Issuu on Google+

str. 8

SJAJNO FUNKCIONIRANJE pravne države u Međimurju

Hoće li nas ikad dostići ostatak Hrvatske?

www.mnovine.hr

Doktoru Muršiću već u petak počinje suđenje na Općinskom sudu u Čakovcu

Godina XV.

Broj 801.

^akovec, UTORAK, 11. siječnja 2011.

Cijena 7 kuna

UVOĐENJE E-RECEPATA ipak ne znači da možemo bez papira u ljekarnu

Prije smo odlazili u ambulantu po recepte i uputnice, a sada po povijest bolesti

str. 3

- Prema direktivi HZZO-a, svi, pa čak i kronični bolesnici, prije ljekarne ipak moraju u ambulante, ali kod nekih doktora prolaze i "telefonske narudžbe“!? OBRTNIČKA ŠTEDNA BANKA u likvidaciji zatvorila poslovnicu i u Čakovcu str. 6

Sredstva do 400.000 kuna osigurana

OBILJEŽEN Spomendan Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države str. 9

Dan kad se čak 10.000 Međimuraca okupilo u centru Čakovca danas se premalo cijeni!

OPĆINA Sveti Juraj na Bregu izgubila radni spor sa svojim zaposlenikom

Vidu Marčecu, nekad str. 12 tajniku, danas komunalnom redaru, sudskom odlukom dodijeljena 101 tisuća kuna RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 17


2

Aktualno

UREDNIKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Hoe li Dragica, Nadica i Lesar konano ponuditi nešto i za Meimurje!? I tako meimurske SDPovke uglavnom, kao i uvijek, o emu drugome negoli “o katastrofalno lošoj državnoj politici HDZ-a“. Što je, naravno, uvijek lijepo za uti kad se u našem kraju uglavnom i bez obzira na aktualne afere “antihadezeovski nastrojenom“ pokušavaju osvojiti glasovi biraa. Ali što e one dvije izlobirati i osigurati kad je Meimurje u pitanju ako “sutra“ kojim sluajem SDP dobije izbore i preuzme voenje države – opet ni rijei. U nedjelju još jedna meimurska politika zvijezda koju tako silno vole novinari nacionalnih medija govori isto. Dragutin Lesar! Retorika demagogija. Pria iskljuivo ono što frustrirani narod želi uti. I ne samo to. Uspio se ograditi i od Milanovia. Da ne bi kojim sluajem, ako ponovno ue u Sabor, a SDP dobije izbore, morao zaista “doi na vlast“. Pa samo on može “pomoi Meimurju“, kaže jedna “meimurska teta“ u prilogu “N u 2“. Kako on može pomoi Meimurju? Draga gospoo, moram vam rei da ste u velikoj zabludi. Tako nešto od njega otkako je u Zagrebu, pa i u nedjeljnoj emisiji, nikad ne možete uti, a ve je tamo punih šest godina, ako se ne varam. Može Lesar o HDZ-u, SDP-u, Sanaderu, Kosorici, Milanoviu, NATO-u, EU-u i slinim “belosvetskim temama“, ali je li se možda sastao sa županom ili drugim saborskim kolegama iz Meimurja, dogovorio nešto što za što bi ok lobirati, uspio s nekom urednicom nacionalnih me-

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

dija “srediti naslov“, prilog ili gostovanje, kako bi se senzibilizirao neki meimurski projekt, a ne uvijek On – malo morgen. On, on i samo on. Za oko 16.000 kn plae i još poneku prinadležnost molim i u naredne etiri godine. Nije loše, zar ne? Uglavnom kad su meimurski politiari u Zagrebu u pitanju najbolje je lamentirati o katastrofalno državnoj politici, baviti se visokom politikom, a “tko šljivi kraj“ u kojem se osvajaju mandati. Najbolje je “pljuvati po HDZu“, to je sasvim dostatno da se u Meimurju osvoji još jedan mandat. Zašto Meimurje u SDP-u danas nema jednog Jovanovia, kao što je to nekad bio Lini, Jakovi je uvijek tu za Istru, Varaždinci su ostali bez ehoka, ali opet e uskoiti ai, iz Koprivnice e svoje zahtjeve postavljati Mrši itd. Svi se oni nameu na politikoj sceni, ali i te kako brinu za razvoj svog kraja, dok naši sabornici, posebice oporbeni, uglavnom to ine iskljuivo “za vlastitu guzicu“!

11. sijenja 2011.

FUNKCIONIRANJE MEIMURSKE ŽUPANIJE nakon iznenadne smrti zamjenika župana Anelka Horvata

Do kraja mandata župan ostaje samo s jednim zamjenikom Novi nain izbora izvršne vlasti, prema kojem su graani župana i njegove zamjenike Anelka Horvata iz HSS-a i Matiju Posavca iz HNS-a birali izravno zajedno s njim na njegovoj listi, sada onemoguava da HSS, stranka pokojnog Anelka Horvata, županu naprosto predloži njegovu zamjenu. Ukoliko bi ponovno htjeli doi do novog zamjenika, bilo bi potrebno raspisati nove izbore. A do toga nee doi jer novi izbori koštaju, a niti je politiko ali niti javno mnijenje raspoloženo u ovom asu za nove županijske izbore radi dobivanja novog zamjenika župana.

Oslabljen utjecaj HSS-a u izvršnoj vlasti!? No to pak ne znai da se gubitak Anelka Horvata nee osjetiti u izvršnoj vlasti i u utjecaju HSS-a na politiku u Meimurju. Sudjelovanje u izvršnoj vlasti ima velik utjecaj na sam život te stranke, znaajno je za njezinu vitalnost, pokazala je dosadašnja kratka povijest višestranaja u Hrvatskoj. Stranke koji su ispadale iz izvršne vlasti esto su se nakon toga osipale i gubile svoj znaaj. HSS je na zajednikoj pobjednikoj listi sa SDP-om i HSU-om dobio i mjesto predsjednika Skupštine i zamjenika župana, pri emu je u sadašnjoj konstelaciji položaj Skupštine ponešto oslabljen u odnosu na prije, a pojaana mo izvršne vlasti - župana i njegovih zamjenika. Pri tome zamjenici ipak nemaju toliku formalnu mo kao prije kada su funkcije i nadležnosti bile jednakomjernije podijeljene. Sada pak je župan nadreen svojim zamjenicima. Meutim, župan o svojim zamjenicima ipak mora biti u suglasju zbog dobivanja podrške u kljunim odlukama u Skupštini.

Slavljenika slika nakon dobivenih izbora: župan Ivica Perho i zamjenici Matija Posavec i Anelko Horvat

Hoe li ipak doi novi ovjek za poljoprivredu? Premda, ako župan želi, za takav pristup ima otvorene ruke. Formalno sredstva ima, jer u masi plaa ostao je u proraunu osiguran i dio na ime Horvatove bruto plae, a ovlasti župan može odobriti tako da s punim pravom otvori novo radno mjesto u Odjelu za Ivica Perho je izikim odlaskom Anelka Horvata ostao bez tješnjeg partnera sa zajednike pobjednike liste. I on e taj nedostatak svakako osjeati. Uz to, Anelko Horvat je neosporavano, to priznaje i sam župan, bio suvereni poznavatelj prilika u poljoprivredi, koje ni županu Perhou, a još manje njegovu drugom zamjeniku Matiji Posavcu, nisu jaka strana.

Preraspodjela dužnosti koje su bile u Horvatovoj nadležnosti Novih izbora nee biti iz razloga koje smo naveli u uvodu,

poljoprivredu, a koje se može kreirati tako da pruži i potrebne ovlasti za odreene poteze. No, što e župan odluiti, njegova je politika volja, pri emu e zasigurno voditi rauna o tome da ne oslabi svoj politiki položaj i vrstu veinu u Skupštini, uz što manje ustupaka koalicijpa e do kraja mandata župan Ivica Perho, prema vlastitim rijeima, preraspodijeliti dužnosti koje su bile u Horvatovoj nadležnosti. Kazao je da e dio tereta prebaciti na Upravni odjel za poljoprivredu, a dio tako da e pojaati rad i utjecaj Skupštinskog odbora za poljoprivredu, na ijem je elu dr. sc. Predrag Koila, nezavisni vijenik, za kojeg je župan Perho tvrdio da je pokazao spremnost za takvo što. Meutim, drugo je pitanje kako e to do kraja mandata funkcionirati, da poljoprivre-

skim partnerima, uvajui ravnotežu izmeu HSS-a i HNS-a. Naime, trenutno si ne može dopustiti gubitak ni jednog od njih, osim pod uvjetom da pakt o primirju sklopi s barem dijelom oporbenih vijenika i pri tome dodatno osigura lea. (BMO) da ne postane marginalizirano podruje. Naime, poljoprivreda u županiji zahtijeva osobu koje e se time pozabaviti s punim angažmanom i zauzetošu, a raunati na nekoga da se pored proelnika koji je plaen bavi time volonterski, a angažirano, potpuno je nerealno. Bez ikakve dvojbe sadašnja proelnica za poljoprivredu Danica Pošta ipak je više službeniki nego poduzetno - operativni tip. Za angažirani pristup ovom podruju potrebne su ovlasti i sredstva, sve drugo je ista demagogija. (BMO)

Meimurci podijeljeni po pitanju novog sustava elektronikih recepata

Anketa “Pod vurom”

Dosadašnje papirnate recepte za lijekove, koje su pacijenti dobivali kod svojih lijenika i njima podizali lijekove u ljekarnama, u našoj ali i Liko - senjskoj županiji zamijenio je elektroniki recept,

Rozalija Damiš, akovec – Iskreno, ne svia mi se, barem ne za sada, ovaj novi nain dizanja lijekova bez recepta. Prije smo dobili recept, koji smo odnijeli u ljekarnu i dobili lijek, a sada se trebaju ispuniti papiri i ini mi se da sve duže traje. Takoer, ako bacim, odnosno izgubim papir koji sam dobila, gotova sam. Dakle, osobno mi je bilo bolje kada su bili recepti.

a do kraja sijenja e-recept trebao bi postati standard u cijeloj Hrvatskoj. Za podizanje lijekova pacijentima je od sada potrebna samo zdravstvena iskaznica, dok e ljekarnik elektronikim putem

od lijenika dobiti recept s potrebnim lijekom. Kako su to prihvatili žitelji Meimurske županije, koja je “probila led“, saznali smo prošli tjedan. I dok jedni kažu da im je, barem

Marijan, akovec - Ako e ovaj novi nain podizanja lijekova u ljekarni bez recepta smanjiti gužve, onda je to odlino. To je ono što bi na tom podruju trebalo napraviti - da se rasterete ekaonice, kako kod lijenika, tako i u ljekarnama. No, moram priznati da sam danas doista dugo ekao u redu u ljekarni.

Marija Skledar, Peklenica - Za mene nije bolji ovaj novi nain dizanja lijekova. Imam europsku karticu i zato imam male komplikacije. Sad se moram vratiti lijeniku kako bih donijela povijest bolesti i kako bih mogla dobiti lijekove. Možda je za domae ljude to super, ali za mene nije. Iskreno, ne znam.

za sada, bolje bilo kada su pomou recepta dizali svoje lijekove, drugi su pohvalili projekt zdravstva bez papira. Meutim, svi se slažu u jednome, a to je potreba da se smanje gužva te rasterete

ekaonice kako kod lijenika, tako i u ljekarnama. No, bilo kako bilo, hoe li ovaj novi sustav zaživjeti u onom smislu kako je zamišljen, tek emo vidjeti. (hz)

Vera Glavina, akovec - Smatram da je ovaj novi nain podizanja lijekova jako dobar. Samo sam sa zdravstvenom legitimacijom podigla lijek te sam dobila 'slip' kada sljedei put taj isti lijek mogu dignuti. Sve sam to obavila bez ikakvih problema i stoga mislim da je ovo odlino. Možda se smanje i gužve kod lijenika s obzirom na ponavljane recepte, odnosno lijekove.

Martina Habuš, Ivanovec - Mišljenja sam da e biti gore sada kada je uveden novi nain podizanja lijekova u ljekarnama. ini mi se da su velike gužve u ljekarni, a to je ono na emu bi, uz gužve kod lijenika, trebalo poraditi. Stoga mislim da bi bilo bolje da su ostali recepti.

Ivana Mavrin Horvat, Pribislavec - Mislim da e se ovim novim nainom dizanja lijekova bez recepta smanjiti gužve, da e sve ii brže i zato smatram da je ovo jako dobro rješenje. Osobno puno koristim lijenike usluge, tako da mi to odgovara. Vjerujem da e se gužve smanjiti i kod lijenika, a i u ljekarnama. U svakom sluaju pohvalno. (foto: Vrzan)


11. sijenja 2011.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

U MEIMURSKOJ ŽUPANIJI meu prvima u Hrvatskoj profunkcionirao sustav podizanja lijekova preko elektronskih recepata, koji izaziva neke nedoumice

Prema naputku HZZO-a, svi, pa ak i kronini bolesnici, moraju se ipak javiti u ambulantu, ali kod nekih doktora prolaze i “telefonske narudžbe” - Ukinute recepte kao popratni dokument za uzimanje lijeka u ljekarni zamijenio je novi papir zvan “povijest bolesti“. Po njega pak treba doi k svojem lijeniku, odnosno medicinskoj sestri … Poetkom ove godine doekale su nas novosti u zdravstvenim ambulantama. Naime, u našoj županiji otpoelo je pompozno najavljeno izdavanje lijekova u ljekarnama bez recepata. Promidžba koja je išla iz Ministarstva zdravstva pacijente je dovela u uvjerenje da e po lijekove u ljekarnu samo sa zdravstvenom iskaznicom. Da je bilo takvih primjera da su kronini bolesnici lijekove koje dugotrajno uzimaju prvi dan ove godine u ljekarni, gdje ih i inae uzimaju, pokušali dobiti samo sa zdravstvenom iskaznicom, potvrdila nam je i Marija Mesari - Marica, medicinska sestra u ordinaciji dr. Biserke Gorianec u Murskom Središu, gdje smo za Meimurske novine istražili kako u stvarnosti funkcionira novi sustav.

Može li se lijek "naruiti telefonom“? Kažimo da smo i mi bili meu onim naivnim graanima, prije nego smo se dali u istraživanje, koji smo mislili da je sada dovoljno nazvati ordinaciju svog lijenika i telefonskim putem naruiti lijekove ija se terapija nastavlja i potom samo otii u ljekarnu po njih. Prvi ili drugi dan funkcioniranja nove prakse dvojica naših kolega iz redakcije uspjeli su na taj nain doi do lijekova za svoje najbliže i bili oduševljeni takvom praksom.

Ali praksa je, kako smo se uvjerili u malom istraživakom putu u petak, od propisivanja lijeka kod lijenika na recept do njegova izdavanja pacijentu u ljekarni, drugaija. Nema lijeka bez posjeta ordinaciji kod izabranog lijenika, jer sad umjesto recepta ili više njih iz ordinacije izabranog lijenika u ljekarnu po potrebni lijek ili više njih odlazite s drugom vrstom papirnatog dokumenta, popratnim papirom - koji se zove "povijest bolesti i ordinacije PPZ". U pravilu taj dio posla dobivanja popratnog papira obavite kod medicinske sestre. Medicinska sestra otvori vaš karton na kompjutoru i pronae lijek ili više njih koje trebate, zatim zatraži od lijenika da ih odobri klikom na kompjutor, a potom se ti odobreni lijekovi elektronskim putem šalju u središnji kompjutorski sustav na koji su povezane sve ljekarne, pa vi možete podii lijek u bilo kojoj od njih. Lijeniku ostaje više prostora da se bavi pacijentima koje treba obraditi. itav posao ide brzo. Lijenik ima i u kompjutorskom programu graike oznake u bojama kao na semaforu u razliitim bojama, kao oznake koji je lijek slobodno izdati ovisno o broju tableta koje je pacijent potrošio iz prethodnog pakovanja da ne gomila zalihe, zatim je li lijek koji je lijenik odobrio prošao elektronskom putem do ljekarne i potom da je izdan. Sve to pokazala nam je dr. Biserka Gorianec na svom monitoru.

- Od 17. sijenja poinje i elektronsko naruivanje dijagnostikih pretraga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dakle, laboratorijskih pretraga

Problematini ispis anamneze na popratnom dokumentu No, ono što je sporno, a što su lijenici za sada ispunjavali, jest sadržaj popratnog dokumenta koji se zove “povijest bolesti“. - U zaglavlju su dokumenta informacije o ordinaciji u kojoj je izdan elektronski recept, s nazivom lijenika, njegovom šifrom i šifrom ordinacije. Nakon toga slijede podaci o pacijentu s datumom roenja, matinim brojem i brojem police osiguranja. Zatim slijedi diskutabilni dio dokumenta, u koji bi lijenik trebao upisati anamnezu, status, nalaze i svoju napomenu, dakle, sve ono što je prilikom ranijih posjeta upisivao u karton i što je stajalo izmeu njega i pacijenta, a sada bi pacijent to trebao nositi sa sobom okolo, pojasnila nam je dr. Biserka Gorianec, koja osobno misli da se time na odreeni nain krše osobne slobode pacijenta i da je to kao da se istrgne dio lijenikog kartona i dade pacijentu koji to mora davati drugima na uvid, pri emu riskira da njegovo zdravstveno stanje vide i nedobronamjerne oi drugih. Na naše pitanje kako to da su neki pacijenti u drugim ambulantama dobili lijekove samo na telefonsku narudžbu kod svog lijenika bez toga popratnog pisma, dr. Gorianec kazala nam je da su popratno pismo prema direktivama kojih se moraju držati lijenici dužni do daljnjeg obvezno izdavati. U Ljekarni akovec, gdje sam i sama dizala lijekove za lana svoje obitelji u petak, uvjerila sam se da su svi pacijenti, a ispred mene ih je u tri reda bilo mnoštvo, lijekove podizali s popratnim papirom koji

Marija Mesari - Marica, medicinska sestra: - Bilo je pacijenata koji dugotrajno uzimaju neke lijekove, koji su prvi dan ove godine pokušali svoje lijekove dobiti direktno u ljekarni samo sa zdravstvenom iskaznicom

se zove “povijest bolesti“, a i kod podizanja lijekova u Ljekarni mi je reeno da je taj popratni papir potreban.

Brže je jer nema printanja recepata, ali… U ordinacijama, kao što je ona dr. Biserke Gorianec i njezine medicinske sestre Marije Mesari - Marice, koje imaju jako puno pacijenata, posebice s kroninim bolestima, zanimalo nas je li ipak ovaj sustav ubrzao posao. Medicinska sestra Marija Mesari potvrdila nam je da je posao utoliko brži što ne mora printati onoliko recepata koliko je lijekova potrebno pacijentu. No, dok smo boravili u ordinaciji,

pacijenti su izražavali nezadovoljstvo novim sustavom, jer za njih neke znaajnije promjene nema, jer opet je potrebno doi po papir kojim se dižu lijekovi, samo se drugaije zove, a i na promjenu se treba naviknuti, bili su navikli s receptima i uputnicama, novi papir ih još zbunjuje. Uz to, kao i u svakom sustavu u uhodavanju, dešavaju se i problemi. Bili smo svjedoci situacije da je recept na kompjutoru iz ambulante otišao i prošao, a ljekarniku "nije stigao", tako su iz ljekarne javili da pacijentu lijek nije prošao, ali uz meusobni dogovor pacijent ga je dobio. Zbog toga je valjda i popratni dokument u službi korektiva da ga je lijenik doista propisao. Oito

Popratni dokument koji kompromitira

Dr. Biserka Gorianec kazala nam je da su prvi dan primjene novog sustava baš u njihovoj ordinaciji zbog problema tehnike prirode morali izdavati papirnate recepte i cijeli dan biti na liniji s informatiarom

Zašto bi netko morao znati da je netko obavio pobaaj, da je dobio spolnu bolest, pati od odreene duševne bolesti ili poremeaja, da je HIV pozitivan ili da pati od “društveno prihvaene” bolesti, ali ga poslodavac zbog te informacije nee uzeti na posao jer ne želi radnika na bolovanju. Tko zna koja vas dijagnoza u neijim tuim oima može diskriminirati? A sve to bi se sada moralo nai na papiru koji se zove “povijest bolesti“, s kojim odlazite po lijekove u ljekarnu, a u nastavku procesa prelaska na elektronsko naruivanje za dijagnostike pretrage i na ta mjesta. Bezbroj je situacija gdje e taj papir koji dajete na uvid i potom zadržavate za sebe biti prilika da ga vide i tue nedobrona-

mjerne oi. Možete ga i izgubiti, negdje zaboraviti, prilika za takvo što je tim više što svaki put kada dižete lijekove lijenik vam iznova mora dati taj famozni popratni papir. ije je to opet bila umotvorina da na ovakav nain krši temeljna ljudska prava, zalazei tako duboko u osobni život svakog ovjeka? Je li itko od tih mudrijaša koji su uveli u sustav taj papir, koji prisiljava lijenike da ga izdaju, pomislio da bi netko baš zbog tog papira mogao ostati bez posla, narušiti obiteljske odnose ili biti “ izopen” iz zajednice, jer e delikatne informacije o neijem zdravstvenom stanju doi do onih do kojih ne bi trebale. Nekome ljudsko dostojanstvo opet nije bilo važno. (BMO)

ništa bez staroga dobrog zapisa na papiru. Dr. Gorianec rekla nam je da su prvi dan primjene novog sustava baš u njihovoj ordinaciji zbog problema tehnike prirode u informacijskoj barijeri, koju je bilo potrebno otkloniti da se e-recepti mogu poeti izdavati, više provele na telefonu s informatiarom nego u radu s pacijentima. Grešku u sustavu otkrile su još na Staru godinu, ali unato tome cijeli prvi radni dan u novoj godini prošao im je u otklanjanju te poteškoe, pri emu su njihovi pacijenti na kraju lijekove dobivali na papirnatim receptima koji su lijenicima i dalje dostupni za sve izvanredne situacije. - Inae, sam sustav je sada nakon svih uhodavanja dosta brz i prihodan, kazala je dr. Biserka Gorianec. Papirnati recepti pak ostaju lijenicima na raspolaganju za sve izvanredne situacije kao što je nestanak struje, pad informatikog sustava ili kakvih nepredvidivih i izvanrednih okolnosti. Dr. Biserka Gorianec kazala je da od 17. sijenja poinje i elektronsko naruivanje dijagnostikih pretraga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dakle, laboratorijskih pretraga. Sve u svemu, prema onom što smo se vidjeli i u što smo se osobno uvjerili, najvea e ušteda biti na papiru za recepte, nešto brži protok pacijenata zbog toga što e se pacijentima printati jedan papir umjesto nekoliko recepata za razliite lijekove i uputnice za pretrage, i to je iz ugla pacijenata manje - više sve. Naruivanje koje e obavljati lijenik elektronskim putem tek slijedi. (Božena Malekoci - Oleti)


4

Aktualno

11. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

 GDQD Za poljoprivrednike bez promjena PREUSTROJ savjetodavne poljoprivredne službe

u Meimurju

Od 1. sijenja ove godine Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) djeluje kao Javna poljoprivredna savjetodavna služba u okviru Hrvatske poljoprivredne komore. Proelnika HZPSS-a za Meimursku žu-

paniju Milorada Šubia upitali smo ima li kakvih promjena za graane i poljoprivrednike. On kaže: - Tek smo dobili obavijest o preustroju službe, od poetka godine djelovat emo kao Javna poljoprivredna savjetodavna

služba u okviru Hrvatske poljoprivredne komore. To je zapravo sve što za sada mogu rei, tek oekujemo naputke i nove ugovore o radu. Za graane i poljoprivrednike sve e ostati isto, za sada nema nikakvih promjena.

S obzirom na to da smo sada u sastavu HPK-a, sigurno je da emo obavljati i dio poslova vezanih uz komoru. No još je prerano govoriti o tome što donose promjene, za sada smo i dalje na državnom proraunu. (JŠ)

NEZAVISNI VIJENIK Josip Posavec ponovno prozvao županijsko elništvo

Socijaldemokratska vlast pokazuje izuzetnu socijalnu neosjetljivost SDP-ove ZASTUPNICE Nadica Jelaš i Dragica Zgrebec o radu Vlade u 2010. godini

Godina promašenih prilika - Premda zemlje iz okruženja bilježe prosjeni gospodarski rast blizu 4 posto, Hrvatska je i dalje u krizi i, prema svim predvianjima, godinu e završiti s gospodarskim padom od 1,5 posto, kazala je Dragica Zgrebec, zastupnica SDP-a u Saboru, potkrjepljujui nizom negativnih pokazatelja kako Vlada nije uinila ništa na gospodarskom oporavku. - Gospodarske neprilike rezultat su loše Vladine politike unato tome što je Vlada donijela neke gospodarske mjere oporavka, potvrdilo se da su to bile mjere želja koje nisu operacionalizirane. Zbog toga imamo kontinuirani pad nezaposlenosti. U Hrvatskoj radi 1,3 milijuna ljudi, odnosno svega 53 posto radno aktivnog stanovništva, dok druga polovica radno aktivnog stanovništva ne radi jer je u sivoj zoni, ili na burzi rada ili živi od socijalne pomoi. Broj nezaposlenih ponovno je prešao brojku od 300 tisua, odnosno stopu nezaposlenosti od visokih 18,3 posto. Imamo vee gubitke nego dobit i sve se to odražava kroz to da imamo nisku zaposlenost, nisku industrijsku proizvodnju. Samo u industriji izgubili smo 6 posto radnih mjesta. Ako to gledamo po segmentima, najviše radnih mjesta izgubljeno je u farmaceutskoj industriji, gdje je 23 posto manje zaposlenih, i u tekstilu, gdje je 18 posto manje zaposlenih. Drugim rijeima, krajevi i županije u kojima dominiraju takve djelatnosti imaju i vee gospodarske probleme. Dvije i pol godine bilježimo pad bruto društvenog proizvoda i, kumulativno gledano, na kraju godine bit e to devet posto. Gospodarski analitiari tvrde da oporavak traje dvostruko duže nego kriza, ako smo dvije i pol godine u krizi, to znai da nam treba pet godina za oporavak. A ako emo voditi ovakvu gospodarsku politiku kakva se vodi danas, onda e to biti daleko teži izlazak iz krize. Država nije uspjela ni donesenim mjerama potaknuti proizvodnju, ali je uspjela poveati potrošnju, državni rashodi porasli su za milijardu kuna. Godinu smo završili s 14 milijardi deicita u državnom proraunu, s time da e se

vei dio obveza prenijeti na sljedeu godinu.

Jelaš: Kosoriina Vlada je „Vlada Sanaderovog kontinuiteta“ Nadica Jelaš kazala je da je izlaz u što skorijim izborima, premda se o prijevremenim izborima više u zakonskom smislu u ovoj godini ne može govoriti, jer izbori u ovoj godini ili, kako Vlada najavljuje, poetkom 2012. u ustavnom su roku. Kazala je da se nipošto ne bi smjelo dogoditi da ova vlast donese još jedan proraun, to ne bi bilo u nacionalnom interesu, jer bi novi ministri bili limitirani donesenim proraunom. Za ovu Vladu kazala je da je Vlada Sanaderova kontinuiteta, koju oito ne brine injenica da je polovica ešalona u zatvoru ili pod istragom, kao da nije rije o ljudima iz njihovih redova. Korupciju ne mogu riješiti ljudi koji su je stvarali i u njoj participirali, ve netko drugi. Nadica Jelaš kazala je da je ravna vicu izjava premijerke da je HDZ snažna stranka poštenih ljudi. - Najbolja potvrda premijerkine iskrenosti i vjerodostojnosti u borbi protiv korupcije je nedavna rekonstrukcija Vlade. U Vladi je ostao Kalmeta koji ima stotine milijuna korupcijskog putra na glavi, no premijerka ga se nije mogla odrei, jer pred nama su parlamentarni izbori, a on je jak regionalni igra za novih deset mandata. Bivši tajnik Bai, koji je preuzeo crne torbe od Barišia, nagraen je ministarskom foteljom itd. Novi su ministri limitirani novim proraunom. Novi ministri koštat e graane 800 tisua kuna: od troška izvanredne sjednice, preko poveanja plaa za tri nova potpredsjednika, do troška plaa odlazeih saborskih zastupnika. Samaritanski su se odrekli putnih troškova za dolazak na izvanrednu sjednicu nakon što je HDZ kroz godine svoje vladavine pokrao desetke milijuna kroz javna poduzea, koja su bila njihovi bankomati bilo za stranku, bilo za osobna bogaenja. Istovremeno su graani plaali skupu struju, skupi prijevoz i usluge tih javnih poduzea, istakla je izmeu ostalog Jelaš. (BMO)

Josip Posavec, nezavisni vijenik u Županijskoj skupštini, u petak se oštro obrušio na županijsku vlast vezano uz povjeravanje autobusnog prijevoza Preseki grupi. Javno je pozvao Državno odvjetništvo i USKOK da se odmah pozabave ovim sluajem. - Preseki grupa je na javnom natjeaju ponudila cijenu za dnevnu jednosmjernu kartu na relacijama do 15 km od 1 kunu, a na udaljenostima od 15 do 20 km cijenu od 3 kune. Upravni odjel za gospodarstvo Meimurske županije Presekom je 29. listopada izdao dozvolu na temelju te ponude za obavljanje županijskoga linijskog prijevoza, ali je na kraju prijevoz Presekom povjeren po sasvim drugaijim uvjetima. Umjesto višekratno najavljivane cijene dnevne jednosmjerne karte od 1 kune, sad pak cijena te karte sada iznosi 10 kuna, kazao je Posavec. Ponovio je da je ve u predizbornoj kampanji govorio da e nova vlast ukinuti besplatan prijevoz te da je sadašnja vlast osvojena na temelju itavog niza obmana, prijevara i laži koje su plasirali u javnost. Prema Josipu Posavcu, najnovija prijevara i obmana aktualne županijske vlasti zove se najpovoljnija cijena autobusnog prijevoza u Republici Hrvatskoj. - U samo njemu, zamjeniku župana Matiji Posavcu, razumljivoj matematici, 400 kuna, koliko sada košta mjesena autobusna karta za uenike srednjih škola, podijeljeno s dvije dnevne jednosmjerne karte u prosjeku 20 radnih dana tijekom mjeseca, iznosi 4,5 kuna! Umjesto višekratno najavljivane cijene dnevne jednosmjerne karte od 1 kune, cijena te karte nije 4,5 kuna nego 10 puta vea od najavljene i sada iznosi 10 kuna, kazao je Josip Posavec.

- Umjesto višekratno najavljivane cijene dnevne jednosmjerne karte od 1 kune, cijena te karte nije 4,5 kuna nego 10 puta vea od najavljene, i sada iznosi 10 kuna

Je li se uistinu posao s Presekim sklapao u njegovoj klijeti? Josip Posavec, nezavisni vijenik i bivši župan, istaknuo je da je sadašnji župan Perho ukinuo besplatan prijevoz i uveo tzv. subvencionirani prijevoz, koji funkcionira tako da roditelji odvajaju od svoje plae 200 kuna mjeseno i tim novcem subvencioniraju županiju. - Župan Perho i njegov zamjenik Posavec ostvarenim naknadnim dogovorom s Presekim iz džepova roditelja i prorauna županije, gradova i opina u džepove Presekog s ovako dogovorenom cijenom od 400 kuna prelijevaju preko 10 milijuna kuna iste zarade, kazao je Posavec. S Presekim je taj aranžman dogovoren nakon provedenog natjeaja, i to u dva kruga. Najprije je u prvom eliminirana konkurencija u vidu domaih autobusnih prijevoznika, poništavanjem prvog natjeaja, a onda je izmeu Perhoa i prijevoznika Presekog, uz svesrdnu asistenciju zamjenika Matije Posavca, pogoena cijena mjesene karte za prijevoz uenika srednjih škola autobusom u iznosu od 400 kuna. Na taj su nain izmijenjeni uvjeti i cijene prijevoza iz ponude koja je prihvaena

Posavec je istaknuo da je u svemu tome dojam da se župan Perho i njegov zamjenik Posavec ponašaju više kao agenti prijevoznika Presekog nego kao zaštitnici interesa graana Meimurja i meimurskog gospodarstva, a navodno su prije i tijekom samog provoenja javnog natjeaja boravili na sastancima u klijeti toga istog prijevoznika. - Vjerujem da stoga nikoga nee iznenaditi ukoliko se Preseki grupa pojavi kao donator ili sponzor naredne predizborne kampanje ili SDP-a ili HNS-a ili i jednog i drugo zajedno, tvrdi Josip Posavec. (BMO) kao najpovoljnija na javnom natjeaju u konkurenciji s drugim prijevoznicima, a ti su prijevoznici peridno izigrani, a uz to se pogodovalo Presekom.

Prijevara s cijenom mjesene karte - Preseki grupa je na javnom natjeaju za dnevnu jednosmjernu kartu ponudila cijenu od 1 kunu, a na udaljenostima od 15 do 20 km cijenu od 3 kune. Prema tome, prosjena cijena dnevne jednosmjerne karte prema spomenutoj ponudi na

CITATI TJEDNA Kada uemo u EU, upalit e se jedno veliko svjetlo i u Hrvatskoj e se sve puno bolje vidjeti. književnik Damir Karakaš, Latinica, HTV 1, 20.12.2010.

relaciji do 20 km iznosi 1,5 kuna. Dakle, višestruko veu cijenu jednosmjerne karte od one ponuene sada moraju plaati roditelji uenika srednjih škola, a upravo ta djeca ine glavninu od 95 posto putnika u prijevozu autobusima u Meimurju! Za preostalih minornih 5 posto putnika velikodušno su ponueni popusti i do 60 posto, kazao je Josip Posavec. - Prijevara s cijenom mjesene karte od 400 kuna poprima još vee razmjere ako se u obzir uzme injenica da se 90 posto putnika u županijskom linijskom prijevozu vozi upravo na relacijama do 20 kilometara od ili do akovca. Samo 10 posto putnika vozi se na relacijama duljim od 20 kilometara. Jedino putnici na relaciji Donja Dubrava - akovec i natrag prevaljuju nepunih 35 kilometara, dok linijski prijevoz na relacijama duljim od 35 kilometara izuzev Kotoribe u Meimurskoj županiji praktiki ne postoji. Aktualna županijska vlast, predvoena socijaldemokratima i županom Perhoom, nakon što je pokazala izuzetnu socijalnu neosjetljivost i ukinula najvažniji socijalni program Meimurske županije, koji je uvela prošla vlast - besplatan prijevoz uenika srednjih škola, ovaj put otišla je i dalje. Iz posla vrijednog skoro 25 milijuna kuna beskrupulozno su izbacili meimurske lokalne prijevoznike. Najava da e se neki od njih ukljuiti u posao u vidu prijevoznikog klastera ili zajednikog poduzea ista je obmana, jer, ukoliko se to uini na bilo koji drugi nain osim kroz podvozarstvo ili tako da Preseki kupi nekog od lokalnih prijevoznika, mora se u skladu sa zakonom raspisati novi natjeaj, kazao je Josip Posavec, nezavisni vijenik, u petak na konferenciji za novinare. (BMO)

Istražio i odabrao Zlatko Boži

EU je prilika! Vesna Pusi, Latinica, HTV 1, 20.12.2010.

Mi Hrvati poznati smo kao dobri organizatori, a još bolji improvizatori.

Biti menadžer u Hrvatskoj je prokletstvo.

Ve bu se poelo poštenejše delati, jer druga se nebre.

msgr. Marin Sraki, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, Dnevnik Nove TV, 20.12.2010.

Lidija Kljaji za Financial Times

Josip Jankovi, Mala Subotica


11. sijenja 2011.

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

VU O R K A N zalom,

di s G N I K AR P I N T A D DO

RASPRODAJA

5


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11. sijenja 2011.

EKONOMSKI BREVIJAR

Novi plan Za novu godinu svatko ima neki (novi) plan, proraun, program ili bar prijedlog. Ako je prošlogodišnji plan ostvaren ili bar usklaen sa svim dogaajima, plan za novu godinu može biti realniji i pouzdaniji. Iako je u ovim vremenima nezahvalno baviti se razdobljima duljim od nekoliko mjeseci, ipak je važno imati utemeljeni i što konkretniji plan za godinu pred nama. Planiranje je definirano kao proces postavljanja ciljeva. Važno je prepoznati razliku, jer plan nije cilj, ve samo sredstvo kontrole, usporedbe i praenje ostvarivanja (planiranih) ciljeva, kao i nadzora poslovanja i poboljšanja rezultata. Kao i u svemu, uvijek je najvažnije dobro utvrditi polazno stanje. Nakon toga osnovno je pitanje izabrati važne i ostvarive ciljeve, jer nemogue je ostvariti mnoge ciljeve odjednom, pošto su mnogi od njih meusobno suprotstavljeni (konfliktni). Takoer je važno usmjeriti se na manji broj pomno odabranih ciljeva, jer puko nabrajanje ciljeva (ili želja?) vodi samo i jedino u neuinkovitost. Zato se preporuuje odrediti najviše tri cilja. Ako su ciljevi jasni, a njihovo je ostvarivanje mogue, oni se mogu i moraju što konkretnije obrazložiti. Ciljevi moraju biti i vremenski odreeni, da bi se moglo pratiti njihovo ostvarivanje i pravovremeno utjecanje na njih. Osim toga, moraju se planirati i resursi (materijalni, ljudski, financijski ...) potrebni za postizanje tih ciljeva. Mora se znati ime se raspolaže, a što je još potrebno. Planom se treba potvrditi sigurna budunost (makar to nazvali i borbom za opstanak, i u tome je važan rezultat). Kada se to planom dokaže, može se krenuti i u naredne korake. U prvi plan dolaze tržište (nabave i prodaje) i financiranje, a ono treba biti konzervativno, sa što manje rizika. Sve ostalo složit e se poput mozaika.

Zlatko Boži,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

Planova ima raznih, poslovnih, marketinških, pa zatim postoje planovi rada, planovi održavanja, planovi gospodarenja, financijski planovi, planovi podjele sredstava u IPA programa EU itd. U mnoštvu planova esto se izgubi njihov znaaj, pa postaju samo ormalnost. Planiranje je nekome egzaktna djelatnost, nekome enigmatika, a nekome samo popunjavanje praznih polja i nizanje brojki. Velike su analize suvišne, tvrde neki, i prošlogodišnji plan samo korigiraju za nova oekivanja te tako brzo i lako planiraju, dok drugi na planiranje potroše mnogo vremena i ponosno prezentiraju izraene planove. Planiranje ne smije biti samo raunovodstvo budunosti (poveavanje ili smanjivanje pojedinih stavki za odreeni postotak), ve prije svega mora biti predvianje i pripremanje na budua kretanja, situacije, probleme i prilike. Nije lako, nije ni sigurno, ali je potrebno. Svaki uspjeh zapoeo je nekim planom, a neuspjeh se lako postiže i bez plana, iako je tada naknadni plan bitan za utvrivanje neuspjeha. Znajmo da, kako god bilo teško prihvatiti, pozitivan rezultat i dobit nisu cilj, ve rezultat aktivnosti, i to je bit planiranja i ostvarivanja poslovnog uspjeha. Planska ekonomija je prošlost, ali neplanska ekonomija nije budunost! Planiranja se ne treba bojati, jer nitko ne planira zakazati, iako mnogi zakažu pri planiranju.

OBRTNIKA ŠTEDNA BANKA u likvidaciji i krajem godine zatvorila vrata svoje poslovnice u akovcu

Sredstva do visine od 400.000 kuna osigurana - Ne zna se je li bilo meimurskih obrtnika koji su u banci držali više od 400.000 kuna. Ako ih je bilo, njihova sredstva nisu osigurana i teško e do njih … Obrtnika štedna banka, koja je imala svoju poslovnicu i u akovcu, 18. listopada prošle godine na skupštini dioniara donijela je odluku o prestanku rada banke i pokretanju postupka likvidacije. Likvidatorima su tada proglašeni dotadašnji lanovi uprave Suzana Barada i Davorin Rimac, a sam postupak dobrovoljne likvidacije banke zapoeo je 22. prosinca prošle godine. Obrtnika štedna banka prošlu je godinu završila s 4,2 milijuna kuna gubitka, a gubitak u ovogodišnjem prvom polugodištu iznosio je 2,27 milijuna kuna. Banka je imala adekvatnost kapitala od samo 8 posto, dok je zakonom propisani minimum 12 posto, pa je i likvidacija posljedica nedostatka kapitala. Krajem lipnja aktiva Obrtnike štedne banke iznosila je 126 milijuna kuna, što je samo 0,03 posto udjela u ukupnoj ak-

tivi hrvatskoga bankarskog sektora. U akovcu je ta banka imala jednu poslovnicu (u sklopu poslovnih prostora gdje se izmeu ostalog nalazi i Obrtnika komora), pa je pitanje kako e biti vraen novac meimurskim obrtnicima. Obrtnika komora Meimurske županije u meuvremenu je obavijestila svoje lanove da je Obrtnikoj štednoj banci oduzeto odobrenje za rad rješenjem Savjeta Hrvatske narodne banke, koja je donijela i odluku o pokretanju prisilne likvidacije. Trajanje postupka likvidacije nije mogue odrediti, a ni trajanje eventualnoga steaj-

nog postupka, ako se pokaže da banka ima manje imovine nego dugova. Oekivalo se da se zatvaranje banke nee tako brzo dogoditi, no s krajem prošle godine banka je ugašena, a time i poslovnica u akovcu.

Meimurski obrtnici pomalo zateeni brzinom kojom je banka zatvorila vrata Zbog brzine likvidacije obrtnici su u našem kraju zateeni, a predsjednik Obrtnike komore Meimurske županije Slavko Faltak kaže: - Naši obrtnici nisu bili na vrijeme upoznati s moguim problemima u radu banke koja je naglo zatvorena na kraju

Slavko Faltak: - Naši obrtnici nisu bili na vrijeme upoznati s moguim problemima u radu banke, koja je naglo zatvorena na kraju poslovne godine. Za sada im ne preostaje ništa drugo nego da svoje raune otvore u nekoj drugoj banci

poslovne godine. Za sada im preostaje da negdje drugdje otvore raune. Ipak, oekujem da e veina meimurskih obrtnika biti podmirena. Svi obrtnici koji imaju štedne uloge do 400.000 kuna, a takvih je najviše, dobit e natrag svoj novac, jer su rauni do tog iznosa osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Sasvim je drugo pitanje koliko e se dugo ekati na povrat sredstava, sigurno je da to nee ii tako brzo. Slavko Faltak ne zna ima li meimurskih štediša obrtnika koji su u banci imali više od 400.000 kuna, no za pretpostaviti je da ih je veoma malo, s obzirom na to da je banka imala pet poslovnica, te aktivu od svega 127 milijuna kuna. (JŠ)

POGLED ODOZDO

Zašto obožavamo laskavce ovjek koji vam kaže u lice ono što znate da je istina, ali vam nije drago uti, nikada u životu nee vam biti drag i uvijek ete ga na neki nain sabotirati. Zato jer nitko ne voli glasnike loših vijesti. One koji vam laskaju i biranim rijeima govore ono što nije istina, a htjeli biste da jest, uvijek e vam biti dragi i bit ete im naklonjeni. Podržavat ete ih ak i onda kad oito to ne zaslužuju, jer oni su tako dragi. Ako znate da imate previše kilograma i da zbog toga ne izgledate baš savršeno, nego da bi vam manje kilograma više

pristajalo jer biste bili atraktivniji, mogli bi obui ljepšu odjeu, pa ak i vaše zdravstveno stanje bilo bi manje ugroženo, tko e vam biti draži: onaj tko vam dolazei u susret kaže: Joj, kak si ti debela!, ili e vas više obradovati onaj koji e rei: Kako tebi kilogrami izvrsno stoje! Ovaj drugi glasnik koji zna kako zaobii istinu i rei ti neugodnu stvar na ugodan nain bit e ljubimac tvoga srca. Tu jednostavnu malu tajnu najvještije koriste uspješni politiari, a u predizbornoj kampanji svi. Govore nam lijepe

stvari koje želimo uti kako bi nam omilili. Zato, okrenimo se glasnicima loših vijesti, slušajmo što nam oni žele rei. Manje e nas koštati suoavanje sa stvarnošu nego lažne nade i obeanja. Živimo u zemlji gdje ljudi obožavaju demagoge i politiare vrste ruke. Dobitna kombinacija je demagog koji rijeima oarava mase, a vlada vrstom rukom. Ništa naši ljudi tako ne obožavaju kao politiare koji im govore da je netko drugi kriv za njihovu situaciju i koji

je spreman izvaditi bi iz svojih korica i namlatiti te krivce za njihove teškoe. Politiari koji graanima govore o tome da trebaju preuzeti dio svoje odgovornosti na svoja plea i u svoje ruke u ovoj su zemlji nepoželjni, kao glasnici loših vijesti. To vam je kao u prii o ženi ili muškarcu koji su odgovornost za svoje prekobrojne kilograme pronalazili u izvanjskim razlozima. Krivi su spori metabolizam, situacija u kojoj se nalaze pa im je hrana jedina utjeha, stres, pa zatim ubrzani nain života, skupa zdrava hrana itd. I onda kako ih uz sve te vanjske krivce uvjeriti u vlastitu odgovornost? Tako je i u politici. Uvijek postoji jedna grupa politiara koja nas hrani time da nismo ni u kojem

segmentu odgovorni za vlastitu sudbinu, pa oni žive svoj politiki život tako da im mi plaamo njihovo postojanje kako bi nas tješili da mi ništa nismo krivi. Još je kod nas jaka kolektivna odgovornost i kolektivna svijest da netko drugi treba brinuti o nama. A ako netko drugi brine o nama, jesmo li mi slobodni? Želimo li mi biti slobodni ili nam je draža ovisnost o nekim drugim izvanjskim autoritetima koji brinu za nas kao roditelji za neodgovornu djecu. U takvom odnosu zauvijek emo ostati zemlja s teškoama u razvoju, jer samo slobodni i neovisni samostalni ljudi ponašaju se tako da životne probleme doekuju kao oekivane izazove koje je uzbudljivo rješavati, svjesni da svaki riješeni problem otvara nove mogunosti

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

i nove izazove. Da nije tako, još bismo skupljali plodove i ekali da grom ubije kakvu krupnu životinju za obilni mesni ruak.


11. sijenja 2011.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUFINANCIRANJE mjesenih uenikih karata za prijevoz uenika u srednje škole na podruju Meimurske i Varaždinske županije

Sto kuna uenicima prigradskih naselja Grada Mursko Središe Grad Mursko Središe suinancira troškove mjesene autobusne karte za prijevoz uenika u srednje škole na podruju Meimurske i Varaždinske županije sa sto kuna po ueniku, što e biti podmireno iz gradskog prorauna. Uenici s podruja Grada Mursko Središe, naselja Peklenica, Križovec, Hlapiina i Štrukovec, dakle, osim samog naselja Mursko Središe, u kojem se ne suinancira autobusni prijevoz zbog mogunosti željeznikog prijevoza, svoj status dokazat e potvrdom koju e Grad izdavati od 10. sijenja 2011. godine, a uenici e navedene potvrde predati odabranom autobusnom prijevozniku. Navedeni nain suinanciranja autobusnog prijevoza dogovoren je kako bi se cijena autobusne karte za sve uenike s cijelog podruja Grada izjednaila, s obzirom na to da je u samom naselju Mursko Središe cijena autobusne karte kod prijevoznika "Jakopi“ d.o.o. Žabnik manja za sto kuna nego u ostalim naseljima, zbog mogunosti željeznikog prijevoza iz Murskog Središa. Grad Mursko Središe željezniki prijevoz uenika ne suinancira, zbog cijene željeznikih karata koje su ionako niže od cijene autobusnog prijevoza i njihovim bi suinanciranjem uenike koji prometuju s autobusnim prome-

CIJENE KARATA u javnom prijevozu za putnike bez subvencija

Koliko je konkurencija važna, govori sluaj Jakopi koji srednjoškolcima iz Murskog Središa mjesenu kartu naplauje sto kuna jeftinije, ali je poskupio za jednu kunu dnevno jednosmjernu kartu za ostale putnike zbog dogovora o jedinstvenoj cijeni u linijskom prijevozu svih sudionika

U jednom smjeru za autobus od 10 do 28 kuna Prvog dana prijevoza po novom režimu linijskog prijevoza došlo je i do usklaenja cijena u linijskom prijevozu za ostale putnike kojima cijena prijevoza nije suinancirana. Sada svi prijevoznici koji sudjeluju u linijskom prijevozu putnika voze u svim zonama po istoj cijeni. U prvoj zoni je cijena jednosmjerne karte 10 kuna, u

Vlakom od Murskog Središa 124, a autobusom 200 kuna Najjeftiniji i dalje ostaje prijevoz uenika vlakom. Bez subvencije karta od Murskog Središa do akovca košta 224,80 kuna, a sa županijskom subvencijom stoji 124,80 kuna. Ako pak putnici iz Peklenice i Križovca, koja pripadaju Gradu Mursko Središe, putuju vlakom od željeznike stanice Vratišinec, tada im je mjesena karta vlakom, uz županijsku subvenciju od sto kuna, još niža i stoji 92,80 kuna. Prijevoz vlakom iskljuivo zbog cijene koriste i pojedina

djeca iz prigradskih naselja, posebice tamo gdje je u obitelji više uenika putnika, unato tome što po nekoliko kilometara zimi putuju biciklima po zaleenim cestama u ranim jutarnjim satima. Ali sadašnja cijena od 400 kuna za dva putnika za autobus za mnoge e roditelje biti preveliki trošak, a da ne govorimo o prošlom polugodištu kada su dvije autobusne uenike karte koštale roditelje prigradskih naselja 640 kuna! (BMO)

drugoj 12 kuna, treoj 14 kuna, etvrtoj 16 kuna, petoj 18 kuna, šestoj 20 kuna, sedmoj 22 kune, osmoj 24 kune, devetoj 26 kuna i u desetoj 28 kuna. Na nekim linijama to znai i poskupljenje. Primjerice, putnici na Jakopievoj liniji u petoj zoni od Hlapiine plaaju kunu više, umjesto 15 sada plaaju 16 kuna. No, eša su smanjenja nego ovakvi

sluajevi. Prelog je u petoj zoni i unatrag dvije godine autobusna karta do akovca putnike je koštala 24 kune, a sad je pala na 18 kuna u jednom smjeru, što je znaajan pad. Putnik koji redovito putuje na toj relaciji do akovca kaže da ne pamti kada je zadnji put karta do Preloga bila na toj razini. (BMO)

tom stavili u inancijski nepovoljniji položaj. Grad Mursko Središe u prvom polugodištu nije suinancirao prijevoz srednjoškolaca, tako su djeca s podruja Grada bila u razliitim pozicijama što se tie troškova prijevoza. U najpovoljnijem položaju bili su srednjoškolci iz samog Murskog Središa, koji su imali na raspolaganju prijevoz vlakom zbog pruge i željeznike stanice u samom mjestu. No autobusni prijevoznik "Jakopi", da bi konkurirao prijevozu vlakom i povukao što više djece na prijevoz autobusom, odmah od poetka školske godine snizio je autobusnu katu za sto kuna i time je bio jeftiniji na toj relaciji od drugih prijevoznika, pa i Presekog ,

po emu se može zakljuiti da se prijevoznicima isplati voziti uenike i po nižim cijenama od onih koje je Županija postigla u postupku javne nabave. Grad je zbog svega toga, što se tie troškova iz prorauna, uinio najracionalniju varijantu, odluio je uskoiti sa subvencijom od sto kuna za uenike prigradskih naselja za autobus kako bi roditeljima s prijašnjih 320 kuna cijena autobusne karte spala na 200 kuna. Naime, Preseki je cijenu karte s 420 smanjio za 5 posto, na 400 kuna. Županija je ostala u suinanciranju sa 100 kuna, a sada je i Grad Mursko Središe roditeljima uenika prigradskih naselja uskoio sa subvencijom od 100 kuna. (BMO)

Tko je za ukidanje devizne klauzule? Sve više graana koji su kreditno zaduženi svaki dan strahuje od rasta ili pada eura ili švicarskog franka. Gotovo da se postotak rasta i pada deviza prati kao nogometna utakmica, no s crnim ishodom. Kad pobijedi neka ekipa u nogometu, navijai jedni drugima estitaju ili zezaju prijatelje koji navijaju za drugu ekipu, dakako, ako su pravi navijai, a ne nešto drugo. Kod kredita nije tako, banke u Hrvatskoj natjeu se koja e imati veu zaradu na leima klijenata, pa tako kamate rastu i rastu, a velike inancijske grupacije zarauju i na klaenju i svjetskom cimanju valuta, dok stradaju mali.

Prema nekim procjenama, ak 95 posto kredita u Hrvatskoj ima valutnu klauzulu, koja zapravo znai dužniko ropstvo. Financijska sudbina zaduženih graana na taj nain ovisi o tome hoe li franak rasti kao što sad raste ili euro padati, i o njihovom kolebanjima koje esto zavise od volje i politike najjaih zemalja i inancijskih grupacija. Rauna se da je u dužnikom ropstvu u Hrvatskoj jedna petina graana, svaki peti graanin ili svaka peta obitelj ima problema s rastom rasta kredita. Svojevremeno smo jeftino prodali banke kao zalog da e meunarodne bankarske institucije znati bolje. Sad nam se

to obija o glavu, pa se postavlja pitanje kakva smo mi država kad nam inancijske institucije isisavaju suverenitet. One su, da bi smanjile svoj rizik i živjele lagodnije, uvele devizne klauzule na gotovo sve kredite. inilo se to nevažnim, a možda to i nije toliko važno za manje kredite na godinu ili dvije, no i te kako je važno za višegodišnje kredite ili stambene kredite s rokom vraanja od deset ili dvadeset godina. Banke su na taj nain jednostavno rizik svojeg poslovanja prenijele na graane, a u današnjoj ekonomiji ni babe vraare ne znaju što e za dvadeset godina biti s eurom ili nekom drugom valutom. Devizna klau-

zula je obiajno pravo banaka, naslijeeno još iz Jugoslavije iz hiperinlacije 80-ih godina kad su uveli deviznu klauzulu zbog zaštite, a bankama je ona dobro došla. Videi što se dešava, sve više domaih ekonomskih strunjaka traži da se ukine devizna klauzula, tako, primjerice, Ljubo Juri. On kaže da se samo igramo države jer devizna klauzula kod nas kotira kao novac i da nemamo monetarni suverenitet. Njegov je stav da bi svi krediti s valutnom klauzulom trebali biti ništavni. S druge strane, u polemici sa saborskim zastupnikom Dragutinom Lesarom, gu-

7

Država je potrebnija nego ikad, ali ne ovakva Aktualna kriza ne jenjava, a prema svim najavama ova godina koja je tek na zaetku ve je najavljena kao još gora. Nezaposlenost e rasti, proizvodnja padati, a bankarski krediti nee postati "ugodni“ kao u ostatku svijeta. Ipak, prema kraju godine, trebalo bi se nazirati svjetlo na kraju tunela. Doduše, to svjetlo kod nas uvelike ovisi o uspjehu turistike sezone, koja pak je ipak tek odraz globalnoga ekonomskog stanja. Na poetku krize nije nedostajalo optimistinih instant parola kako je kriza ustvari prilika. Prilika za sposobne da isplivaju na površinu, prilika za inovativne, prilika za odumiranje starog i raanje novog. ini se kako je kriza u Hrvatskoj ostala neiskorištena. Ustvari, možda zato i traje duže kod drugih. U nas se nije izrodio ni neki novi nain razmišljanja, a kamoli djelovanja. U nas se još uvijek vjeruje da e kad kriza proe sve biti po starom, jedino što e korumpirani politiari završiti u zatvoru. Na žalost, prilika ini lopova, a prilike se u Hrvatskoj izmijenile nisu. A mogle bi se još pogoršati. Liberalni kapitalizam u nas poprima najgori mogui oblik. Mnoga radna mjesta koja su desetljeima postojala nakon krize bi mogla zauvijek nestati. Automatizacija proizvodnje i usluga, pa i naina života, dovela je do toga da mnoge tvrtke zbog investicija u modernizaciju više nikad nee imati potrebu zapošljavati tehniki prevaziene kadrove. Tvrtke koje prežive recesiju proizvodit e jednako ili više uz manje radne snage. Istina je da e gospodarstvo stati na noge, no što e se dogaati s graanima? Država bi ih trebala zaštiti. No, naša država i njezine legendarne "institucije“ previše se bave samim sobom, vlastitim opstankom i problemima. Tome doprinosi i politiki krajolik, prošaran brojnim stranicama i pojedincima u kojima svaki politiar velike glave osniva vlastitu stranku kad mu dotadašnja više ne odgovara. Na kraju imamo situaciju da mala stranka kao koalicijski partner ucjenjuje veliku za svoje sitne interese, koji su ustvari esto tek osob-

verner Narodne banke Hrvatske Željko Rohatinski kaže da kako bi ukidanjem valutne klauzule došlo do valutne neravnoteže jer su dvije treine štednje u devizama te da se nee moi sprijeiti da graani od 1. sijenja ove godine, s obzirom na novi devizni zakon, prenose svoju štednju u devizama u strane banke u inozemstvu, što bi znailo odljev štednje novca iz Hrvatske sa svim posljedicama. Zemlje koje su uvele poreze na dobit banaka, tako, na primjer, u Maarskoj, ne suoavaju se s posljedicama odlaska banaka, što je argument za ukidanja devizne klauzule. Kad se tome doda podatak da je barem petina graana Hrvatske u nekoj vrsti dužnikog ropstva, onda ti graani sigurno nemaju devize. Sve politike garniture u zadnjih desetak godina nisu bile dorasle dobrom gospodarenju državom, vidi se po rezultatima. Ako je za to

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

ni interesi. Pitanje što e biti s graanima ni velike ni male stranke uope ne postavljaju. Graane doživljavaju tek kao birako tijelo, koje e nasjesti na ovu ili onu populistiku loskulu. A neka stranka e biti to bliže vlasti što joj izborni stožer javnosti uspješnije prodaje spinove. Ozbiljne probleme s kojima e u narednom razdoblju biti suoeni graani trebala bi rješavati upravo država. Naime, liberalni kapitalizam ne razmišlja o društvenoj odgovornosti, o socijalnoj komponenti poslovanja. Maksimalizacija proita racionalizacijom radnih mjesta za njih je normalna pojava, dok e graani u ime krize i modernizacije sve eše završavati na cesti. Kapital i privatno vlasništvo u razvijenim zemljama svetinja je. No takoer je i svetinja iskorištavanje tog kapitala u društveni napredak, a ne iskljuivo bogaenje vlasnika "jer je to njihovo vlasništvo“. Tragino je što je u Hrvatskoj društveno najodgovornija tvrtka iz inozemstva. Lanac drogerija "dm“ primjer je kako bi tvrtke trebale funkcionirati. Njihovi zaposlenici na prvom su im mjestu, a zbog toga je i njihovim mušterijama pravi gušt kupovati kod njih. Vlasnik dm-a jedan je od rijetkih koji je shvatio da nije sam na svijetu i da njegova dobrobit ovisi i o dobrobiti drugih. Kako se ne oekuje takva svijest od uspješnih kapitalista, ti se odnosi reguliraju zakonima. Naši politiari i naša država, a time i naši gospodarstvenici, još su daleko od svijesti da sve što imaju zahvaljuju svojim graanima, kupcima i klijentima. Prema njima se ponašaju tek kao prema "blagu“, koje gazda ima ovisno o tome koliko je bogat.

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

kriva devizna klauzula, ukinimo je, nemamo što izgubiti, banke su ionako u stranom vlasništvu, možda emo tako stei potrebnu samosvijest.


8

Crna kronika

11. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

EKSPRESNO SUENJE uhienom ginekologu Županijske bolnice akovec Nenadu Muršiu

U petak na Opinskom sudu u akovcu zakazano prvo roište - Kako doznajemo na Opinskom sudu u akovcu, od 14. sijenja pa u razdoblju do 3. veljae u postupku protiv Muršia zakazano je ak pet roišta U Meimurju, za razliku od ostalih dijelova Hrvatske, pravna država oito funkcionira ak brže i bolje nego i u zemljama Europske unije. Naime, ni mjesec dana od uhienja poinje sudski proces protiv uhienog ginekologa Županijske bolnice akovec Nenada Muršia. etrnaestog sijenja u petak u 13 sati na Opinskom sudu u akovcu bit e održano prvo roište u sklopu glavne rasprave u sluaju protiv ginekologa Županijske bolnice akovec doktora Nenada Muršia. Podsjetimo, Muršia se tereti da je od poetka travnja 2009. do 22. rujna 2010. godine kao lijenik specijalist ginekolog u Županijskoj bolnici u akovcu od ukupno deset pacijentica koje je porodio carskim rezom prethodno ili nakon poroda tražio novac u iznosu od 300 do 500 eura, nakon ega su mu one ili preko lana obitelji platile iznose od 100 do 500 eura. Lijenik je uhien 21. prosinca na svom radnom mjestu u Županijskoj bolnici akovec, a nakon sprovoenja u Istražni zatvor u Varaždinu dan kasnije odreen mu je pritvor u trajanju od 30 dana, u kojem se još uvijek nalazi. Nakon isteka tog roka odluit e se ima li razloga za eventualno daljnje zadržavanje, no teoretski optuženik u pritvoru može biti zadržan sve do pravomonosti presude. Meutim, nije poznato zašto je Murši i dalje u pritvoru kad je uobiajeno da se nakon završetka istrage i svjedoenja

veljae u postupku protiv Muršia zakazano je ak pet roišta pa se može pretpostaviti da e suenje biti ekspresno. Na prvom roištu e se, kako se oekuje, izjasniti o tome osjea li se krivim. Neslužbeno doznajemo i da e optužba tijekom postupka pozvati oko dvadeset svojih svjedoka.

Od uhienja do suenja tek dvadesetak dana

Samo dvadesetak dana nakon uhienja doktoru Muršiu zapoet e suenje izlazi na slobodu. To je bio sluaj i s nedavno uhienim varaždinskim ginekolozima. O emu se ovdje radi, vjerojatno emo saznati

odmah na prvom roištu. Inae, kako doznajemo na Opinskom sudu u akovcu, od spomenutog 14. sijenja pa u razdoblju do 3.

O istražnim radnjama na Odjelu ginekologije spomenute bolnice Meimurske novine pisale su još u mjesecu rujnu prošle godine, no sluaj je do uhienja ve pomalo pao u medijski zaborav. Informaciju o privoenju je 21. prosinca prvi službeno potvrdio ravnatelj Bolnice doktor Dragutin Kopasi, koji je rekao da je na svom radnom mjestu uhien lijenik doktor Nenad Murši (naknadno se ispostavilo da je tada zadržan na razgovoru, a službeno uhien nešto kasnije). Istaknuo je i kako je to po njegovim saznanjima rezultat opsežne istrage, poput one kakva je nedavno provedena i u varaždinskoj Opoj bolnici, kada je u akciji “Ordinacija“ uhieno sedam tamošnjih ginekologa. - Koliko sam upoznat sa sluajem, djelatnici policije u proteklom su razdoblju obavili niz razgovora s pacijenticama, a istraga je posebno bila usmjerena na lijenike koji su obavljali carske rezove, pojasnio je, dodavši kako nema informacija o tome da

se i nad preostalih šest ginekologa s Odjela provodi istraga, odnosno da ne oekuje nova uhienja, “jer bi policija da je imala razloga to vjerojatno ve uinila“. - Dolazak policije u bolnicu vjerojatno je na neki nain i simbolian, da se uputi javna poruka onima koji se ogriješe o zakon, zakljuio je Kopasi. Temeljem naloga istražnog suca na dan kada je uhien Murši pretražena je i njegova lijenika soba u akovekoj bolnici, stan i druge prostorije koje koristi, kao i dva osobna automobila. Privremeno mu je oduzeta razliita dokumentacija, dva raunala i mobilni ureaji. Policija je dulje vrijeme obavljala izvide u Županijskoj bolnici akovec. Nakon što su mediji u rujnu saznali za to, ak je uputila poseban apel graanima da prijave sluajeve mita s “punim imenom i prezimenom“, budui da se na temelju anonimnih prijava ne može podii optužnica. Razgovori s broj-

nim roditeljima oito su poluili rezultate. Muršievim uhienjem ujedno su i potvrene prie koje su ve duže vrijeme javna tajna u Meimurju – da se na Odjelu ginekologije naplauju nepotrebni carski rezovi i nazonost odreenog lijenika na poroaju. Kruže i glasine da je unosan nezakoniti posao bio širih razmjera (navodno je rije o nekoliko stotina naplaenih carskih rezova), no službenih informacija o drugim sumnjivcima za sad nema. Na Internetu se pojavljuju i rasprave o tome da je Murši "žrtveno janje", pojedine ga rodilje anonimno podupiru, istiu njegovu strunost ... S druge strane spominje se i da je za nezakonite radnje u akovekoj bolnici navodno znalo i njeno vodstvo, no o svemu se po "starom hrvatskom obiaju" šutjelo. Što pak se tie ekspresnosti sudskog procesa, o tome se za sad može samo kalkulirati. (Velimir Kelkedi)

Ugledan lijenik, vrhunski sportaš i politiki aktivan Doktor Nenad Murši inae je jedan od javnosti poznatijih lijenika akoveke bolnice, budui da je vrhunski sportaš trener Karate kluba Nedeliše i hrvatske reprezentacije, ali i po-

litiki aktivan - lan SDP-a (na posljednjim izborima za predsjednika županijskog SDP-a bio je protukandidat aktualnom županu Perhou te je dobio desetak posto glasova). (vk)

UKRATKO Vozilom "zakaio“ policajca i pobjegao

Maskirani lopov opljakao kladionicu

MALA SUBOTICA - Kaznenu prijavu zbog sprjeavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti zaradio je 33-godišnjak iz Male Subotice, koji je u etvrtak u 4 sata ujutro ozlijedio policajca. Prilikom redovne kontrole prometa na raskrižju akoveke i Glavne ulice u Palovcu, policijska patrola zaustavila je osobni automobil kojim je upravljao muškarac. Kada je policijski službenik prišao vratima vozaa, on je vozilom naglo krenuo s mjesta, te je vozaevim vratima u rame udario policijskog službenika, a potom se udaljio u pravcu Male Subotice. Policijski službenik zadobio je laku tjelesnu ozljedu. Naknadno je vozilo u 4.19 sati zaustavljeno u Ivanovcu, u ulici Preloge. Uz vozaa, u njemu su bili i 26-godišnji akovanin te 30-godišnji Varaždinac. Sva trojica su uz uporabu sredstava prisile privedena u prostorije Policijske uprave meimurske. Alkotestiranjem je kod mladia iz akovca izmjereno 0,95 promila, kod Varaždinca 1,17 dok je voza iz Male Subotice odbio testiranje. Trojac je zadobio lake tjelesne ozljede. Voza e biti kazneno i prekršajno prijavljen. (vk)

AKOVEC - Maskirani lopov u subotu naveer upao je u kladionicu "Germania sport" u Zagrebakoj ulici u akovcu, te zaposlenicu pitao gdje je novac, nakon ega je iza pulta otvorio ladicu iz koje je otuio domai novac, a zatim pobjegao. Poinitelj je prema opisu koji je dala zaposlenica osoba mlae životne dobi, izmeu 20 i 25 godina, visine oko 170 cm, srednje tjelesne grae, tamnih oiju. Bio je odjeven u jaknu plave boje sa svjetloplavim rukavima, na rukama je imao gumene rukavice žuto - bijele boje, na glavi s prednje strane lica navuenu tkaninu sive boje s prorezima za oi, dok je sa stražnje strane imao kapu šarene boje. Govorio je kajkavskim narjejem. Materijalna šteta iznosi oko 2.000 kuna. (vk)

Ponovno provala u automobil na parkiralištu groblja NEDELIŠE - Policija je ponovno zabilježila provalu iz automobila na parkiralištu kod groblja. Nepoznati je

poinitelj u petak razbio staklo na vozilu 47-godišnje žene iz Makovca te iz automobila ukrao žensku torbicu, u kojoj su se nalazili novanik, mobitel, osobni dokumenti i kartice. Naknadno je utvreno da je s bankovnih rauna pomou kartica lopov podigao manji iznos domaeg novca, dok se ukupna šteta procjenjuje na 5.000 kuna. Stalna upozorenja policije graanima da ne ostavljaju vrijedne stvari u automobilima oito nisu doprla do svih. (vk)

Provale u PŠ Dekanovec i akoveku “Magmu” DEKANOVEC – Dvadeset i sedmogodišnji muškarac u ponedjeljak je provalio u Podrunu školu u Dekanovcu. Nasilno je otvorio prozor te iz prostorije tajništva ukrao projektor, fotoaparat, tonere za pisa i mrežnu karticu za raunalo, poinivši štetu od ukupno pet tisua kuna. U noi s nedjelje na ponedjeljak nepoznati lopov pak je, slomivši lokot na vratima, iz vanjskog skladišta prodavaonice “Magma” u Ulici Ruera Boškovia u akovcu odnio pet punih i dvije prazne inox bave za pivo. Materijalna šteta u

toj krai procjenjuje se na iznos od šest tisua kuna. (vk)

"Pokupio" pješaka DONJI PUSTAKOVEC – Trideset i osmogodišnji voza teretnog automobila iz Šenkovca u petak poslijepodne u Donjem Pustakovcu udario je 54-godišnjeg pješaka. Kako navodi policija, nesrea se dogodila jer voza vozilo nije držao na dovoljnoj udaljenosti od desnog ruba kolnika, uz iji se rub iz suprotnog smjera kretao pješak. Uslijed udara bio je odbaen izvan kolnika na travnatu zemljanu površinu. Zbog teških tjelesnih ozljeda zadržan je na lijeenju u Županjskoj bolnici akovec.

Udarila u pješakinju koja je prelazila kolnik BELICA - Teške tjelesne ozljede zadobila je u prometnoj nesrei koja se dogodila u etvrtak naveer 42-godišnja pješakinja iz Belice. Nju je, kada je prelazila kolnik, osobnim automobilom u Radnikoj ulici u spomenutom mjestu udarila 23-godišnja vozaica iz Palovca. Nesrea se, navodi policija, dogodila jer vozaica brzinu kretanja nije prilagodila stanju ceste i

vidljivosti. Zbog težine ozljeda pješakinja je zadržana na lijeenju u Županijskoj bolnici u akovcu. (vk)

Iz crkve ukradeni milodari SVETI MARTIN NA MURI – Da lopovi ne prežu ni od ega, svjedoi sluaj koji se u nedjelju dogodio u Svetom Martinu na Muri. Nepoznati se lopov u prijepodnevnim satima ušuljao u nezakljuanu crkvu te nasilno otvorio kutiju za milodare i iz nje otuio 2.000 kuna.

Krivolovac u Hodošanu žianom zamkom usmrtio srnu HODOŠAN - U razdoblju izmeu 31. prosinca prošle i 2. sijenja ove godine nepoznati poinitelj - krivolovac ulovio je u polju "Hrastek" nedaleko od Hodošana u žianu zamku srnu staru oko dvije godine i težine dvadeset kilograma. Divlja je pronaena uginula, a preuzeo ju je lovnik Lovakog društva "Fazan" iz Hodošana. Materijalna šteta procjenjuje se na iznos od 2.500 kuna.


11. sijenja 2011.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

OBILJEŽEN Spomendan Rezolucije o odcjepljenju Meimurja od maarske države

Dan kad se 1919. ak 10.000 Meimuraca okupilo u centru akovca danas se premalo cijeni! - Premalo se zna o meimurskoj novijoj povijesti, pa bi u školama djeca trebala više uiti o njoj i o znaaju 9. sijenja – stav je više puta iznesen na sveanosti povodom obilježavanja Spomendana Rezolucije o odcjepljenju Meimurja od maarske države, koja je održana u petak u dvorani “Scheier” u akovcu Povjesniar Vladimir Kapun je, uz podsjeanje na dogaaje na kraju 1918. godine i poetkom 1919. godine, naglasio da se uope premalo zna o dogaajima koji su odredili sudbinu kraja za cijelo jedno stoljee. Vojno osloboenje Meimurja za Badnjak 1918. godine i Velika narodna skupština ispred Franjevakog samostana u akovcu, na kojoj se okupilo ak 10.000 Meimuraca, samo su završni in jedne dugotrajne borbe za osloboenje Meimurja i pripajanje matici zemlji Hrvatskoj. Naglašavajui da je rije o sudbonosnim danima za Meimurje,

Velika narodna skupština ispred Franjevakog samostana u akovcu 9. sijenja 1919. godine okupila je oko 10.000 Meimuraca, o emu svjedoi i ova povijesna fotografija

ZAVRŠNA SVEANOST povodom Spomendana Rezolucije o odcjepljenju Meimurja od maarske države

Položeni vijenci na rodnu kuu i grob dr. Ivana Novaka Završni dio sveanosti povodom 9. sijenja, Spomendana Rezolucije o odcjepljenju Meimurja od maarske države, održan je u nedjelju, kad su položeni vijenci na rodnoj kui dr. Ivana Novaka u Macincu te na grobu u akovcu. Dr. Ivan Novak bio je organizator ulaska hrvatskih snaga u Meimurje za Badnjak 1918. godine te jedan od inicijatora donošenja Rezolucije na Velikoj narodnoj skupštini, koja je 9. sijenja 1919. godine održana u akovcu, te prvi graanski upravitelj Meimurja. Meimurje su 1918. godine oslobodile hrvatske pukovnije, tadašnja srpska vojska nije marila za Meimurje.

Do konane odluke u Trianonu 1920. godine Meimurje je bilo, iako pod hrvatskom vlašu, meunarodna “niija zemlja”, no na kraju su meunarodni pregovarai priznali stvarno stanje, to jest da je Meimurje sastavni dio Hrvatske i da u njemu živi hrvatski narod. O Novakovu životnom putu i ostavštini govorili su predsjednik Matice hrvatske akovec dr. Stjepan Hranjec, naelnik opine Nedeliše Mladen Horvat, te župan Meimurske županije Ivica Perho. On je meu ostalim naglasio da se djelo sudionika dogaaja s kraja Prvoga svjetskog rata ne smije zaboraviti, jer zahvaljujui njima Meimurje je danas sa-

stavni dio Hrvatske. Ponovno je izrazio žaljenje što se više županijskih vijenika nije okupilo na sveanosti u petak te na samom polaganju vijenca, jer, kako je rekao, politika mora biti ta koja e inicirati educiranje naših graana o meimurskoj povijesti. Nakon Macinca, položen je vijenac i zapaljene su svijee kod groba dr. Ivana Novaka na akovekom groblju. Poast su mu odala izaslanstva opine Meimurske županije, opine Nedeliše, Matice hrvatske akovec, Zrinske garde akovec te brojni graani. Ovogodišnje obilježavanje Spomendana završilo je misnim slavljem održanim u akovekoj župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa. (J)

Vladimir Kapun zapitao se zbog ega ni jedno stoljee kasnije nema obilježje u akovcu koje bi podsjealo na 9. sijenja 1919. godine kao izuzetno važan dogaaj. Naime, podignuto je mnoštvo spomen - ploa i spomenika, a nema ni jednog spomenika Ivanu Novaku, osim na groblju, a ni spomen - ploe na nekadašnjem trgu u akovcu, danas ulica Kralja Tomislava, na kojoj bi pisalo što se dogodilo 9. sijenja. Saborski zastupnik Dragutin Lesar, pokreta ideje o Spomendanu u Hrvatskom saboru, podsjetio je na vrijeme kad se o dr. Ivanu Novaku jedva nešto znalo, ali se mnogo ni do danas nije izmijenilo. Tako uenici u osnovnim i srednjim školama i ne ue o povijesti Meimurja ni o

znaaju Rezolucije od 9. sijenja i odcjepljenju od maarske države.

Povijesni datum važan za Meimurje, o kojem se treba više priati u školama Župan Meimurske županije Ivica Perho takoer je naglasio

U Prvom svjetskom ratu poginula 4.364 vojnika iz Meimurja - Broj smrtno stradalih u županijama Vas i Zala, pa tako i u Meimurju, koje je tada bilo u županiji Zala, bio je zastrašujue velik i predstavljao je demografski šok. Neke su generacije mladia bile potpuno uništene, što se oitovalo u natalitetu još dugo poslije rata Meimurja kao spas, a velika Narodna skupština na Franjevakom trgu u akovcu okupila je u to doba impozantnih 10.000 graana.

Stradale cijele generacije

Branimir Bunjac: - Broj žrtava u Prvom svjetskom ratu je ogroman, stradale su cijele generacije raspada Države Srba, Hrvata i Slovenaca 1. prosinca 1918. godine dolazi do velikih nemira, vojnici se vraaju s fronta, dolazi do pljaki i otimanja. Posebno se pljakaju veleposjednici i bogatiji Židovi. Zbog nemira, gladi i bezvlaa, te maarske izme, narod je doekao osloboenje

Na skupu je prvi put procijenjen broj žrtava u Prvom svjetskom ratu za Meimurje. Prema podacima povjesniara Branimira Bunjca, koji je na skupu dao procjenu o broju žrtava u maarskim županijama Vas i Zala u Prvom svjetskom ratu (Meimurje je tada bilo u maarskoj županiji Zala), procijenjeni broj poginulih vojnika iz Meimurja u Prvom svjetskom ratu iznosi na temelju statistikih podataka 4.364 osobe. Naime, u županiji Zala broj poginulih iznosio je ukupno 21.829 osoba, a u županiji Vas 20.227 osoba. Na osnovi podataka austrijskoga državnog tajnika za statistiku Wilhema Winklera, uz novije korekcije,

Vladimir Kapun: Zašto nema spomen ploe koja bi upozoravala na dogaaje od 9. sijenja 1919. godine?

položeni su vijenci, govornici su bili dr. Stjepan Hranjec u ime Matice hrvatske akovec, naelnik opine Nedeliše Mladen Horvat i župan Meimurske županije Ivica Perho. Zapaljene su svijee i položeni vijenci i na grob dr. Ivana Novaka u akovcu, dok je misno slavlje u povodu Spomendana održano u crkvi Sv. Nikole biskupa. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

Obilježavanje Spomendana u akovcu

MEUNARODNI znanstveni skup “Pomurje 1914. - 1920.” održan je u akovcu

U dvorani "Scheier" održan je povodom 9. sijenja, Dana osloboenja Meimurja od Maara, meunarodni znanstveni skup “Pomurje 1914. - 1920.”. Na skupu su o teškom razdoblju povijesti i Prvom svjetskom ratu govorili povjesniari iz tri zemlje, Maarske, Slovenije i Hrvatske, a prireen je i zbornik radova te izložba poštanskih maraka i razglednica, odnosno dopisnica sa slikama naselja iz Meimurja s poetka prošlog stoljea. O životu u Meimurju u teškim uvjetima Prvoga svjetskog rata prema podacima iz župnih kronika govorila je Ivana Puzak iz akovca. Kako se saznaje i iz župnih kronika, za vrijeme rata narod je mnogo trpio jer je vojska otimala ne samo muškarce kao vojnike ve i žito, blago, a nije poštedjela ni crkve, oduzela je zvona. I samostanu u akovcu oduzet je, primjerice, sav kukuruz i žito. Nakon raspada Austro Ugarske 1918. godine i potom

potrebu da djeca više znaju o povijesti Meimurja, pa e se nastojati da se organizirano putem škola nešto više uini kako ti važni dogaaji iz naše novije povijesti ne bi bili zaboravljeni. Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebia, saborska zastupnica Sunana Glavak, uz ostalo je naglasila da ne treba zaboraviti da je osloboenje Meimurja od Maara 1918. godine samo završni proces jedne dugotrajne borbe protiv maarizacije, te da svakako ne bi trebalo zaboraviti ni druga imena uz dr. Ivana Novaka, ni Luku Puria ni Vinka Žganca, ni druge zaslužne domoljube onog vremena. U kulturno - umjetnikom dijelu programa nastupio je Pjevaki zbor “Josip Slavenski”, a izvedena je i predstava “Pismo z Galicije” kazališne družine "Štolcer", da bi potom zapoeo meunarodni znanstveni skup “Pomurje 1914. - 1920.”. U nedjelju ispred rodne kue dr. Ivana Novaka u Macincu

procijenjeno je da bi broj vojnih žrtava rata iznosio oko 4,5 posto stanovništva. Osim toga, rauna se da je od takozvane španjolske gripe 1918. godine umrlo oko 700 stanovnika, odnosno 0,7 posto stanovništva. Branimir Bunjac ocjenjuje da je broj smrtno stradalih u županijama Vas i Zala, pa tako i u Meimurju, bio zastrašujue velik te da je predstavljao demografski šok. Neke su generacije mladia bile potpuno uništene, što se oitovalo u natalitetu još dugo poslije rata. Smanjeni natalitet nakon Prvoga svjetskog rata uzrokovao je pak smanjenje broja brakova pred Drugi svjetski rat. Broj žena bio je nesrazmjerno vei, kako se saznaje iz pria baka i prabaka, teško je bilo uope nai muškarca za ženidbu. Bilo je i drastinih sluajeva, pa je u ratu završilo i devetoro brae, a nije rijedak sluaj da su tadašnje obitelji izgubile više sinova. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

Najviše izlagaa iz Meimurja Na skupu “Pomurje 1914. - 1920.” izlagali su povjesniari i znanstveni radnici iz tri zemlje, Hrvatske, Slovenije i Maarske. To je prvi skup koji je tematizirao vrijeme Prvoga svjetskog rata u Meimurju. Organizator skupa uz simultano prevoenje na maarski bilo je Društvo povjesniara Meimurske županije, Pokrajinski muzej Murska Sobota, te Vas Megyei Leveltar i Zala Megyei Leveltar, a pokrovitelji Meimurska županija, gradovi akovec i Prelog te Ministarstvo kulture i Ministarstvo znanosti. Uz skup je ot vorena i izložba poštanskih maraka i razglednica iz zbirke Štefana Vide iz Slovenije, koja nosi naziv “Pozdrav iz Meimurja”. Na

razglednicama su prikazana meimurska mjesta, pa su i povijesni dokumenti jednog vremena, a izložene su i poštanske marke izdane u Meimurju i Prekmurju. Izlagai su bili Ivana Puzak, Branimir Bunjac, Jasna Požgan, Borka Bunjac, uro Blažeka, Josip rep, Antun Novak, svi iz Meimurja, te Attila Kovacz Jelka Pšajd, Franc Kuzmi, Gordana Šovegeš Lipovšek, Csaba Kali, Imre Septei, Ibolya Foki, Gyorgy Feiszt i Miklos Melega. Izmeu ostalog, obraena je i tema o protestu županije Zala protiv odcjepljenja meimurskih i pomurskih naselja, iz pera povjesniara Ibolya Fokija, pa su mogue zanimljive usporedbe. (JŠ, foto Z. Vrzan)

lanovi Filatelistikog društva iz akovca na izložbi maraka i starih razglednica


10

Kroz Međimurje

Grad Prelog nagradio najuspješnije uenike i studente Grad Prelog meu rijetkim je hrvatskim gradovima koji na kraju kalendarske godine dijeli novane nagrade srednjoškolcima koji su ostvarili izuzetne rezultate na natjecanjima, kao i najuspješnijim studentima. Prema odluci Kolegija gradonaelnika, nagrade

je na prigodnoj sveanosti primilo 18 uenika koji su ostvarili pet prvih mjesta na državnim i prva tri mjesta na meužupanijskim i županijskim natjecanjima, te 32 studenta s prosjekom ocjena višim od 4,3. Primili su novane iznose od 400 do 1.250 kuna, a Grad je za tu

11. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Pre-kom skuplja i odvozi božina drvca GKP "Pre-kom" iz Preloga na podruju gdje sakuplja otpad organizira odvoz božinih drvca, i to prema sljedeem rasporedu: 13. sijenja, etvrtak, na podruju Grada Preloga i svih naselja koja spadaju pod Grad, u petak 14. sijenja drvca e se prikupljati u opinama

namjenu izdvojio ukupno 32.600 kuna. Preloški gradonaelnik Dragutin Glavina kazao je kako nagrada predstavlja doprinos stjecanju znanja bez kojeg nema napretka i razvitka Grada, odnosno kameni u mozaiku pomoi koje Grad ulaže u obrazovanje. (vk)

Donja Dubrava, Donji Vidovec, Kotoriba i Sveta Marija. U utorak 18. sijenja na redu su opine Gorian i Donji Kraljevec, kao i sva naselja koja spadaju pod te opine. Božina drvca za zbrinjavanje morate pripremiti ispred kue na dan odvoza najkasnije do 7 sati. (a)

SVETA MARIJA

Za kulturu 148 tisua, a sport 124 tisue kuna Za program javnih potreba u kulturi opina Sveta Marija za ovu je godinu u proraunu osigurala 148.500 kuna. KUD "Ivan Musta Kantor" dobit e 22 tisue kuna, udruga "Svetomarska ipka" primit e 3 tisue kuna, dok je 18.500 kuna osigurano za ouvanje ipke koja je dobila oznaku izvornosti. Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije dodijeljeno je 25 tisua kuna za adaptaciju župnog dvora i crkve u Donjem Mihaljevcu. Iznos od 10 tisua kuna predvien je za daljnju sanaciju Doma kulture u Donjem Mihaljevcu, a 70 tisua za Dom kulture u Svetoj Mariji. Opina e

u proraunu osigurati i 15 tisua kuna za financiranje troškova komunalnih usluga u domovima kulture i prostorijama KUD-a. Za sportske aktivnosti ukupno je predvieno 124.200 kuna. Najvei iznos dobiva NK Mladost, 30.300 kuna. Novom prvoligašu, ŠRD-u "Klen", pripada 23.200 kuna, NK "Drava" iz Donjeg Mihaljevca ima na raspolaganju 22.700 kuna, 16.000 ide ŠRD-u "Drava", 15.000 e primiti Teniski klub Sveta Marija, LD "Patka" dobit e 5 tisua, a Šahovski klub 2 tisue kuna. Za poticaj društvima za rad s mladima osigurano je 10 tisua kuna. (a)

OPINSKO VIJEE Donja Dubrava

U zoni se planira izgradnja plinske, vodovodne i niskonaponske mreže Za program održavanja komunalne inrastrukture u donjodubravskom proraunu predvieno je 250 tisua kuna. Taj iznos odnosi se na odvodnju atmoserskih voda, održavanje javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i javne rasvjete, a planirana sredstva osigurat e se iz komunalne naknade. U programu gradnje objekata komunalne inrastrukture planira se izgradnja ceste, plinske, vodovodne i niskonaponske mreže u zoni male privrede, nastavak obnove Doma kulture Zalan i Doma za nacionalne manjine te produlje-

nje plinske i vodovodne mreže do Ribikog doma. Prioriteti gradnje odredit e se sukladno raspoloživim sredstvima. Opinsko vijee opine Donja Dubrava prihvatilo je program javnih potreba, kulture i sporta za 2011. godinu u ukupnom iznosu od 248 tisua kuna. DVD-u je predvieno 70 tisua kuna, kulturno - umjetnika društva dobit e 40 tisua kuna, sportske udruge 80 tisua, za udruge graana osigurano je 20 tisua kuna, humanitarnim udrugama dodijeljeno je 18 tisua kuna, dok se za zakladu i tisak predvia 20 tisua kuna. (a)

OPINA Kotoriba

Nastavlja se asfaltiranje nerazvrstanih cesta kroz projekt EIB-a Opina Kotoriba u programu gradnje objekata i komunalne inrastrukture na podruju opine za ovu godinu planira sredstva u iznosu od 6,4 milijuna kuna. Od veih investicija treba izdvojiti 2,5 milijuna kuna za asaltiranje preostalih nerazvrstanih cesta u okviru projekta EIB 2 i 2,4 milijuna kuna za izgradnju kanalizacije u preostalim ulicama. Asaltiranje se planira u ulicama Alojzije Stepinca i Sajmišnoj te spoju tih ulica uz groblje s pješakom stazom. Ministarstvo regionalnog razvoja osigurava 60%, dok 40% mora osigurati sama opina.

Najvei iznos za izgradnju kanalizacije oekuje se od Hrvatskih voda, 2,1 milijun kuna. U planu je asaltiranje preostalih prometnica u Poduzetnikoj zoni Jug i izgradnja mreže javne rasvjete u dijelu Sajmišne ulice. Za održavanje komunalne inrastrukture predvieno je 334 tisue kuna. Sredstva za odvodnju oborinskih voda, održavanje istoe javnih površina, održavanje groblja, nerazvrstanih cesta i javne rasvjete osigurat e se iz komunalne naknade u iznosu od 160 tisua kuna, a preostali iznos iz poreznih opinskih prihoda. (a)

ODLUKOM Opinskog vijea visina komunalne naknade u Orehovici usklaena sa zakonom

Plaat e i oni koji se poljoprivredom bave “na crno“ Opinsko vijee Orehovica prihvatilo je novu, ve ranije raspravljenu, odluku o komunalnoj naknadi. Dosadašnjom su, naime, pojedini propisani koeficijenti za plaanje tog nameta bili niži od zakonom minimalno dopuštenih. Kako je rekao predsjednik Opinskog vijea Branko Sušec, radi se o "bolnom pitanju“, no Opina ga mora riješiti. Odluku je bilo potrebno uskladiti sa zakonom, no s druge je strane svima jasno što u ova teška vremena za graane znai poveanje bilo kojeg nameta. Bez komunalne naknade pak nema ni komunalnog standarda, istaknuo je. Zakonom o komunalnom gospodarstvu predvieno je da, primjerice, koeficijent namjene za garažni prostor i arme ne može biti manji od 1,00. U Orehovici su koeficijenti za te prostore bili niži, a sada su "dignuti“ na zakonski minimum dopuštenih. Vrijednost boda nije promijenjena, ve je ostala 3 kune po etvornom metru. Po novoj odluci, komunalna naknada plaat e se i za spremišta poljoprivrednih proizvoda, izuzev drvenih objekata, plastenika, objekti za uzgoj, tov i držanje životinja … No, da bi se takvi objekti mogli zadužiti na ime komunalne naknade, potrebno ih je izmjeriti, što e, kako je reeno, biti uinjeno tijekom ove godine. Vijenica Erika Baranaši pozdravila je donošenje nove odluke, istaknuvši kako e njome konano nestati razlika izmeu prijavljenih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i onih koji tu djelatnost obavljaju "na crno".

Za neplatiše, ako treba, ovrhe i na pokretninama Naelnik opine Franjo Bukal iznio je podatak da je

Franjo Bukal, naelnik opine Orehovica

u razdoblju od 2007. do kraja studenoga 2010. prikupljeno 1,162.896 kuna komunalne naknade te 1,066.700 kuna naknade za ureenje voda. Nad neplatišama se redovito provode i ovrhe, no ima dužnika kod kojih naplata nije mogua preko rauna u bankama, pa e se u nekim sluajevima morati prii ovrhama na pokretninama. Zabrinjavajue je, naglasio je nadalje Bukal, i što se prikupljenim sredstvima ne mogu namiriti troškovi ureivanja poljskih putova. To je, ocijenio je, potrebno hitno napraviti, unato injenici što je 2007.

godine navoženo ak 3.400 m3 šljunka. Naime, nesavjesni vlasnici, zbog neopreza i nemara, osim svojih parcela zaoravaju i putove, a dodatno ih uništavaju oni koji dovoze i na njive ispuštaju gnojnicu neposredno nakon oborina. Na podruju opine postoji velik broj vlasnika cisterni koji neovlašteno prazne ekalne i upojne jame te taj sadržaj ne odvoze na proista, ve na polja, unato zakonskoj zabrani takvog postupanja. Vraajui se na plaanje komunalne naknade, vijenika Marka Hunjadija zanimalo je bi li se naplata mogla podijeliti na više

od dvije rate, što bi obveznicima predstavljalo manji financijski teret. Naelnik je, meutim, odgovorio da bi više uplatnica znailo vei trošak i Opini i platišama, te da je to za sad nemogue napraviti "budui da su izdaci planirani prema oekivanom priljevu sredstava s tog naslova“. (Velimir Kelkedi) Franjo Bukal jpg iz arhive Naelnik opine Franjo Bukal iznio je podatak da je u razdoblju od 2007. do kraja studenoga 2010. prikupljeno 1,162.896 kuna komunalne naknade te 1,066.700 kuna naknade za ureenje voda


11. sijenja 2011.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KOTORIBA

Vilko Cmreki naknadno primio opinsku medalju Predsjednik Opinskog vijea opine Kotoriba Željko Šebeštjan u opinskim prostorijama naknadno je uruio opinsko priznanje vatrogascu Vilku Cmrekiju za dugogodišnji uspješan rad u DVD-u Kotoriba. Njemu je Opinsko vijee uz Dane Kotoribe dodijelilo

medalju koju zbog bolesti na sveanoj sjednici nije mogao primiti. Šebeštjan je istaknuo da mu je ovo priznanje zahvala i za aktivnosti u Fašenskom odboru, a upravo Vilko Cmreki bio je idejni zaetnik lokomotive od šibe, koja je danas zaštitni znak Kotoribe. Na pri-

jamu u prostorijama Opine bili su u ime predlagaa predsjednik DVD-a Gabrijel Friši i zapovjednik Stanko Vugrini te zamjenik naelnika Dobriša Zvošec. Cmreki je zahvalio na uruenom priznanju. (a)

KOMUNALNI REDAR MALE SUBOTICE izvijestio o pola godine svog rada

Izdano 13.000, naplaeno samo 2.200 kuna kazni Zbog velikih problema s ilegalnim deponiranjem otpada na više lokacija, opina Mala Subotica prošlo je ljeto "posudila“, odnosno na pola radnog vremena zaposlila Mladena Branišu, komunalnog redara koji taj posao ve devet godina obavlja i na podruju opine Pribislavec. Braniša svaki drugi dan radi u jednoj od spomenutih jedinica lokalne samouprave, a nedavno je Opinskom vijeu Male Subotice podnio i prvo izvješe o rezultatima svoga rada. U njemu ponajprije navodi da je s mještanima razgovarao i izdavao pisana upozorenja o suzbijanju ambrozije, ona vezana uz problematiku spaljivanja otpada, kao i potrebi zbrinjavanja pasa, maaka i drugih životinja na zakonom propisan nain. Upozorenja su izdana i onima koji su nepropisno parkirali svoja vozila, dok

su usmeno opominjani orai koji zbog nemara, uz svoje parcele, izoravaju i poljske putove.

Ukoliko e prekršitelji ignorirati kazne, slijedi prisilna naplata Kada je rije o upravnim postupcima i novanim kaznama, izdana su i u postupku je osam razliitih rješenja s obavezom poštivanja svih zakonskih rokova tih postupaka (fizikim osobama, kao i graevinskoj inspekciji). Izdano je i 28 novanih mandatnih kazni u ukupnom iznosu od 13.000 kuna. Od toga je plaeno 2.200 kuna. Ukoliko prekršitelj sam ne plati kaznu, ide se na prisilnu naplatu po Zakonu o Poreznoj upravi, a ako pak ni Porezna uprava ne uspije naplatiti, sluaj preuzima Prekršajni sud, pri

emu opina nema sudskih troškova. Komunalni redar Braniša u svom izvješu skree pažnju i na problem s domainstvima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te poslovnim subjektima koji su bez valjane dokumentacije izgraivali, dograivali, renovirali, a da pri tome opini Mala Subotica nisu platili komunalni doprinos ni komunalnu naknadu. - Na to se nadovezuje i problem zapuštenih privatnih graevina i dvorišta. Tu je esto teško identificirati zakonitog vlasnika ili nasljednika, postupci ne daju uvijek oekivane rezultate ni promjenu stanja na terenu, a što onda možda izaziva nezadovoljstvo svih nas. No i dalje e se i takvi problemi nastojati kontinuirano i kvalitetno rješavati, zakljuuje Braniša. (Velimir Kelkedi)

UDRUGA PRIJATELJA Svetog Roka iz Draškovca organizirala

Humanitarni koncert za obitelj Dominik iz Goriana U nedjelju 2. sijenja 2011. u župnoj crkvi Svetog Roka u Draškovcu održan je trei božini humanitarni koncert za obitelj Dominik s devetero djece iz Goriana, koja je nedavno stradala u požaru. Nastupili su mnogobrojni izvoai i solisti: Mario Šercer, orgulje; vokalna skupina KUD-a opine Donji Kraljevec pod ravnanjem pro. Ljubice Crnec; Leonarda Hegeduš i Gabi Špoljari, klarinet; Nikola Orehovec, truba; Magdalena Mikec, klavir; vokalni solist Filip Hozjak uz pratnju pro. Danijela Otta; Ivona Dominik, saksoon; Gabi Špoljari i Josipa Špoljari, klarinet; zbor mladih “Modestia“ Draškovec; Josip Vadas, trombon; Petar Hegeduš, truba; Gloria Kova, klarinet; Nikola Mati, klarinet; Zbor umirovljenika Prelog; Ana Sinkovi i Simona Židov, klarinet; Filip Belovari, truba; Romeo Miši, truba; vokalni solist Željko Zaplati; Josip Bengez, Luka Habuš, David Vadas, saksoon; grupa “Zvuni zid“ Gorian. (J)

Promocija knjige o povijesti i razvoju dekanovskog vatrogastva održana je u subotu u tamošnjem Društvenom domu

OBJAVLJENA MONOGRAFIJA “85 godina vatrogastva u Dekanovcu“

Dekanovski vatrogasci i njihov tajnik objavili knjigu za sva vremena! Svjetlo dana ugledala je monografija “85 godina vatrogastva u Dekanovcu“, projekt na kojem se u toj opini, odnosno u tamošnjem Dobrovoljnom vatrogasnom društvu, radilo nekoliko godina. Uz prisustvo opinskih te elnika Vatrogasne zajednice Meimurske županije, kao i dekanovskih vatrogasaca i mještana, u subotu je u Društvenom domu održana promocija. Meu najzaslužnijima za objavljivanje djela koje e ostati trajna uspomena na sve koji su se u Dekanovcu bavili vatrogastvom jest autor, tajnik DVD-a Dražen Krnjak. On se u taj poduhvat upustio bez ikakvoga prethodnog iskustva u pisanju ili povijesnom istraživanju.

je udruga u Dekanovcu, unutar koje se godinama odvijao sav kulturni i društveni život mjesta. U potrazi za dokumentacijom, ponajprije otografijama, tijekom izrade monografije obišao sam sva domainstva iji su ukuani nekada bili ili su još uvi-

Tajnik Krnjak: Najvea mi je nagrada što je knjiga izdana - Monografija je doprinos ouvanju vatrogasne tradicije. Dobrovoljno vatrogasno društvo najstarija

Autor monografije Dražen Krnjak, ujedno i tajnik DVD-a Dekanovec

jek vatrogasci. Uspio sam doi i u posjed zapisnika s osnivake skupštine DVD-a davne 1925. godine te prve matine knjige koju je 1933. napisao tadašnji uitelj u Dekanovcu Matija Bosanac. Monografiju smo planirali dovršiti 2010. godine, kada se slavio jubilej, no zbog pojedinih okolnosti objavljena je sada. Pošto ve ujem i neke ‘zle jezike’, želim istaknuti i da se odriem bilo kakvog honorara za svoj rad. Najvea nagrada mi je što je monografija tiskana, rekao je autor Krnjak. Recenzent Antun Novak ocijenio je kako je monografija jedna od najboljih u Hrvatskoj te istaknuo: - U Meimurju djeluje 76 dobrovoljnih vatrogasnih društava, no ovo je tek petnaesta knjiga o vatrogastvu. Vatrogasci puno rade, a najmanje pišu o sebi. Nedovoljno se posveuje tome što se i kako radilo. Ovo djelo je i svojevrsna monografija Dekanovca. Monografija je uz potporu Opine i sponzora tiskana u petsto primjeraka. (V. Kelkedi)

DOMAŠINEC

Ureena dvorana Društvenog doma, sporni kiosci i dalje na mjestu

Turnir u beli okupio je pedesetak graana

DONJI KRALJEVEC

Turnir u beli i pokeru Nakon više udruga i pojedinaca iz Goriana i drugih mjesta, humanitarnoj akciji za obitelj Dominik prikljuio se i restoran

“Stari krov” u Donjem Kraljevcu. Tamo je u etvrtak održan turnir u beli i pokeru, a sav prihod namijenjen je obitelji Dominik. (J)

U Domašincu je tijekom prošle godine dovršena obnova velike dvorane Društvenog doma u Domašincu, površine oko 300 kvadratnih metara. Investicija je vrijedna oko 370 tisua kuna, od ega je 100 tisua osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja i Ministarstvo kulture, a ostalo bi trebali izdvojiti Opina i Meimurska županija. Obnovljen je pod i strop objekta, postavljene su tribine te nove stube za pozornicu, dok su istodobno rekonstruirani sustav grijanja i elektrine instalacije. Površina objekta je 300 kvadratnih metara. Rije je inae o prvoj azi cjelokupnog ureenja Doma. Kroz sljedee tri godine, ovisno o financijskim mogunostima, uz južno krilo zgrade planira se i dogradnja sanitarnog vora te prostora za smještaj ugostiteljske djelatnosti. “Opinari“ su i tijekom prošle godine “muku muili“ s vlasnicima dvaju kioska u središtu mjesta, tik uz spomenuti Dom, koji ve dulje ignoriraju odluke Opinskog vijea i ne

žele maknuti svoje objekte. Naime, lokacija na kojoj se oni nalaze dio je koridora kojim bi trebala prolaziti nova cesta te neodgovorni vlasnici, kako je upozoravao naelnik Dragutin Lisjak, zapravo prijee cjeloku-

pan projekt ureenja centra. Kako je prošle godine Opinsko vijee donijelo i odluku o podizanju tužbe protiv jednog od zakupaca, u ovoj se oekuje pokretanje sudskog procesa. (V.Kelkedi)

Deset tisua kuna za osnivanje limene glazbe Nakon poduže “pauze“ Domašinec bi od ove godine ponovno trebao imati limenu glazbu. Opinsko vijee podržalo je inicijativu za osnivanje orkestra koji bi inili prvenstveno školarci. Ideja za taj projekt postoji ve nekoliko godina, a za njegovu realizaciju zadužen je jedan od glavnih inicijatora – ravnatelj domašineke Osnovne škole Tihomir Cvrtila. On kaže kako zainteresiranih uenika ima, neki ve sviraju u limenoj glazbi susjednog Dekanovca. Instrumente bi za poetak posudili, a kasnije bi ih kupili roditelji lanova orkestra. Odbaena je mogunost da Opina

preuzme trošak nabavke prilino skupih glazbala jer bi se, kako je napomenuto, lako moglo dogoditi da uenici nakon nekog vremena izgube volju za bavljenje glazbom. Takva situacija dogodila se u Gorianu. Ako pak njihovi roditelji izdvoje vlastiti novac, na neki e ih nain obvezati da tome pristupe ozbiljnije, zakljueno je. Opina je u ovogodišnjem proraunu za limenu glazbu osigurala 10.000 kuna. Domašinec je nekada imao poznati puhaki orkestar pa e se osnivanjem orkestra ponovno pokrenuti prekinuta tradicija muziciranja u toj opini.(V. Kelkedi)


12

Kroz Međimurje

11. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ŠTRIGOVA

Pokloni za djecu roenu 2010. godine Na prigodnoj sveanosti u školskoj sportskoj dvorani u Štrigovi opinski naelnik Stanislav Rebernik roditeljima djece roene u 2010. godini uruio je poklone u pojedinanoj vrijednosti od 300 kuna. Poklone je dobilo dvadeset i dvoje roditelja iz devet opinskih

naselja, a najviše iz Železne Gore, u kojoj je roeno sedmero djece. Slijede Sveti Urban s etvero djece, Štrigova, Jalšovec, Leskovec i Banfi s po dvoje djece, te Stanetinec, Robadje i Prekopa koji su u 2010. godini dobili po jednoga novog stanovnika. (sm, JM)

ZEBANEC SELO

OPINA Sveti Juraj na Bregu izgubila radni spor sa svojim zaposlenikom

Jame na Štuku Štuk je domai naziv za dio naselja Zebanec Selo u opini Selnica. Na Štuku postoji ulica koja je paralelna sa županijskom cestom Štrukovec - Sveti Martin na Muri i, kako je daleko od oiju, za nju se slabo mari. Opinski vijenik Melkior Gorianec elnike opine Selnica upozorava na loše stanje kolni-

ka ulice na Štuku i traži njihovu sanaciju jer, kako kaže, "sama jama" otežava promet ulicom i opasnost je za sve sudionike u prometu i njezine žitelje. Iz Opine odgovaraju da je u toj ulici potrebno riješiti izgradnju kanalizacije, nakon ega e i kolnik biti saniran. (sm)

PRIBISLAVEC

Vijenici dali “zeleno svjetlo“ za kupnju opinskog stana Svi vijenici, izuzev nezavisnog Miroslava Peršia, koji je bio suzdržan, na posljednjoj su sjednici Opinskog vijea Pribislavec podržali odluku o prodaji opinskog stana u Ulici Zrinskih 3. U tom objektu korisnik stana živi ve 40 godina, pa je toka o spomenutoj transakciji na dnevni red uvrštena upravo na njegovu molbu. Rije je o dvosobnom stanu površine 65,37 kvadratnih metara, koji je Opini pripao prilikom razdruživanja s Gradom akovcom, a najmoprimac plaa takozvanu zaštienu

najamninu te ima i pravo prvokupa. Prema procjeni sudskog vještaka, stan vrijedi 6.954,88 eura. - Što ako netko ponudi veu cijenu od sadašnjeg korisnika, upitao je na sjednici vijenik Perši. Opinski elnici odbacili su mogunost da bi se takvo što moglo dogoditi, dok je proelnik Jedinstvenoga upravnog odjela opine Vladimir Brozovi pridodao kako je natjeaj “prilagoen“ sadašnjem najmoprimcu, a ako prodaja ne bi išla po planu, može se i poništiti pa ponovno raspisati. (Velimir Kelkedi)

BELICA

I ove godine znatna izdvajanja za “socijalu“ Prema programu javnih potreba u socijalnoj zaštiti, koji je na posljednjoj sjednici donijelo Opinsko vijee, opina Belica e za “socijalu“ ove godine iz prorauna izdvojiti 574.800 kuna. Program obuhvaa pomoi za podmirenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih, nemonih i drugih osoba, koje one same ili uz pomo lanova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih, gospodarskih, socijalnih i drugih okolnosti. Kao pomo za podmirenje troškova stanovanja i ogrjeva, što se odnosi na najamninu, komunalne naknade, troškove priuve, elektrinu energiju, plin, grijanje, vodu, odvodnju, odvoz smea i druge troškove, osigurano je 15.800 kuna. Opina daje i novanu pomo za svako novoroeno dijete, i to u iznosu od 500 kuna, za što pak je predvieno 13.000 kuna. Na temelju posebne zamolbe Opina može dodijeliti i jednokratnu pomo

socijalno ugroženim osobama i osobama s invaliditetom, i to u iznosu od 200 do najviše 2.000 kuna. Za to je osigurano 14.000 kuna. I Belica je jedna od meimurskih jedinica lokalne samouprave koja je s Meimurskom županijom potpisala sporazum o sufinanciranju prijevoza uenika srednjih škola te e za tu namjenu utrošiti 100.000 kuna. U skladu pak s odlukom o stipendiranju studenata s podruja opine Belica, pojedini studenti ostvaruju pravo stipendiranja i dobivanja jednokratnih pomoi na teret prorauna, za što je predvien iznos od 104.000 kuna. Najvea stavka u programu javnih potreba u socijalnoj zaštiti odnosi se na “pomo roditeljima za predškolski odgoj“, odnosno sufinanciranje boravka djece u predškolskim ustanovama. Za to je osigurano 328.000 kuna. (V. Kelkedi)

Vidu Marecu, nekadašnjem opinskom tajniku, danas komunalnom redaru, sudskom odlukom pripala 101 tisua kuna - Ovom isplatu namirena su njegova zakonska potraživanja do kraja 2007. godine, a u meuvremenu su dugovanja dosegla novih 37 tisua kuna, pa Opina sada pokušava s njim napraviti nagodbu Na osnovu sudske odluke, Opina Sveti Juraj na Bregu dužna je Vidu Marecu, nekadašnjem opinskom tajniku, a danas opinskom komunalnom redaru, isplatiti 101 tisuu kuna. Naime, Marec je u vrijeme kada je opinski naelnik bio Zoran Šari ušao u spor s Opinom zbog ugrožavanja mu osnovnih prva iz radnog odnosa. Marec je, nakon što je prestao biti tajnik Opine, rasporeen na mjesto komunalnog redara s pola radnog vremena. U to vrijeme Marec je otišao na bolovanje, pa mu Opina oito nije isplatila što je trebala, te je nastao sudski spor koji je nakon dugi niz godina dobio svoj epilog.

- Pravda je spora, ali dostižna, zadovoljno kaže Marec

Nije mu drago što se tuži s Opinom, ali … Isplatom 101 tisue kuna Marecu su namirena zakonska potraživanja do kraja 2007. godine, a u meuvremenu su dugovanja dosegla novih 37 tisua kuna, pa Opina sada pokušava s njim napraviti nagodbu. Ako to ne uspije, Opina e trebati taj iznos platiti u što kraem vremenu.

Ovog trenutka Marec poslove komunalnog redara, pola radnog vremena, obavlja u opini Sveti Juraj na Bregu, a pola u opini Gornji Mihaljevec. Opinski naelnik Anelko Nagrajsalovi o svemu ovome izvijestio je Opinsko vijee, u kojem sjede bivši naelnici Zoran Šari i Dragica Vugrinec, za ije je vrijeme spor zapoet

i potom pokušavan biti razriješen. Marec ne želi komentirati sluaj, jer se boji da nešto krivo ne kaže, jer mu sva dugovanja još nisu podmirena. - Pravda je spora, ali dostižna, zadovoljno je sudsku odluku prokomentirao Marec, premda mu, kako kaže, nije drago što se tuži s Opinom u kojoj radi. (S. Mesari)

OPINA GORNJI Mihaljevec

VRATIŠINEC

Sufinanciranje obrane od tue

Hitno riješiti odvodnju

Zajedniki je interes Opine Gornji Mihaljevec i Meimurske županije provoenje obrane od tue. Stoga e ove dvije jedinice sufinancirati obranu od tue u 2011. godini. Opina e u etiri obroka upla-

titi 4.319 kuna, a županija 100 tisua kuna. Prvi obrok Opina e uplatiti do kraja ožujka, a posljednji do 1. studenoga ove godine na žiroraun Državnoga hidrometeorološkog zavoda. (sm)

Žitelji Novog Brodeca, ulice i dijela naselja Vratišinec, dulje vrijeme imaju probleme s oborinskim vodama koje se zadržavaju uz kue i poplavljuju podrumske prostorije, te traže hitno rješenje ovog za njih velikog problema. Nakon prošlogodišnjih poplava, stanovnici Novog Brodeca strepe pred

otapanjem leda, jer bi im voda ponovno mogla poplaviti podrume i dvorišta. Opinski naelnik Zdravko Mlinari kaže kako u rješavanju ovoga nepobitnog problema ima odreenih poteškoa, ali e se on u dogledno vrijeme riješiti, kao i slian problem kod poklonca Svetog Florijana u središtu naselja. (sm)


11. sijenja 2011.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HLAPIINA

OPINA Selnica

etiri nove udruge

Ureuje se škola

Opina Selnica osigurat e za potrebe organiziranog sporta u 2011. godini 50 tisua proraunskih kuna, što je 15 tisua kuna više nego u prošloj godini. Razlog veem iznosu je i vei broj korisnika "sportskih" kuna, koji je sa sedam narastao na jedanaest klubova, udruga i društava. Novi korisnici prorauna jesu udruge sportske rekreacije

Nastavljeni su radovi na sanaciji i ureenju Podrune škole u Hlapiini, koja ima 110 kvadratnih metara radne površine, koju ine dvije uionice te pomone prostorije. Etapno se obavlja sanacija fasade i krovišta te vanjske fasade. Do sada je utrošeno 150 tisua kuna, a planira se da e

Selnica, Plešivica i Donji Koncovak, te Lovako društvo "Srnda" Selnica. Novost je što e se novac podijeliti na osnovu planova i programa rada sportskih klubova, društava i udruga, koje oni najkasnije do 31. ožujka ove godine trebaju dostaviti u sjedište Opine Selnica. (sm)

OPINA SVETI MARTIN NA MURI želi još jednu potvrdu legitimiteta osnivanja naselja Toplice Sveti Martin

Anketa mještana triju bivših naselja o podršci novoosnovanom

Ranije Grkavešak, sada Toplice Sveti Martin

Nakon što su održani zborovi mještana, gdje je dobivena suglasnost o osnivanju novog naselja, i nakon što je Opinsko vijee Sveti Martin na Muri donijelo odluku o osnivanju novog naselja Toplice Sveti Martin, ima ljudi koji osporavaju legitimitet tih odluka. Premda su zadovoljene sve pravne procedure, opinski naelnik Franjo Makovec želi još jednom provjeriti podržavaju li žitelji novog naselja, a ranije dijelova naselja Jurovak, Gornji Koncovak i Grkavešak, oformljenje naselja Toplice Sveti Martin.

Prvi dan sakupljeno osamdesetak potpisa Stoga su na terenu ekipe koje provode javnu anketu, koja treba pokazati što ljudi stvarno misle, a cilj je prikupiti stotinjak potpisa, koji e biti još jedna potvrda donesene odluke. Ve prvi dan preko osamdeset ljudi izjasnilo se da podržava oformljenje naselja Toplice Sveti Martin i nema ništa protiv što su administrativno izdvojeni iz svojih ranijih. - Odluku o osnivanju novog naselja Toplice Sveti Martin Opinsko vijee Sveti Martin na Muri donijelo je u

Buka se podigla zbog troškova promjene dokumenata?

Novo naselje oznaeno je tablom

svibnju 2010. godine, i to jednoglasno. Novo naselje prostire se na 110 hektara površine, a na njemu se nalazi 11 obiteljskih kua te turistiko - kupališni, apartmanski i golf kompleks

Spa & Golf Resort, koji je formiranjem novog naselja mogao srediti i svoju destinaciju u potrebnim dokumentima. Naime, prije je to bilo teško, gotovo nemogue, s obzirom na to da se hotel

Meimurski Joško Joras? - Sve što je bilo potrebno Opina je uinila, od prijedloga, pregovora, razgovora, zborova mještana po naseljima do odluke Vijea. Ništa nije uinjeno na svoju ruku i protiv zakona i volje velike veine žitelja triju naselja. Glasovi, bolje reeno glas, protiv dolazi od jednog mještanina bivšeg naselja Jurovak, koji je godinama živio u Sloveniji i sada je došao živjeti ovdje, gdje niim

prije nije doprinosio razvoju opine. Ja velim da je to meimurski Joško Joras, koji rovari protiv jedne legitimne i uvjeren sam korisne odluke za daljnji razvoj ovog kraja, pojašnjava Franjo Makovec, uvjeren u dobru odluku Vijea i vrlo zadovoljan izjašnjavanjem gotovo svih žitelja triju naselja za osnivanje Toplica Sveti Martin, zasebnog naselja u opini. (sm)

Nezadovoljnicima ili nezadovoljniku ne smeta previše odluka o novom naselju, koliko pitanje tko e sve to platiti. U anonimnim dopisima i pismima ljudi ili pojedinac (sumnja se da sva pisma dolaze iz jedne obitelji) pitaju tko e platiti zamjenu osobnih dokumenata (osobne iskaznice, putovnice, vozake dozvole i slino), te promjenu adrese u telefonskim imenicima i drugdje. Pozivaju se i na bogatu povijest Jurovaka, koja se, prema pisanju, ne bi smjela “prekrižiti odlukom Vijea”. (sm) nalazio u Gornjem Koncovaku, golf tereni u Grkavešaku, a apartmansko naselje u Jurovaku. Osim toga, sada je olakšana izgradnja prometne i druge signalizacije te pojednostavljeno ishoenje dozvola za izgradnju komunalne infrastrukture. (S. Mesari)

radovi ukupno stajati oko 250 tisua kuna. Financijer je Meimurska županija. Podruna škola u Hlapiini pripada Osnovnoj školi Mursko Središe, a polazi je tridesetak uenika u kombiniranim odjeljenjima od 1. do 4. razreda. Ovo je prva vea sanacija zgrade u proteklih tridesetak godina. (sm)

OPINA Sveti Juraj na Bregu

Sportska dvorana mora se poeti graditi Opina Sveti Juraj na Bregu planira program gradnje objekata i održavanje komunalne infrastrukture u godini koja je zapoela u iznosu ili vrijednosti od ak 6,275.000 kuna. Najviše, 4 milijuna kuna, planira se investirati u izgradnju nove školske sportske dvorane i dogradnju postojee zgrade Osnovne škole Ivana Gorana Kovaia. - Nova školska sportska dvorana konano bi se trebala poeti graditi ove godine, bez obzira na recesiju i štednju. Opina je napravila sve što je trebala, postoje nacrti, postoji graevinska dozvola i, naravno, dobra volja svih nas da izgradnja zapone. Što i u kakvom obimu e se ove godine izgraditi, teško je rei, ali poeti treba, jer u suprotnome e proi vrijeme valjanosti graevinske dozvole, onda opet sve iznova, a to opet košta, kaže opinski naelnik Anelko Nagrajsalovi.

Inae, školska sportska dvorana gradit e se na prostoru gdje se sada nalazi školsko igralište i terenu uz školsku zgradu.

Izgradnja pješakobiciklistike staze Druga investicija po vrijednosti je izgradnja ceste i pješako - biciklistikih staza, na što se predvia potrošiti 1,4 milijuna kuna. Preostalih 2,135.000 kuna planira se investirati u poduzetniku zonu, javnu rasvjetu, autobusna stajališta te u adaptaciju i opremanje domova kulture. Najviše novca oekuje se od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva kulture, Meimurske županije, ŽUC-a te opinskog prorauna i komunalnog doprinosa. Oekuje se i doprinos žitelja s podruja opine. (S. Mesari)


14

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11. sijenja 2011.

LOVAKO DRUŠTVO “Zec” optuženo za lov protivan zakonskoj regulativi, previše blizu kua u Mihovljanu i akovcu

Lov u naseljenom m ili “lovaka pria” - Aleksandra Hampamer, koja nam se javila ovim povodom, podnijela je prijave PU akovec, iz koje je dobila informaciju da zapravo postoji prilino izišli na teren. Osim policiji, pisane prijave podnijela je i predsjedniku Ureda za poljoprivredu i šumarstvo i meimurskom županu Ivici Perhou, a pi U našu je redakciju prošli tjedan pristiglo pismo s pritužbom na lovce Lovakog društva “Zec” iz akovca, u kojem stoji da su u nedjelju 2. prosinca u jutarnjim satima organizirali lov u naseljenom mjestu, pritom se ne pridržavši zakonske odredbe prema kojoj se ne smije pucati na 300 metara od naseljenog mjesta. - Naime, po ne znam koji put ovu je nedjelju održan lov u blizini akovca i Mihovljana, gotovo nadomak kua i djejeg igrališta, a slina se situacija redovito ponavlja. Ist im se inom k rši odredba Zakona o lovstvu po kojoj je 300 metara od naselja zaštieni pojas u kojem se ne smije pucati, a koja se odredba redovito ne poštuje. Treba li netko stradati da se nešto poduzme, pita se Aleksandra Hampamer, stanovnica Mihovljana, i dodaje kako su stanari akovca, Mihovljana i Šenkovca ve godinama ogoreni zbog te situacije, ali pozitivnih pomaka - nema. Uz pomalo patetino pismo, koje se na koncu više okree pomoru životinja openito, a ne konkretnom lovu organiziranom prošlu nedjelju, Hampamer je priložila i nekoliko fotograija dotinog lova kojima potkrjepljuje svoje tvrdnje. I doista, na fotograijama je vidljivo da su lovci doista iznimno blizu kua. Aleksandra Hampamer nije jedina ogorena u tom dijelu grada - i jedna od susjeda požalila joj se da je ujutro kad se probudila prvi prizor bio lovac na nekih 10 metara od kue.

Na fotografiji koju je poslala Aleksandra Hampamer vidljivo je da su lovci doista iznimno blizu kuama u akovcu. Ali – vidljivo je i da nitko ne puca …

Protiv Lovakog društva podnesen niz prijava - Situacija je godinama ovakva, kao da je svako nedjeljno jutro rat, istie Hampamer, koja je odluila preuzeti inicijativu i

malo dublje istražiti situaciju. Tako je samostalno izmjerila dotino podruje, za koje kaže da je široko svega 700 metara i prema tome uope nema osnove biti lovno podruje (jer bi prema tom izraunu lovcima bilo dozvoljeno pucati na sve-

LD “Zec“: Preventivno pokušavamo smanjiti broj lisica Nemali je broj sluajeva kada ljudi zovu lovce zbog lisica koje su se uvukle u štagljeve ili podrume, a prošle je godine u Pribislavcu zbog bjesnoe moralo biti usmreno na desetke pasa, i tada su temeljem ukaza državnog inspektora bili organizirani posebni lovovi radi smanjenja broja lisica. Prema statistici, na lovnoj plohi Lovakog društva “Zec” trebalo bi biti 5 lisica, a lovci ih godišnje

odstrane 100. Polovica od tog broja su ženke. - Da ih ne odstranimo, sljedee bi ih godine bilo 400, a ve godinu kasnije 1.400 i ne bi bilo ni zeeva ni fazana. Ali, imali bismo katastrofalnu epidemiju bjesnoe. A to je statistika samo našega lovakog društva, objašnjava predsjednik “Zeca” Stjepan Horvat. Takav scenarij sigurno ne bi oduševio nikoga, a lovci bi ponovno bili prvi na listi odgo-

vornih i prozivanih za situaciju koju svakim lovom nastoje držati pod kontrolom, pa tako i spornim lovom u nedjelju 2. prosinca. - Kad se bjesnoa jednom pojavi, onda je ve dosta kasno. Sada je dozvoljen lov na lisicu i normalno je da sada preventivno pokušavamo smanjiti njihov broj, zakljuuje tajnik Lovakog društva “Zec” Abel Mislovi. (bš)

ga 100 metara u uskom pojasu u sredini terena), ali takoer upozorava da je cijeli grad akovec lovno podruje i da je jedino što lovce sprjeava da ne pucaju zakonska odredba o 300 metara te da je nužno revidirati karte. Protiv Lovakog društva “Zec” Aleksandra Hampamer podnijela je prijave PU akovec, iz koje je dobila informaciju da zapravo postoji prilino velik broj pritužbi graana i da su djelatnici i taj dan izišli na teren. Osim policiji, Hampamer je pisane prijave podnijela i predsjedniku Ureda za poljoprivredu i šumarstvo i meimurskom županu Ivici Perhou, a pisane odgovore svih navedenih oekuje ovih dana. Na kraju, Aleksandra Hampamer kaže da joj cilj ni u kom sluaju nije bio napasti lovce kao ljude, ali osuuje njihov in. - Neka sada oni budu ljudi i neka se maknu, zakljuuje stanovnica Mihovljana, koja raz-

mišlja i o pokretanju peticije da se lovcima zabrani lov na ovom podruju.

U blizini kua nije se pucalo Lovci, s druge strane, priaju svoju stranu cijelog dogaaja, i ona se zapravo teško može nazvati “lovakom priom”. Ni u kojem trenutku lovci nisu negirali da su bili u naseljenom podruju. I osoba koja je fotograirala cijeli lov i ije su fotograije priložene od lovaca dobila je dozvolu da ih slijedi, uz jednostavno objašnjenje da fotograira “za privatne potrebe”. Lovci dalje nisu ništa pitali, kažu – nemamo što skrivati. Pria je zapravo vrlo jednostavna – da, bili su vrlo blizu kuama, ali u toj blizini kua nisu pucali. - Pogledajte fotograiju, sve puške nose se na ramenima, nitko ne nišani, nitko ne puca, upuuju nas lovci – predsjednik Lovakog društva “Zec” Stjepan Horvat, tajnik Abel Mislovi i lov-

nik Vlado Horvat. - Mi od nekuda moramo krenuti, negdje se moramo postrojiti i moramo divlja koja na tom podruju obitava potjerati od kua, kako fazane i zeeve, tako i lisice. Životinje ne znaju koliko je 300 metara od naselja, i mi jednostavno ne možemo drugaije nego krenuti od kua i potjerati ih od naselja. Ako krenemo obrnuto, životinje e utrati u dvorišta i dobit emo kontraefekt, objašnjavaju. - Lov se vršio prema kalendaru lova s kojim je i policija upoznata na poetku lovne sezone. Nadalje, svaki lovac strogo se mora pridržavati pravila – da pušku kod naseljenog mjesta nosi praznu dok se ne ue u podruje gdje se vrši lov, a pucati se smije tek kad lovnik dade znak. Konkretno podruje od akovca do Mihovljana zapravo je uski pojas na kojem, kao i na drugim podrujima, prema LGO - Lovno gospodarskoj osnovi, elaboratu koji se obnavlja svakih deset godina i kojeg se moramo držati, brojno stanje divljai moramo svesti


11. sijenja 2011.

mjestu ?! velik broj pritužbi graana te da su djelatnici i taj dan sane odgovore svih navedenih oekuje ovih dana

Aleksandra Hampamer ogorena je što lovci zalaze toliko duboko u naseljena mjesta, blizinu djejeg igrališta i kua. Lovcima grada akovca uputila je apel “da ostave živu divljinu sa svim njezinim ljepotama, da pomognu sauvati život i da vrate mir umjesto straha od metka, tišinu umjesto pucnjeva, sklad umjesto smrtne vriske i tupog udarca o zemlju ubijene ptice koja je tek sekundu prije krasila nebo”. (bš) protivnom nas kažnjava lovni inspektorat. Znai, ako populacija odreene životinje bude vea ili manja od te upute, nama lovni inspektor može zatvoriti lovište, objašnjava detalje tajnik Lovakog društva “Zec” Mislovi. Dodaje i da su u neposrednoj blizini kua s obje strane, na 5-6 lokacija, lisije nastambe. S obzirom na to da je u toku sezona parenja lisica, samo se eka da se pojavi prvi nalaz bjesnoe, upozoravaju.

u prihvatljive okvire. Lovište smo u zakup dobili od Meimurske županije. Divlja se svake godine prebrojava i dobivamo upute kojih se moramo strogo pridržavati, u

Kroz Međimurje 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lovci se moraju pridržavati velikog broja zakona i pravilnika Lovako društvo “Zec” iz akovca neproitabilna je

udruga, registrirana kao i svaka druga sportska udruga. Kako kažu naši sugovornici i lovci s dugogodišnjim stažem i iskustvom, oni sami izdvajaju znaajna inancijska sredstva. Prije svega, godišnje Meimurskoj županiji plaaju lovnu zakupninu od 36.000 kn. Nadalje, za obnovu divljai svake godine ulože 60 - 70.000 kn, pa su tako i ove godine, izmeu ostalog, kupili 1.000 fazana i 250 traka, te ih pustili u prirodu. Takoer, za svaki nalet na divlja moraju imati policu osiguranja koje koštaju za jednu godinu od 25.000 do 55.000. Osim toga, njihov je rad vezan na oko 6 - 7 zakona, i oko ak 40 pravilnika, a svake godine prolaze i rigorozne kontrole. - Kad sve to zbrojite, jako nas puno košta. U posljednje vrijeme najviše živaca, priznaje lovnik Vlado Horvat. Kažu da na ovom konkretnom podruju, u Mihovljanu i Šenkovcu, imaju puno dojava, i ovdje još ni jednom lov nije prošao bez da je policija izišla na dojavu graana, a tako je bilo i u nedjelju 2. prosinca. Tvrde da je sve napravljeno prema zakonu, a prijave protiv društva postoje ve duže vrijeme, uvijek od jednih te istih ljudi. Ni jedna nije dokazana i lovci još uvijek djeluju. Ipak, istiu, dobro je da graani zovu, jer su velik problem još uvijek krivolovci i nesavjesni vozai – samo dan prije našeg razgovora lovci su primili dojavu o pregaženom srnjaku kojeg je netko polomljenih nogu i još živog ostavio nakon naleta. Na kraju, lovci ponavljaju da je sve bilo prema zakonu i brojnim pravilnicima koje moraju poštovati. Najvažnije od svega u cijeloj prii ipak je da lovci prilikom obavljanja djelatnosti lova najviše pažnje poklanjaju sigurnosti, kako ne bi došlo do nesretnih sluajeva. Tome u prilog govori i podatak da je u Meimurskoj županiji u periodu od 2006. do 2009. godine prijavljena tek jedna lakša tjelesna ozljeda, dok je u drugim županijama brojka znatno vea. (Bojana Španiek)

Dragica avniar ponosna je lovkinja

DRAGICA AVNIAR iz Stanetinca, jedna od rijetkih meimurskih lovkinja

Uživam u prirodi, brizi za životinje, posebice zimi kad nedostaje hrane - Ovih pet - šest godina, koliko nosim lovaku odoru i pušku, ustrijelila sam nekoliko fazana, jer mi taj dio lovstva nije prioritetan. Više volim hraniti divlja, brinuti se o njoj da ne stradava od naleta vozila, te trovanja pesticidima … Meu osam meimurskih lovkinja svoje mjesto ima Dragica avniar iz Stanetinca, koja je lanica Lovakog društva “Fazan“ Štrigova. Meu lovce Dragicu su je privukli ljubav prema prirodi i muško društvo u kojem se zbog naina razgovora i druženja osjea puno ljepše nego u ženskom. - Meu lovce me privukla velika ljubav prema prirodi, koju volim i koja je u našem kraju prelijepa. Naime, vozei se uz i kroz šume, vidiš vrlo malo toga što se nalazi u prirodi. Željela sam sve vidjeti snažnije i bliže i tako sam se odluila za lovstvo. Ne da bih iskljuivo strijeljala divlja, nego da bih uživala u njezinom okruženju, te se za nju brinula, za životinje koje u njoj obitavaju, osobito zimi kada nedostaje hrane. Suprug Branko, koji je bio lovac, nije imao ništa protiv i tako sam ja krenula meu lovce. Lovaki ispit položila sam 1989. godine, kojem su prethodile dvije godine stažiranja. Tada se stažiralo u lovu, tako da si prvo bio goni i nosa divljai, a potom i sudjelovao u lovu. Na 'krštenju u lovca', makar sam žensko, nisu me štedjeli, pa sam dobila 'porciju' koja kandidatu pripada prema starim pisanim ili usmeno prenesenim statutima lovake etike i obiaja.

Volim druženje s muškima jer ima puno više šale nego ogovaranja - Kum mi je bio Milan Židov, lovac iz Železne Gore, kojeg i dan - danas poštujem i zovem kumom, a on pak mene kumicom. Ovih pet - šest godina, koliko nosim lovaku odoru i pušku, ustrijelila sam nekoliko fazana, jer mi taj dio lovstva nije prioritetan. Više volim hraniti divlja, brinuti se o njoj da ne stradava od naleta vozila, te trovanja pesticidima. Više od toga pak volim muško društvo, koje ne ogovara druge, nego se šali na

svoj raun ili raun kolega. Ne podnosim ženska ogovaranja, kojima sam i ja kao lovkinja esta tema. Sretna sam i zadovoljna kada se lovci okupe na doruku ili ruku za vrijeme lova. Svi lovci sjedamo u krug i ono što donesemo za jelo u svojim naprtnjaama stavimo na zajedniki stol, ispriala nam je Dragica avniar, lovkinja koja je za lovstvo zainteresirala sina Davora i unuicu Vitu, s kojom odlazi hraniti divlja u obližnje stanetinske šume u kojima je puno srna i sve manje i manje zeeva, fazana, trki i druge divljai. (Stjepan Mesari)

I unuica Vita voli lovako društvo

LS MEIMURSKE županije

Devetnaest novih lovaca Lovaki savez Meimurja organizirao je predavanja za osposobljavanje lovaca, a polaganju je pristupilo devetnaest kandidata koji su uspješno položili lovaki ispit.Po mnogim pokaza-

teljima ovo je bila jedna od najboljih generacija kandidata, a ak polovica njih jesu osobe s višom ili visokom strunom spremom. Lovaki ispit položile su i tri kandidatkinje.

Istovremeno je savez organizirao i osposobljavanje kandidata za lovouvare i ocjenjivae trofeja. Za lovouvara je osposobljen jedan kandidat, a za ocjenjivae trofeja osposobljeno je pet kandidata. (sm)


16

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11. sijenja 2011.

ODRŽANA godišnja skupština DVD-a Krištanovec

Svaka kua gotovo pa ima vatrogasca

Prva stambena zajednica proslavila je svoju etvrtu godišnjicu postojanja Priznanje i estitke mladoj vatrogaskinji Ani Mrazovi Prošlu je subotu svoju redovitu godišnju skupštinu održao DVD Krištanovec, a održana je pred velikim brojem lanstva, gostiju i uzvanika. Sve njih je pozdravio a potom i podnio izvješe o aktivnostima u protekloj godini predsjednik društva Sreko Mrazovi. Najvažnijim je istaknuo što cijelo selo (oko 180 domainstava) podupire rad društva, što je vidljivo iz podatka da društvo ima ak 150 podupirajuih lanova, koji na sve naine pomažu i doprinose boljitku DVD-a. Uz podupirajue, društvo ima i 32 lana sa zvanjem vatrogasac, 9 vatrogasaca I. klase, 6 vatrogasnih doasnika, 6 vatrogasnih doasnika, te vatrogasnog doasnika I. klase, vatrogasnog asnika I. klase, 1 višega poasnog vatrogasnog asnika, 4 vatrogasna suca i 12 vatrogasnih veterana. Društvo je u prošloj godini obavilo više preventivnih akcija te sudjelovalo na brojnim natjecanjima, gdje su ostvarili solidne rezultate. U prošloj godinu društvo je uprihodilo 25.387 kuna, a ove godine planira se prihod od 66.688 kuna.

Svake godine po nekoliko novih vatrogasaca Društvu su na dobrom radu estitali i izrazili ponos te poželjeli nove uspjehe Zoran Vidovi, zamjenik akovekog gradonaelnika, Dušan Mikulaj, predsjednik VMO-a Krištanovec, Ivan

Krištofi, zapovjednik VZ-a MŽ-a i JVP-a akovec, te Marijan Medved iz VZ-a Grada akovca, Vladimir Bujan, tajnik vatrogasnih veterana MŽ-a, i Nikola Soev iz Hrvatske vatrogasne zajednice. Krištofi je naglasio kako je DVD Krištanovec jedno od rijetkih društava koje svake godine osposobi po nekoliko mladih za vatrogasno zvanje, što je jamstvo dobre budunosti za krištanoveko, meimursko i hrvatsko vatrogastvo. Soev pak je rekao da se divi što su sve krištanoveki gasitelji napravili s tako malo novca. Šest novih vatrogasaca primilo je priznanje o uspješno završenom osposobljavanju za vatrogasna zvanja. (Stjepan Mesari)

Novi doasnici Zvanje doasnika I. klase stekli su Zoran Lukman, Nikola Radikovi, Marko Novak i Mišo Kovai. Ana Mrazovi pak je osposobljena za vatrogaskinju. Ana je unuka Valenta Mrazovia, dugogodišnjeg predsjednika DVD-a Krištanovec, i kerka aktualnog predsjednika Sreka Mrazovia. Vatrogasac je i njezin brat. Priznanja je svima njima uruio Ivan Krištofi, zapovjednik JVP-a i VZ-a Meimurske županije. (sm)

UDRUGA ZA POMO osobama s mentalnom retardacijom Meimurske županije

etvrta godišnjica Prve stambene zajednice - U posljednje etiri godine uslugu organiziranog stanovanja uz podršku Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Meimurske županije koristilo je 27 osoba s intelektualnim teškoama, reeno je povodom obilježavanja etvrte godišnjice otkako je osnovana Prva stambena zajednica u sklopu organiziranog stanovanja uz podršku spomenute Udruge. Danas postoji šest, dok je u osnutku sedma stambena zajednica u kojima stanuju ukupno 23 osobe. Dvoje korisnika, od onih koji više nisu ukljueni u program, vratilo se u vlastite obitelji, jedan je, na žalost, na dugotrajnom lijeenju, a jedna se korisnica udala. Korisnici su odrasle osobe s teškoama u razvoju iz Meimurske županije, koje iz odreenih razloga ne mogu više živjeti u obitelji u kojoj su sada.

Normalizacija života u lokalnoj zajednici Glavni cilj programa organiziranog stanovanja uz podršku je poveanje kvalitete življenja oso-

ba s intelektualnim teškoama, stvarajui uvjete za normalan život u lokalnoj zajednici. Ovaj doista znaajan program donosi nove mogunosti skrbi za odrasle osobe s teškoama u razvoju u lokalnoj zajednici, provodi se u suradnji s partnerima, lokalnom

i regionalnom samoupravom i centrom za socijalnu skrb, ukljuuje volontere u programske aktivnosti te ukljuuje korisnike u razvoj, praenje i vrjednovanje programa. Od 1. lipnja 2010. djelomino je financiran od strane Mi-

Dnevni centar za osobe s intelektualnim teškoama Osim stanovanja uz podršku, za osobe s intelektualnim teškoama Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Meimurske županije organizira aktivno i kreativno provoenje slobodnog vremena. Upravo u tu svrhu 2008. godine osnovan je Dnevni centar, u iji je rad trenutno ukljueno trideset odraslih osoba s razliitim stupnjevima mentalne retardacije. U Dnev-

nom centru, koji je nedavno imao Dane otvorenih vrata, provode se razliite radno kreativne, kao i zdravstveno - rehabilitacijsko - socijalizacijske aktivnosti, sportsko - rekreativna druženja te druge zabavne aktivnosti, ali i briga oko ekogrunta te proizvodnja ekohrane, dok je za korisnike osiguran topli obrok, kao i prijevoz u Dnevni centar za osobe koje žive izvan grada akovca.

elništvo DVD-a (na redovnoj godišnjoj skupštini) na najbolji mogui nain vodi društvo

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 11. sijenja Neven, Zdravko, Teo srijeda, 12. sijenja Tatjana, Ernest, Benedikt etvrtak, 13. sijenja Veronika, Hilarije, Radovan petak, 14. sijenja Žarko, Feliks, Sreko subota, 15. sijenja Pavao pustinjak, Anastazija nedjelja, 16. sijenja Marcel, Oton, Mislav ponedjeljak, 17. sijenja Antun pustinjak, Toni

U Dnevnom centru provode se razliite aktivnosti i radionice

Božini susret lanova Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Meimurske županije povodom božinih i novogodišnjih blagdana darivala je svoje lanove. Osim podjele darova, koji su razveselili sve lanove, održan je i prigodan program, dok su lanovi Udruge istaknuli da ih ovakva i slina druženja najviše vesele. nistarstva zdravstva i socijalne skrbi. Ovim programom rješava se dugogodišnji problem skrbi za odrasle osobe s mentalnom retardacijom na podruju Meimurske županije, što je dugogodišnja želja roditelja i strunjaka, ali i ustanova koje se bave tom problematikom. (hz, oto: Vrzan)


11. sijenja 2011.

Kroz Međimurje 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

CENTAR za slušna i govorna pomagala u akovcu

Buka kao podcijenjena opasnost - Za veinu nas dobar se sluh sam po sebi podrazumijeva sve do vremena kada se pojave problemi vezani uz njega. esto zapravo prekasno shvatimo da buka utjee na kvalitetu našeg života, poruuju iz Bontecha, Centra za slušna i govorna pomagala, koji svoju poslovnicu ima i u akovcu. Prema rijeima voditeljice poslovnice, veina korisnika njihove usluge je starija populacija te osobe srednje dobi, dok je manje djece. - Poteškoe s kojima se suoavaju naši korisnici jesu gubitak sluha uzrokovan bukom, ali i staraka gluhoa, zatim ošteenja sluha koja se mogu pojaviti

uslijed moždanih udara i drugih povreda. Nakon što obavi ispitivanje sluha, odnosno audiometriju, pacijentu se prema nalazu ovdje u našoj poslovnici izdaje slušno pomagalo, kazala je Ivanica Bori, profesorica fonetike te voditeljica i audiorehabilitatorica poslovnice u akovcu.

Slušanje uz pomagalo mora se vježbati Prema rijeima Ivanice Bori, ono što je veoma važno jest da pacijent slušanje uz pomagalo mora vježbati. - Proces prilagodbe na aparat je dva do tri mjeseca i ono što je bitno

MURSKO Središe

Jednako roenih i umrlih Nimalo nije blistava slika o broju roenih, odnosno krštenih, vjenanih te na kraju i umrlih u župi Mursko Središe. Kršteno je 30, a umrlo je, odnosno katoliki na drugi svijet ispraeno 30 osoba. Sklopljeno je 16 katolikih brakova, dok je

obiteljski dar platilo 500 od oko 800 obitelji. Ukupni broj roenih i umrlih nije znatno drugaiji nego što pokazuje župna statistika, jer svega dvoje ljudi nije imalo katoliki sprovod i isto toliko ih nije primilo sakrament krštenja. (sm)

ŽUPA Prelog

“U minusu” za 26 osoba Župa Prelog, jedna od najveih u Meimurju, bilježi negativne natalitetne pokazatelje za 2010. godinu. U preloškoj župi roeno je, odnosno kršteno 40 djece, a umrlo je, odnosno katoliki ukop ima-

lo je 66 osoba. Vjenano je svega 17 parova mladenaca. Preloški župnik preasni Antun Hoblaj kaže kako su ovo najcrnji pokazatelji odnosa krštenih i umrlih u Prelogu otkako on upravlja župom, a to je preko 30 godina. (sm)

jest da ga osoba treba nositi stalno. Dakle, preporuuje se da se pomagalo nosi im više. Ako na poetku aparat smeta, može se nositi u kraim periodima koje treba postepeno poveavati, sve dok se osoba ne prilagodi kako bi pomagalo mogla nositi cijeli dan, kaže voditeljica poslovnice u akovcu, i dodaje. - Ako ih dugo ne uje, mozak zaboravi zvukove. Kada pacijent stavi aparat, zvukovi se vraaju i tada slijedi ponovno uenje slušanja. I dok osobe starije životne dobi puno teže prihvaaju slušna pomagala, kod djece je to puno manji pro-

blem. - Imamo nekoliko pacijenata djeje dobi. Ono što je zanimljivo jest da djeca pomagalo odlino prihvaaju. Osobito ako od malena imaju probleme sa sluhom. Naješa pitanja i problemi s kojima se pacijenti suoavaju jesu ona vezana uz išenje i održavanje pomagala. - Ukoliko imaju bilo kakvih problema, pacijenti se mogu meni obratiti pa emo zajedno riješiti problem, poruuje Ivanica Bori, dodajui kako je rana rehabilitacija kljuna za razvoj govora. (hz)

- Kada pacijent stavi aparat, zvukovi se vraaju i tada slijedi ponovno uenje slušanja, kazala je Ivanica Bori


18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

AKOVEKI PLAC I SAJAM SRIJEDOM

Prodavai došli, kupci zatajili

- Kupci, mi smo tu, gdje ste vi?

Jedino su prodavai na akovekom placu i sajmu ispunili oekivanja i pojavili se na svom mjestu prve sijeanjske i ovogodišnje srijede. Kupci su zatajili, pa se stoga i nije bogzna što tržilo. Istina, bilo je hladno, ali prodavai, oni bez kojih srijeda na placu i sajmu ne proe, dobro su se odjenuli i došli. Potrošai su ostali u toplim domovima sa starim zalihama. Nudili su se uobiajeni artikli, ali gotovo da se ništa nije prodalo. Tu i tamo koji kilogram jabuka i krumpira te dvije - tri vree kukuruza. Sezona je peenja rakije, pak su se ljudi raspitivali za kotlove,

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - pšenica - kukuruz - krumpir - stona repa - jabuke - grah - kotao - saonice - lopata - sjekira

1,40 kn/kg 1,30 kn/kg 2 kn/kg 20 kn/vrea 40 kn/vrea 15 kn/kg 1.100 kn/kom 200 kn/kom 80 kn/kom 120 kn/kom

adekvatne koliinama šljiva i drugog voa spremnog za žganjaru, kao i za veliinu koja odreuje iznos plaanja poreza. (sm, zv)

11. sijenja 2011.

POELA zimsko - proljetna rezidba voaka

Voke su dobro podnijele zimu

Mladen Dobrani, voar iz Brezovca i pionir meimurskoga plantažnog uzgoja jabuka, zapoeo je rezidbu voaka te tako najavio jedan vrlo znaajan voarski posao. - Prvo i vrlo bitno je spoznaja da su sve voke vrlo dobro podnijele zimu, odnosno nekoliko zaista hladnih dana u prosincu i prvih dana sijenja. To znai da su voke sauvale skrivene pupove, odnosno grane na kojima e u jesen biti plodovi, zadovoljno ustvruje Dobrani, kojeg smo zatekli u obrezivanju krušaka u svom vonjaku u Brezovcu. - Ovog trenutka obavlja se zimsko proljetno obrezivanje, odnosno prorjeivanje krošnji jabuka i krušaka. Uklanjaju se uglavnom jednogodišnje mladice pri vrhu kosturnih grana, prorjeuju se mladice te uklanjaju suvišne grane koje su obavile svoju ulogu u rastu voke i ploda. Na odreeni nain ovom se rezidbom formira krošnja i najveim je dijelom rezidba obavljena. U proljee pred cvatnju obavlja se druga rezidba kojom se odreuje rodnost voke, te na kraju tijekom vegetacije obavljamo posljednju rezidbu, koja na odreeni nain voki i vonjaku daje konani izgled. Isto tako u prolje-

Uglavnom se uklanjaju jednogodišnje mladice pri vrhu kosturnih grana

Rodnost je ocjena strunosti Voka se obrezuje kako bi se osigurala redovita i kvalitetna rodnost, a uinak reza poznaje se po rodnosti. Rodnost je najbolja ocjena strunosti rezaa i odnosi se i na rodnost u kontinuitetu, kroz itavi vijek voke. Svaka vo-

na vrsta ima svoje speciine zahtjeve u rezidbi, s obzirom na podlogu i najprikladniji oblik. Rezidba se obavlja oštrim voarskim škarama, a deblje grane režu se prikladnom pilom ili pneumatskim škarama. (sm)

e se obrezuju marelice, breskve i druge koštunjiave voke. Rezidba voki je vrlo znaajan, gotovo najznaajniji, dio u proizvodnji do konanih plodova, te je potrebno uložiti strunost i iskustvo, kako bi berba bila što obilnija i kvalitetnija, napominje Mladen Dobrani, koji priziva i ostale subjekte, a to su kvalitetna gnojidba, tretiranje protiv raznih nametnika i vrijeme bez tue, koja je upravo voarima naješe zagorila život. Stjepan Mesari)

UDRUGA za integriranu proizvodnju voa Meimurske županije

Mihalic ima najdeblju, Horvat najsitniju jabuku lanovi Udruge za integriranu proizvodnju voa Meimurske županije od voarske 2010. godine oprostili su se tradicionalnom voarskom zabavom, koja je održana u restoranu “Vukovec” Spa @ Golf Resorta u Toplicama Sveti Martin. Zabava ne bi bila prava da nije održano i tradicionalno natjecanje u plesu s jabukom, te izbor najsitnije i najkrupnije jabuke. Pred komisiju je postavljeno nekoliko sitnih

INFORMACIJE: Centrala u Donjem Kraljevcu Donja Dubrava Podturen Rasinja

Najbolji u plesu s jabukom

jabuka, za koje bi se prije moglo rei da su trešnje, no imale su sva obilježja prave jabuke, ime su zadovoljeni osnovni kriteriji, te je proglašena najsitnija jabuka. Najsitniju jabuku ima Marija Horvat iz Železne Gore, odluila je komisija. I dok su se ljudi udili kako tako sitna jabuka može izrasti, komisija je prionula izboru najkrupnije jabuke. Meu desetak prijavljenih, svojim ogromnim izgledom prednjaila je jabuka Kristijana Mihalica iz Pribi-

slavca. Žiri je samo potvrdio ono što se iz daleka vidjelo. Potom je održan ples s jabukom, u kojem je pobijedio par Viktor i Marija Horvat iz Železne Gore, drugi je par Kristijan i Anamarija Mihalic iz Pribislavca, a trei Željko i Snježana Mati iz ehovca. Oni su dobili prigodne nagrade, a zabava je nastavljena plesom i pjesmom, te u stankama raspravom o voarskoj 2010. i planovima za 2011. godinu. (S. Mesari)

tCF[EVHJISFEPWBJǏFLBOKB tJTQMBUB[BQSPEBOFLPMJǏJOFOBMJDVNKFTUB tBVUPNBUTLJJTUPWBS VWKFUJTVJQPHPEOPTUJLPKFOVEJöSNB5POJ PJ 1 PJ 2 PJ 3 PJ 4

655 444 688 200 847 159 048 837 274

6UJKFLVKFQSPEBKBTFQBSJSBOPHESWFOPHVHMKFOB LPDLBJLPNBE

OTKUP KUKURUZA U ZRNU OVOGODIŠNJEG RODA PO NAJPOVOLJIJIM UVJETIMA U TIJEKU JE PRODAJA SJEMENSKE PŠENICE I PRODAJA UGLJENA UZ MOGUĆNOST DOSTAVE


11. sijenja 2011.

MINISTARSTVO poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

VAŠ VRT - Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja!

Do 31. sijenja Orhideje rok za plavi dizel Posljednjih dana prošle godine bili smo svjedoci gužvi na meimurskim benzinskim postajama koje su stvarali traktori s cisternama ili bavama za motorna goriva. Razlog je što su poljoprivrednici željeli iskoristiti pravo na kupnju plavoga plinskog ulja, odnosno plavog dizela. Svi u tome nisu uspjeli, ali moi e to uiniti tijekom sijenja. Naime, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja do

31. sijenja 2011. produžilo je rok za korištenje odobrenih a neiskorištenih koliina plavog dizela u 2010. godini. Neiskorištene koliine plavog dizela nadodat e se predvienoj kvoti za 2011. godinu. Distribucija i preuzimanje od strane korisnika moi e se obavljati od polovice sijenja 2011. godine, kada e za to biti stvoreni tehniki preduvjeti. (sm)

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390 -896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sa, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

Kod nas najviše prodavana cvjetna sobna biljka u protekloj godini je orhideja vrste Phalenopsis. Orhideja je smatrana rijetkim i dragocjenim cvijetnim draguljem, oduvijek je neobino fascinirala sve ljubitelje biljaka. U 19. je stoljeu vladalo nezamislivo oduševljenje tropskim orhidejama koje su neki pustolovi tražili, stavljajui vlas život u opasnost, u najopasnijim dijelovima džungle. Kolekcionari su doslovno gubili bogatstva da zadovolje svoju strast, dajui mnogo novca za rijetke vrste koje su teško cvjetale, ak i u najljepšim staklenicima viktorijanskog doba. Danas su zahvaljujui iskušanim tehnikama koje dopuštaju razmnožavanje orhideja in vitro, one postale dostupne svima. Metode uzgoja su se istanale, stare ideje su nestale brišui sliku nedostupnog cvijeta obožavanog u zagušljivom i vlažnom toplom stakleniku. Birajui primjerke i radei brojna križanja vrtlari su uspjeli dobi generacije vrših i osobito cvjetonosnijih orhideja koje rastu u našim interijerima bez potrebe za ekstravagantnom njegom. Tako cijele godine nalazimo u našim vrtnim centrima sve veu ponudu orhideja koje nas oaravaju svojim bogatstvom i dugim cvjetanjem. Iznimna biljka za poklon, orhideja nije ništa izgubila na svojem ponosu. Još uvijek predstavlja izniman cvijet koji oduševljava bezbrojem svojih boja i iznenauje svojim gotovo životinjskim, ponekad pomalo uznemiravajuim oblikom svojeg cvijeta. Sa svoje 22 000 vrsta, obitelj orhideja je danas smatrana najbogatijom i najraznovrsni-

jom obitelji biljnog svijeta. A budui da velik broj orhideja rado prihvaa križanje, podvrste neprestano nastaju, na naše veliko zadovoljstvo. Ovako velik broj vrsta može zbuni i prave poznavatelje, zato mi ne budite tužni ako ne pogodite od prve razliku izmeu Phalenopsisa i Cymbidiuma ili neke još egzonije orhideje. Vrtlari i botaniari su birali primjerke biljaka i radili na križanjima kako bi dobili vrše orhideje bujnijeg i uestalijeg cvata. Isto tako radili su na životnim uvjema potrebnim orhidejama kako bi smanjili potrebu za visokom vlagom i temperaturom. Tako ove biljke više nisu zahtjevna egzoka. Zanimljivo je da broj hibrida neprestalno raste jer su orhideje biljke koje rado prihvaaju križanje. Najviša cijena posgnuta za orhideju je USD 202,000 te je najskuplji Cymbidium kulviran od strane Shenzhen Nongke Grupe iz Kine, koja inae intenzivno radi na znanstvenim istraživanjima u agrokulturi. Paphiopedilum Godefroyae Joe Volcano je prodan za USD 30,000 dok je Paphiopedilum Dollgoldi (Rothchildianum ‘The King’ x americaum ‘Yellow Lantern’) posgao cijenu od USD 500. Ljudi su gubili živote zbog orhideja a kolekcionari ostavljaju bogatstva da zadovolje sakupljake strasti. Od prvog uvoza sa Bahama u Veliku Britaniju u 18 stoljeu pa do danas, ove se biljke uzgajaju zbog visoke cijene. Danas su Hawaii glavni svjetski centar komercijalnog uzgoja orhideja. Ne se sekira, za nas ih proizvode naši susjedi Slovenci i cijene su im više nego umjerene. Pozdravljaju Vas iz IVE!

VETERINARSKI SAVJETI

Konzerviranje mesa soljenjem i salamurenjem Konzerviranje mesa je postupak poboljšanja mesa, odnosno spreavanja njegovog kvarenja. Osim razliih mikroorganizama, kvarenje mesa mogu uzrokova i fizikalno-kemijski imbenici aktivirajui autolike, vlaste tkivne procese u mesu. Stoga je svrha svih postupaka konzerviranja uništavanje mikroorganizama, tj. spreavanje ili usporavanje njihovog rasta i razmnožavanja, kao i spreavanja aktivacije autolitikih procesa u mesu koji uzrokuju kvarenje. Soljenje i salamurenje kemijski su postupci konzerviranja mesa. Osim konzervirajueg djelovanja imaju i ulogu poboljšanja organoleptikih svojstava mesa (mirisa, okusa, sonosti, boje). Soljenje je konzerviranje mesa iskljuivo kuhinjskom solju i primjenjuje se uglavnom za konzerviranje suhomesnatih proizvoda u domainstvima, dok se u industriji pretežno primjenjuje u proizvodnji slanine, te konzerviranju i uvanju crijeva. Salamurenje je konzerviranje smjesom soli za salamurenje koja ukljuuje kuhinjsku sol, nitrate i nitrite, te druge dopuštene sastojke (šeer-glukoza, dekstroza i saharo-

za, askorbinska kiselina i askorba, ocat, mlijena, vinska i limunska kiselina i njihove natrijeve soli, te polifosfa). Salamurenje se primjenjuje u proizvodnji suhomesnah proizvoda, nekih vrsta kobasica i mesnih konzervi kod kojih se želi posi termostabilna ružiastocrvena boja proizvoda. Konzervirajue djelovanje salamure (vodene otopine smjese soli za salamurenje) rezultat je difuzije iona soli u meso zbog razlike u osmotskim tlakovima, te reakcija soli s komponentama mišinih vlakana. Difuzija soli u poetku je brza, budui da je i koncentracija soli tada velika, zam tee sporije, a prestaje kada koncentracija soli u mesu dosegne maksimalno 80% vrijednos koncentracije soli u salamuri. Kuhinjska sol (NaCl) prema odredbama naših propisa mora sadržava najmanje 95% NaCl, te bi bez vidljivih stranih primjesa. Osim što utjee na slanost mesa kuhinjska sol inhibira rast i razmnožavanje gnjiležnih bakterija, razara mioglobin pri emu nastaje metmioglobin koji daje mrko sivu boju mesu, oduzima mesu vodu i djeluje

na sposobnost vezanja vode. Nitra su soli nitratne kiseline. To su ni bjelkas kristali, a u smjesu za salamurenje mogu se dodava u obliku natrijevog nitrata i kalijevog nitrata. Pod utjecajem reducirajuih bakterija nitra se reduciraju u nitrate. Nitri su soli nitritne kiseline u smjesu za salamurenje dodaju se u obliku natrijevog i kalijevog nitrita. U veim koliinama nitri su štetni za zdravlje jer uzrokuju razgradnju critrocita i vitamina A. Dodatak nitrata i nitrita u slamuru rezulra nastankom specine svijetlo crvene boje salamurenog mesa. Meso se može salamuri postupcima suhog, vlažnog ili kombiniranog salamurenja. Pri suhom soljenju i salamurenju se sol ili smjesa za salamurenje utrljava u komade mesa nakon ega se dodatno po površini posipaju odgovarajuom soli. Vlažno salamurenje izvodi se potapanjem mesa u salamuru ili ubrizgavanjem salamure u mišie i krvne žile mesa (tzv. brzi postupak salamurenja). Vlažno salamurenje potapanjem svodi se na potapanje komada mesa u salamuru u prikladnim posudama ili bazenima. U salamuri meso ostaje od nekoli-

ko dana do nekoliko tjedana, ovisno o vrsti proizvoda. U svakom je sluaju vrijeme salamurenja potapanjem najmanje dvostruko krae od vremena suhog salamurenja. U nastojanju da se proces salamurenja skrati, u suvremenoj industrijskoj preradi mesa prevladali su postupci salamurenja ubrizgavanjem salamure u krvne žile i mišie, te kombinirano salamurenje. Kombinirano salamurenje podrazumijeva ubrizgavanje salamure na meso, a postom potapanje mesa u salamuru. Dražen Kranjec, dr. vet. med.


20

Mozaik

11. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DRVENA MLINARSKA kua gradit e se kod Žabnika ve ove godine

Bit e to najljepši turistiki objekt u našoj županiji

Mala hiza : Ovako e izgledati Mlinarska drvna kua

- Objekt e služiti iskljuivo za potrebe Muzeja mlinarstva, suvenirnice, održavanje raznih predavanja i okruglih stolova iz podruja ekologije, za školu u prirodi te druge oblike upoznavanja s vrijednostima Mure i njenim znaajnim krajobrazom Jedan od prioriteta Opine i Turistike zajednice Sveti Martin na Muri jest izgradnja drvene mlinarske kue kod naselja Žabnik, neposredno pokraj ploveeg Mlina na Muri. Opina je obavila sve potrebne predradnje za poetak izgradnje turistiko - muzejskog objekta, koji e biti najljepši takve vrste u Meimurskoj županiji. Mlinarska drvena kua oživjet e i ouvati sjeanje na tradiciju mlinarstva, koja ovdje ima dugu povijest i koja je niz godina bila grana gospodarstva ovdašnjeg stanovništva. - Imamo svu potrebitu dokumentaciju i samo nam je potrebna dozvola Središnjega državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, koji nam treba izdati dozvolu na pravo graenja objekta na katastarskoj estici nasuprot Mlinu na Muri, gdje se sada nalaze stolovi i klupe za odmor. Stoga smo ovom uredu poslali zahtjev za izdavanje dozvole i zamolili za ažurnost. Dobio sam obeanje kako e na naš zahtjev biti odgovoreno povoljno i u što kraem razdoblju,

kaže Franjo Makovec, opinski naelnik i predsjednik TZ-a Sveti Martin na Muri, dodajui kako bi radovi mogli zapoeti u proljee i do jeseni biti obavljeni do faze stavljanja graevine pod krov.

init e atraktivnu cjelinu turistikog kompleksa Idejni projekt djelo je magistra arhitekture Loranda

Skica buduega meimurskog najljepšeg turistikog objekta

Udruga pelara Meimurske županije “Agacija“

Meimurski med U prošlom lanku najavio sam da emo se bolje upoznati s i ki medovima d i k meimurskim kojiji potjeu iz “Cvjetnjaka med Murom i Dravom“. Kako god je Meimurje malo, ima velike razlike u pelinjim pašama, tako da možemo govoriti o katastrima pelinje paše koje možemo podijeliti na: 1. MURSKI katastar pelinje paše od utoka Mure iz Slovenije do uša Mure u Dravu. To je podruje gdje je najvea koncentracija pelinjih zajednica zbog još uvijek netaknute prirode, što omoguuje dobre pelinje paše na proljee i ljeto na nedotiku i zlatošipki. 2. DRAVSKI katastar pelinje paše proteže se od Pušina do Donje Dubrave uz Dravu. Za taj katastar pelinje paše znaajne su proljetne paše na visibabama, vrbama i ostalom ranoproljetnom medonosnom bilju. Potom dolazi cvatnja bagrema kojeg na tom katastru ima više vrsta, a u ljeto i jesen cvatnja zlatošipke i divljih livada. Nakon izgradnje hidroelektrana na tom katastru su pelinje paše nešto slabije zbog niskih podzemnih voda, posebno za sušnih godina. 3. GORNJOMEIMURSKI katastar pelinje paše obuhvaa podruje od Štrigove do Šenkovca. Za taj katastar znaajna je pro-

Klemenia iz akovca, koji napominje kako mu je vrlo bitno da objekt bude u skladu s prostornim planom ureenja opine Sveti Martin na Muri, da se uklapa u postojei okoliš te

ljetna paša na vokama, izdašna paša na bagremu koji cvate nešto d dulje št lj zbog b visinskih i i kih razlika lik bagremovih šuma, što produljuje cvatnju bagrema. Nakon toga dolazi cvatnja pitomog kestena, što se esto preklapa s cvatnjom lipe i šumskog bilja, dok su ljetno - jesenske pelinje paše na tom katastru nešto skromnije. 4. SREDIŠNJI meimurski katastar proteže se uz željezniku prugu od Donjeg Kraljevca do Macinca, a znaajan je po cvatnji ranoproljetnih biljaka kao što su visibabe, mrtva kopriva, trnina i dr., nakon ega dolazi bagremova paša, a u ljeto i jesen cvatnja divljih livada i zlatošipke.

Pet vrsta kvalitetnoga meimurskog meda Od navedenih katastara pelinjih paša dobijemo kvalitetne meimurske medove koje možemo podijeliti na: PROLJETNI cvjetni med koji dobijemo kao prvo godišnje vrcanje, a sastoji se od nektara visibaba, vrba, mrtve koprive, voaka, maslaka i dr., sadrži obilje peludnih zrnaca koje služe kao jezgre kristalizacije, što je karakteristino za tu vrstu meda da brzo kristalizira. Proljetni cvjetni med zbog obilja peluda

pogodan je za poboljšanje krvne slike i desenzibilizaciju peludne alergije. našš organizam l ij Naime, N i i konzumiranjem se takvog meda postepeno privikava kako bi bio manje osjetljivi na inhalirajue alergene koju su agresivniji na sluznicu naših dišnih putova. Preporuujem da se takav med ne otapa, ve da se konzumira u kristaliziranom stanju u umjerenim dozama. Med od uljane repice manje se koristi za humanu prehranu, ve ga pelari koriste u prihrani pelinjih zajednica za brži razvoj. BAGREMOV (gacijin) med dobijemo u najveim koliinama

jer su pelinje zajednice u kulminaciji razvoja, a dan najdulji, pa je to glavna pelinja paša u Meimurju. Meimurski bagremov med izuzetne je kvalitete zbog velikih bagremovih šuma pa se dobije gotovo prozirno žukast med koji dugo ne kristalizira, preko 18 mjeseci zbog velikog postotka vonog šeera - fruktoze i malo peludnih zrnaca. Neki medovi mogu imati nešto višu boju zbog istovremene cvatnje nekih drugih biljaka, ali se time kvaliteta bagremovog meda nimalo ne umanjuje. Bagremov med je blagog okusa, lako je prihvatljiv za organizam, te se preporuuje djeci za poboljšanje izike i psihike otpornosti, a time i podizanja imuniteta organizma. Zbog svoje prozirnosti bagremov med se puno koristi u kozmetici. KESTENOV med dobijemo u lipnju kad cvate pitomi kesten i niz drugih biljaka koje u to vrijeme

da s njim ini atraktivnu cjelinu turistikog kompleksa. - U zatvorenom dijelu graevine nalazit e se muzejska zbirka mlinarstva na Muri, te Meimurska suvenirnica i sanitarije za posjetitelje mlina i muzejske zbirke. Natkrivena terasa, trijem i invalidska rampa omoguavat e pristup, komunikaciju i dulje zadržavanje posjetitelja mlina. Blagom rampom nagiba osam posto omoguen je pristup slabo i nepokretnim osobama. Graevina poštuje i naglašava zateene prirodne vrijednosti lokacije - sve zateeno zelenilo i drvee u cijelosti se zadržava. Mlinarska drvena kua uz postojei rekonstruirani plovei mlin oblikovana je kao iskljuivo drvena graevina s tradicionalnim pokrovom od drvene šindre i nosivim okvirnim sistemom drvenih stupova i greda. Oblikovanje i razvedenost krovišta, kao i oblikovanje polukružnih krovnih i zabatnih

cvatu u Meimurju pa se može govoriti o polilovnom medu, jer mi u Meimurju svake godine imamo sve manje pitomog kestena, što je zabrinjavajue. isti kestenov med je gorkog okusa, jako aromatian s obiljem peludnih zrnaca. Meimurski kestenov med je blaži zbog primjesa lipovog meda, bagrema i ostalog bilja što mu ne umanjuje kvalitetu jer je prijatnog okusa i arome. Kestenov med ima znaajna baktericidna svojstva i pogodan je kod probavnih tegoba, ali ako ima vei postotak lipovog meda ne preporua se sranim bolesnicima. LIVADNI med meimurski pelari deklariraju ga kao takvog, ali u tom medu ima manje livadnog meda ve prevladava med od zlatošipke, nedotika (inpatiens noli-tangere) i u novije vrijeme kao monolorni med tikve. Takav med se vrca krajem ljeta i poetkom jeseni a ovisi o katastru

Pola milijuna kuna Izgradnja Mlinarske drvene kue stajat e oko 500 tisua kuna, koje e se namaknuti iz europskih programa te opinskog prorauna. Graevina e biti montažna drvena, podignuta oko metar na temeljnim stupovima iznad planiranog terena i razine najviše zabilježene poplavne vode (2005. g.) glede njene lokacije u poplavnom podruju rijeke Mure. Dimenzije su 12 puta 24 metara i ukupne tlocrtne površine 190 kvadratnih metara. (sm) otvora, reminiscencija su tradicionalnih graditeljskih gabarita i oblika ploveeg mlina i mlinskog kotaa, govori o svom projektu Lorand Klemeni, zadovoljan što je upravo njemu povjeren posao izrade projekta, s obzirom na to da dobro poznaje krajolik iz kojeg potjee njegova obitelj. (S. Mesari, Z. Vrzan)

pelinje paše, tako u Dravskom katastru prevladava med od zlatošipke i livada, dok u Murskom katastru prevladava med od nedotika s primjesama zlatošipke. Med od zlatošipke je izuzetnog okusa, ne kristalizira brzo dok med od nedotika nešto brže kristalizira i ima diuretike svojstva. Cvatnja poljoprivrenih kultura kao što su uljana repica, heljda, facelija, suncokret i tikva ovise o plodoredu pa se mogu nai na svim katastrima. KREMASTI med se posljednje vrijeme propagira, a dobije se postupkom ine kristalizacije odreenih vrsta meda, tako da se dobije med pogodan za namaze poput maslaca. MED S PELUDOM je med sa 10-20%svježeg peluda. Takav med se koristi za poboljšanje organizma, kod veih izikih i psihikih napora, stresa i desenzibilizacije peludnih alergija. Preporuljivo je konzumirati autohtone vrste medova jer je naš organizam naviknut na supstance meda i peluda iz vlastitog okoliša. Korištenje meda iz nekog drugog okoliša može biti manje prihvatljiv za naš organizam. Med je najbolje nabavljati neposredno kod pelara što nam daje odreenu garanciju o kvaliteti i porijeklo meda, jer naši meimurski pelari vode brigu o kvaliteti pelinjih proizvoda. (Ivan Šopar)


za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

Svijet pria • Svijet pria

Poinje igra, smijeh, uenje… Praznici su iza nas. Bilo je lijepo, ali je kratko trajalo. I sad ponovno poinje uenje, igra, smijeh, radost, nerviranje… Teško je i nabrojiti ega sve nema u akom životu. Od dosadnog „grijanja stolice“ do veselog smijeha. A o smijehu baš i govori ova fotograija. Izazvala ga je na djejim licima u OŠ dr. Vinka Žganca u Vratišincu poznata „lutkarica“, autorica brojnih igrokaza i pedagog Jadranka uni-Bandov. Oduševila je

Piše: Vera Zemuni

Bakin Jožek

djecu pokazujui im kako se iz svega mogu napraviti i animirati lutke. A da oni ipak nisu

bili samo „spavajue lutke“ pokazali su i sami svojom igrom i lutkarskom animacijom.

Svaštice • Svaštice • Svaštice U svetoj noi Iz visina, iz dubina, iz daljina… Sve što raste, sve što buja, oekuje maleno, božansko dijete. Ono e spasiti cijeli svijet… Neka u svakoj kui ne bude nemir i oluja, neka svi veselo kliu: Aleluja! Katarina Škoda, 7.r. OŠ Kotoriba

Isusek Isusek se narodil! V storoj štalici. Josip ga z Marijom uvle na oštroj slamici. Aneli nas zovejo: Hodite si!

I pastiri i kroli! Poklonite se! Isusek se narodil!

se rodi i po celomu svetu radost sprehodi. Zato bi štela ka se se spremeni, jer Boži v srcu sam jempot na leto živi. I nej si budu zdravi, sreni i veseli.

Davorin Štefulj, 4.r. OŠ dr. Ivana Novaka Macinec

Lana Kramar, 8.r. OŠ Domašinec

Boži v srcu Bor za Boži sveti se se bleši, samo sakom oveku tak pri srcu ni. Jesu i ljudi na štere niši ne misli, za štere Božia ga nej! Zato bi ja štela ka bo of Boži drugaeši. Ka bodo si sreni: oni velki i oni mali, oni rni i oni beli, oni bogati, a i oni seromašni. Naj bodo sreni si i nej saki v srcu Božia doživi. Jer unda mali Jezušek

Kad ugasim svjetlo Razlivena tinta, mrlja na papiru moje savjesti, prkosi istoi zdravog razuma. Na površinu dovodi neka davno izgubljena sjeanja i razbija se na valovima krivnje.

Baka je ušla u sobu i povikala: - Dobro jutro, družinice! Dobro jutro, kapetane! – Te dignula roletu na prozoru kako bi sunce razbudilo i one koji još spavaju. Kapetan je samo nešto promrmljao, a ostali se poeše protezati. Zatim je baka uzela Jožeka, cmoknula ga u ružiasti nosi, podigla ga uvis i zanjihala: - Dobro jutro, Jožek! Jožek, danas je tvoj roendan. Moram ti pripremiti lijepu proslavicu. Svi su živnuli i znatiželjno se upiljili u nju. Jožekov roendan? Divota, ove e biti zabavan dan! Jožek se silno razveselio iako nije imao pojma da je na današnji dan roen. I nitko nije bio siguran u to. Tri godine sigurno ima, možda mjesec i pol više ili mjesec manje, no tu je negdje. Baka smatra da jest, jer je tono prije godinu dana Jožek stigao u kuu. Baka je tog jutra krenula u duan po mlijeko i pecivo,

I svaki put kad ugasim svjetlo, iz najdubljih kutova moga uma, izlaze sjene mranih injenica. Sindy Vukovi Nedeliše

Veselo i vedro Došao mali prvaši iz škole te pita tatu: -Ti znaš sva slova?“ - Znam. - Dobro, napiši mi onda zadau, a ja se idem igrati. -

Znanje je mo Dva istaa metu Trg bana Jelaia u Zagrebu. Odjednom iznad trga preleti u niskom letu zrakoplov. Stariji kaže mlaem: - Si videl kaj mi meštri se napravimo. -

Na satu povijesti Uiteljica: - Djeco, što su uradili naši davni preci kad su priliko seobe prešli Dravu? Štefek: - Sušili su gae. -

2. Ivana Furdi OŠ DOMAŠINEC

Zemlja je okrugla

Likovna radionica

Na satu geograije kaže uiteljica: - Djeco, vidite, zemlja je okrugla. Ako netko od vas ne vjeruje dobit e trostruku zadau, a onda u vam pokazati i druge dokaze!

1. Ivan Skok, 1.r OŠ „PETAR ZRINSKI“ ŠENKOVEC

no odmah iza ugla ula je kako netko tiho plae. Ogledala se je lijevo i desno, ali nije vidjela nikoga. – ula sam, ula sam djeji pla – uvjeravala se i sasvim usporila korak. - Evo opet! Stvarno neko dijete plae – i još jednom pogledala iza. I vidi – na jednoj kanti za smee na samom vrhu sjedi maleni djeak. U prljavoj pidžamici, s bosim nožicama, meu korama od banane i masnim vreicama. Suze mu cure po zamusanim obrazima. - O, siroti djeaiu... Kako si ti dospio ovamo? Sigurno si cijelu no proveo ovdje, kako su ti ruice hladne. I baka ga uze u naruje nastojei ga utješiti, a djeak ju vrsto zagrli i prestane plakati. Iz duana ušao je u bakinu kuu u cekeru, na vreici s kruhom i kilama. – Družinice! Stigao vam je novi prijatelj. Mali Jožek. Samo da prvo odemo u kupaonicu, pa onda u kuhinju na zajutrak. Uskoro je nasmiješeni i okupani Jožek, u istoj pidžami ve sjedio na kauu, na šarenom jastuiu uz simpatinog medu. - Medino, ti eš se brinuti za Jožeka. Vidiš kako je zapravo još beba. - Jožek, Medino e ti biti prijatelj. A štogod ti zatreba ako mene nema, obrati se kapetanu Buldogu, on je glavar naše družine. Baka je prva estitala Jožeku, a zatim po redu: kapetan,

zekani eško i Meško, žirafa Rafa, pingvin Pingo, snjegovi Mrkvi, lav Leo i njegov brati lavi Teo, psii Floki i Floki, pa cure Maja, Megica, Helena i tako dalje i tako dalje. Bakin dar su pletene papuice (naruila ih je od tete Ankice), pidžamica na tokice, dekica za zimu. Zatim prva etkica za zube i okolada. Odnekud se tu našla i jedna slikovnica. Ispostavilo se da ju je pred ulazna vrata stavio Karlo. Na estitku je još nadodao: „Neka Jožek naui i itati kad ve zna govoriti.“ – Hvala, Karlo – zahvalio se Jožek. Prijatelji nisu ništa kupili, nisu imali obiaj izlaziti iz kue, a nisu ni znali za roendan do danas. estitali su mu, a to nije malo. – Svi ti od srca estitamo! Želimo ti puno zdravlja i da što prije narasteš u velikog djeaka – u ime svih govorio je medo Medino. Do kasno trajalo je veselje. Glazbenik Dragec je svirao (baka ga je prethodno morala navinuti), klaun Buratino izvodio je smiješne bravure, janješce Janja pjevala je meee..., me, me..., a patkica plesala s plavim medvjediem. Jožek je bio sretan i smijao se, smijao. Još više sretna bila je baka. Mali odbaeni djeai našao je zauvijek svoj dom. I još se nešto dogodilo. Pri kraju netko je pokucao na vrata. To je bio Karlo s fotoaparatom. - Hajde, družino, da vas slikam za uspomenu. Ti Jožek, naravno, stani u sredinu.


22

Novi život se rađa

11. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PUHAKI ORKESTAR opine Donja Dubrava organizirao

Neven (38) i Mihaela (32) Brezovaki iz Jurovaka dobili su Miju, roenu 1. sijenja u 23.30 sati. Po seku je došla i Marija (4).

Božini koncert dar mještanima za blagdane - Dobrovoljnim prilozima koji su se prikupljali na koncertu kupit e se flauta Limena glazba opine Mala Subotica

Krešimir (37) i Ines (28) Polanec iz Vukanovca dobili su Davida, roenog 2. sijenja u 9.20 sati. Po bracu je došao i Bruno (4).

HRVATSKI LABURISTI Meimurske županije darežljivi u blagdansko doba

Veselje djeci uz klaunove i slatkiše

U sportskoj dvorani OŠ Donja Dubrava na blagdan Svetog Stjepana održan je božini koncert koji su organizirali lanovi Puhakog orkestra opine Donja Dubrava. Orkestar radi dvije i pol godine i okuplja 32 aktivna lana - sviraa. Domai puhai odsvirali su deset pjesama pod dirigentskom palicom akademskog glazbenika Antuna Horvata.

Gosti iz Male Subotice i Goriana Gosti koncerta bili su lanovi Limene glazbe opine Mala Subotica i puhaki sastav “Zvuni zid” iz Goriana. Prošle se godine prikupljao dobrovoljni prilog za kupnju bas tube, a ove je prikupljeno 6.270 kuna. Novac e biti usmjeren za kupnju flaute. Brojnoj publici, sudionicima koncerta i sponzorima zahvalio je predsjednik donjodubravskih puhaa Zoran Horvat. Puhai su im darovali nezaboravan koncert, što ponovno dokazuje da se isplatilo ulaganje u ormiranje orkestra. Program su vodili Snježana Bali i Vladimir Pongrac. (a)

Posjetitelji su dobrovoljnim prilozima pomogli kupnju flaute

Hrvatski laburisti Meimurske županije razveselili su djecu Kluba “Duga” Prelog Hrvatski laburisti Meimurske županije u blagdansko doba, kada djeca nestrpljivo ekaju poklone, sjetili su se i one djece koja božine i novogodišnje blagdane nisu provela u obiteljskom okruženju, ve u bolnici. Upravo su tu djecu posjetili na Djejem odjelu Županijske bolnice akovec, te im poklonili puno osmijeha, zanimljiv program uz klaunove i poklone – slatkiše. Iznenaenjem i za djecu i za osoblje Pedijatrije barem na trenutak bolnica i bolovi stavljeni su sa strane, a osoblje Djejeg odjela posebno je zahvalilo na odvojenom vremenu i poklonima, istaknuvši kako su se upravo laburisti jedini sjetili

mališana, kojima e upravo ovakve stvari zauvijek ostati u sjeanju. Samo dan poslije posjeta akovekoj bolnici, Hrvatski laburisti Meimurske županije posjetili su Klub "Duga“ Prelog, koji se brine o djeci s poteškoama u razvoju. Susret je bio organiziran u vjeronaunoj dvorani župnog dvora. Oduševljenje i zadovoljstvo mališana dotaklo je mnoga srca, a osim klauna i animatora djecu su obradovali i pokloni koji su za njih pripremljeni. Na kraju druženja voditeljica i ravnateljica Brankica Mezga obratila se s nekoliko rijei zahvale te je uputila laburistima poziv da ponove ovakva druženja, što su oni od srca prihvatili. (bš)

Puhaki orkestar opine Donja Dubrava

Zvuni zid


Glasujte za Žigu na Dori 2011.! Mirko Švenda Žiga i ove je godine dobio priliku izboriti se za nastup na 56. Eurosongu. Naime, on je ušao meu 24 kandidata koji e se na Dori 2011. natjecati za mjesto našeg predstavnika u Düsseldorfu u svibnju. KULTURA

Djeje gradsko kazalište u 13 godina imalo ak 33 premijere i 180 izvedbi predstava Život Stjepana Mlinareca posveen meimurskoj narodnoj pjesmi i plesu Kazališna družina “Pinklec” otvara Dramsko uilište za djecu i mlade

SCENA

Novom singl pjesmom najavljen sljedei album Kom3dije MOZAIK KNJIGA

Osvojite knjigu “Ubojstvo u Mezopotamiji” autorice Agathe Christie LIFESTYLE

Kako odjeom uspješno prikriti višak kilograma? Što torbica govori o vašoj osobnosti?


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11. sijenja 2011.

Kultura HIT PUTOVANJE !!!!!!!!!!!!!!!!!!! KRSTARENJE 14.01.2011 COSTA MAGICA cijena ve od 2.245 kn + 850 kn transfer Garantirani transfer iz akovca! KANARSKO OTOJE U SIJENJU! Zrakoplovom iz Graza i Bea! HOTEL 3 * pol, 8 dana ve od 3.900 kn HOTEL 4* pol, 8 dana ve od 4.500 kn

SUBOTA, 15. sijenja, 16 sati, Centar za kulturu akovec

Kazališna družina “Pinklec” - PTIICA - djeja lutkarska predstava (stolni teatar) Tekst, dramaturgija i režija: Romano Bogdan Uloge: Bruno Kontrec, Mario Jakši, Davor Dokleja, Karolina Horvat, Igor Baksa, Romano Bogdan Glazba: Igor Baksa

Lutke i scenografija: Kristina Horvat Blažinovi Oblikovanje svjetla: Neven Taradi Lutkarska predstava “Ptiica” u kreaciji Kazališne družine “Pinklec” bavi se temom odrastanja kroz priu

DVA MEIMURSKA ZBORA gostovala u Maarskoj

Nedelišani i Makovani obradovali maarske Hrvate Maarski grad Nagykanizsa ugostio je dva meimurska pjevaka zbora koji su svojim nastupom oduševili velik broj publike koja ih je došla uti i vidjeti na prigodnom novogodišnjem koncertu. U Maarskoj su gostovali i nastupili Pjevaki zbor "Josip Vrhovski" iz Nedeliša i Pjevaki zbor KUD-a Makovec, koji su izveli niz božino - novogodišnjih tradicijskih pjesama na hrvatskom i meimurskom narjeju, te su u ovaj grad donijeli meimursko ozraje. Zbor iz Nedeliša iznova je pokazao vrhunsko izvoenje pjesama

raznih autora i tako još jednom pokazao zbog ega je ponajbolji hrvatski pjevaki zbor. Makovani pak su izvoenjem meimurskih prigodnih pjesama adventskog ili božinog vremena publici približili ambijent najljepšeg dijela godine. U publici je bilo mnogo Hrvata koji žive u Maarskoj, a potjeu iz Hrvatske, odnosno Meimurja. Oni su bili oduševljeni nastupom i nainom na koji im je u njihovu "novu" domovinu prenesen ugoaj s rodne grude. (S. Mesari, oto: I. Grahovec)

TURSKA KAPADOKIJA let i z Graza 16.03.2011. tura / 8 dana cijena ve od 2.395 MAKEDONIJA autobusom iz akovca 27.04.-01.05.2011. tura / 5 dana cijena ve od 2.995 kn

ZATRAŽITE PONUDU WELLNESS PROGRAMA U SIJENJU!

NUDIMO I ...... ulaznice za koncerte i priredbe (Željko Joksimovi u Varaždinu, Roger Waters u Zagrebu, Bon Jovi u Zagrebu + ORGANIZIRANI PRIJEVOZ IZ AKOVCA, hokej Medvešak,...) 9LšHLQIRUPDFLMDXQDšRMSRVORYQLFLXČDNRYFX 326-(7,7(1$6,3878-7(6.203$620

Filmovi U utorak 11. sijenja s poetkom u 18 sati u Centru za kulturu možete pogledati animiranu obiteljsku komediju “Vrlo zapetljana pria”. Isti dan, ali u 20 sati, prikazuje se komedija “Termin”.

PRILOANEC Stjepan Mlinarec, stolar, fotograf am sauvao je stare snimke na kojima pjevaju poznate p

KARNEVAL U RIJECI Autobusom iz akovca! 2 dana cijena ve od 595 kn

KARNEVAL U VENECIJI Autobusom iz akovca! 1 dan cijena ve od 260 kn

o nestašnom djeaku, djedu Bartolu i psu. Osim što je prepuna akcije i animacije, sigurno e vas oduševiti i neobinim ugoajem koji stvara stolni teatar. Trajanje 40 minuta, uzrast do 12 godina, ulaznica 25 kn.

UTORAK, 11. sijenja, Centar za kulturu akovec

KULTURNO DRUŠTVO Pomurje iz Lendave priredilo

Adventsko - božini koncert na hrvatskom Hrvatsko kulturno društvo Pomurje Lendava tradicionalno i ove godine uoi Božia priredilo je adventsko - božini koncert i misu na hrvatskom jeziku u crkvi Svete Katarine u Lendavi. Zaetnik i organizator susreta je anino Kutnjak, predsjednik Hrvaškoga kulturnog društva Pomurje Lendava. Veinu lanova Hrvatskoga kulturnog društva Pomurje ine Hrvati iz Meimurja, koji su se prije osamostaljenja dviju država zatekli u drugoj državi, bilo da su cijele hrvatske obitelji prije osamostaljenja živjele na podruju Lendave ili pak jedan od supružnika potjee iz Meimurja, ali je obitelj zasnovao na podruju Lendave. S vremenom se unato blizini rodnog kraja ipak pomalo gubi doticaj s vlastitim jezikom i kulturom, pa je ormiranje kulturnog društva postalo nužnost zbog ouvanja nacionalnog identiteta. Dio tog programa je i služenje mise na hrvatskom jeziku uz pomo meimurskih župnika i njihovih župljana, koji obino Hrvatima u Pomurju prirede i prigodan koncert,

tako da se svake godine izmjenjuju župe i mogu uti razliiti oblici pjevanja koji se njeguju u razliitim župama. Ove godine koncelebriranu misu 23. prosinca, pred Badnjak, služio je veleasni Pavao Mesari iz župe Uzvišenja sv. Križa Vratišinec zajedno s lendavskim župnikom i slovenskim sveenicima. Zajedno s njim došao je i stariji župni zbor župe Vratišinec koji njeguje puko crkveno pjevanje, za razliku od mlaega vratišinekog zbora Kristovih glasnika koji više pjevaju duhovne pjesme. Poslije mise održan je koncert pukih božinih napjeva s prigodnim recitalom koji je kazivala Željka Jambroši - Ladi. Program je otpoeo meimurskom himnom "Meimurje, kak si lepo zeleno", a u nastavku je zbor pjevao adventske i božine pjesme Zlatnih krila, Ptiice lijepo pjevaju, Djeca se klanjaju Isusu, Radujte se narodi, Rodio se Bog i ovjek, Danas se uje, U to vrijeme godišta, Zdravo budi, Svim na zemlji i Narodil nam se Kralj Nebeski. (BMO)

Život posve narodnoj pje - Najljepša pošalica iz ranih šezdesetih godina, koja se dugo prepriavala, dogodila se kad je snimio dvije krave pri oranju. Žena je poslije fotografiju poslala mužu u inozemstvo da bi vidio kako su krave lijepo uhranjene, te mu napisala: “Lijevo je Šeka, desno Beba, a v sredini sam ja” Sigurno jedan od najpoznatijih graana Preloga kad se ne govori o visokoj politici ve o ljudima koji samozatajno i strpljivo rade ono što vole i tome posveuju cijele živote, je i Stjepan Mlinarec, roen 1938. godine. Gotovo cijeli svoj život posvetio je meimurskoj glazbi i plesu, uz to što je radio kao stolar u prelokom “Poletu”. Jedan je od najstarijih lanova Ogranka Seljake sloge Prelog, u kojoj je plesao od davne 1953. godine pa sve do 1989. godine, punih 36 godina, i to kao aktivan plesa. Uz to, bio je blagajnik Ogranka Seljake sloge dvadeset godina, te jedno vrijeme i tajnik, a i danas uva dio dokumentacije o Ogranku. Bio je posebno aktivan u zlatnoj eri slogaša iz Preloga, kad su oni postizali velike uspjehe po Hrvatskoj. Ogranak Seljake sloge tada je nastupao širom Hrvatske, u Zagrebu, Vinkovcima, akovu, po sjevernoj Hrvatskoj, a poslije svakog nastupa pjevala se u sedamdesetim godinama “Lijepa naša”, s nacionalnim nabojem. Sloga je šezdesetih i sedamdesetih godina stalno putovala na brojne nastupe. Bio je to lijep i naporan život, kaže Stjepan, no bilo je mnogo zadovoljstva i druženja, kojeg danas više nema u takvom obliku. Uspomena je mnogo, a nastupa još više. U sjeanju su ostale i sedamdesete godine i Hrvatsko proljee, tada je Ogranak Seljake sloge nastupao na priredbama po cijeloj sjevernoj Hrvatskoj. Kad su iz tadašnjeg Komiteta SK došli pitati gdje su zabranjeni kajkavski kalendari Matice hrvatske akovec, Stjepan Mlinarec im je kao blagajnik rekao da su ve podijeljeni lanovima, a nisu bili, dijelilo ih se skriveki pod zabranom poslije.

Posebno uva dio dokumentacije Ogranka. Kaže, selili su ih na sve strane, mnogo je toga u tim seobama i izgubljeno, a Ogranak Seljake sloge ni danas nema svoje prostore. Sauvao je i magnetoonsku snimku koju su za Radio Zagreb davne 1956. godine snimili lanovi Ogranka Seljake sloge, na kojoj meimurske narodne pjesme pjevaju poznate narodne pjevaice Jela Pavec, Terezija Marcinjaš te Vinci Glavina. Tada je Jela Pavec otpjevala i pjesmu “Jarebica lepa ptica”.

Davnog 2. ožujka 1957. godine u kinu ”Kalnik” igrao kaubojski film “Žuto nebo” uva i snimku Prenih bandista, limene glazbe iz preka (s druge strane Drave), iz Podravine, koja je svojedobno svirala u krmi kod Graša u Prelogu, a na kojoj se uju i komentari nazonih, snimka je nestala pedesetih ili šezdesetih godina.

Jelka i Stjepan Mlinarec na svetoj misi povodom pedesete obljetnice sa župnikom Antunom Hoblajom


11. sijenja 2011.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

OD ETVRTKA DO PONEDJELJKA, 13. do 17. sijenja, Centar za kulturu akovec

Centar za kulturu akovec

Komedija “Cura na lošem glasu”

Romantina komedija “Kad te ljubav pronae”

Od etvrtka 13. sijenja do ponedjeljka 17. sijenja u Centru za kulturu možete pogledati komediju “Cura na lošem glasu”. Tinejdžerska komedija o gimnazijalki (Emma Stone) koja izmisli da je izgubila nevinost, pa je traevi pretvaraju u pravu školsku flundru. Olive Penderghast

(Emma Stone) bila je obina amerika srednjoškolka dok jednoga dana nije odluila prestati biti toliko tipina. Što bi trebala napraviti prosjena djevojka kad njena prijateljica Rhiannon (Aly Michalka) poželi doznati što je radila preko vikenda, a ona joj nema apsolutno ništa za ispriati? Može li anoni-

mna djevojka poput Olive smisliti sitnu laž koja e joj donijeti barem malo onoga za ime mašta svaki tinejdžer – popularnosti?

Od petka 14. do ponedjeljka 17. sijenja s poetkom u 20 sati u Centru za kulturu akovec prikazuje se romantina komedija “Kad te ljubav pronae”. Dvoje ambicioznih samaca iznenada postaju skrbnici djevojice Sophie. Holly Berenson stvara

karijeru u cateringu, a Eric Messer je obeavajui sportski urednik. Nakon katastroalnoga prvog spoja, zajedniko im je to što se jedno drugome ne sviaju, ali i ljubav prema kumetu Sophie. U jednome trenutku Hooly i Eric postaju sve što Sophie ima na svijetu i prisiljeni su

svoje razlike ostaviti po strani. Žonglirajui ambicioznim planovima za karijere i pretrpanim društvenim kalendarom, morat e pronai zajedniko tlo kao osnovu življenja pod istim krovom.

OD OVE SUBOTE nova tribina za djecu mater, lan Ogranka Seljake sloge Prelog i aktivni plesa punih 36 godina, pjevaice Jela Pavec i Terezija Marcinjaš

en meimurskoj esmi i plesu

Kazališna tribina u Centru za kulturu subotom u 16 sati Potaknuti velikim uspjehom Kazališne družine “Pinklec”, ije je predstave prošle 2010. godine vidjelo više od 15.000 gledatelja, a koje su postale hit meu mladom kazališnom publikom, 15. sijenja u Centru za kulturu akovec otvara se Kazališna tribina za djecu i mlade koja je predviena za svaku subotu u mjesecu u 16 sati. Ova e kazališna tribina obogatiti program namijenjen djeci i mladima, koji je do sada inila ponuda tradicionalne djeje filmske tribine nedjeljom. Na programu Kazališne tribine za djecu i mlade bit e predstave višestruko nagraivane akoveke Kazališne družine “Pinklec” te proesionalnih kazališta za djecu i mlade iz cijele Hrvatske. Sezona zapoinje ovu subotu novom lutkarskom predstavom Kazališne družine “Pinklec” - “Ptiica”. Sve o predstavama možete saznati na web stranici www.czk-cakovec.hr, a svoje karte za predstave rezervirati na tel. 040 311-488. Ulaznica iznosi 25 kuna. (bš)

Stjepan Mlinarec: - Probe smo završavali nou na ‘trebljatvi’ kukuruza

OBITELJ MLINAREC proslavila zlatni jubilej, pedeset godina braka

Tako je brzo prošlo da ni ne znamo kako Pedeset godina prošlo je tako brzo da ni sami ne znamo kako, kazuju Jelka i Stjepan Mlinarec iz Preloga, koji su ovih dana na preloškoj “Marini” uz druženje s prijateljima proslavili pedeset godina braka, a u župnoj crkvi u Prelogu misu za zlatne mladence održao je župnik Antun Hoblaj. Stjepan Mlinarec roen je 1938. godine, a supruga Jelka 1940. godine. Troje njihove djece ve je odavno odraslo, sin Josip radi u tvrtki “Šestan - Busch” u Prelogu i živi s roVodio je i s voj osobni dnevnik više godina, tako saznajemo da je 2. ožujka davne 1957. godine u tada nadaleko poznatom kinu “Kalnik” u Prelogu igrao kaubojski film “Žuto nebo”.

diteljima, najstarija kerka Biserka živi u Prelogu sa suprugom i unuadi, a mlaa kerka Irena s dvije unuke u Engleskoj. Stjepan Mlinarec radio je gotovo svoj cijeli radni vijek u poduzeu “Polet” u Prelogu kao stolar, a supruga je život provela uz djecu kao domaica. Za pedesetu obljetnicu braka primili su brojne estitke obitelji, prijatelji i rodbine, te se prisjetili svih lijepih trenutaka u životu. Kažu da je prije bilo ljepše živjeti, nekako je bilo mirnije i veselije, danas je sve ubrzano. (J) Bavio se i otografijom, te zabilježio brojne trenutke iz života, a u pedeset albuma našle su se otografije obitelji, ali i otografije znaajne za povijest Preloga. Jedna od najljepših pošalica iz ranih šezdesetih godina, koja

se dugo prepriavala, dogodila se kad je snimio jednu ženu i dvije krave pri oranju. Žena je poslije otografiju poslala mužu u inozemstvo da bi vidio kako su krave lijepo uhranjene, te mu napisala: “Lijevo je Šeka, desno Beba, a v sredini sam ja”.

Nakon probe svi zajedno na “trebljatvu” Posebno se, meutim, dobro sjea svih svojih prijatelja i druženja u Ogranku Seljake sloge Prelog iz pedesetih godina, brae Glavina i mnogih drugih. U to vrijeme druženja slogaša nastavljala su se i nakon proba, tako su tamburaši i braa Glavina nerijetko svoje probe završavali kasno nou na mnogobrojnom “trebljatvama” kukuruza. Tamburaši bi nakon probe zajedno s pjevaima i društvom otišli k obitelji koja je u svojem “škednju” organizirala “trebljatvu” i tu bi se nastavilo s pjesmom i svirkom dugo u no, sve dok posao ne bi bilo završen. Danas ljuštenja kukuruza više nema, došli su kombajni, ili pak kukuruz ljušte strojevi s traktorima, pa su se ta druženja koja su imala svojih brojnih lijepih trenutaka zauvijek izgubila. (J. Šimunko)

KAZALIŠNA DRUŽINA “Pinklec” otvara Dramsko uilište za djecu i mlade

Dramsko uilište za djecu osnovnoškolskog uzrasta Od veljae ove godine Kazališna družina “Pinklec” pokree Dramsko uilište za djecu i mlade. Rije je o uilištu temeljenom na principu dramske pedagogije u sklopu kojeg e djeca osnovnoškolskog uzrasta stjecati znanja o osnovnim pojmovima kazališne umjetnosti, osnovama glume, pravilnom izražavanju, koordinaciji pokreta na sceni te specifinostima scenskog izraza. Kroz recitacije, dijaloge, monologe, pantomimu i improvizacije djeca e stjecati sigurnost u govornom izražavanju i pokretu te se tako pripremati za mogue javne nastupe. Na taj e

nain razvijati koncentraciju, samopouzdanje, maštovitost, kreativnost te ljubav prema kazalištu. Rezultate svog rada redovito e pokazivati na završnim javnim satovima. Kako nam je pojasnio umjetniki ravnatelj Kazališne družine “Pinklec” Romano Bogdan, veina proesionalnih kazališta ima i svoja dramska uilišta, pa je poetak rada istog u sklopu Pinkleca bio logian korak kojim se ulaže u odgoj djece, pruža im se mogunost kvalitetnog provoenja vremena, a takoer se produbljuje kadar glumaca za kazališnu družinu. (bš)

Upisi u Dramsko uilište za djecu i mlade u srijedu 26. sijenja Dramsko uilište upisuje dvije grupe polaznika: - MLAI POLAZNICI – uenici od I. do IV. razreda osnovne škole Voditeljica: Slavica Pospiš, uiteljica razredne nastave - STARIJI POLAZNICI – uenici od V. do VIII. razreda osnovne škole Voditeljica: pro. Nevenka Mlinari Upisi: srijeda, 26. sijenja 2011., u 19.30 sati u Centru za kulturu akovec Inormacije na teleon 040/311-488 lanarina: 200 kuna mjeseno (za drugog lana obitelji 100 kuna, za treeg besplatno)


4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11. sijenja 2011.

Kultura PONEDJELJAK, 17. sijenja, Centar za kulturu akovec Revija dokumentarnog filma - program nagraenih dokumentaraca u akovcu

Mila traži Senidu - u 18 sati Mila Jankovi (Senida Beirovi) je djevojica nestala u svibnju 1992. godine, kada su u njeno mjesto Caparde, u BiH, ušle srpske vojne snage. Pedeset mještana, meu njima i njezina

majka i starija sestra, nestalo je ili je ubijeno. Šesnaest se godina vjerovalo da je i tada devetomjesena Senida doživjela istu sudbinu. O tomu svjedoi i spomenik ubijenima i nestalima, a na

kojemu je uklesano i njezino ime. Meutim, udomljena je u imunoj beogradskoj porodici Jankovi gdje od onda živi pod imenom Mila Jankovi. Sa 16 godina Mila zapoinje potragu za svojom biološkom obitelji. Potresan, emotivan i višeslojan ilm u kojemu ništa nije onako kako se ini.

Kuhanje povijesti - u 20 sati Tko bi rekao da su se ratovi vodili loncima, tavama i posudicama za papar? Za razliku od klasina dokumenranja ratnih uspomena, slovaki redatelj usmjeren je na poseban aspekt: osjetilni element rata. Vojni kuhari imaju jedinstven i do sad neotkriven utjecaj na bojnom polju. - Gladan vojnik ne osjea se sigurno, objašnjava vojni kuhar dok pravi kobasice.

O Djejem gradskom kazalištu akovec trebalo bi se puno više priati

Impresivno amatersko kazalište – u 13 godina ak 33 premijere Ve preko trinaest godina Djeje gradsko kazalište uveseljava djecu na dva naina – pruža im mogunost da sami glume te osmišljava i izvodi predstave za djecu. O ovom kazalištu, koje je u tom razdoblju napravilo 33 premijerne i imalo sveukupno oko 180 izvedbi predstava, što su i te kako impresivne brojke, nije se mnogo pisalo i govorilo. A tu krivnju snosimo i mi. Povremeno mediji puno više vole popratiti nešto što je došlo izvana negoli ono domae što imamo. Što i nije najloginije s obzirom na to da ovima izvana esto uope nije potrebna “reklama“. Oni su dovoljno izreklamirani i plaeni. Zato emo se ovim tekstom pokušati barem malo iskupiti i bolje ih predstaviti meimurskoj javnosti. Porazgovarali smo s Dejanom Buvaem, osnivaem i

voditeljem kazališta, redateljem svih predstava koje su do sad izveli, te povremenim glumcem u njima (ali samo rijetko, kada se ukaže potreba za odraslim glumcem). - Drago mi je što emo konano dobiti priliku malo se bolje i mi predstaviti, mislim da smo to svojim naporima zaslužili. I ne samo svim ovim predstavama koje smo pripremili i glumili, u ovom kazalištu djeca kroz odreenu dramsku pegagodiju ue ne samo glumu, ve i ponašanje na sceni i van nje, dikciju, scenski pokret i govor. Oni ovdje imaju priliku puno nauiti. Ja znam da naši uitelji i profesori koji rade u školi s djecom nemaju toliko vremena da se tome posvete, jer te dramske i recitatorske grupe imaju jako malu satnicu. Nakon rada u kazalištu kod odreene djece vidi se

Nezaobilazna figura u meimurskom kulturnom amaterizmu Ako se govori o kulturnom amaterizmu u Meimurju, jedno se ime nikako ne može zaobii. Dejan Buva kroz godine se svojim radom i predanošu istaknuo u ovim krugovima pa nije ni udo što je lista njegovih radnih “tula” podugaka. Krenimo redom. On je: predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno - umjetnikih udruga Meimurske županije, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog Sabora kulture, ve dvadeset godina tajnik Pjevakog zbora “Josip Štolcer Slavenski“, voditelj Djejega gradskog kazališta, istaknu i nagraivani redatelj amaterskih dramskih predstava, te i sam glumi. - Nekako kad se ovjek bavi odreenim poslom profesionalno ili iz ljubavi, a to je meni ovaj dio što se e amaterskog kazališta, sve to doe samo po sebi. Ja nisam profesionalno vezan nigdje, ni sam završio bilo kakav dio Akademije da bih mogao bi profesionalac. To je jednostavno bila ljubav još od srednje škole. Tada je moja želja bila posta glumcem, no davne 1984. godine nisam uspio na prijamnom na Akademiji dramske umjetnos u Zagrebu. Ali ta je ljubav ostala i ja sam se izrazio kroz razliita kazališta još od h srednjoškolskih dana. Tada su tu bili Kazališni amaterski studio i AK - akoveko amatersko kazalište. Upravo sam tamo 1989. godine poeo vodi kazalište koje se zvalo KLIAK - Klinci u akovekom amaterskom kazalištu,

jako velik napredak. Ja jako inzistiram na toj dikciji, scenskom govoru. Smatram da kad se glumac pojavi na pozornici mora znati govoriti. Ne smije frljati i krivo akcentuirati, jer to je osnova ovog posla. To je osnova onog što se u djejem kazalištu može nauiti. Neki to naue, neki ne naue, jer ne možemo ni mi to sve nauiti na dvije probe tjedno, kazao je Buva. Trenutno je u kazalištu 28 djece, koji su podijeljeni u dvije grupe. Srednjoškolaca je deset, a ostalo su osnovnoškolci od osme godine života na dalje. S toliko djece zanimalo nas je ima li uvijek uloga za sve njih, kako bi mogli pokazati što su sve nauili. - Teško je kad imate toliko djece i oni svi misle da moraju odmah odigrati neku ulogu. To mi zna esto biti problem, kad imaš toliko djece, a nema toliko uloga, onda ja esto moram dodavati i smišljati dodatne uloge. Ali ponekad je za djecu, a i za predstavu, jako bitno njihovo pojavljivanje, pa makar se radilo samo o pet sekundi. Naravno, neka djeca odmah odskau i nose uloge u veini predstava. To je normalno u svakom kazalištu.

Sva djeca dobiju priliku glumiti

Dejan Buva osniva je i voditelj Djejega gradskog kazališta te redatelj svih njihovih predstava no to je sve 1991. godine stalo. Tek smo šest godina kasnije zajedno s Gradskim poglavarstvom krenuli u osnivanje Djejega gradskog kazališta, koje postoji od 16. rujna 1997. godine i djeluje neprekidno, ispriao nam je Buva. No, tu njegov kazališni angažman nije stao. Poeo je radi i s Kazališnom družinom KUU-a “Seljaka sloga“ Nedeliše, te je prije godinu dana unutar Pjevakog zbora “J. Š. Slavenski“ formirana Kazališna družina “Štolcer“, a to pak je rezulralo s nekoliko nagrada na Fesvalu kazališnih amatera, meu kojima je i ona za najbolju predstavu i režiju. Rije je, naravno, o predstavi “Pismo z Galicije” Krisne Štebih, koju je Buva režirao. (mn)

Ve smo spomenuli - ovo maleno a opet veliko kazalište ima impresivan broj predstava iza sebe. Naješe su to predstave koje se rade za Boži ili Novu godinu, i tada po dvije ili tri predstave. Jedna je uvijek “jaa“ i vea, s cijelim ansamblom, dok su ostale predstave manje te se s njima obilaze vrtii i škole. Ovo je takoer prilika da sva djeca dobiju priliku da se ukljue. A koliku slobodu djeca imaju u stvaranju? - To ovisi o predstavi, kaže Buva. - Kada radimo predstave koje sam ja napisao, onda je sloboda, naravno, vea. A kada radimo one drugih autora, nešto manja. No, slobodu u kreiranju lika oni imaju sami. Kada imamo italake probe, ja im kažem što želim od njih, na koji nain da itaju, a onda od njih pokušavam na dvije - tri probe vidjeti kako bi oni sami iskreirali taj lik na osnovu natuknica koje sam im ja dao. E sad, ako to nije onako kako sam ja to zamislio, kao što svaki redatelj ima svoju viziju, onda to malo korigiramo i mijenjamo. Naješe se djeca mue s tekstom i zaborave da moraju glumiti. Njima je glavno da se izgovori tekst, i upravo je to ono na emu najviše radimo, da nije dovoljno to izgovoriti ve odglumiti.

Jedna od predstava Djejega gradskog kazališta akovec bila je i “Snjegovi Snješko Mraz“, koja je nekoliko puta igrana u humanitarne svrhe za projekt “I ja bih na more” U ovih 13 godina i meu te 33 predstave pronašlo se svakakvih tema i autora. Naravno, tu su bili 'standardni' djeji klasici poput Andersonovih bajki, zatim Ježeva kuica, Pinokio, Crvenkapica ... Radili smo dosta i naše domae autore. Recimo Vinka Lisjaka koji je pisao odline božine i novogodišnje igrokaze za djecu, zatim Varaždinca Željka Fundu, koji je napisao tri ili etiri priice koje smo mi pretvorili u predstave. Uprizorili smo i Petranu Sabolek te Anicu Koprek, spisateljicu iz Zagreba. To su etiri najizvoenija autora u našem kazalištu. Draga nam je i ova posljednja predstava 'Ponona ogrlica', ija je premijera bila sad sredinom prosinca, a ija je autorica Vesna Parun. Sve predstave svoju su premijeru doživjele na pozornici Centra za kulturu, a to je i lokacija gdje naješe Djeje gradsko kazalište akovec igra svoje predstave. No svakako nije jedina. Oni nastupaju i po djejim vrtiima i školama, ak i van Meimurja. Tako su bili u Ko-

privnici, urevcu ... Otišli su oni i put inozemstva, u Poljsku, gdje su gostovali u Plo sku, prijatelju gradu akovca. - Tamo smo igrali 'Vuka i sedam kozlia', priu koju zna cijeli svijet, tako da su na kraju Poljaci songove iz te predstave pjevali zajedno s glumcima. Igrali smo puno i u trgovakim centrima. Imali smo lijepu suradnju s Mercatorom koji je, od kad se pojavio na ovom našem podruju, svaka dva mjeseca imao djeju predstavu i u akovcu i Varaždinu. Meutim, kako je došla recesija, tako je stala i ova prekrasna suradnja kojom smo mi djeci omoguili da kontinuirano nastupaju i uveseljavaju druge, ispriao je Buva.

Obavezne su barem dvije predstave na godinu Ono što je sigurno jest da kazalište punom parom nastavlja dalje. Imaju još puno planova s predstavom “Ponona ogrlica“, koju e igrati za najmlai uzrast

Hranjenje trupa takka je strategija korištena do zapanjujuih razmjera u najveim europskim kon ikma 20. stoljea. Naizmjence išašene i uzbudljive osobne prie zaboravljenih svjedoka povijes ho oovjeuju nezapisane ratne bitke i njihovu cijenu. Šest ratova, 10 recepata i 60,361.024 mrtvih – “Kuhanje povijes” fascinantna je pria o prošlos. do 5. razreda. Igrat e i još jednu svoju odlinu predstavu, "Kako (pre)odgojiti roditelje", koja je jako edukativna, ak više za roditelje nego za djecu. Nju e prikazati višim razredima osnovnih škola. A, naravno, uskoro e poeti pripreme i za novu predstavu, jer su barem dvije na godinu obavezne, jedna uz Dan Grada i jedna za Svetog Nikolu ili Boži. Interes za glumom meu meimurskom je djecom jako velik. Dobre vijesti su što e i još više djece moi ispoljiti svoju ljubav prema glumi u akovcu. - Za sada postoji ideja da se u Centru za kulturu i s Pinklecima otvori jedan dramski studio i uilište gdje e se za budue glumce u Pinklecu djeca pripremati ve od prvog razreda osnovne škole, u dvije ili tri dobne grupe. To je nešto što imaju sva profesionalna kazališta. To e biti jako dobro za Pinklece, jer e kroz taj svojevrsni ilter dobiti djecu. Time nee Djeje gradsko kazalište prestati djelovati, jer interes je jako velik, a sva djeca koja možda nee imati prilike otii u Pinklece moi e doi ovamo. Za kraj emo spomenuti sve one ljude koji su od samog poetka uz ovo malo kazalište, a ija je “uloga“, iako nisu sami na pozonirci, od i te kako velike važnosti. To su: Dragica Jagec koja radi kostime za kazalište. Kroz sve ove predstave ona je izradila preko 120 kostima koji su uredno složeni na tavanu Dejana Buvaa i ekaju novu priliku u nekoj novoj predstavi. U glazbenom dijelu u poetku je bio angažiran Laci Varga, a u zadnjih nekoliko godina Damir Rodiger. Za rasvjetu je zadužen Neven Taradi iz Centra za kulturu, a od tamo treba spomenuti i ljude koji su uvijek pomagali oko scene - Štefaniju Gomzi i Ivana Levaia. Svi oni, uz Dejana Buvaa i same klince, zaslužni su što akovec i Meimurje imaju ovo odlino kazalište koje uprizoruje i ispunjuje snove i želje naše djece. Mi pak im želimo sretno i uspješno djelovanje još puno, puno godina! (mn)

Nika Levak i Matko Buva odrasli su u Djejem gradskom kazalištu U tekstu smo ve spomenuli da je Djeje gradsko kazalište akovec kazalište gdje djeca glume za djecu. Pa koga bolje upita kako stvari funkcioniraju od same djece. Nika Levak i Matko Buva ve su pravi veterani što se glume e, njemu je ovo dvanaesta godina, njoj e uskoro bi sedma. Oboje ih je ovamo privukla ljubav prema glumi, a na kraju se to pretvorilo u nešto puno više. - Ovo kazalište za nas nije samo mjesto kamo mi dolazimo glumi, odnosno ispuni si te neke želje za glumom. S vremenom se rodila puno vea povezanost i svi mi se osjeamo kao jedna velika obitelj. Uvijek kad smo zajedno osjeamo se ispunjeno, nadopunjujemo jedni druge, kazao je Matko. Nika pak je dodala: - Mi kroz ovo vrijeme odrastamo zajedno i tu smo pronašli nove prijatelje i srodne duše. Veina nas druži se zajedno

i izvan kazališta, zajedno odlazimo i na more ... I to je dobro i za nas privatno, ali vjerujem da se to pozivno odražava i na našu povezanost i glumu na pozornici. Gluma u Djejem gradskom kazalištu pomogla im je ne samo da si ispune vrijeme na zabavan nain, ve i u svakodnevnom životu. - Dikcija nam pomaže u svakodnevnom životu, a tu je i fiziki teatar koji nam je pomogao izgradi samopouzdanje, bolje se osjeamo u svojoj koži. Gluma pomaže i u komunikaciji s drugim ljudima, nekako im znaš bolje pristupi i kako postupi u kojoj situaciji, otkrila je Nika. Oboje mladih glumaca želi na ovaj ili onaj nain osta u glumi. Matku je velika želja glumom se nakon Gimnazije, koju oboje pohaaju, baviti profesionalno. - Samo mi je to trenutno u glavi, i sve više kako se bližim kraju srednjoškol-

skog obrazovanja. No to nije ideja koja se sad javila, ja ve od petog razreda razmišljam o tome da upišem glumu, ako ne u Hrvatskoj, onda negdje vani. To me ispunjuje i u tome sam se u potpunosti pronašao. Nika pak e sreu okuša na drugom fakultetu, no gluma e uvijek bi tu negdje kraj nje. - Kad stupim na pozornicu, koliko god imala briga sa strane, to sve nestane. I to je nešto što e mi, ako se ne nastavim me dalje bavi, i te kako fali. Prva mi je opcija da upišem pravni fakultet, no želim se nekako zadrža i u glumakim vodama. Ali vidjet emo što budunost nosi. (mn)


11. sijenja 2011.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SUBOTA, 15. sijenja, caffe bar “Paladin”

Koncert Gorana Bareta & Majki U caffe baru “Paladin” u subotu 15. sijenja Goran Bare & Majke održat e veliki rock koncert, na kojem e se moi uti retrospektiva svih hitova, ali e biti promovirane i nove pjesme. Predgrupa poznatim Majkama bit e rock

bend Larva, koji je nedavno proglašen najoriginalnijim bendom u TV rock spektaklu “Rat bendova”. Ulaznice se mogu kupiti u Paladinu i Flashu po cijeni od 80 kuna. Podsjetimo, Majke su vinkovaka rock grupa koja je djelovala

od 1988. do 2000. te se ponovno okupila 2007. godine. Glavni uzor Majkama bila je amerika grupa Flamin’ Groovies, a snažan utjecaj na njih imali su takoer i MC 5, Steppenwolf, The Stooges te New York Dolls.

POPULARNI MEIMURSKI PJEVA ponovno dobio priliku boriti se za nastup na Eurosongu

- Pozivam sve vaše itatelje da mi daju svoju podršku, kazao je Žiga Mirko Švenda Žiga i ove je godine dobio priliku izboriti se za nastup na 56. Eurosongu. Naime, on je ušao meu 24 kandidata koji e se na Dori 2011. natjecati za mjesto našeg predstavnika u Düsseldorfu u svibnju. Hrvatski predstavnik ovaj e se put odabrati na drugaiji nain: Dora 2011. postala je reality show sa sedam emisija uživo, u kojima e natjecatelji pjevati pjesme uživo, te e gleda-

Glasujte za Žigu na Dori 2011.! telji svojim glasovima odluivati tko ostaje u natjecanju dalje, a tko ispada. U velikoj završnici Dore nastupit e dvoje preostalih natjecatelja koji e pjevati tri pjesme naruene od strane poznatih hrvatskih autora, koji e pjesme prilagoditi traženim standardima HRT-a i ovog natjecanja. U inalnoj emisiji o pobjedniku e odluiti žiri i gledatelji u omjeru glasova 50:50. Sve kandidate (i dvije rezerve) javnosti su u prosincu

predstavili struni ocjenjivaki sud Dore 2011., urednica Zabavnog programa HTV-a Elizabeth Homsi i urednik projekta Aleksandar Kostadinov. Žigina konkurencija na Dori bit e: Diana Herakovi, Jelena Vanjek, Mijo Lešina, Marija Rubi, Valentina Briški, Damir Kedžo, Doris Teur, Dora Benc, Artemija Stani, Ivana Brkaši, Katica Marinovi, Miro Tomi, Renata Holi, Saša Lozar, Ana Eškinja, Jacques Houdek, Daria Kinzer, Tina Vukov,

Mila Soldati, Mario Sambrailo, Filip Dizdar, Manuela Svorcan i Sabrina Hebiri. Rezerve su Maksim Hozi i Marina urovi.

“Da li znaš da te volim” u Žiginoj izvedbi Žiga je samouvjeren što se svojeg nastupa tie, a Meimurce je pozvao da glasuju za njega. - Ja se nadam da e ljudi glasovati za mene jer e ove godine glasovi publike i te kako puno znaiti. Moja emisija ide

29. sijenja i u njoj u pjevati ‘Da li znaš da te volim’, Dade Topia. U tim prvim emisijama svi e pjevai pjevati ve poznate pjesme, a cilj je da gledatelji kroz njih ocijene kakav je tko pjeva. Dakle, pravi pjevai ostaju do inalne emisije. Ja pozivam sve vaše itatelje da mi daju svoju podršku. Mislim da bi to bila velika stvar za Meimurje, tim više što bih ja, u sluaju da doem do Njemake, ponosno rekao da

Novi album izlazi krajem sijenja Nastup na ovogodišnjoj Dori nije jedina novost koju nam je Žiga spremio. U pripremi je njegov novi album koji bi svjetlo dana trebao ugledati krajem sijenja. Na njemu e se nai sve pjesme kojwe je Žiga do sad pjevao na festivalima u protekle tri godine, a koje nisu našle mjesto ni na jednom njegovom nosau zvuka. Podsjetimo se, Žiga je do sad snimio sedam albuma, a posljednja dva s Bandistima pod nazivom “KonkrETNO” i “CvETNO protuLETje” u Hrvatskoj su prepoznata kao istinski etnoizriaj Meimurja. Oba albuma dosegnula su za hrvatske prilike vrlo veliku

nakladu u izdanju Croatia Recordsa. - Na ovom novom albumu nai e se, izmeu ostalog, pjesma s MEF-a 2009., gdje sam pjevao pjesmu ‘Od Mure se do Drave’ Vladimira Koiša Zeca i osvojio Grand prix. Bit e tu i pjesma istog autora ‘Dok pred oltar stane ona’ te obrada pjesme ‘Nada’ ora Novkovia. Svoje e mjesto tu nai i pjesma koju sam izveo s tamburašima, a koju je napisao Željko Grahovec. A svakako e tu biti i pjesme koje mi radi Stjepan urkin ‘Fukal sam si stiha’, ‘Zapopevaj si’ i ‘Pusti se na stran’. To su samo neke, a album e imati dobrih 16 ili 17 pjesama, otkrio je Žiga.

Popularni Žiga prošli je tjedan održao koncert u Donjem Kraljevcu

Eurosong se održava u Njemakoj Pedeset i šesti po redu Eurosong održat e se u Esprit Areni u Düsseldorfu. Ždrijeb kojim e se utvrditi koja e zemlja sudjelovati u kojem poluinalu održat e se 17. sijenja. Po 19 zemalja nastupat e u svakom poluinalu, a u inalu 25 (poluinalisti + BIG5(Njemaka, Francuska, Španjolska, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo)). S obzirom na to da su Nijemci poznati po besprijekornim organizacijama slinih manifestacija, isto se, ako ne i više, oekuje od ovogodišnjeg Eurosonga. Ždrijeb kojim e se utvrditi konaan redoslijed nastupanja bit e objavljen 14. ožujka. Prvo poluinale emitirat e se 10. svibnja, a drugo dva dana kasnije. Finale e biti 14. svibnja i nadamo se da emo tamo gledati našeg Mirka Švendu Žigu. sam ‘Šovca’, da sam roen u Prelogu, ponosni Meimurec i gordi Hrvat. Tono tako u se predstaviti na Eurosongu, kazao je Žiga. Držimo ige da e se Žiga pridružiti uglednoj listi izvoaa koji su predstavljali Hrvatsku na Eurosongu, a koja ukljuuje imena poput Tonyja Cetinskog, Magazina, Borisa Novkovia, Danijele Martinovi i Severine. On je to svakako zaslužio. (mn)

NOVOM singl pjesmom najavljen sljedei album Kom3dije

Super Branimir uskoro na nebu iznad Hrvatske! Nova singl pjesma o Super Branimiru, nadovjeku koji e nas spasiti od kriminala, loše politike, ljudske pohlepe, mržnje, uništavanja prirode, umalosti, od svih negativnih aspekata nas samih, najavljuje sljedei album Kom3dije, konceptualno nazvan "Ja kažem mir". Bit e to još jedan hipersuper-turbo spoj razliitih glazbenih žanrova (funky, ska, rockabilly) s intrigantnim tekstovima o suvreme-

noj hrvatskoj stvarnosti, s pozivom na zakopavanje svih osobnih i javnih ratnih sjekira te trganje ropskih lanaca u koje nas je zakovalo gmazovsko kapitalistiko društvo. Sn i m a nje pje s me o Super Branimiru u studiju "Jazbina" iz Male Subotice obogatila je brass sekcija: Jelena Škvorc (trombon), Dragan Logožar (truba) i Jošua Kovaevi (saksofon). Poseban doprinos pjesmi ostvario je devetogodišnji

multitalentirani djeak po imenu Marco Kupper, sin poznate akoveke pjevaice Marije Jambroši, koji je otpjevao poetak pjesme u rap stilu. Fotograije sa snimanja "Super Branimira", hrvatskog superjunaka koji e se na nebu iznad nas pojaviti u veljai ove godine, snimio je Vjeran Žganec Rogulja, dok snimanje spota zapoinje uskoro, u režiji studija "Zebra". (foto: Vjeran Žganec Rogulja)

Nova singl pjesma o Super Branimiru najavljuje sljedei album Kom3dije “Ja kažem mir”


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11. sijenja 2011.

Knjige, glazba, internet... br br. 801

Ime i prezime: Adresa: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA

Agatha Christie - “Ubojstvo u Mezopotamiji” Na arheološkom nalazištu u irakoj Hassaniji stvari se samo naizgled ine svakodnevnima i uobiajenima. Bolniarka Amy Leatheran po preporuci se pridružuje ekipi na nalazištu kako bi bila pri ruci prekrasnoj ali psihiki rastrojenoj supruzi slavnog arheologa Leidnera. Njezin posao u Hassaniji završio je prije nego što je i zapoeo - divna Louise naena je mrtva na podu svoje sobe. Tko je oduzeo život jednoj od najobožavanijih žena u Hassaniji: jedan od lanova ekipe koji su joj se svi redom potajno divili, ili neija ljubomorom opsjednuta supruga? Može li itko u moru osumnjienih otkriti krivca? Je li mogue da je na vruem pijesku Hassanije ak i slavni Hercule Poirot izgubio pravi trag? Dame Agatha Mary Clarissa Christie (Torquay, 15.

Dobitnica prošlotjedne knjige Davea Bolinga “Guernica”: Sunica Novak iz akovca.

Marguerite Duras “Muškarac koji sjedi u hodniku” / “Bolest smrti” “Muškarac koji sjedi u hodniku” i “Bolest smrti” dva su naizgled krhka teksta velike rancuske spisateljice Marguerite Duras. Obrnuto simetrini, komplementarni, kao figure tvrde i meke “pornografije”. Oba su beznadna

po istoj ormuli tragine filozofije ljubavi ljubavi, oba su na svoj nain radikalna i bezuvjetna. Ženska stvaralaka antazija u oba teksta povezuje simboliko muško i simboliko žensko, kao i ljubav i smrt,

ALBUM TJEDNA

Weezer - “Hurley”

rujna 1890. - Winterbrook House, 21. sijenja 1976.) je britanska spisateljica kriminalistikih romana, a pisala je i ljubavne romane pod pseudonimom Mary Westmacott. Nazivana je i “kraljica krimia”, a po njoj se dodjeljuje i nagrada “Agatha - Nagrada za kriminalistiki roman”. Jedan sretan itatelj ili itateljica Meimurskih novina mogu postati vlasnikom romana “Ubojstvo u Mezopotamiji” kraljice krimia Agathe Christie.

WEB PREPORUKA

Photoshop katastrofe psdisasters.com U današnje doba digitalne izmjene i uljepšanja dosegli su razinu kada je teško procijeniti je li rije o stvarnosti ili tek o digitalnoj manipulaciji vještog photoshopera. Ipak, i onima najvještijima potkrade se pokoja “greškica” katastroalnih razmjera, a sve su one obuhvaene i prikazane na stranici Photoshop Disasters. Nespretno i besmisleno retuširanje i kompozicije glavna su znaajka otografija objavlje-

KNJIGA TJEDNA

nih na ovoj stranici, a rije je uglavnom o reklamama i otografijama objavljenima u raznim medijima. Stranica obiluje nestvarnim otografijama za koje ete se vjerojatno upitati gdje je autorima bila pamet (ili oi), i zakljuiti da ipak nije sve tako savršeno kao što nam se pokušava servirati.

Weezer je ponovno poeo “štancati” albume na veliko, jedan godišnje, a pri tome je zanemario glavni aktor o moguem padu kvalitete u kvantiteti. Na svu sreu, to se nije dogodilo. Weezeru je oduvijek bila tlaka nazivati albume, pa esto na obojenu naslovnicu bubnu samo ime benda, pa smo tako ve dobili “plavi”, “zeleni” i “crveni” album, a ovaj put je napravljena slina ora jer je samo postavljena slika Hurleyja iz vrlo popularne serije “Izgubljeni”. Time smo dobili ime albuma “Hurley” i jednu od najgorih naslovnica u 2010. Karijera Weezera je uvijek balansirala gore - dolje, esto su bili u prekidima, a i proteklih godina se uvelike pisalo o konanom raspadu, da bi ipak pronašli novu mladost i poeli s hiperprodukcijom koju je malo tko oekivao. Sa zadnja dva albuma pokazali su da mogu još štošta napraviti, da imaju “hitoidne” ideje, ali da im je album i dalje malo prevelika orma jer su se na albumima pronalazile malo manjkave pjesme koje su kvarile ukupan dojam. Tako je i na “Hurleyju”, koji je ipak malo cjelovitiji. Još treba istaknuti dvije bitne razlike izmeu ovog i prijašnjih

albuma. Na samom kraju 2009. godine raskinuli su dugogodišnju suradnju s Geen Records, dok su u proljee javili da su pronašli novog diskograa u vidu nezavisnog Epitapha. Druga bitna stvar je i promjena zvuka za koju je možda ponajviše kriv Rivers Cuomo, jer se sam primio produkcije uz malu pomo Shawna Everetta, pa je veina albuma dobila jednu siroviju energiju i nešto mraniji pristup, baš onako kako su deki svirali na poetku karijere. Ako netko najviše voli prva dva - tri albuma Weezera, sigurno e mu lei i ovaj.

u pokušaju dijaloga, na putu od grubosti do ironije ironije, u ener energiji razmjene, na rubu ljubavi. Opstanak para, meutim, nemogu je, kao i trajna srea. Ostaje pustolovina želje, kao pokušaj uživljavanja u tuu dušu i svijest. Iako su se na “Hurleyju” vratili rockerskijem zvuku, Weezer pri tome nije izgubio svoju karakteristinu melodioznost koja odlino balansira s distorziranim gitarama, a vokalno i tekstualno Cuomo drži jedan klasian standard koji je popustio samo na albumu “Make Believe”. Najavni singl “Memories” je tipina weezerovska singlica, slatka power pop pjesmica monih gitara koja zvui kao rezime njihove karijere i raznih turneja, a slijede je jednako upeatljive melodine pop-rock skladbe poput gorko-slatke ljubavne “Ruling Me” i teškovaljajue laganice “Trainwrecks”. Ovako moan uvodni trio ve dugo nisu uspjeli složiti na albumu. Nakon nešto slabije akustine “Unspoken”, slijedi mogui hit “Where’s My Sex?”, dok je Ryan

Popis pjesama 1. Memories; 2. Ruling Me; 3. Trainwrecks; 4. Unspoken: 5. Where’s My Sex?; 6. Run Away; 7. Hang On; 8. Smart Girls; 9. Brave New World; 10. Time Flies; 11. All My Friends Are Insects; 12. Viva La Vida; 13. I Want To Be Something; 14. Represent (Rocked Out Mix)

Marguerite Duras uspijeva dovesti itatelja, taj udaljeni objekt svoga zavoenja, do samog ruba halucinirane naslade. I do otvaranja Drugome. Adams gostovao u “Run Away” koja ponovno spada u prosjene skladbe. Do kraja još valja istaknuti pjesmu o napaljenim štrebericama “Smart Girls” i psihodelinu olkersku “Time Flies”, a sretnicima koji upecaju Deluxe izdanje mogla bi biti najzanimljivija coldplayjevska “Viva la Vida”. Inae, baš je šteta što su odabrali baš ovu preradu za bonus materijal, jer su proteklih godinu na mnogo zanimljivije naine preraivali i druge pjesme, poevši od Lady Gage na dalje. Weezer je za promociju novog albuma “upiknuo” i dobru reklamu jer je za svoj spot “Memories” konano uspio odraditi dugooekivanu suradnju s kretenima iz Jackassa, pa e se njihova pjesma nai i na odjavi za “Jackass 3D”. Cijela ekipa se lijepo zabavljala na snimanju spota, što dokazuje da i nakon skoro dvadesetak godina karijere Weezer nije izgubio dašak djeje zaigranosti, što se uostalom osjea i u njihovim pjesmama. “Hurley” nee biti nikakva prekretnica u karijeri Weezera, tko ih je dosad volio voljet e ih i dalje, jer njihov šarm i ljepljive melodije uz glasne gitare nešto su što ovjeku lakoom ue u uši, a potom se još lakše i pjevuše. To su dokazali mnogo puta do sad, a “Hurley” nimalo ne odstupa od toga. (Siniša Miklauži, preuzeto s portala: Muzika.hr)

INTERNET I RAUNALA

SSD diskovi Od samih poetaka osobnih raunala glavno mjesto pohrane podataka zasnivalo se na magnetskim medijima, uglavnom tvrdim diskovima. Zbog svojih prednosti pred ostalim tehnologijama, ali i kroz napretke u razvoju tijekom godina, gdje je veina njihovih nedostataka ispravljena, tvrdi su diskovi do nedavno bili nezamjenjivi u svojoj ulozi. No, tvrdi diskovi zbog mehanikog principa rada još uvijek imaju nekoliko nedostataka - fiziki su osjetljivi (udarci, pritisak, promjene temperature), proizvode dosta topline uslijed velike brzine vrtnje elemenata te troše relativno puno energije prema ostatku raunala.

U zadnjih nekoliko godina zbog ovih su se razloga pojavile alternative tvrdim diskovima, a najvei izgled za preuzimanje uloge glavnog mjesta za pohranu podataka imaju SSD (Solid State Drive) - ureaji koji su vrlo slini sveprisutnim USB memorijskim ureajima zbog istog principa rada. Za razliku od tvrdih diskova, pohrana podataka odvija se na memorijskim ipovima, nemaju mehanike dijelove, te su stoga gotovo neosjetljivi na udarce ili promjene u pritisku i temperaturi, a i troše manje energije te se ne zagrijavaju kao tvrdi diskovi. SSD ureaji imaju još i dodatnu prednost pred tvrdim diskovima - brže pristupanje podacima, što ujedno i ubrzava cjelokupno raunalo. Razlog je zbog razliitog principa rada

- dok je kod tvrdih diskova podatak spremljen na odreenom fizikom mjestu na disku te je uvijek, neovisno o brzini vrtnje, potrebno odreeno vrijeme da glava itaa do tog mjesta doe, kod SSD ureaja ovog kašnjenja nema - podatak e biti dostupan odmah, neovisno gdje se unutar memorije nalazi. Zbog relativno kratkog vremena od njihovog pojavljivanja na tržištu, SSD ureaji trenutno imaju jedan veliki nedostatak - cijenu. Cijena SSD ureaja višestruko je vea prema tvrdim diskovima - što još trenutno predstavlja problem za širu primjenu koja je sad, uglavnom, ograniena na skuplje modele prijenosnih i stolnih raunala. Takoer, i kapaciteti pohrane dosta su manji nego kod tvrdih disko-

va, zbog ega ih se uglavnom upotrjebljava samo za podatke koji se na raunalu esto koriste - poput operativnog sustava i aplikacija. No, cijene SSD ureaja polako se smanjuju, a kapaciteti su ve na razini dostatnoj za normalan uredski rad te ve u skorijoj budunosti možemo predvidjeti njihovu masovniju upotrebu. Darko Mareš, dipl.ing., Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: ino@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099


11. sijenja 2011.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Film CURA NA LOŠEM GLASU EASY A

KAD TE LJUBAV PRONAE LIFE AS WE KNOW IT

romantina komedija Režija: Will Gluck Uloge: Emma Stone, Stanley Tucci, Amanda Bynes, Cam Gigandet, Lisa Kudrow, Malcolm McDowell

romantina komina drama Režija: Greg Berlanti Uloge: Katherine Heigl, Josh Duhamel, Josh Lucas, Christina Hendricks

Nestašna komedija o simpatinoj srednjoškolki Olive (Stone) koja je lagala o gubitku svoje vlastite nevinosti, te poinje vjerovati kako se njezin život razvija identino kao i onaj glavne junakinje u knjizi “The Scarlet Letter”, koju

NAGRADNO PITANJE (tri besplatne posudbe) Film “Inception” režirao je:

utorak, 11.1.

a) S. Hendler b) R. Luketi c) C. Nolan

18.00 VRLO ZAPETLJANA PRIA animirana obiteljska komedija

Dobitnik iz prošlog broja: Miljenko Kova, akovec

istovremeno obrauje za lektiru. Meutim, ubrzo e Olive odluiti iskoristiti glasinu kako bi poboljšala svoj društveni i financijski status na sveope iznenaenje mnogih. Trajanje 92 minute, preporuuje se starijima od 13 godina.

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

20.00 TERMIN komedija

srijeda, 12.1. nema programa

etvrtak, 13. 1. 20.00 CURA NA LOŠEM GLASU EASY A komedija Režija: Will Gluck Uloge: Emma Stone, Stanley Tucci, Amanda Bynes, Cam Gigandet, Lisa Kudrow...

petak, 14.1. Dvoje ambicioznih samaca iznenada postaju skrbnici djevojice Sophie. Holly Berenson stvara karijeru u cateringu, a Eric Messer je obeavajui sportski urednik. Nakon katastroalnog prvog spoja, zajedniko im je to što se jedno drugome ne sviaju, ali i ljubav prema kumetu Sophie. U jednome trenutku Hooly i Eric

postaju sve što Sophie ima na svijetu i prisiljeni su svoje razlike ostaviti po strani. Žonglirajui ambicioznim planovima za karijere i pretrpanim društvenim kalendarom, morat e pronai zajedniko tlo kao osnovu življenja pod istim krovom. Trajanje 115 minuta, preporuuje se starijima od 13 godina.

DVD, BLUE RAY IZLOG

18.00 CURA NA LOŠEM GLASU komedija

20.00 KAD TE LJUBAV PRONAE LIFE AS WE KNOW IT romantina komedija Režija: Greg Berlanti Uloge: Katherine Heigl, Josh Duhamel, Josh Lucas, Christina Hendricks

subota, 15.1.

1. POETAK

18.00 CURA NA LOŠEM GLASU

2. PREDATORI

komedija

3. PRIA O IGRAKAMA 3

20.00 KAD TE LJUBAV PRONAE

4. DEVET

romantina komedija

5. CESTA

nedjelja, 16.1.

6. LUZERI

16.00 VIKING VIKI WICKIE THE MIGHTY VIKING

7. SAMAC 8. NO I DAN

akcijska obiteljska avantura Režija: Michael Herbig Uloge: Jonas Hämmerle, Waldemar Kobus, Günther Kaumann

9. AROBNJAKOV UENIK 10. DRUGI OVJEK

FILMSKA TOP LISTA MEIMURSKIH NOVINA 1. DUE DATE

Sinkronizirani dokumentarac o arktikoj divljini koja ima drevni ciklus: roenje, smrt i ponovno roenje, ljubav i život, te žrtvovanje. Dva giganta na ledenom Sjevernom polu - morž i polarni medvjed – zapoinju svoje magino putovanje od nezaštienog poetka do velianstvene zrelosti. Zaigrani, nestašni i odvažni, mladunad razuzdano skakue, gladna pustolovina. Meutim, oba mladuneta iznimno su ranjiva. Majke ne

prežu ni od ega kako bi ih zaštitile.

ROLERICA U Austinu, Teksasu, živi Bliss Cavendar (Ellen Page), mlada djevojka openito nezainteresirana. Majka Brooke (Marcia Gay Harden), bivša pobjednica natjecanja u ljepoti, tjera i uljepšava Bliss da osvoji pokoju titulu ljepotice. Bliss i njena prijateljica Pash (Alia Shawkat) žele pobjei iz svojih života. Pash to namjerava ostvariti odlaskom na akultet u velikom

gradu, a Bliss ne zna što da uini sa svojim životom.

ugleda lisicu, koja ubrzo pobjegne.

LISICA I DJEVOJICA

NO I DAN

Obiteljska avantura koja preko dokumentaristikog pogleda na arobni susret divlje lisice s djevojicom opisuje povezanost prirode i ljudi. U istonoj Francuskoj na armi živi 10-godišnja djevojica (Bertille Noël-Bruneau). Jedne jeseni, na svom putu prema školi, dok ide šumom,

3. HARRY POTTER I DAROVI SMRTI

ponedjeljak, 17.1. REVIJA DOKUMENTARNOG FILMA 18.00 MILA TRAŽI SENIDU Hrvatska, BiH, Srbija, Slovenija, 2010. Redatelj i scenarist: Robert Tomi Zuber

4. CITY ISLAND 5. LITTLE FOCKERS

20.00 KUHANJE POVIJESTI COOKING HISTORY

6. MEGAMIND

Slovaka,Austrija, eška , 2009., 88’ Redatelj i scenarist: Peter Kerekes

7. SOCIAL NETWORK

Vratolomnom brzinom tajni agent Roy Miller (Tom Cruise) preokree naoko obian život June Haven (Cameron Diaz) naglavake. June se ukrcala na avion u Kanzasu i poela avrljati sa šarmantnim i tajanstvenim suputnikom Royem. No, ubrzo se sve promijenilo. Odjednom se avion srušio i nitko od putnika ni lanova posade nije preživio.

komedija

20.00 KAD TE LJUBAV PRONAE romantina komedija

2. THE CHRONICLES OF NARNIA: THE VOYAGE OF THE DAWN TREADER

ARKTIKA PRIA

18.00 CURA NA LOŠEM GLASU

8. POETAK 9. PROFESIONALCI U AKCIJI

DOM KULTURE PRELOG

10. TANLED

U.S. Box Office 1.

LITTLE FOCKERS

2.

TRUE GRIT

3.

TRON: LEGACY

4.

YOGI BEAR

subota 15.1., nedjelja 16.1. 19:00 CURA NA LOŠEM GLASU komedija

5. THE CHRONICLES OF NARNIA: THE VOYAGE OF THE DAWN TREADER 6.

THE FIGHTER

7.

TANGLED

8.

GULLIVER’S TRAVELS

9.

BLACK SWAN

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. THE KING’S SPEECH

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8 30

Dobro je znati

www.mnovine.hr •• redakcija@mnovine.hr 333 www.mnovine.hr marketing@mnovine.hr • •040 040312 312 333

11. sijenja 2011.

CROATIA zdravstveno osiguranje blagdanski popust za sve osiguranike CROATIA zdravstveno osiguranje d.d. u sklopu usluga dodatnog zdravstvenog osiguranja svojim osiguranicima na prvom mjestu nudi viši standard medicinske usluge. U sklopu dodatnog zdravstvenog osiguranja svojim osiguranicima omoguujemo široku preventivu koja ukljuuje specijalistike preglede, laboratorijske pretrage, te dijagnostiku obradu, dok viši programi sadrže i terapijske postupke poput fizikalne terapije, male operativne zahvate, specijalne kardiološke pakete, bolniki nadstandard, antistres programe itd. Ponuda dodatnog zdravstvenog osiguranja sadrži posebne police namijenjene razliitim zdravstvenim potrebama i dobi osiguranika. Za radno aktivnu populaciju idealni programi dodatnog zdravstvenog osiguranja su: NORMA, OPTIMA, SELEKTA, ULTIMA, MAKSIMA i EKSPERTA, JUNIOR za djecu i mlade od 0 do 18 godina te SENIOR za starije od 65 godina. U okviru dopunskog zdravstvenog osiguranja nudi doplatu do pune vrijednosti pojedinih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja (participacija kod pregleda, boravka u bolnici, pretraga itd.), kao i doplatu za lijekove s dopunske liste lijekova. U nadolazeim blagdanskim danima kada posebnu pažnju poklanjamo sebi i najmilijima, CROATIA zdravstveno osiguranje je pripremilo i prigodno iznenaenje za sve osiguranike koji u razdoblju od 01. prosinca 2010. godine do 15. sijenja 2011. sklope policu dodatnog osiguranja te ih nagrauje akcijskim popustom od 10%. Zato poruujemo svim graanima da usmjere svoju brigu tamo gdje je ona stvarno potrebna, da brinu o svome zdravlju na pravi nain i ugovore policu CROATIA zdravstvenog osiguranja ve danas! Više inormacija na www.croatia-zdravstveno.hr ili besplatni ino teleon 0800 55 10.


11. sijenja 2011.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Rezidencija “Kowalewski” ureuje: Bruno Kontrec ureuj

itateljima Meimurskih novina darujemo popust 10%

U New Yorku, na Long Islandu, nalazi se kvart naziva “Atlantic Beach”. Radi se o zajednici koja je izgraena ‘20-ih i ‘30-ih godina prošlog stoljea u stilu španjolske i art-deco arhitekture, sa skromnim kuama. Kako su cijene nekretnina naglo skoile u zadnjih desetak godina (da, ne samo kod nas, ve i drugdje u svijetu), mnogo tih starih, autentinih domova pretvorilo se u nove i moderne kue ili zgrade (vrlo poznati scenarij, je l’ da?). Rezidencija “Kowalewski” jedan je pokušaj da se smisleno uspostavi veza izmeu toga arhainog doba i moderne arhitekture 21. stoljea u svim segmentima stilskim, volumenskim i tradicijskim. Prema cesti je postavljena bono, što e rei užim dijelom, dok je ulaz postavljen okomito na cestu. Garaža je, tradicionalno, pozicionirana sa strane kue i ima otvoren prilaz. S druge strane je zeleno dvorište s drveem. Što se tie materijala i same forme,

Frizerski salon “Propaganda”

objekt prati art-deco stil. Kua je površine 335 m2, a projektirana je da zadovolji potrebe obitelji s dvoje male djece. Fasada koja gleda na cestu zatvorena je zbog privatnosti, a prostorije su postavljene tako da gledaju na dvorišnu stranu, na jug. Prizemni dio je otvoren i

prozraan sa maksimalnim odnosom prema eksterijeru. Na katu se nalaze etiri spavae sobe i tri kupaonice. Na zadnjem, drugom katu nalazi se gsunana soba h/ gostinjski apartman koji vodi do otvorene terase s predivnim pogledom na Atlantski ocean s jedne i na otok s druge strane. Vlasnici ovog zdanja sakupljai su moderne umjetnosti pa je tako cijela kua puna primjeraka, kao, na primjer, unikatni mramorni pod na ulazu. Za kraj da spomenem da su ovu kuu izveli Freeman Architects. Fotograije: Christopher Wesnofske http://www.belmontfreeman.com/

Contertainer Contertainer je izvedenica od dvije engleske rijei: container - kontejner i entertiner, što znai zabavlja. Smješten je u gradu Batuu u Indoneziji. Radi se o javnom objektu koji je izraen od brodskih kontejnera i u kojem se nalazi po-

liklinika i knjižnica. Elementi objekta - kontejneri, kao i elementi interijera, deinirani su jarkim i svježim bojama. Konstrukcija objekta izvedena je ne-

pravilno pa on izgleda pomalo kaotino, što apsolutno odgovara njegovom stilu, materijalima i funkciji. Izgleda vrlo zabavno, a svjedoci kažu da se s gornjih kontejnera stere prekrasan pogled na okolinu. Dizajnirala ga je ekipa iz studija gdpavilion architects h iz Indonezije. http://www.dpavilionarchitects.com/

niare te svlaionice. Prostor za pranje glave odvojen je od glavne zone i izveden je sa spuštenim drvenim stropom i zavjesama kako bi stvorio opuštajui osjeaj dalje od aktivne zone u kojoj rade stilisti. Takoer, pomone su prostorije - blagovaonica, kupaonice i WC-i te uredi, postavljeni duž hodnika i na taj nain tvore svojevrsnu galeriju na kojoj su izložene slike ili fotograije. http://www.dcarch.com/

Stolna lampa “Abyss” Berlinski duo koji dolazi pod imenom “Osko+Deichmann” kreirao je ovu genijalnu stolnu lampu naziva “Abyss” za talijanski brend “Kundalini”. Izraena je od lijeva-

nog polikarbonata, sistem rasvjete je LED, a izgleda kao beskrajna traka koja me izrazito podsjea na kralješke nekog živog bia koje živi u mranim dubinama oceana.

Teksaški arhitekti pod nazzivom “Dick Clark Architecture” u suradnji s Propaganda Hair Group izveli su ovaj interijer za G ffrizerski salon “Propaganda” u gradu Austinu u amerikoj saveznoj državi Texas. Vlasnici salona - Propaganda Hair Group željeli su prikazati svoj identitet i politiku tvrtke preko interijera salona (što bi, u pravilu, uvijek trebao biti sluaj kod ozbiljnih tvrtki). Tako su

došli do zakljuka da je najbolje da se cijeli salon postavi u prostoriju s otvorenim volumenom te da se koriste topli materijali s fokusnim elementima, ali s minimalizmom u koliini opreme. Na taj se nain želio iskoristiti prostor, ali opet da stvara apsolutno udobna i gdomaa h atmosfera. Dispozicija prostora sadrži sljedee funkcionalne zone: recepcija, prodajni kutak, prostor za šminkanje, radni dijelovi za stiliste, dijelovi za teh-

Ako idem još dalje, podsjea me na ona bia koja imaju mogunost bioluminiscencije. Usudim se pretpostaviti da je to i bila inspiracija dizajnerima, a kao dokaz

Trebate li besplatan savjet, javite se!

tome prilažem i naziv lampe gAbyss h što u prijevodu znai – bezdan! A možda se i varam! Uglavnom, lampa je odlina! http://www.kundalini.it http://www.oskodeichmann.com/

Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i stilova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje neemo objaviti) šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograirajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.


10

11. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle ZA NJU: Ne morate odmah na dijetu kako biste bolje izgledali

Kako odjeom uspješno prikriti višak kilograma? Jeste li se za ove blagdane opustili i dali si oduška, pa ste uživali u kalorinim delicijama koje si inae rjee priuštite? A možda imate i koju kilu više koju nikako ne uspjevate skinuti ... Kako god bilo, ne morate odmah na dijetu kako biste bolje izgledali. Nekoliko kilograma lako se da prividno prikriti i odjeom, samo treba znati kako. Upravo zato veoma je važno da nauite (ponovite/utvrdite gradivo) glavne modne grijehe koje esto poine osobe s viškom kila.

Modni grijeh 1 Oblaenje premale odjee Rješenje: nabavite pravu veliinu. Odjea u ispravnoj veliini koja vam je “taman” imat e efekt sužavanja. Modno osviještene osobe koje esto variraju u kilaži ve dobro znaju da u svom ormaru moraju imati više veliina, i ne pokušavaju se na silu ugurati u odjeu u koju su prije stale.

Modni grijeh 2 NE velikim printevima i uzorcima, kao i sjajnim materijalima Rješenje: veliki printevi i uzorci vizualno vas poveava-

ju, pa bi bilo dobro izbjegavati ih. Isto tako izbjegavajte nabrane i sjajne materijale koji privlae pažnju i proširuju vas.

Modni grijeh 3 Oblaite se kao sicilijanska udovica Rješenje: crno možda prividno sužava, no, ako ste stalno u crnom, to može biti deprimirajue. Ima i drugih tamnijih boja – smea, tamnoplava, tamnocrvena ... Odluite se za neku od tih boja. Ili ako se ne možete odvojiti od crne, barem je kombinirajte s drugim bojama.

Rješenja

“na izvolte”. Grudi bi trebale biti unutar odjee. A ako lijepo želite naglasiti grudi, odaberite V izrez – koji izduljuje torzo. Izbjegavajte dolevite. edne duljine Rješenje: nositi haljinu ili suknju do sredine listova privlai pažnju na bokove. Zato se radije odluite za suknje ili haljine koje su 2 ili 3 centimetra iznad ili ispod koljena.

Još dobrih savjeta Remen esto postoji uvjerenje da veliki remen automatski proširuje. No to nije tono. Široki re-

Vreasto Rješenje: u odjei koja vam je prevelika i vi ete izgledati vee. Investirajte u jedne ili dvoje dobro krojene hlae od rastezljivog materijala. Vesta umjesto sakoa Rješenje: veste, osobito debele, mogu vas i te kako proširiti. Zato se radije odluite za dobro krojeni strukirani sako. On e puno bolje prikriti vaše nedostatke. Pretjerujete s dekolteom Rješenje: to što su vam s ekstra kilama narasle i grudi ne znai da ih morate pokazati

men može lijepo deinirati vašu iguru i torzo, nešto otprilike kao korzet. Ako želite sakriti višak kilograma, remen stavite odmah ispod grudi, a ne posred trbuha, tako ete istaknuti grudi, a tkanina haljine ili tunike prekrit e trbuh i bokove. Izrezi – V za punije lice, laa za uži gornji dio tijela Ve smo spomenuli da je V izrez dobar za naglašavanje punih grudi, no dobar je i zato što e odvui pažnju od punog, okruglog lica. Isto tako V izrez prividno sužava struk, a ramena izgledaju šire. Ako i nemate V izrez, možete ga prividno stvoriti viseom ogrlicom ili tankim šalom. Laa izrez pak je odlian jer automatski sužava i gornji dio tijela. Podignuta kosa Odjea može uiniti da izgledamo mršavije. Dobro krojene hlae mogu prikriti jaa bedra, rukavii jake ruke. A kako sakriti kile na licu? Podignite kosu s lica, to pomlauje i sužava lice. I krae frizure imaju isti efekt. Vertikalne pruge Ovo valjda ve i vrapci na grani znaju, no treba svejedno spomenuti. Vodoravne pruge proširuju, a okomite sužuju. Okomite linije na odjei navode

oi da ih slijede, pa izgledate mršavije i izduženije. Dulje jakne/kaputii Duga jakna, dakle, ispod bokova, izdužuje torzo i kamulira podruje bokova. Strukirane jakne s tankim umecima na ramenima imaju isti efekt, za razliku od kratkih jakni koje poivaju na struku ili jakni s jako podstavljenim ramenima. Donje rublje koje sužava Nosile su ga naše mame i bake, a bome i Bridget Jones. vrsto, steznik - donje rublje i te kako e vam pomoi da zauzdate šlauie oko trbušia. Kad ve govorimo o donjem rublju, ono mora dobro pristajati i gore i dolje – ne želite da vam grudnjak napravi “šlauie” na leima. Birajte hlae s ravnim nogavicama Izbjegavajte skinny hlae (one naglašavaju bokove) i hlae s jako širokim trapez nogavicama. Radije se odluite za hlae ravnog kroja ili, još bolje, “bootcut” traperice.

Traperice sa spandeksom Traperice s elastinom stisnut e struk i bedra i tako pridonijeti prividno užem izgledu. Nemojte kupiti traperice koje imaju džepove s preklopom ili male stražnje džepove jer oni prividno poveavaju stražnjicu. “Pencil” suknja sužava i izdužuje Uska suknja, poznata i kao “pencil” suknja, naglašava pozitivne stvari kod vaše igure – ona prividno sužava i izduljuje. No, izbjegavajte dužine do sredine listova ili bedara. U oba sluaja samo ete negativno istaknuti noge. Radije se odluite za varijantu do koljena ili nekoliko centimetara iznad. Modni dodaci Naušnice, lanii ... mogu pažnju fokusirati na neki dio tijela i odvui pažnju od onoga što želite sakriti. Lijepe naušnice pažnju e privui na vaše lice, lani e vas izdužiti, remen naglasiti struk ... (izvor: Žena.hr)

MODNI dodaci i osobine linosti

Što torbica govori o vašoj osobnosti? esto se kaže da upravo naši modni dodaci odražavaju našu osobnost. I dok obino, kad god kažemo tako nešto, mislimo na naš individualni ukus - istina je da bi moglo biti neke skrivene istine iza te izjave koja možda nije oita odmah na prvi pogled. Zahvaljujui razliitim pametnim marketinškim tehnikama kroz godine, svi smo nekako poeli prihvaati ideju da bi naš izbor modnih dodataka trebao relektirati našu osobnost. Meutim, veina nas teško bi objasnila zašto nas neke torbe više privlae od drugih. Zašto neke žene uvijek biraju glomazne torbe, neke torbe koje se mogu nositi preko ramena, a neke što manje torbice. Psiholozi, s druge strane, pak su, ini se, otkrili neke

osobine linosti koje utjeu na naše odluke, barem kada su u pitanju torbe. Otkrijte što stil vaše torbe govori o vama.

Torba preko ramena Torbe koje se nose preko ramena naješe biraju vrlo praktine žene

koje su i odlune u isto vrijeme. Ove osobe obino nemaju problema s odluivanjem i ne smeta im naporno raditi kako bi dobile ono što žele. Ako ste takoer skloni odabrati i torbu koja ima mnogo posebnih odjeljaka - vi mrzite neurednost i želite imati kontrolu nad veinom aspekata u vašem životu.

Velika “tote” torba “Tote“ torbu (veliku torbu s malim rukama) vjerojatno e izabrati žena slobodnog duha, žena koja se ne voli držati konvencija jer je pustolovna po prirodi i uvijek spremna na promjenu, bez ikakvog straha. Iako one mogu imati svoju zabavnu i romantinu stranu, žene koje su izabrale ovu vrstu torbe esto su vrlo praktine i esto puno snažnije nego što to drugi misle.

RECEPT tjedna

Salata od pirjane patke s timijanom i medom Sastojci:

Nain rada

3 paja prsa s kožom sol i papar 1 jušna žlica ulja od kikirikija 2 ajne žlice maslaca 1 granica timijana, listia odvojenih od stabljike 2 jušne žlice meda 1 jušna žlica limunovog soka 2 jušne žlice orahovog ulja sitna morska sol i zdrobljeni crni papar 200 g miješanih listova salate 1 šipak (po želji), sjemenke i pulpa 6 velikih šljivolikih paradajza listii bosiljka, za ukrašavanje

Zagrijte penicu na 190 °C. Paja prsa zainite s malo soli i papra. Zagrijte ulje kikirikija u posudi tako da se gotovo pone dimiti, a zatim na ulje stavite paja prsa, s kožom okrenutom prema dolje, i pržite na jakoj vatri dok koža ne dobije tamnu boju karamela. Posudu premjestite u penicu i pecite 7 - 10 minuta. (Nemojte ih okretati.) Izvadite prsa iz posude, držei ih na toplome. Ocijedite i bacite višak masnoe. Dodajte maslac i, kad pone cvrati, dodajte listie timijana, a zatim med. Pirjajte i vratite paja prsa u posudu, s kožom okrenutom prema gore. Pir-

jajte još jednu minutu, a zatim maknite posudu s vatre. Izmiješajte limunov sok, orahovo ulje, sol, papar i sokove iz posude. U malo preljeva uvaljajte listove salate i šipak. Listove salate rasporedite na tanjure i ukrasite paradajzom. Narežite paja prsa i složite ih na salati, te ih poprskajte viškom umaka od meda. Ukrasite listiima bosiljka i poslužite.

Mala torba (“clutch”) One koji vole odabrati “clutch” torbicu i za svakodnevne casual izlaske, osim za sveanije veernje prigode, esto su vrlo nezavisne žene i istovremeno veoma samouvjerene. One vole biti samostalne i nije im problem biti samima, a zato što su savladale vještinu nošenja samo najosnovnijih “potrepština” sa sobom – i jako su dobro organizirane.

Velika vreasta torba Žene koji vole velike torbe esto su prilino velikodušne po prirodi i pomalo su konzervativne. Iako žene koje odaberu ovu vrstu torbe nee imati nikakvih problema kada su u pitanju odluivanje i

postavljanje ciljeva, one su obino prilino oprezne i razborite kada su suoene s važnim odlukama u životu i možda e neko vrijeme oklijevati prije nego što donesu konanu odluku.

mena na vrijeme, pa ak i vrlo osjetljive. Jedna stvar je sigurna – nitko ih ne može okriviti da ne izražavaju svoje osjeaje.

Torba s upadljivim ukrasima

Žene koje se odlue za torbu s minimalistikim dizajnom radije ulažu u kvalitetu umjesto kvantitete i žele nešto što e im poslužiti u svim podrujima života i za razne prigode. Ovakve osobe esto su mirne, opuštene i cijene funkcionalnost prije svega. Stabilnost i predvidljivost obino su temeljne vrijednosti koje su važne za sve koji imaju tendenciju odabrati ovaj stil torbe. (izvor: Žena. hr)

Bilo da se radi o nekoliko primjetnih detalja ili mnogo neobinih ukrasa koje bi veina smatrala pomalo ekscentrinima, žene koje biraju ovakve torbe vole se zabavljati i biti primijeene zbog svog “odvažnog” izbora modnih dodataka. U isto vrijeme žene kojima se dopadaju ovakve torbe mogu biti vrlo emocionalne s vre-

Minimalistiki dizajn

www.SAVJETI-hr.com

Kako ublažiti nadutost Nadutost nije lijepa, nije ugodna i može vrlo neugodno smrdjeti, pogotovo za one koji s tim imaju problema. Uza sebe morate uvijek imati bombone ili žvake od peperminta. To nije zato da biste sa-

krili miris, nego zato jer sami sastav peperminta može pomoi smiriti vaš želudac i ublažiti probleme s plinovima. Zato uvijek imajte sa sobom pepermint koji e vam pomoi ublažiti vjetrove.


11. sijenja 2011.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lifestyle PITAJ za zdravlje - Psihoterapija nije samo za “bolesne”, bo nego dapae za “zdrave”

ZA NJEGA

Zašto su muška prijateljstva posebna i što žene mogu od njih nauiti? - Žene traaju i najbolje prijateljice, dok muškarci bez previše pompe i puno rijei mogu rei što stvarno misle Muška prijateljstva su jedinstvena. Najbolji prijatelji meusobno si vjeruju, ne razgovaraju previše te unato prirodnom suparništvu ostaju u dobrim odnosima. Ženska prijateljstva, s druge strane, kompliciranija su, kao i žene same. I najbolje prijateljice se sa zadovoljstvom meusobno traaju, a na kraju dana svaka ipak misli da je upravo ona najbolja, najljepša i najpametnija. Tipine karakteristike pravih muških prijateljstava u koje bi se i žene trebale ugledati jesu:

Manje prie Muškarci openito manje priaju i u stanju su se izraziti bez previše pompe i puno rijei. To se uostalom vidi i na telefonskom raunu.

Više djela Dodatna prednost kratkog i jasnog izražavanja - lakše se prepoznaju potrebe onog drugog pa tako muškarci u principu znaju kako i kada pomoi prijatelju u nevolji. Takoer, skloniji su prijateljstvo dokazati konkretnim djelima pa ne izmišljaju izgovore zašto nešto ipak ne mogu uiniti.

Vrijeme za akciju Muškarci se zajedno bave sportom, idu na utakmice, gledaju utakmice, “zatvaraju” kaie, dok žene preesto samo sjede i razgovaraju.

Zdravo suparništvo Prijatelji se rado zadirkuju, natjeu tko od njih može nešto bolje ili lošije uiniti, tko je bolji košarkaš, nogometaš ili ženskar. No, pobjednici i gubitnici nakon utakmice zajedno uvijek mogu popiti pivo, dok se žene mogu danima duriti i razmišljati o svom porazu.

Udobnost Muškarci su u pravilu udobnije odjeveni od žena i ne boje se da e se na partyju pojaviti u istoj odjevnoj kombinaciji kao netko

drugi. Žene su puno osjetljivije na izgled, a ne ureuju se samo za jai spol nego istovremeno žele zasjeniti sve ostale žene oko sebe.

Izravnost Muškarci otvoreno kažu što im ne odgovara. Žene više vole nagaati, smišljati scenarije i ekati hoe li najbolja prijateljica prepoznati u emu je pogriješila ili ne.

Kako prepoznati depresiju? Jeste li zabrinuti i sniženog raspoloženja? Ili razdražljivi? Jeste li depresivni? Ništa Vas ne veseli? Izgubili ste zanimanje i uživanje u stvarima koje su Vas ranije veselile? Jeste li tijekom dana umorni i bez energije? Teško zaspite, budite se nou nekoliko puta, ili se budite rano ujutro? Nemate apetit ili je on pojaan u odnosu na Vaše normalno stanje? Izgubili ste na tjelesnoj težini? Teško se koncentrirate i teško obavljate svoje obaveze? Imate osjeaj da Vam misli idu sporije? Zamjeuje li Vaša okolina da ste u cijelosti usporeni? Imate osjeaj krivnje, osjeaj da sve oko Vas propada, i da ste Vi za to odgovorni? Razmišljate o samoubojstvu ili ve imate plan kako to napraviti? Uz to ste tjeskobni, ustrašeni, pre-

tjerano zabrinuti? I takvo je Vaše stanje znaajno razliito u odnosu na vaše uobiajeno stanje. I znatno Vas ometa u svakodnevnom funkcioniranju. Ako se prepoznajete u ovom opisu znakova i simptoma mogue je da bolujete od depresije. Važno je prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti depresiju. Depresija znaajno umanjuje kvalitetu života bolesnika, a ako je pridružena kroninim bolestima bitno utjee na cjelokupan ishod lijeenja i ishod same bolesti. Važno je depresiju prepoznati, dijagnosticirati i lijeiti!

Kako lijeiti depresiju? Blagu depresivnu epizodu možemo lijeiti lijekovima (antidepresivima), ili, ako za to postoje uvjeti psi-

Mario Mikulan, dr. med. psihijatar, psihoterapeut

hoterapijom. Srednje tešku depresivnu epizodu lijeimo antidepresivima i psihoterapijom, a tešku depresivnu epizodu antidepresivima i ako postoje znaajni odmaci od realiteta u smislu nihilistikog doživljavanja, ideja propasti, ideja i osjeaja velike krivnje i samoubojstveni porivi antidepresivima i antipsihoticima. U poetku lijeenja ako postoji tjeskoba ili pridruženi anksiozni poremeaj dajemo i anksiolitike.

Traanje Žene traaju i najbolje prijateljice kad im se ukaže prilika dok muškarci znaju puno bolje uvati tajnu. Zvui dobro, ali je isto tako injenica da muškarci mnoge stvari vrlo brzo zaboravljaju pa i nemaju puno tema za prianje iza lea.

MODNA DIKTATORICA Piše: Andrijana Kos

TEHNO ZONA

Novi Olympusovi kompakti VG-130 i VG-120 V Modne sljedbenice znaju da ima mjesta za trendove i i snježne j ž padine. di Ak l niz Ako planirate skijanje na poznatim skijalištima naših susjeda, znate da je odjea bitna koliko i samo skijanje. Moda na skijalištu ide dalje od jakni i rukavica, ne možete zaboraviti na modne kombinacije izvan vašeg toplog smještaja kada izaete iz neudobnih izama. Donosim vam nekoliko zimskih trendova za nezaobilazno skijanje ove sezone. Obucite se slojevito. Slojevito oblaenje je vrlo

prak t i an nain da vam bude t o plo i u ve ernjim satima n a

ot vorenom ili zatvorenom prostoru. Osim toga, jedan je od “naj zimskih” trendova ove sezone. Kombinirajte džemper Vizreza preko topia ili vestu s graikim oblicima s jednobojnom majicom dugih rukava. Tajna je u miješanju boja i uzoraka, pa e raslojavanje biti uvijek iznenaenje. Kada ste okruženi bjelinom, željet ete dodati malo boje zimskom krajoliku, a ove sezone neonske svijetle boje 80-ih opet su se

vratile. Probajte neonsku plavu, žutu, ružiastu ili na t ski kijjaknu. k Ako Ak ste t ranastu sljedbenik jednostavnog stila, obogatite svoje ski kombinacije sa svijetlom kapom ili šalom. Ili probajte svijetle prugice ili tokice. S obzirom na to da kombiniramo toplinu i visoki stil, ne udi da je i krzno ove sezone “must-have“. Sjetite se samo da umjetna krzna mogu biti isto dobra kao i ona prava, a i blaga su prema vašem novaniku. Krznena podstava javlja se svugdje, od izama i jakni do slušalica za uši, a odaberite bež, crvenu ili sivu varijantu. Osim modnih kombinacija, nezaobilazni su i dobra volja i osmijeh na licu, pa skijanje može poeti!

Olympus ima savršene kompaktne fotoaparate za sve one koji žele kvalitetne ilmove i fotograije uz minimalan trud i troškove. Novi VG-130 i VG-120 idealni su i svestrani fotoaparati. Ovi kompakti koji imaju 5x širokokutni optiki zoom, 14 megapiksela i digitalnu stabilizaciju slike nude vrhunsku Olympusovu optiku i pametne funkcije poput direktnog gumba za snimanje ilmova, koji olakšava snimanje svakog trenutka bilo kada i bilo gdje. Uz veliki, 3’’ LCD zaslon s 230.400 toaka i iznimno tanak dizajn, pravo je zadovoljstvo pokazivati fotograije obitelji i prijateljima na samom fotoaparatu. VG-130 nudi

jošjedanneo još jedan neoekivan ki luksuz l k u ovoj cjenovnoj kategoriji, a to je u potpunosti metalno tijelo. Olympus je poznat po nevjerojatnoj kvaliteti optike, a kompakti VG-130 i VG-120 ine je dostupnom svima, bez obzira na budžet koji imaju na raspolaganju. Oba fotoaparata imaju izvrsni 5x optiki zoom i svu svestranost širokokutnog 26 - 130 mm objektiva koji je smješten u iznimno tanko tijelo. Debljina VG-120 je svega 19,1 mm, a potpuno metalni VG-130 je deblji samo 0,2 mm. Olympus VG-130 bit e dostupan u srebrnoj, crnoj, crvenoj ili ružiastoj boji, a VG-120 u srebrnoj, crnoj, crvenoj ili plavoj boji.


12

11. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Stalno osjea strah

Prestanite ekati da vas spase

U bra k u se nalazim jedanaest godina. Imam troje djece. Ve duže v rijeme osjeam strah koji mi smeta u svakodnevnom funkcioniranju. Stalno mislim da e se nešto loše dogoditi djeci, suprugu, a za sebe se bojim da u oboljeti ili da u poludjeti. Što da radim? Prema vašem opisu smetnja koje navodite, najvjerojatnije se kod vas radi o anksioznom poremeaju. Anksiozni poremeaj ima veliko medicinsko, socijalno i ekonomsko znaenje zbog svoje velike uestalosti, negativnog utjecaja na kvalitetu života, radno i socijalno funkcioniranje. Ovaj poremeaj praen je raznim tjelesnim simptomima kao što su glavobolja, vrtoglavice, znojenje, drhtanje ruku, munina, uestalo mokrenje, probavne i srane smetnje, bolovi i napetost u mišiima itd. Mogu se javiti i psihike smetnje kao što su smanjena sposobnost koncentracije, umor, nemir, razdražljivost,

preosjetljivost, manjak energije, poremeaj spavanja. Kod tih osoba anksiozni poremeaj izaziva dugotrajnu zabrinutost vezano uz važne životne situacije kao što su zdravlje, sigurnost, imovina, ljubav ili nevezano za ikoju konkretnu životnu okolnost. Dakle, takve su osobe stalno pod pritiskom zbog bojazni da e se nešto loše dogoditi, pa se previše brinu o svakodnevnom životu, naješe o zdravlju, da se ne bi nešto dogodilo njoj ili njezinoj djeci. Te poteškoe su takvog intenziteta, trajanja i uestalosti da su pretjerane u odnosu na uobiajene životne poteškoe. Osoba koja boluje od anksioznog poremeaja nije u stanju sama se otarasiti tog straha voljnim naporom. Zbog toga takve osobe uzimaju velike koliine anksiolitika i time se esto razvija ovisnost. Ovaj poremeaj lijei se antidepresivima pa je najbolje da se javite psihijatru.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Da, baš vam je ovakav naslov trebao polovinom smrznutog sijenja, dok prouavate svoj zamrznuti bankovni raun, svjesni svog nezadovoljstva na p o slu ( jo š s t e zaposleni?!), gledate mrzovoljnog muža (ženu) koji guna zbog dospjelih rauna za vodu, struju,..., a djeca se u susjednoj sobi svaaju tko je potrgao skupu božinu igraku. U ilmovima uvijek naie neki superjunak (naravno, zgodna ilmska zvijezda muškog roda) koji spašava barem jednu prekrasnu ženu koju samo što nije progutao dinosaur ili je u nepoznato odnio vanzemaljac, ponekad taj sjajni ilmski lik spasi znanstvenu ekspediciju na specijalnom zadatku ili itav ljudski rod koji samo što ne potone u strahotnom plimnom valu...A vidi, u stvarnom životu spasitelja nigdje. Da, Boži je iza nas, svjetlo spasenja slabije sjaji ovih dana, surova stvarnost životnih nedaa i obaveza pada ravno na Vaša plea. Mnogi su uhvaeni u zamku osjeaja osrednjosti i žaljenja zbog propuštenih prilika, osjeaja nemogunosti da riješe neki problem koji ih kao kamen oko vrata vue prema dnu. U glavi se vrte rijei «što bi bilo kad bi bilo», uzaludne iluzije da samo još malo, pa e se stvari srediti... ekanjem da vas drugi oslobode vaše nesree samo ete je produžiti. Trajat e i trajati to beskrajno rastezanje lošeg stanja u kojem se utapate u vlastitim lošim mislima i neodlunosti. Nitko vas nee spasiti. U osnovi imate dvije mogunosti: nauiti prihvaati i (ak) voljeti trenutne okolnosti ili ih promijeniti. Gunati i stalno se loše osjeati nema

smisla u veini situacija. Mi smo postali društvo mrzovoljnih nezahvalnika koji ni ne znaju tono što im fali u životu. A veini ipak okolnosti života nisu tako strašne, pružaju se mnoge mogunosti. Najrazumnije rješenje je nauiti biti zadovoljan trenutnom situacijom. Uzmite u obzir da vam ove rijei upuuje kliniki psiholog, polazei od ideje da svatko od nas prije svega treba stvoriti unutarnji osjeaj vrijednosti svog vlastitog života. Možda je na putu svog vlastitog napretka korisnije pronai nain da se zadovoljite onim što imate ili prihvatiti samo manje promjene, ne treba sve oko sebe odbaciti i krenuti ispoetka. Možda je vaš posao postao dosadan, pa razmislite kako da ga uinite zanimljivijim, teško je nai novi posao. Prekinuti vezu sa dugogodišnjim partnerom koja se istrošila može se pokazati dobrim rješenjem za neke, ali drugi u toj situaciji posežu za raanjem djeteta koje bi, navodno, moglo osvježiti ustajali ljubavni odnos. I jedno i drugo su trajna i velika rješenja, potezi koji radikalno mijenjaju situaciju, ali uope ne moraju biti dobri. Najprije bi se partneri trebali potruditi ponovno zbližiti i produbiti svoj odnos koji škripi. S nikim nije lako, ako ne ide u jednoj vezi, samo od sebe nee ii ni u nekoj slijedeoj. Prave promjene u životu treba planirati i odluiti se na njih samo kad su u pitanju okolnosti i odnosi koji nas stvarno ugrožavaju, s rješenjima ne treba srljati. Ako promjenom želite poboljšati svoj život, morate je uiniti sami. Nitko vas drugi nee spasiti.

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Vrtoglavica (Vertigo) Vrtoglavica je izuzetno neugodan osjeaj koji narušava ovjeku održavanje ravnoteže. Tu mogu biti odgovorni razliiti uzroci od kojih su naješi poremeaj osjeaja vida, opipa, a redoviti je poremeaj polukružnih kanalia unutarnjeg uha. Najteže je to što su kod osjeaja vrtoglavice gotovo uvijek nazone teške glavobolje, popraene muninom i povraanjem. Uzroci vrtoglavice mogu biti veoma razliiti zbog toga što se teško detektiraju ili dijagnosticiraju. Problemi s oima – dalekovidnost ili kratkovidnost takoer mogu biti jedan od bitnih faktora vrtoglavice. Dijagnostiar mora utvrditi razlog tog problema kako bi se mogao fokusirati na lijeenje. Pred njim su problemi koji na sreu suvremenim dijagnostikim metodama mogu biti ohrabrujui. ZAPOELI SU DVODNEVNI TEAJEVI BIOTERAPIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPANOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGU E DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNAAJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM OD TE-

Tako se mogu jednostavno eliminirati mogunosti od oboljenja od tumora mozga, poremeaj cirkulacije i sl. Bioterapeuti vrtoglavicu i sve probleme vezane uz nju naješe povezuju sa stresom. Kad je stanje organizma u disbalansu sve su opcije glede problema mogue. Na svu sreu jednako je tako dovoenjem organizma u stanje balansa mogu nestanak velikog dijela problema ili njihov potpuni izostanak. Stanjem uspostave balansa u organizmu, problemi se mogu potpuno eliminirati. Ja sam bioterapeutkinja koja jedina u ovom dijelu Europe može bez dugotrajnih tretmana pomoi oboljelom organizmu da savlada te vrlo neugodne poteškoe i vrati organizam u punu funkciju. Obratite mi se s povjerenjem bez SMS-a na broj telefona 098/1347-031. AJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGU E JE I DA POPRAVITE KU NI BUET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Obrtnika 4 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KUNE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jelaia 22 (bivša vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM – Trg Republike 1 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2 tel. 311-160 OBRTNIKA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, J. Gotovca 9 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 ŽUPANIJSKI ODBOR ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA, Ruera Boškovia 2, akovec tel.374-254 INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 (zgrada županije) tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠE URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za opu upravu - Mani ured AKOVEC - Mani ured PRELOG - Mani ured M. SREDIŠE - Mani ured M. SUBOTICA - Mani ured NEDELIŠE - Mani ured ŠTRIGOVA - Mani ured KOTORIBA - Mani ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022


11. sijenja 2011.

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Dobro je znati 13 35

Posjetite nas Nedelišće, M.Tita 62, prodavaonica br. 10 RADNO VRIJEME: radnim danom: 07-22 sati nedjeljom: 07-11 sati

Svake subote emisija KUHAJMO SUBOTOM, METSS U POTRAZI ZA NAJBOLJIM RECEPTOM.


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11. sijenja 2011.

Komentari Nisu krive žene nego politika Na Staru godinu hrvatski, pa tako i meimurski, župnici izvijestili su župljane o broju krštenih, umrlih i vjenanih osoba, te o broju onih koji su primili sakramente. Mnogi od njih nisu komentirali “grozne” statistike podatke koji neumoljivo ukazuju da Hrvati i, naravno, Meimurci polako ali sigurno nestaju kao narod. Na prste jedne ruke mogu se nabrojati župe u kojima je više roenih nego umrlih osoba, a za “dobar rezultat” zaslužni su Romi. Svi ili veina sveenika za katastroalnu natalitetnu sliku Hrvatske krivi obitelji, odnosno žene koje ne žele raati, s ime se osobno ne slažem. Ali priznajem da se Crkva jedina brine s ovom problematikom, dok država i njezine institucije pitanje nataliteta spominju prigodno. Crkva je s pravom zgrožena injenicom da više Hrvata umire nego se raa, ali nije u pravu da prst upire samo u obitelji, a tu i tamo ili nikada u državnu politiku, koja samo deklarativno brine o obiteljima s više djece. Potpuno se slažem s tvrdnjom sveenika koji kažu da materijalno stanje u obitelji nije razlog imanja ili neimanja više djece, ali je sigurno da brani parovi razmišljaju što mogu, a što ne mogu pružiti novom lanu svoje obitelji. Sada raaju žene roene krajem prošlog stoljea, iji su im roditelji, a posebno djedovi i bake, govorili da sve što su stekli stekli su radom i željom da djeci bude bolje nego je bilo njima. Nisu željeli da njihova djeca kao oni cijeli tjedan u školu odlaze u istoj obui i odjei, da se kupaju “v kaiki”, da meso jedu samo nedjeljom ... Što mogu oevi i majke danas uiniti za svoju djecu da im bude bolje nego njima, a ne loše kao njihovim djedovima i pradjedovima? Bez posla mogu ostati svaki dan, bez plae svaki mjesec, bez struje i plina svaki dan. A kakve uzore roditelji i djeca imaju u državnim elnicima, koji

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

se izravno iz otelje prevoze u Remetinec, koji se bahate na sve mogue naine, koji su se dva ili više puta ženili ili udavali, koji nemaju djecu, a daju roditeljske savjete i slino. U takvim okolnostima hrabrost je imati jedno, a kamoli više djece. Rei e moj prijatelj i dragi sveenik da to nema veze, jer djeca ne traže blagostanje nego roditelji su oni koji odreuju što i kako e biti. Podsjetit e me da smo i mi u školu desetak kilometar išli pješice, da smo jeli dva puta dnevno, da smo si sa starijim bratom, ujakom ili stricom mijenjali obuu, a da smo danas zdravi i asni ljudi. Istina je da je tako bilo, ali su druga vremena. Više ni župnik u Zagreb ne putuje ranim autobusom Croatiatransa i pješice se vraa s vlaka u Vratišincu, ni ne dolazi u svako selo na sprovod i slino. Priznajem samo, kao i na poetku teksta, kako Crkva i sveenici jedini ukazuju na problem nataliteta. Koliko uspješno, vidi se po broju novokrštenika. Stoga bih sretan bio da prst umjesto prema obiteljima i ženama okrenu prema Pantovaku i Gornjem gradu i Markovom trgu u Zagrebu, iji stanovnici trebaju osigurati ljudima siguran posao i sigurne plae. Sve ostalo e prave hrvatske obitelji uiniti upravo po nauku Crkve. Za bijelu kugu u Hrvatskoj nisu krive žene, nego politika.

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Uvrede “Mudar ovjek s podjednakom mirnoom prima pohvale i podnosi uvrede“, izreka je koja odlino zvui, ali je ponekad teško provesti je u djelo. Premda nimalo ugodno iskustvo, kritika i uvreda mogu biti odlini motivatori za pozitivnu promjenu i samorazvoj. Upravo nas to može potaknuti da se pitamo što možemo uiniti sa sobom ili promijeniti u svom ponašanju kako bi bili bolji, odnosno uspješniji u odreenom podruju. Mnogo puta pojedine situacije doživljavamo samo prema toma kako ih mi percipiramo, nesvjesni da se ista stvar uvijek može sagledati iz dva kuta. Sljedei put kada vas poznanik ne pozdravi nemojte ga odmah doživjeti kao nekulturnu osobu koja vas je ignorirala, ve promislite nije li možda ipak bio toliko zamišljen da vas jednostavno nije primijetio (esta pojava kod mene). Moramo priznati da je preosjetljivost na kritiku osobina koja nas može koštati dobrih odnosa s ljudima, no kod svake uvrede i kritike ipak treba postojati granica. S jedne strane stoje uvrede kojima nije cilj uvrijediti osobu ve joj ukazati na grešku, dok se s druge strane nalaze uvrede kojima smo svakodnevno svjedoci, a koje nemaju nikakvu pozitivnu posljedicu.

Piše: Helena Zear helena@mnovine.hr

Svakodnevno politiari nepotrebno vrijeaju politiare, intelektualci intelektualce, sportaši sportaše, treneri trenere ... I toliko smo ve navikli na uvrede da se zapitamo kada one izostanu. Mami i njegova vrijeanja svima su dobro poznata, a vjerujem da njegova “divlja“ strana nikome nije nimalo draga. Upravo je ovo tipian primjer uvreda bez pokria, ime se omalovažavaju osobe razliitog mišljenja i svjetonazora od onog koji vrijea. Neistomišljenici nisu dobrodošli; dapae, smatraju se manje vrijednima. I upravo je ovdje rije o uvredama u pravom smislu rijei, za koje, na žalost, onaj koji ih upuuje nije snosio posljedice. Meutim, da bi uvrede ovog tipa prestale biti dio svakodnevnice, potrebna je neophodna zrelost pojedinaca. No, jasno je da emo to veoma teško postii u ovom vremenu kada ljudima nedostaje i elementarna pristojnost.

Sukob dvojice velikana ili “Moj tata je vei od tvog tate” Za najnoviju medijsku sapunicu i javno prepucavanje pred ukljuenim kamerama i medijskim djelatnicima zaudo se nisu pobrinule neke oddanasdosutra starlete, ni nisamjakrivnegoti politiari. Vjerovali ili ne, prepucavaju se dvojica velikana hrvatskog sporta – jedan Joško i jedan Ante. Kao mala djeca u pješaniku, na rubu histerije podižu ruice visoko - više - najviše i urlaju jedan prema drugome - prvi da je najvea njegova Blanka, a drugi da je to ipak njegov Ivica. Scenarij me definitivno vraa u djetinjstvo, kada smo još u vrijeme punih pelena, jedva sriui suvisle reenice, ipak pokušavali drugu djecu uvjeriti da je upravo naš tata bolji od neijeg drugog. Jer upravo je on najvei, najvažniji, najhrabriji, najzabavniji, naj naj naj sve. Tako se sada i ova dva vrhunska trenera prepucavaju koji je sport priznatiji u svijetu i koje je od njihove djece u tom svom najpriznatijem sportu najvee. Na stranu osobne preerencije prema atletici ili skijanju. Na stranu je li vam simpatiniji tata Joško ili tata Gips, draža Blanka ili Ivica. Oboje su sportaši kojima se svi mi obini smrtnici možemo diviti. Na upornosti, trudu, radu i talentu koji je nama apsolutno nezamisliv. Na uspjesima svjetskog kalibra kojima se

Piše : Bojana Španiek bojana@mnovine.hr

dii cijela nacija. Nacija koja u vrijeme dok su oni žuljevitih prstiju prolijevali zadnje kapi znoja u borbi da do tih uspjeha dou nije imala pojma da tamo neka Blanka i Ivica treniraju nešto što nije nogomet. Nacija koju su uspjesi dotine visašice i skijaša toliko razmazili da bezobrazno re nosiem dok se osvoji uj srebro ili dok se još uvijek nije srušio neki svjetski rekord. Ta se nacija isto tako možemo diviti upornosti, trudu, radu i talentu ove dvojice trenera (i oeva). Ali, dragi moji Joško i Gips, ja vam se sigurno neu diviti na ljudskosti. Jer ste u posljednjih tjedan dana, spustivši se na razinu obinoga medijskog kria, pokazali da je apsolutno nemate i time u drugi plan stavili ono zbog ega bi svi trebali biti sretni - sretniji najsretniji – uspjehe vaše djece. Sramite se, gospodo.

AKOVEKI espresso by Bibi

Nema više sfuravanja po pruzi! Ve godinama primjeujem kako mladi (pa ak i punoljetnici) hodaju po akovekoj pruzi. Pa ak se na njoj i otografiraju u želji da ovjekovjee taj trenutak, pretpostavljam, iz “ekshibicionistikih“ razloga. Previše se sluajnih nesrea desilo upravo na prugama. Nespretno dizanje bicikla preko tranica ispred jureeg vlaka, skakanje s njega kada je on još u pokretu te posljednja u nizu nesrea kada je djevojka prugu namjeravala prijei na neoznaenom pružnom prijelazu i to ju je koštalo mladog života. Konano se ipak nešto radi na suzbijanju ovakvih nesretnih okolnosti. Vedra i optimistina poli-

cajka Danijela, zadužena za gradski kotar Jug u akovcu, uzela si je za obvezu upozoriti te mlade “prijestupnike“ na opasnost kojoj se izlažu pri hodanju prugom na relaciji od željeznikog prijelaza kod Elektre (ulica Ljudevita Gaja) pa do ulice Dr. Ivana Novaka (ispod nadvožnjaka), gdje dalje put nastavljaju nogostupom ili zelenom površinom, a vrlo esto i kolnikom. Popisuje njihova imena i vjeruje da e u njima proraditi savjest i strah od ponovljenog ina. Temeljem toga pisanog izvješa, ako je u prekršaju maloljetno dijete zateeno prvi put, na kunu se adresu roditeljima prvobitno šalje samo obavijest u kojem

je navedena i zakonska sankcija koja je propisana, a kree se izmeu 500 i 2.000 kuna. Iako su mladi pomalo šokirani ovakvom mjerom, vjerujem da istodobno shvaaju da se jedino na ovakav nain mogu sprijeiti životne katastroe jer, na žalost, praksa nam je pokazala da sama prevencija ne daje rezultate bez represije, kako kod djece, tako i kod odraslih. Godinama gledam kako se mladi suravaju po akovekoj pruzi. I pitam se što li ih toliko impresionira. Tranice kao putokaz života? Pruga kao beskonanost i put u nepoznato? Hodanje sredinom vlakove staze u nadi da se barem ovdje nee skrenuti

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

s puta, ni lijevo ni desno, nego ii baš onako kako se od njih u životu traži: pravo i nepogrešivo! Ili si jednostavno žele skratiti put pješaenja? Na žalost, o kojem se god razlogu radilo, hodanje po pruzi potencijalno je opasno po život i protivno zakonu.


11. sijenja 2011.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

www.mnovine.hr• •marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr •• 040 www.mnovine.hr 040 312 312 333 333

Dobro je znati 15 37

9/24/09 4:14:41 PM


16

11. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TEST: Citroën C3 1,4 HDi Confort

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Primamljiv C3

Prodaja novih automobila u RH po proizvoaima u 2010. godini 1

Proizvoa Opel

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

Volkswagen Renault Chevrolet Peugeot Škoda Hyundai Ford Citroen Kia Toyota Mazda Suzuki Dacia Nissan Seat BMW

18

Audi

koliina udio, % 4697 12,17% 4249 3328 3182 2736 2314 2220 2150 1909 1244 1160 1130 1104 1036 889 825 802

11,01% 8,62% 8,25% 7,09% 6,00% 5,75% 5,57% 4,95% 3,22% 3,01% 2,93% 2,86% 2,68% 2,30% 2,14% 2,08%

782

2,03%

705 684 532 172 128 109 83 73 58 49 47 44 146 38587

1,83% 1,77% 1,38% 0,45% 0,33% 0,28% 0,22% 0,19% 0,15% 0,13% 0,12% 0,11% 0,38% 100%

Eurosuper 95 BS

9,08

9,13

Super plus 98

9,45

19 Mercedes 20 Fiat 21 Honda 22 Volvo 23 Smart 24 Lada 25 Mitsubishi 26 Alfa Romeo 27 Lancia 28 Subaru 29 Mini 30 Saab 31 Ostali UKUPNO Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH

Super 100 BS

9,53

Eurodizel BS

8,57

8,53

LPG auto plin

5,25

5,25

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 7. sijenja 2010.

AMC Meimurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: prodaja-ford@amc-medjimurje.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend 5 vrata, 2010.,hot magenta, servo, ABS, el. podizai, dalj. centralno, klima, alu felge, maglenke, zatamnjena str. stakla Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend 2010., zlatna automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI 2000., žuta vuna služba, spuštanje platforme, hidraulino vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Šavora d.o.o.

Volkswagen Polo – najprodavaniji model u Hrvatskoj 2010. Na inzistiranje lanova Žirija HR Auto godine Zbora automobilskih novinara HND-a, po prvi puta su razgranieni modeli prema svojim generacijama. Prema ovoj proiltriranoj statistici, Polo se nedvojbeno nalazi na prvoj poziciji najprodavanijih, ispred modela Opel Astra. Do sada su se tri generacije modela Opel Astra (model 1998., model 2004. i model 2009.) gledale kao jedna cjelina te je stoga nekoliko godina zaredom Astra zauzimala prvo mjesto po prodaji u Hrvatskoj. Ovakvim odvajanjem razliitih generacija pojedinih modela vidimo jednu novu, realniju, prodajnu sliku. Tako je model Volkswagen Polo i statistiki osvojio titulu najprodavanijeg automobila u Hrvatskoj. Titula najprodavanijeg je i više no zaslužena. Naime Polo je u 2010. godini bio najnagraivaniji model. Meu ostalim proglašen je Svjetskim automobilom 2010. godine, Europskim automobilom 2010., nadalje osvojio je nagradu HR Auto 2010., Croauto 2010., Zlatni kota 2010. te još niz drugih nagrada. Bezvremenski i klasini dizajn Polu je takoer donio meunarodnu nagradu iF-Design Award. Polo se može pohvaliti i sa 5 osvojenih zvjezdica na dodatno pooštrenom EuroNCAP Crash testu, ime je postao i najsigurnijim vozilom svoje klase. Uz sve gore navedeno Polo oduševljava i svojom primamljivom poetnom prodajnom cijenom od 80.400 kuna i bogatim startnim paketom opreme. Naravno, Volkswagen Polo je dobio i posebno priznanje Zbora automobilskih novinara za najprodavaniji model.

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Meimurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivniko-križevaka županija - Koprivnica, Obrtnika 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za plaanja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila iskljuivo sa domaeeg tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA: 1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 24.300 eura sa PDV-om 2. Toyota Avensis, 116 KS, diesel, Luna oprema, 2004.g., cijena: 11.000 eura sa PDV-om 3. Toyota Prius, 78 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vlasnik, 2007.g., cijena: 15.750 eura 4. Toyota RAV4, 150 KS, benzin, 4X4 + sva oprema, 1.vlasnik, 2000.g., cijena 9.000 eura na ime 5. Toyota RAV4, 136 KS, diesel, 4X4 + Limited CS, 1. vlasnik, 2008.g., cijena 25.000 eura sa PDV-om 6. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 1.vlasnik, 2008.g., cijena: 37.000 eura sa PDV-om 7. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 1.vlasnik, 2006.g., cijena: 33.900 eura sa PDV-om 8. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:15.750 eura sa PDV-om 9. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:13.500 eura na ime 10. Nissan Terrano II 2.7 TDI, 125 KS, diesel, 4X4 + sva oprema, 1998.g., cijena 6.800 eura 11. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, benzin, 2.vlasnik, 2000.g., cijena:1.780,00 eura 12. Opel Corsa 1.7 DTI, 75 KS, diesel, 1. vlasnik, 2002.g., cijena: 4.000,00 eura na ime 13. Nissan Almera 1,5 dCi limuzina, 82 KS, diesel, 1. vlasnik, 2004.g., cijena: 6.300,00 eura na ime 14. Renault Megane 1,6 Coupe, 90 KS, benzin, 2. vlasnik, 1998.g., cijena: 3.000,00 eura 15. Toyota Yaris 1.4 D-4D Stella, 90 KS, diesel, 1. vlasnik, 2006.g., cijena: 7.000,00 eura

Novi C3 dopadljiv je automobil koji smo isprobali s izuzetno štedljivim HDi pogonskim agregatom obujma 1,4 litre te solidnim Confort paketom opreme. Ve se na prvi pogled može rei da s novim C3 Citroën pokazuje potpuno razliit pristup nego je to 2001. uinio s prvom generacijom. I aktualni C3 više cilja na žensku publiku, ali se u mnogoemu distancira i razlikuje od konkurencije. U novo doba Citroën jako voli staklo što je pokazao na svojim monovolumenima. Sada je staklena revolucija zahvatila i C3 pa je s krovom zenith jedinstven u segmentu. Prema ovom detalju je prilino lako odrediti razinu opremljenosti, jer stakleni krov nije dostupan uz pack opremu, kod conforta se doplauje, a u exclusivu je dio serijske opreme. U ovom modelu veliko panoramsko staklo (kod Citroëna se naziva Zenith) takoer je na popisu dodatne opreme uz doplatu od 3.200 kn. Interijer je u potpunosti obnovljen u odnosu na stari C3, te je sliniji prestižnom modelu DS3. Confort paket opreme uz doplaen automatski klima ureaj zadovoljava potrebe najveeg broja korisnika ovog automobila, koji je prije svega ostao u segmentu gradskog automobila. Pogonski agregat ovog Citroëna C3 je 1,4 litreni HDi, moderana dizel s Common Rail sustavom ubrizgavanja. Motor razvija 70 KS pa je jasno da C3 mase vee od 1 tone (prazan 1.065 kg) nije jurilica i zasigurno nee impresionirati performansama. Impresionirat e vrlo, vrlo rijetkim posjetama benzinskoj pumpi sa svojom prosjenom potrošnjom jedva iznad 4 litre. U praksi i mješovitom nainu vožnje doista je pottrošnja bila ispod 5 litara na 100 prijeenih kilometara! Startna cijena za novi C3 kree ve od 79.900 kuna, a ovaj model (1,4 HDi Confort) ima poetnu cijenu od 101.900 kn.

Dodatna oprema: metalik boja (2.500 kn), Zenith vjetrobransko staklo (3.200 kn), aut. klima (5.000 kn)

MOTOR 4-cilindrini redni, dizel, Common Rail, postavljen naprijed popreno, turbopunja, obujam 1.397 ccm, najvea snaga 70 KS pri 4.000 o/min, najvei okretni moment 160 Nm pri 2.000 o/min

POGON Na prednje kotae, runi mjenja s pet stupnjeva prijenosa

DIMENZIJE 3.941 x 1.728 x 1.524-1.538 mm, meuosovinski razmak 2.466 mm, obujam prtljažnika 300-1.120 l, spremnik za gorivo 50 l

PERFORMANSE Najvea brzina 163 km/h, ubrzanje 0-100 km/h 13,7 s

POTROŠNJA GORIVA EU grad 5,2 l/100 km, otvoreno 3,7 l/100 km, prosjek 4,2 l/100 km, CO2 110 g/km Cijena modela C3 1,4 HDi Confort: 101.800 kn Cijena testiranog vozila: 112.600 kn


11. sijenja 2011.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Volvo XC60 - modelska godina 2011. Volvo XC60 istinski je crossover koji kombinira znaajke gradskog i o-road vozila, a cilja na mlade urbane ljude s aktivnim životnim stilom. Volvo XC60 sportsko je vozilo dinaminih karakteristika s ukusno ureenim eksterijerom i interijerom te izraženom unkcionalnošu. U svom izdanju za modelsku 2011. godinu dobio je nekoliko novih detalja.

Obnovljena ponuda Euro 5 motora

Karakteristian dizajn Volvo XC60 nepogrešivo je crossover vozilo atletske grae s visokim razmakom od tla i velikim kotaima te sportskom coupe linijom karoserije, tako da nije bilo potrebe za dodatnim zahvatima. Izmodelirane zavodljive linije i široki bokovi daju dojam stamenitosti. Straga su primjetna upadljiva LED svjetla, a ponuda je obogaena novim 18-innim naplacima sa šest dvostrukih krakova. XC60 je dobio i nove boje karoserije: Flamenco crvena i boja morske školjke. Krovni nosai su dostupni u dvije verzije - standardnoj crnoj ili boji metala. Posebnu stavku ini R-Design izvedba s karakteristinim dizajnerskim detaljima i sportskim podvozjem.

Interijer podreen vozau Interijer Volva XC60 u potpunosti je podreen vozau, a osmišljen je kako bi stvorio osjeaj dinaminosti i sklada, dok njegov praktian prtljažnik s dvostrukim dnom i stražnja klupa preklopiva u omjeru 40/20/40 predstavljaju novu dimenziju prirunosti. Osim runo, poklopac prtljažnika opcijski se pokree automatskim putem preko gumba u unutrašnjosti ili preko daljinskog upravljaa. Uza

sve to, tu je i novi Inontainment sustav predstavljen u Volvu S60 i V60, a koji sve inormacije iz audio sustava, navigacije, mobilnog teleona i ostalih unkcija prikazuje na 5 ili 7-innom ekranu integriranom u gornji dio centralne konzole, odnosno u vidnom polju vozaa, kako voza ne bi previše skretao pogled s ceste.

Zabavna i udobna vožnja S novim XC60 Volvo hita korak dalje u ponudi vozila koja su i zabavna i udobna za vožnju. Kompaktni ormat i precizan ovjes znai da Volvo XC60 podjednako elegantno savladava otvorenu cestu te o-road teren. Vrhunska torzijska vrstoa i sportski nastrojeno podvozje te optimalno rasporeena masa vozila daju sigurne dinamine karakteristike, ak i u najzahtjevnijim uvjetima vožnje.

Integralni pogon za savršen kontakt s podlogom Volvo XC60 serijski je opremljen AWD pogonom s Instant

Traction sustavom koji osiguravaju najbolji mogui kontakt s podlogom, bez obzira na uvjete vožnje. Zahvaljujui elektrino kontroliranom kvailu AWD sustav automatski prenosi snagu na prednje i stražnje kotae, dok Instant Traction unkcija munjevito prenosi snagu nakota s najboljim kontaktom s podlogom. Uz to, tu je i nova DRIVe verzija koja u svrhu dodatnog smanjenja potrošnje i emisije ispušnih plinova posjeduje pogon samo na prednju osovinu. Nadalje, tu su i Dynamic Stability i Traction Control (DSTC) sustavi koji konstantno nadziru ponašanje vozila u zavojima te ga stabiliziraju u sluaju jakih lateralnih sila. Njih nadopunjuje i Hill Descent Control sustav kontrole vozila prilikom vožnje nizbro, kao i FOUR-C podvozje koje nudi tri modusa rada ovjesa (Comort, Sport i Advanced), te Trailer Stability Assist sustav koji pojedinanim koenjem kotaa pri brzini od 60 do 160 km/h korigira neželjeno zanošenje prikolice.

Volvo XC60 sada je dostupan s proširenom ponudom benzinskih motora. T6 3.0 litarski šestcilindarski turbobenzinac sa 304 KS i 440 Nm, preuzet iz Volva S60, nudi vrhunska ubrzanja i glatku vožnju u svim uvjetima. Poznati 3.2 litarski usisni benzinac dobio je novu radilicu i manju unutrašnju rikciju, te sada nudi 243 KS i 320 Nm okretnog momenta. Kako bi udovoljio strožim ekološkim propisima isti motor posjeduje i „smirenu“ verziju sa 231 KS i 300 Nm. XC60 je sada dostupan i sa 2.0 litarskim etverocilidarskim turbobenzincem s izravnim ubrizgavanjem koji razvija 203 KS i 300 Nm okretnog momenta. Obnovljena je i ponuda dizelskih motora. Vrhunski D5 nudi 205 KS i 420 Nm okretnog momenta, dok novi 2.0 litarski D3 petcilindarski turbodizelaš (izvedenica provjerenog 2.4 litarskog petocilindraša) s prezicnim piezoelektrinim ubrizgivaima goriva i adaptiranim turbopunjaem nudi 163 KS i 400 Nm okretnog momenta, te je pravo udo moderne strojogradnje. S druge strane, DRIVe verzija sa 163 KS i samo prednjim pogonom u prosjeku troši samo 5,8 litara. Svi motori koji se ugrauju u XC60 zadovoljavaju Euro 5 standarde koji na snagu stupaju 2011. godine.

Provjerena sigurnost Poput svih Volvo proizvoda i XC60 posjeduje vrhunska

sigurnosna svojstva tipina za švedskog proizvoaa - poevši od napredne konstrukcije karoserije s programiranim zonama deormacije i sustavom za pomo pri bonom udaru. A tu su i boni zrani jastuci podesivi prema uzrastu putnika te glasoviti sigurnosni sustavi kao što su City Saety (sustav s punim automatskim koenjem), Collision Warning i Auto Brake sustav (s upozorenjem na sudar i unkcijom automatskog koenja), Driver Alert sustav (s upozorenje na umor vozaa), Blind Spot Inormation System (za provjeru mrtvog kuta vozaa), Lane Departure Warning (upozorenje o napuštanju vozne trake) i Adaptive Cruise Control (adaptivno automatsko održavanje brzine), kao i Volvo onCall sustav pomoi i RSC i ROPS sustavi protiv prevrtanja vozila. Volvo XC60 od sada je dostupan i s Pedestrian detection (sustavom otkrivanja pješaka), koji pomaže vozau u blagovremenom izbjegavanju kontakta s pješakom. Ovaj sustav koristi radar i kameru kako bi nadzirao prostor ispred vozila. U sluaju otkrivanja pješaka sustav najprije upozori vozaa kako bi isti zakoio ili skrenuo automobil. Ukoliko voza ne reagira na upozorenje, automobil samostalno koi. Na ovaj nain mogue je izbjei kontakt s pješakom pri brzinama do 35 km/h, smanjiti broj poginulih pješaka za 20%, te broj teško ozlijeenih za skoro 30%. Vozai Volvo modela trebaju znati da sustav ne može savršeno unkcionirati nou ili za vrijeme loših vremenskih uvjeta, tako da je još uvijek potrebna velika pažnja prilikom vožnje.

Prezentacija koncepta London Taxi Volkswagen je predstavio dodatnog lana svoje flote svjetskih taksija: nakon Berlina, Milana i Hong Konga, taksi studija s E-pogonom predstavljena je i u britanskom glavnom gradu. London Taxi se odlikuje upravo vanjskim dizajnom, koji je skrojen prema potrebama putnika, i svojim inovativnim konceptom unutrašnjeg prostora. Razvojni tim je samo na suvozaevoj strani studiju opremio zakretnim vratima koja se široko otvaraju prema naprijed; zahvaljujui njihovoj potpuno novo razvijenoj, dvoosovinskoj kinematici ova vrata se široko otvaraju, što omoguuje lakši ulazak i izlazak iz vozila. S dužinom od samo 3,73 metara Taxi je osim toga krai od Volkswagen Foxa, ali unato tome nudi

više slobodnog prostora za noge nego Passat: u unutrašnjosti Taxija nema naime suvozaevog sjedala. Na njegovom mjestu se nalazi podruje za prtljagu; pomou kontrolne ploe, koja je u ovom podruju na odgovarajui nain prilagoena, dobiven je dodatni prostor. Budui da se koeri ne moraju dizati preko utovarnog ruba, putnici ih mogu sami vrlo lako utovariti i jednim pritiskom na gumb privrstiti pomou stremena. London Taxi je potpuno konceptualno vozilo. No, dizajn koji poiva na legendarnom modelu Volkswagen Samba Bus, pogon bez emisija i potpuno uvjerljive, praktine prednosti ovog kompaktnog prostornog uda mogli bi ga vrlo brzo uiniti ostvarivim predmetom želja u metropolama.


18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

11. sijenja 2011.

Citroën u sijenju lansira specijalne serije Space Citroën je odluio obogatiti svoju komercijalnu ponudu i kupcima uljepšati poetak nove 2011. godine lansiranjem specijalne serije Spacekoja nudi bogato opremljene modele po atraktivnim

cijenama. Specijalna serija Space odnosi se na modele Citroën C1, Citroën C4 Picasso i Citroën Berlingo. Citroën C1 Space 1.0i u ponudi je s cijenom od 62.900 kn s bogatom serijskom opremom.

Citroën C4 Picasso Space u ponudi je s cijenom ve od 133.900 kn, a Citroën Grand C4 Picasso Space s cijenom ve od 141.900 kn. Citroën C4 Picasso Space u ponudi je s benzinskim VTi 120

i THP 155, te s dizelskim HDi 110 i HDi 150 motorima. Citroën Berlingo MultiSPACE u ponudi je s cijenom ve od 104.030 kn, te s benzinskim VTi 95 i dizelskim HDi 90 motorima.

Visoko etvrto mjesto za Chevrolet Prema preliminarnim podacima Promocije plus zakljuno s 31. prosincem, Chevrolet je zauzeo visoko etvrto mjesto na prodajnoj ljestvici automobila s 3.182 registracije. Nakon velikog uspjeha i odlinog osmog mjesta u 2009., Chevrolet sigurno vozi naprijed. 2010. godine privukao je veliki broj novih kupaca te u odnosu na 2009. bilježi rast prodaje od 53,6 posto. Chevrolet je najprodavanija neeuropska marka i najbrže rastua marka u Hrvatskoj. U zadnjih godinu dana ostvaruje rast tržišnog udjela od skoro 90 posto (2010.: 7,57%;

2009.: 4,07%). Rujan 2010. protekao je u znaku Chevroleta, prodano je 349 automobila s leptim mašnom ime je Chevrolet taj mjesec zasjao na vrhu prodajne ljestvice osobnih automobila. Spark je 2010., kao i prijašnjih godina, bio najtraženiji model u segmentu mini automobila. Najviše Chevroletovih kupaca u Hrvatskoj u 2010. odluilo se za limuzinu Cruze, Chevroletov globalno najbolje prodavani model. Uspjehu su pridonijeli i Lacetti i Aveo koji se kao i Cruze cijelu godinu nalaze na listi dvadeset najprodavanijih modela u zemlji.

Hrvatski vozai “skidaju” kilometre prije prodaje svojeg automobila Gotovo etvrtina hrvatskih vozaa priznaje da su ve „skinuli“ kilometre na svojem automobilu ili bi to napravili, pokazuje anketa web portala VidiAuto.com koji je u prosincu, na uzorku od 826 ispitanika, napravio istraživanje na temu „Skidate li kilometre prije prodaje automobila“. ak 11% vozaa

ve je više puta lažiralo broj prijeenih kilometara na svojem automobilu prije prodaje, a oko 5% jednom je do sada to ve uinilo. 8% njih još se nije odluilo na taj potez, ali bi to u budunosti ipak napravili. Ipak, podaci VidiAuta pokazuju primjetan velik postotak vozaa koji izjavljuju kako to nikada ne bi uinili - tako se

izjasnilo njih 66%. Nadalje, 5% njih se našlo u situaciji da im je bilo ponueno skidanje kilometara, ali su to odbili. Umanjivanje broja prijeenih kilometara u posljednjim je godinama uzelo maha i iz razloga što malo viniji poznavatelj automobilskog softvera bez problema može umanjiti prijeenu kilometra-

žu na rabljenom automobilu te mu tako znaajnije poveati prodajnu cijenu, ali i omoguiti bržu prodaju. Prema informacijama s crnog tržišta, za to je potrebno izdvojiti oko 50 eura, nakon ega se može ostvariti znaajna novana dobit prodajom automobila koji ima manje prijeenih kilometara.

Specijalna serija C3 Medvešak uz specijalne pogodnosti Potaknuti odlinom dosadašnjom suradnjom i pozitivnom atmosferom na ledu i tribinama, Citroën je odluio dodatno osnažiti suradnju s KHL Medvešak lansiranjem specijalne serije C3 Medvešak uz specijalne pogodnosti. Radi se o iznimno bogato opremljenim modelima Citroën C3 koji su u ponudi od sijenja 2011. godine s cijenom od 79.900 kn. U svojoj bogatoj opremi specijalna serija C3 Medvešak ima

logo Medvešak, ABS+REF+AFU, klima ureaj, šest zranih jastuka, radio CD MP3, kožni upravlja, zatamnjena stražnja stakla, elektrini paket, paket Kromirani look, regulator/limitator brzine, svjetla za maglu i dr. Specijalna serija C3 Medvešak u ponudi je s kamatnom stopom od 6,99 % uz Citroën Financial Services s rokom otplate do 48 mjeseci. Naime, Citroën Savska i KHL Medvešak potpisali su u kolo-

vozu novi ugovor u trajanju od osam mjeseci o poslovnoj suradnji na sportskim, promotivnim, edukativnim i ostalim dogaajima. Tim povodom „Medvjedi“ su dobili na korištenje 18 vozila: 15 modela Citroën C3 , 1 Citroën C5, 1 Citroën Berlingo i 1 dostavni Citroën Nemo. Radi se o bogato opremljenim modelima Citroën C3 koji putovanja “Medvjeda” na europskim gostovanjima ine ugodnijim, luksuznu limuzinu Citroën C5 voze lanovi Uprave, a višenamjenski Citroën Berlingo i svestrani dostavni Citroën Nemo služe za prijevoz brojne opreme. Zagrebaki klub hokeja na ledu Medvešak je prošle godine primljen u odabrano društvo europskih klubova koji sudjeluju u EBEL ligi. Ovaj izniman uspjeh hrvatskog sporta i hokeja posljedica je odlinih rezultata koje posljednje dvije sezone postižu hokejaši zagrebakog kluba Medvešak na meunarodnoj razini.


11. sijenja 2011.

Novi Piaggio Typhoon Piaggio Typhoon, prava legenda s više od 500.000 prodanih primjeraka, sada je u potpunosti obnovljen te je primjeren još široj publici. S novim oplatama, svjetlima, grafikama i izgledom zreliji je nego ikad i savršen odabir za one koji traže zabavni, sportski skuter koji je ujedno pouzdan i praktian. Prednji dio Piaggia Typhoon ponosi se novim dizajnom koji podsjea na glavu morskog psa te je sada impozantniji i konkretniji. Široki prorezi na prednjoj oplati, prepoznatljiv dio Typhoonovog dizajna izdižu se prema boku skutera kako bi pratili oblik novog prednjeg svjetla koje je agresivnije i dinaminije. Stražnji kraj Piaggia Typhoon takoer je redizajniran. Zategnute, iste

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

linije definiraju rep koji je sada duži, izraženiji i sportskiji nego na ranijem modelu. Zaoštreni rep skuteru daje uske linije i vizualno lakši stražnji kraj, a na njemu se nalaze rukohvati za suvozaa i šire, udobnije sjedalo. Novi Piaggio Typhoon dolazi s novim izborom grafika: uoljive i moderne, kakve odgovaraju mlaim vozaima te suptilne i elegantne za zrelije vozae. Novi izgled i nova tehnika rješenja. Piaggio Typhoon sada koristi novi okvir i kotae od 12’’ za stabilnost i bolje upijanje neravnina. Izborom suvremenog, istog i živahnog agregata, Typhoon nudi rješenje za neizmjernu zabavu u prolasku kroz gradske džungle. Sa dvotaktnim agregatom od 50 ccm, Piaggio Typhoon je lagan i okretan što ga ini savršenom gradskom jurilicom. Novi Piaggio Typhoon 50 2T dostupan je u Piaggio salonima po cijeni od 11.500 kn za gotovinsko plaanje.

EKO KUTAK

Zeleni volan za Peugeot iOn u Njemakoj Peugeot iOn 100 % elektrino vozilo, dobio je 3. studenog u Berlinu, nagradu Grünes Lenkrad («Zeleni volan ») 2010, koju je osvojio meu 20 projekata koji su doprinijeli zaštiti okoliša. Nagrada Grünes Lenkrad, koja se dodjeljuje projektima u službi zaštite okoliša, postoji od 2007. godine u okviru dodjele Goldenes Lenkrad («Zlatni volan ») koji se ve 34 godine dodjeljuje automobilima od strane grupe Axel Springer. Meunarodni žiri automobilskih i specijalista za okoliš, pod pokroviteljstvom Ministarstva okoliša, trebao je izmeu pet finalista izabrati pobjednika : i dodijelio je Grünes Lenkrad 2010 Peugeot iOnu. Peugeot iOn je prvo elektrino vozilo nove generacije lansirano u Europi. Tih, živahan i upravljiv zahvaljujui svom elektrinom motoru koji razvija 47 kW (64 ks), kompaktno gradsko vozilo od 3,48 m, nudi za svoja etiri putnika jednostavnu i smirujuu vožnju i visok nivo udobnosti i sigurnosti. Zahvaljujui efikasnom upravljanju elektrinom energijom, njegova litij-ionska baterija nudi autonomiju od 150 km u standardnom europskom ciklusu. Nakon Öko Globe i eCar Tec Award, Grünes Lenkrad je trea nagrada za Peugeot iOn u Njemakoj u 2010. godini.


Poznati i slavni Michael Douglas nasmijan šetao psa New Yorkom Iako su mu neki prognozirali da nee preživjeti Novu godinu, Michael Douglas je u šetnji New Yorkom izgledao poprilino dobro, a da je i raspoložen, pokazao je nagradivši fotografe osmijehom.

Unato niskim temperaturama, Michael Douglas odluio je sam izvesti psia u park u snijegom okovanom New Yorku. Glumac koji se bori s rakom grla oito se dobro nosi s kemoterapijama koje

prolazi. Douglasovi prijatelji bojali su se hoe li glumac preživjeti do Nove godine, a jesu li mu se šanse za oporavak poveale zbog kemoterapije, trebao bi saznati ovaj mjesec.

TOP 20 01. TRAŽIM TE SONJA BAKI & TONY CETINSKI

Mila i Macaulay prekinuli nakon osam godina veze Zvijezda “Ludih sedamdesetih” Mila Kunis (27) i zvijezda ilmova “Sam u kui” Macaulay Culkin (30) prekinuli su nakon osam godina veze, koju su poprilino dobro držali dalje od oiju javnosti. Napise da su Mila Kunis i Macaulay Culkin prekinuli potvrdio je glumiin glasnogovornik, koji je objasnio kako je njihov razlaz bio prijateljski i da su ostali vrlo bliski. Glumci su poeli hodati 2002., a razišli su se prije nekoliko mjeseci, no odluili su to zataškati dok Mila promovira svoj novi ilm “Black Swan”. Mila je nedavno objasnila kako joj nije bitan brak, ali da bi jednom voljela imati djecu i muškarca koji e paziti na njih.

“D. J.” progovorila o prebroenoj bolesti

02. LIJEPA KAO SAHARA - E.N.I. FT. MASSIMO

03. GDJE EŠ TI, A GDJE U JA TEŠKA INDUSTRIJA 04. MOŽDA DOGODINE - PRLJAVO KAZALIŠTE

05. TREN - DINO JELUSI 06. PONOVO RO ENA - KIM VERSON 07. ZAŠTO BIH TI REKLA TO - NATALI DIZDAR

08. LJUBAV PUTUJE POD LAŽNIM IMENOM VANNA 09. LOTAM BLUES MIROSLAV EVAI & ARDAŠ BLUES 10. POD PRSTIMA - QUASARR

FORMULA 13 01. DONCAMATIC - GORILLAZ 02. BETTER THAN TODAY - KYLIE MINOQUE 03. BLUE SKIES - JAMIROQUAI 04. SUSPICIOUS MIND ELVIS PRESLEY

TOP LISTA

05. PYRO

Robert De Niro predsjedat e žirijem u Cannesu Kao osniva njujorškog Tribeca i katarskog Doha Tribeca ilm festivala, De Niro je izjavio kako izuzetno poštuje “instituciju žirija jer vrši važnu funkciju selekcije ilmova koji e biti predstavljeni svijetu”, prenosi BBC. Cannes ilm festival ove e se godine održati od 11. do 22. svibnja.

The Strokes, bend koji je prije desetak godina zapoeo veliki povratak rock and rolla u popularnu kulturu, vratit

e se u ožujku 2011. godine. Momci upravo završavaju svoj novi, povratniki album, nakon što su se praktiki ras-

Damon Albarn s Judeom Lawom radi glazbu za djeji film “The Boy In The Oak” pria je o djeaku i zaaranom drvetu, autorice Jessice Albarn, a ilmsku verziju svojom e glazbom ozvuiti Damon Albarn, frontmen grupa Blur i Gorillaz, uz naraciju slavnog glumca Judea Lawa. Knjiga je izašla krajem prošle godine, a ilmsku verziju režirat e Luke Losey, redatelj koji se okušao u režiji glazbenih spotova, poput onih za Mercury Rev i Orbital. Konaan rezultat bit e dostupan za gledanje u drugoj polovici 2011. godine.

KATE PERRY 07. WHITE BLANK PAGE

Iako je glumica Candace Cameron Bure danas sretna majka i supruga troje djece, prošla je kroz teško razdoblje te prvi put javno progovorila o svom problemu. Glumica Candace Cameron Bure, nekadašnja zvijezda popularne serije “Puna kua”, koju gledatelji poznaju kao D. J. Tanner, ima 34 godine i nikada nije izgledala bolje. U emu je njezina tajna? Suprug sportaš Valeri Bure, troje djece Natasha (12), Lev (10) i Maks (8) te lekcija koju je nauila nakon borbe s bulimijom. Glumica je prvi put progovorila o svom nekadašnjem problemu u svojoj novoj knjizi “Reshaping It All”. - Nije bio problem samo u tome što sam htjela smršaviti, imala sam problema i s nesreenim emocijama, rekla je glumica. Danas Candace glumi u ABC-jevoj seriji “Make It or Break It”, sretna je i vodi zdrav život.

TJEDNI KALORIFER

Neven

The Strokes se vraaju u ožujku

pali, tj. lanovi benda otišli su svaki na svoju stranu i svaki svojim novim projektima. Basist Nikolai Fraiture komentira: - Dugo se nismo vidjeli. Sad kad smo se ponovno našli puno je udne energije plovilo okolo. U grupi postoji razliita dinamika, na razliite naine. Iako su The Strokes nedavno svirali po nekoliko velikih festivala, namjerno nisu izvodili ni jednu novu pjesmu, jer nisu htjeli da ljudi o njima sude preko oajnih snimaka koje bi fanovi nainili mobitelima i stavljali ih na Internet.

06. FIREWORK

Marta

Oskarovac Robert De Niro bit e ovogodišnji predsjednik žirija na Cannes ilm festivalu. - ast mi je predsjedati jednim od najstarijih i najboljih ilmskih festivala na svijetu, rekao je De Niro, koji je dvaput osvojio Zlatnu palmu, za ulogu u “Taksistu” 1976. i “Misiji” deset godina kasnije.

KINGS OF LEON

01. SHAKIRA - Waka Waka

TOP LISTA DOMAIH 02. LADY GAGA - Alejandro 03. DAVID GUETTA - Memories

MUMFORD ANS SONS

04.RIHANNA - Rude Boy

08. OVER THE LOVE

05. KATTY PERRY

SKUNK ANANSIE

California Gurls Ft. Snoop Dogg

09. PERFECTLY LONELY - JOHN MAYER

06. USHER DJ - Got Us Falling In Love Ft. PITBULL

10. CHRISTMAS LIGHTS - COLDPLAY

07. YOLANDA BE COOL We No Speak Americano & Dcup 08. KNAAN - Wavin Flag 09. EDWARD MAYA - Stereo Love Ft. VIKA JEGULINA 10. FLO RIDA Club Can’t Handle Me Ft. David Gue a


11. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

mt

Dobro je znati 43

Prodajna mjesta: • ARAPKO - Neumanova 2 (u krugu tvornice) • HULAHOOP - Mace Hrvatske 10 • Prod. br. 2 - Trg Republike 6 (RK Meimurka, 1. Kat) • LAMPY 9, Mace hrvatske 28, akovec • HULAHOOP, Glavna 45, Prelog • HULAHOOP, Vladimira Nazora 37, Prelog (u krugu tvornice)


44

Dobro je znati

- adaptacija i opremanje kupaonica - instalacija centralnog grijanja - vodovodne instalacije - instalacije hlađenja - plinske instalacije -

t: 040 396 410 f: 040 396 430

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

11. sijenja 2011.

- salon keramike i sanitarije - najmodernija 3D simulacija Vaše buduće kupaonice - maloprodaja i veleprodaja instalaterskog materijala i opreme

e-mail: trgoprom@trgoprom.hr ginstal@ginstal.hr web: www.ginstal.hr www.trgoprom.hr




21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

U NEDJELJU ZAVRŠILO 28. Zimsko prvenstvo Meimurja u malom nogometu

Pobjednici: Bukal elektronika (seniori), Metal (veterani) i TASA (pioniri) Pobjedama ekipa Bukal elektronika (seniori), Metal Makoter (veterani) i TASA (pioniri) u nedjelju je završilo 28. Zimsko malonogometno prvenstvo. U etiri dvorane u akovcu, Prelogu, Murskom Središu i Kotoribi od 26. prosinca do završnice prošle nedjelje 9. sijenja odigrano je ukupno 230 utakmica u sve tri kategorije, pionirskoj, veteranskoj i seniorskoj. Kod seniora natjecale su se 52 momadi, meu veteranima 16, a u pionirskoj 48 momadi. U prvom dijelu turnira, koji je igran po skupinama, nije bilo veih iznenaenja, osim ispadanja ekipe koja ima i svoju malonogometnu momad u Meimurskoj malonogometnoj ligi – MIP Weyland. Na žalost po njih, oni su završili u iznimno jakoj skupini u M. Središu i na kraju ispali. Završnica turnira koja je igrana po kup sustavu od poetka prošlog tjedna preselila se u dvoranu Graditeljske škole u akovcu.

Seniorski pobjednik turnira, ekipa Bukal elektronika, izdržao je sve izazove Pobjednik seniorskog dijela turnira je ekipa Bukal elektronika iz akovca. Ekipa koju su sainjavali uglavnom deki iz Nedeljanca i okolice na kraju je stigla do pobjednikog trofeja. Što se tie malog nogometa, itekako ui-

nogometnih imenima iz Hodošana. „Metalovci“ su imali težak ždrijeb, ali su uspjeli izdržati do kraja. Sjajan je bio na vratima – Starovlasnik koji je „izludio“ mnogobrojne koji su mu pokušali zabiti. Bilo je tako i u inalu. Napeta utakmica u kojoj su presudile sitnice. Zabio je Ribi za vodstvo, koje je održao Starovlasnik, da bi pred kraj „metalovci“ potvrdili pobjedu 2:0. U pionirskoj konkurenciji slavila je ekipa TASA iz Novog Sela Rok koju sainjavaju mladi talenti meimurskog nogometa koji igraju u Meimurju i Varteksu. Bili su uvjerljivi tijekom cijelog turnira, pa tako i na kraju u inalu, koje su dobili uvjerljivo 3:0 protiv Podravine iz Ludbrega. Tako su Ludbrežani u dva inala ostali bez pobjednikog trofeja.

Novane nagrade i trofeji za najbolje Najbolje ekipe na turniru na kraju su primile novane nagrade i trofeje, a nagraeni su i najbolji pojedinci turnira u svim konkurencijama. U subotu i nedjelju odigrane su i revijalne utakmice. Iz redova organizatora stiže poruka kako su i ove godine zadovoljni cijelim turnirom, koji je privukao s obzirom „na recesiju“ velik broj ekipa, a zanimljive malonogometne predstave lijepi broj gledatelja u svim dvoranama. Još jednom se pokazala opravdanost disperzije turnira diljem Meimurja, a završna tri-etiri dana dvorana Graditeljske škole bila je više nego lijepo popunjena, a posebno posljednji dan u nedjelju kad je završne utakmice ispratilo više od 700 gledatelja. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

Seniorski pobjednici - Bukal elektronika

grana, što je pokazao i ovaj turnir. Prije nego su slavili uvjerljivo u inalu, prošli su pravi „pakao“ ždrijeba koji je po prvi put ove godine imao i nositelje. Meutim, „elektroniari“ su naletjeli na teške protivnike iz kola u kolo i prošli sve ispite. Posebice veliki izazov za njih bila je utakmica etvrtinala kad su igrali sa sadašnjim i bivšim „varteksovcima“ Gama teamom. Slavili su pobjedu 2:0, iako je protivnika ekipa „pucala iz svih oružja“, pogodili su u nekoliko navrata okvir gola, ali nisu uspjeli zabiti ni jedan

Gledatelji su u lijepom broju ispunili tribine

zgoditak. Protivnik u inalu bila je ve dobro uigrana malonogometna družina Armira Cilar uglavnom sastavljena od poznatih meimurskih igraa, ali nije im pružila znaajniji otpor. Iako su prvi poveli „Cilari“, bio je to samo njihov „labui pjev“. „Bukalovci“ su preokrenuli 0:1 u visoko vodstvo 4:1. Uslijedio je pokušaj protivnika da se vrati u utakmicu „bez vratara“. Uspjeli su na poetku, ali, nakon grešaka u proigravanju, prazan gol „armiraa“ uskoro je dopunjen s dva gola za nedostižnu prednost. Na

kraju zaslužena pobjeda Bukal elektronike 7:3.

Sjajni vratar Starovlasnik za veteransku pobjedu Metala, uvjerljiva TASA meu pionirima U veteranskoj konkurenciji pobjedu je slavila ekipa koju je vodio hrašanski zet, inae još uvijek aktivan na zelenom travnjaku Gregor Bunc - Metal hidr. cijevi iz D. Hrašana, koja je bila sastavljena od slovenskih igraa potpomognuta poznatim

Pobjedniki trofej kapetanu Bukal elektronike predao je predsjednik MNS-a Mato Kljaji

Pobjednici u pionirskoj konkurenciji - TASA

Najbolji meu veteranima - Metal hidr. cijevi




11. sijenja 2011.

REZULTATI ZAVRŠNICE Finala: Pioniri: TASA (Novo Selo Rok) – NK Podravina (Ludbreg) 3 - 0 Veterani:Metal hidr. cijevi (D. Hrašan) - NK Podravina (Ludbreg) 2 - 0 Seniori: Bukal elektronika (akovec) – Armira Cilar (M. Središe) 7 - 3

Utakmice za 3. mjesto: Pioniri: KIWI (Varaždin) – KOCKA TEAM (Nedeliše) 4 - 1 Veterani: BC LJUPKA (akovec) – SARA TRANS (Pribislavec) 1 - 3 Seniori: TEAM PROJEKT (Budinšina) – TSG (akovec) 2-2 (1-2)

FINALE – PIONIRI TASA - NK PODRAVINA 3:0 akovec. Suci: Bojan Juras i Dario Bubek. Strijelci: Cvek, Skoliber i Mesari za Tasu. TASA: Križai, Šavora, Kavran, L. Pintari, Mesari, Cvek, Skoliber, Vinkovi, Mari i P. Pintari. Voditelj momadi Stjepan Skoliber. NK PODRAVINA : Sudec, Štabi, Vukovi, Jadani, Mihali, Vaunec, Orehovec, Pajtak i Borak. Voditelj momadi Saša Špoljari.

FINALE – VETERANI

Rezultati etvrtfinala i polufinala

NK PODRAVINA – METAL 0:2 akovec. Suci: Božidar Kolari i Ivica Križai. Strijelci: Ribi i Hošpel ta MetalMakoter. NK PODRAVINA: Henec, Ž. Vauenc, Sudec, Borovi, S. Vaunec, Havai, Vukina, D. Vaunec i Crnkovi. Voditelji momadi Damir Borovi i Vitomir Namjesnik. METAL-MAKOTER: Starovlasnik, Zenlji, Hošpel, Novak, Ribi, Vlahek, Smolek, Vozli i Stojko. Voditelj momadi Gregor Bunc.

FINALE – SENIORI ARM. CILAR - BUKAL ELEK. 3:7 akovec. Suci: Ivica Križai i Božidar Kolari. Strijelci: Šivak 2 i Gavranovi za Armira Cilar i Ister i Herceg 2, Piska, Repinc i Hruškar za Bukal elektroniku. ARMIRA CILAR: Novak, Belovi, Šivak, Tot, Jagec, Mlinari, Habunek, Žganec i Gavranovi. Voditelj momadi Damir Cilar. BUKAL ELEKTRONIKA: Posavec, Piska, Hruškar, Lukaveki. Herceg, Repinc, Novak, Ribi i Ister. Voditelj momadi Bojan Habunek.

Drugoplasirana momad seniorskog turnira - Armira Cilar

Najbolji pojedinci turnira Najigrai: Marko Ister (Bukal elektronika) – seniori, Mario Hošpel (Metal) – veterani, Roberto Skoliber (Tasa) – pioniri. Najstrijelci: Stanislav Tot (Armira Cilar) – 12 zgoditak – seniori, Zlatko Novak (Brati-Viher) – 7 zgoditaka

– veterani, Goran Spasi (Kiwi) - 17 zgoditaka – pioniri. Najvratari: Danijel Posavec (Bukal elektronika) – seniori, Dražen Crnkovi (NK Podravina) – veterani, Miljenko Sudec (NK Podravina) – pioniri.

etvrtfinale: BOJAN GRADITELJ. (Držimurec) – NK PODRAVINA (Ludbreg) 2 – 8, KOCKA TEAM (Nedeliše) – COBRA (Podturen) 2 – 1, KAVA. KOCKA (M. Subotica) – ARMIRA CILAR (M. Središ e) 1 – 3, GRADITELJ-PICTURA (akovec) – TSG (akovec) 1 – 2, BRATI -VIHER (Prelog) – BC LJUPKA (akovec) 2 – 3, CB MEÐIMURKA (akovec) – TASA (Novo Selo Rok) 0 – 3, BUKAL ELEKTRONIKA (akovec) – GAMA TEAM (D. Dubrava) 2 – 0, KIWI (Varaždin) – NK BRATSTVO (Jurovec) 5 – 0, SARA TRANS (Pribislavec) – ISKUSNI JAHAI (Prelog) 6 – 1 i NK HAJDUK-VIN. (Štrukovec) – TEAM PROJEKT (Budinšina) 2 – 3. Polufinale: TASA (Novo Selo Rok) – KIWI (Varaždin) 2 – 0, NK PODRAVINA (Ludbreg) – BC LJUPKA (akovec) 0-0 (2-1) 7m, TEAM PROJEKT (Budinšina) – CILAR (M. Središe) 0-0 (2-3) 7m, NK PODRAVINA (Ludbreg) – KOCKA TEAM (Nedeliše) 2 – 1, METAL hidr. Cijevi (D. Hrašan) – SARA TRANS (Pribislavec) 3 – 1, TSG (Èakovec) – BUKAL ELEKTRONIKA (Èakovec) 0 – 2. Revijalne utakmice: ORGANIZATOR MNS – NOVINARI 5-2, ŽNK TRNAVA (Gorian) – ŽNK LEPOGLAVA 1 – 1.




11. sijenja 2011. ŠKOLA NOGOMETA MEIMURJE-AKOVEC na turniru u Grazu

Selekcija U12 izborila dvije pobjede

- Igrale su još i selekcije Škole – U14, U10 i U8

tari Emanuel, Filipovi Dominik, Zanjko Robin, Radikovi Adrian i Silvio te Fleten Stjepan-Franko. Rezultati U12: NŠM - Mura Murska Sobota 4:0, Olimpija – NŠM 1:0, ULC Kormend – NŠM 2:0, NŠM - SC Sollenau 7:0U selekciji U14 Škola nogometa predstavila se u sastavu: Dario Bogomolec, Luka Grahovec, Josip Hlapi, Luka Jakup, Filip Katani, Nikola Munar, Matija Petak, Sven Šenji, Patrik Šimuni, Sven Todorovi, Sebastijan Trstenjak i Adnan Zejnullahi. Na žalost, ta selekcija nije uspjela upisati ni jednu pobjedu u grupnoj azi turnira, ali su pogotke postigli Matija Petak, Nikola Munar i Sven Šenji.Rezultati U14: NŠM - First Vienna FC 1894 0:3, SK Austria Klagenurt – NŠM 6:2, NŠM - SK Rapid Wien 0:2, NŠM - SC Team Wiener Linien 1:4

Vrijedno iskustvo

Selekcija U8 NŠ koja je igrala u Grazu Blagdane su mali nogometaši Škole nogometa Meimurje-akovec iskoristili za igru i druženje te su sudjelovali na Indoor Juniors Soccer Cupu, u organizaciji SK Sturm u austrijskom Grazu.

Igrale etiri selekcije Prvi su svoj turnir odigrali nogometaši selekcije U8, koje je vodio trener Marinko Horvat. U Grazu su Meimurje predstavljali: Antonio Martinjaš, Fran Bendelja, Vinko Brki, Jakov Maretko, Leon Graši, Lovro Levak Pani, Mateo Rodiger, Dominik Štajerec, Toma Sabo, Leon Magi, Vito Patata, Marin Murk i Denis Jambreši. Naši nogometaši nisu uspjeli

upisati pobjedu ali su remizirali s Murom, no to nije bilo dovoljno za ulazak u završnicu natjecanja. Strijelci su bili Antonio Martinjaš, Dominik Štajerec i Lovro Levak Pani.Rezultati U8: NŠM – Mura 1:1, SV Donau Wien – NŠM 2:1, NŠM – Maribor 1:2, NŠM - SK Rapid Wien 0:6. Na terene su dan kasnije izašli mali U10 nogometaši, predvoeni trenerom Stanislavom Posavcem, i to u sastavu: Topolnjak Luka, Kova Patrik, Bacinger Luka, Horvat Tibor, Dolenec Andrija, Horvat Jan, Mihokovi Karlo, Rodiger Luka, Megli Leon, Patata Filip, Pikl Mateo i Vukši Erik. Na žalost, u etiri odigrane utakmice nisu uspjeli

proi skupinu, a upisali su samo jednu pobjedu. Strijelci za NŠM bili su Mihokovi Karlo i Bacinger Luka.Rezultati U10: NŠM - Pasching 0:1, Lask – NŠM 3:0, NŠM – Hartberg 2:1, NŠM – Mura 0:2Najbolju igru si prikazali, meimurski nogometaši u uzrastu U12, koje je vodio trener Damir Vugrinec. Sastav Godina Fabijan, Švenda Franjo, Zanjko Robin, Radikovi Adrian, Radikovi Silvio, Horvat Marko, Pintari Emanuel, akovi Leon, Filipovi Dominik, Fleten Stjepan-Franko i Pai Martin, pokazao je zbilja dobru igru, a do prolaska skupine našim je dekima nedostajao samo jedan bod. Strijelci za NŠM bili su Pin-

Vodstvo Škole nogometa izuzetno je zadovoljno posjetom Grazu, jer pošto u tim uzrastima rezultati nisu toliko bitni, ono najvažnije je postignuto, a naši mali nogometaši dobili su priliku ogledati se s vršnjacima iz inozemstva. “Moramo kazati da su naši klinci igrali protiv djece iz prvoligaških klubova susjednih nam država, ije škole nogometa rade ve desetljeima i postižu zavidne rezultate na svim meunarodnim natjecanjima. Za nas je ovo bilo vrijedno iskustvo, a posebno na pomoi moramo zahvaliti Renatu Štumbergeru iz Murskog Središa, koji živi i radi u Grazu, a sin mu igra za SK Sturm Graz. Takoer mi je zadovoljstvo najaviti dogovor s koordinatorom turnira Robertom Schwarzom, prema kojem e selekcije Sturma gostovati u Meimurju”, rekao je predsjednik Škole Dean Pani. (Ivana Strahija)

SLJEDEI PONEDJELJAK poetak priprema NK Meimurje

Puno promjena u igrakom kadru S obzirom na jesenski dio sezone u igrakom kadru NK Meimurje u nastavku proljetnog dijela prvenstva bit e puno promjena. Nezavidna financijska situacija namee proces pomlaivanja ekipe koja e u nastavku II. HNL pokušati ouvati drugoligaški status. Pod vodstvom novog trenera ujedno i sportskog direktora Miljenka Doveera, te njegovog prvog suradnika Gorianca prvo okupljanje je zakazano za sljedei ponedjeljak 17. sijenja. Tek nekoliko igraa iz prvog dijela sezone ostaje u kadru, dok se potpuni spisak igraa treba tek definirati. Za sad je definiran dolazak dva mlaa igraa iz Varteksa: Suntešia i Kokota, te Jageca iz Nedeliša. Doveer nam je izdiktirao 18 igraa plus nekoliko juniora koji e

zapoeti pripreme, a zavisno od puno okolnosti treba vidjeti koji e biti konani kadar, odnosno hoe li on biti ojaan za nekoliko „jaih“ imena. Doveer je na prozivku pozvao i nekoliko igraa iz juniorskog pogona Škole nogometa. Na njegovom spisku su: Bešeni, Božak i Tisaj (vratari), Pintari, Sunteši, Vitas, Juki, Petak, Kovai, Antonovi (obrana), Jambruši, Jagec, Levai, Kokot, D. Bobianec, Danki (vezni red), Garba i Vuka (napad), te nekoliko juniora koji e zapoeti priprema, a ostaje za vidjeti hoe li se netko od njih nametnuti za udarni sastav. Prvu pripremnu utakmicu Meimurje e odigrati 25. sijenja s Podravinom, dok drugoligaško prvenstvo zapoinje 26. veljae. (dz)

Detalj s godišnje skupštine NK Vidovan

GODIŠNJI SKUP NK Vidovan D. Vidovec MLADI MEIMURSKI STOPER Dino Škvorc nakon probe u Celticu

Pokazao svoj raskošan talent Dvadesetogodišnji stoper NK Varaždin i mlade hrvatske nogometne reprezentacije, mladi meimurski nogometaš Dino Škvorc iz Strahoninca, posredstvom menadžera Alena Petrovia bio je tijekom prosinca na probi u jednom od dva najpoznatija škotska kluba – Celticu. Zaigrao je i u jednoj probnoj utakmici i odmah postigao gol – glavom iz ubaaja. Prema pisanju škotskih medija, NK Varaždin za svog igraa, koji ima važei ugovor do 2013. godine, traži odštetu u iznosu izmeu 850.000 i milijun unti. Inae, interes za Škvorca pokazala su još dva europska ugledna kluba. Ponajbolji ruski: Zenit, i sve bolji talijanski prvoligaš Udinesse. NK Varaždin ne bi imao ništa protiv prodaje ukoliko bude zadovoljan odštetom. Inae, stanje u varaždinskom prvoligašu proteklih je tjedana uglavnom stabilizirano, iako u gradu postoje razliite struje kad je u pitanju voenje kluba, pa situacija do kraja ipak nije sreena ... Meutim, kreditom i transerom Josipa Brezovca u Dinamo sanirani su gotovo svi dugovi prema igraima, tako da varaždinski sastav, koji ima najvei broj igraa koji su ponikli u vlastitoj Školi nogometa, te je izvrsno odradio usprkos velikim problemima pr-

vi dio I. HNL, može mirno krenuti u pripreme za nastavak sezone. Stoga prodaja Škvorca nije prioritetan posao, a za sad nema ni povratnih signala iz Celtica o moguem transeru. Kakvi pak su dojmovi mladog igraa nakon boravka u škotskom klubu? Cijelo je Škvorcovo iskustvo u Glasgowu bilo izuzetno pozitivno, od puta do smještaja i prehrane pa do transporta s treninga i na treninge.

Sve je ispalo super Inae je mladi brani Varaždina trebao trenirati s “razvojnom” ekipom, takozvanom

drugom momadi u kojoj Škoti stvaraju svoje igrae, no, kako je ta momad dobila slobodne dane prije Božia, upao je u rad sa standardnom momadi. U etiri odraena treninga svejedno je pokazao sve što je trebalo, smatra Škvorc: - Nisam imao pojma da bih trebao trenirati s tom mlaom ekipom, a sad je sve za mene ispalo super. Mislim da sam na treninzima pokazao mnogo, uvjeren je u svoju kvalitetu. Ve smo pisali da su igrai zadnje linije Celtica opasno prorijeeni ozljedama, a da je posebno pozicija desnog brania deficitarna. O tome Škvorc

kaže: - Da potpišem za Celtic, za poziciju u prvih jedanaest volio bih se izboriti protiv najjae konkurencije, dakle, želio bih da svi budu zdravi, a ja da pokažem da sam bolji od njih. Siguran sam da se mogu odvažiti na takav pothvat. Kad je odlazio, nije stigao popriati s Neilom Lennonom, glavnim trenerom Celtica, no on je ranije u izjavi koju smo dobili ekskluzivno za Sportnet kazao kako bi mladog nogometaša volio još jednom pozvati na probu prije odluke. - Zbilja ne znam hoe li me pozvati na još jednu probu, nismo o tome razgovarali, ali vjerujem da e moj agent kontaktirati Celtic i saznati sve na vrijeme, kaže Dino. Trener Varaždina Samir Toplak mogao je samo izraziti svoje zadovoljstvo Škvorcovim dobrim ponašanjem i prikazanim umijeem. Kad smo ga upitali kako komentira izjavu Lennona da je milijun eura ipak previše za 19-godišnjaka, Toplak je rekao: - Igrai kao što je Dino prodaju se za velike svote. Mi ne žurimo s prodajom, sad nam nije tako hitno, a nakon što je njegova proba u Celticu dobro popraena, poeo je velik interes za njega. Raspituju se mnogi veliki klubovi, pa sam siguran da emo imati interesantno proljee ne samo na travnjaku nego i u loži. (Ivana Strahija, oto: Cropix)

Ove godine slave 65 godina kluba Veliki broj lanova, navijaa i simpatizera NK-a Vidovan iz Donjeg Vidovca okupilo se na redovnoj godišnjoj skupštini. Seniori su na proljee ispali iz 1. županijske lige, no nakon jesenskog dijela 2. meimurske lige istok na samom su vrhu. Izvješe o radu podnio je predsjednik kluba Blaž Jakupak koji nije krio zadovoljstvo rezultatima. Ovaj rezultat e im biti i velika motivacija da dobre igre nastave i u proljee. Treba spomenuti i juniore koji su takoer jesenski prvaci u svojoj ligi. – Sve rezultate postigli smo domaim igrakim kadrom, iako nam je ak 11 dobrih igraa

otišlo igrati u druge sredine, rekao je Jakupak. U klubu je danas registrirano 89 nogometaša kroz kategorije pionira, juniora, seniora i veterana. Od planova Jakupak je najavio dovršetak izgradnje elektrine rasvjete oko igrališta, obnovu ograde oko igrališta i dogradnju svlaionica. Idue godine klub slavi 65-tu obljetnicu, pa bi im naslov prvaka u drugoj županijskoj ligi bio najljepši poklon. Svima koji su na bilo koji nain pomogli klubu uruene su zahvalnice. Na dobrim rezultatima i radu kluba estitao im je opinski naelnik Josip Grivec. (a)




11. sijenja 2011.

ETIRI JAKE ekipe za popularizaciju rukometa u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

U VaraĹždinu veliki meunarodni rukometni turnir 14. i 15. sijenja 2011. u varaĹždinskoj sportskoj dvorani uz Dravu bit e odrĹžan meunarodni rukometni turnir, na kojem e uz domaina Varteks di Caprio sudjelovati i naĹĄiki Nexe, te gosti iz inozemstva, Crvena zvezda iz Beograda i Bosna iz Sarajeva. Drugi klub na tablici Superlige Srbije i prvi klub prvenstva Premijer lige BiH, Crvena zvezda i Bosna, stiĹžu ovog vikenda u VaraĹždin, kako bi s domainom, Varteks di Capriom i naĹĄikim Nexeom odigrali VaraĹždin open 2011. “Odluili smo pokrenuti inicijativu za organizaciju ovakvog turnira jer se u naĹĄoj dvorani odrĹžava openito premalo sportskih dogaanja, a nadamo se da e to biti veliki poticaj i klubovima, ali i gledateljima, da i oni krenu u sline izazove. Iako su sportska dogaanja daleko od komercijalne dobiti za dvoranu, dok su ona zabavnog karaktera isplativija, smatramo da se nikako ne smije zanemariti taj aspekt ovog objektaâ€?, kazao je upravitelj dvorane uz Dravu Neven Buljan. VaraĹždin se istaknuo kao odlini domain jedne skupine Svjetskog prvenstva rukometaĹĄa 2009. godine, a VaraĹždinci i inae vole rukomet, dok je njihov domai premijerligaĹĄ, unato velikim financijskim problemima, na sasvim solidnom sedmom mjestu tablice. Nexe iz NaĹĄica pak i ove sezone igra jako dobro, drugoplasirani je na tablici i ima samo dva boda manje od prvaka, Zagreba CO.

Ekipe koje su mamac za publiku Za ta dva kluba bi turnir trebao biti odlian uvod u pripreme za ostatak sezone, dok e Crvena zvezda, viĹĄestruki prvak Srbije, i Bosna,

aktualni prvak BiH, biti odlian mamac za publiku. “Naravno, ne moĹžemo dovesti zvjezdani klub poput Kiela ili HSV-a, ĹĄto bi nas koĹĄtalo uistinu mnogo, ali moĹžemo dovesti Bosnu i Crvenu zvezdu. Ti klubovi su u naĹĄoj regiji interesantni, i navijaima i gledateljimaâ€?, rekao je Buljan. Prva utakmica igra se u petak 14. sijenja izmeu Bosne i Nexea u 16 sati, a slijedi zajedniko gledanje, na velikom ekranu, prijenosa susreta Hrvatske i Rumunjske, sa Svjetskog prvenstva u Ĺ vedskoj od 18 sati. U 20 sati e svoj susret odigrati Varteks Di Caprio i Crvena zvezda. U subotu 15. sijenja igraju se utakmica za tree mjesto (od 16 sati) i utakmica za prvo mjesto (od 18 sati). Osim pehara pobjedniku, bit e nagraeni i najbolji igra, strijelac i vratar turnira, a dodijelit e se i air play pehar.

Uz vrhunski rukomet, motiv za dolazak gledatelja – Renaul Clio Domaini i organizatori posebno su zahvalili sponzorima turnira, bez kojih bi rukometni spektakl bilo teťko odrŞati. To su Hotel Turist, Arsenal Ivezi i Kvarner osiguranje, dok se za posebnu nagradu pobrinula Autokua Kos, koja e jednom sretniku s kupljenom ulaznicom pokloniti novi automobil Renault Clio. Ulaznice se mogu kupiti u kafiu Time Out u sklopu varaŞdinske dvorane uz Dravu, putem interneta na www. ulaznice.hr, kao i na prodajnim mjestima u sustavu ulaznice.hr, u akovcu su to Kompas Zagreb i Millenium putnika agencija, a u Lopatincu Etno Art Travel. Cijena ulaznica je 30 kuna za petak ili 50 kuna za oba dana. (Ivana Strahija)

Kandidatura za kvalifikacijski susret sa Španjolskom U varaŞdinskoj dvorani uz Dravu mogli bismo skoro gledati i reprezentativne utakmice, najavio je Željko Kuťter, predsjednik RK Varteks di Capria (u ostavci). Grad VaraŞdin i sportska dvorana su se naime prijavili kao suorganizatori Europskog prvenstva za Şene 2014., za koje se Hrvatska kandidira u

partnerstvu s Maarskom. Takoer, u tijeku su pregovori oko toga da hrvatska muĹĄka rukometna reprezentacija u VaraĹždinu odigra svoj kvalifikacijski susret sa Ĺ panjolskom, u sklopu kvalifikacija za EP 2012. Susret bi se trebao igrati 10. oĹžujka 2011. u 20.30 sati. (IS)

RUKOMETAĹ I MEIMURJA krenuli s pripremama

Nekoliko novih lica, joĹĄ trietiri tek se trebaju prikljuiti U petak je s pripremama za nastavak sezone zapoelo RK Meimurje, a trener Ĺ˝eljko Ani na prvom je treningu imao 14 rukometaĹĄa. Nedostajali su na prvoj prozivci Zoran Jeti, koji je imao obaveze kao proesor u ĹĄkoli, Nemanja Malovi (novi vratar) koji se priprema s crnogorskom reprezentacijom te Neven Martinevi i Dominik MiĹĄevi, koji su na pripremama s mladom reprezentacijom. No, bilo je u meimurskim redovima i novih lica, lijevo krilo Deli, vratar Kvesi, pivot Kos te lijevo krilo Marinero. Neki od njih su joĹĄ na probi, a ukoliko zadovolje bit e im ponuen ugovor. O zamjeni ĹĄestorice iskusnijih rukometaĹĄa, koji su otiĹĄli iz kluba, mnogo mlaim momcima Ani je kazao: “Idemo svjesno u pomlaivanje ekipe. Tu su Kvesi, koji ima 22 godine, Deli, kadetski i juniorski reprezentativac BiH, naravno Martinevi, a zatim i svi oni mladi momci koji su ve upisali minute u dresu prve ekipe Meimurja, MarciuĹĄ, Kovaevi, Sklepi i tako dalje. Mislim da e naĹĄa ekipa biti jedna od mlaih u prvenstvu i da emo uz pravilan rad, trud i naravno zdravlje, nastaviti s dobrim rezultatima.â€?

Otvoren prostor za afirmaciju mladih igraa

Trener Ani uvjeren je usprkos promjenama u igrakom kadru da ekipa moĹže nastaviti s dobrim rezultatima u Premier ligi

ANI o nadolazeem SP-u u rukometu

Hrvatska sigurno moĹže daleko Ani je s nama podijelio i svoje vienje Hrvata na predstojeem Svjetskom prvenstvu u Ĺ vedskoj: “Hrvatska je ekipa iz vrha svjetskog rukometa. Ekipa je pomlaena, ali je kvaliteta jasno vidljiva. Mislim da e igrati izuzetno vaĹžnu ulogu i na ovom Svjetskom prvenstvu i da e doi do same zavrĹĄnice.â€?

Njegov sin Igor, istaknuti lan njemakog bundesligaĹĄa Gummersbacha, nije meutim dobio poziv ni u jednu izabranu vrstu, ni Francuske ni Hrvatske: “Na Ĺžalost, pozicija pivota je u obje reprezentacije dobro popunjena. To je za sad tako, a on i dalje Ĺželjno iĹĄekuje poziv. Vidjet emoâ€?, rekao je Ani. (is)

Mlaa, i jetinija, momad s Aniem e tako hrabro krenuti u sezonu. Trener se raduje pripremnom razdoblju, a o ĹĄestorici koji su otiĹĄli kaĹže: “Uvijek je teĹĄko kad se s nekim treba rastati, ali mislim da je to bilo nuĹžno ne samo zbog smanjenja troĹĄkova, nego i zbog toga jer neki jednostavno nisu odgovarali zahtjevima koji su postavljeni pred njih u igrakom smislu. Tim potezom smo napravili veliku uĹĄtedu te otvorili prostor za mlade momke s velikim potencijalom.â€? Anieva je Ĺželja da se joĹĄ dovede jedan iskusniji lijevi vanjski, ime bi ekipa bila upotpunjena na najbolji nain. Do 5. veljae i utakmice u NaĹĄicama u sklopu 16. kola Premijer lige Meimurje e trenirati, a u pripremi je i ĹĄest jakih provjera s renomiranim protivnicima. Snage e Meimurci tako odmjeriti s OrmoĹžem, Austrijancima, maarskim Churdom, Velikom Nedjeljom i Branikom iz Maribora. “Treba nam dosta provjera, jer imamo pomlaenu ekipu koju Ĺželimo ĹĄto bolje uigrati, Ĺželimo da svi dobiju dostatnu minutaĹžu. Tjedan pred Nexe iskoristit emo za finalnu korekciju uoenih pogreĹĄakaâ€?, rekao je Ani. (Ivana Strahija)

TENIS KVALIFIKACIJE AUSTRALIAN OPENA

Ivana Lisjak otkazala sudjelovanje Iako je bila prijavljena za igranje kvalifikacija Australian Opena u posljednji trenutak najbolja meimurska tenisaica Ivana Lisjak ipak je otkazala mogunost nastupa. I to u trenutku kad je bila vrlo blizu mogunosti da ipak ue u Ĺždrijeb, zbog brojnih otkaza, pa se lista za mogui nastup pomaknula vrlo blizu njezine 240. pozicije. Meutim, oito je pala odluka da se u ovom trenutku ne ispla-

ti ii „dolje“ i riskirati mogunost ispadanja, a troĹĄkovi nisu mali. Ranijih godina Ivana je gotovo uvijek bila spremna za poetak sezone i imala velika oekivanja od tog nastupa, ali naĹžalost niti jednom nije uspjela otii u glavni Ĺždrijeb. Ovaj put odustala je ranije od tog pokuĹĄaja, pa ostaje za vidjeti kakav e biti plan za poetka ove teniske sezone. (dz)

TK FRANJO PUNEC

OdrĹžana godiĹĄnja skupĹĄtina kluba OdrĹžana je redovna godiĹĄnja skupĹĄtina TK Franjo Punec. IzvjeĹĄe o radu kluba podnio je direktor kluba Bojan RuĹži. U izvjeĹĄu su istaknuti dobri rezultati natjecatelja kluba i organizacija turnira, te druge aktivnosti koje klub svrstavaju meu najorganiziranije teniske klubove u Hrvatskoj. P r i hod i k luba i z nosili su 1.230.729 kn, troĹĄkovi 1.249.566, ostvareni gubitak

118.837 kn posljedica je manjih prihoda s naslova dotacija grada i Ĺžupanije, kao i sponzorstva. Plan rada za 2010. godinu nazonim lanovima predloĹžio je Bojan RuĹži. Klub e i nadalje provoditi aktivnosti iz natjecateljskog i rekreativnog programa tenisa, ĹĄkolu tenisa, organizaciju turnira i druge aktivnosti. Dragan Brki zanimao se za financijsku situaciju u klubu s obzirom na ostvareni

gubitak. Branko Grabar pohvalio je rezultate kluba i posebno istaknuo znaaj turnira za grad i Ĺžupaniju. Smatra da je gubitak nebitan s obzirom na rezultate koji su postignuti. Josip Sabolek osvrnuo se na aktivnosti kluba u ovoj godini. Istaknuo je uspjeĹĄnu organizaciju utures turnira koji je ove godine odrĹžan i u Ĺženskoj konkurenciji. Iako je broj djece koja polaze ĹĄkolu tenisa posljed-

njih godina u padu i nadalje je veliki broj djece ukljuen u aktivnosti kluba. Nazone lanove podsjetio je na tragian dogaaj, smrt ponajboljeg hrvatskog mladog tenisaa, lana TK Franjo Punec Marina Ĺ uice. Marin je zaduĹžio klub i klub e mu se na primjeren nain oduĹžiti, naglaĹĄeno je na skupĹĄtini. Po zavrĹĄetku diskusije izvjeĹĄe o radu i plan rada prihvaeni su jednoglasno.




11. sijenja 2011. OK MEIMURJE CENTROMETAL o prvom dijelu i nastavku odbojkaške sezone

Trener Mihajlov: Moglo je ak i bolje Iza odbojkaša Centrometala izuzetno je uspješni prvi dio sezone u Superligi Hrvatske. Osvojeno etvrto mjesto veliko je klupsko postignue, no trener Kole Mihajlov smatra da je Centrometal mogao ak i više. Ove je sezone Centrometal zapoeo suradnju s mladim Mihajlovim, trenerom koji je nakon završenog fakulteta kineziologije tri godine kalio zanat u OK Varaždinu. Inae je inicijalno Mihajlov trebao biti trener OK Kaštela iz Pribislavca, no kad su ukinute privremene licence s kojima su godinama mnogi vodili klubove, Centrometal je zatrebao pravog trenera. “Mislim da su igrai Centrometala mojim dolaskom dosta dobili, jer sam treninge strukturirao baš po pravilima struke, a žao mi je što nisam bio s njima na cijelim pripremama, jer mislim da smo mogli postii i bolji plasman od etvrtog mjesta. Takoer, svi moji igrai ili rade ili su studenti, rijetko imam dva

Trener Kole Mihajlov zadovoljan je s prvom dijelom sezone i vjeruje u isto tako dobar nastavak treninga za redom istu ekipu na okupu, dosta izostaju. No, to je jednostavno tako.” Gotal e biti pravo pojaanje Slabija priprema od one koju bi volio bila je i najvei razlog zabrinutosti novog trenera, no igra-

ODBOJKAŠKI ALL STAR 3. lige

Pet sjajnih setova U subotu 8. sijenja u prepunoj dvorani u Varaždinskim Toplicama odigrana je All star utakmica 3. hrvatske odbojkaške lige sjever. Kako liga broji 10 klubova, oni su podijeljeni u dvije grupe od po 5 klubova. Sjeverni dio iznad rijeke Drave inilo je pet meimurskih klubova. Ekipu je sastavio trener najboljeplasirane meimurske ekipe uz ligi Jadranko Kiri. Po drugoj strani momad Juga sastavio je trener najbolje njihove ekipe OK Toplice iz Varaždinskih Toplica Željko Bahunek.Za momadi Sjevera su nastupili: Marko David (tehniar, Centrometal II), Deni Vuk (libero, Centrometal II), Danijel Kopaevi (srednjak, Centrometal II), Filip

Marciuš (dijagonala, Centrometal II), Saša Mavri (tehniar, Plavi Peklenica), Luka Hranilovi (srednjak, Plavi Peklenica), Josip Treska (prima, Nedeliše), Hrvoje Novak (prima, Nedeliše), Boris Kovai (srednjak, Totovec II), Bojan Železnjak (prima, Mladost Vularija) i Josip Jurini (prima, Mladost Vularija). Utakmica je dogovorena u pet setova do 25 poena neovisno o rezultatu tako da su svi igrai odigrali najmanje dva seta. Prvi je nakon izjednaene igre pripao ekipi Juga sa 25:21. Drugi set potpuna dominacija Sjevera za konanih 25:8. Trei set bio je neizvjestan do samog kraja. Vei je dio vodio Sjever, ali na kraju je završilo 25:23

i su ga vrlo ugodno iznenadili: “Pobjede protiv Siska, Opatije i Daruvara, u prva tri kola, iznenadile su me, no tad su nas dostigle povrede. Ozlijedio se Kova, na sreu, Palinkaš ga je odlino zamijenio, ali kad se ozlijedio Tomiza Jug. U etvrtom setu Sjever je poveo sa 5 poena razlike, ali je tu prednost Jug ugrožavao do samog kraja. Ovaj put je završilo 25:23 za Sjever. Peti set Sjever je vodio 22:20, ali su domai sa pet uzastopnih poena došli do pobjede rezultatom 3:2. Ipak, u ovom susretu pobjeda nije mnogo znaila niti jednom sastavu pa je susret, iako vrlo neizvjestan, protekao u iznimno korektnoj atmosferi i športskom ponašanju svih sudionika. Utakmicu je odlino sudio Pejo Kopaevi iz reana.Nakon utakmice domai je klub organizirao domjenak za sve sudionike. Iako je ovo bilo prvo ovakvo okupljanje, svi sudionici su izrazili veliko zadovoljstvo vienim, te je namjera da ovaj susret postane tradicionalan. estitka Odbojkaškom klubu Toplice na organizaciji.

Problemi u hrvatskoj odbojci utjeu na imidž ovog sporta Ono što se treneru Centrometala meutim ne svia jesu problemi u kojima se našla hrvatska odbojka, od steaja Saveza do spore organizacije novog: “U jednom je trenutku Hrvatska imala dva odbojkaška saveza, da ne spominjem prošlost i dvije reprezentacije, dva izbornika, raskole i suspenzije. Sve to izuzetno negativno utjee na pomladak, jer klinci radije izabiru druge sportove, kad nema Hrvata na velikim natjecanjima. Pati i liga, koja teško dolazi do kvalitetnijih igraa, a ako i uspije odgojiti kojeg vrsnog odbojkaša, on baš i nema perspektivu igranja u inozemstvu”, zakljuuje Mihajlov. Prva utakmica Centrometala u nastavku sezone bit e okršaj u Sisku 22. ili 23. sijenja. (is)

ca Posavec odmah je bilo problema. Na sreu, uspjeli smo postii dogovor s Kristijanom Gotalom, tehniarem OK Varaždina, koji e od drugog dijela sezone biti naš lan”, kaže Mihajlov. Gotal e Centrometalu donijeti osvježenje i novinu, misli trener: “On je sasvim drukiji igra od Makarova, koji lopte diže sporije, dok je Gotal igra s europskim iskustvom i kod njega to ide brže. Sad emo morati uštimati odgovor Posavca i Todorovia na takve lopte i vidjeti kako svi drugi reagiraju. Uglavnom, bit e interesantno i zanimljivo.” Kad se podvue crta, Mihajlov je zadovoljan s jeseni u Centrometalu, a posebno se veseli radu s mlaim igraima, s kojima bi mogao od poetka ‘udariti’ profesionalni pristup odbojci. Tu istie mladog Davida, koji, iako još uenik, ima velike predispozicije za odbojku, od snage do pravog mentalnog sklopa. Prva utakmica Centrometala u nastavku sezone bit e okršaj u Sisku 22. ili 23. sijenja. (Ivana Strahija)

Najbrojniji domain osvojio ak petnaest medalja

Blistavi mladih streliara Tako je u najmlaoj kategoriji do 12 godina u stilu golog luka meu djeacima Izak Feher osvojio prvo mjesto. Meu djeacima iste kategorije sa standardnik lukom prvo mjesto osvojio je Mateo Pikl, a Luka Križai osvaja

Domaini se mogu pohvaliti s rekordnim brojem medalja drugo mjesto, kojem je ovo i prvi nastup na turniru. U istom stilu meu djevojicama do 12 godina Iva Štrukelj osvojila je prvo mjesto. U kategoriji do 14 godina meu djevojicama u stilu olimpijski luk Ana Štrukelj osvojila je zlatnu medalju. Meu kadetima olimpijski luk Vinko Kova zauzeo je 4. mjesto, a Nikola Geršak

MEUNARODNI TURNIR ZA MLAE KATEGORIJE

Odlina organizacija Nove 2011.! Protekloga je vikenda u organizaciji KK Meimurja (itaj: Pajo i Štefek) odigrano masu utakmica na turniru za mlae kadete i kadete. U tri dana smo se nagledali dobre i manje dobre košarke, ali se i upoznali kako s mladima rade u Zadru, Zagrebu, ali i u Sloveniji (Radenska creativ), pa i u Maarskoj (ZTE Zalaegerseg). U petak i subotu igrale su se utakmice razigravanja po skupinama, dok se u nedjelju igralo za medalje i plasman. U mlaem godištu, onom gdje su igrai roeni 1997. i mlai prvo mjesto na turniru osvojili su mladi Maari iz ZTE koji su u inalu tukli zagrebaku Dubravu u produžetku s 59:52. Tree mjesto osvojili su naši pobijedivši zadarski ABC sa 16 koševa razlike. Pod vodstvom trenera Stjepana Novaka bronanu su medalju osvojili: Hamer, Žižek, Svaty, Žini,

5. mjesto, dok u stilu goli luk u istoj dobnoj skupini Leon Peari osvaja zlatnu medalju. Meu kadetkinjama u stilu olimpijski luk Regina Novak osvaja drugo, a Marija Rojko tree mjesto. U konkurenciji kadetkinja u stilu goli luk Tena Piljuši osvojila je zlatnu medalju. U konkurenciji juniora složenim lukom Stephan Šala-

mon osvojio je srebrnu medalju. Meu juniorima u stilu olimpijski luk zlatnu medalju osvojio je Igor Markovi sa odlinih 544 kruga. U stilu standardni luk meu djeacima do 14 godina Karlo Grudi osvojio je zlatnu medalju, a Karlo Cilar meu juniorima istog stila osvaja takoer zlatnu medalju. Nastupivši u seniorskoj konkurenciji u stilu olimpijski luk Božidar Vuruši zauzima 6. mjesto, a Viktor Vadla 7. mjesto. U stilu goli luk meu seniorima odlino je pucao Goran Cmreak koji je osvojio zlatnu medalju. Meu veteranima u olimpijskom luku nastupio je Mihael Štebih osvojivši prvo mjesto. Iz SK Prelog nastupio je Draško Mihinja u stilu goli luk i zauzeo drugo mjesto.

Mihinja, Borkovi, Vojkovi, Baksa, Bedi, Lesar, Keresteš, Zorkovi, Bacinger, Kovai, Vojvoda, Beriša, Novak F. U nešto starijem godištu (95.) turnir su osvojili kadeti zagrebake Dubrave koji su u zagrebakom inalu bili bolji od svojih vršnjaka iz KK Zagreba rezultatom 48:46. Trei su bili Slovenci iz kluba Radenska creativ, a etvrti ZTE. U utakmici za peto mjesto kadeti Meimurja bili su bolji od zadarskoga ABC s dvadesetak koševa razlike, a pod vodstvom trenera Igora ajia igrali su: Kapelari, Gašpari, Kocijan, Štefok, Lepen, Novak D., Agi, Jambrovi, Franin, Momilovi, Mati, Farkaš, Žvorc, Glumac, Novak A. U toj je starosnoj kategoriji akoveki mladi košarkaš Nino Lepen najbolji strijelac sa 60 postignutih poena. (bh)

LIGA MLAIH KADETA regije sjever, skupina A

Igrale se zaostale utakmice! U praznikim danima mrežice ipak nisu mirovale. Igrale su se zaostale utakmice u ligi najmlaih košarkaša, onih roenih 1997. i mlaih. Tako je Donji Kraljevec isprašio Lepoglavu sa 70-tak koševa razlike, dok je Nedeliše isto tako lako dobilo Meimurje Globetku. Na tablici i dalje akoveko Meimurje ne ispušta lidersku poziciju s 9 glatkih pobjeda, dok je prate varaždinska Vindija i Kotoriba s po jednim porazom. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

DVORANSKI streliarski turnir u Maloj Subotici

Protekle subote streliarski klub „Katarina Zrinski“ iz akovca organizirao je dvoranski turnir koji je okupio streliare iz BiH, Slovenije i Hrvatske sa ukupno oko 80 streliara. Domai streliari „Katarine Zrinski“ akovec veoma su uspješno nastupili na ovom turniru sa 19 natjecatelja i ukupno su osvojili 15 medalja, od toga 11 zlatnih.

KOŠARKA

Donji Kraljevec – Lepoglava 100:32

DONJI KRALJEVEC: Sinkovi G.L. 6, Ruži 45, Švenda 4, Mikec 2, Šupljika, Perca 27, Meimurec, Lepen, Pintar 16. Trener Ruži P.

Nedeliše – Meimurje Globetka 86:47

NEDELIŠ E: Štrukelj 8, Pintari 21, Gradišaj, Gašparec 8, Kocijan 4, emerin 4, Žagar, Miholek 2, Janžak, Posel 23, Kranjec, Stojanovi, Kovai 16, Grudi. Trener Kovai B. MEIMURJE GLOBETKA: Herman 6, Hrustanovi 6, oki, Bedi 24, Mikuli 3, Gašpari, Petrievi, Beriša 8, Podvezanec. Trener Novak S.

TABLICA 1. Meimurje

9 9 0 18/+768

2. Vindija

8 7 1 15/+352

3. Kotoriba

8 7 1 15/+319

4. Donji Kraljevec

8 5 3 13/+42

5. Rudar Cimper

8 5 3 13/-37

6. Lepoglava

8 5 3 13/-72

7. Ivanica/-1

9 4 5 12/-12

8. Nedeliše

8 3 5 11/-46

9. akovec

9 2 7 11/-98

10. Mladost Ivanovec

8 3 5 11/-174

11. Meimurje Globetka 9 2 7 11/-339 12. Dubravan

8 2 6 10/-262

13. Prelog

8 0 8 8/-441

A 2 LIGA SJEVER

Za vikend nastavak natjecanja! Poetak drugoga dijela drugoligaških natjecanja momadi doekuju nakon prijelaznog roka u kojem je bilo ponešto prijelaza. Megla je iz akovca otišao preko Drave u Vindiju, u Prigorje inancije je sletio brani Kralj, dok su u Bjelovar u želji da «pobjegne» sa zaelja tablice pristigla dva igraa zagrebakog Zrinjevca. Meimurje kao lider prvenstva ima tjedan dana du-

ži odmor, jer je u prvom kolu slobodno. akovec kod kue doekuje «djeji vrti» pod nazivom Radnik, dok Rudar Cimper «oštri zube» u želji da vrati Mladosti iz urevca za teški poraz prije tri mjeseca. Od ostalih parova zanimljivo bi moglo biti u Vrbovcu gdje Petar Zrinski doekuje Prigorje inancije, te u zagorskom derbiju Ivanice i Vindije. (bh)




11. sijenja 2011. STOLNI TENIS

TOP 12 MEIMURSKIH STOLNOTENISKIH LIGA

Poznati pojedinani pobjednici svih šest liga Meimurske momadi odmjeravale su svoje snage tijekom jesenskog dijela prvenstva, a na blagdan Sveta tri kralja došao je red da se dvanaest pojedinaca sa najboljim ostvarenim skorom u svakoj ligi meusobno susretnu na turnirima TOP-12. Svaka liga imala je svog organizatora i domaina. REZULTATI: 1. LIGA (Kotoriba): 1. Nenad Vuruši (MSTC-D), 2. Bruno Damjan (MSTC-D), 3. Maja Pavlekovi (Šen 2), 4. Zoran Vidovi (Šen 2), 5. Vinko Legin (Kos-K 3), 6. Ivica Jakupak (Kos-K 2), 7. Josip Repalust (HE-DRA 1), 8. Anja Novak (Šen 2), 9. Stjepan Vidovi (Kos-K 2), 10. Kristian Lipi (HE-DRA 1), 11. Siniša Mesari (Ned 1), 12. Filip Pani (MSTC-D). 2. LIGA (Šenkovec): 1. Božo Krnjoul (Šen 3), 2. Davor Vidovi (Hod 1), 3. Dražen Korent (Šen 3), 4. Ladislav Škvorc (MS 1), 5. Robert Mendelski (Hod 1), 6. Mladen Železnjak (Put 6), 7. Dominik Filipaši (D. Kraljevec 1), 8. Mladen Galinec (Put 6), 9. Bojana Kolari (Mihovljan 4), 10. Michell eh (STK 2), 11. Dražen Šprajc (Šen 3), 12. Dražen Bubek (Mih 4). 3. LIGA (Lopatinec): 1. Predrag Vuruši (Dam), 2. Ema Toplek (Šen 5), 3. Josip Magdaleni (Hod 2), 4. Filip Radmani (Kos-K 4), 5. Josip Trojko (Kos-K

5), 6. Miro Šteok (Cirkovljan Zabat 1), 7. Petra Lehkec (Šen 5), 8. Mladen Novak (CZ 1), 9. Dario Ivanuša (Lop 2), 10. Marin Korent (Šen 4), 11. Dejan Ivanuša (Lop 2), 12. Anelko Radmani (Kos-K 4). 4. LIGA (Putjane): 1. Željko Belše (MSTC-N-Ž), 2. Radovan Šari (Put 4), 3. Dinko Joži (Mih5P), 4. Marko Ruži (DK 2), 5. Dejan Marec (Nedeliše 2), 6. Roberto Miketek (DK 2), 7. Tomica Radek (Zasadbreg), 8. Željka Podgorelec-Sirc (Put 4), 9. Filip Bergovec (Hodošan 3), 10. Branko Fodor (Mih5P), 11. Juraj Vidovi (Lopatinec 3), 12. Dražen Herjavec (MSTC-N-Ž). 5. LIGA (STK): 1. Zvonimir Turk (STK 3), 2. Dejan Lajtman (STK 3), 3. Nikola Varga (HEDRA 2), 4. Saša Škvorc (MS 2), 5. Hubert Peras (STK 3), 6. Nenad Martinec (Cirkovljan Zabat 2), 7. Danijel Matjai (HE-DRA 2), 8. Andrija Krušelj (CZ 2), 9. Ivica Vraži (Gorian 2). 6. LIGA (Gorian): 1. Jurica Pani (Mladost), 2. Josip Pintari (Hod 4), 3. Vlatko Breslauer (Ml), 4. Danko Šimon (STK 4), 5. Hrvoje Vugrinec (Gorian 3), 6. Leona Radmani (Kos-K 6), 7. Silvija ukulic (Kos-K 6), 8. Petra Špicar (Kos-K 6), 9. Josip uran (Gorian 4), 10. Filip Strahija (Gor 4), 11. Filip Blažek (Gor 3), 12. Petar Harmicar (Gor 4). (Igor Tkalec)

ODLIAN NASTUP MEIMURSKIH JUNIORKI

Paula Markati, Anja Novak i Sara Mikac izborile nastup s najboljim juniorkama Hrvarske U Zagrebu je u nedjelju održan 2. pozivni turnir ponajboljih juniorki Hrvatske. Nastupilo je 18 juniorki podijeljenih u 2 podjednake grupe. Pravo nastupa nije imalo prvih šest sa rang liste. Meu 18 juniorki mjesto su našle i memurske stolnotenisaice, dvije Šenkovanke ANJA NOVAK (STK ŠENKOVEC) i DINA RATAJEC (STK Varaždin), Hodošananka PAULA MARKATI (STK DR.ASL Zagreb), Mihovljananka SARA MIKAC (STK TIS Zagreb). U grupi A odlinom igrom i 1.mjestom sa svih 8 pobjeda osvojila je PAULA

Kristijanu Lipiu naslov prvaka Prvenstvo Meimurja za kadete tradicionalno se odigrava prije pravog prvenstva Meimurja (za sve ostale kategorije), pa tako i ove godine u organizaciji STK Šenkovca. Devet prijavljenih kadeta bilo je razvrstano u tri skupine s po tri igraa iz kojih su prvi i drugi zauzimali svoja mjesta u

Karate je bio njegov život!

cateljskom djelu, tako i u sudjelovanju na raznim seminarima jer je stalno uenje i usavršavanje osnova tradicionalnog karatea. Klub surauje sa mnogim klubovima iz inozemstva, posebno iz Slovenije, Italije i Maarske, iji

su lanovi takoer izrazili žaljenje za preminulim trenerom Stjepanom Wrannom. Iako se Stjepan Wranna u mladosti bavio rukometom, karate je prevladao. Ovaj sport za njega nije bila samo puka tjelesna aktivnost, ve mnogo više. Živio je karate, bio je istinski zaljubljenik u ovaj sport, kojem je posvetio sve svoje vrijeme kako bi kontinuirano usavršavao svoju vještinu. Kolege s kojima je dijelio ljubav prema karateu sretni su što su ga imali prilike poznavati, a da je bio zaista cijenjena osoba dokazuju njihove rijei da e se truditi kako bi slijedili njegov zacrtani put. (hz)

U spomen na Stjepana Wrannu Brojni prijatelji i kolege iznenada preminulog Stjepana Wranne okupili su se prošle subote u njegovom omiljenom kafiu “Dallas”

u centru grada akovca. Na taj su se nain oprostili od prerano preminulog trenera Shotokan karate kluba “akovec”, kojeg opisuju kao

3. je u grupi A bila MARTINA JUKI (STK MGK Žabnik). Vrlo dobro 5.mjesto u grupi A osvo-

PRVENSTVO MEIMURJA za kadete

IZNENADNA SMRT Stjepana Wranne, trener Shotokan karate kluba “akovec”

Brojne žitelje naše županije, ali i šire potresla je vijest o smrti Stjepana Wranne, trenera Shotokan karate kluba “akovec”, koji je nakon kratke bolesti preminuo 6. sijenja u Županijskoj bolnici akovec. Strastveni karatista roen 1944. godine u Murskom Središu, s razumijevanjem, uporno, iskreno i asno odgajao je generacije i generacije djece tijekom etiri desetljea, koliko je karate bila njegova ljubav. Bio je trener ve spomenutog Shotokan karate kluba “akovec” koji je osnovan 70-ih godina prošlog stoljea, a trenutno broji oko 40 lanova. Rije je o aktivnom i uspješnom klubu kako u natje-

MARKATI, 2.mjesto osvojila je SARA MIKAC sa 7 pobjeda, 1 porazom od PAULE MARKATI,

jila je DINA RATAJEC s 4 pobjede i 4 poraza, jer treba rei da je DINA još kadetkinja. U grupi B pobijedila je MARTINA RIOŽA (STK MLI Zagreb) s 8 pobjeda, druga je bila ANJA NOVAK sa 7 pobjeda i 1 porazom, a trea je bila MARTINA ORLI sa 6 pobjeda i 2 poraza. Ujedno prve 3 iz svake grupe plasirale su se na POZIVNI TURNIR 1.GRUPE. Veseli podatak da meimurski stolni tenis „proizvodi“mlade igraice koje mogu još napredovati jer juniorski staž traje 3 godine. Zbog toga neke od njih i igraju za klubove izvan Meimurske županije.

izvanrednog ovjeka. Njemu u spomen popili su kavu u njegovom najdražem lokalu, ali i prisjetili se brojnih trenutaka provedenih s njim.

etvrtfinalu. Pobjednik turnira bio je predstavnik STK Šenkovca, Kristijan Lipi koji je u polufinalu izbacio svog klupskog kolegu, Benjamina Podkrajca, a u finalu odlino odigrao protiv mlaeg kadeta Karla Jambora (MSTC akovec), i bez veih problema došao do pobjede. Napomenimo

da su finalisti odigrali i me u skupini u kojem je Jambor imao inicijativu i bolju igru, ali zbog nedostatka iskustava nije to iskoristio na bolji nain, te zauzeo vrlo dobro drugo mjestoi u skupini i na turniru. Tree mjesto podijelili su Filip Pani (MSTC akovec) i Benjamin Podkrajac (Šenkovec).

Organizator i Meimurski stolnoteniski savez pobrinuli su se da najuspješniji dobe i zaslužene nagrade.Rezultati: etvrtfinale: Lipi- slobodan, Podrakajc- Mikac 3/0, Lovrek-Jambor 0/3, Pani-slobodan, polufinale: Lipi- Podkrajac 3/0, Jambor-Pani 3/2, finale: Lipi-Jambor 3/1. (I. Tkalec)


11. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 51

IPA KOMPONENTA IV – RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA PROGRAM EU ZA HRVATSKU „REGIONALNA MREŽA LOKALNIH OBRAZOVNIH USTANOVA“ AGRONET Ovaj projekt sufinancira EU

POZIV NA TEAJEVE Gospodarska škola akovec organizira PROGRAM TEAJEVA pokrenut u okviru projekta Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova – Agronet. Cilj projekta je uspostava mreže obrazovnih ustanova SZ Hrvatske, koja e provoenjem programa osposobljavanja i usavršavanja odraslih, potaknuti na cjeloživotno uenje i usavršavanje u poljoprivredi. Projekt sufinancira Europska unija, pa su teajevi BESPLATNI za sve polaznike. Obrazovni programi usklaeni su sa zahtjevima regionalnih tržišta rada i namijenjeni stjecanju ili usavršavanju specijalistikih znanja za zanimanja

• VOAR • VINOGRADAR – PODRUMAR • CVJEAR – ARANŽER. Teajevi e ukljuivati 120 sati nastave, prema obrazovnom programu verificiranom od strane MZOŠ i Agencije za obrazovanje odraslih. Po završetku polaznici dobivaju odgovarajue potvrde, uz upis u radnu knjižicu. Broj polaznika je ogranien na 15 do 20 po teaju. Teajevi e se održavati od veljae do travnja, u poslijepodnevnim satima, u prostoru Gospodarske škole. Molimo sve zainteresirane za teajeve, da se prijave. Prijavnicu šaljite e-mailom na adresu masteniva@gmail.com ili poštom na adresu: Gospodarska škola akovec Vladimira Nazora 38 40 000 akovec. Za prijave teleonom i sve dopunske inormacije možete se obratiti na slijedee brojeve : 098/ 988 3760 ili 099/ 431 2189. estit Boži i uspješnu novu godinu žele vam uenici i djelatnici Gospodarske škole akovec.


52

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

11. sijenja 2011.


11. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 53


54

Informacije Na temelju odluke Direktora od 07.01.2011. godine, GKP “akomâ€? d.o.o., akovec, Mihovljanska bb, kao upravitelj objekta bivĹĄe Meimurje Visokogradnje, raspisuje sljedei

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Viťestruko međunarodno nagrađivana za kvalitetu proizvoda uz stalne inovacije u asortimanu, vodeća u proizvodnji prirodne i zdrave hrane i pića PREHRAMBENA INDUSTRIJA

raspisuje

NATJEÄŒAJ

d.d. Međimurska 6, VaraŞdin

za obavljanje usluge prijevoza prehrambenih proizvoda Poslovnog sustava Vindije na sljedećim relacijama:

JAVNI NATJEAJ za prikupljanje pismenih ponuda za zakup poslovnog prostora 1. Predmet zakupa je poslovni prostor koji se sastoji od jedne prostorije na lokaciji bivĹĄe Meimurje Visokogradnje u akovcu, A. Schulteissa 19, oznaene na tlocrtu brojem 22a, povrĹĄine 13,5 m². 2. Poetna zakupnina iznosi 2,00 â‚Ź mjeseno po m² bez PDV-a. 3. Dokumentacija za natjeaj podiĹže se kod tajnice direktora GKP „akom“ d.o.o. svakim radnim danom u vremenu od 06:45 – 14:45 sa ili na internet stranici www.cakom.hr, a pismene ponude dostavljaju se u roku od 8 dana od dana objave natjeaja u lokalnim novinama, na adresu: GKP „akom“ d.o.o., Mihovljanska bb, akovec. Obavijes vezane uz natjeaj mogu se dobi na telefon 040/372-434. GKP „akom“ d.o.o.

REPUBLIKA HRVATSKA MEIMURSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Odbor za dodjelu javnih priznanja KLASA: 061-01/11-03/1 URBROJ: 2109/1-02-11-01 akovec, 03. 01. 2011. Na temelju lanka 14. Odluke o javnim priznanjima Meimurske Şupanije (SluŞbeni glasnik Meimurske Şupanije broj 1/95, 3/98, 4/98-proiťeni tekst, 1/02, 2/02.-proiťeni tekst, 3/07 i 21/09), Odbor za dodjelu javnih priznanja Skupťne Meimurske Şupanije raspisuje

POZIVNI NATJEAJ za podnoĹĄenje prijedloga za dodjelu Nagrade ÂŤZrinskiÂť Meimurske Ĺžupanije za 2010. godinu Nagrada ÂŤZrinskiÂť Meimurske Ĺžupanije dodjeljuje se graanima Meimurske Ĺžupanije, djelatnim skupinama, trgovakim druĹĄtvima, ustanovama, udrugama graana i drugim pravnim osobama za najviĹĄe zasluge u promicanju znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, ĹĄporta, zdravstva, socijalne skrbi i svih drugih oblika Ĺživota u Meimurskoj Ĺžupaniji. Nagrada ÂŤZrinskiÂť dodjeljuje se za rezultate u radu posgnute u protekloj godini ili jekom duljeg vremenskog razdoblja, uz zadovoljavanje sljedeih kriterija: - najbolji rezulta posgnu u teorijskom ili praknom podruju, - objavljena, prikazana, izloĹžena, izvedena ili na drugi nain prezenrana i nagraena ostvarenja, - uĹživanje ugleda uzornog strunjaka i djelatnika, odnosno uzorne tvrtke, ustanove, udruge graana i druge pravne osobe. Prijedloge za dodjelu Nagrade ÂŤZrinskiÂť mogu podnije graani i njihove udruge, trgovaka druĹĄtva, strukovne udruge, ustanove i druge pravne osobe. Za trgovaka druĹĄtva, udruge, ustanove i druge pravne osobe potrebno je uz obrazloĹženje dostavi rjeĹĄenje o upisu u sudski registar/registar udruga/registar obrtnika, itd. Prijedlozi za dodjelu Nagrade ÂŤZrinskiÂť podnose se Odboru za dodjelu javnih priznanja SkupĹĄne Meimurske Ĺžupanije. Pozivaju se svi ovlaĹĄteni predlagatelji da prijedloge za dodjelu Nagrade ÂŤZrinskiÂť upute Odboru najkasnije do

28. veljae 2011. godine. ODBOR ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA SKUPŠTINE MEIMURSKE ŽUPANIJE

HRVATSKA LOCCO voĹžnja (3 km) VaraĹždin - Brinje VaraĹždin - ÄŒakovec VaraĹždin - Koprivnica VaraĹždin - Krk VaraĹždin - Kutina VaraĹždin - Mali LoĹĄinj VaraĹždin - Metković VaraĹždin - Osijek VaraĹždin - Petrinja VaraĹždin - PoreÄ? VaraĹždin - Pula VaraĹždin - Rijeka VaraĹždin - Slavonski Brod VaraĹždin - Split VaraĹždin - Zadar VaraĹždin - Zagreb VaraĹždin - Ĺ˝upanja Ĺ˝upanja - Osijek Osijek – Sl. Brod – VaraĹždin Osijek – Ĺ˝upanja - VaraĹždin MAKEDONIJA VaraĹždin – Skopje

BOSNA I HERCEGOVINA VaraĹždin - Banja Luka VaraĹždin - Bihać VaraĹždin - ÄŒapljina VaraĹždin - ÄŒitluk VaraĹždin - Livno VaraĹždin - LjubuĹĄki VaraĹždin - Mostar VaraĹždin - Nova Bila VaraĹždin - Sarajevo VaraĹždin - Ĺ iroki Bijeg VaraĹždin - Tuzla VaraĹždin - Vitez VaraĹždin - Ĺ˝ivinice VaraĹždin – 2 istovarna mjesta VaraĹždin – 3 istovarna mjesta SRBIJA VaraĹždin – Beograd VaraĹždin – Lajkovac VaraĹždin - Valjevo VaraĹždin - NiĹĄ VaraĹždin - PlandiĹĄte (VrĹĄac) ITALIJA VaraĹždin - San Vito al Tagliamento

AUSTRIJA VaraĹždin - Gaspoltshoffen VaraĹždin - Hall VaraĹždin - Frastanz VaraĹždin - Linz VaraĹždin - Wien VaraĹždin - Hall - Gaspoltshoffen VaraĹždin - Linz - Gaspoltshoffen VaraĹždin - Hall - Frastanz VaraĹždin - Gaspoltshoffen - Frastanz VaraĹždin - Gaspoltshoffen - Linz VaraĹždin - Wien - Linz - Gaspoltshoffen SLOVENIJA VaraĹždin - Celje VaraĹždin - Kranj VaraĹždin - Ljubljana VaraĹždin - Ljutomer VaraĹždin - Maribor VaraĹždin - Nova Gorica VaraĹždin - Ptuj

11. sijenja 2011. IZ MATINOG UREDA

ROENI FRANKO GREGUREC, sin Helene i Ivice; RENATO ORŠOŠ, sin Milene i Marka; GORDANA ORŠOŠ, ki Irene i Zvjezdana; IVAN GALA, sin Ivane i Saťe; TENA PETROVI ŠMIC, ki Milene i Maria; DENI MANNSCHATZ, sin Almire i Saťe; NIKO MAGDALENI, sin Štefanije i Siniťe; ALAM ORŠOŠ, ki Mirjane i Zvezdana; ANJA PINTARI, ki Marice i Maria; MAJA POREDOŠ, ki Sanje i Aleťa; ROKO PLANTAK, sin Željke i Siniťe; IVAN VESELI, sin Ivane i Siniťe; BOŽIDAR ORŠOŠ, sin Violete i Adama; VITA HORVAT, ki Monike i Ivice; VANESA HORVAT, ki Biserke i Dalibora; IVANA ORŠOŠ, ki Nataťe i Borisa; KIM ZAMUDA, ki Daniele i Martina; GABRIEL OLETI, sin Jasenke i Tomislava; IVA VIDOVI, ki Marine i Ivice; GREGOR KUZMI, sin Nataťe i Josipa; TEO OTOREPEC, sin BoŞice i Stanka (akovec)

VJENANI Ivana Novak i Tomislav Saka, Sanja Dolenec i Zoran Koji (akovec)

UMRLI

(Prilikom utovara robe treba doći s potrebnim brojem paleta.) NatjeÄ?aj se raspisuje za: t vozila nosivosti 12 tona (min. 16 paleta) i 25 tona (min. 30 paleta) (vozila s ceradom, zatvorenom komorom sa i bez rashladnog ureÄ‘aja za potrebe tvrtke VINDIJA d.d.) t vozila nosivosti od 8 tona (min. 10 paleta), 12 tona (min. 16 paleta) i 25 tona (min. 30 paleta) (vozila sa zatvorenom komorom s rashladnim ureÄ‘ajem za potrebe tvrtke KOKA d.d.) koja moraju zadovoljavati specifiÄ?nosti prijevoza prehrambenih proizvoda. Ponuda mora sadrĹžavati: tPTOPWOFLBSBLUFSJTUJLFWP[JMB LPQJKBQSPNFUOFEP[WPMF tDJKFOVQSJKFWP[B V,6/"." [BOBWFEFOFSFMBDJKFJJMJDJKFOVQPWSBUOJIJTQPSVLBsa svim dodatnim troĹĄkovima (cestarina, tunel, trajekt ‌), tLPQJKVPCSUOJDFJMJJ[WBULBJ[TVETLPHSFHJTUSBJPTPCOFLBSUF Ponude koje neće sadrĹžavati cijenu sa svim dodatnim troĹĄkovima neće biti razmatrane. Za eventualne dodatne informacije moĹžete se obratiti referentu transporta na broj telefona 042/399-221. NatjeÄ?aj je otvoren 8 dana od dana objave. 4WPKFQPOVEFNPäFUFTMBUJOBBESFTV

PI VINDIJA d.d., MeÄ‘imurska 6, 42000 VaraĹždin s naznakom “Ponuda – za obavljanje usluge prijevozaâ€? - NE OTVARAJ

Kadrovski odjel

Stjepan Brodari r. 1934., Josip Novak r. 1957., Ivan Habula r. 1935., Kata Narana ro. Grozdek r. 1922., Karlo Stanec r. 1945., Ernest Petran r. 1927., Trifko Sudar r. 1944., Ivan KriĹžnik r. 1933., Ivan Tot r. 1948., Antun Tkali r. 1934., Stjepan Novak r. 1935., Mirko Horvat r. 1943., Ana Ignac ro. Balog r. 1941. (akovec); Ivan RuĹži r. 1950., Antun Frazi r. 1933. (Dekanovec); Terezija Bobi ro. Poljak r. 1927. (Kotoriba); Mijo Novak r. 1928. (M. Suboca); Marija Hoblaj ro. Kutnjak r. 1924., Ivan Podgorelec r. 1939., Irma Toplek r. 1930., Franjo Kukoli r. 1934., Marija Srpak ro. Varga r. 1933. (M. SrediĹĄe); Nikolina Balog r. 2004. (NedeliĹĄe); Anelko Horvat r. 1957., Marija HaĹži r. 1922. (Prelog); Zora Jambrovi ro. Vogrinec r. 1931., Ivan Glock r. 1926., Ivan KoĹĄak r. 1924. (Ĺ trigova)

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Ordinacija ope medicine dr. Bernardica Somoi, traŞi AKOVEC, F. Puneca 2, traŞi 1 DOKTOR OPE MEDICINEnaodreenovrijeme,poloŞenstruniispit,javise na 098 744913 ili e-mail: bernardica.somodji@ck.t-com. hr Natjeaj otvoren do 31.01.2011. 2. Domjani teksl d.o.o. SLEMENICE, traŞi ŠIVAI TEKSTILA – viťe izvrťitelja na neodreeno vrijeme uz probni rad, radni iskustvo obavezno, javi se osobno ili 865-230. Natjeaj otvoren do 31.01.2011. 3. Ordinacija ope medicine Marna Novinťak, traŞi AKOVEC, I.G. Kovaia 1e 1 LIJENIK/ICA OPE MEDICINE na odreeno vrijeme – zamjena, licenca Hrvatske lijenike komore, javi se na 372-305. Natjeaj otvoren do 31.12.2010. 4. INTER-VILIARI d.o.o. M. Srediťe, Slane bb, traŞi 1 KV MEHANIAR sa radnim iskustvom na servisu viliara, poznavanje rada s dijagnoskom, javi se na 098 426476. Natjeaj otvoren do 31.01.2011. 5. POLJODISKONT AGROTIM d.o.o. GORIAN, Murska 3, traŞi 2 INŽENJERA/INŽENJERKE POLJOPRIVREDE ili (sa ili bez radnog iskustva) ili POLJOPRIVREDNI TEHNIAR/ TEHNIARKA sa radnim iskustvom i poloŞenim ispitom iz zaťte bilja (nije uvjet) na neodreeno vrijeme, mjesto rada D.Dubrava, javi se osobno na gornju adresu ili na mob: 091 2340052. Natjeaj otvoren do 15.01.2011. 6. MULTI-INGd.o.o.DRAŠKOVEC,Draťkovieva15,traŞi 20 MONTERA na neodreeno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na tel. 040 643205 begin_of_the_ skype_highlighting ili na mob. 099 6655006. Natjeaj otvoren do 14.01.2011. 7. DOM- ŠESTANJ d.o.o. SVETI JURAJ U TRNJU, traŞi 1 NJEGOVATELJ/NJEGOVATELJICAnaodreenovrijeme,javi se na tel. 628016. Natjeaj otvoren do 12.01.2011.g. 8. ELEKTRIC-CO d.o.o. AKOVEC, Lj. Gaja 6, traŞi 2 ARMIRAA, 2 TESARA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se na tel. 341-188. Natjeaj otvoren do 13.01.2011. 9. TRGOVINA AS d.o.o. D. Dubrava, R. Šoťtaria 26, traŞi 1 PRODAVA/PRODAVAICA na odreeno vrijeme, radno iskustvo godinu dana, javi se na gornju adresu ili mob. 098 9184039. Natjeaj otvoren do 14.01.2011.g. 10. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, traŞi 30 BRAVARA sa radnim iskustvom na odreeno vrijeme - godinu dana, rad u Francuskoj, javi se osobno na gornju adresu ili tel. 040 856060. Natjeaj otvoren do 10.01.2011. 11. PANA STOLARIJA d.o.o. 40000 AKOVEC, Zagrebaka bb, traŞi 1 DJELATNIK ZA LAKIRANJE PROIZVODA na odreeno vrijeme, radno iskustvo jedna godina, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili na e-mail: info@ mplet.hr prednost kandidama iz akovca i okolice. Natjeaj otvoren do 30.12.2010. 12. VINCEK TRGOTEKS d.o.o. AKOVEC, traŞi 10 KV, PKV ŠIVAA TEKSTILA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poŞeljno, javi se na 384-285. Natjeaj otvoren do 12.01.2011. 13. Jezino uiliťte Barbare Monik AKOVEC, A. Starevia 57, traŞi 1 PROFESOR/ICA ENGLESKOG I ŠPANJOLSKOGJEZIKAnaodreenovrijeme-zamjenazaporodiljni, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: aqua@ck.t-com.hr Natjeaj otvoren do 03.01.2011. 14. DOBRANI TRANSPORTI, vl. Vladimir Dobran, M. Srediťe, Poljska, traŞi 4 ARMIRAA, 1 VODITELJ ARMIRAKIH RADOVA na neodreeno vrijeme, javi se na 040 543222. Natjeaj otvoren do 31.12.2010. 15. Auto Roman d.o.o. AKOVEC, traŞi 1 AUTOLIMAR, AUTOLAKIRER na neodreeno vrijeme uz probni rad,

radno iskustvo jedna godina, javi se na 098 9182092. Natjeaj otvoren do 10.01.2011. 16. HILDING CROATIA d.o.o. PRELOG, traŞi 10 ŠIVAA/ ŠIVAICA na odreeno vrijeme, javi se na 098 244447. Natjeaj otvoren do 20.01.2011.g. 17. PRIMA-GRADNJA d.o.o. MIHOVLJAN, traŞi 3 KV TESARA sa iskustvom 1 SSS GRA EVINSKA TEHNIARA sa radnimiskustvomod3godinenaodreenovrijeme,javi se na 095 8472548. Natjeaj otvoren do 20.01.2011. 18. AUTOCENTAR BRATUŠA d.o.o. AKOVEC, Preloťka 38, traŞi 1 SLUŽBENIK/SLUŽBENICA PRODAJE, najmanje SSS, pomoni poslovi u prodaji vozila, administrativni pomoni poslovi, znanje rada na raunalu, vozaki ispit B kat., komunikavnost, poŞeljno radno iskustvo na ism poslovima, javi se osobno na gornju adresu izmeu 5,00 - 16,00 sa. Natjeaj otvoren do 4.01.2011. 19. Krojaki obrt ANNA M. Srediťe, Frankopanska 62, traŞi 2 PKV ŠIVAA/ŠIVAICE na odreeno vrijeme uz mogunoststalnogradnogodnosa,3godineradnogiskustva, javi se na 543-153. Natjeaj otvoren do 15.01.2011.g. 20. KRAMONA Krojaki obrt AKOVEC, Istarska 18, traŞi 10 KV, PKV ŠIVAA na odreeno vrijeme , radno iskustvo poŞeljno na ism ili slinim poslovima, najavi se na tel. 395-901 od 7,00-15,00 sa. Natjeaj otvoren do 22.01.2011. 21. Udruga Zora 40000 akovec, A. Schultessa 19, ured br.68, traŞi 1 VODITELJ/VODITELJICA PROJEKTA; 1 PROJEKTNI ASISTENT/ASISTENTICA na odreeno vrijeme (godinu dana s probnim rokom), mogunost produŞenja ugovora, VŠS, VSS (prednost druťtveni smjer), najmanje 1 godina rada na slinim poslovima, IT pismenost, akvno poznavanje i koriťtenje MS O ce paketa, engleski jezik u govoru i pismu, vozaka dozvola B kategorije, komunikacijske vjeťne i sposobnost javnog nastupa, organizacijske sposobnos, mski i individualni rad, odgovornost, samostalnost,sposobnost voenja i moviranja ma, prednost je iskustvo rada na projekma i slinim poslovima, poznavanje problemake, poznavanje rada organizacija civilnog druťtva, dostavi iskljuivo pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: zora@udrugazora.hr uz prijavu obavezno priloŞite potvrde o zavrťnom formalnom obrazovanju, Şivotopis, movacijsko pismo, presliku radne knjiŞice, viťe informacija na www.udrugazora.hr Natjeaj otvoren do 9.1.2011. 22. Poljoprivredni proizvoa Braniťa Nenad BELICA, B. Radia 73, traŞi 1 RADNIK/ICA NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodreeno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili na mob. 098 699529. Natjeaj otvoren do 30.01.2011. 23. Dom zdravlja akovec AKOVEC, I.G. Kovaia 1e, traŞi 1 izvrťitelj/ica VODITELJ RAUNOVODSTVA, VŠS, VSS ekonomskog smjera, 3 godine radnog iskustva od kojih 1 godina na poslovima ekonomiste za proraunske korisnike, informako znanje za rad s raunalom uz zamolbu dostavi: diplomu, domovnicu, preslika stranica radne knjiŞice sa osobnim podacima i podacima o staŞu, potvrda poslodavca o ostvarenih 3 godine radnog iskustva ili preslika ugovora o radu, potvrda poslodavca kod kojeg je ostvarena 1 godina radnog iskustva na poslovima ekonomiste proraunskih korisnika ili preslika ugovora o radu, potvrda nadleŞnog suda da se prov kandidata ne vodikaznenipostupakanidajeizreenanepravomona osuujua presuda za kaznena djela ne starija od 6 mjeseci, Şivotopis i dokument o osnovnom informakom znanju za rad s raunalom, svi traŞeni dokumen osim potvrde nadleŞnog suda koja se dostavlja u originalu, mogu se dostavi u neovjerenim preslikama uz mogunost traŞenja dostave na uvid i originalnih dokumenata, dostavi na gornju adresu s naznakom "za natjeaj zapo-

ťljavanje voditelja raunovodstva". Natjeaj otvoren do 05.01.2011. 24. DOM ZDRAVLJA AKOVEC 40000 AKOVEC, I.G. Kovaia 1e, traŞi 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na neodreeno vrijeme- za rad u Ordinaciji ope medicine u Orehovici; 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na neodreeno vrijeme- za rad u Ordinaciji ope medicine u Gorian; 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na neodreeno vrijeme- za rad u Ordinaciji ope medicine u akovcu; 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na odreeno vrijeme- za rad u Ordinaciji ope medicine u Štrigovi (zamjena - specijalizacija), uvje: zavrťen medicinski fakultet, poloŞen struni ispit, odobrenje za samostalan rad Hrvatske lijenike komore, hrvatsko drŞavljanstvo, uz zamolbu priloŞi: diplomu, dokaz o poloŞenom strunom ispitu, licenca Hrvatske lijenike komore, domovnica i krai Şivotopis, postoji mogunost davanja u najam stana u vlasniťtvu Doma zdravlja akovec za vrijeme obavljanja poslova doktora medicine u Domu zdravlja akovec, molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natjeaja dostavi na gornju adresu "za natjeaj – zapoťljavanje doktora medicine". Natjeaj otvoren do 12.01.2011.g. 25. Metal Produkt d.o.o. BELICA, Lj. Gaja 19, traŞi 4 KV, SSS VOZAA/ICE TERETNOG VOZILA I RAD S DIZALICOM ZA UTOVAR I ISTOVAR TERETA na neodreeno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo jedna godina, potrebna C kategorija, C + E kat, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 12.01.2011. 26. KNAUF FAL NOVO SELO ROK, traŞi 5 MONTERA SUHE GRADNJE na neodreeno vrijeme, potrebno radno iskustvo, javi se na 098 9244510. Natjeaj otvoren do 20.01.2011.g. 27. DJEJI VRTI AKOVEC AKOVEC, L. RuŞike 2, traŞi 1 SPREMAICA na odreeno vrijeme – zamjena, mjesto rada akovec-N.Selo Rok, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 12.01.2011.g. 28. MEDES KONSTRUKCIJE d.o.o. AKOVEC, Buzoveka 71, traŞi 10 MONTERA METALNIH KONSTRUKCIJA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, vozaki ispit B kategorije, javi se na 091 6789112, ili e-mail:medes@net.hr Natjeaj otvoren do 19.01.2011. 29. AUTO CENTAR JESENOVI d.o.o. AKOVEC, Zrinsko Frankopanska bb, traŞi 1 PRODAVA/ICA VOZILA pripravnik, znanje jednog stranog jezika, vozaki ispit B kategorije, komunikavnost, spremnost za ťkolovanje, javi se osobno sa zamolbom na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 23.01.2011. 30. AUTOCENTAR BRATUŠA d.o.o. AKOVEC, Preloťka 38,traŞi1AUTOMEHANIARnaodreenovrijemeuzmogunoststalnogradnogodnosa,vozakiispitBkategorije, javiseosobnosazamolbomnagornjuadresuuvremenu od 15,00-16,0 sa. Natjeaj otvoren do 17.01.2011. 31. MISTEXd.o.o.ŽIŠKOVEC,traŞi5ŠIVAA/ŠIVAICAna odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, poŞeljno radno iskustvo, javi se na mob. 098 242058. Natjeaj otvoren do 15.02.2011. 32. Ca e bar "Stari Marof" NOVO SELO ROK, I.L. Ribara bb, traŞi 1 KONOBAR/ICA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo jedna godina, javiti se na 099 7736026. Natjeaj otvoren do 20.01.2011. 33. Bistro TINA M. Suboca, B. Radia 39, traŞi 1 KONOBAR/ICA na neodreeno vrijeme, javi se na 098 293917. Natjeaj otvoren do 20.01.2011.

34. BETEX d.o.o. 40319 BELICA, B. Radia 48, traŞi 1 SAMOSTALNI KNJIGOVO A, SSS/VŠS ekonomski smjer, poŞeljno radno iskustvo 5 godina na poslovima materijalnog i nancijskog knjigovodstva, razvijene analike i numerike sposobnosti tonost i preciznost u radu, poznavanje rada na PC, obavezan probni rad 3 mjeseca; 1 FINANCIJSKI REFERENT, SSS/VŠS ekonomskog smjera, radno iskustvo minimalno 3 godine, poznavanje rada na PC, vozaka dozvola B kategorije; ŠIVAICE - ťivanje trikotaŞe 50 izvrťitelja, PKV, KV, SSS tekslnog smjera, poŞeljno radno iskustvo na slinim ili ism poslovima, zamolbe sa Şivotopisom posla na gore navedenu adresu ili putem e-maila: posao@betex.hr Natjeaj otvoren do 12.01.2011. 35. Metal Produkt d.o.o. BELICA, Lj. Gaja 19, traŞi 4 KV, SSS VOZAA/ICE TERETNOG VOZILA I RAD S DIZALICOM ZA UTOVAR I ISTOVAR TERETA na neodreeno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo jedna godina, potrebna C kategorija, C+E kat, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 12.01.2011. 36. DRVOTRADE d.o.o. NEDELIŠE, traŞi 1 DIPL. ING. DRVNE TEHNOLOGIJE; 1 DRVNI TEHNIAR; 2 STOLARA iskustvoukrojenjuelemenatananeodreenovrijeme,javi se na 091 5112291. Natjeaj otvoren do 27.01.2011. 37. DOM ZDRAVLJA AKOVEC 40000 AKOVEC, I.G. Kovaia 1e, traŞi 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na neodreeno vrijeme- za rad u Ordinaciji ope medicine u Orehovici; 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na neodreeno vrijeme- za rad u Ordinaciji ope medicine u Gorian; 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na neodreeno vrijeme- za rad u Ordinaciji ope medicine u akovcu; 1 IZVRŠITELJ/ICA NA POSLOVIMA DOKTORA MEDICINE na odreeno vrijeme- za rad u Ordinaciji ope medicine u Štrigovi (zamjena - specijalizacija), uvje: zavrťen medicinski fakultet, poloŞen struni ispit, odobrenje za samostalan rad Hrvatske lijenike komore, hrvatsko drŞavljanstvo, uz zamolbu priloŞi: diplomu, dokaz o poloŞenom strunom ispitu, licenca Hrvatske lijenike komore, domovnica i krai Şivotopis. Postoji mogunost davanja u najam stana u vlasniťtvu Doma zdravlja akovec za vrijeme obavljanja poslova doktora medicine u Domu zdravlja akovec, molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natjeaja dostavi na gornju adresu "za natjeaj – zapoťljavanje doktora medicine". Natjeaj otvoren do 12.01.2011.g. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. BOXMARK LEATHER d.o.o., Gospodarska 12, Trnovec Bartoloveki; traŞi 30 OSOBA ZA ŠIVANJE KOŽNIH NAVLAKA ZA AUTOMOBILE na odreeno vrijeme, uvje: OŠ, PKV, KV ili osobe sa ťkolom za ťivaa ili zavrťen teaj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovimaťivanja,pismenezamolbeosobnoilipoťtomnagornju adresu do 30.1. 2. AUTOŠKOLA ZEBRA d.o.o., Ludbreg, Trg Svetog Trojstva 16, traŞi 1 INSTRUKTORA/ICU VOŽNJE na neodreeno vrijeme, uvje: SSS, VŠS, VSS, poloŞen ispit za instruktora voŞnje B kat., najava na mob: 098/865-400, kontakt osoba DraŞen Crnkovi, do 31.1.


11. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

STJEPAN WRANNA

Nije istina, da je otišao – nikada niti nee. Uhvaen je u naša srca, s najljepšim uspomenama svaki naš korak pratit e u tišini.

Informacije 55 IN MEMORIAM

U boli od gubitka dobroga sina, supruga, oca, djeda, brata i strica

ANELKA HORVATA

ISKRENO ZAHVALJUJEMO cijeloj obitelji, prijateljima, znancima, sudjedima, svim HSS-ovcima, koji su ga ispratili na njegov zadnji put, te nam izrazili suut, darovali cvijee i svijee. Velika hvala župnicima i govornicima za lijepe rijei, županu i svim djelatnicima Meimurske županije na podršci, vatrogascima na sveanom ispraaju, kao i lovcima za zadnji lov. Ožalošeni: žena Vera, ki Katarina s obitelji, sin Tomislav i Pavao, majka Magdalena i brat Miljenko s obitelji

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

ŽELJKU PAVLICU 10.1.1992. - 10.1.2010.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

Hvala! karate klub "akovec" i karate klub "Muraken"

BOŽIDARU HORVATU

MILIVOJ - MILAN KRAMAR 10.1.2006. – 10.1.2011. Uvijek u našim mislima… Tvoje Mancika i Metka SJEANJE na dragog prijatelja i kolegu

FRANJU RADIKOVIA iz Šenkovca 15.1.2001. – 15.1.2011. Trgovci - generacija 1972.g.

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju

IVANU CONJARU 14.1.1994. - 14.1.2011.

16.1.1995. - 16.1.2011.

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije


56

Oglasnik PRODAJEM TRAKTOR Ursus C-335 s kabinom, kompresor s ispravnom instalacijom, autom. kuka, kip ventil, te 1-brazdni plug visoki 16 cola ili 2-brazdni visoki 10 cola – sve sauvano. mob. 098/190-3753 PRODAJEM FELGE zadnje bez srca za traktor IMT-577 za 1.200 kn i runi krunja kukuruza (ruŞara) za 550 kn, tel: 639 311 KUPUJEM TRAKTORE neispravne, ispravne ili u loťijem stanju od vlasnika. mob. 092/205-1831

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMAEG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

FIAT UNO 1.0 re 1997.g., 5vr., crveni, u odlinom stanju, mogu dogovor, registr. godinu dana. mob. 098/136-1712 AUDI 80 B4 1994.g., reg. do 27.3.2011., abs, klima, alarm, maglenke, grijai sjedala, zrani jastuk, cijena po dogovoru, mob. 098/969-7291 MAZDA 3 sport 1.6i CE, sva oprema, povoljno, auto dobiven na nagradnoj igri. Zvati poslije 15 sati na mob. 098/9020-676 MERCEDES 190E 1984.g., automak, neregistriran, uĹĄuvan, vrlo povoljno, mob. 099 241 4596 PRODAJEM SEAT CORDOBU 1994.g., neregistriran, u voznom stanju, mob. 091/454-3254 PRODAJEM VOLVO V40 karavan 1.9 dizel, reg. do 8./11., mob. 091/510-1064 RENAULT SCENIC 1.4 16V 2000.g., ful oprema + plin, reg. do 7./11., tamno-plavi, cijena 4.200 eur, mob. 098/473-556 AUDI 80 1.8s 1989.g., odlino stanje, mahagoni unutraĹĄnjost, metalik srebrni, nema hre, reg. do 9./11, vlasnica, cijena 12.000 kn, tel 099 842 9075 PRODA JE SE FORD FIESTA 1.2 16v, 1996.g., reg. do 3/11. mob. 095 904 5238 PRODAJE SE TOYOTA RAV4 dizel 2007.g., 1.vl., 73tkm, tel. 040/329-123 RENAULT SCENIC 1.9dci 2001.g., reg. do 12./11., klima, abs, esp, maglenke, mult- lock, garaĹžiran. mob. 091/233-2129 RENAULT LAGUNA 1.6 16v 1999.g., 2.vl., 4 nove zimske gume, reg. do 5/11, 3.400 eur, mog zamjena za monovolumen iste vrijednos, mob. 098/551-267 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi Blue Edion, 2005.g., 68tkm, serv. knj., odlino stanje, kupljena kao nova kod Ĺ avore, 8.500 eur; mob 099/310-9845 PRODAJEM BMW E39 528i, full oprema, 1999.god., bez papira iskljuivo za dijelove, cijena 2500 eura ksno! mob. 091/250-5269 AUDI 80 1.8s 1989.g., metalik srebreni, alu felge s novim gumama 4x, sauvan, uredni papiri, vlasnica, mob. 099 842 9075

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor, moĹže i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 KUPUJEM TRAKTORE svih marki, ispravne i neispravne, te svu poljoprivrednu mehanizaciju. mob. 095/904-3665 PRODAJEM KOMBAJN Far M-900 sa dva hedera, te prikolicu bunkeraĹĄicu kiper 12T, mob. 098/170-5311

11. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

ODŠTOPAVANJE I IŠENJE SVIH VRSTA ODVODA SPECIJALNIM STROJEVIMA. Mob. 098/9621-694 DAJEM U NAJAM graevinsku fasadnu brzomontaŞnu skelu za sve vrste radova na kui ili veem objektu, mob. 091 559 4332 ANTENSKI SERVIS – OSTVARITE BESPL ATNO ISPITIVANJE T V SIGNALA, prodaja, montaŞa, servis. mob. 098/241-109 INSTRUKCIJE IZ FIZIKE I MATEMATIKE, cijena 50kn/puni sat, daje apsolvenca s iskustvom, mob. 098/1767-039

USLUGE

KREDITI BESPLATNO POMAŽEMO PRI REALIZACIJI svih vrsta kredita. Jelena, mob. 091/896-7983

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno!

POZNANSTVA

Povoljne cijene usluga i materijala.

PENZIONER traŞi Şenu stariju od 50g. za zajedniki Şivot, iz meimurskog podruja. Molim samo ozbiljne ponude na tel. 341-239 ili 099/775-6925 (na sms ne odgovaram). TRAŽIM DJEVOJKU od 25-35g., ne mora bi zaposlena. Javi se i neeť poŞali! mob. 091/9825-613

Č k Čakovec, Istarska I t k 9, 9 tel. 395-722, 098/744-980

NEKRETNINE – PRODAJA KUICA (Istarska, k) od 40m2 + veranda od 10m2, ťupa i mali vrt. Prodaje se hitno i povoljno. mob. 099/316-2112 STAN (pola kue) u centru, 82m2 + tavan + podrum od 30m2 + zidano spremiťte + dvoriťte. MoŞe zamjena za kuu u okolici k – hitno i povoljno. mob. 095/584-8570

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570

SMS NEKRETNINE

OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE

Agencija za promet nekretninama akovec, R. BoĹĄkovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju VaraŞdinske i Meimurske Şupanije

DODATNA ZARADA, A NEMA PRODAJE! Jedinstvena prilika, novo. Info: s c i d ej a@g m a i l .c o m ili 098/561-824

PRODAJE SE TROSOBAN komforan i ureen stan u akovcu na dobroj lokaciji, mob. 091/129-1391 PRODAJE SE KUA u centru NedeliĹĄa sa svim prikljucima, mob. 091/723-2025 POVOLJNO PRODAJEM KUU U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaĹža, dvoriĹĄte. mob. 098-393-170 PRODA JE SE STARIJA KUA u Knezovcu, tel. 0 0386/4 0 - 650 - 462 ili 098/929-3585 PRODA JEM GRA EVINSKO ZEML JIĹ TE u Murskom SrediĹĄu, mob. 098/954-9775 PRODA JE SE Ĺ UMA u Macincu od 1400hv. tel. 363-929

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 SELIDBE I PRIJEVOZ ROBE na podruju akovca, Hrvatske i inozemstva. Cijena 100kn/h. Mob. 098 704 257 SUŠIMO MESO I KOBASICE – vrlo kvalitetno. tel. 821-545

PRODAJE SE KUA katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE KUA visokoprizemnica s gosp. zgradama, useljivo, te prodajem plinske pei Maja 12, pl. bojler Vailant od 13 lit. i kupaonsku grijalicu, mob. 091/579-6352 KUPUJE SE JEDNOSOBNI STAN od 30-35 m2 u akovcu. mob. 098/198-4817 FRIZERSKI SALON, novi, namjeťten, akovec, ulica Lj. Gaja 6, prodajem, tel. 098/241-559 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k, 46m2, visoko prizemlje, pogodno za uredski prostor. mob. 091/572-4557 STAN 2-sobni i 3-sobni s garaŞama, novogradnja, Mihovljan ispod Šafrana, kredit osiguran, prodajem, tel. 098/241-559 STAN 4-SOBNI (etaŞa), novogradnja, Mihovljan ispod Šafrana, s garaŞom, kredit osiguran, prodajem. mob 098/241-559 PRODAJEM JEDNOSOBNI STAN od 41m2 na Jugu k, mob. 099/6830-979 PRODAJEM KUU u k, livadu u Puťinama zvanu Žiroa i drvo od ariťa 4m. mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM posl. prostor od 300m2, opremljen sa 100m2 cafe bara i 100m2 prehr. trgovine, ostalo skladiťte, velika terasa i parking. mob. 099/7945-180 PRODAJE SE STAMBENO-POSLOVNI PROSTOR od 160 m2 u okolici akovca. Mob: 098/632-429 KUPUJEM graevinsko zemljiťte ili kuu za ruťenje u k ili okolici za gradnju obiteljske kue. Molim ozbiljne ponude na mob. 098/303-610 PODTUREN - stariju kuu s dvoriťtem i gospodarskim objektima prodajem za 11.000 EUR. tel: 00386/31-444-788 PRODAJEMO KUU u Nedeliťu, adapranu, u blizini ťkole i vra. Hitno. mob. 091 5585 930 VARAŽDIN, blizina centra, jednosoban stan od 40m2, suteren, pvc prozori, dimnjak za kruta goriva, plin pred vrama, cijena 30.000 eura. mob: 091/4501-524 PRODAJE SE DVOETAŽNI 5-SOBNI STAN s dvije kupaonice, dvije loggie (jedna ostakljena). Molim zva poslije 16h na mob: 098/907-5445 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Mihovljanu od 165 hv, 20x30 m, blaga kosina, pogled na grad, mirna novosagraena ulica. Tel. 098/198-9410 KUU u M. Srediťu u blizini crkve u Martinskoj 38 prodajem, pogodno za dvije obitelji, cijena po dogovoru. Tel. 040-543-825 PRODAJE SE KUA visoka prizemnica u Nedeliťu, svi prikljuci, odmah useljiva, atraktivna lokacija za poslovni prostor s joť jednim gradiliťtem. Tel: 099-5166-780 GORIAN, Prvomajska, prodajem kuu s dvoriťtem, plin, centralno, 1370m2, odmah useljiva, 29.000 Eur, Mob 091 665 2947 PRODAJEM STARIJU KUU u Malom Otoku pokraj Legrada, velika okunica, za 10.000 eura. tel. 048/641-286 ZEMLJIŠTE povr. 1780m2 u Malom Mihaljevcu, prikljuak struje i vode, postojei temelji kue, uredni papiri! Info na mob 098/951-8667

PRODAJU SE NOVI STANOVI u urbanoj vili na Jugu akovca. mob 098/241-232 PRODAJEM KUU u Gornjem HraĹĄanu na gl. cesti, 7 km do k i 10 km do VĹž, mob 098/297-210. PRODAJE SE KUA u Murskom SrediĹĄu, sa svim prikljucima, odmah useljiva. mob: 098/632-235 PRODAJEMO GRADILIĹ TE u NedeliĹĄu povr. 1050m2 - hitno. Info; 091 5585 930 PRODA JE SE KU A u centru Strahoninca s oranicom, 640 hv, mob. 091/919-7023

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE STAN od 45m2 u k, samcima ili studenma (prednost Ĺženskim osobama) za 600kn po osobi, poseban ulaz, struja, plin, internet, blizina VeleuiliĹĄta. mob. 091/5362-707 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA za studence, tel. 390-291 PRODAJEMO KUU I IZNAJMLJUJEMO ODVOJENI STAN u kui za uslugu odrĹžavanja iste, u Murskom SrediĹĄu, tel. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJE SE STAN nenamjeĹĄten i garsonijera nenamjeĹĄtena u k, tel. 384-515 ili 098/545-526

IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR ispred zgrade Policije, Svetojelenska 13, cijena 1.000 eur, mob. 095/584-8342 IZNAJMLJUJEM namjeťtenu sobu uz upotrebu kuhinje i kupaonice, tel. 343-492 TRAŽI SE JEDAN ILI DVA CIMERA ZA STAN u Zagrebu, Maksimirska cesta (kod stadiona), hitno i povoljno, mob: 098/970-6563 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u ul. K. Tomislava 32, tel. 312-297 IZNAJMLJUJE SE KUA u Nedeliťu, branom paru, mob. 098/807-843 IZNAJMLJUJE SE STAN u ul. R. Boťkovia 39 (sudska ulica), mob. 098/195-7448 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA i 3-soban stan, sve namjeťteno, poseban ulaz i brojila, pl. centralno grijanje, garaŞa. mob. 091/5636-323 IZNAJMLJUJEM NOVI STAN u urbanoj vili na duŞi rok, mob 098/426-580 IZNAJMLJUJE SE djelomino namjeťten, odmah useljiv trosobni stan (95 m2) u kui iza autobusne stanice, u centru akovca, sa odvojenim brojilima, ulazom i malim dvoriťtem. 095/808 60 50. IZNAJMLJUJE SE ca e bar i poslovni prostor u Makovcu. Mob. 098/777-084 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA, centar k, namjeťtena, odvojena brojila, kds, internet, parking, studenma ili samcima, cijena 950 kn. tel. 095 8080 116

*Iskazane maloprodajne cijene su akcijske i vrijede za gotovinsko plaÄ?anje | ilustaracije proizvoda su informativne i nemoraju odgovarati stvarnom izgledu proizvoda

www.qwest.hr info@qwest.hr

Tehnogrupa ÄŒakovec | KalniÄ?ka 10 | 040 384 840 Qwest VaraĹždin | KaÄ?ićeva 5a | 042 313 666 Atrium ÄŒakovec | K. Zrinski 2 | 040 311 400 Atrium DomaĹĄinec | K. Zrinski 1 | 040 863 727

Playstation 3 + igra

Playstation 2 + chip + joystick

Nintendo Wii + Motion Plus + igra + chip

PS3 Jailbreak2

Xbox 360 Slim + igra

1.899,00 kn

320 GB

Acer Aspire 5552G-P342G32M AMD Athlon II P340 2 GB DDR3 ATI HD4570 512MB, 15,6� 320GB, WebCam, HDMI

Compaq Preasrio CQ56-120SM AMD V140 2,30GHz, 1 GB DDR3 ATI HD4520 512MB, 15,6� 320GB, WebCam

249,00 kn

2.799,00 kn

250 GB

2.399,00 kn

80 GB

1.799,00 kn 899,00 kn Sony PSP GO 16GB + 10 igri (online)

Speedlink Volan Darkfire Racing PC/PS2/PS3

3.599,00 kn

2.299,00 kn Sony PS2 Memory

Sony PS2 Joystick

1.499,00 kn PSP 3004 + 2 Igre

2.899,00 kn

289,00 kn

149,00 kn

129,00 kn

TV LG LD465 SERIES DVB-T MPEG4, FULL HD 4ms, 60 000:1 Reprodukcija putem USB Porta, Divx HD, MKV

PC Basic Q2 + Monitor Asrock N68C-S UCC XFX ATI HD5450 512MB Athlon II X2 250 (3.0GHz) Kingmax 2GB DDR3 1333 Linkworld 321-420W Hitachi 500GB SATAII LG DVD-RW 22x Monitor LG W1946S Tikonica Mi nici

3.599,00 kn

1.499,00 kn X10i

N8

Galaxy S

iPhone 4 16GB

81cm 3.399,00 kn 94cm 4.099,00 kn 107cm 4.599,00 kn

3.799,00 kn

2.899,00 kn

2.899,00 kn

3.499,00 kn

PC Master Q1 Asrock H55M-LE POV NV GTS250 1GB Intel i3 540 (3.067GHz) Kingmax 4GB DDR3 1333 EVC 661-ML500W Hitachi 1TB SATAII LG DVD-RW 22x

2.999,00 kn


11. sijenja 2011.

IZNAJMLJUJEM TROSOBNI STAN, akovec-jug, 75m2, kompletno namješten i opremljen, samo ozbiljne ponude na duže vrijeme, info: 091 44 125 84

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRONAEN JE muški koker španijel u centru grada akovca, molimo vlasnika da se javi na mob: 091/105 0004

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI JEDNOD EDNODNE DNOD DNEV VNI BIJELI I GRAHORASTI B G GRA GR GRAHO AHOR OR O RASTI PILIĆI PIL ILLIĆI DOSTAVA! DO OSTA AVA VA! VA V A!! A , LABRADORI stari 7 tjedana, cijepljeni, dobrog pedigrea, crni i smei, cijena 300-500 kn. mob. 095/9033-424

PRODAJEM ODOJKE. tel. 855-740, Brezje 157 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA K-9 i Brit za pse i make. Tel. 363-445 PRODAJE SE SVINJA težine 110kg, povoljno. mob. 092/2122-858 PRODAJU SE: ženka šarene rozele i par plavih rozela. Povoljno! Tel. 098/944-3339, 829-230 PRODAJU SE ŠTENCI NJEM. OVARA bez rodovnice, roditelji s rodovnicom. tel. 040/333-030 PRODAJEM ZEEVE male za tov, zeice za rasplod i zeeve oišene, tel. 040/333-911 ili 091/906-6933 PRODAJEM PAPIGE nimfe, grice, rozekolise, personate, pjevajue i rozele, patke mandarinke i karolinke, paunove, srebrne i planaste fazane. mob. 098/912-3938 PRODAJU SE SHI-TZU ŠTENCI stari 2mj., istokrvni, prisutna oba roditelja, mob: 098/591-261 POKLANJA SE UMILJATA MJEŠANKICA stara 3mj., procijepljena. Molim zva zva poslije 16h na mob. 098/907-5445

RAZNO

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠĆE

tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

DVB-T MPEG4 prijemnici

već od

299kn

već od

2799,00 kn ٠ DVB-T prijemnici MPEG2 i MPEG4 DENVER DVBT41 DVBT

Digisat Strong Megasat Denver

već od

150kn 15 info@kerman.hr

www.kerman.hr

PRODA JEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan domai uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODAJEM Kawasaki 400cm3 1982.g., reg. do 5./11., cijena 1.000 eur, te prijenosni strujni ormari (400/230V, 32A, 50Hz, 8kg) za 1.700 kn i sibirsku bundu crne boje vel. XL, dužina 100cm, za 750 kn. mob. 091/2711-778 PRODAJE SE perilica rublja Gorenje stara 7g., ispravna, povoljno za 750 kn. mob. 098/9830-368 PRODAJEM: el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisai stol, dj. prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM ugost. štednjak, fritezu, rošlj, kotao, hladnjak, radni stol, sudoper, perilicu sua, ca e aparat, ledomat, restoranska kolica, vaga, grill, mesoreznicu. Tel. 098/92-11-929 PRODAJU SE RABLJENI BETONSKI STUPOVI, mob. 095/858-143 PRODAJEM: LCD 82cm LG 32465 fullHD mpeg4, zapakirano, garancija 2g., za 2.699 kn, te Samsung 82cm 32C350 mpeg4, za 2.399 kn. mob. 098/987-0078 iPhone 3G 16Gb, korišten, ušuvan, originalna kutija, sav pribor. Poklon gumena navlaka. Cijena 1.700 kn. T. 091/2177-558. PRODAJE SE kuhinja, stol + stolice, kau, regal, dvosjed, vitrina, ležaj, tapecirana garnitura, ormari, tepih, luster, hladnjak, štednjak, rešo, brani krevet, camp prikolica i tenda kao i ostalo iz kue. Tel. 099/33-61-032 ili 360-214 PROVEDITE NEZABORAVAN TJEDAN U APARTMANU NA TENERIFIMA – POTPUNO BESPLATNO!!! Mob. 099/5155-064 PRODAJEMO KRUMPIR, repu i oišene pure, tel. 865-386 KVALITETNO BIJELO stolno vino, tel. 343-537

Riješite se STRESA, Poboljšajte ZDRAVLJE Postanite SRETNIJI Prijavite se na radionice smijeha jer SMIJEH JE IZVOR ZDRAVLJA. info: 040 364 214 ili 098 922 9090 www.bio-top.hr

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Ovdje je za samo

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

mogao biti Vaš oglas Sve informacije na Iskoristi akciju u siječnju PRODAJEM BAGER-VILIAR zglobni, košara za iskop 40cm, trana pila (banzek), mašina za izradu brodskog poda, tel. 543-882 PRODAJEM KRUMPIR, ciklu, mrkvu i pastrnjak. Novo Selo Rok, tel. 853-258 NUDIM NAPITAK PREMA STAROM RECEPTU prov raka i ostalih teških boles, mob. 091/1347-001 MAJKA S DJETETOM MOLI DOBRE LJUDE za stan ili kuu, makar za uzdržavanje. mob. 099/853-2427 VINO BIJELO štrigovsko vinogorje, šipon, graševina, muškat, sivi pinot. Mogua degustacija. Za ugostelje, svadbe i male potrošae. Besplatna dostava od 5 lit. za k i okolicu. mob. 099/7945-180 PRODAJEM DUGU ŽENSKU BUNDU od nerca (prirodni bizam) vel. 38. Zva prije podne na tel. 313-624 PRODAJE SE KINDERBET bijele boje dim. 70x140, mob. 098/632-614 PRODAJEM PERILICU SU A Whirpool - povoljno. mob. 091/970-1929 PRODAJEM prozorska krila i balkonska vrata sa izo staklima bez štokova, povoljno, mogua zamjena, mob 091 559 4332 PRODAJE SE NOVA PERILICA RUBLJA Gorenje, neraspakirana, jamstvo 5g., 20% ispod cijene, mob 098/987-5151 PRODAJE SE perilica sua, cafe aparat i Laptop. mob. 091/970-1929. KOMPJUTER IBM Intel Pentium 4 1,6 GHz, 40Gb, tamno kuište, matina ploa IBM Soc 478, s monitorom, pkovnicom i mišem, cijena je 800 kn, mob. 091/5060-821 PRODAJEM MODEM za adsl internet Thomson ST780 «Speedtouch», od T-coma, jako malo korišten, ispravan, cijena 400 kn, te modem za adsl internet «Speedtouch» od T-coma, jako malo korišten, kao novi, cijena 400 kn. mob. 099/7969-541 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM DJEJE KLIZALJKE u odlinom stanju vel. 34-36 za 100 kn. mob. 091/545-7356 SONY PS 1 konzola sa 20 igara za 200kn; el. gitara marke Stagg s pojaalom, skoro novo, za 1.500 kn. Šaljem slike na mail po potrebi, mob. 099 842 9075

POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060. Ako imate starih deka, plahti, ručnika darujte ih čakovečkom skloništu za napuštene životinje.

Daro je sa svojim sekama i braom ostavljen na cesti. Roen je 18.10.2010. i istokrvni je mješanac. U ovoj velikoj zimi malim štencima u azilu nije nimalo lako. Nadamo se da e Daro brzo biti udomljen.

Nana je njemaka ovarka koja je imala štence pa su je vlasnici odbacili. Štence su poklonili i nju doveli u azil jer je više ne žele. Izuzetno je pametna, lijepa i ponositog držanja i nadamo se da e joj netko pružiti uskoro novi dom. Nije za lanac!

Pan je došao sa svojom mamom i sestrom u azil prošle zime. Nakon smrti vlasnika, ostali su zatvoreni u seoskom štaglju, bez hrane, vode i svjetla. Prema svjedoenju susjeda bili su tamo gotovo mjesec dana prepušteni sami sebi. Pitanje je kako su uope preživjeli. Po naravi je jako dobar i umiljat i nadamo se da e pronai novo svjetlo i ljubav u svojem životu uskoro. Roen je poetkom 2009.g. Njegova mama i seka su udomljeni. Pružite i njemu dom.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

801


UTORAK 11. sijenja 2011.

TV pregled

od 11.1.2011. do 17.1.2011.

FILMOVI - PREPORUUJEMO

Stuck on you FILM

UTORAK, HRT 2, 20:50

Komedija. Oni su ameriki spojeni blizanci. Dijele i jetru, zbog ega bi operacija bila rizina, osobito za Walta (G. Kinnear). Vrlo su razliiti: Bob (M. Damon) je dobar u sportovima, sramežljiv s djevojkama, osjetljiv i sklon panici, osobito kad mora biti uz ekstrovertiranog Walta, koji voli glumiti i nastupati. Bob vodi restoran brze hrane, a obojica su u kuhinji - sve rade zajedno i uhodano, kao kuhar s etiri ruke. U restoranu još rade konobarica Mimmy i njezin sin Rocky. I svi su sretni i zadovoljni životom u svom malom mjestu...

Ubij me nježno FILM

SRIJEDA, NOVATV , 22:10

Alice (Heather Graham) je mlada londonska dizajnerica web-stranica koja odlui prekinu vezu sa svojim dekom nakon što se upus u opasnu i opsesivnu avanturu. Novi muškarac koji je ušao u njen život je naoit i tajnovit planinar Adam (Joseph Fiennes). Nakon što je zaprosi, Alice misli da njenoj srei nema kraja, no uskoro poinje dobiva upozoravajua pisma i pozive. Sve upuuje na to da njen novi odabranik srca Adam skriva mranu tajnu...

30 000 milja pod morem FILM

ETVRTAK, NOVATV, 23:30

Kapetan Nemo (Sean Lawlor) je karizmatini sociopat i izopenik koji se ne može uklopiti u društvene okvire. Kako bi se osvetio izvanjskom svijetu kapetan koristi svoju visoko opremljenu podmornicu kao glavi adut. Iz dubokog mora tako e izroniti udovište kojim upravlja Nemo, a ima za cilj osvetite se ljudima. Film je moderna verzija kultnog romana Julesa Verna koji je klasina SF pria o kapetanu koji se nije mogao prilagoditi svijetu...

Lovci na blago FILM

PETAK, RTL, 21:40

Zbog globalnog zatopljenja život na Zemlji se promijeni, a sudbina ovjeanstva pada u ruke lovaca na blago. Godina je 2048. Nakon što je itav niz prirodnih katastrofa u samo tri godine izazvao topljenje polarnog leda, Zemlja je potopljena, a nekoliko milijardi ljudi izgubilo je život. Oni koji su preživjeli podijeljeni su na siromašne, koji jedva preživljavaju glad, i bogate, koji su novi dom izgradili na umjetnim otocima...

Posljednji samuraj FILM

SUBOTA, HRT 1, 20:10

Povijesni spetakl. Amerika, 1870-ih. Razoaran injenicom kako je vojska u kojoj je služio bezrazložno masakrirala Indijance, kapetan Nathan Algren (T. Cruise) odao se alkoholu i životari zabavljajui ljude na sajmovima svojim ratnim vještinama i priama. Nakon što zbog pijanevanja izgubi i taj posao, Nathan nema drugog izbora nego prihvatiti posao koju mu u ime japanskog poslovnog ovjeka Omure (M. Harada) nudi njegov bivši i omraženi zapovjednik Bagley (T. Goldwyn) - putovanje u Japan i obuavanje tamošnje vojske...

Osvetnik FILM

NEDJELJA, RTL, 20:00

06.05 Najava programa 06.10 Trea dob, emisija za umirovljenike (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 Ep reportaža 09.07 Lugarnica, serija 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Iz pje perspekve, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Debbie Travis preureuje 2 11.55 Ep reportaža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Ep reportaža 12.16 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Puna kua Ra era, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Meu nama 15.00 Moja obitelj, hum. serija 15.25 Proces 16.00 Hrvatska uživo 16.58 Vijes 17.10 Hrvatska uživo 17.20 HAK “Promet info” 17.25 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 17.40 8. kat, talk show 18.28 Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom 18.40 Tvoja sam sudbina, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 Ep reportaža 20.10 Hrvatsko proljee: Karaorevo, dok. serija 21.05 Misija: Zajedno 22.00 Paralele 22.35 Dnevnik 3 23.00 Sport 23.03 Vrijeme 23.05 Vijes iz kulture 23.15 Retrovizor: Kraljevi, serija (12) 00.00 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija 00.45 Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) 01.05 CSI: Miami, serija (R) 01.50 Moja obitelj, hum. serija (R) 02.15 Skica za portret

02.50 02.50 03.20 03.50 04.35 05.20

Proces (R) Proces (R) Paralele (R) Debbie Travis preureuje 2 (R) Dobra žena, serija (R) 8. kat, talk show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Kuni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Ninin kutak Crtani lm Danica Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Navrh jezika Školski program Paulino ljeto, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Globalno sijelo (R) Prizma, mulnacionalni magazin (R) U istom loncu, kulinarski show (R) Mala TV (R) TV vr (R) Ninin kutak (R) Crtani lm (R) Danica (R) Školski program (R) Navrh jezika (R) Školski program Nada, ameriki lm Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Šapta psima 1 Flachau: Svjetski skijaški kup slalom (Ž), prijenos 1. vožnje Puna kua Ra era, serija (R) Iz pje perspekve, dok. serija (R) Hit dana Dobra žena, serija Ciklus komedija brae Farrelly: Stuck on You, ameriki lm CSI: Miami, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Flachau: Svjetski skijaški kup slalom (Ž), snimka 2. vožnje Nada, ameriki lm (R) Noni glazbeni program

07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.50 10.50 11.35 12.40 ----------------------------13.10 --------------13.55 15.30 15.45 16.30 17.20 18.15 19.00 19.50 20.00 20.50 22.45 23.35 23.45 00.15 01.50

06.55 2 glupa psa, animirana serija 07.20 RTL ritam zona - Pria o..., glazbena emisija

08.15 RTL ritam zona - Top 40 domai, glazbena emisija 09.10 Pod ism krovom, hum. serija 09.35 Kralj Queensa, hum. serija (R) 10.00 Raymond, hum. serija (R) 10.40 Veera za 5, lifestyle emisija 11.45 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 12.10 Ezel, dramska serija (R) 13.05 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 Aneo i vrag, telenovela 16.10 Pod ism krovom, hum. serija 16.40 Kralj Queensa, hum. serija 17.05 Raymond, hum. serija 17.30 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 Ezel, dramska serija 20.55 Policajac s Beverly Hillsa, igrani lm, akcijska komedija 22.40 Lovci na djeveruše, igrani lm, romanna komedija (prvi dio) (12) 23.50 RTL Vijes, informavna emisija 00.05 Lovci na djeveruše, igrani lm, romanna komedija (drugi dio) (12) 00.55 Bratstvo, dramska krimi serija (12) 01.55 Astro show, emisija uživo (18) 02.55 Bratstvo, dramska krimi serija (12) 03.45 Na smrtonosnoj zemlji, igrani lm, akcijski triler (12)

06:45 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 10:20 11:50 13:10 13:50 14:45 15:40 16:40 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:55 00:10 02:20 02:45 03:30 04:30 06:00 06:45

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija-nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Okrug Hazard, igrani lm (12) Veernje vijes Put bez povratka, igrani lm (12) R Brane vode, serija Heroji, serija Ezo TV, tarot show (18) Grad nasilja, igrani lm (15) IN magazin R Kraj programa

Sva se zla ne mogu ispraviti. Ali, neka moraju. Calvin Dexter (Sam Elliott) je odlikovani vijetnamski veteran ija je ki ubijena u Panami. Istovremeno tužan i bijesan, Calvin odlui iskoristiti svoje vojno iskustvo, te se daje u potragu za kerinim ubojicom. Kada ga uhvati, hladnokrvno ga ubija, shvaajui kako je u tome na neki udan nain i uživao. Svoje usluge, tako, odlui ponuditi i drugima koji traže osvetu, a prvi mu je klijent ameriki poslovni ovjek iji je sin nestao...

SPORT - IZDVAJAMO

SERIJA HRT 1

09.10

Lugarnica FILM HRT 2

Svj. prv. u rukometu (m): Hrv – Rum SPORT

Košarka, NLB liga: Cedevita – Partizan SPORT Nedjelja 16.1., HRT 2, 17.55

Petak, 14.1., HRT 2 17.50

ZVJEZDANI KUTAK Z

Gene Hackman Subota, RTL, 20:00 sati

Nakon burne mladosti, marinaca, posla radijskog voditelja, novinarstva, tek se u tridesetima upisuje u školu glume gdje ga proglašavaju “najveom mladom nadom”. Poetkom devedesetih imao je velikih problema sa srcem, no sve tegobe, ukljuujui i operaciju, nisu ga udaljile od filmskog seta. U treem pokušaju napokon je osvojio Oscara za najboljeg sporednog glumca u “Unorgivenu”, legendarnom vesternu Clinta Eastwooda. Vesternu se vraao i sljedeih godina u “Geronimo: An American Legend”, “Wyatt Earp” i “The Quick and the Dead”, no uspjeh tih filmova ne može se mjeriti s “Unorgivenom”. U tom razdoblju valja izdvojiti njegov nastup u ulozi korumpiranog odvjetnika u daptaciji bestselera Johna Grishama, “The Firm”, u kojem mu je partner Tom Cruise. Kasnih devedesetih Hackmana smo gledali ponajviše u trilerima. Komedije pokazale su glumevu humoristinu stranu. Zapaženu ulogu odigrao je i u trileru “Enemy o the State” s Will Smithom. Novo je tisuljee zapoeo trima vrlo razliitim projektima, krimi trileru “Heist”, komedijom “The Royal Tenenbaums” i ratnom dramom “Behind Enemy Lines”. Trilerom “The Runaway Jury” realizirao je prvu suradnju s Dustinom Homanom, kolegom još iz studentskih dana. Tridesetak je godina, od 1956. do 1986., bio u braku s Fay Maltese iz kojeg ima troje djece, a 1991. se ponovo oženio s Betsy Arakava s kojom je još uvijek u sretnom braku.

13:55

FILM NOVA TV

22:10

Nada

Okrug Hazard

Drama. Godina je 1962. Amerika živi u histerinom srahu od ruskih bombi, a jug Amerike još se uvijek najviše boji miješanja s obojenima. „To su granice koje se ne smiju prelazi“, kaže šerif Ray Percy (J. T. Walsh), tetak trinaestogodišnje Lilly Kate (J. Malone). Lilly Kate nema oca, a majka joj vegera u invalidskim kolicima nakon moždanog udara koji je doživjela kao mlada žena. Ona i njezina majka Maize (M. E. Trainor) žive s Maizeinom sestrom Emmom (C. Lah) i njezinim mužem Rayom. Emma se ne usudi usprovi mužu i prizna si da je on okrutan, grub i nevjeran...

Roaci Bo (Jonathana Bennetta), Luke (Randy Wayne) i Daisy (April Sco ) moraju promijeni svoje živote te su poslani u okrug Hazard u Georgiju kako bi prvi put živjeli sa svojim ujakom Jessejem. Njihov ujak Jesse je farmer koji se stalno bori sa svojim starim rivalom Bosso Hoggom (Willie Nelson). Daisy kod ujaka se transformira u djevojku snova svakog mladia. SAD, 2007., akcija. Redatelj: Robert Berlinger. Glume: Jonathan Benne , Randy Wayne, April Sco , Joel Moore, Harland Williams.

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10

VIDEOSTRANICE Danas na progamu Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje 18:10 Jukebox 19:00 Meimurje danas 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Od Mure do Drave 21:00 Meimurje danas 21:30 Igrani lm 23:15: Zapisano u zvijezdama 00:15 Meimurje danas 00:30 Erotski program 01:30 Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:00 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu DOM 2 emisija o ureenju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija ZASTUPNIKI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJEJI PROGRAM VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNIKI KLUB NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

23.30 22.40

Lovci na djeveruše

INFO NOVA TV

23:55

Veernje vijes

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 10.00 Dobro jutro 12.30 NLP, Razvedrilna oddaja 15.15 Glasbeni Spomini z Borisom Kopitarjem 16.15 Dober Dan, Koroška 16.50 Glasnik, oddaja TV Maribor 17.20 Flachau: Svetovni Pokal v Alpskem Smuanju, Slalom (Ž), prenos 1. Vožnje 18.40 Impro Tv: Lucija irovi in Boštjan Napotnik, 10. oddaja 19.10 Tranzistor 19.55 Knjiga Mene Briga - Urška Lunder: Odprto Srce, Izkušnje in Spoznanja Ob Umiranju in Smrti 20.20 Flachau: Svetovni Pokal v Alpskem Smuanju, Slalom (Ž), prenos 2. Vožnje 21.15 Dedišina Evrope: Ženitev, Ruski film 22.50 Brane Ronel Izza Odra 00.25 Divji Bill, Ameriški film, ponovitev 02.00 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebina ljubav, serija 16.00 Zabranjena ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 21.55 Mentalist, serija 22.30 24 UR 22.55 Chuck, serija 23.45 30 kamen, serija 0.20 Tudors, serija 1.15 Nona panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Überflieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Ameriki film 22.45 Lijenikov dnevnik, serija 23.35 Noni program


SRIJEDA 12. sijenja 2011.

06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 17.40 18.23 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.40 22.15 22.40 22.43 22.45 22.55 23.50 00.35 01.20

Najava programa Meu nama (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Ep reportaĹža Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Iz pje perspekve, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Ep reportaĹža Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaĹža TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna kua Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Rije i Ĺživot: Jedan Bog - viĹĄe Crkava, religijski program Moja obitelj, hum. serija Alpe Dunav Jadran Hrvatska uĹživo Vijes Hrvatska uĹživo HAK „Promet info“ Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 8. kat, talk show Dnevnik plavuĹĄe, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaĹža Strani igrani lm Policijske prie 3: PogreĹĄka, dok. serija Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Drugi format Retrovizor: Kraljevi, serija (12) Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R)

ETVRTAK 13. sijenja 2011.

01.40 CSI: Miami, serija (R) 02.25 Prekid programa radi redovnog odrĹžavanja ureaja 04.40 Dobra Ĺžena, serija 05.25 8. kat, talk show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.50 11.10 11.40 12.45 ----------------------------13.15 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.25 17.45 18.15 19.00 19.50 20.00 20.50 22.45 23.35 23.45 01.15

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Kuni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Crtani lm EBU drama za djecu Lagodan Ĺživot Zacka i Codyja, serija za mlade Ĺ kolski program Izazovi Ĺ kolski program Paulino ljeto, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Reprizni program Euromagazin (R) Reporteri: “BP - eksplozija pla ormeâ€? i “Zarobljeni - pria ileanskih rudaraâ€? (R) Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Crtani lm (R) EBU drama za djecu Ĺ kolski program (R) Izazovi (R) Ĺ kolski program (R) Teretnjak za Afriku, kanadski lm Ĺ˝upanijska panorama Lugarnica, serija (R) Ĺ apta psima 1 Hannah Montana, serija za mlade Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija Puna kua Ra era, serija (R) Iz pje perspekve, dok. serija (R) Hit dana Dobra Ĺžena, serija Ciklus akcijskih lmova: Opsadno stanje, amerik lm CSI: Miami, serija Dnevnik plavuĹĄe, emisija pod pokroviteljstvom Teretnjak za Afriku, kanadski lm Noni glazbeni program

06.45 2 glupa psa, animirana serija

07.10 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija 09.05 Pod ism krovom, hum. serija 09.30 Kralj Queensa, hum. serija (R) 09.55 Raymond, hum. serija (R) 10.35 Veera za 5, lifestyle emisija 11.35 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 12.00 Ezel, dramska serija (R) 12.55 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.30 Aneo i vrag, telenovela 16.05 Pod ism krovom, hum. serija 16.30 Kralj Queensa, hum. serija 16.55 Raymond, hum. serija 17.20 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 Ezel, dramska serija 20.55 Put osvete, krimi serija 21.45 Kos, krimi serija (12) 22.30 Zaboravljeni sluaj, krimi serija 23.25 RTL Vijes, informavna emisija 23.40 Bratstvo, dramska krimi serija (dvije epizode) (12) 01.30 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.30 Lovci na djeveruĹĄe, igrani lm, romanna komedija (12)

06:45 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 10:20 11:50 13:10 13:50 14:45 15:40 16:40 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:55 00:10 01:55 02:20 03:10 04:10 05:40 06:25

NaĹĄi najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi , serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serijaR Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Ubij me njeĹžno, igrani lm (12) Veernje vijes Stranac meu nama, igrani lm (15) Brane vode, serija Na rubu zakona, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Grad nasilja, igrani lm (15) R IN magazin R Kraj programa

EMISIJA HRT 1

06.05 Najava programa 06.10 Rije i Ĺživot: Jedan Bog - viĹĄe Crkava, religijski program (R) 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 Ep reportaĹža 09.07 Lugarnica, serija 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Iz pje perspekve, dok. serija 11.00 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 11.10 Oprah show 11.55 Ep reportaĹža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Ep reportaĹža 12.16 TV kalendar (R) 12.30 More ljubavi, telenovela 13.20 Puna kua Ra era, serija 14.05 Vijes uz hrvatski znakovni jezik 14.14 Vrijeme sutra 14.20 Trenutak spoznaje 15.00 Moja obitelj, hum. serija 15.25 Nacionalni park Mljet, dok. lm 16.00 Hrvatska uĹživo 16.58 Vijes 17.10 Hrvatska uĹživo 17.20 HAK “Promet infoâ€? 17.25 Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom 17.40 8. kat, talk show 18.28 Dnevnik plavuĹĄe, emisija pod pokroviteljstvom 18.40 Tvoja sam sudbina, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 Ep reportaĹža 20.10 1 prov 100, kviz 21.05 Ĺ˝ivot ide dalje, dramska serija 21.55 Pola ure kulture 22.30 Devnik 3 22.55 Sport 22.58 Vrijeme 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Putovima rijeke Amazone, dok. serija 00.10 Retrovizor: Kraljevi, serija (12) 00.55 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija 01.40 Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) 02.00 CSI: Miami, serija (R) 02.45 Moja obitelj, hum. serija (R)

03.10 03.15 03.45 04.30 05.15

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ---------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.50 11.20 12.45 ---------------------13.15 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.25 17.45 18.15 19.00 19.50 20.00 20.50 22.25 23.15 23.25 00.55

10.35 11.35 12.00 12.55

Skica za portret Pola ure kulture (R) Oprah show (R) Dobra Ĺžena, serija 8. kat, talk show (R)

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Kuni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Crtani lm arobna ploa - 7 konnenata Lagodan Şivot Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program: Kokice Školski program Paulino ljeto, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Globalno sijelo (R) Reprizni program Mala TV (R) TV vr (R) Crtani lm (R) arobna ploa - 7 konnenata (R) Školski program (R) Kokice (R) Školski program (R) Morski vuk, ameriki lm Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Šapta psima 1 Hannah Montana, serija za mlade Dva i pol muťkarca, hum. serija Puna kua Ra era, serija (R) Iz pje perspekve, dok. serija (R) Hit dana Dobra Şena, serija Filmovi naťih susjeda: Kod amidŞe Idriza, bosansko hercegovaki lm CSI: Miami, serija Dnevnik plavuťe, emisija pod pokroviteljstvom Morski vuk, ameriki lm Noni glazbeni program

14.10

RTL NOVA TV

Teretnjak za Afriku Socijalna drama. Sada ve sredovjeni Norbert (P. Lebeau), umoran i ne viĹĄe zdrav, nekadaĹĄnji buntovnik i revolucionar, vratio se u Kanadu nakon dvadesetogodiĹĄnjeg egzila u Africi. Tek je sgao i ve se Ĺželi vra u Afriku: birokracija je troma, drĹžavni imigracijski sluĹžbenici doekuju ga sumnjiavo, gazdarica kod koje unajmi stan ponaĹĄa se netolerantno, novca nema, posao e teĹĄko nai... Uza sve, u torbi skriva malenog majmunia kapucina, kojega je nazvao Trocki. Jedan dan spazi kako desetogodiĹĄnji djeak pokuĹĄava provali u automobil, a malo zam bjeĹži pred razjarenim vlasnikom...

Tijelo muťkarca pronaeno je u kui bez krova. Žrtva je pretuena te na koncu ubijena iz vatrenog oruŞja, a novanice su mu natrpane u usta. Crews (Damian Lewis) i Reese (Sarah Shahi) pokreu istragu i otkriju da je Şrtva bio graevinski prevarant, koji je svojim klijentima krao novac i ostavljao nedovrťene kue. Detekvi intervjuiraju prevarene klijente, izmeu kojih ekscentrinog ovjeka naprasite naravi te zastraťujueg sina jedne starije gospoe. U meuvremenu, Crews se sukobljava s Mickeyjem Raybornom (William Atherton), koji mu pojaťnjava urotu pokrenutu prov njega.

12:00 VIDEOSTRANICE 16:00 Danas na programu 16:02 Yoga&Pilates 16:30 Hana i vino 17:00 Vijes 17:05 Iz opine Strahoninec, ponavljanje 18:10 Jukebox 19:00 Vijes 19:20 VOA 19:30 Hrana i vino 20:00 Povealo 21:00 Vijes 21:30 Tragovi na duĹĄi, igrani lm 23:30 Vijes 00:00 Erotski program 01:00 Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 00:05 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI TV ORDINACIJA kontakt emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KOKTEL mozaina emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJEJI PROGRAM VIJESTI VTV-A ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ureenju doma REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21.45

Kos

EMISIJA HRT 1 TV MAGAZIN NOVA

22.30 23.20 23.35 00.20 01.05 02.05 02.50

06:45 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 10:20 11:50 13:10 13:50 14:45 15:40 16:40 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10

02:45 03:15 04:05 05:05 06:40

NaĹĄi najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce , serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus, serija - nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Provjereno, informavni magazin Veernje vijes 30 000 milja pod morem, igrani lm (12) Ubij me njeĹžno, igrani lm (12) R Vjerovali ili ne, dokumentarna serija Na rubu zakona, serija (12) Ezo TV, tarot show (18) Stranac meu nama, igrani lm (15) R Kraj programa

DOK.FILM HRT 1

15.25

Nacionalni park Mljet FILM HRT 2

SERIJA RTL

20.00 20.55

01:05 06.45 2 glupa psa, animirana serija 07.10 RTL ritam zona - Dalmanski libar, glazbena emisija 08.10 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 09.05 Pod ism krovom, hum. serija 09.30 Kralj Queensa, hum. serija (R) 09.55 Raymond, hum. serija (R)

17.25

20.55

Put osvete

19.05

23:15 23:30

Kod Ane FILM HRT 2

14.30 16.05 16.30 16.55 17.20 18.00 18.30

Veera za 5, lifestyle emisija Exkluziv Tabloid, magazin (R) Ezel, dramska serija (R) Klon, telenovela (dvije epizode) Aneo i vrag, telenovela Pod ism krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Bibin svijet, hum. serija Exkluziv Tabloid, magazin RTL Danas, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija (R) Ezel, dramska serija Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) Kuanice, humorna dramska serija RTL Vijes, informavna emisija Kuanice, humorna dramska serija Put osvete, krimi serija (R) Astro show, emisija uĹživo (18) Kos, krimi serija Zaboravljeni sluaj, krimi serija

18.25

IN magazin

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 10.00 Dobro jutro 11.40 Veer v ast Milanu FerleŞu: Koncert Prifarskih Muzikantov z gos, Posnetek Iz Cankarjevega Doma 13.40 Impro Tv: Lucija irovi in Boťtjan Napotnik, 10. oddaja 14.10 Ruhpolding: Svetovni Pokal v Biatlonu, Posamezno 20 Km (M), prijenos 16.35 Tranzistor 17.10 Mostovi – Hidak 17.40 rno Beli asi 18.00 Podelitev Priznanj Rs za Poslovno Odlinost, prenos z Brda Pri Kranju 19.10 Bleťica, oddaja o Modi, ponovitev 19.45 Žrebanje Lota 20.00 Ljubljana: Odbojka, Tekma Lige Prvakov: Ach Volley Bled - Jastrzebski, prijenos 22.30 Strogo Nadzorovani Vlaki, eťkoslovaťki lm, ponovitev 00.00 Slovenska Jazz Scena: Big Band Rtv Slovenija, Ernie Wa s in Michael Abene 00.50 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 14.00 Najbolje godine, serija 15.00 Sebina ljubav, serija 16.00 Zabranjena ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 DoĹĄla je Polly, lm 21.55 Ekipa za oevid, serija 22.45 24 UR 23.05 Chuck, serija 23.55 30 kamen, serija 0.20 Tudors, serija 1.15 Nona panorama

6.00 Djeji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 Noni program

20.50

SERIJA RTL

17.20

Kod amidĹže Idriza

Bibin svijet

Drama. Nakon nekoliko godina Fuad Memi Fuke dolazi u posjet svom stricu Idrizu i strini Sabiri kako bi im popravio bojler. Idriz i Sabira izgubili su sina u ratu te Ĺžive dan po dan u samoi svoga doma. Gubitkom sina stric i strina su izgubili i kontakt sa snahom te jedinom unukom. Fukeov posjet se produĹžuje jer mu se pokvari auto, a dotaknut e se i bolne teme. Sporog ritma, zagasitog ambijenta, ÂŤKod amidĹže IdrizaÂť (2004) tjeskoban je lm koji progovara o ratu i patnji, samoi i izgubljenosti dvoje staraca kojima je rat odnio jedinog sina...

Biba se brine da djeca ne uu u sobu dok se ona i Marn maze jer misli da bi ih taj prizor mogao traumazira za cijeli Ĺživot. Poslovoa PiĹĄkori pokuĹĄava odrĹža sastanak u duanu, no djelatnici ga neprestano prekidaju. Zbog dodatnog ismijavanja, Biba i Milivoj kaĹžnjeni su deĹžurstvom za vrijeme vikenda. uri se Ĺžuri na spoj, ali ne Ĺželi otkri s kim. Darko se treba nai s Viktorom i njegovom mamom, koja mu Ĺželi kupi videoigricu, znajui da njegovi nemaju novaca. Biba je povrijeena i nelagodno joj je jer ne Ĺželi da drugi kupuju poklone njenom sinu...

12:00 16:02 16:02 17:00 17:05 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:15 23:00 23:15 00:15 01:15

08:43 08:45 09:00

VIDEOSTRANICE Danas na programu Hrana i vino Vijes Povealo, ponavljanje TV Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Koncert Vijes VOA .HR(poslovni magazin) Okolo k(r)ole Vijes Zapisano u zvijezdama Erotski program VIDEOSTRANICE

11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ureenju doma TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA KUTIONICA djeja emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJEJI PROGRAM VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozaina emisija 20 U 20 talk show NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM.SERIJA RTL

16.30

Kralj Queensa

SERIJA NOVA TV

21.00

Asi

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 10.00 Dobro jutro 12.45 Drevesa Pripovedujejo: Hrast, Dokumentarna Serija 13.15 Zakladi Civilizacije, Francoska Dokumentarna Serija 14.10 Ruhpolding: Svetovni Pokal v Biatlonu, Posamezno 15 Km (Ž), prijenos 16.00 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 16.30 Pomagajmo Si, oddaja TV KoperCapodistria 17.00 Mostovi - Hidak: TeŞiťe – Súlypont 17.30 To Bo Moj Poklic: Mizar, 2. Del, IzobraŞevalna Serija 18.00 Mala Dorritova, Angleťka nadaljevanka 19.00 Koncert La Roux & Chemical Brothers 20.00 akalnica, Angleťki lm 21.40 Ljubice, Angleťka nadaljevanka 22.30 Profesor, Italijanska nadaljevanka, ponovitev 00.10 DruŞina Je udovita Stvar, Nemťki lm, ponovitev 01.45 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebina ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Klijent, lm 21.50 Ekipa za oevid, serija 22.40 24 UR 23.00 Chuck, serija 23.50 30 kamen, serija 0.15 Tudors, serija 1.10 Nona panorama

6.00 Djeji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Sluťaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.50 ZiB Flash 22.00 Sommerkabare 23.05 Dobrodoťli 23.15 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa


PETAK 14. sijenja 2011.

06.05 06.10 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.19 17.20 17.30 18.00 18.30 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.50 22.15 22.18 22.20 22.30 23.25 01.45

Najava programa Trenutak spoznaje (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Ep reportaža Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Iz pje perspekve, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Ep reportaža Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaža TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna kua Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Drugo mišljenje Moja obitelj, hum. serija Smotra pukih igrokaza u Sikirevcima, emisija puke i predajne kulture Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK “Promet info” Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Petar Guberina, dok. lm Iza ekrana Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom U istom loncu, kulinarski show Dnevnik Sport Vrijeme Ep reportaža Mjesec superjunaka: 4: Rise of the Silver Surfer, ameriki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pe dan, talk show Filmski maraton: Vrijeme osvete, ameriki lm (18) Filmski maraton: 4: Rise of the Silver Surfer, ameriki lm

SUBOTA 15. sijenja 2011.

03.20 03.45 03.50 04.35

Moja obitelj, hum. serija (R) Skica za portret Oprah show (R) Muškarci na stablima, serija (R) 05.20 U istom loncu, kulinarski show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.30 09.55 10.20 11.40 12.30 13.20 ----------------------------13.50 15.10 15.25 16.10 16.50 17.30 17.50 19.30 19.50 20.00 20.50 21.40 21.50 23.30 00.15 00.45

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Kuni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Crtani lm Tajni dnevnik patke Malde Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Puni krug Školski program Paulino ljeto, serija za djecu Reprizni program Wengen: Svjetski skijaški kup - superkombinacija (M), prijenos Tvoja sam sudbina, telenovela (R) Reprizni program Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Crtani lm (R) Tajni dnevnik patke Malde (R) Wengen: Svjetski skijaški kup - superkombinacija (M), prijenos Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Briljanteen Ritam tjedna Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - emisija Svjetsko prvenstvo u rukometu (m): Hrvatska Rumunjska, prijenos Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - emisija Hit dana Svemirska istraživanja, dok. lm Muškarci na stablima, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Umorstva u Midsomeru, mini-serija Na rubu znanos Garaža (R) Noni glazbeni program

05.10 Potrošaki kod (R) 06.50 2 glupa psa, animirana serija 07.15 RTL ritam zona - Urban, glazbena emisija 09.10 Pod ism krovom, hum. serija 09.35 Kralj Queensa, hum. serija (R) 10.00 Raymond, hum. serija (R) 10.40 Veera za 5, lifestyle emisija 11.45 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 12.10 Ezel, dramska serija (R) 13.05 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 Aneo i vrag, telenovela 16.10 Pod ism krovom, hum. serija 16.35 Kralj Queensa, hum. serija 17.00 Raymond, hum. serija 17.25 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 U paklu osvete, igrani lm, akcijski 21.40 Lovci na blago, igrani lm, avanturiski 23.25 RTL Vijes, informavna emisija 23.40 Lov na Crveni oktobar, igrani lm, triler 02.00 Astro show, emisija uživo (18) 03.00 U paklu osvete, igrani lm, akcijski (R)

06.10 06.45 07.00 07.30

08.00 08.10

09.20 09.50 10.00 10.09 10.10 10.11 10.45 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05

06:45 Naši najbolji dani, serija 07:35 Gospodin Magoo, crtana serija 08:00 Bumba, crtana serija 08:15 Graditelj Bob, crtana serija 08:30 Roary, crtana serija 09:30 Slomljeno srce, serija R 10:20 Gumus, serija R 11:50 Asi, serija R 13:10 IN magazin R 13:50 Zauvijek zaljubljeni, serija 14:45 Slomljeno srce, serija 15:40 Provjereno, informavni magazin R 16:40 Gumus, serija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Gumus , serija - nastavak 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Crno svitanje, igrani lm 21:55 Ukle let 1 i 2, igrani lm 00:55 Opaki igrai, igrani lm (12) 02:50 Bloodrayne 2, grani lm (15) 04:30 Na rubu zakona, serija (12) 05:20 Ezo TV, tarot show (18) 06:50 IN magazin R 07:30 Kraj programa

14.40 15.10 15.25 16.05 16.40 16.45 16.46 16.50 17.55 18.45 19.15 19.30 19.56 20.01 20.10 22.45 23.00 23.05 00.50 02.30 05.00

TALK SHOW HRT

Drugo mišljenje (R) TV kalendar Iza ekrana (R) Smotra pukih igrokaza u Sikirevcima, emisija puke i predajne kulture (R) Hrvatska kronika BiH Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Kobna odluka u Sundownu, ameriki lm Misto moje lipo, dok. lm Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas HAK - Promet info Kuni ljubimci Mijenjam svijet Normalan život, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (R) Veterani mira, emisija za branitelje Prizma, mulnacionalni magazin Duhovni izazovi, meureligijski magazin Eko zona Skica za portret Opera box: Silvestrovo u Dresdenu Euromagazin Vijes Vrijeme sutra HAK - Promet info Reporteri Život u krošnjama, dok. serija Potrošaki kod LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Posljednji samuraj, ameriki lm Vijes Vijes iz kulture Ruska obeanja, ameriko-britanskokanadski lm (15) Filmski maraton: 1408, ameriki lm (12) (R) Filmski maraton: Posljednji samuraj, ameriki lm (R) Skica za portret

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.25 Plesne Note, serija za djecu 08.50 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh -------- Vrijeme je za Disneyja: Einsteinii 09.40 ni DA ni NE 10.35 Maribor: Svjetski skijaški kup - veleslalom (Ž), prijenos 1. vožnje 11.35 Crtani lm 11.50 Pripovjeda: Grki mitovi, serija za djecu 12.20 Wengen: Svjetski skijaški kup - spust (M), prijenos 13.35 Maribor: Svjetski skijaški kup - veleslalom (Ž), prijenos 2. vožnje 14.40 Uzimam (Ne uzimam), kanadski lm (R) 16.10 Lada Kaštelan: Requiem za Borisa 17.10 Snow Queen Trophy: Jinx, snimka koncerta 19.25 Garaža (R) 20.00 Strani igrani lm 21.45 Skladište, serija (12) 22.30 Skladište, serija (12) 23.20 Vrijeme je za jazz: Richard Bona Quartet (2. dio) 00.20 Noni glazbeni program

20.50

MINI SERIJA NOVATV

07.45 2 glupa psa, animirana serija (dvije epizode) 08.35 Uilica,kviz za djecu 09.05 Exkluziv Tabloid, magazin (R) 09.30 Sinovi i keri, hum. serija (R) 10.10 Malcolm u sredini, hum. serija (dvije epizode) 11.00 Isna o makama i psima, igrani lm,

22.30

22.35

Ukleti let 1

Dreamgirls

Marin pomaže nervoznom Jacku da se pripremi za svoje prvo profesorsko predavanje na veleuilištu u Anchorageu. Na povratku s puta donosi joj dar – eri štenca o kojima se ona mora toliko brinuti da se uope ne može posve pisanju knjige. Dok Annie priprema audiciju za prvo godišnje natjecanje talenata u Elmou, osjea da se zaljubljuje u Ivana (Diego Klattenhoff). Za to vrijeme u New Yorku Patrick nije siguran udvara li mu se privlana spisateljica Pilar (Soa Vergara).

Prije godinu dana Jack Bender (Dean Cain) bio je jedan od najboljih specijalista za rješavanje talakih kriza u povijes FBI-a, a onda je došlo do opsade zgrade radikalnog voe Silasa Jansena (William Forsythe). Rezultat je svega mrtvo nevino dijete, uništena Jackova karijera i napetos izmeu njega i ve ionako otuene žene Alicie (Lea Thomspon). Sada su Jackove sposobnos ponovno na ispitu jer se nalazi u avionu koji je oteo ovjek po imenu Gilliad (Anthony Michael Hall), šef teroriske organizacije zvane Narodni separaski pokret...

Slava doe i ode, zvijezde se uzdignu pa padnu, ali snovi žive vjeno. Poetkom šezdesetih godina prošlog stoljea, u radnikom Detroitu, prodava automobila Curtis Taylor Jr. (Jamie Foxx) sanja o proboju na glazbeno tržište. Za svoju izdavaku kuu potpiše trio The Dreamettes, koji ine 18-godišnje djevojke, te im da zadatak vokalne pratnje R&B pjevau Jamesu „Thunderu“ Earlyju (Eddie Murphy). Uskoro, djevojke postaju prave zvijezde, prvo lokalne scene, a kasnije sve poznatije i diljem Amerike, ali ne prije negoli glavnu pjevaicu, punašnu Effie White (Jennifer Hudson), promuurni Taylor ne povue na prateu poziciju...

12:00 16:02 16:30 17:00 17:10 janje 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:30 22:15 23:15 23:30

VIDEOSTRANICE Yoga&Pilates Hrana i vino Vijes Koncert, ponavlTV Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Ritam tjedna Vijes Okolo k(r)ole Trzalica Vijes Erotski program

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:30 13:30 14:00 14:45 15:00 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:15 22:00 22:30 23:40 ------23:05 23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI OTVORENI STUDIO kontakt emisija ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija OKOLO K(R)OLE mozaina emisija TV PRODAJA VEKERICA VIJEST VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA 20 U 20 talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJEJI PROGRAM VIJESTI VTV-A POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija ZAGORSKI MAGAZIN dokumentarna emisija MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite FLASH NEWS - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ZONA ZODIJAKA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

10:55 11:20 11:50 12:50 13:50 14:50 17:00 17:10 18:10

22:35 00:15 02:00 03:35 05:05 06:35 08:30

EMISIJA HRT 1

FILM RTL

21.55

17.00

Raymond

SERIJA NOVA TV

10:15 10:40

Frikovi, serija U sedmom nebu, serija Brane vode, serija Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Televizijska posla, serija Frikovi, serija R U sedmom nebu, serija R Privatna praksa, serija Ukle let 1 i 2, igrani lm R Vijes Nove TV Ukle let 1 i 2, igrani lm -nastavak Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show R Dnevnik Nove TV Robin Hood: Princ lopova, igrani lm Nepobjedivi 2: U posljednjoj rundi, igrani lm (12) Grijeh, igrani lm (12) Crno svitanje, igrani lm R Ezo TV, tarot show (18) Nepobjedivi 2: U posljednjoj rundi, igrani lm (12) R Sluajni junak, igrani lm Kraj programa

10.10

Kuni ljubimci

Muškarci na stablima

HUM.SERIJA RTL

07:40 08:25 09:10 09:40 10:00

19:15 20:05

Pe dan SERIJA HRT 2

romanna komedija 12.35 Mišolovka, igrani lm, obiteljska komedija 14.15 Maturalno putovanje, igrani lm, komedija 16.10 Lov na Crveni oktobar, igrani lm, triler 18.00 Zvijezde Ekstra: Johnny Depp, zabavna emisija 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 Bibin svijet, hum. serija 19.45 Žuta minuta, zabavni show 20.00 Tvrtka, igrani lm, triler 22.35 Dreamgirls, igrani lm, glazbena drama (R) 00.40 Operacija Šakal, igrani lm, triler 03.05 Astro show, emisija uživo (18) 04.05 Lovci na blago, igrani lm, avanturiski

20.05

Crno svitanje

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 10.00 TV prodaja 10.20 Wengen: Svetovni Pokal v Alpskem Smuanju, Smuk (M) za Superkombinacijo, prijenos 11.40 Glasnik, oddaja TV Maribor 12.05 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 12.40 rno Beli asi 12.55 z Glavo Na Zabavo: Rudi & The Cool Vibes, Mladinska oddaja 13.20 Magazin v Alpskem Smuanju 13.50 Wengen: Svetovni Pokal v Alpskem Smuanju, Slalom (M) za Superkombinacijo, prijenos 14.40 Ruhpolding: Svetovni Pokal v Biatlonu, Sprint (M), prijenos 16.05 Univerza, ponovitev 16.30 Circom Regional, oddaja TV Maribor 17.00 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 17.30 Mostovi – Hidak 18.05 Na Lepše 18.30 Pisave 19.00 Koncert U2 - Live in Milan & No Line On Horizon 20.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja, ponovitev 20.30 Po z Vzhoda, Nizozemska Dokumentarna Serija 21.20 Kingdom, Angleška nadaljevanka 22.10 Resnine Zgodbe, Angleška Dokumentarna Serija, ponovitev 22.55 Spal Bom, Ko Bom Mrtev, Ameriški lm 00.40 Vrnitev, Grški lm, ponovitev 02.15 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebina ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Miami Vice, lm 21.25 Kos, serija 22.15 24 UR 22.35 Djevojka iz vode, lm 0.30 Nona panorama 5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin Blümchen 12.40 Djeji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humorisna serija 16.50 Charmed 17.35 Slušaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ameriki lm 21.50 ZiB Flash 22.00 Nogomet 0.20 Noni program

07:57 08:00 12:00 13:00 13:30 14:00 14:30 15:00 15:30 16:15 17:00 17:10 18:00 19:00 19:10 20:00 22:00 23:00 23:30 01:15

Danas na programu Djeja TV Vaše zdravlje, ponavljanje Dom2 Celebri city Hrana i vino Zoona, emisija o kunim ljubimcima Obzori, emisija o kulturi Auto-moto nauca Zagrljaj ljepote Vijes .HR(poslovni magazin) Vinoteka Vijes Jukebox Igrani lm Okolo k(r)ole Meimurje danas Erotski program Videostranice

FILM NOVATV

20.05

Robin Hood: Princ lopova Nakon što su ih jekom križarskog rata uhvali Turci, Robin od Locksleyja (Kevin Costner) i Maor Azeem (Morgan Freeman) uspijevaju pobjei u Englesku gdje se Azeem zaklinje da e osta dok se Robinu ne oduži što mu je spasio život. U meuvremenu, Robinova oca ubio je šerif iz Nothingama (Alan Rickman) i Robin se zavjetuje da e osve oevu smrt. Kada mu Marian (Mary Elizabeth astrantonio), prijateljica iz djenjstva, ne može pomoi, on bježi u šervudsku šumu, pridruži se bandi prognanih seljaka i postaje im voa. SAD, 1991., avantura. Redatelj: Kevin Reynolds...

09:43 09:45 10:00 11:00 12:00 13:00 13:15 14:45 15:25 15:45 16:00 17:00 18:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija 1X2 kontakt emisija o klaenju OKOLO K(R)OLE mozaina emisija TV PRODAJA PRVA HNL JUNIORI snimka utakmice ŠTO UZROKUJE BOLEST? dokumentarna emisija MALI OGLASI TV PRODAJA OTVORENI STUDIO kontakt emisija KUTIONICA djeja emisija MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi MOJA ISTRA dokumentarna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal SVIJET ROMA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŽELJKO MALNAR - MALI NONI RAZGOVORI kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

00.40

Operacija Šakal

FILM NOVA TV

22.35

Nepobjedivi 2: U posljednjoj rundi

06.10 Zabavni Infokanal 07.20 Skozi as 07.30 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 07.55 Po z Vzhoda, Nizozemska Dokumentarna Serija 08.55 Saporo: Svetovni Pokal v Nordijskem Smuanju, Smuarski Skoki, prenos 1. Serije 09.50 Maribor: Svetovni Pokal v Alpskem Smuanju – Studio 10.05 Saporo: Svetovni Pokal v Nordijskem Smuanju, Smuarski Skoki, prenos 2. Serije 10.40 Maribor: Svetovni Pokal v Alpskem Smuanju, Veleslalom (Ž), prenos 1. Vožnje 12.20 Wengen: Svetovni Pokal v Alpskem Smuanju, Smuk (M), prijenos 13.25 Maribor: Svetovni Pokal v Alpskem Smuanju, Veleslalom (Ž), prenos 2. Vožnje 14.45 Ruhpolding: Svetovni Pokal v Biatlonu, Sprint (Ž), prijenos 16.00 Svetovni Pokal v Nordijskem Smuanju: Smuarski Tek - Sprint (M in Ž) Prosto, Posnetek Iz Libereca 17.30 Srce Poletja, Ameriški lm, ponovitev 20.00 Celje: Futsal - Finalni Turnir Prvoligašev, prijenos 21.45 Majhno Mesto, Ameriški lm, ponovitev 23.10 Poslednja Sodba, AvstrijskoNemška Serija, ponovitev 00.45 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Djeji program 11.10 Provjereno 12.10 Kulinarka 13.20 Debbie Travis, dok. serija 14.15 Criss Angel, dok. serija 14.40 Poirot, serija 16.25 Riches, serija 17.15 Umorstva u Midsomeru, lm 18.55 24 UR 20.00 Sedam dana, lm 23.05 Svi kraljevi ljudi, lm 0.50 Obraun u Tijuani, lm 2.10 24 UR 3.35 Nona panorama 5.55 Djeji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladež 15.45 Serije za djecu i mladež 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Ameriki lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Film 23.20 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa


NEDJELJA 16. sijenja 2011.

05.50 Najava programa 05.55 Duhovni izazovi, meureligijski magazin (R) 06.25 Euromagazin (R) 06.55 TV kalendar 07.10 Mala TV: (R) -------- TV vr: Sam svoj doktor (R) -------- Ninin kutak: Arheološko nalazište (R) -------- Danica i puh (R) -------- Tajni dnevnik patke Malde: Telefon (R) -------- Baltazar: Ledeno vrue 08.00 Prijatelji 09.00 Nora Fora, TV igra za djecu 09.40 TV kalendar (R) 09.52 Vijes iz kulture (R) 10.00 Vijes 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.10 Šerif u New Yorku, miniserija 11.20 Jelovnici izgubljenog vremena (R) 11.40 manjinski MOZAIK 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 12.16 Syngenta - 100% hrvatsko, emisija pod pokrovitlejstvom 12.25 Plodovi zemlje 13.20 Split: More 13.50 Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijes 15.45 Vrijeme sutra 15.46 HAK - Promet info 15.50 Bijeli onjak 2, ameriki lm 17.40 Globalno sijelo 18.15 Lijepom našom: Veliko Trojstvo 19.15 LOTO 6/45 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 1 prov 100, kviz 21.05 Spe u gosma, TV serija 21.45 Infekcija, hrvatski lm (12) 23.25 Vijes 23.40 Vijes iz kulture

PONEDJELJAK 17. sijenja 2011.

23.50 Ciklus europskog lma: Proces Jeanne d’Arc, francuski lm 00.55 Šerif u New Yorku, serija (R) 02.05 Skica za portret 02.50 Garaža (R) 03.20 Globalno sijelo (R) 03.50 Lijepom našom: Veliko Trojstvo (R) 04.50 Plodovi zemlje (R)

07.00 Panorame turiskih središta Hrvatske 07.15 Najava programa 07.20 Eroica - Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem Pavla Dešpalja 08.20 Zlatna kinoteka: Doba swinga, ameriki lm 10.05 Wengen: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 1. vožnje 10.50 Portret Crkve i mjesta 11.00 Ždala: Misa, prijenos 12.00 Biblija 12.15 Maribor: Svjetski skijaški kup - slalom (Ž), snimka 1. vožnje (ili ukljuenje u 2. vožnju) 13.05 Wengen: Svjetski skijaški kup - slalom (M), prijenos 2. vožnje 14.05 Filipove bebe, emisija pod pokroviteljstvom 14.35 Šima Jovanovac - 45 godina umjetnikog rada 16.05 e-Hrvatska, emisija pod pokroviteljstvom 16.45 Olimp - sportska emisija 17.55 Košarka, NLB liga: Cedevita - Parzan, prijenos 19.30 Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - emisija 19.50 Svjetsko prvenstvo u rukometu (m): Hrvatska Alžir, prijenos 21.30 Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - emisija 21.55 Gospodar prstenova: Povratak kralja, amerikonovozelandski lm 01.10 Noni glazbeni program

serija (dvije epizode) 09.50 Malcolm u sredini, hum. serija (eri epizode) 11.30 Mišolovka, igrani lm, obiteljska komedija 13.05 Columbo: Dama na ekanju, krimi serija 14.25 Izborni dani, igrani lm, komedija (R) 16.05 Zlatni deko, igrani lm, komedija 17.40 Discovery: Preživje divljinu - Pusnja Baja California, dok. serija 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 Exkluziv s Tatjanom Juri, magazin 20.00 Osvetnik, igrani lm, akcijski triler 21.40 CSI: Miami, krimi serija (12) (dvije epizode) 23.15 Krvna slika, igrani lm, krimi 01.05 Astro show, emisija uživo (18) 02.05 Dreamgirls, igrani lm, glazbena drama (R)

08:35 09:05 09:25 09:40 10:10 10:25 10:50 11:20 11:50 12:20 13:20 14:20 16:30 17:00 17:10 19:15 20:05 21:00 22:50 00:10 01:50

05.55 Isna o makama i psima, igrani lm, romanna komedija 08.25 2 glupa psa, animirana

03:40 04:50

Brza blagajna, serija Peppa, crtana serija Timmy Time, crtana serija Winx, crtana serija Chuggington, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Automov, auto-moto magazin Novac, business magazin Televizijska posla, serija Frikovi, serija U sedmom nebu, serija Sluajni junak, igrani lm R Robin Hood: Princ lopova, igrani lm R Vijes Nove TV Robin Hood: Princ lopova, igrani lm - nastavak Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show Miris love, igrani lm (12) Red carpet, showbiz magazin (15) Grijeh, igrani lm (12) R Opaki igrai, igrani lm (12) R Red carpet , showbiz magazin(15) R Kraj programa

HRV.FILM HRT 1

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.07 09.52 10.00 10.09 10.10 11.00 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.16 12.30 13.20 14.05 14.14 14.20 14.50 15.00 15.25 16.00 16.58 17.10 17.20 17.25 18.15 18.28 18.40 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.50 22.30 22.55 22.58 23.00 23.10 00.05

Najava programa More (R) Mir i dobro (R) TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom (R) Lugarnica, serija Vijes iz kulture (R) Vijes Vrijeme danas Iz pje perspekve, dok. serija Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Trea dob, emisija za umirovljenike EP reportaža Dnevnik Sport Vrijeme EP reportaža TV kalendar (R) More ljubavi, telenovela Puna kua Ra era, serija Vijes uz hrvatski znakovni jezik Vrijeme sutra Znanstvena peca Znanstvene vijes Moja obitelj, hum. serija Glas domovine Hrvatska uživo Vijes Hrvatska uživo HAK - Promet info 8. kat, talk show Kod Ane, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Tvoja sam sudbina, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 seklundi, ep reportaža Lanica Revizija Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Lica nacije Andras Schi u Teatru

Olimpico, snimka u koncertu 01.20 Retrovizor: Ksena - princeza ratnica, serija 02.05 Retrovizor: Dragi Johne, hum. serija (R) 02.25 Završni udarac, serija (R) 03.10 Završni udarac, serija (R) 03.55 CSI: Miami, serija (R) 04.40 Skica za portret 04.45 Glas domovine (R) 05.15 8. kat, talk show (R)

06.15 06.20 07.05 07.30 07.55 ----------------------------08.25 08.50 --------------09.35 10.00 10.50 11.20 12.40 ----------------------------13.10 --------------14.00 15.30 15.45 16.30 17.30 17.50 19.30 19.50 20.00 20.40 21.30 22.20 23.10 23.20 00.50

Najava programa More ljubavi, telenovela (R) Kuni svemirci, crtana serija Gladijatorska akademija, crtana serija Mala TV TV vr Kr prikazuje Brlog arobna ploa - engleski Lagodan život Zacka i Codyja, serija za mlade Školski program Ton i ton Školski program Paulino ljeto, serija za djecu Tvoja sam sudbina, telenovela (R) More (R) Lijepom našom: Veliko Trojstvo (R) Mala TV (R) TV vr (R) Kr prikazuje (R) Brlog arobna ploa - engleski Školski program (R) Ton i ton (R) Školski program (R) Eve i vatreni konj, kanadski lm Županijska panorama Lugarnica, serija (R) Šapta psima 1 Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - emisija Svjetsko prvenstvo u rukometu (m): Hrvatska - Australija, prijenos Svjetsko prvenstvo u rukometu (m) - emisija Hit dana TV Bingo Show Završni udarac, serija Završni udarac, serija CSI: Miami, serija Dnevnik plavuše, emisija pod pokroviteljstvom Eve i vatreni konj, kanadski lm (R) Noni glazbeni program

21.45

23.15

FILM NOVA TV

FILM HRT 2

14.00

FILM NOVA TV

Miris love

Eve i vatreni konj

Uitelj

Samo je otkucaj srca udaljen od zloinca – hoe li to biti dovoljno? Umirovljenog FBI agenta Terryja McCaleba (Clint Eastwood), kojemu je upravo transplanrano srce, unajmi Graciela Rivers (Wanda De Jesus), kako bi istražio smrt njene sestre Glorije, upravo žene ije je srce dobio. Ve i prvi tragovi ukazuju na injenicu kako bi ubojica, koji je ubojstvo odradio tako da izgleda kao sluajan in nasilja pri provali, mogao bi serijski zloinac kojeg je Terry godinama bezuspješno lovio dok je bio u FBI-ju...

Na rijeima vješ prevarant Franklin Hatche (Chris Tucker) pogrešno je optužen za ubojstvo policajaca. Nakon uhienja Hatche zajedno sa svojim ‘kolegama’ Villardom (Gérard Ismaël) i Dubrayjem (Frank Bruynbroek) uspije pobjei kada eksplodira zatvorski autobus koji ih je prevozio. No nakon izlaska Franklin shva kako ga se njegovi ‘prijatelji’ žele riješi, a sluajno uje i njihov razgovor u kojem otkriju lokaciju skrivenih dijamanata. Franklinovo ime je sada na svim vijesma koje ga opisuju kao opasnog kriminalca...

Obiteljski film. Eva (P. Jojo Kut) je, kako sama pripovijeda, roena u znaku vatrenog konja i sretna je što je uope živa, jer su se nekada u Kini djeca roena u tom znaku odmah bacala u rijeku, zato što se vjerovalo da e biti svojeglava, pa je rijeka bila ispunjena energijom potopljenih vatrenih konja. Eva je iznimno inteligentna, senzibilna, maštovita i više od svega radoznala. Nije pokorna pravilima ako ne razumije njihovu svrhu. Ima stariju sestru Karenu (H. Lo), mamu (V. Wu), tatu (C. Chit Man Lester) i baku (S. Wong). Mama nakon prekinute trudnoe pada u depresiju, a baka umre. Eva je utuena, utjehu nalazi u budistikom vjerovanju da se svi umrli reinkarniraju...

Ujak Tak (Wah Yuen) je vlasnik biljne ljekarne . Jednog dana na putu prema kui susretne svog bivšeg uenika Jonnyja (Jerry Trimble) koji ga izazove na borbu. Jonny je porazio i ubio sve uitelje koji su bili živi, a sada namjerava svojoj ulinoj bandi dokaza kako je najbolji tako što e u borbi bez oružja ubi svog uitelja. U borbi itava ljekarna biva uništena, a Ujak Tak ostaje teško ranjen i premlaen. Spašava ga sluajna prolaznica Anna (Anne Rickets), mlada studenca na praznicima, koja ga odvede kui te ga uspijeva izlijei. Takov uenik Jet (Jet Li) živi u Kini, jer se boji doi u Ameriku...

07:57 Danas na programu 08:00 Djeja TV 12:00 Zoona, emisija o kunim ljubimcima 12:35 Trzalica, glazbena emisija 13:30 Celebri city 14:00 Igrani lm 16:00 Hrana i vino 17:00 Kronika tjedna 17:30 Zagrljaj ljepote 18:00 Vinoteka 20:00 Fio show 23:15 Zapisano u zvijezdama 00:15 Erotski program 01:15 VIDEOSTRANICE

11:43 11:45 12:45 13:45 14:00 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 18:00 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV ORDINACIJA kontakt emisija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija TV PRODAJA MAJSTOR KUHINJE talijanski specijalite TV PRODAJA VJERA I NADA vjerski program MUŽIKAŠI I PAJDAŠI glazbena emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani POPEVKE I ŠTIKLECI zabavna emisija HRVATSKO SRCE VTV TELEVIZIJE putopisni serijal IZ PROŠLOSTI TV kalendar TAJNE USPJEHA dokumentarni lm VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozaina emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZNANSTVENI FORUM dokumentarna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

17.10

22.10

Krvna slika

16.05

Zlatni deko

SERIJA NOVA TV

Naši najbolji dani, serija Gospodin Magoo, crtana serija Bumba, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Roary, crtana serija Slomljeno srce, serija R Gumus, serija R Asi, serija R IN magazin R Zauvijek zaljubljeni, serija Slomljeno srce, serija Najbolje godine, serija R Gumus, serija Vijes Nove TV Gumus , serija -nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Asi, serija Uitelj, igrani lm (12) Veernje Vijes Miris love, igrani lm (12) R Brane vode, serija Heroji, serija Ezo TV, tarot show (18) Istraga, igrani lm (15) Brane vode, serija R IN magazin R Kraj programa

Hrvatska uživo

21:00

FILM RTL

06:45 07:35 08:00 08:15 08:30 09:30 10:20 11:50 13:10 13:50 14:45 15:40 16:40 17:00 17:25 18:25 19:15 20:05 21:00 22:10 23:45 00:00 01:40 21:10 03:00 04:00 05:30 05:55 06:30

EMISIJA HRT 1

Infekcija FILM RTL

08.05 2 glupa psa, animirana serija 08.25 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 10.40 Bibin svijet, hum. serija 11.30 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 12.15 Exkluziv s Tatjanom Juri, magazin (R) 13.05 Klon, telenovela (dvije epizode) 14.35 Aneo i vrag, telenovela (dvije epizode) 16.10 Pod ism krovom, hum. serija 16.35 Kralj Queensa, hum. serija 17.00 Raymond, hum. serija 17.25 Bibin svijet, hum. serija 18.00 Exkluziv Tabloid, magazin 18.30 RTL Danas, informavna emisija 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija (R) 20.00 1001 no, dramska serija 20.45 Ezel, dramska serija 21.35 Delta Force, igrani lm, akcijski (12) 23.50 RTL Vijes, informavna emisija 00.05 Bratstvo, dramska krimi serija (dvije epizode) (12) 01.55 Astro show, emisija uživo (18) 02.55 Osvetnik, igrani lm, akcijski triler

11.50

Televizijska posla

06.30 Zabavni Infokanal 07.40 Skozi as 07.50 Globus 08.20 Male Sive Celice, Kviz 09.10 Maribor: Svetovni Pokal v Alpskem Smuanju, Slalom (Ž), prenos 1. Vožnje 10.15 Wengen: Svetovni Pokal v Alpskem Smuanju, Slalom (M), prenos 1. Vožnje 11.20 Pomagajmo Si, oddaja TV Koper-Capodistria, ponovitev 11.55 Maribor: Svetovni Pokal v Alpskem Smuanju, Slalom (Ž), prenos 1. Vožnje 13.10 Wengen: Svetovni Pokal v Alpskem Smuanju, Slalom (M), prenos 2. Vožnje 14.05 Liberec: Svetovni Pokal v Nordijskem Smuanju, Smuarski Tek - Sprint Ekipno (M in Ž), prijenos 15.10 Ruhpolding: Svetovni Pokal v Biatlonu, Zasledovalno (Ž), prijenos 16.15 Svetovni Pokal v Nordijskem Smuanju, Smuarski Skoki, Posnetek Iz Sapora 17.45 Svetovni Pokal v Biatlonu, Zasledovalno (M), Posnetek Iz Ruhpoldinga 18.35 Slovenski Avto Leta 2011, ponovitev 19.50 Žrebanje Lota 20.00 Ars 360 20.15 Zakladi Civilizacije, Francoska Dokumentarna Serija 21.05 Tess Iz Rodovine D’urbervillov, Angleška nadaljevanka, 4., Zadnji Del 22.05 s Plesalci Sng Opera in Balet Ljubljana - G.f.handel-V.dedovi: Dok 22.10 Sooenje z Agripino, Glasbeno Dokumentarna oddaja 23.05 Zdravniin Dnevnik - Moški So Najboljše Zdravilo, Nemška nadaljevanka, ponovitev 23.50 Boži, AmeriškoKanadski lm, ponovitev 01.30 Zabavni Infokanal 01.35 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Djeji program 11.10 ŠKL 12.10 Kulinarka 13.20 Debbie Travis, dok. serija 14.15 Valerie Flake, lm 16.00 Život nije šala, serija 16.50 Petero djece, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24UR 20.00 Tata, ne zezaj!, lm 21.40 Eli Stone, serija 22.30 Zakonite laži, lm 0.20 Uništavanje planete, dok. serija 1.15 Nona panorama

5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Maral Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 Film 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 Noni program

12:00 16:00 16:02 16:30 17:00 17:10 18:10 19:00 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 21:30 22:00 22:30 23:00 23:20 00:20

VIDEOSTRANICE Danas na programu Yoga&Pilates Hana i vino Vijes Kronika tjedna, ponavljanje Jukebox Vijes VOA Hrana i vino Sport ponedjeljkom Vijes VOA Auto moto nauc vision Dom na kvadrat Obzori, emisija iz kulture Vijes Erotski program Videostranice

08:43 08:45 09:00 11:00 12:00 12:15 13:00 13:30 14:00 14:45 14:45 17:00 17:05 17:15 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA TV PRODAJA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe REPORTAŽE SA ZEMLJE MIRA emisija o prirodi TV PRODAJA VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TV PRODAJA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI DJEJI PROGRAM VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija TRZALICA glazbena emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.35

Delta Force

ANIM.SERIJA NOVA TV

08.15

Graditelj Bob

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroški Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 10.00 Dobro jutro 12.45 Sobotno Popoldne 15.00 Na Obisku, oddaja TV KoperCapodistria 15.30 Ars 360 15.50 Pisave 16.15 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 16.40 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 17.05 To Bo Moj Poklic: Polagalec Keraminih Oblog, 1. Del, Izobraževalna Serija 17.30 Umazani Ples, Ameriška nadaljevanka 18.00 Alpe-DonavaJadran, Podobe Iz Srednje Evrope 18.30 Prvi in Drugi 19.00 z Glavo Na Zabavo, Mladinska oddaja 19.25 Univerza 20.00 Koncert - Leonard Cohen: Live 2010 20.50 udovi Svet Alberta Kahna: Evropa Na Robu Brezna, Angleška Dokumentarna Serija 21.45 Blešica, oddaja o Modi 22.15 Vojek, Nemški lm 23.35 Nenavadno Prijateljstvo, Ameriški lm, ponovitev 01.25 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 9.35 Zabranjena ljubav 9.30 Gospodarica srca 10.20 Tv prodaja 10.50 Najbolji video 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24 UR 14.00 Zabranjena ljubav, serija 15.00 Najbolje godine, serija 16.00 Sebina ljubav, serija 17.00 24 UR 17.10 Zorro, serija 18.00 Gospodarica srca, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Moj bivši se ženi, lm 22.35 24 UR 22.55 Chuck, serija 23.45 30 kamen, serija 0.10 Tudors, serija 1.05 Nona panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Djeji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa


62

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Spomenden šteroga niši ne poštuvle… Z

nate kaj je to spomenden? To vam je gda se mi denes zmislimo na nekaj kaj se negda pripetilo. Ak se zmislimo dobro, ako pak nej unda tej spomenden mine brez nas. Verjem gda znate gda je naš šenkoski sabornik Dragec Lesarov, a pomogla mo je Dragica Zgrebecova, a isto tak so, vu tem poslo, svoje prste meli Željko Pavlic i Veljac Pleša, vu našemo Hrvaškomo Saboro uspev nekak zrihtati kaj so se 2005. leta vsi saborniki složili kaj bode prinas vu našoj Meimorskoj županiji 9. januar Spomenden na isti den 1919. leta gda je na akoskomo Franjevakomo trgo održana Skupština vsih Meimorcov šteri so došli i gda so unda zanavek rekli zbogom i otprajli Maare prek Mure, a Meimorje naše malo prepojili ondašjoj državi Hrvatov, Janezov i Srbov. Tak smo vam se i mi vu minuli petek, sedmoga januara, zišli vu Šajerici kaj se zmislimo na to Skupštino i kaj preslavimo toga Spomendneva, oem rei, osvetka. Ne moram vam

PROIZVOD

DERIVACIJE

DIO SELJAKE OBUE

rei kak je to naš župan lejpo zamisliv, ali se zišlo jako malo ljudi: županiske venike se moglo nabrojiti na prste jedne roke, jako malo ga bilo i naelnikov opini, a kaj nebom spominjav jive zamjenike. Isto tak vam moram rei gda so nej bili niti vsi gradonaelniki. Vsi znamo gda so tej den još naša deca bila na ferjo tak gda so navuiteli i profesori meli as, ali ga jiv bilo jako, jako malo, malo vej kak nika. A prosim vas lejpo kak bodo naša naša deca znala kaj se, itak, pripetilo toga 9. januara ak jivi navuiteli ne dojdejo kajbi zazvedili. Nebrem to razmeti: gda se spominam z navuitelaj i bajam jim kak so navek na urlabo gda i deca unda se svadijo z menom, a kuliko vidimo gda treba nekam dojti nebreš jiv dobiti niti za lek. No, a kak bodo navuiteli i profesori došli ak jivi ravnateli ne dojdejo. Nekaj si gruntam, pak so bar trebali dojti navuiteli i profesori z povjesti, ali brzas ja preve od jiv išem. Ne bi šteuv greha naprajti i zato moram rei gda je bi-

ORANICA

11. sijenja 2011.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VRSTA PAPIGE

NJEMAKA

lo jeno par ravatelov, oem rei, ravnatelici i vej jiv je bilo z srednji, a uda meje z puki školi. Ak si duže gruntam unda mi po glavi furt rovari misel gda je za to kriv župan, jerbo kam je zarivav toga Spomendneva baš vu te dneve gda so naši navuiteli na skijanjo. No, kaj nebodete mislili gda so oni pravzaprav na skijanjo, nej, jer vu zimi nemajo urlaba, ali so na terenskoj nastavi i to tam gde ga jega snega. Vsaki je zgovor dober. I još nekaj, verjem gda znate gda je 1919.leta na placo pred cirkvom bilo ve od deset jezer naših japekov i mamici, a minuli tjeden nas je bilo na pol meje od sto (dok je zbor odišev dimo). Kaj rei, gda so se naši stareši tak shajali kak mi još dendenes bi Meimorje bilo vu Austrougarskoj, oem rei, vu školaj bi se sam maarski vuili. uliko sam meuv za uti od profesora Vladeka Kapuna, šteri rovle po staraj prašnataj knigaj, 9. januara 1919. leta je vu akovco bilo jako zima, negdi okoli minus 15 ak nej i meje. To je brzas

K

DVA SAMOGLASNIKA

tak bilo, jerbo me je i vu petek još za roke zeblo. a zestanko opinarov vu Doljnjemo Kraljevco je zgledalo kak gda je strela z vedroga neba vudrila vu venico gda je MDS-ov venik Zlatkec Lovreniov zdigev roko za HDZ-eov proraun. Zlatkec si je dugo gruntav, sam dragi Božek zna kulike je noi nej spav i dok je zdigev roko, verjem gda je dau glasa za bolše zutra kak jega tak i opine. sako leto ima nekaj nejvažnešega kaj se pripetilo, pak je tak i minulo 2010. melo i nekaj drugo osim krize i recesije. Peršone leta so bili Onur i Šeherezada, makar još niši ne zna kaj to znai po meimorskomo, a naš nejglavneši grad je Salzburg skupa z svojim nejbogatešim kvartom Remetincem gde si poivlejo, od Uskokove gripe betežni i zmoeni politiari. Nejglavnešo nagrado je dobiv pajdaš Štef šteri je zmisliv humanitarno donacijo: pošli Sanadero sms i pokloni 6 kuna za zdiguvanje standarda vu reštima.

N

V

DRŽAVA U JUŽNOJ AMERICI

MJESTO U MEIMURJU DUGO VREMENSKO RAZDOBLJE

POKRAJINA U GRKOJ

DONJA DUBRAVA

UFO AVENIJA

OVAN (21.3.-20.4.) Ne pokušavajte biti glavni u odnosu jer to nee biti prihvaeno. Imate sve uvjete za skladan razvoj ljubavne veze ukoliko budete strpljivi i otvoreni za želje obiju strana. Diplomacija i takt dovest e vas do sree. Pomrina Sunca u vašem prirodnom 10. polju karijere uzrokovat e ozbiljne dvojbe kako dalje i probleme povezane s autoritetom. Mnogi e odrediti novi pravac djelovanja nakon što zakljue da ovako više ne ide. Zahtjevnost trenutka iscrpljivat e vas tjelesno i psihiki. Naite svoj mir.

VAGA (24.9.-23.10.) Obiteljski problem odvui e vas od voljene osobe kojoj je dosta vašeg nerješavanja situacije. Ako pokažete odlunost i odbacite negavne ljude sebinih ideja, usreit ete se. Obratno, oni e vas povui u propast. Zaposleni u malim privatnim biznisima bit e suoeni s važnom odlukom kojom e sasvim drukije postavi svoju djelatnost, no neka je ne donose prije srijede. Ostali e se odmara ili e posao radi više manje mehaniki. Povucite se u osamu kako bi u miru napunili baterije.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Nesuglasje ili praznina u odnosu potrošit e se do kraja. Tokom vikenda otvaraju se nove ljubavne perspektive i opet dobivate šansu za sreu. Potrebno je da nekako pregnite prvi dio tjedna. Budite još malo strpljivi. Sve nejasnoe oko vašeg usavršavanja, putovanja ili suradnje s uglednim ili stranim partnerima, ovaj e tjedan bi rašišene. Otvorit e se nove povoljne mogunos za vas, a vi odluujete kako ete ih i ostvariti. Zdravi ste, premda vam je duša puna sjete. Veselite se onome što vam ide dobro.

Utvrdite posgnuto i osvajajte još koji dan kad vas vaš svi žele. Od ovog vikenda ljubavni život postaje diskretniji, ali ne i manje kvalitetan. Mnogi e u glavi vrtjeti prebogat ljubavni lm iz proteklih mjeseci. Promet i komunikacije bit e kljune teme ovaj tjedan. Neki e odlui promijeni prijevozno sredstvo ili e kroz poslovno putovanje donijeti kljunu odluku za nastavak djelatnos na nov nain. Pazite kako se izražavate. S ovakvom formom možete na sportsko natjecanje.

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Prvi dio tjedna pobrinite se da uvrste svoj odnos, jer u drugom dijelu tjedna poinju manja ljubavna iskušenja. Pojavljuje se otuenje u odnosu ili vam okolnos više ne idu toliko na ruku. No tko voli, znat e to izdrža. Zakljuujete prvu fazu promjena i otvarate novo poglavlje. Ako je bilo nešto što je još trebalo mijenja, to ete sigurno uini ovih dana. Time ulazite u sasvim novo razdoblje, puni radnog poleta i obnovljeni. Bolesni bi u drugom dijelu tjedna trebali ozdravlja.

Ako pripremate teren za nova osvajanja, ne brinite, jer od ovog vikenda sve e vam ii na ruku. Uslijedit e još par dana planiranja, a onda akcija koja e svakako oboga vaš ljubavni život. Uživajte. Ako ste dugovima, bit ete prisnu do te mjere, da ete mora nai nain da ih vrate. Nikakva nelegalna opcija ne dolazi u obzir. Ako ih nemate, promijenit ete svoj stav prema novcu i odluiti sve postavi na nov nain. Jedite više povra i žitarica. Osjeat ete se bolje.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Bit ete suoeni s prekretnicom u osobnim odnosima koju teško da ete moi izbjei. Završit ete jednu fazu i poe razvija svoj odnos u novom pravcu. Konanu odluku ne donosite prije srijede jer može bi pogrešna ili utopijska. Vaši suradnici denivno e odluiva umjesto vas, a vi ete ono što odlue mora prihva. Iako mislite da ste u inferiornoj poziciji, to je samo trenutno, jer su vaši dugoroni putovi još uvijek i te kako otvoreni. Osjetan pad imuniteta ublažite onim što volite.

Ii ete iz odlinog u vrlo dobro, tako da i dalje možete bi prilino zadovoljni. Oni koji su u vezama malo e se više pozabavi svojim statusom u odnosu i osvijes svoje želje i potrebe. Samci izlaze s prijateljima. Pomrina u vašem znaku 4.1. ovaj e vam tjedan uini važnim. Nai ete se pred zaljuivanjem jedne faze i otkrivanjem sasvim novog pravca vašeg djelovanja. Ono što se nije rasplitalo, sada e se rasples. Odluku ne donosite prije srijede. Imate snage za dvoje.

RAVNICA OCRT

LAV (23.7.-23.8.)

VINOVA... ŽENSKO IME

MJESTO U HRV. ZAGORJU RUKOMETAŠ IGOR

IVAN BULJAN

VANADIJ

LOPOV

NOGOMETAŠ

LEKO

OBAR

RIMSKI 501

HOMEROV EP

SPISI HODATI

TONA

VRSTA ZAINA

COSTNER

NASTAMBA VIŠE PASA (MN.)

VRSTA SLASTICE (MN.)

PTIICA

OMOTA STABLA

OPSEG

ETVRT

MJERA ZA DUŽINU

RAZLIITI OBLIK ISTOG ELEM.

POLUOTOK NA CRNOM MORU

KRANJAR

KONJSKA SNAGA

MJESTO KOD ZADRA

OSTALI 29. I 1. SLOVO ABECEDE

STANLIO I ...

SPOJ

CRVENI PLANET

ZAVRŠETAK GLAZBENI ROD

ROD TATA (SLOV.)

ZDRAVO (LAT.)

UPITNA ZAMJENICA

VODENJAK (21.1.-19.2.) Iako su vaša oekivanja zaista realna, ovih dana imat ete razloga da ih povisite. Iznenadit ete se kako vam okolnos kreu na bolje i stvaraju se uvje za kvalitetniji privatni život. Prihvate to s veseljem. Svi koji na svom poslu istražuju zatei e se pred vašim iskušenjem, otkriem ili odlukom koja e nagovijes nešto sasvim novo u podruju kojim se bave. Ostali e miješa maštu i posao na nain da e mašta bi dominantna. Psihiki labilni e ima krizu. Osigurajte se.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Uslijedit e malo ljubavno iskušenje kroz koje ete treba dokaza i pokaza koliko ste zapravo zaljubljeni i koliko volite. Ne bojte se, jer bi sve trebalo ispas i više nego dobro. Samo slušajte svoje srce. Odnosi i zabavljake akvnos bit e vam u prvom planu, pa ete sve druge poslove odraiva runski. Ako ste sportski djelatnik ili kreavac, bit ete jako angažirani, ali i odluni da preokrenete situaciju u svoju korist. Uspjet ete. Ne dopuste da loši ljudi razorno djeluju na vas.

RIBE (20.2.-20.3.) Potrudite se pokaza svoju ljubav u prvom dijelu tjedna, jer od vikenda stvari kreu u manje povoljnom pravcu. Ako je vaša veza stabilna, bit e ovo samo blago iskušavanje, a ako nije, raunajte s otuenjem. Svi koji oekuju pomo u poslu, ovaj e tjedan dobiti odgovor. Protekcije e izostati. Ono što radite treba odradi profesionalno i pod jednakim uvjema za sve. Niste pravedni ako za sebe tražite privilegije. Nervozni ste jer se ne želite suoi s isnom, a to bi bilo jedino zdravo.

RAZUMIJEVATI NAPISANO

ZEMLJORADNIK

VIC tjedna

TANTAL NACRT ZA KROJENJE

DAVATI OTROV

RAJKO JAGAR

NEPRAVILNOST

Trebate znati da prolaze posljednji dani vaših ljubavnih iskušenja, pa ne dramite, nego malo priekajte. A poboljšanje poinje 8.1. Zato se povucite i u miru osmislite novu ljubavnu strategiju s kojom ete starta za vikend. Odnosi s vama podreenima na poslu doživjet e preokret i ta e suradnja krenuti u sasvim drukijem pravcu. Nova faza rada za vas e biti i osvježenje, ali i izazov koji neete moi ignorirati. I dalje imate puno posla. Idealni su dani za denivnu odluku o prestanku pušenja.

GRAM

SIN ANHIZA I AFRODITE

MAJKA BOŽJA

Sretan broj

Mujo razgovara s Hasom: Haso, znaš li da je moj sretni broj sedam? Rodio sam se 07.07.1977. u 7 sati, 7 minuta i 7 sekundi, na lutriji sam osvojio 7 milijuna eura i sve to sam uložio na konjskim trkama na konja broj 7! - Mujo, pa to je fantastino! Naravno, konj broj 7 je bio prvi? - Ma ne, sedmi.


11. sijenja 2011.

Vremenska prognoza 63

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

Preblago za sijeanj VREMENSK A SLIK A: Ovog tjedna i dalje relativno mlako vrijeme za sijeanj... Danas emo biti pod utjecajem ciklone pa je mogua slaba kiša, ali od sutra dolazi stabilizacija vremena zbog utjecaja anticiklone pa e vei dio tjedna biti suh i miran. Jedino e nas jutarnji mraz podsjeati da smo u zimi, a dnevna temperatura e prema kraju tjedna lagano rasti pa bi za vikend ponovno mogla prijei 10 Cezijevih stupjeva. Nova promjena vremena mogua je poetkom sljedeeg tjedna. V R E M E N S K A PR O GNOZA: Poetkom tjedna utjecaj na vrijeme imat e ciklona koja e našem podruju donijeti više oblaka i mjestiminu slabu kišu. Koliina kiše na podruju naše županije bit e mala. Topli lagani jugozapadni vjetar je ve juer zamijenio sjeverni i sjeveroistoni vjetar koji je donio i malo hladniji zrak pa bi u višem gorju danas moglo pasti malo snijega (Gorski kotar i Lika). Jutarnja temperatura u Meimurju od 3 do 5, a najviša dnevna oko 5 ili 6 Celzijevih stupnjeva, naveer u blagom padu.

Srijeda bi nam donijela stabilizaciju vremena pa e biti suho, a uz promjenjivu naoblaku može biti i sunanih razdoblja. Kiša se više ne oekuje. Vjetar slab, u poetku sjevernih smjerova, a popodne bi mogao okrenuti na jugozapadni. Jutro hladnije uz mogunost slabog mraza, a dnevna temperatura od 4 do 7°C. Veinom suho i stabilno vrijeme zadržalo bi se i u drugoj polovici tjedna. Na vrijeme e djelovati anticiklona što e nam donijeti mjestiminu jutarnju maglu, a danju može biti sunanih razdoblja. Oborine se ne vide. Vjetar e prema vikendu lagano okrenuti na jugozapad-

njak pa e temperatura zraka opet polako rasti. Bitno je napomenuti da e noni i jutarnji sati biti relativno hladni pa se oekuje pojava slabog mraza uz temperaturu od -3 do 0 stupnjeva, osobito u etvrtak i petak, dok bi za vikend jutra opet bila malo toplija. Uz dulje zadržavanje jutarnje magle dnevna temperatura e biti od 5°C do 8, za vikend uz južinu mjestimice i oko 10 Celzijevaca. Prema prognostikom materijalu koji nam je dostupan pri izradi ove prognoze, ini se da bi u ponedjeljak moglo doi do naoblaenja i mjestimine kiše pa bi i temperatura zraka bila u postupnom padu. Ukoliko planirate na skijanje za precizniju prognozu na europskim skijalištima slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/ min.iz iksnih te 4,70 KN/

min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 10.1.)

PREGLED VREMENA od 3. do 10. sijenja

Rekordna južina Proteklog tjedna imali smo prilike doživjeti pravi temperaturni šok. Ovo što se dogodilo zasigurno nije pogodovalo zdravlju, osobito starijim osobama, kroninim bolesnicima i meteoropatima. Radi se o nagloj i jakoj južini koja je zahvatila cijelu Hrvatsku pa tako i Meimurje. Tjedan je poeo uz pravu zimu, u nedjelje nas je malo zabijelio snijeg pa je temperatura zraka u prvoj polovici tjedna imala negativan predznak. Kako jutarnja tako i dnevna. No, zatim je uslijedio potpuni, ali oekivani obrat. Zapuhao je jugozapadni vjetar s kojimje dolazio sve topliji zrak. Temperatura zraka je naglo skoila u plus pa se snijeg u drugoj polovici tjedna otopio u cijeloj zemlji, osim na Zavižanu gdje ga je ostalo skromnih 8 cm. Sijeanj je najhladniji mjesec u godini

pa je neobino bilo vidjeti planine bez snijega i temperaturu debelo u plusu. Najtoplije i najsunanije je bilo u nedjelju kad se temperatura u Meimurju popela na 15, u Zagrebu na 16, a u dijelovima Slavonije na ak 18 Celzijevih stupnjeva. Sunce i toplina mnoge su izmamili na šetnju ili boravak na otvorenom, a kako i ne bi kad smo osjetili dašak proljea u srcu zime. Jutarnja temperatura od 10.3°C na postaji Zagreb Gri je najviša jutarnja za datum 08.1. u periodu 1861.-2011., tj. za 150 godina koliko postoje mjerenja. Najtoplije je bilo jutro 18. sijenja 1939. godine kada je minimalna temperatura bila 11.4°C. Posljednji puta je sijeanj bio ovako topao prije 10 godina. 7. sijenja 2001. je na postaji Zagreb Maksimir izmjerena najviša sijeanjska temperatura od ak 19.4°C.

Naj meteo dogaaj 2010.

METEOROLOŠKI KALENDAR 13. sijenja 1968. god. u Zalesini u Gorskom kotaru izmjereno -35°C 14. sijenja 1985. god. poelo razdoblje ledostaja kod Radenaca na Kupi koje je trajalo sedam dana 16. sijenja 1985. god. u Rušici kraj Slavonskog Broda brodovi koji su prevozili naftu ostali su okovani ledom

Svi lanovi Crometeo foruma (možete se besplatno registrirati na www.crometeo.net) u sljedeih e deset dana, po sedmi put, birati Naj meteo dogaaje za proteklu 2010. godinu. Nakon što smo iz dana u dan pratili i bilježili sve što nam je donijela meteorološka 2010. godina, izdvojili smo 22 dogaaja od kojih e svaki lan foruma izabrati njih 5. Glasanje traje do petka 14. sijenja 2010. godine. Tada emo i saznati koji e se dogaaj pridružiti pobjednicima proteklih šest izbora. Ove godine po prvi put biramo i Naj meteo dogaaj u svijetu. Izdvojili smo 15 globalnih dogaaja koji su obilježili burnu meteorološku 2010. godinu

u svijetu. Popis nominiranih dogaaja za 2010. godinu pogledajte na našem portal www.crometeo.hr, kao i na Crometeo forumu. Dodajmo i jednu vijest iz Austarlije koju su na prijelazu godine doekale grozne poplave. Operacije išenja i sanacije šteta poele su u petak u nekoliko gradova na sjeveroistoku Australije, pogoenom nevienim poplavama, no mogle bi ih uskoro prekinuti nove padaline. U posljednjih desetak dana, nakon obilnih kiša kakve nisu zabilježene desetljeima, poplavljeno je etrdesetak gradova u pokrajini Queensland, na podruju s 200 tisua stanovnika velikom poput Francuske i Njemake zajedno.

Dogaaji MLADEŽ Hrvatske stranke prava akovca i Meimurske županije

Novi elnici Hunjadi i Marcijuš Po d r u ž n ic a H r v at ske stranke prava (HSP) održala je izbore za elništvo podružnice, a HSP mladeži Meimurske županije predstavlja i svoje dužnosnike. Predsjednik akovekog ogranka je dipl. oec. Mario Marcijuš, dopredsjednik je Martin Hunjadi, tajnica je Marija Herterlendi, a rizniarka Karolina Blagovi. Predsjednik mladeži županijskog HSP-a je Martin Hunjadi, dopredsjednici su Matko Grgi i Nikola Grahovec, tajnica je Marta Bermanec, a rizniarka Kristina Posavec.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

U nastupnom govoru Mario Marcijuš je rekao da su danas lanovi mladeži HSP-a Grada akovca mladi i obrazovani ljudi, spremni korektnim djelovanjem i iznošenjem vlastitog programa i vlastitih projekata te konstruktivnim djelovanjem pridonijeti razvoju akovca. Martin Hunjadi pak istie potrebu rješavanja problema velikog broja mladih u Meimurskoj županiji, te poziva mlade na spoj tradicije i mladosti te ouvanje ponosa hrvatskog naroda, koje HSP kroz povijest ini prepoznatljivim. (S. Mesari)

Novi i stari lanovi HSP-a akovca i Meimurske županije

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI , pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, Bojana Španiek, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra iki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra ika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, Roberta Tomši direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zorec. ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (1.935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

Namiriti ošteenike Posljednjih godina svjedoci smo drskih kraa na podruju naše županije, posebice u mjestima koja gravitiraju romskim naseljima. U veini sluajeva policija pronae poinitelje, a i sud odradi svoje. Meutim, tada za ošteenike zapoinju problemi, poinjenu im je štetu nemogue naplatiti, jer su u pravilu poinitelji maloljetne osobe bez primanja i imovine. HSP predlaže da država obešteti ošteenike, a onda putem svojih mehanizama, kao što su društveno koristan rad, uskraenje socijalne pomoi i drugo, sebi nadoknadi isplaenu štetu. (sm)

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


ZAVRŠILO ZIMSKO PRVENSTVO MEIMURJA U MALOM NOGOMETU

MLADI MEIMURSKI NOGOMETAŠ DINO ŠKVORC NAKON PROBE U CELTICU

Pobjednici: Bukal elektronika, Pokazao svoj raskošan Metal hidr. cijevi i TASA talent

KRENULE PRIPREME RUKOMETAŠA PRVOLIGAŠA MEIMURJA

Pomlaena ekipa s novim imenima

PREKO 250 prosvjednika, lanova ekoloških udruga i simpatizera formiralo na ušu u Legradu “neraskidivi prsten zajedništva u borbi za ouvanje prirodnog uša Mure u Dravu“

“Ostavimo unucima Muru u Dravu, a ne kanale” - Prosvjednici su nosili parole: “Betonirajte si doma”, “Zar ete i Dravu prodati?”, “Dok Hrvatske vode za Dravu brinu, poplave nam ne ginu” i druge … Zaštitarsko - ekološka udruga "Senjar“ (skraeno Zeus) iz Donje Dubrave bila je u subotu organizator masovnog prosvjeda udruga i graana protiv planova Hrvatskih voda za skretanje i kanaliziranje tokova Drave i Mure, kao i protiv radova maarske vodoprivrede na izgradnji pera kojim se Mura kod uša preusmjeruje prema hrvatskoj obali Drave. Prosvjed je održan na samom ušu Mure u Dravu u Legradu, kod Halasz Czarde, a okupilo se preko 250 prosvjednika, lanova ekoloških društava i simpatizera. Prosvjednici su nosili parole: “Ostavimo unucima Muru i Dravu, a ne kanale”, “Betonirajte si doma”, “Zar ete i Dravu prodati?”, “Dok Hrvatske vode za Dravu brinu, poplave nam ne ginu” i druge. Sam je protest nastavak napora Zeusa i ekoloških udruga Koprivniko - križevake županije, potpomognutih Svjetskim fondom za zaštitu prirode (WWF) i Euronature, za prevenciju Hrvat-

skih voda u nastavljanju prakse kanaliziranja toka Drave pod izlikom "tehnikog održavanja korita“.

Maarski radovi izvode se bez Studije utjecaja na okoliš!? Maarska je vodoprivreda prošle godine na Muri kod uša

poela s izgradnjom pregrade (pera, perutnice) kojim preusmjeruje Muru prema hrvatskoj obali Drave, a da nije ranije ishodila izradu Studije utjecaja planiranih radova na okoliš, tj. na hrvatsku obalu. Iz tog se razloga izgradnja pera koja je ve zapoela, ali bila zaustavljena dolaskom zime, u oku ekološ-

kih udruga smatra nelegalnom te zaštitari iz Zeusa, kao i iz ostalih ekoloških udruga regije, ovim svojim prosvjedom zahtijevaju ne samo prekid izgradnje, ve i uklanjanje zapoete perutnice. Utjecaj ovako skrenute Mure zamjetan je podizanjem razine Drave kod Halasz Czarde te agre-

sivnom erozijom obale na hrvatskoj strani Drave kod Legrada. S problemom je pisano upoznat i veleposlanik Europske unije Paul Vandoren, koji je pozvan da istraži porijeklo sredstava za izgradnju pera. Novac je, naime, navodno stigao iz fonda Europske unije, bez da je osiguravatelj sredstava bio upoznat da e se radovi raditi bez Studije utjecaja na okoliš. Hrvatske su udruge takoer, zajedno s Euronaturom i WWF-om, Republiku Hrvatsku ve prijavile Europskoj komisiji u Bruxellesu zbog saznanja o

planovima regulacije i kamenovanja uša Mure u Dravu. Aktivisti ekoloških udruga istiu da, dok se u zemljama lanicama EU dogodio pomak u shvaanju upravljanja rijekama prema dugorono održivim metodama sroenima kroz Okvirnu direktivu o vodama Europske unije, hrvatska vodna administracija drži se tradicionalnih, tehniki orijentiranih metoda iz 50-ih godina prošloga stoljea, koje su zastarjele i koje umjesto do zaštite od poplava dovode do poveanja rizika. (J.Šimunko, foto GoChy)

Zaogrnuti šalom lakše podnosimo zimu U vrijeme hladnih zimskih dana rijetko tko se nee zaogrnuti toplim šalom, koji nam svima pomaže da malo lakše podnesemo zimu. Bilo da je rije o šarenom ili jedno-

bojnom modnom dodatku koji stavljamo oko vrata, šal esto svojom bojom razbija monotoniju, koju tamnim tonovima odjee postižemo u ovo zimsko vrijeme. One pak špicerice koje

nisu poklonice nošenja šalova, od vjetra se “brane“ podižui ovratnike svojih jakna i kaputa te vjerojatno žale što su svoju zaštitu od hladnoe ostavile kod kue.

SPONZORI

AKCIJA BEAUTY CENTRA DOLLY I MEIMURSKIH NOVINA

Svatko tko se prepozna u rubrici "akoveka špica", s aktualnim primjerkom Meimurskih novina ili izrezanom rubrikom doe u roku od tjedan dana od datuma izlaska novina, ostvaruje popust od 50 posto na sve tretmane koje nudi Beauty centar Dolly u akovcu, Kralja Tomislava 20, tel: 040/310-241.


Međimurske novine 801