Page 1

Perhoč kandidat za župana, Šalamon za gradonačelnika www.mnovine.hr

str. 9

Ni ne znamo Tko napusti koliko šljunka Livi, čekaju ga se pokrade loše ocjene?

MEĐIMURSKI SDP spreman za izbore

str. 2

str. 10

RODITELJI PROZIVAJU

ZAŠTITA Mure i Drave nagrađivani Plesni centar

media 14

Godina XIV. Broj 699.

TANJA ŽEMLJIĆ iz Čakovca razotkrila se u "Trenutku istine"

Ništa ne žalim, a vratila sam dugove PRIJEVOZ učenika

Međimurski srednjoškolci i dalje autobusom str. 14

TEPEŠIJA PO ME\IMURJU Duplerica

Komunikacija bez granice

Otok w w w. n o v i - n e t . h r

• 040/865-777

u ovom broju

^akovec, UTORAK, 27. siječnja 2009.

Cijena 7 kuna

RAJKO ŠARIĆ, predsjednik Županijske gospodarske komore i direktor Novog Feromonta, veliki je protivnik međimurskih malih plaća

MALE PLAĆE

koče razvoj str. 4-5

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 59


A

2

27. sijenja 2009.

SDP istaknuo kandidate za predstojee lokalne izbore

Kome odlian, a kome ocjena ne zadovoljava

SLUŽBENICI i namještenici u Županiji dobivat e ocjene od odlian do zadovoljava ili ne zadovoljava

Za odlian 60 posto bruto plae za nagradu Službenici i namještenici u Meimurskoj županiji dobili su pravilnik temeljem kojeg e svake godine najkasnije do 31. ožujka biti ocijenjeni za prethodnu kalendarsku godinu. Raspon ocjena je slian onima u školi. Najviša ocjena je odlian pa zatim vrlo dobar, dobar, zadovoljava i ne zadovoljava. Službenici, da bi postigli odlian uspjeh, moraju do kraja godine sakupiti do 61 do 70 bodova, za vrlo dobar od 51 do 60 bodova, za dobar 41 do 50 bodova, da bi zadovoljili od 31 do 40 bodova, a svi oni koji ne skupe do 34 boda dobit e ocjenu ne zadovoljava. U pravilniku koji je na prvoj ovogodišnjoj sjednici Poglavarstva Meimurske županije prihvaen razraeni su i kriteriji za ocjenjivanje službenika i namještenika. Što e biti s onima koji nee dobiti prolaznu ocjenu, za sada se ne zna, ali odlikaši bi

imali pravo na stimulaciju, a koja nije baš zanemariva jer iznosi 60 posto bruto jedne mjesene bruto plae radnog mjesta tog službenika, odnosno namještenika. Oni službenici i namještenici koji su u prethodnoj godini radili manje od šest mjeseci iz bilo kojih razloga ne ocjenjuju se. Službenike i namještenike ocjenjuje elnik Upravnog odjela tijela Meimurske županije, odnosno proelnik, tajnik Županije. el n i k mor a upoz nat i službenika i namještenika, a on potvrditi svojim potpisom na predvienom obrascu. Tek idue godine krajem ožujka vidjet emo hoe li na Županiji biti poplava odlikaša i hoe li u ocjenjivanju prevladati subjektivnost ili profesionalni odnos ocjenjivaa prema podreenima. (BMO)

PROMET u pješakoj zoni

DA biciklima za invalide Izmjenama i dopunama odluke o parkiranju i zaustavljanju vozila na podruju Grada akovca regulirana je zabrana vožnje biciklima u pješakoj zoni. No ta odluka je izmijenjena u dijelu koji se odnosi na invalide. Osobe

t

s invaliditetom mogu se temeljem izmijenjene odluke kretati pješakom zonom i Perivojem Zrinskih na biciklima na tri kotaa koji su prilagoeni vožnji za invalide. (BMO)

Ivica Perho za župana, Branko Šalamon za gradonaelnika akovca Reagirajui na predizbornu glasinu da bi za gradonaelnika akovca bio kandidiran župan Josip Posavec, Branko Šalamon je rekao da ni on ni Ivica Perho nisu mazohisti Na konferenciji za novinare, održanoj u etvrtak 22. sijenja, SDP Meimurske županije kandidirao je za budueg župana Ivicu Perhoa, predsjednika Županijske organizacije SDP-a, a za gradonaelnika akovca Branka Šalamona, dosadašnjeg gradonaelnika. Kandidati za gradonaelnike Preloga i Murskog Središa bit e istaknuti naknadno, nakon prijeizbornih dogovora. Istaknuti su i kandidati za naelnike u pojedinim opinama, a naglašeno je da se imena kandidata nee mijenjati, uz poštovanje stava lokalnih organizacija SDP-a. U opini Gorian kandidat za naelnika je Mario Mohari, za opinu Štrigova Stanko Rebernik, za opinu Sveti Juraj na Bregu Anelko Nagrajsalovi, za opinu Kotoriba Ljubomir Grgec, za opinu Sveta Marija Dean Hunjadi, za opinu Šenkovec Mišo Beluži, za opinu Vratišinec Biserka Tarandek i za opinu Belica Dragutin Petri. SDP e posebno istaknuti svoje kandidate za naelnike i u opinama Nedeliše, Strahoninec, Pribislavec, Mala Subotica i Donji Kraljevec. U ostalim opinama SDP izlazi sa svojim listama i traži koalicijske partnere. Predsjednik Ivica Perho naveo je da su osnovne naznake izbornog programa ouvanje standarda i socijalne sigurnosti graana, ravnomjerni razvoj Meimurja, s nagla-

skom na zapoete projekte, izrada mreža poduzetnikih zona za privlaenje investitora, formiranje županijskog fonda za obrazovanje uz sudjelovanje gradova i opina te poslovnih subjekata, poticanje intenzivne poljoprivredne proizvodnje, uspostava kvalitetnije suradnje s Gradom akovcom radi osmišljavanja zajednikih projekata. Zbog ukidanja Poglavarstva koristit e se savjetodavna tijela za pojedina podruja u koje e se ukljuivati struni kadrovi za vrjednovanje projekata, planira se reorganizirati upravu radi bolje usluge za graane, dok za zapošljavanje jedini kriterij mora biti strunost, a ne stranaka pripadnost. SDP je pred potpisivanjem prijeizbornog sporazuma s HSU-om, deiniranja prijeizbornog sporazuma s HSS-om, deiniranja poslijeizbornog sporazuma s MDS-om, te

je zapoeo pregovore s HSLS-om, a oekuje se poetak pregovora s HNS-om. Izborna kampanja bit e provoena uz geslo “Mi znamo i možemo bolje”. Kandidat za meimurskog župana Ivica Perho istaknuo je uz navoenje osnovnih odrednica programa stranke da je SDP najjaa stranka u županiji te ima snage i može osigurati siguran razvoj županije, da županijski SDP ima punu samostalnost u odluivanju i podršku vodstva stranke iz Zagreba. On se osvrnuo, kako kaže, “na preesto spominjanje SDP-a od strane HNS-a i HDZ-a, koji tvrde da blokiramo razvoj, što je neutemeljeno, naša predložena rješenja nisu dobila podršku”. Gradonaelnik akovca Branko Šalamon osvrnuo se pak na odreene glasine oko navodnog kandidiranja župana Posavca za

gradonaelnika akovca u dogovoru sa SDP-om, te rekao: - Poznajem predsjednika stranke Ivicu Perhoa, nisam u njemu vidio mazohistike osjeaje, a nemam ih ni ja. Sad se ispituje tržište politikih stranaka, no SDP je ve davno odluio da e za elne ljude u akovcu istaknuti svoje kandidate. Pokušava se vlast u akovcu nametnuti kao krivca, no u akovcu je izglasovan proraun, GUP, rebalans prorauna. Na žalost, to nije u skladu dogovora sa Županijom, za koji sam se zalagao. No ako veina misli drugaije, druga strana mora promijeniti mišljenje. Mi emo dalje raditi po svome, a oni po svome, a birai neka odlue tko je u pravu. Jedino pravo pitanje je hoe li Grad akovec dobiti zajednike liste ili ne, istaknuta imena neemo mijenjati. (J. Š.)

Rekreacija zimi sastavni dio svakodnevnice Stalno slušamo koliko je rekreacija bitna za naše zdravlje. Zimski mjeseci našem tijelu mogu stvoriti dosta problema. Da bismo izbjegli neželjene posljedice izazvane nedo-

Anketa “Pod vurom” Mario Žerjav, Lopatinec - Inae se i kroz zimu i kroz ljeto kreem i rekreiram. Neovisno o godišnjem dobu, volim biti aktivan. Trenutno sam na bolovanju zbog povrede na nogometu, ali da nisam, sigurno bih vježbao. Prije sam se nogometom bavio malo profesionalnije, igrao niže ligaške županijske lige, dok danas igram više rekreativno.

voljnim kretanjem, bitna je rekreacija. Upitali smo Meimurci koliko su aktivni i koliko se kreu u vrijeme zimskih mjeseci. Veini je rekreacija

sastavni dio svakodnevice, bilo da je zima ili ljeto. ak zimi vode više rauna o tome s obzirom na to da se ljeti ionako dovoljno kreu. I dok jedni rekreativno igraju nogomet, drugima

Vlado Posedi, Mihovljan - Ja svaki dan proem 10 kilometara, bez obzira na vrijeme i godišnje doba. Imam psa kojeg šeem u jutro i poslijepodne. Prije deset godina riješio sam se cigareta i operirao tumor te od tada svaki dan šeem i na taj se nain rekreiram. Ako ne idem do Novog Sela Rok, onda idem od Martice u Makovcu do Balogovca.

Jennifer Beli - Juras, akovec Iako sam ljeti dosta aktivnija, i zimi se rekreiram. Idem na step koji sam ovu zimu malo zapostavila zbog malog djeteta, ali inae svake zime vježbam i rekreiram se. Bilo ljeto ili zima, mogu za sebe rei da sam aktivna i da zima za mene ne predstavlja vrijeme kad se ‘opustim’ i ulijenim.

su šetnja ili odlazak u teretanu ipak draži. Meutim, ima i onih kojima se zimi ne da ništa, osobito kad su temperature ispod nule. Televizor ili kompjutor zimi je esto zamjena

za šetnju, rolanje ili vožnju biciklom. Ima i onih koje izika aktivnost jednostavno ne zanima i radije svoje slobodno vrijeme iskoriste za hobije koji ih ispunjavaju. (H. Zear)

Maria Serti, akovec - Ja se osobno ne bavim rekreacijom kroz zimu. U proljee i ljeto sam ipak dosta aktivnija jer se tada mogu rolati, što volim. Iskreno, zimi mi se ne da, radije sam pred televizorom jer mi se ne izlazi na tu hladnou, pogotovo kada je temperatura ispod nule.

Bruno Oštarijaš, Belica - Zimi sam veinom za kompjutorom i televizorom te se ne rekreiram. Zbog posla nemam baš puno vremena, a to malo slobodnog vremena potrošim na odmor i relaksaciju. Zapravo se ne bavim redovitom izikom aktivnošu ni ljeti ni zimi. Jednostavno me to ne zanima. Imam neke druge svoje hobije koji me ispunjavaju.

Adriana Blagus, akovec - Pokušavam kroz zimu ostati aktivna i ne ulijeniti se. Idem u teretanu svaki tjedan. No, osim u zimi, i ljeti posjeujem teretanu, tako da zapravo kod mene ne postoji razlika izmeu godišnjih doba i moje aktivnosti. ak bih mogla rei da više kroz zimu odlazim u teretanu nego kroz ljeto. U ljeti sam ionako dosta aktivna pa mi nije potrebna dodatna aktivnost. (H. Zear, foto: Vrzan)


A L

27. sijenja 2009.

OZLOJEENI STUDENTI Rijeke, Opatije i Pule

ETIRI ŽUPANIJE poinju zajedniki zbrinjavati otpad u Piťkornici

Unosna prerada otpada u energiju Meimurska Ĺžupanija zajedno s Koprivniko - kriĹževakom Ĺžupanijom, Krapinsko - zagorskom i VaraĹždinskom Ĺžupanijom i opinom Koprivniki Ivanec pristupa osnivanju trgovakog druĹĄtva PiĹĄkornica d.o.o., regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske. Svaka od etiri Ĺžupanije ima osnivaki udio od 22,5 posto, a opina Koprivniki Ivanec 10 posto. Temeljni kapital druĹĄtva iznosi 440.000 kuna, te na Ĺžupanije lanove druĹĄtva otpada 99.000 kuna, za opinu Koprivniki Ivanec 44.000 kuna. Naknadno e se tijekom ove godine temeljni kapital poveati na 2,4 milijuna kuna razmjerno preuzetim ulozima. U druĹĄtvenom ugovoru kao djelatnosti uz zbrinjavanje otpada navedeno je i niz drugih popratnih aktivnosti vezanih uz otpad, kao ĹĄto je gospodarenje posebnim kategorijama otpada, skladiĹĄtenje otpada, prijevoz otpada, istraĹživanje i razvoj sustava gospodarenja otpadom, odrĹžavanje seminara iz podruja gospodarenja otpadom, reciklaĹža, proizvodnja plina, distribucija

Totovec e postati pretovarna stanica za odvoz otpada na PiĹĄkornicu plinovitih goriva distribucijskom mreĹžom, opskrba parom i toplom vodom, promidĹžba, kupnja i prodaja robe i trgovako posredovanje na domaem i inozemnom trĹžiĹĄtu, proizvodnja elektrine energije, trgovina na veliko metalnim i nemetalnim ostacima i otpacima

i materijalom za reciklaĹžu. Iz pobrojenih djelatnosti otvorene su ĹĄiroke mogunosti gospodarenja otpadom i unosno privreivanje na zbrinjavanju otpada. Otpad e u budunosti biti ne samo velika hrpa smea na jednom mjestu ve i unosna gospodarska grana.

OdlagaliĹĄte otpada u Totovcu, koje je jedino legalno odlagaliĹĄte otpada u Meimurju, trenutano je u sanaciji. U skoroj budunosti bit e samo pretovarna stanica za otpad koji e se prikupljati u Meimurju i odvoziti na zbrinjavanje u PiĹĄkornicu. (BMO)

DOMAĹ INEC

Prosvjedni skup protiv megafarmi U DomaĹĄincu je u petak 23. sijenja odrĹžan prosvjedni skup protiv gradnje megaarmi koji je sazvao Andrija TomaĹĄek, inĹženjer telekomunikacija u mirovini i vlasnik tvrtke iz podruja telekomunikacija. Prema rijeima Andrije TomaĹĄeka, skup je odrĹžan na otvorenom zbog toga ĹĄto naelnik opine Dragutin isjak nije dao klju dvorane, rekavĹĄi mu da je to privatni skup pa si ga neka organizira u svojem dvoriĹĄtu. Na skupu, koji je okupio ĹĄezdesetak mjeĹĄtana opine, Andrija TomaĹĄek je uz ostalo rekao: - Okupili smo se da damo podrĹĄku svima koji se protive izgradnji megaarmi na podruju opine. Da su takve arme kakva prednost, bile bi izgraene na podruju susjednih opina, ali

su se tamo mjeĹĄtani protivili i prikupili materijale o ĹĄtetnosti takvih megapostrojenja. Na tako velikim armama stvara se velika koliina mikroestica, koje se ispuĹĄtaju u zrak i truju okoliĹĄ ak nekoliko kilometara oko sebe. Takve arme u naĹĄem kraju ne donose niĹĄta dobro nego samo loĹĄe zdravlje, a ako ostanu tu pedeset godina, njihov e zrak udisati i naĹĄi unuci, a moĹžda i njihova djeca. Nitko se nije potrudio objasniti o kakvim je megaarmama rije, na povrĹĄini od 10 hektara moĹže se napraviti jako veliko postrojenje. Nije objaĹĄnjeno zaĹĄto se to zemljiĹĄte prodalo poduzeu PIPO Perutnina Ptuj, kad je bilo i interesenata s podruja naĹĄe opine. TraĹžimo podrĹĄku mjeĹĄtana da se legitimnim sredstvima izbori-

mo protiv takvih projekata koji e nepovratno uniĹĄtiti okoliĹĄ naĹĄe opine. Mi ne bismo imali niĹĄta protiv da takva postrojenja grade mjeĹĄtani naĹĄe opine, ili poduzea iz DomaĹĄinca, jer bi od njih Ĺživjela barem jedna ili viĹĄe obitelji, plaala porez i sve ostalo te time punila proraun opine, a ovako smo jako protiv izgradnje peradarnika. Ako ovaj skup nee uroditi plodom, nai emo se pravovremeno i iskoristiti sve demokratske legalne naine da se megaperadarnici Perutnine Ptuj ne grade u naĹĄoj opini, rekao je Andrija TomaĹĄek pred okupljenim graanima. U kraem razgovoru Andrija TomaĹĄek je na pitanje je li natjeaj o prodaji zemljiĹĄta u opini DomaĹĄinec bio legalan odgovorio: - Koliko znam, natjeaj

Dio mjeĹĄtana na prosvjednom skupu

3

“Besplatan vlakâ€? znai 20 sati putovanja kui i natrag Poglavarstvo Meimurske Ĺžupanije prihvatilo je odluku da se izmeu Ĺ˝upanije i HĹ˝-a sklopi ugovor o prijevozu redovitih studenata koji imaju prebivaliĹĄte na podruju Meimurske Ĺžupanije, a studiraju na nekom od visokih uiliĹĄta u Republici Hrvatskoj. Ugovor bi se sklopio s Putnikim prijevozom, a vrijednost nabave procjenjuje se na tri milijuna kuna. Odlukom da se financira prijevoz vlakom nikako nisu zadovoljni studenti koji studiraju na podruju Rijeke, Opatije i Pule. Na tom podruju studira preko 300 studenata, a veze vlakom su nepovoljne i vremenski traju od 8 do 10 sati, ĹĄto znai da bi studenti za vikend, kad odlue doi doma, proveli do 20 sati na putovanju do kue i natrag. U danaĹĄnje vrijeme bilo bi smijeĹĄno da nije tragino. Skoro kao u vrijeme austrougarskog carstva kad se Ĺživjelo znatno sporije i kad je putovanje do Rijeke bilo avantura. Naime, ti studenti sada do svojih odrediĹĄta putuju AP-ovim autobusom i njima ova povlastica koju uvodi Meimurska Ĺžupanija ne znai niĹĄta. Oekivali su sufinanciranje cijena prijevoza kako bi bili u ravnopravnom odnosu kao ostali studenti. Meimurska Ĺžupanija pak se odluila za prijevoz Ĺželjeznicom zbog cijene, prema njihovoj raunici, prijevoz autobusom za studente bi koĹĄtao ukupno sedam milijuna kuna, a vlakom oko 2,5 milijuna kuna. Drugi problem je taj ĹĄto meimurski prijevoznici nemaju koncesije za meuĹžupanijski prijevoz, pa sada studenti koriste autoprijevozniku liniju AP-a iz VaraĹždina. Na Poglavarstvu Meimurske Ĺžupanije Ĺžupan Josip Posavec iznio je inormaciju da je upoznat s nezadovoljstvom studenata koji studi-

raju u Rijeci i okolici, ali za sada im Županija samo nudi ovu varijantu povlaťtenog prijevoza ukoliko ga Şele koristiti. Željeznica je jetiniji prijevoz, njega koristi veina studenata koja se javila na anketu Županije, a da meu njima ima i studenata s tog podruja. No, svejedno, budui da se radi o proraunskim sredstvima, meimurskoj djeci i roditeljima koji pune taj proraun trebalo bi iznai zadovoljavajue rjeťenje za sve studente. Joť ima vremena za iznalaŞenje zadovoljavajueg rjeťenja. Na potezu je i HŽ u iju smo se tromost uvjerili i u petak u pokuťaju da dobijemo odgovor razmiťljaju li oni o uvoenju posebnih linija prilagoenih potrebama studenata. Samo da bi doťli do odgovorne osobe za potrebnu inormaciju ťetali su nas na tri - etiri teleonska broja, na kraju smo morali sluŞbi za odnose s javnoťu poslati upit, u petak u 10 sati upozoreni smo da dolazi vikend ... I dok i drŞava i Županija sredstvima iz prorauna preeriraju i stimuliraju prijevoz putnika Şeljeznicom, u samom HŽ-u joť ne shvaaju potrebu da prijevoz putnika prilagode njihovim potrebama. Njima je vozni red zakon, a prema kome ga slaŞu, valjda ni njima nije jasno. To ťto je putnika na tim linijama ťto manje, argument im je samo za ukidanje linija i neuvoenje novih. Vozili oni - ne vozili, sve to pokriju porezni obveznici. Ovo je prilika i za meimurske autobusne prijevoznike da u dogovoru s Meimurskom Şupanijom i cijenama koje su konkurentne Şeljeznikoj karti u dogovoru sa studentima nau svoj interes i zaradu u prijevozu studenata do Rijeke, Pule, Opatije, Zadra. (BoŞena Malekoci - Oleti)

ZBRINJAVANJE azbestnog otpada s podruja Meimurja Andrija TomaĹĄek: - Ne Ĺželimo megafarme u DomaĹĄincu za prodaju zemljiĹĄta bio je legalan, ispalo je da je Perutnina Ptuj ponudila najbolji program za zemljiĹĄte. No bilo je kupaca zemljiĹĄta i iz opine DomaĹĄinec koji nisu proĹĄli na natjeaju, iako su ponudili istu cijenu, a ja mislim da bi mjeĹĄtani opine trebali imati prednost. Javnosti se obratio i uro Remenar, koji se bavi uzgojem bikova, te rekao da je supruga Milka dala ponudu za kupnju zemljiĹĄta, no taj program nije proĹĄao, kaĹže da godiĹĄnje utovi 100 bikova, a nema dovoljno zemljiĹĄta pa dio ima u zakupu. Deset hektara slabijega poljoprivrednog zemljiĹĄta, koje se prostire prema Gardinovcu i Belici, opina je prodala tvrtki PIPO Perutnina Ptuj za oko 300.000 kuna, a Andrija TomaĹĄek kaĹže da se ve Ĺžalio na nadleĹžno Ministarstvo. (J. Ĺ .)

U posebnu kazetu u Totovcu Azbestni otpad, kojeg najviĹĄe ima u izolacijskim materijalima kao ĹĄto je staklena vuna, te na krovovima naĹĄih kua i gospodarskih zgrada u salonitnim ploama, od sada se viĹĄe nee moi odlagati bilo kamo, a posebice ne na odlagaliĹĄta graevinskog otpada ili ĹĄumarke, ve u posebno odlagaliĹĄte, kazetu za zbrinjavanje otpada koji sadrĹži azbest. Odlaganje u kazetu je najsigurniji i najracionalniji nain odlaganja, jer je azbestni otpad najopasniji kad je odloĹžen izvan kazeta. Prema odluci Vlade, svaka Ĺžupanija za svoje podruje mora osigurati zbrinjavanje azbestnog otpada, a Fond za zaĹĄtitu okoliĹĄa i energetsku uinkovitost financirat e izgradnju kazete za tu vrstu otpada. Poglavarstvo akovca je ovlastilo direktora akoma Ivicu

Perhoa za sklapanje ugovora s Fondom za zaĹĄtitu okoliĹĄa i energetsku uinkovitost za ugovaranje poslova izrade projektne dokumentacije, te osiguralo nesmetano obavljanje poslova na izgradnji kazete. Romano Bogdan predloĹžio je na sjednici Poglavarstva Grada akovca da se razgovara i s mjeĹĄtanima Totovca kako bi im se objasnilo da se ne radi o zbrinjavanju otpada za cijelu Hrvatsku, ve iz Meimurske Ĺžupanije, i to onoj vrsti otpada koji imamo najviĹĄe u kuanstvima, a to su salonitne ploe s krovova gospodarskih zgrada i kua i izolacijske vune. Takav graevinski otpad koji sadrĹži azbest potrebno je zatvoriti u kazete da ga se uini neĹĄkodljivim za zdravlje graana. Azbestni otpad je najĹĄkodljiviji kad je odloĹžen u okoliĹĄ na otvorenom. (BMO)


G   

4

27. sijenja 2009.

RAZGOVOR: Rajko Šari, predsjednik Županijske Gospodarske komore i direktor Novog Feromonta

Protivnik sam ma Rajko Šari, predsjednik Županijske gospodarske komore i direktor uspjeťne izvozne tvrtke Novi Feromont iz Donjeg Kraljevca, koja izvozi na zahtjevno zapadno europsko trŞiťte zahvaeno financijskom krizom, govorio nam je o izazovima koje donosi kriza i kako e se odraziti na meimursko gospodarstvo, posebice izvoznike. Rajko Šari nije pesimist niti krizu doŞivljava dramatino, ve na krizu gleda kao proiťenje. Kriza je za sve, valovi su za sve, a uspjeťni e isplivati, misli Rajko Šari. Oito mudri uvijek misle unaprijed, podijele rizike te tako umanje posljedice. Uz to protivnik je malih plaa smatrajui da se sa slabo plaenim ljudima ne mogu postii visoki ciljevi, niti se sa slabo plaenim ljudima mogu oekivati dobri poslovni rezultati. A najvea odgovornost za sve to je na menadŞmentu tvrtki, smatra Šari. • Meimursko gospodarstvo je proťle godine sav uvoz pokrilo izvozom, a sada je recesija zahvatila trŞiťta gdje Meimurci tradicionalno izvoze. Što sada oekuje meimurske izvoznike? — Za krizu bi se svaka firma trebala pripremati i misliti sama dok su bolja vremena te tako birati programe i trŞiťta da u sluaju incidentnih situacija budu ťto sigurniji. Pokuťati tako nai trŞiťta da si neovisan o dogaajima u samo jednom kraju. Probati se vezati ugovorima tako da podijeliť rizike, pronai im viťe kupaca koji ti daju stabilnost, ako se kod jednog - dvojice neťto dogodi, da ti drugi ostanu. Uz to je potrebno specijalizirati proizvodnju da u trenucima loťije potraŞnje postigneť vrh u svojoj branťi, jer u takvim okolnostima kao ťto su sadaťnje otpadaju oni najloťiji, a najsposobniji se uspiju odrŞati.

Naťi su ljudi ve imuni na krize — Kriza je u cijeloj Europi, nije samo u Hrvatskoj ili Meimurju. Kriza je bila nenajavljena i stvarno je financijska kriza izbila iznenada. Ona je vjerojatno tinjala, ali je za nju vrlo vjerojatno znao vrlo mali broj ljudi, jer se sada vidi da su zapadnoeuropske drŞave ipak za nju bile pripremljene. Uspjele su relativno brzo reagirati i upumpati novac prvo za sanaciju banaka, a sada ve podupiru neke projekte koji e osiguravati radna mjesta. Gledajui i preslikavajui tu situaciju na naťe meimursko gospodarstvo koje se bori i dosta izvozi u zapadnu Europu, gdje je kriza za sada najjaeg intenziteta, ali e se i najprije izai iz krize, moŞemo oekivati svakako loťije rezultate. Loťije rezultate moŞemo oekivati zbog strukture naťe preraivake industrije, to su obuari, tekstilci, graevina. Sve su to branťe u kojima se najviťe osjeala kupovna mo ili ťtedljivost zapadnoeuropskog trŞiťta. Njihov osobni standard i plae nisu se smanjivale, osim onima koji su ostali bez posla. Ali tamo ljudi jednostavno reagiraju na krize, a koja je bila provuena i kroz medije, ak i preventivno da bi se ljude psiholoťki navelo na ťtednju. Mi smo malo drugaiji ljudi. Naťi ljudi su na te krize malo imuni. Mi koji smo stariji preŞivjeli smo pet

- ĹĄest kriza i pamtimo i kriĹžanje tri nule na devalviranim novanicama. Kod nas ljudi drugaije reagiraju na krizu, na nain: idemo uĹživati dok joĹĄ moĹžemo, pa emo onda vidjeti ĹĄto e biti. Po naĹĄim trgovinama se bitno i ne primjeuje nekakva kriza. Na zapadu je kriza dosta umjetno izazvana i ljudi psiholoĹĄki ponu viĹĄe ĹĄtedjeti.

Nacionalna svijest puno pomaĹže U branĹĄama kao ĹĄto je tekstil i obua, budui da se baĹĄ nisu specijalizirali za neka trĹžiĹĄta ili neke vrjednije proizvode, sigurno se moĹže oekivati ne samo stagnacija ve i recesija. MoĹže im se pomoi da ih se stimulira, reklamira i potie na domaem trĹžiĹĄtu. Mi Hrvati nismo opet dovoljno nacionalno svjesni, kao, primjerice, Slovenci. Mi jako volimo svoju drĹžavu, ali sebe baĹĄ tako previĹĄe ne volimo. Prvenstveno bi ljudima trebalo sjesti u psihu da se kupnjom hrvatskog proizvoda osigurava nekome radno mjesto, od prehrane, obue, odjee. Trebali bi biti malo nacionalno svjesniji, ne samo na utakmicama, i sustegnuti se malo, pa makar to i nisu najmodernije cipele, moĹžda i u usporedbi s cijenom nije za istu cijenu dobivena ista kvaliteta, ali da si kupnjom naĹĄih proizvoda osiguravamo budunost i prebroivanje krize. Svatko od nas u obitelji ima nekoga tko radi u proizvodnji, javnim sluĹžbama. Ako stane proizvodnja, proraun e biti manji i svi djelatnici u javnim i tercijarnim sluĹžbama nemaju u tom sluaju ĹĄto dobro oekivati. Ĺ to se tie meimurskog gospodarstva, vezano uz moguu recesiju, velika je odgovornost na menadĹžmentima tih tvrtki. Moraju nai trĹžiĹĄta gdje e prodati svoje robe da bi mogli sauvati radna mjesta. DrĹžava pak mora paralelno upumpati ili na nekim kreditima, odgoenim plaanjima pomoi tvrtkama da se im viĹĄe radnih mjesta sauva. Tako radi i zapadna Europa. Prvo su sanirali banke da sustav moĹže normalno unkcionirati jer tamo bez banaka, kredita nema investicija ni niega, a sad su krenuli sanirati kritine industrije. Autoindustriju su sanirali novcem samo da bi se sauvalo im viĹĄe radnih mjesta. Jednako tako sad ve polako stimuliraju ljude na kupnju automobila, opet zbog ouvanja radnih mjesta. UĹĄtedjeti se moĹže im viĹĄe na javnoj potroĹĄnji, plaama i svim troĹĄkovima koji idu iz prorauna da bi se u proraunu otvorio prostor za gospodarstvo koji bi se plasirao da li preko HBOR-a prema proizvodnji, ili moĹžda da drĹžava prikupi rezerve samo da odrĹži proizvodnju u branĹĄama koje je kriza najviĹĄe pogodila. S druge strane, u Meimurju imamo gospodarstvenike koji vrlo dobro kotiraju, izvoze u zapadnu Europu, imaju dobru poziciju na tim trĹžiĹĄtima, dobre poslovne partnere, osim onih koji su direktno vezani za autoindustriju. Nisam uo da bi bilo nekakvih velikih problema. Govorim to i iz pozicije moje tvrtke, vezani smo na velike njemake tvrtke koje e tu krizu na neki nain premostiti. Mi kod njih ne kotiramo kao “Câ€?, nego kao “Aâ€? dobavlja.

• Ĺ to to znai biti “Aâ€? dobavlja? — To znai onaj koji je najkvalitetniji, najpovoljniji po poĹĄtivanju rokova isporuke, dobiva najbolje poslove i najbolju cijenu. Normalno da se i oni u svojoj poslovnoj politici ne Ĺžele osloniti samo na jednog dobavljaa. Imaju bar tri ili etiri za sluaj poĹžara, elementarne nepogode ili drugih okolnosti, da ne budu preovisni o samo jednom dobavljau. U vremenima krize nastoje zadrĹžati “Aâ€? dobavljaa, a otpadaju “Câ€? ili “Dâ€? dobavlja. I to je ono ĹĄto sam rekao na poetku. O krizi treba razmiĹĄljati puno prije. Kad izgradiĹĄ svoju poziciju, teĹĄko e te izbaciti samo tako. Zakljuno, najviĹĄe problema oekujem kod tekstilaca i obuara. Kod graevinara problema ne bi trebalo biti. Svi imamo malo krivi pristup i nismo na drĹžavnoj razini dovoljno jedinstveni. Svi govore o ĹĄtednji, a ne troĹĄenju novca na velike investicije i javne radove. No njih ne treba ukinuti, nego samo racionalizirati, malo probrati, birati one koji e brĹže okrenuti kapital, jer ako graevinska i njoj pratea industrija stane i ostane bez posla, a u Hrvatskoj je to velika vjerojatnost bez velikih investicija, onda oni za sobom povlae mreĹžu svojih kooperanata, ĹĄto bi i za Meimurje bio dosta velik udarac. • SluĹĄajui Vas na sjednicama Ĺ˝upanijske gospodarske komore, nikad se ne zalaĹžete za male plae, niste pobornik malih plaa? — Naprotiv, ja sam protivnik malih plaa.

Slabo plaeni radnici ne ostvaruju visoke ciljeve • Zaťto ste protivnik malih plaa i kako to pomiriti sa strukturom gospodarstva kakvu imamo u Meimurju, koja za sobom ne vue velike plae?

— Prvo, relativno je ťto je velika, a ťto mala plaa? I na zapadu imaju razliite nivoe plaa, samo se u Hrvatskoj ne moŞemo dogovoriti koja je to minimalna plaa koja bi trebala biti ta da ovjeku osigurava normalan Şivot, raunajui da bar dva ukuana rade. Vratimo li se malo u povijest, ja sam radio u Konaru u firmi koja je jedanput iťla u steaj, a jedanput u likvidaciju. I prvi i drugi put bio je razlog mala plaa. Ako si postaviť u strategiju da se Şeliť specijalizirati al pari zapadnoj Europi, ako hoeť tamo kotirati, onda morať raditi takav proizvod i morati ti raunica prolaziti. Visoke ciljeve si nikad ne moŞeť postaviti sa slabo plaenim ljudima. Sa slabo plaenim ljudima ne moŞeť raunati na dobre poslovne rezultate. Oni e raditi jer moraju, jer i mala plaa neťto za kuni proraun znai, ali to nisu motivirani ljudi. Ako se i izvrťi norma, nema kvalitete, pa se to vrti u krug. Poslodavac uzima za nekvalitetu od plae i iz toga se teťko izlazi. Radnik mora imati dostojnu plau. Uloga je firme vlasnika, menadŞmenta, nadzornih odbora da postave poslovanje firme na nain da firma to moŞe platiti. Ako firma ne moŞe platiti normalnu plau ljudima, nema razloga da postoji. Opet u Meimurju imamo tih branťi koje stvarno ne mogu osigurati nekakvu veliku plau. Bať sam juer gledao, prosjena neto plaa kod nas u Novom Feromontu za prosinac je malo preťla preko pet tisua kuna. to je plaa za bravariju, prilino niske kvalifikacijske strukture i ona je sigurno dobra, jer je malo ispod hrvatskog prosjeka, ali vrlo iznad Şupanijskog prosjeka. Meutim, naťi ljudi za taj novac stvarno rade i ja se stvarno ne mogu poŞaliti. Idemo i u prekovremene, jer ne

uzimamo nove ljude dok ne budemo sigurni da emo u sljedeem razdoblju tri - etiri godine imati dovoljno poslova za te ljude. Bio sam u Feromontu, Konar Feromontu kad su ljudi ostajali bez posla, nema goreg u Ĺživotu nego ovjeku koji ima tri kredita rei: ostao si bez posla. To nisu jednostavne stvari, to se teĹĄko zaboravi i kasnije se tako i ponaĹĄaĹĄ u poslu. Kako rijeĹĄiti te plae u tekstilu i obui? Graevina nema tako male plae, tamo je viĹĄe problem kako se isplauje. To je trei naĹĄ problem i, da smo prije s njim prekinuli, lakĹĄe bi se sada punio proraun. Kod ugostitelja je isti problem kao i kod graevine. Kod obuara i tekstilaca potrebno je napraviti restrukturiranje, budui da se nisu uspjeli specijalizirati. Dosta smo o tome raspravljali na komori. No imamo tekstilce kojima ide loĹĄe, no imamo i Tublu kojoj dobro ide. Ali lako je bilo njima koji dou s gotovim trĹžiĹĄtem, organizacijom, postavljenom proizvodnjom s jetinom radnom snagom. Nisam sad gledao koliko je prosjek njihovih plaa, ali oko 15 posto iznad branĹĄe. Strani vlasnik na to gleda: zaĹĄto bih ljude previĹĄe plaao, a ne moram, imam ih na izbor koliko god hou. Trebalo bi definirati minimalnu plau na nivou drĹžave, ali dozvoliti poslodavcima u tim granama da u dogovoru unutar firme socijalnih partnera s radnicima sindikatom pristaju da umanje tu minimalnu plau dok se ne postignu odreeni uvjeti. Na nivou drĹžave minimalna plaa trebala bi biti definirana na viĹĄe.

Nedostatak radnika na trŞiťtu • Prema podacima sa Zavoda za zapoťljavanje, postoji ogroman nerazmjer izmeu po-

traŞnje i ponude radnika. Poslodavci su traŞili preko pet tisua radnika tijekom proťle godine, a uspjeli dobiti tri tisue. Nerazmjer je dvije tisue. Da su naťli te dvije tisue, mi bi na Zavodu imali tri tisue umjesto pet tisua nezaposlenih. Kako rijeťiti taj nerazmjer ili ga bar ublaŞiti? — Mi smo isto traŞili radnike, i to meimurske, jer razmiťljamo meimurski. Drugi razlog, to je manji troťak za putne troťkove. esto smo ljude traŞili preko Zavoda za zapoťljavanje i uvjerili se u injenicu koju svi istiemo injenicu - da sedamdeset posto ljudi koji su tamo jednostavno ne Şeli raditi. TraŞili smo bravare, zavarivae. Dobijeť njegov broj, zovemo ga mi, zove ga Zavod, ne javlja se. Za tri dana doe na razgovor, mi koji se time ve dugo bavimo, sami sebi smo kadrovski odjel i odjel ljudskih resursa, kad mi ovjek doe, odmah prepoznam je li ovjek radnik ili neradnik. Vidiť po njegovu stavu, volji, gleda li te u oi, osjea li tremu da li e dobiti posao ili ne. Preko Zavoda smo zaposlili samo dvojicu koju nam je Zavod poslao, a 2006. godine smo imali 205 zaposlenih, sada 252 zaposlena. Uvjeren sam da ti ljudi koji se prijavljuju na Zavod, osim mladih koji izau iz ťkole, jednostavno ili su ljudi koji ne Şele raditi ili rade na crno pa su veseli da ih nitko ne nazove, oito su odluili tako Şivjeti, tako im je dobro. Zaťto, ne razumijem. Tako da smo odluili zapoťljavati i ljude iz Podravine, Legrada, Ludbrega, poťto je tamo malo teŞe doi do posla. Zadovoljni smo s njima. Paralelno smo sklopili ugovor s TIOŠ-om o ťegrtima za specijalistika radan mjesta za zavarivae. Radimo si vlastitu ťkolu za svoje ljude. Zanimljivo, dolaze nam i kuhari i rizeri i kad si malo damo truda

POGLED ODOZDO

(ne)Mo malog ovjeka Od poetka pisane povijesti napisane su stranice i stranice o stradanju i (ne)moi malog ovjeka. U Meimurju postoji ona uvena atalistika reenica “kaj si mali ovjek more pomoiâ€?. Ona se odnosi na sve one situacije kad se politike, socijalne, gospodarske pa i elementarne nevolje srue na takozvanog malog ovjeka. Mali ovjek uz pomo takvog shvaanja, osloboen od vlastite odgovornosti za svoju sudbinu, ali i sudbinu zajednice koju dijeli s drugim malim ljudima, jednako tako (ne)monim kao ĹĄto je on. Za sve dobro, a joĹĄ viĹĄe zlo, krivi su oni viĹĄi u zapovjednom lancu politike socijalne ili gospodarske odgovornosti, jer mali se mogu samo pokoriti, prilagoditi, posluhnuti, opstati. Koliko emo ipak sami sebi takvi mali i (ne)moni priznati snagu i ugodu pozicije (ne)moi? Ugodno se tjeĹĄiti kad ti je loĹĄe u osobnom Ĺživotu, u druĹĄtvu, hijerarhijskoj ljestvici, tuom, a ne svojom krivnjom, zato ĹĄto su dru-

gi loĹĄi, jer te shvaaju, uvaĹžavaju, doĹživljavaju tvoju dobrotu, snagu, znanje i doprinos. To su najeĹĄi argumenti malih (ne)monih ljudi. No oni nikad nee prepoznati da tim (ne)monim stavom mono ĹĄtite svoju ugodu, svoje nezamjeranje, svoje neizlaganje, svoje mirne Ĺživote, miran san, svoju mirnu dokolicu. No sve ima svoju cijenu, pa i ta dokonost malog ovjeka koji se uvukao u svoj mali svijet; u koji se zatvorio kao u mjehur od sapunice koji ugodno lebdi zrakom, proziran je i omoguuje promatraki pogled na svijet. No membrana mjehura od sapunice je krhka, ne traje dugo i lako i brzo puca. A kad pukne, iz nje se razlije gnjev malog (ne)monog ovjeka koji niĹĄta ne moĹže, a zapravo ljutitog ĹĄto je ispao iz svog tako ugodno zaĹĄtienog mjehura od sapunice. Gledao je on taj nepravedni svijet iz prozirnog mjehura dok je ugodno lebdio svijetom. Vidio je muku drugih malih (ne)monih ljudi, ne shvaajui da gleda sebe. I na pamet mu nije palo

da je Ĺživot u mjehuru od sapunice laĹžan i da ne moĹže potrajati. Nema pravog Ĺživota bez odgovornosti, bez borbe za sebe. Ako ne izboriĹĄ dostojnu poziciju za sebe, nema ni promjena u zajednici. MoraĹĄ promijeniti sebe, a ne druge. Kad izboriĹĄ poziciju za svoje dostojanstvo, poĹĄtovanje i uvaĹžavanje drugih, tada viĹĄe nee biti drugih koji te podcjenjuju. A to je tako teĹĄko, puno je ugodnije valjati se u vlastitom toplom blatu i kriviti druge koji bi trebali prepoznati naĹĄu snagu koju mi nemamo volje iskazati. Najslikovitije su snagu naĹĄe (ne)moi prikazali oni mladi ljudi koji su ovih dana sjeli na stepenice Ministarstva zdravstva i zapjevali u znak protesta reormi. Bez nereda, incidenta, huliganstva, samo nudei primjer drugima. I ĹĄto mislite, jesu li drugi koji “mrgouâ€? u svojim kuama, za ĹĄankom nezadovoljni reormom sjeli na stepenice i kazali: i ja nisam zadovoljan? Ne, nisu, jer Ĺžele ostati mali (ne)moni ljudi koji lebde u svojim mjehurima

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti od sapunice. Nevolja njih za sad ne pogaa, nego one druge. A kad puno mjehura pukne istodobno, mali (ne)moni ljudi skupe se u rulju i kao amorna masa ruĹĄe sve pred sobom. Tko odgovara? Ve netko po zapovjednoj odgovornosti, jer kaj mali ovjek moĹže?


G   

27. sijenja 2009.

5

alih plaa oko njih postanu dobri zavarivai i bravari. Nije to neka strahovito komplicirana struka. Zavarivanje je vjeĹĄtina, nema ĹĄkolovanja za zavarivaa, ako se to ovjek Ĺželi nauiti i raditi, uvijek e nai svoje mjesto. Ako netko nee, badava sve. Pogotovo u tvrtki kao ĹĄto je naĹĄa u kojoj se moraju ispuniti odreene obveze. Takvi se kod nas nikada nee snai, posebno ako u startu ne pokazuju nekakvu volju.

Meimurju nedostaju menadŞeri • Meimurje ima dosta nepovoljnu obrazovnu strukturu, kako to promijeniti? Sad smo krenuli s Veleuiliťtem, gdje Vi vidite najvee prepreke za daljnji razvoj Meimurja? — Osnovne prepreke za Meimurje jesu te da nam treba strunih ljudi koji bi bili menadŞeri. Što se tie struke, mislim da imamo dosta strunog kadra. Dosta djece voli studirati te strune studije, uz ovo Veleuiliťte koje e podupirati osnovne struke koje trebamo. Opet previťe strunjaka nije dobro. Mi nemamo puno instituta, klinika, bolnica, treba to gledati i u tom kontekstu i ne trebamo se usporeivati sa Zagrebom. Treba nam joť visokoobrazovanih, ali ne tako puno kako mi plaemo. Prvenstveno bi trebali imati menadŞere, ťto nas opet vraa na poetak razgovora, koji bi mogli prepoznati trŞiťte, ťto treba uiniti, pokrenuti firme, dati programe restrukturiranja. Primjerice, ja sa strunim kadrom uope nemam problema. Stipendiram etiri studenta u Zagreba i tri na Viťoj ťkoli u VaraŞdinu i imam 18 ťegrta kojima dajem nagradu i koji su za nas vezani. U kratkom roku od dvije do tri godine doťlo je ťest diplomiranih inŞenjera i etiri inŞenjera, uz 250 ljudi i postojeu strukturu ak e

ih biti i malo previĹĄe. Normalno da visokostruni kadar nee ii u firme gdje nema adekvatnu plau. TrĹžiĹĄte je rada u Meimurju, to je njihova srea, krenulo jer ih je malo na ‘knap’ i mogu si birati radna mjesta i firmu s veom plaom. To je dodatna sol na ranu onim tvrtkama koje imaju loĹĄe plae i loĹĄe stoje i joĹĄ ne mogu dobiti struni kadar bez kojeg e se teĹĄko izvui ili restrukturirati. Primjeujem da ovjek s diplomom ispod ĹĄest - sedam tisua kuna ne prihvaa posao. Ako doktor, uitelj, sudac joĹĄ i viĹĄe, onda i jedan diplomirani inĹženjer strojarstva ili elektrotehnike zavrijedi takvu plau. MoĹžda bi i nama koristio recept koji je Slovenija primijenila na poetku tranzicije. Nisu odmah srljali u privatizaciju. Prvo su pokuĹĄali ormirati menadĹžmente sposobne za izradu planova za izvlaenje firmi iz teĹĄkoa. DrĹžava je strogo kontrolirala radi li se po tom planu, ako nije iĹĄlo s jednim menadĹžmentom, probali su s drugim, ako nije iĹĄlo ni s tim, iĹĄli su u prodaju tvrtke, jer moĹžda netko trei ima ideju ĹĄto s tim. MoĹžda bi i kod nas trebalo ormirati krizne menadĹžmente. Ako nema raunice, treba to rei im prije, jer e na jednako zavrĹĄiti i gledati gdje te ljude zaposliti. U proraunu preko HABOR-a stvoriti kapital za zapoĹĄljavanje ljudi u tvrtkama koje imaju ĹĄanse. Marljiv radnik je marljiv radnik svugdje, samo mu treba malo pokazati kako se radi.

Zapad “podrĹžavljaâ€? banke • Europa je u krizi najprije sanirala banke pa dalje u lancu proizvodnju, meutim, mi nemamo banke, one su u stanom vlasniĹĄtvu, pa im je naĹĄa proizvodnja na neki nain i konkurencija? Banke vani sniĹžavaju kamate, a kod nas Ĺžele dii? MoĹže li tu reagirati i dr-

Şava? I Obama je drugaije govorio o ulozi drŞave? — Moramo shvatiti jednu veliku stvar koja se dogodila na Zapadu. Oni su jednostavno natrag podrŞavili dosta toga, i bankarstva i gospodarstva. I u Europi i u Americi gospodarstvo je skrenulo sasvim drugim smjerom. DrŞava je preko banaka uťla u sve spore druťtva i sada e se sve strategije i investicije pratiti od drŞave i doi e do velikog preokreta na Zapadu. Moramo pratiti ťto e se tamo dogaati. Ii e se u ulaganje za ouvanje radnih mjesta. Sigurno e prvo biti na redu inrastruktura, pratei sadrŞaji, uz ouvanje postojeih kapaciteta koje ve imaju. Naťe firme bi ve sada trebale osluťkivati ťto se tamo dogaa i u ťto e se ulagati da tome prilagode svoje proizvodne programe prema tim djelatnostima. Mi ve sada 30 posto kapaciteta radimo za Ameriku, ako tamo bolje krene, zanima nas situacija tamo. Hrvatska je kao drŞava mala i u Europi kotira iza decimalnog zareza, ni s jednim cijelim postotkom ne ulazimo u statistike. S tim naťim malim kapacitetima mogli bi se dosta dobro snai, jer kriza je svugdje. To je kao da idemo plivati, a veliki su valovi. Ali oni su svima, a netko e isplivati. Sigurno je da e si banke u stranom vlasniťtvu rezultate malo popravljati negdje drugdje. Kako bankama onemoguiti rast kamata? Poticanjem hrvatskih banaka. A mi imamo jednu dobru zdravu banku za poticanje gospodarstva, to je HBOR, ali je jako vaŞno da se krediti koje je plasirala ta banka sada vraaju. Ali e se i za HBOR uťtedama u proraunu otvoriti joť neťto kapitala. Tako da ta banka i nadalje moŞe davati povoljne kredite, kao i do sada. Tu je bila fiksna kamata uz etiri posto koji smo i

EKONOMSKI BREVIJAR

Priprema za vrijeme poslije krize U razdoblju od samo godinu dana dogodile su se velike i brze promjene za koje je prije trebalo barem desetljee. Od nedostatka hrane i time uzrokovanog porasta cijena prehrambenih artikala, preko rasta inflacije i enormnog rasta cijena nate i sirovina, do drastinog pada njihovih cijena popraenog meunarodnom financijskom krizom. Posljedice tih dogaaja vide se u zazivanju viĹĄih kamatnih stopa i openito nepovoljnijih uvjeta naplate i poslovanja, iako za to joĹĄ nema pravih razloga, ĹĄto dokazuje da je kriza prije svega stanje duha. Neminovno ovisimo o meunarodnim kretanjima i recesija se s vremenskim pomakom odraĹžava i na naĹĄe poslovanje. Ako se kriza vidi u smanjenim narudĹžbama partnera, to onda jest prava kriza. Poduzetnici koji su suoeni s tim problemom ve ga i svakodnevnim naporima pokuĹĄavaju rijeĹĄiti. Sigurno pokuĹĄavaju saznati zaĹĄto je doĹĄlo do smanjivanja opsega poslovanja i hoe li se taj izostanak u dogledno vrijeme nadoknaditi. Ako se mora smanji-

vati proizvodnja, silom prilika se oslobaaju resursi za intenzivnije bavljenje razvojem, istraŞivanjima i inovacijama. Upravo u kriznom razdoblju treba pojaati napore u napredovanju radi bezbolnijeg izlaska iz krize i vee spremnosti za razdoblje oporavka koje neminovno slijedi. Paralelno s tim radi se na pronalaŞenju novih partnera i trŞiťta. To se i inae mora raditi, ali je u ovakvom razdoblju joť vaŞnije pojaati napore i aktivnosti u otvaranju novih trŞiťta. Konsolidacijom trŞiťta doi e do nove potraŞnje, i sigurno je da e oni spremniji preuzeti vei dio rasta na trŞiťtu. Sada svi prvenstveno razmiťljaju o kratkoronom odnosu troťkova i koristi, pa trŞiťtu treba prezentirati takve prednosti. Ako se ťtedi na troťkovima, to nikako ne smije pogoditi sve sektore, djelatnosti i aktivnosti, ve treba prepoznati strateťke resurse ( materijalne, proizvodne, ljudske‌ ) i njih izuzeti iz redukcija. Zapravo, ono ťto je vrijednost tvrtke, mora se ouvati, pa i razvijati, jer se inae tvrtka trajno oslabljuje i postaje lak plijen kon-

kurenciji. Osim toga, ovo vrijeme treba iskoristiti za poboljĹĄanje slabih mjesta radi jaanja otpornosti na vanjske utjecaje. Svakodnevnim problemima ionako se moramo suoiti i promptno ih rjeĹĄavati, ali je vrlo je vaĹžno osmiĹĄljavati i imati spremne naredne korake. U tu svrhu dobro je pripremiti mogue scenarije budueg razvoja dogaaja. Nove promjene brzo e doi, budimo spremni na njih, a parole i slogane pretvorimo u prave protukrizne programe. DosadaĹĄnje stalne partnere treba redovito kontaktirati i pronalaziti zajednika rjeĹĄenja, ime se ostaje vaĹžan dio trĹžiĹĄta. Takoer je vaĹžna redovita interna komunikacija, dakle razgovori o situaciji, ali ne samo o problemima, ve prije svega o moguim rjeĹĄenjima i novim idejama! Tako se izbjegava negativno raspoloĹženje, a potie se poduzetniki duh i motiviranost Partneri od povjerenja, potencijali i poveano zalaganje svih zaposlenih omoguit e da i u ovom razdoblju ojaamo. (Zlatko BoĹži, dipl.oec.)

Rajko Šari, predsjednik Županijske gospodarske komore i direktor Novog Feromonta: - Visoke si ciljeve nikad ne moŞeť postaviti sa slabo plaenim ljudima. Sa slabo plaenim ljudima ne moŞeť raunati na dobre poslovne rezultate mi dobili. Tako povoljan kredit ne moŞe se dobiti kod poslovne banke. HBOR moŞe definitivno financirati gospodarstvo, ali zdrave programe. Nadalje, i u EU kamo idemo mogu se povoljniji krediti dobiti za zdrave programe. Rjeťenje za kroenje stranih banka je definitivno HBOR, a za graane Hrvatska poťtanska banka. Makar s druge strane preveliko zatvaranje i sprjeavanje protoka kapitala i roba nije dobro, jer te prije ili poslije pljusne. Ali da bi svoje hrvatske resurse morali puno bolje iskoristiti, to da. Da im viťe novca ue u drŞavu. U Hrvatskoj je novostvorena vrijednost to ťto hrvatska industrija izveze i ťto dobijemo od turizma. Ono ťto troťimo unutar sebe, gospodarstvo bazirano na internoj potroťnji, umjetni je rast, s jedne hrpe stavljamo na drugu. Novac od izvoza i turizma je novi novac koji je uťao u naťu kasicu. Manji uvoz je takoer poveani izvoz. Koliko god viťe domae robe kupimo, manje e se uvesti i bit e nam bolja bilanca, jer, na Şalost, deviza je - izvoznici uvezu, uvoznici potroťe.

Politiari trebaju sluťati gospodarstvenike • Vi ne dramatizirate zbog ove krize? — Ma kakvi, ja sam u firmi optimist, bez optimizma nema rezultata u gospodarstvu, Optimizam, ustrajnost i ideja da se to provede. Hrvatska bi po meni iz ove krize osim u pojedinim branťama morala profitirati. Kriza je svima, valovi su svima i sada se treba snai.

• Utjecaj gospodarstvenika na politiku, sluĹĄa li vas se viĹĄe ili se stvari mijenjaju? — Mislim da mi postajemo jedna moderna drĹžava i da nas politiari sluĹĄaju. U krajnoj liniji, i u druĹĄtvu imaĹĄ nekoga tko je politiar i uvijek razgovaramo, okreemo teme iz gospodarstva. Samo svi zaboravljamo da je i drĹžava jedna firma, ima svoj proraun, korisnike, izlaz i ulaz prihoda. Zadaa joj je poslovati pozitivno, kontrolira ih u Europi. Ljudima je u socijalistikom druĹĄtvu bilo lijepo Ĺživjeti jer se sve znalo, ak su se za njih brinuli kamo e ii na godiĹĄnji odmor, a sada se sve promijenilo, svatko se mora boriti za sebe. Nema planiranja, svaka firma mora raditi politiku za sebe. Za sada u Saboru imamo ljude koji nisu toliko kvalificirani za gospodarstvo, ali nas sluĹĄaju, jer moraju znati kaj glasaju. Plus toga, tu je i HUP, udruga poslodavaca koja orsira interese kapitala, najjai su igrai u toj udruzi predstavnici stranog kapitala, tako da smo si tu naistu. Gospodarska komora je jedina ustanova koja prezentira cijelo hrvatsko gospodarstvo. Zbog toga HUP stalno â€˜ĹĄuka’ po Gospodarskoj komori jer bi njima pasalo da su oni Komora oni pa bi onda iĹĄli prema zakonodavcu, dok HGK objedinjuje sve firme i tu se joĹĄ uvijek moĹže zaĹĄtiti i hrvatskog vlasnika ili male firme. Kad bude gospodarstvo diktiralo politiku, a ne politika propisivala okvire gospodarstvu, onda bude dobro. U Saboru ne moraju biti gospodarstvenici, nego po zapadnom principu, gdje gospodarstve-

nici odaberu svojeg predstavnika u Saboru koji definitivno mora zastupati njihove interese. Makar za Hrvatsku ne bi bilo loĹĄe da u poetku u Saboru ima viĹĄe gospodarstvenika. No svima nam mora biti jasno da to ne ide preko noi, nego da je to proces. Koliko ja primjeujem, politiari nas sluĹĄaju i kad smo u druĹĄtvu vrlo otvoreno razgovaramo o problemima gospodarstva. I tom politiaru, zastupniku u Saboru mora biti jasno ako neĹĄto pozitivno ne napravi da ga u drugom mandatu tamo viĹĄe nee biti. Samo moramo ubrzati proces da se zakoni koji se donose viĹĄe prilagode gospodarstvu, da olakĹĄaju unkcioniranje gospodarstva. Preko Gospodarske komore moĹže se puno napraviti premda ona nema ni zakonodavnu ni izvrĹĄnu mo, ali moĹže savjetovati prolazi li neĹĄto ili ne prolazi, uzimajui u obzir da uvijek treba gledati dvije strane. Usporeujui prijaĹĄnji sustav i sadaĹĄnji, rei u: da je prijaĹĄnji valjao, ne bi propao, uope ne govorim o politici, nego o gospodarstvu. Sjeam se kad je Feromont tada izvozio za Njemaku, a Metalac za Rusiju gdje su radnici imali duplo vee plae od onih u Feromontu. E vidite, u Metalcu se sruĹĄilo preko noi, a mi smo prve kontakte i nastup na zapadnoeuropskom trĹžiĹĄtu odrĹžali i sada ubiremo plodove toga rada. Ali to su sve procesi. U svakom sluaju, i zakonodavac i politika morali bi viĹĄe sluĹĄati gospodarstvenike i mislim da je baĹĄ Gospodarska komora pravo mjesto za to, rekao je Rajko Ĺ ari. (BoĹžena Malekoci - Oleti)


G   

6

27. sijenja 2009.

GOSPODARSKI FORUM opine NedeliĹĄe

NEZAPOSLENOST i zapoĹĄljavanje tijekom proĹĄle godine

Ljubo Juri gost Foruma

Poslodavci lani nisu pronaĹĄli ak dvije tisue potrebnih radnika

U organizaciji opine NedeliĹĄe, Meimurskog sajma poduzetniĹĄtva d.o.o. i Udruge poduzetnika i obrtnika opine NedeliĹĄe, i ove e se godine 30. sijenja u 18 sati u dvorani Mesapa u NedeliĹĄu odrĹžati “Gospodarski orum opine NedeliĹĄeâ€?. Tradicionalno na poetku nove poslovne godine na Forum se pozivaju gospodarstvenici iz proizvodnih i usluĹžnih djelatnosti s podruja opine NedeliĹĄe kako bi se inormirali o aktualnostima iz gospodarstva i uli podatke o mjerama koje se poduzimaju na lokalnoj razini radi poboljĹĄanja poslovanja i daljnjeg razvoja gospodarstva. Kao uvod u Forum podatke o gospodarskim kretanjima u Meimurju i na podruju opine NedeliĹĄe iznijet e saborska zastupnica Nadica JelaĹĄ i lanica DruĹĄtva ekonomista Meimurja, te predstavni-

ci Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtnike komore, Udruge poduzetnika i obrtnika opine NedeliĹĄe i Mesapa d.o.o. Gost Foruma bit e pro. dr. sc. Ljubo Juri, proesor na Ekonomskom akultetu u Zagrebu, ujedno i predsjednik DruĹĄtva ekonomista Hrvatske i saborski zastupnik.

POTICANA STANOGRANJA i na selu

Mladima potrebni poticaji za gradnju kua U prostorijama Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu u utorak 20. sijenja odrĹžana je prezentacija programa druĹĄtveno poticane stanogradnje za podruje opine Gornji Mihaljevec. Prezentaciju je odrĹžala Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama iz Zagreba, a nazoilo joj je 40-ak uglavnom mlaih osoba. Oni su se prvenstveno zanimali za mogunost kreditiranja kupnje graevinskog materijala te izgradnju vlastitih kua. Naime, opina u svome prostornom planu nema predvienu izgradnju sta-

narskih zgrada, kao ĹĄto je to pravilo za POS u veim gradovima. Svi su nakon prezentacije uzeli materijale koje e prouiti i potom se javiti agenciji, s opisanim potrebama i svojim mogunostima za poetak izgradnje vlastitog krova nad glavom. Agencija potie i rekonstrukciju postojeih obiteljskih kua, dogradnju, nadogradnju, te nabavku graevinskog materijala. Potrebno je prikupiti dokumente o zaposlenju, prihodima, graevinskoj dozvoli i sve drugo vezano uz izgradnju. (S. Mesari)

U protekle dvije godine, u 2007. i 2008. godini, broj nezaposlenih smanjen je za preko 1.700 osoba. Zaposlenost na podruju Meimurja bila bi joĹĄ kvalitetnija da ne postoji veliki nesrazmjer izmeu potraĹžnje za odreenim profilima radnika u odnosu na ponudu na Zavodu za zapoĹĄljavanje. Poslodavci su tijekom protekle godine izrazili 5.272 potrebe za radnicima, a Zavod za zapoĹĄljavanje uspio je posredovati u zapoĹĄljavanju 3.108 radnika. Radi se o razlici od preko dvije tisue potrebnih radnika, koje poslodavci nisu osigurali za svoje potrebe posredstvom Zavoda za zapoĹĄljavanje, premda je istodobno na Zavodu registrirano pet tisua nezaposlenih. Da je ponuda radne snage usklaena s potrebama poslodavaca samo iz ovih podataka o potrebama za radnom snagom, moglo bi na Zavodu biti tri tisue umjesto pet tisua nezaposlenih. Gotovo itava proĹĄla godina bila je obiljeĹžena padom nezaposlenosti. Prosjeni broj nezaposlenih u proĹĄloj godini iznosio je 5.051 osobu, ĹĄto u apsolutnim brojevima iznosi 811 evidentiranih nazaposlenih osoba manje, odnosno pad nezaposlenosti za 13,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Pad nezaposlenosti tijekom 2008. godine

bio je ak neznatno vei do 2007. godine, za koju se vjerovalo da e je biti teťko nadmaťiti. Broj nezaposlenih u 2007. godini u odnosu na 2006. godinu smanjen je za 13,6 posto, broj nezaposlenih u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu smanjen je za 13,8 posto. Da bi se ublaŞio raskorak izmeu ponude i potreba, Zavod za zapoťljavanje je i ove godine pokrenuo anketu meu poslodavcima zbog provoenja potreba za radnicima. Specifini cilj istraŞivanja je prikupljanje inormacija od poslodavaca o prethodnom i oekivanom zapoťljavanju, eventualnim poteťkoama pri zapoťljavanju, te prije svega potrebama u pogledu zanimanja i vjeťtina radnika. IstraŞivanje je operativno zapoelo 19. sijenja, uzorak obuhvaa 635 poslodavaca na podruju naťe Şupanije, a koji zapoťljavaju od 5 zaposlenika na viťe. U oŞujku slijedi obrada podataka, a s rezultatima istraŞivanja bit e upoznati svi dionici na trŞiťtu rada: komore, razvojne agencije, Županijska skupťtina i gradska vijea, uredi za obrazovanje, strukovne grupe poslodavaca. Dobivena saznanja iz ankete koristit e se i u redovnim aktivnostima Zavoda u posredovanju

Marina Kodba, zaduĹžena za analitiku u Podrunom uredu Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje u akovcu: - Poslodavci su tijekom protekle godine izrazili 5.272 potrebe za radnicima, a Zavod za zapoĹĄljavanje uspio je posredovati u zapoĹĄljavanju 3.108 radnika obrazovanja i pripremama za zapoĹĄljavanje, koncipiranje mjera aktivne politike zapoĹĄljavanje. ProĹĄle godine poslodavci su se u preko osamdeset posto sluajeva odazvali i ispunili ankete o svojim potrebama, pa u Zavodu oekuju

da e se u tako visokom postotku odazvati i ove godine, jer su inormacije dobivene od poslodavaca najkvalitetniji podatak od kojega se moĹže planirati i graditi aktivna politika zapoĹĄljavanja. (BMO)

GRAEVINSKA TVRTKA TEAM d.d. iz akovca

RIF biro proslavio 18 godina postojanja i simbol zrelosti

etvrti veliki projekt u ovoj godini

Snaga je u 86 klijenata

Graevinska tvrtka TEAM d.d. iz akovca zapoinje s radovima na joĹĄ jednom znaajnom projektu - izgradnji Centra za socijalnu skrb u akovcu. Investitor za novu modernu zgradu od 1500 kvadratnih metara prostora je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH, a rok dovrĹĄetka poslova je godinu dana. Ovaj je posao ve etvrti veliki projekt kojeg je Team zapoeo u ovoj godini. Naime, prije nekoliko dana zapoeti su radovi na rekonstrukciji zgrade ginekologije Ope bolnice “dr. Ivo PediĹĄiâ€? u Sisku, a rok dovrĹĄetka je 9 mjeseci. Takoer, Team je poetkom godine krenuo s radovima na rekonstrukciji depadanse Park na Crvenom otoku kod Rovinja. Na tom projektu Team nastavlja uspjeĹĄnu suradnju s investitorom Maistra d.d. za kojeg je, u nagraivanom projektu, 2005. godine izgradio kompletnu rekonstrukciju Hotela Istra. Zbog poloĹžaja objekta i logistikih potreba rije je o vrlo zahtjevnom projektu, a radovi na novoj depadansi trebaju biti zavrĹĄeni do poetka lipnja kako bi ve u ovoj turistikoj sezoni bili u unkciji. Isto tako, Team je prije desetak dana zapoeo i pripremne radove na projektu izgradnje ĹĄkolske sportske dvorane u

Kastvu iji je investitor Grad Kastav, a predvieni je rok zavrťetka 20 mjeseci. Radi se o znaajnim projektima, ije je ukupna ugovorena vrijednost radova oko stotinjak milijuna kuna. Uz te nove projekte u tijeku su i radovi na projektima zapoetima proťle godine, i to rekonstrukcije hotela Vespera u Malom Loťinju, izgradnje sportske dvorane u Toplicama Sveti Martin, izgradnje prodajno servisnog centra MAN u Hrvatskom Leskovcu, te adaptaciji paviljona Zavoda za javno zdravstvo u akovcu. Uskoro kreemo i s radovima na projektu izgradnje vlastite poslovno-stambene zgrade za trŞiťte u Umagu, a pred potpisom ugovora smo i na joť nekim projektima. Zbog svega toga ve smo sada osigurali visoku popunjenost naťih kapaciteta u ovoj godini, unato teťkoj situaciji u graevinarstvu – rekao je Josip Švenda, predsjednik Uprave Teama. (pr)

Punoljetnost je znaajan dogaaj u Ĺživotu svake osobe, a kamoli ne u Ĺživotu jedne firme, posebice u trĹžiĹĄnim okolnostima kada je lako osnovati firmu, ali veoma teĹĄko odrĹžati je na Ĺživotu, a joĹĄ teĹže odrĹžavati je uspjeĹĄnom godinama da traje. RIF biro je osnovala Darinka Krika sa sinom Ĺ pirom Krikom, praktiki na poetku tranzicije na prijelazu iz druĹĄtvenog u trĹžiĹĄno gospodarstvo. Bilo je to turbulentno vrijeme kada je trebalo znati opstati i preuzeti na svoja lea odgovornost za sebe i svoju firmu. RIF biro osnovan je 25. sijenja 1991. godine, a osnivaica Darinka Krika zaĹĄtitni je znak ovog biroa. Prva djelatnica bila je Irena Novak koje je u RIF biro doĹĄla 14. prosin-

Snaga RIF biroa je u njegovim ljudima i 86 klijenata

Irena Novak i Darinka Krika suradnice su od prve godine postojanja

ca 1991. godine i ostala svih ovih godina. Proslava punoljetnosti firme lijep je jubilej i tom prigodom za djelatnike RIF biroa prireena je u petak 23. prosinca prigodna sveanost u Kruni zbog druĹženja, prisjeanja na protekle dane, ali i podjelu jubilarnih nagrada. Prigodna nagrada dodijeljena je Ireni Novak koja je u firmi od prve godine djelovanja, zatim urici Varga i Andrijani Petak koje su 15 godina u RIF birou i Mariji Mlinari koja je deset godina u RIF birou. Snaga firme ovisi o sposobnosti i znanju

njezinih kadrova, ali i o snazi i zadovoljstvu klijenata koje je RIF biro pratio svih ovih godina, a njih nije malo, ukupno 86 i od toga 47 poduzea, 10 obrtnika i 29 poljoprivrednika. Nakon osamnaest godina uspjeĹĄnog voenja RIF biroa, Darinka Krika, prvo ime, osnivaica i zaĹĄtitni znak biroa, preĹĄla je u mirovinu i preuzela savjetniku ulogu u firmi, a teret odgovornosti prebacila na sina Ĺ piru i vjerne suradnice u RIF birou. (BMO)


G   

27. sijenja 2009. MEIMURSKI TEKSTIL napokon dobio potporu drĹžave

7 NIMALO vedri tonovi “proslave� Dana socijalnog partnerstva

Za osam meimurskih Ne piťe nam se dobro u 2009. godini! tvrtki 7,6 milijuna kuna Potkraj proťle godine Ministarstvo gospodarstva raspisalo je natjeaj za dodjelu drŞavnih potpora tekstilnoj, obuarskoj i koŞarskoj industriji. Za poticanje razvoja i jaanje konkurentnosti industrije tekstila i odjee drŞava je namijenila 100 milijuna kuna, a obuarske i koŞarske industrije 29 milijuna kuna. Meimurski tekstilci uspjeli su se izboriti za ukupno 7,6 milijuna bespovratnih kuna. Taj novac podijelilo je osam meimurskih tvrtki: Angel, Bali, Betex proizvodnja, ateks, MT – Tvornica trikotaŞe, Pozamanterija MT, STM i TIMMIK. Najviťe novca, 2,487.854 kuna, odobreno je ateksu, Angelu 2,420.215 kuna, Pozamanterija MT dobila je 1,1 milijun kuna, MT – Tvornica trikotaŞe 826 tisua kuna, dok su ostale tvrtke dobile znatno manje. Kako je objasnila Dijana Krnjak, tajnica Županijske komore akovec, potpore su dodjeljivane za projekte poticanja proizvodnje proizvoda s veim udjelima dodane vrijednosti, razvoja robnih marki, razvoja kanala distribucije, te obrazovanje i struno osposobljavanje kadrova.

ateks nezadovoljan s 2,5 milijuna kuna U akovekom ateksu nisu zadovoljni dodijeljenom potporom. Njihova su oekivanja bila daleko vea. Direktor ateksa Damir Vitez istie da je 2,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava, koliko im je odobreno, veliki novac. - Ne moĹžemo rei da to nije niĹĄta. No, s druge

strane, ako pogledamo koliko je ateks uloĹžio u razvoj novih proizvoda, to je niĹĄta. Mi smo lani uveli etiri nova programa: program za vojsku i policiju, program negorivih tkanina, medicinski program, program diĹĄuim membranama za sportske jahte. U to smo uloĹžili blizu 14 milijuna kuna. Dakako, za novu opremu koja nam je omoguila da ta etiri nova programa realiziramo. Zato smo oekivali da e nam drĹžava dati potporu u visini barem polovice sredstava koja smo uloĹžili u nove programe. I zato smo nezadovoljni. Oekivali smo viĹĄe s obzirom na to da smo zaista puno uloĹžili u razvoj proizvoda vee dodane vrijednosti, kazuje direktor ateksa.

Meimurje dobilo premali komad kolaa Meimurski tekstilci koji su se javili na natjeaj za dodjelu drĹžavnih potpora smatraju da je meimurska tekstilna industrija dobila daleko premali komad kolaa ĹĄto ga je drĹžava po prvi put, na ovaj nain, dijelila meu hrvatskim tekstilcima. Ipak smatraju da je dobro ĹĄto je drĹžava ipak konano uvidjela vaĹžnost tekstilne industrije koja je veliki izvoznik i zapoĹĄljava jako puno ljudi, poglavito Ĺžena. - Mi tekstilci izvozimo viĹĄe nego brodogradnja koju drĹžava tako izdaĹĄno financira. I zato smo vaĹžni za drĹžavu i zato bismo trebali dobivati vee potpore. Osobito bi trebalo bolje sagledati tvrtke koje su puno uloĹžile u svoj razvoj i koje imaju budunost, miĹĄljenja je direktor ateksa.

Damir Vitez

RuĹža urkin

DrĹžava prepoznala kvalitetan projekt

a joĹĄ ni kune nismo dobili. Obrtaj je straĹĄno spor, a ulaganja su velika. UlaĹžemo i u otvaranje prodajnih prostora. Dobro smo zastupljeni u Istri i Dalmaciji, no nikako ne uspijevamo doi do primjerene lokacije u Zagrebu gdje prostor traĹžimo ve pet godina. U tamoĹĄnjim trgovakim centrima, makar se tek pria da e u izgradnju, nemogue je doi do poslovnog prostora jer je sve ve odavno rasprodano. To je naĹĄ velik problem. Problem nam predstavlja i uvozna roba, zbog ega mi tekstilci unatrag pet - ĹĄest godina doĹživljavamo krizu. Kriza o kojoj se trenutno govori dotaknut e i nas, ali nee nas osobito pogoditi jer mi ve jesmo u krizi. Bila bih vesela kad ne bih trebala traĹžiti potporu od drĹžave, ali zbog nekontroliranog uvoza uvozne robe i zbog toga ĹĄto o domaoj proizvodnji nitko ne vodi rauna mi tu pomo trebamo, naglaĹĄava RuĹža urkin. (Danijela Mihoci)

Ni direktorica tvrtke Angel RuŞa urkin nije najzadovoljnija iznosom dobivene potpore, makar 2,4 milijuna kuna s druge strane i nije mali novac. - Meni je drago ťto mi je drŞava pomogla, ali to ťto smo dobili je kap u moru. Sredstva koja su nam odobrena dobili smo za stvaranje modne marke i otvaranje svojih vlastitih prostora. Na tome radimo ve osam godina. Za to vrijeme u stvaranje brenda uloŞili smo deseterostruko viťe od onoga ťto smo sada dobili od drŞave. Naťa su ulaganja jako velika i konstantno se javljaju neka nova. Radimo po europskim standardima. Sad zakljuujemo kolekciju jesen - zima 2009./2010. Za mjesec dana kreemo s ulaganjem u kolekciju proljee – ljeto 2010., a ovih nam dana, za dva tjedna, izlazi i u duane dolazi kolekcija proljee - ljeto 2009. Na tome smo radili etiri mjeseca, ulagali smo,

Krizni kontekst prodaje traĹži i nove okidae bici za koje su samo malobrojne i prethodno dobro osigurane tvrtke spremne, a svi mi dobro znamo ĹĄto ti gubitci znae za zaposlenike. Razlog pada prodaje ne leĹži u vremenskom kontekstu i popratnim dogaanjima, ve u nedovoljnoj prilagoenosti prodavaa novom kontekstu, nepoznavanju naina da svojom komunikacijom u klijentu pobudi mehanizme kojima on odluuje kupiti proizvod. Tu injenicu potvruje primjer jedne tvrtke s kojom sam radio poetkom 2008. godine, a koja biljeĹži konstantni porast prometa. Ispalo je da krizni uvjeti ne pogaaju educirane prodavae, jer upravo ta tvrtka najvei porast prodaje biljeĹži u zadnjih 60 dana. Uzrok propadanja tvrtki biti e uvijek u nainu razmiĹĄljanja njezinih djelatnika, ĹĄto znai da se ljudi s pravom brinu za svoje radno mjesto. Osobno sam upoznao mnogo “uspjeĹĄnihâ€? prodavaa koji smatraju da znaju sve potrebne obrasce prodaje i pristupa prodaji.

No, prava istina je da oni nisu generalno uspjeĹĄni u prodaji nego su bili u toku s trenutanim trendovima. U proĹĄlosti jesu stvorili strategiju, pristup koji se pokazao uspjeĹĄnim, ali pojavila se kriza i sada viĹĄe to ne prolazi. Kada se prilike promijene rezultat je pad prodaje gdje svoj neuspjeh pripisuju vremenu, situaciji i sl., a jedina istina je da koriste istu strategiju kojom pristupaju trĹžiĹĄtu i potencijalnim klijentima i u vrijeme pozitivne konjunkture. Kada se promijeni vrijeme, promijene se i okidai. Klju rjeĹĄenja nalazi se u brzoj nauenoj prilagodbi ĹĄto je jedini nain da prodaja bude u skladu s proizvodnjom. Preciznije, to znai da klju odrĹživosti razvoja i klju sigurnosti poiva na educiranosti prodavaa kako se najbolje pribliĹžiti klijentu i u komunikaciji s njim “ispipatiâ€? vrijednost tj. okida kojim se danas motivira, odluuje na kupnju vaĹĄeg proizvoda. Okida uvijek postoji, no da li ete

Terezija BoŞek Uostalom u naťem kraju i dalje je veliki broj zaposlenih, posebice Şena u niskoprofitnim granama industrije kao ťto su tekstilna i obuarska, gdje se ne mogu isplaivati plae vee nego ťto je minimalac ili koja kuna viťe, bio je odgovor na naťe pitanje postoje li nekakve mjere i ťto je GSV poduzimao da se poveaju meimurske plae. Osim toga, kapacitet GSV-a, kao i politike je ogranien kaŞe zamjenik Şupana Mladen KriŞari, jer nitko ne moŞe poslodavcima nametnuti da isplauju vee plae, iako su apeli za poveanjem plae u meimurskom gospodarstvu bili istaknuti od strane Şupanijskih duŞnosnika, posebice u posljednjih godinudvije kad se sve viťe zaostajalo za drŞavnim prosjekom. Drugo je pitanje ima li to sve skupa smisla i hoe li se neťto poduzeti u naťem kraju i na koji nain, imamo li ili nemamo viziju za orijentaciju k onim gospodarskim granama koje donose svjetliju budunost za zaposlene, tj. vee plae. Tu pak smo dobili odgovor, bolje da imamo zaposlene, nego nezaposlene kao u nekim drugim Şupanijama. Živjeli ! (Dejan Zrna)

TZ GRADA PRELOGA najavljuje trinaest velikih manifestacija

Novost: Dan jagoda, Seoske igre i Konjiki turnir

KOMUNIKATOR

Tvrtke u potrazi za rjeĹĄenjem opadanja prodaje, jer spas prodaje u kriznim vremenima znai i spas poduzea. No gdje je najbolje intervenirati u krizno vrijeme, a rezanje troĹĄkova je ve obavljeno? Kriznom intervencijom u edukaciju prodavaa spaĹĄavate prodajnu efikasnost koja je postojala prije krize. Kupci, klijenti danas okidaju na drugaije, nove vrijednosti. Zato je spas radnih mjesta mogu samo edukacijom prodavaa da naue prepoznati tj. promijeniti strategiju prodaje koja je bila uspjeĹĄna do prije nekoliko mjeseci. Na ĹĄto ljudi okidaju, kako ih uiniti “dobrim kupcimaâ€? danas? Tvrtke moraju promijeniti ustaljene obrasce prodaje koji su se koristili i prolazili do nedavno te se prilagoditi situaciji, a samim time i klijentima jer bez poznavanja strategije kako klijenti i kupci razmiĹĄljaju danas u vrijeme ĹĄtednje i recesije, ostvaruju se znaajni gu-

Ako je suditi po rijeima Terezije BoĹžek, predstavnici gospodarstva u Gospodarsko-socijalnom vijeu Meimurske Ĺžupanije “svima skupaâ€? ne piĹĄe nam se dobro u ovoj 2009. godini. I tvrtkama i radnicima smijeĹĄi se nimalo ruĹžiasta godina na osnovu pokazatelja na poetku godine istakla je poznata meimurska gospodarstvenica prilikom obiljeĹžavanja 21. sijenja - Dana socijalnog partnerstva. Investicije e biti smanjene, posla e biti manje, plae zaposlenih nee se poveavati bila je izrazito konkretna kad je u pitanju aktualna gospodarska situacija u naĹĄem kraju obojana oito nimalo pozitivnim tonovima. Ipak, kako je naglasila BoĹžek meimursko gospodarstvo takvu situaciju “ukalkiraloâ€? je u ovu godinu u kojoj se dogaaju lokalni izbori koji takoer uvije poremete na nekoliko mjeseci poslovnu godinu, pa sreom nee biti niti dramatinih “rezovaâ€?. Usprkos takvoj “loĹĄoj prognoziâ€? u kojoj e Meimurje i dalje oito zaostajati za drĹžavnim prosjekom plaa - nema “radnike revolucijeâ€?. To se vidi i po tome ĹĄto GSV u naĹĄoj Ĺžupaniji unkcionira ponajbolje u drĹžavi, iako najviĹĄe radnika zarauje sramotnih 2.0003.000 kn plae!? Radnici su “svjesni situacijeâ€? moĹže se izvesti zakljuak nakon onoga ĹĄto su rekli Ĺžupan Mladen KriĹžai u ime Ĺ˝upanije, sindikalistkinja Jelena ugalj, te predstavnica gospodarstva Terezija BoĹžek, pa im ne preostaje niĹĄta drugo nego se pomiriti sa sudbinom niskih plaa.

PiĹĄe: SaĹĄa Tenodi, NLP trener, nlp.croatia@gmail.com

ga pronai ili ne ovisi o vama i vaĹĄoj vjeĹĄtini da vidite, ujete i osjetite ĹĄto tono sada tog kupca motivira. Educiranost i needuciranost o trĹžiĹĄtu tj. o tim prethodno spomenutim trenutnim vrijednostima i motivaciji klijenata determinira uspjeĹĄnost tj neuspjeĹĄnost vaĹĄe prodaje. Vremena je malo, a okidai se mijenjaju prebrzo. Neki e ih prepoznati i ubrzati dok e drugi... SaĹĄa Tenodi, Licenced trainer o NLP www.komunikacija.net ino@komunikacija.net

Predsjednik TZ-a Grada Preloga Ivan Gradeak najavio je maniestacije koje e Turistika zajednica organizirati u ovoj godini. Tradicionalni Priloki aĹĄnik koji je dogovoren za 22. veljae prva je u nizu maniestacija. Mjesec dana kasnije, 21. oĹžujka, bit e obiljeĹžen Dan narcisa, a u travnju tradicionalni Sajam cvijea. Za tu priredbu rezerviran je posljednji vikend u mjesecu, odnosno bit e odrĹžan u razdoblju od 14. do 26. travnja. U svibanj Prelog ulazi Prvomajskom biciklijadom. U svibnju e biti odrĹžan i tradicionalni Dan jaretine, i to 16. svibnja kada e u prijepodnevnim satima biti upriliena nova maniestacija - Dan jagoda. Iako na podruju grada nema puno proizvoaa jagoda, u susjednoj Podravini ih ne nedostaje pa e PreloĹžani i njihovi gosti zahvaljujui uenicima Srednje ĹĄkole Prelog moi uĹživati u slasnim sokovima, rapeima i drugim delicijama od jagoda. Novina je i Konjiki turnir koji je najavljen za lipanj, dok e 4. srpnja u prigradskom naselju grada Preloga - ukovcu biti upriliene Seoske igre. Na njima e biti prikazano bogatstvo tradicije, bit e uprilieno natjecanje u igrama kao ĹĄto je bacanje kamena s ramena, hodanje na ĹĄtulama i slino. Organizatori otkrivaju i veliku Ĺželju da uprilie i

Ivan Gradeak, predsjednik TZ-a Grada Preloga utrku koijama, no hoe li toga i biti, tek emo vidjeti. Lov na Labue pero dogaaj je koji e takoer obiljeĹžiti poetak srpnja jednako kao i izloĹžba starina u povodu Prilokog proĹĄenja. Triatlon na Dravi bit e odrĹžan i ove godine, i to 9. kolovoza, pa u TZ-u Grada Preloga preporuuju zainteresiranima da zaponu s pripremama za natjecanje. U rujnu, i to 27., Prelog e ponovno biti domain maniestacije Dan srca, a 3. listopada organizira Dan kruha i zahvale. Isti dan bit e proslavljen i blagdan Sv. Huberta. (D.Mihoci)


6

20. sijenja 2009.

CRNA KRONIKA

EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA donio presudu u korist obitelji 2006. godine ubijene Mignon Tomaši iz Slakovca

Hrvatska kriva jer nije zaštitila Mignon i njenu ker Vanesu Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je presudu u korist obitelji Mignon Tomaši, koju je 15. kolovoza 2006. godine hicima iz vatrenog oružja pred obiteljskim domom u Slakovcu ubio Mladen Mesari, njen bivši nevjenani suprug. On je, podsjeamo, ubio i ker Vanesu, a potom je sebi oduzeo život. Ovaj stravini dogaaj zbio se 12 dana nakon što je Mesari

pušten iz varaždinskog zatvora gdje je proveo pet mjeseci zbog prijetnji bivšoj supruzi i kerki. Osim kazne zatvora, izreena mu je i mjera obaveznoga psihijatrijskog lijeenja, no akoveki Županijski sud skratio je mjeru lijeenja samo na vrijeme što ga je proveo u zatvoru. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, kojemu se obratila obitelj Tomaši posredstvom odvjetnice Ines Boji, svega mjesec i

Ovako je izgledalo mjesto masakra

Ukrao zlatni zub HLAPIINA - Nepoznati poinitelj izvršio je tešku krau iz obiteljske kue u vlasništvu 46-godišnjaka iz Hlapiine. Kraa je poinjena 15. ili 16. sijenja. Pomou original kljua, koji je pronašao na klupici prozora kuhinje, nepoznati je otkljuao ulazna vrata, ušao u kuu te spavau sobu, odakle je iz novanika otuio 8 tisua kuna u raznim apoenima. Iz novanika koji se nalazio u kuhinji ukrao je 400 kuna, dok je iz plastine kutijice koja se nalazila u radnoj sobi otuio dva muška vjenana prstena, zlatni zub i zlatnu ploicu za izradu zlatnog zuba dimenzije 5x5 cm. Nadalje, nepoznati je iz otvorene vanjske garaže otuio motornu pilu marke “Tomos Husqarna”. Ukupna materijalna šteta procjenjuje se na iznos od oko 10 tisua kuna. Dovršenom kriminalistikom obradom nad 49-godišnjakom iz Hlapiine, utvreno je da je on poinio ovo kazneno djelo. Protiv njega slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Ukraden automobil i veterinarska oprema AKOVEC - U noi s 19. na 20. sijenja, u vremenu od 22 do 6,30 sati, u ulici Ivana Plemenitog Zajca u a-

kovcu ukraden je osobni automobil marke “Ford escort”, plave boje, registarske oznake K 451-AO, vlasništvo muške osobe roene 1951. godine iz akovca. Automobil se nalazio na parkiralištu ispred zgrade i nije bio zakljuan. U vozilu se nalazio veterinarski kirurški set, kontejner za umjetno osjemenjivanje, te razni lijekovi i druga veterinarska oprema, sve vlasništvo poduzea “Bioinstitut” iz akovca. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 40 tisua kuna. U ponedjeljak 26. sijenja djelatnici Policijske uprave meimurske zaprimili su obavijest Policijske uprave varaždinske u kojoj je navedeno da je dana 25. sijenja u 23,45 sati, u Varaždinu, Zeleni odvojak, u cestovnom jarku, pronaeno osobno vozilo registarske oznake K 451-AO. Nakon oevida vozilo je preuzeo vlasnik, a za nepoznatim se poiniteljem traga.

Mladii iz Piškorovca pokušali okrasti deka iz Grabrovnika AKOVEC - Dovršenim policijskim izvidima utvreno je da su na naroito drzak nain javni red i mir u parku Perivoj Zrinskih u akovcu 13. sijenja ove godine oko

pol dana nakon tragedije smatra da Republika Hrvatska i njezine institucije nisu uinile dovoljno da zaštite Mignon Tomaši i njezinu kerkicu Vanesu pa je obitelji dosueno nešto više od 40 tisua eura odštete.

Nije ništa poduzeto da se Mesaria sprijei “Ovdje se i ne radi o konkretnoj pojedinanoj odgovornosti, niti o nezakonitom postupanju nadležnih, ve puno šire, o manjkavosti cijeloga državnog sustava u zaštiti graana od opasnih kriminalaca, koji su kao takvi identificirani te o lijeenju takvih osoba, kao i o zakonskom okviru unutar kojeg nadležne službe postupaju prema njima”, navodi se u presudi te se dodaje da Vlada RH nije ni dokazala bi li se ti problemi na koji nain mogli ispitati. Sud podsjea i da je u varaždinskom zatvoru Mesari u psihijatrijskom tretmanu bio tek nešto više od dva mjeseca, nakon što je presuda postala pravomona, a ostatak kazne odslužio je u pritvoru, gdje nije lijeen. Osim toga, za njega nije napravljen individualni program

17,30 sati narušavali 17-godišnjak i 20-godišnjak iz Piškorovca. Oni su pokušali izvršiti tešku krau tako da su presreli 18-godišnjaka iz Grabrovnika te su od njega zatražili novac, da bi ga potom povlaili za ruku i vukli u stranu. Tom prilikom 20-godišnjak iz Piškorovca uhvatio je mladia iz Grabrovnika za ruku, ali je ošteeni istrgnuo ruku te pobjegao u pravcu grada. Protiv poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu, te podnošenje optužnog prijedloga Prekršajnom sudu u akovcu.

Ukraden auto AKOVEC - S parkirališta stambene zgrade u ulici Kralja Tomislava u akovcu u noi s 22. na 23. sijenja nepoznati poinitelj otuio je osobno vozilo marke “Ford fiesta”, registarske oznake K 442-CE. Automobil je u vlasništvu 46-godišnjakinje iz Nedeliša. Kako je kradljivac ušao u automobil, nije utvreno, no uspio ga je pokrenuti te se udaljiti u nepoznatom pravcu. U vozilu su se nalazile knjižica vozila, prometna dozvola, vozaka dozvola, razni osobni papiri, sjedalica za dijete, originalni rezervni klju osobnog automobila i drugo. Materijalna šteta, prema izjavi vlasnice, procjenjuje se na

izdržavanja kazne, što je obveza iz lanka 69. Zakona o izvršenju kazne zatvora. Sud drži da je dio ovog Zakona o mjerama obaveznoga psihijatrijskog lijeenja vrlo openit te za provoenje ostavljen na volju zatvorskim upravama. Najvei je problem što uoi Mesarievog izlaska na slobodu nije napravljena procjena njegovoga psihikog stanja, niti je išta poduzeto da bi ga se sprijeilo da svoje prijetnje prema Mignon i Vanesi realizira. One su, smatra sud, morale dobiti zaštitu.

Trebale su dobiti policijsku zaštitu U presudi je izdvojeno mišljenje ciparskog suca Georgea Nicolaoua, koji smatra da u ovom sluaju nije samo problem u nedostatku regulative o psihijatrijskom lijeenju zatvorenika. “Da su pomno sagledali ovu situaciju, nadležnima bi bilo jasno da su Mignon i Vanesa nakon Mesarievog puštanja iz zatvora obavezno trebale dobiti policijsku zaštitu, bez koje su njihovi životi bili u smrtnoj opasnosti. Na žalost, u tom pogledu ništa nije uinjeno niti je itko proglašen odgovornim”, zakljuio je sudac.

Obitelj Tomaši ve je 2006. godine bila odluna nai krivca za smrt Mignon i njene keri

Mesari je bio poremeena linost Veza Mignon Tomaši i Mladena Mesaria zapoela je 2004. godine. Par je živio u domu Tomašievih, a 1. ožujka 2005. godine dobio je kerkicu Vanesu. No, zaredale su svae s ukuanima i prijetnje upuene Mignon, pa je Mesari u srpnju odselio. Poetkom 2006. Centar za socijalnu skrb akovec obavijestio je PU meimursku o Mesarievim prijetnjama Mignon. Tvrdio je da ima bombu i da e je baciti na nju i dijete. Mignon ga je nadležnom tužiteljstvu prijavila za brojne prijetnje, pokazujui SMS-ove kojima ju je uznemiravao. Poetkom veljae Mesari je i pri-

tvoren jer je na Opinskom sudu u akovcu protiv njega pokrenut postupak tijekom kojeg je vještak psihijatar kod njega utvrdio poremeaj linosti, zbog kojeg ne može adekvatno kontrolirati svoj bijes. “Postoji velika vjerojatnost da e ponoviti kazneno djelo pa preporuujem sudu da mu odredi obavezno psihijatrijsko lijeenje”, napisao je vještak. Sredinom ožujka 2006. godine Mesari je i osuen na pet mjeseci zatvora te obavezno psihijatrijsko lijeenje tijekom i nakon izdržavanja kazne. No, mjesec i pol kasnije akoveki Županijski sud skrauje mjeru lijeenja samo na vrijeme što e ga provesti u zatvoru.

Ponovno teška nesrea na križanju Travnike ulice i Putjana AKOVEC - Na raskrižju Travnike ulice i ulice Putjane u akovcu u srijedu 21. sijenja oko 17,10 sati dogodila se prometna nesrea. Tridesetogodišnja vozaica iz Železne Gore, upravljajui osobnim vozilom K 833-EO, dolaskom do raskrižja s ulicom Putjane, koja je prometnim znakom oznaena kao cesta s prednošu prolaska, oduzela je prednost prolaska osobnom automobilu registarske oznake K 742-DL. Njime je kolnikom ulice Putjane upravljao 27-godišnji voza iz akovca. On je prednjim dijelom vozila naletio na desni boni dio njenog automobila. Nakon udara osobni automobil registarske oznake K 742-DL sišao je izvan kolnika u lijevo gdje je udario u prometni znak, dok se osobni automobil registarske oznake K 833-EO prevrnuo na lijevi boni dio.

iznos od 10 tisua kuna. Vozilo je pronaeno ve 23. sijenja. Policijski službenici automobil su pronašli u 16,10 sati uz nasip rijeke Drave izmeu naselja Gornji Hrašan i

Vozilom Hitne medicinske pomoi u Županijsku bolnicu akovec prevezeni su putnici iz osobnog automobila registarske oznake K 833-EO, ženska osoba roena 1959. godine iz Jalšovca, ženska osoba roena 1968. godine iz Banfija i ženska osoba roena 1969. godine iz Brezovca, te voza automobila.

Parag. Nakon oevida osobni automobil preuzeo je sin ošteene vlasnice. Protiv nepoznatog poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Izvršenim lijenikim pregledom kod putnice roene 1959. godine iz Jalšovca okvalificirane su teške tjelesne ozljede zbog kojih je zadržana na lijeenju, dok su kod ostalih okvalificirane lake tjelesne ozljede. Protiv vozaice slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Provaljeno u Meimurje Tegru AKOVEC - Tijekom 23. i 24. sijenja nepoznati poinitelj pokušao je izvršiti tešku krau iz poduzea “Meimurje Tegra” d.d. u ulici Miroslava Krleže u akovcu. Nepoznati je preskoio žianu ogradu visine 100 cm, ušao u krug tvrtke te nasilno otvorio prozor na zgradi u koju je potom ušao. Tu je pretražio ormarie, ali nije ništa otuio. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 300 kuna, a protiv nepoznatog poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.


K  M 

27. sijenja 2009.

9

PRVI SASTANAK KONCESIONARA koji vade ĹĄljunak i djelatnika Javne ustanove za zaĹĄtitu prirode Meimurske Ĺžupanije

Najvei su problem zaĹĄtite Mure i Drave ilegalni kopai ĹĄljunka Ilegalni kopai ĹĄljunka organizirani su i sluĹže se bagerima i kamionima, nisu to viĹĄe graani kojima nedostaje malo ĹĄljunka pa su doĹĄli s lopatom. Darko Dragievi iz PUM-a naglasio je da se meimurska policija spremna razraunati s ilegalnim kopaima za tjedan dana, ako se osiguraju deponije za odlaganje privremeno oduzetih kamiona i bagera U petak je u akovcu odrĹžan sastanak svih koncesionara iskoriĹĄtavanja mineralnih sirovina na podruju Meimurske Ĺžupanije s predstavnicima Javne ustanove za upravljanje zaĹĄtienim prirodnim vrijednostima na podruju Meimurske Ĺžupanije i predstavnika Upravnog odjela za gospodarstvo Ĺžupanije. Skup je otvorio Ĺžupan Josip Posavec, koji je naglasio da je nuĹžna suradnja svih pozvanih radi bolje zaĹĄtite prirode. Na sastanku su se zajedno naĹĄli predstavnici Hrvatskih voda, gradova i opina uz Muru i Dravu, PUM-a, drĹžavni inspektori, urbanisti, a od koncesionara predstavnici tvrtki HEP proizvodnja, Tegre, Vibro - beton Frani, Qvadro, Meimurje - Tegra, Eurobeton Prelog, Eko Meimurje, Betaplast, David&Company, te Pavlic Asfalt Beton. Od osam koncesionira koji iskoriĹĄtavaju ĹĄljunak iz Meimurja kao mineralnu sirovinu odazvalo se njih sedam. U prvom dijelu skupa ravnatelj SiniĹĄa Golub predstavio je Javnu ustanovu za zaĹĄtitu prirode i njene ovlasti te upoznao sudionike s problematikom. Problem je zakonska regulativa koja je nedoreena ili se preklapa, no vidjelo se da u zakonu ipak ima mehanizama za suzbijanje ilegalnog kopanja ĹĄljunka. Mnogo nejasnoa postoji i zbog toga ĹĄto nisu rijeĹĄeni imovinsko - pravni odnosi na ĹĄljunarama, dio zemlje je u vlasniĹĄtvu drĹžave. S druge strane, starije koncesije za iskoriĹĄtavanje ĹĄljunka imaju klauzulu “iskoriĹĄtavanje leĹžiĹĄta do iscrpljenjaâ€?, a to konkretno znai da se grabe nikad nee sanirati ili tek za par generacija.

Novije koncesije predviaju etapno saniranje, ťto je realnije. Podruje rijeke Mure i Drave stavljeno je pod zaťtitu prostornim planovima Meimurske, VaraŞdinske, Koprivniko - kriŞevake, Virovitiko - podravske i Osjeko - baranjske Şupanije. Zaťtita Mure i Drave je preduvjet za povezivanje sa zaťtienim podrujem susjednih drŞava, rezervata Dunav – Drava - Mura (MAB - Man and Biosphere). Prema naťim novim zakonskim propisima, priroda se deinira kao ukupnost bioloťke i krajobrazne raznolikosti. U Hrvatskoj je pod nekom oblikom zaťtite ak 47 posto teritorija, a u Meimurju podruje uz Muru i Dravu, Bedekovieve grabe, Perivoj Zrinskih u akovcu, te niz tokastih pojedinanih lokaliteta. Najvei stupanj zaťtite ima regionalni park Drava - Mura, a proglaťena je i Ekoloťka mreŞa. Siniťa Golub je naveo frapantan podatak da joť nisu bili ni plaeni rauni za sanaciju Bedekovievih graba gdje Şivi leptir plavac mali, lokaliteta koji se prostore na 13 zaťtienih hektara, a ve se ponovno pojavio otpad koji su dovezli nesavjesni graani. Najvei je problem zaťtite Mure i Drave ilegalno kopanje ťljunka i ponegdje ugljena. - Nekad se moŞda i manje ranjavalo zemlju jer nije bilo bagera. Danas bager za nekoliko dana ili jedan dan moŞe napraviti velike ťtete. Najgore je to ťto ilegalni kopai meimurskog zlata, ťljunka, kopaju bagerima viťe manjih rupa na odreenom podruju, kako ne bi bili otkriveni, a potom u te rupe dovoze otpad tko zna odakle. Tako imamo dvostruki problem - sprjeavanje

ilegalnih kopaa ĹĄljunka i potom sanaciju rupa. Veoma je teĹĄko uhvatiti ilegalne kopae, oni su organizirani, to je cijela jedna organizacija sa straĹžarima na kljunim mjestima koji paze, pa najeĹĄe iza njih ostaju samo rupe, koje su na kraju duĹžne sanirati opine na ijem su one podruju, kaĹže SiniĹĄa Golub, uz napomenu da nije sluajno ĹĄto je u londonskom muzeju kao ureaj koji je najviĹĄe naĹĄtetio prirodi izloĹžen - bager. NajviĹĄe ilegalnog vaenja sirovine, ĹĄljunka i ugljena, ima na podruju Murskog SrediĹĄa i Peklenice, taj se dio meu graanima ve zove meimurski “Koloradoâ€?. Kod arde u Peklenici pronaeno je pak izuzetno mnogo otpada tko zna odakle. Djelatnici Javne ustanove imaju znatne ovlasti (za nadzornike ili, popularno, “rendĹžereâ€? polaĹže se poseban ispit), mogu pregledavati, legitimirati, u suradnji s policijom privremeno oduzimati. Jer, mineralna sirovina je vlasniĹĄtvo Republike Hrvatske ako je ilegalno iskopana. SiniĹĄa Golub zatraĹžio je pomo i suradnju legalnih koncesionara oko dojave sumnjivih aktivnosti te suradnju oko sanacije ĹĄljunara i zaĹĄtite prirode, ako se na primjer pojave bregunice.

Najvei smo izvoznik ĹĄljunka u Hrvatskoj Darko Dragievi iz PUM-a, govorei o problemima sprjeavanja ilegalne krae ĹĄljunka, rekao je: - Najvei smo izvoznik ĹĄljunka u Hrvatskoj, iz Meimurja odlaze znaajne koliine ilegalnog ĹĄljunka i po tome smo poznati. Policija ima znaajne ovlasti u suzbijanju

Dio sudionika prvog skupa na temu eksploatacije mineralnih sirovina i zaĹĄtite prirode

Ravnatelj Javne ustanove za zaĹĄtitu prirode SiniĹĄa Golub i Ĺžupan Josip Posavec: - Najvei problem zaĹĄtite podruja rijeka Mure i Drave jesu ilegalni kopai ĹĄljunka

tog kriminaliteta, no nedostaje suradnje. Tako, na primjer, ako se i privremeno oduzme vozilo ili bager koje je zateeno, nema se gdje deponirati. Kad bi imali gdje deponirati vozila i bagere, rijeĹĄili bi krae ĹĄljunka na cijelom podruju za tjedan dana. Govorei o problemima nadzora, on je upozorio djelatnike Javne ustanove da budu oprezni kod nadzora, da policija ne mora uvati i njih. Naime, ilegalni kradljivci ĹĄljunka ve su se toliko osilili da i prijete. Policija i Hrvatske vode daju prijave za prekrĹĄitelje, no cijeli je postupak dugaak, a nakon sudskog procesa prekrĹĄitelji se najeĹĄe izvuku s nekoliko desetina kuna kazne koju plate i nastave po starom. Nakon sastanka ulo se viĹĄe primjera neuspjelog hvatanja ilegalnih kopaa. Kamione natovarene ilegalnim ĹĄljunkom najeĹĄe voze vozai koji namjerno sa sobom nemaju nikakve dokumente, a skinute su i tablice s vozila. Dogaa se i da su ilegalni kopai zateeni na djelu kako kopaju ĹĄljunak na obali Drave. No kopa je strojem, odnosno bagerom jednostavno preĹĄao na varaĹždinsku stranu rijeke Drave i odatle pokazivao dugi nos, dok su s meimurske obale nemono promatrali jer se preko rijeke nije moglo automobilima. DrĹžavni rudarski inspektor Marijan Vusi napomenuo je da je predano viĹĄe prijava za ilegalne kopae ĹĄljunka, no mnogo toga proe nekaĹžnjeno. Samo je jedan rudarski inspektor na etiri Ĺžupanije i to je stvarno premalo. NajviĹĄe surauje s legalnim koncesionarima koje redovito kontrolira. Za njih je u ovom trenutku najvaĹžnije da imaju Plan gospodarenja prirodnim dobrima koji trebaju dostaviti na uvid i primjedbe Ministarstvu kulture, naglaĹĄeno je. Ivanica Somoi, lanica Poglavarstva Meimurske Ĺžupanije, upozorila je pak da je podruje Drave trenutno u veem stupnju zaĹĄtite nego podruje Mure, rije

je o Regionalnom parku Drava te da bi se joĹĄ bolje trebalo uvati.

Meimurju treba 700.000 kubika ĹĄljunka godiĹĄnje Direktor “Tegreâ€? Ivan Kolari iznio je pak podatke o koliinama ĹĄljunka u Meimurju. Prema njegovim podacima, potrebe su Meimurja oko 700.000 kubnih metara ĹĄljunka godiĹĄnje, a to mogu bez ikakvih problema osigurati sadaĹĄnji koncesionari, tako da nije potrebno otvarati nove ĹĄljunare. “Tegraâ€? je daleko najvei eksploatator ĹĄljunka u Meimurju, ima dvije ĹĄljunare, kod Ivanovca (Prelogi) i kod Cirkovljana. Problem je to ĹĄto graani koriste ĹĄljunare za kupanje, ribolov, kao i druge aktivnosti. Naime, zakonski je podruje ĹĄljunare industrijski objekt i, ako se bilo ĹĄto dogodi bilo kojemu graaninu na podruju ĹĄljunare, odgovornost snosi vlasnik terena, odnosno korisnik, a to je “Tegraâ€?. Tako je “Tegraâ€? imala velikih problema kad su se utopila romska djeca. Spor s graanima ili “tihi otporâ€? traje i u Cirkovljanu, rekao je Kolari. Tamo graani Ĺžele da se ne ruĹĄe pojedina stabla vrba i slino, koja su izrasla uz ĹĄljunaru. No ako se neko dijete popne na vrbu i padne, kriva e opet biti “Tegraâ€?, pa se zato vrbe uklanjaju, ĹĄto opet izaziva sukobe s graanima. Cijena ĹĄljunka najniĹža je u Meimurju dijelom i zbog ilegalnih kopaa. Kubik ĹĄljunka stoji tono 26,7 kuna, ĹĄto je premalo, u Zagrebu cijena ĹĄljunka dostiĹže 47 kuna za kubik, pa ga se isplati transportirati iz Meimurja. On se zaloĹžio za to da se povea cijena ĹĄljunka i da se tim novcem saniraju ĹĄljunare, za sada to gotovo nitko ne ini. Ovaj sastanak je zapravo bio prvo upoznavanje svih zainteresiranih subjekata s novim zakonskim propisima i zaĹĄtitom prirode, vidjelo se da mnogi nisu upoznati s dosta injenica. No ovo je bio i prvi skup na kojem je javno reeno da je problem ilegalnih kopaa ĹĄljunka rjeĹĄiv za tjedan dana ako netko od subjekata osigura

Ivan Kolari, “Tegraâ€?: - Protiv nas u Cirkovljanu stalno traje tiha pobuna, mjeĹĄtani ne razumiju da je ĹĄljunara industrijski objekt i da smo mi odgovorni za cjelokupna dogaanja na njoj. Samo ako poveamo cijenu ĹĄljunka, moĹže zapoeti sanacija ĹĄljunara, sad je to teĹĄko mogue

Ivanica Somoi, lanica Poglavarstva Meimurske Ĺžupanije, zaduĹžena za zaĹĄtitu prirode: - Rijeka Drava ima vei stupanj zaĹĄtite od rijeke Mure, pa je ipak dozvoljena gospodarska djelatnost kopanja ĹĄljunka, no sve mora biti pod kontrolom. Drugim rijeima, zaĹĄtiena podruja ne sprjeavaju gospodarsku djelatnost, nije sve tako crno kako se obino misli. No treba reda i zaĹĄtite prirode, a mnogo se moĹže postii suradnjom

deponij za oduzeta vozila, bagere i slino. Naime, u ovom trenutku ilegalne kopae ĹĄljunka love nadzornici Javne ustanove za zaĹĄtitu prirode Meimurske Ĺžupanije, rudarski inspektor, vodouvari Hrvatskih voda i policija, i to svi po zakonu, a pravih rezultata nema. Ako, na primjer, Hrvatske vode ili tko drugi osigura deponij za strojeve ilegalnih kopaa, meimurska policija obeava da e probleme ilegalnog kopanja ĹĄljunka rijeĹĄiti za tjedan dana. Drugim rijeima, ilegalni kopai su se razmahali zbog nesuradnje subjekata koji bi trebali suraivati na zaĹĄtiti Mure i Drave. Na kraju, kritika i ekoloĹĄkim udrugama: kada je koja od njih organizirala obilazak Mure i Drave u suradnji s Javnom ustanovom za zaĹĄtitu prirode kojoj nedostaje nadzornika. (J. Ĺ imunko)


KROZ MI RJ

10

Prekrstili Eminu Boži Talentirana mlada meimurska pjevaica koju javnost zna kao Eminu Grahovec odnedavno više ne nosi to prezime. Emina se udala i postala Boži. Njeno novo prezime izazvalo je cijelu zbrku za organizatore emisije “Lijepom našom” koja je snimana u Prelogu. U najavi njenog nastupa isticano je da se preziva Brki, a ne Boži. Ne slutei da se radi o propustu organizatora, mediji su, pa tako i Meimurske novine, prenijeli da je u emisiji nastupila Emina Brki. Da se dogodio propust, upozorio nas je njen otac Željko Grahovec zahvaljujui kojemu smo vas u prilici obavijestiti da Emina nije više Grahovec, a bome nije ni Brki, ve Boži. (D.M.)

U veljai teaj za voditelje plovila voditelje plovila 7. veljae koji e provoditi Luka kapetanija sijek, a troškovi polaganja ispita bit e oko 950 kuna. Nautiari e za sve zainteresirane lanove inicirati ishoenje dozvola pri Policijskoj upravi za kretanje plovila na relacijama u pograninom pojasu s epublikom Maarskom, uz preduvjet da je plovilo registrirano te da dozvola vrijedi za onoliko osoba za koliko je registrirana, a osobe koje se prevoze da uz sebe imaju osobnu iskaznicu ili putovnicu. (A.Fuš)

HUMANITARNA AKCIJA “Dobravani su dobri ...”

Prikupljat e se pomo za bolesnu Slavicu Sabol U nedjelju 1. veljae u sportskoj školskoj dvorani bit e održana humanitarna priredba pod nazivom “Dobravani su dobri ...”. Sav prikupljeni prihod bit e namijenjen za lijeenje Slavice Sabol koja se ve dugo bori s teškom bolešu. Slavica je lanica donjodubravskog Poglavarstva. Program zapoinje u 15 sati uz svirku Dua omantik ispred dvorane gdje e se prodavati grah, kuhano vino, aj, kolai i likovni radovi studenata Likovne akademije iz ijeke. Priredba u dvorani zapoinje u 16 sati. Ulaznica je dobrovoljni prilog, a svaki e posjetitelj na ulazu dobiti veliku crvenu jabuku.

RODITELJI LIVIJEVIH PLESAA optužili Plesni centar za malverzacije

Plesaima koji žele napustiti Livi loše ocjene u školi?

NAUTIKI KLUB Fljojsar Donja Dubrava

lanovi Nautikog kluba Fljojsar iz Donje Dubrave sumirali su svoj rad u protekloj godini i prezentirali plan rada za ovu godinu. Prošlom su godinom nautiari zadovoljni, a o planovima za ovu godinu govorio je predsjednik Dražen Miser. Uz redovite aktivnosti (maškare, sudjelovanje i organizacija spustova, organizacija 4. Smotre dravskih plovila) ova godina donosi i prijateljski susret i spust s lanovima iz Dravograda, zabavno - sportske igre za Dane opine i organizaciju izleta za lanove. Klub e organizirati i teaj za

27. sijenja 2009.

 akciji e govoriti predsjednica Udruge žena Štefanija Kova i župnik Mirko Pilaj. Slijedi zanimljivi nastup naelnika Marijana Varge i predsjednika V-a Darka Horvata koji e prezentirati svoja pjevako – recitatorska umijea i ples vijenika i poglavara. U kulturnom programu sudjelovat e Teta Liza, župni zbor, Sale i Frankopani, KUD “Seljaka sloga” i Kotoripske mažoretkinje. Nositelj akcije je Udruga žena iz Donje Dubrave, a pozivu da pomognu odazvali su se NK Dubravan, UDVD, Crveni križ, DVD i DDWireless. Pozivaju su mještani da se odazovu u što veem broju i pokažu svoje veliko srce jer “Dobravani su dobri ...”. (A.Fuš)

animljivo je pismo stiglo prošli tjedan u redakciju Meimurskih novina. Papir je to prepun ogorenja i bijesa roditelja (tako su željeli da pismo bude potpisano) pojedinih plesaa iz Plesnog centra Livi u kojem se rukovodstvo kluba optužuje za raznorazne malverzacije. Neke od njih su kako je PC Livi registriran kao udruga graana, a ne kao obrt, no nitko od roditelja djece ili sami plesai nisu upoznati sa statutom kluba, odnosno ne znaju svoja prava, ali su zato upoznati s obavezom da redovito plaaju lanarinu. Nepotpisane roditelje smeta i to što se svaki revijalni nastup plesaa navodno naplauje - što u gotovini, što preko dotacija Grada ili Županije, dok roditelji pokrivaju sve troškove dolaska i odlaska na te manifestacije. Tu je i godišnji festival na kojem djeca pokazuju što su sve nauila u godinu dana. Tom se prilikom u kasu “neproitabilnog” Plesnog centra slije nekih 20 - 30 tisua kuna od ulaznica koje su plesai prodali svojim roacima, prijateljima … a oni sami za taj nastup nisu dobili niti sok.

Uspjeh u školi ovisi o lanstvu sim toga, u pismu je napisano: “ukovodstvo kluba u nekoliko je navrata naplaivalo karte za autobus za roditelje ili prijatelje plesaa, što ne bi bilo neobino da ti pojedini autobusi nisu bili ve plaeni od strane naruioca programa. No ipak najvei problem u PC Livi izazvao je nedavni incident. Nakon mimoilaženja u razmišlja-

Manuela Striak tvrdi kako su iznesene optužbe gomila laži

njima oko treninga i naina treniranja izmeu pojedinih trenera i rukovodstva kluba (kojem se u pismu u pismo obraaju kao supružnicima - gospoi i gospodinu X), ti su treneri nedavno otpušteni. A kad su nakon toga pojedina djeca odluila promijeniti plesni klub, u pismu stoji kako im je gospoa X priprijetila da ne smiju otii u drugi klub jer e se to odraziti na njihov konani uspjeh u školi u kojoj im ona i njen suprug predaju tjelesnu kulturu. Tvrdi se i da je takozvani gospodin X u nekoliko navrata dao negativnu ocjenu djeci iz podruja plesa, te im preporuio neka se jave kod gospoe X u Livi kako bi dobili pozitivnu ocjenu. ma toga i još, ali da ne nabrajamo dalje...” Cijelo pismo možete proitati meu pismima itatelja u ovom broju novina.

Izreeno je brdo laži i optužbi Na ovakvo pismo nismo mogli ne reagirati pa smo odmah potražili objašnjenje kod Manuele Striak, osnivaice PC-a Livi koja je imala mnogo toga za rei: - Brdo laži, optužbi i kleveta napisanih o Plesnom centru Livi napisao je ljubomoran i neupueni roditelj, a ne roditelji kako se navodi. Plesni klub Livi je transparentna udruga graana i funkcionira po svim potrebnim zakonskim regulativama ve 15 godina, lan je Hrvatskoga športskog plesnog saveza, ajednice sportskih udruga meimurske županije i ajednice športskih udruga grada akovca. Plesai mjesenom naknadom ostvaruju mogunost polaženja naših treninga i ukljuenja u sadržaje koje klub organizira. Mjesene naknade u Livi jedne su od najnižih u Hrvatskoj za kvalitetu koju nudimo. na je razjasnila o kome se ustvari govori u tom pismu: - ‘Gospodin X’ je Siniša Striak, profesor TK-a, plesni pedagog i koreograf, voditelj plesne škole, voditelj strunih seminara za standardne i latino plesove za potrebe Agencije za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, jedan od osnivaa i tajnik Hrvatskog cheerleading saveza. ‘Gospoa X’ sam ja Manuela Striak, profesorica TK-a, najbolja studentica agrebakog sveuilišta akademske godine 1989/90., plesna pedagoginja i koreograkinja, trenerica cheerleadinga, pilates instruktorica i prije svega žena s imenom i prezimenom koja stoji iza svojih rijei.

LIMENA GLAZBA Belica

Pomo studentima Limena glazba Belica pomoi e studentima u opini Belica na jedinstven nain, jednokratnom pomoi u dogovoru s opinom Belica.Ve se stipendira 14 studenata, a ove godine za stipendije opine javilo se još 18 studenata. pina Belica može podnijeti još samo stipendiranje nekoliko studenata. ve e godine stipendije opine dobiti Milena Šafari, Ana Kolari, Mario eh te po socijalnom kriteriju Emilija Šari.

Svim onim studentima koji ove godine od pine nee dobiti stipendije a njih je 14, a zatražili su ih, opina Belica e uz surdnaju s Limenom glazbom Belica pomoi jednokratnim iznosom od 1200 kuna ako studiraju u akovcu, 1600 kuna ako studiraju u Varaždinu te 2.000 kuna ako studiraju u agrebu. Meu studentima ima i lanova Limene glazbe Belica kojima se želi pomoi, pa je na kraju pronaen orginalan nain. (j)

injenica je da Plesni centar Livi ostvaruje izvrsne rezultate Putovanja na nastupe u taliju na Novoletni festival plesa, kao ni nastup na Božinom velesajmu u agrebu plesai nisu platili ništa, tvrdi Striak. - Na plesne turnire plesai odlaze sa svojim roditeljima o vlastitom trošku, kao i u svim plesnim klubovima, a PK Livi do sada nije organizirao niti naplatio prijevoz na plesni turnir. Što se plaenih nastupa plesaa tie, njih do sada nije bilo, ali se usprkos tome odazivaju svim pozivima sportskih klubova, kulturnih organizacija, humanitarnim programima, pa tako godišnje imaju preko dvjesto nastupa.

Prijetnje i ucjene nisu naš nain rada d svih prije spomenutih optužbi, ipak je najviše ostala šokirana onom da ona i suprug prijete lošim ocjenama u školi. - Asistentica sportskog plesa od vodstva kluba smijenjena je s poetkom nove godine odlukom vodstva kluba i o razlozima ne želimo raspravljati u novinama, ali svakome je jasno da se smjene rade zato jer postoje razlozi i da svaki klub s novim voditeljima želi napredovati. Naši treneri i voditelji ne napuštaju nas jer se brinemo za njih i nagra-

ujemo njihov rad i zajednike uspjehe u podizanju plesne kulture u našem Meimurju. Prijetnje ocjenama i ucjene bilo koje vrste, istie Striak, nisu naš nain rada. PK Livi može napustiti svaki lan kada to zaželi iz bilo kojeg razloga. z našega sportskog plesa nisu otišli plesai kao što ste vi to planirali pozivajui ih u svoj novi klub, žao nam je samo što nismo prije reagirali i uli primjedbe roditelja na rad asistentice sportskog plesa. Sve su ovo pokušaji da nas se diskreditira iz nekakvih privatnih razloga, tvrdi Manuela Striak, i dodaje kako se nee dati ovime obeshrabriti ve e radno nastaviti dalje: - Predstojee Valentinovo organizirat emo onako kako to radimo proteklih 10 godina, bez naknade u svojim školama, a takoer i u privatnom restoranu (zahvaljujemo unaprijed vlasnicima) bez naknade, ali s nagradama za sve uesnike natjecanja kao što je to bilo i prijašnjih godina. Mi smo ponosni na svoj rad i na 18 godina doprinosa našoj meimurskoj kulturi i medijskoj eksponiranosti naših lanova u medijima svih vrsta. (mn)

OSNOVNA ŠKOLA Šenkovec

Otvaraju muzej holokausta u razredu Uenici povijesne grupe Š Šenkovec ove su godine radili na projektu “Uenje o ljudskim pravima na primjeru holokausta“ u sklopu kojeg e 27. sijenja idue godine otvoriti mali muzej holokausta u kabinetu škole. tvorenje e biti uprilieno u Š Šenkovec u 10 sati. U muzeju e biti prikazana sudbina Židova u Drugom svjetskom ratu, s posebnim naglaskom na problemu ljudskih prava. Centralni dio muzeja bit e lanci sa-

stavljeni od 100.000 spajalica. Svaka spajalica predstavlja jednu žrtvu nestalu u paklu holokausta. Uenici spajalice prikupljaju od rujna, a pomo je stigla iz brojnih hrvatskih gradova, iz Kutine, Lekenika, agreba, Slavonskog Broda, Splita i drugih mjesta. U akciji je aktivno sudjelovala i Ekonomska škola akovec koja je uz podršku ravnateljice skupljala spajalice za muzej.


KROZ MEIURJE

27. sijenja 2009.

11

MJEŠTANI GORIANA i dalje uskraeni kraeg puta do polja i graninog prijelaza

Traktorima izvlae automobile iz mlake pod mostom Mještani Goriana ogoreni su jer im ni godinama nakon što je izgraena autocesta, ni sada kada je graen most na Muri, nije omoguen pristup njihovim poljima i krai put do GP-a Gorian. Doduše, nekadašnja stara cesta koja je vodila prema graninom prijelazu ponovno je otvorena te je ureen novi pristup poljima s druge strane autoceste i graninom prijelazu, meutim, on nije u funkciji. sobito ne u vrijeme kiša. " to smo se uvjerili prošli tjedan nakon što su nas mnogobrojni ogoreni mještani Goriana upozorili na njihov problem. ako ljuti, nisu htjeli otvoreno, otkrivajui identitet, govoriti o ovom problemu. pak, kazali su nam da su mnogi automobili završili u malom jezeru koje nastaje upravo ispod jednog od mosta autoceste gdje je ureen novi put do graninog prijelaza i polja.

- nam o emu moji sumještani govore i zbog ega se ljute.  sam sam umalo zaglibio u toj velikoj lokvi vode ispod mosta. " jednom trenutku voda mi je došla gotovo do haube automobila, pa sam se ozbiljno zabrinuo, tim više što nisam bio sam u automobilu ve s djecom. uo sam i ja da su mnoge traktorima izvlaili iz ove lokve, da su mnogi na jedvite jade prošli taj dio ceste. Kada ovjek gleda tu lokvu, ne izgleda tako strašno, ali zapravo je prilino duboka, pripovijeda Mario Mohari, naelnik opine Gorian. Graditelji ove prometnice uklonili su nemalo zemlje kako bi omoguili prolaz traktora i omanjih poljoprivrednih strojeva ispod mosta. bog toga je s proljea i jeseni i zime za svake kiše opasno ii tim putem. - Projekt gradnje autoceste i mosta na Muri izradila je tvrtka P, mislim da je to bilo još 2004. godi-

DVD GORIAN održao izbornu skupštinu

Christijan Plakalovi predsjednik, Slavko Lopari zapovjednik

U mlaku ispod mosta jedino se usude djelatnici “Gorinke” sa svojim kombijem

Naelnik Mohari rješenje problema vidi u nekorištenju prvog podvožnjaka i asfaltiranju puta do drugog podvožnjaka

ne. " opini Gorian odmah smo uvidjeli da je taj pristup graninom prijelazu, koji je sada neiskoristiv, sporan. Na to smo upozorili i pisali primjedbe, no nije ih se uvažilo.  tako smo sada dobili to što jesmo. Poljoprivrednici veim strojevima ne mogu ispod mosta, a vei dio godine ispod mosta neemo moi ni automobilima.  ovom problemu razgovarao sam s nadležnima, pa i odgovornima u Hrvatskim autocestama. beali su pomoi i ispraviti propust, obznanio je Mohari. Da bi se ispravio propust i nefunkcionalnost dijela prometnice o kojem govorimo, ne može se podu-

zeti puno jer bi svaki zahvat koštao i previše. - pak, uspjeli smo s Hrvatskim autocestama postii kompromis. ješenje vidimo u asfaltiranju još oko jednog kilometra poljskog puta koji vodi do drugog podvožnjaka, nedaleko od restorana elengaj i dalje do graninog prijelaza. S tim rješenjem bili bismo zadovoljni jer bi nam put do prijelaza ipak bio krai negoli je sada, a i poljodjelci bi svojim strojevima mogli nesmetano do polja, kazuje Mohari. ješenje ovog problema moglo bi se provesti u djelo u skoro vrijeme, im prilike to dopuste. (D.Mihoci)

GORIAN ponovno pokazao suut i pružio pomo potrebitima

DVD Gorian u subotu 17. sijenja održao je redovnu 121. godišnju a ujedno i izbornu skupštinu. Goriki vatrogasci izabrali su novi "pravni i Nadzorni odbor. Predsjednikom je ponovno imenovan Christijan Plakalovi, dužnost dopredsjednika pripala je Nenadu Tisaju, zapovjednikom ostaje Slavko Lopari, dozapovjednikom je imenovan Kristijan Marka, dok su tajniki poslovi povjereni Kristini Plakalovi. nterese DVD-a Gorian u Skupštini Vatrogasne zajednice Meimurske županije zastupat e njihov predsjednik Plakalovi. zvješa o radu DVD-a u 2008. godini podnijeli su kako predsjednik, tako i zapovjednik. Lani je DVD Gorian dobio novo navalno vatrogasno vozilo vrijedno oko 300 tisua kuna koje je ve više puta upotrijebljeno u vatrogasnim intervencijama. perativna postrojba dobrovoljnoga vatrogasnog društva

Gorian u 2008. godini ostvarila je niz aktivnosti, ukljuujui intervencije, dežurstava, javno - pokazne vježbe, radne vježbe, školovanja, pa do raznovrsnih takmienja. - Lani smo imali pet požarnih intervencija, od toga etiri požara otvorenog prostora te jedan požar gospodarskog objekta. d tih pet intervencija dvije su bile na teritoriju, a tri izvan teritorija opine Gorian, objavio je zapovjednik Lopari. DVD Gorian odlino surauje s Djejim vrtiem “užica” iz Goriana, što je osobito isticano. Svake godine, pa tako smo i prošle, u mjesecu ‘aštite od požara’ ugostili stariju vrtiku skupinu, te ih upoznali s mjerama zaštite od požara, reeno je na skupu. Ve po tradiciji skupština DVD-a Gorian okupila je mnogobrojne vatrogasce, pa i bratska društva iz Velike Mlake i Vukosavljevice. (D.Mihoci)

BODOVANJE donjomeimurskih DVD-a

Najbolji vatrogasci Svete Marije " Donjem Vidovcu izvršeno je godišnje vrjednovanje rada dobrovoljnih vatrogasnih društava Vatrogasne zajednice podruja opina Donja Dubrava, Kotoriba, Sveta Marija i Donji Vidovec. Boduje se 14 elemenata. Vrjednovanje je obavilo trolano povjerenstvo u sastavu latko rsag, predsjednik VMŽ-a te predsjednik i zapovjednik spo-

menute zajednice, Andreas Lisjak i Stanko Vugrini. a svoj rad u protekloj godini najbolje su ocijenjeni vatrogasci iz Svete Marije osvojivši 3.292 boda. Prošlogodišnji pobjednici iz Donje Dubrave prikupili su 3.042 boda, DVD Kotoriba skupio je 2.242 boda. Vatrogasci iz Donjeg Vidovca dobili su 1.335 bodova, a DVD Donji Mihaljevec 929. (A.Fuš)

Za obitelj Strahija prikupljeno preko deset tisua kuna Nekoliko tjedana nakon što je u novogodišnjoj noi izgorjelo krovište kue obitelji Strahija iz Goriana, njihovi sumještani po drugi put pokazali su se dobrim susjedima i ljudima velikog srca. "druga “Sunce” iz Goriana bila je glavni inicijator i organizator humanitarnog koncerta za stradalu obitelj koji je održan u nedjelju u dvorani Doma kulture pod nazivom “tvorimo srca”. - Koncert smo organizirali u svega tjedan dana. Pomagali smo mnogima koji su bili u potrebi di-

S radionice “Mala škola robotike”

DRUŠTVO PEDAGOGA tehnike kulture

Mala škola robotike ljem Meimurja, pa nam je bilo nezamislivo da sada izostane pomo jednoj domaoj obitelji. im smo uli za tragediju obitelji Strahija, odluili smo se angažirati i uiniti najviše što možemo, kazala je #asminka Hranjec, predsjednica “Sunca”. Na pozornici dupkom ispunjenog Doma kulture tijekom dvosatnog programa redali su se mnogi izvoai. Meu njima vica Kolmar, Danijel Kolak, Željko Pokupec - Šero, mažoretkinje Gorian, HK"D Gorian, Ana Marija Grkavac, Doris Malovi, Djeji vrti “užica” Gorian, Gabrijela Hrženjak, Maja Miri, Ma-

rijan #urini, Vladimir Košir - Tonka, oman, Franjo Mesari - Frenki i #elena Žnjidari. Posebnu pozornost publike dobila je #asminka Pomper sa svojom skupinom trbušnih plesaica “Pustinjske kraljice”. Ve po tradiciji, i ovaj program humanitarne priredbe vodio je elokventan Dubravko Balent. Mnoge su emocije iskazane na ovom dogaaju. Svojim sumještanima na pruženoj podršci i pomoi u ime svoje obitelji zahvalio je Vlado Strahija. Njemu je urueno 9.240 kuna prikupljenih dobrovoljnih prilo-

ga onih koji su došli na priredbu te još 140 eura. - ahvaljujem svima koji su pomogli, kao i onima koji su nas podržali u organizaciji ovog dogaaja. Posebice pini Gorian, župi Gorian, Domu za starije Gudlin iz Goriana, ugostiteljskom objektu Vahta Donji Kraljevec, tvrtki Tehnix, cvjearnicama Kamelija i Potonica, pekarnici Šercer, te Štefaniji Horvat i lanicama “Sunca”, naglasila je na kraju priredbe predsjednica “Sunca” #asminka Hranjec. (D.Mihoci)

Društvo pedagoga tehnike kulture Meimurske županije (DPTKMŽ) provodi radionicu pod nazivom “Mala škola robotike” za uenike 5. i 6. razreda. adionica je zapoela u studenom prošle godine i traje do ožujka ove godine, a održava se svake druge subote od 8 do 13 sati u prostorijama Društva. " radionicu je ukljueno pedeset uenika iz osnovnih škola Meimurja. "enici stjeu znanja i vještine koje obuhvaaju upoznavanje s osnovama robotike, sastavljanje osnovnih i složenijih

modela robota, spajanje suelja na raunalo i upravljanje robotima te njihovo programiranje. Ponuena znanja i vještine programski nadmašuju sadržaje koji se obrauju novim HNS-ovim nastavnim planom, a uenicima mogu poslužiti kod odabira budueg zanimanja. Projekt je poslan na natjeaj i dobivena su inancijska sredstva u iznosu od 50 tisua kuna. Voditelji su radionice Marina strugnjaj i Kristijan vari, dok je autorica projekta Katica Mikulaj vari. (A.Fuš)


KROZ MEIURJE

12 GRADSKA KNJIŽNICA Mursko Srediťe

Besplatna lanarina za prvih deset novih lanova Gradska knjiĹžnica i itaonica Mursko SrediĹĄe 27. sijenja 1999. godine sluĹžbeno je registrirana kao samostalna javna ustanova. Nakon proglaĹĄenja Murskog SrediĹĄa gradom, logiki je slijed bio i osnivanje gradske kulturne ustanove - knjiĹžnice. Pod tadaĹĄnjom ravnateljskom palicom knjiĹžniarke Barbare Novak, knjiĹžnica je, unato skromnim uvjetima rada, uz osnovnu djelatnost bila i centar druĹĄtveno - kulturnog Ĺživota zajednice. Do 2005. godine u zajednikim prostorijama uz gradsku (ili narodnu) knjiĹžnicu djelovala je i ĹĄkolska knjiĹžnica te mnogim mladim ljudima otvarala vrata znanju i djelima ljudske maĹĄte. Krajem 2005. knjiĹžni ond ĹĄkolske knjiĹžnice premjeĹĄten je u zgradu Ĺ Mursko SrediĹĄe. KnjiĹžnicu danas vodi Leona #ug, mlada i poduzetna osoba koja je, kao i Barbara Novak, rodom iz Peklenice. Njezinim su radom zadovoljni korisnici usluga, kao i Gradsko poglavarstvo koje je vlasnik prostorija i dijela grae u knjiĹžnici, koja povodom jubileja ini osvrt na njezino juer i govori o danas i sutra. - Temelji danaĹĄnje Gradske knjiĹžnice i itaonice Mursko SrediĹĄe, kao i niza itaonica i knjiĹžnica u Meimurju, postavljeni su na poticaj dr. vana Novaka, nacionalnog osloboditelja i preporoditelja Meimurja koji je 1919. osnovao Prosvjetno druĹĄtvo za Meimurje. snovni cilj DruĹĄtva bio je unaprjeivanje prosvjete, kulture i umjetnosti. Pod geslom ‘snivajmo puke itaonice’, u Meimurju su nikle 32 itaonice opskrbljene listovima i asopisima, a meu njima i itaonica u Murskom SrediĹĄu. Narodna knjiĹžnica i itaonica

KnjiĹžniarka Leona Jug u Murskom SrediĹĄu osnovana je 1958. godine. d 1984. godine knjiĹžnica je djelovala kao ogranak KnjiĹžnice i itaonice akovec pod nazivom Podruna knjiĹžnica i itaonica Mursko SrediĹĄe. d 1984. do 2005. godine u sklopu knjiĹžnice djelovala je i ĹĄkolska knjiĹžnica Ĺ Mursko SrediĹĄe. " prosincu 2005. godine cjelokupan ond Gradske knjiĹžnice i itaonice Mursko SrediĹĄe premjeĹĄten je s prvog kata u novoureeno i opremljeno prizemlje zgrade Gradske uprave. Danas knjiĹžnica posjeduje ond od 19.849 knjiga , a ulanjeno je 313 lanova. Najstarija lanica ima 81 godinu, a najmlai lan tek nekoliko mjeseci. Povodom desete obljetnice Gradska knjiĹžnica organizira niz iznenaenja za svoje lanove. Najvjernijim lanovima koji su u knjiĹžnicu bili ulanjeni svih deset godina poklonit e se knjige, a svaki lan dobit e obljetniki bookmarker i prigodno dizajniran bedĹž. Prvih deset novih lanova koji se 27. sijenja upute u knjiĹžnicu dobit e besplatnu lanarinu. Povodom jubileja pokrenut e se i izrada web stranica knjiĹžnice, rekla je Leona #ug. (S. Mesari)

TURISTIKA ZAJEDNICA Grada Mursko SrediĹĄe

Zlatko Bek kandidat za predsjednika

TURISTIKA ZAJEDNICA Grada akovca

JoĹĄ bolje manifestacije usprkos najavljenoj krizi Nakon nekoliko godina prepucavanja i nestabilnosti u Turistikom uredu Grada akovca, krajem travnja proĹĄle godine na elo je, na razdoblje od etiri godine, sjela VaraĹždinka vana Maltar koja je brzo uspjela poloviti sve konce i do kraja godine organizirati nekoliko uspjeĹĄnih maniestacija, a akovec je osvojio i laskavu titulu najureenijeg grada kontinentalne Hrvatske. - "sprkos poetnim financijskim i kadrovskim problemima, proĹĄlu bih godinu ocijenila dosta uspjeĹĄnom. za nas su etiri uspjeĹĄno odraene maniestacije. PoevĹĄi od same proslave Dana Grada, zatim Ljeto u Gradu rinskih ili Porcijunkulovo, do Adventa i Nove godine. Maniestacije uvijek mjerimo i po kvaliteti samih programa, ali isto tako po broju posjeenosti jer su upravo posjetitelji glavni kritiari koji nam sa svojim dolascima ukazuju povjerenje, a time i daju na znanje je li neka maniestacija dobro odraena ili ne. Samo Ljeto ocijenjeno je kao najposjeenije do sad. Nova godina takoer nije puno zaostajala. Glavno je da su ljudi prepoznali kvalitetu programa, odazvali se i dobro zabavili, kazala je vana Maltar.

 ove godine, unato najavljenim financijskim i gospodarskim krizama, za koje se nadaju da ih nee omesti, sve maniestacije u organizaciji Turistike zajednice Grada akovca idu dalje te e se nastojati da one budu joĹĄ bolje. - Kreemo u istom ritmu. Naravno, sa svim naĹĄim maniestacijama i programima uvijek treba ii korak dalje, uvijek neĹĄto novo, uvijek neĹĄto jae, sve to u skladu s naĹĄim Ĺželjama i financijskim mogunostima. Bez obzira na sve, mislimo krenuti dalje u nove pobjede i nadamo se da nas niĹĄta nee omesti. Prva od njih je tradicionalni FaĹĄnik koji ove godine u veljai pada neĹĄto kasnije nego proĹĄle godine. - S obzirom na to da se FaĹĄnik tradicionalno godinama organizira, datumima i rasporedom nastojali smo se drĹžati ve zadanih okvira, tako da Djeji aĹĄnik planiramo u subotu 21. veljae, 22. veljae u nedjelju Tradicionalni aĹĄnik. Krenuli su pozivi prema svim naĹĄim zainteresiranim udrugama i skupinama, ĹĄto djejim, ĹĄto odraslim, tako da su trenutno prijave u tijeku, obavijestila je direktorica TG-a. S pripremama smo ve krenuli, nakon toga kree sama realizacija i organizacija FaĹĄnika, a na nama je da se strpimo joĹĄ nekih mjesec dana do karnevalskog ludila. (mn)

Ivana Maltar obavijestila nas je da su pripreme za FaĹĄnik ve poele

SREDIĹ ANSKA TVRTKA “ANTEAâ€? ne moĹže do svog novca

Grad im 15 godina duguje 28 tisua kuna • U ono vrijeme je obitelj Zadravec Mjesnoj zajednici Mursko Srediťe za komunalno ureenje graevinskog zemljiťta uplatila 27,681.600 hrvatskih dinara, ťto je danas iznos od oko 28 tisua kuna, bez kamata

Kandidat za predsjednika T-a latko Bek ve je predsjednik Teniskog kluba i ating kluba Mursko SrediĹĄe. lan je Gradskog poglavarstva zaduĹžen za kulturu i udruge Nakon niza problema s Turistikom zajednicom te na kraju podnesenom ostavkom predsjednice Mihaele Trajber Ban, ime je Turistika zajednica praktiki prestala unkcionirati, Gradsko poglavarstvo Mursko SrediĹĄe krenulo je u njezinu obnovu. Gradonaelnik #osip Dobrani povukao je konkretne poteze, predloĹžio nove ljude i dobio podrĹĄku poglavara da se odrĹži izvanredna izborna skupĹĄtina i na njoj izaberu elni ljudi, iji je zadatak Mursko SrediĹĄe predstaviti kao turistiki poĹželjnu destinaciju. a predsjednika Turistike zajednice gradonaelnik i poglavari predlaĹžu latka Beka, po mnogo emu najradiĹĄnijeg lana Poglavarstva i priznatog i dobrog poduzetnika. " Nadzorni odbor predlaĹže se Vjeran Balent iz Murskog SrediĹĄa, takoer poduzetnik i tenisa. a lanove Turistikog vijea od strane Gradskog poglavarstva predloĹženi su Milena Petkovi, nekadaĹĄnja srediĹĄanska grado-

27. sijenja 2009.

Zlatko Bek zauzima 3. predsjedniko mjesto naelnica, aktualna predsjednica DruĹĄtva Ĺžena, pjesnikinja i slikarica, i Mirjana Ĺ oĹĄtari aktivna lanica DruĹĄtva Ĺžena. latko Bek ve obnaĹĄa duĹžnosti predsjednika TK-a Mursko SrediĹĄe i ating kluba Mursko SrediĹĄe i najzasluĹžniji je ĹĄto su rijeĹĄena dugovanja Turistike zajednice, te ona u novo razdoblje kree bez dugova. Pravo predlaganja za predsjednika imaju i drugi, no malo je vjerojatno da bi se to dogodilo. zvanredna izborna skupĹĄtina Ta Grada Mursko SrediĹĄe trebala bi se odrĹžati 31. sijenja u Pansionu lonka u 16 sati. (S. Mesari)

Sat i pol se na proĹĄloj sjednici Gradskog poglavarstva Mursko SrediĹĄe vodila bitka izmeu poglavara i predstavnika tvrtke “Anteaâ€? d.o.o. Mursko SrediĹĄe. Na kraju nitko nije bio prezadovoljan ishodom i sigurno je da e se o ovom predmetu joĹĄ pisati, govoriti, raspravljati, a moĹžda e konanu rije morati izrei sud.  emu je rije? Tvrtka “Anteaâ€? u vlasniĹĄtvu je brae #urja i Stjepana adravca (iz

gore spomenute obitelj adravec), koja na svojoj parceli uz obalu rijeke Mure na Trgu brae adia Ĺželi izgraditi poslovnu zgradu u koju bi se smjestila trgovina Konzuma. Na ime komunalnog doprinosa tvrtka Gradu treba platiti 121.759 kuna. Taj iznos “Anteaâ€? Ĺželi platiti takozvanim prebijanjem, odnosno predlaĹže da Grad Mursko SrediĹĄe, kao pravni sljedbenik Mjesne zajednice i opine Mursko SrediĹĄe, svoje dugovanje prema obitelji adravec namiri od dugovanja i kamata. Bilo je nadmudrivanja i prijedloga, ali svi su ostali na svojim pozicijama. Prema rijeima #urja adravca i $velin #ambroĹĄi, lanova "prave “Anteeâ€?, oni su do sada, a samo zbog toga ĹĄto im nije onemoguena izgradnja, pretrpjeli oko 160 tisua kuna, ĹĄto je sasvim dovoljno za plaanje komunalnog doprinosa.

Samo protiv Zadravcovih ili i Konzuma Nada Žilavec inzistira na visini i nazivu kamate, zatezna ili zakonska

- stina je da je Grad 15 godina koristio vaĹĄ novac i sada Ĺželimo to

Juraj Zadravec i Evelin JambroĹĄi nezadovoljni su odnosom Grada prema njihovoj tvrtki raĹĄistiti, premda ovaj sastav gradske vlasti u tome nije sudjelovao. PredlaĹžem da vi platite pedeset posto komunalnog doprinosa, a potom da ostalo rijeĹĄimo prebijanjem, nakon ĹĄto se utvrdi toan iznos duga, odnosno kamata, rekao je gradonaelnik #osip Dobrani. To je poprilino uzrujalo adravca i #ambroĹĄi, te je adravec vrlo emocionalno rekao kako su i prije na vlasti bili lanovi sadaĹĄnje koalicije (HSLS) i komunisti, koji su po njemu zapravo krivci ĹĄto se 1993. godine nije uredilo njihovo graevinsko zemljiĹĄte. - Kako vas nije sramota. Petnaest godina koristite naĹĄ novac i sada, umjesto da se kao ljudi dogovorimo, vi filozofirate. ito ste protiv samo zato ĹĄto su u pitanju adravcovi, podviknuo je adravec.  dok je proelnik gor DvanajĹĄak zajedno s tajnikom Miljenkom Ĺ teaniem iznaĹĄao model po kojem

bi se obavilo plaanje komunalnog doprinosa, zapelo je oko kamata. Naime, poglavarica Nada Ĺ˝ilavec smatra kako iz ugovora o nainu i visini snoĹĄenja dijela troĹĄkova izgradnje komunalnih objekata iz 1993. godine u lanku 5, koji je u ime Mjesne zajednice potpisao Marijan Barat, nije jasno precizirana visina zakonske kamate te od kada se ona obraunava, jer su adravcovi 1996. godine zatraĹžili povrat uplaenog iznosa za komunalnu naknadu. Ĺ˝ilavec je kod glasovanja bila suzdrĹžana, zapravo, kako je rekla, bila je protiv. Na kraju je pronaeno solomonsko rjeĹĄenje kako bi “Anteaâ€? mogla krenuti u postupak ishoenja graevinske dozvole. Kad su adravec i #ambroĹĄi otiĹĄli, meu poglavarima se govorilo kako e na kraju gordijski vor morati prerezati sud. li pak adravec pokuĹĄava vjeĹĄto predriblati poglavare, a oni se ne daju. (S. Mesari)


K  M 

27. sijenja 2009.

13

BRANI PAR BAKSA Ĺživi u teĹĄkim uvjetima u gradskom stanu u akovcu

Vlaga nam uniĹĄtava namjeĹĄtaj, odjeu i zidove, ali i naruĹĄava zdravlje Brani par Ivan i Marija Baksa, stanari ulice A. G. MatoĹĄa 8/1 u akovcu, ne mogu viĹĄe podnijeti uvjete u kojima Ĺžive. KiĹĄni i snjeĹžni dani za njih predstavljaju veliki problem zbog vlage koju donose. Naime, njihov stan, koji su dobili od Grada akovca u najam, loĹĄe je izoliran, a u dvoriĹĄte se slijevaju oborine, ĹĄto pospjeĹĄuje vlagu u njihovom domu. Osim vlaĹžnih i uniĹĄtenih zidova, namjeĹĄtaja, pa ak i odjee, najviĹĄe ih zabrinjava njihovo ionako ve naruĹĄeno zdravlje. Stan pun vlage i gljivica ne moĹže se nazvati prikladnim mjestom za odmor 58-godiĹĄnjoj Mariji Baksa koja se nedavno vratila s operacije raka dojke. - Ovdje bi se i zdrav ovjek razbolio, a kamoli bolestan, kazao nam je 60- godiĹĄnji Ivan koji je 30 godina radio u GK Meimurju i trenutno je nezaposlen. - PokuĹĄavam zaraditi neke novce gdje god mogu. â€˜Ĺ tiham’, cijepam drva i radim sline poslove, dodao je. NepodnoĹĄljivi uvjeti njihov ionako teĹžak Ĺživot ine joĹĄ teĹžim. S 1.200 kuna naknade za nezaposlenost, ovaj brani par pokuĹĄava preĹživjeti mjesec. I dok se u njihovoj kui ĹĄtedi na svemu, plin je taj koji im zadaje najviĹĄe muke. Naime, zbog loĹĄe izolacije stan nikako ne mogu zagrijati, a plin se troĹĄi, moglo bi se rei, uzalud, ĹĄto stvara velike troĹĄkove.

Predsjednik ŽiŞek (u sredini) podnosi izvjeťe o aktivnostima ogranka

UHVDR OPINE Ĺ TRIGOVA upozorava na marginalizaciju branitelja

NaĹĄa borba nije zavrĹĄila

Ivan Baksa pokazao nam je svoje dvoriĹĄte u koje se slijevaju oborine - Stvarno viĹĄe ne znamo ĹĄto uiniti. Osim ĹĄto nam je uniĹĄten namjeĹĄtaj, brine nas i odjea puna gljivica koje su se ovdje nastanile zbog vlage. Zimske jakne, suknje, koĹĄulje, sve je uniĹĄteno. Kako sad u takvom kaputu moĹžemo otii u grad neĹĄto obaviti. Meutim, najviĹĄe smo od svega zabrinuti za svoje zdravlje. Grijemo i grijemo i nikako da se ovaj naĹĄ stan zagrije i da se zidovi osuĹĄe

Gljivice su uniĹĄtile i odjeu branog para Baksa

Velik problem branom paru Baksa zadaje i nasip kod ulaza u novootvoren Dnevni centar za osobe s mentalnom retardacijom

do kraja. Vlaga je svugdje, u kuhinji, spavaoj sobi i kupaonici. Ovo je postalo jednostavno nepodnoĹĄljivo, poĹžalio nam se brani par Baksa koji je prije dva mjeseca pokreio svoj stan, ali uzalud jer je vlaga ve ponovno uniĹĄtila zidove.

Bez pomoi sina i keri ne bi preĹživjeli Bez sina i keri brani par Baksa ne zna kako bi preĹživio. - Neizmjerno smo zahvalni svojoj djeci bez kojih ne bi mogli u ovim teĹĄkim trenucima. Uskau nam koliko je to u njihovim mogunostima, dodali su. I dok im je ki nedavno kupila novi tapison koji je ve od vlage uniĹĄten, iako su ispod postavili najlon, sin bi htio kupiti novi ormar. - Rekao sam sinu neka ne kupuje novi namjeĹĄtaj jer vlaga sve uniĹĄti. Trenutno bi to bilo bacanje novca, kaĹže Ivan. Zbog vlage koja im stvara problem drveni prozori i vrata takoer su dotrajali i truli. S obzirom na to da je Ivan po struci graevinar, pristao je ovaj problem rijeĹĄiti sam, uz uvjet da mu oko financija, odnosno nabave materijala pomogne Grad akovec. - Najbitnije je da se vlaga ukloni, ali ja ne mogu sve sam, stoga bi mi trebala pomo Grada. Iako sam ve dosta toga sam uinio, oito to nije dovoljno da se rijeĹĄi ovaj problem. Ja sam radio nekakvu raunicu po kojoj bi za materijal za dobru izolaciju bilo potrebno izdvojiti 500 kuna po kvadratnom metru. Velik problem zadaje nam i nasip kod ulaza u novootvoren Dnevni centar za osobe s mentalnom retardacijom jer se zbog tog nasipa kod kiĹĄnih dana voda slijeva direktno nama pred ulaz, ĹĄto pospjeĹĄuje vlagu. Takoer predstavlja problem asaltirani kolni prilaz Dnevnom centru za koji je bilo reeno da e biti uĹži. Zbog toga sada ne postoji prilaz naĹĄoj kui autom ili nekim drugim prijevoznim sredstvom. Ako sluajno mojoj Ĺženi pozli, hitna ne moĹže direktno do naĹĄe kue, dodao je Ivan Baksa, koji je nadleĹžne iz Grada obavijestio i pozvao u izvidnicu.

Problem vlage uskoro e biti rijeĹĄen Nakon nekoliko pokuĹĄaja kontaktiranja nadleĹžnih ljudi za ovaj problem, uspjeli smo dobiti Zdravka JanuĹĄia iz Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo koji nam je kazao da je upoznat s problemom vlage u stanu branog para Baksa te da e se uskoro, kroz nekoliko dana, taj problem rijeĹĄiti. - Problem vlage bit e uskoro rijeĹĄen. Sanirat e se kroviĹĄte i zidovi zaĹĄtititi od vlage smjesom za hidroizolaciju, rekao nam je JanuĹĄi. Meutim, ĹĄto se tie nasipa i duĹžine asaltiranoga kolnog prilaza ulazu Dnevnog centra, uputio nas je na Antuna Gjerapia, proelnik Gradskoga upravnog odjela za komunalno gospodarstvo. - S obzirom na to da u Dnevni centar dolaze osobe u kolicima i invalidi, potreban je bio ĹĄiri kolni prilaz kako bi se kombijem moglo doi do ulaza, kazao je. Dodao je da se nasip nalazi 20 metara od ulaza u stan obitelji Baksa, ĹĄto je prevelika udaljenost da bi voda, koja se u kiĹĄne dane s njega slijeva, utjecala na vlagu u stanu branog para. (H. Zear, oto: Vrzan)

Svoj redovni godiťnji sabor u Svetom Urbanu odrŞao je Ogranak hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinskog rata opine ťtrigova. U izvjeťu o radu, koje je podnio predsjednik Zlatan ŽiŞek, naglaťeno je kako je ťtrigovski ogranak konano poprimio obiljeŞja kakva su se Şeljela prilikom njegovog osnivanja. ŽiŞek se osvrnuo i na poloŞaj branitelja u druťtvu, ustvrdivťi kako ih se stalno svrstava na margine druťtva, ignorira, pa ak i ismijava. Zbog takvog odnosa prema njima mnogi branitelji, osobito veterani, ostaju po strani i osjeaju se da je sramota ťto su bili branitelji. - Toga ima i na ovim naťim prostorima, naroito od ljudi koji nisu nigdje sudjelovali kada je u pitanju obrana domovine, ili pak su sudjelovali ali nisu od toga izvukli materijalnu korist. Prema tome, naťa borba nije zavrťila. Sada se moramo boriti za ast i obraz veterana Domovinskog rata. Moramo se distancirati i osuditi one koji blate ast i poťtenje hrvatskih branitelja i generala, te dati bezrezervnu podrťku onima koji je zasluŞuju, naglasio je predsjednik Zlatan ŽiŞek.

Opina dala tisuu kuna za dvije godine - Ignorantski se prema braniteljima ponaĹĄa i Opina Ĺ trigova, koja je u dvije godine ogranku dala samo tisuu kuna pomoi. No, s druge strane, iz dana u dan

biljeŞimo sve bolju suradnju i dobivamo podrťku Osnovne ťkole Štrigova. Kada je u pitanju ťkola, tonije ťkolstvo, moramo rei kako se u ťkolama premalo ui i govori o Domovinskom ratu. Na tom podruju takoer treba poraditi, jer istina se mora znati, rekao je ŽiŞek, dodajui kako MEIMURSKE NOVINE gotovo jedine vrlo korektno prate dogaanja ťtrigovskih veterana i dragovoljaca Domovinskog rata. Za podrťku i pomo ogranku zahvaljeno je Şupniku monsinjoru Leonardu LogoŞaru, Şupnom pjevakom zboru, Lovakom druťtvu Fazan Štrigova, pjevaima Mateju Šavniaru i Manuelu Lesaru, Turistikoj zajednici, Osnovnoj ťkoli Štrigova, kao i Podrunoj ťkoli Stanetinec. Na saboru su podijeljene spomenice Domovinskog rata, onima koji ih zbog objektivnih razloga do sada nisu primili. Ogranak Štrigova broji 93 lana, premda ih u evidenciji branitelja ima 260, ali svi nisu ulanjeni, te e se ove godine puno raditi na sreivanju lanstva. U srediťnjicu ogranka umjesto Slavka Radovia izabran je Duťan Lamot. Gosti Sabora bili su DraŞen Tkalec iz Şupanijskoga braniteljskog saveza, Dragutin Pinari iz UHVDR-a Meimurske Şupanije i UHDVDR-a Sveti Martin na Muri, Josip Mikec iz TZ-a opine Štrigova, te lovci i prijatelji, kao i sponzori ogranka. (Stjepan Mesari)

Spomenica Martinu Jakopiu, poznatom obrtniku i vinogradaru

Na zidovima su se, osim ĹĄto su puni vlage, nastanile i gljivice

Hrvatski branitelji pozorno sluĹĄaju izvjeĹĄe i opaske


KR Z MEIURJE

14

27. sijenja 2009.

NEKI SREDNJOĹ KOLCI trebali bi na vlak

Meimurska Ĺžupanija ipak osigurava nastavak prijevoza autobusom Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ĹĄporta donijelo je 8. sijenja ove godine novu odluku o kriterijima i nainu financiranja troĹĄkova prijevoza redovitih uenika prvih i drugih razreda srednjih ĹĄkola u razdoblju od sijenja do kolovoza ove godine. Odlukom se odreuje da drĹžava viĹĄe nee financirati prijevoz uenika prvih i drugih razreda autobusom, i to na onim relacijama na kojima uenik istovremeno ima mogunost koriĹĄtenja vlaka i autobusa. Odnosno, ukoliko uenik i usprkos mogunosti koriĹĄtenja prijevoza vlakom Ĺželi koristiti prijevoz

autobusom, u tom bi sluaju, prema odluci Ministarstva, sam trebao snositi razliku troĹĄka prijevoza. Budui da je odluka Ministarstva donesena usred zimskih praznika te da su uenici poetkom ĹĄkolske godine mogli birati hoe li u ĹĄkolu putovati vlakom ili autobusom, Meimurska Ĺžupanija je odluila da e iz vlastitih proraunskih sredstava pokriti razliku izmeu cijene Ĺželjeznike i autobusne karte te time svim uenicima, koji su poetkom ĹĄkolske godine odabrali autobus, do lipnja ove godine omoguiti da i dalje putuju autobusom. (BMO)

MURSKO SREDIĹ E u borbi s kriminalitetom

Oformljeno Vijee za prevenciju bog stalnog rasta kaznenih dijela i prekrĹĄaja, posebice opeg kriminaliteta, organiziranog, a u posljednje vrijeme i maloljetnikog kriminala, na inicijativu naelnika Policijske postaje Mursko SrediĹĄe Branka Polanca Gradsko poglavarstvo Mursko SrediĹĄe donijelo je odluku o ormiranju Vijea za prevenciju Grada Mursko SrediĹĄe. Vijee sainjava devet osoba iz grada, policije, Mjesnog odbora i medija. To su gradonaelnik #osip Dobrani, naelnik PP-a Mursko SrediĹĄe Branko Polanec, kontakt policajac vica Maltari, komunalni redar Dragan BelĹĄe, predstojnica CSS-a Garda Mursko SrediĹĄe Alenka Bili, predstavnik OĹ Mursko SrediĹĄe van Leek, predstavnik nacionalnih manjina Branko OrĹĄuĹĄ, vijenik MO-a Sitnice Franjo Horvat i predstav-

nik medija Stjepan Mesari. Ovom odlukom, odnosno ormiranjem Vijea za prevenciju Grad Mursko SrediĹĄe Ĺželi stvoriti preduvjete za primjerenije ponaĹĄanje graana, posebice mladeĹži. Osnovna uloga vijea bit e praenje stanja, prezentacija djelovanja putem broĹĄura i medija, te predlaganje konkretnih rjeĹĄenja za svaku uoenu negativnu pojavu i ponaĹĄanje odreenih struktura. Vijee Ĺželi utjecati na graane kod kojih e biti zamijeena nezainteresiranost za probleme kojima nije direktno ugroĹžen njihov interes, a tiu se ĹĄire druĹĄtvene zajednice. " pojedine projekte, zavisno od utvrene problematike, Vijee e ukljuiti i druge strune osobe iz pojedinih podruja djelovanja, a u cilju pronalaĹženja najkvalitetnijih rjeĹĄenja. (S. Mesari)

SANDRA HERMAN govori o ruralnom turizmu Meimurja

Strategija ruralnog razvoja eka potvrdu - U Strategiji ruralnog razvoja Meimurske Ĺžupanije, koju je izradila REDEA, mnogo prostora zauzima ruralni turizam, grana gospodarstva koja ima velike mogunosti Godina koja je zapoela, prema rijeima ekonomista, planera, pa i samog hrvatskog premijera Sanadera, bit e po mnogo emu drugaija od prethodne, odnosno bit e, po Sanaderu, “vrijeme ozbiljnostiâ€?. Svjetska kriza i recesija nee mimoii Hrvatsku, a jedna od grana koja bi to najviĹĄe mogla osjetiti je turizam.  openito, klasini oblik turizma na koji smo u Hrvatskoj naueni viĹĄe nee moi opstojati, osobito ne u njezinom kontinentalnom dijelu. Kao novi i obeavajui oblik javlja se ruralni turizam, za koji je osobito zainteresirana Meimurska Ĺžupanija. Ĺ to je po tom pitanju uinjeno i ĹĄto se ini, govori Sandra Herman, predsjednica Turistike zajednice Meimurske Ĺžupanije. - Meimurska Ĺžupanija i Turistika zajednica naruile su izradu Strategije ruralnog razvoja Meimurske Ĺžupanije, u sklopu koje je obraen i ruralni turizam. Materijal je gotov i eka razmatranje, a potom prihvaanje od strane SkupĹĄtine Meimurske Ĺžupanije. " dokumentima jasno stoji kako je na temelju analiza postojee turistiko - ugostiteljske ponude turizma Meimurja, kao i stavova Ĺžupanijskih tijela o razvoju ruralnog turizma u Meimurju, potreban kvalitetan strateĹĄki pristup razvoju rural-

nog turizma u Ĺžupaniji, naglaĹĄava Herman, i kaĹže kako oekuje da e strategija biti prihvaena, a potom i krenuti u realizaciju.

Dvije laste (ne) ine proljee - Naelo odrĹživosti je vrlo vaĹžno i podrazumijeva usklaenost i izbalansiranost ekonomskih, sociokulturnih te ekoloĹĄkih aspekata turistikog razvoja. sto se tako razvoj ruralnog turizma treba temeljiti na pretpostavkama koje su odraz globalnih sagledavanja i trendova u turizmu u Hrvatskoj i njezinom okruĹženju, kao i inilaca koji odreuju kretanja u okviru ruralnog prostora. Mi u Meimurju moĹžemo ruralni turizam zasnivati ili usmjeravati prema poveanju turistike potraĹžnje za kratkim boravcima, za ĹĄto postoje ve neke destinacije na Vinskoj cesti. Ovog trenutka u Meimurju imamo samo dva mjesta gdje turisti mogu blagovati i prenoiti. To su Seljako obiteljsko gospodarstvo Turk u Vuetincu i Seoski turizam Gorianec u Svetom Martinu na Muri. Dvije laste, da se tako izrazim, ne ine proljee i nije dobro oekivati da ruralni turizam ostane na ovome. Sve skupa u Meimurju imamo 78 kreveta, ĹĄto je zaista malo u odnosu na interes koji pokazuju agencije i turisti, istie Sandra Herman, uvjerena kako e strategija koju je izradila $D$A biti prihvaena i potom oĹživotvorena, za ĹĄto e biti

- Strategija je dobra podloga za razvoj ruralnog turizma, kaĹže Sandra Herman potreban novac iz ministarstava, a T Meimurske Ĺžupanije pomoi e da to bude ĹĄto jednostavnije i kvalitetnije. Treba rei kako su meimurski vinogradari i vinari karika koja moĹže povezivati lanac zapoet pro-

izvodnjom mesa, mljenih preraevina, kruha, te nastavljen vinarstvom, voartvom i povrastvom, do stolova i kreveta u manjim seljakim ugostiteljsko - prenoiĹĄnim objektima. (Stjepan Mesari)

ŽUPANIJSKA LIGA PROTIV RAKA obiljeŞila Dan mimoza, posveen borbi protiv raka maternice

Cjepivom zaĹĄtitite djevojke od drugog najeĹĄeg raka u Ĺžena Ĺ˝upanijska liga protiv raka u suradnji s Hrvatskom ligom protiv raka i udrugom “drav(k)aâ€? ukljuila se u obiljeĹžavanje Dana mimoza, posveenog borbi protiv raka maternice, edukaciji i ranom otkrivanju drugog najeĹĄeg raka u Ĺžena. Od te zloudne bolesti godiĹĄnje u Hrvatskoj oboli oko 400, a umre 150 Ĺžena. Trenutano s tom boleĹĄu u nas Ĺživi 1.700 Ĺžena. Bolest je mogue uinkovito sprijeiti, tvrde lijenici, odgovornim spolnim ponaĹĄanjem, cjepivom koje je uvedeno proĹĄle godine u Hrvatskoj te redovitim papa-testom. - Ĺ˝elimo poruiti Ĺženama neka redovito odlaze na preventivne preglede. sto tako majkama Ĺželimo poruiti da zaĹĄtite svoje keri od raka vrata maternice, ali i drugih bolesti uzrokovanih HPV-om. Naime, 3 od 4 nove HPV inekcije dogaaju se u mladih Ĺžena u dobi od 15 do 24 godine starosti i to u prve dvije - tri godine spolne aktivnosti. Opaka bolest kao ĹĄto je rak vrata maternice moĹže se sprijeiti cijepljenjem protiv HPV virusa. Najavljeno je da e na razini drĹžave biti proveden nacionalni program poput onoga vezanog uz rak dojke, no za sada joĹĄ to ne unkcionira ovdje u Meimurju, kazao je dr. med. Hussein Saghir, predsjednik Ĺ˝upanijske lige protiv raka.

Pod vurom na Trgu epublike u akovcu volonterke Ĺ˝upanijske lige protiv raka u subotu prije podne dijelile su prigodne broĹĄure iz kojih je mogue saznati ĹĄto Ĺžena moĹže poduzeti i kako zaĹĄtititi sebe i svoju ker od ove opake bolesti. OdrĹžana je i prezentacija videospota koji takoer govori o ovoj bolesti te propagira cijepljenje djevojaka. - Mi smo audio inaicu ovog spota poslali svim meimurskim radiopostajama molei ih da ga emitiraju. Osobno joĹĄ nisam primijetio da je netko od njih udovoljio naĹĄoj molbi, no pozivam ih da se ne ogluĹĄe naĹĄem pozivu koji je od izuzetnog znaaja za Ĺžene. Ovom prilikom zahvaljujem onima kod kojih smo naiĹĄli na razumijevanje za medijsko praenje, naglaĹĄava dr. med. Saghir. Ĺ˝upanijska liga protiv raka na Trgu je prodavala mimoze, a sav prihod bit e namijenjen edukaciji Ĺžena kako bi se zaĹĄtitile od raka maternice. " ime “ajednice Ĺžena HD-a Katarina rinskiâ€? njena predsjednica Nada Vugrinec predala je predsjedniku Ĺ˝upanijske lige protiv raka donaciju u iznosu od 2 tisue kuna.  taj novac bit e upotrijebljen u svrhu edukacije i prevencije drugog najeĹĄeg raka u Ĺžena. (D.Mihoci)


KRO MEI RJE

27. sijenja 2009. ZEJA KUGA prijetnja ljudima i divljai

NASTAVLJA SE BORBA s bijesnim Ĺživotinjama

Nema panike, no tularemija nije ĹĄala JoĹĄ uvijek iz Zagreba nisu stigli nalazi ubijenog zeca, no sumnje da je rije o Tularemiji su realne. ProĹĄli tjedan u okolici akovca ubijen je divlji zec, kojeg je lovac poklonio svojemu prijatelju. vaj je zeca pripremio za jelo i, nakon ĹĄto je konzumirao odreenu koliinu, nije se osjeao dobro te je potraĹžio lijeniku pomo. Lijenik je posumnjao da se ovjek zarazio Tularemiom, meu narodom poznatije kao “zeja gripaâ€?.  svemu je izvijeĹĄten dr. vet. med. Ljubomir Kolarek, viĹĄi Ĺžupanijski veterinarski inspektor, koji je naloĹžio slanje ostataka mesa divljeg zeca na Veterinarski institut u Zagreb. ovjek koji je meso pojeo nije u Ĺživotnoj opasnosti, a ni pas koji je zeca donio nije zaraĹžen.

- Bolesni zeevi mogu se uhvatiti rukama, ĹĄto ukazuje na bolest, kaĹže Mladen Lackovi

Do zakljuenja ovog broja naĹĄih novina nalaz iz Zagreba nije stigao, tako da se za sada moĹže govoriti tek o jedinom sluaju tularemije u Meimurskoj Ĺžupanije. Ĺ to je tularemija, te kakvo je stanje u meimurskim loviĹĄtima, rekao nam je Mladen Lackovi, tajnik Lovakog saveza Meimurske Ĺžupanije i vrsni poznavatelj divljai te njihovih bolesti.

Pitomi divlji zec je opasan - Za sada nema novih sluajeva, odnosno nitko od lovaca ni graana nije prijavio sumnjivo ponaĹĄanje divljih zeeva, a ni kunia. Dakle, panike nema, no oprez je potreban, kaĹže Lackovi, te nastavlja. Do sada je u Meimurju tularemija zabiljeĹžena u dva ili tri sluaja, i to davno. na se prenosi dodirivanjem i glaenjem zeca te udisajem zraka. d tularemije obole i ljudi i lovaki psi. Ako netko od ljudi primijeti sumnjivo ponaĹĄanje divljeg zeca, odnosno vidi kako on postaje pitom i dolazi u blizinu kua, treba to prijaviti najbliĹžem lovakom druĹĄtvu ili savezu. Pitomi divlji zec je velika

15

Tularemija se sa zeca prenosi na psa, a moĹže i na ovjeka - S obzirom na to da je rije o prenosivoj bolesti, potrebno je suzbijati glodavce te provoditi pojaani odstrel zeeva pri pojavi tularemije, pojaĹĄnjava Lackovi, te naglaĹĄava. - im se divlji zec pribliĹži ovjeirevi i zatvaranje ku ili se dade uloviti, znak je to prisutnosti tularemije, te sluaj treba limfnih vorova hitno prijaviti. - Tularemija se kod ljudi maMilan Ĺ˝idov iz LD-a “Fazanâ€? Ĺ triniestira poput gripe. sto tako na gova sjea se kako su pred dvadeserukama se moĹže pojaviti ir ili priĹĄt, tak godina lovci iz bolnice dobili ama potom dolazi do zatvaranja limpulice u koje su usisavali krv ubijene nih vorova. dmah treba potradivljai i to slali na analizu kako bi se Ĺžiti lijenika, jer ako se to ne uini utvrdilo zdravstveno stanje divljai, moĹže doi do teĹĄkih posljedica, pa odnosno vidjelo postoje li znakovi i smrti. oboljenja zeeva od tularemije. Ljudi se lijee streptocinom, dok Ĺ˝idov se ne sjea da bi netko se divlja ne moĹže terapirati, a isto obolio od ove bolesti, ali poziva na o tako ni domae Ĺživotinje jer se radi prez. (S. Mesari) o vrlo inektivnoj zoonozi.

opasnost i pokazatelj da on moĹže imati tularemiju, upozorava Lackovi, naglaĹĄavajui kako se u svim meimurskim loviĹĄtima provodi monitoring.

Eutanazirano dvadeset lisica Mjesec dana se veterinari i tehniari akovekog Bioinstituta bore s bjesnoom pasa i maaka. sim ĹĄto pse i make cijepe, obavljaju i eutanaziju necijepljenih Ĺživotinja. Veterinar Sandro Korent kaĹže da se eutanazija pasa i maaka sada obavlja sporedno, dakle, ne intenzitetom kao u poetku kada je bjesnoa registrirana u Vukanovcu. - Uglavnom se usmruju starije Ĺživotinje koje dugo nisu ili uope nisu bile cijepljene protiv

bjesnoe. Usmreno je blizu stotinu maaka te dvadesetak pasa, kaĹže Korent, te iznosi zanimljiv ali upozoravajui podatak. - d poetka akcije ubijeno je dvadeset lisica, koje su poslane na Veterinarski institut u Zagrebu. Za sada imamo nalaze da su etiri pozitivne na bjesnou, napominje Korent, dodajui kako su 70 posto lisica ubili lovci, a ostatak ljudi sami. Neke doslovce motikom ili drugim predmetom, ĹĄto pokazuje koliko su se lisice pribliĹžile dvoriĹĄtima. (S. Mesari)

Poveati odstrjel lisica Ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja BoĹžidar Pankreti izdao je naredbu o poveanom odstrjelu lisica zbog suzbijanja i iskorjenjivanja bjesnoe. Ministarstvo e isplaivati naknadu za svaku odstrijeljenu i dostavljenu lisicu u ovlaĹĄteni laboratorij u iznosu od 80 kuna. Pola iznosa dobiva lovac, a polo-

vicu veterinarska organizacija koja lisicu dostavlja u laboratorij. U Meimurskoj Ĺžupaniji povean odstrjel nareuje se lovakim druĹĄtvima Srnjak Macinec, Ĺ ljuka Gornji Mihaljevec, Trka Sveti Martin na Muri, Zec Mursko SrediĹĄe, Fazan Ĺ trigova, Zec Mursko SrediĹĄe, Srnda Selnica i Zec akovec. (sm)

TURISTIKA ZAJEDNICA opine Ĺ trigova

Preko Robadja i Ĺ trigovaka do Ĺ trigove

- Rajko naĹĄ dragi, daj ga zalij ...

Po prvi put je Turistika zajednica opine Ĺ trigova ove godine organizirala pjeĹĄaenje u povodu Vincekovog. U nedjelju je pedesetak ljudi, predvoenih #osipom Mikecom, krenulo iz srediĹĄta Ĺ trigove prema obadju, najviĹĄem meimurskom vrhu, te dalje do Vinske hiĹže Cmrenjak gdje je obavljen obred rezanja i ĹĄkropljenja trsova. Taj astan i lijep posao obavio

je domain ajko Cmrenjak, a predsjednik opinske Turistike zajednice #osip Mikec rekao je par rijei o rozgvama koje e se spremiti u posudu s vodom i na Cvjetnicu u presmecu odnijeti u crkvu. krijepljeni Cmrenjakovim vinima, kolona je krenula prema vrhu Ĺ trigovak i dalje prema Ĺ trigovi. Bilo je prvi put, ali dobro i lijepo. (S. Mesari)

UDRUZI “DUGA� iz Preloga

MladeĹž HDZ-a donirala 1.500 kuna MladeĹž HDZ-a Grada Preloga donirala je preloĹĄkoj Udruzi osoba s mentalnom retardacijom “Dugaâ€? 1.500 kuna. Donaciju je na proĹĄlotjednom druĹženju lanova “Dugeâ€? njenoj predsjednici Brankici Mezga predala Marta Vargek, predsjednica preloĹĄke mladeĹži HDZ-a. Donirani novac mladeĹž HDZ-a prikupila je na dobrotvornom turniru u beli koji je organizirala u prosincu proĹĄle godine. Na turniru u Gradskoj kavani Lovac sudjelovalo je 16 parova koji su za sudjelovanje uplatili kotizaciju po 50 kuna. Pobjednici turnira, par Ĺ venda – Horvat, osvojili su novanu nagradu od 800 kuna, od ega su se u korist “Dugeâ€? odrekli 500 kuna. Drugoplasirani par Vukovi - urkin osvojio je nagradu od 200 kuna te je cijeli iznos donirao, dok je treeplasirani par Bahlin - Ĺ venda osvojio i “Dugiâ€? donirao 100 kuna. (D.M.)

Domaini i gosti, trei slijeva ponovno izabrani predsjednik Andrija IlijaĹĄ

DVD HodoĹĄan

Predsjednik ponovno Andrija Ilijať Na izbornoj godiťnjoj skupťtini DVD-a Hodoťan za predsjednika druťtva ponovno je izabran Andrija lijať, dosadaťnji predsjednik. Skupťtini DVD-a Hodoťan bili su nazoni brojni gosti, zapovjednik VZŽM-a van Kriťtofi, saborski zastupnik i predsjednik Skupťtine Meimurske Şupanije Vladimir vkovi, naelnik opine Donji Kraljevec Zlatko Horvat, gradonaelnik mjesta Letina, zapovjednik Granine policije, kao i predstavnici M-a Hodoťan i drugi gosti. Uz Andriju lijaťa kao predsjednika, za zamjenika predsjednika DVD-a Hodoťan izabran je Željko Vlahek, za zapovjednika druťtva #osip Kuhanec, za zamjenika zapovjednika #urica Blagus, a za tajnika Želimir Soka. Za lanove Upravnog odbora druťtva izabrani su i Tomislav Vidovi, Dragutin Furdi i Dragutin Pavlic. Prema izvjeťu o radu koje je podnio Andrija lijať, DVD Hodoťan je uz preventivu i preglede hidranata posebnu paŞnju posvetio meunarodnoj suradnji te Şetvenim aktivnostima. Ve dugo se surauje

s prijateljskim DVD-om iz Letine, iji su predstavnici i ovaj put bili gosti druťtva, a uz pozive na susrete mladi svake godine odlaze u kamp mladeŞi. Za vrijeme Şetve organizirane su ophodnje, ak je petnaest vatrogasaca uvalo polja ili deŞuralo. U natjecanjima se sudjelovao s dvije ekipe mladeŞi i ekipom seniora, uz dobre rezultate. Druťtvo ima pedesetak lanova, od ega tridesetak mlaih lanova. DVD Hodoťan dodijelilo je zahvalnicu Poljoprivrednom gospodarstvu Srpak iz Hodoťana koje je bilo sponzor mlaim vatrogasnim ekipama u druťtvu. Posebna zahvalnica VaraŞdinske biskupije, Şupe Sveti #uraj u Trnju, uruena je vanu Kriťtofiu, zapovjedniku VZŽM-a, zbog pomoi pri zamjeni kriŞa na tornju crkve Svetog vana Nepomuka u Hodoťanu. Vatrogasci DVD-a Hodoťan podnijeli su zahtjev DrŞavnoj upravi za zaťtitu i spaťavanje u Zagrebu za nabavku maloga vatrogasnog vozila zbog potreba razvoja druťtva. (#. Šimunko)


POLJODJELSTVO

16

ODRŽANA GODIŠNJA skupťtina svetomartinskih voara i vinogradara

S AKOVEKOG sajma

Ljudi pitaju za odojke KiĹĄnom vremenu unato, proĹĄle srijede na akovekom sajmu bilo je ljudi kao u najboljim danima. No nije bilo prevelikog trgovanja. *iĹĄe se razgledavalo robu te raspitivalo za cijene. judi su “pozvedavali za pajcekeâ€?, koji su bili najtraĹženiji, no njih nije bilo u ponudi. - 'obra je bila ponuda ogrjevnog drva, ali prodalo se vrlo malo.

- A bu zdrĹžal do kolinja ...?

CIJENE NA AKOVEKOM SAJMU - kukuruz 1 kn/kg - krumpir 1,5 kn/kg - stona repa 9,50 kn/kg - pĹĄenica 1,4 kn/kg - zelje 25 kn/vrea - pile za klanje 30 kn/kom - kuni 80 kn/kom - lopata za snijeg 50 kn/kom - gulaĹĄ 25 kn/porcija - gemiĹĄt 5 i 6 kn/aĹĄa %lino je bilo s krumpirom, kojeg je bilo puno, ali prodavai baĹĄ nisu napunili novanike. Bilo je dovoljno kukuruza, no prodano je tek par “zrnacaâ€?, kao i drugih Ĺžitarica. - +ek se proda za ribice hraniti, rekao je jedan prodava. Zadovoljni su bili peenjari koji su prodali dosta gulaĹĄa i jela s roĹĄtilja, kao i prodavai stare krame. 'osta je bilo upita pa i kupnje raznih kotlarskih proizvoda i opreme za Ĺžganjarenje. (%. Mesari)

S AKOVEKOG placa

Nude se presadnice sobnog cvijea Popravilo se stanje na akovekoj trĹžnici, pa je proĹĄlih dana, posebice pred kraj tjedna, na plac doĹĄlo dosta prodavaa i kupaca. Prodavai su se potrudili te ponudili kvalitetnu robu po umjerenim cijenama. - *idite, roba je europska, a cijene su ipak domae, niske, rekla je prodavaica koja prodaje lijepu mrkvu i svjeĹže listove

27. sijenja 2009.

SnaĹžnije e poticati vinogradarstvo i povrarstvo %voju redovitu izvjeĹĄtajnu godiĹĄnju skupĹĄtinu odrĹžala je Udruga voara, vinogradara i povrara opine %veti Martin na Muri. %kupĹĄtina, kojoj je nazoilo pedesetak lanova, odrĹžana je u restoranu “Potrti kotaâ€? u #urovaku, gdje je izvjeĹĄe o jednogodiĹĄnjem radu i aktivnostima udruge podnio njezin predsjednik Mladen 'obrani. - *e je, ili tek, proĹĄlo ĹĄest godina od osnutka naĹĄe udruge i sa zadovoljstvom mogu ustvrditi kako smo se brojano omasovili, kvalitetno educirali, pronaĹĄli kulture koje uzgajamo i konano svojim kvalitetnim proizvodima osvojili trĹžiĹĄte, rekao je u uvodu svog izvjeĹĄa 'obrani, a potom nastavio. - Mogu rei kako smo izvanredno iskoristili specifinosti krajolika, ovdje izmeu rijeke Mure i brijeĹžnog dijela domovine i Meimurja. 'anas naĹĄi lanovi posjeduju oko 90 hektara plantaĹžnih vo-

njaka, od ega je 15 hektara pod mreĹžom. +akoer naĹĄi lanovi posjeduju 50-ak hektara vinograda, istina, na usitnjenim povrĹĄinama, ali zato s kvalitetnim nasadom i u konanici dobrim vinima, nabrojio je 'obrani, te progovorio i o samoj udruzi.

Povrari smo u nazivu - NaĹĄa udruga broji oko sto lanova, ĹĄto aktivnih, ĹĄto ne baĹĄ aktivnih, a pred par godina bilo ih je viĹĄe. Kako bi udruga imala ĹĄto kvalitetnije i aktivnije lanstvo, povisili smo lanarinu na 100 kuna i na taj nain malo iskristalizirali profil lanova, tonije, doĹĄli smo do pedesetak lanova koji se odazivaju na skupove i podrĹžavaju naĹĄe programe. *oari su najbrojniji i najaktivniji, a sve bolji i organiziraniji su i vinogradari, koje emo poticati u podizanju novih i kvalitetnijih nasada. Na Ĺžalost, povrara goto-

vo da i nemamo, odnosno imamo ih samo u nazivu, stoga moramo u narednom razdoblju viĹĄe poraditi na tome da se povrarstvo probudi i slijedi voare i vinogradare, naglasio je 'obrani, te zahvalio opini i udrugama %vetog Martina na Muri na svekolikoj pomoi u radu udruge, kao i samoj poljoprivredi.

Postoji investitor za plastenike %kupĹĄtini je nazoio i opinski naelnik Franjo Makovec, koji je pohvalio rad udruge, dao podrĹĄku njezinim aktivnostima te obeao potrebitu pomo kod razrjeĹĄavanja zemljiĹĄnih i drugih pitanja. Makovec je ustvrdio kako je meu lanovima udruge 90 posto voara, te neĹĄto vinogradara i vrlo malo ili niĹĄta povrara. - Povrarstvo je grana poljoprivrede koja kod nas ima velike ĹĄanse i mogunosti. %vi takozvani mali po-

Antun Si od poetka je zadovoljan lan udruge sjedi ili parcele pogodni su upravo za povrarstvo. vog trenutka vam mogu rei kako jedan poduzetnik pokazuje interes za podizanjem 10 veih plastenika za proizvodnju povra. Na svemu ťto ste uinili estitam vam, a uinili ste puno, neťto o emu smo prije nekoliko godina mogli samo sanjati. Želim da budete i dalje dobri, da odaberete dobar sortiment, da postavite obranu od tue i zadrŞite kvalitetu koju imate, poruio je naelnik, dodajui kako je velik dobitak novoizgraena U hladnjaa u Gospodarskoj zoni. Na sjednici su podnesena financijska izvjeťa, te plan i program rada za 2009. godinu. (%tjepan Mesari)

CIJENE NA AKOVEKOM PLACU - jabuke 3 do 6 kn/kg - trijebljeni orasi 40 kn/kg - ljeĹĄnjaci 15 kn/pake - jaja 1,10 do 1,30 kn/kom - mrkva 7 do 10 kn/kg - perĹĄin 15 kn/kg - luk 6 kn/kg - med 30 kn/boica - ĹĄampinjoni 25 kn/kg - klemenne 12 kn/kg blitve i perĹĄina. Ĺživio je i mlijeni dio, ima dosta meda, gljiva i jaja. Kod cvjeara je joĹĄ mirno, ali uz suhe cvjetne aranĹžmane polako se nude i presadnice sobnog cvijea. 'obra je ponuda jabuka, krumpira, suhog voa i agruma. (%. Mesari)

Mladen Oleti je vinar i Ĺželi napredak vinogradarstva

Dobrani podnosi izvjeĹĄe o radu udruge

ZIMSKA ZAĹ TITA voaka od divljai

Ne trovati koru voaka Tko joĹĄ nije, odmah treba obaviti zimsku zaĹĄtu voaka od divljai, osobito od zeeva i srndaa, kao i mnogih glodavaca, pa i pca. Mlade voke treba zaĹĄ protektorima po cijeloj duĹžini stabljike jer je upravo to mjesto gdje divlja najradije oĹĄtri svoje zube ili rogovima i kljunovima oĹĄteuje koru. Isto tako, u nedostatku hrane divlja jede voke, naroito koru i granice. Postoji viĹĄe vrsta protektora, od plasnih koji se mogu nabavi u poljoapotekama ili vrtnim centrima, do sloĹženijih i kvalitetnijih. Protektor se postavlja tako da se na dva mjesta priveĹžu elasnim vezivom, gore i dolje pri tlu, i tako je

mlado stabalce zaĹĄeno od neĹželjenih posjetelja. SloĹženiji, pa samim time i skuplji, protektori su od metala, poput viĹĄeslojnih mreĹža ili opruga. Ova vrsta protektora omota se oko stabla, i to tako da se moĹže okreta oko njega. Zbog svoje viĹĄeslojnos “rasteâ€? zajedno s vokom i traje godinama. Ako se na kori primijete tragovi divljai, ranu treba dobro namazati voarskim voskom, koji sprjeava daljnje stradavanje biljnog tkiva, i pomoi e u brĹžem zacjeljivanju voke. Nikako nije dobro voke pred divljai zaĹĄ nekom otrovnom smjesom. (ag,sm)


POLJODJELSTVO

27. sijenja 2009. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAĹ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja!

Ehinokokoza – nalaz na liniji klanja $chinococcus granulosus je mala pasja trakavica koja u odraslom stadiju parazitira u tankom crijevu pasa i nekih divljih mesoŞdera, a u larvalnom stadiju (hidatidna cista, ehinokokni mjehur) u jetri, pluima, rjee drugim organima biljojeda, svinje i ovjeka. Pas kao konani nosioc invadira se kad s odbaenim organima nakon klanja pojede fertilni mjehur. U njegovu crijevu e se nakon odreenog vremena razviti spolno zrele trakavice koje e otpuťtati lanke ispunjene jajaťcima i na taj nain kontaminirati okoliť. Životinje se invadiraju kad s hranom ili vodom, zagaenom pseim izmetom, proguta i jajaťca ehinokoka koje e iz crijeva krvnim putem dospjeti u jetru, plua pa i druge organe gdje e polako rasti kao mjehur koji s vremenom moŞe dosei veliinu ťake pa i djeje glave. $hinokokoza domaih Şivotinja u pravilu ne uzrokuje vaŞnije klinike simptome, dok kod ovjeka ovisno o veliini i smjeťtaju mjehura moŞe izazvati ozbiljne tegobe i zahtijevati sloŞene kirurťke zahvate prilikom njihova uklanjanja. arvalna ehinokokoza Şivotinja znaajna je prije svega zbog odbacivanja invadiranih organa pri klaonikom pregledu ťto rezultira ekonomskim gubicima. $hinokokne mjehure najeťe nalazimo na jetri i pluima, ali se mogu razviti i u drugim organima i tkivima (srce, miťino tkivo). Pri pregledu se lako prepozna-

ju zbog karakteristine grae – to su u pravilu okrugli bjelkasti mjehurii ispunjeni bistrom vodenastom tekuinom, a vrstoa, prozirnost i veliina im ovise o starosti procesa. ko svakog ehinokokoa razvija se vezivno-tkivna ovojnica kao posljedica reakcije organizma na invaziju. Prema odredbama vaŞeeg Pravilnika o nainu obavljanja veterinarskozdravstvenog pregleda mesa i organa nakon klanja organi u kojima se naeni ehinokoki u veoj mjeri tako da se ne mogu u potpunosti odstraniti nisu upotrebljivi za prehranu ljudi. Iako invadirani organi nisu izravno opasni za ovjeka, oni su realna opasnost za ťirenje ehinokokoze ako se sirovi dadu psu ili ih takve pojede neki divlji mesoŞder. %toga je vaŞno upozoriti vlasnike Şivotinja da kod klanja Şivotinja za potrebe vlastitog kuanstva koje ne podlijeŞe obaveznom veterinarsko-zdravstvenom pregledu mesa i organa nakon klanja ukoliko uoe gore opisane promjene na organima da takve organe obvezatno kratko prokuhaju i zakopaju, a nikako da ih sirove daju psima. sim neťkodljivog uklanjanja invadiranih organa nakon klanja vrlo vaŞna mjera za suzbijanje ehinokokoze je obvezatna dehelmintizacija pasa koja se svake godine prema Naredbi o zaťtiti Şivotinja od zaraznih i parazitarnih bolesti provodi zajedno sa cijepljenjem pasa protiv bjesnoe. 'raŞen Kranjec, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AK*$C: BIIN%+I+U+ d.o.o. (bivťa *eterinarska stanica d.o.o. akovec): deŞurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. %pecijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa %teinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. *eterinarska ambulanta

#UG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR$G: %pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. *eterinarska stanica PR$G: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR%K %R$'IĹ <$: *eterinarska

ambulanta Mursko %rediĹĄe: deĹžurni veterinar na mobitel 098/465-473. Ĺ +RIG*A: *eterinarska ambulanta Ĺ trigova Gornji Mihaljevec: deĹžurni veterinar mob. 098/465-470. 'N#A 'UBRA*A: Ambulanta 'onja 'ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. 'MAĹ IN$C: Ambulanta 'omaĹĄinec: deĹžurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

17

Švenda $ko Farm %ervis d.o.o., poduzee za pruŞanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA'N *RI#$M$: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. '$ŽURNI +$$FN: 040 645 058.

Meimurski vrt â&#x20AC;&#x201C; Jaglaci se pripremaju 'a li mi je dozvoljeno malo odgoditi priu o grabovima i ostalom velikom drveu? Kako ste velikoduĹĄni! Hvala! *idjeh ovih dana jaglace u jednom jarku kako se odmrzavaju. Kakva hrabrost! Ne mogoh da *as ne upozorim na njih, koji toliko vole sunce, da ih ni mraz ne moĹže omesti. +aj jaglac ĹĄto se sad veseli boljim danima na juĹžnoj ĹĄkarpi uz cestu, jest obini jaglac, Primula vulgaris. #aglaci raznih vrsta sad se mogu nai na naĹĄim malim prozorskim, stepeniĹĄnim ili/i drugim zimskim vrtovima. +o su trajnice, veinom niska rasta i cjelovitih listova skupljenih u prizemnu rozetu. #aglaca je nekoliko stotina vrsta, a sve su porijeklom sa sjeverne Zemljine polutke. Kao ukrasne vrtne biljke, ili kao ukrasno sobno cvijee, uzgaja se nekoliko desetaka vrsta. %vima je zajedniko da traĹže dosta vlage, svjeĹže i rahlo tlo, i ne podnose vruinu. vo zadnje imajte svakako na umu kad smjeĹĄtavate jaglac u svoj dom. Zaboravite pregrijane, suhe prostore grijane radijatorima sve do usijanja kao smjeĹĄtaj za jaglace. Cvjetovi jaglaca su pojedinani ili u ĹĄtitastim cvatovima, koji se kod nekih vrsta izdiĹžu viĹĄe a kod drugih manje iznad rozete listova. Cvijet im se sastoji od pet latica Ĺžute, crvene, ruĹžiaste, ljubiaste, bijele ili plave boje. latinsko ime jaglaca (Primula) dolazi od primus - prvi, ĹĄto se odnosi na injenicu da su to prvi cvjetovi u proljee. NaĹĄ naziv pak dolazi od praslavenske rijei u ijem je korijenu znaenje rasti i bujati ĹĄto pak se odnosi na relativnu bujnost jaglaca u joĹĄ uspavanoj prirodi. bini jaglac, Primula vulgaris, je proljetnica jednostavnih, svjetloĹžutih cvjetova na kratkim cvjetnim stapkama. Kod nas samoniklo (au-

tohtono) raste na brojnim prirodnim staniĹĄtima, ali i u vrtovima. 'eĹĄava se da pojedini â&#x20AC;&#x2DC;otociâ&#x20AC;&#x2122; sasvim poĹžute u rano proljee kad se ovi â&#x20AC;&#x2DC;ranoraniociâ&#x20AC;&#x2122; probude. NeĹĄto jasnije, ili jae Ĺžutu boju imaju cvjetovi proljetnog jaglaca, Primula veris, koji cvate neĹĄto kasnije, a cvjetovi ugodna mirisa skupljeni su mu po nekoliko na vrhu neĹĄto duĹže stapke. Prirodno raste na planinskim livadama a este su i njegove kultivirane raznobojne varijante po naĹĄim vrtovima. noviji hibridi krupnih cvjetova odlikuju se ĹĄirokim rasponom jarkih boja. mnogo cvjetni vrtni jaglac, Primula polyantha, nastao je kriĹžanjem obinog i proljetnog jaglaca. Neke od sorti imaju cvjetove na izdignutim stapkama, a druge se odlikuju duplim cvjetovima ili Ĺžuto obrubljenim laticama. #aglace u cvatnji sada moĹžete kupiti u toku cijele zime i proljea. Uzgajaju se u loniima u staklenicima s kontroliranom klimom. I vi ih moĹžete staviti u svoj stan da vam razveseljavaju siva zimska jutra. Bit e vam zahvalni ako za njih izaberete najhladnije, a ujedno dovoljno svjetlo mjesto. Provjerite, moĹžda neki prozor ne dihta dobro, pa je onda tu malo hladnije.... jaglaci e biti poaĹĄeni na tom daĹĄku svjeĹžeg zraka smijat e se svakom stupnju ispod vaĹĄih omiljenih 25 celzijusa. Kad razgovarate s tako nasmijeĹĄenim jaglacima, nemojte im zaboraviti obeati da ete ih u proljee presaditi u vrt i poĹželjeti im dug Ĺživot. Budite mi dobro, nemojte previĹĄe raditi!


27. sijenja 2009.

18

PRIOPENJE Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu - Preporod

Plae iz prorauna treba vezati uz prosjenu plau Smanjenje zastupnikih plaa, odnosno vraanje zastupnikih mirovina u opi mirovinski sustav – dvije su najsuvislije zamisli koje su se poslije dugo vremena ule iz hrvatske politike žabokreine. Sve plae u Hrvatskoj koje se isplauju iz državnog prorauna trebalo bi vezati uz prosjene plae u državi. Plaa saborskih zastupnika ne bi smjele biti dvostruko više od prosjenih plaa u državi. Najgore što bi se s prijedlogom o smanjenju zastupnikih plaa moglo dogoditi bilo bi da se plae smanje simboliki za nekoliko stotina kuna. Na taj bi se nain zamazale oi javnosti, a nikakvih stvarnih promjena ne bi bilo. Rješenje stoga nije u smanjenju od nekoliko stotina kuna, nego u smanjenju od barem nekoliko tisua kuna. Uz prosjenu plau potrebno je vezati i najvišu prosjenu mirovinu. Najviša mirovina, koja nije rezultat radnog staža i uplaenih doprinosa, ne bi smjela biti vea od prosjene plae u državi. Nikakvih izuzetaka ne bi smjelo biti u pogledu povlaštenih mirovina. Svaka mirovina u Hrvatskoj mora biti u suodnosu s visinom plae onoga tko svojim radom omoguava isplatu mirovine. Eventualni porast mirovina može se vezati iskljuivo uz porast prosjenih plaa u državi. Donošenjem ovakvih politikih odluka hrvatsko bi se društvo napokon poelo homogenizirati u predstojeem razdoblju krize i recesije. Smanjenjem zastupnikih plaa i mirovina nee se spasiti javna potrošnja u zemlji, ali e poeti stvarati pretpostavke za ope prihvaanje nepopularnih i teških odluka pred kojima se nalazi Hrvatka Vlada. U kontekstu najnovijih prijedloga, krajnje je i neukusno i licemjerno svako postavljanje pitanja jednakopravnosti zastupnika i ostalih zaposlenih i ostalih u državnim i javnim službama kada je i više nego dobro poznato da su se baš ti saborski zastupnici koristili pogodnostima o kojima obini graani nisu mogli ni sanjati, od besplatnog prijevoza i parkinga do povlaštenih cijena u saborskom restoranu. Potpuno je promašeno na probleme zastupnikih plaa i mirovina gledati kroz primjenu ovog ili onog zakona. Oni koji su zakone donijeli, zakone mogu i promijeniti. U Sindikatu zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod od zastupnika Hrvatskog Sabora oekujemo žurne zakonske promjene koje e omoguiti ravnomjernije podnošenje teškog bremena posvemašnje gospodarske krize. (Željko Stipi, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod)

estetikheretik

Za šaku dolara (za brdo love) U zadnje vrijeme se u medijima pojavljuju lanci o uspjesima jednog novog sporta u kojem su uspješni meimurke i meimurci. To je sportski ples ije sjedište kluba je u plesnom centru Livi. Nakon odreenog vremena provedenog u okruženju sportskih plesaa roditelji natjecatelja su se zbližili i uoili neke nedostatke na koje se tzv. rukovodstvo PC Livi oglušuje, pa je (vei) dio roditelja došao do zakljuka da se obrati javnost. Zašto smo spomenuli takozvano rukovodstvo? Kako je PC Livi registriran kao udruga graana, a ne kao obrt, tako je i sportski plesni klub Livi takoer neproitabilna udruga graana koju se po zakonu o udrugama mogu ukljuiti svi graani lijepe naše (dok se nekima brani pristup) zbog… Nitko, ama baš nitko od roditelja maloljetne djece ili plesai nisu upoznati sa statutom SPK niti im je isti ponuen na uvid na što imaju pravo jer je to javan dokument svake udruge kao ni tko im je predsjednik, dopredsjednik i tajnik što su po statutu obavezni lanovi, ne znaju za svoja prava ali su upoznati sa obavezom da redovito plaaju lanarinu. Kako je u zadnje vrijeme došlo do mimoilaženja u razmišljanjima oko treninga i naina treniranja izmeu trenera koji imaju svoje znanje koje redovito obnavljaju na seminarima i gospoe X koja je totalni autsajder što se tie sportskog plesa došlo je do otpuštanja istih. Gospoa X je uvjerila roditelje kako su ih pojedini treneri napustili, no nije objasnila nikada roditeljima kako ona svaki revijalni nastup “svojih plesaa” naplauje što u gotovini, što preko dotacija grada ili županije, a roditelji pokrivaju sve troškove dolaska i odlaska na te manifestacije. Nije nikada spomenula kako se miješa u izmjene koreograija, preporua promjenu partnera, odgovara pojedince od dosadašnjih partnera, a maloprije spomenusmo da je totalni autsajder… uostalom izjavila je jednom prilikom kako e sportski plesni klub biti održiv do onda dok donosi zaradu, a nakon toga… Gospoa X je u nekoliko navrata naplaivala karte za autobus za roditelje ili prijatelje djece koja su nastupala za Livi na nekim od manifestacija i to vjerovali ili ne po cijeni karte redovne linije do popunjenja autobusa. Ništa tu ne bilo neobino da ti pojedini autobusi nisu bili ve plaeni od strane naruioca programa. Pojedinoj se djeci raspala obua od petstotinjak i više kuna kada

su bili doslovce natjerani da plešu po kišnoj i mokroj podlozi jer gospoa X nije dozvolila ples u obinim cipelama, zato jer ih vi plaate. Isto tako gospoa X organizira izlete kao nagradu za trud tijekom godine za svoje plesae, ali uz uvjet da se na tom nazovimo ga radnim izletom da plesni program za odreenu svrhu. Kulminacija svih dogaanja PC Livi je godišnji festival na kojem naša djeca pokazuju što su sve nauila u godinu dana. Tom prilikom se u kasu neproitabilnog PC slije nekih 20-30 tisua kuna od ulaznica koje su ta ista djeca morala rasprodati kod svojih roaka, prijatelja… a zamislite nisu za taj nastup zaslužili niti sok. Tu ste i vi roditelji malo potpomogli svojih izdvojenim vremenom radei volonterski kako bi pomogli PC gospoe X. Bilo bi sve to jako lijepo kada bi taj novac bio za rad PC, no to vam je za odlazak na božini šoping u Italiju, Gardeland… No vratimo se sportskom plesu. Nakon “odlaska” trenerice pojedina su djeca odluila promijeniti plesni klub, ali im je gospoa X priprijetila da su oni njezini uenici i uenici njenog supruga gospodina X te ne smiju niti ne mogu ii u drugi klub jer e se to odraziti na njihov konani uspjeh. To stvarno nije lijepo od gospoe X, no imamo saznanja i kako je spomenuti gospodin X u nekoliko navrata dao negativnu ocjenu djeci iz podruja plesa, te im od srca preporuio kako se neka jave kod gospoe X u PC pa kad naue plesati dobit e pozitivnu ocjenu!? Na taj se vam nain regrutiraju mladi plesai, dok u ostale sekcije ne bih zalazili. Gospoa X si je izmeu ostalog i uzela za pravo pa je na Internet stranice PC Livi stavila sliku trenerice sportskog plesa sa osobnim podacima, bez njenog znanja što zadire u osnove privatnosti pojedinaca. Predstojee Valentinovo i organizacija plesnog natjecanja osnovnih i srednjih škola još je jedna formula za popunjavanje kase obitelji gospoe X. Ugostiteljski objekt ima zaradu od pune sale roditelja, baka, strina…+ gospoa X zaradu od nemalih kotizacija = svi zadovoljni. Ne bi svojim saznanjima nainjali druge sekcije, ali spomenuli bismo kako se veina nastupa, izleta i sl. PC Livi organizira iskljuivo kako bi se u cijenu aranžmana mogli ukljuiti besplatni aranžmani obitelji gospoe X. Svaka ast na domišljatosti. Roditelji

Prostor ispred “Šavria” sada jeste zelena površina, ali vjerojatno ne za dugo Da pojasnim: Radi se o travnatoj površini ispred zgrade “Šavri” na starom sajmištu. Ta je površina i dosadašnjim GUP-om, jednako kao i netom (na posljednjoj sjednici Gradskog vijea) usvojenim “Izmjenama i dopunama GUP-a” oznaena kao zelena, sa namjenom da bude i ostane JAVNA ZELENA POVRŠINA. U toku donošenja “Izmjena i dopuna GUP-a”, ODBIJEN je zahtjev upravo poliklinike “Medikol” da se ta površina prenamijeni u prostor za poslovnu izgradnju. S razlogom, jer se ta površina nalazi vis-a-vis ve prenapuenog stambenog bloka. Poglavarstvo je izmijenjeni plan (i sa tim odbijajuim obrazloženjem) prihvatilo, a Gradsko vijee usvojilo. A sada, gle uda: Ta ista poliklinika Medikol sada kupuje istu parcelu, sa nakanom da i dalje ostane zelena!? I još je dobija za treinu realne cijene. Mogui scenarij daljnjih dogaanja je sljedei: Za nekoliko mjeseci istei e mandat sadašnjeg saziva gradskog vijea, poglavarstva, odbora i komisija. Doi e neki “novi klinci” koji nee imati pojma o uvjetima pod kojima je zemljište kupljeno (niti e ih to zanimati). Tada e se, za godinu, dvije ili tri, dati novi zahtjev za tokastu izmjenu GUP-a. I nee biti nikakvih razloga da se vlasniku parcele ne udovolji. Mogue niti to nee biti potrebno: možda je mogue dvije parcele gruntovno spojiti u jednu, i tada tu jednu izgraditi do pune izgraenosti. Uglavnom, uz maštovitog urbanista vlasnik zemljišta, što je i njegovo vlasniko pravo, može nai nain

Visina stana je 2,55 m. Hvala, obitelj Horvat Poštovani, kao što možete vidjeti na slikama koje sam priložio, u vaših 29,00 m2 dobio sam sljedee funkcije: - blagovaonski dio – to je, u stvari stol koji služi kao vrata ormara, ali kad se spusti i postavi na nožice, služi kao blagovaonski stol za 3 – 4 ovjeka. Oko njega ima dovoljno prostora za komunikaciju u bilo kojem smjeru. - radni dio – isti onaj stol koji koristi kao blagovaoniki, koristi i kao radni stol. Uz njega, u ormaru pokraj nalaze se ladice koje koriste za pohranjivanje materijala i predmeta za ured (studij, posao…).

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i slova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i “Estekherek studio” e pokuša odgovori na vaša pitanja, riješi vaše dvojbe i da vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograrajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estekherek.com.

- dnevni boravak – kada se stol/ fronta ormara postavi u vertikalnu/ zatvorenu poziciju, dobivamo u cijeloj prostoriji dovoljno veliki dnevni boravak. On može funkcionirati i samostalno ak i kada je stol spušten i u funkciji. U njemu se nalazi sjedei element, klub stoli, pomoni stoli ispod prozora, element za

da to zemljište unosnije iskoristi (a kupljeno po diskontnoj cijeni). Upravo je nevjerojatno da se ovakva trgovina odvija samo mjesec dana nakon što su donesene “Izmjene i dopune GUP-a”. I to u asu kada Gradu prijeti sudski proces jer je u istoj zoni (samo 100 m dalje) odobrio prenamjenu zemljišta (kupljenog od Grada) za stambenu izgradnju u zemljište za poslovnu izgradnju. ime je vlasnik izigrao konkurenciju i dobio zemljište po cijeni nižoj nego da ga je odmah kupovao za poslovnu izgradnju. Naravno da vlasnici zemljišta, investitori i poduzetnici imaju pravo na svoje želje i planove, te da im Grad treba izlaziti u susret. Ali je uloga Grada i to da planovima, odlukama i drugim mjerama zaštiti javni interes, te da odredi i provodi pravila igre jednaka za sve, i dugorono stabilna. Jer, kako u npr. akovekim mlinovima (a ima još takvih) mogu prihvatiti da na parceli kojoj su vlasnici 100 godina ne mogu dograditi svoj mlin, koji je tamo takoer 100 godina, i to zato jer to GUP ne predvia, dok se istovremeno taj isti GUP mijenja ili izigrava prema svakoj individualnoj želji novih, ili tek buduih vlasnika parcela (a uvijek na štetu prihoda Grada)? Zato je upravo nevjerojatna kako stupidnost aktualnog poglavarstva, tako i njegova nedosljednost u poštivanju vlastitih odluka, a da o poštivanju odluka Gradskog vijea i ne govorimo. Vijenik gradskog vijea grada akovca Aleksandar Makovec, dipl. inž.

Piše: Bruno estetikheretik Kontrec

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Garsonijera u Zagrebu Poštovani, pred 3 godine smo kupili garsonijeru u Zagrebu za potrebe jednog studenta. Zgrada u kojoj se ona nalazi je novogradnja, a veliine je 28,80 m2 + 7,20 m2 balkona. Tlocrt šaljemo u prilogu. Za sada se sin koji je student koji tamo živi krpa s jeftinim namještajem i ostalim stvarima. Ideja je da se te stvari promjene pošto on namjerava ostati u Zagrebu i dalje. Vidjeli smo da projektirate male prostore i pošto su nam se dopale neke vaše ideje nas zanima nas da li takav prostor možete podesiti za jednu osobu, a da što više prostora bude iskorišteno.

NEZAVISNA LISTA za Grad akovec

TV, a tri stolice služe za sjedenje umjesto nezgrapnih i glomaznih fotelja. Gledajte da te stolice budu meko ojastuene i što kvalitetnije kako bi njihova udobnost, prije svega ergonomija, došla do punog izražaja prilikom sve tri funkcije: rada, jedenja i odmaranja. - spavai dio – krevetni sustav koji se sastoji od: drvene kutije na kotaiima, madraca i podnice nalazi se ispod elementa za sjedenje, a po potrebi se izvlai van. Alternativno tome, može se

koristiti trosjed na razvlaenje, ali kod kupnje istog imajte na umu da takav krevetni sustav nije najbolje dugorono rješenje za zdravo spavanje. Doduše, takva solucija više odgovara situaciji kada u takvom prostoru borave dvoje ljudi. - garderoba, hodnik i kupaonica - garderoba je smještena duž desnog zida i u njoj ima dovoljno prostora za sve stvari koje su potrebne jednom ili ak dvoma ljudima. U hodniku se nalazi garderobni ormar za cipele i kapute kao i ogle-

dalo za cijelu iguru. Kupaonica sa WC-om ima sve potrebne elemente. Pošto garsonijera nema previše svijetla, osim na jednoj užoj strani, koristite trikove kako bi vizualno poveali prostor. Koristite svijetle i sjajne površine, svjetlije boje i dekore, jednostavne linije i oblike. Nakon svega dekorirajte prostor po svojim željama koristei monokromatske boje (predlažem kombinaciju tople i hladne varijante – žuta i zelena koje se nalaze jedna kraj druge u spektru).


RELIYIJA

27. sijenja 2009.

19

SVETA MISA I BLAGOSLOV vinogradarskog alata

BOG mojih detalja

â&#x20AC;&#x153;Svijet se promijenio i mi se moramo mijenjati s njimeâ&#x20AC;?

Blagoslov vinogradarskog alata

Vinogradari â&#x20AC;&#x153;Hortus Croatiaeâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;Vinoljubaâ&#x20AC;? na svetoj misi

Rad nije posljedica grijeha akoveki gvardijan i Ĺžupnik Ĺžupe Svetog Nikole biskupa u akovcu, pater Stanko Belobrajdi, u predveerje blagdana Svetog Vinka, akona i muenika, u srijedu 21. sijenja, sluĹžio je svetu misu za meimurske vinogradare. - Okupili smo se da u predveerje blagdana Svetog Vinka pred njegovim relikvijama molimo za njegov zagovor i blagoslov naĹĄih vinograda te za blagoslov naĹĄeg rada koji emo i ove godine uloĹžiti u naĹĄe vinograde, rekao je na poetku svete mise p. Stanko. U propovijedi je p. Stanko naglasio da bez rada nema uspjeha i da bez rada u naĹĄim vinogradima nema plodova, te da ne ovisi sve o vinogradarima i njihovom radu. - Kada otvorimo Bibliju, nalazimo da je ovjek svuda gdje se opisuje posao. Biblija nas uvodi u stvarnost rada, njegove vrijednosti, njegove muke i njegova otkupljenja. Rad nije posljedica grijeha. Knjiga postanka kaĹže: â&#x20AC;&#x2DC;#ahve Bog uzme ovjeka i postavi ga u $denski vrt da ga obrauje i uvaâ&#x20AC;&#x2122;. U Knjizi zlaska itamo da ovjek treba raditi ĹĄest dana, a sedmoga se dana odmarati te naglaĹĄava da

je ovjekov rad u skladu s BoĹžjom voljom i prikazuje odraz Stvoriteljeva djelovanja, te nas upuuje da je Bog oblikujui ovjeka na svoju sliku htio ga prikljuiti svojem naumu i, nakon ĹĄto je uredio svemir, povjerio ga je ovjekovim rukama s vlaĹĄu da zaposjedne zemlju i da je sebi podloĹži, istaknuo je p. Stanko, dodajui kako je ovjekova svakidaĹĄnja muka pri radu obiljeĹžje vrĹĄenja vlasti koju mu je Bog predao nad svojim stvorenjem.

Nemojte psovati - Budui da je rad temeljna datost ljudskog opstojanja, njega izravno i duboko pogaa grijeh, te Knjiga Postanka kaĹže: â&#x20AC;&#x2DC; ... u znoju lica svoga jest eĹĄ kruh svojâ&#x20AC;&#x2122;. Ponovljeni zakon kaĹže da, ako ovjek ostane vjeran Savezu, nee biti osloboen rada, ali taj e rad biti plodan, jer e Bog blagosloviti djelo njegovih ruku. Rad e donijeti svoj uobiajeni plod: tko posadi i obrauje vinograd, okusit e plodove rada svoga, tko sagradi kuu, u njoj e stanovati. Zato ovim slavljem i molitvom Ĺželimo na poetku nove sezone radova u naĹĄim vinogradima sebi osvijesti-

P. Stanko moli ispred moi Sv. Vinka ti kao vjernici vrijednost rada na koji smo pozvani, rekao je u propovijedi p. Stanko. Pred relikvijama svetog Vinka, akona i muenika, koje se uvaju u pobonom oltaru Ĺžupne crkve, p. Stanko je blagoslovio alat potreban u obradi vinograda. - Nemojte psovati kada ete raditi ovim alatom, rekao je okupljenim vinogradarima p. Stanko. Na svetoj misi bili su vinogradari okupljeni u udruzi vinogradara i vinara Meimurske Ĺžupanije â&#x20AC;&#x153;Hor-

tus Croatiaeâ&#x20AC;?, te vinogradari udruge â&#x20AC;&#x153;Vinoljubâ&#x20AC;? koja okuplja uglavnom vinogradare hobiste. Po zavrĹĄetku svete mise u franjevakoj blagovaonici odrĹžano je druĹženje franjevaca, vinogradara i novinara koji su pred dvije godine potaknuli sluĹženje svete mise, blagoslov alata te druĹženje, jer Meimurska Ĺžupanija obiluje vinogradima i vrhunskim te kvalitetnim vinima. Gospodarska ĹĄkola akovec za ovu je prigodu uredila postolje kod glavnog oltara. (Stjepan Mesari)

GORIAN

Sahranjen sveenik Josip JakĹĄi Na groblju u Gorianu u etvrtak 22. sijenja sahranjen je veleasni dr. #osip #akĹĄi, koji je preminuo u ponedjeljak 19. sijenja u Sveenikom domu Svetog #osipa u Zagrebu u 63. godini Ĺživota i 38. godini sveeniĹĄtva. Prije sprovoda u Ĺžupnoj crkvi Svetog eonarda u Gorianu sluĹžena je

misa zauĹĄnica koju je predvodio zagrebaki nadbiskup, kardinal #osip Bozani. Kardinal Bozani predvodio je i pogrebni obred, a na groblju je bio velik broj sveenika, redovnika i redovnica, mnoĹĄtvo ljudi iz itavog Meimurja, te njegovih ĹĄtovatelja i prijatelja. #osip #akĹĄi roen je 1. oĹžujka 1946. go-

dine u Gorianu. Za sveenika je zareen 6. studenog 1971. godine, da bi 1972. godine bio imenovan Ĺžupnim vikarom Ĺžupe Sveti #eronim u Zagrebu. 1973. godine postavljen je za upravitelja Ĺžupe Muke susove u Zagrebu - Vukomerec, gdje je bio sve do 1998. godine. ste je

godine imenovan predstojnikom Katehetskog ureda Zagrebake nadbiskupije. Te sluĹžbe razrijeĹĄen je 2006. godine, te je imenovan predstojnikom Ureda Zagrebake nadbiskupije za Ĺžupnu katehezu. Krajem proĹĄle godine postao je Ĺžupnikom Ĺžupe Svetog Petra apostola u Zagrebu. (S. Mesari)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 27. sijenja [nela, [nelka, #ulijan srijeda, 28. sijenja Toma [kvinski, Tomislav etvrtak, 29. sijenja Zdeslav, Valerija, Valika petak, 30. sijenja Martina, Gordana, Tina subota, 31. sijenja van Bosco, Vanja, Viktor nedjelja, 1. veljae Dan Ĺživota, Brigita, Gita ponedjeljak, 2. veljae SV#$<NC[, Marija, Mica

Nakon godinâ provedenih u skrovitosti, nakon krĹĄtenja i boravka u pustinji, prva susova poruka upuena apostolima i svima nama je: â&#x20AC;&#x153;spunilo se vrijeme, pribliĹžilo se kraljevstvo BoĹžje! Obratite se i vjerujte evanelju!â&#x20AC;? U srcu povijesti, preesto kaotine, prepune grubosti i ratova, povijesti u kojoj se Bog ini dalek, ak i odsutan, bez obzira na sve, mi vjerujemo da je On prisutan. On ne prestaje boraviti u ljudskoj povijesti. Toliko je rijei Novog zavjeta koje nam to potvruju: ÂŤRije tijelom postala, i nastanila se meu namaâ&#x20AC;ŚÂť ÂŤ#a sam s vama u sve dane do svrĹĄetka svijetaâ&#x20AC;ŚÂť Kako se manifestira Kraljevstvo BoĹžje u svijetu? Raste vlastitom snagom, poput zrna (Mk 4, 26-29). U ovom svijetu je kao kvasac ĹĄto se stavlja u tijesto (Mt 13, 33). Ono postoji na zemlji u onoj mjeri u kojoj ljudi prihvaaju rije BoĹžju (Mt 13, 23). Na vani se oituje kao Ĺžito na polju izmijeĹĄano s kukoljem (Mt 13, 24). Kraljevstvo BoĹžje, po rijei susovoj, ne dolazi primjetljivo te se nee moi kazati: â&#x20AC;&#x153;$vo ga ovdje ili eno ga ondje!â&#x20AC;? nego - kraljevstvo je BoĹžje u nama. Stoga, onaj tko moli za dolazak kraljevstva BoĹžjega, zapravo moli za ono kraljevstvo BoĹžje ĹĄto ga u sebi nosi: da ono nastane, rod donosi i do kraja se razvije (uka Raa). Svijet, ma kakav bio, nije prepuĹĄten sluajnoj sudbini nego tajanstveno, stalno i zauvijek, ostaje u ruci BoĹžjoj. $vanelje nam pria o susovom izboru, pozivu i poslanju koje je uputio svojim apostolima. Oni su, istina, siromaĹĄni ribari, ogranieni, ali za nas uprisutnjuju susa. U svijetu pustoĹĄenom pesimizmom, beznaem i razoaranjem, oni su vidljivi svjedoci njegove Rijei, njegovih gesta, njegove prisutnosti i njegove ljubavi. [li oni nisu jedini ti koji uprisutnjuju Gospodina u naĹĄem svijetu. susov poticaj upuen je svima: â&#x20AC;&#x153;Obratite se i vjerujte evanelju!â&#x20AC;? Nee biti obnovljenog svijeta, ni njegovih struktura, nee biti â&#x20AC;&#x2DC;civilizacije ljubaviâ&#x20AC;&#x2122; bez obraenja. Bez promjene! Sigurno ne. Nedavno je predsjednik S[D-a

PiĹĄe: vl. Antun Ĺ tefan Barack Obama, u svom inauguralnom govoru, proĹĄlog 20. sijenja, rekao: â&#x20AC;&#x153;Svijet se promijenio i mi se moramo mijenjati s njimeâ&#x20AC;?. Pored tolikog bola, nepravdi, rizik je danas velik da pobjegnemo od odgovornosti, da obescijenimo naĹĄe dostojanstvo i slobodu optuĹžujui druge i druĹĄtvo za naĹĄe neuspjeĹĄne Ĺživote. Trebamo skupiti hrabrost i, bez morbidnog osuivanja, priznati da smo siromasi, greĹĄnici, prepuni rana, ali u isto vrijeme, okruĹženi ljudima i beskrajnim BoĹžjim milosrem, sposobni za nove uzlete. Priorica sestara â&#x20AC;&#x2DC;Betanijaâ&#x20AC;&#x2122; napisala je u jednoj prelijepoj knjizi posveenoj Mariji Magdaleni: ÂŤNe moĹže se stati na vlastite noge osuivanjem drugih, nego samo tako da izaberemo sredstva koja e nam pomoi da se podignemoâ&#x20AC;Ś Samo tada kada slobodno prihvatimo svoje odgovornosti imat emo sposobnost da izabiremo smisao koji emo dati svojem Ĺživotu. #edini nain da se uspjeĹĄno djeluje na druge je zapoeti od sebe.Âť (u: Marie-Madeleine a encore quelque chose Ă  nous dire, Paris, Ă&#x2030;d. Nouvelle CitĂŠ, 1986, str. 42.) Zasigurno, krĹĄanski Ĺživot nije samo poziv na obraenje, na razmiĹĄljanje i ozbiljnost. On je ponajprije neĹĄto temeljno vedro, pozitivno. On je naslonjenost na ljubav, na osobu susa Krista. Na susa koji nam danas poruuje: ÂŤVjerujte da vas volim!Âť mamo veliku vrijednost kod Boga, ne sumnjajmo nikada u to!

DUHOVNI VELIKAN

Toma Akvinski, 28. sijenja Roen je 1225. godine u dvorcu [kvino u juĹžnoj taliji. Od malena je pokazivao veliku Ĺželju za stjecanjem znanja te se kasnije ĹĄkolovao u Napulju, gdje je upoznao dominikanski red. Roditelji su se protivili da on kao plemiki sin stupi u prosjaki red, meutim, Toma je ostao uporan i postao je redovnik. Zbog izuzetnog uma i sposobnosti poslan je k velikom uenjaku [lbertu Velikom. S 23 godine postaje profesor i predaje u Parizu, Napulju i Rimu. Unato velikoj uenosti, ostao je jednostavan, ponizan, bezazlen redovnik koji je odbio sve crkvene a-

sti. Crkva svetog Tomu [kvinskog smatra jednim od najveih crkvenih umova. Toma [kvinski umro je u 49. godini Ĺživota, za vrijeme puta u yon. Svecem je proglaĹĄen 1567. godine. (sm)

RIJEI MUDRE â&#x20AC;&#x153;NaĹĄe suvremeno druĹĄtvo stvara velik broj dobara, ali ih ujedno brzo troĹĄi.â&#x20AC;? (kardinal #osip Bozani)

Ĺ ALA MALA - MoĹže se o tijesnim cipelama misliti ĹĄto god se hoe, ree jedan putnik, ali one ipak imaju svoju golemu prednost.

- Kakvu do bijesa, upita ga drugi putnik. - Pa ovjek u njima zaboravi na sve ostale jade i nevolje.


20

NOVI ŽIVOT SE RAA

27. sijenja 2009.

Vlatko (35) i Senka (31) Grabant iz ehovca dobili su Anu Mariju, roenu 20. sijenja u 13 sati. Imaju i Antonija (8) i Luciju (7).

Nikola (23) i Darija (25) Habijan iz Kotoribe dobili su Teju, roenu 20. sijenja u 14 sati. Imaju i Karla (4,5).

Zlatko (33) i Brigita (31) David iz Bukovca dobili su Doru, roenu 20. sijenja u 14,10 sati. Po seku su došli i Petar (7,5) i Gabrijela (2).

MT “LEPTIRI” poklanja benkicu i partlek

Davorin (28) i Mateja (24) Plohl iz mjesta Vodranci u Sloveniji dobili su Davida, roenog 18. sijenja u 16,08 sati.

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naše novoroene bebe, iji se roditelji pristanu fotograirati za rubriku “Novi život se raa” M$MUR-

SKH N*N[. Prigodnim e ih poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omoguio je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka M+ tvornica trikotaže iz Štrigove.


Dejan i Darko = JACKPOT U restoranu “Meimurski dvori” ne samo da možete fino papati, ve se možete i sjajno zabaviti uz glazbeni duet: Darko Makšan i Dejan Hunjadi. Poznati meimurski glazbeni dvojac udružio je snage u bend - duetu “Jackpot”. Tono godinu i pol dana zabavljaju goste u “Dvorima”, posebice one koji su spremni da nakon odline klope zaplešu i tako zaokruže “gastronomsko - glazbeni” užitak. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)


2

ME\IMURSKE NOVINE 27. sijenja 2009.

MUZEJ MEIMURJA AKOVEC, AKOVEC, 30. sijenja od 18 sati do 1 sat poslije ponoi

No muzeja uz bogatu gastronomsku ponudu Muzej Meimurja akovec organizira u petak 30. sijenja kulturnu priredbu “No muzeja”. Taj dan posjetitelji e moi besplatno razgledavati muzejske postave od 18 sati do 1 sat poslije ponoi. Rije je o tradicionalnoj manifestaciji koja se isti dan održava u veini hrvatskih muzeja. Uz mogunost besplatnog posjeta i razgledavanja muzejskih postava, svaki muzej taj dan organizira i popratne aktivnosti u cilju popularizacije svojih aktivnosti. Ove e godine No muzeja biti u znaku gastronomije: osim besplatnih

posjeta, u izložbenom salonu e u 18 sati biti otvorena izložba kuharskih knjiga iz zbirke “Puntijar” (najbogatija zbirka kuharica u ovom dijelu Europe), te predstavljanje i degustacija autohtonih meimurskih prehrambenih proizvoda ija je zaštita u tijeku: mesa z tiblice i buina ulja te vina pušipel. Osim toga, poznati zagrebaki ugostitelj, urednik kuharice Zrinskih i autor spomenute izložbe, Zlatko Puntijar predstavit e veprovinu pripravljenu na nain dvora Zrinskih u akovcu iz 17. stoljea. Bit e organiziran i bogat

zabavni program. Sponzori Noi muzeja u Muzeju Meimurja akovec ove e godine, uz

Meimursku županiju biti i opine Donji Vidovec, Donja Dubrava, Sveta Marija i Kotoriba.

SEDMA BIJENALNA IZLOŽBA Likovnog udruženja akovec

Izložba u kojoj svatko može nai nadahnue - Umjetnik je svojim odreenjem, kao i svaki ovjek sudbinom (tako nam kažu), na svom putu uvijek sam. Kao i drugi umjetnici, i naši, eto, žele u snu svom prerasti buenje, piše Josip Mihalkovi u zanimljivom popratnom katalogu uz sedmu bijenalnu izložbu Likovnog udruženja akovec. Izložba je otvorena prošli etvrtak u Centru za kulturu, a na njoj se s 30-ak radova predstavlja ak šesnaest autora: Silvija Balija, Gabrijela Binder, Tajana Lukman, Nada Gorupi, Vanja Vidovi - Smoli, Maksimilijan Mari, Neda Horvat, Lidija Jurec, Dubravka Mijatovi, Drago Šafar, Karmela Vitai, Krešimir Novak, Krešimir Ružaj, Ana Ereš, Vlado Juras i Dubravka Novak. Radove su izabrali lanovi Hrvatskog društva likovnih umjetnika Meimurja Luka Buni, Robert Wrana te

Na izložbi se predstavlja šesnaest lanova Likovnog udruženja akovec

Radovi su raznovrsni i po temama i tehnikama rada

Smiljana Šafari - Buni, koja je ujedno i postavila izložbu. Tradicionalna izložba, koja ostaje otvorena do 3. veljae, predstavlja presjek neprofesionalnog bavljenja likovnom umjetnošu koja se osim u tematici razlikuje i u tehnikama rada. - Ovdje se mogu vidjeti raznovrsne tehnike rada, od ulja na

platnu, akvarela, pastela, keramike raku i stakla, te se tako svi mogu upoznati s raznolikošu stvaranja lanova Likovnog udruženja. Svatko tko ima nešto umjetnikog u sebi ovdje može nai nadahnue. Ako i sam ve nešto stvara, onda ovdje može nai ideje kako nešto napraviti, kazao je Toni Fa-

žon, predsjednik Likovnog udruženja akovec. LU je jedno od najproduktivnijih likovnih udruženja u Meimurju, održavaju radionice i kolonije za svoje lanove te nekoliko izložaba godišnje. I prošla je godina bila dobra za njih, a isto najavljuju i za sljedeu. (mn)

IZLOŽBA u caffe baru “Arrow”

OVOG PETKA u Prelogu

Lopoi Ivana Šebestijana

Sjeanje na profesora

Ivan Šebestijan, istaknuti meimurski umjetnik, u akovekom je caffe baru “Arrow” predstavio svoje recentne slike. Rije je o uljima na platnu iz ciklusa “Lopoi” nastalima u toku prošlih dviju godina. Ivan Šebestijan iz Kotoribe slikanjem se bavi ve više od 30 godina, a 1996. godine uvršten je i u prvu Enciklopediju hrvatske umjetnosti. Samostalno je izlagao u reprezentativnim galerijama, prostorima i muzejima. Izražava se u raznim tehnikama, a od 1977. godine specijalizirao se za tehniku ulja na platnu. Osim pojedinanih vrijednih slika (Meimurka, Že za životom, akovec, Zrinski Pritisak vremena, Mir i nemir mora ...), naslikao je i desetak ciklusa (Zelene sjene, Mlin na Muri, Geometrija vode, Labui cvjetovi, Konji ...). Slika imaginarne krajolike prožete fantastikom, koloristike pejzaže, krasi ga zelena paleta, a jedna od odlika je urbana i geometrijska strogoa.

U petak 30. sijenja u Pastoralnom centru blaženog Alojzija Stepinca u Prelogu u organizaciji Grada Preloga i Doma kulture Grada Preloga održat e se književna memorijalna veer pod naslovom “Sjeanje na profesora”. Posveena je prerano preminulom profesoru Miroslavu Milinoviu iz Preloga, hrvatskom književniku ije se ime našlo na spomen - ploi Preloških velikana na župnoj crkvi Svetog Jakoba apostola starijeg. Miroslavu Milinoviu se upravo ovih dana navršila desetogodišnjica od smrti. Program zapoinje tono u 19 sati.


3

27. sijenja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

BOŽIDAR GLAVINA, preloški pisac i jedan od osnivaa kazališne udruge “Priloka amaterska scena”

AKTUALNE IZLOŽBE

Nije bitno što ljudi žele, ve s koliko smo hrabrosti mi u stanju nešto pokazati Ve godinama ljubitelji kazališne amaterske scene uživaju u komedijama Božidara Glavine. Preloški pisac te voditelj i jedan od osnivaa kazališne udruge “Priloka amaterska scena” nedavno je predstavio i svoju posljednju objavljenu knjigu “Komu to ftieki popevljeju?” Glavina je do sad objavio dramu na standardnom jeziku “Ostanimo neprimijeeni”, zbirku pjesama na kajkavskom “Herbija i druge falinge” i zbirku igrokaza “Kaj se tu ima za rei”, isto na dijalektu, a sa svojim tekstovima redovno sudjeluje na smotrama kazališnih amatera Meimurske županije. Njegovi su igrokazi izvedeni i na državnim susretima. On je i lan Književnog kruga Prelog, u ijim publikacijama takoer objavljuje. S Božidarom Glavina porazgovarali smo o kazališnom amaterizmu u Meimurju, Prilokoj amaterskoj sceni i pisanju ... • Kaže se da u Meimurju nema baš mnogo dramskih pisaca. Pošto ste Vi jedan od njih, je li to uistinu tako? Bi li ih moglo biti i malo više? — To je teško rei je li ih malo. Ako pogledamo ovaj Festival kazališnih amatera Meimurja, lako se može doi do zakljuka da je, osim Stjepana Škvorca, gotovo svaka dramska skupina vezana uz jednog autora. Ja vjerujem da ih u ovom trenutku djeluje sigurno desetak - petnaestak. Neki se pojavljuju svake godine, neki rjee. E sad, pitanje je jedino kako i zašto oni to rade. Pretpostavljam da je kod veine to pitanje iskljuivo potreba njihove dramske skupine, dakle, oni se pojavljuju kad je festival stvarno blizu ili kad moraju nastupati negdje drugdje. Onda se pokušava nekakav igrokaz napraviti i onda se iz te grupe netko proilira kao autor. Ali da je malo objavljenih dramskih tekstova, to je injenica. Koliko je meni poznato, osim Magdalene Vlah, ne znam je li netko drugi objavio zbirku ili nekakav pojedinani tekst, mada vjerujem da postoji mnogo vrijednih tekstova. • Vi pišete komedije. Koliko je teško u današnje vrijeme, s ovim najavljenim krizama, biti smiješan? — Mislim da humor, u skladu s mentalitetom Meimuraca, ne smije biti isforsiran. On na neki nain mora imati uporište u zbilji, mada je teško preslikati odreene realne situacije i napraviti ih smiješnima. Ako pogledamo danas, s obzirom na sve te okolnosti, smiješnih scena je jako malo u stvarnom životu. Zato je potrebna odreena nadogradnja, a ja se tu koristim onim starim receptom, u Europi ve stoljeima poznatim, to je da likove treba prikazati ozbiljnim u neozbiljnim situacijama. I to je ono što komediju može održati. Mislim da je samo pitanje koliko se autor oslanja na stvarnost, ali da je deinitivno ne preslika.

Tekstovi iz Meimurja dobro došli su svugdje • Koliko Vi tematike i likove uzimate iz stvarnog života? — Ja nisam ljubitelj pisanja o stvarnim ljudima, jer mi se ini da tu postoje dva velika problema. Prvo, teško je osobu sagledati u nekakvom totalitetu. Mislim da bi uzimanje stvarne osobe imenom i prezimenom bila nepravda prema nekom jer bi parcijalno uzimao ono što mi odgovara i to bi bila nepotpuna slika te osobe. Vjerujem da je nemogue prilikom pisanja ii s pozicije da deinitivno poznaješ neku osobu. Netko bi za 20 godina mogao rei: ‘Pa o emu si ti to pisao? Taj ovjek uope nije to, on je nešto potpuno drugo’. E sad, kad bih ja u tom svojem nepoznavanju stvarne osobe pokušao to svoje neznanje dotjerati s onim što bi mi se inilo zgodnim, onda je to ve iktivni lik i nije stvaran. Ja želim da moji likovi prije svega budu mogui. Kad ih gledate na sceni, da mislite kako biste takvu osobu stvarno mogli sresti i upoznati. • Vaši tekstovi izvoeni su i van Meimurja, gdje je prepoznata njihova kvaliteta. — To je za mene jako veliki izazov. Možda tu postoje neke predrasude da nas kad preemo Dravu ondje negdje u Cestici ili Novigradu Podravskom nee razumjeti jer drugaije govore, mentalitet je drugaiji. Meutim, ono što sam se ja uvjerio dok je naš igrokaz igrao i u Koprivniko - križevakoj županiji i Varaždinskoj, jest injenica da dobronamjerni gledatelj, netko tko želi uživati u komediji, tko želi vidjeti nešto novo, nema problema s razumijevanjem bilo kojega regionalnog kajkavskog dijalekta. Te razlike nisu tako velike da se to ne bi moglo približiti. I ja sam u poetku malo s rezervom odlazio dalje, no ipak sam se sad uvjerio da je kajkavsko govorno podruje jako široko i da je mogue bilo koji tekst iz Meimurja predstaviti bilo gdje, a da on naie na sline reakcije kao i ovdje.

Komu to ftieki popevljeju? • Nedavno ste izdali svoju najnoviju knjigu drami “Komu to ftieki popevljeju?” — To je sad moja druga knjiga koja sadrži nekakve dramske tekstove koji su skupljeni. To je prije svega rezultat jednog vremenskog razmaka u kojem su neki igrokazi odigrani. Tako nakon dvije - tri godine uvijek pokušavam skupiti igrokaze koji su bili odigrani, pa ih onda tiskati, kako bi ostao nekakav dokument o tome što sam radio. Što se same knjige tie, sad bih mogao zahvaljivati svima koji su mi pomogli, a ako jednog izostavim, nee biti dobro. (smijeh) Ali na toj su knjizi stvarno radili susretljivi ljudi svjesni da je to projekt koji možda nema nekakve državne dimenzije, ali koji je znaajan prije svega za Prelog i njegovu okolicu, a ja se nadam i za nešto šire podruje. Tu su od Damira Šalarija koji mi uvijek svojim slikama izlazi u susret, pa preko

Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec – izložba povodom 500. obljetnice roenja Petra Zorania. Izložba je organizirana s ciljem da se obilježi obljetnica hrvatskoga književnog velikana, autora prvoga hrvatskog romana “Planine”, ali i da se upozori na niz pisaca koji zajedno sa Zoraniem u njegovo doba, u njegovom gradu, ine zadarski renesansni krug.

Cilj je napraviti nešto novo, drugaije

Nema više provokativnosti u kazalištu • Kako uope dalje napredovati?

Izložbeni salon Muzeja Meimurja akovec - izložba “Novac novog vijeka iz fundusa Muzeja Meimurja”. Rije je o prvoj izložbi arheologinje Branke Marciuš, kustosice Arheološkog odjela Muzeja Meimurja akovec. U prostoru Izložbenog salona bit e izložen novac iz razdoblja od druge polovice 15. do prve polovice 20. stoljea. Cae bar Arrow – izložba Ivana Šebesjana. Meimurski umjetnik predstavlja se recentnim uljima na platnu iz ciklusa “Lopoi” nastalima u toku prošlih dviju godina. Ivan Šebesjan iz Kotoribe slikanjem se bavi ve više od 30 godina, a 1996. godine uvršten je i u prvu Enciklopediju hrvatske umjetnos. Samostalno je izlagao u reprezentavnim galerijama, prostorima i muzejima. Izražava se u raznim tehnikama, a od 1977. godine specijalizirao se za tehniku ulja na platnu. Osim pojedinanih vrijednih slika, naslikao je i desetak ciklusa.

dr. Stjepana Hranjeca, do svih onih srednjoškolaca koji su tu radili dobrovoljno bez naknade. Naravno, Grad Prelog je pokrio sve te troškove. Ja svima njima zahvaljujem. Knjiga sadrži 4 igrokaza, svi su oni uprizoreni, jedino ‘Svinja’ nije baš u tono tom obliku nego smo s obzirom na broj glumaca morali napraviti nešto krau inaicu. Ostala tri igrokaza: ‘Regija’, ‘Komu to ftieki popevljeju’ i ‘Deki’ ve su više puta bili izvedeni u Prelogu i šire.

• Od koga ste Vi naslijedili svoj talent za pisanje? — Ne znam može li se rei da postoji neki talent koji se nasljeuje. To je bila potreba da ovjek nešto radi. U jednom trenutku prepoznajete da je to to što želite raditi. Shvatite da ne želite igrati nogomet nego pisati igrokaze. • Vi ste osniva Priloke amaterske scene. Kako je došlo do toga? — Priloka amaterska scena osnovana je 2005. godine. Nas nekolicina u tom smo trenutku išli od pretpostavke da bi pokušali kajkavski izriaj nekako uskladiti s dometima koje i oicijelno kazalište pokušava ostvariti. Želja je bila modernizirati kajkavski. Sad ne znam koliko smo u tome uspjeli. Mislim da smo u jednom pogledu napravili dobar posao, a to je da smo pokušali osmisliti trodimenzionalne likove u predstavama, da ti likovi imaju nekakvu dubinu, da uvijek postoji neka uzrono - posljedina veza meu njima. Da oni dišu, da su podložni svim emocijama jer mi se nekako inilo da taj amaterizam boluje od nekakvih stereotipova, obrazaca prema kojima bi stvari trebale isto funkcionirati još 1000 godina. Dakle, to je bio jedan rizik. Mi smo osjetili da je potrebno uiniti nekakav pomak. Državni selektor je dva puta prepoznao te moje predstave i izabrao ih da budu izvedene na državnoj smotri. Na Visu 2004. su bili moji tekstovi ‘Stari pajdaši’ i sada 2008. ‘Dok vreme caru mine’. Mislim da smo napravili nekakav pomak, sad ostaje da radimo i dalje. Kad jednom napravite korak, morate napraviti i idui. Nešto pokušati novo napraviti, drugaije. Kazalište mora biti izazov kako za redatelja, glumce i pisca, bio on profesionalac ili amater. Svaki bi od nas trebao osjeati potrebu da napravi nešto više, jer ponavljati neki obrazac nema nikakvog smisla. To je bila polazna pozicija Priloke amaterske scene. Prošle godine mi smo ostvarili taj uspjeh pa bih ja sad mogao rei da je to bilo to, meutim, mislim da nas eka još puno posla da bismo produbili to što radimo, kako bi bilo što kvalitetnije, kako bismo bili zadovoljni i publika i mi.

AKOVEC - izložbeni prostor Centra za kulturu – sedma bijenalna izložba Likovnog udruženja akovec. Izložba predstavlja presjek neprofesionalnog bavljenja likovnom umjetnošu, a radove su odabrala tri lana HDLU-a Meimurja.

Galerija Sabol - stalnu postavu priznah hrvatskih slikara možete pogleda u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se isu slike D. Džamonje, S. Svilan, E. Glavur i M. Veže.

— Uvijek postoji prostor za dalje. Postoje vjene teme, razlika je u tome tko ih piše i tko ih izvodi. Dakle, ljubavni trokut može biti izveden još milijun puta, uvijek iz nekog drugog kuta. Uvijek netko novi može staviti naglasak na nešto što nije prije bilo prisutno. Želio bih da to i dalje bude jedan kvalitetan pomak kako za mene, tako i za sve one koji sa mnom na tome surauju. Ima prostora za dalje. • Kakva je glumaka ponuda ovdje u Meimurju i mogu li uope naši glumci izvoditi izazovnije tekstove? — Po onom koliko je meni poznato, teško. Prisutna je još uvijek jedna suzdržanost, jedna psihološka barijera koja otprilike ima svoj uzrok u tome da ljudi, amateri dolaze glumiti u prvom redu da na neki nain zadovolje svoje potrebe i iskoriste svoje slobodno vrijeme. Oni žele na gledatelje ostaviti takav utisak koji e im omoguiti da sutra nastave živjeti kao da se ništa nije desilo. U ovom trenutku ja ne vidim u Meimurju glumca ili glumicu koji bi bili spremni upustiti se u nešto izazovnije. Ne vjerujem. U akovcu postoji sad poluprofesionalna ekipa, Pinkleci, koji su svojevremeno bili poznati po tome što su provokativni, ali, na žalost, mislim da je i takav tip predstava vrijeme nagrizlo. Tu više nema provokativnosti. Sve je to ponavljanje istih obrazaca. Tako da, ako bi trebalo napraviti neku radikalnu izvedbu, za to moraju biti spremni i pisac i glumac i redatelj. A do toga još nismo došli.

Skeptian i lakovjeran kad ne treba • Što smatrate svojim dosadašnjim najveim dostignuem? — Neu o nagradama, mada mi je drago što sam dobio te dvije nagrade za najbolji tekst na Festivalu kazališnih amatera. Mislim, ako se usporedi s razdobljem kad je izdana moja prva knjiga na štokavskom ‘Ostanimo neprimijeeni’, deinitivno sam napredovao i mislim da sve

te slike oko sebe vidim puno jasnije, da sam u stanju prijei tu barijeru vezanu uz zahtjevnije tekstove. Mislim da sam dobio na toj sigurnosti da se uope upustim u tako nešto, mada sam i ja neko vrijeme bio rob toga raspoloženja da se nešto može, a drugo ne može, jer jednostavno to ljudi ne žele. Ustvari, uope nije bitno žele li ljudi nešto ili ne žele, ve s koliko hrabrosti, volje i vjere smo mi u stanju nešto pokazati. Naravno, to mora biti na nekoj razini, uvjetno reeno, humanosti, ljudskosti. • Kako biste se opisali u nekoliko rijei? — Skeptian sam kad ne treba i lakovjeran isto kad ne treba. (smijeh) • Zamislite situaciju da se u slobodno vrijeme ne možete baviti pisanjem. ega bi se onda uhvatili? — Znam da mi to nikako ne bi išlo, ali valjda bih probao pjevati. * Znai da nas možda u budunosti eka i glazbeni album? - Teško. (smijeh) • Da možete birati što biste izabrali – posao ili užitak? — Ne bih mogao ni bez jednoga. Previše slobodnog vremena nikad mi nije predstavljalo neko posebno zadovoljstvo. Volim kad su mi termini natisnuti, kada imam isplanirano vrijeme, kad me eka neki izazov i kad moram nešto pokazati i dati. Nadam se da e me to držati još barem 30 - 40 godina. • I ja se to isto nadam, kao i da nas eka još puno dobrih tekstova. Što uope sad slijedi dalje? — 5. veljae imam promociju ove posljednje knjige u akovcu, konkretno u Uenikom domu Graditeljske škole, a tamo emo izvesti i našu komediju ‘Kanal’. S tom istom predstavom dva dana kasnije, 7. veljae, putujemo u Lendavu gdje smo gosti Hrvatskoga kulturnog društva ‘Pomurje’. Poslije toga planiram predstavljanje knjige u Zagrebu u Društvu Meimuraca, a onda e ve doi Festival kazališnih amatera na koji ide predstava ‘Kanal’. (mn)

Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Meimurca, Ruera Boškovia 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhvaa brojne radove Ladislava Kralja stare izmeu 50 i100 godina, te pokustvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog znaaja mova, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovarajui na mogua pitanja. PRELOG – Riblji restoran Prelog izložba slika lanova Likovne udruge donjeg Meimurja. Na izložbi dominiraju teme lirskih mova i ljepote prirode, a izlažu: Franjo Musta, Damir Šalari, Franjo Ružman Brko, Franjo Žeželj, Jelena Kramar, Julija Pongrac, Marija Bašnec, Slavko Duki, Milena Petkovi, Pavao Ružman, Stanko Padari, Zvonimir Dolenec, Ivan Bermanec, Stanko Sabol, Ankica Anna Pani Radovanev Panteli, Jurica Varga, Danijel Drvenkar, Mladen Špoljari, Julija Weber i Željko Petkovi. Dvorana Pastoralnog centra u Prelogu – izložba slika Ljube Laha. Izložba jednog od najpoznajih hrvatskih umjetnika iz BiH koji ujedno slavi 60. obljetnicu života, predstavlja njegova nova djela. Prihod od prodanih djela namijenjen je za izgradnju crkve u Žeravcu u Bosanskoj Posavini, školovanje siromašnih aka i studenata, bolesnu obitelj Lah i Napretkovu ljetnu školu njemakog jezika. Izložba se može pogleda do 10 sijenja. Pizzerija RO-SA – Izložba pod nazivom “Dvanaest autora”. Blagdansku izložbu slika organizirao je Zvonimir Dolenec, a uz njega izlažu Jurica Varga iz Varaždina, Vesnica Seek Abramovi iz Ludbrega, Julija Weber iz akovca, Julija Pongrac iz Goriana, urica Maretko iz Goriana, Mladen Špoljari iz Donjeg Kraljevca, Franjo Musta iz Svete Marije, te Ivan Bermanec, Damir Šalari i Franjo Ružman iz Preloga. Kao gos svoje slike izlažu lanovi KUD-a “Ivan Vitez Trnski” iz Novigrada Podravskog, M. Rumek, J. Bobovec, I. Ružman, M. Kristovi, Š. Vuli i S. Ivaniš. Marina Prelog – izložba crteža Slavka Dukia, lana Likovne druge donjeg Meimurja.


4

ME\IMURSKE NOVINE 27. sijenja 2009.

Premlad da bi znao voljeti

ZIMSKA ŠKOLA hrvatskog folklora

Piše: Danijela Mihoci

Moja je ruža mirisom natapala planet, ali ja se tome nisam znao radovati. Tada ništa nisam shvaao! Morao sam je suditi po djelima, a ne po rijeima. Mirisala je i nadahnjivala me. Nipošto nisam smio pobjei! Morao sam osjetiti njezinu nježnost skrivenu iza prozirnih lukavosti. Cvijee je puno proturjenosti! Ali bio sam premlad da bih znao voljeti. Ovo je tek jedan mali ulomak iz moje omiljene knjige “Mali princ” koja je sva od korice do korice prepuna životnih mudrosti. Kažu da je to knjiga za djecu. Ali ne, to je knjiga za odrasle. Djeci je takva knjiga nepotrebna, ona neiskvarena sve te mudrosti dobro znaju, ali ne i odrasli. Ovo je knjiga za one koji trebaju nauiti kako da pripitome Lisicu, drugim rijeima, kako da steknu prijatelje, kako da steknu ljubav i privrženost. Ovo je knjiga koja e ih nauiti kako poštivati ljude, kako biti vjerodostojan, kako ljubiti, kako se suoiti s problemima. Ova e ih knjiga poduiti zašto nije dobro bježati ve se valja suoavati s problemima. Ova je knjiga moje utoište. Zbir mudrosti koje nepogrešivo pokazuju smjer. Veselilo bi me kada biste i vi u njoj pronašli mudrost za sebe. Ulomak iz knjige koji navodim nepogrešivo govori o ljubavi. Nesretnoj ljubav koja je ovih dana glavna tema raz-

govora u krugovima u kojima se kreem. Ljubav o kojoj je sve reeno i istodobno ništa. Što je zapravo ljubav? Ona je naša bit. Mi smo ljubav. Ljubav je istinska bliskost. Ljubav je strast. Ljubav su snovi. Ljubav je zavjet. Ljubav je mržnja. Ljubav je milost. Ljubav je život i sva njegova ljepota. Ljubav je, kažu, dobar sluga, ali loš gospodar. Ljubav zadaje bol, a ljubavne rane može izlijeiti samo onaj koji ih je zadao. Zanimljivo je koliko ovjek može biti povrijeen u ljubavi, a opet nikada ne odustaje od ljubavi. Uvijek je iznova traži i dobiva. Uvijek dobiva onakvu ljubav kakvu treba. Zar u tome nije ljepota? Iako nerado generaliziram, moram rei da mi se ini kako ljudi generalno zaboravljaju da ljubav sa sobom donosi i probleme. Slabii bježe od problema u ljubavi. Baš kao i Mali princ koji ništa nije shvaao, koji je bio premlad da bi znao voljeti.

Važno je dobro se osjeati u Piše: Helena Zear “koži” svog imena Ime je staro koliko i ljudski rod. Ime nosi svaki ovjek te s njim predstavlja sebe drugim ljudima. Njime nas roditelji zovu od roenja, zapisano je u evidencijama, našim dokumentima … Mnogi se prije ili poslije susretnu s pitanjem odabira imena. Osobito roditelji kad trebaju odabrati ime svom djetetu. Iako je to naoko obian in, on esto ljudima predstavlja velike probleme i dvojbe. I dok jednima biranje djejeg imena predstavlja veliku stvar, nekima je to samo usputan in. Jednostavno ne mogu shvatiti razloge zbog kojih netko svoje dijete nazove Adolf Hitler. Da je samo Adolf, u redu. Ali Hitler, grozno. Obilježiti tako svoje dijete i na neki ga nain kazniti jer cijeli život nosi ime najveeg zloinca u povijesti ljudskog roda zbilja, u najmanju ruku, nije u redu. ini se da mnogi roditelji ni na trenutak ne pomisle kako njihovo dijete mora s tim imenom živjeti, izgovarati ga kad se predstavlja, na njega se odazivati. Na pitanje zašto su dali svom djetetu ime Adolf Hitler, otac djeteta je izjavio da je ime odabrao kako bi istaknuo svoje njemako nasljee te zato što je jedinstveno. Da, kao da u Njemakoj ne postoje druga izvorna imena koja isto tako istiu njemako nasljee. Iako mnogima šašavo i zabavno ujedno znai i simpatino, ime nikako nije, niti je ikada bilo, besmisleno. Veza izmeu imena i osobnog identiteta neprijeporno je važna, a o tome govori i inje-

nica da velik broj ljudi svoje ime mijenja ili si nadijeva umjetniko. Mislim da je ime važno za meuodnos s okolinom, ali i za prihvaanje onoga što jesmo. No to isto ime može biti i uzrokom odbacivanja i poruge okoline, što na kraju dovodi do neprihvaanja samog sebe. esto se djeca, koja su zbog imena bila izrugivana, teško identiiciraju sa svojim imenom. Ime kao takvo ne sažima nužno naš identitet, no sigurno je odreena naznaka i pokazatelj osobnosti koja se iza njega krije. Mislim da ovjeka njegovo ime ne odreuje, ali vjerujem da ga može na neki nain obilježiti. Smatram da bi se ovjek, kao što bi se trebao osjeati dobro u vlastitoj koži, trebao jednako dobro osjeati i u “koži” svog imena. Ja svoje ime volim i zadovoljna sam njime. Kad bih mogla odabrati sama novo ime, izabrala bih isto ovo koje su mi dali roditelji. No puno je onih koji nisu te sree. Mnogo je onih koje njihovo ime koi u životu. Zadaje im muke. U koju skupinu vi spadate?

Meimurci uili plesove dinarskog podruja

TRIBINA , 29. sijenja u 19,30

Teatar Exit i predstava “Kauboji” Prvo gostovanje u proljetnoj sezoni 2009. godine u Centru za kulturu na Tribini  bit e Teatar Exit s predstavom “Kauboji”. Osam ljudi (mjesto radnje je neodreeno) našli su se zajedno s jednim ciljem: napraviti kaubojsku predstavu. Tih osam likova, osam karaktera pratimo od poetka, tj. od audicije, pa sve do konanog proizvoda - premijere. Svi ti akteri (uglavnom gubitnici) tijekom rada na predstavi razvijaju svoje životne prie utjeui neminovno jedni na druge; svi se polako hvataju za predstavu i shvaaju je kao borbu sa samim sobom te ujedno gledaju na nju kao na priliku života. Ne u eg-

zistencijalnom smislu, ve kao svoju životnu metaforu: pobijediti život, biti iznad svakodnevnog preživljavanja, odnosno možda prvi puta u životu doi do kraja, i to kao pobjednik. A pobjeda je sama predstava. Predstava ima manire najklasinijeg mjuzikla (i to je uraeno namjerno), a nadamo se da prati (možda ak i nadograuje) dosadašnju egzitovsku estetiku, kazao je o predstavi redatelj Saša Anoi. Predstava je dobitnica mnogih nagrada: nagrade hrvatskog glumišta 2008. za najbolju predstavu u cjelini; Saša Anoi - dobitnik nagrade za najbolje redateljsko ostvarenje. Ansambl predstave osvojio je

Amerika je i plae na vrijeme dati Kad sam bio mali, Amerika mi je bila znana po bijelo - crvenim prugastim jutenim vreama u kojima je SAD u Jugoslaviju slao raznu pomo, osobito žitarice i krumpirove zlatice. Kasnije mi je Amerika bila Billy the Kid, Ray Carson, Doc Holliday, a potom John Kennedy, Apollo I. II., FC Cosmos, Monica Lewinsky i sve do Baracka Obame. Otac moj je u vojsci pjevao: “Amerika i Engleska bit e zemlja proleterska”. Svi smo sanjali Ameriku u kojoj se smo treba prignuti i pokupiti dolar(e) s ceste. I dan - danas mnogi žele u Ameriku, osobito mladi. U domovini pak je “amerikanizacija” prisutna posvuda. Ministarstvo poljoprivrede želi da hrvatski seljak postane “farmer”, a ne da bude seljak poljodjelac. SAD želi da se hrvatska vojska amerikanizira ili natoazira, a ne da bude “garda hrvatska”. Umjesto kruha namazanog slaninama i sirom, histerino nam se preporuaju razni “burgeri”. Umjesto katolike vjere i crkve, trebali bismo se moliti moi i bogatstvu i ne vjerovati u Isusa Krista i Rim. I brakovi naših mladia i djevojaka trebali bi postati tek formalnost, jer Amerikanci žive slobodnije. I tako dalje i dalje. Sve i posvuda Amerika, koje su puna usta politiara koji kao da ne znaju da je Hrvatska nešto drugo. Zapravo sve može po ameriki, osim što se jedino hrvatski generali Domovinskog rata moraju strpati u zatvore, po mogunosti na nekoliko desetaka godina i što poslodavci baš ne moraju redovito isplatiti teško zaslužene plae svojim sve poniženijim radnicima. U srijedu sam na akovekom

“Zlatni smijeh”, posebno priznanje za skladno autorsko i izvoako zajedništvo, primjerenu uigranost i vrhunsku discipliniranost. Živko Anoi osvojio je nagradu “Sabrija Biser” kao najbolji mladi glumac za uspjelo interpretiranu ulogu karakterne komike na Danima satire 2008. Ocjenjivaki sud 23. Gavellinih veeri dodijelio je posebno priznanje predstavi “Kauboji” Saše Anoia i Teatra Exita. Režija i scenski pokret: Saša Anoi; uloge: Živko Anoi, Matija Antoli, Saša Anoi, Hrvoje Bariši, Krunoslav Klabuar, Rakan Rushaidat, Radovan Ruždjak, Ivana Starevi.

I ove su godine lanovi meimurskih udruga i društava sudjelovali na školovanju za folklorne plesne voditelje, voditelje tamburaša, kao i tradicijskih glazbala, koje se održalo u Crikvenici. Školovanje je trajalo od 3. do 14. sijenja u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i s voditeljem škole prof. Andrijom Ivananom, a na školi folklora bili su nazoni lanovi udruge iz akovca “Veseli Meimurci“, lanovi udruge “Zvon“ Mala Subotica te lanovi udruge “Seljaka sloga“ iz Donje Dubrave. Ove godine uili su plesove dinarskog podruja. Praktini dio u dvorani trajao je 66 sati, emu su ih uili ugledni koreograi i profesori plesa - Andrija Ivanan, Nenad Milin, Vido Bagur, Miro Šili. U poslijepodnevnim satima predavai su bili Vido Bagur, Goran Kneževi, Kristina Benko, Josip Forjan, Andrija Ivanan i Stjepan Vekovi. Svirai su imali voditelje prof. Sinišu Leopolda, prof. Željka Bradia i asistenta Dražena Šojia, kao i za tradicijska glazbala voditelje Stjepana Vekovia i Marijana Janija. Zajedniki koncert plesaa i sviraa bio je održan u gradskoj dvorani u Crikvenici.

Piše: Stjepan Mesari

Na Zimskoj školi hrvatskog folklora sudjelovali su “Veseli Meimurci” te lanovi udruga “Zvon“ Mala Subotica i “Seljaka sloga“ Donja Dubrava

DJEJA TRIBINA nedjeljom u 16 sati sajmu ugledao svog prijatelja iz okolice Nedeliša kako s nekom ženom premješta mrkvu, zelje, repu i grah. Pitam ga kaj tu radi, jer znam da je izvrsni majstor svog zanata. - A vidiš, još nisam dobil plau za november (2008.), a stalno nekaj treba platiti, pak si tu malo zaslužim. - Pa, kak nisi dobio plau? ekaj, pa irma ti je dobra, vidio sam pred mjesec dana kako je tvoj šef u jednom ugostiteljskom objektu zakupio itavo prizemlje, jele se delicije i pilo vrhunsko vino, kažem ja svom pokisnulom prijatelju, koji je upravo kasirao 15 kuna za luk. - Je, za sve drugo peneze ima, samo za plae nema, taj prokleti amerikanec ... , tužno i srdito odgovara Vladek, usput opsovavši dvojac iz vrha hrvatske politike. Amerika je i plau na vrijeme radniku isplatiti! To kao da ne uju razni šefovi i poslodavci. U SAD-u sigurno ne bi banili do besvijesti a da nisu svoje radnike prije platili. Jedino bi generali mogli pobiti tisue Arapa i Muslimana, a ne bi morali u umez, ve bi nagraeni bili.

Predstava “Vatroslav Grom” Kazališna družina Pinklec igrat e u Centru za kulturu u nedjelju 1. veljae s poetkom u 16 sati predstavu “Vatroslav Grom”. Predstava je raena prema prekrasnoj bajci u kojoj se pojavljuju brojni likovi poput zmajeva, vilenjaka, životinja i ptica koje govore. Prema prii Jody Bergsma “Zmaj iz Lugina”, napisao ju je Igor Baksa. Naši e se glumci neustrašivo suoiti sa zmajem i ispriati cijelu priu uz pomo igraaka koje se mogu nai u svakoj djejoj sobi. Djeci e pokazati da je i najljueg neprijatelja mogue savladati i pretvoriti u dobrog prijatelja. Režija: Romano Bogdan; glazba: Igor Baksa, Jelena Dokleja; scenograija: Bruno Kontrec; oblikovanje svjetla: Neven Taradi. Trajanje: 30 minuta. Za sve uzraste!

HDLUM

Poinju likovne radionice Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Meimurja ponovno pokree likovne radionice. Vodit e ih akademski umjetnici, a one, osim obinim ljubiteljima crtanja koji žele nauiti osnove ili nešto više, mogu poslužiti i kao priprema za upis na fakultete. Radionice e se održavati u prostorijama Autonomnog centra – ACT, Dr. Novaka 38, (zgrada Starog hrasta), utorkom i etvrtkom od 18 do 20,30 sati (tri školska sata). Likovne radionice poinju od 5. veljae, a svi zainteresirani mogu doi na dogovor ili nazvati na 098 902 4943 (od 18 do 21 sat).


5

27. sijenja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Bit ete skloni neobinim romantinim pustolovinama koje ete zbog samo vama znanih razloga želje zadrža za sebe. Oni koji ve jesu u vezama, otkrit e najskriveniji dio svog srca voljenoj osobi i to koristei sva mogua sredstva koja izazivaju uzbuenja. Mnogi e se osjeati poput pravih ljubavnih junaka, a bit e i onih koji e dobi priliku da se zaista bore za svoju ljubav. Ako radite ili suraujete s prijateljima, ovo su dani kad ete od njih ili uz njihovu pomo dobiti sve pogodnos za razvoj posla koji radite. Službene osobe, a vjerojatno i vama nadreene, i dalje e oštri zube na vama, davajui vam sve više zadataka ili poveavajui svoje zahtjeve prema vama. Vi osobno bit ete daleko više raspoloženi za opušteni sl rada. VAGA (24.9.-23.10.) Egzotina jela, neobini hobiji, sitnice koje oboje volite, sve su to stvari koje e ovih dana doi do izražaja. Na vrlo romanan nain organizirat ete svoju svakodnevnicu i tako uvrstiti postojeu vezu. Oni koji su još sami imat e jednostavan i pomalo skroman nastup prema osobama suprotnog spola, no baš na taj nain, oni e i osvaja. Tiha voda brege dere. Ovo su dani kad ete ili bi u prilici da zavrte jedan posao koji u sebi ukljuuje rizik ili ete to jednostavno uini. Imate velike šanse da uspijete, a u tome bi vam trebao pomoi i faktor sree koje bi ovaj put trebala bi na vašoj strani. Vage koje se bave sportskim ili zabavljakim poslom, zablistat e na najbolji mogui nain.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Neki Bikovi i Bikice mogli bi se ozbiljnije zagleda u prijatelja (prijateljicu). Sve e u njima uzrokovati sukob naela ili razdor unutar opeprihvaenih društvenih pravila. Kako ste po prirodi više tradicionalist, vjerojatno je da ete odusta prije nego li i ponete. No sve bi vas moglo blago uzdrma i udalji od osobe koja vam je draga. Dosljedno strpljenje koje je vaša karakterna osobina, pomoi e vam da proete ovaj pomalo nezgodan tjedan. Iako napredujete u statusnom smislu, u duši ne osjeate ono profesionalno zadovoljstvo na koje ste navikli. Ovih dana mogua je pogrešna procjena kad se radi o pravnom aspektu voenja poslova ili vezano uz vaše nancijske apete. Važno je da se držite injenica i samo provjerenih invesranja.

U danima koji slijede nai ete se na pravoj vjetromeni burnih ljubavnih dogaaja. Uglavnom e se raditi o važnim i neoekivanim preispivanjima, a nee baš sva bi ugodna. Mnogi od vas muku e mui kako da zadovolje odrasle ili oekivanja roditelja (ili tradicije), a srce e ih vui nekamo drugdje. To „drugo“ bit e vama vrlo privlano i romanno, ali potpuno e odudarati od vaše stvarnosti ili života koji živite. ak i oni koji su stabilnim vezama, osjet e poriv neeg sasvim neoekivanog. Trebat e vam snage da se nosite sa svim me i da odolite nepromišljenim iskušenjima. Možete oekiva blistavu potporu iz inozemstva, od visoko obrazovanih ljudi ili od ljudi koji su na neki nain stranci u vašem ozraju.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Postoji velika vjerojatnost da biste se ovih dana mogli neoekivano zaljubi ili naglo zaokupira osobom koja e oko sebe izaziva i odreene kon ikte u okolini. Radit e se o sukobu tradicije i naprednih shvaanja, a u cijeloj prii vi biste se mogli zatei ni krivi ni dužni. Ako ve jeste u vezi, sve bi se moglo manifestirati tako da osjete emocionalni stres na vlastoj koži i to uglavnom zbog toga što netko misli drukije, a petlja se u vašu vezu. No vaša meusobna ljubav bit e jaa. Vrijeme je da uvedete novi kuni red ili novu organizaciju u poslu kojim se bavite. Ovih dana vjerojatno ete upas u jednu vrstu inventure ili reorganizacije funkcioniranja poslovanja, a uz to malo ete i zasta.

Vaša obitelj ili roditelji možda se nee složiti s izborom vašeg partnera (partnerice), no kog je briga kad se vas dvoje volite? Vjerojatno e neke stare razmirice u obitelji izai na vidjelo u nepredvien as, no imajte na pameti da je sve samo prolazna varijanta i da e se strasti brzo smiriti. Ne ulazite u dublje diskusije. Oni koji su još sami, vjerojatno nee bi najbolje shvaeni. Poinju dani sve veih i sve eših kontakata, kretanja i komunikacija. Vama to godi, pa radite s veseljem i s lakoom. Nailazite na mnoga lica i stalno ste u pokretu, a mnoge Strijelce i Strelice poslovne e obaveze odves i na kraa putovanja. U svemu biste mogli lijepo spoji ugodno s korisnim, pa je vjerojatan i neki zgodan šoping ili obilazak zanimljivog mjesta.

RAK (22.6.-22.7.) Ako ste u vezi, svae koje traju ve neko vrijeme izmjenjivat e se s fazama sasvim neoekivane bliskos, romanke ili novina ak do granica perverzije. Vaš ljubavni život mogao bi se opisa kao prilino dinamian i u njemu nee uzmanjka baš niega, no to da e vas iscrpi i izmori, vrlo je vjerojatno. Oni koji su još sami, imat e dane kad e bi odbijani, ali i dane kad e ih prihvaa na sasvim nepredvidiv nain. Važno je samo da pogode onaj pravi dan. U vašem poslu polako se pojavljuju osobe koje vam daju podršku, a vi ih doekujete raširenih ruku. No to nee sprijei vama suprotstavljene suradnike da rovare po svom, tj. prov vas. Zato je i dalje najbolje da budete na oprezu i da na konstruktivan nain održavate distancu. JARAC (22.12.-20.1.) Možda e vas muiti vaši roaci, braa ili ljudi iz bliže okoline, jer e bi skloni upira prstom u vas i vašu voljenu osobu. Zbog nekih ak i vama zaostalih zamisli trpjet ete od konzervavaca. No s jednakom upornošu u ljubavi kao što je imate i u svemu ostalom, bit ete skloni pametno zanemari ove uskogrudne duhove. Tad e se is osjea još gore, a vi ostanite cool. Ne dajte se razbjesni, jer toga nisu vrijedni. Oni koji su još sami, bit e vrlo romanni na rijeima, pa nisu iskljuena ni prava pjesnika udvaranja. Poslovi vam stoje dobro, elana i energije imate i radite s lakoom, a ono što je najbolje ovih dana, to su nove prilike za prot. Vjerojatno e se otvori nove mogunosti za zaradu i to ne zanemarivu, nego naprov.

LAV (23.7.-23.8.) Predvamasuljubavnidani u kojim ete intenzivirati svoja istraživanja po pitanju seksualnosti. Bit ete skloni svakoj vrsti eksperimenta, a ako tek steete ljubavna iskustva, ona bi semogladogoditinavrloromantiannain, ali i jednako nepredvidiv. Najbolje je daseoboružatesvimmoguim sredstvima zaštite, kako se u datoj neoekivanoj situacijinebitrebalisuzdržavatiiliodricati od onog što se tako oito dogaa. Oni koji ve jesu u vezama, obogatit e svoj erotski život s partnerom (partnericom). Velika je vjerojatnost da ete naii na savršenogposlovnogpartnera,alijejošvjerojatnije da neete biti baš raspoloženi da ovaj as sklopite ugovor ili sporazum. Poslovniaranžmanineštosuštovamkao dobrom manageru ide od ruke, pa je na vamadapokušatebitištoprofesionalnijii da što objektivnije sagledate injenice. VODENJAK (21.1.-19.2.) Nee biti veih promjena u vašim osobnim odnosima, ali ete u iduim danima iskusiti pravi dašak romantike. Mnogi e biti skloni novim i neobinim idejama, pa iako ih vi inae imate napretek, ovaj put mogli biste prevazii sami sebe. Zato e veze biti zanimljive, a onaj najzanimljiviji dio u njima, bit ete dakako, vi. Oni koji su još sami, nalazit e originalne naine da privuku pažnju osobe do koje im je stalo. Poinje vrijeme kad ete primjeivati kako se nižu nove i nove prilike za razvoj posla kojim se bavite, za vaš razvoj ili za vaše napredovanje. Sve ete doživljavati i pomalo osobno, a da ete biti optimistini i zadovoljni, izvjesno je. Neki e ipak možda malo i požuriti ili poveati svoje poslovne apetite preko svih granica, pa vam ipak savjetujemo da ne budete slijepi optimist, nego onaj racionalni.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Moždaevamtravaizgledati zelenije u susjednom vrtu, no kad malo bolje sagledate stvari, vidjet ete da vi možete biti samo vi, a ne netko drugi. S tom mišlju, možete poljubiti voljenu osobu, pa makar se u duši trenutno i ne osjeali sasvim ispunjeno. Smisao za romantiku bit e naglašena cijeli ovaj tjedan, ali kod mnogih Djevica ta tema manifestirat e se kroz pojaanu ežnju za nekim drugim svjetovima. Osvijestite se o onom najboljem što je u vašem odnosu i njegujte to. Bit ete sretniji. Na poslovnom planu poinje vaše vrlo povoljno razdoblje. Mnogi od vas dobit e priliku na radnom mjestu o kojoj su donedavno samo mogli sanjati. Oni koji rade manje ili su nezaposleni, osvijestit e se o tome da su napravili sve što je u njihovoj moi i ta e ih misao ispuniti mirom. RIBE (20.2.-20.3.) Kao vrlo romantian znak, vi biste ovih dana mogli prevazii sami sebe. Tolika koliina pjesništva, junaštva, nježnos ili mašte, rijetko da e bi viena u promjeru od nekoliko kilometara. I kad vas voljena osoba bude zapitala, ta što vam je, vi ete uzvra opet nekim romeo-julijevskim stihom. Neete mariti za konzervativce, nego ete se svom dušom predavati svojim osjeajima, pa makar ispali i glupi. Isto vrijedi i za zauzete i za same Ribe. Oživjet e neke pretpotopne ideje iz vaše podsvijes ili prošlos, a na koje ste skoro ve bili zaboravili. Poželjet ete obnovi ili razvi jednu suradnju koja gotovo da je bila otpisana. I bit ete u pravu. Ako se upuste u spomenuto, to ete razvija polako i postepeno, ali stabilno.


6

ME\IMURSKE NOVINE 27. sijenja 2009.

POGLED ISPOD OBRVA

Varaj me nježno…! Mislim da je Victor Hugo rekao: “Svesti itav svemir u jednu osobu-to je ljubav.” Na takvu romantinu zamisao mnogi bi danas frknuli nosom i grohotom se nasmijali. Jedna ljubav, jedna osoba itav život? Ta život danas ne traje trideset godina kao nekada, pa si u braku npr. deset-dvadeset godina. Životni vijek je produljen, pa biti s jednom te istom osobom pedeset godina mnoge ispunjava jezom. Svake nedjelje popodne kree tour a la “obiteljski ruak”. Ali to nije klasini obiteljski ruak, jer zapravo moje društvo ide na zajedniki kasni ruak. Sve više “slobodnih” ljudi u dobi u kojoj se nekada ve godinama bilo u braku (hm, zašto?). Svake nedjelje druga lokacija i prepriavanje tjednih dogaanja i izlazaka. Ove nedjelje ekipa podijeljena u dva tabora. Nekako je ispalo, možda sluajno, da se mišljenje podijelilo na muško i na žensko. Sad prijatelj komentira kako je danas normalno da svi jedni druge varaju. Brak nije nikakva prepreka. Pa šta sad, kao. Veli, muški su takvi. Oni moraju sjediti na više stolica. Pa nije da oni ne vole svoje žene, ali ženski problem je što sve to gledamo preemocionalno. Muškarci imaju potrebe, moraju ih uprazniti, i to je tako. emu hajka? A uostalom, pa ni žene danas nisu svetice više. Nekad ih je trebalo moliti, danas one vrebaju muškarce. Cure poludjele na izjave da je to ok. Pa ekajte malo, zar je to sudbina žena koje žele ljubav i ne misle samo na održavanje “seksualne higijene”? Osuene smo na “toleriranje” prevare, jer je to normalno?! Kada je nestao svaki osjeaj odanosti? I još su se deki pozvali na ideju da kad emo imati djecu onda nam nee toleriranje prevare tako teško pasti, imat emo druge prioritete u životu. Ma, zamisli!? itala sam jednom intervju s jednom zvijezdom, neu je imenovati, ali pitali su je da li bi ikada oprostila prevaru svome mužu? Rekla je da bi, ali da mu izdaju nikada ne bi oprostila. Slažem se. Kako ono pjeva Žera: “...to što si varala, to bih ti oprostio, to što si mene - to ne mogu...”. Osobno ne

Piše: Tihana Babi

znam što život donosi, ali živjeti život s ovjekom koji te izdao, ne smatram nekom velikom sreom. Istina je da smo drugaiji što smo stariji, mnoge stvari koje su smo nekada smatrali neoprostivima, danas nam se ine bizarnima. Ali volim vjerovati da postoje ljudi kojima se može vjerovati. Zašto živjeti s ovjekom kojem se ne može? Oprah je jednom rekla da ljudi ne varaju jedni druge jer je ovaj trei bolji, ljepši ili pametniji, nego jer “kod kue” nešto fali, nešto ne valja. Ipak, ako ste ti i tvoj partner “ekipa”, zar je nelogino oekivati da e se obratiti tebi, a ne nekom treem? U ljubavi nema mjesta za treega. Danas je sve predostupno. Žene, muškarci, seks...Ljudi više ne znaju što bi izabrali od obijesti, od dosade, od prevelikog izbora. Gotovo ništa više nije “sveto”. Netko je rekao da ne bi bilo preljuba da nema žena. Žene ipak kolo vode, ako ništa drugo jer lakše kontroliraju svoj nagon. Kod žena je on više želja nego potreba, kod muškaraca doista postoji ta “potreba”. Žene što si to radite? Neuslugu same sebi. Ali da ne bi bilo, pa nisu ni muškarci baš bez mozga, je li? Tko želi zna rei - ne. Nakon svih javnih preljuba domaih zvijezda, i žena koje su im javno oprostile - Hrvatice su na glasu kao žene koje e “naravno” oprostiti svome mužu. Ipak više poštujem Samanthu iz Sex i grada koja je oprostila svom ovjeku prevaru, ali nakon što je ve tko zna koji put trala ne bi li ga nanovo uhvatila “na djelu”, shvaa da se ne može živjeti u sumnji ma koliko god nekoga volio. Nekad je pametnije rei njene rijei: “Dušo, volim te. Ali sebe volim više.”

Muško - žensko prijateljstvo Piše: Maja Novosel - mit ili stvarnost? Jeste li primijetili kako se neke teme za rasprave uvijek javljaju, bez obzira s kim se zateknete u društvu. U zadnje vrijeme za mene bi ta tema bila muško - žensko prijateljstvo i je li ono uistinu mogue. U klasinom ilmu o m - ž prijateljstvu “Kad je Harry upoznao Sally”, Harry i Sally vode burnu raspravu upravo oko ove teme i Harry na kraju zakljui kako e u jednom trenutku jedno od njih ili oboje, ak i samo na sekundu, pomisliti na seks s onim drugim i tako negirati “pravo” prijateljstvo, za razliku od prijatelja istog spola. Upravo po ovim “Kad je Harry upoznao Sally” parametrima ja sam poela razmišljati o muško - ženskim prijateljstvima. Iz mog iskustva veina muškaraca je rekla da muškarci i žene ne mogu biti samo prijatelji i iskreno su priznali da bi u velikoj veini sluajeva sa svojom prijateljicom napravili “znate što” kad bi znali da mogu. S druge strane, više žena je reklo da je to prijateljstvo mogue i bez ikakvih pomišljanja na vezu. Ja pak mislim da je istina negdje u sredini. Budimo iskreni, veina muškaraca i žena, koji nisu prijatelji od djetinjstva, vjerojatno su se upoznali tako da se jedno od njih upucavalo onom drugom. I tu ve teza m - ž prijateljstva iz spomenutog ilma pada u vodu. A sad recimo da imate prijatelja s kojim ste “kuhani i peeni” od djetinjstva i nikad nije bilo emotivnim ili seksualnih primisli. U ovom sluaju vrlo je vjerojatno da ste jedno ili oba uli ovakve komentare: “Zakaj vi nikad niste završili skupa? Tak se dobro slažete.” Ili “Si siguran/na da nema nieg više meu vama?” I, naravno, meni omiljena “Vi bi bili tako dobar par”. Pa nakon što to ujete X puta, jedno bi od vas moglo poeti razmišljati da oni možda stvarno vide nešto što vi ne

Obamanama ili mogu li Amerikanci postati Šveani Piše: Josip Šimunko

vidite. I ve s tim mislima Harry je opet u pravu. Usprkos svemu ovome, ja vjerujem da postoje situacije i odnosi gdje su heteroseksualni muškarci i žene samo prijatelji bez da su ikad pomislili na seks ili vezu s onim drugim. Iako, što se mene tie, uope nije bitno kako je do tog prijateljstva došlo. Kroz propalu vezu, iz djetinjstva, s grješnim mislima ili bez njih... Imati pravog prijatelja suprotnog spola ima puno kvaliteta koje istospolna prijateljstva nemaju. Dobivate drugaiju perspektivu na život, pogotovo na probleme u vezi. Imate nekog tko se može praviti da je vaša “bolja” polovica kad vas udni tipovi opsjedaju u kaiu. Imate nekog tko vam može objasniti što je pisac s odreenim SMS-om zapravo htio rei. Imate nekog tko je, kad mu donesete hladno pivo i omiljeni Chio chips od paprike, sretan k’o da ste mu upravo uruili kljueve od najnovijeg mercedesa. Imate nekog tko e vam iskreno rei što je vaš sad ve bivši tono mislio kad je rekao “Mislim da mi treba malo vremena da razmislim o svemu”, iako ve i sami znate. I imate nekog tko e vas za utjehu izvesti na karting i tequile. Ja vjerujem da je to mogue. Muškarac i žena mogu imati “pravo” prijateljstvo. A kad ga pronaete, ili ako ste ve našli, ne puštajte ga, jer ni ne znate koliko ste sretni.

Novi ameriki predsjednik ograniio je lobiranje u svojoj administraciji i donio pravilo da plaa javnih službenika ne bi smjela biti vea od 100.000 dolara. Istovremeno njegov ekonomski tim radi program vrijedan 800 milijardi dolara za spas amerike ekonomije. Spas se vidi u javnim radovima. Moderna e Amerika graditi autoceste, škole, bolnice, infrastrukturu, kao što je to uinila nakon velike krize tridesetih godina. Sve to da bi se spasile amerike inancijske institucije, prije svega banke i velike tvrtke koje mogu jamiti veu zaposlenost. Drugim rijeima, porezni obveznici, graani Amerike, opet podmeu svoja lea da bi neki vlasnici kapitala bili još bogatiji ili da ne bi izgubili svoj dio kolaa. Na taj bi nain svi nešto dobili. Porezni obveznici dobili bi veu zaposlenost, država stabilnost, a vlasnici kapitala zadržali bi svoje bogatstvo. No ima jedna rije koja smrzava krv u žilama vlasnika kapitala i banaka. Ta rije je nacionalizacija. Ako se ustanovi da je kriza prevelika, a država nikako ne može spasiti banke, ona e ih dijelom nacionalizirati, u nekim državama u Europi to je ve na djelu. Neki gorljivi zagovornici liberalizma ve iz preventivnih razloga prebacuju Obami da zemlju vodi u socijalizam. To kad je rije o Americi sigurno nije tono, no ima nešto drugo. Danas se u ekonomskoj literaturi ui o državnom intervencionizmu, kao o važnoj mjeri tridesetih godina prošlog stoljea za spas liberalnog tržišta. Je li sadašnje spašavanje banaka i velikih tvrtki u Americi i drugdje u svijetu ponovo državni intervencionizam ili nešto drugo? Mišljenja su podijeljena, a sigurno je samo to da su skori javni radovi u Americi manje - više ponavljanje tridesetih godina prošlog stoljea na novi nain. Gotovo pa bi se moglo parafrazirati da svako vrijeme ima svoje javne radove. Cilj javnih radova nije poveanje zaposlenosti, kako se obino misli, to je samo posljedica javnih radova. Pravi je

Novinarsko svršavanje!? Hm, ja si utvaram, kako bi rek’o <iro Blaževi, da sam kao neki sportski novinar, iako mi se sve više svia npr. pratiti politiku ili crnu kroniku, ali samo na nain kako je to radila moja irska novinarska heroina Veronica Guerin. Znai, punim žarom! Hm ... baš smo idealna sredina za ostvarenje mojih novinarskih snova, hm, ha, ha... Ako niste znali, osobni novinarski gušt ona je, na žalost, platila vlastitom glavom. Ispostavilo se kasnije nakon njezinog ubojstva, pred kojih desetak godina, za boljitak njezine zemlje, iako Irska nije samo zbog tog herojskog novinarskog ina postala pravi mali europski div i zemlja za kojom tako eznu mnogi Hrvati da je barem posjete. Ali je postala zemlja pravde i zakonitosti, poželjna za život svakome. Uglavnom, i ja se najbolje osjeam kad napišem neki tekst i ono “prou mi leptirii kroz želudac”,

k’o da se zaljubite na prvi pogled. To mi je gotovo vee emocionalno zadovoljstvo od seksualnog klimaksa. Kako bi to mogao nazvati: novinarsko svršavanje, na primjer, he, he ... To mi je najdraže, jer tada mogu rei kad je moj posao u pitanju da sam zaista spojio ugodno s korisnim. Nije da je esta pojava! Film o novinarskoj heroini, koji je upravo pisala na taj nain, neki dan mogli ste pogledati na HTV-u, ako niste bili previše opijeni rukometnom groznicom, ostali na RTL-u i “svršavali” samo na Duvnjaka, Alilovia, upia & comp. Ajd, dobro, i Balia. Veronica je, zanimljivo, najprije bila takoer kao “sportska novinarka“, bavila se PR-om. Nogomet je imala u malom prstu, o tada kultnom Ericu Cantoni znala je doslovce svaki pokret. Meutim, shvatila je da ljudima koji su ga gledali uživo ili divili se njegovim igrama na televiziji i novinama treba rei da je to samo igra i show, te poeti pisati

cilj ouvanje kapitala koji bi inae mogao propasti zbog višegodišnje krize i recesije, a gubitak bi bio višestruko vei od cijene javnih radova od 800 milijardi dolara. Drugim rijeima, predsjednik Obama na taj nain postaje najbolji uvar jako uzdrmanog liberalnog kapitalizma i bespogovornog globalizma, i to Amerika zna. Bogata Amerika želi i dalje živjeti bogato, no može li se to na stari nain? Ono novo što donosi Obama zapravo se može sažeti u dvije rijei: odgovornost prema naciji, sebi i prirodi. Odgovornost prema naciji i sebi obuhvaa drugaije politiko sagledavanje svijeta, Amerika je shvatila da postoje i drugi te na brzinu ukida zatvore na Kubi, te odgovornost prema vlastitom rastrošnom nainu života i uvanju prirode kroz promjenu energetske matrice života. Davno je reeno da prosjeni Amerikanac živi kao da ima stotinu energetskih robova. Zamka za Obamu upravo je promjena životne matrice koju sprema, pa e promjene biti vrlo postupne, a možda ih i ne bude previše. Jer, što e biti s onima koji bi postali gubitnici nove životne matrice i koji e neminovno izgubiti svoj kapital. Promjena naina života je lijepi slogan, no mogu li Amerikanci u duši postati Šveani? Isto pitanje na drugi nain: može li amerika naftna i automobilska zaobii naftu i koristiti druge izvore energije, tako, na primjer, elektrine automobile i što bi se onda zbilo s arapskim zemljama i vlasnicima, odnosno kapitalom amerikih graana?

Piše: Dejan Zrna tekstove koji moraju itatelje društveno osvijestiti o puno važnijim stvarima i posebice problemima koji se dogaaju oko njih, a ne žele ih vidjeti i suoiti se s njima. Naime, u tom trenutku tisue i tisue mladih i sve mlaih u Dublinu i Irskoj zabrazdilo je u paklu droge, a da nije bilo nikakve protuakcije, policija je tapkala na mjestu. Shvatila je kako pisanje o trivijalnim stvarima poput divljenja Cantoni više nema svrhe, kako je potrebno pisati o onima koji uništavaju budunost te zemlje. Uspjela je na kraju u svojoj namjeri, pisala je i razotkrila glavne dublinske maijaše koji su inae bili “mirne i ugledne” osobe, praktiki bez dosjea. Zapravo policija je imala za svakog dosje, ali ništa nije mogla dokazati, sve dok maijaši nisu javno prokazani. Ubili su je, ali je Irska nakon toga promijenila ak Ustav, zakone koji su zemlji donijeli mir i blagostanje. ini li vam se pria možda nekako poznatom... Da, ak su i ubili

novinara koji se kao bavio i družio s maijašima i nije bio baš tako “moralno ist”. Ali...? U Hrvatskoj je uglavnom i dalje sve važnije, pa tako i najuglednijim hrvatskim novinarima od bavljenja onima “koji to zaslužuju”. Umjesto da istinski zagrebu u hrvatski svijet korupcije, kriminala, neasnih radnji, oni se uglavnom kad su naslovnice u pitanju bave žutilom ili traom ili pak se iživljavaju na “malima”, zbog ega novinari kod obinih graana, kako mi je nedavno rekao jedan poznanik za kavom, dobivaju svejedno epitet “kad leže barem ne lažu”. Pišem ovaj tekst prvenstveno divei se onome tko je (ne)namjerno pustio ilm o Veronici Guerin i Irskoj, dok je istovremeno u Hrvatskoj ponovno nacionalna euforija zbog inae u normalnom svijetu totalno nebitne stvari, jednog sporta, o kojem veina onih koji ne propuštaju ni jednu rukometnu utakmicu “Paklenih” inae uglavnom nema poj-

ma. Na žalost, kao i oni jadni RTLovi reporteri koji postavljaju tim istim ljudima pitanja poput: Dobar dan, dragi gledatelji, je l’ vam lijepo? Je. Je l’ publika super? Je. Hvala, eto, mi smo se javili, dajem rije svojoj kolegici “xy” i njezinom sugovorniku “xy”: Dobar dan, je l’ vam lijepo u dvorani? Je. Je l’ publika super? Je. I tako iz dana u dan svjedoim forsiranim, bezveznim javljanjima koja me totalno nerviraju, skoro pa da izgubim volju pogledati tekmu. I kad se k tome dodaju u time-outu trenerske eskapade – Line ., fakat moram okrenut program… I kad se nakon svega podvue crta, zaista je u Hrvatskoj sve divno i krasno, još kad postanemo svjetski prvaci, bit emo opet najbolji i najjai na kugli zemaljskoj. Koga briga da živimo u državi korupcije i maije... I tako sve u krug, do neke nove nacionalne euforije. Godine prolaze nervoznim korakom, godine prolaze, mi stojimo. Jesmo li sretniji, jesmo pametniji,

godine prolaze mi gledamo... Kako dobri stihovi, iako su od jednog srpskog rockera. Pitam se pitam, ima li kod onih koji i te kako imaju utjecaj na javno mnijenje u našoj zemlji, koji bi trebali “mijenjati Hrvatsku” – “novinarskog svršavanja” ili e godine i dalje prolaziti, a mi svi skupa biti “kvazinovinari”...


7

27. sijenja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

Sumrak fantazija/romansa ReĹžija: Catherine Hardwicke Uloge: Kristen Stewart, Robert Pattison, Taylor Lautner..

(tri besplatne posudbe)

Tri prie o nespavanju hrvatski ilm ReĹžija: Tomislav Radi Uloge: Ecija Ojdani, Rosana Pastor, Ĺ˝uĹža Egrenyi, Dario Markovi, Marinko Prga â&#x20AC;Ś

Bella Swan oduvijek je bila malo drukija te se nikada nije uklopila meu svoje vrĹĄnjake. DoduĹĄe, nije ni pokuĹĄavala jer svoje umiĹĄljene i plastine ĹĄkolske kolegice nikada i nije smatrala interesantnim i zanimljivim druĹĄtvom. I tako je naĹĄa Bella gubila dane u sunanom Phoenixu, sve dok pred nju nije stavljen izbor â&#x20AC;&#x201C; roditelji su joj se razveli, a na njoj je bilo da odlui s kime Ĺželi Ĺživjeti. Izabrala je oca koji je preselio u kiĹĄni i magloviti gradi Forks, iako i nije oekivala da e to u njen Ĺživot unijeti neke velike promjene. No, nakon nekoliko dana u novom okruĹženju i u novoj ĹĄkoli Bella zapazi misterioznog Edwarda koji je jednostavno obori s nogu. Nakon ĹĄto ga malo bolje upozna, shvati da

u Ĺživotu nije upoznala takvu osobu. Pametan je, dosjetljiv i ima odlian smisao za humor te joj se ini da svaki put kada je pogleda tono zna kako se ona osjea i ĹĄto misli. Bila je to ljubav na prvi pogled, ali Edward Bellu ipak Ĺželi odrĹžati na distanci i za njega postaje prava muka boriti se protiv ovog, za njega novog, osjeaja atalne privlanosti i ljubavi. Bella uskoro sazna o emu se radi kada vidi svoju novu simpatiju u akciji â&#x20AC;&#x201C; on moĹže trati brĹže od geparda, zaustaviti auto golim rukama i posjeduje dar vjene mladosti. On je vampir, kao i svi lanovi njegove obitelji te su pronaĹĄli nain kako uz to biti i unkcionalni lanovi zajednice â&#x20AC;&#x201C; piju samo Ĺživotinjsku krv â&#x20AC;Ś

Drama Tomislava Radia o tri isprepletene Ĺživotne prie iji se protagonisti u Hrvatskoj i Ĺ panjolskoj suoavaju sa samoom i razoaranjima. Prva pria â&#x20AC;&#x201C; mlada Ĺžena cijelu no ne uspijeva sklopiti oka zbog djetetova plaa i neprestanih svekrvinih prigovora o uzrocima problema u njezinom braku. Druga pria â&#x20AC;&#x201C; hrvatsko - ĹĄpanjolski supruĹžnici prolaze kroz najteĹžu branu krizu do sad, svjesni da ih ni ljubav viĹĄe ne moĹže zadrĹžati zajedno. Trea pria â&#x20AC;&#x201C; postarija Ĺžena

budno iĹĄekuje dolazak svoje goĹĄe iz Ĺ panjolske koja u gradu upoznaje mladoga taksista. ReĹžiser Tomislav Radi roen je 1940. godine u Zagrebu. Do sada je reĹžirao u svim zagrebakim kazaliĹĄtima, povremen je gost filmskog estivala u Dubrovniku te konstantno radi na televizijskim projektima. Uz etrdesetak dokumentarnih i igranih emisija na televiziji, snimio je i nekoliko igranih filmova â&#x20AC;&#x201C; â&#x20AC;&#x2DC;Ĺ˝iva istinaâ&#x20AC;&#x2122; (1971.) i â&#x20AC;&#x2DC;Timonâ&#x20AC;&#x2122; (1972)â&#x20AC;Ś

Film â&#x20AC;&#x153;Fred Mrazâ&#x20AC;? govori o: 1) Prvom maju 2) Uskrsu 3) BoĹžiu

nema filmske predstave

DOBITNIK IZ PROĹ LOG BROJA: Josip Ĺ imunovi, akovec

nema filmske predstave

etvrtak, 29.1.

17,30 SUMRAK

TWILIGHT

Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

TWILLIGHT

1.

TRAŽEN

2.

BRAA PO KRVI

3.

NAPUĹ TENA

4.

S TATOM ZA VRATOM

5.

MAMIN SIN

6.

IZBRISANA SJEANJA

JOY DIVISION

BRAA PO KRVI

SEKS I GRAD

TRAŽEN

7.

NEOEKIVANA OTMICA

Film â&#x20AC;&#x2DC;Seks i gradâ&#x20AC;&#x2122; nastavlja tono tamo gdje je stala serija. Za one koji su propustili posljednju epizodu, evo nekih kljunih elemenata. Carrie je ponovno sa svojim muĹĄkarcem iz snova â&#x20AC;&#x201C; Facom, vragolasta Samantha se konano skrasila uz jednog muĹĄkarca â&#x20AC;&#x201C; nekoliko godina mlaeg Smitha, konzervativna Charlotte Ĺživi u sretnom braku s Harryjem, a Miranda i dalje pokuĹĄava uskladiti svoju karijeru odvjetnice s odgajanjem djeteta u emu joj pomaĹže simpatini Steve. HBO i New Line Cinema su se etiri godine natezali s glavnim glumicama oko honorara nakon ega se na radost oboĹžavateljica diljem svijeta napokon izrodio film. Pitate se ĹĄto novoga on donosi? Pa iako je serija zavrĹĄila gotovo idilino, javili su se neki novi problemi i pitanja â&#x20AC;&#x201C; Hoe li se Carrie napokon udati? Zaruena je, dakako, za Facu. Charlotte ostaje u drugom stanju, Samantha se preselila u Los Angeles, a Miranda i Steve se suoavaju s njegovim preljubom.

Wes (James McAvoy) je jedan obini dvadesetpetogodiĹĄnjak koji jednostavno mrzi svoj Ĺživot jer je, kako on kaĹže, â&#x20AC;&#x2DC;usranâ&#x20AC;&#x2122;. emu takav pesimizam ve na samom poetku? Pa, pogledate li ponije bilo koji aspekt Wesova Ĺživota, shvatit ete kako se zbilja ima malo emu radovati. Na poslu, njegov ĹĄe Ĺživi za to da bi ga muio i poniĹžavao pred kolegama. Kod kue, njegova ljigava djevojka je seksualni magnet za svih (ukljuujui njegovog navodno najboljeg prijatelja) osim njega. Sreom, takvom Ĺživotu dolazi kraj i zo ni manje ni viĹĄe nego u obliju tajanstvene i prekrasne Fox (Angelina Jolie). Ona jadnome Wesu objaĹĄnjava kako je njegov otac, za kojega se oduvijek mislilo da je nestao i kojeg su svi zaboravili, ubijen dok je radio za misterioznu organizaciju zvanu â&#x20AC;&#x2DC;Bratstvoâ&#x20AC;&#x2122;. A â&#x20AC;&#x2DC;Bratstvoâ&#x20AC;&#x2122; je stoljeima stara liga izvanredno obuenih ubojica koji svrĹĄeno obavljaju svoj posao. Njihov moto je â&#x20AC;&#x2DC;Ubiti jednoga, spasiti tisuuâ&#x20AC;&#x2122; te ne prezaju ni pred ime kada kreu u izvrĹĄavanje svoga zadatka, a sve za dobrobit ovjeanstva.

8.

SEKS I GRAD

9.

KNJIGA STRAHA

Film istraĹžuje manchestersko porijeklo ovoga revolucionarnog benda, donosei intervjue sa svim preĹživjelim lanovima, njihovo partnerstvo s osnivaem Factory Recordsa Tonyjem Wilsonom, te suradnju s legendarnim producentom Martinom Hannettom. Joy Division oormljen je 1977. u Manchesteru (Engleska). Prestali su djelovati nakon samoubojstva njihovog lidera i pjevaa Iana Curtisa u svibnju 1980., a ostali lanovi benda nekoliko mjeseci kasnije odluili su nastaviti pod imenom New Order. Iako su tijekom svog postojanja uĹživali skroman zvjezdani status i izdali samo dva albuma, kasnije su slavljeni kao jedna od najinovativnijih, najevokativnijih i najutjecajnijih grupa ikada.

Joaquin Phoenix i Mark Wahlberg braa su na suprotnim stranama zakona. Oni dokazuju da krv nije voda. Tu je i Eva Mendes. Ona dokazuje da je jako seksi. Radnja Brae po krvi smjeĹĄtena je u ne tako davnu 1988., a pozornica je New York. Robert (Joaquin Phoenix) i Joseph (Mark Wahlberg) sinovi su slavnog ĹĄea policije, Berta Grusinskyja (Robert Duval), i svi su oekivali kako e njih dvojica nastaviti obiteljski â&#x20AC;&#x2DC;zanatâ&#x20AC;&#x2122;, pod motom â&#x20AC;&#x2DC;to protect and serveâ&#x20AC;&#x2122;. I dok je Joseph perspektivni zapovjednik u â&#x20AC;&#x2DC;plavcimaâ&#x20AC;&#x2122;, Robert ima drukije planove. Karijera policajca uope ga ne zanima, a povrh toga, promijenio je svoje prezime u Green kako bi presjekao sve ĹĄto ga veĹže uz oca i brata. On vodi ruski noni klub iji je vlasnik Marat Buzhayev (Moni Moshonov) te pokuĹĄava to initi na legalan i poĹĄten nain. Ipak, za New York ovo je vrijeme kada kriminal i nasilje polako izmiu kontroli zakona. Droga je posvuda na ulicama, a policija je nadjaana i skoro pa nemona. Robert u toj cijeloj prii pokuĹĄava otvoriti novi klub, a uskoro e se nai i u poziciji kada e morati izabrati kojoj se strani pridruĹžiti. Tu je i njegova prelijepa djevojka Amanda (Eva Mendez) koja ga savjetuje i pruĹža mu podrĹĄku. No, kada za to doe vrijeme, Robert e sam morati odluiti hoe li vjerovati svome ĹĄeu, ili e stati u obranu svoje obitelji â&#x20AC;Ś

PREBACUJEMO VAĹ E VIDEO MATERIJALE (SVADBE, ROENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

srijeda, 28.1.

petak, 30.1.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

TOP LISTA

VIDEO IZLOG

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

antazija/romansa ReĹžija: Catherine Hardwicke Uloge: Kristen Stewart, Robert Pattison, Taylor Lautner

19,30 TRI PRIE O

NESPAVANJU

10. GLAS SMRTI 2

FILMSKA TOP LISTA â&#x20AC;&#x153;MEIMURSKIH NOVINAâ&#x20AC;? 1.

AUSTRALIA

2.

ROCKNROLLA

3.

SIROTIĹ TE

4.

ZATVORSKA POSLA

5.

SUMRAK

6.

96 SATI

7.

NIIJI SIN

8.

RECI DA

9.

SPALITI NAKON ITANJA

10. MADAGASKAR 2

US BOX OFFICE 1.

PAUL BLART: MALL COP

2.

GRAN TORINO

3.

MY BLOODY VALENTINE 3-D

4.

NOTORIOUS

5.

HOTEL FOR DOGS

6.

BRIDE WARS

7.

THE UNBORN

8.

DEFIANCE

9.

MARLEY & ME

10. SLUMDOG MILLIONAIRE

hrv atski film ReŞija: Tomislav Radi Uloge: Ecija Ojdani, Rosana Pastor, ŽuŞa Egrenyi, Dario Markovi, Marinko Prga

subota, 31.1. 17,30 SUMRAK antazija/romansa

19,30 TRI PRIE O

NESPAVANJU hrvatski film

nedjelja, 1.2. 17,30 SUMRAK antazija/romansa

19,30 TRI PRIE O

NESPAVANJU hrvatski film

ponedjeljak, 2.2. 17,30 SUMRAK antazija/romansa

19,30 TRI PRIE O

NESPAVANJU hrvatski film


PiĹĄe Ivan Leek Svako naĹĄe selo ima svoje male junake, ljude koji su Ĺžrtvovali svoje slobodno vrijeme da neĹĄto naprave za svoje selo ili su po neemu znani. Ovo je posveeno njima i njihovim selima. Mnogo se toga u Otoku promijenilo. Krmu je otvorio stari GraĹĄ. DrĹžao bi led u â&#x20AC;&#x153;ledvenicamaâ&#x20AC;&#x153; u dvoriĹĄtu jer je pie za putnike namjernike uvijek moralo biti hladno. A zanimljivo da je putnika namjernika ovdje u Otoku uvijek bilo. A kako se ini, bit e ih sve viĹĄe. Nekada su dolazili fljojsari. Pa onda oni Ĺželjni riĹĄkog zraka i skriveni od pogleda. Sada pak poslije dolaze ribii. A prolaze svi oni koji Ĺžele ĹĄto prije otii preko Drave na drugu stranu. Oni pak koji su dolazili zbog Drave pitali bi Jureca uru. On je znao sve o Dravi do Donje Dubrave. Ali, o onoj staroj Dravi. Ne ovoj ukroenoj u jezero i sapetoj. Ve onoj divljoj ije su snjeĹžne vode plavile selo. A u ljetnim mjesecima bi preko rukavaca pregaziti mogli i preko Drave. Zadnji je put tono prije etrdeset godina tekla po dvoriĹĄtima, preko vrtova. I onda se preselila. I na sve ono o Dravi je ostalo sjeanje. I na mjesta gdje su se ribe mrijestile. Ili mjesta gdje su ih kriĹžovaom lovili. A najviĹĄe ih je bilo kod dravskih mlinova. Toliko bi ih se naĹĄlo u mreĹži da ih nisu mogli ni izvaditi. Sve je to otiĹĄlo u zaborav. OtiĹĄao je u zaborav i njihov kafi â&#x20AC;&#x153;Olimpâ&#x20AC;?. Otvoren je u starom vatrogasnom domu. Kako god zvuno ime imao, bogovima nije bio u milosti. Ali je zato restoran â&#x20AC;&#x153;Prepelicaâ&#x20AC;? ostao vjeno. KaĹžu da je to dokaz da male stvari ine veliku povijest. MoĹžda i je tako, ako se pogleda u otoku daleku povijest. Koliko je Drava oko njih esto bila mutna, toliko je povijest tamo od poetka zamutio jedan plemi. K tomu se joĹĄ i zvao Mutimir. I s prezimenom Mutimirovi. Taj je Mutimir u

Cecilija Rojko, 85 godina. Ja sam potkoreninna i ne dam se nikam z Otoka. Tu sam navek bila i bom dok bum mogla. Jedino v Otoku pak Ĺžabe regaju, - veli ona

Ulaz u selo od strane Preloga

MALA TEPEĹ IJA po meimurskaj selaj II/15

Bili smo prvo priloki Pantovak, a ve bumo Otoka Republika godno vidjeti da su pred trgovinom s pivom pak su radije iza grma. Tak se onda skriveki prekriĹžiju i pred Ĺžupnikom kad se vozi mimo.

KukuruĹžnjaki neposredno uz glavnu ulicu kao svjedoanstvo proĹĄlosti prvom spominjanju imena Otoka bio vlasnikom toga imanja. I joĹĄ k tomu nasilnik koji je nekom plemiu Pavlu iskopao oi. Uglavnom, Mutimir je zbog toga izgubio imanje i nigdje nije zapisano gdje je zavrĹĄio. Ali su zato ostali Otoani. I viĹĄe poslije nikada nije bilo ovdje ni jednog â&#x20AC;&#x153;mutimiraâ&#x20AC;&#x153;. Ve svi uvijek za slogu.

Otoke â&#x20AC;&#x153;Kopakabaneâ&#x20AC;&#x153; viĹĄe nema Otok je nekada bio pravo kupaliĹĄte. Za vrijeme visokih snjeĹžnih voda Drava bi proistila korito, nanosila ĹĄljunak i pijesak i, kaĹžu, kod Otoka napravila prave rajske plaĹže. Dolazilo bi sve Ĺživo iz Preloga na kupanje. Bila je to prava â&#x20AC;&#x153;Kopakabanaâ&#x20AC;&#x153;. Ma

Otok je bio nalik na Tahiti. Samo ĹĄto onda Otoani nisu znali za Tahiti. Niti Tahianke. Ali su znali Cirkovljanari za Otoanke. Pak su mnoge odveli za snahe. A priloke puce pak su doĹĄle u Otok. Da uĹživaju u svom â&#x20AC;&#x153;otoku sreeâ&#x20AC;&#x153;. I makar tu ne rastu palme nego vrbe, tvrde Otoani da je stvarno tu srea. A tko ne vjeruje, nek se doseli. Ionako misle otvoriti desetak gradiliĹĄta. I joĹĄ kaĹžu: tko se jednom ovdje nauĹžije riĹĄkog zraka i kreketa Ĺžaba, taj viĹĄe ne odlazi. ak neki odlaze na posao, kao Ĺ estan, u Maribor i svakodnevno se vraaju doma. Jer makar je nekada bilo rivalstvo izmeu gornjeg i donjeg dijela sela, Otok je ipak bio uvijek cjelina. I s plaĹžama se nisu dijelili. Ali su se podijelili s predjelom zvanom CiganjĹĄak. Bili su tu nekada Cigani.

Nada Ĺ elja godinama je lanica Socijalnog vijea i zna pravu sliku sela. - ProĹĄle godine rodilo se u selu ĹĄestero djece, a samo je jedna osoba umrla i imamo samo deset starih deki, - kaĹže Nada, koja je na slici u druĹĄtvu sa sestrom uricom

Glavna ulica u Otoku OdoĹĄe oni, a ostalo samo ime. I mnoga druga polja neobinih su imena. Gorica, VaroĹĄina, Mlanica, Ferenica, Na bregu â&#x20AC;Ś Koji je viĹĄe graba. A izmeu njih vrluda petnaestak kilometara poljskih putova. S kojih joĹĄ stiĹžu vagoni kukuruza. Pa mnogi zavrĹĄavaju u kuruĹžnjacima, ĹĄto se joĹĄ jedino valjda moĹže vidjeti u Otoku. I to joĹĄ tako da su okrenuti na ulicu. Pa nek se vidi tko kakav kukuruz ima.

Tancalo se na guhni Nikada se tu nije bjeĹžalo od gospodarskih zgrada. Od toga se Ĺživjelo. A ako se ve i nije imalo gdje plesati, bilo je dobro i guhno. I tako bi tu otoke puce nauile plesati valcer i ardaĹĄ. Onako kako se plesao na trdoj zemlji. Ali je svejedno iĹĄlo. I kako danas kaĹžu

Najstarijem stanovniku sela Jakobu KalĹĄanu, roenom 1912. godine, 97 je godina. - Njegov bi Ĺživot mogao biti pretoen u zanimljiv roman, kaĹžu njegovi potomci.

oni malo stariji, bilo je jako veselo. Ima u Otoancima nekog posebnog duha. Malo su glasniji i jako su borbeni. Pak nekak svoje ne daju. I ni sluajno neu uti da bi neĹĄto pripalo Ludbregu. Makar je tak Drava napravila da je Ludbreg sa svojim vlasniĹĄtvom doĹĄao dosta blizu Otoka. No, tu bu teĹĄko iĹĄlo jer, kako vele u ĹĄali, selski elnik Tomo ima katastar od sedmog stoljea. JoĹĄ i stariji, rimski. A kak pravi Otoanin zna sve stare amilije i grunte. A kao najvaĹžnije zna i kriati. KaĹžu da su domiĹĄljati i da ih niĹĄta ne moĹže satrti. Ko maki, vele u ĹĄali, uvijek se doekaju na noge. I uvijek bistrog uma. Pa kaĹžu da, ako vidite nekog Otoanca da se kriĹža, on to ini zato jer zaaluje kaj mu je dobro. Jedni pak to isto delaju za grmom s pivom v ruki. Bilo bi nez-

Tomislav Grabant, predsjednik VMO-a, sa suprugom Vericom. Ako se oe da selo napreduje, treba samo delati

FriĹĄki zrak i voda delaju udesa KaĹžu oni da se kod njih moĹže uĹživati na riĹĄkom zraku s pogledom na djevianski nedirnutu prirodu. MoĹžete birati hoete li gledati na ĹĄumu Meljenku, Velu mlaku, Vrbicu, Otoki gaj, HabuĹĄov gaj, MaruĹĄkovicu, DreĹžnjak. Malo je selo koje moĹže nabrojiti toliko

Ivan Ĺ˝idov pokazuje kako dabar, a Ĺživi sasvim u blizini sela, â&#x20AC;&#x153;prepiliâ&#x20AC;? svojim zubima drvo


14.15 14.50 15.35 15.45

12.50

11.55

Josh Mostel, Norm MacDonald) 23.10 Putnik, znanstvenofantasna drama 00.05 Vijes, informavna emisija 00.15 Kunolovac, kviz

TV kue imaju pravo promjene programa

16.10

PROGRAM

05:20 Flintove avanture, crtana serija 05:40 Otvori svoje srce, serija 06:30 arobnjaci, crtana serija 06:55 Inspektor Gadget, crtana 16.30 serija 07:20 Graditelj Bob, crtana serija 17.00 07:35 Pepa praši, crtana serija 17.50 07:45 Tomica i prijatelji, crtana 18.10 serija 18.15 08:05 Pocoyo, crtana serija 18.35 08:30 Ezo TV, tarot show 19.20 09:30 Nova lova, TV igra 19.35 10:30 Lude 70-e, serija 20.05 11:00 Rebelde, serija 21.50 11:50 IN magazin, showbiz 22.02 emisija 22.05 12:25 Medij, serija 22.55 13:20 Navy CIS, serija 14:15 Inspektor Rex, serija 23.20 15:15 Frankie i Johnny, romanna drama 17:15 Vijes Nove TV 01.30 17:45 Rebelde, serija -------18:35 IN magazin, showbiz emisija 19:15 Dnevnik Nove TV -------20:00 Trenutak isne, game show 21:00 Ljubavni brodolom, (2005., SAD, romanna komedija; Redatelj: Randal 06.55 Dexterov laboratorij, crtana Kleiser; Glume: Amanda serija (dvije epizode) Bynes, Chris Carmack, 07.40 Korak po korak, hum. serija Jonathan Benne, ® Jamie-Lynn Sigler , Susan 08.05 Kako sam upoznao vašu Duerden) majku, hum. serija ® 22:35 Pod nož, serija 08.35 Punom parom, kulinarski 23:35 Vijes izazov ® 23:50 Seks i grad, serija 09.15 Astro show, emisija 00:20 Seinfeld, serija 10.20 Kunolovac, kviz 00:50 Navy CIS, serija 11.20 Malcolm u sredini, hum. 01:40 Ezo TV, tarot show serija ® 02:40 Frankie i Johnny, igrani 11.45 Dadilja, hum. serija ® lm 12.15 Exkluziv, magazin ® 04:30 Inspektor Rex, serija 12.30 Vijes, informavna emisija 05:15 Kraj programa 12.40 Reba, hum. serija ® 13.05 Veera za 5, lifestyle emisija ® 13.35 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO 17.35 Dadilja, hum. serija DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 18.55 Exkluziv, magazin 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI 07.00 TV vodi + panorame 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija (HR+ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOturiskih središta Hrvatske 19.35 Punom parom, kulinarski VI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA 07.10 Najava programa izazov + HRAK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 07.15 Vatrogasne prie, crtana 20.00 Moja 3 zida, hum. serija CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; serija 20.55 Bibin svijet, hum. serija 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR07.40 Miki i prijatelji, crtana serija 21.30 Billy Madison, (komedija, AK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 08.05 Na kraju ulice 1995.; Redatelj: Tamra 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 08.20 Petar Pan i gusari, crtana Davis; Uloge: Adam Sandler, 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP serija 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Bridgee Wilson, Darren 08.45 Hollyni junaci, serija za McGavin, Bradley Whi ord, Special: TAYLOR SWIFT; 01.00 NO NI

05.50 Najava programa 05.55 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Velegradnja 1., dok. serija 11.10 Ekološki raj Maa Jamesa, dok. serija 11.40 Hrvatska kulturna bašna 11.55 Burzovno izvješe 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozainozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Meu nama 15.35 Festa Svetoga Vlaha: Barjaci se klanjaju parcu, emisija puke i predajne kulture 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.15 Hrvatska uživo 17.25 Hrvatska uživo - Vijes 17.30 Ep reportaža 17.32 Ep reportaža 17.45 Najslabija karika, kviz 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Globalno sijelo 20.45 Junaci Domovinskog rata: Josipov registar, dok. serija 21.30 Poslovni klub 22.00 Burzovno izvješe 22.05 Otvoreno 23.10 Dnevnik 3 23.25 Poslovne vijes 23.30 Vijes iz kulture 23.40 Dosjei X, serija (12) 00.25 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.10 CSI: Miami, serija (12) 01.55 Zovem se Earl, hum. serija (12) 02.15 Sutkinja Amy, serija 03.00 Festa Svetoga Vlaha: Barjaci se klanjaju parcu, emisija puke i predajne kulture 03.30 Drugi format 04.10 Globalno sijelo 04.40 Poslovni klub 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

09.15 10.00

13:00 13:30 14:00 16:00 17:00 17:25

08:00 08:02 09:00 11:00 12:00

14:55 14:57 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozaina emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obiajima DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM talk show

Danas pogledajte... Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije Slatka Valenna, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ureenju interijera Pylates & Yoga Meimurje danas

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Tenis, ATP PBZ Indoors - prijenos 2. mea 22.00 Film 23.45 U dobrom društvu 00.35 TEST

7.05 Tv prodaja 7.05 Djeji program 10.15 Uživajmo život, serija 10.45 Vražje nevjeste, dok. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Sandokan 2, lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu, serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.50 Taksi 2, lm 22.25 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 22.55 Obitelj Soprano, serija 23.55 Pepeo anela, lm 2.00 Nona panorama

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Muškarci su drugaiji, žene takoer 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 22.00 Odjel za žrtve, serija 22.55 24 sata 23.05 Zakon brae, serija 23.50 Prijatelji, hum. serija 0.20 Alias, serija 1.05 Nona panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Amerika serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameriki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pogranine TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Djeji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Meunarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameriki lm 0.25 Noni program

UTORAK 3. veljae 2009.

djecu Beverly Hills, serija Dubrovnik: Festa Sv. Vlaha, prijenos mise Antologija hrvatskoga glumišta Val d’Isere: SP u skijanju super G (Ž), prijenos reprizni program Obini ljudi, TV serija Navrh jezika Pokusi koji su promijenili svijet Moja žena i djeca, hum. serija Povratak na novo, hum. serija Sutkinja Amy, serija Županijska panorama Vrijeme Vijes na Drugom Drugi format Crtani lm Dragi Johne, hum. serija Domai igrani lm Vijes na Drugom Vrijeme CSI: Miami, serija (12) Zovem se Earl, hum. serija (12) Ciklus europskog lma: Zaruke su dugo trajale, igrani lm TV raspored Tenis, ATP PBZ Indoors 2009. - 17.00-19.30 prijenos 1. mea Tenis, ATP PBZ Indoors 2009. - 22.30 snimka 2. mea

ZASTUPNIKI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija HARD BALL igrani lm FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

18:00 18:35 18:40 19:00 19:10

21:00 22:00 23:00 ------23:20 -------------

20:00 20:05

23:40 00:10 00:15 00:30 00:35

Voice of America Glazba Povealo Igrani lm Meimurje danas Sport Vrijeme Gospodarski tjedan, gospodarski pregled Puls, gospodarske aktualnost Poslovne vijes Meimurje danas Voice of America Sutra na programu

19:10 19:20 20:00 21:00 22:45 23:00 23:03 23:10

7.15 Tenis, prijenos 18.15 Skijanje, prijenos 21.45 Boks 23.00 Motorsport

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.25 Poker 18.25 Rukomet, prijenos 22.30 Männer Tv 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Dobrodošli 22:15 exklusiv 0.15 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za oevid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Vruina, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 Noni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 The next Uri Geller, prijenos 22.15 Comedystreet 23.15 Tv Total 0.15 Noni program

Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Soko Kitzbühel 22:45 Cobra 11, serija 23:35 MA 2412 0.00 Noni program

(31.1. u 14.30 h, NOVA TV)

Madonna

od 28.1.2009. do 3.2.2009.

PREGLED

TV


20.00 20.50 21.40 22.45 23.40 23.50 00.35 02.35

05:50 06:10 07:00 07:20 07:45 08:05 08:30 09:30 10:35 11:05 11:30 12:25 13:00 13:55 14:45 15:40

17:15 17:45 18:35 19:15 20:00

Flintove avanture, crtana serija Otvori svoje srce, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija Rebelde, serija IN magazin, showbiz emisija Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Ostani uz mene, (1986., SAD, obiteljski; Glume: Wil Wheaton, River Phoenix, Corey Feldman, Richard Dreyfuss, John Cusack) Vijes Nove TV Rebelde, serija IN magazin, showbiz emisija Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Brane vode, serija Kuanice, serija Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Nikita, serija Ezo TV, tarot show Ostani uz mene, igrani lm Inspektor Rex, serija Medij, serija Seks i grad, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: LILY ALLEN; 01.00 NO NI PROGRAM

21:00 21:35 23:15 23:30 00:00 00:25 01:15 02:15 03:40 04:25 05:10 05:40

CSI: New York, krimi serija Zaboravljeni sluaj, krimi serija Dexter, krimi serija Bratstvo, krimi serija Vijes, informavna emisija Putnik, znanstvenofantasna serija Kunolovac, kviz Braa, igrani lm, komedija ®

08:58 09:00 11:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00 17:25 18:00

14:25 14:27 14:30 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A DOKUMENTARNI PROGRAM RIJE ŽIVOTA duhovni program

Danas pogledajte... Mali oglasi Dom2, ponavljanje Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Slatka Valenna, serijski lm Vijes akoveki kutak, ponavljanje Zov prirode Pylates & Yoga Meimurje danas, informavna

8.25 Jutarnji program 9.30 Djeji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.25 Uspon na planinu, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.50 Djevojice sa previše kože, dok. serija 21.50 Savje mlade mame, dok. serija 22.50 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 23.15 Obitelj Soprano, serija 0.15 Sinova osveta, lm 1.45 Noni program

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Muškarci su drugaiji, žene takoer 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Ubojica meu nama, lm 21.35 Ekipa za oevid, serija 22.25 24 UR 22.45 Zakon brae, serija 23.30 Prijatelji, hum. serija 0.00 Alias, serija 0.45 Nona panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Djeji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humorisne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameriki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos, sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njemaki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 28. sijenja 2009. 13.35 reprizni program 14.40 Obini ljudi, TV serija 15.30 Mogu li ja to?: Bori se 05.50 Najava programa prov zla, nski dok. lm 05.55 Meu nama za mlade 06.45 TV kalendar 15.45 Kokice 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 16.05 Moja žena i djeca, hum. 07.05 Vijes serija 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 16.30 Povratak na novo, hum. 07.35 Vijes serija 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 17.00 Sutkinja Amy, serija 08.35 Vijes 17.50 Županijska panorama 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 18.10 Vrijeme 18.15 Vijes na Drugom 10.00 Vijes 18.35 Sciena croaca 10.09 Vrijeme danas 19.05 Znanstvene vijes 10.10 Vijes iz kulture 19.20 crtani lm 10.15 Flavors, dok. serija 19.35 Dragi Johne, hum. serija 11.10 Oprah Show 20.05 Jelenko, serija za djecu 11.55 Burzovno izvješe 20.40 Vijes na Drugom 12.00 Dnevnik 20.52 Vrijeme 12.13 Vrijeme 21.00 Istjeriva pravde, (Uloge: 12.15 TV kalendar Clint Eastwood, Tyne Daly, 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela Harry Guardino, Bradford 13.25 Dan za danom, mozainoDillman, John Mitchum, zabavna emisija DeVeren Bookwalter, John 14.30 Vijes + prijevod za gluhe Crawford, Albert Popwell, 14.39 Vrijeme sutra Samantha Doane, M.G. 14.45 Ekumena, religijski kontakt Kelly, Adele Proom, Tim program Burrus, Robert Hoy, 15.35 Alpe-Dunav-Jadran Jocelyn Jones; Scenaris: 16.10 Hrvatska uživo - Vijes Srling Silliphant i Dean 16.15 Hrvatska uživo Riesner (prema likovima 17.30 Hrvatska uživo - Vijes Harryja Juliana Finka i 17.35 Danas na Zagrebakoj burzi Rite M. Fink i prii Gaila 17.37 HPB t Morgana Hickmana i S. W. 17.45 Najslabija karika, kviz Schurra); Redatelj: James 18.30 Sve e bi dobro, telenovela Fargo) 19.15 LOTO 7/39 22.40 E-Ring, serija (12) 19.30 Dnevnik 23.25 Grimizno slovo, ameriki 19.57 Sport lm (131’) 20.03 Vrijeme 01.35 TV raspored 20.10 Idemo na put s Goranom Miliem: Južna Amerika 21.00 Luda kua, TV serija 21.40 Proces 22.10 Burzovno izvješe 07.00 Cobra 11, krimi serija ® 22.20 Otvoreno 07.50 Marina, telenovela ® 23.30 Dnevnik 3 08.40 Dexterov laboratorij, 23.50 Poslovne vijes crtana serija (dvije 23.55 Vijes iz kulture epizode) 00.05 Dosjei X, serija (12) 09.40 Astro show, emisija 00.50 Zvjezdane staze: Deep Space 10.45 Kunolovac, kviz Nine, serija 11.45 Punom parom, kulinarski 01.35 E-Ring, serija (12) izazov ® 02.20 Sutkinja Amy, serija 12.15 Exkluziv, magazin ® 03.05 Oprah Show 12.30 Vijes, informavna 03.45 Sciena Croaca emisija 04.15 Alpe-Dunav-Jadran 12.40 Dadilja, hum. serija ® 04.45 Proces 13.10 Veera za 5, lifestyle 05.15 Opijeni ljubavlju, telenovela emisija ® 13.35 Marina, telenovela 14.30 Cobra 11, krimi serija 15.20 Magnum, akcijska serija 16.15 Korak po korak, hum. 06.50 serija 07.05 16.40 Puna kua, hum. serija 07.10 17.10 Malcolm u sredini, hum. serija 07.35 17.35 Dadilja, hum. serija 08.00 18.00 Reba, hum. serija 08.15 18.30 Vijes, informavna emisija 08.45 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Veera za 5, lifestyle 09.15 emisija 10.00 19.35 Punom parom, kulinarski izazov TEST Najava programa Vatrogasne prie, crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija Na kraju ulice Petar Pan i gusari, crtana serija Hollyni junaci, serija za djecu Beverly Hills, serija Prijenos sjednica Hrvatskog sabora TV kue imaju pravo promjene programa

16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humorisna serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Snowboard, prijenos 20.00 Vijes 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.40 ZiB Flash 21.50 Zaboravljeni sluaj, serija 22.35 Bez traga, serija 23.15 Noni program

6.10 Djeji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Kuanice, serija 21.15 Pushing Daises, serija 22.15 Eli Stone, serija 23.10 Tv Total 0.10 Noni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Clever 22.15 K11 23.15 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Superstar 21.15 Die Ausreißer 22.15 Stern Tv 0.00 Noni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Smallville, serija 23.00 Andromeda, serija 23.55 Noni program

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 19.00 DSF Bike 20.15 DSF Motor 22.15 Poker 23.15 Sportquiz

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A HR TOP 20 glazbena emisija PUT U WELLIVILE igrani lm VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

emisija Sport Vrijeme Voice of America Glazba Prie iz života Put u Welliville, igrani lm Meimurje danas, informavna emisija Sport Vrijeme Partymaker, glazbena emisija Kanadski KZO, serijski lm Poslovne vijes Meimurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

9.30 Tenis, prijenos 18.00 Eurogoals 18.20 Springreiten 19.25 Golf 20.45 Eishockey 22.45 Tenis, prijenos

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:45 23:00 23:03 23:05 23:30 00:00 00:05 00:20 00:25

18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

06.10 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 16.15 17.25 17.30 17.32 17.45 18.35 19.30 19.57 20.02 20.10 21.50 22.20 22.25 23.30 23.45 23.50 00.00 00.45 01.30 02.15 02.40 03.25 03.35 05.10

Najava programa Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Croaa škola osiguranja Sve e bi dobro, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Velegradnja, dok. serija Trea dob, emisija za umirovljenike Burzovno izvješe Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozainozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Mijenjam svijet Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Ep reportaža Ep reportaža Najslabija karika, kviz Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Lanica Potrošaki kod Burzovno izvješe Otvoreno Dnevnik 3 Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Momci s Madisona, serija (12) Kalifornikacija, hum. serija (18) Sutkinja Amy, serija Skica za portret Lanica Opijeni ljubavlju, telenovela

TV kue imaju pravo promjene programa

07.00 TV vodi + panorame turiskih središta Hrvatske 07.10 Najava programa 07.15 Vatrogasne prie, crtana serija 07.40 Miki i prijatelji, crtana serija 08.05 Na kraju ulice 08.20 Petar Pan i gusari, crtana serija 08.45 Hollyni junaci, serija za djecu 09.15 Beverly Hills, serija 10.00 Evergreen 11.50 Na prvi pogled, serija za

05:20 05:40 06:30 06:55 07:20 07:35 07:45 08:05 08:30 09:30 10:20 10:50 11:45 12:20 13:15 14:10 15:10 17:15 17:45 18:35 19:15 20:00

22:10 23:05 00:05 00:20 00:50 01:20 02:10 03:10 05:00

05.00 VIJESTI (HR+ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: NATTY; 01.00 NO NI PROGRAM

Flintove avanture, crtana serija Otvori svoje srce, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Pepa praši, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Rebelde, serija IN magazin, showbiz emisija Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija E.T., igrani lm Vijes Nove TV Rebelde, serija IN magazin, showbiz emisija Dnevnik Nove TV Insnkt, (1999., SAD, drama; Redatelj: Jon Turteltaub; Glume: Anthony Hopkins, Cuba Gooding Jr., Donald Sutherland, Maura Tierney) Kašmir ma ja, serija Eli Stone, serija Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Nikita, serija Ezo TV, tarot show Žene 2, drama Kraj programa

Quaid, Jake Gyllenhaal, Emmy Rossum, Dash Mihok, Jay. O. Sanders, Sela Ward) 22.00 Verkalna granica, akcijski/ avanturiski 00.10 Vijes, informavna emisija 00.20 Kunolovac, kviz 02.20 Ote, znanstvenofantasna serija

08:58 09:00 11:00 12:00 13:00

13:10 13:13 13:15 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00 17:10 18:40 19:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Razbijai mitova, serijski lm Auto moto nauc vision, ponavljanje Gilee svijet sporta Lola, serijski lm Slatka Valenna, serijski lm Vijes 100% Meimursko, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Meimurje danas

14:00 14:40 16:40 16:45

13:30

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi VEKERICA VIJESTI VTV-A PEVECOV KUTAK emisija pod

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50

Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za oevid, serija 21:05 Kuanice, serija 21:50 Men in Trees, serija 22:35 Kriminalni identet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 Noni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni, crtani lm 21.15 Terminator, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 Noni program

20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 23:00 ------23:20 -------------

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

19:15 19:30 20:00 21:00 22:40 22:55 22:58 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

pokroviteljstvom SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozaina emisija PAT POZICIJA zabavna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Igrani lm Meimurje dana Sport Vrijeme Zapisano u zvijezdama Poslovne vijes Meimurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Sutra na programu

9.00 Tenis, prijenos 16.30 Skispringen 18.00 Eurogoals 20.00 Kampfsport 23.00 Eurogoals

6.00 Poker 8.30 Bundesliga Hits 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga Hits 19.00 Bundesliga pur Klassiker 20.00 Doppellpass 22.00 SmackDown

22.30 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 22.55 Obitelj Soprano, serija 23.55 Dvostruki 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 obraun, lm 1.45 Noni program Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 20:15 Die Kochpros 21.15 Big Brother, prijenos Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 23.15 Noni program 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.00 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Sinov glas, lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu, serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.50 Smrtonosno oružje 2, lm

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Bar10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 bara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 prodaja 13.05 Ote, serija 14.05 Muškarci su K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Kate & drugaiji, žene takoer 15.00 Marina, serija Leopold, lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, 23:20 Reži me, serija 0.20 Noni program serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Lepo je bi sosed, slovenska serija 20.40 Ružna Be y, serija 21.35 Prljavi novac, serija 22.35 24 sata 22.50 Kaliforniciranje, serija 23.30 Braa 08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena i sestre, serija 0.30 Prijatelji, hum. serija 1.00 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz Alias, serija 1.45 Nona panorama 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 Noni program

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Djeji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobine zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameriki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ronel izza odra 23.45 Dnevnik pogranine TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovšne u veseloj hos, crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvlaenje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 Noni program

PONEDJELJAK 2. veljae 2009. mlade 12.15 Antologija hrvatskoga glumišta 13.25 Igrani lm 14.55 Obini ljudi, TV serija 15.40 Ta poliká 15.50 Kako žive živonje 16.10 Moja žena i djeca, hum. serija 16.30 Povratak na novo, hum. serija 17.00 Sutkinja Amy, serija 17.50 Županijska panorama 18.10 Vrijeme 18.15 Vijes na Drugom 18.35 Na rubu znanos: Lothar Hirneise - Izlijei rak 19.20 Crtani lm 19.35 Dragi Johne, hum. serija 20.05 Turner i Hooch, (Uloge: Tom Hanks, Mare Winningham, Reginald Veljohnson, J. C. Quinn, Craig T. Nelson; Redatelj: Roger Spo swoode) 21.45 Vijes na Drugom 21.57 Vrijeme 22.00 Zakon!, domaa hum. serija (12) 22.35 Momci s Madisona, serija (12) 23.25 Kalifornikacija, hum. serija (18) 23.55 Ciklus horora: My Lile Eye, britansko-ameriki lm 01.35 TV raspored -------- Tenis, ATP PBZ Indoors 2009. - 17.00-19.30 prijenos 1. mea -------- Tenis, ATP PBZ Indoors 2009. - 22.30 snimka 2. mea

06.50 07.15 08.10 09.15 10.20 11.20 11.45 12.15 12.30 12.40 13.05 13.35 14.30 15.20 16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00

Dexterov laboratorij, crtana serija Cobra 11, krimi serija ® Marina, telenovela ® Astro show, emisija Kunolovac, kviz Korak po korak, hum. serija ® Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija ® Exkluziv, magazin ® Vijes, informavna emisija Punom parom, kulinarski izazov ® Veera za 5, lifestyle emisija ® Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Veera za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Dan poslije sutra, (avanturiski/ znanstveno- fantasni, 2004.; Redatelj: Roland Emmerich; Uloge: Dennis


Najava programa Škrinja: Jedna sekunda Glas domovine Euromagazin TV kalendar Vijes Koncert klasine glazbe Opera Box Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture George Gently, mini-serija Burzovno izvješe Dnevnik Vrijeme TV kalendar Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva Fotogra ja u Hrvatskoj Mir i dobro Jelovnici izgubljenog vremena Vijes Vrijeme sutra Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka, dok. serija Lijepom našom: Solin U istom loncu, kulinarski show Profesija osobno: Korijeni budunos, dok. serija Croaa škola osiguranja LOTO 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme 1 prov 100, kviz Anno Domini 1573., TV serija Paralele Rizzi-bizzi Burzovno izvješe Dnevnik 3 Vijes iz kulture Filmski maraton: Zemlja plime, kanadsko-britanski lm Filmski maraton: Ona se vrala, ameriki lm Fotogra ja u Hrvatskoj Opera Box Lijepom našom: Solin Plodovi zemlje Rijeka: More

00.50 01.15 --------

18.50 19.25 22.50 23.00

18.20

17.10

14.35 15.20

18.40

arobnjaci, crtana serija Code lyoko, crtana serija Yu-Gi-Oh GX, crtana serija Superheroj Spiderman, crtana serija Iron Kid, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Roary, crtana serija Dora istražuje, crtana serija Automov, auto-moto magazin Novac, business magazin U sedmom nebu, serija Lanac sudbine, serija Kuanice iz visokog društva, reality serija Samo je jedan pravi, serija Kako zavolje svoje jelo, serija Neka druga ljubav, igrani lm Twister, igrani lm Vijes Brane vode, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show E.T., (1982. SAD, obiteljski; Redatelj: Steven Spielberg; Uloge: Henry Thomas, Drew Barrymore, Peter Coyote, Robert MacNaughton, Sean Frye, K.C. Martel) Red Carpet, showbiz magazin (15) Svi mrze Chrisa, serija Žene 1, (2001. SAD, drama; Redatelj: Lee Rose; Glume: Kate Capshaw, Stockard Channing, Rebecca De Mornay, Mia Farrow, Stockcard Channing) Red Carpet, showbiz magazin (15) Kraj programa

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVEKIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HRAK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 MEIMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: TEREZA KESOVIJA – A l’olympia; 01.00 NO NI PROGRAM

04:00

02:50

00:20 00:45

23:00

21:00

19:15 20:00

15:30 17:25 17:40 18:10

13:35

12:35 13:05

09:30 10:00 10:55 11:45

09:00

08:20 08:35

07:45 08:10

06:05 06:30 06:55 07:20

Leslie Stefanson) 00.30 Kunolovac, kviz

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom OPASNE VEZE talk show VJERA I NADA vjerski program REZERVIRANO VRIJEME EUROMAXX TV magazin YU-GI-OH animirana serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar

15:10 15:11 15:40 16:35 17:00 18:00 18:30 18:55

Danas pogledajte… Mali oglasi Djeja televizija Igrani lm, ponavljanje Razbijai mitova, serijski lm Planet razonode, serijski lm Ekran zdravstva

13:40 13:42 07:30 11:30 12:45 13:45 14:15

ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19:00

22:00 23:00 -------------

21:00

20:05

19:30

Vinoteka, ponavljanje Aktualno, ponavljanje Slatka Valenna, serijski lm Tjedna kronika Vegetarijanska kuharica Vijes iz policije, ponavljanje 100 % Meimursko Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu

9.30 Tenis, prijenos 12.15 Biathlon, prijenos 13.00 Skijanje, prijenos 14.00 Biathlon, prijenos 15.00 Eiskunstlauf, prijenos 17.00 Kuglanje 19.30 Skispringen, prijenos 21.45 Eiskunstlauf 23.30 Kuglanje

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles

14:45 15:15 16:00 17:00 17:30 18:00 18:00 19:30 23:45 00:15

6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 11.00 Doppellpass, prijenos 13.00 DSF Reportaža 13.30 Rukomet 14.00 Sportquiz 16.25 Poker 18.25 Rukomet, prijenos 22.30 Männer Tv 23.00 Sportquiz

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Ja sam zvijezda, 7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. prijenos 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija Noni program 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kod 8.00 Djeji program 11:00 Magic A ack kapetana, hum. serija 14.25 Frost, lm 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt 16.20 Hotel Babilon, serija 17.10 Mali Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize vražii, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo Potpuna preobrazba, dok. serija 19.30 Tv 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Tuba 20.00 Ubij me kasnije, lm 21.35 Ve- Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse ronica Mars, serija 22.25 Proljee u zlatnoj 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Prekasno za dolini, bosanski lm 0.05 Zvjezdana vrata, ljubav, lm 22:10 Blood Ties, serija 23:05 serija Autopsija, dok. serija 0.10 Noni program

Be y! 17:45 Kuanice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 8.00 Djeji program 9.55 Koncert 10.30 20:07 Vrijeme 20:15 Takedown, lm 22.15 Divlje živonje 10.55 Ozare 11.30 Serija za ZiB Flash 22.25 Skijanje 23.30 Columbo, djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 lm 0.40 Noni program Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameriki lm 18.35 Izvlaenje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cine20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs 22.45 Ameriki lm 0.25 Noni program Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Ruža, lm 13.50 Elm Grove, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 Newsme 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša 20:15 Pure Danger, lm 23.00 Pakao, lm pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za 1.35 Noni program djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Veer baleta 22.45 Dnevnik 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare pogranine TV 23.15 Videostranice 11:00 Deich TV 11:30 Anna, lm 13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grän gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 7.30 Tv prodaja 8.00 Djeji program 19:05 Grän gesucht 20:15 Vojna ekipa za 11.05 Školska košarkaška liga 12.05 Billova oevid, serija 21:15 Kriminalni um, serija kuhinja 12.40 Butch Cassidy i Sundance 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Kid, lm 14.45 Mo prirode, dok. serija Vojna ekipa za oevid, serija 0.30 Noni 15.10 Malodobnica, dok. serija 16.05 program Muškarci u krošnjama, serija 16.55 Magija Derrena Browna, dok. serija 17.25 Farma krava, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 Klub žena, lm 21.35 Zvijezde u sud08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 nici, dok. serija 22.25 Raskrižje, lm 0.30 Alles was zählt 11:30 Autopros 12:00 Air Nona panorama Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40

NEDJELJA 1. veljae 2009.

Hannah Montana, serija za mlade Tree Hill, serija za mlade Ciklus klasinog mjuzikla: Barkleys of Broadway, ameriki lm Sportski prijenos ili snimka Emisija uoi SP u skijanju u Val d’Isereu U vrtu pod zvijezdama Garaža Sportske vijes Filmski klub: Plaljiva igra, (Uloge: Stephen Rea, Jaye Davidson, Forest Whitaker, Miranda Richardson, Adrian Dunbar, Jim Broadbent, Breni McKenna, Joe Savino, Birdy Sweeney, Andrée Bernard, Ralph Brown, Tony Slaery, Jack Carr; Scenarist i redatelj: Neil Jordan) Prikraeni, hum. serija (12) TV raspored Talijanska nogometna liga: Lazio - Milan, prijenos

06.50 Moja djevojka 2, igrani lm, romanna komedija ® 08.25 Ritam srca, dramska serija 19.13 ® 19.15 09.15 Jedna od deki, hum. 19.30 serija 19.57 09.40 Krava i Pili, crtana serija ® 20.03 10.05 Astro boy, crtana serija ® 20.10 10.25 Spiderman, crtana serija ® 21.10 10.50 Dexterov laboratorij, 22.10 crtana serija ® 22.45 11.15 Samov život, hum. serija 23.30 (dvije epizode) 23.35 12.10 Vijes, informavna 23.50 emisija 00.00 13.20 De-Lovely, (glazbena drama, 2004.; Redatelj: Irwin Winkler; Uloge: 01.55 Kevin Kline, Ashley Judd, Jonathan Pryce, Kevin 03.25 McNally, Sandra Nelson) 03.35 14.30 Vrijeme je za rukomet, 04.05 sportska emisija 04.50 15.00 Rukomet- završnica (za 3. 05.40 mjesto), prijenos 16.30 Vrijeme je za rukomet, sportska emisija 17.30 Rukomet- završnica 07.00 TV vodi + panorame ( nale), prijenos turiskih središta Hrvatske 19.00 Vrijeme je za rukomet, 08.05 Najava programa sportska emisija 08.10 Dexterov laboratorij, crtana 20.00 Sile prirode, (romanna serija komedija, 1999.; Redatelj: 08.35 Leo, serija za djecu Bronwen Hughes; Uloge: 09.00 Nora Fora, TV igra za djecu Ben A eck, Sandra 09.50 Garmisch-Partenkirchen: Bullock, Maura Tierney, Svjetski SKI KUP (M) Steve Zahn, Blythe slalom, prijenos 1. vožnje Danner, Ronny Cox) 10.50 Portret mjesta i Crkve: Ston 21.45 CSI: Miami, krimi serija 11.00 Ston: Misa, prijenos 22.40 Vijes, informavna 12.00 Biblija emisija 12.15 Strani dok. lm 23.00 Lovac, (znanstveno13.10 Garmisch-Partenkirchen: fantasna akcija, 2003.; Svjetski SKI KUP (M) Redatelj: Ron Krauss; slalom, prijenos 2. vožnje Uloge: James Spader, TV kue imaju pravo promjene programa Janine Eser, John Lynch,

17.15 18.05

16.05 16.15 16.20

05.50 05.55 06.50 07.15 07.45 08.00 08.10 09.25 10.00 10.09 10.10 10.20 11.50 12.00 12.13 12.15 12.30 13.25 14.00 15.02 15.10 15.40

14.10

TV kue imaju pravo promjene programa

08.45

08.00 08.15

07.35

06.50 07.05 07.10

03.55 04.25 05.10

01.35 02.20 03.05 03.15

19.30 19.57 20.03 20.10 21.10 22.00 22.30 22.40 23.25 23.30 23.50 23.55 00.05 00.50

17.37 17.45 18.35

16.10 16.15 17.30 17.35

14.30 14.39 14.45 15.35

13.25

10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35

06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10

05.50 05.55

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: LADY GAGA; 01.00 NO NI PROGRAM

05:50 Flintove avanture, crtana serija 06:10 Otvori svoje srce, serija 07:00 arobnjaci, crtana serija 07:20 Inspektor Gadget, crtana serija 07:45 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:05 Pocoyo, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:45 Lude 70-e, serija 11:15 Rebelde, serija 12:10 IN magazin, showbiz emisija 12:45 Medij, serija 13:35 Nikita, serija 14:30 Inspektor Rex, serija 15:30 Raskrižje, (SAD, 1986., glazbeni; Režija: Walter Hill; Glume: Ralph Macchio, Joe Seneca, Jami Gertz, Joe Morton, Robert Judd) 17:15 Vijes 17:45 Rebelde, serija 18:35 IN magazin, showbiz emisija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Istraga, kriminaliski magazin 21:15 Provjereno, informavni magazin 22:10 Trenutak isne, game show 23:10 Vijes 23:25 Seks i grad, serija 23:55 Seinfeld, serija 00:20 Nikita, serija 01:20 Ezo TV, tarot show 02:20 Raskrižje, igrani lm 03:55 Inspektor Rex, serija 04:40 Medij, serija 05:25 Kraj programa

23.45 Vijes, informavna emisija Ženski klan, krimi serija Kunolovac, kviz Bratstvo, krimi serija ® Dexter, krimi serija ®

23.55 00.40 02.40 03.25

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Pink Panter, lm 22.30 Vojna ekipa za oevid, serija 23.30 Zakon brojeva, serija 0.30 Noni program

5.20 Djeji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Najvei gubitnik 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 Noni program

17.00 Humorisna serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis, hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.00 Ekipa za oevid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Wir sind Kaiser 22.45 Noni program

14:55 14:57 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:40 22:55 22:57 23:00 00:00 00:05 00:20 00:25

Danas pogledajte... Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Kanadski KZO, ponavljanje Slatka Valenna, serijski lm Vijes Prie iz života, ponavljanje Obzori, emisija iz kulture Pylates & Yoga Meimurje danas Sport Vrijeme Voice of America Glazba Tragovi života Dvije ulice, igrani lm Meimurje danas Sport Vrijeme Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poslovne vijes Meimurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

14:00 16:00 17:00 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

08:58 09:00 11:00 11:30 12:30 13:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NINJA KORNJAE animirana seija BOJA NOVCA magazin HR TOP 20 glazbena emisija DOKUMENTARNI PROGRAM emisija o slu života VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija DIVLJE ULICE igrani lm VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.55 Djeji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 7.15 Tenis, prijenos 18.00 Eurogoals 18.15 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije Eiskunstlauf 20.00 Kra sport 21.00 Boks 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 23.00 Rallye

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa 6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 za oevid, serija 22.15 Kosti, serija 0.00 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Noni program Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.20 Pria o Brooke Ellison, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Inspektor Rex, serija 18.00 Svijet 5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers Ekipa za oevid, serija 20.50 Columbo: 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito Velika prijevara, lm 22.30 Dok nas smrt TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 ne rastavi, hum. serija 22.55 Obitelj So- Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna prano, serija 23.55 Tko je tu lud?, lm 1.50 kua, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Noni program Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 Noni program 10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Varaždin: Rukomet, Dukat premijer liga: Lokomova - Arena, pri- 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni jenos 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U Nogomet 19.45 Bundesliga Hits 20.15 Poker 22.15 Bo om line 23.15 Sportquiz dobrom društvu 00.15 TEST

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Muškarci su drugaiji, žene takoer 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Trenja 21.45 Ekipa za oevid, serija 22.35 24 UR 22.55 Zakon brae, serija 23.40 Prijatelji, hum. serija 0.10 Alias, serija 0.55 Nona panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameriki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos, slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 29. sijenja 2009. 09.15 Beverly Hills, serija 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Najava programa 13.35 reprizni program Ekumena, religijski 14.05 Slikovnica kontakt program 14.40 Obini ljudi, TV serija TV kalendar 15.30 Koga briga? Dobro jutro, Hrvatska 16.05 Moja žena i djeca, hum. Vijes serija Dobro jutro, Hrvatska 16.30 Povratak na novo, hum. Vijes serija Dobro jutro, Hrvatska 17.00 Sutkinja Amy, serija Vijes 17.50 Županijska panorama Dobro jutro, Hrvatska 18.10 Vrijeme Sve e bi dobro, 18.15 Vijes na Drugom telenovela 18.35 Tekstura, emisija o Vijes knjigama Vrijeme danas 19.20 crtani lm Vijes iz kulture 19.35 Dragi Johne, hum. serija Flavors, dok. serija 20.05 serija za djecu Oprah Show 20.40 Vijes na Drugom Burzovno izvješe 20.52 Vrijeme Dnevnik 21.00 Billy Ellio, (Uloge: Jamie Vrijeme Bell, Gary Lewis, Julie TV kalendar Walters, Jamie Draven, Opijeni ljubavlju, Jean Heywood, Stuart telenovela Wells, Nicola Blackwell, Dan za danom, mozainoMike Elliot, Adam Cooper, zabavna emisija Billy Fane, Janine Birke; Vijes + prijevod za gluhe Scenarist: Lee Hall; Vrijeme sutra Redatelj: Stephen Daldry) Trenutak spoznaje 22.50 Blizu doma, serija (12) DUB, Dubrovnik - dok. 23.35 Vrijeme je za jazz lm 00.35 TV raspored Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Danas na Zagrebakoj 06.50 Dexterov laboratorij, burzi crtana serija (dvije HPB t epizode) Najslabija karika, kviz 07.35 Korak po korak, hum. Sve e bi dobro, serija ® telenovela 08.05 Puna kua, hum. serija ® Dnevnik 08.35 Punom parom, kulinarski Sport izazov ® Vrijeme 09.15 Astro show, emisija 1 prov 100, kviz 10.20 Kunolovac, kviz Dossier.hr 11.20 Malcolm u sredini, hum. Pola ure kulture serija ® Burzovno izvješe 11.45 Dadilja, hum. serija ® Otvoreno 12.15 Exkluziv, magazin ® Ep reportaža 12.30 Vijes, informavna Dnevnik 3 emisija Poslovne vijes 12.40 Reba, hum. serija ® Vijes iz kulture 13.10 Veera za 5, lifestyle Dosjei X, serija (12) emisija ® zvjezdane staze: Deep 13.35 Marina, telenovela Space Nine, serija 14.30 Cobra 11, krimi serija Blizu doma, serija (12) 15.20 Magnum, akcijska serija Sutkinja Amy, serija 16.15 Korak po korak, hum. Fotogra ja u Hrvatskoj serija Tekstura, emisija o 16.40 Kako sam upoznao vašu knjigama majku, hum. serija Pola ure kulture 17.10 Malcolm u sredini, hum. dossier.hr serija Opijeni ljubavlju, 17.35 Dadilja, hum. serija telenovela 18.00 Reba, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin TEST 19.05 Veera za 5, lifestyle Najava programa emisija Vatrogasne prie, crtana 19.35 Punom parom, kulinarski serija izazov Miki i prijatelji, crtana 20.00 Ljubav je na selu, dok. serija sapunica Na kraju ulice 20.55 Uvod u anatomiju, Petar Pan i gusari, crtana dramska serija serija 21.45 Kuanice, dramska serija Hollyni junaci, serija za 22.35 Trava, humorna dramska djecu serija (dvije epizode)


05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.10 15.40 16.15 16.20 17.40 17.45 17.47 17.55 18.35 19.30 19.57 20.03 20.10 21.55 22.05 22.30 23.20 23.25 23.35 00.20 01.05 01.55 02.40 03.30 03.45 04.30

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Flavors, dok. serija Oprah Show Burzovno izvješe Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozainozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Glas domovine Znanstvena peca Drugo mišljenje Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes Danas na Zagrebakoj burzi HPB t Iza ekrana Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Film Burzovno izvješe Dnevnik 3 Lica nacije Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Hotel Babylon, serija (12) Sutkinja Amy, serija Flavors, dok. serija Skica za portret Oprah Show Opijeni ljubavlju, telenovela

TV kue imaju pravo promjene programa

06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Vatrogasne prie, crtana serija 07.35 Miki i prijatelji, crtana serija 08.00 Na kraju ulice 08.15 Petar Pan i gusari, crtana serija 08.45 Hollyni junaci, serija za djecu 09.15 Beverly Hills 7., serija 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 10.20 Garmisch-Partenkirchen: Svjetski SKI KUP (Ž) - slalom, prijenos 1. vožnje 11.15 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.20 Garmisch-Partenkirchen: Svjetski SKI KUP (ž) - slalom, prijenos 2. vožnje 14.20 Dokuteka - Tomislav Radi:

15:15 15:17 15:20 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15

08:00 08:01 09:00 11:00 11:30 12:00 12:30 13:00 14:00 16:00 17:00

NAJAVA PROGRAMA OTVORENI STUDIO kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM REZERVIRANO VRIJEME PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA SLATKA VALENTINA telenovela VIJESTI VTV-A

Danas pogledajte... Mali oglasi Partymaker, ponavljanje Slatka Valenna, serijski lm Vijes Vaše zdravlje, ponavljanje Boja novca, emisija o gospodarskim kretanjima Pylates & Yoga Meimurje danas Sport

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Slalom, prijenos 20.15 Starmania 21.35 ZiB Flash 21.40 Starmania 22.05 Gdje je Neues? 22.50 Monk, serija 23.35 Seks i grad, serija 0.00 Noni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo Mystery 20.15 Godzilla, lm 22.55 Galileo Mystery 23.45 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Schillerstraße 21.15 Savršen gospodin 22.15 Ladykracher 22.45 Die dreisten Drei 23.15 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Die ulmave Chart Show 23.30 Alles Atze 0.00 Noni program

20:00 20:05 21:00 23:00 ------23:20 -------------

17:25 18:35 18:40 19:00 19:10

19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 22:35 22:50 22:53 23:00 00:00 00:05 00:20 00:23 00:25 00:30

DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija SVE ZBOG LJUBAVI igrani lm VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vrijeme Voice of America Glazba Veeras uživo... Sve zbog ljubavi, igrani lm Meimurje danas Sport Vrijeme Rezervirano vrijeme Poslovne vijes Meimurje danas Sport Vrijeme Voice of America Sutra na programu

9.30 Tenis, prijenos 12.00 Langlauf 13.45 Skijanje, prijenos 14.30 Skispringen 15.30 Tenis 18.00 Eurogoals 19.00 Eishockey, prijenos 21.15 Darts 22.00 Kuglanje 23.00 Rallye

Kriminalci, lm 16.05 Blizanci, hum. serija 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Ins- 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon pektor Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Re- 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 belde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeoevid, serija 20.50 Pria o Pepeljugi, lm shin dvorac, hum. serija 16:30 Puna kua, 22.25 Reži me, serija 23.15 Vožnja smr, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija lm 0.50 Noni program 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Putovanje, lm 22.15 Dan za trening, lm 0.35 Noni program 10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz društvu 00.15 TEST 17.15 Rukomet, prijenos 19.15 Bundesliga aktuell 20.15 Rukomet, prijenos 22.30 Ha rick

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.15

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Hitna služba, serija 14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Telefonska govornica, lm 21.50 Bez traga, serija 22.40 24 UR 23.00 Krvava nedjelja, lm 1.05 Nona panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Djeji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameriki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameriki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekogranine TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Djeni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja maka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameriki lm 21.30 Homo turiscus 22.15 Vijes 23.00 Pononi klub 0.20 Noni program

PETAK 30. sijenja 2009.

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: REGGAE; 01.00 NO NI PROGRAM

Izravni prijenos, dok. lm 14.45 Obini ljudi, TV serija 15.30 Koga briga? 16.05 Moja žena i djeca, hum. serija 05:50 Flintove avanture, crtana 16.30 Povratak na novo, hum. serija serija 06:10 Otvori svoje srce, serija 17.00 Sutkinja Amy, serija 07:00 arobnjaci, crtana serija 17.50 Županijska panorama 07:20 Inspektor Gadget, crtana 18.10 Vrijeme serija 18.15 Vijes na Drugom 18.35 Posebni dodaci, emisija o 07:45 Tomica i prijatelji, crtana serija lmu 08:05 Pocoyo, crtana serija 19.20 crtani lm 08:30 Ezo TV, taort show 19.35 Dragi Johne, hum. serija 09:30 Nova lova, TV igra 20.05 Bez komentara 10:35 Lude 70-e, serija 20.40 Vijes na Drugom 11:05 Rebelde, serija 20.52 Vrijeme 12:00 IN magazin, showbiz 20.55 Hotel Babylon, serija (12) emisija 21.50 Državnik novog kova, hum. 12:35 Medij, serija serija (12) 13:25 Nikita, serija 22.25 Naelnica: Prozori duše, 14:20 Inspektor Rex, serija mini-serija (12) 00.00 Filmski maraton: Šokantno 15:20 Biloxi blues, (1988., SAD, komedija, drama; Režija: priznanje, igrani lm Mike Nichols; Glume: 01.45 Filmski maraton: Mahew Broderick, Operaterka, igrani lm Christopher Walken, Corey 03.25 TV raspored Parker, Ma Mulhern, Michael Dolan, Penelope Ann Miller) 17:15 Vijes Nove TV 17:45 Rebelde, serija 18:35 IN magazin, showbiz emisija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Twister, (1996., SAD, akcija; Režija: Jan de Bont; Glume: Helen Hunt, Bill Paxton, Cary Elwes, Jami Gertz, Philip Seymour Homan) 21:50 Udar slobode, (1998., SAD, akcija; Redatelj: Jerry P. Jacobs; Glume: Michael Dudiko, Tone Loc, Felicity Waterman, Jay Anthony, Nicolas Coster) 23:35 Vijes 23:50 Crveni orao 1, (1994., UK, Luksemburg, mini serija; Redatelj: Jim Goddard; Glume: Timothy Dalton, Marg Helgenberger, Nigel Havers, Omar Sharif, Ron Berglas) 01:25 Ezo TV, tarot show 02:25 Crveni orao 2, igrani lm (12) 04:00 Udar slobode, igrani lm 05:35 Kraj programa

06.50 Dexterov laboratorij, crtana serija (dvije epizode) 07.40 Korak po korak, hum. serija ® 08.05 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija ® 08.35 Punom parom, kulinarski izazov ® 09.15 Astro show, emisija 10.15 Kunolovac, kviz 11.15 Malcolm u sredini, hum. serija ® 11.40 Dadilja, hum. serija ® 12.10 Exkluziv, magazin ® 12.30 Vijes, informavna emisija 12.35 Veera za 5, lifestyle emisija 13.05 Punom parom, kulinarski izazov 13.30 Marina, telenovela 14.20 Cobra 11, krimi serija 15.15 Magnum, akcijska serija 16.05 Korak po korak, hum. serija 16.30 Kako sam upoznao vašu majku, hum. serija 17.00 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija 17.30 Rukomet - Završnica, prijenos 19.00 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija 19.30 Vijes, informavna emisija 20.00 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija 20.30 Rukomet - završnica, prijenos 22.00 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija 22.45 Zmajevi, (akcijski, 1998.; Redatelj: Ralph Hemecker; Uloge: Michael Biehn, Joong-Hoon Park, CaryHiroyuki Tagawa) 00.25 Vijes, informavna emisija 00.35 Zlo nikad ne umire, horor 02.05 Kunolovac, kviz

05.15 05.20 06.00 06.30 07.00 07.25 07.40 07.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.20 14.05 14.35 15.45 16.20 16.29 16.35 16.50 16.55 17.55 18.35 19.15 19.30 19.57 20.03 20.10 21.25 22.10 22.55 23.00 23.15 23.25 01.15 03.05 04.35 05.05

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR+ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR+ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: BRANDY; 01.00 NO NI PROGRAM

05:35 arobnjaci, crtana serija 06:00 Code lyoko, crtana serija 06:25 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 06:50 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:15 Iron Kid, crtana serija 07:40 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 07:50 Roary, crtana serija 08:05 Dora istražuje, crtana serija 08:30 Ezo TV, tarot show 09:30 Nova lova, TV igra 10:30 Lude 70-e, serija 11:00 arobnice, serija 11:50 Smallville, serija 12:40 Biloxi blues, igrani lm 14:30 Neka druga ljubav, (SAD, 2000., komedija; Redatelj: John Schlesinger; Glume: Madonna, Rupert Evere, Benjamin Bra, Illeana, Michael Vartan, Josef Sommer) 16:25 Sekunde do katastrofe, serija 17:15 Vijes 17:25 Kod Ane, kulinarski show 18:10 Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Twister, (1996., SAD, akcija; Režija: Jan de Bont; Glume: Helen Hunt, Bill Paxton, Cary Elwes, Jami Gertz, Philip Seymour Homan) 21:55 Traži se heroj, (2008. SAD, akcija; Redatelj: Brian Smrz; Glume: Cuba Gooding Jr., Ray Lioa, Kim Coates, Tommy Flanagan, Christa Campbell, Steven Kozlowski) 23:30 S lipom do jutra, glazbenozabavna emisija 02:30 Crveni orao 1, igrani lm (12) 04:05 Crveni orao 2, igrani lm (12) 05:40 arobnice, serija 06:05 Kraj programa

12:00 12:30 14:00 15:00 16:00

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00

07:35 07:27 07:30 11:30 14:00 14:30 16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozaina emisija VARAŽDIN INFO RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM REZERVIRANO VRIJEME OTVORENI STUDIO kontakt emisija

Danas pogledajte… Mali oglasi Djeja televizija Snimka koncerta Boja novca, ponavljanje Veeras uživo, ponavljanje Slatka Valenna, serijski lm

5.30 Jutarnji program 12.45 Soraya, lm 16.00 Smallville, serija 18.00 Das A-Team 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Im Bre , lm 22.35 Bruno Manser, lm 0.35 Noni program

17:00 17:10 18:00

19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10

17:00 18:15 18:35 18:40 19:00

19:35 20:05 21:00

22:00

22:30 -------

HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME RAZBIJAI MITOVA znanstvenopopularna serija PLANET RAZONODE show biz magazin NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Vijes Aktualno Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi življenja Vijes Vijes iz policije Glazba koja srce dira Auto moto nauc vision Vijes Sutra na programu

9.15 DSF Bike 11.45 Normal 12.15 Bundesliga pur Klassiker 13.25 Nogomet, prijenos 16.30 DSF Motor 17.25 Eiskunstlauf 17.55 Nogom10.00 TV vodi + turiska središta et, prijenos 20.00 Rukomet, prijenos 22.30 Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena Männer Tv 23.00 Sportquiz emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST 9.30 Tenis, prijenos 11.30 Skijanje, prijenos 12.45 Biathlon, prijenos 13.30 Eiskunstlauf, prijenos 14.45 Biathlon, prijenos 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za 15.30 Eiskunstlauf, prijenos 16.30 Skijanje djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 21.15 Eiskunstlauf 22.15 Kuglanje 23.45 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Fred- Biathlon

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 Bruno, lm 16.15 Hotel Babilon, serija 17.10 Mali vražici, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 Batler Bob, lm 21.40 Las Vegas, serija 22.30 Kung fu, lm 23.55 Zvjezdana vrata, serija 0.45 Noni program

die 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu Be y! 17:45 Kuanice, serija 18:25 Hitna i mladež 11.45 Pononi klub ® 12.55 služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Amerika 20:07 Vrijeme 20:15 Spužva, lm 21.35 ZiB humorisna serija 14.55 Caroline u Flash 21.45 Skijanje, emisija 23.40 Noni metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper program Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Domae viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV 07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Dnevnik 20.05 Ameriki lm 21.40 Velika Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 Serija 23.40 Noni program American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 19:10 talk talk talk 20:15 Die Fälscher, lm Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni 22.30 Rob Roy, lm 0.10 Noni program izbor 11.00 Djeji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Ameriki lm 21.40 Oliver Twist, serija Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of 22.30 Koncert subotnjih noi 0.50 Dnevnik Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutprekogranine TV 1.10 Videostranice kinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal 7.30 Tv prodaja 8.00 Djeji program 11.10 Jamie Oliver 12.20 As  tud not padu!? 20.15 Gua Sha, lm 22.35 Genial daneben 14.10 Ordinacija, serija 15.10 Zloini pred 23.35 Noni program kunim pragom, serija 16.05 Osveta Pink Pantera, lm 18.20 Desetka 18.55 24 UR 20.00 Bitka sa vremenom, lm 22.55 Bratstvo, serija 23.55 Hvala što pušite, lm 1.35 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 DoNona panorama kumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Superstar 21.15 Dokumentarna serija 22.15 Ja sam zvijezda, prijenos 23.15 Noni program

SUBOTA 31. sijenja 2009. 13.30 Dr. Who, serija za djecu 14.15 Hladnokrvne živonje: Oklopljeni gorostasi, dok. Najava programa serija Posebni dodaci, emisija o 15.05 KS automagazin lmu 15.40 Skejteri, igrani lm Znanstvena peca 17.25 Košarka, NLB liga: Cibona Iza ekrana Union Olimpija, prijenos Ekološki raj Maa 19.25 Garaža Jamesa, dok. serija 20.00 Pakleni val, (Uloge: Keanu TV kalendar Reeves, Patrick Swayze, Vijes Gary Busey, Lori Pey, Kinoteka: McLintock!, John C. McGinley, James igrani lm LeGros, John Philbin, Vijes Bojesse Christopher, Julian Vrijeme danas Reyes, Daniel Beer, Chris Vijes iz kulture Pedersen, Vincent Klyn, Kuni ljubimci Anthony Kiedis; Scenarist: Veterani mira, emisija za W. Peter Ili (prema prii branitelje Ricka Kinga i W. Petera Burzovno izvješe Ili a); Redateljica: Kathryn Dnevnik Bigelow) Vrijeme 22.00 Soba pogledom na zvonik, TV kalendar dok. lm Opijeni ljubavlju, 22.35 Zagrebfest ‘08, snimka telenovela 00.10 Sportske vijes Prizma, mulnacionalni 00.20 No u kazalištu - M. magazin Begovi: Amerika jahta Duhovni izazovi u splitskoj luci, snimka Reporteri: Grenlandski predstave korak od sedam milja 01.30 TV raspored Euromagazin Vijes Vrijeme sutra Hrvatska kulturna 07.35 Magnum, akcijska serija ® bašna 08.25 Najbolje godine, hum. Ep reportaža serija Škrinja: Jedna sekunda 08.50 Krava i Pili, crtana serija U istom loncu, kulinarski 09.15 Astro boy, crtana serija show 09.40 Spiderman, crtana serija TV Bingo Show 10.00 Dexterov laboratorij, LOTO 7/39 crtana serija Dnevnik 10.30 Maheri, dramska serija Sport 11.25 Ritam srca, dramska serija Vrijeme 12.20 Moja djevojka 2, Evergreen, 1. dio romanna komedija Evergreen, 2. dio 14.15 Vijes, informavna Mamuca, krimi serija emisija Burzovno izvješe 14.20 3 ninje u borbu za pravdu, Dnevnik 3 akcijska komedija Vijes iz kulture 15.55 Premier League, prijenos Predator, igrani lm 18.00 Zvijezde Ekstra: 25 Filmski maraton: More zvijezda na rubu smr (1. smr, igrani lm dio), zabavna emisija Filmski maraton: Stark 18.30 Vijes , informa vna Weather, igrani lm emisija Garaža 19.00 Exploziv, magazin Opijeni ljubavlju, 20.00 Žena maka, telenovela (avanturiski, 2004.; Redatelj: Pitof; Uloge: Halle Berry, Benjamin Bra, Sharon Stone, Lambert Wilson, Frances Conroy) 21.50 Poštena igra, (akcijski triler, 1995.; Redatelj: Andrew Sipes; Uloge: William Baldwin, Cindy Crawford, Steven Berko, Christopher McDonald, Salma Hayek) 23.25 Nebo boje vanilije, (drama / znanstveno- fantasni, 2001.; Redatelj: Cameron Crowe; Uloge: Tom Cruise, Penélope Cruz, Cameron Diaz, Kurt Russell, Jason Lee, Noah Taylor, Tilda Swinton) 01.40 Kunolovac, kviz 03.40 Poštena igra, igrani lm, akcijski triler (12) ® TV kue imaju pravo promjene programa

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Disneyjevi cri: Šiljo i sportovi 07.15 Disneyjevi cri: Kuzco careva nova škola 07.40 Žutokljunac 08.05 Danica 08.10 arobna ploa - uimo engleski 08.25 Ninin kutak 08.35 Pripovjeda 09.05 Pokusi koji su promijenili svijet 09.25 Navrh jezika 09.35 Kokice 09.50 Parlaonica 10.50 Garmisch-Partenkirchen: Svjetski SKI KUP (M) spust, prijenos 1. vožnje 12.15 Briljanteen 13.00 Majstori svirai: Karlovac


Otoanima iz sela Otoka kraj Preloga sasvim je jasno zašto su dobili takav naziv. Selo je sa svih strana bilo okruženo dravskim rukavcima pa se iz Preloga i Podbresta, s druge strane, dolazilo preko malih mostia. Onaj s podbreške strane još je vidljiv. Uglavnom, i sama je Drava tekla neposredno uz selo pa je tako tu bila i nekada slavna krma “Pre Maretkovici“. Nije ona tu bila zbog Otoana, ve onih koji bi dolazili na splavima drva iz Slovenije i tu se zaustavljali. Rekli bi to - na “fljojsima“ su dolazili fljojsari. I kako je uz posao išla i okrjepa, tako se malo i zabavilo pa su tu bile znane zabave. Ipak, otoke puce tu nisu smjele. Samo su “ljukale ez graju“. Poslije bi se sastajale na tratama i priale što su vidjele. Ili na mlinovima na Dravi. No, kako je nestalo splavi, nestala je i krma. I sve je to otišlo u zaborav prošlosti.

lanovi VMO-a Miroslav Šestan, Tomislav Grabant, Marta Vargek i Ivica Koiš kod zadnjih kestenova koji su nekad bili simbol Otoka šuma. A sve su okrenute prema Dravi. A na starom rukavu nastalo je i novo izletište. I to u borovoj šumi. udni su borovi usred vrba i agacija. Bježe od njih ak i dabrovi koji su se tu naselili. Pa ruše u vodu samo vrbova drva. Ili su im borovi predaleko od vode. No, ili šuma, ili frški zrak, ali nekaj se dogodilo. Mladi su se poeli ženiti. Pak su i stari deki nestali. I svi grade kue u Otoku. Možda i zato jer su uli da su ovdje ljudi dugovjeni. Celi život betegujejo, a doživijo devedeset let. Poela su se i djeca raati. Kako vele, otkad u Prepelici nema kuglane, svi se kuglaju doma. Pa se ak i oni stariji koji su ostali sami ne daju nikuda. Kažu da su to oni “potkorenni“ Otoani. Bili su tu i divlji kesteni koje je nekad davno netko posadio, ali su nestali. Vizura

starog Otoka nestala u modernom vremenu. A friški zrak i voda napravili su udo.

Dobro deluje duha rense i gacije Kažu da se ne zna kad je Otok ljepši. Zimi kad zamrznu okolni rukavci. Ljeti kada je sve zeleno, a selo prepuno cvijea. Oni dobro upueni kažu da je to ipak u proljee. Jer nigdje toliko ne miriše rensa i agacija kao u Otoku. ovjeka naprosto omami. Kažu upueni da budi u ovjeku sve što u njemu spava. Kažu oni u šali da su kod tog buenja mišljenja ipak razliita. Uglavnom miris tako obavija selo da zaborave i buku automobila što prolaze preko Drave. A tek bjelina što se širi iz šumaraka. Kažu

da je to ljepota koja se može samo ovdje vidjeti. I stoga i tvrde da se sajam cvijea iz Preloga mora preseliti u Otok. Cvijee ionako ide k cvijeu. I kad gosti dolaze na proštenje u lipnju na Srce Isusovo, dolaze da se naužiju te ljepote. A proštenje je još uvijek onako starinski. U nedjelju kad se ima vremena. Onda je i crkva puna naroda. A inae kad je svake druge nedjelje tu misa ne guraju se baš previše. Cemešter Beti veli da su inae svi jako dobro vjernici, ali ne bi radi v maloj kapelici napravili preveliku gužvu. Imaju dvije, ali obje su male. Zato ipak imaju vei Dom kulture. Novo i lijepo. Pa kad se treba nešto sastati, ipak se nau. A nau se tu i nogometaši. A kako je igralište odmah pored ribnjaka, može se ipak nešto uloviti. Ako ništa drugo onda kakav šaran ili amur. Puce ipak ne hodaju na ribolov. A i tko je jamio je jamio, a tko je ostao je ostao, kažu oni. Nek mu pomogne zaštitnik sela sveti Rok. Ako si ve sam nije mogao. Makar su Otoani navikli da si uvijek pomažu sami. Pa su tako kod osnivanja mjesne zajednice Grabant i Božek s papirima otišli ravno u Zagreb i sve obavili u jednom danu. Kao što su se nekada otoke žene okupile u jednom danu kao prava nogometna ekipa. Svi se još sjeaju kako je to Marija Kalšan znala uiniti. ak je jedno vrijeme vodila i dvije ekipe. I tako je to u Otoku. Kako vele, pol ih je ovakvih, a pol onakvih. I se onda ide, a kakvih, tko e pogoditi.

Seoske zanimljivosti

Seoske zanimljivosti

Rosana Kalšan stara je tri tjedna i najmlaa je stanovnica sela, a sretna mama Dijana u zagrljaju drži i Gloriju kojoj su dvije godine

Cecilija i Karlo Beti. On je “cemešter“ ve 35 godina i, kako kažu, duhovni voa Otoka. Nedavno je sa svojom suprugom proslavio i 50 godina braka

Grabant, Vargek i Šestan na mostiu preko rukavca Drave neposredno uz selo koji je nekada bio glavno korito, a danas se pretvara u ribnjak i izletište Otok se nalazi u sastavu Grada Preloga i istoimene župe. Dugo je bio i administrativno vezan uz Prelog i tek je 1990. godine osnovana Mjesna zajednica. Prvi elnici bili su Božidar Vargek, Tomislav Grabant i Viktor Božek. Jedini koji je od njih ostao tijekom ovih devetnaest godina je Tomislav Grabant, dugogodišnji predsjednik Vijea Mjesnog odbora, koji je to i sada. Uz njega još su lanovi Marta Vargek, Miroslav Šestan, Ivica Koiš i Stjepan onkaš. Prema zadnjem popisu stanovništva, u selu je živjelo 339 stanovnika u 82 kuanstva. Selo se i pisanim spomenicima prvi put spominje 1226. godine kao imanje plemia Mutimirovia. Zabilježeno je u povijesnim izvorima da je tu 1802. godine živjelo 78 žitelja u 18 kua. Od nekoliko sakralnih objekata u selu najvea je kapelica Srca Isusovog koja je smještena tono nekako na sredini sela izmeu gornjeg i donjeg dijela. Svake druge nedjelje tu se služe mise. Imaju

novi Dom kulture koji služi za sve potrebe mjesta, a gotovo najviše za nogometni klub. Selo ima svu potrebnu infrastrukturu, osim kanalizacije.

O ljudima … U selu djeluje Nogometni klub Otok kao jedina udruga. Do 1967. godine djelovalo je i vatrogasno društvo, ali se onda raspalo. Predsjednik kluba je Slaviša Kalšan, tajnik Mladen Vuji i blagajnik Siniša Kalšan. Klub potpomaže dvadesetak sponzora. U selu ima šest udovica, a deset je osoba starijih od osamdeset godina. Osnovnu školu polazi 31 uenik, srednju 15 te imaju 4 studenta.

Seoska zanimljivost Uz izletište je restoran “Prepelica“ koji je vrlo lijepo ureen, tu su i dva ribnjaka te bezbroj šumskih staza. Na rukavcu Drave neposredno uz selo obitavaju dabrovi.

Stjepan onkaš lan je VMO-a. Na slici je sa suprugom Ivankom, kerkom Josipom te ocem Pavlom kojemu je 89 godina i majkom Terezijom. - Otok se jako promijenio i svi to vide Stanovnici Otoka znani su po bunosti, no kad se slikaju u svom Domu kulture, onda šute


14

ME\IMURSKE NOVINE 27. sijenja 2009.

TANJA ŽEMLJI IZ AKOVCA, show “Trenutak istine” pomogao joj da vrati dugove

Tanjin partner takoer e razotkriti javnosti svoje tajne U prošlotjednoj emisiji “Trenutak istine” gostovala je 38-godišnja referentica prodaje u MT-u Tanja Žemlji iz akovca. Samohrana majka dvoje djece u show je došla kako bi s osvojenim novcem riješila dugove. U pratnji su joj bili zet i ki te roak. U ozbiljnoj je vezi. No nažalost, njen partner, s kojim je pet godina u vezi, nije bio meu onima koji su uživo slušali njene odgovore na škakljiva pitanja. Tanja je priznala da je spremna uvijek pomoi svojim prijateljima. U maloj pauzi izmeu dva pitanja ki je priznala da je Tanja nestašna osoba, prije svega po ponašanju, a potvrda za to je bilo priznanje o šlatanju nepoznate osobe u gužvi. Na pitanju za 10.000 kuna Tanja je potvrdila da se prejela pod izlikom depresije. Osim da joj se gade mršave osobe koje su “kost i koža”, Tanja je priznala da postoji kompromitirajua fotograija koja bi mogla biti puštena u opticaj. Takoer je rekla da se s Dušanom upoznala preko jednoga domaeg internetskog portala te kako ga je natjerala na konzumaciju Viagre jer je nezasitna u seksu. To je priznanje bilo dovoljno za osvajanje 25.000 kuna. Da je imala seksualni odnos s bivšim suprugom nakon razvoda

te da ga još voli takoer je priznala naša akovanka. Sumu od 50.000 kuna Tanja je osvojila priznanjem da je sadašnjeg partnera prevarila sa ženom koju je upoznala preko Interneta. Dušan zna za tu prijevaru, za koju mu je jedino bitno da nije rije o prijevari s muškarcem. * Koji je glavni razlog Vašeg prijavljivanja na show “Trenutak istine”? - Glavni razlog je taj što sam dužna 25 tisua kuna. Meutim, nekako me vukao taj show i ve sam duže vrijeme razmišljala da se prijavim. S obzirom na to da sam vrckava i iskrena osoba i ne skrivam ništa, ovaj show idealan je za mene. Moji prijatelji znaju sve o meni i nikada nisam osjeala sram ako bi se, recimo, razgovaralo o seksu. Kako je taj kviz ve neko vrijeme trajao, jednom sam izvukla prijavnicu s Interneta, dopala su mi se pitanja i jednostavno sam je poela ispunjavati. * Kakav Vam je bio plan? Koliko ste namjeravali osvojiti novca? - Prije poligrafa mislila sam da u ii do kraja. Još mi je ki rekla: ‘Mama, ako ve igraš, idi do kraja’. Nakon poligrafa i postavljenih pitanja ipak sam promijenila mišljenje. Ni u jednom trenutku me nije bilo strah pitanja koja se tiu mene i mojih odnosa s drugim ljudima, ve pitanja koja se tiu privatnog živo-

Tanja Žemlji, osim svom partneru, od srca je zahvalna roditeljima i djeci koji su bili uz nju

ta moje djece. Osobito moje udane keri. Uz to, shvatila sam da je jako puno dvosmislenih pitanja. Ni sama zapravo nisam znala koji je toan odgovor na neka od pitanja. Jednostavni odgovori DA ili NE nisu bili dovoljni. Dakle, nakon poligrafa poela sam razmišljati da e 50 tisua kuna biti sasvim dovoljno te da u taj iznos pokušati osvojiti, kako je na kraju i bilo. * Što ete s novcem? Na što ete ga potrošiti? - Polovinom novca riješit u se dugova, dio u dati keri, dio sinu, kupit u sjedalicu za auto za svoju unuku, a dalje iskreno ne znam. Ja sam jedino rekla da u si kupiti nove izme i drugo mi ne treba. * Jeste li zadovoljni osvojenim iznosom s obzirom na to što ste sve iznijeli u javnost? - Zadovoljna sam osvojenim iznosom deinitivno. Što se tie onog što sam iznijela, kad sam vidjela pozitivnu reakciju okoline, nisam nimalo požalila. Ne mogu ni opisati koliko sam zadovoljna reakcijom okoline. Posebno bih zahvalila svojim roditeljima i djeci koji su bili uz mene. Roditeljima posebno zahvaljujem što su od mene napravili osobu kakva sam danas. Iako se vjerojatno ne ponose pretjerano sa mnom, ja bih im zahvalila jer su mi stvarno bili velika podrška. * Znai, najvea podrška bili su Vam djeca i roditelji? A partner? - Naravno i partner. Sad mu je žao što nije bio sa mnom kao pratnja. Njega je zapravo muilo kako e okolina reagirati i to je jedan od razloga zašto nije išao sa mnom. Ali kažem, požalio je. On mi je u nekim stvarima jako pomogao. Sva pitanja prošli smo zajedno, tako da za njega nije bilo iznenaenja. Inae, moram rei da i on ima namjeru sudjelovati u Trenutku istine. Nakon što je vidio da to nije ništa strašno, da su ljudi dobro reagirali, odluio se i on prijaviti. * Kad biste se mogli vratiti vrijeme, biste li sve ponovili ili biste nešto promijenili? - Sve bih ponovila. Ne žalim ni za im. Ovo je za mene jedno pre-

Tanjin sadašnji partner Dušan požalio je što nije bio njezina pratnja u showu “Trenutak istine” divno iskustvo. Vjerojatno ne bih tako razmišljala da reakcije okoline nisu odline. Od moje najuže obitelji, od ljudi s kojima radim, do Dušanovih kolega s posla, svi su super reagirali. Nakon emitirane emisije dobivala sam poruke u kojima su mi ljudi estitali i to mi je stvarno puno znailo. * Kakav je to bio osjeaj? Kamere uperene u Vas? Pun studio publike? - Iskreno, sva sam bila preplašena. Trema je uinila svoje. * Na koje je pitanje Vama osobno bilo najteže odgovoriti? - Možda e malo glupo zvuati, ali najgore pitanje mi je bilo prvo pitanje, je li ženi njezina osobnost njena najvea kvaliteta. Muila sam se s tim pitanjem jer mi je nekako dvosmisleno. U nekim situacijama rekla bih DA, a u nekim NE. Sama sebe sam preispitivala da li dobro

OPINA Šenkovec

Tko se boji snijega još? Snijega se u Šenkovcu ne boje otkako je krajem veljae prošle godine stigao višenamjenski traktor koji im koristi i za zimske uvjete jer je opremljen prednjim plugom i rasipaom soli. Tako je kad nas je po prvi put ove godine ovio bijeli pokriva, Dragutin Ratajec, komunalni radnik u opini Šenkovec, sjeo na traktor i oistio sve pješake i biciklistike staze u Šenkovcu i Knezovcu. Za komunalnog radnika na Opini, ali i mještani Šenkovca, imaju samo rijei hvale, a njemu pak zadovoljstvo priinjava injenica da svojim sumještanima i te kako olakšava život u ovim hladnim zimskim danima.

razmišljam o tome ili ne. Takoer sam se prije poligrafa malo muila s pitanjima oko mog propalog braka jer sam znala da e me to pitati. Moram rei da mi je sudjelovanje u ovom showu otvorilo oi. Preispitujui samu sebe dosta toga sam saznala o sebi. Postavljala sam si pitanja i duboko u sebi tražila odgovore. Dušan mi je ovdje jako puno pomogao. ak je on meni prvi postavio pitanje volim li bivšeg muža i pomogao mi da na kraju doem do potvrdnog odgovora, iako sam prvo, kao iz topa, odgovorila NE. Bivši suprug i ja u dobrim smo odnosima i stoga moram rei da ga volim kao prijatelja, kao oca svoje djece, ali to ne znai da me iziki privlai. * Prepoznaju li Vas ljudi na ulici? - Prepoznaju. Baš sam par dana nakon showa bila poslovno u Koprivnici. S jednim kupcom sjela

sam u kai na kavu. Stol pored nas sjedio je mladi par i itao novine. Odjednom su me pogledali, digli novine otvorene na strani na kojoj je bio tekst o mojem gostovanju u Trenutku istine i pitali da li sam to ja. Nakon što sam potvrdila, estitali su mi na hrabrosti. Iako mi je bilo smiješno, dobro sam se osjeala. * Što biste poruili za kraj? - Preporuila bih svima da sudjeluju u ovom showu, jer, ako ništa drugo, satnica je jako lijepa. Naravno, kao što sam ve naglasila, ovo je za mene bilo odlino iskustvo, zadovoljna sam svime i ništa ne bih mijenjala. Stoga, ljudi, prijavite se. Jedino bih još poruila onim zlobnicima koji imaju negativne komentare neka prvo oni sudjeluju u ovom showu pa neka onda komentiraju. (H. Zear, foto: Vrzan)


27. sijenja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

S 

15

estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacije i nutricionistiko praenje . SPA zona . masaĹže . njega ruku i nogu by Catherine nails

PiĹĄe: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Kako sprijeiti ovisnost? Ovisnost je psiholoťka ili tjelesna potreba za nastavljanjem uzimanja psihoaktivnih (droga) tvari. Znai ovisnost prema psihoaktivnoj (drogi) tvari moŞe biti tjelesna, psiholoťka ili oboje. Psiholoťka ovisnost a koju isto tako nazivamo i navikavanje, karakterizirana je permanentnom ili povremenom Şudnjom za tvari. Fizioloťka (tjelesna) ovisnost karakterizirana je tolerancijom, potrebom da se uzme psihoaktivna tvar kako bi se sprijeila pojava apstinencijskog sindroma. Zapravo, moŞemo govoriti da se radi o ovisnosti u sljedeim sluajevima:I ¡ ako se neka tvar uzima u veim koliinama ili tijekom duŞeg razdoblja, ¡ perzistirajua Şelja ili ukoliko se dogodi jedan ili viťe neuspjeťnih pokuťaja prekidanja uzimanja tvari, ¡ veliki dio vremena provodi osoba da bi nabavila tu tvar (kraa I sl.) ili puno vremena provodi da bi se mogla osloboditi od uinka tvari, ¡ napuťtaju vaŞne socijalne, radne ili rekreacijske aktivnosti zbog uporabe droge, ¡ unato toga da zna da ima radne, socijalne, tjelesne I psiholoťke probleme upotrebom tvari nastavlja uzimati tvar, ¡ ako tvar ne uzme ,pojave se simptomi apstinencije pa tvar dalje uzima kako bi se izbjegli simp-

tomi apstinencije. O s i m l ij e  n i  k e pomoi kod lijeenja ovisnosti potrebna je i pomo roditelja. P o mo roditelja se sastoji u svakodnevnom razgovoru s dijetetom a kod toga roditelji moraju biti veoma strpljivi. Treba pokazati dijetetu da ste mu prijatelj a ne sudac. VaĹžno je da dijete u vas stekne povjerenje. Dijete se mora uvjeriti da svaki problem moĹže biti rijeĹĄen i da kod toga nije sam, nego da e to sa roditeljima zajednikim snagama rijeĹĄiti. Dok dijete u razgovoru govori treba ga paĹžljivo sluĹĄati i nikako prekidati. Roditelji moraju prepoznati na vrijeme da dijete uzima tvari koje mogu dovesti do ovisnosti po promjenama ponaĹĄanja dijeteta, sklonosti laganju, napuĹĄtanju ranijih prijatelja, preosjetljivosti, estim bezrazloĹžnim ljutnjama, padu motivacije i slabijim ocjenama u ĹĄkoli. Na dalje kod dijeteta roditelji mogu uoiti da poinje tjelesno propadati, gubi na tjelesnoj teĹžini, ima zakrvavljene oi, suĹžene ili proĹĄirene zjenice, teĹže se koncentrira i pokazuje poteĹĄkoe u pamenju. Kada roditelji vide da dijete uzima samo povremeno psihoaktivnu tvar - drogu , onda u dosta sluajeva mogu pomoi razgovori o opasnosti koja ona nosi. Meutim, ako psihoaktivnu tvar (drogu) uzima redovito, onda treba potraĹžiti pomo ili savjet strunih osoba.

CRKVA u Svetom Jurju na Bregu

Donacijski Ĺžiroraun Poglavarstvo opine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Meimurske banke akovec donacijski Ĺžiroraun za obnovu sruĹĄene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji Ĺžele mogu svoj novani prilog uplatiti na Ĺžiroraun broj: 2392007-1500049231 swift Meimurska banka akovec MBCKHR2X. Do sada su ve prikupljena znaajna sredstva, osobito po Ĺžupama VaraĹždinske biskupije. Svaki iznos je dobro doĹĄao i bit e korisno utroĹĄen.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA: MEIMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana MaĹžurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

PiĹĄe mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Poremeaj prejedanja O poremeajima prehrane se unazad nekoliko godina dosta govorilo, jer su medijski bili eksponirani sluajevi anoreksije ili bulimije od kojih su patile neke slavne osobe. Kako god gledali na prehrambene navike i probleme suvremenog ovjeka, to je posebna tema o kojoj se jako puno pria, a ja u je zaobii u ĹĄirokom luku. Prehrana i sve ono ĹĄto je dobro ili loĹĄe kad je hrana u pitanju, po ovim ili onim kriterijima, naini da se dobro i zdravo jede i Ĺživi, to je tema broj jedan u svim moguim medijskim sadrĹžajima, stalno se ljude time bombardira, a oni jedu i Ĺžive onako kako im njihova okolina i kupovna mo omoguava... To je Ĺživotna svakodnevica, reklo bi se da svi imamo nekakvih teĹĄkoa s tim ĹĄto, kako i koliko jedemo, i nekakvu svijest o tome. Moja je je namjera na ovom mjestu naglasiti da su svi prehrambeni poremeaji dijelom, a moĹžda i u temelju, psihijatrijske prirode. Da bi se razvio poremeaj koji rezultira nizom zdravstvenih i tjelesnih komplikacija, a moĹže ak dovesti do smrti, u poetku prie stoji tjeskoba ili depresija osobe koja je nezadovoljna sobom u cjelini ili svojim izgledom. I zato u, umjesto da nastavim priu o gore spomenuta dva prehrambena poremeaja, u ovome tekstu govoriti o onome koji se javno rjee spominje, a u stvarnosti je eĹĄe prisutan i od anoreksije i od bulimije, ili dolazi s njima u kombinaciji. Rije je o poremeaju prejedanja, od kojeg pati oko 5 % osoba oba spola. Danas nije

teĹĄko ustanoviti da mnogo ljudi jede viĹĄe nego ĹĄto je energetski opravdano i potrebno , pa je tako problem prekomjerne t jelesne t e Ĺž ine javnozdravstveni problem mnogih zemalja. Mi volimo kritiki gledati druge oko sebe, pa emo odmah zamisliti debele Amerikance, ali zaboravljamo da je Hrvatska peta na evropskoj rang-listi po pitanju pretilosti prisutne u opoj populaciji. Mnogi u hrani traĹže i nalaze utjehu, smiruju svoje nezadovoljstvo i opuĹĄtaju se od napetosti. Nisu svi u kategoriji poremeaja prejedanja, jer o njemu govorimo u sluaju estog uzimanja velikih koliina hrane i nemogunosti osobe da kontrolira taj poriv. Prilikom napada prejedanja osoba nije u stanju prestati jesti, bilo da je to brzo trpanje velikih koliina hrane, ili grickanje hrane neprekidno itav dan. Mnoge su takve osobe viĹĄe puta bile na razliitim dijetama, koje uvijek zavrĹĄavaju neuspjehom. Znamo da se i kod bulimije radi o ritualima prejedanja, ali oni koji imaju isti poremeaj prejedanja uglavnom ne povraaju i ne troĹĄe laksative, niti ne vjeĹžbaju, jednostavno jedu i jedu... Veinom pate od prekomjerne teĹžine i depresije. Hrana, koja prvobitno sluĹži kao sredstvo za postizanje smirenja ili ugode, postupno se pretvara u neprijatelja nalik bilo kojem drugom sredstvu ovisnosti, postaje neĹĄto bez ega se ne moĹže, iako se ni s njom ne osjeamo dobro, i tako se vrtimo u zaaranom krugu....

Shiatsu Shiatsu â&#x20AC;&#x201C; najpoznatiji dio tradicionalne japanske medicine, koja koristi pritisak na akupunkturne toke, da bi se uravnoteĹžila tjelesna energija ki ili kineski chi i poboljĹĄalo zdravlje. Shiatsu masaĹža obino ukljuuje cijelo tijelo koje se tretira terapijom dodira â&#x20AC;&#x201C; prstima, laktovima, koljenima. Koriste se istezanja i suptilni dodiri s ciljem pronalaĹženja mjesta s blokiranim protokom energije, oslobaanja kia , i â&#x20AC;&#x17E;zakrpavanjemâ&#x20AC;&#x153; rupa na auri . U zdravom stanju sve je u organizmu uravnoteĹženo, pa ki

glatko tee meridijanima, opskrbljujui i odrĹžavajui sve dijelove tijela vitalnim. Veina ljudi pripada skupini â&#x20AC;&#x17E;poluzdravihâ&#x20AC;&#x153;- njihovo stanje nije potpuno uravnoteĹženo. Netko je podloĹžan glavoboljama, netko prehladama, netko Ĺželuanim smetnjama, netko depresijama. Za te â&#x20AC;&#x17E;poluzdraveâ&#x20AC;&#x153; shiatsu je idealan nain i lijek za sprjeavanje nastanka bolesti. Preporuuje se joĹĄ za ublaĹžavanje stresa i napetosti, umirenje Ĺživanog sustava, poveanje vitalnosti i zdravlja .

Jesu li europski Meimurci zdraviji ili bolesniji? Znanost danas smatra da postoji vrsta veza za zdravlje ljudi izmeu etnike kuhinje i evolucijske putanje ljudi, koje, ini se, imaju veliku vaĹžnost za zdravlje svojih konzumenata. Koliko interakcija gena i hrane utjee na ljude i koja je uloga kulturnog obrasca ponaĹĄanja na zdravlje kad je rije o hrani. Prije kraeg vremena izaĹĄla je knjiga â&#x20AC;&#x153;Neki to vole vrueâ&#x20AC;? Garyja Paula Nabhana koja govori upravo o tom fenomenu. Autor, i ne samo on ve i drugi znanstvenici, dokazuje da postoje znatne veze koje i te kako mogu utjecati na zdravlje ljudi. Takozvane etnike kuhinje tako postaju sve vaĹžnije za prouavanje veza izmeu bolesti i zdravlja. ini se da na zdravlje jedne druĹĄtvene zajednice utjee meusobno proĹžimanje hrane, gena i kulturnih obrazaca. Znanstvenici pokuĹĄavaju ustanoviti koliko je ljudi podloĹžno bolesti ili smrti kad njihova kuhinja ili kultura prestane biti u skladu s njihovim genima, kad odu u neku drugu kulturu ili promijene nain prehrane. Etnike kuhinje razlikuju se zbog speciinosti podneblja u kojima su nastale te vanjskih okolno-

sti kojima su pripadnici skupine bili izloĹženi stoljeima. Svaka etnika kuhinja odraĹžava evolucijsku povijest i genetsku raznolikost odreene ljudske populacije koja je reagirala na jestive biljke i Ĺživotinje koje su se na odreenom podruju mogle pronai ili nabaviti, ujedno u interakciji s razliitim kulturnim tradicijama pripremanja i konzumiranja hrane. Kako sve viĹĄe putujemo u razliite krajeve i ostajemo tamo, ili pak jedemo takozvanu internacionalnu hranu u pravilu je sigurno da takva hrana ima utjecaj na nas. Zbog toga neki znanstvenici zagovaraju pravilo da se hranimo onom hranom koja odgovora naĹĄem genetskom sklopu. Po toj bi logici ljudi u naĹĄem kraju dobro inili ako bi jeli naĹĄu tradicionalnu hranu, tako, na primjer, grah, proso, zelje, povre, a to bi takoer znailo da bi mogli jesti meso z tiblice i drugu masniju hranu. TeĹĄko je bez znanstvenih istraĹživanja utvrditi injenice, bilo bi nuĹžno provesti istraĹživanja jesu li Meimurci koji ne Ĺžive u Meimurju i sjevernoj Hrvatskoj zdraviji ili bolesniji od Meimuraca koji Ĺžive u Meimurju.

SOS TELEFON - 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psiholoĹĄka podrĹĄka

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomonici glavnog urednika: BoŞena MALEKOCI-OLETI<, Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, fotograija: Zlatko Vrzan, tajniťtvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), graika priprema: Blanťa BlaŞevi, Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) SnjeŞana Zorkovi, komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zorec ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godiťnja 360 kn, polugodiťnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poťtarina); avio poťiljke (935 kn (pretplata+ poťtarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


16

ME\IMURSKE NOVINE 27. sijenja 2009.

PREDSTAVLJAMO Honda Insight

Nova Honda Insight

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Meimurskoj Ĺžupaniji u 2008. godini MODEL

koliina

udio, %

18. BMW

36

1. Opel

261

12,13%

19. Mercedes

33

1,67% 1,53%

2. Volkswagen

217

10,09%

20. Audi

25

1,16%

3. Peugeot

193

8,97%

21. Nissan

23

1,07%

4. Renault

172

8,00%

22. Volvo

15

0,70% 0,51%

5. Ĺ koda

158

7,35%

23. Mitsubishi

11

6. Ford

144

6,69%

24. Alfa Romeo

7

0,33%

7. Mazda

131

6,09%

25. Land Rover

4

0,19%

8. Citroen

118

5,49%

26. Jeep

3

0,14%

9. Honda

110

5,11%

27. Lada

3

0,14%

10. Hyundai

92

4,28%

28. Jaguar

2

0,09%

11. Toyota

89

4,14%

29. Lancia

2

0,09%

12. Chevrolet

83

3,86%

30. Mahindra

2

0,09%

13. Seat

50

2,32%

31. SsangYong

2

0,09%

14. Kia

43

2,00%

32. Great Wall

1

0,05% 0,05%

15. Suzuki

42

1,95%

33. Lexus

1

16. Fiat

39

1,81%

34. Subaru

1

0,05%

17. Dacia

38

1,77%

UKUPNO

2151

100%

Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 BS

Cijene goriva u RH 6,59 6,63

6,63 6,80

Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin *BS - bez sumpora

6,69 3,35

6,69 6,75 3,35

Cijene vrijede na dan 23. sijenja 2009.

â&#x20AC;˘ Potpuno nova Honda Insight doĹživjela je svoju svjetsku premijeru na nedavno odrĹžanom sjevernoamerikom sajmu automobila u Detroitu. Honda Insight definira novu fazu u razvoju hibridne tehnologije primjenom isplativije verzije IMA sustava (Integrated Motor Assist) ĹĄto rezultira veom pristupanosti hibrida za kupce ĹĄirom svijeta, u kombinaciji s potroĹĄnjom goriva od 4.4 litre/100km i emisiju CO2 od samo 101 g/km Hatchback dizajn sa petoro vrata preuzeo je neke od stilskih karakteristika Hondinog modela FCX Clarity s pogonom na vodikove elije. Pored toga, izduĹženi profil Honde Insight konstruiran je tako da ima nisko teĹžiĹĄte i prostranu kabinu za petoro putnika, pruĹžajui time korisnicima lakou rukovanja i udobnost interijera. Kako bi se vlasnicima Honde Insight omoguilo da uĹživaju u svim pogodnostima Hondine hibridne tehnologije, Insight e biti opremljen novim, interaktivnim tehnologijama iji je cilj smanjenje potroĹĄnje goriva. Njihov zajedniki naziv je EkoloĹĄki sistem asistencije u voĹžnji (Ecological Drive Assist System â&#x20AC;&#x201C; Eco Assist). Eco Assist predstavlja spoj viĹĄe unkcija: ECON reĹžim voĹžnje se aktivira na naredbu vozaa i optimizira kontrolu konstantno promjenjive transmisije, motora i pogonske grupe, s ciljem smanjenja potroĹĄnje goriva; Funkcija reakcije na stil voĹžnje vozaa putem promjene boje pozadine brzinomjera omoguava postizanje efikasnije voĹžnje u realnom vremenu; Funkcija bodovanja ekonomine voĹžnje koja daje podat-

ke o trenutnoj efikasnosti voĹžnje, kao i kumulativno o stilu voĹžnje. Kljune sigurnosne karakteristike Honde Insight ine ACE sistem (Advanced Compatibility Engineering) koji pruĹža unaprijeenu zaĹĄtitu za putnike u vozilu te pomaĹže smanjenju ĹĄtete na drugim vozilima prilikom sudara, ĹĄest zranih jastuka, sistem bonih zranih zavjesa, kao i dizajn prednjeg dijela karoserije koji smanjuje mogunost povrede pjeĹĄaka pri sudaru. Standardna oprema Honde Insight ukljuuje naslon zadnjeg sjediĹĄta djeljiv u odnosu 60:40, koji se moĹže i u potpunosti preklopiti, dvodijelna digitalna kontrolna ploa sa svim potrebnim instrumentima, automatska klima ureaj, elektrini podizai prozora, Sistem odrĹžavanja stabilnosti vozila (Vehicle Stability Assist â&#x20AC;&#x201C; VSA), upravlja koji se podeĹĄava po dubini i visini, MP3 kompatibilni muziki sistem s dodatnim ulaznim prikljukom za audio ureaje, kao i kontrola jaine zvuka ovisno o brzini (Speed-Sensitive Volume Control). Pakete opreme viĹĄeg ranga ine tempomat, muziki sistem sa ĹĄest zvunika i USB prikljukom, ko-

mande sekvencijalnog mjenjaa na upravljau i Hondin sistem satelitske navigacije s glasovnim naredbama. Sve modele Honde Insight pokree unaprijeeni 1.3 litarski aluminijski SOHC i-VTEC agregat s CVT transmisijom. Konvencionalni agregat ima podrĹĄku hibridnog IMA sistema (Integrated Motor Assist) nove generacije, iji je cilj postizanje male potroĹĄnje goriva i niske emisije ĹĄtetnih plinova. Insight IMA sistem se sastoji od elektromotora snage 14 KS, unaprijeene baterije i kompaktne Inteligentne pogonske jedinice (Intelligent Power Unit IPU) koja reciklira kinetiku energiju koenja i usporavanja vozila i daje dodatnu snagu kad je ubrzanje potrebno. SmjeĹĄtanje ultra kompaktne IMA baterije i IPU u zadnji dio vozila, omoguava nesmetano preklapanje naslona zadnjeg sjediĹĄta. IMA sistem omoguava kretanje vozila iskljuivo na elektrini pogon u pojedinim uvjetima voĹžnje, od male do umjerene brzine. Pored toga, on daje mogunost deaktiviranja cilindara benzinskog motora prilikom usporavanja, odnosno njegovo gaĹĄenje kada se vozilo zaustavi. Honda je lider u razvoju istijih i energetski efikasnijih tehnologija, ukljuujui i prvi model Hondin Insight, puĹĄten u prodaju 1999. kao prvi benzinsko â&#x20AC;&#x201C; elektrini hibridni automobil u serijskoj proizvodnji u Europi i SAD. Honda je takoer pionir u razvoju naprednih sistema koji koriste alternativna goriva, ukljuujui FCX Clarity, automobil s pogonom na vodikove elije i nultom emisijom ĹĄtetnih plinova â&#x20AC;&#x201C; najnapredniji automobil u serijskoj proizvodnji na svijetu.

Nove pogodnosti iz Honde Honda je na poetku 2009. godine odluila razveseliti svoje kupce nizom atrakvnih pogodnos, u kojima se pri kupnji hondinih modela moĹže ostvari uĹĄteda i do 24.000 kn. Honda Jazz sada se moĹže kupi za 89.900 kn te Honda Civic 4V koja se moĹže pohvali izrazito niskom cijenom od 129.900 kn. Uvijek atrakvni model Honda Civic Type S od sad se moĹže dobi po akcijskoj cijeni od 169.990 kn, a Honda Civic 5V za svega 149.900 kn. Pogodnost pri kupnji Honde Civic Hybrid iznosi visokih 24.000 kn, a za Hondu Civic Type R iznosi 7.000 kn. Uvijek zanimljiva Honda CR-V se moĹže dobi po akcijskoj cijeni od 209.900 kn. Honda je odluila razveseli i kupce Honde Accord Tourer s godinom proizvodnje 2009. koji kupnjom navedenog modela mogu uĹĄtedjeti 5.000 kn. Navedene pogodnos u Hondi traju samo do 31.sijenja 2009. ili do isteka ograniene koliine zaliha.

Seat - nikad povoljnije cijene Leona, Altee XL, Altee i Ibize Sa Ĺželjom da se svim potencijalnim kupcima u 2009. godini ponudi mogunost povoljnije kupnje novog automobila, u svim ovlaĹĄtenim salonima Seat-a nude se Leon, Altea XL i Altea s lagera po nikad povoljnijim cijenama. Leon se moĹže kupi po cijeni ve od 104.900 kn (klima ureaj ukljuen u cijenu), a Altea XL ve od 119.900 Kn. Osim toga kupci e i dalje moi kupi atrakvnu novu Ibizu po super cijeni ve od 75.900 kn jekom cijele godine jer kod Ibize nije rije o akciji ve o stalnoj ponudi. Uz sve to kao dodatna pogodnost kupcima se nudi i gras kasko osiguranje i registracija za nanciranje vozila preko Porsche leasinga.

Zoran Vujasinovi imenovan novim generalnim direktorom Renault Nissan Hrvatska Korporacija Renault je imenovala g. Zorana Vujasinovia generalnim direktorom tvrtke Renault Nissan Hrvatska d.o.o. Na novoj funkciji, na koju je stupio poetkom sijenja ove godine, Zoran Vujasinovi e bi odgovoran za cjelokupni nastup marki Renault, Nissan i Dacia na trĹžiĹĄtu Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije. lan je Upravnog odbora teritorijalne jedinice Renault Adriac, a direktno odgovara g. Ericu Bernardu, generalnom direktoru Teritorijalne jedinice Adriac.


17

27. sijenja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

EKO KUTAK

PSA Peugeot CitroĂŤn i Bosch udruĹžuju svoje znanje o hibridnoj tehnologiji Sporazum potpisan izmeu ovih renomiranih tvrtki odnosi se na zajedniki razvoj, proizvodnju i isporuku od strane Boscha osnovnih elektrinih i elektronikih dijelova (elektrini motori i elektronika) za hibridni dizelski pogon 4X4 vozila PSA Peugeot CitroĂŤna. Ova hibridna dizelska tehnologija e od 2011. godine opremati vozila marki Peugeot i CitroĂŤn, prikazana na Ĺženevskom salonu automobila u vidu koncepata Peugeot Prologue i CitroĂŤn Hypnos. Osim elektrinog motora straga i alternatora visokog napona sprijeda, Bosch e isporuivati i elektroniku koja e povezivati ove komponente. Prema specifikacijama PSA Peugeot CitroĂŤna, Bosch e isporuivati i sistem zaduĹžen za usklaivanje rada elektrinih i elektronikih komponenti i sistema koenja ABS i ESP, da bi se unaprijedilo obnavljanje energije. Ova suradnja izmeu dva partnera, osim razvoja hibridnog pogona, rezultirat e i obostranim stjecanjem znanja u ovom podruju, koje bi se trebalo brzo razviti u iduih nekoliko godina. Kroz primjer suradnje s Boschom, PSA Peugeot

CitroĂŤn izraĹžava Ĺželju da razvije dugotrajne strateĹĄke odnose s odreenim dobavljaima, s ciljem da se trĹžiĹĄtu ponude tehnoloĹĄke inovacije koje znaajno smanjuju emisiju CO2, brzo i po najpovoljnijom moguoj cijeni. Za Bosch, koji ima 30-godiĹĄnje iskustvo s hibridnim tehnologijama i znanje u proizvodnji baterija, elektrinog pogona, sistema koenja i rada motora, ova suradnja s PSA Peugeot Citroenom nudi mogunost za razvoj inovativnog, snaĹžnog i konkurentnog hibridnog sistema. U odjelu za hibridnu tehnologiju Bosch grupe radi 370 suradnika, a njihov cilj je razvoj i komercijalizacija sistema i komponenti za hibridna i elektrina vozila.

Novi broj Transporta Pod sloganom â&#x20AC;&#x153;itajmo Hrvatsko!â&#x20AC;? u subotu 3. sijenja na kioske je stigao novi, ĹĄesti broj revije o gospodarskim i flotnim vozilima, vozaima i cestovnom prijevozu â&#x20AC;&#x201C; Transport. Ova specijalizirana revija koja osim komercijalnih vozila jedina u Hrvatskoj obrauje problematiku flotnih vozila, tj. osobnih vozi-

la zanimljivih firmama, i ovog puta svojim itateljima donosi pregrĹĄt zanimljivih testova i inormacija. Iz sadrĹžaja izdvajamo testove Scanie R480 Highline, gradskog autobusa Volvo 7700, te testove VW Cratera i putnike izvedbe Peugeot Partnera, kao i maraton testove Hyundai Tucsona i Renault Kangooa. U rubrici Vozili smo novi Transport donosi novu generaciju Mercedes Travega s Powershit mjenjaem, novu Toyotu Hilux,

te novi Renault Megane. Od reportaĹža Transport donosi opĹĄirno izvjeĹĄe o posjeti tvornici legendarnog Unimoga i njihovom testnom poligonu, te nastavak prie o proĹĄlogodiĹĄnjem sajmu transporta u Hannoveru. Tu je i velika ĹĄokantna tema o katastroalnom stanju teretnih vozila koja se voze naĹĄim cestama, a i ovog puta novinari Transporta napravili su analizu isplativosti ugradnje plinske instalacije u automobil.


18

ME\IMURSKE NOVINE 27. sijenja 2009.

FOLIJE ZA STAKLA

graevine

automobili

sigurnost

zaĹĄtita od UV zraenja, temperaturna zaĹĄtita (hlaenje - grijanje), b l j e ĹĄ t a n j a , n e p o Ĺž e l j n i h p o g l e d a , p r o v a l a i o z l j e i v a n j a , v i z u a l n i izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzoveka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 0 4 0 3 6 4 2 7 0 . F 0 4 0 3 6 4 9 4 4 . w w w. e l t e l . c o m

ProsjeÄ?na potroĹĄnja goriva: 4,5 - 7,8 l/100km. Emisija CO2: 120 - 185 g/km. Slike automobila su simboliÄ?ne.

sign & multimedia

Vlasnici Dacie navikli su dobiti viĹĄe opreme.

GODINA +".457" JMJLN

#PHBUPPQSFNMKFOJ4BOEFSP1BDL1-64LO* -PHBO1BDL1-64LO* i -PHBO.$71BDL1-64LO* *Cijene i 5 godina jamstva vrijede uz Renault ďŹ nanciranje, a jamstvo vrijedi do iispunjenja prvog od dva navedena uvjeta.

1BDL1-64PQSFNBJOBWFEFOFDJKFOFVLMKVĂ?VKVĹ&#x2039; MJUBSTLJCFO[JOTLJNPUPSĹ&#x2039;LMJNVĹ&#x2039;"#4Ĺ&#x2039;[SBĂ?OJKBTUVL[BWP[BĂ?B Ĺ&#x2039;FMFLUSJĂ?OFQPEJ[BĂ?FQSFEOKJITUBLBMBĹ&#x2039;TWKFUMB[BNBHMVĹ&#x2039;DFOUSBMOPEBMKJOTLP[BLMKVĂ?BWBOKF

www.dacia.hr

5IJOLCJH

,BSMPWBD%SBHBOJĂ?J ZAK, 047/ 644-600 t,PQSJWOJDB AUTO KUÄ&#x2020;A CULAK, 048/ 240-741 t,SBQJOB AUTOMOBILI KREĹ O, 049/ 373-777 t .FULPWJĂ? AUTO KUÄ&#x2020;A JERKOVIÄ&#x2020;, 020/ 685-410 t 0TJKFL AUTO KUÄ&#x2020;A LOZIÄ&#x2020;, 031/379-205 t 1PSFĂ? AUTO CENTAR POREÄ&#x152;, 052/ 432-066 t 3JKFLB R.B. AUTO, 051/ 458-418 t 4JTBL AUTO KUÄ&#x2020;A CINDRIÄ&#x2020;, 044/ 554-403 t 4MBWPOTLJ#SPE AUTODOM VIDAKOVIÄ&#x2020;, 035/ 407-600 t 4QMJU AUTO KUÄ&#x2020;A GAĹ PEROV, 021/ 375-014 t 7BSBĤEJO KOS TRANSPORTI, 042/ 403-311 t 7SCPWFD AUTO KUÄ&#x2020;A CULAK, 01/ 2727-403 t ;BEBS MEHANIZACIJA, 023/ 240-121 t;BHSFC AUTO KUÄ&#x2020;A BAOTIÄ&#x2020;, 01/ 2900-188 t ;BHSFC AUTOKUÄ&#x2020;A - Ĺ TARKELJ, 01/ 6659810

#FTQMBUOJUFMFGPO


27. sijenja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

19


MEIMURSKE NOVINE ekskluzivno najavljuju

OLIVER i gosti za â&#x20AC;&#x153;Valentinovoâ&#x20AC;? u akovcu Oliver Dragojevi za â&#x20AC;&#x153;Valentinovoâ&#x20AC;? u akovcu prerasta, po svemu sudei, polako ali sigurno u tradiciju. Naime, i ove godine na â&#x20AC;&#x153;dan zaljubljenihâ&#x20AC;?, u subotu 14. veljae, kao i proĹĄle, u dvorani Graditeljske ĹĄkole u akovcu gostuje Oliver, jedna od najveih hrvatskih glazbenih zvijezda. Ali, ovaj put uz njega dolaze i prijatelji - gosti. Tako e uz Olivera tog dana u akovcu zapjevati sjajan Ĺženski duet Meritas, bit e tu dvije klape, jedna muĹĄka i jedna Ĺženska, a organizatori pripremaju i joĹĄ jednog muĹĄkog izvoaa kao gosta - iznenaenje koji e ostati tajna sve do njegovog pojavljivanja na

pozornici. Od ovog tjedna krenula je i pretprodaja ulaznica diljem Meimurja i VaraĹždinu. Tako ulaznice moĹžete kupiti u: Dallas Recordsu i CB Arcus akovec, pizzeriji Ro-Sa Prelog, u CB Jama Mursko SrediĹĄe, Restoranu Mamica PuĹĄine, Domino Baru u Palovcu i Soho Baru u VaraĹždinu. Jedan od pokrovitelja koncerta i ove godine je Meimurska Ĺžupanija, a kao sponzor pridruĹžuje se i restoran Mamica. Koncert pak medijski pokrivaju: Radio 1, Radio Sjeverozapad, VaraĹždinska televizija i Meimurske novine. (dz)

U ZAGREBAKOJ ARENI

Zdravko oli za Dan Ĺžena Zagrebaka Arena dobila je joĹĄ jednog slavnog gosta - lomitelj srdaca Zdravko oli nastupit e pred zagrebakom publikom 8. oĹžujka, na Meunarodni dan Ĺžena. Najavljen je prvorazredni glazbeni spektakl u kojem e se oliu na pozornici pridruĹžiti brojni glazbenici i balerine, odnosno pedesetak ljudi. Inae, Zdravko oli je od 1975. godine, otkad se aktivno bavi glazbom, izdao dvanaest studijskih albuma i postao jedno od najpoznatijih imena na prostoru bivĹĄe Jugoslavije. Njegova pjesma â&#x20AC;&#x153;Ti si mi u krviâ&#x20AC;? iz 1985. godine smatra se jednom od najveih zabavnih pjesama

u povijesti glazbe ovih prostora, a njegovi koncerti odavno su poznati kao popriĹĄta euforije na kojima curice, djevojke i Ĺžene doslovno padaju u nesvijest. Jedan od medijskih pokrovitelja koncerta jesu i Meimurske novine. (dz)

TOP LISTA DOMAIH 01. ESKIM  VATRA 02. KAO KIĹ E KAP  JACQUES HOUDEK 03. PROTULETJE SE ODPIRA REGGAE 

TOP LISTA DOMAIH KOMEDIJA

TOP 20

TRI karte za najbrĹže itatelje U ovom broju, kao i u naredna dva broja, Meimurske novine i organizatori koncerta Olivera i prijatelja u akovcu poklanjaju za tri najbrĹža naĹĄa itatelja po jednu kartu za kon-

Gola Olga Kurylenko za â&#x20AC;&#x153;Maximâ&#x20AC;? Olga Kurylenko, uk rajinsk a ljepotica i glumica koja je zaigrala u novom nastavku ilmske prie o Jamesu Bondu, pokazala je svoje atribute za ukrajinsko izdanje magazina â&#x20AC;&#x153;Maximâ&#x20AC;?. Nakon ĹĄto je u prosincu pozirala obuena za njemako izdanje Maxima, Olga je odluila domoljubno skinuti sve krpice za ukrajinsko izdanje istog magazina.

Marcel

05. IPAK  PRLJAVO KAZALIŠTE 06. ZVONICU MOŽE BITI SRAM 

CIMA . HELENA BASTI

PAVEL

02. DA MOGU ISPOETKA - PRLJAVO KAZALIĹ TE

07. KIĹ A  LIDIJA BAI

03. PUTNIK - VOLAND LE MAT

08. UINI NEĹ TO DANAS 

04. KAO KIĹ E KAP - JACQUES HOUDEK

RAMIREZ

05. ESKIM - VATRA

09. NE KUNI SE 

06. SINO NISI BILA TU -

BORIS NOVKOVI

Kemal M., Žanamari, Tereza K.

10. PUTNIK  VOLAND LE MAT

07. KIĹ A - LIDIJA BAI

08. MILION ŽENA - CRVENA JABUKA 09. AKO UZMEŠLJUBAV...VRATI - LUKA NIŽETI

10. NI SEKUNDE VIĹ E - ZORAN PREDIN

TOP LISTA STRANIH 01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

FORMULA 13

TJEDNI KALORIFER Marina

cert. Znai, tri najbrĹža itatelja koji danas, utorak, 27. sijenja, ujutro stignu u naĹĄu redakciju s brojem 699. Meimurskih novina dobivaju kartu za koncert. (dz)

04. SOL U AJU  E.N.I.

01. SANJA SAN JUTROS -

LISTA DOMAIH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01. BROKEN STRINGS -

TOM JONES

JAMES MORRISON & NELLY FURTADO

04. HUMAN - KILLERS

02. ULLYSSES - FRANZ FERDINAND

05. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD -

03. USE SOMEBODY - KINGS OF LEON

KATY PERRY

04. IF I WERE A BOY - BEYONCE

06. WARM THIS WINTER -

05. THE BOY DOES NOTHING - ALESHA DIXON

GABRIELA CHILMI

06. WORKING ON A DREAM -

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

BRUCE SPRINGSTEEN

08. MILES AWAY - MADONNA

07.JUSTDANCE-LADYGAGAfeat.COLBYOâ&#x20AC;&#x2122;DONIS

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

08. CHANGE - LENNY KRAVITZ

10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME - OASIS

09. RUN - LEONA LEWIS 10. SOBER - PINK

TOP LISTA STRANIH TOP LISTA RADIA MEIMURJE

01. ET  PRAZAN STAN 02. TOĹ E PROESKI  NESANICA

01. TOĹ E PROESKI  IGRA BEZ GRANICA

03. DRAŽEN ZEI  IDI IDI

02. SMS  MOJA ULICA

TOP LISTA 04. ANTONIJA Ĺ OLA  DOMAIH

03. COLONIA 

GDJE JE SRCE TU JE DOM

LISTA DOMAIH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

05. TONY CETINSKI 

04. VLADO JANEVSKI 

UMIREM 100X DNEVNO

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

06. TOĹ E PROESKI 

05. KINGS  ZAKUNI SE

JOĹ I DANAS ZAMIRIĹ I TREĹ NJA

06. BORIS NOVKOVI  RUŽO SNENA

07. NINA BADRI 

07. LUKA NIŽETI  SLOBODNO DIŠEM

DA SE OPET TEBI VRATIM

08. ITD BAND  SAMO JE TVOJE LICE

08. HARI VAROŠANOVI I ŽERA 

09. LEO DVIJE VATRE

DOK MILJACKA PROTIE

10. BORIS BABAROVI 

09. DINO DVORNIK  HIPNOTIZIRAN

TI NISI VIĹ E MALENA

10. JINX  PORED MENE


MOZAIK

27. sijenja 2009.

41

UDRUGA Zora za nenasilje i ljudska prava predstavila dva projekta:

Edukacija Roma u Orehovici i prevencija nasilja kod mladih Udruga ora za nenasilje i ljudska prava predstavila je u etvrtak svoja nova dva projekta. Prvi od njih je Projekt â&#x20AC;&#x17E;Mala igraonica za velika prijateljstvaâ&#x20AC;&#x153; udruga provodi u partnerstvu s snovnom ĹĄkolom rehovica, pinom rehovica i Meimurskom Ĺžupanijom, a financijski ga podrĹžava i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i ĹĄporta. Cilj projekta je unapreenje poloĹžaja Romske djece iz opine rehovica - omoguavanje kvalitetnih odgojno-obrazovnih aktivnosti, a u svrhu stjecanja spoznajnih i kreativnih vjeĹĄtina, multikulturalnog dijaloga i uvaĹžavanja razliitosti, stvaranja poticajnog okruĹženja i jednakih mogunosti u daljnjem obrazovanju. Projekt je korak u pravom smjeru jer kao ĹĄto poraĹžavajui rezultati istraĹživanja pokazuju samo 6.3 posto romske djece pohaa predĹĄkolske ustanove, 37.2 posto romske djece ne naui hrvatski prije ĹĄkolskog uzrasta, te ak 56.5 posto romske djece ne vlada hrvatskim jezikom u potpunosti. sim toga gotovo 82 posto Roma je polupismeno i nepismeno, a tek svako 25 dijete ima potpuno obvezno osmogodiĹĄnje obrazovanje. Projekt su predstavili Marina `olar, voditeljica projekta, udruga ora, mr.sc. Vesna Haluga, voditeljica dsjeka za Europske integracije Meimurske Ĺžupanije i pro. Branko SuĹĄec, ravnatelj snovne ĹĄkola rehovica koji je ovom pri-

likom objasnio cijelu problematiku. - U Ĺ rehovica ima polovica uenika je romske nacionalnosti, a oni se u prvi razred upisuju s puno slabijim predznanjima jer u pravilu ne polaze djeje vrtie. Ta situacija generira jako puno problema nama kasnije u ĹĄkoli, zato ĹĄkole i jesu najzainteresiranije za ovakve predĹĄkolske programe. Problem je ĹĄto se ti predĹĄkolski programi nisu rijeĹĄili sustavno, pogotovo za Rome. Svake godine mi izgubimo barem mjesec dana sa zamolbama i kandidiranjima za te predĹĄkolske programe, no u pravilu nema za to sredstava i mi se gubimo u sustavu. Definitivne odluke nema, a rjeĹĄavanje problema se ostavlja nekim â&#x20AC;&#x153;vatrogasnimâ&#x20AC;? mjerama. stina jest da se svake godine taj program odrĹži, minimalno 3 mjeseca traje, kad proe sezona grijanja jer u to kreemo s vlastitim sredstvima kad od Ministarstva sredstva dobijemo obino tek na jesen. SuĹĄec je istaknuo i kako su rezultati ovakvih radionica vidljivi te da su poboljĹĄanja u radu s uenicima koji su proĹĄli kroz radionice enormna. Prve obrazovne igraonice za 28-ero predĹĄkolske romske djece zapoet e 19. sijenja i trajati do 6. oĹžujka, a odrĹžavat e se u prostorijama pine rehovica. sim svakodnevnih radionica, u sklopu projekta e se tiskati djeja pa deklaracija o ljudskim pravima na hrvatskom i bajaĹĄkom, a osim toga e u zgradi Scheier u akovcu od 20.

Projekte Udruge Zora predstavili su (slijeva) mr. sc. Vesna Haluga, Marina Kolar i prof. Branko SuĹĄec do 28. veljae biti e izloĹženi djeji radovi. avrĹĄna priredba djece bit e 6. oĹžujka u Ĺ rehovica.

Moj izbor je prevencija Drugi predstavljeni projekt je â&#x20AC;&#x153;Prevention or lie!â&#x20AC;? ( Moj izbor je prevencija) kojega udruga ora provodi u partnerstvu s Meimurskom Ĺžupanijom, u sklopu Phare programa 2006. (Enabling the Civil Society Sector or active contribution in the pre-accession process in the [rea o Youth Participation). Glavni cilj projekta je unaprjeenje seksualno reproduktivnog zdravlja te prevencija nasilja u mladenakim vezama kroz sustavnu interaktivnu edukaciju uenika 1. i 2. razreda srednjih ĹĄkola iz Meimurske Ĺžupanije.  vaĹžnosti ovakvih radionica viĹĄe je rekla Vesna Haluga: - Godine 2007. je provedeno istraĹživanje na ovu temu . Bile su obuhvaene 42 ĹĄkole iz cijele Hrvatske, 1014 uenika, a rezultati su pokazali da je

2/3 uenika odgovorilo da je imalo iskustva s nasiljem u adolecentskim vezama. Podaci za Meimursku Ĺžupaniju su puno bolji, ali smatramo da se na ovu temu i dalje treba educirati i prevenirati mogue nasilje. U projekt, koji traje godinu dana, ukljuene e biti sve srednje ĹĄkole u akovcu i Srednja ĹĄkola Prelog, po 10 uenika iz svake ĹĄkole koji e kroz diskusije, igre uloga i interaktivne vjeĹžbe nauiti viĹĄe o tematici te bi oni kasnije trebali svoje znanje prenijeti ĹĄkolama. Edukatori e na kraju radionice morati proi i kroz zavrĹĄni test. Ciklusi edukacijskih radionica za mlade koje e voditi `ristina Mlinari i Marina `olar zapoet e 23. oĹžujka i odrĹžavat e se u prostorijama [utonomnog centra. drĹžat e ih se 6 do 1. svibnja, a joĹĄ 2 e se odrĹžati u listopadu. Teme radionica e biti: spol i rod, nasilje u vezama , obiteljsko nasilje, spolno prenosive bolesti, tehnike za trening trenera/ica (TT) te kreiranje akcijskog plana. (mn)

N A J A V L J E N A M E  I M U R S K A popevka NedeliĹĄe 2009.

U subotu predsmotra u Donjem Kraljevcu rganizacijski odbor Meimurske popevke 2009. odrĹžao je u srijedu `onerenciju za novinare na kojoj su govorili Drgutin Srnec, predsjednik rganizacijskog odbora, Viktorija `ontrec iz `UD-a â&#x20AC;&#x153;Muraâ&#x20AC;? Mursko SrediĹĄe, ViĹĄnja `ramar, predsjednica -a predsmotre Donji `raljevec, i Ljudevit BoĹĄak, lan -a predsmotre. Sa zadovoljstvom je Srnec naglasio kako se za predsmotre prijavilo ak 15 solista i solistica te 20 pjevakih skupina koje e izvesti 65 popevki. Predsmotre e se odrĹžati u sportskoj dvorani u Donjem `raljevcu ove subote 31. sijenja od 18 sati i u Murskom SrediĹĄu 8. veljae u sportskoj dvorani s poetkom u 18 sati. `omisija e 14. oĹžujka odabrati 20-ak pjesama za zavrĹĄnu smotru koja e biti u subotu 6. lipnja u SGC-u â&#x20AC;&#x153;[tonâ&#x20AC;? u NedeliĹĄu. Pred publiku i komisiju u Donjem `raljevcu ove e subo-

te redom izai: Ĺ˝enska pjevaka skupina `UD-a opine Donji `raljevec, Lidija `ramar iz Svetog Jurja u Trnju, Ĺ˝enska pjevaka skupina H`UD-a Gorian, Filip `ozjak, `U â&#x20AC;&#x153;Seljaka slogaâ&#x20AC;? Prelog, Nikolina Romi Nina, agreb, Ĺ˝VS P â&#x20AC;&#x153;Josip Ĺ tolcer Slavenskiâ&#x20AC;? akovec, Cecilija Merka, DomaĹĄinec, Ĺ˝PS Udruge umirovljenika Prelog, Dunja `nebl iz agreba, Ĺ˝PS Palovanke iz Udruge Ĺžena Palovec, `arolina Ĺ˝vorc iz NedeliĹĄa, MPS Soboanci, Mala Subotica, `atarina Toplek, iz PuĹĄina, Ĺ˝PS `UD â&#x20AC;&#x153;`atruĹžeâ&#x20AC;? vanovec, Emina BoĹži, Makovec, Nada Ĺ˝vorc iz NedeliĹĄa i Ĺ˝VS `UD-a â&#x20AC;&#x153;van Musta `antorâ&#x20AC;? iz Svete Marije. Dijani Ĺ arek povjerena je koneransa i voenje priredbe. Nastupe e struno pratiti komisija u sastavu dr. sc. Stjepan Hranjec, pro. Branimir Magdaleni, pro. Miroslav Novak i pro. Dragica `arolina Ĺ imunkovi. (S. Mesari)

Predstavljanje programa Meimurske popevke 2009.

NEOBINI kuni ljubimac u Donjem Kraljevcu

Iguana dugogodiĹĄnji lan obitelji Perca bitelj Perca iz Donjeg `raljevca prije osam godina odluila je nabaviti kunog ljubimca. Egzotine Ĺživotinje oduvijek su mamile poĹĄtara Marija Percaa, kojemu je Ĺželja bila kao kunog ljubimca imati kakadua ili iguanu. SaznavĹĄi da prijatelj ima dvije iguane, odluio je jednu udomiti. - Po naĹĄu iguanu iĹĄli smo ak u Viroviticu kako bi je poklonili sinu Stjepanu koji je tada imao pet godina. Bila je joĹĄ mala, veliine 30 centimetara, ali zaljubili smo se u nju na prvi pogled. na je zapravo

vrlo umiljata i miroljubiva, rekao je Mario. Nezahtjevna Ĺživotinja, koja jede svaki drugi dan, postala je sastavni dio obitelji Perca. ako ima svoj terarij, veinu vremena provodi izvan njega, a najdraĹže mjesto ovoj egzotinoj Ĺživotinje je radijator na kojem zna uĹživati satima. - Nikad nismo poĹžalili ĹĄto smo kao kunog ljubimca nabavili iguanu, dodao je Perca. Toliko su naviknuli na nju da lanovi obitelji ne mogu zamisliti da je nema. Svakog poznaje, pa i ĹĄire lanove obitelji, i nikada nije bila

NajdraĹže mjesto ovoj egzotinoj Ĺživotinje je radijator na kojem provodi sate

agresivna. Nema zube pa ne moĹže gristi, ali se zato voli maziti. ako veinu vremena provodi u jednom poloĹžaju, odmarajui se, zna biti veoma aktivna. Brza je i daleko skae. `ada odlui proĹĄetati po kui, svuda se penje, pa ak bude i razbijenih stvari. Ljubav prema Ĺživotinjama uroena je obitelji Perca. sim egzotine iguane, imaju i ran na kojem uzgajaju mnoge Ĺživotinje. Nekada je ovcama, nojevima, vijetnamskim svinjama i magarcima ondje bio dom. bog nedostatka

Egzotine Ĺživotinje oduvijek su mamile poĹĄtara Marija Percaa

Kuni ljubimac poznaje sve, od Marija i Stjepana do Mariove neakinje Anje

vremena i prevelike obaveze, danas su na ranu obitelj Perca smjeĹĄteni samo konji i psi. Dok u zimskim mjesecima njihova iguana viĹĄe spava, u ljetnima je ran njeno omiljeno mjesto. ndje, osim u prirodi, uĹživa i u ribnjaku u sklopu rana u kojem oboĹžava plivati.  dok jedni gosti na ovog kunog ljubimca, koji oboĹžava zelenu salatu i kivi, reagiraju strahom, najeĹži im se koĹža i ne Ĺžele mu se ni pribliĹžiti, drugi su oduĹĄevljeni im ga vide. - Jednom prilikom, kad smo dobili goste, na moje iznenaenje, goĹĄa se istog trena oduĹĄevila naĹĄom iguanom i uze-

la je u ruke. S obzirom na to da se iguana voli maziti, zaplela se naĹĄoj goĹĄi u kosu i trebalo nam je duĹže vrijeme da je uspijemo otpetljati, ispriao nam je Mario zanimljivu anegdotu. ako iguane Ĺžive do 20 godina i mogu narasti do 2 metra, obitelji Perca to ne predstavlja problem. na je njihov kuni ljubimac kao ĹĄto je nekome pas ili maka, i ne bi ga mijenjali nikada. `ako se obitelj Perca prije osam godina vrlo brzo naviknula na njega, navikao se i on na njim, postao njihova maza i od tada je Donji `raljevec njegov topli dom. (H. ear, oto: Vrzan)


42

DOBRO JE ZNATI

27. sijenja 2009.


43 

27. sijenja 2009.

sport@mnovine.hr

RK PERUTNINA PIPO IPC organizacijski preustrojila redove

Još bolja organizacija za vraanje starih prvoligaških pozicija - Klupski proraun povean 100.000 eura Favoritkinja prvenstva Borka Fraiškovi

Natjecateljice pozdravile Domovinu

TOPLICE SVETI MARTIN - zapoeo najznaajniji šahovski dogaaj u Meimurju

Prvenstvo Hrvatske u šahu za žene

U Restoranu “Vukovec” u Toplicama Sveti Martin u subotu je zapoelo Zatvoreno pojedinano prvenstvo Hrvatske u šahu za 2008. godinu za žene. Nakon što su svetomartinske Grlice otpjevale Lijepu našu i Meimurje, kak si lepo zeleno, a školska djeca ispriala što znai i što je KAJ, prvenstvo je otvorio zamjenik meimurskog župana Mladen Križai, koji je odigrao partiju s Mirjanom Medi. U ime domaina Toplica i opine nekoliko je reenica izrekao opinski naelnik Franjo Makovec. Osvrt na šah u Meimurju je iznio te dobar uspjeh šahisticama poželio direktor turnira i ujedno predsjednik Šahovskog saveza Meimurske županije Stjepan Novak. - Natjecateljice je publici predstavio Siniša Režek, glavni sudac

turnira, a u ime Hrvatskog šahovskog saveza govorio je lan Upravnog odbora Mladen Kurei. Za stolovima sa 64 bijelo - crna polja titulu najbolje pokušat e osvojiti: Ana Berke iz Beliša, Zrinka Deur iz Omiša, Mara Jelica iz Buševca, Ivana Ivekovi iz Zagreba, Rajna Šarga iz Slatine, Mirjana Medi iz Zagreba, Ana Ivekovi iz Zagreba, Kristina Šoli iz Vrpolja, Petra Kruljac iz Zagreba i Borka Franiškovi iz Rijeke. Nakon tri odigrana kola (subota i nedjelja) u vodstvu su Rajna Šarga, Kristina Šoli i Borka Faniškovi s 2,5 boda. Prvenstvo se igra do subote 31. sijenja, svaki dan od 16 sati, a publika ga može pratiti na videozidovima. (S. Mesari)

Križai i Medi povukli prve poteze

DVORANSKO Prvenstvo Hrvatske u tenisu do 14 godina

Karlo Škvorc dvoranski viceprvak države Na Dvoranskom prvenstvu Hrvatske za djeake i djevojice

do 14 godina održanom na terenima Nacionalne teniske akade-

mije u Zagrebu nastupila su trojica igraa Teniskog kluba Franjo

Punec akovec: Karlo Škvorc, Marin Šuica i Bruno Babi. Najzapaženijii rezultat postigao je Karlo Škvorc (drugi nositelj na prvenstvu) plasmanom u inale turnira gdje je poražen od najboljeg hrvatskog igraa Borne oria rezultatom 61, 60. Do inala Karlo je bio bolji od Lonarevia (Didon Virovotica), Žarka (Mladost Zagreb), ubeka (Hrvoje Zagreb) i u poluinalu ule (Kvarner Rijeka). Marin Šuica pobjedama protiv Nimca (Iteam) i Bilješka (Hrvoje Zagreb) plasirao se u etvrtinale gdje je poražen od 4. nositelja Dine Hadžalia (HTK Zagreb) 75, 62. Bruno Babi poražen je u posljednjem kolu kvaliikacija od Tkaleca iz Ogulina. (g)

Jedna od glavnih tema prve ovogodišnje sjednice Upravnog odbora RK Perutnine Pipo IPC bila je dizanje prorauna s 1,8 milijuna kuna na 2,5 milijuna. Sukladno tom klub je kadrovski reorganiziran i lanovi odbora potvrdili su imenovanje novog direktora kluba; Željka Jakopca. 35-godišnji Jakopec obnašao je funkciju direktora od rujna 2008., a sada je osim de facto, direktor i de iure. lanovima Upravnog odbora predstavljena su i izvršni direktor – Tomica Jakopec, direktor marketinga – Josip Horvati, tajnica – Nina Horvat i koordinator za mlae dobne kategorije – Ivan Kavran. U predstavljanju modela rada kluba za 2009. godinu predsjednika Željko Kavran iznio je tri osnovna cilja. Poveanje prorauna od 700.000 kuna u trenutanoj gospodarskoj situaciji izgleda kao težak cilj, ali svi odgovorni u klubu uinit e sve što je u njihovim mogunostima da se taj cilj ostvari. Budui da se klub velikom veinom inancira sponzorskim donacijama, a ne kao druge rukometne sredine izdašnom pomou lokalnih jedinica, otvorenost prema potencijalnim sponzorima bit e od presudne važnosti.

Povratak meu najbolje hrvatske ekipe Drugi bitan cilj je kvalitetno unutar klupsko organiziranje, zbog, kako je rekao Kavran, velikog zalogaja oko upravljanja sa pet ekipa, koliko ih ima u pogonu. Kao trea želja naveden je povratak meu najbolje sastave hrvatskog rukometa, u svim rangovima natjecanja. Prije svega tu se mislilo na prvu ekipu, ali i na ostale sastave; drugu ekipu, kadete, mlae kadete i djeake. Za ostvarenje rezultatskih ciljeva bitan faktor bit e i adekvatna sportska infrastruktura. Pitanje nove sportske dvorane još jednom se pojavilo, pogotovo kada se lanovima odbora predoio iznos koji klub plaa Graditeljskoj školi za odigravanje utakmica. U 2008. godini raun za korištenje dvorane dosegao je 46 000 kuna. Pitanje dvorane sada je ve postao gorui pro-

Željko Kavran najavio je s ojaanom Upravom kluba ambicioznu 2009. godinu

blem, a lanovi Upravnog odbora izrazili su svoje jedinstvo i spremnost da se u dogovoru s lokalnim elnicima taj vrui krumpir što prije riješi. Sjednica je bila iskorištena za izbor dvaju povjerenstava. Na elu zdravstvenog povjerenstva je klupski lijenik dr. Robert Grudi, a lanovi su izioterapeuti Boris Klari i Zdravko Mikluj. Predsjednik stegovnog povjerenstva je Vedran Mikuli, a lanovi su Josip Horvat i Edvin Horvat. Na sljedeoj sjednici oformit e još dva povjerenstva, za natjecanje i za koordinaciju.

Kompletirana ekipa Izvještaj o poetku priprema podnio je trener seniorskog sastava Josip Borkovi koji nije krio optimizam uoi nastavka proljetnog dijela prvenstva Premijer lige. Na okupljanju 7. sijenja pojavili su se svi igrai izuzev Arnaudovskog koji je na posebnom režimu treninga i Vidakovia koji e se prikljuiti krajem tjedna. Veseli što su svi igrai zakrpali svoje ozljede i odrauju bez poteškoa trenažni proces. Kao informacija Upravnom odboru, ali i lanovima medija koji su pratili sjednicu dana, reeno je da je Hrvatsko športsko društvo Meimurje ispunilo sve inancijske obveze prema klubu za 2008. godinu tj. da su isplaeni zaostaci unazad tri mjeseca. (tj)




16. rujna 2008. 27. sijenja 2009.

44

NK MEIMURJE od srijede na pripremama u Turskoj

europskih i azijskih ekipa, a meu njima i dva najbolja hrvatska kluba: Dinamo i Hajduk, Meimurje e imati idealne uvjete za boravak, rad i odigravanje utakmica. Osiguran je smještaj u vrhunskom hotel Topkapi Palace, a trenirati e se u sportskom centru udaljenom nekoliko km od hotela koji ima savršene travnjake. Jedino što bi moglo predstavljati problem u ovom trenutku je loša vremenska prognoza koja dolazi iz Turske gdje se tijekom ovog tjedna oekuje loše vrijeme s puno kiše i vjetra. Meutim, temperatura od

U Antalyiji se brusi forma za prvoligaški povratak Vremenski uvjeti nakon niskih temperatura i snijega znatno su se poboljšali tako da je trener drugoligaša Meimurje Mario Kovaevi mogao podii režim rada na željeni nivo tijekom prošlog tjedna kako bi se na što kvalitetniji nain odradio poetni dio priprema. To je bio samo uvod koji je zakljuen utakmicom sa etvrtoligašem Zelinom koja je svladana golovima Vuke 2:0. Na teškom, blatnjavom terenu “do koljena” nije se mogla oekivati “velika predstava”, ali svi igrai koji su nastupili su pristupom i borbenošu “ponovili” ono što se moglo vidjeti u veem dijelu jesenskog dijela sezone. Pravi profesionalan i kvalitetan pristup i ispunjavanje zadaa svakog igraa. Što se tie igre, forma za prvoligaški povratak ista

e se brusiti u turskoj Antalyiji gdje su savršeni uvjeti za rad, trening i odigravanje utakmica. Do polaska u tursku turistiku meku kompletirati e se i igraki kadar koji je gotovo u potpunosti deiniran. Od novih lica u svlaionici stigao je donedavno igra Meimurja, koji je posljednjih godinu dana branio boje švedskog prvoligaša Lungyskyle: Damir Vitas, dok je pojaanje u veznom redu dolazak Mije Naa. Momadi se takoer nakon preležane viroze prikljuio Žuljevi, ali još uvijek nema braziloskog dvojca: Andre i Eliomar. Stigao je samo Lima koji se odmah prikljuio treninzima, Andre se oekuje danas, dok je s Eliomarovim povratkom negdje zapelo i zasad je neizvjesno kad e se prikljuiti momadi.

Eliomar zapeo u Brazilu S tom informacijom ne barata niti sportski direktor Doveer koji nam je rekao da e se Eliomar prikljuiti odmah im stigne u Hrvatsku. Ponajbolji napada akoveke momadi u prošloj godini oito je produžio odmor u rodnom Recifeu, što se inae Brazilcima zna dogaati. I puno “ozbiljnija” i poznata brazilska nogometna imena znaju se zadržati u rodnom kraju. Stoga Eliomara za sad nema na spisku putnika za tursku Antalyiju, što zasigurno nije dobra vijest za trenera Kovaevia koji e tijekom boravka na zajednikim pripremama imati niz jakih pripremnih utakmica u kojima e se brusiti forma koja bi trebala biti optimalna ve

Ivica Žuljevi nakon preboljene viroze prikljuio se momadi na poetku prvenstva, jer raspored utakmica u prvih 6-7 kola donosi utakmice s izravnim protivnicima koji takoer kandidiraju za prvoligaški povratak.

Od srijede u Turskoj Inae za vrijeme boravka u Antalyiji u kojoj se priprema stotinjak

15-20 stupnjeva Celzijusa zasigurno je idealna u ovo doba godine, uz perfektne terene da se ekipa optimalno pripremi za start prvenstva. Najatraktivniji protivnik na priprema zasigurno e biti 5. veljae jedan od najbogatijih azijskih klubova koji je nedavno kupio brazilsku nogometnu legendu Rivalda Bunyodkor iz Uzbekistana, a igra se još s: Busanom (J. Koreja) 30. sijenja, Mikom (Armenija) 31. sijenja, Poloniom Bytom (Poljska) 3. veljae i Turgu Muresom (Rumunjska) 7. veljae.

Meimurske novine ekskluzivno iz Antalyije Ambicioznu najavu prvoligaškog povratka Meimurja kao i uvijek do sad kad je sport i nogomet u pitanju tijekom kvalitetno e pratiti i Meimurske novine. Stoga e eksluzivno pratiti pripreme u turskoj Antalyiji. Vaš novinar-reporter pripremiti e dvije novinske fo-

toreportaže, dok svakodnevno opširno izvješe kao “Antalyjski dnevnik” možete itati u posebnoj rubrici koja kree od srijede 29. sijenja svaki dan punih 12 dana, ve u veernjim satima na web stranici Meimurskih novina, našem portalu: www. mnovine.hr. (dz)




27. sijenja 2009.

HRVATSKI NOGOMETNI TREELIGAĹ I krenuli s pripremama NK NEDELIĹ E

Marec: Prioritet je osvajanje meimurskog kupa Posavec i KoĹĄir (vratari), Fuko, Belovi, Celinger, ukes, PeriĹĄi, Perko (obrana), Jagec, Vibovec, Zavrtnik, Zanjko, Bujani, Gyofi, Huseinovi, Kresinger (vezni red), Dumani, Treska i Baksa (napad) To su igrai na koje Nenad Marec, trener i sportski direktor NedeliĹĄa rauna u nastavku prvenstva III. HNL-istok. Od 20 na spisku njih 19 je krenulo s pripremama. Upitan je Baksa koji je poĹželio otii. Za sad je pat pozicija, ali ako e inzistirati na odlasku klub e mu izai u susret uz dogovorni rastanak rekao nam je Nenad Marec u razgovoru o aktualnostima u NK NedeliĹĄu. Na spisku nema niti najboljeg strijelca i napadaa Denisa Golubia koji je otiĹĄao u Koprivnciuâ&#x20AC;Ś - Omoguili smo mu odlazak u Koprivnicu. Dobio je puno bolje uvjete i Ĺželi se nametnuti Slaven-Belupu za eventualni povratak u prvoligaĹĄke vode objasnio nam je situaciju kad je u pitanju puĹĄtanje velikog aduta u konkurentsku momad treeligaĹĄke karavane koju trenira Ĺ˝eljko Orehovec. Tako je akoveki trener u redovima Koprivnice dobio priĹželjkivano pojaanje za vrh napada.

Bez dva kvalitetna napadaa, ĹĄto i kako u napadu pitali smo Mareca.. - Imamo Dumania koji e biti potpuno spreman i sigurno dobiti veliku minutaĹžu, kao i Treska, a ako treba mogu u napad i Bujani i Belovi kaĹže Marec. NedeliĹĄe je ambiciozno i za proljetni nastavakâ&#x20AC;Ś - Glavni cilj je osvajanje kupa. Bit e teĹĄko u etvrtfinalu, jer to Ĺželi i preloĹĄka Mladost, ali ĹĄto je tu je, bit e presudno proi u polufinale, mislim da onda moĹžemo obraniti titulu pobjednika iz proĹĄle sezone. Prvenstvo nije prioritet, opstanak smo praktiki osigurali, do kraja Ĺželimo biti u sredini tablice, istie Marec.

Za vikend kree i odigravanje utakmicaâ&#x20AC;Ś

Neven Bujani imao je problema s ozljedama ujesen, u pripreme je krenuo punom parom - NajvaĹžnije je da u ovom trenutku nemam problema s ozljedama igraa. Imali smo puno peha u prvom dijelu prvenstva, kad vei dio sezone

nije igralo i treniralo 7-8 igraa. Sada je situacija puno povoljnija, mislim da emo bez problema izgurati do kraja prvenstva s igrakim kadrom.

- Prvu utakmicu igramo s juniorskim sastavom Varteksa u subotu u VaraĹždinu. Imamo dogovorene joĹĄ dvije utakmice 7. veljae s Mladosti iz Molva i 14. veljae s Meimurjem u Dunjkovcu-Pretetincu. JoĹĄ u hodu dogovorit emo jednu-dvije utakmice, a onda kup s PreloĹžanima zakljuio je brzopotezni razgovor sportski strateg NK NedeliĹĄe.

NK MLADOST (Prelog)

Žestoki ritam, ali bez pogovora Novi trener preloťke Mladost Zoran Kralji koji e na proljee biti u ulozi trenera/igraa nametnuo je Şestok ritam treninga svim igraima koje ima na raspolaganju u ovoj azi priprema hrvatskog treeligaťa. Meutim, nema kuknjave svi igrai bez pogovora izvrťavaju treninge. Nema ni izostanaka, osim poslovnih obveza. Svi koji su zdravi Kraljiu su na raspolaganju.

Jedan od glavnih igraki aduta Stjepan Krznar istieâ&#x20AC;Ś Treninzi su zanimljivi, pa bez obzira ĹĄto su teĹĄki, brzo prou. Igrai su zadovoljni promjenom reĹžima rada, tako da nema Ĺžalopojki. Svi znamo da ovu azu moramo â&#x20AC;&#x153;pregrmjetiâ&#x20AC;?, da bi ĹĄto spremnije doekali prvenstvo. Svaki igra koji se dobro spremi zna da e mu puno lakĹĄe biti igrati i stii u oekivanu ormu, kazao nam je popularni epa.

Na raspolaganju Kralji ima 18 igraa. To su: Marec i D. Mlinarec (vratari), te igrai u polju: Radikovi, Jari, HabuĹĄ, Vutek, Cvetko, Balent, Bukal, Baari, T. Mlinarec, Rogina, Vuk, Krznar, F. HiĹžman, kao i nekolikom mlaih igraa. Odmah na poetku priprema izabran je i kapetan i njegov zamjenik. Bit e to Mario Cvetko, a njegov zamjenik je Davor Balent.

Iako nije baĹĄ idealno, uz rad koji se odvija uglavnom na vanjskim terenima i dvorani, Mladost igra uspjeĹĄno i tradicionalnim malonogometni klupski turnir Kup Grada Preloga gdje se oekivano plasirala u polufinale. Predstojei vikend slijedi i prva pripremna utakmica s podravskim ligaĹĄom Imbrijovcem. Dogovoreno su takoer utakmice s podravskim etvrtoligaĹĄima: Mladost Molve i Podravac Virje. (dz)

IZBORNA SKUPĹ TINA NK Graniar â&#x20AC;&#x201C; Ellabo

Danijel Fundak naslijedio Josipa Kosa Nogometni klub Graniar â&#x20AC;&#x201C; Ellabo iz Kotoribe ima novog predsjednika. To je Danijel Fundak (40). DosadaĹĄnji predsjednik Josip Kos bit e njegov zamjenik, poslove tajnika e obavljati Ĺ˝eljko Kos, a blagajna je predana KreĹĄmiru Fundaku. Josip Kos je klub preuzeo u ljeto 2006. godine. U svom osvrtu na dosadaĹĄnji rad istaknuo je da su najvee investicije bile izgradnja rasvjete i navodnjavanje igraliĹĄta za ĹĄto je utroĹĄeno oko 250 tisua kuna uz veliku pomo sponzora, ali i dobrovljni rad lanova. Kos napominje da su stvoreni vrlo dobri uvjeti za rad. Napravljene su klupe za navijae, obojena je ograda oko igraliĹĄta, organizirana je humanitarna akcija povodom Svjetskog dana dijabetesa i turnir povodom Dana domovinske zahvalnosti. Promjena klupskog imena dodatkom sponzora pokazala se opravdanom, a financijsko stanje kluba dovedeno je u pozitivu. DosadaĹĄnji predsjednik istaknuo je vrlo dobar rad s mlaim naraĹĄta-

jima, a kao ĹĄlag na tortu doĹĄle su odline igre seniorskog sastva i osvajanje 2. mjesta u jesenskom dijelu 4. HNL-sjever â&#x20AC;&#x201C; skupine A. Klub je proĹĄle godine slavio 80. roendan, pa je ovakav rezultat najljepĹĄi poklon. Novi predsjednik Danijel Fundak iznio je svoju viziju rada za koju je dobio punu podrĹĄku lanova skupĹĄtine. Uz sve redovite aktivnosti, u planu je organizacija nogometne ĹĄkole, izgradnja nadstreĹĄnice uz objekat i otvaranje web stranica kluba, a Ĺželja predsjednika je da seniorski sastav ostane pri samom vrhu tablice. U subotu, 24. sijenja odrĹžana je prozivka seniorskog sastava NK GraniarEllaba ime su zapoele i pripreme za proljetni dio prvenstva u 4.HNL-sjever. Trener Branko Lipi na prozivku je pozvao ak 27 igraa. Kroz pripremni period bit e odigrano nekoliko prijateljskih utakmica kako bi ĹĄto spremniji doekali nastavak prvenstva. (A.FuĹĄ)

Novi predsjednik - Danijel Fundak

KUP GRADA PRELOGA u malom nogometu

Mladost, ukovec 77, DraĹĄkovec i Naprijed u polufinalu Mladost Prelog, DraĹĄkovec, ukovec 77 i Naprijed izborili su polufinale tradicionalnog Kupa Grada Preloga u malom nogometu za klubove koji organizira Zajednica sportskih udruga Grada Preloga. Na turniru igra 8 ekipa: Mladost Prelog, DraĹĄkovec, SK ehovec, Galeb Oporovec, Naprijed Cirkovljan, Otok i kao gost Trnava Gorian. Klubovi su od petka do subote igrali utakmice po skupinama. Rezultati: skupinama: A â&#x20AC;&#x201C; skupina: Mladostâ&#x20AC;&#x201C;Trnava 8:0 - DraĹĄkovecâ&#x20AC;&#x201C;SK 2:2 (6:5) 6m, Trnavaâ&#x20AC;&#x201C;SK 2:2 (6:5) 6m, Mladostâ&#x20AC;&#x201C; DraĹĄkovec 5:4, Trnavaâ&#x20AC;&#x201C; DraĹĄkovec 2:3 i Mladostâ&#x20AC;&#x201C;SK 5:3. Iz ove skupine u polufinale uĹĄli su Mla-

dost Prelog i DraĹĄkovec. U skupini B postignuti su sljedei rezultati: ukovec 77-Otok 8:0, Galebâ&#x20AC;&#x201C;Naprijed 1:6, Naprijedâ&#x20AC;&#x201C;Otok 6:1, Galeb â&#x20AC;&#x201C; ukovec 77 2:3, Galeb â&#x20AC;&#x201C; Otok 9:0 i Naprijedâ&#x20AC;&#x201C; ukovec 77 3:4. Iz skupine B polufinale su ostvarili: ukovec â&#x20AC;&#x2DC;77 i Naprijed. Raspored utakmica razigravanja za plasman: 30. sijenja 2009. (petak): 18,30 NK Trnava â&#x20AC;&#x201C; NK Galeb; 19,20 NK Otok â&#x20AC;&#x201C; NK SK; 20,10 NK Mladost (Pr.) â&#x20AC;&#x201C; NK Naprijed; 21,00 NK ukovec 77 â&#x20AC;&#x201C; NK DraĹĄkovec , 31. sijenja 2009. (subota) igraju se finalne utakmice: 16,00 za 7. mjesto; 16,50 za 5. mjesto; 17,40 revijalna utakmica Ĺ˝RK Prelog; 18,30 za 3. mjesto i 19,10 finale.

TREI â&#x20AC;&#x153;NovogodiĹĄnji kupâ&#x20AC;? Opine M. Subotica

U zavrĹĄnici 16 ekipa Protekli vikend petim kolom zavrĹĄilo je natjecanje po skupinama. Organizator Opina Mala Subotica i Udruga mladih opine Mala Subotice viĹĄe su nego zadovoljni odazivom momadi. Njih ak 40 razvrstano je bilo u osam skupina. Po dvije prvoplasirane momadi iz svake skupine plasirale su se u osminu finala koja je na rasporedu u subotu 31. sijenja. Isti se dan igraju i utakmice etvrtfinala. Za nedjelju 01. veljae predviene su finalne utakmice. Vrijeme odigravanja finalnih utakmica zavisit e od rukometne reprezentacije Hrvatske koja se plasirala u polufinale svjetskog prvenstva.

R a s por ed 1/8 f i n a la , 31.01.2009. (subota): 16,00 Start auto ĹĄkola (Mala Subotica) â&#x20AC;&#x201C; HEMP (HemuĹĄevec); 16,25 Puko otvoreno uiliĹĄte Novak (M. Subotica) â&#x20AC;&#x201C; Logotis (TuriĹĄe); 16,50 Bavarija Srnec (NedeliĹĄe) â&#x20AC;&#x201C; Tiskarnica Ritonja (akovec); 17,15 Pekara Poljanec (Orehovica) â&#x20AC;&#x201C; Grijanje Ĺ kvorc (Mala Subotica); 17,40 Klesarstvo BaranaĹĄi (Palovec) â&#x20AC;&#x201C; CB Piccadily (Dunjkovec); 18,05 Molten core (akovec) â&#x20AC;&#x201C; Rora parketi (Orehovica); 18,30 Bojan graditeljstvo (DrĹžimurec) â&#x20AC;&#x201C; MladeĹž HDZ-a; 18,55 PG Kranjec-Janec (Ĺ teanec) â&#x20AC;&#x201C; Mip metal (PuĹĄine); Od 19,30 sati poinju etvrtfinalne utakmice.

RUDAR & MS Junior Cup

Pobjednik Polet iz Svetog Martina na Muri Juniori Poleta iz Svetog Martina na Muri pobjednici su malonogometnog klupskog turnira za juniore Rudar & MS Junior Cup kojeg je organizirao NK Rudar iz M. SrediĹĄa. Nastupilo je 16 klubova, 15 iz Meimurske Ĺžupanije i 1 iz VaraĹždinske. Prvog dana turnira igralo se u etiri skupine, a dvije najbolje ekipe ostvarili su plasman u etvrtfinale. To su ostvarili: Rudar M. SrediĹĄe, Polet Sveti Martin na Muri, Plavi Peklenica, akovec, Mladost Prelog, Meimurec Dunjkovec-Strelec, Bratstvo Savska Ves i Sokol VratiĹĄinec. U polufinale su proĹĄli: Bratstvo, Polet, akovec i Plavi. U polufinalnim utakmicama Bratstvo je iznenadilo akovec i slavilo pobjedu od 1:0, dok je u drugom polufinalu Polet svladao Plave 3:1.

U samoj zavrĹĄnici najprije je odigrana utakmica za tree mjesto u kojoj je akovec bio uvjerljiv protiv Plavi Peklenica 8:1. U finalnoj utakmici Bratstvo i Polet u regularnom dijelu odigrali su 1:1, da bi na sedmerce pobjedu odnio juniorski sastav Poleta iz Svetog Martina na Muri. Za najboljeg igraa proglaĹĄen je Marko Soboan iz pobjednikog sastava, najbolji vratar je Filip Kocijan iz Bratstva, a najbolji strijelac Vinko Berdin iz sastava akovca. Najbolje ekipe i pojedinci nagraeni su prigodnim troejima koje je osigurao organizator - NK Rudar iz M. SrediĹĄa koji zahvaljuje svima koji su pomogli organizaciju ovog sve veeg turnira koji bi od sljedee godine trebao postati i meunarodni. (dz)

Pobjedniki sastav juniora Poleta iz Svetog Martina na Muri




16. rujna 2008. 27. sijenja 2009.

46

I. HRVATSKA stolnoteniska liga

KOŠARKA

A 2 LIGA SJEVER

Šenkovani krenuli porazom

Meimurje slavilo u Varaždinu! Pomalo neoekivanu pobjedu ostvarilo je Meimurje na gostovanju preko Drave. Neoekivanu u smislu prognoza, jer «varaždinski su se košarkaši konano posložili, redovito treniraju, pucaju od snage, razvalit e sve ekipe u drugom dijelu prvenstva». Prvo poluvrijeme je i pokazalo da sve ove konstatacije «piju vodu». Domain razigran, precizan, agresivan, gosti «mlani». U drugom dijelu utakmice – totalni preokret. Sve ono što je u prvom dijelu krasilo igru domaina, u nastavku se preokrenulo u korist Meimurja, ukljuujui i pobjedu, vrlo znaajnu za nastavak prvenstva. Bitnu pobjedu ostvarilo je i Nedeliše kod kue protiv Radnika iz Križevaca. Domaa je momad promijenila krvnu sliku svoga rostera – u momadi više na stanuju «trimetarski jablanovi iz Zagreba» (komada tri), umjesto njih u ekipu je «sletio» iz Donje Dubrave Varga. Pobjeda je uvjerljivo ostvarena protiv pomalo divlje ekipe (šut u drugoj, treoj sekundi napada od igraa kod kojega se u dotinom trenutku nae lopta), a znaajan obol pobjedi dao je povratnik u momad Saša Golubi

sa ovoga puta solidnim postotkom šuta. Oekivanu pobjedu ostvario je i lider prvenstva akovec na domaem terenu protiv jadne Mladosti iz urevca, dok je oekivani poraz ostvario klub iz Murskog Središa. (bh)

ŠK Vindija – Meimurje 71:80 (22:16, 18:13, 19:23, 12:28)

MEIMURJE: Podvezanec 1, Terek, Novak Marek 14, Vugrinec 16, Habuš, Capek, Hrka N. 11, Drk, Marnovi, Novak Mario 28, Novak Manuel 10, Šopar.

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Modeks – Petar Zrinski 58:89 (15:22, 10:21, 14:22, 19:24)

Bjelovar – Grafiar 80:72

MODEKS: Varga 14, Brodar 4, Radikovi, Levai T., Cilar 11, Bedi 15, Levai M. 2, Bogdan 3, Dodlek 6, Srnec 3.

Prima pivo Ivanica – Podravac 47:83

Nedeliše – Radnik 82:55 (19:13, 20:21, 25:10, 18:11)

NEDELIŠ E: Varga 9, Gospoi 5, Golubi A. 28, Murk 9, Mikolaj 11, Šegovi 3, Marciuš 2, Golubi N., Sitar, Kranjec 8, Valkaj 7. akovec – Mladost 100:57 (20:17, 25:12, 22:15, 33:13)

AKOVEC: Radinovi 2, Novak Mat. 8, Feher 2, Megla 27, Mudri 21, Zaspan 16, Juras 3, Biševac 13, Stani, Ostoja, Lenar 8.

TABLICA: 1. AKOVEC

12 12

0

24/ +315

2. Podravac

12 11

1

23/

+304

3. MEIMURJE

12 9

3

21/

+206

4. Petar Zrinski

12 9

3

21/

+144

5. ŠK Vindija

12 8

4

20/

+152

6. Graar

12 5

7. Bjelovar

12 5

7

17/

-165

8. Prima pivo Ivanica 12 4

8

7

16/

17/

-78

+21

16/

9. NEDELIŠ E /-1

12 5

7

10. Mladost

12 2

10 14/

-139

11. Radnik

12 2

10 14/

-207

12. MODEKS

12 0

12

-502

12/

-51

LIGA MLAIH KADETA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Drama u Varaždinu! Dvije momadi koje pretendiraju na prolazak u drugi krug – varaždinska Vindija i Mladost Ivanovec odigrale su rijetko vienu zanimljivu i rezultatski neiz-

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA ŠK Vindija – Mladost Ivanovec 50:49 (15:19, 14:9, 17:15, 4:6)

MLADOST IVANOVEC: Hamer, Anderlin, Šajnovi, Madlobi, Bjelobrk, Varga, Janec 16, Blajda A. 1, Habijan, Kranjec 32, Blajda D. Trener Blažeka S. Modeks – akovec 46:84 (11:25, 8:20, 10:27, 17:14)

MODEKS: Korbelj K., Hasanovi 3, Breglec 7, Vinko – Novak 8, Matoša, Balaž 28, Korbelj V., Repalust, Bilas, Škvorc, Lesar, Peri, Benik. Trener Repalust S. AKOVEC: Žižek, Vibovi 7, Žuna 6, Šari 6, Markulija, Škrobar 14, Lepen 33, Franji 18, Baksa. Trener Bence E.

vjesnu utakmicu u Varaždinu. Cijela je utakmica bila u egalu, a malo više sree ovaj puta bilo je na strani domaina. Ovim porazom momad iz Ivanovca izjednaila se po broju poraza (dva) s Vindijom, a objema ekipama preostaje do kraja prvoga dijela prvenstva grevita borba za drugi krug natjecanja. (bh) Ivanica – Donji Kraljevec 29:80 (5:28, 12:18, 6:24, 6:10)

DONJI KRALJEVEC: Pozderec 4, Sinkovi – Gašpari K. 16, Sinkovi – Gašpari L. 2, Meimurec 8, Špoljar 6, Sabol, Pintar, Ivanovi 17, Mesari, Paan 10, Bergovec 6, Švenda, Vadlja 11. Trener Horvat T. Dubravan – Kotoriba 77:60 (18:14, 14:16, 32:14, 13:16)

DUBRAVAN: Orehovec R. 9, Šte I., Matotek, Duhovi 1, Šte N. 7, Hani 2, Blažeka 14, Orehovec, Balog 26, Ribi 18, Poljanec. Trener Jakupak V. KOTORIBA: Tišler, Zvošec A. 10, Žini 2, Zvošec V. 46, Pek, Sabol 2, Ujlaki, Maretko, Igrec. Trener Munka G.

HRVATSKI KOŠARKAŠKI SAVEZ

Teaj za trenere košarke! Hrvatska košarkaška akademija u zajedništvu s Hrvatskim košarkaškim savezom e održati teaj za trenere košarke, I dio Specijalnosti. Teaj e biti održan u Daruvaru tijekom svibnja 2009. godine. Svi kandidati moraju do 24. travnja 2009. na adresu Save-

za (Lipoveka 1, Zagreb) dostaviti prijavu s podacima za kontakt (telefon, mtel, e mail) te kopiju domovnice, kopije svjdodžbi o završenoj srednjoj školi, preporuku kluba, te kratak životopis. Dodatne informacije je mogue dobiti na tel. 01/3688 948 (HKS).

Cestica 2000 – Prelog 19:73 (6:14, 10:10, 8:23, 0:26)

PRELOG: Strbad 6, Kalšan 2, Budiša 18, Hoblaj 2, Podvezanec 33, Bermanec 12, Mihoci. Trener Krha M. Meimurje Globetka – Lepoglava 70:45 (20:8, 13:14, 23:12, 14:11)

MEIMURJE GLOBETKA: Hamer 19, Ma 11, Bedi, Kapelari 12, Žini 2, Mihinja, Kovai 1, Polanec, Vrus 21, Sabol 4, Rajter. Trener Novak S.

TABLICA: 1. akovec

8

7

1

Inferiorni Šenkovani ostali su samo promatrai u susretu protiv dubrovakog Libertasa u prvom kolu nastavka najbolje hrvatske stolnoteniske lige. Da nastavak prvenstva ne doekuju u najboljem tonosu Petrievi i Bari pokazali su ve na Prvenstvu Meimurja gdje nisu opravdali epitet prvoligaških igraa. Ovaj pak vikend samo dva dobivena seta, sve što su Šenkovani zaradili u 10. prvenstvenom kolu. Inae najbolji pojedinac Bari, dobio je najbolju priliku, jer je njegov protivnik bio Habijanec, nominalno najlošiji protivniki igra, ali itekako vrstan stolnotenisa. O kakvoj se ekipi

radi postaje jasnije kada se objasni zašto je Habijanec nominalno najlošiji igra. Njegovi su suigrai Atikovi i Juzbaši, momci koji su se nekad kretali iskljuivo u krugu Rezulta: Donat - GSTK Zagreb 4:2, Šenkovec - Libertas 0:4 (Mataija - Akovi 0:3, Petrievi - Juzbaši 0:3, Bari - Habijanec 1:3, Mataija/Petrievi - Akovi/ Juzbaši) 1:3), FRIM - Industrogradnja 2:4, Pula - Srdoi 4:0, Vodovod Osijek - Dugo Selo 1:4. Parovi 11. kola - subota 31. sijenja: Dugo Selo - Pula, Vodovod Osijek - Donat, Srdoi - FRIM, Industrogradnja - Šenkovec (igra se danas), Libertas - GSTK Zagreb.

hrvatske reprezentacije koje su bili njezin sastavni dio. Sljedee kolo protiv „Industrogradnje“ Šenkovanima se pruža prilika za bolji rezultat.

TABLICA 1. Donat

10

9

1

37:14

2. GSTK Zagreb

10

8

2

37:15

19 18

3. Libertas

10

8

2

36:14

18

4. Pula

10

7

3

34:19

17

5. Vodovod Osijek

10

5

5

25:27

15

6. Dugo Selo

10

5

5

24:29

15

7. Industrogradnja 10

4

6

28:31

14

8. FRIM

3

13

7

20:34

9. Šenkovec

10

1

9

15:38

11

10. Srdoi

10 10

0

10

5:40

10

POJEDINANO PRVENSTVO Meimurja za veterane i veteranke

Naslovi Perasu, Megli i Pongraiu • Najbolja ženska stolnotenisaica-veteranka je Željka Podgorelec-Sirc Muški stolni tenis tradicionalno ima dobar odaziv, a ženski nažalost tradicionalno loš na natjecanja ovakvog tipa. Prvenstvo veterana inae sve je samo ne to kako da se uglavnom shvaa. Finalist u kategoriji od 40-49 godina, Božo Krnjoul, prije tjedan dana bio je meu osam najboljih seniora Meimurja, jednako kao i Rino Megla, ovotjedni pobjednik kategorije od 50-59 godina. U završnicama su sudjelovala još neka prilino poznata meimurska stolnoteniska imena. Svakom tko meimurski stolni tenis barem imalo prati, jasno je da je ovo bilo više od zabave. Stolnoteniski “gospodin”, Hubert Peras, u najstarijoj kategoriji preko 60 godina bio je dobra izlika ostalim igraima kad bi ih se pitalo zašto nisu bili bolji. Kui po tko zna koji put nosi poštovanje protivnika i pehar za prvo mjesto. Na drugo mjesto ušuljao se Dragutin Posavec nakon iscrpljujueg maratona i pobjede u odluujuem petom setu protiv kasnije treeplasiranog Damjana. ižmešija etvrti. Rino Megla deinitivno je nona mora svakom tko se pojavi na turnirima veterana. Obino u ovo prilike u kojima nekad dobri igrai mogu odnijeti lijepi pokal i priznanja, no ako Rino stoji na tom putu negdje prije inala i poluinala, možete „spakirati stvari“. Tomislav

Koprivec-Toto, pokleknuo je tek u inalu i to porazom od 3:2. Sjajna predstava majstore, ali velike estitke idu na raun treeplasiranog Murkovia. Tko ga gleda na treningu, zna njegove domete. Ovaj put je stvarno je eksplodirao, pomeo Legina u etvrtinalu i u pet dobio renomiranog Šanteka u borbi za tree mjesto. Ivana Pongraia neete vidjeti nisko u poretku i kada se natjee sa mlaim lavovima. U ovom sluaju, neete vidjeti dobom jednako starog „lava“ koji se može natjecati s Ivanom Pongraiem. Božo Krnjoul je takoer bio pravi, ali tek da se Pongrai može pohvaliti kako je i njega dobio i to glatko i uvjerljivo. Njemu to vjerojatno nee smetati. Nakon ulaska u osam najboljih seniora nastavlja nizati odline rezultate. Radmani kao trei, jedini nosi pehar što se Kos-Kotoribe tie. Šprajc je etvrti. Kod žena Željka Podgorelec Sirc opet nosi najviše pohvala. Nakon što smo ju vidjeli u ulozi sjajne seniorke i vrsnog organizatora stolnoteniskog prvenstva Meimurja, Željku emo ovaj put okarakterizirati kao sjajnu, najbolju veteranku. Ne i nepobjedivu jer je o konanom plasmanu odluio krug, odnosno krajnje zamršena situacija koja se u stolnoteniskom i sportskom žargonu obino tako naziva. Naime prve tri igraice meusobno su po-

bijedile jedna drugu pa se u takvim sluajevima pobjednik dobija tek nakon matematikih kalkulacija, raunanja setova i gemova. Rezultati: Veterani stariji od 60 - etvrtinale: Peras (STK) slobodan, ižmešija (Put) - Vadas (DK) 3:2, Damjan (Dam) - Vizinger (Put) 3:1, Posavec (Ned) slobodan; poluinale: Peras - ižmešija 3:0, Posavec Damjan 3:2; za 3. mjesto: Damjan - ižmešija 3:0; inale: Hubert Peras - Dragutin Posavec 3:0. Veterani 50 - 59 godina - etvrtinale: Murkovi (Put) - Legin (KosK9 3:0, Koprivec (Dam) - Dolenec (Kos-K) 3:1, Megla (Put) - Pintari (Hod) 3:1, Šantek (Put) - Krznar (Hod) 3:0; poluinale: Koprivec Murkovi 3:1, Megla - Šantek 3:1; za 3. mjesto: Murkovi - Šantek 3:2, inale: Rino Megla - Tomislav Koprivec 3:2. Veterani 40 - 49 godina - etvrtinale: Pongrai (MS) - Deban (Šen) 3:1, Šprajc (šen) - ivanuša (Lop) 3:0, Krnjoul (Šen) - J. Repalust (HE-DRA) 3:1, D. Radmani (Kos-K) - M. Peras (Hod) 3:0; poluinale: Pongrai Šprajc 3:1, Krnjoul - Radmani 3:1; za 3. mjesto: Radmani - Šprajc 3:1, inale: Ivan Pongrai - Božo Krnjoul 3:0. Veteranke: 1. Željka Podgorelec-Sirc (Put) 2/1, 2. Tatjana Toplek (Šen) 2/1, 3. ura Zver (Mih) 2/1, 4. Gordana Antoni (Mih) 0/3. (M. Mašovi)

15/ +320

2. Meimurje

7

7

0 14/ +427

3. Mladost Ivanovec

8

6

2

14/ +327

4. Donji Kraljevec

7

6

1

13/ +321

5. ŠK Vindija

7

5

2

12/ +69

6. Ivanica

8

4

4 12/ -76

7. Meimurje Globetka 8

4

4 12/ -77

8. Prelog

8

3

5

9. Dubravan

7

3

4 10/ +29

11/

+23

10. Kotoriba

7

3

4 10/ -113

11. Nedeliše

6

3

3

9/

12. Modeks

8

1

7

9/

-388

13. Lepoglava

8

0

8

8/

-351

14. Cesca 2000

7

0

7

7/

-481

-30

KOŠARKAŠKI KLUB MODEKS

Klubu promijenjeno ime! Na Skupštini Košarkaškog kluba Modeks održanoj 25. sijenja promijenjeno je ime kluba. Novo je ime Košarkaški klub Mursko Središe.

POZIVNI TURNIR mlaih kadeta

Ema Toplek ostvarila završni turnir Šenkovani su sa svoje dvije mlade uzdanice participirali na 2 pozivnom turniru mlaih kadeta i kadetkinja Hrvatske. Dina Ratajec, peta mlaa kadetkinja Hrvatske, željno je išekivala društvo da na završni turnir ne mora ii sama. Njena kolegica i suigraica priuštila joj je to zadovoljstvo, ali i napravila

sjajan rezultat. Naime, Ema Toplek konanim skorom od osam pobjeda i dva poraza zauzela je odlino tree mjesto te tako ujedno i ispunila svoj glavni cilj. Plasman meu 12 najboljih . Benjamin Podkrajac ipak je još samo najmlai kadet i ova kategorija u jakoj je konkurenciji za njega je

još nerješiva zagonetka. U svakom sluaju iako rezultatski nije zadovoljio, njegov rezultat treba gledati kroz dobre momente, odnosno setove koje je osvajao. Tako je i sam Benjamin vidio da kao najmlai sudionik turnira nije bio „ukras“, nego suparnik ije vrijeme i rezultat sigurno tek dolaze.

POZIVNI TURNIR kadeta

Šteta, Damjan je bio tako blizu… Ovaj puta poet emo s kadetima. Bruno Damjan iz MSTC- Nostroa pobijedio je u pet od devet susreta, no do, ispostavilo se kljune, šeste pobjede koja bi ga ujedno i lansirala meu tri najbolje, dijelio ga je tek jedan jedini poen. Me lopta protiv Kovaevia iz Fužina bila je klju za ona najzanimljivija vrata.

Ovaj puta ostati e Bruno možda malo nesretan, no kad se doe ovako blizu znai da e rad i upornost u sljedeim sluajevima donijeti radost. Robert Lehkec iz Šenkovca dobio je tri, a izgubio šest susreta, no i za njega vrijedi ova poruka za rad, upornost i radost kao krajnji rezultat uloženog vremena.

Dvije kadetkinje koje su sudjelovale na turniru ve su u svom kratkom stolnoteniskom trajanju prošle dugi staž hvaljenja i estitki radi svojih ranijim rezultata. Paula Markati (u kadetskoj konkurenciji nastupa za Varaždin) 5 pobjeda i 3 poraza i krajnje peto mjesto. Anja Toplek ( Šen ) dvije pobjede i šest poraza osmo mjesto u svojoj skupini.




27. sijenja 2009. 15. IZDANJE streliarskog turnira Sveti Sebastian

Kovau srebro, Ĺ tebihu bronca u seniorskoj konkurenciji U subotu, 24. sijenja, u Zagrebu je odrĹžan 15. Sveti Sebastian i 35. Prvenstvo grada Zagreba, u dvorani â&#x20AC;&#x153;Sutinska Vrelaâ&#x20AC;?. Na FITA 2x18 m, nastupilo je 18 streliarskih klubova iz Hrvatske i 3 kluba iz Srbije, s ukupno 105 streliara u pet stilova i svim dobnim skupinama. Streliare Meimurske Ĺžupanije predstavljali su lanovi â&#x20AC;&#x153;Katarine Zrinskiâ&#x20AC;? iz akovca. Najmlai meu njima, djeak do 14 godina, Jura Cmreak u konkurenciji osam olimpijskih lukova osvaja zlato sa 471 krugom, ispred Javornika iz Siska i Brnada iz Sunje. Seniorima, Nikoli Kovau za jedan krug bjeĹži Josip Jakopovi (541 krug), te osvaja srebro, dok se Mihael Ĺ tebih uvrstio na treoj poziciji s 534 kruga u konkurenciji 15 seniora. etvrti predstavnik uspjeĹĄnih streliara â&#x20AC;&#x153;Katarine Zrinskiâ&#x20AC;? je Go-

ran Cmreak, u konkurenciji osam seniora gologa luka osvaja srebro. Samo je Zdenko Videc bio bolji s novim rekordom Hrvatske od 527 kruga. Odlino organiziran turnir vodili su streliari â&#x20AC;&#x153;Croatieâ&#x20AC;? i Zagrebaki streliarski Savez. Slijedei turnir priprema se u akovcu, 8. veljae, gdje e domaini turnira ponovno biti streliari â&#x20AC;&#x153;Katarine Zrinskiâ&#x20AC;?. Oni e iskoristiti priliku natjecanja na domaem turniru da se natjecanjem pripreme za skoraĹĄnje Prvenstvo Hrvatske. Turnir u akovcu odrĹžati e se u nedjelju od 10 do 16 sati u Sportskoj dvorani Graditeljske ĹĄkole, dobra prilika ljubiteljima ovog atraktivnog sporta da vide i navijaju za najbolje streliare Hrvatske u svim stilovima i dobnim skupinama.

BADMINTON - Turnir A SBL lige

Najbolji seniorski rezultat Luke Vlaheka Najbolji meimurski igra Luka Vlahek rezultat karijere na slovenskom seniorskom A turniru koji je okupio ponajbolje slovenske i hrvatske igrae badmintona. Na turniru u Medvodama zauzeo je 12. mjesto u konkurenciji 32 igraa meu kojima su se natjecala joť dvojica njegovih klupskih kolega iz BK Meimurje akovec. Budui da su na turniru nastupili svi ponajbolji hrvatski i slovenski igrai ovaj rezultat je itekako vrijedan, posebice jer je pobjedu odnio slovenski olimpijac i njihov najbolji igra Luka Petri. Što se tie nastupa ostalih akovekih predstavnika, Petar Žini plasirao se od 17.-24. mjesta, dok je svoj debitantski nastup A-turniru zabiljeŞio mlai junior Matija Hranilovi.

DVORANSKO kadetsko PH u atletici

Devet medalja mladim meimurskim atletiarima Odlino su startali meimurski atletiari na poetku ovogodiĹĄnje atletske sezone. Na prvom drĹžavnom pojedinanom prvenstvu koje je odrĹžano u dvorani Zrinjevac u Zagrebu u organizaciji AK Zagreb Ulix. Natjecali su se mlae i starije kadetkinje i kadeti. Na natjecanju su nastupili i lanovi sva tri meimurska atletska kluba i pritom osvojili ukupno devet odlija: Meimurje dva zlata i dva srebra, NedeliĹĄe dva zlata, jedno srebro i jednu broncu i Mursko SrediĹĄe jednu zlatnu medalju. Prvaci Hrvatske postali su Kristina Dudek (Meimurje) na 60 m za kadetkinje sa 8,03, Mateja Jambrovi (Meimurje) na 60 m za mlae kadetkinje sa rezultatom 8,07, Iva Patata (NedeliĹĄe) u skoku u dalj za mlae kadetkinje sa preskoenih 5,27 m, Lovro Kovai (NedeliĹĄe) u

skoku u vis za mlae kadete sa preskoenih 1,53 m i Melani Kralji (M. Srediťe) u bacanju kugle 3kg za kadetkinje s rezultatom 11,81 m. Drugo mjesto i srebrnu medalju osvojila je Lea Obadi (Meimurje) u bacanju kugle za kadetkinje s rezultatom 11,18 m, Patrik Šimuni (Meimurje) u skoku u dalj za mlae kadete sa preskoenih 5,08 m, te Dario Lesar (Nedeliťe) u skoku u vis za kadete sa 1,69 m. Bronanu medalju osvojio je Bernard Gavez (Nedeliťe) u skoku u vis za mlae kadete sa preskoenih 1,30 m. Korak do medalje na etvrtom mjestu ostali su Lucija Žbulj (Meimurje) u skoku u vis za mlae kadetkinje i Mihaela Horvat (Nedeliťe) u skoku u dalj za kadetkinje. Odlini rezultati ve na poetku sezone potvrda su da se tijekom proteklih mjeseci nakon zavrťetka proťle atletske sezone redovito i marljivo treniralo.

Pojedinano PH u akovcu U subotu i nedjelju 31. sijenja i 2. veljae po prvi puta BK Meimurje je organizator i domain 18. pojedinanog seniorskog PH 2009. Prvenstvo se odrĹžava u dvorani II. OĹ akovec u akovcu. U subotu se igra od 12 sati i to meevi eliminacija, a dan kasnije u nedjelju polufinalni i finalni meevi u svim konkurencijama. U nedjelju je poetak u 9 h. Na PH 2009 oekuje se nastup oko 50 najboljih igraa i igraica iz cijele Hrvatske, a meu njima i seniorska ekipa naĹĄeg kluba koja e se boriti za medalje i pokuĹĄati nastaviti kontinuitet osvajanja medalja.

Meimurski osvajai medalja bez kuglaĹĄica Odlina ostvarenja Kristine Dudek, Mateje Jambrovi, Ive Patata i Melani Kralji ostat e zabiljeĹženi i kao novi meimurski atletski rekordi, koji e

zasigurno u nastavku sezone biti nadmaĹĄeni budui da se na ovo natjecanje nisu posebno pripremali ve su nastupili iz punog treninga.

UspjeĹĄne kuglaĹĄice Lea Obadi i Melani Kralji

OSIGURANJE ZAGREB SPONZOR Karate kluba Meimurje

Idemo po zlato u Pariz Damira Bujan, karatistica Karate kluba Meimurje, pobjednica je mnogih turnira, a najvei uspjeh zasigurno je osvojeno tree mjesto proĹĄle godine na prvenstvu Europe, odrĹžanom

proĹĄle godine u Trstu. Plod je to desetogodiĹĄnjeg bavljenja ovim sportom, svakodnevnog treniranja, odricanja i volje za pobjedom. Podsjetimo da je protekle godine bila i drĹžavna prvakinja u uzrastu

juniorki, kao i drĹžavna prvakinja u kategoriji mlaih seniorki. Osim ĹĄto naporno trenira pod stalnim strunim vodstvom trenera Adriana MarciuĹĄa i Kristijana Lesjaka, Damira je i odlina uenica Ekonomske i

Zadovoljni su bili i treneri Adriano MarciuĹĄ i Kristijan Lesjak

trgovake ĹĄkole u akovcu. Za taj izvrstan rezultat zasluĹžni su i ostali lanovi KK Meimurje, koji s Damirom vrijedno treniraju i kao njeni sparing partneri, prije svega Lora TuĹĄek i Martina Ladi koje su takoer nositeljice drĹžavnih medalja, ali i svi ostali lanovi u klubu. Najvea trenutna Damirina Ĺželja je osvajanje ĹĄto boljeg mjesta na Europskom prvenstvu koje e se odrĹžati 31. sijenja ove godine u Parizu. Nada se zlatu â&#x20AC;Ś a i mi joj to od srca Ĺželimo. Svako natjecanje sa sobom nosi i velike troĹĄkove, koje mali klubovi ne mogu sami financirati. Karate klub Meimurje za pomo se meu ostalima obratilo i Osiguranju Zagreb, koje rado pomaĹže mnogim sportskim i kulturnim druĹĄtvima i organizacijama, u skladu sa svojim mogunostima. â&#x20AC;&#x153;Uza sve globalne i lokalne financijske stresove, Osiguranje Zagreb e i dalje nastojati i ovakvim malim gestama pomoi kako sportskim i kulturnim organizacijama, tako i svim druĹĄtveno angaĹžiranim pojedincima. Ponekad i ovakvi simbolini financijski poticaji mo-

Abel Mislovi, direktor prodaje Osiguranja Zagreb, estita Damiri Bujan na postignutim rezultatima gu biti presudni za preĹživljavanje i zato ovim putem pozivamo i sve ostale koji svojim donacijama mogu pomoi daljnjem razvoju sporta i kulture u naĹĄoj Ĺžupanijiâ&#x20AC;&#x153;, rekao je Dejan Posavec, direktor podruĹžnice Osiguranja Zagreb. Abel Mislovi, direktor interne prodaje Osiguranja Zagreb, uruio je Damiri Bujan sponzorstvo, te dodao i putno zdravstveno osiguranje za sve lanove tima.

Ispred kluba Osiguranju su zahvalili treneri Adriano MarciuĹĄ i Kristijan Lesjak, ĹĄto su prepoznali perspektivnu mladu sportaĹĄicu, te se i oni nadaju da e Damira ponoviti svoj uspjeh od proĹĄle godine. Ĺ teta ĹĄto karate nije olimpijski sport, moĹžda bi mogla dosei i uspjeh Filipa Udea, bilo je zakljueno na kraju. (SZ)


OGLASNIK

48 MOTORNA VOZILA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Slo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5/09; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Renault Clio 1.2 2003.g.; Peugeot 206 1.4 2004.g. VOZILA SU S DOMA EG TRĹ˝IĹ TA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEĹ  A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889 AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, akovec, prodaje: AUDI A-6 3.0 TDI QUATRO mod. â&#x20AC;&#x2DC;05.; BMW 320D â&#x20AC;&#x2DC;03., karavan; TOYOTA RAV-4 2.0D 4D â&#x20AC;&#x2DC;03.; JEEP CHEROKE sport 2.8CRD â&#x20AC;&#x2DC;03.; REN. LAGUNA 1.9 DCI â&#x20AC;&#x2DC;02., karavan; REN. LAGUNA 1.9 DCI â&#x20AC;&#x2DC;02.; REN. CLIO 1.5 DCI â&#x20AC;&#x2DC;03.; REN. MEGANE 1.9 DTI â&#x20AC;&#x2DC;01.; MAZDA 626 2.0 DITD â&#x20AC;&#x2DC;99.; VW GOLF 1.9 SDI â&#x20AC;&#x2DC;00., karavan; OPEL CORSA 1.0 â&#x20AC;&#x2DC;02.; OPEL ASTRA 1.7 TD â&#x20AC;&#x2DC;98.; ROVER 400 2.0D â&#x20AC;&#x2DC;98.; REN. LAGUNA 1.8 â&#x20AC;&#x2DC;96.; BMW 318i â&#x20AC;&#x2DC;96.; VW POLO 1.4 â&#x20AC;&#x2DC;96.; VW GOLF 1.9 TD â&#x20AC;&#x2DC;95.; VW GOLF 1.9 TDI â&#x20AC;&#x2DC;95.; BMW 525 â&#x20AC;&#x2DC;90. Uvoz iz Njemake. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez ueĹĄa, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr AUDI A6 2.7 biturbo qua ro 250 KS, 2002.g. koĹža, navigacija, TV, xenon, plin, ptronic, 180.000 km, mob. 098/303-550 MAZDA 3 1.4 16V CE, 1.vl., kupljen 04.g., sva oprema, 65.000km, servisna, garaĹžiran, odlina, 10.600eur, mob. 091/595-8273 SUZUKI SWIFT GTI, ouvan, audio, alu felge, mob. 091 500-6614 PRODA JEM VW MOTOR s getribom 1.3 1994.g. za golf i polo. tel. 040 639 041 TOYOTA COROLLA 1.6 16V VVTi, model LINEA SOL 2003.g., 1.vl., 87.000km, servisna, 5vr, odlian, 8.800eur; mob. 095/8948-116 FORD TRANSIT 2.0 TCI 2002.g., mini bus, putniki 8+1 sjedala, ABS, ASR, Webasto, servo, 2 airbaga, 5.400eur, tel: 098/777-095 SEAT CORDOBA 1.4 16V mod. 2006.g., 19.000km, 1.vlasnica, autom. klima, besprijekorno stanje, 8900eur, mob. 091/8956-802 PRODAJEM nissan sunny u dijelovima, ljetne gume 205/50 R15 sa alu felgama i zimske 205/60 R16, tel. 091 505 4661 GOLF 1.9TDI 1996.g., 90KS karavan, klima, alu, abs, reg. do 5./09., cijena 3.700 eur, mob. 091/7237-999 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podizai stakla, alu felge), 1994.g., u odlinom stanju, bijela, cijena 11.000 kn. Mob. 091/510 7261. EUROKUKA za golf II s branikom, mob. 091/7237-999 HITNO SE PRODAJE LAND ROVER FREE LANDER 2.0, full oprema, registriran. Mob: 098/598-323 HYUNDAI ACCENT LS 1998.g., srebrni, registriran i ispravan, tel. 040/868-164 ili 091/512-4115 OPEL VECTRA karavan 1.8 16V 1997.g., full oprema, klima, servisna, reg. do 6./09., 2.vl., mogua zamjena za jeftinije, cijena 4.200 eur, mob. 098/551-267

MAZDA 3 1.4 16V CE, 1.vl., kupljen 04.g., sva oprema, 65.000km, servisna, garaĹžiran, odlina, 10.600 eur, mob 091/595-8273 PRODAJEM PRIKOLICU za odvoz automobila osmica ili takozvana pesek, uĹĄuvana, te veu dizalicu krokodilko telefon: 040 867 189 FORD ESCORT karavan TD 1998.g., sve osim klime, 4 zimske gume, mob. 095/840-8455 TOYOTA COROLLA 2.0 D-4D 2005.g., ful oprema, 1.vl., 10.900 eur sa pdv-om, mob. 095/90-77-062 PEUGEOT PARTNER 190C 1.6HDI, klima, 1.vl., 2007.g., reg. do 5./09., 62.000 kn sa pdv, mob. 091/511-40-57 REN. MEGANE 1.9TDI 1997./98.g., sivi metalik, reg. do 7./09., sauvan, cijena 3.250 eur. Tel. 544-162 ili 091/510-4421 SEAT CORDOBA 1.6i, 15.10.â&#x20AC;&#x2122;94.g., crvene boje, servo, alu, ĹĄiber, centralno, neregistriran ali u dobrom stanju, polica plaena, cijena 19.000 eur, te kupujem auto na kredit, mob. 098/933-1645 GOLF II 1.3 benz 1991.g., reg. do 15.2.â&#x20AC;&#x2122;09., u vrlo dobrom stanju, povoljno, mob. 098/9024-779 YUGO 45 1989.g., registriran, u dobrom stanju, tel. 865-293 TOYOTA CARINA IID, reg. do 1./10., prodajem ili mijenjam za skuplje vozilo, prednji utovariva za traktor, visina dizanja 3m, teĹž. 900kg. mob. 098/968-6788 BMW 525 TDS touring automac 1997.g., reg. do 11./09., xenon, asc, ĹĄiber, alu, 7.500 eur, mob. 095/90-77-062 TOYOTA RAV-4 2.2 D-4D execuve+, 2006.g., 1.vl., servisna, u sustavu pdv-a, 49tkm, mob. 091/511-40-57 OPEL KADET E 1.6, neregistriran, cijena po dogovoru, mob. 098/559-077 FORD MONDEO 11.12.1994.g., reg. do 12., redovito servisiran, tel. 395-191 ili 095/8788-752 CITROEN SAXO, oprema: zrani jastuci, centr. zaklj., el. podizai stakla, nove gume, tel. 866-279 VW EOS 1.4 TSI 2008.g., novi, neregistriran, zva od 17-19 sa na tel. 042/731-381 KUPUJEM AUTO karamboliran, neispravan, do 15.g. staros, moĹže i strane tablice. tel: 091/916-7267 PRODAJEM: golf II 1.6 td, reg do 4.mj., cijena 899eur; kombi citroen C-25 D, neregistr., 899 eur; kawasaki ER 5 2005 god. 2.999 eur; a kupujem auto ispod cijene telefon: 092/123-8088 RENAULT 5 1.4i ve, 3vr., metalik, 1.vl., orig. lak, garaĹžiran, mogu dogovor za registraciju, mob. 098/561-673 AUDI 80 1.8S 1990.g., neregistriran, centralno, alu felge + 4 zimske gume, el. podizai stakla, ĹĄiber, radio, povoljno, mob. 091/155-4687 PRODAJEM OPEL ASTRU 1.8i 1993.g., mob. 099/695-1422 VOLVO 460 1.9TD 1996.g., puno dodatne opreme, povoljno, mob. 099/598-3497 AUDI A4, 1.9 TDI, 96. godiĹĄte, reg. do 1/10., klima, sva oprema, crne boje, ouvan. MoĹže i zamjena za jeftinije vozilo. Tel. 095/9400-257

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAĹ TENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE ÂŤRODIKOMMÂť d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC , Tel. 040/395-180, 091/5005-128 POMO U BIOTERAPIJE OTKLANJAM SVE PROBLEME kod impotencije i erekvne disfunkcije. Mob. 098/1347-031 GRADITELJSTVO KOCIJAN d.o.o. izvodi sve GRAEVINSKE RADOVE, te razne ADAPTACIJE uz ponudu BESKAMATNIH KREDITA, mob. 091/1861-336 OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec â&#x20AC;&#x201C; Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 OBAVLJAM LEKTURE tekstova na hrvatskom jeziku i prijepis. mob. 098 913 25 14 USLUGA PRIJEVOZA KOMBIJEM 3480 kg nosivos, 17m3 domai i meunarodni transport, mob. 098/284-585 ODGAJATELJICA-STUDENTICA uva djecu jaslike dobi i starije, u vlastoj igraonici u centru akovca. Puno radno vrijeme ili po satu. mob. 091/572-3536

NAMJEŠTENJA AUTO-DOM d.o.o. Strahoninec, M. Kovaa 24, traŞi AUTOMEHANIARA s radnim iskustvom, mob. 098/241-442 ŽENSK A OSOBA TR A ŽI POSAO UVANJA DJECE u akovcu i bliŞoj okolici. tel. 040/364-153 NUDIMO HONORARNI POSAO - plaa po uinku, mob. 098-242-213 ŽENSKA OSOBA TRAŽI POSAO UVANJA DJECE U BILO KOJE DOBA, mob. 098/9138-465 TRAŽIM POSAO DIZAJNER-TEKSTILA! mob. 098/651-033 GOSPOA TRAŽI POSAO IŠ ENJA kafia, restorana, posl. prostora i sl. mob. 099/7969-541 TRAŽI SE ŽENSKA OSOBA ZA POMO U KU I u Murskom Srediťu. Zva na 091 502 72 75 nakon 16 sa. MLAA UMIROVLJENICA traŞi privremeni posao, moŞe i kao ispomo u ugosteljstvu, tel. 853-731 ŽENSK A OSOBA TR A ŽI POSAO, a mo Şe i kao ispomo u ugostiteljstvu. mob: 099/764-3628

KREDITI

POLJOPRIVREDA PRODAJEM DVOREDNI BERA KUKURUZA SIP TORNADO 80, prvi vlasnik, na tel. 040/895-086 ili 091/1688-679 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806 TD sa ĹĄirokom kabinom, malo radnih sa, te slamu u balama (50 bala) po cijeni od 6kn/bala. mob. 098/190-3753 PRODAJE SE TRAKTOR IMT 533 Deluxe, mob. 098/888-623 IZNAJMLJUJE SE VO NJAK u NedeliĹĄu, mob. 098/9744-242 KUPUJEM TRAKTORSKU PRIKOLICU od 2-3T kipericu s papirima, mob. 098/9979-102 TRAKTOR Reno Aris 100KS 1998.g., tanjurae Olt 20 diska, ralica za snijeg od ICB kombinirke, mob. 098/170-5311 PRODAJEM TRAKTOR IMT533 1973.g., registr., sauvan, te 1-osovinku prikolicu 6T, nije kiper, tel. 360-592 KUPUJEM TRAKTOR Ferguson ili Zetor, moĹže neispravan ili u loĹĄijem stanju. tel: 091/916-7267 PRODAJE SE kabina za traktor Store ili sl., tanjurae 20 diska, plug visoki, prikolica (nije kiper), gajba za prijevoz stoke i 3-krilne brane, tel. 865-126 ili 091/517-5821

POZNANSTVA TR A ŽIM DR AGU I SIMPATINU ŽEN SKU OSOBU do 40 godina starosti, mob. 099/7910-645

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 MLAA UMIROVLJENICA uva djecu u vlastom domu. Mob. 091/567-8718

HIPOTEKARNI I GOTOVINSKI KREDITI, pomo i brza realizacija. Tel. 099/723-6636 ili 00386/40-185-255

NEKRETNINE IZNAJMLJUJE SE RADNI PROSTOR ZA SAMOSTALNO OBAVLJANJE DJELATNOSTI NJEGE NOKTIJU U SKLOPU VELIKOG KOZMETIKOG CENTRA. INFORMACIJE NA MOB. 095/90 33 541

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIĹ TA RJEĹ AVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boťkovia 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: kue, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradiliťta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podruju VaraŞdinske i Meimurske Şupanije

AKOVEC, USKA BB, TRŽNICA www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 RADNO VRIJEME: Pon-Pet 08:00-16:00 Sub 08:00-13:00 Prodajemo i potraŞujemo kue, stanove, apartmane, zemljiťta, poslovne prostore u Meimurju i ťire.

LONAR NEKRETNINE; prodajemo STANOVE u akovcu 63m2 , 55m2 , 96m2 - 3.5 sobe, 41m2; stan U KU I 29m2; gradiliťta na jugu, 300-1000m2; STANOVE u urbanoj vili rohbau 103-128m2; KU E u nizu rohbau 228m2; EKSKLUZIVNE STANOVE u centru akovca 90 i 140m2; KU E na podruju Meimurja, POTRAŽUJEMO nekretnine, tel. 091/343-5678 IZNAJMLJUJEM GARSONIJERU, blizina centra, namjeťtena, samcima, povoljno. tel. 095/8080-116 IZNAJMLJUJE SE namjeťteni TROSOBNI STAN u centru D. Kraljevca, od 98 m2, mob. 098/355-185 IZNAJMLJUJE SE JEDNOIPOLSOBNI STAN u akovcu na duŞe vrijeme, namjeťtena kuhinja i kupaonica. tel. 098 9584-793 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice. tel. 390-094 KU A U AKOVCU (Martane) niskoprizemnica 8x9, svi prikljuci, 1000 m2 okunice, 95.000eur. mob. 098 242 622 MURSKO SREDIŠE - kuu katnicu s tavanskim, blizu centra, 300m2, 3 trosobna stana, 3 kupala, prikljuci, podrum, okunica, parke, izolacije, fasadna cigla, sreena, cijena za dogovor, tel. 040-543-825 PRODAJEM STARIJU KU U s velikim dvoriťtem na Belici, tel: 099 570 6866 PRODAJEM GRADILIŠTE u Gornjem Hraťanu, 946 m2, mob. 091/241-6620

27. sijenja 2009. IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENE SOBE pogodne za smjeĹĄtaj radnika i studenata, mob. 095/900-6675 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI KOMFORNI STAN u M. SrediĹĄu. mob. 091 549-5873 PRODAJE SE NEDOVRĹ ENA KU A s okunicom u JalĹĄovcu, cijena 20.000 eura. Tel. 098 93 44 203 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu, 49 m2. mob. 098 1846 898 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN, 1. kat, u centru akovca, tel: 098/297-220 PRODAJEM GRADILIĹ TE u Pribislavcu, tel: 091/1311-527 VARAĹ˝DINSKE TOPLICE (500m od Minerve) â&#x20AC;&#x201C; prodaje se kua od 110 m2 i cca 2000 m2 okunice, svi prikljuci, cijena 46.000 eur. Mob. 099/215-1379 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 095/854-7332 ili 040/639-416 IZNAJMLJUJEM NAMJEĹ TENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNAJMLJUJE SE NAMJEĹ TENA SOBA za jednu osobu, tel. 390-291 ili 390-462

IZNAJMLJUJEM SOBE za studente sa zajednikom kuh. i kupaonicom, novogradnja, blizina VUĹ -a (bivĹĄa vojarna), na duĹže vrijeme, mob. 098/553-270 KUPUJE SE ZEMLJIĹ TE ili kua sa zapoetom gradnjom u Prelogu. mob. 099/517-3629 PRODA JE SE NOVA KU A u Pribislavcu 10x9m, odmah useljiva, voda, struja, telefon, kabelska, 239 hv okunice, vrt, podrum, spremiĹĄte za drva â&#x20AC;&#x201C; hitno i povoljno. mob. 095/8992-138 PRODAJEM STARIJU KU U za stanovanje cca 100m2, u k, Zagrebaka 18, sve komunalije, cijena 80.000 eur, tel. 384-295 ili 095/907-2173 IZNAJMLJUJEM KU U â&#x20AC;&#x201C; 2-soban stan u blizini centra grada, pogodno za studente, zva poslije 16 sa na tel. 395-791 IZNAJMLJUJEM CAFFE BAR kompletno namjeĹĄten, okolica k, tel. 00386/40-185-255 FRIZERSKI SALON, k, novi, klima, lcd, kuhinja, namjeĹĄten, prodajem, mob. 098/241-559 IZNAJMLJUJE SE namjeĹĄteni DVOSOBNI STAN u centru akovca, mob. 098/979-6543 PRODAJEM U MIHOVLJANU, proizvodno poslovni objekt od 600m2 na 1400 m2 gra. zemljiĹĄt, izuzetno povoljno, tel.098 9400 272 PRODAJEM STARIJU KU U s velikim dvoriĹĄtem na Belici tel: 099 570 6866 STARU KU U u Dunjkovcu na glavnoj prometnici prodajem.tel: 099 673 7919 TOPLICE SVETI MARTIN - atrakvno graevinsko zemljiĹĄte u blizini bazena prodajem, mogunost krediranja, mob. 099 673 7919 4-SOBNI STAN s garaĹžom i parkingom, novogradnja, k ispod Ĺ afrana, prodajem, mob. 098/241-559 PRODAJE SE ATRAKTIVNA NOVOGRADNJA od 180m2 u Strahonincu uz mog. otplate u ratama, mob. 098/749-131 PRODAJE SE GRADILIĹ TE u Ivanovcu, Kalnika 22, mob. 098/1363-827 PRODAJE SE HALA u KurĹĄancu od 500m2 sa zemljiĹĄtem od 800hv i kua u Ivanovcu, visoki rohbau, 3km od centra k, mob. 098/9211-929 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR od 100m2 u Strahonincu, mob. 098/927-6280 PRODAJEM GRADILIĹ TE na vrlo povoljnoj poziciji, predvieno za samostojeu kuu, vojni vrtovi, mob. 091/9320-288 STAN od 72m2 + garaĹža + parking, ispod Ĺ afrana, novogradnja, kredit, prodajem, mob. 098/241-559

ŽIVOTINJE

PRODAJEM ISTOKRVNOG NJEMAKOG OVARA, snaĹžan, jake grae, star godinu dana, za 500 kuna, tel: 040 867 189 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i make. Tel. 363-445 PRODAJU SE cimetne i crvene rozele, konkuri, zelene aleksandre, rozenkolisi. Tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMAKI OVARI odlinih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 POKLANJAMO DVA MALA PSA stara 4mj., male rase, za stan, u dobre ruke. mob. 098/373-091 PRODAJEM PAPIGE grice, nimfe, rozekolise, personate, pjevajue, rozele, aleksandre, srebrne, zlatne, dijamantne i planaste fazane, mob. 098/912-3938 POKLANJAJU SE MALI PSI I stari 2mj., mjeĹĄanci, druĹželjubivi, razigrani, dragi i umilja, samo u dobre ruke, tel. 363-340 ili 098/911-9194 PRODAJEM SVINJSKE POLOVICE raznih veliina i oiĹĄene odojke po narudĹžbama â&#x20AC;&#x201C; dostava, te otkupljujem kukuruz i ostale Ĺžitarice, mob. 098/976-5331

ELEKTRONIKA NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIĹ TA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namjeĹĄten, s malim dvoriĹĄtem, ĹĄupom i podrumom, s mogunoĹĄu ureenja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112 NEKRETNINE â&#x20AC;&#x17E;KTBâ&#x20AC;&#x153; T. Gorianca 6, akovec-Jug (preko puta Betex-a) Tel: 040/363-030; 098/242-279 www.nekretnine-ktb.hr PRODAJEMO KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podruju Meimurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji. POTRAĹ˝UJEMO sve vrste nekretnina za naĹĄe cijenjene kupce s podruja Meimurja i ĹĄire. Velik broj stanova u ponudi svih veliina na cijelom podruju akovca i Meimurja.

NOKIA E-51, novi iz T-mobila, cijena 1.100 kn, mob. 099/325-4267 SONNY TRINITRON KV 25D2T, star 10g, funkcionira, 60cm ekran, za 300kn, tel. 363-084 IZNAJMLJUJEM MANJI RAZGLAS sa toncem od 1000w ili 2200w za koncerte ili priredbe za 800kn... mob. 095/9022-161 PC HP Evectra, idealno za ured, ĹĄkolu za 450 kn, mob. 098/284-067 KUPUJEM ILI UNAJMLJUJEM rabljeni elektrini pianino. Tel. 861-509 ili 095/800-7590 PRODAJEM jaĹĄiku Fx3 i prof. blic Vivitar 283 ILI MIJENJAM za odgovarajui digitalni fotoaparat, tel. 344-099 ili 098/137-5388 PRODAJEM IGRICE za kompjutor MADAGASCAR 2, CALL OF DUTY 4 I 5, FIFA 2009, FORMULA 1, NEED FOR SPEED UNDERCOVER, JAMES BOND (QUANTOM OF SOLACE), tel. 099/7863-461 PRODAJEM MOBITEL nokiu 3120 ispravan s punjaem, simpa, cijena 50kn, mob, 099/7969-541


OGLASNIK

27. sijenja 2009.

RAZNO PRODAJU SE MREĹ˝ICE ZA FASADU, vea koliina, cijena povoljna. Info na tel. 098/944-3338. PRODAJE SE novi tv Vivax, stojei usisava Zepter, aparat za vakumiranje preh. proizv., sve novo, 50% je inije, mob. 099/411-4296 ULJA NA PLATNU prodaje kolekcionar na Trgu B. Radi, trĹžnica u M. SrediĹĄu, tel. 040-543-825 PRODAJE SE REZANI HRAST od cca 2 m3. tel. 099 691 6262 TRAJNOĹ˝ARE A PE malo koriĹĄtena POVOLJNO. tel. 098/946-7470 ili 821 542 KUPUJEM EURO I OBINE PALETE, mob. 098/632-455 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muĹĄkat Ĺžu te ambalaĹža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno. Tel. 098/632-494 POVOLJNO PRODAJEM termoakumulacionu pe 2 kw i hrastov lamel parket â&#x20AC;&#x2DC;â&#x20AC;&#x2122;Sâ&#x20AC;&#x2122;â&#x20AC;&#x2122; 70 m2, tel 091/364-3613 PRODAJEM PELENE ZA ODRASLE, 3 paketa, povoljno, mob. 098-938-73-40 PRODAJEM POVOLJNO uljni plamenik i rezervoar za loĹž ulje, mob 098/9138-465 PRODAJEM 250kom odlinih dokumentarnih lmova za 200 kuna, odlina slika i tlovi. mob. 095/8766-048 PRODAJEM: skuter Baoan star godinu i pol, registr.; novi 2-krilni pvc prozor 180x120 s roletama Salamander, 30% jeftinije. mob. 098/242-737 Prodaju se DIONICE EKO MEIMURJA Ĺ ENKOVEC. mob. 099 689 2975 PRODAJE SE nova nekoriĹĄtena, joĹĄ zapakirana garnitura za blagovaonu (stol + 6 stolica, boja treĹĄnje), cijena vrlo povoljna!!! mob. 095/8540-737 PRODAJE SE HLADNJAK Gorenje HDSV2051, visina 113 cm, uĹĄuvan i potpuno ispravan. Tel. 312 084 PRODAJEM VINO ĹĄtrigovak, sivi pinot, ĹĄipon, graĹĄevina, muĹĄkat, mob. 00386/40-185-255 ili 099/723-6636 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vratima, runi rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekoriĹĄteno â&#x20AC;&#x201C; povoljno. Tel. 098/408-049

PRODAJE SE: protupoĹžarna vrata, produĹžni kabel 7x2.5mm2 (50m), drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i runa pumpa za loĹž ulje, crni pisai stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm. Tel. 858-424 TUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan domai uzgoj. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, ĹĄivaa maĹĄina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori. Tel. 333-253 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, BalaĹĄevi, Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/ DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 PRODAJU SE VJENANICE, sveane haljine, inventar (lutke, regali) iz salona; u kompletu ili pojedinano. Info. 098/991-991-3. PRODAJE SE SUHI PUTER grah, cijena 18kn/kg i svinja, domae hranjena, teĹĄka oko 250kg za 14kn/kg, tel. 099/67-66-515 PRODAJEM TROSJED i dvije fotelje, crvene boje, imitacija koĹže, mob. 098/373-091 KUPUJEM ILI MIJENJAM RAZGLEDNICE i estke, te prodajem Ĺžidovski mesing svijenjak, mob. 091/897-2754 PRODAJEM TRANU PILU banzek, kotai promjera 80cm, te stroj za izradu brodskog poda i lamperije, tel. 543-882 PRODAJE SE EUROKUKA za ford estu i 4kom auto felga 13cola, te rakija ĹĄljivovica, mob. 091/581-9782 PRODAJE SE KUKURUZ u zrnu rod 2007., tel. 337-601 PRODA JEM LOVAKU malokalibarsku puĹĄku s optikom 5.6mm, povoljno, mob. 091/572-4557 PRODAJE SE viĹĄe kom friĹžidera, sudopera i ĹĄkrinja od 400lit., vrlo povoljno, te ugost. roĹĄlj, mob. 098/849-030 PRODAJE SE IZ KU E: kuhinja, regal, leĹžaj, stol, dvosjed, kau + fotelje, stoli, vitrina, tapec. garnitura, muzika komoda, stolice, ormar, ĹĄtednjak (2+2), hladnjak, perilica sua, tepih i ostalo iz kue. tel. 360-214 ili 099/3361-032 PRODAJEM UGOST. ĹĄtednjak, roĹĄlj, fritezu, gril, penicu, hladnjak, sudoper, radne stolove, vagu, mesoreznicu, espreso aparat, mlinac, deporator i dr., mob. 098/9211-929

49

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

IZRAUJEMO DRVENE KU E OD BALVANA , svih dimenzija. Mob. 098/135-8397

Ĺ˝ELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA MEIMURSKA Ĺ˝UPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1 MEIMURSKA BANKA AKOVEC MEIMURJE PLIN, Mihovljanska 70 MEIMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ĺ˝. faĹĄizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 Ĺ˝UPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 REDEA â&#x20AC;&#x201C; Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jelaia 22 (bivĹĄa vojarna) MEIMURSKA Ĺ˝UPANIJA AKOVEC HRVATSKE POĹ TE â&#x20AC;&#x201C; CENTAR POĹ TA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKITELEKOMâ&#x20AC;&#x201C;Tcentar,M.hrvatske6 MUZEJ MEIMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA Ĺ PORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2 OBRTNIKA KOMORA ME. Ĺ˝UPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. KerĹĄovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

FILATELISTIKI KLUB ÂŤMARIJA HUNJAKÂť poziva sve koji se Ĺžele prikljuiti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak TAROT VAM OTKRIVA VAĹ U SUDBINU â&#x20AC;&#x201C; ljubav, posao, budunost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031 Prodajem DOMA E NEĹ PRICANE JABUKE, kvalitetno VINO CIJEP, KISELO ZELJE i domae KOKOĹ I. telefon: 343-557 PRODAJE SE SIVO-BIJELI PERZIJSKI MAAK i pijetlovi za rasplod velike domae sorte. Tel: 822 362 PRODAJEM ORBITREK novo, zapakirano, cijena 1.300 kn. mob. 098/938 40 74 SKIJE sa ĹĄtapovima i pancericama broj 42-43, prodajem povoljno. telefon: 099/67-14-888 PRODAJE SE SIJENO U BALAMA telefon: 091/5410-795 PRODAJE SE: regal, kuhinja, ormar, tapec. garnitura (masiv), vitrina, stoli, stol, leĹžaj, dvosjed, ormari za cipele, kau + fotelje, ĹĄtednjak (2+2), hladnjak, reĹĄo, perilica sua, ogledalo, tepih i sve iz kue, tel. 360-214 ili 099/33-61-032 PRODAJE SE: regal, komoda s vitrinom (puno drvo hrast), skije s vezovima, pancerice, klizaljke, zimske gume 185/65/14 (4kom â&#x20AC;&#x201C; 400kn), nove kopake Adidas br. 43-44 (500kn), 2 madraca po 100kn/kom, kuh. stol na razvlaenje + 4 stolice za 500kn (bijele boje), el. ugradbeni ĹĄtednjak Electrolux (500kn), stoli i dvije fotelje, tel. 328-106 ili 098/171-4456 SOLARNE KOLEKTORE za proizvodnju struje i grijanje vode prodajemo i instaliramo, pogodno za vikendice i klije, mob. 098/744-960 DVIJE BAVE od piva od 50lit. prilagoene za drĹžanje vina, prodajem, mob. 091/538-4947 PRODAJE SE KVALITETNO BIJELO VINO, moĹže i pakiranje u boce od 5 lit., mob. 091/527-3929 PRODAJEM PE na kruta goriva Senko 11kW, za 2.500 kn, mob. 098/597-603

INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boťkovia 2 (zgrada Şupanije)

POSAO - Ponuda 1. 164106 :AGENCIJA potraĹžuje vei broj punoljetnih djelatnika oba spola bez obzira na godine, za uredski posao u podruĹžnicama diljem RH. Edukacija ukljuena, plaa 12 000 kn. Tel. 091/675-1315. 2. 130602 :BRODOVI, ribarice, jahte, marine, plaorme, na ovodi, predstavniĹĄtva u inozemstvu, potraĹžuju vei broj mornara, NKV, KV radnika, tehniko i bijelo osoblje i asnike. Ĺ ifra:130602. Tel. 060/523-641. 3. 164648 :DJELATNIKA, za rad kod kue, poslovi pakiranja koverti, zarada 1500 kn tjedno, traĹžim. Ĺ ifra:164648. Tel. 060/523-641. 4. 153023 :KOMUNIKATIVNE i ambiciozne djelatnike, dob i struna sprema nisu vaĹžni, odlina plaa, za rad s kreditima, traĹžim. Ĺ ifra:153023. Tel. 060/523-641. 5. 163732 :OZBILJNE SURADNIKE za novu poslovnu mogunost traĹžimo. Odlina zarada s tendencijom rasta. Isplata u eurima. Tel. 052/741-479, 098/937-6447.

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294 tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel.0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. KerĹĄovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIĹ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - SluŞba za gospodarstvo - SluŞba za druťtvene djelatnos - SluŞba za opu upravu - Mani ured AKOVEC - Mani ured PRELOG - Mani ured M. SREDIŠE - Mani ured M. SUBOTICA - Mani ured NEDELIŠ E - Mani ured ŠTRIGOVA - Mani ured KOTORIBA - Mani ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

699


INFORMACJE

50

27. sijenja 2009.

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. POZAMANTERIJA-MT d.o.o., 40315 M. Središe, J. Broza 88,traži1VŠSTERENSKOGKOMERCIJALISTU,akvnopoznavanje engl. jezika, vozaka dozvola B kateg., dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. 2. Pizzerija ZOOM AKOVEC, Zagrebaka 84, traži 1 KUHARAPIZZA MAJSTORA, 1 DOSTAVLJAA PIZZA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-985-7424. Natjeaj otvoren do 31.1.2009.g. 3. GRADI-K d.o.o. Gornji Zebanec 23, traži VIŠE ZIDARA I GRAEVINSKIH RADNIKA na neodreeno, javi se na 091-597-95-26 Natjeaj otvoren do 31.01.2009. 4. TERMO-BEK d.o.o. M. Središe, traži 2 INSTALATERA GRIJANJA, PLINA, VODE I KLIME, na neodreeno vrijeme, javi se na 543-896, 098-242-899. Natjeaj otvoren do 31.01.2009.g. 5. Ca ebarMARTIPRELOG,traži1KONOBARA/ICUnaneodreeno vrijeme, minimalno OŠ, javi se na 099-229-1197. Natjeaj otvoren do 31.01.2009.g. 6. Dom za starije i nemone osobe SLAKOVEC 70, traži 1 MEDICINSKU SESTRU na neodreeno vrijeme, godinu dana radnog iskustva, položen struni ispit; i 1 NJEGOVATELJA/ICU na neodreeno vrijeme, javi se na 829-181 ili dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu do 30.01.2009.g. 7. Markeng, trgovina, konzalng, NEDELIŠ E, Žarkovice 15, traži 1 KOMERCIJALISTU na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, rad na podruju Županije, vozaki ispit B kat., znanje engl. ili njem. jezika, nazva na 822-250. Natjeaj otvoren do 30.01.2008.g. 8. SPERO d.o.o., akovec, B.J. Jelaia 79, traži 2 ELEKTROINSTALATERA (1 za poslove voditelja radova i 1 za poslove elektroinstalatera) na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, info na mob. 091/584-6242, natjeaj je otvoren do 30.1.2009. 9. ELEKTROING GRABAR d.o.o., akovec, M. Buia 8, traži 5 KV ELEKTROINSTALATERA, 3 SSS ELEKTROTEHNIARA, 2 ELEKTROINŽENJERA na odreeno uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se na 396-047, 098/242-844. Natjeaj otvoren do 31.1. 10. Art - ing d.o.o., AKOVEC, traži 3 SOBOSLIKARA na neodreeno vrijeme, javi se na tel. 390-279, 091-239-0279, natjeaj otvoren do 30.01.2009.g. 11. AC INSTALACIJE, Pribislavec, Radnika 21, traži MONTERE CENTRALNOG GRIJANJA, VODOINSTALATERE I POMO NE RADNIKE - više izvršitelja na neodreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, vozaka dozvola B kat., javi se na 360-752, 098-303-764, natjeaj otvoren do 08.02.2009.g. 12. Autoservis Tuning Drvoderi d.o.o., Podturen, Športska bb, traži 3 AUTOMEHANIARA na neodreeno vrijeme, javi se na 847-029, 099-502-9558, natjeaj otvoren do 15.02.2009.g. 13. GKP PRE-KOM d.o.o. PRELOG, Trg Kralja Zvonimira 9, traži 1 NKV, PKV, KV GROBARA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 645-535, natjeaj otvoren do 07.02.2009.g. 14. Auto-otpad GRANDY , STRELEC 82, traži 1 DJELATNIKA ZA POSLOVE RASTAVLJANJA AUTOMOBILA i prodaju rezervnih dijelova - automehaniar ili sl. na neodreeno vrijeme, javi se na 098-241-615, natjeaj otvoren do 08.02.2009.g 15. ObrtnikaradionaSIDERITE,TRNOVEC1B,traži1BRAVARA,1 ZAVARIVAAi1TOKARAnaneodreenovrijeme,poželjnoradno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 099-271-2080, natjeaj otvoren do 08.02.2009.g. 16. Tesarski obrt KAMENI , ŠTEFANEC, B.Radia 45, traži 1 KV TESARA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-910-6276, natjeaj otvoren do 08.02.2009.g. 17. SMART d.o.o., AKOVEC, K. Zvonimira 5, traži 5 DJELATNIKA ZA MONTAŽU NAMJEŠTAJA na neodreeno vrijeme, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, javi se na adresu akovec, K. Zvonimira 5 osobno, natjeaj otvoren do 09.02.2009.g. 18. TVORNICE STONE HRANE d.d., AKOVEC, Dr.I.Novaka 11, traži 1 VSS AGRONOMA-BILJNI SMJER na neodreeno vrijeme, znanjeradanaraunalu,dostavipismenezamolbesapreslikom diplome na gornju adresu sa naznakom “prijava na natjeaj”, natjeaj otvoren do 30.01.2009.g.

Poli_284x190_curve.indd 1

19. Ca e bar TANKER, AKOVEC, Preloška bb, traži 1 KONOBARICU na neodreeno vrijeme, javiti se na 098-912-4704, natjeaj otvoren do 08.02.2009.g. 20. Pekarna SUNCOKRET AKOVEC, traži 1 DJELATNICA ZA IZRADU KOLAA (plainki,štrudle i sl.) na neodreeno vrijeme, javi se na 091-396-5000. Natjeaj otvoren do 13.02.2009.g. 21. LB GRADNJA d.o.o. Okrugli Vrh 73A, traži 3 MONTERA SUHE GRADNJE, 3 SOBOSLIKARA, na neodreeno, javi se na 091/513-2903; 1 KUHARA, 1 PIZZA MAJSTORA na neodreeno, javi se 091/789-9289. Natjeaj otvoren do 13.2. 22. TECTUM d.o.o. AKOVEC, R. Boškovia 13, traži 2 KV, SSS HIDROIZOLATERA na neodreeno vrijeme, bilo koje struke, poželjno radno iskustvo u graevini, vozaki “B” kat. samostalnost i odgovornost nakon obuke, javi se na 098-297-222. Natjeaj otvoren do 31.01.2009.g. 23. KVANTUM d.o.o. AKOVEC, traži ZIDAR, TESAR, SOBOSLIKAR, MONTER SUHE GRADNJE-više izvršitelja, 1 inž. graevine; 1 gra. tehniar sa 5 godina rad. Iskustva na odreeno vrijeme, rad na terenu, javi se na 391-800. Natjeaj otvoren do 09.02.2009.g. 24. Kozmetiki salon “KALISTO” PRELOG, Glavna 5, traži 1 MANIKER poslovi manikure, ugradnja nokju i sl. na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-173-8478. Natjeaj otvoren do 03.02.2009.g. 25. Ustanova za zdravstvenu njegu Živkovi akovec, ZAVNOH-a 45, traži 1 SSS MEDICINSKA SESTRA na odreeno vrijeme, položen struni ispit, vozaka dozvola “B” kat., doi osobno uz prethodnu najavu na mob.098-463-525 do 15.02.2009.g. 26. KAVANA DADA MIKLAVEC BB, traži 2 ŽENSKE OSOBE za rad u lokalu na neodreeno vrijeme, javi se na 098-1922-144. Natjeaj otvoren do 16.02.2009.g. 27. Peenjarnica AMSTERDAM AKOVEC, traži 1 DJELATNICA ZA PRIPREMANJE I POSLUŽIVANJE JELA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-241-074, 333-756. Natjeaj otvoren do 15.02.2009.g. 28. “STM” G. Hrašan, Dr. V. Žganca 2, traži 1 DJELATNICA NA POSLOVIMA PEGLANJA na neodreeno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu u prijepodne. Natjeaj otvoren do 23.01.2009.g. 29. MTTvornicarublja AKOVEC,M.Hrvatske10,tražiŠIVAI TEKSTILA-više izvršitelja na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa -dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 19.02.2009.. 30. MTI tel. imenik i žute stranice VARAŽDIN, traži 2 SAMOSTALNA KOMERCIJALISTA na neodreeno vrijeme, komunikavnost, marljivost, upornost, dostavi pismene zamolbe na email: m-varaždin@m.hr Natjeaj otvoren do 31.01.2009.g. 31. KNAUF – FAL NOVO SELO ROK, Školska 23, traži 2 AKUSTIKA IZOLATERA, 2 ŠPAHTLERA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-924-4510. Natjeaj otvoren do 04.02.2009.g. 32. DOMINO SISTEMI d.o.o. AKOVEC, F. Prešerna 9, traži 5 KERAMIARA na neodreeno vrijeme, javi se na 092-2081188. Natjeaj otvoren do 19.02.2009.g. 33. LIMARIJA SVAM-LIM NOVO SELO ROK, I. L. Ribara 31, traži 1 KV, PKV LIMAR ili LIMARSKI RADNIK na neodreeno vrijeme, javi se na 091-572-2091. Natjeaj otvoren do 19.02.2009.g. 34. Frizerski salon EMILIJA NEDELIŠ E, M. Tita bb, traži 3 KV FRIZER na neodreeno vrijeme, javi se na 363-711, 098-467405. Natjeaj otvoren do 04.02.2009.g. 35. MEDES-KONSTRUKCIJE d.o.o. AKOVEC, Buzoveka 71, traži 4 DJELATNIKA ZA MONTAŽU PLASTENIKA I IZRADU METALNE GALANTERIJE na neodreeno vrijeme, javi se na 091-678-9112 ili na e-mail: medes-konstrukcije@ck.t-com.hr do 19.02.2009.g. 36. ŽIŽEK SVETA MARIJA, Trg B. Jelaia 11, traži 5 VRTLARSKIH RADNIKA na odreeno vrijeme - sezonski posao, javi se osobno ili 098-632-158 do 15.02.2009.g. 37. P-Mkomponented.o.o.Šenkovec,M.Tita11,traži1DJELATNICA ZA SASTAVLJANJE I PAKIRANJE RAZNIH ELEKTRONIKIH KOMPONENTI na odreeno vrijeme, javi se osobno ili 343620. Natjeaj otvoren do 01.02.2009.g.

38. NETd.o.o.ŠENKOVEC,Jelenska7,traži1EKONOMSKISLUŽBENIK ZA POSLOVE PRODAJE I SALDA KONTI na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 12 mjeseci, dostavi pismene zamolbe ili se osobno javi na gornju adresu do 29.01.2009.g. 39. I.C.C.-dr.Pohld.o.o. AKOVEC,ZAVNOH-a17,tražiDJELATNICI SA VSS ZA POSLOVE ADMINISTRATORA I INFORMATIARA na neodreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo, zamolbe, životopis i fotograju sla na: i.c.c.dr.pohl@ck.t-com.hr, web:www.icc.hu Natjeaj otvoren do 11.02.2009. 40. BETRA d.o.o. D. Dubrava, Podravska 61a, traži 1 KV, PKV KONOBAR na neodreeno vrijeme, 8-satno radno vrijeme, izletište u D. Dubravi, javiti se na 098-242-237 ili 098-989-2317 do 10.02.2009.g. 41. KRAMONA AKOVEC, Istarska 18, traži 4 KV, PKV ŠIVAA TEKSTILA,1VODITELJPROIZVODNJEnaneodreenovrijeme,poželjno radno iskustvo, javi se osobno ili na tel. 395-901. Natjeaj otvoren do 30.01.2009.g. 42. TIMMIKd.o.o.SAVSKAVES,Radnika80,traži1ŠIVAARAPA na neodreeno vrijeme, radno iskustvo na roso šivanja arapa na stroju Con, rad u jednoj smjeni, javi se osobno ili 334-344, 098241-715. Natjeaj otvoren do 31.01.2009.g. 43. PANA STOLARIJA d.o.o. AKOVEC, Zagrebaka bb, traži 1 KOMERCIJALIST ekonomska ili graevinska struka, znanje engleskog jezika, zamolbe sa životopisom dostavi na gornju adresu do 31.01.2009.g. 44. Meimurka DIB AKOVEC, Trg Republike 6, traži 2 PRODAVAA TEPIHA, TEPISONA I SL. na odreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo 2 godine, dostaviti pismenu zamolbu na gornju adresu ili se javi osobno izmeu 8-12,00 sa. Natjeaj otvoren do 01.02.2009.g. 45. OPG proizvodnja cvijea, povra i voa Šupljika D. Kraljevec, traži2DJELATNICEZARADUPLASTENIKUUZGOJCVIJE AIPOVR A naodreenouzmogunoststalnogradnogodnosa,javisena0989777-640, 098-600-500. Natjeaj otvoren do 20.02.2009.g. 46. BRLJAK-BIMEL D. Dubrava, Novembarskih žrtava 19D, traži 2 GRAEVINSKA LIMARA na neodreeno vrijeme, javi se na 098249-357, 688-802 do 20.02.2009.g. 47. HORVAT d.o.o. D. Kraljevec, Ludbreška bb, traži 2 VOZAA TRAKTORAnaneodreenovrijeme,javiseosobnoilitel.655-083. Natjeaj otvoren do 22.02.2009.g. 48. RAGUSA d.o.o. AKOVEC, Športska 6, traži 5 DJELATNICA ZA PAKIRANJE na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 328-022, 023. Natjeaj otvoren do 02.02.2009.g. 49. Pintari junior d.o.o. PRIBISLAVEC, A. Starevia bb, traži 1 AUTOMEHANIAR za rastavljanje starih dijelova za aute na neodreeno vrijeme, javiti se 098-426-118. Natjeaj otvoren do 02.02.2009.g. 50. Studio ljepote i zdravlja VITA VUETINEC 13, traži 1 KOZMETIAR na neodreeno vrijeme, javi se na 099-577-3550. Natjeaj otvoren do 05.02.2009.g. 51. KTC d.o.o. KRIŽEVCI PRELOG, Zrinskih bb, traži 1 KV MESAR na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili 638-160. Natjeaj otvoren do 03.02.2009.g. 52. AUTO-DOM d.o.o. STRAHONINEC, traži 1 AUTOMEHANIAR s iskustvom na neodreeno vrijeme, javiti se na 098-241-442. Natjeaj otvoren do 13.02.2009.g. 53. PIRAMIDAd.o.o.LOPATINEC,V.Nazora18a,tražiBRAVAR,ZAVARIVA, TOKAR, BRUSA LIILAC - više izvršitelja na neodreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se na 856-060 ili osobno. Natjeaj otvoren do 23.02.2009.g. 54. Keramiarski obrt KERAMBIS PLEŠIVICA 23C, traži 2 KV KERAMIARA na neodreeno vrijeme, javi se na 524-261, 099-6719055. Natjeaj otvoren do 28.02.2009.g. 55. PROTECTEKSTILd.o.o.vl.IGORBOGDANM.Središe,M.Gupca 68, traži 2 ŠIVAA TRIKOTAŽE s rad. iskustvom na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 543-287, 098-351-999. Natjeaj otvoren do 05.02.2009.g. 56. OBRADA METALA PERI VRHOVLJAN, traži 1 POMO NI BRAVAR na neodreeno vrijeme, javi se na 868-146, 091-5200702. Natjeaj otvoren do 20.02.2009.g.

57. Drvo-aluminij d.o.o. D. DUBRAVA, Zagrebaka 38, traži 1 SSS SKLADIŠTAR na neodreeno vrijeme, potrebno napredno poznavanje informake, njemaki jezik, “B” kat., javi se na 688-105. Natjeaj otvoren do 08.02.2009.g. 58. PoljoprivredniproizvoaKOSITOTOVEC, akoveka22,traži 1 POM. VRTLAR, 1 TRAKTORIST-VOZA VILJUŠKARA na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 091-525-0791. Natjeaj otvoren do 10.02.2009.g. 59. VECTUM d.o.o. PRELOG, traži 1 KV VOZA s podruja Opina Kotoriba, D. Dubrava, D. Vidovec, Sv. Marija, na odreeno vrijeme uz mogunost zasnivanja na neodreeno vrijeme, javi se na 095911-2442. Natjeaj otvoren do 22.02.2009.g. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. CEDRUS NOVO d.o.o. Novi Marof, Toplika 15; traži 1 PRODAVAA U POLJOAPOTECI na neodreeno vrijeme, uvjeti: VSS agronom; potrebno najmanje 1 g. radnog iskustva, B kat. i 5 HIDROIZOLATERA (RAVNI KROVOVI) na neodreeno vrijeme, uvje: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, potrebno radno iskustvo na m poslovima, radi se na podruju sjeverozapadne Hrvatske (do Zagreba), najava na tel: 042 205 470 ili mob: 091 220 5480 (Vjeran Novoselec), do popune 2. Ugosteljski obrt “MISTER X”, GORNJI KNEGINEC, TOPLIKA 180; traži 2 KONOBARICE ZA POSLUŽIVANJE JELA I PI A na neodreeno vrijeme, uvje: OŠ, PKV, KV, SSS bez obzira na školu i radno iskustvo, ženske osobe, mog. zaposlenja iz bilo koje županijeRH-poslodavacosiguravasmještaj,najavanatel.099/215-1325 (Vladimir Kefelja), do 15.4. 3. 3. BEN d.o.o., SRAINEC, SV. ANTUNA 9; traži 1 KONOBARA/ICU za posluživanje jela i pia u restoranu na odreeno vrijeme uz mog. na neodreeno, uvje: KV konobar ili osoba s iskustvom rada u ugosteljstvu (bez obzira na spol) i 1 KUHARA/ ICU za samostalno pripremanje jela na odreeno vrijeme, uvje: KV kuhar, ali nije uvjet, potrebna samostalnost u radu, radi se u dvije smjene, osobno na adresu restorana ‘Ben’ (7-22h) ili najava na mob. 098/174-3718 (Branko Benko), do 20.2. 4. ŽAD d.o.o., OSIJEK, LOPUDSKA 34; mjesto rada: poslovnica u VARAŽDINU, GUNDULI EVA 6, I kat; traži 6 OSOBA ZA EDUKACIJU KORISNIKA I POKAZIVANJE NAINA KORIŠTENJA prijenosnih APARATA za tretman kime: toplinom, masažom, kiroprakkom, akupresurom i infracrvenim zrakama na neodreeno vrijeme, uvje: KV, SSS bilo koje struke (nije uvjet, može i NKV, PKV), osobe ne moraju ima predznanja vezana za zdravstvenu djelatnost, komunikavne i pozivno orijenrane osobe u dobi od 30 do 50 god. staros, prednost žene; zainteresirane osobe prije nego što budu zaposlene trebaju proi obuku u trajanju od 6 dana, u organizaciji i prostoru poslodavca; poželjno da jedan kandidat poznaje barem jedan strani jezik te rad na raunalu. Najava na tel. 031/320-148, 031/505-655,098/543-779(BojanaKuna);radcentraebiorganiziran kao prezentacijski prostor za edukaciju i besplatno korištenje navedenih aparata; dolasci u centar su besplatni; prvi dan obuke 26.01.2009. u 12 sa - Gundulieva 6/I kat. Prijave do 26.1. 5. DEKRA za privremeno zapošljavanje d.o.o., KAPUCINSKI TRG 5, VARAŽDIN; traži 1 SKLADIŠNOG SLUŽBENIKA, obilazak i slaganje robe po trgovakim centrima na odreeno vrijeme (sezonski posao), uvje: SSS, poželjno iskustvo na slinim poslovima,vozakiBkat.,vlasautomobili1ŠPEDITERAnaodreeno vrijeme (skraeno, 20 sa tjedno), uvje: SSS, poželjno iskustvo na slinim poslovima. Doi osobno na adresu ili najava na tel. 042/200-123, do 15.2. 6. Ca e bar “OGI”; Novi Marof, Zagorska 45; traži 1 KONOBARICU na neodreeno vrijeme, uvje: OŠ, KV, SSS bilo koje struke; poželjno radno iskustvo; nema mogunos smještaja, najava na tel: 042 611 772 (Eugen Biškup), do popune

REPUBLIKA HRVATSKA MEÐIMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC GRADSKO POGLAVARSTVO KLASA: 021-05/09-01/5 URBROJ: 2109/2-03-09-04 Gradsko poglavarstvo upuuje

J A V N I

P O Z I V

ZA UTVRIVANJE PRIJEDLOGA KANDIDATA ZA DODJELU ZLATNE PLAKETE “GRB GRADA AKOVCA” 1.

Gradsko poglavarstvo utvruje prijedlog, a Gradsko vijee Grada akovca donosi odluku o dodjeli Zlatne plakete “Grb Grada akovca” .

2.

Prijedlog kandidata za dodjelu Zlatne plakete mogu da: -

3.

Prijedlog se dostavlja u pisanom obliku s podacima: -

4.

radna jela Gradskog vijea vijenici Gradskog vijea Vijee gradskog kotara ili Vijee mjesnog odbora udruge graana

o podnositelju prijedloga životopisu osobe ili podacima o pravnoj osobi koja se predlaže za priznanje obrazloženju razloga zbog kojih se predlaže dodjela priznanja i odgovarajuom dokumentacijom. Prijedlog se dostavlja na adresu Gradsko poglavarstvo, akovec, K. Tomislava 15, s naznakom “Za dodjelu Zlatne plakete”, najkasnije do 06. veljae 2009. GRADSKO POGLAVARSTVO

1/22/09 1:52:51 PM


27. sijenja 2009.

INFORMACJE

51 TUŽNO SJEANJE na dragu suprugu, majku i baku

ANICU PFEIFER iz Srahoninca 23.01.2007. â&#x20AC;&#x201C; 23.01.2009.

Život prolazi, ali sjeanje ostaje zauvijek. Tvoja kerka }iljenka s obitelji

IN MEMORIAM na hrvatskog branitelja

IVANA KARLOVECA 28.01.1993. - 28.01.2009.

S ciljem podizanja broja i kvalitete turiskih dogaanja i turiskih proizvoda TURISTIKA ZAJEDNICA MEIMURSKE ŽUPANIJE objavljuje

NATJEAJ za 1.

Su nanciranje organizacije turiskih manifestacija u 2009. godini - prema slijedeim kriterijima: â&#x20AC;˘ doprinos podizanju razine promocije meimurskog turizma u zemlji i inozemstvu â&#x20AC;˘ doprinos unapreenju ukupnog turiskog proizvoda Meimurja â&#x20AC;˘ doprinos poveanju broja dolazaka posjetelja i turista u desnaciju â&#x20AC;˘ osigurano sunanciranje i iz drugih izvora

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB AKOVEC akovec, V. Nazora 16. Klasa: 112-00/09-01/__ Ur. broj: 2109-14-01/1-09-1

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

TUŽNO SJEANJE na

Na temelju lanka 5. stavaka 1. i 2. Pravilnika o radu, unutarnjem ustroju i sistemazaciji poslova Centra za socijalnu skrb akovec, ravnatelj Centra za socijalnu skrb akovec, Janja Balent, dipl. socijalni radnik, raspisuje

iz |edeliĹĄa 03.02.2005. â&#x20AC;&#x201C; 03.02.2009.

JAVNI NATJEAJ

S ljubavlju i tugom uvamo uspomenu na tebe.

za prijam na radno mjesto:

Sin Milivoj s obitelji

IVANA LEEKA

Rok za podnoĹĄenje prijave je do 10.02.2009. 2.

Su nanciranje novih turiskih proizvoda u 2009. godini - prema slijedeim kriterijima: mogunost komercijalnog koriĹĄtenja jekom cijele godine da su prvi puta uvedeni na trĹžiĹĄte jekom 2009. godine kvaliteta pripreme i obrade ukupnog projekta opravdanost â&#x20AC;&#x201C; komercijalni efek, doprinos obogaivanju ukupnoj turiskoj ponudi i promociji desnacije â&#x20AC;˘ iskustvo nositelja novog proizvoda â&#x20AC;˘ osigurano sunanciranje i iz drugih izvora â&#x20AC;˘ dugorona odrĹživost projekta

â&#x20AC;˘ â&#x20AC;˘ â&#x20AC;˘ â&#x20AC;˘

Rok za podnoĹĄenje prijave je do 31.12.2009. â&#x20AC;&#x201C; odnosno do iskoriĹĄtenja sredstava predvienih Proraunom TZMĹ˝ za ovu namjenu. Kandidature pod 1. i 2. se podnose iskljuivo poĹĄtom na adresu: TZ Meimurske Ĺžupanije, R. BoĹĄkovia 3, 40000 akovec, s naznakom ÂŤNatjeaj za manifestacije/novi proizvodÂť. Obrazac na kojem se kandidatura podnosi dostupan je na www.tzm.hr

METAL DEKOR IVANOVEC, P. MiĹĄkine bb (industrijska zona) Proizvodnja kotlova, steznika i transformatora

traĹži se

1. POSLOVOA 2. BRAVAR 3. EKONOMISTA-RAUNOVOA Uvje: Pod 1) KV/VKV/SSS/VĹ S metalskog usmjerenja, min iskustvo 10 g. organizacijsko-tehnike sposobnos u organizaciji proizvodnje Pod 2) PKV/KV - viĹĄe izvrĹĄitelja Pod 3) SSS/VĹ S ekonomskog usmjerenja, min 10 g. iskustvo, kompletno voenje raunovodstva Poslovoa i bravar usmeni kontak u Ivanovcu, a za ekonomistu-raunovou ponude za radno mjesto sa Ĺživotopisom posla na gornju adresu ili na e-mail: metal-dekor@ck.t-com.hr do 20.02.2009.

â&#x20AC;&#x201C; socijalni radnik na poslovima opeg socijalnog rada u PodruĹžnici u Prelogu - 1 izvrĹĄitelj/ica, na neodreeno vrijeme

IN MEMORIAM PETAR PEVEC iz akovca 25.1.1989. - 25.1.2009. supruga i kerke s obiteljima

Uvje: â&#x20AC;&#x201C; VSS â&#x20AC;&#x201C; diplomirani socijalni radnik â&#x20AC;&#x201C; poloĹžen struni ili drĹžavni ispit â&#x20AC;&#x201C; poznavanje rada na raunalu.

IZ MATINOG UREDA

Uz pisanu prijavu na natjeaj potrebno je priloĹži: â&#x20AC;&#x201C; Ĺživotopis â&#x20AC;&#x201C; rodni list ili domovnicu â&#x20AC;&#x201C; dokaz o zavrĹĄenom obrazovanju â&#x20AC;&#x201C; dokaz o poloĹženom strunom ili drĹžavnom ispitu. Dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta potrebno je dostaviti u izvorniku ili ovjerenom presliku. Rok za podnoĹĄenje prijava je 8 dana od objavljivanja natjeaja. Prijave s dokumentacijom o dokazivanju uvjeta traĹženih natjeajem dostavljaju se na adresu: Centar za socijalnu skrb akovec, V. Nazora 16, 40 000 akovec uz naznaku: ÂťPrijava na natjeaj za diplomiranog socijalnog radnikaÂŤ. Nepravodobne i nepotpune prijave nee se razmatra. Kandida koji ispunjavaju zakonske uvjete natjeaja bit e pozvani na razgovor s poslodavcem. O rezultama natjeaja kandida e bi obavijeĹĄteni na is nain i u istom roku.

Za Centar za socijalnu skrb akovec: Janja Balent, dipl. socijalni radnik

ROENI: VIT[ {$LI|, ki }artine i Dejana; $|[ }I<I<, ki [nele i [nelka; BU| {L$T$|, sin }aje i Gorana; $IK GI[|$~, sin }arije i Zdravka; D[VID TPL$K, sin |atalije i |enada; $}[|U$L DBĹ I<, sin SnjeĹžane i Dejana; G[BI#$L[ BGD[|, ki #asmine i Gorana; {[| |VI|IĹ <[K, sin Petre i |ikole; D[VID PLHL, sin }ateje i Davorina; L$| B[#Z$K, sin Bojane i |ikole; |IK[ PDV$Z[|$~, ki Sandre i Dragana; IV[|[ Ĺ Ĺ , ki Vilme; [H$L[ B$TVI~H, ki Kristine i omana; $L$|[ G$GI|I<, ki Dajane i #adranka; L$|[ IG|[~, ki Dijane i }ire; D[}I |IKL[ HV[T S$}I|[[, sin uĹžice i Giancarla.

VJENANI: BlaĹženka {urdi i Dejan }ihaljkovi (Dekanovec). Suzana

eif i Stjepan }ihaljevi (}ala Subotica). |ives uklja i }ario ura (}ursko SrediĹĄe).

UMRLI: }argareta Ĺ kvorc, ro. 1925.; [ntun Ĺ antek, ro. 1918.; Karolina uĹži, ro. 1922.; Stanko Vlahek, ro. 1928.; #elena uĹži, r. BaranaĹĄi, ro. 1922.; #osip Tuksar, ro. 1962.; Greta Levai, r. Gojnik, ro. 1925.; udolf Bogdan, ro. 1968.; Vinko Kolari, ro. 1934.; Lucija mazi, r. [dĹžami, ro. 1938. (akovec). #elena }aruĹĄi, r. uĹži, ro. 1925. (Dekanovec). {ranjo }eimurec, ro. 1971. (Kotoriba). Ivan Sraka, ro. 1926.; Kristina BlaĹži, r. }odri, ro. 1925.; [ntun #uras, ro. 1949. (}ala Subotica). #ulijana |ovak, r. Klemeni, ro. 1916. (}ursko SrediĹĄe). Vinko Horvat, ro. 1945. (Prelog). Terezija usar, r. Lisjak, ro. 1921.; Zoran Perger, ro. 1973. (Ĺ trigova).


DOBRO JE ZNATI

52

27. sijenja 2009.

*

SVE

slavi

komoda 47-610 74 x 111 x 35 cm boja: bukva-bijela

*vrijedi za sve artikle iz oglasa do 31. 1. 2009 odnosno do rasprodaje zaliha.

.1. 2009 SAMO DO 31 700kn

279

kn

regal BEN 202 x 200 x 35-51 cm boja: javor-bijela ili wenge-bijela

tabure

SAMO DO 31.1. 2009

200kn

79

.1. 2009 SAMO DO 31 2.000kn

799

kn

garnitura LUNARIUS II

.1. 2009 SAMO DO 31

N

3.799

kn

M

stolica F 3 boja: crvena, zelena ili plava

D

P OD VU

E

ŽUTO OG

9.498kn

-

Č

kuhinja SARA 2,0 m boja: bukva ili trešnja

kn

O

OD

DA NA S

GODINA od

1949. go

.1. 2009 SAMO DO 31 400kn

dine

15 9

SVE

.1. 2009 SAMO DO 31

2.500kn

999

Slijedite žuto! SVE Radno vrijeme: pon-pet: 9-21, subota: 8-20. ČAKOVEC Globetka bb.

kn

PLAĆANJE DO

PLAĆANJE DO

60

ili kreditom do 60 rata

SVE

kn

*

(Diners, Master GO

VARAŽDIN Gospodarska bb. Radno vrijeme: pon-sub: 9-21.

RATA card, RATA Čekovi, stambeni krediti bez kamata ... )* Akcija vrijedi od 26. 1. do 31. 1. 2009 ili do rasprodaje zaliha.


27. sijenja 2009.

DOBRO JE ZNATI

53


MOZAIK

54

27. sijenja 2009.

KULTURNO - UMJETNIKA UDRUGA “KVITROVEC - MAŠKORI“, koja slavi svoj osmi roendan, užurbano se priprema za ovogodišnja fašnika speljavanja

Izrauju drvene paljene maske za “izvor života” Sudionici skupštine

BICIKLISTIKI KLUB “Mura Avantura” Sveti Martin na Muri

Promicat e biciklizam i zaviaj Nedavno je u Svetom Martinu na Muri osnovan Biciklistiki klub “Mura [vantura”, a u subotu je u Društvenom domu u Lapšini održana njegova skupština.  razlozima osnivanja kluba te o planovima i aktivnostima govorili su prvi predsjednik Mihael Tomši i tajnik van ver. Podršku klubu obeali su i opinski naelnik Franjo Makovec, predsjednik opinske Turistike zajednice Branko Polanec i predsjednik opinskog UDVDR-a Marijan Stiwens. Ve sada klub ima 50-ak lanova i simpatizera. Skupštini su bili

nazoni predstavnici slinih klubova iz Selnice, Preloga i slovenske Lendave, koji su voljni suraivati i meusobno se pomagati i nadograivati. `lub e okupljati graane zainteresirane za natjecateljsku i rekreacijsku vožnju bicikla, planski i organizirano razvijati klub i biciklistiki sport, promicati biciklizam u svakodnevnoj uporabi te organizirati i provoditi mnoge aktivnosti i priredbe vezane uz biciklizam. Sudjelujui na mnogim priredbama izvan županije, B` “Mura [vantura” promicat e i svoj zaviaj. (S. Mesari)

REKLI SU:

`ulturno - umjetnika udruga “`vitrovec - Maškori“, koja slavi svoj osmi roendan, užurbano se priprema za ovogodišnja fašnika speljavanja, makar ona stižu tek za nepunih mjesec dana. vu tradiciju u `vitrovcu, nekada zaseoku, a sada dijelu naselja Domašinec, pokrenula je obitelj Dragutina Jalšovca, aktualnog predsjednika `UU-a “`vitrovec - Maškori”. - Sve je poelo u mojoj obitelji s mojim ocem Franjom davnih 60-ih godina prošlog stoljea. apoetu tradiciju, koju smo donijeli iz Turiša gdje je naša obitelj živjela, moj je otac prenio na mene i moga brata, a mi smo je prenijeli na svoju djecu i unuke, tako da su fašnika speljavanja u našoj obitelji prisutna ve etiri generacije.  ne samo fašnika speljavanja. Mi smo jedina obitelj koja u `vitrovcu izrauje naše tradicionalne drvene maske. zraujemo ih ve etiri generacije. Najmlai meu nama je Matija Tomašek, unuk moga brata, koji je uenik 5. razreda Š Domašinec, a ve je pravi majstor za drvene maske, pripovijeda Dragutin Jalšovec.

Jedino je smrt bojana

Mihael Tomši prvi je predsjednik kluba

Tajnik kluba Ivan Zver

Predsjednik Mihael Tomši: - Biciklistiki klub “Mura [vantura” lanovima e osigurati uvjete za aktivno i rekreacijsko bavljenje biciklizmom. Radi osiguranja i pribavljanja potrebitih sredstava, klub e obavljati gospodarske i druge djelatnosti u skladu s propisima, te zastupati i štititi interese svojih lanova.

Tajnik van ver: - lanstvo u klubu donosi pravo sudjelovati u radu svih tijela kluba, biti biran u organe upravljanja kluba te sudjelovati u realizaciji svih klupskih projekata. Svi lanovi moraju poštovati i provoditi statut i druge klupske akte, plaati lanarinu te obavljati povjerene im zadatke ili dužnosti te promicati klub.

Drvene maske iz `vitrovca korijene vuku iz tradicije kopanja maski kakvima se die u Turišu, meutim, istodobno se uvelike razlikuju. Maska iz `vitrovca izrauje se od vrbe ili topole, mekog drva koje je lako nositi kada se osuši. zraena maska se pali, a potom lakira, što joj daje posebnu notu po kojoj se razlikuje od drvenih maski iz Turiša.  to nije jedina razlika. - Naše maske imaju lica, obrve, puno detalja, dok maske iz Turiša to nemaju. Mi smo nekada u poetku naše maske bojali, no od toga smo odustali. Danas još jedino bojimo masku smrti. U bijelo. Bojane maske razdijelili smo i poeli izraivati za nas tipinu drvenu paljenu masku kakvu danas nose

naši maškori. mamo više vrsta maski. mamo maske s rogovima, šeširima, kojeim i svi smo odjeveni u kombinaciju boja naše zastave, crveno - crno. U našoj povorci imamo kojekakve likove, od vještica, preko vragova, do seljaka i smrti. Našom fašnikom povorkom svugdje gdje se pojavimo priamo priu o izvoru života.  tome kako je postao svijet. Pripovijedamo o tome kako su ljudi poeli obraivati zemlju i zato su volovi i seljaci obavezni u našoj povorci. mamo vragove, vještice i dvije smrti. ni priaju o tome kako su ljudima uzeli sve što su privrijedili, a ostavili su im starost i bolest. ato u povorci imamo likove u invalidskim kolicima. Dvije smrti u našoj povorci govore o tome da nakon smrti dolazi život i opet smrt, govore o ciklusu raanja i umiranja. Naši likovi iz povorke plešu, zabavljaju se, ni ne slutei da se meu njima nalaze i vragovi i vještice i neizbježna teta s kosom koja na koncu sve pokupi. U povorci zato sudjeluje 30 do 40 mještana, pojašnjava Jalšovec. `UU “`vitrovec - Maškori“ u posljednjih osam godina,

OSNOVNA ŠKOLA Štrigova

Održan Lidrano 2009. za osnovne škole U snovnoj školi Štrigova u ponedjeljak 19. sijenja održan je Lidrano 2009. za osnovne škole Meimurske županije. Pred povjerenstvo je izišlo sedamnaest pojedinaca ili skupina koji su predstavili uratke deset gornjomeimurskih škola. Redom su se predstavile osnovne škole Gornji Mihaljevec, `uršanec, “Dr. van Novak” Macinec, Štrigova, Podturen, Selnica, Mursko Središe, vana Gorana `ovaia Sveti Juraj na Bregu,

Nedeliše i Sveti Martin na Muri. Nakon predstavljanja održan je okrugli stol na kojem je reeno kako je organizacija bila vrlo dobra, a istu takvu ocjenu zaslužuju i uenici, skupine i voditelji, odnosno mentori. Sudionike je pozdravio i zaželio puno uspjeha Stanislav Rebernik, ravnatelj Š Štrigova, a Lidrano 2009. osnovnih škola Meimurske županije otvorio je Branko Resman, štrigovski opinski naelnik. (S. Mesari, SR)

koliko djeluje, sudjelovao je na mnogobrojnim karnevalskim druženjima diljem Meimurja i Hrvatske, a gostovali su i u slovenskom Mozirju te Ptuju. Društvo danas broji više od 50ak lanova te time spada u vea društva u Meimurju.

Za lanove maska besplatna Jedan od lanova društva je Danijel Murkovi, koji ovih dana ubrzano prilagoava i servisira stare maske i izrauje nove za dolazei Meimurski fašnik. Svaki lan udruge ulanjenjem stjee pravo na besplatnu masku. - Masku je teško izraditi, treba puno volje i strpljenja i, dakako, prakse. a jednostavnije maske poput maske seljaka trebam itav jedan dan rada, dok recimo masku vještice izraujem danima. Maske izraujem ve dva desetljea. Maske se mijenjaju iz godine u godinu, likovi su razliiti, samo nekoliko maski uvijek ostaje isto. Mi izraujemo i drugu opremu, poput drvenih sjekiri i drugo. Sve je runi rad. Naravno, i kostimi na kojima rade žene, lanice udruge, pripovijeda Murkovi.

Karneval u Riu veliki, neostvarivi san Tradiciju u `vitrovcu ne namjeravaju zapustiti, a nemaju ni strah od toga što donosi budunost s obzirom na to da imaju dovoljno izraivaa maski, ali i mladih ukljuenih u rad ove udruge. - Nemamo nekakvih odreenih ciljeva i velike ambicije. abave nam nikad ne manjka, no bilo bi ipak lijepo sudjelovati jednom na meunarodnom karnevalskom pokretu u Riu de Janeiru, skromno e oran Lisjak, tajnik `UU-a “`vitrovec - Maškori“. S obzirom na to da udruga inancijski slabo stoji, da njen rad pomaže jedino opina Domašinec, teško da e san o Riu `vitrovec ikad dosanjati. Njima je problem iznai sredstva za gostovanja na domaem terenu, a kamoli za jedan ovakav izlet. Tajnik `UU-a “`vitrovec Maškori“ zamjera T-u Grada akovca što nije na vrijeme sazvao ovogodišnji sastanak sudionika Meimurskog fašnika pa su zbog toga otpali neki njihovi planovi i gostovanja. (D.Mihoci)


M Z IK

27. sijenja 2009.

55

MEIMURSKI NOGOMETNI SAVEZ pred velikom obljetnicom

50 godina osnivanja meimurske nogometne organizacije Samo inale osnivanja Nogometnog podsaveza akovec odrd  k d žan je osnivakom sjednicom, koja je održana u dvorani akoveke gradske vijenice (današnja zgrada u kojoj se nalazi Podruni ured HO) 30. svibnja 1959. godine. Uvjeti su postojali pa je tako i održana osnivaka sjednica. Do osnivake sjednice Meimurski klubovi su svoje administrativne i organizacione poslove obavljali u Nogometnom podsavezu Varaždin. Varaždin je predstavljao središte na teritoriju, današnjim rjenikom i terminologijom na cijelom podruju Varaždinske, `rapinskozagorske, `oprivniko-križevake i Meimurske županije. Redoviti sastanci i registracije igraa te djelovanje sudaca, odvijalo se u Varaždinu, gdje su redovito održavani tjedni sastanci nogometnih sudaca sa cijelog spomenutog podruja. To se polako pokazalo nepraktino i otežano u sprovoenju, a na teritoriju se pojavljuje niz novih klubova, niz novih ispitanih nogometnih sudaca i ispitanih trenera, koja su tražili svoj rad i angažman u djelovanju na terenu. Poeo je proces osamostaljivanja. U tom procesu odvajaju se Podravci, sa

sjedištem u `oprivnici, a ponukak i procesom i porastom nii takovim broja registriranih klubova na podruju Meimurja, koje je podijeljeno na `otar akovec i `otar Prelog, dolazi do inicijative za osnivanjem samostalnog Podsaveza. ` tome, uz broj porasta registriranih klubova (njih 12), omoguava se takov proces i novim statutarnim odredbama Nogometnog saveza Hrvatske, koji je odredio mogunost postojanja Podsaveza s najmanje ŠEST registrirana nogometna kluba. `ako je Meimurje ispunjavalo taj uvjet uz dovoljan broj ispitanih sudaca, a i ispitanih trenera, došlo je do inicijative osnivanja Nogometnog podsaveza akovec. No, sve nije baš išlo glatko, jer su takovu inicijativu osporavali i onemoguavali odreeni rukovodei kadrovi Nogometnog podsaveza Varaždin, koji su gubili odreene ingerencije osamostaljivanjem Meimuraca. Tako su poznata održavanja sjednica usmjerenih protiv osnivanja Podsaveza, odnosno konzerviranja zateenog stanja. ako su pri tom izreena odreena obeanja za buduu praksu, inicijativa za osnivanje

Nogometnog podsaveza akovec ij ometena. nije Udarne sobe koje su pripremile materijale i klimu osnivanja su Mirko Leich, nogometni sudac, športski aktivist, Rafael Šalamon, športski aktivist, izvia… te Dragutin Magi, osvjedoen u nogometu, rukometu, tadašnji referent za šport u `otaru akovec. Ta trojica pripremila su sve za potrebe osnivanja, koje je održano 30. svibnja 1959. godine. Sjednicom osnivanja vodio je kao predsjednik radnog predsjedništva RAFAEL ŠALAMON, što je uspješno i na ope zadovoljstvo obavljeno. Podsavez je roen. Na sjednici izabran je i prvi zvršni odbor u koji su ušli: - Mato Hreljac, policijski djelatnik, prvi predsjednik NP - Rafael Šalamon, potpredsjednik NP, Emil Hudin, Josip Mesari (Giboš), Stjepan Novak, Franjo Bence, van Radikovi – Franjo Mesari – Stjepan Vamplin (Mando) – svi nogometni suci, Gabrijel Dumbovi, Mirko Leich, Stjepan Turk, Franjo Tomani (iz Murskog Središa), Franjo Balaban (Prelog), Stjepan Mavrin (Gardinovec) i Pavao Perca (Donji `raljevec).

Mirko Leich, Rafael Šalamon i Dragutin Magi - stožerne osobe osnivanja i poetka funkcioniranja Nogometnog podsaveza akovec, koji je objedinjavao cijelo Meimurje Osnivai Podsaveza smatraju se slijedei Nogometni klubovi: - “Jedinstvo” (akovec) - “Mladost” (Prelog) - “Rudar” (Mursko Središe) - “Sloga” (akovec)

- “Graniar (`otoriba) - “Jedinstvo” (Donji Vidovec) - “Borac” (Nedeliše) - “Drava” (Donji Mihaljevec) - “Omladinac” (Novo Selo Rok) - “Omladinac” (Makovec)

NOVI AVONOV katalog

Nijanse ljubavi

Poboljšani vremenski uvjeti izmamili su neke da sjednu na motor i dovezu se do Otoka

NASTAVLJENA tradicijska “zimska motorijada” u Otoku

Još jedan uspješan Winter party Ren Ban kluba Prelog Ve je postala tradicija da M` Ren Ban klub Prelog povodom roendana moto kluba u sijenju organizira ve nadaleko poznati Winter Party . Odluka je pala da ove godine to bude subota 24. sijenja. Tradicionalno okupljalište bikera i svih onih koji vole dobru zabavu 6. put ove 2009. godinu uz rock ‘n’ roll svirku bio je Društveni dom kraj nogometnog igrališta u Otoku. `ao i svake godine svi koji su bili gladni u subotu naveer - mogli su pojesti grah “za prste polizati”, cuge je bilo kao i uvijek u izobilju, dok je na pozornici rock ‘n’ roll prašio najpoznatiji donjo meimurski bend istono od Preloga - “Musta bend”. Više stotina

Musta bend ponovno se vratio na stage zimske motorijade Ren Ban kluba onih koji vole neformalnu zabavu dobro zabavljali do ranih jutarnjih i druženje stiskali su se u Otoku i sati. (dz, foto: zv)

Nova Avonova kampanja 02/09 nazvana je Nijanse ljubavi, a katalog je izašao taman uoi Valentinova. Osim bogate ponude mnoštva atrikala, sada se posebno naglašeni parfemi, satovi, pjene za tuširanje, novanici i to oni koji su sada na neki nain upareni. Dakle slini za nju i njega. Osim standardne kozmetike pripremili su i širok izbor elegantnog nakita, te mnogo drugih zanimljivosti. Ukoliko još niste nabavili katalog, novu ponudu možete razgledati na www.avon. hr, ili se informirati na tel: 098/460-916 ili 098/355-998

- “Polet” (Pribislavec) - “Mladost” (Sveta Marija) - “BS`” (Belica) - “Dubravan” (Donja Dubrava) - “Trnava” (Gorian) i “Radniki” (Gardinovec). (Mirko Leich Cici)


56

DOBRO JE ZNATI

27. sijenja 2009.


RAZBIBIGA

27. sijenja 2009.

Ĺ ALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Ej, aj, rokometaĹĄi smo mi! 

im je poelo svecko rokometno prvenstvo ve se niĹĄi ne spomina o temo kaj je plin podraĹživ makar ga nega, baĹĄ nas brige kaj so nam Rusi zaprli ventile za plin, nikaj nas ne sekera kaj je benzin prinas podraĹživ, makar je cena nate na sveckomo placo besramno niska, ali je trelo benzina podraĹžiti jerbo neĹĄi mora platiti i to kaj je plin draĹžeĹĄiâ&#x20AC;Ś [ zakaj ja to vse vam pripovedam gda i vas interesera samo rokomet. NaĹĄi pakleni pobeivlejo vsaki den i neje jim vaĹžno protiv koga igrajo. Dosta je bilo igrae, jerbo ve idemo dale tijam do medalje. Ĺ e naĹĄe reprezentacije, Lino ervarov, kajkaj toga naprepoveda naĹĄim igraima, mesto kajbi jim jempot rekev gda ak oemo pobediti moramo nejmeje jenoga gola ve zabiti od protivnika ili pak jenoga meje dobiti. [k bodemo dale igrali po mojemo recepto unda se bodemo, brzas, dosmickali i do zlatne medalje, kaj znai gda bodemo znova nejbolĹĄi na sveto. Posle toga bode se znova vum zvlekla ona stara istina gda je rokomet igra ĹĄtero igrajo na vsakoj strani po sedem igraov, a na krajo pobedijo Hrvati. Kak je lejpo biti Hrvat

ve gda naĹĄi tak dobro igrajo i urt pobeivlejo. Ve i mi Meimorci navijamo za Hrvate, jerbo smo si mi z Hrvatima odnavek bili zdobra. Verjem gda se i naĹĄi sosedi Janezi ve veselijo kaj nam tak dobro ide (pak smo jim mi, ipak, prvi i nejbolĹĄi sosedi, jerbo s kim bi se ĹĄtricali da nas nemajo) isto tak kak smo se mi veselili kaj so oni nej dojĹĄli na prvenstvo.

K

uliko ujemo i vidimo vsi so ponoreli, oem rei pobesneli: nejpredi lisice, maki, pajceki, pesi, a ve i zajci. Najgerek sam kaj nebi tua besna nevola i nas ljude zahaila i zato podrĹžavlem naĹĄega Ĺžupaniskoga inĹĄpektora za marho, ĹĄteri je narediv kajbi se sondale vse make i pesi ĹĄteri lojsajo brez gazdi i Ĺželenciji, jerbo oni ĹĄteri nemajo Ĺželencijo te so nej cepleni protiv besnoe, tak gda jiv tej beteg more zaskoiti. To sam razmev, ali nebrem razmeti kak bodo korĹĄmiti naĹĄli gazdo od pesa ĹĄteri lojsa kaj mo zemejo peneze za to kaj so ga sondali i joĹĄ kcoj i kazno zato kaj je lojsav. Mortik i make i pesi imajo negdi vudrenoga ĹĄtemplina z vulicom i hiĹžnom numerom otkod so odiĹĄli. Mortik?

57

K

ak mo mandat ide krajo naĹĄ Ĺžupan vse spametneĹĄe i spametneĹĄe dela: zida ĹĄkole i vrtece i briga se okoli tega kaj se bodo ĹĄkolarci zabadav vozili vu ĹĄkole.  nej sam ĹĄkolarci nek i ĹĄtudenti. [k sem ja to dobro razmev on se prepravla za novi mandat, jerbo vsi znamo gda vsako dete, kak oni vu vrteco, tak i ĹĄkolarci, pak i ĹĄtudenti imajo dva roditele, a kcoj joĹĄ ido japice i mamice, tak gda vam z tega zide hajdig veliko birako telo. [li to je joĹĄ nej vse, jerbo vsi znamo gda so deca naĹĄe nejvekĹĄe blago, a mi stareĹĄi smo spremni vse dati za jiv, a Ĺžupan nam iĹĄe samo glasa. Pak to nas ruom nikaj ne koĹĄta.  ak vas ve bodem pitav ĹĄto bode novi Ĺžupan, smijali se bodete z tak lefkoga pitanja.

K

uliko vidimo naĹĄ glavni vodovoda, gospon orec, z conom zvani oki, se ravna izvoziti naĹĄo meimorsko vodo, ĹĄtera je nejbolĹĄa na sveto, naĹĄaj sosedaj. Prosiv bi ga lejpo nek dela biznisa z Hrvatima i Maarima, a nikak z Janezima, jerbo ak bodo pili naĹĄo nejbolĹĄo vodo unda bodo spametni kak vrag, a i brez toga nebremo Ĺžnjimi dojti na kraj. Jedino ak bi

jim nutri del malo broma, tak gda nas ve nebi mogli z nami tirati zajebancijo.

N

aĹĄi Ĺžupanijski politiari so celo minulo leto otpirali sigurno hiĹžo vu ĹĄtero bodo smeĹĄtene vse one Ĺžene ĹĄtere imajo plavo oko, oem rei, z ĹĄterima se moĹži spominajo z pesnicom, remenom, ĹĄibom ili botom. To je tak vse traljavo iĹĄlo kaj so te nesrene Ĺžene poele izdavati svojega lista, a vse to kaj natirajo odgovorne kaj se poĹžurijo z otpiranjem te hiĹže. List se zove MODR[ VL[ST[, a izlazi po potrebi, kesno naveer ili pak rano vjutro.

S

oboka Julija je nej doakala svojega Romea, makar ga je zvala i poĹĄiljala poruke prek tri mobitele, nek so predi doĹĄli policaji. DeneĹĄje puce bi vse naprajle i vse od sebe dale za svoje deke, a ovi trdeki sam trmijo za ĹĄankom, puĹĄijo i Ĺžlepkajo, dok doli ne padnejo.



eteĹžnikaj je nejbole hmreti? KakĹĄi so ljudi tej naĹĄi doktori: obogatili so se na beteĹžnikaj. [ ve je i minister za zdravie porinuv roko vu beteĹžne Ĺžepe!

Nudistika plaĹža

Zabluda

Vode roditelji malog Pericu na nudistiku plaĹžu. Perica: - Tata, tata zaĹĄto je nekim muĹĄkarcima vei, a nekima manji? Tata: - VidiĹĄ sine, onaj koji ima veeg taj je gluplji, a onaj koji ima manjeg, on je pametniji. Perica: - Vidi tata, onaj striek ĹĄto pria sa mamom je sve gluplji i gluplji.

Umirovljenik sjedi u parku promatrajui puĹža pa upita kolegu: - Ĺ to je zajedniko muĹĄkarcima i puĹževima? - Nemam pojma. - Vuemo se, slinimo, imamo rogove i mislimo da je kua naĹĄa.

Direktor Prilikom posjeta psihijatrijskoj bolnici jedan posjetitelj pita direktora bolnice na temelju ega odluuju koga e primiti u bolnicu na lijeenje. - Vrlo jednostavno, odgovori direktor â&#x20AC;&#x201C; stavimo ga pred kadu punu vode i damu mu ajnu Ĺžliicu, aĹĄu i kantu, i kaĹžemo mu da isprazni kadu na najbrĹži nain. - [ha, razumijem, kaĹže posjetitelj â&#x20AC;&#x201C; onaj koji je normalan, pone vaditi vodu sa kantom. - Ne, kaĹže direktor â&#x20AC;&#x201C; onaj koji je normalan izvue ep sa dna kade. Ĺ˝elite li sobu s balkonom ili bez?

Jezina barijera Doe agrepanin u beogradski kafi i narui pie: - Espresso i deci kole. Konobar ga pogleda i upita: - Jelâ&#x20AC;&#x2122;, bre, a gde su ti deca?

Udvaranje Lijenik pita lijepu medicinsku sestru: - Ĺ to bih vam mogao dati da me zagrlite? - Duboku narkozu - ljutito odgovori ona.

Doek Razgovaraju dva agorca: - Kaj je rekla tvoja arica kad si proĹĄli put doĹĄel doma pijan? - Prav za prav niĹĄâ&#x20AC;&#x2122;. Ova dva zuba sam ionak moral izvadit.

Poduzetnik

Program

Prosjak pored sebe stavio dva ĹĄeĹĄira a prolaznik ga upita: - aĹĄto ste stavili dva ĹĄeĹĄira, zar jedan nije dosta? - Dobro mi je krenulo pa sam proĹĄirio biznis.

- Koji je najbolji program za klince? - pita mlada majka iskusnu prijateljicu. - Predizborni. Sve su to prie za malu djecu.

Selidba Pita uiteljica vicu: - Ĺ to su tvoji roditelji sino radili? - Selili. Mama nosila tatu, a tata poplun.

Krivi smjer Policajac zaustavio vozaa koji vozi u krivom smjeru i upita ga: - nate li vi kamo vozite? - nam, ali izgleda da sam zakasnio jer vidim da se svi vraaju.

Mujo i policajci vone policajci Muji na vrata. Mujo pita: - Tko je? Policajac: - Policija. Mujo: - Ĺ to hoete? Policajac: - Malo da popriamo. Mujo: - Koliko vas ima? Policajac: - Dvojica. Mujo: - Pa popriajte.


VREE A PR G A

58 VREMENSKA PROGNOZA za iduih 7 dana

PREGLED VREMENA od 19. do 25. sijenja

Od petka stabilnije VREMENSKA SLIKA: Ciklone se i dalje brzo redaju preko našeg podruja, a tako e biti i iduih nekoliko dana. Od danas e na vrijeme u Meimurju i Hrvatskoj djelovati nova ciklona iji emo utjecaj osjeati tri dana tijekom kojih e povremeno biti oborina. Jaanje anticiklone tek e nam krajem tjedna doniejti suho i stabilnije vrijeme uz sunana razdoblja. VREMENSKA PROGNOZA: Danas poinje trodnevna vladavina ciklone s kojom se moramo pripremiti na dosta oborina. S njom e biti i kiše i susnježice, vjerojatno i snijega pa bi se ponegdje mogao izmjeriti i najdeblji snježni pokriva ove zime. Danas oblano, povremeno s oborinama, uglavnom u obliku kiše i susnježice iako mjestimice može padati i snijeg, osobito u dijelovima gornjeg Meimurja. Zapuhat e slab do umjeren sjeverac s kojim e temperatura zraka vei dio dana biti izmeu 2 i 4 Celzijeva stupnja. Srijeda e osvanuti oblana. Povremeno e i dalje biti oborina pri emu je mogua i kiša i snijeg jer e temperatura zraka biti oko ili malo iznad nule. Mjestimice može nastati snježni pokriva, a sve koji putuju prema moru upozoravamo na obilan snijeg u gorskim krajevima što e zasigurno otežavati promet. U Meimurju e uz oborine biti i vjetrovito uz povremeno umjeren, mjestimice i pojaan sjeverac i sjeveroistonjak. Temperatura zraka

27. sijenja 2009.

Za nama topliji tjedan Nakon vrlo hladne prve polovice sijenja koja je u Meimurju bila nekoliko stupnjeva hladnija od višegodišnjeg prosjeka, prošli tjedan vrijeme je donijelo sasvim drugu priu. Ve od ponedjeljka bilo je osjetno toplije pa je popodnevna temperatura dosegla toplih 7 Celzijevaca, no šetnju po toplijem vremenu ponegdje je sprijeila slaba kiša. Najtopliji dan prošlog tjedna bio je utorak koji je mnogima donio glavobolju i nesanicu zbog južine. Temperatura je narasla na ak 14°C, a tlak zraka je padao što je bilo poveza-

no s poremeajem koji nam je u srijedu donio kišu, ali i pad temperature zraka na 6 stupnjeva. Kiše je povremeno bilo i u prvom dijelu etvrtka nakon ega se ponegdje pokazalo i sunce. Petak nam je donio tmurno i maglovito vrijeme, a krajem dana i u noi bilo je kiše i snijega pa smo u subotu ujutro mogli na tlu vidjeti njegove ostatke, uglavnom debljine oko 1 cm. Snijeg se ubrzo otopio pa je vikend bio veinom suh i pretežno oblaan, a olujna ciklona premještala se južnijim dijelovima Hrvatske.

Meteorološki kalendar kretat e se uglavnom izmeu 0 i 2 Celzijeva stupnja. U etvrtak e se vrijeme postupno smiriti. Još je ponegdje mogu slab snijeg, uglavnom u prvom dijelu dana. Popodne oborina više ne bi trebalo biti, ali e se zadržati veinom oblano vrijeme. Puhat e povremeno umjeren sjeverac koji e pojaavati osjeaj hladnoe uz temperaturu cijelog dana oko nule ili malo iznad. Petak nam donosi daljnje smirivanje i stabilizaciju vremena. Naoblaka e se postupno smanjiti pa u veem dijelu Meimurja oekujemo i barem kraa sunana razdoblja. Vjetar e oslabjeti pa e dan biti ugodniji. Jutarnja e se temperatura spustiti malo ispod nule, a najviša

dnevna bit e izmeu 0 i 2 Celzijeva stupnja. U subotu ujutro moglo bi biti magle i niske naoblake, osobito u donjem Meimurju gdje bi se ponegdje mogla i dulje zadržati. Sredinom dana ipak e biti sunanih razdoblja. Jutro hladno s temperaturom zraka izmeu -5 i -3, a najviša dnevna ovisit e o trajanju sunca i bit e veinom od -1 do 2 Celzijevca.

28. sijenja 1959. god. na podruju Sinja vjetar brzine 165 km/h 29. sijenja 1994. god. orkanska bura diljem Dalmacije 31. sijenja 1234. god. toliko jaka zima da su se rijeka Po i Jadransko more zaledili

I u nedjelju e vrijeme biti slino subotnjem, ali bi se niska naoblaka mogla mjestimice zadržati vei dio dana. Vjetar slab, a temperatura zraka slina onoj u subotu. Prema prognostikim kartama dostupnim pri izradi ove prognoze poetak sljedeeg tjedna mogao bi nam donijeti novu promjenu vremena uz naoblaenje i oborine. (prognoza izraena 26.1. u 10h)

METEOROLOŠKE BIZARNOSTI

Oluja Noel sije smrt Prošlog je vikenda $uropu zahvatila izražena olujna ciklona koju je Crometeo tim nazvao Noel. Ona je u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji donijela velike probleme, a nažalost i ljudske žrtve. Poginulo je 18 osoba, a valovi su na obalama Sardinije bili visoki preko 20 metara! Ciklona je krajem subote zahvatila i Hrvatsku, uglavnom Jadran

i gorske predjele gdje je bilo obilne kiše i snijega. Na splitskom i dubrovakom podruju zabilježili smo nekoliko pijavica! Nažalost, zbog obilne kiše i poplave ova ciklona neizravno je skrivila smrt jedne osobe u Šibeniku zbog strujnog udara pa se i Hrvatske pridružila popisu zemalja u kojima je Noel donio smrtne posljedice.

Pijavica u Dubrovniku (Daniel Pavlinovi)

AGRONOMI MEIMURJA I PODRAVINE izabrali Kraljicu vinograda

Kruna i lenta Petri Nedeljko

Prošlogodišnja i sadašnja Kraljica s povjerenstvom za izbor Meimurski i podravski agronomi prošli su vikend imali tradicionalno godišnje druženje uz Vincekovo. Nakon što su obišli [grico trade u Prelogu, asadnik IV[ u Štefancu i Stari mlin na Muri kod Žabnika, te Vinsku kuu Cmrenjak, agronomi su u Železnoj €ori, kod Dvorca “Terbotz”, upriliili obred

Vincekovog, a potom izabrali i Kraljicu vinograda za 2009. godinu. Ova laskava titula pripala je mladoj agronomistici Petri Nedeljko iz Zasadbrega, zaposlenoj u akovekom [gromeimurju - Podrum Štrigova. Novoj Kraljici vinograda krunu je na glavu stavila prošlogodišnja pobjednica Marija Dveko,

a lentu pak Mladen Matjai u ime peterolanog povjerenstva. [gronomi su druženje završili veerom i plesom u Dvorcu “Terbotz”, te dogovorili nove susrete, prvo u Podravini, a potom u Meimurju, gdje e biti izabrana nova Kraljica vinograda za 2010. godinu. (S. Mesari)

SVETI URBAN

Vincekovo kod Grofova Kobasice na ognju za okrjepu tijela

Rezanje i škropljenje trsa obavili su majka i sin Jakopi

Udruga Vinoljubi obred Vincekovog obilježila je i proslavila na imanju €rofovo u Svetom Urbanu, iji je vlasnik Mijo Šulj iz Svete Ma-

rije, koji godinama živi u Zagrebu. Njemu te Borisu Tergaru i Krešimiru Šintiu društvo Vinoljub je zahvalilo i dodijelilo priznanje za 10

godina aktivnog rada i podupiranja udruge. €lazbeno - pjevaka pratnja bio je sastav Tamburaški bend Vinoljubi. (sm, zv)


DOBRO JE ZNATI

27. sijenja 2009.

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠE tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA Dreambox DM 800 HD PVR  HD prijemnik  univerzalni ita kartica

AKCIJSKE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA Digisat T133C2SR Triax TR 500 HD

NO

VO

!

KVALITETNA MEIMURSKA VINA

[ [ [ [ [ [

Urbanska kapljica Žuti muškat Rajnski rizling Graševina Zeleni silvanac Chardonnay

Distribucija i montaža Total TV opreme

info@kerman.hr

www.kerman.hr

59


PERUTNINA PIPO IPC ŽELI POVRATAK U VRH HRVATSKOG RUKOMETA

U SRIJEDU EKSPEDICIJA, NK MEIMURJE KREE NA PRIPREME U TURSKU

U TOPLICAMA SVETI MARTIN NA MURI IGRA SE PH ZA ŠAHISTICE

Poveanje prorauna za novi uzlet akovekog rukometa

Deset dana Antalyije za brušenje U tijeku najvei šahovski dogaaj u forme i prvoligaški povratak povijesti meimurskog šaha

KUU ZASADBREG uvar baštine

Sedamdesetogodišnja preša kod Doma kulture Zasadbreški KUU poznat je po njegovanju izvornih meimurskih pjesama, fašnikom plesu i povorci te drugim priredbama, a ovih dana postali su još poznatiji jer su nastupili u emisiji Lijepom našom, snimljenoj u Prelogu. Ali KUD Zasadbreg radi i na ouvanju baštine i starina iz svog naselja i kraja. Minulih dana od propadanja su zaštitili prešu za grože i jabuke, koja je 1939. izraena u Zasadbregu. Tonije, u Markovini kod obitelji Martina i Katarine Perho, koja se njome služila od 1939. do 1968. godine. Perhoevom prešom, koja je bila jedna od veih u selu, služili su se i drugi mještani, jer u ono vrijeme preša nije bilo posvuda, a jabuka i krušaka je bilo do mile volje. Stoga je prešanje trebalo unaprijed dogovoriti. Preša se nije naplaivala ve su ljudi trebali “odslužiti radnika”. Prešanje i tukara jabuka i krušaka bio je jedan od najljepših dogaaja u selu i uvijek je bilo veselo i radilo se uz pjesmu.

Dar obitelji Bojana Štampara Do svoje sadašnje postaje preša je imala dug put. Naime, obitelj Perho je 1968. godine prešu prodala

obitelji Augusta Pintaria. Kod njih je preša bila do 2007. godine kad su je oni prodali imanju Mladena Toplianca. Od njih ju je kupio Bojan Štampar, vinogradar iz Svetog Urbana, koji ju je poklonio KUU-u Zasadbreg. Dolaskom suvremenih preša na takve preše danas se vrlo malo preša, najviše zbog prikazivanja tradicije “kak su negda prešali naši stari” nego iz potrebe. Predsjednica KUU-a Zasadbreg Mirjana Koruni kaže da su cilj i želja ouvati i prezentirati stvari kojima su se nekad služili naši stari i mladim generacijama prikazati kako se nekad živjelo. - Voljeli bi uz prešu ovdje izložiti stara drvena kola, plug, ornice... i napraviti jedan lijep etnokutak, kažu u KUU-u Zasadbreg, i zahvaljuju Bojanu Štamparu, gospodarstvu Toplianec, Dragutinu Medlobiju, Pilani “Škrobar”, “Svam limu” Novo Selo Rok i Stjepanu Trupkoviu koji su puno pomogli u preseljenju preše, koju su potom lanovi KUU-a posložili i podigli te je ona sada vrijedan spomenik na ne tako davna i lijepa vremena. Opina Sveti Juraj na Bregu ovaj projekt poduprla je s 10 tisua kuna. (S. Mesari, Denis Koruni)

Postavljanje stare preše

Špiceri su dosadni Špiceri su baš dosadni. Ili je to možda naš fotograf koji ne nalazi pravi motiv za špicu. Pa, pobogu, uinite nešto protiv ovog sivila. Uinite nešto s tim dosadnim i bezlinim odjevnim kombinacijama koje nosite. Samo da znate, spašavaju vas jedino kišobrani. Oni su prošli tjedan bili glavni modni do-

datak, a kako su se nosili kišobrani u boji, njima je ublaženo dosadno sivilo. Valja priznati da je lijepo oku milo. Zato nam je drago kada na špici sretnemo zrihtanu, lijepu djevojku koja je, iako odjevena u dosadno bezbojno crnilo, ali s ukusom posloženo, uljepšala akoveku špicu.

Međimurske novine 699  

Međimurske novine 699

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you