Issuu on Google+

SEDAM KAMERA za nadzor na području grada Čakovca

www.mnovine.hr

str. 2-3

Moje pismo je bilo ozbiljno, a župan se s njim sprdao

str. 7

Otkrivamo gdje su postavljene kamere

BRANKO ŠALAMON o ponudi za kupnju zemljišta kod Vojarne

CRNA KRONIKA

str. 6

Godina XIV. Broj 697.

PUŠĆINE

str. 12

Za bjeguncom iz zatvora prava filmska potjera

RAZGOVOR

str. 4-5

Otvorena prva područna škola za jednosmjensku nastavu

^akovec, UTORAK, 13. siječnja 2009.

Cijena 7 kuna

NEDJELJOM I BLAGDANOM nakon zatvaranja trgovina

Pekarne koje rade nedjeljom u Čakovcu, Prelogu i Murskom Središću str. 11

STJEPAN VARGA, direktor Čakovečkih mlinova d.d.

Sredina bez ljudi koji mogu, znaju i hoće nema ništa

TEPEŠIJA PO ME\IMURJU u ovom broju

Jurovec Duplerica RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

55


A

2

13. sijenja 2009.

SEDAM KAMERA vrši videonadzor na podruju grada akovca, a videosnimke e policiji biti pomono sredstvo u dokazivanju kaznenog djela

Kamere snimaju 24 sata dnevno Sredinom prosinca 2008. godine službeno je pušten u rad fiksni videonadzor na podruju pješake zone grada akovca, ime su prolaznici centra akovca i protiv svoje volje, ali u cilju vee sigurnosti, postali svojevrsni sudionici Big Brothera. Rije je o projektu sastavljenom od dva dijela, mobilnog i fiksnog videonadzora. I dok je u Policijskoj upravi meimurskoj roena ideja mobilnog videonadzora, Grad akovec je, nakon obnove pješake zone u koju je uloženo 25 milijuna kuna, ponudio opremanje iste s bežinom WLAN mrežom i sedam kamera koje iskljuivo prekrivaju pješaku zonu. Time je mobilni videonadzor nadograen fiksnim videonadzorom na podruju pješake zone.

- Dakle, u pješakoj zoni grada akovca postavljeno je sedam kamera, diskretno smještenih u kuišta koja zadovoljavaju sve kriterije po pitanju vizualnog izgleda s obzirom na to da se radi o zaštienim povijesnim zgradama, kazao je Ivica Pongrac, voditelj Odsjeka za komunalno redarstvo.

Upravljanje kamerama dostupno je iskljuivo ovlaštenim osobama Policije

Jedna kamera smještena je u ulici Kralja Tomislava, na zgradi Grada akovca, te pokriva prostor do Franjevakog trga

Druga je kamera smještena u Stossmayerovoj ulici, iznad banke Kovanica, te pokriva cijeli Franjevaki trg

dok sedma pokriva Trg Republike, a smještena je na zgradi Centra za kulturu. Osim zaštite urbane opreme, unkcija ovog sustava je poboljšanje stanja sigurnosti, ime su i Grad akovec i Policijska uprava meimurska našli svoj interes u ovom projektu.

Gdje su kamere?

Snimka nije dokaz

U ulici Kralja Tomislava smještene su tri fiksne kamere. Jedna je na zgradi Grada akovca, druga iznad VBZ knjižare, dok je trea fiksirana iznad pizzerije Pipo. U Strossmayerovoj ulici nalaze se dvije kamere. Dok se jedna nalazi iznad banke Kovanica i pokriva cijeli Franjevaki trg, druga je smještena iznad Singapur shopa. Šesta kamera nalazi se u ulici Matice hrvatske, na zgradi preko kavane Parco Ala,

Videonadzor predstavlja tek pomono sredstvo u dokazivanju kaznenog djela ili prekršaja. Videosnimka sama za sebe nije dokaz, ve zapis koji ubrzava saznanja o možebitnim svjedocima ili predmetima važnim za istragu. - Konkretno, kada bi došlo do tunjave u kojoj jedna osoba nekim predmetom udara drugu te joj nanosi teške ozljede, u sluaju bez kamera tražili bi se svjedoci te bi

Trea je kamera fiksirana iznad Singapur shopa i pokriva Strossmayerovu ulicu

Prilagodba zabrani rada nedjeljom nije problem

t

Dugo najavljivan Zakon o trgovini, koji obuhvaa zabranu rada nedjeljom, stupio je na snagu. Iako veini Meimuraca ale otvorene trgovine nedjeljom, pri-

lagodba novonastaloj situaciji ne predstavlja im nikakav problem. I dok jednima najviše ali svježi kruh, drugi su nedjeljom imali naviku kupovati i druge namirnice.

Meutim, Meimurci su podijeljenog mišljenja kada je rije o slaganju s ovim zakonom. Dok se jedni u potpunosti slažu sa zabranom rada nedjeljom jer, kako

kažu, šest dana za rad je sasvim dovoljno, drugi nisu protiv ovog zakona, ali pod uvjetom da oni koji bi radili taj dan budu dobro plaeni za to. Našli su se i oni koji

smatraju da je zabrana rada nedjeljom negativna te da bi osim manjih trgovina nedjeljom trebali raditi i kiosci te veliki trgovaki centri. (H. Zear)

Anketa “Pod vurom” Antun Koruni, akovec - S obzirom na to da smo esto u nedjelju “skoili” u trgovinu po neku sitnicu, mojoj obitelji ali otvoren duan na taj dan. Meutim, nije nam problem prilagoditi se trenutnoj situaciji. Osobno nisam protiv rada nedjeljom, ali smatram da oni koji bi eventualno radili moraju biti dobro plaeni za to. Kad bi trgovine ponovno radile nedjeljom, ljudi ne bi morali strahovati hoe li dobiti otkaz ili ne.

Anto Nikoli, Novo Selo na Dravi Meni osobno ne ali što trgovine ne rade nedjeljom. U potpunosti se slažem s ovim zakonom o zabrani rada nedjeljom zbog toga što nigdje nitko ne radi sedam dana u tjednu. Šest dana za rad je sasvim dovoljno, dok je sedmi dan uvijek bio za odmor, pa bi tako trebalo biti i u današnje vrijeme.

Željko Baksa, Gardinovec - Osjeti se da su trgovine zatvorene nedjeljom. Nema riškog kruha i nema novina. No možemo i bez toga. Nije nam problem prilagoditi se novonastaloj situaciji. Osobno smatram da je taj zakon u redu, i to mislim upravo zbog ljudi koji rade nedjeljom, dok veina ostalih taj slobodan dan provodi u krugu obitelji.

ura Matoša, akovec - Mojoj obitelji ne ale otvorene trgovine nedjeljom. Osobno smatram da je to u redu i slažem se sa zakonom o zabrani rada nedjeljom. Meni uope nije potrebno da trgovine rade taj dan jer sve što trebam kupim u subotu i opskrbim svoju obitelj potrebnim namirnicama. Smatram da svaki radnik zaslužuje odmor barem jedan dan u tjednu. Damir Oršuš, Pribislavec - Smatram da je negativno da se zabrani rad nedjeljom. Mnogi ljudi u nedjelju ostaju bez potrebnih namirnica i nemaju ih gdje kupiti. Osim manjih trgovina, mislim da bi trebali raditi i kiosci te vei trgovaki centri. Naravno, uz to ide i vea plaa za one koji rade. Kad bi se rad nedjeljom dobro platio, mislim da trgovci ne bi imali ništa protiv.

Vlado Sabol, Mala Subotica Malo ali što trgovine ne rade nedjeljom, ali ne toliko da se ne bi mogli prilagoditi toj situaciji. Odgovor na pitanje bi li trebalo raditi nedjeljom ili ne, prepustio bih ljudima koji su do sad radili taj dan. Mislim da bi oni sami trebali odluiti žele li raditi ili ne. Znai, tko hoe, neka radi, a tko nee, ne mora. Mislim da je tako najpoštenije. (H. Zear, oto: Vrzan)


A

13. sijenja 2009.

3

Meimurci o postavljenim kamerama

Šesta kamera nalazi se na zgradi preko kavane Parco Alfa u ulici Matice hrvatske

Ivica Pongrac, voditelj Odsjeka za komunalno redarstvo, i Darko Dragievi, naelnik Odjela krim policije PU meimurske, ispred LCD monitora i upravljake ploe fiksnog videonadzora cijeli proces potrajao. Meutim, u sadašnjoj situaciji postoji snimka na kojoj se vidi ili svjedok ili predmet kojim je ozlijeeni napadnut. S predmeta se mogu uzeti otisci i sluaj je riješen. Videozapis samo usmjerava, u ovom sluaju, gdje je dokaz, kazao je Darko Dragievi, naelnik Odjela krim policije Policijske uprave meimurske.

Zakonskih prepreka nema Kako je sustav tehniki razvijan, paralelno je razvijan i pravno. O sustavu se detaljno razgovaralo sa sucima Prekršajnog suda u akovcu, dok su oni razgovarali s Visokim

prekršajnim sudom u Zagrebu te s Državnim odvjetništvom u akovcu. Utvreno je da zakonskih prepreka nema. U prostorima PU meimurske postavljeni su LCD monitori i upravljaka ploa, tako da je upravljanje kamerama dostupno iskljuivo ovlaštenim osobama Policije. Cijeli sustav je zaštien i kodiran tako da nitko neovlašten ne može ui u bazu podataka, koja se nakon 30 dana automatski briše. Samo je jedna osoba u Policijskoj upravi meimurskoj ovlaštena za skidanje, odnosno kopiranje neke snimke, te uz to mora zabilježiti na iji zahtjev i uz koju prekršajnu prijavu ide taj

etvrta se nalazi u ulici Kralja Tomislava, iznad VBZ knjižare, te pokriva prostor od Franjevakog trga do sata

materijal. Dakle, videonadzor kao sredstvo dokazivanja služi prevenciji prekršajnih i kaznenih djela ili kada poinjeno kazneno djelo pomaže policiji, odnosno ide u korist žrtve od koje se nerijetko ne dobiju gotovo nikakva saznanja.

Travnate površine bez videonadzora Što se tie mobilnog nadzora, on se može postaviti gdje god ima potrebe za policijskim postupanjem, bilo da je rije o nekim javnim okupljanjima ili kritinim mjestima, poput akovekog parka na kojima su prijestupi, prekršaji ili kaznena djela naješi.

Sedma kamera fiksirana je na zgradi Centra za kulturu i pokriva cijeli Trg Republike S obzirom na to da je sklopljen ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku uinkovitost te e se pomou dobivenih sredstva obnoviti park, planira se pripremanje inrastrukture parka za budunost kako bi se i ondje jednom postavile fiksne kamere. Meutim, ni jedna travnata površina u parku nee biti pod videonadzorom. - Ne želimo uništiti ljepotu i bit parka. Nama je najbitnije da vidimo tko je ušao u park, kazali su Ivica Pongrac i Darko Dragievi.

Peta kamera smještena je iznad pizzerije Pipo

Namjera Grada akovca i Policijske uprave meimurske nije uništiti ono ime se Meimurje može pohvaliti, a to je sigurnost ovog podruja, što pokazuju i statistike. - Ne želimo sve staviti pod kamere i na taj nain stvoriti nelagodu kod graana akovca jer time ‘rušimo’ sami sebe i poriemo da je Meimurje sigurno podruje, ve želimo stvoriti još sigurnije i ljepše mjesto za život, dodali su. (H. Zear, oto: Vrzan)

U pješakoj zoni grada akovca postavljeno je sedam kamera ija je funkcija, osim zaštite urbane opreme, poboljšanje stanja sigurnosti

NA KUNE ADRESE ovih dana stiže novi osobni identifikacijski broj ili OIB

Novo raunalno ime i prezime sastoji se od jedanaest sluajnih brojeva Ovih dana graani e na svoje adrese dobivati poštu s novim osobnim identifikacijskim brojem koji e zamijeniti dosadašnji MBG. Osobni identifikacijski broj (OIB) je stalna identifikacijska oznaka, bolje reeno, novo kompjutorsko ime i prezime svakoga hrvatskog državljana i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a odreuje ga i dodjeljuje Ministarstvo financija Porezna uprava. Prema službenim tumaenjima, OIB se uvodi zbog ope inormatizacije javne uprave koja ima za cilj poveati uinkovitost državnih institucija i smanjiti administrativna optereenja za graane, automatske razmjene podataka izmeu tijela državne uprave i drugih državnih institucija, boljeg pregleda nad imovinom graana i pravnih osoba, te prilivom i tijekom novca, što je kljuan preduvjet za transparentnu ekonomiju i sustav-

no suzbijanje korupcije, kao i usklaivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.

Zbog OIB-a ne treba mijenjati osobne dokumente Osobni identifikacijski broj postepeno e zamijeniti sve brojeve koji su do sada služili kao identifikacijske oznake pravnih i fizikih osoba u Republici Hrvatskoj (MB i MBG). OIB se sastoji od 11 znamenki odreenih sluajnim odabirom i ne sadrži nikakve privatne podatke, tako da iz OIB-a nije mogue išitati datum roenja i slino. Graani zbog uvoenja osobnoga identifikacijskog broja ne trebaju mijenjati osobne dokumente. Graani e dobiti osobne isprave s OIB-om tek kada ih budu mijenjali iz uobiajenih razloga, poput isteka roka trajanja. Osobe s doživotnim osobnim iskaznicama ne trebaju

mijenjati svoje dokumente ve e po potrebi koristiti potvrdu o OIB-u koji e dobiti na kunu adresu. Osobni identifikacijski broj sastoji se od 11 znamenki. 10 znamenki odreuje se sluajnim odabirom niza brojeva, dok 11. znamenka predstavlja kontrolni broj izraunat po “Modul 11,10” ISO 7064. OIB dobivaju svi hrvatski državljani roenjem, odnosno stjecanjem hrvatskog državljanstva, pravne osobe sa sjedištem na podruju Republike Hrvatske osnivanjem te strane osobe kada nastaje povod za njihovo praenje na podruju Republike Hrvatske (upis u službene evidencije i stjecanje statusa poreznog obveznika). Nakon 1. sijenja 2009. godine sve nove osobe dobit e osobni identifikacijski broj u trenutku upisa roenja, odnosno stjecanja

Damir Novak, Mali Mihaljevec - uo sam za postavljene kamere koje nas snimaju ovdje u centru akovca, ali meni osobno to ne smeta jer nisam puno u akovcu. Da jesam, vjerojatno bi mi smetalo. Osobno smatram da to nije dobro jer je time narušena privatnost graana.

hrvatskog državljanstva, injenice osnivanja poslovnog subjekta ili nastanka povoda za praenje. Osobni identifikacijski broj odredit e se i dodijeliti na temelju inormatike razmjene podataka izmeu tijela koji upisuju osobu i Porezne uprave, bez potrebe da osoba dolazi u Poreznu upravu. Radi postepenog uvoenja osobnoga identifikacijskog broja tijekom 2009. godine, novim e se osobama uz osobni identifikacijski broj odreivati i jedinstveni matini broj graana te matini broj. Tijekom 2009. godine na svim prijavama i u platnom prometu koristit e se jedinstveni matini brojevi graana i matini brojevi. Od 1. sijenja 2010. godine na poreznim prijavama i u platnom prometu koristit e se osobni identifikacijski brojevi. Sve zemlje lanice Europske unije koriste odreene identifika-

cijske brojeve. Republika Hrvatska uvodi osobni identifikacijski broj koji zadovoljava dva temeljna uvjeta: vodi rauna o zaštiti privatnosti osobe - osobni identifikacijski broj sastoji se od znamenaka koje su odreene sluajnim odabirom i ne sadrže inormacije koje pokazuju vezu s osobom kojoj je dodijeljen (nije kazujui broj), te zadovoljava zahtjeve Europske unije za potrebe meunarodne razmjene podataka jer ima manje od 12 znamenki.

Više o OIB-u na www.hr O osobnom identifikacijskom broju (OIB) može se jednostavno saznati ako se na Internetu otvori stranica Ministarstva financija www.oib.hr, te u prozorie utipka ime i prezime, dosadašnji MBG i broj osobne iskaznice. Može se poslati SMS poruka na 61642 (61OIB) u kojoj e upisati svoj matini broj

Slavo Kamenar, Mali Mihaljevec - Meni osobno ne smetaju postavljene kamere. Potpuno podržavam ovu odluku o postavljenju kamera u pješaku zonu grada akovca. Mislim da e se time smanjiti nasilje i kriminalne radnje

Iva Trupkovi, Lopatinec - ula sam za postavljene kamere i ne smetaju mi nimalo. Mislim da je to super jer e se konano vidjeti tko uništava imovinu i ne ponaša se u skladu sa zakonom. (H. Zear, oto: Vrzan)

graana ili matini broj (MB), ili pak zatražiti uvjerenje u Poreznoj upravi. Uz dobivanje OIB-a nije potrebno mijenjati dokumente, ve e se to raditi postupno, kad neki dokument istekne, pa ga treba obnoviti. Iz Ministarstva financija poruuju da e uvid u OIB imati samo ovlaštene osobe i institucije. Najteže je vjerovati u ovo zadnje, da e uvid u OIB imati samo ovlaštene osobe, te da podaci nee procuriti u krive ruke. Dosadašnja iskustva s kraama kartica i podataka iz banaka, koje su sigurno dobro zaštiene, ukazuju da e i OIB biti na meti lopova i zlonamjernih kriminalaca, a koliko e zaštititi graane i njihovu privatnost, ostaje za vidjeti, no barem mu je takva nakana. Uvoenje broja u prvom je redu velika prednost za državu i Ministarstvo financija te policiju, koji e na taj nain imati uvid u kompletne imovine graana, ali i za graane koji nee trebati stalno neke nove potvrde i papire, kako se obeava. No injenica je i to da nas ni jedna novotarija, pa bio to i OIB, nije do sada izvukla iz kandža novovjekovne birokracije. (J.Š.)


G   

4

13. sijenja 2009.

RAZGOVOR: STJEPAN VARGA, direktor akovekih mlinova d.d.

Sredina nema niĹĄta a ljude koji mogu, znaj

Prvi ovjek akovekih mlinova o tome kako su zadrĹžali i proĹĄirili trĹžiĹĄte, ostvarili ak murskih bankarskih krugova, isisavanju mladih i ĹĄkolovanih Meimuraca u veim gra Pojedina regija je toliko jaka koliko ima jakih regionalnih gospodarskih igraa ne samo na svom podruju, nego svojim uspjeĹĄnim djelovanjem i prelaze granice svoje regije. I kad smo uglavnom viĹĄe zaokupljeni time koja e od naĹĄih firmi biti od koga preuzeta, akoveki mlinovi vodili su tihu puzeu politiku preuzimanja drugih firmi. Trenutano u okviru koncerna posluju akoveki mlinovi, Radnik Opatija, VraĹžap Zadar, Pogaa Babin Kuk, Trgovina Krk, Metss akovec. U sastavu akovekih mlinova jesu pekare u akovcu, Orosavlju i KonjĹĄini. akoveki mlinovi jesu jedna od pet tvrtki koji su ostvarili najveu dobit u Meimurju, a Metss tvrtka s najveim ukupnim prihodom u Meimurju. Od Trgocentra su 2003. godine preuzeli 50 trgovina, a u meuvremenu ih imaju 95, uz to ĹĄto ih preureuju na suvremen nain i s prepoznatljivim unificiranim izgledom. Cjelokupni sustav zapoĹĄljava viĹĄe od tisuu radnika. Postupno ĹĄirenje akovekih mlinova u druge regije bio je povod za razgovor

sa Stjepanom Vargom, direktorom akovekih mlinova. • akoveki mlinovi, preuzimajui druge tvrtke, strateťki su se rasporedili tamo gdje se njihovi proizvodi i najviťe troťe, uz obalu, kad se u vrijeme turizma broj ljudi u priobalnim mjestima od Istre do Dubrovnika viťestruko poveava. Zbog ega ste se odluili za takvo ťirenje? — Mi smo rano shvatili da firma bez trŞiťta vrijedi malo i da e konkurencija u trgovini biti sve vea, a zahtjevi trgovakih kua prema proizvodnji biti sve vei. Širenjem ali i preuzimanjem trgovakih kua htjeli smo stvoriti dio neovisnosti kroz akvizicije. Gotovim novcem kupovali smo trŞiťte. Prvo smo kupili Radnika iz Opatije davne 1994. godine. Zatim smo 1999. godine kupili Trgovinu Krk. Pa smo 2003. godine osnovali Metss kad je Trgocentar doťao u teťkoe. Pa smo 2007. godine kupili VraŞap u Zadru i koncem te godine smo skupa s turistikim poduzeem Babin Kuk osnovali Pogau u Dubrovniku. Na

taj nain smo dio naťe proizvodnje oplemenili kroz pekare i gotove proizvode, osigurali dio trŞiťta, zaposlili postojee kapacitete od firmi koje smo kupili i podigli zaposlenost te plasirali 30 posto braťna iz akovekih mlinova. Razlikom braťna moramo biti prisutni na cijelom trŞiťtu Hrvatske koja je mala, a nas je puno previťe jer su mlinski kapaciteti dvostruko predimenzionirani u odnosu na potrebe, jednako kao i pekarski. Jednostavno se mora voditi borba za svakog kupca bio on mali ili veliki. • Zaťto ste vi firma koja se razvija u tiťini, a ne ide na nekakav jai marketinťki iskorak, tipa Vindije, a tu ste negdje po snazi? Zaťto ta neka meimurska samozatajnost u medijskom pristupu? — Opasno je danas biti prvi i opasno je danas biti dobar. • Zaťto? — Zato jer svi onda na neki nain usporeuju i Şele pobijediti prvoga bilo kojim mjerama, a sve ostalo nije bitno, da li dampinťkim

cijenama, da li nekim drugim stvarima na trŞiťtu. Uz to, sredina u kojoj jesi teťko ti opraťta uspjeh. • Mislite na ovu lokalnu sredinu? — I na ovu lokalnu sredinu. • Zaťto je to tako? — Mislim da je to u genetici naťeg kraja, mi jednostavno ne Şelimo vidjeti nekog boljeg od nas.

Kupnjom Trgocentra osigurali trŞiťte • Sve velike firme i u svijetu vode politiku druťtvene odgovornosti prema sredini u kojoj posluju, zarauju, ostvaruju profite. Kakav je Vať odnos prema sredini u kojoj Şivite, tim viťe ťto ste najveim dobitaťima meu gospodarstvenicima, Metss ostvaruje najvee prihode? — Što se tie lokalne sredine, mislim da se mi odgovorno ponaťamo prema njoj svih godina otkad ova firma postoji. Posebno mogu rei da u ovom bliŞem razdoblju, kad se pťenica nije kupovala u cijeloj drŞavi i nije se plaala, mi smo korek-

POGLED ODOZDO

Cijena komocije je visoka Sjeam se svog djetinjstva kada diljem Meimurja nije bilo plina, vode iz javnog vodovoda nego bunara. U jesen su se u podrume slagale hrpe ugljena, cijepala drva za zimu, a voda je iz slavina, ako ih je bilo, tekla uz pomo hidroora i pumpi u dvoriĹĄnim bunarima. Tko je tada mario za odnose Rusije i Ukrajine, koje su, uostalom, u to vrijeme bile jedna drĹžava moni SSSR, i tada u Ĺžargonu Rusija. No mogunost da bi Rusija mogla imati nekakve veze s temperaturom u mojoj kuhinji tada je bila znanstvena antastika. Svijet je tada bio toliko podijeljen na razliite svjetove da je izgledalo nevjerojatno da bi svijet posto globalno malo selo do te mjere. Sada pak svaka bakica napeto iĹĄekuje vijesti svakih sat vremena hoe li plin iz Rusije preko Ukrajine doi do naĹĄe kue. U vrijeme prije plina bili smo po pitanju grijanja samodostatni. Svaki poĹĄten gazda pripremio je drva obino iz svoje ĹĄume za zimu,

kupio ugljen, ĹĄtoviĹĄe u Meimurju se do sedamdesetih godina proĹĄlog stoljea kopao ugljen. Po hranu se nije odlazilo u hipermarkete, ve su potrebne namirnice rasle u vlastitom vrtu, kocu i polju. Hranili smo se sezonski od onog ĹĄto smo sami uzgojili. Mame su imale ĹĄivae maĹĄine i zaista se malo odjee kupovalo u duanima. Dakako da se u odnosu na danas Ĺživjelo skromno. Ali bili smo neovisni o globalnim krizama. Neovisan se, dakle, moĹže biti na dva naina: ako ti treba jako malo stvari, kao nekada, ili ako si jako bogat pa u svim situacijama, bilo sveopeg obilja ili sveopeg siromaĹĄtva, moĹžeĹĄ zbog osobnog bogatstva doi do svega. Sada smo u situaciji da Ĺželimo uĹživati u komoru, a ovisni smo o mnogoemu: o financijskom kapitalu, tuim izvorima energije, moi. Mnogo smo se toga odrekli initi sami, jer drugi to rade jetinije, bolje, specijalizirajui se za ono ĹĄto mi znamo najbolje i sada smo o mnogo emu ovisni.

Komocija ima svoju cijenu i ona je visoka. Mislili smo da e nam biti lakĹĄe, a nije nam. Imamo samo drugu vrstu briga. Jesu li one vee ili manje nego ranije? Uvijek su one brige s kojima se borimo najvee. Film nije mogue vratiti unatrag i Ĺživjeti kao ĹĄto se nekada Ĺživjelo. Mogue je samo izvui nekakve pouke i prilagoditi se novonastaloj situaciji. Malo tko je tako bogat da e za iduu zimu moi pripremiti istodobno dovoljnu koliinu dva energenta. Mnoga kuanstva i nemaju mogunost grijanja na dva izvora, jer nemaju uz plinski bojler joĹĄ i gorionik za loĹž ulje ili pei za loĹženje na drva. No joĹĄ je vei problem s gospodarstvom koje e sada biti prisilno iskapano i zbog toga trpjeti ĹĄtete, a posljedino i radnici zaposleni u tim granama. Osiguranje paralelne koliine energije za sluaj krize dvostruki je troĹĄak. Ponemo li se umjesto na plin grijati na struju, hoe li to sustav izdrĹžati? Ponemo li ruĹĄi-

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti

ti ĹĄume za ogrjev, kakve e biti posljedice za ekosustav i ima li i ĹĄuma u izobilju? U globaliziranom svijetu ili e zavladati surovi sustav prava jaega ili emo morati njegovati toleranciju i dogovor. Za sada smo joĹĄ uvijek bliĹže sustavu prava jaega.

tno radili i danas radimo u Şupaniji i u susjednim Şupanijama. Nať moto je ne moŞeť sam biti na svijetu, ne moŞeť sam biti dobar ako ne unkcionira dobro sredina u kojoj djelujeť. Kroz razne donacije, sponzorstva, pomoi pomaŞemo i kulturu i sport i ljude kojima zdravlje naklonjeno. Smatramo svojom obvezom da i u taj dio moramo uloŞiti dio zaraenog novca. Lijepo je raditi u sredini koja se razvija, makar strťiť kao dobar, jer mislim da nitko nije sretan ako je usamljen. Kroz stimulacije naťih zaposlenika nastojimo podizati socijalnu sigurnost ljudi i nastojimo da materijalna primanja budu pristojna. Nikada nam nije bio cilj ii samo na profit firme, nego smo nastojali pomiriti tzv. sveto trojstvo firme: razvoj firme - materijalnu i socijalnu sigurnost zaposlenih i dividendu dioniarima. • Svi smo se pomalo snebivali kada ste preuzeli trgovine Trgocentra i osnovali Metss, tada 50 trgovina, i to u situaciji ne posebno sjajnoj, uz to veliki trgovaki lanci ve su u to vrijeme dolazili k nama. Zaťto ste se odluili za to? — Procijenili smo da bez prisustva naťih proizvoda u veini mjesta u Meimurju naťa radna jedinica Pekara akovec dolazi u odreene teťkoe. Na drugim terenima vidjeli smo da trgovaki lanci uzimaju etiri, pet, sedam dobavljaa kruha, uvjetujui da se ne moŞe kruh prodavati na cijelom teritoriju njihova trgovakog lanca, a veina trgovakih lanaca je koncentrirana u akovcu. Izvan dosega akovca dostupnost naťih proizvoda u tom bi sluaju bila upitna. • Mnoge proizvoake firme Şale se na banke i njihovo ponaťanje, o tome smo se dosta nasluťali na raznim skupovima, no puno se manje usuuju govoriti o ponaťanju trgovakih lanaca prema njima vezano uz pristup policama. S jedne strane imate Metts, ali prisutni ste i na policama drugih lanaca. Kako se ponaťate prema njima i oni prema vama? — Suraujemo sa svim trgovakim lancima prisutnim u Hrvatskoj, meutim, ni jednu naťu robu ne prodajemo ispod cijene koťtanja. Kada doemo u poziciju da netko traŞi viťe nego ťto je to mogue, a da ne ulazimo u supstancu, takvom kupcu kaŞemo: oprostite, ali mi vam to ne moŞemo prodati iz tih i tih razloga. • Zbog ega imate tako strogu politiku? — Politika nije stroga, ona je ekonomski potpuno logina. Pri-

vidno naganjati koliine naturalne pokazatelje, a financijski gubiti, jesti samo supstancu koju si u proĹĄlosti stvorio, mislim da je to poetak kraja firme.

Nedostaje nam domaa banka • Premda banke vjerojatno niste puno trebali, jer ste rekli da ste se razvijali iz vlastitih sredstava, ipak su za poslovanje firmi banke vaŞne. Kako ocjenjujete to da mi praktiki domau banku nemamo. Koliko je to firmama oteŞavajui aktor? — Joť sam 1999. godine rekao, kad se zbog poznate situacije u domaem bankarstvu donosila odluka da se Meimurska banka proda, kad sam bio protiv toga da se Meimurska banka proda. Meutim, bio sam jedini i usamljeni. Znali smo da e banke sniŞavanjem kamata uniťtiti domae bankarstvo, ali, kad to naprave, da e natrag povisiti kamate, ovo ťto se dogaa. Neminovno je da svaki onaj tko investira kapital u Hrvatsku Şeli ga ťto prije i ťto u oploenijoj varijanti vratiti u matinu zemlju. • Vi vjerojatno razmiťljate i radite strategije kako dati odgovor na ono ťto ste rekli u uvodu - oko prekapacitiranosti mlinarske i pekarske industrije? — U naredne dvije do tri godine veina e toga propasti, jedan dio e se restrukturirati, na nain da e se udruŞivati bilo kupovinom akvizicijama u branťi, bilo labavijim udruŞivanjem slino trgovakim lancima. Politika naťe firme je ta da moramo biti meu najveima u drŞavi, ťto i sada jesmo. Meutim, znamo da smo premali za one koji dolaze. Ubrzano smo razvijali trgovaki sektor zadnjih pet godina. Svi potencijali firme uloŞeni su u taj trgovaki dio, da osiguramo police na kojima bi mogli izloŞiti nať proizvod i ponuditi ga kupcima i povratno dobiti ocjenu vrijedi li taj proizvod, je li primjerena cijena i kvaliteta i jesmo li na pravom putu ťto se tie proizvodnje. Uz pekare, koje su bile naťe akvizicije, mi smo trei pekar u drŞavi, poslije Zagrebakih pekari i Mlinara iz KriŞevci koji je preťao u Agrokor. Mi smo trei proizvoa kruha, peciva i smrznutih tijesta u drŞavi i ekamo, kad sazrije vrijeme, da napravimo drugu azu rekonstrukcije mlina u akovcu i poveati kapacitete za joť 50 posto. Nama se nude i pekare i mlinovi po Hrvatskoj, a pred deset godina niste mogli kupiti ni jednu pekaru, a danas ih imate deset u ponudi. Dakle,


G   R

13. sijenja 2009.

5

ako nema ju i hoe

kvizicije, o nedostacima meiadskim centrima to je taj proces uruťavanja malih kapaciteta, koji se ne mogu nositi s trŞiťtem. To je ta neminovnost. U mlinskom dijelu uspijevamo pokrivati potrebe. Na Şalost, izloŞeni smo velikoj nelojalnoj konkurenciji. U Şetvi smo pťenicu platili 1,50 sa zavisnim troťkovima, no sada nas koťta 1,70 kuna, a na slobodnom trŞiťtu je po 1,10 kuna. I sad svi oni koji nisu korektno otkupili hrvatsku proizvodnju u Şetvi ťpekuliraju, kupe par desetaka tona, samelju, prodaju na sivo ili crno i onda konkuriraju i ruťe cijenu onima koji su otkupili pťenicu u Şetvi. • Ali ve smo imali situacije da s proljea cijena pťenice naglo naraste? — To su produkti neorganiziranog trŞiťta. U Hrvatskoj nemamo bilance roba. Kad se dogodi dobra godina, onda cijene naglo i rapidno padaju, a kada je zbog prirodnih nepogoda i nezasijanih povrťina nema, cijene lete u nebo. Upozoravali smo naťe kolege poljoprivrednike, ratare u Ministarstvu poljoprivrede da nije sve u visokoj cijeni, nego u stabilnoj dugoronoj proizvodnji. Jer ni domaa proizvodnja bez domae preraivake industrije ne vrijedi niťta. Ako propadne domaa preraivaka industrija, stranci sigurno nee stimulirati domai agrar. Prema tome, vezani smo jedni na druge i tako bi trebali funkcionirati. Uz to ťto je pťenica po meni bila preskupa, bez obzira ťto domai poljoprivrednici kaŞu da je to preniska cijena, u okolinu ne moŞemo izvoziti ni kilu braťna, ni pťenicu. U Maarskoj su cijene pťenice pale na 70 - 80 lipa. I sad s tom pťenicom preko BiH stiŞe braťno po vrlo dampinťkim cijenama. • Nije li ta situacija nekakva platforma na kojoj bi vi iz udruge poslodavaca mogli utjecati na Vladu? Ipak ste vi jai faktor od usitnjenih poljoprivrednih proizvoaa? Koliko uope moŞete utjecati na gospodarsku politiku i pokuťavate li uope? — Mi pokuťavamo utjecati na gospodarsku politiku, meutim, to je vrlo teťko iz viťe razloga. Osnovno razlog je usitnjenost primarnog sektora i njihovih udruŞenja. Na sastancima u Ministarstvu poljoprivrede susreemo se s etrdesetak udruŞenja proizvoaa i oni nikad nemaju jedinstvene stavove. Svi reagiraju kao vatrogasci, rjeťavaju se trenutni problemi, a dugorono niťta. Nije rijeťena zemljiťna politika. Najvee zlo za Hrvatsku je ako se odlui za prodaju zemlje. Jedini

resurs koji uva integritet, uz istu vodu. • Što bi se u tom sluaju dogodilo preraivaima? — Veliki vanjski proizvoai su vlasnici nekih banaka. Te banke e ocjenjivati tko se u Hrvatskoj moŞe razvijati, a tko se ne moŞe razvijati. Svi oni koji im trebaju moi e doi do kapitala, onima koji su konkurencija pristup e biti uskraen, te e stagnirati ili propadati. • Pratei neke trendova u gospodarstvu, uoila sam da je Agrokor iz trgovine preuzimao i oko sebe okupljao proizvoae, a akoveki su mlinovi iz proizvodnje razvijali trgovinu, dakle, isti proces, okupljanje trgovine i proizvodnje, nedostaje joť samo bankarski sektor? Zbog ega spajanje trgovine i proizvodnje? — Dosta smo putovali i promatrali ťto se i kako odvija vani. Vani je nezamislivo da bi proizvodnja i trgovina bile zajedno. Prije desetak godina rekli su: nek’ se svaki specijalizira tamo gdje je najjai, meutim, to je zadnjih godina prepreka u Europi za proizvoake irme. Sve viťe dolazi amerikog i japanskog trgovakog kapitala u Europu, a stranog i u Hrvatsku koji prodaju japanske i amerike proizvode, a ne trebaju europske proizvode, zbog ega su se europski proizvoai naťli u ťkripcu. Sad su se i oni poeli prisjeati onih vremena od prije trideset godina kada su trgovina i proizvodnja bili povezani kako ne bi u potpunosti bili ovisni od trgovakih lanaca. • Odnos Agrokora i akovekih mlinova? — Dobar. • Ima li neťto viťe iznad tih dobrih odnosa, nekakve suradnje, mogua spajanja u svjetlu onih procesa udruŞivanja o emu ste prije govorili? — Ne, za sad se o nikakvim spajanjima ne bi moglo govoriti. U smislu tih procesa bilo bi glupo gurati glavu u pijesak. Dakle, radi, razvijaj se koliko moŞeť maksimalno. Naťa srea je ťto je rad najmanje devalvirao na ovom prostoru na kojima mi djelujemo. Jedini opstanak hrvatske proizvodnje i hrvatske neovisnosti vezan je uz to da si slobodan koliko si neovisan, a prvenstveno o kapitalu. Pravila igre odreuje onaj tko ima lovu.

Meimurski jal ťteti suradnji • Razmiťljate li o zemljiťtu kao akviziciji?

Stjepan Varga: direktor akovekih mlinova: - Najvea e tragedija biti ako obrazujemo mlade ljude, a odvuku ih centri na deset - petnaest godina. Kad ih potroťe, vratit e ih u domicilnu sredinu gdje nee biti radnih mjesta gdje bi oni mogli raditi. Dobit emo natrag nezadovoljne ljude na teret lokalnoj samoupravi — Za zemljiťte nismo bili zainteresirani, jer prema zakonu o zemljiťtu, koji do sada vrijedi, mi nikako nismo mogli doi u situaciju da investiramo u zemljiťte, jer su i sadaťnja poduzea koja se bave poljoprivredom, a imaju zemljiťte u koncesijama, tek na etvrtom mjestu prioriteta ťto se tie mogunosti da dou do zemljiťta, a mi kao preraivai bili bi peti ili ne znam koji. S nekoliko irmi koje se bave ratarstvom imamo dugorone odnose i s njim dogovaramo sortiment koji e se sijati, poslije otkupljujemo i korektno plaamo i omoguujemo irmama koje proizvode i bave se kooperacijom da egzistiraju. • Kolike su to povrťine u dugoronoj suradnji? — U Agromeimurju i preko Poljoprivredne zadruge negdje oko 4.000 hektara ugovorene proizvodnje, da li pťenice ili kukuruza, koji ide prema akovekim mlinovima. I joť etiri do pet tisua hektara pťenice koja se za nas proizvodi u Slavoniji. • Zaťto u Meimurju nije uspjelo objedinjavanje proizvoaa i suradnje agrarnog sektora? MoŞda onaj tip Agromeimurja nije najbolje pogoen, ali ipak ukupno taj sektor nije jae razvijen. — U prvom redu mislim da je meimurski jal u pitanju, zatim mislimo da smo uvijek pametniji od drugog sugovornika. Uvjeti pariteta meu irmama razliiti su. Dobri misle da nije dobro ii sa slabijima, slabiji je svoje probleme pokuťao rjeťavati da se udomi kod boljega i tu nije bilo sree. Dugorono svi gubimo, jer zbog neminovnosti koje dolaze Meimurje je premalo da bi samo za sebe moglo opstati. Mi svega 20 posto naťih kapaciteta moŞemo prodati ovdje, sve se ostalo prodaje od Umaga od Osijeka, od Osijeka do Dubrovnika. I dva neuspjeha pokuťaja udruŞivanja u branťi, u PIK, koncem ťezdesetih i Agromeimurje sredinom osamdesetih, nije dalo uspjeha. Mislim da se trebalo kapitalno povezati, za to nije bilo spremnosti zbog razlika o kojima sam govorio. • Je li sad situacija zrela, s obzirom na to da sad svi o krizi govore kao izazovu za rjeťavanje problema? Kako vi gledate na krizu?

— Mi smo se godinama pripremali za Europu, jer se to oekivalo. Meutim, mi smo se za to pripremali i da e ova irma normalno preŞivjeti, jer se ova irma konzervativno ponaťala ťto se tie investicija. Od 1993. godine stvaramo vlastiti kapital jer 1992. godine, kada smo privatizirani, bili smo bez vlastita kapitala, tako da si za vlastiti novac nismo mogli kupiti pťenicu za tjedan dana meljave. Od tog vremena vlastiti kapital neprestano ulaŞemo u trŞiťte, na vlastitom kapitalu smo se razvijali i ostavljali za obrtna sredstva. Tu moram zahvaliti dioniarima na takvoj politici, ona se pokazala puno puta ispravna i danas se dokazalo, kada si neovisan, da lakťe vueť poteze koji su najbolji za irmu. • Jesam li dobro proitala, 28. prosinca isplatili ste dividendu za 2005. godinu, a ne 2007. godinu? — Da, zato jer su sve te dividende investirane. Sve smo ulagali u akvizicije. I dividenda iz 2005. je tek sada doťla na red za isplatu. • Razmiťljate li i vi o izgradnji megacentra, uglavnom imate manje i srednje trgovake centre. — Funkcioniramo tako da u objekt Metss ulaŞu akoveki mlinovi, a opremu Metss. Procijenili smo da objekte po mjestima ubrzano rekonstruirati i neke nove napraviti da bi stvorili ambijent ugodne trgovine zbog izgleda, ponuene robe i zbog cijena. I ťto kvalitetnije ga preobraziti. Što se tie daljnjih iskoraka, pitanje je ťto je veliki centar uz sve velike centre. Za sada smo na tome da maksimum ponudimo kupcima u 400 kvadrata.

Centri odvlae mlade obrazovane ljude • Nalazimo se u izbornoj godini i gospodarstvenicima nije svejedno kakva e garnitura voditi Meimurje, zanima me koje bi razvojne procese nova garnitura na vlasti, po Vama, trebala otvoriti? — Ja Meimurje i akovec u kojem radim gledam kao jednu irmu u kojoj e se garnitura na vlasti znati racionalno ponaťati. A ljudi su uvijek resurs na kojem je potrebno najviťe raditi. I Veleuiliťte koje je osnovano mi podrŞavamo, premda se na njemu ne obrazuju kadrovi koji nama direktno trebaju, ali indirektno da. Sredina koja nema kadrove,

ljude koji mogu znaju i hoe, nema niĹĄta. Mi smo to davno shvatili i tako se ponaĹĄamo. Od ĹĄegrta do visokoobrazovanih, u naĹĄoj irmi svi su naueni da se posao mora korektno i iznadprosjeno odraditi da bi imali ĹĄanse na trĹžiĹĄtu. To je uvjet opstanka Meimurja kojem svi tepaju da je cvjetnjak dok plaamo poreze. Dok neemo moi plaati poreze, svi e nas zaboraviti. Najvea tragedija e biti ako obrazujemo mlade ljude, a odvuku ih centri na deset - petnaest godina. Kad ih potroĹĄe, vratit e ih u domicilnu sredinu gdje nee biti radnih mjesta gdje bi oni mogli

raditi. Visokoobrazovani kadrovi sele se u centre. Mi emo isprazniti provinciju. Mladi ljudi, dok e egzistirati u centrali, dok budu stvarali ekstraproite, a kada budu potroĹĄeni postat e viĹĄak i biti vraeni u provinciju. Dobit emo natrag nezadovoljne ljude na teret lokalnoj samoupravi. Generacijsku smjene u akovekim mlinovima odrauju tako da izike radnike pri odlasku nadomjeĹĄtavamo tehnikom, a irma je prosjeno mlada, 41 godinu. U zadnjih desetak godina zaposlili smo stotinjak mladih ljudi. (BoĹžena Malekoci - Oleti)

EKONOMSKI BREVIJAR

Delegiranjem do rezultata U svakodnevnom radu, u bilo kojem sustavu, provodi se delegiranje. To je zapravo prenoĹĄenje, prepuĹĄtanje i povjeravanje zadataka i ovlasti, ali i povjerenja da e preneseni zadatak biti obavljen. Kad je ve delegiranje neminovno, treba prihvatiti odreene smjernice koje e svima u tom procesu olakĹĄati snalaĹženje. Najprije treba odrediti ĹĄto se i kome moĹže prenijeti. Delegiraju se rutinske aktivnosti, kratkoroni i jednokratni zadaci ali i komplicirani posebni zadaci koji zahtijevaju odreenu strunost. Delegirati treba i one zadatke koje drugi znaju i mogu obaviti brĹže, jednostavnije i uinkovitije. Pri identiiciranju zadataka koji e se delegirati treba imati u mislima i izbor kompetentnih osoba kojima e se povjeriti odreeni zadatak. Tako se koriste i razvijaju potencijali, umjesto da nam se gomilaju zadaci koje ne stignemo ili ne moĹžemo sami rijeĹĄiti. PoĹželjno je prenijeti i vlastita iskustva u obavljanju tih zadataka. Pri delegiranju treba jasno odrediti cilj. Zlatno pravilo delegiranja govori da treba obrazloĹžiti zaĹĄto se neki zadatak prenosi i ĹĄto se oekuje. VaĹžnije od pitanja „kako neĹĄto obaviti?“ je pitanje „ťto je cilj?“. Tako e izvrĹĄitelj dobiti slobodu izbora i mogunost da kreativno osmisli najbolji nain postizanja zadanog cilja. Ne treba se bojati delegiranja, jer se njime postiĹže viĹĄe ciljeva – rastereenje i oslo-

baanje vremena za zadatke u kojima sami moĹžemo biti efektivniji, bolja preglednost nad situacijom pa time i bolja kontrola i mogunost reakcije i intervencije tamo gdje je to potrebno. Dobro je unaprijed utvrditi kontrolne termine na kojima e se pratiti odvijanje i napredak procesa te razmjenjivati informacije. Ispravnim delegiranjem postiĹžu se bolji rezultati, dobiva se viĹĄe vremena za strateĹĄke i strune aktivnosti uz manje stresa, voditelj dobiva dodatno uvaĹžavanje a istovremeno potie kreativnost i inicijativu zaposlenika. Delegiranje je poput ravnanja orkestrom. Partiture i zadaci se podijele kompetentnim lanovima orkestra, ali se pravilnim dirigiranjem usklauje izvedba. Nijedan dirigent ne treba znati svirati sve instrumente, ali ih mora znati uskladiti. Tako niti u rukovoenju nije mogue znati sve poslove, niti treba teĹžiti perfekcionizmu ve je puno uputnije posloĹžiti sustav delegiranja, a sebi ostaviti zadatke kojima se moĹže postii viĹĄe. VaĹžno je napomenuti da delegiranje doprinosi i razvoju timskog rada, jer se podjelom zadataka prenosi i dio odgovornosti ime se daje na vaĹžnosti izvoaima. Tako se viĹĄe zaposlenika ukljuuje i u odluivanje, pa nastaje i novi stil voenja podjelom procesa, a ne samo zapovijedanjem i kontrolom. (Zlatko BoĹži, dipl. oec. )


6

13. sijenja 2009.

CRNA KRONIKA

U AKOVCU POLICIJSKA POTRAGA za bjeguncom iz Kaznenog zatvora u Varaždinu završila uspješno

U potjeri razbio i policijske automobile U nedjelju 11. sijenja, desetak minuta iza ponoi, u gradu akovcu se odvijala prava filmska potraga za bjeguncom iz Kaznenog zatvora u Varaždinu. Policijski službenici Policijske uprave meimurske u gradu akovcu uoili su osobno vozilo registarske oznake K 659 BK, za koje se osnovano sumnjalo da se njime koristi 29-godišnji muškarac iz Makovca za kojom je raspisana potraga zbog toga što se nije vratio na odsluženje kazne zatvora. Radi se o Marku Martineviu Mikiu. - Zbog zaustavljanja osobnog vozila i vozaa, ophodnja interventne jedinice policije Policijske uprave meimurske službenim je vozilom za specijalne namjene registarske oznake 210-063 pokušala zaustaviti vozaa uz uporabu rotacijskog svjetla na vozilu, na što se spomenuti oglušio, polukružno okrenuo i nastavio vožnju u smjeru naselja Pribislavec, izbjegavši pritom drugo službeno vozilo policije koje mu se približavalo sa stražnje strane. Tijekom vožnje voza je mijenjao upravljanje vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja, uslijed ega je policijsko vozilo udarilo prednjim dijelom u stražnji dio vozila u bijegu.

Malim crvenim “marutijem” bjegunac je udarao policijski kombi. Krunoslav Gosari pokazuje ošteenja na policijskom vozilu Kada je specijalno vozilo policije poelo s pretjecanjem njegovog vozila, on svoje vozilo nije pomaknuo uz desni rub kolnika, ve je lijevim bonim dijelom vozila udario u desni boni dio policijskog vozila. Tijekom dogaaja službena vozila imala su ukljuena rotacijska svjetla, te su vozau davani nedvosmisleni signali da se s vozilom zaustavi, a što je voza osobnog automobila izbjegavao uiniti, izvijestio je Krunoslav Gosari, glasnogovornik PU meimurske. Kada je policija sustigla vozilo u bijegu, 29-godišnji bjegunac dao se u bijeg preskaui dvorišne ograde.

Izudaran do besvijesti NOVAKOVEC - Policija izvješuje da je 6. sijenja u 8,26 sati PU meimurska zaprimila dojavu odjela Hitne medicinske pomoi Županijske bolnice u akovcu da su zbrinuli 25-godišnjaka iz Strelca kojemu je u tunjavi u ugostiteljskom objektu “Casablanca” u Novakovcu nanijeta ubodna rana, zbog ega je zadržan na lijeenju. Provedenim policijskim izvidima utvreno je da je taj utorak izmeu 5 i 6,30 sati došlo do prepirke izmeu 23-godišnjeg vlasnika lokala iz Goriana i mladia iz Strelca. Nakon prepirke vlasnik lokala je pozvao ošteenog da izau iz lokala, gdje su se u hodniku ispred izlaza poeli

naguravati. Vlasniku lokala u pomo su priskoili 21-godišnjak iz Goriana i još dvije nepoznate muške osobe. Oni su na mladia iz Strelca nasrnuli šakama i nogama, udarajui ga po glavi i tijelu. Ovaj je zbog toga pao na pod i izgubio svijest. Nakon što su ga prebili, vlasnik lokala i 21-godišnjak pokušali su mladia iz Strelca dovesti k svijesti, ali pošto u tome nisu uspjeli, nazvali su Hitnu pa je premlaenom mladiu pružena pomo u Županijskoj bolnici. Policija je još isti dan uhitila vlasnika lokala i 21-godišnjaka iz Goriana, nad kojima se provodi kriminalistika obrada.

Ubilo ga drvo koje su rušili DONJI VIDOVEC - U šumi zvanoj Bukovska glava uz stari tok rijeke Drave izmeu naselja Donji Vidovec i Mali Bukovec u petak 9. sijenja oko 12 sati dogodila se tragedija. Stablo vrbe koje je rušio 54-godišnjak iz Cirkovljana prilikom pada palo je na glavu 38-godišnjaka iz Cirkovljana koji je preminuo na mjestu dogaaja. Istražna sutkinja Županijskog suda u Varaždinu i županijska

državna odvjetnica izašle su na mjesto dogaaja i prisustvovale oevidu, a istražna je sutkinja naložila sudsku obdukciju. Dan kasnije na Odjelu patologije Županijske bolnice akovec obavljena je obdukcija, pri emu je utvreno da je smrt nastupila uslijed tupog udarca predmeta vee površine. Protiv 54-godišnjaka iz Cirkovljana slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Pritom se oglušio na naredbe policijskih službenika da stane. Preskaui treu ogradu, pao je na zemlju te su ga tako sustigli policajci koji su uporabili sredstva prisile, kao i lisice. Bjegunac je pritom zadobio ozljedu u predjelu lica, zbog ega je odveden na lijeniki pregled na odjel Hitne medicinske pomoi Županijske bolnice u akovcu. Tu je utvreno da je lakše ozlijeen. Prema tvrdnjama policije, bjegunac nije imao primjedbi na postupanje policijskih službenika. - Prilikom uhiivanja izvršena je pretraga spomenute muške

osobe bez naloga suda, te je tom prilikom imenovani zateen u neovlaštenom posjedovanju dvaju smotuljaka, jedan od alu olije, a drugi PVC smotuljak, ispunjenih smeom praškastom materijom, nalik na opojnu drogu heroin, svaki ukupne težine 0,9 grama. Posjedovao je i jedan PVC smotuljak ispunjen bijelom praškastom materijom nalik na opojnu drogu ametamin, tzv. “speed”, ukupne težine 2,5 grama i jedan PVC smotuljak ispunjen sadržajem naranaste praškaste materije nalik na mrvljene tablete lijeka heptanon, pomiješane s cedevitom. Takoer su kod istog pro-

naena etiri komada teleonskih ip kartica, mobilni teleon marke “Sony” i jedna SIM kartica. Preliminarnim testiranjem navedenih materija dobivena je pozitivna reakcija na prisustvo opojne droge heroin, opojne droge ametamin i lijeka heptanon, otkriva glasnogovornik PU meimurske. Provedenim policijskim izvidima utvreno je da je bjegunac upravljao vozilom prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom i da je na vozilo marke “maruti 800” kojim je upravljao namontirao nepripadajuu registraciju K 659 BK koju je uzeo s vozila marke “za-

Benzinom zapalio podrum kue

rijalna šteta, prema izjavi vlasnika, cijeni se na iznos od oko 11 sua kuna. Prov nepoznatog poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

otuio domai kovani novac u iznosu od 300 kuna. Ukupna šteta cijeni se na iznos od oko 20 sua kuna, dok e se stvarna šteta utvrdi po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Prov nepoznatog poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODOu u akovcu.

BREZOVEC – U petak 9. sijenja oko 13,45 sa u Brezovcu je došlo do požara u podrumskim prostorijama kue iji je vlasnik 41-godišnji muškarac. Požar je izazvalo dijete s iste adrese koje je nepravilno postupalo zapaljivom tekuinom, tonije, benzinom u blizini pei centralnog grijanja za kruta goriva. Benzin je došao u kontakt s otvorenom vatrom, koja se proširila po prostoriji, te je došlo do buknua vatre i zapaljenja elektrine instalacije, ledenice, radioureaja, elemenata na pei za kruta goriva, napuknua stakala na dva podrumska prozora, ošteenja oko dva kvadrata stropnih punioca te zaaenja stepeništa i hodnika. Požar su ugasili pristigli mještani, pripadnici JVP-a grada akovca i DVD-a Sve Marn na Muri. Materijalna šteta procijenjena je na iznos od oko 10 sua kuna. Sreom, imovina je osigurana. O dogaaju slijedi posebno izvješe ŽDO-u akovec.

Iz garaže ukrao automobil VRHOVLJAN - U akovekoj ulici u Vrhovljanu nepoznati poinitelj izvršio je tešku krau. Iz garaže u vlasništvu 89-godišnjakinje iz Vrhovljana ukradeno je vozilo marke “ford escort” registarske oznake K 849-BA iji je vlasnik 61-godišnjak iz Vrhovljana. Nepozna je ušao u garažu skinuvši lokot s metalne narbe na vrama garaže te poskivanjem izbacio iz ležišta drugu metalnu narbu. U garaži je razbio bono lijevo staklo na parkiranom vozilu, stavio ga u pogon i ošao u nepoznatom pravcu. Materijalna šteta cijeni se na oko 15 sua kuna. Vozilo su 7. sijenja pronašli službenici Policijske postaje Novi Marof. Za poiniteljem se intenzivno traga.

Iz “Fontanele” odnijeli Provalio i pokrao stvari 20 tisua kuna AKOVEC - U vremenu od 3. do 6. sijenja u ulici Zinke Kunc u akovcu nepozna poinitelj izvršio je tešku krau iz kue u vlasništvu muške osobe roene 1957. godine iz akovca. Nepozna je na silu otvorio prozor s dvorišne strane, ušao u unutrašnjost, gdje je ispreturao stvari u svim prostorijama kue. Pritom je otuio dvije zlatne narukvice, pet zlatnih lania i jedan runi sat marke “Breitling”. Mate-

DONJI VIDOVEC - U noi sa 7. na 8. sijenja nepozna poinitelj izvršio je tešku krau iz trgovine “Fontanela” koja se nalazi u ulici Rade Konara u Donjem Vidovcu. On je slomio uložak cilindra brave na vratima trgovine, ušao u trgovinu i iz nje otuio veu koliinu cigareta, alkoholnih pia, te raznu drugu robu široke potrošnje. Potom je iz registar kase

Pojavili se krivotvoreni euri AKOVEC - U petak 9. sijenja oko 9,30 sati na šalter “Meimurske banke” u poslovnici u ulici V. Morandinija u akovcu pristupila je muška osoba roena 1920. godine iz Štefanca s namjerom da na raun položi 2.300 eura. Prilikom prebrojavanja novca djelatnica banke izdvojila je jednu novanicu u apoenu od 100 eura, za koju je procijenila da je krivotvorina. Novanica je oduzeta uz izdavanje potvrde o privremenom oduzimanju predmeta, te e bi proslijeena u CFI “Ivan Vue” u Zagrebu radi vještaenja. Za sad nije poznato kako je muškarac dospio u posjed krivotvorene novanice.

Maloljetnici iz akovca zateeni u krai AKOVEC - U etvrtak 8. sijenja oko 19,15 sati savjesni graanin dojavio je policiji da je primijeo više osoba kako preskau ogradu poduzea nasuprot HEP-u. Dolaskom policijskih službenika na mjesto dogaaja u krugu poduzea “Meiko” u ulici Žrtava Fašizma u akovcu

stava yugo”, koji e policija takoer pretražiti. Sukladno naredbi istražnog suca Županijskog suda u Varaždinu, u nedjelju 11. sijenja izvršena je pretraga stana u akovcu u kojem neprijavljeno boravi bjegunac. U stanu je pronaeno sedam mobilnih ureaja, etiri Simpa start paketa, više teleonskih bonova Tele 2, dva skupocjena runa sata, jedan digitalni otoaparat, jedan MP4 i nekoliko kutija cigareta za koje se osnovano sumnja da potjeu od izvršenja imovinskih delikata. Stoga protiv 29-godišnjaka iz Makovca slijedi podnošenje kaznene prijave zbog osnovane sumnje da je poinio više kaznenih djela: kazneno djelo sprjeavanja službene osobe u obavljanju službene dužnosti, kazneno djelo zlouporabe opojnih droga i kazneno djelo krivotvorenja isprava. Protiv njega bit e podignuti optužni prijedlozi Prekršajnom sudu u akovcu zbog poinjenja prekršaja iz domene zlouporabe opojnih droga, kao i zbog izazivanja prometne nezgode. Policija je bjegunca još u nedjelju privela u Kazneni zatvor u Varaždinu, gdje e nastaviti s odsluženjem ranije mu izreene kazne zatvora. zateen je 15-godišnjak, dok su obilaskom okolice u Gajevoj ulici zateene još tri maloljetne muške osobe, takoer u dobi od 15 godina, sve etvero iz akovca. Policijski službenici priveli su ih u prostorije Policijske postaje akovec, kamo su pozvali i njihove roditelje, kao i još dva 15-godišnjaka takoer iz akovca. Kriminaliskom obradom utvreno je da su etvorica maloljetnika preskoila ogradu poduzea “Meiko” i potom ošli do prirunog skladišta nepoznatog vlasnika, gdje se jedan od njih provukao kroz otvor širine 60 cm izmeu vrata i krovišta na visini od 225 cm od tla, ušao u unutrašnjost, odakle je kroz is otvor izbacio osam plasnih ukrasnih naplataka za kotae, tri pakea s ukrasnim spužvama za upravlja bicikla, te jednu kutiju s lancima za snijeg, koje su hvatala ostala trojica maloljetnika. Policijskim izvidima utvreno je da je ovim kaznenim djelom ošteen 45-godišnjak iz akovca, koji se izjasnio da nastala materijalna šteta iznosi 350 kuna. Dovršenom kriminaliskom obradom utvreno je da je tešku krau poinio 15-godišnjak pa e prema njemu bi podnesena kaznena prijava ODO-u za mladež akovec.

Lovcima ukradeni tanjuri DONJA DUBRAVA - U razdoblju od 9. do 11. sijenja u Koprivnikoj ulici u Donjoj Dubravi nepoznati poinitelj pokrao je u lovakom domu LD-a “Fazan” neutvrenu koliinu tanjura od akropala, oko 80 komada aša, oko 130 komada pribora za jelo (žlica, vilica, nož) iz prirune kuhinje, a otuio je i jednu aku bušilicu. Ušao je slomivši lokot na ulaznim vrama sale za sastanke. Materijalna šteta procjenjuje se na oko 4 sue kuna, dok e se stvarna šteta utvrditi nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva. Prov nepoznatog poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.


K  ME E

13. sijenja 2009.

7

GRADONAELNIK Branko Šalamon progovorio o svojoj ponudi za kupnju zemljišta kod Vojarne

Moje pismo je bilo ozbiljno, a župan se sprdao Branko Šalamon, gradonaelnik akovca, prošle je godine zbog bolesti puno izbivao iz Gradske uprave, ali ipak je bio u tijeku s dogaajima u gradu na koje je i sam utjecao na razne naine, pa i pismima kojima je izražavao stavove i davao smjernice oko donošenja krucijalnih odluka u gradu. Jedna od tih je i pismo namjere da Grad kupi zemljište od Županije po istim uvjetima kao što je ponudio strani investitor. U etvrtak 8. sijenja s njim smo u njegovu uredu razgovarali i oko ponude za zemljište na Vojarni. Koliko je ta ponuda koju je dao mimo Poglavarstva i Vijea ozbiljna i što bi s tim zemljištem. — Moje pismo namjere bilo je ozbiljno, ali imam inormacije da se on (župan Posavec, op. a.) s pismom namjere sprdavao. Je li mu sad pismo namjere izlaz za mogue prihodovanje u proraun, ne znam, ali sam spreman o tome razgovarati i tražiti rješenja i temeljem toga pokrenuti postupak na Poglavarstvu ili u svom treem mandatu razgovarati s Vijeem što emo raditi, rekao je gradonaelnik akovca Branko Šalamom. — Što se tie toga da sam pismo namjere poslao bez Poglavarstva i Vijea te ponudu za asniki bez Vijea i bez Poglavarstva, o asnikom smo domu raspravljali skoro dvije godine. Na kraju smo se dogovorili kako smo se dogovorili. Osobno nisam zadovoljan rezultatima. Meutim, razmišljajui o tome da Grad akovec ima zakonsku obvezu osigurati komunalnu inrastrukturu u industrijskoj zoni, a da nema utjecaja što, kada i kako e se graditi, smatrao sam nepovoljnim i da je zato bolje da akovec ue u pregovore i planiranje teritorija koji koristi graanima, a Grad može malo oprihodovati. Konzultirao sam se s proelnicima. Za to ne trebam dobiti suglasnost Poglavarstva i Vijea. Ja u to riješiti kroz raspravu, ako Županija prihvati taj prijedlog, makar je na meužupanijskoj koordinaciji od toga župan radio smijeh i sprdao se da Grad to nema planirano. Grad nema planirano ni za asniki dom pa smo donijeli odluku. Županija je raspisala natjeaj za zemljište po 65 eura etvorni metar, a Grad ima ponudu za 130 eura za etvorni metar, gdje su me kupci došli pitati o emu se radi. Nisam mu mogao to dozvoliti. Zašto da Grad, ako je to mogue, ne preuzme po 65 eura pa proda za 130 eura. To su bili razlozi koji su me natjerali da razgovaram s ljudima u Gradskoj upravi, ali i s Hraniloviem koji je zamjenik gradonaelnika, ali i kolega koji dosta podržava župana, da pokušamo, ne sprijeiti župana da zemljište proda nekome treemu, nego dati se u poziciju da akovec ima interes da o tome raspravlja. Kada sam saznao, a potom i dobio dokument, ponudu stranog partnera, rekao sam da e Grad akovec pod tim uvjetima u

kupnji zemljišta biti bolji partner nego bilo koji stranac. U uvjetima da se za 10 posto plati unaprijed i dobije vlasništvo nad zemljištem. Za godinu dana, kada se donese plan, plati još 15 posto, a sto posto platite kad stavite u unkciju ili nešto prodate, pa tko ne bi bio takav gospodarstvenik da to ne može zatvoriti. Grad nema planirana ta sredstva u proraunu, meutim, 2008. proraunska sredstva iznose oko 130 do 140 milijuna kuna, to je oko 20 milijuna eura, a firma koja se javila na natjeaj ima manji promet nego Grad akovec. Mi nismo privatni investitor, nas kontroliraju graani kroz Vijee i mi smo time daleko vea garancija. Nisam htio razbiti županovu ideju da se nešto gradi. Smatram da mi gospodarimo prostorom, a župan me ni jednom nije nazvao i rekao: uj, mi imamo takvu ideju, da vidimo što možemo realizirati. Veoma teško komuniciramo, a samo smo 150 metara udaljeni. Ja sam dokazao da nisam inatljiv, svadljiv i zlopamtilo, da se sa mnom ne može razgovarati ili nešto dogovoriti. Ne mogu rei da župan za sebe to isto može rei. Kad sam listao proraun Županije, koliko od toga novca, koliko e se investicija voditi u akovcu, ni jedna bitna aktivnosti oko interesa Grada akovca. Ne želim biti taoc ostalih jedinica lokalne samouprave zbog toga što se akovec malo brže razvija ili je gospodarski jai od drugih. Zbog toga ima i vee potrebe. U pismu koje sam poslao vijenicima i poglavarima jasno sam rekao da nikad akovec nije pravio razliku izmeu graana akovca i ostalih graana Meimurja. Nitko u Centru za kulturu ne plaa drugaiju cijenu karte od graana akovca. Jedino u Knjižnici Grad akovec plaa lanske iskaznice svojim uenicima kako bi imala više itatelja. Da ja naprosto nisam mogao dozvoliti da se zemljište proda, a da Grad akovec nitko nije pitao ima li interes i da se vidi ta strana medalje. Iz javne rasprave je proizašlo da graani ne žele da se uz prugu radi išta drugo osim da bude tampon zona. Stari trgovci prigovaraju da se pogoduje samo stranim lancima, a da za industriju nema mjesta. akovec do sada ni jednom stranom trgovakom lanci nije prodao ni jedan kvadratni metar. Prema idejnoj skici, u prvom dijelu zelene površine trebali su se graditi trgovaki sadržaji. Vijee je prihvatilo brisanje naziva hipodroma. • Što e sada biti s tom zelenom površinom, ostat e gmajna ili biti ureen u novi perivoj? — Sadržaj zelene površine e biti takav kakav vlasnik Županija i Grad akovec dogovore. Teško u ovom trenutku mogu rei što e biti. Kad god smo razgovarali o hipodromu, tada nisam podržavao ideju vlasnika konja, klubova, konjike škole, udruge Meimurski konji da tamo budu štale i prostor gdje bi se kosilo si-

akoveka Tubla meu rijetkima nema alternativu za plin u tehnološkom procesu

ŠESTI STUPANJ redukcije plina za gospodarstvo

Meimurci disciplinirani i poštuju uredbu

jeno za konje, nego da tamo bude hipodrom kao sadržaj koji se može gospodarski koristiti. Prostor može biti zanimljiv i sa sadržajima koji nisu samo objekti od etiri - pet ili više katova. Nekada je sportaš Baksa krenuo s konjikim turnirom u jezeru, ali je skrahirao jer je ulao u nekim osnovnim stvarima, ali sada ve godinama imamo posjeen konjiki turnir i ini mi se da se konjima bave ljudi više platežne moi. Nikad ne bih htio da u tom dijelu budu štale i konjski hotel, nego sadržaj koji e u bližu okolicu akovca dovesti konjanike. Konjanike na aerodrom u Pribislavec, a konje i lakeje na hipodrom koji e donijeti novac. Takav mi je sadržaj simpatian. Ako sjednemo zajedno za stol, možemo se dogovoriti i zajedno razvijati ideje, a ne na nain: tak mora biti i što me briga za sve vas ostale. Ne mogu ljudima, njima petnaestak koji su dali jasne primjedbe, rei: vaše mišljenje za mene ne vrijedi ništa. • Je li istina da ste privatnom vlasniku zemljišta na tom podruju koje je obuhvatio GUP pogodovali da mu je prostor prenamijenjen u mješovitu izgradnju, to znai i trgovaki centre. — Da. Nije samo jednom. Više si neu dozvoliti da se naprave takve stambene jedinice koje nee imati dovoljno parkirališta pa da Grad na svom podruju mora tražiti prostor za parkiralište. Detaljni plan koji je pokrivao to podruje stambenim jedinicama nije imao planirano dovoljno parkirnih mjesta. Kad smo prodali zemljište privatnom poduzetniku, tu je bila stambena zone i ve je tada on rekao da bi tu trebalo graditi stambeno - poslovne objekte za potrebe jednoga trgovakog lanca i tu je trebalo biti središte. Prenamjenu zemljišta nismo napravili samo tu, ve i na mnogo drugih mjesta gdje smo to omo-

guili ljudima, i za MTC to smo napravili kod policije gdje se radi Centar za socijalnu skrb, i za Županiju da maknemo hipodrom. Osim što je s nama sklopila ugovor kroz javnu raspravu, nigdje nije rekla da nije zadovoljna. Dapae, odšutjeli su na javnoj raspravi. Nismo mogli to bezrezervno podržati ne vodei rauna o interesima graana. (Božena Malekoci - Oleti)

Plinska kriza dosegla je šesti stupanj, što znai redukcija plina svim potrošaima osim zaštienima, a to su škole, bolnice i kuanstva. Meimurje plin je otkad je ta mjera stupila na snagu odaslao obavijesti na adrese šezdeset veih gospodarskih potrošaa, a i sada njihovi kontrolori obilaze potrošae i preporuuju im da se sami iskopaju zbog kontrole poštuju li mjere štednje. - Potrošai su prije toga dobili preporuku da se, ukoliko imaju alternativnu, prebace na taj alternativni energent. Oni koji alternativu imaju to su i uinili, kaže nam Vladimir Ivkovi, direktor Meimurje plina. No ima i oni firmi koje nemaju alternativni izvor energije, meu takvima je i “Tubla” (Calzedonia). Plin je u takvim sluajevima nemogue potpuno i odmah zatvoriti. Preporueno im je da završe tehnološke procese koji su u tijeku i nakon toga prestanu s proizvodnjom, a grijanje prostora svedu na minimum, tako da ne stradaju instalacije. Grijanje prostora treba biti svedeno na minimalnih 10 do 12

stupnjeva Celzijevih i u svim uredima, trgovinama i svim poslovnim prostorima koji se griju na plin, ukoliko nemaju alternativni izvor energije. Inae, opskrba plinom cijele Hrvatske obavlja se iz jednog centra, odakle se kontrolira i potrošnja u cijeloj Hrvatskoj, na taj je nain i ujednaen tlak u svim dijelovima Hrvatske i nema odstupanja meu razliitim distributerima. Ima samo upozorenja i kontrole pojedinih distributera da se ponašaju sukladno uredbi. Meimurci su i ovaj put ozbiljno shvatili odredbe o potrošnji plina, dok su ih neki drugi kršili. Dosljednost je važna zbog toga da bi izbjegli ono najgore, a to je sedmi stupanj koji redukcijom zahvaa i zaštiene potrošae: kuanstva, škole i bolnice. Ukoliko se Rusija i Ukrajina ne dogovore, a kao i u svim ratovima, tako i ovom plinskom, prije konanog mira uvijek slijedi nekoliko pokušaja potpisivanja primirja. Naša sudbina je u Božjim rukama. Samo iznenadno zatopljenje ili stare dobre pei na drva mogu nas spasiti od smrzavanja. (BMO)

PLANOVI za 2009. godinu GRAD AKOVEC

Dvorana I. OŠ, stanogradnja i nastavak zapoetih radova Unato izbornoj godini, u akovcu je izvjesno više projekta koji e biti realizirani jer ili se vuku iz prijašnjih godina ili pak se zasnivaju na ve osiguranim izvorima prihoda. - Tri su sigurna podruja na kojima emo raditi, rekao je Branko Šalamon, gradonaelnik akovca. - U prvoj grupi sigurnih ovogodišnjih investicija jest nastavak sanacije deponije odlagališta otpada i nastavak izgradnje kanalizacije. Radi se o višegodišnjim projektima koji se nastavljaju. Drugu grupu ine objekti ija gradnja krae traje. To su Dom u Žiškovcu i stadion u Novom Selu Rok, gdje je još malo potrebno za dobivanje uporabne dozvole. Trea grupa radova jesu oni za koje mislimo da emo ih zapoeti i zatvoriti ove godine, bez obzira na kriznu situaciju. To su dvorana I. Osnovne škole akovec, stanovi socijale i poticana stanogradnja koju Grad ne financira, ali pokree. Tu su još objekti na SRC-u Mladost i tržnica, ija bi se izgradnja trebala odvijati preko akoma.

S time da akom i Grad trebaju riješiti financijsku konstrukciju. U etvrtu grupu ulazi Centar za odgoj i obrazovanje, gdje je akovec osigurao zemljište, projekte, graevinsku dozvolu, pokrit emo komunalije, a ostalo bi trebalo doi iz drugih izvora. Odnos polaznika je 35 naprama 65 u korist polaznika izvan akovca. O redovnom održavanju i cesta i zgrada ne bi trebalo govoriti, jer se naprosto radi o redovnom održavanju. Posebno još volim naglasiti da je ulaganje u uenike i studente, za što Grad ove godine izdvaja 3 milijuna kuna, investicija. Jedino žalimo što akoveki i meimurski gospodarstvenici nisu našli za shodno da se s tim ljudima povežu i povuku ih natrag. Mi ih financiramo, a htjeli bi da im oni samo daju ugovore kojim bi ih povukli natrag. Htjeli bi da gospodarstvenici u njima prepoznaju potencijalne kvalitete. Mi im ne možemo uvjetovati da se vrate, jer nemamo radna mjesta. Kontaktiramo sa Zavodom za zapošljavanje da sve studente

koje stipendiramo pozovemo u akovec i da pozovemo predstavnike Gospodarske komore da vide koja je to paleta znanja koja se može iskoristiti. Uz to, sve navedene investicije izvodit e gospodarstvenici Meimurja, jasno je da uz to moraju biti konkurentni zbog javnih natjeaja. Sve nabrojene investicije ne ovise o državnom novcu i mogu se odvijati tijekom godine, rekao je Šalamon. Nee, doduše, svi navedeni radovi poeti od poetke godine, za neke je u tijeku raspisivanje natjeaja. Bilo bi dobro da kroz razvoj industrijske zone dobijemo neki novac od države. Investicije koje otvaramo jesu povrat sredstava gospodarstvu. Kad bi sada rekli: neemo ništa raditi, idemo se zaahuriti da zašparamo novac, ne bi bilo nikakvih problema. Pola prorauna vraamo gospodarstvu kroz radove, jer se time borimo protiv recesije i gospodarstvu vraamo novac koje uplauju u proraun, rekao je Branko Šalamon. (BMO)


K  ME E

8 PRIMJENA HACCP-a za ekanju

Ugostitelji osloboeni do daljnjega Od 1. sijenja 2009. godine prema Zakonu o hrani i Pravilniku o higijeni hrane treba se primjenjivati HACCP, sustav koji identiicira potencijalne opasnosti u pripremi hrane u ugostiteljskim objektima. Premda je to zakonski propisano, Ministarstvo turizma HACCP još nije potpisalo, odnosno odobrilo njegovu primjenu. S obzirom na to da su kuhinje velike veine ugostiteljskih objekata dobro opremljene i da se namirnice ve dulje vrijeme kvalitetno i strogo kontroliraju, primjena HACCP-a može malo toga promijeniti. No sustav se ve koristi u zapadnim državama, pak e se morati i kod nas. Jedna od najvažnijih novosti u sustavu je što e ugostitelji morati voditi više evidencije o hrani, njenoj pripremi i uvanju. Marijan Martinjaš, predsjednik strukovne grupe za turizam, kaže kako meimurskim ugostiteljima HACCP ne može donijeti nešto novo, jer manje - više svi ve sada imaju i provode visoke standarde kod uvanja namirnica i pripreme jela. Dodaje pak da sustav može biti

- Ve sada provodimo visoke standarde, kaže Marijan Martinjaš “nepravedan” prema ugostiteljima koji pripremaju i drže autohtona jela i proizvode gdje važe ipak neka druga pravila. (S. Mesari)

JEDNOSTAVNIJI sistem primarne reciklaže

Koristit e se samo jedna vrea za otpad Gradsko komunalno poduzee “akom” od ove godine pojednostavljuje sistem primarne reciklaže, tako e samo jedna vrea zamijeniti dosadašnje vree za papir, metal, plastiku, staklo i tetrapak. Ipak to nee znaiti da se smee ne treba razvrstavati, odnosno da se sve to smee može stavljati u istu vreu, jer e svaka od tih “univerzalnih” vrea moi biti samo za pojedinu vrstu smea. Univerzalne vree poet e se koristiti dok se potroši zaliha dosadašnjih, a graane akom obavještava da se dosadašnje vree mogu koristiti za bilo koje smee (znai, papir se može staviti u vreu za plastiku i obrnuto, bitno je samo da se unutar vree ne miješa smee). Pune vree ostavljaju se uz kante za komunalni otpad. Vijest koja bi graane trebala obradovati više od jedinstvene vree je ta da se to smee od 1. sijenja odvozi eše, tjedno ili dvotjedno (ovisno o tome koliko se esto u mjestu stanovanja sakuplja i ostali komunalni otpad), dok se to do sad inilo samo jednom mjeseno. Glomazni otpad odvozit e se, kako je to bilo i prijašnjih godina, na osnovi kupona i prema ustaljenom rasporedu.

Što je sa zelenim otocima? Kad govorimo o sakupljanju otpada, treba spomenuti kako se ve dulje vrijeme graani žale na neuredne površine, posebno oko zelenih otoka. Na tu se problematiku osvrnuo Ivica Perho, direktor akoma: - Mi nismo u mogunosti udovoljiti svim zahtjevima i kritikama graana. Stalno ima mnogo upita za ovu temu, neki pitaju kad emo maknuti zelene otoke, neki pitaju kada e ih se vratiti. Ja i dalje mislim da su zeleni otoci bili dobro rješenje i da su dali svoje rezultate. No, uvoenjem poticaja za zbrinjavanja ambalažnog otpada, nastao je odreeni problem jer se naknada ne dobiva za svu ambalažu. Tako da se prebiralo ono za što su se mogli dobiti novci i nakon toga je ostao nered. Mi smo te otoke sada bitno reducirali u dogovoru s mjesnim vlastima, gradskim kotarevima i opinama, kao i na zahtjev graana. Što se tie graana koji bi htjeli da se im ponovno postave zeleni otoci, Gradski upravni odjel za prostorno ureenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo ima ovlast da odredi gdje e se oni postaviti. Ako oni odrede više lokacija, iz akoma poruuju da e ih bez problema i postaviti. (mn)

Jedna vrea zamijenit e dosadašnje vree za papir, metal, plastiku, staklo i tetrapak

13. sijenja 2009.

KAKO SE ZABRANA RADA NEDJELJOM ODRAŽAVA na male trgovine, pitali smo Veru Antolovi, vlasnicu male trgovine u Vratišincu

Subota ne nadoknauje promet nedjeljom, ali mi je i doma lijepo Male trgovine poetkom devedesetih donijele su pravi bum i konkurenciju u tu djelatnost i niz pogodnost potrošaima. No ubrzo nakon toga slijedila je njihova silazna putanja po dolasku velikih trgovakih lanaca kojima mali teško mogu konkurirati cijenama, asortimanom i velikim akcijama kojima privlae kupce. No mali imaju i niz prednosti koje veliki ne mogu ponuditi. Kad nam nešto fali, najlakše je otii u trgovinu iza ugla. Imati trgovinu u kvartu ili selu jako je važno za starije osobe ili sve one koji nemaju automobil da po kruh, mlijeko, novine ili dnevne živežne namirnica jure u velike centre. Tako e i nadalje u svakodnevnoj nabavi male trgovine imati važnu ulogu u opskrbi graana i, ako se i njihov broj smanji, zasigurno nee nestati. Kao i u svim drugim djelatnostima, mali nadopunjuju velike. Bez obzira na sve prigovore na rad nedjeljom, male trgovine zbog te zabrane trpe štetu, jer se nedjeljom napravi promet kao u dva radna dana. Nedjeljom se ne kupuje samo kruh i mlijeko, ve i novine, cigarete, živežne namirnice potrebne za iznenadne goste, pokloni za odlazak u goste ili posjet kakvu bolesniku... O tome kako živi mala trgovina prije i poslije zabrane, razgovarali smo s Verom Antolovi koja ve 19 godina vodi trgovinu u Vratišincu. - Najviše sam bila otvorena zbog svojih mušterija, kaže Vera Antolovi. Da njih zadovoljim. Ima prometa nedjeljom, on, doduše, nije tako velik kao što je bio prije nekoliko godina, ali sada kada su zatvorene trgovine nedjeljom taj se promet subotom ne može nadoknaditi. Ljudi su nedjeljom kupovali kruh, mlijeko, cigarete, novine, mineralnu, salatu, mrkvicu, ono što su zaboravili kupiti u veim centrima ili kakav poklon ako idu nekamo u goste. Ne da kupovina subotom nije pojaana, ali ne toliko da bi nadoknadila nedjelju. Kad ovjek doe u samoposlugu, makar s namjerom da kupi samo kruh i mlijeko, uvijek se još nee-

ga sjeti pa kupi i nešto drugo. Moja radnica nije radila nedjeljom, nego sama ja non - stop radila nedjeljom i praznikom, jer sam tu zbog svojih mušterija. Zbog njihovih potreba sam tu, ali da mi je lijepo biti doma nedjeljom dok se ne radi, lijepo mi je. Ova sijeanjska neradna nedjelja za mene je bila posebna. Možda etiri - pet godina do tada nisam s mužem dorukovala i popila kavu ujutro. Sada smo kao normalni ljudi sjeli skupa za stol, dorukovali i popili kavu. Išla sam na misu, skuhala ruak, a ne radila do 11 i onda jurila kuhati ruak. Tako isto i za prodavaice, koliko im god oni platili, mislim da taj dan, posebice onima koje imaju djecu i obitelj, nitko ne može platiti taj novac kao protuvrijednost za rad nedjeljom. Ali istodobno Vera Antolovi smatra da ta zabrana rada nedjelom nee biti dugog vijeka, veliki e centri napraviti pritisak. - A mi smo tu da radimo kako zakon nalaže i na zadovoljstvo svojih mušterija. U devetnaest godina, koliko Vera Antolovi ima svoju trgovinu, najbolje su bile 1991. i 1992. godina, premda su to bile ratne godine. Kao i svi mali trgovci, i njezina trgovina tijekom godina bavila se razliitim vrstama prodaje, što je kada unosnije. - Naš kraj je poljoprivredni i tada nije bilo poticaja, kad nam je u to vrijeme došao šleper umjetnog gnojiva, iz Belice su dolazili poljoprivrednici i kupovali ga, pria Vera. - To su bila vremena. No nakon toga prešli smo na prehranu. Misliš, svaki dan ovjek treba nešto kupiti. I bilo je dobro kad nisu došli vei centri. Mali trgovci jae su na svoj promet osjetili dolazak Kaulanda. Ne da smo ostali bez prometa, ali se osjeti. Ljudi tamo šopingiraju, pa mi postajemo više kao kakva uslužna djelatnost, servis. K nam dolaze po ono što im ‘sfali’ ili što su zaboravili kupiti u velikom šoping centru, nadopunjavaju svoje kune potrebe. Nije više kao što je bilo prije, premda je i ona sa svojom trgovinom ušla u vee sustave nabave. Prvo u sustav nekadašnjeg Velekomerca, potom smo osnovali Udrugu trgovaca Meimurja pa tu imamo neke male pogodnosti. Vindija nam da tu i tamo neke pogodnosti, pa Konzum nas

VMO KRIŠTANOVEC

Vera Antolovi, vlasnica trgovine u Vratišincu: - Ima prometa nedjeljom, on, doduše, nije tako velik kao što je bio prije nekoliko godina, ali sada kada su zatvorene trgovine nedjeljom taj se promet subotom ne može nadoknaditi prati dosta s akcijama, i Vajda. Da nema te udruge, kao mala zasebna trgovina te akcije i pogodnosti ne bi mogla dobiti. Vremena su za male trgovine bila puno bolja nego su sada, posebice za male trgovine po selima. Prije je u trgovini Vere Antolovi radila i cijela obitelj, a sada uz nju radi samo sin. Ki je otišla i zaposlila se drugdje. Snaha je jedno vrijeme tu radila, ali se zaposlila drugdje. Muž je bio tu prijavljen do prošle godine, ali je morao posao potražiti drugdje i zaposliti se. Ima i jednu radnicu koja je na bolovanju. Dok je nekada cijela obitelj lakše živjela od obiteljske trgovine, sad je situacija potpuno drugaija. - Sve živo smo ve probali i probamo, da barem izdržim do prvih uvjeta za mirovinu, jer tko e mene zaposliti s 54 godine, kaže Vera. Ali za svoju djecu u tome budunost ne vidim. • A što znai mala trgovina u mjestima kao što je Vratišinec, ne mogu svi do velikih trgovakih centara. Je li rješenje nestanak malih duana po mjestima? - Ne, nije to rješenje. Ima potrebe za malim duanima po mjestima, samo možda ne toliko koliko ih ima

sada. Nas je bilo pet, a sada nas je etiri, ipak Vratišinec nije tako velik. Svi emo nešto raditi, samo je pitanje koliko. Ja sam u svom poslovnom prostoru, što mi je velika prednost da ne moram plaati najamninu. Divim se ljudima koji su u iznajmljenom prostoru i još mogu imati vanjske radnike. • Je li rješenje u sužavanju asortimana samo na ono nužno što se kupuje? - To je nemogue, asortiman treba širiti na sve ono što ljudi traže. Nije dovoljna samo prehrana, mora biti i školski pribor, asortiman za poklone, malo tekstila, asortiman uvijek treba s neim nadopunjavati. Traže se i odjea za bebe kad ih se ide pogledati prilikom prvog posjeta. Moram imati barem nešto bodia ili djejih odijelca, igrake za male bebe. Na selu treba biti svestran, u asortimanu imati sve, od igle do traktora. Za opstanak malih trgovina oito e biti presudan vlastiti prostor, široka ponuda, povoljne cijene i uslužnost osoblja radi zadovoljstva kupaca. (Božena Malekoci - Oleti)

POGLAVARSTVO opine Sveti Martin na Muri

Nisu prezadovoljni uinjenim Kupili zemlju za djeje Sveanu novogodišnju sjednicu zadnji radni dan u 2008. godini održao je VMO Krištanovec, a izvješe i osvrt na aktivnosti u proteklom razdoblju podnio je njegov predsjednik Dušan Mikolaj. - Mi u VMO-u Krištanovec nadali smo se boljim rezultatima u 2008. godini, osobito kada je rije o zapoetim investicijama. Ono što smo napravili jesu obavljeni instalaterski radovi te grubi graevinski radovi u Društvenom domu. Zapoelo se izvoenje elektroinstalacija, vodovoda i odvodnje vode u zgradi Podrune škole. Uredili smo poljske putove, postavili iluminacijsku rasvjetu u naselju, te zapoeli izradu projektne dokumentacije za javnu rasvjetu i kanalizaciju, a zgotovili smo Prostorni plan kojim smo poveali sportsko - rekreacijsku zonu,

te gospodarsku i graevinsku zonu s tridesetak novih gradilišta, ako i druge stvari, rekao je Mikolaj. Meu planovima za 2009. godinu najvažnijim smatra izgradnju I. faze Sportskog centra, dovršenje Društvenog doma i škole, izgraditi kanalizaciju u naselju, sanaciju putova te ureenje središta naselja. Mikolaj je istaknuo kako je Krištanovec danas naselje po mjeri svojih žitelja, te da su svi oni zadovoljni što su dio Grada akovca. Sveanoj sjednici nazoili su Veselin Biševac i Nenad Hranilovi u ime Grada akovca, domai župnik veleasni Pavao Mesari, predstavnici udruga i klubova, poduzetnici i vijenici te Sunana Gavak, zamjenica predstojnika Ureda i glasnogovornika Vlade Republike Hrvatske. (S. Mesari)

igralište Na prijedlog VMO-a Žabnik, Poglavarstvo opine Sveti Martin na Muri, na svojoj 25. sjednici održanoj u etvrtak, odluilo je da Opina otkupi i na Opinu prenese vlast nad parcelom za potrebu izgradnje djejeg igrališta u naselju. - Opina e za zemljište platiti 18 tisua kuna. Mještani Žabnika sami su namjeravali otkupiti zemljište, za što su ve prikupili 10-ak tisua kuna. Poglavarstvo im preporuuje da ovaj novac iskoriste za opremanje igrališta. S tvrtkom Princon iz akovca Opina potpisuje ugovor o izradi projektne dokumentacije Ulice 5 u

Gospodarskoj zoni, za što e platiti 12.078 kuna. Tvrtki Arhitekt Atelje Poglavarstvo povjerava izradu detaljnog plana ureenja Gospodarske zone, što stoji 42.700 kuna. Na poslove komunalnog radnika Opina zapošljava Martina Peria iz Žabnika, koji se jedini prijavio na raspisani natjeaj u Narodnim novinama. Naelnika Franju Makovca poglavari su ovlastili da potpiše Anex ugovora o poveanim radovima na izgradnji Ulice 3 i dijela Ulice 2 u Gospodarskoj zoni, a na temelju okonane situacije.


K  ME JE

13. sijenja 2009.

GORIAN POMAŽE obitelji Strahija kojoj je stradala kua u novogodišnjem požaru

Do sad prikupljene 22 tisue kuna Požar koji je u novogodišnjoj noi uništio krovište obiteljske kue Vlade Strahije u Tratinskoj ulici u Gorianu, pri emu je prouzroena i šteta u prostorijama, stavio je obitelj u nezavidnu situaciju. Nastala šteta procijenjena je na iznos izmeu 50 i 100 tisua kuna. Gorian je odmah, ve na samu Novu godinu, odluio pomoi obitelji. Mnogi su mještani sudjelovali u rašišavanju posljedica, a sada su krenuli prikupljati pomo za nesretno stradalu obitelji. Opinsko poglavarstvo je ve prvi dan nakon požara odluilo pomoi sa 7 tisua kuna, te je sazvalo sastanak svih 26 udruga koje djeluju u Gorianu na kojem je dogovoreno da e svaka udruga iz svojih proraunskih sredstava izdvojiti 150 kuna na ime pomoi stradaloj obitelji Strahija te da e svaka, prema svojim mogunostima, dati i dodatna sredstva. Udruge su se dogovorile da e u nedjelju 18. sijenja održati priredbu na kojoj e pokušati prikupiti novac za stradalu obitelj. Do 7. sijenja iz opinskog prorauna na raun stradale obitelji

Naelnik Mohari posjetio je obitelj Strahija i donio dobre vijesti o uplati novane pomoi

uplaeno je 10.900 kuna, a dodatno je od udruga prikupljeno još 11.050 kuna i 50 eura, odnosno ukupno više od 22 tisue kuna. DVD Gorian uplatio je 2 tisue kuna, HKUD Gorian, ŠRD

Smu, Cehovsko društvo, ŽNK Trnava, Udruga Prijatelji, Udruga Loka, Udruga poljoprivrednih proizvoaa, Udruga za boljitak Roma, Stolnoteniski klub KLM i Udruga Dvoršakov most dali su

po 500 kuna, Udruga Mažoretkinje i Klub 54. bojne po tisuu kuna. Novoosnovana Umjetniko likovna udruga “Slika” dala je 1.100 kuna i 50 eura. (D.Mihoci)

9 PLANOVI za 2009. godinu OPINA NEDELIŠE

Nastavak projekta “Trate” i izgradnje kanalizacije U opini Nedeliše u 2009. godini planiraju se nastaviti zapoeti projekti, od kojih su najznaajniji projekt Sportsko - rekreacijski park “Trate” i nastavak izgradnje kanalizacije u naseljima Pušine, Gornji Hrašan, Pretetinec i Dunjkovec. Idejni projekti Sportsko - rekreacijskog parka “Trate” napravljeni su te su pri završetku imovinsko pravni odnosi za sve zemljište koje je kupila Opina. Budui sadržaji na tom prostoru jesu dva nogometna igrališta i atletski sadržaji koji e biti vezani uz pomono nogometno igralište. Izmeu dva igrališta bit e zajedniki objekt s garderobama koji e zadovoljiti i potrebe nogometa i potrebe atletike. Izmeu Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Opine Nedeliše potpisani su ugovori o rekonstrukciji i sanaciji prometnica. Radovi na rekonstrukciji dijela Ulice maršala Tita u Nedelišu vjerojatno e zapoeti u proljee 2009. godine. Od znaajnijih projekata važno je spomenuti otvaranje nove ulice u Nedelišu za individualnu stambenu izgradnju, za što su isto osigurana odreena sredstva. Od manjih projekata tu su izgradnja djejih igrališta, ureenje autobusnih ugibališta, izrada detaljnih planova po naseljima u kojima ima interesa i zahtjeva za individualnu stambenu izgradnju, a prostorni plan Opine to omoguuje. Ureenje groblja u Gornjem Hrašanu, Trnovcu, reanu i Paragu takoer je predvieno za 2009. godinu. Takoer e u 2009. godini biti dovršena tehnika dokumentacija kanalizacijske mreže u naseljima Gornji Kuršanec, Trnovec, Parag, Macinec, rean i Slakovec. Nastavlja se dobra suradnja s Ministarstvom kulture u daljnjoj zaštiti sakralnih spomenika, prije svega crkve Pohoenja Blažene Djevice Marije u Macincu, gdje je na redu sljedea faza sanacije. Za program gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture,

Naelnik opine Nedeliše Mladen Posavec iznio je program rada Opine u 2009. godini kojim su obuhvaene javne površine, nerazvrstane ceste, groblja, javna rasvjeta, opskrba pitkom vodom te odvodnja i proišavanje otpadnih voda, proraunom su predviena sredstva u ukupnom iznosu od 12,3 milijuna kuna. Od toga se za rekonstrukciju dijela Ulice maršala Tita u Nedelišu predvia nešto manje od 3 milijuna kuna, za gradnju novih cesta 3,6 milijuna kuna, dok se za javnu rasvjetu predvia 589 tisua kuna. Za opskrbu pitkom vodom predvia se preko milijun kuna, dok se za objekte i ureaje za odvodnju otpadnih voda predvia nešto više od 3,5 milijuna kuna, od ega 2 milijuna kuna za nastavak izgradnje kanalizacije u naseljima Pušine, Gornji Hrašan, Dunjkovec i Pretetinec. Opina Nedeliše takoer nastavlja pratiti brojne uspješne sportske i kulturne udruge, klubove i pojedince s podruja opine za koje se izdvaja preko 5,5 milijuna kuna. (H. Zear)

OPINA OREHOVICA

Preloški studenti u velikom su se broju odazvali skupštini

UDRUGA STUDENATA Grada Preloga

Predstavljanje fakulteta i u 2009. najznaajnija aktivnost Prva u ovoj godini, Udruga studenata Grada Prelog u subotu 3. sijenja održala je redovnu godišnju skupštinu. O radu Udruge i planiranim aktivnostima u ovoj godini izvijestio je njen predsjednik Vladimir Beli. Najvea i najznaajnija aktivnost Udruge u minuloj godini svakako je bilo predstavljanje raznih fakulteta s kojih dolaze preloški studenti akovekim gimnazijalcima, što su organizirali zajedno s Klubom studenata Meimurja koji djeluje u Zagrebu. Lani je Udruga prvi put organi-

zirala Paintball turnir u Prelogu koji e zbog velikog odaziva organizirati i u 2009. godini. Ve po tradiciji, studentima se obratio preloški gradonaelnik Dragutin Glavina koji je ponovno naglasio kako su obrazovani ljudi bogatstvo grada. Zbog toga e gGrad i ubudue ulagati u studente pomažui im i studentskim kreditima. I ubudue e se nagraivati izvrsnost, reeno je. Bivšem predsjedniku Udruge Nevenu Hercigonji predsjedništvo je zahvalilo simbolinim poklonom. (D.Mihoci)

Predsjednik Vladimir Beli (stoji) govorio je o provedenim aktivnostima i planovima

Nastavlja se izgradnja Doma kulture i Sportsko vatrogasnog spremišta Za razliku od drugih, naelnik opine Orehovica Franjo Bukal ne ulazi s optimizmom u 2009. godinu. Ipak, u Opini su planirali proraun od 6,7 milijuna kuna, od ega se milijun odnosi na kredit koji Opina namjerava uzeti za dovršenje izgradnje dva kapitalna objekta: Doma kulture u Podbrestu i Sportsko - vatrogasnog doma u Orehovici. Namjera im je dovršiti krovište na objektu u Orehovici, postavljanje stolarije, ureenje sanitarnih vorova, postavljanje centralnog grijanja i žbukanje, sve u vrijednosti 800 tisua kuna. U objekt u Podbrestu bit e uloženo milijun kuna, a njegovo dovršenje oekuje se tek 2010. godine. Od drugih važnih investicija planira se izmjena krovišta grobne kue u Orehovici, ureenje centralne staze na groblju u Orehovici i Podbrestu. U planu je i dogradnja vatrogasnog spremišta, za što e biti potrebno osigurati 100 tisua kuna. Za geodetsko - katastarske usluge za Poduzetniku zonu Meimurje bit e izdvojeno 300 tisua kuna. Namjera je Opine isparcelirati gradilišta u Orehovici u kraju

Križopotje te ih ponuditi na prodaju. Nastavlja se i izgradnja škole, što, doduše, nema puno veze s opinskim proraunom, ali je znaajna investicija vrijedna 7,7 milijuna kuna koja bi trebala biti dovršena do rujna ove godine. Naelnik Bukal nada se da e se u prvoj polovici godine krenuti i s izgradnjom sportske dvorane i šest dodatnih uionica za potrebe provoenja jednosmjenske nastave. (D.Mihoci)


K  M 

10 PLANOVI za 2009. godinu OPINA Mala Subotica

Prvi pogon u Zoni poduzetništva ve u kolovozu Minula 2008. godina bila je izrazito uspješna za opinu Mala Subotica koja je uspjela ostvariti svoj najvei projekt – otvaranja Zone poduzetništva u Maloj Subotici. Neoekivano dobro prodavale su se graevinske parcele potencijalnim investitorima, tako da je lani u svega tri mjeseca prodano 12 parcela ukupne površine 70 tisua kvadrata, za što je prihodovano 7,4 milijuna kuna. Naelnik opine Josip Šegovi nada se da e se unato krizi i u ovoj godini nastaviti prodaja preostalih 10 parcela za koje su investitori ve pokazali zanimanje, no za sad još kalkuliraju kada e krenuti u ova ulaganja. Najprei zadatak u 2009. godini je opremanje Zone i njeno stavljanje u funkciju. Namjera se graditi razdjelni kanalizacijski sustav, kao i sustav odvodnje oborinskih voda, javna rasvjeta, prometnice. Taj veliki posao namjeravaju dovršiti u prvoj polovici godine kako bi prvi kupac graevinskih parcela, tvrtka Haix, mogao izgraditi svoje proizvodne pogone u kojima kani pokrenuti proizvodnju s 1. kolovozom. U opremanje Zone poduzetništva bit e uloženo oko 7 milijuna kuna, za što ve imaju ugovoreno suinanciranje s Ministarstvom regionalnog razvoja koje e pomoi izgradnju kanalizacijskog sustava, u što e biti uloženo ukupno 2,5 milijuna kuna. Ministarstvo gospodarstva lani je za Zonu dalo 1,2 milijuna kuna, a u Opini i ove godine oekuju potporu. S Ministarstvom regionalnog razvoja potpisan je ugovor težak 2,6 milijuna kuna o nastavku ureenja Doma kulture. Adaptirat e se krovište, a nastavlja se s unutarnjim i vanjskim ureenjem. Sredinom sijenja bit e otvorene ponude za izbor izvoaa, pa se oekuje da e ve u prvoj polovici godine zapoeti i vjerojatno biti

U PETAK 9. SIJENJA obilježen spomendan na pripojenje Meimurja matici Hrvatskoj

Vojskom i rezolucijom odcijepljeni od Maarske Meimurje je u petak 9. sijenja proslavilo spomendan pripojenja matici Hrvatskoj. Spomen je to na dogaaje od prije 90 godina kada je u akovcu na velikoj pukoj skupštini usvojena Rezolucija kojom su se Meimurci zauvijek odcijepili od maarske države kojoj su do tada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje. - Maari su, dok je Meimurje bilo pod njihovom upravom, provodili odlune procese denacionalizacije i maarizacije hrvatskog naroda u Meimurju. Koristili su sve metode koje su

Polaganje vijenaca na grob dr. Ivana Novaka, hrvatskoga narodnog preporoditelja i borca za nacionalnu ideju u Meimurju Josip Šegovi, naelnik opine dovršeni radovi na Domu kulture. Opina e uložiti milijun kuna u ureenje centra Male Subotice i spomen - parka u kojemu bi se podigao i spomenik Domovinskom ratu. Sanacija deponije Molvine (smetlište uz cestu za Orehovicu) sljedei je važan projekt vrijedan 1,5 milijuna kuna. Fond za zaštitu okoliša u ovoj e investiciji sudjelovati s 40 posto sredstava. U planu je i uspostava k. o. Sveti Križ, što je investicija od 400 tisua kuna, što e biti isinancirano iz županijskog prorauna. Takoer i asfaltiranje ceste do Piškorovca. Opina e i dalje ulagati u ravnomjerni razvoj svih opinskih naselja. (D.Mihoci)

OPINA Domašinec u 2009. godini

Najvea ulaganja u komunalnu infrastrukturu Opina Domašinec u 2009. godine planira izgraditi javnu rasvjetu na potezu od Turiša do groblja u Dekanovcu. Za to e iz opinskog prorauna biti izdvojeno 350 tisua kuna, a naelnik Dragutin Lisjak oekuje da e izgradnja zapoeti u prvoj polovici ove godine. U ovoj se godini planira još jedna vrijedna investicija – izgradnja ulice koja e spojiti Vrtnu ulicu s Poslovnim centrom. Oekuje se da e to predstavljati trošak od 560 tisua kuna. Takoer e biti realizirana u prvoj polovici godine. Mladi e dobiti prostor za okupljanje i djelovanje u zgradi Doma kulture, za što e Opina izdvojiti 80 tisua kuna. U drugom dijelu godine planirana je daljnja izgradnja pješako biciklistike staze prema Turišu, a planirano je i 450 tisua kuna vrijedno ulaganje u nastavak ureenja Domova kulture u Turišu i Domašincu. Na domu u Turišu uredit e se vanjski dio zgrade, dok se u Domašincu pla-

13. sijenja 2009.

Mr. sc. Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Meimurja, govorio je o povijesnim okolnostima koje su dovele do osloboenja Meimurja

im stajale na raspolaganju. Gusto su posijali svoje državne puke škole koje su imale prvenstvenu zadau Meimurcima omrznuti sve što je hrvatsko, u prvom redu ime i jezik, rekao ja na sveanosti obilježavanja spomendana mr. sc. Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Meimurja akovec.

Program proslave zapoeo je u 15,30 sati na akovekom groblju gdje su vijence na grob dr. Ivana Novaka, hrvatskoga narodnog preporoditelja i najistaknutijeg borca za hrvatsku nacionalnu ideju u Meimurju, te prvog graanskog upravitelja Meimurja, položila izaslanstva Meimurske županije,

OPINA Pribislavec

Država e izgraditi novu osnovnu školu i dvoranu Opinsko vijee Pribislavec donijelo je na svojoj sjednici održanoj 23. prosinca proraun za 2009. godinu koji iznosi nešto preko 10 milijuna kuna. Izvorni prihodi opine planirani su u visini od 4 milijuna kuna, a podebljanje prorauna na 10 milijuna znai da e se od države dobiti sredstva za nastavak izgradnje kanalizacije u Pribislavcu. Kanalizacija je i inae najvei višegodišnji zahvat, i gotovo sva sredstva Opine, osim onih za funkcioniranje opine i udruga, trošit e se za nastavak izgradnje

kanalizacije. Od ostalih planova, nastavit e se proces pribavljanja potrebne dokumentacije za industrijsko - poslovnu zonu. Planirano je dokumentacijski urediti osam stambeno - poslovnih gradilišta te prodati gradilišta najpovoljnijim ponuaima kako bi se proširila poslovna zona. Najvažnije stavke zapravo i nema u proraunu Opine. Prema zadnjim vijestima iz Opine Pribislavec, iz programa CEIB II, odnosno Centralne europske investicijske banke, a preko državnih institucija

Hrvatske, odobrena su sredstva za izgradnju nove osnovne škole i sportske dvorane u Pribislavcu. Nova škola stajat e 40 milijuna kuna, a sportska dvorana oko 11 milijuna kuna, i ta se sredstva ne prikazuju preko opinskog prorauna jer spadaju u državne investicije. Oekuje se da e se za nekoliko dana dobiti graevinska dozvola za novu školu, što znai da bi natjeaj mogao biti raspisan u proljee, a kad e zapoeti radovi, još se ne zna, no svakako ove godine. (JŠ)

OPINA KOTORIBA prodaje državno poljoprivredno zemljište

Pristiglo 37 ponuda Nakon što je završen postupak javnog natjeaja, uz dobivenu potrebnu suglasnost nadležnog Ministarstva, u prostorijama vijenice Opine Kotoriba održano je javno otvaranje ponuda za kupnju državnoga poljoprivrednog zemljišta na podruju opine Kotoriba. Ponude je otvaralo povjerenstvo koje je imenovalo Opinsko vijee u

sastavu Dobriša Zvošec, Alfons Vojvoda, Željko Šebeštjan i Dario Friši. U prodaji je 30 estica ukupne površine 331 hektar, 56 ara i 72 metara kvadratnih, za koje su u natjeaju odreene poetne cijene. Treba napomenuti da je veina estica u zakupu do listopada i studenog 2010. godine. Interes je za kupnju državnoga poljoprivrednog zemljišta velik, a

na opinsku adresu pristiglo je 37 ponuda. Spomenuto povjerenstvo otvorilo je ponude uz koje su bili priloženi, uz cijenu i broj estice, i drugi dokazi temeljem kojih ponuditelji dokazuju prioritete za kupnju koji su navedeni u natjeaju. Izradit e se tabela sa svim podacima, a konanu odluku o kupnji zemljišta donijet e Opinsko vijee Kotoriba. (A.Fuš)

Dragutin Lisjak najavljuje najvea ulaganja u komunalnu infrastrukturu nira unutarnje ureenje. Za sve te investicije Opina je osigurala potrebna sredstva. (D.Mihoci)

Velik je interes za kupnju državnoga poljoprivrednog zemljišta

Grada akovca, opine Nedeliše, Matice hrvatske i Družbe “Braa hrvatskoga zmaja”. U zgradi “Scheier”, s poetkom u 16,30 sati, održana je sveana akademija na kojoj je povijesnim okolnostima koje su dovele do pripojenja Meimurja matici Hrvatskoj tijekom 1918. i 1919. godine održao mr. sc. Vladimir Kalšan, ravnatelj Muzeja Meimurja akovec. U kulturno - umjetnikom dijelu programa nastupili su uenici OŠ Dr. Ivana Novaka iz Macinca. Svetu misu za domovinu u crkvi Sv. Nikole biskupa s poetkom u 18,30 sati predvodio je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. (BMO)

UDRUGA ZORA za nenasilje i ljudska prava

Mala igraonica za velika prijateljstva Udruga Zora predstavit e u etvrtak 15. sijenja s poetkom u 10 sati u maloj vijenici Meimurske županije projekt “Mala igraonica za velika prijateljstva”. Projekt koji provodi udruga ZORA u partnerstvu s Osnovnom školom Orehovica, Opinom Orehovica i Meimurskom županijom, a inancijski ga podržava i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, predstavit e: Marina Kolar, voditeljica projekta, udruga ZORA; mr. sc. Vesna Haluga, voditeljica Odsjeka za Europske integracije Meimurske županije, predstavnica partnera, i prof. Branko Sušec, ravnatelj Osnovne škola Orehovica. Cilj projekta je unaprjeenje položaja romske djece iz opine Orehovica - omoguavanje kvalitetnih odgojno - obrazovnih aktivnosti, a u svrhu stjecanja spoznajnih i kreativnih vještina, multikulturalnog dijaloga i uvažavanja razliitosti, stvaranja poticajnog okruženja i jednakih mogunosti u daljnjem obrazovanju. Mjesto provedbe projekta je Meimurska županija, opina Orehovica.


K  M 

13. sijenja 2009.

PLANOVI za 2009. godinu

NAKON ZATVARANJA trgovina nedjeljom

Svježi kruh u akovcu na više mjesta, a u Prelogu na jednom Novi zakon o radu trgovina nedjeljom zaživio je, no još je dosta nepoznanica. Dok inspektori kontroliraju pridržavaju li se svi zakona, još je dosta nejasnoa. Tako, na primjer, nije do kraja jasno što je s onim tvrtkama koje imaju pekarsku djelatnost kao jednu od djelatnosti, za sada je neslužbeno tumaenje da njihovi objekti mogu raditi nedjeljom samo ako ne podliježu zakonu. To praktino znai da e velike trgovine biti zatvorene, a radit e manji kiosci tamo gdje se to smije, na željeznikim i autobusnim postajama i slino. “akoveki mlinovi”, odnosno METSS nedjeljom snabdijeva sve one koji ne podliježu zakonu o radu nedjeljom, a to su bolnice, hoteli, toplice, staraki domovi, restorani. Takoer se kruhom snabdijevaju kiosci na tržnici i kiosk kod bolnice u akovcu. Pekara Sreko radi nedjeljom od 7,30 do 12 sati, i to samo na adresi Frankopanska8uakovcu,tesetamo može nabaviti kruh. Kruh je mogue nabaviti i u slastiarnici Pekare Cvek u užem centru grada akovca, Kralja Tomislava 14, i to cijeli dan u nedjelju, od 7 sati ujutro do 10 sati naveer. Pekara HIT-PEK u akovcu, Kralja Tomislava 46, radi nedjeljom od 7 do 13 sati, a trgovina u Belici nedjeljom samo do 11,30 sati. Pekarnica Junior u akovcu radi takoer nedjeljom prema zakonu do 14 sati. U Prelogu nedjeljom radi pekara Suncokret u Glavnoj 5, i to od 7 do

14 sati. Ovo je samo manji pregled pekara koje rade nedjeljom, teško ih je sve i obuhvatiti u stotinu naselja. Kad je rije o gradovima poput akovca, Preloga i Murskog Središa, problema sa snabdijevanjem kruhom nedjeljom ne bi trebalo biti, kao i u veim mjestima Meimurja. Problemi mogu nastati u manjim mjestima koja imaju trgovinu ili dvi-

je, ovisno u koju kategoriju zakon svrstava te trgovine, bit e omoguen ili ne rad nedjeljom. akovcem se pronio glas da je zbog rada nedjeljom i zbog ekanja u redu za kruh došlo do tunjave u jednoj akovekoj pekari. Vijest je tona, ispred pekare Junior bilo je tunjave zbog ekanja, a intervenirala je i policija, no to se dogodilo za

Badnjak prošle godine i nema veze s novim Zakonom. Oekuje se da e se trgovine još prilagoavati zakonu, jer još ima dosta nepoznanica tko smije, a tko ne smije raditi nedjeljom. Više e se znati nakon tumaenja zakonskih propisa na tu temu koje su ovih dana zatražili akoveki inspektori. (JŠ)

MURSKO SREDIŠE

Radi samo pekarnica “Ninaj” Na podruju Grada Mursko Središe poštuje se zakon, odnosno uredba o zabrani rada trgovina nedjeljom. Nedjeljom, praznikom i blagdanom u Murskom Središu radi

Potpisivanje peticije za klub mladih

MLADEŽ HDZ-a Nedeliše

Za klub mladih prikupljeno oko dvjesto potpisa U subotu je potpisivana peticija u organizaciji Mladeži HDZ opine Nedeliša za obnovu bivšeg MN kluba u korist mladih opine Nedeliša. Tijekom održavanja peticije dijelit e se hot - dog i kuhano vino. Traži se obnova bivšeg MN kluba u korist mladih. Mladi opine Nedeliše nemaju prostor u kojem bi se mogli okupljati i aktivno provoditi svoje slobodno vrijeme. Opina do sad nije pokazala sluh za mlade, osim u okviru sportskih klubova. Treba naglasiti da mladi svoje slobodno vrijeme žele provesti s vršnjacima u ugodnoj atmoseri i poznatom okruženju, da sami žele kreirati prostor u kojem borave. Mladi traže da se u centru Nedeliša napravi prostor za mladež, a ne poslovni prostor. Prostor u kojem mladi mogu boraviti, koji mogu kreirati u skladu s potrebama današ-

njice, da prostor bude u vlasništvu Opine te da ne posluje iskljuivo na profitabilnim osnovama. Prijedlog je mladeži HDZ-a Nedeliše da vlasnik parcele, a to je Opina Nedeliše, izgradi prostor koji e i nadalje ostati u njihovom vlasništvu, ali bi se ustupio na korištenje mladima, pod jasno definiranim uvjetima korištenja i ponašanja. Predlaže se urediti prostor tako da ima kafi bez alkoholnih pia po pristupanim cijenama, instalaciju kompjutora, dvoranu za razne društvene udruge mladih – okupljanja uenika tijekom praznika, okupljanja studenata, boravak mladih tijekom vikenda te provoenje izvanškolskih aktivnosti. Prodajom pia te iznajmljivanjem dvorane prostor bi, smatra se, sam sebe financirao. Za budui klub mladih Nedeliša prikupljeno je oko dvjesto potpisa. (j)

11

jedino pekarnica, odnosno prodavaonica kruha i peciva NINAJ, u Ulici Josipa Broza Tita 4, bivša slastiarnica Buco. Prodavaonica je otvorena od 8 do 13 sati i prema rijeima prodavaice i onome što smo vidjeli promet je vrlo dobar. Za pet sati, koliko je prodavaonica otvorena, proda se kruha i peciva skoro koliko cijeli radni dan, jer dolaze ljudi i iz susjednih naselja, koji radnim danom kruh kupuju u svojim sredinama. Kada je u pitanju Mursko Središe, primijetili smo da velik broj ljudi nedjeljom odlazi u kupovinu u susjednu Sloveniju, u Lendavu te Petišovce i Trimline. (S. Mesari)

PD BUNDEK Mursko Središe

U nedjelju na 11. Vincekov pohod Jedanaesti put za redom PD Bundek iz Murskog Središa organizira tradicionalni Vincekov pohod po meimurskom vinogorju. Vincekov pohod, koji je lani okupio oko 1.800 planinara i rekreativaca, održat e se u nedjelju 18. sijenja, a start je zakazan u vremenu od 8,30 do 9 sati kod Toplica Sveti Martin u Grkavešaku (Vukovec). Startnina stoji 10 kuna, za što se dobiva mala putna pjesmarica, te na postaji kod obitelji Bohnec aj ili kuhano vino. Za pukoškolce je besplatno.

Vrijeme hodanja je oko etiri sata, a cilj je u Sportskoj dvorani u Murskom Središu, gdje e u 14 sati zapoeti kulturno - umjetniki program, te okrjepa s jelom i piem iz Seoskog turizma Gorianec. Sonja Vrši, predsjednica PD-a Bundek, podsjea sudionike da ne zaborave ponijeti lanjske kontrolne kartonie. Za one koji nemaju vlastiti prijevoz organizirani su autobusi koji e s Autobusnog kolodvora u Murskom Središu prometovati od 7,45 do 8,45 sati. (S. Mesari)

OPINA Belica u 2009. godini

Najvažnija dvorana, Društveni dom i biciklistike staze Naelnik opine Belica Zvonimir Taradi rekao nam je o najvažnijim radovima u opini Belica u ovoj godini sljedee: - Krajem sijenja ove godine opina Belica napokon e raspisati natjeaj za izgradnju dvorane pri Osnovnoj školi Belica, to je sada sigurno. Kako opina Belica i Meimurska županija daju više od 50 posto sredstava za izgradnju dvorane, opina Belica pojavljuje se kao investitor. Dvorana e dijelom biti namijenjena i za nastavu, kako bi OŠ Belica mogla uvesti jednosmjensku nastavu. Radovi bi trebali zapoeti u travnju ove godine. Prema dosadašnjim iskustvima gradnje dvorana, ukupna cijena izgradnje ne bi trebala biti viša od 8 do 10 milijuna kuna. Dvorana e ukupno imati preko 1.400 kvadrata, a uz opinu i županiju sredstva su osigurana uz pomo Ministarstva regionalnog razvoja. Drugi najvei zahvat, možda ne po financijskom planu no sigurno po znaaju, jest ureenje Društvenog doma u Belici. Trenutno su u tijeku završni radovi oko ureenja velike dvorane, koja

bi trebala biti otvorena krajem sijenja ili u veljai, još treba urediti grijanje. Krajem sijenja bit e dovršena i trea aza radova na izgradnji biciklistikih staza u Gardinovcu. Uz to oekujem da e u veljai biti potvren glavni projekt kanalizacije i proistaa za opinu Belica, koji se radi u “Meimurskim vodama”. Ipak, izgradnja školske sportske dvorane najvažnija je u ovoj godini, a i trenutno najvea, investicija za opinu, dok e kanalizacija tek doi na red. (JŠ)

OPINA Gornji Mihaljevec

Izdvajanja za vrti Jedna od uspješnijih meimurskih opine je Gornji Mihaljevec, koja se u posljednje vrijeme razvija na svim razinama. Njezini elnici i žitelji uspješni trend oekuju i u godini koja je odbrojila dvanaest dana. Opinski naelnik Franjo Kovai najavljuje: - Od ove godine po prvi put imamo sufinanciranje Djejeg vrtia, odnosno predškolskog odgoja. Za tu namjenu moramo osigurati oko 350 tisua kuna i to je za nas veliki zahvat. Puno emo uložiti u poetak unkcioniranja Poduzetnike zone Kr, socijalnu skrb, te u modernizaciju prometnica i niskonaponske elektrine mreže. Moramo obnoviti Dom kulture u Preseki, jer njime e se koristiti ak tri mjesna odbora. Nastavljamo i radove u Parku mladosti u Gor-

njem Mihaljevcu, te na ureenju lokalnih putova, kaže Kovai, te napominje kako e sufinancirati izgradnju Sportske dvorane te dogradnju Osnovne škole. (S. Mesari)

OPINA Štrigova

Putovi ostaju prioritet Izgradnja i modernizacija lokalnih putova ostaju prioriteti u opini Štrigova. Branko Resman, naelnik opine, navodi: - Opina smo s velikim brojem i dužinama opinskih, lokalnih i nerazvrstanih putova i svake godine puno novca ulažemo u njihovu izgradnju, sanaciju i modernizaciju. Tako e biti i ove godine, s time da emo usput graditi pješako biciklistike staze u Štrigovi prema školi, te u Železnoj Gori. Obavit emo sanaciju Vatrogasnih domova u Banfiju, Robadju i Štrigovi, jer oni naprosto vape za obnovom, posebice u Štrigovi. Konano, želimo da se nastave radovi na graevini tvrtke Tijara. Premda se radi o privatnom vlasništvu, mi kao opina zainteresirani smo da se stvari rašiste i da proizvodnja konano krene, jer naznaka da se to može ostvariti ima, kaže na-

elnik Resman, dodajui kako se nastoji i riješiti pitanje izgradnje kanalizacije u naselju Štrigova, što je veliki projekt i treba suradnju više initelja. (S. Mesari)


K  ME E

12

13. sijenja 2009.

HRVATSKA STRANKA nezaposlenih

Branimir Bunjac dao ostavku, novi - stari predsjednik Anto Anuši U subotu 10. sijenja u Domu sindikata u akovcu održana je sjednica Predsjedništva županijske organizacije Hrvatske stranke nezaposlenih. Uvodno je o situaciji u stranci govorio najprije Nurija Ahmetovi, predsjednik Županijske organizacije HSN-a, koji je naglasio da je najvažnija zadaa priprema za izbore. On je takoer istaknuo da je cilj stranke sudjelovanje u vlasti, a u koaliciji s jaim strankama, te naveo da je osnovni cilj stranke stvaranje radnih mjesta. Sjednici je bio nazoan i predsjednik SDP-a Meimurske županije Ivica Perho, koji je pozvao HSN na pregovore o predizbornoj koaliciji za predstojee lokalne izbore. On je uz ostalo rekao da je pristao biti kandidat za meimurskog župana te naglasio: - Ako ne uspijem, dat u svoj mandat na raspolaganje i to bi trebao biti model ponašanja u stranci. Ako netko nije uspio na izborima, trebao bi staviti mandat na raspolaganje. Predsjednik stranke nezaposlenih na nacionalnoj razini Anto Anuši, koji je bio nazoan sastanku, rekao je da e Nurija Ahmetovi ormirati struni tim za pregovore sa SDP-om na županijskoj razini, te napomenuo da e uspjeh stranke biti participacija u vlasti. On se ujedno zapitao kakvo je stanje na terenu, s obzirom na to da je došlo do rascjepa stranke te naglasio da je potrebno organizacijsko sreivanje opinskih ogranaka. U stranci je, naime, došlo do rascjepa. Netom izabrani predsjednik na nacionalnoj razini na nedavnoj

Jedna ubijena lisica bila je zaražena

Cijepljenje psa u Križopotju

skupštini krajem prošle godine u akovcu Branimir Bunjac istupio je iz stranke te je pred registracijom nove politike stranke koja e nositi naziv Hrvatska stranka radnika i nezaposlenih. Kako je poznato, na prošloj skupštini stranke u akovcu krajem prošle godine, Branimir Bunjac je izabran za predsjednika na nacionalnoj razini, a takoer je donesena odluka da stranka promijeni ime na nain da se zove Hrvatska stranka radnika i nezaposlenih, a ne samo Hrvatska stranka nezaposlenih. Na tu se odluku žalilo staro rukovodstvo HSN-a i predsjednik Anto Anuši iz Pule. U Zagrebu je donesena odluka da stranka ne može promijeniti ime, a slijedom toga je izbor Branimira Bunjca postao upitan te je predsjednik stranke i dalje ostao Anto Anuši iz Pule. Nakon toga Branimir Bunjac daje ostavku na lanstvo u stranci te povlai dio lanova za sobom, zapravo gotovo kompletan ogranak stranke od 80 lanova u Pribislavcu. Na taj je nain Hrvatska stranka nezaposlenih ostala na oko 450 lanova, dok Branimir Bunjac ormira novu stranku. (J.Š.)

IZBORNA SKUPŠTINA DVD-a Krištanovec

Sreko Mrazovi i dalje predsjednik Godinama je DVD Krištanovec društvo koje prvo u novoj godini održava svoju redovitu i izbornu skupštinu. Tako je bilo i ovaj put. U subotu je održana godišnja i izborna skupština na kojoj je za predsjednika Društva jednoglasno izabran Sreko Mrazovi, koji je tu dužnost obnašao i u prošlom etverogodišnjem razdoblju. Za njegovog zamjenika izabran je Vladimir Lukman. Nevo Maari je izabran za zapovjednika, a Stjepan Zadravec za njegovog zamjenika. Za tajnika je izabran Igor Zadravec, a za zastupnika u Skupštini Vatrogasne zajednice Meimurske županije Sreko Mrazovi. Izabrani su i novi Upravni i Nadzorni odbor društva. U opširnom izvješu o aktivnostima u 2008. godini Mrazovi je rekao da DVD Krištanovec danas broji 150 podupirajuih lanova, 32 lana sa zvanjem vatrogasca, 10 lanova sa zvanjem vatrogasac I. klase, 8 vatrogasnih asnika, 2 vatrogasna doasnika I. klase, jednog asnika I. klase, 1 poasnog vatrogasnog asnika, 2 viša poasna vatrogasca, 1 vatrogasnog suca, 1 specijalnog strojara te 3 vatrogasna veterana. Društvo je u protekloj godini imalo svega etiri tehnike intervencije, te niz preventivnih, operativnih i javnih vježbi. Pored velikog broja lanova i mještana, skupštini su nazoili

EUTANAZIJA PASA I MAAKA na podruju ugroženom bjesnoom

Sreko Mrazovi, i dalje predsjednik krištanovekih gasitelja

Ve nekoliko dana djelatnici Bioinstituta akovec obavljaju eutanaziju pasa koji nisu cijepljeni protiv bjesnoe te maaka na podruju opine Gornji Mihaljevec. Akcija se provodi po nalogu županijskoga veterinarskog inspektora, a provodi se zbog proglašenja ugroženog i zaraženog podruja od bjesnoe pasa na podruju nekoliko gornjomeimurskih opina i Grada Mursko Središe. Veterinar Sandro Korent na terenu vodi itavu akciju cijepljenja pasa i maaka te eutanaziranja lutalica. Do podneva u ponedjeljak 12. sijenja samo na podruju Vukanovca usmreno je 74 maaka, 6 pasa i 6 lisica, dok se usmrene i cijepljene životinje s drugih podruja još uvijek zbrajaju. Jedna od lisica bila je pozitivna na bjesnou. Veterinara Korenta pitamo što ili tko je uzrok zaraze bjesnoom kujice Mare, vlasnika Krešimira Žuneka iz Vukanovca,

što je povod ovako opširnoj akciji eutanazije i cijepljenje pasa i maaka. - Pravi izvor još uvijek istražujemo, no postoji mogunost da je kujica zarazu dobila iz Slovenije,

odnosno da su je u dvorište na obui, odjei, vozilu ili hrani donijeli njihovi roaci iz Slovenije koji su tih dana bili u posjetu Žunekovima. Mogue je da se zarazila i od susjednih pasa, koji pak su mogli

doi u kontakt s lisicama, kaže Korent. U odstrel i izolaciju lisica ukljuili su se i lovci. Akcija eutanazije nastavlja se i trajat e do kraja ožujka ove godine. (S. Mesari, Z. Vrzan)

SVEANO OTVORENA novoizgraena Podruna škola u Pušinama

Prva podruna škola za jednosmjensku nastavu U ponedjeljak 12. sijenja sveano je otvorena novoizgraena Podruna škola u Pušinama. Kul-

turno - umjetniki program pun pjesme, plesa i recitacije, koji su osmislili i izveli uenici i proeso-

Ukupna vrijednost ovog projekta je 4,5 milijuna kuna

ri nove škole, uljepšao je sveano otvorenje na kojem se okupio velik broj uzvanika i roditelja. Nakon sveanog dijela, nedelišanski župnik Nikola Samodol blagoslovio je novu školu. U mjesecu srpnju srušena je stara Podruna škola te je na istom mjestu u šest mjeseci izgraena nova. Škola veliine 500 kvadratnih metara sadržava etiri uionice te je predviena za jednosmjensku nastavu s obzirom na to da ovu školu polazi 50-ak uenika od 1. do 4. razreda. - Sama škola zadovoljava sve uvjete, kako tehnike, tako i unkcionalne, edukativne i sve ostale. Raena je tako da se uklopi u ambijent samog mjesta, a izuzetno je dobro izolirana i stoga unkcionalna u smislu da troškovi održavanja nisu veliki, kazao je ravnatelj škole Ivica Pai.

prijatelji društva iz Topolovca, akoveki gradonaelnik Branko Šalamon, predsjednik VMO-a Krištanovec Dušan Mikolaj, tajnik VZ-a Meimurske županije Dragutin Trupkovi, zapovjednik VZ-a MŽ-a i JVP-a Grada akovca Ivan Krištofi, Ivan Novak, predsjednik meimurskih vatrogasnih veterana, kao i predstavnici škole, udruge i klubova. Zahvalnice za doprinos društvu dobili su: VMO Krištanovec, Meimurje plin, Branko Kovai, Kermek d.o.o., Stjepan Posedi, Ivan Vrbani, Auto Mikolaj, ŠRD Zlatna udica i NK Krištanovec. Svi su oni odreda pohvalili predsjednika Mrazovia i njegove gasitelje za sve što ine za Krištanovec, te za sigurnost žitelja i zaštitu materijalnih dobara. (S. Mesari) Sveanom otvorenju prisustvovao je velik broj uzvanika i roditelja polaznika škole

Novoizgraenu Podrunu školu u Pušinama sveano je otvorio župan Josip Posavec uz pomo uenice Tare Zamude Podruna škola nee biti samo škola za uenike ve mjesto okupljanja za mještane Pušina nakon što završi nastava u popodnevnim satima. Ovaj objekt sadrži sve pratee sadržaje, od knjižnice, kuhinje, zbornice, do velikog hola koji je polivalentan jer služi kako za veliki odmor, tako i za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture budui da škola nema dvoranu. - Podruna škola u Pušinama bila je u jako lošem stanju i stoga je odlueno da se sagradi nova. Ovo je prva podruna škola koja je projektirana s namjerom da se u njoj odvija nastava u jednoj smjeni, rekao je župan Josip Posavec, koji je sveano otvorio novu školu. Ukupna investicija, zajedno s opremom, iznosi 4,5 milijuna kuna te je cjelokupan iznos financiran iz županijskog prorauna. - Ovog trenutka u devet škola u Meimurskoj županiji odvija se nastava u jednoj smjeni, dok je za ostale pripremljena kompletna projektna dokumentacija za izgradnju ili dogradnju škola te školskih sportskih dvorana. Od novih škola na vrhu prioriteta jesu škole u Pribislavcu i Nedelišu, a ukupna vrijednost svih projekata iznosi oko 300 milijuna kuna, dodao je župan Posavec. (H. Zear)


13. sijenja 2009.

DOBRO JE ZNATI

13


POLJODJELSTVO

14

HLADNJAA koja je promijenila Sveti Martin na Muri

S AKOVEKOG sajma

Puno ljudi, malo prometa Prve ovogodiĹĄnje srijede na akovekom sajmu bilo je mnogo ljudi no, prema onom ĹĄto smo vidjeli i ĹĄto su nam rekli prodavai, promet roba i novca bio je dosta slab. Hladnoa je kod kue zadrĹžala mnoge ratare, pa je bilo malo krumpira, ali ni taj nije rasprodan. judi su najviĹĄe razgledavali i kupovali raznu drvenu galante-

- To vam je “kocka Rubikove Ĺženeâ€? ...

CIJENE NA AKOVEKOM SAJMU - krumpir 150 kn/mtc - pĹĄenica 160 kn/mtc - tricala 140 kn/mtc - kukuruz u zrnu 60 kn/mtc - jeam 150 kn/mtc - zob 170 kn/mtc - lopata za snijeg 50 kn/mtc - saonice 150 kn/kom - grah s rebrima 20 kn/porcija - gemiĹĄt 5 ili 7 kn/kom riju, od “kocke Rubikove Ĺženeâ€?, preko metli i koĹĄara, do lopata za snijeg. oĹĄ uvijek Meimurci ne oekuju snijeg, pak su se viĹĄe raspitivali za lopate, saonice i drva negoli kupovali. Nije bilo prodavaa peradi, a bilo je tek nekoliko zeeva. ni, za razliku od peradi, imaju dobro krzno. (. Mesari)

S AKOVEKOG placa

Kupci, gdje ste Zima je uinila svoje pa je proteklih dana na akovekom placu bilo vrlo malo ljudi. Zapravo, prodavaa, i to onih stalnih i upornih, joĹĄ je bilo, ali kupaca gotovo ni od kud. Rekla je jedna prodavaica da je “ve trih kralov nego kupcovâ€?. Meu robom koju je nudilo par

Eskimice ili naĹĄe puce ...

13. sijenja 2009.

CIJENE NA AKOVEKOM PLACU - mrkva 10 kn/kg - perĹĄin 15 kn/kg - pastrnjak 20 kn/kg - jabuke 6 do 8 kn/kg - suho voe 10 kn/pake - trijebljeni orasi 40 kn/kg - mandarine 6 do 8 kn/kg - klemenne 10 do 12 kn/kg - ĹĄampinjoni 25 kn/kg - kisela repa 15 kn/kg

Imamo najkvalitetniju jabuku u drĹžavi redinom listopada proĹĄle godine u vetom Martinu na Muri u Meimurskoj Ĺžupaniji radom je zapoela hladnjaa za drĹžanje voa i povra, iji je vlasnik tvrtka MR PaĹĄko iz Zagreba. rijednost investicije iznosi 23 milijuna kuna. Hladnjaa je izgraena za samo nekoliko mjeseci, ĹĄto je, s obzirom na njezinu veliinu, najmoderniju opremu i nain gradnje, svojevrsni rekord. Hladnjaa radi na U principu i kapaciteta je 2.100 tona voa ili povra, a uglavnom, odnosno najveim dijelom namijenjena je drĹžanju jabuka. U njoj radi osam stalno zaposlenih djelatnika, a rukovoditelj itavog procesa je Milivoj omĹĄi, mladi strunjak iz GradiĹĄaka, sela svega nekoliko kilometara od vetog Martina na Muri. omĹĄi iznosi osnovne podatke o objektu koji je promijenio Ĺživot

Prazne je ambalaĹže sve manje, dakle roba je na trĹžiĹĄtu voara, ali i mjeĹĄtana ovoga lijepog gornjomeimurskog kraja. - Prvo Ĺželim naglasiti da prema izvjeĹĄima koja dobivamo od kupaca i naĹĄih strunjaka imamo najbolju jabuku u drĹžavi. Nije to hvaljenje samih sebe, ve to potkrjepljujemo injenicom da su gotovo sve jabuke ubrane na meimurskim brijeĹžnim, naglaĹĄavam: brijeĹžnim vonjacima, te one imaju vrlo kvalitetno meso i ostale karakteristike, ĹĄto je trĹžiĹĄte prepoznalo.

!anas svatko ima jabuku, ali svatko nema ovako kvalitetnu jabuku. Prije negoli se iĹĄlo u izgradnju ove hladnjae, dobro smo prouili vrste i karakteristike jabuka, te destinacije na kojima rastu i kako se tretiraju, od cvjetanja do konanog ploda. !nevno isporuujemo desetak tona iznimno dobrog idareda, zlatnog deliĹĄesa, green smita i jonagolda, koje smo otkupili od 50-ak voara, kaĹže omĹĄi, i dodaje kao je cilj imati stalnih 30 kooperanata kojima e tvrtka “PaĹĄkoâ€? pomoi u postavljanju zaĹĄtite mreĹže i navodnjavanja.

Želimo svoj brend Hladnjaa se nalazi u Gospodarskoj zoni, a pina veti Martin na Muri puno je pomogla da ona bude upravo kod njih. pinski naelnik Franjo Makovec istie kako je objekt vrlo važan za opinu i njegove žitelje, jer sada voari imaju

kupaca prvo mjesto pripada mandarinama, klementinama, zatim mrkvi, jabukama i orasima. !obra je ponuda meda, te ukiseljenoga kupusa, repe i cikle. Cvijea gotovo i nije bilo, jer bi se sigurno smrznulo. Primijetili smo lijepe primjerke ĹĄampinjona te svjeĹžih domaih jaja. (. Mesari)

Voditelj hladnjae Milivoj TomĹĄi osiguran plasman svojih kvalitetnih jabuka. - Hladnjaa je i poticaj mnogima da se ponu baviti voarstvom ali i povrarstvom. Mi smo joĹĄ 2002. u program odrĹživog razvoja zapisali da Ĺželimo imati svoj brend - svetomartinsku jabuku. Ĺ˝elja nam je da se jabuka otkupljuje i dalje prodaje, ali i da se ona prerauje u sokove i suĹĄeno voe. Na taj emo nain zbrinuti III. klasu jabuka i tako doi do 100-postotne iskoriĹĄtenosti naĹĄe jabuke. PaĹĄko ima kapacitete, ima trĹžiĹĄte i, ĹĄto je vrlo vaĹžno, ima viziju i spreman je ako se ukaĹže potreba izgraditi joĹĄ jednu hladnjau. vdje se ne Ĺželi “austrijski modelâ€?, a to je 90 posto I. klase, nego Ĺželimo imati ono ĹĄto i koliko daje priroda. Ne teĹžimo da imamo sve jabuke istog oblika, nego da se zna da je porijeklo u istoj i zdravoj okolini, kaĹže Makovec, dodajui da e pina podrĹžati svako ĹĄirenje kapaciteta i plantaĹža vonjaka. (tjepan Mesari)

Naelnik Makovec esto obie liniju prebiranja jabuka

Svakodnevno se na trĹžiĹĄte otpremi desetak tona jabuka

HRVATSKO TRŽIŠTE voa i povra

Ples cijena Na domaem trĹžiĹĄtu voa u proteklom razdoblju uoeno je razliito kolebanje cijena, dok su cijene povra uglavnom bile viĹĄe kako u veleprodaji, tako i u maloprodaji. NiĹže cijene voa na obje prodajne razine zabiljeĹžene su kod agruma (narane, limun, grejp te kivi). Porast cijena je na obje prodajne razine zabiljeĹžen kod groĹža (bijelo i crno stolno), kruĹĄki i mandarina. Porast cijena u maloprodaji a pad u veleprodaji zabiljeĹžen je kod dinja, te svih sorti jabuka. Prosjene cijene kod veine vrsta povra tijekom prosinca porasle su kako u veleprodaji, tako i u maloprodaji. Najvei

porast zabiljeĹžen je kod paprike, patlidĹžana, paradajza, salatnih krastavaca, zelene salate teblitve. Izuzetak ovom poskupljenju ine cijene kelja, krumpira, ĹĄarenog graha te bijelog i crvenog zelja u veleprodaji te mladog luka, crvenog radia i bijelog graha u maloprodaji. Usporeujui cijene s onima u ovo vrijeme u 2008. godini, cijene voa u veleprodaji i maloprodaji imale su razliit trend, dok su cijene povra uglavnom bile niĹže. U narednom razdoblju oekuje se poviĹĄenje cijena nekih vrsta i voa i povra, ĹĄto bi moglo potrajati do kraja veljae. (IUP,sm)


POLJODJELSTVO

13. sijenja 2009. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAĹ  VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Tularemija ovidba zeca se i ove lovne godine pribliĹžava zavrĹĄetku, no svejedno evo nekoliko reenica o jednoj vaĹžnoj bolesti. ularemija je zarazna bolest preteĹžno divljih glodavaca koji se povremeno prenosi na domae Ĺživotinje i ovjeka (zoonoza) , akutnog je ili kroninog toka. "tiologija i epizootiologija: Uzronik je Francisella tularensis. d domaih Ĺživotinja bolest je utvrena kod ovce i pasa , a u nekih drugih vrsta samo su dokazana antitijela. Izvori i rezervoari infekcije su divlji glodavci, a za ovjeka, barem u "uropi, redovito divlji zec, njihovi sekreti i ekskreti te kontamnirana voda i hrana. Infekcije se prenose kontaminiranom hranom i vodom, unutar iste vrste Ĺživotinja kohabitacijom, krpeljima, a psi se iniciraju aportirajui ubijene zeeve ili ptice. Uzronik ulazi u Ĺživotinju i ovjeka kroz probavni (hranom i pitkom vodom) i respiratorni

trakt (kontaminiranom praĹĄinom) ili kroz koĹžu utrljanjem ili ubodom ektoparazita (krpelji i dr.) . Za bolest su prijemljive brojne vrste Ĺživotinja. tprilike u dvadesetak vrsta Ĺživotinja utvrena je tularemija. Za tularemiju su prijemljive mnoge vrste ptica , gmazovi i Ĺžabe. Razudbeni nalaz: Kod akutnih sluajeva nalaze se hiperemije larinxa i plua, plui edem, akutni gastroenteritis, poveani limfni vorovi, osobito mezenterijalni i slezena. bino nema krvarenja. Kod kroninih sluajeva nalaze se mrĹĄavost, anemija, nekrotini vorii u jetri, slezeni, pluima, uope na ulaznim vratima infekata u koĹži (ubod krpelja) , nekrotina ĹžariĹĄta , pleuritis i bronhopneumonija. Kliniki nalaz: vca. Bolesne ovce su nevesele, apatine, ne jedu, zaostaju za stadom, ĹĄepaju, temperatura im je do 41,6 %C , slabe su u zadnjem kraju , a u koĹži imaju nekroze na ulaznom mjestu infekta.

AK"C: BIINIU d.o.o. (bivĹĄa eterinarska stanica d.o.o. akovec): deĹžurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. pecijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. eterinarska ambulanta

UG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR"G: pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR"G: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURK R"!IĹ #": eterinarska

Pas. MrĹĄavost, gnojne rane, apscesi i ulcera po povrĹĄini tijela, jako poveani limfni vorovi, pareze i paralize zadnjeg kraja tijela. Zec. enzorij bolesnog teca jako je promijenjen, zec je neveseo, trom, ne plaĹĄi se ovjeka. eljaci izjavljuju da su rukom uhvatili zeca koji nije htio bjeĹžati. bino smatraju da se radi o nastreljenom zecu. Mogu se javiti spontane ekscitacije i manjeĹžne kretnje. Kod ovaca morbiditet iznosi oko 40 % a letalitet oko 25 %. visi o tome kad se bolest dijagnosticirala i stala suzbijati. !ijagnoza: ularemija e se jedva moi kliniki prepoznati, ipak moĹže se posumnjati u nju ako postoji epizootioloĹĄka indikacija. PatoloĹĄko- anatomski moĹže se zakljuiti na tularemiju ako postoje nekrotini vorii sastavljeni od vrlo Ĺžilave gotovo gumozne mase. ularemija se moĹže sigurno dijagnosticirati bakterioloĹĄki, imunitetski , i bioloĹĄkim pokusom. Za Ĺživota pretragom nekrotinih voria ekstirpiranih poveanih limfnih voria, a postmortalno pretragom promijenjenih djelova organa. Imunitetski moĹže se za Ĺživota dijagnosticirati

Kiniju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Meimurja! tularemija brzom krvnom ili serijskom (sporom) aglutinacijom i alergijskom reakcijom s pomou alergena tularina. BioloĹĄki pokus vrĹĄi se na zamoradi koja ugine za 14 dana. Imunitetskim metodama moĹže se utvrditi tzv. anamnestika dijagnoza tularemije. !iferencijalnodijagnostiki treba iskljuiti pasterelozu i pseudotuberkulozu. ijeenje: Bolesne Ĺživotinje treba neĹĄkodljivo ukloniti kao izvor infekcije za druge Ĺživotinje i ovjeka (vidi proilaksa) pa ih ne treba lijeiti. Mogu se izlijeiti streptomicinom. Proilaksa: Bolest se suzbija po zakonu. reba uniĹĄtiti izvore i rezervoare infekcija. Horvat Miljenko, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI ambulanta Mursko rediše: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠRIGA: eterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. !NA !UBRAA: Ambulanta !onja !ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. !MAŠIN"C: Ambulanta !omašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

15

Švenda "ko Farm ervis d.o.o., poduzee za pružanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA!N RI"M": pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. !"ŽURNI ""FN: 040 645 058.

Nova Godina – novi park, Meimurski vrt Praznici su iza nas? este li se otrijeznili? Probavili suviĹĄne kalorije i neĹželjene estitke. d sad na dalje niĹĄta se na kalendaru ne crveni osim nedjelja. edno emo vrijeme sad dalje brojiti ponedjeljak ‌ subota, nedjelja. !a, to je ta, 2009. !rukija? Bolja? MoĹžda. Nova je svakako. oĹĄ neispisana. Mi emo je pisati. Koliko smo spremni? Koliko smo jaki? Ima li u nama dovoljno ljubavi za svaki izlazak sunca, za djetetov nestaĹĄluk, za zakorovljen vrt, za rascvalu ruĹžu, razbijenu aĹĄu, zalekanu koĹĄulju i jaglac uz cestu? Ima nas dovoljno. Mi smo veliki mali Meimurci. olim as rtoljupci! ada je sivo, hladno i sumorno u vrtu i parku. Neemo puno izikaliti (kopati). Planirat emo jedan novi Park. Ime ve ima. Zvat e se Meimurski vrt. Ima oblik Meimurja. kruĹžuju ga Murica i !ravica. Raa se uz cestu akovec – Prelog. U njemu emo saditi meimurske autohtone (domae) vrste. Prvo emo samo filozofirati. Priati priice o tome kako tim parkiem u obliku Meimurja Ĺželimo istaknuti vrijednost onog ĹĄto je malo, naĹĄe i aĹĄe – ruke meimurske. A onda emo upoznati glavne biljne stanovnike tog budueg parka. A tada ve dolazi proljee i onda mi, naravno, sadimo. !akle, sada, mudriniranje. !a bi mogli voljeti vijet, prvo treba voljeti sebe. !a bi mogli poĹĄtovati tue, prvo upoznajte svoje. Ako se prvo ponete prenemagati nad ersajskim vrtovima a onda se vratite i shvatite da svoju Ĺživicu ve dvije godine niste obrezali, mogli bi se poeti pitati tko je sad kriv. Komunalne sluĹžbe, susjed probisvijet ili socijalna sluĹžba? vakako to neĹĄto s naĹĄim

zakonima ne ĹĄtima. Ah, ta naĹĄa !rĹžava! ani je to sve ureeno. Njihovi penzioneri su svake godine sve mlai. A ne kak’ pri nas, dozvoljava se svakoj tratinici da cvate gde se zmisli. Podsjea to na preskakanje stepenica u cik cak liniji. judski? tepenice su izmiĹĄljene da se njima penjete ili spuĹĄtate gazei po redu. Ili ne? ako je najjednostavnije. Znai, svoje. olimo Meimurje. NaĹĄe je, malo je, jednostavno i zeleno. Priroda je jednostavna do ljepote. Pogledajte drvee kako je spokojno. Korijen u zemlji, stablo na vjetru. Bez protesta. Biljke su tu da postoje. Ne moraju niĹĄta raditi, ne moraju brinuti, ne moraju misliti, niti proizvoditi, niti voziti, niti poskupljivati. Ili one imaju svoj svijet briga? MoĹžda se pitaju ĹĄto emo sutra kad nam propadnu naĹĄe ljubljene mreĹže ije bodove skupljamo? aman smo blizu novog modela mobitela, onog ĹĄto se danima okree pred nama u plesu zvanom potroĹĄnja svega i uvijek. I, da li ti bodovi propadaju ako distributer bankrotira? Ako hrastu otpadne liĹĄe, hoe li visibaba moi procvasti ispod njega? Ako jaglac zakasni hoe li proljee doi na vrijeme? Ako se drenek predomisli hoe li se joha naljutiti? Ako padne vlada hoe li se !rava okrenuti prema izvoru? Ako propadnu banke gdje e zec dobiti kredit za ogrjev zimski? oliko o ljubavi za ovo oko nas. Kad upoznate svoje, poĹĄtovanje prema tuem dolazi samo. Pozdravi iz RNG C"NRA IA!


13. sijenja 2009.

16

REAKCIJA zbog nasrtaja bijesnog psa

Zakoni postoje, ali ih nitko ne provodi Meke šapice (ne misli se na udrugu graana, op. ur), kako saznajemo iz novina nisu tako bezazlene i pitome kako to tvrde ljubitelji pasa, odnosno (zvijeri). Kako piše u lanku da vlasnik psa nije cijepio protiv bjesnoe, što je obveza, nego se postavio iznad veterinara, koji su strunjaci i odgovorni za sigurnost ljudi od nasrtaja bijesnih pasa. Postavlja se pitanje da li je taj vlasnik po nekom lanku zakona snosio sankcije zbog nepoštivanja zakona o cijepljenju pasa ili se poigrao sa zakonom. Trebaju zakonodavci ozbiljnije pratiti u praksi kako se provode odluke i zakoni u prvom redu zbog naše djece, a i odraslih. Poimo od one narodne izreke “PSU NIKAD NEMOJ VJEROVATI” treba u zgradama se držati kunog reda po pitanju držanja pasa, a vani se strogo držati pravila da psi ne zagauju zelene površine sa drekom itd. Psa uvijek treba držati na povodcu da smo svi sigurni i da se ne bojimo pseih odurnih slinavih njuški i oštrih zubi, otrcana je fora nekih vlasnika pasa kao: “ON JE DOBER PES” neka svoju dobrotu iskazuje svome gazdi. Unatrag nekoliko godina je donesena odluka Gradskog vijea o pravilima držanja pasa kao svaki vlasnik mora ukloniti smrad svoga ljubimca na javnim površinama, gradu, parku itd,

pa dalje da se psi moraju šetati na povodcu, a veliki i zloudni psi moraju imati na njuški brnjicu itd. Jako dobro odlueno, ali bez efekta, tko se toga pridržava, veina vlasnika pasa su neodgovorni i nekulturni, ovakve odluke su u zapadnim zemljama Zakon, normalno, ljudi su kulturniji. Gdje su redari da prate provoenje u praksi takvih odluka. Redari tu i tam zaustavljaju bicikliste kad se voze kroz grad, a bicikl je kao zaštitni znak za Meimurca. Za usporedbu, u Beu kroz grad voze i koije i konji, komentar je suvišan. Nekada je policija pratila provoenje zakona u gradu, a sada se to svelo na redare i gradske vlasti bi trebale dobiti povratnu informaciju da li se neke odluke poštuju ili ne. Treba omoguiti svim ljubiteljima šetnji gradom i parkom, a prvenstveno mladim majkama i njihovoj djeci da uživaju u blagodatima prirode, bez straha da dijete ugrize neki pas ili da dijete umjesto cvijea ne dotakne pasji drek. Za osudu je, kad vidimo u gradu da pas ulazi u travnjak, a to su vrijedni djelatnici akom-a sredili kao ukras grada. Gospodo zakonodavci, dobre odluke donosite, ali ih trebate i pratiti i sankcionirati one tko ih ne poštuje. (Graanin, ljubitelj prirode iz akovca)

MEIMURSKI demokratski centar - MDS

Vijenci za dr. Ivana Novaka Poštovani, izvještavamo vas da je izaslanstvo MDS-a, predvoeno predsjednikom Pavlic Željkom, a povodom Spomendana na 9. sijenja 1919. godine, danas 9. sijenja 2009.godine, položilo vijenac na grob dr. Ivana Novaka, predsjednika vijea za Meimurje. Za MDS je ovaj datum izuzetno znaajan jer je tog dana u akovcu,

estetikheretik

pred velikim brojem Meimuraca, održana velika Narodna skupština gdje je donijeta Rezolucija o odcjepljenju Meimurja od maarske države, ime je poelo ponovno djelovanje hrvatskih vlasti i administracije nakon 58 godina pod okupacijom. Predsjednik MDS-a: Željko Pavlic

OO HDZ-a Sveti Juraj na Bregu, Pleškovec

Zadovoljni postignutim, ali žele više U ponedjeljak 5. sijenja održano je godišnje druženje lanova HDZ-a Sveti Juraj na Bregu u opinskim prostorijama za sastanke u novom sjedištu opine Sveti Juraj na Bregu u obnovljenom starom Župnom dvoru. Sjednicu je sazvao predsjednik OO HDZ-a Sveti Juraj na Bregu Zdravko Mohari, a uz lanove opinske organizacije, sjednici je nazoio predsjednik HDZ-a Meimurske županije, saborski zastupnik i predsjednik Skupštine Meimurske županije Vladimir Ivkovi. Mohari je u svom izvješu istaknuo da, kada se zbroje rezultati rada u 2008. godini, HDZ Sveti Juraj na Bregu može biti vrlo zadovoljan postignutim, ali želi postii još više. Nabrojio je najvažnije projekte koji su realizirani ili su u tijeku i one koji e se ostvariti: - Izgradnja školske dvorane i dogradnja zgrade osnovne škole. Kompletna dokumentacija je ishoena, Ugovor o inanciranju izmeu resornog Ministarstva i opine je potpisan, slijedi raspisivanje natjeaja za izvoae i poetak radova. - Završena je obnova starog Župnog dvora, održano je sveano otvorenje i preseljenje Opinske uprave u obnovljene prostore. - U poduzetnikoj zoni Brezje je uspješno izvršena urbana komasacija, ishoena je graevinska dozvola, pa e se nastojati da se ona što prije privede u funkciju. - Modernizacija i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i poljskih putova obavlja se intenzivno i nastavit e se tamo gdje još nije provedena. - Ureenje Opinskog groblja je u tijeku i u 2009. godini planira se

dovršenje. - Adaptacija domova kulture po svim naseljima gdje je to potrebno je u tijeku ili e se obaviti, isto tako i djeja igrališta i športsko rekreaciona igrališta. - Suinanciranje djejih vrtia je u omjeru 50% opina, 50% mještani. - Vrši se rekonstrukcija niskonaponske mreže, ali zbog velike površine i duljine elektrinih vodova, preostaje još puno posla. Isto tako radi se na popunjenju vodovodne i plinske mreže. - Veliki trud se ulaže u izradu dokumentacije za izgradnju budue kanalizacije za fekalne i oborinske vode. - Znaajnija sredstva planirana su za socijalne potrebe, umirovljenike, Caritas i hendikepirane osobe. - Za športske klubove, kulturno umjetnika društva, DVD-e, udruge i sakralne objekte opina kontinuirano odvaja sredstva iz prorauna i u obliku donacija. Ovo projekti inancirani su najveim dijelom iz opinskog prorauna, te županijskog prorauna i Ministarstva kulture. Nažalost, dogodila se tragedija urušavanja tornja i župne crkve Svetog Jurja i olujno nevrijeme s tuom u više navrata. Na sreu nije bilo ljudskih žrtava, a najvei iznos inanciranja obnove crkve preuzela je Vlada RH-e. Takoer su iz resorsnog Ministarstva stigla sredstva za djelomino ublažavanje šteta od elementarnih nepogoda. Istaknuto je da e HDZ Sveti Juraj na Bregu na lokalnim izborima u svibnju ove godine dati svoga kandidata za naelnika, te je spreman razgovarati sa svim politikim strankama, a sa HSLS-om ve ima konkretan dogovor o suradnji.

Naglasio je da je vei dio HDZovog programa realiziran zahvaljujui koalicijskim partnerima s kojima HDZ obnaša vlast u Opini, te i oni zaslužuju posebnu pohvalu, jer su svi zajedno prepoznali potrebe mještana naše opine i krenuli u realizaciju kapitalnih projekata ne zanemarujui ostale potrebe žitelja opine Sveti Juraj na Bregu. Vladimir Ivkovi se pridružio estitkama za Boži i Novu godinu, te je posebno estitao na uspjehu obnove starog Župnog dvora i njegovog stavljanja u funkciju. Istaknuo je da e se iz programa EIB II u Meimurskoj županiji u 2009. godini inancirati dva projekta, a jedan od njih je športska dvorana i dogradnja škole u Svetom Jurju na Bregu, a projekt opinske poduzetnike zone u Brezju e se uvrstiti u suinanciranje iz državnog prorauna. Potaknuo je lanstvo i one koji uestvuju u voenju opine, da se opina kandidira kod fondova na više mjesta radi dobivanja sredstva za što je potrebno izraditi elaborate. Zaželio je puno uspjeha u daljnjem radu. I ostali lanovi HDZ-a su svojim konstruktivnim komentarima dali doprinos pozitivnom ozraju i prijateljskom druženju. Zahvalivši se gospodinu Ivkoviu, Mohari je na kraju dodao: U protekle tri i pol godine u Svetom Jurju na Bregu smo mnoge stvari pokrenuli i doprinijeli promjenama na bolje. U HDZ-u smo uvjereni da emo, ukoliko dobijemo povjerenje graana na predstojeim lokalnim izborima, realizirati još više opinskih projekata. Imamo strune ljude, znamo i imamo podršku centralne vlasti. (Predsjednik, Zdravko Mohari)

FORUM MLADIH SDP-A OO Sv. Juraj na Bregu

Ivan Barlek predsjednik Dana 10. sijenja 2009. godine u prostorijama DVDa Mali Mihaljevec održana je redovna Izborna konvencija Foruma mladih SDP-a Opine Sv. Juraj na Bregu. Na poetku konvencije delegatima su se obratili predsjednik SDP-a Meimurske županije i kandidat za župana Ivica Perho, predsjednik SDP-a Opinske organizacije Sv. Juraj na Bregu Anelko Nagrajsalovi te predsjednik Foruma mladih SDP-a Meimurske županije Jurica Horvat. Opinska organizacija FM SDP-a Sv. Juraj na Bregu sa svojih desetak lanova izabrala je novo rukovodstvo, a lanovi opinskog odbora FM SDP-a OO Sv. Juraj na Bregu su Marko Novak, Mario Golubi, Lidija Lepen, Valentino Mikulaj i Damir Tomaši, za podpredsjednika FM SDP-a OO Sv. Juraj na Bregu izabrali su Damira Perhoa, te za predsjednika FM SDP-a OO Sv. Juraj na Bregu Ivan Barlek. Forumaši Opine Sv. Juraj na Bregu izrazili su želju da svojom aktivnošu pomognu u poboljšanu situaciju mladih u opini. Cilj nam je da probleme mladih što više približimo i prezentiramo Opinskim vlastima kako bi zajedniki došli do rješenja istih.

Piše: Bruno estetikheretik Kontrec

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

1 soba – 1 život Poštovani! Molim Vas za pomo oko ureenja sobe. Radi se o jednosobnom stanu te nas zanima kako rasporediti namještaj u sobi. Ta soba bi nam služila i kao dnevna i kao spavaa soba. Htjeli bismo odvojiti bra-

ni krevet od dnevne sobe, ako je to mogue (razmišljali smo o zidnom krevetu ili da ogradimo krevete s nekim policama, ali nas brine razmještaj). Namjeravamo imati i dijete, pa bi trebalo smjestiti i djeji kreveti. S poštovanjem, Mario Zovki Poštovani, iako je Vaša soba mala s površinom od 16.32 m2, u nju se mogu posložiti svi elementi koje tražite. Naravno, svaka od ovih funkcija nosi odreene elemente koji su

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i slova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i “Estekherek studio” e pokuša odgovori na vaša pitanja, riješi vaše dvojbe i da vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograrajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estekherek.com.

obavezni i samim time zauzimaju odreenu površinu/volumen. Prozor površine 4.26 m2 trebao bi davati dovoljno svjetla cijeloj prostoriji, tako da je u tom pogledu sve u redu. S lijeve strane od vrata nalazi se plinska pe i ona je iksna. S obzirom na Vaše zahtjeve, smatram da bi najbolji raspored bio sljedei: najvea okomita površina u toj prostoriji jest zid nasuprot vrata i na njega bih ustvari postavio jedan veliki element (po njegovoj cijeloj površini) i nastavio ga s lijeve strane do otprilike sredine lijevog zida. Postavio bih ga po cijeloj visini tako da vizualno dobite osjeaj da je on, de facto, zid sam. Tako smo od cijele površine sobe izgubili otprilike 20%, a u toj površini smo dobili u dnevnoj varijanti – podignuti sklopljeni krevet, kompletni garderobni dio sa vješalicama, policama i slino, namještaj dnevnog boravka (element za TV, DVD, audio ...) te otvorene police koje služe za odlaganje. S obzirom na to da je zahtjev da bude mjesta i za bebu, bit e Vam potrebno što je više mogue prostora.

Predlažem da im više elemenata bude zatvoreno jer ete na taj nain imati dojam da je sve urednije i iše, ak i ako unutar elemenata bude pravi kaos. U toj, dnevnoj varijanti ispred sklopljenog kreveta imate dovoljno mjesta da postavite fotelju i da iz tog dijela napravite mini biblioteku ili pak mini radni dio, a kad doe prinova, tu ima dovoljno prostora da preko dana postavite djeji kreveti. Sa desne strane od ulaza postavite sjedeu garnituru, probajte birati neku koja nije preglomazna i previsoka. Najbolja bi bila neka koja djeluje lagano, jednostavno i elegantno. Nikako ne bi trebala biti šarena ili u nekoj tamnoj i teškoj boji. Što se tie navlake, probajte koristiti tkaninu ispred eko kože. U nonoj varijanti, samo mali preraspored i opet je sve na svom

mjestu. Fotelju pomaknite ka zidu kraj trosjeda, a djeji kreveti (ili alternativno fotelju biblioteke/stolac radnog dijela) primaknite do garderobnog dijela elementa, tek toliko da možete spustiti krevet. Kao noni ormari može vam poslužiti pomno izprojektiran element na lijevom zidu, kao i mali dio kod garderobnog dijela. Budui da je prostorija na kraju svega ipak mala, a u njoj se nalazi praktino vaš cijeli život, cilj je da se oni spoje u jednu cjelinu koja e vas zadovoljavati duže vrijeme. Centralni dio prostorije – veliki element, izvedite ili u nekom svjetlijem drvnom dekoru, npr. jasena, javora ili pak breze, ili pak razmislite o sasvim bijeloj boji visokog sjaja. Na taj ete nain dobiti veliku transparentnu površinu koja e prostor uiniti još elegantnijim. Zidove u svakom sluaju obojite u

bijelo, takoer u nekoj polutransparentnoj i im glaoj varijanti. Ne bojte se, prostor Vam nee izgledati sterilno jer ete imati sjedeu garnituru, pod, tepihe, dekoracije i eventualno neke elemente u nekim življim bojama (žuta, zelena, crvena, naranasta, lila, tirkiz) oko kojih ete izgraditi identitet prostorije. Na prozor postavite jednostavne zavjese ili pak rimske zastore koji izgledaju moderno. Postavite tri vrste rasvjete: centralnu rasvjetu za cijelu prostoriju, rasvjetu kod kreveta za itanje u nonoj ili pak za radni dio u dnevnoj varijanti te ambijentalnu rasvjetu u dijelu dnevne sobe za postavljanje ugoaja. Naravno, sve tri varijante možete kombinirati, a najidealnije bi bilo da ih izvedete s regulatorom jaine svjetlosti.


RELIGIJA

13. sijenja 2009. KATOLIKA CRKVA na poetku 2009. godine

BOG mojih detalja

Istinska, moralna i hrabra Katolika crkva Trinaesti je dan nove graanske godine i vrijeme je da se svrne pogled na Katoliku crkvu i njezinu ulogu u svijetu i domovini. Katolika crkva nije ni najvea ni najmanja od svih crkava u svijetu, ali je istinski tuma Božjeg i 'susovog nauka, navjestiteljica "vanelja, moralna i hrabra vertikala u itavom svijetu. Njezin vrhovni poglavar Sveti Otac Benedikt XV'. autoritet je ija se rije sluša i koji je vrlo rado viena osoba u itavom svijetu. Papa Benedikt XV'. stoluje u Vatikanu, a na elu Katolike crkve je od 19. travnja 2005. godine. Vrhovna uprava Katolike crkve je Sveta Stolica, na elu sa Svetim Ocem. Državni tajnik Svete Stolice je kardinal Tarciso Bertone i najbliži je Papin suradnik, koji zbog Papinih poodmaklih godina putuje po svijetu u njegovo ime. Sveta Stolica u svijetu ima svoje apostolske nuncijate, pa tako i u Hrvatskoj. Novi nuncij u Republici Hrvatskoj je monsinjor Mario Roberto Cassari, koji je naslijedio monsinjora Francisca aviera ozana.

Nova biskupija i novi biskup U 2009. Katolika crkva u Hrvata ulazi s nekoliko novosti ili promjena u odnosu na poetak 2008. godine, jer je tijekom 2008. doživjela odreene promjene.

Sveti Otac Benedikt XVI. upravlja Katolikom crkvom

Kardinal Josip Bozani, na elu je hrvatske Katolike crkve

Odlukom Pape Benedikta XV'. od 18. lipnja 2008. godine osnovana je nova *akovako - osjeka nadbiskupija ijim je nadbiskupom imenovan monsinjor Marin Sraki. U Zagrebakoj nadbiskupiji imenovan je novi pomoni biskup zagrebaki u osobi monsinjora 'vana Šaška. Na elu Zagrebake, naše nadbiskupije, je kardinal monsinjor osip Bozani, a uz Šaška pomoni su biskupi msgr. Valentin Pozai i msgr. Vlado Koši. Zaštitnik Zagrebake nadbiskupije je sveti adislav kralj, a suzaštitnik sveti Florijan muenik. Varaždinskom biskupijom upravlja biskup msgr. osip Mrzljak. <eneralni vikar je msgr. 'van <odina, a tajnik msgr. +ntun Peri, obojica iz Meimurja. Zaštitnik Varaždinske biskupije je sveti Marko

Križevanin muenik, a suzaštitnik blaženi +lojzije Stepinac muenik. Titular Varaždinske katedrale je Uznesenje Blažene Djevice Marije, a posvetilo se slavi 28. svibnja.

Logožar, Hoblaj i Mosteak meimurski su dekani Podruje Meimurja pripada Varaždinskoj biskupiji, a sastoji se od trideset župa podijeljenih u tri dekanata. U Donjomeimurski dekanat spadaju Donja Dubrava, Donji Vidovec (župnik i upravitelj vl. Mirko Pilaj), Kotoriba (vl. juban Škraba), Sveta Marija (vl. Pavao Marka), <orian (vl. Petar Majstorovi), Draškovec (vl. Mato Voni), Podturen (vl. osip Pivar), Sveti uar u Trnju (vl. Darko Kelemeni), Ma-

la Subotica (vl. *uro Vukalovi) i Dekanovec (vl. 'van Mikulan), te Prelog (župnik i donjomeimurski dekan preasni +ntun Hoblaj). akoveki dekanat pokriva župe Sveti Nikola biskup akovec (župnik i gvardijan p. Stanko Belobrajdi), Sveti +ntun Padovanski akovec - ug (p. +ntun esenovi), 'vanovec (vl. Danijel Bistrovi), Belica (pre. Vinko Halovani), Pribislavec (vl. Nikola Mikuli), Strahoninec (vl. Branko Sajkovi), Novo Selo na Dravi (vl. mr. osip ankovi), Makovec (vl. osip Blažon) i Šenkovec (vl. Vladimir Kolari), te Orehovica (župnik i donjomeimurski dekan pre. Stjepan Mosteak). <ornjomeimurski dekanat ima sjedište u Štrigovi, a na elu mu je štrigovski župnik msgr. eonard ogožar. Župe su Sveti Martin na Muri (vl. 'van Herceg), Mursko Središe (vl. Tomislav +ntekolovi), Vratišinec (vl. Pavao Mesari), Macinec (vl. Stjepan Markuši), Nedeliše (vl. Nikola Samodol), <ornji Mihaljevec (vl. 'van Vugrini), Sveti uraj na Bregu (preasni 'van Kozjak) i Selnica (vl. osip Horvat). U odnosu na 2007. i dio 2008. godine, nove župnike dobile su župe Mursko Središe, vl. Tomislav +ntekolovi, i Pribislavec, vl. Nikola Mikuli, koji su naslijedili mr. sc. Marija Kopjara i vl. 'vana Petera. (S. Mesari)

HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO POMURJE I ŽUPANIJSKI URED SV. KATARINE LENDAVA

Iseljeni Hrvati svoju vjeru nose sa sobom - Hrvati su iseljeniki narod, ali, kamo god odu, svoju vjeru nose sa sobom, rekao je *anino Kutnjak, predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Pomurje, nama najbliže uduge iseljenih Hrvata u endavi i okolici u susjednoj Sloveniji. Rekao je to u nedjelju 4. sijenja nakon mise na hrvatskom jeziku u crkvi sv. Katarine u endavi. Misu na hrvatskom jeziku za sve naše iseljenike organizirali su Hrvatsko kulturno društvo Pomurje i Župnijski urad sv. Katarine endava, uz pomo gostiju iz župe Svetog Martina na Muri i tamošnjeg župnika 'vice Hercega te tri župna zbora, mješovitoga pjevakog zbora, zbora mladih i

Veleasni Herceg predvodi misno slavlje djejeg zbora uz pratnju tamburaša. Uz vjernike, na misi i koncertu bio je i Franjo Makovec, naelnik opine. Sva tri zbora pjevala su na misi,

17

a nakon mise održali su prigodan koncert. Uz lendavskog župnika, vjernike je na hrvatskom jeziku pozdravio i Franc Režonja, generalni

vikar Biskupije Murska Sobota, koja je susjedna biskupija s Varaždinskom biskupijom. On je vjernicima poruio da nas sve skupa spaja vjera u trojedinog Boga. Te druge nedjelje po Božiu ve je postala tradicija da Hrvatsko kulturno društvo Pomurje organizira misu i koncert u lendavskoj župnoj crkvi na hrvatskom jeziku uz gostovanje župa iz Meimurja, rodnog kraja veine hrvatskih vjernika u endavi i okolici. Na taj se nain u to blagdansko vrijeme roenja Kristova produbljuje vjera i povezuju ljudi razliitih nacionalnosti, jer su uz Hrvate na misi bili i njihovi prijatelji iz nove domovine Slovenije. Svetu misu predvodio je veleasni 'van Herceg, župnik iz Svetog Martina na Muri, u zajedništvu s domaim župnikom veleasni Tomislavom Šantakom, generalnim vikarom Biskupije Murska Sobota monsinjorom Francom Režonjom, akonom ukom Rajfom, bogoslovom Kristijanom Stojkom te ministrantom eonom Rešetarom. Veleasni Herceg je u propovijedi govorio o temi iz "vanelja, da u poetku bijaše Rije i da je ta Rije Bog. - Koliko mi itamo Božju Rije i koliko živimo po toj Rijei, toliko smo blizu Bogu, istaknuo je predvoditelj misnog slavlja, te nastavio. - Osim Božje Rijei, postoji i ljudska rije koja zna biti ohola, lažna, zavidna, koja nas želi odvojiti od Boga i od svoga bližnjeg. Važno je da naša ljudska rije ima temelj u Božjoj Rijei i zato je potrebno itati Sveto pismo, naglasio je veleasni Herceg. (sm, bmo)

Dijelovi zvijezda Nedavno je u londonskoj aukcijskoj kui Christie’s prodan najvei plavi dijamant na svijetu koji ima 35,56 karata, za rekordnih 24,3 milijuna dolara. Plavi dijamant iz 17. stoljea je dio miraza Margarite Tereze prilikom zaruka za austrijskog cara eopolda '. Nakon princezine smrti 1673. godine, car eopold zadržao je miraz i prenio ga u nasljedstvo svojim potomcima. <odine 1722. došao je u posjed obitelji Wittelsbach, iz koje je potekla i austrougarska kraljica "lisabeth +malie "ugenie - Sissi, supruga Franza ozefa '. Dijamant je oduvijek bio i biti e simbol bogatstva, ljepote i uspješnosti. Oni koji su zaljubljenici u to drago kamenje, ljudi su koji imaju istanani ukus i smisao za detalje. Stari <rci su npr. mislili da su dijamanti dijelovi zvijezda koje su pale na zemlju. Ono što ih ini posebnima je njihova rijetkost, trajnost i ljepota. Sve te osobine, ponukale su ljude da izmisle - dijamantno pravilo. Za razliku od zlatnog, koje kaže: “Postupaj s drugima onako kako želiš da oni postupaju s tobom”, dijamantno je zahtjevnije: “Postupaj s drugima onako kako ti njihova jedinstvenost nalaže da se s njima postupa!” Za ljude koji imaju velike potencijale, ali im nedostaje uglaenosti, znamo rei da su ‘nebrušeni dijamanti’,

Piše: vl. Antun Štefan no oni koji svoje živote podvrgnu Vrhunskom rezau, 'susu, i dosegnu kvalitetu života, oduševljavaju nas jer su postali jedinstveni i druge uinili takvima. Benjamin Disraeli je rekao da najvee dobro koje možemo uiniti za drugoga nije da s njime podijelimo svoje bogatstvo, nego da mu otkrijemo njegovo. Zato su moje želje svima vama, dragi itatelji, da gledamo svijet oima drugih, da ih uvamo kao dragocjenosti, kao dijelove zvijezda posute u našim životima. Želim vam da se prepustimo Vrhunskom majstoru života, 'susu, i budemo posebni, ljudi koji imaju istanani ukus i smisao za detalje.

DUHOVNI VELIKAN

Antun, pustinjak 17. sijenja Sveti +ntun potjee iz Kome u srednjem "giptu. Rodio se oko 250. godine, u vrijeme kada je Crkva preživljavala veliko progonstvo od cara Decija. Vremenski nam je vrlo dalek, no njegova slava sve do danas nije potamnjela. edan je od najomiljenijih svetaca i poznat kao “zimski +ntun”. Njegovi roditelji su bili bogati i ugledni graani, nakon ije smrti je +ntun imao 18 godina

i ostao sam s vrlo mladom sestrom. Šest mjeseci nakon smrti roditelja +ntun je išao u dom <ospodnji, gdje je upravo itano "vanelje kako je gospodin bogatašu rekao: “+ko želiš biti savršen, hajde prodaj sve što imaš i podaj siromasima pa doi i slijedi me i imat eš blago na nebu”. 'zašavši iz doma <ospodnjeg razdijeli je sve imanje siromasima, a sestru povjerio u djevojaki dom. Posvetio se asketskom životu. Posljednje godine života proveo je u borbi za pravovjerje protiv +rijeve krive nauke. Preminuo je 356. godine u starosti od 105 godina. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 13. sijenja Veronika, Radovan, Hilarije srijeda, 14. sijenja Feliks, Sreko, Malahija etvrtak, 15. sijenja Pavao pustinjak, +nastazija petak, 16. sijenja Marcel, Oton, Mislav subota, 17. sijenja +ntun opat, Toni, Vojimil nedjelja, 18. sijenja Margareta, Biserka, Priska ponedjeljak, 19. sijenja Mario, Kanut, jiljana

RIJEI MUDRE “Tko ne ljubi ljubomorno, taj ne ljubi.” (MK',sm)


NOVI ŽIVOT SE RAA

18

13. sijenja 2009.

Željka Vugrinec (26) i Darko Ciglar (34) iz Ivanovca dobili su Lovru, roenog 4. sijenja u 9,40 sati.

Boris (24) i Marija (25) Vukina iz akovca dobili su Tibora, roenog 5. sijenja u 7,15 sati.

Tomislav (27) i Ines (20) urila iz KurĹĄanca dobili su Tina, roenog 22. prosinca u 16,30 sati.

Ivica (30) i Erika (24) Sklepi iz Prekope dobili su Anabelu, roenu 31. prosinca u 20 sati.

SaĹĄa Brodar (23) i Ana BalaĹži (21) iz Peklenice dobili su Emu, roenu 1. sijenja u 12,30 sati. Po bebu je doĹĄla i kuma Andrijana.

SaĹĄa (29) i Ivana (22) KaniĹžaj iz Svete Marije dobili su Davida, roenog 5. sijenja u 2,05 sati. Imaju i Patrika (2).

SiniĹĄa (38) i Petra (33) Tkalec iz Murskog SrediĹĄa dobili su Doru, roenu 29. prosinca u 11,45 sati.

Zdenko (26) i Marija (27) Ignac iz Trnovca dobili su Leonarda, roenog 4. sijenja u 22,30 sati. Imaju i Antoniju (7) i Vesnu (5).

Mladen Horvat (32) i Suzana OrĹĄuĹĄ (31) iz Sitnica dobili su Aleksandru, roenu 3. sijenja u 23,10 sati. Imaju i Miljenka (14), Maju (11), Darija (10), Denisa (9) i Savu (4).

MT â&#x20AC;&#x153;LEPTIRIâ&#x20AC;? poklanja benkicu i partlek

Slobodan Bogdan (32) i Suzana Balog (29) iz Paraga dobili su Martinu, roenu 9. studenog u 8,53 sati.

Goran OrĹĄoĹĄ (23) i Jasmina Bogdan (20) iz Podturna dobili su Gabrijelu, roenu 6. sijenja u 9,50 sati.

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naĹĄe novoroene bebe, iji se roditelji pristanu fotograirati za rubriku â&#x20AC;&#x153;Novi Ĺživot se raaâ&#x20AC;? M"*'MURSK'H N'N+. Prigodnim e ih poklonom obradovati naĹĄ fotograf. Darove za male bebe omoguio je vjerni i paĹžljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaĹže iz Ĺ trigove.


Oliver i gosti za Valentinovo u akovcu Nakon prošlogodišnjeg sjajnog koncerta Olivera Dragojevia za Valentinovo, “tradicija” se nastavlja i ove godine. Kako su nam rekli ove godine koncert e biti još spektakularniji, jer u subotu 14. veljae u dvorani Graditeljske škole u akovcu uz Olivera nastupiti e i njegovi gosti. Više na str. priloga MEDIA. Koncert medijski pokrivaju Meimurske Novine. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)


2

ME\IMURSKE NOVINE 13. sijenja 2009.

RAZGOVOR s Miroslavom Gakiem, pomalo neobinim ali zanimljivim piscem

Puno je teže nasmijati ljude nego ih rasplakati Miroslav Gaki, profesor sociologije, pisac, urednik (asopisa za kulturu AKO i gradske biblioteke Insula) te knjižniar u akovekoj Gimnaziji, interesantna je linost meimurske spisateljske scene. Ovaj pomalo neobian i prilino zanimljiv pisac, uvijek s dobrom dozom humora, do sad je objavio pet knjiga: “32 pogleda na smiješno” (‘96.), “Vrhunci sezone” (‘98.), “Rasprodaja rijei” (‘02.), “040” (‘05.) i, posljednju, “Kradljivci bicikla” (‘08.) u kojima je otkrivao svoje poglede na svijet, sve svoje male radosti i velike istine. U išekivanju njegovoga prvog romana porazgovarali smo s njim kako bismo otkrili neke još nam nepoznate dijelove njegove linosti. • Prošle ste godine izdali svoju petu knjigu “Kradljivci bicikla”, koja je od svih Vaših dosadašnjih izdanja najbolje primljena. — Moja prva knjiga izašla je ‘96. godine, peta je izašla prošle godine. Mislim da je to solidan tempo s obzirom na to da nisam profesionalni pisac, ali mislim da sam se s ovom posljednjom knjigom konano odvažio i sam sebe smatrati piscem ili književnikom, kako god hoete. Ugodno sam iznenaen kako je knjiga primljena. Ona je skoro pa rasprodana jer mi je ostao još veoma mali broj primjeraka, a to je i pokazatelj itanosti s kojom mogu biti samo zadovoljan. • Rekli ste da se konano smatrate književnikom, znai li to da ste otkrili formulu koja ini dobrog pisca? — Kao i za svaki drugi posao, potrebno je više stvari, ali obino postoji jedna kljuna koja deinira taj posao. Mislim da je za pisca kljuna stvar sposobnost da se odvoji od svakodnevice i da nae iziki i psihiki prostor za stvaranje. Nekad je to i muka. Loša strana je da se odvojite i od svojih bližnjih. Pisanje je jedan vrlo individualni, samotniki posao. • Vaše knjige odlikuje humor. Koliko je zapravo teško biti smiješan i humorom zabaviti ljude? Je li to nešto s ime se ovjek raa ili ga je mogue radom razviti? — Dobro da su to rekli mnogi pametniji prije mene, puno je teže nasmijati ljude nego ih rasplakati. Ako ih želite rasplakati, morate samo ciljati na nekoliko bazinih emocija. Znamo da e se rasplakati ako se piše o bolesnom djetetu, o tome kako je netko umro, teške životne situacije ... A humor je nešto što je od skupine do skupine teško uhvatiti. To je nešto s ime se ovjek raa, ali se mora dalje njegovati. ovjek mora imati svoj pogled na svijet i tada ne dozvoliti da se ta iskra ugasi.

O vlastitim se manama ne govori • Kako se nosite s kritikom? — Generalno je takva stvar da sam dobio veinom dobre kritike. Ne mislim

pod tim da netko ne misli možda loše o mojim knjigama ili da nema argumenata da napiše kritiku, nego da kod nas ljudi uope ne žele pisati loše kritike. To je stvar i u ostatku države. Svi uvijek kalkuliraju kad e tko kome trebati za neku uslugu i ispada smiješna situacija da je sve što se u Hrvatskoj napravi dobro. Rijetko izae loša kritika. Ja sam osobno imao jednu lošu kritiku, nakon druge knjige, i ona je izašla u asopisu “Ako” u kojem sam ja sad urednik. Tada je Zoran Mašovi bio urednik i on me pitao namjeravam li i dalje nastaviti pisati za asopis. A ja sam odgovorio da, naravno, hou. Ne mora svatko misliti dobro o tome što ja pišem. Neke su zamjerke bile potpuno neosnovane, ali bilo je nekoliko stvari koje su bile dobro uoene. Nisu bile napravljene onoliko dobro kao što su mogle biti, zato se nemam zašto ljutiti. • Što smatrate svojim najveim dostignuem do sad? — Nikad si nisam postavljao velike ciljeve desetljea ili petoljetke ili kako god ve. Nekako obino radim stvari koje su mi u tom trenutku zanimljive, ali generalno uvijek hou napraviti ispravnu stvar. To mi je kao neki moto. Smatram svojim dostignuem kada se zbilja tako ponašam i to radim. Nisam ambiciozan toliko da bih si zacrtao da moram postati direktor neeg do tog vremena ili zaraditi toliko novca. Zapravo ni ne mogu rei koja su moja najvea dostignua. • Koja je Vaša najizraženija mana? — Mislim da to nije pametno govoriti (smijeh). Naravno da ih ima, ali nikad nije dobro svojevoljno otkrivati vlastite nedostatke. To je moj stav. • Koja je najvažnija lekcija koju Vas je život nauio? — Nije ovo pesimistino, ali tu moram rei - da neemo ništa nauiti. Mislim, ovjek puno toga naui, ali odgovori na neka kljuna pitanja ve su davno odgonetnuti. Znamo kad je svemir nastao, kako je poeo život na Zemlji, zna se evolucija ... ali ljudi nisu zadovoljni s tim odgovorima. I kad imamo odgovore, ni onda nismo zadovoljni, što nas onda život može nauiti? Svi dobivamo iste lekcije, ali ih ne primamo na isti nain. Puno toga ovisi o onome što ve imamo u glavi. Ima ona knjiga Roberta Fulghuma ‘Sve što trebam znati o životu nauio sam još u vrtiu’, koja mi nije baš sjela kad sam je prvi put itao, ali možda ovjek ima pravo. Možda ipak u najranijoj dobi sami sebi složimo neke odgovore po kojima dalje samo vozimo.

Uvijek treba probati nove mogunosti • Kad biste dobili priliku iznova zapoeti svoju spisateljsku karijeru, što biste promijenili? — Ne razumijem ljude koji kažu da bi, kad bi dobili priliku ponovno nešto

Miroslav Gaki, profesor sociologije i pisac, ne voli samovoljno otkrivati vlastite mane proživjeti, napravili sve isto. To je velik nedostatak mašte. Uvijek treba probati nove mogunosti i ne zatvarati se drugim mogunostima koje bi isto možda bile dobre. Zato, kad bih sad dobio priliku poeti iznova, nadam se da bi mi se dogaale neke druge stvari koje bi me vodile u drugim smjerovima. Znam da bih više radio na svojim tekstovima, ali u duhu teorije “najbolje je neprijatelj dobrog”, iji sam pobornik. To znai da ne kužim perfekcioniste koji žele nešto napraviti sto posto. Nikad ne možeš napraviti sto posto, jer nikad nije dovoljno dobro. Mislim da ga, kad je ovjek generalno zadovoljan tekstom, mora pustiti u život, a ne ga deset puta mijenjati i prepravljati, jer se onda izgubi osnovna nit vodilja. Meutim, ja sam, recimo, neke svoje tekstove pustio i nisam ih do kraja dotjerao, što mi je sada žao. To posebno vrijedi za prvu i drugu knjigu i mislim da bih u njima neke reenice ipak više ‘ispolirao’ i dotjerao. • Možda se ne možete vratiti u prošlost, ali možete dotjerati reenice u svojoj iduoj knjizi. Na emu sada radite? — Dosta me ljudi pita kad e moj roman. Inae nikad nisam mislio pisati

roman, jer ne smatram da je to dokaz neke uspješnosti. Ali su me svi ti upiti poeli kopkati i sada sigurno znam da u ga napisati. U glavi sam si posložio koncept kakav bih želio da taj roman bude, ak znam da e se zvati ‘Taktovi užitka’ i to u sada kroz 2009. i 2010. pisati. Tu ne mislim žuriti. • O emu ovaj put pišete? — Roman e biti postmodernistiki, nešto u stilu Itala Calvina i ‘Kad jedne zimske noi neki putnik’. Kad radnja krene, esto e se mijenjati diskursi, a ono što e biti poveznica izmeu poglavlja jest da u stvarno nastojati biti duhovit, bez obzira koji to god žanr ili rakurs bio. Znai, ako se nekome pojedini žanr ne dopadne, da svejedno bude smiješno i zabavno pa da se nastavi itati. • Osim pisanja, ime ete se još u ovoj godini baviti? — Mislim puno raditi kroz zimu, a onda kad doe toplije vrijeme putovati i možda ak pisati putopise koji su dosta ve izumrli žanr. A opet nemam neke velike planove. Neka me život ugodno iznenadi. To je moj plan i moja nada. (mn)

PREDSTAVLJENA KNJIGA Božidara Glavine “Komu to ftieki popevljeju?”

Komine slike lokalne svakodnevnice

Božidar Glavina predstavio je svoju posljednju objavljenu knjigu “Komu to ftieki popevljeju?”

Preloški pisac te voditelj i jedan od osnivaa kazališne udruge “Priloka amaterska scena” Božidar Glavina predstavio je u Vatrogasnom domu u Prelogu svoju posljednju objavljenu knjigu “Komu to ftieki popevljeju?” Knjigu ine etiri dramska teksta posve uronjena u našu lokalnu svakodnevicu. To su etiri komedije odnosa nazvane: Svinja, Regija, Deki i ona po kojoj je i sama knjiga dobila naziv. Glavinine “ftieke” predstaviti je došao i dr. Stjepan Hranjec koji o pisanju ovog autora kaže: - Glavina ima smisao za stvaranje kominih situacija,

pri emu se potvrdio kao izvrstan poznavatelj psihologije meimurske svakodnevnice, svih njenih aktera, sitnih podmetanja i nadmudrivanja. Izraz mu karakterizira obilje govornih fraza te je ve na tom jezinom planu njegova zbirka nesumnjiva vrijednost. Vrlo uspjelo postavlja komine odnose koje u veini poantira anegdotski, dakle, znatno je uspjeliji u iksiranju kominih situacija nego u njihovom razrješavanju. ... U svemu su tekstovi Božidara Glavine dragocjenost jer ne samo što ublažuju autorsku ‘sušu’ u dramskom izrazu na današnjoj meimurskoj spisateljskoj

sceni, nego što i dopadljivim jezikom i situacijama aktualiziraju naše današnje komine, a zapravo žalobne zgode. Božidar Glavina je do sad objavio dramu na standardnom jeziku “Ostanimo neprimijeeni”, zbirku pjesama na kajkavskom “Herbija i druge falinge” i zbirku igrokaza “Kaj se tu ima za rei”, isto na dijalektu. Redovno sa svojim tekstovima sudjeluje na smotrama kazališnih amatera Meimurske županije, a njegovi su igrokazi izvedeni i na državnim susretima. lan je Književnog kruga Prelog, u ijim publikacijama takoer objavljuje.


3

13. sijenja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

AKTUALNE IZLOŽBE

ZA KRAJ GODINE koncertna miniturneja

Meimurske i varaždinske glazbenice oduševile publiku Kraj godine u našim krajevima obilježio je jedinstven glazbeni dogaaj - božina koncertna miniturneja pod nazivom “Božina veer“. U sklopu turneje koncerata, koji su 26. prosinca održani u crkvi Majke Snježne u Trnovcu kraj Varaždina i 28. prosinca u crkvi Sv. Antuna Padovanskog na akovekom Jugu, nastupile su izuzetne mlade umjetnice: Janja Vukina - Fuko iz akovca - sopran, Sofija Cingula iz Varaždina - alt, Božica Tuan iz Trnovca - orgulje i Dorotea Boži iz Ivanovca - violina. Sve izvoaice odredom proesorice su i proesionalke u

svojim zvanjima, što se i te kako ulo u njihovom nastupu, jer tolika koncentracija kvalitete interpretacije i umjetnikog doživljaja rijetko se via na našem prostoru. Vrijednost koncerata još je vea znamo li da su izvoai iz našeg podneblja koje ih je do sada nepravedno zapostavljalo u dosadašnjem opem angažmanu. Oduševljenje prisutnih osjealo se u svakom pljesku. Na programu koncerata našla su se djela božinog i prigodnog duha koje su razni skladatelji, kao što su Vivaldi, Bach, Schubert, Zajca, Händl i Reger, skladali na veu slavu Božju. Na repertoaru su se

Izložbeni salon Muzeja Meimurja akovec - izložba “Novac novog vijeka iz fundusa Muzeja Meimurja”. Rije je o prvoj izložbi arheologinje Branke Marciuš, kustosice Arheološkog odjela Muzeja Meimurja akovec. U prostoru Izložbenog salona bit e izložen novac iz razdoblja od druge polovice 15. do prve polovice 20. stoljea. Zgrada Scheier - izložba “Novinska fotograja Meimurja 3.”. Na izložbi se predstavljaju domai fotoreporteri: Zlatko Vrzan (Meimurske novine, Vjesnik), Vjeran Žganec - Rogulja (Veernji list) i Milivoj Kuhar (Veernji list). Izloženo je preko 40 svojih radova, nastalih u protekloj godini, na podruju Meimurske županije. Fotograje obuhvaaju teme iz polike, sporta, umjetnos, crne kronike ...

HRVATSKO kulturno društvo Meimurje u Ljubljani

Tamburaši na zahtjev lanova morali uvježbati pjesmu “Kauboj se ženi” Hrvatsko kulturno društvo Meimurje Ljubljana koje okuplja Meimurce u glavnom gradu Slovenije obradovalo je svoje lanove i prijatelje izdanjem 14. broja “Pušleka”, novina koje izlaze periodino i u kojem se sažimaju sve aktivnosti društva. Tako se u božinom broju 2008. godine opisuje put lanova društva u Hrvatsko zagorje i Meimurje za Martinje. Uz posjet kuburašima u Višnjici, razgledana je i Lepoglava i sve je završilo u vinskoj kleti Danice i Borisa Novaka u Štrigovi. Organizirana je i Meimurska no u pivnici Kratochwil u Ljubljani, uz 400 darova na tomboli, te proslavljeno 15 godina osnutka društva. Ove godine organizirane su i izložbe karikatura Darka Šarca i slika Zdravka *ereka, istaknuta aktivnost dramske sekcije društva koja djeluje dvanaest godina, te mješovitoga pjevakog zbora “Katruže” koji djeluje 10 godina. Tamburaška sekcija pak je uz meimurske pjesme morala na zahtjev svojih lanova uvježbati i pjesmu “Kauboj se ženi”, koja je jedno vrijeme bila jako popularna u Meimurju. Uz to, u društvu djeluje skupina za rune radove, zatim skupina koja sebe naziva Meimurska joga, a koja se bavi jogom, a uskoro i Likovna grupa. Tu je i nezaobilazna kuglaka sekcija, nogometna sekcija, te djeja plesna skupina Žabice. Sekcija mladih je na acebooku otvorila portal Mladi Meimurci na kojem se dogovara o akcijama.

našle i božine narodne skladbe ijoj su se izvedbi prikljuili i posjetitelji koncerta. Nakon prekra-

snoga završnog koncerta u akovcu svi posjetitelji bili su pozvani na kratko druženje uz okrjepu

u ašici toplog vina, aja ili kave, gdje su mogli podijeliti dojmove i pozdraviti izvoae. (D. Fuko)

Pinkleci izvode “Perikla”

“Lijepom našom” u Prelogu Televizijska emisija “Lijepom našom” u etvrtak 15. sijenja gostuje u Prelogu. Snimanje emisije poinje u 19 sati, u sportskoj dvorani. Tradicionalne pjesme i plesove izvest e KU “Seljaka sloga” iz Preloga, KUU “Zvon” iz Male Subotice, KUD Kotoriba i KUU Zasadbreg. Gostovat e i Teta Liza, što samostalno, što u duetu s Vladimirom Koišem Zecom, zatim Mirko Švenda – Žiga sa svojim Bandistima, Lidija Bajuk i Marija Tuksar, Blanka Tkali Bre-

Na koncertima u akovcu i Trnovcu nastupile su glazbenice Janja Vukina - Fuko, Sofija Cingula, Božica Tuan i Dorotea Boži

CENTAR ZA KULTURU, 21. i 28. sijenja u 19,30 sati

Na Poslovnom klubu koji je tek zapoeo s djelovanjem raspravlja se pak o gospodarstvu. Plan aktivnosti za 2009. godinu je obiman, sve sekcije društva radit e cijelu godinu osim u srpnju i kolovozu, za kad se planiraju godišnji odmori. Planirano je mnoštvo priredaba, prva ve za Valentinovo. Priredba se planira i za majin dan, ali i nastup Dramske družine u Prelogu, predavanje o povijesti Zrinskih i njihovom znaaju za Europu, nastup djeje plesne skupine i pjevakog zbora u Ljubljani i drugim mjestima. U listopadu je predvien susret do osam kulturno - umjetnikih društava iz Meimurja u Cankarjevom domu u Ljubljani pod nazivom Meimurje v Ljubljani. Izlet za Martinje bit e organiziran u Slavoniji ili Podravini, a tradicionalna Meimurska no ponovno e okupiti mnoštvo Meimuraca u Ljubljani. Planira se i koncert Žige i Bandista negdje u prosincu. (JŠ)

glec, *uka ai, Barbara Othman, Podravski mužikaši, Adam Koni, Željko Sesvean, Emina Brki, Zvonimir Dravec, Gusti Draksar, Tamburaški sastav Frankopani, Meimurski biseri i drugi. Ulaznice za snimanje mogu se kupiti po cijeni od 30 kuna, u pizzeriji Ro-Sa, mjenjanici Glavina, kavani opera u Donjoj Dubravi, u pizzeriji *ani u Kotoribi, restoranu Fortuna u Maloj Subotici, Turistikom uredu u akovcu i drugdje. U prodaji je tisuu karata. (D.Mihoci)

AKOVEC - izložbeni prostor Centra za kulturu – izložba najnovijih videoradova, slika, grafika i crteža Bojana Miljania. Miljani je 2003. godine diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnos u Zagrebu, a iste se godine poinje bavi pedagoškim radom u Školi za dizajn, teksl i odjeu u Varaždinu. Od 2006. godine radi kao profesor likovne umjetnos u Glazbenoj školi u Varaždinu i kao suradnik na strunom studiju Mulmedija, oblikovanje i primjena na Veleuilištu u Varaždinu.

Kazališna družina gPinklec h pred domaom e publikom u dvorani Centra za kulturu u srijedu 21. i 28. sijenja s poetkom u 19,30 sati odigrati gPerikla h. Igrano - lutkarska predstava raena je prema komediji gPeriklo h Williama Shakespearea iz 1609. godine, redatelj i dramaturg i ovaj je put Romano Bogdan. Ova tragikomina pria u pet inova

razotkriva muško - ženske odnose u nizu kominih situacija te nudi suze i smijeh, intrige i smrt, vjenanja, brodolome i oluje, viteške igre, obilje smijeha i dobru glazbu. Uloge: Mario Jakši (Periklo); Igor Baksa (Gower); Karolina Horvat (Marina); Davor Dokleja (Antioh, Ribar 2, Sluga 2, Lizimah); Alen Barbi (Simonid, Leonin, Ribar 3);

Mario Zelenbaba (Cerimon, Svodnik, Mornar 2); Tasjenka Štrek (Svodnica, Likorida, Dijana); Jelena Vugrinec - Dokleja (Taida); Bruno Kontrec (Klin, Ribar 1, Helikan, Sluga 1, Mornar 1). Oblikovanje rasvjete: Neven Taradi; kostimografkinja: Melita Kukec; scenogra: Romano Bogdan; glazba: Greendwar; izrada lutaka: Jelena Vugrinec - Dokleja.

Knjižnica “Nikola Zrinski” akovec – izložba povodom 500. obljetnice roenja Petra Zorania. Izložba je organizirana s ciljem da se obilježi obljetnica hrvatskoga književnog velikana, autora prvoga hrvatskog romana “Planine”, ali i da se upozori na niz pisaca koji zajedno sa Zoraniem u njegovo doba, u njegovom gradu, ine zadarski renesansni krug. Galerija Sabol - stalnu postavu priznah hrvatskih slikara možete pogleda u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Posebno se isu slike D. Džamonje, S. Svilan, E. Glavur i M. Veže. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Meimurca, Ruera Boškovia 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhvaa brojne radove Ladislava Kralja stare izmeu 50 i100 godina, te pokustvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog znaaja mova, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovarajui na mogua pitanja. PRELOG – Riblji restoran Prelog izložba slika lanova Likovne udruge donjeg Meimurja. Na izložbi dominiraju teme lirskih mova i ljepote prirode, a izlažu: Franjo Musta, Damir Šalari, Franjo Ružman Brko, Franjo Žeželj, Jelena Kramar, Julija Pongrac, Marija Bašnec, Slavko Duki, Milena Petkovi, Pavao Ružman, Stanko Padari, Zvonimir Dolenec, Ivan Bermanec, Stanko Sabol, Ankica Anna Pani Radovanev Panteli, Jurica Varga, Danijel Drvenkar, Mladen Špoljari, Julija Weber i Željko Petkovi.

DJEJI VRTI “ FIJOLICA”u preloškom Domu za starije i nemone osobe “Mesmar”

Izveli glazbeno - scenski prikaz “Isus dolazi bez kucanja” Na blagdan Sveta tri kralja, u utorak 6. sijenja, polaznici Djejeg vrtia “Fijolica” posjetili su štienike Doma za starije i nemone “Mesmar” u Prelogu. Upriliili su im lijep glazbeno - scenski igrokaz “Isus dolazi bez kucanja”.

Korisnici Doma, pjevajui božine pjesme, oduševljeno su se prisjetili dana dok su i sami bili djeca, kitili bor, spavali na slamici, igrali se s kocenjem i bebicama od krplja, išli pješice na polnoku, oblaili “svetešnju opravu”. Pjesma, ples, stisak ruke, osmijeh i

suze ispreplitali su se kao mreža u susretu starijih i mlaih. U ovo još uvijek vrijeme darivanja odgojiteljice i djeca poklonili su sebe i svoje vrijeme starijim osobama te tako pokazali da su stari naši bližnji koji i te kako zavrjeuju svu našu ljubav i pažnju. (D.Mihoci)

Dvorana Pastoralnog centra u Prelogu – izložba slika Ljube Laha. Izložba jednog od najpoznajih hrvatskih umjetnika iz BiH koji ujedno slavi 60. obljetnicu života, predstavlja njegova nova djela. Prihod od prodanih djela namijenjen je za izgradnju crkve u Žeravcu u Bosanskoj Posavini, školovanje siromašnih aka i studenata, bolesnu obitelj Lah i Napretkovu ljetnu školu njemakog jezika. Izložba se može pogleda do 10 sijenja. Pizzerija RO-SA – Izložba pod nazivom “Dvanaest autora”. Blagdansku izložbu slika organizirao je Zvonimir Dolenec, a uz njega izlažu Jurica Varga iz Varaždina, Vesnica Seek Abramovi iz Ludbrega, Julija Weber iz akovca, Julija Pongrac iz Goriana, urica Maretko iz Goriana, Mladen Špoljari iz Donjeg Kraljevca, Franjo Musta iz Svete Marije, te Ivan Bermanec, Damir Šalari i Franjo Ružman iz Preloga. Kao gos svoje slike izlažu lanovi KUD-a “Ivan Vitez Trnski” iz Novigrada Podravskog, M. Rumek, J. Bobovec, I. Ružman, M. Kristovi, Š. Vuli i S. Ivaniš.


4

ME\IMURSKE NOVINE 13. sijenja 2009.

Dobre vibracije ... Hm, tko bi rekao da e mi prvi dani nove 2009. godine tako lijepo poeti. Kao rijetko koja minula, makar je bilo zaista sjajnih “ulazaka” ve 1. 1. u neke prijašnje Nove koji ostaju u sjeanju zauvijek... Tu ne mislim na aktualnu pomodnost ne samo kad je u pitanju doek, nego i obini izlazak: “pij, pij, pij dok ne pogineš”. ujem da je u mojoj neposrednoj okolini bilo i toga, he, he... “Zloupotrijebit” u naslov Vannine pjesme koji kaže “Daj mi barem jedan dobar razlog” za moje dobro raspoloženje u trenutku kad svi govore o recesiji, ratu u Gazi, plinskoj krizi koja se odvija u filmskom stilu nekakvog špijunskog trilera, sijeanjskoj financijskoj “stisci”, o tome zašto više ne možemo jesti riški kruh i šopingirati nedjeljom, kao i mojim dilemama, zapravo zabrinutosti hoe li mi se možda “isplatiti” potpisivanje ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju s obzirom “na godine” i na posljetku posljedicama prosinakog hedonizma koja su kulminirale onim o emu sam, baš kad je stigla “ponuda” iz HZZO-a, intenzivno razmišljao - “boleštinom”, nadam se ipak samo u vidu prehlade, tj., temperature, kašljanja, grlobolje i kljukanja ajevima od kamilice, tabletama, vitaminima. Meutim, upravo su boleština, grlobolja, kašalj, tempe-

Piše: Dejan Zrna

ratura itd., tj. “prikovanost” za krevet, a tad se podrazumijeva i za “komp”, a bogami i za “ejs”, te naravno “Jeremije” “s druge strane žice” pridonijeli za moje dobre vibracije i osjeaj otprilike na nain kak to veli Mile na poetku dobro poznate pjesme mojeg omiljenog Hladnog piva: Da sam prazan list, potpuno ist, koristio bih puno, puno deblji kist, i samo jarke i šarene boje da napišem ime – moje i tvoje... Kulminacija pak ide otprilike ovako: riskirao bih svaki pokušaj, da zadržim taj osjeaj... Samo za taj osjeaj, samo za taj osjeaj... jeeee... Mislim da vam je sve jasno, neeee...? Uvjeren sam i “Jeremiji” ... makar mi Alan Ford nikad nije bio moram se popljuvat - “jaa strana”... Jedna narodna poslovica pak kaže: Svako zlo za neko dobro. Je li to zaista tako!?

Zašto sam ja bolja od svih vozila koja odlaze na Mars Piše: Maja Novosel Nedavno sam naletjela na zbilja zanimljiv lanak o vozilima koja NASA šalje na Mars. Tema možda zvui udno za Meimurske novine, ali kako vrijeme pokazuje, takva je veina ovih mojih komentara. Uglavnom, jedno od vozila na Marsu je pronašlo led. Upravo tako, u bespuima svemira, milijune i milijune kilometara udaljeno od nas, voda se smrzava. Jupi! E sad, možda nema mnogo stvari u kojima sam ja jako dobra: klizanju, jedrenju (nikad nisam bila, ali sam prilino sigurna)... i ima tu još toga za pobrojiti. No ak i s ovim manama mogu ponosno objaviti da sam ja, baš kao i vi, u svakom smislu superiornija vozilima koja su sletjela na Mars. Izgledom: no, dobro, muški se baš i ne trgaju za moj broj mobitela. Ali kad se bar malo potrudim srediti, izgledam bolje od ove stvari i dok imam najbolji dan. Mislim, to vozilo ima jednu veliku tanku metalnu ruku/polugu, dok ja imam dvije normalne ljudske ruke, koje mogu puno bolje baratati s veinom stvari od te metalne gluposti. Tehnološki: NASA bi htjela da povjerujemo da su ova vozila udo znanosti samo zato što ih možemo nekud poslati, komunicirati s njima na daljinu, zato što mogu skupljati uzorke i slati nam slike od nekud. Ne bih im htjela baš kvariti zabavu, ali jedan dan sam išla u duan i zaboravila po što sam išla, pa sam nazvala doma da bi mi ponovili narudžbu (primjer komunikacije na daljinu) i vratila se kui sa svime što su mi rekli (primjer sakupljanja uzoraka). I napravila sam sve to za manje od 420 milijuna dolara.

Dobro, možda Mars je malo dalje, ali princip je isti. Dajte mi mobitel s kamerom i ja mogu raditi iste stvari k’o i to vozilo. Mogunost preživljavanja u svemiru: dobro, pametnjakovii iz NASA-e, tu me imate. Da, vjerojatno bih se u roku od odmah smrznula i eksplodirala zbog pritiska ili nešto slino. (Digresija: Iako Christopher Lambert, kao i svi koji su radili na filmu Fortress 2, oito nisu uli za ovo. Znate onu scenu gdje Christophera negativci izbace u svemir, a on duboko udahne, zaleti se u svemir i prsnim plivanjem otpliva do drugog ulaza u svemirsku stanicu... Ne znate? Onda trk u videoteku!) Ali da vas ja pitam, što je skuplje? Svemirsko vozilo vrijedno 420 milijuna dolara ili jedno pišljivo svemirsko odijelo i nekoliko boca s tabletama kisika? Mislim da je ovo dovoljno dokaza da sam puno bolja od bilo kojeg Marsovog vozila i puno jetinija. Ako netko ima teleonski broj ili vezu u NASA-i, slobodno ih o ovome obavijestite u moje ime. Ne bih se bunila zbog odlaska na Mars, ionako nam ovdje na Zemlji kriza predstoji...

Uz dirigiranje Branimira Magdalenia izveden je program blagdanskih pjesama

KONCERT Pjevakog zbora “Josip Vrhovski” Nedeliše

Publika ispunila sva slobodna mjesta Pjevaki zbor “Josip Vrhovski” Nedeliše krajem prosinca održao je ve tradicionalni božini koncert u Sportsko - gimnastikom centru “Aton” u kojem je oko 1.500 posjetitelja svih uzrasta ispunilo svako slobodno mjesto. Uz vrhunsko dirigiranje voditelja zbora Branimira Magdalenia, izveden je program blagdanskih pjesama, meu kojima su bila djela G. F. Händela, J. S. Bacha, T. Arbeaua, Lewisa H. Rednera, A. Adama te F. Grubera. Dakako, na

repertoaru su se našli i hrvatski i meimurski božini napjevi. Osim pjevaa zbora “Josip Vrhovski”, u programu je sudjelovao Tamburaški orkestar “Josip Vrhovski” pod ravnanjem Miroslava Novaka, Gudaki sastav pod ravnanjem Borisa Novaka te Puhaki sastav pod ravnanjem Dragana Logožara. Posjetitelji su mogli uživati i u solo te kombiniranim nastupima solista. Od mladog baritona Igora Bistrovia, sopranistice Nadie Bi-

strovi, do pravog iznenaenja altistice Rade Magi, sopranistice Ivane Tkalec, mezzosopranistice Katarine Toplek te tenora Gorana Šaaria. Na harfi je bila Tajana Vukeli, na klaviru Maja Magdaleni, Tomislav Cvrtila na orguljama te Goran Vidovi na udaraljkama. Nastupile su i uenice baleta pod vodstvom Natalyje Nikitine, dok je vrhunsku scenografiju uredio Veljko Posavec. Za tekst koneranse i koneransu zaslužne su Ljerka Tkalec i Barbara Rocco.

Ovim koncertom pjevaki je zbor obilježio uspješnu godinu koja je iza njih. Niz uspješnih nastupa i osvojenih nagrada te puna dvorana Atona na prošlotjednom koncertu govori koliko je ovaj zbor izuzetan. Zboru, iji je cilj poticanje i unaprjeivanje kulture i ouvanje etnobaštine na podruju opine Nedeliše i Meimurske županije, predstoje daljnje aktivnosti i, nadamo se, još mnogo osvojenih nagrada. (H. Zear)

2008. godine roena djeca sa svojim roditeljima

OPINA ŠTRIGOVA za svoje nove graane organizirala koncert

Donacija za 23 djece roene prošle godine Turistika zajednica i Opina Štrigova u nedjelju prije Nove godine su organizirali božino novogodišnji koncert na kojem su i predstavljena djeca s podruja opine i župe Štrigova, roena u 2008. godinu. Pred publiku u štrigovskoj sportskoj dvorani roditelji su donijeli 23 djece, koje je Opina nagradila s 200 kuna, kao znak pažnje i male pomoi, a roditeljima ih je uruila Danica Rojko, zamjenica opinskog naelnika Štrigove. U 2008. godini roeni su Jamie Noa Bratjanšak, Tom Dvanajšak i Ana Šinko iz Grabrovnika, Jan Belovi Novak i Alex Fajar iz Jalšovca, Emili Puklavec iz Prekope, Leon Kocen i Teo Zorec iz Robadja, Ira Pristav i Tin Žižek iz Stanetinca,

Pavla Kocen, Filip Kolmani, Dorian Kosi i Lana Murši iz Svetog Urbana, Matija Domini i Zara Peier iz Štrigove, Nikola Kovai, Ines Novak, Leon Novak, Martina Soboan i Magdalena Vukovi iz Železne Gore, Valentino Kocen iz Leskovca te Lucija Žibek iz Vugrišinca. U bogatom kulturno - umjetnikom i zabavnom programu nastupili su domai zabavljai: Stari muzikaši, Štrigovske mažoretkinje, mladi pjevai Matej, Manuel, Ines Sandra, Katja, Mikeci (Rahela, Rok, Raael i Josip), pjevaki zbor Osnovne škole Štrigova i Pjevaki zbor Podrune škole Stanetinec. itav program realizirao je Josip Mikec, predsjednik TZ-a opine Štrigova. (S. Mesari)

Najbolji nastup imao je školski zbor


5

13. sijenja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Kroz zanimljiv i bogat privatni život vi biste ovih dana mogli na vrlo dubok nain osje što je to uvažavanje, tolerancija i ravnopravnost, a sve u odnosu s voljenom osobom. Postat ete par koji je drugima primjer suvremenog, civilizacijski zrelog odnosa. Kod drugih bi se to moglo manifesra tako da bez zadrške pomažu jedno drugom, te da na taj nain prodube svoju vezu. Oni koji su još sami imaju sve šanse da na jednak nain (kroz pomaganje nekome) steknu novog prijatelja (prijateljicu). Vaša spremnost za rad, djelovanje i napredak bit e neupitna. No koliko ete predano i naivno radi, toliko ete poe primjeiva da vam nedostaje energije, pa e vam za svaki zadatak treba dva put više napora nego inae. VAGA (24.9.-23.10.) Izuzetan splet okolnos u nekom zabavnom društvu uinit e da budete vrlo skloni zaljubljivanju ili da ve postojeem partneru (partnerici) izrazite ljubav na vrlo romanan nain. Dani e bi zapameni po tome, a vi prilino sretni. Upravo e vam ljubavni život bi onaj venl kroz koji ete prazniti frustracije koje dolaze iz ostalih podruja života. Zato se i fokusirajte na privatnost jer vam je ona trenutno najbolje aspekrana. Još ste pomalo u out-u što se posla e, a možda je tako i bolje. Dani su savršeni za polako planiranje buduih poslovnih poteza, pa ako ste u mogunos, gradite svoju strategiju poslovanja u glavi i na papiru. Neki konkretniji potezi priekat e još neko vrijeme.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Koliko god se vi trudili, neete biti ispravno shvaeni, ili se neete ponašati onako kako treba. Neravnotežu u osobnim odnosima ovih ete dana prilino jasno osje na polju emocija. Nezadovoljstvo e kulminira ili ete bi potpuno ravnodušni, što je možda još gore. Ono što vam je dobro, to je vaša sposobnost uzdizanja iznad problema, pa biste možda nekim lozofskim stavom ili slinim objašnjenjem mogli ublaži prazninu izmeu vas i partnera (partnerice). Ako u tom ne uspijete, budite maksimalno strpljivi i tolerantni. Ako ste planirali uspostavi suradnju s inozemstvom ili upu zahtjev za spendiju (ili slino), ovih dana poet ete poduzima konkretne korake povezane s m. Neki bi ve mogli pakira kofere.

Konano ulazite u stabilnije privatno razdoblje, a i posljednja prepreka za to, maknula se. Zato ete ovih dana vidno poboljšati svoj odnos, a i voljenoj osobi bit e jako drago što je tako. Bit ete fer jedno prema drugome i bez zadrške proanalizirati što je bilo to što vas je do sada smetalo. Takoer, ako pod navalom pozitivnih emocija ne budete imali potrebu popriati o prošlosti, ni nemojte. Stvari sad stoje dobro, a vi u njima uživate. Oni koji su se odluili na promjene u svom radnom okruženju ili ak i na promjenu posla, ovih bi dana mogli poeti poduzimati i konkretne korake da to i ostvare. Oni koji to nisu, intenzivirati e svoja razmišljanja o istoj temi ili e vrlo aktivno poeti prikupljati sve informacije o tome kako nešto promijeniti na svom poslu.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Ili e vam biti muka od svega, ili ete bi toliko tupi za ljubav, da ete ui u fazu ravnodušnos. Ukoliko ste svjesni da je to prolazna faza, svakako to objasnite voljenoj osobi, kako vas ne bi pogrešno shvala. S druge strane, sve vrste razgovora, pa i onih najpovršnijih ii e vam od ruke. To znai da je druga varijanta za nadvladavanje osiromašenog emocionalnog života, pria i neobavezno druženje. Isto vrijedi i za one vezane i za one koji su još sami. Mnogi Škorpioni i Škorpionke bit e u poziciji da pakiraju kofere pred poslovni put, a da tek što se vrate, samo prepakiraju iste i nastave dalje. Ovako dinamian tjedan odavna niste imali, no to je tek poetak dinaminog perioda u kom ete se kreta meu pravom mrežom ljudi.

Dobri odnosi u osobnom životu pokazat e se najviše kroz druženja i susrete u širem obiteljskom krugu. Mnogi Strijelci i Strelice baš bi ovih dana mogli predstavi odabranika (odabranicu) svog srca svojoj rodbini. Bit e to doživljaj pun emocija i vrlo vjerojatnog odobravanja, tj. prihvaanja. Oni koji su još sami neka se upute na putovanje ili izlet jer tu imaju naviše šansi da sretnu nekog njima zanimljivog. Osim što ste zaradili toliko da možete bi zadovoljni, dosta ste i trošili. Ovih dana ete zbraja pulseve i minuse na svom raunu. Ipak, trebali biste više bi u plusu ili bi se mogunos za dodatni profit trebale otvarati lakše nego inae. Zbog svega ete se maksimalno i angažira oko toga da što više zaradite.

NAKON humanitarnoga božino novogodišnjeg koncerta Radija 105

6.009 kuna poklonili onima kojima je najpotrebnije Radio 105 iz Selnice je nakon velikog koncerta povodom 15. obljetnice rada organizirao i božino novogodišnji koncert u sportskoj dvorani u Murskom Središu. Oko dvije i pol tisue ljudi skupilo se i uživalo u nastupima Duška Lokina, Džoa Maraia Makija, Vladimira Savia obija, Ivice Pepelka, Željka Thesa, Emily, te Ivana Mezge, vlasnika Radija 105. Ono što je najvažnije jest to da je koncert bio humanitarnog karaktera, pa je tako i dio prihoda od prodanih tombolskih karata ukupne vrijednosti 6.009 kuna bio namijenjen u humanitarne svrhe. Dragici Šimunkovi iz Merhatovca pripala je prva nagrada u iznosu od 2.009 kuna koju joj je uruila Verica Mezga, šefica marketinga Radija 105. ekove vrijednosti 2.000 kuna i poklon pakete uruio je direktor Ivan Mezga, a dobili su ih slušatelj iz Peklenice Tomica Dunjko, invalid s cerebralnom paralizom, te obitelj Hrženjak

Direktor Ivan Mezga uruuje poklon svom dragom slušatelju iz Peklenice Tomici Dunjku iz Štrukovca. Radi se o samohranoj majci Nadi s 11 djece koje je, na žalost, tata prerano napustio otišavši na drugi svijet.

Proslava Vincekova u nedjelju

I obitelj Hrženjak iz Štrukovca dobila je poklon Radija 105. Luki, najmlaem lanu obitelji, novac i poklon uruio je Ivan Mezga

Ove godine prva aktivnost Radija 105 ve je tradicionalna proslava “Vincekova”, zaštitnika vinogradara i vinara. U nedjelju 18. sijenja s poetkom od 10 sati na Balog brijegu u Selnišaku kod odašiljaa radija i Selnike kleti sve ljubitelje dobre zabave doekat e ekipa radija prigodnim programom i nastupom domaih glazbenih snaga: Ivice Dobrania, Angella, Ivice Jurgeca, Ivana Mezge, Drage Flineca i duo Ivana Dvanajšaka. Goriki pajdaši oekuju vas s raznim okrjepnim delicijama. Svi ste pozvani i dobro došli!

RAK (22.6.-22.7.) Mnogi e uroni u svijet istraživanja ulnos i svom partneru (partnerici) priuštiti nezaboravne trenutke udvoje. Osim nadahnua, dodatna movacija za to bit e im prilian broj prepreka i frustracija koje e osje na drugim podrujima života, pa e im privatnost bi utoište od postojeih nedaa. No voljena osoba povremeno e poe reagira burnije, tako da e i u vašim osobnim odnosima katkada dolazi do prolaznih trzavica. Sad je idealno vrijeme za godišnji odmor, jer vam toliko konfronatacija stoji na putu, da je najpametnije da se privremeno povuete. Sve što poduzmete na poslu nailazit e ili na neprihvaanje ili na odgodu. Istovremeno e od vas traži sve više energije koje vi sada objekvno imate sve manje. JARAC (22.12.-20.1.) Na vama je red da kažete što mislite, a mislite i osjeate se dobro. Konano ete bez zadrške nekom izrazi svoju ljubav ili barem naklonost, a postoje sve šanse da vam jednako bude i uzvraeno. Oni koji ve jesu u stabilnim i trajnim vezama (a kakvim bi drugim Jarci inae težili?) zaista e uživa u danima koji su pred njima. Pažnja, iskrenost, povjerenje, ljubaznost i neka konnuirana radost pokazat e se stalnim prateljima vaših zajednikih trenutaka. Pred vama su dani kad e vam gotovo sva vrata bi otvorena, kad ete ima priliku pokaza što znate i umijete, kad ete bi u središtu zbivanja ili kad ete ima toliko snage i mogunosti da ostvarite ono što želite, da bi bila prava šteta da se u sve to ne upuste.

LAV (23.7.-23.8.) Nikako da naete zlatnu sredinu kad se radi o osobnim odnosima. Ili ete opet pretjera i izazva kontraljubavni efekt, ili ete jednostavno, pod priskom neugodnos i neprihvaanja, odusta od svega. Lekcija koju sad trebate svlada jest ona da se malim koracima može posi jednako velik cilj kao i velikim ili kao uz pompu i buku. Skromnost je ipak vrlina, ali je nešto što vama nedostaje. Budite strpljivi i pažljivi, te svoja oekivanja smanjite. Tako ete najbolje proi, a i voljena osoba e vas onda uzima s više pažnje i ozbiljnos. Ovih dana prilinom broju aktivnosti na radnom mjestu, pridružit e se nove, što e od vas zahjeva i dodatni angažman. Ponekad ete ima i previše obaveza i zadataka, no funkcionirat ete vrlo dobro. VODENJAK (21.1.-19.2.) Možete oekiva navalu emocija koja e vas uini izuzetno osjeajnom osobom. U trenutku ete prepoznava osjeaje drugih, a suosjeanje prema ljudima openito bit e vrlo jako. U takvim okolnosma bit ete i više nego pažljivi prema voljenoj osobi, ali bit e i onih koji e isto oekiva i od drugih. Neki e ih zato proglasiti previše osjetljivim. Takoer ete ima ogromno nadahnue za ljubav koju ete oplemeni najnijim izrazima, zagrljajima ili poljupcima. Isna je da e vam glava bi puna novih i neobinih ideja, no ako nemate prilike to pokaza na poslu, sve bi se moglo manifesra na dva naina: jedni e se zbog toga osjea frustrirano, dok e oni spretniji fokus svojih interesa prebaci na slobodno vrijeme i hobije.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Vjerojatno ete kroz kuhinju ili neki hobi pokaza voljenoj osobi koliko vam je stalo donje. Na dnevnom redu je neki poseban recept ili kuno iznenaenje koje e izmami svu silinu emocija. Bit e to pravi dokaz da male stvari sreu znae, a to je dobar dio i vaše životne lozoje. Zato e vam i odnosi u privatnom životu bi skladni, a vi zadovoljni. Oni koji su još sami, znat e malim darom pridobi neiju pažnju. Dani koji su pred vama uit e vas podjednako fokusiranim na društveni život kao i na posao. Osim što ete se jako dobro i vrlo akvno zabavlja, znat ete dašak toga unositi i u svoje radno okruženje, pa e vas mnogi poželje za suradnika koji im radnu atmosferu ini podnošljivijom. RIBE (20.2.-20.3.) Tokom ovog tjedna osjetit ete pravu plimu emocija prema ili od osobe ija je ljubav tajanstvena. Možda ete zbog okolnosti ili društvenih konvencija svoje osjeaje morati skrivati od okoline. Dugorono gledajui, vrijeme nije povoljno za uplitanje u neku tajnu vezu, no ako vam prolazni flert ini izazov ili vas ispunjava, prepustite mu se do granice koja nee ostaviti bolne posljedice. Isto vrijedi i za one koji su u vezama i za one koji su još sami. Nakon proteklog burnog razdoblje, vi biste trebali dobiti zasluženu satisfakciju za svoj rad. Može se raditi o neem konkretnom kao što je povišica ili se radi o pohvali, promaknuu. U svakom sluaju bit ete priznati u poslu kojim se bavite, pa e vas to ispuniti i pomoi vam da nadvladate frustracije koje se i dalje povremeno javljaju.


6

Život lomi ljude Mnogi ljudi koje mi je život donio na put žive u dubokim patnjama. Dogaaji koji su ih izazvali skriveni su duboko u njima, da bi se s vremenom, dok duša to više ne može podnositi, preobrazili u kakav psihiki poremeaj poput depresije, ak i shizofrenije. Život lomi ljude. Sretnici koji imaju pomo sa strane i oni koji su dovoljno jaki uspijevaju se izvui, oni s manje sree ili ne znam ni sama ega dižu ruku na sebe. Ne znam što bih o tome mislila. Neko sam smatrala da su takvi ljudi slabii koji se ne žele uhvatiti u koštac sa životom, koji se ne žele boriti. Sada mi se ini da to uope nema veze s hrabrošu, ve s pomraenjem uma. Psihijatri e znati bolje o emu se tu radi. Što uzrokuje takvu duboku bol? Bol duše? Koješta. Jedni kuhaju u sebi nosei rane iz djetinjstva, potisnuta zlostavljanja, drugi ljutnju i nerazumijevanje. Jedni postaju zbog toga agresivni prema sebi, oni drugi prema okolini. Zabrinjava koliko je mladih iz mog okruženja u takvim teškoama. Ostavlja se dojam da su nam psihijatrije sve krcatije ljudima koji imaju probleme s kojima se sami ne znaju suoiti, koje sami ne znaju riješiti. U neku ruku to je dobro. Ti koji završe na psihijatriji zapravo su sretnici kod kojih je prepoznato da imaju problem i koji su ili sami ili su drugi za njih potražili pomo strunjaka. Posjetiti psihijatriju, lijeiti

ME\IMURSKE NOVINE 13. sijenja 2009.

Piše: Danijela Mihoci

Zašto su ljudi na selu pametniji

Piše: Stjepan Mesari

se na psihijatriji danas nitko ne bi trebao smatrati neim što treba skrivati. Dapae. Svi smo mi potrebni pomoi psihijatra. Bilo bi dobro posjetiti ga barem jednom u životu. Da nam objasni naše strahove, našu agresiju, da nas naui kako se suoiti s krizama, sa stresnim situacijama. To, doduše, vjerojatno možete nauiti i savladavajui neku od mnoštva tehnika samopomoi koje se danas nude. A da biste se redovito rješavali balasta, možete jednostavno samo moliti. Krunicu, primjerice. Što god. Svakako nauite kako milovati dušu. Kako milovati tijelo, kako graditi taj hram, kako ga initi zdravim i lijepim to, vjerujem znamo jer se u današnjem svijetu samo o tome govori. Izvanjska ljepota je apsolutni prioritet. Nemam ništa protiv ljepote i njegovanja hrama u kojem stanuje duša, no ne valja graditi samo vanjštinu, ve i nutrinu. Biti zdrava i lijepa duša trebao bi nam biti prioritet.

“Izumiranje” društvenih igara Piše: Helena Zear Kompjutori, playstationi i sline “naprave” zamijenili su i potisnuli nekad tako popularne društvene igre. Monopoly, ovjee, ne ljuti se, Jumb, Rizik … samo su neke od igara koje su mojim prijateljima i meni ispunjavale slobodno vrijeme. Mogu priznati da i danas naemo vremena za njih. Veliki odmori za vrijeme škole nekad su bili rezervirani za “gumi - gumi”, dok današnje djevojice ne znaju ni što je to. Kao da su igre koje ukljuuju maštu, dogovaranja, prouavanje mimike i gestikulacije, ali prije svega smijeh i dobru zabavu u društvu, negdje na putu uspona kompjutorskih igrica posustale i izgubile bitku. Iako nemam ništa protiv kompjutorskih igara, mislim da bi svi trebali barem jednom u životu upoznati ari društvenih igara. (Kroz studiranje ja sam najbolje upoznala ari Jumba koji sam jednom s prijateljicom igrala 13 sati bez prestanka - nije nešto s ime se hvali, ali …) Prednost društvenih igara treba tražiti tamo gdje je slabost kompjutorskih igrica, a to je socijalni kontakt. U ovim igrama imate posla s ljudima. Morate obratiti pažnju na reakcije drugih igraa, morate igrati igru do kraja, nauiti gubiti, nauiti pobijediti. Istina da društvene igre ne mogu konkurirati kompjutorskim igrama na planu graikog dizajna, avanture ili tempa, no društvena igra ima mnoge druge prednosti. Takoer sam proitala da se dobro poznavanje društvenih igara pokazuje kao velika pred-

Bolje da umre selo nego obiaji Ovo je nakon jutarnje svete mise na Tri kralja rekao središanski župnik veleasni Tomislav Antekolovi i tako mi dao ideju za moj komentar ili osvrt. - Razmišljam koliko se toga, posebice koliko i kojih se obiaja, meimurski ovjek odrekao zbog nekakvoga materijalnog ili društvenog probitka. Zbog toga da ne bude drukiji od drugih. Zbog pohlepnosti i gramzljivosti. Zato da bude vien i utjecajan. Zapoet u s imenima djece. Svi smo s nestrpljenjem oekivali kada e se roditi prvo meimursko dijete u novom ljetu. ekali smo novo bie, Josipa, Ivana, Marka, Martina ... ili Moniku, Jelenu, Katarinu, Mariju... I dijete se rodilo u 11 sati Nove godine. Djevojica je, hvala Bogu, zdrava i lijepa, kao i njezina majka. No, s imenom djeteta je drugaije. Teško ga je izgovoriti. Roditelji znaju zbog ega im je ljepše strano a ne domae narodno ime. Obiaj da se djetetu daje ime nekog sveca ili obiteljsko (ime si je v roki donesel) i ovaj puta je izostao. Idemo dalje. Za Boži bi glavno obilježje obiteljskog okupljanja trebale biti betlehemske jaslice i drvce u domu ili stanu. Moj prijatelj Stanko je sve to postavio u svom urednom i toplom domu, kako bi barem približno djeca i unuci doživjeli dogaaj betlehemske noi. Ali, veli mi tužno Stanko, došli su sin i snaha i izgurali njegove jaslice, ovice i pastire, kako bi pod bor djeci, odnosno njegovoj unuadi Bertyju i *esmini stavili poklone. Ujutro su unuci dotrali pod betlehemski bor i poelo je nacukavanje iji je koji gešenk. Za malog Isusa niti pitali nisu. Bar iz obiaja. Na Tri kralja imendani su Gašpara, Melkiora i Baltazara. U mom gradu Mursko Središe nitko živ danas ne nosi ova slavna kraljevska imena. U Štrukovcu

je Baltazar Jalšovec a u Zebancu Melkior Gorianec. Gašpara nigdje. A nekada se na Tri kralja išlo pjevati po kuama, estitati slavljenicima. Od srca i zbog obiaja. Hrvatice i Hrvati su se u ogromnom broju izjasnili da su katolici. A obiaj je da katolici slave imendane a ne roendane. Ne treba mi ni mojih ve pogrbljenih deset prstiju na rukama da nabrojim one koji slave imendane. Samo roendani i pokloni, a za ime niti tko pita, a kamoli da prije slavlja progovori par rijei o slavljenikovom imenu. Kao, budi dober i strpliven kak i tvoj imenjak i godovnjak sveti Josip. Istina, današnja imena niti nisu meu svetim katolikim. I dalo bi se nabrojiti gdje smo sve izostavili i pokopali obiaje. Koliko samo kaia, poduzea i udruga nosi strana i udna imena i nazive. Koliko rijei u svakodnevnom govoru koriste naši ljudi, osobito mlai. Za obiaje uz Tri kralja, Svijenicu, Pepelnicu, Uskrs, Veliku Gospu... ni ne znaju. Jer ih je sram ili im nitko o njima ne govori. A zamislite, netko je nekada rekao: Bolje da propadne selo nego obiaji. Župnik i ja želimo uvesti obiaj kratkog druženja vjernika i župnika nakon svete mise. Obeali smo da emo stvoriti obiaj. Pa makar i selo propalo.

Piše: Josip Šimunko

Po prvi je put jedno znanstveno istraživanje ustranovilo da grad kao mjesto za život ljudi nije najzdraviji i da je mozak ovjeka programiran tako da ne može kvalitetno funkcionirati bez prirode. Ameriki su znanstvenici otkrili da život u gradu slabi memoriju te smanjuje moždanu aktivnost, a da se u gradu živi stresnije, to smo ve prije znali. Ve nakon nekoliko minuta boravka na gradskoj ulici dolazi do slabljenja memorije, iscrpljivanja i manje kreativnog razmišljanja. Zakljuuje se da naš um ima ogranienja za koja se ne zna, a koja se ne tiu inteligencije nego naina života. ovjek je kroz svoju povijest nauio svoj um da mu je priroda jedino pravo kreativno okruženje, sve drugo zapravo na odreeni nain zatupljuje naš um. Tek e se vidjeti kako e se naš um ponašati u svemiru, sasvim je mogue da e venuti zbog istog razloga kao i zbog života u gradu, nedostatka prirode. Nema što, postali smo super specijalizirana bia i sve više plaamo svoj ceh. To pak znai da ovjek nee moi putovati svemirom bez svojega prirodnog okruženja na koje je navikao a da si ne ošteti mozak, a svaki putnik svemirom morat e imati svoje biljke, možda i stabla. Jednostavno, mozak mnogo bolje radi ako je oko njega zelenilo. Takoer je zanimljiv podatak da se pacijenti u bolnicama brže oporave ako imaju pogled na zelenilo, što je takoer ustanovljeno amerikom studijom. Zbog toga se postavlja pitanje: jesu li ljudi na selu pametniji? Možda. Ako im se diže kosa na glavi kad moraju u neki vei grad, primjerice, Zagreb, to sa-

POGLED ISPOD OBRVA

mo znai da se groze stresnog i nezdravog boravka u gradu. S druge strane, bez gradova se ne može, barem je tako dokazala naša civilizacija. I oni se moraju mijenjati da bi preživjeli, predgraa i širi prostori oko gradova polako zauzimaju zelenu funkciju sela. Specijalizirana znanja gradova sigurno su usmjerenija i mnogo vea nego znanja na selu. No u ljudskoj povijesti ima bezbroj primjera da se oni koji moraju donijeti neku važnu odluku, napisati roman ili unaprijediti izum povlae u prirodu, sad je jasno i zašto. Ustvari, pogrešna je dijagonala selo - grad, trebalo bi stajati ovjek - priroda. Svi su ljudi, a pogotovo oni koji dou iz grada, na selu doista pametniji. Ako je to tako, ljudi e ubudue sve više nastojati živjeti na selu ili u prirodi, ne treba zaboraviti da ni sela nisu što su nekad bila ve postaju nalik malim gradovima. Hoe li zato budui urbanisti i sociolozi stanovanja uvesti neka nova pravila, na primjer: jedna obitelj - vonjak, deset stabala, velika tratina i cvjetnjak. Ili, obitelj u stanu - obavezne biljke na prozorima i posebna soba za biljke.

Piše: Tihana Babi

Žene za seks trebaju razlog, a muškarci samo mjesto, hm...!? nost u današnjem poslovanju koje obilježava žestoka konkurencija i bespoštedno tržišno natjecanje. Naime, odnosi u poslovnom svijetu uvelike slie nekim popularnim igrama kao što su šah, poker ili Monopoly. Strateško planiranje, taktiziranje samo su neke od vještina i sposobnosti koje se naue igrajui neke društvene igre. I dok je kod igre Rizik taktika ona koja je najbitnija za pobjedu, u Monopolyju se ui kako kupiti jeftino da bi prodao skupo. Zanimljiva je informacija da je Monopoly nastao upravo za vrijeme Velike depresije koja je pogodila Ameriku tridesetih godina 20. stoljea kako bi, kako mnogi tvrde, djecu uio biznisu. Bilo da nas na zanimljiv nain ue biznisu ili su samo zabavne, ne dajte da društvene igre padnu u potpun zaborav. Pomognite da igre ponovno postanu stvar direktne interakcije ljudi, a ne osamljeno igranje ili posredna interakcija u kojoj je posrednik kompjutor ili neka slina igraa konzola.

Krenula nam je nova divna godina. Vraa se prijatelj iz grada na moru, proveo je doek kod svoje cure. Prijateljica i ja ga “skupljamo”, pa na kavu. Krene dobra stara rasprava o muškom i ženskom rodu (nema ljepšeg nego ispitivat prijatelja njegovo vienje starog problema). Pitam ja: “Ajd ti meni reci,jel vi muškarci zbilja konstantno mislite na seks i žene?”. Odgovor kao iz topa: “Da.” Kolegica se zbuni pa komentira pomalo razoarana: “Pa daj, pa nisu svi takvi...” On e njoj na to: “Ajde, molim te, tko ti je to rekao? No ajde, koji je taj?”. I krene on dalje: “Uostalom, pa kaj je tu loše? Ma ne, ja jednostavno ne kužim kaj je s vama ženama? Vama ništa nije jednostavno, vama je sve komplicirano. Pa daj pustite te muške na miru. Vidiš, ja imam curu na daljinu, ve dosta dugo, ali ja znam da bismo mi ve prekinuli da je ona bliže. Ona bi me jednostavno tlaila od nula do dvadeset i etiri.” Nisam se više mogla suzdržati da ne prasnem u smijeh, i da ne pitam na što tono misli.

Nastavi on nama: “No kaj je tu loše kaj bismo mi htjeli seks, im više? Pa mladi smo, možda ne budemo mogli kad budemo stari. A moja cura, evo ako joj ne javim da sam sreo prijatelja i da se ne stignem uti telefonom-odmah sam gad! Ako se javim porukom, e onda krene larma kako mogu biti takav, da smo se mi nešto dogovorili, i opet sam gad! Zato ti je meni najbolje da furam svoj ilm, na tom prvom nivou. To ti je kao video-igrica; ima više nivoa. Ako radim to što od mene traži, kreemo na drugi nivo, i taj ne poznam baš najbolje, pa mi je bolje da se zadržimo na prvom, na kojem se ja najbolje snalazim i to je to!” Kolegica i ja smo pokušale spasiti žensku ast, i objasniti nešto tipa da nije to baš tako, ali negdje u nama ostao je upitnik. Jesmo li mi žene zbilja takve? Da li nam osjeaji pomute zdrav razum? ini se da i nismo tako komplicirane dok nam nije stalo. Koji apsurd. im ti nam je više stalo, odmah kompliciramo. Ne jednom smo razgovarale, kako bi bilo idealno da taktike koje imamo sa momcima koji nam nisu “prenapeti”, koristimo kad

se osjeaji upletu. Ali “...srce nije kamen...”. Jedno je teorija, praksa nešto sasma drugo. Uz to, ula sam ja negdje da žene dnevno izgovore po 15 tisua rijei, a muškarci 5 tisua. Nemojte me uzet baš za rije, ne znam baš toan podatak, ali nešto takvo. Grozan je to jaz, ak i na dnevnoj bazi. Jaz od deset tisua rijei. Muškarci su vizualni tipovi, zato stalno “nekud” bulje, a žene verbalni. ula sam i šalu, da su zatvori prepuni muškaraca koji su nanijeli “zlo” svojim ženama. I da bi se sve to moglo sprijeiti samo kad bi žene konano malo zašutjele! Otuda valjda sve one uvredljive asocijacije na žene kao na kokoši, ha, ha... Možda se sve to i dade nekako povezati i sa seksom kao drugaijim fenomenom za veinu muškaraca i veinu žena. Ne tako davno netko poznat je rekao da žene za seks trebaju razlog, a muškarci samo trebaju mjesto. Ali kao što bi bila velika laž da žene seks ne zanima, isto tako velika veina muškaraca može osjeati i voljeti, duboko i snažno. Nešto rjee nego mi žene, ini se, ali ponekad se ini

da i mnogo jae. Isto tako, unato našim naizgled nepremostivim razlikama, muškarci i žene ipak nau nekakav zajedniki “jezik”. Zar je važno da li je to i pantomima, ako se mi na kraju nekako sporazumijemo? Eventualno bi bilo dobro da žene svoj višak rijei potroše sa svojim prijateljicama, haha... Ima nešto izuzetno dobro u tome što nismo isti. Ima neki fenomenalan razlog zbog ega se ne zaljubljujemo u naše najbolje prijateljice, ve baš u te muškarce koji nas tako “živciraju”. A prijatelj je završio: “Nije nikakav problem što muškarci toliko žele seks. Problem bude kad ga nee htjeti.”


7

13. sijenja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

Australija avanturistiki film Režija: Buz Luhrman Uloge: Nicole Kidman, Hugh Jackman, David Wenham

Sezona lova 2 animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski! Režija: Matthew OCallaghan, Todd Willderman Glasovi: Ozren Grabari, Zlatan Zuhri Zuhra, Saša Naumov, Goran Vrbani, Robert Boškovi ...

(tri besplatne posudbe) Glavnu žensku ulogu u filmu “Tražen” igra: 1) Angelina Jolie 2) Kate Hudson 3) Sharon Stone DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Miro Preksavec, Pribislavec

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC utorak, 13.1. 17,30 MADAGASKAR 2 animirana obiteljska komedija sinkronizirana na hrvatski!

19,30 SPALITI NAKON

ITANJA Nakon veselih avantura u prvom dijelu, nestašni jelen Elliot i pitomi grizli Boog opet upadaju u lude probleme. Ovaj put pomagat e svom prijatelju psu jazavaru Weeniju da se oslobodi iz šapa razmaženih Rije je o pustolovnoj ratnoj drami koja donosi priu o ljubavi engleske aristokratkinje i kauboja uoi Drugoga svjetskog rata. Australija je pria o Lady Sarah Ashley (Nicole Kidman), engleskoj aristokratkinji koja napušta Veliku Britaniju kako bi slijedila svog muža u Australiju. Razlog njegovog odlaska je prodaja golemog imanja za uzgoj stoke, no Lady Ashely vjeruje kako je on zapravo vara pa se zato odlazi suoiti s njim. Imanje se nalazi na samom sjeveru Australije, stoga je ona prisiljena upu-

gradskih životinja. Nastavak prati i veliku ljubavnu priu jelena Elliota koji se zaljubio u Giselle, najljepšu srnu u šumi. Hoe li mu ona uzvratiti ljubav!? Doite i saznajte. Trajanje: 88 minuta. Za sve uzraste!

titi se na naporno putovanje preko kontinenta, u pratnji grubog, neotesanog gonia stoke (Hugh Jackman). Nakon što spletom okolnosti naslijedi imanje, kako bi ga spasila od potpunog propadanja, prisiljena je zajedno s goniem odvesti stoku do Darwina. Tijekom tog epskog putovanja ona se zaljubljuje u gonia i u australski krajolik te shvaa da njezin život ipak nije pri kraju kako je mislila i da uvijek ima vremena za novi poetak ... Trajanje: 165 minuta. Preporuujemo starijima od 12 godina.

Film istražuje manchestersko porijeklo ovoga revolucionarnog benda, donosei intervjue sa svim preživjelim lanovima, njihovo partnerstvo s osnivaem Factory Recordsa Tonyjem Wilsonom, te suradnju s legendarnim producentom Martinom Hannettom. Joy Division oormljen je 1977. u Manchesteru (Engleska). Prestali su djelovati nakon samoubojstva njihovog lidera i pjevaa Iana Curtisa u svibnju 1980., a ostali lanovi benda nekoliko mjeseci kasnije odluili su nastaviti pod imenom New Order. Iako su tijekom svog postojanja uživali skroman zvjezdani status i izdali samo dva albuma, kasnije su slavljeni kao jedna od najinovativnijih, najevokativnijih i najutjecajnijih grupa ikada.

KRONIKE IZ NARNIJE 2

“Kronike iz Nasrnije: Kraljevi Kaspijan”. Znamo kako je završio prethodnik – vještica je ubijena, sva dobra i poštena bia su dobila nove vladare, brau i sestre Pevenise, a stari mudri lav Aslan je konano mogao unoviti trei mirovinski stup i krenuti u zasluženu penziju. Eto, a radnja ovog novog nastavka odvija se otprilike tisuu i tristo godina nakon tih dogaaja. Ormar je nestao, Bijele vještice odavno nema, a od Aslana nit’ traga nit’ glasa. Peter, Susan, Edmund i Lucy Pevensie iznenada su pozvani natrag u arobnu zemlju Narniju gdje ih doeka drastino drugaiji svijet od onog kojeg su ostavili iza sebe. Po dolasku saznaju da je završilo vrijeme blagostanja, a zemlju su pokorili Telemarini i sada njome nemilosrdno vlada zli kralj Miraz.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, ROENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

srijeda, 14.1.

Odgovor: ___________________________

nema filmskog programa

l. br: _______________________________

etvrtak, 15.1.

Ime i prezime: ______________________

17,30 SEZONA LOVA 2

________ _____________________________

OPEN SEASON 2 animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski! Režija: Matthew OCallaghan, Todd Willderman Glasovi: Ozren Grabari, Zlatan Zuhri Zuhra, Saša Naumov, Goran Vrbani, Robert Boškovi...

19,30 AUSTRALIJA

TOP LISTA

VIDEO IZLOG JOY DIVISION

komedija

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

1.

TRAŽEN

2.

KRONIKE IZ NARNIJE 2

3.

NAPUŠTENA

4.

HULK 2

5.

MAMIN SIN

6.

IZBRISANA SJEANJA

SEKS I GRAD

TRAŽEN

7.

88 MINUTA

Film ‘Seks i grad’ nastavlja tono tamo gdje je stala serija. Za one koji su propustili posljednju epizodu, evo nekih kljunih elemenata. Carrie je ponovno sa svojim muškarcem iz snova – Facom, vragolasta Samantha se konano skrasila uz jednog muškarca – nekoliko godina mlaeg Smitha, konzervativna Charlotte živi u sretnom braku s Harryjem, a Miranda i dalje pokušava uskladiti svoju karijeru odvjetnice s odgajanjem djeteta u emu joj pomaže simpatini Steve. HBO i New Line Cinema su se etiri godine natezali s glavnim glumicama oko honorara nakon ega se na radost obožavateljica diljem svijeta napokon izrodio film. Pitate se što novoga on donosi? Pa iako je serija završila gotovo idilino, javili su se neki novi problemi i pitanja – Hoe li se Carrie napokon udati? Zaruena je, dakako, za Facu. Charlotte ostaje u drugom stanju, Samantha se preselila u Los Angeles, a Miranda i Steve se suoavaju s njegovim preljubom.

Wes (James McAvoy) je jedan obini dvadesetpetogodišnjak koji jednostavno mrzi svoj život jer je, kako on kaže, ‘usran’. emu takav pesimizam ve na samom poetku? Pa, pogledate li ponije bilo koji aspekt Wesova života, shvatit ete kako se zbilja ima malo emu radovati. Na poslu, njegov še živi za to da bi ga muio i ponižavao pred kolegama. Kod kue, njegova ljigava djevojka je seksualni magnet za svih (ukljuujui njegovog navodno najboljeg prijatelja) osim njega. Sreom, takvom životu dolazi kraj i zo ni manje ni više nego u obliju tajanstvene i prekrasne Fox (Angelina Jolie). Ona jadnome Wesu objašnjava kako je njegov otac, za kojega se oduvijek mislilo da je nestao i kojeg su svi zaboravili, ubijen dok je radio za misterioznu organizaciju zvanu ‘Bratstvo’. A ‘Bratstvo’ je stoljeima stara liga izvanredno obuenih ubojica koji svršeno obavljaju svoj posao. Njihov moto je ‘Ubiti jednoga, spasiti tisuu’ te ne prezaju ni pred ime kada kreu u izvršavanje svoga zadatka, a sve za dobrobit ovjeanstva.

8.

SEKS I GRAD

9.

KNJIGA STRAHA

10. GLAS SMRTI 2

FILMSKA TOP LISTA “MEIMURSKIH NOVINA” 1.

AUSTRALIA

2.

QUANTUM OF SOLACE

3.

VICKY CHRISTINA BARCELONA

4.

SEZONA LOVA 2

5.

SIROTIŠTE

6.

SMRTONOSNA UTRKA

7.

TROPSKA GRMLJAVINA

8.

OKO SOKOLOVO

9.

SPALITI NAKON ITANJA

10. MADAGASKAR 2

US BOX OFFICE 1. YES MAN 2. SEVEN POUNDS 3. FOUR CHRISTMASES 4. QUANTUM OF SOLACE 5. AUSTRALIA 6. TWILIGHT 7. THE DARK KNIGHT 8. SLOUMDOG MILLIONAIRE 9.

BOLT

10. THE TALE OF DESPEREAUX

AUSTRALIA avanturistiki film Režija: Buz Luhrman Uloge: Nicole Kidman, Hugh Jackman, David Wenham

petak, 16.1. 17,30 SEZONA LOVA 2 animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski!

19,30 AUSTRALIJA avanturistiki film

subota, 17.1. 17,30 SEZONA LOVA 2 animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski!

19,30 AUSTRALIJA avanturistiki film

nedjelja, 18.1. 16,00 i 17,30 SEZONA LOVA 2 animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski!

19,30 AUSTRALIJA avanturistiki film

ponedjeljak, 19.1. 17,30 SEZONA LOVA 2 animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski!

19,30 AUSTRALIJA avanturistiki film

utorak, 20.1. 17,30 SEZONA LOVA 2 animirana obiteljska avantura sinkronizirana na hrvatski!

19,30 AUSTRALIJA avanturistiki film


Ulaz u selo sa zapadne strane. Desno je tabla Jurovca, a lijevo Lapšine, toliko su sela vezana Piše Ivan Leek Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po neemu znani. Ovo je posveeno njima i njihovim selima. Ne znaju kako je Jurovec dobio ime. Sauvano je samo u predanju da ga je kao imanje kupio Malakoczi. Povijest govori drugaije, ali to i nije važno. Uglavnom, u popisu naselja godine 1802. godine ne spominje se nigdje kao selo. Prvi se put spominje pod tim imenom 1857. godine, uz podatak da je u selu bilo 12 kua i 82 žitelja. Svi Hrvati, samo jedan Maar. Nije zabilježeno jesu li onda bile etiri ulice kao danas. Makar one nemaju imena. Pa onda zato i radije zovu selo Gornje i Donje. Gornje je ono bliže bregima, a Donje je ono bliže Muri. Makar je najbliže Muri nogometno igralište. Nalazi se na nekadašnjoj gmajni pa kad Mura naraste voda prekrije igralište. Ali sve proe pa i voda, i trava raste još više nego prije. A kad je voda na igralištu, mogu igrati i vaterpolo. Istina da još to nisu pokušali, ali nikad se ne zna. Jer u Jurovcu su promjene vidljive na svakom koraku. A kad nešto nemaju, onda to brzo naprave. Ili, bolje reeno, srede. Jer kako inae objasniti što su inili. Preko noi su svoje selo prekrstili u Mali Pariz. Tako su i napisali lakom za nokte na natpisnoj tabli sela. Ljudi su se udili, ali natpis je ostao. A sve je to napisala jedna cura. Strašno je htjela vidjeti Pariz. A kako nije mogla, pretvorila je svoje selo u Mali Pariz. Istina da je cestar Mihalj koji je i živio u Jurovcu morao to brisati, ali se stalno javljao novi natpis. Kažu u šali da se ve tu vidjela njihova želja za boljim životom. Ali se vidjela i onda, kako kažu, kad bi s malo špeha odlazili u svoje klijeti. Djeci bi doma nabrojili što su morala napraviti, a oni

MALA TEPEŠIJA po meimurskaj selaj II/13

Mi smo Jurovanci iz “Malog Pariza“ kraj Svetog Martina

Jurovanci u središtu svoga mjesta. - Da se i u hladnoi možemo ovako okupiti, dokazuje da volimo svoje mjesto i da smo složni, vele oni bi malo uz vineko u svojim klijetima zaboravili sve tegobe života. Kažu da se odlazilo i ljeti i zimi. Stoga se i šale da su ve onda Jurovanci znali za “džoging i nordijsko hodanje“. A oni pak s brijega bi špehali puce iz Jurovca jer bolje se dolje živjelo. Nije trebalo nositi vodu na brijeg. Imaju Jurovanci gorice u Gradišaku, Grkavešaku, Ciganjšaku i Jurovaku pa i u Prekopi. Nemaju velike, ali e zato putnika u svakoj kui ponuditi ašom dobrog vina. Onako za razgovor.

Kupališta na Vigovici više nema Još i danas pamte kako su se kupali na Vigovici. Bilo je to njihovo kupalište na Muri. Prava plaža na kojoj bi se u ljetnim mjesecima okupilo cijelo

selo da se osvježi. Muški su se kupali u “šurcima“. To su im u nasljee ostavili Slovenci. Pa kad bi muški ulazili u vodu, vikali bi “Kae vum, žabe idu …“ Nema više ni šurci, ni kupanja … Vigovica je pala u zaborav. Pala su u zaborav i dva potona mlina koja su bila tu. Na Muri ni jedan, ali na potoku dva. Sekarov i Župancov. Nema više mlinova, a niti se više djeca ne kupaju u potoku Gradišaku. Jedino što još uvijek potok zna plaviti, ako se Mura podigne. Ali na to su navikli, kao i na bolji život. No, kako god bilo, šurci su danas samo za šalu. A i kad su bili, malo je tko znao za njih. Kakio i bi kad se teško do njih dolazilo i preko brijega. Nije to bio veliki brijeg, ali dosta za zagoriti život. Cvao se Cintor i pruža se prema Brezovcu. Put nikakav preko njega. Onda su shvatili da samo

slogom mogu nešto napraviti. Pa su uzeli lopate i prokopali Cintor. Tako se lakše moglo do sela. A i iz sela se lakše moglo prema akovcu. Dok je prije toga sve išlo u Štrigovu. Ili Lotmerk. Pa su onda i jurovski rudari lakše išli na posao. Jer je to bio jedini nain da se nešto zaradi. Dok nisu otkrili da se može i u svijet.

Nega bilo obuteli, niti jela niti pila Kažu da se u Jurovcu nekada stvarno teško živjelo. Nije bilo “niesa“, a k tomu i toga još jako malo. Kažu da nije bila rijetkost da je neku obitelj pogodila i glad tako da ni djecu nisu mogli prehraniti. Stoga je još ostalo u sjeanju da je Margareta Karlovec othranila uz svoju još i troje tue dje-

ce. Ostavili bi ih na nekoliko dana, a jedno je ostalo ak šesnaest godina. To je bilo ono što je krasilo Jurovance. Pomagalo se i nitko nije smio biti gladan. Pomagalo se i pri svakom poslu. Kako se god teško radilo, cijeli bi se dan pjevalo. I kad bi kopali gorice i kad bi bili na polju. Gorice bi odlazili kopati na slovensko u Globoko. Ali to su bile jedine veze koje su imali sa slovenskim. Ili kada bi nešto za prodaju odnosili u Hotizu. Sjeaju se da su se uvijek pjevale meimurske pjesme. Zanimljivo da dalje od Hotize nikada nisu hodali na plac. Jednostavno zato što nisu imali što nositi. Sve bi se pojelo doma. Osim trešanja. Njih je ipak bilo za Hotizu. Ipak im nedostaju ti dani kada su se sastajali na Kozajc polju. Ili u Meki. Tu su imali najviše polja. Žale što su nestale nekadašnje staze.

Anastazija i Ivan Kovai najstariji su brani par, sa šezdeset godina staža. Radni vijek proživio sam kao rudar i, eto, proslavit emo sada 60 godina braka

Anica Brezovaki r. Horvat: Sada priznajem, ja sam kriva što je na tabli stajao natpis “Mali Pariz”

Marija Peri, jedna od najstarijih mještanki, roena 1921. godine, s kerkom Marijom

Barbara Karlovec, roena 1921: Ja još uvijek idem na Bistricu i jako rado pjevam

Vodile su i po vrtovima. A onda bi se mladi sastajali na prelazima. Tamo je bilo jako zanimljivo jer bi trebalo stati preko prelaza. Nema više ni staza, ni prelaza i nekako je sve manje djece, šale se oni.

Za greh se veli, za grešnika ne Ima nešto što još i danas krasi Jurovance. To je sloga. Kažu da ih je na to natjerala povijest. I život. Pa i oni koji su napustili selo na kraju su pomagali. No, ta sloga ipak se mora uvati. Stoga postoji i pravilo. Za greh se može saznati, ali za grešnika ne. To ostaje strogo uvana tajna zbog seoske sloge. Inae, nema straha da bi nešto promaklo “seoskim inspektorima“, ali tajna je tajna. A red je red. Tako je još ostalo upameno da ta tajna zna prei i u dobru šalu. Pa je tako jednom jedan seoski dužnosnik predavao jednoj Jurovanki priznanje za njezin javni rad. No, on je u svom govoru rekao

Lovac Augustin Podgorelec sa suprugom Brankom. Vlasnik je krasne kuice na lapšinskom jezeru gdje se u zimskim mjesecima grije uz “gašpar“ i druži s prijateljima. - Vino i rakiju ne popijemo, ve podijelimo s prijateljima


TV kue imaju pravo promjene programa

06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Zgode Toma i Jerryja, crtana serija 07.35 Miki i prijatelji, crtana serija 08.00 Na kraju ulice 08.15 Alf, crtana serija 08.45 Dvostruka zbrka, serija za djecu 09.15 Beverly Hills 7., serija 10.00 Heidi, lm za djecu 11.40 Na prvi pogled, serija za mlade 12.05 Antologija hrvatskoga glumišta: Gustl Salon 13.00 Ciklus M.Monroe: Niagara, ameriki lm

05.50 Najava programa 05.55 Normalan život - emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 09.55 CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ronilaki dnevnici: Uspomena na Falca, dok. serija 10.40 Ronilaki dnevnici: Legenda o Luski, dok. serija 11.10 Ekološki raj Maa Jamesa, dok. serija 11.40 Hrvatska kulturna bašna: Vodnjan 11.55 Burzovno izvješe 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozainozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Meu nama 15.35 S Meunarodne smotre folklora: Meksiko, SAD, Rusija 16.10 Hrvatska uživo 17.30 CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 17.45 Najslabija karika, kviz 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 20.15 Globalno sijelo 20.50 Empire Falls, serija 21.55 Poslovni klub 22.25 Burzovno izvješe 22.35 Otvoreno 23.40 Dnevnik 3 23.55 Poslovne vijes 00.00 Vijes iz kulture 00.10 Dosjei X, serija (12) 00.55 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.40 CSI: Miami, serija (12) 02.25 Zovem se Earl, hum. serija (12) 02.45 Sutkinja Amy, serija 03.30 Drugi format 04.10 Globalno sijelo 04.40 Poslovni klub 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

20.00

17.35 18.05 18.30 18.55 19.05 19.35

17.10

16.45

15.25 16.20

13.40 14.35

13.15

12.30 12.35 12.50

12.00

09.35 10.35 11.35

08.55

08.30

07.45

01.10

23.15

21.40 22.00 22.50

20.05

17.00 17.50 18.10 18.15 18.35 19.20 19.35

16.30

14.25 14.40 15.30 15.40 16.05

Zamalo junaci, komedija (1998., Redatelj: Christopher Guest. Uloge: Chris Farley, Mahew Perry, Bookem Woodbine, Barry Del Sherman, Robert Tio, Franklin) Cover, David Packer Ote, znanstvenofantasna serija Vijes, informavna emisija Kunolovac, kviz Oznaen za smrt, igrani lm, akcijski (R) (12)

05:30 Flintove avanture, crtana serija 05:50 Ružna ljepoca, serija 06:40 arobnjaci, crtana serija 07:05 Inspektor Gadget, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:00 Pocoyo, crtana serija 08:30 Nova lova, TV igra 11:00 Lude 70-e, serija 11:25 Kralj Queensa, serija 11:55 Zauvijek susjedi, serija 13:00 Medij, serija 13:50 Nikita, serija 14:40 Inspektor Rex, serija 15:30 Slijepa pravda, igrani lm 17:00 Vijes 17:15 Rebelde, serija 18:05 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Trenutak isne, game show 21:00 Pravedan zloin, (2002., SAD/VB, komedija. Režija: Bruce McCullough. Glume: Seymour Cassell, John C. McGinley, Megan Mullally, Tom Green, Jason Lee) 22:25 Pod nož, serija Dexterov laboratorij, crtana 23:30 Vijes serija 23:45 Seks i grad, serija Korak po korak, 00:15 Seinfeld, serija humorisna serija (R) 00:45 Život na sjeveru, serija Punom parom, kulinarski 01:35 Nikita, serija izazov (R) 02:20 Inspektor Rex, serija Astro show, emisija 03:05 Medij, serija Kunolovac, kviz 03:50 Seks i grad, serija Puna kua, humorisna 04:20 Seinfeld, serija serija (R) 04:45 Kraj programa Malcolm u sredini, humorisna serija (R) Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin (R) Dadilja, humorisna serija (R) Veera za 5, lifestyle emisija (R) Marina, telenovela Cobra 11, kriminaliska serija Magnum, akcijska serija 05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO Korak po korak, DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 humorisna serija RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HRAK INFO; Puna kua, humorisna 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; serija 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI Malcolm u sredini, (HR+ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOhumorisna serija VI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA Dadilja, humorisna serija + HRAK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 Reba, humorisna serija CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; Vijes, informavna emisija 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HRExkluziv, magazin AK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; Veera za 5, lifestyle emisija 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; Punom parom, kulinarski 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP izazov 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Bibin svijet, humorisna Special: ZORAN PREDIN; 01.00 NO NI serija (dvije epizode) PROGRAM

00.05 00.15 02.15

23.10

21.10

13:00 14:00 14:40 16:40 16:45 18:00 18:35

08:58 09:00 11:00 12:00

14:55 14:57 15:00 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozaina emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obiajima DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA VIJESTI VTV-A PRESSICA talk show DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar

Danas pogledajte... Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije Slatka Valenna, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ureenju interijera Pylates & Yoga Meimurje danas

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.10 Tv prodaja 7.15 Djeji program 9.50 Komisar Rex, serija 10.40 Najbolje video snimke, zabavna emisija 11.10 Neugodne boles, dok. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 McBride: Ubojstvo iza ponoi, lm 16.10 Blizanci, hum. serija 16.35 Cosby, hum. serija 17.05 Komisar Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.50 Osobna ast, lm 22.30 Dok nas smrt ne rastavi, serija 23.00 Obitelj Soprano, serija 0.05 11. rujna, lm 2.20 Nona panorama

7.00 24 UR 8.00 Nigel Marven predstavlja kukce, dok. emisija 8.55 Viktorija, serija 9.45 Osveta, serija 10.35 Tv prodaja 11.05 Školska košarkaška liga 12.05 Napad iz pradavnine, serija 13.00 Tv prodaja 13.30 Muškarci su drugaiji, žene takoer 14.20 Hitna, serija 15.10 Marina, serija 16.05 Ukle biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 17.55 Osveta, serija 18.45 Crtani 18.55 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 21.55 Zakon i red, serija 22.45 24 sata 23.05 Braa i sestre, serija 23.55 Prijatelji, hum. serija 0.25 Alias, serija 1.15 24 UR 2.15 Nona panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Amerika serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameriki

m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pogranine TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Djeji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Meunarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameriki lm 0.25 Noni program

UTORAK 20. sijenja 2009.

Reprizni program Obini ljudi, TV serija Navrh jezika Boli glava (1/6) Moja žena i djeca 4., humorisna serija U uredu 2., humorisna serija Sutkinja Amy 6., serija Županijske panorame Vrijeme Vijes na Drugom Drugi format Crtani lm Dragi Johne 4., humorisna serija Tko pjeva zlo ne misli, glazbena komedija (Uloge: Franjo Maje (Franjo Šafranek), Mirjana Bohanec (Ana Šafranek), Mia Oremovi (teta Mina), Relja Baši (Ernest Fulir), Tomislav Žganec (Perica), Vida Jerman (gospošica Marijana), Riki Brzeska (Šnidarši). Scenarist: Krešo Golik (prema romanu Vjekoslava Majera). Redatelj: Krešo Golik Vijes na Drugom CSI: Miami 6., serija (12) Zovem se Earl 2., humorisna serija (12) Ciklus europskog lma: Trei val, švedski lm (triler, Uloge: Jakob Eklund, Irina Björklund, Nicholas Farrell, Ben Pullen, Marie Richardson, Sylvester Groth, Lennart Hjulström. Scenarist: Joakim Hannson, Anders Nilsson. Redatelj: Anders Nilsson) TV raspored

22:00 23:00 -------23:20 ---------------

21:00

20:00 20:05

18:40 19:00 19:10

22:00 24:45 00:15 00:20 00:35 00:40

19:10 19:20 20:00 21:00 21:15 21:18 21:25

VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Glazba Povealo Meimurje danas Sport Vrijeme Gospodarski tjedan, gospodarski pregled Igrani lm, ponavljanje Puls, gospodarske aktualnos Poslovne vijes Meimurje danas Voice of America Sutra na programu

9.15 Biathlon 10.30 Tenis 14.30 Snooker, prijenos 18.00 Nogomet 18.45 Eurogoals 19.30 Rallye, prijenos 19.45 Snooker, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Nogomet 19.45 Bundesliga Hits 20.00 Bundesliga Pur Klassiker 22.00 Bo on line 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Dobrodošli 22:15 exklusiv 0.15 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za oevid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Rubljovka, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 Noni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Singing Bee 21:15 Comedy Zoo 22:15 Switch Reloaded 23:15 Quatsch Comedy Club 23.25 Noni program

15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Soko Kitzbühel 22:45 Cobra 11, serija 23:35 MA 2412 0.00 Noni program

(17.1. u 11.40 h, RTL Televizija)

Sigourney Weaver od 14.1.2009. do 20.1.2009.

PREGLED

TV


05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.55

10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 16.15 17.25 17.30

17.32 17.40 18.22 18.30 19.15 19.30 19.57 20.02 20.15 21.10 21.50 22.20 22.30 23.40 23.55 00.00 00.10 00.55 01.40 02.25 03.10

04.40 05.10

05:30 05:50 06:40 07:05 07:30 08:00 08:30 10:35 11:05 11:35 12:50 13:40 14:30 15:20 17:00 17:15 18:05 19:15 20:00 21:00 21:30 23:10 23:25 23:50 00:15 02:50 03:35 04:20 05:05 05:35

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: NEIL YOUNG; 01.00 NO NI PROGRAM

Flintove avanture, crtana serija Ružna ljepoca, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija Zauvijek susjedi, serija Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Mala crna knjižica, igrani lm Vijes Rebelde, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Brane vode, serija Kuanice, serija Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Medij, serija Seks i grad, serija Kraj programa

18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 CSI: New York, krimi serija 20.45 Zaboravljeni sluaj, krimi serija 21.35 Dexter, krimi serija 22.35 Grad uragana, krimi serija 23.25 Vijes, informavna emisija 23.35 Putnik, znanstvenofantasna serija 00.20 Kunolovac, kviz

14:55 14:57 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:40

08:58 09:00 11:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:40 16:45 17:15 18:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin EUROPSKI DNEVNIK TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A NINJA KORNJAE animirana serija DOKUMENTARNI PROGRAM RIJE ŽIVOTA duhovni program

Danas pogledajte... Mali oglasi Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Slatka Valenna, serijski lm Vijes Igrani lm Pylates & Yoga

8.25 Jutarnji program 9.30 Djeji program 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humorisna

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Tihi zloin, serija 14.25 Iznajmljeni policajac, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Hannah Montana, hum. serija 17.05 Ekipa za oevid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.50 Najbrži paraolimpijci, dok. serija 21.45 Mali vražici, dok. serija 22.50 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 23.15 Obitelj Soprano, serija 0.15 Pravi neprijatelj, lm 1.45 Noni program

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote, serija 14.05 Muškarci su drugaiji, žene takoer 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Prevarena, lm 21.35 Ekipa za oevid, serija 22.25 24 UR 22.45 Braa i sestre, serija 23.30 Prijatelji, hum. serija 0.00 Alias, serija 0.45 Nona panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Djeji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humorisne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameriki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos, sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njemaki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 14. sijenja 2009.

Dexterov laboratorij, crtana serija (dvije epizode) Korak po korak, hum. serija ® Puna kua, hum. serija ® Punom parom, kulinarski izazov ® Astro show, emisija Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin ® Reba, hum. serija ® Veera za 5, lifestyle emisija ® Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Puna kua, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija

serija 07.35 Miki i prijatelji, crtana serija Na kraju ulice Alf, crtana serija Dvostruka zbrka, serija za djecu Beverly Hills 7., serija obiteljski lm/ lm za djecu Serija za mlade reprizni program Film Obini ljudi, TV serija Ta poliká: Graanski neposluh Veliki odmor: Stres kod mladih Moja žena i djeca, hum. serija U uredu, hum. serija Sutkinja Amy, serija Županijske panorame Vrijeme Vijes na Drugom Sciena croaca Znanstvene vijes crtani lm Dragi Johne, hum. serija Jelenko, serija za djecu Vijes na Drugom Vrijeme Prljavi Harry, (Uloge: Clint Eastwood, Harry Guardino, Reni Santoni, John Vernon, Andrew Robinson, John Larch; Scenaris: Harry Julian Fink, Rita M. Fink, Dean Riesner; Redatelj: Don Siegel) Promet danas E-Ring, serija (12) TV raspored

Najava programa 08.00 Meu nama 08.15 TV kalendar 08.45 Dobro jutro, Hrvatska Vijes 09.15 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vijes Dobro jutro, Hrvatska 11.40 Vijes 12.05 Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela 13.00 14.40 CO - Prozor u svijet 15.30 125, emisija pod pokroviteljstvom 15.40 Vijes Vrijeme danas 16.05 Vijes iz kulture Ronilaki dnevnici: Otok 16.30 zmajeva, dok. serija Ronilaki dnevnici: Koraljni 17.00 17.50 san, dok. serija 18.10 Oprah Show 18.15 Burzovno izvješe 18.35 Dnevnik 19.05 Vrijeme 19.20 TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela 19.35 20.05 Dan za danom, mozaino20.40 zabavna emisija 20.52 Vijes + prijevod za gluhe 21.00 Vrijeme sutra Rije i život, religijski program Alpe-Dunav-Jadran Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes CO - Prozor u svijet 125, emisija pod 22.40 pokroviteljstvom 22.50 Ep reportaža 00.10 Najslabija karika, kviz Ep reportaža Sve e bi dobro, telenovela LOTO 7/39 Dnevnik 07.15 Sport Vrijeme Idemo na put s Goranom 08.00 Miliem Luda kua, TV serija 08.25 Proces 08.55 Burzovno izvješe Otvoreno 09.30 Dnevnik 3 10.35 Poslovne vijes 11.35 Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) 11.55 Zvjezdane staze: Deep Space 12.30 Nine, serija E-Ring, serija (12) 12.35 Sutkinja Amy, serija 12.50 Prekid programa radi 13.15 redovnog održavanja odašiljaa 13.40 Proces 14.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 15.25 16.20

TV kue imaju pravo promjene programa

16.45 17.10 06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Zgode Toma i Jerryja, crtana 17.35 18.05

serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Snowboard, prijenos 20.00 Vijes 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.40 ZiB Flash 21.50 Zaboravljeni sluaj, serija 22.35 Bez traga, serija 23.15 Noni program

6.10 Djeji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Kuanice, serija 21.15 Pushing Daises, serija 22.15 Eli Stone, serija 23.10 Tv Total 0.10 Noni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Clever 22.15 K11 23.15 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Die Ausreißer 22.15 Stern Tv 0.00 Noni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Smallville, serija 23.00 Andromeda, serija 23.55 Noni program

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.10 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.15 Poker 18.15 Nogomet, prijenos 22.15 Poker

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal VIJESTI VTV-A KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija HR TOP 20 glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Meimurje danas, informavna emisija Voice of America Glazba Prie iz života Meimurje danas, informavna emisija Partymaker, glazbena emisija Izdajnici, igrani lm Poslovne vijes Meimurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

9.15 Yoz Xtreme 10.30 Tenis 12.00 Rallye 15.00 Snooker, prijenos 17.45 Biathlon, prijenos 19.15 Rallye, prijenos 19.45 Snooker, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:20 22:00 00:00 00:05 00:20 00:25 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 22:00 23:00 -------23:20 ---------------

06.10 Najava programa 06.15 Drugo mišljenje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Flavors, dokumentarna serija 11.10 Trea dob, emisija za umirovljenike 11.55 Burzovno izvješe 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozainozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 15.35 Mijenjam svijet 16.10 Hrvatska uživo 17.30 Danas na Zagrebakoj burzi 17.32 HPB t 17.34 CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 17.45 Najslabija karika, kviz 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 20.10 Lanica 21.50 Potrošaki kod 22.20 Burzovno izvješe 22.30 Otvoreno 23.35 Dnevnik 3 23.50 Poslovne vijes 23.55 Vijes iz kulture 00.05 Dosjei X (3.), serija 00.50 Zvjezdane staze: Deep Space Nine 3., serija 01.35 Dr. House 4., serija (12) 02.20 Sutkinja Amy 6., serija 03.05 Kalifornikacija, humorisna serija (18) 03.30 Lanica 05.05 Opijeni ljubavlju, telenovela

06.50 07.05 07.10 07.35 08.00 08.15 08.45 09.15 10.00 11.25 11.50 13.00

TEST Najava programa Zgode Toma i Jerryja, crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija Na kraju ulice Alf, crtana serija Dvostruka zbrka, serija za djecu Beverly Hills 7., serija Bao lian den, kineski crtani lm Na prvi pogled, serija za mlade Antologija hrvatskoga glumišta: I gle kako dan lijepo poinje Ciklus M.Monroe: Rijeka bez povratka, ameriki lm (Uloge: Robert Mitchum, TV kue imaju pravo promjene programa

Flintove avanture, crtana serija Ružna ljepoca, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija Zauvijek susjedi, serija Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Veliki potez, igrani lm Vijes Rebelde, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Slijepa pravda, (1989., SAD, akcija. Redatelj: Phillip Noyce. Glume: Rutger Hauer, Terry O’Quinn, Nick Cassavetes, Brandon Call, Paul James Vasquez) Kašmir maja, serija Eli stone, serija Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Pomraenje, (2005., SAD, Njemaka, triler. Redatelj: John Maybury. Glume: Adrien Brody, Keira Knightley, Jennifer Jason Leigh, Brad Renfro, Daniel Craig) Nikita, serija Inspektor Rex, serija Medij, serija Kraj programa

Ford) 00.15 Vijes, informavna emisija 00.25 Kunolovac, kviz 02.25 Loše djevojke, igrani lm, vestern (R) (12)

05:30 05:50 06:40 07:05 07:30 08:00 08:30 11:00 11:30 12:00 13:05 13:55 14:45 15:35 17:00 17:15 18:05 19:15 20:00

21:30 22:25 23:20 23:35 00:05 00:30 01:20

02:55 03:40 04:25 05:10

05.00 VIJESTI (HR+ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: TEREZA KESOVIJA - A l’olympia; 01.00 NO NI PROGRAM

08:58 09:00 11:00 12:00 13:00

13:10 13:13 13:15 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Razbijai mitova, serijski lm Auto moto nauc vision, ponavljanje Gilee svijet sporta Lola, serijski lm Slatka Valenna, serijski lm Vijes

14:00 14:40 16:40 16:45

13:30

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe ŽUPANIJSKE TEME VEKERICA VIJESTI VTV-A PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40

H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za oevid, serija 21:05 Kuanice, serija 21:50 Men in Trees, serija 22:35 Kriminalni identet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 Noni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni, crtani lm 21.15 Terminator, serija 22.10 Izgubljeni, serija 23.10 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri

14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Sanago, lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV 23:20 Reži me, serija 0.20 Noni program

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

17:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:20 23:00 00:00 00:05 00:20 00:25

100% Meimursko, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Meimurje danas Voice of America Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Meimurje danas Indijanski ratnici, igrani lm Zapisano u zvijezdama Poslovne vijes Meimurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 23:00 -------23:20 ---------------

SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozaina emisija PAT POZICIJA zabavna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

9.15 Zimski sportovi 10.00 Biatlon 12.00 Snooker, prijenos 18.00 Eurogoals 19.15 Rallye, prijenos 19.30 Nogomet, prijenos 21.00 Snooker, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

8.00 DSF Bike 8.30 Bundesliga Hits 9.00 Doppellpass 11.00 Normal 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Nogomet, prijenos 23.00 Sportquiz

eline magnolije, lm 22.00 Prljavi sexy no- 08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena vac, serija 22.50 24 sata 23.10 Braa i sestre, 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz serija 0.00 Prijatelji, hum. serija 0.30 Alias, 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinserija 1.15 24 UR 2.15 Nona panorama same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 7.00 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.35 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles Dadilja, hum. serija 12.10 Tv prodaja 12.40 was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Tko Sretna linija 13.45 Gilmorice, serija 14.40 želi bi milijunaš? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 McBride: Ubijena svodnica, lm 16.10 Blizanci, 30 Minuten Deutschland 0.00 Noni program hum. serija 16.35 Cosby, hum. serija 17.05 Komisar Rex, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.50 Smrtonosno oružje, lm 22.40 Dok nas 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch smrt ne rastavi, hum. serija 23.05 Obitelj So- 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon prano, serija 0.05 Najbolji planovi, lm 1.45 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Noni program Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 20:00 Vijes 20:15 Big Brother, prijenos 23.15 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Noni program Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.00 24 UR 8.10 Jamie Oliver: Australija 9.05 Viktorija, serija 9.55 Osveta, serija 10.45 Tv prodaja 11.15 Marina, serija 12.05 Napad iz pradavnine, serija 13.00 Tv prodaja 13.30 Muškarci su drugaiji, žene takoer 14.20 Hitna, serija 15.10 Marina, serija 15.55 Ukle biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 17.55 Osveta, serija 18.45 Crtani 18.55 24 sata 20.00

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Djeji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobine zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameriki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ronel izza odra 23.45 Dnevnik pogranine TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovšne u veseloj hos, crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvlaenje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 Noni program

PONEDJELJAK 19. sijenja 2009. Marilyn Monroe, Rory Calhoun,Tommy Re g Scenarist: Frank Fenton (prema pripovijes Louisa Lantza. Redatelj: Oo Preminger) 14.30 Reprizni program 14.55 Obini ljudi, TV serija 15.40 Ta poliká 15.50 Kako žive živonje 16.10 Moja žena i djeca 4., hum. serija 16.35 U uredu 2., hum. serija 17.00 Sutkinja Amy 6., serija 17.50 Županijske panorame 18.10 Vrijeme 18.15 Vijes na Drugom 18.35 Na rubu znanos: Hira Ratan Manek, solarna joga 19.20 Crtani lm 19.35 Dragi Johne 4., humorisna serija 20.05 Ledena princeza, ameriki lm 21.50 Vijes na Drugom 22.02 Vrijeme 22.05 Zakon!, domaa humorisna serija 22.40 Dr. House 4., serija 23.30 Kalifornikacija, humorisna serija 00.00 Ciklus horora: Altered, ameriki lm 01.30 TV raspored

07.50 08.10 08.35 09.15 10.10 11.10 11.35 12.00 12.30 12.35 13.05 13.55 14.50 15.40 16.05 16.35 17.00 17.25 17.50 18.00 18.30 20.00 20.30 22.00 22.40

Dexterov laboratorij, crtana serija Korak po korak, hum. serija ® Punom parom, kulinarski izazov ® Astro show, emisija Kunolovac, kviz Puna kua, hum. serija ® Malcolm u sredini, hum. serija ® Punom parom, kulinarski izazov ® Vijes, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija ® Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Puna kua, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija Rukomet- prvi krug: Švedska- Španjolska, prijenos Vrijeme za rukomet, emisija iz studija Rukomet- prvi krug: Hrvatska- Kuba, prijenos Vrijeme za rukomet, emisija iz studija Oznaen za smrt, akcijski lm (1990., Redatelj: Dwight H. Lile. Uloge: Steven Seagal, Basil Wallace, Keith David, Tom Wright, Joanna Pacula, Elizabeth Gracen, Bee


Najava programa Svirci moji, glazbena emisija Glas domovine Euromagazin TV kalendar Vijes Koncert klasine glazbe: Beka no u Zagrebu (1/2) Opera Box Hrvatska kulturna bašna Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture George Gently 1., mini-serija Burzovno izvješe Dnevnik Vrijeme TV kalendar Plodovi zemlje Rijeka: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Jelovnici izgubljenog vremena Vijes Vrijeme sutra Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka, dok. serija Lijepom našom: Prelog (1/2) U istom loncu, kulinarski show Emocije - sluge i gospodari: Život nije cvjetna livada, popularno-znanstvena serija LOTO 6/45 Dnevnik 1 prov 100, kviz Odmori se, zaslužio si 3. – hum. serija Paralele Rizzi-bizzi (12) Burzovno izvješe Dnevnik 3 Vijes iz kulture Filmski maraton: Laramie projekt, dok. drama Filmski maraton: Savršena supruga, triler Arhitektonske pustolovine Dana Cruickshanka, dok. serija Reprizni program Lijepom našom: Prelog (1/2) Plodovi zemlje Rijeka: More

TV kue imaju pravo promjene programa

07.00 TV vodi + panorame turiskih središta Hrvatske 08.05 Najava programa 08.10 Dexterov laboratorij, crtana serija 08.35 Leo, serija za djecu 09.05 Nora Fora, TV igra za djecu 09.50 Wengen: Svjetski skijaški kup (M) - slalom, prijenos 1. vožnje 10.50 Biblija 11.00 Zagreb: Misa, prijenos 12.05 Hannah Montana, serija za mlade 12.30 Tree Hill 5., serija 13.10 Wengen: Svjetski skijaški kup (M) - slalom, prijenos 2. vožnje 14.10 Ciklus klasinog mjuzikla:

03.35 04.00 04.45 05.35

02.45

01.15

21.55 22.30 23.15 23.20 23.30 23.40

19.15 19.30 20.10 21.10

18.45

17.10 18.05

16.05 16.10 16.15

08.50 09.25 10.00 10.09 10.10 10.20 11.50 12.00 12.13 12.15 12.30 13.25 14.00 15.10 15.40

06.00 06.05 06.50 07.15 07.45 08.00 08.10

07:10 07:35 08:00 08:25

arobnjaci, crtana serija Code lyoko, crtana serija Yu-Gi-Oh GX, crtana serija Superheroj Spiderman, crtana serija 08:50 Iron Kid, crtana serija 09:15 Roary, crtana serija 09:30 Dora istražuje, crtana serija 09:55 Automov, auto-moto 00.05 magazin 10:25 Novac, business magazin 10:55 U sedmom nebu, serija 07.55 Istjerivai duhova 2, igrani 11:40 Lanac sudbine, serija 12:40 Kuanice iz visokog lm, komedija (R) društva, reality serija 09.35 Jedna od deki, 13:30 Samo je jedan pravi, humorisna serija dang show 10.05 Krava i Pili, crtana serija 13:55 Kako zavolje svoje jelo, (R) dokumentarna serija 10.30 Astro boy, crtana serija (R) 14:20 Novi dom, komedija 10.50 Spiderman, crtana serija 15:50 Sve za pobjedu, komedija (R) 17:20 Vijes 11.15 Dexterov laboratorij, 17:30 Brane vode, serija crtana serija (R) 11.40 Samov život, humorisna 18:05 Lud, zbunjen, normalan, serija serija (dvije epizode) 19:15 Dnevnik Nove TV 12.30 Vijes, informavna 20:00 Nad lipom 35, emisija humorisno-glazbeni 12.40 Pakleno putovanje, igrani show lm, komedija 21:00 Veliki potez (2001., SAD, 14.15 Lemony Snicket: Niz komedija. Redatelj: Tim nesretnih dogaaja, Hill avanturiski/obiteljska Glume: Alex d. Linz, Zena Grey, komedija Josh Peck, Jamie Kennedy, 15.55 Vrijeme je za rukomet, Larry Miller) emisija iz studija 22:25 Red Carpet, showbiz 16.15 Rukomet- prvi krug: magazin (15) Brazil- Norveška, prijenos 23:15 Svi mrze Chrisa, serija 1. poluvremena 17.05 Rukomet- prvi krug: Brazil- 00:15 Dream Team, igrani lm (R) Norveška, prijenos 2. 01:45 Red Carpet, showbiz poluvremena magazin (R) 17.45 Vrijeme je za rukomet, 03:00 Novi dom, igrani lm ® emisija iz studija ---:--- Kraj programa 17.55 Vijes, informavna emisija 18.15 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija 18.30 Rukomet- prvi krug: Južna Koreja- Švedska, prijenos 1. poluvremena 19.20 Rukomet- prvi krug: Južna 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 Koreja- Švedska, prijenos RECEPTI AKOVEKIH MLINOVA; 08.00 2. poluvremena VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 20.00 Vrijeme je za rukomet, EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + emisija iz studija HRAK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 20.30 Rukomet- prvi krug: 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 Kuvajt- Hrvatska, prijenos TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HRAK INFO; 13.03 A SRCE 1. poluvremena KUCA; 13.15 MEIMURSKI MINULI CA21.20 Rukomet- prvi krug: Kuvajt- Hrvatska, prijenos JTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 2. poluvremena VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 22.05 Vrijeme je za rukomet, HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 emisija iz studija Music Special: JINX - live; 01.00 NO NI 22.40 Loše djevojke, vestern PROGRAM

22.25

21.20 21.30

20.25

18.55

17.20 17.55

15.50

(vestern, 1994., Redatelj: Jonathan Kaplan. Uloge: Madeleine Stowe, Mary Stuart Masterson, Andie MacDowell, Drew Barrymore, James Russo, Robert Loggia, Dermot Mulroney, Jim Beaver, Nick Chinlund) 00.15 Kunolovac, kviz 02.20 Premier League: Toenham HotspurPortsmouth, snimka

13:20 Das weiß doch jedes Kind! 14:20 Grän gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grän gesucht 20:15 Vojna ekipa za oevid, serija 21:15 Zakon brojeva, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna ekipa za oevid, serija 0.30 Noni program

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom OPASNE VEZE talk show VJERA I NADA vjerski program SVIRAMO ZA VAS, glazbeni

15:10 15:11

17:00

15:40 16:35

Djeja televizija Igrani lm, ponavljanje Razbijai mitova, serijski lm Danas pogledajte… Mali oglasi Planet razonode, serijski lm Ekran zdravstva

07:30 11:30 12:45 13:40 13:42 13:45 14:15

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Kuanice, serija 18:25 Hitna

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.55 TEST

22:00 23:00 ---------------

20:05 21:00

19:30

14:45 15:15 16:00 17:00 17:30 18:00 18:00 19:30 23:45 00:15

kviz VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe ŽUPANIJSKE TEME IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vinoteka, ponavljanje Aktualno, ponavljanje Slatka Valenna, serijski lm Tjedna kronika Vegetarijanska kuharica Vijes iz policije, ponavljanje 100 % meimursko Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu

8.30 Rodeln, prijenos 10.15 Slalom, prijenos 13.00 Biathlon, prijenos 14.00 Skispringen, prijenos 15.45 Nord. Kombinaon, prijenos 16.00 Biathlon, prijenos 16.45 Snooker, prijenos 18.45 Darts, prijenos 19.00 Rallye, prijenos 20.30 Snooker, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 11.00 Doppelpass 13.00 Bundesliga Hits 14.00 Sportquiz 16.45 Motorsport 18.00 Bundesliga aktuell 20.00 Poker 23.00 Sportquiz

08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopros 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Transporter, lm 22:10 Spiegel TV 22:55 Die große Reportage 23:35 Prime Time, serija 23.55 Noni 7.30 Tv prodaja 7.50 Arkka, dok. serija program 8.20 Program za djecu i mladež 11.05 Cybill, hum. serija 11.30 Sportska srca, hum. serija 11.55 Kako sam upoznao vašu mamu, hum. serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kako 8.00 Djeji program 11:00 Magic A ack pronai muža, dok. serija 14.50 Još uvijek 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt kod roditelj, hum. serija 15.15 Frost: Mladi Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize detekv, lm 1/2 16.40 Lijepi ljudi, serija serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 17.30 Sportska ljubav, šou 18.20 Pazi kam- 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & era 18.50 Djeca ne lažu, zabavna emisija Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19.15 Tv Tuba 20.00 Zbrka u kontroli leta, 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Mord in lm 21.40 Veronica Mars, serija 22.30 Put Outback, lm 22:10 Blood Ties, serija 23:05 na zapad, bosanski lm 0.15 Zvjezdana Autopsija, dok. serija 0.10 Noni program vrata, serija 1.05 Noni program

7.30 Tv prodaja 8.00 Djeji program 11.30 Školska košarkaška liga 12.30 Billova kuhinja za lijenine 13.00 Jubal, lm 14.45 Prirodna mo zdravlja, dok. serija 14.50 Presaivanje organa, dok. serija 15.20 Mama i ja, dok. serija 16.05 Muškarci u krošnjama, serija 16.55 Magija Derrena Browna, dok. serija 17.25 udnova Disneyjev svijet, crtani lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 Ljepoca pod maskom, lm 21.50 Zvijezde u sudnici, dok. serija 22.40 Plavo nebo, lm 0.30 24 UR 1.30 Nona panorama

lm 13.50 Moja ljubav prema Rosario, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 Newsme 18:10 Simpsoni, cr7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV tana serija 19:10 Galileo 20:15 Westworld, prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Naša lm 23.35 Terminator 2, lm 1.35 Noni pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za program djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Veer baleta 22.45 Dnevnik 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare pogranine TV 23.15 Videostranice 11:00 Deich TV 11:30 Jedan ovjek, lm

služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Jedna dadilja, lm 8.00 Djeji program 9.55 Koncert 10.30 21.40 ZiB Flash 21.50 Hangin’ Out, lm Divlje živonje 10.55 Ozare 11.30 Serija za 23.30 Columbo, lm 0.40 Noni program djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameriki lm 18.35 Izvlaenje lota 18.45 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 CineCrtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney 22.45 Ameriki lm 0.25 Noni program Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Ruža,

NEDJELJA 18. sijenja 2009.

Pjevajmo na kiši, ameriki lm Sportski prijenos ili snimka Garaža Vaterpolo, EL: Jadran HN Mladost, prijenos Rukomet, Liga prvakinja: Olthim - Vegeta Podravka, prijenos Talijanska nogometna liga, 1. poluvrijeme Sportske vijes Talijanska nogometna liga, 2. poluvrijeme Filmski klub: Royal Flash, ameriko-britanski lm (komedija, Uloge: Malcolm McDowell, Alan Bates, Florinda Bolkan, Oliver Reed, Bri Ekland (vojvotkinja Irma). Scenarist: George MacDonald Fraser (prema svom romanu). Redatelj: Richard Lester) TV raspored

TV kue imaju pravo promjene programa

07.35

06.50 07.05 07.10

03.55 04.25 05.10

01.40 02.25 03.10 03.15

19.30 19.57 20.02 20.15 21.20 22.10 22.40 22.50 23.35 23.40 23.55 00.00 00.10 00.55

17.32 17.45 18.27 18.35

14.30 14.39 14.45 15.35 16.10 16.15 17.25 17.30

13.25

11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35

10.40

10.00 10.09 10.10 10.15

09.55

06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10

05.50 05.55

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: E.N.I.; 01.00 NO NI PROGRAM

05:30 Flintove avanture, crtana serija 05:50 Ružna ljepoca, serija 06:40 arobnjaci, crtana serija 07:05 Inspektor Gadget, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:00 Pocoyo, crtana serija 08:30 Nova lova, TV igra 10:55 Lude 70-e, serija 11:25 Kralj Queensa, serija 11:50 Zauvijek susjedi, serija 13:00 Medij, serija 13:45 Nikita, serija 14:35 Inspektor Rex, serija 15:25 Povratak, (2004., SAD, komedija; Redatelj: David Duchovny; Glume: Anton Yelchin, Tea Leoni, Robin Williams, David Duchovny, Erykah Badu) 17:00 Vijes 17:20 Rebelde, serija 18:05 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Istraga, kriminaliski magazin 21:15 Provjereno, informavni magazin 22:10 Trenutak isne, game show 23:10 Vijes 23:25 Navy CIS, serija 00:15 Seks i grad, serija 00:40 Seinfeld, serija 01:05 Život na sjeveru, serija 01:55 Nikita, serija 02:40 Inspektor Rex, serija 03:25 Medij, serija 04:10 Seks i grad, serija 04:50 Kraj programa

dramska serija 21.40 Kuanice, dramska serija 22.30 Trava, humorna dramska serija (dvije epizode) 23.40 Vijes, informavna emisija 23.50 Ženski klan, krimi serija 00.35 Kunolovac, kviz

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Policajac iz Beverly Hillsa 2, lm 22.30 Vojna ekipa za oevid, serija 23.30 Zakon brojeva, serija 0.30 Noni program

5.20 Djeji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Najvei gubitnik 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 Noni program

u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis, hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.00 Ekipa za oevid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Wir sind Kaiser 22.45 Noni program

00:00 00:05 00:20 00:25

15:25 15:27 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:20 23:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Slatka Valenna, serijski lm Vijes Prie iz života, ponavljanje Obzori, emisija iz kulture Pylates & Yoga Meimurje danas Sport Vrijeme Voice of America Glazba Vaše zdravlje Meimurje danas Amerika rapsodija, igrani lm Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Poslovne vijes Meimurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

8.55 Djeji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humorisna serija 17.20 Malcom

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 -------23:20 ---------------

08:58 09:00 11:00 11:30 12:30 13:30 14:40 16:40 16:45 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NINJA KORNJAE animirana seija BOJA NOVCA magazin HR TOP 20 glazbena emisija ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o slu života VEKERICA VIJESTI VTV-A TRZALICA glazbena emisija EUROPA TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A OTVORENI STUDIO kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM X-ICA studentska emisija METAL EYE glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

9.15 Biathlon 10.30 Tenis 12.00 Rallye 14.30 Snooker, prijenos 18.00 Biathlon, prijenos 19.30 Rallye 19.45 Snooker, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga aktuell 19.30 Bundesliga Hits 20.15 DSF Motor 21.15 Poker 23.15 Sportquiz

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za oevid, 6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 serija 22.15 Zakon brae, serija 0.00 Noni Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 program Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.20 Ženina osveta, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Hannah Montana, hum. serija 17.05 Ekipa za oevid, serija 5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers Svijet 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.50 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito Ekipa za oevid, serija 20.50 Columbo, TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 lm 22.30 Dok nas smrt ne rastavi, hum. Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna serija 22.55 Obitelj Soprano, serija 23.55 kua, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija Bi John Malkovich, lm 1.50 Noni pro- 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes gram 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 Noni program

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote, serija 14.05 Muškarci su drugaiji, žene takoer 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Trenja 21.45 Ekipa za oevid, serija 22.35 24 UR 22.55 Braa i sestre, serija 23.40 Prijatelji, hum. serija 0.10 Alias, serija 0.55 Nona panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameriki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos, slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 15. sijenja 2009. 08.00 Na kraju ulice 08.15 Alf, crtana serija 08.45 Dvostruka zbrka, serija za Najava programa djecu Rije i život, religijski 09.15 Beverly Hills 7., serija program 10.00 Prijenos sjednica TV kalendar Hrvatskog sabora Dobro jutro, Hrvatska 13.35 reprizni program Vijes 14.05 Slikovnica Dobro jutro, Hrvatska 14.40 Obini ljudi, TV serija Vijes 15.30 Kokice Dobro jutro, Hrvatska 15.45 Veliki odmor: Drukiji od Vijes drugih Dobro jutro, Hrvatska 16.05 Moja žena i djeca, hum. Sve e bi dobro, serija telenovela 16.30 U uredu, hum. serija CO - Prozor u svijet 17.00 Sutkinja Amy, serija 125, emisija pod 17.50 Županijske panorame pokroviteljstvom 18.10 Vrijeme Vijes 18.15 Vijes na Drugom Vrijeme danas 18.35 Tekstura, emisija o Vijes iz kulture knjigama Ronilaki dnevnici, dok. 19.20 crtani lm serija 19.35 Dragi Johne, hum. serija Ronilaki dnevnici, dok. 20.05 Jelenko, serija za djecu serija 20.40 Vijes na Drugom Oprah Show 20.52 Vrijeme Burzovno izvješe 21.00 Pria iz Bronxa, (Uloge: Dnevnik Robert De Niro, Chazz Vrijeme Palminteri, Lillo Brancato, TV kalendar Francis Capra, Taral Opijeni ljubavlju, Hicks; Scenarist: Chazz telenovela Palminteri; Redatelj: Dan za danom, mozainoRobert De Niro) zabavna emisija 22.55 Promet danas Vijes + prijevod za gluhe 23.05 Blizu doma, serija (12) Vrijeme sutra 23.50 Vrijeme je za jazz: HGM Trenutak spoznaje jazz orkestar Zagreb Korna, dok. lm - glazba iz repertoara Hrvatska uživo - Vijes Mingus Big Banda Hrvatska uživo 00.50 TV raspored Hrvatska uživo - Vijes CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom 07.15 Dexterov laboratorij, Ep reportaža crtana serija (dvije Najslabija karika, kviz epizode) Ep reportaža 08.00 Korak po korak, hum. Sve e bi dobro, serija ® telenovela 08.25 Puna kua, hum. serija ® Dnevnik 08.55 Punom parom, kulinarski Sport izazov ® Vrijeme 09.30 Astro show, emisija 1 prov 100, kviz 10.35 Kunolovac, kviz Dossier.hr 11.35 Malcolm u sredini, hum. Pola ure kulture serija ® Burzovno izvješe 11.55 Dadilja, hum. serija ® Otvoreno 12.30 Vijes, informavna Ep reportaža emisija Dnevnik 3 12.35 Exkluziv, magazin ® Poslovne vijes 12.50 Reba, hum. serija ® Vijes iz kulture 13.15 Veera za 5, lifestyle Dosjei X, serija (12) emisija ® Zvjezdane staze: Deep 13.40 Marina, telenovela Space Nine, serija 14.35 Cobra 11, krimi serija Blizu doma, serija (12) 15.25 Magnum, akcijska serija Sutkinja Amy, serija 16.20 Korak po korak, hum. reprizni program serija Tekstura, emisija o 16.45 Puna kua, hum. serija knjigama 17.10 Malcolm u sredini, hum. Pola ure kulture serija dossier.hr 17.35 Dadilja, hum. serija Opijeni ljubavlju, 18.05 Reba, hum. serija telenovela 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Veera za 5,lifestyle TEST emisija Najava programa 19.35 Punom parom, kulinarski Zgode Toma i Jerryja, izazov crtana serija 20.00 Ljubav je na selu, dok. Miki i prijatelji, crtana sapunica serija 20.50 Uvod u anatomiju,


05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.25 14.30 14.39 14.45 15.10 15.40 16.15 16.20 17.35 17.40 17.42 17.55 18.25 18.35 19.30 19.57 20.02 20.15 22.30 22.40 23.00 23.50 23.55 00.10 00.55

05.15

01.40 02.30 03.15 04.05 04.35

06.50 07.05 07.10 07.35 08.00 08.15 08.45 09.15 10.00 10.20 11.20

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Sve e bi dobro, telenovela CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Ronilaki dnevnici, dok. serija Ronilaki dnevnici, dok. serija Oprah Show Burzovno izvješe Dnevnik Vrijeme TV kalendar Opijeni ljubavlju, telenovela Dan za danom, mozainozabavna emisija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Glas domovine Znanstvena peca Drugo mišljenje Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo - Vijes CO - Prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Ep reportaža Iza ekrana Ep reportaža Sve e bi dobro, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme Bridget Jones: The Edge of Reason, britanski lm Burzovno izvješe Dnevnik 3 Lica nacije Poslovne vijes Vijes iz kulture Dosjei X, serija (12) Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija Hotel Babylon, serija (12) Sutkinja Amy, serija Putopisni dokumentarci Znanstvena peca Posebni dodaci, emisija o lmu Opijeni ljubavlju, telenovela

TEST Najava programa Zgode Toma i Jerryja, crtana serija Miki i prijatelji, crtana serija Na kraju ulice Alf, crtana serija Dvostruka zbrka, serija za djecu Beverly Hills, serija Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Wengen: Svjetski skijaški kup (M) - superkombinacijia, prijenos Prijenos sjednica Hrvatskog sabora TV kue imaju pravo promjene programa

22.00 22.30

00.10 00.20

01.55

05:30 05:50 06:40 07:05 07:30 08:00 08:30 10:50 11:20 11:50 12:55 13:40 14:30 15:20 17:00 17:15 18:05 19:15 20:00

21:40

23:20 23:35 01:05

Flintove avanture, crtana serija Ružna ljepoca, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija Zauvijek susjedi, serija Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Kakav otac, takav sin, komedija Vijes Rebelde, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Daredevil, (2003., SAD, akcija; Režija: Mark Steven Johnson; Glume: Ben A eck, Jennifer Garner, Colin Farrell, Michael Clarke Duncan, Jon Favreau) Underworld 2, (2006., SAD, akcija; Redatelji: Len Wiseman; Glume: Kate Beckinsale, Sco Speedman, Tony Curran, Derek Jacobi, Bill Nighy) Vijes Smrtonosna tama, horor Underworld 2, igrani lm (12) Nikita, serija Inspektor Rex, serija Medij, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: ANTONIJA ŠOLA; 01.00 NO NI PROGRAM

02:45 03:30 04:15 05:00

Emisija iz studija Ucjena, (akcijski, 1995.; Redatelj: Strathford Hamilton; Uloge: Billy Zane, Mia Sara, James Russo, James Coburn) Vijes, informavna emisija Nestali u akciji, (akcijski, 1984.; Redatelj: Joseph Zito; Uloge: Chuck Norris, M. Emmet Walsh, David Tress, Lenore Kasdorf, James Hong) Kunolovac, kviz Seks i grad, serija 0.00 Noni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo Mystery 20.15 Posljednji samuraj, lm 23.10 Galileo Mystery 0.00 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 VIP Charts 22.45 Ladykracher 23.15 Noni program

ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o slu života IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozaina emisija VARAŽDIN INFO DOKUMENTARNI PROGRAM ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Glazba Veeras uživo... Meimurje danas Sport Vrijeme Samo poljubac, igrani lm Snimka koncerta Poslovne vijes Meimurje danas Voice of America Sutra na programu

6.00 Poker 8.00 DSF Bike 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.15 Poker 18.15 Nogomet, prijenos 20.15 Rukomet, prijenos 22.15 SmackDown

20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 22:30 23:00 -------23:20 ---------------

17:15 18:35 18:40 19:00 19:10

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:20 23:00 00:15 00:20 00:45 00:55

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

NAJAVA PROGRAMA OTVORENI STUDIO kontakt emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a X-ICA studentska emisija AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VEKERICA AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu

Danas pogledajte... Mali oglasi Partymaker, ponavljanje Slatka Valenna, serijski lm Vijes Vaše zdravlje, ponavljanje Boja novca, emisija o gospodarskim kretanjima Pylates & Yoga Meimurje danas

9.15 Rodeln 10.30 Skispringen, prijenos 13.30 Skijanje, prijenos 14.30 Biathlon, prijenos 16.30 Skispringen, prijenos 18.45 Nord. Kombinaon, prijenos 20.00 Snooker, prijenos 21.00 Langlauf, prijenos 23.00 Rallye, prijenos

12:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:45

08:00 08:01 09:00 11:00 11:30

15:15 15:17 15:20 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40 19:00

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Slalom, prijenos 20.15 Starmania 21.35 ZiB Flash 21.40 Starmania 22.05 Gdje je Neues? 22.50 Monk, serija 23.35

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Auf die harte Tour, lm 22.30 Tango & Cash, lm 0.30 Noni program

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, 08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote, serija vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Famil14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija ienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 VikUnsere erste gemeinsame Wohnung torija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien sata 20.00 Nemogua misija 2, lm 21.50 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Bez traga, serija 22.40 24 UR 23.00 Van Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer Helsing, lm 1.05 Nona panorama gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy O o! 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 O o live! 22.15 Ja sam 6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 zvijezda, prijenos 0.00 Noni program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.15 Kralj modernog stepa, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Obiteljsko bojište, hum. serija 17.05 Ekipa za oevid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.50 Ekipa za oevid, serija 20.50 O psima i makama, lm 22.25 Reži me, serija 23.15 Teksaški masakr motornom pilom, lm 0.50 Noni program

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Djeji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameriki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameriki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekogranine TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Djeni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja maka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameriki lm 21.30 Homo turiscus 22.15 Vijes 23.00 Pononi klub 0.20 Noni program

PETAK 16. sijenja 2009. 13.20 Wengen: Svjetski skijaški kup (M) superkombinacijia, prijenos 14.20 Dokuteka 14.55 Obini ljudi, TV serija 15.40 Glazbeceda: Revolts 15.50 Veliki odmor: Svijet ispod površine 16.15 Moja žena i djeca, hum. serija 16.35 U uredu, hum. serija 17.00 Sutkinja Amy, serija 17.50 Županijske panorame 18.10 Vrijeme 18.15 Vijes na Drugom 18.35 Posebni dodaci, emisija o lmu 19.20 crtani lm 19.35 Dragi Johne, hum. serija 20.05 Bez komentara 20.40 Vijes na Drugom 20.52 Vrijeme 20.53 Promet danas 21.05 Hotel Babylon, serija (12) 22.00 Šljam, hum. serija (15) 22.40 Sud i kazna 13., mini-serija (12) 01.15 Filmski maraton: Run for Money, igrani lm 02.50 Filmski maraton: Ukleta kua, ameriki lm (12) 04.20 TV raspored

07.15 08.00 08.25 08.55 09.30 10.35 11.35 11.55 12.30 12.35 12.50 13.15 13.40 14.35 15.25 16.20 16.45 17.10 17.35 18.05 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00 20.30 21.05 21.15

Dexterov laboratorij, crtana serija (dvije epizode) Korak po korak, humorisna serija ® Puna kua, humorisna serija ® Punom parom, kulinarski izazov ® Astro show, emisija Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, humorisna serija ® Dadilja, humorisna serija ® Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin ® Reba, humorisna serija ® Veera za 5, lifestyle emisija ® Marina, telenovela Cobra 11, kriminaliska serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, humorisna serija Puna kua, humorisna serija Malcolm u sredini, humorisna serija Dadilja, humorisna serija Reba, humorisna serija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Veera za 5, lifestyle emisija Otvaranje Svjetskog rukometnog prvenstva, prijenos Emisija iz studija Rukomet: Hrvatska - Južna Koreja, prijenos prvog poluvremena Emisija iz studija Rukomet: Hrvatska - Južna Koreja, prijenos drugog poluvremena

TV kue imaju pravo promjene programa

prijenos 2. poluvremena 22.00 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija Veliki pogodak, igrani lm ® 23.45 Kunolovac, kviz 22.15

05:50 arobnjaci, crtana serija 06:10 Code lyoko, crtana serija 06:35 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 07:00 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:25 Iron Kid, crtana serija 07:50 Roary, crtana serija 08:05 Dora istražuje, crtana serija 08:30 Nova lova, TV igra 10:30 arobnice, serija 11:15 Frikovi, serija 12:05 Smallville, serija 12:55 Kakav otac takav sin, igrani lm 14:35 Daredevil, igrani lm 16:15 Sekunde do katastrofe, dok. serija 17:15 Vijes 17:25 Kod Ane, kulinarski show 18:10 Nad lipom 35, humorisno-glazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Smrtonosna pošiljka, akcija (SAD, Poljska, 2003., Redatelj: Michael Oblowitz. Glume: Steven Seagal, Max Ryan, Harry Van Gorkum, Je rey Pierce, Anna-Louise Plowman) 21:35 Kralj kaveza, igrani lm (SAD, Južna Koreja, 2004., Redatelj: Du-yeong Kim. Glume: Dong-jun Lee, Steven Seagal, Hye-ri Kim, Seo-woo Eun, Ju-bong Gi) 23:15 Dream Team, akcija 00:45 Smrtonosna pošiljka, igrani lm (R) 02:10 Kralj kaveza, igrani lm (R) 03:45 Opasno motrenje, igrani lm (12) 05: 20 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR+ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR+ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: DJEACI; 01.00 NO NI PROGRAM

12:00 12:30 14:00 15:00

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00

07:35 07:27 07:30 11:30 14:00 14:30 16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozaina emisija VARAŽDIN INFO RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM REZERVIRANO VRIJEME

Danas pogledajte… Mali oglasi Djeja televizija Igrani lm, ponavljanje Boja novca, ponavljanje Veeras uživo Slatka Valenna, serijski lm

5.30 Jutarnji program 11.35 Film za djecu i mladež 13.10 Australija, dok. serija 16.30 Bauer sucht Frau 17.45 Exklusiv 18.45 Vijes 20.15 Kingpin, lm 22.10 Ugriz, lm 23.55 Noni program

17:00 17:10 18:00

19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10

16:00 17:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:35 20:05 21:05 21:40 -------22:00 --------

OTVORENI STUDIO kontakt emisija HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A PAT POZICIJA zabavna emisija EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Vijes Poljoprivredni savjetnik Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi življenja Vijes Vijes iz policije Glazba koja srce dira Auto moto nauc vision Vijes Sutra na programu

9.15 Skijanje, prijenos 11.15 Biathlon 12.15 Slalom, prijenos 14.00 Skispringen, prijenos 6.10 Jutarnji program 7.25 Program za 15.45 Skijanje, prijenos 17.15 Biathlon, prijedjecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 nos 20.30 Darts 23.00 Rallye

10.15 Segeln 11.45 Normal 12.15 Bundesliga pur Klassiker 13.00 Nogomet, prije10.00 TV vodi + turiska središta nos 19.15 Eishockey 19.45 Motorrad 21.20 Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena DSF Reportaža 22.00 SmackDown 23.00 emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade Sportquiz 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 TEST

7.35 Tv prodaja 8.05 Arkka, dok. serija 8.35 Program za djecu i mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Sportska srca, hum. serija 12.10 Kako sam upoznao vašu mamu, hum. serija 12.40 Sretna linija 14.10 Kako pronai muža, dok. serija 15.05 Zaarano potkrovlje, lm 16.35 Lijepi ljudi, serija 17.30 Sportska ljubav, šou 18.20 Pazi kamera 18.50 Djeca ne lažu, zabavna emisija 19.15 TV Tuba 20.00 Ne reci nikome, lm 21.35 Las Vegas, serija 22.25 Hakeri, lm 0.10 Zvjezdana vrata, serija 1.00 Noni program

Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles i mladež 11.45 Pononi klub ® 12.55 Be y! 17:45 Kuanice, serija 18:25 Hitna Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Amerika služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 humorisna serija 14.55 Caroline u 20:07 Vrijeme 20:15 Polly, lm 21.35 ZiB metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper Flash 21.45 Zmija u avionu, lm 23.20 Pila, Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 lm 0.45 Noni program Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Domae viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameriki lm 21.40 Velika 07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon Serija 23.40 Noni program 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine 7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni serija 19:10 talk talk talk 20:15 Jedno ljeto sa izbor 11.00 Djeji program 12.30 Film za Paulom, lm 22.30 13 Lady Vengrance, lm djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 0.10 Noni program Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameriki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih noi 0.50 Dnevnik 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak prekogranine TV 1.10 Videostranice Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 Lenßen 7.30 Tv prodaja 8.00 Djeji program 11.15 & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Tasmanski vragovi, dok. emisija 12.15 Vijes 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal Žirafe u divljini, dok. emisija 13.10 Nasilni muški, lm 14.50 Emili i njezini deki, hum. 20.15 Der erste Ri er, lm 22.35 Genial serija 15.15 Selidba u divljinu, serija 16.05 daneben 23.35 Noni program Zloini pred domaim pragom, serija 16.55 Pink Panther, lm 18.55 24 UR 20.00 Gospodar prstenova: Kraljev povratak, lm 23.15 Dexter, serija 00.15 Laurel Canyon, 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dolm 2.00 24 UR 3.00 Nona panorama kumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Dokumentarna serija 22.15 Ja sam zvijezda, prijenos 23.15 Noni program

SUBOTA 17. sijenja 2009. 09.15 Parlaonica 10.10 Briljanteen 11.00 Dr. Who, serija za djecu 06.05 Iza ekrana 11.45 Majstori svirai: Pregrada 06.35 Ekološki raj Maa (2.dio) Jamesa, dok. serija 12.20 Wengen: Svjetski skijaški 07.00 Najava programa kup (M) - spust, prijenos 07.05 TV kalendar 13.45 Hladnokrvne živonje: 07.20 Vijes Zmajevi sušnih podruja, 07.35 Kinoteka - ciklus dok, serija klasinog vesterna: The 14.40 KS automagazin Big Sky, ameriki lm 15.10 Sportski prijenos ili 09.55 CO - Prozor u svijet snimka 125, emisija pod 17.00 Corrina, Corrina - ameriki pokroviteljstvom lm 10.00 Vijes 18.50 U vrtu pod zvijezdama 10.09 Vrijeme danas 19.25 Garaža 10.10 Vijes iz kulture 20.00 Armageddon, ameriki 10.15 Kuni ljubimci lm 10.50 Veterani mira, emisija za 22.30 Na tronu vjenog uda, branitelje dok. lm 11.55 Burzovno izvješe 23.20 Los Caballeros, koncert 12.00 Dnevnik 00.10 Promet danas 12.13 Vrijeme 00.15 Sportske vijes 12.15 TV kalendar 00.25 No u kazalištu - snimka 12.35 Opijeni ljubavlju, predstave telenovela 02.05 TV raspored 13.20 Prizma, mulnacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri 07.10 Magnum, akcijska serija 15.45 Euromagazin (R) 16.20 Vijes 08.00 Najbolje godine, 16.29 Vrijeme sutra humorisna serija 16.35 Hrvatska kulturna 08.25 Krava i Pili, crtana serija bašna 08.50 Astro boy, crtana serija 16.50 Ep reportaža 09.15 Spiderman, crtana serija 16.55 Svirci moji, glazbena 09.35 Dexterov laboratorij, emisija crtana serija 17.45 CO - Prozor u svijet 10.00 Maheri, dramska serija 125, emisija pod 10.55 Lutrija života, dramska pokroviteljstvom serija 17.55 U istom loncu, kulinarski 11.40 Istjerivai duhova 2, show komedija (1989., Redatelj: 18.35 TV Bingo Show Ivan Reitman. Uloge: Bill 19.15 LOTO 7/39 Murray, Dan Aykroyd, 19.30 Dnevnik Sigourney Weaver, Harold 19.57 Sport Ramis, Rick Moranis, Ernie 20.02 Vrijeme Hudson, Annie Pos, 20.15 Evergreen Peter MacNicol) 22.00 Mamuca, krimi serija 13.30 Vijes, informavna (12) emisija 22.45 Burzovno izvješe 13.35 Snježno udo, akcijska 22.55 Dnevnik 3 komedija 23.05 Vijes iz kulture 15.10 Vrijeme je za rukomet, 23.20 Poetak kraja, ameriki emisija iz studija lm (18) 15.30 Rukomet- prvi krug: 01.25 Filmski maraton: Poljska- Alžir, prijenos 1. Backroad Jusce, poluvremena ameriki lm 16.20 Rukometprvi krug: 03.00 Filmski maraton: Poljska- Alžir, prijenos 2. Bachelor Party Vegas, poluvremena ameriki lm 17.10 Vrijeme je za rukomet, 04.30 reprizni program emisija iz studija 04.40 Garaža 17.30 Rukomet- prvi krug: 05.10 Opijeni ljubavlju, Njemaka- Rusija, prijenos telenovela 1. poluvremena 18.20 Rukomet- prvi krug: Njemaka- Rusija, prijenos 2. poluvremena 19.05 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija 19.10 Vijes, informavna emisija 19.45 Exploziv, magazin 20.10 Vrijeme je za rukomet, emisija iz studija 20.30 Rukomet- prvi krug: Francuska- Rumunjska, prijenos 1. poluvremena 21.20 Rukomet- prvi krug: Francuska- Rumunjska, 06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 Disneyjevi cri: Šiljo i sportovi 07.15 Disneyjevi cri: Kuzco careva nova škola 07.40 Žutokljunac 08.05 Danica 08.10 arobna ploa - uimo engleski 08.25 Ninin kutak 08.35 Veliki odmor


Jurovec se naslonio na susjednu Lapšinu pa se gotovo i ne zna gdje jedno selo poinje, a drugo završava. U opini je Sveti Martin na Muri i istoimenoj župi. Po novim, krasno ureenim kuama reklo bi se da je u Jurovcu poeo novi život. A i sami tvrde da je to tako. Tvrde i da su jako dobri vjernici. Svi su se okrenuli budunosti pa tako i stari nee govoriti o prošlosti, nego o budunosti. Kažu, emu se sjeati tužnih vremena. No, nisu zaboravili vrijeme kada su se sastajali pod lipom pored pila. Koji je Verona Petermanec dala sagraditi 1912. godine. ak nisu ni zaboravili da su bili kmetovi plemia Nikole Malakoczija sa sjedištem u Lapšini. Makar je on bio protestant, oni istiu da su svi katolici. I još kažu da ima jako puno cvijea. I da e jedna ulica dobiti ime Ulica jorgovana. Jer su svi stanovnici lijepi. I onda?

Seoske zanimljivosti

Seoske zanimljivosti

Najmlai stanovnik Jurovca je Kevin Krznar, star devet mjeseci, u društvu s mamom Svjetlanom i tatom Emanuelom da je to priznanje “za ovo i za ono“. Za tono kakav rad, ostala je tajna. Strah da se sloga ne naruši ini svašta. Jedino nije tajna da su više poznati po nadimcima nego po prezimenima. Pa tako imamo Kralekove, Popiove, Bogecove, Kolaraekove … I nije tajna da jako vole raditi. I isticati da su Jurovanci. Pa su u svim udrugama opine Sveti Martin, ali i izvan. I tako imaju

Ekipa jurovske nogometne mladeži otprije dvanaest godina. Zdesna trei (ui) je Nikola Pokriva, danas igra FC Monaca, inae roeni Jurovanin u selu lovaca, mažoretkinja, ribia, kulturnjaka, biciklista …

Bez Bratstva nam nema bratstva Malo selo, a ima svoj nogometni klub. I sve se vrti oko njega. Tu su i jedine seoske prostorije lijepo ureene. A ono što je najvažnije je da se tu može nai rodbina na okupu. Dou

Dva brata glazbenika: Patrik i Martin Zamuda. Mlai Patrik svira klavir, bubnjeve, gitaru, tamburicu i harmoniku te je odlian pjeva, dok stariji Martin uz posao u oevoj formi svira i u grupi “Casino”

vidjeti svoje kako igraju. I tako se cijeli jurovski život svodi na rodbinsko igralište. Jer, prema sjeanju starijih, klub je i osnovan na neki nain kao rodbinski. Kako i ne bi kad su igrali samo bratii i brati. I kako se onda ne bi zvao Bratstvo. Najviše je u poetku bilo Jambrovia. Ali je, kažu u šali, makar rodbina igrala dobro. I ak dogurali u prvu županijsku ligu. A bilo je to tono prije deset godina. Tada su igrali kvalifikacije za višu ligu. Igralo se u akovcu, ali je cijelo selo došlo navijati. Ostali su u selu samo nepokretni. Kažu da se tada moglo opljakati cijelo selo da je netko htio. To e se pamtiti kao dio slavne povijesti sela. Inae, zanimljivo je da su svi najvei svjetski igrai igrali u Jurovcu. Ali ne u zbilji, ve onako po nadimcima. Tu je bila praksa da je svaki igra dobio nadimak po nekome. Kako vele, i to je dokaz da su uvijek dobre volje. I uvijek spremni pomoi. No, kako vele u šali, nekad su si više pomagali, a danas više suosjeaju. Zašto, to ne žele otkriti. Stoga valja doi u Jurovec više puta. Kako se ini, nee se požaliti. Jer uvijek e se otkriti nešto novo i lijepo. I u selu i u ljudima.

Mihael Peri, igra Bratstva, i Mladen Brezovaki, trener mlaih uzrasta. - Ovaj sportski centar je srce zajedništva Jurovana

Zdravko Prelog, poljoprivrednik, i Mihalj Podgorelec, lan Crkvenog odbora. - Moja Lasta divan je primjerak meimurskog konja i svi gledaju kada se mi vozimo u gorice, kaže Zdravko

O selu …

Tamara Gorianec i Barbara Peri mlade su nogometašice koje igraju u selnikoj Oazi. Postale su nogometašice zbog svoje brae

Jurovec je u opini Sveti Martin na Muri i istoimenoj župi. Smješten je neposredno uz “mursku magistralu“, ali se onaj stariji dio pružio prema Muri koja omeuje selo na sjeveru. Susjedna su sela Lapšina i Brezovec i ona su neposredno uz selo i s njima zapravo selo na neki nain i živi. Imaju etiri ulice, ali one nemaju posebnih naziva pa se selo dijeli na Gornje i Donje. Godine 1958. u selu su izgradili vatrogasni dom. Meutim, kasnije su ga prodali, i tim novcem završen je vatrogasni dom u Lapšini udaljen od ovog dvjesto metara, te je sada u tom objektu trgovina i bistro “Mali Paris“. Jedini javni objekt u selu sada su prostorije nogometnog kluba Bratstvo. Odnosno, oni su ga imenovali u ŠRC ”Mladen Peri – Bokši“, u spomen na njihovog igraa, poginuloga hrvatskog branitelja. U središtu sela je raspelo koje je podigla Verona Petermanec 1912. godine. Kao selo Jurovec se u starim zapisima spominje prvi put 1857. godine, kada je u selu bilo 12 kua i 82 žitelja. Inae se prije toga spominjalo kao imanje plemia Nikole Malakoczija iz Lapšine.

O ljudima … Prema njihovim podacima, u selu su 84 kuanstva i 267 stanovnika, dok je, prema službenim poda-

Marijan Horvat sa suprugom Blaženkom: - Na ovom je mjestu ljeti prepuno djece, što nas raduje Zvonimir Zamuda, lan Opinskog vijea i poduzetnik, sa suprugom Irmom i unukom Mateom. Osjeamo zadovoljstvo kada vidimo kako se razvija selo

cima, 81 kuanstvo. Vijee Mjesnog odbora nemaju posebno, ve sa susjednom Lapšinom, a lanovi su Mirko Gorianec i Mladen Hamer. Marijan Horvat je lan Opinskog poglavarstva, a Zvonimir Zamuda je opinski vijenik. Inae imaju sada 19 osnovnoškolaca, 15 srednjoškolaca i ak 14 studenata, od ega su samo dva deka, i još tome dvije djevojke studiraju u inozemstvu. Mladi im studiraju ekonomiju, medicinu, strane jezike, arhitekturu … Dok je jedan deko sjemeništarac. Tako su prvi akultetsko obrazovani Jurovani Predrag i Radovan Koila povukli za sobom i ostale. Inae Jurovanci rado spominju sve one koji su svojim radom doprinijeli selu. Tako se sjeaju da su gradnju vatrogasnog doma potaknuli: Josip Horvat, Franjo Prelog, Ivan Peri … Osnivai NK Bratstva bili su: Martin Koprivec, Vlado Koila, Marijan Peri, Pavao Horvat, Stjepan Vnuk, Stjepan Peri, Zvonko Jambrovi, Juraj Karlovec, Željko Kralj, Alojz Majcen, Ivan Gorianec, Ivan Peri, Ivan Kovai, Ivan Horvat … Nikola Pokriva, koji je potekao iz Bratstva, danas je igra FC Monaca, Lovro Koila i David Brezovaki treniraju u NK Meimurju. Nije mogao proi ni jedan mjesni praznik a da voditeljica nije bila danas umirovljena uiteljica Ursula Koila, poznatija kao Eržika. U selu žive 23 udovice i 2 udovca.


14

ME\IMURSKE NOVINE 13. sijenja 2009.

AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE u akovcu

akovec e uskoro dobiti hotelski smještaj za pse

Velik broj napuštenih životinja pokazatelj je nedostatka zrelosti pojedinih graana, naglasila je Ljiljana Zebi Drvar

Udruga za zaštitu životinja “Prijatelji” osnovana je u ožujku 2001. godine sa svrhom zaštite i zbrinjavanja napuštenih životinja na podruju cijelog Meimurja. Pod skrbništvom Udruge postoji azil za napuštene životinje koji trenutno vodi predsjednica Udruge Ljiljana Zebi Drvar. Uz pomo supruga Antuna Branka i lanova udruge, trudi se poticati zaštitu i prava životinja te zbrinuti što vei broj napuštenih životinja. Trenutno je u izgradnji novi objekt neophodan za daljnji rad akovekog azila. U sklopu njega nai e se mjesto za malu kancelariju, koju da sada nisu imali. Postoji i velika potreba za ambulantom u kojoj bi se obavljali manji zahvati na životinjama, od previjanja do davanja lijekova. S obzirom na to da u akovekom azilu postoji mnogo “upka”, odnosno pasa s dugom dlakom koju treba redovito njegovati, gradi se i frizerski salon. Uz kancelariju, frizerski salon i ambulantu, u izgradnji je i kuhinja koja je nužna kako bi se psima i ostalim životinjama mogla spraviti hrana. Najzanimljivija ponuda u sklopu novog objekta, bit e “hotelski” smještaj s tri boksa jer esto kuni ljubimac predstavlja velik problem kad dolaze godišnji odmori. uvanje, odnosno hotel za pse naplaivat e se putem donacija koje e iznositi 20 do 30 kuna po danu, ovisno o veliini životinje.

U sedam godina postojanja Udruga je pronašla dom za više od 500 životinja takoer naenih uz cestu. Naješe se udomljavaju mlai psi i make, iako se ponekad dogodi da netko želi stariju životinju. U sedam godina postojanja Udruga je pronašla dom za više od 500 životinja.

Edukacija kao dvosjekli ma

Trenutno je u izgradnji novi objekt neophodan za daljnji rad akovekog azila

Donacije u svim oblicima uvijek dobro došle Uz pomo supruga, prijatelja i poznanika, predsjednica Udruge uspjela je poveati azil, sagraditi nove boksove, nova dvorišta. Trenutno je u izgradnji i navedeni objekt, a sve zahvaljujui donacijama. Puno im pomažu i restorani i pekare te mesne tvornice koje doniraju hranu. Veterinarska stanica akovec takoer im je od velike pomoi. U velikim trgovakim centrima postoje kutije za donaciju hrane, putem kojih svi graani mogu sudjelovati i pomoi. Na žalost, dogodi se da iz kutija nestanu donacije koje su brižni graani željeli darovati akovekom azilu. Donacije poput deka,

starih runika i slinih kunih potrepština takoer su dobro došle. Trenutno je u akovekom azilu smješteno preko gotovo 300 životinja, oko 180 odraslih i 70 štenaca te tridesetrak maaka. - Štence nam naješe dovode ljudi koji ih pronalaze napuštene po šumama, livadama i poljima. Evo, baš je doneseno jedno štene iz Strahoninca, a bilo je ostavljeno u vrei za smee. Osoba koja je ostavila ovu bespomonu životinju znala je da e, ako životnja prije ne ugine, ona postati neija druga briga. Zbilja je jako žalosno što ljudi rade, napomenula je predsjednica Udruge. Osim pasa, u akovekom su azilu smještene i make. Trenutno ih je 30, od kojih je 10 malih maia,

Udruga za zaštitu životinja “Prijatelji” želi potaknuti ljude da razmišljaju o svom odnosu prema životinjama te da ih se educira o pravima životinja koje su takoer živa bia. esto je putem medija najlakše educirati graane, no nerijetko za azil to predstavlja dvosjekli ma. Naime, osim što se time educiraju graani o pravima životinja, takoer se preostale graane upuuje da postoji mjesto na kojem mogu ostaviti svog psa ili maku kada ga više ne žele. - Velik broj napuštenih životinja pokazatelj je nedostatka zrelosti pojedinih graana. Ovaj problem ne može biti samo na teret naše Udruge, nego je to problem cjelokupnog društva te nitko pred njim ne bi trebao zatvarati oi, dodala je za kraj voditeljica akovekog azila za napuštene životinje. (H. Zear, foto: Vrzan)

HUMANITARNI KONCERT u Podturnu

Caritasovom domu 6.200 kuna Udruga “Turen” iz Podturna je uz božino novogodišnje blagdane u Društvenom domu u Podturnu priredila humanitarnu priredbu s koje je dragovoljno prikupljeni prilog namijenjen Domu za djecu

s posebnim potrebama “Dr. Antun Bogdan” u akovcu. Prikupljeno je 6.200 kuna, koje je predsjednica udruge “Turen” Ljubica Kolari predala Katarini Hoblaj, ravnateljici Doma. Predstavlje-

na je i knjiga Katice Blažon “Ranjeni leptir”, te održan bogat kulturno umjetniki program. Svoj premijerni nastup imao je Zbor mladih župe Podturen, pod ravnanjem prof. Stjepana Horvata. (S. Mesari)

Najljepše božine pjesme u sveanom ozraju

DOM KULTURE Mala Subotica

Sveani koncert Puhakog orkestra Prvi javni nastup župnog Zbora mladih Podturen

U Domu kulture u Maloj Subotici sveani božino novogodišnji koncert održao je Puhaki orkestar opine Mala Subotica. Pod dirigentskom palicom

profesora Davora Požgaja puhai su izveli desetak kompozicija domaih i stranih autora. Osim što su svojim sumještanima, meu kojima su bili opinski naelnik Josip Šegovi i zamjenik mei-

murskog župana Mladen Križai sa suprugama, podarili jednu lijepu glazbenu veer, stavili su i toku na i u jubilarnoj godini svog djelovanja. (S. Mesari, Z. Vrzan)


13. sijenja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

S 

15 ODRŽANA prva u nizu radionica sistemskih konstelacija

Metoda koja pomaže otkriti snagu za potrebne životne promjene Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Što je trzajna ozljeda vrata? Trzajna ozljeda vratne kralježnice naješe se javlja u prometnim nesreama kada dolazi do naglog zaustavljanja vozila. To su rijetke ozljede koje uzrokuju toliko tegoba uz toliko malo objektivnih klinikih znakova. Kod toga u veini sluajeva dolazi do istegnua muskulature u podruju vratne kralježnice. Smetnje se pojavljuju odmah, ili nekoliko sati do jednog dana nakon ozljede. Glavobolje, bolovi u potiljku, ramenima, napetost mišia vrata, prisilni položaj i ogranienost pokreta glave uz javljanje omaglica i vrtoglavica. Prisilni položaj glave te povišena (ponekad i bolna) napetost vratnih mišia nastaju relektorno i “uvaju” vratnu kralježnicu od daljnjih moguih ozljeda. Ponekad se javljaju neurogene palee boli na unutarnjim (ulnarnim) stranama ruku i šaka. Postoji preosjetljivost vrata i ruku na lagani dodir, kao i na hladnu vodu. Ukoliko se jave dizestezije, hipoestezije valja pomišljati na ošteenja stražnjih korjenova lene moždine. Nakon ozljede potrebno je uiniti rentgen vratne kralježnice ko-

jega treba ponoviti nakon nekoliko tjedana. U veini sluajeva standardni rentgenogrami uinjeni na dan traume su bez znakova svježe koštane traume ili subluksacije ili luksacije kralježaka, a kliniki nalaz na vratu budui da se radi o distenzijskoj ozljedi vrata može i do 48 sati po ozljeivanju biti uredan. U sluaju da se sumnja na ozljedu diska ili kralježnine moždine potrebno je uiniti CT odnosno magnetsku rezonanciju. Ukoliko se radi o istegnuu muskulature vratne kralježnice simptomi su prisutni do nekoliko tjedana, ali ako se radi o frakturi, ošteenju diska, onda mogu zaostati funkcionalne smetnje i degenerativne promjene koje su kronine naravi. Što se tie terapije u poetku, u akutnoj fazi, se stavlja Schantz-ov ovratnik, primjenjuje se masaža, daju se miorelaksansi i simpatikolitici. Kada se radi o kroninim radikularnim posttraumatskim bolovima i promjenama na intervertebralnim diskovima, onda je ponekad potrebna neurokirurško lijeenje.

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Zašto vjerujemo? ovjeku je potrebno da se osjea jasno i sigurno u svijetu koji ga okružuje izvana i iznutra. Ne možemo ne vjerovati stvarnosti, na bilo koji nain tražimo sidro, ili višu silu, što god što je jae i vee od nas, da nas uva, odredi i vodi kroz život. Kako bi bio hladan ovaj naš svijet da u njemu ne nalazimo smisao i toplinu u neposrednom unutarnjem doživljaju, koji punimo na razliite naine. Duhovnost je teško opisiva rijeima, psihologu prvenstveno zanimljiva kao stanje promijenjene svijesti. Mogue je potisnuti ovozemaljsko ja i ui u intuitivno stanje sklada i spoznaje suštine. To je doživljaj Boga, duhovna katarza, mistino iskustvo. Transom, meditacijom ili molitvom mogue je doživjeti sjedinjenje sa uzvišenom sviješu. Suvremeni informatiki ovjek je kauzalno i racionalno bie, a da se ne bi u tome izgubio i otvrdnuo, on poput ljudi iz svih ranijih epoha, teži za neposrednošu i bliskošu. Mistika bilo kojeg formata idealno mu odgovara, nije mogue nadrasti tu potrebu u ljudskom biu pradavno usaenu u naše gene. Mistini su pokreti uvijek u ljudskoj povijesti nastajali u razdobljima lomova, velikih kriza i katastrofa, kad je ovjek bio prisiljen redeinirati svoje ciljeve i vrijednosti, mijenjati

paradigme. Zato danas, kad bukte razna krizna žarišta na ovoj planeti ne nedostaje mistike. Jer naš se svijet bazira na riziku, opasnostima koje prijete iz njegove utrobe: uznapredovale su komunikacijske tehnologije, a sve se manje stvarno ljudski komunicira, slomile su se tradicionalne vrijednosti obitelji i zajednice, a samostalni i egocentrini ljudi su postali prazni i sami, bipolarna je slika svijeta svedena je jednoobrazni globalni kapitalizam koji ne daje alternative pobijedivši komunizam koji nije davao alternative, genetika zadire u samu srž života, a srž je života neprekidno ugrožena globalnim terorizmom i netrpeljivošu ... Kakav je to svijet??? Imamo li zdrav razum, malo je vjerojatno da možemo biti sretni. uje se na sve strane da ovo nema smisla, da treba nai nešto veliko, pronai opet bezvremenske vrijednosti i mudrost, vratiti svijetu dušu, pronai vlastitu suštinu ... Tražiti u sebi, uspostavljati vezu s nadnaravnim za kojim ljudsko bie neprestano ezne, kroz sva vremena i za sva vremena. Ne možemo ne vjerovati u dobre sile, da li vile, ili Boga, jednog, ili svatko nekog svoga, neprestano tražei znake prisutnosti tog višeg reda i smisla, milosti ili nade ... To je tako ljudski.

U akovcu je održana prva u nizu radionica o metodi sistemskih konstelacija (“obiteljskih konstelacija”) koju je izvorno razvio meunarodno poznati psihoterapeut i istraživa Nijemac Bert Hellinger. Radionice e se održavati jednom mjeseno sve do srpnja, a vodit e ih Vedran Kraljeta, menadžer i profesionalni konzultant za sisteme koji, pored programa poslovnog savjetovanja i organizacijskog razvoja privatnih i državnih poduzetnika, vodi individualne i grupne programe osobnog i timskog razvoja te programe obuke za izvrsnost, osviješteno i uspješno obiteljsko i korporativno poduzetništvo. S ‘Hellingerovim’ sistemskim konstelacijama Kraljeta se susreo, živi ih i koristi od 1997. godine, a do sada je vodio preko 400 radionica sistemskih konstelacija, s obiteljskim i poslovnim temama u Zagrebu, Rijeci, akovcu, Žminju, Motovunu, Poreu, Sarajevu, Beogradu, Portorožu ... Zato je on bio prava osoba da nam objasni što sistemske konstelacije uope jesu: - To je jedan poseban nain rada u kojem postaju vidljive one sile koje nas tjeraju da se ponašamo kako se inae ne bismo. I budui da ih ne vidimo, ne znamo se s njima nositi, što esto izaziva sukobe i rezultira onim što zovemo lošim stvarima

u životu – svaama, lomovima veza, vlastitim nezadovoljstvom, frustracijama na poslu ... Budui da ih pomou ove metode možemo lakše vidjeti, možemo ih i mijenjati, mijenjati ponašanja koja su izazvala takve posljedice, kazao je Vedran Kraljeta. Da radionice ove metode, koja predstavlja novi prodor u rad sa sustavima (obitelji, organizacije ...) i ubrzano se širi Europom, Amerikom i Australijom, pomažu, potvrdila je jedna od polaznica - *ulijana Matotek iz akovca i kazala što sve ljudi mogu dobiti iz ovih radionica: - Ono što je meni najznaajnije jest da se stvari u mom životu poslažu na nain koji mi omoguava da budem sretnija, smirenija i staloženija u životu. Osjeam da radionice pokreu stvari, i to na nain na koji ne bi ni pomislila da se to može. Kroz konstelacije ove radionice pomažu otkriti skrivene dinamike i zapletaje u situacijama koje stoje iza pitanja klijenta, intimnih i profesionalnih nedoumica, poremeenih odnosa, osobnih neuspjeha, gubitka zdravlja ... Otvorenog uma i srca ovdje se pomažu otkriti dobra rješenja, nove izbore i snagu za potrebne promjene. Idua radionica održat e se 7. veljae, a na nju se možete prijaviti na mail info@konstelacije.com. (mn)

SOS TELEFON - 040/395-555 estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacije i nutricionistiko praenje . SPA zona . masaže . njega ruku i nogu by Catherine nails

Piše: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

Hot stone masaža Hot stone masaža je terapeutska tehnika koja je veoma popularna po gotovo svim spa centrima diljem svijeta koji koriste njezine razliite varijacije. Donijela je odmak od klasine masaže i usmjerila se ka dubljoj relaksaciji. Kod hot stone tehnike kamen se inkorporira kao medij pomou kojeg se toplina nanosi na tijelo, što izaziva veoma mone terapeutske efekte. Koristi se iskljuivo bazalt, kamen vulkanskog porijekla, a zagrijava se u vruoj vodi na temp. Od 45-55 stupnjeva C. Dolazi u nijansama od crne do sive boje, a ponekad može biti i zelenkast. Sa-

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA: ME*IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

drži željezo, magnezij i brojne minerale koji mu daju sposobnost da primi i zadrži toplinu u dužem razdoblju i djeluje veoma stimulirajue. Dobrobiti hot stone masaže su višestruke . Izaziva duboku relaksaciju mišia i tkiva, utjee na bržu eliminaciju otpadnih tvari iz organizma, te poboljšava cirkulaciju. Obzirom da toplina relaksira i iziki i mentalno, hot stone masaža izaziva duboku relaksaciju tijela, uma i duha, umanjuje mentalni i iziki umor, uravnotežuje akre i omoguuje slobodan protok energije u tijelu.

- radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška Voditelj radionice Vedran Kraljeta s jednom od organizatorica, Elizabetom Kralji

CRKVA u Svetom Jurju na Bregu

Donacijski žiroraun Poglavarstvo opine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Meimurske banke akovec donacijski žiroraun za obnovu srušene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji žele mogu svoj novani prilog uplatiti na žiroraun broj: 2392007-1500049231 swift Meimurska banka akovec MBCKHR2X. Do sada su ve prikupljena znaajna sredstva, osobito po župama Varaždinske biskupije. Svaki iznos je dobro došao i bit e korisno utrošen.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomonici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI#, Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), graika priprema: Blanša Blaževi, Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zorec ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


16

ME\IMURSKE NOVINE 13. sijenja 2009.

Citroën C5 2,7 V6 HDi BVA Exclusive

TEST

Snaga i elegencija u odlinom dizajnu

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Republici Hrvatskoj 1.1. - 31.12.2008. Proizvoa

koliina

udio, %

1. Opel

11458

12,98%

2. Renault

8333

9,44%

3. Volkswagen

8288

9,39%

4. Peugeot

6681

7,57%

5. Škoda

6129

6,94%

6. Ford

5057

5,73%

7. Citroen

4858

5,50%

8. Fiat

3846

4,36%

9. Toyota

3754

4,25%

10. Suzuki

3664

4,15%

11. Hyundai

3173

3,59%

12. Mazda

3104

3,52%

13. Chevrolet

2204

2,50%

14. Seat

2195

2,49%

15. Kia

2124

2,41%

16. Mercedes

1871

2,12%

17. Honda

1825

2,07%

18. Audi

1748

1,98%

19. Nissan

1555

1,76%

20. BMW

1393

1,58%

21. Dacia

1295

1,47%

22. Volvo

534

0,60%

23. Alfa Romeo

527

0,60%

24. Lada

467

0,53%

25. Mitsubishi

467

0,53%

26. Smart

271

0,31%

27. Subaru

209

0,24%

28. Jeep

207

0,23%

29. Mini

147

0,17%

30. Lexus

145

0,16%

31. Ostali

736

0,83%

UKUPNO

88265

100%

Formula1 kalendar 2009. 1. Australia 2. Malezija 3. Kina 4. Bahrain 5. Španjolska 6. Monaco 7. Turska 8. Velika Britanija 9. Njemaka 10. Maarska 11. Europa 12. Belgija 13. Italija 14. Singapore 15. Japan 16. Brazil 17. Abu Dhabi

Melbourne Kuala Lumpur Shanghai Sakhir Catalunya Monte Carlo Istanbul Silverstone Nürburgring Budapest Valencia Spa-Francorchamps Monza Singapore Suzuka Sao Paulo Yas Marina Circuit

29.3. 5.4. 19.4. 26.4. 10.5. 24.5. 7.6. 21.6. 12.7. 26.7. 23.8. 30.8. 13.9. 27.9. 4.10. 18.1 1.11.

• Elegencija i profinjenost prvi su termini kojima se može opisati novi Citroën C5. Domagoj ukec, dizajner u Citroënu, hrvatskih (ak meimurskih korijena) jedan je od zaslužnih za odlian dizajn ovog automobila koji je ve pokupio brojne nagrade širom svijeta

MotoGP kalendar 2009. 1. Qatar 2. Japan 3. Španjolska 4. Francuska 5. Italija 6. Catalunya 7. Nizozemska 8. SAD 9. Njemaka 10. Velika Britanija 11. eška 12. Indianapolis 13. San Marino 14. Maarska 15. Portugal 16. Australia 17. Malezija 18. Valencia

Doha Motegi Jerez de la Frontera Le Mans Mugello Catalunya Assen Laguna Seca Sachsenring Donington Park Brno Indianapolis Misano Balaton Estoril Phillip Island Sepang Ricardo Tormo

12.4. 26.4. 3.5. 17.5. 31.5. 14.6. 27.6. 5.7. 19.7. 26.7. 16.8. 30.8. 6.9. 20.9. 4.10. 18.10. 25.10. 8.11.

Cijene goriva u RH 6,15 6,18 6,29 3,35

6,18 6,31 6,29 6,34 3,35

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 7. sijenja 2008.

1. Rally Ireland 2. Rally Norway 3. Cyprus Rally 4. Vodafone Rally de Portugal 5. Rally Argenna 6. Rally d'Italia Sardegna 7. Acropolis Rally of Greece 8. Rally Poland 9. Neste Oil Rally Finland 10. Repco Rally Australia 11. Movistar RACC Rallye de España 12. Wales Rally GB

30.1. - 1.2. 13.2. - 15.2. 13.3. - 15.3. 2.4. - 5.4. 24.4. - 26.4. 22.5. - 24.5. 12.6. - 14.6. 26.6. - 29.6. 31.7. - 2.8. 4.9. - 6.9. 2.10. - 4.10. 23.10. - 25.10.

Citroën zaledio cijene u sijenju Ponuda vrijedi kod svih ovlaštenih distributera novih vozila Citroën koji sudjeluju u akciji koja traje do 31. sijenja 2009. godine. Citroën C1 u ponudi je ve od 57.900 kn, Citroën C3 i Citroën Nemo Kombi ve od 69.900 kn, Citroën Xsara Picasso ve od 99.000 kn te Citroën Berlingo ve od 92.900 kn.

Specijalna serija Visio na C4 modelima

Citroën novim modelom C5 denivno otvara novu stranicu u svojoj povijes. Prepoznatljiv, kuni dizajn, a opet u potpunos nov i privlaan napravio je veliki iskorak i odmah privukao brojne kupce. Premda je dizajn stvar ukusa svakog po-

WRC kalendar 2009.

Izvor: Promocija Plus

Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 BS Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin

SPORT

Citroën C5

2,7 HDi V6 BVA

motori

dizel

broj sjedala

5

obujam (cm3)

2.720

snaga (kW/KS) pri okretaja

150/208 (4.000)

okretni moment (Nm) pri okretaja 440/1.900 mjenja

automatski samoprilagodljiv

masa praznog vozila (kg)

1.766

najvea brzina (km/h)

224

ubrzanje 0-100 km/h (s)

9,6

POTROŠNJA (l/100 km) gradska vožnja

11,8

izvangradska vožnja

6,4

mješovita vožnja

8,4

spremnik goriva (l)

70

DIMENZIJE (mm) dužina

4.779

širina

1.860

visina

1.451 - 1.458 CIJENA (kn)

do registracije , bez popusta

299.800

dužina testa (km)

958 www.citroen.hr

jedinca u pogledu novog C5 nema loših krika. Dizajn denivno za 5! Na cesti novi C5 pruža poznati užitak u vožnji i udobnost zahvaljujui vrlo djelotvornim ovjesima i bogatoj ponudi motora. Pored brojnih mogunos izbora opreme, novi C5 nudi i dvije vrste ovjesa, što je velika novost u segmentu M2. Visoka razina udobnosti i ugodno ozraje u kabini zajedniki su nazivnik u svim modelima: za sjedala postoje vrlo inovavna ergonomska rješenja, uz velik izbor unutrašnjih presvlaka, obloga i brojne opreme. Snažnom osobnošu novi C5 može se tono prilagodi osobnosma svojih korisnika, po vrlo zahtjevnim pitanjima poput naina vožnje ili ugodnog osjeanja u kabini. I izvana i iznutra kvaliteta se vidi i u najsitnijim detaljima. Isto tako, zahvaljujui uvoenju novih standarda razvoja, projekranja i industrijalizacije posgnuta je i vrlo visoka razina pouzdanos. Zavodljivost, dinaminost, status i kvaliteta, sve su to prednos koje imaju samo jedan zajedniki cilj: trajno postavi novi C5 meu vodee u segmentu limuzina i karavana više srednje klase. Sjedala su pina za Citroën – ogromna i prostrana te ih je bolje nazva foteljama sa izuzetnim mogunosma podešavanja. Drugi veliki odmak napravljen je u pogledu korištenih materijala koji su sada mnogo kvalitetniji i oku ugodniji. Za uspješan spoj dinaminos i udobnosti u novi C5 ugrauje se izvanredan ovjes preuzet iz modela C6, koji opmalno upija neravnine na ces. Tesrani model predstavlja sam vrh

ponude modela C5 na hrvatskom tržištu. Automobil jednostavno ima sve tako da opremu nema smisla ovdje nabrajati. Model je Exclusive, a pokree ga snažan V6 dizelski motor koji je uparen s automatskim mjenjaem. Upravo spomenut automatski mjenja je najslabija karika na ovom modelu jer je jednostavno prespor u odreenim režimima rada. Tom je problemu ipak doskoeno na nain da je ostavljena mogunost runog mjenjanja stupnjeva prijenosa. Citroën C5 ima vrhunske rezulatate i na podruju sigurnos, bilo akvne, bilo pasivne. U pogledu kvalitete je pri komercijalnom lansiranju, jekom testova vožnje prijeeno je više od pet milijuna kilometara kako bi se zajamila pouzdanost vozila. Na industrijskoj razini uloženo je mnogo sredstava za opremanje tvornice u Rennesu najmodernijom tehnologijom. Ta ulaganja idu ukorak s uinkovitim procesom proizvodnje. Lansiranje novog C5 zapravo je prilika da se po prvi puta u tvornici u Rennesu provedu brojni postupci iz novog Sustava proizvodnje PSA Peugeot Citroën.

Citroën od sijenja lansira na hrvatsko tržište specijalne serije C4 Visio te C4 Picasso Visio i Grand C4 Picasso Visio koju krasi bogata serijska oprema i atrakvne cijene. Citroën C4 Visio coupe 1.4i u ponudi je ve od 92.900 kn s bogatom serijskom opremom koja ukljuuje ABS, 2 zrana jastuka, klima ureaj, radio CD MP3, svjetla za maglu, tempomat i dr. Citroën C4 Picasso Visio 1.6i 110 KS u ponudi je ve od atraktivnih 139.900 kn, a Grand C4 Picasso Visio 1.6i 110 KS ve od 146.900 kn.

Zimski poklon za vlasnike Citroën vozila Kako bi vlasnici Citroënovih vozila i dalje bili pripremljeni za zimske uvjete na cestama te uživali u svojim limenim ljubimcima i jekom preostalih zimskih mjeseci, tvrtka Citroën Hrvatska nastavlja pružati zimske pogodnosti za stranke u servisima kroz akciju „Zimske gume“. U toj akciji kupci ostvaruju 25% popusta pri kupnji svake druge zimske gume Michelin ili Kleber uz poklon kupcu – zimska kapa Michelin. Akcija vrijedi kod svih ovlaštenih servisa vozila Citroën u Hrvatskoj do 31. sijenja 2009. godine.

EKO KUTAK

Chevrolet Spark - 22 kn za 100 km

Toyota 2008 i Family ponude

Njemaka tvrrtka fahrmitgas predstavila je konceptni Chevrolet Spark koji ne troši više od 3 eura na 100 prijeenih kilometara pa se po tome i zove “3-Euro Car”. Radi se ugradnji plinskog ureaja (LPG) u Spark, kojeg inae pokree trocilindrini pogonski agregat obujma 796 ccm. Na tržištu u Njemakoj ovaj je sustav dostupan kao opcija pri kupnji Sparka. Da bi se osigurala ovako niska potrošnja goriva Spark

je opremljen start/stop sustavom koji gasi motor kad automobil stoji, te pneumaticima koji takoer smanjuju potrošnju goriva. Da bi voza sam smanjio potrošnju (što najviše utjee) ugraen je tzv. crveno-žuto-zeleno display koji obaviještava vozaa o njegovom nainu vožnje te utjecaju na potrošnju. Ekološka komponenta ovog Sparka takoer je izražena jer je emisija CO2 smanjena za dodatnih 15%.

Nakon uspjeha „Zlatne ponude“ i ponude „Pravo vrijeme“, Toyota nastavlja s pogodnosma za svoje kupce. U najnovijoj ponudi ukljuena je veina Toyota modela sa uštedama i do 30.000kn. Ponuda Toyota 2008. odnosi se na vozila proizvedena u 2008. godini, te ukljuuje Toyotu Auris po 15.000 kn nižoj cijeni, Toyotu Corollu Verso po 18.000 kn nižoj cijeni te zadnjih 18 vozila Toyota Avensis sa uštedom od ak 30.000 kn. Druga Toyota ponuda, Toyota Family, nudi dodatnu uštedu na ve


13. sijenja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

sniženim modelima Aygo, Yaris, Auris, Corolla, Corolla Verso, RAV4, Hiace i do 14.600kn. Na primjer, RAV4 nudi ukupnu uštedu do 36.500kn. Svi modeli odlikuju se prepoznatljivom Toyota kvalitetom, pouzdanos ali i niskim troškovima održavanja, vrijednos rabljenog vozila te trogodišnjim Toyota jamstvom.

Novi Berlingo “Obiteljski automobil 2009.” u Nizozemskoj Drugu godinu zaredom, Citroën je osvojio naslov „Obiteljski automobil 2009. godine“ . Nakon modela C4 Picasso, novi Berlingo je osvojio nagradu! (to je trei Citroën ukljuujui Xsaru Picasso iz 2000. godine). Neovisan žiri iz automobilskih asopisa i asopisa za mlade obitelji napravio je užu listu od tri nalista nakon tesranja devet vozila (kriteriji su bili: prostornost, upravljivost, unutrašnji raspored i pristupanost za djecu/ djeja kolica, udobnost, cijena i sl). Nakon toga, javnost je napravila svoj odabir putem interneta za jedan od tri nalista: Citroën Berlingo, Peugeot 308 SW i Volkswagen Golf Variant.

Seat zapoinje 2009. s nižim cijenama nove Ibize i Leona Sa željom da svim potencijalnim kupcima u novoj 2009. godini ponudimo mogunost povoljnije kupnje novog automobila, od po-

etka godine u svim ovlaštenim salonima Seat-a nova Ibiza i Leon nude se po novim, nižim i atrakvnijim cijenama! Pogodnos h nižih cijena za dva najprodavanija Seatova modela kupci e moi uživati jekom cijele 2009. jer nije rije o akcijskoj ponudi. Tako e se nova Ibiza SportCoupe od sada pa nadalje moi kupi po cijeni ve od 75.900 kn, a Leon ve od 111.450 Kn (klima ureaj ukljuen u cijenu)! Takoer, u 2009. Seat nastavlja s prodajom novog atrakvnog akcijskog modela Cordoba Royal s bogatom serijskom opremom i vrlo privlanom cijenom ve od 86.870 kn. Ponuda vrijedi za 1.4 85 KS i iskljuuje akciju gras plin. Bogata serijska oprema Cordobe Royal ukljuuje: klima ureaj, ABS, 2 zrana jastuka, centralno zakljuavanje, elektr. prednje podizae prozora, 15” eline kotae i ostalu opremu.

Xtra ponuda iz Forda U Fordu je zapoela nova akcija koja se odnosi na Ford Focus i po mnogoemu, ne samo po imenu je posebna. Naziv kampanje je Xtra ponuda po kojoj se Ford Focus X dobiva po cijeni ve od 89.900 kn. Ford Focus X po ovoj cijeni ima troja vrata, 1.4 litreni motor, klima ureaj, ABS, 4 zrana jastuka, servo, središnje zakljuavanje, CD radio, elektrini paket. Xtra ponuda dostupna je i na ostalim izvedbama Ford Focusa po znaajnoj uštedi. Xtra akcija odnosi se na cijelu prodajno-servisnu mrežu i traje do 31.sijenja. Ford Fiesta i Ford Mondeo nastavljaju svoju akciju po iznimno povoljnim cijenama; Fiesta ve od 76.900 kn, a Ford Mondeo 165.900 kn. I dalje je na snazi je akcija po kojoj se Ford Transit dobiva po cijeni ve od 105.500 kn (+PDV). Svaki kupac Ford Transita dobiva i eri godine jamstva i besplatni navigacijski ureaj.

17


18

ME\IMURSKE NOVINE 13. sijenja 2009.

FOLIJE ZA STAKLA

graevine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zraenja, temperaturna zaštita (hlaenje - grijanje), b l j e š t a n j a , n e p o ž e l j n i h p o g l e d a , p r o v a l a i o z l j e i v a n j a , v i z u a l n i izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzoveka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 0 4 0 3 6 4 2 7 0 . F 0 4 0 3 6 4 9 4 4 . w w w. e l t e l . c o m sign & multimedia

Vlasnici Dacie navikli su dobiti više.

Dacia Sandero. Prosječna potrošnja goriva: od 6,9 - 7,2 l/100 km. Emisija CO2: od 166-170 g/km. Slika automobila je simbolična.

Dacia Sandero već od 55.555 kn

GODINE JAMSTVA ili 100 000 km*

www.dacia.hr

Think big.

Autocentar Kos, Cehovska 18, Varaždin Tel: 042 403 311


19

13. sijenja 2009. ME\IMURSKE NOVINE

DRAGICA I JURAJ PIGAC iz Oporovca proslavili zlatni pir - 50. godina zajedno u braku

Ne tee samo med i mlijeko Dragica (68) i Juraj (72) Pigac iz Oporovca proslavili su zlatni pir. U povodu 50. godišnjice braka u župnoj crkvi u Draškovcu, gdje su se i vjenali, obnovili su brane zavjete. Na misnom slavlju, koje je predvodio domai župnik vl. Mato Voni, okupila se njihova obitelj, sin Branko te kerke Darinka i Ivanka s djecom, snaha i zetovi, kao i mnogobrojni roaci te prijatelji. Ljubav izmeu supružnika buknula je još u njihovu djetinjstvu, prisjea se Juraj, istiui da je, im ju je ugledao, zavolio Dragicu koja je tada bila još dijete u dobi od 6 godina. U braku je, kaže on, bilo svega, i dobroga i lošega, ali nikada nisu zaboravili na obeanje koje su jedno drugom dali pred oltarom. Nikada nisu pogazili svoju rije. Danas, slažu se supružnici Pigac, mladi olako staju pred oltar, a do danog obeanja ne drže puno, pa se esto puta brzo i rastaju. Njima, naglašavaju, to nikada nije palo na pamet. Tako su bili odgojeni. Današnja je mladež posve drugaija, bez puno poštovanja prema partneru, a za njih je svaki trud i rad na ouvanju braka veliki napor. Kao da e im drugdje s nekom ili nekim biti bolje. Dragica i Juraj imali su tradicionalnu svadbu, a ona je nosila tradicionalnu vjena-

nicu – guzanjku i košulju, a za dobro raspoloženje svirali su bandisti. To su bili takvi obiaji. Ovaj par itavo jedno brano desetljee pokušavao je

stvoriti život u Oporovcu pletui košare, a onda su dobili veliku priliku. Juraj se otpravio trbuhom za kruhom u Njemaku u grad Gutersloh. Bilo

Slavljenici sa sveenicima na obnovi zavjeta

je to sedamdesetih godina prošloga stoljea. Za razliku od mnogih parova koji su djecu ostavljali na skrb bakama i djedovima, supružnici Pi-

Obitelj Josipa i Ivane Pintari

gac sve su svoje troje djece uzeli sa sobom. U poetku je i Dragici i djeci bilo teško, no ubrzo su se prilagodili novom životu, a kako su oboje imali

dobar posao, on je radio u drvnoj industriji, a ona u školi kao spremaica, dobro su zaraivali. To im je omoguilo este posjete Oporovcu gdje su dolazili za svaki vei blagdan. Njihovo dvoje djece ostalo je živjeti u Guterslohu gdje su i stvorili svoje obitelji, a ki Darinka živi u Oporovcu gdje su se i oni trajno nastanili otkako su u mirovini. Zadovoljni svojim životima, Dragica i Juraj kažu kako je u braku najvažnije biti ustrajan jer ne tee uvijek samo med i mlijeko. Naravno, bez meusobnog poštivanja i ljubavi nema dobrog braka. Novac doe i ode, zato kažu da je jedino ljubav dobar temelj braka. Ne zaljubljenost ve ljubav. Kada su supružnici Pigac prije deset godina pripremali slavlje za 40. obljetnicu braka, doživjeli su tešku prometnu nesreu iz koje je Dragica izašla s manjim povredama kralježnice, dok je Juraj, sreom, prošao bez ikakvih ozljeda. Zato su odluili zahvaliti Bogu što ih je sauvao pa su 2004. godine izgradili poklonac na ulazu u Oporovec iz smjera Donje Dubrave, koji je posvetio pokojni varaždinski biskup Marko Culej. - Puno se uzdajemo u našu vjeru i Boga i smatramo da nam je Bog omoguio lijepih 50 godina u braku, zakljuuju supružnici Pigac. (D.Mihoci)

Obitelj Josipa i Rozine Jankovi

PROSLAVA 50. obljetnice braka u župnoj crkvi u Maloj Subotici

etiri brana para proslavila dvjesto godina braka etiri brana para u subotu su u župnoj crkvi u Maloj Subotici obnovila brane zavjete i proslavila 50. obljetnicu zajednikog života. Ukupno su dvjesto godina u braku proveli Mirko i Katarina Pintari, Dragutin i Jelena Juras, Josip i Ivana Pintari te Josip i Rozina Jankovi. Svetu misu i obrede obavili su domai župnik veleasni *uro Vukalovi, te sveenici Darko Juras, Zdenko Perija i Ivan Tompi. Mirka i Katarinu Pintari vjenali su 10. sijenja 1959. godine sveenici Valentin Malek i Ignacije Hrasti. Imaju petero djece: Anicu, Nadu, Ivanku, Mirjanu i Darka, te osmero unuadi: Tomicu, Sandru, Antonija, Matiju, Luciju, Lea, Gabrijela i Roka te praunuka Gabrijela.

Obitelj Mirka i Katarine Pintari

Dragutin i Jelena Juras vjenali su se 10. sijenja 1959. godine i imaju dvoje djece Darka i Vladimira te unuad Martinu, Tomislava i Juru. Sin Darko je sveenik na službi u Gornjim Dragancima kod azme. Josip i Ivana Pintari brak su sklopili 12. sijenja 1959. godine i imaju dvoje djece, Tereziju i Miljenka, unuke Sašu, Mirana, Sinišu, Marija i Martinu te praunuke Tenu i Lovru. Josip i Rozina Jankovi u sretnom su braku od 6. sijenja 1959. godine i imaju djecu Ružicu i Damira, koji su im podarili unuke Marija i Martinu, te praunuka Karla, a istiu dobrotu zeta Dragutina Magdalenia. Svi su slavljenici dobrog zdravlja i kažu kako su im djeca dobra, poslušna te da skrbe o njima. (S. Mesari, Z. Vrzan)


MEIMURSKE NOVINE ekskluzivno najavljuju

Oliver Dragojevi i gosti na â&#x20AC;&#x153;dan zaljubljenihâ&#x20AC;? u akovcu ProĹĄlogodiĹĄnji najuspjeĹĄniji akoveki koncert, onaj Olivera Dragojevia za Valentinovo, prerasta, po svemu sudei, polako ali sigurno u tradiciju. Naime, i ove godine na â&#x20AC;&#x153;dan zaljubljenihâ&#x20AC;? 14. ve-

ljae 2009., kao i proĹĄle, u akovcu gostuje Oliver, jedna od najveih hrvatskih glazbenih zvijezda, ali ovaj put uz njega i gosti. Bit e to sigurno dvije klape, joĹĄ uvijek se ne zna tono koje, rekli

su nam organizatori, kao i joĹĄ neka poznata imena hrvatske glazbene scene. ViĹĄe pojedinosti o koncertu donosimo u jednom od naĹĄih sljedeih brojeva. (dz, foto: zv)

TOP LISTA DOMAIH 01. ESKIM VATRA 02. KAO KIĹ E KAP JACQUES HOUDEK 03. PROTULETJE SE ODPIRA REGGAE

TOP LISTA DOMAIH KOMEDIJA

TOP 20

Râ&#x20AC;&#x2122;Nâ&#x20AC;&#x2122;B FLING â&#x20AC;&#x201C; Arcus - Graba, petak, 16. sijenja

Sjevernjaci na zajednikom druĹženju Ulaskom u novu godinu pripremili smo za vas novu râ&#x20AC;&#x2122;nâ&#x20AC;&#x2122;b â&#x20AC;&#x201C; hip hop veer pod nazivom Râ&#x20AC;&#x2122;Nâ&#x20AC;&#x2122;B FLING. Prvi takav party odrĹžat e se 16. sijenja (petak) u akovekom Arcusu, tonije â&#x20AC;&#x153;Grabiâ&#x20AC;&#x153;. Tu veer u goste dolazi poznati DJ dvojac Ainâ&#x20AC;&#x2122;tune & NMC (Tristosixty ekipa iz susjednog nam VaraĹždina). Osim ovog DJ dvojca, za pultom e biti i DJ Dektes i DJ Tesh iz akoveke udruge â&#x20AC;&#x153;Tribeâ&#x20AC;&#x153; te DJ Mikac (Nexus crew). Oekujte i bogate nagrade

Dallas music shopa, â&#x20AC;&#x153;36â&#x20AC;?-ice, te Porto pizzerije. Da ne ostanete suhog grla, za vas e se pobrinuti dvije prekrasne hostese. Doite te svojim dolaskom doprinesite da akovec dobije joĹĄ jednu urbanu râ&#x20AC;&#x2122;nâ&#x20AC;&#x2122;b - hip hop veer uz Tribe partyje te Râ&#x20AC;&#x2122;nâ&#x20AC;&#x2122;B Confusion. Ulaz je 10 kn. Za sve vas koji Ĺželite na party ui free do ponoi poĹĄaljite mail na rnbling@gmail.com. Party medijski pokrivaju Meimurske novine.

05. IPAK PRLJAVO KAZALIĹ TE

Nina Mori u depresiji zbog Belen Rodriguez?!

06. ZVONICU MOŽE BITI SRAM

02. SOL U AJU - E.N.I.

PAVEL

03. KIĹ A - LIDIJA BAI

07. KIĹ A LIDIJA BAI

04. KAO KIĹ E KAP -

08. UINI NEĹ TO DANAS

JACQUES HOUDEK

RAMIREZ

Top tra tema proĹĄlog tjedna bila je velika koliina ispijenih tableta Nine Mori. Je li bio u pitanju pokuĹĄaj samoubojstva ili â&#x20AC;&#x153;samoâ&#x20AC;? Ninina depresija zbog veze njenog bivĹĄeg Fabrizija s atraktivnom Belen Rodriguez, za sad nije poznato. Daniela Missaglia objasnila je kako se Nina nije namjeravala ubiti. Jednostavno je popila previĹĄe tableta za spavanje jer je bila izvan sebe, odnosno danima je patila od nesanice. Odvjetnica je priznala da je Nininom loĹĄem psihikom stanju pridonijelo i to ĹĄto je bila sama na BoĹži, ali tvrdi i kako je Nina sada dobro. â&#x20AC;&#x153;Smirena je, ali, naravno, jako umorna. Prolazi kroz teĹĄko Ĺživotno razdoblje, pogotovo nakon ovih blagdana koje je provela sama. No-

05. UINI NEĹ TO DANAS - RAMIREZ

09. NE KUNI SE

06. PUTNIK - VOLAND LE MAT

BORIS NOVKOVI

07. SUROVI GRADE - ADASTRA

10. PUTNIK VOLAND LE MAT

Nina Mori

08. ZVONICU MOŽE BITI SRAM PAVEL

TOP LISTA STRANIH

09. TURIAMO - RICARDO LUQUE 10. IPAK - PRLJAVO KAZALIĹ TE

01. USE SOMEBODY KINGS OF LEON 02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

FORMULA 13 ima nije mogla zaspati. Tako je 6. sijenja, tijekom noi, poveala dozu lijekova ne razmiĹĄljajui o moguim posljedicamaâ&#x20AC;?, rekla je Missaglia, koja ipak nije htjela komentirati napise da je Nina u depresiji zbog veze njenog bivĹĄeg supruga i oito velikog zavodnika Fabrizija Corone s modelom Belen.

LISTA DOMAIH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

01. USE SOMEBODY - KINGS OF LEON

TOM JONES

02. RUN - LEONA LEWIS

04. HUMAN - KILLERS

03. WORKING ON A DREAM -

05. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD -

BRUCE SPRINGSTEEN

KATY PERRY

04. IF I WERE A BOY - BEYONCE

06. WARM THIS WINTER -

05. IF HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

GABRIELA CHILMI

TOM JONES

07. IF I WERE A BOY - BEYONCE

06. GREATESST DAY - TAKE THAT

08. MILES AWAY - MADONNA

07. WOMANIZER - BRITNEY SPEARS

09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

08. . VIVA LA VIDA - COLDPLAY

10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME - OASIS

09. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD 10. CHANGE - LENNY KRAWITZ

TOP LISTA STRANIH TOP LISTA RADIA MEIMURJE

Belen Rodriguez

TJEDNI KALORIFER Tiago

Vanesa

04. SOL U AJU E.N.I.

01. ESKIM - VATRA

01. ET PRAZAN STAN 02. TOĹ E PROESKI NESANICA

01. TOĹ E PROESKI IGRA BEZ GRANICA

03. DRAŽEN ZEI IDI IDI

02. SMS MOJA ULICA

TOP LISTA 04. ANTONIJA Ĺ OLA DOMAIH

03. COLONIA

GDJE JE SRCE TU JE DOM

LISTA DOMAIH POD TOP SRETNOM ZVIJEZDOM

05. TONY CETINSKI

04. VLADO JANEVSKI

UMIREM 100X DNEVNO

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

06. TOĹ E PROESKI

05. KINGS ZAKUNI SE

JOĹ  I DANAS ZAMIRIĹ I TREĹ NJA

06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA

07. NINA BADRI

07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM

DA SE OPET TEBI VRATIM

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

08. HARI VAROŠANOVI I ŽERA

09. LEO DVIJE VATRE

DOK MILJACKA PROTIE

10. BORIS BABAROVI

09. DINO DVORNIK HIPNOTIZIRAN

TI NISI VIĹ E MALENA

10. JINX PORED MENE


13. sijenja 2009.

DOBRO JE ZNATI

39


za velike i male

Svaštice • Svaštice • Svaštice • Svaštice • Svaštice VODA Od suze u oku iša ti si! Od Boga poslana, Život nam daješ. Da snagu i krepkost nam vratiš I esma s tvojim sjajem da na suncu blista. Slavimo te, o izvoru života! Potoci, Rijeke, Jezera, Mora! Neka vaša ljepota blista! A ti, Naša vodo Ostani nam uvijek ista! Sanela Šimunkovi

STRAŠNA ŠKOLA Kakva no! Nikako ne mogu zaspati. Znate, krenula sam u drugu školu. Zapravo, ne samo ja nego cijeli moj razred. U ponedjeljak polažemo ispite straha, matematiku, povijest, zemljopis, tehniku kulturu, kuhanje i još razne glupe ispite preciznije deset ispita. I ja, naravno, moram izmisliti za cijeli razred plan prijevare. Sad je petak, no, no mislim da još nije pono. I još je važno da su u ovoj školi uitelji pod maskama Teletubisa pa se odmah vide da su glupi. Ve mi je ak i žao što pohaam tu Strašnu školu. Ma sad sam se sjetila!!! Ovo e stvarno biti opaki plan. I tako sam mirno zaspala mislei da e plan uspjeti. Ujutro se pokazao još jedan za nas mali problem. Jedan prijatelj iz razreda ve nas je krenuo tužiti uiteljici. Mali Problem. Jednostavno je ostao zavezan i zakljuan u tajnom ormaru našeg razreda. Sad smo u miru mogli puniti vodene pištolje crveno m bojom. Odmah na posao! Krenuli smo prema kabinetu ravnateljice. Upucali smo je, a ona je mislila da je mrtva i pala na pod. No sad nam još nešto nije dalo mira morali smo pogledati tko je to. A ono ispod ma– ma–maske bio je serijski u-u-u-ubojica – zvijer. To je–je znailo da je š-š-škola lažna i on želi uništiti cijeli svijet!!! Zavezali smo ga i krenuli dalje. Pod svakom makom bi-bi-bili su uitelji iz naše škole. Hipnotizirani i omamljeni radili su za njega. Morali smo spasiti naše uitelje makar smo ponekad dobivali jedinice, jer i onako smo iz zaslužili. Nije bilo vremena za razmišljanje. Opet Mali Problem. Poslali smo ga doma kako bi mogli nastaviti spašavanje svijeta. Svi životi ovisili su o

Melissa Krušec, D. Kraljevec

nama. Uskoro smo saznali da su svi ljudi u nesvijesti i leže po ulicama. Razbili smo kletvu svojom hrabrošu i željom da spasimo nedužne ljude. Ljude smo odveli na sigurno. Jednostavno dobili smo mo koju je dosad imala zvijer. Jednom rijeju i pokretom ljudi su bili na sigurnom. Tim istim moima uništili zvijer i školi opet vratili stari izgled. Zapravo, školu smo poboljšali. Svaki uenik imao je svoj kompjuter. Ljudi su opet bili sigurni zahvaljujui nama. A uitelji e nam dovijeka biti zahvalni. Nudili su nam što god želimo. I sigurno ve pogaate što smo izabrali. Ukinuli su nam testove! Anja

TAJ LUDI SVIJET GRAFITA OKO NAS

Tko se zadnji smije – nije skužio vic. Tko jede ne boji se gladi. Mi smo oni na koje su nas roditelji upozoravali. Mijenjam sobnu lampu za dvosobnu. Ako nemate što raditi, ne radite to ovdje. Birali ste pogrešan broj – mi uope nemamo telefon. (prikupio M. Poljak)

Infarkt ma kakav je, od srca je. Tko rano rani – ima podonjake. Idealna cura je lijepa, pametna, bogata i nije moja. Prvo skoi, pa onda... padni.

KIŠA Pada kiša, Kap po kap. Niz cestu juri Kao da joj se žuri. Drvee umije, Kapljica kiše u travi se krije. Mali cvjeti prekrije. Maka u sklonište bježi. Ljudi mokri žure, Automobili po lokvama jure, Miris kiše sve osvježi. Po krovovima kucka, U žlijeb pada I nestaje Kao ljudska nada. Na kraju Postaje sve tiša I tap! Nestala je svaka kap. Simona Tomši

DALEKO Slušam kapi vode Dok misli me daleko vode. Kaplja za kapljom i opet kap Stvar se mali, šumei slap. Usred šumarka malog veselog pada, A u meni se budi velika nada. Što li u u životu postati, Hou li se i ja tako veseliti? K veselom slapu u dolaziti I on e mi snove buditi. Slušam kapi vode Dok me misli daleko odvode. Jasmina Barat

Karlo Matoša, 7.c

Deni

Matija Trstenjak, 7.c

Pria UENJE ŽIVOTA Plaža je prepuna preplanulih tijela. uje se veselo dovikivanje mladeži. Momci paradiraju pred djevojkama nastojei privui pozornost. Domai se istiu preplanulom bojom dok novopridošli tek nabijaju boju. Blagi maestral milovao je lica kupaa. Bezvoljno sam lutala pogledom. Ni gluposti mojih bratia nisu me mogli oraspoložiti. Osjeala sam neku tjeskobu. Vrue je. Pokupih stvari i krenuh s plaže. Bratii su me zadirkivali. Po povratku su me odrasli zadirkivali nastojei me oraspoložiti. Neka tjeskoba mi nije dopuštala da se nasmijem. Šale odraslih prekinu zvuk telefona. Smijui se nekom vicu tata uzima slušalicu telefona. Nestalo je smješka s njegovog lica. Problijedio je... na licu su mu nemirno zaigrali mišii... U oima sam mu proitala strah, tugu i žalost... Grevito je stiskao slušalicu znojnim rukama... prošla me neka jeza, odjednom mi je postalo hladno. Djed je u bolnici u kritinom stanju... ne mogu vjerovati... Osoba koja mi je tako bliska zar da me sada napusti. Ne, to ne može biti. Pa kad sam odlazila tako je bistro gledao, brzo i odluno hodao... Svojim nezgrapnim izboranim rukama naprosto je bacao teške torbe. Smijao se... Njegov smijeh mi je odzvanjao u ušima... Ne, ne želim izgubiti ovjeka koji mi je pola života. Što u bez njegovih rijei da ništa nisam naslijedila od njega da smo kao nebo i zemlja... Vraamo se! Automobil je jurio i svi smo šutjeli. Gotovo tristo kilometara vožnje prošlo je u tišini. Svatko se bavio svojim mislima. Kako smo samo nas dvoje tvrdoglavi. I oba nagle naravi. Volimo raspravljati, svaati se, a nakon prepirke zalupiti vratima. Oboje smo nepredvidljivi poput vjetra i visoko letimo... Ta vožnja do kue bila mi je najduža u životu. Naprosto smo projurili kroz bolnika vrata i uletjeli u sobu s djedom. Sjedio je na krevetu sa smiješkom na licu. Ma to su doktori malo pretjerali... rekao je. Kada sam poela rigati vatru od sve one tjeskobe koja se bila skupila u meni, tata, mama, brat i djed su zaprepašteno gledali i slušali. Rekla sam mu da je sebian, da uope ne misli na mene, da radi gluposti... Onda je samo tiho prozborio: - Anela, pa znaš kako si mi draga. – Zaplakala sa i zagrlila ga. Svima se raspoloženje vratilo. Ipak, djed se nikad više nije vratio iz bolnice. Anela

Ivana Orehovec, 8.r, OŠ Draškovec


41 

6. sijenja 2009.

sport@mnovine.hr

Bumbari i rlenke Haubis iz Goriana priredili su ugodno iznenaenje i plasirali se u finale

BBS Graditeljstvo zasluženo je uzelo naslov pobjednika u seniorskoj konkurenciji

ZAVRŠENO 26. izdanje Zimskog prvenstva Meimurja u malom nogometu

Ekipa iz Novog Marofa bolja od svih meimurskih !? - Pobjednici u konkurenciji pionira su Tigrovi iz Nedeliša, a u konkurenciji veterana Brati-Viher-Vidra Završilo je još jedno tradicionalno Zimsko prvenstvo Meimurja u malom nogometu u organizaciji Meimurskog nogometnog saveza. Pobjednik u seniorskoj konkurenciji je ekipa BBS Graditeljstvo Saka iz Novog Marofa. U veteranskoj konkurenciji pobjedniki pehar uzela je Brati-Viher-Vidra Sveti Križ, a u pionirskoj nakon boljeg izvoena 6m Tigrovi Nedeliše.

REZULTATI završnice: Za tree mjesto: CB K 2 Strahoninec - Podravina Ludbreg 3:0 (pioniri), Torcida Lakoš Lendava - Sa-Ra Pribislavec 3:3 (0:2 6m), Limarija Kova Lopatinec - Armiraki obrt Cilar M. Središe 2:3 (veterani), Finale: Tigrovi Nedeliše Generali Osiguranje akovec 2:2 (1:0) (pioniri), Alpro Šardi Selnica - Brati-Viher-Vidra Sveti Križ 1:3 (veterani), BBS Graditeljstvo Saka N. Marof - Bumbari i rlenke Haubis Gorian 2:1 (seniori).

26. po redu turnir je okonan je inalnim danom na “Sveta tri kralja” najprije utakmicama za 3. mjesto, a nakon toga i inalnom u sve tri konkurencije pred više od 1.000 gledatelja u ispunjenoj dvorani akoveke Graditeljske škole. Za ovogodišnje izdanje prijavljen je rekordni broj od 132 ekipe. Meutim, turnir je ponudio masovnost, ali ne i visoki nivo kvalitete, što možda najbolje govori da je sve manji broj kvalitetnih igraa u meimurskom nogometu, posebice onih koji mogu konkurirati da igraju u najvišim stupnjevima natjecanja. Izjednaenost u kvaliteti ekipa ponudio je i ispadanje nekih “papirnatih favorita”, kao i samo inale u koje su uspjela probiti ekipa Bumbari i rlenke Haubis iako u svojim redovima nije imala previše “razvikana” imena meimurskog nogometa ili pak onih sa strane. Iskoristila je to ekipa BBS Graditeljstva iz Novog Marofa koja je u svojim redovima imala nekoliko igraa malog nogometa poput za ovaj turnir još uvijek nedohvatljivog majstora

Nikicu Škerbia koji je uz podršku ostatka ekipe kojoj se pri kraju turnira pridružio i poznati meimurski internacionalac Goran Vinceti na kraju osvojila pobjedniki trofej i najvredniju nagradu. Favoriti su tako u inalu opravdali oekivanja, a najvea borba bila je za pionirski pobjedniki trofej. Pobjednik je dobiven tek nakon izvoenja dodatnih šesteraca i tu je sastav Tigrova iz Nedeliša zabio dodatni jedan gol za slavlje konanim rezultatom 3:2. U najzanimljivijoj utakmici dana - seniorskom inalu BBS Graditeljstvo iz Novog Marofa svladao je sastav Bumbari i rlenke Haubis najugodnije iznenaenje cijelog turnira 2:1. Sastav iz Goriana dobro se suprostavio BBS Graditeljstvu, ali ipak je na kraju presudila kvaliteta više BBS-a koji pod tim imenom ima i profesionalnu malonogometnu ekipu koja istini za volju ovaj put nije igrala u tom sastavu. BBS je u inalu prvi poveo, ali je sredinom drugog dijela Matija Radikovi kojeg su rlenke i Bumbari Haubis “kupili” za završnicu poravnao rezultat. Meutim, neizvjesnost oko pobjednika trajala je samo tridesetak sekundi, jer je ubrzo BBS postigao pobjedniki zgoditak, da bi na kraju njihova pobjeda mogla biti i uvjerljivija.

Škerbi još uvijek “profesor” malog nogometa za sve

Goran Vinceti, pojaanje BBS Graditeljstva, za završnicu s nekoliko poteza u dobrom svjetlu na malonogometnom terenu

Cijeli turnir sjajno je odigrao poznati varaždinski malonogometni španer Nikica Škerbi koji je primio pobjedniki pehar i proglašeni je za najboljeg igraa na turniru. Škerbi je o inalu rekao: - Nismo odigrali završnicu kompletni i to se osjetilo. Važno je da smo nakon poravnanja odmah zabili i po-

veli i onda je bilo najvažnije sauvati vodstvo iako smo imali još nekoliko prilika da pobjeda bude još i uvjerljivija. iako smo igrali bez tri važna igraa rekao nam je Škerbi kojem je zasluženo pripao epitet igraa turnira. U veteranskoj konkurenciji zanimljivo inale, ali je uigrana momad Brati-Viher-Vidra uspjela na vrijeme zabiti i osigurati vodstvo protiv drugog inaliste Alpro-Šardi za konanih 3:1. Uz trud njihovih profesionalaca Darka Jambrovia i Igora Križaria, u organizaciju turnira bio je ukljuen veliki broj ljudi vezani uz Savez, a na elu Odbora za provedbu turnira bio je Mato Kljaji koji je izrazio zadovoljstvo 26. izdanjem turnira... - Ima više razloga za zadovoljstvo smo s ovogodišnjim turnirom. Prvenstveno jer smo imali rekordan broj ekipa i što je posebice važno ak 56 pionirskih ekipa s oko 600 igraa tog uzrasta, kao i brojem gledatelja koji je takoer vei nego lani. Takoer se još jednom pokazalo dobrim što je turnir u prvom dijelu disperziran na akovec, Prelog i M. Središe i s tom praksom nastavit emo i u sljedeim izdanjim turnira. Uglavnom, turnir je što se tie Meimurskog nogometnog saveza uspio, ali brine što je sve vei broj igraa i ekipa u pionirskoj konkurenciji, a sve manje kvalitetnih igraa u seniorskoj. Uglavnom se “vrte” dobro poznata imena. Gdje to završavaju igrai nakon mlaih kategorija ? Pa nije valjda da nitko u Meimurju ne dobiva pravu priliku i da je akoveki drugoligaš za sve kriv. Jer, sve više njih se okušava i drugdje, pa im ne ide nešto. Oito je stigla velika kriza kvalitete meimurskog nogometa ! (Dejan Zrna, foto: Vjeran Žganec Rogulja)

U veteranskoj konkurenciji iji je napad predvodio Vukina uigrani sastav Brati-Viher-Vidra uvjerljivo je stigao do naslova

Nagrade Meimurskog nogometnog saveza, pa tako i za najboljeg igraa turnira Nikicu Škerbia predao je dopredsjednik Saveza Mato Kljaji

NAJBOLJI pojedinci: Seniori: najbolji igra: Nikica Škerbi, najbolji vratar Mario Krznar, najbolji strijelac: Dalibor Možani Veterani: najbolji igra: Zoran Kralji, najbolji vratar Franc Kusek, najbolji strijelac: Ivan Novak Pioniri: najbolji igra: Patrik Hergoi, najbolji vratar :Dario Novak, najbolji strijelac: Patrik Hergoti

POBJEDNIKI sastavi: BBS GRADITELJSTVO SAKA (Novi Marof) - seniori: Vajda, Beštek, Majcen, Petric, Jendrok, Turkovi, Škerbi, Martan, Štorga, Vinceti i Purgar. BRATI -VIHER-VIDRA (Sveti Križ) - veterani: Viher, Gajnik, Hozjak, Vukina, Domini, Kralji, Sudec, Novak Hereni i Vaunec. Trener Dražen Hliš. TIGROVI (Nedeliše) - pioniri: Novak, Capek, Marec, Hergoti, Petak, Martan i Vukovi




13. sijenja 2009.

ZAPOINJU pripreme drugoligaša Meimurje

Prozivka i prvi trening u etvrtak 15. sijenja u 15 sati Trener Mario Kovaevi u etvrtak e 15. sijenja održati prvi trening za proljetni nastavak II. HNL u kojem e Meimurje pokušati vratiti prvoligaški status. Startna pozicija nakon velikih turbulencija u prvom dijelu sezone, tj. 5. mjesto i 26 osvojenih bodova 6 manje od drugoplasirane Istre 1862 daju mogunost borbe za visoki plasman i povratak u prvoligaške vode. Minimalni cilj koji je postavljen je ulazak meu 4 najbolje u II. HNL koji bi trebao donijeti ulazak u I. HNL, meutim, Izvršni odbor kluba koji je održao prvu sjednicu nakon izborne Skupštine minule subote tu ljestvicu digao je dva “koraka” više, jer je najavljena borba za 2. mjesto koje bi u nekom drugom nepovoljnom raspletu situacije za “Ligu 16” donijelo mogunost ulaska u I. HNL. Izvršni odbor kluba u subotu je donio financijsku projekciju od 3

milijuna kuna za proljetni nastavak sezone, te je potvrdio plan zimskih priprema. Kako nam je rekao sportski direktor Miljenko Doveer, sve je poznato oko sve tri aze priprema. U prvoj e se nakon prozivke u etvrtak raditi u akovcu dva tjedna i odigrati prva utakmica sa Zelinom 24. sijenja. Krajem sijenja odlazi se na desetodnevne pripreme u tursku turistiku i sportsku meku - Antalyiu u kojoj e se odigrati 7 utakmica od kojih su dvije ve dogovorene. Kako se tamo priprema veliki broj ekipa iz jakih liga, bit e to utakmice koje e itekako poslužiti svrsi. Tako je ve dogovorena utakmica s ruskim prvoligašom Balticom iz Kaljingrada, kao i provjera protiv poljskog prvoligaša Polonie Bytom. I ostale utakmice bit e sigurno na tom nivou, ako ne i jae.

Novi povratak Vincetia, odlazi Bratkovi Doveer nam je rekao i trenutani spisak igraa koji se moraju javiti treneru Kovaeviu. Na njemu nema puno novih imena. Osim ve ranije raskida ugovora s Krištom i onkašem, iz kluba odlazi i Bratkovi, dok je za sada jedino pojaanje Goran Vinceti koji je nakon Albanije igrao posljednjih šest mjeseci u Austriji. Dogovoreno je s Hajdukom da Baeli-Grgi nastavi s posudbom do ljeta. Propala je mogunost angažmana vratara *urkina koji ipak ima trenutano za njega povoljniju opciju amaterskog bavljenja nogometom, tako da e se angažirati još jedan vratar, a deficitarna je još za sad i pozicija stopera. Meutim, najvažnije je da praktiki svi igrai iz jesenskog dijela sezone ostaju na dispoziciji Kovaeviu, te da e pri-

preme proi i vjerojatno biti pojaanja igrai koji zbog ozljeda nisu igrali gotovo uope: Bubalo i Milatovi. Tako se u etvrtak na SRC Mladost u 15 sati trebaju pojaviti: vratar Banovi, te igrai u polju: Miši, Para, Bubalo, Georgijevski, Vinceti, Slunjski, Darmopil, Baeli-Grgi, F. i V. Pintari, Vruina, Milatovi, Vuka, Žuljevi i brazilski trojac: Andre, Lima i Leo, uz nekoliko mlaih igraa. U svlaionici nee biti prevelikog “prometa” ove zime uglavnom poznata lica, jer se uglavnom nee uzimati igrai na probu. Što se tie pojaanja, osim angažmana jednog stopera za kojeg je u igri povratak Vitasa, uzeti e se eventualno još samo jedan igra u sluaju da zadovoljava kvalitetom i bude financijski isplativ istaknuo je Doveer uoi okupljanja igraa Meimurja za zimske pripreme. (D. Zrna)

Odlian brazilski napada Leo uživao je u etrdesetak dana sunca, visokih temperatura i mora, a sada slijedi napornih 6 tjedana priprema za proljetni nastavak sezone




13. sijenja 2009. ZAPOELE pripreme RK Perutnina Pipo IPC

U ovom trenutku najvažnije je kompletiranje sastava Jedina želja koju su u Rukometnom klubu Perutnina Pipo IPC uputili tijekom Božia bila je kao i kod velike veine ljudi – daj nam Bog zdravlja, a sve ostalo - “nekak bu”. Izgleda da se neke želje ostvaruju jer je nova godina donijela veselje u Sportsku 1 – sjedište našega rukometnog premijerligaša. Na poetku zimskih priprema, koje su zapoele u srijedu 7. sijenja, pojavili su se, više - manje, svi igrai. Na prvom okupljanju momadi nije bilo Arnaudovskog koji je na pregledima te pod posebnim režimom treniranja

i Vidakovia iji se povratak oekuje krajem tjedna. Ostali svi su tu i, ono što je važnije, pojavili su se zdravi i spremni te pod punim optereenjem ulaze u trenažni ciklus. Jedini koji osjea bolove je #avar, ali i na njegovom što skorijem 100-postotnom povratku u stroj maksimalno je angažirana lijenika ekipa. Sladoljev, Lonar,Pašali, Balog i Lesjak treniraju kao da nikad nisu bili ozlijeeni. Prva prozivka protekla je u ležernoj atmoseri i igranju, a ne pravom treniranju, no to e se vrlo brzo promijeniti. Trener Josip

Borkovi planira odraivati dnevno dva treninga i taj ritam držati sve do poetka proljetnog dijela Premijer lige, 7. veljae. – Izuzetno sam zadovoljan poetkom priprema, prije svega zdravstvenim kartonom momadi, ali i injenicom da su tijekom praznika deki individualno radili. Time pokazuju da im je stalo do mjesta u momadi i da su veliki profesionalci. Poetni dojam je odlian, ali pred nama su pripreme koje e trajati pet tjedana i svi e morati pokazati

elinu volju i htjenje ukoliko želimo sve odraditi po planu, rekao je Borkovi. Pripreme e se u potpunosti održati u akovcu, a osim napornog treniranja odigrat e se nekoliko prijateljskih utakmica. Dogovorene su provjere s Bjelovarom, Jeruzalemom iz Ormoža, Izvaem iz Ljubuškog, a dogovaraju se još neki protivnici. Prva od tih prijateljskih provjera bit e ona s Bjelovarom u dvorani “Aton” u Nedelišu ove subote 17. sijenja s poetkom u 16 sati.

RK PRELOG morao potražiti novo trenersko rješenje

KUP Hrvatskog rukometnog saveza

Saša Kuek umjesto u Prelogu na elu Izviaa

Najprije 1/16 finala, pa osmina-finala

akoveki trener Saša Kuek nee u nastavku prvenstva voditi RK Prelog. Iako je krajem godine bila dogovorena suradnja, a Kuek je ve odradio nekoliko treninga, pred nekoliko dana dogodio se preokret i taj strunjak koji se nakon Preloga dokazao u prvoligašu Nexe Našice

U prostorijama Hrvatskog rukometnog saveza izvueni su parovi 1/8 finala Hrvatskog rukometnog kupa. Meimurski predstavnik u osmini-finala Perutnina Pipo IPC igrati e lokalni derbi. Naime, pobjednik susreta izmeu Preloga i vjerojatno Varteksa DC bit domain

preuzeo je Premier ligaša BiH - Izviaa iz Ljubuškog. Preložani e tako morati potražiti novo trenersko rješenje za drugi dio sezone, a kako kaže predsjednik Darko Pandur novi trener izabran je na sastanku Uprave juer u ponedjeljak 12. sijenja. (dz)

akovekom prvoligašu Perutnini Pipo IPC. U ženskom dijelu kup natjecanja takoer se tek treba odigrati utakmica izmeu akovca i predstavnika Varaždinska županije. Pobjednik tog susreta ve 4. veljae igrati e se s Trogirom na domaem terenu. (dz)

NAJAVLJUJEMO - Pojedinano prvenstvo Meimurja u stolnom tenisu

START KVALIFIKACIJA Australian Opena

Ivana Lisjak blizu ulaska u kvalifikacije Novi postroženi uvjeti otkazivanja WTA turnira sve djevojke iz Top-200 najboljih na svijetu natjerali su na još ozbiljniji pristup tenisu, tako da u ponedjeljak još uvijek nije bilo poznato je li Ivana Lisjak ušla u kvalifikacije prvog Grand Slam turnira sezone prvog od etiri najvea - Australian Opena koji se kvalifikacijama otvaran ovaj tjedan, a službeno poinje u ponedjeljak 19. sijenja prvim kolo glavnog ždrijeba turnira. Lisjak je u ponedjeljak bila trea izvan ždrijeba za kvalifikacije, ali treba oekivati da e se do ždrijeba kvalifikacija koji je sutra ta crta pomjeriti sigurno za još 5-6 mjesta jer se oekuju otkazi kako u glavnom ždrijebu, tako i u kvalifikacijama nekoliko igraica koje nisu ni doputovale u Australiju, tako da bi se trebalo otvoriti mjesto za najbolju meimursku tenisaicu. Inae kako saznajemo cijeli meimurski tim se prošlog tjedna

preselio iz Brisbanea u Melbourne. Ono što je najvažnije Ivana je uhvatila dobru ormu, marljivo je trenirala i igrala sparing meeve s velikim brojem tenisaica koje su bile bolje sree i igrale prvi turnir u sezoni u Brisbaneu. I nije bilo tako loše, dapae, bilo je jako dobro, tako da se optimistino oekuje nastup u kvalifikacijama. Naravno, trebati e i malo sree u ždrijebu, da se ne naleti na neku od tenisaica s puno više iskustva i dobrom ormom na poetku sezone. Meutim, takve e biti rijetke u kvalifikacijama, jer gotovo nijedna od njih takoer kao i Ivana zbog visokog praga kvalifikacija na prva tri ovogodišnja turnira praktiki još nije dobila priliku igrati službene meeve. Ostaje za vidjeti i saekati ždrijeb, te poetak ženskih kvalifikacija koje su najavljene za etvrtak. (dz)

STRELIARSKI dvoranski FITA turnir

Svjetski vrijedan rezultat Krešimira Štrukelja od 584 kruga

U subotu dvorana GŠ u znaku “pingia” - Prijepodne turnir mlaih kategorija, od 13 h startaju seniori Predstojee subote 17. sijenja u dvorani Graditeljske škole u akovcu održati e se 13. pojedinano prvenstvo Meimurja u stolnom tenisu. Nije rije samo o pukom stolnoteniskom entuzijazmu, ve o vrhunskom sportskom dogaanju gdje ništa nije prepušteno sluaju. Ve prokušano uspješna suradnja meimurskog stolnoteniskog saveza i STK Putjane i ovaj e put pokušati biti dobitna kombinacija za sve koji e bilo igraki bilo u službi gledatelja nazoiti ovoj maniestaciji. ak ni ukleta

simbolika broja 13 ne vjerujemo da može poremetiti planove odgovornih domaina. Prošlogodišnje natjecanje donijelo je velike i neizvjesne susrete. Titulu stolnoteniskog „kralja Meimurja” brani Boris Preksavec igra STK Putjane, a „kraljice” Jelena Novak iz STK Mihovljana. Bit e sigurno mnogo zainteresiranih kandidata koji pretendiraju na najviše postolje. Iako se oekuje da vrh okupiraju prvoligaški i drugoligaški igrai, nikako ne smijemo iskljuiti iznenaenja. Jedna velika

zahuktala grupa igraa iz meimurskih liga ovaj je tjedan brusila ormu na turnirima najboljih pojedinaca svojih liga i nakon što su sada apsolvirali svoj rang nee im manjkati motiva da uzmu mjeru zvijezdama koje se natjeu u hrvatskim ligama. Prema planiranoj satnici prvi e za stol, ve u devet ujutro, igrai mlaih kategorija. Dobra je to prilika da se vide i ohrabre najmanja i malo vea djeca. Njima e turnir sigurno biti veliko iskustvo, a pljesak više samo im donosi pozitivno i potrebno

samopouzdanje za nastavak napredovanja. Subotnje jutarnje prijepodne stoga iskoristite da vidite što se novo dogaa u stolnom tenisu. Od 13 sati kreu - seniori. Osim što u svojim redovima imaju dobre organizatore u sportskom segmentu posjetitelji nee ostati zakinuti ni kulinarskom ponudom. Natjecatelje upozoravao da su prijave do utorka, tj. danas 13. sijenja. Nemojte da radi straha ili lijenosti Vaše ime ne bude u bubnju! (M. Mašovi)

POJEDINANO stolnotenisko prvenstvo županije za kadete i kadetkinje

Oekivane pobjede Brune Damjana i Paule Markati Bruno Damjan oekivano je pomeo konkurenciju u kategoriji kadeta. Ovaj talentirani mladi iz NOSTRO-a suparnicima nije ostavio ni mrvicu prostora za iznenaenje te zasluženo nastavlja sezonu s titulom najboljega meimurskog kadeta. Drugo mjesto R. Lehkeca dobar je uspjeh, jer je uz ovakvog Damjana to vjerojatno najviše što Lehkec u ovom trenutku može. Šenkovec osim Lehkeca ima i treeplasiranog Korenta, a etvrto mjesto i krug najboljih zatvara Vidovi iz Hodošana. Rezultati - kadeti: Skupina A: 1. Robert Lehkec (Šen) 4 boda, 2.

Filip Pani (MSTC-N) 3, 3. Emil Mesari (STK) 2 boda; skupina B: 1. Bruno Damjan (MSTC-N) 4 boda, 2. Benjamin Podkrajac, 3, 3. Kristian Lipi (HE-DRA) 2 boda; skupina C: 1. Marin Korent (Šen) 6 bodova, 2. Davor Vidovi (Hod) 5, 3. Jurica Kova (Šen) 4, 4. Emanuel Radikovi (MSTC-Nostro) 3 boda; etvrtfinale: Vidovi - Podkrajac 3:0, Korent - Pani 3:2, Lehkec i Damjan slobodni; polufinale: Lehkec - Vidovi 3:2, Damjan - Korent 3:0; za tree mjesto: Korent - Vidovi 3:1; finale: Bruno Damjan - Robert Lehkec 3:0 (9, 7, 6).

Bez prevelikih problema Hodošanka na “privremenom radu” u Varaždinu potvrdila je status trenutno najbolje kadetkinje Meimurske županije. U finalu glatkih 3:0 protiv E. Toplek iz Šenkovca. Toplek e biti zadovoljna jer je pravi posao napravila samim plasmanom u finale. Naime, na tom je putu stajala opasna prepreka u liku A. Toplek, njezine klupske suigraice. A. Toplek ne samo da nije uspjela u polufinalu, ve je i tree mjesto morala prepustiti, ovaj puta boljoj, D. Ratajec. Na kraju tri Šenkovanke meu prve etiri, ali ni jedna na samom vrhu. estitke Pauli Marakati.

Rezultati kadetkinje:Skupina A: 1. Paula Markati (Varaždin) 4 boda, 2. Ema Toplek (Šen) 3, Melani Šparavec (MSTC-N) 2 boda; skupina B: 1. Anja Toplek (Šen) 4 boda, 2. Dora Cividini (STK) 3, 3. Ivana Dobrovi (MSTC-N) 2 boda; skupina C: 1. Dina Bubek (MSTCN) 4 boda, 2. Dina Ratajec (Šen) 3, 3. Marta Cividini (STK) 2 boda; etvrtinale: Ratajec - D. Cividini 3:0, E. Toplek - Bubek 3:0, Markati i A. Toplek slobodne; poluinale: Markati - Ratajec 3:1, E. Toplek - A. Toplek 3:1; za tree mjesto: Ratajec - A. Toplek 3:1; inale: Paula Markati - Ema Toplek 3:0 (5, 6, 9). (M. Mašovi)

PRVA REDOVNA SKUPŠTINA TK Sveti Martin na Muri

Zadovoljstvo s prvom godinom rada kluba Nakon prošlogodišnjeg osnivanja održana je prva izvještajna skupština TK Sveti Martin na Muri. Od strane lanova kluba usvojena su izvješa o radu kluba u minuloj 2008. godini. Prošla godina bila je vrlo uspješna za klub ponajviše zbog jako dobrog odaziva igraa na Otvoreno prvenstvo koje se održalo krajem mjeseca kolovoza. Na spomenuti turnir došli su igrai iz cijelog Meimurja pa atraktivnih

meeva - nije nedostajalo. Finalni me izmeu Maik Nerera i Petra Kauia pamtit e se još dugo jer je to bio najbolji me koji se ikada igrao na terenima TK Sveti Martin na Muri, istaknuo je predsjednik Goran Peri. Predsjednik kluba iznio je plan i za 2009. godinu, u kojoj e najvea pažnja biti posveena dovršetku gornjeg dijela ograde igrališta, te još boljim i brojnijim turnirima. U planu je takoer program besplatnog poduavanja te-

nisa za poetnike kao i kreiranje veteranske ekipe koja bi nastupala u prvenstvu Teniskog saveza sjeverozapadne Hrvatske za veterane. Prijedlogom Upravnog odbora, za novog tajnika kluba izabran je Josip Coek. Promociji kluba pomoi e novokreirana WEB stranica (www.tk-sveti-martin.hr) sa ciljem lakšeg inormiranja o klubu. Poetkom veljae, pojedini lanovi kluba organizirano e putovati u Zagreb na ATP turnir PBZ Indoors kako bi podr-

žali Hrvatske tenisae u osvajanju spomenutog turnira. Za ovu godinu po svemu sudei ne nedostaje planova i ostvarivih ciljeva za još veu popularizaciju, ali i bavljenje tenisom u ovom dijelu Meimurja. Na kraju poziv iz kluba, svim ljubiteljima “bijelog sporta” i dobre zabave da se slobodno pridruže ambicioznom teniskom klubu Sveti Martin na Muri. (jc)

Meimurski streliari uspješni na domaem terenu Minule nedjelje u akovekoj sportskoj dvorani Graditeljske škole, održan je prvi ovogodišnji FITA turnir. Nastupilo je ukupno 77 streliara iz 14 klubova, s gostima iz Slovenije još dva. Sudili su suci iz Varaždina Zorman, a iz Siska Videc. Priliku da nastupe u velikom broju iskoristili su domaini i organizatori tog turnira, streliari Katarine Zrinski iz akovca, uz dva streliara iz Preloga i jednoga iz Zena, ukupno 17 natjecatelja iz Meimurske županije. Perektni organizatori i odlini streliari pobrali su osim medalja i pohvale svih uesnika, pogotovo predstavnika Hrvatskog streliarskog savze.a akoveki streliari izveli su na prvi ovogodišnji turnir i najmlae streliare, kojima je to bilo vatreno krštenje. Iva i Ana Štrukelj, djevojice do 12 g., osvajanjem zlatnih medalja u olimp. i stand. stilu zapoele su oevim stopama. Djevojica do 14 g.

Marija Rojko osvaja srebro. Njima se pridružio najmlai u grupi, devetogodišnji Mateo Pikl osvajanjem bronce i Raael Lukai sa 12 g s osvajanjem zlatne medalje. U kategoriji djeaka do 14 g. u olimp. luku, u konkurenciji sedam streliara, Jura Cmreak osvaja srebro, dok su Nikola Geršak i Vinko Kova peti i šesti. Zato su veliki, junior Igor Markovi sa zlatom i seniori Štrukelj i Kova ponovo pokazali kako izgleda vrh streliarstva. Dok je Nikola Kova sa 557 krugova glatko izborio srebro, Krešimir Štrukelj ponovo neuhvatljiv sa svjetskim rezultatom od 584 kruga osvaja zlato, nedohvatljiv im rezultatom od 600 mogunih. Sjajni rezultati domaih streliara obogaeni su broncom Gorana Cmreaka, koji u golom luku pronalazi «svoj» stil. Od njega je bio bolji Draško Mihinja iz Preloga sa srebrom i Dobroslav Oštrek iz Novog Maroa sa zlatom. Slijedei turnir održava se u Zagrebu, 25. sijenja 2009.




16. rujna 2008. 13. sijenja 2009.

44

KOŠARKA

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Mladost Ivanovec ispada iz borbe za najbolja tri? U borbi za prve tri pozicije koje vode u drugi krug natjecanja za juniore u regiji Sjever vrlo bitnu utakmicu odigrali su mladi košar-

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Ivanica – Vindija 65:85

Mladost Ivanovec – Modeks 56:98 (21:20, 8:20, 13:28, 14:30)

MLADOST IVANOVEC: Vuruši 12, Radinovi 13, Drvenkar, Mihoci 9, Šupljika 2, Kocijan 8, Kranjec R. 2, Fekeš 4, Kranjec J. 6. Trener Gašparlin. MODEKS: Varga 15, Brodar 14, Radikovi 4, Levai 4, Bedi 28, Dodlek 18, Bogdan 15. Trener Damjanovi.

kaši Modeksa i Mladosti Ivanovec u dvorani u Maloj Subotici. Domai juniori Mladosti su dobili prvu etvrtinu minimalnom razlikom, no ve u drugoj, a posebno treoj etvrtini su se mladii trenera Damjanovia «razbudili» i doslovce s terena pomeli domaina. Time je, po nama borba za prve tri pozicije završena, dalje idu Meimurje, Modeks i Vindija. Iznenaenja e teško biti do kraja ovoga dijela prvenstva. (bh)

TABLICA: 1. Modeks

5

4

1

9/ +110

2. ŠK Vindija

5

3

2

8/ +75

3. Meimurje

3

3

0 6/ +84

4. Mladost Ivanovec

4

1

3

5. Ivanica

5

0

5/ -124

5

5/ -145

LIGA MLAIH KADETA REGIJA SJEVER – SKUPINA A

Kotoribi triler! U 6. kolu lige najmlaih (roenih 1995. i mlaih) «kikii» Kotoribe su na dalekom gostovanju u

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA

Lepoglavi izvukli pobjedu od dva koša razlike i time upisali svoju treu, najslau ove sezone. Vrijedi zabilježiti još ukupno tri neporažene momadi, a sistem natjecanja je isti kao i kod kadeta. (bh)

Ivanica – ŠK Vindija 34:74 Dubravan – akovec 48:54 (12:19, 11:12, 15:12, 10:11) Lepoglava – Kotoriba 63:65 (18:18, 19:16, 10:19, 16:12)

KOTORIBA: Tišler, Zvošec A. 9, Žini 2, Zvošec V. 48, Ptiek, Fuš 2, Sabol 2, Ujlaki, Igrec 2. Trener Munka G. Donji Kraljevec – Meimurje 55:65 (15:11, 11:21, 14:14, 15:19)

DONJI KRALJEVEC: Pozderec, Sinkovi GK 6, Pintar, Meimurec 9, Špoljar 2, Ivanovi J. 2, Bergovec 15, Vadlja 6, Mesari, Sinkovi GL, Paan 15, Sabol, Švenda. Trener Horvat T. MEIMURJE: Štefok 2, Agi 2, Jambrovi 6, Franin 8, Momilovi 17, Kocijan 18, Farkaš 2, Car 7, Gašpari 3, Glumac. Trener aji. akovec – Cestica 2000 82:15 (22:3, 26:5, 22:5, 5:12)

AKOVEC: Žižek 7, Vibovi 25, Markulija 4, Škrobar 4, Franji 19, Lepen 10, Šari 7, Žuna 6. Trener Bence E. Modeks – Donji Kraljevec 25:90 (2:29, 2:21, 16:14, 5:26)

MODEKS: Korbelj K., Hasanovi 2, Breglec, Vinko- Novak 3, Matoša, Balaž 20, Korbelj V., Repalust, Bilas. Trener Repalust S. DONJI KRALJEVEC: Sinkovi – Gašpari K. 6, Sinkovi – Gašpari L., Meimurec 21, Špoljar 14, Mesari 6, Švenda 2, Sabol 2, Pozderec 10, Ivanovi 16, Bregovec, Vadlja 6, Paan 7. Trener Horvat T.

DUBRAVAN: Orehovec 6, Šte, Matotek, Duhovi, Šte 2, Hani 1, Blažeka 18, Orehovec, Balog 15, Ribi 6. Trener Jakupak. AKOVEC: Žižek, Vibovi 3, Žuna 12, Šari 2, Markulija 2, Škrobar 7, Lepen 28. Trener Bence E. Cestica 2000 – Nedeliše 28:82(6:20, 9:23, 7:18, 6:21)

NEDELIŠ E: Pintari 11, Kocijan 36, Sudec 10, Novak, Milihram 2, Štrukelj 7, Kovai 4, Golik 10, Ledi 2. Trener Štrukelj M. Meimurje Globetka – Prelog 32:68 (13:12, 5:12, 8:17, 6:27)

MEIMURJE GLOBETKA: Hamer 7, Ma 8, Bedi, Vojkovi, Zorkovi 1, Kapelari 4, Keresteš 4, Žini 2, Mihinja, Kovai 6. Trener Novak S. PRELOG: Strbad 4, Kalšan 2, Budiša 15, Hoblaj 7, Vuk, Podvezanec 40, Bermanec, Mihoci. Trener Mikec F.

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER – SKUPINA A

Velika borba za drugi krug! Nakon 7 kola kadetske lige (igrai roeni 1993. i mlai) na vrhu je ŠK Vindija bez poraza, te Meimurje s porazom od Vindije. No, za dva mjesta koja vode u drugi krug razigravanja ovoga trenutka postoje ak 4 kandidata, svi s po dva poraza (Donji Kraljevec, Ivan-

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA akovec – Modeks 103:23 (32:9, 30:2, 25:8, 16:4)

AKOVEC: Lonari 6, Škrobar 17, Hodak 18, Lepen 19, Vrana 3, Žižek 4, Vibovi 10, Spahija 20, Markulija 6. Trener Bence E. MODEKS: Hasanovi, Vinko – Novak 9, Matoša, Korbelj, Repalust L. 2, Škvorc 2. Trener Repalust S. Nedeliše – Kotoriba 55:58 (20:15, 11:12, 10:16, 14:15)

NEDELIŠ E: Pintari, Kocijan 6, Baruki 7, Milihram, Prprovi 30, Celinger 4, Štrukelj S.1, Marec, Šegovi 7, Novak, Golik. Trener Štrukelj M. KOTORIBA: Radmani 22, Zvošec A. 2, Fuš, Zvošec V. 4, Tišler, Pek, Fuš H., Igrec K., Plako 17,, Igrec S. 13. Trener Munka G.

ica, Mladost Ivanovec i akovec). Da bi borba bila još zanimljivija, preostala su još samo dva kola! (bh) Ivanica – Prelog 63:31 (18:8, 18:7, 10:8, 17:8)

PRELOG: Lukai 11, Soka 4, Budiša, Blažeka, Podvezanec 3, Zadravec 2, Vuk, Bermanec, Kalšan 2, Grivec 2, Pongrac 7, Hoblaj. Trener Krha M. Donji Kraljevec – Vindija 52:74 (12:11, 12:14, 12:21, 16:28)

DONJI KRALJEVEC: Ivanovi J., Dopu 25, Sinkovi – Gašpari 2, Meimurec, Glavina 3, Branilovi, Taradi 3, Paan, Maretko 5, Ivanovi 14, Vadlja. Trener Horvat T.

TABLICA: 1. ŠK Vindija

7

7

0

6

6

0

12/

+303

2. Donji Kraljevec

6

5

1

11/

+270

3. Meimurje

5

5

0

7

5

2

12/

+158

3. Ivanica

7

5

2

12/

+77

4. Meimurje

6

5

1

11/

+345

5. Mladost Ivanovec

6

4

2

10/

+217

6. akovec

6

4

2

10/

+72

7. Prelog

7

2

5

9/

-321

8. Nedeliše

7

0

7

5

5

0

10/ +264

5. ŠK Vindija

6

4

2

10/ +68

6. Nedeliše

6

3

3

9/

7. Ivanica

3

3

9/

-51

3

3

9/

-76

9. Kotoriba

6

3

3

9/

-96

10. Dubravan

6

2

4

8/

+12

11. Prelog

6

1

5

7/

1

5

7/

-225

7

0

7

7/

-616

6

1

5

7/

-280

13. Lepoglava

6

0

6

6/

-278

14. Cesca 2000

6

0

6

6/

-427

Ivana Goricaj zlatna na Croatia Grand prixu U subotu i nedjelju u Samoboru je održan 18. Grand Prix Croatia, na kojem je nastupilo 950 natjecatelja iz 20 zemalja. Meu njima i lanovi KK Nedeliše. Sjajan rezultat poluila je ponajbolja meimurska karatistica Ivna Goricaj. Ivana Goricaj osvojila je zlato u uzrastu mlaih seniorki u srednjoj (-60 kg) kategoriji, na putu do zlata pobijedila je predstavnice Maarske, Italije i u finalu takoer predstavnicu Italije. Tu medaljama za KK Nedeliše nije bio kraj. U uzrastu juniora broncu su osvojili Nikola Horvat u lakoj (-55 kg), i Stjepan Bešeni srednjoj (-61 kg) kategoriji. U uzrastu kadeta i kadetkinja zlato je osvojila Helena Pintari u lakoj (-47 kg) kategoriji. Bronce su osvojili Dominik Kolari u lakoj (-52 kg) takoer u kate-

goriji kadeta i Ela Poljak u srednjoj (-54 kg) u kategoriji kadetkinja.

BADMINTON TURNIR u akovcu u nedjelju

Igra se drugi turnir Hrvatskog kupa Badmintonski klub Meimurje akovec organizator i domain 2. turnira HK-a 2008/09 za mlae juniore u-17. Turnir e se održati u nedjelju 18. sijenja 2009. u dvorani II. OŠ

akovec s poetkom u 9 sati i trajati negdje 15 sati. Na turniru e nastupiti oko 40 najboljih mlaih juniora i juniorki u konkurenciji pojedinaca i mješovitih parova, a meu njima i domaa ekipa mlaih juniora.

OTVORENO KLIZALIŠTE i u Prelogu

Klizanje cijeli dan - besplatno 12. MEUNARODNI TURNIR MLAIH UZRASTA NOVA 2009.

Selekcija 95. osvojila turnir! U besprijekornoj organizaciji KK Meimurja po 12. puta za redom u tri je dana odigrano «brdo utakmica» u dvije kategorije – kadeti 93. i mlai kadeti 95. U onoj starijoj domai su kadeti (za ovu prigodu pojaani s dva igraa) u svojoj skupini izgubili od slovenske momadi Radenska Creativ, a pobijedili maarski ZTE, pa su u borbi za tree mjesto izgubili od nekompletne zagrebake Dubrave i na kraju zauzeli etvrto mjesto od 6 sastava.

Mlai kadeti Meimurja pod vodstvom svog trenera Igora ajia odlinom su igrom na kraju osvojili turnir, bez obzira što im na finalnu utakmicu protivnik (Radenska Creativ) nije došla?! Najbolji igra u toj konkurenciji je Tin Kocijan, igra KK Meimurja. Zabilježimo i osvajae turnira: Antonio Agi, Luka Franin, Tin Kocijan, Lovro Car, Patrik Jambrovi, Petar Glumac, Luka Momilovi, Luka Keresteš, Valentino Farkaš, Tomislav Šteok, Dario Gašpari. Trener Igor aji. (bh)

-79

12. Modeks

-158

6

10. Modeks

-30

6

8. Meimurje Globetka 6

7/

9. Kotoriba

10/ +400

4. Mladost Ivanovec

+451

2. Donji Kraljevec

TABLICA: 1. akovec

14/

SJAJAN REZULTAT nedelišanske karatistice

Mlai kadeti KK Meimurja osvojili turnir NOVA 2009.

Zajednica sportskih udruga Grada Preloga zahvaljujui angažiranju predsjednika Mate Kljajia i tajnika Juraja Delladia ima ve nekoliko dana klizalište. Na terenu za mali nogomet i rukomet uz stadion Mladosti napravljena je ledena ploha koja se ve koristi tjedan dana. Klizalište je besplatno i otvoreno praktiki cijeli dan. Ipak, najugodnije je u veernjim satima od 17-20

h, ako ima zanimanja i sat duže, kad se upale reflektori i zasvira glazba. Klizalište e potrajati dok bude hladnog vremena i mogunosti pravljenja leda, a interes je itekako veliki, jer se u veernjim satima okuplja stotinjak klizaa. Organizator je uz puno volje i truda pripremio za sve koji se žele rekreirati ili pak tek nauiti klizati lijepi vid rekreacije. (dz)

SKUPŠTINE sportskih ribolovnih društava

U Linjaku umjesto Blažeke predsjednik Šergi Iako je skupština ŠRD Linjak bila redovna, društvo je dobilo novog predsjednika. Na prijedlog UO tu unkciju e u naredne tri godine obnašati Ivan Blažeka jer je dosadašnji predsjednik Marinko Šergi zbog privatnih obaveza podnio ostavku. To je ujedno najvažnija i praktiki jedina izglasana skupštinska kadrovska promjena. Tijekom 2008. godine prodana je 281 ribolovnica i 376 lanskih te 21 kadetska karata, pa su time ivanoveki ribii po jaini postali 3. ribolovno društvo od 35 registriranih ribolovnih udruga u Meimurskoj županij, što je veliki uspjeh s obzirom da je Linjak osnovan 2001. godine sa poetnih 37 lanova. Na subotnjoj skupštini lanovi, njih 130 nazonih upoznati su i s nekim novinama koje kreu od ove godine, a vezane su uz sportski ribolov na šljunari “Preloge” u Ivanovcu. Tako od ove godine vrijede posebne mjere koje se odnose na ulov natjecateljske ribe, koja se na spomenutim stazama ne smije odnositi sa šljunare, nego po principu ulovi i pusti vraati natrag u

vodu, a uvedene su i mjere zabrane upotrebe amaca na daljinsko za prihranjivanje ribe. U minuloj godini organizirano je 37 radnih akcija na ureenju staze i okoliša jezera i ribikog doma,a od ove godine uvode se i dvije obavezne radne akcije za sve lanove s kupljenom ribolovnicom. Na kraju spomenimo da je i u sportskom dijelu 2008. bila uspješna jer je ekipa Linjaka koja se natjee u III. hrvatskoj ligi osvojila odlino 2. mjesto.

U petak skupština preloške Glavatice ŠRD Glavatica Prelog za sve svoje lanove i goste sazvala je za subotu 17. sijenja u restaurantu Lovac u Prelogu redovnu godišnju skupštinu. Kako je prošlogodišnja skupština bila izborna i dala je povjerenje novom-starom predsjedniku Zoranu Peieeru na novi mandat od etiri godine, ova e biti u znaku davanja izvješa o radu kluba u minuloj godini. Poetak je zakazan za 18 sati. (dz)


13. sijenja 2009.

DOBRO JE ZNATI

45


OGLASNIK

46 MOTORNA VOZILA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Slo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5/09; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Renault Clio 1.2 2003.g.; Peugeot 206 1.4 2004.g. VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889 AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, akovec, prodaje: AUDI A-6 3.0 TDI QUATRO mod. ‘05.; BMW 320D ‘03., karavan; TOYOTA RAV-4 2.0D 4D ‘03.; JEEP CHEROKE sport 2.8CRD ‘03.; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02., karavan; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02.; REN. CLIO 1.5 DCI ‘03.; REN. MEGANE 1.9 DTI ‘01.; MAZDA 626 2.0 DITD ‘99.; VW GOLF 1.9 SDI ‘00., karavan; OPEL CORSA 1.0 ‘02.; OPEL ASTRA 1.7 TD ‘98.; ROVER 400 2.0D ‘98.; REN. LAGUNA 1.8 ‘96.; BMW 318i ‘96.; VW POLO 1.4 ‘96.; VW GOLF 1.9 TD ‘95.; VW GOLF 1.9 TDI ‘95.; BMW 525 ‘90. Uvoz iz Njemake. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez ueša, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr OPEL KADET 1.4 registr. Do 4./09., u dobrom stanju, mob. 098/1871-338 OPEL KADET 1.3s, E linija, 1985.g., automak, neregistriran, mob. 098/185-8753 VW EOS 1.4TSI 2008.g., novi, neregistriran, upita izmeu 17-19 sa na tel. 042/731-381 FORD MONDEO 11.mj./94.g., u vrlo dobrom stanju, redovito servisiran, registr. Do 30.11.2009.g., mob. 095/8788-752 GOLF 1.9TDI 1996.g., 90KS karavan, klima, alu, abs, reg. do 5./09., cijena 3.700 eur, mob. 091/7237-999 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podizai stakla, alufelge), 1994.g., u odlinom stanju, bijela, cijena 11.000 kn. Mob. 091/510 7261. EUROKUKA za golf II s branikom, mob. 091/7237-999 REN. TWINGO 1.2 2003., dosta opreme, reg. do 7./09., ušuvan, 70.000 km, serv. knj. Mob. 098/537-787 CLIO 1.2 1991.g., reg. do 10./09., cijena 1.600 eur, mob. 091/7237-999 KUPUJEM OSOBNI ILI TERENSKI AUTOMOBIL, lakše ošteeni ili u lošijem stanju, od vlasnika, na br. 091/916-7267 DAEWOO LANOS 1.6SX, 78 kW, 2000.g., reg. do 12/08.g., puno opreme, servisiran... Tel.: 091/722-9172

VW PASAT TDI 2004, zeleni, ful oprema. mob. 099/338-4286 PRODAJEM EURO KUKU od opel vectre, komplet za 800 kn. mob. 098 9049291 YUGO 55 1989.god., reg do 9/09, odlino stanje, akovec, mob. 091/511-2213 OTKUPLJUJEM SVE VRSTE ATOMOBILA koji nisu više za upotrebo i odvozim, telefon: 040 867 189 FORD TRANSIT 2.0 Tdci, mini bus putniki 8+1, 2001.g., ABS, 2 air baga, servo, webasto, 5400eur, mob. 098/777-095 SEAT CORDOBA 1.4 16V 19.000 km, 1.vlasnica, mod. ‘06.g., autom. klima, besprijekorno stanje, 8900eur, mob. 091/8956-802 P-307 2.0HDI 110KS, Sport Wagon mod. 04.g., digit. klima + oprema, 1.vl., nije uvoz, servisna k., besprijekorno stanje, 8900eur, mob. 091/8956-573 GOLF III sdi 1996. god., reg. do 11/09., u odlinom stanju, mogua zamjena za jeinije vozilo, telefon: 099/6926-812 REN. CLIO 1.2 2001.g., reg. do 12./09., 96.000 km, crni metalik, klima + el. paket, mob. 091/524-3593 OPEL ASTRA 1.4 16V 2002.g., 1.vl., klima, ABS + oprema, 80.000 km, servisna, odlian, 7000eur, mob. 091/959-1676 CITROEN SAXO 1.1 2001.g., 80.000 km, srebrni metalik, 3 vrata, reg. do 4./09., mob. 099/3111-587 PRODAJEM SKUTER 125ccm 2004.g., reg. do 8./09., mogua zamjena za motocikl (uz moju nadoplatu). tel: 098/491-636 PRODAJEM auto VW, Opel, Seat, škoda, Audi, ošteen ili neispravan, od vlasnika kupujem, može i strane tablice. telefon: 091/916-7267 TOYOTA RAV-4 2.2 D-4D execuve+, 2006.g., 1.vl., servisna, u sustavu pdv-a, 49tkm, mob. 091/511-40-57 REN. LAGUNA 1.6 16V 2001.g., reg. do 9./09., ful oprema, nova linija, cijena 7.350 eur, mob. 095/90-77-062 PEUGEOT PARTNER 190C 1.6HDI, klima, 1.vl., 2007.g., reg. do 5./09., 62.000 kn sa pdv, mob. 091/511-40-57 JEEP CHEROKE SPORT 2.8 CRD mod. ‘03., 1.vl., u sustavu pdv-a, 12.700 eur, mob. 095/90-77-062 IVECO TURBO DAILY 35C 11V dizel 2002.g., produženi, povišeni, mob. 091/511-4057 VW CADDY 1.4i 1997./98.god., kao novi, za 2.450 eur, mob. 092/1250-990 JEEP GRAND CHEROKEE 2003.g., ušuvan, 82.000 km, crni metalik, prodajem, mob. 098/426-021 REN. SCENIC RX4 1.9 2002./03.g., ful oprema, reg. do 1./2010., mogua zamjena, mob. 098/9348-247 VOLVO 460 1.9TDI GLT 1996.g., klima, abs, servo, koža, daljinsko – povoljno, mob. 099/598-3497 OPEL KADET 1.4 ispravan i registriran, mob. 098/943-6382 PRODAJEM YUGO 45 1989.g., registriran, u dobrom stanju, te prodajem simpa start paket sa 800 kn na raunu, novo. tel. 865-293 PRODAJE SE AUDI 80 1.8s 1990.g., alu felge + 4 zimske gume, centr. zaklj., el. podizai stakla, šiber, grijai retrovizora, radio, neregistriran, povoljno, mob. 091/155-4687 PRODAJU SE NOVE zimske gume s felgama za vw vozila dim. 205/55/R16 Semperit, mob. 098/915-3960

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC , Tel. 040/395-180, 091/5005-128 POMO U BIOTERAPIJE OTKLANJAM SVE PROBLEME kod impotencije i erekvne disfunkcije. Mob. 098/1347-031 STOLAR SERVIS – ne bojimo se najveih i ne sdimo se najmanjih stolarskih zahvata, tel. 040/343-031 GRADITELJSTVO KOCIJAN d.o.o. izvodi sve GRA EVINSKE RADOVE, te razne ADAPTACIJE uz ponudu BESKAMATNIH KREDITA, mob. 091/1861-336 PODUKE IZ MATEMATIKE, zike i elektrotehnike, Ivanovec, tel. 337-262 UVALA BI DJECU, mob 098/598-425 OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 NUDIMO MOGU NOST HONORARNOG POSLA, plaa po uinku. Za daljnje info javite se na mob. 098 242 213

NAMJEŠTENJA KONOBARICE traži noni bar «Drifter», mogunost smještaja, uvje odlini. Mob. 099/6299-299 RADIO BIH U VAŠOJ FIRMI na organizaciji, edukaciji, kontroli, lobiranju, komercijali, prodaji, nabavi ili održavanju, tel. 098/463-502 KERAMIAR s dugogodišnjim iskustvom traži posao polaganja keramikih ploica. Tel. 098/626-876 ŽENSKA OSOBA TRAŽI posao uvanja djece, mob. 098/913-8465 IRISH PUB Lendava traži žensko osoblje u stalni radni odnos, tel. 00386/4022-6206, Šoš Vladimir TRAŽIMO KUHARA s višegodišnjim iskustvom, mob. 099/323-2032 ZIDAR u penziji traži manji posao, tel. 098/463-502

KREDITI

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boškovia 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: kue, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije

AKOVEC, USKA BB, TRŽNICA www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 RADNO VRIJEME: Pon-Pet 08:00-16:00 Sub 08:00-13:00 Prodajemo i potražujemo kue, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Meimurju i šire.

PRODAJE SE PARCELA u akovcu s projekma za izgradnju 6 stanova, vrlo povoljno, mob. 098/749-131 PRODAJE SE ŠUMA od 1380 hvati i oranica 1200 hvati kod zaobilaznice, mob. 098/925-4619 PRODAJEM GRADILIŠTE na vrlo povoljnoj poziciji predvieno za izgradnju samostojee kue, Vojni vrtovi, mob. 091/9320-288 PRODAJEM VE E GRADILIŠTE na prodaju u Stanencu i citroen jumper 2002.g., produžen i povišen, mob. 099/488-48888 IZNAJMLJUJE SE STAN u centru k, A. Schulteissa, zva poslije 16 sa na tel. 524-079 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni komforni namješteni stan u Varaždinu, studentima, zaposlenim samcima, na duže vrijeme. Tel. 091/547-0069 KU U u M. Središu od 160 m2, 2 stana, 2 garaže, 2 podruma, spremište, ljetna kuhinja, vonjak, sve na zemljištu od 2018 m2, svi prikljuci, prodajem ili mijenjam za dva manja stana. Ponude sla na e-mail: dusanka.fric@ ck.t-com.hr ili mob. 095/863-1441 VARAŽDINSKE TOPLICE (500m od Minerve) – prodaje se kua od 110 m2 i cca 2000 m2 okunice, svi prikljuci, cijena 46.000 eur. Mob. 099/215-1379 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM poslovni i stambeni prostor u akovcu (centar). Upit na tel: 0043/3144-44332 ili na mail: dbeck@ inode.at

13. sijenja 2009. PRODAJE SE STAN NA JUGU akovca od 70 m2, sa terasom i malim dvorištem, nanovo preureen. Nazva na mob. 091/587-3684 PRODAJE SE POLOVICA KU E u akovcu s okunocom i garažom. Upita na adresi Travnik 5, Golubi PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 095/854-7332 ili 040/639-416 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu 49 m2. mob. 098 1846 898 GRAEVINSKA PARCELA- Savska Ves 530m2, Mihovljan-Šafran 1180 m2, mob. 091 1 395 244 Prodaje se graevinsko zemljište od 6000-11000 m2, pokraj Mercatora uz južnu zaobilaznicu, telefon: 099/3384-288 PRODAJEM KU U u D. Kraljevcu, visoka prizemnica, vrlo atrakvna parcela 1200m2, u samom centru mjesta. telefon: 040/312-677 PRODAJEM USELJIVU STARIJU KU U blizu akovca u Novom Selu Rok. Hitno. Tel. 095/822-4079 PRODAJEM STARIJU KU U s velikim dvorištem na Belici, tel:099 570 6866 IZNAJMLJUJEM sobe i apartmane u centru Varaždinskih Toplica. Tel. 042 250-130

LONAR NEKRETNINE; prodajemo STANOVE u akovcu 63m2 - 2 sobe, 55m2 - 2 sobe, 53m2 - 2 sobe, 60m2 - 2sobe, 96m2 - 3.5 sobe, 41m2 - 1 soba; gradilišta na jugu, 300-1000m2; STANOVE u urbanoj vili rohbau 103-128m2; KU E u nizu rohbau 228m2; EKSKLUZIVNE STANOVE u centru akovca 90 i 140m2. tel. 091/343-5678 PRODAJE SE DVOSOBNI STAN od 55 m2, renoviran, u Vukovarskoj ulici u akovcu. Nazva na 098/946-5206 IZNAJMLJUJEM GARSONJERU od 30 m2, namještenu, 1000 kn, blizu centra, samcima. tel. 095/8080-116 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kupaonice i kuhinje i stan, A. Starevia 33. tel. 390-094 KUPUJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE (oranicu) 1-2ha na podruju Meimurja. mob. 091/1010-050 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN polunamješten stan u akovcu. tel. 091-556-9091; 098-1342-090 STARU KU U U DUNJKOVCU uz glavnu prometnicu, prodajem na tel:099/673-7919 PRODA JE SE DVOJNA KU A u Nedelišu, svi prikljuci, centralno, adaptirana, okunica 750m2, cijena 69.000 eur. tel. 099/7969-541 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA za jednu osobu, tel. 390-291 ili 390-462 KUPUJEMO GRADILIŠTE za samostojeu kuu u Martanama, tel. 098/210-570 IZNAJMLJUJEM ETAŽU KU E s posebnim ulazom (2 sobe, kuhinja, 2 kupaonice), prednost studentima, blizina centra k, mob. 098/426-917 ZADAR, Petrane: restoran sa 10 apartmana, velika terasa, prilika za ugostelje, rme ili za odmaralište. mob. 098/136-1712 ETVEROSOBNI STAN na Jugu, Travnik, 82m2, za 1.100 eur/m2, mob. 098/6740-331 PRODAJEM GRADILIŠTE u ehovcu od 1250 m2, cijena 110 kn/m2, kod Preloga, mob. 091/721-9920 PRODAJEM DVOSOBNI STAN od 55m2, 2 balkona, ul. Zrinsko-frankopanska, akovec, tel. 312-885 PRODAJEM STARIJU KU U u Savskoj Vesi s vrtom i gosp. zgradama, tel. 343-026 IZNAJMLJUJEM POVOLJNO SOBE za noenje, mob. 095/877-5904 PRODAJE SE KU A u Putjanama, južni dio k, useljiva, sa gosp. zgradama, plinsko centralno i svi prikljuci, mob. 091/5636-323 PRODAJE SE GRADILIŠTE sa starom kuom za rušenje, sa prikljucima struje i vode, te još jedno gradilište. Tel. 865-022 IZNAJMLJUJE SE SOBA namještena, u akovcu, s upotrebom kupaonice, ul. I. Gundulia, tel. 337-407

ŽIVOTINJE IZGUBLJENI PAS U centru akovca odlutao je pas, mužjak po imenu Lux, pasmine maarska vižla, star oko godinu dana, pšenino-crvene boje. Ako imate bilo kakvih saznanja o Luxu ili ste ga vidjeli, molimo informacije na br. mob. 098/177 2445. Za ispravnu informaciju nudi se NOVANA NAGRADA.

POLJOPRIVREDA PRODAJEM TRAKTOR IMT 560 1991.g., prikolicu SIP za stajski gnoj, plugovi i utovariva, tel. 866-577 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806TD sa širokom kabinom, malo radnih sa, i 50 bali slame po 6kn, te KUPUJEM jednobrazdni visoki plug ili daje 2-brazdni visoki 10cola, mob. 098/190-3753 KUPUJEM STROJ ZA IŠ ENJE ŽITA ili trijer (veternica), tel. 853-258 PRODAJEM TREBLJAICU ZA KUKURUZ i dva kardana. Tel. 337-003 ili 098/97-67-123 PRODAJE SE TREBLJAICA za kukuruz, povoljno. Tel. 099/524-3488 KUPUJEM TRAKTOR IMT, može u lošijem stanju ili neispravan, može i s prikljucima, do 3000eur, mob. 091/916-7267 PRODAJE SE PRIKOLICA za rastepanje stajnjaka te pneumatska sijaica za kukuruz 4-redna, nazva poslije 15h na tel. 040/334-017 ili 098 176 1954 PRODAJEM dvoredni bera kukuruza Sip Tornado 80, prvi vlasnik, u odlinom stanju, TEL. 091/1688679, 040/895-086 PRODAJE SE KABINA za traktor Store ili sl., tanjuraa, plug, prikolica (nije kiper), samohodna kosilica (mali traktor) i vanjske gume za traktor, tel. 865-126 ili 091/5175-821 PRODAJE SE prikolica kiper 2-osovinka nosivos 12T, tanjurae OLT 20 diska, ralica za snijeg od ICB kombinirke, mob. 682-180 PRODAJEM TRAKTOR IMT 533, registriran, sauvan i prikolicu 1-osovinku, 5T, nije kiper, tel. 360-592

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

NEKRETNINE LONAR NEKRETNINE; potražujemo nekretnine; prodajemo KU E, STANOVE, POSLOVNE ZGRADE, na podruju Meimurja; tel. 091/343-5678 POVOLJNO PRODAJEM POSLOVNI PROSTOR u centru akovca od 300 m2 s vlas m parkiralištem, ul. R. Boškovia. tel: 091 522 5050 NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIŠTA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namješten, s malim dvorištem, šupom i podrumom, s mogunošu ureenja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112 NEKRETNINE „KTB“ T. Gorianca 6, akovec-Jug (preko puta Betex-a) Tel: 040/363-030; 098/242-279 www.nekretnine-ktb.hr PRODAJEMO KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podruju Meimurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji. POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina za naše cijenjene kupce s podruja Meimurja i šire. Velik broj stanova u ponudi svih veliina na cijelom podruju akovca i Meimurja.

Poklanjamo štene staro 3 mjeseca, crne boje, nižeg rasta, vrlo umiljato. Mob: 091/567-8718


OGLASNIK

13. sijenja 2009.

POKLANJAJU SE PSI I stari 4mj., umiljati, male rase, mješanci pina, za stan, mob. 098/373-091 NJEMAKI BOKSERI štenci, cijepljeni, s rodovnicom, pareno u Italiji, tel. 042/641-417 ili 098/258-552 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i make. Tel. 363-445 PRODAJU SE cimetne i crvene rozele, konkuri, zelene aleksandre, rozenkolisi. Tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMAKI OVARI odlinih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJU SE WESTY terijeri, štenci, cijepljeni, s rodovnicom, ipirani, iz vlastog uzgoja, novogodišnji popust, tel. 040/364-010

ELEKTRONIKA KUPUJEM ILI UNA JML JUJEM rablje ni elektrini pianino. Tel. 861-509 ili 095/800-7590 NOKIA E-51, novi iz T-mobila, cijena 1.100 kn, mob. 099/325-4267 PRODAJE SE Simpa start paket s ukljuenim brojem (lako je pamv) i sa 150 kn. Cijena je 80 kn. Nazva na: 098/167-2997 PRODAJEM DVD-PLAYER, srebrne boje, malo korišten za 199kn. tel. 099/7969-541

RAZNO PRODAJU SE MREŽICE ZA FASADU, vea koliina, cijena povoljna. Info na tel. 098/944-3338. KUPUJEM STARE RAZGLEDNICE i estitke, mob. 091/897-2754 PRODAJEM tranu pilu (banzek) radni stol dim. 90x110cm, te stroj za izradu brodskog poda i lamperije, tel. 543-882 PRODAJE SE novi kuhinjski štednjak na drva, smei, korišten 2 tjedna, tel. 395-097 PRODAJEM UGOST. Štednjak, rošlj, fritezu, hladnjak, kotao, kiper, gril, vagu, salamoreznicu, sudoper, radni stol, penicu, ledomat, espreso aparat, mob. 098/9211-929 PRODAJEM regal, komodu s vitrinom (puno drvo-hrast), skije s vezovima, pancerice, klizaljke, zimske gume 185/65/14 (4kom

- 400kn), nove kopake Adidas br. 43-44 (500kn), 2 madraca po 100kn/kom, kuh. Stol na razvlaenje i 4 stolice bijele boje (500kn), el. Ugradbeni štednjak Elektrolux (500kn), tel. 328-106 ili 098/171-4456 ŽIDOVSKI SVJE NJAK starinski od mesinga, odlino sauvan, mob. 091/8972-754 PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i runa pumpa za lož ulje, crni pisai stol. Tel. 858-424 TUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan domai uzgoj. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, šivaa mašina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori. Tel. 333-253 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi, Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/ DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vratima, runi rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekorišteno – povoljno. Tel. 098/408-049 PRODAJU SE VJENANICE, sveane haljine, inventar ( lutke, regali ) iz salona; u kompletu ili pojedinano. Info. 098/991-991-3. OTKUPLJUJEM euro i obine palete. mob. 098/632-455 PRODAJE SE SUHI PUTER grah, cijena 18kn/kg i svinja, domae hranjena, teška oko 250kg za 14kn/kg, tel. 099/67-66-515 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žu te ambalaža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno, Tel. 098/632-494 PRODAJEM dj. kinderbet bijele boje sa ogradicom i baldahinom, madracem, poplonom i djeja kolica Piere Cardin, cijena 1.000 kn, mob. 098/979-5498 Prodaju se domae JABUKE nešpricane, suhi GRAH trešnjevac i bijeli sitni, ZELJE, i ORASI u ljusci i oišeni. telefon: 343-557 PRODAJEM 250kom odlinih dokumentarnih lmova za 200 kuna, odlina slika i tlovi. mob. 095/8766-048 Prodaje se PLINSKA PE MAJA 8, sjedea KADA, pe na KRUTA GORIVA za kupaonicu. telefon: 098/700-126

47

FILATELISTIKI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele prikljuiti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI ŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA MEIMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1 MEIMURSKA BANKA AKOVEC MEIMURJE PLIN, Mihovljanska 70 MEIMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jelaia 22 (bivša vojarna) MEIMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKITELEKOM–Tcentar,M.hrvatske6 MUZEJ MEIMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2 OBRTNIKA KOMORA ME. ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budunost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031 NAUITE PLESATI uz najbolje uitelje plesa u LIVI na privatnom satu ili plesnom teaju. Info. 098 170 53 90 NK DINAMO ZAGREB poziva sve koji vole plavu boju da postanu lanom uz vrijedan poklon za svakoga - Povjerenik za Me. županiju, Toni Marnjaš, mob. 099/316-2112 PRODAJE SE auto at uno, aparat za vakumiranje preh. proizvoda Zepter Vassy, novo, 50% jeinije, mob. 099/411-4296 KUPINOVO VINO ljekovito, bogato željezom, iz vlaste proizvodnje. Šaljem pouzeem. telefon: 098-1379-366 PRODAJEM HRAST promjera 70 i 10 m dužine u rastu. tel. 040/865-291 PRODAJE SE: plinska pe maja 12 (400kn), kupaonski bojler 80lit. Konar, malo korišten (400kn), štednjak na drva (400kn), kupaonska pe na drva (300kn) i trajnožarea pe (200kn), tel: 098/316-519 PRODAJEM MALI STOL za dnevni boravak boje bukve, ouvan, malo korišten kao nov, za 250kn te orahe u ljusci za 8kn-kg. tel. 821-626. KUPUJEM DRVENU GRAU raznih dimenzija, zauzvrat nudim zidarske usluge ili raznu robu, tel. 098/463-502 PRODAJEM: mješalicu za beton, potopnu pumpu, opremu za kolinje, inkubator, pe za centralno na plin i lož ulje, tel. 098/463-502 PRODAJEM MALOKALIBARSKU PUŠKU s optikom, povoljno, uredan oružani list, mob. 091/572-4557 PRODAJEM KREVET masivno drvo, s podnicom i madracem, vrlo povoljno, tel. 639-261 PRODAJE SE televizor Vivax, nekorišten i stojei usisava Zepter, povoljno, mob. 099/411-4296 PELENE ZA ODRASLE - 3 paketa povoljno prodajem. Info. na 098-938-73-40

POSAO - Ponuda 1. 130602 :BRODOVI, ribarice, jahte, marine, plaorme, naovodi, predstavništva u inozemstvu, potražuju vei broj mornara, NKV, KV radnika, tehniko i bijelo osoblje i asnike. Šifra:130602. Tel. 060/523-641. 2. 170467 :DODATNI PRIHOD, punjenje kover kod kue, tražimo djelatnike. Tel. 098/934-3842. 3. 153023 :KOMUNIKATIVNE i ambiciozne djelatnike, dob i struna sprema nisu važni, odlina plaa, za rad s kreditima, tražim. Šifra:153023. Tel. 060/523-641. 4. 163732 :OZBILJNE SURADNIKE za novu poslovnu mogunost tražimo. Odlina zarada s tendencijom rasta. Isplata u eurima. Tel. 052/741-479, 098/937-6447. 5. 125423 :STALNI I PODSEZONSKI POSLOVI U EU.Radnike, ugostelje NKV, KV, majstorska zanimanja, branje voa, povra, njegovateljice, uvari, hostese i sl. Šifra:125423. Tel. 060/523-641.

STANOVI - Ponuda 6. 169877 :ZADAR BORIK, dvosoban stan 70 m2, 4. kat, prekrasan pogled, cijena 115 000 E, prodajem. Tel. 091/589-4963. 7. 169866 :ZADAR BULEVAR, dvosoban stan, 58 m2, povoljno prodajem. Tel. 091/589-4963. 8. 169864 :ZADAR BULEVAR, dvosoban stan, 80 m2, kompletno renoviran, cijena 140 000 E, prodajem. Tel. 091/589-4963.

INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 (zgrada županije)

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294 tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel.0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za opu upravu - Mani ured AKOVEC - Mani ured PRELOG - Mani ured M. SREDIŠ E - Mani ured M. SUBOTICA - Mani ured NEDELIŠ E - Mani ured ŠTRIGOVA - Mani ured KOTORIBA - Mani ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

697


INFORMACJE

48 SLOBODNA RADNA MJESTA 1. POZAMANTERIJA-MT d.o.o., 40315 M. Središe, J. Broza 88, traži 1 VŠS TERENSKOG KOMERCIJALISTU, akvno poznavanje engl. jezika, vozaka dozvola B kateg., dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. 2. KERAMIKA “AS” HLAPI INA 152, traži 3 KERAMIARA, 2 POMO NA RADNIKA na neodreeno vrijeme, javiti se na 573006, 091-539-8888. Natjeaj otvoren do 15.01.2009.g. 3. Autoprijevoznik MILOVAN TODOROVI PEKLENICA, traži 1 VOZAA C i E kategorije na neodreeno vrijeme, javi se na 099-3502344. Natjeaj otvoren do 15.01.2009.g. 4. Kavana ATLANTIC NEDELIŠ E, Varaždinska 65, traži OSOBLJE ZA RAD U KAVANI na neodreeno vrijeme, javi se na 098-242-169. Natjeaj otvoren do 17.01.2009.g. 5. Pizzerija ZOOM AKOVEC, Zagrebaka 84, traži 1 KUHARA-PIZZA MAJSTORA, 1 DOSTAVLJAA PIZZA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-985-7424. Natjeaj otvoren do 31.1.2009.g. 6. Manitu d.o.o. A. Šenoe 24, Mursko Središe, traži REFERENTA PRODAJE TEAM BUILDING PROGRAMA, potrebno radno iskustvo. Natjeaj otvoren do 10.01.2009., javi se na nikola.manitu@gmail.com 7. GRADI-K d.o.o. Gornji Zebanec 23, traži VIŠE ZIDARA I GRAEVINSKIH RADNIKA na neodreeno, javi se na 091-597-95-26 Natjeaj otvoren do 31.01.2009 8. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 2, traži 1 PRODAVAICU PECIVA ZA RAD U KIOSKU na neodreeno vrijeme, slobodan dan u tjednu (nedjelja), javi se na 091-582-8639. Natjeaj otvoren do 15.01.2009.g. 9. PEKARA IN NEDELIŠ E, akoveka 57, traži 1 POMO NOG PEKARA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javiti se na 091-1693-141. Natjeaj otvoren do 15.01.2009.g. 10. INSTALACIJE “ŠTEFI ” D. DUBRAVA, Brodarska 14, traži 1 INSTALATERA GRIJANJA na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 3 g, javi se na 098-823-772. Natjeaj otvoren do 22.01.2009.g. 11. VEMIL d.o.o. AKOVEC, Uska bb, traži 1 PRODAVAA (M/Ž) IT i audio-video opreme u prodajnom centru akovec, SSS/VŠS komercijalnog, ekonomskog ili tehnikog smjera, 1 godina iskustva u prodaji ,dobro poznavanje Microsoft office alata, znanje engleskog jezika, komunikacijske, prodajne i pregovarake vješne, dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 15.01.2009.g. 12. KORALJ d.o.o. Riblji restoran akovec, traži 1 KUHARA U RIBLJEM RESTORANU akovec, na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 312-688. Natjeaj otvoren do 27.01.2009.g. 13. TERMO-BEK d.o.o. M. Središe, traži 2 INSTALATERA GRIJANJA, PLINA, VODE I KLIME, na neodreeno vrijeme, javi se na 543-896, 098-242-899. Natjeaj otvoren do 31.01.2009.g. 14. Ca e bar MARTI PRELOG, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, minimalno OŠ, javi se na 099-229-1197. Natjeaj otvoren do 31.01.2009.g. 15.DomzastarijeinemoneosobeSLAKOVEC 70, traži 1 MEDICINSKU SESTRU na neodreeno vrijeme, godinu dana radnog iskustva, položen struni ispit; i 1 NJEGOVATELJA/ICU na neodreeno vrijeme, javi se na 829-181 ili dostavi pismenu zamolbu na gornju adresu do 30.01.2009.g. 16. Markeng, trgovina, konzalng, NEDELIŠ E, Žarkovice 15, traži 1 KOMERCIJALISTU na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, rad na podruju Županije, vozaki ispit B kat., znanje engl. ili njem. jezika, nazva na 822-250. Natjeaj otvoren do 30.01.2008.g. 17. Ca e bar “PICTURA” akovec, B.J. Jelaia 2, traži 1 KONOBARA/ICU na neodreeno vrijeme, javi se na 098-944-5482. Natjeaj otvoren do 15.01.2009.g. 18. BU-NET d.o.o. Strahoninec, akoveka 81, traži 4 DJELATNICE ZA IŠ ENJE NOVOIZGRAENIH STANOVA na odreeno vrijeme uzmogunoststalnogradnogodnosa,mjesto rada Zagreb-Sesvete, organiziran prijevoz, nazva na 091-518-0672. Natjeaj otvoren do 15.01.2009.g. 19. SPERO d.o.o., akovec, B.J. Jelaia 79, traži 2 ELEKTROINSTALATERA (1 za poslove voditelja radova i 1 za poslove elektroinstalatera) na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili dostavi pismene zamolbe na gornju adresu, info na mob. 091/584-6242, natjeaj je otvoren do 30.1.2009. 20. ELEKTROING GRABAR d.o.o., akovec, M. Buia 8, traži 5 KV ELEKTROINSTALATERA, 3 SSS ELEKTROTEHNIARA I 2 ELEKTROINŽENJERA na odreeno vrijeme uz mog. stalnog radnog odnosa, javi se na tel. 396-

046, 098/242-844, natjeaj je otvoren do 31.1.2009. 21. Art - ing d.o.o., AKOVEC, traži 3 SOBOSLIKARA na neodreeno vrijeme, javi se na tel. 390-279, 091-239-0279, natjeaj otvoren do 30.01.2009.g. 22. AC INSTALACIJE, Pribislavec, Radnika 21, tražiMONTERECENTRALNOGGRIJANJA,VODOINSTALATERE I POMO NE RADNIKE - više izvršitelja na neodreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, vozaka dozvola B kat., javi se na 360-752, 098-303-764, natjeaj otvoren do 08.02.2009.g. 23. Popravak vrtnih kosilica “EXTREMA”, ŠTEFANEC, N. Tesle 23, traži 1 DJELATNIKA ZA POPRAVAK VRTNIH STROJEVA - automehaniar ili slino zvanje, volja za rad na neodreeno vrijeme, javiti se na 098-778-801, natjeaj otvoren do 08.02.2009.g 24. Autoservis Tuning Drvoderi d.o.o., Podturen, Športska bb, traži 3 AUTOMEHANIARA na neodreeno vrijeme, javi se na 847-029, 099-502-9558, natjeaj otvoren do 27.01.2009.g. 25. GKP PRE-KOM d.o.o. PRELOG, Trg Kralja Zvonimira 9, traži 1 NKV, PKV, KV GROBARA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 645-535, natjeaj otvoren do 07.02.2009.g. 26. Auto-otpad GRANDY , STRELEC 82, traži 1 DJELATNIKA ZA POSLOVE RASTAVLJANJA AUTOMOBILA i prodaju rezervnih dijelova automehaniar ili sl. na neodreeno vrijeme, javi se na 098-241-615, natjeaj otvoren do 08.02.2009.g 27. Obrtnika radiona SIDERITE, TRNOVEC 1B, traži 1 BRAVARA, 1 ZAVARIVAA i 1 TOKARA na neodreenovrijeme,poželjnoradnoiskustvo ali nije uvjet, javi se na 099-271-2080, natjeaj otvoren do 08.02.2009.g. 28. Tesarski obrt KAMENI , ŠTEFANEC, B.Radia 45, traži 1 KV TESARA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-910-6276, natjeaj otvoren do 08.02.2009.g. 29. SMART d.o.o., AKOVEC, K. Zvonimira 5, traži 5 DJELATNIKA ZA MONTAŽU NAMJEŠTAJA na neodreeno vrijeme, radno iskustvo poželjno ali nije uvjet, javi se na adresu akovec, K. Zvonimira 5 osobno, natjeaj otvoren do 09.02.2009.g. 30. TVORNICE STONE HRANE d.d., AKOVEC, Dr.I.Novaka 11, traži 1 VSS AGRONOMABILJNI SMJER na neodreeno vrijeme, znanje rada na raunalu, dostavi pismene zamolbe sa preslikom diplome na gornju adresu sa naznakom “prijava na natjeaj”, natjeaj otvoren do 21.01.2009.g. 31. Ca e bar TANKER, AKOVEC, Preloška bb, traži 1 KONOBARICU na neodreeno vrijeme, javisena098-912-4704,natjeajotvorendo 08.02.2009.g. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200

RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. Ugosteljski obrt DRAŽEN JAMBRIŠKO, J. Habdelia 4, Varaždin; traži 2 KUHARA/ICE za pripremu jela u restoranu “Zlatna guska” na odreeno vrijeme uz mog. na neodreeno, uvje: KV, SSS - jedna osoba za mjesto ‘kuhar I’ ili ‘kuhar II’ te jedna osoba za posao pomonog kuhara, u obzir dolaze i osobe a anitetom za rad u kuhinji, a spremne na obuku za rad u navedenom objektu, najava na mob. 091/669-0906iliosobnonaadresu(od8-9h), do 16.3. 2. Autoprijevoznik GORAN ŠTENGL, Varaždinska 2, Zbelava; traži 1 DISPONENTA U MEUNARODNOM PROMETU na neodreeno vrijeme, uvje: SSS, VŠS, VSS - cestovni promet, znanje engl. i njem. jezika, poznavanje rada na raunalu, vozaki B kat. i 1 VOZAA TERETNOG VOZILA u domaem prijevozu na neodreeno vrijeme, uvje: KV, SSS, vozaki C i E kat., potrebno radno iskustvo, najava na mob. 099/502-4787, do 15.2. 3. GASTROCOM d.o.o., Varaždin, J. Habdelia 6; traži 2 KONOBARA/ICU za rad za šankom i posluživanje pia u lounge baru ‘Ritz’ na odreeno vrijeme uz mog. na neodreeno, uvje: PKV, KV, SSS bez obzira na zvanje i radno iskustvo, osobe zainteresirane za rad u ugosteljstvu osobno na adresu ili najava na tel. 042/211-466 (Ksenija Smeško), do 14.1. 4. Pekarski obrt DANICA, Kuan Donji, Varaždinska 71; traži 1 PKV, KV PEKARA sa godinu dana radnog iskustva za PROIZVODNJA KRUHA I PECIVA na neodreeno vrijeme i 1 OŠOSOBUZAIŠ ENJEPEKAREnaodreeno vrijeme od 20 sa tjedno. pismene zamolbe na gornju adresu sla do 31.1.

13. sijenja 2009.

IZNAJMLJUJE SE Poslovni prostor – STROGI CENTAR akovec, M. Hrvatske 6 - u zgradi «HYPO BANKE» - sadašnji prostor «T-com» centar - cca 140m2, slobodno od 01.02.2009. Informacije na telefon 098/393-100

PRIVREDNA BANKA d.d. Zagreb, Podružnica Varaždin, Varaždin, Kukuljevieva 17

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Odbor za dodjelu javnih priznanja KLASA: 061-01/09-03/1 URBROJ: 2109/1-02-09-01 Na temelju lanka 14. Odluke o javnim priznanjima Meimurske županije («Službeni glasnik Meimurske županije» broj 2/02.-proišeni tekst i 3/07), Odbor za dodjelu javnih priznanja Skupšne Meimurske županije raspisuje

POZIVNI NATJEAJ

oglašava drugu

za podnošenje prijedloga za dodjelu Nagrade «Zrinski» Meimurske županije za 2008. godinu

JAVNU PRODAJU NEKRETNINE Dana 21. sijenja 2009. godine u 9.00 sa, na drugoj javnoj prodaji kod Opinskog suda u akovcu prodaje se obiteljska kua i oranica u akovcu, ZAVNOH-a 74a, za poetnu cijenu od 1/3 tržišne vrijednos što iznosi oko 177.000,00 kuna. Dana 21. sijenja 2009. godine u 9.45 sa, na drugoj javnoj prodaji kod Opinskog suda u akovcu prodaje se gospodarska zgrada, dvije garaže i dvorište, sve u Kuršancu, Glavna 164, za poetnu cijenu od 1/3 tržišne vrijednos što iznosi oko 367.000,00 kuna. Za sve informacije pogleda oglasnu plou Opinskog suda u akovcu ili nazva O42 214 104

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA SELNICA OP INSKO POGLAVARSTVO Na osnovu lanka 26. Statuta opine Selnica («Službeni glasnik Meimurske županije» broj 9/01, 3/06) i Odluke Opinskog vijea Opine Selnica sa 19. sjednice, održane 20.12.2008. godine, objavljuje

JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA

za kupnju opinske nekretnine, k.o. Selnica, u „Gospodarskoj zoni Selnica“

Nagrada «Zrinski» Meimurske županije dodjeljuje se graanima Meimurske županije, djelatnim skupinama, trgovakim društvima, ustanovama, udrugama graana i drugim pravnim osobama za najviše zasluge u promicanju znanos, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnos, športa, zdravstva, socijalne skrbi i svih drugih oblika života u Meimurskoj županiji. Nagrada «Zrinski» dodjeljuje se za rezultate u radu posgnute u protekloj godini ili jekom duljeg vremenskog razdoblja, uz zadovoljavanje sljedeih kriterija: - najbolji rezulta posgnu u teorijskom ili praknom podruju, - objavljena, prikazana, izložena, izvedena ili na drugi nain prezenrana i nagraena ostvarenja, - uživanje ugleda uzornog strunjaka i djelatnika, odnosno uzorne tvrtke, ustanove, udruge graana i druge pravne osobe. Prijedloge za dodjelu Nagrade «Zrinski» mogu podnije graani i njihove udruge, trgovaka društva, strukovne udruge, ustanove i druge pravne osobe. Za trgovaka društva, udruge, ustanove i druge pravne osobe potrebno je uz obrazloženje dostavi rješenje o upisu u sudski registar/registar udruga/registar obrtnika, itd. Prijedlozi za dodjelu Nagrade «Zrinski» podnose se Odboru za dodjelu javnih priznanja Skupšne Meimurske županije. Pozivaju se svi ovlašteni predlagatelji da prijedloge za dodjelu Nagrade «Zrinski» upute Odboru najkasnije do 28. veljae 2009. godine. ODBOR ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA SKUPŠTINE ME IMURSKE ŽUPANIJE

1. U skladu s Odlukom Opinskog vijea od 20.12.2008. godine, Opina Selnica prikuplja pismene ponude za kupnju nekretnine u k.o. Selnica, u „Gospodarskoj zoni Selnica“, koja je katastarski i gruntovno sreena, k..16598/2, oranica od 7.991 m2. Poetna cijena za navedenu nekretninu iznosi 5,5 €/m2.

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠE tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA

2. Ponuda mora sadržava: a) ime i prezime podnosioca ponude sa adresom, odnosno naziv tvrtke sa sjedištem te djelokrug rada odnosno djelatnos; b) ponuenu cijenu za navedenu nekretninu i c) izjavu o planiranoj gradnji na kupljenoj esci i njezinu namjenu.

Dreambox DM 800 HD PVR  HD prijemnik  univerzalni ita kartica

3. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj omotnici na adresu: OP INA SELNICA, Jelaiev trg 4 40314 SELNICA s naznakom „Ponuda za kupnju nekretnine u „Gospodarskoj zoni Selnica“ – NE OTVARATI“ sa adresom ponuditelja. 4. ROK ZA DOSTAVU PONUDA: 10 dana od dana objave. Ponude se otvaraju bez nazonos ponuditelja.

AKCIJSKE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA Digisat T133C2SR

5. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Opinsko poglavarstvo Opine Selnica, a obavijest o izboru najpovoljnijeg ponuditelja bi e dostavljena svim ponuditeljima u roku od 15 dana od donošenja odluke. 6. Najpovoljniji ponuditelj dužan je u roku 15 dana od primitka obavijes o odabiru, sa Opinom Selnica sklopi Ugovor o kupoprodaji, kojim e se utvrdi detaljniji uvje Prema Odluci 19. sjednice Opinskog vijea, održane 20.12.2008. godine te u roku 15 dana od sklapanja ugovora izvrši uplatu. 7. Troškove ovjere potpisa ugovora, kao i troškove prijenosa snosi kupac. 8. Detaljnije informacije mogu se dobi u Opini Selnica, tel.040/861- 344. OP INSKO POGLAVARSTVO OP INE SELNICA

Triax TR 500 HD

NO

VO

!

KVALITETNA MEIMURSKA VINA

[ [ [ [ [ [

Urbanska kapljica Žuti muškat Rajnski rizling Graševina Zeleni silvanac Chardonnay

Distribucija i montaža Total TV opreme

info@kerman.hr

www.kerman.hr


INFORMACJE

13. sijenja 2009.

IN MEMORIAM

SJE ANJE

poginulom hrvatskom branitelju

POSLJEDNJE ZBOGOM

na voljenu

BOŽIDARU HORVATU

dragom krsnom kumiu

JELENU GALINA

16.01.1995. - 16.01.2009. Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije

Javni bilježnik Jasenka Crnec, iz akovca, I. G. Kovaia 6, u ovršnom postupku temeljem lanka 277. Ovršnog zakona, prema nalogu ducijarnog vjerovnika, HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d.

49

KARLU ŠKROBARU iz Vuetinca

11.01.2008. – 11.01.2009. S ljubavlju i tugom

Uvijek s nama u mislima zauvijek u našim srcima.

tvoji dragi

Tvoji kumovi Novak

OBJAVLJUJE

usmenu javnu dražbu (drugu) 1. Predmet usmene dražbe je nekretnina upisana u zk.ul.br. 915, k.o. Totovec, est. br. 76/1/b što u naravi predstavlja kuu, zgrade, dvor, vonjak, oranica i silos od 1 ral 1092 hv., na adresi u Totovcu, Dravska 1. 2. U posjedu opisane nekretnine se nalaze ducijarni dužnici. 3. Dražba e se održa dana 21. sijenja 2008. godine u 14,00 sa, u uredu javnog bilježnika Jasenke Crnec u akovcu, I. G. Kovaia 6. 4. Cijena ispod koje se navedena nekretnina ne može proda odreuje se u iznosu od 303.058,77 (tristo tri sue pedeset osam EUR i sedamdeset sedam euro cen) u kunskoj protuvrijednos preraunato po srednjem teaju Hypo Alpe-Adria- Bank d.d. na dan plaanja, što predstavlja 1/2 utvrene vrijednos nekretnine.. 5. Kao kupci mogu sudjelova osobe (pravne ili zike) koje su najkasnije na dan održavanja roišta za javnu dražbu dale osiguranje u visini od 10 % od utvrene vrijednos nekretnine. Iznos osiguranja se uplauje na kunski žiro raun javnog bilježnika Jasenke Crnec za druge osobe, broj rauna 2484008-1300005003 kod Rai eisenbank d.d. Potvrdu o prethodnoj upla osiguranja sudionici dražbe su obvezni predoi javnom bilježniku, prije nego is pristupi prodaji. 6. Kupac ne može bi ovršenik, javni bilježnik ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, ni osoba koja po zakonu ne može stei nekretninu koja je predmet dražbe. 7. U sluaju prodaje uplaena jamevina kupcu se uraunava u cijenu, dok e se ponuditeljima ija ponuda nije prihvaena, vra uplaeni iznos nakon zakljuenja javne dražbe. 8. Kupac je dužan položi kupovninu u roku od 15 dana nakon održane usmene javne dražbe. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu javni bilježnik e prodaju oglasi nevažeom i na zahtjev vjerovnika odredi novu prodaju. Iz položenog iznosa osiguranja namiri e se troškovi nove prodaje i naknadi razlika izmeu kupovnine posgnute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji. 9. Troškove sastava ugovora o kupoprodaji odnosno potvrda potrebnih za gruntovnu provedbu, dužnih pristojbi, troškove upisa prava vlasništva u zemljišne knjige i porez na promet nekretnina snosi kupac. 10. Za sve informacije obra se na tel.040/311-208 ili 040/311-507 ili osobno u ured javnog bilježnika Jasenke Crnec u akovcu, I. G. Kovaia 6. JAVNI BILJEŽNIK JASENKA CRNEC

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM

poginulom hrvatskom branitelju

na hrvatskog branitelja

IVANU CONJARU 14.01.1994. - 14.01.2009.

IVANA CONJARA

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije

Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

14.01.1994. - 14.01.2009.

IZ MATINOG UREDA ROENI S+BIQ+ YŠŠ, ki Ljiljane i Ivana; P+L+ [+YK+, ki +namarije i [aria; QIKL+ K+["QI#, sin Katice i Tihomira; L+Y+ V+YG+, ki [ilene i Damira; V"DY+Q ŠT"\UL, sin Suzane i Darka; P+TYIK VYB+Q"], sin Ivane i Tomislava; TIQ UYIL+, sin Ines i Tomislava; Q"L+ KL+YI#, ki Snježane i \redija; \ILIP BYZUH+LSKI, sin [irjane i [ladena; Q"L QV+K, sin Dunje i Darka; IV+Q+ IGQ+], ki Spomenke i Yomana; Q+ GL+VIQ+, sin Suzane i Ivice; LI+[ BU+QI#, sin [irjane i [arka; +Q+B"L+ SKL"PI#, ki "rike i Ivice; QIK+ K"YQ+K, ki Vlatke i Qikole; IV+Q [+TT"K, sin *ure i [ije; "[+QU"L HIŽ[+Q, sin [arije i osipa; [+YT+ BYKVI#, ki Delfine i Saše; [UST+\+ L"V+I#, sin "vice i osipa; +Q+ LY"Q+ YDIG"Y, ki Yenate; V"DY+Q B+KS+, sin [artine i Davora; "Q+ [+Y, ki [aje [arije i [atije; [IYT+ ["S+YI#, ki [irjane i Borivoja; "[+ BYD+Y, ki +ne i Saše; DY+ TK+L"], ki Petre i Siniše; D+VID VYŠI#, sin Samante i Damira; Q"L+ KZ+K, ki Danijele i +driana (akovec)

VJENANI Katarina Turk i Davor [esari, Sanja Qovak i Kristijan Podvezanec, Lana Tomaši i Igor Božani (akovec); Suzana Strahija i Kristijan Krznar, Suzana

IN MEMORIAM

ezernik i [laden Petak, Vlatka Škvorc i Velimir Golubi (Dekanovec); Biljana Brako i +nelko Kosednar, Sanela Vukovi i Siniša [ikolaj ([. Središe); [arina Višnji i Davor rehovec (Prelog).

poginulom hrvatskom branitelju

UMRLI

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske županije

Branka Horvat r. [ilat Kisilo r. 1952., Sidonija Kukovec r. Debelec r. 1912., Ivan [ikulaj r. 1942., Ivan Toplianec r. 1931., \ranjo Zadravec r. 1938., Stjepan Qovak r. 1942., \ranjo Herman r. 1928., \ranjo Saer r. 1939., [arija Posel r. Grula r. 1925., [arija Vidovi r. +dani r. 1918., "va Stojko r. Tomši r. 1924., [arijan erjavi r. 1941., Šteanija Žerjav r. [ihoci r. 1922., Katarina Pintari r. ankovi r. 1953., adranka Kneklin r. Vugrinec r. 1956., +ntun Bleš r. 1925., Paula Brljak r. ezeri r. 1929., +ugustin Lesjak r. 1945., Zlatica rsag r. var r. 1924., +malija Qovak r. Lajtman r. 1926., Stjepan Silaj r. 1946., Karlo Škrobar r. 1993.g., +gneza Sinkovi r. Zrna r. 1911. (akovec); "va Turk r. Qovak r. 1920., \erdinand Tot r. 1929. (Dekanovec); Ivan [atjai r. 1915. (Kotoriba); Stjepan Horvat r. 1921. ([. Subotica); Yoza Hren r. Vrkovnik r. 1933., \ranjo Kukovec r. 1927. ([. Središe); Valent Igrec r. 1929., [ara Vunjak r. [ikec r. 1922., Stjepan Patata r. 1940., Terezija eud r. Kova r. 1928., Šteanija Vuk r. Blažeka r. 1934., +gneza [atjai r. Balent r. 1928. (Prelog); Katarina Košak r. [ohari r. 1923. (Štrigova).

ŽELJKU PAVLICU 10.01.1992. - 10.01.2009.

Javni bilježnik Jasenka Crnec, iz akovca, I. G. Kovaia 6, u ovršnom postupku temeljem lanka 277. Ovršnog zakona, prema nalogu ducijarnog vjerovnika, HYPO ALPE-ADRIA BANK d.d.

OBJAVLJUJE

prvu usmenu javnu dražbu 1. Predmet usmene dražbe je nekretnina upisana u z.k.ul.br. 5916 k.o. akovec, est.br. 460/1/29/1/1/2/33 Kua, dvor od 168 hv. i est. br. 460/1/29/1/1/2/32 livada od 6 hv., što u naravi predstavlja obiteljsku kuu u akovcu, Zinke Kunc 4. 2. U posjedu opisane nekretnine se nalazi ducijarni dužnik. 3. Dražba e se održa dana 22. sijenja 2009. godine u 14,00 sa, u uredu javnog bilježnika Jasenke Crnec u akovcu, I. G. Kovaia 6. 4. Cijena ispod koje se navedena nekretnina ne može proda odreuje se u iznosu od 160.126,92 (sto šezdeset sua sto dvadeset šest EUR i devedeset dva euro cen) u kunskoj protuvrijednos preraunato po srednjem teaju Hypo Alpe-Adria- Bank d.d. na dan plaanja. 5. Kao kupci mogu sudjelova osobe (pravne ili zike) koje su najkasnije na dan održavanja roišta za javnu dražbu dale osiguranje u visini od 10 % od utvrene vrijednos nekretnine. Iznos osiguranja se uplauje na kunski žiro raun javnog bilježnika Jasenke Crnec za druge osobe, broj rauna 2484008-1300005003 kod Rai eisenbank d.d. Potvrdu o prethodnoj upla osiguranja sudionici dražbe su obvezni predoi javnom bilježniku, prije nego is pristupi prodaji. 6. Kupac ne može bi ovršenik, javni bilježnik ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, ni osoba koja po zakonu ne može stei nekretninu koja je predmet dražbe. 7. U sluaju prodaje uplaena jamevina kupcu se uraunava u cijenu, dok e se ponuditeljima ija ponuda nije prihvaena, vra uplaeni iznos nakon zakljuenja javne dražbe. 8. Kupac je dužan položi kupovninu u roku od 15 dana nakon održane usmene javne dražbe. Ako kupac u tom roku ne položi kupovninu javni bilježnik e prodaju oglasi nevažeom i na zahtjev vjerovnika odredi novu prodaju. Iz položenog iznosa osiguranja namiri e se troškovi nove prodaje i naknadi razlika izmeu kupovnine posgnute na prijašnjoj prodaji i novoj prodaji. 9. Troškove sastava ugovora o kupoprodaji odnosno potvrda potrebnih za gruntovnu provedbu, dužnih pristojbi, troškove upisa prava vlasništva u zemljišne knjige i porez na promet nekretnina snosi kupac. 10. Za sve informacije obra se na tel.040/311-208 ili 040/311-507 ili osobno u ured javnog bilježnika Jasenke Crnec u akovcu, I. G. Kovaia 6. JAVNI BILJEŽNIK JASENKA CRNEC


50

DOBRO JE ZNATI

13. sijenja 2009.


13. sijenja 2009.

Poli_sretno hrv_Med_N_284x190_cu1 1

DOBRO JE ZNATI

51

1/9/09 10:44:21 AM


M  

52 UDRUGA OBOLJELIH OD LEUKEMIJE I LIMFOMA

Pokažimo oboljelima da nisu sami Proteklih blagdana volonteri UOLL-a Hrvatske imali su pune ruke posla. Zahvaljujui dobrim ljudima, i ove godine, barem na trenutak, vratili smo osmijeh na mnoga tužna i zabrinuta lica. Posjetili smo bolnice i darovali oboljele lanove koje smo zatekli na lijeenju. Trenuci su to koji se ne mogu opisati rijeima jer biti suoen s teškom bolešu i borei se doslovce za goli život stvarnost je to oboljelih od teškim malignih bolesti, a koje smo posjetili za vrijeme božinih i novogodišnjih blagdana u bolnicama i njihovim domovima. U trenucima susreta s oboljelima izmjenjivali su se radost i zahvalnost. Veliki i zahtjevan organizacijski i provedbeni projekt, ali ga redovito svake godine ponavljamo i to upravo mi volonteri koji smo prošli lijeenje od teških malignih bolesti. Trebalo je prikupiti 80-ak poklon paketa, spakirati i odvesti do bolnica i domova lanova UOLL-a Hrvatske. Uspjeli smo i ove godine

Umjetnina za IV. intenzivnu KBC-a Zagreb Klinika “Rebro” - Miljenko rnila sliku predao medicinskom osoblju, a istu je od UOLL-a otkupio i poklonio KBC-u Zagreb Kristijan Posavec zahvaljujui našim vjernim donatorima kojima ovim putem zahvaljujemo: Krašu i Plivi Zagreb, Belupu i Podravki Koprivnica, KB Sraincu, Varaždinskim vijestima, Euroshopu i Mod-Diz Obui Varaždin, MIP-

CRO-u Ivanec, Ljubici i Ani Antalaši, Kopitehni d.o.o., MDV Centru, Montaži i akustici vl. Ivana Riseka, Meimurskoj županiji, Antonu Mišanoviu, Budiši, Perli Klari, Nadi Narana i Kristijanu Posavcu.

LITERARNO novinarsko i scensko stvaralaštvo uenika

Poinje Lidrano 2009. Zapoinje Lidrano 2009., smotra literarnog, novinarskog i scenskog stvaralaštva uenika osnovnih i srednjih škola Hrvatske. Povjerenstvo Lidrana Meimurske županije na elu s prof. Julijom Levak upozorilo je osnovne škole da svoje prijave za scenske nastupe grupa pošalju najkasnije do 14. sijenja na adresu Službe za društvene djelatnosti Meimurske županije te da se strogo drže tog roka. Naime, ve u ponedjeljak 19. sijenja održava se meuopinska smotra u Štrigovi, dok je dan kasnije u Orehovici. Samostalne novinarske i literarne radove škole su dužne poslati na adresu Službe za društvene djelatnosti najkasnije do 1. veljae na nain kako je

to propisano u Katalogu smotri i natjecanja. Školski listovi, radijske i TV emisije šalju se na istu adresu najkasnije do 5. veljae 2009. godine. Županijska smotra Lidrano 2009., odabranih najvrjednijih uenikih ostvarenja, održat e se 12. veljae u Centru za kulturu akovec, prijepodne za osnovne, a poslijepodne za srednje škole. Inae, državna smotra Lidrano 2009. održat e se ove godine u Puli od 22. do 27. ožujka. Iako je ove godine smotra Lidrano gotovo mjesec dana prije nego prijašnjih godina, Povjerenstvo podsjea sve škole i uitelje da je Katalog smotri i natjecanja objavljen još u studenom te da se ve onda znalo za sve nadnevke. (ile)

13. sijenja 2009.


RAZBIBIGA

13. sijenja 2009.

ŠALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Najte me krivo razmeti . . . N

ajte me krivo razmeti, ali ja vam nikak nebrem razmeti kakša je ve to Medika strateški partner našaj meimorskaj apotekaj. Nejpredi mi nejde nikak vu glavo zakaj naše apoteke nucajo strateškoga partnera, a vse privtne apoteke jako dobro poslujejo i vsako leto još i dobika vu žep meejo, a naše meimorske apoteke so na robo provalije? Još dok kcoj denemo gda so privatni apotekari poeli od nule, oem rei, z nekaj malo penez vu štomaj i brez štacuni, a naše apoteke so to vse mele. Kak je, napriliko, jeden naš meimorski apotekar za niti deset let napraviv lanca svoji apoteki i još je zaremav svojo veleprodajo, a naše apoteke nikud nikam. No, ak i vse to denemo na stran, urt me gvinta jedna stvar: zakaj je itak Medika zakrpala lukje vu županiskomo prorauno z petnaest milijoni kuni, a kaj nebode mela nikša prava? `nuom, rekev nam je gospon Horika, ona bode naš strateški partner. Pak valjda mi znamo gde je mesec, nebode nam, gospon Horika kazav meseca vu vodi. Pak je Medika mogla biti stra-

teški partner i tak kaj bi produžila plaanje našaj apotekaj na tristo dni, tak kaj se pokrijejo oni dnevi kuliko država zahuza. Prosim vas lejpo, najte me krivo razmeti, ali od te odluke se širi nekša udna duha, a kak bi moj tetec rekli: gde ga jega dima, tam brzas negdi mora biti i ogej. ' to negdi jako blizo.

V

se mi se nekak zdi gda se naš precednik dospomenuv z ruskim precednikom kaj malo zapre plina, nam to uda nebre naškoditi, jerbo mi imamo svojega plina za jen as. Ste vidli, im so poeli problemi z plinom mam so se naši ljudi, kak betežniki, tak ostali, pak i doktori, prestali spominati o reormi zdrastva. `a kratek as je minister Milinovi opal vu drugi plan i niši nikaj ne morga nad tem kaj bodo težaki morali na svojemo nejakomo hrpto nositi to reormo štero je minister donesev na svetlo dneva kak perpetum mobile. Pak to je i tak zamišleno: vsi bodemo plaali celoga života, a hasnuvali bodo sam betežniki, bolnice, doktori i medicinske sestre, a ako pak, nedaj ^ožek, kaj negda ostane (kaj

53

je nemogue), ve se bode negdi potrošilo. erjem gda znate kak se bode posle reorme dohajalo k doktoro: prvo bode doktor pitav jeli imate dopunsko osiguranje, ako nemate unda vas bode pitav jeli imate vu žepo dostik za solarno plaanje (solarno plaanje = peneze na sunce) i ak bodete pokazali nekaj konkretnoga unda bodete meli pravo i na tretje pitanje: + zakaj ste prevzaprav došli? To me je ve zmislilo na ono nekdašjo prio gda je jeden stareši ovek došev k doktoro, a o ga je niti nej pitav kaj mo je, kaj ga boli ili zakaj je došev, niti mo je nej dav do rei dojti predi nek se je nej slekev do gola, kajbi rekli ostav je sam v gaaj. Unda ga je doktor malo bole pogledav i pitav ga je kaj ga muoi. <ospon mo je rekev gda nikaj, nek mo je vuglena dopelav. Vsako vreme nekaj svojega nosi, oem rei: nebode lefko betežnikaj posle reorme.

V

V

e na leta hiemo blato, drvje i kameje na naše sosede Janeze zato kaj nam urt zapirajo potno leso na poto prema Evropi. Jesmo i mi,

kaj nem rekev kaj, z jedne strane jiv nebremo videti, a po drugoj strani je cirka, okoli pedeset jezer skijašov z Hrvaške, za božine i novoletne svetke, brusilo skije po slovenskomo snego. Jesmo i mi nekši pragmatiari: dok nam paše jiv fljukamo, a po drugoj strani idemo k jim na skijanje kaj se moremo poaliti kak smo se skijali vu Evropi.

K

akši je to naš meimorski Spomenden na 9. januar 1919. leta, šteroga je proglasiv Hrvaški Sabor, a na jega nemajo pravo vsi Meimorci. Najme kaj, na ovoletošji Spomenden, keri se obiležavav vu Šajerici, mogli so dojti sam pozvani i zebrani. ' dojšli so, ali nej vsi, tak gda je Šajerica bila na pol puna, oliti na pol prazna, kak komo paše. Dobro kaj je posle bila meša, vu cirkvi Svetoga Mikloša, pak se tam zišlo uda vej ljudi. Nej znati kak je 'vek Novakov zval ljude 1919. leta kaj se jiv je unda zišlo cirka deset jezeri, a mi denes nebremo napuniti niti Šajerico. + vuijo nas gda je povjest uiteljica živleja. Kak se bodemo nekaj navili gda nas niti ne zovejo?

Dijagnoza

Duh

Mujo se vratio od doktora i govori svojoj ženi: - Fati kako mu je doktor rekao da e živjeti još samo 24 sata. Fata briznu u pla, a Mujo je upita hoe li spavat s njim. Ona naravno pristade i odradiše strastvenih pola sata. Šest sati kasnije Mujo e opet Fati: - Dušo, imam još samo 18 sati života. Možda bi mogli još jedanput. Fata se opet složila. Nekoliko sati kasnije u krevetu Mujo se sjeti da mu je preostalo još samo osam sati života, dodirnu Fatino rame i ree: - Dušo! Molim te? Još samo jedan put, prije nego što umrem ... Fata opet pristade i nakon odraenog posla, okrenu mu lea i zaspa. Mujo je ležao i ležao, razmišljao i razmišljao, dok nije shvatio da mu preostaju još samo tri sata života. Kucnu Fatu o rame i ree joj: - Dušo! 'mam još samo dva sata života. ^i li mogli još... Utom ga Fata prekinu i ree: - Slušaj Mujo. Ja se ujutro moram di na posao. Ti ne!

Nakon dugog nagovaranja, muž je odveo ženu na prvu partiju gola u njezinom životu, i što je bilo oekivano njezin prvi udarac je završio u prozoru predivne kue u blizini gol igrališta. Muž je poludio: - Upozorio sam te da budeš oprezna, sad emo morati otii tamo, ispriati se i platiti štetu na prozoru. ' tako je par otišao do kue i pokucao na vrata. 'znutra se zauo ugodan glas: - Uite.. Kad su ušli imali su što vidjeti, ne samo da je prozor bio razbijen, i staklo posvuda po podu, nego se razbila i prekrasna antikna vaza. Na naslonjau je ležao mlai muškarac: - Da li ste vi par koji je razbio prozor? - Da, gospodine, strašno nam je žao - Oh, nije se potrebno ispriavati, `apravo, ja sam Vam vrlo zahvalan. Vidite, ja sam duh i bio sam zarobljen u toj vazi više od 1000 godina. Sad kad ste me oslobodili, mogu Vam ispuniti tri želje. +ko vam ne smeta svakome bih ispunio po jednu želju, a zadnju bih ostavio za sebe. - Oh, to je odlino - kaže muž. Razmislio je na trenutak i rekao: - Želim milijun kuna svake godine do kraja moga života. - Nema problema - rekao je duh. To je najmanje što mogu uiniti, uz to garantiram Vam dug i zdrav život. + sad vi gospoo, sto vi želite?: - Želim ogromnu kuu sa slugama u svakoj državi na svijetu - kaže ona. - Raunajte da je sreeno - kaže duh. ' ne samo to, vaš dom e uvijek biti siguran od požara, provalnika i drugih prirodnih katastroa. + sada - kažu muž i žena zajedno, koja je tvoja želja? - Pa dobro, kako sam bio zarobljen vise od tisuu godina, moja želja je da vodim ljubav sa Vašom ženom. Muž pogleda ženu i kaže: - Pa draga, znaš da smo oboje bogati, imamo sve te kue i novce, što kažeš?: Ona je razmišljala trenutak i rekla: - `naš, nije mi svejedno, ali s obzirom na sve, mogla bih to podnijeti, ali što je s tobom dragi? - Draga, znaš da te volim - kaže suprug. ' tako duh i žena otiu uz stepenice, gdje su proveli ostatak dana uživajui jedan u drugom. Duh je bio nezasitan. Nakon tri sata, duh se okrene i pogleda ženu direktno u oi. - Koliko godina imate ti i tvoj muž? - Pa oboje imamo oko 35 godina - odgovori žena. - 35 godina i još vjerujete u duhove?

Prosjak Sjedi prosjak ispred jedne zgrade i plae. Sluajni prolaznik ga upita u emu je stvar. ' tako prosjak mu kaže da je gladan i da nema ni prebijene pare. Da ti dam ja savjet, kaže prolaznik: - Napiši pismo ^ogu i on e ti pomoi, kaži ovako: gospode ^ože pošalji mi nešto para itd. Prosjak napiše pismo i adresira sa gospod ^og i ubaci u poštanski sandui. Poštari dobiju pismo pa ga otvore i vide šta piše, pa se sažale na siromaha pa svi pomalo skupe para i pošalju mu u koverti. Prosjak primi pare i potroši pa napiše ponovo pismo ^ogu sa ovim rijeima: - Dragi ^ože, hvala ti na prvoj pošiljci, pare sam potrošio i od sada šalji mi ek nikako gotovinu jer još ti ne znaš kakvi su lopovi naši poštari.

Satovi Umro Suljo i otišao kod ^oga. Ue u sobu kad ono soba puna satova: - Šta je ovo? upita Suljo. - Satovi, kaže ^og. - Ma dobro satovi, vidim i ja, ali šta e vam ovoliki? - `naš Suljo, svaki sat predstavlja jednu zemlju i kada neko u njoj nešto ukrade kazaljka se pomakne naprijed. <leda Suljo, gleda, a ono nigdje ^osne, pa e: - + gdje vam je sat za ^osnu? - Eno ga u drugoj sobi, on nam služi kao ventilator.

Poklon 'de ovjek doma s posla i na putu se sjeti da mu kerkica ima roendan. Ode on u trgovinu s igrakama. Ue unutra i zamoli prodavaicu: - Koliko Vam je ona ^arbie u izlogu? - Na koju ^arbie mislite? ^arbie ide na kupanje je 19,95 kuna, ^arbie ide na gala veeru je 29,95 kuna, ^arbie na jahanju je 39,95 kuna, ^arbie ide na fitness 49,95 kuna, ^arbie ide na vožnju autom 59,95 kuna, razvedena ^arbie je 395,95 kuna. - + zašto je razvedena ^arbie toliko skuplja? - Jer uz nju ide Kenov auto, Kenova kua, Kenov pas, Kenova maka, Kenov namještaj i Kenova jahta.

Prigovaranje Muž pee jaje na oko, kad doma dolazi njegova žena i pone vikati: - Pazi! Pazi! Nema ulja! Trebaš doliti ulja! `agorjet e ti! Pazi! Okreni ga! Okreni ga! Ma daj, okreni ga! Pazi! Kako si nespretan! Ulje e ti istjei! Sol! Ne zaboravi dodati soli! Muž kojem su živci ve bili pri kraju, zavie: - `ašto tako vieš?! `ar misliš da ni jaje na oko ne znam spremiti? Žena mu mirno odgovara: - To radim zbog toga da vidiš kako se osjeam kad ti sjediš u autu pored mene dok vozim.


V  P { 

54 VREMENSKA prognoza

METEOROLOĹ KE bizarnosti

Zima se nastavlja VREMENSKA SLIKA: Ciklona porijeklom iz sjeverne Afrike e preko Sredozemlja i Italije danas doi i do nas, a sutra nam donijeti promjenu vremena. S njom e doi vlaĹžan i malo topliji zrak, osobito u viĹĄim slojevima atmosfere pa e mjestimice biti opasne kiĹĄe koja se ledi na tlu. No, u Meimurju bi trebalo biti i snijega. Nakon te ciklone drugi dio tjedna bit e uglavnom suh, ali relativno hladan, a nova promjena vremena mogua je poetkom sljedeeg tjedna. VREMENSKA PROGNOZA: Danas e postupno biti sve viĹĄe oblaka iako mi u nizinama to neemo vidjeti jer e magla i niska naoblaka trajati cijeli dan. Na Jadranu i u gorju e se naoblaiti, a popodne i naveer bit e kiĹĄe koja se u Lici moĹže smrzavati na tlu! U Meimurju e dan ipak ostati suh, ali tmuran i hladan sa slabim vjetrom. Jutarnja temperatura izmeu -7 i -5, a najviĹĄa dnevna oko -3 Celzijeva stupnja. Srijeda nam donosi utjecaj sredozemne ciklone pa e vrijeme biti

Povijesna hladnoa u Sloveniji! S razlogom nam je bilo hladno ovih dana na temperaturi ispod -10°C, ali ono ťto se dogodilo naťim susjedima ne moŞemi ni zamisliti! Proťlog petka na Komni u Julijskim Alpama u sjeverozapadoj Sloveniji izmjerena je povijesno niska temperatura zraka. Naime, nakon vedre noi bez vjetra i sa snjeŞnim pokrivaem na tlu temperatura zraka

ujutro se spustila na nevjerojatnih -49 Celzijevih stupnjeva! Radi se o mraziťtu na oko 1600 metara nadmorske visine koje ima vrlo povoljne uvjete za ekstremno nisku temperaturu. Ovih -49°C ujedno je i najniŞa temperatura zraka ikad izmjerena u Sloveniji! U Hrvatskoj taj rekord drŞi Gorski kotar s izmjerenih -37°C.

METEOROLOŠKI kalendar - 13. sijenja 1968. god. u Zalesini u Gorskom kotaru izmjereno -35°C - 14. sijenja 1985. god. poelo razdoblje ledostaja na Kupi koje je trajalo sedam dana - 16. sijenja 1985. god. kraj Slavonskog Broda brodovi koji su prevozili naftu ostali su okovani ledom oblano, povremeno s oborinama. U noi i ujutro mogua je kiťa koja se smrzava na tlu i stvara opasnu poledicu! No, kasnije tijekom dana bi trebalo biti i snijega, a prema prognostikim materijalima mogao bi se stvoriti snjeŞni pokriva ponegdje deblji od 10 cm! Puhat e uglavnom slab istonjak i sjeveroistonjak. Jutarnja temperatura oko

PREGLED VREMENA od 5. do 11. sijenja

18 dana u minusu Kalendarski smo u srcu zime, a to je dosadaĹĄnji tijek sijenja potvrdio i meteoroloĹĄki. S danaĹĄnjim danom niz dana u kojima se temperatura u srediĹĄnjoj Hrvatskoj nije dizala ispod nule traje ve 18. dan! Hladnoa je ipak imala vrhunac proĹĄlog tjedna kad smo mjerili zaista nisku temperaturu â&#x20AC;&#x201C; u gorskim krajevima izmeu -25 i -15°C, u veem dijelu srediĹĄnje Hrvatske, ukljuujui i Meimurje, temperatura se u jutarnjim satima spustila do -15 Celzijevih stupnjeva. Zanimljivo

13. sijenja 2009.

je spomenuti jutarnju temperaturu u subotu kad je u Crnom Lugu u Gorskom kotaru izmjereno -24, a istodobno na sunanoj PalagruĹži toplih 11 Celzijevaca ĹĄto ini raspon od ak 35 stupnjeva! ProĹĄlog tjedna u veem dijelu unutraĹĄnjosti pao je i snijeg, ali su krajnji sjeverni krajevi ostali bez snjeĹžnog pokrivaa. Zato ga je u Karlovcu i Sisku palo ak 20 cm. Na kraju ovog pregleda recimo da je prvih deset dana sijenja u Meimurju bilo hladnije i suĹĄnije od prosjeka.

-3, a najviťa dnevna mogla bi porasti do nule. U prvom dijelu etvrtka joť je mogu snijeg, ali e tijekom dana oborine prestati, a mogue je i djelomino razvedravanje. Uz slab do umjeren sjeveroistonjak temperatura zraka cijelog e se dana vrtiti oko nule ili u blagom plusu. Budui da e no na petak biti djelomino vedra jutarnja e temperatura zraka u petak biti niska, u sluaju snjeŞnog pokrivaa na tlu mogla bi se spustiti i do -10 Celzijevih stupnjeva! Ujutro moŞe biti i magle, ali danju bi trebalo biti djelomino sunano s temperaturom oko -1°C.

I subotnje jutro bit e hladno, osobito u podrujima sa snjeĹžnim pokrivaem ako no bude vedra, ponegdje bi temperatura mogla pasti ispod -10°C. Ujutro i prijepodne velika je vjerojatnost za maglu i nisku naoblaku ĹĄto bi se mogla zadrĹžati vei dio dana ili cijeli dan. O tome e ovisiti i temperatura zraka jer e uz viĹĄe sunca porasti do nule, a uz dugotrajnu maglu bit e hladnije. Ljudi osjetljiviji na promjene vremena u nedjelju bi ve mogli osjeati dolazak nove ciklone. Naime, tlak zraka bit e u padu, a po visini e zajuĹžiti. U nizinama juĹžinu neemo jako osjetiti jer bi se temperaturna inverzija mogla zadrĹžati cijeli dan, odnosno velika je mogunost da nizine i dalje budu tmurne, maglovite i hladne s negativnom temperaturom. Spomenuta nova ciklona trebala bi do nas stii u ponedjeljak kad ponovno oekujemo oborine. Zasad se ini da bi vremenski scenarij bio slian ovome u srijedu â&#x20AC;&#x201C; u poetku kiĹĄa koja se moĹže smrzavati na tlu, a potom i snijeg, no za precizniju prognozu predlaĹžemo da pratite naĹĄe prognoze u sljedeim danima. (prognoza izraena 12.1. u 10h)

Dijelovi Slavonije i Posavine dobili su proĹĄlog tjedna 20 cm snijega

DJEJI FORUM â&#x20AC;&#x153;SmjeĹĄkoâ&#x20AC;&#x153; III. OĹ  protiv ovisnosti

Zajednikim snagama osmislili poruke protiv ovisnosti Djeji forum â&#x20AC;&#x153;SmjeĹĄkoâ&#x20AC;&#x153; III. Osnovne ĹĄkole akovec odrĹžao je u etvrtak 8. sijenja zimsku radionicu na temu â&#x20AC;&#x153;Djeca Europe protiv ovisnostiâ&#x20AC;?. Kroz igru i razgovor proĹĄetali su kroz nekoliko europskih zemalja. RazmiĹĄljali su o interesima, ali i problemima koji povezuju djecu Europe. Odluili su na osebujan nain, kroz likovnu radionicu, progovoriti o problemima ovisnosti. Zajednikim snagama osmislili su poruke protiv alkoholizma, puĹĄenja, droge, alkohola, kockanja i, ne manje vaĹžno, nezdrave prehrane. â&#x20AC;&#x153;Nemoj puĹĄiti jer e ti se Ĺživot naruĹĄitiâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Nemoj kockati jer

Studenti FER-a prije ulaska u zasadbreĹĄku ĹĄumu

PAINTBALL sve popularniji

Odlina zabava za viĹĄe od etrdeset ferovaca u Meimurju ViĹĄe od etrdeset studenata FER-a iz svih krajeva Hrvatske ovih zimskih dana posjetilo je Meimurje i odlino se zabavljalo igrajui zimski paintball u Zasadbregu. U

Smijeha oito nije nedostajalo

organizaciji njihovih kolega studenata iz Meimurja, Dinka Oletia i Danka Bundala te provedbi Paintball centra Accredo, organiziran je mini Paintball Big Game. Ekipa se odlino zabavila na â&#x20AC;&#x153;ĹĄumskom poligonuâ&#x20AC;?, u igri koja je potrajala viĹĄe od tri i pol sata, nakon toga nastavili su druĹženje u Accredo centru. ZavrĹĄetak dana obiljeĹžilo je opuĹĄtanje na Gradskim bazenima akovec. MoĹžete samo zamisliti koliko je godilo kupanje u toploj vodi bazena kada znamo kakve temperature ovih dana vladaju u Meimurju. Studenti FER-a prakticiraju ovakav nain druĹženja

eĹĄ si Ĺživot prokockatiâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Nemoj piti alkohol i zagoravati Ĺživot sebi i drugimaâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Voe je bolje od masnoeâ&#x20AC;?, â&#x20AC;&#x153;Ĺ˝ivot je poput lijepog cvijeta, ne trgaj uzalud njegove laticeâ&#x20AC;? samo su neke od poruka koje su osmislili mali forumaĹĄi. U radu radionice sudjelovali su uenici Sara LeĹĄko, 1.b, Paula Blagus, 2. r., Janja Petrovi, 3.b, Sven Lisnjak, 4.b, Fran Jagar, 4.b, Borna Jurkovi, 4.b, Lea Pongrac, 4.c, Laura Majer, 4.b, Hrvoje Novak, 4.b, Stella Pasari, 6.c, SaĹĄa Velicki, 6.c, uz pratnju voditeljica Djejeg foruma Zdenke Novak i Danijele MarciuĹĄ.

Veselih ekipa bilo je iz cijele Hrvatske nekoliko puta godiĹĄnje te ih se iz susreta u susret sve viĹĄe prijavljuje. Iz njihovih komentara moĹže se zakljuiti da se ovakav adrenalinski tip zabave i druĹženja odlino uklapa kao nain opuĹĄtanja u vrijeme izmeu teĹĄkih ispita i predavanja na fakultetu. To je ujedno i jedinstvena prilika za bolje meusobno upoznavanje. Odavno je poznato da paintball nije rezerviran iskljuivo za muĹĄku populaciju ve su pripadnice

njeĹžnijeg spola redovite uesnice igre, i sa svakim novim druĹženjem njihov broj raste. Sljedei posjet Meimurju ekipa je najavila dolaskom prave zime, odnosno kad padne snijeg jer takvi uvjeti za igru pruĹžaju poseban i jedinstveni â&#x20AC;&#x153;guĹĄtâ&#x20AC;?. Tada je u planu priu upotpuniti sa sanjkanjem na vreama punjenim slamom. Ne preostaje nam niĹĄta drugo nego nadati se ĹĄto skorijem dolasku snjeĹžnog pokrivaa.

U zimskoj radionici na temu â&#x20AC;&#x153;Djeca Europe protiv ovisnostiâ&#x20AC;? sudjelovali su uenici od 1. do 6. razreda III. Osnovne ĹĄkole akovec


DOBRO JE ZNATI

13. sijenja 2009.

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠE tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA Dreambox DM 800 HD PVR  HD prijemnik  univerzalni ita kartica

AKCIJSKE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA Digisat T133C2SR Triax TR 500 HD

NO

VO

!

KVALITETNA MEIMURSKA VINA

[ [ [ [ [ [

Urbanska kapljica Žuti muškat Rajnski rizling Graševina Zeleni silvanac Chardonnay

Distribucija i montaža Total TV opreme

info@kerman.hr

www.kerman.hr

55


ZAVRŠENO 26. ZIMSKO PRVENSTVO MEIMURJA U MALOM NOGOMETU

SJAJAN REZULTAT KARATISTICE KK NEDELIŠE U SAMOBORU

Najprije dva tjedna u akovcu, pa deset dana u turskoj Antalyji

Pobjednici: BBS Graditeljstvo (seniori), Brati-Viher-Vidra (veterani) i Tigrovi (pioniri)

Ivana Goricaj uzela zlato na jakom turniru Grand Prix Croatia

www.mnovine.hr

ZAPOINJU PRIPREME NOGOMETNOG KLUBA MEIMURJE

ITATELJI MEIMURSKIH NOVINA obitelji Frani omoguili su Boži kakav nisu mogli ni zamisliti

Ganuta mama Valentina nije ni slutila da e pomo stii Ima puno dobrih ljudi spremnih na velika djela, samo ih je ponekad potrebno na to potaknuti. Ukazati im na ljude koji su potrebiti tue pomoi. Takvi su itatelji Meimurskih novina koji su velikodušnošu reagirali na ispovijest majke Valentine Frani iz Vratišinca s kakvim se sve materijalnim teškoama nosi uz bolest dvoje od ukupno etvero djece. Dobri ljudi odmah su priskoili u pomo. Majka Valentina Frani, iji su jedanaestogodišnji Mišel i šestogodišnja Ivona oboljeli od spiralne mišine atrofije, ne nalazi rijei kako bi zahvalila firmama, pojedincima, udrugama žena i Opini Vratišinec koji su joj priskoili u pomo. Nitko od njih nije pri tom tražio javnu zahvalu niti o svojoj pomoi zvonio na sva zvona preko novina, ali zaslužili su veliko hvala i od nas jer su pokazali veliko srce i blagdan Isusova roenja uinili slavljem za tu malu bolesnu djecu koja trpe. - Nisam mogla ni zamisliti da e nam Boži biti takav, tako lijep, kaže nam majka Valentina kada smo

ovu obitelj posjetili u etvrtak 8. sijenja, donosei im novih tisuu kuna bonova za kupovinu u jednom trgovakom lancu, dar firme koja želi ostati anonimna. Tata Željko tog dana bio je u šumi, pomažui roacima pri sjei drva. Najstariji Mišel upravo je u vrijeme našeg posjeta odraivao svoju fizioterapiju s fizioterapeutkinjom. Ganuta mama Valentina pokazuje nam oba laptopa koja su dobila djeca kako bi lakše pisala. Mišel je do sada imao samo kompjutor kod kue, a sada e moi pisati i u školi. Ivona na jesen kree u školu, bit e joj to prozor u svijet. Mama pokazuje novi tepih u dnevnoj sobi koji je kupila od pomoi koje su pristigle, da djeci bude toplije na podu, dva nova krevetia, takoer od tih pomoi. - Vratili smo dugove, kupili WC školjku koja je bila napukla. Riješili dug za teleon. Po odlasku iz njihove kue stigli su i djelatnici iz telekomunikacijske firme da im ga ponovno ukopaju. Novac je stizao i na Valentinin raun u Meimurskoj banci, broj rauna je 3100282320.

Zima iskesila svoje zuuube Zima je stisnula do dvocirenih minusa na skali u termometru i nema šale. Bez pune zimske opreme: toplih šalova, rukavica, kapa, naušnjaka ne izlazi se nikuda. Gospoe iz dobrostojeih obitelji, iz vremena kada je bilo stvar društvenog statusa da dama ima pristojnu bundu, i sada znaju da je toplo krzno najbolji izolator od hladnoe. No, mlae, koje vole slobodu pokreta, oblae razne lagane a tople bundice od modernih materijala koji griju, a ne sputavaju. Hlae zavlae u duboke izme, tako da hladan zrak ne može do kože. ak i kune ljubimce pse njihovi pažljivi vlasnici toplo oblae. Nije svejedno iz toplog stana na ovu hladnou ljubimca voditi u šetnju bez zaštite. Ne samo da pokazuju kako ga smatraju lanom obitelji ve ga i štite od ove zime. (BMO)

Svi oni koji im još uvijek žele dati podršku ili pružiti pomo mogu ih sada zvati na broj (040) 866-307. Potrebe te obitelji i nadalje e velike zbog estih odlazaka s djecom k lijenicima. - Uope nisam mogla ni zamisliti da e nam se netko javiti za pomo i da e meni netko jednom u životu nešto pomoi, kaže mama Valentina. - Dok se sjetim kad su me ljudi zvali i pitali što mi treba, nisam ni znala što rei. Kako nekome rei da trebaš tepih ili ne znam što. Bila sam izvan sebe kad je prvi put to došlo van. Nisam si ni mislila da je mogue da e netko zvati ili nešto donijeti. Ne znam ni kako opisati taj osjeaj da je pomo poela stizati. Sluajno sam u bolnici, kad sam ugledala vašeg otograa, zamolila za pomo. Išla sam po sestrinu u rodilište. Pitala sam kaj sam si olakšala dušu, makar sam mislila od toga ne bude ništa. I vi ste drugi dan zvali. Koliko sam puta ranije znala prositi, pa ništa, a sada sam ostala ‘pa’. Ne mogu opisati taj osjeaj kad

Najstariji Mišel upravo je u vrijeme našeg posjeta odraivao svoju terapiju s fizioterapeutkinjom. Ganuta mama Valentina kaže da uope nije mogla ni zamisliti da e im se netko javiti za pomo i jednom u životu pomoi

su nam dolazili ljudi i donosili pomo, i to oni od kojih nikad ne bi oekivao pomo i koje nikada u životu nisam vidjela. Koliko sam puta bila u situaciji da sam od susjeda molila po 20 kuna za pomo kaj sam si mogla kruha kupiti. Djeca su posebno bila oduševljena djejim darovima koje su dobila od jedne akoveke firme, a Ivona je dobila i dar od djece iz II. Osnovne

škole akovec koja su u predbožino vrijeme priloge od prodaje kolaa i estitki uruili Ivoni uz igrake i slatkiše. Gradsko društvo Crvenog križa akovec je osiguralo laptop za Ivonu i poklon pakete s namirnicama za djecu. Novac i poklone nosili su i ljudi koje Valentina ne poznaje, koje su dali Ivoni i Mišelu. Njega su ak nagradili za dobar uspjeh u školi, što je jako lijepa gesta. Djeca su uz

igrake, slatkiše, namirnice, novac dobila i odjeu što od pojedinaca, što od firmi, tako da je ovaj Boži za obitelj Frani bio za pamenje. Opina Vratišinec je pak preuzela na sebe ureenje napukle stijene kako se kua ne bi raskopala. Majstor je ve pogledao kuu, tako da emo vas i nadalje izvještavati o akciji koja je vratila vjeru u ljude i ljubav ovoj obitelji. (Božena Malekoci - Oleti)


Međimurske novine 697