Issuu on Google+

Vladimiru Mihalicu, predsjedniku Općinskog vijeća Mala Subotica, prijeti tužba zbog klevete

NATJEČAJ za županijske pročelnike

Novi župan želi pročelnike od svog povjerenja

str. 11

str. 3

Člana Upravnog vijeća vrtića diskreditirao glasinom o zatvorskoj kazni!?

www.mnovine.hr

Stjepan Pokrivač

Broj 742.

^akovec, UTORAK, 24. studenoga 2009.

Cijena 7 kuna

RAT ZA PRERASPODJELU MOĆI U UNOSNIM KOMUNALNIM PODUZEĆIMA

Vladimir Ivković: Žele me maknuti da bi lakše privatizirali Međimurje plin

HNS: Matija Posavec i Marijan Varga

str. 2-3

Godina XIV.

HDZ: Vladimir Ivković

Matija Posavec traži da Ivković odstupi, Marijan Varga prijeti kaznenom prijavom

media str. 5

MEĐIMURKE u završnici Miss Universe Hrvatske 2010.

Melanija Horvat i Bojana Perhoč ljepše od susjednih Varaždinki i Koprivničanki Rasprodaja sa skladišta više na strani 63.

Josipa Broza Tita 94 Mursko Sredia e RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 58


2

Aktualno

UREDNIKI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Ne budite naivni ... Sa svih strana bombardiraju nas naslovi o korupciji, predsjednikim kandidatima su puna usta borbe protiv korupcije, nacionalni pa i lokalni mediji bruje ili pak sami kreiraju “sluajeve“, ali uglavnom “linovanjem nepodobnih”, prvenstveno onih koji s njihovim vlasnicima ne žele biti “u komplotu”, a možda bi trebali biti ili pak nisu “zavrtjeli neki posao”. EU pak nas i dalje plaši da, ako ne postanemo “isti”, ne možemo u njihovo društvo ... Pria koju posebice u ovim teškim vremenima olako “puše“ graani, prvenstveno zahvaljujui bunim medijima željnima senzacija u nesmiljenoj borbi za ouvanje sve manjih tiraža, ispada da živimo u gotovo pa “mafijaškoj” državi. Naravno da u svakom žitu ima kukolja, puno toga se rješava(lo) više ili manje koruptivnim metodama. Ali, tamo “na Zapadu” situacija nije ništa bolja nego kod nas. Samo što oni sve to lijepo zamotaju u nekakav “demokratski celoan” ili pak “proviziju” koja je sastavni dio mnogobrojnih ugovora. Nemojmo biti naivni, tamo gdje se “dijele” milijarde eura, takoer ima svega i svaega. Na žalost, previše idealiziramo Europu, kako bi joj se dopali, a tu smo gdje jesmo u odnosu s EU i zato jer izmeu ostalog premalo cijenimo sami sebe. Korupcija i nepoštenje smrdi svugdje, pa i tamo gdje nas uvjeravaju da je sve idealno. I to od glave, a ne od repa. U našoj zemlji, našem kraju, kao i vani, u kao poštenom i demokratskom društvu, uglavnom stradaju “sitne ribe“, nepodobni ili neposlušni. Naš aktualno najvei problem je što se ne može djelovati korjenito. Korupcija se dogaa svakodnevno oko nas, ali i prešuuje, tolerira, pa ak i potie, a tek sporadino goni i kažnjava. Stoga je najprije potrebno, da bi

t

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

se uope postigao napredak, dogovoriti i uspostaviti pravila igre na podnošljivoj granici, kao što je to sluaj vani. Nikako previsoko postaviti ljestvicu i onda ostati bez rezultata. To je naš najvei problem u borbi protiv korupcije. Izmijenile su se kod nas na vlasti ve i “desni“ i “lijevi“ i “centristi”, svi su imali priliku “zaorati“ po tom pitanju, pa ak i oni koji sada u predsjednikim kampanjama kažu da e se obraunati s korupcijom, ali pomaka nema. Svima nam je dobro poznato kako su zemlje bivšeg “istonog bloka”, posebice Rumunjska i Bugarska, kao i Maarska, Slovaka i druge, postale usprkos svemu sastavni dio EU, za razliku od nas, iako smo mi za njih po mnogoemu, pa tako i po (ne) poštenju, kako jedna dobra stara uzreica kaže - “TV u boji”. Sigurno da je situacija daleko od idealne, dapae. Prvenstveno jer se nije na vrijeme, odmah poslije završetka rata, obraunalo s (organiziranim) kriminalom, ali zašto u aktualnoj teškoj životnoj situaciji kod obinog ovjeka izazivati gotovo svakodnevno dodatne rustracije, a s druge strane prešuujui ono što svi znamo i s ime smo se kad - tad u životu suoimo, ali o tome se ne usudimo javno (pro)govoriti. To se jednostavno zove – licemjerje.

24. studenoga 2009.

RAT ZA PRERASPODJELU MOI U UNOSNIM ELNI ovjek meimurskog HNS-a prozvao Vladimira Ivkovia da odstupi iz Meimurje plina

Matija Posavec traži ostavku, Marijan Varga prijeti kaznenom prijavom Osobno želim gospodinu Ivkoviu dobro zdravlje i zbog toga ga pozivam da se oslobodi nekih unkcija. Predlažem ostavku na mjestu direktora Meimurje plina i da se odmori u Saboru, s obzirom na to da u javnim raspravama nije baš prepoznatljiv, ne znam kako opravdava svoj status saborskog zastupnika, kazao je Matija Posavec na konerenciji za novinare Hrvatske narodne stranke održanoj u petak. - Javno poduzee Meimurje plin preozbiljno je poduzee, firma koju treba voditi netko sposobniji u interesu svih graana i korisnika Meimurje plina i bilo bi dobro da Vladimir Ivkovi odstupi s te unkcije. Javno postavljam pitanje: Vladimir Ivkovi prima plau u Meimurje plinu koja na godišnjoj razini sa svim naknadama iznosi oko pola milijuna kuna. Tu plau plaaju graani Meimurske županije. Zašto nije prihvatio plau u Hrvatskom saboru kao

zastupnik, a tih pola milijuna kuna, koje plaaju samo Meimurci, da se preusmjeri na odreene kapitalne investicije za nešto što e u konanici biti korist svih tih graana koji plaaju plin. Moja je dužnost ukazivati na nepravilnosti i ovime završavam raspravu o toj temi, kazao je Matija Posavec.

HNS-ovci optužuju Ivkovia da krši zakone u Meimurje plinu Matija Posavec novinarima je uz to nabrajao unkcije koje obnaša Ivkovi. - Vladimir Ivkovi je zastupnik u Hrvatskom saboru, direktor Meimurje plina, vijenik Županijske skupštine, predsjednik županijskog HDZ-a, donedavno lan NO-a Plinacroa, predsjednik pjevakog zbora, lan saborskog odbora za zakonodavstvo, saborskog odbora za pravosue, lan mandatno - imunitetnog povje-

Posavec i Varga traže od Ivkovia ostavku na mjestu direktora Meimurje plina

renstva Sabora, lan odbora za statut, poslovnik i propise Meimurske županije, lan županijskog odbora za javna priznanja, ak mislim da i nisam sve rekao. Njegovu smjenu priželjkuje i Marijan Varga, zamjenik potpredsjednika Nadzornog odbora i lan HNS-a, koji je predstavnik 18 posto vlasnikog udjela u Meimurje plinu nekoliko donjomeimurskih opina. Na konerenciji za novinare govorio je o tome da Vladimir Ivkovi krši neke zakone te da e ta kršenja putem kaznene prijave podastrijeti državnom odvjetništvu na postupanje. Kazao je kako je Ivkovi još 2006. godine kazao da Meimurje plin ima osigurano 25 milijuna kuna za izgradnju i opremanje poslovnog objekta, a te godine dobiti gotovo da i nije bilo. Odjednom je tih 25 milijuna kuna nestalo, tvrdi Varga. - U ugovor o graenju unio je otuenje imovine, a ona se to može sukladno zakljuku Nadzornog odbora. Interesantno je da je taj ugovor sklopljen s tvrtkom urkin, ime mu se ve unaprijed pogodovalo vezano uz nekretninu koja je Meimurje plinu bila višak. Meimurska javnost mora biti upoznati s tim da Ivkovi krši zakon o trgovakim društvima, krši naš društveni ugovor po kojem on mora tono odraivati neke poslove i dati pravo na dostupnost inormacijama, zakljuio je Varga, i zapitao se je li to “vandalizam”. (BMO)

SDP nema primjedbi na rad Vladimira Ivkovia u Meimurje plinu

Šalamon: Da bi se nekoga smijenilo, treba dokazati da ne radi dobro Branko Šalamon, akoveki gradonaelnik, koji u Skupštini društva zastupa najvei vlasniki paket, oko 30 posto, odgovarajui na to pitanje kazao je da ljude ne treba mijenjati zato što su drugaije politike opcije. Jedna je stvar postavljati ljude u Nadzorni odbor po stranakoj pripadnosti, pri emu samo taj kriterij, bez da se razumije priroda posla firme u iji su nadzor postavljeni, nije dovoljna. Kazao je da je uo za te prie o “zamjeni” ŽUC-a i Meimurje plina, ali da to smatra neijim politikim željama. - O tome nisam ni s kim razgovarao, a sebe ipak smatram meu pet najjaih SDP-ovaca u Meimurju. Da bi se nekoga smijenilo, treba dokazati da ne radi dobro, a kriterij za postavljanje direktora je kvalitetno a ne stranako rješenje. U tom sluaju i u SDP-u bi se našlo ljudi koji bi se mogli tako postaviti, ali ja tako neu raditi i to nije rješenje. (BMO)

Meimurci se slažu da zaslužujemo ostati županija Anketa “Pod vurom”

Iz Vlade je ovih dana procurio prijedlog novoga teritorijalnog preustroja Republike Hrvatske. On predlaže da se sadašnjih dvadeset županija (plus Grad Zagreb) svede na svega njih

deset. Iako taj prijedlog još nije služben, ve se znaju i pojedini detalji. Tako bi osnovni kriterij za opstanak pojedinih županija, gradova i opina bila njihova ekonomska snaga, tonije, Ivan Tušek, Novo Selo Rok Osobno smatram da bi naša županija trebala ostati županija i da ne smijemo dopustiti ukidanje. Sigurno smo bolja županija od nekih u Hrvatskoj i zato, ako bi došlo do ukidanja, trebalo bi prije neke druge županije ukinuti. Mi Meimurci vrijedni smo i marljivi, naša županija napreduje i stoga smatram da vrijedimo i da dalje moramo ostati županija.

Damira Maruši, akovec Naravno da nisam za to da se ukine Meimurska županija. Koliko ujem, županija posluje pozitivno, tako da ne vidim razlog za ukidanje baš Meimurske županije. Ako nas, primjerice, ‘strpaju’ pod Varaždin, mislim da od napretka akovca nee biti ništa. U toj situaciji Varaždin bi bio i dalje visoko, dok bi mi pali još niže. Vesna Sabati, Nedeliše - Mišljenja sam da Meimurska županija zaslužuje ostati županija i u svakom sam sluaju protiv ukidanja naše županije. Mislim da smo to zaslužili i da se ne smijemo dati. Sigurno smo meu boljim županijama u Hrvatskoj pa smatram da nikako ne smijemo dozvoliti da doe do toga.

sposobnost da samofinanciraju vlastite prihode. U obzir bi se uzimali i još neki kriteriji, poput povijesnih i prometnih. Svi Meimurci slažu se da ne smijemo dopustiti da meu

ukinutim županija bude i naša. Meimurska županija zaslužuje i vrijedi ostati županija, kazali su svi. Kao argumente navodili su našu marljivost i vrijednost te pozitivno poslovanje županije.

Takoer prevladava mišljenje da smo definitivno meu boljim županijama u Hrvatskoj, stoga, ukoliko doe do ukidanja, trebalo bi prije ukinuti neke druge županije.

Marija Mikolan, akovec - Nikako ne smijemo dopustiti da se naša županija ukine. To je jedino što nam je ostalo. Zaslužujemo ostati županija jer smo vrijedni, dobri, marljivi i pametni. Meu boljim smo županijama u Hrvatskoj, stoga, kada bi došlo do ukidanja, sigurno bi prije trebalo neke druge ukinuti. Andreas Kocijan, Donji Zebanec - Naravno da smatram da zaslužujemo ostati županija. Ako e ve ukidati županije, neka ukinu one koje nisu profitabilne, koje su u debelom minusu. A našu Meimursku županiju trebalo bi ostaviti. Mislim da dobro napredujemo, imamo pametne i marljive ljude i bila bi velika šteta kad bi baš nas ukinuli.

Antun Mesarek, Mihovljan Mi bi trebali ostati samostalni, a prema potrebi politike mogli bi se i definitivno osamostaliti. Mislim da zavrjeujemo ostati županija jer smo marljivi, vrijedni i nismo rastrošni. Kada bismo, primjerice, pripali Varaždinskoj županiji, mišljenja sam da bi nas to koilo u daljnjem razvoju. (oto: Vrzan)


24. studenoga 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MEIMURSKIM KOMUNALNIM PODUZEIMA

Je li Meimurje plin slatkiš za kojim rastu zazubice HNS-u?

Ivkovi: Medijski napadi - izmišljotine bez pokria Vladimir Ivkovi, direktor Meimurje plina, o napadima na sebe kaže sljedee: - Meimurje plin je danas uspješna, vodea plinska irma u Hrvatskoj, koja je na podruju svoje županije osigurala da se 98 posto stanovnika može prikljuiti na plin. Meu prvima u Hrvatskoj izborili smo koncesiju za distribuciju plina na 30 godina. Danas gradimo svoj poslovni prostor jer smo u zakupu, a naša je imovina razbacana na etiri lokacije. I zbog toga sam napadan, ali ja sam uvjeren kako je baš sada vrijeme za takve investicije, kada drugi ne žele ili ne mogu osigurati radove za plae nezaposlenih graevinara. Posebno bih pozvao i druge investitore da krenu u investicije jer samo dvije dizalice u akovcu ne mogu osigurati zaposlenost obitelji naših graevinara. Kod objekta Meimurje plina posebna bi prednost bila što se inanciranje bazira na prodaji steenih nekretnina, pa

se nee optereivati potrošai plina. U životu sam prošao niz prilika da postanem tajkun. No, moj motiv su uvijek bili uspješni projekti za sve žitelje Meimurja. Da ne budem neskroman, za svoj doprinos uvijek sam tražio solidnu plau. Zadnju solidnu plau omoguio mi je i sadašnji župan Ivica Perho, koji je s Nadzornim odborom, na ijem je elu, prihvatio ugovor po kojem sam imao plau oko 25.000 kn mjeseno, kao i pravo na upotrebu službenog automobila 24 sata na dan. Pretpostavljam da su lanovi Nadzornog odbora tako ocijenili moj doprinos razvoju irme i željeli da je i dalje vodim. Da je ponuen lošiji ugovor, vjerojatno ga ne bih prihvatio. Nove okolnosti i kriza dovele su do potrebe smanjenja plae i to smo sporazumno uinili. Konstrukcija kako sam kroz plau stekao nešto što mi ne pripada napisana je tako kao da sam nešto ukrao ili uzeo što mi ne pripada. U toj konstrukciji se ubija naslovnicama i naslovima, te izmišljenom informacijom kao ‘ima 35.000 kn – 40.000 kn plae’ itd. Oito je cilj dovesti u pitanje moj moral. Moja sva imovina je javno prikazana u imovinskoj kartici. Doduše, dok je novine prepisuju, nitko ne prepiše da je dobar dio imovine, koja je stara kao ja, dio roditeljskog nasljea iz ugovora o doživotnom uzdržavanju. Steena imovina vrijedi 50% od legalne i oporezivane plae moje supruge i mene. Jasno je da iza

napada stoje dužnosnici Hrvatske narodne stranke, koji mi ne mogu oprostiti koaliranje s njihovim prijašnjim predsjednikom Josipom Posavcom. Njihov novi šef, dožupan Matija Posavec, ne krije to u svojim javnim izjavama. S manirama tajkunskog sina koji može kupiti sve, od naslovnice u novinama do politike stranke (doduše, u drugom pokušaju), ponaša se kao pravi diktator.

Jedino u Meimurje plinu primam plau Vladimir Ivkovi takoer poruuje Posavcu da se slaže s njim o stavljanju glava na kup i da je i nakon svega dovodio premijerku i ministre u Meimurje, što ga je Matija Posavec osobno molio da je dovede i na tome mu zahvaljivao. - Slažem se s Matijom Posavcom da sam pretjerao u funkcijama kojih je duplo više nego ih je Matija Posavec nabrojio, ali su vezane uz glavni posao. U Hrvatskoj s podruja plina obavljam barem 6 - 7 znaajnih funkcija, ali one proizlaze iz obvezatnog posla, tako i u Županijskoj skupštini, jer se izvan Skupštine ne može biti lan odbora. Osim toga, imao još ponuda iz raznih udruga. Prihvaam kritiku, sve što ne moram u napustiti, ali ne Meimurje plin, jer je to jedino mjesto gdje primam plau. Osim 500 kuna primanja po sjednici u županiji, druga primanja nemam. Župan ima pravo poredati plae, s time da se složi neka hijerarhija. Moja je stvar hoe li mi tada to biti

Izgradnja nove zgrade bez optereivanja potrošaa - Marijan Varga kao zamjenik NO-a Meimurje plina, kao dugogodišnji lan Skupštine, ali i kao lan NO-a, zna sve odluke koje su se donosile u Meimurje plinu. Primjerice, zbog ega se nepotrebno u posljednje vrijeme diže medijska prašina, jest navodno sporna izgradnja novih prostora koja je inae prošla kroz nekoliko godina nekoliko faza, kaže Ivkovi. - Gradilište smo kupili od irme u steaju za dva milijuna kuna, a prodajom pola gradilišta dobili smo etiri milijuna kuna, znai svoje smo dobili besplatno i još sudjelujemo u inanciranju izgradnje. Istovremeno smo uspjeli uz pomo Grada akovca pretvoriti šest

hektara zemljišta iza groblja u graevinsko zemljište, tako da je i plan bio da se cijeli objekt napravi bez optereivanja potrošaa plana uz pomo unovavanja tih nekretnina. Odluka o ulasku u gradnju bila je pred svim naelnicima na Skupštini, a ne samo pred Nadzornim odborom. Ukupna investicija je s 4.000 kvadrata svedena na 1.200 kvadrata, te je odlueno da se ostatak zemljišta proda. Proveden je javni natjeaj. lanovi NO-a i nedavno su raspravljali bi li to bio dobar ili loš potez, dali su suglasnost na prodaju nekretnine, pri emu ni Varga nije bio protiv takve odluke, kazao je Ivkovi. (BMO)

NATJEAJ za županijske proelnike: Formira li se “meimurska vlada” ili...

Novi župan želi proelnike od svog povjerenja

VLADIMIR IVKOVI odgovorio na optužbe elnika Hrvatske narodne stranke

Je li plaa Vladimira Ivkovia, direktora Meimurje plina, samo povod kako bi se ga se smijenilo i napravila nova preraspodjela stranake moi u javnim komunalnim poduzeima, iji ukupni prihodi i investicijska mo višekratno prelaze županijski proraun? U javnost je procurila vijest da HNS nudi zamjenu SDP-u, da Upravu ŽUC-a preuzme SDP, a da zauzvrat HNS dade svog direktora Meimurje plina. Otvoreni zahtjev da odstupi s mjesta direktora Meimurje plina Vladimiru Ivkoviu uputio je s konferencije za novinare Matija Posavec, predsjednik županijskog HNS-a i zamjenik župana. No, pravo je pitanje što o tome misli SDP, jer Grad akovec u kojem je SDP na vlasti drži u svojim rukama vlasniki paket od 30 posto. Ne treba zaboraviti da je predsjednik Nadzornog odbora Meimurje plina Ivica Perho, meimurski župan, koji se do sada u igre oko smjene direktora u Meimurje plinu nije oglasio, za razliku od svojeg zamjenika u Nadzornom odboru Marijana Varge, lana HNS-a. Pravo je pitanje bi li SDP, ako i HNS prisili Ivkovia na uzmak, prepustio Meimurje plin HNS-u.

3

- Županijski proelnici su postavljeni za vršitelje dužnosti, a sada je u tijeku natjeaj u kojem su uvjeti za stare proelnike skrojeni prema njihovoj mjeri, a na njima je da odlue hoe li na provjeru kako bi obnovili mandat ili e se sa Županijom tužiti. Sadašnji župan spreman je i na tu opciju, te je u proraunu za 2010. godinu ve osigurao sredstva za otpremnine u iznosu od 500 tisua kuna, kao i za naknade po moguim sudskim sporovima

POSLJEDNJA Ivkovieva tvrdnja

Žele me maknuti radi privatizacije Meimurje plina - Matija Posavec igra u cijeloj prii aktivnu ulogu, dok je Marijanu Vargi ponueno kao nagrada mjesto direktora - Meta ovih napada nisam ak ni ja osobno, kazao je Vladimir Ivkovi, nego Meimurje plin. U pozadini izjava Marijana Varge stoje pritisci da se privatizira Meimurje plin. Uspješnost i rejting Meimurje plina mogao bi na tržištu izazvati veliko zanimanje i zbog toga su akteri iz pozadine jako zainteresirani. Matija Posavec tu igra aktivnu ulogu, a Vargi je ponueno za nagradu da bude direktor Meimurje plina i da provede njihov naum. Meutim, treba znati da se radi o objektima koji su graeni i inancirani sredstvima graana. Vjerujem da takav postupak i takvu želju nee dopustiti ni gradovi ni opine kao vlasnici, a ni sami graani kao potrošai plina. Otvara se energetsko tržište i manje je važno tko e se baviti trgovinom plinom, kad govorimo o dijelu koji se odnosi distribucijom. Najvrjedniji dio Meimurje plina je njezina plinovodna mreža - to su cijevi koje su sada u vlasništvu opina i gradova i, po mom mišljenju, moraju ostati u vlasništvu opina i gradova. Zato mislim da me se pokušava istjerati, da ta prepreka nestane i da se taj dio djelatnosti može privatizirati, kazao je Ivkovi pred zakljuenje ovog broja novina na posebno sazvanoj pressici. (BMO) interesantno ili nee. Ipak je to stara stvar, da nova garnitura želi promijeniti postojee ljude, a onda se pokušava prikazati da je nešto sporno, da bi pred kraj mandata shvatili složenost i odgovornost nekih poslova, zakljuio je razgovor Ivkovi. (Božena Malekoci - Oleti, foto: Z. Vrzan)

Meimurska županija raspisala je natjeaj za proelnike koji ukljuuje provjeru znanja i sposobnosti, što do sada nije bila praksa. Prethodna provjera znanja i sposobnosti obuhvaa pisano testiranje i intervju onih kandidata koji ispunjavaju formalne uvjete iz natjeaja. Za kandidate koji ne pristupe provjeri znanja smatra se da su povukli prijavu na natjeaj. Procedura provjere znanja i sposobnosti slina je onoj na prijemnom ispitu na fakultet, pa e kandidati imati osjeaj da pišu prijemni ispit. Po dolasku na provjeru znanja od kandidata e se zatražiti predoenje odgovarajue osobne iskaznice zbog utvrivanja identiteta, bez ega ne mogu pristupiti prethodnoj provjeri. Proelnikih mjesta raspisanih natjeajem više je nego do sada, tako da mjesta ima i za stare i za nove proelnike. Dobri poznavatelji prilika na Županiji iz uvjeta za pojedine proelnike mogu vidjeti da su uvjeti tako skrojeni da nitko prema tim uvjetima nije unaprijed otpisan. No, unato tome, na Županiji ne vlada zadovoljstvo zbog predstojee procedure koja oekuje one koji žele zadržati sadašnja mjesta. Neki ve navodno imaju tužbe u ladici. Naime, i proelnici, kao i svi zaposleni u Županiji, službenici su na radu na neodreeno vrijeme, što formalno pravno znai da to mogu ostati do umirovljenja, osim ako ne uine neki teški radni prekršaj. Dakle, sa smjenom vlasti ne dogaa se ono isto što se dogaa na državnoj razini, da s premijerom (ili ak ranije) odlaze ministri, s kojima bi mogli usporediti proelnike u županijskoj vlasti. U Županiji novi župan nasljeuje stare proelnike. Veina sadašnjih proelnika koje je zatekao župan Ivica Perho je iz mandata Josipa Posavca i njegova koalicijskog partnera HDZ-a.

Perho od svih tražio mandat na raspolaganje Na poetku mandata Ivica Perho od svih je njih zatražio mandat na raspolaganje. - Oekivao sam da e dati svoje mandate na raspolaganje kao izraz povjerenja, no nitko osim direktora Meimurje nekretnina i Vjerana

Vrbanca, koji je zamjenjivao tajnicu Skupštine, to nije uinio. Tražio sam to, ne zbog toga da bi netko ostao bez položaja, ve zbog povjerenja. Svatko želi raditi s ekipom u koju ima povjerenja. U meuvremenu je donesen organizacijski preustroj županije, sadašnji proelnici postavljeni su za vršitelje dužnosti, a sada je i raspisan natjeaj, pri emu su uvjeti za stare proelnike skrojeni prema njihovoj mjeri. Na njima je da odlue hoe li na provjeru ili e se sa Županijom tužiti. Sadašnji župan spreman je i na tu opciju. U proraunu za 2010. godinu osigurao je sredstva za možebitne otpremnine u iznosu od 500 tisua kuna, ali i sredstva za naknade po sudskim sporovima. Tri takva spora vuku se još iz mandata njegova prethodnika. Naime, kao i Perho, tako je i Josip Posavec želio svoju ekipu i sudario se s istim problemom, proelnicima - službenicima na neodreeno.

Sve e to porezni obveznici platiti Ono što politika ne deinira zakonom plaaju porezni obveznici. U praksi svi u lokalnu i regionalnu upravu dolaze temeljem politike podobnosti. Bilo da su tu došli prije trideset, dvadeset, deset ili etiri godine. Nove garniture vlasti, kadrove svojih prethodnika ili degradiraju ili sele u sjenu državnih ustanova, javnih poduzea ili slino. No, dok je još to mogue nakon dva ili tri izborna ciklusa, nakon dvadeset godina i pet ciklusa više se nema kamo stavljati takve kadrove, jer su sva mjesta popunjena. Sadašnji župan odluio je malo provjetriti Županiju od starih kadrova i uvesti one koji e njemu biti lojalni. E, sada je pitanje što e biti s njima nakon njega? Politika nikada nee moi provesti natjeaje koji bi bili imuni od politike lojalnosti, što je samo za dlaku dalje od politike podobnosti. Kad bi se proelnici mijenjali kao ministri, i to unaprijed znali, taj rizik da posao traje na odreeni rok mogao bi se bolje platiti, kao kad menadžeri potpisuju ugovor na odreeni rok. Ovako je posao siguran, solidno plaen, otkazivanje ugovora o radu teško, a otpremnina zajamena. (Božena Malekoci - Oleti)

Kao na prijemnom za faks Kandidatimaebitipodijeljenapitanja za provjeru znanja iz pravnih i drugih izvora, navedenih kod svakoga pojedinanog radnog mjesta. Testiranje e se provoditi uz pomo strunjaka Zavoda za zapošljavanje.Svakikandidatmožemaksimalnodobiti 10 bodova, s time da e oni kandidati koji ostvare više od 50 posto od ukupnog broja bodova moi pristupiti intervjuu. Pisano testiranje traje 60 minuta. Na pisanom tesranju nije dozvoljeno koris se literaturom i zabilješkama, napušta prostoriju, razgovara s ostalim kandidatima niti na bilo koji drugi nain reme koncentraciju kandidata, a mobitel je potrebno iskljui. Kandida koji e moi pristupi inter-

vjuu bit e o tome obaviješteni putem web stranica Meimurske županije – www. medjimurska-zupanija.hr. Kroz intervju s kandidama utvrivat e se snalažljivost, komunikavnost, kreavnost, profesionalni ciljevi i movacija za rad u Meimurskoj županiji. Rezulta intervjua boduju se od 1 do 10 bodova. Nakon provedenog postupka, Povjerenstvo u sastavu Anelko Horvat, Maja Posavec i Ana Siladi sastavit e izvješe o provedenom postupku te utvrditi rang listu kandidata prema ukupnom broju ostvarenih bodova na pisanom tesranju i intervjuu. Povjerenstvo potom dostavlja izvješe županu Meimurske županije. (BMO)


4

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GDQD u Meimurju

24. studenoga 2009.

Dvanaestero u utrci za predsjednika Državno izborno povjerenstvo prihvalo je kandidature dvanaest predsjednikih kandidata, dok ih je sedam odbilo. Ujedno je istaknulo važnost provjere birakih popisa. Državno izborno povjerenstvo (DIP) izvijeslo je da je na lis dvanaest kandidata koji su udovo-

ljili uvjema za izbor predsjednika Republike 27. prosinca ove godine, i to pet stranakih i sedam nezavisnih. Kandida ije su kandidature pravovaljane jesu: Andrija Hebrang (HDZ), Ivo Josipovi (SDP), Vesna Pusi (HNS), Damir Kajin (IDS), Slavko

Vukši (Demokratska stranka slavonske ravnice - Slavonska ravnica), Milan Bandi (nezavisni), Nadan Vidoševi (nezavisni), Dragan Primorac (nezavisni), Josip Jurevi (nezavisni), Boris Mikši (nezavisni), Vesna Škare - Ožbolt (nezavisna) i Miroslav Tuman (nezavisni).

DIP je zaprimio ukupno 21 kandidaturu, od ega je 12 kandidatura pravovaljano i sudjelovat e u prvom krugu izbora, dva su odustala, a sedam kandidatura je odbijeno. U etvrtak 19. studenoga zapoela je i službena kampanja koja e potraja do izborne šutnje. (DZ)

DAN SJEANJA na žrtve Vukovara, koji su herojski branili i branitelji iz Meimurja

Izaslanstvo Meimurske županije odalo poast žrtvama Vukovara U povodu Dana sjeanja na žrtve Vukovara 1991. godine, izaslanstvo Meimurske županije odazvalo se pozivu vukovarskog gradonaelnika, te je u Vukovaru sudjelovalo na obilježavanju 18. studenoga 1991., dana koji svijet pamti kao “pad Grada heroja“. U danu ispunjenom teškim emocijama i dramatinim sjeanjima, izaslanstvo Meimurske županije, predvoeno županom Ivanom Perhoom, odalo je juer poast vukovarskim žrtvama. Po prvi put, kao dio državnog protokola, u Danu sjeanja na žrtvu Vukovara 1991. godine sudjelovale su sve hrvatske županije, te izaslanstva Zagreba i Dubrovnika kao vukovarskih gradova prijatelja. Prije tri godine, u spomen na 31 poginulog i nestalog branitelja – pripadnika PU meimurske i PU varaždinske, Meimurska i Varaž-

dinska županija podignule su spomen - plou na Trpinjskoj cesti. I ove godine dvije su županije položile vijence na to obilježje, a svijee su zapalili i brojni branitelji i sudionici

ratnih dogaanja, kao i lanovi obitelji poginulih i nestalih branitelja koji su takoer stigli iz akovca i Varaždina. U ime Meimurske županije vijence su položili župan Ivan Perho, zamjenik ako-

vekog gradonaelnika Veselin Biševac, predsjednik Koordinacije udruga Domovinskog rata Josip Horvat i predsjednica Udruge obitelji zatoenih i nestalih hrvatskih branitelja MŽ-a Danica Pongrac Krha.

Vukovaru i Vukovarcima još nisu zacijelile rane U srijedu 18. studenoga 2009. godine obilježen je pad hrvatskog Grada heroja Vukovara, hrvatske Guernice. U Meimurju je ovaj dan obilježen tek simbolinim paljenjem lampaša i svijea, a na državnoj razini mimohodom ulicama Vukovara do Spomen - groblja. Iz svega što se ulo i vidjelo, jasno je da Vukovaru i Vukovarcima 18 godina poslije nisu zacijelile rane. Ne otvorene tjelesne rane, nego duhovne i duševne, za što najviše odgovornosti snose meunarodna zajednica i institucije Republike Hrvatske, od predsjednika, Vlade, do resornih ministarstava i jedinica lokalne samouprave. Vukovar i njegovi branitelji, kao i žitelji nesrbi, koji su više mjeseci pružali otpor srboetnikom agresoru i zloglasnoj JNA, nisu izdržali i 18. studenoga 1991. godine pali su u ruke okupatora. Danas, 18 godina poslije, kao ni svih proteklih godina, iz naših sjeanja nisu nestale slike uništenog i razorenog grada iz kojeg kolone prognanih Vukovaraca, onih koji su imali sreu da ne završe u srpskim logorima ili na Ovari, sa zavežljajima i vreicama napuštaju grad i odlaze u neizvjesnost. Isto tako mnoge zarobljene civile i branitelje srboetnici i voj-

Donacija Inner Wheel kluba u iznosu od 16 tisua kuna

Ne koristite Crveni križ za pražnjenje svojih ormara Gradsko društvo Crvenog križa akovec moli graane da ne ostavljaju rabljenu odjeu pred vratima njihova poslovnog prostora, jer gotovo nakon svakog vikenda djelatnici Crvenog križa na stepenicama pred ulaznim vratima nalaze razbacanu hrpu rabljene odjee, koja nakon toga više nije za drugo nego za baciti u kontejner. Graani odjeu ostavljaju u najboljoj namjeri, ali, zbog naina kako je ostavljaju, takva roba više ne nalazi put do potrebitih, jer razbacanu po stepenicama nitko ne želi, a esto dou i životinje koje tu izvrše nuždu, pa je treba baciti, a to Crvenom križu donosi troškove.

Graani i nakon akcije “Solidarnost na djelu” zovu i pitaju mogu li donijeti rabljenu odjeu, koju trenutno Gradsko društvo Crvenog križa nije u mogunosti prihvatiti, jer je u akciji prikupljeno dosta odjee, koju treba podijeliti potrebitima, ali u dogovoru s graanima može se utvrditi naknadni termin za donošenje potrebne odjee. No, ima ljudi koji je samo donesu, ostave pred vratima i misle da su uinili dobro djelo – riješili se viška odjee iz svog ormara, ali, na žalost, nisu nikome pomogli, kazala je Nada Špoljari, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa akovec. (BMO)

lanice Inner Wheel kluba akovec prošli su tjedan uruile novana sredstva predstavnicama Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova, namijenjena opremanju prostora nove ustanove, Sigurne kue. Donacija u iznosu od 16 tisua kuna rezultat je akcije koju su lanice Kluba provele u sklopu proslave 10. godišnjice rada. “Sigurna kua” je projekt o kojem se u Meimurskoj županiji govori ve dugih osam godina, kaže Roberta Barat, predsjednica Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova. - Mogu sa zadovoljstvom ustvrditi da su se u ovoj 2009. godini odradili svi poslovi koji su bili na nositeljima, a to su Meimurska županija i Udruga SOS, koje su odradile sve radnje vezane uz samo ureenje objekta, uz svu dokumentaciju koja je potrebna da bi takva ustanova radila i u ovom trenutku svi su papiri u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, koje mora dati uporabnu dozvolu. Mi oekujemo da e se

lanice Inner Wheel kluba novana sredstva uruile su predstavnicama Županijskog povjerenstva za ravnopravnost spolova

to dogoditi svaki dan, a ono što nam je posebno važno jest da je to u ovom 11. mjesecu kada se 25. studenoga obilježava Meunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Moram napomenuti da Sigurna kua u Meimurskoj županiji nije sigurna kua samo za žene kao

žrtve nasilja, ve e zbrinjavati žrtva obiteljskog nasilja uope, naglašava Roberta Barat, i dodaje da Sigurna kua za sada može primiti sedam korisnika, meutim, vrlo brzo ta se brojka može popeti i do dvadeset osoba. (hz)

nici nasilno su ugurali u autobuse i odvodili ih u logore u Srbiji. Od grada koji je bio ponos Hrvatske i svojih graana ostao je samo skelet iji su stanovnici postali žrtve najveega etnikog išenja u Europi nakon II. svjetskog rata. Razulareni srboetnici i takozvana JNA u Vukovaru su ubili 1.264 osobe, meu kojima je bilo i djece, te ranili preko 1.500 ljudi. U srpske logore odvedeno je više od 7.000 hrvatskih branitelja i ranjenika, a 22.000 ih je prognano. Na popisu nestalih još je 350 osoba s podruja Vukovara. Za zloine nad Vukovarom i Vukovarcima odgovarao je tek manji broj okupatorskih vojnika i “starješina”, što je sol na još nezacijeljenu vukovarsku ranu i sramota za meunarodnu zajednicu. Vukovar je pod hrvatsku vlast vraen mirnom reintegracijom 15. sijenja 1998. godine Obljetnica borbe, stradanja i pada Vukovara u svima nama mora probuditi poštovanje prema svim njegovim žiteljima nesrbima i braniteljima koji su branei svoj grad i dom (o)branili i cijelu Hrvatsku. Do danas se u Vukovar vratilo oko 60 posto prognanih stanovnika. (S. Mesari)

Romi nezainteresirani za besplatnu edukaciju!? Zbog slabog odaziva i nezainteresiranos korisnika, te zbog neodgovornog ponašanja suradnika, Autonomni centar akovec odluio je prekinuti provedbu projekta za Rome te je zatvoren Romski informacijski centar u Murskom Središu. Upravni odbor Autonomnog centra odluio je šest raunala koja se nalaze u prostorijama u Murskom Središu pokloniti Osnovnoj školi Mursko Središe koju pohaa dosta djece romske nacionalne manjine s podruja kojeg je Centar bio i namijenjen. Ukidanjem projekta i zatvaranjem Informacijskog centra meimurskim Romima nisu zatvoreni drugi budui projek. U AC-u isu kako, unato injenici što su svi edukavni programi bili besplatni i ciljano usmjereni na pomo korisnicima i rješavanju kljunih problema, idenciranih kod pripreme projekta, kao što su nezaposlenost, slaba obrazovanost, nedemokranost i kršenje djejih prava, Romi nisu iskazali interes za suradnju. To je najvidljivije što je na radionice dolazilo 3 do 7 korisnika, a mnogi koji su obeali nisu došli ni se ispriali za nedolazak. Autonomni centar je u projekte i edukaciju uložio vlasta sredstva, a puno su uložili i Meimurska županija, Ured Svjetske banke u Hrvatskoj i drugi, što Romi nisu iskorisli ni prepoznali. Sve je ovo Upravni odbor Autonomnog centra navelo na zakljuak kako je bolje ne radi ako oni kojima su projekti i prostorija s opremom namijenjeni iste ne žele koris. (S. Mesari)


24. studenoga 2009.

NAELNICI opina i gradova pokazali velik interes za javno izlaganje regionalnog parka Mura - Drava

Za zaštitu, ali uz korekciju granica - U roku dok traje javna rasprava svi nezadovoljni trebaju dati primjedbe u pisanom obliku Javnom izlaganju plana obuhvata Regionalnog parka Mura - Drava u Meimurskoj županiji u utorak 17. studenoga odazvao se velik broj naelnika meimurskih opina, koji su u konstruktivnom izlaganju postavili vrlo zanimljive dileme vezane uz zaštitu krajolika uz Muru i Dravu. Zoran Šiki, državni tajnik u Ministarstvu kulture, kazao je ono što je naelnike i najviše zanimalo, da su modiikacije granica regionalnog parka mogue. - Vi koji tu živite najbolje možete ocijeniti je li podruje zaštite dobro odreeno ili ne, tako da su korekcije mogue. Što je drugaije za one koji žive uz regionalni park. Drugaije je to da stranci nekretnine u podruju zaštienoga regionalnog parka prirode nee moi kupovati (na svoje ime, ali mnogi tome doskoe osnivanjem tvrtki). Država e imati pravo prvokupa, uz odreeni rok za kupnju na ponudu za prodaju. Uz to, za aktivnosti u tom podruju bit e potrebna prethodna suglasnost je li u buduu aktivnost ugraena

zaštita okoliša. Ali to i nije nešto posebno što ve ne obuhvaa potrebna studija utjecaja na okoliš kada su u pitanju gradnje pojedinih vrsta gospodarskih objekata. Zoran Šiki apelirao je na nazone da daju svoje primjedbe u pisanom obliku, i to u roku dok traje javna rasprava, kako bi se mogle ugraditi u plan.

Sto posto u Kotoribi je previše Zoran Radmani iz opine Kotoriba kazao je da je ta opina izuzev samog naselja 100 posto pod zaštitom. - Desetak godina bavimo se pitanjem zaštienog krajolika upravo zbog tog postotka opine pod zaštitom, kazao je Radmani. - A kako se stvari dogaaju po inerciji nakon donošenja zaštienog krajolika kao podloge za zaštitu, na koji se potom naslanjaju, i regionalnog parka, pa nacionalne ekološke mreže, slijedi Natura 2000. Bojimo se da e nam ne regionalni park ve Natura 2000 sigurno ograniiti razvoj. Zbog toga smo u opini mišljenja da nema po-

Nepostojee poplavne šume pod zaštitu, a kvalitetnije na udaru golfera Tomislav Nikoli, predsjednik šumoposjednika Meimurja, pitao je po kojoj deniciji prostor Drave može biti zaštien regionalnim parkom, s obzirom na to da u prostoru predvienom regionalnim parkom ne postoji ni jedna poplavna šuma. Kazao je da poplavne šume u Meimurju više ne postoje, a otkako su regulirane kanalima i akumulacijskim jezerima. - Prevelik je negavni utjecaj akumulacijskih jezera bio na njih. Prostor uz Dravu proglasit e regionalnim parkom, a sve ostale šumske prostore u Me-

imurju, koji su kvalitetniji od ovih, izložit e utjecaju golferskih lobija. Sramotni zakon u golfu donesen u Saboru, legalizira otuivanje privatnog vlasništva, ako je parcela manja od 27 ha po cijeni koju odredi golfer, stoga je mogue da se i kod nas jave investori zainteresirani za to. Šume uz Dravu proglasit e regionalnim parkom, a sve ostale šumske prostore koji su kvalitetniji od ovih prostora izložit e utjecaju takvih lobija, kazao je na javnom izlaganju Tomislav Nikoli. (BMO)

trebe za 100-postotnom zaštitom van naselja, jer je u Kotoribi provedena komasacija i biološka raznolikost na velikom dijelu opine više ne postoji. Slažemo se sa zaštitom, ali unutar inundacije rijeke Mure, nema potrebe za zaštitom 500 hektara zemljišta pod monokulturom, kazao je Radmani, tražei da se ta primjedba uvaži kako to ne bi otišlo predaleko i da negdje na nekoj toki zbog Europe ne doe do ogranienja u širenju naselja, prometnica i nekih drugih infrastrukturnih zahvata.

Znai li tradicijska proizvodnja ograniavanje nasada vonjaka Dejan Hunjadi, naelnik opine Sveta Marija, koja je takoer u velikom obimu, od 80 posto, obuhvaena zaštitom, takoer je kazao da nisu protiv zaštite, ali ih brine to što se granica zaštite naslanja na granicu naselja. - Postoje razliita tumaenja, što e znaiti zadržavanje tradicijske proizvodnje s aspekta poljoprivrede, hoe li to znaiti nedopuštanje podizanje nasada vonjaka, jer to nije tradicionalna proizvodnja. To otvara mogunost da nas kasnije netko blokira, jer znamo da u EU ne sjede dobri Samaritanci ve lobiji, meu kojima i moni poljoprivredni lobi koji bi mogao utjecati na ograniavanje površina pod nasadima. Kao i Radmani u svom izlaganju, tako je i Hunjadi u svom tražio da se predlagai u odreivanju granica konzultiraju s opinama. Javni uvid u dokumente traje do 9. prosinca, pa svi koji misle da mogu doprinijeti javnoj raspravi mogu dobiti uvid u dokumente na Županiji i dati pisane primjedbe. (Božena Malekoci - Oleti)

Decentralizirajte nas ili “dobrodošo, precednie”... “... dovest eš u našu avliju suživot i demokratiju”. Upravo na ovu naslovnu pjesmu iz poznatog ilma “Gori vatra” nalikuju hodoašenja predsjednikih kandidata ovih dana u Meimurje. Demokraciju u Meimurju imamo ve dugo, a pri tome ne mislim na parlamentarni igrokaz, ve pravu demokraciju, onu inancijsku. Njezino su utjelovljenje brojni samodoprinosi kojima se Meimurje izgraivalo. O suživotu bi se moglo govoriti ako netko iz Hrvatske uspije riješiti problem u meimurskim školama kao što je pribislavska, da pokažu kako o suživotu imaju pojma. Suživot se, naime, ne namee iz centra, nego se stvara tamo gdje se živi. Otuda mu i naziv. Što zaista hrvatski predsjedniki kandidati donose Meimurju?! Ne znamo. Nismo uli. Upoznati se s našim problemima?

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

emu, pa imaju dosta svojih. Treba li nam opet neiji mandat da shvatimo kako nam ne mogu pomoi? Na žalost, jedino si sami možemo pomoi. Ali, ima tu jedna kvaka, a zove se državni proraun ili inancije. Centraliziran je u Zagrebu. Zato je “decentralizacija” jedina arobna rije koju želim uti iz usta kandidata ili kandidatkinje da dobije moj glas. Hrvatska u zbilji ima samo jedan jedini ozbiljan problem, a to je inancijska centraliziranost. U Zagrebu se sjatilo sve, i dobro i loše, i “razvija” Hrvatsku po vlastitom nahoenju, “brinui” o jednakomjernom razvoju. Dvadeset godina gledamo tu centraliziranu “jednakomjernost”. Nije nam to prvi put. Zbog takve “jednakomjernosti” raspala se bivša Jugoslavija, a mi opet kao vjeiti ponavljai rezignirano usvajamo isto gradivo. Hrvatska je predivna jer je raznolika, ali upravo zbog te razno-

likosti ne može se jednakomjerno razvijati. Što to tono zajedniko imamo s Dalmatincima, Istrijanima, Slavoncima ...? Zar nas je zaista briga za rijeki Škver, osim kad nemilice troši novac iz prorauna? Hrvatska se jedino može uspješno razvijati ako joj se dozvoli da se razvija u skladu sa svojom razliitošu. Ne, nije to bilo mogue za vrijeme rata ili poraa i graenja osnovne infrastrukture, ali davno je prošlo to vrijeme, jer vrijeme danas zbog globalizacije neusporedivo brže leti. Svaka regija ili županija mnogo e brže napredovati ako bude prisiljena na vlastitu inicijativu i svoje ljude, a ne da najbolji ljudi s hrvatske “periferije”, koja poinje im iskoraite iz Zagreba, kao siroii ekaju kruh pred vratima Velikog Sabora. A što niste politiki umješni pa da vuete politike veze prikvaene na proraunski kazan da

5

PREDSJEDNIK REPUBLIKE Stjepan Mesi boravio u gornjem Meimurju

Dobro poznata pria: Pohvalio Meimurce i uspjehe opina - Ja mogu samo estitati Meimurcima na njihovoj radišnosti i uspjesima opina u kojima danas boravim. Vjerujte, nigdje nisam naišao na tako lijepo ureene okunice i okoliš kao ovdje, rekao je predsjednik Mesi na primanju kod obitelji Mezga na Balogu Hrvatski predsjednik Stjepan Mesi prošli je utorak boravio u Meimurju, a vei dio dana proveo je na podrujima opina Selnica i Sveti Martin na Muri. U Selnici je prvo posjetio sjedište opine gdje su ga pozdravili i potom o stanju i rezultatima opine, kao i o planovima, upoznali opinski naelnik Anelko Kovai i predsjednik Opinskog vijea Ivan Mezga. Mesi se s pratnjom provozao novoasfaltiranom cestom u koju je uloženo oko 650 tisua kuna, od Belog pila preko brijega Balog do imanja obitelji opinskog predsjednika Ivana Mezge, gdje je izrekao pohvale na raun opinskog elništva i žitelja, te kušao mlado vino i meimurske delicije. U poslijepodnevnim satima Mesi je posjetio opinu Sveti Martin na Muri, gdje je razgledao proizvodne pogone u Gospodarskoj zoni. I ovdje Mesi nije štedio komplimente, rekavši kako Meimurje i Meimurci drugima u Hrvatskoj mogu služiti za primjer kada su u pitanju radišnost, poduzetnost i gostoljubivost. (Stjepan Mesari, foto: Z.Vrzan)

- Naelnie, estitam, imate lijepu opinu i vrijedne ljude, rekao je Mesi naelniku Kovaiu

Ogroman potencijal u turizmu - Opina Selnica je svojim prostornim planom oznaila smjernice u razvoju turizma, i to kroz korištenje, odnosno ponudu seoskih gospodarstava i vikend kua - naselja. Ogroman je potencijal dvjesto vikend kua i površine oko njih. Zbog

razvoja turizma, ali i ukupnog razvoja gospodarstva, opina je krenula u katastarsku izmjeru na 1.970 hektara površine, što e stajati 6 milijuna kuna, izvijestio je predsjednika Mesia Anelko Kovai, opinski naelnik. (sm)

Jednog dana i Vinska cesta

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

ga prelijete na svoju stranu? Pa upravo se tako razvilo leglo lijepe naše korupcije, tim vezama koje su se koristile na ime “razvoja i dobrobiti Hrvatske”, a vezama se iz prorauna zalijevalo vlastite interese. Decentralizacija, samo tu rije želim. Dogodi li se, tada bih mogao završiti parafraziranjem rijei iz “pesme” na poetku: “... Nad akovcom zora svie, ljubav naša vjena bie ...”

PREDSJEDNIKI kandidat Milan Bandi u srijedu dolazi u Meimurje

Cjelodnevni posjet završava Kiinim koncertom u akovcu Milan Bandi, predsjedniki kandidat, u srijedu 25. studenoga posjetit e akovec, Prelog, Donji Kraljevec, Mursko Središe, opinu Sveti Martin na Muri, Nedeliše i akovec, gdje e turneja po Meimurju završiti koncertom Kie Slabinca na Trgu Republike u akovcu, izvijestila je novinare na konferenciji Dijana Posavec, voditeljica Bandieva izbornog stožera za Meimursku i Varaždinsku županiju. Milan Bandi dolazak u Meimurje zapoinje u akovcu od 9 do 11 sati, a graani e s njim moi kontaktirati na sajmu. Posjetit e crkvu Sv. Nikole i Franjevaki samostan, zapaliti svijeu meimurskim braniteljima ispred spomen - zida u akovcu, posjetiti Dom za starije i nemone osobe. U Prelogu e boraviti od 11.45 do 13 sati. Graani e kavicu s njim moi popiti u Rossi, a posjetit e

tvrtku Komet i Švenda Tarman Chemie. U Donjem Kraljevcu, gdje e biti od 13.30 sati, posjetit e Tehnix, ruati u hotelu Kralj, i u sluaju lijepog vremena pogledati trening na spidvej stazi. U Mursko Središe dolazi oko 16 sati, gdje e ga doekati gradonaelnik Dobrani, a posjetit e i tvrtku Soboan interijeri. Oko 16.30 dolazi u Toplice Sveti Martin gdje e ga uz naelnika opine Franju Makovca doekati i Rudolf Radikovi, direktor Toplica Sveti Martin. Vinskom cestom Bandi e se provesti do vinskog podruma Dvanajšak, te do 19 sati stii u Nedeliše u dvoranu Aton, upoznati gimnastiare Filipa Udea i Tijanu Tkalec, te održati press konferenciju. Turneju po Meimurju završava uz koncert Kie i najboljih hrvatskih tamburaša, koji poinje na Trgu Republike u akovcu u 20 sati. (BMO)


6

Gospodarstvo

Tehnixu zlatna medalja u Rumunjskoj Tvrtka Tehnix iz D. Kraljevca dobila je još jedno znaajno meunarodno priznanje. Na meunarodnom sajmu inovacija, novih tehnologija i proizvoda pod nazivom “Inventika 2009” održanom u Bukureštu, a na kojem je predstavljeno 300 inovacija iz 12 europskih zemalja, meimurska tvrtka Tehnix osvojila je zlatnu medalju za sustav za zbrinjavanje i reciklažu komunalnog otpada. P r e d s je d n i k Upr ave kompanije uro Horvat tim

povodom još jednom je naglasio kako Tehnix svojim tehnološkim rješenjima, paletom proizvoda, kao i funkcionalnom, te vizualnom kvalitetom drži prikljuak sa svjetskim tvrtkama koje se bave proizvodnjom opreme za ekološko zbrinjavanje otpada, a u nekim segmentima je i lider na tržištu što je potvreno nedavno i nakon posjeta Entsorga-Enteco sajma u Kolnu. (DZ)

EKONOMSKI BREVIJAR

Tehnike za poticanje inovacija Krizno vrijeme potie na drugaije razmišljanje i traženje skrivenih rezervi, novih i drugaijih rješenja, a sve to usmjerava na inovacije. Osnova su za inovacije nove ideje i, što je više ideja, to je vea mogunost inoviranja. Ovdje treba vjerovati da e iz kvantitete proizai i kvaliteta. Stalna potraga za novim idejama dat e poticaj da se one stvaraju, predstavljaju i razvijaju. Inovacije su proces, i ne nastaju uvijek spontano, obino traže vrijeme i novac, a esto su i rizine. No, ipak su vrijedne truda, rada, ulaganja i zalaganja. Inovacija dolazi previše rijetko da bi se isplatilo ekati na nju – zato je puno važnije poticati, pa ak i provocirati - kreativno i inovativno razmišljanje. Uvedite pravilo: Ideje, prijedlozi i inovacije uvijek su dobrodošle! Priroeno nam je da, dok sve naizgled funkcionira, ne poduzimamo promjene, ve ekamo na neki poticaj ili šok!? A inovacija se sastoji od 1% inspiracije i 99% rada! Zato, krenimo ... Prije svega, potrebno je pravilno izabrati koji e se problemi rješavati („Dobro shvaen problem napola je riješen“. Eduard Balladur) Npr. inovacija i ušteda boje i papira za tiskanje nekoj internetskoj tvrtki nee donijeti znaajne uštede, ali zamislite uinak takve inovacije u tiskari ili fotokopiraonici ... Naravno, važno je i otkrivanje osoba s inovativnim razmišljanjem i potencijalom za rješavanje problema, meutim, svakome treba pružiti priliku. Pritom se ne koriste osorne naredbe i prazne fraze, ve suptilno inzistiranje na kreativnosti, prilagoavanje kreativnim pojedincima i interaktivnom djelovanju. („Najjai pritisak na svijetu obino je prijateljsko tapšanje“. Lester Pearson) Nužno je poticati male i velike ideje i inovacije, jer inovacija koja donosi deset kuna naizgled nije posebno znaajna, ali je vrijedna truda kao zametak neke nove i bolje ideje i inovacije. Za poticanje inovativnosti razvijene su i razliite tehnike. Naješe se spominje, a rijetko pravilno koristi „brainstorming“ (preveden kao „oluja mozgova“, iako je tonije rei „oluja ideja“). Radi se o spon-

tanom iznošenju ideja, razmišljanja i asocijacija na zadanu temu. Cilj „oluje ideja“ je da se u kratko vrijeme stvori što više najrazliitijih ideja. Meutim, na uobiajenoj „oluji ideja“ aktivno sudjeluje 20-30% okupljenih, dok su ostali samo pasivni promatrai. Baš kao i u mnogoemu drugome... Zato, evo još nekih naina na koje se može potaknuti razmišljanje o inovativnom rješavanju problema. Bilježenje zamisli (Brainwritting) 6-3-5 je zapravo postupak u kojem 6 ljudi zapisuje po 3 ideje u 5 minuta. Nakon toga zabilješke kruže meu sudionicima radi daljnje razrade. Ovo je zapravo kreativni postupak koji izbjegava potencijalne nedostatke „oluje ideja“ (nejednako sudjelovanje, usmeno voenje i izražavanje ideja). Edisonov princip je tehnika koju je razvio Jens-Uwe Meyer na osnovi naina rada T.A. Edisona, ovjeka s više od 1000 patenata. Najkrae reeno, radi se o vješto formuliranom pragmatinom i jednostavnom nainu rada koji se sastoji od 6 dijelova: raspoznavanja prilika, napuštanja uvriježenog naina razmišljanja, traženja inspiracije, stvaranja napetosti, ureivanja i optimiranja prijedloga te maksimiranja koristi. World cafe je jednostavna metodologija za održavanje konverzacije kojom grupe poboljšavaju ideje i prijedloge te otkrivaju nove poglede na pitanja ili probleme. Metoda Walt Disney funkcionira na osnovi striktne podjele uloga ( sanjar-vizionar, realist, kritiar i neutralni savjetnik ) pri emu se problem i ideja razmatraju s raznih aspekata, ali tako da se ne zaboravi mogunost provoenja ideje – njena izvodljivost. Ta metoda je evoluirala u „Six Thinking Hats“ – Šest šešira za razmišljanje. Ima toga još, i odaberete li bilo koju metodu, neete pogriješiti, jer im ponete, sami ete otkriti što je najpodesnije... Na Wikipediji piše ... tvrtke koje ne inoviraju, stagniraju, a stagnacija je uvod u odumiranje ... Zlatko Boži,dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. studenoga 2009.

ODRŽAN MESAP JESEN 09. - niz noviteta na sajmu ponudili domai proizvoai

Najviše novina u podruju energije Ovogodišnji specijalizirani sajam “MESAP JESEN 09.”, koji je održan prošli vikend, subotu i nedjelju u Nedelišu, mogao bi biti prekretnica kako za posjetitelje, tako i za gospodarstvo kraja, po prvi se put vidi da se gospodarstvo ubrzano razvija te nudi nove proizvode. U podruju prehrane ti se pomaci manje vide, osim ponude vina, prerade vonih sokova klasine prehrane, novost je priredila Udruga proizvoaa merkantilnog krumpira iz Belice koja je izložila batatu, a Agromeimurje svoju bogatu paletu vina. No, u podruju komunalne i ekološke opreme ima znatnih novosti. Tako je tvrtka “Tehnix” izložila svoje vozilo za sakupljanje otpada te druge novitete, a zna se da proizvodi i pokretnu samodostatnu energetski nezavisnu kuu.

Novitete predstavili: Meimurje plin, Centrometal, Polet... No, najviše je novosti u podruju energije. Tvrtka “Meimurje plin” izložila je opremu za hlaenje plinom, a uskoro e i proizvodnja elektrine energije plinom postati dostupna zbog drugaijeg tretmana kad je rije o dozvolama. Tvrtka “Cetrometal” Macinec izložila je sustav pei na pelete i na piljevinu ili strogotinu, uz ve poznate kolektore za grijanje vode na sunce. ini se da se obnovljivi izvori energije, odnosno biomasa vraaju na mala vrata. Jedan od najveih iskoraka u proizvodnji napravila je pak tvrtka “Polet” iz Preloga, i to kao prva u Hrvatskoj. Prije kraeg vremena zapoela je proizvodnja prozora s trostrukim staklima za takozvane pasivne kue koje troše vrlo malo energije. Prava vrijednost ovogodišnjeg jesenskog MESAP-a bila su i brojna predava-

Otvorenje sajma pratili su brojni gosti nja o energiji i modernoj gradnji, struni skupovi održavali su se na tri mjesta istodobno.

Zašto dva sajma na par kilometara u isto vrijeme? Na sajmu je u dva dana sudjelovao 51 izlaga, a direktor sajma Marjan Novak uz ostalo je rekao da je usprkos kriznim vremenima na sajmu okupljena

reprezentativna grupa izlagaa iz više podruja, te posebno naglasio da je pojaana suradnja sa susjednim županijama, što e se još razvijati. Takoer e se više dogovarati, kako se ne bi dogaalo ono što se dogodilo ove godine, Varaždin je naprosto tjedan dana prije uletio sa svojim sajmom obnovljivih izvora energije. Kad to gleda netko iz Europe, to mu jedino može biti smiješno, injenica

kako su dva sajma s istom tematikom udaljena deset kilometara, pa i to zahtijeva meužupanijsko dogovaranje. Naelnik opine Nedeliše Mladen Horvat naznaio je da opina Nedeliše kao jedan od osnivaa daje punu podršku sajmu, te prati svaki pa i najmanji pomak na bolje. Trenutno je najvei problem zaobilaznica Nedeliša koja bi deinitivno spojila sajam s akovcom i rotorom u blizini. U ime Ministarstva gospodarstva ravnatelj uprave za energetiku Branimir Horaek naglasio je da obnovljivi izvori energije postaju sve važniji te estitao na dobro organiziranom sajmu, dok je predstavnik Ministarstva poljoprivrede naglasio znaaj poljoprivredne proizvodnje za naš kraj i za zemlju u cjelini. Otvarajui sajam, župan Ivica Perho posebno je naglasio da je tema štednje energije izuzetno znaajna, ali i to da treba proširiti suradnju sajma kako na susjedne županije i sjevernu Hrvatsku te nai što više veza i poveznica, tako i na sve opine i gradove Meimurja. Naime, dvorana MESAP-a nudi se kao idealno mjesto za mnoge gospodarske skupove, pa je treba više koristiti od strane opina i gradova, rekao je Perho, uz napomenu da je pet ili šest sajmova godišnje premalo. Na sajmu je sudjelovalo i više udruga žena, uz ostalo, Udruga žena Nedeliša, koja je ponudila domaa jela, te Udruga iz Belice, koja je ponudila jela od krumpira. (J. Šimunko)

Smanjit e se papirologija za solarne i druge centrale

Branimir Horaek, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva: - Predložit emo niz pojednostavljenih rješenja kad je rije o dozvolama, kako bi potaknuli razvoj obnovljivih izvora energije

Ravnatelj uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Branimir Horaek, koji je na sajmu govorio i o energetskoj strategiji Hrvatske, najavio je niz mjera, koje bi trebale pojednostaviti sadašnje lutanje za papirima kad je rije dozvolama za gradnju malih solarnih i drugih centrala. On je uz ostalo rekao: - Najduže za šest mjeseci Ministarstvo gospodar-

stva i Uprava za energetiku predložit e bitno smanjenje propisanih procedura za postavljanje malih centrala za proizvodnju energije, sad za to trebaju dozvole kao za atomsku centralu. Takoer e predložiti tipska rješenja za solarne centrale za krovišta kua, za koje e trebati bitno manje dozvola i papira te e biti dostupnije svim zainteresiranim proizvoaima energije.

POGLED ODOZDO

Oslobodite nas svojih žrtava Nakon što je Milan Bandi lansirao svoju uvenu krilaticu o tome da e raditi kao konj za Hrvatsku, to se toliko svidjelo ostalim politiarima da bi si najradije pregrizli jezik što se sami toga prije njega toga nisu sjetili. No, zato sada u raznim varijantama slušamo i od drugih o tome koliko oni izgaraju za nas graane. Primjerice, Matija Posavec je tako kazao na zadnjoj pressici da on radi 15 sati za dobrobit žitelja Meimurja, no nije on jedini koji izgara za naše dobro. No, kao graanin za iju dobrobit politiari izgaraju, pitam se kamo odlazi ta toplina koju oni stvaraju izgarajui za nas. Ne osjeam da stiže do mojih radijatora sada za zimskih dana, kad bi mi i te kako dobro došla. Naprotiv, kako

okreem termostat na više, tako vura otkucava vei iznos na mom raunu, od ega mi je samo vrue u novaniku. Toplinu oko srca ne osjeam ni zbog poveanja standarda. Kao i veina graana, zbog poveane nelikvidnosti, gospodarske nesigurnosti nema tu neke topline koju bi graani mogli osjeati. Nema ni optimizma koji obino donosi nadolazei prosinac, najradosniji mjesec u godini. Zbog toga, dragi naši politiari, oslobodite nas svojih žrtava i nemojte nam još i tu krivnju svaljivati na naša lea, jer mi to od vas nismo tražili. Postoji šaljiva uzreica da kad doktori štrajkaju pada smrtnost pacijenata, pa ako povuemo paralelu s tom uzreicom s radom politiara, možda bi bilo

bolje da i naši politiari malo štrajkaju. Možda bi to bilo i te kako u interesu graana. Možda da za poetak ukinu brojne odbore. Poznato je, kad ne znaš kako bi riješio neku stvar, osnuješ odbor. Odbori su udesna stvar uz iju se pomo stvara dojam aktivizma i prezaposlenosti, jer politiari sudjeluju u radu nebrojeno puno odbora. Imaju li ti odbori za rad svojih lanova predvienu i naknadu, može se na tezgarenju u odborima i ponešto zaraditi. A kad se zbroje troškovi svih moguih odbora u državi, to je povelika svota. Dakle, oslobode li nas politiari svoga preteškog rada samo u svim tim silnim odborima, mnogo manje novca e trebati za politiki hladni

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

pogon, a mnogo više ostajati u džepovima graana. I, vidi uda, politiari e se moi odmoriti od izgaranja za dobrobit graana. Možda e tada imati više vremena da doista vide kako izgleda svijet oko njih. Kako žive obini ljudi i što njima zapravo treba. A graanima e više novca ostajati u džepu. Bit e to nova prilika za poetak divnog prijateljstva graana i politike.


24. studenoga 2009.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

POTROŠAKA košarica etverolane obitelji

Plaa za 1.300 kuna kraa od troškova Prosjena košarica za mjesec listopad iznosi 6.599,90 kn, što je za 0,06 posto manje nego u rujnu, prema izraunu Hrvatskoga nezavisnog sindikata. Udio hrane u košarici iznosi 39,8 posto, kao i prethodnih jedanaest mjeseci, dok je tri mjeseca prije toga iznosio 39,9 posto, u svibnju, lipnju i srpnju 39,8 posto, u ožujku i travnju 39,7 posto, a u sijenju i veljai 39,9 posto. Prosjena neto plaa za mjesec kolovoz, isplaena u rujnu prema Državnom zavodu za statistiku, iznosila je 5.267 kn, a prethodni mjesec 5.308 kn. Prosjena neto plaa pokriva 79,8 posto prosjene košarice za etverolanu obitelj u RH, što je za 0,58 posto manje nego prethodni mjesec. Ukljue li se troškovi koje imaju podstanari za iznajmljivanje stana, a koji nisu ukljueni u košaricu, košarica bi iznosila 8.405,82 kuna, a pokrivenost prosjenom neto plaom bila bi 62,66 posto. Ukoliko ukljuimo i potroša-

ku košaricu iz Slavonskog Broda, prosjena bi neto plaa pokrivala 80,17 posto prosjene košarice za etverolanu obitelj u RH. Prosjena mirovina isplaena u listopadu za rujan prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iznosila je 2.172,48, a prethodni mjesec 2.172,68 kuna. Mirovinu do 2.000 kuna prima 50,4 posto umirovljenika. Košarica za domainstvo s dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosi 3.558,54 kune, što je za 0,04 posto manje nego u rujnu.

Kako je zapoela nova akademska godina, obitelji s djecom studentske dobi imaju poveane troškove. Obitelji s djecom studentima uz to u listopadu su imali troškove upisa od 250 kuna, troškove smještaja od 1.000 kuna mjeseno, prehrane od 360 kuna mjeseno, fotokopiranje od 500 kuna na godinu, udžbenike u vrijednosti 1.500 kuna na godinu. Ukoliko studenti plaaju školarinu, to poveava trošak studija za 5.000 kuna, koji se uglavnom može plaati u više

Pokazatelji naše zaduženosti U prosjeku svaka obitelj u Hrvatskoj duguje 98.560,33 kune. A svaki zaposleni zadužen je za 15,4 plae. Cijena skromnoga stana od 50 metara etvornih stoji 634.200 kune Prosjean radnik za stan te veliine treba raditi

10,03 godine, pod uvjetom da cijelu plau daje za stan. Mjeseno s cijelom prosjenom plaom radnik može kupiti 0,42 etvorna metra stana, ako prosjena cijena etvornog metra stana stoji 12.684 kune. (BMO)

obroka ili u dva vea, jedan odmah, a drugi poetkom ljetnog semestra. Poslovne su banke i u ovom segmentu iznjedrile posebne proizvode, a rije je o posebnim studentskim kreditima u iznosima i do 150.000 kuna i rokovima otplate do sedam godina, a tu su i kartice tekueg rauna, dozvoljeni minusi po tekuim raunima, dok se postdiplomantima nude i kreditne kartice. Poek može iznositi od jedne do tri godine. Mnoga hrvatska visoka uilišta idu u smjeru komercijalizacije putem uvoenja tržišnih elemenata, tj. školarine, pa je tako prema podacima Instituta za razvoj obrazovanja izmeu 1991. i 2004. broj studenata koji sami (su)inanciraju svoj studij porastao za 814 posto u odnosu na 1991. godinu. U istom se razdoblju ukupan broj studenata u sustavu poveao za 82 posto. Vidljivo je stoga kako je pristup visokim uilištima ogranien onima koji ne posjeduju znaajnije inancijske resurse. (BMO)

REDEA

Tri natjeaja za sredstva IPA fonda Raspisivanje najavljenih natjeaja za dodjelu bespovratnih sredstava u okviru etvrte komponente programa IPA bliži se kraju. Tako je Hrvatski zavod za zapošljavnje u posljednjih mjesec dana objavio ak 3 natjeaja. Rije je o sljedeim natjeajima: “Uspostava podrške u socijalnom ukljuivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina”, “Poticanje intenzivnijeg ukljuivanja osoba s invaliditetom na tržište rada” te “Mladi na tržištu rada”.

Zapošljavanje socijalno ugroženih, marginaliziranih I invalida Poveznica izmeu prva dva natjeaja je njihova orijentiranost na skupine koje su u socijalnom smislu najranjivije te su zbog toga izložene riziku socijalne iskljuenosti. Upravo zbog toga naglasak je stavljen na podizanje razine zapošljivosti ovih skupina i na stvaranje preduvjeta za njihov lakši pristup tržištu rada. Ciljne skupine natjeaja “Uspostava podrške u socijalnom ukljuivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina” su osobe s invaliditetom, izbjeglice i prognanici, pripadnici nacionalnih manjina, starije nezaposlene osobe, beskunici, ovisnici o drogama, žrtve obiteljskog nasilja ili bivši zatvorenici. Pripadnici ovih skupina nerijetko imaju nisku razinu obrazovanja te gotovo nikakve profesionalne vještine, ali i nedovoljnu motiviranost za traženje posla i njegovo zadržavanje.

Zbog svih tih razloga oni su izloženi velikom broju akumuliranih problema, što rezultira otežanim pristupom tržištu rada i socijalnim iskljuivanjem. Projektni prijedlozi koji su prihvatljivi za suinaciranje po ovom natjeaju moraju biti usmjereni na poveanje motivacije ciljnih skupina za sudjelovanje na tržištu rada, na poticanje sudjelovanja u aktivnostima lokalnih zajednica, na poveanje zapošljivosti i osvještavanje javnosti o antidiskriminacijskim mjerama na radnom mjestu. Najniži i najviši iznos bespovratnih sredstava po projektu kree se od do 60 000 i 120 000 EUR, a sam prijavitelj mora osigurati 15% od ukupnog iznosa projekta iz vlastitih sredstava. Nositelji projekta mogu biti nevladine organizacije, neproitne organizacije, javne ustanove, privatne ustanove, privatna poduzea, lokalne i regionalne vlasti te lokalne i regionalne razvojne agencije. Natjeaj “Poticanje intenzivnijeg ukljuivanja osoba s invaliditetom na tržište rada” iskljuivo je namijenjen dugotrajno nezaposlenim osobama s invaliditetom, neaktivnim osobama s invaliditetom, ali i zaposlenim osobama s invaliditetom. Visina inancijskih sredstava koja se može ostvariti kree se izmeu 70.000 i 120.000 EUR, a sve se aktivnosti, kao i kod prvog natjeaja, moraju provesti u rok ne duljem od 12 mjeseci. Poticat e se projekti koji su usmjereni na razvoj i pružanje obrazovanja, provoenje treninga i programa radne prakse prilagoenih posebnim potrebama osoba s inva-

liditetom i projekti s ciljem podizanja svijesti o mogunostima i prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom. Prihvatljivi prijavitelji su: poduzea/ustanove koje pružaju specijalizirane rehabilitacijske usluge, psiho-socijalne usluge, usluge razvoja ljudskih potencijala, usluge orijentirane na tržište rada, udruge poslodavaca i komore, sindikati, lokalne i regionalne vlasti, regionalne i lokalne razvojne agencije, nevladine i meunarodne organizacije. Krajnji rok za podnošenje projektnih prijedloga za prvi natjeaj je 18. sijenja 2010., dok je za drugi natjeaj rok nešto duži, odnosno, 2. ožujka 2010.

Zapošljavanje mladih Iako je Hrvatskoj udio mladih u nezaposlenosti u stalnom opadanju (14,4% u 2002. godini na 12,3 % u 2005. godini) više napora trebamo uložiti u razvoj programa koji e potaknuti zapošljavanje mlade populacije. Na to upuuje podatak o stopi nezaposlenosti mladih koja je, unato pozitivnim pomacima u posljednjih nekoliko godina još uvijek znatno vea od prosjeka EU. Jedan od glavnih uzroka visoke stope nezaposlenosti mladih je neusklaenost izmeu programa formalnog obrazovanja i potreba tržišta rada. Odgovor na ovaj problem mogu ponuditi oni koji odlue kandidirati projektne prijedloge na natjeaj “Mladi na tržištu rada”. Prihvatljivi su projekti koji podržavaju razvoj održivog partnerstva izmenu javnih, privatnih i organizacija civilnog društva s ciljem razvoja

rješenja za rad s nezaposlenim mladima, projekti s ciljem razvoja i provedbe prilagoenog programa obrazovanja i treninga s ciljem poveanja radnog iskustva osoba koje prvi puta traže posao te nezaposlenih mladih s ogranienim radnim iskustvom kao i projekti poveanja zapošljivosti kroz jaanje motivacije i savjetovanja nezaposlenih mladih osoba. Planirano trajanje projekta ne smije prelaziti više od 12 mjeseci, a najniži i najviši iznos bespovratnih sredstava kree se od 70 000 do 140 000 EUR. Natjeaj je otvoren do 08. ožujka 2010. Odjel za inanciranje i ugovaranje projekata Europske Unije (CES DFC) pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje provedbeno je tijelo za spomenuta 3 natjeaja pa se detaljne upute za prijavitelje sa svim relevantnim informacijama nalaze se na internetskim stranicama HZZ-a. Važno je napomenuti kako CES DFC organizira i informativne radionice za potencijalne korisnike bespovratnih sredstava koje se održavaju u nekoliko gradova. Prvi krug radionica za natjeaj “Uspostava podrške u socijalnom ukljuivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina” ve je održan, a radionice za ostala dva natjeaja održat e se u Zagrebu 9. prosinca 2009. u prostorijama MINGORP-a. Prijave za sudjelovanje na radionicama su obavezne i moraju biti poslane najkasnije do 2. prosinca 2009. Detaljne upute za prijavu nalaze se na http:// www.hzz.hr/dfc/.

7

PODUZEE “LEŠKO” iz Vratišinca na sajmu u Hannoveru

Spremni smo za europska tržišta - Spremni smo za ‘EU scenu’, kaže Mirko Leško Najvei konnentalni sajam poljoprivredne mehanizacije godinama se održava u njemakom gradu Hannoveru, a prošli tjedan održano je njegovo ovogodišnje izdanje. Po prvi put sajam su posjeli elni ljudi i vlasnici tvrtke “Leško” iz Vrašinca, direktor Marko Leško i glavni voditelj tehnikog dijela proizvodnje Mirko Leško. Poduzee nije izlagalo ni prodavalo svoje proizvode, nego su braa Leško na sajmu željela upozna novos iz oblas kojom se bave, vidje gdje bi moglo bi njihovo mjesto u silnoj konkurenciji meu 3.200 izlagaa i uspostavi kontakte meu proizvoaima te posebno meu trgovcima (dilerima) poljoprivrednom opremom i mehanizacijom. - Nas najviše zanimaju prskalice koje su naš glavni proizvod, te smo taj dio sajma najviše upoznali. Kada je u pitanju kvaliteta proizvoda, ustvrdili smo kako naši proizvodi bez problema mogu na europska tržišta, odnosno konkurira proizvoaima iz srednje i istone Europe, zadovoljno naglašava Mirko Leško, koji ima vizije što i kako ponudi europskom a posebice hrvatskom tržištu.

Cijena i kvaliteta naši su aduti Poduzee “Leško” zapošljava tridesetak djelatnika koji proizvode nošene traktorske prskalice kapaciteta od 200 do 1.200 litara, vuene traktorske prskalice kapaciteta od 2.000 do 3.000 litara, nošene amorzere za voarstvo i vinogradarstvo, te druge alate i naprave. - Vodeim tvrtkama ne možemo konkurira jer jednostavno ne proizvodimo prskalice velikih dimenzija, odnosno raspona krila. No, kvalitetom i cijenom možemo konkurira i ozbiljno se spremamo za izlazak na ‘EU scenu’. Moramo uves odreene inovacije i još poraditi na poboljšanju proizvoda, te povea gabaride na raspon od 20 do 35 metara i onda problema nee bi. Imamo punu podršku talijanskih tvrtki, od kojih uzimamo kompjutorsku opremu za prskalice i ponosno mogu rei kako je ‘malom Lešku i Vrašincu’ Italija zemlja partner, zadovoljan i pun realnog opmizma govori Mirko Leško, dodajui kako polako i sigurno prodiru meu vodee hrvatske ratare koji imaju površine do 200 hektara. (Stjepan Mesari)


8

Crna kronika

UKRATKO

Guruu maznuli 41 tisuu kuna subotnje zarade AKOVEC * +;< ;= ># >  Q X< Y= > =[# #> 

 >#  Y#  # 

;>> > 

'   =  +"  ><  = # # \##  > 

< Y#  ] ^

^ > #  _  



X< Q #   < Y

# 

&  `  = >#  Y# ;<  ;= >>  < <># >" [

>

' ^  Y ;

;>" [ <>  >

^  [ "  = # Y" >> ; q  

>   ;>>  {Y

 ; <  | > Y>>} X<

  ; >

&  

" ~ ;>#

># ;[# < ;= # Â =  "

Mladi iz DrĹžimurca krao u PiĹĄkorovcu PIĹ KOROVEC = Â [

>  Y 

'=[# < Â {"

 #  # 'Â&#x201A; 

 'Â&#x192;   ~["  &

 Y  Y  >= [  q q

# ; #> [ 

 ' '  ~ ;>#

Y  ;# < ;#

 = < >{ "

Policajci naĹĄli upaljae za bombu PRELOG * ~>"#  >{Y"

;[>    ~>  >= " Â&#x201E;  ;[>  ;>#

<  YY Â&#x2020;=_ ~[>

  < Y ; " 

`;># # ;< ;>"# 

>{Y < ; ;><# 

<[ ~>"#  ; =   `;>#  Y [

  



"#$ 



  &' &&&

 

POLICIJA UHITILA mladog Roma iz Sitnica koji je u dva mjeseca poinio dva razbojstva

Lovcu ukradena puĹĄka DONJA DUBRAVA = Â&#x2021;" < Â #

 Y^  &Â&#x2C6; ^  #>#

# ;# ;>"#   # =  > ;[ {>#Y>#

"#  |" < } >

&Â&#x2C6; Â&#x2030;" ^  ##  ><

; [  # ;[   

<># Y>  ;

< #[  >

  Â ## Â Y 

>#^ {  ~`  #^ =      <Y>#{>

Â&#x2021;" #

<Y   ;> #

;[ ; ;[# < 

Â&#x201E;  {# ;  ;>"# ;=  # ; ;{ ;#>

~[#   ~> ]= < ;# ;  Y ;#=  ; ;< ;>#

Â&#x2021;" # [ < <  

Â&#x192; Â&#x192; 

Policija uhvatila trojicu 22-godiĹĄnjaka koji su krali po Meimurju PRIBISLAVEC = ~>"# # = [> >  Y 

#" =[# < ~Y= >"  >    <[>

  < #> < =    > q#

  ;>  [ =  < " Y |Â&#x160;{ Â&#x2039;}

< Â&#x2020;>#^ < < 

|Â&#x2018;}  Â&#x2019;"^ ; <  >#=  Y# |Â&#x160;{  ;><}

 "^ < " Y |Â&#x160;{

Â&#x2039;}  Â&#x2020;>#^ < <

 >#  Y# |~"} 

Â&#x2020;># Â&#x201C;Y"^ ; <  ># 

Y# |Â  }  X"^  Y

< ; ;>#> "

Y |Â&#x160;{ Â&#x2039;}  Â&#x2020;>#^

|]"}  Â&#x2020;># Â&#x201C;Y"^

|] }

 X"^  |~"}  Â&#x2020;># Â&#x201C;= Y"  |Â  Y}  ~>"

~ >##  <>   |~= "}  Â&#x2020;># Â&#x201C;Y" ~ ;= ># ># ;[# <

;# Â =  "

Djelatnici mjenjanice u akovcu prijetio piĹĄtoljem, nareujui: â&#x20AC;&#x153;Daj pare!â&#x20AC;? ~>"# # > &=[= # <    ># Â&#x201C;= " # # ; <Y#[

 Â&#x201D;> ~ #[  # 

  # # #

  Â&#x192;Â&#x192;  < ;## ;> =  ;[># #>" 

";"# >  [

"

  # "  #^ 

Y '  #

   ^ ;[ # <= [ <Y#[  ##"

|Â&#x2022;<}  >" q Â&#x2020; Â&#x2013;

 "

= `[ #  ##" 

 ; >" ; ;= < < ^ < ;[># 

;  ; ^ < = Y Â&#x2DC;Â # ;Â&#x161;Â&#x203A;  >  

[^ >  ; Y> ;Y=  + >   

 #    Y#^ 

Y Y #  <[=  ;Y# >^

 <^ > 

  > ;Y <[

+[ # ["  ; {#>

<Y#  ;  >  = >  #  ;# [

    ;<>

  #^ ;> 

 <  >  Â&#x2DC;~>#^

;>#^ ;Â&#x161;Â&#x203A; q  #

 # <>#> ; # 

<>     >

>; ; #^   # 

> >"   ] #

       

 Y ^ ;Y# # Â&#x201E;

# #  #  ;

#  ><  ^ #=  <>##  ;<#

Y  +    

[  {#> +  

 {[ ;; ] 

><>  ;  # ^ = >     ##

 #>  >^  

 [ #> ;<  

< #   >^

 ;>  # Y & == [# #>" ##"

+># \ # >#

#" # #" "#> # #=  Y ">#   {

= Â  >#   

Y <[^ <Y# Y

 Y<  ; >

    " +Â&#x203A;  

^    { ;[^

# {  "#^ >[

+># ]{  # ; >[

;;#> ;   ## # #

# [ ;^   [ 

 # ^ > # #

>>   ;#># 

 ;      

 ##"

= +#  #^  Y 

#>  ;[ Â&#x201C;

U SELU JUGOVO POLJE kod Virovitice poginuo Damir Ĺ kvorc (25) iz VratiĹĄinca

Kamionom se prevrnuo u kanal i na mjestu poginuo   Â&#x2019;"^ Â&#x192;=[#

> < \["^ ;

#  Y '  

'' Â&#x192;   #  

 #  Â&#x153; ~># # \= " Â  # Y < >=   # # < <

 |Â&#x;" q ;} <

Q# ]>#" = X< ;"

 Y ;Y>{  

 Â&#x201C;>   ;

   ;; >   ;=  Â&#x201D;#>   >#^ 

;#>     <= # <#  ;>" 

 ;  >^  ;

# < |

} Â&#x2022; Â&#x201D;>"^

; #    {= # "  Â  > Â&#x153; ~>#

;   #  =  Â&#x2020; ; ; 

 ;   <

^  ;[>  

# Y{ #> =  # ;<  ; 

;>"#^  < 

# Y> ;  q#>  <

  Y > =   " ~>"# # 

 <>   

; <Y ;>

Y< ¥¢

ÂŁ

 [ # ;>"#  Y< [= >   <Y#^  #

  <   > = { ;^ ;;# Y

+># Â&#x160;<Y# # >[ >Y

 #   #

   < < ;#

;  {# # Â&#x;= ;#    \{ =

  #  >[>  >

<{#  ## 

Â&#x2C6;

^   ># >##

; ;^ <#  # > =  ~`   ]=  > Q  ÂĄÂ Â&#x2020;"ÂŁ

Automobilom naletio na biciklistkinju NEDELIĹ E = Â&#x;  Â&#x2C6;&

 < +>[ [ #

<>#  #  # = Y>   = "# >

'=[# <

< Â&#x201C;"  #  

#> "   >" Â&#x2022; Â&#x160;

 +>[  # ;[ 

>#  ;"^  # 

>  <" Y"> Â&#x;

# <Y  # Y>"

 #  ># Y ;= [  ~ <  Y

;# < ;#

Od posljedica nesree preminuo 28-godiĹĄnjak DUNJKOVEC/TOTOVEC = Â&#x201C;

#> < Y =  Y>" ;>"# # <#= [  #  ;  =  ; Â&#x2C6;=[#

< Â #" # # ' =   q"^ ;>##

 Y <>   

< ] _ _=¤q^ <Y = ;> Y< >

"   <Y [ #> 

<># ;  ; { Y= ># Y"# 

#   <  [ 

<># # # > <Y

 ;#  


24. studenoga 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ETVRT STOLJEA HITNE MEDICINSKE POMOI AKOVEC

Ako spašavanje jednog života znai spasiti svijet, oni su spasili itave galaksije U utorak 17. studenoga u Toplicama Sveti Martin pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesia i uz njegovu nazonost na sveanosti obilježena je 25. obljetnica rada Hitne medicinske pomoi akovec. - Potrebe za takvim nainom pružanja zdravstvene skrbi prepoznate su mnogo ranije, ali od 1984. godine kada je završena izgradnja prostora Hitne medicinske pomoi kree razdoblje njezine afirmacije, kazala je na sveanosti u Toplicama Sveti Martin primarijus Nevenka Krmar, dr. med, specijalistica ope medicine. Brzina intervencije jedan je od znaajnih karakteristika suvremene medicine te otuda i važnost hitne medicinske pomoi. Na licu mjesta životno ugrožen bolesnik prima sve ono što mu je potrebno i što mu suvremena medicina može pružiti prije dolaska u bolnicu. Veliku pozornost posveivali smo tome da zaštita preko hitne medicinske pomoi bude kontinuirana i da se stanovništvu omogui trajna dostupnost i zdravstvena sigurnost. U proteklih 25 godina rada Hitna medicinska pomo samo je u

Želja ambulantnom rada pregledala 751.567 bolesnika, a u kunim posjetama 121.504 bolesnika. Nevenka Krmar je s ponosom istaknula da se 2005. godine naša Hitna medicinska pomo meu prvima u Hrvatskoj 2005. godine ukljuila u projekt Hrvatskoga kardiološkog društva zbrinjavanja bolesnika s akutnim koronarnim sindromom zajedno s kardiolozima Županijske bolnice akovec. Do toga je došlo na-

kon opsežnih priprema koje su ukljuivale edukaciju lijenika i medicinskog osoblja, ali i nabavu potrebnih vozila, aparature, te telemedicinskog povezivanja s klinikim bolnikim centrima u Zagrebu. Posebno je izdvojila izuzetno kvalitetnu suradnju sa zavodom za bolesti srca u KBCu Dubrava i njezinog rukovoditelja pro. dr. Miju Bergovca. U tom lancu spašavanja ljudskih života do danas je uspješno spašeno 290 osoba

Kroz hitnu prošlo 180 lijenika Hitna medicinska pomo je takva djelatnost u kojoj se nikada svi zaposleni nee moi okupiti u isto vrijeme na istom mjestu, pa bila to i tako važna obljetnica. Uvijek e jedan dio trebati biti u službi graana i njihova zdravlja. U radnom vremenu tih lijenika, medicinskih sestara, medicinskih tehniara i vozaa ne postoji oštra granica, ali postoji entuzijazam. Generacije lijenika, njih 180, prošle su svoj proesional-

ni put kroz hitnu i udarile temelje suvremenoj hitnoj medicinskoj pomoi. Konstanta od osnivanja rukovodeeg tima je Dragica Koleni, glavna sestra Doma zdravlja i Hitne medicinske pomoi, koja od osnutka prepoznaje važnost edukacije i organizacije. Osmislila je i organizirala velik broj strunih skupova i predavanja te aktivno sudjelovala u edukaciji puanstva. (BMO)

Dragica Koleni, glavna sestra Doma zdravlja i Hitne, u njoj je od njezina osnutka

Zašto uvijek baš ja... Nekako sam bila uvjerena da e me ova gripa zaobii. Iako ne znam zašto sam to mislila, pa ipak me u posljednje tri godine strefila prehlada/gripa barem jednom. Ali mislila sam da sam na sigurnom kad mi je sestra oboljela i preboljela, a onda nakon nje i budui šogor, a kod mene nije bilo ni traga simptomima. U biti, jedino emu sam se nadala da e me “viša sila“ poštedjeti sve dok ne proe koncert u Beu na koji se ve tjednima spremam. Ali, naravno, svemir kad sam ja

u pitanju uvijek ima dobar smisao za humor. Tako sam ja s temperaturom zakurila doslovce pol sata prije polaska, ali onda stvarno više nije bilo ostajanja kod kue. Mene bolesti u pravilu pogode kad je najnezgodnije ili kad to najmanje želim (vjerojatno je i drugima esto to tako). Primjerice, kad sam jedva jedvice svoje ekipe A i B, koje meusobno ne komuniciraju baš previše, uspjela organizirati da svi zajedno odemo u Ljubljanu za doek Nove godine. Oni su otišli, a ja sam ostala doma s tem-

peraturom od 39 stupnjeva i depresijom. Ovaj put sam svejedno otišla, ali nije mi bilo lako. Sve je poelo šmrcanjem, pa kihanjem, nastavilo se kašljanjem, a onda mi je nos eksplodirao. No, dobro, nije baš eksplodirao, još uvijek mi je na licu i izgleda više - manje isto k’o i prije, samo malo crveniji. Ali nešto je definitivno pokušavalo pobjei iz njega ovih dana ... Mrzim prehlade i gripe. Mislim, znam da to nitko ne voli ... ali stvarno ... ja ih mrzim. To curenje iz nosa i kašljucanje, grlobolja. Ma uuuj ... I tako sam ovih dana na vitaminima – što u obliku hrane, što u obliku cedevite, što u obliku šumeih

Dugo neostvarena želja, hitna medicinska pomo u Prelogu i Murskom Središu, i dalje je ostala želja i nada koja se prenosi iz godine u godinu. - vrsto smo uvjereni da plan koji predstavlja osnovu razvoja zdravstva u Hrvatskoj i nosi u sebi koncept razvoja hitne medicinske pomoi nee zaobii našu županiju i da emo postii dugo zacrtani cilj da mrežu hitne medicinske pomoi približimo i našim gradovima Prelogu i Murskom Središu, kazala je prim. Nevenka Krmar.

oboljelih od akutne srane bolesti. Taj model kao primjer zajedništva razliitih zdravstvenih ustanova u zbrinjavanju bolesnika bio je akceptiran pregovorima i provjerom sposobnosti i mogunosti zdravstvenih ustanova u lanstvo NATO saveza, pri emu je ocijenjen ocjenom izvrstan. U kratkom prigodnom programu na sveanosti obilježavanja 25 godina rada Hitne medicinske pomoi akovec sudjelovali su mala violinistica Ana Labazan Brajša i Žiga sa svojim svircima. (BMO)

tableta. Znate one koje tvrde da imaju otprilike 2000 posto RDA vrijednosti svakog vitamina poznatog ljudskoj vrsti. One koje ubacite u ašu vode i gledate u njih kako “krkaju“ sve dok ne shvatite da vjerojatno imate i pametnijeg posla. Možda. I sve dok se nadate kako ete to brzo preboljeti, onda se dogodi – ono. Kompletna blokada nazalnih putova (pa si ovjek poželi minijaturni odepljiva kao za odvode, da bi se odštopali sinusi) ... To mi je najgore. Ne mo’š naprijed ni natrag, ako razumijete što hou rei. Tu se onda svašta izmišlja, pa uvijek prije ili kasnije u priu uleti nekakva mast od

9

Odlazak nacionalnih medijskih kua iz akovca i Meimurja Gotovo neprimjetno, a da to nitko nije zapazio, prvih dana studenoga ove godine ugasilo se službeno dopisništvo Veernjeg lista u akovcu koje je pokrivalo Meimurje u zadnjih 25 godina. Koliko se ulo, oprema je iz akovekog dopisništva jednostavno odvezena, navodno u - Mostar. Odluku o gašenju regionalnih dopisništava donijelo je novo poslovodstvo lista, koje je oito ocijenilo da troškove treba rezati upravo na tome. Na taj je nain odustao i zadnji dnevnik kad je rije o ozbiljnom broju regionalnih stranica, davno prije sa slinom je tezom o smanjenju troškova pao i list “Vjesnik”. Dnevnici kao “Jutarnji list” od poetka ni ne pomišljaju imati regionalne stranice. Nije nam namjera da in ukidanja regionalnih stranica proglasimo negativnim, a ni da dajemo ocjenu. Zapravo, urednici regionalnih listova u Meimurskoj županiji vjerojatno e samo potiho zapljeskati odluci vodstva nacionalnog dnevnika iz Zagreba, koje se oito povelo za zaradom. Isto tako, nipošto nam nije namjera omalovažiti rad dobrih novinara Veernjeg lista u Meimurskoj županiji poput Ivice Betija i drugih, njima e samo biti teže, no snai e se po diktatu uredništva. Sigurno je samo to da e ubudue glavni naslovi iz naše regije biti u potpunosti po diktatu itanosti, a ne po važnosti dogaaja za sam kraj. No, zbog toga novinari nee biti ništa manje novinari, jednostavno, napravljen je pomak prema zabavnosti sadržaja. To takoer nije negativna injenica jer pretpostavlja da su regionalni dogaaji ve pokriveni zbog razvoja i broja medija. Najteže pak je u cijeloj toj prii o gašenju dopisništva novinaru Ivici Žiškoviu, bivšem šeu i osnivau dopisništva Veernjeg lista, koji je nominalno u mirovini, no stvarno i dalje radi kao novinar. Ne samo zato što je stvaranje dopisništva bila ve-

mentola (tigrova mast ili kako je ve tko zove). S time pak imam uvijek posebno lijepa iskustva. Uvijek kad se namažem (ili prije nego odem oprati ruke ili ih ne odem oprati jer ve ležim u krevetu i mislim si da u mirovati) to mi udo nekako završi u oima, pa jauui (koliko prehlaeno grlo dopušta) jurim do prvog lavaboa isprati ih. Ne znam, možda imam neki “tigrova mast sindrom“. Na kutiji bi rukovanje tom mašu trebalo izriito zabraniti nespretnim ljudima, ljudima koji bezveze lamau rukama i koji brzo zaboravljaju. Ja bi upala u sve tri kategorije ... Ali sad sam dobro. Skoro sam se potpuno oporavila. Nos

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

oma zahtjevno i što se veselio svakom komadu namještaja ili opreme i ne samo zbog toga što je odgojio cijelu plejadu mladih novinara i novinarki koji su pokrivali cijelo Meimurje ve i iz jednog drugog razloga. Nitko više, pa ni on, više nikada nee moi izrei glasovitu sintagmu: ega nema u novinama, to se nije dogodilo. Inae, od nacionalnih medijskih kua vrlo brzo se oekuje odlazak i dopisništva HTV-a iz akovca u Varaždin. Tako niti jedna nacionalna medijska kua više nee u Meimurju i akovcu imati svoje dopisništvo, što zasigurno može dovesti do daljnje “izolacije” našeg kraja u hrvatskim okvirima, a vijest ili reportaža iz Meimurja moi e dobiti kvalitetniji prostor u nacionalnim medijima samo u sluaju neke senzacije ili neke nemile situacije vezane uz crnu kroniku, što je nažalost i do sad esto bio sluaj. Gdje su u svemu tome regionalni mediji? Oni bi zapravo mogli najbolje proi, jer e kao u neka druga vremena od prije pedesetak godina samo iz drugog razloga ponovno imati svojevrsni oligopol na regionalne vijesti, koje nacionalni dnevnici više ne trebaju. No, to je samo privid, stradat e ponajprije zbog svoje brojnosti, demokracija je skupa igraka. Ako i oni ne podlegnu iskušenjima pa ponu oponašati nacionalne dnevnike. Regionalni mediji zapravo su dovedeni u poziciju obrane novinarstva, biti zadnji bastion novinarske struke, što god to znailo.

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

je u kol’ko – tol’koj unkciji, a i ovo sam škiljei uspjela natipkati. Jedva ekam iduu prehladu ...


10

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PAMET koja se, na žalost, dovoljno ne koristi stanuje i dalje u Meimurju

Meimurski inovatori osvojili pet medalja - Osvojena su tri zlata, tri srebra i tri bronce. Tako je Aleksandar Stefanovi za tinkturu za vanjsku uporabu osvojio srebro, Antun Barat za klepa kose broncu, Kazimir Barat za kombinirani kuhinjski set za zaine, stalkom za role i nosaem kuhinjskih potrepština takoer broncu Na najveem hrvatskom sajmu inovacija i novih tehnologija, s meunarodnim sudjelovanjem, INOVA 2009., koji se ove godine održao u Zagrebu pod pokroviteljstvom gradonaelnika Grada Zagreba Milana Bandia od 11. do 15. studenoga ove godine, naši meimurski inovatori Udruge inovatora INOMA akovec osvojili su ponovno veliki broj medalja i priznanja. Na velikom prostoru od 50 kvadrata predstavljeno je 19 inovacija 16 naših inovatora. Uz znaajan interes posjetitelja i poslovnih ljudi, mnoge inovacije našle su i svoje interesente za poslovnu suradnju, a može se rei da je to jedan od najveih dometa takvih izložbi gdje investitori traže inovacije i inovatore. Osvojena su tri zlata, tri srebra i tri bronce. Tako je Aleksandar Stefanovi za tinkturu za vanjsku uporabu osvojio srebro, Antun Barat za klepa kose broncu, Kazimir Barat za kombinirani kuhinjski set za zaine, stalkom za role i nosaem kuhinjskih potrepština takoer broncu.

gumenog granulata recikliranih autoguma osvojio nagrada rumunjskog foruma za inovacije, a Vatroslav Matulina je za kišobran s ugraenim signalnim ureajima osvojio broncu. uro Fleten je za svoju inovaciju tricikl za vodu osvojio srebro, a ta je inovacija ujedno proglašena

PIONIRSKI projekt u II. OŠ akovec

Solarnim kolektorima do trideset tisua kuna manjih rauna Zahvaljujui pronicljivoj ideji Slobodana Veinovia, proelnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti, i Ninoslava Šipoša, proelnika Upravnog odjela za graditeljstvo Grada akovca, II. OŠ akovec ubudue može raunati s trideset do ak etrdeset posto manjim raunima za plin i struju. Naime, sredinom prošlog tjedna u pogon su pušteni solarni kolektori zahvaljujui kojima e se uštede i dogoditi. - Razmišljali smo kako uštedjeti novac, smanjiti zagaenje okoliša i gubitak energije i došli na ideju da na II. OŠ akovec postavimo solarne kolektore. Zašto baš tu? Pa, škola je, kao što je javnosti poznato, imala problem zbog svjetlarnika koji joj daje previše svjetla i topline. Razmišljajui kako da smanjimo štetan utjecaj suneve topline i to pretvorimo u prednost, iskorištavajui energiju, došli smo na ovu ideju. Razmišljali smo u prvi mah nekoliko kvadrata svjetlarnika pokriti sa solarnim panelima i tako proizvoditi energiju za potrebe škole. Naša ideja naišla

USPJEH - Josip Šincek osvojio na Inovi srebro za Inovaciju obrade i prerade komunalnoga neopasnog otpada

Na kraju otpada ostaje blok za zidanje Jedan od novijih naina zbrinjavanja otpada, i to bez ostatka, inovatorski je poduhvat Josipa Šinceka iz Novog Sela na Dravi, koji je za Projekt obrade i prerade komunalnog neopasnog otpada u termo – hidro blok na sajmu inovacija INOVA u Zagrebu ovih dana osvojio srebrnu medalju te nagradu za najbolju ekološku inovaciju. Rije je o dosljednom provoenju principa selektiranja otpada do kraja, tako da se u procesu odvajanja, što se radi runo, a nikako strojno, odvoji svaka korisna sirovina. Ono što ostane na kraju se pretvara u termo blok koji se može upotrijebiti na

Dio nagraenih meimurskih inovatora u Zagrebu Dr.Vera Mareš Bratko je za mjerilo za mjerenje duljine nogu kod ljudi u ležeem stavu osvojila zlato, Zvonimir Dolenec za naljepnice za slijepe kod dozacije lijekova takoer zlato, te Vladimir Sever za potkoljenu protezu zlato. Franjo Novak je za tehnologiju dobivanja proizvoda od

je na odobravanje kako u Gradu akovcu, tako i u II. OŠ akovec, ali i u Ministarstvu prosvjete koje je osiguralo sredstva potrebna za njenu provedbu. Rijetko koja škola u Hrvatskoj ima solarne panele. Nekome e se to možda uiniti kao luksuz, no, nije. Nama je ovim projektom cilj smanjiti troškove, ali i vanjske utjecaje na ovu školu kako bi bila što manje ovisna o vanjskim dobavljaima energije, objasnio je Veinovi pionirski projekt koji bi se možda ve u novoj školskoj godini, pokaže li se u primjeru ove škole uspješnim, mogao proširiti i na druge škole i vrtie kojima je Grad akovec osniva. Na školskoj zgradi i sportskoj dvorani II. OŠ akovec postavljen je sustav od po osam solarnih panela kojima je zadatak sunevu energiju pretvarati u energiju potrebnu za zagrijavanje sanitarne vode, kao i vode u sustavu centralnog grijanja. - Oekujemo da emo na ovaj nain godišnje uštedjeti izmeu 20 i 30 tisua kuna, što je lijepa ušteda, stoga smatram

da je ovaj projekt vrlo koristan i da je novac uložen u njegovu realizaciju pametno potrošen, komentirao je Vinko Grgi, ravnatelj II. OŠ akovec. U sustav trenutno najnaprednijih vakuumskih solarnih kolektora postavljenih u ovoj akovekoj školi uloženo je 115 tisua kuna. - Država bi trebala subvencionirati postavljanje solarnih ali fotonaponskih kolektora ne samo na objektima kakvi su škole ili vrtii i sportske dvorane, ve i na privatnim kuama. To je od ope dobrobiti za itavu zemlju. U ovoj školi postavljeni sustav solarnih kolektora, jer nema fotonaponskih elija, ne može proizvoditi elektrinu energiju, ve samo sunevu energiju pretvarati u toplotnu. Evo, po oblanom danu uspjeli smo zagrijati vodu na 45 Celzijeva stupnja, što smatramo uspjehom koji opravdava projekt. Možda škole u skoroj budunosti ponu proizvoditi i elektrinu energiju za svoje potrebe, vizionarski zakljuuje proelnik Ninoslav Šipoš. (Danijela Mihoci)

najboljom inovacijom u oblasti sporta i rekreacije. Josip Šincek je za Projekt obrade i prerade komunalnog neopasnog otpada u termo – hidro blok osvojio srebro, kao i nagradu za najbolju ekološku inovaciju. (J)

24. studenoga 2009.

Termo - hidro blok je sve što ostaje od neopasnoga komunalnog otpada

Inovator Josip Šincek iz Novog Sela na Dravi zidanje objekata ili pak se granulat upotrijebi za neku podlogu na cesti. Josip Šincek, inovator iz Novog Sela na Dravi, Prvomajska 20a, kaže: - Po ovom mom sistemu patenta uz iziko sortiranje i zbrinjavanje komunalnog otpada, ono što na kraju nastaje je termo hidro blok sa svim karakteristikama termikog, zvunog, statikog, vatrootpornog, protupotresnoga graevinskog bloka bez ostatka. Hoe li ova inovacija biti šire prihvaena, ostaje da se vidi. U svakom sluaju, naši su inovatori kad je gradonaelnik Zagreba Milan Bandi posjetio meimurski štand na Inovi najavili da s novim pristupom mogu riješiti Zagreb otpada i još izgraditi pola grada, zlu ne trebalo. Pregovara se i s tvrtkom “akom”. (JŠ)


24. studenoga 2009.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PREDSJEDNIKU Opinskog vijea opine Mala Subotica Vladimiru Mihalicu prijeti tužba zbog klevete Stjepana Pokrivaa

lana Upravnog vijea diskreditirao glasinom o zatvorskoj kazni!? U prošlom mandatu poglavara u opini Mala Subotica Stjepana Pokrivaa, koji je obnašao dužnost lana Upravnog vijea tamošnjega djejeg vrtia, oporba (HDZ) je predložila da nastavi obnašati tu dužnost. On, meutim, nije dobio potrebnu podršku na prošlotjednoj sjednici Opinskoga vijea, jer, prirodno je, vladajua je koalicija poželjela postaviti nekoga svoga, pa je jedno od pet mjesta u Upravnom vijeu vrtia ostalo upražnjeno. To i ne bi bila vijest da se, kako doznajemo, dan – dva ranije na koordinaciji vladajuih nije razgovaralo o Pokrivau kao o ne baš podobnom lanu Upravnog vijea vrtia jer je on, prema rijeima predsjednika Opinskog vijea Vladimira Mihalica, navodno proveo tri mjeseca u zatvoru.

Mihalic: Nisam javno ništa govorio o zatvoru Tu je informaciju, kako nam je u telefonskom razgovoru kazao Mihalic, dobio od jed-

mi je takvu informaciju dala. Ja imam pravo razgovarati o bilo emu. Na službenoj sjednici Vijea to nisam spominjao, a privatno mogu što hou, komentirao je Vladimir Mihalic, predsjednik Opinskog vijea Mala Subotica.

Pokriva dokazao da je u pitanju lažna glasina

Mihalic: Ja mogu privatno govoriti što želim

Pokriva potvrdom iz kaznene evidencije dokazuje da tvrdnje nisu istinite

ne osobe, iji identitet nije želio otkriti, pa ju je u neformalnom razgovoru prenio onima koji su se zatekli na koordinaciji koalicije. U tome, kaže, ne vidi ništa loše i naglašava kako se radilo o privatnom razgovoru u kojemu on može o bilo kome rei bilo što. - Rekao sam na koordinaciji da sam dobio informaciju da je Stjepan Pokriva, lan Upravnog vijea vrtia, bio tri mjeseca

u zatvoru i da, ako je tako, ne bi bilo uputno da se njega postavi za lana Upravnog vijea. Nisam ja to iznio javno, nego je to bio razgovor izmeu nas koji smo uoi sjednice Opinskog vijea došli na sastanak koordinacije. Rekao sam da mi je netko dao tu informaciju i upozorio sam one koji su se tamo zatekli na tu injenicu i to je sve. Nisam imao razlog ne vjerovati osobi koja

Rijei predsjednika Mihalica izazvale su Pokrivaa koji smatra da je on svojim istupom narušio njegov ugled te e vjerojatno potražiti pravdu na sudu. Glasine koje je Mihalic proširio, u razgovoru koji je postao javan, nisu istinite, tvrdi Pokriva, koji se pobrinuo to dokazati i potvrdom iz kaznene evidencije. U njoj stoji da nije bio kažnjavan niti se protiv njega vodio kazneni postupak. Te dokumente, kako nam je rekao, Pokriva namjerava predoiti Opinskom vijeu, ali i djejem vrtiu, a protiv Mihalica vjerojatno podii tužbu zbog klevete. (D.Mihoci)

MALA SUBOTICA

Dravska postaje cesta s prednošu prolaska U Dravskoj ulici u Maloj Subotici izgraena je kanalizacija, a osigurani su prikljuci i na vodovodnu mrežu. Postavljeni su i rubnici, kao i tijela javne rasvjete, pa se radovi u toj ulici, koja je zbog otvaranja Zone poduzetništva postala posebno prometno optereena, privode kraju. Ta e ulica ubudue biti prometnica s prvenstvom prolaska, što danas nije. Ureenjem ove ulice riješit e se problem prometnog kolapsa, ali i doprinijeti veoj sigurnosti sudionika u prometu. Radi se i na ureenju križanja državne ceste s ulicom

Brae Radia u Maloj Subotici. Na izlazu iz spomenute ulice,

razmišljaju u Županijskoj upravi za ceste, bilo bi dobro postaviti

svjetlosne senzore koji e registrirati nailazak vozila te bi se na displeju pojavljivao znak upozorenja STOP kako bi se vozae upozorilo da su na prometnici koja nema prednost prolaska i da su dužni zaustaviti se. U Ulici Alojzija Stepinca, koja se nalazi preko puta ulice Brae Radia, ŽUC predlaže postavljanje otoka. Hoe li se ponueno rješenje i realizirati, još nije dogovoreno jer se razmišlja i o moguoj izgradnji rotora. Dakako, sve ovisi hoe li i u kojem omjeru Hrvatske ceste prihvatiti suinanciranje ovog projekta. (D.M.;Z.V.)

NA VIJEU u Maloj Subotici svjedoili raspravi u kojoj je jezik bio brži od pameti

Nije ovo ciganski sajam!

Rasprava je dalje nastavljena u jednako revijalnom tonu

Vijenici opine Mala Subotica odbili su zahtjev koncesionara Murs-ekoma za poveanjem cijene zbrinjavanja komunalnog otpada sa sadašnjih 50,73 na 59,60 kuna za mjeseno zbrinjavanje otpada. Gotovo devet kuna više vijenicima se uinilo prevelikim poveanjem, bez obzira na iznesene argumente od strane koncesionara koji tvrdi da je poveanje potrebno jer je poskupjelo deponiranje otpada, a rasli su i drugi troškovi poput cijene goriva. Takoer, tvrde u Murs-ekomu, poveane su koliine otpada koji zbrinjavaju, i to za ak 10 posto, što u opini ne priznaju i tvrde da je došlo do poveanja koliina od najviše 4 posto. Naelnik Vladimir Domjani smatra kako je traženo povea-

Ovakvoj razini komunikacije novinari redovito svjedoe i ovaj primjer iz Male Subotice nije jedinstven sluaj, dapae. Oporba i vladajui redovito razmjenjuju komplimente te vrste, rasprave su esto neargumentirane, obojene politikanstvom, a vrijeanja i niski udarci redovita su pojava. Možda bi netko mudar, sklon biznisu, mogao ponuditi meimurskim politiarima, svima odreda, da ih podui vještinama dobre i pristojne komunikacije i govorništvu. Možda se tada mi novinari ne bismo naslušali kojekakvih za ne izgovoriti, a kamoli itatelju prenijeti, nebuloza i uvredljivih izjava koje su izgovorene eto tako, jer je nekima jezik brži od pameti. (Danijela Mihoci)

nje preveliko i da bi bio realan i prihvatljiv rast cijena za 2 do 4 kune, što e on oštro braniti u daljnjim pregovorima s Mursekomom za koje su ga zadužili vijenici. O predloženom poveanju cijene povela se burna, duga i prilino neartikulirana rasprava tijekom koje su vijenici u jedan glas iznosili svoje komentare, licitirajui iznose mogueg poveanja cijene zbrinjavanja otpada. Raspravu je na grub i, rekli bismo, uvredljiv nain prekinuo predsjedavajui Vladimir Mihalic, kazavši: “Nije ovo ciganski sajam!”, nakon ega je stao izlagati kako je Klub vijenika HNS-a, SDP-a, HSLS-a i nezavisnih vijenika raspravljao o poveanju cijene odvoza

otpada i kako su oni mišljenja da je predloženo poveanje preveliko te da smatraju kako cijena ne bi smjela rasti za više od 4 kune, što je na tragu naelnikova razmišljanja. Njegovo izlaganje prekinula je uvrijeena vijenica ura Horvat, pitajui Mihalica smatra li to on vijenike ciganima, a ovu sjednicu sajmom, i tražei pritom ispriku. On se na to ispriao i objasnio kako je želio prekinuti muno licitiranje poveanja cijene. - Kako god, takav nain komunikacije Vi si, predsjednie, ne smijete dozvoliti, oitala mu je lekciju vijenica Horvat. On joj je na to uvredljivo uzvratio: - Sada sam barem pridobio Vašu pažnju, jer ste Vi u svom ilmu.

GRAD PRELOG donio agrotehnike mjere kojima želi uvesti red na poljima

Kazne za nered od 300 kuna do 10 tisua kuna - Vlasnik meni susjedne parcele ve godinama ne obrauje zemlju. Po njoj rastu kupine, ambrozija i kojekakav drugi korov koji je teško iskorijeniti, a svake se godine sve više širi na moju parcelu i ve sam toliko ljut da sam u stanju ozbiljno se posvaati s njim, samo što ima sreu jer uope ne dolazi na zemlju, a kako ne živi ovdje, ne pada mi na pamet ii ga tražiti po Zagrebu kako bih mu iskazao svoje nezadovoljstvo. Požalio sam se zbog toga komunalnom redaru, no, ništa se nije promijenilo, požalio nam se jedan poljoprivrednik s podruja Grada Preloga koji je bio spreman ispriati i više od reenoga, uz uvjet da ostane anoniman. Kaže kako zna za primjere meaša koji su se najprije verbalno nadmetali, a potom i potukli i završili u bolnici zbog primjera nalik njegovom. - ovjek je bio ljut. Meaša je molio da sredi svoju parcelu ili da mu je dade u najam, no, ovaj je odbio. Koga to ne bi naljutilo? Zaista je sramota što ljudi zapuštaju djedovinu. A oni koji bi htjeli baviti se poljoprivredom i obraivati zemlju nemaju što. Da je po mome, ja bih takvima oduzeo zemlju i dao je onima koji je žele obraivati. K tome bi ih opalio po džepu, raspriao se naš sugovornik. Ne bi li stao na kraj nepoželjnom ponašanju vlasnika parcela i moguim mejaškim razmiricama, Grad Prelog je donio agrotehnike mjere. Njima se vlasnici parcela obvezuju da odmah poslije berbe, a najkasnije do 1. travnja tekue godine, sa svojih parcela uklone sve biljne ostatke, osobito

kukuruzovinu. Takoer ih se obvezuje na poduzimanje mjera kojima se sprjeava zakorovljenost i širenje korova na susjedne parcele. Obvezuje ih se i na poduzimanje mjera kojima se suzbija širenje biljnih bolesti i štetnika, a osobito suzbijanje ambrozije. Oni koji nee poštivati navedeno mogu biti kažnjeni novanim kaznama od 300 do 2 tisue kuna, a ukoliko je vlasnik zemljišta obrt ili tvrtka, kazne dosežu 10 tisua kuna. Agrotehnikim mjerama Grad Prelog nalaže vlasnicima intenzivnih nasada koje su ogradili izmještanje postojeih ograda, i to najkasnije do kraja prosinca 2010. godine ukoliko ogradu nisu postavili na udaljenosti od 3 metra od sredine poljskog puta. U sluaju da je poljski put širine 6 metara ili više, tada se ograde moraju postavljati na 1,5 metara udaljenosti od ruba poljskog puta. - Mi smo odlukom o agrotehnikim mjerama zapravo produžili rok za izmještanje ograda. Odluni smo ozbiljno nadzirati donijete agrotehnike mjere, poruuje preloški gradonaelnik Dragutin Glavina. Naglašava kako je Grad Prelog u posljednje etiri godine za sanaciju poljskih putova izdvojio 720 tisua kuna, a uloženo je i dosta novca za sprjeavanje zasjenjivanja poljskih putova i uklanjanje živica i drugog raslinja, pa oekuje da e vlasnici parcela ozbiljno shvatiti donesene agrotehnike mjere. Njihovo provoenje nadzirat e poljoprivredni redari. (Danijela Mihoci)

OPINSKO vijee Donji Kraljevec

Graevinski otpad zbrinjavat e tvrtka “Pavlic” Graevinski otpad od graana u opini Donji Kraljevec preuzimat e i preraivati tvrtka “Pavlic”, odluilo je Opinsko vijee na sjednici u etvrtak. Opina e s tvrtkom “Pavlic” sklopiti ugovor o deponiranju graevinskog otpada, a tvrtka je preuzela obvezu zbrinjavanja tog otpada. Tvrtka “Pavlic” jedina je i

registrirana za zbrinjavanje takvog otpada. Cijena zbrinjavanja otpada iznosi 55 kuna po toni otpada plus PDV, uz vlastiti prijevoz. Problem s graevinskim otpadom je kao i s ostalim vrstama otpada - ako bi cijena zbrinjavanja za graane bila previsoka, onda e se opet dogoditi da nam šume i grabe budu puni otpada. (JŠ)


12

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. studenoga 2009.

AKCIJSKI uvjeti prikljuenja na kanalizacijski sustav Meimurja u opini Nedeliše

Za prikljuenje do 31. prosinca najpovoljnije cijene Opina Nedeliše u dogovoru s Meimurskim vodama provodi akciju povoljnijeg prikljuenja domainstava naselja Nedeliše na sustav kanalizacije. Trenutno je od tisuu domainstava prikljueno njih 630, te se želi utjecati na poveanje broja domainstava prikljuenih na sustav odvoda, posebno zbog zaštite vodocrpilišta Nedeliše. Naknada za prikljuenje sada iznosi 5 tisua kuna, ukoliko se plaa odmah, a može se platiti i na 12 rata uz 10 posto kamata. Sam prikljuak plaa se po stvarnim troškovima te se umanjuje za 5 posto ako se plaa odmah, a ako se i on ugovara na 12 rata tada nema kamata, ali se kod prve rate plaa PDV. U akcijskim uvjetima, koji vrijede do 31. prosinca, naknada za prikljuenje umanjit e se za 10 posto ako e se plaati odmah te e iznositi 4,5 tisua kuna. Za plaanje do 12 mjesenih rata iznos se umanjuje za 5 posto te e rata iznositi

475 kuna, dok na 24 mjeseca otplate nee biti kamata. Za sklopljene ugovore od 1. sijenja do 31. ožujka 2010. naknada za prikljuenje u iznosu od 5 tisua kuna umanjit e se za 5 posto ako e se plaati odmah. Za plaanje do 12 rata nee biti kamata, a za plaanje do 24 rate kamata e biti 5 posto na spomenuti iznos od 5 tisua kuna. Za ugovore sklopljene od 1. travnja 2010. godine naknada e biti 5 tisua kuna ako e se platiti odmah, dok e iznos od 5 tisua kuna moi platiti i 12 mjesenih rata uz 10 posto kamate. Sam trošak prikljuka bit e do kraja ove godine umanjen za 5 posto ako e se plaati odmah, a na 24 rate nee biti kamata, uz to da e se kod prve rate obraunati PDV. Od poetka idue godine stvarni trošak samog prikljuka umanjit e se za 5 posto ako e se plaati odmah, a bit e mogue plaanje na 12 rata bez kamata te e se kod prve rate obraunati PDV. (hz)

OPINA Šenkovec

Vesna Kovai, Zlatko Polišanski, Darko Dania i Ivan Marciuš na tribini u dvorani MESAP-a

ODRŽANA javna tribina o zaštiti potrošaa u Nedelišu

ZAKLJUAK: Aktivni potrošai mogu obuzdati cjenovne udare U dvorani Mesapa u Nedelišu prošli je tjedan održana javna tribina o zaštiti potrošaa, na kojoj su gostovali Vesna Kovai, predsjednica Udruge za zaštitu potrošaa “Varaždinski potroša”, i Zlatko Polišanski, predsjednik Udruge za zaštitu potrošaa “Meimurski potroša”. Cilj ove tribine bio je od pasivnog stvoriti aktivnog potrošaa, svjesnog svojih prava, odnosno upoznati prisutne kako reagirati u konkretnim situacijama i kada se obratiti Udruzi za pomo. - Znamo da u našu državu dolazi sve i svašta, a mi još nismo na tom stadiju kontrole, a i nemamo još toliko obuenog kadra da bi prepoznali sve te zamke u proizvodima koji se plasiraju našim potrošaima. Po toj smo strani jednostavno zakinuti. Udruga za zaštitu potrošaa došla je na stanovište da sad idemo obratnim putem. Idemo doprijeti do svakog potrošaa kako bi ih educirali pa, kad naši potrošai budu pametni i nee neku robu više kupovati,

- Nije prihvatljivo da se s jedne strane pria kako novca nema, kaže Polišanski, a da se s druge strane dižu cijene kad e roba stajati po lagerima, tada se više nee ni uvoziti, kazala je Vesna Kovai, predsjednica Udruge za zaštitu potrošaa “Varaždinski potroša”.

Nije u redu smanjivati troškove samo na leima graana Raspravljalo se i o promjeni cijena, u ovom sluaju konkretno

o poveanju cijene odvoza smea koje e u opini Nedeliše poskupjeti za 20 do 25 posto. - Govorei o udaru na budžet graana, ne samo komunalni u smislu istoe, ve i u smislu elektroenergije, plina i svih ostalih usluga, mislim da postoje modusi kojima te udare možemo amortizirati ukoliko sjednemo zajedno i porazgovaramo. Jer u igri nije samo akom,

Prekom i Elektra, ve su u igri i potrošai i distributeri i dobava. Dakle, svaki neka amortizira nekoliko posto i ja vam tvrdim da emo za 50 posto smanjiti troškove. Nije u redu smanjivati troškove samo na leima graana, a s druge strane interpretirati da nemamo za knjige, za prijevoz uenika, za studente koji su nam potrebni jer nama je potrebno znanje, odnosno mladi visoko obrazovanji ljudi. Samo se s visoko obrazovanim kadrom Hrvatska u perspektivi može dalje, objašnjava Zlatko Polišanski, predsjednik Udruge za zaštitu potrošaa “Meimurski potroša”, te naglašava da nije prihvatljivo da se s jedne strane pria kako novca nema, a da se s druge strane dižu cijene. Tribinu o zaštiti potrošaa, za koju je bilo interesa meu mještanima opine Nedeliše, organizirao je zamjenik naelnika Darko Dania, dok je meu gostima bio i Ivan Marciuš, predsjednik Odbora za zaštitu potrošaa opine Nedeliše. (hz)

Policijskom kontrolom prometa do sigurnosti pješaka Zakonom nam je pravo sudjelovanja zajameno, ali u praksi to ne funkcionira

JAVNA rasprava na temu “Sudjelovanje uenika u procesu donošenja odluka u sustavu obrazovanja”

Opina Šenkovec dobila je dva nova vijenika. Kako su svoje mandate u mirovanje stavili Marija Vuk i sadašnji proelnik Alen Kajmovi, sada e njihova mjesta zauzeti Mario Šestak (HNS) i Antun Juras (HSU). Upravo je novog vijenika Jurasa zanimalo što se može napraviti po pitanju boljitka opine Šenkovec. - Ako pogledamo centar, duane, bandere, sve je oblijepljeno i narušava se izgled mjesta. Trebalo bi instalirati dva ili tri stupa na koje bi se lijepili oglasi, a ne da ih ima svuda. Još jedan problem je što u opini imamo samo dvije zebre. S obzirom na promet u Šenkovcu, to je daleko premalo. Sigurnost mještana je ugrožena i to bi se trebalo pod hitno riješiti. Djeca stalno tre preko ceste, tu su i starije osobe koje imaju poteškoa s prelaskom preko ceste, kazao je Juras. Naelnik Vladimir Novak odgovorio je kako e se na tome poraditi: - U naredna dva ili tri tjedna može se oekivati niz policijskih mjera kako bi se uredila regulacija prometa u opini i to na moju inicijativu. Morat e se paziti na brzinu, osobito u onom dijelu prema Makovcu. Prijedlog policijske kontrole podržao je vijenik Mladen Mohari,

Mario Šestak u Vijee opine Šenkovec ušao je umjesto Alena Kajmovia

Novog vijenika Antuna Jurasa brine prometna sigurnost u Šenkovcu

koji je dodao kako e to doprinijeti sigurnosti pješaka u Šenkovcu.

- Meimurski srednjoškolci danas traže donošenje Zakona o radu, pravima i obavezama županijskih te školskih vijea uenika kako bi se svaki glas uenika uo, kazao je Benjamin Tkalec, predsjednik Vijea uenika Meimurske županije prošli tjedan na javnoj raspravi koju je u sklopu obilježavanja Meunarodnog dana srednjoškolaca organiziralo Vijee uenika Meimurske županije. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, svaka škola mora imati školsko vijee uenika, ali, dodaje Benjamin, u pravilu to ne funkcionira onako kako bi trebalo. - Svaka škola u Statut unosi prava i obveze uenika, a taj Statut znamo tko izglasuje pa uvijek izglasuje u svoju korist. Evo, primjerice, u zemljama Europske unije uenici, predstavnici škola, imaju ve pokoji glas u školskom odboru, a mi nemamo ni pravo sudjelovanja u radu tijela škole, odnosno zakonom nam je to pravo zajameno, ali u praksi to ne funkcionira, jer se školski odbor i ravnatelji boje da emo mi možda napraviti nešto protiv njih.

Svaka bi županija trebala imati vijee uenika županije Kako bi se olakšala komunikacija izmeu školskih vijea

Javna rasprava organizirana je u sklopu obilježavanja Meunarodnog dana srednjoškolaca i Nacionalnog vijea uenika Republike Hrvatske, naglašava Benjamin, svaka bi županija trebala imati i vijee uenika županije.

Dakle, dok školska vijea uenika te Nacionalno vijee uenika postoji, nema onog kljunog koje bi bilo poveznica izmeu škol-

Podrška pravobraniteljice Mila Jelavi, pravobraniteljica za djecu, takoer je sudjelovala u javnoj raspravi na temu “Sudjelovanje uenika u procesu donošenja odluka u sustavu obrazovanja” kako bi dala podršku meimurskim srednjoškolcima. - Mislim da se srednjoškolcima i mladima openito treba dati prilika, prvo da iskažu ono što žele, a drugo da se ozbiljno razmotri ono što oni traže, jer, ako mladi nee biti aktivni, bojim se da emo mi odrasli zaboraviti na

to. Zato je izuzetno važno da je inicijativa za ovu raspravu potekla od srednjoškolaca, od mladih ljudi i svakako im treba dati podršku na tom putu. Formiranjem tog vijea sigurno bi se olakšala komunikacija i sigurno bi se mnoge poruke lakše prenosile, jer samo bi se dobrom suradnjom na cjelovitiji nain dala prilika i za komunikaciju i za izražavanje vlastitih mišljenja, kao i za sudjelovanje u donošenju odluka koje ih se tiu. (hz)

skog i nacionalnog vijea, a to je ono županijsko. - Mi tražimo da za cijelu Hrvatsku bude isti zakon po kojem emo raditi i moi djelovati, govori Benjamin Tkalec, te dodaje da je u mjesecu svibnju Nacionalno vijee prihvatilo Europsku deklaraciju o pravima srednjoškolaca prema kojoj svaki uenik ima pravo odluivanja u školi. - Ministarstvo je oito zaboravilo na tu Deklaraciju kod prvog rebalansa prorauna jer ta Deklaracija takoer govori da je srednjoškolsko obrazovanje besplatno što se tie knjiga i prijevoza. Istiem da je ovdje rije o Europskoj deklaraciji, a pošto se naša Vlada voli hvaliti da radi sve kako bi ušli u Europsku uniju, mislim da su tu zakazali, naglašava predsjednik Vijea uenika Meimurske županije. Meu gostima javne rasprave na temu “Sudjelovanje uenika u procesu donošenja odluka u sustavu obrazovanja” bili su predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, predstavnici Meimurske županije, kao i ravnatelji, struni suradnici i uenici srednjih škola Meimurske i Varaždinske županije. (H. Zear)


24. studenoga 2009.

GRADSKO VIJEE MURSKO SREDIŠE

Zapoeli k’o pijetlovi, završili k’o pilii Na aktualnom satu sjednice Gradskog vijea Mursko Središe oporba gradonaelnika nije štedjela, što je on na trenutke teško podnosio i zaboravljao da mu je službena dužnost prema vijenicima odnositi se s punim poštovanjem i pojasniti svaku stvar koju vijenici ne razumiju ili traže dodatno pojašnjenje. ak ga je i na zahtjev vijenika predsjednik Gradskog vijea Ivan Leek morao opomenuti zbog temperamenta koji mu je nadjaao osjeaj za dužnost. Poslovi Grada javna su stvar i ne mogu se svi nesporazumi rješavati na nain - doite k meni u ured i ja u vam sve pokazati, jer financije i poslovi Grada ne vode se na isti nain kao u privatnoj tvrtki i gradonaelnik mora znati podnijeti neugodno pitanje ili kritiku od strane vijenika, pa ak i ako vijenici nisu dovoljno razumjeli materiju ili im ono što je predoeno nije dovoljno transparentno. Zbog toga je naješa primjedba koju je oporbeni vijenik Marijan Kutnjak upuivao gradonaelniku Dobraniu glasila - opet netransparentno! No, kako je sjednica odmicala, tako su i tenzije padale. Tako je na poetku sjednice atmosera podsjeala na borbu pijetlova, da bi se do kraja sjednice i jedni i drugi smirili i više podsjeali na pilie nego na borbene pijetlove.

Pošto sanacija strviništa? Vijenika Marijana Kutnjaka zanimala je cijena sanacije strviništa. Kazao je da mu se cijena od oko 13 tisua kuna za sanaciju 1.500 metara etvornih ini prevelikom. Interesiralo ga je kako se to obraunavalo, po kubiku ili po satu. Ako bi bilo po satu, to je oko 200 kuna na sat, a to bi znailo da su strojevi radili 65 sati. Radi se o prostoru veliine jednog dvorišta i pitao je tko bi osam dana po osam sati izdržao da mu buldožer radi. - Gospodine vijenie, imate pravo na ispitivanje, uputite vještaka neka ispita koliko je napravljeno, ako nešto nije dobro ili ako je nešto viška, dokažite da nije dobro pa emo sankcionirati, kazao je gradonaelnik Dobrani.

gli ste onda barem približni proraun napraviti, jer ovako smo mogli napraviti proraun od 30 ili 50 milijuna. - Kada budete vi gradonaelnik, napravit ete prorauna kako vi budete htjeli, a ja sam onako kako sam znao i mogao. A izbori su u drugom krugu pokazali odgovor na sve, kazao je Dobrani. - Nisam ukrao novac, nego nema, nisam kriv što se proraun ne može više napuniti. - Tko je tu više mogao raditi, tko, pitao je Nerer, Dobrani je odgovorio: Svi mi na podruju Grada. - Ako nema novca, zašto se stavljaju novi prozor na Gradsku upravu? - Najbolje bi bilo da su rupe na prozorima kako je bilo na vrtiu da se kroz nju ruka može gurnuti, odvratio je Dobrani, da toplina ide van. - Tak vi gospodarite. - Sad mi ne gospodarimo, nego vi, odvratio je Nerer.

Opomena gradonaelniku Gradonaelnik Josip Dobrani: - mele nisu donijele šest milijuna kuna te se desilo ono što se nije smjelo desiti, da je sporazum štetno potpisan za Hlapiinu. Spoitnuo je da gradonaelnik nije istom mjerom štitio Grad i graane kako što je država zaštitila sebe. Posebno ga je smetalo što je ugovor raen bez kalkulacija, prema procjeni. - Participacija Grada u iznosu od 300 tisua kuna je za magistralni vod koji ujedno 50 posto pokriva mrežu mjesta, kazao je Dobrani, a dokumentacija ni graevinska dozvola za mrežu u Hlapiini još nisu napravljene, pa ne može biti napravljen ni troškovnik, te je dodao da je predraun takav kakav jest, jer se obraun radi na kraju po izvršenim radovima. Cijena prikljuaka raena je po istom režimu kao za Križovec. - Gdje ste bili onda da niste ishodili malo bolji režim, pitao je gradonaelnik Dobrani vijenika Kutnjaka, aludirajui na bivšu vlast. Kutnjak je gradonaelniku, koji je poeo govoriti povišenim tonom, na to kazao neka se ne ljuti, da su njegove primjedbe bile dobronamjerne i opet se vratio na procjenu troškovnika. Dobrani je uzvratio da ga Kutnjak ne sluša što govori. Ivan Leek, predsjednik Gradskog vijea, zamolio je da se ne dižu tenzije, Dobrani je kazao: - Ne dižem tenzije, vidiš da ovjek ne razumije ili nee razumjeti i namjerno me hoe isprovocirati. A došli bi k meni i ja bih Vam objasnio i nacrtao, poruio je Kutnjaku. Kutnjak je kazao da ne treba.

Hlapiinski vodovod

Kada dolazite na posao, gradonaelnie?

Drugo pitanje koje je uputio Kutnjak odnosilo se na hlapiinski vodovod. Kazao je da gradonaelnik nije poštivao ni jednu njegovu dobronamjernu opasku,

Nakon toga Marijan Kutnjak postavio je i tree pitanje gradonaelniku - kada dolazi na posao i koliko vremena provodi na radnom mjestu, koji mu je odgovorio

- Austrijanci trebaju našu uljanu repicu, kaže Zobi

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

da provodi koliko treba i radi koliko treba. Nakon toga uslijedili su udarci ispod pojasa, po svemu sudei, netko pomno bilježi gradonaelnikovo kretanje, tako je Kutnjak iznio da u etvrtak 22. listopada nije bio na radnom mjestu. - Od 11 do 16 sati bili ste na pijaci. Drugi dan, 23. listopada, niste bili na radnom mjestu do 12 sati pa me interesira jeste li ste sluajno u to vrijeme bilježili godišnji odmor? Dobrani je kazao da e mu dati pisani odgovor.

mele nisu donesle šest milijuna kuna Nakon Kutnjaka pitanje gradonaelniku postavljao je Mario Nerer koji je pitao zašto je proraun s 20 pao na 14 milijuna kuna.Znai li to da Grad nema novac ili ste se preraunali kad ste raunali? Gdje je šest milijuna kuna koje ste obeavali? - Zato kaj su mele nej donesle 6 milijuna kuna, odgovorio je Dobrani. - To nije odgovor, gospodine gradonaelnie, kazao je Nerer. - Hoete rei da smo ukrali ili što, pitao je Dobrani. - Nismo mogli dobiti od države ono što smo trebali jer je država u recesiji s nama skupa i županijom. - Mo-

- A kažete da nema novca. - Tko veli? Koji raun nismo platili, uzvratio je Dobrani. - Samo pitam zašto u recesiji stavljamo na Upravu nove prozore, kazao je Nerer. - Neu da bude kao u vrtiu kad budu padali prozori da stavljamo nove, odgovorio je Dobrani. - To bi bila sramota za Grad i za gradonaelnika, kad ste toliko zaostali, stvarno mi je žao, rekao je Nereru gradonaelnik Dobrani. Kutnjak je nakon toga zatražio od predsjednika Gradskog vijea da izvoli izdati opomenu gradonaelniku Dobraniu, nazvavši ga zaostalim. Predsjednik Gradskog vijea ga je opomenuo. Nakon toga je zamjenik gradonaelnika Dražen Srpak kazao da punjenje prorauna iz poreznih prihoda nije podbacilo, ve da su izostale dotacije iz države. Nakon toga sjednica je ipak poprimila mirniji tok, tenzije su pale, premda je i u nastavku bilo kritikih tonova. Posebice kod rebalansa prorauna. Oporbenim vijenicima smetao je rast troškova reprezentacije, unato smanjenju prorauna. Premda treba rei da u troškovima reprezentacije nisu sadržani samo troškovi ugošavanja gostiju Gradske uprave, ve i razne maniestacije u Gradu od šireg znaaja za Grad Mursko Središe. (BMO)

Oporbeni vijenici Kutnjak i Nerer dignuli su tlak gradonaelniku, tako da je Nereru (u sredini) poruio: - Kako možete biti tako zaostali?

POSLOVNO - TURISTIKA burza u Toplicama Sveti Martin

Najvei hrvatski skup turistikih djelatnika Promocija brošure “Bajkoviti okusi Meimurja” te okrugli stol “Novinari u turizmu” i struni skup “Suradnjom do destinacijskog proizvoda” oznake su i teme 11. poslovno - turistike burze PUT 2010., koja e se od 24. do 26. studenoga održavati u Hotelu Gol Toplica Sveti Martin. Na ovom najveem hrvatskom skupu i druženju turistikih djelatnika iz hotelijerstva, agencijskog poslovanja, sustava turistikih zajednica i turistikih novinara sudjelovat e oko 250 ljudi iz Hrvatske te susjednih i srednjoeuropskih zemalja. Cilj burze je prezentacija ponude nove turistike godine

domaim i inozemnim organizatorima putovanja. Na okruglom stolu te na strunom skupu govorit e eminentni i struni ljudi, a s posebnim zanimanjem se oekuje prezentacija brošure “Bajkoviti okusi Meimurja” Saše Špiranca i Veljka Barbierija. Sudionici e obii i znaajnije turistiko - ugostiteljske te kulturne destinacije, a bit e dodijeljene nagrade Simply the Best 2009. za turistika odredišta i povijesne turistike atrakcije. Domaini su skupa turistike zajednice opine Sveti Martin na Muri i Meimurske županije. (S. Mesari)

TZ Sveti Martin na Muri

Izdali novi katalog Turistika zajednica opine Sveti Martin na Muri izdala je novi turistiki vodi koji je tiskan u tisuu komada, na hrvatskom, engleskom i njemakom jeziku. U ovom katalogu opširno su opisane ugostiteljsko - turistike i sakralne destinacije te gastronomska ponuda ovog kraja. Posebno mjesto zauzimaju sadržaji Toplica Sveti Martin i novi Gol hotel te okolni restorani i seoski turizmi. Opširno je opisan Spust murskih ladji kao najvea meunarodna turistika priredba. Predsjednik svetomartinske Turistike zajednice Branko Polanec kaže kako je katalog prilagoen stranim turistima koji na njemakom i engleskom jeziku mogu doznati niz zanimljivosti o kraju koji po-

Naslovnica novog kataloga

sjeuju. Katalog su sadržajem opskrbili Branko Polanec i Patricija Soboan, otografijama Denis Peri, a oblikovala ga je Stvaraonica KRUG akovec. Tiskano je tisuu primjeraka u tiskari Letis. (sm)

GRAD MURSKO SREDIŠE

NE - poveanju cijena Murs - Ekoma Poduzee Murs - Ekom, koncesionar za skupljanje, odvoz i zbrinjavanje smea i komunalnog otpada na podruju Grada Mursko Središe, zatražio je od Grada Mursko Središe poveanje cijena svojih usluga za 9 posto. Gradonaelnik Josip Dobrani ne prihvaa zahtjev Murs – Ekoma, s obrazloženjem da nije vrijeme ni trenutak za poveanje cijena, ali poziva pred-

stavnike koncesionara na razgovor na temu naina i cijene odvoza komunalnog otpada. Odluku gradonaelnik Dobrani dijelom temelji i na stajalištu Gospodarsko socijalnog vijea Meimurske županije koje zbog trenutanog stanja u gospodarstvu i zbog socijalnog položaja graana nije za povišenje cijena nikakvih usluga, pa ni odvoza smea. (sm)

MEIMURSKA ULJANA REPICA završava u Austriji

STANJE SIGURNOSTI u opini Štrigova

Opskrbljuju tvornicu biodizela

Brojne provale u vikendice

Miljenko Zobi i Branko Tarandek iz Murskog Središa te Zvonimir Babi iz Svetog Martina na Muri vodei su uzgajivai uljane repice u sjeverozapadnom dijelu županije i meu najveim u itavom Meimurju. Pod uljanom repicom imaju zasijano 85 hektara vlastitog i zakupljenog zemljišta. Zobi i Tarandek svoju repicu, odnosno samu plasiraju u Austriju

u tvrtku RWA s kojom imaju sklopljene ugovore. Babi pak je kooperant akovekog Agromeimurja. - Tri smo godine kooperanti ove austrijske tvrtke i mogu rei da zarada nije bogzna kakva, ali ono što predamo dobijemo plaeno. Istina je da Austrijanci žele još više naše uljane repice, no, da bi je se više sijalo, treba posložiti neke parametre kod nas samih

u Hrvatskoj. Ovog trenutka uljanu repicu sijemo ponajprije zbog plodoreda nego zbog zarade, kaže Zobi. Dodaje kako im pojedinci stvaraju štete kosei sada ujesen zelenu repicu za hranu životinjama i kunim ljubimcima. Štete nisu velike, ali vlasnicima smeta što se sugraani upuštaju u takve stvari, koje su zapravo kraa tue imovine. (S. Mesari)

Novi naelnik Policijske postaje Štrigova Branko Polanec u svom izvješu o stanju sigurnosti na podruju opine Štrigova za mjesec listopad sigurnosnu situaciju ocjenjuje dobrom. Što stanje nije bolje, utjee poinjenje više kaznenih djela, od kojih je najviše provala, u ak dvanaest vikend kua. Isto tako na ocjenu utjee 31 prekršaj, od kojih se 26 odnosi na sigurnost u prometu, dva su

iz oblasti nasilja u obitelji te po jedan iz prometa, javnog reda i mira i carinskog zakona. Na podruju PP Štrigova nalaze se i dva meudržavna granina prijelaza. Protekli mjesec Granine prijelaze Banfi i Bukovje prešlo je ukupno 43.198 putnika i 21.428 vozila. U odnosu na prethodni mjesec to je poveanje za oko tri posto. (sm)


14

Dobro je znati

REAKCIJA kotoripske trojke iz koalicije SDP-HSU-HSS na priopenje kotoripskog HDZ-a i tekst “Izmjene i dopune bitno utjeu na svekoliki razvoj Kotoribe”

Radmani je u svemu izgubio kompas U svibnju mjesecu smo preuzeli vlast. Oekivali smo da emo kao takvi biti izloženi pogledu javnosti i eventualnim kritikama i spremni smo ih argumentirane prihvatiti. U vašem tjedniku broj 739. od 03.11.2009 u rubrici „Kroz Meimurje“ kritikama smo izloženi javnosti od strane OO HDZ-e, odnosno njihovog predsjednika Zorana Radmania, gdje lanak „Izmjene i dopune bitno utjeu na svekoliki razvoj Kotoribe“ vrvi neistinama, neargumentiranim stavovima i zakljucima. Prije svega boli naslov lanka jer po neupuenima mi ispadamo oni koji smo od svibnja mjeseca Opinu prepustili bezvlašu. Što e rei oni koji su nam legitimnim putem povjerili vlast ? Neistina je kako nismo reagirali na predložene izmjene i dopune PP Meimurske županije. Reagirali smo pismenim putem o emu smo izvijestili sve vijenike i dio javnosti. „Krivi“ smo što nismo reagirali na nain Zorana Radmania u javnoj raspravi, „Krivi“ smo što u toj reakciji nismo prozvali Zvonimira Siladija, pro. dipl. ing, bivšeg predsjednik Skupštine MŽ-e, od kojeg po njima sve to ustvari i potjee !? Ako je i od HDZ-a previše je, a Zoran Radmani je u svemu tome izgubio kompas. Pišu kako struna savjetnica naelnika Irena Maltar se nije tobože zalagala za neki isplativiji granini prijelaz izmeu Kotoribe i susjednih naselja u Maarskoj Nije tobože nego je to i injenica. Po zamolbi Zorana Radmania, ondašnjeg opinskog naelnika, zastupala je Opinu Kotoriba u Sumartonu na skupu elnika lokalnih zajednica uz rijeku Muru i maarskih vlasti kada je argumentirano dokazano zbog ega se Kotoripani zalažu za vrsti granini prijelaz, a protiv su nekih skeli, odnosno brodova na Muri. O tome je sastavila pisano izvješe koje je Radmani prihvatio i od toga trenutka svi smo orijentirani na vrsti prijelaz Kotoriba-Murski Križevci. O zaleenim odnosima s Murskim Križevcima? Recite, a kakvu su to toplinu nosili kada ste vi bili na vlasti? Naša dublja suradnja sa susjedima bit e aktivirana istog trenutka kada s mrtve toke krenu projekti izgradnje mosta KotoribaMurski Križevci o emu ondašnji vladajui u 15 mjeseci nisu napravili gotovo ništa. Sada su se drznuli prozvati župana Perhoa, hvala Bogu što je razuman ovjek pa nije reagirao, što na sastanku vlada dviju država nije govorio o našem problemu. Gospodin Zoran Radmani bi bar morao znati procedure vezane uz takve sastanke. Bili bi sretni kada bi Irena Maltar, kako nebulozom tvrde, mogla imati utjecaj na diskusije i županove rasprave, odnosno kada bi ona mogla kreirati tijek sjednice. Ne stopiramo projekte HDZ-e nego se zalažemo za stvarne, izvedive i isplativije. Radili smo to uvijek, radit emo to i u budunosti. Prepoznali su to Kotoripani i da li nam vlast, a što vas boli pa pljujete po svima onima koji ne misle poput vas. Uzreica gospodina Radmania je VRIJEME ¦E POKAZATI. Pokazalo je mnogo toga. Ne bi željeli s time gnjaviti javnost, a Kotoripani znaju što za što smo od njih i honorirani. Kotoripani znaju, a to ih najviše boli, da ste vlast osvajali zahvaljujui biraima romske nacionalne manjine kojima ste davali „instrukcije“ svaki puta veer prije izbora uz obilato ie i još više pia. Sada ni to nije pomoglo. Doista mora protei dosta Mure da se i onim nevjerovanima otvore oi. Ne bi bili korektni kada bi anulirali zasluge HDZ-a, odnosno Zorana Radmania, za realizaciju mnogih dobrih projekata. Spomenut emo izgradnju nove školske zgrade i sportske dvorane

u koje su ugraeni znoj, trud, zalaganje, angažiranje,lobiranje i kucanje na mnoga vrata spomenutog gospodina. On e se vjerojatno sjetiti sredine 90-tih naših napora za izgradnju nove škole i njihovih napora za dogradnju stare školske zgrade. Došla je u Kotoribu „njihova“ ministrica Ljilja Voki, pro. otvorila im je oi i od tada je taj projekt samo njihov. Našu ulogu su tu marginalizirali, ali to u ovom trenutku i nije važno. Možda je važnije kako je Zoran Radmani taj svoj angažman kapitalizirao- zaposlio je suprugu na mjesto spremaice u toj ustanovi, premda se za to mjesto natjecalo više od desetak znatno potrebitijih osoba, a je vezano uz zapošljavanje on je u predizborno vrijeme napadao SDP-e kako o tome širi lažne glasine !? SVE VRIJEME POKAZUJE, gospodine Radmaniu. Boli kada proziva o nebrizi za Kotoribu ovjek koji je tvrtku od 130 zaposlenih (Meimurjeplet-Mura d.d.) sveo na dva ovjeka, ostale je sumještane „u brizi za njih“ poslao na burzu. Dijeliti lekcije drugima, a biti zaražen nesposobnošu i nestrunošu gospodarstvenika posebno boli. Prozivati druge, a ne pitati sebe koliko duga gospodine Radmaniu imate prema svojoj državi ? Kada ste zadnji puta platili zakup državnog poljoprivrednog zemljišta? Još bi se o tome moglo i moralo, no mi nismo HDZ-e. Mi smo vlast koja e unato podmetanjima realizirati ono što se od nas oekuje, a unato teškim vremenima i financijskom stanju u kojima smo ostavljeni. Prozivati sadašnju, šest mjeseci staru vlast, je nekorektno. Prozivaju je sada i na sjednicama OV-a za propušteno, nerealizirano, zaboravljajui da su 4 godine prije imali SVE. Razmišljamo kako to SVE dovesti u red. Gledajui financije, najbolje se vidi izvješe bivšeg Poglavarstva Opine gdje se vidi da je žiro-raunu Opine Kotoriba trebalo biti namjenskih 1,5 milijuna kuna, a bilo je 200.000 kuna manje. Istovremeno je potpisan sporazum za radove na kanalizaciji u Ulici Alojzija Stepinca u vrijednosti od 670.000 kuna gotovo bez novca jer je bilo rezervirano samo 200.000 kuna od Ministarstva obnove i razvitka, dakle pojavio se je manjak od 470.00 kuna. Ugovoreni su radovi za realizaciju projekta EIB II. vrijednih 6 milijuna kuna gdje opina mora osigurati 2.400.000 kuna , a za te namjene nije planirana niti kuna !? U listopadu je došla na naplatu prva kreditna rata za izgradnju školske zgrade jer je bilo nužno glede dinamike i vrijednosti radova., a rate e teretiti narednih 10 godina ovu i buduu opinsku vlast da uplate 3.200.000 kuna s pripadajuom kamatom. Za kraj emo sumirati 3 bitne odrednice i razlike s kojima se „bodemo“ s poštovanim politikim protivnicima. 1. Mi smo za cestu Kotoriba-Gorian po sadašnjoj trasi što je realno, mogu se koristiti uz nju postojei putovi o na bi služila kao servisna, dok se HDZ-e zalagao za drugu opciju gdje bi trasa prolazila kroz druge katastarske opine uz otkup zemljišta. 2. Zalagali smo se za vrsti granini prijelaz-most, HDZ zalagao za uvjete prijelaza 19. stoljea kada su prometovale rijene skele ili brodovi. 3. Bili smo za novu školsku zgradu, HDZ za dogradnju postojee zgrade. Ostale njihove nebuloze, poput povrata imovine iz Republike Maarske, ne emo spominjati….. Time s OO HDZ-om, odnosno Zoranom Radmaniem, prekidamo svako daljnje polemiziranje preko medija. Za koaliciju SDP- HSS-HS: Dobriša Zvošec- SDP, Irena Maltar - HSU i Zvonimir Siladi - HSS

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. studenoga 2009.

Novo hrvatsko pivo birali su i akovani Carlsberg Croatia je s 600 pivskih znalaca razvila novo hrvatsko pivo, Pan Zlatni, a meu tim je odabranim ljubiteljima piva bio i Siniša Vugrinec iz akovca Onima koji nisu bili zadovoljni okusom piva dostupnih u njihovim duanima i omiljenim kafiima Carlsberg Croatia je ponudila jedinstveno rješenje, prvo takvo na hrvatskome tržištu piva. Naime, pivarski su majstori koprivnike pivovare s odabranim hrvatskim pivopijama poetkom listopada zapoeli razvijati novo pivo koje e im u potpunosti odgovarati. Za sudjelovanje u toj jedinstvenoj pivskoj avanturi prijavilo se 3.000 pivskih znalaca, a u suradnji s GK - Centrom za istraživanje tržišta izabrano je njih 600 koji su tijekom protekla dva mjeseca bili ukljueni u odabir svojeg avorita izmeu novih pivskih okusa. Cijeli je proces stvaranja novoga hrvatskoga piva protekao u dvije aze, a u prvoj su od njih pivski znalci birali izmeu šest ponuenih piva. Naime, oni su degustirajui šest pripremljenih piva ocjenjivali njihov okus, boju i pjenu, te odabrali tri najbolja. Nakon prve selekcije za svako je od tri odabrana piva razvijena etiketa i ime, a u drugoj su azi pivski znalci izmeu te tri pivske prie izabrali svoje novo savršeno pivo.

Gustafi 27. studenog u Varaždinu

I akovanci sudjelovali u izboru novog hrvatskog piva Na testiranju održanom u koprivnikoj pivovari u odabranom društvu pivskih znalaca koji su stvarali novo hrvatsko pivo bio je i Siniša Vugrinec iz akovca. O svojem sudjelovanja u odabiru novog hrvatskog piva Siniša nam je rekao:

Doek Zlatnoga Pana u Koprivnici i Varaždinu

Siniša Vugrinec

Pan Zlatni na hrvatsko e tržište krenuti u petak 27. studenoga s koprivnikog Zrinskog trga i varaždinskoga Korza. Carlsberg Croatia e sve one koji dou na doek Pana Zlatnog u oba grada poastiti sa po jednim punim kamionom besplatnoga piva, a u 19,00 sve prisutne e razveseliti dva najveselija benda u Hrvatskoj – u Koprivnici Belast Food, a u Varaždinu Gustafi. Naravno, nakon veselice uz Belast Food dobro raspoloženje nastavit e se u veini koprivnikih i varaždinskih kafia, gdje e isto biti besplatnog Zlatnog Pana.

Za mene pivo nije tek pie za zabavu ili gašenje žei. Ja stvarno uživam u njegovoj pjeni, boji, okusu i mirisu. No, nisam se sam prijavio za odabir novoga piva. Naime, poznavajui moju strast za pivom, prijavili su me moji prijatelji. Hvala im za to! Tijekom odabira novoga piva upoznao sam se s tehnologijom kuhanja piva, moram rei da pivovara Carlsberg Croatia izgleda „svemirski“, te s cijelom pivskom filozofijom. No, najbolje je od svega da sam imao prilike probati specijalna, samo za odabir skuhana piva. Pravi pivski unikati! U stvari, rado bi to ponovio.

Pivski znalci odabrali su Pan Zlatni Pivski su znalci veinom glasova odabrali Pan Zlatni, posebno pivo zlatne nijanse, koje je napravljeno prema pažljivo pripremljenoj originalnoj recepturi. Uz jedinstvenu boju, Pan Zlatni odlikuje se i prepoznatljivom pravom pivskom aromom, uz nešto izraženiju, ali profinjenu gorinu dobivenu uporabom posebne sorte hmelja uzgojene u Hrvatskoj. Pan Zlatni punog je okusa koji i dalje snažno osvježava, a na hrvatsko e tržište krenuti u petak 27. studenoga s velikih dogaanja u Koprivnici i Varaždinu.

TRGOVAKI CENTAR “LESNINA” VARAŽDIN

Proslavili drugu godišnjicu Prošli tjedan trgovaki centar “Lesnina” u Varaždinu, na adresi Gospodarska bb, proslavio je svoju drugu godišnjicu postojanja. Tijekom tri dana, u petak, subotu i nedjelju, mnogobrojni kupci mogli su uživati kupujui po senzacionalnim cijenama na svim odjelima. Osim u kvaliteti proizvoda, bogatom asortimanu i povoljnim cijenama, moglo se uživati u odlinom glazbenom programu uz tamburaše. A svaki je dan imao i svoja posebna iznenaenja: u petak je bio dan za djecu i zabava uz klauna, te pokloni za svakog mališana. U subotu je atmoseru zagrijavao Stephan Macchi, priznati rancuski kuhar, koji je kuhao uživo na aparatima De Detrich. Vlasnik patenta za wok i majstor azijske kuhinje, Heino Netz, u nedjelju je oduševio kuhanjem u woku, ondueu i kamenom grilu, spremajui vrhunske delicije. Lesnina je sva tri dana nagradila prvih sto kupaca, a dok ste kupovali ili razgledavali, mogli ste degustirati vino ili pivo, te grickati perece. U ponedjeljak je održano veliko finale nagradne igre i glavno izvlaenje dobitnika 50 tisua kuna, uz DJ show. (SZ,NŠ)


 

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

  



$ 



  &' &&&

Dobro je znati 15

9/24/09 4:14:41 PM


Pogled na središte sela i prvu školsku zgradu izgraenu 1874. godine

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LEEK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po neemu znani. Ovo je posveeno njima i njihovim selima. Kažu Vratišinani da je od 15. stoljea, kada sa selo prvi put spominje pod tim imenom, bilo svega i svaega. I, unato svemu i svaemu, živi se dobro. No, kako su udaljeni od veih prometnih pravaca, još uvijek misle da je najbolje da su žene doma. Zato nikako da osnuju društvo žena. Makar su nekada imali slavni aktiv žena. No, zato kao zanimljivost Vratišinari spominju da im najviše žena dolazi na utakmice. Valjda da ipak malo pobjegnu od kue. Ali i zbog klupskih prostorija na kojima im mnogi zavide. I oni koji dou u selo kao zetovi i snahe teško dobivaju domovnicu. Treba je zaraditi. A to je u Vratišincu jako teško. No, kad se jednom zaradi, onda je ona trajna. Barem je nešto trajno. Jer sve ostalo se promijenilo. Nestalo je Siploja, Vobranca i Ciglenica, gdje su nekad pasle krave. A Brodec koji je nekada bio dio sela za nižu klasu danas je postao ekskluzivni dio sela. Pa tako imaju ak i dvije ulice s istim imenom - Novi Brodec. To more biti samo vu Vratišincu. U istom onom koje se po prvi put spominje u povijesnim listinama 1458. pod imenom Brattysicz, pa poslije kao Bratishinecz i onda kao Vratissinecz. Selo je pripadalo župi Selnica, da bi tek 1789. godine dobilo svoju župu. I odonda poinje vratišinska slava. Kažu da je to istina jer, da nije bila Vratišinca, ne bi bilo Žganca. I da nije bilo njegove knjižice meimurskih popijevki po kojima su velike sile presudile da Meimurje ipak pripada Hrvatskoj, što bi bilo.

Megla se kadi vu vratišinskoj dolini “Megla se kadi, hajdina cvete” bila je prva pjesma koju je Žganec zabilježio. I to u svom rodnom selu. Nema više hajdine, ali se megla još uvijek kadi. Ako ne drugdje, a ono u vratišinskim glavama, kažu oni. A uostalom zašto i ne bi. Ionako se

Antun Bukovec, legenda vratišinskog rukometa, predsjednik Opinskog vijea. – Rukomet se održao makar nemamo dvoranu, ali moram rei da je Vratišinec ve 1964. godine imao odlinu fiskulturnu dvoranu u zadružnom domu

Pogled na spomen - park Vinka Žganca u središtu mjesta, ime su se Vratišinari odužili svom slavnom sumještaninu koji je i sahranjen na vratišinskom groblju

MALA TEPEŠIJA po meimurskaj selaj III/7

Vratišinec je jako staro selo, ali se bole su stari i Vratišinari

Mladi plesai KUD-a

KUD “Dr. Vinko Žganec“ svi na kraju nau u crkvi pri misi. Pa makar se pozdravljaju s Hvaljen Isus, Dobar dan i Zdravo. Kažu da svoj put do Božeka svaki traži na svoj nain. Pa nek si ve Božek zabere koga oe vu crkvi šteru su pomogli izgraditi i Habsburzi. Kada se slavila 100. godišnjica izgradnje 1996., došli su izravni potomci carske obitelji na slavlje. Odonda se Vratišinari hvale da su nekada imali jako dobre veze s Bekim dvorom. I da je susjedni gradi Mursko Središe samo na cesti od Bea do Vratišinca. I ništa više. I tu se vidi susjedska “ljubav“ koja je oduvijek postojala. Tako je prije II. svjetskog rata djelovala Sokolska eta koja je izravno potpadala pod akovec. A ne u Središe. Nisu se dali. Valjda iz solidarnosti sa svojim župljanima i susjedima Pekleniarima. Kojima su Središanci odveli rudnik. Makar su uvijek s Pekleniarima u prepirci, ipak ponekad nau za-

Marija Tuksar - Micika s kerkom Tatjanom Zrna. - Od mame, koja je pjevala pjesme Žgancu, i ja sam nauila mnogo pjesama

jedniki jezik. Osim kad je u pitanju nogometno rivalstvo.

Kad se ne bi malo svadili, bilo bi nam dosadno Kroz povijest su Vratišinari znali dizati i velike bune. Najvea je bila kad su im 1976. ukinuli školu. Bila je to graansko - seljaka buna koja je trajala nekoliko dana. Djeca su bila doma, a njihovi roditelji na razgovorima u miliciji. Buna je propala, škola je otišla, a njima je ostala tuga. Vratila se radost tek nakon dvadeset godina. I škola ponijela ime njihovoga slavnog sina Vincija Žganca. Ali, kad nije bilo “vanjskog neprijatelja“, Vratišinari su si malo pustili “meglu i v glavu“. Pak su se malo posvadili oko politike. Ništa nisu govorili javno. Ve se uvijek razvijala vulina rasprava. A kako zidovi imaju uši, odmah bi se sve proulo. I onda bi nastala svaa.

Onako da se zna tko je tko. A i kamo pripada. I tako Vratišinarima nikad ne bi bilo dosadno. A i bila bi premirna dolina u svojoj ljepoti. No, svaa zna biti i predugaka. Zbog ljudske svae, ulica Ograda nikad nije do kraja završena. Pola je ima, a pola nema. A svaa je i dalje cijela. Možda su i zato uveli priredbu “Vesele vratišinske vurice”. Ak je ve veselo, neka to i drugi vide. Makar su nekada i uli. Jako dugo se u selu sauvao obiaj “Ivanjskog ozavanja“, uz Ivanje u lipnju. ak bi majke naruivale kriomice s kim da “ozovu“ kerku udavau. Ponekad bi deki pretjerali pak bi spajali one iz obitelji koje su bile u zavadi. Znalo je biti veselo. Nasmijali bi se rado i sebi. Tako se dugo prialo kako je tadašnja milicija zaustavila jednog Vratišinara, koji nikako nije moga položiti vozaki, tražei vozaku dozvolu. - Je, šteli bi ju? A ste mi ju dali?, rekao je on.

Stjepan Šimuni, koji od 1952. godine stalno radi za selo, sa suprugom Evicom. - Vratišinec su najviše izgradili sami Vratišinari i ja bih volio da se negdje imena najzaslužnijih zabilježe, kaže on

Na plinu delamo budunost Vratišinari nikad ne odustaju. Kako vele, uvijek idu dalje i naprijed. I da su uporni, jesu. Kažu da stoga što se nadišu istog zraka pored najljepše meimurske šume Bakovec. I s najljepšim lovakim domom. A tu su i šume Borovje i Kralovska dobrava. I polja Rakitovec, Drage, rešnjovec, Grahoriše, Pre njive … Polako nestaju polja pod nasadima jabuka i bresaka. Nestao je pod njima i nekad znani šumarak Kokotov gaj. Uvijek prepun fazana. No, Štuk ostaje za vjenost. Jer tu je groblje. Nestala je i velika bara Vobranec. Nekad su tamo lovili piškore. Sad e tamo niknuti poduzetnika zona. A tko zna, možda i toplice. Jer ispod Vratišinca je sve puno termalne vode i plina. Kažu da je taj plin vratišinska budunost. Puno oekuju od njega. Da e im on izgraditi i sportsku dvoranu. Jer rukometni klub imaju, a nemaju

dvoranu. A i gimnastiku da obnove što su nekada imali. Bili su poznati nadaleko. Bili su to znani Sokoli Ivan Novak, Antun Pelikan, Mirko Žganec, Bolta Bedi, Mijo Zadravec, Vinko i Ivan Leek … I imali su svoj Sokolski dom. Nestao je, na žalost, u požaru. Ali se vježbanje nikad nije zatrlo u selu. Kažu da je uvijek bilo nešto u njima da budu posebni.

Roeni smo za doktore i vuglednike Kažu za sebe Vratišinari da su možda malo “premehki“. Teško ih je bilo staviti na kup. Da su uvijek radije poslušali onoga tko je došao sa strane u selo, nego svojega. I tako bi bez pogovora i sve napravili. Da se ne bi nekom stranjskom zamjerili. Osim ako nije bio iz Gornjeg Kraljevca. S njima su uvijek bili u nekoj veseloj zavadi. Sve su to ipak uvijek prihvaali kao šalu. Vratišinari su odnekada jako rado imali školu. Ali

Mario Šari, predsjednik KUD-a, sa suprugom Josip Kvakan, predsjedTomislavom te kerkom Leom i sinom Samu- nik RK-a “Sokol“. Igrati elom. - Kudovci se trude da opravdaju svoje ime rukomet poeo je 1982. i još igra. - Rukomet je i mislim da smo postali prepoznatljivi nama Vratišinarima u duši, veli on


Vratišinec se smjestio uz željezniku prugu akovec – Lendava, što je nekada bila velika prednost. Bilo je to zlatno vrijeme sela. Ono je pak nastalo na ostacima rimskoga vojnog naselja. A kako se zapovjednik zvao Vratišna, tako je prema legendi i selo dobilo ime. Naen je rimski novac u dijelu sela koje se zove Brodec te na Grahorišu gdje su naeni i drugi predmeti iz rimskog doba. Valjda su se tu zaustavili Rimljani zbog tople vode. Jer tu je na jednom dijelu uz potok Brodec bio i izvor tople vode. Taj su dio Vratišinari uvijek zvali Topliš. Jer tu voda nije smrzavala pa su žene i zimi prale rublje. Vratišinec je sjedište opine i župe. Dok je župa velika, opina je mala, samo s Kraljevcom. Nitko nije htio biti s njima, ali se oni ionako zbog toga ne uznemiravaju. Kažu da nose u sebi ono što nitko drugi nema.

Mladi vratišinski vatrogasci

Umirovljenici nakon jednog od svojih brojnih sportskih susreta s predsjednikom Stjepanom Šafariem

bi se zvuili pak onda otišli u svijet. I tamo postali doktori ili direktori. Morali su biti drugdje kad nisu mogli u svom selu. I tako su se po svijetu razišli sveuilišni profesori Valent Novak, Juraj Novak, Valent Leek, Franjo Deban, Nino Škvorc … Teško je sve nabrojiti koliko je vratišinskih intelektualaca rasuto po svijetu. To znaju samo oni koji ispijaju pivicu u “kui cvijea“ pored opinske uprave. To je brvnara u kojoj je ve formirana i opinska uprava u “sjeni“. Ali njima je to tek usput. Najvažnije je da Vratišinari poštuju svoje velikane. Tako je i Vinko Žganec opjevan u pjesmi vratišinske uiteljice Franciske Matoša.

… Tam prek štreke, na zelenom bregu Vinko Žganec mirno spi, A v jutro i naveer Koli brega “Megla se kadi“. No, kako god bilo da bilo, Vratišinari kažu u šali da sve stvari rade po dva puta. Pa onda ili je jako pametno ili je jako bedasto. Treba im vjerovati. A da je to doista tako, najbolje zna autor ovih redaka. Jer i on je roeni Vratišinar.

Božo Korbelj znani je tamburaš. Svirao je u KUD-u, Štamperlinima, Starom vinu. Potjee iz nekada najbrojnije obitelji u selu. – Vratišinari su uvijek znali pjevati i voljeli glazbu

Ekipa NK Sokol: Ivica Novak, Nikola Munar, Saša Slamek, Boris Puh, Tomislav Lisjak, Marko Mikolaj, Matija Jambroši, Dejan Leško, Mihael Lebar, Davor Žagar, Dražen Fric, Aleksandar Vincek, Nikola Šolti, Goran Drk, Nikola Drk, Miroslav Lisjak, Dario Šolti, Ivan Kerovec, Tomica Simon, Luka Mikolaj i Saša Puh

Seoske zanimljivosti Vratišinec je sjedište velike župe i opine u koju još spada, Gornji Kraljevec. Prema tvrdnjama nekih povjesniara, selo je nastalo na ostacima nekadašnjega rimskog kastruma. Prema legendi, selo je i dobilo ime po Vratišni, zapovjedniku kastruma. Selo se razliito bilježilo tijekom povijesti, da bi do današnjeg naziva, nakon naziva Vratišinci koji je koristio i dr. Vinko Žganec, došli prije sedamdesetak godina. U selu je lijepa crkva Uznesenja svetog Križa. U samom središtu sela je kapelica Sv. Križa izgraena 1760. godine, koja je nekad bila župna crkva, a uz nju je bilo i groblje. S vanjske strane svetišta ugraene su tri nadgrobne ploe. Još je blizu središta i kapelica s kipom Sv. Florijana. Najduža ulica je Brodec, potom Dr. Vinka Žganca i Dr. Franje Debana. Zatim su tu Marof, Školska, Ograda, Crkvena, Gmajna … U selu imaju zdravstvenu i stomatološku ambulantu, Dom kulture, a u izgradnji je i vatrogasni dom. Izgraena je sva potrebna infrastruktura, a u tijeku je izgradnja kanalizacije. Školstvo u selu ima tradiciju od 1848. godine, a sadašnja je školska zgrada izgraena 1979. godine. Prema zadnjem popisu, u selu su živjela 1.524 stanovnika, što je bilo 4 više nego 1991. Inae su prema popisu evidentirana 764 muškarca i 760 žena. Prema zadnjem popisu, u selu je 420 kuanstava, a zabilježena su 402 stana. Prema njihovoj evidenciji, u selu je dvadesetak starih deki, 45 udovica.

O ljudima … Polovica generacije “osmaša“, svi su iz Brodeca. Danica Bistrovi, Nikolina Bošnjak, Matija Korpar, Denis Farkaš, Nino Ruklja, Dominik Godina i Damir Vlahek

Proslava 45 godina postojanja Rukometnog kluba “Sokol“, slijeva stoje: Antun Bukovec, Mladen Martinjak, Krunoslav Tarandek, Zlatko Farkaš (pokojni), Mario Ruži, Denis Jambreši, Matija Kralji, Siniša Škvorc, Dubravko Horvat, Alen Rendari, Josip Kvakan. Donji red: Andrija Kvakan, Viktor Hren, Danijel Lipovi, Ivica Premuš, Marko Farkaš, Mario Šari, Dario Ruži, Robert Tarandek

Upravni i Nadzorni odbor DVD-a

Najstarija udruga u selu je Dobrovoljno vatrogasno društvo osnovano 1926. godine. Društvo je osnovalo 17 lanova, meu ostalim Lovro i Roko Škvorc te Ivan Gerener. Predsjednik Društva sada je Stjepan Kozar, dopredsjednik Branko Maari, tajnik Dejan Jezernik, zapovjednik Mihael Grbavec i blagajnik Andrija Kvakan. Idue e godine proslaviti 40 godina uspješnog djelovanja KUD-a Dr. Vinko Žganec, iako se poetak kulturnog amaterizma bilježi daleko prije II. svjetskog rata kada je postojao od 1935. do 1940. Sokolski zbor. Vodio ga je uitelj Mirko Žganec, inae brat Vinka Žganca.

Slava Škvorc postala je prava majstorica u izradi predmeta od lomljenog stakla. - To mi ini zadovoljstvo, kaže ona Tada je postojala i Sokolska limena glazba iji su lanovi bili uro Tuksar, Antun Malekoci, Ivan Hertari, Ivan Rihtarec, Petar Rihtarec, Filip isar, Nikola Pranklin, Andrija Vrani i Josip Matoša. Sadašnji predsjednik KUD-a je Mario Šari, tajnica Marija Mikolaj i blagajnica Snježana Rožman. Najstariji sportski klub je Rukometni klub Sokol koji idue godine slavi 50 godina uspješnog rada. Osnivai kluba bili su Zvonimir Žnidar, Antun Bukovec i Mijo Leško. Predsjednik kluba je Josip Kvakan, potpredsjednik Denis Jambreši, tajnik Kruno Tarandek, blagajnik Mladen Martinjak, a lanovi Izvršnog odbora još su Dražen Petak, Robi Tarandek i Dalibor Sabol. Nogometni klub Sokol slavi idue godine 40 godina postojanja. Predsjednik je Zdravko Puh, a tajnik Dražen Mikolaj. Klub ima lijepo ureene prostorije zahvaljujui sponzorima, meu kojima istiu Zdenka Leška. Inae mnogi Vratišinari u “dijaspori“ esto svraaju u rodno selo i pomažu sportskim klubovima, posebice Mladen Majsan, Ivan Gerener, Valent Novak, Zdravko Lisjak, Rudolf Kvakan … U selu djeluje i Lovako društvo Zec iji je predsjednik Stjepan Šimuni, te Udruga umirovljenika iji je predsjednik Stjepan Šafari.

Zanimljivosti U Vratišincu je roen i pokopan veliki hrvatski etnomuzikolog dr. Vinko Žganec. U središtu sela uredili su mu spomen - park, a planiraju urediti i njegov muzej.

Jedna od prvih rukometnih ekipa s osnivaima Zvonimirom Žnidarom, Antunom Bukovcom i Mijom Leškom. Legende: Zvonko Trstenjak, Andrija Šolti, Antun Bukovec, Antun Vincek … Zdravko Mlinari, naelnik opine, sa suprugom Terezom, kerka Maja i zet Igor, unuci Nika, Elijas, Ella i Noah te sin Mario sa suprugom Dijanom

Saša i Boris Puh s tatom Zdravkom, predsjednikom NK Sokol. – U našoj ekipi ima dosta brae, kažu oni


18

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. studenoga 2009.

S AKOVEKOG sajma

Nema zelja, nema gužvi Nije u srijedu bilo “velikih“ prodavaa zelja, nije bilo ni uobiajenih gužvi. Zagorci su svoje zelje rasprodali (sjetimo se samo slika vrea zelja u takama), meimurski zeljari ga imaju malo i to je razlog što nije bilo naguravanja i nadglasavanja kod kupnje zelja koje ve dozrijeva u posudama u podrumima i smonicama. U relativno siromašnoj ponudi i potražnji najbolje se prodavala zimska obua i odjea, te stara krama. Dobra je bila ponuda drvenih lopata za snijeg, ali prodano ih je tek nekoliko jer malo tko vjeruje da e uskoro snijeg. Donekle su zadovoljni bili peenjari, koji cijenom ge-

CIJENE NA AKOVEKOM SAJMU

- krumpir 2 kn/kg - pšenica 1 kn/kg - kukuruz 1 kn/kg - jeam 1,4 kn/kg - zob 1,6 kn/kg - repa 30 kn/vrea - jabuke 40 kn/vrea - drvena lopata 50 kn/kom - šibnata korpa 40 kn/kom - reza povra 20 - 40 kn/kom mišta ozbiljno konkuriraju ugostiteljima u gradu, pak mnogi ljudi iz grada k njima svrate na gemište. Na dva ispijena trei je gratis. (S. Mesari)

PRERADA JABUKE u Meimurje sve je izraženija

Polovica završi u soku, octu, rakiji ...

Prešanje jabuka na imanju Mladena Dobrania u Brezovcu

- Sve reže sitno, sitno kak niti ...

S AKOVEKOG placa

Mikroskopom do paprike Tijekom ljeta i rane jeseni mi koji smo na placu nekoliko puta tjedno znali smo ili barem slutili da e na tržištu najviše nedostajati paprike. Da smo bili u pravu, vidimo ve par tjedana. Paprike jednostavno nema, a potražnja je velika. Prodavai koji je donesu prodaju je u roku odmah, premda je kupci i prebiru, na kraju se sve proda. Istina, nešto jeftinije, ali ide. - Paprika je jako hranljiva i može se pripremati na više naina, i odlian je dodatak mnogim jelima i zato je ljudi traže sve više i više, pojasnila nam je žena koja je kupila dva i pol kilograma, jer, kako kaže,

CIJENE NA AKOVEKOM PLACU

- paprika 7 kn/kg - salata 10 do 12 kn/kg - crveno zelje 5 kn/kg - bijelo zelje 3 kn/kg - mrkva 7 kn/kg - luk 5 kn/kg - nešperlin 10 kn/kg - jabuke 3 do 6 kn/kg - oskoruša 10 kn/kg - kisela repa 12 kn/kg više ne može nositi. Na placu su se pojavili adventski vijenci te razni adventski i božino novogodišnji aranžmani od suhog cvijea. (S. Mesari)

- Sam kaj si lepšu zberem ...

Meimurski voari, posebice proizvoai jabuka, shvatili su da nije najisplativije prodavati plodove iz samog vonjaka ili skladišta. Istina, to je najjednostavnije i bezbrižnije, osobito ako je kupac siguran i dobar platiša. Prerada jabuka u sokove, ocat, rakiju, jabuni ips sve je prisutnija meu individualnim voarima. Osim što se postiže vea cijena za uloženi rad, nadogradnja stvara voaru i odreeni imidž meu voarima, ali i na tržištu, što nije zanemarivo. Posebno je to dobro za gornjomeimurske voare, jer proširenjem Toplica Sveti Martin javlja se sve vei broj gostiju, posjetitelja i turista koji u svoje krajeve ne mogu odvesti par sanduka jabuka, ali mogu bocu – dvije – tri rakije, ili octa … A takvih je iz dana u dan sve više, kaže Mladen Dobrani, perjanica meimurskog voarstva, koji svojim jabunim sokom marke

ARGO polako ali sigurno osvaja tržište. Ove jeseni Dobrani je u sok i ocat preradio preko pet tona jabuka. Iza soka najprepoznatljiviji jabuni proizvod je vinski ocat koji proizvodi sve više voara, a potom slijedi rakija. Ovog trenutka jabuku u rakiju najozbiljnije prerauje TEAM, odnosno njihov proizvodni dio CIMPER iz Murskog Središa, koji proizvodi i sve traženiji ips od jabuke. Dobrani kaže i da skoro polovica proizvedenih jabuka završava u preradi, ali za sada još najviše meimurskih takozvanih industrijskih jabuka završi u Podravki, Doni ili Austriji i Italiji. No, i to je dobro jer pokazuje kako je meimurska jabuka vrlo kvalitetna i dobra, pak e jednog dana i meimurski preraivai lakše na tržište jer su im navedeni i renomirani preraivai dobra iskaznica. (S. Mesari)

KRISTIJAN I SANJA Hadela iz Grkavešaka predvodnici su mladog vala meimurskih voara i vinara

Nadogradnja roditeljskog truda i ouvanje baštine Dvoje mladih, brat i sestra Kristijan i Sanja Hadela iz Grkavešaka, primjer su kako nadograditi ono što su roditelji stekli i ouvati baštinu svoga kraja, ali i Hrvatske. Kristijan i Sanja svojim roditeljima pomažu u uzgoju kupina te njezine prerade u ukusno kupinovo vino, marmeladu i rakiju. - Oni su jamstvo da ovaj briježni dio Meimurja nee ostati neobraen i bez proizvoda koji su njegovo obilježje, a to su vina i rakije. Jer zabluda je, koju plasiraju mnogi nazovi gospodarski i politiki strunjaci, kada kažu da se sve može kupiti ako ima novca, pa i rakija, vino, marmelada, pekmez ... Od koga e kupiti ako nitko nee proizvesti. Stoga i ovaj napis ima cilj potaknuti odgovorne da upravo ovakvim mladima koji žele ostati na imanju svojih roditelja i baviti se onime što su

Kristijan i Sanja Hadela, mladi koji ostaju na domaji

oni zapoeli lokalna ali i državna uprava pomogne. Osobito kada se oni poput Kristijana i Sanje žele dodatno školovati kako bi svoje proizvode mogli što lakše poboljšati i ponuditi ih tržištu. Ovakvih primjera je više, no rijetko su braa ovako složna da se bave onime što su roditelji zapoeli. Pozitivan primjer je i Valentina Haži iz Jurovaka koja roditeljima pomaže u voarstvu i vinarstvu. Zatim je tu Marko Cmrenjak, koji je zamašnjak u vinarstvu svojih roditelja u Svetom Urbanu. Tu spada i Josip Turk iz Vuetinca koji je postao nezamjenjiv u vinarstvu i turistikoj ponudi svojih roditelja. Takvi mladi zavrjeuju pozornost politikih elnika i monika i svekoliku pomo jer su jamstvo opstanka gornjeg Meimurja, koje je desetljeima bilo zapostavljano, i da nije stvorena samostalna Hrvatska vjerojatno bi postalo najsiromašniji dio države. (Stjepan Mesari)


24. studenoga 2009. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja!

Konzerviranje mesa soljenjem i salamurenjem Konzerviranje mesa je postupak poboljšanja održivosti mesa, odnosno spreavanja njegovog kvarenja. Osim razliitih mikroorganizama, kvarenje mesa mogu uzrokovati i izikalno-kemijski imbenici aktivirajui autolitike, vlastite tkivne procese u mesu. Stoga je svrha svih postupaka konzerviranja uništavanje mikroorganizama, tj. spreavanje ili usporavanje njihovog rasta i razmnožavanja, kao i spreavanje aktivacije autolitikih procesa u mesu koji uzrokuju kvarenje. Soljenje i salamurenje kemijski su postupci konzerviranja mesa. Osim konzervirajueg djelovanja imaju i ulogu poboljšanja organoleptikih svojstava mesa (mirisa, okusa, sonosti, boje). Soljenje je konzerviranje mesa iskljuivo kuhinjskom solju i primjenjuje se uglavnom za konzerviranje suhomesnatih proizvoda u domainstvima, dok se u industriji pretežno primjenjuje u proizvodnji slanine, te konzerviranju i uvanju crijeva. Salamurenje je konzerviranje smjesom soli za salamurenje koja ukljuuje kuhinjsku sol, nitrate i nitrite, te druge dopu-

štene sastojke (šeer-glukoza, dekstroza i saharoza, askorbinska kiselina i askorbati, ocat, mlijena limunska kiselina i njihove natrijeve soli, te polifosfati). Salamurenje se primjenjuje u proizvodnji suhomesnatih proizvoda, nekih vrsta kobasica i mesnih konzervi kod kojih se želi postii termostabilna ružiastocrvena boja proizvoda. Konzervirajue djelovanje salamure (vodene otopine smjese soli za salamurenje) rezultat je difuzije iona soli u meso zbog razlike u osmotskim tlakovima, te reakcija soli s komponentama mišinih vlakana. Difuzija soli u poetku je brza, budui da je i koncentracija soli tada velika, zatim tee sporije, a prestaje kada koncentracija soli u mesu dosegne maksimalno 80% vrijednosti koncentracije soli u salamuri. Kuhinjska sol (NaCl) prema odredbama naših propisa mora sadržavati najmanje 95% NaCl, te biti vez vidljivih stranih primjesa. Osim što utjee na slanost mesa kuhinjska sol inhibira rast i razmnožavanje gnjiležnih bakterija, razara mioglobin pri emu nastaje metmioglobin koji daje

mrko sivu boju mesu, oduzimu mesu vodu i djeluje na sposobnost vezanja vode. Nitrati su soli nitratne kiseline. To su ini bjelkasti kristali, a u smjesu za salamurenje mogu se dodavati u obliku natrijevog nitrata i kalijevog nitrata. Pod utjecajem reducirajuih bakterija nitrati se reduciraju u nitrite. Nitriti su soli nitritne kiseline u smjesu za salamurenje dodaju se u obliku natrijevog nitrita i kalijevog nitrita. U veim koliinama nitriti su štetni za zdravlje jer uzrokuju razgradnju eritrocita i vitamina A. Dodatak nitrata i nitrita u salamuru rezultira nastankom speciine svijetlocrvene boje salamurenog mesa. Meso se može salamuriti postupcima suhog, vlažnog ili kombiniranog salamurenja. Pri suhom soljenju i salamurenju se sol ili smjesa za salamurenje utrljava u komade mesa nakon ega se dodatno po površini posipaju odgovarajuom soli. Vlažno salamurenje izvodi se potapanjem mesa u salamuru ili ubrizgavanjem salamure u mišie i krvne žile mesa (tzv. brzi postupak salamurenja). Vlažno salamurenje potapanjem svodi

se na potapanje komada mesa u salamuru u prikladnim posudama ili bazenima. U salamuri meso ostaje od nekoliko dana do nekoliko tjedana, ovisno o vrsti proizvoda. U svakom je sluaju vrijeme salamurenja, potapanjem najmanje dvostruko krae od vremena suhog salamurenja. U nastojanju da se proces salamurenja skrati, u suvremenoj industrijskoj preradi mesa prevladali su postupci salamurenja ubrizgavanjem salamure u krvne žile i mišie, te kombinirano salamurenje. Kombinirano salamurenje podrazumijeva ubrizgavanje salamure u meso, a potom potapanje mesa u salamuru. Dražen Kranjec, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MURSKO SREDIŠ¦E: Veterinarska ambulanta Mursko Središe: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Stupasto drvee Novembar je stvarno dugi mjesec. Magla, sunce, kiša, sunce... a nigdje praznika. Sad si vi mislite da sam zabušant i ljenina. To uope nije istina, samo se veselim crvenim poljima na kalendaru... onako, opeg zdravlja radi. Samo sam dvije tužne prie podijelila s Vama. Ne mogu podnijeti mnogo tuge odjednom. Sada slijede vedrije teme. Stupasti kultivari ukrasnog drvea takoer se ubrajaju u ono ‘drvee ogranienog rasta’. Stupasti kultivari svakako djeluju vedrije od onih pendulastih. Zato ih sad treba saditi. Unose nadu u prostor u kojem ih uzgajamo. Neka je nešto uspravno i vedro u svijetu gdje se sve savija. Veina ih ostaje relativno uska i manja rastom pa se mogu saditi u naše sve manje vrtove i sve uže ulice. Obino kad se sade, u starosti 5 – 10 godina oni budu jako simpatini uski stupii visine 2 do 2,5 m sa granama odmah od površine tla. Kasnije, kad se prošire, može ih se od dna obrezivati, formirati stablo i usku, stupastu krošnju. S vremenom se krošnja podigne na drvorednu visinu, oko 2,5 m. Kako im je kut koji grane zatvaraju s provodnicom relativno mali, to krošnja uvijek ostaje relativno uska i zatvorena. Jedan od najstarijih, komerccijalno uzgajanih, kultivara stupastog rasta bio je jablan, Populus nigra ‚Italica‘, koji se u ovim

našim prostorima prije 50-60 godina sadio u velikim koliinama. Jedan od razloga za to je što se, kao i sve topole lako raznmožava reznicama. Jablan baš nije neko malo drvo. On voli prostranstva i oblake. Sad se ovi ‚nebeski šaptai‘, kako ih ja zovem, sade nešto manje, popularniji su neki drugi kultivari uspravnih grana. Stigli u hortikulturnu praksu ‘neki novi klinci’. Gotovo da nema ni jednog roda popularnijeg ukrasnog drvea u kojem vrijedni uzgajivai nisu pronašli, slekcionirali i ‘plasirali’ jedan ili više stupastih kultivara. Na primjer, stupastih grabova u komercijalnom uzgoju ima 3 kultivara: Fastigiata, Frans Fontaine i Columnare. I stupastih lipa ima više kultivara. Javori su nešto tvrdoglaviji, kod njih je samo Columnare. Što se tie uvjeta uzgoja stupastih kultivara oni su isti, ili slini, kao za uzgoj osnovne vrste. Tako se stupasti hrast uzgaja slino kao obini hrast. Osjetljiv je na iste bolesti i grickaju ga isti štetnici kao i njegovog orijaškog roaka. Jedino je prostor koji zauzimaju svojim stupastim tijelima znaajno manji. Usporedit emo grab i stupasti grab: obini grab naraste do 20m, Fastigiata do 15m, Frans Fontaine do 10 m a Columnaris do 8m. To sve uz predpostavku da im damo vremena i da ih ne šišamo. Pozdravi iz IVE!


20

Religija

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. studenoga 2009.

HRVATSKI BISKUPI o stanju u društvu

BOG mojih detalja

Isusove suze Ništa neobino da Isus plae. I on je ovjek. (Mi odmah nadodajemo: ali i Bog!) Naravno, znamo da je Isus Bog i ovjek, ali i ovjek svakako! Zato ga i vidimo kako plae. Evanelja su zabilježila samo dva takva dogaaja (sigurno ih je bilo više!): nad grobom svoga prijatelja Lazara i nad Jeruzalemom, kada je po posljednji put ulazio u grad. Nije nam teško predoiti si potresni trenutak kada Isus dolazi na prijateljev grob i kako plae. Zbog ljubavi prema prijatelju, zbog neispunjenih oekivanja ljudi koji nisu imali dovoljno vjere da e ga Otac uslišati, vjerojatno i zbog slutnje o vlastitoj sudbini, On plae ali i zapovijeda: »Lazare, izii (Iv 11, 43)!« Neemo zasigurno odgonetnuti što se sve dogaalo u Lazaru kad je u grobnoj tišini odjednom zauo glas svog prijatelja. Lazar ga uje i otvara svoje oi, osjea da opet diše, da mu srce radi. Ponovno je na svojim nogama, živ je i sposoban pobrinuti se sam za sebe! Ponovno e imati projekte koji e ga zaokupljati, i svakidašnjicu i sunce i mjesec. O, Isuse, zaplai i nad nama, udahni nam volju za životom. Da ne idemo ovom zemljom kao ljudi bez nade, kao lutalice zarobljene u svoje zavrzlame. Da, Isus je Bog koji ima srce i emocije. Bog koji nije ravnodušan prema našim životnim izborima, Bog kojega naši problemi i naša trpljenja diraju sve do bola. Ali On nije samo suutan nego ima i rješenja za sve ono što nas snalazi. Spreman je dati snagu, zdravlje, pomoi pri traženju posla, u oporavku kunog budžeta. On je Bog koji nije ravnodušan prema ekonomskoj krizi i tolikim strašnim problemima ovoga svijeta. S druge strane sigurno djeluje preko onih kojima je prepustio da vode narode, poduzea, ljudske sudbine. On nije ostavio svijet, On je u svijetu. Za Jeruzalem nad kojim plae je rekao: “O kad bi i ti u ovaj dan spoznao što je za tvoj mir!” (Lk 19, 41-44). Raunati s Isusom je zato neobino važno u svim trenucima našega života, osobnog i zajednikog. On je živ i želi sudjelovati u svemu. Ako Njega pozovemo da doe, On e sigurno doi. On nije samo tu da najprije moralizira, ne! nego najprije kao onaj koji pomaže, hrabri, koji tješi i rješava naše situacije. Izabrati Njega i njegove pristupe znai pronai izaz. Njegova obeanja nisu mrtvo slovo na papiru, naprotiv, možemo se na njih osloniti sa svom

Piše: vl. Antun Štefan sigurnošu. Kaže nam: “Dooh da život imaju, u izobilju da ga imaju.” (Iv 10,10b). A to mijenja sve naše situacije. Prihvatiti ga kao platformu našeg života je zato imati sigurnost rješenja svega što nam je važno, bez obzira što e rei da On nije tu samo da zadovoljava naše potrebe. A On je baš zbog toga tu: da rješava naše probleme i brine se za naše potrebe. Jel to prava istina ili se ipak to ini prejednostavno?! Ali priznajte, i to ljubav, Njegova ljubav! Ako nam je dao svoj život, zar nam onda s njim nee sve darovati?! Dao nam ga je da nas oslobodi, da nam riješi sve što smo zakomplicirali, ak i ondje gdje smo si sami krivi. No, postoji jedan uvjet: da ga pozovemo i pustimo da bude važan u našem životu. Da mu poklonimo naše povjerenje. Ljubav Boga Oca se objavila kao pobjeda nad smru i zlom, i zbog toga imamo takvu sigurnost, sigurnost da hoe i da je sposoban promijeniti naš život i sve što bismo željeli. Poziva nas da ga prihvatimo da bi imao dozvolu djelovati u svemu što nas se tie. Ako ste mu to ve dozvolili, priajte mu o tome u vašoj molitvi i objasnite mu što vas mui. Izgleda li sve ovo previše automatski? Ili nevjerojatno? Ili ne-katoliki? Recite vi meni: a kako to onda On radi, ‘vaš’ Isus? Predlažem vam jednu molitvu: «Bože moj, zahvaljujem ti za tvoju ljubav, zbog toga što si po Isusu, došao na svijet da mi oprostiš moje grijehe i doneseš mi rješenje za sve što me se tie. Priznajem da sam sve do sada sam upravljao svojim životom, bez tebe. Ali od sada to želim promijeniti, živjeti s tobom i tebe slijediti. Pustiti da mi ti budeš Uitelj, Bog mojeg života. Oprosti mi moje grijehe i po tvom Duhu daj mi život. Amen » Želite li moliti tako? Ponite!

DUHOVNI VELIKAN

Katarina Aleksandrijska, 25. studenoga Živjela je u 3. stoljeu u Aleksandriji u plemikoj obitelji i bila je vrlo lijepa. Ondašnjem caru Maksenciju suprotstavila se što progoni kršane, što je njega strašno razljutilo te ju je odluio pogubiti. No, ona je svojom mudrošu pridobila carevu ženu i pratnju koje je privela na kršanstvo. Katarina Aleksandijska je zaštitnica djevojaka i djevianstva, zatim sveuilišta, knjižniara, tiskara, znanstvenika, teologa, uitelja i uenika. Utjeu joj se bolesnici na migrenu, bolesnici jezika te oni koji traže utopljenika i koji žele sretan i kršanski smrtni as. Umjetnici je prikazuju s nazubljenim kotaem u ruci ili do nogu, s krunom na glavi i knjigom ili križem u rukama. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 24. studenoga Andrija, Krizigon, Krševan srijeda, 25. studenoga Katarina Aleksandrijska, Katja etvrtak, 26. studenoga Konrad, Silvestar, Dubravko petak, 27. studenoga Velimir, Severin, Virgilije subota, 28. studenoga Katarina Lab., Držislav, Kaja nedjelja, 29. studenoga PRVA DOŠAŠ¦A, Svjetlana ponedjeljak, 30. studenoga Andrija, Andro, Narcis

RIJEI MUDRE “Nitko se s vragom ne igra nekažnjeno.” (MKLI,sm)

- Nakon punih etrdeset godina župa Mursko Središe ima kandidata za akona i sveenika. To je Neven Blažon, koji e u subotu biti zareen za akona ŽUPA MURSKO SREDIŠE u velikom išekivanju i oduševljenju

akonsko reenje Nevena Blažona Mursko Središe, osobito župljani i vjernici, u velikom je išekivanju i oduševljenju. Nakon etrdeset godina jedan njihov sugraanin bit e zareen za akona, što je posljednja stepenica pred sveeniko zareenje. Taj mladi je Neven Blažon koji e za akona biti zareen u subotu 28. studenoga u 10 sati u varaždinskoj katedrali. Njegova obitelj, župljani i posebno sadašnji župnik veleasni Tomislav Antekolovi spremaju se na tu sveanost, kakve za ovu župu dugo bilo nije. Kandidat za akona Neven Blažon uzoran je i dobar mladi koji se za sveeniki poziv odluio tik pred završetak osnovne škole. Na putu do

akonskog reenja o njemu je najviše skrbila i molila njegova majka Božica, a podršku su mu davali svi župnici. Od veleasnog Ivana Novaka, preko Kristijana Piskaa i Marija Kopjara, do sadašnjeg Tomislava Antekolovia, Neven je imao svekoliku podršku, posebno u molitvi i pripravi za ovaj veliki životni dogaaj i poziv.

Tadašnji upravitelj župe Mursko Središe veleasni Vladimir Margeti u spomenicu župe je zapisao: - Sada je veliko pitanje kada e u ovoj župi opet biti mlada misa, jer za sada župa nema ni jednoga sveenikog kandidata. A u ono vrijeme u Murskom Središu u samo godinu dana služene su dvije mlade mise. Prije veleasnog Premuša mladu svetu misu služio je veleasni Franjo Levai. Bilo je to 20. kolovoza 1967. godine, na dan proštenja Svetog Stjepana kralja. Veleasni Levai je za sveenika bio zareen u austrijskom Grazu. Stoga ne udi gotovo euforina radost u Murskom Središu, jer na novog akona, svi vjerujemo i sveenika, ekalo se punih e-

trdeset godina. Bude li sve kako se želi i oekuje, Neven Blažon bi idue godine mogao služiti svoju mladu misu. (Stjepan Mesari)

ADVENT ILI DOŠAŠE

MISE ZORNICE

Priprema za Boži

Posebno obilježje došaša

GORNJI MIHALJEVEC

Advent ili došaše je razdoblje u crkvenoj liturgijskoj godini kada se katolici pripremaju za blagdan Božia. U zapadnom kršanstvu advent ili došaše poinje etiri nedjelje prije Božia i najranije može poeti 27. studenoga, a najkasnije 3. prosinca. Završava na Badnjak 24. prosinca. Tijekom adventa liturgijska boja je ljubiasta, a itaju se prikladni tekstovi iz Biblije. Jedan od naješih simbola u adventu ili došašu je adventski vijenac na kojem se nalaze etiri svijee koje simboliziraju etiri predbožine nedjelje. Isto tako etiri svijee mogu simbolizirati etiri tisue godina, koliko su Izraelci ekali Spasitelja. (sm)

ekali etrdeset godina Zadnji sveenik iz Murskog Središa zareen je i mladu misu služio je 1968. godine. Bio je to veleasni Stjepan Premuš, koji je bio zareen na Petrovo 30. lipnja, a mladu misu je služio 28. kolovoza 1968. godine.

Adventski vijenci ve se mogu kupiti na placu

Tijekom adventa ili došaša u katolikim se crkvama služe mise zornice koje svaki dan osim nedjelje zapoinju rano ujutro, izmeu 5 i 6 sati. Zornice su posebno obilježje predbožinog vremena i doživljaj su koji se ne može opisati rijeima, ve ga treba doživjeti uživo. Uvijek zornice navještaju pobjedu svjetla, pobjedu dobra, radost Kristova dolaska koji donosi svim na zemlji mir veselje. Doi u crkvu po mraku, a iz nje izai po svjetlu u novi dan, poseban je doživljaj za svakog vjernika. Zornice u Meimurju imaju dugu tradiciju i dan – danas, unato tome što mnogi ljudi ujutro moraju odlaziti na posao, crkve su redovito ispunjene vjernicima, koji bivanjem na zornici žele živjeti s Isusom Kristom u najljepše vrijeme, u vrijeme Božia, njegovog roenja. (sm)

Osam zareenika Varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak u subotu 28. studenoga zaredit e osam kandidata za akone. To su Neven Blažon, Tomislav Dodlek, Danijel Herceg, Gabrijel Jagarinec, Žarko Pavlovi, Davor Šumandi i Alexandre Adjimon Djiovedo. Sveanost zapoinje u 10 sati. (sm)

Katalensko proštenje Župa Gornji Mihaljevec u srijedu 25. studenoga proslavit e blagdan Svete Katarine Aleksandrijske, svoje župske zaštitnice. Jutarnju svetu misu u 8 sati služit e domai župnik Ivan Vugrini, a središnja sveana i proštenjarska e biti u 11 sati. Katalensko proštenje nekada je bilo nadaleko poznato i taj su dan poljoprivrednici kod crkve prodavali svoje proizvode. Osobito se prodavala razna oprema za vinarstvo, te jabuke i zimske kruške. Premda toga više nema, proštenje u Gornjem Mihaljevcu svake je godine vrlo lijepo i zanimljivo, bez obzira na vremenske uvjete. I na suncu i na snijegu gornjomihaljevsko proštenje ima svoje radosti koje svakako treba doživjeti. (sm)


za velike i male

Novosti • Novosti • Novosti SJEANJE NA ŽRTVE VUKOVARA Uenici sedmih razreda Osnovne škole Mursko Središe satom povijesti održanom u gradskoj luici Mursko Središe prisjetili su se stradanja Vukovaraca 1991. godine. U kratkom programu rekle su uenice Sara Vugrinec, Leona Srša, Karla Kuzma, Lea Šantl i Barbara Barat: –Mi stojimo uz rijeku ije vode odlaze u Dunav i oplakuju obale Vukovara i time je i naša veza s Vukovarom još vrša i jaa. Stoga emo uvijek paliti svijee u luici uz Muru jer tako su Vukovar i Mursko Središe vezani ne samo vodama, nego i mislima.- Satu povijesti nazoili su njihovi uitelji i središanski župnik T. Antekolovi koji je djeci ispriao svoje dojmove o posjetu Vukovaru. Uenici su na kraju male sveanosti zapalili svijee i u luici oblikovali hrvatsku zastavu. Inae, treba spomenuti da ovu svoju malu sveanost uenici provode u suradnji s Gradom.

Fotografije snimila: Elena Horvat

Jesenska kajkavijana • Jesenska kajkavijana • Jesenska kajkavijana Fti Po dnevu, po nebi leti i lepo nas gledi. Po noi tiho na kiti spi. A onda nas z pesmom, se v jutro zbudi. Sa srea, jer nam se v školu mudi, a un pak po nebi leti i veselo krii! Tea Žganec, 6.c OŠ M. SREDIŠE

Od sega toga lehko nebum ništ. Što zno kaj bum jo na kraju. Tou zna sam Bog i uni v raju. Petra Culjak, 5.a OŠ SELNICA Mentor: Natalija Jurinec

Žejen stric

Se je prešlo joko ljetno. Ve sem tak som… Stori, potrti, zapušeni, razkljimani I niše me ve ne treba niti nee. Vreme ljeti, se ljepo odnese. okam kaj vreme odnese i mene Kam je i mega gazdu.

Jesen je došla v Meimurje. Žuri se konto prati, Bi štev grozdje brati. Fletno kaj se vino pilo, Bez pijae bi mu zlo bilo.

Ana Radmani, 6.b OŠ KOTORIBA Mentorica: Nikolina Fuš Zvošec

Oblaki Kaj bum jo dok bum velika Zemlo jo bi zorala, pšenico bi posejala, Melo bi dobijla, koloe fajne napravila, Naroda nahranila. Gorice jo bi okopala, grozdje bi pobrala, Vijno bi dobijla, Cejlo selo napojila. Lehko jo bi cveorka bila, Sakšno cvejtje bi sadijla. Rože bi na se fele cvele. Sam ka cvetje ne znam saditi Pa cveorka nebrem biti. Vuitelica jo bi bila, A i deca ne bi dobra bila Malo bi po riti z štilom dobijla. Slova, brojke bi vuijla, Na likovnome bi deco dimo pustijla. Ne bi preve stroga vuitelica bila. Rado bi jo bila i smetlarka, Metla bi mi glavni alat bila. Vulica bi se cejla svejtila. Manekenka bi isto rada bila, Al’ nebrem – zroso mi je prišt.

Žalosno se spominaju. Iti moramo! No je se dugša, a sonce se slabeše. Vetrek se bole šumi. Z listjom i kuruzami se igra. Deca v školu idu, Ljudi se na pole žuridu. Pune prikolice dimu voze.

Pa si spije uda mošta, Ga to ništ ne košta. Baka se srdi kaj hodi pit Pak mu veli: “Idi v rit!” Mošta je z lagva vum pustila I z vodom ga je zamenila. Stric pak celi den v podrum hoda, A ne zna da je v lagvo voda. Klementina Vuruši, 5.b OŠ KURŠANEC Voditeljica: Anamarija Mihi

Stori kuržnjok Na vrtu za škednjom, Skril se stori kuržnjok Ve fnogo ljet tak stoji. Tožen i žalosten v kmicu gljedi, Mislji prebira i sega se domišljova. Negda sem tak sreen bil, So koruzo sem v sebe posprajl. Si so me rada imelji, Saki den so jedno korpo kuruze Z mene zelji. Dok pak sem prozen bil, Unda mi je bilo najveselješe. Deca so se v meni igrala, Veselo fukala i popevala. Se je to tak zdovnja bilo,

Jesenki veter puše… Grmovje, drejva i cvetje nuše. rni oblaki letiju I nas doli glediju. Si premišlovleju i bi tu postali I na nas deža poljali. A onda se na jih grom zdere I zapovej: “Nek se na cesti proh opere, Nek se žedna zemla namoi I nek se voda v potoke natoi.” Oblaki su deža poljali, I proha na cestaj oprali, I žednu zemlu namoili, I vodu v potoke natoili… Al’ je sunce zasjalo I sijve oblake šijrom rastiralo. Kak su oblaki dišli je i veter posto, A za jimi je svejt iše lepši osto. Klara Srša, 6.b OŠ SVETI MARTIN NA MURI Uiteljica: Srebrenka Puklavec Trstenjak, prof.

Lastavice se spominaju Lastavice na žici sedidu,

Iti moramo, droge moje! Deca su nam ve zrosla I moreju leteti. Dogi pot nas eka, Morje i sonce nas zove. Dojdemo nazaj, V naša gnezda pod strehom, Na protuletje, V malo zeleno Meimurje!

Stela Pepelko, 7.a OŠ DOMAŠINEC Mentorica: Mira Janjanin

neje lepe rei zbiral. Našel sam sreo skritu Da sem videl pucko Gitu.

Moji najbolši pajdaši z knjig

Koko pak se za jim fali: - Ja bil sem v Parizo, tam sem iskal Mona Lizo!

Kre kreveta na stoleku knjige ležijo, Ž jih moji veseli pajdaši bežijo.

I Zlatokosa je tu, pucka vesela, Za pajdaša je Beloga jelena mela.

Prvi hopsa Pale mali Pak so tožno, tožno žali. - Kam bi moral ja ve zajti? Štel bi si pajdaša najti. Stoji sam Pale, soze roni I najempot nekši glas zazvoni: - Ja sem Hlapi, šegrt mali, mej so takše ime dali. - Majstor mene v svet je stiral,

Ja na krevetu bez brige ležim, Nigdar sama da v knjige gledim. I svojimi pajdašom se veselim. Ana Horvat, 6.r OŠ OREHOVICA Mentor: Ivanka Novak

Foto album • Foto album


22

Novi život se raa

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. studenoga 2009.

Dejan (27) i Jelena (26) Kregar iz Dunjkovca dobili su Martina, roenog 1. studenoga u 2.35 sati. Po bracu je došao i Nikola (6).

Karmen (31) i Mirjana (26) Štrukelj iz Pribislavca dobili su Miju, roenu 15. studenoga u 5.40 sati. Seku je doma doekala Maja (2).

Tomislav (30) i Sanja (29) Šolti iz Ivanovca dobili su Leona, roenog 8. studenoga u 00.45 sati. Po bracu je došao i Mark (3).

Forumaši i djeji vijenici upoznali su župana s problemima s kojima se svakodnevno susreu

Igor (31) i Tina (31) Zobi iz Mihovljana dobili su blizanke Klaru i Katju, roene 3. studenoga u 13.30 sati. Po bebe su došli i seka Nela (5) te baka Biserka i djed Ivan.

Renato (30) i Ružica (26) Pahor iz Murskog Središa dobili su Davida, roenog 11. studenoga u 12.10 sati.

OBILJEŽEN Meunarodni dan djeteta

Želimo više igrališta i postavljanje ležeih policajaca kod svake škole

MT “Leptiri” vas daruje

- Mi bi htjeli ljepši život u gradu akovcu i da su djeca sigurna na putu do škole, poruila su djeca djejih foruma i Djejega gradskog vijea Grada akovca županu Ivici Perhou povodom obilježavanja Meunarodnog dana djeteta. U velikoj vijenici Meimurske županije bio je uprilien prijem naših osnovnoškolaca koji su župana upoznali sa svojim aktivnostima i problemima s kojima se svakodnevno susreu. - Htjeli bi više igrališta i da se kod svake škole postave ležei policajci. Inae, sastanke imamo svaki mjesec u gradskoj vijenici i tamo se dogovaramo što bi još trebao Grad akovec imati. Ono što zakljuimo na našim sastancima proslijedimo gradonaelniku koji nas sluša, ali nam uvijek kažu da e to biti brzo, a onda se to ne napravi, kazala nam je djeja gradonaelnica Lea Pongrac. Forumaše i djeje vijenike došla je podržati i dr. med. Marija Hegeduš - Jungvirth, spec. pedijatrije. - Ne smijemo biti malodušni i rei da se ne vodi briga o djeci, premda ljudi misle da nikad nije dovoljno. Ja kao pedijatrica dijelim to mišljenje da uvijek treba više. Više bi trebalo poraditi upravo na onome što e danas djeca iznijeti. Ja sam ih

Roditelje novoroene bebe koji se pristanu fotograirati za našu rubriku “Novi život se raa”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omoguio je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

- Ono što zakljuimo na našim sastancima proslijedimo gradonaelniku, kaže djeja gradonaelnica Lea Pongrac slušala na njihovoj skupštini kada su oni uputili gradonaelniku neka njihova pitanja i prohtjeve, a to su pitanja psihologa, pedagoga, logopeda, pitanje prostora gdje borave djeca, odnosno cjelodnevnih boravaka, pitanje sportskih dvorana, igrališta, sigurnog djeteta u prometu. Znai, fokusirali su se upravo na ono što ja kao dugogodišnja strunjakinja s podruja pedijatrije isto tako vidim i podržavam, rekla je voditeljica Djejeg odjela Županijske bolnice akovec. (hz)


MEIMURKE na završnici Miss Universe Hrvatske 2010. Meimurski dvojac missica: Melanija Horvat (Križovec) i Bojana Perho (Mursko Središe) odlukom žirija odnijele su dvije najvrjednije lente na regionalnom Miss Universe sjeverozapadne Hrvatske, koji je održan prošli ponedjeljak u varaždinskom HNK-u, i plasirale se u završnicu Miss Universe Hrvatske, koja e se održati sljedee godine. Melanija je proglašena regionalnom Miss Universe, dok je Bojana njezina prva pratilja. (D. Zrna, foto: Andrej Švoger)


2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. studenoga 2009.

OBLJETNICA SMRTI NIKOLE ZRINSKOG

Ime Nikole Zrinskog i obitelji nikada nee biti zaboravljeno Prošli tjedan u Meimurju je obilježena 345. obljetnica smrti Nikole Zrinskog akovekog, hrvatskog bana, vojskovoe i pjesnika, koji je 18. studenoga pod nikad do kraja razjašnjenim okolnostima poginuo tijekom lova na vepra na podruju lovišta Kuršaneki lug. Tradicionalno je u organizaciji Matice hrvatske, Zrinske garde, opine Nedeliše i Meimurske županije kod spomen - obilježja u Gornjem Kuršancu organizirano prisjeanje na taj tragian povijesni dogaaj tako važan za Meimurje. Tom prigodom, govornici prof. Stjepan Hranjec, kao i politiki dužnosnici, opinski naelnik Nedeliša Mladen Horvat, te zamjenik župana Matija Posavec, istaknuli su ovom prilikom poveznicu izmeu slobodarskog duha velikana iz obitelji Zrinski, kao i hrvatskih branitelja, meu kojima su bili i mnogi Meimurci u obrani Vukovara 1991. godine koji je nesretno pao u ruku neprijatelja na isti datum tristotinjak godina kasnije. Nikola Zrinski roen je 1620. godine, a poginuo je tono prije 345 godina u Kuršanekom lugu. Službena povijest kaže da ga je ubio vepar, meutim, neslužbeno se smatra da je zapravo ubijen iz grma i da je iza njegove pogibije stajao Beki dvor jer se borio za vea hrvatska i maarska prava nego je Be želio. Njegovanje uspomena na Nikolu Zrinskog akovekog, hrvatskog bana, vojskovou i pjesnika, zasigurno je i prilika da se on kao velika povijesna

linost predstavi ne samo našim ljudima, ve i svim onim domaim ljudima, kao i strancima koji e pohoditi Meimurje u turistikim ili nekim drugim prigodama. Na taj nain legenda o njemu može prodrijeti puno dalje od našeg Meimurja.

Obljetnica obilježena i u suradnji nekoliko hrvatskih i maarskih opina Obilježavanje obljetnice kod spomen - obilježja u Gornjem Kuršancu

Dogovoreno zajedniko njegovanje uspomena na Zrinske U Domu kulture Zalan potpisan je sporazum o izgradnji putova “Tragovima Zrinskih”. Sporazum su potpisali naelnik maarske opine Belezna Lajoš Janec i naelnik Donje Dubrave Marijan Varga. Projekt je zajedniki kandidiran prema EU fondovima. Budua staza trebala bi krenuti iz Legrada prema ušu Mure u Dravu, nastavlja se uz nasip do Donje Dubrave te do Donjeg Vidovca. Sveanost obilježavanja 345. godine smrti Nikole Zrinskog završena je u donjovidovskom Hotelu Golf. Naelnik Josip Grivec tom je prilikom rekao kako obitelj Zrinski spaja dva naroda, hrvatski i maarski. Iznio je povijesni podatak da je sjeverozapadno od Donjeg Vidovca obitelj Zrinski imala ljetnikovac

od kojeg, na žalost, nije ostalo ništa. Ljetnikovac je bio smješten u šumi koja je nazvana Kletnice. Tu se Zrinskima polagala prisega, odnosno rauni, što bi se po kajkavskom reklo - kleti se. Ovaj kraj za vrijeme Zrinskih bavio se i uzgojem cvijea za europske dvorove. Sveanost su uveliali elnici maarskih i meimurskih opina, predstavnici Matice hrvatske akovec, Družbe “Braa hrvatskoga zmaja”, visoka delegacija Vojne akademije “Nikola Zrinski” iz Budimpešte, lanovi Zrinske garde akovec i kadeti Zrinske garde iz Murakerstura. Svi oni položili su vijence na spomen - obilježje Novi Zrin i kod biste Nikole Zrinskog u donjodubravskom parku. (AF)

Opina Donja Dubrava sa susjednim opinama Donji Vidovec, Legrad, Belezna, Murakerstur i Serdehelj organizirala je sveanost obilježavanja 345. obljetnice smrti Nikole Zrinskog. Prvi dio sveanosti bio je na podruju legradske opine kod spomen - obilježja Novi Zrin. O važnosti obitelji Zrinskih govorio je naelnik Legrada Mladen Verni. Sveanost je bila kod biste Nikole Zrinskog, koja je postavljena u centru Donje Dubrave u parku koji upravo nosi njegovo ime. Naelnik Marijan Varga istaknuo je kako se Meimurci, Podravci, pomurski Hrvati i Maari danas ponose Zrinskima. – Mi smo vojska, ne koja se bori, ve vojska koja radi na spomenima i druženjima vezano uz obitelj Zrinski. Na današnji dan 18. studenoga pao je Nikola Zrinski, a na isti datum pao je i Vukovar. To je datum kada su ginuli naši velikani, sluajni ili ne, prosudite sami, rekao je Varga. (D. Zrna, A. Fuš, foto: Z. Vrzan)

MATICA HRVATSKA, ogranak akovec, predstavila Hrvatski kajkavski kolendar za 2010. godinu

U novo desetljee s promjenom koncepcije Ako ne njegujemo tradiciju, što nam onda ostaje? Prošlost je ona koja nas ini nama i upravo je zato veoma važno baštinu oteti zaboravu, posebice pisanu rije. A ako itko o tome vodi rauna, onda je to Matica hrvatska u cijelosti, pa tako i njen akoveki ogranak. Upravo su oni nastavili svoju bogatu izdavaku djelatnost tiskanjem tradicionalnoga Hrvatskog kajkavskoga kolendara za 2010. godinu. Kolendar osamnaestu godinu za redom djeluje kao svojevrsni spomenar - podsjetnik na ono što smo zaboravili, ali i knjiga u koju se pohranjuju novije uspomene koje tek trebaju zaintrigirati budue naraštaje. Novo izdanje donosi ak 692 stranice na kojima se predstavlja 111 suradnika sa 150 priloga, od

U prošlom broju novina u tekstu o najitau Knjižnice “Nikola Zrinski” akovec neispravno smo napisali kako je najitaem proglašen trinaestogodišnji Aleksandar Kapelari, uenik I. OŠ akovec. Radi se u stvari o 64-godišnjem Aleksandru Kapelariju koji je u mirovini, a koji je na opem odjelu posudio 263 naslova. Ispriavamo se zbog navedene pogreške itateljima, a posebice gosp. Kapelariju. S obzirom na to da smo ga “malko” pomladili, nadamo se da nam nee zamjeriti.

ega 43 autora sudjeluje s pjesmama. Kolendar je koncepcijski postavljen tako da štivo bude privlano za širok krug itatelja, te svatko u njemu može pronai nešto za sebe, na što e se moi više puta tijekom godine vraati i ponovno itati. Podijeljen je na 14 poglavlja, a osim kolendarija tu su i obljetnice, prosvjeta, kultura i sport, beletristika, sjeanja, rasprave, folkloristike teme, gospodarstvo i poljodjelstvo, Hrvati izvan Lijepe naše ... Kao i svake godine, dio je posveen i djeci, pa je tako objavljen niz djejih radova, a raspon starosti autora - suradnika kree se od 9 do 94 godine. Osim iz Meimurja, autori dolaze iz Zagreba, Varaždina, Koprivnice, Virovitice, Varaždina, Siska i drugih mjesta.

Ispunjavanje horizonta oekivanja Posebna poast u 18. Kolendaru odana je pokojnom prof. dr. sc. Zvonimiru Bartoliu, dugogodišnjem predsjedniku Matice hrvatske, ogranak akovec. Bartoli je 16 godina ureivao Kolendar i dao mu svoj neizbrisivi peat. Upravo taj peat u Matici su pokušali sauvati, ali donijeti i neke novine. Tako posljednji broj donosi manje graike inovacije, napuštanje tituliranja i fotograija autora te graikih detalja koji nisu u funkciji teksta. - Želimo ispuniti ono što se zove ‘horizontom oekivanja’, kazao je urednik Kolendara Ivan Pranji, prof., na promociji koja je održana u restoranu “Kruna”. - Htjeli smo nastaviti tradiciju tematski i motivski, ali ipak unijeti i neke male promjene koje e se, nadam se, svidjeti itateljstvu. Pri-

je svega htjeli smo pojaati kajkavski blok, kako bi sam naziv ‘Kajkavski kolendar’ dobio pun smisao. U tome emo i dalje ustrajati. Zapoet je i još jedan novi trend. Kako je zbog inancijske situacije prestao izlaziti Hrvatski sjever, asopis u kojem se objavljuju znanstveno orijentirane stvari, sada je dio tekstova koji bi se ondje objavili svoje mjesto našao u Kolendaru. I s time emo nastaviti. Koncepcija još uvijek nije onakva kakvu želimo, ali poradit emo na tome, a pozivamo i sve suradnike da ga uine još boljim i zanimljivijim, dodao je Pranji. Hrvatski kajkavski kolendar za 2010. godinu, koji je tiskan u nakladi od 2.500 komada u TIZ-u, može se nabaviti u Matici hrvatskoj akovec po cijeni od 60 kuna. Oekuje se da novi HKK, kao i svake godine, bude rasprodan. (mn)

CENTAR za kulturu akovec, srijeda, 25. studenoga, 19.30 sati

Šezdeset godina Veselih Meimuraca Kulturno - umjetnika udruga “Veseli Meimurci” ove godine obilježava šezdesetu godišnjicu postojanja i kontinuiranog rada. Jubilej e obilježiti sveanim programom koji e se održati u Centru za kulturu u akovcu u srijedu 25. studenoga s poetkom u 19.30 sati. KUU “Veseli Meimurci” akovec osnovan je 1949. godine u okviru MT-a. Kasnije djeluje samostalno kao udruga graana. Udruga broji oko sedamdeset lanova koji zajedno djeluju u etiri sekcije: starija i djeja folklorna sekcija, tamburaš-

ka, dramska i sekcija za ouvanje narodnih i fašnikih obiaja, piše portal cakovec.com.hr. Folklorna i tamburaška sekcija redovito nastupaju na svim veim smotrama u Meimurskoj županiji i diljem Hrvatske, a est su i rado vieni gosti i u inozemstvu. Uz to, održavaju prijateljske odnose s mnogim hrvatskim KUD-ovima, a i organizatori su smotre koreograiranog folklora pod nazivom “Med Murom i Dravom”. Uz njegovanje meimurskih narodnih plesova i pjesme, izvode i plesove Posavine,

Prigorja, Moslavine, Ugljana, Baranje te Bunjevake plesove, a želja im je nauiti i uvježbati plesove ostalih krajeva Lijepe naše. Uz pjesmu i ples, lanovi Udruge posebnu brigu posveuju brojnim originalnim narodnim nošnjama, tradicionalnim uporabnim predmetima i narodnim obiajima, koje nastoje ouvati i prezentirati širom Hrvatske. lanovi su Udruge karnevalskih gradova. Nastoje ouvati stare, tradicijske meimurske maske, ali svake godine pokušavaju napraviti i nešto sasvim novo.


24. studenoga 2009.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Franjo Mesari vjeruje da e se mnogi pronai u njegovim pjesmama

FRANJO MESARI FRENKI izdao šestu zbrku pjesama “Iše jampot”

Vrijedi li s ljudima dijeliti svoje emocije? Nakon dugih deset godina svjetlo dana konano je ugledala zbirka kajkavskih pjesama Franje Mesaria Frenkija. Ovo je autorova šesta zbirka poezije, ali prva na kajkavskom narjeju. Frenki od najranijeg djetinjstva piše pjesme, prozu, sastavke, a kasnije i novele, drame, igrokaze, haiku poeziju, romane i pripovijetke. Svoju poeziju usmjerio je i na glazbu, tako je napisao mnoštvo pjesama za pjevae, grupe i zborove, a uglazbljene pjesme vrte mu se diljem Lijepe naše na raznim radiopostajama. lan je i Udruge za promicanje Internet umjetnosti i kulture. Frenkijeva posljednja zbirka sadrži 129 pjesama razliitog stila, razliite tematike, razliitih misli. Opsežna knjiga posveena je pokojnom ocu i bratu, no, kao i u svakoj njegovoj zbirci, tu su i pjesme posveene ljubavi i ljepoti njegovoga rodnog zaviaja. • Nakon deset godina konano je izašla vaša zbirka. Zašto je tako dugo trebalo? — Pošto iza sebe imam samo zbirke i pjesme na štokavskom, bilo

Svaka pjesma ogoljuje dušu • Pjesnik sa svakom pjesmom ogoljuje dio svoje duše. Je li Vama teško tako ‘otvori’ sebe, izloži se javnos? — Jako dobro pitanje. Ne znam kako se osjeaju drugi pjesnici kada im zbirka izae u javnost, pa mogu govoriti samo o sebi. Osjeam se praznim, osjeam da sam dao veliki dio sebe u javnost. Osjeam da sam sa znancima i neznancima podijelio komadie svoje duše. Kako e oni reagira - ne znam, što e pomisli, itajui me – ne znam. Ali opet ovjek ‘napuni baterije’ – staviš toku iza sha i kažeš sam sebi: idem dalje, kako znam i umijem. Moj otac je uvijek govorio: ‘Sinek, život je borba, a pamet ti mora biti rasveena kaj žarulja, viš ova tu štera nam doma sve’ … - te rijei odzvanjaju u duši. Kad sam bio mlad, te rijei nisam baš razumio – ali u ovim zrelim godinama i te kako ih razumijem, i te kako imaju svoju težinu. Bio je obian ovjek, ali pun mudros. Netko e se možda nasmija na to – ali meni te rijei znae mnogo. Pa ponekad sam pitao sebe – vrijedi li s ljudima dijeli svoje emocije ili ne, hou li bi shvaen ili ne? Znate, moždane vijuge rade i ovjeku svašta padne na pamet.

je krajnje vrijeme da izdam nešto i na materinjem jeziku, koji ipak najviše poznajem, znam i kojem su me uile i baka i mama. Vjerujem da u ovom zbirkom mladima ostaviti u nasljee kako se govorilo, jer sam si doista dao truda što se tie naglasaka i da budem što uvjerljiviji, odnosno izvorniji – kakva se kajkavština koristi u opini Mala Subotica, ali i okolnim mjestima. • Naslov zbirke je ‘Iše jampot’. Ima li naslov nekakvo posebno znaenje? — Ima posebno znaenje. Sve moje zbirke u prvom redu imaju u naslovu dvije rijei, kao što su ‘Svrbež jezika’, ‘Ipak trajem’, ‘Vrisak duše’ i ova zadnja ‘Iše jampot’, jer se sa samo dvije rijei može mnogo rei. Naslov je simbolian i u metafori i dade se objasniti na više naina. Kako je to rekla Biserka Basti u samom predgovoru, ali bih ja dodao nešto što ona nije mogla znati, a to je da još jednom svoje emocije prostirem po meimurskoj ravnici za itanje drugima. Naslov ima težinu i povezan je sa slikom autora Milana Frka iz Koprivnice koji je slikar i književnik, tako da se i tekst i sadržaj nadovezuju i na vizualno, to jest na sliku koja je ulje na staklu i nalazi se u crkvi u Koprivnici. Rekao bih: ‘Iše jampot sam z vami, tu, ve, a vi me zemite kak svojega ili me stirajte kak stranca i tuinca’ ili, možda bolje reeno, svaki italac neka si sam objasni sebi što znai ‘još jednom’ …

Iza svake pjesme stojim ja • U zbirci je preko 120 pjesama. Ogroman opus ovdje ste sakupili. Kako to da ih je toliko ‘upalo’ u zbirku? — To je valjda neki moj prkos i inat, nekima koji su mi znali rei da radije stavim dvadeset ili trideset pjesama i imam zbirku. Znao sam im rei da u dvadeset pjesama ne mogu izrei sve ono što sam htio i želio. Premalo mi je. To vam doe na isto kao što u nekom mediju trebate u roku od deset ili petnaest minuta predstaviti sebe, tko ste vi, što radite, ime se bavite itd. A opet, ako gledate s druge strane, zašto da pjesme stoje doma u nekoj ladici u nekoj bilježnici, a napisali ste ih – pa neka idu u javnost. Neka me sude, kritiziraju, jer iza svake pjesme stojim ja, jedan trenutak iz života. Izreen direktno, indirektno, u metafori, zakukuljen, zamagljen ili ogoljen do kosti ili samo ispod površine kože. Doista je teško bilo napraviti odabir u svoj toj masovnoj hiperprodukciji, jer kada pišem onda pišem. Mislim i da sam izgradio svoj stil, iako mi nije teško koristiti se s nekoliko stilova, a opet morate znati da je kajkavski speciian jezik kojim se može izrei gotovo sve. Mnogi misle da je siromašan i da nam za neke stvari nedostaju rijei. Ne bih se složio s njima. • Kako ste uope odabrali ove koje su ušle u zbirku? Pretpostavljam da ih je bilo još mnogo više ... — Puno sam razmišljao što staviti, a što ne. Pa sam imao varijantu samo ljubavne stvari i sve ono što ljubav ini takvom kakva ona doista jest, i lijepa i puna razoaranja, i bol i strast i erotika i svi oni ‘sokovi’ koji nastaju kemijom ljubavi. Pa mi se ta varijanta nije inila zanimlji-

vom. Onda sam htio samo staviti rodoljubne o Meimurju, o mojem dragom Jurevcu, o lijepoj mojoj Hrvatskoj – pa mi ni to nije odgovaralo. Pa sam onda mislio, hajde da opišem samo ljude iz Male Subotice i susjedstva – i ta varijanta mi je bila preoštra i preškakljiva. Ideja je došla spontano – da stavim od svega pomalo. Znam, rei e mnogi, ima jakih pjesama, ima spontanih pjesama u rimi i bez rime, ima nabrajanja, ima one obinosti, ali i kompliciranosti. Uglavnom, svega pomalo. Vjerujem da e se mnogi pronai u mojim pjesmama, iako sam svu ‘krivicu’ kao preuzeo na sebe – ali nije tako.

Koja je kajkavština ona prava? • Pjesme u zbirci napisane su na kajkavštini. Zašto ste se odluili na to? — Na neki nain ‘dužan’ sam samome sebi, dužan sam pjesnicima, uiteljima i profesorima koji su mi uvijek govorili: ‘Piši na kajkavštini, zabilježi govor naših djedova i baka i to ti ima vrijednost! Nemoj koristiti samo standardni štokavski, ve daj sebi oduška u kajkavštini – jer to je ono naše, izvorno, domae, nešto na emu si odrastao, nešto što najbolje osjeaš u sebi! Nemoj i ti biti jedan od onih koji se na neki nain srame kajkavštine.’ Kažem, dao sam si truda da zabilježim sve naglaske, a neke koje nisam mogao koristio sam kompjutor i neke kompjutorske znakove, da upozorim itatelje da se ta rije, stih ili rima ne ita tako kako piše, ve da ima naglasak na neko slovo koje nije O ve nešto izmeu A i O, da nije u pitanju E ve izmeu A, E ili O. Teško malo jer pravog pravila nema. • Je li istina da je bilo dosta rasprava i kritika o kajkavštini u zbirci? — Imao sam tu sreu što sam više puta razgovarao s profesorom Bartoliem, na žalost, pokojnim, i raspravljao kako pisati i na koji nain. Sporili smo se mnogo, jer ipak je profesor iz Donje Dubrave, a ja iz Male Subotice – tako da je velika razlika izmeu kajkavštine ta dva mjesta. Pa smo puno raspravljali o završetku glagola, je li na slovo L ili na slovo V. U Subotici se kaže ‘došeV sam z akovca’, ‘biV sam v Dubravi’ itd. Uvijek me smetalo kada su mi ispravljali stihove u raznim zbornicima ili asopisima i stavljali mi slovo L na kraju glagola i mijenjali mi. Ili moju ‘soboku rije’ pretvarali u akoveku i sa završetkom na L, što je pogrešno i netono. Slušao sam, naravno, i druge profesore i jezikoslovce, i esto ih molio: ajde, napravite pravila, kažite što je tono i što vrijedi – ali uzalud. Ali mi je profesor Bartoli jednom prilikom lijepo rekao: ‘Tono je onako kako ti je govorila baka, to jest mama’ … To mi je puno znailo i dan - danas mi znai. I zato svima koji e ovo itati mogu poruiti da se u Maloj Subotici glagoli pišu sa slovom V na kraju glagola. Na primjer: pisav, hodav, šetav, spov, misliv, došev itd.

Kajkavske rijei ostavljene u zalog mladima • Kako se uope nosite s kritikama? — Ako je kritika konstruktivna, ako upozorava na nešto kon-

kretno – prihvaam je. Ali sama kritika zbog kritike – nije kritika. Dogaalo mi se da me jedna mlada studentica faktiki ‘omalovažila’ ili zamalo popljuvala – da ‘ne znam pisati’ – da kao koristim krivu konstrukciju reenica i svašta mi je rekla. Uzvratio sam joj da postoje razliiti stilovi pisanja, razliite konstrukcije reenica. Mnogi vole jednostavne reenice, ali postoje i teške reenice i teške misli. Želim rei da ta studentica hrvatskog i ilozoije ima naueno neko znanje što je njoj prenio profesor u Zagrebu, ali u životu, u kajkavštini, nije tako. Ili, gledano openito, ne smeta mi kritika kad iz nje možeš išitati nešto što ti kasnije nešto znai u životu, ali kritika koja te vrijea i omalovažava na tu i takvu kritiku reagiram. Primjer: gledajte samo što nam radi prosvjeta, imamo dva pravopisa, imamo primjere da nam politiari mijenjaju rijei, a ne struka, imamo rijei da nam zbunjuju i strance i one koji ue naš jezik – pa se pitam dokle? Pa nek’ se jednom jezikoslovci dogovore neke stvari, a ne da ‘trube k’o Martin po diviziji’ … • Tko Vam je sve pomogao s izdavanjem knjige? — Najviše Udruga Pelud.Net koja promie Internet umjetnost i kulturu, njezin zaetnik Siniša Filip Novak i, naravno, dragi sponzori koji su mi pomogli. Još jednom svima njima lijepo zahvaljujem. Mnogi su mi pomogli iako sam bio u stanju zaustaviti projekt sumnjajui da neu uspjeti – ali ipak sam upornošu uspio i time mi je ta zbirka jako draga. • Što oekujete od ove zbirke? — Oekujem da e dobro proi na ovom našem tlu. Da u zalog mladima ostavljam mnoge kajkavske rijei – koje e ili pamtiti, ili proitati ili ih se prisjetiti. Jer današnji mladi slabo govore kajkavštinom i slabo razumiju starije rijei. Govore nekom mješavinom jednog, drugog i treeg i, na žalost, nekog etvrtog, a to je taj neki iskrivljeni engleski, odnosno kompjutorski jezik. Ako pogledamo pravino, u našoj opini smo za sada samo dva pjesnika koji njegujemo i kajkavštinu i štokavštinu, Siniša Filip Novak i ja. • Kad e promocija? — S obzirom na to da imam puno uglazbljenih pjesama i svi moji bendovi, grupe ili pojedinci

do Nove godine imaju gaže, obaveze i nastupaju, samu promociju prebacit emo na mjesec sijeanj. Iz razloga i toga što u Maloj Subotici u prosincu ima jako puno zbivanja, od otvaranja Doma kulture, od godišnjeg koncerta limene glazbe, od nastupa drugih udruga, a svi mi kažu: sijeanj je dosta ‘mrtva sezona’, ništa se ne zbiva ili sve

Zbirka posveena ocu i bratu • O emu pišete u ovoj knjizi? — Pjesma je posveena ocu i bratu koje sam izgubio, ali nižu se pjesme i o majci, o zaviaju, ljudima, trau, ljubavi, o svemu pomalo. Znate, Meimurje je neiscrpna tema, a ljudi takvi kakvi jesu sa svim svojim manama i vrlinama kažu esto puta mnogo toga. Mene je oduvijek zanimala ona druga strana, jer ono lijepo je samo po sebi lijepo, a ona druga strana ima ‘namještanje natjeaja’, provokacije, skrivenoga jala, ljubomore, dvolinos, pokvarenos, alkohola, bez veze izreenih rijei i još mnogo toga. To jest, svi se ljudi žele prikaza u ljepšem svjetlu nego u stvarnos to jest. Zato sam ih želio ‘skinu’, rei im ono što znaju, ali ne govore na glas, ve ‘šapatom’ ili samo pomisle, tako je – ali to ne kažu – a ja sam to isto rekao, ali na svoj nain.

proe, pa prebaci promociju na sijeanj. Dakle, deinitivno poslije Nove godine. • Gdje se do promocije može nabaviti Vaša zbirka? — Zbirka se može nabaviti kod mene osobno, preko Udruge Pelud. Net i u Kaulandu na odjelu izrade fotograija i fotokopiranja. (Maja Novosel)


4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PETNAESTI Jazz fair akovec, 26. i 27. studenoga

Tri odlina jazz benda u dva dana Kraj studenoga tradicionalno je rezerviran za odlinu jazz glazbu. Petnaesti po redu Jazz air u organizaciji Centra za kulturu akovec ove e godine trajati dva dana, etvrtak 26. i petak 27. studenoga. Prve veeri u 20 sati u dvorani CZK-a nastupit e Trio Borgia iz Varaždina. Trio ine ve etablirani glazbenici Petar Eldan (klavir) i Saša Borovec (kontrabas), te mlada, veoma talentirana pjevaica Lukrecija Oreški. Iste veeri nastupit e i Branimir Gazdik Quintet. Mladi rijeki bubnjar Branimir Gazdik stalni je lan Elvis Stani Group. Uz njega esto nastupa i s drugim jazz glazbenicima (Darko Jurkovi Charlie, Henry Radanovi, Denis Razumovi i drugi). Dugogodišnja suradnja s vrhunskim hrvatskim jazz glazbenicima dovela je do potrebe za vlastitim izriajem. Kao rezultat toga nastao je album “Friendly” na kojem je Gazdik okupio ekipu vrsnih glazbenika (Maasej Kovaevi, Elvis Stani, Henry Radanovi, Ivan Popeski, Goran Rukavina, Vladimir Samardži, Joe Kaplowitz, Branko Sterpin, Saša Nestorovi i Denis Razumovi), uz pomo kojih je nastala originalna usion glazba koja spaja elemente latino glazbe, unka, jazza i popa. Friendly, u izdanju Croatia Records, nominiran je za Porina

u kategoriji najboljeg jazz albuma. Branimir Gazdik Quintet ine još Goran Rukavina - bas, Elvis Penava - el. gitara, Branko Sterpin - truba i Maasej Kovaevi - klavijature. U petak u 20 sati na Malu scenu CZKa u goste dolazi Jazzy Nyul Project Osijek. Bend koji ine iskusni hrvatski glazbenici (Vedran Zec – gitara, Hrvoje Galler – klavir, Ferdinand Buhanec – bas i Robert Jambruši bubanj) oslanja se na vlastite ideje i kreacije, pa u repertoaru prevladavaju skladbe lanova sastava.

24. studenoga 2009.

PLESNA predstava “etiri godišnja doba” Plesnog studija Vivona

Publika je uživala u plesu 120 plesaica i plesaa Plesni studio Vivona prošli se vikend u Centru za kulturu predstavio s novom plesnom predstavom “etiri godišnja doba”, na kojoj su radili i vježbali pet mjeseci. Publika je uživala u plesu 120 plesaica i plesaa u dobi od 4 do 22 godine. Predstavu su osmislile i koreografirale Karmen Kovaevi – Jambor, Petra Kova, Kristina Kozjak, Ivana Pearko, Simona Bedi i Tajana Vidovi, a posebne pohvale zaslužile su i Kristina Kozjak (zemlja), esiki Kolari (sunce), Mateja Vidovi (proljee), Tajana Vidovi (ljeto), Dora Kopjar (jesen) i Klara Kova (zima) za solo uloge. Na samom kraju Isabella Koprivec, Dora Kopjar i Petra Vrbanec primile su priznanja za deset godina plesanja u Vivoni, dok su priznanja za pet godina u Vivoni dodijeljene Tei Zadravec, Klari Zmišlja,

Plesaice i plesai Plesnog studija Vivona na novoj su predstavi radili pet mjeseci

Ivi Petrovi, Lei Saar, Eli i Rei Vidai, Teni Novak, Riji Horvat, Eni - Mariji Novak, Loreni

Magi, Luciji Tomaši i Dori Križnik. Najtužniji trenuci bili su oproštaji od Tajane Vidovi

Prihode od ulaznica namijenili Udruzi za sindrom Down Studio Vivona u posljednje dvije godine prihod od svojih predstava i projekata daruje Udruzi za sindrom Down Meimurske županije, što je uinjeno i ovaj put. Preko sedam i pol tisua kuna urueno je predsjednici Udruge Višnji Horvat koja je zahvalila Vivoni.

OTVORENA izložba slika prve dame hrvatskog pjesništva

Vesna Parun otkrila skriveni talent Na imanju Zvonka i Ljiljane Kerman u Svetom Urbanu 88 u minule nedjelje je otvorena izložba slika prve dame hrvatskog pjesništva Vesne Parun. Na otvorenju izložbe njezin autor i promotor Branko Pejnovi rekao je kako ova izložba pokazuje i otkriva za mnoge do sada neotkriveni talent Vesne Parun, a to je njezina nadarenost za likovno izražavanje. Na sveanom otvorenju izložbe govorili su domain Zvonko Kerman i ravnatelj Osnovne škole Štrigova

i ujedno štrigovski opinski naelnik Stanislav Rebernik. Na izložbi koja je prodajnog karaktera, i novac od prodanih slika i knjiga bit e namijenjen za oporavak i bolje uvjete življenja pjesnikinje u Stubikim Toplicama, izloženo je dvadeset slika s motivima Mediterana. Cijena slike s posvetom i prigodnom pjesmom stoji 3. 000 kuna. Izložba ostaje otvorena do 28. studenoga, a razgledati se može svaki dan od 16 do 19 sati. (S. Mesari)

PETA Meunarodna revija turistike fotografije kontinentalne Hrvatske - “Tourphoto 2009.“

Razotkrivanje potencijala kontinentalne Hrvatske

U izložbenom prostoru Centra za kulturu akovec može se pogledati izložba “Tourphoto 2009.” - peta Meunarodna revija turistike otografije kontinentalne Hrvatske”. Kontinentalni turizam RH neosporno krije golem potencijal koji je potrebno promovirati. Meunarodna revija turistike otografije korak je više u nastojanju da se prezentiraju posebnosti sjeverne Hrvatske. Tema ove izložbe je: turizam kontinentalne Hrvatske (putovanje, zimovanje, ljetovanje, smještaj, gastronomija, biciklizam, jahanje, lov, planinarenje, pustolovni turizam,

rating, sportski ribolov, vjerski turizam, zdravstveni turizam itd.). Na natjeaju je sudjelovalo 88 otograa s 352 otografije, od kojih je selektor odabrao 132, a onda struni sud izabrao najbolje. Fotogra iz Virovitice Oliver Beši dobio je prvu nagradu za otografiju “Dravski ribar”. Suorganizatori su izložbe: Turistika zajednica Koprivniko - križevake županije, Foto - kino klub Drava iz urevca, turistike zajednice središnje Hrvatske i Centar za kulturu akovec. Izložba je otvorena do 10. prosinca.

Publika je uživala u plesu 120 plesaica i plesaa u dobi od 4 do 22 godine

i Simone Bedi, koje odlaze na akultet. Plesni studio Vivona nastavlja s radom. Plesae oekuju nastupi na akolandu i Beauty sajmu Mesap te izbor najboljih plesaa manekena na Best model&dancer. Takoer zapoinju i izradu scenarija za postavku nove predstave na temu “Crtii”.


24. studenoga 2009.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

REGIONALNI Miss Universe održan je u varaždinskom HNK-u

Križovanka Melanija Horvat miss sjeverozapadne Hrvatske - Finale je izborila i njezina prva pratilja Bojana Perho iz M. Središa Meimurske predstavnice sjajno su prošle na regionalnom izboru Miss Universe Hrvatske koji je održan prošli ponedjeljak u varaždinskom HNK-u u organizaciji varaždinske udruge M. K. Modeli. Tako je za Miss Universe sjeverozapadne Hrvatske izabrana Križovanka Melanija Horvat,

dok je završnicu izbora Miss Universe Hrvatske 2010. kao njezina prva pratilja izborila i Bojana Perho (Mursko Središe). Za drugu pratilju izabrana je Ivana Pallazzari. Meu dvanaest djevojaka koje su pokušale izboriti finale bila je još jedna Meimurka, Jasmina Posavec (Nedeliše), ali

ona nije uspjela proi u završnicu. Dvanaest mladih ljepotica nastojalo je osvojiti srca i simpatije žirija te dobiti mogunost natjecati se na nacionalnom izboru, ali uspjelo je to samo trojki s lentama. (D. Zrna, oto: Z. Vrzan i A. Švoger) Pobjednika trojka u društvu aktualne Miss Universe Hrvatske Sarah osi

Žiri i lente Budui da je M.K. Modeli po prvi put organizirao ovakvu priredbu, zaslužuje prolaznu ocjenu. Meutim, izbor je održan na nain koji je dobro poznat i u našem kraju, bez neke inovativnosti i s programom koji je bio predug. Posebna pria pak je žiri koji je vrvio tzv. celebrityjima. Što je previše, je priviše. Žiri su tako inili: Mario Mlinari, pjeva Ivan Zak, manekenka/glumica/pjevaica Sonja Kova, uz missicu

Sarah ¦osi te vlasnika licence Vladimir Kraljevia, dok je bio i predstavnik sponzora Spa & Gol Resorta Sveti Martin - Željko Zadravec. Lente pak su dobile regionalna Miss Universe Melanija Horvat, prva pratilja je Bojana Perho, a druga Ivana Palazari. Lentu je zaslužila i miss otogeninosti i simpatinosti - Tatjana Grivi. Nedavno pak je Splianka Sarah ¦osi dobila krunu ljepote u trajno vlasništvo, nakon što je na svjetskom izboru za Miss Universe izborila visoko jedanaesto mjesto. (DZ, oto: ZV)

Melanija Horvat u najatraktivnijem izlasku veeri, u kupaem kostimu

HNK Varaždin – humanitarni koncert Borisa Novkovia

Novi termin 20. prosinca Humanitarni koncert Borisa Novkovia koji je trebao biti održan minule nedjelje u HNK Varaždin odgoen je. Cilj ove akcije ipak je ostvaren, te je nabavljen ultrazvuni aparat za Hitni prijem internog odjela bolnice Varažin. Aparat su uruili Marko i Marin Kelemeni iz poduzea Branka d.o.o. koje je bilo organizator ove humanitarne akcije, ravnatelju varaždinske Ope bolnice Dubravku Tršinskom. Novi termin zakazan je za 20. prosinac u HNK Varaždin, ulaznice vrijede i za novi datum. (nš)


6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

V.B.Z. poklanja knjigu najbržem itatelju:

KNJIGA tjedna: Cormac McCarthy “Cesta“

“Proljee u Karolinentalu” Dragana Pavelia najbolji neobjavljeni roman

Zastrašujua pria o kušnji i snazi roditeljske ljubavi

Dobitnik književne nagrade V.B.Z-a za najbolji neobjavljeni roman u 2009. godini je Dragan Paveli za roman “Proljee u Karolinentalu”. On je od V.B.Z.-a dobio 100 tisua kuna, a nagraeni roman je u prodaji od 16. studenoga. U romanu “Proljee u Karolinentalu”, “sentimentalnoj, u dva lica isprianoj povijesti života nevoljena kopileta, dvostrukog ubojice i lepoglavskog robijaša – posve uzorita muža, oca i graanina”, pisac nas ponovno vodi u Bosnu, zapravo u svoje rodno Sarajevo, u razdoblje koje obuhvaa životni vijek glavnog junaka (1890. – 1964.). Rije je o opsežnoj prozi koja govori o zloinu i kazni, o trpljenju i iskupljenju, o ljubavima i mržnjama, o snovima i zbilji; o razliitim vjerama i kulturama, o sudaru modernog i tradicionalnog, o državama i ideologijama. Ovaj pisac veliki je zagovornik prie, a njegovo pripovijedanje, koje tee lagano i jednostavno, zapravo je slojevito i duboko promišljeno, s mnoštvom dobro oblikovanih likova i njihovih odnosa. Dragan Paveli roen je 1946. godine u Sarajevu. Po zanimanju je psihijatar. Bio je proesor psihologije na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Upoznao je svijet izbjeglica, prognanika i ratnih beskunika,

Nakon neimenovane kataklizme, slijedei opustjele autoceste, otac i sin putuju Amerikom. No, svijeta kakav poznajemo više nema – klima se promijenila, životinje nestale, sve je prekriveno debelim slojem pepela, a zemljom vladaju kanibalizam i nasilni kultovi … Izmeu njih i oaja koji ih okružuje tek su jedan revolver s tri metka i puno ljubavi, a put koji se pred ocem i desetogodišnjakom nalazi na kušnju e ubrzo staviti i jedno i drugo … Nacrt Ceste je jednostavan: užasima svijeta suprotstavlja se ljubav oca i sina. No, iza te jednostavne reenice, toga jednostavnog nacrta, krije se roman emocionalne snage koja preplavljuje i slama. McCarthyjeva Cesta pravi je književni dragulj. Knjiga koja je u pohvalama ujedinila itatelje i književne kritiare diljem svijeta okrutna je, uzbudljiva i mrana odiseja, agonija bijega i skrivanja,

prihvatio službu zatvorskog lijenika. Sarajevska Svjetlost izdala je njegove strune knjige Psihodinamiki pristup neurotskom karakteru i Ugrožena trudnoa. Devedesetih godina poinje objavljivati i literarna dijela. Od 1993. živi i radi u Zagrebu. U tom razdoblju tiskane su mu knjige: Bosanski ljetopis 1992. - 1993., Izmeu prije i poslije, Sarajlije, Le Chapelet de Visoko i Prie iz Ilduzina jastuka. Ogled o samoi, samovanju i usamljenosti nastao je na prijelomu literarne i znanstvene znatiželje. Roman “Proljee u Karolinentalu” nastavak je njegove spisateljske odiseje.

akoveka Knjižnica “Nikola Zrinski” preporuuje: Knjige za djecu i mlade:

Knjige za odrasle:

Lucy Coats: 100 grkih mitova Mato Lovrak: Anka Brazilijanka Vjekoslav Majer: Dnevnik maloga Perice

Brenda Joyce: Rajska vrata Carlos Ruiz Zaton: Sjena vjetra Miloš Urban: Sedam crkava

WEB preporuka:

O ekološkoj proizvodnji hrane i radionicama na

www.bio-zrno.hr Imanje “Zrno” najstarije je ekološko imanje u Hrvatskoj. Djeluje od 1988. godine. S najveom bioraznolikošu na površini od 12 ha, jedinstvena je oaza u kojoj se ne koriste mineralna gnojiva ni pesticidi. Na imanju je izgraen Eko-edukacijski centar u kome se održavaju seminari i radionice zdravog uzgoja biljaka i zdravog naina spravljanja jela, te razne druge aktivnosti i sadržaji. Posebno se provode edukacijski programi za djecu iz vrtia i osnovnih škola, te za uenike srednjih škola i studente. Zlata Nani, prvakinja eko i biodinamikog uzgoja, vlasnica je ovog eko-imanja u Habijanovcu pokraj Vrbovca. Na internet stranici www.bio-zrno.hr doznat ete puno više o ovom eko imanju,

a Nani otrkriva mnogo o uzgoju i upotrebi bilja i spravljanju jela. Zanimljivo je da biljke iz naših vrtova koje smatramo korovom možemo pripremati u ukusnim i zdravim jelima. Jedna od tih biljaka je cveba ili fizalis po kojoj su sušene grožice dobile ime. Mogu se pripremati kao slatko ili sušiti. Drugi zdravi korov je tušac, tušt ili portulak koji se može kiseliti na tradicionalan nain poput kupusa samo sa solju i ribanom mrkvom. Rijetko jedemo i korijen ika, a zbog ljekovitih sastojaka trebali bismo ga uvrstiti u redovitu prehranu. Naime, dobar je ista krvi, a zbog inulina mogu ga jesti i dijabetiari. Zvui zanimljivo? Ako da više doznajte na www.bio-zrno.hr.

no, ponajprije: pria o kušnji i snazi roditeljske ljubavi, o želji da se usred tame i beznaa ouva iskra ovjenosti. Elementarna, mrana i eliptina, McCarthyjeva reenica ima snagu poezije, a roman u koji je utkana jedna je od najmonijih vizija svijeta od kakvog nas dijeli možda tek sluaj. Usamljenost svake pojedine reenice koju ispiše McCarthy korespondira s oajnom usamljenošu dvojice glavnih likova, pritom nas svaka nova uvlai u njihov svijet. Ovaj pisac ima onu rijetku mo da stvori u ustima

Iz kritika Zastrašujue i predivno … (New York Post) Ako se netko u amerikoj književnosti približio starozavjetnom proroku, onda je to u ovoj knjizi postigao Cormac McCarthy. (Publishers Weekly) Nevjerojatno lijep i tužan roman … remek - djelo. (Entertainment Weekly) Roman zastrašujue ljepote … (Kirkus Reviews) Zarobit e i najhladnije ljudsko srce. (Sunday Star) Oporuka ponoru najveih roditeljskih strahova … (Michael Chabon, New York Review o Books) Možda i prvo doista veliko djelo amerike umjetnosti u novom stoljeu. (O, The Oprah Magazine)

24. studenoga 2009.

O autoru okus koji opisuje na stranici, pa bio to tek okus svježe vode koju otac i sin nalaze nakon dugog puta i još dužeg posta. U Cesti je sve što se dogaa neposredno, sada i odmah, pa i u reenicama u kojima se s nekoliko rijei opišu dva dana. Slike kojima vrvi ostaju u sjeanju, iako autor ne ide dalje od kratkih, bremenitih razgovora oca i sina ili zagrljaja u noi. Ljubav koja drži zajedno njima nije kruna serije uspjeha nego jedino što imaju u svijetu poslije smrti. Pisac je slavi kao temelj ljudskosti, i prikazuje kao instinkt, dakle, nešto što se ima ali se ne može nauiti. Sedamdesetogodišnji Cormac McCarthy Cestu je napisao zahvaljujui svojem malom sinu, kojeg je dobio pod stare dane, pa je roman i njemu posveen. Takoer je nagraen prestižnim nagradama, koje su izbjegavale McCarthyja dok je pisao vesterne. Cesta“, u izdanju Profila, dijeli brojne slinosti s njegovim ranijim romanima. Pria se koncentrira na dva lika, putovanje je centralni dio zapleta, a prisutan je i pišev etiki kodeks nemilosrdnog ali romantiziranog Divljeg zapada. Najviše od svega ujedinjava ih McCarthyjev jezik, njegov ogo-

Jedan od najcjenjenijih živuih amerikih pisaca, Cormac McCarthy (1933.) za roman “Cesta” nagraen je Pulitzerovom nagradom 2007. godine. McCarthy je autor devet romana i dobitnik mnogih uglednih književnih priznanja, izmeu ostalih Faulknerove i Nacionalne književne nagrade, ali najvei uspjeh kod publike i književne kritike donosi mu upravo pria o ocu i sinu koji postapokaliptinom Amerikom putuju prema obali. Ostali važniji naslovi: The Orchard Keeper, Blood Meridian, Svi lijepi konji, te Nema zemlje za starce, koji je brai Coen poslužio kao predložak za Oscarom višestruko nagraivani film.

ljeni izraz biblijskog proroka, koji otkriva skrivene istine, ne obazirui se na toke, zareze i ostale interpunkcijske znakove. Njegove reenice bubre poetskom ambicijom, urezujui se u vjenost, a taj stil može smetati ako nije dovoljno celestijalno izveden. Sreom, u Cesti jest, jer se i savršeno uklapa u priu s toliko pretenzija.

ALBUM TJEDNA: Christmas In The Heart

Bob Dylan snimio album s božinim pjesmama Bob Dylan pjeva božine standarde! Šokantno. Nakon što je prošao prvotni šok izazvan ve samom idejom da Bob Dylan snima album obrada božinih standarda, vrlo brzo se shvaa kako je rije o pravom, iako za današnje vrijeme atipinom, božinom albumu koji istinske vrijednosti Božia stavlja u prvi plan, posve ignorirajui konzumerizam koji ovaj blagdan prati ve dugi niz godina. Tradicija božinih albuma ope je poznata i duboko ukorijenjena u ameriku glazbu: nekada davno svatko tko je imalo držao do sebe (rije je, naravno, o velikim izvoaima poput Franka Sinatre, Binga Crosbya, Elvisa Presleya, Johnnyja Casha, Raya Charlesa i mnogih drugih) snimio je barem jedan. Ma kako udno zvualo, Bob Dylan nikada nije snimio božini album. Naredao je u svojoj diskografiji i albume uživo, unplugged, bootlege, albume obrada, albume s odbaenim pjesmama i još puno toga, no ekao je 33 studijska albuma kako bi napravio jedan koji mu nedostaje. I doista je napravio udo, a uda se - kao što znamo - ne dogaaju svaki dan. Klišeizirani prizori obiteljskog zajedništva i idile u dane Božia kakvi se prikazuju u tko zna kojoj po redu reprizi jedne od epizoda amerike humoristine serije na nekoj od komercijalnih televizija vjerojatno nisu klišeizirani bez razloga. U njihovom užurbanom, gotovo neljudskom tempu života, Boži je puno više od obinog vjerskog praznika. Vjerojatno je to

jedini dio godine kada ljudi postaju ovjeni, ne gledajui samo sebe i vlastite interese. I za ovu priu najvažnije - slave ga svi. Zašto je to važno? Bob Dylan roen je kao Robert Zimmerman, Židov. S prijelazom 1970-ih u 1980-e priklonio se kršanstvu, da bi 1990-ih osvanula otografija na kojoj je s jarmulkom na glavi uza Zid plaa. Sve ove godine nije potpuno jasno koje je tono vjere Bob Dylan, no posve je jasno kako je u svjetovnom i duhovnom pristupu jednako iskren kao i u glazbi teksaško - meksike granice kojom oduševljava proteklih godina. Eddie Gorodetsky producent je Dylanovih radioemisija “Theme Time Radio Hour”, a ujedno i vlasnik (kako se i sam voli pohvaliti) najvee kolekcije božinih albuma i pjesama, stoga ne treba uditi ako je upravo on na neki nain kumovao

Popis pjesama Here Comes Santa Claus :: Do You Hear What I Hear? :: Winter Wonderland :: Hark The Herald Angels Sing :: I’ll Be Home For Christmas :: Little Drummer Boy :: The Christmas Blues :: O’ Come All Ye Faithul (Adeste Fideles) :: Have Yoursel A Merry Little Christmas :: Must Be Santa :: Silver Bells :: The First Noel :: Christmas Island :: The Christmas Song :: O’ Little Town O Bethlehem

Dylanovoj odluci snimanja ovog albuma. Naravno, produkcijski dio posla odradio je opet pseudonim Jack Frost i u ovom kontekstu to ime zbilja nekako vue na Boži. Prije desetak godina, ekipa ‘’Kanadske Kraljevske Farse’’, kultne humoristine serije, napravila je ske u kojem poprilino dezorijentirani i okoline nesvjesni Dylan na svoj prepoznatljiv nain pjeva božine standarde (uz neizostavno mumljanje vrhunac je kada Dylan zapita samog sebe zašto uope pjeva te pjesme kada je ionako Židov). Nevjerojatno kako su uspjeli pogoditi bit i nasmijati svakog pravog Dylanovog obožavatelja. “Christmas In The Heart” takoer e vas nasmijati, samo što ovaj put nije rije o glumi, ve o zbilji: Bob Dylan zaspao je u pedesetim i šezdesetim godinama prošloga stoljea uz televizor sa starim, crno - bijelim božinim filmovima. Njima je dodao karakteristine saharinske aranžmane i prepoznatljive ženske back vokale iz toga vremena, a on sam - sa svojim rašpastim gunanjem - zvui razdragano poput malog djeteta koji prvi put vidi snijeg i osjeti duh Božia. Ovo je doista album snimljen za vlastitu dušu, a ako smo išta proteklo desetljee nauili o Dylanu, to je da ovjek jednostavno obožava pjesme koje se prenose s generacije na generaciju, s koljena na koljeno. Vrsni poznavatelj amerike pjesmarice (opet emo se prisjetiti njegovih radijskih emisija) pomno je odabrao božine tradicionale

koji pripadaju istovremeno i svima i nikome te snimio jedan pravi staromodan božini album kao stvoren za klišeizirana obiteljska okupljanja s poetka teksta. Nije to ironija ni ruganje, prije posveta jednom boljem i psihiki zdravijem Božiu. Ne treba tražiti neke skrivene ili politike poruke, ovo je vrhunsko - satirian album (poevši od samog igranja na sigurno jer je blagdanski do naslovnice na kojoj je pin-up djevojka Betty Page koja s Božiem i nema pretjeranih poveznica) na kojem se Dylan zabavlja kao nikada prije, ak se odvažio zapjevati i na latinskom. Ovih 15 toplo - nostalginih pjesama (kojima nedostaje jedino krckanje starih radioprijamnika) obraeno je nebrojeno puta, no Dylan je uspio iz njih izvui još malo životnosti, ne izmasakriravši ih poput, recimo, Roda Stewarta i njegova šablonskog pristupa. Dodamo li tome i humanitarnu notu albuma, jer dio od prodaje albuma na amerikom tržištu donirat e se organizaciji Feeding America, ime e se osigurati etiri milijuna blagdanskih obroka za više od 1,4 milijuna ljudi, dobivamo uistinu ljudski Boži o kojem su nam priale naše bake i djedovi. Na svakom je obožavatelju odluka hoe li “Christmas In The Heart” gledati kao pravi Dylanov album ili kao izlet koji se nee tako skoro ponoviti. Boži je u srcu, najvažnija je poruka koju nam ovim albumom želi rei Bob Dylan, podsjeajui nas što znai biti ovjekom.


24. studenoga 2009.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Božina pria

Gamer

disneyjeva animirana obiteljska fantazija Režija: Robert Zemeckis Uloge: Jim Carrey, Steve Valentine, Daryl Sabara, Sage Ryan, Ryan Ochoa, Bobbi Page

akcijski triler Režija: Mark Neveldine, Brian Taylor Uloge: Gerard Butler, John Lequizamo, Alison Lohman, Michael C. Hall

Disneyjeva “Božina pria”, uzbudljiva pustolovina za sva osjetila koju je iznova zamislio Oscarom nagraeni redatelj Robert Zemeckis stiže i u naše kino. Otkako je prvi puta objavljen, 1843., roman Charlesa Dickensa „Božina pria“ plijenio je pažnju itatelja diljem svijeta, a od dana nijemog filma pa do danas, filmski su stvaratelji uvijek iznova kazivali priu o škrtom Ebenezeru Scroogeu, koji mrzi Boži, i njegovom iskupljenju. Naime, angrizavi i zlovoljni Scroogea uvidi svoje greške nakon što ga posjete duhovi prošlog, sadašnjeg i budueg Božia i pokušaju unijeti malo dobrote u njegovo hladno srce.. Glumci u filmu, dok glume svoje scene, nose

specijalna odijela istokana s markerima. Potom se kompjuterska animacija digitalno oslika preko njihovih pokreta i tako nastaju likovi i scenografija koju publika na koncu vidi na ekranima. Zvjezdanu glumaku ekipu predvodi Jim Carrey koji u filmu glumi nekoliko kljunih uloga – Ebenezera Scroogea u raznim životnim razdobljima, te duhove Božia (Prošlog, Sadašnjeg i Budueg). Cijeli nas film, uz glazbu s pravim blagdanskim ugoajem, navodi da se preusmjerimo na stvarno važne stvari u životu; na dobrotu, ljubav i istinsku radost. Trajanje: 110 minuta. Preporuamo starijima od 10 godina.

Od redatelja filma Crank dolazi vrhunski akcijski triler smješten u bliskoj budunosti u kojoj su igre i zabava evoluirali na potpuno novu razinu: ljudi kontroliraju druge ljude u online igrama. Tehnologija kontrole uma se proširila, a sve zahvaljujui multi-milijarderu

Kenu Castleu (Michael C. Hall) ija najnovija igra „Slayers“ omoguava milijunima ljudi da ostvare svoje divlje antazije, koristei prave zatvorenike kao igrae koji e se boriti do smrti. .... Trajanje: 95 minuta. Preporuamo starijima od 16 godina.

Smještena u vrijeme nakon Drugog svjetskog rata, radnja prati zabranjenu ljubav tinejdžera i dvostruko starije žene. Kažu da je zabranjeno voe najslae, a da je uistinu tako, uvjerili su se glavni akteri ove ljubavne drame. Cijela pria zapoinje s Michaelom Bergom, petnaestogodišnjim mladiem iz Berlina. Nakon što mu jednog dana pozli u tramvaju, u pomo mu priskae nepoznata žena po imenu Hanna (K. Winslet) koja ga nakon toga otprati kui. Dijagnosticirana mu je žutica i doktor mu je ‘naredio’ tri mjeseca strogog mirovanja. Nakon što se oporavio, Michael kupuje buket cvijea i kree se zahvaliti ženi koja mu je pomogla. Ubrzo se njih dvoje upuste u romantinu vezu koju skrivaju od svih. Michael otkrije da Hanna voli da joj se ita te njih dvoje provode prekrasne i emotivne trenutke uz stranice Odiseje i Huckleberryja Finna. No, jednog dana Hanna misteriozno nestaje te ostavlja zaljubljenog Michaela slomljena srca. Osam godina kasnije, Michael je student prava koji prati suenje ratnim zloincima iz Drugog svjetskog rata. Tada Hanna opet ulazi u njegov život, ali ovaj put kao okrivljenica za strašne zloine....

LJUBAVNICI Realistina ljubavna drama o mladiu rastrganom izmeu žene koju želi i žene koja ga voli. L eona rd ( Joaquin Phoenix) je karizmatini, no depresivni mladi koji se vraa natrag u roditeljski dom nakon ljubavnog kraha. Dok se oporavlja pod budnim okom svojih roditelja, susree dvije žene. Jedna je njegova egzotina i zagonetna susjeda Michelle (Gwyneth Paltrow), a druga je ljupka i brižna Sandra (Vinessa Shaw), kerka obiteljskog prijatelja i biznismena koji ulaže u njihov obiteljski posao. Leonard se sve više veže uz Michelle koja je u autodestruktivnoj vezi sa oženjenim muškarcem, a njegova obitelj pritiska ga da se odlui za Sandru, pa Leonard mora donijeti konanu odluku i paziti da opet ne povrijedi sebe i druge...

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

Glavnu žensku ulogu u filmu “Žena kojoj sam itao” igra: 1) J. Aniston 2) K. Winslet 3) N. Kidman

18.00 ROKERICE

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Josip Štampar, akovec

utorak 24.11. 20.00 2012.

srijeda 25.11. nema filmskog programa

etvrtak 26.11.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

nema filmskog programa

Odgovor: ___________________________

18.00 BOŽINA PRIA

l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

petak 27.11.

A CHRISTMAS CAROL disneyjeva animirana obiteljska antazija Režija: Robert Zemeckis Uloge: Jim Carrey, Steve Valentine, Daryl Sabara, Sage Ryan

20.00 GAMER akcijski triler Režija: Mark Neveldine, Brian Taylor Uloge: Gerard Butler, John Lequizamo, Alison Lohman, Michael C. Hall

subota 28.11. 18.00 BOŽINA PRIA disneyjeva animirana obiteljska antazija

DVD, BLUE RAY IZLOG ŽENA KOJOJ SAM ITAO

(tri besplatne posudbe)

HANNAH MONTANA FILM

Produžena verzija otkaene tinejdžerke koja se sposobno i duhovito snalazi s dva identiteta, visokom popularnošu i normalnim životom. Miley Steward (Miley Cyrus) sve teže usklauje svoje obaveze: školu, prijatelje i život pop zvijezde. Problemi nastaju kada vrtoglavi uspjeh Hanne Montane pone ozbiljno prijetiti svakodnevnom životu Miley Steward. Kako bi ju rasteretio, otac (Billy Ray Cyrus) odvodi ju kui u Crowley Corners u Tennesseeju na dozu stvarnog života. Ali ona tamo upadne u niz avantura, smiješnih situacija i ljubavnih zgoda kakvu niti Hannah Montana nije mogla zamisliti...

MARLEY I JA Ako niste spremni imati dijete, kako ete zadovoljiti majinske instinkte? Kupnjom psa, naravno. No, ako je taj pas Marley, onda biste mogli i požaliti. Dok snijeg uporno pada na no njihovog vjenanja, mladi brani par, John (Owen Wilson) i Jenny Grogan (Jennier Aniston), odluuje napustiti okrutne zime Michigana i zaputiti se na jug kako bi zapoeli svoj novi život na Floridi. Oboje se zaposle kao novinari u konkurentskim lokalnim novinama, kupuju svoj prvi dom i zajedno kreu u pustolovinu braka, nove karijere i novog života. Inae se John i Jenny slažu odlino, ali kada je u pitanju ‘proširivanje’ obitelji, njihovi stavovi se razilaze. Nesiguran u vlastitu spremnost na djecu, John svoj strah priznaje prijatelju i kolegi Sebastianu koji mu nudi savršeno rješenje – neka John svojoj dragoj kupi štene. Zvui kao dobra ideja, ali tada na scenu stupa Marley ...

1.

MUEN

2.

ŽENA KOJOJ SAM ITAO

3.

JAHAI NA VALOVIMA

20.00 GAMER akcijski triler

nedjelja 29.11.

4.

U VRTLOGU IGRE

5.

ROCK ‘N’ ROLL BROD

6.

NO U MUZEJU 2

7.

TVRD ORAH

8.

IZGUBLJENA DUŠA

9.

CIGLA

16.00 BOŽINA PRIA disneyjeva animirana obiteljska antazija

18.00 BOŽINA PRIA disneyjeva animirana obiteljska antazija

10. TI MI LAŽEŠ NAJBOLJE

20.00 GAMER

FILMSKA TOP LISTA “MEIMURSKIH NOVINA” 1.

NEBESA

2.

NEMILOSRDNI GADOVI

akcijski triler

ponedjeljak 30.11. 18.00 BOŽINA PRIA disneyjeva animirana obiteljska antazija

3.

DISTRIKT 9

4.

GANGSTERI

5.

DOBRO DOŠLI CH’TIS

6.

PRISILA NA BRAK

7.

POSLJEDNJA KUA NALIJEVO

8.

SLOMLJENI ZAGRLJAJI

9.

CRVENA STIJENA

20.00 GAMER akcijski triler

DOM KULTURE PRELOG subota, 28.11. nedjelja, 29.11.

10. SIROE

19.00 DISTRICT 9

US BOX OFFICE 1.

PARANORMAL ACTIVITY

2.

SAW VI

3.

WHERE THE WILD THINGS ARE

4.

LAW ABIDING CITIZIEN

5.

COUPLES RETREAT

6.

ASTRO BOY

7.

THE STEPHATER

8.

G. I. JOE: THE RISE OF COBRA

9.

THE TIME TRAVELER’S WIFE

10. ZOMBIELAND

SF akcijska drama

Radno vrijeme blagajne! Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa, srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa, subota – od 16 do 20 sa, nedjelja – od 15 do 20 sa. Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, roendane, proslave...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT


8

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

KUA: Selidba stavlja na kušnju vaše organizacijske sposobnosti

Selite se? Ponite planirati na vrijeme

Selidba može izgledati kao zastrašujui zadatak, s mnogo posla prije samog seljenja, tako da vas lako može primiti panika, pri emu možete nešto previdjeti. Sve možete uinkovito organizirati tako da napravite plan aktivnosti prije same selidbe. Odbrojavanje do dana selidbe može se podijeliti na zadatke koje ete poeti obavljati mjesec dana prije.

Mjesec dana prije selidbe Obavijestite stanodavca (ako je primjenjivo). Kontaktirajte telekomunikacijsko poduzee kako biste organizirali ponovnu uspostavu ili instaliranje telefonske linije. Obavijestite dobavljaa struje i plina o tome tko e biti novi vlasnik imovine. Nabavite kutije za pakiranje stvari. Obavijestite nadreene na poslu koliko ete dana uzeti za selidbu i kada. Imajte jasnu izlaznu strategiju!

Dva tjedna prije selidbe Rezervirajte kombi ili kamion za prijevoz stvari. Informirajte ljude o promjeni adrese. Recite pošti da vam od dana selidbe preusmjeri poštu na novu adresu. Organizirajte nekoga da vam se pobrine oko djece ili kunih ljubimaca u dane selidbe. Obavijestite državne službe o promjeni adrese. Dobro promotrite plan novog doma i odluite koje ete prostorije koristiti za što. Zaponite s pakiranjem (nikad nije prerano).

Još jedan tjedan do selidbe Pobrinite se oko plaanja posljednjih rauna. Oitajte sva brojila i platite razlike. Otkažite usluge koje ste ovdje koristili, npr. dostava novina. Potvrdite dogovore s komunalnim poduzeima. Organizirajte razmjenu kljueva. Uzmite svoj novi klju što prije možete. Pronaite neke stare deke kojima ete zaštititi pod u novom domu. Ponite istiti kuu.

Dan prije Oznaite naljepnicama kutije i završite pakiranje. Posebno zapakirajte stvari koje e vam trebati. Odmrznite hladnjak/zamrziva. Završite s išenjem kue.

Dan selidbe Iskopajte preostale ureaje. Sve još jednom provjerite. Zatvorite i zakljuajte vrata i prozore. Provjerite jesu li sve kutije dopremljene na novu adresu.

ZA NJU - Nemojte se izvlaiti na injenicu da imate spor metabolizam

Ubacite metabolizam u “petu brzinu”(1) Evo jedne tajne: upravo ove minute unutar vašeg tijela nalazi se vaš osobni trener koji neumorno radi na tome da vam pomogne sagorjeti kalorije i potrošiti suvišne masnoe. Nazvan je metabolizam i on je suma svega što vaše tijelo radi. Svaki put kad jedete enzimi u stanicama vašeg tijela razgrauju hranu i pretvaraju je u energiju koja tjera vaše srce da kuca, mozak da razmišlja, noge da tre ... Što brže vaš metabolizam radi, to više kalorija trošite. A što više trošite, to ete lakše smršavjeti. I još jedna važna stvar koju morate znati – vi možete svoj metabolizam natjerati da radi više i jae, i to 24 sata na dan. Do neke mjere naša tijela “voze“ na odreenoj brzini koja je utvrena spolom i genetikom, no postoji još puno prostora za “manevriranje“, odnosno poboljšavanje i ubrzavanje. – Imate ogroman utjecaj na brzinu vašeg metabolizma, istie John Berardi, Ph.D, jedan od vodeih svjetskih strunjaka u polju ljudskih performansi i nutricionizma. On kaže: - Ne možete utjecati na to koliko je kalorija potrebno da bi vaše srce kucalo, no možete trošiti 500 do 600 kalorija više ako se odluite za pravilnu prehranu i režim vježbanja. Kako biste ubrzali metabolizam, morate uvesti neke promjene u svakodnevnu rutinu. Da bi te promjene bile što jednostavnije, ovdje smo saželi najvažnije savjete vodeih svjetskih eksperata i došli do cjelodnevnog plana koji e vaš metabolizam ubaciti u ‘petu brzinu’.

Kad se dignete iz kreveta Pijte kavu. Obožavatelji popularnoga aromatinog napitka mogu se radovati! Istraživanje objavljeno u asopisu Physiology & Behavior pokazalo je da se prosjeni bazni metaboliki indeks (minimalna dnevna koliina kalorija za tijelo koje je cijeli dan u stanju mirovanja) kod ljudi koji piju kavu s kofeinom poveala za 16 posto za razliku od onih koji piju beskofeinsku. Kofein stimulira centralni živani sustav, poveavajui broj otkucaja srca i disanje, kaže Robert Keneick, Ph.D., psiholog istraživa pri U.S. Army Research Institute of Environmental Medicine. Pijte hladnu vodu. Jutarnju šalicu kave “poplavite“ ašom hladne H2O. Istraživai na Sveuilištu u Utahu ustanovili su da su volonteri koji su pili 8 do 12 aša od 2 decilitra imali viši bazni metaboliki indeks od onih koji su popili samo etiri aše. – Vaše tijelo troši više energije kad zagrijava hladnu vodu na temperaturu vašeg tijela, tvrdi Madelyn Fernstrom, Ph.D., osnivaica i direktorica University of Pittsburgh Medical Center Weight Management Center. Iako se ini da je malo to kalorija koliko potrošite na “zagrijavanje“ vode, ako vam to postane navika, na taj ete nain ubrzati metabolizam bez ikakvog truda.

Kad ste na poslu Odaberite proteine za ruak. Uvrštavanje proteina (mlijeko i mlijeni proizvodi

- sol i papar - brašno - ulje - 100 ml suhoga bijelog vina - 100 ml kokošjeg temeljca - 10-15 maslina, sitno narezanih - 10-15 kapara - peršin

nim kalcija, kao što su recimo 2 dcl mlijeka ili 1,5 dcl nemasnog jogurta. Kalcij pomaže tijelu da eikasnije razgradi masnoe, u probavnom traktu veže na sebe dio masti i kolesterola te tako pomaže organizmu da ih izbaci. (Na žalost, dodaci prehrani nemaju jednak uinak.) CLA – konjugirana linolna kiselina sadržana u mlijeku, siru i mesu pomaže u poboljšanju omjera nemasne mase i tjelesnih masnoa, smanjujui masno tkivo posebno u podruju abdomena i potiui rast mišinog tkiva.

Nikako ne preskaite doruak! Pojedite doruak, i to svaki dan. - Ako se oglušite na ovo prvo pravilo, vaše se tijelo ve od jutra prebacuje u “nain rada za stanje izgladnjivanja“ (da, vaše je tijelo toliko paranoino), pa se metabolizam automatski usporava kako bi sauvalo energiju, kaže Berardi. Što je kompletniji i zdraviji vaš obrok, to e brže i bolje vaš metabolizam raditi. U studiji objavljenoj u American Journal of Epidemiology volonteri koji su 22 do 55 posto ukupnih dnevnih kalorija unijeli dorukom dobili su u prosjeku 0,8 kilograma u etiri godine. Oni koji su ujutro unijeli 0 do 11 posto kalorija dobili su preko 1,5 kilograma. U jednom drugom istraživanju objavljenom u istom asopisu, volonteri koji

su redovito preskakali doruak imali su 4,5 puta vei rizik od pretilosti od onih koji su odvojili vremena za doruak. Što biste trebali jesti za doruak? Hrana kojoj treba dulje vremena za probavljanje zasitit e vas dulje vremena. Pokušajte s kombinacijom nemasnih proteina, kompleksnih ugljikohidrata i zdravih masnoa. Power doruak koji preporua Berardi je: omlet napravljen od jednog cijelog jaja i dva bjelanjka s pola šalice svježe paprike i luka. Uz to pojedite pola šalice kuhane zobene kaše (još je bolje ako je od zrna zobi jer je u zobenim pahuljicama energija koncentrirana u manjem obujmu) i pola šalice nekog voa. Uz sve ovo uzmite i žliicu omega-3 ribljeg ulja ili tabletu s istim uljem.

Gležnjerice - vrui hit sezone Ako ih još nemate, onda zaista ne pratite modne trendove. Gležnjerice, koje smo još do prije koju godinu gledali s podsmijehom na starim fotograijama naših mama, sada su ponovno u modi, i ne samo to – one su apsolutni hit sezone. Rije je o izmama koje imaju rub malo iznad gležnja, a ponekad malo ispod. Naješe imaju niže i deblje pete, makar ih se može nai u bezbroj varijacija. Najbolje

izgledaju uz tajice, uske traperice i, naravno, hulahopke razliitih debljina, dezena i boja. Zahvaljujui gležnjericama vaše e se noge initi još vitkijima i dužima, a dat e poseban dojam i vašoj odjei.

Elegancija i poslovni look Ako imate debele listove, nosite gležnjerice iskljuivo na traperice, jer e vam noge izgledati napola tanje. Takoer, ukoliko

imate debele listove, gležnjerice obucite na krae haljine, kako bi vam noge izgledale izduženije. Žene s dugim tankim nogama trebale bi nositi gležnjerice s hulahopkama kontrastne boje od njih samih. Isto vrijedi za tajice. No, tko kaže da gležnjerice morate nositi samo na traperice. Takoer mogu izgledati predivno na veernje haljine. Za svakodnevni i poslovni look pogodne su gležnjerice s malo nižom petom.

Ako volite više kožnati look, nemojte propustiti kupiti gležnjerice od prave kože. Bez obzira što e biti skuplje, bit e vam udobnije i sigurno e dulje trajati. Kad je rije o boji gležnjerica, s crnom sigurno neete pogriješiti, bilo da ih nosite danju, nou ili za neke druge prilike. (izvor: Žena.hr)

PRAKTIAN SAVJET

Svinjski medaljoni u umaku s maslinama i kaparama - 8 svinjskih medaljona

- sve vrste mesa, peradi i ribe te jaja; mahunarke - soja, grah, lea, grašak; žitarice - riža, pšenica i orašasti plodovi: lješnjaci, bademi i orasi) u svaki obrok pomaže izgraditi i održati istu mišinu masu bez nepotrebnih masti. Mišii troše više energije nego salo, ak i u stanju mirovanja, istie Donald Layman, Ph.D., profesor nutricionizma na Sveuilištu u Illinoisu. Odaberite 30 grama proteina uz svaki obrok – ekvivalent otprilike jednoj šalici nemasnog svježeg sira ili oko 115 grama pileih prsa. Skuhajte zeleni aj. - On je najbliži “arobnom“ napitku za vaš metabolizam, tvrdi nutricionistkinja Tammy Lakatos Shames, autorica knjige “Fire Up Your Metabolism: 9 Proven Principles for Burning Fat and Losing Weight Forever“. Ovaj napitak sadrži biljnu komponentu ECGC, koja potie sagorijevanje masnoa. U jednoj studiji, osobe koje su konzumirale tri do pet šalica dnevno u periodu od 12 tjedana smanjile su težinu za 4,6 posto. Prema drugim istraživanjima, konzumiranje dvije do etiri šalice zelenog aja dnevno pomaže sagorjeti 50 posto dodatnih kalorija. To otprilike iznosi 2,6 kilograma godišnje. Za maksimalni uinak nemojte ga ostaviti da se namae više od tri minute i popijte dok je još vru. Popravite štetu mlijenim proizvodima. Dogaa se svima nama ... Postoji dana kad ni jedna salata na svijetu ne može nadmašiti privlanost jedne pizze ili pommes fritesa. No, to možete “popraviti“ s meuobrokom pu-

MODNI KUTAK

RECEPT tjedna

Sastojci za 4 osobe:

24. studenoga 2009.

Priprema jela: Zainite medaljone solju i paprom te uvaljajte u brašno. U tavi zagrijte ulje te ispecite medaljone. Dodajte vino i temeljac te pojaajte vatru tako da vino i temeljac zavriju. Dodajte masline i kapare te držite na vatri još 3 - 4 minute. Kod posluživanja posipajte peršinom. Vrijeme pripreme: 30 min; broj kalorija: 212 cal; masnoe: 8 g; ugljikohidrati: 8 g; bjelanevine: 26 g.

Kako odabrati lozinku Lozinka i odabir dobre lozinke nikada nije bio važniji nego danas kada se iza kombinacija slova, znakova i brojki skriva velika koliina privatnih informacija. Nikada, ali baš nikada, nemojte nekome otkriti svoju lozinku, ma tko ta osoba bila. ak ni pouzdane osobe poput brata, sestre, mate, tate ili supruge nee uvati tu lozinku kao vi. Administrator sustava na kojem koristite lozinku takoer je nikada ne mora znati. On je može promijeniti bez da je zna ako mu je nužno stei kontrolu nad vašim podacima.

Osim toga, nemojte zapisivati lozinku, kreirajte lozinku koju možete zapamtiti, te nipošto nemojte nikome slati lozinku elektronikom porukom. Lozinka mora biti duga barem šest znakova i trebala bi sadržavati slova, brojeve i znakove. Nasumini odabir svega pomalo napravit e odlinu lozinku, ali kao takvu e je malo tko zapamtiti i onda prekršiti pravilo o nepisanju lozinke. Dobro je onda poslužiti se trikovima poput izbacivanja samoglasnika iz rijei, pa takvu rije koja nije zapisana

ni u jednom rjeniku prekinuti nekim nasuminim znakom i brojem te se okoristiti velikim i malim slovima, kao na primjer at$mbL. Hrvatski korisnici donekle imaju sreu što se koristimo jezikom koji ne govori puno ljudi, pa e i razbijanje lozinki na hrvatskom jeziku biti daleko teže od onih na engleskom. Veina dostupnih rjenika i alata za probijanje lozinki orijentirana je na engleski jezik koji prevladava na Internetu, stoga izbjegavajte engleske rijei pri odabiru svoje lozinke.


06.35 06.50 06.55 07.15 07.40

04.05 04.35 05.05

03.15

02.30

01.50

23.55 00.00 00.10 01.05

20.25 21.00 21.55 22.35 23.30 23.45

20.14

17.35 18.18 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04

15.35 16.10 16.20 17.30

13.20 14.10 14.19 14.25 14.40

12.00 12.11 12.13 12.16 12.28 12.32

11.10

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

TV kue imaju pravo promjene programa

TEST Najava programa Delta - stanje, crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr:

Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje: Leukemija TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Korzika - otok ljepote, dok. lm Trea dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Živje zdravije Oprezno s anelom, telenovela McLeodove keri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Mijenjam svijet Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Predsjedniki izbori 2009. bonusi ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Potrošaki kod Magic Flight, dok. serija Proces Otvoreno Vijes Predsjedniki izbori 2009. bonusi Poslovne vijes Vijes iz kulture Na rubu znanos Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Momci s Madisona, serija (12) Korzika - otok ljepote, dok. lm Potrošaki kod Proces Oprezno s anelom, telenovela

Crtana serija Vitaminix Luckaste paje pustolovine arobna ploa Platno, boje, kist Kratki spoj Heidi, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Monarch Cove, serija Mali veliki César, (Uloge: Jules Sitruk, Maria de Medeiros (Chantal Pet), Jean-Philippe Écoey (Bertrand Pet), Joséphine Berry (Sarah Delgado), Mabô Kouyaté (Morgan Boulanger), Anna Karina (Gloria); Scenaris: Richard Berry, Eric Assous; Redatelj: Richard Berry) Sebetkana Milka, dok. lm Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr: Crtani lm Vitaminix Luckaste paje pustolovine arobna ploa Crna kuja: Seksualna prava Zvjezdane staze: Voyager, serija Na rubu znanos Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Dva i pol muškarca, hum. serija Simpsoni, crtana serija VIP Music Club TV Bingo Show Bitange i princeze, hum. serija (12) Vijes na Drugom Vrijeme Momci s Madisona, serija (12) Zagorka, hrvatski lm Život poslije smr, serija (12) Kraj programa Rukomet, SP (Ž)

06.25 Pink Panther, crtana serija 06.40 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.10 Punom parom, kulinarski izazov 07.35 Korak po korak, hum. serija 08.05 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.00 Astro show, emisija 11.05 Pod ism krovom, hum. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Rat u kui, hum. serija 12.30 Exkluziv, magazin 13.00 Veera za 5, lifestyle emisija 13.25 RTL pomaže djeci 13.35 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras, dramska serija (dvije epizode) 16.05 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 16.35 Pod ism krovom, hum. serija 17.00 Dadilja, hum. serija 17.30 Malcolm u sredini, hum. serija 18.00 Rat u kui, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija

01.00 --------

22.40 00.10

21.35 21.47 21.50

19.08 19.30 20.05 20.55

17.05 18.00 18.17 18.20 18.47

15.00 15.15 ---------------------15.35 15.50 16.20

12.20 13.30 13.50 14.15

09.30 10.00 10.45

---------------------08.00 08.15 08.25 08.40 09.05

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR+ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: PHOENIX 01.00 NO NI PROGRAM

06:45 Jackie Chan, crtana serija 07:10 Pocoyo, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Nova lova, TV igra 09:40 Lude 70-e, serija 10:40 Naši najbolji dani, serija 11:40 IN magazin 12:30 Naša mala klinika, serija 13:30 Najbolje godine, serija 14:30 Spider-man 2, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Otok smr, serija (12) 00:00 Vijes 00:15 Seinfeld, serija 00:45 Televizijska posla, serija 01:15 Irska braa, serija (12) 03:05 Ezo TV, tarot show 04:05 Polja krvi, (Irska, SAD, 1997., drama; Redatelj: Jim McBride; Glume: Anthony Brophy, Timothy Dalton, Cary Elwes, Maria Lennon, John Kavanagh) 05:50 Seinfeld, serija 06:20 IN magazin 06:45 Kraj programa

Exkluziv, magazin Veera za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Najtraženiji, (akcijski triler, 1997.; Redatelj: David Hogan; Uloge: Keenen Ivory Wayans, Jon Voight, Jill Hennessy, Paul Sorvino, Robert Culp, Wolfgang Bodison, Simon Baker) 21.40 Krvavi sport, (akcijski, 1988.; Redatelj: Newt Arnold; Uloge: Jean-Claude Van Damme, Donald Gibb, Leah Ayres, Norman Bu on, Forest Whitaker, Roy Chiao, Bolo Yeung) 23.25 Vijes, informavna emisija 23.40 Jennifer 8, igrani lm, triler 01.40 Astro show, emisija

18.55 19.05 19.35

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe VE TRI DANA JAŠEM JA Z VARAŽDINA dokumentarni lm VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI

09:58 10:00 12:00 12:10 12:25 13:00

15:00 17:00 17:05

14:00

13:30

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Snimka koncerta Slomljeno srce, serijski lm Vijes TV Juxebox 100% Meimursko, ponavljanje Meimurje danas, informavna emisija Sport Vrijeme

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 17:30 19:00 19:15 19:18

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini,

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Nestalo dijete, lm 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.55 Predah, lm 22.50 Will i Grace, hum. serija 23.20 Vjenani kum, lm 1.00 Seinfeld, hum. serija 1.30 Love TV 2.30 Nona pca

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Smei šeer, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vjeno, serija 18.00 Aneli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Farma 21.55 Kuanice, serija 22.50 24 UR 23.10 Dexter, serija 0.15 24UR 1.15 Nona panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Djeji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobine zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameriki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ronel izza odra 23.45 Dnevnik pogranine TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovšne u veseloj hos, crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvlaenje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 Noni program

PONEDJELJAK 30. studenoga 2009.

22:00 23:00 23:20 -------------------

17:30 18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00

19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 22:30 23:00 00:15 00:20 00:35 00:37 00:40 00:45 00:48 SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Auto moto nauc vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Meimurje danas Sport Vrijeme Živa vatra, serijski lm Gile e svijet sporta Snimka rukometne utakmice, ponavljanje Poslovne vijes Meimurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu Videostranice

8.35 Alpsko skijanje 11.45 Langlauf 14.45 Skispringen 16.00 Gewichtheben 18.00 Eurogoals 18.45 Nogomet 20.30 Kampfsport 20.45 Hrvanje 22.15 Nogomet

6.00 Poker 8.00 Bundesliga Pur 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga Pur 19.45 Ha rick, prijenos 22.45 Nogomet

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpros 21.15 Rach 22.15 Extra 23.15 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Bauer sucht Frau 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Deutschland wird schwanger 21.15 Kerner 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 Noni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Presž, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 Noni program

hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za oevid,, serija 21:05 Kuanice, serija 21:50 Lipsck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 Noni program

od 24.11.2009. do 30.11.2009.

PREGLED

TV

(28.11. u 20.00 h, RTL Televizija)

Tom Cruise


05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.06 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.40 11.55 12.00 12.11 12.13 12.16 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.30 17.35 18.18 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.45 21.20 21.50 22.00 22.55 23.10 23.15 23.25 00.20 01.05 01.50 02.35 03.25 03.35 04.05 04.35 05.05

Najava programa Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 100% hrvatsko Dolina sunca, telenovela Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Porezni rajevi: Veliko izbjegavanje, dok. lm Danny na moru 1, dok. serija Kulturna bašna: Benkovakim krajem Burzovno izvješe Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anelom, telenovela McLeodove keri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Meu nama Kruha služi, emisija puke i predajne kulture Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Globalno sijelo Hrvatsko podmorje 5: U moru do koljena, dok. serija Poslovni klub Burzovno izvješe Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Zakon i red: Odjel za žrtve, serija (12) Porezni rajevi: Veliko izbjegavanje, dok. lm Skica za portret Kruha služi, emisija puke i predajne kulture Globalno sijelo Poslovni klub Oprezno s anelom, telenovela

TV kue imaju pravo promjene programa

06.35 TEST 06.50 Najava programa 06.55 crtana serija

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE BEATLES – “White Album” 01.00 NO NI PROGRAM

06:45 Jackie Chan, crtana serija 07:10 Pocoyo, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:40 Nova lova, TV igra 10:10 Lude 70-e, serija 11:10 Naši najbolji dani, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Nebo može eka, (SAD, 1978., komedija; Redatelj: Warren Bea y, Buck Henry; Glume: Warren Bea y, Julie Chrise, James Mason, Jack Warden, Charles Grodin) 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 20:40 Liga Prvaka - utakmica 22:45 Vijes 23:00 Mr. Bean , serija 23:30 Sažeci Lige prvaka 00:00 Zakon brojeva, serija 01:00 Seinfeld, serija 01:30 Život na sjeveru, serija 02:25 Irska braa, serija (12) 03:20 Ezo TV, tarot show 04:20 Savršeni uinak, (SAD, Njemaka, 2004., komedija; Redatelj: Brian Robbins; Glume: Scarle Johansson, Erika Christensen, Chris Evans, Bryan Greenberg, Darius Miles) 05:45 Seinfeld, serija 06:10 IN magazin 06:45 Kraj programa

18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Najvei hrvatski misteriji, zabavni talk show 21.00 Baš kao ona, (komedija, 2005.; Redatelj: Curs Hanson; Uloge: Cameron Diaz, Toni Collete, Shirley Maclaine, Mark Feuerstein, Anson Mount, Richard Burgi) 23.20 Chuck, akcijska serija 00.15 Vijes, informavna emisija 00.30 Oceanovih 12, igrani lm, krimi komedija 02.30 Astro show, emisija serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 Noni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni 21.15 Dva i pol muškarca, hum. serija 22.15 Stromberg 23.15 Tv Total 0.15 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Klick ins Herz, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za oevid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 Noni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Svije oko Jima, hum. serija 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 Noni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.00 Rukomet, prijenos 22.15 DSF aktuell

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nauc vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje

21:00 21:15 21:18 21:30 23:05 23:10 23:25 23:37 23:40 23:45

VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI NINJA KORNJAE animirana serija VIJESTI VTV-A TV ORDINACIJA JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi ZASTUPNIKI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija Sport Vrijeme Voice of America Dom 2, emisija o ureenju interijera akoveki kutak, Gost: Branko Šalamon, K gradonaelnik Meimurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Meimurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.30 Nogomet na plaži 10.00 Gewichtheben, prijenos 13.00 Skispringen 15.00 Eurogoals 17.30 Nogomet 21.00 Boks 23.00 Motorsport

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30

Slomljeno srce, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos, emisija pod pokroviteljstvom

18:25 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00

16:00 17:00 17:10 18:10

18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:30 14:30 15:00 17:00 17:05 17:25 18:00 18:35

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu KOKTEL mozaina emisija TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI EUROMAXX TV magazin ZASTUPNIKI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie,

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Djevojka za ljubav, lm 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 19.45 Svijet 20.00 Liga prvaka, prijenos 23.35 Sretni brojevi, lm 1.30 Seinfeld, hum. serija 2.00 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Srce anela, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vjeno, serija 18.00 Aneli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Farma 21.15 Provjereno 22.15 Dr. House, serija 23.10 24 UR 23.15 Dexter, serija 1.20 24UR 1.20 Nona panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Amerika serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameriki

m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pogranine TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Djeji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Meunarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameriki lm 0.25 Noni program

UTORAK 24. studenoga 2009.

Pink Panther, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod ism krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u kui, hum. serija Exkluziv, magazin Veera za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras, dramska serija (dvije epizode) Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod ism krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u kui, hum. serija Vijes, informavna emisija

07.15 Trolovi, crtana serija 07.40 TV vr: -------- Danica i pica Spomenka -------- Spektakl na livadi: Vodeni dan -------- Matylda: Vjenani dar -------- Profesor Baltazar: Drama oko cvijea 08.10 Navrh jezika 08.25 Izazovi: Lana, bugarski dok. lm za mlade 08.40 Heidi, serija za djecu 09.05 Gem, set, me - serija za djecu 09.30 Vip Music Club 10.00 Monarch Cove, serija 10.45 Petorke, (Uloge: Kimberly J. Brown, Elizabeth Morehead, Daniel Roebuck, Zoe, Jake Epstein, Vincent Corazza, James Kall; Scenarist: Ma hew Weisman; Redatelj: Bill Corcoran) 12.30 Anna Oxa - specijal 12.55 Dokuteka - Petar Krelja: Papirna rat za Morenu, dok. lm 13.30 Prijatelji, hum. serija 13.50 Zovem se Earl, hum. serija 14.15 Ksena - princeza ratnica, serija 15.00 Kod Ane 15.15 TV vr: -------- Danica i pica Spomenka -------- Spektakl na livadi: Vodeni dan -------- Matylda: Vjenani dar -------- Profesor Baltazar: Drama oko cvijea 15.45 Koga briga? 16.20 Zvjezdane staze: Voyager, serija 17.05 Drugi format 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.47 Dva i pol muškarca, hum. serija 19.08 Simpsoni, crtana serija 19.30 VIP Music Club 20.05 Dodjela Nagrada hrvatskog glumišta, prijenos 22.05 Vijes na Drugom 22.17 Vrijeme 22.25 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija (12) 23.15 Šaptaica duhovima, serija (12) 00.05 Anna Oxa - specijal 00.30 Kraj programa

06.50 07.05 07.30 08.00 08.30 09.20 11.25 11.55 12.25 12.50 13.05 13.35 14.30 16.05 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30

TV kue imaju pravo promjene programa

01.10

Graham Beckel, Kathy Baker) Bijeg iz Los Angelesa, igrani lm, akcijski (12)

06:45 Bumba, crtana serija 07:00 Power Rangers, serija 07:25 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:45 Graditelj Bob, crtana serija 08:00 Winx, crtana serija 08:25 Dora istražuje, crtana serija 08:50 Kuanice iz visokog društva, serija 09:55 Ulica sjeanja, serija 10:55 Automov, auto-moto magazin 11:25 Magazin Lige prvaka 11:55 Novac, business magazin 12:25 Malo dobrih ljudi, igrani lm 14:55 Koncert Miroslava Škore 16:50 Vijes 17:00 Supertalent, show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show 21:00 Spider-man 2, (SAD, 2004., akcija; Redatelj: Sam Raimi; Glume: Tobey Maguire, Kirsten Dunst, James Franco, Alfred Molina, Rosemary Harris) 23:25 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:45 Trenutak isne, game show (15) 01:45 Televizijska posla, serija 02:45 Esther Kahn, (VB, Francuska, 2000., drama; Redatelj: Arnaud Desplechin; Glume: Summer Phoenix, Ian Holm, Fabrice Desplechin, Akbar Kurtha, Frances Barber) 04:35 Red Carpet, showbiz magazin (15) 05:45 Kuanice iz visokog društva, serija 06:45 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: THE DEAD WEATHER 01.00 NO NI PROGRAM

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00

14:15 15:00 16:00 16:15

11:58 12:00

15:00 15:30 16:00 17:15

00:45 01:15

EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar OKOLO K(R)OLE mozaina emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Lolek i Bolek Tjedna kronika Snimka rukometne utakmice Tjedna kronika Sa Slaom je najslae, glazbena emisija Ljubavni trokut, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Tjedna kronika Sutra na programu

16:45 17:00 17:30 19:00 19:30

Danas pogledajte… Mali oglasi Djeja televizija Snimka kovcerta Snimka modne revije varaždinskih i meimurskih kreatora Aktualno, ponavljanje Zagrljaj ljepote, ponavljanje Hello Ki y Bajke Grimm

18:10 18:55 19:00 19:30 20:05 20:45 21:45 22:45 22:50 -------------

21:30 23:45

NAJAVA PROGRAMA ME UNARODNI TURNIR U RITMIKOJ GIMNASTICI “VINDIJA” snimka VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal

serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Kamen, lm 22.15 ZiB 8.00 Djeji program 9.55 Koncert 10.30 Flash 22.25 Columbo, lm 0.25 Noni Divlje živonje 10.55 Ozare 11.30 Serija program za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cine16.50 Ameriki lm 18.35 Izvlaenje lota Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 22.00 Vijes 22.45 Ameriki lm 0.25 12:20 Animirani lm 13.50 Jack i Sarah, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, Noni program serija 18:00 Newsme 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Auto7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 mobili, lm 22.15 300, lm 0.25 Noni TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija program 12.00 Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cine20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen serija 21.55 Veer baleta 22.45 Dnevnik aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 pogranine TV 23.15 Videostranice Animirani lm 13.50 Jack i Sarah, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 Newsme 18:10 Simpsoni, crtana 07.45 TV prodaja 8.00 Djeji pro- serija 19:10 Galileo 20:15 Automobili, lm gram 11.10 Školska košarkaška liga 22.15 300, lm 0.25 Noni program 12.10 Provjereno 13.10 Moja Kina, dok. serija 13.40 Drvo za vješanje, lm 15.40 Lijepi ljudi, serija 16.35 Pepeljugina pria, lm 18.20 Ljubav 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 kroz želudac 18.55 24 UR 20.00 As  Alles was zählt 11:30 Autopros 12:00 tud not padu?! 21.35 Život nije šala, Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež serija 22.40 Dolores Claiborne, lm 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 1.05 Nona panorama 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 On i ja, lm 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 Noni program 7.45 TV 8.05 Djeji program 12.00 Igra, hum. serija 12.35 Fantasan poziv 14.25 Tricia, lm 15.50 Vražja kuhinja 16.45 Kalifornija 17.45 Slis 18.40 Pazi, 8.00 Djeji program 11:00 Magic A ack kamera! 19.15 TV Tuba 20.00 Predsjed- 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt nik, lm 21.30 Psych, serija 22.45 Laži s Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize ljubavlju 23.40 Žrtve, lm 1.20 Vatreni serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & deki, serija 2.25 Love Tv Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Insomnia, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, 10.00 TV vodi + turiska središta serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glaz- Noni program bena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena 6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 11.00 emisija 00.10 TEST Dopplepass, prijenos 14.30 Poker 17.15 Rukomet, prijenos 19.30 Ha rick 21.00 Bundesliga Pur 22.00 DSF aktuell 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Bria- 8.30 Gewichtheben 11.00 Skijanje, prijenom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 nos 15.15 Gewichtheben, prijenos 18.00 Kuanice, serija 18:25 Hitna služba, Alpsko, skijanje 22.00 Boks

NEDJELJA 29. studenoga 2009. kineski animirani lm 08.55 Prijatelji 10.00 Nora Fora, TV igra za djecu 05.55 Najava programa 10.50 Biblija 06.00 Jelovnici izgubljenog 11.00 Zagreb: Misa, prijenos vremena 12.05 Sjedea odbojka, prijenos 06.20 Glas domovine 13.30 Ciklus lmova Katherine 06.45 Euromagazin Hepburn i Spencera 07.15 Duhovni izazovi Tracyja: Adamovo rebro, 07.45 TV kalendar ameriki lm 08.00 Vijes 15.10 Ples sa zvijezdama 08.10 Beka lharmonija i Zubin 17.20 Magazin nogometne Lige Mehta u Šangaju prvaka 09.10 Opera box 17.50 Aspen: Svjetski ski kup (Ž) 09.40 TV kalendar - slalom, 1. vožnja 09.52 HP - gdje ste vi, tu je i 18.55 Lake Louis: Svjetski ski kup vaša pošta (M) - super G, prijenos 10.00 Vijes 20.00 Sportski ili dok. program 10.09 Vrijeme danas 20.55 Aspen: Svjetski ski kup (Ž) 10.10 Vijes iz kulture - slalom, prijenos 2. vožnje 10.20 The true story of Maria 21.45 Za one koji misle Montessori, mini-serija unaprijed - CO 12.00 Dnevnik 21.50 Dobre namjere, TV serija 12.11 Sport (12) 12.13 Vrijeme 22.40 Sportske vijes 12.15 Živje zdravije 22.50 Nove avanture stare 12.25 Plodovi zemlje Chrisne, hum. serija 13.20 Split: More 23.10 Vrijeme je za jazz: 50-ta 13.50 Živje zdravije obljetnica Zagreb Jazz 14.00 Nedjeljom u dva Quarteta 15.05 Mir i dobro 00.10 Garaža 15.40 Vijes 00.40 Kraj programa 15.50 Vrijeme sutra -------- Boks S. Boži - D. Sason 15.55 Kovrava Sue, (Uloge: James Belushi, Kelly Lynch, Alisan Porter, John Getz; Scenarist i redatelj: 06.35 Zvijezde Ekstra: Keanu John Hughes) Reeves (1. dio), zabavna 17.35 Lijepom našom: Dugo emisija Selo 06.55 Skrivene poruke, hum. 18.35 U istom loncu, kulinarski serija show 07.30 Astro Boy, crtana serija 19.14 Za one koji misle 07.55 Ulica Sezame, animirana unaprijed - CO serija 19.15 LOTO 6/45 08.55 Bikeri s Marsa, crtana serija 19.30 Dnevnik 09.25 Ben 10, crtana serija 19.56 Sport 09.50 Discovery: Nemogua 20.01 Vrijeme misija - Upis u vr, dok. 20.04 Predsjedniki izbori 2009. lm - bonusi 10.40 Jedna od dekiju, hum. 20.20 Tko želi bi milijunaš?, serija kviz 11.05 Najvei hrvatski misteriji, 21.25 Domaa serija zabavni talk show 22.10 Vijes 12.05 Idemo do kraja, igrani lm, 22.25 Predsjedniki izbori 2009. komedija - bonusi 13.55 Zauvijek mlad, 22.40 Filmski vikend Tommyja (avanturiski, 1992.; Leea Jonesa: uvar Redatelj: Steve Miner; zakona, (Uloge: Tommy Uloge: Mel Gibson, Jamie Lee Jones, Wesley Snipes, Lee Curs, Elijah Wood, Robert Downey jr., Irne Isabel Glasser, George Jacob, Kate Nelligan, Joe Wendt, Joe Morton) Pantoliano; Redatelj: 15.40 Nemogua misija 3, igrani Stuart Baird) lm, akcijski 00.50 Vijes iz kulture 17.55 Odred za istou, dok. 02.55 Garaža emisija 03.25 Lijepom našom: Dugo 18.30 Vijes, informavna Selo emisija 04.20 Plodovi zemlje 19.05 RTL pomaže djeci 05.10 Split: More 19.30 Exkluziv, magazin 20.00 Odbrojavanje, (triler, 1994.; Redatelj: Stephen Hopkins; Uloge: Je Bridges, Tommy Lee Jones, Suzy Amis, Lloyd 06.20 TEST Bridges, Forest Whitaker) 06.35 Najava programa 22.05 CSI: Miami, krimi serija 06.40 Djeak i vjeverica, crtana 23.00 Jennifer 8, (triler, 1992.; serija Redatelj: Bruce Robinson; 07.05 San o slavi, serija za djecu Uloge: Andy Garcia, Lance 07.30 Lotosova svjeljka, Henriksen, Uma Thurman,


02.35

00.45 00.55

22.40

20.20 21.45 22.10 22.25

19.15 19.30 19.56 20.01 20.04

18.35

17.45 18.30

16.05 16.40 16.49 16.55 17.10 17.40

14.55

14.05 14.35

13.20

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

10.00 10.09 10.10 10.15 10.50

09.40 09.55

07.00 07.05 07.30 08.00 08.15

TV kue imaju pravo promjene programa

Najava programa TV kalendar Iza ekrana Vijes Kinoteka - ciklus klasinog vesterna: Revolveraš, (Uloge: Gregory Peck, Helen Westco , Millard Mitchell, Jean Parker, Karl Malden, Skip Homeier; Scenaris: William Bowers, André de Toth; Redatelj: Henry King) Skica za portret Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Kuni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anelom, telenovela Prizma, mulnacionalni magazin Duhovni izazovi Jelovnici izgubljenog vremena Reporteri: udo manih stanica Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Kulturna bašna: Ozalj Život na jezeru, dok. lm Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Škrinja: Kapetan HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta U istom loncu, kulinarski show LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme Predsjedniki izbori 2009. bonusi Ples sa zvijezdama, 1. dio Ples sa zvijezdama, 2. dio Vijes Predsjedniki izbori 2009. bonusi Filmski vikend Tommyja Leea Jonesa: Bjegunac, (Uloge: Harrison Ford, Sela Ward, Tommy Lee Jones, Andreas Katsulas, Joe Pantoliano, Jeroen Krabbé; Scenaris: Jeb Stuart, David Twohy; Redatelj: Andrew Dawis) Vijes iz kulture Filmski maraton: Prevaran, (Uloge: Freddie Prinze Jr., Ving Rhames, Roselyn Sanchez, Callum Keith Rennie, Angus Macfadyen, Daniel Newman, Devon Sawa, Jon Thomas, Robert Pralgo, Mark Adam, Michael Arata, Mark Krasno, Bill Romanowski; Scenarist i redatelj: Keoni Waxman) Filmski maraton: Samo najjai, (Uloge: Mark Dacascos, Stacey Travis, Georey Lewis, Paco Chrisan Prieto, Todd

07.00 Heroji iz stras, dramska serija 07.50 Astro Boy, crtana serija 08.15 Ulica Sezame, animirana serija 09.20 Bikeri s Marsa, crtana serija 09.45 Ben 10, crtana serija 10.25 Tajna okolade, telenovela 11.25 Jedna od dekiju, hum. serija 11.50 Idemo do kraja, komedija 13.40 Krletka, (komedija, 1996.; Redatelj: Mike Nichols; Uloge: Robin Williams, Gene Hackman, Nathan Lane, Dianne Wiest, Dann Futermann, Calista Flockhart) 15.55 Premier liga: Portsmouth - Manchester United, prijenos 18.00 Zvijezde Ekstra: Keanu Reeves (1. dio), zabavna emisija

07.00 TV vodi + panorame turiskih središta Hrvatske 07.15 Najava programa 07.20 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalmanac 07.45 Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu 08.10 Na kraju ulice 08.40 Ninin kutak 08.45 Danica 08.50 Leo, serija za djecu 09.15 Kokice 09.45 Hrvatski djeji fesval 2009., snimka 11.15 Briljanteen 12.00 Hrvatski pisci na TV ekranu - M.C.Nehajev: Doktorova no, TV drama 13.00 KS automagazin 13.30 4 zida 14.05 Izmeu zemlje i neba, dok. serija 15.00 Volim nogomet 18.00 Aspen: Svjetski ski kup (Ž) veleslalom, 1. vožnja 18.55 Garaža 19.25 Lake Louis: Svjetski ski kup (M) - spust 20.10 HNL: Hajduk - Osijek, prijenos 22.05 Aspen: Svjetski ski kup (Ž) - veleslalom, snimka 2. vožnje 22.35 Sportske vijes 22.45 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 22.50 Dobre namjere, TV serija (12) 23.40 Pet Shop Boys - specijal 00.05 No u kazalištu: Šeherezada i Carmen Histria fesval 2006. 01.30 Kraj programa

Susman, Richard Coca, Jerey Anderson-Gunter, Roman Cardwell, Ryan Bollman, Chrisan Klemash, John Fionte; Scenaris: Sheldon Le ch i Luis Esteban; Redatelj: Sheldon Le ch) 04.10 Skica za portret 04.25 Škrinja: Kapetan 05.10 Oprezno s anelom, telenovela

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVEKIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HRAK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 MEIMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: WEEZER 01.00 NO NI PROGRAM

06:20

05:20

01:00 03:20

23:30

19:15 20:00

12:05 13:05 14:05 16:50 17:00 17:50 18:20

09:25 09:40 10:05 10:30 11:00

06:20 08:20 08:35 09:00

Ezo TV, tarot show Bumba, crtana serija Power Rangers, serija Superheroj Spiderman, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Winx, crtana serija Dora istražuje, crtana serija Lude 70-e, serija Kuanice iz visokog društva, serija U sedmom nebu, serija Smallville, serija Zloes deki 2, igrani lm Vijes Kod Ane, kulinarski show Brane vode, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Plimni val, (UK, Južna Afrika, Kanada, 2007., akcija; Redatelj: Tony Mitchell; Glume: Robert Carlyle, Jessalyn Gilsig, Tom Courtenay, Joanne Whalley, David Suchet) Vremenski policajac 2, (SAD, 2003., akcija; Redatelj: Steve Boyum; Glume: Jason Sco Lee, Thomas Ian Gri th, Mary Page Keller, John Beck, Tava Smiley) Malo dobrih ljudi, drama Druga strana bijesa, romanna drama Kuanice iz visokog društva, serija Kraj programa

Vijes, informavna emisija Discovery: Nemogua misija - Upis u vr, dok. lm 20.00 Nemogua misija 3, (akcijski, 2006.; Redatelj: J.J. Abrams; Uloge: Tom Cruise, Philip Seymour Homan, Ving Rhames, Billy Curdup, Michelle Monaghan, Keri Russell) 22.10 Urota, (triler, 1997.; Redatelj: Richard Donner; Uloge: Mel Gibson, Julia Roberts, Patrick Stewart, Cylk Cozart, Steve Kahan, Terry Alexander) 00.30 Bijeg iz Los Angelesa, akcijsk 02.10 Damien: Pretkazanje 2, igrani lm, horor (12)

19.05

18.30 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Kuanice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Der Knochenjäger, lm 21.50 Collateral Damage, lm 23.30 Noni program

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozaina emisija OPASNE VEZE talk show POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstvenodokumentarni serijal NARODNO VESELJE zabavna emisija ŠKOLA ŠAHA tjedna emisije MALI OGLASI KUTIONICA djeja emisija OTVORENI STUDIO kontakt emisija MALI OGLASI

09:58 10:00 11:00 12:15

12:45 14:10 15:25 15:35 16:45 17:45

Danas pogledajte… Mali oglasi Djeja televizija 1x2, emisija o klaenju Snimka koncerta Boja novca, ponavljanje Videostranice Vježbanje demokracije, ponavljanje

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00

23:00 ------23:20 -------------

19:30 20:00

18:15 18:35 18:40 19:00

VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin ME UNARODNI TURNIR U RITMIKOJ GIMNASTICI “VINDIJA” snimka VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija 100% Meimursko Vijes Aktualno Glazba koja srce dira Mrtvi ne plešu, igrani lm Vijes Sutra na programu

10.00 Skijanje, prijenos 13.00 Langlauf, prijenos 15.00 Skispringen, prijenos 18.00 Alpsko skijanje, prijenos 22.00 Kampfsport

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija

16:00 16:16 16:45 17:00 17:05 18:00 19:15 19:25 19:55 21:30 23:45 23:55

6.00 Poker 10.15 Hokej 11.15 Normal 11.45 Ha rick 13.00 Sportquiz 15.15 Live 17.30 Poker 19.45 Košarka, prijenos 22.00 SmackDown

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Octane 22.40 Bang7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 kok, lm 0.15 Noni program Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Djeji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 20.00 Ameriki lm 21.40 Oliver Twist, 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod serija 22.30 Koncert subotnjih noi 0.50 Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Dnevnik prekogranine TV 1.10 Video- Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold stranice 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 K11 20.15 Verrücte Weihnachten, lm 7.45 TV prodaja 8.00 Djeji program 22.15 Genial daneben 0.35 Noni 11.05 Psi Rudi, serija 11.40 Plane, dok. program serija 12.40 Ljubav kroz želudac 13.20 As  tud not padu?! 15.10 Lijepi ljudi, serija 16.05 Muškarci u krošnjama, serija 17.00 Zbogom, sinko, lm 18.55 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 24 UR 20.00 Farma 21.15 Dan poslije Dobra, loša vremena 12:00 Crtani sutra, lm 23.15 Laku no i sretno, lm lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 1.00 Nona panorama Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Super talent, prijenos 7.30 Tv prodaja 8.05 Djeji pro- 21.55 Genial daneben 22.55 Noni gram 12.00 Igra, hum. serija 12.35 program Fantasan poziv 14.05 arobnice, serija 15.50 Vražja kuhinja 16.50 Kalifornija 17.45 Ljepoca i zvijer, show 18.40 Pazi, kamera! 19.30 TV 5.30 Jutarnji program 12.35 Arac A ack, Tuba 20.00 Kupljeni Boži, lm 21.40 lm 14.25 Metak kao dokaz, lm 16.00 Psych, serija 22.40 Ljubavni trokut, Humorisne serije 19.00 Das A-Team lm 1.30 Love TV 20.00 Vijes 20.15 Apokalipsa, lm 22.35 Ra en, lm 0.35 Noni program

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pononi klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Amerika humorisna serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Domae viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameriki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 Noni program

SUBOTA 28. studenoga 2009.

TEST Najava programa crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr: Ninin kutak: Reciklirani

Najava programa Meu nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Tajna pria o Arhipelagu Gulag, dok. lm HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Oprah Show Burzovno izvješe Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anelom, telenovela McLeodove keri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Ekumena, religijski kontakt program Alpe-Dunav-Jadran Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom A sad u Europu! Luda kua, hum. serija Paralele Burzovno izvješe Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijes Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Velemajstor, serija Skica za portret Paralele A sad u Europu! Alpe-Dunav-Jadran Oprezno s anelom, telenovela

TV kue imaju pravo promjene programa

06.35 06.50 06.55 07.15 07.40 --------

02.15 03.00 03.15 03.45 04.35 05.05

01.30

20.10 21.05 21.45 22.15 22.25 23.20 23.35 23.40 23.50 00.25 00.45

19.30 19.56 20.01 20.04

17.30 18.13 18.30 19.15 19.20

15.35 16.10 16.20 17.25

13.20 14.10 14.19 14.25 14.40

11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.16 12.30

11.05

10.00 10.09 10.10 10.15

09.10 09.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05

06.50 Pink Panther, crtana serija 07.05 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.30 Punom parom, kulinarski izazov 08.00 Korak po korak, hum. serija 08.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Pod ism krovom, hum. serija 11.55 Dadilja, hum. serija 12.25 Rat u kui, hum. serija 12.50 Exkluziv, magazin 13.05 Veera za 5, lifestyle emisija 13.35 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras, dramska serija (dvije epizode) 16.05 Korak po korak, hum. serija 16.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.00 Pod ism krovom, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Rat u kui, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Veera za 5, lifestyle

papir -------- Vitaminix: Bakar -------- Mali crveni traktor: Svjetlo u tami 08.00 arobna ploa 1 08.15 Ton i ton 08.30 Proitani 08.40 Heidi, serija za djecu 09.05 Gem, set, me - serija za djecu 09.30 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.30 Prijatelji, hum. serija 13.50 Zovem se Earl, hum. serija 14.10 Ksena - princeza ratnica, serija 14.55 Kod Ane 15.10 TV vr: -------- Ninin kutak: Reciklirani papir -------- Vitaminix: Bakar -------- Mali crveni traktor: Svjetlo u tami 15.30 arobna ploa 1 15.45 Koga briga? 16.20 Zvjezdane staze: Voyager, serija 17.05 e-Hrvatska 17.40 Znanstvene vijes 18.00 Vijes na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.47 Dva i pol muškarca, hum. serija 19.08 Simpsoni, crtana serija 19.30 VIP Music Club 20.05 Nogometna Liga prvaka emisija 20.35 Nogometna Liga prvaka: Milan - Marseilles, 1. poluvrijeme 21.40 Nogometna Liga prvaka: Milan - Marseilles, 2. poluvrijeme 22.35 Vijes na Drugom 22.40 Nogometna Liga prvaka emisija i sažeci 23.30 Velemajstor, serija 00.20 Život poslije smr, serija (12) 01.10 Kraj programa

emisija Punom parom, kulinarski izazov CSI: NY, krimi serija Kos, krimi serija Zaboravljeni sluaj, krimi serija Stvorenja, znanstvenofantasna serija Vijes, informavna emisija Baš kao ona, igrani lm, komedija Astro show, emisija

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: ROBBIE WILLIAMS 01.00 NO NI PROGRAM

06:45 Jackie Chan, crtana serija 07:10 Pocoyo, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:55 Nova lova, TV igra 10:25 Lude 70-e, serija 11:25 Naši najbolji dani, serija 12:25 IN magazin 13:15 Naša mala klinika, serija 14:15 Najbolje godine, serija 15:15 Savršeni uinak, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Brane vode, serija 21:30 Lud, zbunjen, normalan, serija 22:20 Doktor s Beverly Hillsa, serija (12) 23:20 Vijes 23:35 Zakon brojeva, serija 00:35 Seinfeld, serija 01:05 Irska braa, serija (12) 02:00 Ezo TV, tarot show 03:00 Hamme , (SAD,1982., kriminaliski lm; Redatelj: Wim Wenders; Glume: Frederic Forrest, Peter Boyle, Marilu Henner, Roy Kinnear, Elisha Cook Jr., Lydia Lei) 04:35 Nebo može eka, igrani lm 06:15 IN magazin 06:45 Kraj programa

02.00

23.50

23.40

22.40

20.00 20.55 21.50

19.35

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdane staze, serija 21.10 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Super dadilja 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv, prijenos 0.00 Noni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri

14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Nogomet: Liga prvaka, prijenos 22.20 24 Studen 23.45 Noni program

6.10 Djeji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Kuanice, serija 21.15 Lipsck Jungle 22.15 Sve o seksu, serija 23.10 Tv Total 0.10 Noni program

serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 22.20 ZiB Flash 22.35 Cobra 11, serija 23.20 Noni program

14:30 15:00 17:00 17:05 17:25

12:00 12:10 12:30 13:30

09:58 10:00

11:00 12:00 14:52 14:55 15:00 15:15 15:45 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA TV ORDINACIJA kontakt emisija JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal EUROPSKI DNEVNIK TV magazin VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI OPASNE VEZE talk show

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Dom2, ponavljanje ATON – centar izvrsnos, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Povealo, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 19:20 20:00 20:05 22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:15 23:30 23:33 23:35 23:40

19:15 19:18 19:20 19:30

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 emisija o ureenju doma ARTS 21 emisija o umjetnos VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski magazin, emisija o gospodarstvu Vaše zdravlje Meimurje danas Sport Vrijeme Ostvarenje snova, igrani lm (12) Poslovne vijes Meimurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Videostranice

9.00 Nogomet na plaži 11.00 Gewichtheben, 8.25 Jutarnji program 9.30 Djeji program prijenos 13.00 Skispringen 14.00 Kuglanje 15.00 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly Gewichtheben 18.30 Eurogoals 20.10 Reiten 21.15 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humorisna Polo 22.20 Golf

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni pro10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske gram 14.30 Sportquiz 18.30 Bundesliga aktuell 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 19.00 Rukomet, prijenos 22.00 Männer Tv Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena 22.30 DSF Reportaža emisija 20.00 Ivo Gamulin Gianni i Anna Oxa 21.30 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Najljepša natjecateljica, lm 15.05 Cybill, hum. serija 15.40 Moja super sestra, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Liga prvaka, prijenos 23.30 Život, lm 1.30 Seinfeld, hum. serija 2.00 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Drska ljepoca, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vjeno, serija 18.00 Aneli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Grof Monte Ckristo, lm 22.25 24 UR 22.50 Nastavak lma 23.35 Dexter, serija 0.30 Nona panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Djeji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humorisne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameriki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Videostranice

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos, sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njemaki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 25. studenoga 2009.


05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.16 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.25 16.10 16.20 17.30 17.35 18.18 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 22.00 22.25 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.55 01.40 02.25 03.10 03.25 03.55 04.40 05.05

06.30 06.45 06.50 07.10 07.35 ----------------------

Najava programa Ekumena, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Umjetnici groblja, dok. lm Oprah Show Burzovno izvješe Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anelom, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta McLeodove keri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Ana Rukavina, dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croaa Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko želi bi milijunaš?, kviz Dossier.hr Pola ure kulture Burzovno izvješe Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Vrijeme za knjigu Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Bez traga, serija (12) Skica za portret Domai dok. lm Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s anelom, telenovela

TEST Najava programa crtana serija Trolovi, crtana serija TV vr: Danica i kuna Profesor Baltazar: Hik Zeko Peko: Dah od kojeg TV kue imaju pravo promjene programa

07.58 08.10 08.25 08.40 09.05 09.30 10.00 13.30 13.50 14.10 14.55 15.10 ---------------------15.33 15.45 16.20 17.05 18.00 18.17 18.20 18.47 19.08 19.30 20.05 21.50 22.02 22.05 22.55 00.55

Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Ponovni susret, (SAD, Njemaka, 2006., drama; Redatelj: Brian TrenchardSmith; Glume: Gabrielle Anwar, Richard Blade, Chace Crawford, Joshua Friesen, Holly Fulger, Craig Sheer, Ian Robison) Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine , serija Trenutak isne, game show (12) Provjereno, informavni magazin Vijes Zakon brojeva, serija Seinfeld, serija Irska braa, serija (12) Ezo TV, tarot show Posrnuli ratnici, (SAD, 2005., horor; Redatelj: Kevin VanHook; Glume: Casper Van Dien, Kristen Miller, Georey Lewis, Navid Negahban, Sco Whyte, Robert Allen Mukes, Robert Wagner) Seinfeld, serija Zakon brojeva, serija IN magazin Kraj programa

dramska serija 21.55 Kuanice, dramska serija (dvije epizode) 23.45 Vijes, informavna emisija 23.55 CSI: NY, krimi serija 00.45 Kos, krimi serija 01.25 Zaboravljeni sluaj, krimi serija 02.15 Astro show, emisija

06:45 07:10 07:30 07:40 08:05 08:15 08:50 10:20 11:20 12:20 13:10 14:10 15:10

17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:00 23:15 00:15 00:45 02:35 03:35

05:05 05:30 06:15 06:45

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: EDITORS 01.00 NO NI PROGRAM

14:30 15:00 17:00 17:05 17:30

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30

19:15

11:00 12:00 15:07 15:10 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA SJEDNICA GRADSKOG VIJE A GRADA VARAŽDINA odgoeni prijenos DOM 2 VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Gospodarski magazin, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Vaše zdravlje, ponavljanje TV Jukebox Meimurje danas, informavna emisija Sport

8.55 Djeji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humorisna serija 17.20 Malcom

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Columbo: Pca u ruci, lm 15.05 Moja super sestra, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija18.00 Svijet 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.55 Ljubav je slijepa, lm 22.30 Will i Grace, hum. serija 23.10 Radijski show, lm 1.20 Seinfeld, hum. serija 1.50 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 U ringu, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vjeno, serija 18.00 Aneli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Ekipa za oevid, serija 22.00 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 22.55 24 UR 23.15 Palica, serija 0.10 Nona panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameriki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos, slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 26. studenoga 2009. hvata strah Pria o Tracy Beaker Mogu ja! Iznad crte Heidi, serija za djecu Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr: Danica i kuna Profesor Baltazar: Hik Zeko Peko: Dah od kojeg hvata strah Pria o Tracy Beaker Kokice Zvjezdane staze: Voyager, serija Vrijeme za knjigu Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Dva i pol muškarca, hum. serija Simpsoni, crtana serija VIP Music Club Lovac na talente, ameriki lm Vijes na Drugom Vrijeme Bez traga, serija (12) Vip Music Club LP Kraj programa

06.40 Bikeri s Marsa, crtana serija 07.05 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.30 Punom parom, kulinarski izazov 08.00 Korak po korak, hum. serija 08.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Pod ism krovom, hum. serija 11.55 Dadilja, hum. serija 12.25 Rat u kui, hum. serija 12.50 Exkluziv, magazin 13.05 Veera za 5, lifestyle emisija 13.35 Tajna okolade, telenovela 14.30 Heroji iz stras, dramska serija (dvije epizode) 16.05 Korak po korak, hum. serija 16.30 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.00 Pod ism krovom, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija 18.00 Rat u kui, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Jezikova juha, reality show 21.00 Uvod u anatomiju,

u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis, hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za oevid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 Otvorena kua 0.00 Noni program

5.20 Djeji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Popstars 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Norbit, lm 22.20 Navy CIS, serija 23.15 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Kosti, serija 22.15 Kosti, serija 0.00 Noni program

5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Svijet oko Jima, hum. serija 19.00 Der Trödeltrupp 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 Noni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 Poker 22.15 DSF aktuell 23.00 Sportquiz

8.30 Motorsport 9.00 Rallye 13.00 Skispringen 15.00 Gewichtheben 18.00 Skispringen, prijenos 20.00 Kampfsport 23.00 Hrvanje

Vrijeme Voice of America Obzori, emisija o kulturi Snimka aktualnog sata akovekog Gradskog vijea Meimurje danas Sport Vrijeme Zamjena 2 – Škola je gotova, igrani lm (12) Poslovne vijes Meimurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Videostranice

19:18 19:20 19:30 20:00

23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija OKOLO K(R)OLE mozaina emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obiajima VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

21:00 21:15 21:18 21:30

18:35 18:40 18:55 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 23:20 -------------------

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.16 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.05 15.35 16.10 16.20 17.40 17.45 18.18 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10

21.55 22.55 23.45 23.50 00.05 00.10 00.20 01.15 02.00

03.55 05.55

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Croaa Osiguranje prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Putovanje Alsaceom, dok. lm Oprah Show Burzovno izvješe Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anelom, telenovela McLeodove keri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glas domovine Drugo mišljenje: Leukemija Znanstvena peca Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croaa Osiguranje prozor u svijet 125 Iza ekrana Kod Ane Dolina sunca, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Prerija as, (Uloge: James Stewart, Doug McClure, Genn Corbe , Patrck Wayne, Phillip Alford, Katharine Ross, Rosemary Forsyth, Gene Jackson, George Kennedy; Scenarist: James Lee Barre ; Redatelj: Andrew V. McLaglen) Duhovi Zagreba, dok. lm Lica nacije Burzovno izvješe Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Posebni dodaci, emisija o lmu Zvjezdane staze: Voyager, serija Zauvijek moja, (Uloge: Joseph Fiennes, Ray Lio a, Gretchen Mol, Vincent Laresca; Scenarist i redatelj: Paul Schrader) Vip Music Club LP Oprezno s anelom, telenovela

TV kue imaju pravo promjene programa

05.40 TEST 05.55 Najava programa

06.00 08.00 ---------------------08.23 08.35 08.45 09.00 09.25 10.00 13.35 13.55 14.15 15.00 15.15 ---------------------15.33 15.45 16.00 16.20 17.05 18.00 18.17 18.20 18.47 19.08 19.30 20.05 21.00 21.12 21.15 22.10 23.50 00.50 01.35 --------

06.40 07.05 07.30 08.00 08.30 09.20 11.25 11.55 12.25 12.50 13.05 13.35 14.30 16.05 16.30 17.00 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

06:45 07:10 07:30

07:40

08:05 08:15 08:55 10:25 11:25 12:25 13:15 14:15

15:15 17:00 17:25 18:25

19:15 20:00 22:30

01:10 02:10 03:35 05:05 05:40 06:10

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR+ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR+ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special; SHAKIRA 01.00 NO NI PROGRAM

Jackie Chan, crtana serija Pocoyo, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Naši najbolji dani, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Provjereno, informavni magazin Ženska ucjena, komedija Vijes Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin by Bijele udovice Dnevnik Nove TV Supertalent –uživo, show Zloes deki 2, (SAD, 2003., komedija; Redatelj: Michael Bay; Glume: Marn Lawrence, Will Smith, Jordi Moll, Gabrielle Union, Peter Stormare, Theresa Randle) Ezo TV, tarot show Dražesna Rita, komedija Ponovni susret, igrani lm IN magazin Lude 70-e, serija Kraj programa

izazov 20.00 Zmajevi, (akcijski, 1998.; Redatelj: Ralph Hemecker; Uloge: Michael Biehn, Joong-Hoon Park, Don Stark, Cary-Hiroyuki Tagawa) 21.45 Mjesec od porculana, (triler, 1994.; Redatelj: John Bailey; Uloge: Ed Harris, Madeleine Stowe, Benicio Del Toro, Charles Dance, Patricia Healy) 23.35 Vijes, informavna emisija 23.45 Damien: Pretkazanje 2, (horor, 1978.; Redatelj: Don Taylor; Uloge: William Holden, Lee Grant, Jonathan Sco -Taylor, Robert Foxworth, Lance Henriksen, Sylvia Sidney, Lucas Donat) 01.40 Astro Show, emisija

09:58 10:00 12:00 12:10 12:30 13:00 15:00 17:00 17:05 17:25 18:35 18:40 18:55

18:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA ARTS 21 magazin o umjetnos KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A MALI OGLASI METAL EYE glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA

1 x 2, emisija o klaenju Videostranice Danas pogledajte... Mali oglasi Yoga & Pylates Obzori, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Snimka aktualnog sata akovekog Gradskog vijea, ponavljanje TV Jukebox

11:00 12:00 14:52 14:55 15:00 15:15 16:00 17:00 17:10

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie,

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Zagrebfest 2009, prijenos 22.00 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Sluga Bob, lm 15.05 Moja super sestra, hum. serija 15.40 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.10 Teksaški rendžer, serija 17.05 Bez traga, serija 18.00 Svijet 18.55 O.C., serija 20.00 Ekipa za oevid, serija 21.35 Hrabrost, lm 22.40 Psych, serija 23.35 Frankenstein, lm 1.30 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Kimberly, lm 13.05 Tv prodaja 14.05 Ricki Lake 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vjeno, serija 18.00 Aneli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Pun gas 2, lm 22.30 24 UR 22.50 Nastavak lma 23.45 eri brata, lm 1.35 Nona panorama

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30

23:05 23:10 23:25 23:28 23:30 23:35

19:00 19:10 20:00 20:00 21:00

21:30

22:00 22:30 23:00 ------23:20 23:58 -------------

NEWSFLASH - GLASA AMERIKE MALI OGLASI VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija POTRAGA ZA IZGUBLJENIM CIVILIZACIJAMA znanstveno-dokumentarni serijal SJEDNICA GRADSKOG VIJE A GRADA VARAŽDIN skraena snimka ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu GOSPODARSKI TJEDAN magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA LOLLIPOP noni program ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Meimurje danas, informavna emisija Sport Vrijeme Voice of America Boja novca, gospodarski pregled Vježbanje demokracije Meimurje danas Sport Vrijeme Zamjena 3 – Pobjednik uzima sve, igrani lm(12) Poslovne vijes Meimurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.30 Gewichtheben, prijenos 10.30 Skispringen 11.00 Gewichtheben, prijenos 16.00 Skispringen, prijenos 19.00 Eurogoals 21.00 Kra sport 22.00 Kuglanje

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 19.30 Rukomet, prijenos 21.30 Heimspiel, prijenos 22.30 Ha rick, prijenos 23.30 DSF aktuell

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Dokumentarna serija 20.00 Vijes 20.15 Metak kao dokaz, lm 22.25 Trening, lm 0.35 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Die ulmave Chart Show 0.00 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Schillerstraße 21.15 Ladykracher 21.45 Pastewka 22.15 Oliver Pocher Show 23.15 Noni program

hum. serija 20.15 Stranci, lm 21.55 ZiB 6.55 Tjedni izbor 10.00 Djeni program Flash 22.00 Mentalist, serija 22.55 Noni 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 program Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja maka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameriki lm 07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 21.30 Homo turiscus 22.15 Vijes 23.00 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u Pononi klub 0.20 Noni program anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Collateral, lm 7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 22.20 Layer Cake, lm 0.30 Noni program 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Djeji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameriki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameriki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekogranine TV 3.20 Videostranice

PETAK 27. studenoga 2009. Kurban Bajram, prijenos iz zagrebake džamije TV vr: Život u obitelji vodenkonja: Košca Nogalo: Rendes Cipelice lutalice: Veliki satovi Pria o Tracy Beaker Platno, boje, kist Puni krug Gem, set, me - serija za djecu Vip Music Club Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kod Ane TV vr: Život u obitelji vodenkonja: Košca Nogalo: Rendes Cipelice lutalice: Veliki satovi Pria o Tracy Beaker Puni krug Izazovi: Ambrin život, talijanski dok. lm za mlade Zvjezdane staze: Voyager, serija Posebni dodaci, emisija o lmu Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Dva i pol muškarca, hum. serija Simpsoni, crtana serija VIP Music Club arolija, serija Vijes na Drugom Vrijeme Paul Merton u Kini, dok. serija (12) Umorstva u Midsomeru, serija (12) Jazzlando Ponona predstava Kraj programa Hokej na ledu: Medvešak Linz

Bikeri s Marsa, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod ism krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u kui, hum. serija Exkluziv, magazin Veera za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras, dramska serija (dvije epizode) Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod ism krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u kui, hum. serija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Veera za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski


24. studenoga 2009.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZA NJEGA: Prijatelj za sva vremena

PARFEM ZA NJU

Dragi, koliko je sati?

Couture mirisna kolekcija

Muškarci obožavaju jednostavne stvarice, bilo da se radi o odjei, obui ili modnom dodatku. No, stvar na kojoj si najviše daju oduška, i pritom ne mislimo na seks, jest odabir runog sata koji e ih pratiti poput najboljeg prijatelja. Najprihvaeniji statusni simbol sadašnjice jest onaj koji se nalazi na muškarevoj ruci. Uvijek jednako lijep i vrijedan, sat ini temelj stila svakog

je uvijek su moderni. Ukoliko imate velik, širok, sjajan model, morate biti svjesni da e on prije ili poslije demodirati.

svojevrsni indikator za osobu lijene naravi i bez elementarnog poslovnog bontona.

Definicija stila Sat je važan dio odreivanja i kompletiranja odjevnog stila. Nema tog odijela koja može izgledati savršeno bez odgovarajueg sata. Ako želite privui pažnju, u tome e vam sigurno pomoi otkaeni model sata, živih boja. Želite li ostaviti dojam zanimljive, misteriozne osobe, izaberite originalni ali u isto vrijeme i klasini sat. Poslovno ležerni stil odjee upotpunit e moderan minimalistiki sat. muškarca koji “ganja” karijeru ili jednostavno uživa u svakodnevnici. Kada bismo se vratili u povijest, vjerojatno bismo došli do zakljuka kako je poetak razvoja kapitalizma u kasnom 18. stoljeu bio presudan za modernu zaljubljenost zapadnjaka u svoje satove. Naime, kako bi tono znali kada vam poinje i završava radni dan, morali bi imati odreeni pokazatelj vremena. Zahvaljujui takvoj retorici, marljivi su kapitalisti poeli masovno proizvoditi satove koji su tako, ni krivi ni dužni, postali obilježje svakoga zaposlenog muškarca i time, po logici - onaj tko radi taj i ima, statusni simbol. U današnje vrijeme odlazak na posao bez sata postao je

Sat i karakter Model sata može rei puno toga o osobi koja ga nosi. Ljudi koji nose raznobojne satove neobinih oblika otvoreni su, karizmatini, šarmantni i zanimljivi. Veliki, svjetlucavi satovi pokazuju da je osoba koja ih nosi društvena i zainteresirana za modu. Jednostavan, obian sat govori o osobi koja želi skriti svoje namjere i osobnost. Ove su osobe inteligentne i posveuju pažnju detaljima. Usamljene i ne baš komunikativne osobe obino biraju malene, jednobojne satove jednostavnih oblika; njima je korisnost važnija od izgleda sata.

Dizajn Dizajn satova orijentira se prema posljednjoj modi cipela, odjee, torbi, pa ak i automobila. Prema tome, i satovi su podložni promjenjivim modnim trendovima. Ipak, postoje modeli satova koji su uvijek nosivi, bez obzira na modne hirove. Maleni, jednobojni (crni, sivi ili zlatni) satovi s kožnatim ili metalnim remenom iste bo-

Tajice i arape neizostavan dio garderobe birajte one deblje, a nisu loš izbor ni tajice koje su vrlo nalik trapericama, iako su drugaijeg materijala. Tajice možete zamijeniti arapama, jednako modernimovesezone,pogotovoako

su s uzorkom i guše. Ako se odluite za guste crne štramplice, onda ih kombinirajte uz jeans suknju i visoke izme. Moderne su i arape u boji, ali ihpažljivokombinirajtesostalim odjevnim predmetima.

TECHNO zona

Olympus E-P1 Tijekom lipnja Olympus je tržištu predstavio svoj prvi micro 4/3 aparat: Olympus Pen E-P1.

Ovim modelom Olympus najavljuje novu eru malenih digitalnih aparata s izmjenjivim objektivi-

ma. Pen je, naime, serija fotia predstavljena još 1959. godine i koja se tijekom 25 godina proizvodnje prodala u ukupno 17 milijuna primjeraka. Trenutno (osim Sigme DP1 i DP2) to je najmanji aparat s “velikim” senzorom i time postaje najpoželjniji aparat za sve koji žele uvijek imati fotoaparat uz sebe bez da “tegle” ogromni D-SLR. Ne trebamo ni spominjati koliko mali aparat znai za neopaženo snimanje po ulici. Doduše, PEN je vei od tipinog kompakta i jedini džep u koji stane je onaj od jakne, ali je još uvijek više nego znatno manji od bilo kojeg D-SLR-a, a nudi identinu kvalitetu slike i mogunost promjene objektiva.

PARFEM ZA NJEGA

Winsdor Winsdor je miris kue Creed predstavljen 2009. godine, a kreiran davne 1939. godine za engleskog kralja Edwarda VIII. Svi sastojci parfema porijeklom su iz engleskog carstva. Miris dolazi u boici od 50 ml, reill izdanje u metalnoj boici obloženoj crnom

Cijena Satovi, kao i ostali nakit, imaju svoju cijenu. Kao što ete platiti odjeu s dizajnerskim potpisom, tako ete morati platiti i kvalitetan sat. Isplati se investirati u takve satove koji se rijetko kvare i koje možete imati vjeno. Ipak, ukoliko si ne možete priuštiti Rolex, koji e sigurno svatko primijetiti, nemojte oajavati. Danas veliki broj dizajnera proizvodi kvalitetne satove, a meu njima ima i onih po povoljnim cijenama. (izvor: Moda.hr i click4you.com)

MODNI DODATAK Tajice su neizostavan dio garderobe za jesen/zimu, a rije je o njihovu povratku u velikom stilu na modnu scenu. Nose se svih boja i raznih materijala, no, kako dolaze hladniji dani,

Kompanija Bill Blass uz licencnu irmu First American Brends Inc osmislila je Couture mirisnu kolekciju koja je inspirirana dizajnom, kreacijama i materijalima Blass haljina. Interesantno je da su oslikani motivi na boicama motivi s materijala od kojeg su kreirane luksuzne haljine, i ukljuuju žute, sive, crvene i plave motive kolekcija proljee, jesen i resort 2008. godine. Prva etiri mirisa kolekcije nazvana su Colection 1, Colection 3, Colection 6 i Colection 7, i sva etiri kreirana su u uskoj suradnji s Prabal Gurung, ženskim dizajnerom brenda Bill Blass. Couture 1 ukljuuje arome tuberoze, mandarine, breskve i cvijeta narane, kreirao ga je Pierre-Constantin Gueros, a boica je ukrašena crno - bijelim motivima uz diskretne ljupke žute ruže. Sva etiri izdanja dostupna su u koliinama od 75 ml EDP, s retro atomajzerom koji je još jedan ukras prekrasnim boicama.

kožom. Postoji i skuplje izdanje od 100 ml, numerirano laserom. U visokim notama kompozicije jesu britanski džin, lajm s Jamaike, uz dodir škotske borovine. Srce je kreirano od aroma ruža Winsdora, dok su donje note satkane od bahamske narane, kedra iz Kanade i australijskog eukaliptusa.

Pitate se je li vrijeme za Vaš preventivni sistematski pregled? Otkrivanjem imbenika visokog rizika za razvoj bolesti te promjenom stila života možemo sprijeiti ili odgoditi razvoj bolesti. Ranim otkrivanjem i lijeenjem ve postojeih bolesti znaajno se mijenja i cjelokupni ishod lijeenja. Ranim otkrivanjem metabolikih poremeaja (kao što su to poremeaji u metabolizmu masti i šeera), prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, povišenih vrijednosti krvnoga tlaka, uz pravovremenu intervenciju i lijeenje možemo izbjei ili odgoditi teške bolesti srca i krvnih žila, ukljuujui koronarnu bolest srca i infarkt srca, kao i pogubne bolesti mozga, kao što je to moždana kap. Godine života i spol, te nasljedne sklonosti nose znaajne osobne rizike za razvoj malignih bolesti, kao što su to primjerice

karcinom dojke, plua, želuca, debelog crijeva i brojni drugi. Cilj je procijeniti osobne rizike svakog pojedinca i mjerama prevencije, ali i redovnim ciljnim praenjem umanjiti ili odgoditi pojavu takvih bolesti, ili bolest dijagnosticirati i lijeiti u ranoj fazi. Primjer takvog ciljnog preventivnog pregleda je kolonoskopija, kojom u pojedinaca s visokim rizikom pokušavamo pravovremeno otkriti polip ili karcinom debelog crijeva u ranoj fazi. Neprepoznati poremeaji i bolesti utjeu na naše zdravlje. Neprepoznata depresija ili generalizirani anksiozni poremeaj teške su i onesposobljavajue bolesti, ali i imbenici visokog rizika za razvoj drugih bolesti. Ako su pridruženi ve postojeim bolestima nepovoljno utjeu na kvalitetu života i cjelokupni ishod lijeenja. Stres i “moderne

bolesti”, kao što je to burn out ili menaerska bolest pogubno utjeu na cjelokupno zdravlje i zdravstvenu kondiciju pojedinca. I potiu razvoj drugih bolesti. Neprepoznati imbenici visokog rizika ugrožavaju naše zdravlje i nepovoljno ili ak pogubno utjeu na kvalitetu života. Utjeu i na ishod lijeenja ve postojeih bolesti. Mnoge od njih preventivnim sistematskim pregledima možemo na vrijeme prepoznati, kako bi smo sprijeili njihovo neželjeno djelovanje. Uz neznatan utrošak vremena, uz malo truda i brige za vlastito zdravlje možemo osigurati zdraviji, bolji, a time sretniji i produktivniji život. Za cjelokupno bolji ishod života,

Vaš ŽivaTim Mladen Makitan, dr. med. internist


14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

24. studenoga 2009.

Komentari Da se zna i da se ne zaboravi

Zbog istine je potrebna lustracija

Kakav gazda, takav pas!

Darko Tišljari – Vukovar, Dražen Šteulj – Vukovar, Dragutin Lehkec – Vukovar, Ivan Oreški – Vukovar, Mladen Vinko – Vukovar, Antun Tabaek – Vukovar, Vladimir Rojko – Vukovar, Božidar Košir – Vukovar, Damir Lehkec – Vukovar, Ivan Hižman – Vukovar, Antun Mutvar – Vukovar, Ljubomir Jalšovec – Vukovar, Dragutin Friši – Vukovar, Predrag Jurec - Principovac, Danijel Horvat - Nova Gradiška, Stjepan Juri – Raji, Marijan uran – Petrinja, Josip Šajnovi - Borovo Naselje, Ivan Vuruši – Gaeleze, Blaženko Flac – Stari Grabovac, Zlatko Ovar – Novska, David Kukovec – Slana, Darko Vrani – Bujavica, Branko Kos – Karažievo, Željko Pongrac – Karadžievo, Dražen Grabar – Mala Dereza, Željko Novak – Livno, Željko unuš – južno bojište, Branko Bajkovec – Stari Grabovac, Mladen Babi – Dugo Selo, Ivan Bašek – Garešnica, Josip Žvorc – Mala Dereza, Dragutin Lajtman – Štitar, Zvonko Zrna - Hrvatska Dubica, Branimir Vrtari – Mala Dereza, Ivan Karlovec – akovec, Damir Golubi – Glamo, Dragutin Bari – Vrsar, Ivan Novak – Orašje, Božidar Maretko – Sveti Rok, Franjo Taradi – akovec, Darko Jurini – Mursko Središe, Goran Horži – južno bojište, Dragutin Poljak – Sveta Marija, Vladimir Šajn - akovec, Stjepan Malek – Kotoriba, Branko Marini – Lipik, Christian Požgaj – Dubrovnik, Božidar Horvat – Zagreb, Radovan Frankovi – Dinara, Krešo Madi – Slavonski Brod, Marijan Zadravec – Mali Banovac, Dragutin Kodba – Donji Andrijevci, Dražen Božek – ehovec, Zoran Šegovi – Dubrovnik, Marelo Mikulan – akovec, Miljenko Novak – Hodošan, Predrag Kozar – Dumae, Josip Turk - Metkovi, Danijel Donko – Bezimeni Vis, Blaženko Peras – Livno, Vladimir Leek – Ramljani, Željko Preskavec – Dobro, Josip Toplek –

Definitivno je vrijeme za provoenje lustracije, kako nam se ne bi dogodilo da jednog dana u Hrvatskoj ne bi bilo potrebno provoditi lustraciju lustracije. Premda Republika Hrvatska nema zakon o lustraciji, potrebno ga je donijeti što prije. Naime, prie sudionika obrane Vukovara, posebice mladog Jastreba, kako su bili žrtve djelovanja pojedinih hrvatskih službi ponovno potiu pitanja tko je sve i kako sudjelovao u raznim rabotama koje ne služe ponosu niti asti nove Hrvatske povijesti i zbilje. - Vi ste se u ono vrijeme više bavili nama nego s neprijateljima, nadzirali nas i smjenjivali nas, dok su agresori bili puštani, rekao je mladi Jastreb, Branko Borkovi, posljednji zapovjednik obrane Vukovara u emisiji “Otvoreno” nekadašnjem ratnom ministru i potpredsjedniku Vlade Milanu Ramljaku. Svima su nam još u sjeanju problemi koje je s hrvatskom vlašu imao i Mile Dedakovi Jastreb, legendarni zapovjednik obrane Vukovara, i mnogi drugi dokazani heroji Domovinskog rata, koji su bili zatvarani, premlaivani i premještavani na druge, uglavnom niže i slabije, položaje i radna mjesta. A tko ih je smjenjivao, odnosno vrhovniku i drugima davao prijedloge da se ljudi maknu s položaja i unkcija? Sve bivši partijsko - komunistiki ljudi koji su se uvukli u sve pore i institucije nove Hrvatske. Oni su rezultat nikad sprovedene lustracije koju je prva zatražila Hrvatska stranka prava (HSP), odnosno 1988. i 1989. predložila nacrt zakona o lustraciji, ali je svaki put veinom glasova u Saboru odbijen. U poetku je hrvatski predsjednik Franjo Tuman bio za

Ponekad se pitam kako razmišljaju ti vlasnici pasa koji mi ve za dobro jutro priušte pogled na lijepo uokružene kupove psee “kakice“ . Ili bolje rei uveanicom? Naime, jutarnji odlazak u duan po kvartovskim preacima vrlo lako nas, ovisno o jaini našeg karaktera, može pretvoriti u anoreksiare. Odeš u duan po svježe pecivo i namaze za doruak, a povratak kui obilježi ti ta slika urezana u pamenje i nikako da je se riješiš. I odluiš preskoiti doruak. Pa ruak. Pa veeru. akoveki gradski kotar Jug uredno ima postavljene znakove zabrane za pse na svim djejim igralištima, meutim, neki ljudi oito imaju problem s tumaenjem istih. Dojmila me se dogodovština (ili bolje rei trauma) jednog djeaka koji je naperlitanu damu s još više naperlitanim psiem upozorio da na igralište ne smije voditi svoga kunog ljubimca. Možete si zamisliti kakvu je konuziju izazvao u njezinoj šeovskoj glavi (tada je ta gospoa, naime, bila na visokoj unkciji u jednoj firmi). Ne samo da se nije maknula (jer to bi automatski znailo da “balavac“ tumai znakove bolje od nje) nego ga je svojim iscrtanim, nasjajenim usnicama i groznim (djeci neprikladnim) rjenikom poslala u, kako se to popularno kaže, rodno mjesto. Za epilog ovom dogaaju dodat u da je dijete nagazilo na pseu “minu“ i još kod kue pokupilo špotanciju svoje majke. Rei ete da pretjerujem, ali nije lako “dekontaminirati“ tenisicu i cijeli stan nakon jednog takvog nagaza. A da o moguem djetetovom doticanju tog izmeta na igralištu ni ne govorim. Neki dan šeem kvartom i ususret mi dolazi ovjek sa

Piše: Danijela Mihoci danijela.mihoci@mnovine.hr

Pakrac, Zoran Kiri – Dobro, Antun Novoselec – akovec, Stjepan Jurši – Pakrac, Josip Rogina – Gornji Kuršanec, Dražen Škorjanec – Stari Grabovac, Željko Pavlic – Gorian, Dražen Sršan – Križovec, Vladimir Štampar – Karadžievo, Ivan Soka – Kraguj i Franjo Tomši – Orašje. Iza ovih imena kriju se Meimurci. Neiji oevi, muževi, prijatelji. Izginuli ili nestali u Domovinskom ratu. Oni rat koji sam, kao i veina moje generacije jer smo, sreom, bili premladi i predaleko od žiže ratnih zbivanja, doživjela kao nešto apstraktno, pretvaraju u opipljivu zbilju. Njihova imena svjedok su toga vremena i jedne istine. Na njih se zaboravilo. Sjeamo ih se tek u posebnim prigodama. Iz iste kurtoazije. Nema tu neke osobite dubine. Za veinu nas. Nema je. Nema zato što nismo bili emotivno upleteni. Nema je jer ti ljudi nisu bili ni naši prijatelji, ni poznanici, ni oevi, ni muževi, ni djeca. Oni su tek ratnici jednoga svršenog vremena. I zato veina nas ne zna njihova imena. I zato iz pijeteta i dubokog poštovanja ne samo prema njima, ve svima koji su dali živote za Hrvatsku, svima koji su ostavili zdravlje za Hrvatsku na nekoj od naših bojišnica posveujem prostor ove svoje kolumne. Da se zna i da se ne zaboravi.

Pogledajmo svijet oima drugog Piše: Helena Zear helena@mnovine.hr

Sudimo li prema bogatstvu i kvaliteti života, najbolje mjesto za život je Finska, dok je Hrvatska na listi od 104 mjesta zauzela 35. mjesto, iza Slovenije, Maarske, Poljske c, reeno je prošli tjedan povodom obilježavanja Meunarodnog dana tolerancije. Poštovanje, prihvaanje i uvažavanje bogatstva razliitosti u našim svjetskim kulturama oito je najprisutnije u skandinavskim zemljama, no ni kod nas, prema istraživanju, situacija nije toliko loša. Za sebe bih rekla da sam tolerantna osoba, ali postoji li itko tko bi rekao i priznao da nije? Vjerujem da smo svi svjesni kako je meusobno poštivanje i prihvaanje nužno potrebno u svim odnosima. I dok u teoriji sve to lijepo zvui, u praksi nije baš tako jednostavno. Nedavno sam se našla u situaciji koja mi nije bila potpuno poznata. Ne mogu rei da se u meni javio osjeaj netolerantnosti, ali neki oblik odbojnosti sigurno. Mogu rei da sam u tom trenutku iznenadila samu sebe. esto je lakše osuditi nego pogledati svijet oima drugog. I upravo se to u danom trenutku meni dogodilo. Na svojoj sam koži osjetila da netrpeljivost, kao i neprihvaanje neijih gnedostataka h, doista svoje korijene ima u strahu od nepoznatog, strahu da e razliitost

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

lustraciju, ali se potom predomislio, te je tako zaštitio mnoge “glavate” spodobe koje su u vrijeme komunizma proganjali i ubijali Hrvate, posebice katolike. Sve dok se lustracija ne provede, nee biti mira ni sloge meu Hrvatima. Nisam za lustraciju zbog osvete nego zbog istine. Hrvatski narod mora znati (ne samo nasluivati) tko je bio i što je inio u vrijeme komunizma. Istina je da velikom broju hrvatskih politiara od samog vrha do dna lustracija ne odgovara, jer mnogi bi mogli imati neugodnosti. Meutim, oni su i bit e povijesno i duhovno odgovorni za sve nevolje koje imaju Hrvati i posebno hrvatski branitelji. Osobno sam mišljenja da mnogi Hrvati danas ne bi bili u Haagu da se na vrijeme provela lustracija. (Za one koji ne znaju što je lustracija. - Lustracija je uklanjanje osoba iz javnog i politikog života koji su bili aktivni u službi totalitarnih režima, u Hrvatskoj Titovog režima. Ako se za nekoga utvrdi da je suraivao ili se okoristio tom suradnjom, trebaju mu se oduzeti sve javne unkcije. Lustracija nije sredstvo za sudsko gonjene, osuivanje i zatvor, nego javno prokazivanje i moralna osuda njihovih djela i injenja.)

AKOVEKI espresso by Bibi

psom na povodcu. Vidim da ga ne povlai k sebi i da u se morati stisnuti k živici želim li biti sigurna od njuškanja. Nakon što me prou, okrenem se i gledam kako pas obavlja veliku nuždu na ploniku (kojim mi svakodnevno šeemo), zadnjim nogama zgre prašinu po svom produktu (jer na ploniku nieg drugog ni nema osim prašine) i ležerno odlaze dalje kao da se ništa posebno nije dogodilo. Pa i nije. Za njih! Izašli su s tom namjerom, obavili je i sada mogu sretno kui. A DI JE TU VRE¦ICA??? Svi vlasnici pasa znaju što moraju, ali rijetki to ine. Koliko sebian moraš biti da odeš sa psom van iz svog dvorišta da bi on svoju nuždu obavio u tuem dvorištu, na igralištu ili na ploniku? A toliko je zelenih livada u našem malom Meimurju. Prava je šteta što neki vlasnici pasa ne poznaju dovoljno svoje kune ljubimce. Jer pas je pametna životinja koja nee zagaditi svoje stanište, ali kultura nekih njihovih vlasnika oito je u tropskom, duguljastom vou žute boje.

POGLED ISPOD OBRVA Piše: Tihana Babi ck_hana_babic@yahoo.com

Uhvati me, ako možeš!

koja nam je strana ugroziti našu sigurnost. U trenutku kada nismo u mogunosti predvidjeti posljedice i reakcije nama nepoznatog esto se javlja odbojnost, koja raa netrpeljivost, a nerijetko i samu netoleranciju. Rije tolerancija upravo je zbog estog gprimjenjivanja h samo u teoriji postala otrcana i prazna. Jer teorijski je sve mogue, dok u praksi to esto ne stoji. I još jednom sam sama sebi dokazala gnikad ne reci nikad h. Kakve smo osobe, esto ne znamo sve dok se ne naemo u situaciji s kojom prije nismo bili upoznati. Jer o sebi uimo i sami sebe upoznajemo tek kroz odnose s drugima, kroz iskustva i okolnosti našeg života.

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

Tipian scenarij amerike romantine komedije: cura upozna momka. Ili obrnuto, ako hoete. Onda se oni nekako zaljube. Naješe nakon divno provedenog dana ili noi ponu komplikacije. Onda oni malo ili puno kompliciraju, ali za cirka sat vremena filma, oni instinktivno znaju što ovaj drugi povrijeeni treba i želi, onaj koji je u krivu preklinje za milost i nekako sve završi happy endom. Postavlja se pitanje kako znati je li netko pravi za tebe? Zadojeni amerikim romantinim filmovima, godinama me ljudi oko mene uvjeravaju da je pravi/prava ona/j koji jednostavno zna što treba initi da te usrei. To se “jednostavno” zna! Ili osoba nije za te, ako ne zna! ALI! ekajte malo: prava osoba za me e biti ona koja e mi, dakle, itati misli?! Ponekad dok gledam i slušam ljude što sve govore i oekuju; glava me zaboli. Doduše, možda ne tako davno i sama sam bila jedna od onih zaljubljenih u ljubav. Zaljubljenici u ljubav žive

u svijetu od bombona i medenjaka, okolade i paprenjaka. U tom carstvu caruje drugarstvo...i nema nikakve veze sa životom! Stvar je ovakva: kad si zaljubljen u ljubav, više te zanima kakva bi ljubav trebala biti, kako se idealna osoba ponaša, kako te voli. A stvarnost je takva da je ljubav tono onakva kakvom je ti i partner uinite, idealna osoba je ona koja želi slušati i koja te doista i “uje” (mnogi slušaju ali ne uju, samo vide usta koja se zalude miu i ekaju svoj red da priaju), voli se tako da se kaže partneru što ti je na pameti, što te mui. Pa zajedno smislite rješenje. Pre, previše ljudi znam koji bi radije umrli nego rekli partneru što bi htjeli. Da bi se tako ponizili, ispali da moljakaju-ma Bože sauvaj! Ne, radije idu tehnike prisile. Okolnim putem izmusti ono što žele. Pa ga uhvati, ako možeš! Tipian scenarij hrvatskih ulica: Ima momak i djevojka. Sviaju se jedan drugom. Sve ide lijepo, a onda više ne ide. On/a se naljuti. Razgovor ne dolazi u ob-

zir, ta o emu, o životu?! Slijedi ignoriranje. Takozvani tretman šutnjom. Probaš lijepo, ne ide. Probaš napad-ne ide. Probaš kontru- ne ide. Probaš prekidne ide! Izgleda da ide samo kad ne ide! Ili kad ide-onda ipak ne ide! Ajme komplikacija, evo od ega me glava zaboli! Pitah jednom jednu psihijatricu-jel ima naina da ja unaprijed znam jel neki momak za me? Ona meni: “Aaa, ti bi sebe poštedjela iskustva? (pokorno kimnuh glavom) E, ne može!”. Ispria tada priu kako je trogodišnjeg djeaka pitala je li dobro. Naglašavam da dijete ima tri godine. Odgovori on da nije. Upita ga zašto, pa dijete kaže: «Mama mi je rekla da budem dobar.» Ukratko, on se cijeli dan trudio biti dobar, na kraju dana ga mama vozi nekud, i on više ne mogavši doekati njenu pohvalu pita: “No, mama, jesam bio dobar?” Ona kaže da nije bio i nabroji mu pet stvari zbog kojih je to tako. Dijete žalosno zakljui: “Ali mama nije rekla što je za nju dobro”.

Evo što se dogaa. Dijete je cijeli dan bilo “dobro” ali nije znalo da dobro za njega i dobro za mamu nisu ista stvar. Koliko puta nam se to dogodi- da inimo sve kako bi bilo dobro i onda ispadnemo negativac? Ipak?! Jer ne itamo misli? Dok sjedim “tretirana mukom” pitam se je li mogue da je trogodišnjak pametniji od nas? Moram li pod hitno na teaj itanja iz kristalne kugle, graha, soje, kurs kod Fatme nur Dženet? Ili e ipak netko shvatiti da je za ljubav najvažnije to što sam spremna uložiti trud kad mi kaže što želi, unato tome što sam samo ovjek bez dara vidovitosti?


 

15

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

Poduzee Ferro-Preis d.o.o. akovec, pri zavrĹĄetku je projekta â&#x20AC;&#x17E;PoboljĹĄanje marketinĹĄkog pristupa za poveanje izvoznog kapacitetaâ&#x20AC;?. ~# # " < ;; ; ;

~Â&#x201D;Â&#x2018;Â&#x160;¤ _ = Âą~>

; < #> Y ;   >  # ;<=  = ;[ ;#    << >  # ;<=   Â&#x160;;Y>" Â&#x201D; #}

~Y ;# <;> # Â&#x2C6; '' Â&#x2C6; ;; #   Â&#x201C;= [# "# < "#  # ;  ;#

¤;  #  #> Y ;    <   Â&#x2C6;_ '^Â&#x192;Â&#x2C6;

¤`Â&#x160;^  ; #  ;# # ''Â&#x2C6; Â&#x201A;& ^_ ¤`Â&#x160; ~# # # '

# "

Implementirane su slijedee aktivnosti za ostvarenje cilja â&#x20AC;&#x201C; poveanje izvoza novih Ferro-Preis proizvoda:

=

<

[ # <  ;<^

=

; ;" "# "#> #>^

=

<#   ; # Y " ;

< ²=~

ÂĄ  =; "

ÂŁ^

=

;  #  # XÂ&#x201C;Â&#x201D;  ²   Â&#x2030;X¤Â&#x2020;¤ 

Â&#x2022;> Projekt sufinancira Europska unija

Projekt provodi: Ferro-Preis d.o.o.

Za sadrĹžaj ovog oglasa odgovoran je iskljuivo Ferro-Preis d.o.o. akovec te on ne predstavlja nuĹžno miĹĄljenje i stajaliĹĄte EU-a


16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Meimurskoj županiji 1.1. - 31.10.2009. Proizvoa

koliina udio, %

1

Volkswagen

104

11,19%

2

Opel

90

9,69%

3

Honda

79

8,50%

4

Peugeot

71

7,64%

5

Chevrolet

68

7,32%

6

Ford

68

7,32%

7

Renault

65

7%

8

Toyota

45

4,84%

9

Hyundai

44

4,74%

10

Mazda

42

4,52%

11

Citroen

34

3,66%

12

Suzuki

34

3,66%

13

Škoda

32

3,44%

14

Kia

30

3,23%

15

Seat

25

2,69%

16

Fiat

19

2,05%

17

Dacia

18

1,94%

18

BMW

14

1,51%

19

Nissan

14

1,51%

20 Audi

9

0,97%

21

Volvo

6

0,65%

22

Mercedes

5

0,54%

23

Mitsubishi

3

0,32%

24 Alfa Romeo

2

0,22%

25

Land Rover

2

0,22%

26

Lexus

2

0,22%

27

Jeep

1

0,11%

28

Lada

1

0,11%

29

Lancia

1

0,11%

30 Porsche

1

0,11%

UKUPNO

929

100%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,74

Super plus 98

7,80

Super 100 BS Eurodizel

8,12 7,17

Eurodizel BS LPG auto plin

7,80

7,17 7,23

4,27

4,27

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 20. studenoga 2009.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljedea rabljena vozila: Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema Mazda 323 S 1.3i, 1998.god., oprema Mazda 323 S 1.5i, 1999.god., full oprema Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema Mazda 3 CD110 CE, 2005.god., full oprema Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema Mazda Demio 1.3i SE, 1999.god., full oprema Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez ueša. Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104. Posjete nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagrebaka 53a, te M. Suboca, B. Radia 69

Uspješni Peugeot 3008 Šest mjeseci nakon komercijalizacije, novi Peugeot crossover 3008 postiže odline prodajne rezultate u Europi, s gotovo 50.000 narudžbi klijenata. Rezultat je to koji za 15% premašuje zadani cilj prodaje marke Peugeot. Posebno dobre prodajne rezultate Peugeot 3008 postiže u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Njemakoj, Nizozemskoj i Belgiji. Ukupna proizvodnja 3008-ice premašila je 50.000 komada. Proizvodi se u Sochauxu, na bazi od 530 jedinica dnevno. Ukupni cilj prodaje 3008-ice u Europi za 2010. godinu je 90.000 jedinica. U Hrvatskoj se 3008 dobro nosi s konkurencijom u svom segmentu. Lansiran je na hrvatsko tržište u lipnju ove godine, a prodaja u zadnja etiri mjeseca donijela mu je gotovo 5% tržišnog udjela u segmentu.

Chevrolet Cruze ve od 87.500 kn „Jeste li spremni za dobre vijesti? One upravo stižu iz Chevroleta!“ je prodajna akcija u kojoj Chevrolet nudi najprodavanije modele po iznimno povoljnim cijenama. Cruze, kompaktna limuzina koja predstavlja pravi sinonim za vrijednost, dostupan je po cijeni ve od 87.500 kn. U ovu cijenu ukljuen je i bogati popis dodatne opreme: ABS, 4 zrana jastuka, radio CD/MP3, središnje daljinsko zakljuavanje, servo upravlja podesiv po visini, elektrini podizai prednjih stakala, elektrino pokretana i grijana vanjska ogledala. Chevrolet na sve svoje modele nudi trogodišnje tvorniko jamstvo. Ponuda vrijedi do isteka zaliha kod Chevrolet partnera koji podržavaju akciju.

DRIVe Around The World – jedinstveno natjecanje na Facebooku

Koliko ste dobro povezani? Natjecanjem “DRIVe around The World” Volvo Cars ini još jedan korak naprijed u korištenju snage socijalnog povezivanja. Natjecanje potie ljude diljem svijeta na virtualnu vožnju Volvo modela C30, na 80 dana, uz pomo Facebook prijatelja. Volvo Cars e u ime pobjednikog tima donirati 15.000 Eura „carbon offset“ projektu ekološke organizacije Myclimate. Facebook je mjesto susreta gdje se najmanje 100 milijuna ljudi logira svaki dan. A 80-dnevno svjetsko natjecanje Volva može se promatrati kao neka vrsta socijalnog eksperimenta; izazov sudionicima koji trebaju uvidjeti koliko su zaista povezani s drugima. “DRIVe Around The World temelji se na filozofiji da je svaka osoba povezana s ostatkom svjetske populacije kroz samo šest vidova odvojenosti. Naša ideja je stvoriti eksperiment koji e ohrabriti ljude da se meusobno spoje na nov i jedinstven nain,“ istie Lukas Dohle, voditelj odjela živih komunikacija i socijalnih medija pri Volvo CARS korporaciji u Gothenburgu u Švedskoj. Natjecanje je poelo 16. studenog i trajat e do 5. veljae 2010. godine. Može mu se prikljuiti preko Volvo Facebook stranice posjetom na link www.acebook.com/volvo gdje se mogu dobiti sve potrebne inomacije ili direktnim logiranjem preko linka http:// apps.acebook.com/drivearoundtheworld. U najkraem cilj natjecanja je voziti ekonomian i uinkovit Volvo C30 DRIVe diljem svijeta, korištenjem mreže osobnih kontakata. Volvo C30 DRIVe prosjeno troši samo 3,8 litara na 100 prijeenih kilometara, što znai da sa jednim rezervoarom goriva može prijei 1333 km. To znai da svaki sudionik natjecanja može prevesti 1333 virtualnih kilometara prije nego što automobil „preda“ Facebook prijatelju. Krug je kompletiran kada se vozilo vrati na startnu poziciju. Rute timova mogu se pratiti putem Volvo Facebook stra-

24. studenoga 2009.

VW GTI motor i za Scirocco i Eos Poznati TSI motor iz Gola obujma 2 litre i snage 210 KS odsada je na raspolaganju takoer i za Scirocco i Eos. Najvea prednost agregata, koji zamjenjuje dosadašnji najjai motor – 2.0 TSI (200 KS), je smanjenje potrošnje goriva do devet posto. Ovaj snažni motor ispunjava normu o ispušnim plinovima Euro 5 i troši svega 7,4 litara na 100 kilometara (Eos: 7,2 litre na 100 km). Time je uz poveanje snage smanjena potrošnja: za Scirocco ušteda benzina iznosi do pet posto, a u Eosu je smanjenje potrošnje još znatnije: do deset posto. U oba vozila okretni moment od 280 Nm je na raspolaganju izmeu 1.700 i 5.000 okretaja u minuti. Sprint s 0 na 100 km/h Scirocco savlada za 6,9 sekundi, a Eos za 7,8 sekundi. U oba vozila je uz serijski 6-stupanjevani runi mjenja dostupan i 6-stupanjski automatski mjenja s dvije spojke - DSG.

Peugeot akcijski plan

nice. Nagrada za pobjedniki tim dolazi u vidu donacije od 15.000 Eura za „carbon oset“ projekt organizacije Myclimate za potrebe smanjenja globalnog zatopljenja. Myclimate radi u skladu sa Zlatnim standardnom, certificiranim od strane UN-a, a ormuliran je od strane WWF International i Greenpeace International. Donacija je dovoljna da neutralizira koliinu ugljinog dioksida koju jedna osoba stvori za cijeli životni vijek. Za svakog dodatnog vozaa sudionika, Volvo Cars e donirati ond ekvivalentan smanjenju 99 grama ugljinog dioksida, što je razina koju Volvo C30 DRIVe ispusti u atmoseru na svaki prijeeni kilometar. „Ovo natjecanje je tijesno

povezano s novom Volvo kampanjom pod nazivom – „Život je puno više od Volva. Zato vozite Volvo.“ Kampanjom se naglašava kako su osobne povezanosti danas vitalne u stvaranju boljeg života. A kada se natjecanje okona, Volvo e proglasiti pobjedniki tim najbolje povezanih ljudi na svijetu,“ zakljuuje Lukas Dohle.

Peugeot je pripremio vrlo atraktivne ponude za modele 206+, 207, 308 i 3008. Tako se model 206+ s klima ureajem u serijskoj opremi, nudi ve od 69.900 kn, dok se model 207 nudi ve od 74.900 kn. Odlino opremljeni 308 (Element verzija s pet vrata, serijski automatski dvozonski klima ureaj, 4 zrana jastuka, ABS, radio CD MP3, maglenke…) nudi se ve od 99.900 kn. Novi Peugeot crossover 3008 (serijski klima ureaj, radio CD MP3, 17’’ naplatci, 6 zranih jastuka)…dostupan je ve od 133.200 kn. U promotivne cijene na navedene modele, koje su važee do 31.12.2009. godine, ukljuen je PDV, a modeli su dostupni kod ovlaštenih Peugeot koncesionara. Uz to, svaki kupac koji do 31.12.2009. godine odlui financirati kupovinu jednog od navedenih modela putem zajma Peugeot Financiranja, ostvaruje dodatni popust od 4.000 kn s PDV-om.


24. studenoga 2009.

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Prvi put predstavljen posve elektrini Volvo C30 projekt Elektrini C30 izgleda kao postojei Volvo C30 te donosi istu razinu sigurnosti, udobnosti i prostornosti kao standardni model. Razlika je samo u tome što ga u potpunosti pogoni elektricitet, bez imalo ispušnih emisija, a doseg vožnje na baterijama iznosi do 150 kilometara. Volvov ambiciozni plan elektrifikacije vrlo je brzo proizveo konkretne rezultate. Ne samo da na tržište Volvo planira uvesti plug-in hibridni model 2012. godine, nego je otpoeo i proces evaluacije održive proizvodnje posve elektrinog modela poznatog pod nazivom BEV (Battery Electric Vehicle). Tijekom 2009. stanoviti broj prototipskih verzija C30 BEV modela proizveden je i testiran unutar Volvo kue. Težište ispitivanja bili su perormanse i sigurnost, ali i integracija elektrinog sustava propulzije u ostale sustave automobila. „Volvo C30 prvi je model kojeg emo namijeniti za posve elektrini pogon. Izvanredne znaajke ovog automobila kod gradske vožnje te njegova relativno mala težina ine ga prikladnim za elektrini pogon, budui da se od elektrinih automobila oekuje da primarno budu korišteni za gradsku vožnju i svakodnevno prometanje,“ istie Lennart Stegland, direktor Volvo odjela za specijalna vozila.

Tehniko rješenje Elektricitet je potpuno prikladan izvor energije za osobne automobile. Superiorna uinkovitost elektrinog motora u odnosu prema mo-

EKO KUTAK

Volvo je u teoriji identificirao sve sigurnosne scenarije za elektrine automobile, kako za sluajeve prije tako i one tijekom i poslije prometne nezgode. Nakon brižljivog prouavanja ovih scenarija, inženjeri Volva stvaraju rješenja koja se hvataju u koštac sa svakom uoenom situacijom uz jamstvo da e svaki budui elektrini automobil u potpunosti zadovoljiti renomirane Volvo standarde sigurnosti. torima s unutarnjim izgaranjem svjedoi o tome da e elektrini automobili u budunosti biti sve uestaliji kako cijene osilnih goriva budu rasle, a kontrola ispuha ugljinog dioksida sve stroža. Volvo C30 BEV pokreu litijske baterije koje se pune preko obine elektrine utinice kakve nalazimo u svakoj kui. Punjenje posve ispražnjene baterije preko obinog kunog izvora elektriciteta (230V, 16A) traje oko 8 sati. Ukoliko automobil punimo obnovljivim elektricitetom to znai da su emisije – sve od proizvodnog procesa automobila do njegove upotrebe na cesti – u principu smanjene na nulu. Elektrini motor smješten je ispod poklopca kao i konvencionalni motori. Prioritet kod BEV projekta je pronai optimalno smještanje baterija u automobilu. Najbolja su mjesta tunel u meuprostoru izmeu prednjih sjedala ili uobiajeno mjesto za klasine motore. Ove pozicije nalaze su unutar optimalnih zona gužvanja kod svih scenarija sudara. Budui da automobil ide samo na elektricitet, on zahtijeva i vee baterije s veim kapacitetom (24 kWh) nego što su one kod hibridnih plug-in modela (12 kWh).

Kapacitet baterije

Tržišni potencijal

C30 BEV ogranien je na maksimalnu brzinu od 130 km/h, što je više nego dovoljno za veinu vozaa. Ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat postiže se za manje od 11 sekundi. A automobil ima doseg od 150 kilometara bez dodatnog punjenja. Ovaj je raspon duži od kilometraže koju postigne više od 90% svih vozaa u Europi u jednom danu vožnje.

Najvažniji smjer elektrifikacije kojom ide Volvo uu sljedeim dekadama su plug-in hibridi. Naglasak je ovdje stavljen na vee Volvo modele. Kombinacija elektrinog i motora s unutarnjim sagorijevanjem smjer je koji ima najvei ptencijal u pogledu tehnike i komercijalne izvedbe. Plug-in hibridi nude široki raspon, dobre ekološke perormanse te ogranienu ovisnost o skupoj tehnologiji baterija. Nekoliko je imbenika koji determiniraju kakva e biti uspješnost elektrinih automobila u budunosti: „Kupac mora imati osjeaj da je ovaj tip automobila dovoljno atraktivan za vožnju i posjedovanje. Da bi ovo postigli, mislimo da elektrini automobili moraju biti udobni i sigurni te moraju nuditi istu razinu perormansi kao automobili s drugim pogonskim sustavima. Ono što emo nauiti od C30 BEV projekta pomoi e nam da dosegnemo ove kriterije i pokažemo odlunost Volva u polju planirane elektrifikacije,“ istie Paul Gustavsson, direktor za Volvo strategiju elektrifikacije.

Isti Volvo sigurnosni standardi Volvo slijedi iste visoke standarde sigurnosti na svim svojim vozilima, bez obzira na tip pogonskog goriva ili izvor energije. Posveenost Volva sigurnosti dovela je u žarište pozornosti brigu o ovjeku, a ta se pozornost temelji se na vrstom znanju o stvarnim prometnim situacijama. Uz to, podrobna in-house testiranja provode se u virtualnom okruženju, ali i u visoko razvijenom testnom laboratoriju Volva. Ukoliko Volvo odlui uvesti na tržište posve novi tip elektrinog automobila, on e biti siguran kao i svi ostali automobili koji se die znakom Volva.

Mazda2 krenula na sjevernoameriko tržište Mazda Motor Corporation na ovogodišnjem e Los Angeles Auto Showu prikazati Mazdu2. Prihvaena i hvaljena diljem svijeta Mazda2 u B-segment Sjeverne Amerike donosi razinu stila i vozne dinamike koju ne može ponuditi

ni jedan konkurent. Automobil e se prodavati u SAD-u i Kanadi od poetka 2010. Mazda2 postigla je veliki prodajni i medijski uspjeh na tržištima diljem sviieta te je osvojila 48 nagrada ukljuujui onu za Svjetski auto godine 2008.

Sestre Špoljar tree u Europi u Chevroletovom natjeaju Sestre Maja i Petra Špoljar, apsolventice Tekstilno-tehnološkog akulteta, osvojile su tree mjesto u kategoriji moda natjeaja Mladi.Kreativni.Chevrolet. Na ovogodišnjem natjeaju sudjelovalo je 19 europskih zemalja, pregledano je više od 530 radova u pet kategorija i to moda, otografija, vizualne umjetnosti, video i glazba. Od studenata u kategoriji moda tražilo se da dizajniraju veoma moderan kostim za hostese Chevroletovog štanda koje e nositi na meunarodnim

automobilskim sajmovima. Ovo je drugi veliki uspjeh hrvatskih studenata obzirom da je prošle godine Neven Mihi takoer osvojio tree mjesto u Europi. Ohrabren velikim uspjehom natjeaja za 2009. godinu, Chevrolet je objavio i poetak natjeaja za 2010. godinu. Fokusirajui se ponovo na modu, otografiju, vizualnu umjetnost, video i glazbu, od studenata se zahtjeva da inspiraciju nau u Chevroletovim vozilima: Chevrolet Spark i Chevrolet Volt.

Volkswagen poveao isporuke u listopadu za 11,1% Volkswagen koncern u listopadu neprekidno bilježi pozitivnu potražnju kupaca. Ukupno je prodano 557.300 vozila. U prvih deset mjeseci tekue godine najvei europski proizvoa kupcima je isporuio 5,32 milijuna vozila. Time je prvi puta u tekuoj poslovnoj godini uslijed kumulacije premašen rezultat istog razdoblja prethodne godine. Svjetsko tržište automobila u tom je razdoblju zabilježilo pad od otprilike 10 posto. I dalje dobre

prodajne rezultate bilježi marka Volkswagen: u listopadu je najvažnija marka koncerna sa 349.800 isporuenih jedinica osobnih vozila postigla plus od 17%. U listopadu je prodano 82.800 osobnih vozila Audi, a Škoda je isporuila 65.600 osobnih vozila. Seat je zabilježio porast isporuke od 4.600 jedinica odnosno 43,7 posto. Ukupno je Seat u listopadu sa 29.600 jedinica ostvario 1,9 posto veu isporuku osobnih vozila.


18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Opel - „Trusted Brand – marka kojoj se vjeruje“ i u 2009. Opel je ve treu godinu za redom izabran za „Trusted Brand – Marka kojoj se vjeruje“, kategorija automobili u anketi itatelja magazina Reader’s Digest. itatelji su samostalno popunjavali upitnike koje su primali poštom. Na ljestvici od 1 (najniža ocjena) do 5 (najviša ocjena) ocjenjivali su kvalitetu, izgled, upotrebljivost i primjerenost cijene ponuenih robnih marki u svakoj od 36 kategorija. Neke od kategorija su kuanski ureaji, osobno raunalo, mobilni telefon, banka, i sl. U kategoriji automobili u konkurenciji su bile 32 automobilske marke, a najviše povjerenja ukazano je Opelu s 16,4% ispitanih, što je za 5,6% više od drugoplasiranog. Prosjena ocjena Opela je visokih 4,3. Neovisno istraživanje je provela agencija Mediana Fides iz Zagreba, a akciju podupire i Hrvatska gospodarska komora. Magazin Reader’s Digest svoju anketu redovito

provodi od 2001. godine u 15 europskih zemalja i dodjeljuje iznimno cijenjenu nagradu European Trusted Brand u okviru istraživanja koje se primarno bavi stavovima i mišljenjem kupaca. Kljuna namjena istraživanja je otkriti kojim brendovima europski potrošai najviše vjeruju i kako ih ocjenjuju prema pojedinanim kategorijama proizvoda i usluga. „Trusted Brand –Marka kojoj se vjeruje“, rezultati u kategoriji automobila: • Opel 16,4% • Volkswagen 10,7% • Renault 9,3%

Nissan NV200 je “International Van of the Year 2010” Žiri sastavljen od 23 specijalizirana europska novinara koji predstavljaju itateljstvo više od pola milijuna vlasnika dostavnih vozila dodijelio je Nissanovom novom kompaktnom globalnom dostavnom vozilu NV200 nagradu „International Van of the Year, IVOY 2010“ (Meunarodno dostavno vozilo

godine 2010.). NV200 prava je iznimka u klasi: vanjske su mu dimenzije usporedive s dimenzijama gradskih dostavnih vozila, a ima obujam više klase. Dug je 4,4 m, visok 1,86 m i širok 1,69 m te ima veoma dubok tovarni prostor. Zahvaljujui domišljatoj konstrukciji, tovarni je prostor dulji od 2 m pa istodobno

može primiti dvije standardne europalete. Podnica tovarnog prostora je najniža u klasi, samo 524 mm udaljena od tla. Obujam mu iznosi 4,2 m3, što je oko 25% ili 1 m3 više od prosjeka konkurencije. NV200 u Europi e biti dostupan u izvedbama Van i Combi, a od 2010. u ponudi e se nai i putnika inaica.

24. studenoga 2009.

Canter nominiran za kamion godine 2010. Europski novinarski žiri nominirao je Mitsubishi Fuso Canter za kamion godine 2010. Meunarodni novinari specijalizirani za kamione procijenili su da je Canter s voznim postoljem od 7,5 tona ukupne mase i svojim izvrsnim voznim performansama primjeren kandidat za tu presžnu tulu. Vozno postolje Cantera od 7,5 tona ukupne mase nosi i do 4.920 kg. Zahvaljujui konceptu kabine nad motorom, odnosno “kabine bez njuške” mogue je na istoj dužini vozila realizira vei volumen tereta. etiri kabine vozaa (uska standardna, široka komforna te pojedinana i dvostruka mogu udovolji potrebama svake gospodarske grane), eri težinske klase od 3,5 do 7,5 t dopuštene ukupne težine kao i sedam meuosovinskih razmaka od 2.500 mm do top varijante s 4.470 mm osovinskog razmaka i posebno širokim razmakom kotaa potvruju njegovu funkcionalnost.


24. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Volkswagen Amarok službeno pratee vozilo na reliju Dakar Volkswagen Amarok morati e dokazati da je izdržljiv i robustan te može svladati i najteže dionice za vrijeme održavanja najtežeg svjetskog relija u sijenju 2010. Volkswagen gospodarska vozila su „Oficial Supplier“ relija Dakar i partner organizatora Amaury Sport Organisation (A.S.O.). Novi Volkswagenov pickup je pratee vozilo relija. Ukupno 35 Volkswagen pickup-ova bit e raspoloživo tijekom rally-a od ega e 20 Amaroka voziti organizatori, a ostalih 15 e se koristiti kao novinarska i shuttle – vozila. Od 1. do 17. sijenja 2010., za vrijeme održavanja relija Dakar, etiri tima Volkswagen Motorsporta kao i mnogi ostali timovi vozit e dionicu kroz Argentinu i ile dugu 9.000 km. Reli poinje i završava u Buenos Airesu. Na reliju Dakar Amarok e biti podvrgnut testu izdržljivosti, jer mora svladati sve izazove zahtjevne dionice – kao vozilo organizatora za ispitivanje

terena, kao novinarsko vozilo i vozilo za prijevoz tima Volkswagen Motorsporta. etiri Amaroka iz A.S.O. lote bit e opremljena offroad – nadogradnjama. U reliju e sudjelovati i etiri Volkswagen

Multivana. Volkswagen Amarok e prvi put biti vien na reliju Dakar, a nakon toga e biti uveden na tržišta Južne Amerike, pa potom i u Europi. Time Volkswagen gospodarska vozila ulaze u novi segment vozila.

19


TOP 20 01. DO KRAJA - NOLA

TOP LISTA DOMAIH

02. MALI OGLAS - REPLICA 03. UZALUD SUNCE SJA - OP A OPASNOST

01. NE SUDIM TI

04. ERIK TRKAA SVINJA - PICKSIEBNER

ZDRAVKO ŠKENDER

05. BILO GDJE - MASSIMO

02. VLADARICA - DRAŽN ZEI

06. PREKO RUBA VREMENA - B. JAMBROŠI

03.LAŽU OI MOJE - COLONIA

07. NE PITAJ - NATALI DIZDAR 08. DO POSLJEDNJEG DAHA

Koani orkestar opet u Tvornici

JACQUES HOUDEK 09. KADA ME POLJUBIŠ Ivana Radovnikovi . Krisjan B. 10. NE DAM TE NIKOM - N. Badri ft. M. Jordan

liku Bilenta, Ismailovog sina, ije svirako iskustvo vješto koordinira trubae u skladnu ritmiku mašineriju koja tjera na ples. Koani orkestar postao je prava koncertna atrakcija, te jedan od najcjenjenijih romskih

postava predstavnika svoje glazbene tradicije. Do sada su snimili pet albuma: A Gypsy Brass Band, L’orient est rouge, Gypsy Mambo, Alone At My Wedding i The Ravished Bride – izdan krajem prošle godine.

Doris Vreko “uhvaena” Nastavlja se sapunica Pokos - Lambaša - Radeljak u presvlaenju Prije revije, odnosno predstavljanja Dreft Fashion Weeka u Vertigo baru, seksi voditeljica Doris Vreko pokazala je više nego što je namjeravala: svoje grudi.

Atraktivna voditeljica otkrila je i kako rijetko izlazi van, ali i da je do sada imala samo jednu ozbiljnu vezu. (foto: Pixsell) Jedna od najseksi voditeljica i starleta Doris Vreko opet je sluajno pokazala grudi. No, ovaj put ne tijekom revije, ve prije nje. Mnogo se ve puta vodila rasprava o njenim grudima na temu jesu li prave ili ne, no ona nije htjela odgovoriti na to pitanje, ve je rekla kako joj imponira kad se pria o tome.

Nitko više ne želi golu Carlu Bruni - Sarkozy Novi imidž i suprug utjecali su znatno na privlanost francuske prve dame. Dok su se njeni aktovi prije prodavali za ak 91.000 dolara, danas ne mogu dosegnuti cijenu ni od 6000 eura. Crno - bijela fotograija potpuno gole francuske prve dame povuena je s aukcije u Parizu zbog premalog interesa, piše Jutarnji list. Fotograija Michela Comta, koji je golu Carlu fotograirao 1993. godine dok se još bavila manekenstvom, procijenjena je na izmeu šest i devet tisua eura, no kako je najviša ponuda dosegnula 5800, prodavai su je povukli iz prodaje. Kako piše Jutarnji list, identina crno - bijela fotograija bila je ponuena na aukciji u New Yorku u travnju 2008. godine i

tada je prodana po cijeni od ak 91 tisuu dolara. (Izvor fotke: Christie’s)

Ako ste pomislili da je sapunica Pokos - Lambaša - Radeljak završila, grdno ste se prevarili! Kao što smo nauili, Dolly ne ostaje dužna, a ovaj put na fejsu je zahvalila Vlatkici što je uspjela u nakani posvaati je s ljubavnikom. Mlada Dolores Lambaša iznova se oglasila na svom proilu na Facebooku gdje se požalila naciji na svoje novonastalo stanje. Naime, kako tvrdi Dolly, bivša Radeljekova supruga Vlatka Pokos uspjela je posvaati dvoje nerazdvojnih ljubavnika, prenosi Veernji list. Kako piše Lambaša, prošlu srijedu naveer posvaala se s Josipom Radeljakom jer je dotini zavodnik na Internetu vidio sve Doloresine težnje za objavom prave istine, što ga je jako razljutilo. Na svom statusu 28-godišnja glumica je napisala:

04. HALID BEŠLI - DVADESETE 05. E.T. - SOBA 202 06.JACQUES HOUDEK - DUŽNA SI 07.ZAARAN - LANA 08. IVAN ZAK - SVJEDOK 09. TONY CETINSKI

FORMULA 13 01. CHASING PIRATES - NORAH JONES 02. DOESN’ T MEAN ANYTHING

OD MILJUN ŽENA 10. HARI I NINA NE MOGU TI RE I ŠTO JE TUGA

ALICIA KEYS

TOP LISTA STRANIH

03. I DON ‘T BELIEVE YOU - PINK 04. COME SO FAR YET STILL SO FAR TO GO

01. USE SOMEBODY -

CHRIS REA

KINGS OF LEON

05. PENCIL FULL OF LEAD - PAOLO NUTINI

02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

06. RUSSIAN ROULETTE - RIHANNA

LISTA DOMAIH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

07. BAD ROMANCE - LADY GAGA

TOM JONES

08. I LOOK TO YOU - WHITNEY HOUSTON

04. HUMAN - KILLERS

09. METT ME HALFWAY - BLACK EYED PEAS

05. HOT ‘N COLD -

10. JUST SAY YES - SNOW PATROL

KATY PERRY

- Iako veeras neu mirno usnuti, uzmite u obzir da je Pakovo Selo ipak malo vee od Sokolovca i da su moje namjere ipak mrvu znaajnije od Vaših, pa u, unato svemu, ostati pri svome; u sljedeoj godini ete morati osigurati kruh nekim drugim izjavama, ali svakako ne onim vezanim uz spominjanje obitelji Radeljak - Begovi.

06. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY - BEYONCE 08. MILES AWAY - MADONNA 09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY 10. I’M OUTTA TIME - OASIS

TOP LISTA 01. LADY GAGA - Bad Romance

Draga Vlatka, estitam što ste me veeras konano uspjeli posvaati i s Josipom, koji je maloas sluajno otvorio Internet i ugledao ove moje težnje za objavom PRAVE istine. Priznajem Vam; SNAŽAN je utjecaj koji imate na ovu obitelj, ali šteta što je toliko NEGATIVAN da su svi njezini lanovi ve odavna odustali od obraunavanja s Vama, jada se Dolores. I tako se nastavlja sapunica kojoj bi mogle pozavidjeti i one meksike.

02. DIZZE RASCAL - Dirtee Cash 03. TIMBALAND

TOP Morning A erLISTA Dark DOMAIH 04. ONE REPUBLIC - Secrets 05. RIHANNA - RussiAn Roule e 06. MICHAEL JACKSON This Is It 07. BEYONCE Broken Hearted Girl 08. LEONA LEWIS - Happy 09. BLACK EYED PEAS Meet Me Halfway 10. BON JOVI We Weren’t Born To Follow

“Iscurile” joj grudi!? Nakon što je u javnosti ponosno pokazala nove grudi za koje je izdvojila preko 35 tisua funti, pjevaica Amy Winehouse završila je u bolnici jer joj je navodno pozlilo od lijekova za prehladu. Meutim, kako je rekao Mitch Winehouse, pria je sasvim drugaija jer su joj iscurili implantanti. Prije nekoliko dana najpoznatija britanska divljakuša Amy Winehouse završila je u bolnici kada joj je navodno pozlilo od miksa antibiotika protiv prehlade i lijekova za odvikavanje od ovisnosti o drogama. Sada mediji prenose kako je Amy u bolnicu stigla zbog curenja silikonskih umetaka u grudima, i to po drugi put. - To nije zbog prehlade. Ona je u redu, samo je nešto malo procurilo, rekao je Mitch Winehouse u svojem internetskom showu Showbiz Rant.

TJEDNI KALORIFER

Carlos

vole ples i pjesmu u uvijek dobro raspoloženom društvu. Na svom prvom gostovanju u Hrvatskoj, kada su publiku osvojili za sva vremena, Koani orkestar bio je pod vodstvom Ismaila Salieva, a sada su dobili novo vodstvo u

Ania

Vrhunska romska glazbena atrakcija Koani orkestar Bilenta Salieva iz Makedonije gostuje u subotu 28. studenoga od 21 sat u Tvornici kulture. Dolazak ovoga proslavljenog balkan gypsy brass benda znai pravu uživanciju za sve one koji

TOP LISTA DOMAIH


 

  



$ 



  &' &&&

Dobro je znati 43


44

Dobro je znati

 

  



$ 



  &' &&&

kuhinja ARIES, 255 cm

IS: AT GR N arati CA DY ap

ploÄ?a za kuha

ormar 1385 Leader boja: bukva predsoblje ANGELO u boji ĹĄljive

nje 

peÄ&#x2021;nica



hladnjak



napa



sudoper



stol za raÄ?unalo BOBI boja: bukvasrebrna

POPUSTI JUBILARNI

9.000 kn

5 .999 kn 5.999

1.500 kn

A JEDINSTVEN PRILIKA

700 kn

3 99 kn 399

5 99 kn 599 tabure N

OG

ŽUTO

M D

P OD VU

E

-

Ä&#x152;

Jubilarni popusti! O

OD

DA NA S

GODINA od

170 kn

POPUSTI JUBILARNI

RADIKALNO SNIŽENO

spavaÄ&#x2021;a soba DANAJA u crno-bijeloj boji

1949. godine

600 kn

slijedite Ĺžuto...

2 99 kn 299

68 kn

regal MEDIA 5 boja: bijela-orah

POPUSTI JUBILARNI

1.750 kn

7.200 kn

3 .999 kn 3.999

G

G

d

ŽUT

OM

-D

O

bez lampica i TV elementa

GO

D

Ä&#x152;AKOVEC Globetka bb.

od

Akcija vrijedi od 23. 11. do 28. 11. 2009 ili do rasprodaje zaliha.

in

699 kn

ISKORISTITE PRILIKU Radno vrijeme: pon-pet: 9-20, subota: 8-20.

g od 1949.

O PROVIJEREN A N JE CI A IĹ˝ JN NA

PO NAMJEĹ TAJ U LESNINU!

INA

e

D

O

ISPLATI SE BITI PRVI

AS

P O DV U Ä&#x152; E

O

go

AN D

N

od 1949.

PLAÄ&#x2020;ANJE DO

PLAÄ&#x2020;ANJE DO

PLAÄ&#x2020;ANJE DO

PLAÄ&#x2020;ANJE DO

RATA card, RATA Ä&#x152;ekovi, stambeni RATA

RATA

60

ili kreditom do 60 rata

(Diners, Master GO

krediti bez kamata ... )*

60




21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

PREMIER HRL - pobjedniki start novog trenera MKA*IPC

PRVA HRL - muški

Davor Varga debitirao pobjedom Buzet je oekivano pružio pravi otpor akovekom rukometnom prvoligašu, ali je slomljen u nastavku za konanih +6 i 29:23 (12:12). Novi trener-igra MKA*IPC Davor Varga koji je zamijenio Borkovia na klupi budui da trenutano zbog ozljede ne može igrati uspješno je startao u trenerskoj misiji koja e potrajati do zimske prvenstvene stanke.

Buzet do kraja slomljen tek u završnici Veliki je kamen sa srca pao svim prijateljima rukometaša MKA*IPC-a nakon 29-23 (12-12) pobjede u 11. kolu Dukat Premijer lige nad Buzetom. U tjednu s puno stresa i neizvjesnosti teško se bilo pripremiti za ovu utakmicu u kojoj je ulog bio vrlo veliki. Na koncu je sve dobro, ak i odlino, završilo i momad se sada u miru može pripremati za dvoboj s Varteksom u Varaždinu slijedee subote. injenica je da su svi igrai istrali na teren iako je bilo pitanje koliko e, zbog težih i lakših ozljeda, moi pokazati. A Buzet se pokazao kao vrlo solidna momad, koja i bez nekih velikih zvijezda može igrati dobar rukomet, što potvruje sedmo mjesto na tablici. Kada nakon utakmice gledamo kretanje rezultata ispada da gosti nisu imali neku veu priliku za rezultatski uspjeh, ali

RAZMIŠLJANJA novog trenera nakon debija

Protiv Varteksa sigurno e nam biti lakše

Karai je ponovno pružio odlinu partiju isto tako da ni MKA*IPC, sve do pred kraj dvoboja, nije ostvario neku veu prednost da bi uspio s manje optereenja odigrati ostatak utakmice. Buzeani su bili beskrajno uporni i vrlo su vješto koristili svaku tehniku grešku akovana, a iz brzih protunapada postizali pogotke. Imao je u prvom poluvremenu MKA*IPC u pet navrata po dva pogotka prednosti, jednom ak i tri (9-6), ali tu prednost jednostavno nije uspio održati. Kad su gosti u drugom poluvremenu poveli sa 13-12 pripremili smo se na veliku neizvjesnost. Sreom, Karai, Krajner, Jelini i Mesari postižu pogotke, rade 4-0 Buzeanima i od toga se gosti više nisu oporavili. Veliku priliku da prije vremena rijei utakmicu imao je u 43. minuti najbolji strijelac Igor Karai,

ali je odlini Petri skinuo isti zicer. Još jednom se pokazala velika vrijednost dugake klupe i dobre fizike pripremljenosti. Iako su gosti dolazili na dva razlike, MKA*IPC nije popuštao i samo je stvarao razlikuda bi se na koncu sve zaustavilo na ak +6 i 29 – 23. Vrlo vrijedna pobjeda akovekog sastava. Ostvarena je nakon velikih turbulencija, u trenutku kad su svi bili pod velikim pritiskom uspjeha. Griješilo se, nema dvojbe, ali kako kaže ona uzreica da samo „velike momadi pobjeuju i kad slabije igraju“, tako emo i mi prihvatiti ovu važnu pobjedu.

Tri razloga za “kapu dolje pobjednicima” A za tu važnost postoji nekoliko razloga. Nakon šoka s

- Samo sam ekao da ta utakmica završi. Vjerovao sam da e biti lakše, da emo možda ve u prvom poluvremenu riješiti pitanje pobjednika. Tek u drugom dijelu su deki ubacili u višu brzinu i pametnijom igrom dobili utakmicu, bila je prva izjava novog trenera Davora Varge. - Prošli tjedan su se dogaale stvari koje nisu baš uobiajene za normalni tijek prvenstva. Istovremena smo mi još uvijek momad koja e protiv Nexea odigrati savršeno, a onda se muiti kod kue s Metkoviem ili Buzetom. To je cijena naše rukometne mladosti, istie privremeni trener MKA*IPC. - Možda e zvuati paradoksalno, ali protiv Varteksa u subotu bit e nam sigurno lakše. Nee biti toliko pritiska ostavkom Josipa Borkovia, Davor Varga ostvario je svoju prvu prvenstvenu pobjedu. A taj šok osjetio se i na igri svih igraa. U momadi je bilo više ozljeenih no zdravih igraa. Da ih

Rezultati 10. kola: akovo - Solin 33:21; Crikvenica - Kaštela Adriachem 36:33; Ivanica-Ivanec - Županja 30:21; Trilj-Pršut.Voštane - Zadar-Slad Ice C 23:29; SenjWallenborn - Prelog 34:26; Arena Jadrograd - Umag 40:34; Slatina Gorica 30:42

TABLICA 1. Crikvenica 2. Zadar-Slad Ice Crem 3. Gorica 4. Senj-Wallenborn 5. Arena Jadrograd 6. Ivanica Ivanec 7. Županja 8. akovo 9. Kaštela Adriachem 10. Trilj-Pršut.Voštane 11. Solin 12. Prelog 13. Slana 14. Umag

10 9 10 8 10 8 10 7 10 6 10 6 10 6 10 4 10 4 10 2 10 2 10 2 10 2 10 2

0 0 0 1 1 0 0 1 0 1 0 0 0 0

1 2 2 2 3 4 4 5 6 7 8 8 8 8

331:262 326:263 313:261 296:256 310:290 324:303 281:282 299:292 305:283 254:290 268:316 263:330 275:346 255:326

69 63 52 40 20 21 -1 7 22 -36 -48 -67 -71 -71

18 16 16 15 13 12 12 9 8 5 4 4 4 4

Parovi 11. kola: Gorica – akovo; Umag – Slatina; Prelog - Arena Jadrograd; Zadar-Slad Ice C - SenjWallenborn; Županja - Trilj-Pršut. Voštane; Kaštela Adriachem - Ivanica-Ivanec; Solin - Crikvenica

DRUGA HRL - žene na igraima. Varaždinci imaju svoje probleme i njima e biti puno teže. Ako odigramo kao zadnjih 15 minuta protiv Buzeta, mogli bi se zadovoljni vratiti kui, optimistino najavljuje susjedski derbi Varga koji e dok ne zalijei ozljedu i ne pronae se trenersko rješenje voditi akovekog prvoligaša. (do) sada sve ne nabrajamo I konano, povean je razmak pred pratiteljima i momad se uvrstila na odlinim petom mjestu. Zbog svega toga - kapa dolje pobjednicima. (D. Opai, oto: VŽR)

Rezultati 9. kola: nema Protivnika – Pitomaa; Brod Gymnasium - Petrijevci 29:26; Zelina - Darda 41:29; Vinkovci - Pan akovo 20:26; Dragovoljac - akovec 28:28; Bjelovar - Podravka Lino 32:22

TABLICA 1. Podravka-Lino 2. Pitomaa 3. Zelina 4. Bjelovar 5. Pan akovo 6. Darda 7. Petrijevci 8. Dragovoljac 9. Brod Gymnasium 10. akovec 11. Vinkovci

97 87 76 84 74 74 73 83 71 71 70

0 0 0 1 0 0 0 0 1 0 0

2 300:229 1 234:213 1 232:155 3 242:210 3 185:183 3 184:185 4 186:180 5 174:209 5 160:187 6 148:190 7 134:238

71 14 21 14 77 12 32 9 2 8 -1 8 6 6 -35 6 -27 3 -42 2 -104 0

Parovi 10. kola: nema Protivnika Podravka Lino; Petrijevci – Bjelovar; Darda - Brod Gymnasium; Pan akovo – Zelina; akovec – Vinkovci; Pitomaa - Dragovoljac.

ZAHVALA Tijani Tkalec na sjajnim rezultatima

Tijanine medalje dokaz kontinuiranog rada

U SUBOTU I NEDJELJU najbolji hrvatski gimnastiari u SGC Aton na državnom prvenstvu

Filip Ude po prvi put pred meimurskom publikom SGC Aton drugu godinu za redom je domain državnog gimnatikog prvenstva u svim uzrasnim kategorijama i programima. Za nastup predstojee subote i nedjelje prijavljeno je 413 gimnastiara i gimnastiarki iz 34 hrvatska kluba. Nastup su potvrdili i svi najbolji hr-

vatski gimnastiari koji e nastupiti u FIG programu. Najzanimljiviji dio natjecanja održava se u subotu poslijepodne od 16.15 sati kad e biti otvoreno državno prvenstvo, a nakon toga na sprave izai svi najbolji hrvatski gimnastiari. Meu njima e biti najvei domai aduti Filip Ude

i Tijana Tkalec. Udeu e to biti prvi nastup pred meimurskom publikom, a nastupiti e na etiri sprave. Tijana Tkalec vježbat e na svim spravama. Oekuje se nastup još desetak mlaih gimnastiara GK Marijan Zadravec Macan. Ulaz za sve gledatelje je slobodan. (dz)

Da meimurska gimnastika na vrhunskom nivou nije spala samo na jedno slovo tj. Filipa Udea, govore ovogodišnji odlini rezultati koje je postigla Tijana Tkalec na natjecanju Svjetskog kupa. Osvojila je ukupno 2. mjesto u preskoku meu ponajboljim svjetskim gimnastiarkama. S time je zaradila status prvokategornice HOO i B potencijalnog olimpijskog kandidata. Dokaz je to da se kvalitetno radi u klubu i SGC Aton istaknuli su prilikom prošlotjedne službene zahvale na postignutom rezultate klupski sportski direktor M. Vukoja i predsjednik kluba

Stevica Tkalec. Meutim, istovremeno postoje niz problema, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou. Oni se ne tiu Filipa Ude, koji je uglavnom zbri-

nut, ve praenja cijelog kluba i svih njegovih lanova o emu e se klub oitovati na posebnoj pressici najavljenoj za idui tjedan.

NAKON prelaska u novi klub Roberta Seligmana pomo Osjeanima

Filip Ude darovao konj s hvataljkama Robertu Seligmanu Filip Ude za osvojeno srebrnu medalju dobio je od FIG-e (Svjetske gimnastike federacije) konj s hvataljkama. Kako u SGC Aton imaju dva konja s hvataljkama i u ovom trenutku je suvišan, pala je odluka da se konj po-

šalje put Osijeka i novog kluba Roberta Seligmana koji nema konja s hvataljkama. Tako e Seligman ima vrhunske uvjete za trening. Inae, nakon razlaza s dosadašnjim trenerom Solarom i prelaskom u novi klub s kojim

akoveki klub dugo godina odlino surauje, pala je ova odluka da se pomogne osjekoj gimnasci i ponajviše Seligmanu da i dalje posže vrhunske rezultate i bude zdrava konkurencija F. Udeu. (dz)




24. studenoga 2009.

PRVA hrvatska odbojkaška liga - meimurski predstavnik pregazio drugoplasiranu Rijeku

Perfektna predstava Meimurje Centrometala - Iako bez ak pet igraa, izborena je velika pobjeda Iznenaujue dobri bili su meimurski odbojkaši na gostovanju u Rijeci. Iako se malo tko nadao da bi Centrometal mogao izvui bod od drugoplasirane ekipe lige, pokazalo se da su utakmice protiv Varaždina i Mladosti KL bile pravi putokaz za dizanje forme naših odbojkaša, te su oni ostavili Rijeane u udu. Inae, igru Rijeke meimurski odbojkaški prvoligaš dobro poznaje, tako da je uz sjajnu odbojkašku predstavu to bio pravi put prema velikoj pobjedi.

Do pobjede u Rijeci bez izgubljenog seta Uspjeh pobjede od 3:0 tim je vei što su u redovima Centrometala nedostajali David, Palinkaš, Makarov, Pua i D. Posavec, svi sprijeeni poslovnim obavezama ili pak ozljedama. No, zamjene su se pokazale odlinima, M. Posavec je na srednjem dostojno zamijenio

Palinkaša, dok je Petran poziciju libera odradio skoro bez greške. U prvom setu Meimurci nagovješuju Rijeci da im nee biti lako, jer je napad odlinim servi-

som, od Posavca do Vabeca i Todorovia bio dovoljan za dobar start. Kad se pridružila i solidna obrana, set je otišao u korist Centrometala.

Drugi set su vodili Rijeani i imali 22:19, no gosti su se na vrijeme trgli i preokrenuli na 23:22, te konano bili uspješniji u borbi poen za poen.

Sjajni povratak M. Posavca

RIJEKA – CENTROMETAL 3:2 (20:25, 24:26, 26:28)

Što se treeg seta tie, Meimurci su napravili 21:14 i kad je sve liilo na brz i lagodan kraj umalo se ponovila utakmica protiv Mladosti KL. Rijeani su naime sustigli Centrometal na 22:22, no tada u prvi plan stupa fantastino raspoloženi M. Posavec, koji je u svojoj prvoj utakmici nakon ozljede pokazao koliko dobro može igrati. Svojim nezaustavljivim smeom osvojio je kljune poene za naše odbojkaše, koji su kui otišli znaajno podebljanog bodovnog konta. - Da smo tako igrali protiv Varaždina, Murse i Siska, sigurno bismo imali mnogo više bodova”, rekao nam je nakon utakmice trener Centrometala Josip Treska. No, sve još stignemo popraviti, pred nama su zadnja dva kola ove godine i dva najslabija protivnika. Ne bismo smjeli razmišljati o niem drugom do o pobjedama, a s 13 bodova bismo prestigli Mursu, pred kojom su dva teška protivnika, op-

RIJEKA. Dvorana Mladosti na Trsatu. Suci: Adamek i Mikuli (oba Zagreb). RIJEKA: Ostrogovi, Teppert, Tomi, Pervan, Srdo, . Peenkovi, Krišlovi, Dž. Peenkovi, Modri, Juriši, ikovi. Trener: Velimir Liveri. CENTROMETAL: Grubiši, Vabec, Petran, Harambaši, Todorovi, T. Posavec, M. Posavec, Kreak. Trener: Josip Treska.

Ostali rezultati: Gornja Vežica – Mladost (KL) 0:3; Karlovac – Varaždin 0:3; Daruvar – Sisak 0:3.

TABLICA 1. Varaždin 2. Rijeka 3. Mladost KL 4. Sisak 5. Mursa Pan PI 6. Karlovac 7. Centrometal 8. Šibenik 9. Daruvar 10. Gornja Vežica

7 7 6 7 7 7 7 7 6 7

7 5 5 4 4 4 2 2 1 0

0 2 1 3 3 3 5 5 5 7

21:4 15:6 16:5 14:11 14:11 13:12 9:16 10:18 5:16 3:21

20 15 14 13 12 12 7 5 3 1

32 28 27 27 26 23 19 19 19 18

timistian je trener meimurskog odbojkaškog prvoligaša. (Ivana Strahija, foto: VŽR)




24. studenoga 2009. NOVI nesretan gostujui poraz u nizu nogometnog prvoligaša Meimurja

Ljudi moji, je li to mogue!? - U infarktnoj sudakoj nadoknadi propuštena najprije prilika za sva tri boda, a onda doživljen novi poraz Teško je bilo pronai bilo kakvu rije utjehe nakon još jednog poraza Meimurja na gostovanju. Kad nisi pravi i kad nemaš pravu priliku za osvajanje bod(ov)a sve je puno lakše, ali kad si tako blizu, a na kraju tako daleko od bodova, onda se loše raspoloženje multiplicira. Ovaj put je situacija traginija tim više što je Šibenik minimalnu pobjedu 1:0 (0:0) ostvario u posljednjim trenucima utakmice, u posljednjem pokušaju prije posljednjeg suevog zvižduka. Niti to ne bi bilo tako fatalistiki da samo minutu prije nije Planti promašio “nemogue”. S dva metra nije uspio zatresti mrežu. Na kraju ne samo da nema ništa od tri boda koja su se “nudila”, ve nažalost nije ostao ni bod koji je ve bio “u ruci”. Fenomenalnim zgoditkom iz slobodnjaka Alispahi je domainu donio sva tri boda.

Vratar Meimurja spasio macu i od suca “za nagradu” dobio karton! Vratar Meimurja napravio je jednu od najsimpatinijih gesti hrvatskog prvoligaškog nogometa na utakmici izmeu Meimurja i Šibenika, ali sudac Matoc za njegov humanitarni potez nije imao sluha, ve ga je kaznio žutim kartonom. Jedina utjeha mogu mu biti ovacije šibenske publike. Banovi je naime ugledavši maku u svom kaznenom prostoru, riješio tako što ju je uzeo u naruje i iznio je s igrališta. No, zbog toga je dobio žuti karton! Banovi je maku, naime, odnio sve do semafora, a kako je time bez dopuštenja izišao izvan granice igrališta, sudac Marko Matoc je odluio doslovno provoditi pravila igre i pokazao mu žuti karton. Inae, Banovi je htio macu ostaviti kod pobiraa lopti, ali on je nije želio primiti, tako da je vratar Meimurja žurnim korakom, macu iznio na sigurno, kako se ne bi vratila na teren i možda nastradala. Bilo kako bilo, Banovi je postao medijski heroj dana za koju je nažalost “nagraen” s jednom od najbizarnije izreenih javnih opomena u hrvatskom nogometu. Slažemo se da je to bio prekršaj za žuti karton, pošto je Banovi napustio travnjak bez dozvole suca. Ali nam nije jasno zbog ega ga sudac nije upozorio odmah kad je krenuo, radi se o duljoj relaciji, te zbog ega je izvukao karton tek kad su igrai Šibenika poeli prosvjedovati, otvoreno pita glasnogovornik Meimurja Miljenko Ovar. (dz)

III. HNL-ISTOK - pretposljednje jesensko kolo prošlo u znaku preloškog vratara

Nesretan završetak gostovanja Meimurja u Šibeniku

Do pobjede su mogli jedni i drugi Domai su utakmicu doekali u znatno oslabljenom sastavu jer nije bilo standardne trojke: Zeca, Budiše i Jurevia, dok je u redovima gostiju izostao zbog kartona Eliomar. Utakmica je svih 90 minuta nudila posve otvorenu priliku da do sva tri boda stignu jedni i drugi. Prvo je zaprijetilo Meimurje preko Brazilca Cicera Lime koji je Blaževia pokušao iznenaditi iz slobodnog udarca. U šestoj minuti prvi put prijete Šibenani: brani gostiju srušio je domaeg napadaa Fuštara u kaznenom prostoru (vui ga je poeo još i ranije), sudac Matoc nije pokazao na bijelu toku, lopta je stigla do Alispahia koji loše puca. Prosvjedovali su domai nogometaši i publika zbog takve odluke zaprešikog suca, ali bez uspjeha. U 11. minuti domaini su ponovno odigrali dobru akciju. Fuštar je ostavio loptu za Ademija, ali njegov je udarac blokirao u posljednji trenutak Darmopil. Nešto kasnije ponovno je raspoloženi Fuštar bio u glavnoj ulozi, pokušao je iskosa iznenaditi Banovia, ali bez uspjeha, u nastavku je pokušao i BaeliGrgi, ali ponovno je blokiran udarac. Meimurje je u tim trenucima bilo u podreenom položaju. Nije bilo pokušaja na domai gol sve do 26. minute ekalo se na novu udarac gostiju. Kao i prvi put, i sad su pokušali iz slobodnog udarca, ali Melnjak je uputio udarac neopasan za Blaževia. U 28. minuti nakon kornera Šibenika rodila se brza kontra Meimurja. Najagilniji igra Meimurja Joško Kova (koji je donedavno bio u šibenskom dresu) dodao je na stranu za Georgijevskog koji pucao snažno, ali ne i precizno. Sedam minuta prije kraja poluvremena Fuštar je dubinskom loptom izbacio Božia na desnoj strani napada, a on gaa bliži kut umjesto da doda usamljenom Alispahiu na drugoj vratnici. Do kraja poluvremena atraktivno je pokušao Alispahi škaricama, ali otišlo je visoko preko gola. - U prvom poluvremenu osim bizarnog kartona vrataru Banoviu, Spahija je napravio prekršaj nad Žuljeviem, povukavši ga za dres s lea kad je ovaj imao priliku za gol, no nije dobio crveni nego samo žuti karton. Sudac je to mogao ispraviti jer je Spahija i u drugom dijelu napravio oštar start nad Darmopilom i trebalo mu je dati drugi žuti odnosno crveni karton, ali se ni to nije dogodilo, ukazao

je klupski glasnogovornik Meimurja M. Ovar na propuste suca dan kasnije, na kojeg su se inae žalili i domai, jer u drugom poluvremenu nije dosudio oigledni kazneni udarac. Meutim, sve odluke na našu štetu ponovno je HTV izostavio iz programa kazao je neraspoloženi Ovar koji je tijekom nedjelje komentirao suenje i emotivno težak poraz za sve koji su bili u ekspediciji Meimurja u Šibeniku. I u nastavku su najprije zaprijetili domai. Baeli-Grgi izveo je korner, a stoper Vidi glavom pucao neprecizno. Nakon toga u odlinoj se prilici našao i Boži, ali loše je pucao. U istoj minuti sam u kaznenom prostoru Šibenika ostao je Kova, no, i on je potpuno usamljen glavom pucao preslabo da bi ugrozio Blaževia. Niz dogaaja pred jednim i drugim golom nizao se kao na ilmskoj traci. Boži je asistirao Baeliu-Grgiu koji izlazi sam pred Banovia koji ipak istravanjem spašava stvar pred svojim dojuerašnjim suigraem, lopta se odbija na bok do Medvida koji pokušava pogoditi nebranjenu mrežu, ali gostujui igrai na crti njegov su udarac zaustavili. Samo minutu kasnije Fuštar se zatresao mrežu, a sudac je njegov gol, posve opravdano, poništio zbog igranja rukom. U 60. minuti Meimurje prvi put prijeti iz igre. Žuljevi je ubacio s lijeve strane, ali lopta je bila previsoka za Bojana Golubovia. Tri minute kasnije rastrani Fuštar još jedanput prijeti, ali vratar gostiju i iz ovog je dvoboja izašao kao pobjednik. 73. minuta donijela je i još jednu spornu situaciju u kaznenom prostoru Meimurja. Srušen je Boži, Matoc se niti ovoga puta nije oglasio. Nije pokazao na bijelu toku, ali ni karton napadau Šibenika iako je ovaj tražio kazneni udarac. I u 79. minuti pokušao je Alispahi još jednom atraktivno, ali završilo je kao i prvi put.

Infarktna završnica pripala domainu Matoc je susret produžio pet minuta. I kakva je to bila infarktna završnica i sueva nadoknada vremena. Prvu su priliku ponovno stvorili domai. Elez je opet izveo korner, ali niti ovog puta Vidi nije uspio matirati Banovia. Bilo je zato iznimno opasno na drugoj strani. Mirko Planti, koji je u nastavku ušao u igru, u posljednjoj minuti, neposredno prije gola, imao je i više nego odlinu priliku, ali nije uspio matirati Blaževia.

Kazna je stigla na drugoj strani. Georgijevski je igrao rukom na otprilike 17-18 metara, iskosa s lijeve strane kaznenog prostora gostiju. Loptu je namjestio Mehmed Alispahi koji velemajstorski pogadio Banovievu mreže za eksploziju oduševljenja na Šubievcu, ali i veliku tugu u gostujuim redovima. (D. Zrna, I. Strahija, foto: VŽR)

Rezulta: Šibenik - Meimurje 1:0; Zagreb – Zadar 4:0; Lokomotiva – Inter 0:1; Rijeka – Istra 1961 2:0; Varteks – Slaven Belupo 0:0; Cibalia – Osijek 1:1; Hajduk – Croaa Sesvete 6:0; Karlovac – Dinamo 1:3.

TABLICA 1. Dinamo

15 11 2 2 47:9

2. Šibenik

15 9 3 3 16:14 30

35

3. Cibalia

15 8 5 2 23:7

4. Osijek

15 8 4 3 32:24 28

29

5. Sl. Belupo

15 8 3 4 26:22 27

6. Karlovac

15 6 5 4 14:12 23

7. Hajduk

15 6 4 5 20:12 22

8. Rijeka

15 6 4 5 25:20 22

9. Inter

15 6 2 7 22:22 20

10. Lokomova 15 6 1 8 16:22 19 11. Zadar

15 5 3 7 13:23 18

12. Meimurje 15 5 2 8 20:32 17 13. Varteks

15 4 4 7 14:21 16

14. Istra 1961

15 3 3 9 14:29 12

15. Zagreb

15 3 1 11 18:31 10

16. Cro. Sesvete 15 1 4 10 17:37 7

Parovi 16. kola: Istra 1961 – Dinamo; Karlovac – Meimurje; Šibenik – Croaa Sesvete; Cibalia – Zadar; Zagreb – Slaven Belupo; Varteks – Inter; Lokomova – Rijeka; Hajduk – Osijek.

U Karlovcu bez brazilskog stoperskog tandema Do kraja jeseni Meimurje treba odigrati još dvije utakmice. Oba dvije nimalo jednostavne. Najprije gostovanje u Karlovcu koji je upao u krizu rezultata i zasigurno e se pokušati vaditi i onda na kraju u akovcu s Dinamom. Trener Bogdan uoi karlovakog gostovanja ostao je bez stoperskog tandema Brazilaca: Andrea i Amaurija, tako da e vjerojatno zaigrati Lozo i povratnik nakon ozljede Bubalo. Ovaj tandem ima provjeru ve danas (utorak) kad se igra s Podravinom. (dz)

Stjepan Pep Viher “iz penzije” obranio Belišanima dva penala Mladost je u 16. kolu stigla do vrlo vrijedne pobjede s kojom drži odstojanje od najugroženijih u III. HNL-istok. Meutim, proljee e biti itekako teško. S dva akoveka pojaanja J. Novakom u napadu i Hadžiem u veznom redu ušli su u utakmicu protiv ponovno vrlo dobrog Beliša, te zabilježili pobjedu 2:0. Meutim, prvo ime utakmice, zahvaljujui uinku kojeg nije imao niti u cijeloj karijeri je zasigurno preloški vratar i pomoni trener Stjepan Viher Pep koji je zamijenio na vratima bolesnog Mareca. Viher je naime obranio ak dva penala gostima i otvorio Mladosti put prema pobjedi. U 12. minuti kod rezultata 0:0 obranio je kazneni udarac dobro poznatom nekad prvoligaškom napadau Ratkoviu, a onda da ne bi utakmica u samoj završnici bila neizvjesna jer su domai ve imali prednost od 2:0 sjajnom intervencijom skinuo je udarac s bijele toke Žaji. Domai su poveli nakon odlinog ubaaja ljevicom napadaa Hižmana, a Balent je ovaj put odlinim udarcem glavom donio vodstvo sredinom prvog dijela. U 38. minuti vodstvo je povisio Habuš nakon što je konano realizirao penal dosuen u korist Mladosti nakon prekršaja kojeg je izborio agilni Jurica Novak, pridošlo pojaanje u dogovoru s NK akovcem. Oito je “klupski menadžer” K. Glavina imao “nos” za pojaanja, makar ona bila “ad hoc” prirode. U posljednjem jesenskom kolu Preložane oekuje najteže gostovanje jeseni, kod Lipika. Lider tablice gostovao je u kupu u Prelogu i nakon tog poraza puno toga je krenulo nizbrdo u redovima Mladosti. Ostaje pitanje mogu li možda ovaj put “mladostaši” uzvratiti.

Nedelišani bez prave prilike u Slavonskom Brodu Iako u Slavonskom Brodu po pisanju tamošnjih medija vlada veliko rasulo u nogometu, pa se tako recimo mogu spomenuti inancijske dubioze Marsonije ili pak odustajanje od 1. HNL Slavonca, MV Croatia do sad je uspjela osvjetlati obraz tom kraju. Ekipa koja trenutno drži tree mjesto ljestvice nije lak zalogaj za bilo kojeg protivnika, posebno na svom terenu. Za prvi gol domaih sve je namjestio Martinovi, da bi Kruljac u gužvi pred gostujuim golom (kojeg je i opet branio Košir umjesto Posavca) bio dovoljno spretan da progura loptu na pravo mjesto.

Ostali rezultati: Bjelovar – Križevci 3:3; Slavija – Koprivnica 3:0; Graiar Vodovod – akovo 0:4; Croatia () – Olimpija 0:0; NAŠK – Lipik 3:2; Višnjevac – Graniar 0:2; Mladost (C) – Sloboda 4:1.

TABLICA 1. Lipik 2. Slavija 3. MV Croaa (SB) 4. Mladost (C) 5. Graniar 6. Croaa () 7. Bjelovar 8. akovo 9. Beliše 10. NAŠK 11. Olimpija 12. Višnjevac 13. Nedeliše 14. Križevci 15. Mladost (P) 16. Koprivnica 17. Graar Vod. 18. Sloboda

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

10 10 9 8 8 7 7 8 7 6 5 5 6 6 5 2 3 2

2 2 2 5 4 6 6 3 2 3 5 5 2 1 3 5 1 3

4 4 5 3 4 3 3 5 7 7 6 6 8 9 8 9 12 11

37:20 29:20 38:18 29:19 29:24 31:16 31:18 25:22 20:18 24:28 29:28 18:22 25:33 20:30 15:21 13:24 14:47 20:39

32 32 29 29 28 27 27 27 23 21 20 20 20 19 18 11 10 9

Parovi 17. kola: Koprivnica – NAŠK; Nedeliše – Slavija; Olimpija – MV Croatia (SB); Graniar – Croatia (); Križevci – Višnjevac; Sloboda – Bjelovar; akovo – Mladost (C); Beliše – Graiar Vodovod; Lipik – Mladost (P). Tako se ujedno gledateljima ispriao za nekolicinu prije propuštenih prigoda, ali i donio svojevrsno olakšanje svojim suigraima, koji su se pobojali da je nula i podjela bodova sasvim realna mogunost. Da sve ne ostane na tom jednom pogotku pogotku pobrinuli su se igrai Croatije u 68. minuti. Dobro se snašao Trepši koji je prošao obranu Nedeliša po desnoj strani te je dodao ta Švaria koji je vrlo blizu golu i lako trese mrežu za 2:0. I 3:0 je djelo Švaria, a ovog su puta pomogli i Trepši i Kruljac, zajedno “ubojiti” trolist Broana. Požalit e se nakon utakmice gosti da su prva dva gola domaih pala iz u najmanju ruku sumnjivih situacija, no malo im to vrijedi kad su tri gola ostala na stadionu u Slavonskom Brodu. Nedelišu preostaje samo da završi polusezonu u stilu i u pokuša u posljednjem kolu osvojiti pun plijen protiv Slavije na travnjaku u Dunjkovcu-Pretetincu. Slavija je inae iznimno dobro plasirana ekipa, ak dijeli prvo mjesto s Lipikom po broju bodova, kojih ima 32, ili 12 više od Nedeliša. (Dejan Zrna i Ivana Strahija)




24. studenoga 2009. ANALIZA jesenskog dijela sezone IV. HNL-sjever skupina â&#x20AC;&#x153;Aâ&#x20AC;?

PRIPREME za Zimsko prvenstvo Meimurja u malom nogometu

Po skupinama u etiri dvorane, zavrĹĄnica u akovcu Na posljednjoj sjednici IzvrĹĄnog odbora NSM glavna tema bila je poetak priprema za organizaciju 27. malonogometnog prvenstva Meimurja. Novina je da e se ove godine igrati i u etvrtoj ĹĄportskoj dvorani OĹ  Kotoriba. DosadaĹĄnje dvorane u Prelogu, Murskom Srediu i akovcu gdje e se igrati i sama zavrĹĄnica naravno ostaju i

ove godine. Fond nagrada je isti kao i proĹĄle godine. Kategorije koje e se natjecati su seniori, veterani i pioniri. Kotizacija takoer ostaje ista. Prvenstvo bi trebalo zapoeti 26. prosinca, a zavrĹĄetak se predvia 10. sijenja 2010. Imenovano je povjerenstvo za mali nogomet koje e voditi turnir, na ijem je elu Mato Kljaji.

NOVI regionalni nogometni suci

Napredovala meimurska sudaka trojka Protekli vikend pak je u Koprivnici odrĹžan ispit za status regionalnog nogometnog suca. Od 13 kandidata koji su se odazvali ispitu iz Meimurskog nogometnog saveza bila su trojica i to Neven Bujani iz Savske Vesi,

Velimir Levai iz Novakovca i Nino Ĺ krobar iz Brezja. Sva trojica pod nadzorom mentora Stjepana KriĹžaria uspjeĹĄno su apsolvirali pismeni i usmeni dio ispita i tako stekli status regionalnog nogometnog suca.

BROJNIJA sudaka organizacija NSM

Dvadeset novih sudaca poloŞilo ispit U petak je ispit za nogometnog suca u akovcu poloŞilo 20 novih sudaca. Nakon odsluťanih predavanja koja su odrŞali Stjepan KriŞari i Željko Bacinger kandidati su pristupili pismenom, a potom i usmenom ispitu. Uz predavae u ispitnoj komisiji bili su joť Dragutin Vuk i Darko Jambrovi. Što se tie pismenog i usmenog dijela svi su bili uspjeťni. Tako je Zbor nogometnih sudaca Meimurskog nogometnog saveza uz sadaťnjih aktivnih 109 sudaca brojano pojaan slijedeim sucima pripravnicima: Dominik Mihoci iz

ukovca, Željko Novak iz Preloga, Davor Hozjak iz Kotoribe, Damir Klari iz Donjeg Mihaljevca, Luka Jaluťi i Dario Kos iz Novog Sela na Dravi, Edvin Zobec i Dino Veli iz Strahoninca, Nikola Balent iz Podbresta, Patrik Vaser iz Kriťtanovca, Edo Numanovi iz Nedeliťe, Tomislav BoŞi iz akovca, Mario Gregurina iz Male Subotice, Tomislav Šolti iz Ivanovca, Saťa Govedi iz Peklenice, Petar RuŞi iz Strelca, Nenad Štrek iz Novog Sela Rok, Martina Koprivec iz Palovca, Marko Toth iz Savske Vesi i Mihael Fegeť iz Šteanca.

akovec bez obzira na plasman mijenja trenera, sve mue financijski problemi UKOVEC 77: Ne pamte se tako teĹĄka vremena

- U klubovima prevladava zadovoljstvo uinkom u prvom dijelu prvenstva, joĹĄ samo da je malo viĹĄe novca, slika bi bila gotovo pa idealna Tjedan dana nakon ĹĄto je â&#x20AC;&#x17E;spuĹĄtena zavjesaâ&#x20AC;? na jesensku polusezonu natjecanja u IV. HNL-sjever skupine â&#x20AC;&#x17E;Aâ&#x20AC;&#x153;, analiziramo jesenski uinak meimurskih predstavnika. Porazgovarali smo s akterima, trenerima i vodeim ljudima klubova koji su ocijenili jesenski uinak, te predstave ĹĄto slijede u nastavku prvenstva.

AKOVEC: Umjesto trenera Kovaevia, za proljee novo rjeĹĄenje!? akovani bi trebali biti najzadovoljniji i imati najmanje briga. Na kraju jeseni zaostaju samo bod za vodeom Podravinom i mogu aktivno raunati s borbom za naslov prvaka. Meutim, u klubu baĹĄ nije idealna situacija, ne samo vezana uz probleme iz proĹĄlosti, ve i aktualnu situaciju u igrakom i strunom kadru. U razgovoru s predsjednikom kluba Zvonkom BratuĹĄom saznali smo da u klubu baĹĄ i ne vlada idila. Naime, prema njegovim rijeima, zadovoljstvo plasmanom postoji, no potvruju se problemi koje smo ve napominjali uoi posljednjeg kola. Odnosi na relaciji uprava-igrai jako su poljuljani, jer kako BratuĹĄa kaĹžeâ&#x20AC;&#x153;igraima je bitan jedino novacâ&#x20AC;&#x153;, dok sve ostalo pada na lea vodeih ljudi kluba. Isto tako za neke je vjerojatno i ĹĄokantna vijest smjena trenera Marija Kovaevia, kojega e vjerojatno zamijeniti jedan od strunih kadrova ĹĄkole nogometa, s obzirom na to da se vizije ve sada bivĹĄeg trenera nisu poklopile s onima koje ima i Ĺželi provoditi uprava. Kad su u pitanju ciljevi, predsjednik je kategoriki jasan: - Osvajanje prvog mjesta i plasman u viĹĄi rang natjecanja. Uz to, tu je i meimurski kup koji takoer Ĺželimo osvojiti, a s obzirom da je isti na redu prije samog poetka proljetnog djela prvenstva, kompletne pripreme, te uigravanje neĹĄto izmijenjenog sastava s obzirom na jesen podredit e se iskljuivo tome i onome ĹĄto je za klub u ovom trenutku najvaĹžnije: stati na financijski zdrave noge, te rad i ulaganje u igrae koji e Ĺživjeti za boje kluba koje brane, a ne gledati samo boju novca.

GRANIAR: Potpuno zadovoljstvo pokvarila zadnja dva kola Tree mjesto i 24 osvojena boda zadovoljavaju apetite Kotoripana, a jedinu sjenu i Ĺžal za propuĹĄtenim bacaju dva po-

U redovima akovca najavljene su promjene kako u strunom stoĹžeru, tako i u igrakom kadru sljednja gostovanja,u kojima su a sastav(Podravina,akovec se igrai Graniara prema rijei- i Graniar) zasluĹženo tu gdje ma trenera Branka Lipia malo jesu, ali isto tako napominje da previĹĄe opustili. To je jedini uzrok proljetni raspored spomenuti ĹĄto na kontu nije pokoji bod viĹĄe. trojac dovodi u Slakovec, te e Doznajemo da u Kotoribi previĹĄe Sloboda zasigurno pokuĹĄati mudrovanje nema,a niti e biti, pomrsiti im raune. Drugim s obzirom da je pomlaeni i ob- rijeima, kod njih smatra Petek novljeni sastav uvelike ostvario rjeĹĄavat e se pitanje prvaka. zacrtane ciljeve uprave i strunog Pripreme e zapoeti vrlo rastoĹžera. Predstojee pripreme bit no jer i oni visoko kotiraju u e samo nadogradnja i konkre- kupu,kojeg takoer Ĺžele osvotizacija ve stvorenih temelja. jiti, a niti vremenske nepogode Pripreme e zapoeti najmanje ne mogu ih zaustaviti, jer alterĹĄest tjedana uoi kup utakmice nativu za pripremanje imaju na protiv akovca, gdje su oekiva- iovu. nja velika, a o istima i odazivu TRNAVA: Konano igraa,kaĹže nam Lipi, ovisi i mirnija sezona daljnji razvoj situacije i ostvarenja cilja â&#x20AC;&#x17E;biti meu vodeima na Trener Trnave Zlatko Baatabliciâ&#x20AC;?. ri viĹĄe je nego zadovoljan plasmanom, s obzirom na to kako SLOGA: Ostvareno spominje trener, da je klub iz viĹĄe od oekivanja Goriana posljednjih nekoliko Ako netko moĹže rei da je sezona doslovce gazio â&#x20AC;&#x153;trnjeâ&#x20AC;? i ostvario viĹĄe od svih oekiva- bio na rubu ispadanja. Rezultat nja, onda je to zasigurno Ivan je mogao biti joĹĄ upeatljiviji da Hamonajec, trener Sloge - ekipe nije doĹĄlo do ozljeda Mlinarca i s akovekog juga. Klub koji Ĺživi i Ribia, a isto tako prema kraju radi sto posto amaterski, a igrai jeseni slabo se i treniralo. Poznabez i jedne plaene lipe igraju za to je da igrai sami nose klub na svoju duĹĄu, po rijeima trenera leima, a u proljetnom nastavku viĹĄe je nego zadovoljan. Jedino Ĺža- na ruku im ide neĹĄto lakĹĄi raspoli ĹĄto su neki bodovi jetino otiĹĄli red, stoga bi uz dobre pripreme, u nepovrat. Istie takoer da su plasman oko petog mjesta bio naĹžalost tijekom jeseni u nekim zadovoljavajui. situacijama igrai i trener bili su DINAMO (P): prepuĹĄteni sami sebi. Poetak Stvaranje ekipe priprema i nastavak rada uope za viĹĄegodiĹĄnju ovisiti e iskljuivo o dogovoru elnih ljudi Sloge i trenera jer kabudunost ko sam Hamonajec kaĹže kako je Dinamo iz Palovca je s obzizasienje na relaciji trener â&#x20AC;&#x201C; igrai rom na ond igraa i vrlo teĹžak obostrano, a da bi se ponovili re- raspored zadovoljio oekivanja zultati jeseni potreban je izraeni trenera i uprave. Pred trenerom plan i kompromis, no toga bez po- Ivanom Dominiem zadaa je drĹĄke i dogovora svih koji u ovom stvaranja ekipe koja e sve svoje trenutku u klubu neĹĄto znae ,ne adute i pojaanja morati crpiti moĹže bitiâ&#x20AC;&#x153;. iz mlaih uzrasta kluba, tako

SLOBODA: Ambicije da budu joĹĄ bolji Izgleda da je to ve tradicionalno da novajlije u ligi postiĹžu zapaĹžene rezultate, a uz to imaju najviĹĄe ambicija i Ĺželje da budu joĹĄ bolji. Takav je sluaj i sa Slakovanima, koji su svoje visoko peto mjesto hrabro izborili iako Ĺžale ĹĄto su ozljede nekih igraa u poetku i teĹžak raspored malo poremetili poetne plavno. Na kormilu ekipe sjedi dugogodiĹĄnji trener Stjepan Petek, koji priznaje da su tri vode-

da ima oscilacija. Meutim, baĹĄ u tim juniorskim redovima ima â&#x20AC;&#x17E;ĹĄtoaâ&#x20AC;&#x153;od kojeg se moĹže â&#x20AC;&#x17E;saĹĄitiâ&#x20AC;&#x153; respektabilna momad, kojoj je jedini cilj, kako i sam Domini kaĹže â&#x20AC;&#x17E;kod kue svakom pokazati zube, igrati vrsto i poĹžrtvovnoâ&#x20AC;&#x153;, a kad stisnu ozljede ni sam se nee libiti ui u vatru i pomoi svojim dekima. Ĺ to se tie pojaanja, najvea Ĺželja bila bi pokuĹĄati zadrĹžati B.Cirkvenia, koji je pomogao u posljednja dva kola, a inae je â&#x20AC;&#x17E;domai dekoâ&#x20AC;&#x153;ĹĄto bi po treneru znailo borbu za mjesta pri vrhu tablice.

Œukovec 77 ne pamti ovako loťu situaciju u klubu, a kamoli na ljestvici, kako je svima znano prijaťnjih sezona uvijek je imao zapaŞenu ulogu. Nezahvalne uloge trenera i sportskog direktora, po ne zna se koji put kad je najteŞe, prihvatio se Željko Slaviek, pred kojim je a i sam nam je to potvrdio, teťko breme spaťavanja kluba, koji je ostao na svega pet proťlosezonskih igraa kojima se prikljuila nekolicina juniora, i ve aktivno, skoro pa zaboravljenih nogometnih imena. Kad sve to uzmemo u obzir, stanje je bodovno i pozicijski realno. Po Slavieku Şelja opstanka u rangu postoji, a sljedei presudni korak je sastanak uprave i igraa, sagledavanje injeninog stanja u klubu, pokuťati se posloŞiti, te raspoznati Şelju predsjednika i interes da i nadalje vodi i pomaŞe ljudima koji Şive i rade za klub. Ako toga nee biti, onda sve postaje upitno.

DINAMO (D): Samo domai deki ne mogu klubu donijeti opstanak NiĹĄta bolje ili vedrije nije ni u DomaĹĄincu. â&#x20AC;&#x153;FenjeraĹĄâ&#x20AC;? lige u potpunosti je ove jeseni potonuo, a emu je uzrok loĹĄa igraka kvaliteta, kao i (ne)angaĹžman uprave. Prema rijeima trenera Gorana Strahije, potez Uprave koja je donijela odluku da se ne uzimaju igrai sa strane ve da se sastav bazira iskljuivo na domaem kadru moĹže shvatiti, ali to nije dostatno za igranje u ovom stupnju natjecanja. Ĺ˝elja je ne ispasti iz lige, a za tako neĹĄto Strahija kaĹže da treba uzeti kostur iskusnih igraa sa strane (ĹĄto je ni manje ni viĹĄe od 6 iskusnih igraa), a na to nadograditi igraki kadar iz domaeg mlaeg pogona. To je jedini, ali i najvaĹžniji uvjet Strahije da i u proljetnom djelu ostane na kormilu kluba s â&#x20AC;&#x17E;kokotovog vezaâ&#x20AC;&#x153;.

Plasmani odlini s obzirom na financijsku situaciju Gotovo pa jednoglasno izneseni stav svih s kojima smo razgovarali jest taj da se za joĹĄ bolji rad i uinkovitiji nastavak proljetnog dijela ponajprije moraju osigurati vea novana sredstva. Financijska situacija gotovo kod svih nije idealna, a kod nekih je â&#x20AC;&#x153;na rubu provalijeâ&#x20AC;?. Tek nakon toga na red dolaze Ĺželje i prohtjevi vezani za pojaanja na igrakom planu, ĹĄto bi openito poboljĹĄalo i kvalitetu nogometa, koja je u ovom trenutku s obzirom na rang natjecanja ispod nivoa HNL.




24. studenoga 2009. A 2 LIGA sjever

Meimurje “samuje” na vrhu! Nakon 7 kola više nema neporaženih ekipa – osim Meimurja! ŠK Vindija koja se pokazala kao “najvjerniji pratitelj” akovekog drugoligaša – izgubila je u Bjelovaru (?!) od ne baš pretjerano mone ekipe, ali ekipe koja je »pritiskala 40 minuta» i u produžetku pronašla i iskoristila svoju šansu. Odlina najava za slijedei vikend kada se sastaju najbolji akoveki i varaždinski klub u “vjeitom derbiju”. Derbi u akovcu gdje su igrali Meimurje i Podravac krenuo je vrlo loše za domaina. U obrani ovjek na ovjeka nitko od domaih igraa nije obranio ništa, a naroito su se domai defenzivci «istakli» u branjenju Ilije Nikolia koji je za domau obranu izgledao glavom i bradom – Mickael Jordan. Sve što je uputio prema košu je – ušlo! Naravno da je shodno tome i svijetlio rezultat – 13 razlike za goste! Promjenom obrane u zonsku gosti su izgubili protok lopte, promašivali su,a domai ih iskontrirali (konano

kontre!) i ubrzo potpuno preokrenuli rezultat. U obzir treba uzeti i injenicu da najbolji domai košarkaš Mario Novak Medo još boluje (pod velikim upitnikom je i njegov nastup u Varaždinu). Nedeliše je na gostovanju u Ludbregu “poderalo” Graiara, a akovec je pružio jak otpor u Križevcima protiv favorizirane istoimene ekipe, ali na kraju ipak popustio i prepustio bodove. (bh)

Humanitarna akcija na domaim utakmicama! Vodeem meimurskom drugoligašu košarkaškom klubu Meimurje predstoje važne utakmice u nastavku natjecanja. U želji da sportskom angažmanu daju humanitarni karakter, odluili su inancijska sredstva od dobrovoljnih priloga gledatelja s domaih utakmica donirati Centru za odgoj i obrazovanje akovec. Utakmice

se igraju 5. i 19. prosinca 2009. u dvorani Druge osnovne škole u akovcu s poetkom od 17.30 sati. Suradnja e se nastaviti organiziranjem košarkaških treninga za uenike Centra za odgoj i obrazovanje akovec s ciljem što kvalitetnijeg ukljuivanja osoba s intelektualnim teškoama u aktivnosti šire lokalne zajednice.

MEIMURJE: Jeleni, Terek 4, Novak Marek 18, Vugrinec 7, Hrka A. 15, Zaspan 11, Hrka N. 2, Vuruši, Martinovi, aji, Novak Man. 11, Golubi A. 14.

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

AKOVEC: Horvat 4, Škrobar, Prprovi L. 29, Vehtersbah, Prprovi M. 7, Golubi N. 8, Juras 13, Lonari, Biševac 2, Karpov, Ostoja 17, Valkaj 1.

Radnik – Petar Zrinski 60:93

Meimurje – Podravac 82:65 (19:25, 27:14, 21:22, 15:4)

Križevci – akovec 91:81 (23:18, 22:23, 24:19, 22:21)

1. MEIMURJE

7

7 0 14/+180

2. ŠK Vindija

7

6 1

13/+124

3. Podravac

7

5 2

12/+50

4. Križevci

7

4 3

11/+70

5. Petar Zrinski

7

4 3

11/+64

Grafiar – Nedeliše 59:86 (12:20, 19:28, 12:24, 16:14)

6. AKOVEC

7

4 3

11/+21

7. Bjelovar

7

3 4

10/+2

NEDELIŠ¦E: Gospoi 14, Kocijan, Fekonja 5, Posavec 2, Masli 13, Naki 8, Bašek 4, Radosavljevi 20, Štei 2, Šamarija 10, Bai 8, Golik.

8. NEDELIŠ E

7

3 4

10/-65

9. Ivanica

7

2 5

9/-62

10. Mladost ()

7

2 5

9/-152

11. Graar

7

1

6

8/-97

12. Radnik

7

1

6

8/-135

Petar Zrinski – Ivanica 69:52 Mladost – Radnik 74:102

B 1 LIGA sjever

“Fešta” u Murskom Središu! Pravi praznik košarke u Murskom Središu gdje se igrao derbi B lige izmeu domae istoimene ekipe i Dubravana iz Donje Dubrave. Puna dvorana – domaih gledatelja i gostujuih navijaa. Naime, gosti su pristigli s prepunim autobusom bunih, do pasa golih (?!) grlatih navijaa oboružanih bubnjevima i ostalim udaraljkama, tako da se u dvorani ak ni uveni domai (jedini) navija – popularni Gustav nije uo. Gostujui su košarkaši preciznim šutem za tri poena (Jakupak, Varga) održavali malu rezultatsku prednost tijekom prve dvije etvrtine, no domai su uspijevali dostii neveliki zaostatak i na poluvremenu egal (38:38), takoer i na kraju tree etvrtine(56:56). Pobjedu je domaa ekipa ostvarila gurajui lopte u reket Tkalecu koji je pronalazio asistima Srneca i Mikolaja na

zicerima( koji su bili u visinskoj prednosti pred Davidom Šteiem).Nedostajala mu je Lukšina pomo (nije igrao). U ostalim susretima 5. kola u Maloj Subotici je Mladost Ivanovec uspjela izgubiti od druge ekipe ludbreškoga Graiara, dok su pobjede ostvarili Kotoriba doma protiv Cestice, Meimurje Globetka doma protiv Lepoglave, Prelog doma protiv Koprivnice, te Donji Kraljevec na gostovanju u Vinici. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Mursko Središe – Dubravan 76:62 (15:15, 23:23, 18:18, 20:6)

MURSKO SREDIŠ¦E: Varga 22, Brodar, Kralji, Kutnjak, Mikolaj 25, Radikovi, Cilar 4, Bedi 5, Dodlek, Tkalec, Bogdan, Srnec 20. DUBRAVAN: Varga 26, Rusak, Ja-

kupak 12, Haramija 1, Ribi, Brljak 2, Meimurec 9, Balog, Orehovec, Horvat, Štei 12. Meimurje Globetka – Lepoglava 79:63(18:18, 20:18, 15:14, 26:13)

Prelog – Koprivnica 83:71 (30:15, 22:14, 15:15, 16:27)

TABLICA

Vinica – Donji Kraljevec 61:64

DONJI KRALJEVEC: Dopu, Borovi 5, Branilovi, Zrna 9, Belovari 9, Glavina, Ivanovi, Švenda 30, Balent, Lonari 7, Štefan 4. Mladost Ivanovec – Grafiar II 48:58(15:15, 10:18, 10:13, 13:12)

1. PRELOG

5 5 0 10/+55

2. DUBRAVAN

5 4 1

9/+142

3. MURSKO SREDIŠ E

5 4 1

9/+123

4. KOTORIBA

5 4 1

9/+46

5. Graar II

5 3 2 8/+13

6. Lepoglava

5 3 2 8/-6

7. MEIMURJE GLOBETKA 5 3 2 8/-22 8. DONJI KRALJEVEC

Meimurje tree! Ve smo prije nekoliko kola objavili da e kljunu utakmicu za osvajanje treega mjesta i odlaska na prvenstvo regije juniori Meimurja igrati protiv Murskoga Središa. Igrali i dobili! Pobjedu im je olakšala injenica da je najbolji domai junior Varga veer prije odlino igrao i potrošio se protiv Dubravana u B ligi, pa se i nije morao baš “strgati” na juniorskoj utakmici. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

5 2 3 7/-7

9. MLADOST IVANOVEC 5 2 3 7/-37 10. Koprivnica

5 0 5 5/-80

11. Vinica

5 0 5 5/-106

12. Cesca 2000

5 0 5 5/-121

MURSKO SREDIŠ¦E: Varga 2, Koss, Levai 5, Balaž 2, David 9, Vrbani, Radikovi 11, Kralji 2, Korbelj, Breglec, Lesar. Trener Damjanovi B. MEIMURJE: Mavrek 8, Ivanek 6, Jeleni 4, Bedi 5, Vuruši 10, Lepen 2, Kocijan 5,

meunarodnom natjecanju u Osijeku od etiri prijavljena karatista KK M. Subotica sva etiri su osvojila medalje. Na natjecanju su sudjelovali natjecatelji iz Maarske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske Karlo Mihokovi je uz velike simpatije i navijanje publike osvojio 3. mjesto u kategoriji uenika do 30 kg. Filip Novak je u kategoriji uenika do 38 kg nakon tri borbe takoer osvojio 3. mjesto. Sebastian-Ivan Godina i Karlo Logožar pak su u kategoriji mlaih kadeta osvojili broncu i srebro. Sebastian-Ivan uz ozljedu na nozi 3. mjesto do 45 kilograma. Najvrjedniji rezultat i medalju pak je ostvario Karlo Logožar po prvi put u mlaim kadetima 2. mjesto u teškoj kategoriji.

Dubravan – ŠK Vindija 66:103 (20:21, 19:22, 9:31, 18:29) DUBRAVAN: Lukša D. 6, Rusak 27, Orehovec, Štei, Rai 4, Blažeka, Orehovec 16, Balog 6, Ribi, Horvat 7. Trener Meimurec B. Ivanica – Donji Kraljevec 72:63(16:14, 18:12, 25:10, 13:27) DONJIKRALJEVEC:Dopu10,Glavina22, IvanoviJ.,Pongrac2,Branilovi4,Švenda, Vadlja 5, Ivanovi D. 20. Trener Horvat T.

TABLICA 1. ŠK Vindija 2. Ivanica 3. MEIMURJE 4. MURSKO SREDIŠ E 5. MLADOST IVANOVEC 6. DONJI KRALJEVEC 7. DUBRAVAN

6 6 6 6 6 6 6

6 5 4 2 2 2 0

0 1 2 4 4 4 6

12/+101 11/+55 10/+97 8/+11 8/0 8/-57 6/-207

Kotoriba s(p)retnija! U utakmici momadi koje su se osladile pobjedom samo jednom, nije nedostajalo uzbuenja – kao na pravoj tekmi, a ne na dvoboju 14- godišnjaka Murskoga Središa protiv Kotoribe. Na kraju gosti malo spretniji i mnogo sretniji! (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Mursko Središe – Kotoriba 54:57 (11:7, 19:18, 8:13, 15:19) MURSKO SREDIŠ¦E: Bilas 3, Škvorc 6, Matoša, Vinko Novak 18, Benik, Peri 22, Podkrajac 4, Repalust L.1, Hasanovi. Trener: Repalust S. KOTORIBA: Zvošec A.17, Zini, Zvošec V. 14, Ptiek, Fuš 4, Sabol 17, Mikulan 2, Maretko, Igrec 3. Trener Munka G. Mladost Ivanovec – Meimurje 22:98(1:26, 4:27, 7:17, 10:28) MLADOST IVANOVEC: Hamer B.8, Kameni, Anderlin 3, Šajnovi, Medlobi 1, Varga K.1, Varga L., Habijan 5, Jeleni 4, Blajda. Trener Blažeka T. MEIMURJE: Hamer L. 10, Gašpari 15, Novak 5, Glumac 13, Jambrovi 9, Kapelari 10, Keresteš 14, Zorkovi, Mati 9, Vrus 13. Trener Novak S. Dubravan – Nedeliše 107:18 (30:4, 18:6, 27:4, 32:4) DUBRAVAN: Orehovec 9, Štei 5, Matotek 12, Varga 7, Hani 10, Blažeka 26, Balog 21, Ribi 17. Trener ituš D. NEDELIŠ¦E: Štrukelj S.8, Topoljnjak,

Osvojili deset medalja Na Kupu Štrigove, KK Meimurje iz Nedeliša bio je najuspješniji klub osvojivši 6 zlata i dvije bronce te su tako osvojili 10 ulaznica za posjet Toplicama Sveti Martin i nagradu od 1.000 kn. Naslov pobjednika izborio je: Leon Marciuš (uenici, teška kategorija), a u ženskoj konkurenciji: Lucija Lesjak (uenice, teška kategorija), Lora Tušek (mlae kadetkinje teška kategorija i kadetkinje srednja kategorija), Luna Hamer (uenice laka kategorija), Margareta-Martina Kralji (open kategorija seniorke). Srebrne medalje osvojili su Nino Cmrenjak i Adisa Gergi, a bronane Leon Marciuš u starijem uzrastu i Fran Golubi.

Agi, Miko 20, Franin 2, Voni 3, Turk 5. Trener Sori R.

LIGA MLAIH KADETA regije sjever, skupina A

PREGRŠT postolja za KK Meimurje u Štrigovi

Uspješni nastupi u Štrigovi i Osijeku kategoriji mlaih kadeta do 45 kg i Dino Drk u kategoriji uenika do 40 kg nakon kvalitetnih borbi osvojili trea mjest. Tjedan dana kasnije na jakom

Kotoriba – Cestica 2000 102:55 (28:13, 29:10, 22:15, 23:17)

KOTORIBA: Mlakar, Igrec 4, Habuš 6, Zvošec A. 22, Sušec 2, Fuš Hi., Fuš Hr., Plako 2, Zlatar 30, Pogorelec 15, Selianec 8, Ujlaki 13.

NOVE MEDALJE za karatiste KK M. Subotica

Karatisti iz Male Subotice posljednja dva vikenda sudjelovali su na dva natjecanja. Najprije 14. studenog na Kupu Štrigove, gdje su Ivan Habula u

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 11, Gašparlin 5, Vuaj 10, Kranjec R., Bjelobrk, Kranjec A., Drk 12, Vugrinec 1, Klinec 9, Fekeš, Kresinger.

MEIMURJE GLOBETKA: Markovi, Capek, Dolovski 7, Serdarevi 6, Gomzi 15, Levai 14, Frani, Podvezanec 18, Horvat, Šantl, Vuruši 8, Jaluši 11.

PRELOG: Lukai 1, Blažona 11, Pusti 27, Podvezanec, Šari 6, Jankovi 1, Šolja, Pongrac, Ciglar 10, Jambroši 2, Poredoš 25.

JUNIORSKA LIGA regije sjever, skupina A

Mursko Središe – Meimurje 31:69 (5:15, 7:20, 8:21, 11:13)

TABLICA

Bjelovar – ŠK Vindija 99:91

KOŠARKA

Gašparec 2, emerin 2, Kovai 6, Posavec, Miholek. Trener Štrukelj M. akovec – Ivanica 71:35 (24:18, 16:5, 15:2, 16:10) AKOVEC: Žižek 2, Munar, Baksa 9, Vibovi 16, Žuna 14, Markulija 14, Golub 4, Kopjar 12. Trener Bence E. Prelog – Meimurje Globetka 101:70(35:7, 24:17, 26:18, 16:28) PRELOG: Hoblaj 39, Podvezanec, Vuk 18, Soka 6, Mikec, Balent, Kuli 3, Vlah 3, Švenda, Bermanec 4, Blažeka 28. Trener Krha M. MEIMURJE GLOBETKA: Žini 24, Herman, Mikuli, Kovai 5, Vojkovi 19, Beriša 15, Bacinger, Rajter, Škreb, Laki, Tkalec 7. Trener Hajdinjak Branko Pajo.

TABLICA 1. Meimurje 2. Dubravan 3. Donji Kraljevec 4. Nedeliše 5. akovec 6. Mladost Ivanovec 7. ŠK Vindija 8. Kotoriba 9. Prelog 10. Ivanica 11. Mursko Središe 12. Meimurje Globetka 13. Lepoglava

5 5 4 5 4 4 4 4 4 5 4 5 3

5 5 4 2 2 2 2 2 2 1 1 0 0

0 0 0 3 2 2 2 2 2 4 3 5 3

10/+468 10/+284 8/+132 7/-107 6/+30 6/+5 6/+2 6/-18 6/-18 6/-176 5/-121 5/-355 3/-126




24. studenoga 2009.

ŽUPANIJSKE STOLNOTENISKE LIGE STANJE NAKON 5. KOLA 1. županijska liga

Pobjednik Milan Mra

4. županijska liga

TABLICA 1. Šenkovec

14. Memorijalni turnir „ Slavko Petrovi“

5

5

0

0

1. Kos-Kotoriba 5

5

4 1

0 34:16

2. MSTC-Nostro-Team 5

5

0

0 40:10 10

2. Damtex 2

5

3

1

1

30:20 7

3. Putjane Brid

5

3

1

1

35:15

7

3. MSTC-Nostro Žišk. 5

3

1

1

28:22

4. Kos-Kotoriba

5

3

0

2

29:21

6

4. Orehovica 1

4 2

2

0 26:14

6

5. Šenkovec

5

2

1

2

27:23

5

5. Šenkovec 6

5

2

1

2

29:21

5

41: 9

10

9

5

7

6. Damtex

5

2

1

2

24:26 5

6. Klima-montaža 1

5

2

1

2

28:22

7. HE-DRA

5

2

0

3

26:24 4

7. Nedeliše 2

5

2

1

2

26:24

5

8. Kos-Kotoriba

5

1

0

4 10:40 2

8. HE-DRA 2

5

1

0

4 22:28

2

9. Hodošan

5

0 1

4 9:41

1

9. Hodošan 3

4 1

0

3

12:28

2

10. Katex

5

0 0

5

0

10. Mala Suboca 2

5

0 0

5

5:45

-1

9:41

2. županijska liga 5

4 0

Nedelišu prednost

TABLICA 1

34:16

8

1. STK 3

5 5

0 0 45: 5

10

5 5

0 0 41: 9

10

2. Lopanec 1

5

3

2

0 29:21

8

2. Zasadbreg

3. STK 2

5

3

0

2

33:17

6

3. Mihovljan 5-Primab. 5 4

1

0 37:13

9

4. Nedeliše 1

5

3

0

2

32:18

6

4. Šandorovec

5 3

1

1

7

5. Hodošan ET

5

2

2

1

30:20 6

5. Šenkovec 7

5 3

0 2

30:20 6

6. Mihovljan 3

5

2

2

1

28:22

6

6. Putjane 8

5 1

1

3

16:34

3

7. Šenkovec 4

5

2

1

2

28:22

5

7. Dragoslavec Breg

5 1

0 4

15:35

2

8. Putjane 3

5

1

2

2

22:28

4

8. Putjane 7

5 1

0 4

13:37

2

9. MSTC-N-Škma

5

0 1

4 7:43

1

9. Šenkovec 8

5 0 1

4

12:38

1

10. Cirkovljan Zabat 1

5

0 0

5

0

10. Mladost

5 0 0 5

6:44

0

7:43

3. županijska liga

35:15

5.B županijska liga

TABLICA 5

4 0

1

36:14

8

1. Donji Kraljevec 2

5

5

0

0 40:10 10

2. Putjane 6

5

3

1

32:18

7

2. Klima-montaža 2

5

5

0

0 39:11

7

10

3. Šenkovec 5

5

3

1

1

29:21

3. Donji Kraljevec 3

5

3

0

2

31:19

6

4. Mihovljan 4

5

3

1

1

26:24 7

4. Cirkovljan Zabat 2

5

3

0

2

29:21

6

5. Donji Kraljevec 1

5

2

1

2

29:21

5. Putjane 9

5

3

0

2

28:22 6

6. Kos-Kotoriba 4

5

2

1

2

24:26 5

6. Mala Suboca 3

5

3

0

2

26:24 6

7. Putjane 4

5

1

2

2

22:28 4

7. Prelog

5

2

0

3

29:21

4

8. Lopanec 2

5

1

1

3

23:27

3

8. Kos-Kotoriba 6

5

1

0

4 14:36

2

1

3

15:35

3

9. Klima-montaža 3

5

0 0

5

10:40

0

4 14:36

1

10. Orehovica 2

5

0 0

5

4:46

0

9. Draškovec

5

1

10. Lopanec 3

5

0 1

5

ODLIAN rezultat mlade meimurske stolnotenisaice na 17. Memorijalu Antun Tova Stipani

Pauli Markati tree mjesto

TABLICA

1. Hodošan 2

1

kovara sa ak 8 bodova. Odlini su bili i naši Trbojevi, Vidovi i Želježnjak, koji su se plasirali na vrh ljestvice. Trbojevi je zauzeo 4. mjesto sa 6,5 bodova bod i pol manje od pobjednika, S. Vidovi bio je peti, a Željeznjak sedmi. Nastupilo je ukupno 29 šahista.

KVALIFIKACIJE za III. hrvatsku šahovsku ligu centar B

5.A županijska liga

TABLICA 1. Mala Suboca 1

U organizaciji Šahovskog društva Meimurje u subotu odigran je 14.memorijalni turnir „Slavko Petrovi“. Na turniru se pojavio i reprezentativac , velemajstor Robert Zeli,koji je bio tek trei. Pomalo iznenaujue pobjedu je odnio, meunarodni majstor Milan Mra iz Vu-

TABLICA

Na velikom 17. memorijalnom meunarodnom turniru ANTUN TOVA STIPANI¦ minuli vikend nastupilo je nekoliko igraa iz Meimurja. Nastupilo je ukupno više od 400 igraa iz 17 država Europe. Nastupalo se u etiri kategorije, mlai kadeti i mlae kadetkinje, kadeti i kadetkinje, juniori i juniorke, seniori i seniorke. Od meimurskih igraa u završne borbe pla-

sirala se jedino kadetkinja Paula MARKATI iz Hodošana, koja je u polufinalu izgubila 3:1 od bosanske reprezentativke Dajane JOJI¦. Do polufinala je pet svojih protivnica iz Slovenije, Bosne, Hrvatske dobila sa glatkih 3:0. Pobjednica turnira je kadetkinja Ana ŠVARC iz Mladosti ZG. Paula je još jednom dokazala da se razvija u vrhunsku stolnotenisaicu.

Prvi kvalifikacijski susret izmeu G. Mihaljevca i Nedeliša za III. HŠL odigran je u nedjelju 22. studenog u Gornjem Mihaljevcu, a završio je minimalnom pobjedom gostiju iz Nedeliša. Šahisti Nedeliša su ostvarili zasluženu pobjedu i napravili veliki korak k treoj ligi. Imaju borbenu i vrstu ekipu , dok je u G. Mihaljevcu kriza rezultata, poremetila odnose i samopouzdanje. Sve govori, da Nedeliše ima više šanse u uzvratu, ali u šahu je nateže dobiti

„dobivenu“ partiju. Uzvrat se igra u nedjelju 29. studenog Nedelišu u prostorijama kluba (bivši NM) s poetkom u 10 sati.

GORNJI MIHALJEVEC - NEDELIŠE 2,5-3,5 Stankovi Saša - Štrukelj Marijan remi, Resman Boris Štrukelj Zlatko 0-1, Jaklin Damir - Novak Emil remi, Žalig Kristijan - Štrukelj Dragutin 1-0, Žganec Ivan - Novak Stjepan 0-1, Kovai Franjo - Marciuš Ivan remi.

MEMORIJAL VLADIMIR GAKI

U subotu u prostorijama Elektre U subotu 28. 11. u akovcu u prostorijama Elektre igra se II.Memorijalni turnir Vladimir Gaki s poetkom u 9,30 sati. Tempo igre je 10 minuta po igrau, a igra se po Švicarskom sustavu u 9 kola. Uesnici su dužni donijeti ispra-

van šahovski sat.Istovremeno se u Murskoj Soboti u hotelu Dijana igra se 20 urnir u ubrzanom šahu. Tempo igre je 10 minuta po igrau + 5 sekUndi za svaki odigrani potez. Upisnina je 10 eura, a turnir zapoinje u 10 sati.

RUKOMETNE veteranke ponovno na terenu

Moto utakmice: “Stay alive” donio žestoku tekmu Rukometne veteranke iz akovca i M. Subotice odluile su se ponovno okupiti u prijateljskoj utakmici koja je odigrana u dvorani OŠ M. Subotica. Još kad je uzavrela atmosera gotovo pune malosubotike dvorane, na terenu je bilo adrenalina k’o u prii. Cilj okupljanja bio je provjera rukometne orme pod motom

„Stay alive” (Ostani živa), ali i druženje, te prisjaenje na „dobra stara vremena” iz rukometne mladosti. Izgleda da je ambicioznost s kojim su rukometne veteranke ušle u utakmicu bila ak jaa i od mota, jer se i dan-danas vidaju “rane”. Živa utakmica u kojoj se igralo žestoko na terenu, uz oigledan “višak energije” (!?) na kraju je završila remijem

11:11, iako na terenu nije bilo tako miroljubivo. Sreom sve je bilo puno ljepše na “treem poluvremenu” iako su neke od sudionica morale u meuvremenu svratiti do bolnice. Snage su odmjerile dvije momadi okupljene pod imenom RK Zrinski i RK Mladost. RK ZRINSKI nastupio je u sastavu: Danijela Petek (Jam-

brovi), Tanja Rosi, Spomenka Šantl (Koprivec), Karmen Kovaevi (Jambor), Vesna Vugrinec (Jurec), Sanda Micek (Horvat), Sandra Slamek (Bel) ,Marina Nemet (Golub), Stanislava Sanjkovi, Stanka Sirc (eh), Nataša Mikulan (Rise),Željka Marciuš Žiškovi), Vesna Zorc. Nisu igrale: Melita Plantak ( Neši ) – ozlijeena i opravdano odsutne:

Jasminka Habuš (Bari), Manuela Barbari (Perini), Jasminka Bali (Spudi) i Ksenija Zrna, Trener: Josip Rosi. RK MLADOST : Nada Bari (Hruška), Spomenka Drvenkar (Kemec), Marija Domini (Žvorc), Ljubica Taradi (Juras), Marta Lajtman (Križai), Ljiljana Fijak (Šipuš), Ana Zadravec (Kukec), Nina

Maruši (Cmreak), Ksenija Pintar (Obadi), Miljenka Janec (Maurovi) Odsut ne: Nada Rošani (Škvorc), urica Šolja (Grozdek). Trener: Robert Wrana. Utakmicu je vodio Vlado Kramar i nekako je doveo do kraja da ne bude nezadovoljnih. (oto: Z. Vrzan)


52

Dobro je znati

 

  



$ 



  &' &&&

Vip Ideal

raĂ&#x2039;un bez iznenaenja

Vodafone live!

Vodafone live!

Samsung C3050

9,99 kn

veĂ&#x160; od uz Vip Ideal tarifu

LG GB220

9,99 kn

veĂ&#x160; od uz Vip Ideal tarifu

Nokia 2330 classic

9,99 kn

veĂ&#x160; od uz Vip Ideal tarifu

LG KP502 Cookie

399 kn

veĂ&#x160; od uz Vip Ideal tarifu

Nova i jedinstvena Vip Ideal tarifa po prvi puta spaja pogodnosti pretplate i bonova. Sami odredite maksimalni iznos mjeseÄ?nog raÄ?una, a tek ako ga potroĹĄite, nadoplatite bonovima. ViĹĄe informacija potraĂŚite kod Vip partnera 36 d.o.o. ili na 091 77 60.

Âťakovec: Park Rudolfa Kropeka 1 Âťakovec: Josipa Jurja Strossmayera 2 VaraĹždin: Pavlinska 2


 

Informacije 53

  



> $ 



  &' &&&

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. RUSTICA d.o.o. Restoran TRATTORIARUSTICAAKOVEC,I.G.Kovaia 6, traĹži 1 KONOBARA; 1 KUHAR-PIZZA-PEKAR,naneodreeno vrijeme, javi se osobno ili 311-207. Natjeaj otvoren do 30.11.2009. 2. RESTORAN MAMICA PUĹ  INE, akoveka 47, traĹži 2 SSS KONOBARA na neodreeno vrijeme uz probnirad,poĹželjnoradnoiskustvo, znanje stranog jezika, vozaki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., moĹže bilo koje drugo zvanje SSS, javi se na 091-548-6670. Natjeaj otvoren do 25.11.2009. 3. LJEKARNA KOVA AKOVEC, D. Cesaria 5, traĹži 1 MAG. FARMACIJE - moĹže i pripravnik; 1 FARMACEUTSKI TEHNIAR- poloĹžen struni ispit na neodreeno vrijeme, javi se 390-080, osobno ili pismena zamolba. Natjeaj otvoren do 15.11.2009.g. 4. G.P.P.T. Nekretnine d.o.o. G. HraĹĄan, VaraĹždinska 43a, traĹži Zidari, Tesari, Graevinski Radnici na neodreeno vrijeme, javi se na 099-707-4155. Natjeaj otvoren do 30.11.2009.g. 5. Ordinacija ope medicine dr. Slaviek Ljubica PRELOG, K.P. KreĹĄimira IV 7, traĹži 1 DOKTOR MEDICINE na odreeno vrijeme - 18 mjeseci,poloĹžen struniispit,radno iskustvo godinu dana, javiti se na 098-846-101. Natjeaj otvoren do 19.12.2009.g. 6. KAVANA QUA KAKTUS TOTOMORE, TOTOVEC, traĹži 2 KUHARA, 2 POM. KUHARA na neodreeno

vrijeme, radno iskustvo poĹželjno, javi se na 0919123525. Natjeaj otvoren do 30.11.2009.g. 7. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traĹži 1 VRTLARSKI RADNIK na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 333-870. Natjeaj otvoren do 20.12.2009.g. 8. GRAWEHrvatskad.d.AKOVEC, V. Morandinija 4, traĹži 2 PRODAJNA SAVJETNIKA-zastupnika u osiguranju na neodreeno vrijeme, terenski rad, vozaka â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;?, najmanje SSS, znanje rada na PC, komunikativnost, individualnost, javi se osobno na gornu adresu ili tel. 314-028 do 13.12.2009.g. 9. PEKARACVEKd.o.o.D.Kraljevec, Kolodvorska 19, traĹži 1 PEKAR mjesto rada PUĹ  INE, radni odnos na odreenouzmogunoststalnogzaposlenja, javi se na 091-4560008. Natjeaj otvoren do 20.11.2009.g. 10. MISTEX D.O.O. Ĺ˝IĹ KOVEC 31, traĹži 5 Ĺ IVAA, na neodreeno vrijeme, javiti se na tel. 865-155 , 098-242-058. Natjeaj je otvoren do 03.12.2009. 11. GORICAJ GRADITELJSTVO nedeliĹĄe, traĹži 4 SOBOSLIKARA, na neodreeno vrijeme,javisenatel. 098 241111. Natjeaj je otvoren do 13.12.2009. 12. OBITELJSKI DOM ZA PSIHIKI BOLESNE OSOBE, Ĺ TRIGOVA 138, traĹži 1 MEDICINSKA SESTRA sa strunim ispitom, na neodreeno vrijeme, javi se na 099 6942217. Natjeaj je otvoren do 20.11.2009

13. HILDING CROATIA D.O.O. PRELOG, traĹži 8 Ĺ IVAA, na odreeno vrijeme, javi se na mob. 098 244447. Natjeaj je otvoren do 04.12.2009. 14. VINCEK-TRGOTEKS D.O.O. ZAGREBAKA 85,AKOVEC, traĹži 20 Ĺ IVAA, na neodreeno vrijeme, javi se na tel.384-285. Natjeaj je otvoren do 30.11.2009 15. Frizerski salon RENI D.O.O., Sveta Marija, traĹži 1 MASER SA ZNANJEM UGRADNJE UMJETNIH NOKTIJU, na neodreeno vrijeme, minimalno radno iskustvo 6 mjeseci, nepuno radno vrijeme (pola radnog vremena), javiti se na tel. 098/180-4882. Natjeaj je otvoren do 25.11.2009. 16. Dom za starije i nemone osobe SLAKOVEC 70, traĹži 1 MEDICINSKA SESTRA s poloĹženim str. Ispitom na odreeno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, poloĹžen struni ispit, javiti se osobno ili 829-181. Natjeaj otvoren do 1.12.2009.g. 17. SOVA d.o.o. PRELOG, traĹži 2 KONOBAR/ICA na odreeno vrijeme uzmogunoststalnogradnogodnosa, mjesto rada akovec-Stari hrast, javi se na 391-800, 098-1788856. Natjeaj otvoren do 30.11.2009.g. 18. GRA-COOP d.o.o. M. SrediĹĄe, Marnska 165, traĹži 3 TESARA, 2 ZIDARA, 2 GRAEVINSKA RADNIKA naodreenovrijemeuzmogunost stalnog radnog odnosa, javi se na 543-980, 098-209984. Natjeaj otvoren do 30.11.2009.g.

19. ATEKSd.d.AKOVEC,Zrinsko Frankopanska 25, traĹži 1 GRAFIKI DIZAJNER - kreira, predlaĹže i izrauje idejna rjeĹĄenja promovnog materijala, ambalaĹže za proizvode i dr. graki dizajn - VĹ S, SSS na odreenovrijeme,znanjestranogjezika, vozaki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., informaka znanja - word, excel, photoshop, coreldraw, web dizajn, kreavnost, samostalnost u radu, prijavu sa zamolbom posla na gornju adresu ili e-mail: n.kramar@cateks.hr Natjeaj otvoren do 25.11.2009.g. 20. Ca ebarCASABLANCANOVAKOVEC,Glavna1,traĹži1KONOBAR/ ICA na neodreeno vrijeme, javi seosobnoilinamob.098-1922-144. Natjeaj otvoren do 30.11.2009. 21. LECTOR Ĺ MITRAN Pribislavec, N. Tesle 25A, traĹži TRGOVAKI PUTNICI-za prodaju knjiga na podruju Meimurske Ĺžupanije na neodreeno vrijeme uz probni rad, vozaki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., vlas automobil, rad na terenu, komunikavnost, javi se na 091-5430597. Natjeaj otvoren do 13.12.2009.g. 22. â&#x20AC;&#x153;MD Ca e bar PRELOG, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodreeno vrijeme, javiti se na 098-832575. Natjeaj otvoren do 15.12.2009. 23. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;OCEANNâ&#x20AC;? G. HraĹĄan,akoveka1,traĹži1KVKONOBAR/ICA na neodreeno vrijeme, javi se na 095-8656304. Natjeaj otvoren do 16.12.2009.g. 24. Ca ebarâ&#x20AC;&#x153;MURAâ&#x20AC;?SVETIMARTIN NA MURI, traĹži 1 KONOBARICA

na neodreeno vrijeme, javi se na 095-9076314, 098-242878. Natjeaj otvoren do 16.12.2009. 25. Ca e bar MASKA SVETI JURAJ U TRNJU, traĹži 1 KONOBAR/ICA na neodreeno vrijeme, javiti se na 099-6813056. Natjeaj otvoren do 16.12.2009.g. 26. LJEKARNA Ĺ TEFAN AKOVEC, N. Pavia 15, traĹži 1 MAGISTAR FARMACIJE-neodreenovrijeme,poloĹžen struni ispit; 1 FARMACEUTSKI TEHNIAR-na odreeno vrijeme, javi se na 363-799, 363-766. Natjeaj otvoren do 04.12.2009.g. 27.AMBRUĹ -METALI d.o.o. PLEĹ KOVEC138,traĹži1KVTOKARiliCNC TOKAR na neodreeno vrijeme uz probnirad,poĹželjnoradnoiskustvo, javi se na 855-829, 091-5056673. Natjeaj otvoren do 01.12.2009.g. 28. ANGEL d.o.o. BELICA, J. Slavenskog 5, traĹži 1 VSS, VĹ S KONSTRUKTOR ODJE E na neodreeno vrijeme uz probni rad 3 mjeseca, poznavanje konstrukcije osnovnog kroja, modeliranje, kompjutersko poveanje krojeva, uklapanje krojnih slika, poznavanje rada na raunalu, snalaĹžljivost,komunikavnost,Ĺživotopise dostavi na angel@angel.hr Natjeaj otvoren do 01.12.2009.g. 29. AUTO ROMAN d.o.o. Ĺ TRIGOVA, traĹži 2 AUTOLAKIRERA na neodreeno vrijeme, javiti se na 098-9182092. Natjeaj otvoren do 05.12.2009.g 30. ELLIT d.o.o. HODOĹ AN, traĹži 1 KV KONOBAR/ICA na neodreeno

vrijeme, radno iskustvo 6 mjeseci, javiti se na 098-528570. Natjeaj otvoren do 17.12.2009.g 31. PRIMIKO d.o.o. M. Srediťe, Frankopanska 66, traŞi 5 ZIDARA, 5 TESARA, 5 ARMIRAA, 5 GRAEVINSKIH RADNIKA na neodreeno vrijeme, javiti se na 0992151869. Natjeaj otvoren do 30.11.2009.g. 32. GRABIT d.o.o AKOVEC , traŞi 1 MONTER CENTRALNOG GRIJANJA I KLIMATIZACIJE na neodreeno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo 5 godina ali nije uvjet, javi se na 098-241-859. Natjeaj otvoren do 05.12.2009. 33. AUTOBUSNI PRIJEVOZ TOURSd.o.o.AKOVEC,Zagrebaka 38, traŞi 1 VOZA AUTOBUSA, 1 AUTO-ELEKTRIAR-ELEKTRONIAR na odreeno vrijeme, javiti se osobno sa pismenom zamolbom ili informacije na tel. 384-521. Natjeaj otvoren do 29.11.2009.g. 34. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, traŞi 10 KV BRAVARA, ZAVARIVAA na neodreeno vrijeme, rad na terenu Njemaka, Švedska, javi se osobno ili 040-856-060. Natjeaj otvoren do 31.12.2009.g. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

OBAVIJEST POTROĹ AIMA PLINA Prema novim zakonskim propisima cijena prirodnog plina odreuje se temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske o visini tarifnih stavki u tarifnom sustavu za opskrbu prirodnim plinom, s iznimkom povlaĹĄtenih kupaca, bez visine tarifnih stavki, koja Odluka je stupila na snagu 01.09.2009. godine. Tom Odlukom utvrena je visina tarifne stavke â&#x20AC;&#x201C; opskrba prirodnim plinom, te se na tako utvrenu cijenu svaki mjesec mora doda ili oduze odgovarajui novani iznos cijene koji se odnosi na kvalitetu plina za obraunski mjesec. Sukladno navedenom novom nainu formiranja cijene plina, od 01.10.2009. godine cijena prirodnog plina za kuanstvo iznosi 2,41 kn/m3 s PDV-om, a za poduzetniĹĄtvo 1,96 kn/m3, uveano za PDV. Napomena: Ova cijena prirodnog plina je za jednu lipu viĹĄa od cijene plina koja je vaĹžila do 01.10.2009. godine. Sa ĹĄtovanjem, Direktor: Vladimir Ivkovi, dipl. iur. v.r.


54

Informacije GKP PRE-KOM d.o.o. Kralja Zvonimira 9 , PRELOG raspisuje

NATJEAJ ZA PRIKUPLJANJE PISMENIH PONUDA ZA PRODAJU RABLJENOG VOZILA 1. KAMION â&#x20AC;&#x201C; STEYER - u voznom stanju - godina proizvodnje - 1984. - neregistriran - broj osovina -3 - ureena limarija - snaga motora 206 KW - poetna cijena - 15.000,00 kuna bez PDV

Odlukom direktora â&#x20AC;&#x153;VISâ&#x20AC;? Konfekcija d.d. VaraĹždin od 16.11.2009. godine raspisuje se

N A T J E  A J za popunu radnog mjesta xRUKOVODITELJ POGONA U JALŽABETU TRAŽIMO: xVSS dipl.inŞ.odjevne tehnologije ili VŠ inŞ.odjevne tehnologije xradno iskustvo u proizvodnji inmnog rublja (gaice, grudnjaci, body i kupai program) xizrazita komunikavnost i organizacijske sposobnos, te spremnost za mski rad xsposobnost moviranja radnika xsposobnost voenja grupe xvozaki ispit B kategorije.

Vozilo se moĹže pregleda u GKP PRE-KOM d.o.o. Prelog, svakog radnog dana osim subote u vremenu od 7-15 sa. Informacije se mogu dobi na tel 645535. Pismene ponude podnose se zakljuno s danom 1.12.2009. godine u zatvorenoj kuver s naznakom PONUDA â&#x20AC;&#x201C; KAMION STEYER. O rezultama natjeaja ponuai e bi obavijeĹĄteni u roku od 7 dana od dana zakljuenja natjeaja.

NUDIMO: x radni odnos na neodreeno vrijeme, uz probni rad u trajanju 3 mjeseca, te plau prema dogovoru. Rok za dostavu ponuda je 15 dana od dana objave natjeaja.

Novi Feromont d.o.o. Kolodvorska bb, 40320 Donji Kraljevec info@noviferomont.hr

Ponude dostavi u Kadrovsku sluĹžbu â&#x20AC;&#x153;VISâ&#x20AC;? Konfekcija d.d. VaraĹždin, Svilarska 2.

Raspisuje natjeaj za radna mjesta 1. AUTOLAKIRER - min. 2 godine radnog iskustva - neto plaa 4000-5000 kn

2. KOMERCIJALISTA - VSS ekonomskog smjera - min. 2 godine radnog iskustva - poznavanje 2 strana jezika (njemaki i engleski) Natjeaj je otvoren do 07.12.2009. Molbe se mogu posla pismeno ili mailom na gornju adresu.

 

  



> $ 



  &' &&&

Uz ponudu priloĹži: - dokaz o strunoj spremi - preslik osobne iskaznice - kratak Ĺživotopis.

IZ MATINOG UREDA RO ENI LUKA CMRENJAK, sin Jadranke i Ivana; VANESA HORVAT, ki Zvjezdane i Mladena; JANA KLOBUARI , ki Silvije i Stjepana; RIA BAJSI , ki Dijane i Zorana; VANESA PLANTAK, ki Silvije i Tomice; MARIN GRAHOVEC, sin Maje i Maria; DAVID PAHOR, sin RuĹžice i Renata; LOVRO VUGRINEC, sin Miljenke i Vjerana; MARTIN KREGAR, sin Jelene i Dejana; OLIVERA TROJOK, ki Marine i Ivana; KATJA I KLARA ZOBI , keri Tine i Igora; MISLAV MARAI , sin Milene i Jadrana; KARLA KEKEĹ , ki Krisne i Mladena; MARINA BALOG, ki Dubravke i Radovana; GABRIEL MUI , sin Jasmine i

Antuna; PATRICIJA GRANATIR, ki Vesne i Zdravka; IVANA BUHANEC, ki Josipe i Ivice; KARLA FELIKS, ki Branke i Josipa; KARLA I FRAN HLAPI , djeca Jadranke i Žarka; MIA ŠTRUKELJ, ki Mirjane i Karmena; FRAN HORVAT, sin Gordane i Davora; NIKA GRABAR, ki Marije i Željka; MIA MEDVEDEC, ki Antonie i Velimira (akovec) VJENANI Ivana Horvat i Nikola Gorianec, Danijela TothiBojanKermek,MarnaKureiFranjoSedlar,uricaSetnikiIvanPleh,Tanja Oreťki i Davor Filipi (akovec); Mladen Mihalic i Danijela Bajzek (M. Subotica); Krisna Tkali i Denis Žerdin (M. Srediťe); Karolina Kordi i Andrejas Jakopi (Štrigova). UMRLI MaldaBalogro.Lajtmanr.1931.,Emilija Piťkor ro. Jambreťi r. 1930., Mijo Kova r. 1954., Apolonija Vrtari ro. Kovai r. 1933., Vlado Novakovi r. 1958., Katarina Signoles ro. Srťa r. 1926., Elizabeta Vukovi ro. Tomťi r. 1925., Franjo Breznik r. 1928., Marija Petrinjak ro. Sovar r. 1940., Marija Soboan ro. Babi r. 1933., Katarina Gombar ro. Farkať r. 1926. (akovec); Antun Malovi r. 1941., Antun Šantek r. 1942. (Dekanovec); Kata Orehovec ro. Habuť r. 1932., Augusn Golubi r. 1939. (Kotoriba); Karolina Ma ro. Jankovi r. 1923. (M. Subotica); Stanislav Perger r. 1939., Stjepan Murkovi r. 1939. (M. Srediťe); Ivan Plevnjak r. 1940., Stjepan Kozjak r. 1940. (Nedeliťe); Agata RuŞi ro. Strahija r. 1933., Franjo Pigac r. 1921., Vid Blagus r. 1929., Leonard Hranjec r. 1942. (Prelog); Gabrijela RuŞman ro. Brezovaki r. 1925., Dragomir Karlovec r. 1958. (Štrigova).

MEIMURSKE VODE d.o.o. AKOVEC, Mace hrvatske 10

OBAVIJEST ObavjeĹĄtavaju se mjeĹĄtani jedinica lokalnih samouprava Meimurske Ĺžupanije, u kojima postoji izgraen ili je u izgradnji kanalizacijski sustav, da je Nadzorni odbor Meimurskih voda d.o.o. na sjednici odrĹžanoj dana 23.10.2009. godine, donio sljedeu

ODLUKU O AKCIJSKIM UVJETIMA PLAANJA NAKNADE I IZVOENJA PRIKLJUKA NA KANALIZACIJSKI SUSTAV MEIMURJA Domainstvima ( zikim osobama ) koji podnesu Meimurskim vodama d.o.o. zahtjev za prikljuenje na kanalizacijski sustav i sklope s Meimurskim vodama d.o.o. istovremeno Ugovor o plaanju naknade za prikljuenje i Ugovor o izvoenju prikljuka na kanalizaciju, odobravaju se sljedei akcijski uvje plaanja : 1. NAKNADA ZA PRIKLJUENJE ( vaĹžea naknada je 5.000,00 kn ) A ) Za sklopljene ugovore do 31.12.2009. : a) 10 % popusta â&#x20AC;&#x201C; za plaanje u cijelos u roku 8 dana od sklapanja ugovora, ĹĄto iznosi 4.500,00 kn b) 5 % popusta â&#x20AC;&#x201C; za plaanje do 12 mjesenih rata, ĹĄto iznosi 4.750,00 kn c) do 24 mjesenih rata ( 5.000,00 kn ) â&#x20AC;&#x201C; beskamatno B ) Za sklopljene ugovore od 01.01.2010. do 31.03.2010. a) 5 % popusta â&#x20AC;&#x201C; za plaanje u cijelos u roku 8 dana od sklapanja ugovora, ĹĄto iznosi 4.750,00 kn. b) do 12 mjesenih rata ( 5.000,00 kn ), beskamatno c) do 24 mjesene rate, uz 5 % kamata na iznos od 5.000,00 kn C) Za sklopljene ugovore od 01.04.2010. a) plaanje u cijelos ( 5.000,00 kn ) u roku 8 dana od sklapanja ugovora b) do 12 mjesenih rata, uz 10 % kamata, na iznos od 5.000,00 kn 2. IZVEDBA PRIKLJUKA NA KANALIZACIJU ( fekalna, oborinska, mjeĹĄovita) ( prema predraunskom troĹĄkovniku ) A ) Za sklopljene ugovore do 31.12.2009. : a) 5 % popusta â&#x20AC;&#x201C; za plaanje u cijelos u roku 8 dana od sklapanja ugovora b) do 24 mjesenih rata, beskamatno, s m ĹĄto se prva rata uveava za PDV B) Za sklopljene ugovore od 01.01.2010. a) 5 % popusta â&#x20AC;&#x201C; za plaanje u cijelos u roku 8 dana od sklapanja ugovora b) do 12 mjesenih rata, beskamatno, s m ĹĄto se prva rata uveava za PDV B ) Odluka pod tokom A ) upuuje se JLS radi davanja suglasnos. Odluka o akcijskim uvjema plaanja naknade za prikljuenje i izvoenje prikljuka na kanalizacijski sustav primjenjiva e se u onim JLS koje na predloĹžene akcijske uvjete plaanja dostave Meimurskim vodama d.o.o. svoju pismenu suglasnost, s m ĹĄto JLS moĹže u svojoj JLS utvrdi i povoljnije uvjete plaanja naknade za prikljuenje od predloĹženih u toki A) ove Odluke. Suglasnost na ovu Odluku do 20.11.2009. godine, dali su GRAD AKOVEC i OP INA NEDELIĹ  E, pa se ova Odluka primjenjuje u Gradu akovcu (akovec, KriĹĄtanovec, Ivanovec, Novo Selo Rok, Savska Ves, Makovec ) i Opini NedeliĹĄe (naselje NedeliĹĄe). Detaljnije obavijes mogu se dobi u MEIMURSKIM VODAMA d.o.o. â&#x20AC;&#x201C; Odjel odnosa s korisnicima, akovec, Mace hrvatske 10, IV kat, soba br. 7 ili na tel. 373-732 i 373-733.


 

Informacije 55

  



> $ 



  &' &&&

SJEANJE  [



KATARINU VLAĹ I & '' Â&#x2C6; = & ''  ~[> # { ^ >   #   [  >

 > Tvoja obitelj

ZAHVALA

REPUBLIKA HRVATSKA MEIMURSKA ŽUPANIJA OPINA ŠENKOVEC NAELNIK

TUŽNO SJEANJE  

IVANA SABOANCA < Â # Â Y  '' Â&#x2C6; *  '' 

Ĺ enkovec, 18. studeni 2009.

JAVNI NATJEAJ za obavljanje usluge iĹĄenja snijega na prometnicama u Opini Ĺ enkovec Obavljanje usluge na iĹĄenju snijega za podruje Opine Ĺ enkovec odnosi se na zimsko razdoblje 2009./2010. godine. Ponuda treba sadrĹžava: - cijenu koĹĄtanja po kilometru iĹĄenja prometnice - cijenu posipavanja prometnice (sol, sipina) po 1 km duĹžine - izjavu o raspoloĹživos opreme Rok za dostavu ponude je 8 dana od dana objave natjeaja, s naznakom â&#x20AC;&#x153;Natjeaj za zimsku sluĹžbuâ&#x20AC;&#x153;. Nepravovremene i nepotpune ponude se nee razmatra. Pismene ponude u zatvorenoj omotnici sla na adresu: Opina Ĺ enkovec J. Bedekovia 11 Ĺ enkovec 40 000 akovec Naelnik: Vladimir Novak, prof.

~ Y  ;  "   >#Y># ;# { Y< Y { # ##  Y # # Supruga Biserka sinovi Robert i Mario s obiteljima mama i sestra

IN MEMORIAM

; 

[  ;^ #^ Y^

^  ^ ["

RuĹžice Beni roene Sekovani # # ;>  ^

'Â&#x201A;   



Â&#x201A;&  {

X    " <>## "^ ;#>#^

 #   #  Y> <  < { [ 

Â&#x160;{"^   "  ;# ;>> # ;[

;> # > ;  

OĹžaloĹĄena obitelj

IN MEMORIAM

;>  

Y>#

  

Y>#

FRANJI TARADIJU

FRANJU TARADIJA

Â&#x201A; '' '' = Â&#x201A; ''  Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske Ĺžupanije

Â&#x201A; '' '' = Â&#x201A; ''  Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

IN MEMORIAM ;>   Y>#

Ĺ˝ELJKU UNUĹ U Â&#x2C6; '' 'Â&#x192; = Â&#x2C6; '' 

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske Ĺžupanije

IN MEMORIAM ;>   Y>#

BRANKU MARINIU Â&#x2C6; '' '' = Â&#x2C6; ''  Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske Ĺžupanije


56

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat Slo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

L ANCIA LYBRA 1.9 JTD 2001.g., reg. do 6/10, ful oprema, u izvrsnom stanju, met. srebrni, sa dva seta guma, cijena 5.800 eur, mob. 098/241-800

BMW 320d 2000.g., full oprema, servisiran, 10.500 eur. mob. 091/5022-908 MAZDA 2 1.25i 16V CE Sport 2004.g., 1.vlasnica, 38.000 km, servisna, besprijekorna, 6450 eur, mob. 095/534-276 MERCEDES A150 Elegance, najnoviji mod. ‘06.g., 1.vl., 58 000 km, garažiran, odlian, 13.900 eur, mob. 091/976-2847 BMW 320D, 61.000 km, 1. vl., garažiran, crni, koža, drvo, cijena 18.5000 kn. mob. 091/510-5255 KUPUJE SE MANJI AUTO corsa, clio, punto i sl., obavezno sa servom od 10-15g. staros, mob. 091/510-1051 GOLF III 1.9D 1995./96.g., reg. godinu dana, 3vr., muzika, servo, ouvan i servisiran, cijena 2.300 Eur. tel: 098/1696-370 KUPUJEM nissan almeru ili primeru, diesel 1996-2000.g., ouvanu, do 3.500 eur, mob. 091 505 4661 VW LUPO 1.4 autom. 75 KS, klima, abs, servo, 2.vl., 79.000 km, 4.500 eur, tel: 099/5121-984 KUPUJEM VW 1.9 D MAŠINU 47kW, tel. 091/7237-999 ŠKODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, servo, 800 eur, mob. 091/7237-999 OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgoeno plaanje, tel. 098/502-400 ili www.bukal.hr RENAULT MEGANE coupe 1996.g., mob. 098/9205-620 MAZDA DEMIO 1998.g., reg. do 7./11., srebrni, u odlinom stanju, vrlo povoljno, mob. 098/636-814 OPEL ASTRA 1.4 GTC – vrlo atraktivna! 2005.g., 32.000 km, metalik siva, reg. do 7/10., odlino ouvana, garažirana, 1. vl., cijena: 9.250 eur. Tel: 098-980-7042 PRODAJEM 4 zimske i 4 ljetne gume 14 cola, malo vožene, povoljno, tel. 098/988-4252 PEUGEOT 406 1997.g., benz, u odlinom stanju, 1.vl., povoljno, mob. 099/696-9907 VW PASSAT 2.0TDI 2005.g., ušuvan, mogua zamjena za jeftinije, mob. 099/773-6026 PRODAJEM GOLF III 1.9 TD 1996.g., reg. do 8/10.g., 5 vr., metalik, 190.000 km, u odlinom stanju, cijena po dogovoru. mob. 091 530 5784 ili 042 673 379. FORD ESCORT 1.8D 1996.god., reg. do 12/09, alu + mp3, vlasnica, ispod cijene - HITNO! mob. 091/971-3388 PRODAJE SE: corsa (96) diesel reg. 12/09, 1.650 eur; ford escort (99) reg. 4/10, 1.vl.; mazda 323 f (98) klima, nereg. ispravna, 2.500 eur; punto (99) nereg. ispravan, 1.500 eur; punto (95) nereg. ispravan, 1.250 eur; nisan suny diesel (90) reg do 2/10, i kupujem auto. tel: 098/777 095 ŠKODA FELICIA 1.9LXD kombi, centralno, servo, 1.vl., reg. do 1/10., ispravan, tel. 846-016 ili 099/512-5926 FIAT CINQUECENTO 900i, crveni, registriran, u dobrom stanju, 1.350 eur, tel. 333-196 ili 098/136-1712

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

MEGAN COUPE 1.4 16V mod. ‘00., klima, alu felge, 3.600 eur, mob. 095/552-9089 PRODAJEM VOLVO 460 1.9TD 1996.g., reg. do 3./10., te kupujem traktor od 40-50KS, tel. 360-592 VW POLO 1.4 karavan 1999.g., prodajem ili mijenjam za škodu fabiju, mob. 098/581-986 PRODAJEM OPEL CORSU 1.4i 1995., reg. do 2./10., servo, šiber, zr. jastuci, 3vr., cijena 11.500 eur, tel. 865-191 ALFA ROMEO 146 1.6 plin, boxer motor, reg. do 9/10., dalj. centr. zaklj., servo, šiber, el. podizai, ušuvan, cijena 2.500 eur, mob. 099/598-7547 REN. MEGANE 1.9TD 1997./98.g., reg. do 8/10., met. sivi, cijena 2.200 eur, mob. 091/7831-089 VOLVO S60 2.4 dizel 2002.g., ful oprema, cijena 9.500 eur, mob. 095/90-77-062 MITSHUBISHI PAJERO SWB 3.2 DI-D intense + AIT, 15tkm, 2007.g., u sustavu pdv-a, mob. 095/90-77-062 VW MAŠINA 1.9TDI 105KS 2005.g., komplet. mob. 095/90-77-062 DIZNE BOSCH za A4 2.0 TDI 140KS (4kom) i komplet motor u dijelovima 2006.g., mob. 095/90-77-062 VW CADDY 1.9SDI 1997.g., registriran i ford escort furgon 1.8D 1997.g., oba dostavna, u super stanju, hitno i jeftino, mog. kombinacije, mob. 098/389-969

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – može i neispravne, mob. 092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODAJE SE DVOREDNA SIJAICA kukuruza marke OLT, okreta sijena PANONIA, te plinske pei MAJA12. Tel.:098 9693 155 PRODA JEM TR AK TOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob. 098/180-80-27 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA – elevator, plug, tanjuraa, sijaica, okreta sijena i dr., mob. 098/241-742 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM: brane Olt, lušar za kukuruz i 2-rednu sijaicu za kukuruz, može zamjena za odojke ili kukuruz, mob. 092/241-9465 PRODAJE SE TRAKTORSKA PRIKOLICA nosivos 3.5T, tel. 360-260 PRODAJE SE jeam, trikal, slama u balama i svinja za klanje od 120kg, tel. 639-170 PRODAJE SE SJETVOSPREMA 3 reda valjki, visoki plug IMT, zadnja kosa za traktor, tanjuraa 20 diska i traktor Stayer 28KS, tel. 865-126 ili 091/517-5821 PRODAJEM prikolicu kiper 5T Tehnostroj Ljutomer, 2-osovinka, malo korištena, cijena 6.500 kn, mob. 098/190-3753 PRODAJEM TRAKTORSKU PRIKOLICU, razne elektromotore i osovinu za prikolicu, tel. 333-613 ili 098/676-421 KUPUJEM TRAKTOR Torpedo Adriatic 4506, 4806 ili 55TD s kabinom, od prvog vlasnika, ušuvan, od 1988.-1995.g. Ponude na mob. 099/784-1989 K U P U J EM M O T O K U LT I VAT O R s kosom, u dobrom stanju, tel. 098/9979-102 PRODAJE SE SIJENO U BALAMA, klasine kvadratne, vea koliina, tel. 584-063

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

NAMJEŠTENJA TRAŽIM BILO KAKAV POSAO sa urednim primanjima, po struci sam dizaliar i viljuškarist. Mob: 095/512-7402 KERAMIAR s dugogodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob. 098/626-876 TRAŽIM POSLOVE IŠ ENJA (honorarno), mob. 095/903-2887 ŽENSKA OSOBA s iskustvom traži posao njegovanja starije ženske osobe u k ili bližoj okolici, mob. 095/921-8587

KREDITI

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 KERAMIARSKO KAMENARSKI RADOVI, manji objek, kue i stanovi – renoviranje, tel. 095/533-4088 MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031

NAJPOVOLJNIJI KREDITI U HRVATSKOJ s fiksnom kamatom od 2,99 do 4,49%. Hipotekarni, stambeni, adaptacijski, gotovinski – uz državni pocaj. Mob. 098/205-691 NAJPOVOLJNIJE RJEŠENJE STAMBENOG PITANJA x ks 2,99-5%. 1.500 eur bez upisa hipoteke. Zatvaranje postojeih-gotovinski. Mob. 092/1123-500 KREDITI POVOLJNI ZA UMIROVLJENIKE, ista mirovina. HIT KREDITI do 15.000 eur bez gledanja crl – brzo i povoljno. mob. 091/603-2477 ili 095/858-1794

POZNANSTVA MUŠKARAC, ozbiljan, situiran, ovim putem traži žensku osobu od 20-45g, vedru, komunikativnu, ozbiljnu, za poznanstvo i druženje, iz Me. i Vž. županije, mob. 099/695-3584

NEKRETNINE - PRODAJA ELEKTRO-BLISKO d.o.o. – popravak elektroinstalacija, sitni kuanski popravci i sklapanje namještaja, mob. 095/553-6271 BIOENERGIJOM POBOLJŠAJTE VAŠE ZDRAVLJE I VITALNOST. Bioterapeut sa licencom HUPED-a školovan kod Zdenka Domania. Ordinacija u poslovnom objektu Nedeljko, Mursko Središe (zeleni objekt, blizu Modeksa). www.biohealing.info mob. 098/171-83-46, Goran

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SREUJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduzea i obrta u graevinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakash zavjesa. mob. 098/703-662 DAJEM U NAJAM graevinsku fasadnu brzomontažnu skelu za sve vrste radova na kui ili veem objektu, tel 091 559 4332 INSTRUKCIJE, PRIJEVODI, LEKTURA iz engleskog i hrvatskog jezika. mob. 098 920 88 82 PROFESORICA/MAGISTRICA lozoje i kroatologije daje instrukcije iz latinskoga jezika (gimnazijski program) cijena po dogovoru, mob: 091 760 3711 TRAŽIM KNJIGOVODSTVENI URED koji je voljan uzeti naunika da ga podui poslu u knjigovodstvu, mob. 098/177-96-83 INSTRUKCIJE IZ ENGLESKOG za djecu i odrasle, lektura tekstova na engleskom i hrvatskom jeziku, mob. 098/229-285 INS TRUKCI JE IZ MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu daje profesorica matematike. mob. 098/723-135. DAJEM INSTRUKCIJE NJEMAKOG JEZIKA za djecu osnovne škole. mob. 099/6975-438 OBITEL JSKU KU U dajem u nasljedstvo za skrb/suživot slobodnoj ženi ili branom paru bez djece ili besplatno stanovanje za išenje. mob. 095/519-7555

PRODAJE SE DVOSOBAN STAN 57m2 NA 2. KATU U CENTRU GRADA AKOVCA ZA CIJENU ISPOD 900 EUR/ m2. SUPER PRILIKA!!! NEKRETNINE MARAS, mob. 098/331-535 NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za kuu u okolici k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, šupa i malo dvorište – cijena 75.000 eur. mob. 099/316-2112

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovia 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije

AKOVEC, Uska bb (kod tržnice) www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potražujemo kue, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Meimurju i šire.

PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODA JEM NOVI STAN U CENTRU AKOVCA, VRHUNSKA KVALITETA I IZVEDBA. Info telefoni 091/202-2828, 091/2002-920 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, plin, struja, voda, centralno, ureena okunica, tel. 095/890-5005 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedelišu vel. 1450m2, mob. 099/680-3172 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Pušinama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 KU A U ŠENKOVCU, aktrakt.lokacija, novija gradnja, 162m2 stamb.+ 40m2 garaža, svi prikljuci, ureeno s okunicom. zva iza 16 sa na mob. 098 1962 339

PRODAJE SE 3-SOBNA KU A sa uhodanim kaem (160 m2), okunica 700 m2, te garaža i skladište (70 m2), uredna dokumentacija, plin, centralno, telefon, satelitska TV... 97.000 eura. Mob. 098/777-084 PRODAJEM GRADILIŠTE u akovcu, Buzoveka ul., površine 811 m2. mob. 098 183 21 38 PRODAJEM STARIJU KU U sa velikim dvorištem Belica, tel:099 570 6866 PRODAJE SE KU A u nizu u ulici ZAVNOHA-a. mob. 098/242-533 PRODAJEM STARIJU KU U u Peklenici, tel. 537-060 PRODAJE SE KU A u Donjem Kraljevcu, povoljno, mob 098/9399-618 PRODAJE SE STAN od 56m2, namješten, u centru akovca, mob. 098/426-580 PRODAJEM NOVE STANOVE u urbanoj vili na jugu akovca, mob. 098/241-232 PRODAJE SE KU A u Murskom Središu, sa svim prikljucima, odmah useljiva. Mob: 098/632-235 PRODAJE SE STAN u k od 38m2, crvene zgrade, 1.kat, djelomino namješten, mob. 098/284-100 PRODA JE SE NOVOGRADNJA u Strahonincu, ukupne površ. 172m2 + okunica, cijena 55.000 eur, mob. 098/749-131 PRODAJE SE VIKENDICA s vinogradom u Dragoslavcu, povoljno, za 9.000 eur, mob. 098/749-131 PRODAJEM KU U u Makovcu br. 126, Ul. Bana Jelaia, novoureena izvana i iznutra, namještena, odmah useljiva, mob. 095/651-4834 PRODAJEM TROSOBNI novoobnovljeni stan u prizemlju katnice u centru k, etažirano, 74m2, podrum, parking, 82.000 eur, mob. 098/315-880 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u k, povoljno, te dvije oranice od 500 i 800 hv u k (Pustakovec). tel. 363-929 ili 098/925-4619 KU U u Hlapiini, plin, voda, struja, prodajem ili mijenjam za stan u k ili Vž, tel. 095/5379-796 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju u k, vojni vrtovi sjever, vel. 4260m2, atrakvna lokacija, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 PRODAJE SE STARIJA KU A u Šenkovcu, svi prikljuci, 530hv, zvati poslije 17 sa na tel. 099/786-9992 PRODA JEM GR ADILIŠTE u Cirk o v l j a n u o d 15 0 0 m 2 , m o b . 098/910-1764 PRODAJE SE KU A u Zasadbregu, cijena po dogovoru, tel. 865-045 HITNO PRODAJEM STAN u akovcu od 35m2, 2.kat, Vukovarska ul., po cijeni od 1.050 eur/m2, mob. 098/426-021 FRIZERSKI SALON, novi, k, ul. Lj. Gaja, namješten, prodajem, mob. 098/241-559 STAN 3-sobni i 4-sobni stan s garažom, novogradnja, Mihovljan (ispod Šafrana), kredit, prodajem, mob. 098/241-559 PRODAJE SE STAN u k, kompl. ureen, odmah useljiv, 74m2, 1.kat, cijena po dogovoru, tel. 390-770 PRODA JEM DVOSOBNI STAN u centru k, 46m2, visoko prizemlje, brojila etažirana, pogodno za ured, mob. 091/572-4557 Prodaje se VIKEND KU A u Dragoslavcu i starija KU A u Šenkovcu na gl. ces, te MLADE ZAGORSKE PURICE, a kupuje se stajski gnoj. tel: 343-557

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN POLUNAMJEŠTEN STAN U Šenkovcu. Mob.098 181 3087 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN na Jugu, mob. 098/241-583 IZNAJMLJUJE SE ILI PRODAJE KU A s posl. prostorom u Prelogu, tel. 098/838-905

24. studenoga 2009. IZNAJMLJUJE SE JEDNOSOBNI (43 m2) stan u centru akovca. Nazva 099 782 84 94 IZNA JML JUJEM NAMJEŠ TENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN u Istarskoj ulici u akovcu. Tel. 091/2177-558 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u Zagrebu (Dubrava), studentima, mob. 091/353-1010 TRAŽIM namješteni JEDNOSOBNI STAN ili SOBU s upotrebom kupaonice, uvjet blizina bolnice, mob. 098/951-7915 ZAGREB, Borongaj, tražim cimericu u novom dvosobnom stanu, blizina Ekonomije, Prometa, Kampusa, mob. 092/2453-243 IZNAJMLJUJE SE GARAŽA u centru akovca, mob. 091/500-9415. IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u akovcu, K. Tomislava 46, mob. 098/186-7175 IZNA JML JUJE SE NAMJEŠTENI DVOSOBNI STAN na jugu k, mob. 098/241-583 IZNAJMLJUJE SE namještena soba sa terasom, kabelska, sa djeljivom kuhinjom i kupaonicom, samcima, u užem centru k, tel. 095/836-1170 TRAŽI SE STAN U NAJAM na duže vrijeme, mob. 095/555-0037 IZNAJMLJUJE SE SOBA uz upotrebu kuhinje i kupaonice, muškoj zaposlenoj osobi, od 1.11.-31.3., tel. 343-492 DAJEM NA KORIŠTENJE JEDNOSOBAN STAN mlaim zaposlenim osobama u zamjenu za pripomo u kui, poseban ulaz, centralno plin. mob. 099/824-2070 ZAPOSLENI PAR TRAŽI NOVIJI 3-SOBNI STAN, na duže vrijeme, akovec ili bliža okolica. Mob. 091/9222-970

ŽIVOTINJE Kotoriba PILIĆI ZA KLANJE živi ili očišćeni i 1-DNEVNI BIJELI PILIĆI. Dostava besplatna! tel: 682-051, mob: 098/426-377

POKLANJAM ŠTENCE hrvatskog ovara u dobre ruke. tel. 040/821-459; 098/933 5718 ZLATNI RETRIVERI - za štence mjesec dana primam narudžbe, oišeni od glista, cijena 100 Eur, mob. 099/7453-407 - Josip, Koprivnica PRODA JU SE ŠTENCI bernskog planinskog psa, istokrvni bez rodovnika, prisutna oba roditelja, oišeni od parazita i shi-tzu štenci, istokrvni bez pedigrea, vlas uzgoj, prisutna oba roditelja, mob. 098/1659-572 PRODAJEM DVIJE SVINJE za klanje oko 150 kg, zvati poslije 16 sati na mob. 099/560-8902 PRODAJU SE ŠTENCI MINI PUDLE, istokrvne, bijeli i aprikot, cijepljeni, oišeni, umilja, zva iza 16 sa na tel: 091/723-5548 ŠPRINGEL ŠPANIJELI okoeni 5.9., cijepljeni, rodovnice od izložbeno radnih roditelja, mob. 098/518-804 ili 092/242-97-69 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i make. Tel. 363-445 PRODAJEM PAR PAPIGA rozela s velikom krletkom, mob. 098/240-135 PRODAJU SE NJEMAKI OVARI odlinih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upitati na tel. 363-445 PRODAJE SE JUNICA holstein, brea, mob. 092/218-3194 POKLANJAM SIRIJSKE HRKE ljubiteljima malih kunih živonja, mob. 098/242-737


24. studenoga 2009.

PRODAJEM PILI E za klanje – žive ili oišene, te prodajem sijeno u balama. tel. 822-254 POKLANJAM U DOBRE RUKE obitelji koja voli živonje, bijelo plavog poluperzijskog maia. tel. 040/821-459; 098/933 5718 PRODAJU SE ŠTENCI zlatnog retrivera, istokrvni, cijepljeni, tel. 853-644 ili 098/610-332 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, rozele i pjevajue, te srebrne, zlatne, planaste, kraljevske i dijamantne fazane, mob. 098/912-3938 PRODAJEM SVINJU ZA KLANJE od cca 160kg, cijena po dogovoru, tel. 337-567 PRODAJEM DIVLJE PATKE, cijena 50 kn/kom, mob. 098/174-4764 PRODA JU SE SVINJE za klanje, mog. klanja i dostave, te se prodaje 2-brazdni plug ili se mijenja za 1-brazdni, mob. 091/519-11-22 PRODAJEM DOMA E MLADE PIJETLOVE po cijeni od 50kn/kom, mob. 098/9626-334, Selnica

ELEKTRONIKA PRODAJEM AV Reciver Sony STRDE675 kao nov, cijena 600 kn te prodajem HDD WD160gb IDE 2,5ina za laptop, potpuno nov, tel 098/241-622 SINTISAJZER GEM GK 340, korišten 2 godine, ušuvan. Tel. 098/9883-776. DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948

Oglasnik 57

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

PRODA JEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 VELIKA RASPRODAJA navigacija po izuzetno povoljnim cijenama od 250-500 kuna. Tel.: 099/4141-719

RAZNO PRODAJEM PROZORSKA KRILA sa izo staklima ili samo izo stakla raznih dimenzija, tel 091 559 4332 PLINSKA PE “Ikom Zagreb”, cijena 500 kn. mob. 095/840-53-81 KUPINOVO VINO, ljekovito iz vlaste proizvodnje, bogato željezom, mineralima, vitaminima prodajem. Šaljem pouzeem. mob. 098 1379 366 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling te ambalaža za mineralnu vodu, vrlo povoljno. Tel. 098/632-494 PRODA JEM DVA SKIJAŠK A DJ. KOMBINEZONA vel. 128, korišteni 10 dana, tel. 040/343-643 ili 098/241-622 PRODAJE SE crijep s krova, cigle stare pune velike, kukuružnjak metalni, trebilica za kukuruz i gumena kola, mob. 098/95-65-200. P R O D A J E M: p r o d u ž n i k a b e l 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisai stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 PRODAJEM fiksni masažno-kozmetiki ležaj (novi, nekorišteni), vapozon (korišten) i grija parana. Tel. 099/561-9127

DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi, Him, Gnr, Nirvana, B.Jovi, Eminem, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P.Floyd, D.Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODA JEM rabljene DRVENE BAVE od 300 lit. (4kom) te inox bave od 250 i 50 lit. Tel. 095/900-3170. PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, šivaa mašina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982 KUPUJEM CRIJEP Kikindu 333, tel. 098/861-898 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan domai uzgoj, tel. 091/547-0069 JEFTINO PRODAJEM crijep rabljeni (Dilj Vinkovci) oko 470 komada. Tel. 857-199 PRODAJEM KUHINJU dim. 2x2 m sa sudoperom, novo, nekorišteno, za 2.000 kn, tel. 098/913-8496 PRODAJEM SADNICE ORAHA vis. 2-3m obinog i cijepljenog franket, mob. 098/183-2121 PRODAJEM plinsku kupaonsku pe i metalni prozor dim. 110x70 cm, spreman za ugradnju, oba za 400kn. tel. 333-196 PRODA JE SE KOŽNA POSLOVNA TORBA, nova, povoljno, tel. 098/258-612 PIŠTOLJ marke CZ kal. 7.62mm sa nešto streljiva prodajem imaocu dozvole, tel. 091/538-4947

PRODAJEM: regal, 2 fotelje, madrac (100kn), el. ploa za ugradbeni štednjak (200kn), skije s vezovima (150kn), stroj za sue s manjom greškom (100eur), nove kopake Adidas br. 43 (500kn), klavijature Yamaha DX-21 (200eur), tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJEM SALONIT PLOE smee boje, 6-valne, dosta ouvane, tel. 360-676 PRODAJE SE BOJLER za centralno grijanje Vailant 24kW, odlian, star 5.5g., mob. 098/180-7122 PRODA JE SE PIL JOVINSKA PE obložena smeom keramikom, preša za piljovinsku pe i gratis prikolica piljevine od iverice, mob. 098/1880-434 PRODAJU SE OIŠ ENI ORASI, mob. 098/723-135. SKLADIŠTE ZA JABUKE u zemlji iznajmljujem, te prodajem opel kadet 1.6d, motor dobar, neregistr., mob. 099/8282-171 PRODA JEM multifunkcionalnu spravu za vježbanje, utezi 50kg, rijetko korišteno, za 800kn, mob. 098/1744-764 PRODA JU SE korištene stvari: kau klik-klak i 2 fotelje, felgu s ljetnom gumom i 2 sa zimskim 155 R13, blatobran prednji desni i krovni nosa prtljage za golf, manja preša i kveštra za grože i hrastova bava od 60 lit., cijene povoljne. Pogleda u k, L. Ružike 3, tel. 390-301 ili 099/6742-919 PRODAJE SE HRASTOVA ŠKRINJA s ovalnim poklopcem dim. 83/53/55, vrlo povoljno, tel. 311-385

Udruga za zaštitu životinja PRIJATELJI žiro-račun: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004 POKLANJAMO PSE I MAČKE raznih pasmina, veličina i dobi Posjetiti nas možete svaki dan između 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvožnjaka (kod Čateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kućanstvu, od raznih proslava i vjenčanja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuštene životinje. ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

Šapica je vrlo prestrašena mala kujica koja je pokupljena na cesti. Nepovjerljiva je prema ljudima i izgleda da je bila zlostavljana. Stalno se skriva u kuici i rijetko izlazi van. No, pomalo dolazi k sebi, ali treba nove skrbnike pune ljubavi i nježnosti kako bi ponovo stekla povjerenje u ljude. Visoka je tek 25 cm pa je možete udomiti i u manjem stanu, a roena je otprilike 20.9.2007. godine.

Tayson je roen 20.7.2000. godine i najduže je u azilu. Tayson je ovar, vrlo pametan, ali s obzirom na svoje godine, voli svoj mir, puno se odmara i nije naporan. Visok je 66 cm i kastriran. Pružite mu pod stare dane topao i miran dom.

ZA SVE ONE KOJI ŽELE VIŠE SMIJEHA I RADOSTI U SVOM ŽIVOTU...

RADIONICE JOGE SMIJEHA “SMIJEH IZVOR ZDRAVLJA” SMIJEH je jedan od najboljih i najjednostavnijih naina za smanjenje svakodnevnog stresa tj. on doslovce razgrauje hormone stresa i vraa nas u sadašnji trenutak – “tu i sada”. DOBROBITI JOGE SMIJEHA: - više kisika i životne energije (prane) u jelu - lue se hormoni sree (serotonin) i prirodni hormon prov bolova (endorn) - poboljšava se imunološki sustav - pomaže smanjenju visokog krvnog tlaka i dr. - više rados i entuzijazma - poboljšana djelotvornost i produkvnost - poveano samopouzdanje - bolja komunikacija s drugim ljudima - ozareno lice i ljepota Prijave i više informacija na tel. 098 922 9090 E-mail: bio-top@ck.t-com.hr, www.bio-top.hr

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budunost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

Nika je visoka labradorica vrlo pametne i dobre naravi. Jako je dobra mama dvoje štenca. Takoer je u azil došla trudna. Roena je negdje krajem 2006. godine i visoka je 68 cm. Kao i svi labradori voli puno šetati i veliko dvorište. Bila bi dobra i za veu obitelj s djecom.

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

742


58

Dobro je znati

  



$ 



  &' &&&

 


24. studenoga 2009.

Vaš dom 59

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

Zubarska ordinacija A tooth tales

Vaša kupaonica – vaše utoište

ureuje: Bruno Kontrec

Dizajnom protiv recesije Studio µestetikheretikµ se takoer prikljuuje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

Bez obzira na veliinu i oblik vaše kupaonice, uvijek je možete dizajnirati kako bi ona bila skladna i kako bi se uskladila funkcionalnost s odreenim stupnjem ugode. Prekrasnu kupaonicu možete dizajnirati na više naina. Ovdje u vam opisati nekoliko detalja kako bi vam bilo jasnije koji postupci i koraci su nužni da bi izveli vašu savršenu kupaonicu. Ukoliko ete imati na umu te detalje prilikom izvedbe ili adaptacije vaše kupaonice, zasigurno ete biti zadovoljni, kako s procesom, tako i s produktom vašeg rada.

Izbor stila i dizajna vaše kupaonice Na samom poetku dobro je izabrati stil kupaonice. Možete se odluiti za rustikalni, klasini, moderni, minimalistiki ili pak neki drugi stil, ali kada se odluite za neki, nemojte skretati s puta. Svaki od njih ima svoje zakonitosti i svoja pravila, pa bi bilo dobro da se ih držite u što veoj mjeri. U bilo kojem sluaju, dobro je poeti s odabirom WC školjke i umivaonika. Na tržištu postoji, zasigurno, nekoliko tisua (u najmanju ruku stotina) modela, ali ono što je tu važno jest da odabrani elementi imaju neku poveznicu. Ukoliko niste sigurni zado-

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i stilova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i

Zubarske ordinacije uvijek su bile strah i trepet za neke od nas. Predstavljam vam jedan interijer koji bi vrlo lako mogao promijeniti tu injenicu. Radi se o djejoj zubarskoj ordinaciji smještenoj u gradu Miramaru na Floridi, a koju su projektirali dizajneri iz studija Evoke Design. Oni za taj projekt kažu: µRoditelji i djeca uvijek su u strahu od zubara. Openito, velika veina zubarskih ordi-

nacija jesu hladna i sterilna mjesta, sa žuto obojenim zidovima, velikim štukaturama i jednim šarenim i neukusnim dijelom koji ima ulogu da stvori ‘ugodan i opuštajui’ kutak za djecu (obino je opremljen najjeftinijim elementima koji

voljava li ta poveznica, najbolje bi bilo da odaberete sanitarije iz iste kolekcije. Uz to, posebnu pažnju posvetite dimenzijama sanitarija u odnosu na dimenzije same kupaonice. Ne želite da one budu prevelike ili premale. Ukoliko kupujete i dodatne sanitarije kao, naprimjer, bidet, takoer gledajte da odgovaraju stilom ili da budu iz te kolekcije.

Namještaj za kupaonice Kuaponski namještaj je vrlo bitan imbenik jer je obino jedan od fokusnih elemenata u interijeru. Stoga nije svejedno kakav

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

namještaj odabrali. Pripazite se jeftinih pokušaja improvizacije modernih elemenata, ali se, isto tako, pazite i trgovakih nebuloza koje vam nekad pokušavaju podvaliti. Kupaonica je jedna od prostorija u kojem je vlaga u zraku u visokm postotku, ali opet, s druge strane, nije prostorija koja je µpod vodomµ, pa je neke materijale mogue koristiti ukoliko su oni dobro izvedeni (npr. kvalitetni oplemenjeni iveral rubova obraenih ABS trakom). Kod odabira materijala za kupaonski namještaj potrebno je sagledati više zahtjeva: trajnost, kvaliteta, izgled, uvjeti eksploatacije, cijena ... Isto kao i kod sanitarija, odnos volumena namještaja i prostora vrlo je važan. Nemojte trpati bezpotrebne glomazne elemente u kupaonice, pogotovo ako su one manjih dimenzija. Možete se poigrati i s otvorenim elementima, policama, kukicama, vješalicama i slino. Dubine kupaonskog namještaja naješe su manje, pa samim time i elementi ne izgledaju volumenski veliki. Donje dijelove elemenata, ukoliko oni stoje na podu kupaonice, pokušajte izvesti u varijanti s metalnim nožicama (po mogunosti aluminijskim), kako u

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje neemo objaviti) šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograirajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

tom koji direktno utjee na vaše osjete i potie maštu. Kroz igru zidnih graika na temu zuba u obliku cvjetnih latica, lika maskote Sparkyja, bijelih, kontrastnih zidova, polutransparentnih materijala i efekata rasvjete dobivate prostor koji neodoljivo podsjea na djeje igralište.µ I kako u takvom interijeru ne bi, bar na asak, zaboravili ono ega se bojite!

sluaju poplavljivanja ne bi došlo do ošteenja materijala koji nisu otporni na vodu.

Podne i zidne obloge Što se tie podnih i zidnih obloga, obino se u kupaonice stavljaju keramike ploice. Danas postoje i razna druga rješenja kao što su lijevani podovi, razni premazi za zidove, boje, pa ak i tapete ili pak obloge od masivnog drva ili kompaktnih ploa. Bilo koju kombinaciju odaberete, važno je samo da se držite nekih pravila: u male kupaonice nemojte polagati ploice velikih dimenzija, tamnih boja ili velikih uzoraka. Ukoliko želite pratiti moderne trendove, pokušajte ne naginjati k šarenim kupaonicama, koristiti estetske elemente (bordure, štukature i slino) ukoliko niste posve sigurni da one odgovaraju svim ostalim elementima u kupaonici i slino. Naelno postoji pravilo koje veli – što je kupaonica jednostavnija, to joj se diže razina elegancije. A kad pogledate prave, moderne kupaonice, uvidjet ete da je to zaista tako.

Rasvjeta Rasvjeta u kupaonici projektira se obino prema zahtjevima investitora ili pak prema prijedlogu dizajnera, nakon što se dobije projektni zadatak. U kupaonici je dovoljno glavno svjetlo i posebno osvijetljen dio kod ogledala. Uz to, ukoliko je tendencija korisnika da se stvori atmosfera prilikom korištenja kupaonice, mogu se postaviti i neki drugi izvori svjetlosti, kao npr. atmosferina kombinacja LED rasvjete ili pak tokasto postavljena rasvjeta u podu ili na nekim drugim pozicijama. www.estetikheretik.com

se mogu dobiti na tržištu, op. a.). U ovoj ordinaciji imena ‘A tooth tales’ pokušali smo razbiti sve negativne percepcije i stvoriti ugodnu i privlanu atmosferu upravo namijenjenu za najmanje korisnike i njihove roditelje. Ve kod ulaska na prijemni šalter doekani ste razigranim i svježim ambijen-

LIFESTYLE

Ormar Vintage

Munkii – Singapurski proizvoa namještaja nedavno je izbacio dizajnerski ormar za knjige pod nazivom Vintage – djelo Jarena Goha. Ormar je izraen od vlaknatice, u crvenoj boji, ali s bijelim površinskim slojem. Koncept ormara Vintage prvi je put predstavljen 2007. godine i kao prototip je bio izložen u Nhow Hotelu u Mila-

nu. Nakon dvije godine rada na konceptu i samom prototipu, konano je ugledao svjetlo dana kao uporabni predmet. Vintage je vrlo harmonino uspio spojiti i klasian i moderan aspekt. Izraen je iz potpuno ekološkog materijala – MDF-a, a vanjski sloj u visokom sjaju i unutarnji sloj u tamnoj mat boji, deinitivno bi morali odgovarati veini unutarnjih prostora. www.munkii.com.sg


60

Savjeti

24. studenoga 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Piše Katarina Flajpan

BIOTERAPIJA

Cluster glavobolja Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Prijatelj je obolio Ljubav je smisao od shizofrenije života? Moj prijatelj je obolio od shizofrenije. Zanima me kakva je to bolest? Shizofrenija je veoma teška duševna bolest. Glavna karakteristika shizofrenije koju je ve 1911.g. u svojoj teoriji iznio Freud je raskol bolesnikove veze sa svijetom objekta, odnosno bolesnik izgubi kontakt s realnim svijetom. E.Bleuler je 1911.g. da bi istakao najbitnije karakteristike ove duševne bolesti i njezinih poremeaja uveo termin schizophraenia koristei se grkim rijeima schisis (rascjep) i phrenos (duša). Simptomi shizofrenije su poremeaji afektiviteta (osjeaja), gubitak emocionalne topline, afektivna ambivalencija (istodobna prisutnost suprotnih emocionalnih stavova), razdražljivost, ravnodušnost, manjak sponatnosti i inicijative. Bolesnik iznosi promjenu osjeaja prema roditeljima, brai, obitelji, prijateljima, suprotnom spolu i openito drugim osobama. Zbog izmijenjenog afektiviteta bolesnik vlastitu linost doživljava kao stranu, nestvarnu i osobito promijenjenu i otuenu, dolazi do depersonalizacije. Bolesnici se žale da su potpuno drugaiji nego što su bili, da su automati, strojevi, opsjednuti, hipnotizirani, radi otuenja mišljenja, pamenja, željenja i drugih sastavnica psihikog života. Posljedica izmijenjenog afektiviteta i depersonalizacije dovodi do povlaenja bolesnika iz stvarnosti i zatvaranja u svoj vlastiti psihotini svijet želja, fantazije, simbolike, maginosti i strahovanja., što nazivamo autizam. Stvarnost za njih je sporedna i beznaajna a njihov autustiki svijet je bitan i važan, pa u njemu ostaju sve dok im je poreban kao pribježište od

nesnošljive stvarnosti. Meutim, autizam može biti razliitog stupnja, ali potpuni prekid sa stvarnošu nikad ne postoji. Shizofreni bolesnici esto imaju kvalitetne obmane opažanja ili obmane utila koje nazivamo halucinacije. Halucinacije su doživljaji u nekom osjetilnom podražaju: bez postojanja podražaja, znai bolesnik vidi, uje, osjeti na tijelu, što ne može nitko drugi vidjeti, uti ili osjetiti. Slušne halucinacije mogu biti šumovi, pucketanje, glasovi, razgovori, prijetnje. Vidne halucinacije, dakle obmane vida, mogu se javiti u obliku iskrica, bljeska, plamena ili doživljavaju kao cijele scene u kazalištu. Taktilne halucinacije odnose se na osjetilo dodira i daju osjeaj udaranja, štipanja, gmizanja insekata po tijelu. Halucinacije mirisa i okusa obino se javljaju zajedno, naješe kod shizofrenih paranoidnih bolesnika, kada bolesnici s osjeajem uvjerljivosti, tvrde da ih brani partner ili netko drugi truje, stavlja otrov u hranu, iji miris oni prepoznaju pa hranu odbijaju. Kod shizofrenog bolesnika nalaze se poremeaji mišljenja s idejama odnosa, paranoidnim mislima, idejama veliine, sumanutosti proganjanja. Shizofreni bolesnik u njih vrsto vjeruje i ništa ga ne može u tome razuvjeriti. Tako primjerice njega prati i stalno kontrolira organizirana služba, prisluškuju ga, susjedi imaju ureaje u svojim kuama s kojima upravljaju njegovim mislima. Iz toga svega je vidljivo da je shizofrenija teška duševna bolest meutim danas postoje uinkoviti lijekovi koji mogu pomoi takvim oboljelim osobama i u mnogo emu doprinijeti da imaju zadovoljan i uspješan život.

Hm, neu odmah odgovoriti na pitanje. Životni smisao nije neka datost i nemogue je jednoznano rei u emu je objektivni smisao pojedinanog života, ma koliko se razni ideolozi i proroci svih vremena trudili pronai najbolji recept. Jedna od naješih formula kaže da je ljubav smisao života. I tako se dogaa da veina ljudi u prvoj polovini svog života, iako žene u znatno veem postotku nego muškarci, vjeruju kako je smisao njihovog života u partnerskoj ljubavi. Sve je dobro dotle dok netko nije pravi fanatik partnerske ljubavi. Naime, onaj tko smisao života nalazi iskljuivo u ljubavi, gubitkom ljubavi gubi i smisao svog postojanja. Ako je bez neega nemogue živjeti onda to nije samo bolno, nego i opasno. Situacija u kojoj se samo jedna vrednota izjednauje sa životnim smislom je patološka jer život tako postaje uvjetovana kategorija. Za fanatike ljubavi ostvarenje ljubavi je najvea srea, a gubitak ljubavi najvea patnja. U ljubavnom se govoru esto uju izjave: «Volim te više od svega.»» Ti si mi sve na svijetu.» « Ti si moj život.» « Volim te više od života»... Ima ljudi kojima su to samo fraze, ali neki ljubavnici misle sasvim ozbiljno. Razmislite spadate li u tu kategoriju. Ako vam je ljubav važnija od svega postoji rizik da kad budete ostavljeni padnete u depresiju, postanete autodestruktivni i suicidalni. Da vam

se to ne bi dogodilo možda ete se sasvim odrei ljubavi i posvetiti nekoj drugoj životnoj vrijednosti iz straha od ljubavnog poraza. U ime ljubavi koja je važnija od svega ljubavni psihopat može prekršiti moralne norme, pa ak i poiniti zloin. Netko drugi može nepromišljeno ulaziti u ljubavne odnose kako nikada ne bi bio bez ljubavi, jer bez nje mu život nema smisla. Po tom obrascu mogue je ostajati u neodgovarajuem ljubavnom odnosu, jer se može initi da je i loša veza bolja od usamljenosti. To su sve ovisnike forme ljubavi, koja se mora po svaku cijenu imati jer je vrhovna vrijednost. Da ne bi ovisila o milosti partnera osoba se može odluiti na jednostranu ljubav, koja tako postaje njena privatna stvar, ali i trajno odustajanje od realizacije stvarne ljubavne veze... Joooj, vidite da nije dobro vjerovati da se bez ljubavi ne može živjeti?! Teško je rei na kojem mjestu u vrijednosnom sustavu treba biti erotska ljubav, ljudi imaju pravo i precjenjivati i podcjenjivati ljubav, ali trebaju biti svjesni da e snositi posljedice svoje vrijednosne odluke. Ne postoji samo jedan smisao života, i svi oni koji žive i rade s djecom i mladima trebali bi jasno poslati tu poruku. Sve ono što je vrijedno u životu ini njegov smisao. Mi sami osmišljavamo svoj život i punimo ga sadržajima i vrijednostima. Ništa nije najvažnije za život, osim života samog.

Glavobolja je doista problem koji ovjeka može potpuno onemoguiti u normalnom funkcioniranju. Nikad se ne javlja bez razloga, ali esto prou godine dok se ne postavi tona dijagnoza od strane oicijelne medicine. Pacijentima se prepisuju najrazliitiji lijekovi od antibiotika do najrazliitijih analgetika. Preporuuju se inhalacije, sumnja se na sinuse, ali tona dijagnoza ostaje zagonetka. Ako se ne zna tona dijagnoza ne može se uspostaviti niti tona terapija. Jedno je sigurno tono. Neurolozi se slažu da je to najsigurnija postojea bol poznata ovjeku. Pacijenti uzimaju teške lijekove, kortikosteroide , kojekakve pripravke na bazi barbiturata, i sl.da bi prekinuli cluster fazu ili ju skratili a nuspojava su katastrofalne. Svaka oscilacija u promjeni krvnog tlaka može biti okida koji e aktivirati glavobolju. Pomo prirodne medicine sastoji se u tome da se promjene prehrambene navike, izbjegava sve prisutniji fast foot a posebno alkohol koji je doslovce nedopušten, jer samo jedan gutljaj može aktivirati još žešu glavobolju i to ve za pet minuta. Najgore i naješe je to da napadi glavobolje poinju nou. Tada je, uz sve napore, nemogue mirno ležati, mirovanje je dakle bezuspješno, tjera pacijenta na ustajanje, pretraživanje kune ljekarne, oboljeli popije sve za što misli da e mu pomoi, pada mu na pamet da si na bilo koji nain skrati muke, doe mu da lupa glavom o zid i td. Ovakve bolove ne treba brkati s migrenama. To je naješe teško dijagnosticirano oboljenje iji uzroci leže u nekim drugim sferama, traumama i obrascima. Uzrok je stres, što znai da je broj oboljenja u nekoj dozi poveanja. Od nesnosne boli od cluster glavobolje pacijenti esto povraaju, bespomoni su i ne mogu normalno funkcionirati. Ogranieni su na svim društve-

nim poljima. Prvo i osnovno ne mogu funkcionirati na poslu a zataje i kao roditelji, supružnici, prijatelji ….. Užasava ih zvonjava telefona, svjetlost, buka ili obini pokreti. Njima je svaki napor i komunikacija teret a bole ih i kosti glave – stezanje i leksija glave. Iscjeljenje potražite kod dobro educiranog bio terapeuta koji vam neinvazivnom metodom i bez gutanja lijekova može pomoi. To je oboljenje koje samo dobri znalci mogu otkloniti. Nije jednostavno, kao što mnogi misle, metoda je zahtjevna, traži od bio terapeuta maksimalan napor, nije to “think pink” tretman, ali daje izuzetno dobre rezultate i to ve nakon ve nakon etiri terapije. Obzirom da cluster glavobolje ili zvane još bing horten oboljenje, mogu trajati godinama, a kroz sve to vrijeme pacijent proguta tisue tableta i uzima na stotine raznih pripravaka a ustanovi se da je sve to bez uspjeha, da je sve prisutnija malaksalost i izmuenost organizma vrijeme je da me kontaktirate kao najbolju bio terapeutkinju u ovom dijelu Europe i uinite kraj svojim mukama. Zašto biste patili, živjeli u paklu boli kad se možete preporoditi i uživati u zdravom životu, bez muke i svih ogranienja koje vam je glavobolja uzrokovala. Ne odgaajte svoj posjet ve dogovorite sa mnom uinkovit tretman koji e rezultirati vašim iscjeljenjem. Nazovite me (bez SMS-a) na broj telefona 098/1347 -31 i konano postanite zdravi što vam od sveg srca želim.

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA MEIMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1 MEIMURSKA BANKA AKOVEC MEIMURJE PLIN, Mihovljanska 70 MEIMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294

REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jelaia 22 (bivša vojarna) MEIMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKI TELEKOM – T centar, M. hrvatske 6 MUZEJ MEIMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2 OBRTNIKA KOMORA ME. ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

INSPEKCIJE SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 (zgrada županije)

tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel. 0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 374-229; 374-121; 374-106

DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za opu upravu - Mani ured AKOVEC - Mani ured PRELOG - Mani ured M. SREDIŠ E - Mani ured M. SUBOTICA - Mani ured NEDELIŠ E - Mani ured ŠTRIGOVA - Mani ured KOTORIBA - Mani ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI¦, pomonik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), graiki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), graika priprema: Blanša Blaževi, Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zorec

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

tel. 391-970 tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790 tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


24. studenoga 2009.

Razbibriga 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Z graševinom protiv svinjske gripe V

e hajdig cajta se vsi mi vu Lepoj našoj spominamo o koprivnikoj Podravki zbog radi penez šteri so pobegli z Podravkine kase vu Split, Varaždin ili pak na Djevianske otoke. Nej znati što je kaj žnjim kaniv, ali vu kasi so nej falili, tak so bar ovi z Uprave i Nadzornoga odbora pripovedali, tak dugo dok so se nej posvadili oni šteri so jiv sranili na sigurno. A kak i navek, dok ponejo svaje okoli tega što bode kuliko hasnuvav od plena, unda so oni, šterima je premalo ili pak nikaj nej bilo splanerano, vse dali novinaraj vu roke. A novinarima nej tre tripot rei i pomalem se bode vse zazvedilo: što je, kuliko je i kam pospraviv. Isto tak se bode zazvedilo što je vreo držav, što je nutri metav, a što je stražo držav. Kuliko vidimo Podravkina juha je jako vroa i jako masna, jerbo se nezna kuliko je pravzaprav stara kokoš od štere se kuhala. Par let je Vegeta uspela balanserati mašobe i to kaj so je vsi solili, ali je neši pozabiv dolijati vodo pak se pokuhala, tak gda so na suhom i osmojeni ostali oni šteri so se kuhali vu lonco. Nej znati kam so se skrili oni šteri so lonca nakladali, ogja zakurili,

a isto tak se skrivlejo i oni šteri so, na leta, na ogej metali. To se je prvi pot pripetilo kaj ne vredi ona stara poslovica: stara kokoš ina juha. A brzas se je nej, itak, dostik dugo kuhala. Ili pak je neši, a tej neši se mora razmeti vu poljoprivredo, vu juho hitiv žarke feferone.

K

uliko vidim niti mene ve niši ne posluhne. Vu zadjaj novinaj sam vas prosiv kaj nebodete pozabili na obletnico Vukovara i Mikloša Zrinskoga, ali zabadav: Vsako leto vse se meje ljudi shaja vu Kuršanco na obletnico od kak je divja svija sfondala Mikloša Zrinskoga. I to je još nej vse, jerbo ga vej stranjskih ljudi nek naših. Napriliko, ovo leto so bila deca, izviai iz Zagreba, a od naše dece nigdi nikoga. Pak kaj naši navuiteli neznajo za Zrinskoga kaj bi deco poslali vu Kuršanec. A kaj se bodemo udili deci gda smo mi stareši pozabili na Vukovar. Negda se je na tej vužgalo vu Vukovarskoj vulici v akovco na jezere svei, a ovo leto jiv je bilo istam malo, oem rei, malo vej kak nikaj. Nej znati kak bode dugo zdržala Lejpa naša gda ne poštuvle-

mo one šteri so svoje živote dali za njo?

J

oš navek se vsi spominamo o svinskoj gripi štera se poteple po celomo sveto i jednako napastuvle i stareše i mlajše, moške i ženske. Znastveniki i doktori so zazvedili gda je prvi simptom za svinsko gripo to ak nekomo pone šava dišeti. Isto tak, moj sosed Štef i jegovi pajdaši z šanka, so zazvedili gda je nejbolši preventivni lek protiv vsih vrsta gripe, a tu se rauna i svinska, graševina i to nejbole ista. Kuliko poznam Štefa tej lek je nejmeje jezeropot sprobani.

V

si oni šteri pratijo labodoritanje znajo gda so naši sosedi Janezi pobedili Ruse i tak se plaserali na svecko prvenstvo. Posle te velike pobede precednik Dežele Pahor je poslav emajla svojeme ruskomo pajdašo Putinu: Pobedili smo. STOP Svecko prvenstvo STOP! A Putin mo je otpovedav: estitam. STOP Bili ste bolši. STOP Nafta. STOP Struja. STOP Plin. STOP Zima. NON STOP! I kaj smo se navili? Ne pehaj ranjenoga lava ak oeš dugo živeti i kaj ti bode dobro na ovomo sveto!

G

da smo ve pre labodoritanjo unda vam oem rei kak so se naši sosedi z istoka, isto tak, kvaliicerali na svecko prvenstvo, a mi i Bosanci bodemo ostali doma. Stevo, šteri je biv z menom vu vojski je nej mogev zmagaditi, a kaj me nej pehnuv i pitav me prek sms-a kakša je razlika izmeo fudbalera i labodoritaša? I kak sam nej znav povedav mi je: fudbaleri idejo na svecko prvenstvo, a labodoritaši ga gledijo na televiziji. A to pak smo si sami krivi!

N

aši sosedi Zagorci so minuli tjeden meli svojega sema o novozmišlenim i obnovljenim izvorima energije, a vsi znamo gda ve par let takšega sema mi Meimorci imamo vu Nedelišo na Mesapo. Najgerek sam, jeli je direktor Mesapa, gospon Novak, prodav licenco za takši sejam Zagorcaj ili pak so jo oni preselili k sej, a gda so nej nikoga nikaj pitali? Verjem gda znate gda smo mi vu minuli vikend meli takšega sejma vu Nedelišo i gda je bila jako velika stiska. Kak zgledi ljudi, ipak, znajo što je stareši brat!

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Nemojte se boja ignorira sve i bi svoji. Normalno je da se odluite radi što želite i da vas u tom sluaju nije briga za neke svakodnevne poslove. No, kako biste sprijeili neke probleme ne bi bilo loše, barem one najvažnije poslove, odraiva u jutarnjim sama. Nemojte se zamara s m što možda netko od vaših bližnji nee bi uz vas i od njega neete ima potporu. Nekima e treba malo više vremena da shvate o emu se radi, nekima manje.

Danas e vam se sve što se dogaa initi jako bitnim i živcirat e vas ljudi oko vas koji e tome pristupa neoptereeno, kao da to nije ništa posebno važno. Umjesto da se živcirate oko drugih ljudi, vi se potrudite i napravite ono što želite i što mislite da treba kako biste bili sigurni da ste dali sve od sebe. Nemojte zaboravi na bližnje. Razgovarajte i družite se s njima. Bez obzira na pretrpanost rasporeda, za njih morate uvijek pronai malo vremena.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Ako imate neke planove, tijekom ovog tjedna biste ih trebali realizira. Sve još jednom detaljno provjerite kako ne biste nešto propusli i krenite u akciju. Ako želite bližnje ukljui u vaš život onda ih odmah od poetka informirajte o svemu što namjeravate napravi i o vašim ciljeva. Možda vam i oni mogu pomoi sa svojim savjema. Tijekom vikenda, nemojte forsira zabavu. Vi se opuste, budite s osobama koje volite i ona e doi sama po sebi.

Nemojte samo žuri iz jedne situacije u drugu, prilagoava se novim stvarima i pravi nove planove. Pokušajte ustraja u onome što želite i napravi sve da to uspije. Možda su se neke stvari promijenile, no, to ne znai da više nemate šanse. Samo morate biti uporni. Pružite podršku partneru. Trenutno nije siguran u ono što želi pa ne bi bilo loše da mu pokažete kako vam je stalo i da ete biti uz njega.

BLIZANCI (21.5.-21.6.) Ako netko od vaših prijatelja ima problema, ili se možda ne slažete s onim što trenutno radi, nije najbolja opcija stajati sa strane i ekati da ih to proe. Bitno je da im pružite potporu. Akoseneslažetesnjimaunekimpostupcima ili ciljevima, to im otvoreno recite, no, neka znaju da mogu raunati na vas i da ste im pravi prijatelj jer i sami znate koliko je to bitno. Ukoliko imate priliku bilo bi dobro da malo otputujete s voljenom osobom. Dobro e vam doi odmor od svega kao i opušten razgovor.

STRIJELAC (23.11.-21.12.) Tijekom ovog tjedna posebno e vas fascinirati osobe koje e sve napravi za nešto što žele, možda ak zaobii i neka pravila. Nemojte krenu za njima jer stvari nisu ni najmanje jednostavne kako vam se sada to ini. Pravila su tu i njih trebate pošva. Nemojte zbog svojih novih poslovnih planova zanemari obitelj i prijatelje. Poslušajte što vam oni žele rei, možda ujete i neki koristan savjet.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Ako vidite da vaši bližnji imaju probleme i da ne žele razgovarati o izvoru njihovih problema nego se svaa nemojte ih ignorira. Njima sada treba podrška stoga bi bilo dobro da im je i pružite. Slušajte pažljivo što vam govore, no, ništa nemojte komenra kako biste izbjegli sukobe. Najbolje je da ostanete neutralni bez biranja bilo kakvih strana. Kad se situacija malo smiri, onda možete ponudi svoje rješenje.

Neke stvari su se promijenile oko vas i toga ste svjesni. Umjesto da žalite za nekim stvarima koje su prošle, možda nikad ni nisu bile u potpunos mogue, radije se usredotoite na situaciju koja je pred vama. Nemojte sve prihvaa tako kako dolazi. Na puno h stvari možete utjeca ako se potrudite, i naravno, okrenu i u svoju korist. Sve je na vama. Nemojte uporno odbija pomo i savjete vaših bližnjih. Oni jednostavno žele bi uz vas i pruži vam potporu.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Stvari oko vas se dosta brzo mijenjaju, a vi trite kroz sve što se dogaa. Sada je vrijeme da malo usporite. Dosta stvari jako bitnih se promijenilo, a da vi to niste primijeli, ali temelj su nekim vašim stavovima i razmišljanjima. Morate se malo ažurira. Vrijeme je da malo usporite i s donošenjem odluka. Imate dovoljno vremena da razmislite o njima i donesete onu pravu. Nemojte opet žuri kako biste uštedjeli na vremenu, a stvorite sebi samo dodatne komplikacije.

Poetkom ovog tjedna biste mogli vrlo lako pogrešno shvatiti neku situaciju. Bilo bi dobro da ne reagirate dok ne budete imali sve informacije kako ne biste ve sutra požalili. Niste sami u svemu što radite koliko god vam se to nekad znalo uini. Pogledajte malo bolje oko sebe i shvat ete kako je jako puno ljudi trenutno oko vas i pružaju vam podršku u onome što radite. Pokažite im da vam je stalo.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Jako puno razmišljate o svojim odlukama, i donosite ih samo kad ste potpuno sigurni što treba napravi. No, ponekad to nije dovoljno, jer neke informacije saznate tek kasnije i onda shvat da ste pogriješili. Nemojte bi lju na sebe i svoje odluke, jer u ovom sluaju vi niste ni najmanje krivi. Umjesto da žalite za neim što je moglo bi, radije se potrudite i iz situacije u kojoj ste se sada našli izvucite ono najbolje.

RIBE (20.2.-20.3.) Nemojte radi ono to vam prvo padne na pamet i nikako nemojte donosi neke odluke na temelju prvog dojma jer biste tijekom ovog tjedna mogli napravi dosta pogrešaka. Prije bilo kakvih odluka dobro razmislite o njima i pokušajte sazna sve informacije koje su vam potrebne. Malo istraživanja e vam dobro doi. Ako sami niste sigurni što napravi, nemojte se boja pita bližnje. Oni e vam pomoi, a tako ete samo dodatno produbiti vaš odnos.

VIC tjedna

Amnezija - Oprostite, možete li mi rei gdje je grob broj 21? - pita starica grobara. - Zašto izlaziš van kad se ne znaš vratiti? - odgovori joj grobar.


62

Vremenska prognoza

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PROGNOZA VREMENA za sljedeih 7 dana

PREGLED VREMENA od 16. do 23. studenog

I dalje nas oekuje toplo VREMENSKA SLIKA: Ve desetak dana anticiklona nam donosi više sunca i topline koja nije primjerena mjesecu studenom. Nakon što je prvih desetak dana mjeseca vrijeme bilo hladnije od prosjeka, sredina toplija, ini se da emo i posljednji tjedan ovoga mjeseca ispratiti više u proljetnom nego jesenskom tonu. Naime, sljedeih dana oekuje nas ponovno jaanje anticiklone što e nam vei dio ovog tjedna donijeti suho i stabilno vrijeme. Ona e pogodovati prohladnim noima i maglovitim jutrima, a magla se mjestimice može i dulje zadržati. Malo kiše može pasti tek krajem tjedna, ini se s petka na subotu. VREMENSKA PROGNOZA: Juerašnja oslabljena fronta e se brzo pomaknuti dalje od nas pa e ve danas ponovno ojaati polje povišenog tlaka zraka, anticiklona. To e nam ponovno donijeti stabilizaciju vremenskih prilika i povoljniju biometeorološku situaciju. U takvim okolnostima vrijeme e od utorka pa sljedeih nekoliko dana biti suho i stabilno. Ponovno bi moglo doi do pojave jutarnje magle ili niske naoblake koja se može zadržati u prijepodnevnim satima, ponegdje i vei dio dana. U mjestima sa sunanim razdobljima (prvenstveno brežuljkasta podruja gornjeg Meimurja) bit e ugodnije i toplije nego u nizinama. ini se da e sredinom tjedna,

oko etvrtka, poeti puhati slab do umjeren vjetar s juga i jugozapada što e povisiti temperaturu, ali i smanjiti mogunost za dugotrajnu maglu. Openito gledano, period od utorka do petka bit e povoljan uz sunana razdoblja i iznadprosjenu toplinu. Temperatura zraka i dalje e biti iznad prosjeka za kraj studenog – jutarnje vrijednosti bit e izmeu 2 i 6°C, ovisno o koliini oblaka i vjetra tijekom noi, a najviša dnevna temperatura i dalje e dosta ovisiti o duljini sunanih razdoblja i kretat e se izmeu 12 i 16 Celzijevaca. Najtopliji dan bi mogao biti etvrtak kad bi južina mogla „potjerati“ temperaturu i do 17 stupnjeva. Lagana južina i pad tlaka zraka bit e predznak postupne promjene vremena koja bi nas mogla zahvatiti tijekom petka,

24. studenoga 2009.

odnosno u noi na subotu. Do nas bi mogla stii vlažnija zrana masa s kojom bi došlo do porasta naoblake, a nije iskljuena ni mogunost za kišu, osobito u petak kasno popodne i naveer te u noi na subotu. Kiša nee biti obilna ni dugotrajna. I dalje e biti relativno toplo, jutarnje temperature bit e više, a one popodnevne vjerojatno e se malo sniziti. No, ini se da bi vei dio subote vrijeme ipak bilo suho uz sunana razdoblja, a slina vremenska situacija mogla bi se nastaviti i u nedjelju i ponedjeljak, posljednji dan studenog. Dakle, ovog tjedna nee nas doekati nikakva zimska iznenaenja, na njih emo ipak još priekati. Ovakvo vrijeme vjerojatno e odgovarati i planinarima, ali ne

i ljubiteljima zimskih radosti i sportova jer snijega nee biti ni u planinama. (prognozu izradila udruga Crometeo 23.11.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 24. studenog 1739. god. na podruju Iloka pao snijeg koji nije kopnio do 25. ožujka 26. studenog 1970. god. u Barotu (Guadalupe) u jednoj minuti palo 38 mm oborine 27. studenog 1948. god. poela magla u Londonu koja je trajala neprestance 114 sati, do 1. prosinca 28. – 30. studenog 1993. god. obilan snijeg, u Zagrebu 50 cm, Križevcima 75 cm, a u Bjelovaru ak 79 cm 29. studenog 1969. god. veliki lanani sudar u New Jerseyu (SAD) zbog guste magle

Maglovita subota Za nama je iznadprosjeno topao tjedan. Nakon što je prva polovica mjeseca studenog bila ak i hladnija od prosjeka, od sredine mjeseca u naše krajeve pritjee topao zrak s jugozapada. No, zbog vladavine anticiklone iznad našeg dijela Europe to su bile povoljne okolnosti za nastanak jutarnje magle koja se ponegdje zadržavala cijelo prijepodne, a u subotu i cijeli dan! Jedino su nas jutarnje temperature zraka podsjeale da smo u mjesecu studenom tako da su u vedrim noima ipak išle malo ispod nule, a najhladnije je bilo u petak ujutro u akovcu kad se temperatura spustila na -2 Celzijevca. Najzanimljivija pojava prošlog tjedna dogodila se u subotu. Tada su Meimurje i Podravina bili zaogrnuti u cjelodnevnu gustu maglu i nisku naoblaku dok je vei dio

unutrašnjosti imao sunano i vrlo toplo vrijeme. Najbolji pokazatelj velikih razlika u vremenu je temperatura koja je u subotu popodne u Meimurju bila 5°C, u sunanom Zagrebu 15°C, a najtopliji dijelovi Hrvatske bili su Gorski kotar i Lika – u Gospiu je izmjerena temperatura od 20, a u Ogulina ak 22 Celzijeva stupnja. Pravo proljee! Zanimljivo je bilo i to da je i Jadran bio u gustoj magli i niskoj naoblaci pa je duž obale bilo hladnije nego u planinskim krajevima. Razlog ovakvom vremenu bila je izražena temperaturna inverzija, odnosno pojava da je u nižim dijelovima atmosfere hladnije nego u višim predjelima. To zimi nije rijetkost, ali ovako izražena podjela bila je zaista zanimljiva pa su planinari uživali u krasnome vremenu.

Olimpijska sezona u Kanadi poela rekordno I dok naši krajevi muku mue sa jugozapadnom strujom i vremenom koje ni blizu ne odgovara nazivu mjeseca, a snijega nema na vidiku do daljnjega, planine u okolici olimpijskog Vancouvera bilježe rekordan poetak sezone. Tako skijalište Whistler, jedno od najveih u Sjevernoj Americi, koje e biti domain alpskim skijaškim disciplinama u nadolazeoj zimskoj olimpijadi, bilježi ak 233cm snijega. Još nevjerojatniji je podatak da je u ovoj kratkoj sezoni palo ve 418cm snijega, sve u ovom mjesecu, što je rekordna koliina snijega za studeni otkad se vrše meteorološka opažanja na tom skijalištu! To je rezultiralo i desetak dana ranijim poetkom skijaške sezone. Inae, obalne planine British Columbije u Kana-

di i države Washington susjedne Amerike spadaju u najsnježnije podruje na planetu. Duboke ciklone sa Tihog oceana donose nevjerojatne koliine vlage i oborina tokom zimskog perioda. Tako nedaleki Mount Baker u gorju Kaskade u Washingtonu drži apsolutni rekord za koliinu napadalog snijega u sezoni sa nezamislivih 29 metara snijega u sezoni 1998/99. (Crometeo tim, foto: Aleksandar Gospi)

Dogaaji GRAD AKOVEC nakon Zagreba i Rijeke prvi osnovao prometno redarstvo

U prvom tjednu upozorenja, a potom kazne za prekršitelje

LENDAVA

Pomurskim Hrvatima novi dom Anton Balažic, župan Opine Lendava, u subotu je u lendavskom hotelu “Lipa” aninu Kutnjaku, predsjedniku Hrvatskoga kulturnog društva Pomurje Lendava, predao kljueve novoga hrvatskog doma, koji društvu na korištenje daje Opina Lendava. Ovom povijesnom i lijepom inu uprilienom na 4. Hrvatskom balu uz brojne goste nazoili su i Matija Posavec, zamjenik meimurskog župana, gradonaelnici Preloga i Murskog Središa Dragutin Glavina i Josip Dobrani, te predstavnica Grada akovca Dragica Kemeter te proelnica

Ureda za Europske integracije Meimurske županije Vesna Haluga, kao i naelnik opine i predsjednik Opinskog vijea Anelko Kovai, zatim Ivan Mezga i drugi. Prostorije HKD-a

Pomurje nalaze se u Glavnoj ulici 28, u samom gradskom središtu. Ovogodišnji Hrvatski bal održan je na slavonsku tematiku, uz slavonsku izvornu kuhinju i glazbu. (S. Mesari, MŽ)

Nakon Zagreba i Rijeke, i akovec je dobio prometno redarstvo i svoga prvog prometnog redara. Te e poslove obavljati Rino Megla koji u Gradu akovcu ve 14 godina radi u komunalnom redarstvu. On kaže kako je spreman uhvatiti se u koštac s problemima koji e ga snai u novoj ulozi. Kako doznajemo, za sad e u akovcu, zbog trenutnih inancijskih prilika, djelovati tek jedan prometni redar. - Prometno redarstvo poinje djelovati od ponedjeljka 23. studenoga. Graane želimo u prvom tjednu djelovanja prometnog redarstva upoznati s ovlastima i nainom djelovanja prometnog redara, pa smo odluili ne kažnjavati prekršitelje zakona, no ve od 30. studenoga neemo biti skloni gledanju kroz prste, poruio je Zoran Vidovi, zamjenik akovekog gradonaelnika, na predstavljanju prometnog redarstva u PU meimurskoj. Prometno redarstvo osnovano je uz prethodnu suglasnost MUP-a i PU meimurske, a pro-

metni redar obavljat e nadzor nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, moi e upravljati prometom, davati nalog za premještanje nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, moi e i izricati novane kazne u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, a ima i ovlasti pokretanja prekršajnih postupaka. Sav prihod od naplaenih kazni bit e prihod Grada. Koliko novca u Gradu akovcu oekuju prikupiti na taj nain, nismo uspjeli doznati, no zasigurno doprinos prometnog redara gradskom proraunu nee biti beznaajan. - Ovaj smo projekt ve davno pripremili i na njemu radili, no nismo ga proveli u djelo jer nisu bili ispunjeni svi zakonski uvjeti. Zato što smo bili pripremljeni, danas smo trei grad u Hrvatskoj koji uvodi prometno redarstvo. Oekujemo da emo doprinijeti boljoj situaciji po pitanju prometa u mirovanju u Gradu. Sve poslove radit emo u suradnji s PU meimurskom, od koje smo dobili sve potrebne suglasnosti za rad ove

Rino Megla, prvi i zasad jedini prometni redar u gradu akovcu službe i, dakako, u skladu sa zakonom, rekao je Ivica Pongrac, proelnik za komunalno redarstvo Grada akovca. U PU meimurskoj podržavaju projekt Grada akovca. Prema rijeima Kristijana Srpaka, naelnika Odjela policije PU meimurske, prenošenjem odreenih poslova nadzora upravljanja cestovnim prometom u nadležnost prometnog redarstva Grada akovca doi e do rastereenja policijskih službenika, a u policiji oekuju da e se na taj nain uvesti više prometnog reda. (D.Mihoci)


 

  



$ 



  &' &&&

Dobro je znati 63


PRVOLIGAŠ MEIMURJE BEZ SREE U ŠIBENIKU

USPJEŠAN DEBI NOVOG TRENERA MKA*IPC

SJAJNA PARTIJA ODBOJKAŠKOG PRVOLIGAŠA

U infarktnoj sudakoj nadoknadi ostali bez bodova

Davor Varga startao pobjedom protiv Buzeta

Centrometal pregazio odlinu Rijeku na gostovanju

SENZACIONALAN NASTUP Slaane Herman na Danima kulinarstva u Opatiji

Pobijedila meimurskom kulinarskom baštinom ristiko valoriziranje, a posebno poticanje kuhara - kreatora, održano je i natjecanje za 6. kuharskog prvaka države. Ovu prestižnu titulu osvojila je Slaana Herman iz restorana “Herman” na graninom prijelazu Gorian. Herman se natjecala u kategoriji “Kulinarska baština”, predstavivši meimursku kulinarsku baštinu. Svojim uradcima oduševila je povjerenstvo te bila najbolja meu najboljima. - Osvojila sam prvo mjesto, no dobila sam srebrno a ne zlatno odlije. Naime, nedostajale su mi desetinke do osvajanja potrebnih 70 bodova, koji donose zlato. Želim rei da zlatno odlije nije dodijeljeno, ali ovo srebro

Od 15. do 21. studenoga u hotelu “Ambasador” u Opatiji održani su Dani hrvatskog kulinarstva 2009. koje je organizirao Hrvatski kuharski savez. U sklopu ove najznaajnije manifestacije hrvatske kulinarske struke, iji je cilj popularizacija kulinarstva i kulinarske baštine, njeno tu-

Meimurska gibanica SASTOJCI: - 10 gotovih tijesta za gibanicu - maslac, vrhnje, šeer u prahu - 35 dag mljevenog maka - 70 dag svježega kravljeg sira - 35 dag mljevenih oraha - 100 dag jabuka - 150 dag kristalnog šeera - jaje, mlijeko, korica limuna

Za zdravlje i ljepotu dovoljan je osmjeh Smijte se, uvijek nosite osmjeh na licima. Rekao mi je to Stephan, francuski kuhar britkog jezika, koji ovih dana u jednom showu RTL-a našim ugosteljima dijeli jezikovu juhu. Toga Parižanina koji je doselio u Zagreb valja posluša, jer, kako kaže on sam, osmjeh je taj koji ženu ini lijepom, ma koliko realno malo lijepa bila. Nema boljega modnog dodatka od osmjeha, to oigledno znaju i naše drage Meimurke koje smo fotograrali na akovekoj špici. Ma nije važno jesu li to osmjesi namješteni za našeg fotografa ili ne. Bitno je da žena zna u sebi pronai mjesto iz kojega e izvui osmjeh i namjes ga na licu. Neke to znaju, a nekima oito nikako ne uspijeva, pa onako mrgodne ne izgledaju nimalo lijepo. Bez obzira na svu ljepotu odjevnih kombinacija koje nose. Zato nastojte bi veseli. Budete li takvi, tvrdi jedna naša poznata meimurska lijenica, bit ete i zdravi. Jer radost i ljubav, dobro raspoloženje i smijeh temelj su zdravlja. (D.Mihoci;Z.Vrzan)

vrijedi zlata, jer biti najbolja u državi uspjeh je kojem sam se samo potajno nadala, zadovoljna nam je nakon proglašenja rezultata putem telefona rekla Slaana, koju još eka natjecanje, odnosno posljednje kolo Hrvatskoga kuharskog kupa, u kojem trenutno drži 3. mjesto. - Od meimurskih jela, Povjerenstvo za ocjenjivanje s nogu je bacila meimurska gibanica koju je Slaana spremila vrhunski i po kvaliteti i po

izgledu. Ovaj uspjeh potvrda je i dokaz kako meimurska kulinarska baština i kuhari imaju svoje mjesto u samom hrvatskom vrhu i da ne stoji da nas drugi ne priznaju. Kada je dobar majstor - kuhar i dobar uradak, onda ne izostaju ni priznanja. Herman to najbolje zna i kao najbolja kuharica u Opatiji juriša i na 3. mjesto u kuharskom kupu, ije se posljednje kolo održava u Zagrebu 7. i 8. prosinca. (Stjepan Mesari)

PRIPREMA: Prvo se pripreme 4 nadjeva: - 1. nadjev: mljeveni mak staviti u šeer, dodati malo naribane limunove korice, popariti vruim mlijekom i dobro promiješati - 2. nadjev: u svježi kravlji sir staviti šeer i jedno jaje te dobro izmiješati - 3. nadjev: mljevene orahe pomiješati sa šeerom i popariti mlijekom - 4. nadjev: jabuke oprati, oguliti i naribati, te pomiješati sa šeerom i cimetom. Otopiti maslac i njime premazati tepsiju ili lim za peenje. Uzeti dva tijesta za gibanice, polovicu staviti u tepsiju ili lim, polovica neka visi van, i premazati otopljenim maslacom. Zatim preklopiti drugu polovicu koja

visi van i nju premazati maslacom. Staviti prvi nadjev i poravnati i ponoviti postupak s tijestom sve do 4. nadjeva (ovdje jabuke iscijediti). Završiti s posljednjim slojem tijesta, te staviti u penicu. Pei na prethodno zagrijanoj penici na temperaturi od 180 stupnjeva (struja) ili na 4. stupnju plinskog štednjaka. Pee se oko 40 minuta i kad je gibanica peena “na pola” izvadi se iz penice i premaže vrhnjem. Posipati je šeerom u prahu i jesti toplu ili kasnije hladnu. Meimurska gibanica je sljubljenost maka, sira, oraha, jabuka i šeera u jedno izuzetno bogato, kalorino i ino jelo - kola. (sm)

Uenici Srednje škole s mentoricom snimljeni s dobivenim priznanjima za izvrsno drugo mjesto

USPJEH uenika Srednje škole Prelog na Kamelija kupu

Sjajni drugi Uenici Srednje škole Prelog ponovno su pokazali izvrsnost. Na “Kamelija kupu”, natjecanju uenika strukovnih škola kuhara i slastiara, koje je održano u Opatiji na Danima hrvatskog kulinarstva od 15. do 21. studenoga, postigli su odlian rezultat osvojivši drugo mjesto. - Uenici su pripremali hladna i topla jela te deserte od namirnica s kojima su se upoznati tek pola sata prije poetka natjecanja. Ovim sustavom natjecanja pred njih je postavljen velik izazov, da u pola sata zajedno s mentorima osmisle jelo, a onda da ga bez ulaska mentora u kuhinju i pripreme. Naši su uenici pripremali

hladno predjelo, glavno jelo i desert, te u konkurenciji šesnaest ekipa osvojili izvrsno drugo mjesto. Jako sam ponosan na njih. Zahvaljujui postignutom uspjehu naša je škola svrstana uz bok najboljih ugostiteljskih škola u Hrvatskoj, što uostalom potvruju i naši drugi brojni uspjesi na gastro natjecanjima i manifestacijama kulinarstva, pun je hvale ravnatelj Tomislav Gregur. Srednju školu Prelog predstavljali su uenici završnih razreda kuhari Ana Kralji, Mateja Jurak, Mihael Rodinger. Za natjecanje ih je pripremila i vodila mentorica Ana Siladi. (D.Mihoci)


Međimurske novine 742