OBITELJ ĐURKIN kupila Hotel Park
str. 3
na četiri zvjezdice
KAMO NA LJETOVANJE?
str. 4 - 5
Međimurci sve češće umjesto hrvatske obale biraju inozemstvo, a naročito egzotične destinacije
Booking u jednoj ruci, kalkulator u drugoj
Posebni prilog Svi naši maturanti na jednom mjestu!
2
POVRAT PDV-a za prvu nekretninu Mladima obećana pomoć ili zamka?
NEVJENČANA SUPRUGA pala u kadu Vratio se s birališta pa mlatio trudnicu
8
ZBOG NAGLIH promjena vremena posto više intervencija Hitne pomoći 20 U ranu zoru su mi ukrali sto kila krumpira!
Ljeto je razdoblje koje mnogi s nestrpljenjem iščekuju, a planiranje godišnjeg odmora neizostavan je dio tog iščekivanja. Bilo da je riječ o opuštanju na jadranskoj obali, istraživanju europskih metropola ili egzotičnim destinacijama, ljetovanje pruža priliku za odmak od svakodnevice i prikupljanje
novih iskustava. Proveli smo anketu kako bismo doznali kakve su navike kada je riječ o ljetovanju – biraju li domaće ili inozemne destinacije, preferiraju li vrhunac sezone ili mirnije razdoblje te koliko često putuju. U nastavku donosimo odgovore naših sugrađana. (Piše: Martina Jarni, Fotograf: Mario Golenko)
Gordana Šol�ć, Savska Ves - Ovo ljeto, nažalost, neću ići na ljetovanje. Inače sam redovito provodila godišnji odmor u Hrvatskoj, najčešće u kolovozu, kada najviše volim uživa� uz more. Često bih odlazila i na kratke izlete, istraživala skrivene uvale i kušala lokalne delicije.
Međimurski ribočuvari
Tomislav Hozjak i Dražen Pešec minulog su se vikenda
Biserka Krčmar, Čakovec - Ljetujem jednom, a ponekad i dvaput godišnje. Najviše volim naše otoke, uživajući u njihovu prirodnom šarmu i opuštenoj atmosferi. Putovanja obično planiram za lipanj ili rujan, kad su temperature ugodne, more toplo, a gužve manje, što mi jamči pravi odmor.
Ivanka Gavez, Mala Subo�ca - Ove godine smo već bili na ljetovanju, ali uskoro opet idemo! Hrvatska nam je uvijek prvi i jedini izbor jer nudi sve što volimo. Čim završi škola, odlazimo na 5 – 6 dana, a kasnije �jekom godišnjeg odmora. Uživamo u svakom trenutku kupanja i sunčanja.
Andrijana Jančec, Štefanec - Ljetovanje uskoro počinje na otoku Pagu, a kasnije u kolovozu putujemo i na predivni Hvar. Obožavam naše otoke –svaki ima svoj poseban šarm. Radujem se svakom trenutku provedenom uz more, opuštanju na plaži i svim čarima koje ljeto donosi. Dva otoka – dvostruko uživanje!
Darko Vinko, Selnica - Ovog ljeta idem na kratko ljetovanje u Pulu, na nekoliko dana usred sezone – taman dovoljno za dobar odmor. Ponekad putujemo i u inozemstvo, posjećujući Grčku, Tursku ili Španjolsku zbog njihovih kultura, ali iskreno, nigdje nije kao kod kuće. Hrvatska je nezamjenjiva!
Piše: Vlasta Vugrinec
Dvije iznenadne smrti u dva dana proteklog tjedna, jedna u preloškom poduzeću, a druga u vlaku u Kotoribi, teško je direktno povezati s vrućinama. Tako barem kaže Marija Vargek, liječnica čakovečkog Zavoda za Hitnu medicinu, no dodaje kako one itekako utječu na ljudsko zdravlje, naročito kroničnih bolesnika, starijih osoba, trudnica i djece.
- Prošlog tjedna kad su temperature dosegle 30 stupnjeva imali smo 20 posto više intervencija , kaže i dodaje kako je uglavnom riječ o kolapsu i vrtoglavici koji znaju dovesti i do pada i ozljede glave.
Vrućine i nagle promjene vremena pogoršavaju kardiovaskularne tegobe
Svjedoci smo i visokih temperatura koje se izmjenjuju sa zahlađenjem. Praktički, jedan dan smo u jaknama, a drugi dan u japankama. Nama je lakše zamijeniti cipele natikačima, ali naš organizam teže podnosi takvo stanje.
- Ljudsko tijelo de�initivno osjeća oscilacije tlaka, visoke temperature šire žile i time se smanjuje tlak, opisuje doktorica te dodaje kako u takvim situacijama često dolazi do kolapsa, sinkopa, vrtoglavice i omaglice
pridružili Ribijadi na preloškoj Marini. Nismo uspjeli saznati jesu li potkove šarana od ri-
be iz mreže ribokradica ili su normalno ulovljene. No, nakon Drave, šaran je uspješno zapli-
vao po drugi put u ulju, dok pak je treći put u želucu riboljubaca zaliven vinom. (vv)
Upravo takvo stanje kritično je za tlakaše koji itekako moraju paziti na svoju terapiju kako ne bi previše snizili tlak. Naime, kaže doktorica, češće bi se trebali savjetovati sa svojim izabranim liječnikom i prilagođavati gramažu lijekova. Drugim riječima, uz redovnu terapiju, češću kontrolu, svoje aktivnosti, pa i zdravi ljudi trebali bi se prilagoditi vremenu. To znači ne izlaziti van u najtoplijem dijelu dana, a osobito ne kositi dvorišta, okopavati vrtove ili pak šetati.
I što je još najvažnije – piti puno tekućine.
Piti vodu i kad nismo žedni
Ljudsko tijelo se znojenjem pokušava ohladiti, što pak znači da gubi tekućinu koju treba nadoknaditi. No, uz tekućinu, tijelo gubi i elektrolite. - Nema pravila je li bolje piti mineralnu ili običnu vodu, dodaje. Kombinacija bi bila najbolja, ali ipak starijim ljudima preporučujem jesti što više juha jer je tekuća, lagana i sadrži sol. Dakle, uz puno tekućine bitno je ne biti na direktnom suncu od 10 do 17 sati.
Za rashlađivanje je poželjno tuširanje ili kupanje
u mlakoj vodi, nosi lagana, široka i svijetla odjeća od prirodnih materijala. Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu. Popijte vodu ili voćni sok da nadoknadite tekućinu. Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon rada ili vježbe po vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata, potražite medicinsku pomoć.
Zlatko Đurkin potvrdio preuzimanje Hotela Park
- Želimo hotel dignuti na razinu četiri zvjezdice sa svim potrebnim sadržajima za tu kategoriju, kazao nam je u kratkom razgovoru Zlatko Đurkin
Piše:
Obitelj Đurkin postat će vlasnik Hotela Park u Čakovcu. Dogovor o kupoprodaji je postignut i u tijeku je preuzimanje hotela, potvrdio nam je Zlatko Đurkin.
Hotel Park i dalje će ostati hotel, ali je u njegovu renovaciju i modernizaciju potrebno dosta uložiti. - Želimo hotel dignuti na razinu četiri zvjezdice sa svim potrebnim sadržajima za tu kategoriju, kazao nam je u kratkom razgovoru Zlatko Đurkin, dodavši da o detaljima još ne može puno govoriti, jer je preuzimanje u tijeku.
Hotel Park tvrtka Union već je duže pro-
davala jer hotel hitno traži značajniju investicijsku injekciju.
Hotel je otvoren 1966. godine svečanim ispraćajem te dočekom Nove godine. U to vrijeme bio je to moderan hotel koji je pružao tražene usluge onog vremena. U njemu su se održavale legendarne proslave nove godine, značajni banketi, jubileji i proslave.
Prije svega, u njemu su odsjedali lovci jer je sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća u Međimurju postojao gotovo isključivo lovni turizam.
Vremena se mijenjaju i Hotel Park se izgledom, ponudom i sadržajem mora prilagoditi novom vremenu i iziskuje temeljitu preobrazbu. Hotel je u vlasništvu Uniona d.d., a u sklopu Bioinstitut grupe.
- Odlučili smo se na prodaju hotela jer ugostiteljstvo nije naš osnovni biznis, kazao je Davor Lovrenčić, direktor Uniona. Dodaje: - Trudili smo se sve ove godine čuvati lokaciju i vrijednost hotela i koliko je bilo moguće ulagati u njega. Dio hotela smo uspjeli prilagoditi suvremenim potrebama, ali cjelovita prilagodba novim potrebama zahtijeva znatniji kapital. Hotel ima 80 soba, dio je kategoriziran s tri zvjezdice, a sobe u depandansi s dvije zvjezdice, kazao je.
Posljednjih godina u Hotelu Park odsjedaju turisti u tranzitu koji preko Međimurja putuju na more. Štošta se u Međimurju promijenilo od vremena kad je sagrađen Hotel Park. Vjerujemo se da će mu novi vlasnici udahnuti
KONSTITUIRANO OPĆINSKO vijeće Dekanovec
novi uzlet te će ponovno zasjati i biti ponos čakovečkog ugostiteljstva. Ovo je nova velika kapitalna investicija tvrtke Đurkin, a najpoznatiji su im trgovački centri Đurkin i Bat te Galerija Sjever. Ostaje da se vidi hoće li se zbog investicija u hotel na čekanje staviti ulaganje na području bivšeg MTČ-a u centru grada. (BMO)
ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE u Čakovcu pod novim vodstvom
Nakon imenovanja
Nikole Hrena ravnateljem Županijske bolnice Čakovec, ostalo je upražnjeno mjesto predstojnika Područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Privremeno, odnosno za v.d. predstojnicu do raspisivanja izbora, imenovana je Ivančica Božić (HDZ) koja je ovih dana postala i službena predstojnica.
Diplomirana ekonomistica u Zavodu je zaposlena već 20-ak godina i do imenovanja bila je rukovoditeljica Odjela za mjere aktivne politike. (vv)
na uručenju nagrade
ČAK
BAJK 2025
Humanitarna biciklijada Čak Bajk 2025. uspješno je završena u Novom Selu Roku, okupivši preko 1300 sudionika u podršci djeci i mladima s Down sindromom. Zahvaljujući kotizacijama građana, donacijama i sponzorstvu tvrtke Perut-
nina Ptuj Pipo, prikupljeno je ukupno 3804 eura. Taj iznos je doniran Udruzi za Down sindrom Međimurske županije koji će biti utrošen prvenstveno za nastavak započetih projekata i osmišljavanje novih. (mj)
Lako načelniku kad mu žene drže općinu
Mišela Božić predsjednica, a Ana Jankaš potpredsjednica
Općinsko vijeće Dekanovec konstituirano je u četvrtak, 12. lipnja. U Vijeću većinu ima lista HDZ-a koja je ostvarila 63,56 posto glasova na izborima i pravo na pet mandata.
U Vijeće su ušli Ivan Hajdarović, Mišela Božić, Vladimir Hajdarović, Monika Magdalenić i Ana Jankaš. Budući da je Ivan Hajdarović po osmi put osvojio mandat za načelnika Općine Dekanovec, zbog nespojivosti dužnosti, ne može biti vijećnik. Umjesto njega kao zamjenska vijećnica u Općinsko vijeće ušla je Maleni Baumgartner.
Lista NPS i SDP osvojila je 36,43 posto glasova i pravo na dva mandata.
U Vijeće su ušli: Josip Kontrec i Snježana Sabolek. Vrhunac sjednice je izbor predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća, čijim izborom je Vijeće konstituirano. Mišela Božić jednoglasno je izabrana za predsjednicu Općinskog vijeća, a Ana Jankaš za potpredsjednicu. Po atmosferi na konstituirajućoj sjednici stječe se dojam da će se ovaj mandat odvijati u mirnom tonu.
Zanimljivost ovog mandata Općinskog vijeća Dekanov-
ca je da u Vijeću prevladavaju žene. Od sedam vijećnika, četiri su žene, tri su s liste vladajućeg HDZ-a: Mišela Božić, Monika Magdalenić, koja zbog bolesti nije bila na sjednici i Ana Jankaš. Četvrta vijećnica je Snježana Sabolek s liste NPS-SDP. Lako načelniku Ivanu Hajdaroviću jer će mu žene držati četiri ugla. Da pojača muške snage u upravljanju Općine Dekanovec, načelnik Ivan Hajdarović je za svog zamjenika u slučaju potrebe izabrao vijećnika Vladimira Hajdarovića. (BMO)
Piše: Benjamin Jakopić
Sezona godišnjih odmora je pred vratima i već kreće poznati ljetni stampedo – izleti, festivali i ljetovanja, što znači da ćete teško vidjeti cijelu rodbinu na okupu prije jeseni.
Mnogi su već u siječnju „bukirali” svoje odmore pa ovih dana s nestrpljenjem križaju datume na kalendaru do godišnjeg, dok jedni čekaju zadnji čas u nadi da možda uhvate kakve jeftinije letove ili smještaje.
Naravno, Jadran je svima prvi na pameti kada govorimo o godišnjim odmorima, ali sve se mijenja zadnjih godina, pa tako i načini putovanja. Dok su naši djedovi i bake jednostavno otišli do „najbližeg morja” u Crikvenicu ili Novi Vinodolski, današnje generacije Međimuraca ipak teže za nečim drukčijim i posebnijim, što mogu staviti na svoj Instagram story. A Jadran, koliko god lijep i čaroban bio, onima koji su željni dinamike i dobrog provoda, već je i dosadio. Odustajanju od Jadrana uvelike pomažu i paprene cijene, od smještaja do hrane i pića, o kojima možemo čitati i slušati svake godine u turističkoj sezoni.
I dok vlasnici apartmana listaju Mercedesove kataloge i sanjaju o jahanju deva u Egiptu preko zime, njihovi dosadašnji gosti sve više gledaju izvan granica Lijepe Naše u potrazi za odmorom.
Hrvati sve više putuju van
Domaće destinacije na Jadranu još uvijek imaju čvrst oslonac, i to ne samo zbog
„patriotizma” ili navike, već i zato što mnogi računaju na poznate ceste, jezik i činjenicu da je more još uvijek tu, dva-tri sata vožnje od kuće. Na Jadranu ne moramo previše razmišljati, a to je ipak bit svakog godišnjeg odmora. No, stvari se polako mijenjaju. Mnogi već kalkuliraju: zašto dati trostruko više za apartman s pogledom na susjedov veš kad se za isti novac može dobiti izvrstan hotel u Grčkoj? Dakle, sve više ljudi ljetovanje ne planira, nego računa. Booking u jednoj ruci, kalkulator u drugoj. I sve češće se dolazi do zaključka: „Idemo u Albaniju, isplati se više.”
Posebno mlađe generacije nemaju ni trunku nostalgije za „dobrom starom Crikvenicom ili Baškom” i masovno biraju alternativu – od hedonističkih party destinacija poput Ibize i Mykonosa, do kulturnih bjegova u Lisabon, Istanbul ili čak Marrakesh, gdje su troškovi često značajno niži nego na našoj obali.
Za vikend-bijeg popularne su destinacije iz susjedstva – Italija, Slovenija, Mađarska – gdje se uz pristojan budžet može dobiti i vino i wellness i povijest, bez da vas itko traži 15 eura za koktel koji izgleda kao da ga je umiješao osnovnoškolac (naravno, čast izuzecima) ili 3 eura za kuglicu sladoleda koja se rastopi prije nego prijeđe iz slastičareve ruke u vašu.
I agencije sve manje idu na naše more Podaci turističkih agencija za 2024. godinu otkrivaju gotovo podjednak omjer – domaći turizam i dalje prednjači (54,1 %), ali razlika se, kao
gore spomenuti sladoled, topi. Inozemna putovanja (45,9 %) rastu brzim tempom, a interes za europske metropole i mediteranske otoke daleko nadmašuje ono što bi itko prije deset godina mogao predvidjeti. Osobni automobili i dalje vladaju domaćim cestama, ali kad je riječ o odlascima van, autobusi i niskotarifni letovi drže prva mjesta. No, to je statistika za cijelu Hrvatsku, a mi smo odlučili provjeriti vrijedi li isto i za Međimurje.
Stoga smo pitali lokalne turističke zajednice koja putovanja najčešće „bukiraju” Međimurci kako bismo dobili malo jasniju sliku turističkih trendova ove godine.
Iako mnogi od nas vole putovati u vlastitoj organizaciji (samostalan pronalazak smještaja, rute, mjesta za razgledavanje, restorana itd.) ponekad je ipak lakše jednostavno prepustiti taj često težak i mukotrpan posao agencijama koje su specijalizirane za to. Ipak ste na ljetovanju, i zadnje što želite je razmišljati o organizaciji, kartama za muzej i ostalim mukama.
- Najtraženije destinacije i dalje su na hrvatskoj obali, s posebnim naglaskom na Hvar i Korčulu. Neki klasici nikada ne izlaze iz mode. No, paralelno s tim, raste i interes za putovanja izvan granica, ponajviše u susjedne zemlje, što ne čudi s obzirom na pristupačnost i sve širu ponudu. Prosječna cijena aranžmana kreće se oko 650 eura po osobi, što uglavnom uključuje puni pansion i autobusni prijevoz. Naravno, to varira ovisno o sezoni – ljetni termini očekivano su skuplji, dok se u predsezoni i postsezoni može ugrabiti nešto povoljnije. Zanimljivo je da nema značajnih razlika među dobnim skupinama – putuju svi, bez obzira na godine. Od obitelji do umirovljenika, svi su zastupljeni u sličnom broju, poručuju iz turističke agencije Jakopić Travel. Naravno, nisu sve turističke agencije iste – razlikuju se po ponudi, opsegu i nekim destinacijama za koje se specijaliziraju. Tako smo kontaktirali još jednu lokalnu turističku agenciju i dobili značajno drukčiji odgovor.
- Jadran je sve manje zastupljen, cijene su jednostavno previsoke i velik dio naših ljudi si to više ne može, ili jednostavno ne želi, priuštiti. Sve više putnika odlučuje se za alternative koje nude više za isti ili čak manji novac. Primjerice, Egipat – tamo smo, kako volimo reći, gotovo pa na domaćem terenu zadnjih godina. Kada usporedite da za istu cijenu možete dobiti polupansion s tri zvjezdice u Crikvenici ili all-inclusive hotel s četiri zvjezdice u Egiptu, izbor se sam nameće. Cijene aranžmana za Egipat
HRVATSKA obala ili inozemstvo?
Pa kaj buš na Jadranu?
kreću se između 500 i 700 eura po osobi, a osim boljeg smještaja, dobijete i potpuno drugačiji ambijent, kulturu i doživljaj. Tunis je još jedna od sve popularnijih destinacija. Sličnog je cjenovnog ranga kao Egipat, s daškom orijentalnog, ali dostupnog luksuza. Grčka, iako cjenovno bliža Jadranu, i dalje privlači stabilnim kvalitetama – sigurnom ponudom, poznatim lokacijama i kulturnom baštinom. Zanimlji-
vo je i to da raste interes za daleka, egzotična putovanja: Dominikanska Republika, Maldivi, Sejšeli... Očito je da ljudi sve više žele „pobjeći” iz uobičajenog i isprobati nešto sasvim drugo, nešto što nudi više od standardne ljetne rutine. Tu su i organizirana putovanja s vodičima, naročito popularna prema sjevernoeuropskim destinacijama poput Islanda i skandinavskih zemalja. Sve osim Jadrana, moglo bi se reći, zaključuje Karmen Matotek iz agencije Sun Travel, i to ne bez razloga. Sve u svemu, dojam je jasan: Međimurci sve manje „ljetuju”, a sve više „putuju”. Traže više sadržaja, više iskustva i, u konačnici, više za svoj novac, kao što imaju i pravo. A domaći iznajmljivači? Oni su, zasad, još uvijek na konju. No, pitanje je dokad. Jer kad i zadnji turist shvati da za cijenu jedne noći u Makarskoj može dobiti all-inclusive u Albaniji,
promjene će doći brže nego što novi Mercedes stigne na njihovu adresu. Naravno, postoji i skupina koja je „osuđena” na Jadran, a to su oni koji ondje imaju vikendice ili apartmane, oni koji mogu preko „veze” doći do znatno jeftinijeg smještaja, ili pak oni koji idu raditi na sezonu.
Dubai umjesto Zrća Mi Međimurci ipak volimo biti posebni stoga znamo malo odskakati od trendova u ostatku Hrvatske, a ni turizam tu nije iznimka. More nam nije daleko, ali za neke
je ta vožnja od par sati ipak previše pa će radije skoknuti do toplica u susjednoj Sloveniji ili do Balatona u Mađarskoj. To je zapravo i još jedna blagodat života u Međimurju – Slovenija, Austrija, Mađarska, Češka, Jadran, sve je to na samo par sati vožnje udaljeno od nas.
Uz to, ako se zaželimo putovanja avionom do neke malo dalje destinacije, zračna luka u Zagrebu je samo sat vožnje daleko.
Pitali smo i same Međimurce kamo oni planiraju ići ove godine.
- Prije dva mjeseca smo otputovali u Dubai na nekoliko dana. Iskustvo je doista
su postale dostupne puno širem broju ljudi, kao što nam je ispričala Lucia Novak Branilović iz Štrigove. - Nakon vjenčanja odlučili smo izbjeći uobičajene destinacije. Jadran, iako blizu, nije nas privukao ni cijenama ni ponudom. Željeli smo nešto drugačije, nešto spontano. I tada smo, sasvim slučajno, na Facebooku naišli na last-minute ponudu jedne agencije. Bez puno razmišljanja, odlučili smo – idemo na Maldive! Obično sami planiramo takva putovanja, ali tad to nije bio slučaj. Kao zaljubljenici u prirodu, obožavamo putovanja koja nam omogućuju istraživanje netaknutih ekosustava i susrete s divljim životinjama. Maldivi su nam pružili uspomene za cijeli život. Priroda i ljudi koje smo upoznali ostaju s nama zauvijek. Povratak na ovo idilično mjesto sigurno će biti dio naših budućih planova. Do sada smo proputovali dobar dio Europe, ali ovakva inozemna putovanja uvijek nas iznova podsjete da je svijet predivno raznolik – i da je život prekratak da bismo ostali na istom mjestu. Očigledno je da se navike brzo mijenjaju te je sve izglednije da će prosječan Međimurac Zrće zamijeniti Ibizom ili gore spomenutim Dubaijem. Osim toga, u zadnjih nekoliko godina primjetan je i sve izraženiji trend odlazaka na ljetovanja u predsezoni ili postsezoni. Ljudi sve češće namjerno izbjegavaju srce turističke sezone, birajući lipanj ili rujan, ne samo zbog nižih cijena smještaja, letova i usluga, već i zato što su temperature, zahvaljujući našem kolektivnom zanemarivanju Zemlje na kojoj živimo, gotovo jednake onima u srpnju i kolovozu. Time se izbjegavaju i beskrajne kolone na autocestama, gužve na plažama, čekanja na graničnim prijelazima i prenapučeni aerodromi. Ukratko, sve više ljudi traži kvalitetu odmora, a ne samo odmor kao takav.
More više nije „in”
Booking.com jedna je od najpopularnijih web-stranica za samostalni pronalazak smještaja za ljetovanje. Na njemu su gotovo svi apartmani i hoteli, kako naši, tako i strani. Stoga smo odlučili napraviti malu usporedbu, da vidimo kako sve te priče tipa „jeftinije ti je tjedan dana u tropima nego tjedan dana na Jadranu” stoje u praksi. Usporedili smo cijene za sedam dana primjerice u Vodicama te sedam dana u jednoj stranoj destinaciji. Za termin smo uzeli sam početak rujna, budući da je većina smještaja za srpanj i kolovoz već bukirana i ponuđene cijene bi bile nerealistične. Tražili smo hotel ili apartman za dvije osobe na tjedan dana.
bilo nešto posebno. Naravno, nema tako duboke povijesti kao primjerice Barcelona ili Pariz, ali možete iskusiti neke stvari koje rijetko gdje drugdje na svijetu možete - od jahanja deve kroz pustinju do futurističkih parkova i muzeja, pa sve do pogleda s najviše zgrade na svijetu. S obzirom na sve to, cijene su i više nego razumne za takvo nezaboravno putovanje, ispričali su nam Nikola i Jasmina iz Svetog Urbana, koji već redovito putuju izvan Hrvatske, a sljedeća planirana destinacija im je Grčka. I neke egzotične destinacije koje su se donedavno smatrale čistim luksuzom odjednom
Puno se dakle priča o Jadranu i Mediteranu, a što ako Međimurci žele ostati upravo ovdje, u svojem rodnom kraju? Kada govorimo o nekim trendovima koji su „in” na društvenim mrežama, sve je jasnije da wellness, ruralni turizam i „glamping” sve jače konkuriraju klasičnim ljetnim destinacijama. Nakon desetljeća preplavljenih masovnim turizmom, sve veći broj putnika, pa tako i Međimuraca, okreće se nečem intimnijem, mirnijem i autentičnijem. Traži se bijeg od gužvi, a pritom se ne želi odreći komfora. Wellness destinacije, osobito one s termalnim izvorima i spa ponudom, postale su privlačne onima koji žele kombinirati relaksaciju, zdravlje i bijeg iz svakodnevice. Sveukupno, dok Jadran i dalje dominira, raste
Već vjerojatno i sami dobro znate kakve su cijene u Vodicama. Najjeftiniji hoteli su po 600 eura, većina ih rangira u razmaku od 1000 do 1500 eura, dok za malo luksuznije morate izdvojiti i više od 2000 eura. Apartmani su podosta jeftiniji te postoji puno šira ponuda – tako se nudi širok izbor apartmana već u rangu od 300 do 400 eura, a već za 450 eura dobijete apartman s četiri zvjezdice. Naravno, cijena varira ovisno o udaljenosti od plaže i centra i dodatnim sadržajima.
Za stranu destinaciju uzeli smo Casablancu u Maroku, budući da je to popularan primorski grad s dubokom poviješću i
interes za održivi turizam i dublje doživljaje. Međimurje tu sve više prepoznaje priliku – od vinskih i biciklističkih ruta, adrenalinskih sadržaja i wellnessa, do manifestacija poput Urbanova i Porcijunkulova.
brojnim sadržajima. Tamo je puno veća ponuda hotela, pa tako možete odsjesti u hotelu već za 170 eura. Doduše, radi se o hotelu s jednom zvjezdicom. Ali ako želite uživati u hotelu s tri ili četiri zvjezdice, možete naći dobre ponude u rangu od 300 do 500 eura. Za sve one koji žele luksuz s pet zvjezdica, cijene se kreću od 700 do 1500 eura. Opet, slično kao u Vodicama, ako želite da ljudi znaju da imate viška novca, možete izdvojiti i više od 2000 eura za najbolje hotele koje Casablanca ima za ponuditi. Što se tiče ponude apartmana, i tu ima svega i svačega, ali postoji brdo solidnih opcija već od 270 eura pa nadalje. Naravno, do Casablance treba i doći, a osim ako želite autom putovati kroz ratom razorenu Ukrajinu i Gazu pa preko Sueskog kanala do Casablance, najbolji izbor vam je avion. Povratna karta za Casablancu za dvije osobe, uz jedno presjedanje, će vas koštati 650 eura, dok samo putovanje traje nešto manje od osam sati. Dakle, ako želite početkom rujna otputovati do Casablance i odsjesti u nekom hotelu normalne cijene, to će vas koštati otprilike isto (možda još i jeftinije) kao sedmodnevni izlet u Vodice, jedino što ćete u Casablanci imati puno više opcija glede smještaja i hrane, a o tome što možete vidjeti i iskusiti da ni ne govorimo.
Dakle, možemo se mi kao klasični Međimurci stalno žaliti na visoke cijene i nedostatak opcija za putovanje, ali realnost je zapravo upravo suprotna – s rastom standarda života i ulaskom u Europsku uniju otvorila su nam se vrata za putovanja i destinacije o kakvima su naši djedovi i bake mogli samo sanjati. Samo se moramo odreći želje da idemo za onim što nam je dobro, staro i poznato te skrenuti pogled izvan Lijepe Naše.
• Donji Vidovec, R. Končara 9
• Dekanovec, Turčišće 21
• Gornji Kraljevec, Potočna 4
• Gornji Kuršanec, Trg M. Blazinarića 26 B
• Krištanovec 122
• Mursko Središće, Frankopanska 1
• Mačkovec, J. B. Jelačića 114
• Palovec, Glavna 43
• Pleškovec 30
• Podturen, I. Grčića 6
• Prelog, Jug 1
• Pribislavec, B. Radića 54
• Slakovec 61
• Strahoninec, M. Gupca 1
• Sveti Martin na Muri, Trg Sv. Martina 13
• Sveti Križ, A. Šenoe 42
• Šandorovec, V. Nazora 2
• Šenkovec, Pavlinska 5
• Štefanec, Zrinskih 26
• Trnovec 11
• Vratišinec, Dr. V. Žganca 2
• Green Park, Varaždin (9-21 h)
• KONZUM, Čakovec, Zagrebačka 87 (8-14 h)
• KONZUM, Goričan (7-13 h)
• KONZUM, Kotoriba (7-13 h)
• KONZUM, Mursko Središće (8-13 h)
• KONZUM, Prelog, Glavna 24 (7-12 h)
• KONZUM, Pribislavec (7-13 h)
• LIDL Čakovec, Športska 7 (8-14 h)
• LUMINI, Varaždin (9-21 h)
• PLODINE, Čakovec (Stop Shop centar) (7-21 h)
• Stop Shop Čakovec (9-15 h)
• STUDENAC, Čakovec, Uska ulica 1 (8-20 h)
• STUDENAC, Donja Dubrava (8-14 h)
• STUDENAC, Čukovec, Glavna ulica 16 (7-14)
• SUPERNOVA, Varaždin (9-14 h)
Knjigovodstvo Cimerman d.o.o.
Ljudevita Gaja 9, 40000 ČAKOVEC tel: 040/311-109 • mob: 091/311-1099 fax: 040/314 -183 mail: knjigovodstvo@cimerman.hr CIMERMAN 40 godina s Vama
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
POGLED ODOZDO
Postoji velika razlika među generacijama u odnosu prema novcu. Generacije odrastale u hiperin�laciji uvelike se razlikuju od mlađe generacije koja preferira kupovinu u kešovini, osim ako uzimaju kredit za kupnju nekretnine. Radi se o različitim percepcijama novca.
Nakon međugeneracijske rasprave na vidjelo je isplivalo da mlađa generacija ima strah od budućnosti, pa time i kupovina na rate.
MLADE ČAKOVEČKE obitelji mogle bi ostati bez povrata dijela PDV-a za kupnju prve nekretnine
Prema aktualnom stanju na tržištu nekretnina, gotovo da je nemoguće kupiti kvadrat novogradnje u Čakovcu za navedenu cijenu, što znači da mladi koji žele kupiti nove stanove neće moći ostvariti potporu
Ministar graditeljstva Branko Bačić predstavio je u utorak novu mjeru povrata 50 posto PDV-a i poreza na promet nekretnina za mlade koji prvi put kupuju nekretninu, a jedan od preduvjeta za povrat PDV-a je tablica prosječnih cijena nekretnina koju je za Ministarstvo izradio Ekonomski institut Zagreb. No, ključno ograničenje mjere je da cijena kupljene nekretnine ne smije premašiti lokalnu prosječnu cijenu za više od 50 posto. Tako je, primjerice, u tablici Ekonomskog instituta za Čakovec navedena prosječna cijena od 1.297,38 eura po kvadratu, pa prema tomu, maksimalna dopuštena cijena za koju se može ostvariti pravo na povrat 50 posto PDV-a iznosi 1.946,07 eura po kvadratu.
Problem s tržišnim cijenama
Prema aktualnom stanju na tržištu nekretnina, gotovo
MATIJA
da je nemoguće kupiti kvadrat novogradnje u Čakovcu za navedenu cijenu, što znači da mladi koji žele kupiti nove stanove neće moći ostvariti potporu.
Prema tablici cijena Ekonomskog instituta, osim Čakovca, u društvu gradova u kojima mlade obitelji vjerojatno neće moći dobiti povrat PDV-a nalaze se i Bjelovar (1.044,29 eura), Požega (978,47 eura) i Sisak, dok Koprivnica s 1.790,76 eura i Varaždin s 1.848,13 eura spadaju u ligu „ostvarivih”. U Koprivnici tako maksimalna dozvoljena cijena iznosi 2.686,14 eura po kvadratu, u Varaždinu je još nešto viša, a vrijedi spomenuti i da je u centru Zagreba maksimalna cijena postavljena na 4.577,63 eura po kvadratu.
Vrijedi spomenuti i da se zahtjev za povrat mora podnijeti Agenciji za pravni promet
i posredovanje nekretninama u roku od 24 mjeseca od kupoprodaje. Pravilnici stupaju na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama, a Ministarstvo je najavilo da će na svojoj web-stranici objaviti kalkulator za izračun maksimalne dozvoljene cijene.
Svi uvjeti za povrat PDV-a
Osim cijene koja ne smije biti 50 posto viša od one u tablici Ekonomskog instituta, za povrat PDV-a potrebno je ispuniti još niz uvjeta. Pravo na povrat 50 posto PDV-a i cijelog poreza na promet nekretnina imaju hrvatski državljani mlađi od 45 godina koji prvi put rješavaju stambeno pitanje. Kupoprodajni ugovor mora biti sklopljen nakon 1. siječnja 2025. godine. Što se tiče ograničenja nekretnine, za jednu osobu maksimalna kvadratura
POSAVEC I RUDI GRULA u Južnoj Koreji Međimurje predstavljaju
Na jubilarnom 40. sajmu Seoul International Travel Fair u Južnoj Koreji predstavilo se Međimurje. Na sajmu turizma u Seoulu, Međimurje kao prvu ekoregiju u Hrvatskoj predstavili Rudi Grula, direktor TZ-a Međimurske županije, Dijana Posavec, ravnateljica Ustanove dr. Rudolf Steiner te predstavnici Terma Sveti Martin. Cilj im je bio pozicionirati Međimurje kao nezaobilaznu
točku za korejske turiste u potrazi za autentičnim i održivim iskustvima.
Župan Međimurske županije Matija Posavec tijekom dvodnevnog posjeta Južnoj Koreji susreo se s veleposlanikom Republike Hrvatske u toj zemlji dr. sc. Damirom Kušenom i savjetnikom u Veleposlanstvu Markom Zoričićem te održao radni sastanak s predsjednicom i potpredsjednikom Udru-
ženja korejskih uvoznika (KOIMA), koje broji 8000 članica te je jedna od rijetkih asocijacija u svijetu koja promiče i uvoz proizvoda iz drugih zemalja. Župana Posavca primili su i predstavnici luke Pyeongtaek, jedne od najvećih korejskih luka, te predstavnici regije Gyeonggi, najveće regije čiju gospodarsku snagu čini 574 industrijskih zona koje stvaraju čak 63 % BDP-a Južne Koreje.
stana je 75 kvadrata, za dvije osobe 97,5 kvadrata, za tri osobe 120 kvadrata, a za četveročlanu obitelj 135 kvadrata. Za kuće su dozvoljene veće kvadrature - jednoj osobi do 112,5 kvadrata, a četveročlanoj obitelji do 202,5 kvadrata. Cijena nekretnine ne smije biti veća od 50 posto lokalne prosječne cijene, a zahtjev za povrat mora se podnijeti u roku od 24 mjeseca od kupoprodaje. Vlasnici i nakon kupnje imaju određene uvjete, primjerice taj da se moraju obvezati da će pet godina boraviti u nekretnini. Ako stan prodaju, iznajme ili ako vlasnik ne boravi u njemu tijekom tog razdoblja, mora vratiti cijelu isplaćenu potporu. Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama vodit će evidenciju i kontrolirati ispunjavanje uvjeta. (ik)
Žive za sadašnji trenutak i ne usude se kupovine razbijati plaćanjem na više rata. Plaši ih strepnja što ako sutra ostanem bez posla i prihoda?
Zanimljivo da od toga strahuje generacija koja kao nijedna do sada može birati kod koga i gdje će raditi. Pokazuju i nedostatak samopouzdanja kako će se snaći u kriznoj situaciji.
Starija generacija ima drugačiji stav prema novcu. Više na njega gleda kao sredstvo, a manje kao na jamstvo
sigurnosti. Zbog iskustva hiperin�lacija iz prošlosti, znaju da novac može od danas do sutra izgubiti na vrijednosti i rastopiti se kao snijeg na suncu. Stoga radije novac unaprijed pretvaraju u materijalne vrijednosti ili putovanja radi stvaranja uspomena.
Mlađe generacije nemaju iskustvo da može propasti štednja u bankama i novčanim piramidama, a ni to kako se gradi standard na otplatama na rate. Starije generacije se više oslanjaju
na vlastite snage da će i sutra, dogodi li se kakav prevrat, biti sposobne zaraditi novac. Oni koji kupuju na rate znaju da se novac može napuhnuti kao šlag. Od male svote koju trenutačno imaš na računu od budućih prihoda stvoriš puno. Primjerice, nakon plaćanja prve rate kući voziš novu kuhinju ili dnevnu sobu i uživaš u novom ambijentu, dok onaj drugi tek skuplja novac za nju. U in�laciji cijene rastu, ali ne i plaće svima. Onaj koji je kupio proizvod
na rate dvostruko pro�itira, u odnosu na onoga tko je odgodio kupnju dok ne skupi novac. Em mu zbog in�lacije novac vrijedi manje, em će zbog poskupljenja kuhinju platiti više. Krediti i rate imaju moć. Tržišna ekonomija se gradi na kreditima. Bez investicija i kredita uz pomoć banaka i gospodarstvo bi raslo znatno sporije. Pritom treba biti oprezan da se kreditima i ratama ne zakopamo u dužničko ropstvo.
Upravo u Gyeonggi nalaze se i sjedišta velikih tvrtki poput Samsunga, LG-a, Hyundaija i KIA-e. U gradu Pyeongtaeku otvorena je izložba fotogra�ija hrvatskih umjetnika vezana uz zaštitu okoliša i održivi razvoj, a za nekoliko dana otvara se i postav dječjeg stvaralaštva u koji su uvršteni i radovi učenika II. Osnovne škole Čakovec. (BMO)
Piše: Vlasta Vugrinec
Ovoga tjedna konstituirano je i Općinsko vijeće Domašinec. Interesantna je činjenica
kako su na sve vodeće funkcije izabrane žene. Drugim riječima, predsjednica Vijeća je Karolina Kolarić Biber, iz redova vladajućih potpredsjednica je
Ivančica Božić, a iz oporbe je izabrana Marijana Lacković. Vijeće je ima devet vijećnika koji dolaze iz četiri političke opcije.
Po tri vijećnika tako ima koalicija HSS-SDP i HNS-LD: Mario Tomašek, Danijel Tomašek i Jasmin Jambrošić te Nezavisna platforma Sjever (NPS): Dijana
Novak, Ivica Ferenc i Marijana Lacković. Lista grupe birača ima dva vijećnika: Karolinu Kolarić Biber i Ivana Katančića, a HDZ ima jednog, i to Ivančicu
Piše i foto: Mario Golenko
Nedelišće je ponovno
postao središte međimurske glazbene baštine, ugostivši
Filip Bogdan pokupio je ovacije za svoju izvedbu
41. Smotru međimurske popevke – jedinstvenu glazbenu manifestaciju posvećenu očuvanju i promociji tradicijskih napjeva našeg kraja. Na završnoj večeri u subotu, 7. lipnja, održanoj u organizaciji KUU-a „Seljačka sloga“ Nedelišće i Zajednice hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije, publici se predstavilo 27 izvođača.
Smotru je svečano otvorio načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak, uz prigodne riječi predsjednice KUU-a „Seljačka sloga“ Jasne Hajdinjak i predsjednika Zajednice HKUU-a Dejana Buvača.
Večer je dodatno obogatila glazbena gošća – popularna međimurska pjevačica Jelena Žnidarić – Zsa Zsa.
Na smotri su nastupili brojni izvođači, među kojima su bili Matej Mađarić i Ivan Mađarić iz KUD-a Šandorovec, Mješovita i Ženska pjevačka skupina KUU-a „Seljačka sloga“ Nedelišće, Cecilija Merkač Hudopisk iz Domašinca te Mješovita pjevačka skupina KUD-a Novakovec. Publiku su također oduševili Ženska pjevačka skupina KUD-a Goričan, Tihomir Benčić iz KUD-a
Mura Mursko Središće, kao i MKUD Ivan Car iz Ljubljane. Nastupile su i Ženska pjevačka skupina KUU-a Društvo žena Gornji Kraljevec, Mješovita skupina KUD-a Općine Donji Kraljevec te Ženska pjevačka skupina KUD-a Žiškovec i UŽ Sivica.
Svoj doprinos dali su i članovi KUD-a Mihovljan, Nada Žvorc iz Nedelišća, Nikol Kutnjak iz OŠ Sveti Martin na Muri, kao i duet Lara Bunc i Iva Hranjec iz KUD-a Općine Donji Kraljevec. Među najmlađima nastupile su dječje skupine DV-a Cvrčak (PO Stonoga
Novo Selo Rok), KUD-a Ivan Mustač Kantor te Ftičeki iz Ansambla Pučpuljike.
Nastupili su i Rea Sabol (KUD Općine Donji Kraljevec), Anja Pavlič (KD Međimurje Velenje, Slovenija), Tena Panić iz Donjeg Mihaljevca, Muška vokalna skupina KUU-a Zvon Mala Subotica te Ženska vokalna skupina KUU Zasadbreg. Slovenske boje branile su Beročke iz Zavoda Herbija Prlekija, dok su Filip Bogdan iz KUD-a Sveti Jeronim Štrigova i Anita Huđek iz Varaždina zaokružili ovaj raznolik i bogat izvođački mozaik.
Božić. Kako sada stvari stoje, načelnik Goran Koren ima dovoljno glasova u vijeću jer su u oporbi „samo” tri vijećnika Nezavisne platforme Sjever.
PREVOZILA pet migranata
Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio 37-godišnju Ukrajinku na kaznu zatvora od godinu dana i četiri mjeseca zbog krijumčarenja migranata preko hrvatske granice u veljači ove godine.
Glazbenica s fakultetskom diplomom, koja zbog skromnih prilika radi kao vozačica transportnog društva, uhićena je 21. veljače u Badličanu kod kućnog broja 11 nakon što je policija zaustavila njezin Volkswagen Passat iz 2008. godine s pet državljana Turske koji nisu imali potrebne dokumente. Dvojica migranata nisu imali nikakve putne isprave, vizu ili odobren boravak u Hrvatskoj ili Šengenskom prostoru, dok trojica nisu ispunjavala uvjete za ulazak u Sloveniju. Sama vožnja trajala je prilično kratko. Migrante je preuzela u Zagrebu između 20 i 21 sat 20. veljače, a policija ju je zaustavila već u 22,35 sati kod graničnog prijelaza. Razvedena majka jednog djeteta u potpunosti je
ŽENA pala u kadu
priznala krivnju uz pomoć tumača za ruski jezik. Sud je istaknuo da do sada nije osuđivana i da zarađuje skromnih 500 do 700 dolara mjesečno.
Sud je izrekao djelomičnu uvjetnu osudu na način da će optužena odslužiti osam mjeseci zatvora, dok se preostalih osam mjeseci neće izvršiti ako u sljedeće tri godine ne počini novo kazneno djelo. Uz zatvorsku kaznu, mora platiti i novčanu kaznu od 1830,80 eura u roku od dva mjeseca, a ostala je i bez automobila i iPhone 12 telefona koji su korišteni u počinjenju kaznenog djela, a sada su u vlasništvu Republike Hrvatske.
Sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir potpuno priznanje krivnje, raniju neosuđivanost, izraženo žaljenje i činjenicu da je majka maloljetnog djeteta. Trošak postupka od 200 eura optužena mora snositi sama, dok su troškovi službenog branitelja i tumača na teret sudskog proračuna. (ik)
45-godišnjak je nepravomoćno osuđen na novčanu kaznu od 300 eura zbog �izičkog i verbalnog napada na svoju trudnu izvanbračnu suprugu 18. svibnja ove godine.
Do napada je došlo u 17 sati u obiteljskoj kući kada se muškarac vratio s birališta nakon što je, kako je ustvrdio tijekom suđenja na Općinskom sudu u Čakovcu, cijeli dan proveo na druženju uz obalu Drave. Izvanbračna supruga, koja je trudna dva mjeseca i na bolovanju zbog rizične trudnoće, počela ga je ispitivati gdje je bio i zašto ga nije bilo cijeli dan.
- Jako me uznemirilo kad je ona skupila svoje stvari te sam se bojao da će nekud otići, izjavio je okrivljenik u svojoj obrani. Pokušao ju je spriječiti da ode, a tada je došlo do naguravanja tijekom kojeg je vikao i galamio te je vrijeđao pogrdnim riječima.
- Dopuštam mogućnost da sam izgovorio te pogrdne riječi navedene u optužnom prijedlogu, rekao je muškarac.
Tijekom svađe otvorenom šakom udario je ženu u predjelu lica tako da je pala u kadu, nakon čega ju je hvatao rukama na tijelo i vrat. Žena je pozvala njego-
Sud je prilikom izricanja kazne uzeo u obzir da se radi o nefunkcionalnoj obitelji, da okrivljenik nema razvijene socijalne vještine, ne uvažava odnos poštovanja prema majci te da konzumira droge
Zbog nasilničkog ponašanja prema majci i bratu 21. travnja ove godine na dvorištu obiteljske kuće u Čakovcu, 29-godišnjak je osuđen na 15 dana zatvora uvjetno. Incident se zbio u 11.05 sati kada je mladić vrijeđao brata i majku pogrdnim riječima te �izički nasrtao na njih i unosio im se u lice.
Takvo ponašanje kod žrtava je izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti te povrijedilo njihovo dostojanstvo. Riječ je o trećoj osudi istog mladića za obiteljsko nasilje – ranije je kažnjavan u ožujku i prosincu 2024. godine.
Kad su „napušeni” ponašaju se jako čudno
Majka okrivljenika objasnila je tijekom svjedočenja da oba sina konzumiraju droge te da kad su, kako se izrazila, „napušteni", ponašaju se jako čudno. Opisala je kako je sin toga jutra došao u kuću i govorio „sada ste vi mali, a ja veliki", a zatim se vratio i ponavljao iste riječi. Povod svađe bio je bačen televizor. Okrivljenik je iz svoje sobe bacio pokvareni televizor na otpad u dvorištu, što je izazvalo prepirku s bratom. Brat okrivljenika objasnio je da su se toga dana „zakačili",
što je značilo verbalno prepucavanje, te je pristao svjedočiti unatoč mogućnosti korištenja blagodati nesvjedočenja.
Brat je na početku svjedočenja istaknuo da „mrzi laž", a zatim potvrdio da ga je okrivljenik vrijeđao nazivajući ga invalidom te da je nasrtao na njega i majku, ali nikoga nije udario. Dodao je da se izliječio od droge, dok njegov brat još uvijek konzumira opojne supstance.
Majka umanjivala odgovornost sina
Zanimljivo je da je majka umanjivala odgovornost sina tijekom svjedočenja.
- Toga dana nisam doživjela strah ni uznemirenost, navela je i objasnila da policiju nije zvala ona, već drugi sin koji je bio pod utjecajem droge.
- Teško mi je živjeti sa sinovima koji se drogiraju i ne žele na liječenje, priznala je.
- Pogrdne riječi koje su navedene da je vrijeđao brata i majku, su riječi koje oni upotrebljavaju kad se non stop svađaju, a mene stalno prijavljuju, branio se mladić tijekom ispitivanja. Smatra da su majka i brat sve izmislili, a ne zna zbog čega ga stalno prijavljuju za nasilje. (ik)
vu majku, a zatim su čekali dolazak policije. Kod žrtve je nasilničko ponašanje izazvalo osjećaj straha i uznemirenosti te povrijedilo njezino dostojanstvo. Okrivljenik je uhićen istog dana u 17:50 i zadržan do sljedećeg jutra, a ispostavilo se i da je bio pijan, imao je 1,3 promila. U obrani je izrazio žaljenje zbog počinjenog djela. - Žao mi je zbog toga što sam napravio i nešto takvo neću napraviti, kazao je pred sudom 22. svibnja kada je donesena presuda. Sud je ocijenio da je okrivljenik verbalnim napadom na suprugu svakako prešao granice normalnog i uobičajeno prihvatljivog ponašanja jednog člana obitelji prema drugome. Pogrdne riječi koje je izgovorio vrijeđaju dostojanstvo žrtve nasilja, dok je primjenom �izičke sile ostvario zakonsko obilježje prekršaja obiteljskog nasilja. Prilikom odmjeravanja kazne sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir priznanje djela, izraženo žaljenje te činjenicu da okrivljenik ranije nije kažnjavan za nasilje u obitelji. Zbog vremena provedenog u uhićenju novčana kazna mu je umanjena na 220,36 eura. Okrivljenik kaznu mora platiti u roku od 60 dana od pravomoćnosti presude. (ik)
KRENUO NA suprugu pred djecom i zaprijetio nožem
Općinski sud proglasio ga je 20. svibnja krivim za obiteljsko nasilje, ali ga oslobodio kazne jer se nakon uhićenja sam javio na liječenje alkoholizma
Čakovčan (42) napao je 21. travnja suprugu u vlastitom domu, povukao ju za kosu i ošamario pred troje maloljetne djece, a potom uzeo nož i time ih sve prestravio. Općinski sud proglasio ga je 20. svibnja krivim za obiteljsko nasilje, ali ga oslobodio kazne jer se nakon uhićenja sam javio na liječenje alkoholizma.
Svađa je planula navečer u obiteljskoj kući kada su se žena i djeca vratila s proslave krizme. Muškarac je spavao u istoj odjeći u kojoj je došao s proslave, a oko deset sati navečer probudio se, došao u dnevnu sobu i počeo propitivati obitelj gdje su tako dugo bili.
- Kaj te briga de sam bila s decom, galamila je supruga prema iskazu koji je dala pred
sudom. Prepirka se razbuktala kada je muškarac optužio ženu da je pila, a ona mu je uzvratila da može puhati alkotest kako bi se uvjerio da griješi.
Propao im obiteljski vrtić
„Kurvo", viknuo je potom na suprugu, što je priznao kasnije u obrani, dodavši da joj je predbacio i dugove nastale propašću obiteljskog dječjeg vrtića.
„Nisi nikakav otac, ništa ne privređuješ djeci, sve za***eš kaj delaš", uzvratila mu je žena.
Do nasilja je došlo zbog ključeva. Žena je htjela zaključati kuću, ali ih nije mogla pronaći. Sin joj je rekao da je otac nešto tražio po njezinoj torbici, pa je otišla do njega i
vidjela ključeve u džepu hlača. Kada ih je pokušala uzeti, skočio je za njom, zgrabio ju za kosu straga i ošamario. U tom trenutku su u sobu upali njihovi maloljetni sinovi blizanci i zaustavili oca.
- Zavikala sam te su odmah dotrčali dečki i zadržali ga, opisala je žrtva pred sudom. Potom je na majčin poziv njihova kći pozvala policiju. Muškarac je tada izašao u dvorište, a potom se vratio u kuću i uzeo nož. Htio je ponovno izaći, ali ga je sin zadržao na vratima jer su njegovo uzimanje noža shvatili kao prijetnju da će si oduzeti život. Kći je bila toliko potresena da joj je majka morala dati lijek za smirenje.
Policajci su muškarca uhitili iste večeri u 22:15, a
sljedeći dan ga pustili. Branitelj je pred sudom istaknuo da se okrivljenik sam javio na savjetovanje u Zavod za javno zdravstvo i počeo rješavati problem s alkoholom, što je presudilo sucu da primijeni oslobođenje od kazne. Priznao da je neprimjereno reagirao - Istina je da sam burno reagirao, istina je da sam ti rekao riječi koje sam rekao, nisu primjerene za našu životnu dob, moramo biti dobar primjer djeci, priznao je muškarac prilikom suočavanja sa suprugom. Žrtva je potvrdila da nakon incidenta nema poteškoća s mužem te da ga podupire u liječenju. (ik)
Mladi Rafael Taradi se boji da kradljivci neće presta�
Piše: Benjamin Jakopić Foto: Mario Golenko
RAFAEL TARADI iz Palovca
Prije nekoliko dana u našu redakciju došao je 23-godišnji Rafael Taradi iz Palovca. Vidno potresen, ispričao nam je kako je već u dva navrata ujutro došao na svoje polje krumpira, samo da bi ga našao raskopanim. - Pretpostavljam da su stigli malo prije jutra, oko 4 ili 5 sati. Prvi put su došli
u petak, a drugi put u utorak. Sveukupno su ukrali, koliko se da zaključiti, oko sto kilograma. To je više od 400 eura vrijednosti! I više ljudi u Palovcu ima slične slučajeve. Prijavili smo sve
ILEGALAN PRELAZAK državne granice
policiji, oni su zapisali prijavu i rekli da će pojačano nadzirati, ispričao nam je mladi poljoprivrednik koji uz krumpir ima i pšenicu i kukuruz, uglavnom za svinje. Rafael je dodao kako se doista želi baviti poljoprivredom, ali da je ovo već prevršilo svaku mjeru i da tomu treba nekako stati na kraj.
Ti lopovi će sigurno i negdje probati tržiti taj ukradeni krumpir, ali naravno to može biti bilo gdje u Međimurju.
No, problemi možda ne staju samo kod krađe krumpira.
Nedavno sam krumpir poprskao sredstvima za korov i za bolest, a to može naštetiti ljudima koji ga konzumiraju. Može dovesti do problema u probavnom sustavu, posebice kod djece, upozorio je Rafael.
Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio ukrajinskog državljanina na godinu i četiri mjeseca zatvora zbog omogućavanja ilegalnog prelaska državne granice iz koristoljublja.
Šezdesetogodišnjak je u prosincu prevozio pet turskih državljana bez valjanih dokumenata.
Incident se zbio 18. prosinca 2024. kada je optuženik u Zagrebu preuzeo petoricu turskih državljana. Jedan od njih uopće nije imao putne
isprave, dok ostala četvorica nisu ispunjavala uvjete za ulazak u Sloveniju. Prevozio ih je u Volkswagenu Passat njemačke registracije prema slovenskoj granici. Policijski službenici zaustavili su vozilo u 21:05 u Štrigovi, u neposrednoj blizini granice. Tijekom pretrage vozila utvrdili su da se radi o organiziranom švercu ljudi iz koristoljublja. Šezdesetogodišnji Ukrajinac na suđenju 21. svibnja priznao je krivnju.
„Iskreno se kajem i žalim zbog počinjenog djela", izjavio je optuženik uz pomoć tumača za ruski jezik. Sud mu je izrekao djelomičnu uvjetnu osudu pa će osam mjeseci provesti u zatvoru, dok se ostatak kazne neće izvršiti ako u sljedeće tri godine ne počini novo kazneno djelo. Uz to, mora platiti novčanu kaznu od 2288,50 eura. Ukrajinac, �izičar po obrazovanju, živi u Njemačkoj gdje je zaposlen u vlastitom obrtu s mjesečnim primanjima od
U noći s 29. na 30. svibnja, dok je većina stanovnika Štrigove mirno spavala, zasad nepoznati počinitelj odlučio je iskoristiti mrak i tišinu da se malo poigra sa zakonom.
Ukrali su prijenosni semafor s rampom, jedan prometni znak, semaforsku signalizaciju i dva stupa, izvijestili su nas iz PU međimurske.
Nesvakidašnja krađa dogodila se u samom centru Štrigove, gdje su u tijeku opsežni radovi na izgradnji kanalizacijskog sustava. Upravo zbog tih radova na više lokacija privremeno je postavljena prometna regulacija, uključujući i sustav prijenosnih semafora koji osiguravaju naizmjeničan promet vozila. Eto, lopov je očito vidio priliku kakva
VOZIO
oko 1500 eura. Oženjen je, otac dvoje punoljetne djece i ranije nije osuđivan. Sudac je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir priznanje krivnje, raniju neosuđivanost i iskreno žaljenje. Sud je oduzeo vozilo i mobitel koji su korišteni u počinjenju kaznenog djela, ali mu je vratio 500 eura.
Presuda još nije pravomoćna jer protiv nje može biti uložena žalba u roku od 15 dana.
(ik)
se doslovce ne pruža svaki dan.
Ukradeni prijenosni semafor s rampom nije baš komad opreme koji se može jednostavno sakriti ispod kaputa, što otvara niz pitanja: kako je počinitelj došao do mjesta krađe, kako je �izički uspio transportirati sav ukradeni materijal i gdje je uopće planirao s njime?
Vrijednost ukradene opreme zasad nije službeno procijenjena, no prometna signalizacija te vrste nije nimalo jeftina. Ipak se tu radi o specijaliziranim uređajima.
Nije isključeno da će se ukradena signalizacija pokušati preprodati. Ali bez obzira na krađu, radovi na kanalizaciji u Štrigovi se nastavljaju. (bj)
7 sati bez stajanja
Tvrdoglavi vozač kamiona predugo vozio bez odmora, kaznu plaća vlasnik obrta
Vlasnik prijevozničkog obrta iz Čakovca morat će prema nepravomoćnoj presudi Općinskog suda u Čakovcu platiti 390 eura jer je dopustio vozaču da prekorači dopušteno vrijeme vožnje bez obveznih prekida.
Prekršaj je zabilježen tijekom lipnja 2024. godine kada je vozač u nekoliko navrata vozio dulje od propisanih 4,5 sati bez potrebnih prekida od 45 minuta. Najdulji neprekidni period vožnje trajao je 6 sati i 57 minuta, što značajno premašuje dopuštene granice, pokazali su nalazi inspekcije cestovnog prometa koja je zaustavila kamion 11. srpnja 2024. u Možđencu na državnoj cesti D24.
Okrivljenik je u obrani istaknuo da se radi o mladom i neiskusnom vozaču koji je „napravio krivi raspored korištenja”.
Obavijestio me je da je bio kontroliran u vezi vremena vožnje.
Možda mu je završna vožnja bila pri kraju pa je prekoračio vrijeme vožnje, objasnio je vlasnik obrta na sudu.
Tijekom postupka utvrđeno je da je vozač počinio prekršaje u šest različitih dana - 14., 16., 19., 21., 25.,
26. i 27. lipnja 2024. U trima slučajevima prekoračenje je bilo između pola sata i sat i pol, dok je u ostala tri slučaja prelazilo sat i pol neprekidne vožnje bez predviđenog odmora. Razgovarao sam s njime i on je platio kaznu koju je dobio.
S obzirom na to da nije postupio po mojoj uputi prilikom zapošljavanja, nisam mogao reagirati na njegove odluke o prekidima vožnje, rekao je okrivljenik, dodajući da je vozača upozorio na poštivanje propisa. Sud je pri određivanju kazne uzeo u obzir da okrivljenik kao vlasnik obrta odgovara za postupke svojih zaposlenika, bez obzira na njihovo iskustvo. Kao olakotne okolnosti vrednovano je priznanje prekršaja, izraženo žaljenje i činjenica da prekršajem nisu nastale štetne posljedice.
Vozač je već ranije kažnjen za iste prekršaje, a poslodavac mora platiti kaznu u roku od 30 dana plus 30 eura sudskih troškova. Europska regulativa striktno propisuje obvezne prekide kako bi se spriječila umor vozača i povećala sigurnost na cestama. (ik)
Prije stotinjak i više godina jedan Školski odbor u američkom Ohiou zaključio je, na temu razvoja željeznice, ondašnje nove tehnologije:
„Da je Bog nakanio da njegova umna stvorenja putuju zastrašujućom brzinom od 25 km/sat uz pomoć pare, On bi to bio prorekao preko svojih svetih proroka. Taj stroj je djelo Sotone kojim se besmrtne duše voze ravno u pakao.”
Danas nam je to pomalo smiješno, no ljudi su se doista samo plašili vožnje željeznicom, smatralo se da će im mozgovi stradati zbog velike brzine. To je bilo prije oko dva stoljeća, a slično je i danas na drugi način.
U zadnjih desetak godina mnogo je napisano na temu novih tehnologija, a javljaju se i proroci, poznata imena koji svaki na svoj način govore o opasnostima novih tehnologija. Primjera o opasnostima od novih tehnologija ima podosta, puni su ih mediji.
Tako poznati Elon Mask smatra da nova umjetna inteligencija „zaziva vraga“, a �izičar Hawking je prije svoje smrti napomenuo da bi razvoj AGI-ja, potpune umjetne inteligencije, mogao dovesti do kraja čovječanstva. Aktivisti se danas u svijetu bore protiv bespilotnih letjelica, „robota ubojica“ i opasnih dronova, moralisti pišu o ugroženosti čovjeka.
Paralela s današnjim danima nije slučajna. riječ
je naprosto o nerazumijevanju sadašnjosti i budućnosti kao i nerazumijevanju uloge novih tehnologija i samog čovjeka u svijetu. Ukratko, nove tehnologije, a da ih sad ne nabrajamo, od nanotehnologije do umjetne inteligencije, su globalne i nitko ih ne može zaustaviti niti spriječiti njihov razvoj, osim možda pojedinačno neko vrijeme.
One su danas ljudska djelatnost i svojevrsni svjetski sustav od stotinjak i više tehnologija koje mijenjaju život čovjeka na nepredvidiv način.
Svi kritičari novih tehnologija zaostali su u vremenu primjena, kao i neki međimurski umirovljenik koji danas ne zna raditi na računalu jer mu to nije trebalo, živio je u vremenu ranijih tehnologija. Oni vide sebe i znaju da nešto ne znaju i to ih plaši, no ne vide cjelinu svijeta. Već su zaboravili da rad stvara čovjeka s pomoću njegove mašte.
Ne razumiju da je čovjek sam po sebi nova tehnologija, prilagodljiv i nepredvidiv u svakom dobu ljudskog postojanja i da se budućnost ne može predvidjeti, nego samo dokučiti ljudskom maštom, koja je nepredvidiva.
KONSTITUIRANO JE Općinsko vijeće u Podturnu
Konstituirano je Općinsko vijeće Podturen. Premda je sve što se tiče formalnog dijela sjednice prošlo glatko, atmosfera između vladajućih i oporbe kovitlala je tmurne oblake koji se nadvijaju nad ovaj mandat.
Od nekakve sporazumne suradnje koju je priželjkivala oporbena koalicija NPS-SDP –neće biti ništa.
HDZ- HSLS ima ključnih sedam vijećnika
Vladajuća koalicija HDZHSLS ima natpolovičnu većinu vijećnika u Općinskom vijeću u Podturnu, ali sa samo jednim vijećnikom više da može donositi sve odluke po svojoj volji. Zbog toga nije na odmet imati još jednog aduta u rukavu za slučaj da netko od vladajućih ne može biti na sjednici prilikom donošenja važnih odluka. Adut je Mirja-
na Murk (SD) koja im uvijek svojim glasom može priskočiti u pomoć, tim više što su ju upravo vladajući predložili i izglasali za prvu potpredsjednicu Općinskog vijeća.
Prema rezultatima glasovanja, najviše, i to 48,71 posto i pravo na sedam vijećnika, ostvarila je lista HDZ-HSLS.
U Vijeće je ušao Dražen Ružić kao zamjenski vijećnik umjesto nositelja liste Perice Hajdarovića koji je izabran za načelnika i koji zbog nespojivosti dužnosti ne može biti i vijećnik. Sljedeći na listi su: Vjenceslav Hranilović, Damir Srpak, Josip Lepen, Dino Mutvar, Petra Mavrin i Mladen Božić.
Druga po snazi je lista NPS-SDP koja je osvojila 38,24 posto glasova i pravo na pet mandata. U Vijeće su ušli: Dražen Posavec, Ivana Biber, Vladimir Sabol, Dario Horvat i Marina Vrtarić Mihalic.
Mirjana Murk treća po snazi, ali se nametnula
Treća po snazi je lista SD-a koja je ostvarila 13,04 posto glasova i pravo na jedan mandat. U Vijeće je ušla Mirjana Murk. Za predsjednika Općinskog vijeća predložena su dva kandidata: Vjenceslav Hranilović s većinske liste HDZ-HSLS i Vladimir Sabol s liste NPS-SDP. Vladimir Sabol zatražio je riječ i kazao da mu je jasan odnos snaga, ali da bi prihvaćanjem njega za predsjednika mogla početi suradnja između različitih opcija, u protivnom nema druge, nego tvrda kohabitacija između većine i oporbe.
Za Vjenceslava Hranilovića glasali su vijećnici vladajuće većine HDZ-HSLS, ali mu je podršku dala i Mirjana Murk iz SD-a.
Odužili su joj se izborom za prvu potpredsjednicu Općinskog vijeća. Lista NPS-SDP
PROJEKT vrijedan 41 tisuću eura
Djeca iz Malog Mihaljevca uskoro bi trebala dobiti novo mjesto za igru na otvorenom zahvaljujući novom igralištu s bogatom opremom koja pokriva potrebe djece različitih uzrasta. Prema javnom natječaju Općine Sveti Juraj na Bregu, postavit će se kombinirano igralo s ljuljačkama i toboganom, mrežasta ljuljačka na kojoj se može igrati više djece odjednom te dvije klackalice, jedna na oprugama i jedna klasična. Ipak, najveći objekt bit će kombinirano igralo koje se sastoji od dvije kućice povezane mostom-penjalicom, toboganom od nehrđajućeg
čelika i tunelom od poliestera. Djeca će također imati na raspolaganju dva njihala na oprugama posebno prilagođena mlađoj djeci.
Sigurnosni standardi
Cijelo igralište će biti ograđeno panelnom ogradom visine 1,20 metara s dvama ulazima za lakši pristup. Ispod sve opreme postavit će se antistresna gumena podloga debljine četiri centimetra što će ublažiti padove i osigurati sigurnu igru. Prema uvjetima natječaja, sva oprema mora zadovoljiti europske sigurnosne standarde, a izvođač je dužan
nakon toga je odustala od prijedloga kandidata za drugog potpredsjednika, jer je očito dogovor prije sjednice bio drugačiji, pa su pale čarke između načelnika Perice Hajdarovića i Dražena Posavca tko je koga iznevjerio i prekršio raniji dogovor. Onda su se vijećnici iz redova NPS-SDP predomislili i odustali od odgode izbora drugog potpredsjednika. Obrazložili su: – Nećemo komplicirati konstituirajuću sjednicu, nego ćemo oštrije stavove zauzeti na narednim, redovnim sjednicama. Za drugu potpredsjednicu predložili su Ivanu Biber iz svojih redova, NPS-SDP, koja je odlukom većine i prihvaćena. No napetost među dvije najjače opcije započeta na konstituirajućoj sjednici ostala je visjeti u zraku, premda su se, kako i priliči situaciji na konstituirajućoj sjednici, zajednički fotkali za povijest. (BMO)
dostaviti certifikate koji potvrđuju da su sprave sigurne za korištenje. Na svakoj spravi će biti utisnuta pločica s podacima o proizvođaču i certifikatu. Projekt vrijedan gotovo 41 tisuću eura uključuje i postavljanje dvaju koševa za smeće te informativne ploče. Nakon završetka radova zelena površina će biti vraćena u prvobitno stanje uz sijanje trave na prostoru od 300 četvornih metara. Ponude se mogu dostavljati do 30. lipnja, a radovi će trajati četiri mjeseca od potpisa ugovora te će djeca najvjerojatnije novo igralište moći koristiti do kraja godine. (ik)
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Ana Jagar iz Mačkovca živi u Domu za starije Japa u Murskom Središću. Nedavno je proslavila sto godina zbog čega smo ju željeli upoznati kako bi nam prenijela uspomene iz života dugog čitavo stoljeće.
Zamolili smo ju da nam ispriča kako je živjela dok je bila mlada.
- Dok sam bila mlada imali smo konje i vozila sam ugljen iz Murskog Središća u Čakovec. Rođena sam u Blogovcu, dijelu Mačkovca uz glavnu cestu prema Čakovcu. Djevojački sam se prezivala Zebec. Kao mlada djevojka sam foringošila s ocem. Razvozila sam ugljen po Čakovcu iz rudnika u Murskom Središću. To sam naučila od svojega oca.
„Foringošila” ugljen i tako upoznala muža mesara
Dok sam foringošila ugljen u Čakovcu, našla sam si i dečka. On je bio mesar. Onda sam
se i oženila. Imala sam 19 godina, a on 21 godinu. Moji nisu poznavali njega, a njegovi nisu poznavali mene, ali smo se svejedno oženili. Imala sam lijepog muža od Meglovih iz Čakovca.
Kad smo se upoznali, njegovi su se jako tome protivili, imao je neoženjenog ujaka i neudatu tetu, a kad su nam se rodila djeca došli, su me pogledati i od tada sam im bila najvrednija žena. Svake srijede hodala sam im kuhati. Imali smo troje djece i živjeli smo u kući moje mame. Kad su došla djeca, muž je rekao da sad treba ići u potragu za poslom. On je otišao raditi u Austriju, a ja sam išla raditi u bolnicu. Moja mama nam je čuvala djecu.
Najljepše mi je bilo raditi u bolnici
U bolnici sam radila sve što je trebalo u rađaoni. Nisam bila medicinska sestra, ali sam radila što su mi doktori rekli da treba napraviti. To je bilo vrijeme kad su u bolnici radili
Piše: Mateo Rodiger
U vijećnici Općine Strahoninec održana je konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća na kojoj je potvrđen novi saziv s ukupno 13 vijećnika. Sjednica je protekla u pozitivnoj i suradničkoj atmosferi, a izabrano je i vodstvo Vijeća. Većinu u vijeću osvojila je kandidacijska lista HNS-HSLSHDZ-Hrvatski suverenisti, čiji je nositelj bio načelnik Franjo
ginekolozi dr. Franin, dr. Roža i dr. Elkaz sjeća se Ana. -To mi je bio najljepši dio života. Dobro sam zarađivala. Prijepodne sam radila u bolnici, a popodne sam čistila doktorima kuće. Imali su me radi, ali morala sam ostaviti posao, takav je bio život. U bolnici sam radila 16 godina, a prekinula sam nakon što mi je naglo umro muž. Otišla sam u njegovu mirovinu i ostala doma, ispričala je.
Pojela sam zdjelu trganci i ajde dalje na posel
Nastavila je: - I doma sam radila u polju i vrtu. Imali smo i dvije krave, mama je dojila i prodavala mlijeko po selu. Puno sam delala i �ino jela. Dok sam došla s posla dimo, čekalo me jesti. Mama mi je skuhala. Rado sam jela trgance. Pojela sam zdjelu trganci i ajde, Ana, dalje na posao. Čuvala sam i unuku dok su najmlađa kći i zet radili u Njemačkoj. Napravili su lije-
Strahoninca
Lehkec. Kako načelnik ne može biti vijećnik, njegovo mjesto preuzeo je Igor Šipek. Oporbu čine četiri vijećnika s liste SDP-a. Za predsjednika Općinskog vijeća jednoglasno je ponovno izabran Vladimir Lepen, dok su za potpredsjednike imenovani Markus Pilić i Mario Jović, također jednoglasno. Vijećnik Josip Šipek istaknuo je: - Zauzet ću se za
pu kuću, u njoj živjela sam u lijepoj sobi.
Nakon što sam slomila nogu, poslije bolnice završila sam u ovdje u Domu. Lijepo mi je ovdje, a moji me posjećuju. - Imam tri kćeri dobre kao anđele, kaže. - Navejk smo si svi zdobra, ponosna je Ana na svoju obitelj. Ispričala nam je kako su se okupili na slavlju u restoranu u Čakovcu. Svi moji bili su sa mnom. Bilo mi je jako lijepo jer se svi jako volimo i nikad se nismo svadili.
Život mi je bio lijep, uvijek sam bila vesela i pjevala sam, rado sam se družila s drugim ženama.
Anin recept za dugi život je: „Čuda delati, čuda jesti i z nikim se nej svaditi.”
Ana sada u domu polako šeće uz hodalicu i odmara. Najrađe bih bila doma, ali ne mogu se više penjati po stepenicama. U Domu se ne moram penjati po stepenicama, a sestre koje se brinu o nama su dobre, kaže vesela i vedra Ana, puna ljubavi i lijepih riječi za sve oko sebe.
interese naših mještana i prisežem na odgovoran rad. Imamo prijedlog potpisanih vijećnika za imenovanje predsjednika i članova Vijeća. Za predsjednika Općinskog vijeća predlaže se Hrvoje Šlezak, a za članove Igor Šipek i Svjetlana Zlatarek – to je jednoglasno izglasano.
Predsjednik vijeća Vladimir Lepen, komentirao je tijek sjednice: - Za potpredsjednika
je izabran Markus Pilić, a za drugog potpredsjednika Mario Jović, i to je bilo jednoglasno. Konstituirajuća sjednica je završena, a sada vas sve pozivam na zajedničku fotogra�iju i domjenak.
Sjednica je protekla bez nesuglasica, a novoizabrano vodstvo Vijeća ulazi u mandat s ciljem zajedničkog rada za dobrobit svih mještana Strahoninca.
Ljudi Međimurja i okolice, brojni čitatelji novina i kolege novinari znaju i još se više sjećaju Dragutina Ovčara, istinske, ne samo međimurske, nego i pokrajinske novinarske legende. Taj uistinu veliki novinar u ponedjeljak je proslavio, bolje rečeno obilježio, svoj 83. rođendan. Nije bilo ljudstva koliko bi se moglo i trebalo naći na rođendanu ovakvog čovjeka koji je napisao ili ispisao na tisuće novinskih članaka, spojio ili povezao brojne ljude u nedavnoj zajedničkoj državi, inozemstvu i posebno u najljepšoj zemlji na svijetu. Ali, nije se teško složiti s činjenicom kako ljudi, poglavito Hrvati, brzo upamte mnoge veličine, ali ih još brže zaborave, poglavito kada one iz nekih razloga prestanu biti „važne” u svakidašnjem životu.
Novinari, poglavito veličine poput Ovčara, to najbolje osjete, kada dođu u mirovinu ili zapadnu u bolesti. Do jučer rado viđen u svakoj prilici i sredini, danas jedva „bog” u prolazu i eventualno „kak si, ne vidim te nigdi”? Tako je i s Ovčarom, negdašnjim novinarom zagrebačkog Vjesnika, dopisnikom TANJUGa iz Njemačke, Lista Međimurja, Gospodarskog lista i stvoritelja, direktora, urednika i novinara Međimurskih novina, koji ga je s grupom hrabrih ljudi, suradnika i mladih i ne baš iskusnih novinara, utemeljio prije točno 30 godina. Ali, nije sve tako crno, jer otkako je Ovčar otišao na bolovanje, a potom u mirovinu, svake godine na njegov imendan
i rođendan pohode ga prijatelji, novinari i kolumnisti Stjepan Mesarić i Đuro Bel. Tako je bilo i jučer u ponedjeljak u poslijepodnevnim urama kada smo ga pohodili u njegovoj kućici u cvijeću i smokvama u Dragoslavcu, bez najave. – Kak god, nej sem se vas nadjao, jer znam kaj Đurek puno dela, a Štefek je nej baš predobrog zdravlja, priznao je Ovčar i pustio par teških, ali radosnih suza. Kad smo uručili darove i razmijenili podatke o našim sadašnjicama, pozdravili smo njegovu suprugu, gospođu Rozinu, koja se još više obradovala našem pohodu.
A onda spominki uz vrhunsku Borisovu graševinu, sjećanjima na mnoge ljude s kojima smo živjeli novinarske dane od ranih 90.-ih minulog vijeka kada smo počeli u okvirima svojih mogućnosti i prilika stvarati modernu, nezavisnu i ponosnu Domovinu Hrvatsku. Na stotine ljudi smo spomenuli, a znate koju dvojicu prve? Nekadašnjeg načelnika Prometne policije PU Međimurske Ladislava Lacija Požgaja (Ovčar je govorio Locika) i Stanislava Brzuhalskog Brzog. Ustvrdili smo kako takvih ljudi više nema, veličine od ljudi! I onda slikanje, rukovanje i daj Bog kaj se vidimo, ako ne prije, na Dragecovom imendanu 4. studenog. –Morete i prije, včasi budu smokve petrovke zrele, rekao je Ovčar držeći nam dugo dlanove čvrsto stegnute i još čvršćim i duljim pogledom za nama kada smo automobilom napuštali grunt.
(Stjepan Mesarić)
Ljetne vrućine su tu i spas se traži u svim oblicima osvježenja. Ipak, najbolja i najučinkovitija je voda, poput one na čakovečkim bazenima „Marija Ružić” na kojima je započela kupališna sezona.
Bazeni su spremni, što znači da su napravljeni nužni popravci i održavanje, napunjeni su vodom, a testiranje je pokazalo da je ona sanitarno i tehnički ispravna.
Uostalom, to su pokazali i dokazali prvi kupači tijekom cijelog proteklog vikenda i tjedna. - Očekujemo dolaske u prvom redu Čakovčana, ali i svih Međimuraca, kao i posjetitelja iz susjednih regija. Cijene ulaznica nisu mijenjane četiri godine, najmanje su u okruženju, no to ne znači da je usluga manja ili lošija, već naprotiv, rekla je Ljerka Cividini, gradonačelnica Grada Čakovca na prigodnoj konferenciji za novinare.
Najavila je i investicije koje u najskorije vrijeme počinju unutar kompleksa SRC „Mladost“. Preko ITU mehanizma osigurana su sredstva za izgradnju bazena, čime će se pokriti dio sredstava uloženih u gradnju otvorenih bazena, ali i
VRTIĆ CVRČAK
izgraditi nadstrešnica iznad dječjeg bazena, nadstrešnica iznad južnog kupališta sa solarnim panelima te novi vodeni tobogan. Također, uredit će se i šetnica koja će spajati Ulicu Globetka sa Skvoš dvoranom s brojnim novim sadržajima za građane. U planu je i gradnja triju novih teniskih terena. Direktor GP-a „EKOM“ Miodrag Novosel naglasio je da je prošla godina bila najveća po broju ulazaka dosad. Prosječno, svaki se dan u godini na bazenima kupalo preko 500 kupača, što je za grad veličine Čakovca velik broj. - Nakon 26 godina rada bazena, krov treba temeljitu sanaciju. Sredstva su osigurana u Proračunu Grada Čakovca, radovi počinju u rujnu, a u mjesec dana planira se zamijeniti trećina krova, dodao je direktor Novosel te dodao da je Grad Čakovec natječajem osigurao sredstva za zamjenu toplinskih pumpi. Vanjsko kupalište vrata kupačima ostvarilo je u subotu, 7. lipnja. Radno vrijeme pak je od 9 do 20 sati. Cijena cjelodnevne ulaznice za odrasle je 10 eura, a za djecu, mlade, studente i umirovljenike 7 eura. (vv; mg)
Još jedna generacija djece čakovečkog vrtića Cvrčak mimohodom je ulicama grada te velikom svečanošću u Centru za kulturu obilježila svoj oproštaj od vrtića. Vrtićki maturanti su, uz svoje odgojitelje, osmislili i prikazali prigodni program posvećen zaštiti i očuvanju planeta Zemlje. Svoje glu-
15. FAČUK
mačke, pjevačke i plesne sposobnosti predstavili su u ispunjenom CZK-u djeca iz MO-a Cvrčak skupine Prstići i Tintilinići, PO-a Pčelice - skupina Zujalice, PO-a Maslačak - skupine Iskrice, Ježići i Perlice, PO-a Krijesnice - skupine Iskrice i Bubamare te PO-a Stonoga. (mg)
Talentirani mladi
U nedjelju je Centar za kulturu Čakovec bio domaćin 15. izdanja Festivala kazališne kreativnosti (FAČUK), tradicionalne godišnje produkcije Dramskog studija Dada.
Taj je događaj ujedno bio završnica školske godine polaznika Dade: svaki je od pet različitih ansamba-
Prvi potpredsjednik Vijeća iz redova vladajućih je Ivica Perhoč, a iz oporbenih redova Lovro Horvat
Piše: Vlasta Vugrinec
Ovoga tjedna konstituirano je i Gradsko vijeće Čakovca. Onako na prvu, reklo bi se – ništa novoga. Naime, uz novu-staru gradonačelnicu Ljerku Cividini, i Vijeće ima novog-starog predsjednika Josipa Vargu. Prvi potpredsjednik Vijeća iz redova vladajućih je Ivica Perhoč, a iz oporbenih redova Lovro Horvat.
Gradonačelnica ima veliku većinu od 14 vijećnika Vijeće je sastavljeno od 19 vijećnika koji dolaze iz pet različitih političkih opcija s time da je najviše mandata, čak 10, osvojila kandidacijska lista široke koalicije NPS-HSLS-HSU kojoj je nositelj bio Matija Posavec. Kako je on postao župan Međimurske županije, umjesto njega u Vijeće je ušao Josip Radek, druga na listi bila je gradonačelnica Cividini pa nju zamjenjuje Jasminka
Dobša. Ostali s te liste su Igor Šegović, Josip Varga, Renato Slaviček, Dragutin Bajsić, Melita Kraljić, Mirjana Bistrović, Ivica Križaić i Štefanija Damjanović.
Lista SDP-a osvojila je četiri mandata pa su u Vijeće ušli Ivan Perhoč, Velina Novak koja zamjenjuje dogradonačelnicu Lanu Remar, Jurica Horvat i Zvonko Knezić.
Lovro Horvat i Sebastian Petek, koji zamjenjuje Gorana Kozjaka jer je svoj mandat stavio u mirovanje, vijećnici su s liste HDZ-a.
Kandidacijska lista grupe birača, čiji je nositelj bio Boris Bistrović, dobila je dva mjesta pa su u Vijeću Igor Rešetar te Davor Križaić koji zamjenjuje Borisa Bistrovića jer je i on svoj mandat stavio u mirovanje.
HSS je dobio jedan mandat kojeg je osvojila Boška Ban.
Gledajući ukupno, gradonačelnica ima 14 ruku uz sebe
te svega 5 oporbenjaka i to Lovru Horvata, Sebastiana Peteka, Igora Rešetara, Davora Križaića i Bošku Ban. Izabrani su i članovi odbora Gradskog vijeća. Predsjednica Odbora za izbor i imenovanja naredne četiri godine bit će Štefanija Damjanović. Odborom za Statut, Poslovnik i normativnu djelatnost predsjedat će Dragutin Bajsić, a Odborom za �inancije i proračun Melita Kraljić. Odbor za društvene djelatnosti vodit će Igor Šegović, Odbor za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Renato Slaviček. Predsjednik Odbora za poljoprivredu i turizam je Zlatko Hlapčić, dok je za predsjednika Komisije za određivanje imena trgova i ulica izabran Vladimir Kalšan.
Radni dio sjednice
Nakon konstituirajućeg djela, nastavljen je i radni dio sjednice sa šest točaka. Među točkama našla se i ona o visini
ekonomske cijene usluge za Dječji vrtić Cvrčak. Naime, u tom su se vrtiću uvela dva nova programa. Jedan je STEAM odgojno-obrazovni program, a drugi Kineziološki odgojno-obrazovni program za djecu predškolske dobi. Na oba programa je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih dalo svoju suglasnost. Shodno odluci, od 374 eura kolika je cijena za desetosatni boravak, Grad Čakovec snosit će 255 eura, a roditelji 119 za oba programa.
Ekonomska cijena boravka za djecu s teškoćama u razvoju integrirana u kineziološki i STEM program iznosi pak 640 i tu Grad participira s 521 euro, a roditelji 119 eura.
Za mališane s teškoćama u razvoju koji nešto kraće borave u vrtiću, odnosno od 4 do 6 sati, ekonomska cijena boravka je 535 eura od čega će roditelji plaćati 92 eura, a ostatak Grad.
la publici predstavio svoju kratku predstavu, rezultat rada različitih grupa pod vodstvom svojih mentora. Program festivala obuhvatio je priče s maštovitim zapletima i duhovitim obratima, oživljene na sceni šarenim kostimima koji su dočarali ton svakog djela. (mg)
U ponedjeljak, 17. veljače, započeli su radovi na obnovi uskog središta Čakovca. Danas, četiri mjeseca kasnije, naziru se konture konačnog izgleda.
Opločenje, asfalt i zeleni otoci okosnica su buduće vizure. Uređen je i sporan ulaz za Hitnu pomoć u Dom za starije i nemoćne, a zeleni otoci niču i tamo gdje je prije bio goli beton.
Vrijednost investicije je 538.000 eura, a rok za izvođenje radova je 120 dana.
Monotonija opločnika razbijena je zelenom oazom
Kako je na početku radova najavio Dražen Igrec, predstavnik čakovečke tvrtke Gradax d.o.o., komplet-
no će se urediti kolnička i pješačka konstrukcija i sva parkirališta sa 78 parkirnih mjesta.
Na jednomod parkirališta niknut će i zelena oaza s klupicama za sjedenje. (vv)
RAZGOVOR S PERICOM Hajdarovićem, načelnikom Općine Podturen
Općina je voljna pristupiti gradnji staza kada ih Županijska uprava za ceste stavi u svoj plan, kaže načelnik Perica Hajdarović
Perica Hajdarović ponovno je osvojio mandat za načelnika Podturna koji je upravo počeo, pa tako posao na čelu općine može nastaviti u kontinuitetu. Općina Podturen na blagdan Tijelova slavi svoj dan. To je prilika i za rezime što je učinjeno i što je još potrebno učiniti da bi život građana bio ugodniji. Podturen je mala općina s 3517 stanovnika i šest naselja: Podturen, Novakovec, Sivica, Miklavec, Celine i Ferketinec. Ovo je nekada bilo područje velikog iseljavanja u potrazi za boljom i sigurnijom egzistencijom.
U zadnje vrijeme blago se povećava broj povratnika jer ipak je najljepše živjeti u svom rodnom kraju.
Podturen je općina koja se velikim dijelom proteže uz rijeku Muru i ona ima veliki potencijal za turizam, ali i odmor i rekreaciju domaćih stanovnika. To je vidljivo i iz pitanja građana koja su uz naše posredovanje uputili načelniku Perici Hajdaroviću. Dali smo priliku građanima da oni oblikuju ovaj razgovor, predlože što bi željeli da se uredi u njihovoj općini ili pohvale ono što im se sviđa. Iz pristiglih pitanja dominira potreba za izgradnjom pješačko-biciklističkih staza. One omogućuju sigurnije kretanje pješaka i biciklista i bolje povezivanje među mjestima. Staze su postale važne i rekreativcima jer se stil života u svim naseljima promijenio i građani žele šetati sigurnim stazama.
Urediti okoliš Mure
Pitanja građana počinjemo s pohvalom, a onda i sugestijama građana što bi još trebalo učiniti u Općini Podturen.
- Rad načelnika možemo samo pohvaliti. Uvijek je nasmijan i susretljiv, ali najviše nas smeta neuređeni okoliš oko rijeke Mure, uključio se u kontakt s gradonačelnikom jedan građanin.
Dodao je: - Mislimo da bi se više trebalo posvetiti uređenju zbog razvoja turizma, složiti više klupa za odmor, vratiti sportski duh kao nekada i urediti igrališta te organizirati piknike.
- Okoliš Mure je u nadležnosti Hrvatskih voda i Međimurske prirode i za bilo
kakvu intervenciju uz Muru potrebna je njihova suglasnost, odgovara načelnik. Naglašava: - Imamo 4 sportska kluba, sva igrališta uređena, postavljena navodnjavanja, ograde, rasvjeta, dvije teretane na otvorenom u Podturnu, u Sivici, Miklavcu, Novakovcu i Ferketincu uređene staze uz Muru pa tko želi neka organizira piknik.
Načelniku je stigla i primjedba da je potrebno urediti općinske jarke, a načelnik odgovara da se jarci redovno čiste, po potrebi.
Na sugestiju da je potrebno više pažnje posveti uređenju groblja, načelnik odgovara da su groblja uređena. Navodi da su napravljene ograde, dograđene i obnovljene mrtvačnice, zasađeno zelenilo, postavljena rasvjeta, uređene staze, uveden vodovod rada radi lakšeg zalijevanja, a trava se kosi prema planu košnje.
- Bez obzira na to što kao općina nemamo svoj vrtić, su�inanciramo smještaj sve djece u drugim vrtićima bez obzira gdje ga polaze.
- Još jedno pitanje došlo je vezano za pješačke staze, ovaj put o spoju do Remisa gdje staza već postoji. Građanima bi produženje staze dobro došlo za šetanje i nordijsko hodanje. Mnogima je to potrebno iz zdravstvenih razloga, ali i rekreativno. Načelnik odgovara da je to pitanje za Županijsku upravu za ceste.
Načelniku je stigla pohvala za projekte koji su u planu: vrtić, starački dom i stanove. No dodana je i jedna želja: - Možda bi trebalo izgraditi i Centar za mlade i mlađu djecu da se ne okupljaju samo u krčmama ili doma kod kompjutera, nego na mjestu primjerenom njihovoj dobi, najviše po zimi. Pitali smo ga što kaže na ovaj prijedlog?
- Kao mlada osoba i nastavnik koji radi u školi vidim da danas mladi imaju drugačije a�initete i načine druženja, odgovorio je.
- Zašto Ulica Mala Kaniža svijetli samo do 23 sata, a sve ostale od 1 sat?
- Sva rasvjeta u općini se gasi u 1 sat, pa tako i u Maloj Kaniži, nije nam poznata ta informacija, ali ćemo je provjeriti, obećao je.
- Gdje su pješačko-biciklističke staze prema Lončarevu – Ferketincu te Sivici?
- Pitanje uređenja staza je u nadležnosti Županijske uprave za ceste, odgovara načelnik.
- Razbacuje li se novac za udruge?
U pitanjima za načelnika došlo je i mišljenje građanina da se novac razbacuje za udruge, a da s druge strane nema kapitalnih investicija kao što je starački dom i općinski vrtić, pita zašto?
- Ne mislim da se novac razbacuje na udruge jer su
udruge mjesta druženja i starih i mladih generacija i novac je korisno uložen.
Prije godinu dana općina je kupila zemljište pogodno za gradnju dječjeg vrtića i prostora za starije osobe. Nažalost, općina nije imala u svom vlasništvu zemljište za bilo kakvu investiciju, pa tako ni za gradnju vrtića. Napravljene su sve predradnje za vrtić, u tijeku je izrada projektne dokumentacije.
- Traži se da se označe pješački prijelazi i postave kamere za ograničenje brzine u Čakovečkoj ulici. Može li se to i kada?
- To je u nadležnosti Županijske uprave za ceste.
- Zašto se ne počiste pješačke ili biciklističke staze zarasle u travu u Novakovcu, tako da nema ni mjesta za mimoići se, žali se građanin?
-Trenutačno se u Novakovcu gradi kanalizacija i stoga je možda dio staza oštećen, ali nakon izgradnje kanalizacije će se to sanirati, a što se tiče održavanja, staza se redovito održava, a ako na kojem dijelu postoji zarasli dio, građanin neka to prijavi općini pa će se stanje na stazi provjeriti.
- Kad se planira izgradnja općinskog vrtića, s obzirom na premali kapacitet za upis djece (građanin vjerojatno misli na upisna mjesta u drugim vrtićima)?
- Kako spriječiti paljenje otpada u kotlovima za centralno?
Građani su sve više i ekološki osviješteni i brine ih i problem loženja otpada u pećima centralnog grijanja, zbog čega smrad drugima ulazi u kuće. Može li se to spriječiti?
- Komunalni redar postupa po prijavama, no neki ljudi jednostavno nemaju izgrađenu svijest o tome da paljenjem otpada truju sve oko sebe, ljuti se načelnik Hajdarović.
- Bi li općina bila voljna izdvojiti novac za asfaltiranje rukometnog igrališta kod Područne škole Novakovec, teren je pun pukotina i nagiba, a sad je prilika kad se asfaltira selo radi kanalizacije. Zadnji put je to učinjeno ofrlje, smatra građanin.
Načelnik Hajdarović ne slaže s time i pita po čijoj je to procjeni napravljeno ofrlje.
No isti građanin želi i pohvaliti općinu i načelnika Hajdarovića radi izmještanja autobusne stanice, djeca sada na manje opasnom mjestu čekaju autobus.
- Kako općinu učiniti prepoznatljivom?
- Kad će Općina Podturen dobiti prepoznatljiv i autentičan detalj po kojem će nas ljudi širom Hrvatske i šire upamtiti i kad će se konačno postaviti natpisi po kojima se zna da se nalazite u Općini Podturen?
- U postupku je ishođenje suglasnosti za postavljanje tabli s oznakom općine, najavio je načelnik.
- Što će biti s natječajima za potpore za obnovu kuća ili rušenje?
- Natječaj je raspisan već tri godine i nalazi se na službenoj stranici općine.
- Pitanje za komunalnog redara: - Kako to da jedni voze otpad na deponij kad se sjete, jer za njih je otključano, a za nas male nije, mi nek plaćamo odvoz. Kako su rekli: „Nek odvezemo na svoju zemlju”, žali se građanin.
- Općina nema deponij, privremeno je dozvoljeno odlaganje viška materijala za gradnju kanalizacije u naseljima Ferketinec i Novakovec te je zbog toga bilo dozvoljeno odlaganje materijala i ostalima.
I još jedno pitanje građanina za pješačko-biciklističke staze.
- Zašto su okolna mjesta povezana stazama, a do Sivice ne vodi ni jedna? Za usporedbu, stazama su povezani Novo selo Rok – Čakovec, a nema nastavka do Sivice. Staza povezuje Vratišinec – Gornji Kraljevec – Remis, bez staze prema Sivici. Povezani su Novakovec – Podturen, a nema staze Sivica – Podturen.
Ponavljam, Općina je voljna pristupiti gradnji staza kada iz Županijska uprava za ceste stavi u svoj plan, zaključuje načelnik Perica Hajdarović.
pjevačkog zbora KUD-a Mura, koji udara „tam-tam” ritam
GODIŠNJI KONCERT KUD-a Mura Raspoloženju pridonijele i zborašice
Po prvi put ove godine Mješoviti pjevački zbor KUD-a Mura održao je godišnji koncert, i to 8. lipnja na pozornici Centra za kulturu Rudar.
Zbor od prošle godine vodi novi dirigent prof. Damir Rodiger pa je i zbor, kako po sastavu, tako i po repertoaru, u svojevrsnoj tranziciji.
No publike nije nedostajalo da se upozna s novim djelovanjem mursko-središćanskog zbora s dugom tradicijom djelovanja.
Da bi koncert učinili još zanimljivijim za publiku u goste su pozvali i Pjevački zbor grada Preloga koji vodi Martina Jakšić Rodiger.
Preloški zbor mursko-središćanska publika je toplo primila i pratila veselim
pljeskom, napose zbog repertoara koji sadrži i obrade estradnih uspješnica.
Odličan izbor za ljetno raspoloženje. Mikrofon u ruke uzela je i njihova dirigentica Martina Jakšić Rodiger. Na kraju koncerta zborovi su udružili pjevačke snage i koncert završili u afričkom ritmu što je bio glazbeni vrhunac i posebni doživljaj za publiku, jer malo koga afrički ritam može ostaviti mirnim na sjedalu.
Koncert s gostima dobrodošlo je glazbeno osvježenje za publiku te se nadamo da će ovogodišnji koncert utemeljiti buduću tradiciju godišnjih koncerata i neke nove pjesme i obrade. Publika voli novo i pjevno. (BMO)
SASTALI SE gradonačelnik Srpak i gradonačelnica Cividini tražeći rješenja za odlaganje otpada
Odvoz otpada u 70 km
udaljenu Piškornicu povećat
će račune korisnicima
Za dvije, najkasnije tri godine, međimurski otpad više se neće moći odlagati u Totovcu, već će se morati transportirati u Piškornicu u Regionalni centar gospodarenja otpadom nedaleko Koprivnice u Koprivničko-križevačkoj županiji.
I malom djetetu je jasno da će dodatni trošak transporta pasti na leđa korisnika, građana i poduzeća. Pitanje je sada kako taj trošak smanjiti. Totovec je trebao biti pretovarna stanica, što bi umanjilo trošak prijevoza, ali je on „ispao” iz europskog projekta. U boljoj varijanti, međimurski otpad išao bi na pretovarnu stanicu u Varaždin ako se za to dobije odobrenje, a u najskupljem scenariju bi se prevozio u Piškornicu.
U ponedjeljak su se u Murskom Središću sastali Dražen Srpak i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, direktor Murs-Ekoma Josip Sršan i direktorica Čakoma Lidija Miše Jalšovec. Razgovarali su kako premostiti situaciju budući da su kapaciteti odlagališta Totovec pri samom kraju. Izgradnja još jedne kazete za
odlaganje do početka rada RCGO-a Piškornica, premostila bi problem odlaganja.
Gradonačelnik Dražen Srpak pokušava paralelno iznaći rješenje s Marijom Vučković, ministricom zaštite okoliša i zelene tranzicije za odlaganje komunalnog otpada na pretovarnoj stanici u Varaždinu. To bi smanjilo troškove budućeg odvoza. U tom slučaju bi se otpad iz Murskog Središća i okolnih općina odvozio na udaljenost od 30 kilometara, a s područja Grada Čakovca i općina u kojima uslugu vrši Čakom 15 – 20 kilometara, što je prihvatljivije, nego u 70 kilometara udaljenu Piškornicu.
Mursko Središće razmatra i mogućnost prešanja smeća unutar svog komunalnog poduzeća kako bi ublažili buduće troškove odvoza otpada svojim korisnicima.
Planira se još jedan sastanak na temu odvoza otpada kojem bi se pridružio i gradonačelnik Preloga kako bi se razmotrilo usklađivanje cijena odvoza za sva tri komunalna poduzeća na području Međimurske županije. (BMO)
U povodu proslave priredile su i izložbu „Kaj žene dejlajo dok ne dejlajo” i prikazale bogati postav rukotvorina i ukrasa od krep-papira
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Članice Društva žena Mursko Središće dva dana su slavile okruglu obljetnicu u Sokolskom domu. U subotu je bila službena proslava, a u nedjelju se slavlje 30. obljetnice djelovanja nastavilo izložbom rukotvorina članica Društva. Cimeri i ružice od krep-papira njihova su ljubav, opsesija, tradicija i zaštitni znak. Dolaskom modernih vremena ružice od krep-papira gotovo su pale u zaborav. Spasile su ih vrijedne ženske ruke koje ih znaju izraditi po tehnici iz starih dana. Iz vremena kada u međimurskim kućama nije bilo novaca za druge ukrase, nego se izrađivao domaći kinč od krep-papira. Domovi su se kinčom kitili za velike blagdane ili posebne prilike, kao što je svadba.
Računajući nekadašnji Aktiv žena skupile 80 godina rada
Kako je nastalo Društvo žena Mursko Središće, ispričala nam je predsjednica Nada Turk: Ovo je za nas veliki jubilej, ali Aktiv žena iz kojega smo izrasle je postojao još prije 50 godina. Kada se sve to skupa zbroji, mogle bismo reći da slavimo 80. godišnjicu djelovanja. Prekid u radu imale smo u vrijeme Domovinskog rata, tako da smo se 1995. godine ponovno formirale pod novim imenom Društvo žena Mursko Središće.
Dodala je: - U Društvu sam od 1995. godine, od osnutka i, koliko mi je poznato, samo u tom tridesetogodišnjem razdoblju kroz društvo je prošlo oko 120 žena. - Što je danas vaša glavna aktivnost?
- Naša glavna aktivnost je zaštita narodne baštine
Čuvarice
Nada Turk, predsjednica Društva, sa svojim rukotvorinama i gradske narodne nošnje koju nosimo na svakoj manifestaciji. Naša tradicionalna gradska maska su cimeri. Preuzele smo tu tradiciju od naših starijih članica i to održavamo. Prije dvije godine cimere smo i zaštitile, kazala je.
tradicije ukrasa od krep-papira
Dodaje: - Želimo da mlađe žene od nas naslijede tradiciju izrade cimera i i ukrasa od krep-papira, kao što smo i mi to naslijedile od naših
prethodnica. Tradicionalna baština Murskog Središća ne smije pasti u zaborav. Uz proslavu 30. obljetnice obnovljenog rada Društva žena Mursko Središće članice su izložile svoje rukotvorine. Prikazale su nevjerojatno bogatstvo cvjetova od krep-papira. Svoje znanje izrade prenose na radionicama u OŠ Mursko Središće, ali i u Muzeju Međimurje.
- Tehniku izrade cvjetova odlazimo prikazivati i u Zagorje, kaže Nada Turk, predsjednica. Naša maska, cimeri i cvjetovi koji se nalaze na maski su povezani. Povezuje ih isti materijal, krep-papir. Članice Društva razvijaju vlastite finese u izradi cvjetova. Izrađuju ih same kod kuće, a zajednički na radionicama.
Većinu cvjetova žene izrađuju doma, kad su slobodne od ostalih obveza, jer za to kreativno izražavanje potrebno imati imati vremena, volje i zadovoljstvo izrade. Zato i smo izložbi dale naziv: „Kaj žene dejlajo dok ne dejlajo”, ponosno
Maja Bistrović, Lidia Vinković,
OPĆINSKO vijeće Svetog Jurja na Bregu
Piše: Benjamin Jakopić
Općina Sveti Juraj na Bregu je jedna od većih općina u Međimurju po broju stanovnika koji iznosi gotovo 5000, stoga u Općinsko vijeće ulazi čak 13 vijećnika. U srijedu, 11. lipnja, održana je konstituirajuća sjednica na kojoj su novoizabrani vijećnici i načelnik
Anđelko Nagrajsalović dali svoje prisege te sada rad na
boljitku općine može početi. Od trinaest vijećnika, osam ih je ušlo s liste SDP-HSSMDS-a: Anđelko Kovačić, Maja Bistrović, Damir Novak, Nikola Horvat, Lidija Lepen, Lidia Vinković, Zlatko Korunić te Rafael Horvatić, koji će mijenjati aktualnog načelnika Nagrajsalovića. S liste NPS-a ušla su tri vijećnika: Vedran Kovačić, Tihomir Karničnik i Zlatka Vinković. S liste HDZ-a ušao
je Damir Kovačić, ali će ga na mjestu vijećnika mijenjati Miljenko Bakač. Na kraju, s liste HNS-a ušla je Dragica Vugrinec, koja nije prisustvovala na konstituirajućoj sjednici te se ispričala za nedolazak.
Za predsjednika vijeća izabran je Damir Novak, dok su za potpredsjednike izabrani Anđelko Kovačić i Vedran Kovačić. Izabrani su jednoglasno.
OPĆINA SVETI
MARTIN NA MURI ima svoje vijeće
Jednoglasno izabrani predsjednik vijeća i zamjenica
U srijedu, 11. lipnja s početkom u 19 sati održana je konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Općine Sveti Martin na Muri.
S kandidacijske liste grupe birača u vijeću su Ivica Kutnjak, Zvonko Stojko, Valentina Sobočan Bogdan, Petra Novinščak i Jan Kočila, koji će u Općinskom vijeću mijenjati aktualnog načelnika Martina Sršu.
S liste SDP-HSU-a u vijeću su Dino Žganec, Gabrijel Hošpel i Dragica Živčec. S liste HDZ-a u vijeću je Petra Oletić. Jednoglasno su izabrani predsjednik vijeća Ivica Kutnjak i zamjenica predsjednika Dragica Živčec.
Mirjana Zadravec, Davor Miklin, predsjednica Renata Heric, Marin Zadravec, Gordana Knezić, Mišel Šafarić, Karmen Bistrović, Damir Flinčec, Ines Miljančić i načelnik Goran Lovrec
KONSTITUIRANO Vijeće Gornjeg Mihaljevca Vijeće nije ni krenulo,
Piše: Benjamin Jakopić
Na lokalnim izborima u Gornjem Mihaljevcu premoćno je pobijedila lista grupe birača predvođena načelnikom Goranom Lovrecom, pa su tako od sveukupno devet vijećničkih mjesta osvojili njih čak sedam.
U utorak, 10. lipnja, s početkom u 18 sati održana je konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Općine Gornji Mihaljevec na kojoj su novoizabrani vijećnici prisegnuli na novu dužnost.
S Kandidacijske liste grupe birača vijećnici su: Davor Miklin, Damir Flinčec, Gordana Knezić, Mirjana Zadravec, Mišel Šafarić, Marin Zadravec i Renata Heric, koja će mijenjati aktualnog načelnika Gorana Lovreca zbog nespojivosti dužnosti. S HDZ-ove liste u vijeću su Ines Miljančić i Karmen Bistrović, koja će mijenjati Franju Kovačića. Za predsjednicu vijeća izabrana je Renata Heric, dok su potpredsjednice Gordana Knezić i Ines Miljančić. Uz to, donesene su odluke za
imenovanje predsjednika i članova skoro dvadesetak odbora, povjerenstava i savjeta. Gotovo sve odluke su donesene jednoglasno, iako je došlo do malo „frikcije” kod izmjene i dopune Odluke o imenovanju članova Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Sovice.
Nova članica odbora postala je Lela Lesjak-Bunjevčević, ali vijećnica Ines Miljenčić prije glasanja molila je za pojašnjenje. Naime, nije joj bilo jasno zašto Tanja Škorjanec odlazi s te pozicije te joj je objašnjeno da je Tanja dala otkaz. Nadalje,
OPĆINA ŠTRIGOVA, Štrigova 87
40313 SVETI MARTIN NA MURI
KLASA: 340-01/25-01/2
URBROJ: 2109-18-02/2-25-1
Na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) i Objašnjenja Državne geodetske uprave Središnji ured; KLASA:932-01/12-02/182; URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012., Općina Štrigova objavljuje
kojim općina Štrigova, kao pravna osoba u čijem je vlasništvu nerazvrstana cesta na području: k.o. Sveti Urban kat. čestica 116, 117, 118, 127, 132, 133, 137, 138, 139, 140/1, 140/2, 141/1, 141/2, 141/3, 142, 143, 144, 145 obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama, koje neposredno graniče s zemljištem na kojem je nerazvrstana cesta, o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu i katastar zemljišta u okviru kojeg se izrađuje snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja. Predstavnici općine Štrigova započeti će s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgrađena cesta dana 23.06.2025. godine u vremenu od 13.00 – 15.00 sati, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Sruk Dalibora mag.ing.geod. et geoinf. (Geo1700), predstavnika tvrtke IPM BLOK d.o.o. Prekopa 23, PJ Štrigova 88a, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.
Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči sa zemljištem na kojem je izvedena spomenuta nerazvrstana cesta pozivaju se na terensko obilježavanje međa čestica koje graniče sa spomenutom česticom, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja u ponedeljak 23.06.2025. godine, u vremenu od 13.00 – 15.00 sati., u nemogučnosti odaziva dodatna pojašnjenja mogu zatražiti u utorak 24.06.2025. godine, u vremenu od 14.00 – 16.00 sati, u prostorijama tvrtke IPM BLOK d.o.o. , Štrigova 88a.
Načelnik
OPĆINA ŠTRIGOVA, Štrigova 87
Stanislav Rebernik, v.r.
40313 SVETI MARTIN NA MURI
KLASA: 340-01/25-01/3
URBROJ: 2109-18-02/2-25-1
Na temelju odredbi Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) i Objašnjenja Državne geodetske uprave Središnji ured; KLASA:932-01/12-02/182; URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012., Općina Štrigova objavljuje JAVNI POZIV kojim općina Štrigova, kao pravna osoba u čijem je vlasništvu nerazvrstana cesta na području: k.o. Štrigova kat. čestica 2694/4, 2694/5, 2694/6, 2697/2, 2699/2
vijećnica Miljenčić naglasila je da je trebalo za to obavijestiti vijećnike pravovremeno te da bi bilo poželjno da je član vijeća netko čije dijete i samo ide u vrtić. Vijećnica Gordana Knezić pak je napomenula da ne vidi problem s imenovanjem gospođe Lesjak-Bunjevčević i da smatra da ona dobro komunicira s djecom i da se dobro slaže s njima. Na kraju je i ta odluka donesena sa šest glasova za, dva protiv i jednim suzdržanim, ali ovo već može biti predznak većih frikcija, to jest otpora, na budućim sjednicama.
obavještava nositelje stvarnih prava na nekretninama, koje neposredno graniče s zemljištem na kojem je nerazvrstana cesta, o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste u zemljišnu knjigu i katastar zemljišta u okviru kojeg se izrađuje snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja. Predstavnici općine Štrigova započeti će s obilježavanjem granica zemljišta na kojem je izgrađena cesta dana 25.06.2025. godine u vremenu od 13.00 – 15.00 sati, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije Sruk Dalibora mag.ing.geod. et geoinf. (Geo1700), predstavnika tvrtke IPM BLOK d.o.o. Prekopa 23, PJ Štrigova 88a, koji se brinu da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene.
Nositelji stvarnih prava na zemljištu koje graniči sa zemljištem na kojem je izvedena spomenuta nerazvrstana cesta pozivaju se na terensko obilježavanje međa čestica koje graniče sa spomenutom česticom, te zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja u srijedu 25.06.2025. godine, u vremenu od 13.00 – 15.00 sati., u nemogučnosti odaziva dodatna pojašnjenja mogu zatražiti u četvrtak 26.06.2025. godine, u vremenu od 14.00 – 16.00 sati, u prostorijama tvrtke IPM BLOK d.o.o. , Štrigova 88a. Stanislav Rebernik, v.r.
Pobjednička ekipa: Igor Plevnjak, Adrijan Kuqi i Dorian Plevnjak
ROTARY Cluba Prelog
Paralelno s Danima ribe, na preloškoj Marini održavala se i 4. Gulašijada Rotary Cluba Prelog. Doduše, 9 ekipa svoje je kuhače ukrstilo na Izletnički prostor Marine uz drvene nadstrešnice.
Domaćinima, na čijem se čelu nalazi Mladen Matjačić, pridružili su se članovi Rotaract kluba Međimurje te predstavnici Srednje škole Prelog.
Gulaš su tako kuhale ekipe koje su si nadjenule zanimljiva imena: Anime iz Preloga, Rotaract Međimurje, Masni gulaš iz Ivanovca, Vectum iz Preloga, Autoškola Zebra iz Ludbrega, Autoškola Prelog, MG Construct, Rotary club Čakovec i Fijakeri iz Donjeg Kraljevca. Srednja škola Prelog, prošlogodišnji pobjednik Gulašijade,
pripremila pak je 700 porcija gulaša za sve posjetitelje.
Ocjenjivačkim sudom predsjedao je chef Mario Mihelj, uz Danijela Naranđu, profesora iz Rotary Cluba Prelog. Nakon isprobavanja, odlučeno je da je najbolji kotlić imala ekipa Masni gulaš u sastavu Igor Plevnjak, Dorian Plevnjak i Adrijan Kuqi. Sljedeće godine njih čeka poseban zadatak, kuhanje više stotina porcija gulaša za sve posjetitelje Dravske gulašijade.
Osim natjecateljskog karaktera, Gulašijada je imala i onaj humanitarni. Naime, sav prihod od prodaje gulaša namijenjen je nabavci garderobnih ormarića za učenike preloške Osnovne škole. (vv)
NE DVOJI, nego smeće odvoji
1000 eura pripalo je
Osnovna škola Donji Kraljevec (Tea Đurđa, Vilim Recek, Mihael Mesarić) osvojila je prvo mjesto i 1000 eura na ovogodišnjem kvizu „Ne dvoji, nego smeće odvoji” koji organizira GKP PRE-KOM. Drugo mjesto i nagradu od 500 eura pripalo je Osnovnoj školi Hodošan (Dina Košak, Sara Hranjec, Petar Kuhanec), a treće i nagradu od 250 eura Osnovnoj školi Podturen (Iva Jalušić, Dora Blažon, Lovro Mikulčić).
U kvizu je sudjelovalo deset škola koje su predstavljali učenici sedmih razreda s područja gdje GKP PRE-KOM d.o.o. pruža javnu uslugu gospodarenja otpadom (Grad Prelog te općine Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, Goričan, Donji Kraljevec, Belica, Dekanovec, Domašinec, Martijanec, Podturen, Jalžabet i Pribislavec). Eko-kviz je održan 6. lipnja, dan nakon obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša. (vv)
- To je jednostavno iskustvo, rekao je Franjo koji je ulovio 9 komada šarana te 8 komada babuški, ukupne težine 12,930 kg
Piše: Vlasta Vugrinec
Miris pečenih šarana i pastrva, minule subote širio se preloškom Marinom, a sve u sklopu Dana dravskih riba. Delicije su pripremali članovi tamošnjih ribičkih društava kojima su se pridružili članovi nautičkog kluba Labud te međimurski ribočuvari. Po tradiciji, održano je i ribičko natjecanje Kup Grada Preloga na kojem su uvjerljivo pobijedili domaćini, SRD Glavatica.
Glavatici prijelazni pehar u trajno vlasništvo
Ribičko natjecanje ovoga puta nije održano na prostoru Marine, već na ribnjaku Trnišće u Draškovcu, gdje je domaćin bio Sportsko-ribolovno društvo „Smuđ“ iz Draškovca. U umijeću i strpljivosti ribolova sudjelovali su članovi SRD-a „Glavatica” iz Preloga, „Smuđ“ iz Draškovca, „Sloga“ iz Oporovca, „Ostriž“ iz Cirkovljana i Ekološke udruge „Hrast“ iz Čukovca.
Najuspješniji ribolovci po sektorima bili su Franjo Krišto�ić („Glavatica“ Prelog), Leo Begović („Smuđ“ Draškovec), Sani Zelenić („Smuđ“ Draškovec“) i Goran Čonkaš („Glavatica“ Prelog), dok je ukupno najbolji bio Franjo Krišto�ić s ulovljenih 12 kg i 930 grama ribe.
- To je jednostavno iskustvo, rekao je Franjo Krišto�ić koji je ulovio 9 komada šarana te 8 komada babuški. Najveća riba bio je šaran od 2,5 kilograma.
Naravno, kako je riječ o sportskom natjecanju, sva ulovljena riba vraćena je u vodu.
Svi natjecatelji od reda iskusni su ribiči, no prema njegovim riječima, tajna dobrog ulova je u hranjenju ribe te mamcu.
- Ribič mora sam procijeniti kad riba uzima hranu i
staviti odgovarajući mamac, kukuruz, glistu ili crv, objasnio je dalje te dodao kako mamac treba stalno kontrolirati.
Naime, štap treba povući u pravom trenutku kako riba ne bi nestala nakon što pojede mamac. Njemu se pos*, kako kažu njegovi konkurenti s crvom.
Njegova Glavatica osvojila je i ukupno prvo mjesto, i to treći put u nizu, pa im je pripao prijelazni pehar u trajno vlasništvo. Drugo mjesto zauzela je ekipa Smuđa iz Draškovca, treća je bila Eko
udruga Hrast Čukovec, Ostriž Cirkovljan bio je četvrti dok je Sloga iz Oporovca osvojila peto mjesto.
Potkove od dravske ribe
Nakon podjele medalja i priznanja, svi su se okrenuli prema kotlićima gdje se pekla dravska riba. Naravno, najzastupljenije su bile pohane potkove od šarana uz preljev od ulja, češnjaka i peršina dok je nešto manje bilo pastrve koju su po tradiciji na roštilju pekli Labudovci.
- Riba je friška, dobro napacana i samo treba paziti da se stavi u vruće ulje, redom su odgovarali kuhari o tajni pečenja.
Van „protokola” pripremio se kotao �iša.
A da su kuhari dobro odradili svoj posao, svjedočili su dugački redovi za porcije, odnosno sva riba otišla je u kraćem vremenu nego što je trajala njezina priprema. Za dobru glazbu i još bolju atmosferu pobrinuo se Tamburaški sastav Taubeki. Na Danima dravske ribe pridružili su se radionicama članovi Likovne udruge donjeg Međimurja Prelog te kluba „Duga“, a svoje su proizvode ponudila i poljoprivredna gospodarstva s područja Preloga.
čišćenje
Iz veterinarske ambulante u Donjoj Dubravi pozivaju sve mještane na cijepljenje pasa protiv bjesnoće koje je i dalje obavezno. Ako netko ima nedoumica oko idućeg datuma cijepljenja, neka slobodno kontaktira Veterinarsku ambulantu Donja Dubrava, na broj telefona: 040/688 - 936; mobitel veterinara na terenu: 099 529 8920 (Mateja Padavić).
Uz obavezno cijepljenje pasa provodi se i obavezna dehelmintizacija pasa, odnosno čišćenje pasa (i mačaka) od crijevnih parazita koji su zarazni i za ljude, time štitimo ne samo zdravlje kućnih ljubimaca, nego i nas samih, posebno naše djece koja provode vrijeme sa svojim ljubimcima. S time na umu skreće se pažnja vlasnika mačaka da se također pobrinu za njihovo
zdravlje, posebno zato što su mačke kao pravi lovci prisutni u našim dvorištima.
S porastom temperatura aktivirali su se i oni drugi nametnici, a to su krpelji, dok sezona buha nikada niti ne prestaje.
Svaka promjena vlasništva pasa mora se evidentirati u Upisniku kućnih ljubimaca (Lysacan), dakle svako uginuće, prodaja ili nestanak psa se mora prijaviti u nadležnu veterinarsku ambulantu, budući da se psi čipiraju unatrag 10-ak godina i skupilo se mnogo pasa koji više nisu „aktivni", ali su još uvijek u sustavu. Stoga se mole svi bivši, sadašnji, pa i budući vlasnici pasa da pravovremeno prijavljuju uginuća i sl. svojih kućnih ljubimaca. Putovnica (plava knjižica koja se dobiva prilikom čipiranja pasa) istih se neškodljivo uklanja. (vv)
MINISTAR VLAJČIĆ vraća državnu zemlju pod okrilje RH
Lokalna vlast više neće odlučivati o zakupcima
Ministar poljoprivrede
David Vlajčić najavio je zaokret u politici raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Prema njegovim riječima, do kraja ove kalendarske godine Hrvatska bi trebala dobiti novi Zakon shodno kojem o zakupcima više neće odlučivati lokalna vlast, odnosno lokalna vlast neće više raspolagati državnim zemljištem na svom području.
Novim zakonom, naime, trebala bi se izbjeći nezadovoljstva poljoprivrednika raspodjelom zemljišta koja se znaju dijeliti „po babi i stričevima”.
Ministar poljoprivrede David Vlajčić
Istina, praksa govori da nema tog zakona u našoj zemlji koji bi spriječio tu pojavu. (vv)
HRVATSKA JE DOMAĆIN 71. Svjetskog natjecanja u oranju 2026
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ovih je dana održana 1. sjednica Organizacijskog odbora 71. Svjetskog natjecanja u oranju 2026. u Republici Hrvatskoj. Tijekom sjednice predstavljen je i jednoglasno prihvaćen Poslovnik o radu Organizacijskog odbora, nakon čega je Odbor usvojio odluku o pokretanju postupka potpisivanja ugovora sa Svjetskom organizacijom orača, čime se formalizira status Republike Hrvatske kao domaćina 71. Svjetskog natjecanja u oranju. Potpisivanje sporazuma najavljeno je za petak, 13. lipnja 2025. godine, tijekom službenog posjeta predsjednika Svjetske organizacije orača.
- Što se cijena tiče, trenutna koju je stavila Žito kotacija Osijek nije vrijedna spomena, 155 eura za tonu toliko je niska da ne može opravdati trošak proizvodnje, kaže Mato Brlošić iz HPK-a
Prema procjenama, očekuje se dolazak minimalno 25 država kao sudionika natjecanja iz zemalja Europske unije i šire, uključujući Estoniju, SAD, Australiju, Keniju, Kanadu, Novi Zeland, Nizozemsku i druge zemlje članice Svjetske organizacije orača. Uz natjecatelje, očekuje se dolazak pratećih timova i delegacija u ukupnom broju između 300 i 500 sudionika, a manifestaciju će pratiti 15 tisuća gledatelja. Na ovogodišnjem 70. Svjetskom natjecanju u oranju domaćin je Češka. Svečano otvorenje natjecanja predviđeno je za 3. rujna 2026. godine, a natjecanja i prateći programi održavat će se na području Slavonije i Baranje. (vv)
Piše: Vlasta Vugrinec Bliži se žetva ječma, a potom i pšenice. I opet ista stvar. Ratari na jednoj strani, a otkupljivači na drugoj strani. Umjesto da se međusobno dogovaraju i usklađuju, odnosno pomažu, postaju ljuti neprijatelji. Ratari traže svoje, a otkupljivači pak daju svoje i nikako na zelenu granu. Jer svatko ima svoju računicu, a na gubitku su na kraju, naravno, građani, krajnji korisnici. Stočari su, naime, velikim dijelom rasprodali svoju stoku i postali čisti ratari. Drugim riječima, uzgajaju žitarice isključivo za tržište. To pak znači da moramo kupovati uvozno meso od tko zna kud. Smanje li površine i pod žitaricama, uvozit ćemo i kruh te brašno, iako i sad više tih proizvoda uvozimo, nego plasiramo vlastitih na tržište. Dakle, uz ogromni uvoz, ratare uništava i niska otkupna cijena. Ove godine oni traže 200 eura po toni, a otkupljivači nude 50 eura manje.
Istina, to i nije konačna cijena, no vrlo je znakovita i daje ratarima na znanje kako se nemaju čemu radovati.
HPK o predstojećoj žetvi
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović i član Upravnog odbora Mato Brlošić iznijeli su pred novinarima ovih dana procjene uroda ovogodišnjih ratarskih kultura, kretanja na tržištu uoči žetve koja je na pragu.
- Odbor za ratarstvo HPK procjenjuje da će ove godine Hrvatska imati proizvodnju oko milijun tona pšenice, s oko 160.000 hektara koje su zasijane prošle jeseni, a zasijano je od 5 do 7 posto više pšenice nego godinu ranije. Pšenica je u dobrom stanju i nadamo se da neće biti nekih nepredvidljivih vremenskih nepogoda koje bi mogle ugroziti prinose. Ono čime ratari nisu zadovoljni su najave otkupnih cijena, koje se prema kotacijama kreću oko 155 eura za tonu. Procjena Odbora je da minimalna cijene ne smije biti ispod 200 eura po toni, jer bi se tek s tom cijenom uspjeli pokriti osnovni troškovi proizvodnje, priopćeno je iz HPK.
Prije 20 godina saborski zastupnik je za svoju plaću mogao kupiti 5000 kg pšenice, a po sadašnjim cijenama kupiti 25.000 kg pšenice
Prema riječima Mladena Jakopovića, ono što hitno treba mijenjati je politika na temelju koje je Hrvatska izvoznik sirovine, a uvoznik kruha, brašna, pekarskih proizvoda i tjestenine. Prošle godine su kruh i pekarski proizvodi bili po prvi put na prvom mjestu po uvozu, a to je nedopustivo. Hitno treba ulagati u preradbene kapa-
citete jer ćemo uz sadašnje cijene pšenice i poremećaje na tržištu uništiti i ovu proizvodnju koja je još uvijek odlična.
- Nažalost, nama je nekada trebalo oko 600.000 tona za podmirenje naših potreba, a sada je to palo na nekih oko 300.000 tona, pa ćemo imati 2 puta veću proizvodnju od naših potreba. Otkupne cijene koje se sada nude nisu vrijedne spomena, a tako niska cijena ne pokriva troškove proizvodnje zbog čega će ratari početi smanjivati sjetvene površine. Na taj način ćemo uništiti i onu proizvodnju u kojoj smo dobri. Zato je hitno potrebno da Vlada pomogne proizvođačima, dodao je Petar Pranjić, predsjednik Odbora za poljoprivredu HPK-a.
Tek 20 posto iz nacionalnog proračuna za poljoprivredu
Član Upravnog odbora HPK-a Mato Brlošić je iznio ilustrativni primjer koliko su cijene otkupa pšenice niske, uspoređujući proizvodnju pšenice odnosno otkupne cijene s plaćama zastupnika u Saboru RH.
- Prije 20 godina jedan saborski zastupnik je za svoju plaću mogu kupiti 5000 kg pšenice odnosno urod s oko otprilike jednog hektara. Danas, po sadašnjim cijenama, jedan hrvatski zastupnik može sa svojom plaćom ku-
piti 25.000 kg pšenice, što je 5 puta više. Mi ratari zato postavljamo pitanje rade li zastupnici 5 puta više od nas poljoprivrednika unazad 20 godina, iako smo mi u tom razdoblju podigli razinu proizvodnje za preko 35 posto, a od uroda više ne možemo pokriti niti osnovne troškove proizvodnje, rekao je Brlošić. Hrvatska za poljoprivredu izdvaja tek 20 posto iz nacionalnog proračuna za poljoprivredu za razliku od ostalih zemalja koje izdvajaju do 60 posto. Država mora otvoriti mjere potpore, mora vratiti kapitalna ulaganja, a ono što je najvažnije je da subvencionira domaće prerađivačke kapacitete kako bi imali sigurnu i dostatnu hranu u ovim nemirnim vremenima, Hrvatska treba značajne investicije u restrukturiranje i modernizaciju gospodarstva kako bi postala otpornija na tri ključna rizika: klimatske promjene, oružane sukobe i snažne tržišne poremećaje.
Krupne, tamnocrvene sočne trešnje hit su ovih dana kako na središnjoj čakovečkoj tržnici, tako i na sajmu.
Lijepo i toplo vrijeme doista im je išlo u prilog tako da ih je bilo gotovo na svakoj klupi. Uz trešnje, u ponudi je i drugo crveno voće, odnosno ribiz, maline i jagode. Dodaju li se tomu i borovnice, marelice, breskve te lubenice, ljubitelji voća zaista se ne mogu požaliti izborom. A cijene, to je drugi par rukava.
Ništa manja ponuda nije bila ni što se tiče povrća. Mladi grašak po 4 eura u mahuni, mladi grašak po 8 eura u mahuni, pa mrkvica, salate, rajčica, paprika, tikvica i tako dalje.
Tko još nije posadio presadnice, još uvijek stigne
CIJENE PLAC
Mladi krumpir (kg): 2,00 €
Rajčica (kg): 4,00 €
Salata (kg): 3,00 €
Grašak (kg): 6,00 €
Mahune (kg): 12,00 €
Krastavci (kg): 5,00 €
Jagode (500 g): 2,50 €
Trešnje (mjerica): 4,00 €
Lubenica (kg): 2,50 €
Ribizl (posudica): 3,00 €
Paprika (kg): 4,00 €
izabrati jer je ponuda također bogata, a i cijene više nisu tako visoke.
Hortenzije, petunije, vrtići, viseće tegle prepune rascvjetanog cvijeća, razni sukulenti, samo je dio toga što se tražilo i nudilo u dijelu s cvijećem. Interesantna je i ponuda roštilja, kotlića za kotlovinu
CIJENE SAJAM
Mladi krumpir (kg): 1,50 €
Rajčica (kg): 3,00 €
Salata (kg): 2,00 €
Grašak (kg): 1,00 €
Mahune (kg): 8,00 €
Krastavci (kg): 2,00 €
Jagode (500 g): 2,00-3,00 €
Trešnje (kg): 7,00 €
Lubenica (kg): 2,00 €
Mrkva (kg): 1,50 €
Pilići: 1,00 €
te peka svih veličina. Odmah na ulazu u sredini, na sajmu se već udomaćio štand s mađarskim suhomesnatim proizvodima, a širi se i ponuda takvih domaćih proizvoda. S druge strane, mogu se kupiti i domaći sirevi od običnog do kuhanog i dimljenog. (vv)
Priredila: Jadranka Stanković, dr. med. vet.
Kampilobakterioza je zarazna bolest, zoonoza koja se na čovjeka prenosi sa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla. Uzrokuje je gram negativna bakterija u obliku spirale, slova S ili zakrivljena iz roda Campylobacter spp. Postoji 17 vrsta kampilobaktera i 6 podvrsta. Najčešći uzročnici ove bolesti su Campylobacter jejuni i Campylobacter coli. Ona je „stanovnik” probavnog sustava većine toplokrvnih životinja kao što su divlje ptice, perad, goveda, svinje, ovce, psi i mačke, ali se nalazi i u kamenicama i drugim školjkašima, ali kod njih Campylobacter spp. rijetko uzrokuje bolest. Bakterije roda Campylobacter spp. naseljavaju crijevni trakt peradi, a tijekom klaoničke obrade trupova može doći do njihove kontaminacije s fekalnim sadržajem. Jedan od osnovnih putova infekcije ljudi upravo je križna-kontaminacija preko mesa peradi tijekom kuhinjske obrade. Campylobacter lako uništava visoka temperatura i uobičajeni dezin�icijensi, a smrzavanje može smanjiti njegovu koncentraciju u određenoj namirnici. Inkubacija bolesti obično traje 2 – 5 dana nakon infekcije bakterijom, ali može i varirati od 1 do 10 dana. Uobičajeni klinički simptomi ove bolesti su: proljev (često krvavi), bol u trbuhu, vrućica, glavobolja, mučnina i/ili povraćanje. Simptomi obično traju 3 – 6 dana.
Iako se najčešće radi o bolesti koja prolazi bez posljedica, kod ove infekcije moguće su komplikacije poput bakterijemije (prisutnosti bakterija u krvi), hepatitisa, pankreatitisa, te spontanog pobačaja kod trudnica. Postinfekcijske komplikacije mogu uključivati reaktivni artritis i
neurološke poremećaje kao Guillain-Barré sindrom (paralize mišića).
Smatra se da je glavni put prijenosa preko hrane, nedovoljno toplinski obrađenim mesom (naročito piletinom), no bolest se širi i preko neprokuhanog mlijeka, zagađene vode i leda, te kontaktom sa stolicom kućnih ljubimaca. Poznati su i slučajevi kampilobakterioze povezani sa zagađenom vodom za rekreaciju (bazeni, jezera).
Nakon postavljene sumnje na temelju podataka dobivenih od bolesnika te epidemioloških podataka, de�initivna dijagnoza postavlja se bakteriološkom pretragom stolice oboljele osobe u laboratoriju. Liječenje obično uključuje nadoknadu elektrolita i vode zbog povraćanja i proljeva. Kako bi se eliminiralo kliconoštvo primjena antibiotika je indicirana, osim u težim slučajevima.
Prevencija podrazumijeva: pranje ruku (naročito nakon rada sa sirovom hranom i posjeta toaletu), pranje posuđa i
AMBULANTA ZA MALE
ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE
ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
radnih površina, dobra toplinska obrada hrane, uporaba ispravne vode za piće, temeljito pranje voća i povrća koje se jede sirovo, prokuhavanje domaćeg mlijeka, spriječiti miješanje sirove i gotove pripremljene hrane u kuhinji, u objektima za klanje i preradu mesa održavati odgovarajuće higijensko-sanitarne uvjete, kontinuirana kontrola zdravstvene ispravnosti mesa od strane veterinarske inspekcije. U Sažetom izvješću EU o kretanjima i izvorima zoonoza, uzročnika zoonoza i bolesti koje se prenose hranom u 2017. koje su objavili Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), navedeno je da je kampilobakterioza s oko 246.000 prijavljenih slučajeva godišnje najčešća bolest koja se prenosi hranom kod ljudi u EU-u. Prema podacima HZJZ-a u 2018. godini registriran je 1971 slučaj kampilobakterioze ljudi što ovu bolest karakterizira najučestalijom zoonozom u našoj zemlji.
HIGIJENIČARSKA SLUŽBA (DDD) dezinfekcija, dezinsekcija, dera�zacija dežurstvo: 098/ 465 - 485
LABORATORIJ radno vrijeme od 7 - 15 sa�, subotom od 7 - 12 sa�
Tel: 391 - 485 Mob: 098/ 465 - 475
ČAKOVEC
Tel: 543 - 151 dežurni veterinar: 098/ 465 - 473 MURSKO SREDIŠĆE
Tel: 899 - 101
dežurni veterinar: 098/ 465 - 470 Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa�
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom” U
Jedno od čestih pitanja oko malčiranja koje dobivam je možemo li malčirati svježim otkosom trave.
Prvo za početak, što je to malčiranje?
Malčiranje je prekrivanje površine zemlje (tla) imitirajući prirodne procese prirodnim materijalima, čime zapravo imamo brojne prednosti na vrtu: smanjenje erozije, smanjenje nabijanja tla od kiše, od pregrijavanja sunca, od prevelike temperature čime se ljeti uvelike smanjuje šok biljkama, smanjenje potrebe za zalijevanjem jer tlo duže zadržava vlagu i na kraju smanjenje rasta korova i povećanje plodnosti tla jer gujavice uvlače malč u tlo i prerađuju ga u humus.
Za malčiranje ljudi koriste svašta, u pravilu bi to bilo najbolje da su prirodni materijali i nešto što vam je pri ruci: sijeno, slama, otkos trave, vuna, u primorju čak i morske trave i alge koje je izbacilo more – samo moraju odstajati na kiši da se iz njih ispere sol. Manje poželjni su umjetni materijali jer ne daju niti približno toliko prednosti koliko prirodni materijali.
Mnogi koji kose svoje okućnice često imaju svježi otkos trave – jer imaju kosilice, pa onda i praktično mogu odmah i pokupiti taj otkos trave s košem.
Kako malčirati sa svježim otkosom trave i bitna pravila kojih se treba pridržavati:
• Svježi otkos trave mora se brzo nakon košnje potrošiti i ne smije dugo stajati na hrpi. Naime, svježa trava se na hrpi vrlo brzo počinje zagrijavati – temperature u središtu hrpe mogu doseći i do 60 °C zbog djelovanja mikroorganizama koji razgrađuju biljni materijal. U nedostatku kisika, dolazi i do fermentacije, pri čemu nastaju spojevi (poput masnih kiselina i alkohola) koji mogu biti štetni za biljke. Ako se takva zagrijana ili
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
fermentirana masa koristi kao malč, može izazvati oštećenja korijena, zagušivanje tla i razvoj truleži.
• Kada koristimo za malčiranje svježi otkos trave, potrebno ga je odmah rasporediti u tankom sloju kako bi se spriječilo pregrijavanje i štetni procesi razgradnje. Druga je opcija ostaviti da se jedan dan prosuši u tankom sloju, dakle onda pokositi bez koša i drugi dan to pograbljati te tima malčirati
• Jedna bitna prednosti svježeg, netom pokošenog otkosa trave je njegova težina i vlažnost, zbog čega se vrlo lako i ravnomjerno polaže po površini tla. Takav malč 'lijepo pada' i prianja uz gredicu, pa se debljina sloja može precizno regulirati. Za razliku od suhog sijena, koje je lepršavo i sklono stvaranju debelih nakupina, svježi otkos omogućuje tanje malčiranje – što je posebno korisno kod gredica na kojima smo posijali sitnosjemene kulture. Na taj način i dalje zadržavamo ključne prednosti malča poput zadržavanja vlage i zaštite tla, ali istovremeno omogućujemo dovoljan prodor svjetlosti i nesmetano nicanje mladih biljaka.
• Kada „posipamo“ svježi malč po gredici – završi i na biljkama koje već tamo rastu. Da ne bi došlo do štetnog djelovanja svježe trave na biljke, jednostavno možete biljke „ispljuskati“ i tako ukloniti dijelove trave s njih. U svakom slučaju, ako imate svježi otkos trave, svakako ga iskoristite kao vrijednu sirovinu za prekrivanje vaših gredica.
Piše: Vlasta Vugrinec
Miroslav i Dubravka Novak iz Mačkovca u vrtu svoje obiteljske kuće u Mačkovcu već broje krastavce, crvene se prvi plodovi rajčica, zelene salate već su se prejeli, grašak samo što nije procvjetao kao i paprika. I mogli bismo tako dalje opisivati mali vrt, prepun skladnih gredica.
Vrt u nastajanju
Obitelj vrt ima tek nekoliko godina jer su u Mačkovec, kupivši kuću, doselili prije tri godine. To znači da uz uređenje svog novog doma, uređuju i mali vrt.
Supruga Dubravka kaže da je glavni krivac to što imaju vrt suprug Miroslav, dok pak on lopticu prebacuje na suprugu koja redovno brine o njemu. Naime, Miroslav radi u Austriji i nema ga preko tjedna doma.
No, tko god da brine o njemu, sam pogled na gredice i povrće, otkriva da se u vrtu provodi dosta vremena, odnosno da mu se posvećuje dužna pažnja.
Prije svega, to se vidi po gredicama bez vlati korova,
vlažnoj zemlji oko bilja što govori o svakodnevnom zalijevanju, djelomično malčiranoj površini i naravno, što je danas vrlo bitno, zaštitnoj mreži.
- Mrežu je postavio Miroslav i ona ima višestruku namjenu, kaže Dubravka. Štiti povrće od tuče i ptica, a djeluje i kao svojevrsna zasjena.
Naime, tijekom ljeta, kad sunce zapeče, nerijetko se događa da lišće i plodovi budu sprženi. Najbolje se to vidi na plodovima paprike koja bude smežurana dok lišće izgleda kao da ga je netko spalio.
Za zalijevanje imaju veliki kanister od 1000 litara gdje se čuva i tempira temperatura vode. Drugim riječima, nikad ne zalijevaju hladnom vodom direktno iz vodovoda već napune kanister čim ga isprazne te tako voda čeka drugi dan. Hladna voda je, kažu uglas, smrt za zagrijanu zemlji i povrće jer ono doživi šok.
Dubravka sama sije pojedino povrće poput salate, mrkve, peršina, graška i mahuna dok presadnice krastavaca, paprike i rajčice kupuje.
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.
PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.
- Ove godine mi je vrt doista uspio, pohvalila se Dubravka te dodala kako za nekoliko dana očekuje i prvu berbu krastavaca te prvih plodova rajčice.
Trenutačno nijedna gredica nije prazna jer se povrće neprestano dosađuje, kako je kojemu sezona.
Inovativna rješenja
Mali vrt s jedne strane označava ograničeni prostor, ali i daje mašti na volju za inovativna rješenja. Kako obitelj drži kokoši, vrtna parcela je ograđena pa se ne može širiti za dodatne vrste. Barem ne horizontalno. Međutim, tko kaže da, primjerice jagode, moraju biti na vrtnoj gredici. Dovoljno je malo mašte i pogled na ono što čovjek ima na dvorištu.
- Imali smo plastične cijevi koje su ostale od re-
noviranja kuće, izrezao sam na njima otvore u koje smo zasadili jagode, pohvalio se Miroslav dodajući da je cijevi s običnim plastičnim uzicama pričvrstio za vrtnu ogradu dobivši time vertikalne gredice.
I djeca tako cijelo ljeto beru sočne plodove. Supružnici kažu da im je bitno imati vlastito, domaće povrće kako bi s jedne strane znali što jedu, a s druge da ne moraju za svaki list peršina trčati u trgovinu. Naravno, na gredicama nema kemije, već se s bolestima i štetnicima nose kako znaju i umiju.
Tako se rajčica i krastavci protiv plamenjače prskaju mlijekom razrijeđenim s vodom u omjeru 1:10. Srećom, kažu, puževa za sada nemaju, barem ne onih proždrljivih smeđih španjolaca.
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.
Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708
Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
Supružnike su iznenadili cijela obitelj, prijatelji i rodbina
SLAVICA I IVAN LISJAK iz Čakovca proslavili dijamantnu obljetnicu braka
Bračni par obilježilo je 60 godina braka, a baka Slavica proslavila je i svoj okrugli 80. rođendan
U petak, 30. svibnja, na Dan državnosti, kada cijela zemlja slavi zajedništvo i vrijednosti koje nas povezuju, jedna je obitelj u Međimurju imala još jedan poseban razlog za slavlje. U zelenilu Vukovog brega, Slavica i Ivan Lisjak iz Čakovca obilježili su 60 godina braka, a baka Slavica proslavila je svoj okrugli 80. rođendan. Bila je to proslava ispunjena radošću i trenucima za pamćenje, onakva kakvu zaslužuju samo oni koji su život proživjeli s puno ljubavi, rada i predanosti obitelji. Jutro uz tamburaše i suze radosnice
Vedro jutro započelo je uz osmijeh i suze iznenađenja, a slavljenicu Slavicu su za njezin veliki dan probudili harmonikaši, koji su je pred kućnim pragom dočekali s veselom pjesmom za rođendan. Iznenađenje je bilo pripremljeno s puno ljubavi i pažnje, do najsitnijeg detalja. U predivnom ambijentu izleti-
šta, supružnike su iznenadili cijela obitelj, prijatelji i rodbina - sve generacije okupile su se u čast dvoje ljudi koji su u sretnom braku proveli punih šest desetljeća. Slavica i Ivan upoznali su se davne 1964. godine na fašničkoj fešti u vatrogasnom domu u Putjanama, rodnom kraju bake Slavice. Bila je to ljubav na prvi ples, koja je godinu dana kasnije okrunjena brakom u crkvi svetog Nikole u Čakovcu. Ivan Lisjak, danas 84-godišnjak rodom iz Gardinovca i njegova voljena Slavica, tijekom života su prošli kroz brojne izazove, no njihovo obećanje da će zajedno proći kroz dobro i loše nikada nije došlo u pitanje.
Veliku zabavu, koja je trajala od podneva pa sve do ponoći, organizirali su članovi najuže obitelji i unuci Bono, Ela i Dalija. Glazbeni sastav Gembači pobrinuli su
ČITATELJICA se požalila na psa bez povodca
se za veselu atmosferu, a posebno emotivan trenutak bio je kada je rodbina iz Slovenije zasvirala i zapjevala mladencima te podigla sve uzvanike na plesni podij.
Deda i baka – uzor cijeloj obitelji
Vaša ljubav i zajedništvo su naš najveći uzor. Volimo vas i želimo vam još puno zdravlja, radosti i lijepih trenutaka u
Našoj redakciji obratila se čitateljica požalivši se na vlasnike pasa koji svoje ljubimce vode kroz Grad bez povodca. Pismo donosimo u nastavku. - Unatrag dvije godine svaki dan primjećujem osobu s velikim psom bez povodca. U nekoliko navrata sam ga upozorila da drži psa na povodcu na što mi on obično odgovori da je pas dobar i da neće ništa. To što ja moram
svog psa svom snagom držati na povodcu dok njegov pas dolazi do nas, čini se da nije bitno.
Ovih je dana ista osoba došla u park, pas je naravno bio bez povodca i otišao je u ograđeno dječje igralište gdje se popišao. Kad su mu ostali ljudi rekli da stavi psa na povodac, on je samo odmahnuo rukom i otišao dalje, pritom je zvao svog psa da ga slijedi
ali je pas još neko vrijeme njuškao po igralištu dok su se djeca i roditelji micali od njega jer je pas stvarno velik. To se dogodilo oko 17 sati i vjerujem da lako možete vidjeti na gradskim kamerama da je pas bez povodca. Koliko znam, već nekoliko puta je bio prijavljen gradskom komunalnom redarstvu, ali se ništa nije promijenilo.
Potrudila sam se i saznala ime osobe i psa te gdje živi. Pas je konstantno bez povodca, najčešće kroz centar grada, kroz park, Mihovljanskom ulicom, novom zaobilaznicom i područje oko učilišta. Pas se pokaka gdje god stigne, vlasnik nikad za njim ne počisti i čini se da to tako prolazi već više od dvije godine. Nadam se da ćete nešto poduzeti!
životu, složili su se zajedno njihovi voljeni unuci.
Naravno, nije izostao ni „prvi ples” mladenaca. Ivan i Slavica ponovno su zaplesali u svom ritmu, a zatim i zajedno rezali raskošnu tortu uz pljesak, pjesmu i čaše podignute u njihovu čast i vječnu ljubav.
Bio je to dan koji će se još dugo prepričavati, ne samo zbog broja svjećica i godina, nego zbog količine ljubavi
koja je ispunila srca svih prisutnih. U vremenu kada su trajnost i odanost postali rijetkost, Slavica i Ivan Lisjak iz Čakovca dokaz su da prava ljubav ne blijedi, nego da ona raste, jača i traje… šezdeset godina i dalje.
Iskrene čestitke supružnicima uz želje da ih zdravlje, mir i ljubav prate u godinama koje dolaze! (Ana Vadlja)
Reakcije, komentari, pisma i priopćenja
E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601
Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1551
u gradu Čakovcu
Kamena skulptura Bogorodica s djetetom – Regina coeli prvi se put spominje u vizitaciji iz 1793. godine. Mogla je nastati krajem 17. stoljeća, u doba visokog baroka. Kip se pripisuje poznatom baroknom kiparu Ivanu Jakobu Altenbachu.
Skulptura je nekoliko puta mijenjala mjesto: prva lokacija bila joj je ispred hotela Metropol (danas županijska zgrada, Ulica Otokara Keršovanija) na tom mjestu ucrtana je već na katastarskoj izmjeri iz 1861. godine. U to vrijeme skulptura je imala limeni krović, a nalazila se na četverokutnom stupu ukrašenom dijagonalnim raznobojnim linijama, na širokom kvadratnom postamentu.
Sljedeća lokacija bila je na uglu današnje Keršovanijeve i
Kvaternikovog trga. U to vrijeme skulptura je stajala na četverokutnom stupu s visokom bazom, koji se prema vrhu sužavao. Kada se 1951. godine na tom mjestu radila raskrsnica, spomenik je prenesen ispred samostana i smješten u vrt gdje se danas nalazi zavjetni križ. 1987. godine uređivala se pješačka zona ispred crkve i samostana, i kip je dobio svoju sadašnju lokaciju u osi zvonika crkve, mjestu tradicionalnom za postavljanje javne plastike. Danas kip stoji na jednostavnom betonskom stupu. Gospa je okrunjena (na vrhu krune metalni križ), u haljini uskog struka, bogato i vješto isklesanih nabora. U lijevoj ruci drži golo dijete s kuglom u ruci. Kod obnove skulpture neophodan je stručni restauratorski postupak. Sadašnji jednostavni betonski stup oblikovno ne odgovara skulpturi nastaloj u doba visokog baroka,ž te ga je potrebno zamijeniti. (mg)
TRGOVINA
voli dobre priče, crna kronika ju uznemirava
Platnenu poklon-vrećicu s logom Međimurskih novina ovaj tjedan na dar smo dali Biserki Barat iz Murskog Središća. Zatekli smo ju u kupnji u trgovini Emporium u Murskom Središću. Biserka nam je zauzvrat otkrila što voli čitati. - Volim priče o ljudima, o lijepim događajima
MEDIA NOVINE d.o.o. Čakovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073 tel: 040/323-600, fax: 040/493-305, mail: redakcija@mnovine.hr
iz mog kraja. Volim sve što je pozitivno i dobro. Ne volim čitati crnu kroniku, jer me takve vijesti uznemiravaju i zbog njih
Najviše sreće u izvlačenju 121. kola nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi” imao je Tomica Korunek iz Šenkovca. Svoje je naočale preuzeo u Optici Briljant.
Naš je sretni dobitnik bio jako iznenađen kad je u novinama pročitao da je osvojio naočale, a uz pomoć ljubaznih djelatnika iz Briljanta odabrao je naočale koje će mu savršeno pristajati. Ostat će i dalje čitatelj naših novina i klijent Briljanta. (mk, foto: mg)
Novo, 122. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u pretprošlom broju. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti
tri kupona koje objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih.
Skupljene kupone od 13. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja
ne mogu spavati, pa ih izbjegavam, kazala je Biserka Barat. Snimili smo ju s prodavačicom Klarom Andrašec. (BMO)
Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 24. lipnja. Sretnog dobitnika 122. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. lipnja. (mk)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić; Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr), Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr) Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr
Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi
REPUBLIKA HRVATSKA
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD ČAKOVEC
Upravni odjel za �inanciranje
KLASA: 112-01/25-01/3
URBROJ: 2109-2-07-25-2 Čakovec, 11. lipnja 2025.
Na temelju članaka 17. i 19. stavka 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 86/08, 61/11, 4/18, 96/18, 112/19, 17/25) i članka 13. stavka 3. Pravilnika o unutarnjem redu Uprave Grada Čakovca (Službeni glasnik Grada Čakovca, broj 4/23, 6/23, 2/24, 1/25), pročelnica Upravnog odjela za �inanciranje Grada Čakovca, raspisala je
za prijam u službu na neodređeno vrijeme:
Tekst Javnog natječaja objavljen je u Narodnim novinama, broj __/25.
Prijave s potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 dana od dana objave javnog natječaja u Narodnim novinama, na adresu: Grad Čakovec, Čakovec, Kralja Tomislava 15, Upravni odjel za �inanciranje, s naznakom „Za javni natječaj – radno mjesto VODITELJ ODSJEKA ZA PRORAČUN I RAČUNOVODSTVO“.
PROČELNICA Lidija Jaklin, univ. spec. oec.
Međimursko veleučilište u Čakovcu (MEV) otvara upise za novu generaciju studenata na atraktivne stručne prijediplomske studije Računarstvo, Održivi razvoj i Menadžment turizma i sporta i stručni diplomski studij Menadžment turizma i sporta
Međimursko veleučilište u Čakovcu (MEV) otvara upise za novu generaciju studenata na atraktivne stručne prijediplomske studije Računarstvo, Održivi razvoj i Menadžment turizma i sporta i stručni diplomski studij Menadžment turizma i sporta.
Grad Čakovec
Kralja Tomislava 15, Čakovec, 40000
OIB: 44427688822
Klasa: 940-04/24-01/39
Urbroj: 2109-2-01-01-25-03
MEV je visokoobrazovna ustanova koja već godinama dokazuje kako je moguće kvalitetno studirati u okruženju koje potiče osobni i profesionalni razvoj.
Na temelju članka 123. - 133. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22), te članka 84. stavak 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 112/18, 39/22 i 152/24) objavljuje se
Ovom obavijesti obavještavamo o započinjanju postupka evidentiranja javne ceste MATIJE GUPCA u naselju NOVO SELO ROK u k.o. NOVO SELO ROK u katastarski operat i zemljišnu knjigu.
Evidentiranje predmetne ceste će se izvršiti sukladno članku 123. - 133. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21 i 114/22), temeljem kojeg se NERAZVRSTANE CESTE evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišnu knjigu kao - javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Grad Čakovec.
Geodetski elaborat izvedenog stanja javne ceste MATIJE GUPCA izradit će tvrtka GIRUS d.o.o. za geodetsku izmjeru i izradu podloga i geodetskih elaborata, ŠENKOVEC, NASELJE DR. VLATKA MAČKA 43. U okviru izrade geodetskog elaborata osobe upisane u katastarski operat katastra zemljišta, osobe upisane u zemljišnu knjigu, kartone zemljišta, pologe isprava i druge osobe koje imaju pravni interes za predmetne i susjedne katastarske čestice pozvati će se na obilježavanje granica katastarskih čestica pojedinačnim pozivima. Terenske radnje obaviti će se 26.06.2025. u vremenu od 8 do 14 sati.
Gradonačelnica
MEV nudi suvremene studijske programe koji odgovaraju potrebama tržišta rada, a kod studenta razvijaju praktična znanja i vještine kroz konkretne projekte, praksu u poduzećima te nastavu u moderno opremljenim predavaonicama i laboratorijima.
"Svestudijemogućejeupisati u redovitom ili izvanrednom statusu. Sukladno zakonskim promjenama,sadaistudenti kojisuuradnomodnosumogu studirati u redovitom statusu.
Poseban naglasak stavlja se na blisku suradnju s lokalnim gospodarstvom, što studentima omogućuje stjecanje primjenjivih kompetencija i lakši ulazak na tržište rada. Osim toga, MEV sudjeluje u brojnim međunarodnim projektima, Erasmus+ mobilnostima (studiranje i praksa u inozemstvu) i u kreiranju raznih društvenih događanja. Uz to, potiče se sudjelovanje studenata u brojnim sportskim natjecanjima i volonterskim aktivnostima.
Prijave za upise na stručne studije MEV-a su u tijeku, a informacije vezane uz način i rokove prijave nalaze se na web stranici www.postani-student.hr. Prijave za stručni diplomski studij Menadžment turizma i sporta počinju 1. srpnja 2025., a kandidati prijavama pristupaju putem web-stranice https://diplomski.studij.hr/. Veleučilište omogućuje prijelaz studenata s drugih visokih učilišta. Više informacija potražite na broj +385 40 396 999 ili mail referada@mev.hr.
općinski načelnik
Učiteljski fakultet u Čakovcu ima novi studijski program nakon kojeg možete raditi kao klasični učitelj u školi i/ili učitelj u obrazovanju odraslih
Na UF-u – Odsjeku u Čakovcu u akademskoj godini 2025./26. možete odabrati novi studijski program učiteljskog studija, smjer Cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Završetkom tog studija možete raditi kao klasični učitelj u školi i/ili učitelj u obrazovanju odraslih, tj. steći 2 zanimanja. UF – Odsjek u Čakovcu tim programom dokazuje da ide ukorak s vremenom i potrebama ovoga kraja s obzirom na dolazak velikog broja stranih
Studijski program Vrsta
radnika. K tome, cjeloživotno obrazovanje jedan je od najvažnijih ciljeva u europskoj strategiji obrazovanja. Stoga odaberite ovaj studij i školujte se za budućnost!
Trajanje ECTS
1. Učiteljski studij – smjer Cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih integrirani prijediplomski i diplomski sveučilišni studij 5 godina 300
2. Učiteljski studij integrirani prijediplomski i diplomski sveučilišni studij 5 godina 300
3. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (redoviti studij) prijediplomski sveučilišni studij 3 godine 180
4. Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (izvanredni studij) prijediplomski sveučilišni studij 3 godine 180
5. Poslijediplomski doktorski i specijalistički studiji
Ne propustite zanimljive izborne kolegije, aktivnosti ili europske projekte
Studiranje na UF-u – Odsjeku u Čakovcu omogućava vam daljnji kreativni razvoj vaših a�initeta. Educirajte se uz vrhunske informacijske tehnologije u Digitalnoj učionici budućnosti. Ako pak volite pjevati i nastupati, možete izabrati Akademski zbor. Želite li se baviti volonterskim radom, odaberite kolegije Odgoj
Učiteljski fakultet u Čakovcu nudi 5 studijskih programa
Učiteljski fakultet - Odsjek u Čakovcu Dr. Ante Starčevića 55, 40000 Čakovec T: +385 40/370-000 E: dekanat@ufzg.unizg.hr
za dobrotu i Volontiranje u obrazovanju. Svoja znanja možete produbiti kolegijima kao što su Terenska nastava u prirodi ili Vizualno oblikovanje lutkarske predstave i dr., a možete neposredno biti uključeni i u europske projekte. Studiranje na UF – Odsjeku u Čakovcu je jedinstveno U studentskom bistrou dostupna je studentska prehrana uz iksicu. U ugodnom okruženju Odsjeka nalazi se poučna staza s izložbom o povijesti učiteljstva i parkovnoj kulturi te glazbena klupa Popevka s izvedbama međimurskih popevki. Studentima je dostupan dnevni boravak koji je ugodno mjesto za razgovor, gledanje TV-a ili opuštanje na trosjedu uz pogled na dvorište. Sportski tereni kao i sportska dvorana pružaju dodatnu mogućnost rekreacije i opuštanja. Studiranjem na UF-u ne morate biti uvijek na istom mjestu
Učiteljski fakultet potiče mobilnost studenata te omogućava studiranje u drugim europskim zemljama provedbom dvaju programa mobilnosti: Erasmus+ i Ceepus. Oba programa nude mogućnost međunarodne mobilnosti studenata. Osim semestralne mobilnosti moguća je i mobilnost studenata radi odrađivanja stručne prakse.
Uspješnim privlačenjem sredstava iz europskih fondova već godinama oslobađaju proračun i usmjeravaju ga prema građanima
Više nema nikakve dvojbe: kada je riječ o ulaganju u obrazovanje, Međimurska županija ulazi u završne godine najvećeg investicijskog ciklusa u tom području ikad. Nadmašili smo nacionalne planove i strategiju te postali jedna od rijetkih regionalnih uprava u našoj zemlji kojoj je državni aparat u ovom trenutku prespor za razvojni uzlet. Zato je upravo iz naše Županije u više navrata zadnjih godina apelirano resornom Ministarstvu da se ubrzaju postupci izdavanja suglasnosti za investicije sufinancirane europskim sredstvima putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Sve prilike za sufinanciranje projekata iz nacionalnih ili europskih fondova dočekujemo potpuno spremni - s pripremljenom projektnom dokumentacijom i planom otvaranja sljedećeg ciklusa. U novi mandat, županijska izvršna i predstavnička vlast ušla je s ciljem da sve škole kojima je Županija osnivač dovede do uvjeta za provođenje jednosmjenskog modela nastave i cjelodnevne škole. - U 2025. godinu ušli smo s najvećim proračunom ikada, proračunom koji doseže gotovo 150 milijuna eura, no o njemu daleko više govori 40-ak kapitalnih projekata koje namjeravamo završiti ili početi u četverogodišnjem razdoblju. Značajan dio tih projekata odnosi se upravo na područje obrazovanja, što znači obnovu, rekonstrukciju i dogradnju svih preostalih škola, izgradnju nove zgrade Osnovne škole u Nedelišću te izgradnju sportskih dvorana u sredinama u kojima ih još uvijek nema. Međimurska županija ostaje najveći investitor u Međimurju, a obrazovanje ostaje u fokusu našeg interesa, ističe župan Matija Posavec. Ovoga trenutka u procesu pripreme za obnovu, adaptaciju i dogradnju je 13 osnovnih škola, u tijeku su završni radovi na energetskoj obnovi Gospodarske škole Čakovec, a slijedi dogradnja Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, gradnja sportske dvorane te škole, kao i uređenje suvremenih parkova uz Graditeljsku i
Tehničku školu školu te uz Gimnaziju. Međimurska županija nedavno je započela obnovu restorana i kuhinje Učeničkog doma Graditeljske škole, a sljedeći korak je sveobuhvatna obnova cijeloga zdanja. Ugovorena je ili započela obnova i dogradnja škola i to OŠ Mursko Središće, energetska obnova OŠ Sveta Marija, a ciklus nastavlja obnovom škola ili školskih dvorana u Svetom Martinu na Muri, Maloj Subotici, Macincu, Strahonincu i Šenkovcu. Provest će se i projekt Županije i MENEA-e u Osnovnoj školi Donji Kraljevec, koji podrazumijeva ugradnju geotermalnog sustava grijanja, u sklopu prekograničnog projekta GeoBuilding i energetsku obnovu područnog školskog odjela u Železnoj Gori. Nedavno je župan Matija Posavec u Zagrebu preuzeo i ugovore o sufinanciranju izgradnje školske sportske dvorane u Domašincu te obnove i dogradnje zgrade Osnovne škole Selnica, vrijedne više od 8 milijuna eura.
ZGRADE SLUŽE LJUDIMA
- Naš razvojni uzlet jest impresivan, no nije dovoljno podizati zgrade, već te zgrade moraju dugoročno služiti ljudima.
Međimurskažupanija ostajenajvećiinvestitor uMeđimurju
Uvijek u središtu interesa mora biti čovjek i njegova potreba. Uspješnim privlačenjem sredstava iz europskih fondova već godinama oslobađamo proračun i usmjeravamo ga prema građanima. I u području obrazovanja Međimurska županija razvila je niz modela potpora kojima direktno olakšavamo roditeljima obrazovanje njihove djece te mladima u visokom obrazovanju nudimo podršku, kaže župan Matija Posavec, osvrnuvši se i na primjer Centra znanja Međimurske županije. Radi se projektu revitalizacije starog vojnog kompleksa koji su razvile Međimurska županija i njezina razvojna agencija REDEA i koji je Europska komisija prepoznala kao primjer izvrsnosti koji treba slijediti u ovakvim vrstama projekata. Danas je Centar znanja s pripadajućim poduzetničkim i studentskim dijelom kompleksa najpropulzivnije mjesto u Čakovcu i cijelom Međimurju kojim se dnevno kreće više od tisuću ljudi. U njemu se sve vrti oko znanja. I njegov daljnji razvoj posvećen je stvaranju novih jezgri u kojima će se stjecati znanja, razvijati kreativnost i vještine budućnosti, naglašava župan Posavec, podsjetivši da je i Međimursko veleučilište sa studentskim domom i restoranom djeluje u kompleksu Centra znanja. Riječ je o ustanovi koja upisuje sve veći broj studenata iz cijele Hrvatske i čiji je procvat potaknula upravo Međimurska županija. I danas, razvoj MEV-a velikim dijelom počiva na
Namjeravamo završiti ili započeti40-ak kapitalnih projekatau četverogodišnjemrazdoblju
podršci Međimurske županije, iako ona nije formalni vlasnik ustanove. - Sličan je primjer i naša suradnja s Odsjekom Učiteljskog fakulteta u Čakovcu, koji također nije ustanova kojoj je Županija osnivač, no njezina uloga u visokom obrazovanju mladih je za nas neprocjenjiva što pokazujemo izdašnom, kontinuiranom podrškom, dodaje župan.
SREDINA KOJOJ SE MLADI VRAĆAJU
I u narednom razdoblju nastavljaju se svi uhodani oblici podrške djeci i mladima u obrazovanju. Učenici u Međimurju imaju besplatan prijevoz, a uz besplatne udžbenike te pomoćnike u nastavi za djecu i mlade s poteškoćama, svaki srednjoškolac dobiva 50 eura od Međimurske županije za nabavu radnih materijala. Redovni studenti iz našega kraja koriste neograničen prijevoz vlakom cijelom Hrvatskom, a i u ovogodišnjem ciklusu, Županija je redovnim studentima isplatila jednokratne potpore od 100 eura, za što je iz proračuna izdvojeno 150.500 eura. Tijekom 11 godina provođenja ove mjere, Županija je potporom obuhvatila 24.059 studenata kojima je ukupno uplaćeno 1.910.405 eura potpora. Ovo nije jedini oblik podrške koji uživaju studenti s našega područja, čiju izvrsnost Županija nagrađuje za osvajanje rektorovih i dekanovih nagrada, uz mogućnost korištenja neograničenog, besplatnog prijevoza željeznicom cijelom Hrvatskom, kao i modelima podrške putem Zaklade „dr. Vinko Žganec” Međimurske županije. Međimurska županija s Obrtničkom komorom Međimurja te svojim općinama i gradovima sjajno je razvila model stipendiranja učenika koji se obrazuju za deficitarna zvanja u obrtništvu te interes za ovaj oblik potpore raste iz godine u godinu.
Vrijedno je istaknuti i primjer privatne inicijative poduzetnika Antuna Mikeca iz Zagreba koji putem „Zaklade Mikec” stipendira studente iz Međimurja. Međimurje sa svojim inicijativama i Županijom okrenutom interesima svojih ljudi siguran je dom naraštajima koji odrastaju.
Uspjeh međimurskog puta dokazuje se sa svakom mladom osobom koja ostane u zavičaju, sa svakim mladim stručnjakom koji se, po završenom obrazovanju, vrati rodnoj grudi, naglašava župan Matija Posavec.
Dragi maturanti, drage maturantice, čestitam vam uspješan završetak srednjoškolskog obrazovanja uz poruku da upravo zatvarate poglavlje života koje je značilo zaštićenost u punom smislu te riječi. Sada ste na prvoj stepenici svoga odraslog života i preuzimate odgovornost za svoje odluke na drugačiji, zahtjevniji način. Za neke među vama to znači ulazak u svijet rada i potpuno osamostaljivanje od roditelja. Drugi otvaraju novu stranicu u obrazovanju na visokim učilištima i fakultetima,
trasirajući svoj put novim znanjima i kompetencijama. U oba slučaja djetinjstvo ostavljate iz sebe i od vas se mnogo očekuje. Iz roditeljskog doma sa sobom u svijet ponesite vrline, a iz školskih klupa mudre savjete vaših nastavnika. Neka vam budu putokazi i zaštita. Želim vam mnogo uspjeha, sreće, zrelosti i snage na putovima koji su pred vama. Mnogo ste naučili do svoje punoljetnosti jer su vaše dosadašnje
živote obogatili ljudi koji su vam znanje prenosili s ljubavlju. Kada je riječ o va-
šim roditeljima i vašim nastavnicima, vi ste bili njihova inspiracija, a vaš uspjeh bio je njihov cilj. Kamo vas god putovi odveli, budite na ponos onima koji su sudjelovali u vašem odgoju i obrazovanju. Sada ste mladi albatrosi čija su krila postala dovoljno snažna za samostalan let u život. Poletite, osvojite svijet, ali se vratite doma. Vratite se svom Međimurju i budite njegova nova snaga!
Župan Međimurske županije Matija Posavec, mag. ing.
Najmaturantica: Karina Šarić
Najmaturant: Tin Teljega
4.B - Ekonomist
Razrednik: Dragutin Migles, prof.
Popis učenika: Balent Tomo, Buhin Ena, Kolarek Dorijan, Lončarić Korina, Lukman Lorena, Maček Zara, Mihalović Marko, Novak Nela, Novak Nika, Oletić Emily, Oršuš Mateo, Palfi Lucija, Pintarić Mateja, Poredski Viktoria, Premuš Kristina, Sekulić Melisa, Šarić Karina, Teljega Tin, Tomrecaj Lorena, Trupković Vita, Zrna Domagoj
Najmaturantica: Katja Obadić
4.A - Ekonomist
Razrednica: Maria Joao Vinković, prof.
Najmaturantica: Vanesa Balog
Najmaturant: Stjepan Tuksar
4.K - Komercijalist
Razrednica: Nina Smiljanić, prof.
Popis učenika: Balog Vanesa, Bertovich Rebeca, Braniša Martina, Drvoderić Elena, Furdi Nikolina, Jakupak Josip, Klobučarić Paula, Kovačić Veronika, Kraus Jagić Nina, Mavrek Petar, Mikolaj Rea, Novak Larisa, Novak Samardžija Nelly, Petković Daria, Premuš Rea, Ranilović Đenifer, Risek Mia, Štiglec Alisa, Švenda Ema, Toplek Dora, Tuksar Stjepan, Vlahek Vida
4.HT - Hotelijersko-turistički tehničar
Razrednica: Andreja Antolić Petak, prof. Popis učenika: Baučić Klara, Belić Nikolina, Brzuhalski Željka, Hižman Lana, Jurčec Enesa, Kočila Leona, Kovač Nico, Magić Jana, Marđetko Ana, Markić Paula, Martinčević Veronika, Novak Nina, Obadić Katja, Perko Katarina, Sabolek Sebastian, Šoltić Mark, Toplek Simona, Ujčić Leona
Popis učenika: Biber Adela, Dodlek Mia, Dolenec Sara, Gregur Jakov, Hat Karlo, Hergotić Laura, Horvat Benjamin, Kodba Dolores, Krunić Iva, Levak Leona, Mihoci Katarina, Pleša Maksim, Podvez Magdalena, Radiković Marija Ana, Strnad Leonardo, Tomašek Hana, Toplek Luka, Uroda Roko, Varga Magdalena, Vaser Ivano, Zadravec Lea, Zick Viktoria
Najmaturant: Erik Tuksar
4.UR - Upravni referent
Razrednica: Svjetlana Goričanec, prof.
Popis učenika: Biškup Bono, Bratuša Eni, Cirkvenčić Nina, Čituš Nela, Đorđević Sara, Hraščanec Doris, Janković Lana, Jurgec Jana, Kelkedi Kristina, Kodba Gabrijela, Kovačić Elena, Kutnjak Dora, Lepir Linda, Lisjak Matej, Lončarić Rebecca, Lukman Lucija, Matkun Rebeka, Mezga Lucija, Oršuš Antonija, Petak Katarina, Rodek Tea, Tuksar Erik, Turk Anamarija, Vuković Antonio
Najmaturantica: Sara Pokrivač
4.KŠ - Komercijalist (odjel za sportaše)
Razrednica: Gordana Dajč, prof.
Popis učenika: Čurin Ema, Džerdži Josip, Galina Anja, Horvat Matej, Jesenović Luka, Murk Nicole, Novak Lovro, Petrinović Roko, Podvezanec Ronaldo, Pokrivač Sara, Sakač Luna, Skoko Šimun, Strbat Matija, Šegović Vito, Škvorc Rebeka, Švenda Deni, Taradi Matija, Tkalčec Tara, Tomašić Mateo
Najmaturantica: Margareta Sinković
Najmaturant: Niko Kolman
4.a razred - Opća gimnazija
Razrednik: Andrija Bacinger, prof.
Popis učenika: Bartolić Lea, Bedi Marsel, Bermanec Nika,
Klara, Držaić Karolina, Flac Lana, Horvat Karolina,
Erin, Janušić Mauro, Kalšan Gloria, Kolman Niko, Kostel Noa, Kustić Elena, Martan Paola, Mlinarić Alek, Novak Matija, Novak Valentina, Petković Helena, Režek Lana, Sinković Margareta, Strahija Ivana, Urem Nika
Najmaturantica: Lorena Želežnjak
3.T - Prodavač (dualno obrazovanje)
Razrednica: Elena David, prof.
Popis učenika: Balog Hanna, Balog Melisa, Bistrović Paula, Ignac Đurđica, Knežević Patricija, Kolarić Lana, Oršoš Elvira, Oršuš Valentina, Šimunković Sara, Tkalec Ivana, Zobec Lana, Želežnjak Lorena
Najmaturant: Vito Vukoja
4.c razred - Opća gimnazija
Razrednica: Marta Jambrović, prof.
Popis učenika: Bodulica Gašpar, Drvenkar Olga, Hasani Arta, Kolarić Vida, Kurti Izabella, Lisjak Matej, Mandir Ela, Matić Julia, Mustač Marta, Novak Barbara, Novak Mia, Pahek Eva, Papak Dora, Purić Ela, Purić Hana, Radiković Mirta, Rihtarec Borna, Srnec Patrik, Strbad Ana, Šupljika Melani, Varga Rebeka, Vugrin Ana, Vukoja Vito
Najmaturantica: Matea Bočkaj
4.b razred - Opća gimnazija
Razrednica: Helena Zečar Lajtman, prof.
Popis učenika: Bedić Nina, Bel Izak, Bočkaj Matea, Borko Filip, Dobranić Stela, Glavina Viktor, Jarić Patrik, Katalenić Josipa, Kirić Luka, Košak Nino, Kukovec Ella, Lehki Ruta, Mohl Anabella, Plevnjak Leda, Rapaić Haja, Sklepić Barbara, Slaviček Jana, Štefičar Taša, Telebar Magdalena, Varošanec Simon, Vlahek Dora
Najmaturant: Filip Zadravec
4.e razred - Prirodoslovna gimnazija
Razrednica: Tanja Šalamon, prof.
Popis učenika: Andročec Lorena, Bratuša Iva, Gačal Kaja, Glavak Hana, Hanžeković Mia, Herc Judita, Hranilović Lorenna, Karlovčec Laura, Kolac Klara, Lesjak Fiona, Levačić Matija, Makarova Sonja, Martinjak Klara, Sabočanec Ana, Stričak Ena, Šimunić Viktor, Vrbanec Brigita, Vučković Bruno, Zadravec Filip
Najmaturantica: Ena Vrančić
Najmaturant: Andrej Kos
4.d razred - Opća gimnazija
Razrednica: Aleksandra Pleh, prof.
Popis učenika: Culej Dora, Đukes Hana, Friščić Lorena, Horvat Tena, Kežman Jelena, Kos Andrej, Kovač Stjepan, Kriković Adina, Lesinger Roko, Lesjak Helena, Levačić Dea, Munđar Saša, Novak Vida, Petković Brigita, Rebrek Lucija, Ružić Stjepan, Sokač Vilim, Štampar Lana, Tomašić Teo, Varga Marta, Vincek Dorja, Vrančić Ena
Najmaturantica:
4.g razred - Jezična gimnazija
Razrednik: Nikola Mutvar, prof.
Popis učenika: Bestijanić Lea, Boj Lucija, Branilović Lorena, Cvetković Petra, Cvrtnjak Kiara Ana, Čeh Matea, Hassan Sara, Horvat Ema, Horvat Lana, Horvat Tia, Jezernik Manuela, Kukan Lea, Medved Iva, Mihalec Lana, Sečan Eni, Šimunić Raša, Topolnjak Ema
Najmaturantica: Leona Radek
4.f razred - Prirodoslovnomatematička gimnazija
Razrednica: Nina Mikolaj Varga, prof.
Popis učenika: Botić Noa, Čuka Andrej, Gluhak Roko, Hozjan Marta, Jalušić Vanesa, Jurgec Lovro, Novak Lana, Novak Vili, Pleh Neven, Povodnja Karlo, Radek Leona, Sakač Ema, Selimi Muhamed, Škvorc Luka, Štampar Jakov, Vičević Juraj, Vidović Dominik, Višnjić Hana, Vugrinec Dominik, Zorković Lana, Železnjak Andrija, Žišković Luka
Najmaturantica: Karla Zanjko
Najmaturant: Petar Novak
4.AM Agrotehničar/ Modni tehničar
Razrednica: Andrea Gačić
Agrotehničar: Horvat Darin, Novak Petar, Rešetar Borna, Varga Marko Modni tehničar: Levanić Ana, Pintarić Valerija, Plevnjak Noema, Tomašić Taisa Helena, Vabec Nika, Zanjko Karla, Živko Larisa
Najmaturantica: Saša Dodlek
Najmaturant: Josip Jurišić
4.CP Tehničar cestovnog prometa
Razrednica: Maja Radek Sklepić
Popis učenika: Bukovčan Željka, Dodlek Saša, Granater Mladen, Ignac Marijano, Jalušić Maša, Jurišić Josip, Majerić Jan, Novak Dina, Oblaković Ivona, Rajnović Lana, Stojko Sara, Vugrinec Fran, Vurušić Elena, Zadravec Dario, Žganec Helena
Najmaturantica: Dora Oršuš
Najmaturant: Vinko Novak
3.CKV Pomoćni cvjećar/ Pomoćni krojač/ Pomoćni vrtlar
Razrednica: Branka Bedić
Pomoćni cvjećar: Popis učenika: Anderlin Sara, Kerovec Teo Pomoćni krojač: Balog Benjamin, Nemec Jasmina, Oršoš Manuela, Oršuš Dora Pomoćni vrtlar: Bubek Andreas, Herman Erik, Novak Vinko
Najmaturantica: Marija Škoda
3.CG Cvjećar/ Poljoprivredni gospodarstvenik
Razrednica: Natalija Varga
Cvjećar: Fegeš Lana, Horvat Bina, Horvat Magdalena, Perčić Paula, Perko Leodora, Pintar Mia, Podgorelec Pavla, Škoda Marija, Trajbar Tea, Žerdin Tea, Žuti Ana Poljoprivredni gospodarstvenik: Kalanjoš David, Medenjak Luka, Mihalic Toni, Preložnjak Lovro, Rešetar Lovro
Najmaturantica: Marina Oršoš
Najmaturantica: Branka Karloci
3.KO Krojač/ Obućar
Razrednica: Santina Lepen
Krojač: Karloci Branka, Škvorc Paula Obućar: Dodlek Lea, Krivak Elena, Oršoš Marina, Telebuh Dora, Vlahović Ema Marija
Najmaturantica: Ilona Gavez
Najmaturantica: Klaudija Dušić
3.FPK Frizer/ Pediker/ Kozmetičar
Razrednica: Matea Punčec
Frizer: Bernat Bonetić Nina, Čerjavić Kiara, Drk Nika, Gavez Ilona, Kramar Ema, Molnar Paula, Vršič Vita, Živko Josipa Pediker: Crnčec Domenika, Fučec Mateja, Horvat Alijana, Štampar Lana, Vlah Ines Kozmetičar: Čižmešija Tena, Dušić Klaudija, Herman Laura, Makovec Rea, Masnec Magdalena, Škvorc Ria, Zadravec Lana
Najmaturant: Renato Bajsić
Najmaturant: Mateo Poznić
3. e, Instalater grijanja i klimatizacije/Monter suhe gradnje
Razrednica: Petra Jambrović
Popis učenika: Patrik Črešnjovec, Miroslav Ćulafić, Roko Dominić, Kevin Meznarić, Emanuel Mikulek, Leon Mlinarec, Adrijano Novak, Luka Oršuš, Mateo Poznić, Borna Sakač, Filip Šafarić, Leon Škrobar, Vladimir Škvorc, Leon Zadravec, Renato Bajsić, Jurica Horvat, Kevin Oršoš, Renato Oršoš
Najmaturantica: Lucija Braniša
3.VO Vozač motornog vozila
Razrednik: Ivica Mlinarić
Popis učenika: Baksa Kevin, Braniša Lucija, Ferlin Martin, Flac Lea, Gavez Michel, Glavina Niko, Ignac Filip, Igrec Ivan, Jalšovec Dominik, Jambrošić Luka, Kalanjoš Antonio, Krajačić Kristijan, Novak Daria, Novak Petar, Sternad Alina, Trupković David
Najmaturant: Luka Baksa
Najmaturant: Jura Belović
3. g, Stolar / Vodoinstalater
Razrednica: Mateja Kolarić
Popis učenika: Filip Bedić, Jura Belović, Jan Belović Novak, Borna Bukal, Filip Golubić, Mateo Hoblaj, Vanja Kozjak, Luka Mesarić, Nino Muršić, Martin Polanec, Martin Radiković, Mateo Sermek, Noa Tomašić, Stjepan Toplek, Luka Baksa, Marsel Embreuš, Karlo Horvat, Josip Ignac, Sebastijan Kranjec, Mihael Lukman, Vinko Lukman, Valentino Pec
Lovro Jurović
3. f, Keramičar-oblagač/Rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima/Podopolagač Razrednk: Dominik Hrženjak
Popis učenika: Patrik Branilović, Nico Hasan, Martin Horvat, Danijel Oršoš, Mateo Oršoš, Simon Stančin, Kristijano Graf, David Janković, Lovro Jurović, Josip Kovač, Ivan Kovačić, David Maček, Leonardo Oršoš, Teo Štrukelj, Gabriel Goričanec, Ivan Hrastov, Patrik Kovač, Gabrijel Molnar
Najmaturant: Ivan Tratnjak
3. i, Pomoćni soboslikar i ličilac/ Pomoćni podopolagač
Razrednica: Zdenka Perić
Popis učenika: Marko Hrženjak, Dino Novak, Antonijo Oršoš, Ivan Tratnjak, Sven Adam Blažon, Kjara Črep, Emanuel Zadravec
Najmaturant: Matija Medved
3. h, Fasader / Tesar / Zidar
Razrednik: Roko Sorić
Popis učenika: Matija Medved, Krešo Tomić, Marijan Čemerin, Ivan Bišćan, Filip Kos
Najmaturant: Leonard Vojvoda
Najmaturant: Denis Žinić
4. a, Građevinski tehničar
Razrednica: Lorena Trupković
Popis učenika: Vito Čapalija, Niko Čibarić, Vito Fleten, Luka Fodor,Vedran Husnjak, Noah Juras, Borna Jurasović, Antonio Kolac, Eduardo Korunić, Stiven Kovačić, Mihael Križanec, Luka Krsnik, Dominik Malašić, Gabrijel Mlinarić, Patrik Novak, Leon Prenar, Leonard Vojvoda, Denis Žinić
Najmaturant: Alen Kutnjak
Najmaturant: Emanuel Novak
3. j, Soboslikar ličilac dekorater
Razrednica: Dasia Vidović
Popis učenika: Erik Dobranić, Lovro Kovač, Alen Kutnjak, Petar Lukša, Valentino Nerer, Emanuel Novak, Luka Šanjić, David Špoljar
Sedamnaestogodišnja Nikolina Ovčar iz Donjeg Zebanca dokazuje da su folklor i streljaštvo spojivi unatoč razlikama. Učenica čakovečke gimnazije s lakoćom balansira iz-
među plesne pozornice i nišana, nižući uspjehe i u KUD-u i na natjecanjima širom Hrvatske. Intervju s Nikolinom pročitajte na trećoj stranici rubrike Media. (bj)
Petak, 13. lipnja
16:00 Trash&Burn, Izletište Goričanec, Sveti Martin na Muri
od 17:00 Dan otvorenih vrata udruge Moto nautički klub Vidovski zlatari, Sportski park Kalanica Donji VIdovec
20:30 Koncert predgrupe Fortuna, Dvorište MESAP-a
22:00 Koncert grupe Divlje jagode, Dvorište MESAP-a
Subota, 14. lipnja
9:00 Dan otvorenih vrata, Sport Hub Nedelišće
12:00 Trash&Burn, Izletište Goričanec, Sveti Martin na Muri
15:00 Moto susret „Fić“ Marina Prelog
15:30 Koncert Željka Bebeka, DVD Podbrest
17:00 Ljetne huncutarije z mukavcaj i copernicaj, Društveni dom Zasadbreg
18:00 Festival folklora i tradicije Vidovo 2025, Sportski park Kalanica, Donji Vidovec
18:00 Utrka „Nedelska cenka”, Dvorište MESAP-a
20:00 Kerekesh Teatar - predstava Dimnjačar, Sportski park Kalanica, Donji Vidovec
20:30 Koncert predgrupe, band Atomi, Dvorište MESAP-a
21:30 Kuzma & Shaka Zulu, Lepi Dečki Brewery
22:00 Koncert grupe Magazin, Dvorište MESAP-a
Nedjelja, 15. lipnja
8:00 Proštenje Presvetog Trojstva u Župi Nedelišće, Nedelišće
8:00 Akcija mjerenja šećera, Crveni križ, park kod hrasta lužnjaka arpada, Donji Vidovec
11:00 Proštenje Vidovo, Donji Vidovec
19:00 Koncert Tamare Korunek Lesar, Davida Vukovića i Brass kvinteta Glazbene škole u Varaždinu, Crkva Presvetog Trojstva u Nedelišću
23. Međimurski festival „Ljubo Kuntarić“, glazbeni je događaj koji već desetljećima njeguje i promovira glazbenu baštinu našeg kraja. Festival će se održati 20. lipnja s početkom u 21 sat u ambijentu Atrija Starog grada u Čakovcu.
Na ovogodišnjem festivalu posjetitelje očekuje sedamnaest pažljivo odabranih skladbi. Program će obogatiti i impresivni nastup legendarne Radojke Šverko, čije će glazbene
POKLANJA KNJIGU
STAŠA ARAS: SUHOZID
Dobitnik knjige Kuća od stakla objavljene u prošlom broju je Sanja Odniković. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1552
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI
13. i 14. lipnja na Izletištu Goričanec u Svetom Marinu na Muri očekuje vas preko 300 starih američkih automobila iz gotovo cijele Europe. Posebnu atmosferu na ovom jedinstvenom retro događaju koji slavi kulturu 50-ih i 60-ih godina dat će neizostavne pin-up djevojke, burlesk nastupi, razni vintage štandovi s odjećom, nakitom, buvljak starih predmeta, retro brijačnica, tattoo, kutak s pin-up frizurama, burn-out box i još mnoštvo toga. Glazbeni dio donosi top svjetske rockabilly i rock and roll bendove iz SAD-a, Engleske, Italije i Hrvatske.
Za sve one koji žele osjetiti iskustvo vožnje u pravom američkom oldtimeru, na raspolaganju će biti Trash&Burn besplatni taxi, Ford Thunderbird iz 1959. godine koji će voziti na relaciji od Izletišta Goričanec do Termi Sveti Martin. Festival počinje u petak, 13. lipnja, od 17 sati, a ulaznice se mogu kupiti po 6 eura za jedan dan ili 9 eura za dva dana. Uz kupljenu ulaznicu moguće je besplatno kampiranje dok vlasnici američkih automobila i motora ne plaćaju ulaz. Za sve Trash & Burn posjetitelje Terme Sveti Martin uz predočenje festivalske narukvice odobravaju popust od 20 % na ulaz u Aquapark Martilandia. (bj, foto: mg)
U CENTRU ZA KULTURU
Srijeda, 18. lipnja
Handpan fes�val Međimurje, Mamas & Tapas, Čakovec Petak, 20. lipnja
21:00 23. Međimurski fes�val Ljubo Kuntarić, atrij Starog grada Čakovec
Subota, 21. lipnja
2:00 do 6:00 Promatranje neba, Mađerkin breg 13:00 Turnir u velikom nogometu, Mali Mihaljevec
Ponedjeljak, 23. lipnja
18:00 Pješčana oluja 2025., iza DVD-a Pribislavec
Četvrtak, 26. lipnja
16:00 Food Truck Fes�val, Trg Republike
izvedbe dodatno uljepšati večer te Vanessa Kralj i Dominik Padarić s interpretacijama pjesama Ljube Kuntarića, čime se obilježava 100. godina od rođenja velikog čakovečkog kompozitora.
Ulaznice možete rezervirati i podići u Restoranu Stari grad te ka�iću BIG BEN u centru grada.
U slučaju lošeg vremena Festival će se održati u dvorani Srednje škole Čakovec. (mg)
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: STAŠA ARAS: SUHOZID
Drugi svjetski rat odvija se na dalmatinskom otoku, a četiri žene i jedna djevojčica pokušavaju živjeti normalnim životom u neočekivanim i nenormalnim okolnostima.
Studio Vivona iz Čakovca s ponosom najavljuje svoju 11. Reviju plesa, koja će se održati u nedjelju, 15. lipnja 2025., s početkom u 16 sati u Centru za kulturu Čakovec.
Ova manifestacija ima za cilj predstaviti aktivnosti studija široj javnosti i potaknuti lokalnu zajednicu na prepoznavanje vrijednosti plesne umjetnosti. Kroz nastupe oko 200 djece različitih dobnih skupina, publika će imati priliku uživati u raznovrsnim plesnim stilovima, od klasičnih do modernih, u izvedbi mladih entuzijasta.
Revija nije samo prilika za predstavljanje plesnih koreogra�ija, već i platforma za razvoj dječjih socijalnih
vještina, međusobno dijeljenje znanja i stvaranje novih prijateljstava. Posebnu vrijednost događaju daje sudjelovanje plesnih gostiju iz drugih prijateljskih studija, čime se dodatno jača međugradska kulturna suradnja i razmjena iskustava.
Organizaciju događaja potpisuje Studio Vivona, dok je za koordinaciju projekta zadužena Karmen Kovačević-Jambor.
Ljubitelji plesa i podržavatelji dječje kreativnosti pozvani su da dođu, podrže mlade izvođače i postanu dio ovog inspirativnog plesnog događanja.
Ulaznice se mogu kupiti on-line ili na blagajni CZK-a po cijeni od 4 eura. (bj) MEĐIMURSKI
KULTURNO UZDIZANJE
Koje izložbe možete posjetiti?
• 16.5. do 20.7. „ŠAF – (SJEDI) – 5.0!“ – Izložba povodom
50 godina ŠAF-a Izložbeni salon Muzeja Međimurja
• 26.5. do 27.6. Umjetnost među knjigama Knjižnica
„Nikola Zrinski“
• 27.5. do 26.6. Izložba Čakovec nekoć 9 - Sport i rekreacija Centar za kulturu Čakovec
• 13.6. do 13.7. Izložba Anite Kos „Hopes and Dreams/Nadanja i snovi"
Muzej Croata inuslanus Prelog
Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
Staša Aras u romanu Suhozid poetskim jezikom pripovijeda o sudbinama Anke, Mile, Lidije, Vere, Marte i Blage, toliko ih približavajući čitatelju da gotovo možete osjetiti miris makije i smilja toga škrtog otoka, buru kako vam razmazuje kapljice mora po licu, pod prstima opipati hladan kamen dalmatinskih kuća ili okusiti proju tek izvađenu iz pećnice.
Suhozid opisuje kako se život odvija kada se čovjek navikne na glad, čekanje, nepovjerenje, neimaštinu, gužvu, neizvjesnost i strah dok istovremeno dočarava i trenutke živosti, veselja i slavlja
NIKOLINA OVČAR spaja naizgled nespojivo – folklor i streljaštvo
Piše: Benjamin Jakopić
Često danas možemo čitati i gledati priče o ljudima koji spajaju više strasti, ali većinom to budu priče o ljudima koji spajaju hobije iz istih sfera društva. Primjerice, netko tko se bavi nekim sportom uz to će se početi baviti nekim drugim sportom ili nečim što je barem donekle povezano s time. Stoga je zanimljivo vidjeti ljude koji spajaju naizgled nespojive strasti.
Sedamnaestogodišnja
Nikolina Ovčar iz Donjeg Zebanca pravi je dokaz da se
to može te uspješno barata folklorom i streljaštvom. Učenica trećeg razreda Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu, Nikolina uz školu redovito nastupa na folklornim smotrama, a paralelno niže uspjehe na streljačkim natjecanjima diljem Hrvatske.
- Kako si ušla u svjetove folklora i streljaštva?
- Oboje sam počela pohađati prije otprilike pet godina, malo prije nego je počela korona. Moja sestrična je prije plesala folklor i često smo razgovarale o tome. Jednom sam odlučila otići na probu i
U streljaštvu moraš biti „čist u glavi". Ne razmišljati o školi, ispitima ni problemima. U folkloru je bitno doći veseo i opušten
povela cijelu obitelj sa sobom! Tako smo se svi uključili u KUD Selnica. Što se tiče streljaštva, prvi put sam probala još u trećem razredu osnovne škole, ali tada sam zbog školskih obaveza i glazbene škole morala odustati, jer bih inače imala previše obaveza. Prava prilika došla je tek u šestom razredu. Šef moga oca mi je trener, pa sam tako došla do toga. Inače pucamo za SK Sloboda Mihovljan, iako smo iz Selnice. Postoji i streljana u Selnici, ali sad je već teško promijeniti klub jer tu imam dobru ekipu s kojom sam si jako dobra.
Nikolina se natječe serijskom i standard zračnom puškom
- Streljaštvo je prilično skup sport. Kako to �inancijski izgleda u praksi?
-Nažalost, većinu troškova pokrivamo sami. Klubovi uglavnom mogu pokriti samo kotizacije za državna natjecanja. Oprema poput pušaka, odijela i specijalnih cipela jako je skupa. Puške barem dobijemo iz kluba, a Hrvatski streljački savez nedavno je organizirao nabavu odijela po nižim cijenama, pa su strijelci individualno morali kupiti odijela jer klubovi to ne mogu �inancirati.
Natječem se zračnom puškom – i serijskom i standard. Serijska nije toliko popularna pa je zato veći fokus na standardu. Postoje kategorije kadeta, juniora, seniora i veterana, a ja sam trenutno u juniorkama i seniorkama. Standardom se puca 60 metaka u 75 minuta, uz 15 minuta probe. Puška teži do 5,5 kg. Jako je važna koncentracija – čim ti pažnja padne, metci počnu bježati. Ja osobno stojim od početka do kraja bez pauze jer želim iskoristiti svaki trenutak maksimalno. Serijska puška je nešto lakša, 40 metaka u 50 minuta, ali i to je zahtjevno.
- Kako se snalaziš u folkloru?
- U KUD-u Selnica imamo probe jednom tjedno, petkom od 20 do 22. Voditelj nam je Nikola Kotur i ovim putem ga pozdravljam. Uz to, sudjelujem
i u novoj folklornoj grupi u našoj gimnaziji – osnovali smo je ove godine, a 6. svibnja imali smo prvi nastup u Centru za kulturu u Čakovcu. U grupi je 11 parova. Od toga devet parova učenika i dva para profesorica. Vidi se da naša generacija to voli, ali pitanje je hoće li opstati nakon što maturiramo. Mnogi žele plesati, ali ih odbija folklorna nošnja. Šteta, jer nas u KUD-u za sad ima devet parova i atmosfera je stvarno obiteljska, pa bismo stoga voljeli da dođe čim više ljudi.
- Postoje li neke vještine koje ti dobro dođu i u folkloru i u streljaštvu?
- U streljaštvu moraš biti „čist u glavi". Ne razmišljati o školi, ispitima ni problemima. U folkloru je bitno doći veseo i opušten. U streljaštvu moraš biti potpuno koncentriran, paziti na disanje, na otkucaje srca, na stav. Čim ti srce brže kuca, automatski brže dišeš, puška ti više „pleše" i rezultati su lošiji. Naravno, i u plesu moraš biti koncentriran, tako da to imaju zajedničko.
Često se događa da se termini poklope. Kad KUD ide negdje nastupati, baš bude i državno natjecanje ili neki veći turnir. Dobro je kad je to u Čakovcu, ali često moramo putovati u Osijek, Solin, Zagreb... To zna biti naporno. No, uz dobru organizaciju i podršku roditelja, sve se nekako posloži.
- Imaš li neke posebne uspjehe koje bi izdvojila?
- Osvojila sam sve od 1. do 3. mjesta na županijskim natjecanjima, a jedan malo veći uspjeh je što smo u sezoni 2023./24. u B hrvatskoj
ligi ekipno osvojile 3. mjesto standard puškom, a isto smo postigle i serijskom puškom. Na Turniru olimpijskih mladih nada u Solinu 2024. osvojila sam pojedinačno 3. mjesto. Na nacionalnoj razini sam trenutno oko 20. mjesta. Za Olimpijadu trebaš život posvetiti streljaštvu – uz posao i druge obaveze, to jednostavno ne ide.
- Imaš li neke uzore ili ljude koji te inspiriraju?
- U folkloru mi je uzor ansambl LADO. To mi je jedan od snova, ali upasti tamo je jako teško. U streljaštvu, moj najveći uzor je Anamarija Turk. Ona je jedina iz Međimurja trenutno u reprezentaciji. Također, izdvojila bih i Hrvoja Marčeca, bivšeg reprezentativca i četvrtog na svjetskom prvenstvu s pištoljem. On nas jako motivira i inspirira. Izdvojila bih i trenere Dražena Hajdinjaka i Marka Kolca, koji nas uvijek guraju dalje. I naravno, roditelji su mi ogromna podrška, i moralna i �inancijska. Tata me zna najbolje smiriti kad mi ne ide. Nekad treneri prepoznaju da mi treba pauza i puste tatu da me „skulira". Njegove riječi mi tada stvarno puno znače.
- Da moraš birati, bi li izabrala veliki folklorni nastup ili veliko streljačko natjecanje?
- Jako teško pitanje! Teško bih izabrala, ali mislim da bi ipak prevagnulo natjecanje. U folkloru uživam zbog druženja i plesa, ali u streljaštvu volim taj natjecateljski duh. Tamo imam priliku pokazati koliko mogu, i to mi je ipak malo draže.
- Koji su ti planovi za budućnost?
1 x 2 ULAZNICE za film Opasne
Dobitnica ulaznica za film Opasne životinje:
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i stranici na Facebooku. Sve što je potrebno je do srijede do 9 sa� posla� svoje podatke. Nakon toga, u petak nabavite novi �skani broj Međimurskih novina i na zadnjoj stranici rubrike Medie potražite svoje ime. Sretno! VODE VAS U KINO
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice.
Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice taj mjesec više ne može sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite to pravilo.
- Planiram upisati Učiteljski fakultet – još ne znam točno koji grad, možda Osijek ili Rijeka. Dvoumim se između razredne nastave i odgajateljstva. Brine me kako ću dalje s folklorom i streljaštvom, ali ako i odem iz Međimurja, sigurno ću pokušati nastaviti. U streljaštvu bih trebala naći zamjenski klub, jer tjedan bez treninga odmah se osjeti. A u folkloru – kamo god otišla, pridružit ću se nekom KUD-u. Na primjer, u Slavoniji nas uvijek lijepo prihvate jer vide da mi Međimurci i plešemo i pjevamo u isto vrijeme, što je njima nezamislivo. Bilo bi lijepo da ih tamo upoznam s ljepotama međimurskog folklora.
Sara Perčić
Najmaturant: Karlo Zdolec
4. c, Dizajner keramike/ Dizajner unutrašnje arhitekture
Razrednica: Tamara Novak
Popis učenika: Elena Fegeš, Rina Fuk, Lana Furdi, Marta Galina, Eva Horvat, Dora Mežnarić, Dora Poljaković, Lana Žnidarić, Klara Đurišević, Lorena Jalušić, Nina Klarić, Anamarija Knezić, Livadina Rafaela Matešin, Dora Novkinić, Sara Perčić, Sofiia Pustosolova, Sara Sečan, Arwen Vrbanić, Karlo Zdolec, Patricia Žganec
Lana Lepen
4. b, Arhitektonski tehničar
Razrednica: Martina Bošnjak
Popis učenika: Bogdan, Manda Cimerman, Filip Čalopek, Gabriela David, Josip Đeri, Dora Đurišević, Ana Marija Gal, Josip Golubić, Nina Haramija, Klara Jambrošić, Karolina Kranjčec, Antonio Kutičić, Lana Lepen, Petar Lesinger, Fran Medlobi, Marin Plavetić, Eva Sršan, Nika Šajnović
Srednja škola Čakovec
Najmaturantica: Asja Kasapović Najmaturant: Petar Novak
4.A - Opća gimnazija
Razrednica: Petra Horvat
Popis učenika: Nika Baumgartner, Katarina Blažić, Fran Debelec, Nola Filo, Lana Glavina, Jakov Hamonajec, Laura Hranilović, Hana Jaušovec, Magdalena Jepure, Asja Kasapović, Lovro Krznarić, Franka Kukovec, Pavla Kutnjak, Beata Lovrić, Miriam Markov, Ema Mlinarić, Deana Novak, Petar Novak, Antonia Srpak, Nikola Šafarić, David Šlezak, Klara Tomašić, Lana Vršič, Alma Vuglač
4. d, Medijski tehničar/Web dizajner
Razrednik: Domagoj Trojko
Popis učenika: Simona Bašek, Ana Bobetić, Morena Desnica, Matej Đaković, Noa Kolar, Lea Lehkec, Filip Lesar, Valentina Majhen, Meri Matjačić, Mikec Nikolina, Nera Preksavec, Nika Srnec, Anja Tušek, Luka Bogović, Lorena Cirkvenčić, Sara Dodlek, Teo Kolar, Petra Ledinski, Nikša Leko, Emerik Novak, Matija Tropša, Luka Vidović, Sven Žerjav
Najmaturantica: Hana Čemerika
Najmaturant: Damijan Ninić
4.D - Opća gimnazija
Razrednica: Marina Trajbar
Popis učenika: Emili Balažić, Denis Barbaš, Ivan Berljak, Marija Brezovački, Lovro Cesar, Niko Colarić, Hana Čemerika, Laura Golubić, Nola Horvat, Vida Kolarić, Rebeka Kovačić, Viktor Jan Kretić, Laura Marčec, Ivan Mikulić, Karlo Mlinarić, Damijan Ninić, Petar Tkalec, Emili Vičar, Nina Vugrinec
Najmaturantica: Marta Novak
4.B - Opća gimnazija
Razrednik: Marko Štefan
Popis učenika: Hana Bartolić, Nika Bunc, Sven Čavlek, Matej Dobša, Niko Domjanić, Adela Dvorščak, Stela Horvat, Melani Husić, Ena Jančec, Tena Klišan, Martin Kovač, Luka Logožar, Nika Maltarić, Matej Martinjak, Saša Matić, Petar Mikić, Marta Novak, Noah Palijan, Monika Petrović, Paris Posavec, Ena Sabol, Lana Šergić, Martina Šestak, Ela Škvorc, Eva Varga, Noah Kristijan Vekić, Stela Zorković, Leonie Žvorc Bojko
Najmaturantica: Petra Perić
Najmaturant: Niko Molnar
3.E - Opća gimnazija
Razrednica: Evelin Horvat
5.C - Opća gimnazija
Razrednica: Valentina Matulic
Popis učenika: Rea Andročec, Ines Balog, Gabriela Bedeković, Dora Cerovečki, Jana Cecilija Fuček, Anja Gosarić Kaja, Horvatović, Lucija Korunić, Ema Malović, Rosana Novak, Jana Pintarić, Asja Radiković, Vedrana Skender, Luka Stančec, Lana Stupar, Lara Šavora, Tea Lena Špoljarić, Nikol Štefko, Elena Tepeš, Ivona Topolnjak, Gabrijel Tunić, Nikola Varga, Lorena Vargek, Izidor Vinković, Brigita Višnjić, Viktorija Žerjav
Najmaturantica: Sinita Blatarić
Najmaturant: Benjamin Horvat
4. THK - turističko-hotelijerski komercijalist
Razrednica: Maja Labaš Horvat
Popis učenika: Sinita Blatarić, Florijan Cirkvenčić, Lana Gizdavec, Jana Hergotić, Benjamin Horvat, Ela Janković, Ema Krnjak, Nika Lovrek, Natanael Orehovec, Lana Srebrnjak i Dorotea Zlatar.
Najmaturantica: Lana Hlišć
Najmaturant: Erik Mezga
3. SK - Slastičar/Konobar
Razrednica: Danijela Naranđa
Popis učenika: Gloria Bulf, Lana Hlišć, Leona Hranjec, Viktorija Knezić, Tia Križaić, Amalija Lerinc, Erik Mezga, Karla Polanec, Anja Srebrnjak, Barbara Zelić
Najmaturantica: Anderlin Nikolina
Najmaturant: Ignac Nikola
3. PKO - Pomoćni konobar
Razrednica: Gordana Žvorc
Popis učenika: Anderlin Nikolina, Bogdan Štefica, Goričanec Vuk Valentina, Ignac Nikola, Štefković Josipa
Najmaturantica: Nikolina Ignac
Najmaturant: Sven Janušić
3. PKS - Pomoćni kuhar i slastičar
Razrednica: Slađana Zadravec
Popis učenika: Nikolina Ignac, Hana Oršuš, Sven Janušić
Najmaturantica: Večenaj Ivana
Najmaturant: Valjan Leon
3. KU - Kuhari
Razrednica: Jasenka Poljak
Popis učenika: Baumgartner Josip, Hižman Erik, Jalušić Sebastian, Miser Benjamin, Novak Lana, Oršoš Tina, Oršuš Petra, Tadić Patricija, Tuksar Neven, Valjan Leon, Večenaj Ivana
Najmaturantica: Petković Eva
4.G - Opća gimnazija
Razrednica: Baksa Tanja, prof.
Popis učenika: Herc Vilim, Horvat Ivan, Hurley Miles Francis, Doris Ivelić, Kramar Jakov, Marović Anđela, Murković Anja, Petković Eva, Pongrac Rea, Stančin Antonija
Najmaturantica: Josipa Halić
Najmaturantica: Melani Grahovec
4.GM – Prirodoslovnomatematička gimnazija
Razrednica: Anica Antolek Hrgar
Najmaturant: Martin Đuran
Najmaturant: Dario Radek
4.ET – Elektrotehničar
Razrednik: Mario Pinc
Popis učenika: Đuran Martin, Golenja Filip, Hanžeković Manuel, Hodak Franjo, Kovačić Filip, Lebar David, Lipić Karlo, Matulic Jan, Mihalec Matija, Mikolaj Lukas, Pintarić Luka, Povodnja Eric, Radek Dario, Soldat Dino, Sović Dino, Sršan Borna, Šelja Ivan, Toplek Dino, Vuk David, Zelić Ivan, Železnjak Filip
Najmaturant: Filip Bezek
4.RT – Tehničar za računalstvo
Razrednica: Nataša Lončarić
Popis učenika: Bezek Filip, Čapek David, Drk David, Dunjko Roko, Gašparlin Tin, Kočet Saša, Kolarić Leon, Kovačić Matej, Lajtman Franjo, Magdalenić Karlo, Martinjak Borna, Molnar Martin, Novak Ivan, Radojčić Jana, Rešetar Fran, Salaj Sebastijan, Sever Gabrijel, Smolkovič Borna, Šamarija Nika, Turk Vito, Varšić Petra, Zgrebec Nikola, Žganec Jakov
Najmaturant: Filip David
Najmaturant: Fran Bistrović
4.MT – Tehničar za mehatroniku
Razrednica: Sandra Štampar
Popis učenika: Bartolić Borna, Bistrović Fran, Bojić Andrej, David Filip, Frančić Neo, Hodić Emanuel, Hren Karlo, Jesen Matijas, Korent Karlo, Levačić Patrik, Levec Antonio, Nerer Matej, Permozer Sebastian, Pintarić Antonio, Polanec Bruno, Radiković Jakov, Sakač Josip, Šafarić Aleksandar, Toma Jakov, Vuković David, Vuri Dino
3.E1 – Elektroinstalater, elektromehaničar
Razrednik: Siniša Suvajac
učenika: Artić Antonio, Balent Karlo, Balić Lovro, Bašek Luka, Bogdan Leon, Črnila Ivan, Dobranić Amon, Dobranić Erik, Dobranić Lukas, Janušić Tin, Kordić Jeronim, Lepen Luka, Lesjak Rino, Madić Marko, Marić Nedeljko, Martinjaš Leon, Munđar Arsen, Orehovec Mateo, Pergar Fabijan, Slaviček Marko, Vinković Sven, Vlah Roko, Vugrinec Jannik, Žganec Rocco
Najmaturantica: Kaja Brezničar
Najmaturant: Petar Žganec
4.ST – Strojarski računalni tehničar
Razrednik: Silvio Štefanac
Popis učenika: Baksa Dorian, Bičak Borna, Branilović Niko, Brezničar Kaja, Dodlek Kevin, Džerdži Antonio, Jančec Niko, Jurović Leon, Kalšan Luka, Kutnjak Ivan, Novak Lukas, Novosel Filip, Oto Jan, Pintarić Ivan, Poljak Jakov, Povodnja Luka, Radojčić Ozren, Srpak Mateo, Štefok Filip, Talan Zorijan, Tomašić Marko, Turk Teo, Vuković Marko, Zember Fabijan, Žganec Leon, Žganec Petar
Najmaturantica: Lea Horvatović
Najmaturant: Filip Debelec
3.S2 – CNC operater
Razrednica: Mirjana Olčar
Popis učenika: Bahić Alem, Belši Roko, Benkus Vinko, Bermanec Petar, Čanadi Erik, Čiček Matić Viktor, Debelec Filip, Filipašić Sebastian, Horvat Noa, Horvatović Lea, Ignac Emanuel, Kovačić Nino, Levačić Fran, Marciuš Antonio, Mihoci Lovro, Perčić Samuel, Šimunić Nataniel, Špoljarić Filip, Tompoš Roko, Vugrinec Lukas, Žarković Luka
Najmaturant: Fabian Petričević
3.S1 – CNC operater
Razrednica: Lucija Sanjković Horvat
Popis učenika: Bakač Marko, Biber Simon, Bodalec Ivan, Dimač Sven, Drvenkar Moreno, Fundak Niko, Horvat Denis, Jambrović Filip, Janušić Matija, Lipović Domagoj, Mutvar Vito, Nedeljko Patrik, Patafta Jan, Petričević Fabian, Šardi Lovro, Terzo Koraj, Vrbanec Emil, Vujaklija Lovro, Vuk Marko, Žalac Silvio
Najmaturant: Niko Sklepić
Najmaturant: Gabriel Fuček
3.S4 – Automehaničar, autolimar, tokar
Razrednica: Sanja Borko
Popis učenika: Balog Leon, Denžić Fabijan, Frančić Marko, Fuček Gabriel, Karlovčec Lovro, Kopčić Fran, Kukulić Alex, Kuzma Dario, Paler Ivan, Perčić Leo, Pintarić Adam, Sabolić Mateo-Petar, Sejdinović Erik, Sermek Patrik, Sklepić Niko, Šajnović Rafael, Špiranec Matija, Tkalčec Leo, Trupković Andreas, Vargek Venio, Zamuda Nik, Žnidar David
Arijan Vaser
3.S3 – Automehatroničar
Razrednik: Dragutin Kelin
Popis učenika: Balog Mateo, Blažon Leon, Dokleja Petar, Horvat Teo, Hudak Dorijan, Kutnjak Samuel, Markelj Vito, Mesarić Josip, Mikulan Ria, Novak Mario, Plevnjak Leon, Podgorelec Jan, Pranklin Jan, Ružić Jeronim, Sternad Roko, Tkalčić Simon, Turk Niko, Varga Dolores, Vaser Arijan, Vlah Bruno
Najmaturantica: Lea Hranjec Najmaturant: Matej Zadravec
3.S5 – Bravar, Strojobravar
Razrednica: Tina Rešetar Kovačić
Popis učenika: Horvat Dragan, Hranjec Lea, Ignac David, Ignac Dominik, Jurčec Boro, Kren Luka, Lesar Marko, Marciuš Leo, Novak Leon, Oršoš Nikola, Oršuš Renato, Perhoč Sebastijan, Peršak Valentino, Petrović Tino, Polanec Branko, Posavec Fran, Tomašić Fran, Vinković Nikola, Vuri Franjo, Zadravec Matej
Fakultet organizacije i informatike (FOI) razvija poduzetnički način razmišljanja kroz praktične projekte, interdisciplinarni pristup i aktivnu suradnju s gospodarstvom
Fakultet organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu, kao sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, već više od pola stoljeća gradi snažnu reputaciju kao jedan od vodećih hrvatskih STEM fakulteta. Uz bogatu tradiciju i vodeću poziciju na akademskoj i poslovnoj zajednici, FOI se pro�ilira kao najbolji izbor za više od 2600 studenata koji žele uspješno graditi karijeru u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, poslovne analitike i digitalne transformacije.
Jedan od najtraženijih studijskih programa Fakulteta je sveučilišni prijediplomski studij Informacijski i poslovni sustavi (IPS), koncipiran kako bi odgovorio na potrebe tržišta koje sve više zahtijeva stručnjake s kombinacijom informatičkih i poslovnih znanja. IPS kroz snažan fokus na umjetnu inteligenciju, programsko inženjerstvo, analitiku i poslovne sustave obrazuje kadrove spremne za najizazovnije uloge digitalnog doba.
Od treće godine studija studentima je omogućena specijalizacija kroz četiri usmjerenja: Umjetna inteligencija u poslovanju, Razvoj programskih sustava, Umreženi sustavi i računalne igre te Analiza i dizajn poslovnih sustava. Ovaj modularni pristup studentima pruža priliku za razvoj speci�ičnih kompetencija u skladu s vlastitim interesima i aktualnim tehnološkim trendovima. Modul Umjetna inteligencija u poslovanju obuhvaća teme poput strojnog učenja, prediktivne analitike i automatizacije procesa, dok Razvoj programskih sustava naglasak stavlja na softverski inženjering i razvoj kompleksnih aplikacija. Umreženi sustavi i računalne igre integriraju znanja iz područja IoT
"Više od 80 % studenata informatičkih smjerova pronalazi posao većprije završetka studija
tehnologije i razvoja interaktivnih digitalnih sadržaja, a Analiza i dizajn poslovnih sustava usmjerena je na optimizaciju poslovnih procesa i digitalnu transformaciju organizacija. - Na FOI-ju kontinuirano razvijamo studijske programe koji odgovaraju izazovima suvremenog digitalnog društva. Naš je cilj obrazovati stručnjake koji neće samo pratiti tehnološke promjene, nego će ih i sami pokretati – i to na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Primjerice, pokazatelji poput 100 % zaposlenosti diplomiranih studenata Informacijskog i programskog inženjerstva te 94 % onih koji rade u struci, jasan su dokaz relevantnosti i konkurentnosti naših programa na tržištu rada, istaknula je dekanica prof. dr. sc. Marina Klačmer Čalopa.
Osim Informacijskih i poslovnih sustava, FOI u Varaždinu nudi i studij Ekonomika poduzetništva (EP) Cilj tog prijediplomskog studija je upoznati studente s najnovijim ekonomskim i informatičkim spoznajama, inovativnim konceptima te suvremenim
poslovnim modelima poduzetništva koji se temelje na znanju, kreativnosti i digitalnim kompetencijama. Studij razvija poduzetnički način razmišljanja kroz praktične projekte, interdisciplinarni pristup i aktivnu suradnju s gospodarstvom, čime studenti stječu konkretna znanja, vještine i tehnike nužne za uspješno pokretanje i vođenje poslovnih pothvata.
Stručni studij Informacijske tehnologije i digitalizacije poslovanja (ITDP)
FOI izvodi u Varaždinu i Zagrebu, a usmjeren je na razvoj praktičnih znanja i vještina iz područja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, s naglaskom na suvremene potrebe tržišta rada. Studij je podijeljen u dva specijalizirana modula: Razvoj aplikacija, koji studente priprema za rad na Windows, web i mobilnim platformama, te Informatička podrška poslovanju, koja se fokusira na primjenu IT-a u poslovnim procesima i digitalnoj transformaciji.
Jedanodnajtraženijih studijskihprograma Fakultetajesveučilišni prijediplomskistudij Informacijskiiposlovni sustavi
FOI kontinuirano surađuje s više od 500 poduzeća u Hrvatskoj i inozemstvu, što studentima omogućuje intenzivnu stručnu praksu i visoku zapošljivost –više od 80 % studenata informatičkih smjerova pronalazi posao već prije završetka studija. Fakultet nudi i brojne prednosti poput suvremene opreme, vlastitih digitalnih alata, e-učenja te dostupnosti visokih STEM stipendija. Uz podršku snažne mreže partnera, fokus na primijenjeno znanje i dokazan status izvrsnosti, FOI se ističe kao strateški izbor za sve koji odlučuju o fakultetu i karijeri u području umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija. Više informacija o upisima dostupno je na: upisi.foi.hr!
U vremenu brzih promjena i tehnološkog napretka, odabir studija i sveučilišta jedno je od najvažnijih životnih odluka
Sveučilište Sjever, sa svojim sveučilišnim centrima u Varaždinu i Koprivnici, istaknulo se kao moderno, pristupačno i inovativno sveučilište koje studentima nudi puno više od klasičnog obrazovanja. S 31 studijskim programom, suvremenom infrastrukturom, snažnom povezanošću s gospodarstvom i visokom zapošljivošću svojih diplomanata, Sveučilište Sjever opravdano nosi titulu sveučilišta budućnosti.
Studiji za sve interese i praktična nastava u modernim laboratorijima Sveučilište Sjever pokriva širok spektar znanstvenih područja – od tehničkih, biotehničkih i biomedicinskih, preko društvenih i umjetničkih, pa sve do interdisciplinarnih. Više od 90 % studenata studira u STE(A)M području što danas otvara mnoga vrata na tržištu rada. Druga velika prednost Sveučilišta Sjever jest to što se na Sjeveru studira ‘praktično’. Teorijska znanja nadopunjuju se radom u vrhunski opremljenim laboratorijima, osiguravajući studentima vještine koje su odmah primjenjive na tržištu rada. Poseban naglasak stavljen je na vježbovnu nastavu, a studenti nerijetko odlaze i na terensku nastavu kako bi iskustvo stekli na samom radilištu.
Suradnja s gospodarstvom –ključna prednost
Jedna od najvećih prednosti Sveučilišta Sjever jest njegova snažna i kontinuirana povezanost s gospodarstvom.
Suradnja s više od 200 tvrtki studentima omogućuje praksu, stručne radionice, sudjelovanje na projektima, pa i prve poslovne prilike već za vrijeme studija.
Vrhunac takve suradnje svakako je UNIN Connect Week – tjedan karijera u oba sveučilišna centra – koji svake godine okuplja više od 200 predstavnika gospodarskog sektora. Kroz panele, prezentacije i networking susrete, studenti ostvaruju kontakte koji često prerastu u zaposlenja.
Izrazito važan primjer konkretne suradnje je partnerski projekt Sveučilišta Sjever i kompanije Podravka, čiji je prvi ciklus završen upravo ove akademske godine. Studenti su, uz mentorstvo profesora i Podravkinih stručnjaka, radili na stvarnim poslovnim zadacima vezanim uz globalno poznate Podravkine brendove. Njihovi su zadaci uključivali izradu marketinških strategija, istraživanje tržišta, razvoj digitalnih kampanja te osmišljavanje kreativnih sadržaja i promocija.
Najbolji studentski radovi predstavljeni su Upravi Podravke na čelu s predsjednicom Uprave Martinom Dalić, a neka od rješenja bit će korištena u budu-
Oko 90 % studenatapronalazi posao u struci ubrzo nakon diplome
Inkubacija u tresilici s regulacijom temperature
ćim Podravkinim kampanjama, što ovaj projekt čini pravim primjerom win-win suradnje: studenti dobivaju stvarnu priliku za razvoj, a kompanija – svježe ideje i konkretna rješenja. Suradnja se nastavlja i u idućoj akademskoj godini, čime se potvrđuje kvalitetan model integracije visokog obrazovanja i poslovnog sektora.
Sveučilište Sjever ovakve projekte smatra temeljem obrazovne filozofije –spoj teorije, prakse i inovacije u službi stvaranja stručnjaka koji već pri izlasku sa studija posjeduju konkretne vještine i kontakte.
Kroz niz projekata u partnerstvu s gospodarstvom, što uključuje znanstveni doprinos razvoju proizvoda, prijenos tehnologije i suradnju na inovacijama, Sveučilište Sjever povezuje obrazovanje i industriju u korist cijele regije.
Velike investicije –veliki iskoraci
Sveučilište Sjever kontinuirano ulaže u razvoj. U Sveučilišnom centru Varaždinu
su u tijeku velike investicije u nove prostore u bivšim vojnim objektima u Optujskoj ulici. Rekonstrukcijom dviju zgrada vrijednom 4,5 milijuna eura otvaraju se prostori za tehničke studijske programe, dodatno jačajući STEM segment Sveučilišta. U Sveučilišnom centru Koprivnica u tijeku je izgradnja Studentskog doma vrijednog 5 milijuna eura, a paralelno se provodi i projekt izgradnje Znanstveno-tehnološkog parka u sklopu ITU programa, u vrijednosti od 6 milijuna eura. Time se otvaraju vrata još jačoj suradnji znanstvene zajednice i industrije.
"Sveučilište Sjevernjeguje individualni pristupsvakom studentu
Vrhunski opremljeni laboratoriji i kabineti
Više od 30 studijskih programa u područjima traženima na tržištu rada
Snažna povezanost s gospodarstvom i visoka zapošljivost
Aktivni Erasmus+ programi i međunarodne suradnje
Profesori s iskustvom iz prakse
Velike investicije i kontinuirani razvoj
Podrška startupovima i poduzetništvu
Bogat studentski život i brojna događanja
Sveučilište je i nositelj svog prvog Horizon projekta, financiranog iz najprestižnijeg EU programa. Projekt ima za cilj transformirati visokoobrazovne institucije u inovacijske centre kroz razvoj poduzetničkih kurikuluma, jačanje podrške startupovima i poticanje transfera tehnologije. Time Sveučilište postaje lider promjena u visokom obrazovanju. Studenti u fokusu
Sveučilište Sjever njeguje individualni pristup svakom studentu. Profesori s bogatim iskustvom u industriji pre-
nose znanja kroz konkretne primjere i projektno orijentiranu nastavu. Mnogi studenti već tijekom studija sudjeluju na znanstvenim i stručnim konferencijama, objavljuju radove te su uključeni u domaće i međunarodne projekte.
Nastavnici Sveučilišta redovito se nalaze među najcitiranijim znanstvenicima u Hrvatskoj, a na listi 2 % najutjecajnijih znanstvenika svijeta nalazi se i troje njih upravo sa Sveučilišta Sjever. Broj objavljenih radova u međunarodnim bazama (WoS i Scopus) potvrđuje izvrsnost akademske zajednice. Život na Sjeveru –edukacija i inspiracija
Studiranje na Sjeveru nije samo predavanje i ispit. Sveučilište organizira brojne festivale i događanja tijekom godine – od Festivala znanosti, International Weeka, Sjever media & design festa do gostujućih predavanja vodećih stručnjaka iz raznih područja.
Svojim studentima Sveučilište Sjever kroz obrazovanje želi ukazati i na važnost
društvene odgovornosti te potaknuti njihov angažman u zajednici. Mnogi studenti aktivno sudjeluju u raznim volonterskim inicijativama i humanitarnim akcijama, čime razvijaju empatiju, solidarnost i društvenu osviještenost. Velik se naglasak stavlja i na poticanje zdravog i aktivnog života – studenti Sveučilišta Sjever redovito sudjeluju u sportskim natjecanjima i ostvaruju zapažene rezultate na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. Sportske aktivnosti dio su bogatog studentskog života i važan su element ravnoteže između akademskih obveza i osobnog razvoja. Kroz Erasmus+ programe, studenti imaju priliku studirati u inozemstvu, upoznati nove kulture i proširiti svoje horizonte. Terenska nastava i stručne posjete omogućuju učenje u stvarnom radnom okruženju, čime se dodatno osnažuju stečena znanja.
Sve to obogaćuje studentski život i pruža dodatnu vrijednost obrazovanju.
Zapošljivost i alumni priče –najbolja potvrda kvalitete
Jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti svakog sveučilišta je zapošljivost njegovih diplomanata. Na Sveučilištu Sjever gotovo 90 % studenata pronalazi posao u struci ubrzo nakon diplome, a mnogi već tijekom studija dobivaju poslovne ponude.
Aktivna Alumni zajednica Sveučilišta
Sjever okuplja bivše studente koji se rado vraćaju na Sveučilište kao gosti, mentori i partneri, potvrđujući time kvalitetu obrazovanja i snagu zajedništva koje
Sjever njeguje.
Sveučilište Sjever nije samo mjesto obrazovanja – ono je partner u izgradnji vašeg profesionalnog puta, inspiracija za istraživanje i prostor u kojem ideje postaju stvarnost. Ako tražite mjesto gdje se znanje, praksa i inovacija susreću, onda je Sveučilište Sjever pravi izbor za vas.
Zato uzmi znanje u svoje ruke i pridruži se akademskoj zajednici
Sveučilišta Sjever –sveučilištu kojem je stalo!
MOTOKROS
SLAVIČEK (11) iz Goričana ljubav prema motokrosu razvio je preko YouTubea, a prvi motor našli su na – Amazonu
- Start mu je izniman, odmah stječe prednost nad drugim natjecateljima i zato je ukupno prvi i u Zagorskoj i u Slavonskoj ligi, ističe Đuro Ivanović
Piše i foto: Luka Pongračić
Mladi motokros vozač iz Goričana i član kluba Malino Oriovac Niko Slaviček, svojim impresivnim nastupima sve više privlači pažnju ljubitelja ovog adrenalinskog sporta. Najnoviji uspjeh postigao je prošlog vikenda u Loboru, gdje je na utrci prvenstva Zagorja zasluženo osvojio prvo mjesto. U prvoj vožnji gledatelji su uživali u napetoj borbi na stazi, dok je u drugoj Niko briljirao od samog starta, zadržavši vodstvo sve do cilja. Uz gromoglasnu podršku obitelji i navijača – kojima su, kako kaže majka Helena, „glasnice otišle od vikanja” –Niko je još jednom pokazao nevjerojatnu odlučnost, tehničku vještinu i brzinu. Nakon odličnih rezultata u Savskom Marofu, Zaboku, Pakracu i Bedekovčini, gdje je redom osvajao postolja, Slaviček se sve čvršće pozicionira kao jedno od najperspektivnijih imena hrvatskog motokrosa.
U Nikinom rasporedu utrke se izmjenjuju u ciklusima – svaka dva tjedna slijedi nova, a nastupa na prvenstvima Hrvatske, Slavonije te Zagorja.
- Niko je iznimno samozatajan i analitičan. Na stazi sve upija nevjerojatnom brzinom i sposoban je u djeliću sekunde donijeti pravu odluku, ističe Đuro Ivanović, vlasnik staze na kojoj mladi Slaviček redovito trenira. Dodaje kako je motokros plemenit sport koji mladima pruža važne životne lekcije te izražava nadu da
će se sve više djece odvažiti krenuti Nikinim stopama. Kao znak podrške, gospodin Ivanović, koji se nekoć bavio i speedwayom, darovao je Niki dio nove opreme za nadolazeću sezonu, potvrđujući time koliko vjeruje u njegov talent i predanost.
Dan utrke –disciplina i priprema od ranog jutra Kako kaže otac Mišel, dan kada se vozi utrka počinje vrlo rano – već u 7 sati ujutro prijavom na natjecanje. Nakon prijave, čeka se službena satnica za kvali�ikacijski trening. Prije nego što stane na stazu, važno je da se vozač dobro razgiba, pregleda stazu i pripremi motor za sve što ga čeka. Kvali�ikacijski trening traje 15 minuta, a vozaču donosi ključno saznanje: njegovo
najbolje vrijeme kruga određuje redoslijed odabira pozicije na startnoj rampi. Nakon treninga slijedi kratak odmor za vozača, dok mehaničar –u Nikinom slučaju to je otac – priprema motor za utrku. Prije prve trke, vozač mora biti najmanje 10 minuta ranije u predstartnom prostoru, gdje bira rampu i priprema se za početak. Sama utrka traje 15 minuta, a nakon što vodeći prođe cilj, voze se još dodatna dva kruga. Nakon prve utrke slijedi odmor i priprema za drugu vožnju – često ključnu za ukupni plasman. I druga utrka se vozi prema istom rasporedu, a bodovi iz
Niko je ljubav prema motokrosu pronašao preko interneta
obje vožnje zbrajaju se kako bi se odredila ukupna pozicija. Tek nakon što sve klase završe svoje nastupe, oko 19 sati, slijedi službeno proglašenje pobjednika u svakoj kategoriji.
Niko je sam svoj trener
Iako je još dječak, Niko Slaviček već sada funkcionira kao svoj vlastiti trener. U njegovom rasporedu utrke
11-godišnji Niko Slaviček naviknut je na postolja
svaka dva tjedna slijedi nova utrka, a nastupa na prvenstvima Hrvatske, Slavonije te Zagorja! Majka Helena otkrila je kako je sve počelo gotovo slučajno – gledanjem YouTube videa i vožnjom po dvorištu na motoru kupljenom preko
Najnoviji uspjeh stigao je prošlog vikenda u Loboru, gdje je na utrci prvenstva Zagorja zasluženo osvojio prvo mjesto.
Amazona. Danas je situacija znatno ozbiljnija – motor košta gotovo 5000 eura, a održavanje iziskuje i vrijeme i novac.
Napredak iz utrke u utrku
Niko je tek nedavno došao do točke gdje s lakoćom prestiže bez stresa. Start mu je izniman, odmah stječe prednost, ponosno zaključuje Ivanović. Ipak, svjesni su da mnogi odustaju. - Kad dođe prvi kvar, trošak servisa, popravka… mnogi više ne mogu ili ne žele dalje. A neki ulože sve, ali djeca jednostavno izgube volju, što je sasvim u redu i ne možete im zamjeriti – na kraju krajeva, to su samo djeca i volimo ih bezuvjetno, iskreno kaže Đuro. Kod Nika to nije slučaj. Njegova motivacija, kažu svi koji ga poznaju, ne dolazi izvana. Ona je urođena – i čini se da njegovo pravo vrijeme tek dolazi.
Desetka Čehovca u Ivanovcu, Venera nadigrala Centrometal, šest golova u Draškovcu, Sloga uzela bod u zadnjim sekundama, Mladost slavila u Zasadbregu
U Međimurskoj Premier ligi, bez pobjednika u gradskom derbiju. Već u 1. minuti vodstvo Mladosti Komet zgoditkom Doriana Andročeca. Za Draškovčane izjednačuje kapetan Matija Radiković u 21. minuti, postigavši tako zgoditak svome bivšem klubu. Devet minuta kasnije preokret domaćina, strijelac Marlo Turk. U posljednjoj minuti prvog dijela susreta za goste izjednačuje Ivan Lovrić. Momčad iz Preloga ponovno vodi u 55. minuti zgoditkom Saše Kočeta. Desetak minuta kasnije bod Draškovcu donosi Matija Pintar. Venera PMP nadigrala Centrometal. Za domaćine je hat-trick upisao Sven Šenji, uz još po jedan zgoditak Jana Šimunića i Filipa Sanjkovića. Za goste su bili strijelci Marsel Štrukelj i Dino Premužić. U lokalnom derbiju remi. Igor Šegović zabija za Podturen u 10. minuti. Za BSK izjednačuje Karlo Paler u 40. minuti. Gosti ponovno vode u 45. minuti zgoditkom Jurice Golubića. Početkom drugog dijela konačnih 2-2 postavlja domaći igrač Matija Antolašić. Međimurec upisao najuvjerljiviju pobjedu u ovome kolu. Za prvaka lige čak pet zgoditaka postigao je Igor De Amorim, dva puta je bio precizan kapetan Filip Hrustek te po jednom Jakov Pintarić i Dario Struški. Počasni zgoditak za Kraljevčan 38 postigao je Arthur Machado. Petarda Sloge u Donjoj Dubravi. Mrežu Dubravčana načeo je Noah Lukovnjak u 15. minuti. Vodstvo gostiju povisuje Patrik Kirić u 24. minuti. Za 0-3 zabija Goran Spasić u 47. minuti. Isti igrač upisuje se u listu strijelaca i u 66. minuti. Tri minute kasnije za domaćine rezultat smanjuje Igor Kvezić. Hat-trickom u 88. minuti, Spasić postavlja konačan rezultat utakmice. Spartak do nove pobjede. Gostujući napadač Mitja Gašparič postiže zgoditak u
9. minuti. Za Bratstvo u 26. minuti izjednačuje Roko Posel. Spartak ponovno vodi u 55. minuti, strijelac je bio Thawan Coelho. Za 1-3 zgoditak postiže Srećko Šegović. Poraz Jurovčana ublažio je Michael Martin Lesar u 86. minuti. Kod domaćina četvorica opomenutih, a kod gostiju trojica. Rezultati: Draškovec –Mladost Komet 3-3 (Radiković, Turk, Pintar ; Andročec, Lovrić, Kočet), Venera PMP – Centrometal 5-2 (3x Šenji, Šimunić, Sanjković ; Štrukelj, Premužić), BSK – Podturen 2-2 (K.Paler, Antolašić ; Šegović, Golubić), Kraljevčan 38 – Međimurec 1-9 (Machado ; 5x De Amorim, 2x Hrustek, J.Pintarić, Struški), Dinamo (P) – Jedinstvo (GM), Dubravčan – Sloga (Š) 1-5 (Kvezić ; 3x Spasić, Lukovnjak, Kirić), Bratstvo (J) – Spartak 2-3 (Posel, Lesar ; Gašparič, Coelho, S.Šegović)
LIGA
U I. međimurskoj ligi, Sloga osvojila bod u posljednjoj minuti. Naprijed je poveo u 59. minuti zgoditkom Shote Sasakija. Desetak minuta kasnije vodstvo domaćina povisuje Borna Černov. Gosti smanjuju rezultat preko Ivana Kregara u 73. minuti. Za Cirkovljančane je u 81. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac. Siguran realizator bio je Ivan Kregar. Samo tri minute kasnije opravdano je dosuđen kazneni udarac za Slogu. Precizan je bio Mateo Novak. Bod Čakovčanima donosi „joker” s klupe Jakov Pintarić u posljednjoj minuti utakmice. Po završetku utakmice tehnički tajnik MNS Darko Jambrović je momčadi Sloge iz Čakovca uručio medalje, pehar i ček na 1500 eura za osvojen naslov prvaka u I. Međimurskoj ligi. Strahoninec slavio u Vratišincu. Dvostruki strijelac za goste bio je Filip Žunić, dok su po zgoditak još postigli Teo Kopjar i Fabricio
Cruz. Za Sokol su zabijali Noa Medved i Filip Novak. Plavima derbi začelja. Nakon prvog dijela uvjerljivo vodstvo Pekleničana rezultatom 4-0. Redom su mrežu Omladinca pogađali Ivan Rožman, Fran Debelec, Tomica Nerer i Niko Perčić. Poraz domaćina ublažio je Steven Miura u 79. minuti zgoditkom iz opravdano dosuđenog kaznenog udarca. Mladost slavila u Zasadbregu. Domaćini dolaze do prednosti zahvaljujući zgoditku Marka Bakača u 35. minuti. Četiri minute kasnije za goste izjednačuje Matej Jurić. Za potpuni preokret i pobjedu Svetomarčana pobrinuo se „joker“ s klupe Luka Tićak u 50. minuti. Croatia posljednjeplasirana momčad lige. Nakon prvog dijela prednost Bratstva zgoditkom Dalibora Frančića. Vodstvo domaćina povisuje Benjamin Ignjić u 52. minuti. Gostujući napadač Mateo Hanžeković postiže zgoditak svome bivšem klubu u 65. minuti. „Joker“ s klupe Savčana Filip Kocijan, upisuje se u listu strijelaca u 69. i 79. minuti. Za gostujuću momčad je u 82. minuti opravdano dosuđen kazneni udarac, kojeg ne uspijeva realizirati Marko Ružić odnosno čiji pokušaj brani domaći vratar Lovro Hadeljan. Još jedan „joker“ s klupe Bratstva Patrik Horvat u 85. minuti postavlja konačnih 5-1. Trnavi susjedski derbi. U prekrasnom ambijentu pred 300-tinjak gledatelja domaćini su u prvom dijelu riješili pitanje pobjednika ovog susreta. Mrežu Hodošana pogađali su Dino Špoljar u 34. i Leonard Bistrović u 38. minuti. Petarda Poleta u Pušćinama. Već u 3. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za goste. Siguran realizator bio je Nikola Munđar. Vodstvo Pribislavčana povisuje Predrag Višnjić u 22. minuti. Desetak minuta kasnije isti igrač postiže zgoditak za 0-3. Višnjić hat-trick ostvaruje u 62. minuti. Munđar po drugi puta na susretu pogađa mrežu domaćina u 88. minuti te postavlja konačan rezultat.
U II. međimurskoj ligi, bez pobjednika u Trnovcu. Domaćini su poveli u 56. minuti zgoditkom „jokera” s klupe Mateja Flaca. Samo tri minute kasnije bod Dravi donosi Marko Zavrtnik. Borcu PMP lokalni derbi. Nakon prvog dijela vodstvo domaćina 2-0 zgodicima Ivana Drka. U 75. minuti već je 3-0 zgoditkom Nikole Tomašeka. Poraz Dekanovčana ublažio je Antun Novak u 86. minuti. Jadran poražen u Miklavcu. Sva tri zgoditka za Budućnost djelo su Nenada Kolundžića. Mura remijem do naslova prvaka. U susretu između Hajduka iz Brezja i Mure konačan rezultat bio je 1-1, što je bilo dovoljno gostima da i matematički potvrde osvajanje naslova prvaka II. MNL. Mura dolazi u vodstvo zgoditkom Lovre Koščaka u 11. minuti. Bod domaćinu donosi Davor Buhanec u 23. minuti. Po završetku utakmice dopredsjednik MNS-a Miroslav Novinščak predao je gostima iz Hlapičine medalje i pehar za osvojeni naslov prvaka II. Međimurske nogometne lige. Petarda Vidovčana u Gornjem Hrašćanu. Za gostujuću momčad su redom zabijali Matija Matotek, Sebastian Legin, Matija Herman, Patrik Strbad i Mihael Matotek. Počasni zgoditak za Pobjedu postigao je Karlo Dodlek. Sloboda u drugom dijelu slomila čvrsti otpor Malog Mihaljevca. Za Slakovčane su bili strijelci Lovro Horvat, Kristijan Fegeš i Davor Priher, dok je utješni zgoditak za domaćine postigao Celso Aparecido. Najuvjerljiviju pobjedu kola upisao je ČSK na gostovanju u Ivanovcu. Po dva zgoditka za goste su postigli Roberto Višnjić, Patrick Alves i Thiago Pereira, a po jedan Josip Pintar, Bruno Kramar, Aldin Begović i Dino Bukal. Jedini strijelac za Mladost bio je Marko Dokleja.
LIGA - A
U III. međimurskoj ligi skupina A, Graničaru lokalni derbi. Mrežu Radničkog dva puta je pogađao Josip Kovač, a po jednom Filip Katančić i Leon Blažon. Budućnost bolja od Jedinstva. Gostujući igrač Karlo Jalušić, pogađa vlastitu mrežu u 13. minuti. Vodstvo domaćina povisuje Leon Strnad u 56. minuti. Tri minute kasnije u listu strijelaca za Budućnost upisuje se i Patrik Piškor. U 62. minuti, opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je kapetan Gianluca Halić. Samo tri minute kasnije Budućnosti je isključen Leon Strnad, zbog namjernog udaranja protivničkog igrača u predjelu vrata. Jedinstvu je u 76. minuti isključen Krunoslav Domiter, zbog dvije opomene. Poraz gostiju ublažio je Jurica Bajzek u 81. minuti. Otok uvjerljiv u Donjem Hrašćanu. Trostruki strijelac za goste bio je Nikola Blažinčić, dok je još dva zgoditka postigao Filip Reif. Za Borac je dvostruki strijelac bio Leon Mlinarec. Omladinac poražen u Oporovcu. Za Galeb je dva puta zabio Danijel Belić, a jednom David Granatir. Za najbolju momčad lige strijelci su bili napadač Saša Škvorc te vratar Mišo Vibovec, koji je uspješno realizirao kazneni udarac.
Rezultati: Graničar (N) – Radnički 4-0 (2x Kovač, Katančić, Blažon), Budućnost (P) – Jedinstvo (NSnD) 4-1 (Jalušić ag, Strnad, Piškor, Halić ; Bajzek), Borac (DH) – Otok 2-5 (2x Mlinarec ; 3x Blažinčić, 2x Reif), Galeb – Omladinac (DS) 3-2 (2x Belić, Granatir ; Škvorc, Vibovec)
III. MEĐIMURSKA
LIGA - B
Rezultati: Naprijed – Sloga (Č) 3-3 (2x Černov, Sasaki ; Kregar, Novak, Pintarić), Sokol – Strahoninec 2-4 (Medved, Novak ; 2x Žunić, Kopjar, Cruz), Omladinac (NSR) – Plavi 1-4 (Miura ; Rožman, Debelec, Nerer, Perčić), Zasadbreg 77 –Mladost (SM) 1-2 (Bakač ; Jurić, Tićak), Bratstvo (SV) – Croatia 5-1 (2x Kocijan, Frančić, Ignjić, P.Horvat ; Hanžeković), Trnava – Hodošan 2-0 (Špoljar, Bistrović), Pušćine – Polet (P) 0-5 (3x Višnjić, Munđar)
Rezultati: Trnovec – Drava (K) 1-1 (Flac ; Zavrtnik), Borac PMP – Mladost (D) 3-1 (2x Drk, Tomašek ; Novak), Budućnost (M) – Jadran 3-0 (3x Kolundžić), Hajduk (B) –Mura 1-1 (Buhanec ; Koščak), Pobjeda – Vidovčan 1-5 (Dodlek ; Matija Matotek, S.Legin, Herman, Strbad i Mihael Matotek), Mali Mihaljevec – Sloboda (S) 1-3 (Aparecido ; Horvat, Fegeš, Priher), Mladost (I) –ČSK 1-10 (Dokleja ; 2x Višnjić, 2x Alves, 2x Pereira, Pintar, Kramar, Begović, Bukal)
U III. međimurskoj ligi skupina B, Donji Koncovčak bolji od Paraga. Nakon prvog dijela vodstvo domaćina zgoditkom Davida Mezge. U 55. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za Koncovčane. Siguran realizator bio je kapetan Dominik Bistrović. Poraz gostiju ublažio je Vedran Oršoš u 76. minuti. Hajduk slavio u Preseki. Mrežu Bratstva pogađali su Miljenko Bistrović i Denis Levačić. Omladincu susjedski derbi. Za goste su zabijali Tomas Makar, Matija Trupković i Perica Šoštarić, dok je utješni zgoditak za domaćine djelo Mattea Drka. Napredak osvojio bod protiv Slobode. Gostima iz Mihovlja-
na je prije početka utakmice Saša Grkavac, član IO MNSa uručio medalje i pokal za osvojen naslov prvaka III. Međimurske NL Skupine B. Nakon prvih 45 minute igre uvjerljivo vodstvo Slobode 3-0 zgodicima Kreše Kovača, Marcela Vindiša i Igora Mihalica. U drugom dijelu Napredak dolazi do konačnih 3-3. U listu strijelaca za domaćine upisali su se Sabin i Sanjin Koprivec te Michael Jezernik. Rezultati: Donji Koncovčak – Parag 2-1 (Mezga, Bistrović ; V.Oršoš), Bratstvo (P) – Hajduk (Š), Šenkovec – Omladinac (M) 1-3 (Drk ; Makar, M.Trupković, Šoštarić), Napredak – Sloboda (M) 3-3 (Sabin Koprivec, Sanjin Koprivec, Jezernik ; Kovač, Vindiš, Mihalic). Dubrava je bila slobodna.
NOGOMET
U nedjelju slijedi gostovanje u Zagrebu kod novih prvakinja Agrama, a u posljednjem kolu ŽNK Međimurje dočekuje ekipu Hajduka
Piše: Miljenko Dovečer Foto: ŽNK Međimurje
Nogometašice Međimurja Čakovec doživjele su uvjerljiv poraz u Splitu od domaćeg Hajduka, i to rezultatom 5:2. Već nakon prvih 45 minuta sve je bilo jasno – domaće su vodile s visokih 4:0, a Međimurke nisu uspijevale uspostaviti ravnotežu na vrućem splitskom terenu. Susret na splitskom Poljudu krenuo je nesretno za Čakovčanke – već u ranoj fazi utakmice ostale su bez kapetanice Damjanović zbog ozljede. Uslijed kratkog razdoblja brojčane inferiornosti, domaća ekipa koristi priliku
REZULTAT I SASTAVI
ŽNK Hajduk - ŽNK Međimurje 5:2 (4:0)
ŽNK Međimurje Čakovec: Vidrih, Fujio, Damjanović (10ʹ Korimova), Mazuchova (80ʹ Kušić), Hamamoto, Čurin (36ʹ Despot, 69ʹ Katalenić), Škrlec, Kršljin (34ʹ Radi), Varga, Tkalčec, Cirkvenčić. Trener: Ivan Dizdar
Strijelci: 1:0 Kukavica (8), 2:0 Bagarić (28), 3:0 Bagarić (38), 4:0 Brnić (44), 5:0 Patock (81), 5:1 Fujio (87-11 m), 5:2 Hamamoto (90)
ATLETIKA
i dolazi do vodstva. Hajduk je u prvom dijelu dominirao, bio opasniji i konkretniji, te je zasluženo stekao rezultatsku prednost.
Utakmica za učenje i daljnji rast
Međutim, u drugom poluvremenu Međimurke po-
kazuju borbeni duh – unatoč zaostatku, ne predaju se i odlučno traže put natrag u utakmicu. Njihova ofenzivna igra u nastavku donosi dva pogotka, no za potpuni preokret ipak nije bilo dovoljno. Unatoč konačnom porazu, djevojke su ostavile srce na terenu i pokazale karakter
vrijedan svake pohvale. Ovo je očito bila utakmica za učenje i daljnji rast ekipe koja se pokazala u ovoj sezoni kao jedno ugodno iznenađenje. U nedjelju slijedi gostovanje u Zagrebu kod novih prvakinja Agrama, a u posljednjem kolu ŽNK Međimurje je domaćin ekipi Hajduka.
ANDREJ HLADNIK iz Preloga suspendiran je na tri godine zbog pronalaska zabranjene supstance u organizmu
Niko Košir u dresu Osijeka osvojio prestižni turnir
Veliki su uspjeh ostvarili kadeti NK-a Osijek na vrlo jakom i prestižnom turniru „Kvarnerska rivijera” koja je ove godine imala svoje 71. izdanje. Učenici Mateja Žitnjaka u �inalu su, na stadionu Žuknica u Kostreni, svladali vršnjake iz novosadske Vojvodine s uvjerljivih 4:1 i tako su mladi Osječani obranili prošlogodišnji naslov. U dresu NK-a Osijek svoj obol u osvajanju ovog prestižnog turnira dao je i naš Međimurec Niko Košir. Tri puta je asistirao svojim suigračima kod postizanja pogodaka, a jedanput je i sam bio strijelac u utakmici protiv Rudara. Košir je nogomet počeo igrati u ŠN Petica, nastavio u NŠ Međimurje – Čakovec da bi na poziv osječkog prvoligaša, potpisao stipendijski ugovor s Osijekom. Od iduće sezone ovaj mladić iz Gornjeg Hrašćana igrati će u juniorima NK Osijek. (md)
- Bez konkretnih dokaza i bez financijskih sredstava za daljnju borbu pred arbitražnim sudom u Švicarskoj nisam vidio drugi izlaz, ističe Andrej
Piše: Luka Pongračić
Hrvatski dugoprugaš iz Preloga i član Atletskog kluba Sloboda Andrej Hladnik, suspendiran je na tri godine zbog dopinškog prekršaja, potvrdio je sam Hladnik na društvenim mrežama. Podsjetimo, sredinom siječnja Athletics Integrity Unit (AIU), tijelo osnovano od strane Svjetske atletske federacije (World Athletics) koje se bavi borbom protiv dopinga, objavilo je kako je Preložanin bio privremeno suspendiran nakon što je u njegovom organizmu pronađena zabranjena supstanca – ostarin.
Što je uopće ostarin?
Ostarin (poznat i kao enobosarm) spada u skupinu SARM-ova – selektivnih modulatora androgenih receptora – te se koristi za povećanje mišićne mase i snage. Radi se o eksperimentalnom lijeku koji nije odobren za ljudsku upotrebu od strane američke Agencije za hranu i lijekove (FDA), ali se unatoč tome povremeno može pronaći u dodacima prehrani, osobito onima koji se prodaju za bodybuilding. Upravo zato je zabranjen i nalazi se na popisu nedopuštenih sredstava Svjetske antidopinške
agencije (WADA) i brojnih sportskih organizacija, uključujući NCAA. Hladnik je u utorak kasno navečer objavio kako je žalbeni postupak završen te da mu je službeno izrečena trogodišnja zabrana natjecanja. U emotivnoj i iscrpnoj objavi opisao je kroz što je prolazio proteklih nekoliko mjeseci u pokušaju da dokaže svoju nevinost i ukaže na mogućnost kontaminacije. Koncentracija
ostarina iznosila
0.12 ng/ml
- Jedna od najtežih životnih situacija, započeo je. Nakon 8 mjeseci borbe s AIUom, pokušaja da dokažem
svoju nevinost i ukažem na moguću kontaminaciju, teška srca prihvaćam sporazum o kršenju antidoping pravila. Hladnik ne negira da je u njegovom organizmu pronađena
zabranjena tvar – koncentracija ostarina iznosila je 0.12 ng/ml – no ističe da nikada nije svjesno konzumirao nedopuštenu supstancu.
- Bez konkretnih dokaza i bez �inancijskih sredstava za daljnju borbu pred arbitražnim sudom u Švicarskoj nisam vidio drugi izlaz, obja-
snio je. - Vjerujem u svoj povratak – jači, bolji i gladniji nego ikad, zaključio je. Tri godine bez natjecanja za sportaša na vrhuncu karijere ogroman su udarac, no svatko tko ga poznaje svjestan je da ovakvog čovjeka ništa ne može pokolebati na putu do povratka.
98. MJESTO za Orehovčanku
Tonka po prvi put među najboljih 100
Ružić trenutačno zauzima 98. mjesto sa 704 boda, čime je postala 14. hrvatska tenisačica koja je uspjela probiti top 100
Antonia Ružić je po prvi put u karijeri ušla među 100 najboljih tenisačica svijeta zahvaljujući kombinaciji dosadašnjih rezultata i povoljnih okolnosti na WTA ljestvici nakon Roland Garrosa. Iako nije uspjela izboriti glavni turnir Roland Garrosa niti je igrala službene mečeve u protekla dva tjedna, njezin plasman među 100 najboljih osiguran je zbog gubitka bodova drugih tenisačica koje su bile ispred nje na ljestvici. Ružić trenutačno zauzima 98. mjesto sa 704 boda, čime je postala 14. hrvatska tenisačica koja je uspjela probiti Top 100 od samostalnosti Hrvatske. U svojoj karijeri osvojila je 12 profesionalnih titula i igrala ukupno 15 �inala, a ove godine zabilježila je dva
Ružić je za sad osvojila 12 �tula
najveća uspjeha na W75 turnirima u Trnavi i Mariboru, što joj je znatno pomoglo u skupljanju bodova potrebnih za ulazak u elitno društvo. Uz podršku svog trenera Juraja Dusparića i obitelji, Antonia je sustavno gradila svoj uspjeh kroz uporan rad i disciplinu, što je prepoznato kao ključni faktor njezinog napretka. Ovaj iskorak predstavlja veliki uspjeh za hrvatski tenis, posebno u trenutku kada je Donna Vekić u blagom padu na 21. mjestu, pa će Hrvatska od sada imati dvije predstavnice među 100 najboljih tenisačica svijeta. (lp)
U nedjelju na kuglani Grmoščica odigrao se posljednji šesti Zagrebački turnir mladih, a Želju je ovaj put predstavljalo četiri mladića
Piše i foto: Nikola Turk
U kategoriji do 11 godina već je standardno najbolji bio Vjeko Vrček (480), iza njega smjestio se najmlađi s osobnim rekordom Jakov Šardi (462), dok je treći ovaj put bio Roko Juričan (451). Osim medalja za ovaj turnir, dodijeljeni su i pehari za ukupne pobjednike svih turni-
ra. Tu je također najbolji Vjeko Vrček, drugi je Roko Juričan, dok je treći Jakov Šardi.
Jakov Kolenko
zlatni u U-13
Četvrti naš natjecatelj je bio Jakov Kolenko u kategoriji do 13 godina. U vrlo tijesnom i kvalitetnom duelu uspio je svladat Jakova Gregorinu iz Ponikva za samo 1 čunj. Koliko je napeto bilo govori podatak da je Kolenko u zadnjem setu uspio nadoknadit čak 22 čunja, a završio je na izvrsnih 560 čunjeva. Tako je Jakov osvojio završni turnir, a u ukupnom se poretku smjesti odmah do Gregorine na drugom mjestu. Ovim turnirom završila je najuspješnija sezona mladih Željezničara, a nakon kraće pauze krećemo još jače.
KOŠARKA KOŠARKAŠKI SAVEZ MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
U subotu, 7. lipnja, na lijepom vanjskom košarkaškom igralištu u Donjem Kraljevcu Košarkaški savez Međimurske županije organizirao je završni turnir u sklopu projekta Košarku volim. Okupilo se preko 40ak djece, a mjesta odakle su došli su sela gdje se od ove sezone, dakle od jeseni, krenulo sa Školama košarke – Selnica, Štrigova, Hodo-
šan, Strahoninec, Podturen, Ivanovec, a došla su i djeca iz Palinovca, Preloga, Goričana, Donjeg Hrašćana i Donjeg Kraljevca. Treneri Hrkač, Kovačić, Ružić, Novak Medo te predsjednik Saveza Perčić puna su se tri sata družila s djecom na utakmicama i izvan utakmica. Održane su i košarkaške igre pa je najbolji u izvođenju slobodnih bacanja bio
Lovro Kiš iz Donjega Kraljevca, u brzini vođenja lopte najbrži je bio Luka Havaić iz Hodošana, u slalomu s loptom i zabijanju zicera najbolji je bio Vilim Dolinšćak iz Štrigove, dok je najboljim igračem turnira proglašen Liam Čavlek iz Preloga. Planova za napredak košarke u Međimurju ima još pa s nestrpljenjem očekujemo sljedeće akcije! (bh)
Usvakom se od nas
skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas!
Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela. Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv
vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec. Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
Učenici stvarali „mrežu u keramici“: Kreativnost
U sklopu Festivala znanosti 2025., Graditeljska škola Čakovec u svibnju ove godine bila je domaćin radionice „Mreža u keramici“, namijenjene višim razredima osnovne škole i srednjoškolcima. Radionicu su vodili Petar Križnar, doktor znanosti i nastavnik stručnih predmeta na odjelu likovne umjetnosti i dizajna – Dizajn keramike, te Emina Kefelja, učiteljica likovne kulture s bogatim iskustvom u radu s mladima.
Tijekom radionice učenici su imali priliku upoznati glinu kao materijal, istražujući njezine glavne karakteristike i načine oblikovanja. Posebna pažnja bila je posvećena vrpčastoj tehnici izrade keramike – jednoj od najstarijih i naj-
osnovnijih metoda, u kojoj se glina oblikuje u dugačke vrpce koje se potom slažu i spajaju u željeni oblik. Ova tehnika omogućila je učenicima da vlastitim rukama izrade posudu ili zdjelicu, ali i da kroz
kreativni proces osmisle čipkastu mrežu koja može imati i praktičnu funkciju.
Kroz proces su učili o važnosti preciznosti, strpljenja i timskog rada, ali i o tome kako znanost i umjetnost
mogu zajedno stvarati nova rješenja. Radionica je bila prilika za razvoj motoričkih vještina, ali i za poticanje mašte i inovativnosti. Voditelji Petar Križnar i Emina Kefelja, svojim su znanjem i entuzijazmom inspirirali učenike da istraže granice vlastite kreativnosti. Posebno je zanimljivo što su učenici iz osnovnih škola imali priliku raditi rame uz rame sa srednjoškolcima, što je dodatno obogatilo iskustvo razmjene znanja i ideja.
vatrogasno natjecanje
Piše: Benjamin Jakopić
U subotu, 31. svibnja, u Palovcu se dogodilo nešto što opet potvrđuje da vatrogastvo u Međimurju nije samo tradicija, već i ozbiljan društveni pokret. Na Županijskom vatrogasnom natjecanju pomlatka i mladeži okupilo se impresivnih 93 ekipe – 92 iz naše županije i jedna iz susjedne Mađarske. Više od 900 djece i mladih vatrogasaca pokazalo je da nisu samo brojke, već prava snaga koja se aktivno gradi za budućnost.
Organizaciju je odradila Vatrogasna zajednica Međimurske županije u suradnji s domaćinom DVD-om Palovec. Ovo nije bio samo sportski događaj, nego živa potvrda da su dobrovoljna vatrogasna društva u Međimurju itekako vitalna i relevantna u 21. stoljeću, unatoč svim izazovima s kojima se susrećemo u modernom društvu.
Natjecanje je bilo podijeljeno u četiri kategorije, a cijelu manifestaciju vodio je Mladen Kanižaj, koji je svojim iskustvom držao stvari pod kontrolom. Najbolje tri ekipe u kategoriji mladeži osigurale
su mjesto na državnom natjecanju u rujnu u Makarskoj, dok ekipe pomlatka idu na koordinacijsko natjecanje, što će biti pravi test njihove spremnosti i potencijala.
U ženskoj kategoriji pomlatka slavila je ekipa DVD-a Donji Mihaljevec, drugo mjesto osvojio je DVD Gardinovec, a treće DVD Draškovec, od ukupno 21 ekipe. Kod muških pomlatka prvo mjesto pripalo je DVD-u Palinovec I, drugo DVD-u Belica, a treće DVD-u Domašinec I, gdje su se natjecale čak 43 ekipe. Posebno se istaknula ekipa DVD-a Gardinovec, koja je briljirala u obje kategorije mladeži, ženskoj i muškoj. U ženskoj mladeži, s devet ekipa na startu, iza Gardinovca drugu i treću poziciju zauzeli su DVD Mala Subotica i DVD Krištanovec. Kod muške mladeži, u konkurenciji od 19 ekipa, drugo mjesto osvojio je DVD Krištanovec, a treće DVD Mala Subotica.
Zamjenik župana i predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Mario Medved, kao i županijski vatrogasni zapovjednik Robert Meglić, nisu skrivali zadovolj-
stvo i pohvalili su ne samo rezultate nego i trud koji se ulaže u ovo zahtjevno, ali i vitalno područje društvenog angažmana. Istaknuli su da ovakva natjecanja nisu samo sportska ili rekreativna događanja, nego su temelj na kojem se gradi osjećaj zajedništva
i odgovornosti kod najmlađih, što je prijeko potrebno u svijetu gdje se sve više gubi na međuljudskim vezama i društvenom aktivizmu. Čestitke su uputili i župan Međimurske županije Matija Posavec te načelnik Općine Mala Subotica Valentino
je bio odlična prilika i za zabavu za sve generacije
Škvorc. Pohvalili su domaćine i svaku mladu osobu koja se natjecala, naglasivši da su ti mladi ljudi možda najmanji po godinama, ali su najveći po značaju – oni su budućnost vatrogastva u regiji i temelj sigurnosti i zajedničkog života. Čestitke svim mladim vatrogascima koji su danas pokazali izniman trud, timski duh i natjecateljski ponos. Velike čestitke idu mentorima, voditeljima i roditeljima koji ih svakodnevno potiču, usmjeravaju i motiviraju. Vi ste možda najmanji po godinama, ali ste najvažniji čuvari vatrogasne tradicije u
našem Međimurju. Nastavite biti tako vrijedni, složni i hrabri, jer upravo na vama počiva budućnost naših dobrovoljnih vatrogasnih društava. Budite ponosni na svoje rezultate – jer mi smo ponosni na vas, poručio je župan Matija Posavec. Ovo natjecanje nije samo puka statistika. To je jasan znak da unatoč svim problemima i promjenama u društvu, vatrogastvo u Međimurju ne samo da opstaje, nego ide dalje punim gasom. I to s razlogom: jer se ulaže u ljude, zajednicu i sigurnost – vrijednosti koje nikada neće izaći iz mode.
Dodijeljena su brojna priznanja zaslužnim sponzorima i članovima te spomenice za rad u vatrogastvu
Piše: Benjamin Jakopić
Lipanj je sa sobom donio i paklene ljetne vrućine, ali to nije spriječilo brojne mještane Stanetinca i okolnih naselja da u subotu, 7. lipnja, svrate do šatora ispred DVD-a Stanetinec kako bi s vatrogasnim društvom, koje broji 23 člana, proslavili velikih sto godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Stanetinec.
Cijeli program vodio je mladi zamjenik predsjednika DVD-a Leo Žižek. Prisutnima su se prigodnim riječima obratili predsjednik društva Zoran Pufek, dopredsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Aleksandar
Karlovčec te načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik, istaknuvši važnost vatrogastva kao nezaobilaznog dijela
DVD GARDINOVEC proslavio 100 godina
lokalne zajednice i očuvanja sigurnosti.
- Sto godina za dobrobit drugih nije malo, a vatroga-
stvo nije ponos samo Stanetinca nego i Općine Štrigova i cijelog Međimurja. Prošli ste ratove, uspone, padove, ali
ste se uvijek uspjeli uzdići. Vatrogasci su tu, uvijek spremni pomoći svima. Nadam se da ćemo se i za sto godina vidjeti u istom broju, našalio se Karlovčec.
- Ovo je svakako povijesni dan za Stanetinec. Jedna takva velika obljetnica uvijek se zapisuje u povijest, a kada se radi o sto godina vatrogasnog društva, onda je to nešto zaista posebno. Čestitam vam što postojite i što održavate tradiciju, te što ste prvi tu u kritičnim situacijama, rekao je načelnik Rebernik.
Dodijeljena su brojna priznanja zaslužnim sponzorima i članovima, te spo-
menice za rad u vatrogastvu: Antonio Jambrović i Karlo Škrobar za 10 godina u vatrogastvu; Ivica Filipović, Marinela Kralj, Kristijan Grula, Martina Filipović Novak i Suzana Balić za 20 godina; Tihomir Golenko za 30 godina; te veterani Dušan Preiner i Alojz Horvat za impresivnih 40 godina nesebične službe i predanosti. Nakon svečanog dijela uslijedila je fešta uz tradicionalni bograč i nastup grupe Vulkan, što je bio savršen način da se proslava zaokruži u opuštenoj i veseloj atmosferi.
Posebno je svečano bilo u Gardinovcu, gdje je tamošnje Dobrovoljno vatrogasno društvo proslavilo 100 godina postojanja. DVD Gardinovec osnovan je 1925. godine s ciljem zaštite od požara, a danas broji stotinjak aktivnih članica i članova.
Svečanost je započela mimohodom kroz mjesto, a nastavila se u Društvenom domu, gdje su se članovima društva pridružili brojni uzvanici i gosti. Među njima su bili zamjenik župana Međimurske županije Mario Medved, saborski zastupnik Ivica Baksa, načelnik Općine Belica Petar Janušić, tajnik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Nikola Besedić, predstavnik kluba vatrogasnih veterana Josip Jezernik, predstavnik Vatrogasne zajednice Općine Belica Denis Makar, kao i mnogi članovi prijateljski društva te mještani Gardinovca. Upravo zahvaljujući toj posvećenosti, DVD Gardinovec danas predstavlja snagu,
ponos i uzor mnogim drugim društvima. Svoju djelatnost društvo uspješno provodi u sklopu Vatrogasne zajednice Općine Belica, pod vodstvom predsjednika Andreja Strahije i zapovjednika Hrvoja Novakovića. Zamjenik župana Mario Medved čestitao je DVD-u Gardinovec na velikom jubileju, istaknuvši da je riječ o izuzetno pouzdanoj i aktivnoj postrojbi koja se spremno i besprijekorno odaziva na sve zadaće koje joj se postave.Posebno veseli činjenica da veliku pažnju posvećujete radu s pomlatkom i mladeži. Svojim rezultatima na natjecanjima i međunarodnim nastupima postali ste jedni od glavnih promotora međimurskog vatrogastva u Hrvatskoj i šire, istaknuo je Medved, ujedno prenijevši čestitke župana Matije Posavca i glavnog vatrogasnog zapovjednika Republike Hrvatske Slavka Tucakovića, u čije ime je i uručio najviše priznanje Hrvatske vatrogasne zajednice – povelju i plaketu s likom Mirka Kolarića. Tijekom svečane sjednice uručena su priznanja i odlikovanja zaslužnim pojedincima koji su svojim radom i zalaganjem značajno pridonijeli razvoju društva.
Među nagrađenima su bili: za 60 godina djelovanja – Antun Lovrenčić; za 40 godina – Marija Prekupec, Ružica Čeh, Ivan Čeh, Dejan Kolarić, Ivan Pocek; za 30 godina – Jelena Krznar i Goran Vlah; za 20 godina
– Antun Fažon, Ivana Čeh, Ivica Blažek, Ivana Pocek, Andrijana Bujanić, Valentina Baksa Barbaš, Nikola Strahija te za 10 godina – Emilijan Sanjković.
Dodijeljene su srebrne i brončane vatrogasne me-
dalje i plamenice, kao i zlatne medalje koje su primili Ivan Pocek i Dejan Kolarić, te zlatne plamenice koje su dodijeljene Andreju Strahiji, Hrvoju Novakoviću i Ivanu Horvatu.
(Mario Golenko)
UMeđimurje prvi put dolazi Handpan festival. Što je to handpan? To je neobičan metalni instrument koji izgleda kao leteći tanjur s udubljenjima. Svira se dlanovima i prstima, a proizvodi nježni, smirujući zvuk koji podsjeća na meditaciju ili ambijentalnu glazbu. Ljudi ga često koriste za opuštanje, improvizaciju ili stvaranje posebne atmosfere. Iako izgleda jednostavno, treba dosta osjećaja i ritma da se iz njega izvuku lijepi tonovi. Ukratko, to je kao bubanj iz
svemira koji svira zen glazbu. U Hrvatskoj ga podučava Ivan Judaš, koji se prije nekoliko godina doselio u Međimurje, a sada donosi i cijeli festival posvećen tom instrumentu. Koncert otvorenja održat će se 18. lipnja u restoranu Mamas & Tapas, s početkom u 20 sati. Cijeli festival odvija se na nekoliko lokacija u Međimurju: od 19. do 20. lipnja u Bajkovitoj šumi (Ulica Vladimira Nazora 29A, Lopatinec) i 21. lipnja u Marini Prelog (Ulica Matije Gupca, Prelog). 22. lipnja slijedi
Glazbena revolucija na Trgu Republike 5 u Čakovcu. Festival uključuje glazbene i kreativne radionice, predavanja, poeziju međimurske popevke, umjetnike, izlagače i koncerte.
Od glavnih izvođača izdvajamo: Emajamaa, Noah Soundspell, Nina Kraljić, Aleksandar Kozmić, Ivan Judaš, Enes Begovski, Ksenija Srnec, Dejan Štemberger, Mile Popović, Daniel Waples, Montry, Vladimir Georgev, Zoran Puljek i Handpan Croatia All Stars.
Na temelju članka 35. i članka 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17), Odluke o uvjetima, načinu i postupku raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 27/24) i članka 46. Statuta Općine Selnica („Službeni glasnik Međimurske županije“, broj 5/21 i 16/22), načelnik Općine Selnica raspisuje dana 9. lipnja 2025. godine
ZA PRODAJU NEKRETNINE U VLASNIŠTVU OPĆINE SELNICA
PREDMET PRODAJE:
Red.br. Broj kat. čes�ce Katastarska općina Površina/m2 Način uporabe kat. čes�ce
1.2744/2ZEBANEC313
Pravo podnošenja pisane ponude imaju sve �izičke i pravne osobe koje po važećim propisima Republike Hrvatske mogu stjecati nekretnine na području Republike Hrvatske.
SADRŽAJ PONUDE
Ponuda mora sadržavati:
• naziv i točnu adresu ponuditelja; za �izičke osobe: ime i prezime, adresu, OIB; za pravne osobe: naziv tvrtke, sjedište, OIB,
• oznaku nekretnine koja je predmet natječaja,
• ponuđeni iznos kupoprodajne cijene,
• broj računa (IBAN) na koji će se izvršiti povrat uplaćene jamčevine u slučaju neprihvaćanja ponude.
Uz ponudu treba priložiti:
• dokaz o izvršenoj uplati jamčevine (presliku uplatnice ili virmana);
• potvrdu Općine Selnica o podmirenim obvezama prema Općini Selnica;
• izvadak iz sudskog registra ne stariji od 30 dana (za pravne osobe);
• dokaz o hrvatskom državljanstvu, preslika domovnice ili osobne iskaznice (za �izičke osobe);
• dokaz o ispunjavanju zakonom propisanih uvjeta za stjecanje prava vlasništva (za strane osobe).
JAMČEVINA
Ponuditelji su za nekretnine koje su predmet natječaja dužni položiti jamčevinu u otvorenom roku natječaja u korist računa za redovno poslovanje Općine Selnica, IBAN: HR88 2390 0011 8385 0000 9, s pozivom na broj 68 9016 – OIB, te s naznačenom svrhom doznake: ”jamčevina za natječaj”.
Jamčevina koju su položili ponuditelji koji nisu utvrđeni najpovoljnijim, vratit će se u roku od 30 dana od konačnosti Zaključka o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Najpovoljnijem ponuditelju položena jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu.
Ako najpovoljniji ponuditelj odustane od svoje ponude, nema pravo na povrat jamčevine.
Jedinična cijena EUR/m2
Utvrđeni ukupni iznos početne cijene (EUR)
Ako najpovoljniji ponuditelj ne pristupi sklapanju ugovora o kupoprodaji bez opravdanog razloga, smatrat će se da je odustao od sklapanja ugovora i nema pravo na povrat jamčevine, a ugovor će se sklopiti sa sljedećim najpovoljnijim ponuditeljem.
NAJPOVOLJNIJA PONUDA, PODNOŠENJE I OTVARANJE PONUDA Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji je ponudio najvišu kupoprodajnu cijenu i ispunjava sve druge uvjete natječaja.
Ako dva ili više ponuditelja s urednom ponudom ponude isti najviši iznos kupoprodajne cijene, Povjerenstvo će ih pozvati da pristupe usmenom nadmetanju.
Zadržava se pravo ne prihvatiti niti jednu ponudu.
Odluka o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi načelnik Općine Selnica i dostavlja se svim sudionicima natječaja.
Na odluku se, radi njezina preispitivanja, može uložiti prigovor nadležnom tijelu u roku od 8 dana od dana dostave. Zaključak o prigovoru je konačan.
Plaćanje kupoprodajne cijene de�inirat će se ugovorom o kupoprodaji.
Rok za podnošenje pisanih ponuda je 10 dana računajući od dana objave natječaja.
Zakašnjele i nepotpune ponude te ponude bez traženih priloga neće se razmatrati. Ponude za natječaj se predaju u zatvorenoj i zapečaćenoj omotnici neposredno u ured Općine Selnica ili šalju preporučenom pošiljkom na adresu: Općina Selnica, Stepinčeva ulica 2A, 40314 Selnica, uz napomenu: „NE OTVARATI – PONUDA ZA KUPNJU NEKRETNINE“
Ponude će biti javno otvorene i pročitane 23.6.2025. godine u 10:00 sati, u Vijećnici Općine Selnica, Stepinčeva ulica 2A, Selnica. Otvaranju ponuda mogu biti nazočni ponuditelji, odnosno ovlašteni predstavnici uz predočenje valjane punomoći. Informacije u vezi nekretnine mogu se dobiti u Općini Selnica u uredovno radno vrijeme ili telefonom 040/861-344.
Načelnik Općine Selnica Ervin Vičević
www.mnovine.hr
- Srce i duša mi trepere kad vidim otvorene cvjetove, jer čovjek dođe u određene godine kad mu jedna ruža znači više od tisuću riječi, kaže Suzana
naprosto stenju pod težinom cvjetova.
Suzana Ribić iz Pribislavca naša je ovotjedna kandidatkinja nagradnog natječaja Čiji je vrt najljepši. S obitelji živi u obiteljskoj kući oko koje se prostire pažljivo i s puno truda njegovano dvorište u kojem se posebno ističu ruže, i to crvene.
Nekadašnje gredice s lukom i salatom sada su popločene, a njihovu „monotoniju” razbijaju cvjetni otoci.
Obožavateljica crvenih ruža
- Srce i duša mi trepere kad vidim otvorene cvjetove, kaže Suzana vodeći nas kroz svoje dvorište. Čovjek dođe u određene godine kad mu jedna ruža znači više od tisuću riječi.
A trenutačno su otvoreni cvjetovi mini, grmolikih i puzajućih ruža te ruža stablašica. Ima ih svih boja, no ipak prevladavaju crvene, koje se svojom intenzivnom bojom i najviše ističu. Suzana je posebno ponosna na svoje puzajuće ruže čije grane
Već na ulazu u tzv. drugo dvoriste, nalazi se jedna kojoj je oslonac metalni luk, a cijeli niz njih penje se duž betonske ograde.
h�ps://vrtnicentariva.hr
Mini crvene ruže krase pak staze uz kuću, dok su stablašice strateški raspoređene po cijelom dvorištu. - Crvena boja je zakon, no to ne znači da ne volim druge boje. Da je tomu tako, svjedoče i bijele i žute te ruže roza boje. Crvene cvjetove nemaju samo ruže, već cvjetaju i katruže.
Cvjetni otoci i jezerce
Suzana je u mirovini pa ima i više vremena posvetiti se uređenju dvorišta te brizi oko bilja. Naravno, u svemu tome pomaže joj suprug, a pomagali su oko zalijevanja i sinovi koji su otišli svaki svojim putem.
Uz ruže, pogled privlači i malo jezerce, zimzeleno bilje čiji se rast obuzdava redovitim orezivanjem. Interesantno je da su svoje mjesto između dvaju velikih bršljana našle i presadnice paprike.
Ružmarin, crveni javor, rhododendron, glicinija, hoste, kukurijek te razni sukulenti, ali i stari bicikl, kamenje, ukrasna kora, detalji su koji cijelom dvorištu daju posebni štih i odaju trud svojih vlasnika.
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2025.
Ljeto je pred vra�ma, a s njim i savršeno vrijeme za uživanje u zelenilu, bojama i mirisima vlas��h vrtova. Imate li u svom dvorištu pravi mali raj prepun cvijeća, neobičnih biljaka i krea�vnih ideja? Želite li podijeli� svoju strast prema vrtlarstvu i inspirira� druge? Onda je naš nagradni natječaj „Čiji je vrt najljepši 2025.“ prava prilika za vas! Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijavi� i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600.
U e-poruci obavezno ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posje�li i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.
Zahvalni smo svima koji su dosad sudjelovali u natječaju i
omogućili svojim sugrađanima da uživaju u njihovom umijeću uređivanja vrtova i njih imamo u vidu, ali iz razumljivih razloga blagu prednost u redoslijedu dat ćemo onima koji još nisu bili u prilici pokaza� svoj vrt. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! A za sve natjecatelje pripremili smo bogat nagradni fond. Kakve vas nagrade čekaju? Prvu nagradu od 150 eura osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS daje poklon-bon u vrijednos� 70 eura. Stella Floris osigurao je poklon-bon za treće mjesto u vrijednos� 50 eura. Vrtlarija Vijenac prilikom dodjele priznanja poklanja svim nagrađenima bukete cvijeća. Otvorite vrata svog vrta i pokažite nam svoju zelenu strast! Veselimo se vašim prijavama i jedva čekamo da zajedno proslavimo ljepotu naših međimurskih vrtova!
Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615
h�ps://www.stella-floris.hr/
telefon: 095/ 815 52 58
Strahoninec - Poleve, Dravska 70 h�ps://vrtlarija-vijenac.hr
TEST Toyota C-HR 2.0 Plug-in Hybrid C-OOL
Toyota je ove godine doradila C-HR, a time i u plug-in hibridnoj (PHEV) izvedbi, a iako izvana nema promjena, napravljene su one nevidljive koje daju puno bolji ugođaj u vožnji
Tekst i foto: Igor Rudež
Idok je Toyota nekad glasila kao proizvođač koji proizvodi kvalitetne automobile, ali vrlo dosadnog i bezličnog dizajna, to se u posljednje vrijeme mijenja. A sve je počelo prije gotovo 10 godina kada je 2016. godine predstavljena prva generacija modela C-HR. Bio je to kompaktni SUV koji je izgledao kao nijedna druga Toyota, a postao je veliki hit, pa je Toyota uspješan dizajn prenijela na drugu generaciju, koji izgleda atraktivno i drugačije od drugih modela u ovoj klasi. A sada je dorađena za modelsku godinu 2025., a iako vizualnih promjena nema, ima sitnih promjena „ispod kože“ koje doprinose ugodnijoj vožnji.
Testni model je stigao s plug-in hibridnim pogonskim sklopom koji se u ovom modelu prvi put pojavio u drugoj
Svjetla uvijek dolaze u LED izvedbi
generaciji, a trenutačno je i u akcijskoj ponudi, pa je od jednako opremljenog samopunjivog hibrida skuplji točno 5000
Radi aerodinamičnos� nedostaje stražnji brisač, no mi bi radije vidjeli brisač
eura. Osim toga, za razliku od samopunjivog hibrida, u cijenu je uračunato i grijanje prednjih sjedala i upravljača, pa je razlika u cijeni i manja. A ako se vozite uglavnom po gradu i na kraćim relacijama, ulaganje će vam se vrlo brzo isplatiti. Naime, upravo u gradskoj vožnji, uz redovito punjenje baterije putem utičnice, vozit ćete se na struju u preko 90 posto vremena. Vjerujte, isprobano je. Osim toga,
tijekom noćne tarife punjenje čitave baterije košta oko 1,25 eura, a s time možete u gradu bez problema prijeći i preko 90 km! Stoga vam je jasno o čemu govorimo i kakve uštede možete postići. Naravno, tu je najvažnije da imate utičnicu u blizini automobila tijekom noći. To znači ili u dvorištu ili garaži, a upravo je to nedostatak plug-in hibridnih modela. Postoji samo „sporo“ punjenje snagom do maksimalno 22
TEHNIČKI PODACI
Dimenzije (DxŠxV) 4362 x 1832 x 1564 mm
Osovinski razmak 2640 mm
Masa vozila/dopuštena nosivost 1755 kg/ 375 kg
Veličina prtljažnika 350/1076 litara
Vrsta motora/broj cilindara Hibridni/4
Pogon Prednji kotači
Mjenjač Automatski, CVT
Snaga benzin + Snaga elektro/ukupno 152 KS + 163 KS = 164 kW / 223 KS
Okretni moment benzin + elektro/ ukupno 190 Nm + 208 Nm
Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 180 km/h / 7,4 s
Prosječna potrošnja benzin/struja 7,2 litre/ 15 kWh
Kapacitet baterije 13,6 kWh
CO2 emisija 17 g/km
Cijena 37.545 eur
Oprema
kWh, što dodatno čuva bateriju kapaciteta 13,6 kWh (bruto). Naravno, i ova baterija ima samopunjenje tijekom vožnje, no ono se toliko ne osjeti u praksi, no ono što smo primijetili je da se niz brijeg od moje kuće prije baterija napunila za 1 ili ni jedan kilometar vožnje, sada se na istoj razdaljini baterija napuni za 3-4 km, što je puno bolji rezultat. No ono što je veći problem kod plug-in hibrida je vožnja na otvorenoj, a posebice na autocesti, gdje se baterija gotovo i ne puni, već se tada koristi uglavnom benzinski motor. A tada i pro-
12,3-inčni instrumen�, 12,3-inčni mul�medijski sustav, dvozonski automatski klima-uređaj, LED prednja i stražnja svjetla, automatski dvozonski klima uređaj, naslon za ruke sprijeda, lumbalna potpora na vozačevom sjedalu, grijan upravljač i prednja sjedala, 18-inčni aluminijski naplatci...
sječna potrošnja raste. Naime, u gradu će se trošiti i manje od 1 litre benzina na 100 kilometara vožnje, uz redovito punjenje baterije, no na autocesti će prosjek rasti na oko 7,5 do 8 litara, dok će na otvorenoj cesti potrošnja biti oko 6,5 do 7 litara.
C-HR PHEV pokreće hibridni pogonski sklop koji se sastoji od dvolitrenog benzinskog motora koji razvija snagu od 112 kW/152 KS koji nudi 190 Nm okretnog momenta, a tu je i elektromotor koji razvija snagu od 120 kW/163 KS i koji nudi dodatnih 208 Nm okretnog momenta. Mjenjač je automatski CVT, a ono što je
Dvobojni 18-inčni aluminijski naplatci su se dobro uklopili u dizajn
osjetno bolje nego do sada je zvučna izolacija. Naime, prije smo stalno prigovarali na visoku buku motora pri jačem opterećenju, odnosno jačem pritisku papučice gasa, a sada je to gotovo neprimjetno. Naime, već spomenuto brdo do kuće je često iziskivalo visoke okretaje i motor koji je nadglasao glazbu u automobilu, a sada se na istom potezu jedva čuje. Štogod da je napravljeno, posao je odlično odrađen, a nadamo se da će tako biti i kod svih ostalih modela Toyote. Performanse ovog modela su dovoljne i za malo bržu vožnju jer ubrzanje od 0 do 100 km/h traje 7,4 sekunde, dok je maksimalna brzina 180 km/h. Možete birati između tri načina vožnja, klasičan ekonomičan koji se isplati koristiti isključivo u kreni-stani
vožnjama, dok ćete u pravilu sa standardnim načinom rada imati dobar omjer štedljivosti i voznih karakteristika, dok se sport način rada preporučuje na autocesti ili pak prilikom preticanja drugih vozila.
C-HR PHEV se u vožnji pokazao kao prilično udoban, a svidjela su nam se i sjedala koja su presvučena tkaninom, pa ni tijekom toplih dana nije bilo neugodno sjesti na kipuća sjedala. I dok sprijeda ima prostora i više nego dovoljno. Straga je ipak skučenije. Naime, najviše će nedostajati prostora za koljena, a nedostaju i ventilacijski otvori, a dostupan je tek jedan USB priključak.
Sprijeda je, iako nije riječ o full opremi, i više nego dovoljno ponuđenoga. Tako su digitalni instrumenti dijagonale 12,3 inča, a jednake je dijago-
nale i središnji multimedijski zaslon koji još uvijek dolazi s istim operativnim sustavom koji je lako čitljiv, no pomalo zastario izgledom, a ponekad mu treba koja sekunda više za obavljanje neke zadaće. No zato su tu odvojene komande automatskog dvozonskog klima uređaja, a tu se našlo i prostora za ostale funkcijske tipke, uključujući i one za grijanje sjedala.
Pored gotovo klasične ručice automatskog mjenjača, što je uvijek bolje rješenje od raznoraznih tipki ili okruglog prekidača, smještene su i sve funkcijske tipke – od električne ručne kočnice, preko tipke za odabir načina vožnje, prekidača za biranje hibridne ili električne vožnje i ostalo, a svidio nam se i naslon za ruke koji je dovoljno udoban. Za pohvalu je i otvoreni pretinac,
odnosno polica ispred vozača na koju možete postaviti sitnice, a one neće klizati ili ispadati jer je podloga gumirana. A ono što je stradalo u PHEV izvedbi je prtljažni prostor. Naime, s obujmom od osnovnih 350 litara manji je za 97 litara u odnosu na standardnu hibridnu izvedbu, a jednako manje prostora ima i kod preklopljenih sjedala. Nije ni 350 litara malo, no ljudi su danas komotniji i često na putovanja nose previše stvari, pa će neki radije izabrati obični hibrid u odnosu na ovaj model baš radi veličine prtljažnika. Spomenimo i kako je dostupna dvostruka podnica, pa kabel za punjenje i ostale sitnice možete spremiti ispod podnice kako ne bi smetali.
U odnosu na samopunjivog hibrida, plug-in hibridna inačica nije dostupna s
pogonom na sve kotače, već dolazi isključivo s prednjim pogonom. C-HR PHEV je dostupan sa šest paketa opreme, a prva dva paketa, C-LUB i testni C-OOL dolaze s akcijskim cijenama, pa tako testni model stiže po cijeni od 36.990 eura, a osnovni model je 1.500 eura jeftiniji, odnosno cijena mu je 35.500 eura. Top model pak košta 50.266 eura i dolazi s GR Sport Premiere paketom opreme.
C-HR PHEV je model koji će biti zanimljiv onima koji jako puno vremena provode u gradu gdje se mogu voziti prilično jeftino uz redovito punjenje baterije. Tada će dobiti izuzetno štedljiv automobil koji će se u većini slučajeva ponašati kao električni automobil, no uz puno jednostavnije planiranje putovanja.
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 13. lipnja do 19. lipnja 2025.
P 13 Antun Padovanski, Ante, Antonija Proštenje Čakovec (sv. Antun), Dekanovec
S 14 Rufin; Elizej; Dinga
N 15 PresvetaTrojstvaSv.Vid;Modest Proštenje Nedelišće, Miklavec, Hemuševec, Palinovec, Mačkovec, Jurčevec, Čestijanec (Antunovo), Vidovec, Titular Presveto Trojstvo Nedelišće, Prva pričest Prelog
P 16 Franjo Regis, Gvido
U 17 Diogen; Inocent; Adolf S 18 Marcelijan; Ozana; Ljubomir Klanjanje Sveta Marija
Č 19 Tijelovo; Romuald; Rajka; Bogdan
Sretan Vam imendan!
ČITAMO SE u ranim jutarnjim satima - dostava na kućni prag. Naručite MEĐIMURSKE NOVINE čitajte najbolje vikend novine
CIJENA PRETPLATE sa uključenom poštarinom
MJESEČNA: 6 eur
TROMJESEČNA: 18 eur
POLUGODIŠNJA: 36 eur
GODIŠNJA: 72 eur
NARUČITE PRETPLATU
• PUTEM OBRASCA na našoj web stranici: www.mnovine.hr
• MAILOM na adresu: oglasnik@mnovine.hr
• OSOBNO ili POŠTOM: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec
• TELEFONOM: 040/323-600
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 14. LIPNJA
Čakovec
dr. Karmela
Matjan-Bogdan
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/372-320
dr. Renata Hranjec
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/310-256
dr. Jana Vrbanec
I.G. Kovačića 1e, tel: 040/372-308
Goričan
dr. Ivana
Jambrović-Horvat Školska 16b, tel. 040/601-538
Mala Subo�ca
dr. Jelena Krešić Kos Glavna 31, tel. 040/631-220
Mursko Središće dr. Mirjana
Markobašić
V. Nazora 19, tel. 040/544-578
Kotoriba
dr. Lela Grabant
Kralja Tomislava 119 a, tel. 040/682-119
Podturen
dr. Biserka Poje Jelenić Čakovečka 3, tel. 040/847-040
Prelog dr. Ljubica Slaviček Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-855
Strahoninec dr. Marija Gluhak Dravska 32, tel. 040/688-065
Sve� Mar�n na Muri dr. Svetlana Drobnjak Sv. Mar�n na Muri 17, tel. 040/868-177
Šenkovec dr. Vlatka
Hajdinjak Trstenjak Maršala Tita 44, tel. 040/343-708
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
Čakovec:
Ema Ćubić, kći Aleksandre i Nina
Eda Horvat, kći Petre i Dejana
Nela Kanižaj, kći Danijele i Kris�jana
Toma Mustač, sin Anje i Jana
Bea Vinko Novak, kći Lee i Arijana
Virna Dobranić, kći Marte i Daniela
Tin Ignac, sin Andreje i Davida
Ema Oršoš, kći Romine i San�na
Lu Šafarić, kći Branke i Krešimira
Ellie Mutvar, kći Marinele i Michaela
Erik Pec, sin Mar�ne i Sandija
Zrinka Jambrović, kći Damire i Nikole
Maksim Stankov, sin Maje i Siniše
Ana Lehkec, kći Vlatke i Dušana
Oskar Peršak, sin Maše i Jerneja
Čakovec:
Tina Žerjav i Leon Pahor
Nera Nedeljko i Andrej Marić
Valerija Horvat i Karlo Bermanec
Lea Sršan i Roberto Novak
Manuela Hajdinjak i Luka Šarić
Gabrijela Horvat i Leonardo Kocijan
Mateja Kraljić i Tomislav Srša
Sanja Brekalo i Tomislav Obradović
Mursko Središće:
Emanuela Hrašćan i Davor Kutnjak
Prelog:
Katarina Be� i Mihael Grudić
Doroteja Srpak i Leon Šimunić
Čakovec:
Katarina Čeh r. Đurđek r. 1945.
Franjo Kanski r. 1937.
Antun Talan r. 1950.
Vjekoslav Vincek r. 1954.
Evica Valjak r. Verštrok r. 1934.
Siniša Đuran r. 1979.
Vladimir Lajtman r. 1959.
Branko Mezga r. 1955.
Marija Veseli r. Topličanec r. 1936.
Jelena Čuček r. Toplek r. 1936.
Josip Varga r. 1951.
Josip Premuš r. 1942.
Ivan Jagec r. 1946.
Franjo Posavec r. 1937.
Kris�na Vršić r. Hlevnjak r. 1937.
Ivan Posavec r. 1952.
Terezija Jančec r. 1944.
Kotoriba:
Slava Jeđud r. Maltarić r. 1929.
Jela Mar�nec r. Šestan r. 1937.
Mursko Središće:
Josip Hren r. 1935.
Marija Šavora r. Kos r. 1941.
Katarina Salvenmoser r. Cmrečnjak r. 1957.
Katarina Majerić r. Živčec r. 1945.
Prelog:
Berta Batovanja r. 1940.
Josip Bašnec r. 1947.
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE:
Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec
dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM
Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
Ma�čni ured Čakovec
Bolnica Čakovec
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
tel. 040 374 147
tel. 040 375 444
Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370
tel: 040 372 370
ZZJZ Čakovec
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
Rozina Petran
rođ. Medlobi
iz Novog Sela na Dravi preminula
u 91. godini života
Katarina Hriberšek rođ. Novak
iz Prhovca preminula
u 89. godini života.
Ivan Poljak
iz Svete Marije preminuo u 89. godini života
Zvonko Posavec
iz Preloga preminuo 6. lipnja
u 56. godini života
Ivan Petrac iz Kotoribe preminuo u 90. godini života
Josip Habuš iz D. Mihaljevca preminuo
u 88. godini života
na dragog prijatelja Stjepana JurasaŠtefa
18. 6. 2013. - 18. 6. 2025.
Po dobru te pamtimo, s ponosom te spominjemo, vječno te čuvamo u srcima!
Tvoji prijatelji:
Drago, Đura, Gordan, Ivica, Medo, Minač, Štef, Zoran i Zoki
Pavao
Jakšić
iz Savske Vesi preminuo 4. lipnja u 91. godini života
Jela Đebi
iz Donjeg Kraljevca preminula u 92. godini života
Emilija
Jambrošić
iz Dekanovca preminula u 91. godini života
Stjepan
Bogomolec
iz Otoka preminuo u 88. godini života
Josip Kovačić iz Nedelišća preminuo u 84. godini života
na prijatelja i doktora Stjepana JurasaŠtefa
18. 6. 2013. - 18. 6. 2025.
S poštovanjem i zahvalnošću čuvamo uspomene na Tebe.
Igračice i vodstvo ŽRK Čakovec
Franjo Novak
iz Čakovca preminuo u 83. godini života
Slavko
Ujlaki
iz Kotoribe preminuo u 76. godini života
Marija Šestan
iz Preloga preminula u 87. godini života
Drago Vučenik
iz Donje Dubrave preminuo u 82. godini života
Lukman
Ivan iz Zasadbrega preminuo u 85. godini života
1. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž autolakirera, m/ž djelatnika u knjigovodstvu s iskustvom, m/ž autoelektričara i m/ž autolimara, javi� se osobno na adresu do 16.6.
2. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaš�tara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 30.6.
3. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnik na hor�kulturnim poslovima javi� se na mob. 099/850-6211 ili na email: maja.jancec@ambijen�.hr do 16.06.2025.
4. Autoprijevoznik Samir Posavec, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila u međunarodnom transportu, javi� se na tel. 040/822-010 ili na mob. 098/284-179 ili na email: samir.posavec@ck.t-com.hr do 20.6.
5. ARSENAL GRUPA d.o.o., Prelog , traži m/ž zaštitara-čuvara, javiti se na mob. 091/320-7771 ili na email: info@arsenal-grupa.hr do 21.6.
6. Autoprijevoznik Milorad Fegeš, Totovec, traži m/ž vozača C i E kategorije, javiti se na email: milo.feges70@gmail. com do 30.6.
7. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 2 m/ž krojača, 4 m/ž šivača, m/ž kontrolora i pakirera tekstilnih proizvoda, javiti se osobno na adresu ili na tel. 040/688511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 28.6.
8. Bernarda d.o.o., Čakovečka 136a, Pušćine, traži m/ž stolara, 3 m/ž radnika u skladištu, 3 m/ž radnika na izradi kreveta, 2 m/ž radnika na izradi madraca i 3 m/ž tapetara, javi� se na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 30.6.
9. BESKAR 81 j.d.o.o., Ivanovec, Zagrebačka 43, traži m/ž keramičara-pomoćnog keramičara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/501-6617 ili na email: beskar81@gmail.com do 15.6.
10. BLAŽEKA d.o.o., D. Pustakovec 59, traži 2 m/ž vozača dostavnog vozila, javi� se osobno na adresu ili na mob. 095/3011-985 ili na email: dino@blazeka.hr do 30.6.
11. BV Product d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 4 m/ž električara, m/ž tig zavarivača, m/ž pomoćnog električara, m/ž stolara, m/ž knaufera-montera suhe gradnje, m/ž cjevara-izometričara, m/ž zavarivača autogenim postupkom i m/ž građevinskog radnika, javi� se na mob. 095/8750312 ili na email: product.bv@gmail. com do 30.6.
12. Brid trgovina d.o.o., Čakovec, Trg Republike 6, traži m/ž montera-dostavljača namještaja, javi� se osobno na adresu ili na email:salon@bridextra.hr do 20.06.
13. CEE d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara, javi� se na email: zamolbe@ markov.hr do 30.6.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601
Izvor podataka:
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE
ISPOSTAVA ČAKOVEC: 396-819
ISPOSTAVA PRELOG: 646-740
ISPOSTAVA M. SREDIŠĆE: 543-200
Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr
14. CONSUL-MONT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž bravara, javi� se na mob. 091/2070-676 ili na email: info@consulmont.hr do 22.6.
15. CONSTRUCT d.o.o., Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika na gradilištu, m/ž tesara, 2 m/ž zidara, javiti se na mob. 098/366-266 do 30.06.
16. CHRISTOF INDUSTRIES CRO d.o.o., traži 5 m/ž montera transformatora/elektromontera, javi� se na email: jobs.croa�a@christof.com do 30.06.
17. ČAKOVEČKI MLINOVI d.d. Čakovec, Mlinska 1, traži m/ž viličaristu, 3 m/ž radnika u proizvodnji i skladištu, javi� se na tel. 040/375-512 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ljudski.resursi@cak-mlinovi.hr do 30.06.
18. DENNY d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača C kat., javi� se na tel. 040/631003 ili na mob. 095/354-6877 ili na email: dgoricanec.denny@gmail.com do 16.06.
19. D.G.COMMERCE d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž poslovođa-voditelja radova elektro struke, javiti se na email: dg-commerce@dg-commerce.hr do 04.07.
20. DG SPORT d.o.o., M. Gupca 102, Prelog, traži m/ž spremača i m/ž recepcionera, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@dg-sport.com do 15.6.
21. DML LOGISTIKA d.o.o., Nedelišće, traži m/ž pomoćnog radnika u građevini, m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž mehaničara za strojeve i teretna vozila, m/ž vozača teretnog motornog vozila za tuzemni prijevoz, m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima, javi� se na mob. 091/182-1119 ili na email: davor@dml-logis�ka.hr do 20.06.
22. Dom za starije i nemoćne osobe Sivica, Mirogojska 21, traži m/ž njegovatelja za starije i nemoćne, m/ž fizioterapeuta, m/ž socijalnog radnika i m/ž ravnatelja doma za starije, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: sivicadom@gmail.com do 26.6.
23. Dom za starije i nemoćne osobe MESMAR, V.Žganca 3, Prelog, traži m/ž kuhara, m/ž glavnu sestru ustanove, m/ž medicinsku sestru, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/646788 ili na mob. 098/460-403 ili na email: dommesmar@gmail.com do 30.06.
24. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/679-368 ili na mob. 098/352029 ili na email: zdravlje@strahija.com do 06.07.
25. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, A. Starčevića 1, Čakovec, traži 7 m/ž osobnih asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom i m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/390-070 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@dos�-mz.hr
26. Dom zdravlja Čakovec, I.G.Kovačića 1r, traži m/ž doktora medicine, javi� se pismenom zamolbom na adresu do 25.06.
27. ECON d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača mig-mag postupkom, m/ž montera ven�liranih fasada i m/ž voditelja projekata ven�liranih fasada, javi� se na email: econ@ econ.hr do 30.6.
28. ELEKTRO GREEN j.d.o.o., Slemenice, traži m/ž elektroinstalatera, javi� se osobno na adresu ili na email: infoelektrogreen@gmail.com do 15.6.
29. ELTING d.o.o., Pušćine, Obrtnička 10, traži 3 m/ž montera građevinskih elemenata, m/ž cnc operatera, m/ž montera građevinskih elemenata za rad u Njemačkoj i m/ž poslovođu na projek�ma ven�liranih fasada za rad u Njemačkoj, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 21.6.
30. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., traži 8 m/ž stolara-montera namještaja za mjesto rada Njemačka i 8 m/ž stolara-montera namještaja za mjesto rada Nizozemska, javiti se na mob: 098/9841-949 ili na email:elitinterijeri@gmail.comdo15.6.
31. EuroTechnology d.o.o., Nedelišće, traži 10 m/ž bravara, m/ž radnika na poslovima zavarivanja, m/ž radnika na poslovima brušenja-brusača i m/ž električara, javiti se na email: benjamin. kovacevic22@gmail.com do 15.6.
32. 3 E d.o.o., dr.A.Starčevića 63a, Pribislavec, traži 2 m/ž radnika na izradi i ugradnji pvc stolarije i alu bravarije, javiti se osobno na adresu ili na mob. 091/564-0130ilipismenomzamolbom na adresu ili na email: 3e.stolarija@ gmail.com do 15.6.
33. GH MONT d.o.o., traži 12 m/ž izolatera ventilacijskih kanala za rad u Njemačkoj, javiti se na mob. 091/922-1509 do 30.06.
34. GEOPLAN d.o.o., Trg. E. Kvaternika 8, Čakovec, traži 2 m/ž geodetskog djelatnika, javiti se osobno na adresu ili natel.040/390-780ilinamob.091/1502007 ili na email: geoplan1ck@gmail. com do 20.6.
35. GKM d.o.o., Krištanovec 129, traži m/žposlovođu,m/žarmirača,m/žtesara i m/ž inž. građevine - voditelja radova, javiti se osobno na adresu ili na email: gkmzdr@outlook.com do 15.7.
36.GoldenShinej.d.o.o.,Štefanec,traži m/ž frizera, javiti se na mob. 099/8563096 do 07.07.
37. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž elektroinstalatera, 5 m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž montera kanalizacijskih cijevi, m/ž radnika niskogradnje i m/ž čistača, javiti se na mob. 095/824-432 ili na email: posao@ gmniksi.com do 30.6.
38. GUMI CENTAR REŠETAR d.o.o., Hrupine 1a, Prelog, traži m/ž automehaničara-vulkanizera, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: gumi.centar.resetar@gmail.com do 27.6.
39. HAIX d.o.o., Gospodarska 1, Mala Subotica, traži 10 m/ž djelatnika u proizvodnji obuće, m/ž djelatnika u održavanju okoliša (domara), 2 m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete, m/ž djelatnika u odjelu za zaštitu i sigurnost imovine, m/ž djelatnika u šivaoni uzoraka, m/ž djelatnika u pripremi rada-refa, m/ž PU tehničara, m/ž vozača-skladištara,m/žmehaničara/mehatroničara, m/ž djelatnika u odjelu osiguranja kvalitete QS, m/ž skladištara, m/ž djelatnika u Haix outlet trgovini, m/ž djelatnika na administrativnim poslovima u skladištu u Belici, javiti se pismenom zamolbom na adresu ili na email: posao@haix.hr do 26.06.
40. Hilding Anders d.o.o., Prelog, Industrijska zona 11, traži 10 m/ž šivača i 2 m/ž radnika na cnc stroju za rezanje spužve, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/650-041 ili na mob. 099/6198717 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: ana.tezacki@hildinganders.com do 21.6.
41. HSG Kariera d.o.o., Prelog, traži 5 m/ radnika u proizvodnji, javi� se na tel. 01/2641-350 ili na mob. 099/4732024 ili na email: lucija.kelemen@kariera.hr ili putem linka: h�ps://www. kariera.hr/radno-mjesto/karic2a29c247ca0469d82702bf577d8868a?s=k1 do 30.6.
42. INA MALOPRODAJNI SERVISI d.o.o., traži 2 m/ž prodavača/konobara na benzinskoj postaji–mjesto rada Goričan i Čakovec, javi� se na email: pridruzise@ina.hr ili na link: h�ps:// molgroup.taleo.net/careersec�on/ external/jobsearch.�l?lang=hr&loca�on=4205100397#
43. INTERNATIONAL EVONA d.o.o., Mursko Središće, traži 2 m/ž blagajnika u automat klubu, javi� se na email: posao@oc.eu do 20.6.
44. INSTALOMONT TERMOCENTAR d.o.o., Čakovec, Zrinsko-Frankopanska 21a, traži 2 m/ž montera grijanja i klima�zacije, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/328-017 ili na mob. 098/426-122 do 27.6.
45. INPIRIO d.o.o., Donji Kraljevec, traži 2 m/ž bravara, zavarivača, javi� se na tel. 040/360-888 ili na email: inpirio@inpirio.com do 21.6.
46. 36 INFO d.o.o., Čakovec, traži m/ž prodavača tehničke robe, javi� se na email: arhiva36@gmail.com do 20.6.
47. IM-COMP d.o.o., Pribislavec, traži m/ž djelatnika na održavanju-bravara, m/ž komercijalista, m/ž tehničkog komercijalista, m/ž knjigovođu, m/ž vozača C i E kat., m/ž djelatnika u otpremi, 3 m/ž djelatnika u obradi i preradi stakla, javiti se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: im-comp@ck.t-com.hr do 22.6.
48. JB-MODELARIJA-BLAŽEKA d.o.o., Hrupine 36, Prelog, traži 2 m/ž stolara-montažera, 2 m/ž tokara, javi� se osobno na adresu ili na email: dijana.strahija@jb-modelarija.hr do 30.6.
49. JURČEC-TRANSPORTI d.o.o., Hrupine 1, Prelog, traži m/ž vozača teretnog vozila s prikolicom C i E kategorije i m/ž disponenta-logis�čara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 098/241479 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@jurcec-transpor�.com do 20.6.
50. KABEL-MONT d.o.o., Prvomajska 45, Hodošan, traži m/ž rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i m/ž vozača C+E kategorije za domaći prijevoz, javiti se na mob: 098/722770 ili na email: administracija@ kabel-mont.hr ili osobni dolazak na gornju adresu do 30.6.
51. KEČKEŠ d.o.o., Hrupine 5C, Prelog, traži m/ž bravara, m/ž zavarivača �g postupkom i m/ž pomoćnog radnika-brusača, javi� se na tel. 040/645887 ili mob: 091/607-1200 ili email: info@keckes.hr ili osobni dolazak i pismena zamolba na gornju adresu do 18.6.
52. Klesar Bratković, Mihovljan, Prvomajska 55, traži m/ž radnika na montaži kamena i m/ž operatera na strojevima za obradu prirodnog kamena - cnc operatera, javiti se na tel. 040/347-199 ili na mob. 098/1905677 do 30.6.
53. Komuna Toplek d.o.o., Žiškovec, traži 2 m/ž vozača C i E kat. u međunarodnom transportu, javi� se na tel. 040/337-392 ili na mob. 098/235-990 do 30.6.
54. KRIKA, Nedelišće, Varaždinska 25a, traži m/ž konobara i m/ž radnika na izradi cerada, šatora i tendi, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/822190 ili na mob. 098/632-113 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: krika@krika.hr do 23.6.
Tatjana Furdi, mag. sestrinstva
Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvjema
ambulantama:
Ambulanta Čakovec
E: psihologija@dzck.hr
T: 040/372-390 (radnim danom od 13 do 15 sa�)
Ambulanta Prelog
E: psihologija.prelog@dzck.hr
T: 040/321-390 (radnim danim od 13:30 do 14:30 sa�)
Mentalno zdravlje neraskidivo je povezano s ukupnim zdravstvenim stanjem pojedinca. Iako su svijest i javne kampanje o važnosti mentalnog zdravlja u porastu, stigma vezana uz psihološku patnju i dalje predstavlja značajnu prepreku u pravovremenom prepoznavanju i traženju pomoći, osobito u manjim i zatvorenijim sredinama. Kao zdravstvena djelatnica koja već niz godina radim s ljudima u Međimurskoj županiji, svakodnevno svjedočim brojnim slučajevima u kojima psihološko stanje ostaje neprepoznato odnosno skriveno iza somatskih tegoba, umora ili iscrpljenosti. Upravo me ti tihi pokazatelji potiču da pišem o ovoj temi, ne samo iz stručne obaveze, nego i iz osobne potrebe da se o mentalnom zdravlju govori otvoreno, bez straha i stigme.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), depresija i anksiozni poremećaji ubrajaju se među vodeće uzroke smanjene radne sposobnosti i kvalitete života u europskoj regiji, a Hrvatska nije iznimka. Osim toga, Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da gotovo trećina građana tijekom života doživi neki oblik psihičke teškoće, ali rijetko traže stručnu pomoć.
Većina pacijenata svoju psihološku patnju ne prepoznaje ili je ne želi verbalizirati zbog straha od osude, srama ili uvjerenja da „to nije dovoljno ozbiljno".
Većina pacijenata svoju psihološku patnju ne prepoznaje ili je ne želi verbalizirati zbog straha od osude, srama ili uvjerenja da „to nije dovoljno ozbiljno"
Odrastali smo u društvenom okviru u kojem je izražavanje emocionalnih potreba često doživljavano kao slabost. Rečenice poput: „Ne mogu više izdržati“, „Nemam snage“, „Svi nešto očekuju od mene, a ja se gubim“ – često ostaju neizgovorene. Umjesto da potraže podršku, mnogi odlučuju šutjeti, funkcionirati na autopilotu ili se emocionalno povući.
Zdravstveni djelatnici, osobito medicinske sestre koje su često u neposrednom i dugoročnom kontaktu s pacijentima, igraju ključnu ulogu u prepoznavanju ranih znakova emocionalne disfunkcije. Kroz razgovor, opažanje ponašanja i neverbalne komunikacije, sestre mogu identi�icirati pacijente kojima je potrebna dodatna psihološka podrška – čak i kad oni sami to nisu svjesni.
Uloga medicinske sestre ne prestaje na razini �izičke skrbi, ona uključuje i psihološko savjetovanje, pružanje podrške, educiranje pacijenata i osnaživanje za traženje stručne pomoći. Nije neuobičajeno da se pacijenti upravo medicinskoj sestri prvi puta povjere o svojem psihičkom stanju. Što dovoljno govori o važnosti izgradnje odnosa povjerenja.
Uz to, sestre imaju priliku detektirati znakove izgaranja kod kolega, osobito u zdravstvenom sustavu koji je konstan-
tno pod pritiskom kadrovske, emocionalne i organizacijske iscrpljenosti. Važno je njegovati kulturu brige, ne samo za pacijente, već i unutar timova. Svi ljudi, neovisno o obrazovanju, spolu ili društvenoj ulozi, povremeno proživljavaju emocionalne krize. Gubitak bliske osobe, bolest, �inancijska nesigurnost, problemi u odnosima. Sve su to normalni životni stresori koji ostavljaju trag na mentalnom zdravlju. Umjesto da ih guramo pod tepih, emocionalne reakcije treba validirati i prihvatiti kao signal tijela i uma da nešto treba promijeniti. Rečenica: „Nisam dobro i treba mi pomoć“ nije znak nekompetencije, već odgovornosti prema sebi i drugima.
U tom procesu, zdravstveni djelatnici imaju ulogu edukatora i zagovaratelja normalizacije psihološke patnje. Ne moramo svi biti psihoterapeuti, ali svi možemo biti osobe koje znaju slušati, razumjeti i uputiti kada je to potrebno.
U vremenu povećane emocionalne preopterećenosti, suočavanja s globalnim i lokalnim krizama, sve veći broj ljudi osjeća unutarnju psihološku nestabilnost. Dok ne možemo izbjeći stres ili tugu, možemo mijenjati način na koji o njima govorimo i kako ih prihvaćamo.
Zdravstveni sustav, zajednica i svaki pojedinac trebaju graditi kulturu u kojoj je emocionalna ranjivost prepoznata kao normalna komponenta ljudskog iskustva. Samo tako možemo poticati ranu intervenciju, osnažiti otpornost i dugoročno smanjiti pojavnost težih oblika mentalnih poremećaja.
U našoj zajednici, posebno u manjim sredinama poput Međimurja svi moramo učiti kako razgovarati o psihološkoj patnji, iskreno i bez srama i sa željom da pomognemo jedni drugima. Priznati da se trenutno nalazimo u emocionalno teškoj fazi nije slabost. To je hrabrost. I početak ozdravljenja.
SSAVJETOVALIŠTE ZA
ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa�
ČET: 09-12 sa�
Kontakt tel: 099/2221-888
Iako alkohol može izgledati kao brz i jednostavan način samoliječenja, dugotrajna uporaba kao metoda suočavanja s problemima može imati ozbiljne posljedice na mentalno i fizičko zdravlje
amoliječenje je praksa koja se koristi kada ljudi pokušavaju sami ublažiti simptome bolesti, stresa ili emocionalnih poteškoća, bez savjeta ili pomoći stručnjaka. Iako postoje različiti oblici samoliječenja, alkohol je jedan od najčešćih. Ponekad osoba pije kako bi pokušala „izliječiti“ emocionalnu ili �izičku bol, anksioznost, depresiju ili neki drugi psihijatrijski poremećaj. Alkohol djeluje kao depresor na središnji živčani sustav, što znači da usporava moždanu aktivnost, smanjuje osjećaj anksioznosti i može izazvati osjećaj opuštanja. Zbog tih učinaka, pojedine osobe se okreću alkoholu kao pomoći kod određenih problema. Iako alkohol može pružati privremeni osjećaj olakšanja, to nikako nije trajno rješenje za rješavanje emocionalnih problema. Mnogo je razloga zašto ljudi počinju piti, od društvenih pritisaka do želje da se osjećaju bolje, da izbjegnu stvarnost, oslobode se stresa, zaborave traumu, olakšaju tjelesnu ili emocionalnu nelagodu, ili pokušaju smanjiti simptome psihičkih bolesti. Jedan od glavnih rizika samoliječenja alkoholom je razvoj ovisnosti. Kada osoba redovito konzumira alkohol, kako bi se lakše nosila s negativnim emocijama, može dovesti do povećanja tolerancije na alkohol. S vremenom će biti potrebno piti više alkohola za isti učinak, što povećava rizik od ovisnosti. Česta stanja koja se mogu javiti uz ovisnost kod samoliječenja alkoholom su poremećaji spavanja, shizofrenija, bipolarni poremećaj, poremećaj ličnosti, depresivni i anksiozni poremećaj. Psihički poremećaj može ometati svakodnevni život pojedinca i otežati normalno funkcioniranje unutar društvenih parametara, a neliječeni psihički poremećaj može osobnu potaknuti na konzumiranje alkohola kako bi si olakšala simptome. Alkohol u stresnim vremenima može pružati privremeno olak-
šanje i predah od stvarnosti, bolje raspoloženje i smanjenje tjeskobe, no dugotrajna i učestala konzumacija može pogoršati mentalno zdravlje. Alkohol utječe na razinu neurotransmitera u mozgu, poput serotonina i dopamina, koji igraju ključnu ulogu u emocionalnoj stabilnosti. Iz prethodno navedenih razloga alkohol može dovesti do pogoršanja simptoma psihičkih poremećaja. Pijenje alkohola može dovesti do pojačanja tjeskobe i depresivnih simptoma, osobito ako je već osoba razvila ovisnost o alkoholu. Može biti teško razlučiti što je bilo prije, ovisnost o alkoholu ili drugi psihički poremećaj. Jednom kad se ovisnost formira, mozak ne može nastaviti funkcionirati kao prije, a kada se alkohol prestane piti pojavljuje se kemijska neravnoteža koja osobu potakne na žudnju i ponovno pijenje.
Korištenje alkohola kao načina samoliječenja može ozbiljno narušiti međuljudske odnose. Alkohol može dovesti do impulzivnog ponašanja, emocionalne nestabilnosti i kon�likata s obitelji, prijateljima i kolegama. Kroz vrijeme, to može stvoriti još veći emocionalni teret od kojeg osoba pokušava „pobjeći“ uz pomoć alkohola, stvarajući začarani krug. Iako alkohol može izgledati kao brz i jednostavan način samoliječenja, dugotrajna uporaba kao metoda suočavanja s problemima može imati ozbiljne posljedice na mentalno i �izičko zdravlje. Samoliječenje alkoholom iz više razloga nije povoljno za osobu u smislu nepravilne samo-dijagnoze, maskiranja simptoma bolesti, mogućih problema sa zakonom i razvoja ovisnosti. No, u društvu u kojem živimo, gdje ljudi vjeruju da je alkohol prihvatljiv način za suočavanje s problemima i idealan način opuštanja, potrebno je mnogo edukacije kako bi se prepoznalo da se iza te navike često krije samoliječenje i duboka unutarnja patnja.
Marina Benjak iz Turčina
U malom biću od svega 90 grama Marina je pronašla ostvarenje svih svojih želja
Piše: Aleksandra Sklepić
Već neko vrijeme u našoj rubrici predstavljamo kućne ljubimce, pa smo imali sreću upoznati brojna unikatna bića koja svojim vlasnicima obogaćuju život. U gostima su nam bile mačke, psi, zečići, konjići, kozice i papige, a ovaj put predstavljamo zaista neobičnu životinjicu - majmuna pasmine marmozet koji je sa svojom vlasnicom Marinom nedavno prošetao čakovečkom subotnjom špicom. Marina Benjak živi u Turčinu, a Rio je s njom od veljače 2025. godine. Ispričala nam je kako je započelo prijateljstvo između nje i njezinog Ria te kako se odlično zabavljaju zajedno. - Moja životna želja je bila kupiti majmuna. Od svoje 3. godine života živjela sam za dan kad ću si ga kupiti. Cijeli život sam čitala o njima, pratila sve o njima i informirala se. Kada sam pronašla kod nas u Hrvatskoj jedinu legalnu uzgajivačnicu ove vrste majmuna, odmah sam znala da je to to, da ću konačno ostvariti
Toliko su mali da stanu u džep Rio je pasmina majmuna marmozet, najmanji majmun na svijetu. Ljudi ih nazivaju i džepni majmun jer su toliko mali da stanu u džep. Narastu na visinu od 12 do 16 centimetara, teže svega od 85 do 140 grama, a životni vijek im je od 11 do 12 godina na slobodi, dok u zatočeništvu, bez opasnosti iz divljine, mogu živjeti dulje, čak do 15 godina. Poneki mogu doživjeti i 18, ispričala nam je Marina. Rio, a i ostali marmozeti, spa
Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.
vaju otprilike od 19 sati do 9 sati ujutro, ali je tijekom dana jedan veoma zaigrani dečkić koji voli svašta istraživati, zabavljati se, vješati se po zavjesama i raznim stvarima. Obožava se igrati skrivača i loviti svoje malene loptice po kući. Od hrane obožava rižolino i frutolino, voće, povrće, kuhano meso, obožava kuhane špagete, jaje i kuhanu piletinu. Kao zabavu voli grickati žitarice: badem, lješnjak, suho grožđe, suhe šljive i slično. Hrana koju Rio jede dosta je slična ljudskoj. Obožava kada se hrani rukom, čim vidi hranu, prvi stoji u redu i čeka da dobije svoje male delicije.
- Što se tiče pripitomljavanja, kod mene nije bilo većih problema, dok čujem ostale ljude da trebaju dosta strpljenja i vremena. Rio se već treći dan kako je stigao kod nas čuvao i jeo nam iz ruke. Slobodna sam istaknuti da vjerojatno osjeća koliko sam ga željela i koju ljubav mu pružam, pa mi je on to vratio veoma brzim pripitomljavanjem. Marmozeti su inače po svojoj inteligenciji na razini četverogodišnjeg djeteta. Što se tiče boravka u kući, odnosno kao kućnog ljubimca, najvažnije je da imaju temperaturu od najmanje 22, do maksimalno 28 stupnja, a veoma važno za njih je da imaju dovoljno svjetlosti kako ne bi dobili kožna oboljenja, a
mora im se davati D3 vitamin za jačanje kostiju, te arapska guma bez koje ne mogu živjeti. Ako nema dovoljno sunčeva svjetla, obavezno im se mora staviti UVB lampa radi dobivanja vitamina D, koji im je neophodan za zdrav život, kosti i metabolizam, ispričala nam je Marina.
Prodao bi se za zrno grožđa
Rio je, doznali smo, veoma druželjubiv majmunčić, mada je prema novim, nepoznatim ljudima dosta oprezan. Pri upoznavanju je isprva oprezan, a kad onjuši nepoznatu osobu i shvati da mu ista nije prijetnja, onda bude sve u najboljem redu, pa je odmah spreman na maženje i grljenje. Obožava jesti grožđe, pa se ukućani šale da bi se za zrno grožđa „prodao“. Osim maženja, Rio obožava vožnju u automobilu. Čim vidi da se obitelj nekud sprema, on zove svojim glasićem i želi ići s njima, pa je uz njih gotovo uvijek - iz auta znatiželjno promatra promet.
Cijela obitelj uživa u „majmunskim poslovima”
Marinini ukućani obožavaju Ria, pa iako su u početku bili protiv toga da ga nabavi, sad svi podjednako uživaju u njegovoj blizini i njegovim malim „majmunskim poslovima“. Svi ga zajedno
hrane, obožavaju, čuvaju i ravnopravni je član obitelji. Rio i ostali marmozeti imaju nekoliko vrsta glasanja, za koje Marina već zna što znače - želi li pažnju, je li tužan, je li gladan, a isto tako i kada se smije, jer jako voli kad ga se škaklja po trbuščiću i onda točno ima slatki mali glasić smijanja.
Marmozeti moraju imati veliki kavez s puno igračaka, konopa i mekane kućice s toplim dekicama jer vole toplinu, pa se u iste ušuškaju, ali moraju imati slobodu ući u kućicu kad žele svoj mir. Što se tiče bolesti, ne obolijevaju od ljudskih bolesti, a isto tako i ne prenose bolesti ljudima, ne cijepe se, ali moraju imati čip kao i svaka legalna životinjica te svoj osobni dokument.
U šetnji i na terasama, Rio je glavna atrakcija, a „kuži se” i u mobitele
Reakcije ljudi kad vide Ria veoma su pozitivne, svi
ga žele držati, hraniti i fotografirati se s njim, a Rio je i poznati gost u jednom kafiću. Doma je uvijek dobro raspoložen i lukav, pa voli ukrasti stvari po kući i skrivati ih. Najradije odnese olovke, papire, kuhinjski pribor, žlice, vilice, ali i začine koje može staviti u usta i odnijeti. Kuhanje je s njime zabavna i vesela avantura. Obožava i švrljati po mobitelima i odmah skoči na ruku, pa svojim malim ručicama lista po mobitelu. Nerijetko nešto obriše, pošalje poruku ili nekoga greškom nazove.
Veoma je ljubomoran, a kad vidi da nije u centru pažnje, skoči na osobu od koje želi pažnju i odmah krene zafrkancija i skakanje po toj osobi, što ljudima nimalo ne smeta, čak se i vesele.
Dolaskom Ria u Marinin život, otkrila nam je na kraju, njena je životna želja ostvarena i osim ovog malog bića od svega 90 grama, ona više nema nikakvih želja.
Piše: Janja Kovač, viši kustos Etnografskog odjela
Vjerujem da ste svi koji ovo čitate u životu posjetili neki muzej ili galeriju.
Kao posjetitelja su vas dočekali predmeti izloženi u nekom prostoru popraćeni tekstovima, a često i multimedijom.
To što u tom trenutku svi mi kao posjetitelji vidimo samo je vrh sante leda, odnosno muzejskog posla.
Jeste li se ikad zapitali koja je razlika između muzeja, interpretacijskih centara ili centara za posjetitelje?
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499
E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
LJUBAV: Nećete baš bi� u najboljoj ljubavnoj formi. Ponekad ćete se čak osjeća� frustrirano, ali to ćete vrlo brzo zaboravlja�. Ponašat ćete se nemarno i nekonvencionalno. Druga strana neće vas uvijek razumje�. Objasnite svoja raspoloženja, ali ne predetaljno.
KARIJERA: Pred vama je tjedan povećanih kretanja. Mnogi će putova� u drugi grad zbog posla. Sve to će vas osvježi� te probudi� nove ideje kako unaprijedi� ono što radite. Bit će i onih koji će s lakoćom razmjenjiva� nove informacije sa suradnicima.
ZDRAVLJE&SAVJET: Provjerite stanje svog auta.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Pred vama je tjedan intenzivnih izlazaka i brojnih prilika za ljubav. Vaš društveni život će oživje� i posta� toliko bogat da se u prvi tren možda nećete ni snaći. Prihva�te pozive, dotjerajte se i idite među ljude. Oni vas očekuju s veseljem.
KARIJERA: Izađite u susret jednoj osobi koja nije sigurna kako obavi� posao. Budite otvoreni, jer se u krajnjoj liniji radi o zajedničkim rezulta�ma koji će kasnije doći. Zahvlanost koja će uslijedi� bit će vam novi mo�v za daljni rad u budućnos�.
ZDRAVLJE&SAVJET: Čovjek je čovjeku lijek.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
Muzej
Muzej je nepro�itna i javna institucija koja prikuplja predmete od značaja za područje na kojem djeluje. Rad muzeja reguliran je nacionalnim zakonima i pripadajućim pravilnicima, mora imati odgovarajući broj stručnog osoblja i zadovoljiti sve potrebne tehničke kriterije, a njegovo poslovanje mora biti javno i transparentno. Mogu biti lokalni, regionalni ili nacionalni u skladu s čime kreiraju svoju politiku sakupljanja predmeta. Osnovna zadaća muzeja je voditi brigu o fundusu (prikupljenim predmetima), voditi propisanu dokumentaciju, provoditi istraživanja i prezentirati javnosti rezultate te osigurati pravilnu i trajnu pohranu predmeta. Predmete izlažu u stalnim postavima ili povremenim izložbama te na temelju njih osmišljavaju edukativne aktivnosti.
Eko-muzej
Unatrag pedesetak godina govori se o pojmu eko-muzeja. „Eko“ u nazivu se ne odnosi na ekologiju kao zaštitu prirode, već na šire shvaćanje tog pojma u smislu svega što tvori okoliš u kojem čovjek živi
LJUBAV: Bit ćete veseli zbog stvari koje su vam drage. Uslijedit će ugodne zabave bez previše pompe, kao i opuštenost u krugu dragih vam osoba. Činit će vam se da je sve moguće. Bit ćete otvoreni i ima� povjerenja u one koji vas vole. Zadovoljstvo je tu.
KARIJERA: Pred vama su neke nove mogućnos�. Odgovori na prije postavljena pitanja vjerojatno će s�ći. Sve vas to usmjerava na daljnji rad u kojem mogu doći do izražaja neki vaši mali talen�, ali i znanje. Kontak�rat ćete mlade suradnike.
ZDRAVLJE&SAVJET: Potreban je oprez u prometu.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Male brige u privatnom životu kompenzirat ćete dobrim utjecajima u drugim područjima života. Mnogi će pobjeći u svoj posao ili društvo prijatelja i tamo osta� dok ne naiđu na neku obećavajuću privatnu atrakciju. Puno ćete priča� sa svima.
KARIJERA: Zamislit ćete se nad svojom budućnošću, a posebno nad svojim talen�ma. Shva�t ćete da oni nisu do kraja izraženi i iskorišteni. Tražit ćete načine kako ih uklopi� u posao koji radite, a neki će se upus�� u novi posao sa strane.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite svjesni sebe.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
(habitat). Eko-muzeji su u svojoj biti muzeji zajednice koja zainteresiranima predstavlja svoj način života (npr. sirane u dolini Loire u Francuskoj). Ideja o ovakvim načinima prezentacije baštine lokalne zajednice ili zainteresiranih pojedinaca potekla je iz Francuske te se kao vrlo prijemčiva ideja brzo proširila Europom i izvan nje.
Muzej-atrakcija
Uz muzeje koji su registrirani kao muzeji prema važećim nacionalnim zakonskim propisima, sve više naziv „muzej“ nalazimo u privatnim poduzetničkim pothvatima. Danas ih je najpravilnije nazivati atrakcijama ili turističkim proizvodima,
a neki od primjera su Muzej prekinutih veza, Muzej iluzija ili Muzej čokolade. Muzeji-atrakcije temelje se na atraktivnosti (kako teme, tako i postava) dok je stručna obrada tema uglavnom manje prisutna. To su privatne inicijative te stoga nisu obavezne slijediti muzeološke principe, zadovoljiti propisani tehnički minimum, zapošljavati stručno osoblje, javno predočiti �inancijsko poslovanje. U odnosu na muzeju, lakše nastaju i brže propadaju s obzirom na interes javnosti za njihovu temu.
LJUBAV: Većinu idućih dana vi ćete se dobro zabavlja� i bi� bez pri�ska da se nešto mora postući. Otuda ćete zaista uživa� s partnerom. Sponatnost koja će se razvi� među vama bit će dobrodošlo osvježenje. Samci će uspješno zavodi� druge.
KARIJERA: Verojatno će se mjeri� vaša pos�gnuća u radu. Budite spremni na to. Neki će gleda� da vam izvuku neku staru manu ili grešku koja je zaboravljena. Nemojte tome pridava� značaj, jer je mnogo više dobrog, nego lošeg.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite ono što jeste i prezen�rajte se.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
LJUBAV: Malo bolji vjetar u leđa nego dosad u ljubavnom životu osvježit će vašu vezu. Zato dajte sve od sebe da osigurate kvalitetan odnos s osobom do koje vam je stalo. Bit će malih nervoza i nesporazuma, ali nemojte im pridava� značaj.
KARIJERA: Pred vama su izazovi krea�vnos� i hrabros�. Samo uz primjenu takvih vješ�na možete uspje�. Povučenost ili mehanička odrada stvari trenutačno vam nisu dobro postavljeni. Ključ uspjeha za vas nalazi se prihvaćanju izazova.
ZDRAVLJE&SAVJET: Nađite sadržaje koje volite.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Bit ćete zanimljivi većini ljudi s kojim dolazite u kontakt. U takvim okolnos�ma možete lakše osvoji� nečije srce. Ako ste još sami, dotjerajte se i izlazite van. Oni u vezama bit će potpuno svjesni da je njihova ljubav jaka. Uživat će.
KARIJERA: Vjerojatno ćete odlično prosperira� u financijskom smislu. Neki će doseći rješenja koja su dugo bila nemoguća. Bit ćete zadovoljni materijalnim pos�gnućima, ali svijet pustolovina i dalje će vam bi� izazov kojem ne možete odolje�.
ZDRAVLJE&SAVJET: Idite za svojom intuicijom.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Bez obzira na ne uvijek najpovoljnije ljubavne prilike, vi ćete bi� op�mist. Zato nećete samova�, nego ćete ići među ljude. Oni će vas rado prihvaća� zbog pozi�vnog stava. Tako sami svojim ponašanjem poboljša� svoj privatni život.
KARIJERA: Sve što radite nekako će odlazi� u sjenu. Ipak, kako ćete bi� potpuno svjesni svojih prethodnih uspjeha, to što niste u prvom planu neće vam smeta� kao što bi to bilo inače. Ne mogu se sve kockice baš složi� u isto vrijeme.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite strpljivi u svemu.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
Interpretacijski centar
Interpretacijski centri (IC) obično su posvećeni jednoj temi, a predstavljaju je, prije svega, uz pomoć interpretacijskih tekstova i multimedije. IC-e po svojoj naravi ne prikupljaju građu za izlaganje, a ako je prilikom rada na postavu prikupe njihova obrada i pitanje vlasništva redovito ostaje visjeti u zraku.
Uspješnost i održivost ICova ovisni su o uključenosti lokalne zajednice i njihove uključenosti, a potom i angažiranosti. Uspješni IC-e počivaju na želji zajednice da predstavi posjetiteljima dio svoje baštine, a članovi zajednice aktivno su uključeni u rad IC-a (redom volonterski). Na žalost, na terenu bilježimo puno veći broj slučajeva u kojima je IC projekt osmišljen od neke institucije ili lokalne samouprave bez suradnje sa zajednicom te je ubrzo po otvorenju uglavnom zatvoren, a njegov potencijal neiskorišten.
Centar za posjetitelje
Centri za posjetitelje (CP) još su više otvoreni ka putnicima namjernicima; bilo da su došli namjerno ili slučajno. Njihova je primarna zadaća pružiti informacije o svemu što se može vidjeti na jednom području, a eventualno naglasiti i podrobnije predstaviti određeni segment baštine, te zadovoljiti elementarne turističke potrebe (parkiralište, sanitarni čvor, promotivni materijali, suvenirnica). Kao jednu vrstu PC-a možemo smatrati i poučne staze na otvorenom. Dobar primjer PC-a je „Med dvemi vodami“ u Križovcu posvećen prirodnoj baštini Međimurja. IC-e i CP-i ne moraju imati stručno muzejsko osoblje ni zadovoljavati minimalne uvjete propisane nacionalnim pravilnicima za muzeje. Uglavnom su �inancirani sredstvima županijske i lokalne samouprave te su redovito smješteni u turistički slabije razvijenima lokalnim sredinama.
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Vodenjak, Ribe, Bik
LJUBAV: Većinom ćete se snalazi� kako znate i umijete. Jedan dan bit će sjajno, a drugi nikako. Najbolje se da se ovaj drugi dan osamite. Ne ulazite u rasprave jer one neće dobro završi�. Ono dobrog vremena između vas i voljene osobe provedite u ljubavi.
KARIJERA: Trenutačno niste u najboljoj formi za rad. Ne samo da vam se ne radi, nego i okolnos� ne daju po�caje. Nedostatak mo�vacije bit će prirodna posljedica ovakvog stanja. Uglavnom ćete odrađiva� zadano bez previše pitanja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Boravak u prirodi bi vas osvježio.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Voljena osoba zračit će više nego vi, pa joj slobodno prepus�te neka vas vodi. Ona će ovih dana daleko bolje osmisli� vaše zajedničko vrijeme nego vi sami. Prepus�te joj se s povjerenjem. Budite poput djeteta i uživajte u životu.
KARIJERA: Čekate da drugi daju svoje mišljenje o onom što ste napravili zajedno sa svojim suradnicima. Oni će vas podrža�, ali vi sami od sebe zah�jevat ćete još više. Ponekad će vaša očekivanja bi� nerealno visoka. Budite realniji i ljubazniji.
ZDRAVLJE&SAVJET: Obra�te pažnju na kvalitetu prehrane.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Povremena otuđenost koju ćete primjećiva� u osobnim odnosima ponekad će vas zabrinjava�. Prihva�te je kao priliku da poradite na svojoj unutrašnjoj osobnoj inventuri. Ovo je prolazna faza kroz koju lakše prolazite s humorom.
KARIJERA: Posao će vam izgleda� sve lakši. Ipak, to je samo vaš kut gledanja. Sada imate dovoljno razloga da radite bez briga, ali napori će vas sus�za�. Zato se dobro organizirajte. Duh vodi �jelo, ali �jelu nekad treba stanka.
ZDRAVLJE&SAVJET: Vježbajte tehnike relaksacije.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: Oni koji su već u vezama trudit će se što više učvrs�� svoj odnos s voljenom osobom. Proradit će još neka mala pravila i utemelji� stabilnije kriterije međusobnog ponašanja. Oni koji su još sami neće previše izlazi�, ali bi će dobro.
KARIJERA: Vjerojatno ćete ima� povećan obim poslova, no kako je karakter većine toga vama zanimljiv, neće vam bi� teško radi�. Problem će bi� u nedostatku energije, pa se pripremite kroz što bolji plan i štedite svoje snage. ZDRAVLJE&SAVJET: Raste vaš interes za brigu o zdravlju. Naspavajte se.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
MOTORNA VOZILA
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. info na mob. 095/4323-601
PRODAJEM 4 alu felge veličine 15” s razmakom rupa 5*114,3. Info na telefon 091/396-0505
PRODAJEM Hyundai Getz 2004. godište, registriran do 14.12.2025. Info na mob. 091/199-5515
PRODAJEM Ford focus ST, registriran. Info na tel.: 095/8581502
KUPUJEM TOMOS, sve vrste i modele, sa i bez papira, isplata odmah. Info na tel.: 098/9656-624
PRODAJEM osobno vozilo Mazda sedan 1,3 prvi vlasnik 1991 g., redovno servisirana i garažirana. Info na mob.: 099/854-4135
PRODAJEM OPEL ASTRU
1,7CDTI 2009 god. 59 KW, 160000 km, napravljen veliki servis, registriran do 04.2026.g. Info na mob. 098/969-7415
PRODAJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, neregistriran, registriran, info na mob: 098/777-095
PRODAJEM Renault Scenic, povišeni, 2000. godište, registriran, drugi vlasnik, u odličnom stanju, niska cijena. Info na mob. 098/997-3689
PRODAJE SE Opel Zafira OPC Line, dugogodišnji vlasnik, redovito održavana prije 5000,00 km zamijenjen komplet zamašnjak + kvačilo , + set zimskih guma na čeličnim felgama. Info na mob. 091/5320559
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086
PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob.: 099/683-9984 ili 099/8087586, šifra na Njuškalu: 10779334
PRODAJEM plug, dvije brazde, OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten i sijačicu za kukuruz Olt. Info na mob. 097/7289476
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
INSTALACIJE I MONTAŽAvoda, grijanje, klima� zacija, sanitarije. WaterSystems j.d.o.o., mob. 098/948-1981
MUŠKARAC od 55 godina traži ženu za vezu ili druženje. Kontakt: 099/856-7418
MUŠKARAC 65 godina u mirovini traži ženu za zajednički život. Broj mobitela 092/165-9098
MUŠKARAC srednjih godina, visok, vitak, slobodan, traži gospođu za poznanstvo i druženje, može i kontakt SMS-om . Mob 095/8165206
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423-099
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
DAJE SE U DUGOROČNI NAJAM nenamješteni dvosobni stan u Martanama (novogradnja), 2. kat (li�). info na mob. 098/465-490
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
PRODAJE SE NOVA stambena zgrada s 4 stana od 82m2 može ili samo stan, izvedba srednji roh bau od 82m2 (3 sobe, blag.+ dnevna + 2 wc-a i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40m2 mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14 i 16 Pribislavcu ugodna i mirna lokacija novi dio naselja. Info na mob. 095/858 -1502
PRODAJEM stariju kuću u Čakovcu kod Općinskog suda, veoma povoljno, EC/G, može i za poslovni prostor od 75m2. Info na mob: 098/426-021
IZNAJMLJUJEM poslovni prostor od 80m2, kafić uhodan 30 godina te namještene garsonjere. Info na mob. 092/146-5716
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 3642 cm. Info na mob. 098/1703321
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
KUPUJEM stripove i igre za konzole. Mob. 098 92 190 92
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA
UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJU SE INOX bačve za vino od 250 l (2 kom). Info na tel.: 040/364-354
P RODAJU SE crvene dioptrijske naočale Dolce & Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla:orma trio clean, info na mob.: 091/761-3467, šifra na Njuškalu: 44405799
PRODAJEM vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje dimenzija 210x160 i 20095 i 160 cm, tap.gar.4x1, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, rodlin za pli.boce, bicikl i još puno toga kvalitetnog iz obiteljske kuće. Info na mob. 091/572-7670
PRODAJEM an� kni zidni sat sa klatnom, ogledalo i drvenu skulpturu ljubiteljima starina ili seoski turizam. Info na mob.: 099/854-4135
PRODAJE SE tenda, dim. 3 x 2 m, plavo-bijela, nova, zapakirana; digitalni tlakomjer, bežični telefon te muške crne kožne nove cipele vel. 43. Info na mob.: 098/915-8640
KUPUJEM stripove i igrice za konzole. Info na mob.: 098/921-9092
PRODAJEM TABLET Huawei Mediapad T3 M10 LTE 9.6”QUAD core 1,4Ghz, 2Gb/32Gb. Cijena na upit (početna 132,90 eur). Info na mob. 098/911-5452
KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Lucidusa, Božjakovine, Eko-Međimurja, Jadran galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Lagune Novigrad i druge dionice. Info na mob. 098/9051011
PRODAJEM hoblovinu, suhu, u vrećama, od 120 litara, za veće količine moguća dostava! Široki pojas primjene, u peradarstvu, stočarstvu, u uzgoju konja. Info na mob. 098/178-8216
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256256
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJEM povoljno MTB bicikl. Info na mob. 097/680-2565
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas
majstori odgovaraju
U KUHINJI s Aleks
Piše: Aleksandra Sklepić
Jedno od meni omiljenih jela kojih se sjećam još iz ranog djetinjstva su krpice sa zeljem, i to ne one kupljene u dućanu, već domaće, od tijesta rađenog kod kuće. Miris cijele kuće kod pripreme ovog jela je nazaboravan.
Osim što sve skupa ispadne jeftinije – kilogram brašna košta najviše 1 euro, a to je sve što je potrebno za izradu ove preukusne tjestenine, dok u dućanu 400 grama gotovih velikih krpica košta minimalno 3 eura, domaće su krpice punijeg okusa i ne raspadaju se kad su kuhane, već ih je milina jesti, ali i samo gledati. Priprema je jako jednostavna. Od brašna i vode zamijesi se srednje čvrsto tijesto koje se može lako oblikovati – ja stavim oko 300 do 400 grama brašna, pola decilitra vode i jednu čajnu žličicu soli. Kad probam mijesiti, pod rukama se osjeti je li potrebno još vode, jer ako se tijesto mrvi, a ne slijepi se u masu koju je lako oblikovati, treba dodati oprezno još vode, toliko dugo dok se tijesto ne da oblikovati u čvrstu kuglu.
Ako vam se dogodi, a meni se dogodilo, da dodate previše vode, ništa zato – ova se greškica lako popravi dodavanjem još brašna. Ovo je jelo vrlo praktično – nikad ne možete pogriješiti, odnosno, uvijek možete popravitim, jer dodavanje više brašna, znači više slasnih domaćih krpica.
Sastojci za domaće krpice sa zeljem:
• 300 do 400 grama glatkog brašna
• voda
• 1 čajna žličica soli
• 1 glavica svježeg zelja
• malo ulja za ili masti prženje zelja
Kad je tijesto spremno, razvaljam ga na debljinu oko 3 do 4 milimetra, možete i tanje, ako su vam �inije tanke krpice te ga na dasci narežem na krpice željene veličine (Slika 1.).
Za to vrijeme u lonac ulijem vodu, minimalno 3 litre, koja mora ključati kad se u nju stave krpice. Prilikom stavljanja krpica u vodu, pripazite da su dobro prerezane kako se ne bi držale zajedno do kraja kuhanja. Kad su krpice kuhane, treba im otprilike desetak minuta, ništa više, isperem ih hladnom vodom i ocijedim. Zelje zatim naribam na ribež (dio za ribanje mrkve, s većim rupicama) i posolim ga te ga nakon minutu, dvije, gnječenjem rukom ocijedim da iz njega izađe gorka tekućina i višak vode (Slika 2.).
Ocijeđeno naribano zelje pržim na ulju ili masti, ovisi ako imam doma jedno ili drugo, do zlatno-crvene boje, uz stalno miješanje (Slika 3.).
Ako vam zelje zagori, jelo je propalo, jer će imati okus po paljevini i uzalud vam sav trud. Može se spasiti jedino ako, umjesto zelja, krpice zalijete kiselim vrhnjem, ali tada je to drugo jelo koje, ruku na srce, i nije tako loše. Moja obitelj uvijek zahtijeva obje kombinacije, pa nerijetko dio krpica ostavim bez zelja i pomiješam s kiselim vrhnjem. No, da se vratim na temu – kad je zelje pečeno, u istu tavicu u kojoj se zelje peklo dodam ocijeđene krpice, sve skupa pomiješam, ostavim da se okusi prožmu te da se krpice, ako je ribanje i pečenje zelja predugo trajalo, malo zagriju. Vrlo jednostavno, a zaista popularno tradicijsko međimursko jelo spremno je za serviranje, a ne treba mu ni salata, ni meso, ni predjelo. Probajte, neće vam biti žao i više nikada neće kupiti krpice u dućanu (Slika 4.).
„Šlikrfe” rado pripremam jer su posebni, imaju svoj odličan, prepoznatljiv okus i traženi su među ljudima. Nije ih preteško pripremiti, a moji su zaista posebni jer ih kuham s plućecima svinja koje doma uzgajamo
Piše: Aleksandra Sklepić Foto: Vlasta Vugrinec
Tradicionalna domaća jela od tjestenine čest su izbor naših kuharica kod pripreme ručka ili večere, a pomalo zaboravljeni recepti, sve su atraktivniji. Ljubitelji domaćih jela tako sve češće nailaze na gastronomsku ponudu koja u sebi sadrži tradicijska jela što ih, naravno, raduje, a kad se spoje domaća tjestenina i iznutrice, nastaju specijaliteti koji imaju svoje velike obožavatelje.
„Šlikr�i” su jedno od takvih jela, a riječ je o jastučićima od tijesta punjenog svinjskim plućima, a koji su vrlo popularni, posebno u gornjem dijelu Međimurja. U vrijeme naših baka, kolinje se uvijek radilo doma, a Međimurci su se, bez iznimke, svaki put potrudili da se svinja iskoristi u potpunosti, te da se ne baca gotovo nijedan njezin dio, pa su kreativne ideje, poput tijesta punjenog svinjskim plućima, dolazile više iz racionalnosti, nego iz kreativnosti. Dobro je da
su nastale jer brojna su jela iz tog vremena još i danas jako popularna i tražena. „Šlikr�i” se pripremaju i na području Slovenije, Austrije i cijele bivše Jugoslavije, a pretpostavlja se da su svoje ime dobili po njemačkoj riječi „Schlücker” što znači „gutljaj”, odnosno mali zalogaj. Utjecaj njemačkog i mađarskog jezika u kulinarstvu Međimurja neupitan je, pa brojna jela naših baka, koja se još i danas kuhaju, imaju germanizirane ili hungarizirane nazive.
Za svoje „šlikrfe” recept je s nama podijelila Ivana Golenko iz Štrigove koja sa suprugom odnedavno vodi obiteljski restoran Stridon u Štrigovi.
- Šlikrfe rado pripremam jer su posebni, imaju svoj odličan, prepoznatljiv okus i traženi su među ljudima. Nije ih preteško pripremiti, a moji su zaista posebni jer ih kuham s plućecima od svinja koje doma uzgajamo. Industrijski uzgoj svinja uništio je ovu vrijednu namirnicu jer se svinje za industriju umr-
Jakopićev sauvignon privlači zelenkasto-žućkastom bojom i intenzivnim herbalno-cvjetnim aromama, s dominantnim mirisom cvijeta bazge. Suh, harmoničan i sočan, s odličnim balansom kiselina i šećera, odražava svježinu i voćni karakter modernog vina. Grožđe s ilovasto-glinastih tla vinificira se hladnom maceracijom i fermentira pod kontroliranom temperaturom, a vino dozrijeva u inoxu i hrastovim bačvama. Izvrsno pristaje uz bijelo meso, ribu, rižota i lagane tjestenine, a najbolje ga je posluživati na 10 – 12 °C. (sh)
tvljuju s pomoću plina, što „plućeca” potpuno uništi i gotovo je nemoguće nabaviti ih u trgovini. Zbog toga su moji šlikr�i još traženiji i naravno, �iniji, rekla nam je Ivana.
Ivana i suprug Nenad žive u Štrigovi s kćeri Karmen (16) i sinom Josipom (6), ali veći dio dana provode u Robadju, gdje su od roditelja dobili 10 hektara zemlje koju obrađuju. Usmjereni su na ekološku proizvodnju hrane, a sve obrađuju starinski, bez špricanja, otrova, pesticida i herbicida. Koriste samo motiku, a na njihovom se imanju zaista može pronaći sve – domaća tjestenina od domaćih kokoši, pekmezi, sokovi, starinski domaći kolači, mlinci, kao i povrće iz ekološkog uzgoja, rajčica, paprika, krastavci, grah, luk, ukratko, imaju sve. Prošle je godine Ivana bila i druga na izboru za najuzorniju seosku ženu Hrvatske što joj je dalo dodatnu motivaciju da ustraje u svojoj i suprugovoj misiji.
Cilj nam je proizvesti što više hrane i naviknuti ljude da ne kupuju u dućanu, nego da se usmjere na zdravu i kvalitetnu hranu. Nama nije teško raditi jer znamo što nam je cilj, a drago nam je da ljudi prepoznaju našu kvalitetu i u našem OPG-u, i sada u restoranu, rekla nam
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Ivana sa svojim posebnim, domaćim „šlikrfima” spremnim za kuhanje
SASTOJCI:
• 1 kg glatkog brašna
• 10 jaja
• malo soli
• 1 kg domaćih svinjska pluća
• domaće slanine, 3 do 4 žlice
Priprema „šlikrfi”:
Od brašna, jaja i soli umijesiti tijesto kao za rezance ili krpice. Razvaljati tijesto na trake. Svinjska pluća skuhati u vodi dok se ne „napuhnu” i dok se mogu rezati, oko pola sata. Samljeti kuhana pluća na stroju za mljevenje mesa, te dodati začine
je Ivana. Ja kuhati i peći kolače volim oduvijek, a sad mi je to posebno lijepo, kad sve što mi je potrebno, uzgojim kod kuće.
Obitelj Golenko izbjegava prženo i pohano, te su se potpuno preorijentirali na domaće uzgojenu i zdravu hranu, a naviku
– sol, biber, vegetu. Mljevenu smjesu pluća i začina malo prepeći na domaćim slaninama. U pripremljeno tijesto omotati oko pola žlice začinjene smjese i oblikovati jastučić koji se po rubovima pritisne viljuškom. Na taj način nadjev neće izlaziti iz jastučića, a izgled „šlikr�i” ljepši je i svečaniji. Šlikr�i se zatim kuhaju u vodi nekoliko minuta, dok ne isplivaju na površinu. Ocijeđene „šlikrfe” prelijemo rastopljenim domaćim slaninama. Mogu se jesti kao samostalno jelo ili kao prilog uz pečeno meso, svinjetinu, piletinu ili bilo koje drugo meso po vlastitom izboru.
su već uspješno prenijeli i na svoju djecu i brojne prijatelje. Šlikr�i su jedno od brojnih jela po kojima je Ivana prepoznatljiva, a njeni su domaći proizvodi, kao i recepti za domaća, tradicionalna jela, pravo bogatstvo koje pažljivo njeguje i čuva od zaborava.
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 21. svibnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 23. svibnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona: POLIKLINIKA
HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović
Preuzvišeni, Prečasni i ostali Svecobrani: Titule od Kojih nam Klecaju Koljena (od Smijeha) Ah, da! Crkvene titule. Prava parada taštine umotana u celofan „poniznosti” i „služenja”. Kad ih čuješ, odmah ti je jasno da se tu ne radi o običnim smrtnicima koji samo obavljaju svoj posao. Ne, ne, ovo su pomazane glave, direktno s telefonske linije s Nebom, koje su si, eto, usput nadjenule i par zvučnih pre�iksa da se zna tko je kome gazda u toj duhovnoj vertikali. Prečasni Velečasni: Ovo je valjda osnovni paket, ulaznica u svijet „visoke duhovnosti”. Čim nekoga nazoveš „velečasnim”, odmah znaš da se radi o tipu koji je naučio napamet sve psalme i vjerojatno ima poseban popust u lokalnoj trgovini s tamjanom. A ako je još i „prečasni”, e onda je to već viši „level“, vjerojatno je uspio nagovoriti baku da mu prepiše kuću za „spasenje duše”. Monsinjor: E ovo je već prava stvar! Nije to tamo neki obični župnik koji se muči s pjesmama na misi. Monsinjor je lik koji ima direktnu vezu s Biskupijom, a možda je i popio kavu s nekim kardinalom. Njegova riječ je zakon, a njegove odluke su, naravno, uvijek „u skladu s Božjom voljom”. Naravno, ta Božja volja se često poklapa s njegovom osobnom. Preuzvišeni Nadbiskup/Biskup: Ovdje već ulazimo u stratosferu crkvene hijerarhije. „Preuzvišeni” zvuči kao da ga je osobno Papa pomazao, a možda i jest, tko bi ga znao. Njegova pojava izaziva strahopoštovanje (ili barem pokušava), a svaki njegov mig se tumači kao božanski znak. Vjerojatno ima i posebnog šofera koji ga vozi uokolo u blindiranoj limuzini, jer, znate, sigurnost je na prvom mjestu kad ste tako blizu Bogu. Eminencija (Kardinal): Au, ovo je već Nobelova nagrada za duhovnost! Kardinal je maltene mali papa, a njegova crvena halja nije samo modni detalj, već simbol moći i utjecaja. Nitko ne smije prigovarati Eminenciji jer zna da je to put ravno u pakao. Svetosti (Papa): I na kraju, šlag na torti, ultimativna titula –„Svetosti”! Ovo je jedini čovjek na Zemlji koji može reći da je bezgrešan, iako se povijest (i zdrav razum) povremeno s tim ne slažu. Njegova riječ je apsolutna istina, a svaki njegov potez je božanski nadahnut. On je, eto, taj koji će nas sve spasiti, samo da se prestanemo smijati njegovim titulama. Uglavnom, sve te titule, pre�iksi i počasni nazivi služe samo jednoj svrsi: da se jasno de�inira tko je iznad koga, tko je bliže Bogu (i samim tim, tko ima više prava da te gnjavi). Jer, budimo iskreni, kad te netko nazove „preuzvišenim velečasnim monsinjorom”, teško je ne osjetiti barem trunku podsmjeha. Ivan Grahovec
Veće je djelo živog nasmijati, nego mrtvom upaliti svijeću. Smijeh liječi. Ali neki se bolesnici liječe ismijavajući druge. Genijalno nesposoban i idealno podoban je za sve sposoban. Znanost i religija će se složiti ako ustvrde da je Veliki prasak aktivirao Bog.
Dodjeljuje se pamet po funkciji, umjesto funkcija po pameti. Da bi sprao crvenu boju, kupa se svetom vodicom. Pravi domoljub i ukradeni novac štedi u svojoj zemlji. Svi žele promjene, a nitko neće iz fotelje. Tek kad smo čuli objašnjenje, nije nam bilo ništa jasno. Nekad smo jedni drugima palili kuće, a sada automobile i jahte. Zasadio je deset tisuća eura – i niknula mu fakultetska diploma. Ostali smo praznih šaka – da bismo mogli pljeskati. Kad Europi nešto pođe po zlu, uvijek se zaustavi na Balkanu. Neki borci iz '41. odmarali su se na Golom otoku; a borci iz '91. na Djevičanskim otocima. Kruh sa sedam kora neki prikazuju kao tortu na katove. Marinko Mijović (1933.-2025.)
EPIGRAM
VARALA BABA ĐAVLA
U tri odvojene vreće razvrstavam kućno smeće, na koncu ga smetlar meće u isti koš – nema sreće!
Mladen Vuković
U ovo vrijeme „digitale“ i pametnih mobitela, kad svaki čovjek ima skoro po dva uređaja, u Dalmaciji je još uvijek aktivno više od dvjesto javnih telefonskih govornica koje rade na karticu s čipom. Njih koriste oni što pričaju tajno, a da ispade kao javno. Pametni lako shvati, na javnoj govornici teže te se prati.
Nađan Dumanić
VREMENSKA SLIKA: Nakon promjenjivog i svježeg svibnja, s prvim danom lipnja je počelo i klimatološko ljeto pa su sunce i vrućina stigli točno po kalendaru, iako dosta naglo pa se trebalo priviknuti na vrućine. Od tada traje većinom suho vrijeme s puno sunca pa već treba zalijevati vrtove i biljke. Čini se da neke konkretnije kiše nema u najavi ni za sljedećih sedam dana osim kraćih pljuskova u ponedjeljak. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA:
Petak će ujutro biti ugodno svježe, ali dnevni maksimalac će uz sunčano vrijeme doći do 30 stupnjeva u hladu. Pirkat će lagani sjeveroistočni vjetar pa ipak neće biti pretjerano vruće. Ako dan provodite na otvorenom imajte na umu da je UV in-
deks vrlo visok, osobito između 10 i 17 sati.
Vrlo slično vrijeme možemo očekivati i tijekom subote. Od jutra sunčano uz brzi porast temperature koja će s jutarnjih minimalnih 14 °C narasti do ljetnih trideset u hladu u popodnevnim satima.
Prema svim predviđanjima i u nedjelju će biti većinom sunčano i još malo toplije. Tako će se noćna temperatura polako podići na 15 – 17 °C, a najviša dnevna ići će možda i malo preko 30 stupnjeva. Za vikend bi se mogla pojaviti i neka lagana južina kao predznak kraće promjene početkom novog tjedna.
Prognostički materijali pokazuju da u ponedjeljak raste mogućnost za lokalne pljuskove s grmljavinom, ali to još nije sigurna prognoza. Naime, u ljetno doba godine vlažan i svjež zrak sjeverno od Alpa ponekad
Do sv. Ante ću se sam moliti za kišu, od sv. Ante molite se svi skupa
ima problema u napredovanju k nama pa je upitno hoće li i koliko tog pogoršanja stići do nas. U svakom slučaju budimo spremni na kraću promjenu vremena u ponedjeljak. No, trenutno pokazatelji za utorak i srijedu ponovno idu u smjeru većinom suhog i vrlo toplog ljetnog vremena. Tako da neku ozbiljniju kišu u ovom trenutku još ne mo-
žemo najaviti. Nakon dan-dva ugodnijih dnevnih temperatura, sredinom tjedna ćemo možda ponovno uhvatiti 30 °C u hladu. Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 12.6.2025.)
• 13. lipnja 1974. godine mraz u Gorskomkotaru uz temperaturu do -2 Celzijusa
• 14. lipnja 1665. godine velika noćna smrzavica u sjevernoj Francuskoj uništila skoro sve vinograde
• 18. lipnja 1750. godine orkanska bura uništila usjeve oko Makarske
Petak trinaesti
Razgovaraju dvije plavuše i jedna se hvali drugoj: - Znaš da nam ove godine ljeto dolazi u petak?
A druga će na to:
- Joj, samo da ne bude trinaesti.
Sto na sat
Sjela baba u Golf i vozi sto na sat, kad je iza jednog ugla zaustavi policajac i zatraži dokumente. Policajac se iznenadi kad vidi koliko baba ima godina, pa je pristojno upita:
– Gospođo, znate li da ste vozili prebrzo?
Baba klimne: – Znam, moram tako!
Policajac zbunjen: – Zašto?
Baba uzdahne:– Ako vozim sporije, zaboravim kud sam krenula...
- Posvađao sam se sa ženom i sad me boli glava. - To ti je sigurno migrena. - Ja mislim da je ipak od pepeljare.
Izlaze četiri Zagorca iz birtije pa kaže jedan od njih: - Jožek, ti buš vozil, preveč si pijan da bi mogel popevati z nami.
Kaj se je obečuvalo?
Minoli izbori so dosti stiha prešli ak ne računamo kaj so praha zdigli Prislavčari z Pupinovoga sela šteri so nekak dugo brojili glase makar so meli sam dva biračka mesta. Nejpredi je več glasi mel mladi David Dodlek šteri je ne smel pobediti pak je posle biračkoga odbora nastupil brojački odbor jerbo izbore ne odlučivlejo birači, nek brojači tak da je na se zadje se „došlo na svoje“ pak je dofčerašji načelnik Matija Ladič dobil još jenoga mandatlina kaj završi projektline štere je ne ftegnul. A i jemo čistam paše kaj je načelnik, očem reči, več se je privčil. A je li je to po pravici to je čistam nekaj drugo? Ana Novak i David Dodek velijo da je ne, ali se je ostalo onak kak so brojači, v drugom krugo, to zapisali!
Predizborna kampanja je dosti mirno i dosti stiha prešla, tak se bar meni vidi šteri sam to zdalka gledal i nejsam išel preveč blizo, a posle nastupa birača i brojača jeni so bili veseli, a drugi so ftapljali tugo na šanko. A nigdar je ne tak bilo kaj bi si pobedili, očem reči, kaj nej nešči zgubil. Morem vam reči da so si kandidatlini za (grado)načelnike prepovedali o tomo, a i obečuvali kak bodo zidali zabavišta (čitaj: vrtece), škole i šporcke dvorane.
Kuliko vidimo si se brigajo za deco jerbo so deca naša budučnost.
To je lepo i dobro, ali dece ga se meje i meje i nišči je ne nikaj nudil kaj nadražil mlade kaj bi hapili deco delati. Ne znati kaj bodemo z vrtecima i školama ak nemamo dece i ak bodo nam prazne. Se je to lepo i dobro kaj japeki i mamike ve jednako plačajo v opčinskim zabavištima kak vu privatnima, kaj deco vozimo vu škole, kaj imajo gablece z naših polja, sadovjakov, vrtov i vrčakov ali jiv je saki den se meje i meje. Brzčas se i navučiteli bojijo kaj bodo ostali brez posla jerbo ne bodo meli koga vučiti. A čim ne bodo meli koga vučiti ne bodo mogli iskati vekše plače i ne bodo meli zakaj štrajkati. Nekaj sam si drugo gruntal, trebali bi se naši političari, (grado) načelnici, župani, večniki vejč brigati za nas stareše jerbo nas je saki den se vejč i vejč, a i nesmo mi stareši kak mala deca nek smo čuda hujši. Istina Božek da ga dece saki den se
meje i meje, ali v kakše god škole hodajo oni saki den znajo se vejč i vejč, a nas stareši je saki den se vejč i vejč, životni vek se je produžil, a i doktori saki den se vejč znajo tak da i mi duže živimo, očem reči, delamo stisko na ovomo našemo sveto. Istina je da smo mi stareši saki den naši deci i vnukima se vekša briga, a oni imajo se meje volje i časa kaj bi se za nas brigali. A kaj vam rečem, nešči se mora i za nas brigati ak ne drugi bar oni šteri so nekaj herbali, ali ne sam tak dugo dok herba prepišejo na sebe nek do cajta dok vudri zadja vura.
Politika i tu mora pomoči Več sam rekel kak politika more se ono kaj nišči nebre. Ak je politika mogla se naprajti za našo deco (jedino si deco moramo sami delati) unda bode mogla i morala pomoči i okoli nas stareši. Kak so političari posložili kaj naša deca jednako vredijo vu grackim i opčinskim zabavištima kak i v privatnim tak bode tre posložiti kaj bodemo i mi stareši, kaj nem rekel starci, jednako vredili v državnim kak i v privatnim staračkim domima, očim reči, v domima za stareše i zmočene ljude. Znate kak je ve, dok se dojdete zapisati v državni starački dom tam vam se paše, i cena i smještaj, sam se nebrete fčakati kaj bi došli na red. A znate kakši smo mi stareši, čusimo doma tak dugo dok moremo zdržati, a dok bi trebali iti v dom unda bi to moralo biti po onomo ljuckomo: dej Božek, ali dej odma! Dok je tak unda vam jedino preostajajo privatni domi šteri so nejvečpot čuda dražeši od državnoga, ali si nebremo pomoči jerbo ak več nebremo biti doma de se nema što za nas brigati unda moramo oditi v privatni i na kup denemo so deco, vnuke i ostalo rodbino kaj se zmečejo kaj mi morejo doma platiti. Ali i to nekak ide sam kaj ne bodemo meli doma brigo z našim starcima.
Izbori so minuli, pobrigali smo se za našo deco, malo i školarce, a ve na drugim izborima bodemo brzčas na red došli mi starci jerbo što bode mogel srediti kaj bodemo mi starci jednako plačali v državnim domima (de so dobre cene, a nega mesta) i privatnim de ga dosti mesta, ali so nam cene prevelike i nebremo platiti te bode dobil izbore. Mi stareši ljudi smo kak i mala deca,
ak ne i hujši, jerbo smo saki den se bedasteši i zato očemo kaj se nešči i za nas pobriga kaj bodemo jednaki kak pred državom tak i pred privatnikima.
Nikaj nam nejde kak bi trelo!?
Najte me krivo razmeti, ali več nebrem zdržati i moram nekaj reči, nekaj pitati. Najme kaj, več tri mesece, nejmeje, se dela dvjesto metri Voske vulice v Čakovco i jeden mali park plac od dvjesto kvadratlinov polek Privredne banke pre čakoskomo pijaco. Hapili so se delati, reskopali so vulice i parking placa, još so niti ne bili respisani izbori za čakoske močnike i kuliko znuomo izbori so zdavnja minuli, a građevinari i težaki još navek rovlejo v zemlji. Nebrem reči da je nekša velika stiska na gradilišto: negda delajo štiri težaki, a negda i šest. Dok jiv je šest unda nekaj šalajo i betonerajo, a dok so štiti unda rušijo ono kaj so pred tri dni zbetonerali. Nebrem vam reči, a neje niti važno, što to dela, ali se zna što jiv je naručil, a ruon tak se zna da to se mi plačamo. Te posel vam zgledi tak kak da ne bi znali kaj morajo delati, očem reči, kaj morajo naprajti ili pak jeden den imajo nekše bele projektline, a drugi den so v pitanjo nekši zeleni. A zakaj je to tak, pitala me lepo teca Franca i da bode tomo kraj? Nesam mel kaj za reči, ali nekaj si gruntam pak unda dok reskopajo glavnoga čakoskoga trga unda bode to trajalo nejmeje dve leti kaj se dojde na svoje mesto. Nejmeje!
Još nekaj! A negda smo mi Međimorci bili poznati po tomo da je se za kaj smo se prijeli bilo na vreme gotovo. Još dendenes mi suze ido dok se zmislim kak smo se včasi rešili GK Međimorja, a Gekaovci kakši god so bili, kak god smo se špotarili žjiv, posla so zbavili navek na vreme, ak ne i predi!
Obnavlja se park pre čakoski bolnici. Tam isto delajo dva tri težaki i da je Noa tak delal svojo arko svet bi zdavnja bil potopleni!
Rokosko cesto, očem reči, cesto od Čakovca (čitaj: Miholjan) smo lani naprajli i pustili v pogon, a več ve bodemo jo morali popravljati. Nekaj tu ne štima z tem graditeljima!
Josipa Roba u Murskom Središću sreli smo kako revno čisti prostor oko gradske tržnice.
Skupljao je grančice koje je otrgnuo vjetar i savršeno uglancao prostor preko puta gradske vijećnice. Josipa Roba grad je zaposlio na javnim radovima. - Kosim, čistim i radim što treba jer mi fali još pet godina do mirovine, kaže. Josipa znamo i iz drugih uloga – kao glumca iz predstva gradske dramske družine. U svakoj se dobro snalazi. (BMO)
