj

Za najbolji rast, hibiskus sadite na sunčanu stranu vrta, u bogatu, ali propusnu zemlju. Poželjno je dodati malč kako bi se zadržala vlaga u tlu, a biljku redovito prihranjivati u sezoni cvatnje. A kad ljeto zakuca na vrata, a vrtovi zazelene, kanadski hibiskus procvjeta u punoj raskoši kao nagrada za malo truda i puno ljubavi prema prirodi. U svijetu gdje sve ide brzo, ponekad je upravo takva biljka ono što nas podsjeti da se najljepše stvari događaju kad im damo vremena da narastu.

DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936

Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.

Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080

Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.

Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708

Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.

Ljiljana Božović s mnogobrojnim predivnim hibiskusima

ZANIMLJIV SUSRET obožavatelja i zvijezde

Jakov upoznao svog idola

Zlatka Nedeljka - Pepsija

Pepsi se rado odazvao pozivu na piće i druženju sa svojim velikim malim obožavateljem, što još jednom potvrđuje njegovu svestranost i veliko srce

Ljetni praznici kod bake i dede svima su nam ostali u lijepom sjećanju jer su prepuni nezaboravnih uspomena i bezbrižnih doživljaja. Jakovu koji je završio drugi razred, ovi će praznici zasigurno ipak biti jedni od ljepših, jer mu se ostvarila velika željaupoznao je svog idola, Zlatka Nedeljka - Pepsija iz Miklavca čiji je veliki obožavatelj. Jakov živi u Hercegovini, a svake ljetne praznike provodi kod bake i djeda u Podturnu. Mama mu je Međimurka, pa se deda potrudio

da Jakov zna i neke popularne međimurske pjesme, iz čega se rodila velika ljubav prema Pepsijevoj glazbi. Pepsi se rado odazvao pozivu na piće i druženju sa svojim velikim malim obožavateljem, što još jednom potvrđuje njegovu svestranost i veliko srce. Jakov i Pepsi proveli su u druženju i razgovoru lijepe trenutke, zapjevali su zajedno nekoliko nota, a dogovorili su se da će zajedno i na ribičiju. Čini nam se da u ovom trenutku nema sretnijeg djeteta! (as)

Opaska: Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.

Reakcije, komentari, pisma i priopćenja E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601

REAKCIJA čitateljice na proslavu uoči Dana hrvatskih branitelja Kako su (smo) slavili Dan branitelja?

Uz čestitku za Dan hrvatskih branitelja na adresu Branitelji zajedno stigla je reakcija jedne Međimurke čiju reakciju prenosimo u cijelosti na njihovu molbu : "Poštovani branitelji, veterani Domovinskoga rata, kao prvo želim vam čestitati vaš dan, ali i zamoliti vas da učinite sve što je u vašoj moći kako se sramota koju ću vam opisati više nikada ne bi dogodila.

Jučer, uoči najveće proslave, 30. obljetnice Oluje, proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, u vašem je Čakovcu proslavljen najveći blagdan vašega kraja, Gospa od Anđela – Porcijunkulovo. Višednevni program najavljivan je danima ranije, a svečanostima su prisustvovali lokalni dužnosnici koje ste vi izabrali na slobodnim i demokratskim izborima.

Program sastavljen od više segmenata, među kojima se posebno ističe Zona Zrinskih kao najvrijedniji povijesni okvir vašega kraja. Posebna pohvala organizatorima zbog toga! I onda navečer, na jednoj od ugostiteljskih lokacija, nastupa TREF BEND iz KRUŠEVCA!!! Uoči 30. obljetnice veličanstvene pobjede u Do-

movinskom ratu, na najveći vjerski blagdan!

To nije samo sramota, nego je totalna blamaža organizatora i svih koji su sudjelovali u pripremama višednevnog programa, kao i svih onih koji su znali kakav je program, a nisu niti pokušali spriječiti nastup kruševačkih derača. Sramota za Čakovec, sramota za Međimurje, sramota za sve organizatore. Po cijeloj Hrvatskoj branitelji sudjeluju u obrani dostojanstva Domovinskog rata i na sve načine sprječavaju dolazak prekodrinskih glazbenika, a u Čakovcu kao da veselju nema kraja kada takvi nastupaju!

I to na najveći vjerski blagdan i uoči VAŠEGA DANA!!! Katastrofa i sramota svih, a posebno ugostiteljskog Šatora kod Kajkuša koji je, pretpostavljam, pozvao srpski bend da svira srpska kola, kao da je riječ o nekakvom vašaru, a ne o proslavi katoličkog blagdana uoči Dana pobjede!

Poduzmite nešto, štogod je u vašoj moći kako se ovakva sramota više nikada ne bi dogodila!

Kličem vam pozdrav koji su na mimohodu klicali naši junaci: DOMOVINI VJERNI!"

Autorica poznata redakciji

Na temelju članka 10. Zakona o savjetima mladih („Narodne novine“ broj 41/14 i 83/23) i članka 3. Odluke o osnivanju Savjeta mladih Međimurske županije („Službeni glasnik Međimurske županije“ broj 24/23, 10/24 i 15/24) Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Međimurske županije raspisuje

JAVNI POZIV

za isticanje kandidatura za izbor članova Savjeta mladih Međimurske županije

I.

Pokreće se postupak izbora članova Savjeta mladih Međimurske županije (u nastavku teksta: Savjet mladih). Savjet mladih je savjetodavno tijelo Međimurske županije, a osniva se u cilju promicanja i zagovaranja prava, potreba i interesa mladih u Međimurskoj županiji.

II.

U Savjet mladih mogu biti birane osobe s prebivalištem ili boravištem na području Međimurske županije koje u trenutku podnošenja kandidature za članstvo u Savjetu mladih imaju od navršenih petnaest (15) do navršenih trideset (30) godina života.

III.

Savjet mladih ima 11 članova, uključujući predsjednika i zamjenika predsjednika te po jednog predstavnika svakog osnovanog savjeta mladih jedinica lokalne samouprave na području Međimurske županije.

Član Savjeta mladih može istodobno biti član samo jednog savjeta mladih jedinice lokalne samouprave te samo jednog savjeta mladih jedinice područne (regionalne) samouprave. Član Savjeta mladih ne može istodobno biti član Savjeta i član Skupštine Međimurske županije.

IV.

Pozivaju se: udruge koje su sukladno statutu ciljano i prema djelatnostima opredijeljene za rad s mladima i za mlade, udruge nacionalnih manjina u Međimurskoj županiji, učenička vijeća, studentski zborovi, pomladci političkih stranaka, sindikalne ili strukovne organizacije u Županiji i neformalne skupine mladih od najmanje 25 mladih da podnesu kandidature za članove Savjeta mladih.

V.

Ovlašteni predlagatelji iz točke IV. ovog poziva dužni su svoje prijedloge obrazložiti i u pisanom obliku dostaviti ih Odboru za izbor i imenovanja Skupštine Međimurske županije, u sljedećem obaveznom sadržaju:

• naziv i sjedište predlagatelja,

• ime i prezime kandidata te njegovo prebivalište,

• datum rođenja i OIB,

• kratko obrazloženje zbog čega bi kandidat bio pogodan za člana Savjeta mladih i

• potpis i ovjera ovlaštenog predlagatelja.

Uz kandidaturu neformalne skupine mladih mora se priložiti i popis najmanje 25 mladih, koji ističu kandidaturu, sa sljedećim podacima: ime i prezime, datum i godina rođenja, potpis i OIB.

Kandidature za članove Savjeta mladih predaju se neposredno u pisarnici Međimurske županije ili šalju poštom na adresu: Međimurska županija, Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Međimurske županije, Ruđera Boškovića 2, 40000 Čakovec, s naznakom „Javni poziv za kandidaturu u Savjet mladih“. Rok za podnošenje prijedloga je 30 dana od objave javnog poziva.

Nepravovremeni i nepotpuni prijedlozi neće se uzimati u obzir.

VI.

Odbor za izbor i imenovanja Skupštine Međimurske županije obavlja provjeru formalnih uvjeta prijavljenih kandidata te u roku od 15 dana od isteka roka za podnošenje prijava sastavlja izvješće o provjeri formalnih uvjeta te utvrđuje popis važećih kandidatura.

VII.

Izvješće o provjeri formalnih uvjeta i popis važećih kandidatura dostavljaju se Skupštini Međimurske županije te se objavljuju na mrežnim stranicama Međimurske županije.

Skupština Međimurske županije na prvoj sjednici, nakon objave popisa važećih kandidatura, raspravlja izvješće o provjeri formalnih uvjeta i s popisa važećih kandidatura za članove Savjeta javnim glasovanjem bira članove Savjeta mladih.

Članovi svakog konstituiranog savjeta mladih jedinice lokalne samouprave s područja Međimurske županije među sobom izabiru jednog predstavnika savjeta mladih jedinice lokalne samouprave u Savjet mladih Županije.

VIII.

Rezultati izbora za članove Savjeta mladih objavljuju se u Službenom glasniku Međimurske županije te u sredstvima javnog priopćavanja.

Savjet mladih se mora konstituirati u roku od 30 dana od dana objave rezultata izbora.

IX.

Članovi Savjeta mladih biraju se na razdoblje trajanja mandata članova Skupštine Međimurske županije konstituirane dana 4. lipnja 2025. godine.

ODBOR ZA IZBOR I IMENOVANJA SKUPŠTINE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

KLASA: 024-01/25-01/15

URBROJ: 2109-02-25-02 Čakovec, 8. kolovoza 2025.

RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1559

Jakov i Pepsi odmah su se sprijateljili

TRGOVINA KRK u Krištanovcu

Igor Zadravec najviše voli

čitati crnu kroniku

Priredili smo jedno malo iznenađenje našim dragim čitateljima. Iznenadili smo Igora Zadravca i njegovog sina u Trgovini Krk u Krištanovcu našim crvenim platnenim vrećicama. Osmijeh na njihovim licima rekao je sve, iznenađenje je uspjelo!

U kratkom razgovoru s Igorom upitali smo ga što najviše voli čitati u našim novinama. Otkrio nam je da nas prati redovito, iz tjedna u tjedan, a najviše ga zanimaju crna kronika i sport. Rekao nam je da jedva čeka svaki novi broj te da je zadovoljan

NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi

i sport!

sadržajem i načinom na koji pratimo lokalna događanja. Zajedno s njima slikala se i ljubazna prodavačica Mirjana Novak iz Slemenica, koja nam je otkrila da se naše novine u trgovini brzo rasprodaju, bez ikakvih problema. (mj)

Drugi kupon 124. kola

Novo, 124. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u prošlom broju. I u kolovozu, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje

objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 14. kolovoza možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili

poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 26. kolovoza. Sretnog dobitnika 124. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 29. kolovoza. (mk)

www.mnovine.hr

NAKLADNIK

MEDIA NOVINE d.o.o.

Čakovec, Kralja Tomislava 2

OIB: 37268927073

tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr

Bista Zvonimira

Bartolića

Na svečan način, 26. travnja 2021. u parku Odsjeka Učiteljskog fakulteta u Čakovcu otkrivena je bista prof. dr. sc. Zvonimira Bartolića. Ovim činom, četvrtim po redu, obogaćena je Aleja velikana, mjesto posvećeno istaknutim ličnostima koje su ostavile neizbrisiv trag u obrazovanju, kulturi i znanosti Međimurja. Na inicijativu Međimurske županije, Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu i Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bista je osmišljena i podignuta u znak zahvalnosti za životno djelo profesora Bartolića. Autor skulpture je aka-

demski kipar Josip Grgevčić, a ovaj je rad njegovo posljednje umjetničko ostvarenje. Radi

(mg)

GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić, Benjamin Jakopić (benjamin@mnovine.hr), Luka Pongračić (luka.pongracic@mnovine.hr); Lektura: Ivana Sklepić (ivanasklepic@mnovine.hr); FOTOGRAF: Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr); Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr);

GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.

Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine

Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr

Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili

Jug Mall , ul. Tomaša Goričanca 1, 4000 0 , Čak ovec

Ponosna bista Zvonimira Bartolića

se o brončanoj bisti na visokom crnom mramornom postolju.

Igor Zadravec sa sinom i prodavačicom Mirjana Novak

Nikola Mutvar predano odgaja novu generaciju glazbenih talenata

33-godišnji Nikola Mutvar, omiljeni profesor glazbenog i mentor čakovečkih gimnazijalaca, predvodio je nezaboravan koncert na Porcijunkulovom. Pročitajte intervju

o njegovom glazbenom putu, inspiracijama i planovima za budućnost.

Otkrijte koliko je njegova energija zarazila ne samo publiku, već i cijelu zajednicu. (is, foto: mg)

VIKEND VODIČ

Petak, 8. kolovoza

20:00, Koncert Mirka Švende Žige “Dragoj Domovini i dobrom duhu Damira Dominića“, Sportski park

Damir Dominić, Oporovec

20:00, Najsjeverniji hrvatski kviz, Mlinarska kuća, Žabnik

Subota,

9. kolovoza

13:00, Notorious fes�val elektronske glazbe, SRC Trate, Nedelišće

18:00, 18. rođendan Moto Kluba Orlovi, prostor Eko udruge Vrba u Maloj Subo�ci

Nedjelja, 10. kolovoza

Lovreče u Cirkovljanu, Cirkovljan

MJESEČNI VODIČ

Petak, 15. kolovoza

9:00, Koncert Polkaholiki, centar Svetog Mar�na na Muri

Subota, 16. kolovoza

Rokovo pod zvijezdama, fešta uz Vulkan band, igralište NK Draškovec

17:30, Povorka starih običaja i zanata, start kod kružnog toka u Vrhovljanu

21:00, Koncert Abba Ring tribute banda, šator u Centru Svetog Mar�na na Muri

Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

najave

KONCERT Mirka Švende Žige

Pjevat će u spomen na

Damira Dominića

Mirko Švenda Žiga održat će koncert „Dragoj Domovini i dobrom duhu Damira Dominića“, u spomen na Damira Dominića, dugogodišnjeg predsjednika NK Galeb i MO Oporovec.

SRC TRATE

Koncert se održava u petak, 8. kolovoza, u Sportskom parku Damir Dominić, s početkom u 20 sati. Prisjetit ćemo se i 30. obljetnice Oluje, uz posebno odabrane pjesme o Domovini. (is)

Rejveri, Nedelišće

Subota, 9. kolovoza rezervirana je za ljubitelje elektronske glazbe. Na području SRC Trate u Nedelišću održava se treći po

Žiga će pjesmama odati počast i 30. obljetnici Oluje

vas zove

redu Notorious festival, gdje vas čeka domaća, opuštena i spontana atmosfera uz zvuke čvrstog tehna, EDM-a i har-

dstylea. Ovaj su festival organizirali mladi Međimurci koji su jedva čekali priliku da Međimurje dobije vlastiti rave. (is)

početak

MLINARSKA kuća Žabnik

Kviz pod zvjezdanim nebom

Ispred Mlinarske kuće u Žabniku u petak, 8. kolovoza Visit Sveti Martin organizira drugi po redu Najsjeverniji hrvatski kviz. Ljubitelji trivije imaju savršenu priliku pokazati svoje znanje uz pitanja iz područja glazbe, �ilma, sporta, povijesti i pregršt ostalih tema. Na kviz, koji počinje u 20 sati, dobrodošle su ekipe od dva do pet člana, dok kotizacija iznosi 2 eura po natjecatelju. Prijave se vrše telefonskim putem na broj 099 190 7163. (is)

Klasična gitara oduvijek je bila jedan od najpopularnijih i najpristupačnijih instrumenata za ulazak u svijet glazbe

Sa svojih šest najlonskih žica i toplim, ugodnim tonom, klasična gitara nudi idealnu ravnotežu između udobnosti, kvalitete i izražajnosti. Upravo zato ju često biraju početnici, učenici glazbenih škola i samouki gitaristi svih generacija. Jedna od najvećih prednosti klasične gitare je njezina mekoća pod prstima, zahvaljujući najlonskim žicama koje su znatno nježnije od čeličnih. To je posebno važno za početnike i djecu, jer omogućuje dulje i ugodnije vježbanje bez boli u prstima. Širi vrat klasične gitare također pruža više prostora između žica, što olakšava pravilno postavljanje prstiju pri sviranju akorda i melodija.

EURO-UNIT nudi širok izbor klasičnih gitara prilagođenih svim uzrastima i potrebama. Dostupne su u standardnoj veličini 4/4, ali i u manjim dimenzijama 3/4 i 1/2, koje su savršene za mlađe svirače. Dodatno, u ponudi su i modeli za ljevoruke gitariste, jer svi zaslužuju instrument koji odgovara njihovom stilu i prirodnoj orijentaciji.

U ponudi se izdvajaju renomirani brendovi koji garantiraju pouzdanost, ugodan ton i kvalitetnu izradu: Yamaha, Ivan’S guitar, Alhambra, Cordoba, Ortega ili Fender.

S obzirom na ljeto, slobodno vrijeme i upise u glazbene škole, sada je savršeno vrijeme

NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: IRA LEVIN: ROSEMARYNA BEBA

Dobitnik knjige Želim objavljene u prošlom broju je Ana Mikulić iz Čakovca. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1560

Ime i prezime:

Ulica i kućni broj:

Mjesto i poštanski broj:

Broj telefona:

Ira Levin: Rosemaryna beba

Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI

Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.

Na granici sna i jave, Rosemary Woodhouse spoznat će da zlo nije nužno nešto jezivo, već se ponekad skriva iza privida ljubaznos�. Kad se s mužem Guyem useli u otmjenu staru njujoršku zgradu o kojoj kruže sablasne priče, ona ni ne slu� da će oboje posta� pijuni u zavjeri koja se kuje generacijama. Rosemary i Guy oduševit će se novim stanom i susjedima koji su gotovo pretjerano srdačni – vječito prisutni i uvijek “pri ruci”. No idila uskoro puca pod pri�skom uznemirujućih snova, sablasnih zvukova iz susjednog stana i Guyeva sve neobičnijeg ponašanja. A kad Rosemary zatrudni, njezino se �jelo počinje mijenja� na zastrašujuće načine, a misli joj preplavljuju sumnje. Je li u opasnos� ona – ili dijete koje nosi?

Posje�te EURO-UNIT poslovnicu u Čakovcu, na adresi Braće Graner 8, ili istražite bogatu ponudu putem web trgovine: www. euro-unit.com. Njihov stručni �m rado će vam pomoći pri odabiru idealne veličine i modela.

za nabavku klasične gitare. Prvi akordi, prve pjesme i prvi trenuci sviranja postaju

iskustvo koje se pamti cijeli život - zato je važno započeti s pravim instrumentom.

“Rosemaryna beba” roman je koji je promijenio naličje suvremenog horora. Ira Levin stvorio je remek-djelo paranoje bez ijednog suvišnog efekta – roman koji strah gradi kroz atmosferu, dijaloge i preciznu psihologiju likova.

Petak, 22. kolovoza

15:00, Pohod po kle�ma svetomar�nskih vinara i vinogradara, kod obitelji Ole�ć Dražena, Kapelščak

20:30, Tina Turner Golden tribute band, DJ Tenix, Park Mlados� Gornji Mihaljevec

Subota, 23. kolovoza

13:30, 3. BMW Meet, Izle�šte Goričanec, Sve� Mar�n na Muri

16:00, 90 godina DVD-a Turčišće + otvorenje obnovljenog vatrogasnog doma, Turčišće

20:30, Marko Škugor, Gloria band, Park Mlados� Gornji Mihaljevec

Nedjelja, 24. kolovoza

18:00, 4. humanitarna utrka za udrugu Down, Mačkovec

KULTURNO UZDIZANJE

Koje izložbe možete posjetiti?

• 26.6. do 24.8. Izložba “Slikari vlastitog puta” Multimedijalna dvorana Riznice Međimurja

• 26.6. do 8.9. Izložba “Biram animaciju jučer, danas, sutra” Galerija Centra za kulturu Čakovec

• 25.7. do 31.8. Izložba Mihael Bađun “FOLK” Izložbeni salon Muzeja Međimurja

POKLANJA KNJIGU

MJESEČNI VODIČ

intervju tjedna

NIKOLA MUTVAR, profesor glazbene umjetnosti u čakovečkoj Gimnaziji

i harmonikom

Nikola Mutvar s entuzijazmom sprema pozornicu za buduće glazbene nade

Svestrani Nikola vlada trubom, klavirom

Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 27.8.2025. u CineStaru Varaždin.

Dobitnica ulaznica za film: Martina Radek DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Bumbarovo ljeto

Kad se popnete na pozornicu i ispred sebe vidite pun trg ljudi koji su vas došli slušati, to se ne može opisati riječima

Piše: Ivana Sklepić

Foto: Mario Golenko

Nikola Mutvar (33) iz Miklavca, profesor je glazbene umjetnosti u Gimnaziji Josipa Slavenskog u Čakovcu, voditelj Vokalne skupine Udruge Turen i aktivni glazbenik. Svojim entuzijazmom i znanjem inspirira generacije mladih glazbenika, a njegova posvećenost vidljiva je kroz brojne uspješne nastupe i projekte. Pohađao je osnovnu školu Podturen, a paralelno i Umjetničku školu Miroslav Magdalenić u Čakovcu. Srednju glazbenu školu završio je u Varaždinu, dok je Muzičku akademiju, teoretski smjer, pohađao u Puli.

- S obzirom da svirate trubu i klavir, kako ste se odlučili za ta dva instrumenta?

Prva ideja bila je klavir, iako sam se na kraju odlučio za trubu, sasvim slučajno, te mi je postala prvi instrument, sve do akademije. Svirati sam počeo tek s 12 godina, što je dosta kasno jer se u glazbenu školu obično kreće s 8 ili najčešće 9 godina. Osnovnu glazbenu školu u Čakovcu završio sam u klasi prof. Vjerana Vidovića. Imaš jedan instrument koji odabereš i paralelno uz to polaziš glazbenu teoriju –solfeggio. U završnom razredu osnovne glazbene škole dolazi i obavezan instrument za buduće glazbenike srednjoškolce, pa mi je tako “uletio” i klavir. Srednju glazbenu školu u Va-

raždinu maturirao sam u klasi prof. Darka Navoja, a glazbenu teoriju, tj. pedagogiju završio sam na Muzičkoj akademiji u Puli. Tamo je harmonika jedan od izbornih predmeta, pa je tako postala moj treći instrument.

- Vodite i vokalnu skupinu udruge Turen, kako biste opisali njezin značaj za Vas? U Udruzi Turen sudjelujem od 2017. Naša je Vokalna skupina jedna od podgrupa, i sretan sam što u tome sudjelujem, s obzirom da udruga promiče kvalitetu života u Općini Podturen i veoma je utjecajna u javnom diskursu.

- Opišite svoj karijerni put, što vas je dovelo u famoznu Gimnaziju? Prvo radno mjesto bila mi je Umjetnička škola Miroslav Magdalenić u Čakovcu, od 2016. do 2020., gdje sam radio u nastavi harmonike. Zatim sam odlučio otići raditi u neku osnovnu školu, kratko sam radio u Selnici, a u gimnaziji završio sasvim slučajno, “uletio” sam samo kao zamjena do kraja nastavne godine. Nakon toga, od jeseni kreće priča za ozbiljno. Odmah sam postao razrednik, što znači da sam upravo jednu generaciju već “izvozio”, a druga mi dolazi najesen, čemu se radujem. Kao učeniku, prvotna ideja bila mi je svirati u nekom orkestru, ali bi za to bilo potrebno živjeti u Zagrebu, a ipak je ljepše u Međimurju. U muzičkoj sam nai-

šao na super generacije djece s kojima sam išao na natjecanja, nizale su se nagrade, i to mi je bila super odskočna daska,a i u gimnaziji su stvarno dobra djeca i s njima smo napravili stvari koje škola dosad nije imala, tako da sam zadovoljan.

Nekada se nije moglo desiti da dođeš nespreman na nastavu ili nastup. U suštini, ima nečega i u tome, mislim da jedino tako, uz predanost i disciplinu možeš istinski napredovati

- Nedavno ste održali odličan koncert u sklopu Porcijunkulova, kako se osjećate povodom tog uspjeha?

Osjećaj je zapravo nevjerojatan, isprepliću se ponos i zadovoljstvo jer u današnje vrijeme nije baš lako zainteresirati mlađe generacije za bavljenje glazbom i dolaske na brojne probe, naročito tijekom praznika. Ozbiljniji izazov su veći sastavi poput orkestra gdje su potrebne probe u punom sastavu i uvijek netko izostane, s opravdanim razlogom, dok je s manjim sastavima lakše. Koncert je otvorio, a i zatvorio nastup školskog orkestra, a solisti uz orkestar bili su Stela Horvat, Dominik Padarić i Vanessa Kralj. U središnjem dijelu nastupio je folklorni ansambl, koji imamo

od ove školske godine i školski bendovi, među kojima je najpoznatiji Novi Amsterdam, a neke od sastava dodatno su obogatili bivši maturanti. Uvijek postoji određena pozitivna trema, koja je sasvim normalna, ali trenutak kad se popnete na pozornicu i ispred sebe vidite pun trg ljudi koji su vas došli slušati, to se ne može opisati riječima. Na takvim koncertima važno je da se ljudi kontinuirano zadržavaju, a ne da samo prolaze, onda je jasno da se trud uistinu isplatio. Naš je orkestar već praktički brend škole, ima određenu težinu i status, stoga uvijek težimo publici dati puno više od očekivanja.

- Kako izgleda Vaša priprema za nastup?

Prije svega, treba pametno odabrati repertoar uzimajući u obzir razne faktore. Izuzetno je važno poznavati svaki sastav i mogućnosti članova. Ključno je imati strukturirane i kontinuirane probe na kojima bi svi polaznici trebali biti redoviti. Probe su na tjednoj bazi, a bitno je da se vježba pametno. Kod maturanata, naročito u drugom polugodištu, situacija je složenija, jer zbog mnoštva prioritetnih obaveza često moraju izostati, pa je tu bitna uloga profesora da malo “poguraju”. Većina naših učenika svirača ima glazbeno obrazovanje i/ili iskustvo sviranja u amaterskim sastavima, što nam olakšava posao. Ono što

ih krasi u našim sastavima, naročito sviračkim, određena je doza odgovornosti i discipline jer vremena uistinu nema. Nije lako sve to uskladiti, tako da su te vrline iznimno važne - svaka im čast.

- Od nebrojenih nastupa, koji su vam se urezali u pamćenje?

Teško je izdvojiti između svih, ali rekao bih da je u mom pedagoškom radu najbolji upravo koncert s učenicima na Porcijunkulovom. Tu bih također izdvojio snimanje spota povodom četrdesete obljetnice pjesme “We Are the World” koji sam s učenicima snimio u suradnji s Martinom Strahija i djecom iz sirotišta Sv. Franje u Tanzaniji. Cilj projekta bio je višestruki, pokazati im da nisu sami i da glazba ruši svaku barijeru, a istovremeno ovdje pokazati njihov i više nego težak i potresan život te razviti empatiju prema njima.

- Što Vas je najviše oblikovalo kao glazbenika?

De�initivno nekadašnja “stara garda” profesora: red, rad, disciplina. Nije se moglo desiti da dođeš nespreman na nastavu ili nastup. U suštini, ima nečega i u tome, mislim da jedino tako, uz predanost i disciplinu možeš istinski napredovati.

- Imate li kakvu poruku za mlade glazbenike, i za one koji će to tek postati?

Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i facebook stranici. Sve što trebate napravi� je do srijede do 9 sa� napisa� zašto biste baš vi trebali osvoji� besplatne ulaznice. Nakon toga u petak nabavite novi �skani broj “Međimurskih novina” te na zadnjoj stranici rubrike “Media” potražite svoje ime. Sretno!

Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice. Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice ne može više taj mjesec sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite ovo pravilo.

Neka se bave kvalitetnom glazbom i uživaju u tome jer nema bolje uloženog vremena i ljepše umjetnosti od nje, uživati u tome što radite i istovremeno prenijeti svoju emociju na druge. Što je još važnije, svaka je izvedba jedinstvena, nikad dvije izvedbe iste skladbe neće biti identične, ona je umjetnost u vremenu. Stoga, uvijek težite biti unikatni i što savršeniji u svojim izvedbama, publika će to prepoznati. U našoj su školi mladim zaljubljenicima u glazbu vrata uvijek otvorena, a mnogi biraju našu školu upravo zbog glazbe uz klasično obrazovanje.

Čakovečka špica

Kad se dobro

modni detalj

Nasmijane Marija i Magdalena plijene pažnju razigranim uzorcima

Narodna nošnja našeg kraja i dalje se ponosno nosi

Dušankina nas je haljina podsje�la na morske valove

uskladi, kišobran postaje top

Klasična elegancija u crnoj i plavoj

Deni i Dijana maslinas�m tonovima pričaju zajedničku modnu priču

Lepršava šarena haljina – idealan izbor za šetnju gradom

KARATE

MEĐIMURSKI KARATISTI na svjetskoj sceni karatea u Meksiku

Borci KK Globus Čakovec

i Mala Subotica osvajaju daleki Monterrey!

Ekipa karatista iz klubova KK Globus Čakovec i Mala Subotica zaputila se na vrući izazov u daleki Monterrey u Meksiku, gdje se od četvrtka do nedjelje održava Svjetska liga za mlade. Ova velika sportska priredba okuplja čak 847 natjecatelja iz 59 zemalja, a Hrvatska će imati svoje jake adute u borbama za vrh. Svjetska liga je od pet planiranih globalnih liga za mlade karatiste, a ovaj meksički turnir četvrti je u nizu i, što je posebno važno, službeni izborni turnir za Europsko prvenstvo koje nas očekuje sljedeće godine na Cipru. Za našu ekipu to znači priliku da pokažu svoj karakter, vještine i uđu u vrh europske karate elite.

NOGOMET

U četvrtak će startati mlađi seniori uz nastup Svena Strahije, dok se u petak

na tatami penju juniorski borci Laura Strahija i Ervin Šoltić. Subotnji dan rezerviran je za kadete Petara Slukića, Davida Bermaneca i Tina Panića, a nedjelja će donijeti natjecanja za najmlađe, uz nastupe Tese Balog i Petara Filipovića u kategoriji U14.

Našim reprezentativcima će na terenu i izvan njega biti velika potpora i podrška u

vidu trenera Dejana Slukića, koji im je već sad najveći fan i motivator.

Svi želimo junacima iz KK Globus i Male Subotice puno sreće i osmijeha na licima, neka Hrvatska ponosno odjekuje kroz njihove borbe! Uostalom, ovakve prilike rijetko pogađaju lokalne heroje, pa nije teško pretpostaviti da ćemo ovdje gledati karate budućnosti. (sh)

ANTONIA RUŽIĆ

Tonka izborila nastup u glavnom ždrijebu

Naša tenisačica Antonia Ružić ostvarila je novi uspjeh plasmanom u glavni turnir WTA Cincinnatija. U kvali�ikacijama je odigrala dva meča u jednom danu, pokazavši visoku razinu igre i �izičke spremnosti. U odlučujućem susretu bila je uvjerljiva protiv Japanke Eri Hozumi, slavivši s glatkih 6:3, 6:1. Hozumi, iako pozna-

tija kao igračica parova, nije pronašla odgovor na sigurnu i agresivnu igru 22-godišnje Međimurke. Ružić, koja se nalazi na 94. mjestu WTA ljestvice, ovom pobjedom nastavlja uspješan niz na američkoj turneji, a protivnica u prvom kolu bit će Novozelanđanka Lulu Sun, 97. tenisačica svijeta. (is)

DIVLJI TRIATLON u Prelogu

Samo za najhrabrije!

Petnaesto izdanje Divljeg triatlona održat će ove godine u nedjelju, 24. kolovoza, na Marini Prelog i Šudrani Cirkovljan. Sama utrka koncipirana je kao supersprint triatlon, odnosno sastoji se od 375 metara plivanja, 12 kilometara vožnje biciklom te 2,5 kilometara trčanja. Nakon završetka Divljeg triatlona, tradicionalno će uslijediti i druženje svih posjetitelja i natjecatelja.

U suradnji s PU međimurskom, PP Prelog, na

dan same utrke 24. kolovoza 2025. godine, od 9:30 do 11:30, zatvorit će se dio lokalne ceste LC 20039, od skretanja u Prelog, kod Trgovačkog centra KTC-a do skretanja prema Svetoj Mariji. Pozivaju se vozači da poštuju privremenu regulaciju prometa. Sve o startninama, kategorijama, pravilima, kao i sve pojedinosti vezane uz utrku možete pronaći na poveznici: https://www. utrka.com/utrke/divljitriatlon/2025/info/. (sh)

Nedjelja, 10. kolovoza, bit će pravi nogometni praznik na terenima NK Sloge Čakovec. Sve oči bit će uprte u turnir koji će pokazati snagu i talente mladih nada iz domaće ekipe, ali i gosta s Katara, renomirane nogometne akademije Al Sadd Sports Club, te naših dobrih prijatelja iz susjednog NK Nedelišća.

Mladići iz katarske nogometne meke stižu s U17 i U19 selekcijama, koje ove godine prate seniorsku ekipu Al Sadda u azijskoj eliti. To su igrači s velikim snovima i potencijalom, a njihovi su dolasci u Međimurje dio priprema za nadolazeće natjecanje. S druge strane, NK Nedelišće se ozbiljno priprema za novu sezonu

Treće hrvatske lige Sjever i želi na ovom turniru pokazati zube i potvrditi svoj potencijal.

Na rasporedu su tri uzbudljive utakmice: prvo u 17 sati domaća Sloga protiv U17/ U19 Al Sadda, zatim u 18:15 snage će odmjeriti NK Nedelišće i U19 tim katarskog kluba, a za kraj u 19:30 derbi domaćina i susjeda iz Nedelišća.

No, nogometna fešta kreće već u subotu s prijateljskim susretima mlađih selekcija Sloge (U13 i U15) s mladim reprezentativcima s Katara od 16 sati.

Ulaz je slobodan, atmosfera obećava nogomet vrhunske kvalitete, a ljubitelji igre na travi moći će uživati u pravoj međunarodnoj predstavi na domaćem terenu. (sh) NOGOMETNI TURNIR Grada Čakovca

TENIS

ATLETIKA

Mladi karatisti u Meksiku s trenerom Dejanom Slukićem

Ukupno je zabila četiri asa uz 69 posto prvog servisa

TRENER GORDAN GOLIK vodi Dinamo iz Domašinca prema višim ciljevima

Treneri su nekada bili “komandanti”, a danas mentori, analitičari i psiholozi

Golik trenerski put gradi od 2017. godine, kada je započeo u školi nogometa Međimurje Čakovec. Vodio je sve mlađe uzraste, od limača do juniora, a okušao se i u ženskom nogometu. Iskustva nije manjkalo ni u seniorskom nogometu

Piše: Miljenko Dovečer

Trener Gordan Golik preuzeo je klupu Dinama iz Domašinca i tako započeo novu eru u klubu. Nakon pet sezona pod vodstvom Dalibora Gorupića, Dinamo kreće u novo poglavlje s višim ciljem. Klub je sezonu u 3. NL Sjever završio u sredini ljestvice, a s dolaskom Golika klub bi trebao dobiti novu dinamiku. Trener koji iza sebe ima bogato iskustvo u radu s mladima i seniorskim ekipama, ne skriva zadovoljstvo uvjetima koje je zatekao u novoj sredini.

Iz igračke u trenersku karijeru

Golik trenerski put gradi od 2017. godine, kada je započeo u školi nogometa Međimurje Čakovec. Vodio je sve mlađe uzraste, od limača do juniora, a okušao se i u ženskom nogometu. Iskustva nije manjkalo ni u seniorskom nogometu.

U razgovoru s mladim, perspektivnim stručnjakom dotakli smo se raznih stvari i njegovih viđenja na trenerski posao.

Odlazak u Domašinec vidi kao iskorak u pravom smjeru. S ligom je, kaže, itekako upoznat. Kako kaže, u Dinamo je došao na poziv predsjednika gospodina Đurkina odazvao se sastanku te nakon prezen-

tacije kluba i načina funkcioniranja prihvatio ulogu trenera.

Trenerski put mu je prirodno došao nakon dugogodišnje igračke karijere u klubovima poput Varteksa, Lecha Poznana i NK Međimurja.

- Već za vrijeme igračkih dana znao sam da ću nakon karijere biti trener. Tako da sam upisao akademiju za trenera i krenuo u rad u omladinskom pogonu. Nogometna škola Međimurje-Čakovec bila mi je prva stanica na trenerskom putu. Tamo sam prošao sve selekcije da bi se poslije toga prihvatio ženskog nogometa. Nakon ženskog nogometa otišao sam u muški seniorski nogomet gdje sam se zadržao do danas. Rad u ženskom nogometu bilo je nešto novo, ali jako pozitivno iskustvo. Imali smo tada vrlo mladu i domaću ekipu sa samo dvije strankinje koje nisu igrale cijelu sezonu te smo uspjeli osigurat ostanak u najvišem rangu. Jako sam zadovoljan tim periodom i progresijom koju smo ostvarili. Odlazak u muški seniorski nogomet bio je prirodan slijed i to mi je bio i cilj u početku trenerske karijere. Golik žali što je preuzeo NK Međimurje, a o BSK-u i Nedeljancu ima pozitivno mišljenje.

- Nakon što sam se prihvatio vođenja NK Međimurja

u kvali�ikacijama za ulazak u treći jedinstveni rang razmišljao sam dugo dali je vrijeme za preuzimanje klupe dugoročno. Odluka je bila nakon 6 mjeseci da prihvatim poziv i mogu reći da je odluka bila pogrešna. Klub je bio u kaotičnoj situaciji, a rang natjecanja jako zahtjevan. Zadržao sam se samo 5 kola i nisam uspio u svom naumu da se klub pokrene.

Klubovi NK BSK Belica i Nk Nedeljanec odlično su posloženi i imam samo riječi hvale. Iako je to amaterski nogomet, ljudi oko kluba se trude da ostvare zapažene rezultate, kako na terenu, tako i van terena.

Kreativnošću dodatno motivira igrače

Golik je jedan iz plejade modernih trenera koji implementira iskustvo i stečeno znanje u trenažni proces.

- Što se tiče prijenosa taktičkog znanja to postoji velika razlika između igrača koji su prošli ozbiljne omladinske pogone i onih koji nikad nisu bili u takvom sustavu. U tom segmentu rada puno je lakše raditi u školi nogometa i razvijati mlade igrače, nego u seniorskom nogometu gdje se sve gleda kroz rezultat.

uvidjeli i s lakoćom prihvatili rad na treningu. Sigurno da u amaterskom nogometu puno toga ovisi i o danu koji je igrač proveo na poslu i s kojom voljom i energijom je došao na trening. Trudim se biti kreativan vezano za treninge, da nisu monotoni te ih na taj način dodatno motivirati. Na treninzima inzistiram na ozbiljnosti, radu i koncentraciji za izvedbu određenih vježbi i igri.

S obzirom da se nogomet brzo mijenja, treneri se moraju tome prilagoditi, a Gordan voli i raditi individualno s mladim igračima.

u kompletnom sastavu. Volim imati za utakmicu plan A i B, ali se skoro nikada ne prilagođavam protivniku.

Obožavam individualan rad s mladim igračima i skoro sam svaki dan na stadionu u Čakovcu na treningu s nekim igračem. Smatram da je za uspjeh u današnjem sportu individualni trening obavezan. Za mene su svi igrači isti, neovisno o njihovim godinama, te je samo teren mjerilo kvalitete i vrijednosti. Užitak mi je bio raditi u školi nogometa u svim kategorijama i volim taj način rada i razvoja.

U našoj regiji ima premalo klubova u višem rangu, pa to loše utječe na razvoj mladih trenera, među kojima je i Golik.

U trenažnom procesu najčešće se koristim situacijskim treninzima ( situacije koje se događaju u igri ). Volim kad se radi s loptom i kad se igrači međusobno natječu kroz razne igre kako bi stvorili natjecateljski duh i bili gladni pobjeda. Moj pristup treningu je uvijek isti i na najvišoj mogućoj razini. Igrači u svim klubovima do sada to su

- Nogomet se mijenja svakih pet godina. Tko ne prati, zaostaje. Moderna igra traži brze odluke, �leksibilne sustave i puno interakcije unutar momčadi. Nekada su treneri bili "komandanti", danas su više mentori, analitičari i psiholozi. Nogomet je svakim danom sve brži, a to pokazuju utakmice lige prvaka. Gledajući najbolje ekipe Europe primjetno je da je �izička razina svakog igrača na top razini, pa su samim time tempo i dinamika igre jako visoki. Promjenom pravila na pet izmjena kvaliteta utakmice se produžila do samog kraja te su utakmice još zanimljivije. Za mene su taktika osnovne tehničke stvari kao primanje,predaja,voljni momenat itd. U amaterskom nogometu broj treninga tjedno ne dozvoljava nam da se bavimo taktikom kao profesionalne momčadi, jer smo rijetko kada na treningu

- Što se tiče situacije u regiji vezano za ozbiljne klubove i projekte tu je situacija jako loša. Ako ostanemo samo u našoj županiji situacija je još gora. U prva tri ranga natjecanja nemamo nijedan klub s time da ambiciju za ulazak u viši rang od četvrtog ni ove godine nije najavio nijedan klub. Teško je prstom upirati u jednu osobu ili tražiti krivca za tu situaciju, ali pitanje je kad će se pojaviti klub i sustav koji će moći odgovoriti zahtjevima profesionalnog nogometa. Naravno da sam žalostan, ali nadam se da će se i to promijeniti.

Veselim se što neću morati voditi treninge na engleskom

Za kraj smo ponovo razgovor okrenuli na situaciju

u domašinečkom Dinamu i sezonu koja je pred vratima. - Ekipa NK Dinama doživjela je neke promjene naspram prošle sezone, odlaskom petorice standardnih igrača. Igrački kadar mi je dobro poznat. Većinu sam ih trenirao u omladinskim kategorijama, a s nekima sam i igrao pri kraju svoje karijere u Međimurju. Veseli me što neću morati voditi treninge na engleskom jer su svi dečki domaći, iz ove regije. Nisam protiv stranih igrača, ali smatram da moraju donijeti stvarnu kvalitetu da bi imalo smisla da budu tu. Doveli smo mlađe igrače iz našim međimurskih klubova i ja sam uvjeren kako ćemo iz dana u dan biti sve bolji. Mali je problem zaštićeno godište koje mora igrati, ali svi klubovi imaju isto pravilo tako da nema potrebe za kukanjem. Zadovoljan sam sa svime u klubu, a rezultati će pokazati jesmo li na pravom putu. Velik je broj naših klubova u ligi, čak sedam, i bit će pravih derbija kojima se veselim. Jako važan će biti ulazak u sezonu, ali ja sam optimist i vjerujem u dobru igru i dobre rezultate. Atmosfera oko kluba je odlična, svi igrači su domaći, tako da je sinergija između igrača i ljudi u upravi zaista dobra. Cilj je ostvariti što bolje igre bez imperativa nerealnih ambicija, zaključio je novi trener Dinama Domašinec Gordan Golik.

Gordan voli i radi� individualno s mladim igračima

MEĐIMURSKI

TALENT ostvario veliki korak u karijeri

Adriano Debelec postao novi igrač Dinama

- Adriano je prije svega jako dobar, skroman, marljiv, inteligentan dečko, odgovoran u izvršavanju svojih obaveza te uvijek spreman priskočiti u pomoć bilo kome od svojih prijatelja ili nekome iz obitelji. Na nogometnom terenu je agresivan, borben (nema za njega izgubljene lopte), nesebičan i uvijek spreman pomoći svojoj ekipi, rekao nam je njegov ponosni otac

Kroz cijeli mjesec srpanj vodila se borba za Adriana Debelca, a na kraju je pala odluka i međimurski talent će svoj nogometni razvoj nastaviti u zagrebačkom Dinamu.

Debelec je danas potpisao stipendijski ugovor s Dinamom te će se odmah priključiti treninzima kadeta koji će nastupati u 1. HNL. Mladi međimurski nogometaš u Dinamo je došao iz Varaždina dok je ranije svoj nogometni put razvijao u ŠN Međimurec/Sloboda i NK Međimurje. Također, mali nogomet igrao je za MNK Fotex Junajted.

Adriano Debelec se nogometom počeo baviti sa svojih šest godina, a sport

je osobno zavolio od svoje treće godine kada se počeo baviti gimnastikom u kojoj je ostvario odlične rezultate. Glavni ,,krivci“ za to što se bavi nogometom su njegovi roditelji koji su ga vodili na nogometne utakmice već od drugog tjedna nakon rođenja. Gledanjem tih utakmica zavolio je nogomet koji ga prati od ranog djetinjstva.

- Adriano je prije svega jako dobar, skroman, marljiv, inteligentan dečko, odgovoran u izvršavanju svojih obaveza te uvijek spreman priskočiti u pomoć bilo kome od svojih prijatelja ili nekome iz obitelji. Na nogometnom terenu je agresivan, borben (nema za njega izgubljene lopte), nesebičan i uvijek

spreman pomoći svojoj ekipi. Mislim da ga na terenu najviše krasi srčanost, brzina razmišljanja i nogometna inteligencija tako da ima tu dosta poveznica odnosno sličnosti između njega na terenu i njega u slobodnom vremenu, u jednom razgovoru kazao nam je ponosni otac Goran.

Debelec je standardni član mladih reprezentativnih vrsta Hrvatske, a uzori su mu Luka Modrić i Cristiano Ronaldo.

Posljednji Međimurec koji je zaigrao za seniore Dinama bio je Daniel Štefulj, a Debelec ima sve predispozicije kako će on biti sljedeći. (nl)

NOGOMET

Utakmica drugog pretkola Konferencijske lige između mađarskog Győra i armenskog Pjunika ponudila je dramu za pamćenje. U 90. minuti rezultat je bio 2:1 za domaćina, što je izjednačilo ukupni rezultat na 3-3 i najavilo produžetke.

No, tada se ukazao Daniel Štefulj koji na samom isteku regularnog dijela zabija pogodak za 3:1 i dovodi Győr na prag prolaska. Slavlje nije izostalo, a emocije su ga ponijele pa je skinuo dres, zaradivši

NOGOMET

žuti karton od kosovskog suca Mervana Bejtullahua. Dva žuta kartona, bez isključenja Samo nekoliko minuta kasnije, Štefulj nesmotreno udara suparnika nogom u glavu i dobiva drugi žuti. No, Bejtullahu ne prepoznaje da je riječ o drugoj opomeni pa crveni karton izostaje. Slučaj podsjeća na slavnu epizodu iz 2006. kad je Graham Poll Josipu Šimuniću dao tri žuta prije isključenja. (nl)

NK ZASADBREG organizira turnir u penalima

Na terenima NK Sloge Čakovec proteklog je vikenda ispisana nova stranica jedinstvene nogometne priče – u konkurenciji osam momčadi iz četiri države, naslov pobjednika 7. međunarodnog memorijalnog turnira Vlatko Marković U14 zasluženo je otišao u ruke mladih nada NK Domžale.

U uzbudljivom �inalu, slovenska ekipa svladala je minimalnim rezultatom GNK Dinamo iz Zagreba. Bila je to taktički zrela i borbena utakmica u kojoj su Domžalčani pokazali zašto su tijekom cijelog turnira slovili za jednog od glavnih favorita.

Treće mjesto pripalo je sjajnom NK Varaždinu, koji je u utakmici za broncu bio bolji od Beogradske Crvene zvezde, ekipe koja je unatoč četvrtom mjestu pokazala puno nogometnog potencijala.

U donjem dijelu poretka, NK Međimurje iz Čakovca izborio je peto mjesto, ispred mađarskog Zalaegerszega TE, dok su sedmi i osmi završili NK Slaven Belupo i NK Sloga Čakovec, domaćin i organizator turnira. Osim što su ekipe pokazale izvanredan timski duh, turnir je bio ispunjen i sjajnim individualnim nastupima. Titulu naj-

boljeg igrača odnio je Jakov Vilić iz NK Varaždina, dok je najbolji vratar bio Albin Zilkić iz slovenskog NK Domžale. Najbolji strijelac turnira, s najviše zabijenih pogodaka, postao je Markus Sever, također iz NK Domžale. Nagrade najboljima uručio je Dragutin Katalenić, bivši trener i dugogodišnji nogometni djelatnik, koji je svim sudionicima čestitao ne samo na kvalitetnoj igri već i na sportskoj fer-plej atmosferi koja je krasila cijeli turnir.

Završnica je protekla u ozračju zajedništva i sportskog duha, uz zajedničko

fotogra�iranje svih ekipa i zahvalu domaćina NK Sloga Čakovec da turnir prođe na visokoj razini.

Organizatori su posebno zahvalili volonterima, roditeljima i brojnim članovima kluba koji su danima neumorno radili kako bi sve proteklo besprijekorno.

Bez njihove predanosti ovaj događaj ne bi bio moguć.

Turnir Vlatko Marković još je jednom potvrdio svoj status – nije riječ samo o natjecanju, već o pravoj nogometnoj školi života za mlade talente iz regije. (nl)

Ako misliš da si brz i precizan izvođač penala, odmah skupi ekipu i pripremi se za jedan od najslavnijih sportskih događaja ovog ljeta u Zasadbregu! Četvrti put zaredom, na praznik 15. kolovoza, petkom, na nogometnom igralištu u ovom mjestu održat će se turnir u penalima za sve, male, velike, cure i dečke. Događaj počinje u 15 sati kad će miris svinje na ražnju mamiti natjecatelje i gledatelje, a za osvježenje je pripremljeno hladno piće. Organizatori jamče izvrsnu zabavu uz atraktivan sportski izazov.

Prijave su otvorene do 17 sati na dan turnira, a zainteresirani se mogu javiti na broj telefona 097 624 2119 – Florijan. Pravila su jednostavna: jedna ekipa mora imati barem 5 igrača

plus jednu zamjenu, a spol i dob nisu bitni. Penale se izvodi s 9 metara na gol dimenzija 5x2 metra. Kotizacija po ekipi iznosi 50 eura, bez obzira na broj igrača. Vrlo zanimljive su i nagrade, prvoplasirani osvaja čak polovicu prikupljene kotizacije, drugoplasirani 30%, trećeplasirani 20%, dok četvrtoplasirani mogu računati na utješnu nagradu.

Ovaj sportski spektakl odlična je prilika da pokažete pucačke i golmanske vještine, zabavite se i možda kući ponesete vrijednu nagradu.

Uz ovu sportsku gužvu, dan poslije u NK Zasadbreg 77 organiziraju i turnir u beli, pa tko želi, može ostati za još jednu dobru zabavu i druženje. (nl)

Debelec je standardni član mladih reprezenta�vnih vrsta Hrvatske, a uzori su mu Luka Modrić i Cris�ano Ronaldo

NK SLOGA Čakovec

Danijela Štefulja su ponijele emocije pa je skinuo dres

Osnovna škola Nedelišće

1.A - Razrednica:

Lidija Pintarić

Odlični učenici: Paula Bajzek, Lina Maria Gašparlin, Joel Jagec, Marinela Karlović, Jakov Kirić, Mia Međimurec, Gabrijel Mesarić, Petar Pintarić, Ela Šafarić, Leon Šimunković, David Tasković, Mura Tkalčec, Leona Vidović, Nika Vizinger

1.B - Razrednica: Ivana Slukić

Odlični učenici: Fran Hajdarović, Bartol Horvat, Matija Horvat, Liam Kovačić, Franka Ladić, Mia Mihalović, Niko Novak, Ema Ozmec, Soren Pašić, Erik Rajter, Klara Treska

2.A - Razrednica: Željka Klamfar Kirić

Odlični učenici: Davor Braniša, Stela Bujan, Fran Češnjaj, David Gradečak, Hana Juras, Petra Kovač, Ella Krhač, Meri Maček, Nera Novak, Roko Novak, Adam Ozmec, Vito Papić, Denys Tylukha

2.B - Razrednica:

Marija Kovač

Odlični učenici: Franko Belović, Hrvoje Blagović, Nastja Božić, Kim Branilović, Fran Đukes, Lukas Fegeš, Matej Horvat, Ema Markulin, Dora Pintarić, Eva Pintarić, Mirna Pokos, Damjan Posavec, Noa Posavec, Vita Srnec, Vigo Treska

3.A - Razrednica: Ana Marciuš Knezić (Silvija Jagec)

Odlični učenici: Nela Bogdan, Dino Bregović, Nola Gyöfi, Sara Jalušić, Lucija Kolman, Florian Ladić, Erik Novak, Alan Radiković, Dita Sekirnik, Vilim Vlah, Adriano Žerjav

3.B - Razrednica:

Snježana Novak

Odlični učenici: Nera Blagović, Aleksej Božić, Bruna Crnčec, Martin Dolar, Adam Fernandez Polanec, Tina Grabar, Jošua Jagec, Maxim Lindić, Emeri Regina Obase, Nela Petković, Tara Trupković, Marina Vuković, Matko Zoka

4.A - Razrednica:

Anamarija Novak (Patricija Novak)

Odlični učenici: Pia Babić, Karlo Češnjaj, Lena Dominić, Leona Hamer, Elena Horvat, Ian Malić, Rosa Mikolaj, Jakov Molnar, Dora Perhoč, Larisa Pintarić, David Posavec, Oliver Šercer, Vito Topolnjak, Gabrijela Treska, Andrii Tylukha

4.B - Razrednica:

Dijana Fekonja Juras

Odlični učenici: Edvin Branilović, Bela Knezić, Anastazija Košir,

Nives Krznar, Mila Maček, Ivan Mikolaj, Leon Novak, Sofija Novak, Damjan Tasković

5.A - Razrednica: Ela Igrec

Odlični učenici: Vilim Đuran, Dina Janeš, Klara Kirić, Maša Mlinarić

5.B - Razrednica: Mateja Dvanajščak

Odlični učenici: Leona Balić, Gabrijela Cofek, Nesa Fučec, Karla Korunić, Asja Mikulan, Nadan Emmanuel Obase, Ervin Pertlik, Kiara Ana Srnec, Una Srnec

5.C - Razrednik: Nikola Bistrović

Odlični učenici: Lorena Ciceli, Borna Fegeš, Leon Mesarek, Leon Novak, Pia Novak, Klara Perhoč, Filip Pintarić, Zola Treska, Mia Tučić

6.A - Razrednica: Ivana Sokač

Odlični učenici: Mia Bacinger, Jura Barbić, Vinka Ceilinger, Nikol Kirić, Fran Korošic, Pia Korošic, Matija Mikulić, Doris Sekirnik

6.B - Razrednik: Veljko Posavec Odlični učenici: Tanja Braniša, Hana Ganzer, Jakov Ivanuša, Jakša Jalušić, Lorena Karlović, Jakov Kirić, Laura Košir, Ema Lepoglavec, Franjo Obersnel, Anna Tkalec.

6.C - Razrednica: Kristina Horvat

Odličan učenik: Evan Pertlik

7.A - Razrednica: Sanja Špiranec

Odlični učenici: Magdalena Kirić, Vito Korent, Roko Štefulj

7.B - Razrednica: Jelena Sršan Pavlic

Odlični učenici: Lucija Bacinger, Marko Burela, Jan Gerenčer, Marta Kutnjak, Fabijan Vaser

7.C - Razrednik: Aleksandar Puklavec

Odlični učenici: Mia Gašparlin, Tena Krnjak, Luka Magić, Nikola Podvezanec

7.D - Razrednica: Danijela Horvat

Odlični učenici: Niko Dobša, Adrianna Fernandez Polanec, Vito Golub, Beata Horvat, Evan Novak, Franka Pintarić, Sara Trupković

8.A - Razrednica: Željka Pavlic

Odlični učenici: Fran Boroš, Leona Klišan, Luka Krznarić, Erin Maček, Matej Sklepić

8.B - Razrednica: Dubravka Vukšić

Odlični učenici: Eva Branilović, Magdalena Dolar, Franka Košir, Borna Kovačić, Ema Mezga, Pe-

tar Patafta, Karlo Pintarić, Karlo Serec, Petar Slukić, Ivan Zdolec

8.C - Razrednica:

Martina Puklavec

Odlični učenici: Eva Bedić, Alexandar Dragaš, Korina Horvat, Jakov Marodi, Paulo Nomo Nemi, Antonio Pozvek, Lea Rešetar, Marta Topolnjak

8.D - Razrednica:

Smiljana Colar

Odlični učenici: Filip Baljak, Leona Banek, Lea Branilović, Nikša Dovečer, Anijan David Jalušić, Adriano Juras, Ivan Novak, Bella Posavec, Bea Slaviček

PRO - Razrednica:

Karla Lešnjak

Odlični učenici: Roko Horvat (8.r.), Adela Novak (2.r.), Amela Oršoš (8.r.), Mihajllo Oršuš (3.r.), Teo Toplek (2.r.), Patrik Varga (3.r.), Robert Zorić (6.r.), Arman Žnidarić (5.r.)

Područna škola Dunjkovec

1.D - Razrednica:

Dajana Novak

Odlični učenici: Lukas Bistrović, Sani Đukes, Lota Ganzer, Toni Ganzer, Klea Hergotić, Adela Jurinić, Viliam Kovačić, Livia Krnjak, Mia Mihaljković, Dita Mikulan, Tin Novak, Matija Topolnjak, Manda Vrbanec

2.D - Razrednica:

Melanija Šalamon

Odlični učenici: Jakov Bajzek, Mia Baljak, Antonio Cindrić, Bela Dovečer, Deja Drvenkar, Leda Ganzer, Lora Korotaj, Ema Kovačić, Ema Leček, Andrej Muršić, Leonel Novak, Luna Novak, Roko Novak, Alina Novak, Luka Perić, Darijan Trojok

3.D - Razrednica: Iva Novak

Odlični učenici: Noa Andročec, Sofia Andročec, Patrik Bajzek, Zara Ciglarić, Ema Čanadi, Manuel Đuran, Fran Farkaš, Vito Horvat, Borna Jurinić, Tian Novak, Korina Oreški, Noa Posavec, Mark Pozvek, Marsel Tomašić, Tino Trupković, Toni Trupković, Livija Žnidarić

4.D - Razrednica: Višnja Špicar

Odlični učenici: Vito Branilović, Erin Debelec, Rita Dragaš, Marta Fegeš, Nea Fundak, Neo Hergotić, Eva Hunjadi, Matija Korunić, Lena Novak, Rajan Pozvek, Bianka Preložnjak, Filip Senčar, Erika Ščerbič, Otto Thes, Jakov Varga, Josipa Zadravec Područna škola Pušćine

1.P - Razrednica:

Snježana Topolnjak

Odlični učenici: Iskra Bahat, Klara Branilović, Aria Celinger, Tena Topolko, Helena Zita

2.P - Razrednica: Tamara Ceilinger

Odlični učenici: David Pintarić, Korina Posavec, Nikol Tuđan, Marta Turk, Andreas Valjak, Dalia Zanjko

3.P - Razrednica: Suzana Baksa

Odlični učenici: Sven Marciuš, Timotej Mustak, Hana Škvorc, Matej Šmaguc

4.P - Razrednica: Sanja Marciuš

Odlični učenici: Noa Celinger, David Dolar, Armando Horvat, Judita Hutinec, Aleksandar Križnar, Jona Legin, Paula Marciuš, Elena Posavec, Tena Posavec, Magdalena Trupković, Fran Tuđan, Šimun Turk Srednja škola Prelog

1. EK razred (ekonomist)

Odlični učenici: Ena Banjkovec, Klara Kečkeš, Lorena Kežman

1. KU razred (kuhar)

Odličan učenik: Toni Foder

1. SK razred (konobar slastičar)

Odlične učenice: Tia Munđar, Karla Poljaković

1. THK razred (turističkohotelijerski komercijalist)

Odlični učenici: Sebastijan Bakač, Lorena Bogadi, Dolores Mirić, Elizabeta Srpak

2. EK razred (ekonomisti)

Odlični učenici: Barbara Slaviček, Stela Vlah, Dora Vugrinec, Edi Vugrinec

2. KU (Kuhar)

Odlični učenici: Glavina Matej, Maja Elena Hajdinjak, Andreas Mustač, Lucija Žibek

2. PKO razred (pomoćni konobar-TES)

Odličan učenik: Karlo Purić

2. PM razred (pekar mesar)

Odlični učenici: Julind Binaj, Vito Varga

2. SK (slastičar konobar)

Odlični učenici: Leon Roman Blatarić, Saša Borko, Patrik Šmer

2. THK razred (turističkohotelijerski komercijalist)

Odlična učenica: Magdalena Novak

3. EK razred (ekonomist)

Odlične učenice: Sara Puklavec, Melani Rak

3. G razred (opća gimnazija)

Odlični učenici: Klara Benč, Nika Čonkaš, Marta Gregur, Monika

Grubešić, Iva Malek, Antonia Martinković, Melani Mihoci

3. KU (kuhar)

Odličan učenik: Leon Valjan

3. PKO razred (pomoćni konobar)

Odlični učenici: Nikolina Anderlin, Valentina Goričanec Vuk, Josipa Štefković

3. PKS razred (pomoćni kuhar i slastičar)

Odlična učenica: Hana Oršuš

3. SK razred (slastičar konobar)

Odlični učenici: Gloria Bulf, Tia Križaić, Karla Polanec

3. THK razred (turističko-hotelijerski komercijalist)

Odlična učenica: Ađelina Rak

4. G razred (opća gimnazija)

Odlični učenici: Ivan Horvat, Jakov Kramar, Eva Petković, Rea Pongrac, Antonija Stančin

4.THK razred (turističko-hotelijerski komercijalist)

Odlična učenica: Nika Lovrek

Osnovna škola Sveti

Martin na Muri

1. razred - Razrednica:

Anita Juračić Perhoč

Odlični učenici: Liam Bogdan, Karlo Brodarić, Lea Flac, Klara Hadela, Roko Janež, Fabijan Karlovčec, Lin Krajačić, Lena Nađ, Eva Novak, Ana Posel, Anja Prelog, Samuel Sakač, Ana Sobočan, Denis Sobočan, Marta Spajić, Ella Škapin, Mateo Tkalčić, Ana Tot, Tin Trstenjak, Maša Vedernjak, Vito Vršić, Marta Zamuda, Ena Živčec

2.A razred - Razrednica: Ksenija Perčić

Odlični učenici: Neo Baumgartner, Vito Brezovački, Leo Kirec, Jona Koprivec, Tin Kovačić, Filip Kutnjak, Irenej Magdič, Franka Novak, Alina Perčić, Elizabeta Sakač, Borna Stojko, Fran Trstenjak, Niko Turk, Lara Vrtarić

2.B razred - Razrednica: Spomenka Vincek

Odlični učenici: Tadej Biškup, Mila Bogdan, Ivano Kraljić, Althea Kraljić Jakopić, Marko Kutnjak, Šimun Novak, Elena Perčić, Roko Premuš, William Sakač Soldat, Ivan Stojko, Nika Toplek, Mark Vnuk, Sophie Živčec

3. razred - Razrednica: Mirjana Bregović

Odlični učenici: Hana Borovčak, Lora Brodarić, Zrin Jakopić, Karla Jambrović, Leon Jekić, Nikol Kutnjak, Leona Oletić, Matej Perčić,

Denis Sakač, Dora Srnec, Jona Vinko, Erik Vuković, Leon Žganec

4.A razred - Razrednica: Maja Goričanec

Odlični učenici: Dorotea Babić, Korina Baranić, Eda Baumgartner, Jakov Đurkin, Elena Kutnjak, David Novak, Lota Novak, Fran Srša, Anabela Teljega, Zara Trstenjak

4.B razred - Razrednica: Marija Đurkin

Odlični učenici: Eva Kralj, Franka Kralj, Mia Korunić, Kaja Krznar, Nika Oletić, Ema Podgorelec, Lea Sobočan, Dora Rožman, Sara Žganec

5.A razred - Razrednica: Tanja Trojko Odlični učenici: Petar Bogdan, Marta Boris, Petar Goričanec, Ana Horvat, Dino Huić, Luka Huić

5.B razred - Razrednica: Anđelka Klemenčić Odlični učenici: Iva Kutnjak, Martin Oletić, Jan Podgorelec, Nika Perčić, Vita Premuš, Magdalena Sakač, Franka Sobočan

6.razred - Razrednica: Antonia Jurinec

Odlični učenici: Borna Colar, Mateo Colar, Hana Mezga Hrženjak, Gabriel Perčić

7.A razred - Razrednik: Dražen Crnčec Odlični učenici: Jakov Huić, Hana Perčić, Erik Podgorelec, Zoa Vinko, Nera Žignić

7.B razred - Razrednica: Valentina Sobočan Bogdan Odlični učenici: Chriztel Renae Aceveda, Gabriela Goričanec, Paula Kos, Fabijan Vinko

8.A razred - Razrednica: Silvija Šoštarić Odlični učenici: Riana Herman, Tessa Oletić, Ela Perčić, Karlo Perčić, Lana Perčić, Sara Žagar

8.B razred - Razrednik: Marko Obadić Odlični učenici: Kornelija Horvat, Una Oletić, Hana Šardi, Rea Šardi, Luka Turk

U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, na spisku se nalaze imena odlikaša čiji roditelji su dali privolu za objavu imena, a za imena učenika koji nisu navedeni nismo dobili pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika.

Đurđica s kraljicama dvorišta, hortenzijama koje cvatu u svim bojama

ĐURĐICA LEPEN iz Brezja

NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2025.

Zbog svoje ljubavi prema bilju i cvijeću koje su joj usadili roditelji, senokošu je pretvorila u rajski vrt

Piše: Aleksandra Sklepić

U dvorištu Đurđice Lepen iz Brezja teško je odabrati najljepši kutak, jer svaki je od dijelova pažljivo uređen i njegovan. Trenutno su najljepše hortenzije u svim mogućim bojama: plave, ljubičaste, roza, bijele, crvene i zelene, a njihova je vlasnica posebno na njih ponosna, jer ove su godine zaista raskošno procvale. Grmovi su stari trideset godina, ali cvatu uvijek iznova, sve ljepši i sve bujniji, a dive im se svi gosti i prolaznici koji se zateknu u ovom mirnom dijelu Brezja.

U proljeće nema mjesta koje nije u raskošnom cvatu

Terasa na kojoj Đurđica i njena obitelj vole sjesti, piti kavu i družiti se, također je posebno lijepa. Od radoznalih pogleda štiti grm lovor višnje, te zimzeleni grmovi, a ukrašena je lončanicama kaktusa i sukulenata. Đurđica posebno voli sukulent sobovi rogovi koji svojim izgledom podsjeća na njih.

- U vrtu i dvorištu provodim puno vremena, ali uživam u tom poslu, rekla nam je Đur-

U proljeće nema mjesta koje nije u cvatu

đica. U sezoni, zalijevanje traje dva sata na dan, a za vrijeme većih temperatura i suše, zalijevam čak dva puta dnevno.

Iako u vrtu sada cvate mnoštvo različitog cvijeća, kale, kane, ruže i to crvene, žute, roza i bijele, vrijedna

Đurđica ispričala nam je da je njezino dvorište najljepše u proljeće. Tada se proljetnice natječu koja će od svih biti najljepša.

Prije trideset godina na ovom je mjestu bila senokoša

Prekrasno uređena kuća, dvorište i cvjetnjak prije trideset godina bili su senokoša, rekla na je Đurđica. Suprug i ona tu su odlučili izgraditi kuću i krenuli su doslovno od nule, rekla nam je. Zbog svoje ljubavi prema bilju i cvijeću koje su joj usadili roditelji, senokošu je pretvorila u rajski vrt, a njezino cvijeće svi vole. Buketi iz njenog cvjetnjaka često su glavni pokloni za mature, rođendane i slične velike obiteljske događaje. Kako voli putovati, biljke su u dvorište stigle iz raznih krajeva, neke čak s Tenerifea i Palme de Mallorce. Svojim ponosnim cvatom u dvorištu se ističu i muškatlini, grmovi sljeza, hibiskusi, te bezbroj drugih vrsta, jer Đurđicu cvijeće voli, pa nam je šapnula da svaka biljka koju posadi, uspije. Obožava i orhideje kojih ima punu kuću, a neke od njih cvatu i tri puta godišnje.

Ljeto je pred vratima, a s njim i savršeno vrijeme za uživanje u zelenilu, bojama i mirisima vlastitih vrtova. Imate li u svom dvorištu pravi mali raj prepun cvijeća, neobičnih biljaka i kreativnih ideja? Želite li podijeliti svoju strast prema vrtlarstvu i inspirirati druge?

Onda je naš nagradni natječaj „Čiji je vrt najljepši 2025.“ prava prilika za vas! Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijaviti i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600.

U e-poruci obavezno ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posjetili i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.

Zahvalni smo svima koji su dosad sudjelovali u natječaju i

Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615

https://www.stella-floris.hr/

omogućili svojim sugrađanima da uživaju u njihovom umijeću uređivanja vrtova i njih imamo u vidu, ali iz razumljivih razloga blagu prednost u redoslijedu dat ćemo onima koji još nisu bili u prilici pokazati svoj vrt. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! A za sve natjecatelje pripremili smo bogat nagradni fond. Kakve vas nagrade čekaju? Prvu nagradu od 150 eura osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS daje poklon-bon u vrijednosti 70 eura. Stella Floris osigurao je poklon-bon za treće mjesto u vrijednosti 50 eura. Vrtlarija Vijenac prilikom dodjele priznanja poklanja svim nagrađenima bukete cvijeća.

Otvorite vrata svog vrta i pokažite nam svoju zelenu strast! Veselimo se vašim prijavama i jedva čekamo da zajedno proslavimo ljepotu naših međimurskih vrtova!

095/ 815 52 58

Stella floris

Brižno njegovani kaktusi i sukulenti krase okućnicu

Terasa za odmor i druženje posebno je lijepo uređena

TEST Dacia Bigster 130 Mild Hybrid 4x4 Extreme

Nikad bolja Dacia

Novi Bigster najbolje pokazuje koliko je Dacia u protekla dva desetljeća napredovala – mnogo opreme, kvalitetna izrada, dobar motor i pogon na sve kotače, ali i mnogo tvrde plastike, koja je i jedan od razloga povoljnije cijene.

Tekst i foto: Igor Rudež

Idok je nekada slovila za jeftin auto, danas Dacia ima sasvim drugačiji image među kupcima, gdje se nameće kao pametniji izbor. A kako i ne bi kada se sada nude najnoviji motori i oprema, koja nudi samo ono što većina kupaca ustvari i traži, a cijenom je povoljnija od konkurencije. A sada s Bigsterom Dacia ulazi po prvi puta u C segment i dokazuje da i u tom segmentu ima mjesta za povoljnije modele. Doduše, testni model košta malo preko 34.000 eura, no treba imati na umu kako je riječ o najbogatijem paketu opreme kombiniranom s pogonom na sve kotače, dok najpovoljniji model košta gotovo 10.000 eura manje, točnije 24.100 eura.

Bigster je vrlo važan model za Daciju, a uskoro bi se trebao ponuditi još jedan model C segmenta koji ne bi bio SUV model, već klasičan

kompakt. No, vratimo se mi na Bigster koji dizajn temelji na Dusteru, od kojeg je preuzeo glavne linije, no sprijeda je ugrađen drugačiji brani,

produžen je od B nosača prema straga, a tu je i nov dizajn poklopca prtljažnika. No ukupan dojam je pozitivan, a kao i kod Dustera, kad

TEHNIČKI PODACI

Dimenzije (DxŠxV) 4570 x 1813 x 1705 mm Osovinski razmak 2704 mm

Masa vozila/dopuštena nosivost 1503 kg/ 467 kg

Veličina prtljažnika 550/1853 litara Vrsta motora/broj cilindara Blagi hibrid (Mild Hybrid), turbo/3 Pogon Na sve kotače Mjenjač Ručni, 6 stupnjeva Snaga 96 kW / 130 KS Okretni moment 230 Nm Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 180 km/h / 11,2 s Potrošnja (prosječna l/100 km) 7,1

Oprema 10-inčni digitalni instrumen�, 10,1-inčni mul�medijski sustav, dvozonski automatski klima-uređaj, grijana prednja sjedala, upravljač i vjetrobransko staklo, panoramski stakleni krov s otvaranjem, modularni krovni nosači, rezervni kotač, LED svjetla, naslon za ruke sprijeda, 18-inčni aluminijski naplatci...

Bigster vidite uživo mislite da je veći nego što stvarno je. A produžena karoserija na 4570 cm donosi dodatnu količinu prostora za koljena straga, ali i veći prtljažnik. Osim toga, povećan je i međuosovinski razmak na 2704 mm. No, iako se prvotno mislilo kako će ovaj model nuditi sedam sjedala, to za sada nije tako, pa ostaje klasičan peterosjed. No, zato je sada ponuda prostora izdašna,

U Extreme paketu opreme dolaze posebne presvlake koje su vodootporne, no istovremeno sjedala ne dišu, pa će vam po lje� leđa bi� mokra

posebice straga, kada i dvometraš može sjediti iza vozača dvometraša, a čak će imati i dovoljno prostora za glavu, iako je ugrađen panoramski stakleni krov čija se prva polovica može i otvoriti. A upravo stoga nisu ugrađeni držači za ruke, pa i to omogućuje više prostora. A osim što se po prvi puta nudi panoramski krov, Bigster se nudi i s električnim otvaranjem vratiju prtljažnika (doplata 350 eura), a upravo su to detalji koji ovaj model svrstavaju u C segment, dok je Duster ostao u B segmentu. Kad smo već kod prtljažnika, Bigster ovdje briljira. Obujam mu je kod izvedbe s pogonom na sve kotače 550 litara, odnosno 1853 litre s preklopljenim stražnjim sjedalima. Ispod podnice je ugrađen i rezervni kotač punih dimenzija (doplata 200 eura), a naslon stražnje klupe se preklapa u omjeru 40:20:40, s time da je središnji dio straga plastičan i na njemu se nalaze nosači za čaše, ali i nosači za

Unutrašnjost je dobro poznata iz manjeg Dustera

Bigster sprijeda izgleda izuzetno robusno

Stražnji kraj je duži nego kod Dustera, a donosi i novi dizajn branika i stražnjih vra�ju

mobitel, koji, po nama, nisu baš praktični.

A kada pogledate uređenje unutrašnjosti, vidite kako je i tu većina stvari preuzeta s Dustera, osim detalja ispred suvozača, gdje nema natpisa modela. No, zato je tu dvozonski klima uređaj, koji također ranije nije bio dostupan, a koji se podešava putem fizičkih tipki. Testni je model bio opremljen i paketom “zima” koji uključuje grijanje sjedala, upravljača, ali i vjetrobranskog stakla. Doduše, po ljeti nam to nije trebalo, ali smo sigurni kako će sve navedeno po zimi jako dobro doći.

Ispred vozača se nalazi jednostavna i pregledna digitalna instrument ploča dijagonale 10 inča, a središnji multimedijski zaslon dolazi u dijagonali od 10,1 inča i donosi podršku za bežično spajanje s CarPlay i Android Auto uređajima. A osim već spomenutih odvojenih komandi klimatizacije, u središnjoj se konzoli mogu naći i bežični punjač mobitela, kao i dodatna polica za sitnice. Pored ručice mjenjača se nalazi i kotačić kojim se odabire način rada, dok se pritiskom u sredinu pali Hill descent sustav za sporo spuštanje nizbrdo. Tu je i dovoljno širok naslon za ruke koji se presvučen istim materijalom kao i naslon za ruke na vratima, ali i sjedala.

10,1-inčni zaslon dolazi od osnovnog

Iako ima pogon na sve kotače, obujam prtljažnika je 550 litara. A ispod podnice je i kotač punih dimenzija uz koji stane još poneka sitnica

Pogon na sve kotače je trenutno moguće kombinirati samo s ručnim mjenjačem

Po prvi puta neka Dacia nudi panormaski stakleni krov,

On ima veliku prednost što ne upija tekućinu, no mana mu je da „ne diše“, pa će po ljeti i nakon kraće vožnje leđa biti mokra. A upravo ovakve presvlake imaju svi Extreme modeli Dacije, pa će baš radi toga mnogi izabrati Journey opremu koja donosi više elegancije, a manje off-road dodataka. Međutim, sjedala su udobna, pa ni nakon višesatnih vožnji nećete osjećati bol u leđima.

Vozačka je pozicija dobra i prilično visoka, pa je i preglednost dobra, a tu su i kamere u 360 stupnjeva kako bi olakšale preglednost. Doduše, rezolucija je prilično loša, pa bi one mogle biti bolje za C segment, a s druge strane možemo reći bolje išta nego ništa. Osim toga, kupci će biti zadovoljni i pogonskim sklopom. Blagohibridni turbo motor ima tri cilindra no većinu vremena radi dovoljno mirno, a imamo i osjećaj kako

Bigster dolazi s nešto boljom zvučnom izolacijom od Dustera, jer je u kabini prilično tiho. Motor razvija snagu od 96 kW/130 KS, a pritom nudi i 230 Nm okretnog momenta, i trenutačno je jedini izbor za izvedbu s pogonom na sve kotače. Također, jedini izbor je i ručni mjenjač, no šuška se kako bi u nekom trenutku trebala biti ponuđena izvedba s pogonom na sve kotače u

kombinaciji s automatskim mjenjačem.

Za naviknuti se treba i prilikom kretanja jer je prva brzina prilično kratka, a bez ikakvih problema možete kretati iz druge brzine. Ubrzanje do stotke traje malo preko 11 sekundi, dok je maksimalna brzina 180 km/h, što je i više nego dovoljno za prosječnog vozača, no zato će potrošnja izmamiti

osmijeh na lice – 7,1 litru.I to je s normalnim načinom rada, nikakvim štedljivim načinima vožnje stvarajući duge kolone iza sebe. Uglavnom se vozi prilično udobno, no smetaju mu kratke neravnine koje ga dobro zaljuljaju, a razlog je i visoko težište ovog modela.

Bigster nije model koji će se prodavati u velikim količinama, već je tu kako bi napravio dodatan pozitivan image i koji će zasigurno privući nove kupce ove marke. Da, i dalje je prisutna tvrda plastika, koja nam se iz nekog razloga sviđa, no sve ostalo je izdignuto na novu razinu, i to onu koji još prije 10 godina ne bi očekivali od Dacije. Stoga će mnogi koji trebaju malo više prostora nego što nudi Duster, sada rado kupiti Bigster, umjesto što su prije bili primorani kupiti Jogger, koji bi mogao izgubiti mnogo kupaca.

paketa opreme

18-inčni naplatci dolaze serijski

130 KS snažan blagohibridni motor se odlično snalazi u Bigsteru

čija se prva polovica može i otvoriti

Iako je dug 4,57 metra, Bigster izgleda puno veće

Imendani i proštenja kroz tjedan

od 8. do 14. kolovoza 2025.

P 8 Dominik; Njeljko; Dinko

S 9 Sv. Edita Stein; Roman; Firmin, Tvrtko

N 10 19. KROZ GOD. Lovro đakon; Lovorka; Proštenje Trnovčak, Slakovec, Prelog

P 11 Sv. Klara; Jasna; Suzana

U 12 Anicet; Hilarija; Veselka

S 13 Pcijan i Hipolit; Filomena

Č 14 Maksimilijan Kolbe

Sretan Vam imendan!

Čakovec

DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 9. KOLOVOZA

dr. Renata Hranjec

I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256

Donja Dubrava

dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914

Goričan

dr. Ivana Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538

Lopa�nec

dr. Željka Bošnjak Pleškovec 30, tel. 040/856-113

Mala Subo�ca dr. Jelena Krešić Kos Glavna 31, tel. 040/631-220

Mursko Središće

dr. Mirjana Markobašić V. Nazora 19, tel. 040/544-578

Podturen dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040

Prelog dr. Emina Kovačević Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/313-342

Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065

Sve� Mar�n na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Mar�n na Muri 17, tel. 040/868-177

Šenkovec dr. Vlatka Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708

ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.

DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311

IZ MATIČNOG UREDA

ROĐENI

Čakovec:

Pavel Meglić, sin Ines i Karla

Sven Sekirnik, sin Andreje i Marka

Darla Cvetko, kći Melani i Dubravka

Mark Korošec, sin Sare i Alena

Stela Novak, kći Ive i Nina

Vita Dekanić, kći Jelene i Milorada

Viktor Zanjko, sin Josipe i Dominika

Lava Novak, kći Sare i Borisa

Sara Gotal, kći Mateje i Ivana

Luna Kosir, kći Marije i Josipa

Rudi Srnec, sin Stelle i Doriana

Franka Ceilinger, kći Jelene i Nevena

VJENČANI

Čakovec:

Maja Ferlin i Marko Medved

Lea Stojko i Mihael Marciuš

Dubravka Sinadinović i Vanja Kos

Ana-Maria Vargek i Kris�jan Zorko

Valen�na Juras i Sandro Stjepan Sakač

Prelog:

Kris�na Kovačić i Danijel Murković

UMRLI

Čakovec:

Ivan Novak r. 1967.

Milana Bujan r. Marčec r. 1941.

Marija Horvat r. Švenda r. 1940.

Anica Habijan r. Novak r. 1946.

Ana Horvat r. Polgar r. 1934.

Josip Dodlek r. 1941.

Emilija Fišter r. Babić r. 1952.

Franjo Horvat r. 1950.

Juraj Fic r. 1945.

Juraj Šimunković r. 1955.

Mursko Središće:

Franjo Flisar r. 1945.

Franjo Novak r. 1942.

Danijel Hrustek r. 1972.

CIJENA PRETPLATE sa uključenom poštarinom

MJESEČNA: 6 eur

TROMJESEČNA: 18 eur

NARUČITE PRETPLATU

• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr

POLUGODIŠNJA: 36 eur GODIŠNJA: 72 eur

• MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr

Tražimo

Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!

Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni.

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

• OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

• TELEFONOM: 040/323-600

Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.

JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112

besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona

Autobusni kolodvor

Čakovec

Željeznički kolodvor Čakovec

Taxi Cammeo

EKO TAXI

Mura taxi

Policija Čakovec

Mirovinsko Čakovec (HZMO)

Zdravstveno Čakovec (HZZO)

HZZ Čakovec

CZSS Čakovec

MEĐIMURJE PLIN

Besplatni broj za hitne

intervencije: Prijava stanja potrošnje:

MEĐIMURSKE VODE: Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):

ELEKTRA ČAKOVEC

Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:

Ljekarna Čakovec

dežurna (0-24)

CZK Čakovec (blagajna)

Knjižnica Čakovec

Veterinarska Čakovec

POŠTA Čakovec

Turis�čki ured Čakovec

ČAKOM

Pogrebne usluge (0-24)

Porezna Čakovec

tel. 060 310 222

tel. 060 333 444

tel. 040 212 212

tel. 040 330 033

tel. 099 36 60 304

tel. 040 373 111

tel. 040 311 755

tel. 040 372 900

tel. 040 396 800

tel. 040 391 920

tel. 0800 202 033 tel. 040 395 199

tel. 040 373 700

tel. 0800 313 111

tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr

tel. 040 310 651

tel. 040 323 100

tel: 040 310 595

tel. 040 390 859

tel. 040 804 007

tel. 040 313 319

tel. 040 372 400 tel. 098 211 662

tel. 040 371 200

Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147

Bolnica Čakovec tel. 040 375 444

Dom zdravlja Čakovec

ZZJZ Čakovec

Pomoć

za

tel. 040 372 370

tel: 040 372 370

Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356

Međimurska županija tel. 040 374 111

Krešimir Đurinić iz Šenkovca preminuo 2. kolovoza u 68. godini života

Ana Novak rođ. Srnec iz Šenkovca preminula 1. kolovoza u 93. godini života

Branko

Magdalenić iz Belice preminuo 30. srpnja u 66. godini života

Jelena Škoda

iz Kotoribe preminula u 97. godini života

Darko Švec

iz Donje Dubrave preminuo u 59. godini života

Marija Pajić

rođ. Horvat preminula u 89. godini života

Irena Sokač rođ. Premuš iz Čakovca preminula 5. kolovoza u 85. godini života

Verona Sklepić rođ. Janušić iz Belice preminula 4. kolovoza u 91. godini života

Marijan Medved

iz Nedelišća preminuo 2. kolovoza u 70. godini života

Barbara Patafta

iz Turčišće preminula u 89. godini života

Marija Plaveković

iz Draškovca preminula 31. srpnja u 87. godini života

Ivan Kolonić

iz Goričana preminuo 1. kolovoza u 71. godini života

Dražena Horvata

iz Male Subotice 11.8.2016. - 11.8.2025.

Hvala svima koji čuvaju sjećanje na tebe.

Obitelj Horvat

Danijel

Hrustek iz Okruglog Vrha preminuo 30. srpnja u 54. godini života

Marijan

Conar

iz Nedelišća preminuo 29. srpnja u 79. godini života

putem obrasca na našoj web stranici: ww.mnovine.hr

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

telefonom: 040/323-600

Tatjana Furdi mag.med.tehn.

Obra�te nam se s povjerenjem. Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec, uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvije ambulante:

Ambulanta Čakovec psihologija@dzck.hr

Ambulanta Prelog psihologija.prelog@dzck.hr

040/372-390 (telefonsko naručivanje radnim danom 12 - 14 sa�)

040/372-390 (telefonsko naručivanje za Čakovec i Prelog)

Zašto

ne treba “trenirati”

bebu: Štetne posljedice hladnih

metoda odgoja iz prošlosti

U povijesti medicine bilo je mnogo ideja koje su se kasnije pokazale štetnima, ali su dugo bile smatrane znanstveno ispravnima. Jedna od takvih je pristup odgoju dojenčadi koji su zagovarali dr. Luther Emmett Holt i dr. John B. Watson pioniri tzv. “hladne pedagogije”, koji su tvrdili da djecu treba odgajati strogo, bez emocija i kontakta, kako bi postala snažna i samostalna. Savjetovali su roditeljima da dijete ne maze, ne podižu dok plače, da ga hrane po točnom rasporedu i, ono najgore, da ga puste da samo zaspi, makar i u plaču.

Dr. Holt, pedijatar s kraja 19. i početka 20. stoljeća, tvrdio je da ne treba reagirati na dječji plač jer će se tako razviti zdravija pluća. Promicao je ideju da se beba “ne smije razmaziti” i da je roditeljska uloga više nadzorna nego emocionalna. Njegove preporuke uključivale su ograničavanje �izičkog kontakta, hranjenje po strogoj satnici i izbjegavanje maženja.

Slične, čak i rigidnije stavove imao je dr. John B. Watson, psiholog i otac biheviorizma. Watson je vjerovao da emocije kvare dijete. Savjetovao je roditeljima da nikada ne ljube, ne maze i ne drže dijete u naručju bez razloga. U knjizi “Psychological Care of Infant and Child” iz 1928., poručivao je: “Nikada nemojte dijete ljubiti, neka zna svoje mjesto.”

Uspavljujte svoju bebu, budite tu kad plače, nosite je, ljuljajte. Pružite joj sigurnost sada, kako bi jednog dana bila samopouzdana i emocionalno stabilna osoba

Tragično, Watsonov osobni život pokazuje koliko su ove ideje bile opasne – njegova su djeca oboljela od depresije. Što danas znamo?

Kao majka, svakodnevno svjedočim koliko je važna emocionalna povezanost između majke i djeteta. Današnja znanost potvrđuje da su dodir, kontakt očima, prisutnost i nježnost ključni za zdrav neurološki i emocionalni razvoj djeteta.

Kada bebu pustimo da sama zaspi u suzama, njezin mozak ulazi u stanje stresa, a tijelo luči hormon kortizol. U ranoj dobi, ponavljano izlaganje stresu može imati dugoročne posljedice na neurološki razvoj i sposobnost emocionalne regulacije. Plač novorođenčeta nije manipulacija, već jedini način komunikacije. Odgovaranje na plač gradi povjerenje, sigurnost i zdravu privrženost.

Ono plače jer mu nešto treba; blizina, hrana, sigurnost, utjeha. Kad ostavimo bebu da plače, a ne reagiramo, ono ne “nauči zaspati samo” ono samo nauči da nitko neće doći. Tada se tijelo povlači u stresnu tišinu. Možda zaspi, ali ne zato što je mirno, nego jer se predalo.

Biti mama u današnjem svijetu već je dovoljno teško, od savjeta s interneta, očekivanja okoline, do nesanice i iscrpljenosti. Dodatan pritisak da ne razmazimo dijete može samo pojačati osjećaj krivnje. A istina je da je najprirodnije i najpotrebnije da dijete osjeti da ste tu. Da ste prisutni, topli, nježni i da mu svojim zagrljajem kažete: “Siguran si.”

Nema ničeg pogrešnog u tome da nosite dijete, dojite ga na zahtjev, uspavljujete ga uz pjesmicu ili ga jednostavno gledate dok spava. Upravo kroz te male trenutke stvarate temelje za emocionalno stabilnu osobu. I ne, nećete ga time “pokvariti”. Upravo suprotno, gradite snažno, empatično i sigurno dijete. Uspavljujte svoju bebu. Budite tu kad plače. Nosite je. Ljuljajte. Pružite joj sigurnost sada, kako bi jednog dana bila samopouzdana i emocionalno stabilna osoba.

Ako se pitate radite li “previše”, nosite previše, dojite predugo, ne ostavljate dijete da zaspi samo znajte da radite ono što je ispravno. I da je upravo to roditeljstvo koje ostavlja dobar trag.

Nikola Petričević, magistar psihologije

Utjecaj alkohola na spavanje

lerancija na sedativne učinke alkohola.

SAVJETOVALIŠTE ZA ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM

Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije

Čakovec, I. G. Kovačića 1e

RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�

ČET: 09-12 sa�

Kontakt tel: 099/2221-888

Neovisno o popijenoj količini, alkohol pomaže da se brže zaspi i rjeđe budi, no taj sedativni učinak djeluje samo u prvih nekoliko sati spavanja, dok je ostatak noći obilježen isprekidanim spavanjem i češćim buđenjima

Nedostatak sna može utjecati na kvalitetu našeg života - na naše zdravlje i sigurnost, funkcioniranje mozga, raspoloženje i odnose s drugim ljudima. Potrebno nam je ne samo dovoljno sna, nego i dovoljno prave vrste sna. Spavanje nam omogućuje mnogo više od samog odmora – ono energijom puni naše tijelo i um. Omogućuje nam da se oporavimo �izički i psihički te dobro funkcioniramo. Osobe koje redovito spavaju kvalitetnim snom vjerojatnije će bolje učiti i pamtiti, bit će bolje zaštićene od �izičkih i mentalnih bolesti te će živjeti dulje. Spavanje možemo ugrubo podijeliti na dvije faze: nonREM i REM fazu spavanja. Non-REM faza spavanja uključuje plitko i duboko spavanje. Tijekom dubokog spavanja obnavljaju se koža i kosti, toksini se eliminiraju, a tijelo luči hormone koji pridonose rastu mišića i obnavljanju tkiva. REM faza spavanja izmjenjuje se s non-REM fazom, pojavljuje se otprilike svakih 90 minuta, traje od 10 do 30 minuta te tada većina ljudi doživljava živopisne snove. Ova faza je bitna za integraciju informacija i pamćenje. Oko 80% vremena koje provedemo spavajući otpada na nonREM, a ostalih 20% na REM fazu spavanja. Pijenje alkohola negativno djeluje na obje faze te time utječe na cjelokupnu duljinu i kvalitetu spavanja. Alkohol je depresor središnjeg živčanog sustava. Ljudi često vjeruju da potiče spavanje, no iako alkohol ima sedativni učinak i isprva pomaže brže zaspati, sveukupno ometa ciklus spavanja, pogoršava određene probleme sa spavanjem i stvara negativne posljedice tijekom razdoblja budnosti. Alkohol smanjuje vrijeme potrebno za usnivanje, povećava duljinu dubokog spavanja i smanjuje količinu REM spavanja. Također, pokazano je da se unutar tri dana uzastopnog pijenja razvija to-

Općenito, neovisno o popijenoj količini, alkohol pomaže da se brže zaspi i rjeđe budi, no taj sedativni učinak djeluje samo u prvih nekoliko sati spavanja. Ostatak noći obilježen je isprekidanim spavanjem i češćim buđenjima. Što se tiče non-REM spavanja, njegovo trajanje tijekom prvog dijela noći se povećava bez obzira koliko je alkohola konzumirano. Međutim, kroz cijelu noć količina konzumiranog alkohola ima izravan učinak – više konzumiranog alkohola značajno povećava trajanje non-REM spavanja. Alkohol drugačije djeluje na REM fazu spavanja, odnosno u prvom dijelu noći je skraćuje ako je konzumirana velika količina alkohola. Gledano kroz cijelu noć, umjereno i pretjerano pijenje alkohola smanjuje količinu REM spavanja. Alkohol mijenja prirodan ciklus spavanja, a time negativno djeluje na naše zdravlje. Nerijetko se događa da osobe koje teško zaspe koriste alkohol kako bi riješile taj problem. Nesanica je poremećaj spavanja kod kojeg su prisutni simptomi kao teškoće usnivanja, redovito buđenje tijekom noći, teškoće ponovnog usnivanja nakon buđenja, prerano buđenje i dnevna pospanost. Nesanica i zloupotreba alkohola su čvrsto povezani pa se procjenjuje da 36-67% ovisnika o alkoholu pati od nesanice. Budući da korištenje alkohola može rezultirati redovitim buđenjem, promjenom u fazama spavanja i smanjenjem količine REM spavanja, alkohol pogoršava nesanicu i ne preporučuje se za kao pomoć za usnivanje. Alkohol negativno djeluje ne samo na kvalitetu spavanja, već može uzrokovati i dnevnu pospanost, a time utjecati na svakodnevno funkcioniranje. Posljedice dnevne pospanosti uključuju probleme s održavanjem budnosti, osjećaj iritiranosti, sporije vrijeme reakcije, rizična ponašanja te poteškoće u pamćenju, koncentraciji, usvajanju novih znanja i donošenju odluka. Također, povećava se rizik od nesreća u prometu i na radnom mjestu, smanjuje se produktivnost i školski uspjeh, pogoršava se kvaliteta života, teže se reguliraju emocije i raspoloženja te može uzrokovati probleme u društvenim odnosima. Redovito i neprekinuto spavanje je važno za održavanje našeg zdravlje i opće dobrobiti. Ono nam daje energiju za svakodnevne aktivnosti i doprinosi produktivnom funkcioniranju. Konzumiranje alkohola može poremetiti kvalitetu i duljinu spavanja, a time izravno štetno utjecati na naše tjelesno i mentalno zdravlje.

Mali OGLASNIK

POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata

osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec

mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr

putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr

PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984

PRODAJEMO FORD C-MAX 2018.g., 86 tkm, puno opreme, friško registriran. Info: 098/879-243

PRODAJEM FORD FOCUS

ST-sport registriran do 7. mj./2026. Tel. 095 858 1502

PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601

PRODAJEM FOCUS karavan 13/14 godina, reg. do kraja 1.mj./2026. god., uredno servisiran, garažiran, dosta opreme, novi akumulator, + zimski set guma, moguća zamjena za manje osobno vozilo, povoljno. Sve info na mob. 097/6006038

KUPUJEM AUTO i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, novije ili starije. info na mob. 099/777-095

POLJOPRIVREDA

PRODAJEM STROJ za miješanje i usitnjavanje mesa, te izradu �jesta. Mob. 097 680 2565

KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107

PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586

PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214107

KUPUJEM TOMOS MOPEDEsve vrste i modele sa i bez papira za dijelove isplata odmah. Tel 098 9656 624

PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/799-1086

PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821

PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451

PRODAJEM brane trokrilne traktorske za 200 eura i plug IMT 755 visoki klirens dvobrazni, ojačan i produžen za 350 eura. upita� na broj 098/632156

PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175

PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJE SE traktorska šprica, stražnja kosa, rasipač umjetnog gnojiva i trupac hrasta 7x1m. info na mob. 097/6046-109

USLUGE

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570

INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981

POSAO

MUŠKARAC TRAŽI POSAOmože pomoćni poslovi, košnja trave, sitni popravci ili bilo što drugo. Mob. 095/8165-206

POZNANSTVA

DEČKO TRAŽI ŽENSKU OSOBU od 40-50 g za ozbiljnu vezu, info na mob. 095/7313-513

MUŠKARAC (55 g) traži žensku osobu, vitku i nižeg rasta. Posla� sms na mob. 095/3423-099

NEKRETNINE

IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU GARSONJERU u Čakovcu i poslovni prostor od 80 m2. nazva� na mob. 092/146-5716

TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099

PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martanezapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988

DAJEM U NAJAM STUDENTIMA (3-4 osobe) stan u centru Čakovca sa 4 sobe, 1. kat, EC/E. info na mob. 098/426-021

PRODAJE SE OGRAĐENA LIVADA na odličnoj lokaciji u Pušćinama dim. 22x54 m, cijena 22 eur/m2. Posla� sms na broj 099/7447-710

PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015

PRODAJU SE ČETIRI NOVA STANA u stambenoj zgradi ili zgrada izvedba srednji roh bau stanovi su veličine od 82 m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone, 2 mjesta za parking), ulica F. Kuharića 14 u Pribislavcu ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Mob. 095/858-1502

ŽIVOTINJE

AKVARIJ s postoljem, poklopcem, svjetlom, ribicama, živo bilje, kompletno uređen, prodajem za 140 eura. Šaljem slike, video. Zagreb-Utrina, info na mob. 091/9240-293

PRODAJEM ČISTOKRVNU MLADU ŽENKU njemačkog ovčara zbog nemogućnosti držanja, roditelji s rodovnicom. Ženka je čipirana, cijepljena i zaštićena od svih zaraznih bolesti. Info. 097/600-6038

RAZNO

ELEKTRODE ZA VARENJE, 2 ku�je, 10 eura ku�ja. Šaljem slike. Zagreb-Utrina, 091/9240-293.

PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 3642 cm. Info na mob. 098/1703321

PRODAJEM PELETE A1/2 oko 350 vreća , povoljna cijena. Info na mob 098/723-160

PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107

PLOČICE ZA LOVAČKE TROFEJE, ukrasne, drvene, nove, 2 veličine 4 komada, 20 eura/kom. Šaljem slike, šaljem poštom. Zagreb-Utrina, 091/9240-293.

PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517

ŠATOR ZA TRI OSOBE s madracima, plinsko svjetlo, korišten jednu sezonu, 150 eura. Šaljem slike, Zagreb, 098/9084-675.

PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453

KUPUJEM stripove. Mob. 098/9219-092

BAKRENI KOTLIĆ za gulaš, paprikaš, sa miješalicom na struju, tronožac sa lancem, 150 eura. Zagreb, 098/9084-675.

POVOLJNO PRODAJEM KLIMA

UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006

PRODAJEM DVA MALO KORIŠTENA MTB bicikla, muška rama, 26 cola. Mob. 097 680 2565

RASPRODAJA IZ KUĆE: vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dimenzija 210 x 160 i 200 x 95 i 160 cm, tap. gar. 4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, rodlin za plinske boce, bicikl i još puno toga kvalitetnog. Mob. 091 57 27 670

PRODAJEM laserski daljinomjer, Wifi kameru, bežično zvono s prikazom na mobitel i solarni alarm. Sve povoljno. Upita� na mob. 095/816-5206

PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821

UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107

PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256

PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107

PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467

PRODAJE SE el. bojler za vodu od 80 lit. i bojler za grijanje Vaillant el. blok VE 6/14. info na mob. 098/293-038

PANK-RADNI STOL, željezni, čvrs�, prodajem za 100 eura. Šaljem slike. Zagreb, 098/9084-675.

As hitno traži novi dom. Star je oko godinu i pol i nalazi se u okolici Čakovca. Jako je dobar prema ljudima, obožava djecu, trčanje, igru. Cijepljen je, označen mikročipom broj 191100002317541 i bit će kastriran ovih dana. Kontakt: 091 8988 004.

Odin

Sklonište za napuštene životinje Carinski odvojak bb, Čakovec, www.prijatelji-zivotinja.org žiro račun za donacije: IBAN HR3323400091116025375 poziv na broj: 02 888 Info na tel: 091-8988-004

DOLAZIMO I DONOSIMO RADOST (više fotogra ja potražite na www.prijatelji-zivotinja.org) Naknada za udomljenje se NE naplaćuje, a vaš dobrovoljni prilog je uvijek dobrodošao. Pse ne udomljujemo u boks ili na lanac.

je veseo, aktivan, friendly, surađuje i sjedi za grice, voli ići u šetnje. U svom azilskom dvorištu je miran, voli spavati na mekanom krevetiću u svojoj kućici. Manji je nego izgleda, a spašen iz romskog naselja. Cijepljen je, kastriran, mikročipiran 191035000235865, rođen je u listopadu 2023. Kontakt: 091 8988 004

Kontakt: 091 8988 004

MOTORNA VOZILA

Likovni i literarni natječaj: Ljetu se radujem, odmaram se i putujem

Dragi naši umjetnici, slikari, pisci, crtači i pjesnici, ljeto je stiglo na velika vrata, a s njime i školski praznici te godišnji odmori. Bili ste jako vrijedni cijele godine, pa ste zaslužili veeeliki odmor.

Za vas smo, kao i svakog ljeta, otvorili novi likovni i literarni natječaj, ovog puta pod nazivom „Ljetu se radujem, odmaram se i putujem”.

Pozivamo vas da nam, za vrijeme svojih ljetnih avantura, opišete i nacrtate kako se lijepo zabavljate, kupate, ronite, putujete.

Radovi se kao i do sada šalju e-mailom na adresu stvaraonica@mnovine.hr ili poštom na adresu naše redakcije: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, Čakovec. Natječaj počinje sada, a otvoren je do kraja ljeta, odnosno do početka nove školske godine. Za autore najboljih radova pripremili smo i lijepe nagrade. Rezultate natječaja objavit ćemo u Stvaraonici početkom rujna, a mi vam želimo lijepo ljeto i puno nezaboravnih trenutaka s vašim prijateljima i obiteljima.

Stvaraonica u znaku selničkog Pikača

Međimurske novine, Ul. Kralja Tomislava 2, Čakovec

Pošalji nam razglednicu sa svog putovanja!

Dragi naši veliki i mali čitatelji, sigurno ste jedva dočekali kraj škole i ljetne praznike; spremate se za putovanje na more ili ste možda već tamo. Pozivamo Vas da nam šaljete

razglednice sa svog ljetovanja, na našu adresu Međimurske novine, Ul. Kralja Tomislava 2, Čakovec, te da nam na njoj napišete ili nacrtate kako se zabavljate na vašem putovanju. Svaku razglednicu koja nam stigne (a nadamo se da će poštar imati pune ruke posla) objavit ćemo u našoj Stvaraonici i tako s vama zauvijek sačuvati uspomenu na vaše putovanje.

U sklopu obilježavanja Dana Pikača, simbola Općine Selnica, sva su djeca bila dobrodošla na kreativnu radionicu crtanja i izrade pikača koja je održana u Domu kulture u Selnici. Radionicu su osmislili i proveli osnivači Udruge Ana iz Varaždina, čiji su osnivači Ana i Darko Duga, a s ciljem pomoći u učenju i osmišljavanju aktivnosti za djecu.

Odaziv na radionicu bio je više nego dobar. Pikača su crtala i izrađivala od slame djeca različitih uzrasta, od devet, pa do sedamnaest godina: Viktoria Vodušek, Kristina Vodušek, Dora Tišlarić, Dora Perhoč, Vivian Mustać, Fabijan Taradi, Jona Cunjac, Lena Ciglarić, Vanesa Mihocek, Dora Hren, Doris Duga, Melani Duga, Mihael Majsen i Fabijan Taradi.

Odlično su se zabavili, naučili nove tehnike crtanja i izrade kolaža, a ljubav prema očuvanju tradicije Pikača na taj se način također prenosi na mlađe generacije.

Ovo je bila zajednička aktivnost Udruge Ana, KUD-a Selnica i Općine Selnica, a svi su se složili da će uskoro ponoviti ovakvo druženje.

Uređuje: Aleksandra Sklepić

Osnivači Udruge Ana, obitelj Duga, Ana i Darko s kćerima Doris i Melani

Bučnica - kraljica stola i tradicije

Donosimo vam originalnu verziju iz srca Zagorja, onako kako

Vuglec Breg nalazi se na brežuljku iznad Krapinskih Toplica, okružen zelenilom i tišinom.

Na čak 12 hektara imanja posjetiteljima se nudi spoj prirodnih ljepota, autentičnih zagorskih kuća, domaće kuhinje, sportskih sadržaja i opuštanja uz nezaboravan pogled.

Užitak u okusima Zagorja

U raskoši okusa, jedno jelo ističe se svojom jednostavnošću i autentičnošću – bučnica. Pripremljena prema receptu Ksenije Žepec, bučnica s Vuglec Brega vraća nas u vremena kada se kuhalo polako, s puno pažnje i još više srca.

Tijesto mora biti mekano i podatno, ostavljeno da odmori prije nego ga ruke pažljivo razvuku do gotovo prozirne tanke kore. U međuvremenu, naribana buča se soli i ostavlja da pusti vodu, zatim se ocijedi

i pomiješa sa svježim kravljim sirom, jajima, vrhnjem i malo ulja. Nadjev se nanosi s obje strane kore, ostavljajući sredinu praznom, pa se tijesto zarola s obje strane prema sredini. Narežu se štrukljeki, poslože u namašćeni protvan i premažu smjesom vrhnja i jaja. Peče se na 180°C oko 25 minuta – do zlatne boje i neodoljivog mirisa koji ispuni cijelu kuću.

Okus Zagorja u svakom zalogaju

I dok se vani pruža pogled na brežuljke prošarane hižama i crkvicama, ova jednostavna zagorska pita postaje simbol svega što Vuglec Breg njeguje – ljubavi prema zemlji, poštovanja prema tradiciji i uživanja u jednostavnim, ali savršenim stvarima.

Bučnica možda jest skromna, ali kad je pripremljena kako treba, ona je – prava kraljica stola.

Sastojci za tijesto:

 1 kg glatkog brašna

 1 jaje

 3 do 4 prstohvata soli

 1,5 dl ulja

 voda (po potrebi)

Sastojci za nadjev:

 1 manja buča  pol kg sira  3,4 jaja

 6 dl vrhnja

 sol (po potrebi)

 ulje (po potrebi)

Priprema:

Buča se prvo oguli i nareže. Zatim se nariba i nasoli te se malo ostavi da odstoji tako nasoljeno. Nakon toga se ocijedi, pomiješa sa sirom, vrhnjem, jajima, po potrebi dodati sol (ovisno koliko je prethodno nasoljeno) i malo ulja. Zamijesi se tijesto, mora biti mekano, te se ostavi pola sata da odstoji na sobnoj temperaturi. Nakon toga tijesto se razvuče na skroz tanko, premaže s uljem i onda se s jedne i druge strane stavi nadjev, a sredina ostane prazna. Zatim se jedna i druga strana rolaju jedna prema drugoj do sredine. S tanjurićem se narežu “štrukljeci” na željenu veličinu i slažu u protvan premazan uljem. Prije pečenja bučnica se premaže smjesom od kiselog vrhnja i jaja. Peče se na 180°C, 25 min. Peći do zlatnožute boje.

Pripremljena prema receptu Ksenije Žepec

Restoran Vuglec Breg – spoj tradicije, prirode i autentične zagorske gastronomije

Panoramski pogled na Vuglec Breg

U KUHINJI s Aleks

Knedle sa šljivama moja su ljubav iz djetinjstva

Naučila sam ih raditi gledajući baku kako od ostatka kuhanog krumpira stvori savršeno mekano tijesto

Knedle sa šljivama za mene nisu samo jelo – one su moja ljubav iz djetinjstva, sjećanje na kasno ljeto kod bake, kad bi kuhinja mirisala na cimet, maslac i zrele šljive iz vrta. Naučila sam ih raditi gledajući baku kako od ostatka kuhanog krumpira stvori savršeno mekano tijesto, a svaki put bi rekla da su „najbolje kad se jedu još tople, ravno iz mrvica“.

Danas ih radim po nešto drugačijem receptu, ali s istom idejom: jednostavno, domaće i s puno srca. Volim taj trenutak kad šljiva u sredini pusti sok i spoji se sa šećerom i cimetom - kao mali desert unutar deserta.

Moji ih ukućani baš ne vole, ali ja ih pripremam, ako za nikog drugog, za sebe. I za naše čitatelje, naravno.

SASTOJCI ZA KNEDLE

OD ŠLJIVA:

• 3 do 4 veća krumpira (oko 500 grama)

• 200 grama oštrog brašna

• desetak komada šljiva, u svaku knedlu stavljam polovicu

• 50 grama maslaca za tijesto

• 5 grama maslaca za krušne mrvice

• 1 jaje

• krušne mrvice

• maslac

• cimet i šećer po želji

Krumpir sam skuhala u kori, ogulila ga i propasirala. Puno je bolje skuhati ga u kori, jer tada ne upije previše vlage, pa se tijesto lakše oblikuje i mekše je.

Dodala sam 50 grama maslaca. Kada se smjesa malo ohladila, dodala sam brašno, razmućeno jaje i malo soli, pa sam zamijesila tijesto. (Slika 1.).

Budući da je tijesto dosta mekano, nisam ga valjala, već sam oblikovala jedan dulji valjak koji sam rezala i od rezanih valjaka oblikovala jednake kuglice tijesta (otprilike 80 grama svaka). (Slika 2.)

Svaku kuglicu sam raširila u ruci, umetnula polovicu šljive i rukom oblikovala knedlu. Treba paziti da šljiva bude u sredini tijesta, kako ne bi izašla prilikom kuhanja. (Slika 3.)

Knedle sam kuhala u slanoj kipućoj vodi oko 15 minuta. Kad knedle isplivaju na površinu lonca, onda ih kuham još pet do osam minuta.

U tavi sam rastopila malo maslaca i dodala krušne mrvice, a može se dodati i malo šećera i cimeta.

Kada su knedle bile kuhane, uvaljala sam ih u pripremljene krušne mrvice malo prepečene na rastopljenom maslacu. Knedle su najbolje kad su vruće, kad se okus šljive savršeno miješa s okusom tijesta. (Slika 4.)

VERA ČANADI iz Donjeg Pustakovca

Moj recept salenjake pedeset godina

Domaći im pekmez, najčešće od šljiva, i prhko lisnato tijesto daju odličan okus i često ih nalazimo na stolovima kuharica koje vole tradicijske kolače

Piše: Aleksandra Sklepić

Salenjaci su tradicionalni hrvatski kontinentalni kolač, a glavni im je sastojak svinjsko salo. Ta činjenica odbija mnoge da ih probaju, ali oni koji su se ipak odvažili, nisu požalili. Domaći im pekmez,

najčešće od šljiva, i prhko lisnato tijesto daju odličan okus i često ih nalazimo na stolovima kuharica koje vole tradicijske kolače. Vera Čanadi iz Donjeg Pustakovca prava je stručnjakinja za salenjake, a recept koji je s nama podijelila star je sigurno oko pedeset

Štamparov pušipel classic

Pušipel Classic Štampar iz berbe 2023. predstavlja izvrsno svježe i lagano bijelo vino. Ovaj moslavac, odnosno pušipel osvaja svojom zelenkasto-žućkastom bojom i nježnim, ali izraženim mirisom suhog sijena, agruma i diskretnih cvjetnih tonova.

U ustima je suho, s �ino zaokruženim tijelom i uravnoteženim kiselinama koje donose osvježavajuću živost.

Blagi ostatak neprovrelog šećera od 1,3 g/l stvara atraktivnu igru kiselkasto-slatkastih nota, dok retrookus izdvaja voćni karakter i ugodan, pomalo gorkast završetak.

Proizvedeno je na pjeskovito-ilovastom tlu, uz jednokraku guyot kultivaciju,a odležava u inox posudama čuvajući svoju svježinu.

Sa svojih 12% alkohola, Pušipel Classic idealan je izbor za ljetne kombi-

nacije uz ribu, bijelo meso, rižota, tjesteninu sa sirom, a dobro pristaje i uz janjetinu. Poslužuje se ohlađeno na temperaturi od 10 do 12 stupnjeva kako bi u potpunosti pokazalo svoj osvježavajući i voćni karakter. (sh)

VINO TJEDNA

Piše: Aleksandra Sklepić

U propasirani kuhani krumpir doda� razmućeno jaje i brašno i zamijesi� �jesto

Tijesto formira� u valjak, a za�m oblikova� kuglice

U kuglicu u�snu� polovicu šljive ili cijelu, po želji

Knedle od šljiva savršeno su jelo od domaćeg �jesta i voća

recept za

star je godina

godina, ako ne i više. Nije ga mijenjala ni u jednom detalju, a kolači su uvijek odlični, svakom izvedbom, sve bolji. - Recept za salenjake pronašla sam u staroj kuharici suprugove mamice, kako smo nekad zvali bake. Ona je po njemu pekla, a ja sam jednom probala i bila oduševljena. Volim stare recepte i drago mi je kad ih mogu sačuvati.

Vera je već dvadeset godina u mirovini, a živi sa suprugom Željkom, koji je jedini iz obitelji kome pašu starinska jela i kolači. Mamica su bili “sokačica” i njihova su jela suprugu ostala u posebno dragoj uspomeni. Njihova djeca i unuci više su skloni modernim jelima, pa im se Vera rado prilagodi, ali ipak rado se uz stare recepte sjeti djetinjstva i mladosti. Najviše je naučila kuhati i peći od svoje mame i svekrve, a mnogo je toga otkrila i sama kroz praksu.

Za vrijeme kolinja koje uvijek rade doma, na starinski način, Vera pažljivo spremi svinjsko salo u ledenicu, kako joj slučajno ne bi ponestalo za pripremu njenih omiljenih salenjaka.

Vera sa svojim salenjacima koji su prekrasno rascvjetani

Oni su najbolji od domaćeg sala, a spremi si nekoliko paketića, kako bi joj uvijek bili pri ruci. U slobodno vrijeme uživa u svom velikom vrtu gdje uzgaja svo moguće povrće. Članica je udruge

Sport za sve iz Goričana. S udrugom mnogo putuju, sudjeluju u sportskim druženjima i izletima i na taj način čuvaju dobro zdravlje i veselo raspoloženje. Na putovanja i izlete najčešće ide sama, bez

NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina

svoje bolje polovice, jer on je strastveni ribič i svaki trenutak koristi za ribičiju. Bez obzira na to, odlično se slažu, a kad su u pitanju salenjaci, ne mogu se dogovoriti kome su �iniji.

Recept za salenjake:

SASTOJCI:

Za tijesto:

• 25 dag glatkog brašna

• 1 jaje

• malo soli

• 2 žličice octa

• malo vode

Sastojci za premaz od sala:

• 40 dag mljevenog svinjskog sala

• 25 dag glatkog brašna

• pekmez od šljiva

Priprema

salenjaka:

U posebnoj posudi pripremiti sastojke za tijesto i zamijesiti ih. Kad je tijesto spremno, razvaljati ga što tanje, kao za gibanicu, pokušati dobiti dimenzije približno 70 puta 70 centimetara. U drugoj posudi zamijesiti mljeveno svinjsko salo i 25 dag brašna. Na razvaljano tijesto premazati prvi dio prema-

za od sala, zatim preklopiti, kao da zatvaramo otvorenu knjigu, vanjske rubove prema unutra, svaki do sredine. Na tako zatvoreno tijesto ponovno staviti premaz od sala, te ponovno zatvoriti poput knjige. Isti postupak ponoviti treći put. Na taj se način dobije višeslojno tijesto između čijih je slojeva premaz od sala. Između svakog mazanja premazom od sala, najbolje je da premazano tijesto odmara pola sata. Tada će se salenjaci lijepo listati i biti rahli. Kad je tijesto spremno, narezati ga na trakice željene širine, a trakice na kockice veličine kakvi želimo da nam budu salenjaci. Na svaku kockicu dodati žličicu pekmeza i još jednom nježno preklopiti gornji dio. Peći ih u pećnici na 150 stupnjeva, oko dvadeset minuta. Prije pečenja nikako ih ne tiskati, jer se tada neće lijepo listati. Salenjaci se prilikom pečenja lijepo rascvjetaju i to im daje poseban, prepoznatljiv izgled.

Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan

U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec.

Kako konkurirati za nagradu?

Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-

nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u tiskanom izdanju petkom. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)

Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših

novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

br. 1560

Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je srijeda do 12 sa�.

Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka.

Magdalena Rušec iz Pušćina

Salenjaci su bili čest desert naših mamica

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

ZAVRŠENA LJETNA MUZEOLOGAJNICA

Mali tkalci velikih vještina

Piše: Anamarija Horvat Šantl

Usklopu Ljetne Muzeologajnice od 28. srpnja do 1. kolovoza održavala se radionica „Na koncu tkanje – mala škola tkanja“. U Muzejsko informativnom centru i Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja desetak polaznika pod vodstvom muzejske pedagoginje Ines Virč učilo je vještinu tkanja i pritom se dobro zabavilo. - Prije svega vježbaju motoriku, strpljenje. Posao nije toliko lagan kao što možda

MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Trg Republike 5, 40 000 Čakovec

T: +385 (0)40 313 499 E: mmc@mmc.hr

RADNO VRIJEME:

Ponedjeljak: od 10 do 18 sati

Utorak – Petak: od 8 do 18 sati

Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati

Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.

izgleda. Njihove ruke nisu samo sredstvo predenja, nego su i utezi. Naime, mali tkalački stanovi na kojima su radili nemaju utege koji bi vlakno držali napetim, pa to sve onda rade paralelno. Bitna je ta koordinacija pokreta, objasnila je Virč. Uz smijeh, veselje i mnoge zanimljive priče nastale su dojmljive rukotvorine. Baš svaki polaznik radionice uspio je u pet dana koliko je radiona trajala izraditi svoj vlastiti šal.

Najprije su napravili nekoliko komada tkanine koju su onda spajali u šarene šalove. Pritom su osim rada rukama, morali dobro promišljati i o tome kako kombinirati boje i uzorke, ali i raznu vrstu vune s kojom su radili. Osim iznimne spretnosti pokazali su da imaju i smisla za modu. Njihove kreacije i kombinacije boja sve su oduševile. Radionice su bile prilagođene djeci u dobi od 6 do 14 godina i uključivale su upoznavanje s osnovama tkanja, rad na malim drvenim tkalačkim stanovima i velikom tkalačkom stanu, igru bojama, uzorcima i teksturama te razvijanje str-

HOROSKOP

LJUBAV: Tijekom narednih dana vi ćete ući u nešto diskretniju ljubavnu fazu. Potreba za povlačenjem ojačat će. Oni koji su još sami neće inzistirati na izlascima, dok će vezani sve više vremena provoditi kod kuće u društvu partnera.

KARIJERA: Napredovanje u karijeri bit će izgledno, ali za vas i naporno. Potrebna je bolja organizacija, kako planova, tako i same realizacije posla. Tu ćete baš vi biti na dobitku jer vam trenutačno ne nedostaje energije. Poticat ćete i druge na rad.

ZDRAVLJE&SAVJET: Vježbajte jogu.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Gdje god izašli osjećat ćete se ugodno. Zabave će biti baš po vašoj mjeri. Oni koji su još možda sami neka prihvate svaki poziv, pa makar u početku i ne izgledao obećavajući. Ubrzo će shvatiti da im ljubav otvara vrata. Sve je moguće.

KARIJERA: Malim koracima napredovat ćete u jedinstvenim znanjima. To će zapravo ići kroz praktičan rad. Uživat ćete u otkrivanju i spoznajama, a nerijetko ćete s oduševljenjem pričati što ste shvatili. Oni koji uče vjerojatno će biti uspješni.

ZDRAVLJE&SAVJET: Odbacite sve predrasude. One su kočnice.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Svakodnevne strasti i emocije bit će obilježje vašeg privatnog života. Stalno će vam se događati nešto lijepo i ugodno. Mnogi će zapamtiti ove dane po dobrom. Osobe suprotnog spola rado će vas pozivati u svoje društvo. Uz određenu diskreciju.

KARIJERA: Tko god da vam pokuša prigovoriti, vi ćete mu odgovoriti. Nije idealno, ali ponekad si nećete moći pomoći. Oni koji su drugima šefovi bit će u velikim iskušenjima. Oni koji imaju šefove, bit će u malo manjim. Bilo bi bolje suzdržati se.

ZDRAVLJE&SAVJET: Ne živite na staroj slavi.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Tijekom ovog tjedna vama će se svakodnevno otvarati ljubavna vrata. Primijetit ćete to po tome što se sve češće i sve jače smijete ili po tome što vas voljena osoba u svakom trenutku podržava. Počet ćete disati punim plućima i dopustiti sebi više uživanja.

KARIJERA: Gledat ćete što bolje iskoristiti priliku koja je pred vama. Neki će zbog toga biti spremni raditi prekovremeno. Bit će i onih kojima će biti ponuđen zanimljiv posao povezan s važnim projektom. Trebate se samo dobro organizirati.

ZDRAVLJE&SAVJET: Dobro se naspavajte.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Većinu slobodnog vremena provodit ćete u samoći i sanjarenju. Ako već jeste u vezi, zbog nečega ćete biti pomalo otuđeni. Prilike za ljubav jednostavno će vas mimoilaziti. Ne tugujte, jer će ova faza uskoro proći. Budite strpljivi.

KARIJERA: Nakon što dobijete potrebne informacije, krenut ćete u akciju još predanije. Ovo je vjerojatno vaš uzlet kad počinjete ostvarivati mnoge svoje planove. Nećete zaboraviti niti jedan detalj, ali bit će potrebni i napori da uspijete.

ZDRAVLJE&SAVJET: Idite korak po korak.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

LJUBAV: Ovih dana miješat ćete dva privatna stila: jedan je raznolik, atraktivan, s puno ljudi, a drugi je tih, povučen, običan, svakodnevan. Ponekad ćete biti glavna meta udvarača, a već drugi dan obična osoba koju primjećuju samo prijatelji. Bit ćete dobro. KARIJERA: Možete više od onog što mislite. Ugledni ljudi će vas podržati, ali još ne stižu potrebna očitovanja. Zbog svega trebat će strpljenja. Radite dalje bez previše pitanja, jer uskoro ćete dobiti očekivano. Budite profesionalni i ozbiljni. ZDRAVLJE&SAVJET: Vježbajte koncentraciju.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Vjerojatno ćete postati pomalo tupi jer ovih dana malo će toga ispunjavati vaša ljubavna očekivanja. Ne budite razočarani, mirom i humorom možete sasvim uspješno održavati solidan status quo u vašoj vezi. Budite diplomat.

KARIJERA: Ponekad će vam se činiti da je oko vas previše ljudi s kojima morate komunicirati oko nevažnih stvari. Napravite selekciju i odredite što je prioritet. Tako vam se neće dogoditi da imate osjećaj da ste izgubili vrijeme na suvišna razmatranja.

ZDRAVLJE&SAVJET: Manje jedite, više se krećite.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: U idućim danima vi ćete se vjerojatno opustiti. Počet će vas zanimati najrazličitije teme o kojim ćete rado komunicirati s osobama suprotnog spola. Voljena osoba primijetit će ovu malu distancu, a kako vas ne bi krivo shvatila, više pričajte i s njom.

KARIJERA: Suradnja između vas i drugih obnovit će se uz pomoć novih informacija koje su se čekale. Sve će biti postavljeno na novim osnovama, a vi ćete se trebati naći u novoj ulozi. Trebat će vam neko vrijeme da se prilagodite. Ne treba žuriti. ZDRAVLJE&SAVJET: Zanemarite predrasude, budite otvoreni. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

pljenja, fine motorike i kreativnosti. Primitivni tkalački stan potječe još iz neolitika, dokazi upućuju na njegovu upotrebu već u Starčevačkoj kulturi u Srbiji i Mađarskoj, a kasnije i diljem Europe. Prve tehnike tkanja u Europi poznate su po tome što su kao glavna sirovina upotrebljavana vlakna biljnog podrijetla, prije svega lan, a tijekom brončanog doba glavno vlakno za proizvodnju tekstila postala je vuna, koju su koristili i polaznici Ljetne Muzeologajnice.

Muzeologajnica je edukativni program Muzeja Međi-

murja Čakovec koji obuhvaća niz predavanja i radionica na temu zavičajne povijesti i kulturne baštine. Obuhvaća tematske radionice koje su u ponudi cijelu godinu i povezane su s fundusom MMČ-a. Cilj projekta Muzeologajnica je uključiti mlade naraštaje, od vrtićkog do srednjoškolskog uzrasta, i doprinijeti proučavanju, istraživanju i očuvanju hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine te njezine vidljivosti i promicanja u Međimurju, Republici Hrvatskoj, ali i izvan granica Lijepe Naše.

NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Ovan, Vodenjak, Škorpion

LJUBAV: Vjerojatno je da ćete mnogo pričati s osobama suprotnog spola. To ipak ne znači da ćete na taj način povećati bliskost u odnosima. Bit će mnogo različitih tema, ali sve će to izgledati kao grebanje po površini. Vaše srce će biti nekako prazno.

KARIJERA: Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Moguće je da će provokatori otići raditi nekamo drugdje, pa će svima biti lakše. Neki će morati pozavršavati zaostatke i to će im ići na živce. Nedostatak prave akcije u vama će izazivati monotoniju.

ZDRAVLJE&SAVJET: Pogledajte dobar akcijski film.

OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5

LJUBAV: U idućim danima vaši će se osobni odnosi vidno poboljšavati. Svakim danom vi ćete postajati sve spremniji za dijeljenje s drugima. Voljena osoba će opet biti otvorena prema vama. Osvježit će vas zanimljiv izlet ili putovanje. KARIJERA: Informacije koje trebate dobiti stižu. Već ste se zbog čekanja dovoljno naživcirali, pa nemojte opet. Jednostavno se prihvatite nove upute i naprvite sve što možete. Budite relani u očekivanjima. Rezultati će već doći.

ZDRAVLJE&SAVJET: Strpljen, spašen. Zato ne divljajte.

OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4

LJUBAV: Malo po malo vi ćete svoje osobne odnose postaviti u stanje blage distance. Nekako vam više neće biti toliko važno da razmjenujete nježnosti, nego tek toliko da se zna da ste skupa. Ova površnost rezultat je nepovoljnijih tranzita ljubavnih planeta.

KARIJERA: Uslijedit će odgovori koje ste očekivali i sad nastavljate svoju borbu do kraja, odnosno do konačne pobjede. Ove promjene toliko će vas zaokupiti da katkada nećete vidjeti ništa drugo. Ono što postignete na ovaj način zaživjet će. ZDRAVLJE&SAVJET: Neki se sve više zanimaju za alternativu. OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4

LJUBAV: Ovog tjedna vaši će odnosi napredovati u pozitivnom pravcu, a vi ćete postati otvoreniji i raspoloženiji za ljubav. Voljena osoba opet će vas obasipati nježnostima, a vi ćete joj jednako uzvraćati. Samci će imati sve više udvarača. KARIJERA: Kako ćete ovih dana dobiti potrebne informacije, počet ćete raditi s određenom lakoćom. Mali napori bit će povezani s komunikacijama, ali sve ćete lakše izlaziti i s tom temom na kraj. Pokazat ćete se dorasli zadacima. Nekima ćete biti primjer. ZDRAVLJE&SAVJET: Imajte mjere u svemu.

OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4

Polaznici radionice uspješno savladali vještinu tkanja

Koncentrirani i vješti tkalci na zadatku

OBITELJ CENKO iz Kotoribe

Lili i Lota daju nam mir i zadovoljstvo

Po karakteru su izrazito inteligentne, vole društvo, privržene su i smirene, a imaju veliki kapacitet za učenje svakojakih trikova i igara, pa vlasnicima s njima nikada nije dosadno

Piše: Aleksandra Sklepić

U domu obitelji Cenko u Kotoribi dočekale su nas dvije predivne britanske kratkodlake mačke Lili i Lota. Lili i Lota su sestre i jako su mlade, uskoro će napuniti godinu dana, a stigle su iz Koprivnice. Čistokrvne su pasmine i imaju rodovnice, a za cijelu obitelj predstavljaju pravo bogatstvo jer su im život promijenile potpuno - i to samo u pozitivnom smislu.

Izrazito inteligentne, vole društvo, privržene i smirene

Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.

Britanska kratkodlaka mačka je najveća pasmina kratkodlakih mačaka, a porijeklom je, kako joj i samo ime govori iz Velike Britanije. Mogu biti plave, ljubičaste, krem, crvene, čokoladno smeđe, crne i bijele, a svima im je zajedničko mekano, plišano, gusto krzno kratke dlake. Po karakteru su izrazito inteligentne, vole društvo, privržene su i smirene, a imaju veliki kapacitet za učenje svakojakih trikova i igara, pa vlasnicima s njima nikada nije dosadno. Današnji izgled uvelike se razlikuje od predaka te pasmine. Moderne britanske kratkodlake mačke su masivnije i glomaznije. Imaju veću glavu, šire obraze i oblik nosa mačke ove pasmine duguju perzijskim mačkama s kojima su križa-

ne nakon Drugog svjetskog rata. Imaju okrugle i velike oči, žute, tamno narančaste, bakrene, plave ili zelene boje. Tijela su im snažno građena i spretna. Noge su im kratke, a repovi debeli s vidljivo zaobljenim vrhovima. Uši su im malene, široko razmaknute na lijepoj, okrugloj glavi. Svoju poznatu plavu dlaku britanske mačke su dobile od kartuzijskih mačaka. Za ljepotu i zdravlje potrebno im je svakodnevno četkanje, te tretmani za njegu, poput podrezivanja noktiju i čišćenja ušiju. Lili i Lota sve to imaju, pa su vrlo čiste i uredne, a hrane se posebnom hranom namijenjenoj upravo ovoj pasmini.

Noć je za igru i jurnjavu po stanu

O suživotu s Lili i Lotom razgovarali smo sa Sabinom, mamom u obitelji Cenko.

Kćer Kiara (17) i sin Noel (13) dugo su nas nagovarali

da nabavimo ljubimce jer jako vole životinje, pa smo, kao i svi roditelji kad su u pitanju njihova voljena djeca, naposljetku popustili i nismo požalili. Britanska kratkodlaka mačka ima jednu veliku prednost - gotovo ne ispušta dlaku, pa je to bio dodatni razlog što smo se odlučili upravo za njih, rekla nam je Sabina. Imamo obiteljski posao kojem smo potpuno posvećeni, djeca su u školi, pa smo trebali životinje koje mogu biti u kući kad nas nema doma i izabrali smo savršeno. Lili i Lota odlične su sustanarke i vrlo su nam privržene.

Doznali smo da je Kiara, kad je još bila manja, iz škole oduvijek dovodila neke napuštene psiće ili mačiće koje je putem srela, pa su roditelji znali da će mačke doći u prave ruke. Svi odreda osjećaju ljubav prema životinjama, a one odlično djeluju na psihu i djece i odraslih.

- Danju su uglavnom mirne, ali kad se spusti noć, tada počne vrijeme za jurnjavu po stanu i neobuzdanu igru. No, već smo se na to privikli, čak bi nam i falilo njihovo divljanje, ako bi sada prestalo, rekli su nam Sabina i suprug Danijel.

Lili i Lota obožavaju odmarati u sušilici rublja

Kao i svaka životinja, Lili i Lota također imaju svoje posebne sklonosti i omiljena mjesta u kući. Za njih je to, ni manje, ni više, sušilica rublja, u koju se uvijek zavuku i tamo odmaraju. Vole i svoje penjalice, igračke, loptice i slično, a posebno su im zabavne božićne žaruljice i cvijeće na prozorima, koje uvijek bacaju s prozorskih dasaka.

Kad su pobacale prve tegle, i to tri puta u jednom danu jer su lovile muhu, malo sam se naljutila, jer jako volim

cvijeće, ispričala nam je Sabina. Zatim sam sve očistila, te posadila novo cvijeće, koje nije dugo potrajalo. Ponovo su ga pobacale i polako sam odustala. Selim svoje teglice van, samo da Lili i Lota budu mirne i sretne. Vrijedne su svakog posla i čišćenja, rekla nam je u smijehu.

Na putovanja do sada nisu odlazili s njima, jer su prilično pod stresom kad se moraju voziti u autu, čak i na kraća putovanja, kao što je odlazak veterinaru i slično. Tada od stresa počnu ispuštati dlaku i po tome znaju da su uznemirene, pa ih štede tih neugodnih situacija kad god mogu.

Vole odmarati u speci�ičnoj pozi, na leđima, ispruženih šapa, ali nisu baš vesele kad ih netko uzme u krilo. Žive svoj neovisan mačji život, a s ljudima se maze samo onda kad to njima odgovara, baš poput pravih, svojeglavih i neovisnih mačaka.

Noel i Sabina sa svojim predivnim ljubimicama Lili i Lotom

Danijel i Lili koja odmara nakon stresnog posjeta veterinaru

Omiljeno mjesto za odmor sušilica je rublja

Božićne žaruljice prava su nam atrakcija

HUMOR & SATIRA

SATIRA

Pripremio: Dražen Jergović

Misterij postojanja (I zašto mi je hladno oko nogu?)

Evo me, dragi moji (i nedragi, jer, ne znam zašto, i njih ima), još sam živ. I to je zapravo jedina činjenična tvrdnja u mom životu oko koje nemam pojma zašto je takva. Jer, ako ćemo pravo, cijeli moj život je jedna velika, dlakava "Zašto?" lopta, koja se kotrlja, skakuće i povremeno smrdi na vlagu. Rodio sam se. Zašto? Je li me itko pitao? Nisam dobio nikakav upitnik prije nego što sam se izvalio na ovaj svijet. Nije bilo opcija "A) Ne bih, hvala" ili "B) Možda za jedno 20-30 godina, kad se riješe ovi klimatski problemi". Ne. Samo bum! I eto me. Plakao sam, navodno. Ne znam zašto. Možda zato što sam već tada naslućivao da će mi se cijeli život svoditi na to da ne znam zašto. Onda su me krstili. Vode po glavi, tamjan, neka čudna lica u haljinama koja mumljaju. Jesam li shvaćao što se događa? Naravno da ne. Ali su me krstili. Zašto? Pretpostavljam da je to bio neki preduvjet za nešto, ali evo me, skoro pa u grobu, i još mi nitko nije objasnio što sam to točno dobio krštenjem. Neku nevidljivu naljepnicu na duši, možda? Ne znam zašto bi mi to trebalo. Pa prva pričest. Jedeš hostiju koja ima okus na stiropor. Firma. Maže te uljem. Sve neke inauguracije u nešto, a ja ni dan danas ne znam u što. Mogao sam umjesto toga naučiti žonglirati ili uzgajati bonsai drvca. Bi li moj život bio smisleniji? Vjerojatno ne, ali barem bih imao zabavniju priču za unuke. Kad bih ih imao. Zašto ih nemam? Ne znam.

Oženio sam se. Zašto? E, to je pitanje koje si postavljam skoro svako jutro dok kuham kavu, a ona hrče pored mene. Iako, da budem pošten, nekad si i ona postavi to isto pitanje dok ja hrčem. Pretpostavljam da je to bio nekakav društveni pritisak, ili možda nisam htio sam peglati košulje. Sada peglam i svoje i njezine. I njezina pitanja. Zašto? Ne znam. Živio sam i radio. Zašto? Raditi sam morao da bih jeo, platio račune i povremeno kupio neki gadget koji mi zapravo ne treba. Je li moj rad promijenio svijet? Sumnjam. Maksimalno sam pomaknuo neke papire s jedne hrpe na drugu. I to je bilo to. Živio sam... pa, jesam. Disao sam, jeo sam, spavao sam. Je li to život? I opet, ne znam zašto. Onda su me natjerali u mirovinu. Zašto? Kažu, "zaslužili ste". Što sam točno zaslužio? Da ne radim ništa, a i dalje ne znam zašto? Sad imam svo slobodno vrijeme svijeta da ne znam zašto. Šetam. Gledam televiziju. Prelistavam kataloge. Gledam u prazno. Razmišljam. I to razmišljanje uvijek završi s istim pitanjem: "Zašto?" I tako sam u mirovini. Živim. A ja ne znam zašto. I tko zna, i ako zna, ali ja ne znam da li zna. I sve je to zato što ja ne znam zašto? Možda je cijela poanta života u tome da nikada ne saznaš zašto. Da je to neka kozmička šala na naš račun. Evo ti život, čovječe, i muči se s pitanjem "Zašto?" A mi ćemo se ovdje gore smijati dok ti pokušavaš smisleno posložiti čarape. Eto. Živ sam. Ne znam zašto. Ali, barem sam se dobro našalio na svoj račun. Zašto? Pa, valjda da mi ne bude još dosadnije dok čekam da saznam zašto. Ili da jednostavno prestanem pitati "Zašto?". Što mislite, da probam s tim? Ivan Grahovec

MUDROSNICE

Lako je policiji vikati “STOJ“, ali kako ćeš stati kad te oni gone. Smijeh je ubojitiji od topa i oštriji od mača, a kad te pogodi – ne ubija.

Sit je svega, a kost i koža.

Kad zapjevaju crijeva, teško onome tko sluša takvu pjesmu. Netko ima potrebu za snažnim glasom, netko za pažljivim uhom. Bolje je život položiti, nego izgubiti. Oborio je rekord u trčanju, a još nije stao na svoje noge. Nijemi prijezir peče jače od svake uvrede. Senka Bradarić

HUMORESKICA

Egzotika

Uvozimo medicinske sestre s Filipina i grobare s Nepala. Pa kažite onda kako na drugi svijet ne idemo egzotično? Moram naučit’ kako se na �ilipinski kaže hvala, laku noć i doviđenja jer to stvari mijenja. Hrvati moji, nitko nas se priječi da po �ilipinski kažemo svoje zadnje riječi.

Nađan Dumanić

KOZERIJA

Kupujmo hrvatsko

Navali narodeeee! Kupujmo hrvatsko! Još malo pa nestaloooo!!! Danko Ivšinović

Sunčanije i toplije

VREMENSKA SLIKA: Ovaj tjedan je počeo pomalo promjenjivo, iako nismo dobili neku veliku kišu, ali je temperatura bila ugodna. Od danas pa nadalje ponovno imamo sunčano i svaki dan sve toplije vrijeme, tako da će temperatura opet poprimiti one prave ljetne vrijednosti preko 30 Celzijevih stupnjeva. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

I petak nam nosi sunčano i suho ljetno vrijeme. I dalje svježa noć i rano jutro, ali danju će nas ugrijati ljetnih 30 stupnjeva u hladu.

U danima vikenda nastavit će se pretežno sunčano i postupno sve toplije vrijeme.

Subotnja temperatura do 32, a nedjeljna možda uhvati i 34°C. Bar će noći i jutra još uvijek biti ugodni bez prevelike vrućine. Ako ćete dane provoditi na otvorenom, imajte na umu da će UV indeks biti vrlo visok, osobito između 10 i 17 sati.

I sljedeći tjedan počinje uz puno sunca i još višu temperaturu pa bi ponedjeljak mogao biti najtopliji dan uz maksimalnih 35 Celzijevih stupnjeva i laganu južinu. Krajem ponedjeljka i oko utorka postoji mogućnost da nas malo okrzne jedna fronta koja će ići sjevernije od nas. Malo oblaka, moguće do umjeren sjeverac i dva-tri stupnja niža temperatura. Vjerojatno ostaje suho.

U srijedu i četvrtak izvjesno je sunčano i vruće ljetno vrijeme. Noćna temperatura će biti malo ispod 20, a najviša dnevna između 32 i 35 Celzijevih stupnjeva. Ovo sunčano i vruće vrijeme će se zadržavati i na Jadranu pa su oni koji idu

na kasniji godišnji napravili pun pogodak. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 7.8.2025.)

• 13. kolovoza 1716. godine pao je snijeg u Bosni i uzrokovao velike štete poljoprivredi

• 14. kolovoza 1716. 1716. godine u Zagrebu pala "silna solika i tuča"

Vidjeti Napulj

- Štef, čuo sam da vodiš punicu na odmor u Italiju.

- Da, rekla je da želi vidjeti Napulj i umrijeti.

Oglas za posao

Traži se vidovnjak, za odlično plaćen posao. On zna gdje se treba javiti.

Na kamenu

Sjedi Mujo na kamenu, prolazi Haso i pita ga:

- Što je, Mujo? Sjediš i razmišljaš?

Na to će Mujo:

- Ma ne, samo sjedim.

Uhvatio papagaj zlatnu ribicu i ona mu kaže ako je pusti da će mu ispuniti bilo koju želju. Pusti je on, a ribica će njemu:

- Reci koja je želja?

- Koja je želja!

- Gdje ćeš, Šuljo?

Nešto za glavu

- Tražim po cijelome gradu da mi daju nešto za glavu!

- A koliko misliš dobit za nju?

Autor: Mladen Mrčela

SKANDINAVKA

Tridesti let je minulo od Oluje - fala braniteljima

Tridesti let je minulo od Oluje štera je od 4. do 7. augustuša pomela se one šteri so jo pet let muočili, komadali i nadjali so se kak bode vejč od pol Lepe naše odišlo pod jivo komando. Se so naprajli kak bi pomeknuli državno mejo na crto Virovitica – Karlovac – Karlobag ili pak još dale. Verjem da nam je sima poznato kak je se počelo na Vuzem 1991. leta na Plitvičkim jezerima da je poginul naš prvi branitelj Josip Jovič, a autobusa z redarstvenikima je na Plitvice vozil denešji general v penziji Ljubo Česič Rojs. Čuda je bilo borbi od unda do Oluje, a nejhuje je prešel Vukovar šteroga so četniki i jugosoldateska nejbole muočili i rezrušili ga tak kaj je ne bil za prepoznati. V obrani Vukovara je poginulo cirka 4000 braniteljov i civila a još je hajdi onih za štere se još navek ne zna de so završili. Mi ne znamo, a oni šteri znajo so tiho i nečejo nikomo reči. Predi nek je počel rat jugosoldateska nam je pobrala so oružje naše Civilne zaštite, a ondašji minister vanjskih poslov Budimir Lončar nam je prek Međunarodne zajednice shodil embargo na uvoz oružja tak da so našim braniteljima ostale sam lovačke puške, lufterice, pračke i ono oružje štero smo uspeli prešfercati. Bilo je teško, ali kak smo mi v Lepoj našoj govorili: Boj ne bije svetlo oružje nek boj bije srce u junaka, a mi Hrvati smo odnavek meli veliko srce i još vekšo ljubav za svojo rodno grudo, svojo Domovino. Hajdi so bitki prešli naši braniteli, hajdi je branitelov, prek četrnaest jezer, dalo ono najvredneše kaj so imali, svoje živote, za ovu našu slobodnu i neovisnu Republiko Hrvacko. Još je nekaj vejč od 1.700 onih za štere se ne zna de so završili. A unda je došlo 1995. leto i naši braniteli so več bili čistam kredno naoružani, a vođeni mudrošču prvoga precednika i vrhovnoga zapovjednika naših oružanih snaga Franje Tuđmana uz pomoč ratnog ministra Gojka Šuška uz visoku organizaciju počeli so spominki o tomo kak smo več dosta jaki kaj bi mogli četnike i jivo družino zanavek natirati tua otkod su došli.. Makar so oni šteri so vodili rata v Lepoj našoj navijali za naše protivnike Tuđman je sima pokazal zobe jerbo

Tuđman: Neka nam živi

jedina i vječna Hrvatska

je nejpredi otkazal gostoprimstvo

Unproforo, a posle je u VRA "Bljesak" oslobođena Zapadna Slavonija i Srbi so potpisali prvo kapitulacijo.

Da so ne došli k nam na tenkima ne bi morali bežati na traktorima

prilika kaj vojska Lepe naše pokaže sima nama i celomo sveto kaj se denes imamo i kak smo prepravleni za obrano ak bi, nedaj Božek, nekomo palo na pamet kaj bi se pohalosil za bilo šterim falačkom Lepe naše. Naše oružane snage so pokazale kaj imamo za obrano na zemlji, na morjo i vu zrako. Dve vure je trajalo kaj so nam naše pokazal se kaj imajo i za kaj se toplo nadjam da ne bodemo več nigdar nucali. Ali nigdar se ne zna kakši komo črvek frfra vu glavi i kaj si naši sosedi, šteri i dale gledijo prek meje z velikim jalom, gruntajo. Ne bodete veruvali, ali pre našim sosedima se pak shajajo oni šteri so za to kaj bi se na meji Lepe naše i Srbije napravil zid kak da bi to nekaj spremenilo. Drugi vu sveto rušijo zide, brišejo meje, a obi bi znova zidali. Oni bi zidali zide, a bilo bi čuda bole za se ak bi se gradili mosti. Mosti šteri bi nas spajali, a ne zidi šteri bi nas razdvajali.

Na Mimohodo smo pokazali sake fele oružja, a veliko srce kakše imamo mi Hrvati to smo ne pokazali, ali si znajo da "srce u junaka" je nigdar ne zgubilo niti jeno bitko.

Braniteli so se zišli v Knino

Autor: Damir Novak PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Nišči je ne znal da je akcija Bljesak bila generalna proba za Olujo, štera se v tišini prepravljala. Hajdi bi placa trelo da bi vam pojasnil što je se trebal klimnoti z glavom kaj bi Oluja mogla početi. Ameri so se skrivečki složili, a posle akcije Leto 95. da je oslobođen Glamoč i Grahovo unda je napravljen zadnji korak napre i več se je znalo da nazaj ne kanimo iti. Naši obavještajci šteri so zazvedili se kaj so se četniki dospomenuli, kak med sobom tak i z međunarodnom zajednicom, pošepetnoli so precedniko Tuđmano kak Srbi prepravljajo akcijo Vaganj 95. prek štere kanijo pobediti v ovomo rato, a mam posle toga spojiti Srbijo z Republikom Srpskom Krajinom v Lepoj našoj i Republikom Srpskom v Bosni i Hercegovini. Čim so Srbi vu Ženevi, 3. augustuša odbili naš hrvatski prijedlog kaj se sa područja pod okupacijom pripoje Lepoj našoj to je bila kap štera je preljala kupico strpljenja precednika Tuđmana i naših branitelja. Čim se naša delegacija vrnula z Ženeve mam so Tuđman i Šušak deli glave skupa i Franjo, kak vrhovni zapovjednik, je izdal zapovjed da VRO Oluja more početi. Odluka je prenešena generalima Červenkijo, Gotovini, Ademijo i Markačo, a oni so jo prenesli dale tak da je drugi den, 4. augustuša 1995. Oluja počela i črez 3-4 dni je akcija završila pobjedom HV štero je potpomagal HVO. Par dni posle Srbi so potpisali drugo i konačno kapitolacijo.

Poznato nam je sima kak so Srbi pobegli z Knina na traktorima. Ak ste malo bole gledali mogli ste videti kak so 5. augustuša z Knina za Srbijo išli sam traktori i slabeši auti... Zakaj? Zato jerbo so oni šteri so meli benđole, merđije i vredneše, očem reči, debleše aute oni so pobegli den predi. Na leta se je pripovedalo, a i dendenes se pripoveda: - Da so ne došli v Lepo našo na tenkima ne bi morali bežati na traktorima.

Na Mimohodo v Zagrebo se je Lepa naša skazala

Za obiležavanje tridesti letnice

VRO Oluja i konačne pobjede bila je

Kak i sako leto tak so se i ovo leto zišli braniteli v Knino kaj obiležijo obletnico VRO Oluja, Den pobjede i domovinske zahvalnosti, Den hrvackih branitelov. Ovo leto je bilo posebno svetešje jerbo je minulo tridesti let otkak je Lepa naša pravzaprav slobodna i neovisna. Došli so si šteri so mogli i bilo jiv je nejveč do ve. Došli so braniteli z sih krajov Lepe naše, kak je to bilo i 1995. leta, kaj se zidejo, kaj se vidijo i kaj se pospominajo kak je to bil pred tridesti let. Zmislili so se i na onih 245 šteri so poginuli ili pak nestali, a i na onih 1403 šteri so bili ranjeni v Oluji. Nikoga so ne pozabili. Bilo je lepo v Knino 5. augustuša 2025. Molitvo je pre spomeniko Oluji i poginulim braniteljima predvodil vojni oridinarij mons. Jure Bogdan. On je citeral Sveto pismo: - Gospodine, ako se grijeha budeš spominjao, tko če ostati? A govoril je i o ljubavi:Ljubite jedni druge, kao što sam ja vas ljubio! Prijatelji moji, zapovijed vam dajem: - Ljubite jedni druge! Znuom da ste to se več čuli, ali očem kaj se bodemo o tomo spominali i kaj se nigdar ne bode pozabilo da su nam branitelji i Domovinski rat donesli denešjo Lepo našo! Ako ne znaš kaj je bilo…

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.

Ako ste se u zadnje vrijeme popeli na Mađerkin breg, tamo vas je zasigurno dočekalo simpatično lice Josipe Krumpič iz Štrigove. Na ulazu u vidikovac, osim što će vam prodati kartu, ispričat će vam i sve tajne koje se vežu uz

balerinu Emiliju Krauthaker, koju su mještani prozvali Mađerka. Josipa je pravi čuvar njenog duha, a za nas je pozirala uz unikatne, međimurske suvenire koje također srdačno preporučuje svim posjetiteljima. (sh)

KARIKATURA TJEDNA