Issuu on Google+

Dio radnika ne želi radničko dioničarstvo pod svaku cijenu?!

ROM IZ PRELOGA nasrnuo na svoju maloljetnu sunarodnjakinju

str. 8

str. 3

ČATEKSOVE DIONICE koje prodaje država radnicima uzburkale tvorničke duhove

Višestruki bludnik www.mnovine.hr

silovao 14-godišnjakinju

Godina XV.

Broj 775.

^akovec, UTORAK, 13. srpnja 2010.

Cijena 7 kuna

REKORDAN BROJ SPUSTAŠA MURSKIH LADJI

Mura lađama spojila četiri države i otkrila turističke čari

Dašak američke prošlosti uz automobile, pin-up djevojke i rock'n'roll PEKARNA. CAFFE BAR.

sefino se

str. 4

OTVORENA SUVENIRNICA na prijelazu M. Središće

Originalno međimursko odmah na granici

MEDIA str. 5

MEDIA str. 4

DRUGAČIJI TURISTIČKI POTENCIJAL U M. SREDIŠĆU - American Cars Meeting

Šenkovec, Maršala Tita 11

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str.str. 7015 media

Fotosession 2010.

Davorka

str. 45


2

Aktualno IZ TJEDNA u tjedan

UREDNIKI osvrt

Sigurno je da više ništa nije sigurno Ovih dana svima su puna usta kritike države i naravno aktualne vlasti. Situacija koju mnogi politiki analitiari usporeuju s desetak godina unatrag. Ako idemo korak dalje, mora se primijetiti da se dolaskom tadašnje i sadašnje oporbe nije puno toga promijenilo na bolje. Nisu se dogodile oekivane reforme, posebice kad je u pitanju kresanje proraunskih rashoda. Sve je ostalo isto i nakon novog dolaska HDZ-a na vlast. Puno smo oekivali i od nove premijerke, ali osim “kozmetike” nije se dogodilo ništa. Može li sadašnja oporba na elu sa SDP-om ako preuzme vlast napraviti korjenite i bolne rezove bez kojih emo oito završiti “u bankrotu”, kako prognozira guverner Rohatinski. Nisam previše optimistian. Zašto? Zato jer po politikoj vokaciji lijevog centra od iste se oekuje socijalna osjetljivost, pa je teško oekivati da e baš oni “rezati prava”. Danas je puno, previše obinih ljudi vezano uz “državne jasle”, oekuje da im država riješi probleme i tako dugo dok se ne promijeni taj stav nee biti dobro. I vrlo je izgledno da emo se “vrtjeti u krug” sve dok zaista ne propadnemo poput Grke. Netko mora napraviti tu nepopularnu mjeru, kao što je drastino smanjenje proraunskih rashoda. Oito sve politike opcije kalkuliraju i izbjegavaju to uiniti, jer su im vlastiti ciljevi važniji od državnih. Pa ak i da se to dogodi, to vrlo vjerojatno nee biti dovoljno, jer se pod hitno mora mijenjati i naš mentalitet. Naime, mi svi skupa jednostavno kao da ne želimo prihvatiti i razmišljati na nain da više ne živimo u industrijskom ve u informatikom dobu - 21. stoljeu. Razmišljanje “idi u školu i nai siguran posao” prevaziena je stvar i kod nas je stigla puno - prekasno. Danas nedostaje njezin nastavak. Naravno da se mora ii u školu da bi se pronašao što bolji posao, ali tu prii jednostavno više nije kraj. Naime, ako e veina mladih

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

razmišljati “o sigurnom poslu”, a on se uglavnom veže uz nekakvu državnu ili javnu službu, državi s obzirom na nametnute obveze oito nee preostajati ništa drugo negoli razmišljati o novim nametima. I to svima nama koji stvaramo, da oni koji su na državnim jaslama - troše. To ne može biti dobro ni kratkorono, a može biti pogubno na duži rok. Zato bi se kod mlaih ljudi bez obzira na loša vremena za poduzetnost i realizaciju ideja ipak trebala stvoriti svijest kako da nakon što steknu znanje i diplomu isto kroz ideju i ambiciju probaju pretvoriti u stvaranje nove vrijednosti. Nikako poticati ono što je trendi kod nas, da se nakon završenog fakulteta zakae na neki “siguran posao” i tada e roditelji “sijati od sree”. Bez rizika nee biti napretka, jer stan i auto sigurno nisu ono što mogu stvoriti sretno društvo. I nije to problem s kojim se suoava samo naša zemlja, ve i mnoge druge, ali one su puno razvijene i puno kvalitetnije pune svoje proraune. I opet imaju probleme. Stoga je vrijeme da prestanemo razmišljati “o sigurnom poslu”, o tome da država mora rješavati svaije probleme, jer takvo razmišljanje upravo proizvodi aktualnu situaciju u kojoj je “sigurno da više ništa nije sigurno”.

SVJETSKA BANKA HRVATSKU NAKON DVA DESETLJEA TRANZICIJE SVRSTALA U ZEMLJU S VIŠIM SREDNJIM DOHOTKOM

I u Meimurju nam treba više praenja tehnološkog napretka kao što to rade primjerice u preloškom Kometu

Zaostajemo u izvozu visoke tehnologije i sposobnosti kreiranja novih radnih mjesta Veliki je nedostatak Hrvatske, a time i naše regije, što znaajno zaostajemo iza europskog i svjetskog prosjeka u izvozu visoke tehnologije. U odnosu na svijet zaostajemo gotovo za 43 posto, dok za Euro zonom zaostajemo za 30 posto, mjereno udjelom visoke tehnologije u ukupnom izvozu. Hrvatska koristi razmjerno visoku razinu novih, osobito elektronikih komunikacijskih i informatikih proizvoda, ali je u isto vrijeme razmjerno mali proizvoa i izvoznik proizvoda visoke tehnologije. Iako je zadnjih godina ostvarena ekspanzija visokog obrazovanja te povean udio i razina obrazovanosti stanovništva u dobi od 15 do 24 godine, hrvatska poduzea kvalitetu potražnje i ponude radne snage još uvijek ocjenjuju nepovoljnom, odnosno drže da obrazovni sustav još nije dovoljno prilagoen potrebama hrvatskog gospodarstva. Neodgodivo je potrebno intenzivirati drugu generaciju reformi ije je težište na kvaliteti obrazovanja i veoj prilagodbi zahtjevima poveanja konkurentnosti. Pritom je nužno poveati i poticati ulaganja gospodarskog sektora u obrazovanje i znanost. O negativnim stranama tranzicije govorimo i slušamo iz dana u dan, a vrlo malo i rijetko posveujemo pozprnost korjenitim promjenama koje je gospodarstvo Hrvatske doživjelo tijekom procesa tranzicije i kljunim promjenama koje su se u Hrvatskoj dogodile unatrag dvadeset godina. Svih tih godina bili smo strahovito zaoku-

pljeni dnevnim problemima i brzim promjenama iz dana u dan te je rijetko tko imao vremena i snage suoavate se s trendovima i sagledavanjem procesa koji nam se dogaaju. A to promišljanje je važno kako bi shvatili gdje se nalazimo, kako bi mogli upravljati procesima u budunosti. Time gdje smo u usporedbi sa svijetom i EU bavi se jedan od rijetkih dokumenata, Strategija regionalnog razvoja do 2012., koju su za Vladu izradile brojne relevantne institucije u državi, a analiza je napravljena kako na razini države, tako i prema kriterijima EU po statistikim regijama. Meimurje se nalazi u regiji Sjever zajedno s tri sjeverozapadne županije, Gradom Zagrebom i Zagrebakom županijom.

Nakon bolne tranzicije u skupini zemalja s višim srednjim dohotkom Premda smo svi snažno zaokupljeni krizom koju proživ-

ljavamo, ipak brojke pokazuju da se Hrvatska danas nalazi u skupini zemalja s višim srednjim dohotkom mjereno po paritetu kupovne moi prema kriterijima Svjetske banke, s bruto nacionalnim dohotkom po stanovniku od 12.750 USD iz 2005. godine. Od ukupno 152 zemlje svijeta, za koje je Svjetska banka 2005. godine prikupila relevantne podatke, Republika Hrvatska je prema bruto nacionalnom dohotku po stanovniku prema kupovnoj moi zauzimala 69. mjesto. Za izlazak iz tranzicijske krize bilo nam je potrebno 14 do 15 godina. Tek nakon 2000. godine Republika Hrvatska ostvarivala je prosjenu stopu rasta oko 4,7% te je dostigla prijeratnu razinu ostvarenoga bruto domaeg proizvoda. Iako prosjena stopa rasta od 4,7% nije dovoljna da u kratkom roku riješi sve gospodarske i druš-

Prema kvaliteti života 47. na svijetu Poetkom devedesetih godina prošlog stoljea, osim bruto domaeg proizvoda (po stanovniku) kao do tada jedinog pokazatelja razvoja pojedinih ekonomija, uvode se novi kompleksniji pokazatelji kojima se želi utvrditi ne samo iziki porast BDP-a nego i porast kvalitete života. Od 177 zemalja, za koje je 2005. godine ovaj indeks izraunat, Republika Hrvatska

je s 55. dostigla 47. mjesto te popravila svoju relativnu poziciju u svijetu. U Hrvatskoj je 1990. godine u gradovima živjelo 50 posto, a petnaest godina kasnije, 2005. godine, 60 posto stanovništva. Poveanje broja gradskog stanovništva takoer je jedan od pokazatelja strukturnih promjena u društvu. (BMO)

tvene probleme te ne omoguava dostizanje prosjeka EU u jednoj generaciji, u povijesnom smislu ovakva stopa rasta ipak je relativno dobro postignue s obzirom na to da je hrvatsko gospodarstvo nakon puna dva desetljea stagnacije i nultih (ili negativnih) stopa rasta (1980. - 2000.) ušlo u zonu relativno stabilnih pozitivnih stopa rasta (2000. - 2007.). U razdoblju od 2002. do 2007. godine Republika Hrvatska je ostvarivala iznimno visoku stopu investicija od prosjene, preko 30% BDP-a, što je više od najrazvijenijih i mnogih brzorastuih gospodarstava. Meutim, ono što je u tom rastu negativan proces bio je stalan rast inozemnog duga. Omjer inozemnog duga i BDP-a još je 2004. godine prešao granicu od 80%, dok je 2007. godine inozemni dug ve iznosio 87,8% BDP-a. U razdoblju od 1998. do 2007. godine inozemni dug poveao se za 3,6 puta, odnosno rastao je po prosjenoj godišnjoj stopi od visokih 15,4% (što je tri puta više od stope rasta BDP-a). U razdoblju od 2008. do 2012. godine Republika Hrvatska ima obvezu vratiti oko 22 milijarde eura inozemnog duga, što je prosjeno godišnje oko 4,3 milijarde EUR ili ak 11,5 posto BDP-a iz 2007. godine. Optereenje inozemnog duga u budunosti se može pretvoriti u ozbiljno razvojno ogranienje. (Božena Malekoci – Oleti)

Njemako proroko udo zaudilo i naše sugraane! Anketa “Pod vurom”

Sportski dogaaj godine prošli je tjedan ušao u svoju završnicu i, neki bi rekli, napokon završio. Španjolska je opravdala mnoga oekivanja i uz titulu aktualnoga europskog prvaka

Mladen Bubek, akovec – S obzirom na to da cijeli svijet prati prognoze hobotnice, a ona je pogodila koliko etiri pet puta, vjerujem u njene sposobnosti. Osobno inae nisam praznovjeran, ne predstavlja mi neki problem ako mi, primjerice, crna maka prijee preko puta.

osvojila i onu svjetskog. U gomili dogaaja vezanih uz samo prvenstvo, u žižu javnosti svoje je mjesto ispipala i neobina životinja još neobinijeg talenta – hobotnica Paul prorokih sposobnosti.

Njemaki “Krakel - Orakel” sve je utakmice prognozirao tono, od poetnog poraza Nijemaca protiv Srbije, do ispadanja od Španjolske i na posljetku novoga svjetskog prvaka. Mišljenja naših sugraa-

Rozika Vukovi, akovec – Za hobotnicu sam ula, bila je u pravu kad je Nijemce izbacila, s tim sam upoznata. Nešto je malo udno u cijeloj toj prii, ali izgleda da ipak ima nekakve sposobnosti. Praznovjerje inae shvaam više kao nekakvu zafrkanciju nego kao nešto ozbiljno.

Darko Horvat, Donja Dubrava – Hobotnici vjerujem kad kaže da e Španjolska biti prva. Ali, budui da smo svi željeli da nam Njemaka ove godine osvoji Svjetsko prvenstvo, kad se jednom izgubi, kola krenu nizbrdo, to je zlatno pravilo u nogometu. Inae, u sudbinu neke vrste vjerujem, ali baš da je sve odreeno, to ne.

na o simpatinoj hobotnici podijeljena su – neki vjeruju u njene sposobnosti, dok drugi smatraju da ona s konanim poretkom nema apsolutno nikakve veze. Jedno se ipak ne može porei –

Paul je postao jedna od vodeih atrakcija prvenstva, i držimo ige da ipak ne doživi budunost koja je njemu samom bila predviena - pod pekom s krumpirima. (bš)

Davor Varošanec, akovec – Ako je Paul do sada uspio prognozirati sve te rezultate, zašto ne bih vjerovao njegovim predvianjima? Mislim da je to jako interesantno. Osobno ne vjerujem u predvianja budunosti, možda nešto takvo postoji, ali ja u to jednostavno ne vjerujem.

Vanja Vugrinec, ehovec – Hobotnici Paulu vjerujem, njene su se prognoze pokazale tonima. Inae nisam praznovjeran, mislim da su to samo prie koje ljudi priaju. Hobotnici, s druge strane, vjerujem, to je malo drugaije, ipak je i pogodila sve, a i nekako se uklopila u žar navijanja.

Petra Turk, akovec – Hobotnici baš ne vjerujem, iako je sve tono prognozirala. Španjolska je, eto, pobijedila, ali mislim da to nema nikakve veze s hobotnicom. Inae isto ne vjerujem u praznovjerja, nisam tip osobe koja bi polazila za time. (foto: Vrzan)


13. srpnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DIO ATEKSOVIH RADNIKA prema navodima iz nekoliko pisama, koja smo dobili unutar desetak dana, izgleda da ne želi radniko dioniarstvo pod svaku cijenu, dok Uprava opovrgava bilo kakav pritisak na radnike za kupnju dionica

Dioniarstvo radnika muka i nevolja ili nastavak psihološkog rata meu najveim vlasnicima? Posljednjih dana primili smo nekoliko pisama, kako se tvrdi, zaposlenika ateksa u kojim nam skreu pozornost na dogaaje u firmi s kojima žele upoznati i javnost, vezano uz kupnju dionica koje je Vlada odluila prodati zaposlenicima po povlaštenoj cijeni od 36 kuna pod dionici. Paket od 165 dionica po radniku iznosio bi 5.940 kuna kreditne obveze. Nominalno svota nije velika, ali gledana u kontekstu prosjene radnike plae koja je ve optereena drugim kreditima, preživljavanjem i optereena opom nesigurnošu hoe li sutra biti posla da se dobije ta i takva plaa, onda i taj paket dionica po toj cijeni izgleda drugaije. Što pojedinci, što grupe radnika žale se u pismima da ih se primorava na kupnju dionica, te da se na njih vrši pritisak pod prijetnjom otkaza po tom pitanju. I dok kod aktualnog vodstva ateksa postoji jasna želja da vlasniku kontrolu nad ovom firmom preuzmu oni koji su u njoj zaposleni, barem prema pismima koja su pristigla minulih dana u našu redakciju, oito ima i onih kojima je svejedno tko im je gazda, jer radniku je ipak prvenstveno najvažnija sigurna i pristojna plaa za odraeni posao. Kako ne bi pokleknuli senzacionalizmu u vezi s ateksom, poput pojedinih medija na nacionalnoj razini, i postali dio psihološkog, pravnog, politikog i svekolikoga drugog sukoba koji je takoer na djelu izmeu dvije dioniarski jake rakcije, ne želimo prenositi gole optužbe kojima uglavnom vrve pisma na raun dvoje ljudi iz vrha akoveke tekstilne tvrtke, ali niti ih želimo i možemo ignorirati, pa smo prezenti-

da potpišu, a da se pri tom ne garantira da nee dobiti otkaz, da e imati što raditi i zaraditi plau iz kojih bi mogli kupovati dionice ... - Sve nas više zabrinjava što ve godinu i pol ponovno radimo s gubitkom, a i sada nemamo dovoljno posla, stoji u pismu. Ako se ovako nastavi, za kratko vrijeme od dionica ne budemo imali ništa, a ostat e kredit ..., stoji u jednom od najuljudnijih pisama. Ostala su pisana puno grubljim tonom i pogrdnim rijeima na raun pojedinaca, ali izražavaju istu zabrinutost.

Vitez: Unutar tvrtke ni jedan radnik nije se žalio u vezi s kupnjom dionica

Damir Vitez, predsjednik Uprave ateksa: - Unutar tvrtke ni jedan radnik nije se žalio u vezi s kupnjom dionica

rali stavove iz pisama kako bi dobili što jasniju sliku aktualne situacije oko kupnje dionica s kojima je do sad raspolagala država. Stoga smo zatražili pisano oitovanje najodgovornijih ljudi ateksa, predsjednika Uprave Damira Viteza, kao i Katarine Kupec, koja se esto spominje kao “osoba iz sjene” kad je u pitanju javnost, ali koja zapravo vue mnoge važne poteze kad je u pitanju ta tvrtka, a posebice vlasniki odnosi, odnosno zaustavljanje bilo kakve mogunosti njezinoga “vanjskog preuzimanja”. U zaista kratkom roku dobili smo i njihova oitovanja na stavove iznesene u nekoliko pisama koja su u desetak dana pristigla u našu redakciju, iz kojih naj-

prije prenosimo najznaajnije dijelove.

Radnici se boje uzimanja kredita za kupovanje dionica U pismu koje je meu pristiglima pisano najuljudnijim tonom kaže se da su se zaposlenici ugodno razveselili odluci Vlade kojom se daje mogunost kupnje dionica radnicima po povlaštenim cijenama i da su se radnici ponadali da bi na tim dionicama mogli nešto zaraditi, ali da se ovih dana ponovno od zaposlenika traži da potpišu kako dionice nee prodavati pet godina, pri emu Katica Kupec prijeti da, ako ne potpišu, neka budu spremni na posljedice. Tvrdi se da se od radnika traži

Primili smo nekoliko pisama u kojima nam radnici skreu pozornost na dogaaje u firmi, no ne želimo prenositi gole optužbe, ali niti ih želimo i možemo ignorirati

S druge strane, Damir Vitez, predsjednik uprave ateksa, pojasnio je da je posebnim uvjetom u odluci Vlade propisano da se dionice koje se kupuju od HFP-a ne mogu prodavati pet godina. Napomene radi, u javnom pozivu koji je Uprava društva uputila svim zaposlenicima jasno su navedeni svi uvjeti kupnje, dakle, zaposlenici tvrtke upoznati su sa svim pravima i obvezama koje proizlaze iz kupnje dionica, a koje e biti regulirane u ugovorima o kupnji dionica. - Radi pojašnjenja, ali i da ne doe do krivog inormiranja javnosti, moram naglasiti te pojasniti da je 10. lipnja 2010. godine Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o nainu prodaje, cijeni i uvjetima prodaje dionica društva ateks radnicima ateksa. Uprava društva zadužena je da sastavi popis zaposlenika tvrtke te raspiše javni poziv za upis dionica, što je ona i uinila. U toj odluci osim cijene dionica koja iznosi 36 kuna stoji i šest posebnih uvjeta koje je donijela Vlada, pod kojima radnici mogu kupiti dionice, od kojih su najznaajniji sljedei: maksimalan broj dionica koje radnik može kupiti u 1. krugu je 165 dionica. Ukoliko u prvom krugu ostane neprodanih dionica, u 2. krugu mogu se kupiti dodatne 82 dionice, ali samo oni koji su kupili dionice u 1. krugu. Radnici koji kupe dionice mogu zadržati vlasniku poziciju na raunu vrijednosti papira koje se vodi kod SKDD najmanje pet godina raunajui od dana upisa stjecanja dionica, kaže Vitez. Damir Vitez, predsjednik Uprave, tvrdi takoer da prema njegovim inormacijama nije bilo nikakvih pritužbi ni primjedbi od zaposlenika vezano uz tzv. prijetnje pojedinih zaposlenika ili prinuda na odreene radnike da bilo što potpišu. - Odgovorno tvrdim i poruujem da se, ukoliko je bilo ika-

kvih pritužbi od strane radnika ateksa, obrate Upravi - direktoru društva kao najodgovornijoj osobi koja zastupa ateks te da e Uprava sankcionirati svakog tko na bilo koji nain pokuša izvršiti prisilu ili prijetnju prema drugima, a za zaštitu prava i dostojanstva svih ostalih radnika u skladu sa zakonima, poruio je Vitez.

Katarina Kupec: Ponovno mi netko podmee! Katarina Kupec, predsjednica Nadzornog odbora, ije je ime, ali ne jedino, stavljeno u negativni kontekst, zamoljena da se oituje o tome, kazala je da ovim putem odgovorno tvrdi kako nikada i nikome nije prijetila i prisiljavala da bilo što potpisuje. - Smatram da je neodgovorno i nedopustivo da se moje ime blati na ovakav nain, a posebno kada iza takvih izjava ne stoji ime i prezime osobe koja to tvrdi, jer na ovakav nain svatko može izjaviti što god mu padne na pamet, nanosei štetu drugima bez odgovora za klevetu, ime se ošteena osoba stavlja u nepovoljan položaj. Na taj nain pokušava se diskreditirati ne samo moje ime ve i vrlo odgovorna unkcija koju obnašam kao predsjednica Nadzornog odbora tvrtke ateks, odgovorila je u pisanom oitovanju Katarina Kupec. Prema iznesenim stavovima, oito su u pitanju potpune oprene tvrdnje aktualne situacije oko kupnje dionica. Vodei ljudi javno su se i transparentno oitovali oko cijele situacije, pa, ukoliko zaista stoje tvrdnje iznesene u pismima, onda se oekuje kvalitetnije organiziranje radnika po tom pitanju, jasno suprotstavljanje eventualnom mobbingu u ovom sluaju, kao i njihovo obraanje javnosti na puno izravniji nain, jer mediji sigurno ne mogu riješiti njihove probleme, dileme i optužbe na osnovu pisama. (BMO)

Katarina Kupec, predsjednica NO-a ateks: - Ponovno mi netko podmee!

3

KOMENTAR

Svaki radnik za sebe mora odluiti želi li kupiti dionice ateksa Što rei u ovoj situaciji? Zdravi razum i gospodarska logika govore u prilog tome da je potrebno uini sve da se ne zaljulja još jedna tekslna tvrtka, posebice sada kada je ateks dobio priliku kroz poslove na izradi policijskih odora za jednu drugaiju budunost, pa i reference koje bi mu mogle koris u budunos u širenju poslova. Gledajui šire i unatrag, nesagledivo velika prilika propuštena je prije skoro 20 godina, ako ateks gledamo u okviru nekada mone meimurske tekslne industrije koja je bila glavni meimurski izvoznik - kada elni ljudi tadašnjih tekslnih rmi u Meimurju nisu prepoznali meusobne potencijale. Nisu se tada povezali zbog unaprjeenja te industrije od stvaranja sirovine do proizvodnje i upotpunjavanja kapaciteta i razvoja, ve su se ponašali u maniri feudalaca, okrenuli se podjeli rmi izvlaenju resursa. Rezultat toga je da je danas veina tekslaca završila u steaju ili grca u teškoama. Dvadeset godina gledali smo to natjecanje tko e bi vei gazda. Ovo što se zadnjih godina dogaa u ateksu u borbi za prevladavanju u vlasništvu samo je završetak toga šireg žalosnog društveno - ekonomskog procesa. Vlada se poetkom proljea odluila izvui iz vlasništva ateksa, oprala ruke od daljnjih igara, povukla svoje ljude iz Nadzornog odbora i odluila prodati svoj udio po povlaštenoj cijeni radnicima, bolje rei zaposlenicima tvrtke i me skinu s vrata bilo kakvu daljnju odgovornost za tu rmu. K tome ih je još i zbrinula s državnim poslom, barem za poetak, a istovremeno e u proraun dobili novac od prodaje svoga vlasnikog udjela. Vlasništvo je prije svega odgovornost i rizik. Privilegije dolaze tek s dobrim gospodarenjem. Logino je da se Vlada htjela osigura od umakanja u bilo kakve daljnje afere me što je uvjetovala da se njezine dionice kupljene po povlaštenim cijenama ne mogu prodava daljnjih pet godina, kako drugi dan nakon što dou u ruke radnicima ne bi došlo do njihove preprodaje, ime bi se posredno one našle u rukama nekog tko bi na taj nain izbjegao kupnju preko burze, a Vlada bila optužena za pogodovanje u kupnji ateksa. Isna je da je kupovina dionica rizik. Njima se, to smo valjda sada ve svi nauili, ne može kupi sigurnost radnog mjesta, ni vea plaa. Može se ostvari udio u rmi, da bi se imalo utjecaja na upravljanje, pod uvjetom da je vlasniki paket dovoljno velik za to ili se ostvarila dividenda ili pak dionice u povoljnom trenutku prodale na burzi skuplje nego što su kupljene. Dionice ne služe niemu drugome. I u tom smislu svaki radnik za sebe mora odlui želi li kupi dionice ateksa ili ne želi. Ukoliko pak doživljava priske svoji kolega ili nadreenih da dionice makar i po povlaštenoj cijeni kupi mimo svoje volje, postoje za to instucije koje se bave onima koji se služe neasnim rabotama. Meum, isto tako svatko treba preuzeti odgovornost za sebe, rei odluno i jasno ne kad nešto ne želi. Isna uvijek oslobaa, premda ima svoju cijenu. Radnici Hrasta kupnju dionica, da bi sami sebi bili gazde, skupo su platili, na kraju su dugo otplaivali kredit za dionice i nakon što im je poduzee koje je bilo u njihovu vlasništvu ošlo u steaj. Naime, budu li radnici ateksa kupovali dionice svoje rme na kredit, nitko nikoga i nigdje doista ne može prisili da stavi svoj potpis na zaduženje koje on ne želi. Svatko osobno mora donije odluku za sebe. (BMO)


4

Aktualno

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

 GDQD u Meimurju

POZIV UENICIMA I RODITELJIMA NA RAZMJENU ŠKOLSKIH UDŽBENIKA

U subotu u dvorani Graditeljske škole Meimurska županija i ove je godine inicijator razmjene školskih udžbenika te poziva sve zainteresirane roditelje i uenike na organiziranu razmjenu koja

NOVA FINANCIJSKA ZAMKA ZA LAKOVJERNE GRAANE

e se održati u sportskoj dvorani Graditeljske škole. Razmjena udžbenika održat e se u subotu 17. srpnja od 10 do 13 sati u sportskoj dvorani Graditeljske škole

akovec. Na razmjenu mogu doi svi uenici i njihovi roditelji koji putem razmjene ili kupnje žele doi do rabljenih udžbenika. (BMO)

OTVORENA suvenirnica na graninom prijelazu Mursko Središe

uvajte se Originalno instant kredita meimursko preko Interneta! na graninom

Tvrtka “Mobitel proizvodi“ iskoristila je rupe u hrvatskom zakonodavstvu i na tržište plasirala instant kredite preko Interneta s “naknadom“ od 25 do 30 posto. Meutim, sve državne institucije koje bi trebale kontrolirati tržište zakazale su. Unato njihovoj agresivnoj kampanji, izostala je reakcija Ministarstva financija, HNB-a i Hane. Rije je o kreditima do 1.400 kuna na rok otplate od 15 dana, uz “naknadu” od ak 25 do 30 posto, odnosno 50 do 60 posto mjeseno. Tako kada netko od te tvrtke uzme kredit od 400 kuna nakon dva tjedna vraa 520 kuna, a posudbom od 1.400 kuna plaa 1.750 kuna, piše Poslovni dnevnik. Tako sroenim uvjetima kredita Šveani su izbjegli odredbe Zakona o potrošakom kreditiranju i Zakona o obveznim odnosima. Kako tvrde u Mobitel proizvodima, osnivai su trojica švedskih ulagaa: John Grundström, Luka Culic i Oste Popovi, koji te kredite odobravaju vlastitim novcem. Ministarstvo financija, koje je u ovom sluaju nadležno na temelju Zakona o potrošakim kreditima, unato opetovanim pozivima, do zakljuenja ovoga broja nije odgovorilo na upit Poslovnog. U Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) nisu htjeli komentirati sluaj, istiui da ta tvrtka nije u njihovoj nadležnosti. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga proglasila se nenadležnom u svom odgovoru. Hrvatska narodna banka (HNB), koja inae izdaje licencije bankama, štedionicama i drugim kreditnim institucijama, a potom ih i nadzire, u ovom sluaju, tvrdi, nije nadležna. Iz središnje banke pojasnili su da i druge pravne osobe mogu davati kredite ako su nekim drugim zakonom

ovlaštene za to. Upravo je ve spomenuti Zakon o potrošakom kreditiranju, koji je na snagu stupio 1. sijenja ove godine, promijenio pravni odnos kreditiranja graana, što potvruju i u HNB-u. Zakon o potrošakom kreditiranju ne primjenjuje se, kako stoji u lanku 3., na “ugovore o kreditu koji obuhvaaju ukupan iznos kredita manji od 1.500 kuna ili vei od milijun kuna”. Mobitel proizvodi preko svoje internetske stranice Instantkredit.hr nude kredite do 1.400 kuna i promptnu isplatu tih kredita klijentima najveih banaka - Zagrebake, Privredne, Raieisen, Erste i Hypo Alpe-Adria banke. “Tvrtka Mobitel proizvodi iskoristila je odredbe Zakona o zaštiti potrošaa, i to ne bi bilo sporno da nije kamatna stopa za tu njihovu ponudu instant kredita od 25 do 30 posto za samo 15 dana”, rekla je Poslovnom stalna sudska vještakinja za bankarstvo i financije Marija Duljkovi. Šveani nisu prvi koji su se dosjetili vrlo skupe kredite ponuditi preko Interneta. Prije dvije godine slino je pokušala finska tvrtka “Ferratum“. Ona je željela uslugu kreditiranja ponuditi SMS-om, no tada je njihov dolazak sprijeio HNB. Iako na internetskoj stranici Mobitel proizvoda stoji kako, prema rješenju Trgovakog suda u Zagrebu, imaju dozvolu “za obavljanje djelatnosti davanja kredita na daljinu kao glavnom djelatnošu”, u sudskom registru to eksplicitno ne stoji. Potrošaki ugovori o financijskim uslugama sklopljenim na daljinu suprotni su zakonskim odredbama u dijelu visine “naknade“, tj. visine ugovorene kamatne stope. Korisnici kredita, tj. potrošai trebali bi prijaviti tvrtku Državnom inspektoratu i Sudu asti Hrvatske gospodarske komore.

prijelazu

Na graninom prijelazu u Murskom Središu u petak je otvorena prva u nizu meimurskih suvenirnica na kojima e turisti koji ljetuju u našoj zemlji, ali i svi naši sugraani, moi kupiti suvenire koje su proizveli domai obrtnici. Ljupku drvenu kuicu sveano su otvorili zamjenik župana Meimurske županije Matija Posavec, gradonaelnik Grada Murskog Središa Josip Dobrani i direktor MESAP-a Marjan Novak. Zamjenik Posavec istaknuo je injenicu da je prošle godine u našu zemlju preko ovoga graninog prijelaza ušlo gotovo 3 milijuna putnika, odnosno da je kroz Mursko Središe prošlo oko 780 tisua osobnih vozila i 5.200 autobusa. Ovakvi objekti nain su na koji se dio njih zaustavlja u Meimur-

ju, a neposredno se pomaže i 25 domaih proizvoaa suvenira. Suvenirnica je i inopunkt na kojima se mogu dobiti sve potrebne inormacije o turistikoj ponudi Meimurja i cijele Hrvatske, a na njemu preko student servisa rade studenti. Gradonaelnik Dobra-

ni rekao je da su zdušno podržali ovaj županijski projekt, jer Mursko Središe kao sjeverna vrata Hrvatske mora postati mjesto u kojem e se turisti i zadržati, a ne samo proi kroz njega. Ureenje suvenirnice stajalo je 18.000 kuna, djeluje u sklopu

TURISTIKA NOENJA U MEIMURSKOJ ŽUPANIJI

Litvanci na prvom mjestu Turisti iz Litve ostvare meu svim stranim turistima najvei broj noenja u Meimurskoj županiji. Prošle godine ostvarili su 2.552 noenja i ine 13 posto u strukturi noenja stranih turista. Iza njih su Nijemci, Talijani,

Slovenci, Austrijanci, graani BiH, Poljske itd. Litvanci u Meimurskoj županiji noe u pravilu jednu no i zapravo se u Meimurju zadržavaju na noenju zbog proputovanja do svojih odredišta na Jadranskom moru.

Kao turistiko odredište Meimurje je gostima zanimljivo kao vikend odredište do tri dana, i to naješe Toplice Sveti Martin. Individualni domai gosti tamo noe dva do tri dana, organizirani gosti dva dana, a individualni strani gosti tri dana.

CITATI TJEDNA “Prije dvadeset godina udio industrije u BDP-u bio je 37%, a danas je 17%, s tendencijom daljnjeg pada.“ Tihomir Domazet, “Lica nacije“, HTV 1, 2.7.2010.

županijske tvrtke MESAP, a studente koji rade u njoj plaa Grad Mursko Središe. Osim ove, u najskorije vrijeme suvenirnice e se postaviti i u akovcu, Nedelišu i Prelogu te u Gol & Spa Resortu Sv. Martin. (BMO)

Najbrojniji strani gosti u Toplicama Sveti Martin prošle godine bili su iz Austrije, potom iz Slovenije, Njemake, Srbije i BiH. Meimurje je stranim gostima zanimljivo osim kao tranzitna i turistika još i kao poslovna destinacija. (BMO) Istražio i odabrao Zlatko Boži

“Pogledajte Japan. Nema nafte, nema zlata, a ima sve. Suprotnost je Južnoafrika Republika. Ima zlato, ima dijamante, a gdje su u razvoju? Meksiko ima sve resurse i preduvjete, ali nema uinkovitu administraciju.“ dr. Ichak Adizes, intervju tjedna na Radiju 101

“Ako ostanemo bez ambicija, snova i duha, nemamo zašto ni izlaziti iz krize.“ novinar, glazbeni kritiar i kolumnist Branimir Pofuk, Jutarnji list, 6.7.2010.

“Na kraju emo doi do dileme; ili kofer u ruke ili nešto ubojito u ruke.“ Ivica Domini

“Sjetimo se samo kako je nastala Meimurska županija; malo Meimurje nije htjelo s Varaždinom...” Krunoslav Markovinovi, saborski zastupnik HDZ-a, lan saborskog Odbora za lokalnu i regionalnu samoupravu, “U mreži prvoga“, HR 1, 8.7.2010.


13. srpnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SKUPŠTINA MEIMURSKE ŽUPANIJE u duhu natezanja vladajuih i oporbe tko je više kriv što nema novih projekata

5

ŠTEFANEC

pisana Župan ponavlja: Neu kukati, Nova inicijativa za iz ni tražiti krivce - tražim rješenja izdvajanje opine I godinu dana nakon preuzimanja vlasti nisu prestale rasprave izmeu nove vlasti i oporbe, a dojuerašnjih vladajuih u Skupštini, oko toga ima li nova vlast vlastite projekte, što pitaju oporbeni, te stavljanja pod nos nepodmirenih obveza koje su stari ostavili novima, kao opravdanje za svoenje u realne okvire i nemogunost otvaranja novih projekata od strane vladajuih. U tom duhu održana je zadnja sjednica Meimurske županije u etvrtak 8. srpnja prije ljetne stanke. Meimurski župan Ivica Perho nekoliko je puta na sjednici ponovio svoju uvenu reenicu koja se polako pretvara u poštapalicu: - Neu kukati, neu tražiti krivce, tražim rješenja. No traženje rješenja traje ve godinu dana. A subvencije za poljoprivredu nisu isplaene još iz 2008. godine, takoer smanjit e se prava za subvencioniranje prijevoza srednjoškolaca. Idui tjedan župan e se sastati s gradonaelnicima i naelnicima kako bi razmotrio dvije varijante, prema prvoj svaki uenik dobio bi subvenciju za prijevoz od 100 kuna, a prema drugoj prijevoz bi se subvencionirao prema socijalnom kriteriju. Županija bi pak odredila jedinstvenu cijenu karte za sve uenike i pregovorala o tome s prijevoznicima kako bi cijena karte bila što povoljnija, a za studente se predlaže manji broj besplatnih karata. Župan Perho iznio je da je Meimurska županija 2007. godine za prijevoz izdvojila 3,1 milijun kuna, 2008. godine 2,4 milijuna kuna, 2009. godine 2,2 milijuna plus 1,6 milijuna kuna za prijevoz studenata, a da je za 6 mjeseci ove godine izdvojeno 3 milijuna kuna za srednjoškolce, a 1,8 milijuna kuna za studente.

O padu stropa na temelju našeg napisa Na aktualnom satu Petar Novaki, predsjednik Skupštine, pozivajui se na tekst iz Meimurskih novina, upitao je župana Perhoa jesu li poduzete mjere kako bi se pronašao krivac za pad stropa u Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovaia u Sv. Jurju na Bregu, te po kojem e se modelu od sljedee školske

U Štrigovi se provodi anketa o uenju slovenskog jezika? I dok u meudržavnim odnosima izmeu Hrvatske i Slovenije konano “cvatu ruže”, “na terenu”, meu ljudima, nikad uglavnom i nije bilo problema, no na lokalnom nivou ipak se pojavio novi kamen smutnje. Vijenik Hrvatske stranke umirovljenika Emil Hudin tako je kazao da se na podruju Štrigove provodi ankeranje graana o želji za uenjem slovenskog jezika, što Hudin, ali i vijenik Branko Polanec smatraju nedopusvim, posebice u ovo vrijeme. Župan se složio s tim konstatacijama i najavio da e Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija posla dopis te traži oitovanje. (BMO)

Zadnja Skupština prije ljetne stanke bila je u tonu: tko je kriv što nema novih projekata godine suinancirati prijevoz srednjoškolaca i studenata u Meimurskoj županiji. Perho je odgovorio da je u tijeku utvrivanje tko je odgovoran za pad stropa te da e nakon što dobiju struno mišljenje županijske službe poduzeti odgovarajue mjere. Vijenika Marijana Marcijuša pitao je župan hoe li, koliko i od kada poskupjeti voda. Tko odluuje o cijeni, te je kazao da su mnogi potrošai o svom trošku gradili mrežu i prikljuke. Upozorio je da mirovine ne rastu, da mnogi ne primaju plae, te iznio mišljenje da nije pravi trenutak za poskupljenje vode, a molio je i da se razjasni pria oko 100.000 kuna duga Meimurskih voda. Župan je istaknuo da su Meimurske vode zbog godina investiranja u problemima, jer se trebaju vraati krediti za gradnju kanalizacijske mreže, a graani se na izgraeno ne prikljuuju. - Dvije su mogunosti, rekao je župan, ili e se poveati cijena vode za graane te tako sanirati dubioze, ili e Meimurske vode poslovati s gubitkom, što znai zaustavljanje investicija na neodreeno vrijeme. Suglasnost o poveanju cijene daju vlasnici, odnosno meimurski gradovi i opine. Predrag Koila ukazao je da odluujuu rije u poveanju cijene vode imaju akovec s 33,23 posto udjela i opina Nedeliše s 13,91 posto udjela, što je gotovo ukupno 47 posto. Podsjetio je župana da je u mjerama za ublažavanje krize preporuio da se zadrži postojea cijena komunalija, što zvui kao ista demagogija ako se zna da župan Perho kao predsjednik Nadzornog odbora

Ivkovi je na sjednici inzisrao na odgovornos županijske vlas da ini nešto na poveanju prihoda, umjesto da opravdanje traži u drugima. Kazao je da je prošla vlast izvukla iz ljekarnike djelatnos kojoj je osniva dvadesetak milijuna kuna na ime dobi, što na ime prodaje polica ljekarne, uz to što je u toj ustanovi racionalizirano poslovanje. Prethodne vlas nisu u proraun županije do 2005. godine iz te djelatnos izvukle ni lipe ni kao dobit ni kao ulaganje. Zbog toga se sadašnja vlast mora zapita što e ona radi, kako povea prihode, jer mogunos postoje. U protivnom uz smanjenje prihoda bavit emo se kao sada na sjednici sami sobom, kazao je Ivkovi. (BMO) Meimurskih voda podržava poskupljenje vode.

Svi bili na dogovoru, ali HDZ-ov prioritet ipak ispao Vijenik Vladimir Ivkovi pitao je što je s popisom prioritetnih projekata Meimurske županije, jer na onom koji mu je dostavljen nema prijedloga Hrvatske demokratske zajednice, odnosno školske sportske dvorane u Gornjem Mihaljevcu. Župan je, rekao

Žestoki suparnici u vijenici, meusobno tolerantni izvan ringa, Mladen Križai, bivši zamjenik župana, a sada oporbeni vijenik, Vladimir Ivkovi, bivši predsjednik Skupštine i sada vijenik, te župan Ivica Perho, sada vlast, a u prošlom mandatu njihova žestoka oporba

Dijagnosticiranje dijagnoze Znate zašto je lijep i nezamjenjiv ovaj komentatorski “posao”? Zato jer ste u situaciji da analizirate, uoavate, promatrate, promišljate, dijelite lekcije, i budete pametni kao da ste na samoj Božjoj sisi, pa pamet crpite direktno s mjesta njegova stvaranja. Slino je vjerojatno i politiarima. Sve znaš, za svakoga imaš savjet, a ako i ne znaš, rei eš ve nešto dovoljno pametno, jer se to ipak od tebe oekuje. No, mi novinari pri tome susreemo se s nekoliko opasnosti. Ne možeš govoriti gluposti ili laži, jer možeš ozbiljno nagrabusiti.

Ivkovi: Uinite nešto, ne tražite opravdanje u drugima

Nemaš zastupniki imunitet, nemaš stranako zalee, nisi lan navodnih “svjetskih koalicija”, ne sudjeluješ u “važnim” skupovima kojima bi se poslije hvalio i strašio protivnike. (Zastupniki imunitet je razlog zbog ega ozbiljne novine saborskom zastupniku nikad nee dati da piše kolumnu. Jer može lagati koliko hoe, a nikad ne snositi posljedice.) Sve što imaš jesu intuicija i informacije koje skupljaš sa svih strana, ponekad od ljudi kojima vjeruješ, a još eše od onih za koje znaš da ti nee rei cijelu istinu.

No, površinski su to problemi. Puno vei problem je kako ljude na odgovornim pozicijama, u kojih je redovito i ogromni ego, navesti na to da shvate da su u krivu i još ih pridobiti da ine prave stvari. Saslušaju i shvate probleme, donesu rješenja i još nakon svega osjeaju zadovoljstvo, iako im u poetku to nije padalo na pamet. U našoj maloj zemlji, gdje smo svi kao jedna obitelj, to je jako teško, a gotovo da govorim o kroninom problemu. Naime, zaista smo toliko mali da maltene svi znamo sve o svima. I tko je s kim spavao, tko je iju herbiju na sebe prepisao, zašto se netko s nekim posvadio, pa ije je dijete strašno bistro i puno potenci-

je Ivkovi, pozvao na sastanak sve stranke koje participiraju u Županijskoj skupštini da dostave svoje prijedloge kako bi se pronašao konsenzus, što je njegova stranka i uinila. A sada su se na popisu našli samo projekti: izgradnja OŠ Pribislavec, izgradnja sjeverne zaobilaznice Nedeliša, izgradnja Centra za odgoj i obrazovanje, Centra za kulturne, društvene i javne potrebe u Strahonincu i školske sportske dvorane u Sv. Martinu na Muri. Perho je odgovorio da su osim HDZa svoje prijedloge dostavili još samo SDP i MDS, te da ekaju ostale. Nakon što svi predlože svoje projekte, pregovorima e se pokušati pronai konsenzus, kako bi sve politike opcije zajedno stale iza projekata od interesa za Meimurje. Ivkovi je izrazio i nezadovoljstvo odgovorom na svoje vijeniko pitanje postavljeno na prethodnoj Skupštini. - Pitao sam što e raditi aktualna vlast, a dobio sam odgovor što bi Šuker trebao raditi, kazao je Ivkovi. Bila je to aluzija na dio odgovora koji mu je dao župan u odgovoru da su prioritetni objekti za izgradnju u Meimurju dogovoreni poetkom godine s ministrom inancija Šukerom. Ivkovi je kazao da ga zanima što e raditi Meimurska županija iz svog prorauna mimo decentraliziranih sredstva i državnih potpora te inzistirao da mu se ponovno dade odgovor na to pitanje.

Siladijev zakljuak o popisu obaveza Pred vijenicima se danas našlo i izvješe o obavljenoj inancijskoj reviziji Meimurske županije za 2009. godinu. Premda su vijenici jednoglasno prihvatili izvješe, nakon rasprave u odluku o usvajanju doneseno je i nekoliko zakljuaka, iji je idejni zaetnik bio Zvonimir Siladi, nekadašnji predsjednik Skupštine Meimurske županije, koji je zatražio da se izradi popis i iznesu na vidjelo zaostale neplaene obveze iz prethodnog mandata županijske vlasti, kao i nenamjenski potrošena sredstva. Vladimir Ivkovi, koji je bio predsjednik Skupštine nakon Siladija, podržao je tu ideju izrade popisa nastalih obveza županije, ali uz naznaku rokova dospijea potraživanja, kako bi se rašistilo što jest, a što nije dug, u smislu tereta koji je jedna vlast ostavila drugoj. Za primjer je naveo projekt bolnice, iju je izgradnju zapoela pretprošla vlast koja ju je isinancirala sa svega 10 posto, gradnju i stavljanje u funkciju završila prošla, a iji se dovršetak inanciranja proteže i u mandat ove vlasti. Ukazao je na to da zbog prijelaza vlasti uvijek ostaju zapoeti a nezavršeni projekti i obveze, ako su njihove otplate ugovorene na više godina. Ivkovia je u raspravi oko izrade popisa obveza s dospijeem rokova podržao i Mladen Križai. U zakljuak je ušlo da se napravi i popis sredstava i u koje su se svrhe nenamjenski potrošila te na kojim proraunskim stavkama. Vijenici su usvojili i prijedlog mreže djejih vrtia na podruju Meimurske županije, odluku o potporama programa javnih potreba u kulturi Meimurske županije za 2010. godine, te izvješe o radu Turistike zajednice Meimurske županije u 2009. godini. (BMO)

jala, a koga ne treba dirati jer je “on takav”. Zaista, kao da smo svi jedna nakaradna obitelj od koje možda i može bježati, ali ne može pobjei, jer si je naslijedio, a ne možeš birati gdje eš se roditi. Pa se tu onda nema što puno za promijeniti. Tako se barem ja svaki put osjeam kad od politiara ujem analize o stanju u zemlji. Prezaduženi smo, premalo nas radi, treba pokrenuti gospodarski oporavak, treba smanjiti javnu potrošnju ... bla, bla, bla ... Gledam, slušam, itam i ne vjerujem. Ljudi koji su zaduženi da lijee ovu državu samo joj postavljaju dijagnozu i to svaki dan nanovo! Da, da, treba ovo, treba ono. Pa što ekate pobogu?! Pa svi znamo

Zoran Vidovi, zamjenik gradonaelnika akovca, kazao je da gradska vlast podupire želju Štefanana VMO Štefanec uputio je novu pisanu inicijativu Vijeu opine Mala Subotica za izdvajanje iz opine i prikljuenje Gradu akovcu, nakon što se o istoj temi, ali na osnovu starog zahtjeva, raspravljalo na prošlom zasjedanju Opinskog vijea gdje su se mogli uti mnogobrojni opreni stavovi. Uglavnom, veina stanovnika tog mjesta i dalje želi izdvajanje iz opine, ali ovaj put stav opine nije potreban, ve o tom problemu izravno odluuje Vlada, odnosno Sabor RH koji je, kao što je poznato, ranije odbio taj zahtjev.

Grad akovec ih želi Glede pripojenja Štefanca akovcu, Grad unatrag nekoliko godina svoj stav nije promijenio, a, sudei po rijeima zamjenika gradonaelnika Zorana Vidovia, ideja im se posebno svia u ova teška recesijska vremena. Svaki novi mjesni odbor znai više radno aktivnih stanovnika, a to podrazumijeva i prihode od poreza na dohodak koji bi se onda slijevali u gradski proraun. Ako su mještani izrazili želju za pripojenjem, to znai i da imaju povjerenje u aktualnu vladajuu koaliciju u Gradu. Usto, akovcu je širenje interesantno. U sluaju pripajanja otvorila bi se i mogunost za planiranje namjene podruja izmeu Štefanca i Ivanovca, gdje bi u budunosti mogli formirati, primjerice, industrijske i stambene zone, kaže Vidovi. (vk)

kako je! “Pozicija nema pojma, a opozicija je spremna za vlast.” Pa istina, za ovakvo voenje države svatko je spreman. Ne možete promašiti ako nasumce uzmete bilo koga s ceste. Svi e biti u stanju analizirati i ponavljati naslove iz novina o tome kako nam je. A to u našoj zemlji oito znai da si spreman za vlast. No, kao što sam rekao, malo nas je, pa smo kao familija. I kao kad majka dobro zna da joj se djeca razlikuju i da nisu baš svi za sve sposobni, mama ih svejedno voli, a ostatak familije podnosi. Tako su eto i naši politiari takvi kakvi jesu. Naši su, pa ih mi podnosimo. Kako nemam zastupniki imunitet, umjesto da

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

sada grmim s propovjedaonice i nameem rješenje, rei u samo: A kaj tu mali ovek more ...


6

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

PREDSTAVLJENA EKOLOŠKI ISTA i jeftinija alternativa grijanja gradskih prostora RAZVOJ ZDRAVSTVENOG turizma u Meimurju

Nove investicije i nova radna mjesta Dio cilja je ukazati na zaposlenost, nova radna mjesta i nove investicije u zdravstvenom turizmu, naglašeno je na konerenciji o projektu “Uloga zdravstvenog turizma i poboljšanje konkurentnosti ruralnih podruja u Maarskoj i Hrvatskoj“, održanoj u maarskom gradu Keszethelyu. Konerencija je organizirana zbog realizacije projekta u sklopu kojega e se istraživati stanje i mogunosti razvoja zdravstvenog turizma u pograninim regijama Hrvatske i Maarske.

Projekt je vrijedan 187.346 eura, a REDEA, Meimurska razvojna agencija, na njemu e raditi 16 mjeseci. Istraživanje e obuhvatiti investicije koje su uložene u razvoj zdravstvenog turizma od 1990. do 2009. godine, a bit e obuhvaena i poduzea te institucije koje egzistiraju u zdravstvenom turizmu. Meimursku županiju, Spa @ Gol Resort Sveti Martin i REDEA-u u Maarskoj su predstavljali Marko Puškadija, Manuela Novak,Valentina Haži i Petra Pavii. (sm, dv)

Dvadeset posto manji troškovi toplinskom energijom dobivenom iz biomase Uestali rast cijene energenata sve više nuka na traženje alternativnih mogunosti, jetinijih i ekološki prihvatljivijih. To su shvatili i u Gradu akovcu, pa su jednu od alternativnih solucija, koju nude tvrtka “Pana“ Meimurjeplet grupe u suradnji s tvrtkom “Promming“ d.o.o., potencijalnim korisnicima prezentirali protekli petak. Rije je o mogunosti grijanja gradskih i županijskih objekata (bazeni, dvorane, škole) toplinskom energijom iz biomase. Naime, u Pani godišnje ostane 30.000 tona drvenog otpada koji koriste za grijanje svojih objekata. Time trenutno koriste 20 posto svojih kapaciteta, a 80 posto ostaje slobodno. Ideja je da bi se toplovodnim cijevima taj “višak” proveo do gradskih objekata.

Ideja koja ima velik potencijal Kako je pojasnio Matija Derk iz Regionalne razvojne agencije Meimurja, ideja je to koja ima velik potencijal, ali kojoj predstoji još dosta posla oko izrauna konkretnih iznosa, ali, prema prvim procjenama, ovaj bi projekt koštao nešto manje od 2 milijuna kuna. Tehniki je, kako je Derk objasnio u prezentaciji, relativno lako izvedivo, a 40 posto opreme i graevinskih radova financijski bi se moglo pokriti iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost. Ovakvim bi se sustavom grijanja omoguile stalne i dugorone uštede kroz smanjenje troškova grijanja putem prelaska na jetiniji i ekološki isti izvor energije. Time bi se dobila 20 posto niža cijena energenata u odnosu na

Velik broj predstavnika gradskih ustanova pratio je prezentaciju o grijanju toplinskom energijom dobivenom iz biomase postojei izvor energije, a znatno bi se uštedjelo i na zbrinjavanju gradskog šumskog i drvnog otpada. Gradonaelnik Branko Šalamon pojasnio je da se za zagrijavanje velikih objekata poput bazena ili dvorana iz gradskog, županijskog ili državnog

prorauna izdvajaju znatna sredstva, pa bi se uštedom na tom podruju mogao osigurati novac za neke druge projekte koji bi se lakše financirali. Konkretni e prijedlog dati na razmatranje vijenicima na ovotjednoj sjednici Gradskog vijea. (bš)

GRAD AKOVEC DODIJELIO potporu akovekim obrtnicima EKONOMSKI BREVIJAR

Meimurje - u 21. stoljeu Dobar je obiaj da svaka generacija nešto ostavlja sljedeoj, a da ne troši na raun budue. No, ni dobri obiaji ve dugo nisu na nekoj posebnoj cijeni. S druge strane, svaka organizacija, institucija, društvo i zajednica treba imati osnovni dokument koji prikazuje cilj (viziju, misiju, ako ve hoete). Obino je to kratka, jasna, sažeta, svakom razumljiva i upeatljiva izjava od nekoliko toaka, koja stane na jedan komad papira. Podloga za nju može se sastojati od stotina stranica razrade, ali bit je u jezgrovitosti i koncentriranom izražavanju najvažnijeg. Takav dokument mora motivirati i poticati ljude na aktivnosti kojima e pridonijeti ostvarivanju oekivane i bolje budunosti . Dobar primjer, ali i poetak je “Lokalna agenda 21“. Radi se o dokumentu koji bi trebala izraditi svaka lokalna jedinica na osnovi “Agende 21“ koju su donijeli Ujedinjeni Narodi, vezano uz zaštitu okoliša u budunosti, s jednim pitanjem na koje treba odgovoriti – kakvi su utjecaji sadašnjih odluka i projekata na gospodarstvo, okoliš i suživot ljudi. Budunost se teško može predvidjeti, može se tek nasluivati, ali se na nju može utjecati tako da nam ide u prilog. Budimo svjesni da smo ve zakoraili u 21. stoljee, ali i da je vei dio tog stoljea tek pred nama, a to je naša budunost. Treba cijeniti sve što je bilo dobro u prošlosti i tradiciji te i na tim iskustvima graditi budunost. U Meimurju su postojale znaajne jezgre mnogih djelatnosti, znanja postoje i nadograuju se, a

Zlatko Boži,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

iskustva nastaju svakodnevno. Koncepti budunosti trebaju biti raznoliki, kao i problemi koje bi trebali riješiti. Stalan zadatak je racionalno raspolaganje povjerenim sredstvima, ali i poticanje razvoja, domae proizvodnje i izvoza. Svjetsko tržište ve je u Meimurju, zato i Meimurje mora biti na svjetskom tržištu. Meimurje je cvijetnjak, ali i u tom cvijetnjaku je cvjetala industrija, pa zašto ne bi i u budunosti, uz napomenu da se industrija 21. stoljea razlikuje od one iz industrijske revolucije na koju se obino pomisli. Dakle, potrebno nam je što više prijedloga, projekata, poveanje uinkovitosti, prije svega javnog, ali i privatnog sektora, poveanje konkurentnosti, održavanje i poboljšavanje standarda, prilagodljivost promjenama, povezivanje akademske zajednice s gospodarstvom, a takoer i inovatora s gospodarstvom te prije svega naprednog razmišljanja i djelovanja, a ne nazadnjakog podmetanja nogu. Ne odbacujmo dobre prijedloge i pametne ljude i ideje. Oko tih pitanja mora biti slaganja, zato glave skupa!

Financijska injekcija onima koji proraun pune, a malo dobivaju zauzvrat Prošli su tjedan vlasnici sedamnaest obrta s podruja Grada akovca potpisali ugovore kojima im je Grad dodijelio jednokratnu financijsku potporu u iznosu od 20.000 kn. - Iz gradskog je prorauna za tu svrhu osigurano 340.000 kn, a vlasnici obrta koji su zadovoljili kriterije javnog natjeaja za dodjelu potpore pola su iznosa dobili besplatno, dok se druga polovica rauna kao beskamatna pozajmica s odgodom plaanja od godinu dana, pojasnio je Nenad Hranilovi, proelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada akovca. akoveki obrtnici tako su po prvi put od grada primili financijsku injekciju koja bi im trebala pomoi u opstanku poslovanja i zadržavanju broja zaposlenih u vremenu gospodarske i financijske krize. Kako je istaknuo akoveki gradonaelnik Branko Šalamon, u Gradu su svjesni da proraun pune i obrtnici i gospo-

Sedamnaest akovekih obrtnika potpisalo je ugovore s Gradom akovcom o jednokratnoj financijskoj pomoi darstvenici i graani, te im je želja da se u ovim teškim vremenima to što pravednije vrati. - Na ovaj smo nain u ovim kriznim vremenima pomogli sedamnaest obrtnika, prije svega da vide da nisu sami, da vide da suradnjom možemo nešto postii i da ipak vodimo rauna o tome da se proizvodnja i usluge u Gradu akovcu obavljaju na što kvalitetniji nain, dodao je gradonaelnik.

Obrtnici snose najvei teret krize

Predsjednik Obrtnike komore Meimurja Slavko Faltak upozorio je da upravo obrtnici snose najvei teret krize i, ako se njih oslabi, “izlaz iz tunela” bit e nemogu, a Ivan Rešetar iz Udruženja obrtnika Meimurske županije dodao je kako e upravo obrtnici i mali poduzetnici pisati

povijest današnjice, samo treba biti hrabar i suraivati s Gradom. Meu obrtnicima koji su potpisivanjem ugovora stekli pravo na ovu financijsku injekciju našli su se oni prijevoznike, rizerske, strojobravarske, strojarske i drugih struka, a Gradu su zahvalili na, kako su istaknuli, maloj pomoi od velikoga psihološkog znaaja. Neki su priznali da su na poetku vijest o potpori primili s negodovanjem, prije svega zato što su nakon 20 - 30 godina poslovanja uope dovedeni u situaciju da su prisiljeni tražiti pomo. Ipak, ova e im novana potpora pomoi da svoje, ne vlastitom krivnjom, “klimavo” poslovanje pokušaju stabilizirati i uvrstiti. Gradonaelnik Šalamon takoer je najavio da e ovakvim projektima nastaviti i u budunosti: - Vjerujem da e iskustva iz ove godine sljedeih godina biti daleko bolje razraena, da e i obrtnici prepoznati mogunost da se ukljuivanjem u takve aktivnosti pomogne prvenstveno djelatnostima njihovih radnji, a sve u cilju pružanja što kvalitetnije usluge graanima. (bš)

POGLED ODOZDO

Jesmo li spremni uiti, a da nije za ocjenu? Nama je neshvatljivo da djeca u Švedskoj ue i u onim razredima osnovne škole kada ne dobivaju ocjene, ve kada je njihovo uenje posveeno kako uiti. Naime, uenju se tamo pridaje velika pažnja, jer oni su stvarno društvo utemeljeno na znanju, što je i kod nas bila kratko vrijeme parola, koja je kao igraka koja je dosadila odbaena u kut i zaboravljena. Kod nas bi takva škola bez ocjena bila isti promašaj jer koji bi bedak kod nas uio a da ne dobiva ocjene. Daleko smo mi tisuama kilometara, jednako udaljenosti Hrvatske od Švedske, takvom stupnju individualne i društvene odgovornosti kao što je imaju oni da ue i teže znanju neovisno o tome što ne dobivaju ocjene. To je ono što govore savjesniji roditelji svojoj djece: ne uiš za mene i za ocjene, ve za sebe. Ili je to bilo prije kada je i znanje bilo nešto više na cijeni, dok nije prevladalo umijee lopovluka.

No, u tom drugom švedskom sustavu prevladava potpuno drugaiji mentalni sklop društva u kojem svaki pojedinac od najranije dobi ima ugraen osjeaj osobne odgovornosti, kada se ne ui zbog ocjena ve zbog znanja i kada se ne ui da se nabuba, dobije ocjena, pa makar ve nakon dva sata sve nabubane inormacije ishlapile iz glave. Kod nas to nije bitno, jer je bitno da se natukao prosjek. Kod njih se radi u pravom smislu o društvu znanja, u kojem se pod znanjem podrazumijeva promišljanje, a ne golo gomilanje inormacija koje onda takvi sakupljai znanja ne znanju primijeniti u situaciji ili, što bismo popularno rekli, u praksi, kako bi to znanje oplemenilo gospodarski društveni i kulturni život, podiglo kvalitetu života i na kraju cijelu zajednicu uinilo bogatijom i razvijenijom. U tome je tajna njihova tzv. društva blagostanja i zašto u ta društva rado dolaze razne izbje-

glice i prognanici, jer je solidarno sa slabijima. Pitanje je koliko se svi ti koji dolaze u to društvo socijaliziraju s njihovim mentalnim sklopom osobne odgovornosti i doprinosa društvu. Gdje smo tu mi, tek na poetku linije takvog mentaliteta. Oni koji imaju kod nas još su uvijek ponosi što imaju i uživaju u razlici koja ih dijeli od onih koji nemaju. Oni koji se vole provlaiti neradom i neuenjem kroz život osjeaju se kao pobjednici, jer lako prolaze kroz život i zarauju kruh bez motike. Naši heroji su oni koji su druge zeznuli, koji žive pod pokriem i zaštitom monika, novac izvlae iz državne ili paradržavne blagajne. San snova je peglati karticu, ije su pokrie sredstva poreznih obveznika. I premda su oi obinih graana redovito uprte u prve ešalone politikih elita, u pravilu se dogaa da kao kosturi iz ormara ispadaju ljudi iz treeg ili etvrtog ešalona.

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

Zašto? Zato što prvi ešaloni nisu imali dovoljno politike snage ili volje da to ne dopuste, da poneki Pedro izvisi za primjer ostalima. Odlaze sada Pedri zakašnjelo u Remetinec, ali tek sada kada je njihovih nestašluka toliko da e biti potrebno nekoliko generacija da otplatimo ono ime su se oni zaigrali. Pouka svima nama bit e da je postalo preveliki luksuz okretati lea svaki put kad nam osobna odgovornost nalaže da viemo: držite lopova!


13. srpnja 2010.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZEO “Nobilis“ u projektu “Zelena agenda“ domain studijskoj grupi iz više zemalja

7

MARKETING NA DJELU

Istonim susjedima predstavili Ah, da je samo kako u Meimurju zbrinjavamo guzica problem! otpad, podižemo ekološku svijest i kvalitetu života TOP tema u svakoj muslimanskoj zemlji bila bi gola stražnjica u reklamnoj kampanji. Jasno je da se naslijee i vjera trebaju poštivati, no mi smo u Hrvatskoj u kojoj se, koliko znam, veina izjašnjava katolicima. Iskreno, koga briga uope ta guzica? Zar smo toliko konzervativni? Mene zanima kakva je naša komunikacija s turistima? I na kraju, što je Hrvatska u svijetu?

Tko e držati monopole za zbrinjavanje otpada pod kontrolom? Za graane te opine i gradove Meimurja problem je u tome što e regionalno odlagalište otpada koje se planira za etiri županije ili piroliza u Varaždinu u svakom sluaju biti monopolisti, a svi e se ravnati prema njihovim cijenama. Naime, postoje odree-

na strahovanja da opine i gradovi mogu postati taoci jedne loše politike monopolista po onoj “neeš platiti veu cijenu za smee, ostavljam ti ga”. Treba se ipak nadati da ovdje nee biti scenarija koji su se dogodili u nekim gradovima Europe te da emo biti pametniji. (JŠ)

BBC + TV reklama = 41 godina

Bazen za otpadnu vodu na deponiju Posjetom proistau otpadnih voda Grada akovca dvadesetak elnih ljudi lokalne samouprave iz Albanije, BiH, Crne Gore, Hrvatske, Kosova i Srbije te obilaskom deponije Totovec GKP-a “akom“ stekli su detaljan uvid u postupanje s otpadom u Meimurskoj županiji i Gradu akovcu. Iako su u akovec stigli kao studijska skupina Zelene agende, u stvarnosti je rije o ciljanoj skupini gradonaelnika i naelnika iz više zemalja ovog dijela Europe. Uz Anu Bajsi, predsjednicu ZEO-a “Nobilis“, goste su doekali i predstavnici Grada, dogradonaelnik Veselin Biševac i proelnik Ninoslav Šipuš te suradnici. Kod obilaska proistaa otpadnih voda strunjak Meimurskih voda ing. Pecik objasnio je unkcioniranje sustava, najviše pitanja bilo je vezano za pojedine režime rada i pouzdanost sustava, no najviše je gostiju bilo iznenaeno kvalitetom obrade otpadnih voda.

Graani plaaju više zbog sanacije Posjetom deponije u Totovcu gosti su zaokružili svoje spoznaje o nainu postupanja s otpadom u

Saša Avirovi (prvi zdesna) upoznaje goste s radom deponije Totovec Meimurskoj županiji. U ime GKPa “akom” Saša Avirovi uvodno je pojasnio sustav unkcioniranja obrade i skupljanja komunalnog otpada u Meimurju. Cijena po toni otpada koja se danas plaa je oko 100 eura ili oko 700 kuna, no stvarni troškovi zbrinjavanja znatno su manji i iznose oko 350 kuna po toni. Razlika do pune cijene je upravo ureenje i sanacija deponije Totovec, koje stoji poprilino kako bi ona postala ekološki prihvatljiva i suvremena, te plaanje tri vrste naknade, izmeu ostaloga i samom mjestu Totovec. Gosti su potom obišli cijeli deponij Totovec po najgorim moguim uvjetima, veoma velikoj vru-

ini i prašini, uz struno vodstvo Saše Avirovia. Najviše pitanje bilo je vezano uz sustav sanacije te tehnikih rješenja zbrinjavanja dvaju vrsta voda, oborinske i ocjedne vode sa samog deponija. Za svaku od voda izgraen je po jedan bazen, a nakon što se ustanovi kakvoa vode, njome se zalijeva okoliš deponija. Poseban interes gradonaelnici i naelnici gradova i opina pokazali su za sam nain sanacije deponije, konkretno vrstu zaštitne barijere sastavljenu od više vrsta tehnikih tkanina koja ne dopušta odlazak iscjedaka u tlo, a koja se postavlja na dno prilikom ureenja novih ploha saniranog deponija. Radovi na sanaciji de-

ponija dobro napreduju, izvoa je Tegra, a ve su obavljene dvije treine posla. Sanacija konkretno znai iskopavanje dosadašnjega nagomilanog otpada, te izdvajanje rakcija otpada prosijavanjem koji se daju iskoristiti (plastika, dok se željezo izdvaja pomou magnetnih traka, papir i plastika na drugi nain itd.), a ono što se ne može pretvoriti u kompost odlaže se na sanirani dio deponija. Kompostira se i mulj iz proistaa otpadnih voda Grada akovca, koji se može kupiti veoma jetino, a dobro je gnojivo. Cjelokupna sanacija mogla bi biti završena idue godine, kad e se deponij Totovec pretvoriti u reciklažno dvorište (to ve zapravo i jest). Prema rijeima Saše Avirovia, godišnje se dopremi oko 15.000 tona novog otpada. On e za sada završavati na deponiju, dok se ne vidi kamo e se s njim. Naime, još nije jasno kako e zaživjeti regionalno zbrinjavanje otpada za više županija, a Grad Varaždin krenuo je u pirolizu. Goste se posebno dojmilo i to što su vidjeli u Nedelišu, pošumljavanje vodocrpilišta i zaštitni pojas. (J. Šimunko)

Meunarodna ekipa na murskoj obali Predstavnike, odnosno partnere na projektu “Zelena agenda” iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova i Srbije ugostio je u srijedu ZEO “Nobilis“ u Svetom Martinu na Muri. Domaini stranim gostima bili su tajnica Turistike zajedni-

ce Ivana Živec i Juraj Rašperger, tajnik ŠRD-a “ikov“, a goste su upoznali s poviješu i sadašnjošu opine, naglasivši kako je Sveti Martin na Muri Europska destinacija izvrsnosti i kandidat za Zlatni cvijet Europe 2010., te im pokazali znamenitosti opine. Isto tako gosti su upoznati i s

Juraj Rašperger govori o Murskoj agendi

Oduševljeni krapcima s makom i tikvama

Piše: Dario Šafari dariosafaric@net.hr

Murskom agendom koja kao dio Zelene agende ima naglasak na ouvanju okoliša i same rijeke Mure. Osobito zanimanje iskazali su za pitanje granice sa Slovenijom, za Mlinarov pouni put, Stari mlin na Muri te etnozbirku i autohtonu meimursku hra-

nu obitelji Stanka Trstenjaka u Marou. Vrlo su zadovoljni istoom te ouvanošu krajolika uz rijeku Muru, te srdanošu domaina. ŠRD “ikov” za sve sudionike priredio je ribiki objed kod Ribikog doma u Žabniku. (S. Mesari)

BBC je stvarno sjajan za zakup reklamnnog prostora. Ukoliko želite primamiti ljude “baby boom“ generacije, koji za 10 - 20 godina fiziki nee moi ni stii do naše obale. Hvalimo se brojkom od 90% stranih gostiju, no mene zanima dobna struktura tih gostiju. Prema nekim izvorima, prosjena starost hrvatskog turista je 41 godina. Populacija do 25 godina dolazi u Hrvatsku iz dva razloga, jedan je zbog zabave (koje, osim Zra i još nekoliko destinacija, baš i nemamo), a drugi je zbog prisile samih roditelja. Ukoliko analiziramo “Y generaciju“ kao nadolazeu potencijalnu ciljanu skupinu koja e uskoro biti u braku i birati svoju destinaciju za odmor, znamo da “Y generacija“ ne obraa pažnju na BBC ni ostale konvencionalne medije. Mene brine kako emo nadoknaditi pažnju prema toj generaciji i kroz koje inovativne kanale na koje oni obraaju pozornost i pažnju?

Kakva mora biti naša poruka? Najljepša zemlja na svijetu. Tako lijepa – tako naša. Kad srce kaže ljeto, kaže Hrvatska. Sklopite oi i pokušajte vizualizirati sve navedene raze. Što vidite u svojim mislima? Ili, bolje reeno, što može vidjeti neki potencijalni turist iz Švedske, Meksika ili bilo koje druge zemlje? Sve navedene raze su apstraktne, a za jaku perceptivnu i vizualnu povezanost nama trebaju konkretne injenice iz stvarnog svijeta koje ljudi mogu percipirati. Jedna od najveih grešaka koje marketeri rade jesu apstraktne medijske kampanje i poruke! Ako nešto ne mogu predoiti, maštati ili percipirati, to u teže zapamtiti. Poruka bazirana na našim stvarnim komparativnim prednostima, poput zemlja stotinu otoka ili akvarel raznih boja mora bez morskih nemani, bila bi konkretna. Naravno da ova zadnja poruka zrai s previše otkaenosti.

Croatia picture game. Heh Hrvatski turizam je konkurentan? U 21. stoljeu kada nam je Internet trenutno još potentno mjesto za oglašavanje. U vremenima smo kada trome i nefleksibilne “Fortune TOP 500“ organizacije koje rijetko doživljavaju promjene nastoje alocirati 60%

marketinškog prorauna iz konvencionalnih kanala u interaktivni marketing (prema agenciji Omniture). Dakle, Internet je napokon dokazao da je valuta kojom se trguje na njemu inormacija. Inormacije, reklame i promocija koja e u budunosti pretežito biti samo vidljiva ciljanoj skupini putem Interneta. Kako mi moramo koristiti Internet? Primjerice, koliko je teško kreirati Facebook aplikaciju putem koje bi ubacili svoju sliku, a u pozadini bili bi izazovi hrvatske obale iskazane putem prirodnih ljepota? Nadalje, korisnici Facebooka bi svojim “like-vima“ ocijenili koja slika je najbolja, a kao glavnu nagradu HTZ bi vam darovao besplatno ljetovanje u Hrvatskoj. Trošak takve kampanje? 200.000 kuna maksimalno! Ali, napomenimo da se kampanja vodi globalno, interaktivno i s naglaskom na X i Y generacijom, tinejdžerima i drugim ciljanim skupinama! Prilika za inovativni marketing zasigurno su i videoigre. Zamislite neki co-branding Hrvatske s EA-om, najveom “ tvornicom“ videoigara. Takva se suradnja može bazirati na jednostavnoj reklami u, primjerice, FIFI (nogometna igra) ili nekom specijalnome izdanju SIMS 3 Croatia Vacation. Na takve naine potencijalni kupci navedenih generacijskih skupina žele i nastoje komunicirati. Ljudi koji kreiraju kampanje moraju shvatiti da je TV samo jedan od kanala naše kampanje. TV mora biti dio marketinških kanala, a ne jedini marketinški kanal. Potaknuti turizam kroz interaktivni marketing vrlo je lako, samo treba ubaciti malo mašte i disperzirati je u razne kanale. Primjerice, prema nekoliko izvora, reklama za svibanja na BBC-u imala je cijenu od 1,75 milijuna kuna! Previše za premali doseg i perceptivnu mo koju ostavljamo na naše budue potencijalne klijente. Dakle, nije problem guzica. Nije ni problem u tzv. seksistikoj poruci. Problem je tko e doi za 10 godina u Hrvatsku ako s našom potencijalnom skupinom trenutno ne komuniciramo u dosegu koji bi se mogao ostvariti na novi i inovativan nain.


8

Crna kronika

UKRATKO

Ponovno krae kablova i bakrenih cijevi AKOVEC - Razliiti kablovi i bakrene cijevi sve su eši plijen kradljivaca. U razdoblju od 6. do 8. srpnja nepoznati lopov iz kue u izgradnji u akovekoj Ulici Martane otuio je 4 koluta elektrinog kabla dužine 200 metara te više komada bakrenih cijevi za klimatizaciju. Vlasnika, 49-godišnjeg akovanina, oštetio je za oko 18.400 kuna. U noi s 8. na 9. srpnja s gradilišta Tehnološko - inovacijskog centra na prostoru bivše akoveke Vojarne ukradeno je 15 strujnih, 30 komada mrežnih te bakrene cijevi. Materijalna šteta procijenjena je na 15.200 kuna, no u tome sluaju policija je otkrila poinitelja. Radi se o 24-godišnjaku iz akovca. (vk)

Provala u kafi “K2“ STRAHONINEC - Na 15 tisua kuna procijenjena je šteta nastala uslijed krae iz ugostiteljskog objekta “K2“ u Ulici Matije Gupca u Strahonincu, a u vlasništvu tvrtke “Kolar-1“ d.o.o. iz akovca. Nepoznati poinitelj u noi je s 4./5. srpnja otvorio prozor na objektu te iz unutrašnjosti otuio jedno prijenosno raunalo marke “IBM”, iz registar kase pet stotina kuna u raznim apoenima, a iz skladišta oko 170 kutija raznih vrsta cigareta. (vk)

Ukrao graevinski pribor IVANOVEC - Nepoznati je lopov tijekom noi s 5./6. srpnja u Ulici Preloge u Ivanovcu slomio bravu te ušao u dvorište u vlasništvu 52-godišnjaka iz Podbresta. Otuio je etiri metalne udarne grede za radni stroj i drobilicu graevinskog otpada, oštetivši vlasnika za deset tisua kuna. (vk)

Pijani maloljetnik bocom po glavi udario brata PRIBISLAVEC - Livadarska ulica u Pribislavcu prošli je etvrtak bila poprište obrauna brae, 17-godišnjaka i 23-godišnjaka. Maloljetnik s 1,13 promila alkohola u organizmu teško je ozlijedio svoga starijeg brata, nakon što ga je bocom udario u glavu.

“Otplovio” niz Muru KRIŽOVEC - Nastavlja se u posljednje vrijeme prisutan trend krae amaca na našim rijekama. Nakon nedavne krae na rijeci Dravi, gdje su i poinitelj i plovilo ubrzo pronaeni, u nedjelju poslijepodne amac je ukraden na Muri kod Križovca. Radi se o plovilu žute boje s natpisom “Skela Križovec“, a vlasništvo je Grada Mursko Središe. Nepoznati lopov pokidao je lanac kojim je amac bio vezan uz skelu te je otplovio niz Muru. Materijalna šteta procijenjena je na 2 tisue kuna. (vk)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

ROM iz Preloga brutalno nasrnuo na svoju maloljetnu sunarodnjakinju

Višestruki silovatelj i bludnik drogirao i silovao 14-godišnjakinju Zbog osnovane sumnje da je poinio kazneno djelo zlouporabe opojnih droga i silovanja, uhien je 44-godišnjak iz Preloga, kako neslužbeno doznajemo, pripadnik romske nacionalne manjine s prebivalištem u spomenutom gradu. Njega se sumnjii da je najprije drogirao, a zatim na spolni odnos prisilio svoju sunarodnjakinju, 14-godišnjakinju iz Piškorovca. Za sluaj se saznalo nakon što je brat maloljetne djevojke policiji prijavio njen nestanak, tvrdei da se nekoliko posljednjih dana nije pojavila kod kue. Tijekom kriminalistikih istraživanja Preložanin i 14-godišnjakinja zajedno su došli u prostorije Policijske postaje Prelog (!?), a ona ga je tamo prijavila da ju je prošli utorak, odnosno srijedu (ne sjea se tonog vremena), u šumi blizu Vularije te zatim i u WC-u kupališta “Aqua city“ kod Varaždina prisilio na konzumiranje marihuane i amfetamina, a zatim silovao.

Evidentiran kao poinitelj razliitih kaznenih djela Tijekom ispitivanja u preloškoj Policijskoj postaji policajcima je predao i etiri sjemenke indijske konoplje pa e i zbog toga biti prijavljen Državnom odvjetništvu. Temeljem naloga Istražnog centra Županijskog suda u Varaždinu pretraženi su stan i automobil koje koristi 44-godišnjak, a zbog vještaenja oduzeta mu je i odjea. Nakon saslušanja istražni sudac odredio mu je zadržavanje. Kako doznajemo, dotini je inae oženjeni i prije nekoliko godina doselio je u Prelog, a višestruki je poinitelj razliitih kaznenih djela zbog kojih je ve bio osuen i boravio u zatvoru. Popis njegovih (ne)djela ukljuuje i silovanje, bludne radnje, kao i nasilniko ponašanje te imovinske delikte. (Velimir Kelkedi)

NOGOMETAŠI i dalje u istražnom zatvoru Remetinec

TEŠKA NESREA na radu

Još mjesec dana pritvora za sve privedene u akciji “Offside” Svi uhieni u akciji “Offside” u istražnom zatvoru ostaju još barem mjesec dana, a trojici organizatora, Vinku Šaki, Dinu Laliu i Admiru Suljiu, sudac istrage odredio je dvomjeseni pritvor. Tako u pritvoru ostaju i bivši nogometaši Meimurja Darmopil, Vuljanko i Maari. Sudac smatra da moraju provesti iza rešetaka još dva mjeseca zbog opa-

snosti od bijega, uništavanja dokaza i utjecaja na svjedoke te mogunosti ponavljanja kaznenog djela. Ako se u tom roku ispitaju svi svjedoci na koje bi oni mogli utjecati, bit e pušteni da se brane sa slobode. Policija inae sumnja da je od kraja ožujka do poetka svibnja ove godine namješteno osam prvoligaških utakmica, a etiri puta namještanje nije uspjelo. Sumnja

se da su namještene utakmice Croatia Sesveta sa Zadrom, Slaven Belupom, Rijekom, Varteksom, Zagrebom i Cibalijom, a sporne su i utakmice Slaven Belupa i Zadra te Hajduka i Meimurja. U akciji USKOK-a palo je 22 osumnjienih za namještanje rezultata Prve HNL i prijateljskih meunarodnih utakmica radi ostvarivanja ilegalne zarade na kladionicama.

OBITELJSKO nasilje u Brezju

Nasilni otac nakon napada na suprugu dobio po nosu od sina Policija u Brezju bilježi sluaj obiteljskog nasilja. etrdeset i sedmogodišnji muškarac u petak poslijepodne posvaao se sa svojom devet godina mlaom suprugom te ju je uslijed vikanja u jednom trenutku gurnuo. To je naljutilo njihova 16-godišnjeg sina koji je stao u obranu svoje majke.

47-godišnjak završio u pritvoru Otac i sin potukli su se te, kako je navela policija, obojica zadobili vidljive ozljede. No deblji kraj izvukao je 47-godišnjak, kojemu je sin slomio nos. Bili su i pod utjecajem alkohola, otac 1,11,

a sin 0,69 promila. S obzirom na to da je sukob zapoeo otac te je ocijenjeno da bi mogao nastaviti s nasilnikim ponašanjem, saslušan je na Prekršajnom sudu u akovcu te mu je odreeno 15-dnevno zadržavanje u pritvoru. (vk)

Zbog pada sa skele životno ugrožen Teška nesrea dogodila se prošli petak oko 13 sati na gradilištu akoveke tvrtke “Golub team” u Ulici Franje Puneca u akovcu. Zbog puknua vanjskog dijela nosaa visee konzole, s 8,80 metara visoke konzole, u visini drugog kata zgrade u izgradnji, pao je 34-godišnji radnik iz Hlapiine. Zbog teških tjelesnih ozljeda opasnih po život, hitno je prevezen na lijeenje u Zagreb. Inspektor zaštite na radu utvruje sve okolnosti pod kojima je došlo do nesree. (vk)

Ponovno pad pijanog biciklista FRKANOVEC - U Meimurju gotovo da ne proe vikend bez da netko pod utjecajem alkohola padne s bicikla i u pravilu se teško ozlijedi. Tako je bilo i u petak u ranim jutarnjim satima. Upravljajui biciklom pod utjecajem alkohola od 1,40 promila, 45-godišnji biciklist iz Plešivice u Frkanovcu je u zavoju biciklom sišao izvan kolnika gdje se prevrnuo i pao. Vozilom Hitne medicinske pomoi prevezen je u Županijsku bolnicu gdje je utvreno da je zadobio teške tjelesne ozljede, no nakon lijenike obrade pušten je kui. (vk)

PREVENTIVNA POLICIJSKA AKCIJA

Ovaj utorak i srijedu akcija “Vlak je uvijek brži“ Na podruju cijele Policijske uprave meimurske dana 13. i 14. srpnja (utorak i srijeda) provest e se operativna akcija “Vlak je uvijek brži”. Cilj akcije je sankcioniranje i preveniranje prekršaja sudionika u prometu na prijelazima ceste preko željeznike pruge. Rije je o dobro poznatoj akciji koja se provodi na meimurskim pružnim prijelazima. Stoga, vozai, dodatni oprez, ali i poštovanje signalizacije prilikom nailaska vlaka.


13. srpnja 2010.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRADSKO VIJEE MURSKO SREDIŠE

9

SVETI KRIŽ

Vladajui prihvaali oporbene prijedloge, eka se obnova a dobili i pohvale za dobre poteze Društvenog doma U posljednjem ljetnom sazivu Gradskog vijea Mursko Središe vijenici su imali pred sobom relativno kratki dnevni red, ali su bili konstruktivni. Nisu jedni druge štedjeli kritika, ali su se i uvažavali. Vladajui su prihvaali primjedbe oporbe i ugraivali u odluke. S druge strane, oporba nije škrtarila pohvale tamo gdje su vladajui napravili pomak prema razvoju mjesta kao što je pokretanje gospodarske zone od pet hektara, koja ide u fazu izrade detaljnog plana. Vijenici su donijeli odluku o raspisivanju javnog natjeaja za zakup poljoprivrednoga državnog zemljišta, odluku o javnim priznanjima, imenovanje komisije za pokretanje projekta Mursko Središe - Grad prijatelj djece, odluku o izradi detaljnog plana ureenja Gospodarske zone istono od državne ceste D209, plan motrenja i uvanja i ophodnje prostora za vrijeme žetve, razmatranje suglasnosti za promjenu cijene vode, te za potpisivanje sporazuma o preuzimanju otpada s Regionalnim centrom za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske Piškornica. Ono što pak je najaktualnije kad je meimurska svakodnevica u pitanju, a to je nova, viša cijena vode u pitanju, to je praktiki gotova stvar. Naime, nakon akovca i Nedeliša i M. Središe e prihvatiti veu cijenu vode, tako da su kljuni gradovi i opine koji imaju najvee udjele u Meimurskim vodama dali suglasnost za koju je potrebno 51 posto glasova.

I gradonaelnik Murskog Središa prihvatio poskupljenje vode Gradonaelnik Murskog Središa dao je na razmatranje odluku o poskupljenju cijene vode vijenicima Gradskog vijea u etvrtak 8. srpnja, premda je donošenje odluke u njegovoj nadležnosti kao obnašatelja izvršne vlasti. U obrazloženju vijenicima zašto je prihvatio poskupljenje, gradonaelnik Josip Dobrani kazao je: - Ne želim da u irmi kojoj smo suvlasnik doe do kolapsa i nerentabilnosti. Osim toga, od te irme imamo koristi, projektira nam proista otpadnih voda u vrijednosti od 400.000 kuna. Prihvatio sam poskupljenje jer je lakše da svako domainstvo izdvoji 5 - 6 kuna više umjesto da pokrivamo gubitke na kraju godine. Dobrani je kazao da je ranije bilo mogue pokrivati manjak prihoda u isporuci vode dobitkom u izgradnji, ali da to više nije mogue nakon što je Hidrogradnja, irma ki, izdvojena iz Meimurskih voda. Marijan Kutnjak, vijenik SDP-a, kazao je na to da se kerka bogati, a mama siromaši. On se protivio poskupljenju vode, tvrdei da u Meimurskim vodama netko ne radi svoj posao jer se kao razlozi za poskupljenje navode i to da su mnoge irme otišle u steaj. - Uprava je o tome trebala voditi rauna i na vrijeme zavrnuti vodu, kazao je Kutnjak. - Netko ne radi svoj posao pa vi Meimurci platite, komentirao je zahtjev za

Uspjesi mladih sugraana poskupljenjem Meimurskih voda Marijan Kutnjak.

Najam 111 ha zemljišta U nadležnosti Grada je raspisivanje natjeaja za najam oko 111 hektara zemljišta, od ega jedan dio na rok od pet godina, a drugi dio na rok od dvadeset godina. Odluka o raspisivanju natjeaja prihvaena je jednoglasno nakon što je Vijee prihvatilo prijedlog Marijana Kutnjaka, vijenika SDP-a, da se na jednoj od estica izdvoji dio zemljišta pogodno za graevinsko zemljište iz natjeaja koje bi kasnije moglo poslužiti u tu svrhu u korist Grada. Vijenici su prihvatili njegovu primjedbu i uz tako deinirani prijedlog prihvatili odluku o raspisivanju natjeaja. Grad Mursko Središe u posljednjih dvadeset godina nije imao odluku o javnim priznanjima, te je na sjednici održanoj u etvrtak 8. srpnja donesena takva odluka. Nakon ove odluke Grad

Nazire se rješenje za gužvu na graninom prijelazu Graani Murskog Središa godinama trpe zbog graninog prijelaza u Murskom Središu, koji se nalazi u samom centru mjesta. Posebne probleme stvaraju kamioni i gužve vezane uz teretni promet. Sada je pokrenuta inicijativa prema Hrvatskim cestama da se uz državnu cestu prije ulaza u Mursko Središe iz pravca akovca izgradi zaustavni trak u koji bi kamioni ulazili kao u boks, a iz njega prema granici izlazili kad dobiju zeleno svjetlo na semaforu koji e ukljuivati na graninom prijelazu, ime bi se smanjile gužve na samom

Pokrenuta je inicijativa o izgradnji zaustavnog traka na ulazu u Mursko Središe, iz kojega e kamioni izlaziti kad s granice pošalju zeleno svjetlo na semafor graninom prijelazu. Rješenje ovoga prometnog problema rješavalo bi se uz pomo Instituta za

promet koje bi navedeno rješenje ponudio Hrvatskim cestama. (BMO)

Ivan Leek, predsjednik Gradskog vijea, iznio je uspjehe dva mlada sugraana s podruja Mursko Središe. Dinko Oleti iz Peklenice, koji je 2. srpnja i diplomirao na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu, primio je Rektorovu nagradu Sveuilišta u Zagrebu za najbolje studentske znanstvene radove i umjetnika ostvarenja za ak. god. 2009./2010. Uz to je primio i drugu nagradu Fakultetskog vijea za najbolje studentske projekte izvedene u suradnji s industrijom, srednjim ili malim poduzeima. Predsjednik Gradskog vijea kazao je da e kolegij gradonaelnika odluiti o njegovoj nagradi za taj uspjeh. Na sportskom planu Grad Mursko Središe ponovno se može podiiti uspjehom sportašice, bacaice kugle Melani Kralji, koja odlazi na Svjetsko prvenstvo u Pariz. (BMO) e dodjeljivati javna priznanja zaslužnima na svom podruju. Odlukom su predviena etiri vrste priznanja: poasni graanin Murskog Središa, nagrada Grada Mursko Središe za životno djelo, nagrada Grada Mursko Središe koja e se dodjeljivati za Dan Grada i drugih obljetnica i zahvalnica Grada Mursko Središe. Ne sporazumu s Piškornicom Gradonaelnik Murskog Središa predložio je da se ne prihvati sporazum s Regionalnim odlagalištem otpada Piškornica, budui da ta ustanova u deset godina nije uspjela otkupiti zemljište ni riješiti graevinsku dozvolu za odlagalište, a trgnula se tek kad je inicijativu za zbrinjavanje otpada pokrenula irma iz Varaždina. (BMO)

OPINA DEKANOVEC nagrauje izvrsnost

Mlade Dekanovanke Kaja i Monika putuju na besplatno ljetovanje Naelnik Ivan Hajdarovi i predsjednica Opinskog vijea Dekanovec Verica Grbavec u etvrtak su priredili prijam te svojevrsni sveani ispraaj za svoje mlade sumještanke Kaju Krha i Moniku Furdi. Te uenice sedmog razreda Osnovne škole Domašinec ovogodišnje su dobitnice u sklopu tradicionalne opinske akcije “Nagradimo

Kaja i Monika s elnicima opine

izvrsnost“. Zbog odlinih ocjena, isticanja u izvannastavnim aktivnostima i uzornog vladanja, Opina Dekanovec nagrauje ih besplatnim osmodnevnim ljetovanjem u Zaostrogu na makarskoj rivijeri. elnici opine poželjeli su djevojicama ugodan boravak na moru te da nastave s dobrim uenjem. (Velimir Kelkedi)

Naselje u koje se u proteklom razdoblju, kako je priznao i sam naelnik opine Mala Subotica Vladimir Domjani, najmanje ulagalo je Sveti Križ. Tamo se ve duže vrijeme planira dogradnja Društvenog i Vatrogasnog doma, no problem su predstavljali nerašišeni imovinsko - pravni odnosi s vlasnicima okolnih kua, kao i injenica da objekt nije bio legaliziran. No, po naelnikovim rijeima, to je ovih dana riješeno pa bi najkasnije na proljee idue godine projekt mogao krenuti u realizaciju. Istodobno, zbog nezadovoljstva mještana trenutnim zakupcom, odnosno ponudom i uslugama koje on nudi, na inicijativu Vijea Mjesnog odbora Sveti Križ raspisan je javni natjeaj za zakup poslovnog prostora u Društvenom domu.

Radi se o trgovini mješovitom robom koja je trenutno u zakupu tvrtke “Mavrica“ d.o.o. iz Podbresta. Na novi natjeaj ponovno se, i to jedina, javila ta tvrtka, iji su elnici inae ve ranije odbili prijedlog da o svom trošku ulože u obnovu prostora. akoveki Metss uputio pak je pismo namjere u kojem izražava interes za kupnju spomenutog prostora te konstatira da bi u obnovu trebalo uložiti oko 800 tisua kuna. Veina opinskih vijenika Male Subotice podržala je upravo tu ideju pa je donesena odluka o raspisivanju natjeaja za prodaju dijela poslovnog prostora u Društvenom domu Sveti Križ. Kako je reeno, novac od prodaje Vijee Mjesnog odbora moi e uložiti u obnovu ostalih prostorija u Društvenom domu. (Velimir Kelkedi)

IZGLEDNA NOVA investicija u Poslovnoj zoni Jug u Belici

Kabel-mont želi u Poslovnu zonu Jug Tvrtka “Kabel-mont“ iz Domašinca uputila je Opini Belica pismo namjere u kojem iskazuje interes za kupnju zemljišta u belikoj Poslovnoj zoni Jug. Spomenuto poduzee tamo bi gradilo pogon za reciklažu graevinskog materijala, odnosno drobljenje graevinskog i slinog otpada, kao i svoju poslovnu zgradu. Trenutno, kazao je na posljednjoj radnoj sjednici Opinskog vijea Belica predstavnik spomenutog poduzea, rade na skuenom prostoru, pa su spremni ulagati u širenje. - Svaka nova investicija na podruju opine dobro je došla, istaknuo je naelnik Belice Zvonimir Taradi, ocijenivši ideju tvrtke zani-

mljivom, s obzirom na to da se ne radi o “ekološki previše opasnom otpadu“. Kada je rije o samoj lokaciji, pogon za preradu graevinskog otpada bio bi oko 500 metara udaljen od upravne zgrade te dovoljno daleko i od samih kua, pa ne bi bilo problema zbog buke ili prašine. Ne bi ni radio “24 - 7“, nego po potrebi, periodino. Opinsko vijee jednoglasno je podržalo zakljuak po kojem e predstavnici Kabel-monta detaljno razraditi projekt. Opina e istodobno obaviti sve potrebne predradnje sa svoje strane, a zatim e, po sadašnjem stanju stvari, biti raspisan javni natjeaj o prodaji zemljišta u zoni Jug. (Velimir Kelkedi)

DEKANOVEC

Vijenici i elnici opine uredili prostor oko Doma kulture

Opinari u akciji

Da bi sa što manjim troškom uljepšali svoje mjesto, vijenici Opinskog vijea Dekanovec zajedno s vodstvom opine organizirali su radnu

akciju išenja prostora kod Doma kulture. Marljivo su prionuli poslu, oistili zemljane površine od korova i zasijali travu. (vk)


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

TURISTIKA ZAJEDNICA opine Štrigova

Dobili suglasnost za novi ustroj Ministarstvo turizma Republike Hrvatske pozitivno je odgovorilo na zahtjev Turistike zajednice opine Štrigova o novom ustroju TZ-a opine Štrigova. Tonije, Josip Mikec, predsjednik TZ-a opine Štrigova, dužan je sazvati skupštinu TZ-a na kojoj e se donijeti novi statut i izabrati novi predsjednik. Bitna novost je što e opinski naelnik postati predsjednik Turistike zajednice. Isto tako lanovi Skupštine bit e

samo oni koji plaaju lanarinu i naplauju boravišnu pristojbu. Ovom suglasnošu, koju je osobno potpisao ministar turizma Damir Bajs, štrigovska turistika zajednica je trea, iza Svetog Martina na Muri i akovca, koja je dobila ministrovu suglasnost, a koju trebaju dobiti još TZ Grada Preloga i opine Nedeliše, nakon ega se može konstituirati i TZ Meimurske županije sa županom kao njezinim predsjednikom. (S. Mesari)

OPINSKO VIJEE Sveti Juraj na Bregu

Treba popisati ilegalno izgraene vikendice i objekte

MURA - DRAVA bike imao prve posjetitelje

Austrijanci prvi i zadovoljni stazom

Austrijanci su nakon vožnje sudjelovali na Seoskim igrama u ukovcu Prošli vikend jedna se komercijalna turistika biciklistika skupina od deset lanova iz Austrije prva provozala od Bad Radkesburga do ukovca po novoj meunarodnoj turistikoj biciklistikoj stazi koja se nalazi u sklopu projekta “Mura - Drava bike“. Na taj je nain, prema rijeima Rudija Grule, ovaj projekt koji je sufinanciran iz IPA onda zaživio, a najave dolaska novih skupina iz Austrije govore da e uskoro postati isplativ. Austrijski biciklisti u ukovcu su sudjelovali na Seoskim igrama, a noili su u Spa & Gol Resortu Sveti Martin i, prema rijeima Mihaela Bauera, voditelja skupine, nose pozitivne

dojmove te e svojim prijateljima preporuiti ovu novu turistiku ponudu Turistike zajednice Meimurske županije. Osim o stazi, Austrijanci su se vrlo pozitivno izrazili, gotovo oduševili, o svom sudjelovanju na Seoskim igrama u ukovcu, gdje su ih domaini srdano primili, ponudili dobrotama te ih isto tako srdano ispratili na put prema Austriji. Turistika zajednica Meimurske županije angažirala je austrijsku agenciju Lenz Reizen i Bad Radkesburg za suradnika u dovoenju austrijskih biciklista na ovakve i sline vikend aranžmane i dogaaje. (S. Mesari, IV)

GRANINI PRIJELAZ Bukovje

Javna vatrogasna vježba Na graninom prijelazu Bukovje u subotu 17. srpnja s poetkom u 15 sati održat e se meunarodna javna vatrogasna vježba. Sudjelovat e JVP Grada

akovca, DVD Štrigova, DVD Sveti Martin na Muri, PGD Razkrižje te hitne medicinske službe Hrvatske i Slovenije te granina policija obiju država. (sm)

- Meni se fontana svia, kaže naelnik Nagrajsalovi - Pitam što je uinjeno u vezi s mojim traženjem na prošloj sjednici da se obavi popis ilegalno ili bespravno izgraenih vikendica i drugih objekata. Je li podnesena barem jedna prijava protiv bespravnih graditelja, pitao je na aktualnom satu oporbeni vijenik Miljenko Vrbanec. Opinski naelnik Anelko Nagrajsalovi odgovorio je kako je vjerovao da e po tom pitanju imati pomo predsjednika vijea mjesnih odbora. - Održao sam sastanak s predsjednicima VMO-a, zatražio od njih podatke o bespravno izgraenim

objektima na njihovom podruju, ali do dana današnjeg nisam od njih dobio nikakvu povratnu inormaciju. Nemam podršku ni županijske graevinske inspekcije gdje, premda najavljen, ne mogu biti primljen dva tjedna. Osim toga, ta ista inspekcija vrlo je troma, odgovorio je naelnik, dodavši kako e stvar u ruke morati preuzeti komunalni redar, te da i dalje od svih traži pomo u prijavljivanju nelegalno podignutih graevina. Vrbanec odgovorom nije bio najzadovoljniji te je dodao kako je najmanje svaka peta vikendica bespravno izgraena. Vjeruje kako domai komunalni redar zbog principa “nezamjeranja” ne može kvalitetno obaviti ovaj posao, te traži da to uradi komunalni redar iz druge opine. Vrbanec ustraje na popisivanju ilegalno sagraenih vikendica, kako kaže, ne zbog “jala” nego da opina od toga ima koristi.

Hrvatske šume stvaraju džunglu - Hrvatske su šume na podruju ispod groblja prema Pleškovcu i Zasadbregu posjekle drvee i odvezle ga. Meutim,

Opinsko vijee na ovoj je sjednici donijelo odluku o raspodjeli viška proraunskog prihoda u 2009. godini. Iznos viška od 75.868 kuna potrošit e se za ureenje ceste u Poduzetnikoj zoni u Brezju. Na ovoj sjednici opinski naelnik Anelko Nagrajsalovi vijenike je izvijestio kako se ove

Vještaenjem e se utvrditi krivac Osnovnu školu Ivana Gorana Kovaia u Svetom Jurju na Bregu (Pleškovec), u kojoj se prije petnaestak dana srušio strop u jednoj uionici, obišao je meimurski župan Ivica Perho. - Vještaenjem e se utvrditi je li uzrok padu stropa nestruna izvedba ili neki drugi razlog. Ovo je samo dokaz da Meimurska županija mora nadzirati radove na obnovi školskih objekata te da njoj mora pristupiti planski, rekao je Perho vidjevši uionicu. Na školi su zapoeli obnoviteljski radovi u koje e Županija investirati milijun kuna. Do jeseni, odnosno do poetka nove školske godine škola e dobiti

Tek dva tjedna kasnije

Župan u uionici koja je u meuvremenu oišena novo krovište, rasvjetu, spuštene stropove u uionicama, stubište te podove. (sm, dv)

Ljudi, ogradite dvorišta i peradarnike - Slažem se da lisice ine štete na domainstvima, meutim, lovci ne mogu puno toga uiniti na zaštiti uglavnom peradi. Mi ih ubijamo, no istovremeno i štitimo jer su predator koji uva lovišta, kaže Stjepan Jalšovec, predsjednik LD-a “Zec“ Mursko Središe u susjednim opinama Vratišinec i Selnica. - Apsolutno stoji da lisice po domainstvima uništavaju perad, ali isto tako je i istina da mi lovci baš puno i ne možemo pomoi. Mi lisice ubijamo, ali s druge strane ih i uvamo jer su one ovog trenutka gotovo jedini predator koji u lovištima obavlja ‘selektorski ili komunalni’ red, naglašava Jalšovec. Naime, lisice uništavaju bolesnu i u rastu zaostalu divlja te se hrane strvinom. Tako one iste lovišta i daju im život. Najbolji savjet vlasnicima peradi je da ih

Višak prorauna u Brezje, fontana ruglo

MEIMURSKI ŽUPAN obišao školu u Svetom Jurju na Bregu

LISICE ZAGORAVAJU živote mnogim domainstvima u Gradu Mursko Središe

Velik broj žitelja s podruja Grada Mursko Središe, osobito naselja Hlapiina, Peklenica, Štrukovec i Mursko Središe, potužilo nam se da im lisice ine velike štete, odnosei iz dvorišta perad, uglavnom kokoši i pilie. Veina ih ne zna što im je initi, kome se potužiti i kako se ograditi od sve veeg broja lisica, koje ak i po danu ulaze u dvorišta. Odgovor i pojašnjenja dobivamo od Stjepana Jalšovca, predsjednika Lovakog društva “Zec“ Mursko Središe, koje gospodari lovištima na podruju Grada, ali i

nakon toga ne ureuju teren pak je na mjestu šume šikara, ma ne šikara nego prava džungla, pak se kroz nekad lijepu šumu danas ne može proi. Isto tako šikara se spušta na ceste i putove te su oni doslovce zarasli i nisu za promet. Jeste li što po tom pitanju uinili, pitala je naelnika vijenica i ranija opinska naelnica Dragica Vugrinec. - Moram priznati da nisam upoznat s tim problemom. Sigurno u se obratiti nadležnima u Meimurskoj županiji i Hrvatskim šumama, da se problem riješi, kratko je odgovorio i obeao opinski naelnik. Bilo je pitanja u vezi s ošteenjem kolnika prilikom postavljanja plinskih vodova, prijave za plinske prikljuke, te dovršenja djejih igrališta.

dobro ograde i uvaju, sve drugo je nesigurno.

Grabanice i Projnice lisija staništa

- Lisice ine štetu, ali ljudi mogu zaštititi perad, smatra Jalšovec

Jalšovec kaže i da je državna birokracija “zaslužna” što lovci ne mogu uiniti više na uklanjanju lisica. - Da bi lovac krenuo u lov na lisicu, mora se upisati u dnevnik, potom po povratku opisati zbivanja i eventualno ubijenu lisicu poslati na institut zbog testiranja na bjesnou. Lovci jednostavno ne žele i ne mogu sve to ispuniti i još biti u lovu, pak tako imamo slabiji odstrjel. Lani smo ubili deset, a

Javnost je zauena što je župan Perho školu posjetio etrnaest dana poslije dogaaja i osam dana nakon što su Meimurske novine i Veernji list prvi pisali i s lica mjesta izvijestili o dogaaju. Da je Perho ranije došao, vidio bi kako je grozno izgledala uionica koja samo pukim sluajem nije postala “smrtionica”, da je na nekoga pao strop težak nekoliko stotina kilograma. Sigurno bi onda tražio hitniji postupak utvrivanja krivca i odgovorne osobe. (sm)

ove godine sedam lisica, pojašnjava Jalšovec, dodajui kako na sreu nije zabilježen ni jedan sluaj bjesnoe. Kod nas najviše lisica ima u Grabanicama izmeu Štrukovca i Merhatovca te na Projnicama izmeu Štrukovca i Vratišinca, te u Merhatovcu, Zebancu i Hlapiini. Glavni smjer kretanja im je relacija Siev vonjak - Štrukovec - Vratišinec te Brezje - Mursko Sreiše - Hlapiina. Lisica se ne udaljava od svog staništa, a perad napadaju kad im u prirodi ponestane hrana za mladunad. Naglašavam da naše lovako društvo ne mora niti može vlasnike peradi obeštetiti te si oni sami moraju pronai nain da zaštite svoje peradarnike i dvorišta, jasan je Jalšovec, te dodaje kako lisice uništavaju i ostalu divlja, osobito mlade azane i zeeve. Istie da kada se sve zbroji lisica ini više koristi nego štete. Stoga, ljudi, ogradite dvorišta i peradarnike što prije i što vrše i više. (Stjepan Mesari)

godine proraun puni znatno slabije od prošle, te je u odnosu na lanjsku godinu u prvih pet mjeseci manji za preko 700 tisua kuna. Usput su vijenici pohvalili ranije Vijee i naelnicu za dobro pripremljen proraun, te izrazili vjeru kako e se on u drugoj polovici godine bolje puniti. Naelnik je podnio izvješe o radu opinske uprave za razdoblje od 31. sijenja do 31. svibnja, koje je na kraju jednoglasno usvojeno. Kod podnošenja ovog izvješa naelnik je pohvalio rad Udruge “Frkanovani“ iz Frkanovca koja vrlo dobro provodi projekt “Stari školski put“, za što je dobila novanu potporu resornog Ministarstva i Županije. Nedavno je domai župnik ispred župnog dvora i pored Opinske uprave postavio ontanu, što je naelnik pohvalio, a pridružio mu se vijenik Milan Zanjko. Sasvim suprotno mišljenje o ontani, nazvavši je ruglom, imaju Dragica Vugrinec i Miljenko Vrbanec (glasno) i pojedini vijenici (sebi u nos). (S. Mesari)

MURSKO SREDIŠE

Sanacija mosta na Muri Hr vat ske ceste ov ih dana obavljaju veliku sanaciju mosta na rijeci Muri, iza graninog prijelaza Mursko Središe. Prvo je obavljena bitumenizacija ošteenja i bojenje raznih elemenata, a potom i rezanje postojeega asaltnog sloja. Radovi završavaju polaganjem novog sloja asalta te obnovom horizontalne signalizacije. Zanimljivo, obnovljena je (na žalost) samo polovica ovoga vrlo rekventnog i optereenog mosta. Naime, kao o mnogim drugim stvarima, tako se ni o ovom mostu ne zna je li hrvatski ili slovenski. Godinama se poštuje “prešutni dogovor”, te o polovici skrbi Hrvatska, a o drugoj polovici Slovenija. U “ono vrijeme” Slovenija je uvijek prednjaila u održavanju i zimskom išenju, no posljednjih godina Hrvatska puno više skrbi o mostu koji Hrvatsku povezuje s EU i obrnuto. (S. Mesari, Z. Vrzan)


13. srpnja 2010.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Ekipa akovca pobjednik u kategoriji A za žene

Mali Mihaljevec najbolji kod žena B

ŽUPANIJSKO PRVENSTVO najboljih DVD-a VATROGASNE zajednice Meimurske županije

Najbolji Nedeliše, Slakovec, akovec i Mali Mihaljevec Na stadionu NK Zasadbreg odžano je natjecanje vatrogasne zajednice Meimurske županije za muške i ženske ekipe, koje je po broju sudionika i natjecatelja bilo najbrojnije do sada. ak 1.100 gasitelja i gasiteljica iz 50-ak društava, rasporeeno u 107 ekipa, odolijevalo je tropskoj vruini i natjecalo se u znanju, spretnosti i vještini vježbi suhom i mokrom disciplinom. U kategoriji Muški A prvo mjesto osvojio je DVD Nedeliše, ispred DVD-a Sveti Martin na Muri i DVD-a Pušine. U ovoj kategoriji natjecalo se ak 38 ekipa. U kategoriji muški B pobjednik je DVD Slakovec ispred DVD-a Palinovec i DVD-a Mala Subotica u konkurenciji 284 kipa. U kategoriji žene A natjecalo se 28 ekipa, a pobjednik je DVD ako-

vec, drugi je DVD Štefanec, a trei DVD Slakovec. U kategoriji žene B pobjednik je DVD Mali Mihaljevec, drugi je DVD

Savska Ves, a trei DVD Gornji Vidovec. Natjecalo se 13 ekipa. Pokale i priznanja najboljima te priznanja za sudjelovanje ostalim

Slakovec pobjednik meu muški B ekipama

ekipama uruili su Zlatko Orsag, predsjednik i Dragutin Trupkovi, tajnik Vatrogasne zajednice Meimurke županije. Tri prvoplasirane

ekipe dobile su i poklone tvrtke “Pfeifer“. Korektno je svoj posao odradilo 40 vatrogasnih sudaca. Na otvorenju natjecanja bili su i meimurski župan Ivica Perho, predsjednik Skupštine MŽ-a Petar Novaki, naelnik opine Sveti Juraj na Bregu Anelko Nagrajsalovi i Anelko Kovai, predsjednik VMOa Zasadbreg. Domain natjecanja, DVD Zasadbreg, predvoen svojim predsjednikom Josipom Kovaom, korektno je odradio posao, na zadovoljstvo svih natjecatelja te gostiju i uzvanika. (S. Mesari, D. Perho)

Nedeliše pobjednik u najbrojnijoj kategoriji

DVD VRATIŠINEC

Austrijanci im darovali kombi vozilo

DVD Vratišinec dobio je vrijednu donaciju iz Austrije, tonije, iz mjesta Ebreichdorf u donjoj Austriji. Austrijanci su vratišinekim gasiteljima predali kombi vozilo marke VW LT 35 za prijevoz ljudstva i opreme te vatrogasnu opremu. Donacija je rezultat suradnje i prijateljstva Branka Maaria, predsjednika DVD-a Vratišinec, i Marijana Trstenjaka, zapovjednika DVD-a Ebreichdorf, rodom iz Vratišinca. Na prigodnoj sveanosti, kojoj su uz gasitelje nazoili opinski naelnik i predsjednik Vijea Zdravko Mlinari i Antun Bukovec, dogovorena je suradnja dvaju društava, ali i dvaju naselja. Ovom prigodom austrijski gasitelji pohodili su JVP Grada akovca i upoznali se s protupožarnom zaštitom u Meimurskoj županiji. (sm)


12

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.


13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 13


14

Poljodjelstvo

DAN POLJA Inter Agrica u Belici

S AKOVEKOG SAJMA

Vei interes za delicije s roštilja nego drva

Tko bi odolio ovim dobrotama ... Prva srpanjska srijeda na akovekom sajmu bila je u znaku vrelog ljeta i dobre potrošnje kod peenjara. Kotleti, koljenice, faširanci i druge delicije s roštilja lakše su pronašli potrošae nego drva za ogrjev na kamionima pred sajmištem. Kao i prethodne srijede, i sada su prodane sve ponuene koliine žitarica i krumpira, vrlo su se dobro prodavali krastavci, paradajz i paprika, te breskve i marelice. Nešto manje gužvi bilo je kod peradi i stare krame. (S. Mesari, Z. Vrzan)

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

CIJENE NA AKOVEKOM SAJMU - drva za ogrjev

200 do 230 kn/m

- jabuke - odojci - kokoši - kuni - žibeki - pšenica - kukuruz - pljeskavica - kotle

15 kn/vrea 750 do 850 kn/par 30 kn/kom 80 kn/kom 13 kn/kom 1,20 kn/kg 1 kn/kg 20 kn/porc. 25 kn/porc.

Najbolja sorta arow, slijede riviera i roko Na imanju obitelji Zdravka Kramara u polju kod Belice održan je Dan polja krumpira, na kojemu je bilo pedesetak proizvoaa krumpira, poslovnih suradnika Inter Agrica i Belpaka, agronoma te predstavnika otkupljivaa i novinara. Na oglednoj parceli predstavljeno je desetak novih i starih sorti merkantilnog krumpira, a, prema rijeima vlasnika, drugih proizvoaa i potrošaa, najbolja sorta krumpira ove godine zasigurno je arow, potom slijedi riviera i onda svi ostali. Arow je vrlo rana sorta otporna na nematode te daje vrlo visoke prinose. Gnoji se s manje dušika i osjetljiva je na herbicid Sencor. Boja kožice krumpira je žuta, boja mesa kremasta, oblik je ovalan, a veliina gomolja krupna. Pogodan je za

svježu potrošnju. Premda je obitelj Kramar sadnju obavila 20. travnja, što je relativno kasno, krumpir je ovog trenutka u vrlo dobroj kondiciji, gomolji su pravilni, a prinosi e biti nešto slabiji jer nema dovoljno vlage - kiše. Belica ostaje lider u proizvodnji Riviera isto kao i arow spada u vrlo rane sorte i namijenjena je svježoj potrošnji. Boja kožice je svijetla, a boja mesa svijetložuta. Gomolj je ovalnog oblika, plodovi krupni, a broj gomolja u jednoj jamici je srednji. Za razliku od arowa, ova vrsta treba više dušika i umjereno je osjetljiva na Sencor. Od srednje kasnih sorti ratarima i potrošaima je najzanimljivija sorta roko, crvene boje kožice i

S AKOVEKOG PLACA

Cvijee kraljuje, ostalo miruje Vlasnik parcele Zdravko Kramar vrlo je zadovoljan kvalitetom i prinosom

Od Šubia se ima što uti o krumpiru

bijele boje mesa. Plodovi su krupni, oblik izdužen, a broj gomolja je srednji. Prinosi su visoki, pogodan je za dugotrajnije skladištenje, a na bolesti je srednje osjetljiv. Predstavljeni su još kondor koji se vrlo udomaio u Belici, zatim almera, amorosa, arinda, arnova, artemis, kuroda, manitou, madelenine, marianne, agria, aladin, marlen, monaco, mustang, pekaro, rudolph, tresor i faluka. O krumpiru su govorili direktor InterAgrica Neno Ilijaš, mr. Milorad Šubi i opinski naelnik Zvonimir Taradi. Na kraju je prireen domjenak na kojemu se u nevezanom ali strunom razgovoru ustvrdilo da Belica ostaje i dalje lider meu sredinama koje se bave proizvodnjom merkantilnog krumpira u Hrvatskoj. Tome doprinosi sve vei broj mladih koji se bave proizvodnjom krumpira, pravilan odabir sorti

Provjeravanje karakteristika gomolja te modernizacija proizvodnje, skladištenja, pakiranja i slanja na tržišta. Beliki krumpir gotovo se riješio problema nematode, štetnika, osobito zlatica, i proizvodi se uz minimalnu uporabu zaštitnih sredstava. (Stjepan Mesari)

Prekrasni žuti ljiljani privlae svojom vedrinom CIJENE NA AKOVEKOM PLACU

- sablice - ljiljani - ruža - regine - šampinjoni - jaja - krastavci - paprika - paradajz

12 kn/kom 8 kn/kom 10 kn/kom 10 kn/pušel 25 kn/kg 1,20 kn/kom 6 kn/kg 10 kn/kg 9 kn/kg

Prekrasne sablice, još ljepši ljiljani, regine, ruže i drugo rezano cvijee kraljuju ovih dana na akovekom placu. Cvijee je toliko lijepo da se kupci odriu blitve i graška kako bi kupili poneki lijep cvijet. Na placu je za divno udo vrlo solidna ponuda mlijenih proizvoda, a dovoljno je svih drugih proizvoda, osobito meda, višanja i mahunarki. (S. Mesari)

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE o korištenju poticaja

Sprijeena isplata ak 25 milijuna kuna Poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede obavila je nadzor nad korištenjem poticaja u poljoprivredi za 2009. godinu. Od ukupno 6.767 nadziranih korisnika potpora, u 649 sluajeva utvrene su nepravilnosti, te je inspekcijskim rješenjima sprijeena isplata i nareeno za povrat ak 25,392.282 kune, što je skoro 5 posto od ukupne vrijednosti nadziranih poticaja, koji su iznosili 520,331.368 kuna. Poljoprivredni su inspektori u obavljanju nadzora pregledavali poljoprivredno zemljište,

usjeve, nasade i stoku, provodili uvid u popis i isprave koje se odnose na ostvarivanje novanih poticaja i potpore dohotku, potpore kapitalnim ulaganjima te potpore u razvitku seoskog prostora, te provjeravali udovoljava li korisnik prava na novane potpore uvjetima za ostvarivanje toga prava. Inspektori, njih 76, nareivali su korisniku povrat nezakonito ostvarenih sredstava ili utvrivali da korisnik ne udovoljava uvjetima za isplatu, te podnosili zahtjeve za pokretanje prekršajnih postupaka. (sm)

AKOVEKI MLINOVI otkupljuju ovogodišnju pšenicu

Za kilogram 90 lipa, isplata novca drugi dan - Pšenica se prima svaki dan od 6 sati do 21 sat. Polog je mogu samo u srpnju i kolovozu, te se nakon 31. kolovoza pšenica više ne prima niti otkupljuje Najvei otkupljiva i preraiva žitarica u ovom dijelu Hrvatske, akoveki mlinovi, u petak 9. srpnja zapoeo je otkup ovogodišnjeg roda pšenice. Cijena za jedan kilogram pšenice je 0,90 kuna, a novac stiže na raune nakon dva dana od predaje pšenice u silosu Mlinova u akovcu. Pšenica mora biti standardne kvalitete, s dopuštenom vlagom do 13 posto, hektolitarske mase 76 kg/hl, primjesa do 2 posto. Kod preuzimanja se odbija 1 posto

ulaznog kala te 0,04 kune po kilogramu za troškove prijama. Zrnje se prima i na polog i mora biti zdravo, nezaraženo biljnim bolestima ili štetnicima, podobno za uporabu u proizvodnji ljudske hrane. Pšenica ne smije imati više od 21 posto vlage. Ovi uvjeti vrijede za sva poljoprivredna gospodarstva, od trgovakih društava preko obrta, poljoprivrednih zadruga, seljakih gospodarstava, do OPG-a. Proizvoai su dužni prilikom predaje pšenice na polog obvezatno

AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijaliska ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sa, subotom od 7 do 12 sa, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta

JUG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male živonje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sa-

Prva pristigla pšenica u akoveke mlinove

predati pšenicu na ime onoga tko je dao zahtjev za ostvarenje novanog poticaja kako bi mogli ostvariti preostali dio poticaja. Pšenica se u akoveke mlinove može dovoziti samo kroz ulicu Žrtava fašizma i Mlinsku ulicu. Istovremeno kada i pšenicu, Mlinovi preuzimaju i žito (raž) koje ne smije imati vlagu iznad 13,5 posto. Triticale (pšenoraž) Mlinovi ne otkupljuju niti primaju na polog. U Mlinovima e se tijekom žetve moi besplatno dobivati vlažna pljeva za nastelj stoke, za što se treba predbilježiti na telefon 040/375-555 kod Vilenke Vojvoda. Ukratko, uvjeti primanja i predaje žitarica slini su kao i ranijih godina. (sm)

DEŽURNI VETERINARI ta. MURSKO SREDIŠE: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, derazaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sa, subotom od 7,00 do 10,00 sa. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.


13. srpnja 2010.

Poljodjelstvo 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BIOINSTITUT D.O.O., AKOVEC

VAŠ VRT - Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja!

VETERINARSKI SAVJETI

Postupak s dlakavom divljai nakon odstrela, Sukulenti - zalijevanje a u cilju poboljšanja održivosti mesa divljai i ostale sitnice Odstrel divljai predstavlja završnu mjeru uzgojnog rada kojom izuzimamo iz uzgoja nepoželjnu i prekobrojnu divlja , ili pak divlja koja se nalazi na vrhuncu razvoja, a nakon kojeg slijedi opadanje. Prema tome razlikujemo razliite vrste odstrela poput sanitarnog, uzgojnog, redukcijskog ili redovitog. Prema zakonu o veterinarstvu ovlaštenik prava lova dužan je obavijes nadležnu veterinarsku službu o odstrelu divljai u roku 12 sati po odstrelu, a u cilju pregleda i kontrole mesa divljai. Prema tome trupovi divljai dijelovi trupa i meso podliježu obavezno veterinarskoj sanitarnoj kontroli nakon odstrela. Divlja i njezini dijelovi mogu se prenosi samo uz potvrdu ovlaštenika prava lova. (zakon o lovu 1994.g) S obzirom da je uspjeh lova neizvjestan, veterinar u pravilu ne prisustvuje samom inu odstrela. Stoga je bitna provedba odreenog i tradicionalnog ustaljenog skupa postupaka u cilju ouvanja mesa , ali i naknadne provjere zdravstvene ispravnos. Postupku sa divljai nakon odstrela prethodi procedura u sklopu lovake etike koja se prvenstveno odnosi na odavanje poas odstrijeljenoj divljai i zahvalu na uspješnom lovu. Budui su procesi zrenja i kvarenja u mesu divljai brži i burniji od ish u mesu domaih živonja neophodno je navedene postupke skra na najmanju moguu mjeru. Što hitnija obrada , poglavito krupne divljai nužan je preduvjet za ouvanje mesa , posebice u ljetnim mjesecima. Najvažnije mjere ukljuuju evisceraciju (vaenje unutarnjih organa) i što brže hlaenje trupa.

Upravo se stoga spomenutoj obradi divljai pristupa odmah na mjestu odstrela ili na najbližem prikladnom mjestu. Pored toga neophodno je naves da je na mjestu odstrela zabranjeno skidanje kože i rasijecanje trupala. Trup divljai potrebno je otvori cijelom dužinom i izvadi unutarnje organe. Naime, otvaranje trupla osim uklanjanja probavnih organa bogah bakterijama i enzimima ima za ulogu i pospješivanje hlaenja divljaine. Pri tom valja paziti da sadržaj , prvenstveno probavnog sustava , ne oneisti meso pa je u tu svrhu dobro podveza jednjak i završno crijevo. Podvezivanje jednjaka je naroito bitno u preživaa , poput srna, jelena, divokoze i mu ona. U muških živonja a posebice u veprova naglasak se stavlja na što hitnije otklanjanje spolnih organa a kod jazavca i podrepne mirisne žlijezde. Ovaj in nužan je kako divljaina ne bi poprimila neugodan miris sekreta navedenih žlijezda. Prilikom vaenja unutarnjih organa valja naglasiti potrebu pohranjivanja srca, plua, jetre i bubrega a po mogunos i slezene za naknadni veterinarski pregled. Tu valja naglasi kako žuni mjehur ostaje uz jetru. Vreice valja oznai kako bismo pouzdano znali od koje divljai potjeu uzorci. Sve to nam govori i o neophodnom obilježavanju trupala odgovarajuim eketama s podacima o mjestu i vremenu odstrela. Naravski da se pri otvaranju lešine trebaju uze i okolnos u kojima je odstreljenja pa shodno tome i potraži mikroskopski vidljive promjene. Meu inima je dobro pregleda omentum na eventualne trbušne stadije trakavice. Neiskorišteni dio utrobe potrebno je duboko zakopa ili neškodljivo uniš. Pri odstrelu divlje svinje medvjeda i jazavca

naroitu pozornost treba obra na T. spiralis te uze uzorke ošita za pregled. Podrazumijeva se da meso treba pohrani i ne konzumira do dolaska rezultata pregleda na trihinelu. Nakon evisceracije sljedea briga ali i dužnost lovca i posjednika divljaine je dopremi trup divljai do objekta za hlaenje gdje se is ohlade do +7 °C. Krupnu divlja treba objesi za stražnje noge kako bi pospješili istjecanje krvi. U cilju boljeg hlaenja divljaine, posebice u ljetnim mjesecima uputno je razdvoji polutke pomou drvenih ili metalnih klinova ali i djelomice odvoji pleku od grudnog koša. Uputno je s trupa ukloni kožu guljenjem a kod zeca i divljeg kunia mogue je skinu i svlaenjem. Trupove divljai nužno je dopremiti u objekte za rasijecanje i obradu u naredna 24h. U sklopu navedenog postupka provodi se i vet. sanitarni pregled mesa divljai. Prvenstveno je utvrdi da li je divlja uginula ili je odstrijeljena, da li je sumnjiva na oboljenje te utvrditi da li je meso svježe odnosno je li zahvaeno procesima gnjiljenja. Pri pregledu veterinar mora iskljui nazonost zoonoza, malignih otoka i apscesa, parazita, otrovanja, brojne ozljede, krvarenja i edema, znakove raspadanja usred prekasno obavljene evisceracije ili kasno pronaene odstreljene divljai , promjene boje , okusa i konzistencije, pojavu vodnjikavos, prekomjerne mršavos i oneišenja koja se ne mogu ukloni. Upravo u cilju što bržeg nalaska odstrijeljene divljai zakon o lovu propisuje da svako lovište koje gospodari krupnom divljai mora ima psa za rad na krvnom tragu. Meso divljai može se okarakterizira higijenski ispravno/neispravno za prehranu ljudi. Ukoliko je meso proglašeno higijenski neispravni nužno ga je odmah neškodljivo ukloni. Divljaina

koja je ocijenjenena kao pogodna za prehranu ljudi oznaava se okruglim žigom ili ovalnom eketom na kojoj je osnut peat, naravno s registracijskim brojem odobrenog objekta. Ukoliko sa trupova nije skinuta koža isti se obilježavaju žigom koji se stavlja s unutrašnje strane na obje strane potrbušine. Trupove divljai nikada ne smijemo stavlja na hrpu ak ni jekom hlaenja, jer to može vrlo brzo doves do smrdljivog zrenja mesa. Princip odradbe zeeva i divljih kunia u pravilu is osim što je jedna od prvih mjera izmokravanje. Izmokravanje (isskivanje mokrae iz mokranog mjehura ) ini se tako da se zec ili divlji kuni podigne za prednje noge te se mokraa issne priskom dlana na donji dio trbuha. Na taj nain uklanjamo mokrau koja ima negavan utjecaj na ouvanje mesa i njegov miris. Konano pri obradbi trupova valja pripaziti na trofeje pojedine divljai, tako se kod srnjaka, jelena, divokoza i mu ona glava odvaja od trupa u okcipitalnom zglobu (trofej je rogovlje s djelom ili cijelom lubanjom) a kod veprova je neophodno odvoji gornju i donju eljust na za to predvienom mjestu (trofej su stalno rastui zubi onjaci ili kljove). Horvat Miljenko, dr. vet. med.

Neke sukulente zimi trebaju tek toliko vode da se tlo održi vlažnim; neke mljeike i veina kaktusa vole povremena zalijevanja s periodima suše izmeu zalijevanja. Kada biljke ponu rasti u proljee, treba ih vratitit na njihova mjestana prozore i zapoeti redovito zalijevati. Gasterije su sukulente koje potju iz južne Afrike, a pripadaju porodici ljiljana (Liliaceae).Njihovi su cvjetovi cjevasti pa izgledom podsjeaju na male amfore. Tustike (Crassulaceae) su sukulentne biljke zadebljalih listova. Vrlo esto cvatu bijelim cvijetom. Neke afrike kalanhoje (Kalanchoe sp.) Pokatkad zovu i “majka s tisuu keri” zbog toga što se na rubu lisnog ruba razvijaju male biljice s korijenjem koje se lako dalje šire (pojava se naziva viviparija). Eonij (Aeoinum sp.) je sukulentni rod porodice tustika. Meu njima je posebno zanimljiv tanjurasti eonij (Aeonium tabuliforme) koji svojim crjepastim listiima izgleda poput tanjura prosipanih po tlu. Trajnica je, no u uvjetima uzgoja u kulturi živi svega nekoliko godina. Havorcije (Haworthia sp.) pripadaju porodici ljiljana. Domovina ovim biljkama je južna Afrika. Oblikom su dosta sline gasterijama, ali za razliku od njih listovi su im uvijek smješteni u lisnim rozetama. Na prirodnim staništima biljke su zatrpane pijeskom iz kojega proviruju samo vrhovi njihovih listova. Posebno su atraktivne one vrste koje na listovima nose zelenkaste ili bijele pjege nalik biserju. Sukulentni kostriši (Senecio sp.) su biljke koje pripadaju porodici zvjez-

dana (Asteraceae). Porijeklom su iz Afrike ili Kanarskih otoka. Izgledom mogu podsjeati na bršljan (Hedera) ili ak zrnca graška ( to su zapravo listii ) ili opet nalik “normalnim” pripadnicima porodice zvjezdana. Sukulentne mljeike rastu u svim podrujima Afrike. Vrlo su raznolika oblika - od stupastih do onih okruglih oblika poput lopte. U uzgoju ih ljeti treba eše zalijevati nego kaktuse. Posebno je atraktivan Kristovtrn (Euphorbia milii), iji crveni pricvjetni listovi te trnjem obložena stabljika podsjeaju na Kristovu muku na križu. Svilenice (Asclepiadaceae) su uglavnom mesnatice zadebljanih stabljika. Meu njima su najzanimljivije stapelije ili strvosmradi (Stapelia sp.) iji cvjetovi zvjezdasta oblika mirišu na strvinu. Miris privlai muhe strvinarke koje ovdje igraju dobro poznatu ulogu oprašivaa. upavice (Aizoaceae) su vrlo raznolika skupina sukulenata zanimljivih oblika, uglavnom porijeklom iz južne Afrike. Tu ubrajamo tzv. živi kamen (Lithops), iji su listovi oblikom i bojom toliko slini okolnom kamenju da se na prirodnim staništima gotovo ne zamjeuj. Rod tigrovo ždrijelo (Faucaria) izgledom listova podsjea na razjapljena usta tigra. Posebno su kod upavica lijepi cvjetovi koji izgledom podsjeaju na cvjetove glavoika. Vole Vas u IVI!


16

Mozaik

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAKON SKORO ETRDESET godina župa Mursko Središe dobila svog sveenika

Mladu misu služio veleasni Neven Blažon Ovakvi susreti ve dugi niz godina održavaju se u Hrvatskoj i Sloveniji

LANOVI DVD-a Nedeliše posjetili prijatelje u Sloveniji

Ve dogovoren uzvratni susret u Nedelišu lanovi DVD-a Nedeliše posjetili su prijatelje vatrogasce iz Prostovoljnoga gasilskog društva Jablane pokraj Ptuja u susjednoj Sloveniji. Ovakvi susreti ve dugi niz godina dva puta godišnje naizmjenino se održavaju u Hrvatskoj i Sloveniji. Uz rekreativan, uvijek imaju i edukativan karakter, s obzirom na to da se uvijek najprije posjeuju neke kulturne ili prirodne znamenitosti, a zatim se druženje nastavlja izmjenjujui vatrogasna iskustva i odmjeravajui snage u raznim sportovima. Na taj nain produbljuje se meuna-

rodna suradnja oba vatrogasna društva. Ove je godine posjeen Muzej starinskih obiaja u Starošincima koji svojim kronološki izloženim starinama svima prikazuje kako su naši preci nekad živjeli i što su kroz pojedina godišnja doba radili. Posjeena je i prekrasna župna crkva u Cirkovcama. Slijedilo je sportsko popodne, gdje su ekipe oba vatrogasna društva, kako muške, tako i ženske, snage odmjerile u nogometu i stolnom tenisu. Druženje je nastavljeno do duboku u no, a uzvratan susret u Nedelišu ve je dogovoren za kolovoz.

Druge srpanjske nedjelje, na spomendan Svetog Benedikta opata, svoju mladu misu slavio je veleasni Neven Blažon iz Murskog Središa i bilo je to nakon skoro etrdeset godina prva mlada misa u ovom najsjevernijem hrvatskom gradu i župi. Sveanost je u nedjeljno jutro zapoela u mladomisnikovom domu, gdje se oprostio od svoje obitelji i rodbine. Na put prema župnoj crkvi uputio ga je domai župnik veleasni Tomislav Antekolovi, koji mu je poželio mudrost, revnost, poniznost i sve najbolje u sveenikoj službi. - Danas e zaorati prvu brazdu na njivi Gospodinovoj. Budi poput oraa o kojem Isus u prispodobi govori: Dobar je ora koji ne gleda unatrag ve ore naprijed. Tako i Ti, Nevene, budi dobar ora i ne okrei se unatrag, nego idi naprijed. Jer Gospodin, koji Te je izabrao za svog sveenika, blagoslovit e Tvoje brazde i plod donositi, rekao je veleasni Tomislav. Mladomisnik je u gotovo kilometarskoj procesiji u kojoj su sudjelovale udruge i klubovi te župni pjevaki zborovi gradskim

Mladomisnik zapoinje služiti svoju prvu svetu misu

Dogaaj koji je Mursko Središe išekivalo gotovo etrdeset godina

ulicama došao do sveano ureenog oltara kod župne crkve. Tu ga je srdano pozdravio veleasni mr. Mario Kopjar, jedan od etvorice sveenika koji su bili župnici tijekom njegovog školovanja. Propovijed je imao veleasni Domagoj Vuleti iz župe Svetog Nikole Tavelia u Zagrebu. Na kraju svete mise mladomisnik je podijelio svoj mladomisniki blagoslov, prvo majci Božici, a zatim obitelji, sveenicima i vjernicima. (S. Mesari)

UDVDR Meimurske županije

Petnaest djece plasiralo se na državne susrete u Savudriji Pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, u Slatini su održani Regionalni susreti djece hrvatskih branitelja, na kojima je sudjelovalo 400-tinjak djece iz Meimurske, Varaždinske, Koprivniko - križevake, Bjelovarsko - bilogorske i Virovitiko - podravske županije. Meimursku županiju predstavljalo je 86 djeaka i djevojica od 1. do 5. razreda osnovne škole, te srednjoškolci i 12 voditelja. Meimurski predstavnici ostvarili su vrlo dobre rezultate te ih se 15 plasiralo na državne susrete koji e se krajem kolovoza održati u Savudriji.

Meimurski natjecatelji u Slatini

BOG MOJIH DETALJA

Moli i radi Nedavno je Sveti Otac Benedikt XVI. osnovao Papinsko vijee za promicanje nove evangelizacije kojemu e zadaa biti obnavljanje naviještanja vjere u zemljama gdje se primjeuje “gubitak osjeaja za Boga”. Naravno, radi se o Zapadu, a ponajprije o ‘’zapadnoj’’ Europi. Kada govorimo o njezinoj duhovnoj obnovi, mislimo na vraanje k njezinim duhovnim izvorima. Jedan od onih koji nam u tome svakako može poslužiti je sv. Benedikt, jedan od njezinih zaštitnika. Povijest Eu-

Tamo e meimurske boje i ast braniti: Igor Banec, Danijel Krivak, Bruno Ribi, Petar Na, Hinko Fuš i Ninoslav Juras (stolni nogomet, voditelj: Branko Juras). U elektronskom pikadu nastupit e Luka Krampa i Antun Šafari s voditeljem Mladenom Šafariem. U radu likovnih radionica sudjelovat e Luka Horvat, Dražen Balog, Zdravka Štimac i voditelj Dragutin Pal. Vanesa Škuba i voditelj Stjepan Horvat natjecat e se u glazbenoj radionici, dok e u play stationu spretnost i umijee pokazati Dominik Haramija, Petar Horvat i Antonio Juras, s voditeljem Mladenom Marecom. (sm, td)

rope bez sv. Benedikta i njegova djela ne može se zamisliti. Sv. Benedikt nas u svojem Pravilu poziva: “Božjem djelu ili Božjoj službi ništa drugo ne smije se pretpostaviti!” U Hrvatskoj je u razdoblju od 9. do 14. st. bilo 69 muških (Hrvatska, Boka Kotorska, Srijem) i 36 ženskih benediktinskih samostana. Danas ih je ukupno devet: osam ženskih i jedan muški. Ženski benediktinski samostani su na otoku Cresu, Hvaru, Krku, Pagu i Rabu. U gradu Šibeniku, Trogiru i Zadru. Jedini muški

benediktinski samostan nalazi se na brdu okovac pored Tkona na otoku Pašmanu, suelice Biogradu. itamo kako je netko upitao Isusa: “Uitelju, što mi je initi….?” (Lk 10, 25-37). Izvrsno pitanje koje se i nama danas namee, osobito pak kada govorimo o duhovnoj obnovi Europe. Što nam je initi? Kao odgovor, Isus nas prisjea na Zakon koji govori o bližnjemu, te nam pria priu o unesreenom na putu u Jerihon. Da – ovjek je Bogu ‘’prva briga’’, na prvom mjestu! Bog ovjeku, i ovjek Bogu! To je pravac kojim treba krenuti kada se radi o duhovnoj obnovi Zapada – ovjek treba postati ponovno Božji! Kako to postii? Benediktinci su tu tajnu duhovnog života

saželi u dvije rijei: moli i radi! Analiza stanja Zapada pokazuje da je ve dugo vremena red vrijednosti promijenjen, što je i uzrok duhovnog siromaštva. Danas se govori jedino o radu ili zaposlenju (kojega nema), a o molitvi (tj. duhovnom životu), se šuti. Boga se više ne uzima kao normu ljudskog života. Zato duhovna obnova treba vratiti molitvu ili duhovnost na prvo mjesto, a ona e tada (samo tada!) ljudski svakodnevni rad ‘’oovjeiti’’, tj. produhoviti, uiniti uspješnim. Crkva u Europi je na svojim poecima u benediktinskom Pravilu prepoznala snagu za cjelokupni razvoj i dosegla vrhunce. Kada se Boga poelo zapostavljati i gurati u privatnost, sve je krenulo

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 13. srpnja Majka Božja Bistrika srijeda, 14. srpnja Miroslav, Franjo, Franka etvrtak, 15. srpnja Bonaventura, Dobriša petak, 16. srpnja Gospa Karmelska, Marija Piše: vl. Antun Štefan nizbrdo. U etvrtom poglavlju Pravila benediktinskog reda, piše: ‘’Kristovoj ljubavi ništa ne pretpostavljati.’’ Sveti Benedikte, ne zaboravi Europu.

subota, 17. srpnja Branimir, Branko, Brankica nedjelja, 18. srpnja Dalibor, Fridrik, Frida ponedjeljak, 19. srpnja Zlatko, Zoran, Zlata


za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti

Pouno • Pouno • Pouno

Što su sjeverna i južna svjetlost (aurora borealis i aurora australis)

Naši gosti • Naši gosti OŠ Dr. Vinka Žganca Vratišinec

Jabuka rlena, žuta, zelena tak vam jabuka zgledi. Dok se spominamo o joj ve mi slina curi. Okrogla, svetla, dišea tak lejpo na drejvi vesij. Lejpa kak ruica rlena kaj ju i ftiek gledi. Suneko zlotno joj se smeje kaj slatkiša bode ono je greje.

Valentina Munar, 7.r.

Doživljaj na Muri Terenska nastava. Krenuli smo u još jednu pustolovinu. Koraali smo po mekoj, svježoj travici i slušali žubor potoia. Promrzla drvea dobacivala su listove. Ti stari listovi šuštali su nam pod nogama. Poput nekih špijuna vrane su nas pratile i nisu nas ispuštale iz vida. Crvene jabuke mamile su naše poglede. «Kupine, kupine!» - ulo se sa svih strana. Svi smo navalili na njih. Umorni od hodanja, neki su htjeli odmoriti noge pa su sjeli. Marljivi poljodjelci obraivali su svoje oranice. Doekao nas je hrvatski stijeg. Odložili smo stvari i brzo potrali do rijeke. Bila je besprijekorna, predivna i jednostavno, bili smo oarani njezinom ljepotom. Isprobavali smo svoje moi u bacanju kamenja. Svojom snagom i vještinom Muraje na napravila predivan kamenjar. Jedan bijeli labud saznao je da smo došli na Muru pa nas je došao pozdraviti. Vlasnik imanja «Pri Muri» imao je dva konja. Bili

su lijepi pa smo im dali travu. Nakon toga smo prionuli na posao. Rješavali smo postavljene zadatke. Najljepše je bilo dok smo jeli tek peene kestene. Naš domar Tomica i uitelji su ih zaista dobro pripremili. Na povratku do škole uitelj informatike Zlatko Okreša je spasio dva ježia od smrti. Umorni od puta i ispunjeni novim spoznajama vratili smo se kui.

Melani Žganec i Matej Ferlin, 8.r.

Naš poštar Naš poštar je mlad, jak i lijep. Vozi se na motoru, zove se Kristijan, ima plavu odjeu i svijetlo plavu kapu. Kod nas dolazi oko jedanaest sati. U torbi nosi pisma i ekove. Uvijek ga pitam je li donio pismo za mene. Najviše posla ima na Boži jer ljudi šalju estitke. Njegov posao je da nam donosi poštu u naš poštanski sandui. Prema njemu se trebamo ponašati pristojno.

Saša Obradovi, 2.r.

Moje budue zanimanje – veterinarka Kad odrastem, želim biti veterinarka. Brinula bih se o malim i velikim životinjama. Svoju ambulantu zamišljam ovako: ordinacija za pregled, šalter s kipiima životinja, dvorana za studente s plišanim životinjama i s lijenikim priborom da ih lijee, jedna mala ljekarna za životinje, tunel i moj stan na krovu. Zatim bih imala iza tunela mali salon ljepote za pranje, kupanje i šišanje životinja.

Želim biti veterinarka jer svi u mojoj obitelji obožavaju životinje. ak u prodavati i transportere, šampone i sve druge potrepštine za životinje. Imat u i kune ljubimce, psa i maku. Zvat e se As i Mira ili Rex i Azra, još ne znam. Kada zaradim dovoljno novaca, dat u pola za životinje. Osnovat u zakladu za kune ljubimce. Mislim da u biti uspješna u tome.

Ivana Sklepi, 3.r.

U posjetu kod kovaa Naš razred je putovao autobusom do kovaa, gdje je bila jako mala i uska ulica. Tamo se nalazila kovanica i u njoj je bio kova. A kova je kako ve star, ali je snažan. Kovaka vatra mu služi za zagrijavanje željeza jer on izrauje kovane ograde, plugove, motike, lopate, srpove, kose, vile, grablje i krampove. Njegov posao je jako težak i naporan, on se po cijele dane mui. Kovanica je mala i jako stara, ali ima veliki dimnjak. U kovanici su bile razne stvari i puno alata. To je jedini kova kojega sam ikada upoznala. Neki kovai su se prije bavili i potkivanje konja. Potom, kada željezo postane dovoljno meko da se može obraivati, uzima ga kliještima i stavlja na nakovanj. Jednom rukom drži kliješta s komadom metala, a drugom uz pomo ekia ga udara i obrauje. Pri tome mora biti brz, jer se komad brzo hladi i ponovno postaje vrst. Zato ga ponovno stavlja u vatru. Kada je obrada završena, komad se onako vru potapa u ulje i time kali.

Erika Tarandek, 2.r.

Mala likovna izložba

Andrej Hobor, 6.r. OŠ D. KRALJEVEC

Melissa Krušec, 8.r. OŠ D. KRALJEVEC

Lorena Duš, 6.r. OŠ D. KRALJEVEC

Polarna podruja su podruja s najdojmiljivijim pojavama svjetlosti. Tu je zrak hladan, vrlo suh i gotovo potpuno bez prašine tako da pogled može odlutati na desetke kilometara. Najspektakularnija su sjeverna svjetla Arktika i južna svjetla antarktikih podruja. Ona su u vezi sa Zemljinim magnetskim poljem i Sunevim vjetrom. Sunevim vjetrovima nazivaju se elektrini djelii koje šalje Sunce. Ako snažan Sunev vjetar dospije u podruje zemaljskoga magnetskog polja, djelii udaraju u zrani omota. Energija sudara prazni se kao svjetlost pa se na nonom nebu pojavljuju lukovi koji sjaje u svim bojama i itavi zastori predivnoga trepereeg svjetla. Katkad se polarna svjetlost može vidjeti i u podrujima koja se nalaze daleko od polova, primjerice u sjevernoj Europi. NAJ, NAJ… najstariji kompas – Kinezi su još prije 2 000 godina poeli koristiti magnetsku iglu najdalje od središta Zemlje – Chimborazo, ugasli vulkan u planinskom lancu Kordiljera s

vrhom od 6 310m, najudaljenije je mjesto od središta Zemlje, jer se nalazi na samom ekvatoru gdje je Zemlja najšira najvei ledenjak – Vatnajökull na JI otoka Islanda najvea dubina – Marijanska brazda, 11 022m najslanije more – u Crvenom moru, u zaljevu Akaba, slanoa iznosi 42% najviša temperatura mora – u Arapsko-perzijskom zaljevu izmjerena je temperatura mora od 36°C najprozirnije more – Sargaško more s prozirnošu od 66,5m n ajv i š a t emper at u r a – Al’aziziyahu u Libiju, 1922.g. izmjereno je 58°C najniža temperatura – Antarktika, ruska meteoroška postaja Vostok, zabilježila je 1960.g. n ajk i š ov it ije mje s t o – Cherrapunji u Indiji, 300km istono od Bengalskog zaljeva prima godišnje 12 520mm padalina ili 12.5 tona vode po m2;polovica kiše padne u svibnju i lipnju najsuše mjesto – Atacama,

pustinja u ileu, gdje kiše nije bilo posljednjih 400 godina najviše zlata – proizvede se u Južnoafrikoj Republici najviše srebra – proizvede se u Meksiku Zašto Zemlja ima polove? U sredini zemaljske kugle nalazi se vrsta kugla od željeza i nikla promjera 2 600km – Zemljina jezgra. Oko nje taloži se omota debeo 2 200km koji se sastoji od žitkih kovina. Jezgra i njezin omota kreu se jedan prema drugome. Tako nastaje magnetsko polje koje okružuje Zemlju. Zemaljska kugla funkcionira poput divovskog, ali u odnosu na veliinu, svakako vrlo slabog magneta. Poput svakog drugog magneta i Zemlja ima dva pola. Polovi se mogu primijetiti ako se igla kompasa stavi u smjer sjever – jug. Magnetski polovi ne nalaze se uvijek na istom mjestu, nego se polako miu. Trenutano su udaljeni od geografskih polova oko dvije tisue kilometara. Kompas zato pokazuje samo približno smjer sjever – jug. Pripremila: M. Kureti

Svijet pria • Svijet pria

Piše: Žarko Skok

jelu. Kad su stigli, Grc zalegne i zapali cigaretu a svinje ponu tražiti hranu. Njuškali su i rovali po tlu te grickali ukusne plodove. Na sreu, bilo je dovoljno za sve. Mali je praši Bubi uvijek bio najznatiželjniji od svih i brzo se odvojio od krda. Volio je istraživati okoliš. Svoju je njušku gurnuo ispod hrastovog liša i otkrio nešto posve neobino. Kopitima je kopkao sa strane

Nagrada dobrom prijatelju Svinje su to jutro bezvoljno izlazile iz svoje kuice i polako prilazile mjestu gdje ih je ekao prvi obrok. – Tko zna kamo e nas danas odvesti?- pitala je kroz mljackanje jedna svinja. – Bit e što bude - odgovori krmak Buc mirno, ali mu se u glasu osjetila nervoza. Imali su dva pastira a danas je bio red na onog zloestog, kojeg su zvali Grc. esto je vikao na njih a znao ih je i opaliti svojim velikim biem. Kad su išli kui, naješe bi potrao i tako su se jadne svinje strašno umorile. Zato je njihov dragi Pepi bio dobar i miran. Polako je hodao s njima i svirao u svoju frulicu. Nikad nije žurio kui prije nego su se svi najeli. – Hajdemo debeljuce! - viknuo je Grc, tjerajui ih prema šumi gdje još nikad nisu bili. – Valjda e tamo biti puno žirova - nadali su se barem dobrom

Lea Sabol 5g., Žiškovec i ugledao staro, ali vrsto platno. Malo ga je razgrnuo i tada ga je unutrašnjost zaslijepila. – Buc, doi ovamo - prigušeno je prizivao glavnog. Veliki krmak prie i ubrzo postane još zamišljeniji. – Nama ovo ne vrijedi ništa, ali ljudima zacijelo jako mnogo - mislio je u sebi i najzad se nasmiješi. – O ovome nikom ni rije naredio je Bubiju, koji je samo klimao glavom – za sutra imam

dobar plan. Idueg su dana, mimo svih obiaja, krenuli prema istoj šumi. – Što vam se tako dopalo tamo? - udio se njihov Pepi, ali im je dopustio da ga vode. im su došli, Buc i ekipa krenu prema tajnom mjestu a dobri pastir ih je pratio pogledom. Kad je prišao i otvorio vreu, umalo nije pao u nesvijest. Unutra je bilo puno zlatnih novia, toliko da je trebalo dugo, dugo brojati. – Zbilja udno. Kako to da još nisu juer otkrili? - veselio se Pepi gladei ih po leima. Najsretniji i najponosniji je bio mali Bubi, kako i ne bi kad je to on našao. Nikad dosad svinje nisu veselije jele svoje omiljene žirove, znajui da su pomogli dragom prijatelju. Ipak, tijekom polagane šetnje do kue, Pepi je izgledao sve zabrinutije i nervoznije. - Nikad nisam bio bogat, oduvijek sam živio skromno. Što u ja s tim novcem? - prolazilo mu je kroz glavu. Ušao je u neku udnovatu krizu i ve poželio odnijeti vreu tamo gdje je i bila. Pogledao je prema svom krdu, a oni su ga gledali i podigli ušesa. Kao da znaju što ga mui. Pepi se pone smijati. – Kako što u? Pa kupit u svoje ljubimce samo u im ja biti gazda - sjetio se i napetost je potpuno nestala. To u uiniti, a vama ništa nee nedostajati- poruio im je glasno, sretan što je pronašao najbolje rješenje za sve.


18

Novi život se rađa

Miljenko (42) i Danijela (34) Maak iz Donjeg Vidovca dobili su Nicolasa roenog 2. srpnja u 11.55 sati. Po brata je došao i dvoipolgodišnji Alessandro.

Damir Kalanjoš (28) i Vesna Oršuš (24)iz Kuršanca dobili su Petru roenu 29. lipnja u 2.50 sati. Imaju Igora (10), Vlatku (7), Fabijana (3) i Manuelu (2).

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Matija Špes (24) i Nina Jambroši (19) iz Vratišinca dobili su sina Frana, roenog 2. srpnja u 8.27 sati. Na izlasku iz rodilišta malog Frana i mamu doekali su kumovi Filip Ude i Ana Špes, Matijina sestra.

Dragutin (29) i Antonija (22) Vadlja iz ehovca dobili su blizanke Enu i Izabelu, roene 1. srpnja. Izabela je roena u 23.05, a Ena u 23.06 sati.

Ernest (30) i Karolina (26) Koar iz Selnice dobili su Vedrana,, roenog 4. srpnja u 1.25 sati.

Danijel Radek (33) i Paula Kozjak (25) iz Slemenica dobili su Nolu, roenu 1. srpnja u 5.10 sati.

Danijel (36) i Sandra (30) Mavrek iz Murskog Središa dobili su kerkicu Enu roenu 5. srpnja u 10 sati. Sa sekicom je pozirao trogodišnji brat Noa.

SIR IZ BAKINE KUHINJE

Vindija proizvela svježi sir za kolae, još jedan u nizu svojih tradicionalnih specijaliteta Kod pripreme kolaa i slasca esto nastojimo dobi pravi domai okus, kako bismo se pomou svojih osjela na trenutak vrali u vrijeme kad su naši preci svaki obrok pripremali uz puno ljubavi i veselja. Sa svojim svježim sirom za kolae, koji je u potpunosti dobiven iz domae proizvodnje, Vindija nas još jednom podsjea na važnost i kvalitetu

ukusnih i zdravih jela proizišlih iz bogatog naslijea. Karakteristina blaga aroma svježeg sira savršeno nadopunjava razne slastice i kolae, ali i slane specijalitete, kao što su na daleko poznati zagorski štrukli. Vindija je, kao i uvijek, uz izvrsnu kakvou proizvoda, pripremila još nekoliko iznenaenja za sve – tu je izvr-

stan recept za pripremu sirne torce, jednostavnog i osvježavajueg deserta, a uz 600 grama proizvoda pakiranog u plastinu vreicu dolazi i 100 grama gras. Vrijednost svježeg sira za kolae potvruje prepoznatljivi mlijeni brand ‘z bregov, a njegovo vrhunsko porijeklo jami oznaka MLIJEKO HRVATSKIH FARMI.


Atraktivna 17-godišnja

Davorka Ovotjedni fotosession rezervirali smo za mladu Davorku iz Male Subotice. Kako se pred objektivom našeg fotografa snašla atraktivna sedamnaestogodišnjakinja, pogledajte na str. 5 našeg priloga Media. (foto: zvrzan)


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

IZLOŽBA “Meimurje u Domovinskom ratu”

Doprinos Meimuraca nemjerljiv Župan Ivica Perho kao predsjednik Organizacijskog odbora izložbe “Meimurje u Domovinskom ratu” i mr. sc. Vladimir Kalšan kao predsjednik radnog odbora izložbe održali su u ponedjeljak konferenciju za novinare na kojoj su sumirali dosadašnje poetne aktivnosti na pripremi izložbe. U ovom je trenutku najvažnije da se prikupi što više grae, pa su pozvani svi sudionici Domovinskog rata da pomognu, a posebno zapovjednici postrojbi, kako bi pružili maksimalnu pomo u realizaciji izložbe. To se posebno odnosi na elne ljude domicilnih ratnih postrojbi iz Domovinskog rata. U poetku je, meutim, potrebno vidjeti, što nee biti lako, u kojim su se sve postrojbama Hrvatske vojske, mornarice i zrakoplovstva borili Meimurci ili hrvatski graani koji imaju porijeklo iz našeg kraja. Postoji barem približan podatak da ima nešto manje od osam tisua branitelja iz Domovinskog rata u Meimurskoj županiji, no mnogi su branitelji odlazili iz postrojbe

Vladimir Kalšan i Ivica Perho na konferenciji za novinare sumirali su dosadašnje poetne aktivnosti na pripremi izložbe u postrojbu Hrvatske vojske. Za taj dio graana porijeklom iz Meimurja, koji su se tijekom Domovinskog rata našli u drugim sredinama i sudjelovali u ratu, ne zna se, iako su možda negdje evidentirani. Pitanje je zapravo što je kriterij za odreivanje tko je iz Meimurja. Jesu li, na primjer, pripadnici baranjsko - meimurske bojne evidentirani u Meimurju ili drugdje?

Limena glazba Belica i dalje je gotovo neprikosnovena u svojoj kvaliteti

Oekuje se da e nakon izložbe u Muzeju Meimurja akovec biti otvoren stalan postav s temom Domovinskog rata, a isto tako da e se prirediti depo vezan uz Domovinski rat. U svakom sluaju, doprinos je Meimuraca obrani zemlje nemjerljiv, ne samo voljno, ve i zbrinjavanjem ranjenika, izbjeglica i prognanika, i ne da se izraziti samo brojkama.

Mnogo se toga još ne zna o Domovinskom ratu, tu ne mora biti rije o nekim skrivenim tajnama, ve naprosto o istinitim injenicama koje znaju hrvatski branitelji iz našeg kraja. Ne zna se takoer doprinos policajaca iz Meimurja, a malo se zna i o akcijama 54. bataljuna, 34. inženjerijskog bataljuna, domobranima varaždinsko - meimurske pukovnije i drugome, da nabrojimo samo neke postrojbe. Isto tako, premalo se u javnosti zna da je 2. bojna 7. gardijske brigade imala sjedište u akovcu kao domicilna postrojba, rije je o bojni koja je sudjelovala u presudnim akcijama osloboenja Knina. Drugim rijeima, Meimurje je bilo prvo u cijelosti osloboeno podruje od jugovojske, uz pružanje znatne pomoi varaždinskim obrambenim snagama, a jedna od domicilnih postrojbi našega kraja, 2. bojna 7. gardijske brigade Hrvatske vojske, oslobodila je u “Oluji” Knin zajedno s drugim našim postrojbama. (JŠ)

Dobar organizator smotre bio je Puhaki orkestar opine Donji Kraljevec

U DONJEM KRALJEVCU održana 17. Smotra puhakih orkestara i limenih glazbi Meimurske županije

U znaku rocka, sambe i maarskih marševa - Smotra je pokazala da se otišlo u neku drugu krajnost. Najmanje je bilo meimurskih pjesama, jednostavno – nije ih bilo ni za lijek Ni jedan od deset glazbenih sastava na 17. Smotri puhakih orkestara i limenih glazbi Meimurske županije nije na svoj program uvrstio meimursku pjesmu. To je zapravo jedina prava zamjerka smotri koja je pobudila znatno zanimanje publike i okupila oko pet stotina izvoaa. No, to nije stvar izvoaa, ve kulturne politike i nedostatka koordinacije na županijskoj razini, bolje reeno, nedovoljne pameti. Za usporedbu, gosti, maarski orkestar glazbene škole “Jeno Hubay” iz Budimpešte predstavio se maršem Lehara, skladbom Bartoka, Hunjadijevim maršem Erkela, rumunjskim narodnim plesovima Bele Bartoka, zna se da je u Rumunjskoj velika nacionalna maarska manjina, te pomoraškim maršem Borsaya i tek na kraju internacionalnom skladbom Wolfa Lusta Dick – Leni Dick. Drugim

Svi su nastupi popraeni pljeskom, a nastupili su: Gradski puhaki orkestar Mursko Središe pod ravnanjem Petra Novaka, Puhaki orkestar opine Mala Subotica uz voditelja Davora Požgaja, Gradski puhaki orkestar akovec pod ravnanjem Ivana Belovarija, Puhaki orkestar opine Mala Subotica koji vodi Antun Horvat, Limena glazba Belica uz dirigenta Danijela Požgaja, Puhaki orkestar Gorian koji vodi Luka Dominik, Limena glazba Dekanovec pod vodstvom Ivana Muia, Puhaki orkestar opine Donji Kraljevec pod vodstvom Ivana Belovarija, te ve navedeni gosti iz Budimpešte. Ivan Belovari dirigira zajednikoj izvedbi svih puhakih orkestara i limenih glazbi rijeima, predstavio se maarskim skladbama. Na sreu, nije se ipak dogodilo da orkestar iz Budimpešte odsvira neku meimursku narodnu i tako nam stavi sol na ranu.

Napreduju svi sastavi Smotra je pokazala vidan napredak svih puhakih orkestara, s time da je Limena glazba Belica i dalje gotovo neprikosnovena u svojoj kvaliteti, ali i bitan napredak svih sastava koji su do prije dvije - tri godine imali probleme s premladim sastavom. Ta-

ko su, na primjer, odlino zvuale glazbe iz Murskog Središa, Male Subotice, akovca, ali i Donje Dubrave koja tek poinje, a iznenaenje su Puhaki orkestar Gorian i Limena glazba Dekanovec, dok je domain iz Donjeg Kraljevca bio isto tako odlian. Meimurski glazbeni sastavi na repertoaru su imali samo nekoliko skladbi hrvatskih autora (Martina Krpana, Igora Kuljeria, Danijela Požgaja, Marka Poklepovia i Nikice Kalodjere), dok su sve ostalo bile strane svjetske obrade za puhae. Smotru su pratili i uzvanici, naelnik opine Donji Kraljevec Zlatko Horvat sa suradnicima, predstavnici Zajednice KUD-ova Meimurja i Meimurske županije, te drugi. Brojni posjetitelji nagradili su svaki nastup, uz promet iz dvorane i u dvoranu OŠ Donji Kraljevec zbog nesnosne vruine. Zajedno s mimohodom kroz mjesto smotra je trajala više od tri sata, a dobar organizator bio je Puhaki orkestar opine Donji Kraljevec. (J. Šimunko, foto Z. Vrzan)

DANI DRUŠTVA KUD-a IZ SVETE MARIJE

Ivan Musta Kantor utemeljitelj je kulturnih zbivanja u mjestu Sveanim mimohodom kroz mjesto zapoeli su ovogodišnji Dani društva Ivana Mustaa Kantora iz Svete Marije. Ova manifestacija organizirana je u nedjelju 27. lipnja, i to dvanaestu godinu za redom. Domaini i njihovi gosti zastali su kod rodne kue I. M. Kantora kako bi uz njegovu spomen - plou položili vijenac. Tamo je reeno da je upravo I. M. Kantor utemeljitelj kulturnih zbivanja u mjestu, a lanovi društva zahvaljuju mu za sve što je unio u kulturnu baštinu te istiu da s ponosom nose njegovo ime. Za glazbeni dio bile su zadužene lanice ženske vokalne skupine KUD-a. Jedan

od najpoznatijih orguljaša roen je 23. lipnja 1900. godine u Svetoj Mariji, a njegova je darovitost izražena kroz obrade pukih popijevki. U župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije organiziran je koncert Laure Vadjon na baroknoj violini i Krešimira Hasa na orguljama. O povijesti župe i crkve, koja je stara 221 godinu, govorio je župnik Pavao Marka. Laura Vadjon je prva hrvatska umjetnica na baroknoj violini, jedna je od zaetnica novih stilskih kretanja i vodee je ime na podruju reprodukcije glazbe starih epoha u Hrvatskoj. Umjetnika je voditeljica i koncerna

majstorica Hrvatskoga baroknog ansambla s kojim od 1999. godine ostvaruje iznimne uspjehe u Hrvatskoj i inozemstvu, donosei na pozornice brojne hrvatske praizvedbe, djela zaboravljenih skladatelja, kao i velikana kasnog baroka. Posebno joj je drago doi u Svetu Mariju jer je Ivan Musta Kantor njezin pradjed. Program manifestacije završio je kulturnim programom u Domu kulture na kojem su se predstavili domaini i njihovi gosti, KUD “Lampuš” iz Radovana i Posavski zaviajni klub “Derventsko kolo” iz Zagreba. (af)

Koncert Laure Vadjon u mjesnoj crkvi


13. srpnja 2010.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

LJETO U GRADU ZRINSKIH i za ljubitelje kazališta predstavama “Niko i Ništ” Teatra Knap i “Bila je to ševa” Kazališta Virovitica

Igra birokracije i neromantini Romeo i Julija zadovoljili kazališne apetite akoveke publike Gotovo prema receptu “svakog tjedna predstava jedna” organizatori Ljeta u gradu Zrinskih u proteklim su tjednima svojim posjetiteljima dvjema predstavama omoguili kazališni užitak. No, krenimo redom.

Tako to izgleda kada se birokracija poigra sa životom Prva predstava na ovogodišnjem Ljetu u gradu Zrinskih bila je “Niko i Ništ” dobro nam poznatog i popularnog redatelja Saše Anoia i u izvedbi Teatra Knap. Jedna od Anoievih najpoznatijih predstava je ona o gospodinu Lojtrici, a ovaj put upoznali smo novi lik simpatinog gubitnika. I dok je Lojtrica svoj put pronalazio kroz pakao birokratizirane administracije zdravstvenog sustava, lijenikog nemara i traljavog obavljanja posla, gospodin Ništ, Niko Ništ, zapeo je u drugom domaem sustavnom specijalitetu - onom pravosudnom. Glavni lik Niko dobar je i neiskvaren ovjek, suvremeni Don Quijote. On je društveni marginalac koji redom gubi posao i djevojku, a onda i kuicu, jedino sigurno utoište njegova malog života, i to zato jer se nalazi na lokaciji koja je zapela za oko nekom moniku. Poput svakoga traginog lika, Niko se odluuje boriti protiv velikih nepravdi. Predstavu su odlino odglumili Marko Makovii, Jerko Mari,

Atipini i nimalo romantini Romeo i Julija u predstavi “Bila je to ševa” (foto: Mario Jakši) Janko Rakoš i Dejan Krivai, iako se inilo kao da je glumaca još puno, puno više. Naime, njih etvorica ukupno su izveli oko šezdesetak likova, a potpomogli su si insertima iz nijemih ilmova, gegom, dosjetkom, šalom, i montipajtonovskim humorom. Umijee glumaca u, kako su kazališni eksperti zamijetili, glumaki vrlo zahtjevnoj predstavi dostiže svoje vrhunce, igra etvorice glumaca prozvana je “akrobatskim plesom na žici“. Sve u svemu, ovo je bio dobar kazališni poetak za ovo ljeto.

Da Romeo i Julija nisu nesretno skonali ... Za dobar nastavak kazališnog ljeta pobrinulo se Kazalište Virovitica predstavom “Bila je to ševa”. Književni predložak predstave drama je poznatoga izraelskog pisca, humorista, scenarista i ilm-

skog redatelja Ephraima Kishona. Drama pa i predstava polaze od zanimljivog pitanja – što bi bilo da Shakespeareovi Romeo i Julija nisu skonali tragino, nego da su, kao u svakoj pravoj bajci, živjeli dugo i sretno? Predstava redatelja Igora Goluba daje odgovor upravo na to pitanje, a rezultat je urnebesna komedija u kojoj ove slavne veronske ljubavnike imamo prilike vidjeti u nimalo romantinom svjetlu – nakon 30 godina braka, kao sredovjene supružnike kojima je od ljubavi preostala tek rutina. Kad govorimo o Romeu i Juliji, navikli smo na romantiziranu i idealnu shakespeareovsku fantaziju uz neke od najljepših ljubavnih stihova ikad napisanih i esto citiranih. No, Romeo i Julija Kazališta Virovitica ve po samom poetku predstave ruše te ideale provodei vrijeme u sitnim branim razmiricama, jed-

va krpajui kraj s krajem i trudei se odgojiti svoju problematinu tinejdžericu. Dakako, daleko je to od onog o emu su maštali jedne davne veeri pod balkonom Capuletijevih. “Bila je to ševa” odiše duhovitošu i inteligentnom ironijom, a glumci Goran Koši, Vlasta Golub, Igor Golub i Biserka Vrbenski smijehom se hvataju u koštac s teškim zadacima koje im je zadao sam kreator Shakespeare, takoer jedan od karaktera u predstavi. Virovitiani kvalitetom predstave i izvedbe nisu zaostali za postavljenom normom Teatra Knap, a kazališna je publika u sklopu Ljeta mogla uživati u još dvije zanimljive predstave. (mn, bš)

akoveka publika uživala je u još jednoj predstavi Saše Anoia

ODLIAN koncert akovekih glazbenika

Uz Dixieland band zabava je uvijek zagarantirana Ljeto bez akovekog Dixieland banda i nije neka zabava. Znaju to dobro organizatori manifestacije “Ljeto u gradu Zrinskih“, pa su tako i ove godine doveli jedan od najzabavnijih bendova iz našeg kraja. A deki, naravno, nisu razoarali, štoviše, ponovo su iznenadili zanimljivim repertoarom i izvedbom te tako dokazali da zaslužuju sve pohvale koje im stižu iz cijele Hrvatske, ali i šire. Dixieland band je izvodio pjesme sa svoja dva albuma nazvana “No. 1” i “No. 2”, pa je tako domaa publika uživala u meimurskim napjevima, jazz i dixieland standardima iz cijelog svijeta, ali i autorskim

Dixieland band dokazao je kako zaslužuje sve pohvale koje im stižu iz cijele Hrvatske, ali i šire skladbama. Posebno veseli što su li u veljai, i upravo su ti njihovi konano u repertoar uveli i neko- zvuci simbioze amerike tradicijliko vokalnih skladbi. Inae, ovaj ske glazbe s obradama meimurdrugi album deki su predstavi- skih pjesama razlog zbog kojeg

su svugdje rado vieni gosti i izvoai. Majstori glazbenog zanata truba Marjan Novak, trombonist Danijel ok, pijanist Davor Žerjav, gitarist Marko Zerjav, basist Ferdinand Buhanec, bubnjar Filip Krznar i, naravno, klarinetist, skladatelj i voa orkestra Ladislav Varga pokazali su kako sviraju s voljom i nadahnuem te da su svakako svjesni vrijednosti onoga što rade. Sve skladbe svirane su s mjerom i osjeajem te ine cjelinu, neovisno je li rije o standardima, meimurskoj tradiciji ili autorskom peatu. Osobnost banda upravo se raspoznaje po tomu. (mn, foto: Mario Jakši)

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u Igraonici “Bamblek” Nakon što su krajem lipnja raunalnom radionicom zapoele Ljetne radionice na Djejem odjelu Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” akovec, one su nastavljene i protekli tjedan, kada su pod strunim vodstvom djelatnika Jezinog uilišta Barbare Monik djeca od 7 do 12 godina mogla nauiti osnove francuskog jezika. Prema planu, radionice se nastavljaju održavati do kraja kolovoza, svaki ponedjeljak i utorak od 16 do 18 i srijedu, etvrtak, petak od 10 do 12 sati. Za sve radionice potrebno se im prije prijaviti jer je broj sudionika svake radionice ogranien.

Termini održavanja radionica: • 12.7. - 16.7.: Ekološka radionica, voditeljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditeljica Igraonice “Bamblek”; za djecu 7 – 12 g.

• 19.7 - 23.7.: Povijesna radionica “Nekada davno”, voditeljica: Melita Mezga, studentica povijesti; za djecu 9 - 12 g.

• 26.7 - 30.7.: itateljska radionica “itajmo i igrajmo se”, voditeljica: Blaženka Hunjadi Bašek, voditeljica Igraonice “Bamblek”; za djecu 7 – 10 g. • 2.8. - 6.8.: Likovno - kreativna radionica - “Mogu i ja”; voditeljica: Marija Marciuš, uiteljica; za djecu 9 – 14 g. • 9.8. - 13.8.: Plesna radionica - “Mi plešemo”, voditeljica: Vlatka Ciber, koreograkinja; za djecu 7 – 12 g. • 16.8. - 20.8: Glazbena radionica “Zapjevajmo”, voditeljica: Manuela Hren Marec; za djecu 7 – 10 g. • 23.8.-27.8.: Raunalna radionica, voditeljica: Dijana Martinovi, prof. informatike; za djecu 10 – 14 g.

POSLJEDNJI tjedan prvog dijela Ljeta u gradu Zrinskih

Jura Stubli & Film za finiš Došli smo i do najave posljednjeg tjedna prvog dijela Ljeta u gradu Zrinskih. Za poetak ogranizatori, studio “Dvije lije“, pripremili su ilmsku veer. Tako e se u etvrtak 15. srpnja u atriju Staroga grada u 21 sat moi pogledati pregled najboljih animiranih ilmova “Dragulji Zagreb“. Program je izbor Giannalberta Bendazzija, vodeega svjetskog povjesniara na podruju animiranog ilma. Meu 84 najbolja animirana ilma dvadesetog stoljea Bendazzi je uvrstio ak osam ilmova hrvatskih autora u produkciji Zagreb ilma. Osim “Surogata“ Dušana Vukotia, koji je nagraen Oscarom, pogledajte i ostalih sedam velianstvenih, takoer mnogim nagradama ovjenanih, legendarnih ilmova. U sluaju lošeg vremena projekcije ilmova održat e se na Maloj sceni Centra za kulturu. Vrhunski jazz ni ove godine ne zaobilazi atrij Staroga grada. U petak u atriju Staroga grada u 21 sat koncert e održati Damir Kukuruzovi Gipsy swing quartet. Osim jazz standarda i poznatih pjesama romske glazbene tradicije, kvartet izvodi djela legendarnog gipsy swing gitarista Djanga Reinhardta i time se pridružuje obilježavanju stote godišnjice velikanova roenja koja je ovogodišnji središnji svjetski jazz dogaaj. U sluaju lošeg vremena koncert e se održati na pozornici Male scene Centra za kulturu. Posljednja ljetna predstava bit e “Cinco i Marinko” u

Nakon mnogih sušnih godina, Jura Stubli i njegovi Filmovci ponovno su u akovcu izvedbi Trutin Art & KD Guz. Pria humorne groteske Mate Matišia koja e igrati u subotu 17. srpnja u atriju Staroga grada u 21 sat vjerojatno je poznata široj publici. Uloge tumae Danko Ljuština i Vedran Mlikota. U sluaju lošeg vremena predstava e se odigrati na pozornici Male scene Centra za kulturu. I za sam kraj, u nedjelju 18. srpnja u 21 sat u Starom gradu Zrinskih atmosferu e zapaliti legendarni Jura Stubli & Film. Nakon mnogih sušnih godina Jura Stubli i njegovi Filmovci ponovno su u akovcu - i zato obavezno doite veeras na kraj prvog dijela Ljeta u Stari grad Zrinskih, opustite se i zaplešite u ritmu ljubavi ...

ŽUPAN PRIMIO LANOVE glumake skupine “Štolcer”

Perho: ‘Štolceri’ dokazali da se može uspjeti i sa skromnim sredstvima Župan Meimurske županije Ivica Perho u utorak je primio lanove glumake skupine “Štolcer”, ija je predstava “Pismo z Galicije” na 50. natjecanju kazališnih amatera Hrvatske u Hvaru proglašena najboljom. Glumaka skupina “Štolcer” inae djeluje u sklopu Pjevakog zbora “Josip Štolcer Slavenski”, a, osim nagrade za najbolju predstavu u cjelini na Hvaru, najboljom je proglašena i u kategoriji dramskog teksta i režije.

Meimurje ima vrlo nadarene i kvalitetne autore Kako je na prijamu istaknuo, župan Perho izuzetno je ponosan na lanove družine, posebno na autoricu teksta Kristinu Štebih, jer su dokazali da se Meimurje može veoma uspješno promovirati i sa skromnim sred-

stvima, te da kod nas žive vrlo nadareni i kvalitetni autori. Još više veseli injenica da nikome u polustoljetnoj povijesti natjecanja nije uspjelo u jednoj godini osvojiti tri glavne nagrade, dok su “Štolceri” to napravili u prvoj godini svog rada. Poželjevši im još mnogo slinih i veih uspjeha, župan je družini obeao pomo u multimedijalnoj opremi. Zahvalivši na prijamu, lanovi družine istaknuli su da su uspjeli iskljuivo zbog vlastitog angažmana, ali i kvalitete Kristininog teksta. Ona upravo piše dvije nove predstave, od kojih e jednu družina postaviti sljedee godine. “Pismo z Galicije” akoveka i meimurska publika moi e vidjeti poetkom rujna u Centru za kulturu na poetku nove sezone tribine “akovec etvrtkom”. (bš)

Župan Ivica Perho nije krio koliko je ponosan na uspjeh koji su ve u prvoj godini svog rada postigli “Štolcerovi” glumci


4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

PREDSTAVLJEN program Špancirfesta

U 10 dana ak 48 koncerata Ameriki automobili plijenili su pažnju posjetitelja, a u sklopu mitinga održan je i pin-up photo contest

DRUGI TRASH&BURN ALL AMERICAN Cars Meeting u Murskom Središu

Dašak amerike prošlosti uz automobile, pin-up djevojke i rock’n’roll glazbu Djeli atmosfere amerikog života 50-ih godina prošlog stoljea donio nam je protekli vikend u Murskom Središu održan drugi po redu Trash&Burn miting amerikih automobila. Svi koji su se tijekom petka, subote ili nedjelje našli u prostoru turistikog kompleksa “Cimper“ u Murskom Središu kao da su uskoili u glazbeni i stilski vremeplov, a duh minulih desetljea zorno su doaravali i klasini ameriki automobili i motori. Osamdesetak uglancanih “Made in America“ primjeraka automobila te dvadesetak Harley Davidson motora ponosni su vlasnici dovezli iz cijele Hrvatske te susjednih Austrije, Slovenije i Maarske, a meu njima našla se i nekolicina jurilica akovekih registarskih oznaka. Istaknimo samo da su svi ovi automobili tehniki ispravni, registrirani i više no u voznom stanju, što njihovu vrijednost ini još veom. Meu izloženim automobilima našlo se mustanga, chevroleta, buicka, cadillaca, tipinih amerikih pickup vozila sredine 20. stoljea, ali i atraktivni automobili nešto novijeg datuma proizvodnje, poput hummera. Custom made Harley Davidson motori pažnju posjetitelja nisu plijenili ništa manje no izloženi automobili, a u nedjelju su vlasnici najljepših vozila za svoje limene ljubimce dobili i nagrade.

Pin-up djevojke za kalendar Ovogodišnji Trash&Burn miting svojim je sadržajima neprestano animirao 2.000 posjetitelja, koliko ih se tijekom cijelog vikenda okupilo u Murskom Središu. Nakon glazbenog zagrijavanja u petak, subotnji je program poeo ve oko podneva malom školom swinga i nezaobilaznim razgle-

Pin-up ljepotice i šarmantni automobili na ovogodišnjem Trash&Burn mitingu davanjem automobila. Veernji sadržaji zapoeli su natjecanjem u ispijanju piva, nakon kojeg je slijedio pin-up photo contest. Retro stil koji se na velika vrata vratio na modnu scenu svoje je poklonike i poklonice pronašao i u Hrvatskoj, a nije ih manjkalo ni na ovom mitingu. Korzeti, visoke pete, makaste naoale i cigaršpicevi samo su neki od detalja kojima svojim modnim izriajem pin-up ljepotice današnjice odaju poast kalendarskim ljepoticama sredine prošlog stoljea. Upravo zato je, osim što su proglašene tri najljepše pin-up djevojke, želja organizatora za sljedeu godinu izdati pin-up kalendar snimljen upravo na ovom festivalu. Izbor najboljih fotograija koje e ui u kalendar vršit e se preko Internet stranice “MySpace“, a svoje fotke na natjeaj mogu poslati

Taktovi rockabilly i rock’n’roll glazbe nikoga nisu ostavili ravnodušnim

svi koji su djevojke uhvatili kod amerikih automobila ili motora u klasinim pin-up pozama.

Povratak u glazbenu prošlost Trash&Burn miting atmosferu prošlog stoljea zorno je doarao i glazbom. Povratak u glazbenu prošlost zapoeo je ve u petak, a za zagrijavanje su se pobrinuli maarski bend The Hellfreaks i njihova “ maarska kraljica burleske“ umjetnikog imena Cherry Blossom. Nakon njih nastupio je dvolani Johnny Cash Tribute, podsjetivši okupljene na najvee hitove prije sedam godina preminule legende amerikog countryja. Veernji koncert održali su najprije zagrebaki rockabilly sastav B and the Bops, iji su lanovi u ovom i drugim postavima sve poznatiji

ne samo na domaoj, ve i na inozemnoj rockabilly sceni. Nakon njih za vizualni užitak pobrinula se plesaica Morgana Le Fay svojom burlesknom tokom, da bi koncertni dio veeri nastavili Erotik Biljan&His Heretics vrativši nas u 60-e godine svojim garažnim rockom. Za rock’n’roll predznak u nastavku programa pobrinuli su se zagrebaki Eichmann Family, a subotnju su veer koncertom zatvorili Latex Willer, pshychobilly bend s atraktivnom pjevaicom.

Dogaaj koji se željno išekuje cijelu godinu Miting je okupio brojne poklonike amerikog stila života 50-ih godina prošlog stoljea, koji su ovaj dogaaj, s obzirom na doista mali broj ovakvih evenata na sceni, ekali cijele

Retro stil današnje pin-up djevojke brižno njeguju, dajui modi i glazbi pedesetih moderan štih

godine. Oduševljenje ponudom i dogaanjima nisu krili, otkrivši nam da su iznenaeni koliko je miting napredovao od prošle godine. – Zaista je odlino, nemam zamjerke. Dogaaja ovakvog tipa deinitivno nedostaje u Hrvatskoj. Zaista volim ovaj rockabilly, pin-up stil, i još uvijek nailazim na udne poglede i šaputanja kad prošeem gradom. Ovaj festival zato je idealna prilika da se ljudi u neku ruku naviknu na nas, pojasnila nam je posjetiteljica iz Rijeke. Kao što smo ve spomenuli, ovakvih je dogaaja u Hrvatskoj iznimno malo. Tim više možemo trud organizatora 2. Trash&Burn mitinga amerikih automobila Nevena Faia cijeniti još više. Prošlogodišnjim je festivalom, prvim ovakvog tipa u Hrvatskoj, pokrenuo pozitivne promjene na sceni, pa se po uzoru na ovaj slini festival održao u Žminju, a svi ljubitelji klasinih amerikih automobila i pratee mode i glazbe priliku za okupljanje imat e još ovo ljeto u Jastrebarskom. Neven Fai prepoznao je potencijal ovog dogaaja, iako je, kako sam kaže, bio dovoljno lud da se upusti u ovako nešto. Skeptika je bilo, objašnjava, i više nego dovoljno, ali na kraju ovogodišnjeg mitinga upravo se takvima može nasmijati u lice. No, Neven nee ovdje stati – ve sada za sljedeu godinu najavljuje još vei i jai miting, koji e prema istoj shemi posjetiteljima nuditi ono što ih ve dvije godine za redom mami u Mursko Središe, dokazujui još jednom da turizam u Meimurju ne mora nužno biti rezerviran za penzionere i seoska domainstva, ve da ima razliitih mogunosti i razliitih dogaaja, samo ih treba znati prepoznati. (Bojana Španiek)

Retro stil ne prate samo djevojke

Službeno je objavljen program dvanaestog po redu Špancirfesta, koji se ove godine održava od 20. do 29. kolovoza. Program Špancirfesta ove e se godine održavati u devet ulica i na pet trgova, a nastupit e izvoai iz trinaest europskih zemalja. Glazbeni dio i predstave izvodit e se na etiri pozornice smještene na Starom gradu, na Korzu, Stanievom trgu i u dvorištu Županijske palae. U deset dana bit e održano ukupno ak 48 koncerata koji e se održavati na etiri pozornice, prenosi portal evarazdin.hr. Najvea festivalska pozornica, ona na Starome gradu, ponovno e biti rezervirana za najvea koncertna dogaanja. Pop, rock i sve njihove glazbene izvedenice, poznati glazbenici, jedinstveni ambijent i deseci tisua posjetitelja zadovoljit e i najzahtjevnije posjetitelje. Špancirfest otvaraju Zoran Predin i The Gypsy Swing band na Staniu i Kiril feat Ras Tweed & Serdzuk Orkestar sa specijalnom gošom Esmom Redžepovom na Starom gradu, a završni koncert održat e Bajaga & Instruktori koji e zajedno s gostima 29. kolovoza podsjetiti na 80-e. Uz njih na pozornicama grada u deset dana pred posjetiteljima festivala dobrih emocija nastupit e brojna poznata glazbena imena, tu su Jura Stubli i Film, Vlada Divljan, Let3, Elemental, Pips Chips & Videoclips, Hladno pivo, Zadruga i mnoga druga vrhunska imena.

Varaždin e se pretvoriti u kozmopolitsko grotlo uživanja Glavni gradski trg, Trg kralja Tomislava, popularni Korzo, s brojnim terasama ugostit e izvoae zabavne glazbe i laganijih nota. Evergreeni u izvedbi orkestara, klapa i bandova init e idelanu glazbenu kulisu za one koji e poželjeti predahnuti na jednoj od terasa, porazgovarati s prijateljima ili pak “samo“uživati u vrhunskoj glazbenoj izvedbi. Pozornica na Trgu Miljenka Stania rezervirana je za World music scenu. Provjereni izvoai iz Austrije, Italije, Makedonije i Rusije u Varaždin e donijeti zvukove svojih zemalja i kultura te taj, po mnogima najljepši gradski trg, pretvoriti u kozmopolitsko grotlo uživanja. Naravno, i ove godine bit e postavljen Vindiland, zemlja mašte, igre i veselja u kojoj e i ove godine djeca moi uživati u brojnim iznenaenjima koja su pripremljena iskljuivo za njih. Bit e tu i Pan ulica puna performera, po prvi put e se održati Kreativfest na kojem e se posjetitlji moi i sami aktivno ukljuiti u kreiranje programa kroz kreativne radionice i sudjelovati u stvaranju malih umjetnikih djela, lutkarske radionice i još mnoštvo dodatnih programa. Cijeli program bit e dostupan na redizajniranim web stranicama Špancirfesta od ovog tjedna, uz sve dodatne informacije vezane uz festival i dogaaje.


13. srpnja 2010.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEDIA MODEL ljeta 2010.

DAVORKA ižmešija (17) – Mala Subotica U ovotjednom fotosessionu predstavljamo mladu Davorku iz Male Subotice. Davorka je upravo završila drugi razred Srednje škole u Prelogu, ekonomskog smjera. Opisuje se kao veselu i druželjubivu djevojku koja voli biti okružena ljudima koje voli. Upravo oni smatraju je prgavom, oštrom i britkom, ali istodobno slatkom i nježnom. Davorka najviše voli slušati rock, izmeu ostalih Whitesnake, Guns N’ Roses, Red Hot Chili Peppers, Six Pack i Hladno pivo, te istie kako obožava plesati upravo na ovu vrstu glazbe. Vrijeme takoer voli provoditi ležei u travi obasjana suncem. Od sportova najviše voli rukomet i atletiku. Ovaj fotosession snimljen je kod preloške “Marine”. (foto: Z. Vrzan)

OSOBNA KARTA: Ime i prezime: Davorka ižmešija Visina: 1,67 Datum roenja: 11.5.1993. ime se bavi: srednjoškolka Glazba: rock Omiljeni film: Moulin Rouge Slobodno vrijeme: druženje s prijateljima

U AKOVCU ODRŽAN 4. Slobodni festival u organizaciji ACT-a i Hrvatske udruge Linux korisnika

Sklapanje novih suradnji

U dva dana festivala više od dvadeset predavaa i pedesetak gostiju iz cijele Hrvatske

Velik znaaj ovakvih dogaanja je i mogunost upoznavanja i sklapanja novih suradnji, što su sudionici u akovcu maksimalno iskoristili, pa organizatori u narednim mjesecima oekuju informacije o novim i inovativnim projektima i inicijativama. Sudionici su izrazili želju da se ova manifestacija nastavi i sljedeih godina, pa ve sada za peti jubilarni Slobodni festival možete u svojim kalendarima rezervirati prvi vikend u srpnju 2011. Organizaciju Festivala omoguilo je Ministarstvo kulture, koje je iznosom od 25.000 kn pokrilo smještaj, put i prehranu predavaa. Festival se inae provodi potpuno volonterski, a ove godine sudjelovali su i volonteri iz drugih gradova. Besplatnim ustupanjem prostorija pomogao je Plesni studio Vivona, a opreme Internet trgovina Fisher i Udruga Zora. (bš)

Ovogodišnji Slobodni festival (festival otvorenih tehnologija) u organizaciji Autonomnog centra i Hrvatske udruge Linux korisnika održan je poetkom srpnja u akovcu. Kako je ve kod prijava gostiju bilo jasno da e prostori Autonomnog centra bili premali, organizatorima je svoje prostorije za središnji predavaki dio ustupio Plesni studio Vivona, dok su se radionice održale u prostorima Autonomnog centra.

Festival poprima sve vei turistiki znaaj U dva su dana Festivala predavai s fakulteta i škola, institucija, tvrtki i udruga održali održali 24 predavanja i 6 radionica. Na manifestaciji je sudjelovalo pedesetak gostiju iz svih krajeva Hrvatske, pa Slobodni festival poprima i sve vei turistiki znaaj. Iz Meimurske županije bilo je svega nekoliko sudionika, što govori o tome da treba dodatno raditi na promociji otvorenih tehnologija koje su veliki neiskorišteni poten-

cijal u gospodarskom i tehnološkom razvoju. Tematska je raznovrsnost zasigurno jedan od razloga koji je privukao velik broj posjetitelja, koji su na predavanjima i radionicama mogli saznati više o podrujima: multimedija i 3D, projekti za razvoj zajednice, Internet i društvene mreže, IT sustavi u poduzeima, formalno obrazovanje, mreže, otvoreni standardi, umjetnost, hakiranje hardvera, kriptiranje, sigurnost i privatnost, serveri. Naravno, sve to kroz primjenu otvorenih tehnologija.

Zbog velikog interesa, središnja su se predavanja morala održati u prostorijama Plesnog studija Vivona

Cheerleaders Livi na Austrian youth openu 2010. u Beu osvojile su dva zlata

USPJEŠNA SEZONA Livijevih navijaica nastavljena i u Beu

Još dva zlata potvruju da je Livi meu najboljima u Europi Cheerleaders Livi osvojile su dva zlata na prošli vikend održanom Austrian youth openu 2010. u Beu. U konkurenciji 25 klubova iz Slovenije, Austrije i Hrvatske, Livijeve su navijaice najnovijim medaljama nastavile ove godine zaista uspješnu i plodnu sezonu. Zlato su osvojili Livi juniorski sastav i group stunt Livi wizards. Odline su plasmane postigli i drugi Livijevi sastavi - Livi Zvjezdice u konkurenciji devet sastava osvojile su drugo mjesto, a Vatrene iz Male Subotice peto mjesto. U plesnom pom pon programu Sindy Bubek i Melita Novak bile su izvrsne tree. Uzevši u obzir sve ove rezultate, Livi je natjecanje napustio kao najtrofejnija ekipa. Najnovijom žetvom medalja Livijeve navijaice samo su potvrdile prethodnim plasmanima dobivenu titulu ponajboljeg sastava u Europi. Podsjetimo, najbolje rezultate u protekloj sezoni Cheerleaders Livi osvojile su u Irskoj – 1. mjesto, Austriji – 1. mjesto, Engleskoj – 2. mjesto, a na Prvenstvu Hrvatske proglašene su All star teamom, odnosno najtrofejnijim klubom. Naravno, ovakvi rezultati ne bi se mogli postii bez kontinuiranog i kvalitetnog rada, za koje

Najnoviji trofeji u bogatoj Livijevoj kolekciji je zaslužno vodstvo kluba – Siniša Striak, Diana Lesar i Saša Borko, ali i marljive cheerleadersice i njihovi roditelji koji im neprestano pružaju podršku. Cheerleaders Livi trenutno se pripremaju za natjecanje u Velikoj Britaniji i 3. cheer camp u Maloj Subotici, a zajedno s njima priželjkujemo još odlinih rezultata. (bš)


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

br. 775

Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu dvojici čitatelja. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Ivana Mažuranića 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, ili telefaksom na broj 040/311-699, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona.

MOZAIK KNJIGA predstavlja i poklanja dvije knjige

Sanja Pili – “Hou i ja!”

Dobitnica prošlotjedne knjige Sanje Pili “E, baš mi nije žao!”: Dunja Franji iz akovca.

Ova pria, predivna i strahovito stvarna, roena je iz muke ljubavi i boli. “Karte za izgubljene ljubavnike” roman je britansko - pakistanskog pisca Nadeema Aslama. U središtu je prie potraga za nestalim ljubavnicima, no traganje za njima u koncentrinim krugovima razotkriva i secira složeno pletivo odnosa koje premrežuje pakistansku useljeniku radniku zajednicu u neimenovanom sjevernoengleskom gradiu. Aslamova proza plijeni oaravajuim prizorima, obiljem

zaudnih narativnih postupaka i mranim sadržajem: istovremeno šekspirijanska i šokantno tipina, ova pria, predivna i strahovito stvarna, roena je iz muke ljubavi i boli. Nakon što je nastajao desetak godina, Karte za izgubljene ljubavnike doekan je kritikom aklamacijom i itateljskim ushitom. I kritici i itateljima dopala se poetina imaginativnost, raskošno zamišljeni likovi i snažan prikaz traumatinoga iseljenikog iskustva. Karte za izgubljene ljubav-

nike izniman je i rijetko profinjen roman. Nadeem Aslam roen je 1966. u Pakistanu, odakle je s obitelji preselio u Veliku Britaniju u tinejdžerskim godinama. Studirao je biokemiju, no prekinuo je studij kako bi pisao. Prvi je roman, Season o the Rainbirds, objavio godine 1993., te za njega primio nekoliko uglednih književnih nagrada. Svoj drugi roman, Karte za izgubljene ljubavnike (2004.), takoer nagraivan (Encore i Kiriyama Pacific Rim Book Prize),

pisao je više od jedanaest godina (1991. - 2003.). I jedan i drugi roman uvršteni su u uži izbor Man Booker Prize. Nadeem Aslam danas živi u Londonu i dalje piše o pakistansko - engleskim temama. Njegov posljednji roman, The Wasted Vigil, objavljen je 2008. godine.

ALBUM TJEDNA

Quasarr - “Propaganda” Njezini tekstovi prevedeni su na slovenski, engleski, njemaki, talijanski, nizozemski i maarski jezik. Dobitnica je mnogih nagrada. Poštovani ljubitelji knjiga, iz prethodnih najava preostalo nam je nekoliko razliitih naslova, pa nam možete poslati kupon poštom, e-mailom ili možete s kuponom osobno doi i odabrati koju knjigu želite. Molimo vas da kupone ne šaljete aksom, jer podaci nisu itki.

WEB preporuka

HCL.hr za zaljubljenike u igre Zaljubljenik ste u igre, okorjeli gamer ili samo tu i tamo odigrate pokoju videoigru? Bilo kako bilo, HCL (Hrvatska Cyber Liga) je sigurno destinacija za vas. HCL.hr portal nastao je sredinom 2005. godine spajanjem udruge Hrvatska Cyber Liga i nekadašnjeg gaming portala Crogaming.com. Cilj spajanja bio je stvoriti što kompletniji gaming portal na hrvatskom jeziku, s redovito osvježenim sadržajem povezanim uz gaming. Potonje ukljuuje recenzije, najave, vijesti, kolumne, intervjue te razne special tekstove gamerske tematike, kao i screenshots i downloads sekcije posveene videoigrama. U meuvremenu je HCL portal napredovao te tako danas osim ve navedenih sadržaja nudi i sadržaje poput gamerskih videa (trailera), wallpapera, raznih šira za video igre, modova i mapa za popularne igre. Ukratko, sve što jedan gamer može poželjeti. Portal svojim posjetiteljima poslužuje vijesti te izvještaje o gamerskim turnirima organiziranim od strane HCL udruge, sve s ciljem što veeg inormiranja domae javnosti o gamingu u Hrvatskoj (i susjednim zemljama). Osim turnira u igraonicama po cijeloj Hrvatskoj, stvorena je i HCL Mp Zona

KNJIGA TJEDNA

Nadeem Aslam - “Karte za izgubljene ljubavnike”

Ime i prezime: Adresa:

Nastavljamo predstavljanje knjiga Sanje Pili, ovaj tjedan donosimo knjigu “Hou i ja!”. Radi se o zbirki veselih pria iz kojih pršti humor, radoznalost, prijateljstvo, osjeaj za pravdu. U njima su vrlo uspješno doarane sliice iz škole, odnos roditelja i djece, radost prema svijetu i životu ... a sve zajedno zamotano u ljubav. Sanja Pili pjesnikinja je i spisateljica, roena 1954. godine u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti, otograski odsjek. Radila je kao otografkinja, trik snimateljica i koloristica na crtanom filmu. Suraivala je s Autonomnom ženskom kuom iz Zagreba i radila sa zlostavljanom djecom. lanica je raznih prosudbenih odbora za djeje stvaralaštvo. Nastupa u školama na djejim literarnim druženjima. Katkad se bavi novinarstvom.

13. srpnja 2010.

(Multiplayer Zona) koja je okupila veliku veinu hrvatskih klanova i organizirala online turnire u najpoznatijim multiplayer igrama. U sklopu HCL MP Zone ponuen je i besplatan web hosting mnogim hrvatskim klanovima koji su se natjecali u online turnirima. Krajem 2009. godine HCL portal je redizajniran, ovaj put s puno veim promjenama u dizajnu i unkcionalnosti portala. Uz pomo web dizajn studija Webinkubator stvoren je novi, unikatan i atraktivan dizajn, koji je portalu doveo i neke nove unkcije te lakši i intuitivniji nain za pregledavanje sadržaja na portalu. Aktivnim zalaganjem za gaming i redovitim objavljivanjem raznih tekstova vezanih uz videoigre, HCL portal postao je glavno odredište hrvatskih gamera željnih gamerskih inormacija. Rastom posjeenosti rastao je i community orum HCL-a koji sada okuplja nekoliko tisua gamera koji aktivno raspravljaju o igrama i srodnim temama iz dana u dan. Portal je osvojio i mnoge nagrade i rijei hvale zbog svojeg djelovanja, od kojih se najviše istie Nagrada Vidi Web Top 100 2006. godine za jednu od deset najboljih Hrvatskih stranica u kategoriji “Zabava, moda, glazba”.

Nakon vrlo zanimljivog prvijenca “Quasarr”, bend Quasarr je ovih dana izdao nasljednika pod imenom “Propaganda” koji na dobar nain nastavlja rad s prošlog albuma. Hrvatska je vjerojatno država s najveim brojem celebrityja po glavi stanovnika, što nam dokazuju razni reality showovi gdje su “zvijezde” u glavnim ulogama. Jedan od njih koji se cijelo proljee vrtio na televiziji je najbolji dokaz za to jer tamo vjerojatno poznajem svega nekoliko ljudi, a i to su olinjali “starovi” od prije dvadesetak godina ili poluanonimne pjevaice i manekenke željne slave. S takvom ekipom i pritiskom medija na obinog ovjeka Quasarr se želio obraunati na novom albumu. Prvi singl “Propaganda”, po kojem je album i dobio ime, nešto je najbolje što sam uo od pop glazbe u ovoj godini. Prodorni tekst i zanimljiva igra elektro-pop podloga daju kombinaciju koje se ne bi postidjeli ni LCD Soundsystem. Kada imamo jedan takav hit na albumu, esto ostaje pitanje što je s “ostatkom”, je li dostojan pratiti najavni singl, a album pokazuje da je Quasarr vrlo zreo bend koji zna napraviti cjelovito izdanje bez velikih odskakanja. Drugim rijeima, “Propaganda” je bolja od “Quasarra”.

Quasarr je ve na prvijencu složio dominantnu sliku art-pop zvuka kojim je zakupio dio radijskoj prostora. Na temelju hitova “Ti”, “Neki drugi svijet” i “Arpeggio”, Quasarr se ispromovirao kao jedan od bendova koji može pop zvuk približiti masi, a da se pri tome ne izgubi onaj kvalitetan pristup glazbi koji zanemaruju estradnjaci. Sada kada više nisu anonimci bend se okružio zavidnom ekipom oko sebe, meu kojima se najviše istie višestruki dobitnik Grammya Jay Frigoleta (INXS, Oasis, Alice in Chains, Black Eyed Peas ...). Lijepo je vidjeti da sve više naših ima mogunost suraivati s inozemcima jer se tako lakše prate svjetski trendovi, a vidi se da i glazbenicima ide na bolje kada si mogu tako nešto priuštiti, odnosno da diskografi vjeruju svojim pulenima da je to stvarno potrebno.

U ovom sluaju, Quasarr stvarno zvui kao, bez imalo pretenzija, neki veliki svjetski bend. To govorim iz razloga što se vidi da ništa nije prepušteno sluaju, da je velika pažnja posveena svakom odsviranom tonu, a i rijei su “upiknule” prave teme (najbolji primjer ve spomenuta naslovna stvar). Inae, na albumu se nalazi devet pjesama, od kojih je “Pustinje” najmirnija, gotovo akustina pop balada s minimaliziranim gudaima, dok veina albuma ipak putuje k nešto kompleksnijim temama obogaenim nizom synth ritmova sporog do umjerenog tempa. “Propaganda” je pravi album, prepun odlinih pjesama kojima nije teško predvidjeti hitoidni karakter, posebno na urbanijim radiopostajama. Temelj u vidu “Quasarra” odlino su nadopunili i sada je jasno da Quasarr

INTERNET I RAUNALA

Internet na godišnjem odmoru Uz uestalu upotrebu raunala i Interneta na radnom mjestu i kod kue, sve se više ljudi odluuje ponijeti svoje raunalo i na godišnji odmor kako bi mogli i dalje pratiti novosti na Internetu, bilo da se radi o dnevnim vijestima ili dogaanjima na društvenim mrežama. O emu voditi rauna kao pripremu raunala za upotrebu na godišnjem? Ukoliko se radi o prijenosnom raunalu, provjerite stanje baterije te izmjerite s kolikom vremenskom zalihom struje možete raunati - na odmoru ete poželjeti koristiti svoje raunalo na neuobiajenim mjestima gdje možda i nema prikljuka za struju u blizini te bi se mogli neugodno iznenaditi

kad shvatite da na raspolaganju imate samo nekoliko minuta zbog istrošene baterije. Stoga iskljuite napajanje prijenosnog raunala i radite na njemu normalno dok stanje baterije ne pokaže 10 - 15% ukupnog kapaciteta. Ukoliko niste zadovoljni vremenom (prosjeno su prijenosna raunala predviena za 2 - 4 sata autonomije uz lagani rad), možda je vrijeme da potražite novu bateriju. Internet je nešto na što smo navikli više ne obraati pažnju - uz DSL prisutan u gotovo svakom domu dostupnost Interneta prihvaamo zdravo za gotovo. No, stanje je vjerovatno drugaije na vašem odredištu te se prije odlaska raspitajte o dostupnosti Interneta.

Uz reklame za mobilni Internet kojima nas mobilni operateri obasipaju sa svih strana taj se oblik pristupa Internetu može initi kao najbolje rješenje - no dobro prouite ponudu kako kroz cijelu godinu ne bi plaali nešto što koristite par dana. Isto tako, optereenje mobilnih mreža je na posjeenim turistikim odredištima vrlo veliko te je mogue da e Internet preko mobilnih ureaja biti dostupan samo u odreene dijelove dana. Ukoliko putujete u inozemstvo, provjerite tarie za Internet roaming - esto su još više nego za razgovore te bi vas kod kue mogao doekati povei raun. Mnogi turistiki gradovi nude u centrima besplatni Internet, ovo

Popis pjesama 1. Electropop; 2. Ono što ini te drukijom; 3. Pod prstima; 4. Propaganda; 5. Pustinje; 6. Iluzije; 7. Inerno; 8. Okus promjena; 9. Jutro najlakše možemo opisati kao hrvatski miks Editorsa i LCD Soundsystema u brzini niže. Na nedavnom Mars estivalu malo su me razoarali zvukom uživo, a dio toga vjerojatno leži u tome što je još bio dan i podosta vrue, pa njihova mrana electro spika nije došla do tolikog izražaja. Nešto slino sam doživio i s Editorsima koji su prije nekoliko mjeseci klupskom svirkom uvelike poboljšali dojam one prošlogodišnje estivalske. Kada bih rekao da je Quasarr jedan od najmodernijih bendova u nas, koji nimalo ne zaostaje za onima sa svjetske glazbene scene, ne bih uope bio u krivu, ali znai li to išta kad kod nas treba puno muke da se dobra glazba ispromovira i da kvaliteta ispliva. Duboko se nadam da e se to s “Propagandom” dogoditi jer je prestrašno da sve glavne nagrade na Porinu dobivaju live albumi kojima uope nije ni mjesto u konkurenciji za spomenutu nagradu. (autor: Siniša Miklauži, preuzeto s portala Muzika.hr)

je dodatna pogodnost za turiste koja može ali i ne mora raditi - o tome ete se uvjeriti tek kada isprobate, esto su problemi s brzinom i dostupnošu zbog poveanog interesa u sezoni. I za kraj, kad ste na godišnjem odmoru, ne ostavljajte raunalo na vidljivom mjestu i bez nadzora - krae su uestale baš zbog opuštene atmosere odmora. Darko Mareš, Infinius d.o.o.

www.infinius.hr email: ino@infinius.hr Infinius d.o.o. Domovinskih žrtava 18 40000 AKOVEC Tel: +385 40 311 099


13. srpnja 2010.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE PRIA O IGRAKAMA 3 TOY STORY 3

JACUZZI EXPRESS HOT TUB TIME MACHINE

animirani obiteljski ilm sinkroniziran na hrvatski jezik Režija: Lee Unkrich Uloge/Glasovi: Krešimir Miki, Ranko Zidari, Pjer Menianin, Dean Krivai, Nenad Cvetko, Ljubomir Kerekeš

SF komedija Režija: Steve Pink Uloge: John Cusack, Chevy Chase, Lizzy Caplan, Crispin Glover

Ponovno ot vorite kutiju s igrakama i vratite se u zabavan svijet Woodyja, Buzza i ostatka omiljene ekipe igraaka u koji vas vodi Pria o igrakama 3. Woody i Buzz pomirili su se s injenicom da e njihov vlasnik Andy jednog dana odrasti, no ostalo je pitanje što e biti kad taj dan zaista doe. U treem nastavku

Radnja ilma gJacuzzi Express h prati etvoricu prijatelja kojih je rutina vlastitih života dovela do stanja potpune otupljenosti i dosade: Adama (John Cusack) je upravo ostavila njegova djevojka; Lou (Rob Corddry) je momak za zabavu koji zabavu nigdje ne može pronai; Nick (Craig Robinson) ima ženu koja kontrolira njegov svaki korak; Jacob (Clark Duke) je mladi opsjednut videoigricama i vrlo rijetko izlazi iz svog podruma. Nakon

lude pijane noi provedene u skijaškom odmaralištu uz vrui jacuzzi, njih etvorica probude se mamurni i uskoro shvaaju da su se na neki nevjerojatan nain vratili u 1986. godinu. Upravo je ovo njihova jedinstvena prilika da promijene svoju budunost – jedan e pronai svoju novu ljubav života, jedan e napokon nauiti razgovarati s djevojkama, jedan e pronai ono što je dugo tražio, a jedan e se uvjeriti da još uvijek postoji. Preporuujemo starijima od 16 godina.

Dean je botaniar, vlasnik ekstrakta industrijske biljke koji se bori se s nevjernom ženom i uposlenicima koji ga žele preveslati. Suoen s prijevarama na privatnom i poslovnom planu, Dean e se morati izboriti za svojih pet minuta. Povreda njegovog radnika na poslu, testiranje ženine vjernosti te uposlenica koja muze tvrtku za svoju korist nee mu baš pomoi na putu pronalaženja samog sebe. Mike Judge (“Ofice Space”), ameriki animator, redatelj i glasovni glumac koji nam je donio urnebesne animirane ilmove kao što su “Beavis and Butt-head” i “King of the Hill”, režirao je ovu zabavnu komediju u kojoj se upoznajemo s Joelom Reynoldsom, vlasnikom kompanije za proizvodnju ekstrakata, koji svim silama nastoji spasiti obožavani posao.

U ilmu “The box” glavnu ulogu igra:

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC utorak, 13.7. 19.00 STREET DANCE glazbeni ilm

1. M. Ryan 2. S. Bullock 3. C. Diaz

21.00 PRINC PERZIJE: PIJESAK VREMENA

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Stjepan Jankovi, Štefanec

avanturistiki spektakl

srijeda, 14.7. nema ilmskog programa

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

etvrtak, 15.7. 19.00 PRIA O IGRAKAMA 3 TOY STORY 3 animirani obiteljski ilm sinkroniziran na hrvatski jezik Režija: Lee Unkrich Uloge/Glasovi: Krešimir Miki, Ranko Zidari, Pjer Menianin, Dean Krivai, Nenad Cvetko, Ljubomir Kerekeš

21.00 JACUZZI EXPRESS HOT TUB TIME MACHINE SF komedija Režija: Steve Pink Uloge: John Cusack, Chevy Chase, Lizzy Caplan,

popularnoga animiranog ilma Andy se priprema za odlazak na fakultet ostavljajui svoje vjerne igrake u brizi zbog nesigurne budunosti. Za sve uzraste.

Crispin Glover

petak, 16.7. 19.00 PRIA O IGRAKAMA 3 animirani obiteljski ilm sinkroniziran na hrvatski jezik

22.00 PETKOM U 22: PROROK

DVD, BLUE RAY IZLOG GLAVNI SASTOJAK

(tri besplatne posudbe)

OZBILJAN OVJEK

Možete li napraviti komediju iz prie o ovjeku kojem sve krene po zlu? Kada braa Coen režiraju, onda da! Larry Gopnik je dobar ovjek, odan muž i otac, predani profesor izike. No, jednog dana sve e krenuti po zlu. Lijeni brat mu spava u kui, sin ima probleme u školi, kerku zanima samo operacija nosa, a žena ga ostavlja zbog ljubavnika i on iseljava iz kue u mali motel. I njegov posao postaje ugrožen kad poinju pristizati anonimna pisma protiv njega. Ženin ljubavnik umire, a na Larryju je da plati pokop ovjeka kojeg mrzi. Na kraju Larryju preostaje da traži savjete - od tri razliita rabina ... Ova mizantropska pria ima svoje korijene u biblijskoj prii o Jobu, a kritiari ga ak proglašavaju najzrelijim ilmom brae Coen. Roger Ebert ga naziva ‘djelom ljubavi’, ali upozorava da to nije komedija od koje ete se glasno smijati. Todd McCarthy (Variety) je ocijenio da je to ‘ona vrsta ilmova koju radiš kada dobiješ Oscara.’ Glede tih Oscara, ova crna

komedija je tako crna da je mnogi kritiari usporeuju s ‘Nema zemlje za starce’ i zakljuuju da je to veseliji ilm jer je ‘A Serious Man’ pun humora, ali i oaja i beznaa, pa se to djelo ocjenjuje kao ‘rad okrutnih genija komedije’.

UBOJSTVO I MARGARITE

Pierce Brosnan ve je glumio razbijaa i utjerivaa dugova (‘Tafin’) no gledatelji(ce) ga naravno uvijek prepoznaju kao Jamesa Bonda. Oito je da voli uništavati taj imidž i ludo se zabavlja u drugaijoj ulozi. Brosnan je ve parodirao James Bonda u ‘Krojau Paname’, no ovo je vrhunac: umjesto elegantnog i pristojnog agenta s dozvolom za ubijanje, gledatelj dobiva vulgarnog, iscerenog, poremeenog i zapuštenog brkatog ubojicu u godinama koji sreuje prljave korporacijske poslove. Glavna zabava su mu alkohol, mjesne kurve i gledanje mladih cura (nerviraju ga one katolike, ‘samo crvene i nema suckie-fuckie’).

No Julian Noble (Pierce Brosnan) nije samo uspješan plaeni ubojica, on je i usamljeni tip koji nema ni dom ni obitelj ni prijatelja, a poslije 20 godina staža poinje dobivati napadaje PTSP-a. Umjesto da, kao Tony Soprano, posjeuje psihijatricu, Julian samo traži odmor i nekog prijatelja no njegovi poslodavci ne vole ubojice na godišnjem odmoru, a još manje trpe ubojice kojima se poinju dogaati greške te ovaj put u Meksiku Julian ne smije pogriješiti. Danny Wright (Greg Kinnear) takoer se poslovno nalazi u Mexico Cityju, u životu ga stalno prati neki baksuz i mora hitno sklopiti pravi posao jer vjeruje da ak ni njegova vjerna, draga žena Bean (Hope Davis) nee zauvijek trpjeti gubitnika. Jedne se veeri njih dvojica sretnu u hotelskom baru, ispijaju brojne margarite i pokušavaju zapoeti konverzaciju, no paranoini i nepristojni Julian uvrijedi Dannyja. Da se iskupi, Julian ga vodi na koridu i ui tajnama svoga zanata. Isprva Danny misli da se ovaj šali, ali uskoro otkriva da je i te kako ozbiljan (‘Ozbiljan kao problem s erekcijom’ - Julian) te da mu osim svog prijateljstva nudi i da mu postane pomonik u poslu ...

A PROPHET

1. LJUBAV SE DOGAA

kriminalistika drama Režija: Jacques Audiard

2. AVATAR 3. KRV POSLJEDNJEG VAMPIRA 4. SVI SMO SUPER

Uloge: Tahar Rahim, Niels Arestrup

subota, 17.7.

5. STARI FRAJERI

19.00 PRIA O IGRAKAMA 3

6. SHERLOCK HOLMES

animirani obiteljski ilm sinkroniziran na hrvatski jezik

7. NINJA UBOJICA 8. TAXI 4

21.00 JACUZZI EXPRESS

9. SLAGALICA STRAVE 6

SF komedija

10. BRAA BLOOM

nedjelja, 18.7.

FILMSKA TOP LISTA MEIMURSKIH NOVINA 1.

SVE O JEDNOJ DJEVOJCI

2.

FANTASTINI GOSPODIN FOX

3.

ALISA U ZEMLJI UDESA

4.

KISCK ASS

5.

SEKS&GRAD 2

6.

AVATAR

7.

OTOK SHUTTER

8.

SHREK 3

9.

NI NA NEBU NI NA ZEMLJI

19.00 PRIA O IGRAKAMA 3 animirani obiteljski ilm sinkroniziran na hrvatski jezik

21.00 JACUZZI EXPRESS SF komedija U sluaju lošeg vremena umjesto ilma u dvora CZK-a održat e se program Ljeta u gradu Zrinskih.

ponedjeljak, 19.7. 19.00 PRIA O IGRAKAMA 3 animirani obiteljski ilm sinkroniziran na hrvatski jezik

21.00 JACUZZI EXPRESS SF komedija

10. IRON MAN 2

DOM KULTURE PRELOG

U.S. Box Office 1. THE TWILIGHT SAGA: ECLIPSE

subota, 17.7., nedjelja, 18.7.

SEKS I GRAD 2 romantina komedija

2. THE LAST AIRBENDER

Radno vrijeme blagajne!

3. TOY STORY 3 4. GROWN UPSTHE 5. KNIGHT AND DAY 6. KARATE KID 7. THE A-TEAM 8. GET HIM TO THE GREEK PRINCE 9. SHREK FOREVER AFTER

Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

10. CYRUS

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8 26

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr marketing@mnovine.hr• •040 040312 312333 333

13. srpnja 2010.


13. srpnja 2010.

9

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Hotel “Viura”

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Topla elegancija ureuje: Bruno Kontrec

itateljima Meimurskih novina darujemo popust 10% Španjolska dizajnerska tvrtka “Designhouses” nedavno je završila s projektom hotela “Viura” koji se nalazi u vinorodnom podruju Španjolske zvanom Rioja Alavesa. Hotel je nazvan prema, za to podruje, najuobiajenijoj vrsti bijelog groža, a sadrži 26 soba, 7 apartmana, 2 bara i restoran.

Smješten je na podruju gdje se povijesna i šarmantna arhitektura (i kultura, naravno) španjolskih vinara u današnje vrijeme miješa s ultramodernom arhitekturom 21. stoljea, a hotel “Viura” savršen je primjer toga. Iako je smješten u centru sela s tradicionalnom i autentinom arhitekturom, tik do crkve sagraene u 17. stoljeu hotel je izveden u apsolutno drugaijoj formi – s betonskim kockama. Postavljene su jedna na drugu u takvoj formi da se ini kao da izlaze iz tla. Arhitektura uspješ-

savršeno zaokružuju cjelinu dajui joj s jedne strane moment avangarde i doticaja umjetnosti, a s druge strane moment ljudskosti u vidu naina izrade i korištenja “ljudskih” tehnologija.

no povezuje interijer hotela s njegovom okolinom; prozori od poda do stropa s privatnim terasama dozvoljavaju svakoj sobi maksimalan pogled na okolinu – selo, planinu Sierra de Cantabria ili pak samu crkvu. Materijali koje su koristili u interijeru veinom su prirodni, a

Interijer ovog stana od 70 m2 nalazi se u Varšavi, a djelo je ekipe iz poljskog studija Tamizo (moram napomenuti da mi oni spadaju u Top 5). Stan je izveden ove godine, a razlog zašto sam ga odabrao za objavu (osim, naravno, injenice da smatram da je izuzetno kvalitetno projektiran sobu i kupaonicu s WC-om, što e rei da je predvien za maksimalno dvoje ljudi bez djece. Izveden je u modernom ruhu, ali, ono što je vrlo interesantno, korištene su nijanse smee boje u gotovo svim oblicima. Vrlo jednostavni elementi, glatke i ravne linije dominiraju prostorom, dok, s druge strane, elementi kao što su pod i mozaik zid u kupaonici stvaraju taktilnu ravnotežu površina. Veliki dnevni boravak te kuhinja s blagovaonicom glav-

Stambena kua u Pirinejima Cadaval & Sola Morales, španjolski arhitekti, izveli su ovu obiteljsku kuu na životopisnim i prekrasnim pirinejskim proplancima. Ustvari, to je zdanje koje nastanjuju otac i sin i kao takvo bilo je vrlo interesantno za projektiranje. Bivša graevina koja se nalazila na tom mjestu bila je farma i ona je veoma dobro poslužila kao baza za novi stambeni projekt. Na prvi pogled, sasvim obina graevina za to podneblje, kua, sastoji se od prizemlja i potkrovlja s veoma šiljatim krovom.

dok nam njihovi elementi i koncept priaju baš suprotnu priu – interijer cijele kue veoma je dobro povezan kako stilski, tako i funkcionalno. Oba su kata usmjerena baš prema pogledu pa su tako arhitekti to naglasili postavivši veliku koliinu staklenih površina na tu stranu kue. Potkrovni prostor još ima i krovne prozore s druge strane kako bi dotok danjeg svjetla bio što vei. Elementi interijera deinirani su kroz maksimalno etiri boje/dekora – bijela kao osnovna u kombinaciji s drvnim dekorom

na podovima daje savršenu bazu za igranje ostalim kombinacijama od kojih su arhitekti odabrali (meni osobno jednu od najdražih) kombinaciju antracit sive i jarko žute boje. Takva je kombinacija boja i dekora moderna, markantna, ali i dovoljno životopisna i neutralna, te na taj nain odgovara svakom prostoru, a pogotovo ovakvom otvorenom i neobinom.

No, arhitekti su je izveli s vrlo istananim osjeajem za detalje. Budui da je jednim dijelom ukopana u brdo, cijeli iziki i psihiki fokus usmjeren je k suprotnoj strani s koje se stere prekrasan pogled na okolna brda i planine jednog od najljepših krajeva Španjolske. Zdanje je podijeljeno na dva dijela po vertikali koja su naoko potpuno drugaija,

Tako to rade u Amsterdamu Iako sam mišljenja da je ovakav “obiteljski interijer” ipak malo previše za tradicionaliste, kojih je ogromna veina na ovim prostorima, nisam mogao odoljeti a da ga ne podijelim s vama. Nadam se samo da e još barem nekog fascinirati ovakav koncept interijera, ali i on sam u izvedenom stanju. Veina mojih klijenata pri spomenu bijelih zidova odmah pomisli na stanove svojih (ili naših) baka, kada je jedina alternativa bijeloj boji bila tapeta smeih nijansi, veinom na cvjetie. No, trend korištenja bijele boje (naravno, ne identian

kao nekad) baš je sada, ustvari, to i odbijam zvati trendom, budui da su takvi interijeri sve drugo samo ne pomodni. Ovaj interijer, koji vam sad predstavljam, izvela je ekipa iz studija “i29” (jedan od meni najdražih studija u svijetu; o njima sam ve i pisao “mašui repom”), a nalazi se u gradu Amsterdamu, u Nizozemskoj. Stan je smješten u velianstvenoj arhainoj graevini, ali je prostor u kojem se nalazi kompletno adaptiran. Iz prostora koji je nekad služio kao stan za gospodare i njihove sluge izveli su ovo jedinstveno

i izveden) jest taj što je njime bila ushiena i Jana, budua doktorica, koja me zamolila da ga objavim jer je, po njenim rijeima, ona našla stan kakav bi željela imati. E pa, Jano, do trenutka kad eš se useliti u slian stan uvijek se možeš vraati i uživati u fotograijama ovoga genijalnog interijera. Ovo je za tebe! Stan je, dakle, površine 70 m2, a od prostorija ima hodnik, dnevni boravak s blagovaonicom i kuhinjom, radnu sobu, spavau ni su dio stana, a deinirani su konkretnom površinom, minimalistiki rasporeenim (i odabranim) elementima te velikom koliinom dostupne svjetlosti. Takoer, umjetna je rasvjeta vrlo pomno promišljena i izvedena kako bi se naglasile površine elemenata, ali i sama atmosfera na koju deinitivno ne možete ostati ravnodušni.

i minimalistiko remekdjelo za etverolanu obitelj. Ogromne i prostrane prostorije te veliki i svijetli volumeni tono su to

što je potrebno svakoj obitelji za normalno funkcioniranje, a pogotovo djeci u najškakljivijem razdoblju njihova života. A ovaj stan prezentira baš to. Kuhinja je kombinacija otvorenog prostora i ugradbenog elementa koji se prostire od poda do stropa, a iji se dijelovi spajaju s elementom za odlaganje, zajedno tvorei

jednu udnovatu cjelinu; tim više što su povezani detaljima – izrezanim rupama na vratima i na elementima samima. To je vrlo jak fokusni element u prostoru, ali deinitivno dolazi do izražaja jer su ostali elementi svedeni na minimum. Jedino povezano (i to savršeno, moram dodati) s njima jesu stolice “Chair One” poznatog dizajnera srpskih korijena Konstantina Gria. Prostrani atrij vodi do drvenih stepenica koje vode na kat kroz koji pak dopire velika koliina sunevog svjetla s obzirom na to da se tamo nalazi veliki krovni prozor. Na katu su smještene prostorije none zone, ali ni one ne odskau od koncepta bjeline, povezane s jednostavnim i uinkovitim “prirodnim” momentom u interijeru – furnirom od borovog drveta.

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i stilova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje neemo objaviti) šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograirajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.


10

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

ZA NJU

S bebom na godišnji odmor Svaka je beba drugaija i teško je predvidjeti što možete oekivati kada jednom krenete na put. No, važno je da sve dobro isplanirate, ponesete osnovne stvari i zadržite hladnu glavu. Kako se vaše putovanje i godišnji odmor s bebom ne bi pretvorio u nonu moru, potrebne su vam pripreme o kojima nikada ranije niste trebali razmišljati. I dok ste se do nedavno brinuli kakve ete krpice i kremice ponijeti za sebe, sada se morate brinuti što i koliko ete stvari ponijeti za svoju bebu. Kada planirate prvi godišnji odmor s bebom, hotel možda nije najbolja solucija. Apartman, ma kako mali, pružit e više komora i za vas i za bebu. Ako je beba ve poela jesti kašice i piti sokove, njih ete lakše spremati u vlastitoj kuhinji nego u hotelskoj sobi. Takoer, bebine i vlastite životne navike neete toliko morati mijenjati i prilagoavati hotelskim pravilima, pa beba nee osjetiti preveliku promjenu. Kada ste se ve odluili za smještaj, ponite na vrijeme planirati što trebate nabaviti i ponijeti na odmor. Ono što je prilikom pakiranja najvažnije zapamtiti jest da trebate ponijeti stvari bez kojih ne možete kod kue. Dakle, dovoljno odjee, pelene, posebnu hranu ako je potrebna, omiljene igrake, kolica. Sve druge stvari su dodatak koji možete uzeti ako vam stanu u auto, što

je potvrdila i mama Vesna koja je s nama vrlo rado podijelila svoje iskustvo prvog ljetovanja sa siniem. - Prvi smo ga put vodili na more s deset mjeseci. Uzeli smo prijenosni kreveti, njegovu posteljinu i jastui, tako da se prvi dan odmah osjeao kao kod kue. Uzeli smo sa sobom i kutiju punu njegovih igraaka, kišobran kolica te hodalicu koja

vi put ugledao more. Godinu dana kasnije bio je toliko uzbuen da nije mogao spavati i sto puta je pitao kada e doi more. Ja sam sjedila s njim na stražnjem sjedalu i izmišljali smo razliite igre da put do mora što prije proe. Na put smo ponijeli vodu, sokove i puding, koji je lako dati djetetu i u autu. Više puta smo se zaustavljali i svi se zajedno malo e, omiljena igraka. Ukoliko putujete po danu, pokušajte prozor kroz koji sije sunce zaštititi platnenom krpom, kako dijete ne bi bilo direktno izloženo suncu i vruini. Pazite da bebi ne puše klima ili zrak od prozora.

Malo je za sreu potrebno

je bila pun pogodak jer je dvorište bilo ogromno, pa se ‘vozio’ po njemu kao po stazi za Formulu 1, objasnila je Vesna.

Dugo sretno putovanje Iako je veina beba od samog roenja naviknuta na vožnju u autu, ipak je potrebno pripremiti se za put. - Krenuli smo u noi, oko etiri sata i samo smo ga iz krevetia premjestili u sjedalicu. Spavao je skoro do odredišta, a onda je bio oduševljen kad je pr-

prošetali, razgledavali okolicu, što mu je bilo zanimljivo, ispriala je mama Vesna. Ukoliko nemate klimatiziran automobil, naša je preporuka da putujete nou jer ne samo da tada neete imati problema s nesnosnim vruinama, nego su velike šanse da e beba veinu puta prespavati. Ako je beba vea i/ili ne želi spavati, uzmite im eše krae stanke od vožnje, a sve što mislite da e vam biti potrebno na putu neka vam bude pri ruci – pelene, hrana, pi-

Stigli ste na more. To je i vrijeme prilagodbe za vas, ali i vašu bebu, kojoj je ovo prvo iskustvo putovanja i privikavanja na potpuno drugu okolinu. Postoji velika mogunost da e biti umorna od puta, razdražljiva i da e plakati. Pokušajte u tom trenutku biti što smireniji i opušteniji, zabaviti je novom okolinom ili pak pustiti da odspava i dulje nego što je normalno. Jedan od najvažnijih trenutaka bit e kada bebu odvedete na plažu i kada ugleda more, naravno, ako je dovoljno stara da primjeuje stvari oko sebe. Nipošto bebu nemojte orsirati na kupanje ako se boji vode. Budite strpljivi, što pre-

poruuje i mama Vesna. - Bio je oduševljen morem, ali ne i kupanjem. Nismo ga orsirali, nego ga polako privikavali na vodu dok nije nestalo straha. Ako se dijete boji, mislim da mu treba dati vremena da se svaki dan polako i bez ikakve prisile privikava na more. Prve godine i more je bilo hladnije, pa nije htio biti dugo u vodi. Tjerati dijete da se kupa, a ono se boji, po meni nema nikakvog smisla. Ne treba to shvatiti kao tragediju, nego se jednostavno tome prilagoditi i zabavljati se drugim stvarima. Imam sreu da je moje dijete znatiželjno i htio je istraživati sve novo. No, djeca su razliita, objasnila je Vesna, te dodala: - Godinu dana kasnije bilo je potpuno drugaije. Odmah im smo došli na more morali smo ii na plažu i oduševljenje nije splasnulo ni malo. Za vrijeme najveih vruina, od 11 do 17 sati, vrijeme je provodio spavajui, a nakon toga kupajui se u dvorištu u malom bazenu u obli-

ku amca. Godinu dana kasnije ve je bio pravi ‘morski vuk’, jedino je bilo smiješno kako su mu smetali kamenii koji su mu ulazili u sandalice i cipelice za vodu. Njih smo stalno morali vaditi van, prisjea se mama Vesna. Ono što je najvažnije zapamtiti da bebi ne treba puno da bude sretna, pa zbog toga ne treba pretjerivati ni u emu. - Nije potrebno nositi mnogo stvari na plažu, no suncobran obavezno nabavite. Bebu nemojte izlagati suncu, osim dok se kupa u moru, namažite je visokim zaštitnim aktorom, stavite šeširi, uzmite omiljenu igraku i to je to. Od hrane, ako beba ve jede treba uzeti sok, vodu, voe, puding, jogurt ... Ako je beba malo vea, uzmite ‘kolut’ za plivanje ili narukvice za plivanje i sandalice s kojima može i u vodu i naravno runik u koji ete ga omotati nakon kupanja. Te osnove su sasvim dovoljne, objasnila je Vesna. (preuzeto s portala: Žena.hr)

Kako voditi ljubav tijekom trudnoe

Najvažnije su emocije

supruge vode dok torima umjesto da shvate da im je potrebna samo pažnja njihovih muževa. Iako trudnice esto nemaju jak seksualni nagon, svakako im stalno treba toplina i nježan fiziki kontakt. U tom sluaju, ako su spremne i raspoložene, uslijedit e seksualni odnos.

Tijekom trudnoe mentalno stanje žene dramatino se mijenja. Ona postaje emotivnija, a ponekad i previše osjetljiva. Ako osjeti da joj suprug ne uzvraa ljubav, može postati nervozna, patiti od nesanice, izgubiti apetit ili, u suprotnom, previše jesti. Mnogi muškarci nisu svjesni svog ponašanja u takvim sluajevima, pa, primjerice,

Poze koje treba izbjegavati Misionarski položaj (kad je muškarac gore) treba izbjegavati, dok je poželjno da je žena gore ili oboje u sjedeem položaju, tako da nema pritiska na abdomen i pokreti su nježniji. Pozicija u kojoj par leži na boku, a lica su im okrenuta ka istoj strani takoer je preporuljiva, jer ni jedan par-

Mnogi se parovi tijekom trudnoe trude izbjegavati seksualne odnose, ne znajui kako e oni utjecati na stanje u kojem se žena nalazi. Njihov manjak znanja dovodi do manjka razumijevanja za partnera, te je stoga poželjno proitati rijei strunjaka.

RECEPT tjedna

Za salatu: 1 dl integralnog jema ½ žliice sušene kadulje pola limuna 1 žliica peršinovog lista 500 g filea oslia 600 g oišenog boba sol Za salatni preljev: 2-3 režnja ešnjaka 2 žliice kapara 1 filet inuna pola limuna prstohvat svježe mljevenog papra 50 ml ribljeg temeljca 50 ml maslinovog ulja

Period kad treba apstinirati Seksualni odnos treba izbjegavati od šestog do dvanaestog tjedna trudnoe jer može

dovesti do pobaaja, upozoravaju strunjaci. Apstinencija se preporuuje i tijekom posljednja dva mjeseca trudnoe jer postoji rizik od curenja plodne vode, što stvara komplikacije. Od etvrtog do sedmog mjeseca trudnoe seksualni odnos je dozvoljen ukoliko se poštuju savjeti doktora. Oralni i analni seks bi trebalo izbjegavati.

www.SAVJETI-hr.com

Osli na hladno Sastojci za 4 do 6 osoba

tner svojom težinom ne leži na onom drugom. Budite pažljivi ako ste u misionarskom položaju pa se muškarac težinom tijela nehotice spusti na stomak partnerice. Pokreti mogu biti grubi i zasmetati etusu.

sol Za ukrašavanje: malo peršinovog lista

Priprema Lagano posolite vodu i skuhajte jeam (oko 40 minuta). U lagano posoljenoj vodi kojoj ste dodali kadulju, limunov sok, peršin kuhajte oslie desetak minuta. Bob skuhajte u posoljenoj vodi (oko 10 minuta). Kuhani bob operite hladnom vodom, ocijedite ga i uklonite opne. Oslie natrgajte na manje komadie, a tekuinu (riblji temeljac) u kojoj se kuhala riba procijedite. Za preljev sitno nasjeckajte eš-

njak, a kapare operite pod vodom i ocijedite. Pomiješajte ih s filetom inuna i usitnite štapnim mikserom. Dodajte limunov sok, papar i riblji temeljac. Prelijte maslinovim uljem i sve zajedno izmiješajte. Kuhanoj ribi i bobu dodajte ocijeen jeam koji ste prethodno dobro isprali pod hladnom vodom. Ribu, bob i jeam prelijte pripremljenim salatnim preljevom, sve zajedno dobro promiješajte te, ukoliko je potrebno, još malo dosolite. Ostavite neko vrijeme u hladnjaku da se salata dobro ohladi i okusi prožmu. Poslužite ohlaeno i posuto nasjeckanim peršinovim listom uz dodatak maslina, uz ašu kvalitetnoga bijelog vina.

Kako okupati novoroenu bebu Prvo kupanje novoroene bebe može biti iscrpljujue iskustvo, pogotovo ako ne znate što radite. Evo kako kupati novoroenu bebu … Polegnite bebu na runik na ravnoj podlozi. Zamotajte bebu u runik, te perite dio po dio tijela. Trebat ete toplu vodu, sapun za bebe, šampon za bebe, pamune krpicu ili rukavicu i runik. Umoite pamunu krpu ili rukavicu u vodu i njome obri-

šite oko bebinih oiju. Morate biti vrlo nježni. Stavite malo sapuna na mokru pamunu krpu ili rukavicu i operite bebu od naprijed prema otraga, završavajui s genitalijama. Pazite da ne namoite bebin pupak, ako ga namoite, odmah ga osušite. Uzmite drugu pamunu krpu ili rukavicu i namoite je u vodu. Obrišite mjesta na kojima je možda ostao sapun. Ponite

i završite na isti nain kao i s nasapunanom pamunom krpom ili rukavicom. Nakon što ste gotovi, zamotajte bebu u suhi runik i lagano ga obrišite. Priajte bebi prilikom cjelokupne procedure kupanja i ni u kom sluaju ne skidajte oi i ruke s bebe.


13. srpnja 2010.

11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA

Informativni Kutak Poliklinike Živa

Top šest muških “must have” komada za ovo ljeto

Vodite li brigu o svom zdravlju?

ini se kako nam je ljeto konano stiglo. Zatoplilo je dovoljno - nikako ne želimo biti nezahvalni i rei previše, jer se još sjeamo nedavnih ranoproljetnih temperatura i dosadnih kiša. Upravo zahvaljujui tome imali ste dovoljno vremena pripremiti se za ljeto i nadamo se da ste se pripremili. Mi vam ovaj put donosimo top šest “must have” predmeta zahvaljujui kojima ete dodatno oplemeniti svoj stil. Uz ove male trikove izgledat ete novo i svježe bez prevelike rošade unutar samih ormara. U nastavku provjerite što vam sve treba za biti “stylish” gospodin ovo ljeto.

bljavali platnene rupie. Ako ste mlaa generacija, možda ih niste upotrjebljavali nikad. No, ovo je ljeto pravo vrijeme da ponete. Ponovno su ih popularizirali Momci s Madisona (“Mad Men”), a ljeti e posebno obljubljeni biti oni kariranog uzorka. Samo pripazite kako ete ih kombinirati s košuljama. Od pretjerivanja boli glava!

Plastine “avijatorice”

Boat shoes ili cipele za brod Iako im je namjena iz samog imena jasna, ne znai kako ih ne možete nositi i na toplom gradskom asaltu ili kamenoj rivi. Dapae! Opeprihvaene su one u smeoj boji i zemljanim tonovima, no ovo ljeto možete biti hrabri i izabrati višebojne.

Karirani platneni rupii Ok, možda se ne sjeate kad ste zadnji put upotrje-

“Avijatorice” su odavno postale klasika i, ako njihov oblik dobro pristaje vašem licu, sigurni smo da posjedujete bar jedne ovakve sunane naoale. Ovo ljeto otiite korak dalje – nabavite “avijatorice” plastinih okvira. Pronai ete ih kod mnogih brendova koji su se lukavo dosjetili trendi plastini okvir “wayare-

je jasan, a slamnata edora ultimativni je “must have”. Ako i ne primijenite na svoj stil sve što vam ovdje nudimo, odaberite samo ovakvu edoru i neete pogriješiti. Najtrendi verzija edore trenutno je tzv. “stingy” (“škrta”) edora koja se tako naziva zbog svoga uskog oboda.

Satovi u boji I pri tome ne mislimo na itav sat, ve samo na pozadinu na kojoj se nalaze brojke i kazaljke. Tako e vaš sat biti dovoljno ozbiljan za posao i ured, a opet dovoljno veseo za tople ljetne dane. A ako su vaši kolege i potrošili velike sume za pravi sat, sigurni smo da ni jedan od njih nema ovakve - crvene, zelene, ljubiaste ili naranaste.

zdravstvenih osiguranja? Kako i gdje zadovoljiti one zdravstvene potrebe koje ovjek ne može ili teško može zadovoljiti kroz postojei državni zdravstveni sustav? Koliko ovjek osobno može investirati u vlastito zdravlje? I koliko je na to spreman? Jeste li razmišljali o tome? Koliko uope prepoznajemo važnost novih zdravstvenih programa koji se profiliraju kroz privatno zdravstvo? Jesmo li ih spremni platiti? Koliko je nužna osobna odgovornost i aktivan pristup? Tko je odgovoran za naše zdravlje i tko je odgovoran kad se razbolimo? Trebamo li ekati da nam država ili neko drugi ponudi brigu o našem zdravlju? Ili sami moramo prepoznati nove mogunosti i krenuti ususret ouvanja vlastitog zdravlja?

Kako do višeg zdravstvenog standarda? Mislim da svi duboko u duši znamo odgovor na ova pitanja. Zdravstvene potrebe nisu osviještene. I ne vodimo osobno brigu o vlastitom zdravlju. Barem ne na vrijeme. A vrijeme je prije no što bolest zakuca na vrata. Privatno zdravstvo nosi nove vrijednosti i nove standarde. Koliko nam treba vremena da ih prepoznamo? I zato ponovno postavljam pitanje: “Vodite li brigu o svom zdravlju? Kada ste zadnji put napravili savjetovanje o zdravlju i preventivni sistematski pregled?” Postanimo osobno odgovorni prema svom zdravlju. Bar koliko smo prema autu. Pa njega redovno vozimo na sistematski. Mario Mikulan, psihijatar, psihoterapeut

Prugaste kravate

rica” prilagoditi bezvremenskoj “avijatiarskoj” silueti.

Slamnata fedora Kakav je to gospodin bez šešira? Odgovor na to pitanje svima

Najbrži, najjednostavniji i najjetiniji nain osvježenje stila sasvim se sigurno nalazi u - dobroj kravati! Prugaste kravate su uvijek in, no sada je sezona igranja bojama, pa to pokažite i odabirom svoje kravate. I tu ete kravatu moi nositi na posao, a pomalo ve dosadnom odijelu dat e svježinu. (Preuzeto s portala: Moda.hr)

TEHNO ZONA

Nove slušalice “Logitech” Logitech je predstavio nove slušalice namijenjene videoteleoniji, slušanju glazbe ili gledanju filmova. Nove slušalice Logitech H530 USB i Logitech H555 za prijenosna raunala dolaze s postavljenim novim standardom za super wideband audio za poboljšanu reprodukciju zvuka. Lagane slušalice Logitech H555 za prijenosna raunala jednostavno se savijaju i spremaju u pripadajuu kutiju. S druge strane, slušalice Logitech H530 USB imaju lasersko pojaavanje, ime se stvara izuzetna kvaliteta zvuka. I jedne i druge slušalice su kompatibilne s programom Logitech Vid HD, Skype 4.0 za Windowse i programom Skype 2.8 za raunala Mac. Slušalice Logitech H530 USB koriste lasersko namještanje zvuka i digitalni prijenos s USB prikljuka,

Budimo prema svom zdravlju odgovorni bar kao prema svom autu. Ima li išta vrjednije od zdravlja? Jeste li odgovorni prema vlastitom zdravlju? Vodite li brigu o svom zdravlju? Kada ste zadnji put napravili savjetovanje o zdravlju i preventivni sistematski pregled? Jeste li spremni vidjeti i iskoristiti nove mogunosti i unaprijediti svoje zdravstvene standarde? Ili mislite da brigu o vašem zdravlju može voditi netko drugi? Zašto je važan razvoj privatnog zdravstva? I kolika je cijena zdravlja? Što nam novo nosi razvoj privatnog zdravstva? Zašto je razvoj privatnih zdravstvenih ustanova nužan za ukupan napredak i razvoj novih zdravstvenih standarda u Hrvatskoj. Zašto je važan razvoj privatnih

ime stvaraju isti zvuk za sve glasovne i videopozive, slušanje glazbe, gledanje filmova ili igranje igara. Audiokomande smještene su na slušalici kako bi korisnici jednostavnije optimizirali kvalitetu zvuka ovisno o tome razgovaraju li putem Interneta, slušaju glazbu ili igraju igre. Nosai jastuia izraeni su od pjenastog materijala, a sami jastuii od visokokvalitetne spužve. Nove slušalice iz Logitecha imaju i mikroon koji uklanja žamor i pozadinsku buku te se jednostavno izvlai kad ga korisnici nemaju potrebu koristiti. Slušalice Logitech H555 za prijenosna raunala oekuju se u srpnju po cijeni od 449 kuna, a model Logitech USB H530 po cijeni od 369 kuna.

MODNI TREND

mjestu. Kada “isurate” svoja seksi lea, ovaj e grudnjak vrijediti svake lipe! U sluaju da nemate ideje kako “isurati” ovaj trend, priskaemo vam i ovaj put u pomo. Zamislite da ste negdje na Jadranu (svejedno gdje, jer su sve naše lokacije pre-

divne) i šeete prema vašoj najdražoj plaži. Obuli ste jednostavne sandale s kameniima, obukli ste kupai kostim, na licu su nezaobilazne velike sunane naoale, a na glavi toliko šik slamnati šešir širokog oboda uz odgovarajuu veliku torbu (da sve stane, ne?) i široku laganu tuniku s printom koja otkriva više od pola lea. Svia vam se? Polako pada mrak i veeras izlazite u neki od najpopularnijih klubova na Jadranu. Složili ste rizuru i pripremili malu crnu torbicu, na noge ste obuli one predivne crne platorme (naravno, ne manje od 12 cm) i još samo trebate obui usku šljokastu haljinu koja potpuno zatvara dekolte i skroz otvara lea. Klubovi, pripremite se, kraljica veeri dolazi! Zato ovo ljeto veliku pažnju posvetite svojim leima i prije izlaska nanesite šljokiavi bronzer, a vani namignite deku preko ramena i gledajte ga kako pada u nesvijest! (preuzeto s portala: Moda.hr)

site uvuenu u hlae visokog struka i gležnjae s otvorenim prstima ili pak košuljicu “zarolanih” rukava nosite opušteno preko kratke haljine i jednostavnih sandalica! Bilo koju od navedenih kombinacija možete jednako dobro isurati i naveer, samo tada na noge obavezno štikle kako bi podigli opi dojam. Ako vas zanima gdje možete nabaviti svoju savršenu kariranu košuljicu, prije nego što se uputite u duane, pretražite stare bakine ili mamine ormare. Ne naete li tamo nešto, idua postaja su buvljaci ili second hand shopovi. Za razliku od košuljice nekog “high street” brenda, vintage stvari dat e vam dozu unikatnosti i moi ete biti sigurni

kako vašu super košulju nee nositi još pola grada! Tek na kraju, ako nikome ne uspijete “ukrasti” košulju, zaputite se grad ili u šoping centre i sigurni smo kako ete nai nešto po svom ukusu. (preuzeto s portala Moda.hr)

Gola lea Majice s pu rukaviima, uske haljine bez dekoltea, prozrane tunike, na kraju krajeva i bodiji ove godine pokazuju lea. Na vama je samo izabrati boju i uzorak i spremni ste za van! A upravo su gola lea odlian izbor za ljeto. Prvenstveno, otkrivena vam je velika površina tijela i to vas dodatno hladi, a s druge strane potamnjela lea u nekoj seksi haljinici apsolutno privlae pozornost!

Teško izvedivo? Ma kakvi! Mnogi kažu kako je nošenje golih lea lijepo, ali teško izvedivo. Mi se ne slažemo! U sluaju da imate male grudi, obucite haljinu/ majicu bez grudnjaka, a ako imate vee grudi savjetujemo vam nabavku silikonskog grudnjaka koji e sigurno držati “sve stvari” na

MODNI DODATAK

Karirane košulje Možda vam je prva asocijacija na kariranu košulju jedna tipina deblja amerika seljaina s onim užasnim naglaskom. Pa ipak, upravo su karirane košuljice trend koji sve eše možemo vidjeti na našim ulicama. Dakle, što još ekate? Trk do ormara, iskopajte svoju staru kariranu košuljicu i dajte joj novi sjaj - novom kombinacijom! Uzmite košulju od deka, starijeg brata ili tate i nosite je raspušteno na kratke hlaice i startasice/starke. Strukiranu košuljicu kratkih rukava no-


12

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

Savjeti Neurološka ordinacija PSIHOLOGIJSKI CENTAR Dr. med. Alija Mujezinović specijalista neurolog, psihijatar, sudski vještak

EEG-laboratorij

mr. Jelena Klinčević, spec. klinički psiholog

Mogućnost brzog obavljanja pretrage

PSIHOLOŠKE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE TEAJ KVALITETNOG RODITELJSTVA

Čakovec (jug), Antuna Augustinčića 12 tel./fax (040)364-122 i 091/507-6955 e-mail: alija.mujezinovic@ck.t-com.hr

psihodijagnostika ttt savjetovanje ttt psihoterapija ttt edukacija ttt istraživanje Matice hrvatske bb, 40000 Čakovec, tel: 040 312-330

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Je li Parkinsonova bolest nasljedna?

Talkin’ about a Revolution

Djed od mog deka ima Parkinsonovu bolest, dok ostali lanovi obitelji po majinoj i oevoj strani nisu imali takvu bolest. Interesira me je li postoji mog u nos t da moj deko oboli od te bolesti? Parkinsonova bolest je neurodegenrativno oboljenje mozga. Javlja se u 1% populacije starije od 60 godina. Nešto eše od nje obolijevaju muškarci nego žene. Bolest nastaje zbog nedostatka dopamina, zbog propadanja dopaminergikih neurona u jednom dijelu mozga koji se naziva supstantia nigra (crna masa) a koji ima funkciju kontroliranje voljnih pokreta.

Toan uzrok propadanja tih neurona nije do danas poznat. U veini oboljelih ne može se dokazati nasljeivanje bolesti. Prema tome Parkinsonova bolest u principu nije nasljedna bolest. Neki statistiki podaci navode da se ta bolest eše pojavljuje u nekim obiteljima. Isto tako uoeno je da u obiteljima gdje ima više oboljelih od Parkinsonove bolesti postoji 2 puta vei rizik za nastanak te bolesti kod sljedeih generacija. Na temelju toga može se zakljuiti, mogunost, da e vaš deko oboljeti od Parkinsonove bolesti je veoma mala.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Revolucije su potaknute spoznajom da je nužna promjena, preokret, novi poetak. Staro ne valja, treba nam novo, drugaije, bolje. Postojei su obrasci neprikladni, neželjeni, nepotrebni. Ali kako ih promijeniti, kako se to postiže? Nezadovoljstvo mora biti ogromno, potreba za promjenom jasna a odluka vrsta. U osnovi se radi o tome da treba odustati od uobiajenog, naviknutog reagiranja jer se obrazac mora promijeniti. Ne možemo postupati po starom a oekivati da se dogodi nešto novo. Promijeniti obrazac znai usredotoiti se na svoju ulogu i uiniti nešto drugaije. Postati svjestan onog što ne valja i suprotstaviti se. U pravim socijalnim revolucijama to su potezi pojedinaca koji od njih uine heroje, iako oni sami esto kažu da nisu napravili ništa posebno, samo ono što je jednostavno i samo po sebi logino. U revolucijama dobre i potrebne stvari nadvladaju one koje su nepravedne i neprihvatljive za veinu. Prie o borbi za nacionalnu slobodu ili ljudska prava pune su primjera o iskrama promjene koje su se razbuktale u pravu socijalnu dramu. Veina revolucija poinje malim ali znaajnim potezima. Ne poinju velikim mitinzima i parolama nego hrabrim i neodgodivim potezima pobune protiv postojee neodržive situacije. Revolucije uglavnom ne poinju oružjem i uglavnom završavaju oružjem. Ne pitajte me ništa o tome. Ja se

bavim psihologijom zato što nudi mnoštvo odgovora o tome kako da se nenasilno mijenjamo i kako da nam bude bolje. Pobuna se može odviti sasvim mirno, ništa ne inei, a time mijenjajui sve. Tako je jednog dana prije pedesetak godina jedna umorna crnkinja u jednom amerikom gradu ostala sjediti na svom sjedalu u autobusu a prema segregacijskom zakonu trebala je ustati kad je ušao bijelac. U itavom redu u kojem bi sjeo bijelac na susjednim sjedalima nije smio sjediti crnac, a sjedala su oko gospodina bijelca trebala zjapiti prazna, ekajui potencijalne bjelake stražnjice. Ta crnkinja, a zvala se Rosa Parks, ostala je mirno sjediti. Nije htjela postati junakinja i ui u povijest. Samo je odluila da e, onako umorna, ostati sjediti. Nije govorila, nije se micala, a kad su je došli uhititi mirno je rekla da uine ono što moraju, jer je i ona uinila ono što mora. Tako poinju revolucije. Suenje toj ženi potaknulo je jednu od najveih promjena u ljudskoj povijesti kojom su crnci dobili ljudska i graanska prava. Velika imena iz te prie neu spominjati jer je ovo pria o malima, od kojih sve poinje. I mali i veliki ljudi imaju svijest i savjest, poznaju osjeaj nepravde ili nezadovoljstva i spremni su za prave poteze. Promjena ui u svakom od nas i eka pravi as...Ne ini li se i vama da je vrijeme?

Piše dr. med. Damir Mamuzi

Trudna s 35 godina Nekad „davno“ u sedamdesetim godinama prošlog stoljea, u „starim ,dobrim vremenima,kada je svijet još bio u redu“, naješe su žene raale izmeu 20. i 30.godine. Živjelo se na taj nain da se je rano udavalo,pa su se i djeca rano raala.Mnogim mladim majkama nije ni bilo jasno da je to i najzdravije.“Sve u svoje vrijeme“ rekli su stari ljudi i bili su u pravu. Utvreno je znanstveno da je najmanji postotak komplikacija u trudnoi u 21.godini života. Prvorotke s 3o godina(danas s 35) imale su dijagnozu „Primipara vetusta“ ili stara prvorotka. Žene u tim godinama teže ostaju trudne.eši su poremeaji ovulacije kao i izostanci ovulacije,menstruacijski ciklus postaje nepravilan i neredovit. Genetski materijal postaje loš, mnoge jajne stanice su ošteene i imaju sitne kromosomske abnormalnosti.Postoji i poveana uestalos mongoloizna-Downova sindroma.Kod žene od 20 godina vjerojatnost za Down je 1:1070.kod žene od 35 godina 1:250 a kod žene s 40 godina 1:70 do 1:20. Ukoliko doe do trudnoe ona je eše optereena raznim komplikacijama nego je to kod mlaih žena.Trudnoa se oznaava kao rizina trudnoa.este su tzv.gestoze,tj. bolesti uzrokovane trudnoom, edemi,prekomjerno nakupljanje tekuine u tijelu,povišeni

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Problemi s koljenima Što sve može uzrokovati probleme s koljenima i teške bolove koje pacijent podnosi na granici izdržljivosti? Posljednjih godina u “modi” su teretane s neadekvatno obrazovanim kineziolozima ili ak amaterima sa sumnjivim teajevima u koje hrle ljudi željni zavidnog izgleda dok o posljedicama ošteenja donjih ekstremiteta nitko ne razmišlja, pa ak i ne snosi nikakvu odgovornost. injenica je da je na tom polju ponekad šteta mnogo vea od koristi. Naravno da do oboljenja i problema može doi i iz mnogo drugih razloga. Prvi znakovi oboljenja koljenog zgloba manifestiraju se kao umor u nogama, bol, zakoenost ili deformacije u vidu zadebljanja zgloba, smanjenja pokreta i slabost okolnih mišia. Ouvanje koljenih zglobova najsigurnije je i najuinkovitije lagano kretanje i smanjenje tjelesne

tlak, ošteenje bubrega,sve do preeklampsije i eklampsije koje mogu završiti tragino.Postoji i gestacijski dijabetes,šeerna bolest uzrokovana trudnoom. Žene u starijoj dobi su i esto kronino bolesne pa i takve kronine bolesti mogu ugrožavati trudnou.Postotak spontanih pobaaja,preranih poroda te odumiranja ploda u trudnoi je povišen.Biologija nažalost ne prati sociološke promjene. U Hrvatskoj je u prošloj godini svaka trea rodilja bila starija od 30 godina ,a svakom osmom djetetu je majka bila starija od 35 godina.U Njemakoj je svaka 4.majka starija od 35 godina.Taj trend se nastavlja u Europi pa i u Hrvatskoj,tu ništa ne zaostajemo. Mnogo je vei broj majki starijih od 30 godina nego onih mlaih. Ipak nije sve tako crno.Vremena se mijenjaju pa tako i nain života.Moderan nain života oslobodio je ženu u svakom smislu.One su ravnopravne,visoko školovane,vrlo esto sa zavidnim karijerama.Tako sve eše trudnoa mora ekati i treba se tome prilagoditi.Ako se potencijalne majke zdravo hrane, redovito rekreiraju ,dovoljno spavaju,te izbjegavaju alkohol,nikotin i droge,postoje dobre šanse za normalnu trudnou i s 35 godina i više.Potrebna je jasno redovita kontrola u trudnoi.Napredak medicine u svijetu pa tako i kod nas sigurno e pomoi i našim starijim trudnicama.

težine. Svaka dodatna i pojaana aktivnost mora biti pod kontrolom ortopeda. Nadalje je poželjno kontrolirati funkciju mišia, jer se dogaa da bolovi u koljenima nisu uzrokovani ošteenjem zglobova nego poremeajem ili ošteenjem funkcije mišia. Sve više sjedenja na radnom mjestu, za TV ekranima ili raunalu deinitivno je velik uzrok bolova u koljenima. Nedostatak kretanja naš je veliki neprijatelj. Meutim, kad bolovi postanu permanentni pacijent je prisiljen nešto poduzeti. U toj fazi analgetici više ne pomažu, ili je njihova pomo kratkotrajna, nego ine štetu organizmu. U tom sluaju oboljeli mora nešto poduzeti ali ostaje pitanje što. Izbor se naješe svodi, s pravom, na posjet lijeniku, lijeenje je dugotrajno raznim lijekovima i najrazliitijim terapijama i tretmanima, ali nakon duljeg vremena pacijent ostaje i dalje pacijent, bolovi su

sve dugotrajniji i teži i samim time a samim time i nepodnošljiviji. Ipak, ne gubite nadu i vjeru u iscjeljenje. Još vam uvijek ostaje bioterapeut koji e vam bolove bitno smanjiti ve prvog dana terapije. Terapija traje etiri dana za redom i uspjeh je zagarantiran. Zašto dolazi do bolova? Svaki put kad je organizam, iz bilo kojeg razloga, u disbalansu negdje se javlja problem u vidu oboljenja. ovjek “puca” tamo gdje najtanji. Stavljanje organizma u stanje balansa bol se povlai, a nakon etvrtog dana terapije u pravilu

ZAPOELI SU DVODNEVNI TEAJEVI BIOTER APIJE I BIOENERGIJE PO VRLO PRISTUPANOJ CIJENI. ZA ZAPOSLENE JE MOGUE DOGOVORITI TERMINE SUBOTOM I NEDJELJOM. BILO BI OD ZNAAJNE KORISTI DA SE EDUCIRATE NA JEDNOM

nestaje. Ne ustruavajte se nazvati (bez SMS-a) broj telefona 098/1347-031 i dogovoriti svoj tretman. Nakon mog tretmana osjeat ete se lakši, odmorniji, zdraviji, bolje i kvalitetnije spavati bez bolova pa zašto ih onda trpjeti. Naješe ljudi trpe bolove godinama, nevjerojatno strpljivo podnose teške torture, jadikuju i izdvajaju se iz društva. Sve je to nepotrebno jer univerzalna energija namjenjena je i vama, može vam donijeti zdravlje i uz pomo educiranog bioterapeuta uiniti vam život radosnim i bezbolnim.

OD TEAJEVA I POMOGNETE SVOJIM BLIŽNJIMA ILI POZNANICIMA, DA IM UKLONITE ZDRAVSTVENE PROBLEME, A MOGUE JE I DA POPRAVITE KUNI BU ET. BROJ TELEFONA JE 098/1347-031. MOLIM VAS DA NE ŠALJETE SMS. ŽELIM VAM PUNO ZDRAVLJA


13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 13 31


14

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Komentari Oltar Domovine zapušten i zaboravljen Prošli sam vikend ponovno bio u Zagrebu, hrvatskoj metropoli i gradu koji mi puno znai. Zagreb nosim u srcu i volim ga, premda mu u posljednje vrijeme sve rjee dolazim u pohode. Kao i svaki put kada sam u Zagrebu, tako sam i sada obišao pet mjesta, za mene pet svetinja, i na kraju ostao tužan. Redom sam posjetio: zagrebaku katedralu, stadion Dinama u Maksimiru, svetište Gospe Remetske, grob prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tumana na Mirogoju i Oltar Domovine na Medvedgradu. Hrvatska prvostolna Katolika crkva iznutra je lijepa kao i uvijek, a izvana se ureuje toranj te još neki dijelovi. Dinamov stadion, koji oni koji ne vole klub, a vjerojatno ni državu ni grad, nazivaju ruglom za mene je svetinja i ovaj put sam se lijepo osjeao. Dlanom sam dotaknuo travnjak na kojem su igrali najbolji hrvatski nogometaši koje pamtim, od Štefa Lamze, preko Sreka Bogdana, Velimira Zajeca, Darija Šimia, do Zvonimira Bobana i Tomislava Butine i bio sretan. Dinamov stadion je dobar i meni lijep, vidio sam u Austriji, Sloveniji i Maarskoj puno slabijih i nitko ih ne naziva ruglom. U svetištu Gospe Remetske susreo sam drage franjevce uvare svetišta Odvjetnice Hrvata i vidio da se ono obnavlja, ali fali još novca i novca. Na grobu dr. Franje Tumana poklonio sam se do poda, stavio cvijet meu svježe bukete, što je znak da ljudi dolaze na ovozemaljsko poivalište ovoga hrvatskog velikana. I na kraju sam otišao malo izvan Zagreba, na zagrebaku goru ili Medvednicu, na Oltar Domovine. I ovo je bilo jedino od pet mjesta s kojeg sam oti-

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

šao tužan. Oltar Domovine koji je podignut u vrijeme predsjednika Hrvatske dr. Franje Tumana, u spomen na sve koji su kroz povijest umirali za obranu hrvatske Domovine, potpuno je zapušten. Isto tako ugašen je Vjeni plamen koji je trebao gorjeti za sve hrvatske branitelje poginule u Domovinskom ratu. ovjek koji povremeno dolazi ureivati kapelicu kaže kako je Oltar Domovine zapušten, a Vjeni plamen ugašen za vrijeme predsjednika Stipe Mesia u sklopu “projekta” detumanizacije Hrvatske. A trebao je biti mjesto na kojemu bi vijence polagale strane državne delegacije, kao nekada na Avali na grob neznanom junaku. Kako dobro znam da je Mesi zapostavio i predsjedniku lentu, gornjogradsku Poasnu gardu i druge simbole, nisam ništa rekao ni komentirao nego se tužan zaputio u Mariju Bistricu, kamo je hodoastila moja župa. Majka Božja Bistrika i njezina bazilika nisu zapuštene i bijaše mi nadomjestak za Oltar Domovine, koji Mesi nikada nije pohodio.

AKOVEKI espresso by Bibi

SVIJET U MOJIM BOJAMA

Nova Srednja škola akovec dala djeci još jednu šansu

Miss whatever

akovec je dobio novu školu. Mnogi je zovu “baptistika“, što i je i nije istina. Meu osnivaima se spominje i Baptistika crkva pa samim time ima status privatne vjerske škole, no odobrena je i od strane Ministarstva. Dok se ne izgradi sasvim nova zgrada te Srednje škole akovec, uenici e nastavu pohaati u Pastoralnom centru u akovcu. Olakšala je muke mnogim upisnicima i njihovim roditeljima, mora se priznati. Dala izbor da upišu smjer gimnazije i onima koji to nisu uspjeli u našoj akovekoj Gimnaziji. A da je u akovekoj Gimnaziji bilo jako napeto i tijesno, znaju oni koji su ekali u redu za prijave po sat i pol vremena. S Gimnazijom nema šale, kažem vam. Poevši od pitanja u vrtiu: “Što eš kad odrasteš?“ - “Upisat’ u Gimnaziju!“, pa do pitanja na faksu: “Otkuda dolaziš? - “Iz Gimnazije akovec.“ Neki pak su izabrali varaždinske gimnazije. Je li zbog nižeg bodovnog praga, zbog želje da se sa svojim društvom malo maknu iz akovca ili jednostavno jer je po prianjima manje zahtjevna od akoveke? Muku su muili i uenici III. Osnovne škole akovec koja slovi kao najjaa akoveka (a vjerojatno i meimurska) osnovna škola. Teško zaraene ocjene u toj školi nerijetko su nedovoljne za upise u željene programe te se na jednom roditeljskom sa-

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

stanku povuklo pitanje i o tom problemu. Nije fer da vrlo dobro ocijenjena djeca iz III. Osnovne sa znanjem kao u odlikaša (pet nula) iz neke druge meimurske škole budu “kažnjena“ nemogunošu upisa u gimnazije ve samo u strukovne škole. I zato nam treba državna matura! Da i tu konano bude nekakvog reda. Sve u svemu, akovec obiluje ponudom srednjoškolskog obrazovanja. Osim te nove Srednje škole akovec te Gimnazije akovec, tu su: Ekonomska i trgovaka, Gospodarska, Graditeljska te Tehnika, industrijska i obrtnika škola akovec. Samo je potrebno (uz knjigu!) zagrijati stolicu i proporcionalno zagrijanosti tapecirunga na stolici rast e i ocjene u školi. Na zadovoljstvo roditelja, ofskroz!

Davnih smo dana zalijepljeni za televizore pratili kako e Branka Bebi ili Fani apalija proi na izboru za najljepšu ženu svijeta. Bilo je to zlatno doba izbora za miss, nakon kojeg je nastala lavina izbora najljepše svega i svaega, i danas imamo jedan ini kupus kojeg se ni draga nam kuharica Jaca ne bi posramila. Poelo je s miss svijeta. Ajde, ok, prolazi. Pa miss sporta. Isto, kužim. Onda je krenulo s miss universe. Miss svemira? Wow, svaka ast. E, a nakon njih su na red došle miss turizma, miss sela, miss gradskog kotara zapad, miss dalmatinske konobe, miss boanja, miss ribiije, ma miss mile majke. Možda to i ne bi bilo toliko strašno da se s njima nisu pojavili i kojekakvi Borisi Kosmai i Aleksandre Grdi i njihovi škandalozni životi. Jer su nam samo još oni trebali. Lijepo je vidjeti lijepu ženu. U tome emo se, vjerujem, svi složiti. S druge strane, vjerujem da emo se složiti i da se o ukusima ne raspravlja. Tko onda može rei da je ovogodišnja miss Koncovaka Gornjeg ljepša od ovogodišnje miss Koncovaka Donjeg? Tko? Neki “štel bi a nebrem” glumac? Ona koja si je prošle godine s pola kile domaih kobasi i 3 smrznuta piceka kupila titulu? Sin vlasnika tvornice mesnih preraevina? Ne znam, stvarno ne znam. Svaki od tih izbora najavljuju kao

Piše : Bojana Španiek bojana@mnovine.hr

novi, nikad vieni, a recept prešetavanja u bikinijima i veernjim haljama, pokazivanja talenta i odgovaranja na opako zanimljiva pitanja toliko je prožvakan da mi se doslovno plae. Još bolje, miss je odjednom postalo zanimanje. Kad, primjerice, Grdiku pitaju što radi, ona veli: “Ja sam miss Hrvatske i manekenka“. Ma bravo, Aleks. Najbolje da u Ministarstvu obrazovanja, kad ionako razmišljaju o novom spektru predmeta, uvedu i predmet “Missiranje” u sklopu kojeg e tek propupale djevojice pumpati informacijama kako na 1001 nain željeti mir u svijetu, “it’s ok” rei na svim svjetskim jezicima, kako da ti k’o fol sluajno ispadne cica i kako svako malo podgrijati javnost friškim “intrigantnim” fotkama sa sluajno izgubljenog mobitela. Ma dajte, molim vas.

POGLED ISPOD OBRVA

A sad adio... „ Ja mogu biti tvrdoglava van svakog stila, mogu biti najangrizavije dijete koje ste vidjeli, i niste sreli nikoga tko je negativan kao ja ponekada…Ja sam najmudrija žena koju poznajete, najnježnija duša s kojom ste se povezali, imam najhrabrije srce koje ste ikada vidjeli, i niste sreli nikoga tko je pozitivan kao ja ponekada…“ Pjeva Alanis Morisette- a; ja jesam ponekada sve to, i zapravo puno više, ili ništa od toga. Neizmjerno hvala svima onima koji su itanjem ovih kolumni vidjeli svu moju svjetlost, a voljeli ak i moje „crnilo“.Gotovo dvije godine se družimo- ja pišem, vi itate. Kako je život takav- da ak i „zauvijek“ ima odbrojane dane- tako naše druženje završava ovom kolumnom. Htjela bih rei još koju stvar za kraj. Rijetko koja djevojica ne mašta da postane pjevaica ili glumica kad odraste, pa što bih ja bila posebna- željela sam biti hollywoodska zvijezda. Samo Božja providnost me toga spasila, ako me danas pitate. Daleko sam ja od bilo kakve zvijezde, ipak; lju-

di me prepoznaju na cesti zbog pisanja kolumni. Ljudi esto (krivo) misle, ako nekoga znaju iz vienja (novina ili televizije), da ga automatski i poznaju. Ali, nije tome tako. Misle da zato što mogu citirati moje rijei, da im to odmah daje za pravo da misle, govore i rade „svašta“. Nažalost, umjesto da cijenimo one koji se za nas trude - mi ih uzimamo „zdravo za gotovo“, i skloni smo ih podcjenjivati. Ja sam za obrnuto - što više netko daje, što je više „naš“- to bismo ga trebali više cijeniti. Obzirom da je obino, dakle, baš obrnuto, naši ljudi još uvijek moraju ii negdje drugdje pronai nekoga tko e njih i njihov trud cijeniti. Volim svoj kraj, ali još smo mi previše „jalni“ jedni drugima - prebrzi u kritiziranju i kazni, prespori u pohvali i nagradi. Martin Luther King je rekao: „Imam san…“ I ja imam san, veoma slian - da e ljudi jednog dana živjeti u svom najvišem obliku - mirnom postojanju, i da e voljeti bezrezervno. Zato, što god da Vam se desi - optimizma! Rijetko tko zna tono odgovoriti što zapravo jest optimizam, ali u suštini to su tri rijei – JA TO MOGU. Što god se zbilo - Vi to

možete! Budite sigurni u sebe, i u svoje mjesto, neka Vam pogled bude blag a siguran; onakav kakav ne vidi se esto… Žao mi je ako su moje rijei ikad ikoga povrijedile. Oprostite mi svaku grubu rije, ili ako ste stekli dojam nepoštovanja. Volim Vas mnogo i kako god stvari ispadale - ipak me je samo ljubav vodila da pišem sve te rijei. Kolumne su nastajale i iz silne ljubavi prema pisanju, te jer sam na taj nain ovom malom kutku zemaljske kugle željela nešto dati. Sebe, od sebe. Hvala Vam na svim povratnim informacijama i trudu uloženom u itanje. Bila mi je ast i privilegija. Posebno hvala nepoznatom itatelju koji mi je pred nekoliko mjeseci poslao ilmi „Meimurski heroj“- ne smatram se herojem, ali uljepšao mi je dan. Openito, uvijek e biti: „neki kažu da sam led, neki kažu da sam vatra“- ovisi kako tko gleda, kako tko smatra. I to je u redu, na kraju kraja - nevažno jesam li Vam život uljepšala svojim dolaskom, ili tek sada svojim odlaskom - važno je da jesam! Ne znam znate li pjesmu - „A sad adio, i tko zna gdje, i tko zna kad…“, na spotu (ilmu) Ljubiša Samardži pleše s podignutim rukama, onako tužno i

Piše: Tihana Babi ck_hana_babic@yahoo.com

ponosno - meni je to jedna od najdirljivijih scena koje sam vidjela. Da mogu, sad bih za Vas otplesala baš to isto, tako isto. Molim Vas, ako ikako možete,budite drug i po dobru me pamtite. „Nek svjetla gore i kad odem sa scene, i nek se svira dugo u no; gdje srca ima - ima i mene; a kad pjesma stane- i ja u po…“ Kolumna je nosila naziv “Pogled ispod obrva”. Da na kraju otkrijem zašto namjerno sam pred dvije godine odabrala taj naziv, da Vas asocira na pjesmu kad Vam se desi štogod bolno. Zanemarimo sad ija je, ipak, sjetite se tih rijei kad zagusti. Ide nešto ovako- „odbolovat u te ja, onako vrsto na nogama…“ Ali eto dragi itatelji…„Nikad više - Pogled ispod obrva.“


13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr••marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr • 040 312 333 www.mnovine.hr

Dobro je znati 15 33


16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info

Mazda – Baština tehn Sanjar nešto smisli, genij to usavrši

Prodaja novih automobila u RH po proizvoaima 1.1. 30.6.2010. Proizvoa

koliina udio, %

1

Opel

2391

12,29%

2

Volkswagen

2354

12,10%

3

Chevrolet

1633

8,40%

4

Renault

1535

7,89%

5

Peugeot

1478

7,60%

6

Škoda

1229

6,32%

7

Hyundai

1144

5,88%

8

Ford

1019

5,24%

9

Citroen

977

5,02%

Preloška 92, akovec tel:. 040/364-000, fax: 040/364-799 e-mail: vozila @alfacar.hr www.alfacar.hr

RABLJENA VOZILA

OSOBNA VOZILA: FIAT STILO 1.4 16v, 3 VRATA, 04/05, metalik crna FIAT MULTIPLA 1.9 JTD, 04/05, metalik crna FIAT DOBLO PANORAMA 1.9 JTD, 06, met.plava OPEL ASTRA 1.6 16V KARAVAN AUT, 06, metalik srebrna

10 Mazda

592

3,04%

11 Suzuki

570

2,93%

12 Toyota

535

2,75%

13 Dacia

493

2,53%

14 Kia

492

2,53%

15 Seat

430

2,21%

16 Nissan

414

2,13%

SLUŽBENA VOZILA :

17 Fiat

403

2,07%

ALFA ROMEO 159 2.4 JTD, business+, 07, metalik crna

18 BMW

382

1,96%

19 Audi

366

1,88%

20 Mercedes

281

1,44%

21 Honda

272

1,40%

22 Volvo

76

0,39%

23 Smart

70

0,36%

24 Lada

50

0,26%

25 Mitsubishi

48

0,25%

26 Lancia

36

0,19%

27 Saab

29

0,15%

28 Alfa Romeo

27

0,14%

29 Subaru

24

0,12%

30 Mini

21

0,11%

31 Ostali

77

0,40%

UKUPNO

19448 100%

Izvor: Promocija Plus

AMC Meimurje akovec, Športska 8,

tel. (040) 328-750, 328-751 e-mail: amc-medjimurje@ck.t-com.hr

Ford Fiesta 1.25 Trend, 5 vrata, 2009., crvena met., klima, radio CD mp3, dalj. centralno, el. podizai, servo, ABS Ford Kuga 2WD 2.0 TDCi Trend, 2010., bijela, automatska dvozonska klima, tempomat, parking senzori, 17'' alu felge, handsfree VW LT 46 2.8 TDI, 2000., žuta, vuna služba, spuštanje platforme, hidraulino vitlo, signalizacija, tahograf, radio

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 BS

8,45

Super plus 98

8,45

Super 100 BS

8,45

8,83

Eurodizel BS

8,15

8,15

LPG auto plin

4,45

4,45

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 9. srpnja 2010.

Zrinsko Frankopanska bb, akovec, tel. 040 379 800, www.ac-jesenovic.hr

Prodaje rabljena vozila s garancijom do 6 mjeseci. VELIKI IZBOR S LAGERA

13. srpnja 2010.

Felix Wankel Mazda Motor Corporation ove godine slavi 90 godina postojanja radei inventuru svega što je kompaniju inilo uspješnom u proteklih devet desetljea, sagledavajui sve njene snažne strane i postignua. Jedna od najveih Mazdinih odlika svakako je inovativan duh, njena spremnost da isproba nove stvari i korporativni duh koji je godinama vodio do nekih revolucionarnih tehnikih rješenja.

Ništa nije istinitije od ove izjave kada je rije o Nijemcu Felixu Wankelu i Mazdinom Kenichi Yamamotu. Wankel, koji nije imao vozaku dozvolu ni fakultetsku naobrazbu, sanjao je kako e napraviti alternativni motor s ravnom komorom izgaranja i tankim diskom koji se okree u sredini te komore. Yamamoto je bio toliko impresioniran s ovim konceptom motora da je Mazda 1961. kupila patent. No, prvi ‘Wankelov’ motor isporuen u Hiroshimu toliko je vibrirao da je ostrugao unutarnje stijenke rotacijske komore, a te su slabosti Yamamoto-San i njegovi inženjeri usavršili pomou boljeg brtvljenja i podmazivanja. U svojoj prvoj serijskoj izvedbi (modelu Cosmo Sport iz 1967.) Mazdin motor s dva rotora imao je trohoidalna kuišta s trokutastim rotorima i ekscentrinim vratilom u sredini. Prostor izmeu vrhova rotora i stijenki kuišta koristio se za usis, kompresiju, paljenje i ekspanziju te ispuh. Motor je bio vrlo kultiviran i rado se vrtio u visoke brojeve okretaja, jer je pri-

tisak koji je proizvodio izravno prenosio na vratilo, odnosno, nije bilo potrebe da se pravocrtno gibanje uz pomo polužja pretvara u kružno kao kod klipnog motora. Ova tehnika pogoni gotovo dva milijuna Mazdinih automobila, ukljuujui i Mazdu 787B koja je 1991. osvojila Le Mans, kao i današnji RENESIS rotacijski motor u modelu RX-8.

“Eureka” trenutak – vodik i rotacijski motor Kada su Mazdini inženjeri 1990. prvi puta upotrijebili vodik kao gorivo u svom rotacijskom motoru, to je za njih zasigurno

TERETNA VOZILA: FIAT DOBLO CARGO 1.3 JTD, 07, bijela

bilo ugodno iznenaenje. Naime, pri sagorijevanju vodika, Mazdina rotacijska tehnika ima nekoliko prednosti u odnosu na klipni motor. Smjesa vodika i zraka je homogenija jer je bogatija, a i usis duže traje. Nekontrolirano paljenje smjese takoer ne predstavlja problem, jer je kod rotacijskog motora usisna komora razdvojena od komore izgaranja, nema ni usisnih ili ispušnih ventila koji bi se zagrijavali. U posljednjih 20 godina Mazda je svoj rotacijski motor pogonjen vodikom dovela do komercijalne proizvodnje i on se u modelima RX-8 Hydrogen RE i Mazdi5 Hydrogen RE Hybrid trenutno može dobiti na leasing u Japanu i Europi.

KREDITNI I LEASING ARANŽMANI

Jednostavno i pametno - DISI benzinski motor + i-Stop

• BEZ JAMACA, UEŠA, KASKO OSIGURANJA • ROK OTPLATE DO 7 GODINA • ZAMJENE STARO ZA NOVO • ZAMJENE STARO ZA STARO • GARANCIJA • OTKUP RABLJENIH VOZILA

Mazdini inženjeri znali su da e, ako kod benzinskog motora uspiju u pravoj poziciji zaustaviti klipove u taktu kompresije i ekspanzije, moi ponovno pokrenuti motor paljenjem smjese u cilindru. No,

Kenichi Yamamoto


13. srpnja 2010.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Šavora d.o.o.

oloških inovacija da bi to uspjeli, gorivo se moralo ubrizgati izravno u cilindar. Tako je nastao Mazdin inovativni benzinac s izravnim ubrizgavanjem i i-Stop tehnikom – stop/ start sustavom koji zaustavi motor dok vozilo miruje (ime štedi gorivo) i pozicionira klipove koristei napredni kontrolni software motora. Kada voza ponovno pritisne spojku, gorivo se ubrizgava izravno u ispravnu komoru i motor se ponovno pokree za samo 0,35 sekundi, otprilike dva puta brže od uobiajenih sustava.

Revolucija materijala – Mazdin katalizator sa Single NanoTehnologijom i novi DPF Plemeniti metali uklopljeni su na keramiku površinu katalizatora i reagiraju s ispušnim plinovima kako bi katalitikom reakcijom iz njih uklonili otrovne sastojke. Na visokim temperaturama molekule plemenitih metala mogu se slijepiti, ime se smanjuje njihova mogunost išenja ispušnih plinova. Kako bi se to sprijeilo, moraju se upo-

trijebiti velike koliine skupih plemenitih metala. Prije nekoliko godina Mazdini inženjeri koristili su single nanotehnologiju kako bi uspješno uklopili individualne estice plemenitih metala na keramiku bazu kako se estice ne bi grupirale zajedno. Tako je za izradu Mazdinog novog katalizatora potrebno 70 posto manje plemenitih metala uz jednaki uinak. Za svoje dizelske motore Mazda je napravila iltar dizelskih estica (DPF) keramike strukture, koji molekulama kisika uklopljenim u njega omoguava oslobaanje pri izgaranju nakupljene ae. Ovo poveava uinkovitost DPF-a, smanjuje potrošnju goriva i smanjuje uestalost procesa regeneracije iltra. I Single Nano katalizator i DPF nalaze se u programu aktualnih Mazdinih motora.

Povratak osnovama – tehnike smanjenja težine Mazdina ‘gram-strategija’ smanjenja težine auto-

NOVO PANDA d.o.o. Ovlašteni servis Peugeot vozila Distribucija i prodaja rezervnih dijelova Zrinsko - frankopanska bb, 40 000 akovec Tel: 040/328 - 767

Fax: 040/328 - 501

www.panda.hr

mobila jedno je od najveih Mazdinih postignua upravo zbog svoje jednostavnosti – lakši automobil treba manje goriva. Kako bi smanjili težinu neke komponente, inženjeri su morali simulirati kako bi ta komponenta reagirala pod optereenjima, pa je Mazda napravila novi kompjuterski software. Kako bi tokaste zavare i ostale zavarene spojeve postavili na nove pozicije karoserijske strukture, razvijeni su i potpuno novi alati. elik ultra visoke vstoe za vršu i lakšu karoseriju te elemente ovjesa, proizveden je uz po-

ovlašteni prodavatelj i serviser za Toyota vozila

Meimurska županija - Hodošan, Glavna 17 Koprivniko-križevaka županija - Koprivnica, Obrtnika 8

Šavora d.o.o. oglašava prodaju rabljenih vozila. • Za Vas smo pripremili posebne pogodnosti za plaanja u gotovini, te najpovoljnije uvjete financiranja. • U ponudi su vozila iskljuivo sa domaee g tržišta • Sva vozila možete pogledati na www.savora.hr • Sve informacije možete dobiti na broj telefona: 040/679-679

POPIS VOZILA:

mo naprednih tehnologija lijevanja. Inženjeri su ak primijenili i lakše neodimiumske magnete u zvunicima. Vraanjem na same osnove, Mazda je postala jedan od prvih proizvoaa koji je predstavio novu generaciju automobila koji su svi redom lakši, vrši, štedljiviji i iši od svojih prethodnika.

1. Toyota Avensis, 150 KS, diesel, Luna oprema, 2009.g., cijena: 183.000,00 kuna sa PDV-om 2. Toyota Prius, 146 KS, benzin+elektromotor, Sol, 1vl., 2007.g., cijena: 115.000,00 kuna + 5% 3. Toyota Land Cruiser, 171 KS, diesel, Elegant, 2008.g., cijena: 300.000,00 kuna sa PDV-om 4. Toyota Land Cruiser, 166 KS, diesel, Executive, 2006.g., cijena: 253.000,00 kuna sa PDV-om 5. Toyota Hiace, 95 KS, diesel, kombi produženi sa klimom, 2007.g.,cijena:115.000,00 kuna sa PDV-om 6. Nissan Terrano 3.0 TDI, 155 KS, diesel, 4x4 + sva oprema, 2003.g.,cijena:100.500,00 kuna na ime 7. Škoda Felicia 1.3 MPI LX, 68 KS, 2000.g., 2.vlasnik, cijena: 17.000,00 kuna + 5% 8. Mitsubishi Carisma 1.6 5 vrata, 132 KS, benzin, sva oprema, 2003.g., cijena:52.000,00 kuna na ime 9. Audi A8 2,5 TDI V6 QUATTRO,180 KS,diesel,sva oprema, 1999.g., cijena: 67.750,00 kuna sa PDV-om


18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.

Dacia na drugom mjestu po J. D. Poweru

Dacia je u ovogodiĹĄnjoj studiji J.D. Power Report o zadovoljstvu njemakih vlasnika svojim vozilima postigla izvanredno mjesto. Dacia je uvrĹĄtena na drugo mjesto zajedno s prestiĹžnom njemakom

markom BMW, koja je postigla isti broj bodova i vrlo je malo zaostala za prvo uvrĹĄtenom prestiĹžnom markom Mercedes-Benz. Rumunjska marka, koja je ve viĹĄe od jednog desetljea dio Grupe Renault,

sa svojih 83,6 posto potpuno zadovoljnih kupaca izvrsno konkurira uvaĹženim njemakim, europskim i dalekoistonim konkurentima na ljestvici automobilskih marki. Kod vrednovanja zadovoljstva po segmentima, Dacia Logan sa 83,9 posto potpuno zadovoljnih kupaca takoer osvaja srebrnu medalju. Dacia je bila po prvi puta ukljuena u studiju J.D.Power Report 2009. godine. Odmah se uvrstila na dobru poziciju na sredini ljestvice. Ove godine biljeĹžimo napredak za dvanaest mjesta i na taj nain je postigla najvei napredak meu svim ocjenjenim markama. Odlian poredak Dacie je rezultat beskompromisnog programa Grupe Renault za osiguravanje svestrane kvalitete.

Nagrade za Hyundai Hyundai Motor Company zajedno s ovlaĹĄtenim predstavniĹĄtvima diljem svijeta predano radi na razvoju i podizanju kvalitete Hyundai usluge, te na rastu prodaje. Svake godine bira se parter koji je u protekloj godini postigao iznimne rezultate na ovim podrujima. Tvrtka Hyundai auto Zagreb, ovlaĹĄteni distributer vozila Hyundai za Republiku Hrvatsku dobitnik je nagrade Excellence Award za iznimne rezultate po pitanju zadovoljstva stranaka. Nagradu “2009 Excelence Award“ dodijelio je g. Sang-Deog

Bae – generalni direktor CIS & Eastern Europe regionalnog ureda, a preuzeo ju je g. Tihomir Lendl, direktor maloprodaje Hyundai auto Zagreb. Nagradu za najvee poveanje koliine prodaje u regiji pripala je Hyundaijevom ovlaĹĄtenom partneru, tvrtci GaĹĄpari Auto. O kvaliteti usluga koje strankama pruĹža tvrtka Hyundai auto Zagreb najbolje govori i nagrada za “Before Service Performance“ koju je predao g. K.R. Lee, direktor odjela za Hyundai servis. Ove nagrade dokaz su kontinuiranog podizanja razine kvalitete

prodajnih i servisnih usluga tvrtke Hyundai auto Zagreb, a sve s ciljem poveanja zadovoljstva stranaka.

Preventivna servisna kampanja na Lexus modelima GS i LS Toyota Motor Corporation je 5. srpnja 2010. dobrovoljno objavila globalnu servisnu kampanju na Lexus modelima GS450h, GS460, LS460, LS460L, LS600h, LS600hL. Servisna kampanja ukljuuje provjeru te po potrebi eventualnu doradu ventila na motorima gore spomenutih modela. Ovim putem Ĺželimo napomenuti da niti jedan nesretni sluaj nije prijavljen u Europi pa tako ni u Hrvatskoj koji bi se mogao usko povezati s ovom servisnom kampanjom. Na podruju Republike

OvlaĹĄteni servis za

tVTMVHBTFSWJTJSBOKBV[EWJKFHPEJOF EJO OF F HBSBODJKFOBVHSBĂŞFOFEJKFMPWF tVTMVHBMJNBSJKF EJN NB tUFSNPMBLJSBOKFQP78TUBOEBSEJNB ;BTUBSJKBWP[JMBQPWPMKOJKF DJKFOFTFSWJTJSBOKBWP[JMB

Hrvatske ova servisna akcija odnosi se na desetak vozila, iji e vlasnici biti pozvani pismenim putem da dou u servis te da im se o troĹĄku proizvoaa provjeri vozilo i naprave eventualne korekcije na vozilu. Za

dodatna pitanja oko servisne kampanje na Lexus modelima moĹžete kontaktirati sljedee brojeve telefona: 01/6659-930 Toyota Croatia d.o.o. i 01/6659-905 Lexus centar Zagreb.


13. srpnja 2010. WRC poredak nakon 7 od 13 Rally-a

MotoGP poredak nakon 7 od 18 utrka

MotoGP poredak za VN Catalunye, Catalunya, 4. srpnja njaa 201 nj 220 2010. 010 01 010 100..

Rezulta Rally Bulgaria, garia ga ria,, 0. 9. – 11. srpnja 2010. 1.

Sebasen Loeb

25

1.

2.

Dani Sordo

18

2.

Dani PEDROSA

3.

Pe er Solberg

15

3.

Casey STONER

16

4.

Randy DE PUNIET

13

4.

Sebasen Ogier

12

5.

Mikko Hirvonen

10

6.

Jari - Ma Latvala

7.

P.G. Anderson

Jorge LORENZO

25 20

5.

Alvaro BATISTUTA

11

6.

Ben SPIES

10

8

7.

Loris CAPIROSSI

9

6

8.

Nicky HAYDEN

8

Marco MELANDRI

7

8.

F. Turan

4

9.

9.

Ma hew Wilson

2

10. Hector BARBERA

6

1

11. Colin EDWARDS

5

12. Mika KALLIO

4

13. Kousuke AKIYOSHI

3

10. Henning Solberg Poredak vozaa: 1.

Sebasen Loeb

151

14. Andrea DOVIZIOSO

2

2.

Sebasen Ogier

100

15. Wataru YOSHIKAWA

1

3.

Mikko Hirvonen

86

4.

Jari - Ma Latvala

80

5.

Pe er Solberg

78

1.

Jorge LORENZO

165

6.

Dani Sordo

67

2.

Dani PEDROSA

113

7.

Ma hew Wilson

40

3.

Andrea DOVIZIOSO

91

8.

Federico Villagra

26

4.

Nicky HAYDEN

69

9.

Henning Solberg

10. Kimi Raikkonen Poredak Teamova: 1. Citroën Total World Rally Team 2. BP Ford Abu Dhabi World Rally Team 3. Citroën Junior Team 4. 5.

Stobart M-Sport Ford Rally Team Munchi's Ford World Rally Team

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24 15

232

Poredak vozaa:

5.

Randy DE PUNIET

69

6.

Casey STONER

67

7.

Valenno ROSSI

61

8.

Ben SPIES

59

9.

Marco MELANDRI

39

10. Marco SIMONCELLI

39

185 125

Poredak proizvoaa: a: 1.

40

Slijedei rally: Slijedei rally: Rally Rally Finland, of Turkey, 16.–18. 29. – 31.travnja srpnja 2010.

Yamaha

170

2.

Honda

137

3.

Duca

97

4.

Suzuki

37

Slijedea utrka: Njemake, Slijedea utrka:VN VN Japana, Sachsenring, 18. srpnja 2010. 25. travnja 2010.

EKO KUTAK

F1 poredak nakon 10 od 19 utrka

Citroën Survolt na stazi prilagoenoj elektrinim vozilima Nakon predstavljanja na Sajmu u Ženevi, Citroën Survolt odsada postaje pravo trkae, 100% elektrino vozilo koje se po prvi puta vozilo na trkaoj stazi u Le Mansu 10. srpnja, s iskusnim vozaem Vanina Ickxom za upravljaem. Citroën Survolt mijenja uvriježene ideje i oprema se 100% elektrinim pogonom koji mu omoguuje spoj sportskog duha i performansi uz zaštitu okoliša. Citroën Survolt nudi kompaktne dimenzije (dužine od 3,85 m, širine od 1,87 m i visine od 1,20 m), raspolaže cjevastom šasijom, ravnom podnicom s ekstraktorom zraka i potpuno karbonskom karoserijom koji ga ine istinskim trkaim elektrinim vozilom. S dva elektrina motora kombinirane snage od 300 KS (od 0 do 5.000 okr/ min), Citroën Survolt nudi iznimne performanse s maksimalnom brzinom od 260 km/h. Umjerena težina od 1.150 kg mu omoguuje ubrzanje od 5 sekun-

F1 poredak VN Velikee Britanije, Britan Bri tanije ije,, ja 201 2010. 0. Silverstone, 11. srpnja 1.

Mark Webber

25

2.

Lewis Hamilton

18

3.

Nico Rosberg

15

4.

Jenson Bu on

12

5.

Rubens Barrichello

10

6.

Kamui Kobayashi

8

7.

Sebasan Ve el

8.

Adrian Sul

4

9.

Michalel Schumacher

2

10. Nico Hülkenberg

6

1

Poredak vozaa: 1.

Lewis Hamilton

145

2.

Jenson Bu on

133

3.

Mark Webber

128

4.

Sebasan Ve el

121

5.

Fernando Alonso

98

6.

Nico Rosberg

90

7.

Robert Kubica

83

8.

Felipe Massa

67

9.

Michalel Schumacher

36

10. Adrian Sul

35

Poredak konstruktora: ra: a:

di od 0 do 100 km/h te ubrzanje od 22 sekunde od 0 - 1000 m. 2 litij-ionske baterije, svaka od 140 kg i kapaciteta od 31 kW nude mogunost prelaska oko 200 km. Mogue ih je napuniti za samo 2 sata zahvaljujui speciinom napajanju ili za 10 sati standardnim napajanjem od 220V. S tim vrlo rijetkim tehnološkim rješenjem u svijetu automobilskog natjecanja, Citroën nudi novu viziju automobila te novi pogled na kreativnost i tehnologiju.

1.

McLaren-Mercedes

278

2.

RBR-Renault

249

3.

Ferrari

165

4.

Mercedes Benz GP

126

5.

Renault

89

6.

Force India-Mercedes

7.

Williams-Cosworth

31

9.

BMW Sauber-Ferrari

15

8.

STR-Ferrari

10

10. Lotus-Cosworth

0

11. HRT-Cosworth

0

12. Virgin-Cosworth

0

Sljedea utrka: VN Njemake, Hockenheim, 25. srpnja 2010.

47


LJETNO RASPOLOŽENJE U TOPLICAMA SVETI MARTIN

Sljedei utorak uz kupon u Meimurskim novinama pedeset posto jeftinije na kupanje U Toplicama Sveti Martin otvoreni su ljetni bazeni! Sezona kupanja, zabave i ljetnih užitaka je poela! Kako bi ljeto na kontinentu uinili što zabavnijim, tim Toplica upregnuo je sve snage u bogat animacijski i zabavni program jer malo tko se više zadovoljava samom injenicom da odlazi na kupanje u najljepše Toplice u Hrvatskoj. Da su najljepše, svjedoe brojne dobivene nagrade, a da su najzabavnije, svjedoi program pripremljen da ovo ljeto uini urnebesnim. Na raspolaganju vam stoji 4000 m2 vodenih površina, aquapark (vodena staza za tri osobe, kamikaza, body slide, rafting slide, black hole), razni vodeni efekti, whirlpooli, aquabar, djeji bazen s pješanom plažom za klince, gusarski

brod igralište za najmlae, peina, termalni bazeni ... Kako ne bi bili prepušteni sami sebi, o zabavi brinu animatori koji podižu atmosferu, tjeraju na ples i dobru volju nagrauju nagradama! Igre na bazenima, igre iznenaenja i kreativne radionice zabavit e vaše najmlae, a vi se možete razgibati aqua aerobicom ili jednostavno uhvatiti ten odmarajui. Dok klinci neumorno trkaraju okolo, novost za roditelje je masaža

Sziget festival postaje punoljetan!

po baldahinom na otvorenim bazenima po pristupanim cijenama. Odvojite pola sata za sebe jer kažu da u zdravom tijelu stanuje i zdrav duh. Besplatni suncobrani i ležaljke uinit e vaš odmor još ugodnijim. U kupališnom prostoru mogua je konzumacija hrane i pia na više mjesta (restorani, bikini bar, aquabar, pizzeria, fast food, slastiarnica, coffee bar ...). Vikendima su na programu zabavne karaoke koje e garantirano iznjedriti noManje od mjesec dana preostalo je do poetka jednog od najveih, najzabavnijih dogaanja u Europi. Od 11. do 16. kolovoza na Obudai otoku usred Budimpešte održava se tradicionalni Sziget festival. Svake godine festival oduševljava ak do 400.000 ljudi koji ostaju vjerni festivalu te ga svake godine ponovno posjeuju. Sziget ugošuje mnoštvo bendova od kojih možemo istaknuti Iron

vu zvijezdu resorta, subotama romantino nono kupanje pod svijeama uz šampanjac, dnevni partyji na bazenima uz živu glazbu, nona kupanja uz pratnju DJ-a, happy hour ..., a u planu su veeri stand up komedije, celebrity gosti animatori, i još puno, puno toga! Do sada smo pokrili sve; one najmlae, tinejdžere, roditelje ... Kako ne bi zaboravili naše bake i djedove, na snazi je i posebna ponuda za umirovljenike – cjelodnevna karta i ruak za samo 60 kuna!

Sljedei utorak samo za vas donosimo kupon u Meimurskim novinama s kojim ostvarujete 50% popusta na ulaz u svijet okrjepe, zabave i tulumastinog ljeta u Toplicama Sveti Martin!

TOP 20 01. ONA ZA RIBARA NEE - POSTOLAR TRIPPER

02. STRANAC - COLONIA

01. U ast svim dobrim ljudima

04. MALI MAJMUN ITA

Dražen Zei

Bolesna braa . Krisjan Beluhan

02. Svirajte mi tužne - E.T.

05. LJUBAV - ŽANAMARI LALI

TOP 03. Tvoj sam LISTA DOMAIH

06. NI KOJI MISEC, NI KOJI DAN

Armin

KLAPA GODIMENTI

04. Vjerujem u anele

07. SASVIM SAM - BOJAN JAMBROŠI

Oliver Dragojevi

08. LAGANO UMIREM

05. Danijela as

CRVENA JABUKA

Danijela Marnovi

09. LJETO - FLYER

06. Odijelo - Jole

10. KAKO GOD BILO - VLATKA POKOS

07. Uzalud sunce sja Opa opasnost

FORMULA 13 Maiden, Muse, Deadmau5, Faithless, Papa Roach… Za ovu je godinu atraktivno da je nulti dan festivala posveen reggae publici koju e zabavljati The Wailes, UB 40 The Aggrolites. Usprkos bombastinim najavama da e dio Sziget festa preseliti na hrvatsku obalu oito da je takva ideja propala. Stoga, vidimo se na Szigetu! (Vanja Bari, foto: Boris Bari)

01. NOT AFRAID - EMINEM 02. AMONGST THE WAVES - PEARL JAM 03. WHY DON’T YOU LOVE ME -BEYONCE 04. CALIFORNIA GURLS KATY PERRY feat. SNOOP DOGG 05. COMMANDER KELLY ROWLAND/ DAVID GUETTA

molim da poštujete našu privatnost, tugu koju u ovom životnom trenutku duboko proživljavam, rekla je Mia Begovi, 48-godišnja glumica zagrebakog kazališta “Kerempuh”, te time potvrdila kuloarska nagaanja da u braku lijepe glumice i jedanaest godina starijeg poduzetnika Željka Žnidaria ve dugo ne cvjetaju ruže. Kao razlog za kraj brane sree ne spominje se trea osoba, ve se eše spominje da recesija nije prošla bez posljedica u poslovanju Željka Žnidaria te da su ga poslovni problemi udaljili od ljubavi.

02. Beyonce

LISTA DOMAIH SweetTOP Dreams

09. THIS AIN’T A LOVE SONG

03. David Gue a

SCOUTING FOR GIRLS

One love

10. FOOL’S DAY - BLUR

04. Shakira Did it again 05. Milow Ayo Technology

TOP LISTA 01. YOLANDA BE COOL We NoTOP Speak Americano & Dcup LISTA DOMAIH 02. KYLIE MINOGUE - All The Lovers 03. KATTY PERRY California Gurls Ft Snoop Dogg 04. SCISSOR SISTERS - Fire With Fire 05. EMINEM - Not Afraid 06. K’NAAN - Wavin Flag 07. PENDELUM - Watercolor 08. SHAKIRA

New Life Ft Funkerman & Dany P-Jazz

Tomy

10. FEDDE LE GRAND

Zdenka

TOP LISTA STRANIH

08. POP GOES THE WORLD - GOSSIP

Australska skupina Men at Work morat e platiti pet posto prihoda od autorskih prava na svoj hit “Down Under” iz 1980. godine tvrtki “Larrikin Music” koja ima prava na djeju pjesmu iz koje su bez odobrenja kopirali neke dijelove, presudio je sud u Sydneyu. EMI Songs Australija te autori hita “Down Under” Colin Hay i Ron

Zvijezda amerikog reality showa “The Hills” u jednom je danu obavila deset estetskih zahvata, meu kojima su bili korekcija brade i nosa, poveanje grudi, podizanje obrva i liposukcija vrata. “Heidi sad razmišlja o plastinoj operaciji nakon što se rastavila od muža Spencera Pratta. On je bio taj koji ju je nagovorio da ode na operaciju. Svjesna je da je otišla predaleko i sada se zbog toga osjea glupo”, rekao je bliski izvor. Mediji su javljali kako su Heidi i Pratt prošli mjesec bankrotirali nakon što su potrošili sav novac na razne gluposti i provod. “Potpuno su bez love, njihov je prihod pao, no njihove potrošake navike nisu. Heidi nikada nije naletjela na neku dizajnersku torbu koju nije morala imati. A Spencer troši sav svoj novac na gadgete, profesionalne teleskope i opremu za nono izvianje”, dodao je izvor.

Natali Dizdar

Russian Roule e

Commander Ft. DAVID GUETTA

Heidi se kaje zbog svojih operacija!

10. Ne pitaj

07. LOVE YOU TO LIFE - GRACE JONES

09. KELLY ROWLAND

TJEDNI KALORIFER

Bojan Jambroši

ROLLING STONES

“Down Under” definitivno plagijat! posto prihoda od pjesme, ali je sudac Peter Jacobson taj zahtjev nazvao neumjerenim. “Down Under” je jedna od najpopularnijih pjesama u Australiji od koje je skupina Men at Work zaradila milijune dolara.

Tony Censki 09. Nemam pojma

01. Rihana

Waka Waka This Time For Africa

Strykert moraju ubudue plaati pet posto od zarade na toj pjesmi, a u odštetu je uraunato i razdoblje od 2005. godine, od kada Larrikin Music ima prava na pjesmicu “Kookaburra Sits in the Old Gum Tree” koju je 1934. napisala uiteljica Marion Sinclair. Odšteta je manja od zahtjeva Larrikin Musica koji je tražio 60

08. Kad žena zavoli

06. PLUNDERED MY SOUL

Razvode se Mia Begovi i Željko Žnidari Glumica Mia Begovi i poduzetnik Željko Žnidari razvode se nakon šest godina braka. Razlog, navodno, nije preljub. - Istina je da se razvodim. Željko i ja predali smo papire za sporazumni razvod braka. Rastajemo se u miru, dostojanstveno i civilizirano. Moram napomenuti da za naš razvod nisu krive tree osobe, nego iskljuivo ljubav koja jednostavno više ne živi na našim adresama. No sigurno je da emo zauvijek ostati prijatelji, uvijek tu jedno za drugo. Tema mi je suviše bolna da bih o njoj više govorila. I zato vas

TOP LISTA DOMAIH

03. NEVIDLJIVO BLAGO - KIM VERSON


13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

Dobro je znati 39


40

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.




21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

NOVO VODSTVO NŠ MEIMURJE-AKOVEC

ATLETIKA

Predsjednik Dean Pani za Školu nogometa s nadom u budunost

PRVENSTVO HRVATSKE u atletici za senior(k)e

zaraditi više nego 13 tisua kuna. Stanje je malo popravila donacija iz HNS-a od 77 tisua kuna te donacija opreme vrijedne 130 tisua kn.

Novi predsjednik s vjerom da je budunost Škole na realnim osnovama

Dejan Pani, novi predsjednik Škola nogometa Meimurje – akovec dobila je ovog vikenda novo vodstvo, koje je otvorenim pregovorima s Gradom i Županijom došla do dobre nade za nastavak rada i djelovanja. Iako su veinu vremena imali problema s financijama, pa s klubovima koji nisu željeli potpisati ugovore o suradnji, treneri i igrai Škole nogometa Meimurje-akovec, kao i dio lanova Uprave, odradili su dobar posao u svojoj prvoj sezoni postojanja. Šlag na tortu tog posla bilo je kvalificiranje kadeta i juniora Meimurja u 1. HNL, kao i ulazak kadeta i juniora akovca u viši nogometni razred, regionalno natjecanje. Konani manjak iznosi više od 300.000 kn, što i nije tako tragino kad se u popisu prihoda pogleda da je iz gradskog prorauna stiglo tek 20 posto planiranog iznosa, 60 tisua kuna, a iz županijskog svega deset posto planiranog, ukupno 33 tisue kuna. K tome, ni kune Školi nije isplatila Zajednica sportova Županije. No, treba biti pošten i kazati da je Uprava omanula po pitanju sponzorstva i marketinških aktivnosti, gdje se ipak trebalo

No, novo vrijeme i novi ljudi možda e biti bolji recept za financijsku stabilnost Škole, pa je Skupština na mjesto predsjednika izabrala Deana Pania, bivšeg dopredsjednika, dok je on u Izvršni odbor smjestio Veselina Biševca, Zorana Vidovia, Matiju Posavca, Dražena Kolenia, Ivu Kolaria, Predraga Šaria, Ivu Vurušia i Miljenka Ovara, koji je i dopredsjednik Škole. Novi predsjednik Dean Pani okupljenima je predstavio i novi financijski plan, koji unato poveanim izdacima zbog ulaska u dva viša ranga natjecanja nije povean s prošlogodišnjih 1,7 milijuna kuna, ve je ak smanjen na 1,2 milijuna. “Mislim da opreznijim raspolaganjem novcem, ali i veim angažmanom na podruju spon-

zorstva možemo priskrbiti novac kojeg nam lokalna vlast ne može dati. Jako sam zadovoljan dogovorima s elnicima Grada i Županije i vjerujem da e ovog puta sve biti ispoštovano od svih osnivaa Škole”, kazao je Pani. Skupštini su nazoili Veselin Biševac i Matija Posavec, koji su objasnili kako se iz prorauna Grada odnosno Županije može oekivati do 20 tisua kuna mjeseno. Bilo kako bilo, Škola nogometa nee moi raditi sama. Velika važnost je drugoligaša NK Meimurje, jer se veže uz njegov status i imidž. S druge strane neizvjestan je projekt opstanka NK akovca iako u ovom trenutku to nije presudno važno za kvalitetu škole i “proizvodnju” domaih nogometaša. NK Meimurje mora biti izravno zainteresiran za budunost škole, mora pronai sredstva da stipendira najbolje izdanke i na taj nain osigura njezinu svrsishodnost. Naravno, vrlo važna je i suradnja kako s Meimurskim nogometnim savezom, tako i svim meimurskim klubovima, na iskrenim osnovama i u oba pravca. Bez toga nema napretka meimurskog nogometa, a mladi

igrai e odlaziti u druge sredine, kao što je bio sluaj i do sada.

Funkcija direktora upitna? Za kraj ostavljamo dvije zanimljivosti. Interesiralo nas je naime zbog ega Škola nije prijavila ni jedan svoj projekt Hrvatskom olimpijskom odboru, s obzirom da se s državne razine može dobiti velika potpora za dobre planove. “Ja sam kazao Mikolaju da dostavi papirologiju u Zajednicu, oni imaju papire i ako je bilo problema onda su krivi oni”, kazao je bivši predsjednik Kataleni. Na žalost, Kataleni se prevario, jer je direktor Dušan Mikolaj priznao da papire Zajednici nije stigao predati na vrijeme. K tome, pitali smo predsjednika hoe li direktor Dušan Mikolaj ostati proesionalac u Školi s obzirom da je predsjednik NK akovca i direktorsportski direktor NK akovca 1920, no Pani je kazao da o tome Izvršni odbor još treba odluiti. Ipak, vidljivo je u planu rashoda kojeg je Pani predstavio da e troškovi za plae zaposlenika i honoraraca biti smanjeni u razdoblju koje slijedi, no definitivnih potvrda još nema. (Ivana Strahija)

Novi izvršni odbor Škole nogometa

U PONEDJELJAK POSLIJEPODNE zapoele pripreme NK Meimurja

Ambicija je ponovni status prvoligaša NK Meimurje pod vodstvom starog poznanika akovekog nogometa Vjerana Simunia koji je u meuvremenu bio trener u egzotinim krajevima, da bi se vratio u Hrvatsku, u ponedjeljak kasno poslijepodne krenulo je u pripreme za novu sezonu. Ono što je za sada poznato je situacija oko toga koga više nee biti u novoj sezoni. Otišla je naime veina igraa: Aganovi, Golubovi, Georgievski, Melnjak, Planti, Lesjak, Darmopil, Vuljanko, Maari, Žuljevi i drugi, ali neka imena i ostaju. Tako bi primjerice napad trebao biti kvalitetan s

obzirom na ostanak standardnih Grgia, Lime, Eliomara i Vuke. Brazilci bi trebali biti i na stoperskim

Trenutani popis igraa NK Meimurja: Bešeni, Božak, Andre Silva, Bratkovi, Antonovi, Levai, Pintari, Grgi. Lima, Kova, Vuka, Eliomar, Amauri, Bobianec, Midojevi, Vugrinec, Sean, Kovai. Na probu bi trebali doi: Melnjak Nino, Buhin, Gegi, Fran, Tiago, Alan...

pozicijama, ako se Andreu pridruži Amauri koji je još uvijek u Brazilu, kao i Eliomar. Inae, u II. HNL mogu igrati samo 4 stranca pa treba vidjeti tko e biti meu njima.

Na probi veliki broj igraa Uglavnom, prvih desetak dana sigurno e biti puno prometa u svlaionici. S obzirom da se tek okuplja nova ekipa, sigurno e kroz nju proi etrdesetak imena, a Simuni e vrlo vjerojatno tek nakon 1. kolovoza koliko-toliko iskristalizirati spisak. Vremena uglavnom

ima dovoljno, a ambicija bi trebala biti prvoligaška. Ostaje za vidjeti što e se dogaati u narednom razdoblju, a puno toga ovisi i od vodstva kluba. Glavnom treneru Simuniu pomagati e Gorianec i Stamenkovi, dok je kondicijski trener dugogodišnji Simuniev suradnik Boško Božinovi. Meimurje je inae zbog odreenih dugovanja suspendirano, pa trenutano ne može igrati utakmice i registrirati igrae, ali oekuje se da isto bude sreeno ovaj tjedan. (D. Zrna)

Gabrijela Grabar i Tomislav Pintari hrvatski viceprvaci Izvrsnu ormu koju je pokazala u državnom dresu mlada meimurska atletiarka Gabrijela Grabar (AK Nedeliše) ponovila je i na državnom prvenstvu u Rijeci. Osvojila je naslov hrvatske viceprvakinje na 400 m s prepona srušivši vlastiti meimurski rekord koji sada iznosi: 1:01,28. Srebro je osvojio i Tomislav Pintari iz AK Meimurje u utrci na 3 000 m s preponama rezultatom 10:19,26. Treu medalju od meimurskih predstavnika osvojila je Melani Kralji iz AK Meimurje koja je bila trea u bacanju kugle hicem od 10.72 m.Državno prvenstvo inae je održa no u Rijeci u organizaciji AK Kvarner.

Gabrijela Grabar izvrsno je sprintala u Rijeci i dohvatila naslov hrvatske viceprvakinje

OSAM meimurskih atletiara nastupilo za hrvatsku reprezentaciju

Meimurske atletiarke izborile dva postolja Za razliku od 2009. godine kada su na etveromeu atletskih juniorskih reprezentacija eške, Maarske, Slovenije i Hrvatske imali samo dvije predstavnice, Meimurci su u ove godine imali ak šest reprezentativaca koji su osam puta izlazili na atletsku stazu i borilišta stadiona u Veszpremu, Maarska. Naši su predstavnici iz AK Meimurje sa šest nastupa i i Nedeliše sa dva, opravdali poziv izbornika, i u svim svojim nastupima zabilježili solidne plasmane te na taj na in dali doprinos osvajanju ukupnog treeg mjesta hrvatske reprezentacije. Opravdale poziv izbornika Najbolji plasman za meimurske atletiare ostvarila je lanica AK Nedeliše Gabrijela Grabar koja je u disciplini 400 m s preponama osvojila drugo mjesto i srebrnu medalju. Uz odlian plasman Gabrijela je popravila

i svoj seniorski meimurski rekord koji je ponovno popravila na državnom prvenstvu u Rijeci. Na postolje se penjala i lanica AK Meimurje Kristina Dudek i to kao lanica štaete 4 x 400 m koja je osvojila tree mjesto, a u svojem pojedinanom nastupu Kristina je u utrci na 400 m osvojila etvrto mjesto sa rezutatom 57,76. Na etvrto mjesto plasirala se i Mateja Jambrovi, lanica Meimurja, i to u utrci štaeta 4 x 100m. Mateja je u pojedinanom nastupu trala i 100 m i zauzela sedmo mjesto sa 12,54 sekunde. Za AK Meimurje nastupilo je i dvoje bacaa i to Lea Obadi koja je u bacanju diska bila šesta sa 36,77 m te Kristijan Strahija koji je bacao kladivo i zauzeo sedmo mjesto sa 49,64 m. AK Nedeliše je imao još jednu predstavnicu na 400 m s preponama u kojoj je nastupila Alena Hrušoci zauzevši osmo mjesto sa 1:07,49.

NAJAVLJUJEMO

U srijedu meunarodni atletski miting Atletska sezona za veinu meimurskih atletiara završava ove srijede kada AK Meimurje organizira tradicionalni atletski miting. Iz kluba

najavljuju dobru konkurenciju u svim disciplinama koje su na rasporedu, a miting bi trebao biti meunarodnog karaktera. Poetak je zakazan za 16.30h.


 U PUNOM JEKU MALONOGOMETNA SEZONA

Turniri diljem Meimurja U punom jeku je malonogometna sezona. Uglavnom su na rasporedu turniri koje organiziraju nogometni klubovi. Najvei turnir Memorijal Vladimir Skok u organizaciji NK Mladost Prelog i pokroviteljstvom Grada zapoeo je u petak u Prelogu. Prijavljene su ak 43 ekipe u 4 konkurencije. Najbrojnija je seniorska u kojoj su 22 ekipe, 8 je veteranskih, 9 starijih pionira i 4mlaih. Turnir je tek zapoeo i traje do 22. srpnja. Od ovog tjedna igra se i turnir odbojke na pijesku. Traju i Preloške ljetne noi, a kako kažu organizatori tijekom tjedna nee biti najavljenih koncerata, ve standardni program uz domae glazbene snage. U Belici pak je prijavljeno 10 seniorskih i 6 veteranskih ekipa. Turnir se igra još tjedan dana i i završava idue subote. U meuvremenu su i završena dva turnira oni koji su organizirani u D. Koncovaku i Hodošanu. Organizatori su na oba vrlo zadovoljni kako je sve teklo, a izvješa možete proitati u našem sljedeem broju.

13. srpnja 2010. MEIMURSKA NOGOMETNA LIGA VETERANA “SJEVEROZAPAD”

Venera-PMP pobjednik lige, Dubravan Preseka pobjednik turnira U završenom natjecanju u meimurskoj nogometnoj ligi veterana «Sjeverozapad» u sezoni 2009/2010. prvo mjesto potpuno zasluženo pripalo je veteranima NK «Venera-PMP“ iz Svetog Jurja na Bregu, drugo mjesto osvojili su veterani NK «Zebanec» iz Zebanca, a tree veterani NK «Bratstvo“ iz Jurovca. Ugodno je iznenadila ekipa NK «Dubravan» iz Preseke osvojivši etvrto mjesto. Ostale ekipe igrale su s

puno oscilacija, tako da su i rezultati izostali. NK «Dubravan» iz Preseke izborio se za organizaciju završnog turnira, koji je održan u Preseki. Na turniru su trebale sudjelovati etiri prvoplasirane veteranske ekipe. Nažalost, ekipa NK „Zebanec“ došla je nekompletna (sa šest igraa) i nije mogla nastupiti, što je pokvarilo ukupni dojam. Domaini su bili najkompletniji i najbolji na turniru, dok je prvak lige NK Venera-PMP

završila tek kao trea. U sveanom dijelu programa, uesnici turnira primili su pehare – svaki prema osvojenom mjestu na turniru. Pobjedniku lige, NK «Venera-PMP» iz Svetog Jurja na Bregu uruen je poseban pehar. Nakon sveanog dijela nastavilo se sa zajednikim druženjem uz kvalitetno pripremljeno jelo i hladna pia. Domaini, veterani NK «Dubravan» odlino su organizirali ovaj završni turnir.

Veterani Venere PMP pobjednici lige Sjeverozapad




13. srpnja 2010. II. HRVATSKA TENISKA LIGA

ITF - GRAPEVINE

Lisjak do drugog kola Pobjeda protiv Peina, Najbolja meimurska tenisaica Ivana Lisjak vratila se nakon kvalifikacija Wimbledona u svoju ameriku bazu i nastavila s odigravanjem manjih turnira na kojima pokušava povratiti što kvalitetniji ranking. Za sad joj to ne polazi za rukom. U teksaškom gradu Grapevine igrala je turnir ITF circut serije vrijedan 50.000 amerikih dolara i prošla samo do 2. kola.

U 1. kolu lako je dobila Amerikanku Pegula 7:5, 6:3, da bi onda solidno odigrala dva seta protiv 2. nositeljice Kanaanke Dubois, ali katastroalno trei za konaan poraz. Prvi je Lisjak izgubila 5:7, pa je projurila drugim 6:1, da bi potonula u treem: 1:6. Nakon tjedan dana stanke slijedi joj novi nastup na slinom turniru u Lexingtonu.

poraz protiv Tenis Teama U susretu osmog kola II. Hrvatske teniske lige prva seniorska momad Puneca gostovala je u Rijeci protiv momadi TK Peine i ostvarila laku pobjedu rezultatom 6:3. Pobjede za akoveku momad ostvarili su Dejan Žliar, Tomislav Hublin, Bojan Jaklin, Maik Nerer i Marin Šuica u pojedinanim susretima i Jaklin / Nerer u susretima parova.

U 9. kolu na gostovanju u Umagu protiv momadi TK Tenis Team zabilježen je minimalan poraz rezultatom 4:5. Pobjede u pojedinanim susretima ostvarili su Bojan Jaklin i Petar Švenda, te parovi Kaui / Škvorc i Švenda / Žliar. Punec je na 4. mjestu s 13 bodova, a vodi Osijek s 23 boda.

VINDI KUP

Naslov za akovanku Lorenu Brzuhalski U Var Varaždinu je u organizaVarteks održan Vindi ciji TK V kup, turnir turn za djeake i djevoj12 godina iz kalendara ice do 1 Hrvatsk Hrvatskog teniskog saveza. Odli Odlian rezultat ostvarila akovje dvanaestogodišnja dvana BRZUHALanka LORENA L Puneca koja je SKI, lanica lan osvojila turnir. Kvalifikacije

OP KOPRIVNICE

Klub s novim imenom RK Meimurje, novi predsjednik Siniša Januši!? U ponedjeljak je u dvorani Scheier održana izvanredna Skupština rukometnog kluba MKA*IPC. Kako smo saznali uoi završetka ovog broja radna skupina u sastavu Matija Posavec, Veselin Biševac, Miljenko Toplianec i Bojan Ruži pripremila je sve potrebno za skupštinu koja je trebala izabrati novog predsjednika kluba i odluiti o novom imenu. Za novog predsjednika neslužbeno doznajemo predloženi je Siniša Januši, inae direktor D-TV, emisije koja se emitira u kabelskom sustavu u akovcu, dok e novi naziv kluba biti RK Meimurje. Ostaje za vidjeti je li nazivu RK Meimurje pridodan neki sponzorski naziv, jer su pregovori o generalnom sponzoru takoer bili u tijeku. Tako bi dosadašnje ime kluba MKA*IPC trebalo otii u povijest, a jedan od glavnih sponzora IPC ove godine sigurno nee biti sponzor kluba.

Što pak se tie financijskog stanja, ono nije baš tako bajno, kao što je govoreno. Naime, dug kluba iznosi više od 1 milijun kuna, a najvea stavka su pozajmice koje su klubu umjesto sponzorstva dale tvrtke uz koje je bio vezan dosadašnji predsjednik Željko Kavran. Pozajmice navodno iznose više od 400.000 kn. Dug prema igraima je navodno oko 160.000 kn, dok je znaajna stavka i dug dvoranama koji je posebno bio kamen spoticanja dosadašnjeg predsjednika Kavrana, a iznosi više od 250.000 kn. Uz dugovanje dobavljaima cjelokupni iznos dugovanja premašuje milijun kuna. Takoer je neizvjesna situacija s igraima, ali oito e RK Meimurje u novoj sezoni biti orijentiran na meimurske igrae, ali ostaje vidjeti tko e od njih igrati i je li to dovoljno za I. HRL ili pak e se dovoditi igrai sa strane, ali pitanje je tko i pod kakvim uvjetima. ®

TENISKI KAMP U AKOVCU

Anda Pintari do finala Anda Pintari, jedanaestogodišnja igraica TK Franjo Punec nastupila je na OP Koprivnice za djeake i djevojice do 12 godina. U Round Robin kvalifikacijama ostvarila je tri pobjede, a u

su igrane po Round Robin sistemu i u njima je Lorena ostvarila dvije pobjede. U glavnom turniru pobijedila je redom Mjeran (Požega) 61 61, Katuši (Zapreši) 61 60, Pupi (I Team) 63 61 i u finalnom susretu lako i uvjerljivo Lauru Meava iz zagrebakih Ponikva 60 60.

IZVANREDNA SKUPŠTINA RK MKA*IPC

glavnom turniru pobijedila je Kukina-Gradeak (Varteks) 62 61, Šimuni (Varteks) 62 60, da bi u finalnom susretu bila poražena od domae igraice Roberte Krvajica rezultatom 26 36.

Sudjelovalo 90 djece

OP AKOVCA DO 8 I 10 GODINA

Luka Horvat u finalu U organizaciji TK akovec održan je turnir za djeake i djevojice do 8 i 10 godina na kojem je nastupilo etrdesetak natjecatelja iz Varaždina, Daruvara, Virovitice, Ludbrega, Preloga, urevca i akovca. Turnir je igran po novim „Play & stay“ pravilima za najmlae natjecatelje. U konkurenciji djeaka do 10 godina, zlatna skupina, Luka Horvat osovojio je drugo mjesto a Florijan Barani tree, u srebrnoj skupini Justin Kermeci osvojio je drugo mjesto, u bronanoj

skupini Abel Šprajc tree mjesto i u zelenoj skupini Ervin Nedeljko drugo mjesto i Vinko Brki tree mjesto. Meu djevojicama Ema Matjai u srebrnoj skupini osvojila je prvo mjesto, Leonarda Horvat tree, kao i Ivana Žuli u brojanoj skupini. Na turniru do 8 godina koji igraju djeaci i djevojice zajedno prvo mjesto osvojila je Nika Šari, Vinko Brki tree, Antonija Ruži etvrto, Lukas Branilovi peto i Borna Bira šesto mjesto.

Uesnici teniskog kampa

Od 5. do 9. srpnja na terenima kluba održan je tradicionalni TENISKI KAMP u sklopu programa Zajednice

spor t sk ih udruga g rada akovca SVAKI TJEDAN SPORT JEDAN. Na kampu koji se je održavao od ponedjeljka

HRVATSKI KOŠARKAŠKI SAVEZ

I u B ligi mladi igra na parketu! Nakon netom završene sezone u kojoj se prvi puta u A 2 ligi moralo imati 40 minuta u igri juniora 92. godište ili mlaega, krenule su rasprave po košarkaškim kuloarima je li to bilo pametno ili nije, tko je profitirao, tko ne, tko je koga...Ovih je dana iz Upravnog odbora Hrvatskog košarkaškog saveza u klubove stigla Odluka o izmjenama i dopunama Propozicija natjecanja za sezonu 2010/2011. Najprije se govori o kvalifikacijama za A 1 ligu, pa piše: Klub koji na završetku Lige za ostanak zauzme pret-

posljednje mjesto odigrati e odlune utakmice (bolji rezultat u dvije utakmice sa drugoplasiranom ekipom iz kvalifikacijske lige), a pobjednik e ostvariti pravo da u sezoni 2011/12 igra A 1 ligu. Kvalifikacijska liga za popunu A 1 lige igra se po dvostrukom bod sustavu, a ligu e igrati pobjednici A 2 liga po Propozicijama natjecanja A 1 muške lige. Prvoplasirani klub Kvalifikacijske lige ostvarit e pravo igranja u natjecanju A 1 lige u sezoni 2011/12.

Slijedi dio koji se tie igranja mladih igraa u natjecanjima pod ingerencijom HKS-a: U natjecanju klubova A 1 lige (u prvom dijelu natjecanja i u Ligi za ostanak) moraju biti prijavljeni i igrati najmanje jedan igra roen 1991. i mlai, odnosno da u prvim petorkama klubova mora biti po jedan igra 91. godišta, a tijekom utakmice na parketu uvijek mora biti barem jedan igra 91. godišta ili mlai. U Propozicijama natjecanja A 2 mijenja se samo godište juniora koji mora biti u igri – u netom završenoj sezoni smio je igrati

junior 92. godišta, a od jeseni u igri mora biti 93. i mlai. Promjena e biti i u «zadnjoj» - B ligi. Na parketu stalno mora biti igra roen 1994. i mlai! To praktiki znai da se sve klubove pod ingerencijom HKS – a tjera na rad s mlaim kategorijama! Što je apsolutno u redu. Oni klubovi koji ne žele ili ne mogu raditi s potencijalnim mlaim prvotimcima – neka igraju rekreativnu ligu. Ukoliko tijekom utakmice zbog dosuenih 5 osobnih pogrešaka, iskljuenja igraa, ozljeda i dr. momad više

do petka, svakog dana od 8 do 12 sati, sudjelovalo je više 90-tak polaznika. Sudionicima kampa uz aktivno uenje

nema na klupi barem jednog igraa roenog 1994. godine (u A 2 ligi 93., u A 1 ligi 91. godine) koji bi sudjelovao u igri na parketu, igra se nastavlja s 4 igraa. Iz HKS-a je stigla i Odluka o prijelaznim rokovima i rokovima za licenciranje igraa u sezoni 2010/2011: Prijelazni rok i rok za licenciranje za košarkaše za sezonu 2010/2011 poinje 7. srpnja 2010. (dakle – poeo je!) i završava 6. sijenja 2011. Prijelaz iz jednog kluba u drugi klub (horizontalni prijelaz) za klubove A 2 liga i B liga ostvaruje se samo u vremenu izmeu prvog i drugog dijela redovitog prvenstvenog natjecanja, a mogu ga ostvariti samo dva seniorska igraa i igrai

tenisa, organizirano je nekoliko predavanja i igraonica, a osigurana je prehrana i pie, te poklon - majica.

mlaih dobnih uzrasta (juniori i mlai). Dodatni prijelazni rok za klubove Kvalifikacijske lige za popunu A 1 muške lige (odnosi se samo na 5 prvaka A 2 liga) traje od 28. ožujka 2011. do 31. ožujka 2011. U ovom prijelaznom roku prijelaz i licenciranje mogu ostvariti maksimalno dva igraa po jednom klubu. Igra u jednoj sezoni nakon poetnog licenciranja može biti licenciran još za najviše dva kluba, bez obzira na stupanj natjecanja. Ustupanje igraa ostvaruje se do 31. prosinca 2010. Klubovi A 2 i B liga mogu tijekom natjecateljske sezone licencirati najviše 15 igraa seniora i neogranien broj juniora i mlaih.(hks, bh)




13. srpnja 2010. MEUNARODNA BICIKLISTIKA MANIFESTACIJA U LENDAVI

Panonski maraton triju država

PRVENSTVO HRVATSKE u preponskom jahanju

Kristini Lesjak naslov državne prvakinje Na zagrebakom Hipodromu održano je Prvenstvo Hrvatske u preponskom jahanju za sve kategorije na kojem su nastupili svi ponajbolji jahai sa svojim grlima. Meu njima je sjajan nastup zabilježila Kristina Lesjak, lanica KK akovec koja je osvojila naslov državne prvakinje u juniorskoj konkurenciji. Odlian rezultat mlada i talentirana meimurska jahaica Kristina Lesjak postigla je na grlu ORION. Kristina je inae uvjerljivo osvojila naslov dr-

žavne prvakinje. Ve drugog dana ostvarila je nedostižnu prednost pred ostalim natjecateljima te su je samo pad s konja ili diskvaliikacija mogla sprijeiti da uzme titulu državne prvakinje. Kristina Lesjak lanica je konjikog kluba ‘’akovec’’, a u svojoj relativno kratkoj karijeri ostvarila je zavidne rezultate u Hrvatskoj i inozemstvu. U konkurenciji seniora prvo mjesto osvojila je Janka Krašovec na grlu Cabano, a kod mlaih jahaa Marko Pana na grlu Breezer.

Panonski maraton triju država ove e se godine održati sedmi puta zaredom. Ova meunarodna biciklistika manifestacija kojoj je cilj graditi dobrosusjedske odnose izmeu Slovenije, Maarske i Hrvatske svake se godine organizira u suradnji s nekolicinom partnera iz sve tri države, a glavni partneri su Opina Lendava (SLO), Opina Lenti (H) i Opina Sveti Martin na Muri. Glavni organizator ovogodišnjeg Panonskog maratona je Opina Lendava, a sudionici maratona e za vožnju moi izabrati etiri staze razliite dužine i težine koje prolaze prekmurskim i maarskim selima, vinskim cestama Meimurja, cestama uz rijeku Muru i na kraju se opustiti uz kulturno-umjetniki program popraen izvlaenjem nagrada te osvježenjem u Lendavskim termama. Prijavnice se mogu poslati poštom (na adresu KK Lendava) ili se zainteresirani mogu prijaviti na web stranicama KK Lendava (www.kolesarski-klub-lendava. si). Trase Panonskog maratona dužine su 112 km (Veliki maraton, zahtjevna trasa, prolazi kros sve tri države, a najviša toka marato-

na je Železna Gora, 50 km (Srednji maraton, prolazi kroz Sloveniju i Hrvatsku, u Hrvatsku ulazi na GP Mursko Središe, a u Sloveniju se vraa preko GP Sveti Martin na Muri), 15 km (Mali maraton)

i 28 km – mountain bike (brdski) maraton . Na svim trasama predvieni su punktovi za osvježenje. Poetak dogaanja je 18. sprnja 2010. od 7 sati ujutro, kada se još primaju prijave, u Lendavi, a po-

jedini maratoni startaju od 9 sati, u razmaku od 10 minuta. Zbog prelaska državne granice svaki sudionik dužan je sa sobom imati putovnicu ili osobnu iskaznicu. (VRP)

SEOSKE IGRE u ukovcu

Prezentacija starih obiaja u Ivan Modri popravio idilinom donjomeimurskom mjestu PRVENSTVO REGIJE 4 U PLIVANJU

rekord za 5 sekundi

Ivan Modri sjajno napreduje u lenom stilu

Na prvenstvu Regije 4 sudjelovali su najmlai plivai GPK ME IMURJA. Ivan Modri je potvrdio odlinu formu na 200 m leno popravivši rezultat sa “Zlatnog medvjeda” za velikih 5 sekundi 2:33,77 (norma je za državnom prvenstvo 2:38,97), te osvojio srebrnu medalju. Ostali plivai su isplivali svoje osobne rekorde. Za kadete je još nastupila Nikolina Šolti 9. mjesto 100 m leptir (1:34.64),

23. 100slobodno (1:19.54), 12. 200prsno (3:40.62), za poetnike - plivaton A su nastupili: Jurica Kavran 8. mjesto 50slobodno (36.53), 11. 50 m prsno (49.04), 15. 50 m leno (44.72), Rino Mikac 9. 50 m slobodno (36.78), 14. 200 m mješovito (3:31.83), 12. 50 m prsno (49.50), 19. 100 m slobodno (1:28.19), 10. 50 m leno (43.46). Potvruje se da e rad sa novim trenerima Kristinom Horvat i Tomislavom Horvatom, pridonijeti puno dobrih rezultata u narednom periodu. Ujedno se pozivaju svi mali plivai koji ovog ljeta ue plivati u ljetnim plivakim kampovima (09-13.08. je slijedei termin), da se pridruže klubu u rekreativnom ili natjecateljskom treningu, a informacije se mogu dobiti na stranici www.pkmc.hr ili na mob. 091 574 0644 kod tajnika kluba.

Domaini - pobjednici U sklopu ljetnih programa Turistika zajednica Grada Preloga i Mjesni odbor ukovec 3. srpnja organizirali su Seoske igre ukovec 2010. u kojima su sudjelovali predstavnici osam mjesnih odbora u sastavu Grada Preloga. Manifestacija je, kažu u preloškoj Turistikoj

zajednici, organizirana s ciljem da se kroz druženje prikažu stari obiaji i nekadašnji život na selu. Domaini najbolji Sudionici su se natjecali u zanimljivim i atraktivnim disciplinama - potezanju užeta, bacanju kamena s ramena, utrci

Mirna ruka i oštro oko za bacanje potkove

u vreama, hodanju štulama, bacanju potkove, guranju voza sijena, piljenju trupca, pravljenju putra, dojenju krave, dok je posebna atrakcija bila kroenje bika. Ukupni pobjednik bila je ekipa domaina – ukovca. Uz “sportski“ dio, organiziran je i bogat kulturno - umjet-

niki te zabavni program uz nastup Bandista iz Struge i folkloraša iz Donjeg Vidovca, za posjetitelje je osigurano pie i jelo, dok su ponudom svojih proizvoda manifestaciju obogatila i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. (Velimir Kelkedi, foto:

Piljenje trupaca na tradicionalan nain


13. srpnja 2010.

Mozaik 45

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Pristajanje u Domašincu

Svatko nešto traži, motiv, ribe, zlato...

Prirodne prepreke od granja i panjeva nisu zapreka hrabrima

Neiskorištena Mura Nije se teško ne složiti sa svim sudionicima spusta, ali i posjeteljima te novinarima, kako je rijeka Mura, osobito u dijelu kod Murskog Središe te Peklenice i Podturna, neiskorištena. Nevjerojatno mirna Mura u nedjelju je pobuivala maštu na organiziranje više priredbi koje zasigurno ne bi puno koštale, a bile bi dobro posjeene. Svaki tjedan ili barem vikend mogu se održava krai spustovi plivanja, igre na vodi i slino, ime bi graani imali prilike dobro iskoris slobodno vrijeme, a organizatori (turiske zajednice, mjesni odbori, klubovi, udruge ...) pak zaradi po neku kunu. (sm)

ODRŽAN SPUST murskih ladji 2010.

Rekordan odaziv sudionika iz etiri susjedne države Krai odmor u Murskom Središu

Tko e brže i prije, ladja ili pas

Od nekada Slovenke vole Muru i Hrvate

Hrvatska posada na elu predvodi spustaše

Velianstvena slika u Domašincu

Budete jeli s nama...

Oko tristo sudionika, što je rekord svih dosadašnjih priredbi, osnovno je obilježje Spusta murskih ladji 2010. koji je u subotu i nedjelju održan na rijeci Muri od austrijskog Murecka do hrvatskog Domašinca. Najvei broj sudionika bio je iz Slovenije, potom Hrvatske te Austrije i Maarske, a na svim postajama spustaše je doekao lijep broj graana. Prema rijeima Branka Polanca, glavnog koordinatora spusta za Hrvatsku, itava priredba prošla je bez ikakvih incidenata i poteškoa. Isto tako rijeka Mura bila je na cijeloj dionici mirna i ista.

Deki su nahranili skoro tisuu ljudi

Mura pružila pravo osvježenje

Prvi dan, u subotu, spustaši su prošli dionicu od austrijskog Murecka do Svetog Martina na Muri, odnosno do Žabnika gdje je bila veera, te je prireen zabavni program. Dio sudionika spusta noio je u šatorima i kod prijatelja, a jedan dio u Spa @ Golf Resortu Sveti Martin. U nedjelju odmoreni spustaši krenuli su prema krajnjem cilju, zastavši usput u Murskom Središu, gdje su im domaini bili Grad i Turistika zajednica Mursko Središe, u ije su im ime dobrodošlicu i sretan nastavak spusta poželjeli predsjednik Turistike zajednice Zlatko Bek i dogradonaelnik Dražen Srpak.

Od Murskog Središa Mura je mirnija i toplija te su se mnogi spustaši usput kupali, plivali i izvodili razne akrobacije. Kod tromee Hrvatske, Maarske i Slovenije, a prije samog Dekanovca i Domašinca, uprilieno je druženje s maarskim Hrvatima koji se poinju sve aktivnije ukljuivati u priredbu koja je održana osmi put. Bez i jednog problema, bez ozljeda i ošteenja svi su spustaši na kraju pristali kod Domašinca, gdje im je prireen veleanstveni doek te domjenak uz druženje. Naješe izgovorene rijei bile su: Vidimo se i dogodine! (S. Mesari, Z. Vrzan)

elnici Organizacijskog odbora spusta doekali su svoj odmor uz grah


46

Dobro je znati

www.mnovine.hr • marketing@mnovine.hr • 040 312 333

13. srpnja 2010.


13. srpnja 2010.

Informacije 47

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

Poduzee Kova Metal d.o.o. iz akovca

Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije objavljuje

raspisuje

NATJEAJ za zapošljavanje na neodreeno vrijeme

Uz prijavu na natjeaj kandida moraju dostavi: - životopis - dokaz o steenoj strunoj spremi (original ili ovjeren preslik) - dokaz o ispunjavanju uvjeta posjedovanja 5 godina radnog iskustva na rukovodeim poslovima u gospodarstvu ili na organiziranju sajmova – ugovor o radu, odgovarajue rješenje, i sl. (original ili ovjereni preslik) - program rada ili prijedlog poslovnih akvnos iz kojih je mogue ocijeni da e se uspješno ostvariva ciljevi društva. - domovnicu (original ili ovjereni preslik) - potvrdu o nekažnjavanju, ne stariju od šest mjeseci (original ili ovjereni preslik) - izjavu kandidata ovjerenu od javnog bilježnika da ne postoje zapreke za imenovanje iz l. 239. ZTD-a

Na temelju Odluke Opinskog vijea Opine Donja Dubrava o prodaji i utvrivanju poetne cijene graevinskog zemljišta u gospodarskoj zoni „Sjeveroistok“, Klasa: 021-05/10-01/144, od 30.03.2010. godine, Povjerenstvo za prodaju nekretnina objavljuje

JAVNO NADMETANJE za prodaju graevinskog zemljišta u gospodarskoj zoni “Sjeveroistok“ Donja Dubrava 1. Prodaji putem javnog nadmetanja izlaže se 6 ( šest ) graevinskih parcela upisanih u z.k.ul. broj , k.o. Donja Dubrava i to:

1

2

3

1316/39

1429

OPINA DONJA DUBRAVA , DONJA DUBRAVA, TRG REPUBLIKE 13, OIB: 63140387407

1316/40

IZ MATINOG UREDA

ROENI MARTIN GOLUB, sin Marije i Samira; ANDREJ DRK, sin Josipe i Nikole; LEO SRŠA, sin Martine i Danijela; TIN VABEC, sin Ksenije i Siniše; LOVRO MIHALEC, sin Melani i Nikole; DOMINIK ŠKVORC, sin Petre i Siniše; TENA ŽAGAR, ki Silvije i Dejana; DORA GRUJI, ki Jelene i Mirana; NIKOLA GOSARI, sin Martine i Kristijana; ZITA BARLOVI, ki Maje i Bojana; EVA ZDOLEC, ki Katarine i Borisa; KARLO PINTARI, sin Gordane i Silva; IVAN ZDOLEC, sin Marjane i Nina; KARLA SKLEPI, ki Sanje i Dominika; SVEN SRPAK, sin Suzane i Damira; LEA ŠPOLJAR, ki Nataše i Dragutina; IVAN LOVRO HORVAT, sin Marijane i Tomislava; GABRIEL HODI, sin Danijele i Damira; DINO HORVAT ŠELAJ, sin Ivane i Ivana; MARTA TARANDEK, ki Nade i Anelka; EMANUEL BERTOVICH, sin Višnje i Branimira; LUKA OTO, sin Jelene i Ivice; LARA KRMAR, ki Marijane i Mladena; RENA RUŠANEC, ki Gordane i Siniše; EMILY KARLOVEC, ki Valentine i Mire (akovec) VJENANI Marija Vidovi i Nino Posavec, Željka Hatvali i Igor Strahija, Ljiljana Stankovi i Bojan Perko, Marta

Horvat i Matija Orehovec, Dubravka Novak i Dejan Vuk, Kristina Patarec i Dario Kovai, Maja Radek i Dario Sklepi, Katerina Podsklanova i Igor Mesari (akovec); Dino Vrbanec i Kornelija Patarec (M. Subotica); Marina Vugrinec i Karlo Mrazovi (M. Središe); Mišela Levec i Danijel Vidovi (Nedeliše); Laura Kos i Davor Koila (Prelog). UMRLI Julijana Sklepi ro. Topolko r. 1930., Justina Lovreni ro. Hani r. 1932., Marija Petermanec ro. Kuzmi r. 1929., Veronika Drk ro. Šafari r. 1929., Jovan Mikuli r. 1926., Cecilija Magdaleni ro. Žganec r. 1919., Terezija Kiva ro. Švenda r. 1921., Ivan Radek r. 1942. (akovec); Katarina Hrušoci ro. Križan r. 1928. (Štrigova); Marija Novak ro. Polanec r. 1927., Rudolf Herman r. 1935. (Dekanovec); Viktor Jambreši r. 1935., Stjepan Rusak r. 1955., uro Meimurec r. 1919., Zlata Ujlaki ro. Zemlji r. 1936. (Kotoriba); Rozalija Antokovi ro. Saka r. 1943., Marija Mošmondor ro. Turi r. 1922., Eva Murkovi ro. Hranjec r. 1920. (M. Središe); Rozina Marciuš ro. Kocijan r. 1923., Marija Balent ro. Pigac r. 1927. (Nedeliše); Alojzije Janec r. 1940 (Prelog).

4

1316/52

1/

1429

OPINA DONJA DUBRAVA , DONJA DUBRAVA, TRG REPUBLIKE 13, OIB: 63140387407

1/

1429

OPINA DONJA DUBRAVA , DONJA DUBRAVA, TRG REPUBLIKE 13, OIB: 63140387407

1/

5

6

7

8

1

4284/33

5

ULICA 3. TRAVNJA

oranica

Površina

m2

1

1

4284/34

4284/39

5

5

ULICA 3. TRAVNJA

oranica

ULICA 3. TRAVNJA

oranica

1/

1

4284/40

5

ULICA 3. TRAVNJA

oranica

1316/54

1429

OPINA DONJA DUBRAVA , DONJA DUBRAVA, TRG REPUBLIKE 13, OIB: 63140387407

1/

1

4284/41

5

ULICA 3. TRAVNJA

oranica

1429

OPINA DONJA DUBRAVA , DONJA DUBRAVA, TRG REPUBLIKE 13, OIB: 63140387407

1/

ULICA 3. TRAVNJA

oranica

4284/42

5

5584

5584

STJEPANA RUSAKA iz Donje Dubrave preminulog dana 1. srpnja i sahranjenog 3. srpnja 2010. u 55.-toj godini života želimo ovim putem najtoplije zahvaliti svim roacima, kumovima, prijateljima, susjedima i poslovnim partnerima koji su nam rijeima ili brzojavima izrazili suut, okitili odar cvijeem i svijeama i ispratili našeg pokojnika na vjeni poinak. Posebno hvala vl. Mirku Pilaju i preasnom Blažu Horvatu na toplim rijeima ispraaja. Poivao u miru Božjem! Ožalošeni: supruga Ružica, ki Danica s obitelji, sin Željko, majka Katarina, otac Petar, braa Julio i Vladimir s obiteljima te ostala tugujua rodbina

TUŽNO SJEANJE

ELIZABETA PERCA ro. Horvat 14.7.2008. – 14.7.2010. Život prolazi, ali sjeanje ostaje zauvijek. Hvala svima koji te se sjeaju.

5584

suprug Ivan i sin Sreko s obitelji

4108

OPINA DONJA DUBRAVA , DONJA DUBRAVA, TRG REPUBLIKE 13, OIB: 63140387407

1

10

7687

1429

1316/55

9

Dirnuti pažnjom i izrazima suuti u trenucima velike boli i tuge zbog iznenadnog gubitka našeg voljenog

4189

1316/53

Nepravodobne i nepotpune prijave na natjeaj nee se razmatra.

Društvo MESAP d.o.o. zadržava pravo ne izvrši izbor direktora po raspisanom natjeaju, te is poniš.

Suvlasniki omjer

ha

Direktor se imenuje na mandatno razdoblje od 4 godine.

Prijave s natjeajnom dokumentacijom dostavljaju se u zatvorenoj omotnici s naznakom: „Natjeaj za direktora MESAP-A d.o.o.“ u roku od 8 dana, na adresu: MESAP d.o.o., 40 305 Nedeliše, Marec Josipa 27.

Prezime, oevo ime i ime vlasnikaovlaštenika, mjesto stanovanja i kuni broj

Vrsta obrade (kultura) zemljišta i klasa

Broj z.k.ul.

Kandidat za direktora Društva mora, osim zakonom propisanih uvjeta, udovoljava i sljedeim uvjema: - visoka struna sprema ili viša struna sprema ekonomskog ili tehnikog usmjerenja, - najmanje 5 godina radnog iskustva na rukovodeim poslovima u gospodarstvu (prednost e ima kandida koji imaju iskustvo u organiziranju sajmova), - organizacijske sposobnos i sklonost mskom radu, - poznavanje engleskog i/ili njemakog jezika, - znanje rada u informakom okruženju, - da ne postoje zapreke za imenovanje iz lanka 239. Zakona o trgovakim društvima („Narodne novine“ broj 111/93,34/99,121/99-vjerodostojno tumaenje,52/00-Odluka USRH,118/03,107/07,146/08 i 137/09), - da izradi i prezenra program rada ili prijedlog poslovnih akvnos za uspješno ostvarivanje ciljeva Društva.

Naziv estice

NATJEAJ za izbor direktora Društva

Broj plana

MEIMURSKI SAJAM PODUZETNIŠTVA društvo s ogranienom odgovornošu za prireivanje sajmova i izložbi i ostale poslovne akvnos (skraena tvrtka: MESAP d.o.o.), Nedeliše, Marec Josipa 27, objavljuje

Uvjeti: - visoka struna sprema diplomirani psiholog, položen struni ispit, osnovna dopusnica Hrvatske psihološke komore, radno iskustvo na programima prevencije i izvanbolnikog lijeenja ovisnos, poznavanje rada na raunalu, položen vozaki ispit B kategorije, hrvatsko državljanstvo, 3 godine radnog iskustva u struci Uz molbu za zapošljavanje prilaže se: 1. diploma , 2. dokaz o položenom strunom ispitu, 3. osnovna dopusnica, 4. preslika radne knjižice, 5. preslika vozake dozvole, 6. domovnica, 7. krai životopis s osvrtom na radno iskustvo na programima prevencije i izvanbolnikog lijeenja ovisnos i poznavanje osnove rada na raunalu Probni rad u trajanju 60 dana. Rok za podnošenje molbi je 8 dana od objave natjeaja. Molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natjeaja dostavljaju se na adresu Zavod za javno zdravstvo Meimurske županije, Ivana Gorana Kovaia 1e, 40 000 akovec s naznakom “za natjeaj – zapošljavanje na neodreeno vrijeme-diplomirani psiholog”. Nepravovremene i nepotpune prijave nee se razmatra. O rezultama natjeaja kandida e bi obaviješteni u roku od 30 dana.

BROJ KATASTARSKE ESTICE

Uvjet je višegodišnje iskustvo u strojobravarsko-zavarivakim poslovima. Pismene prijave s kratkim životopisom i opisom radnih iskustava/vješna posla do 23.7.2010. na adresu: Kova Metal d.o.o., Dr. Vinka Žganca 49, 40000 akovec

1 izvršitelja ( m/ž ) na POSLOVIMA DIPLOMIRANOG PSIHOLOGA “Djelatnos za zaštu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnos”

Broj posjedovnog lista

POSLOVOA za voenje mješovitog strojobravarskog pogona/pogona strojne obrade

BROJ ZEMLJIŠNOKNJIŽNE ESTICE

natjeaj za radno mjesto

ZAHVALA

5584 4171 5584 4189 5584 4215

Graevinsko zemljište je namijenjeno iskljuivo za izgradnju poslovnih, proizvodnih i poslovno-proizvodnih graevina. 2. Poetna cijena zemljišta na javnom nadmetanju je 12,00 kune za 1 m², sukladno odluci Opinskog vijea o prodaji graevinskog zemljišta. 3. Minimalno podizanje cijene izmeu ponuaa koji sudjeluju u javnom nadmetanju za odreenu escu graevinskog zemljišta je jedna (1) kuna po m² zemljišta. 4. Za sudjelovanje u javnom nadmetanju sudionici javnog nadmetanja su dužni najkasnije jedan dan prije javne dražbe upla iznos od 10.000,00 kn po parceli koju e izlicira u prostorijama Opine, Trg Republike 13 ili na žiro-raun Opine broj 2392007-1807800006 –model 21-7889-MB, uz prikazanu potvrdu o upla ili gotovinskom uplatom voditelju nadmetanja prije samog poetka nadmetanja. 5. Sudionicima koji ne uspiju u javnom nadmetanju jamevina se vraa odmah po sastavljanju zapisnika u prostorijama Opine, a sudionicima koji uspiju u javnom nadmetanju jamevina se uraunava u cijenu kupljenog zemljišta. Kupci koji su uspjeli u javnom nadmetanju dužni su izvrši uplatu za kupljeno zemljište u roku od 30 dana. 6. Gospodarska zona je komunalno opremljena : prometnicom. 7. Kupac je dužan izvrši plaanje prenamjene zemljišta prilikom ishoenja graevne dozvole za gradnju objekta, porez na promet nekretnina pri sklapanju ugovora, a troškove ovjere potpisa ugovora snosi prodavatelj. 8. Opina Donja Dubrava nudi posebne pogodnos prilikom izgradnje graevinskih objekata u gospodarskoj zoni koje se odnose na odgodu plaanje komunalnog doprinosa 12 mjeseci, oslobaanje plaanja komunalne naknade (1 godina 100%, druga 75%, trea 50% i etvrta 25%), besplatno ustupanje elektrine energije do 20kW snage po parceli. Olakšice vrijede za obrte i tvrtke registrirane u Opini Donja Dubrava koje imaju uposlena najmanje tri radnika na neodreeno vrijeme. 9. Parcele u gospodarskoj zoni „Sjeveroistok“ e se prodava putem javnog nadmetanja koje e se održa na licu mjesta u zoni , u subotu 17. 07. 2010. godine u 10:00 sa, a svako slijedee nadmetanje zadnjeg petka u mjesecu u 12:00 sa. 10. Pravo sudjelovanja u javnom nadmetanju imaju sve domae zike i pravne osobe, a strane samo ako ispunjavaju zakonom propisane uvjete (identet se utvruje uvidom u osobnu iskaznicu, domovnicu ili putovnicu, te registraciju obrta ili poduzea). 11. Uvid u prostornu dokumentaciju (DPU) i ostale informacije mogu se dobi u Opini Donja Dubrava.

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju ZORANU ŠEGOVIU 13.7.1992. - 13.7.2010. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije

IN MEMORIAM poginulom hrvatskom branitelju DRAGUTINU KODBI 15.7.1992. - 15.7.2010. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije

IZOLIT D.O.O. INDUSTRIJSKA ZONA 8, 40 323 PRELOG

OGLAS Za izbor financijskog menadžera Uvje: 1. VSS 2. 3-5 godina radnog iskustva u struci 3. Znanje engleskog jezika Uz pismenu prijavu priloži: 1. Životopis 2. Presliku diplome o završenom VSS- ekonomist 3. Domovnica 4. Uvjerenje o nekažnjavanju Prijave sla putem maila (info@izolit.hr) ili na adresu: IZOLIT d.o.o., Industrijska zona 8, 40 323 Prelog.


48

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2. TDCI 2006.g., reg. do 4/10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMAEG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040 333 033, 091 591 8889

PRODAJE SE ŠKODA FELICIA 1995.g., sauvana, u voznom stanju, mob. 098/1760-634 BMW 324D 63kW, reg. godinu dana, šiber, el. ret., euro kuka servisiran, nove gume, cijena 11.000 kn - American, Diners, Maestro, mob. 091/7237-999 PRODAJE SE MERCEDES 300 SE 1988, Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD MONDEO 1998, karavan, tel. 098/807-843 PRODAJE SE VUNA SLUŽBA Zastava 640, može i zamjena za kombi ili osobno vozilo. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE FORD ORION 1.6 1991.g., + plin, registriran, za 3.000 kuna. Tel. 098/807-843 PRODAJE SE RENAULT 21 karavan diesel za 4.000 kuna. Tel. 098/807-843 OPEL VECTRA, registrirana godinu dana. Tel. 098/807-843 PRODA JE SE MIT SUBISHI L-20 0 2005.g., mob. 091/353-1010 PRODAJE SE VW POLO 1.0 ‘91.g., DEWOO NUBIRA 1.6, 16v, ‘98.g., plin, neregistrirani. Tel. 098/632-310 MERCEDES 190E 1984.g., automak, reg. do 10 mj. mob. 095-590-9215 FIAT BARHETA 1.8 16V, 131 KS, 96. godište, plava perla, registriran 6/2011. prodajem za 4.400 eura ili mijenjam za vei Fiatov automobil. Tel. 098/62-77-11 PEUGEOT 206 Roland Garros 1.6e 2000.g., 183tkm, reg. do 10.6.2011., ful oprema, 1.vl., cijena 4.200 eur, mob. 098/331-535 PRODAJE SE AMAC – gliser 3.80 dužine, registriran, vanbrodski motor T-18 i Vihor-30, tel. 098/907-4380 PRODA JEM ELINE FELGE s gumama 14 cola za nisan, golf, polo, a kupujem za škodu fabiju, mob. 098/581-986 PRODAJEM NISAN SUNY karavan 2.0D 1995.g., reg. do kraja godine, te prodajem sjeme repice perko, tel. 853-258, N. S. Rok PRODAJE SE MAZDA 3 sport 1.6i, registrirana, nova, crvena metalik, 5vr., klima, sva oprema. zvati poslije 15 sa na mob. 098/9020-676 R-5 1993.g., reg. do 12./10., prodajem, mob. 091/5130-939 PRODAJEM MERCEDES 190E, reg. do 28.3.2011., crni, + kuka, u dobrom stanju, tel. 313-711 NISSAN TERANO II 2.7tdi 1998.g., 170tkm, 7 sjedala, 4x4, klima, šiber, centr. zaklj., el. grijai sjedala, reg. do 6/011., auto u sustavu pdv-a, tel. 396-374 PRODAJEM DIJELOVE za hondu civic 1991.g., hondu crx 1989.g., volvo 360 G4 i kamion zastavu 650N. mob. 098/976-5331 PRODAJEM: at po dizel (150eur); reno 5 (199eur); yugo (100eur); kadet e (199eur); at bravo ‘96.g. (750eur); at brava (750eur) i opel corsa dizel (1.399eur). mob. 092/298-5114 PRODAJEM: kombi T3 buss reg. godinu dana, odlino stanje (1.950eur); reno 5 reg. do 12/010. (799eur); reno laguna dijelovi te kupujem osobna i kombi vozila u bilo kakvom stanju, mob. 098/777-095 OLDTIMER KADET C 1979.g., reg. do 12mj. (950 eur); audi A3 plin, klima (4.200 eur); golf III cabrio 1994.g., reg do 5./011. (2.90 0 eur). tel. 334-134

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

KUPUJEM KINESKI SKUTER neispravan, te Thomos, Puch, Pony expres, Gizmo ili sl., a dijelove prodajem uz ugradnju, te bicikle Rog. mob. 095/591-1966 AUTOMOBILE, kombi vozila, manje kamione, neispravne, dotrajale, kupujem, odvozim. mob. 091/549-28-721

POLJOPRIVREDA PRODAJE SE TRAKTOR Zetor 2311 1976.g., u vrlo dobrom stanju, tel. 098/180-80-27 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJE SE SLAMA u balama po cijeni od 4kn/1 bala, mogua dostava, mob. 098/9574-200 PRODAJE SE PLUG dvobrazdni i tanjuraa 20 diska, Tel. 098/632-494 PRODAJE SE LUŠAR i elevator, mob. 098/973-5030 PRODAJEM 2-redni i samohodni bera kukuruza sa sjeckalicom, te kupujem 2-rednu vadilicu krumpira, mob. 098/745-972 PRODAJEM BAVE za vino i rakiju, nove, od hrasta i akacije s dostavom, kvalitetna izrada, tel. 858-362 PRODAJU SE dva metalna kukuružnjaka dim 6x3x0.90m, prikolica za stoku, autoprikolica i rasipa umjetnog gnojiva. tel. 091/579-6352

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

OZBILJNA I ODGOVORNA ŽENA primila bi na brigu i njegu stariju ženu u svoj dom. mob. 099/7872-663

POSAO KERAMIAR s višegodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 091 547 2069. OZBILJNA ŽENA TRAŽI POSLOVE IŠENJA u stambenom ili poslovnom objektu, mob. 095/903-2887 TRAŽIM VRHUNSKOG POZNAVATELJA RADA NA RAUNALU s akvnim znanjem engleskog jezika za posao ponude patenranih proizvoda u svijetu, mob. 099/5155-064 SERVIS ZA IŠENJE OBAVLJA USLUGE IŠENJA stambenih i poslovnih prostora, mob. 098/955-6885 MLAA MUŠKA OSOBA traži honorarni posao jekom ljetnih praznika, mob. 095/5975-341 TRAŽIM DVA RADNIKA – pomoni tesar i zidar za radove na kui. tel. 333-253 ZARADITE I DOPRINESITE SVOM KUNOM BUDŽETU – nauite bioterapiju i oslobodite se nancijskih problema, mob. 099/5155-064 TRAŽI SE KOZMETIARKA – radno iskustvo nije bitno, tel. 099/222-1000

KREDITI NAJBRŽE DO NOVCA isplate mogue u roku 48 sa, obustavom i preko 1/2 plae, obustavom na trajni nalog, ovjerom kod javnog bilježnika, temeljem zaloga, zaustavljamo ovrhe, radimo nagodbe s kararima

Zva na tel. 060-610-614 svakog dana od 09 do 20 sa. Cijena poziva: 6,88 kn/ x. i 8,28 kn/mob.

NEKRETNINE – PRODAJA PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 40m2 sa verandom i malim dijelom dvorišta i vrta na korištenje, Istarsko naselje (kuice). mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; te VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Tino, 098/931-7570

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241-060, takoer MOLIMO NA POKLON MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduzea i obrta u graevinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakastih zavjesa. mob. 098/703-662 PODUKE ZA BUBNJARE i one koji to žele posta, note, tehnika, slovi od popa do jazza. Akademsko iskustvo! Povoljno! mob. 098/937-9366

akovec, R. Boškovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije

PRODAJE SE POSLOVNI OBJEKT od 300m2, opremljen i kua od 180m2, okolica akovca, mob. 099/794-5180 PRODA JEM IL I IZN A JML JUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJE SE KUA U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Pušinama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KUA katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE GRAEVINSKA PARCELA na južnoj zaobilaznici (iza Vajde), 250hv te oranica livada izmeu Poleva i Kuršanca, 1186 hv. mob. 098/594-027 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN s garažom u akovcu, tel. 312-227 PRODAJE SE KUA u Knezovcu ili se daje na korištenje, tel. 865-140 ili 00386/51-692-862 PRODAJE SE STAN od 65m2 u k, I.pl. Zajca, potpuno renoviran, 3.kat, s mogunošu kupnje tavanskog prostora za proširenje stana, mob. 098/535-955 KUPUJE SE VIKEND KUA u gornjem dijelu Me  imurja, mob. 095/921-6717

PRODAJEM KUU od 110 + 130m2 za 110.000 eur, mogua zamjena za stan uz doplatu ili druge kombinacije. tel. 095/8190-349 PRODA JE SE ORANICA Begjec u Makovcu, zvati iza 16 sati na tel. 098/9466-750 AKOVEC – CENTAR: prodajem komforni trosobni stan od 70m2, 2. kat, mob. 095-590-9215 POVOL JNO PRODA JEM KUU U NIZU u akovcu na Jugu, 180m2, parking, garaža, dvorište. mob. 098-393-170 PRODAJEM GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Murskom Središu, mob. 098/954-9775 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u centru k, 46m2, visoko prizemlje, povoljno. tel. 091/572-4557 PRODAJEM DVORIŠNU ZGRADU od 60m2 sa dozvolom za nadogradnju, pogodno za posl. prostor, ured i trgovinu, u k, preko puta suda, mob. 098/426-021 KUA + GRADILIŠTE u Selnici prodaje se ili mijenja za stan u k ili Lendavi, mob. 00386/41-249-325 PRODA JEM GRADILIŠTE u Kotoribi površ. 14 4 4m2, prikljuak vode + gotov nacrt i iskop. mob. 098/1760-290 PRODAJU SE DVIJE ORANICE, livada i šuma u Selnici, kraj ribnjaka, hitno i povoljno, mob. 098/9024-767 PRODAJEM KUU na selu od 300m2 ukupne površine, može zamjena za stan uz doplatu, može i polovica kue ili druge kombinacije, mob. 095/519-7555 PRODAJEM GRADILIŠTE u Mihovljanu, I.G. Kovaia, 280 hv, cijena po dogovoru, tel. 347-347 ili 098/260-955 PRODA JEM GR ADIL IŠ T E u Cirkovljanu površ. 1350 m2, mob. 098/9234-772 FRIZERSKI SALON, novi, namješten, akovec, Lj. Gaja 6, prodajem. mob. 098/241-559 STAN 2-sobni i 3-sobni, novi, ispod Šafrana, kredit osiguran, s garažama, prodajem. tel. 098/241-559 PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 PRODAJE SE OBITELJSKA KUA u k, mogua zamjena za stan, tel. 384-454 PRODAJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN od 39m2 u Vukovarskoj ulici i auto pasat karavan 1.9tdi, ful oprema, mob. 098/493-122 TRAŽI SE PARCELA ili zapušteno zemljište kod stare Mure, mob. 098/749-131 PRODA JEM KUU u k, livadu u Pušinama, gradilište u Dragoslavcu i drvo od ariša dugo 4m. mob. 095/845-3568 ili 095/863-5487 PRODAJE SE KUA s okunicom u Sv. Križu, potrebna adaptacija, struja, voda, telefon, povoljno. mob. 098/592-439 KVATERNIKOV TRG, akovec: prodajem posl. prostor te iznajmljujem kafi za istu ili dr. namjenu. mob. 091/786-8534 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE od 4260m2, vojni vrtovi Sjever, planom grada k predvieno za gradnju, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 PRODA JE SE KUA u centru k, aktraktivna lokacija, stambenoposl. prostora 600m2, okunice 1200m2, s pogledom na crkvu, mob. 098/242-317 PRODAJE SE VINOGRAD s vikend prostorijom i podrumom u D. Koncovaku, hitno i povoljno, cijena prema dogovoru, mob. 095/5125-900 PRODA JEM TROSOBNI novoobnovljeni stan u prizemlju katnice u centru k od 74m2, parkiralište, podrum, mob. 098/315-880

PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Mihovljanu, 600m2, mob. 098/1989-410

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM JEDNOSOBAN namješten stan u Istarskoj ulici u k, tel. 099/325-4267 TRAŽI SE U NAJAM STAMBENI PROSTOR (kua, stan) u akovcu ili bližoj okolici u zamjenu za održavanje i plaanje režija, te po potrebi skrb o starijoj osobi. Upita na tel. 040/390-260 od 8 do 14 sa IZNAJMLJUJE SE namješteni ili nenamješteni stan u centru Donjeg Kraljevca, tel. 091/655-2830 ZAGREB-BORONGAJ, djevojke iznajmljujem sobu u ureenom 2-sobnom stanu, blizina kampusa, Ekonomije, Prometa, Grake. tel. 092/24-53-243 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE POSLOVNI PROSTOR od 115 m2, na atrakvnoj lokaciji u akovcu. Tel. 098/676-407. IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU i garsonijeru na Jugu, mob. 098/861-898 IZNAJMLJUJEM OPREMLJENI STAN od 37m2 u Novom Zagrebu, blizina tramvaja i autobusa, cijena 2.000 kn + režije, mob. 095/5320-562

13. srpnja 2010.

Z A P O S L EN A O S O B A t r a ž i m a nji stan u Zagrebu u najam. tel. 091/518-1600 IZNAJMLJUJE SE STAN u kui u Murskom Središu, cijena po dogovoru, tel. 00386/70-832-720 IZNAJMLJUJEM ILI PRODAJEM DVOSOBNI namješteni stan u akovcu na Jugu, mob. 098/426-862 IZNAJML JUJEM DVOSOBNI STAN u  a ko v c u n a s aj m i š t u , m o b. 098/632-300 IZNAJMLJUJEM 3-SOBNI STAN studencama u centru k, za 3 osobe, kuhinja i 2 sanitarna vora, mob. 098/426-021 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA sa djeljivom kuhinjom, kupaonom i terasom, samcima u užem centru akovca. mob. 095/836-1170 IZNA JML JUJEM NOVI S TAN od 80m2 s garažom, preko puta bolnice, obitelji ili studencama. mob. 098/5160-129 GARSONIJERE u akovcu, na dvije lokacije, nenamještene, daju se u najam na duže vrijeme, mob. 098/545-526 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN, namješten, poseban ulaz, odvojena brojila, na duže vrijeme, povoljno. tel. 091/5000-707


13. srpnja 2010.

IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN od 110m2, odvojeni ulaz i sva brojila, namješteno, u centru k, te se prodaje fasadna pl. pe, mob. 091/933-8468 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u k, K. Tomislava 32, te prodajem hidraulinu prešu, drvene bave i pl. kace. tel. 040/312-297 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA sa djeljivom kuhinjom, kupaonicom i dvorištem, samcima u užem centru k, mob. 092/309-7456 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s kupaonicom u k, I. Gundulia bb, tel. 337-407 IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI namješteni stan u k, mob. 095/8148-715

LJETOVANJE POVOLJNO IZNAJMLJUJEM APARTMAN I SOBE u Dubrovniku u centru grada, tel. 020/419-412, 098/951-4023 ili mail: zumbulka@ gmail.com

VODICE NOVOUREENE KOMFORNE APARTMANE iznajmljujemo super povoljno. Info: www.vodice.org/ olga 021/378-358 ili 098/909-6768

Oglasnik 49

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, 150m od plaže, vrlo povoljno. tel. 098/805-186 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI APARTMAN na Pagu – Povljana, klima, tv, velika terasa, grill, 100m od mora, od 1.7., mob. 091/1328-236 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI APARTMAN u Zadru, 30m od plaže, povoljno, mob. 098/339-588 POVOLJNO IZNAJMLJUJEMO JEDNOSOBNE I DVOSOBNE APARTMANE u Biogradu na moru u neposrednoj blizini plaže i borove šume. tel. 091/555-1044

ŽIVOTINJE

JEDNODNEVNI EVNI EV E VNI NI JEDNODNE IJELI PILIĆI, B BIJ BI JE ELI I G RAHORASTI GR GRAHO RAH HO OR ORAS O R RAS AS STI TI D OSTAVA! DOS OS O STAVA! A , PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i make. Tel. 363-445

PRODA JEM Š T ENCE malteze ra, mopsa i cavalier španijel, vlastiti uzgoj, cijepljeni, mob. 098/488-236 PRODAJU SE zelena i plava aleksandra, cimetna rozela, radni par šarenih rozela i ženka berga staru 3g. (ili se mijenja za mužjaka), tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMAKI OVARI odlinih roditelja, s rodovnicom, cijepljeni, tetovirani, tel. 363-445 DIVL JE PATKE prodajem. Tel: 821-362 ili 098/184-9728 PRODAJU SE ŠTENCI šarplaninca stari 3mj., istokrvni, mob. 098/846-017 PRODAJU SE ŠTENCI njemakog ovara bez rodovnice, roditelji s rodovnicom, te inox bava od 120 lit., mob. 099/1911-583 PRODAJEM PAPIGE rozele plave i crvene, pjevajue papige, kozice žute i šarene, tigrice, te tražim žutu aleksandru, ženku, staru 2g. mob. 098/973-1849 POKLANJAM ŠTENCA hrvatskog ovara u dobre ruke i POKLANJAM POLUPERZIJSKE MAIE u dobre ruke. tel 040/821-459, 098/132 2005 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, pjevajue, rozele, patke mandarinke i karolinke, te platinaste, zlatne i srebrne fazane. mob. 098/912-3938 PRODAJEM ODOJKE žive ili oišene, mogua zamjena za žitarice, dostava. mob. 098/976-5331 PRODAJEM SVINJU od 170kg za klanje, Brezje 167, tel. 855-740

ELEKTRONIKA PRODAJEM ZVUNE KUTIJE HK audio Linear 3 LR 112 300W/600W, njemaki, cijena 650 eur, tel. 363-399 ili 091/516-7596 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. mob. 099/325-4267 SONY ERICSSON S312 novi, T-mobile, garancija 2g., cijena 350 kn, mob. 098/777-022 KUPUJEM PUNJA za fotoaparat Olymus FE-370. mob. 091/533-6860

PRODAJEM ksni masažno-kozmeki ležaj (novi, nekorišteni) i grija para na. Tel. 099/561-9127 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi, Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODA JE SE DJEJA HAL JINA za standardne i latino plesove, u ljubiastoj boji, cijena 250 kn, mob. 098/55-88-72 (Danijela) PRODAJEM KVALITETNO CRNO VINO, krovnu grau i autoprikolicu, tel. 333-253 PRODAJE SE CRNO VINO slatka minka, pogodno za bambuse, te montažnu garažu i vrtnu kuicu, tel. 333-253 PRODAJEM RABLJENU ALI JAKO UŠUVANU DJEJU ODJEU žensku vel. 3-4 i mušku za 9g., vrlo povoljno, mob. 098/170-5447 PRODAJEM: regal, trosjed, dvosjed, fotelja + stoli (garnitura), komodu s vitrinom (puno drvo hrast), ploa za el. ugrad. štednjak (200kn), krevet tapecirani, frižider sa škrinjom vei, klavijature Yamaha DX-21 (1.500kn) i gume 175/65/14 za 500kn/4kom. tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM: psa tornjaka starog 2g., dobar uvar; prikolicu povišene stranice, sauvana, za 2.000 kn, gumenjak; kawasaki ZX-7R nina 750cm3; 122ks 1998.g., sauvan, ili mijenjam za slabiji, može i auto, sve po dogovoru. mob. 098/190-3753 KUPUJEM STARI NAMJEŠTAJ, stolove na razvlaenje, komode, zidne satove, vitrine i ostale starine – plaam odmah. tel. 858-347 PRODAJEM ŠKRINJU za duboko zamrzavanje, cijena povoljna, hitno. mob. 098/9544-399 PRODAJE SE TROCIKL za odrasle, vrlo malo korišten, za 2.000 kn i magnetni podmeta za krevet 180x90. mob. 091/9080-833 KUPUJEM RABLJENU ŠKRINJU od 210 lit., mob. 099/848-6313 PRODA JEM BIJELO VINO cijep, k valitetno, štrigovak, mob. 099/794-5180 PRODAJEM PROTONI BOJLER Vaillant (500kn), el. štednjak (300kn); dj. bicikl (300kn); kutna garnitura (500kn) i kamen za terase 40m2/400 kn. mob. 099/225-1070 POKLANJAJU SE KNJIGE ZA 1. razr. III. OŠ k, tel. 091/551-7838

MOLIMO LJUDE KOJI IMAJU SLOBODNOG VREMENA DA DOĐU ŠETATI PSE!!!

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

MOLIMO VAS NEMOJTE KUPOVATI KUĆNE LJUBIMCE NEGO IH UDOMITE. MOLIMO SVE LJUDE KOJI BI ŽELJELI POMOĆI U ŠETANJU PASA i drugim povremenim radovima u azilu da nam se jave na tel. 091 89 88 004 ili 098-241060, također HITNO MOLIMO U DONACIJU MOTORNU KOSILICU za košnju trave.

TOBI II je izuzetno dobar pas, vrlo vesele naravi. Jako se dobro slaže sa svima u azilu. Neobino je svjetle boje i smiješnih brkova. Roen je 15.9.2008., visok 46 cm i kastriran. Tobi II bi bio vrlo dobar za obitelj s djecom jer se voli igrati, ali je poslušan. Nije za lanac!

ZIGI je uz Zagija lutao ulicom i imao sreu da su ga pronašli i doveli u azil prije nego što izgladni. Obojica su bili jako mršavi, ali su sada dobro. Zigi je vrlo lijep, izuzetno dobroudan, ali aktivan pas. On i Zagi su dijelili dobro i zlo u azilu, a sada je Zagi udomljen. Udomite Zigija, bit e vam i više nego zahvalan. Nije za lanac!

ORA je stigla u azil kao štene i izrasla u prekrasnu malu kujicu. Mješanka je terijera sa malim smeim šapicama. Ora je niskog rasta pa je možete udomiti i u stan, uz naravno redovite šetnje. Ora je vrlo dobre naravi, vesela po prirodi. Roena je 28.08.2009. Nije za lanac!

RAZNO PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan domai uzgoj, tel. 091/547-0069 PRODA JEM: produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisai stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, limena vrata i ulazna hrastova vrata. Tel. 858-424

SIR IZ BAKINE KUHINJE

Vindija proizvela svježi sir za kolae, još jedan u nizu svojih tradicionalnih specijaliteta Kod pripreme kolaa i slastica esto nastojimo dobiti pravi domai okus, kako bismo se pomou svojih osjetila na trenutak vratili u vrijeme kad su naši preci svaki obrok pripremali uz puno ljubavi i veselja. Sa svojim svježim sirom za kolae, koji je u potpunosti dobiven iz domae proizvodnje, Vindija nas još jednom podsjea na važnost i kvalitetu ukusnih i zdravih jela proizišlih iz bogatog naslijea.

Karakteristina blaga aroma svježeg sira savršeno nadopunjava razne slastice i kolae, ali i slane specijalitete, kao što su na daleko poznati zagorski štrukli. Vindija je, kao i uvijek, uz izvrsnu kakvou proizvoda, pripremila još nekoliko iznenaenja za sve – tu je izvrstan recept za pripremu sirne tortice, jednostavnog i osvježavajueg deserta, a uz 600 grama proizvoda pakiranog u pla-

stinu vreicu dolazi i 100 grama gratis. Vrijednost svježeg sira za kolae potvruje prepoznatljivi mlijeni brand ‘z bregov, a njegovo vrhunsko porijeklo jami oznaka MLIJEKO HRVATSKIH FARMI.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

775


UTORAK 13. srpnja 2010.

TV pregled

04.35 A sad u Europu! 05.25 Moj grijeh, telenovela

od 13.7.2010. do 19.7.2010.

FILMOVI - PREPORUUJEMO

U zmajevu gnijezdu FILM

UTORAK, NOVA TV - 21.25

George (James Pureoy) je naoiti engleski vitez, nemiran zbog grozna krvoprolia kojem je svjedoio u Palestini. Upravo iz tog razloga George je odluan spremiti svoj ma te prepustiti se mirnom životu. Na svom povratku u Englesku, George kree prema sjeveru, jer je uo da je ondje plodno tlo koje je slabo naseljeno i da tom zemljom vlada kralj Edgaar (Simon Callow)...

Prljavi Harry FILM

SRIJEDA, HRT 1 - 21.05

Krimi film. San Francisco, 1971. godina. Gradom vlada panika jer ve neko vrijeme nepoznati ubojica koji se policiji predstavlja kao Škorpion (A. Robinson) snajperom ubija ljude. Policija mu nikako ne može ui u trag, ak ni kada pristane izvršiti njegova nareenja da mu dostavi veliku sumu novca. Policijski inspektor Harry Callahan (C. Eastwood)...

Otkucaj koji je moje srce preskoilo FILM

ETVRTAK, HRT 1 - 00.15

Psihološka drama/krimi film. Dvadesetosmogodišnji Tom (R. Duris) radi kao utjeriva dugova za svog oca Roberta (N. Arestrup). To je vrlo zahtjevan posao i on se esto susree s grubijanima i kriminalcima. Ogoren i pun mržnje prema svojemu poslu, on žali što se nije, poput svoje tragino preminule majke, posvetio pijanistikoj karijeri. Kada uje da je raspisana glazbena audicija...

Mostovi okruga Madison FILM

PETAK, HRT 1 - 20.10

Ljubavna drama. Francesca (M. Streep) je bila udana za Richarda Johnsona (J. Haynie) i s njim je živjela na osamljenoj armi u okrugu Madison, savezna država Iowa. Nakon njezine smrti krajem osamdesetih njezina djeca Caroline (A. Corley) i Michael (V. Slezak) otkriju da je u svom dnevniku opisala sudbonosnu ljubav s otograom magazina “National Geographic”...

Sedam godina u Tibetu FILM

SUBOTA, NOVA TV - 23.40

Austrijski alpinist Heinricha Harrera (Brad Pitt) 1939. godine sa svojim sunarodnjakom Peterom Auschnaiterom (David Thewlis) odlazi osvojiti Nanga Parbat, jedan od najviših vrhova Himalaje. Harrera na putovanju u Tibetu osim osvojenih visina upoznaje i britanski internacijski logor ratnih zarobljenika te ga put dovede do tajnovitog tibetanskog grada Lhase...

Gangster No 1 FILM

NEDJELJA, NOVA TV - 01.30

Sredovjeni mafijaški lider prisjea se prošlosti priajui o brutalnostima koje su ga uinile pobjednikom i zbog kojih ga se ljudi boje. Kao nepoznati mladi nasilnik u živahnom Londonu šezdesetih godina, imitirao je svojeg šea Freddieja Maysa (David Thewlis) i bio je spreman uiniti sve za njega. No njegova pria donosi i zavist koja ga naprosto izjeda...

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.20 17.05 17.15 18.15 18.30 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 21.55 22.45 22.50 23.15 23.18 23.20 23.25 23.45 00.35 02.20 03.05 03.50

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Put oko svijeta kroz 80 vrtova: Mediteran, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu! Bandolero!, ameriki lm Vijes Hrvatska uživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica Boje turizma Putovima rijeke Amazone, dok. serija Ep reportaža Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pria dana Dr. House, serija (12) No francuskog lma: Boudu (12) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Sutra je novi dan, serija Bez traga, serija (12)

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Šaolinski obraun, crtana serija 07.20 101 dalmanac, crtana serija 07.45 Na kraju ulice 08.00 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Igrana serija za djecu 09.05 Heidi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 Ružna Be y, serija 10.45 Mladi magiar, kanadskopoljski lm 12.45 Crveni patuljak, hum. serija 13.15 Simpsoni, hum. serija 13.35 Na vodenome putu 3: Bolnica za kornjae, dok. serija 14.20 Nenad i Jezera - 40 godina KUD-a Kolediše, emisija puke i predajne kulture 14.50 Meu nama: Pravo i pravne norme 15.50 Skrivena Azija: Krisova nebeska snaga, dok. serija 16.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.35 Sutra je novi dan, serija 18.25 Planet majmuna, ameriki lm 20.15 Muke, hum. serija 20.50 Vijes na Drugom 21.00 24: Redempon, serija (12) 21.50 Ucjena, ameriki lm (12) 23.50 Bez traga, serija (12) 00.40 Drugi format 01.30 Šaptaica duhovima, serija (12) 02.15 Kraj programa -------- Svi golovi nogometnog SP -------- Nogomet, LP - 2. pretkolo

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Pria o..., glazbena emisija 09.10 RTL ritam zona - Top 40 domai, glazbena emisija 10.20 Veera za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija 11.35 Raymond, hum. serija 12.05 Exkluziv, magazin (R)

SPORT - IZDVAJAMO

12.20 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod ism krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Veera za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija (dvije epizode) 20.50 Teorija velikog praska, hum. serija (dvije epizode) 21.40 Zbrka u sudnici, igrani lm, romanna komedija 23.25 Vijes, informavna emisija 23.35 CSI: NY, krimi serija (12) 00.25 Gospodar i ratnik: Druga strana svijeta, igrani lm, pustolovni (R) 02.35 Astro show, emisija uživo (18)

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 12:30 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 21:25 23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:15 04:45 05:10 05:40 06:15

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija U zmajevom gnijezdu, igrani lm (12) Veernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Brane vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) Najbolji od najboljih 4: Bez upozorenja, igrani lm (12) Seks i grad, serija Brane vode, serija IN magazin Kraj programa

SERIJA HRT 2

20.15

Muke DOK.SERIJA HRT 1

Atletika, Pariz: Dijamantna liga

HNL, Super Cup: Dinamo – Hajduk

SPORT PETAK, HRT 2 - 19.55

SPORT SUBOTA, HRT 2 - 20.10

ZVJEZDANI KUTAK Z

Wesley Snipes (Subota, NOVA TV, 23.25 h)

Odrastao je u New Yorku gdje je pohaao teajeve glume na High School or the Perorming Arts, ali kada mu se majka razvela, on se sa njom vraa u Orlando. Maturirao je na Jones High School, a kasnije i na State University o New York College at Purchase. Unajmljen je za video spot “Bad”, pjevaa Michael Jackson 1987. godine. Svoje prve vee uloge je ostvario u filmu Kralj New Yorka (1990). Poznatiji filmovi u kojima je igrao su: White Men Can’t Jump, Passenger 57, Razbija, Money Train i trilogija Blejda (Blejd, Blejd 2, Blejd: Trojstvo). Bio je u braku od 1985. do 1990. godine, iz kojeg ima jednog sina.

21.55

HUM.SERIJA NOVA TV

20.05

Putovima rijeke Amazone

Lud, zbunjen, normalan

Podruje Amazone složeno je i raznoliko. Nemilosrdno krenje šuma zbog potreba drvne industrije i plantaža soje ve je unišlo penu Amazone. Zemlja domorodakih plemena nestaje, a njihov je tradicionalan nain života u opasnos. Pješice, lakim letjelicama i amcima Bruce Parry prelazi put dugaak više od 10.000 km kako bi upoznao plemena koja mirno žive zakrivena prašumom. Ukljuujui se u njihove živote, Bruce otkriva kako na njih utjeu promjene koje se dogaaju u svijetu.

Izet (Mustafa Nadarevi) nema puno želja u životu. Svega dvije - da Faruk (Senad Baši) odseli i da se Rapka (Belma Lizde Kurt) napokon pone seksi oblai. Nenadano mu se obje želje ispune. No, samo na kratko. Ubrzo e uvidje da stvari nisu onakve kakve se na prvi pogled ine. Dino (Milan Pavlovi) je doživio nesreu u studiju. Zvunik koji je nespretno pokušavao postavi na zid mu je pao na glavu i to e prouzroi neobine posljedice po njegov karakter...

08:00 11:00 12:00 15:00 15:07 15:15 15:30 16:00 16:50 17:00 17:05

08:43 09:00

18:10 18:15 19:00 19:15 19:20 19:24 19:30 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:30 23:45 23:50 00:00 01:00

Viddeostranice 1x2, kontakt eemissija Videostranice Danas na programu Foršpani Yoga&Pilates Gile e,svijet sporta, ponavljanje Kradljivac srca,serijski lm Foršpani Vijes S oljee hrrvaskog nogometa, ponavljanje Foršpani TV Jukebox Meimurrje danas Sport Prognoza vremena Foršpani Glazbeni predah Od Mure do Drave Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Igrani lm Dom 2,emisija o ureenju interijera Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI VELIKE TAJNE MALOG VRTA kontakt emisija KOKTEL mozaina emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA MALI OGLASI QUO VADIS serijski lm IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija OTISCI VREMENA dokumentarna emisija ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi QUO VADIS serijski lm NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

HUM.SERIJA RTL

23.30 20.50

Teorija velikog praska

MAGAZIN NOVA TV

18.25

IN magazin

07.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 13.07.1992 07.30 Dober Dan, Koroška 08.00 Studio City 08.55 Seja Državnega Zbora, prijenos 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 9. Etapa, prenos17.40 Fesval Vurberk, 2. Del 18.50 Družinske Zgodbe: Družina Isakovi 20.00 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 20.30 Muzikajeto: Romska, Igrano-Izobraževalna Mladinska Serija, ponovitev 21.10 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 21.35 Histerina Slepota, Ameriški lm, ponovitev 23.10 Ljubezen in Akcija v ikagu, Ameriški lm, ponovitev 00.45 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.00 Kirurzi, serija 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Presudni skok, lm 22.35 24 UR 22.55 Kronike Sare Connor, serija 23.50 Eli Stone, serija 0.40 Nona panorama

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Brzina, lm 22.50 Cobra 11, serija 23.40 Noni program


SRIJEDA 14. srpnja 2010.

ETVRTAK 15. srpnja 2010.

redovnog odrĹžavanja ureaja 04.35 A sad u Europu! 05.25 Moj grijeh, telenovela 06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 11.17 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.20 17.05 17.15 18.15 18.30 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 22.45 22.50 23.15 23.18 23.20 23.25 23.45 00.35 02.15 03.00

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Put oko svijeta kroz 80 vrtova: JuĹžna Afrika, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu! Frank, ameriki lm Vijes Hrvatska uĹživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica Prljavi Harry, ameriki lm (12) Ep reportaĹža Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pria dana Dr. House, serija (12) No francuskog lma: Pakao, francusko-belgijsko-talijansojapanski lm (12) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Prekid programa radi

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Ĺ aolinski obraun, crtana serija 07.20 101 dalmanac, crtana serija 07.45 Na kraju ulice 08.00 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Igrana serija za djecu 09.05 Heidi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 RuĹžna Be y, serija 10.45 Ekstremni primat, kanadski lm 12.45 Crveni patuljak, hum. serija 13.15 Simpsoni, hum. serija 13.35 Na vodenome putu 3: Otok Vancouver - Kanadski divlji otok, dok. serija 14.20 Vrijeme za knjigu: DobriĹĄa Cesari 14.50 Rije i Ĺživot: Sveenik izmeu Ĺžrtve i statusa, religijski program 15.50 Skrivena Azija: Samuraji, dok. serija 16.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.35 Sutra je novi dan, serija 18.25 Antrust, ameriki lm 20.15 Muke, hum. serija 20.50 Vijes na Drugom 21.00 24, serija (12) 21.50 Siska, serija (12) 23.00 Narko, ameriko-kanadski lm (18) 00.45 Na rubu znanos: Izvanzemaljska prisutnost na Mjesecu 01.25 Ĺ aptaica duhovima, serija (12) 02.10 Kraj programa -------- Otvorenje Splitskog ljeta, prijenos -------- Nogomet, LP - 2. pretkolo

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Retro, glazbena emisija

10.20 11.05 11.35 12.05 12.20 12.50 13.20 14.55 15.45 16.40 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.10 20.00 20.55 22.40 23.35 23.45 01.20

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 10:30 12:30 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 21:05 22:05 23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:20 04:50 05:15 05:40 06:15

Veera za 5, lifestyle emisija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov K.T. 2, krimi serija NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) Los Victorinos, telenovela Nestala, telenovela Pod ism krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Veera za 5, lifestyle emisija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina, humorna drama L.A. Dragnet, krimi serija Kos, krimi serija (dvije epizode) (12) CSI:NY, krimi serija (12) Vijes, informavna emisija Zbrka u sudnici, igrani lm, romanna komedija Astro show, emisija uĹživo (18)

NaĹĄi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Periferija City, pilot Navy CIS, serija UFC specijal (12) Veernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Brane vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) U zmajevom gnijezdu, igrani lm (12) Seks i grad, serija Brane vode, serija IN magazin Kraj programa

SERIJA HRT 2

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.33 13.18 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.25 17.05 17.15 18.15 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.50 21.55 22.30 22.55 22.58 23.00 23.05 23.25 00.15 02.00 02.45 03.30

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Put oko svijeta kroz 80 vrtova: Sjeverna Europa, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu! Ciklus zabranjenog Hollywooda: Red-Headed Woman, ameriki lm Vijes Hrvatska uĹživo Kod Ane Dolina sunca, telenovela Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dome, slatki Dome - hum. serija Otvoreno Kratki susre Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pria dana Dr. House, serija (12) No francuskog lma: Otkucaj koji je moje srce preskoilo (15) Zvjezdane staze: Enterprise, serija Sutra je novi dan, serija Zakon i red: Zloinake

nakane, serija (12) 04.10 Kratki susre 04.35 A sad u Europu! 05.25 Moj grijeh, telenovela

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Ĺ aolinski obraun, crtana serija 07.20 101 dalmanac, crtana serija 07.45 Na kraju ulice 08.00 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Igrana serija za djecu 09.05 Heidi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 RuĹžna Be y, serija 10.45 Moj prijatelj ĹĄpijun, kanadski lm 12.45 Crveni patuljak, hum. serija 13.15 Simpsoni, hum. serija 13.35 Na vodenome putu 3: Delta Dunava - prirodni raj na Crnom moru, dok. serija 14.20 Drugo miĹĄljenje: Djeja otorinolaringologija 14.55 Trenutak spoznaje 15.55 Skrivena Azija: Gubavi kralj, dok. serija 16.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.35 Sutra je novi dan, serija 18.25 Debeli Albert, ameriki lm 20.15 Muke, hum. serija 20.50 Vijes na Drugom 21.00 24, serija (12) 21.50 Nova policijska pria, hongkonĹĄko-kineski lm (12) 23.55 Zakon i red: Zloinake nakane, serija (12) 00.45 Drugi red partera, emisija o kazaliĹĄtu 01.35 Ĺ aptaica duhovima, serija (12) 02.20 Kraj programa -------- Nogomet, EL - 2. pretkolo

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Dalmanski libar, glazbena emisija 09.05 RTL ritam zona - Top 40 strani, glazbena emisija 10.20 Veera za 5, lifestyle emisija 11.05 Kralj Queensa, hum. serija 11.35 Raymond, hum. serija

21.00

15.20

FILM NOVA TV

20.05

18.25

SERIJA NOVA TV

Periferija city

Debeli Albert

Baywatch

Obiteljska komedija. Jennifer York (C. Watros) uspije nagovori muĹža i djecu da ljeto provedu u njezinoj obiteljskoj kui na otoku, gdje je ona provodila sretno djenjstvo. Njezina djeca roena su u gradu i ne ide im se na otok. Ki Anna (B. Robertson), nejdĹžerica, kaĹže da otok sigurno nije mjesto njezinog sretnog djenjstva i zaĹĄto je nitko ne pita ĹĄto ona Ĺželi. Isna, predomislit e se kad u mjesnoj trgovini vidi zgodnog Seana (B. Burne )...

Obitelj Kameni Ĺživi u predgrau Splita i muku mui s novcem. Kamenii su prilino neprilagoeni, jer nisu ni u gradu ni na selu. Gazda kue Piljo (Ivo Gregurevi) ima malu mirovinu koju je stekao radei kratko na bauĹĄtelu u Njemakoj dok nije buknuo rat u Hrvatskoj. Svi Ĺžive od te njegove ‘sie’. Zato Piljo zarauje na sve mogue naine - ĹĄverca na sitno, skriva Kineze koje iz Bosne njegovi pajdaĹĄi prebacuju u Italiju, skuplja plasne boce i staro Ĺželjezo ili popravlja aute...

Komedija. Fat Albert (K. Thompson) je dobroudni debeljko iz jako popularne crtane serije koja se emira svaki dan. U njoj on tumai lik koji je vlasnik smetliĹĄta, a u kojemu Ĺživi s prijateljima Rudyjem (S. Anderson), Dumbom Donaldom, Mushmouthom (J. Williams), Billom (K. Robinson), Russellom i Haroldom i s kojima doĹživljava razne zgode. Cijelo druĹĄtvo se uvali u nevolju kada Fat Albert primije Doris (K. Pra ), nesretnu gledateljicu...

Odbjegli psihopat zatoi Summer (Nicole Eggert) i Stephanie (Alexandra Paul) kao taoce u spasilakom tornju te rani Sladea (Kelly Slater). Toranj je pun eksploziva i okruĹžen naoruĹžanim policajcima, a Mitch (David Hasselho) i Ma (David Charvet) pokuĹĄavaju spasi taoce prije nego ĹĄto manijak uspije pobjei i ubi Summer (Nicole Eggert) i Stephanie.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:32 15:45 16:00 16:45 17:00 17:05 17:35 18:10 19:00 19:15 19:20 19:22 20:00 21:00 21:15 21:20 21:22 21:30

08:43 09:00

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:27 20:00 20:30 21:00 21:15 21:20 21:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emisija o klaenju Videostranice Dnasna programu Yoga&Pilates Kradljivac srca, serijski lm Vijes Za ravnopravnost, ponavljanje TVJukebox Meimurje danas Sport Vrremenska prognoza Voice of America Glazbeni predah Drevne civilizacije, serijal JezeraĹĄ Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Strah u utrobi, Igrani lm Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Voice of America Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:30 13:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 20:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI Ĺ KOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani SUMNJE kriminaliska serija VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM SUMNJE kriminaliska serija DOM 2 emisija o ureenju doma ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar Ĺ KOLA Ĺ AHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

23:10 23:25 00:25 00:55 01:25 02:25 03:20 04:55 05:20 05:45 06:20

20.50

13.10

Frank

20.00

L.A. Dragnet

EMISIJA HRT 1TV SERIJA NOVA

18:25 19:15 20:05 21:05 22:05

NaĹĄi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Provjereno, magazin Navy CIS, serija Trenutak isne, game show (12) Veernje vijes Nestali, serija Seks i grad, serija Brane vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) Ubojita osveta, igrani lm (15) Seks i grad, serija Brane vode, serija IN magazin Kraj programa

EMISIJA HRT 1

FILM HRT 2

SERIJA RTL

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 08:30 10:30 12:30 13:10 14:10 16:10 17:00 17:20

Otvoreno

24 FILM HRT 1

12.05 Exkluziv, magazin (R) 12.20 Punom parom, kulinarski izazov 12.50 K.T. 2, krimi serija 13.20 NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) 14.55 Los Victorinos, telenovela 15.45 Nestala, telenovela 16.40 Pod ism krovom, hum. serija 17.05 Kralj Queensa, hum. serija 17.30 Raymond, hum. serija 18.00 Veera za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Chuck, akcijska komedija (R) 20.55 CSI, krimi serija (dvije epizode) (12) 22.35 CSI: NY, krimi serija (12) 23.35 Vijes, informavna emisija 23.50 L.A. Dragnet, krimi serija 00.35 Kos, krimi serija (12) 01.20 Astro show, emisija uĹživo (18) 02.20 Kos, krimi serija (12)

22.05

UFC specijal

06.30 TV prodaja 07.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 14.07.1992 07.30 Knjiga Mene Briga - MiklavŞ Komelj: Kako Misli Parzansko Umetnost? 07.50 Legende Velikega in Malega Ekrana: Mito Trefalt, 1. Del: rno-Beli asi 08.55 Seja DrŞavnega Zbora, prenos 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 10. Etapa, prenos 17.50 Minoes, Nizozemski lm 19.15 o Živalih in Ljudeh, oddaja TV Maribor 19.30 Na Vrtu, oddaja TV Maribor 20.00 Šport 21.50 Žrebanje Lota 22.00 Thornton Wilder: Ženitna Meťetarka, Tv Priredba Predstave Drame Sng Maribor 23.50 Slovenska Jazz Scena: Paquito D’rivera in Big Band Rtv Slovenija 00.40 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As  tud not padu?! 21.45 Mentalist, serija 22.40 24 UR 23.00 Kronike Sare Connor, serija 23.55 Eli Stone, serija 0.45 Nona panorama

6.00 Djeji program 8.00 Sabrina 8.20 Ally McBeal 9.05 Baywatch 9.45 Columbo 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.15 Confe Play Town 14.2 Animaniacs 14.45 Simpsonovi 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 Ally McBeal 17.35 SluŠaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Chaos City 19.30 Vrijeme u slici, sport 20.15 Liebe verlernt man nicht, lm 21.50 Flashpoint 23.25 In Plain Sight 0.05 Noni program

23:10 23:25 23:30 23:35 23:45 23:50 00:50

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostranice Danas na programu PP, ForĹĄpani Yoga&Piltes Kradljivac srca,serijski lm PP, ForĹĄpani Vijes Stare civilizacije, ponavljanje JezeraĹĄ, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Glazeni predah Koncert Meimurje danas Sport Vremenska prognoza ForĹĄpani Diplomatska opsada, Igrani lm(12) Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA ForĹĄpani Erotski lm Videostranice

11:00 12:00 12:30 13:30 14:15 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:35 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI OTISCI VREMENA dokumentarna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM DOM 2 emisija o ureenju doma VEKERICA MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozaina emisija ARTS 21 emisija o umjetnos NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

SERIJA RTL

20.00

Chuck

SERIJA NOVA TV

21.05

Navy CIS

07.00 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 15.07.1992 07.25 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 07.55 Brez Reza: Slovenska DrĹžavnost Kot Jo Pojmujem 08.55 Seja DrĹžavnega Zbora, prenos 16.30 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 17.00 Mostovi - Hidak: Brez Meja HatĂĄrtalan 17.30 To Bo Moj Poklic: InĹĄtalater Strojnih InĹĄtalacij, 2. Del, IzobraĹževalna Serija 18.00 Prava Ideja!, Poslovna oddaja 18.25 Slovenski Vodni Krog: Mislinja, IzobraĹževalno Dokumentarna nanizanka 19.00 Dr. Who: Sodni Dan, AngleĹĄka Znanstveno-Fantasna Igrana nanizanka, 13., Zadnja Epizoda 20.00 Maxwell, AngleĹĄki lm 21.30 Ljubezen Je Glavna, AmeriĹĄki lm, ponovitev 23.00 Libertas, HrvaĹĄki Biografski lm, ponovitev 01.10 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.00 Zvijezde na sudu 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As  tud not padu?! 21.30 Mentalist, serija 22.25 24 UR 22.45 Kronike Sare Connor, serija 23.40 Eli Stone, serija 0.30 Nona panorama

6.00 Djeji program 9.50 Film 11.20 Jaka familija 11.45 Djeji program 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.50 X-Factor 17.35 Sluťaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 Magazin 19.00 Malcolm u sredini 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Dorfers Donnerstalk 22.40 Dobrodoťli 23.30 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa


PETAK 16. srpnja 2010.

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.15 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.25 17.10 17.20 17.25 18.00 18.15 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.25 22.50 22.53 22.55 23.00 23.20 00.10 02.10

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Put oko svijeta kroz 80 vrtova: Jugoistona Azija, dok. serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela McLeodove keri, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu! Hercule Poirot, serija Vijes Ep reportaĹža Svlaionica Kod Ane Hrvatska uĹživo Vrijeme HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Mostovi okruga Madison, ameriki lm Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Pria dana Dr. House, serija (12) Jindabyine, australski lm (12) Zvjezdane staze: Enterprise,

SUBOTA 17. srpnja 2010.

serija 02.55 Nova Francuska, kanadskofrancusko-britanski lm 05.15 A sad u Europu! 06.05 Moj grijeh, telenovela

10.20 11.05 11.35 12.05 12.20 12.50 13.20

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Ĺ aolinski obraun, crtana serija 07.20 101 dalmanac, crtana serija 07.45 Na kraju ulice 08.00 TV vr 08.15 Gar eld i prijatelji, crtana serija 08.40 Igrana serija za djecu 09.05 Heidi, serija za djecu 09.30 Zabavni program 10.00 RuĹžna Be y, serija 10.45 Prilika za borbu, ameriki lm 12.45 Crveni patuljak, hum. serija 13.15 Simpsoni, hum. serija 13.35 Na vodenome putu 3: Dansko more i otoci neodoljivi linijski brod, dok. serija 14.20 Znanstvena peca 14.50 Eko zona 15.20 Glas domovine 15.50 Gusja jetra, istraĹživanja o iznimnome proizvodu - dok. lm 16.50 Zvjezdane staze: Enterprise, serija 17.35 Sutra je novi dan, serija 18.25 Igrani lm (strani) 19.55 Atleka, Pariz: Dijamantna liga 22.05 Vijes na Drugom 22.15 24, serija (12) 23.05 Struna u krvi 6, mini-serija (12) 00.40 Posebni dodaci, emisija o lmu 01.30 Ĺ aptaica duhovima, serija (12) 02.15 Kraj programa

07.35 Mi y, animirana serija 07.50 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.05 RTL ritam zona - Urban,

14.55 15.45 16.40 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.10 20.00 21.40 23.55 00.05 01.45

06:25 07:20 07:45 08:10 08:30 08:30 09:30 11:30 12:30 13:10 16:10 17:00 17:20 18:25 19:15 20:05 22:10 00:30 02:10 03:40 05:30

glazbena emisija Veera za 5, lifestyle emisija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Exkluziv, magazin (R) Punom parom, kulinarski izazov K.T. 2, krimi serija NajljepĹĄi urok, telenovela (dvije epizode) Los Victorinos, telenovela Nestala, telenovela Pod ism krovom, hum. serija Kralj Queensa, hum. serija Raymond, hum. serija Veera za 5, lifestyle emisija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Ne daj se, Nina, humorna drama Ucjena, igrani lm, akcijski triler Remo: NenaoruĹžan i opasan, igrani lm, akcijski Vijes, informavna emisija Ljetni posao, igrani lm, komedija Astro show, emisija uĹživo (18)

NaĹĄi najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serija nastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Hollywoodski murjaci, igrani lm Godzilla, igrani lm (12) Lovac na morske pse, igrani lm (12) Ezo TV, tarot show (18) Iznenada proĹĄlog ljeta, igrani lm (12) Kraj programa

SERIJA HRT 2

06.30 06.35 07.35 07.50 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.40 15.40 15.55 16.30 16.39 16.45 17.00 18.15 18.20 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 21.30 22.05 22.20 22.30 23.25

01.20 03.00

Najava programa TV kalendar Vijes Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Na apaĹĄkoj granici, ameriki lm Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kuni ljubimci Normalan Ĺživot, emisija o obitelji Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Moj grijeh, telenovela Prizma, mulnacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri - izbor: Sold, ghng the new global slave Znanstvene vijes Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna baĹĄna: Ozalj Domai dok. lm HP - gdje ste vi, tu je i vaĹĄa poĹĄta, emisija pod pokroviteljstvom Lijepom naĹĄom Vrijeme LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Igrani lm Otvorenje Pulskog lmskog fesvala Vijes Vijes iz kulture Mamuca, krimi serija (15) Filmski vikend s Wesleyjem Snipesom: Blade 2, ameriko-njemaki lm (18) No kultnih lmova: Pakleni poslovi, hongkonĹĄki lm (15) No kultnih lmova: Taxidermia, maarsko-

austrijsko-francuski lm (18) 04.30 Reporteri - izbor: Sold, ghng the new global slave 05.30 Moj grijeh, telenovela

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalmanac -------- Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tiga i Pooh 07.50 Žutokljunac 08.20 Puppy Patrol, serija za djecu 08.45 Boli glava 09.00 Navrh jezika 09.10 Mali raspjevani Dubrovnik 10.10 Sportske igre mladih 10.25 Briljanteen 11.10 Zdravo maleni - Kronika 50. MDF Šibenik 11.40 Pustolovine Sarah Jane, serija za djecu 12.10 Hrvatski pisci na TV ekranu - August Cesarec: Karmine 13.40 Haida Gwaii, veliki laboratorij u prirodi – dok. lm 14.40 KS automagazin 15.10 4 zida 15.50 Igrani lm (strani) komedija 17.55 Športski prijenos ili snimka 19.30 Tuinci u Americi, hum. serija 20.10 HNL, Super cup: Dinamo Hajduk, prijenos 22.10 Ritam tjedna, glazbeni magazin 22.50 HP - gdje ste vi, tu je i vaťa poťta, emisija pod pokroviteljstvom 22.55 Sportske vijes 23.05 No u kazaliťtu - D. Gervais: Duhi 00.10 Kraj programa

14.35

FILM NOVA TV

06.50 Mi y, animirana serija 07.30 2 glupa psa, crtana serija 07.55 Bakugan, crtana serija (R)

13.15

12.45

FILM RTL

Moj tjelohranitelj

OproĹĄtaj

U petoj epizodi ciklusa A sad u Europu! Goran Mili prikazuje Prag, gdje susree gradonaelnika Pavela Bema, koji mu izlaĹže glavne gradske probleme i uspjehe. Upoznaje profesore na znamenitoj lmskoj akademiji FAMU, gdje ga vodi redatelj Lordan Zafranovi, razgovara sa senatorom koji je vodio pregovore eĹĄke s EU itd. Ekipa HTV-a tamo je boravila u vrijeme posjeta Pape Benedikta XVI., ali esi nisu toliko posveeni vjernici kao susjedni Poljaci i Slovaci...

Iskusni detekv za umorstva Joe Gavilan (Harrison Ford) je na zalasku svoje karijere, a ini se i kako mu se privatni Ĺživot raspada. Osim policijskog posla Gavillan se bavi i prodajom nekretnina u emu baĹĄ i nije uspjeĹĄan. Njegovog mladog partnera K.C. Caldena (Josh Hartne ) viĹĄe zanima honorarni posao uitelja joge i budua karijera glumca nego ubojstvo odnosno sluaj kojeg istraĹžuju...

Cliord Peache (Chris Makepeace) je novi klinac u srednjoj ĹĄkoli Lake View, ijim pokuĹĄajima da se uklopi u novo druĹĄtvo nikako ne pomaĹže injenica ĹĄto je uvrijedio ĹĄkolskog nasilnika Moodyja (Ma Dillon), vou skupine problemanih klinaca koji od ostalih iznuuju novac za uĹžinu. Ova se banda pretvara kako uenike ĹĄ od tajanstvenog Lindermana (Adam Baldwin), kojega pra glasina kako je potpuno hladnokrvno ubio roenog brata...

U nesrei je izgubio ker i Ĺženu. MoĹže li pronai snage za oprost? Neoprezno vozei, Justin Gutierrez (Shiloh Fernandez) prouzroio je nesreu u kojoj su Ĺživote izgubili Ĺžena i ker Brucea Murakamija (Dean Cain). U neizrecivoj boli zajedno sa sinovima Brodyjem (Landon Liboiron) i Joshom (Ryan Kennedy), Bruce pokuĹĄava pronai snagu i nastaviti Ĺživjeti. Uporno zahtijeva da se pravda zadovolji i pokuĹĄava prevlada tragediju koja je pogodila njegovu obitelj.

08:00 11:00 12:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:05 17:35 18:15 19:00 19:15 19:20 19:22 19:30 20:00

08:43 09:00

21:00 21:15 21:20 21:30 23:05 23:35 23:50 23:55 23:57 00:02 01:00

11:00 12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 17:00 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI ARTS 21 emisija o umjetnos ŽIVOT VERDIJA serijski lm OKOLO K(R)OLE mozaina emisija VEKERICA MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozaina emisija PUT U KATMANDU putopisni serijal MOJA ISTRA dokumentarna emisija ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu OBJEKTIV gospodarski pregled NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

17:00 17:10 17:45 19:15 20:05 21:55 23:40

05:25 06:20

10.25

16.25

A sad u Europu!

Videostranice 1x2, kontakt emisija Videostanice Danas na programu Yoga&Pilates Kraljivac srca, serijski lm Vijes Obzori, emisija o kulturi Auto moto nauc vision Jukebox Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Glazbeni predah Ritam ljeta, zabavna mozaina emisija Meimurje danas Sport Prognoza vremna ore BalaĹĄevi, koncert Trzalica, glazbena emisija Meimurje danas Sport Vremenska prognoza VOA Erotski lm Videostranice

16:25

EMISIJA HRT 2

FILM RTL

20.05

20.00

Ucjena

FILM NOVA TV

09:40 10:40 12:40 14:20

Gidget, igrani lm Dora istraĹžuje, crtana serija Timmy Time, crtana serija Ben 10: Alien Force, crtana serija Dodir s neba, serija Frikovi, serija Gidget, igrani lm Hollywoodski murjaci, igrani lm Nad lipom 35 , humorisno-glazbeni show Vijes Nove TV Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show - nastavak Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Duboki udar, igrani lm Snajper 2, igrani lm (12) Sedam godina u Tibetu, igrani lm Ezo TV, tarot show (18) Skriveno oruĹžje, igrani lm (15) Frikovi, serija Kraj programa

Briljanteen

Hollywoodski murjaci FILM RTL

07:00 08:35 09:00 09:15

02:30 04:00

Simpsoni DOK.SERIJA HRT 1

08.15 Bikeri s Marsa, crtana serija (R) 08.40 Ne daj se, Nina, humorna drama (dvije epizoda) 10.40 Skrivene poruke, humorisna serija (R) 11.05 Klju od srca, igrani lm, komedija (R) 12.45 Moj tjelohranitelj, igrani lm, drama (R) 14.30 Ameriki gra , igrani lm, komedija 16.25 OproĹĄtaj, igrani lm, drama 18.05 Zvijezde Ekstra: Prirodno lijepe, zabavna emisija (R) 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 KoledĹžicom po svijetu, zabavna emisija 20.00 Madison, igrani lm, sportska drama 22.40 Urota, igrani lm, triler 00.00 Dnevnik koĹĄarkaĹĄa, igrani lm, drama (15) 01.45 Astro show, emisija uĹživo (18)

22.10

Godzilla

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 08.00 Otroťki Infokanal 09.00 Zabavni Infokanal 11.20 TV prodaja 11.50 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 16.07.1992 12.20 rno Beli asi 12.40 Evropski Magazin, oddaja TV Maribor 13.40 (Ne)Pomembne Stvari: Hrana, Mozaina oddaja za Mlade 14.30 Mulki: Vrtec Otona Župania Maribor, Otroťka Serija 15.00 Na Utrip Srca: Špic-Cvak! Katalena, Edward Clug, Valenna Turcu in Mariborski Baletni Plesalci, 1 16.25 Umetnost Igre, ponovitev 16.50 Minute za ..., oddaja TV Koper Capodistria 17.20 Mostovi - Hidak 18.00 Indijska DeŞela Gujarat, Dokumentarni Feljton 18.25 Niugini - Raj in Pekel Na Paciku, Dok. oddaja TV Maribor 19.00 Zlata Šestdeseta - Nostalgija z JoŞico Svete 20.00 Krik in Madona, Norveťka Dokumentarna oddaja 20.50 Mestni Fantje, Ameriťki lm, ponovitev 22.45 Tihi DruŞabnik, Rusko-Ameriťki lm 00.20 Zakon v Modrem: Grenki Mandlji, tal. nadaljevanka 01.20 Zakon v Modrem: Samo za Ljubezen, Italijanska nadaljevanka, ponovitev 02.20 Zabavni Infokanal

6.40 Tv prodaja 8.00 U ime ljubavi, serija 8.55 arolija ljubavi, serija 9.50 Tv prodaja 10.20 Na rubu zloina, serija 12.00 Tv prodaja 13.00 Prijatelji, hum. serija 13.30 Tv prodaja 14.05 ista kua, serija 15.00 Kirurzi 15.55 Iskrice u oima, serija 16.55 24 sata 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 19.00 24 sata 20.00 As  tud not padu?! 21.40 Mentalist, serija 22.35 24 UR 22.55 Gospodin vrag, lm 1.00 Ĺ est modela, serija 1.30 Nona panorama

5.25 Jutarnji program 9.50 Program za djecu 12.15 Benjamin BlĂźmchen 12.40 Djeji program 14.20 Animaniacs 14.45 Ljubav i ja 15.10 Baywatch 15.55 Vijes 16.00 Humorisna serija 16.50 Charmed 17.35 SluĹĄaj... 18.00 Vijes 18.05 Dadilja 18.30 25-Magazin 19.00 Prijatelji 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Beruf Lehrer 22.50 Was gibt es Neues? 0.05 Noni program

08:00 12:00 13:00 15:30 15:32 16:00 17:00 17:15 18:20 19:00 19:15 20:05 20:10 20:40 20:45 21:20 21:30 23:15

Djeja televizija 1x2, kontkt emisija Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Crtani lmovi Vijes Ritam ljeta, ponavljanje Jukebox Vijes Oko k(r)ole ForĹĄpani Trzalica ForĹĄpani Obzori, emisija okulturi FoĹĄpani Visoki ulozi, Igrani lm Zapisano uzvijezdama, kontakt program 00:15 Vijes 00:20 Erotski lm 01:15 Videostranice

09:43 10:00 11:00 12:15 12:45 14:15 15:25 15:35 16:45 17:45 18:15 18:35 18:40 19:00 19:30 20:00 21:00 21:40 ------22:00 23:00 -------------

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozaina emisija 1X2 kontakt emisija o klaenju PUT U KATMANDU putopisni serijal QUO VADIS serijski lm ŽIVOT VERDIJA serijski lm MALI OGLASI DOKUMENTARNI PROGRAM GLAZBENI PROGRAM MALI OGLASI VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar TRZALICA glazbena emisija NONA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

EMISIJA RTL

19.05

KoledĹžicom po svijetu

FILM NOVA TV

21.55

Snajper 2

06.30 Zabavni Infokanal 07.40 TV prodaja 08.10 Skozi as 08.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 10.07.1992 08.50 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 09.20 Posebna Ponudba, PotroĹĄniĹĄka oddaja 09.40 Polemika 11.15 Asterix in Obelix Pro Cezarju, Francosko-NemĹĄki lm 14.00 Primorski Mozaik 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 7.etapa, prenos 17.55 Slovenci Po Svetu: Argennski Rojaki Iz Barilocha v Patagoniji, oddaja TV Maribor, ponovitev 18.30 nogometni Studio 20.20 Port Elizabeth: prenos Tekme za Tretje Mesto 22.20 nogometni Studio 23.30 Tekma za Tretje Mesto, SkrajĹĄani Posnetek Iz Port Elizabetha 00.30 Sobotno Popoldne, ponovitev 02.45 Zabavni Infokanal

7.30 TV prodaja 8.00 Djeji program 11.30 Safari sa pingvinima, dok. serija 12.25 Mega strukture, dok. serija 13.25 Ženski odgoj, lm 15.10 Poirot, serija 16.15 Monk, serija 17.05 Ubojstva u Midsomeru, lm 18.55 24 UR 20.00 As  tud not padu?! 21.45 Soba za paniku, lm 23.50 Fascinirana, lm 1.40 24UR 2.40 Nona panorama

5.55 Djeji program 10.00 Reprize serija 13.30 Serije za djecu I mladeĹž 15.45 Serije za djecu i mladeĹž 40 16.40 Herzbla 17.30 Streetlive 18.00 Simpsoni 19.30 Vrijeme u slici 20.15 Fatalna ljepota, lm 21.35 ZiB Flash 21.50 Zimmer mit Tante, lm 23.20 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa


NEDJELJA 18. srpnja 2010.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10 09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.25 14.00 15.05 15.40 15.45 15.50 17.00 18.35 19.05 19.15 19.16 19.30 19.56 20.01 20.10 20.55 22.55 23.10 23.15 23.30

Najava programa Lijepom našom TV kalendar Euromagazin Duhovni izazovi Vijes Koncert: Dalmaca u svetom Donatu Rijeke Hrvatske: Lika i Gacka, dok. serija HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Umorstva u Midsomeru 11, serija Pastel, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijes Vrijeme sutra Povijesne serije dramskoga programa: Zagorka The Librarian: Return to King Solomon’s Mines, am. lm Ne daj se, Floki! - serija za djecu Baltazar, crtana serija Vrijeme LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme Spe u gosma, TV serija The War Lord, ameriki lm Vijes Vijes iz kulture Kronike Pulskog lmskog fesvala (1/7) Filmski vikend s Wesleyjem Snipesom: Blade: Trojstvo, am. lm

PONEDJELJAK 19. srpnja 2010.

01.20 Umorstva u Midsomeru 11, mini-serija 02.50 Noni reprizni dokumentarci (strani ljeto) 04.50 Plodovi zemlje 05.40 Split: More

06.50 07.05 07.10 07.35 08.00 09.35 10.40 10.50 11.00 12.05 12.20 13.15 15.45 17.15 19.20 19.50 19.55 21.50 22.05 22.35 23.50 00.15

TEST Najava programa Trolovi, crtana serija Sluaj za ekipu BARZ, serija za djecu Vila leprica, eškokanadski lm za djecu Prijatelji Biblija Portret mjesta i Crkve elekovec elekovec: Misa, prijenos (nije kod. na sat.) Sportske igre mladih (3/12) Prirodni svijet: Pametni majmuni, dok. serija Izmeu neba i zemlje, ameriki lm Koncert Odiseja 10-godišnjica Teatra Ulysses, snimka Strani igrani lm Garaža Veeras... Zadar: Košarka EP (U-20) prijenos nala Sportske vijes Video na(d)zor Šokaka rapsodija - 100 tamburaša, snimka koncerta Prikraeni 3, humorisna serija Kraj programa

06.45 07.25 07.50 08.10

Mi y, animirana serija 2 glupa psa, crtana serija Bakugan, crtana serija (R) Bikeri s Marsa, crtana serija (R) 08.35 Ne daj se Nina, humorna drama (tri epizode)

11.25 Skrivene poruke, humorisna serija (R) 11.50 Klju od srca, igrani lm, komedija (R) 13.30 Ameriki gra , igrani lm, komedija (R) 15.25 Posljednji akcijski junak, igrani lm, akcijski 17.40 Discovery: Preživje divljinu - Zambija, dok. lm (R) 18.30 Vijes 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 John Q, igrani lm, drama 22.00 CSI: Miami, kriminaliska serija (12) 22.50 Urota, krimi serija (dvije epizode)

06:35 Dodir s neba, serija 07:35 Dora istražuje, crtana serija 08:00 Timmy Time, crtana serija 08:15 Ben 10: Alien Force, crtana serija 08:40 U sluaju frke, serija 09:10 Žene amerikih vojnika, serija 10:10 Robinson Crusoe, serija 11:10 Automov, auto-moto magazin 11:40 Sedam godina u Tibetu, igrani lm 14:40 Duboki udar, igrani lm 16:25 Periferija city, pilot 17:00 Vijes Nove TV 17:10 Periferija City, pilot 17:45 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show 21:15 Sve za lovu, igrani lm 23:25 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:30 Tko je Samantha?, serija 01:30 Gangster No 1, igrani lm (15) 03:10 Stella Street, igrani lm (15) 04:35 Red Carpet , showbiz magazin (15) 05:30 Robinson Crusoe, serija 06:20 Kraj programa

FILM HRT 1

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.27 12.35 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.25 17.10 17.20 17.25 18.15 19.15 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.05 21.50 22.20 22.25 22.50 22.53 22.55 23.00 23.10 23.30 00.20 02.05

Najava programa Mir i dobro TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Faraoni koji su izgradili Egipat, dokumentarni l Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Moj grijeh, telenovela McLeodove keri 8, serija Vijes s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar A sad u Europu! Optužen bez dokaza, ameriko-francuski lm Vijes Ep reportaža Svlaionica Hrvatska uživo Vrijeme Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Ljetna slagalica TV Bingo Show Potrošaki kod Živje zdravije, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijes iz kulture Kronike Pulskog lmskog fesvala (2/7) Pria dana Dr. House 1, serija Noi kontroverznih lmova: Požuda, brit.-franc. lm Zvjezdane staze: Enerprise 3,

02.50 03.35 03.50 04.20 05.05

serija Sutra je novi dan 1, serija Pria dana Potrošaki kod A sad u Europu! Moj grijeh, telenovela

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Djeak i vjeverica, crtana serija 07.25 101 dalmanac, crtana serija 07.50 TV vr: Klju 08.00 Brlog 08.15 Gar eld i prijatelji 1, crtana serija 08.40 Igrajmo se! 08.55 Crtana serija 09.05 Heidi, serija za djecu 09.30 Kod Ane 09.45 Ružna Be y 2, serija 10.30 Vožnja iz snova, ameriki lm 12.00 Ritam tjedna, glazbeni magazin 12.40 Crveni patuljak 4, hum. serija 13.10 Simpsoni 17, hum. serija 13.30 Na vodenome putu 3: Bolnica za kornjae, dok. serija 14.15 Koga briga? Lekra 14.45 Normalan život, emisija o obitelji 15.50 Putovanje života: Europa i Bliski istok, dok. serija 16.50 Zvjezdane staze: Enterprise 3, serija 17.35 Sutra je novi dan 1, serija 18.25 Varalice, ameriki lm 20.10 Veeras... 20.15 Muke 1a, hum. serija 20.50 Vijes na Drugom 20.55 Vrijeme 21.00 24 (7), serija 21.50 Miris love, ameriki lm 23.30 Traerica, serija 00.20 Prljavi seksi novac, serija 01.05 Šaptaica duhovima 3, serija 01.50 Kraj programa

07.40 Mi y, animirana serija 07.55 YooHoo i prijatelji, animirana serija 08.10 RTL ritam zona - Pop hitovi, glazbena emisija 10.20 Nestala, telenovela (R)

17.00

21.15

FILM RTL

SERIJA NOVA TV

15.25

16.10

EMISIJA HRT 1

U ime ljubavi

Oprah Show

Nakon ozljede koljena za vrijeme utakmice, nekad perspekvni igra amerikog nogometa Brandon Lang (Matthew McConaughey) primoran je raditi na telefonskoj liniji u Las Vegasu, gdje predvia rezultate utakmica. Nakon brojnih uspješnih predvianja, Walter Abrams (Al Pacino) ga poziva da se preseli na Manha an i da radi za njega u tvrtki za savjetovanje kockara. Brandon mijenja ime i osobnost, postaje poznat po svojim savjema klijenma...

Jedanaestogodišnji Danny Madigan (Austin O’Brien) je usamljeni djeak koji od svoje tmurne svakodnevice bježi gledanjem brojnih akcijskih lmova u kojima nastupa njegov najdraži lik, Jack Slater (Arnold Schwarzenegger). Kada mu njegov najbolji prijatelj pokloni posebnu ulaznicu za najnoviji lm o Slateru, Danny biva arolijom prebaen unutar Jackova svijeta, u kojem dobri uvijek pobjeuju...

Rafael daje Diani papire za rastavu, ona ga opet moli da si daju još vremena i razmisle, ali Rafael to odluno odbija. Camila, Orlando, Macarena i Rodolfo veeraju zajedno. Poslije je moli da razmisli o njegovu prijedlogu, a ona obeava da hoe. Orlando ustaje kako bi ošao opra ruke, ali iznenadi se kad nale na Dianu, koju zove Gudelia. Prije nego što ju je sgao išta pita, Gudelia bježi...

Lani je prodala više albuma od bilo kojeg drugog izvoaa, zvijezda je rasprodane svjetske turneje, a njezina dva albuma posgla su višestruku planastu nakladu. U današnjoj emisiji 19-godišnja pjevaka i kantautorska senzacija Taylor Swi izvest e svoj hit singl „Love Story“, najtraženiju country pjesmu na internetu. Sjeate se kad smo iznenadili našu putujuu reporterku Jordan poslavši je da intervjuira Taylor Swi i pra njezinu turneju? ...

08:00 12:00 15:00 15:02 15:40 16:00 17:00 17:30 18:30 19:00 19:30 20:13 20:20 20:50 21:30 23:15 00:15 00:45 01:45

Djeja televizija Videostranice Danas na progrramu Trzalica, ponavljanje Glazbeni predah Crtani lmovi Tjedna konika Rezervirano vrijeme Koncert Tjedna kronika Domai glazbeni hitovi Foršpani Dom na kvadrat, ponavljanje Oko k(r)ole Krvave narane, Igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt program Tjedna kronika Erotski lm Videostranice

09:58 10:00 13:30 15:15 15:30 16:00 16:30 17:15 18:25 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

NAJAVA PROGRAMA IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbeni program SUMNJE kriminaliska serija VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ŠKOLA PREHRANE DR. BRANKA VRIA emisija o zdravoj prehrani ARTS 21 emisija o umjetnos OTISCI VREMENA dokumentarna emisija EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show OKOLO K(R)OLE mozaina emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar METAL EYE glazbena emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21:35 23:20 23:35 00:30 01:00 01:30 02:30 03:20 05:10 05:35 06:00

12.35

11.10

Sve za lovu

23.50

Prikraeni, III.

MAGAZIN RTL

18:25 19:15 20:05

Naši najbolji dani, serija Yu-gi-oh gx, crtana serija Jackie Chan, crtana serija Bratz, crtana serija Peppa, crtana serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija IN magazin Baywatch, serija Dona Barbara, serija U ime ljubavi, serija Vijes Nove TV U ime ljubavi, serijanastavak IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Ja, špijun, igrani lm Veernje vijes Gotovevi, reality show (12) Seks i grad, serija Brane vode, serija Ezo TV, tarot show (18) Post mortem, serija (12) Pravila uspjeha, igrani lm Seks i grad, serija Brane vode, serija Kraj programa

Moj grijeh

Posljednji akcijski junak SERIJA HRT 2

06:10 07:10 07:35 08:00 08:25 08:45 10:40 12:35 13:15 14:10 16:10 17:00 17:20

SERIJA HRT 1

Librarian 2 FILM NOVA TV

11.25 K.T. 2, kriminaliska serija 11.55 Exkluziv, magazin (R) 12.45 Punom parom, kulinarski izazov 13.10 Veera za 5, lifestyle emisija 13.35 Najljepši urok, telenovela (dvije epizode) 15.10 Los Victorinos, telenovela 15.55 Nestala, telenovela 16.45 Pod ism krovom, hum. serija 17.10 Kralj Queensa, hum. serija 17.35 Raymond, hum. serija 18.05 Veera za 5, lifestyle emisija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.10 Ne daj se, Nina, humorna drama 20.00 Discovery pustolovine: Najvea pljaka banke u povijes, dok. pustolovina 21.35 Pljaka, igrani lm, triler 23.45 Vijes, informavna emisija 00.10 Discovery pustolovine: Najvea pljaka banke u povijes, dok. pustolovina (R) 01.25 Astro show, emisija uživo (18)

04.35

Red Carpet

06.30 Zabavni Infokanal 07.40 TV prodaja 08.10 Skozi as 08.20 Iz Arhiva TVS: TV dnevnik 10.07.1992 08.50 Med Valovi, oddaja TV Koper-Capodistria 09.20 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 09.40 Polemika 11.15 Asterix in Obelix Pro Cezarju, Francosko-Nemški lm 14.00 Primorski Mozaik 15.15 Kolesarska Dirka Po Franciji, 7.etapa, prenos 17.55 Slovenci Po Svetu: Argennski Rojaki Iz Barilocha v Patagoniji, oddaja TV Maribor, ponovitev 18.30 nogometni Studio 20.20 Port Elizabeth: prenos Tekme za Tretje Mesto 22.20 nogometni Studio 23.30 Tekma za Tretje Mesto, Skrajšani Posnetek Iz Port Elizabetha 00.30 Sobotno Popoldne, ponovitev 02.45 Zabavni Infokanal

07.30 TV prodaja 8.00 Djeji program 11.15 Provjereno 12.10 Pria nasilja, lm 13.45 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Najljepši automobili 15.25 Najlui sportovi 15.55 Monk, serija 16.50 ari djenjstva, lm 18.55 24UR 20.00 As  tud not padu?! 21.35 Sve što si želiš, lm 23.45 Samci, lm 1.35 Palaa, serija 2.30 24UR 3.30 Nona panorama 5.15 Jutarnji program 9.00 Program za djecu i mladež 13.45 Crtani lmovi 15.45 Maral Law, serija 16.30 Zeus & Roxanne 18.00 Mr Bean, serija 18.30 Sport 19.45 Vrijeme i sport 20.15 The Wind that Shakes the Barley, lm 21.35 ZiB Flash 22.00 Navy CIS, serija 23.00 Noni program

08:00 11:00 12:00 15:30 15:35 16:00 16:50 17:00 17:05 18:15 18:20 19:00 19:15 19:25 20:00 21:00 21:15 21:20 21:30 22:20 22:30 23:00 23:15 23:20 23:22 23:30 00:30

Videostranice 1x2, emsija o klaenju Videostranice Danas na programu Yoga&Pilates Kradljivac srca, serijski lm Foršpani Vijes Najbolje u 2010.godini Foršpani Jukebox Meimurje danas Sport Auto moto nauc vision Stoljee hrvatskog nogometa, dok. serijal Meimurje danas Sport Vremenska prognoza Živa vatra,serijski lm Foršpani Gile e,svijet sporta Meimurje danas Sport Vrijeme VOA Erotski lm Videostranice

08:43 09:00 11:00 12:00 12:15 12:45 13:15 13:45 14:45 17:00 17:05 17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:05 21:00 22:00 23:00 23:10 ------23:35 -------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o klaenju MALI OGLASI KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe PRESSICA talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI TAJNE I PRELJUBI kriminaliska serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI YU-GI-OH animirana serija KOKTEL mozaina emisija TRZALICA glazbena emisija TAJNE I PRELJUBI kriminaliska serija NEWSFLASH - GLASA AMERIKE VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

FILM RTL

21.35

Pljaka

SERIJA NOVA TV

14.10

Dona Barbara

06.30 Zabavni Infokanal 07.00 Infokanal 07.35 TV prodaja 08.05 Sobotno Popoldne, ponovitev 10.45 Dnevnik iz arhive iz 1992.g. 11.15 30. Susret tamburaša i mandolina Slovenije 12.30 Slovenski Utrinki, oddaja Madžarske Tv 13.00 Posebna Ponudba, Potrošniška oddaja 13. 20 Osmi dan 16.40 Alpe-Donava-Jadran, Podobe Iz Srednje Evrope 14.20 Prvi in Drugi 15.15 Bicikliska utrka po Francuskoj - 15. etapa, prijenos 17.30 To bo moje zanimanje, serija za izobrazbu 18.00 Polly Adler, serija 18.40 Rožna Panter, risanka 18.45 Pink Panter, risanka 19.00 Iz Sobotnega Popoldneva 20.00 U sjeni dinosaura, dok. serija 21.00 Studio City 22.00 Knjiga mene briga 22.20 Sretni završeci, am. lm 00.25 Osedlani, am. lm 1.50 U sjeni dinosaura, dok. serija 2.45 Zabavni Infokanal

7.00 Tv prodaja 7.30 24UR 8.35 U ime ljubavi, serija 9.30 arolija ljubavi, serija 10.20 Tv prodaja 10.50 Iskrice u oima, serija 11.40 Tv prodaja 12.10 ista kua 13.00 24UR 13.30 Najbolje domae video snimke 14.00 Sve što želiš 16.00 Iskrice u oima, serija 16.55 24UR 17.05 arolija ljubavi, serija 18.00 U ime ljubavi, serija 18.55 24UR 20.00 Naša mala klinika, serija 20.55 Francuski poljubac, lm 22.50 24 UR 23.10 Kronike Sare Connor, serija 0.05 Eli Stone, serija 0.55 24UR 1.55 Nona panorama

5.00 Jutarnji program 8.25 Mission 9.50 Zeus & Roxanne ® 11.20 Jaka obitelj 11.45 Djeji program 14.15 Conf.Play Town 14.20 Pinky & Brain 14.45 Simpsoni 15.10 Superman 15.55 Vijes 16.00 Dawson’s Creek 16.40 Alpsko skijanje 19.30 Vrijeme u slici 19.53 Vrijeme 20.00 Sport 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.55 Privatna praksa, serija 22.45 Mentalist, serija 23.30 Noni program TV kue imaju pravo promjene programa


54

Razbibriga

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Meso z tiblice z košinim oljom za dugo živleje!!! N

aš minister za zdravie Darkec Milinovi je biv, pred par dni, na rodnoj grudi i vu rodnoj varoši Gospio i tam je, ozbilen kak kip od mramora, prosiv medicinske sestre kaj stojeki i dragovoljno, kak ogjogasci, podnesejo zmenšanje plai za petnaest procentov. Kak se je moglo uti, to bi spasilo državno kaso od hujšiv cajtov, a naše politiare od toga kaj i oni nebi morali pokapati svoje remenje na hlaaj. Furt si nekaj gruntam, pak zakaj medicinske sestre? Pak smo mi nej betežna država? Zakaj prinas navek jeni morajo šparati, a drugi živijo i dale z punaj buksaj i punaj stolaj. Napriliko, policajima je ve država zmenšala plae, a jiva božinica i jiv regres bode poakav nešterna bolša vremena, a kaj se nebre rei za železniare i vsakefele birokracijo po kancelarijama. Jim niši nikaj nebre i oni morajo svoje dobiti. Poglednite sam štrekare, oni poslujejo z gubitkom zadjih sto let, ali jem nesme niti las z glave pasti mimo kolektivnoga ugovora. Vsi mi plaamo, i to ve na leta, sve ono kaj štrekari zahuzajo, ali jim moramo vse na vreme

CVATOVI ŽITARICA

DIO PLUGA

platiti makar se z cugaj ope ne vozimo. Ili pak ruom zato, jerbo cugi ido, pelali se mi ili pak nej… No, vrnuv bi se ja, još malo, na medicinske sestre. Vsi mi, predi ili posle, dojdemo vu jive roke, a dok smo mlajši, kak minister Milinovi i dok jiv ne nucamo unda se žjiv zbrkavlemo. Dok minister iše kaj se one odreejo svoji petnaest procentov one morajo rei je, a stjuardese ne morajo nikoga poslušati, kaj znai gda se jedne morajo žrvtvuvati za Lejpo našo, a druge pak nej. One kaj so doli, one si nebrejo pomoi, a onima gori moramo popustiti. Tak je odnavek bilo: jedne žene so navek bile zadovolne z malaj, dok se druge i z velikaj zbrkavlejo. Još morem razmiti žene, ali nebrem naše ministre: kak oni morejo ženema štere so zadovolne z malaj jemati, a davati onima šterima so i veliki premali. Kak zgledi moškima so, odnavek, žene velika slabost! si naši meimorski politiari pomažejo gospodarstvenikaj i obrtnikaj, tak bar velijo i tak so novinari zapisali, a kak je to pravzaprav sam dragi Božek zna. Moramo veruvati gradonaelnikaj, naelnikaj i našemo

V

MUJIN

STANJE NAGLOG STRAHA

URAN

župano gda velijo kajbi šteli kaj bodo naši gospodarstveniki i obrtniki dobro posluvali, jerbo oni i jivi težaki punijo opinske i druge kase. To vam je jedna stranjka medalje, a na drugoj strani tej isti politiari, prek natjeaji, davlejo posla stranjskaj obrtnikaj i fabrikaj. Posla ga nej dostik za vse i vsi drugi se zapirajo vu svoje županije, jedino smo mi Meimorci vekši katoliki od pape i mi davlemo posle drugima po nekšaj pravicaj z šterih nam se vsi drugi norca delajo, ali zato naši gospodarstveniki i obrtniki odidejo po tiri k meši, a naši penezi, šterih ga nej dostik, odhajajo prek Drave brez povratne karte. Takše so nam se hurmastoe pripetile vu akovco, vu županiji, a na vse zadje i vu Donjemo Kraljevco na proistao vode. Kak nam bode Božek pomogev, ak si mi sami neemo – to vaj ja pitam? I nej sam vas, nek i naše politiare? laveko Faltako, z imenom i conom zvani Pajo, so vu Hrvackoj gospodarskoj komori dali državno priznanje Zlatne roke i to sam zato kaj nas i nam ve 37 let farba i kaj se štima z svojimi penzlini i kaj so žene

S

žnjim jako zadovoljne. Nebi šteuv kajbi došlo do svaje pre jivi hiži, ali mi vsi znamo gda žene držijo tri vogle pre vsakoj hiži, a onoga štrtoga potpirajo, a i žene imajo kljua od hižne kase i zato so žene davale ocjeno kak je malar Pajo posla napraviv i one so mo dale kuliko si je zasluživ. Ako je bole i lepše delav ve je dobiv. Verjem gda se gospon Pajo ve ne zmisli gda je zadjipot meuv zlatne roke jerbo je to bilo negdi pred tridesti let. Najme kaj, unda so se hiže farbale s zlatnaj farbaj, tak gda je unda Pajo meuv i zlatne lasi, a nej sam roke. pak smo se fakali kaj so naši sosedi z Hrvaške priznali kak je naše meso z tiblice jako dobro ak nej i nejbolše meso kaj se more jesti vu Lepoj našoj, a i drugdi kam ga mi prodamo. I to je još nej vse. Isto tak je dojšla na svetlo dneva i istina gda je i naše meimorsko košino olje, takaj, nejbolše prinas vu Evropi ak nej i vu celomo sveto. Još bi vam šteuv nekaj rei: probajte meso z tiblice jesti z košinim oljom i to se skupa s kuruznim kruhom i slaninaj i unda bodete živeli vse do svoje smrti.

I

OSOBNA ZAMJENICA

MI SMO SE PELJALI…

JELUŠI

KRE ŠUME ZELENE

OTRAGA

HRVATSKI PLESNI ANSAMBL

POGODBENI

VEZNIK SLOVA ISPRED F I NJ VRSTA KITA

POLUOTOK U GRKOJ

RUBAC VELIKA VODENA POVRŠINA

OTOKAR LEVAJ

VRSTA NOJA

RIJEKA U LICI

PRVI LETA

POKLON

SLOVA ISPRED O I B

ŽENSKA PLEMIKA TITULA

H2O

KANA

ITALIJA

NOINA LAA

IAKO

MUŠKI ODJEVNI PREDMET

IZRASLINE U NOSU

DIZALICA

CURA

SASTAVNI VEZNIK

SAN

ZEMLJIŠNA MJERA

PRIJAMNIK

TURSKA

MUŠKO IME

KRŠ

DRŽAVA U AZIJI

PJEVAKI ZBOR

OZLJEDA

SINJSKA VITEŠKA IGRA

NIKOLA TESLA

OCRT

DRŽAVA NA ARAP. POLUOTOKU

MUŠKO IME

STANLIO I …

RIMSKI POZDRAV

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Uran se nalazi na poetku vašeg znaka: mogle bi vam se dogoditi znaajne životne promjene. Mašta i pronicljivost vodit e vas u privatnom životu, osobito u emocionalnoj vezi – izvrsna je Venera. Na poetku znaka je i Jupiter. Poe naklonost drugih, osigurava uspjeh u poslu, sreu u obitelji i dobre veze s prijateljima, poboljšava zaradu te unapreuje ugled i društveni položaj. Poinju ozbiljne ljubavi i dugotrajne veze. Možete srediti pravne poslove i korisno ulaga novac.

S povoljnom Venerom, šarmantni ste, privlani i duhovi. Mnogo ete izlazi i esto bi u ugodnom društvu, ipak pretežno u društvu osobe koju volite jer je nakratko mnogo „smetnji“ u odnosu s okolinom. Unato poslovnim komplikacijama, otvoreni ste prema novim iskustvima i saznanjima. Razloga za ak i vee promjene zaista ima jer sada zaraujete premalo i teško. Prihvate ponude za dodatni posao ili ga sami potražite. Uz to, mnogo pažnje obrate i ljudima oko vas.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Svu energiju, a imate je mnogo, pokušajte usmjeri na posao. Pristupate mu poletno i odgovorno, uz kreavni nemir. Pokušat e unije novos u posao, u tome ete uspje te ete uvrs svoj poslovni ugled. Brzople bi vas Merkur mogao potaknu na glasno negodovanje - mudrija bi bila suzdržanost. S druge strane, posao koji radite zaista je znaajan. Svi e vam dogaaji opet ii u prilog, a planirane stvari odvijat e se bez prepreka.

Povoljan vam je Merkur pa ste spretni u obavljanju svih poslova. Vjerojatna su uspješna poslovna putovanja. Prijateljstvo e vam bi izuzetno važno, ostavit ete dobar dojam na nekom novom mjestu. Primate priznanja za svoj rad, a napokon ste i dobrog zdravlja. Ipak ste loše raspoloženi, u „ratu“ s osobom koju volite, a rezultat svaa je - još lošije raspoloženje! Svae je, dakle, bolje izbjegava, izbjegavajte i izlaske. Potpuno se posvete poslu!

BLIZANCI (21.5.-21.6.) Po naravi radoznali, želite sve probati i iskusiti, a dobra je prilika da u ovom razdoblju to i napravite. Rado ete se angažirat u svemu što se dogaa, bit ete dobro prihvaeni u društvu. Sretni ste u ljubavi, lijepo izgledate. Opmisni, šarmantni, društveni i komunikavni, privlait ete pažnju okoline. Možda biste, uz to, ipak trebali promisliti o vlasm poslovnim planovima i etapama njihova ostvarenja. Neke stvari i tu valja doves u red!

STRIJELAC (23.11.-21.12.) Izvrsna vam je Venera. Dobra je prilika da na kakvoj zabavi upoznate osobu koja bi vam odgovarala te biste ak mogli bi zaokupljeni pravljenjem planova za budunost. Rastu i vaša popularnost u društvu i uspješnost na poslu, a odline su obiteljske veze. Zarada se znaajno popravlja pa ponite stvara zalihe za jesen koja nee bi ovako dobra. Povoljno je razdoblje za javne nastupe i za druženja. Bit e važnih priznanja za vaš rad, a sreuju se i odnosi s prijateljima i kolegama.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Merkur je u vašem znaku: neprekidno ste u pokretu: poveat e se broj izlazaka, izleta, novih poznanstva. Maštoviti i neumorni u organiziranju zabave, bit ete traženi u društvu kao majstor dobrog provoda. Merkur omoguuje dobru suradnju s kolegama, a olakšava traženje i novog ili nekog dodatnog posla. Dobra je prilika da popravite odnos s okolinom, kako onom na poslu tako i s roacima ili djecom. Lako ete obavi sve zaostale poslove, ak ete nai i vremena za putovanja.

Loš Merkur uznemiruje, komplicira svakodnevne poslove, reme odnos s okolinom. Za sada, obaveze na radnom mjestu koje kao da se same od sebe množe, a zamisli ete teško realizira. K tome, bit ete nervozni pa i netakni sa suradnicima. Valja izbjei svae i ogovaranja, a budite oprezni i u prometu. Imat ete teškoa u organiziranju posla. Bit e traeva na vaš raun - pripazite da bijes ne iskalite na nedužnim ljudima.

LAV (23.7.-23.8.)

ZAPREŽNO VOZILO

MUŠKI POTOMAK

13. srpnja 2010.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BAKA (NJEM.)

POKAZNA ZAMJENICA

GRKI FILOZOF

VODENJAK (21.1.-19.2.) Mogue je da ete razmišljati o nekoj investiciji. Meutim, emocije su i nadalje u “nemirnim vodama”. Izgledno je poprilino nezadovoljstvo. Ne optereujte se nepotrebnim brigama, sve e to vrlo kratko traja i sve je lako rješivo! Nasuprot tome, na poslu je ovo razdoblje vaše pune armacije. Dobro bi bilo da budete otvoreniji, to jest da se više družite, da ne zanemarite suradnike i prijatelje.

S Venerom u vašem znaku, eventualna nova veza mogla bi bi sretna, duga i stabilna. Openito je povoljno razdoblje da se više posvete ljudima koje najviše volite, a na poslu - štogod ponete raditi, uspješno ete i završi. Poslovi vam donose velik novac, a i ugled. Izvrstan Jupiter omoguuje da znaajno popravite zaraujete. Uskoro e ponovno bi dobar i Saturn pa ete napredova u karijeri. Moglo bi bi i više dužih putovanja.

DJEVICA (24.8.-23.9.) S povoljnim Merkurom te Marsom i Saturnom u vašem znaku uporno ete i nepokolebljivo poduzima sve što je potrebno da bi se ostvarile vaše poslovne ambicije. Cilj vam je jasan, tu je prije svega potreba da se materijalno osigurate. U tomu ete sada ima nešto više uspjeha. Možete oekiva pomo od prijatelja. Imate razumijevanja ukuana, pa biste zajedno mogli mnogo toga postii. Koncentracija e vam biti odlina, vrlo uspješno obavljate sve obaveze.

RIBE (20.2.-20.3.) Poslovi e vam se znaajno poboljša. Kreavni ste i poduzetni. Merkur vam obeava mnogo susreta, razgovora i uspješno okonanih poslova. Od svega može bi i vee materijalne koristi. Lako ete obavljati svakodnevne poslove, a i poslovne razgovore vodite smireno. Openito, vidljivo vam se popravilo raspoloženje. Spremni ste za nova iskustva. Sada od toga nee bi štete, ali se u poslu ipak pokušajte drža praknih, solidnih i sigurnih stvari. Slobodno pokažite svoju kreavnost i maštu!

KRETANJE VOZILA NAPREZANJE

VIC tjedna

TANTAL NEDOSTACI

METNUTI KALIJ

RAJKO JAGAR

…U ZEMLJI UDESA

JARAK

KM Šeta Mujo ulicom i ispadne mu 0,50 KM u šaht. Pomisli: - Za to mi se ne isplati silaziti. Uzme iz džepa 2 KM baci ih u šaht i ree: - E sad se isplati sii!


13. srpnja 2010.

Vremenska prognoza 55

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

PREGLED VREMENA od 5. do 12. srpnja

I dalje vrue VREMENSKA SLIKA: Ušli smo u srce ljeta. Dugo smo ekali sunce i vruinu, a sad nam je možda malo i prevrue. Nakratko ga je narušila oslabljena hladna fronta koja je u prvom dijelu prošlog tjedna uzrokovala mjestimine pljuskove i dobrodošlo osvježenje. No, pred nama je novi val vruine. Tijekom ovog tjedna oekuje se utjecaj polja povišenog tlaka zraka pa e vrijeme biti pretežno sunano i ponovno sve toplije. Samo bi sredinom tjedna do našeg podruja moglo stii malo vlage uz lokalne pljuskove. I novi radni tjedan (za one koji ne idu na godišnji) poet e uz sunano i vrue vrijeme. Pravo žarko ljeto. itave dane e pržiti sunce, a vei dio ovog tjedna eka nas upravo takvo vrijeme. Samo je sredinom tjedna ponegdje mogu kakav kratkotrajan pljusak. Jasno je da e uz puno sunca temperatura zraka biti vrlo visoka, uglavnom iznad 30 Celzijevih stupnjeva. VREMENSKA PROGNOZA: Vrlo slino vrijeme kakvo je bilo tijekom vikenda eka nas i sljedeih nekoliko dana. Sunano vrijeme nastavit e se i tijekom utorka. Jutarnji sati e biti ugodni s temperaturom oko 18 Celzijevih stupnjeva. Danju sunano i vrue sa slabim do umjerenim južnim i jugozapadnim vjetrom. Taj vjetar e pojaati osjeaj sparine pa bi se neki ljudi mogli osjeati lošije, umorno i razdražljivo. Najviša dnevna tempera-

tura bit e u rasponu od 31 do 33°C. Kasno popodne i naveer postojat e mala mogunost za lokalni pljusak s grmljavinom, uglavnom u Sloveniji i podrujima uz granicu. Mala mogunost za pljuskove s grmljavinom i kratkotrajno osvježenje postojala bi i sredinom tjedna, u srijedu, no pitanje je hoe li ta fronta imati dovoljno snage da se probije do nas kroz ovaj vrui i suhi zrak. Nadajmo se osvježenju, ali bez nevremena koje je u ovakvim situacijama lako mogue. Temperatura bi u srijedu bila stupanj-dva niža, a zamjetnije e osvježiti samo u mjestima gdje se dogodi pljusak. Od etvrtka ponovno slijedi stabilizacija vremenskih prilika pa e nas do kraja tjedna pratiti samo sunce i vruina. Najtopliji dan bi u ovom razdoblju mogla

biti subota kad se i dalje oekuje sunano, ali vrue i sparno vrijeme. Zbog južine pojaat se e „pritisak“ pa bi se mnogi ljudi mogli osjeati lošije – umorno, razdražljivo, bezvoljno…Najbolje se kloniti sunca i vruine u dijelu dana izmeu 10 i 17 sati kad e i indeks štetnog sunevog zraenja biti vrlo visok. Ako ipak morate biti vani, držite se hlada, pijte dovoljno tekuine i zaštitite kožu od sunca. Temperatura bi uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar mogla doi do ak 35 Celzijevih stupnjeva! U subotu kasno popodne i naveer, kao i tijekom noi na nedjelju postojat e šansa da do našeg podruja stigne malo vlažniji zrak s kojim bi postojala mogunost za lokalne pljuskove s grmljavinom. Zbog njih i okretanja vjetra sa južnog na sjeverni bi na samom kraju ovog tjedna i poetkom sljedeeg ova velika vruina ipak mogla malo popustiti. Najbolje je ove dane provoditi u hladu ili još bolje – na moru. Podsjeamo da detaljnije informacije o vremenskim prilikama i prognozu za naše podruje

Poelo žarko ljeto Kao što i dolikuje najtoplijem mjesecu u godini, spranj ovih dana pokazuje svoje pravo lice. Mnogi su se tijekom promjenjivog lipnja pribojavali da e cijelo ljeto biti kišovito, ali evo zadnjih desetak dana su pravi primjer da takvom strahu nema mjesta. Posljednjih tjedan dana imali smo jako puno sunca i topline, zapravo i vruine. Temperatura zraka bila je ugodna u prvom dijelu tjedna, kad je ponegdje bilo i kratkotrajnih pljuskova. No, iz dana u dan sunce nas je zagrijavalo pa smo do vikenda

i šire možete dobiti i pozivom na naš telefon 060 444 444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min. iz iksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 12.7.).

METEOROLOŠKI KALENDAR 15. srpnja 1841. god. jaka tua u Bistri ozlijedila mnogo seljaka na polju 16. srpnja 1940. god. orkansko nevrijeme haralo Slavonijom 17. srpnja 1962. god. u poplavi na podruju Nove Gradiške utopilo se 5 ljudi 18. srpnja – prosjeno najtopliji dan u godini u Zagrebu

ponovni prešli 30 Celzijevih stupnjeva. I dok su sredinom tjedna jutra bila vrlo ugodna s temperaturama oko 12°C, do kraja tjedna i to se promijenilo pa je primjerice nedjeljno jutro poelo uz toplih 17 Celzijevaca. Ipak, s obzirom na to kakve vruine vladaju u nekim dijelovima Europe, naše podruje još je dobro i prošlo. Naime, u dijelovima Njemake temperatura se popela na 38°C, a u nekim dijelovima Italije, Portugala i Španjolske ak i preko 40 Celzijevih stupnjeva. U hladu!

Kinu mue poplave Pedeset osoba poginulo je u poplavama, klizištima i blatnim bujicama, a 15 ih je nestalo nakon višednevnog snažnog nevremena koje je pogodilo južnu Kinu, priopilo je ministarstvo za unutarnje poslove. U nevremenu, koje se ni nakon nekoliko dana ne smiruje, srušeno je približno 42.000 kua, a 121.000 je ošteena, dok su stotine tisua hektara usjeva uništene. Prema prvim procjenama ukupna šteta penje se do

1,3 milijarde dolara. Meu poginulima u nevremenu su i etvorica rudara koji su stradali u eksploziji plina kada je zbog kiše nestalo struje u rudniku u jugozapadnoj pokrajini Guizhou. Gotovo 400 osoba poginulo je otkako su poetkom lipnja poela nevremena, a oluje bi neka stradala podruja mogle pogoditi i poetkom tjedna. Mnoge rijeke koje utjeu u najdužu kinesku rijeku Jangce nabujale su i mogle bi se izliti.

Dogaaji SVEANI PRIJAMI kod župana Perhoa i gradonaelnika Šalamona

Župan primio Nataliju Ignac, akoveki kulturnjaci kod gradonaelnika Meimurski župan Ivica Perho primio je prošli etvrtak Nataliju Ignac, prvu Romkinju koja je diplomirala na akovekom Uiteljskom fakultetu. - Natalija je svijetli primjer meu meimurskim Romima, te vjerujem da e mnogi njeni sunarodnjaci krenuti njenim stopama, jer bez obrazovanja napredak nije mogu ni za pojedinca ni za zajednicu, istaknuo je prilikom prijama župan. Posebno ga veseli, dodao je, što je Natalija odabrala zvanje u kojem e direktno moi doprinijeti boljitku svojeg naroda. Nositelji akoveke kulture kod gradonaelnika akoveki gradonaelnik Branko Šalamon primio je pak,

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

akovec grad kulture i kulturne tradicije. Tom je prigodom gradonaelnik Šalamon, osim što je na uspjesima estitao akovekim

akoveki gradonaelnik Branko Šalamon primio je nositelje gradske kulture

slobodno možemo rei, perjanice kulture Grada akovca – Kazališnu družinu “Pinklec”, Školu animiranog ilma akovec, Pjevaki

zbor “Josip Štolcer Slavenski” i glumaku skupinu “Štolcer” koja djeluje u sklopu zbora. Povod prijama je itav niz uspjeha koje

su lanovi ovih gradskih kulturnih institucija postigli u zemlji i inozemstvu, zahvaljujui kojima slobodno možemo rei da je Grad

Župan Ivica Perho estitao je Nataliji Ignac na diplomi

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI, pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zorec

IZDAVA: ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

kulturnjacima, dodao da u Gradu ulaganje u kulturu nikada nisu smatrali troškom ve ulaganjem u kvalitetu življenja. (bš)

ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


ZAPOELE PRIPREME DRUGOLIGAŠA NK MEIMURJE

PROMJENE U VODSTVU ŠN MEIMURJEAKOVEC

Trener Vjeran Simuni i Novi predsjednik D. Pani, dvadesetak novih lica umjesto Katalenia

SENIORSKO PH U ATLETICI ODRŽANO JE U RIJECI

Gabrijela Grabar državna viceprvakinja

NA PRELOŠKOJ “MARINI“ održan još jedan Lov na labue pero

Atraktivna utrka starim amcima - U konkurenciji od etrnaest “dvojaca”, pobjedu je odnio preloški tandem Josip Novak Pajdo i Milivoj Mustak Na preloškoj “Marini“ održana je još jedna u nizu turistiko - zabavnih, odnosno sportskih manifestacija koje organizira tamošnja Turistika zajednica – deveti Lov na labue pero. Uz suorganizaciju i tehniku podršku Nautikog kluba “Labud“, na preloškoj “Marini“ u nedjelju se okupilo više stotina znatiželjnika i gostiju, a u utrci starim dravskim amcima sudjelovalo je etrnaest ekipa. Uz bodrenje i glasnu podršku brojnih navijaa, svi sudionici uspješno su odveslali cijelu utrku, a pobijedio je dvojac Josip Novak Pajdo i Milivoj Mustak, obojica Preložani. Iza njih plasirali su se Krunoslav Hrka i Igor Grabant iz Otoka, dok su tree mjesto osvojili Denis i Ivan Ružman iz Preloga. Za najbolje su osigurane i nagrade. Pobjednici su dobili dvije karte za panoramski let zmajem, što je osigurao Zmajarski klub “Rode“, drugoplasirana ekipa kui je otišla s vreama povra koje im je poklonilo Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Novak, a trea sa simbolinom nagradom – lampionom. Posebna atrakcija bili su i gardisti povijesne postrojbe Zrinske garde akovec, koji su pucnjem iz topa, sa splavi, oznaili poetak utrke.

���Labue pero” kao sastavni dio preloške turistike ponude Naša želja je da ova manifestacija ne bude samo sportska i rekreativna, ve da

Lovci na labue pero na okupu 9 klubova iz cijele zemlje. Po prvi put organizirana je i alka na vodi te prakanje. Kao popratnu atrakciju majstor Antun Bermanec prezentirao je piljenje trupaca na tradicionalan nain. Organizatori pak su se pobrinuli i da sudionici natjecanja te posjetitelji ne ostanu gladni, osiguravši besplatan grah za sve.

S ciljem daljnje promocije preloške “Marine“, Nautiki klub “ Labud“ ovih je dana kandidirao i nekoliko projekata za koje oekuje novac od države – neki od njih odnose se na ureenje ljetnikovca te nabavku turistikog brodia. (Velimir Kelkedi; foto: Julijana Narana)

Alka, ali ne sinjska nego preloška postane sastavni dio turistike ponude Grada Preloga, kazali su predstavnici organizatora. A da je preloško jezero prepoznato kao dobro odredište za “vo-

dene“ sportove, svjedoi i injenica da je nakon natjecanja “Lov na labue pero“ održana i 3. kajakaška regata za kup Hrvatske koja je okupila 100 natjecatelja iz

Tko e prvi do cilja?

Kratko, krae, špica! Ve duže pratimo kako naše špicerice polako iz tjedna u tjedan skidaju slojeve odjee. Konano smo došli do trenutka kada gradu šeu u kratkim hlaicama, suknjama i haljinama. Traper je i dalje broj jedan u odabiru, samo su dužine drastino skraene. One

druge koje se ugodnije osjeaju u haljinama odabirom boja ljeto ine vedrijim. Ipak, ovaj smo tjedan naišli i na jedan ljetni “no-no”: plus za ljubiastu haljinicu, veliki minus za izme. Do sljedeeg “špicanja” uživajte u ovotjednim akovekim komadima.


Međimurske novine 775