Page 1

TUŽNA SKUPŠTINA Međimurske županije

str. 2

Većina glatko izglasovala proračun str. 2 www.mnovine.hr

Preminuo vijećnik Vladimir Đukes

RAZUM PREVLADAO nad osjećajima u Skupštini Međimurske županije

MEĐIMURSKE VODE d.o.o.

Osnovale tvrtku kćer Međimurska hidrogradnja d.o.o.

str. 4

Josip Zorčec, direktor Međimurskih voda

Godina XIV. Broj 695.

^akovec, UTORAK, 30. prosinca 2008.

Sretna nova 2009. godina! Novogodišnji fotosession: Petra Tomšić

MUZEJ MEĐIMURJA u poslovnim vodama

str. 5

Vinoteka Letine inox i kušaonica vina u Starom gradu

media 8

Kamo na doček u Međimurju?

OTOK kod ribičkog doma ŠRD-a Glavatica

Utopio se u ribnjaku s novim automobilom str. 6

str. 13

Prva pomoć za mamurluk

TEPEŠIJA PO ME\IMURJU

Duplerica

Cijena 7 kuna

u ovom broju

Pleškovec

media 4

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

67


AKTULNO

2

30. prosinca 2008.

U SKUPĹ TINI Meimurske Ĺžupanije prevladao razum nad osjeajima

Veina proraun glatko izglasovala a neki nain to je i oekivano jer je svojstveno meimurskom mentalitetu da ne pravi prevelike drame. eizglasavanja prorauna i privremeno inanciranje znailo bi manje bitnu dramu za politiku, stanke i meusobna razraunavanja kojih e ionako biti zbog predstojeih izbora, ve veu dramu za sve one projekte u zdravstvu, ťkolstvu te opinama i gradovima koji se veŞu na Şupanijski proraun.  tom smislu je promjena stajaliťta Grozdane Žagar da podigne ruku za proraun,

 drugom popravnom pokuĹĄaju, na SkupĹĄtini Meimurske Ĺžupanije, odrĹžanoj u ponedjeljak 29. prosinca, prihvaen je proraun Meimurske Ĺžupanije s 22 glasa za i 19 protiv. Jedinstveni u glasovanju bili su vijenici vladajue koalicije HS - HDZ, a protiv su bili oporbeni vijenici koalicija SDP - HS - HSS i HSS te nezavisni vijenik Marijan VukĹĄi. Premda jedinstveni u glasovanju, nisu bili jedinstveni u stavovima, ali su oito pregrizli svoja osobna stajaliĹĄta i izglasovali proraun.

unato tome ĹĄto je zadrĹžala osobna stajaliĹĄta oko prorauna, pragmatian potez, liĹĄen nepotrebne tvrdoglavosti. S druge strane, oporba je ostala ustrajna u svojim stajaliĹĄtima da proraun ne podrĹži, ali na njima i nije bila tolika odgovornost, jer je na vladajuima bio teret da se zbroje i osiguraju dovoljno ruku za osiguranje prolaza prorauna. Predlaga prorauna, meimurski Ĺžupan, i Poglavarstvo koje ga je utvrdilo i uputilo SkupĹĄtini

U drugom pokuĹĄaju proraun dobio zeleno svjetlo predloĹžili su isti proraun kao i za prethodnu SkupĹĄtinu na kojoj nije proĹĄao, osim ĹĄto je na rashodovnoj strani 200 tisua kuna prerasporeeno s Javne ustanove na ekoloĹĄku

PREMINUO VIJENIK SkupĹĄtine Meimurske Ĺžupanije Vladimir ukes

ovjek koji se brinuo za naĹĄ plinski komfor SkupĹĄtina Meimurske Ĺžupanije u ponedjeljak 29. prosinca otpoela je tugom. Po drugi put u kratkom vremenu ove godine u vijenici je odrĹžana komemoracija za preminulim vijenikom.  ovo blagdansko vrijeme napustio nas je Vladimir ukes, vijenik HDZ-a iz edeliĹĄa. JoĹĄ ljetos vijenici su se oprostili od Ivanke ovak, takoer HDZ-ove vijenice. im je teĹža duĹžnost zapala Vladimira Ivkovia, predsjednika SkupĹĄtine, koji se po drugi put oprostio od dvoje dragih kolega. a komemoraciji odrĹžanoj na poetku SkupĹĄtine bila je nazona i obitelj preminulog Vladimira

ukesa.  oproĹĄtajnom govoru Vladimir Ivkovi, predsjednik SkupĹĄtine, istaknuo je: - Samo 24 sati prije primitka tuĹžne vijesti sjedio si s nama dogovarajui se za proraun Meimurske Ĺžupanije. BaĹĄ si ti bio najvedriji, najoptimistiniji, najviĹĄe vjerujui u ostvarenje planiranih projekta. uo sam da si istim pozi-

tivnim pristupom krijepio i poslovne kolege i Plinacra na boĹžinom domjenku. Ivkovi je kazao da je s ukesom imao prilike raditi na viĹĄe podruja. ao profesionalni plinaĹĄi suraivali su na razvojnim projektima plino ikacije Meimurja, kao i u svakodnevnim poslovima osiguranja tehnike ispravnosti i dostatnosti koliine plina.  paninim situacijama prijetee nestaĹĄice plina vukao si prave poteze, kazao je za ukesa Ivkovi, te dodao da je svoj posao radio samozatajno, esto ni najbliĹži susjedi nisu znali koliko njihov komfor ovisi o njegovu radu. - Godinama smo radili zajedno na projektu izgradnje plinskog centra sjeverozapadne Hrvatske u akovcu. Sada kada se ta ideja poela ostvarivati morat eĹĄ to gledati s druge strane, rekao je Vladimir Ivkovi u oproĹĄtaju od ukesa. njegovu politiku djelovanju rekao je da se uvijek zalagao za projekte budunosti, ne bojei se rizika i bjeĹžei

do politikantstva. -  obrani svojih politikih stavova okolina te ponekad nije shvaala, ali ti si se za njih glasno borio i vrijeme je pokazalo da si bio u pravu.  nekoliko navrata vodio si HDZ opine edeliĹĄe, ali i kad nisi formalno vodio za svaki problem u edeliĹĄu pitali smo ĹĄto o tome misli Vladimir ukes. Sjeam se razgovora s tobom kada smo na Ĺžupanijskoj razini trebali odluiti podrĹžavamo li razvojne projekte opine edeliĹĄe na poslovno sportskom centru sadaĹĄnjeg Mesapa i Atona. Iako su iz baze dolazili kontradiktorni stavovi, za tebe nije bilo dvojbe, bez obzira na politika prepucavanja, ti si jasno podrĹžao projekte smatrajui da vode napretku, razvoju mjesta i podizanju kvalitete Ĺživota na viĹĄu razinu.  privatnom Ĺživotu imao si prioritete, obitelj iz koje si crpio snagu, domovinu Hrvatsku i posao. Iako ti je obitelj znaila sve, baĹĄ si tu doĹživio najteĹži udarac, izgubio sina u cvijetu mladosti, ali i smogao snage dii sebe i obitelj, nastaviti

Županija ove godine izgubila i drugog vijenika, nakon Ivanke Novak i Vladimira ukesa, oboje iz HDZ-a hrabro kroiti kroz Şivot nosei taj teťki kriŞ, istaknuo je Ivkovi Dodao je da e obitelj biti podsjetnik na njegova Şivotna djela, a njega neka aneli ponesu u dom Gospodnji. (BM )

mreŞu te je Javnoj ustanovi umjesto milijun kuna ostalo 800 tisua kuna. Ivica Perho u ime kluba vijenika SDP - HS neprihvaanje prorauna obrazloŞio je time ťto se u novom prijedlogu prorauna niťta nije izmijenilo na prihodovnoj strani, a upravo u ostvarenje prihodovne strane najviťe sumnjaju. Grozdana Žagar rekla je: - eu promijeniti stav ťto se tie realizacije silnih projekata u proraunu, ali u glasovati za proraun kako bih sprijeila razne ťpekulacije, meu ostalim i optuŞbe za izborni neuspjeh stranke. Zahvalila je vijenicima iz drugih stranaka na podrťci zbog pritisaka na nju, te rekla da je svoj mandat dala na raspolaganje stranci. Branko evai je u ime vijenika HSS-a rekao da je oekivao barem malo dobre volje za promjenu prorauna na prihodovnoj strani, ali da se to nije dogodilo, ve se koristilo najgorim oblikom politike, pritiskom iza lea. Zvonimir Siladi iz HSS-a takoer je izrazio neprihvaanje predloŞenog prorauna. ezavisni vijenik Marijan Vukťi nazvao je proraun Djedom Mrazom, a ne sunami, kako se pogreťno izrazio proťli put Şelei rei tsunami. Zanimljivo je bilo izlaganje Vladimira Perťia iz HS-a koji se zaloŞio za prihvaanje prorauna, te istaknuo da shvaa da imovina Županije puno vrijedi i da e Şupan joť biti zahvalan ťto je sprijeena

prodaja zemljiťta po 25 eura po etvornom metru jer e zemljiťte nakon donoťenja GP-a biti puno vrjednije. - Ako netko plati 100 eura po etvornom metru, hvala Bogu, rekao je Şupan, drago mi je da shvaate vrijednost imovine koja nam je podloga za razvoj. Županija se ne moŞe razvijati na izvornim prihodima jer su premali, trebaju nam dodatni prihodi. Donio je i neke dobre vijesti, nakon dugih pregovora bolnica napokon dobiva proraun koji omoguuje pozitivno poslovanje. Dodao je da takav proraun ne treba njemu nego graanima Meimurja, on se bazira na ugovorima, natjeajima koji su u tijeku. - e moŞemo ljudima rei: neemo vam djecu voziti u ťkolu, jer u krizi im i na taj nain moramo pomoi, rekao je Şupan.

bjaťnjavajui zaťto su osigurana vea sredstva za Redeu, rekao je da se radi o sredstvima potrebnim zbog su inanciranja projekata kako bi dobili potporu u fondovima u kojim se kandidiraju. Za predloŞeni je proraun rekao da je realan i donosi kvalitetu, zasniva se na vrijednosti imovine koju Županija ima i koju treba uloŞiti u daljnji razvoj. Prihvaanjem prorauna tako je otpala odluka o privremenom inanciranju koja je bila pripremljena i prihvaena na Poglavarstvu u utorak 23. prosinca za sluaj da proraun nije proťao. (BM )

Meimurci Ĺželjni boljeg standarda u novoj godini

t

amo za doek uestalo je pitanje koje se javlja u ovo doba godine. Mnogima to pitanje svake godine zadaje muku. I dok neki doek planiraju ve mjesecima, drugi su tek

i onih koji planiraju feťtu na kojoj e uz pjesmu i ples doekati godinu na pomolu. Želje i oekivanja Meimuraca razliita su, od zdravlja i fakultetske diplome, do mira u svi-

Jasmin Pavli, Strelec – Iskreno, joť ne znam gdje u biti na doeku. Vjerojatno u s prijateljima organizirati privatnu zabavu pa emo na taj nain proslaviti ulazak u novu godinu.  nadolazeoj godini zapravo ne oekujem niťta. Zadovoljan sam kako stvari stoje. Jedino se nadam da nas ova inancijska kriza nee jako pogoditi.

Anketa “Pod vuromâ€? Lucija Sanjkovi, akovec - JoĹĄ nismo sigurni gdje emo doekati ovu godinu. renutno smo u fazi raspitivanja gdje e biti organizirani doeci, a tek emo onda odluiti ĹĄto nam od ponuenog najviĹĄe odgovara. Ĺ to se tie mojih oekivanja u nadolazeoj godini, prvenstveno se nadam da u zavrĹĄiti fakultet, dobiti diplomu u ruke i nai posao.

u fazi raspitivanja, nakon ega e odluiti gdje e doekati 2009. godinu. Roditelji male djece planiraju ostati kod kue i s njima proslaviti ulazak u novu godinu. aravno, ima

Branko Lovrinovi, Donja Dubrava - ovu u godinu doekati kod kue s obitelji. Imamo dvoje male djece pa emo s njima proslaviti ulazak u novu godinu.  iduoj godinu ne oekujem niĹĄta posebno. Sve kao u 2008. godini. Mislim da e neke stvari, na Ĺžalost, ii na gore umjesto na bolje, pa mogu rei da nisam baĹĄ optimistian. Svim Meimurcima i, naravno, cijeloj Hrvatskoj Ĺželim bolji Ĺživotni standard u nadolazeoj 2009. godini.

jetu. Iako svi, na njima odgovarajui nain, namjeravaju proslaviti ulazak u 2009. godinu, veina nije baĹĄ optimistina ĹĄto ih oekuje u novoj godini. Prevladava miĹĄljenje da bi

situacija mogla biti i gora nego ĹĄto je sada te u skladu s tim ima i onih koji su svim Meimurcima u nadolazeoj godini poĹželjeli bolji Ĺživotni standard od trenutnog. (H. Zear)

Ivan Horvat, akovec - ovu godinu planiram doekati kod kue sa svojom obitelji. Malo emo zasvirati i zapjevati te na taj nain opuĹĄteni ui i 2009. godinu jer, na Ĺžalost, previĹĄe niĹĄta dobro ne oekujem od nadolazee godine. Veina se ljudi, prema mom miĹĄljenju, treba probuditi iz sna pa neka malo dignu glas kako bi se na taj nain probale neke stvari poboljĹĄati.

Tibor Mesari, akovec - ovu godinu doekat u kod kue sa svojim obitelji. rganizirat emo malu privatnu feĹĄtu. Ĺ to se tie 2009. godine, ne znam ĹĄto dobro mogu oekivati od nje. isam posve optimistian kad je rije o tome. S ovakvom Vladom i sistemom samo moĹžemo joĹĄ dublje propasti i to je ono najĹžalosnije u ovoj prii.

Marta KruĹĄelj, Cirkovljan - Za doek ne planiramo nikamo ii. Bit emo kod kue s malim djetetom, dok e starija djeca biti sa svojim prijateljima. Zdravlje je ono emu se najviĹĄe nadam u nadolazeoj 2009. godini. akoer bih poĹželjela nedostiĹžan san mnogih od nas, a to je mir u svijetu. (H. Zear, foto: Vrzan)


AKTULNO

30. prosinca 2008.

3

VLADIMIR IVKOVI, predsjednik Skupštine Meimurske županije, na sveanoj sjednici poželio Meimurju

Iskoraknimo iz prosjenosti po uzoru na Filipa  dvorani “Zrinski” zgrade “Scheier” u utorak 23. prosinca održana je sveana sjednica Skupštine Meimurske županije prigodom božinih i novogodišnjih blagdana.

Vladimir Ivkovi, predsjednik Skupštine: - Meimurju u cjelini potreban je iskorak iz prosjenosti po uzoru na Filipa Udea

a rad Županijske skupštine u godini na isteku, kao i na najznaajnije dogaaje u protekloj godini, najprije se osvrnuo Vladimir Ivkovi, predsjednik Skupštine Meimurske županije, a potom Josip Posavec, meimurski župan. Vladimir Ivkovi, predsjednik Skupštine, najprije je svim politikim strankama u Skupštini zahvalio na politikoj korektnosti u politikoj borbi. Posebno je kao uzor svima u Meimurju istaknuo Filipa dea za kojega je rekao da se izdignuo iznad meimurske prosjenosti. - I Meimurju u cjelini potreban je taj iskorak iz prosjenosti po uzoru na Filipa dea, rekao je Vladimir Ivkovi.

d važnih projekata koji su se dogodili u Meimurju istaknuo je poetak rada Meimurskog veleuilišta. d gospodarskih znaajki istaknuo je da su meimurski gospodarstvenici jedini u Hrvatskoj osigurali pokrivenost uvoza izvozom te im je na tome estitao, a posebno izvoznicima. Rekao je da ohrabruje podatak o

Sudionici sveane sjednice udvostruenoj dobiti, ali i ukazuje na to da bi dio dobiti trebalo pretoiti u plae.  estitki koju je uputio svim nazonima na sveanoj sjednici, kao i svim graanima, zaželio je dušnog zvelienja i mira Božjega za sve. Župan Josip Posavec zahvalio

je svima prisutnima na njihovom doprinosu u razvoju zajednice, te potanko nabrojio sve projekte na kojima je radila sadašnja vlast. - Meimurju je danas više nego ikad potrebno zajedništvo u rješavanju i provoenju itavog niza potrebnih razvojnih proje-

kata, istaknuo je župan Posavec, i dodao: - Stoga zahvaljujem na suradnji svima koji su dali svoj doprinos, dobre prijedloge, pozitivnu energiju i potporu svemu što je napravljeno tijekom 2008. godine. Želim vama i vašim obiteljima te svim Meimurkama i

Meimurcima u zemlji i diljem svijeta sretan i blagoslovljen Boži i uspješnu ovu godinu, rekao je župan Posavec.  prigodnom programu nastupili su Vedrana Fabac (flauta) i Danijel Mario ovak (klavir). (BM )

JOSIP POSAVEC, meimurski župan, na sveanoj sjednici Skupštine pobrojio sve projekte iz protekle godine

Što se radilo 2008. godine - Za nama je još jedna izuzetno uspješna godina. Možda i najuspješnija od postanka Meimurske županije, sa sigurno najveim brojem kapitalnih objekata u izgradnji ili obnovi, istaknuo je meimurski župan Josip Posavec, te naveo najznaajnije projekte realizirane ili pokrenute jekom ove godine po podrujima u kojima su se odvijali.

Obrazovanje Podruje obrazovanja je, mojem mišljenju, najvažnije podruje u ingerenciji županije. Završen je ili je u fazi izvoenja itav niz projekata i infrastrukturalnih objekata u podruju osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja. Završena je izgradnja nove zgrade osnovne škole i sportske dvorane za OŠ Kotoriba (24,5 mil. kn); izgraena sportska dvorana za OŠ Podturen (13 mil. kn); izgraena nova zgrada PŠ Pušine (3,5 mil. kn); izgraena tri djeja vrtia za potrebe proširenja školskih prostora u Donjoj Dubravi, Svetoj Mariji i Draškovcu (ukupno 6 mil. kn); zapoeta izgradnja nove škole i dvorane za OŠ Orehovica (15 mil. kn); ugovorena izgradnja športske dvorane i dodatnih uionica za jednosmjensku nastavu za OŠ Belica (11 mil. kn); ugovorena izgradnja športske dvorane i proširenje škole za jednosmjensku nastavu za OŠ Sve Juraj na Bregu (16 mil. kn); iz kredita Svjetske banke pripremljeno za ugovaranje dogradnja OŠ Prelog i OŠ Gornji Mihaljevec (20 mil. kn); u izvedbi projekt energetske uinkovitosti u osnovnim i srednjim školama s HEP ESCO (strojarski i energetski dio u iznosu 3,5 mil. kn); izraena projektna dokumentacija za uvoenje jednosmjenske nastave i izgradnju školskih sportskih dvorana u svim preostalim osnovnim školama u MŽ, te projektna dokumentacija za izgradnju nove PŠ Donji Vidovec (4 mil. kn); u okviru projekta HEP ESCO izraena projektna dokumentacija za graevinsku obnovu

svih srednjih škola i dogradnja zgrade Gimnazije (ukupna vrijednost invescije pripremljene za realizaciju poetkom 2009. godine iznosi 12 mil. kn); u jeku je obnova zgrade za potrebe Meimurskog veleuilišta (7,5 mil. kn). Svi projek za izgradnju ili dogradnju OŠ i ŠŠD prijavljeni su u novi program CEB7, u procijenjenoj ukupnoj vrijednos svih objekata u iznosu 270 mil. kn (ukljuivši i ŠŠD za OŠ Sv. Marn na Muri i ŠŠD za OŠ Gornji Mihaljevec). Izuzetno vrijedne rezultate posgli su uenici osnovnih i srednjih škola na županijskim, državnim i meunarodnim natjecanjima, na emu još jednom upuujem estke i uenicima i njihovim mentorima. Stoga se od 2009. godine skoro udvostruuju novana sredstva za nagraivanje uenika i mentora, te osnivaju centri izvrsnos za matemaku i informaku. Ovu godinu završavamo s dodijeljenih preko 500 kredita za dodiplomske, poslijediplomske i izvanredne studije, i nadalje s najpovoljnijom stopom u državi. Za besplatan prijevoz uenika osnovnih i srednjih škola, te studenata na meimurskim veleuilišma i Uiteljskom fakultetu u akovcu, osigurali smo zajedno s RH i jedinicama lokalne samouprave ukupno 17 mil. kn. Taj je iznos novca ostao u kunom proraunu meimurskih obitelji koje imaju školarce i studente. Za 2009. godinu ugovorili smo izuzetno povoljan aranžman za potrebe prijevoza studenata iz MŽ, kojih preko 2.000 studira van Meimurja, u iznosu 2,5 mil. kn. Ova 2008. godina je povijesna i po tome što je nakon 1897. godine, kada je maarska vlast osnovala Državnu uiteljsku školu, proteklo 129 godina do poetka rada jedne nove visokoškolske instucije sa sjedištem u akovcu, koju je po prvi

put osnovala jedna hrvatska vlast – Meimurskog veleuilišta.

Zdravstvo i socijalna skrb Nastavljeno je s opremanjem te obnovom zdravstvenog kompleksa ŽB-a, ZZJZ-a i DZ-a. U opremu ŽB-a uloženo je jekom 2008. godine 10 mil. kn. U jeku je obnova Paviljona 4 za potrebe Zavoda za javno zdravstvo MŽ u iznosu od 7 mil. kn. Osigurana su i novana sredstva za obnovu Paviljona 5 (stara interna) u iznosu 5 mil. kn. Po završetku navedene invescije Odjel psihijatrije preselit e se u obnovljeni objekt, a zgrada dvorca Fešte s ukupno 3.000 m2 prostora prijei e u vlasništvo Meimurske županije. Nastavljeno je s poslom sanacije gubitaka i dobivanja adekvatnog prorauna za ŽB, a sauvan je i iznos od 2,5 mil. kn poveanih decentraliziranih sredstava dobivenih za opremanje ŽB-a i u narednih 6 godina. Uz onu prošle godine otvorenu u gradu Prelogu, krajem ove godine otvorena je i Podružnica centra za socijalnu skrb u gradu Mursko Središe. Ugovorena je izgradnja nove zgrade CZSS-a u akovcu u iznosu 13 mil. kn.

Kultura i sport U obnovu palae Staroga grada u akovcu uloženo je novih 3 mil. kn, ureeno je ili obnovljeno ili u fazi obnove 20 društvenih ili domova kulture po Meimurju, ukupne površine preko 10.000 m2, u suradnji s Ministarstvom kulture i jedinicama lokalne samouprave u ukupnom iznosu oko 25 mil. kn. Po prvi put nakon 1904. godine, odnosno nakon 104 godine, postavljen je u akovcu spomenik od strane hrvatskih vlas, spomenik nekome iz slavne obitelji Zrinski – Nikoli Zrinskom Sigetskom, u povodu 500. godišnjice njegovog roenja,

u okviru proslave godine Zrinskih u MŽ. Meimurje je po prvi put u svojoj povijes dalo jednog olimpijca – Filipa Udea, koji je na Olimpijadi u Pekingu osvojio srebrnu gimnasku olimpijsku medalju. Filip Ude ujedno je i prvi Meimurec proglašen za hrvatskog sportaša 2008. godine. Meimurska županija dala je primjerenu novanu nagradu cijelom meimurskom olimpijskom timu, a sudjeluje i u donaciji stana od 75 m2 srebrnom olimpijcu s 50%.

Gospodarstvo Meimurska županija je najkonkurentnija hrvatska županija, odnosno iza Grada Zagreba prva hrvatska županija s najveim potencijalom gospodarskog rasta. Ukupni prihodi i protabilnost meimurskog gospodarstva jekom 2008. godine rastu i nadalje po prosjenoj godišnjoj stopi od 15%, što znai da e ova godina, nakon izvrsnih poslovnih rezultata u 2007. godini, bi jedna od najuspješnijih za meimurske poduzetnike. Meimurski poljoprivredni proizvoai i nadalje su u vrhu po stoarskoj, peradarskoj i voarskoj proizvodnji u RH. Vinogradari neprestano poboljšavaju kvalitetu meimurskih vina, a uspješno je promovirana i županijska marka vina “pušipel”. Za izgradnju gospodarskih zona, subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje, subvencioniranje kamate na poljoprivredne i poduzetnike kredite ukupno je izdvojeno oko 30 mil. kn. REDEA je održala itav niz edukacijskih, savjetodavnih i promotivnih radionica za poduzetnike, na kojima je sudjelovalo preko 400 poduzetnika i poljoprivrednika. Obraeno je i odobreno 125 zahtjeva kroz kreditnu liniju “Mikrokrediranje” s ukupnim fondom kredita od 10 mil. kn. Ugovoreno je izvoenje pilot projekta navodnjavanja na 350 ha površine, a

vrijednost invescije je 25 mil. kn. Meimurka županija ima najvei rast turiskih posjeta jekom 2008. godine od svih hrvatskih županija, a u jeku je i najvea greeneld invescija u hrvatskom turizmu - u Toplicama Sv. Marn, vrijedna 25 mil. eura. Broj nezaposlenih je dosegao 4.876 osoba, što je najniža brojka od postanka Meimurske županije.

Meunarodna suradnja i EU fondovi REDEA je iz EU fondova za provedbu 10-ak projekata u podruju gospodarstva, zašte okoliša i jaanja administravnog kapaciteta županije dobila potporu ukupno 1.356,263 eura. Iz PHARE 2005. i 2006. ugovoreno je ili izvedeno radova na poboljšanju infrastrukture u romskim naseljima u Meimurskoj županiji u iznosu od 3,9 mil eura. U program TECRO koji uz potporu Svjetske banke provodi Ministarstvo znanos, obrazovanja i športa, prijavljen je i dobio podršku projekt Tehnološko inovacijskog centra (TIC) u iznosu 30 mil. kn. Oekujemo skoro potpisivanje ugovora. Meimurje je jekom 2008. godine posjelo 10 veleposlanika stranih država akrediranih u RH, što je više nego u svim prethodnim godinama postojanja Meimurske županije. Meimurska županija je ove godine bila i veoma uspješan domain završne sveanosti Europske godine meukulturalnog dijaloga, te radnog sastanka predsjednika parlamenata Republike Maarske i Republike Hrvatske.

Komunalna i prometna infrastruktura U jeku je realizacija projekta kanalizacijskog sustava Meimurja u ukupnom iznosu preko 170 mil. kn. Županija sudjeluje u nanciranju projektne dokumen-

Josip Posavec, župan: - Meimurju je danas više nego ikad potrebno zajedništvo u rješavanju i provoenju razvojnih projekata tacije i sunanciranju u sklopu programa EIB-II s 3 mil. kn. Po prvi put u povijes Meimurje je punim prolom autoceste povezano sa Zagrebom i Rijekom, te Budimpeštom. Kao imperativ namee se žurno rješavanja uskih prometnih grla u županiji, a poglavito zaobilaznica akovca, Preloga, Murskog Središa i Nedeliša, jer je to u ovom trenutku ograniavajui faktor razvoja gospodarstva.

Ostalo U Križovcu je za potrebe Javne ustanove za upravljanje zašenim krajolikom ureeno 300 m2 u staroj podrunoj školi. Pripremljena je projektna dokumentacija za ureenje novih prostorija Turiske zajednice MŽ-a u suterenu atrija Staroga grada u akovcu. Takoer je pripremljena projektna dokumentacija za ureenje zgrade Stare pošte u Donjem Kraljevcu za potrebe Ustanove dr. Rudolf Steiner. U suradnji s gradovima Prelogom i Murskim Središem pripremljeni su projek za ureenje zgrada za potrebe državnih, županijskih i gradskih službi, te dobivena potpora iz fonda EIB II na ukupni iznos 15,5 mil. kn. Na kraju je rekao da je Meimurju danas više nego ikad potrebno zajedništvo u rješavanju i provoenju itavog niza potrebnih razvojnih projekata. (BMO)


GOSPODARSTVO

4

30. prosinca 2008.

NEZAVISNI hrvatski sindikati

SKUPĹ TINA “Meimurskih vodaâ€? potvrdila osnivanje tvrtke keri

NajoĹĄtrije protiv ukidanja Zakona o minimalcu

Osnovana “Meimurska hidrogradnja� d.o.o.

Nezavisni hrvatski sindikati najoĹĄtrije se protive prijedlogu Hrvatske udruge poslodavaca o ukidanju Zakona o minimalnoj plai, kako bi se tako od otkaza zaĹĄtitili radnici u poduzeima kojima problem predstavlja isplata ak i minimalnih, Zakonom o minimalnoj plai, zajamenih plaa. Bilo je samo pitanje vremena kad e iz HU-a izai takav zahtjev jer je primjedbi na visinu minimalne plae bilo joĹĄ u trenutku kad se dogovarao iznos i model, a kad o krizi nije ni razgovarano, oglasili su se iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. rilika je otvorila nanovo istu temu. No, s obzirom na krizu, moĹžda bi HU-u odgovaralo da poduzea plau ni ne isplauju i da radnici rade za badava. Ili, joĹĄ bolje, da radnici plaaju poslodavcima ĹĄto im uope daju prigodu raditi, poruili su iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. I ovakva minimalna plaa u nekim je sektorima Zakonom ureena na niĹžoj razini od osnovne ugovorene minimalne plae kako ne bi bila preveliko optereenje za poslovanje.  trenutno vaĹžea minimalna plaa i bez sektorskog umanjenja ne doseĹže ni granicu siromaĹĄtva i nedostatna je za Ĺživot. I smrt. toga se Zakonom

zajamena minimalna plaa ne smije ni malo smanjivati. Umjesto inzistiranja na mogunosti sniĹžavanja minimalne plae, treba traĹžiti dodatne modele zaĹĄtite svih radnikih plaa, a posebno onih minimalnih. Neka poslodavci krenu u rezanje svih drugih troĹĄkova, a pogotovo menadĹžerskih plaa i drugih pogodnosti koje uĹživaju. jeĹĄenja zaĹĄtite najugroĹženijih, onih s niskim primanjima, s minimalnom plaom, zaĹĄtite od propadanja poduzea u kojima rade ti radnici treba traĹžiti u formiranju interventnih sredstava u proraunu H koje e lada H dodjeljivati onima koji zapadnu u teĹĄkoe, kako se plae ne bi smanjivale, a radnici ne bi ostajali bez posla. U ovoj se zemlji ne moĹže Ĺživjeti ni od prosjene plae, a kamoli od minimalne. Zato se doista ni za lipu ne smije umanjiti minimalna plaa. Kome, osim onima koji nemaju problema s preĹživljavanjem, moĹže pasti na pamet umanjivati minimalnu plau? apae, oekujemo od poslodavaca da maksimalno zaĹĄtite radnike plae i radna mjesta i da ovo vrijeme krize ne zloupotrebljavaju, odluni su u Nezavisnih hrvatskih sindikata. (BM )

EKONOMSKI BREVIJAR

Ponovimo najbolje Krajem godine podvlai se crta i svode se rauni. bjavljuju se godiĹĄnji rezultati i suhoparno se prikazuju brojke bez velikih osvrta na detalje, iako se konani rezultati sastoje od mnogih pojedinanih dogaaja, promjena i utjecaja. Zato kraj godine treba iskoristiti za rekapitulaciju i analizu za koju moĹžda nije bilo vremena uslijed svakodnevne zatrpanosti i guĹžve. reporua se napraviti listu od desetak najvaĹžnijih dogaaja, postignua i uspjeha. a lista se dodatno moĹže opremiti fotogra ijama, skicama i gra ikonima.

na se svakako treba na najvidljivijim i najfrekventnijim mjestima u poslovnim prostorima, jer e tako postati trajni podsjetnik i motivacija. bjava u medijima moĹže biti odlian i nenametljiv nain komunikacije. aĹžne dogaaje, a posebno uspjehe ne treba skrivati, ve i objaviti kao referencu i poticaj. Na dobrim stvarima i uspjesima mora se temeljiti daljnji razvoj, a iz poinjenih greĹĄaka treba izvui pouke. Kada se znaajne stvari nabroje i zabiljeĹže, one postaju trajnija memorija.

sim toga, na osnovi takvih preglednih i dojmljivih lista lakĹĄe se utvruju novi ciljevi i jednostavnije se planira poslovanje u narednom razdoblju. reglednost i jasnoa parametara osnovni su preduvjet za analizu postignutog i utemeljenje plani-

ranog. Zato dodatni pregled ili lista dogaaja i rezultata nee biti suviĹĄni. vrtke certi icirane po I

standardima poznaju ovakve vrste podsjetnika, a i za osobni razvoj dobro je da pojedinac napravi rezime postignua i kritiki se osvrne na proteklo razdoblje. o je najbolji nain da se pobijedi preuveliani pesimizam, da se popravi poduzetniko raspoloĹženje te da se potaknu novi pothvati i ulaganja. Ionako 50% ekonomije ini psihologija, jer je ekonomija djelatnost ljudi, a ne raunala. Kada bi svaka institucija i organizacija jasno i jednostavno objavila svoja postignua i svoje ciljeve, svakome bi bilo lakĹĄe snalaziti se u beskrajnoj ĹĄumi podataka, Ĺželja i smjernica. Zato treba uobliiti i izraziti svoje rezultate i planove, a to je najbolje zapoeti nabrajanjem onoga ĹĄto se najbolje zna i ĹĄto se najbolje napravilo. Na tom je tragu i EM d.d. objavio injenice koje potvruju da se dosljedno pridrĹžava druĹĄtveno odgovornog poslovanja. a sjeanjem na najbolje u 2008. godini, ponovimo najbolje, pa makar najprije na papiru i ekranu raunala, a zatim i u stvarnosti.  takvim stavom Ĺželio bih da zakoraimo u novu, 2009. godinu. retno i uspjeĹĄno! (Zlatko BoĹži, dipl.oec.)

Na skupĹĄtini “Meimurskih vodaâ€?, koja je odrĹžana u dvorani “cheierâ€? u ponedjeljak, 22. prosinca, osnovna je tvrtka ker, a posredno su vlasnici tvrtke keri isti kao i “Meimurskih vodaâ€?, i u istom omjeru. Nominalno, vlasnik tvrtke keri u 100-postotnom vlasniĹĄtvu jesu “Meimurske vodeâ€?. irektor “Meimurskih vodaâ€? Josip Zorec na kupĹĄtini je osnutak nove tvrtke keri obrazloĹžio sljedeim rijeima: - resudna je bila odluka Upravnog vijea Hrvatskih voda, prema kojoj od 1. sijenja 2009. godine komunalnim poduzeima nee biti dozvoljeno izvoditi radove u vlastitoj reĹžiji u okviru programa koriĹĄtenja i zaĹĄtite voda iz planova upravljanja vodama, a ije radove su inanciranju Hrvatske vode i ministarstva. Kako ne bi u pitanje doĹĄla egzistencija 80 zaposlenih u “Meimurskim vodamaâ€?, pristupilo se formiranju tvrtke keri, koja e se moi javljati na javne natjeaje koje e raspisivati “Meimurske vodeâ€?. Hrvatski sabor je joĹĄ 15. srpnja ove godine u strategiji upravljanja vodama u poglavlju 4.3.1. izriito propisao da treba zabraniti natkomunalnim operaterima obavljanje komercijalnih djelatnosti, kao ĹĄto su graditeljstvo i trgovina. Naziv i sjediĹĄte nove tvrtke je “Meimurska hidrogradnjaâ€? d.o.o., a imat e sjediĹĄte u avskoj esi, adnika bb, uz temeljni kapital od 9,500.000 kuna te osnivaki kapital od preko milijun kuna u gotovini. rocjenu nekretnina i pokretnina obavili su ovlaĹĄteni sudski vjeĹĄtaci. Nakon samoga papirnatog osnutka novog druĹĄtva, reviziju osnutka obavit e ovlaĹĄteni revizor imenovan od rgovakog suda u araĹždinu.

Iz “Meimurskih vodaâ€? prijei e u novu tvrtku oko 80 radnika, i to iz sadaĹĄnjeg ektora gradnje te dio radnika ektora zajednikih poslova i ektora upravljanja projektima “Meimurskih vodaâ€?, koji su vezani za funkcioniranje novog druĹĄtva, uz zadrĹžavanje kontinuiteta radnog odnosa i steenih prava. Nakon osnutka druĹĄtva keri “Meimurska hidrogradnjaâ€?, pristupit e se prodaji, odnosno prodaji cjelokupnog udjela koji drĹže “Meimurske vodeâ€?, prema programu Nadzornog odbora. redstva dobivena prodajom uloĹžit e se u otplatu kredita za ve izgraenu komunalnu infrastrukturu i jedinicama lokalne samouprave. ostotak koji drĹži Meimurska Ĺžupanija rasporedit e se za izgradnju komunalne infrastrukture na podruju cijele Ĺžupanije, u skladu s programom ulaganja Ĺžupanije. Nova tvrtka ki privatizirat e se u dva kruga. U prvom krugu prodavat e se cjelokupan udio “Meimurskih vodaâ€?, s tim da e svi sadaĹĄnji i bivĹĄi radnici “Meimurskih vodaâ€?, kao i svi graani Meimurske Ĺžupanije koji i su nositelji prikljuka na vodoopskrbni i kanalizacijski sustav, imati pravo kupnje vrijednosti do 70.000 kuna, uz popust od 20 posto i joĹĄ 1 posto za svaku navrĹĄenu godinu staĹža. Iznad 70.000 kuna moi e se kupiti udjeli bez popusta. opust mogu koristiti samo one osobe koje do sada nisu kupovale dionice s popustom, temeljem Zakona o privatizaciji. Uz popust e se moi kupiti najviĹĄe 50 posto temeljnog kapitala nove tvrtke, a upisani iznosi za kupnju proporcionalno e se smanjiti. U drugom krugu prodavat e se neprodani

Josip Zorec: - Da nismo osnovali tvrtku ker, 80 radnika “Meimurskih voda� ostalo bi bez perspektive i posla

iznos temeljnog kapitala graanima i pravnim osobama bez popusta, s tim da e pravo prvokupa imati osobe koje su kupile udio u prvom krugu. rodaja udjela zapoet e odmah po osnutku novog druĹĄtva, a predvidivi rok zavrĹĄetka prodaje udjela u prvom krugu je 31. srpnja 2009. godine, a predvidivi rok prodaje u drugom krugu do kraja 2009. godine.

formiranju tvrtke keri raspravljalo se ve godinu dana u “Meimurskim vodamaâ€?, traĹžio se najbolji model privatizacije. Bila su u igri tri modela privatizacije, ovaj koji je prihvaen zapravo je najjednostavniji i prvi predloĹženi, a ocjena je da e taj model najmanje naruĹĄiti strukturu funkcioniranja djelatnosti. (J. Ĺ imunko)

NOVI ZAKON o poljoprivrednom zemljiĹĄtu

Naknade od prenamjene u graevinsko zemljiĹĄte drĹžavi elikim tvrtkama koje se bave razvijanjem nekretninskih projekata na hrvatskom trĹžiĹĄtu GC Grupa, Hidrocommerce, Hoto grupa, Ingra, rofectus grupa, ed erve -  Group i rigranit novi je zakon o poljoprivrednom zemljiĹĄtu trn u oku zbog poveanja naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljiĹĄta u graevinsko.

cjenjuje se da je rije o antikorupcijskom zakonu, koji je donesen zbog sprjeavanja odljeva drĹžavnog novca. Hrvatska ima na desetke tisua zahtjeva za prenamjenu zemljiĹĄta i nadleĹžno Ministarstvo je vidjelo da im novac izmie u privatne dĹžepove, dok drĹžava ostaje na suhom. trunjaci ocjenjuju da je kod kupnje i prenamjene velikih poljoprivrednih parcela dolazilo do problema jer gradovi i opine jednostavno nisu imali novca is inancirati komunalnu infrastrukturu velikog projekta samo kroz komunalne naknade. Naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljiĹĄta u graevinsko poveane su sa sadaĹĄnjih 5 posto na 25 posto, 50 posto, odnosno za odreene sluajeve i 100 posto trĹžiĹĄne vrijednosti zemljiĹĄta. Uz manje ĹĄpekulacija, mali e investitori moi zaraditi pravednije nego do sada. rema starom zakonu koji viĹĄe nije na snazi, investitor se moglo postati i bez vlastitog kapitala.  ovlaĹĄtenim vjeĹĄtakom dogovorila bi se procjena zemljiĹĄta vea od realne, banke bi procjenu vjeĹĄtaka neznatno umanjile, a investitor bi bio is inanciran u cijelosti bez vlastitog kapitala. ad to viĹĄe nije mogue, pa e svaki investitor dobro razmisliti isplati mu se ĹĄpekulacija sa zemljiĹĄtem. (jĹĄ)

POGLED ODOZDO

Mirni ljudi ko je mogao oekivati da e kupĹĄtina u kratkom roku ove godine ostati bez dva vijenika, jedne staloĹžene i divne Ĺžene, doktorice Ivanke Novak, i jednog samozatajnog muĹĄkarca, ladimira ukesa. , eto, to se dogodilo, a udarac je oba puta pogodio jednu stranku - HZ, iji su lanovi bili. Kao i kod svih mirnih ljudi, njihov nestanak i znaaj primjeujemo tek kad odu. Mirni i samozatajni ljudi vrlo su esto kao pele ili mravi. ade, rade i krpaju one pokidane niti koje drugi u svom ruĹĄilakom pohodu kidaju. Mirni i staloĹženi ljudi kad postoje nikad ne nameu svoj ego, ne stvaraju buku oko sebe.

ni djeluju u pozadini, smiruju, umiruju, njih se pita za miĹĄljenje, njihova rije nije glasna, ali ima teĹžinu kao najjai uteg na vagi, oni prelaze preko razlika u shvaanjima, premoĹĄuju ideologije,

razlike u miĹĄljenjima. miruju strasti i troĹĄe se na takvim poslovima, a manje im je vaĹžno da se osobno prezentiraju, grade svoj imidĹž. Zbog toga su esto neprimjetni, jer im nije stalo do toga da viu “ja, ja pa jaâ€? bez obzira je li taj njihov ja izgradio barem ijednu ciglu u nekom projektu. a vrsta ljudi jesu graditelji, kao zidari za koje nitko ne zna kako su izgledali, kakvim su mukama bili izloĹženi, ali njihove graevine joĹĄ desetljeima, ako ne i stoljeima, stoje iza njih. o su ti mirni dobri ljudi za kojima ovo turbulentno vrijeme vapi. ni koji nas zasipaju primamljivim rijeima, a iza toga ne stoji niĹĄta do li osobno promocija i potreba da drugome dobro skreĹĄe u brk, kao ljude nas viĹĄe oaravaju. ko njih zujimo kao muhe oko meda. Mame nas njihove rijei jer onda i mi sami imamo ĹĄto prevrtati preko svog jezika. Mirne dobre ljude koji su

graditelji esto nije lako slijediti, jer takav Ĺživot zahtijeva vei napor, znanje, poĹžrtvovnost i veu dozu samokontrole.

upravo preminulom vijeniku ukesu tek smo kad ga viĹĄe nije bilo doznali da je brinuo o sigurnosti i toplini naĹĄeg doma, da plin koji omoguuje vrhunski komfor u naĹĄim domovima sigurno i kontinuirano stiĹže u naĹĄe domove i onda kada u ĹĄpicama strepimo od raspada sustava i onda kad usija zapone svau s Ukrajinom, pa se od njihove svae ledi dah cijeloj Europi. ostoje ljudi koji znaju ĹĄto uiniti u takvim kriznim situacijama kada bi oni koji samo bacaju rijei oko sebe bili potpuno izgubljeni. oktorica Ivanka Novak prije svih nas gradila je naĹĄ put u Europu. Bila je ve tamo gdje mi joĹĄ nismo kroili. Mirni ljudi, neoptereeni imidĹžom, esto stignu dalje i viĹĄe nego oni koji stvaraju larmu oko sebe mogu i zamisliti. Idua godina je ve unaprijed oĹžigosana kao godina koja e biti teĹĄka, izazovna i problematina. MoĹžda su nam Ĺživoti ovih ljudi pouke da se zamislimo nad tim kakvi bi tre-

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti

bali biti i ĹĄto nam je initi. rije svega uvijek u sebi nabrojiti do deset prije nego puknemo, prije nego ujemo ĹĄto nam drugi Ĺžele rei. taviti se u poloĹžaj drugog ovjeka, pogledati na problem s njegove strane barikade, moĹžda e tada i nama svijet izgledati drugaije, a tada u tom svjetlu mnoge emo stvari znati rijeĹĄiti na bolji i kvalitetniji nain. Meimurje treba viĹĄe takvih ljudi koji mire i povezuju.


GOSPODARSTVO

30. prosinca 2008.

5

VEDRAN KRALJETA, predsjednik NEST-a, mreĹže za ekonomski i socijalni razvoj

Ponekad treba promijeniti glediĹĄte da bi se problem rijeĹĄio edran Kraljeta roen je 1949. u plitu. Ĺženjen je, otac dva djeteta. Uz diplomu trojarskog fakulteta i poslijediplomski studij iz ekonomskih analiza treniran je u sistemskoj teoriji i konzaltingu, coachingu, NL-u i radu sa sistemskim konstelacijama. Certi icirani je trener poduzetniĹĄtva. oduzetnik, direktor i sistemski konzultant, uz tradicionalne teme menadĹžment konzaltinga, posebno je motiviran za rjeĹĄavanje tema osnivanja i razvoja obiteljskog poduzetniĹĄtva. ruĹĄtveno aktivan, razvija i provodi vrhunske edukacijske programe za osvijeĹĄteno (obiteljsko) poduzetniĹĄtvo. Uz obiteljska i druga poduzea u industriji, trgovini i uslugama iz Hrvatske, lovenije i susjednih zemalja, klijenti su mu i velike drĹžavne i inancijske institucije. U subotu 27. prosinca u zgradi “cheierâ€? u akovcu odrĹžao je predavanje za sve one koji Ĺžele uvesti sklad u svoje Ĺživote, pod nazivom “inamika ljudskih sistemaâ€?. rije predavanja kratko smo razgovarali s njim kako bismo javnosti pribliĹžili o emu se radi. • Mi ljudi danaĹĄnjice puni smo nemira i strahova, stalno se moramo natjecati i dokazivati. Ĺ to nudite ljudima da izau iz tih nemira i unutarnjih rastrganosti. Svi imamo puno uloga u Ĺživotu i Vi sami sebe predstavljate kao sina, supruga i roditelja, menadĹžera - poduzetnika. Sve te uloge trebamo zadovoljiti, na svima dati sebi i onda osjeamo da ne uspijevamo zadovoljiti sve te uloge, da smo negdje zakazali, a negdje dali previĹĄe.

Situaciju treba kreirati — o jest situacija danaťnjice, ali na to morate gledati malo drugaije. Jedna od situacija jest da ljudi uvijek imaju problem kad se poistovjete s jednom od uloga ili moŞda dvije - tri, ali jedna je najeťa i onda kaŞemo: to sam ja. nda pate sve ostale. Meutim, kad gledate, tijekom Şivota uloge se mijenjaju, neke

otpadaju, neke nove dolaze i, ako pojmite da ste daleko viĹĄe od svih tih uloga, onda moĹžete nai neku vrstu spokoja. o ne znai da e se okolina promijeniti, situacija e i dalje ostati ista, ali vaĹĄ e odnos prema tome biti drugaiji. im je odnos drugaiji, onda nemate one instinktivne reakcije na situaciju tipa: pobjegni, napadni ili se zamrzni, nego tada kreirate situaciju. o je ono ĹĄto merikanci esto kaĹžu - da upravljaĹĄ svojim Ĺživotom, dakle, jedan drugaiji pristup Ĺživotu u kome jednostavno sve te uloge vidite kao dio sebe koji vas stalno nadograuje da joĹĄ viĹĄe spoznate sebe i razvijate se kroz vjeĹĄtine koje tome pridonose. o je jedna pria. ruga pria je da sve stresne situacije i stres kao takav nije niĹĄta drugo nego proizvod uma koji kaĹže: nisam zadovoljan s tim ĹĄto je sad, a moĹžda se bojim i budunosti. MoĹžda drugim rijeima: ili ste u proĹĄlosti , a to ĹĄto je bilo je velik teret, bol. Ili ste u budunosti, to znai: ne bih ovdje nego bih tamo negdje drugdje. rugim rijeima, niste nikako u sadaĹĄnjosti i onda ne vidite ljude jer Ĺživite ili u proĹĄlosti ili u budunosti. Kakvi su onda odnosi? Naravno da su loĹĄi. Niste svoji. Mo imate kada Ĺživite sada tu, ovdje. Nemate mo u budunosti jer ona nije nastupila. Nemate mo u proĹĄlosti jer ona je takva kakva je, tu ne moĹže niĹĄta promijeniti. akle, na koji nain to pomiriti da Ĺživite sada, jer onda otpada veina tog stresa. I to dodatno donosi spokoj, neu rei mir, jer mir nije gibanje, mir nije promjena.  ona uvijek postoji. o je Ĺživot. li dok ste u miru s tim promjenama, to je taj spokoj koji onda pomaĹže da Ĺživite bolje, drugaije, punije, svjesnije. • Predavanje koje ste danas odrĹžali je besplatno, ĹĄto Vi ljudima nudite? Ĺ to im Vi dajete? — Nove izbore, to je suĹĄtina. a na drugaiji nain gledaju sebe i Ĺživot oko sebe. I ti novi izbori sebe obogauju. o je ono ĹĄto se kaĹže “razvoj ljudskih potencijalaâ€?, jedno

drugaije glediĹĄte. Mogao bih as otprilike ovako upitati: mislite li da je istina da sunce izlazi na istoku? • Pa ja mislim da je istina. — I da zalazi na zapadu? • Mislim da da. —  kada biste bili na Helijevoj kometi, bi li to opet bila istina? • Ne znam. — retpostavljam da biste onda vidjeli da sunce stalno sije. Kad promijenite poziciju s koje gledate, onda promijenite sliku svijeta, a po njoj se upravljamo. rugim rijeima, promijenili ste poziciju, promijenili ste nain kako upravljate vaĹĄim Ĺživotom. o je ono ĹĄto je osnova teme ove radionice i predavanja. Na radionici se radi direktno s ljudskim situacijama koje su za neke moĹžda bolne i traĹži se izlaz iz toga. raĹže nova rjeĹĄenja, nove izbore. u emo koristiti neĹĄto ĹĄto je razvio Bert Hellinger, psihoterapeut, istraĹživa i ilozof. MoĹžda danas najeminentnije ime u oblasti psihoterapije. Koristim se njegovim pristupom koji on zove ‘obiteljske konstelacije’. o je jednostavno jedan sistemski pristup koji se koristi teorijom, kaĹžem teorijom jer je teorija kasnije nastala poljima koja nas sve proĹžimaju. ostoje informacije, ajde da kaĹžemo pomalo o naĹĄim Ĺživotima, o onome ĹĄto je bilo, ĹĄto nas vezuje, razdvaja. Koristi se drugaiji jezik u rjeĹĄavanju odnosa. Mi esto koristimo govorne izraze. Znanstvenici kaĹžu da je to oko 9 posto komunikacije prijenosa znaenja, a ostalo je neodgovorna komunikacija, malo tjelesna komunikacija, ton, boja, jakost glasa itd.

Preskupa druťtvena ljestvica — Meutim, postoje i drugaiji oblici komunikacije. i oblici komunikacije zadiru u prostorni jezik. Znate kad se kaŞe: daleko od oiju, daleko od srca. akle, u jednom prostoru kako tko se postavi u odnosu na nekoga drugoga. tprilike to govori o njihovu odnosu, ali postoje joť i dodatno novi pristupi.

Jedan od njih jesu te konstelacije koji kaŞu da se prostorno moŞe prikazati cijela dinamika odnosa u nekoj ljudskoj zajednici kao ťto je obitelj, poslovni sistem, irma kupci, dobavljai, drŞava i sve ono ťto ini takav jedan sistem.  tim da iz toga moŞete izvui uvide koji nam onda daju dodatne izbore, dakle, bogatiji nain ponaťanja u nekoj situaciji, koji moŞda nee biti osakaen strahom, naťim slijepim pogledom na samo jednu mogunost, bez kojeg se viťe kao ne mogu izvui ili uiniti neťto dobro, nego e omoguiti neťto daleko bogatije. I to ťto je bogatije zasnovano je u obiteljima prije svega na ljubavi. akle, na meusobnom uvaŞavanju, na meusobnom dopuťtanju da budemo onakvi kakvi jesmo. a na neki nain nadiemo civilizacijske moralne nasade koji uvjetuju promjenu naťih ponaťanja. Uvijek se kaŞe ono: ah, u davna vremena obitelji su bile sasvim drugaije, bolje.  i tada su se obitelji razdvajale i svaale i bile nasilnih ponaťanja, ali to neťto kao da zaboravimo. I ako su to neki uvaŞeni graani, to nije neťto o emu emo govoriti, ťto Şelimo pokazati, s ime emo se nositi. Želimo se pokazati u najboljem svijetlu, jer onda smo privlani, imamo dojam da nas vole. o nam je vaŞno da pripadamo, da zauzimamo mjesto na ljestvici, nekakvoj ljudskoj hijerarhiji. o nas koťta utoliko ťto moramo oko sebe izgraditi ťtit. Ljudi rijetko dopru do nas, ali, naravno, i mi do njih. I onda trpi kvaliteta, punoa odnosa. na moŞe dovesti do toga da se oni raziu, odu, da obole, ak i da umru. E sad onog momenta kad zaista odete u sebe i budete svoji i otvorite se, onda dajete priliku za drugaije izbore i da to ťto moŞda bude loťe zbog nauenih obrazaca ponaťanja koji su sigurno u nekoj fazi bili dobri, ali u toj situaciji i ne, onda imate mogunost to promijeniti. akle, promijeniti odnose s roditeljima, promijeniti odnos s partnerom, promijeniti odnos s djecom, u irmi promijeniti odnos prema poslu,

promijeniti odnos prema kupcima, prema dobavljaima, prema drĹžavi, prema banci. I to onda donosi uspjeh. U obitelji, naravno, bliskost, intimnost. U poslu uspjeh.

Materijalno bogatstvo nije dokaz uspjeťnosti • esto se misli da je uspjeh biti materijalno bogat. MoŞete li malo objasniti taj pojam uspjeha? — a kad bi uzeli tako, onda bi Jimy Hendrix bio izuzetno sretna osoba, a on je zavrťio samoubojstvom. I mnogi drugi koji su bili jako bogati. Meutim, to je jedan aspekt, jedna dimenzija Şivota koja kaŞe: e sad imam veu mo kroz novac.  ťto stoji iza toga? Jesam li s tim puniji, mogu li novcem kupiti partnera, sreu, punou, mir. no ťto Şivot jest. ko ne mogu, onda nije dovoljno. rugim rijeima, novac je nuŞan bez daljnjega i bez njega je vrlo teťko. li ako je krajnji cilj, onda on ne donosi niťta drugo nego razoaranja, tako da sve to treba drŞati u odreenoj ravnoteŞi. Na koncu konca, kad pogledate, ja sam vrlo rijetko sreo osobe koje su uzele partnera zbog novca, a nisam joť sreo nikoga tko je posto roditelj zbog novca.  to su ipak najvee investicije u naťem Şivotu. ko je tako, onda vjerojatno treba drugaije gledati na taj Şivot i na taj novac.

• Tko su, prema Vaťem iskustvu, ljudi koji dolaze na predavanja? — Mogue je da imaju izuzetno mnogo novca i onda su uvidjeli da to nije ono ťto su mislili da jest, da e im donijeti taj mir i spokoj, zadovoljstvo, radost. Joť neťto tu fali. o su i ljudi koji su doŞivjeli teťke situacije u svojim odnosima, traumatizirali se, pa su razvedeni, pred rastavom. o su ljudi koji su moŞda bolesni ili pate od nekih fobija. o su ljudi koji jednostavno tragaju za tim da budu bolji, da Şive punije, da Şive na neki nain bez straha i u tom su smislu sve to ljudi koji Şele bolje za sebe i za druge. Mnogi su od njih ve probali niz drugih pristupa, recepata i vrlo vjerojatno da im nisu donijeli to ťto su trebali i mislili da bi bilo dobro za njih i onda su doťli ovdje. • Zbog ega ste Vi ovdje, dajete se ljudima, drŞite predavanja, radionice? — Jedan od razloga je zato ťto ja to jako volim, na neki nain je to dio mene, a drugi je zato ťto su one meni jako pomogle i na neki nain se osjeam duŞan da to dadem drugima. vorac ovog pristupa Bert Hellinger je uinio jako puno dobra za mene i ja to prenosim dalje. (BoŞena Malekoci - leti)

MUZEJ MEIMURJA akovec i tvrtka Letina inox potpisali ugovor

Vinoteka i kuĹĄaonica vina u Starom gradu U ukupnom projektu revitalizacije akovekoga taroga grada, u Muzeju Meimurja akovec ve se neko vrijeme spominjala informacija kako bi u podrumu palae Zrinskih svoje mjesto trebao dobiti i vinski podrum, odnosno vinoteka s kuĹĄaonicom vina. Iako je bilo nekih manjih poteĹĄkoa s nalaĹženjem odgovarajueg partnera koji bi vinoteku smjestio u tari grad, bez da naruĹĄava originalnu koncepciju prostora, proĹĄli je tjedan sve rijeĹĄeno. Muzej Meimurja, odnosno njegov ravnatelj mr. sc. ladimir KalĹĄan, potpisao je ugovor s Mladenom Letinom, vlasnikom tvrtke Letina inox d.o.o., koji bi u narednih pola godine prostor podruma palae, nekih 170 metara kvadratnih, trebali transformirati u vinoteku i kuĹĄaonicu vina, a kasnije i mjesto za proizvodnju pjenuĹĄca klasinom metodom. rijednost projekta je oko milijun kuna.

Tradicija proizvodnje ĹĄampanjca

vo je prvi put da ovakva tvrtka ulazi u tari grad, to e biti poticaj i ostalim subjektima koji ulaze u ovaj prostor. Cilj je ponovno dovesti ljude u Muzej Meimurja, odnosno, itav kompleks uiniti atraktivnim za posjetitelje. Inae, ovaj je prostor nekad doista sluĹžio kao centralni podrum akovekog vlastelinstva iz vremena Zrinskih. JoĹĄ i danas se iznad glavnog ulaza vidi otklesan dio kamenog dovratnika kako bi velike bave mogle ui unutra. U akovcu tradicija proizvodnje ĹĄampanjca postoji od poetka proĹĄlog stoljea, o emu je viĹĄe ispriao ravnatelj KalĹĄan: - Godine 1904. osnovana je meimurska tvornica ĹĄampanjca. Glavni vlasnik bio je Karlo trahija, a glavni tehnolog Juraj Ĺ trek. ro-

izvodnja je trajala deset godina i odvijala se u sadaĹĄnjoj upravnoj zgradi ajde, kasnije je tek onda osnovno sjediĹĄte poznate mesne industrije. a bi tvornica i duĹže radila da nije bilo rvog svjetskog rata. U opisu registracije tog ĹĄampanjca je da se za proizvodnju ĹĄampanjca koristilo najbolje vino od provjerenih vinogradara iz gornjeg Meimurja. KaĹže se da je to vino bilo al pari vinu iz okaja, koja su ve onda bila poznata kao najbolja. Nitko se nije bavio pjenuĹĄcom ovdje do kraja sedamdesetih godina kada se time poela baviti obitelj Jambrovi, ali ovo je vjerojatno najozbiljniji pothvat od zavrĹĄetka rada tvornice ĹĄampanjca.

Luksuzna, vrhunski ureena kuĹĄaonica vrtka Letina bavi se proizvodnjom opreme za vinarstvo,

a osobito su specijalizirani u opremi za proizvodnju ĹĄampanjca i prisutni su na podruju pokrajine Champagne u Francuskoj. - NaĹĄa je Ĺželja da kulturu pijenja ĹĄampanjca, koja je u nekoliko zadnjih godina po Europi u zamahu, prenesemo i na naĹĄe podruje, u Meimurje. Za nas je ovo mjesto gdje je nekad bila vinarija Zrinskih veoma interesantno, kazao je Mladen Letina, i dodao: - vdje e biti kompletna proizvodnja pjenuĹĄca, osim preĹĄanja groĹža.

vdje e doi gotov moĹĄt, a dalje e se sve raditi ovdje u podrumu u vrhunskoj opremom sa svim potrebnim uvjetima za rad. ruga faza je sekundarna fermentacija koja se obavlja kod klasine metode u boci, pa tako pjenuĹĄac moĹže odleĹžati po nekoliko godina. KuĹĄaonica e biti luksuzna, vrhunski ureena, a pjenuĹĄci e biti nueni u razliitim kombinacijama. Kao i francuski vrsni

Sveano potpisivanje pjenuĹĄcem su proslavili Vladimir KalĹĄan i Mladen Letina proizvoai, i ovdje e se nuditi pjenuĹĄci s raznim sirupima i prirodnim vonim sokovima, te raznim voem - jagodama, jabukama ... a nudit e se i ĹĄampanjac s okoladom. vi dogovori voeni su zajedno s konzervatorima, paĹžljivo vodei rauna da se ne naruĹĄi

integritet naĹĄega najznaajnijeg spomenika kulture. Kako je statika u ovom dijelu palae vrlo dobra, uskoro bi radovi trebali zapoeti, im se dovrĹĄe projekti. o e biti jedan prostor za uĹživanje u pjenuĹĄcima na naĹĄem podruju, koji bismo trebali dobiti za najmanje ĹĄest mjeseci. (mn)


6

ulici u Murskom Središu. On je kroz otvoreni prozor koji se nalazi na visini od 185 cm od tla ušao u unutrašnjost kaa te je iz registar kase otuio blagajniki minimum u iznosu od 200 kuna u raznim apoenima. Potom je s regala iznad šanka uzeo etiri boce žestokog pia, te sa šanka aparat za zabavu - poker nepoznate marke i serijskog broja u vlasništvu poduzea “Casino Games” d.o.o. sa sjedištem u Šenkovcu. Ukupna materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 7.800 kuna. Prov nepoznatog poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Teška tjelesna ozljeda u tunjavi

Utopio se u ribnjaku OTOK – U noi 24. prosinca u 2,34 sata u prostorije Policijske postaje Prelog došao je muškarac iz Preloga s dojavom da je u Otoku, kod ribikog doma ŠRD-a “Glavatica” iz Preloga, Josip Jelai, star 58 godina, iz Preloga svojim vozilom upao u ribnjak te da je vozilo potonulo. Obavljenim oevidom utvreno je da nesretnik upravljajui svojim terenskim vozilom registarske oznake K 282-EC oko 2 sata skliznuo u vodu ribnjaka i zajedno s

Mladii ostali bez vozake MACINEC - U subotu 20. prosinca oko 5,55 sati dogodila se prometna nesrea u Macincu u Glavnoj ulici. Upravljajui automobilom pod utjecajem alkohola u koliini od 1,44 g/ kg i neprilagoenom brzinom, mladi star 26 godina iz Kamenikog Podgorja izgubio je nadzor nad vozilom i u zanošenju djelomino prešao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera. Tu je prednjim lijevim dijelom vozila udario u prednji lijevi dio osobnog automobila registarske oznake K 601-DV kojim je iz suprotnog smjera upravljao 25-godišnjak iz reana. I on je bio pod utjecajem alkohola. U organizmu je imao alkohol u koliini od 1,30 g/kg. Vozilom hitne medicinske pomoi u Županijsku bolnicu akovec prevezen je putnik iz osobnog automobila registarske oznake K 601-DV, muška osoba roena 1990. godine iz reana, gdje mu je okvalicirana laka tjelesna ozljeda pa je pušten kui. U osobnom automobilu registarske oznake VŽ 244-HR kao putnik nalazila se muška osoba roena 1984. godine iz Dragoslavca, koji je privatnim automobilom prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje mu je okvalicirana laka tjelesna ozljeda, pa je nakon ukazane lijenike pomoi pušten kui. Vozaima je izdan nalog o odreivanju mjere opreza privremenog oduzimanja vozake dozvole. Is dan u 16,30 sa iz Županijske bolnice akovec zaprimljena je obavijest da je voza iz reana zatražio lijeniku pomo, kojom prilikom je utvreno da je zadobio tešku tjelesnu ozljedu ali je nakon lijenike pomoi pušten kui. Is dan u 19,20 sa, policija je izviješte-

30. prosinca 2008.

CRNA KRONIKA

njim potonuo. Na mjesto dogaaja izašli su djelatnici JVP-a akovec koji su oko 4,05 sati iz vode izvukli vozilo u kojem se nalazio spomenuti muškarac. Lijenica Hitne medicinske pomoi koja je pregledala tijelo vozaa konstatirala je smrt, a mrtvozornica na tijelu nije pronašla tragove nasilne smrti. Istražni sudac Županijskog suda u Varaždinu, koji nije izlazio na mjesto dogaaja, odredio

je sudsku obdukciju nad mrtvim tijelom. Obdukcija je pokazala da je smrt nastupila uslijed utapanja. Neslužbeno doznajemo da je te noi Josip Jelai slavio sa svojim prijateljima lovcima, što je i sam bio. Na slavlju se zadržao gotovo do kraja, a onda se uputio prema svom novom automobilu. Nije razjašnjeno što se dogodilo da se nesretni Jelai umjesto na cestu zaputio u jezero, i to vozei unazad.

na da je lijeniku pomo zatražio i voza iz Kamenikog Podgorja. U Županijskoj bolnici Varaždin utvreno je da je lakše ozlijeen.

vidljivim ošteenjima u vidu oguljene kore na tlu pronaeni ostaci dlake divljai. Navedena žiana zamka je izuzeta, a od muškarca iz Novakovca oduzeta je jedna žiana zamka i klupko žice koje je držao na gredi nadstrešnice drvene barake u njegovom vlasništvu koja se nalazi u neposrednoj blizini mjesta dogaaja. Prov spomenute muške osobe slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Stradao motociklist AKOVEC - U Zagrebakoj ulici u akovcu u subotu 20. prosinca oko 23,40 sa dogodila se prometna nesrea u kojoj je stradao 22-godišnji voza motocikla iz Peklenice. Mladi brzinu kretanja nije prilagodio stanju ceste i gustoi prometa, zbog ega je na mokrom kolniku prilikom koenja i izbjegavanja udara u vozilo ispred sebe izgubio nadzor nad upravljanjem motociklom te se prevrnuo na kolnik. U klizanju je udario u lijevi boni dio osobnog automobila registarske oznake K 394-BJ kojim je ispred njega u istom smjeru upravljao 23-godišnji mladi iz Belice. On je zbog skretanja u lijevo smanjio brzinu kretanja. Unesreeni mladi zbrinut je u akovekoj bolnici gdje je utvreno da je teško ozlijeen pa je zadržan na lijeenju.

Uhvaen u krivolovu DEKANOVEC - U nedjelju 21. prosinca oko podne u polju zvanom “Gornji Otok”, nedaleko od Dekanovca, lan LU-a “Fazan” iz Dekanovca obilazei lovište u šumarku je pronašao postavljenu žianu zamku. Prismotrom je uoio kako je do zamke došao 54-godišnjak iz Novakovca, koji je provjeravao ima li u zamci ulova. Kada se uvjerio da u zamci nema ulova, ošao je iz šumarka, no tu ga je zaustavio lovac koji je ve bio pozvao policiju. Pregledom mjesta dogaaja na žianoj zamci pronaeni su ostaci dlake divljai koja je bila privezana za stablo bazge, dok su pored opisane zamke i stabla bazge s

Orobili staricu AKOVEC - Na križanju ulica Tome Masaryka i Ivana Mažurania dvojica nepoznah poinitelja ukrali su žensku torbicu u vlasništvu 71-godišnjakinje iz akovca. Oni su u subotu oko 4,30 sa prišli spomenutoj ženi, koja je u trenutku krae gurala bicikl, pitajui je gdje je centar grada. Kad se ženska osoba okrenula da im pokaže, jedan od njih je s upravljaa bicikla otuio crnu kožnatu žensku torbicu u kojoj se nalazilo 530 kuna u raznim apoenima, kljuevi od ormaria, kožne rukavice, dvije naoale i mobitel. Materijalna šteta iznosi oko 1.000 kuna. Jedan od poinitelja bio bi visine oko 180 cm, obrijane glave, obuen u plavu zimsku jaknu. Za nepoznam poiniteljima se traga, te prov ish slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Okraden kafi “Emma” MURSKO SREDIŠE - U noi s nedjelje 21. na ponedjeljak 22. prosinca nepozna je poinitelj izvršio tešku krau u caffe baru “Emma” u Frankopanskoj

NEDELIŠE - Dana 24. prosinca u 8,10 sa zaprimljena je dojava s Odjela hitne medicinske pomoi Županijske bolnice akovec da je lijeniku pomo zatražila muška osoba iz Pušina, koja je zadobila ozljede u tunjavi. Provedenim policijskim izvidima došlo se do saznanja da je dana 24. prosinca oko 4 sa na parkiralištu ugostiteljskog objekta “Lipa” u Nedelišu mušku osobu roenu 1980. godine iz Pušina najprije verbalno a nakon toga i tjelesno napala nepoznata muška osoba iz Varaždina. Za nepoznatog poinitelja ošteeni navodi da zna njegovo prezime, da je iz Varaždina, te da zajedno rade u istom poduzeu u Pušinama. Izvršenim lijenikim pregledom u Županijskoj bolnici akovec utvreno je da je muškarac zadobio tešku tjelesnu ozljedu. Protiv poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu, o emu slijedi nadopuna dogaaja.

Dvije srne u žianoj zamci STRELEC - Djelatnici Policijske uprave meimurske zaprimili su telefonsku dojavu muške osobe iz Strelca da su u šumi u blizini Strelca 24. prosinca u 14,15 sa pronaene dvije srne u žianoj zamci. Policijskim izvidima utvreno je da je u vremenu od 14. do 24. prosinca na polju zvanom “Karabinšica” u blizini mjesta Strelec, u šumi, nepoznati poinitelj, ili više njih, postavio ukupno 15 komada žianih zamki (ome) za visoku divlja. Pregledom mjesta dogaaja pronaena su tri trupla srnee divljai, od ega dvije u zamkama, a jedna bez zamke. Srneu divlja preuzeo je lovnik LD-a “Prepelica” iz Male Suboce. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 8.000 kuna, dok e se stvarna šteta utvrditi po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Prov nepoznatog poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

oko 2.000 kuna, a protiv nepoznatog poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Ukrao pie i bacio nogometni pehar na televizor TURIŠE - ini se da su sve više na me lopova i nogometni klubovi. Od 26. do 28. prosinca u Turišu je nepozna poinitelj, ili više njih, izvršio tešku krau iz prostorija NK “PMP Borac” Turiše. Lopov je nogom nasilno otvorio ulazna vrata prostorija NK “PMP Borac”, ušao u unutrašnjost, odakle je iz prostorije sa šankom otuio veu koliinu alkoholnih pia (pivo, amaro, konjak), te bezalkoholna pia. Nakon toga razbio je nekoliko keramikih i staklenih pepeljara, te bacio pehar u ekran televizora marke “Vivax” i is ošteo. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 1.200 kuna, dok e se stvarna šteta utvrdi po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Prov nepoznatog poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODOu u akovcu.

Udario u banderu, zid kue i metalnu ogradu GARDINOVEC - Oko 00,20 sati 24. prosinca dogodila se u Gardinovcu prometna nesrea u kojoj voza teretnog automobila registarske oznake K 971-DR, muška osoba roena 1985. godine iz Domašinca, upravljajui uz alkohol u koliini od 1,21 g/kg, brzinu kretanja nije prilagodio osobinama ceste (zavoj) i vidljivos (no), zbog ega je izlaskom iz blagog lijevog zavoja došlo do silaska izvan kolnika u desnu stranu. On je najprije udario stražnjim desnim bonim dijelom u betonski stup niskonaponske mreže, vlasništvo “HEP Elektra akovec”, a nakon vraanja i prelaska preko kolnika te silaska u lijevu stranu udario prednjim dijelom u južni zid kue broj 107, vlasništvo muške osobe roene 1963. godine. U nastavku kretanja udara prednjim dijelom u metalnu ogradu i jugozapadni ugao kue broj 108, vlasništvo ženske osobe roene 1942. godine. Vozilom hitne medicinske pomoi u Županijsku bolnicu akovec prevezeni su voza roen 1985. godine iz Domašinca, te putnik iz vozila, muška osoba roena 1986. godine iz Domašinca, kojima su okvalicirane teške tjelesne ozljede te su zadržani na lijeenju, i putnik iz vozila roen 1976. iz Domašinca kod kojeg su okvalicirane lake tjelesne

ozljede te je nakon lijenike obrade pušten kui. Na mjesto dogaaja izašli su pripadnici JVP-a iz akovca koji su otvorili automobil zbog izvlaenja vozaa iz vozila. Vozau roenom 1985. godine iz Domašinca izvaena je krv zbog analize na koncentraciju apsolutnog alkohola u organizmu. Prov vozaa slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Voza pobjegao i ostavio unesreenog FERKETINEC  PODTUREN - Izmeu naselja Ferketinca i Podturna dogodila se 27. prosinca oko 21,20 sa prometna nesrea u kojoj je nepozna voza osobnog automobila registarske oznake K 672-EL, u vlasništvu ženske osobe roene 1985. godine iz Sitnica, zbog neprilagoene brzine osobinama ceste i vidljivos u desnom zavoju sišao izvan kolnika u desnu stranu, te je došlo do višestrukog prevrtanja vozila. Nakon prometne nesree putnik iz automobila, muška osoba roena 1987. godine iz Kuršanca, vozilom hitne medicinske pomoi prevezen je u Županijsku bolnicu akovec, gdje su mu okvalicirane teške tjelesne ozljede pa je zadržan na lijeenju. Voza se nakon prometne nesree pješice udaljio s lica mjesta u obližnje naselje. Is dan u 23,15 sa uhien je muškarac roen 1980. godine iz Podturna zbog osnovane sumnje da je poinio kazneno djelo “Izazivanje prometne nesree” i “Nepružanje pomoi osobi koja je teško tjelesno ozlijeena u prometnoj nesrei”. Provedenim alkoskopiranjem kod spomenutog muškarca utvrena je koncentracija od 1,62 g/kg alkohola, te mu je izvaena krv i uzet urin zbog analize na koncentraciju apsolutnog alkohola u organizmu. Izdana je i naredba o odreivanju mjere opreza privremenog oduzimanja vozake dozvole. Dovršenom kriminaliskom obradom utvreno je da je spomenuta muška osoba roena 1980. godine iz Podturna uzrokovala prometnu nesreu kao voza reenog vozila, pa slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu. Dana 28. prosinca on je zatražio lijeniku pomo te je vozilom hitne medicinske pomoi prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvreno da je is u prometnoj nesrei zadobio laku tjelesnu ozljedu, nakon ega je pušten iz bolnice.

Provalio u vikendicu i ukrao 200 litara vina GRADIŠAK - Nepozna poinitelj izvršio je tešku krau iz vikendice u vlasništvu muške osobe roene 1961. godine iz Svetog Martina na Muri. Nepoznati poinitelj podesnim je alatom, napinjanjem u predjelu brave, nasilno otvorio podrumska vrata vikendice, ušao u istu i iz podrumskih prostorija iz drvene bave otuio oko 200 litara bijelog vina. Materijalna šteta cijeni se na iznos od

Dvije nezgode kod Bolnice U veoma kratkom vremenu dogodile su se dvije prometne nezgode kod Županijske bolnice akovec. Prva se dogodila na sam Badnjak oko 13 sati na rotoru, a druga 27. prosinca oko 18 sati uz samu Bolnicu. Šteta na vozilima je nepoznata, a radi se o manjim nezgodama.


KROZ MEIURJE

30. prosinca 2008.

7

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO Meimurske županije izdao sveobuhvatnu publikaciju

Slika zdravlja Meimuraca  utorak 23. prosinca u prostorijama avoda za javno zdravstvo Meimurske županije novinarima je predstavljena publikacija “dravstveno stanje puanstva i rad zdravstvene djelatnosti u Meimurskoj županiji za 2007. godinu”. bimni zdravstveno statistiki ljetopis predstavile su Marina Payer - Pal, dr. med, ravnateljica avoda za javno zdravstvo Meimurske županije, i enata Kutnjak Kiš, dr. med., rukovoditeljica Djelatnosti za socijalnu medicinu, zdravstvenu statistiku i zdravstveni odgoj. Publikacija na preko stotinjak stranica daje opsežan pregled u zdravstveno stanje i bolesti puanstva i vrlo je vrijedan izvor svima koji e na bilo koji nain trebati te podatke za daljnja istraživanja i analize. z publikacije izdvajamo da su vodee bolesti u bolnikom lijeenju u našoj bolnici bile bolesti cirkularnog sustava, bolesti probavnog i dišnog sustava, bolesti mokranih i spolnih organa, novotovine (tumori) te ozljede i trovanja.  hospitalizaciji žena najviše su zastupljene bolesti cirkularnog sustava, kao i kod muškaraca. Tijekom 2007. godine roeno je 1.154 djece, od ega

12 blizanaca. Prvorotki je od ukupnog borja poroda bilo 45,3 posto. d ukupno 1.142 rodilje, 517 su bile prvorotkinje, dok je 31,4 posto njih rodilo drugi put. Kao i u cijeloj Hrvatskoj, pomie se dobna granica raanja. Tako je prije deset godina u dobi do 20 do 24 godine bilo 33 posto rodilja, 2007. godine taj je postotak pao na 25,9 posto rodilja, a u dobi od 25 do 29 godina taj se postotak poveao na 35 posto.  2007. godini poveao se i udio rodilja u dobi od 30 do 34 godine koji je iznosio 20 posto, dok ih je 1998. godine bilo 16 posto.  odnosu na 1998. godinu znaajno je smanjen i broj prekida trudnoa. Te godine je registriran 441 prekid trudnoe, od kojih 82 spontana.  2007. godini broj prekida trudnoe iznosio je 247, od ega 64 spontana. Bolesti za koje postoji ope uvjerenje da su stvar prošlosti ipak nisu sasvim iskorijenjene. Tako i u Meimurju i u Hrvatskoj još postoje oboljeli od tuberkuloze, premda je u 2007. godini smanjen broj uzoraka na tuberkulozu.  2007. godini registrirano je 17 bolesnika s dokazanom tuberkulozom, dok je, primjerice, 2004. godine bilo prijavljeno 37 osoba.  2007. godini zabilježen je i jedan uzorak pozitivan na si ilis.  Meimurskoj županiji u 2007. godini bilo je registrirano

SABORSKE zastupnice SDP-a:

Zakoni kao legalizirana pljaka

Obimni zdravstveno statistiki ljetopis predstavile su Marina Payer - Pal, dr. med, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Meimurske županije, i Renata Kutnjak Kiš, dr. med., rukovoditeljica Djelatnosti za socijalnu medicinu, zdravstvenu statistiku i zdravstveni odgoj

969 zdravstvenih djelatnika zaposlenih u državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama i privatnim ordinacijama.

d toga 220 doktora medicine, 53 doktora stomatologije, 58 farmaceuta, 4 suradnika s VSS, 91 djelatnika više strune spreme, 527 sa srednjom strunom spremom te 16 s niskom strunom spremom. Na jednoga zdravstvenog djelatnika u Meimurju dolazi 122 stanovnika, a u Hrvatskoj 74, no u odnosu na prije deset godina situacija je znatno bolja jer je tada u meimurskim

zdravstvenim ustanovama radilo 175 doktora medicine, 47 stomatologije, 41 farmaceut, 73 djelatnika VŠS, 427 SSS te 13 s niskom spremom. Broj zdravstvenih djelatnika na jednog stanovnika zadnjih godina u Meimurju raste znatno brže od hrvatskog prosjeka, tako se nadoknauje raskorak iz prethodnih godina. z to treba napomenuti da su u hrvatski prosjek uraunati i lijenici na klinikama koji pak služe na zdravstvenu dobrobit stanovnika iz cijele Hrvatske. (BM )

PRELOŠKA ISPOSTAVA Ureda državne uprave dobila nove pododsjeke

Po potvrde za porezne olakšice u Prelog

d ponedjeljka 29. prosinca pored dosadašnjih poslova iz oblasti matiarstva i imovinsko pravnih poslova, koji se odnose na graditeljstvo, u preloškoj spostavi reda državne uprave graani e moi obavljati i poslove koji se tiu društvenih djelatnosti i gospodarstva. Naime, u tu svrhu u Prelogu su, na adresi Trg slobode 1, u susjedstvu Doma kulture, poeli djelovati Pododsjek za društvene djelatnosti i Pododsjek za gospodarstvo.  prvom e graani donjomeimurskog kraja moi rješavati svoja prava branitelja u Domovinskom ratu, odnosno uesnika u N -u. Taj e Pododsjek primati zahtjeve

Gradonaelnik (drugi slijeva) pozdravio je dolazak novih službi Ureda u Prelog za priznavanje statusa hrvatskoga ratnog vojnog invalida, vodit

Ulaz u zgradu Ureda nalazi se tik uz Dom kulture

e postupke i donositi rješenja za otvaranje obiteljskih domova, predškolskih ustanova, prava na zdravstveno neosiguranih osoba i drugo. bog ostvarivanja poreznih olakšica, zaposleni u inozemstvu moi e u Prelogu dobiti potvrde o uzdržavanju i obiteljskom statusu, a invalidi e u preloškoj spostavi moi dobiti dokumente potrebne za povlaštenu vožnju.  Pododsjeku za gospodarstvo obavljat e se poslovi poput izdavanja rješenja o upisu u obrtni registar novih obrta, tu e se moi obaviti upis u upisnik poljoprivrednih gospodarstava i drugo.  preloškoj spostavi na tim e poslovima raditi šest službenika i jedan namještenik. Novozapošljavanja nije bilo, istaknuo je Branimir Posavec, predstojnik reda državne uprave u Meimurskoj županiji

na sveanosti uprilienoj povodom poetka rada novih pododsjeka. Dolazak novih službi reda u Prelog pozdravili su preloški gradonaelnik Dragutin Glavina i predsjednik Gradskog vijea Ljubomir Kolarek. Gradonaelnik Glavina obeao je predstojniku Posavcu da e možda ve dogodine, a ako ne onda, svakako 2010. godine, preloška spostava reda državne uprave dobiti nove prostore u zgradi u Glavnoj 35, bivšem Domu umirovljenika, pred kojim je temeljita adaptacija i dogradnja, za što je Ministarstvo regionalnog razvoja obealo 11 milijuna kuna. To je dobra vijest ne samo za djelatnike spostave ve i za žitelje donjomeimurskog kraja jer e novi prostorni uvjeti omoguiti da se u Prelog dosele još neki pododsjeci. (D.Mihoci)

Nadica elaš i Dragica grebec, zastupnice SDP-a u Hrvatskom saboru, prošli tjedan osvrnule su se na teme koje je posljednjih dana odraivao Sabor, s osvrtom na Meimurje. Najviše kritika bilo je oko akona o poljoprivrednom zemljištu za koji je Dragica grebec rekla da e imati iste posljedice kao privatizacija za vrijeme rata, a za akon o golf igralištima da legalizira praksu pljake, ako se uzme u obzir da zakon omoguuje izvlaštenja 20 posto potrebne površine za izgradnju golf terena, bez da se vlasnika zemljišta pita želi li on to prodati ili ne. Dragica grebec to je nazvala korupcijom u zamjenu za donaciju tvrtke. Nadica elaš rekla je da se dogodilo niz presedana u donošenju prorauna koji je u Sabor došao u fazi poluproizvoda, te da SDP nije dao ni jedan amandman. Nadica elaš govorila je i o tome kako je u proraunu tretirano Meimurje za

koje je ona izbrojila 36 milijuna kuna na nekoliko stavki, emu treba pribrojiti i sredstva iz decentraliziranih funkcija. d pojedinanih stavki, u državnom proraunu je sustav navodnjavanja sa 17 milijuna kuna, sustav odvodnje sa 7 milijuna kuna, Županijska bolnica s 5,8 milijuna kuna te nastavak inanciranja u 2010. i 2011. godini. Sredstva iz Fonda za regionalni razvoj s 2,6 milijuna kuna, uz nastavak inanciranja u 2010. i 2011. godini, zatim sredstva za jaanje iskalnog kapaciteta u iznosu od 2,013 milijuna i opremanje snovne škole Kotoriba s milijun kuna. Dragica grebec najviše je bojazni izrazila za posljedice koje e izazvati akon o poljoprivrednom zemljištu, posebice za one poljoprivrednike kojima su se uvelike zadužili i koji bi u sluaju mogunosti povrata kredita mogli ostati bez svojih posjeda i kua. (BM )

POGLAVARSTVO OPINE Selnica

Sufinancirat e denzitometriju

pina Selnica u 2009. godini su inancirat e prehranu za polaznike Centra za odgoj i obrazovanje sa svog podruje, te isto tako su inancirati denzitometriju za 2009. godinu u iznosu od 2 tisue kuna.  proraun za 2009. godinu

pina je uvrstila su inanciranje Vatrogasne zajednice Meimurske županije. Poglavari su prihva-

tili prijedloge mjesnih odbora za njihove programe u 2009. godini. - Tako e M Selnica dobiti 114 tisua kuna, M Donji Koncovak 57 tisua kuna, M avešak 10 tisua kuna, M Bukovec 23,5 tisua kuna, M Praporan 8 tisua kuna, M Merhatovec 46 tisua kuna i M ebanec 247 tisua kuna. (sm)


KROZ MEIURJE

8

30. prosinca 2008.

TURISTIKA ZAJEDNICA Grada Preloga

Ivan Gradeak trei put predsjednik Skupština Turistike zajednice Grada Preloga ponovno je na mandat od etiri godine za predsjednika Turistike zajednice izabrala vana Gradeaka.

vo je njegov trei mandat.  programu i planu rada za idue etiri godine novi - stari predsjednik istaknuo je ureenje 40 kilometara biciklistikih staza na potezu od toka preko Draškovca prema Donjoj Dubravi. Staze e poslužiti u cilju jaanja i razvoja biciklistikog turizma, za kojim vlada sve vei interes. Staze e prije svega biti na korist domaim biciklistima. Biciklizam je u Prelogu posljednje dvije godine znaajno osnažio, a grad je ak dobio i svoj biciklistiki klub. azvoj turizma u Prelogu Gradeak prije svega vidi u ureenju “Marine”, a onda i izgradnji i ureenju toplica u Draškovcu.  programu rada Turistike zajednice za iduu godinu zadržane su sve stare, dobro uhodane mani-

Svi nagraeni studenti

NAJSTUDENTI grada Preloga Tilen Pigac i Dijana Matjai

Ivan Gradeak ponovno predsjednik TZ-a Grada Preloga festacije od Sajma cvijea, do Dana kruha i Prosinca u Prelogu.

d novina, Turistika zajednica uvodi novu manifestaciju Dan jagoda. (D.Mihoci)

DJEJI VRTI “Fijolica” Prelog

Roditelji Ribicama kupili igrake oi božino novogodišnjih blagdana roditelji djece koja pohaaju skupinu ibice u Djejem vrtiu “Fijolica” u Prelogu organizirali su radionice na kojima su izraivali estitke. Njih su potom prodavali u preloškim tvrtkama i na taj nain prikupili oko 2.600 kuna. Novac su potrošili za kupnju igraaka i didaktike opreme za skupinu ibice koju pohaaju djeca u dobi od tri i etiri godine. - ula sam od roditelja iz drugih skupina za sline akcije pa sam na jednom roditeljskom sastanku iznijela tu injenicu i predložila da i mi poduzmemo nešto slino. deja je prihvaena pa smo ubrzo svi prionuli poslu. držali smo nekoliko radionica, a oni koji nisu stigli na radionice estitke su izraivali kod kue. Neki roditelji angažirali su se oko prodaje, drugi oko kupnje igraaka, tako da smo, eto, svi sudjelovali u ovoj akciji. Drago mi je što smo se u takvo što upusti-

li, kazala nam je enata Švenda, majka djeteta koje polazi vrti u skupini ibice. Pregršt novih igraaka djeci je predala dobra vila koja ih je u utorak 23. prosinca posjetila u vrtiu. Djevojicama su se najviše dopala kolica za lutke, makar je pažnja mnogih bila na kuhinjskim ormariima i lego kockama. Deke je ipak, mora se priznati, najviše fascinirao vlak i željeznika pruga koju su krenuli sastavljati u tili as, zanemarujui pritom i dobru vilu i dogaaju prisutne roditelje. Ciki i veselju nije bilo kraja, a koliko su ih zaista razveselili darovi, vidjelo se u njihovim oima koje su narasle i zablistale im su ugledale poklone. auzvrat su djeca roditeljima poklonila pjesme. Pjevali su o susu i Božiu, pjesme koje su ih nauile tete Anica, da i Kristina. (D.Mihoci)

AKOVEC

Mladež HDZ-a u posjetu djeci Mladež DH-a Grada akovca posjetila je ovih dana Caritasov dnevni boravak djece u akovcu “Dr. Andrija Bogdan”, darivala štienike prigodnim poklonima, s djecom provela vrijeme igrajui

se, te nazoila svetoj misi. smjesi djece bili su odgovor na posjet. Voditeljica doma Katarina Hoblaj upoznala je goste s radom ustanove, te im zahvalila na posjetu. (j)

Najboljima i još 20 studenata novane nagrade Tilen Pigac, student 2. godine ekonomije iz Cirkovljana, i Dijana Matjai, studentica 3. godine ekonomije iz Hemuševca, najbolji su studenti u gradu Prelogu s prosjekom ocjena 5,0. Njihovu iznimnost Grad Prelog je nagradio novanom nagradom po 2.500 kuna. Nagrade su primili na sveanom prijemu kod gradonaelnika održanom u utorak 23. prosinca u Gradskoj vijenici. Pored njih, u skladu s odlukom Poglavarstva, nagrade su uruene i studentima iji je prosjek ocjena vei od 4,9.  gradu je troje takvih studenata. vana Levati iz ehovca studentica je 2. godine izike, Dijana Blažeka iz ehovca studentica je 3. godine ekonomije, a Anamarija ežek iz Preloga studentica je Katoliko - bogoslovnog fakulteta u akovu. Njih tri primile su novanu nagradu po tisuu kuna. Na natjeaj za izbor Najstudenta grada Preloga, koji je po prvi put raspisan ove godine, javilo se dvadeset studenata. Da bi mogli kan-

didirati se za ovu nagradu, morali su zadovoljiti osnovni uvjet, a taj je bio prosjek ocjena koji nije smio biti niži od 4,2. Grad je sve one koji su imali prosjek izmeu 4,2 i 4,9 nagradio novanom nagradom od 500 kuna. Novanu nagradu primilo je sveukupno 22 studenata. Nagrade studenticama i studentima uruili su gradonaelnik Dragutin Glavina i predsjednik Gradskog vijea Ljubomir Kolarek. avno su obznanili da e grad Prelog i ubudue skrbiti i nagraivati svoje studente. Budui da je ovo bila prva godina u kojoj se biralo najstudente te se nagraivalo iznimne studente, kriteriji za to nisu bili do kraja razraeni, reeno je na skupu, i obznanjeno da e do idue godine kriteriji biti ozbiljnije postavljeni. - Sretan sam što vas ima ovoliko iznimnih studenata. Vi ste naša nada i budunost ovoga grada. va sredstva koja smo vam dali naš su najbolji ulog. estitam vam na postignuima, poruio je gradonaelnik, pozivajui stu-

Tilen Pigac i Dijana Matjai najstudenti grada Preloga dente da razmisle o tome da nakon školovanja ostanu živjeti i raditi u Prelogu. - ni studenti kojima Grad pomaže školovanje, omoguujui im realizaciju studentskih kredita, rekao je Glavina, oslobodit emo

POLITIARI žele naitani Prelog

Smanjili, nekima ukinuli, lanarinu u Knjižnici Na prijedlog dogradonaelnika Mladena Mezge, koji je usvojilo Gradsko poglavarstvo, Preložani e u iduoj godini plaati manju lanarinu za Knjižnicu i itaonicu grada Preloga. mjesto 60 kuna, zaposleni e knjige posuivati za 50 kuna, uenicima i studentima lanarina je prepolovljena pa sada iznosi 25 kuna, dok e nezaposleni i umirovljenici moi besplatno posuivati knjige. mjesto dosadašnjih stotinu kuna, obiteljska lanarina koštat e 75 kuna, s tim da više nema ogranienja u broju lanova obitelji koji za taj iznos mogu biti lanovi Knjižnice. Do sad je najviše 8 lanova iz jedne obitelji na obiteljsku iskaznicu moglo posuivati knjige. Gradski oci u ovo vrijeme nadošle krize, makar kriza u nas vlada od 90-ih, namjeravaju pomoi graanima da zadrže životni standard, ali istodobno žele približiti knjigu graanima. ito politiari žele naitani Prelog. pitno je, meutim, hoe li graani sada više itati.

Samo 315 lanova lanovi preloške Knjižnice i itaonice, koja ove godine obilježa-

va 105. godinu osnutka, godišnje u prosjeku proitaju 34 knjige. Tako govori statistika. Najviše knjiga do sad, u ovoj godini, njih 79, proitala je jedna itateljica, umirovljenica iz Preloga. Ti su podaci poznati budui da se u Mjesecu hrvatske knjige lan koji je proitao najviše knjiga nagrauje. Naravno, nagrada je dobro štivo. Preloška knjižnica ne može se pohvaliti s velikim brojem lanova. Trenutno ih je 315, što je beznaajna brojka ako se zna da u samom Prelogu živi oko 4 tisue stanovnika, a u prigradskim naseljima jednako toliko. Možda baš ove nove, niže cijene lanarine potaknu graane na ulanjenje u prelošku Knjižnicu koja se može pohvaliti lijepim knjižnim fondom, a i veom dostupnošu knjiga negoli je to, primjerice, u akovekoj knjižnici, razlog ega je jasan. a one koji nisu upueni, preloška knjižnica nalazi se u stambeno - poslovnoj zgradi Glavna 5 na prvom katu. vo istiemo jer i sami zaposlenici preloške knjižnice mole da naglasimo tu injenicu jer navodno još mnogo graana zapravo ni ne

zna gdje Knjižnica djeluje, što zaista zauuje.

Ljubii, krimii i chick-lit  preloškoj knjižnici esto se posuuju knjige o ureenju okunice, vrtu i cvijeu i kuharice. Takve knjige, zajedno s ljubiima i krimiima, najradije posuuju umirovljenici. Preloški osnovnoškolci ne itaju ništa osim lektire. itatelji vole i knjige o zdravlju, a puno se posuuju i djeje knjige slikovnice i slino. zbudljive knjige koje podižu adrenalin u Prelogu najviše vole mladi, poglavito srednjoškolci. Meu pregršt knjiga oni biraju horore, knjige o vampirima, nadnaravnom i okultnom. Mlade žene vole tzv. chick-lit literaturu, knjige tipa popularne serije Seks i grad. Vrlo su popularne knjige o seksu, kao i one o samopomoi. ita se i struna literatura, no to ovisi o sezoni. Knjige naješe biraju po preporuci ili knjižniarke ili prijatelja, a u veini biraju ih prema top listama najitanijih knjiga koje se objavljuju u medijima. (D.Mihoci)

plaanja velikog dijela kredita. Studentima je estitao i predsjednik Gradskog vijea pozivajui ih da uživaju u svojim studentskim danima. (D.Mihoci)

OPINSKO VIJEE Vratišinec

Najviši proraun do sad

nato brojnim poteškoama i kašnjenjima u doznaavanju novca, pina Vratišinec je u 2008. godini ostvarila najbolji proraun do sada. stina, on je rebalansom smanjen, ali je njegov iznos od 3,418.000 kuna do sad najviši. snaženi njegovim ostvarenjem, opinski vijenici veinom glasova na svojoj sjednici, održanoj 22. prosinca, izglasovali su i projekciju prorauna za 2009. godinu u visini od 6,000.000 kuna, za 2010. u iznosu od 5,500.000 milijuna kuna, te za 2011. u iznosu od 5,640.000 kuna. Vijee je donijelo i programe održavanja komunalne infrastrukture, njezinu izgradnju, program potreba u kulturi i sportu te za socijalne potrebe. Na svršetku godine Vijee je odluilo da se na godinu kree u sanaciju domova kulture u Vratišincu i Gornjem Kraljevcu. Poslove deratizacije

pina i dalje povjerava Bio institutu. (S. Mesari)


30. prosinca 2008.

DOBRO JE ZNATI

9


10

DOBRO JE ZNATI

30. prosinca 2008.


KROZ MEIURJE

30. prosinca 2008.

OPINA DOMAŠINEC u 2008. potpore iz prorauna

SVETI JURAJ na Bregu dobio novo sjedište uprave

Opina preselila u stari “farof” Na prigodnoj sveanosti u Svetom urju na Bregu u subotu su na korištenje predane preureene prostorije starog “farofa” (župnog dvora), kojima se od ponedjeljka službeno služi

pinska uprava, te više udruga s podruja opine (KD, druga umirovljenika, Caritas...).

bnova i opremanje prostorija s vanjskim ureenjem stajalo je oko 2 milijuna kuna, a u inanciranju su sudjelovali

pina Sveti uraj na Bregu, Meimurka županija i Ministarstvo kulture. pinskoj naelnici Dragici Vugrinec klju-

11

eve obnovljenog “farofa” predao je preasni van Kozjak, domai župnik, a blagoslovio monsinjor osip Mrzljak, varaždinski biskup, koji je izrazio zadovoljstvo što e “stari farof” služiti u dobre svrhe, istina, sada lijepo ureen, te rekao kako bi lijepo bilo da se uskoro naemo i u obnovljenoj župnoj crkvi. - Trobojnu vrpcu prerezali su župan osip Posavec i naelnica Dragica Vugrinec, koja je rekla kako zgrada još nije do kraja iskorištena.  njezinim podrumima naelnica namjerava urediti najljepši meimurski, ako ne i hrvatski,

Na kraju godine kupuju zemlju za proširenje groblja

d oekivanih gotovo 1,4 milijuna kuna kapitalnih pomoi iz državnog prorauna u ovoj godini opina Domašinec nije dobila ni kunu. - Nama nije poznato jesu li naši zahtjevi, prijave na raspisane natjeaje od strane ministarstava, pozitivno riješeni ili ne. vo do danas (utorak, 23. prosinca, op. a.) nisam znao hoemo li dobiti oekivana sredstva iz Ministarstva poljoprivrede za cestu, spoj Vrtne ulice i Poslovnoga centra. utros su me pozvali na potpisivanje ugovora pa se možemo nadati da emo od države primiti 282 tisue kuna. Ali ne u ovoj, ve u iduoj godini, kazao je naelnik Dragutin Lisjak na sjednici pinskog vijea na kojoj su prihvaene jedine ovogodišnje izmjene i dopune prorauna koji je ostvaren u iznosu od 3,3 milijuna kuna.

prezni u planiranju, u pini su za 2009. godinu predvidjeli proraun u iznosu od 4,3 milijuna kuna. Nadaju se da e dobiti pola milijuna kuna pomoi iz državnog prorauna i 140 tisua iz županijskog prorauna.

drugama koje djeluju u opini u 2009. namijenjene su 84 tisue kuna. Najviše novca, 35 tisua, bit e dano DVD-u Domašinec. Po 15 tisua primit e DVD Turiše i KD Domašinec, umirovljenici i mažoretkinje primit e po 3 tisue kuna, udruga korisnika bežinih sustava 3.500 kuna, K Kvitrovec Maškori 2.500 kuna, a K Lafra iz Turiša 2 tisue kuna. azlika od 5 tisua bit e podijeljena po potrebi. Sportskim društvima pripast e 44 tisue proraunskih kuna. Najviše, 24 tisue kuna, dobit e NK Dinamo iz Domašinca, NK Borac primit e 12 tisua, Školski sportski klub, Š Bjelka iz Domašinca i S ibica iz Turiša po 2 tisue kuna. Na sjednici pinskog vijea donesena je odluka o kupnji zemljišta, dvije parcele od po 207 hv za potrebe proširenja groblja. Vlasnicima e biti isplaeno 10 eura za hv. Potreba za proširenjem groblja je ogromna jer je slobodno još svega desetak parcela, što e eventualno zadovoljiti potrebe u iduih godinu dana, to više ako se zna da u opini godišnje umire od 20 do 25 graana. (D.Mihoci)

Rezanje trobojne vrpce i ulaz u “novu Opinu”

Dogaaje je došlo vidjeti puno ljudi

vinski podrum u kojem e se moi održavati degustacije i promocije meimurskih vina. Meu uzvanicima bio je i prvi meimurski župan Marijan amušak, te predstavnici Meimurske županije, školska ravnateljica elena Haek, kao i opinski vijenici

te poglavari. vo je bio najljepši mogui završetak godine u kojoj je opina “krvarila”. Srušena je crkva, tua je uništila poljodjelstvo, vode prometnice, a vukli su se i problemi koje je stvorila prošla vlast, odnosno tajnica i naelnici. (S. Mesari)

Naelnik Dragutin Lisjak vijenicima je dao poklone i uputio estitke na kraju zasjedanja ovog saziva Vijea

GODIŠNJA SKUPŠTINA udruge “Prijatelji”

Donesena odluka o preuzimanju svih pasa s Poleva druga “Prijatelji” iz akovca donijela je na svojoj redovnoj skupštini jednoglasnu odluku da e prihvatiti sve životnije bez doma, a rije je o tridesetak pasa i desetak maaka udruge “Mekih šapica” iz Pušina. Kako je poznato, udruga “Meke šapice” imala je sklonište za pse na Polevama na bivšoj šudrani, no dobila je zahtjev za iseljenje skloništa pa se psi moraju iseliti. druga “Meke šapice” potom je od udruge “Prijatelji” zatražila da prihvati sve njihove pse, o emu je donesena odluka na skupštini udruge “Prijatelji”. Na taj su nain psi i make s Poleva ostali na ulici, no i našli svoj novi dom u azilu za životinje na akovekom trokutu, gdje udruga “Prijatelji” ima svoj azil, dakako, ukoliko udruga “Meke šapice” tako odlui. Skrb za pse i make lutalice koje su napustili ljudi nešto je što je postalo civilizacijska tekovina u uropi ve duže vrijeme, a naš akon o dobrobiti životinja propisuje visoke kazne za sve one koji na loš nain postupaju sa životinjama. ako se akon još ne provodi u punoj mjeri, on je za životinje donio dosta dobroga. Postupanje prema životinjama na lijep nain još je uvijek kamen spoticanja. Tako, na primjer,

neki stanari pojedinih zgrada u akovcu ne dozvoljavaju hranjenje napuštenih maaka od strane lanova udruga za zaštitu životnija. To je dovelo do toga, vjerovali ili ne, da je meimurska policija dva dana držala stražu za vrijeme jednoga takvog hranjenja lutajuih maaka u akovcu, prvi dan u policijskim odorama, a drugi dan tu su se našla dva inspektora u civilu. Kako je poznato, udruga “Prijatelji” ve je jednom, u suradnji s njemakim partnerima, preuzela brigu o zapuštenim psima iz skloništa za pse u Benkovcu. Tako je bolesna kujica Blanca, koja je stigla iz adra, izlijeena i udomljena u Švicarskoj, a veliki Newfunlander Aslan izlijeen pa udomljen u Njemakoj, Pas Šarko koji je stigao u azil u akovcu razderane kože udomljen je u Njemakoj, a pas en kojemu su se vlasnici razveli i on odjednom više nije bio potreban obitelji udomljen je u Donjoj Dubravi. Na skupštini udruge “Prijatelji”, koja je održana u utorak 16. prosinca u ka iu “Nino” u akovcu, kooptirano je nekoliko novih lanova u vodstvo udruge, umjesto manje aktivnih. Prema izvješu o radu koje je podnijela predsjednica udruge Ljiljana ebi Drvar, u azilu u akovcu trenutno boravi oko 300 životinja, a

dijelom i malih štenaca koje su ljudi napustili. Životinje su stigle u azil iz cijele županije. Problem je nahraniti i urediti 300 životinja, u emu pomažu mnogi donatori, posebno mesopreraivai, na emu im udruga posebno zahvaljuje. a tako velik broj pasa brine se nekoliko lanova udruge, briga je tolika kao da se ima farma od dvadeset i više krava. Psi u azilu dobivaju svaki dan kuhanu hranu, a o hranjenju brinu dva stalno zaposlena radnika, jedan ujutro, a drugi popodne. Sredstva za plaanje

naknade radnicima teško se nabavljaju donacijama. Drugi najvei trošak udruge jesu veterinarske usluge, koje postaju sve vee jer je rije o doista velikom broju pasa. kupno za funkcioniranje pogona azila mjeseno treba preko 20.000 kuna, jer samo veterinarske usluge dou gotovo polovicu od tog iznosa. drugu “Prijatelji” pomaže Grad akovec i Meimurska županija, no sredstva nisu dovoljna, pa se lanovi udruge snalaze raznim donacijama. (. Šimunko)

SJEDNICA Poglavarstva opine Nedeliše

Realizirano svih devet projekata Plana zelenog djelovanja  ponedjeljak 22. prosinca na sjednici pinskog poglavarstva opine Nedeliše lanovi Poglavarstva usvojili su završna izvješa o izvršenju projekata po Planu zelenog djelovanja za 2008. godinu. Svih devet ugovorenih projekata izmeu provoditelja programa i pine Nedeliše realizirano je. Projekte su proveli vlastitim djelovanjem Turistika zajednica opine Nedeliše, vijea mjesnih odbora Macinec, Gornji Kuršanec, Gornji Hrašan, rean i Trnovec, Dobrovoljno vatrogasno društvo Dunjkovec i Gljivarsko društvo “Smrak”, uz inancijsku pomo

pine.  provoenju pojedinih programa sudjelovali su i zaposlenici pravnog odjela za komunalnu djelatnost i gospodarstvo. z to, na sjednici je zakljueno da se Lovakom društvu “Srnjak” Macinec odobri tri tisue kuna za pošumljavanje dijela zemljišta kod vodocrpilišta Nedeliše. Takoer je prihvaen zakljuak o raspodjeli pomoi za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda. Štete na poljoprivrednim kulturama, koje se procjenjuju na iznos od 6,2 milijuna kuna, prijavilo je 227 ošteenika. dlukom Vlade epublike Hrvatske za nastale štete na podruju opine Nedeliše doznaeno je svega nešto više od 200 tisua kuna. Najmanji

Na sjednici je prihvaen zakljuak o raspodjeli pomoi za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda iznos naknade po prijavama iznosi tek 14,35 kuna, dok je najviši 16 i pol tisua kuna. Na sjednici je razmatran zahtjev vezan uz inicijativu graana romskog naselja Parag da se postojeem naselju Parag promijeni naziv u Trnovec. Naziv naselja Parag utvren je odlukom pinskog vijea prilikom formiranja samostalnog naselja i Mjesnog odbora Parag i njegovog izdvajanja iz naselja Trnovec. Stoga je zakljueno kako nema potrebe za vraanjem imena jer bi to bilo u suprotnosti s usvojenom odlukom i ciljem osamostaljenja Paraga kao jedanaestoga samostalnog Mjesnog odbora unutar podruja opine Nedeliše. (H. ear)


KROZ MEIURJE

12

30. prosinca 2008.

IN MEMORIAM

ODRŽAN OKRUGLI STOL na temu obrazovanja i prava Roma

Preminuo meimurski pisac Augustin Lesjak Alkap

Željko Balog: U ťkolama se dogaaju stravine stvari

 subotu 20. prosinca preminuo je Augustin Lesjak Alkap, meimurski pisac ili, kako ga u rodnom selu Pribislavec zovu, “prislavski KrleĹžaâ€?. oĹĄ nedavno smo o njemu govorili, poetkom studenog, kada su na Maloj sceni Centra za kulturu predstavljene tri nove knjige iz ciklusa Biblioteke nsula. edna od njih bio je putopis Augustina Lesjaka. Augustin Lesjak roen je 1. sijenja 1945. godine u Pribislavcu gdje je i Ĺživio. KnjiĹževni prvijenac “apisi staroga skoporitjaka iz Pupina selaâ€? predstavio je u veljai 2005. godine. Alkapovi “apisi staroga skoporitjaka iz Pupina selaâ€? zapravo su kronike druĹĄtvenih, politikih, kulturnih, gospodarskih i drugih zbivanja u Pribislavcu koje nerijetko prelaze u satiru, a u svemu tome, naravno, ne ostaje posve objektivan jer i sam sudjeluje u njima. pak, zapisi su nastali ĹĄto iz ljubavi, ĹĄto iz brige za svoje selo, ali nikad iz jala. Tri godine kasnije red je doĹĄao i na putopis “ prosti mi, Pauloâ€?.  knjizi je opisao svoje du-

hovno i literarno hodoaĹĄe po uropi kroz 25 malenih priica.  toku svojih puteĹĄestija preĹĄao je 7777 kilometara urope i ovoga naĹĄeg “neeuropskog dijelaâ€?. Alkap je bio dugogodiĹĄnji lan Kulturno - umjetnikog druĹĄtva “KaĹĄtelâ€? iz Pribislavca, gdje je bio voditelj dramske sekcije za koju je napisao predstavu “aun bez krmaraâ€?. sim pisanjem, bavio se lovom, bio je rekreativni tenisa, a u mladosti i nogometaĹĄ. (h)

VIJEE OPINE Ĺ enkovec

Predblagdanske trzavice za kraj ako se mislilo kako e posljednja sjednica Vijea opine Ĺ enkovec protei u predblagdanskom ozraju, do trzavica je ipak doĹĄlo, i to ve na drugoj toki dnevnog reda, odnosno predlaganju lanova Ĺ kolskog odbora snovne ĹĄkole Ĺ enkovec. PredloĹženi su Miljenko Toplinec, predsjednik Vijea, Mladen Mohari, naelnik, i Vladimir KalĹĄan. Na ove prijedloge vijenik latko rep imao je primjedbe, pa je tako po njemu to neprimjereno jer KalĹĄanova supruga radi u ĹĄkoli, kao i Topliancova ki, dok je naelnik i ovako prezaposlen. No na kraju ipak je nadglasan pa se prijedlog takav kakav je prosljeuje Ĺ˝upaniji na razmatranje. Kod raskida ugovora s koncesionarom “dimnjaarskim obrtom FiĹĄterâ€? i biranja novog koncesionara pak je sporno, tvrdi vijenik Vladimir Trstenjak, to ĹĄto se radi o bratu naelnika Mladena Moharia. Na ĹĄto je isti tek slijegnuo ramenima i kazao kako je njegov brat jedini dao ponudu za iĹĄenje snijega. Povuci potegni rasprava se i ovdje razvila, a da je sve joĹĄ jednom zavrĹĄilo u korist pozicije i prihvaanja ponude. a kraj godine donesen je i proraun opine Ĺ enkovec za 2009. u iznosu 12,881.500 kuna, te drugi rebalans prorauna opine Ĺ enkovec u iznosu 6,276.000 kuna.

Ve po drugi put na Vijeu se pojavio prijedlog poveanja ekonomske cijene Djejeg vrtia “Vrapiâ€? po kojem bi se usluga jaslica poveala za 280 kuna po djetetu i 150 kuna za vrti, pri emu bi pina u sufinanciranju sudjelovala s 50 posto. No, roditelji ipak mogu odahnuti (barem do skoraĹĄnjih izbora) jer odluka nije proĹĄla. Tek je prihvaen proraun vrtia za iduu godinu u visini 1,436.300 kuna. Prihvaen je i sporazum s opinom Sv. uraj na Bregu o koriĹĄtenju njihovog groblja, tako sada Ĺžitelji Ĺ enkovca mogu nastaviti groblje i mrtvanicu koristiti pod istim uvjetima kao i Ĺžitelji svih naselja u sklopu opine Sv. uraj na Bregu. Ĺ enkovec e sufinancirati 10.500 kuna godiĹĄnje troĹĄkove vezane uz redovno poslovanje groblja, te sve investicije u visini 8 posto. Na temelju troĹĄkova obrauna za protekle tri godine Ĺ enkovec podmiruje iznos neĹĄto manje od 70.000 kuna. a kraj dobra vijest za umirovljenike. Vijee je donijelo odluku po kojoj e se iznos od 10.000 kuna raspodijeliti najugroĹženijim umirovljenicima Ĺ enkovca. dlueno je tek da se radi o onim penzionerima ija mirovina ne prelazi 1.000 kuna. Koliko takvih umirovljenika ima, prosudit e Socijalno vijee. (mn)

Ni posljednja ovogodiĹĄnja sjednica Vijea opine Ĺ enkovec nije proĹĄla bez trzavica

 Pribislavcu je u ponedjeljak 22. prosinca održan okrugli stol o položaju oma i romske nacionalne manjine, s posebnim osvrtom na obrazovanje. krugli stol organizirao je Željko Balog, predsjednik Vijea romske nacionalne manjine, a nazoni su bili predstavnici hrvatskih institucija koje brinu o nacionalnim manjinama te domai predstavnici oma. Na žalost, na okruglom stolu nije bilo predstavnika svih romskih udruga, tako da se nije uo i njihov glas. Govorei o obrazovanju uenika, Željko Balog je iznio niz podataka prema kojima mali omi idu u odvojene razrede te naveo da su najvei krivci za slabo obrazovanje oma upravo romski pomagai u osnovnim školama. n je naveo neke drastine sluajeve, kao što je sluaj u rehovici gdje je navodno školski pomaga istukao jednog uenika.  podužem govoru Željko Balog je od ostalih sudionika kruglog stola zatražio da se romskim pomagaima u osnovnim školama ne produže ugovori o radu, a posebno se okomio na osipa Baloga i lvisa Kralja, uz više optužbi.

n je uz ostalo rekao: -  ťkolama se dogaaju stravine stvari, organizirat u mirne prosvjede i druge akcije. omski razredi odvojeni su i, osim toga, zaťto su konkretno u Pribislavcu romski razredi oznaeni slovom 1.c, 2.c, 3.c i tako dalje, kao da se Şeli rei ciganski razred. omski pomagai u ťkolama ne pomaŞu uenicima nego ravnateljima ťkola da zataťkavaju sluajeve, te stoga smatram da im ne treba produŞivati ugovore o radu. Diskusiju Željka Baloga poduprlo je nekoliko nazonih oma, kao i pojedini uenici omi, iako njih na politikim skupovima ne bi trebalo biti, a uz iznoťenje promjera i pojedinih postupaka

nastavnika i romskih pomagaa prema uenicima omima. avnatelj prave za nacionalne manjine Mirko Markovi, koja djeluje pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i ĹĄporta, u svojoj je diskusiji naveo cjelokupan odnos zajednice prema romskoj nacionalnoj manjini, kako bi istaknuo vrijeme u kojem se nalazimo i pobrojio ĹĄto je do sada poduzeto. n je uz ostalo rekao da kod romske nacionalne manjine ima niz problema u obrazovanju, te da je samo obrazovanje dugotrajan proces.

n je zapitao: - Kako je uiteljima koji svaĹĄta doĹžive u nastavi, te naveo da hrvatski zakon ne moĹže prisiliti onoga koji ima petnaest godina da ide u osnovnu ĹĄkolu. Problem je, naravno, u tome ĹĄto neka romska djeca krenu kasnije u osnovnu ĹĄkolu i onda je ne zavrĹĄe. atim, a, b i c razredi uobiajeni su u ĹĄkolama, a isti razredi nisu tu zbog toga jer je netko om ve zbog toga ĹĄto su mali omi smjeĹĄteni u skupinu koja ne zna hrvatski. n je obeao da e od poetka idue godine obii svaku ĹĄkolu u Meimurju gdje ima problema, te e suoiti odgovorne sa zapaĹžanjima. Pravo je pitanje kako pomoi sad, dok mali omi ne znaju hrvatski, te najavio pomalo ekskluzivnu vijest da e mali omi uskoro u predĹĄkolski odgoj u vrtie sa svom ostalom djecom i taj e boravak sufinancirati Vlada epublike Hrvatske. Nakon toga viĹĄe nee trebati romski pomagai, no to e se procijeniti, rekao je on. n je takoer skrenuo paĹžnju na to da postoji put kako se neki problem moĹže rijeĹĄiti. Najprije treba ispoĹĄtovati proceduru, a to znai da treba ii najprije ravnatelju. Sad se dogaa da problem najprije zavrĹĄi u medijima, koji ga onda prenapuĹĄu i na kraju se ne rijeĹĄi niĹĄta.  medije s nekim uoenim problemom treba ii kad su iscrpljene sve druge mogunosti, rekao je Markovi, te naglasio da

Mirko Markovi, Uprava za nacionalne manjine: - Organizirat emo sustav ĹĄkolstva tako da sva romska djeca budu obuhvaena vrtiima kako bi nauila hrvatski

Tin Gazivoda, Centar za ljudska prava (prvi zdesna): - Ne moĹže se zbog pojedinanog sluaja suspendirati cijeli institut koji se pokazao dobrim, mislim na romske pomagae u osnovnim ĹĄkolama

Saborski zastupnik Nazif Memedi: - Ako je sve tono ĹĄto je reeno, zaĹĄto su meimurske romske udruge ĹĄutjele ĹĄest godina? su zadnjih godina postignuti znati napredci u obrazovanju oma. Tako su za sve ome koji zavrĹĄe osnovnu ĹĄkolu i Ĺžele u srednju ĹĄkolu osigurane stipendije i ueniki domovi ako je potrebno, a isto tako i na akultetima. No treba vremena da procesi zaĹžive, rekao je on, te naveo da trenutno u Hrvatskoj ak 262 uenika oma dobiva stipendije i polazi srednju ĹĄkolu ili studira.

ni omi koji ne zavrťe osnovne ťkole trebali bi u posebne ustanove, tako je u drugim zemljama, no Hrvatska nije usvojila takav zakon, pa to otpada. Nať novi zakon o ťkolstvu, meutim, obvezuje sve osnovne ťkole da se prilagode, no to se ne moŞe rijeťiti preko noi, a velika je odgovornost i na roditeljima omima. n je zapitao ija je odgovornost ako uenik om upisuje prvi razred s dvanaest godina. Na kraju, napomenuo je da je obiťao mnogo ťkola u Meimurju i nije zapazio izrazite probleme. pravo suprotno, Meimurje je u prednosti pred drugim Şupanijama kad je rije o rjeťavanju problema oma, no to je proces. Na kraju je zapitao Željka Baloga: - aťto ste ťutjeli ťest godina, zaťto sad kaŞete da ima problema, ako ih ima, to emo rijeťiti, no na nain da se utvrde tone injenice, ako treba i uz pomo inspekcija i prosvjetnih vlasti. Saborski zastupnik romske nacionalne manjine Nazi Memedi zapitao je: - Ako je sve ovo tono ťto iznosite, zaťto su ťutjele meimurske romske udruge, gdje su bili ravnatelji ťkola. Nakon blagdana posjetit emo sve ťkole i razgovarati s ravnateljima i romskim pomagaima. aťto na ovom sastanku nema predstavnika romskih udruga i zaťto nema lokalnih vijea romske nacionalne manjine? a sada su se romski pomagai pokazali dobrim potezom, ne Şelimo ruťiti ono ťto je

UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH Meimurske Ĺžupanije

Djeci podijelili darove druga gluhih i nagluhih Meimurske Ĺžupanije i ove je godine organizirala podjelu djejih darova za djecu svojih lanova. Podjela je odrĹžana u prostorijama druge gdje je darove primilo 21 dijete. - Danas vas neu gnjaviti s izvjeĹĄem o radu udruge jer znam da jedva ekate primiti darove koje smo vam pripremili zahvaljujui dobroti naĹĄih donatora, meu kojima su akoveki mlinovi, Gradsko druĹĄtvo Crvenog kriĹža akovec,

Meimurje bidra, Meimurske vode i akoveka tvrtka Team. Dakako, ovim poklonima doprinijela je i naťa druga. Želim zahvaliti donatorima na razumijevanju i pomoi, a gradovima, opinama i Şupaniji na financijskoj podrťci naťeg djelovanja. Posebna hvala svim naťim lanovima i volonterima, kazao je u svom obraanju okupljenima Tomislav LogoŞar, predsjednik druge, upuujui pritom boŞino novogodiťnju estitku. (D.M.;.V.)

dobro. Ako postoje odvojeni razredi, onda treba vidjeti zaťto je tako, a ne unaprijed optuŞivati, rekao je uz ostalo Nazi Memedi. Na to je Željko Balog rekao da e zbog problema koji se dogaaju podnijeti ostavku jer ga pritiťu sa svih strana, te ponovno naveo pojedinane sluajeve. n je uz ostalo rekao da pravobraniteljica za djecu samo uva svoju otelju, da je navodno osip Balog pretukao neku Şenu, da su ťkolski romski pomagai zaťtieni kao liki medvjedi i drugo.  diskusiju se ukljuio i Tin Gazivoda iz Centra za ljudska prava, rekavťi da ne treba zbog pojedinih sluajeva koji su se dogodili ili se mogu dogoditi uniťtiti cijeli jedan institut romskih pomagaa, jer su se u svim drŞavama gdje postoje pokazali dobrim nainom za socijalizaciju oma, te naveo primjer talije kao pozitivan primjer.

n je veoma dobrim potezom ocijenio najavu Ministarstva prosvjete da e se ii u vrtiki obuhvat sve romske djece na organiziran nain, a ne kao do sada. Nacionalni program za ome je dobar, mnogo se postiglo, a neke zemlje ga nemaju. - Ako ima problema u Ĺ Pribislavec, a tvrdite da ih ima, ne treba zbog toga ruĹĄiti cijeli jedan institut romskih pomagaa koji su se pokazali korisnima, rekao je uz ostalo Tin Gazivoda. Govorei o odvojenim razredima, on je citirao odluku stavnog suda H u kojoj se kaĹže da su odvojeni razredi dozvoljeni ako djeca ne znaju hrvatski, no nisu dozvoljeni u viĹĄim razredima.

ekuje se da e na temelju zakljuaka s ovoga okruglog stola prosvjetne vlasti i inspektori posjetiti osnovne ĹĄkole gdje su navodno uoeni problemi. (. Ĺ imunko)


KROZ MEIURJE

30. prosinca 2008.

13 OPINA DEKANOVEC u 2008. profitirala

Doek nove 2009. godine

akovec na Trgu Republike uz grupu “Barokâ€? Sveani doek Nove godine u akovcu zavrĹĄnica je i kulminacija programa adventa u akovcu obiljeĹženog nizom kulturnih i zabavnih sadrĹžaja. Doek Nove godine slavi se diljem svijeta, esto na gradskim trgovima, pa e tako i Turistika zajednica Grada akovca po 3. put organizirati doek na Trgu epublike. a sve koji se odlue ondje provesti doek organiziran je cjeloveernji koncert varaĹždinske grupe “Barokâ€? koji e svirkom zabavljati od 22 pa sve do 2 ili 3 ujutro.

sim toga, posjetitelji e se moi smjestiti pod grijani ugostiteljski ĹĄator i uĹživati u bogatoj gastronomskoj ponudi. Nezaobilazni su svake godine estitka gradonaelnika i tradicionalan vatromet u pono.  svi akoveki kafii i noni barovi organiziraju doek Nove 2009. godine uglavnom bez konzumacije i rezervacije, ali e se lokali puniti do kad se ispune kapaciteti.

Tradicionalan doek na Prilokom placu Prelog –  skladu s tradicijom,

Grad Prelog i ove godine prireuje doek Nove na otvorenom na prostoru preloĹĄke trĹžnice. Graani se mogu nadati kuhanom vinu i vatrometu, te novogodiĹĄnjoj estitki gradonaelnika te, dakako, svirci uĹživo.  preloĹĄki restorani, kafii, noni barovi, kao i nedavno otvoreni klub organiziraju doek u svojim lokalima.

vatrometom, a sve e se zasladiti besplatnim kuhanim vinom i ajem.  Toplicama Sveti Martin takoer moĹžete doekati Novu 2009. godinu u leĹžernijem stilu, uz bazene, kao i sva tri njihova restorana. (sm)

Ĺ trigovani s valcerom u bolju godinu

Gradsko poglavarstvo za svoje graane organizira doek Nove godine na otvorenom. Poetak slavlja zakazan je za 21 sat, kada e zapoeti svirka grupe “Posljednja ĹĄansaâ€? s ijim e se zvucima ui u novo ljeto.

ni koji dou na priredbu dobit e kuhano vino i aj te moi zaplesati na gradskom trgu. (sm)

Turistika zajednica opine Ĺ trigova organizira doek Nove 2009. godine na otvorenom u srediĹĄtu Ĺ trigove. Program e zapoeti u 22 sata, kad e glazbala u ruke uzeti grupa “Novi svijetâ€? i u pono sve nazone uvesti u sretniju i bolju novu godinu. Mikec je pripremio bogatu tombolu, a njegovi vrijedni lanovi pak kuhano vino, aj i medice. Pono i ulazak u Novu po prvi put e oznaiti vatromet. (sm)

Uz vatromet i vino u Sv. Martinu na Muri

U Gorianu prvi put na otvorenom

Doek Nove 2009. godine za svoje graane i njihove goste u Svetom Martin na Muri organizira opinska Turistika zajednica. Program e se odvijati na Trgu svetog Martina, a zapoet e u 22 sata. Pola noi bit e oznaeno velikim

pina e ove godine organizirati doek Nove godine na otvorenom u centru Goriana. ako detalji joĹĄ nisu poznati, na sjednici je dogovoreno da e se za tu prigodu angaĹžirati bend, a svi koji odlue novogodiĹĄnju no doekati u Gorianu

Mursko SrediĹĄe u novu godinu s Posljednjom ĹĄansom

mogu oekivati raznovrstan program i, dakako, vatromet. Po prvi put bit e uprilien izbor najljepĹĄe okiene kue.

Hotel “Kraljâ€? i u “Vahtiâ€? u Donjem Kraljevcu  Donjem Kraljevcu doek Nove godine bit e organiziran u dva ugostiteljska objekta.  hotelu “Kraljâ€? koji moĹže primiti 130 gostiju bit e posluĹžena ekskluzivna hrana i pie, a doek stoji 250 kuna i joĹĄ ima manji broj slobodnih mjesta. estoran i kafi “Vahtaâ€? takoer e organizirati doek Nove godine za svoje goste. Cijene za sada nisu poznate, no nee biti previsoke.

VaraĹždinsko novogodiĹĄnje slavlje na “Banus placuâ€? Grad VaraĹždin ulazi u Novu 2009. godinu na tradicionalan sportsko - zabavni nain. Ve je dugogodiĹĄnja tradicija novogodiĹĄnja varaĹždinska utrka ulicama grada, dok e se ove godine doek sa srediĹĄnjeg gradskog trga zbog radova preseliti na popularni “Banus placâ€?. Glazbeno - zabavni program zapoinje u 22 h, uz svirku domae grupe “Vizijaâ€?. (dz)

AKOVEKI MLINOVI predstavili svoju monografiju

Kao kora kruha i pljeva zrnja  poduzeu akoveki mlinovi pred BoĹži je sveano promovirana “Monografija akoveki mlinovi 1893. - 2008.â€?, iji je autor osip rep iz akovca. Na 250 stranica slovima i otografijama prezentirana je povijest poduzea koje danas spada u red vodeih u Meimurju i Hrvatskoj kada je u pitanju mlinarsko - pekarska proizvodnja.

knjizi su govorili Stjepan Varga, direktor akovekih mlinova, sam autor osip rep, te recenzenti dr. sc. Stjepan Hranjec i dipl. ing. oran Ĺ teulj. Knjigu ukratko moĹžda naj-

bolje opisuje recenzent dr. Stjepan Hranjec: - MoĹže se rei da je ona kao kora kruha i pljeva zrnja. er, kruh bez kore nije kruh, ni zrno bez pljeve nije zrno. Koliko je god kora tvrda, ona je dio kruha, i koliko je god pljeva dosadna, zrno je treba. Takva je ova knjiga i svojevrsna je iskaznica poduzea. Autor je iskazao golem trud i, ĹĄto je vrlo zanimljivo, nije preskoio ni jedan dio povijesti poduzea, ĹĄto mnogi pisci monografija ine. Promociji su bili nazoni djelatnici akovekih mlinova te suradnici na monografiji i novinari. (S. Mesari)

Zoran Ĺ tefulj prikupio je puno grae za monografiju

Monografija je svojevrsna ‘legitimacija’ akovekih mlinova, kaĹže dr. Stjepan Hranjec

Direktor Varga i autor rep zadovoljni su monografijom

Od drĹžave dobila 2,1 milijun kuna Naelnik opine Dekanovec van Hajdarovi viĹĄe je nego zadovoljan s proraunom koji je u 2008. godini ostvaren u iznosu od 3,5 milijuna kuna. a razliku od nekih drugih meimurskih opina, u ovoj godini u Dekanovec se slilo 2,1 milijun drĹžavnih kuna. To je ak i viĹĄe od planiranog, i to za 415 tisua kuna. pina je dobila milijun kuna za Gospodarsku zonu “Berekâ€?, po 300 tisua za ureenje naselja i Doma kulture te 400 tisua kuna za sanaciju deponije. Stoga se nadaju izdaĹĄnoj pomoi i u ovoj godini. Nadaju se da e idue godine primiti 2,3 milijuna kuna. ahvaljujui tom iznosu, proraun opine Dekanovec za 2009. godinu planiran je u iznosu od 4 milijuna kuna. Dio proraunskog novca namjeravaju utroĹĄiti u ureenje komunalne inrastrukture. Namjeravaju nastaviti s izgradnjom pjeĹĄako biciklistikih staza, ureenjem centra naselja koje je zablistalo otkada je u parku uz opinsku zgradu postavljen spomenik Florijanu AndraĹĄecu.  planu je i ureenje parkiraliĹĄta kod groblja, modernizacija prometnica, ulaganje u grobnu kuu.

pina e svojim udrugama koje djeluju u kulturi namijeniti 28 tisua kuna. Limena glazba Deka-

Naelnik Hajdarovi zadovoljan je ostvarenim u 2008. godini novec dobit e 10 tisua kuna, a druga Florijan AndraĹĄec 8 tisua kuna, ostalima e po zahtjevu biti rasporeeno 10 tisua kuna. NogometaĹĄi iz NK Mladost iz Dekanovca dobit e 8 tisua kuna, a Ĺ D Mura 5 tisua kuna. a realizaciju socijalnog programa namijenjeno je 50 tisua kuna, odlueno je na posljednjoj ovogodiĹĄnjoj sjednici pinskog vijea. (D.Mihoci)

OPINSKO VIJEE Donji Kraljevec

Proraun za 2009. godinu 15,9 milijuna kuna

pinsko vijee Donji Kraljevec usvojilo je na sjednici odrĹžanoj 19. prosinca opinski proraun za 2009. godinu koji za iduu godinu iznosi ak 15,9 milijuna kuna, pa je viĹĄe vijenika tvrdilo da je prenapuhan. Naime, prihodi od poreza iznose prema planu za iduu godinu do 5 milijuna kuna, oko milijun kuna prodaja imovine, a ak 9,1 milijuna kuna planira se namaknuti uz pomo drĹžave. ekuje se dobivanje drĹžavnih sredstava kroz razna ministarstva, a prema planovima i programima za ureenje prometnica i radove na kanalizaciji. ashodi za zaposlene u opini planiraju se u visini 1,26 milijuna kuna, a materijalni rashodi 2,3 milijuna kuna. drugama je namijenjeno 379.000 kuna, a sportskim druĹĄtvima 208.000 kuna. Najvei rashodi planiraju se kao nabava dugotrajne imovine. Milijun kuna planirano je za Dom kulture Donji Kraljevec, te 6,7 milijuna za obnovu cesta nakon kanalizacije. bnova LudbreĹĄke ulice stajat e ukupno 1,2 milijuna kuna, a ureenje Dravske i Grobljanske ulice u Donjem Kraljevcu 500.000 kuna. a ureenje Glavne i akoveke ulice u HodoĹĄanu planira se izdvojiti 2,7 milijuna kuna, a za ostale graevinske objekte 710.000 kuna. ekonstrukcija svih cesta u 2009. godini obuhvaa, uz zavrĹĄetak LudbreĹĄke ulice u Donjem Kraljevcu, rekonstrukciju Gorbljanske i Dravske u tom mjestu s jednom pjeĹĄakom stazom, rekonstrukciju Glavne i akoveke u HodoĹĄanu s dvije pjeĹĄake staze, rekonstrukciju ulice u Palinovcu s jednom pjeĹĄakom stazom, te re-

Zlatko Horvat, naelnik opine Donji Kraljevec: - Neki smatraju da je proraun za 2009. godinu prenapuhan, no nije tako, ve smo uspjeli dogovoriti dio sredstava za obnovu cesta konstrukciju ceste u Donjem HraĹĄanu s dvije pjeĹĄake staze. Prema posebnom dijelu prorauna, za Mjesni odbor Donji Kraljevec planirano je 535.000 kuna, za Mjesni odbor HodoĹĄan 312.000 kuna, za Mjesni odbor Donji HraĹĄan 260.000 kuna, za Mjesni odbor Donji Pustakovec 170.000 kuna, za Mjesni odbor Sveti uraj u Trnju 54.000 kuna te za Mjesni odbor Palinovec 165.000 kuna. a Djeji vrti “Ftiekâ€? u Donjem Kraljevcu planirano je 550.000 kuna. Takoer je planirano ureenje domova kulture s manjim sredstvima u Palinovcu, Svetom urju u Trnju, Donjem Pustakovcu, Donjem HraĹĄanu, HodoĹĄanu sa 140.000 kuna te u Donjem Kraljevcu s milijun kuna. (.Ĺ .)


KROZ MEIURJE

14

30. prosinca 2008.

RESTORAN “Meimurski dvori” Lopatinec

Naš silvestarsko - novogodišnji sveani stol Vrlo brzo dolazi trenutak kad emo se rastati s 2008. godinom, koja je po mnogo emu bila jako dobra, samo dobra ili nešto manje dobra. No, svakako je treba otpratiti u povijest i doekati novu 2009. godinu. Trenuci ispraaja stare i doeka Nove godine trebaju biti sveani uz dobro društvo i još bolje jelo i pilo, te u lijepom ambijentu. Sve ovo i još mnogo toga više i bolje u danima pred i nakon najlue noi u godini može se doživjeti u restoranu Meimurski dvori u Lopa-

tincu u ulici Vladimira Nazora 22, u prekrasnom predbriježnom pejzažu Meimurske županije. Premda su stolovi za doek Nove godine gotovo rezervirani, nije naodmet nazvati na 040/855-763 i gotovo je sigurno da e vlasnici Marijan i Tanja Martinjaš za vas nešto pronai. mate li ve negdje rezerviran doek Nove godine ili ostajete doma, sve ovo što Meimurski dvori nude na silvestarsko - novogodišnjem sveanom stolu možete kušati u sve blagdanske dane do Tri kralja.

- Novogodišnji meni je zaista fantastian. Sve novo, ništa kao lani.

sim kvalitete koja je i nadalje vrhunska. Ma što vrhunska, nadvrhunska. Vlasnici Marijan i Tanja te še ica kuhinje Valerija potrudili su se da vam ova no ostane u sjeanju po dobrom provodu i odlinom jelu i piu. Najvažnije od svega je što su sve namirnice domae, uzgojene u manjim koliinama na manjim seljakim imanjima i stoga svježe i zdrave.

sobito mlijeni proizvodi, te rakije, vina i sokovi. d vina, u Meimur-

skim dvorima za jela koja e se nai na sveanom stolu, preporuuju rosse pinot obitelji Kojter, muškat žuti obitelji Cmrenjak i pušipel obitelji Dvanajšak. - Ne znamo sve, ali znamo da se u Meimurskim dvorima uvijek dobije više od oekivanoga. staje samo da odluite, a Meimurske novine i restoran Meimurski dvori žele svima sretnu i radosnu 2009. godinu. z aroban silvestarski cocktail od domae rakije, likera i sokova. (Stjepan Mesari)

Purei file s pileom jetricom Potrebno: 18 dag pureeg filea, sol, papar, maslac, 1 dcl slatkog vrhnja, 2 bjelanjka, kosani peršin Postupak: Odrezak filea purice potuemo batiem i posolimo. Je-

trica sameljemo. Bjelanjak istuemo u snijeg i slatko vrhnje dodamo u jetricu. Zainimo, dodamo peršin i punimo odrezak, koji zarolamo i peemo u maslacu.

Telei medaljoni gratinirani sirom i vrganjima Potrebno: 20 dag teleeg filea, 5 dag dinstanih vrganja, 5 dag topljenog sira, sol, papar, maslac. Postupak: - File narežemo na tri medaljona, potuemo i malo po-

solimo te na vruem maslacu naglo zapeemo s obje strane. Maknemo, dodamo na maslac vrganje i prodinstamo. Vrganje stavimo na medaljone i posipamo toplim sirom.

Pijana riža Potrebno: - 1 šalica bijele riže, 2 šalice vode, 1 žlica sena, 1dcl slatkog vrhnja, 0,5 dcl bijelog vina, sol, papar.

Postupak: Rižu skuhamo, dodamo sen, vrhnje, vino i zaine. Sve skupa prodinstamo.

Kroket od bue Potrebno: 50 dag naribane bue, 15 dag svježeg sira, 2 jaja, 1/2 praška za pecivo, brašno, sol, papar, Vegeta.

Postupak: Sve namirnice pomiješati i zamijesiti tijesto. Oblikovati krokete i pei ih u vrelom ulju.


KROZ MEIURJE

30. prosinca 2008.

Predsjednik Grgec podnosi izvješe o stanju u meimurskom lovstvu

15

Odlikovani lanovi iz Svetog Martina na Muri

LOVAKI SAVEZ Meimurske županije

Naleti vozila na divlja i dalje problem Lovaki savez Meimurske županije održao je u ponedjeljak svoju sveanu sjednicu na kojoj je predsjednik Ljubomir Grgec nazone izvijestio o aktivnostima u godini koja je na završetku.  premda je sjednica održana u ugodnom i sveanom ozraju, Grgec je istaknuo problem koji lovce najviše mui. - edan od najveih problema koji optereuje rad naših lovakih društava svakako su naleti vozila na divlja. Naš savez je zajedno s društvima postavio 80 znakova “Divlja na ceste” i, premda je ove godine manji broj naleta, štete su na vozilima vee. Dolazimo do apsurdne situacije da za police osiguranja trebamo dvostruko više novca nego za lovozakupnine, naglasio je Grgec, dodavši

kako u 2009. godini savez planira održati konferenciju za medije na kojoj e upozoriti na neizdrživo stanje u društvima vezano za troškove nadoknade štete na vozilima. Kada su u pitanju rezultati poslovanja u godini na isteku, Grgec je rekao: - Poslovna i lovna 2008. godina za sve lovce Meimurja bila je sadržajna i ispunjena obvezama koje smo uspješno ispunili i tako doprinijeli dobrom gospodarenju u lovištima i ugodnom druženju van lovišta, naglasio je Grgec, te najavio neke projekte za 2009. godinu. Najvažniji dogaaj bit e domainstvo 13. meunarodnoj smotri lovakih rogista i pjevakih zborova u travnju u akovcu.

Rogisti su ponos meimurskoga lovakog saveza Na kraju sjednice, i prije domjenka, 61 lovcu urueno je odlikovanje Lovakog saveza Meimurske županije. Meimurski rogisti pod vodstvom Stjepana Taradija teka pobrinuli su se za štimung na rastanku s 2008. godinom. (Stjepan Mesari)

IZLOŽBA U ORGANIZACIJI Udruge uzgajivaa malih životinja Nedeliše

Izlagalo 52 izlagaa iz 4 županije druga uzgajivaa malih životinja Nedeliše i ove je godine organizirala 28. županijsku i 34. meunarodnu izložbu malih životinja u sportskoj dvorani

snovne škole Nedeliše. Ve tradicionalna izložba održala se 27. i 28. prosinca, u standardnom terminu izmeu Božia i Nove godine. Bilo je izloženo 234 goluba u 21 rasi, 102 komada peradi u 13 rasa, 71 kuni u 6 rasa te 69 ptica u 8 rasa. Suci Hrvatskog saveza ocijenili su 54 eksponata kao vrhunske primjerke, dok je druga uzgajivaa malih životinja podijelila još 14 nagrada. Na izložbi je izlagalo 52 izlagaa s podruja Meimurske, Va-

Na izložbi je bio izložen 71 kuni u 6 rasa

Tihana Rabuzin i Mladen Košec sa zmijama iz porodice udava, s kojima su se mogli slikati svi posjetitelji izložbe

raždinske te Koprivniko - križevake i Bjelovarsko - bilogorske županije. Važno je spomenuti velik uspjeh druge uzgajivaa malih životinja Nedeliše koja je ove godine osvojila prvenstvo Hrvatske na državnoj izložbi u Bjelovaru.

d 44 udruge koje su se natjecale, ova se udruga po-

HDZ Mursko Središe

Štienicima doma DVD ureaj Pred božino novogodišnje blagdane elni ljudi Gradskog odbora HD-a Mursko Središe, predvoeni svojim predsjednikom Draženom Srpakom, obišli su Dom za starije i nemone osobe “Stubiar” u Murskom Središu. Tom su prigodom Domu poklonili DVD ureaj, a stanovnicima i zaposlenima estitali blagdane, koji e im

uz DVD biti ugodniji. Kupnju ureaja omoguila je tvrtka “Soboan interijeri” Mursko Središe. Voar Stjepan Tarandek - Sirek ovom je prigodom Domu poklonio jabuke, a Društvo žena Križovec pak slastice. Na svemu je HD-u zahvalila Sandra alšovec - Stubiar, ravnateljica Doma. (sm)

kazala najboljom, a u 32 godine postojanja, ovo je njihov najvei uspjeh.

vogodišnja atrakcija na izložbi malih životinja bile su dvije zmije iz porodice udava, s kojima su se mogli slikati svi zainteresirani posjetitelji. (H. ear, foto: Vrzan)

Uspješna godina Matice hrvatske akovec - Mnogo je razloga da budemo zadovoljni godinom koja je na izmaku. Ponosan sam, kao vjerujem i vi, na koji je nain obilježena Godina Zrinskih u Meimurskoj županiji, emu smo dali golem doprinos, rekao je prof. dr. Zvonimir Bartoli na 5. sjednici Predsjedništva i Nadzornog odbora Mace hrvatske - Ogranak akovec.

Dobri rezulta zabilježeni su u prodaji Hrvatskoga kajkavskog kolendara 2009., te ostalih Mainih izdanja. Vrlo dobrim je ocijenjeno obilježavanje 40. obljetnice smr hrvatskog glumca Ive Šubia u Murskom Središu. Za sve uspjehe i ostvarenje planova nazdravljeno je bocom pušipela, ponosom meimurskih vinara. (S. Mesari)


30. prosinca 2008.

16

DEMOKRATSKI CENTAR

FOTOKRITIKA

Reforma zdravstva koja to nije... Demokratski centar ne podržava predloženu reformu zdravstva koja umanjuje prava pacijenata, ne uvažava struku, te narušava dostojanstvo zdravstvenih radnika. Primarna zdravstvena zašta je temelj zdravstvenog sustava. Demokratski centar se neprekidno zalaže da ulaz u zdravstveni sustav bude besplatan. Žalosno je kada bolestan ovjek razmišlja, da li ima 15 kuna u džepu da bi mogao oi lijeniku. Jednako tako je nedopusvo, da sestra ubire h ish 15kuna koje on u tom trenutku možda i nema.. Nepobitna je injenica, medicina je skupa, ali da li je to pravi nain?- pita DC. Zašto je Ministar odustao od naplate 5 kn po kutiji cigareta? Da se ne zamjeri duhanskoj industriji ? Zašto ne ubire postotak od prodanih mobilnih aparata koji ugrožavaju naše zdravlje i zdravlje naše djece? Da se ne zamjeri strancima? A proizvodnja alkoholnih pia ? Farmaceutska industrija? Ranerije nae? Svi oni trebaju vra dio zarade jer ugrožavaju naše zdravlje ili pak zarauju na boles. No, najlakše je udariti po malom ovjeku, jer on teško može uzvratiti udarac. Samo “Veliki” to mogu! Reforma zdravstva najviše zadire upravo u primarnu zdravstvenu zaštu. Tko najbolje zna koje su potrebe pacijenata? Svakako da je to lijenik primarnog kontakta koji je najmanje, gotovo nikako sudjelovao u stvaranju pla orme za reformu.Koliko ga se i pitalo, malo toga se prihvalo.Tek u mjeri dovoljnoj da se ima pokrie struke. No, nije struka jedan ovjek, niti dva, pet, struka je puno više od toga.

estetikheretik

Struku predstavljaju sve one male“ pele radilice“ koje ine primarnu zdravstvenu zaštu, bilo da su to lijenici ope medicine, specijalis obiteljske medicine, pedijatri ili ginekolozi. “Bez pela nema meda, bez lijenika nema medicine”. Šire se poruke da se može i bez primarne zdravstvene zašte, da se tu ionako ništa ne radi, da se sve šalje u bolnicu, da su lijenici skretniari, neradnici. Ta je teza zastrašujua i opasna i nikako ne odgovara isni jer upravo  su lijenici spremni sasluša pacijenta, lijei ga, objasni mu prirodu boles, da mu potporu u teškim trenucima. Odnos sustava prema m lijenicima namee dojam da su manje pametni , nekima ak suvišni. Zašto je to tako? Razlog je vrlo jednostavan.Nekome to tako odgovara. Netko nam stalno “mu vodu” jer u mutnoj vodi se najlakše lovi. Pouka takve prakse je: “Smanji neemu vrijednost, pa eš to moi manje pla”. Ulazi se u reorganizaciju nanciranja primarne zdravstvene zašte, a ne želi se izdvoji dovoljno novaca da se to provede. Na obiteljsku medicinu odlazi svega tri posto sredstava predvienih za zdravstvo a teži se da ona odradi 80 posto usluga. Novim nainom nanciranja želi se više ubra od pacijenata a dobar dio i uskra od lijenika. Poe se jaanje lokalnih zajednica u zaš zdravlja stanovništva te im je namijenjeno preko 400 milijuna kuna decentraliziranih sredstava.Zar lokalni poliari, ljudi mahom bez medicinske edukacije, znaju bolje od lijenika koje su zdravstvene potrebe stanovništva? Jedno je sigurno: danas lijenik primarnog kontakta nije dovolj-

Zahvaljujui majstorskim graditeljima Tegre iz akovca i šenkovekim opinarima koji prve nisu dobro nadzirali, Šenkofari su dobili poveliko klizalište i to na asfaltnoj cesti prema Ksajpi, uz kanal Lateralac. Naime, prilikom rekonstrukcije obližnje ulice, vrli graditelji su postojeu prirodnu depresiju, u koju se godinama slijevala oborinska voda zatrpali zemljom i pad napravili prema prolazeoj prometnici - nakon svake jake kiše tu se stvori jezero.

susjeda), pa se i tu može dobiti par kvadrata. Stan je visine 2,50 metara, a nosivi zidovi su svi vanjski i centralni zid koji stoji izmeu dnevne i spavae sobe. Dimnjaci su u tom zidu. Poštovani, s obzirom na sve vaše zahtjeve i stanju koje imate, morao sam malo više razmisliti i dobio sam jedno rješenje za koje mislim da bi moglo upaliti. Srušite oba zida u hodniku. Njega proširite na stranu sadašnje spavae sobe kako bi nju smanjili i pretvorili ju u djeju sobu, a predsoblje/hodnik poveali i dobili puno prostora za odlaganje (iz razloga što ga na drugim mjestima neete imati). Kupaonicu i WC spojite u jednu veu prostoriju. Srušite zid izmeu kuhinje i dnevne sobe kako bi poveali po-

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i slova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i “Estekherek studio” e pokuša odgovori na vaša pitanja, riješi vaše dvojbe i da vam koji savjet o ureenju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotograrajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estekherek.com.

vršinu potonje, ali nemojte zidati novi zid do stropa, ve ga izvedite do visine od, recimo 90 cm, a iznad stavite staklenu stijenu/paravan/ prozor. Na taj ete nain vizualno poveati prostor, dobiti dodatnu koliinu svjetla iz balkonskog dijela, ali ete zadržati sve mirise u kuhinji pomou staklenih harmonika vrata kod balkona. Dnevna soba je sada nešto poveana, ali ipak, nismo dobili spavai dio. Zato zatvorite balkon, ako velite da je to mogue i u njega postavite spavau zonu i eventualno jedan mali radni dio ukoliko vam je potreban. Spavai i dnevni dio ogradite pomou staklene klizne stijene kako bi im više svijetla dopiralo i odavde. Koristite drvo svjetlijih tonova, kombinirajte ravne i glatke linije i pokušajte ne previše varirati sa na-

Kako zemlja ne bi upijala vodu, neporavnati teren sa stršeim ostacima betonskih cijevi povaljali su teškim valjkom? Istovremeno glavni opinski mudraci na internetskim stranicama razglabaju, kako komunalni radnici loše rade sa kupljenom mehanizacijom! Svaki laik najprije bi teren poravnao, nasuo humus, povaljao, te zasadio travu. Uvjeren sam da e problem rješavati tek kada neki auto završi na krovu. (uoio stari Šenkofar)

društvu da svoje znanje, požrtvovnost ali da e i društvo to cijeni i zna vra. ini se da su se prevarili. Sustav se samo boji da e lijenici previše zaradi, da e se “nedaj Bože” oboga. Demokratski centar smatra da se lijenika ne može nikada dovoljno pla, jer u njegovim je rukama ljudski život, a ljudski život nema cijene”. Gospodine Ministre, želite li da reforma zdravstva zaista uspije trebate posluša struku i to lijenike iz prakse, a ne teoretiare. Sjednite s njima za stol, oni najbolje znaju koje je promjene potrebno uini za bolje zdravstvo. Samo e te tako dokaza da je reforma i strukturalna a ne samo nancijska, po principu: “Nekima malo uzmi, nekima malo daj i tako ih posvaaj!” Demokratski centar poruuje: Bez suradnje struke i vlas reforma ne može uspje! (Predsjednica Odbora za zdravstvo Demokratskog centra, dr.Mirjana Kolarek Karakaš spec. pedijatar)

Piše: Bruno estetikheretik Kontrec

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Makeover stana Poštovani, obitelj smo s 3 lana i živimo u stambenoj zgradi u stanu s dvije sobe – jednoj dnevnoj i velikoj spavaoj. Imamo sina od 4 godine kojem bi htjeli složiti sobu jer je sad njegova djeja soba u našoj spavaoj. Stan je veliine oko 65 kvadrata, ali nam raspored prostorija nikako ne odgovara. Uz to, nema baš puno svijetla – jedan prozor u spavaoj sobi, balkon kod dnevne sobe i manji balkon kod kuhinje. Htjeli bi dobiti lijepi veliki prostor i posebno djeju sobu i manju spavau sobu tek da ne spavamo na trosjedu na razvlaenje. Ukoliko je mogue, nebi htjeli kuhinju i dnevnu sobu spojenu u jednu prostoriju radi mirisa. Balkon kod dnevne sobe se može zatvoriti sa prozorima (takav sluaj ima nekolicina

no uvaženi strunjak i umanjuje mu se znaaj, što predstavlja degradaciju koja direktno utjee na percepciju lijenike struke.Tome mora jednom doi kraj! Konano, lijenici iz primarne dižu svoj glas u ime zašte pacijenata i zašte dostojanstva zdravstvenih radnika, kako lijenika tako i medicinskih sestara a Demokratski centar ih u tome podržava, bez rezerve i prikrivenih namjera! Predlažemo odgodi reformu dok se ne posgne kvalitetan pomak dogovaranjem, u neposrednoj suradnji izmeu institucija i predstavnika primarne zdravstvene zašte. To se posebno odnosi na Ministra, koji je na prezentaciji prijedloga reforme izrekao “da vidi svijetlost na kraju tunela”. DC smatra da smo mi još duboko u tami. Pojaviti e se svijetlo u onom trenutku, kada sustav shva ili prizna, da nitko, baš nitko, ne može odvojeno djelova u sustavu zdravstvene zašte. Demokratski centar ne može šutje u trenutku kad se stvaraju okviri za urušavanje primarne zdravstvene zašte. Moramo zaustaviti “žrvanj” u koji su uhvaeni i pacijen i zdravstveni radnici. Netaknu ostaju samo oni koji prišu tipku i ne uvažavaju ostale sudionike. Za njih je vea važnost donosi Odluke i Zakone po hitnom postupku nego lijei bolesnike. Za njih je mala stvar studira šest godina, pa još eri proves na specijalizaciji. Za to vrijeme su lijenici mogli diplomira još na pravu ili ekonomiji. To bi im znanje dobro došlo jer bi lakše veslali u moru teškoa, na koje nisu raunali, kad su se kao mladi ljudi puni entuzijazma i vjere upisivali na Medicinski fakultet. Mislili su tada da e ovom

Šenkovec iznenada dobio klizalište

Pitanje za novogodišnji poklon

mještajem od razliitih vrsta drva. Isto tako na pod stavite dašani parket, ne pretamne nijanse da odgovara nijansi drvnih elemenata. Kuhinju izvedite jednostavno, monokromatski (bijelo, sivo...). U kupaonici dajte svoj štih, a dekori neka vam budu igra te ih postavite prema osobnim a initetima.

50-ih godina prošlog stoljea u SAD-u, najviše u New Yorku i Los Angelesu, razvio se masovni pokret naseljavanja, pa ak i skvotiranja praznih industrijskih zgrada. To je najviše koristilo ljudima iz umjetnikih miljea koji nisu bili inancijski podobni, a trebali su mjesto za život, ali i za rad u vidu ateljea. Takvi veliki prostori koje su uzurpirali bili su više nego sa-

vršeni za njihove potrebe. 30 godina poslije takvi prostori postaju najskuplji stambeni prostori na tržištu. Odlikuju se velikom površinom, velikim volumenom, i osjeajem velikog otvorenog prostora. Obino je dizajn takvih prostora minimalistiki, moderan ili pak baš industrijski kakav u srži i jest. Takvi stambeni prostori zovu se?


RELIGIJA

30. prosinca 2008. POLNOKAMA U MEIMURSKIM crkvama doekan BoĹži

BOG mojih detalja

BoĹžja bliskost u Djetetu Isusu Misama polnokama u meimurskim Ĺžupnim crkvama brojni vjernici katolici doekali su BoĹži, najradosniji krĹĄanski blagdan - roenje susa Krista, Spasitelja svega svijeta. Crkve su bile prepune puka, a na viĹĄe mjesta bile su i pretijesne da prime sve one koji su ovaj lijepi blagdan i dogaaj htjeli doĹživjeti meu svojim Ĺžupljanima. Na Ĺžalost, u Svetom urju na Bregu polnoka nije mogla biti sluĹžena u Ĺžupnoj crkvi, koja je u fazi sanacije, ali BoĹži je radosno doekan u prostoriji Doma kulture “urica Muraiâ€? u PleĹĄkovcu. Samo za obian puk neobino i moĹžda neshvatljivo, no kada znamo da se sus rodio u betlehemskoj ĹĄtali, koja je bila i hladna i neugledna, onda je u dvorani u PleĹĄkovcu bilo puno ugodnije. Sveenici su u svojim propovijedima naglasili znaenje blagdana

- Uskrs je vei blagdan. No, BoĹži je, zbog svoga navjeĹĄtaja mira i BoĹžje bliskosti u Djetetu, bliĹži jednostavnom ljudskom srcu

U oekivanju Isusovog roenja BoĹžia, naglaĹĄavajui da je Uskrs vei blagdan od BoĹžia, jer izmeu ostaloga Uskrs je pokorniko vri-

jeme i slavi se susova pobjeda nad grijehom i smru. No, BoĹži je, zbog svog navjeĹĄtaja mira i BoĹžje bliskosti u Djetetu, bliĹži jednostavnom ljudskom srcu.

NE potroĹĄakoj groznici

Blagoslov djece na BoĹži u Murskom SrediĹĄu

sto tako sveenici su rekli da BoĹži i Uskrs jedini u liturgijskoj godini imaju svoju osminu. BoĹži i Uskrs su dva najviĹĄa vrhunca u mnogolikom, bogatom reljefu crkvene godine. Prve rijei Uskrslog svojima, biljeĹži evanelist, jest “Mir vama!â€? Prva poruka koju su razglasili aneli kod susovog roenja je “Slava Bogu na visini i mir ljudima dobre volje!â€? BoĹži je zapravo udesno susovo roenje u vremeniti Ĺživot, navje-

17

Polnoka u Murskom SrediĹĄu ĹĄtaj mira i BoĹžje ljubavi preko malog Djeteta susa. Nisu sveenici u propovijedima zaboravili rei kako se BoĹži sve viĹĄe pretvara i koristi kao prigoda za veliku rastroĹĄnost. Dani pred BoĹži opisani su kao dani potroĹĄake groznice. - ijepo je imati.  radosnije je davati negoli prositi. li treba imati mjeru u svemu. Upravo je roenje Djeteta susa u hladnoj ĹĄtali i veselje njegovih roditelja osipa i Marije primjer da se u neimaĹĄtini moĹže dogoditi neĹĄto veliko i lijepo. Stoga na prvom mjestu mora biti skromnost i poboĹžnost, a potom obilje i darovanja - moĹže biti zajednika poruka meimurskih sveenika u povodu BoĹžia, koji je, unato svim potroĹĄakim manama i vrlinama, bio lijep blagdan u svim meimurskim obiteljima. (S. Mesari, Z. Vrzan)

Isus i Nova godina KaĹžu da je sus roen prije svog roenja. Malo udno, ali evo mogueg objaĹĄnjenja. Naime, kraj stare i poetak nove ere ovjeanstva zapoinje godinom roenja susa Krista. Prema najnovijim znanstvenim istraĹživanjima, osobito australskih astronoma, sus se rodio najvjerojatnije u lipnju, i to 17. lipnja 2. godine prije Krista. Bez obzira ĹĄto nekada nije bilo danaĹĄnjeg znanstvenog aparata, treba priznati starima da su bili nevjerojatno sposobni. Zamalo pogodili. Ĺ to se dogodilo? e li vaĹžno govoriti o ‘povijesnom susu’? susa treba uzimati cjelovito. Ne moĹže se ignorirati susova povijesna zbilja, jer je neopisivo vaĹžna. Bog Sin postao je ovjek. Postao je dio ljudske povijesti. Rodio se u Betlehemu. Meutim, Njegov Ĺživot treba ‘oitati’ i vjerski. Kao glavni izvor vjerskog razumijevanja Ĺživota susa Krista temeljno su etiri evanelja: po uki, Mateju, Marku i vanu. No, Njegov dolazak u naĹĄ svijet opisuje cijela Biblija. ak i mnogi nekrĹĄanski izvori diljem svijeta. Mi krĹĄani vjerujemo da je On spasitelj ljudi! Bog koji spaĹĄava svijet. Zato se Kristovo spasenjsko djelo otajstveno ponavlja, raĹĄiruje u rijeku jedne godine. Ovih dana smo pod dojmom proslave njegovog roendana. Vjeni Bog se rodio kao manuel - kao ‘Bog s nama’. UĹĄao je u naĹĄu povijest uzevĹĄi ljudsko tijelo. U isto vrijeme slavimo izbor, najvei i najvaĹžniji, koji svatko od nas mora napraviti u svom Ĺživotu - odnosno odgovor koji emo dati susu, tom novoroenom Spasitelju. Roen je siromaĹĄan, gotovo na goloj zemlji, u hladnoj i vlaĹžnoj ĹĄpilji koja je sluĹžila Ĺživotinjama za skloniĹĄte. ÂťPremda bogat, sus je, radi nas postao siromaĹĄan, da se mi njegovim siromaĹĄtvom obogatimoÂŤ (usp. 2 Kor 8, 9b). Tako jednostavnost postaje klju razumijevanja njegovog Ĺživota ali i klju naĹĄeg odgovora. ZaĹĄto je Bog postao ovjekom? U ispovijesti vjere ili Vjerovanju, koje obino molimo za vrijeme mise, nalazi se odgovor

PiĹĄe: vl. Antun Ĺ tefan na ovo pitanje: ‘radi nas ljudi i radi naĹĄeg spasenja’. to razloga zaĹĄto se Bog rodio kao ovjek. Bili smo ga potrebni, a on nas voli toliko da je za nas i to uinio. Bez takve njegove ljubavi prema nama, umrli bi u naĹĄim grijesima. Nikada ne bismo imali drugu ĹĄansu. Nebo bi zauvijek ostalo izvan naĹĄeg dosega. Bio bi to Ĺživot bez smisla.  naĹĄ odgovor Novoroenom Spasitelju iz Betlehema? Postoje tri mogua: najprije odgovor ljudi u svratiĹĄtu, zatim odgovor pastira i triju kraljeva, i odgovor Marije i osipa. Oni prvi u svratiĹĄtu koji nisu htjeli primiti na konak dvoje mladih od kojih je jedna bila trudnica, nisu morali biti zloesti u principu, ali nisu ‘vidjeli’ potrebu Svete Obitelji: trebalo je nai mjesta za trudnicu. Meutim ostali su neosjetljivi. Odgovor pastira i triju kraljeva moĹže se izraziti njihovom spremnoĹĄu. Ostavili su svoje zanimanje i svoju udobnost i pohitili u Betlehem potraĹžiti Novoroenog Kralja. Dali su mu najbolje ĹĄto su imali. Nakon toga su se vratili svaki svojim aktivnosti, radosno i s puno poleta. Trei odgovor je Marijin i osipov. On ide joĹĄ dalje. Oni su susu, novoroenome Kralju u Betlehemu, Sinu BoĹžjemu koji je postao ovjek, darovali itav svoj Ĺživot: svoje vrijeme, svoje talente i svoje snove. Oni su nam tako najsjajniji primjer za pravi odgovor: da je mogue darovati cijeli svoj Ĺživot susu!

DUHOVNI VELIKAN

Bogorodica Marija, 1. sijenja IMENDANI I BLAGDANI Polnoka u Maloj Subotici

utorak, 30. prosinca Sabin, ugen, Trpimir

Uprizorenje Tihe noi

UDRUGA MLADIH DrĹžimurec

PjeĹĄke na polnoku Nedavno osnovana Udruga mladih DrĹžimurec na osobit je nain doekala ovogodiĹĄnji BoĹži. Mladi DrĹžimurani, pjeĹĄaei 15-ak kilometara, doĹĄli su na polnoku u svoju Ĺžupnu crkvu u Maloj Subotici te tako poput Tri kralja i brojnih pastira u “ono vrijemeâ€? bili sudionici Tihe noi i proslave Spasiteljevog roenja. (sm,zv)

Poetak nove graanske godine Katolika crkva slavi najveom Marijinom odlikom, njezinim Bogomajinstvom. Time pred oi svijeta stavlja kako Marija nije nikakva boĹžica ve ljudsko stvorenje i osoba koja je Kristu dala samo ljudsku narav, koja od prvog asa postojanja pripada drugoj boĹžanskoj osobi, s kojom je bitno sjedinjena. Kad se u V. stoljeu ta istina poela nijekati, Crkva je odmah reagirala pa je na . opem saboru u fezu 431. godine sveano de inirano, proglaĹĄeno vjerskom istinom da je Majka Bogorodica, a ne samo Kristorodica, kako su to neki nastojali prikazivati. (sm, )

srijeda, 31. prosinca Silvestar papa, Silvije etvrtak, 1. sijenja NOV ODN, Marija petak, 2. sijenja Bazilije Veliki, rgur Nazij subota, 3. sijenja me susovo, enoveva nedjelja, 4. sijenja nela, Borislava, nelo

RIJEI MUDRE â€œĹ to sijemo, to i Ĺžanjemo, ĹĄto dajemo, to i primamo.â€? (MK,sm)


POLJODJELSTVO

18

30. prosinca 2008.

S AKOVEKOG sajma

Slaba Adamova i Evina srijeda U srijedu pred BoĹži, na spomendan Adama i ve, na akovekom sajmu nije bilo previĹĄe Ĺživosti. vije su si Ĺžene meusobno estitale i ljubile se i grlile, govorei: - i, moja va, kak’ si!? Kak’ je tvoj Adam? Na upit kakvo je to estitanje, odgovorile su da su obadvije prave ve, a da su im “Adamiâ€? doma. Rekle su i da je kad su one bile mlade sajmena srijeda na njihov

Saonice su tu, samo trebamo snijeg

CIJENE NA AKOVEKOM SAJMU - krumpir 100 kn/mtc - kukuruz u zrnu 60 kn/mtc - pťenica 120 kn/mtc - jeam 140 kn/mtc - zob 160 kn/mtc - stona repa 30 kn/vrea - saonice 200 kn/kom - lopata za snijeg 60 kn/kom - ťibnata metla 25 do 40 kn/kom - kuhano vino 6 kn/aťa imendan uvijek bila posebno lijepa i dobra. tara su vremena otiťla, a ova nova bať za poljodjelce nisu najbolja. toga su i svoje proizvode nudili gotovo u bescjenje. Žalosno, ali tako je. Nitko pretposljednje ovogodiťnje srijede sa sajma nije otiťao prezadovoljan, jer imamo osjeaj da ni kupci nisu sretni ťto su prodavai nezadovoljni i tuŞni. Neťto je Şivlje bilo na putu do sajma gdje su se prodavala boŞina drvca. (. Mesari)

S AKOVEKOG placa

Samo popunjavanje zaliha

ve blagdanske dane akoveki je plac zraio lijepim ugoajem. I prodavai i kupci bili su dobrog raspoloĹženja, pak su kod obavljene kupnje jedni drugima estitali sretan BoĹži i Novo ljeto, ako se ne vide kasnije. Kupovalo se uglavnom ono ĹĄto joĹĄ nedostaje meu zalihama za duge zimske i blagdanske dane. Robe nije bilo previĹĄe, ali je bila

Malo mrkvice za francusku salatu

CIJENE NA AKOVEKOM PLACU - trijebljeni orasi 45 kn/kg - domae jabuke 6 kn/kg - kruĹĄke zimike 8 kn/kg - neĹĄperlin 12 kn/kg - suhe ĹĄljive 15 kn/vreica - kristalka 12 kn/kg - mrkva 8 kn/kg - grincajg 5 kn/puĹĄlek - ĹĄampinjoni 20 kn/kg - bukovae 25 kn/kg vrlo kvalitetna i umjerenih cijena. NajviĹĄe su se prodavali razni boĹžino novogodiĹĄnji ukrasi, zatim jabuke i kruĹĄke, pak suho voe, salata i mrkva, kao i gljive. Neki proizvodi kao ĹĄto su sir i vrhnje te med vrlo su lako pronaĹĄli kupce, pa su prodavai rano napuĹĄtali trĹžiĹĄni prostor. (. Mesari)

MEIMURSKA VINSKA cesta

Pet godina raja za ljubitelje vina Krajem 2003. godine u Meimurskoj Ĺžupaniji donesena je odluka o osnivanju Meimurske vinske ceste, a poetkom 2009. godine ona je i uspostavljena. ako ovih dana biljeĹžimo petu obljetnicu postojanja ceste koja povezuje 25 destinacija na cesti koja je u vrlo kratkom vremenu postala raj za ljubitelje i poznavatelje vina. Premda pet godina nije velik jubilej i joĹĄ je rano govoriti o njezinoj tradiciji, treba priznati da je ona postala prepoznatljivost kraja “med Murom i ravomâ€?. Istina, viĹĄe su je prepoznali turisti i posjetitelji iz drugih dijelova Hrvatske, lovenije, Austrije, Italije i Maarske nego sami Meimurci, ali to tako vjero-

Na Meimurskoj vinskoj cesti nalazi se 25 destinacija, od vinotoa do vinoteka, u kojima se mogu dobiti odlina domaa vina i specijaliteti meimurske puke kuhinje jatno mora biti, jer Meimurci prvo Ĺžele uti ĹĄto drugi misle o njoj, a potom e i oni sami dati svoj doprinos njezinom uspjehu. Uspjeha je zaista puno i teĹĄko ih je sve pobrojiti. toga onaj najvei. Meimurska vinska cesta je 2007. godine od strane Hrvatske turistike zajednice proglaĹĄena najboljim turistikim proizvodom kontinentalne Hrvatske. amo te

2007. godine Meimursku vinsku cestu pohodilo je preko dvije tisue turista u organiziranim skupinama, a pojedinano i viĹĄe, osobito u ane vina u Meimurju - Urbanovo, te za Martinje i incekovo. Meimurska vinska cesta dobro je oznaena takozvanom smeom signalizacijom, a njezin poetak je u opatincu, odakle se razgranjuje do Banfija, Frkanovca, vetog Urbana, urovaka, Gornjeg Mihaljevca,

uetinca do tanetinca. rediĹĄnja destinacija je dvorac “erbotzâ€? u vetom Urbanu, gdje se nalazi kuĹĄaonica vina u kojoj se mogu kuĹĄati i degustirati vina ponajboljih meimurskih vinara. Prvi predsjednik avjeta Meimurske vinske ceste bio je proesor Franjo ovrec iz vetog Urbana, a sada tu asnu ulogu obnaĹĄa Branimir akopi iz Ĺ˝elezne Gore. U 25 registriranih objekata na inskoj cesti nalaze se kuĹĄaonice, podrumi, vinotoi, vinske kue i vinoteke, u kojima se svaki dan mogu dobiti vina, te specijaliteti meimurske puke kuhinje. (tjepan Mesari)

EUROPSKA UNIJA

Nema zabrane kolinja Hrvatski seljaci strahuju da e ulaskom Republike Hrvatske u uropsku uniju obavljanje kolinja ili svinjokolje na domainstvima biti zabranjeno.

vih je dana na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede objavljeno kako U nema interes zabraniti klanje svinja na obiteljskim gospodarstvima za vlastite potrebe. U traĹži da se kod klanja vodi briga o dobrobiti Ĺživotinja. Isto

se tako traĹži obvezatni trihineloskopski pregled mesa svinja zaklanih u vlastitim dvoriĹĄtima ili u ovlaĹĄtenim klaonicama. rihineloskopski pregled obavljaju eterinarske stanice i ambulante u Meimurju, a cijena pregleda je 36 kuna plus P. Prema dostupnim nam podacima, u Meimurju se od studenog do poetka veljae zakolje oko tri tisue svinja. (sm)

HRVATSKO TRŽIŠTE stoke

Velika potraĹžnja za teladi PotraĹžnja teladi, posebice simentalske pasmine, na domaem je trĹžiĹĄtu puno vea od ponude, ĹĄto utjee i na cijene teladi. MuĹĄka telad prodaje se po cijeni od 22 do 31 kune za kilogram u kontinentalnom dijelu, te od 24 do 30 kn/kg u jadranskom dijelu Hrvatske. Prema podacima IUP-a, u posljednjih nekoliko tjedana poveana je i potraĹžnja za ju-

nadi i trenutno je puno vea od ponude na otkupnim mjestima i sajmovima. unad se prodaje po prosjenoj cijeni od 15,12 kn/ kg Ĺžive vage, ĹĄto je za 0,40 posto viĹĄe nego u prethodnim tjednima i za 14,55 posto viĹĄe nego u istom razdoblju u 2007. godini. Posljednjih tjedana porasle su i cijene krava za klanje te se sada kilogram plaa 9 kuna. (IUP,sm)


POLJODJELSTVO

30. prosinca 2008. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAŠVRT Želi od Vas biti maŞen i paŞen, a Vama dobar i lijep

VETERINARSKI SAVJETI

Klamidioza (Ornitoza, Psittacosis) o je bakterijska bolest uzrokovana gram negativnom bakterijom iz roda Chlamydophila. Bolest spominjemo zato jer izaziva zdravstvene tegobe kod itavog niza razliitih vrsta Ĺživotinja, a ponekad mogu obolit i ljudi. Postoji viĹĄe podtipova uzronika ovisno o domainu kojeg napadaju. U nas je najeĹĄi uzronik Chlamydophila psittaci koju najeĹĄe nalazimo u kaveznih ptica koje su i najeĹĄe prenosioci bolesti na ljude. Pri tom obino obole papige i golubovi. Kod oboljelih najeĹĄe primjeujemo potiĹĄtenosti, slabije uzimanje hrane, upalu oka (coniunctivitis), upalu respiratornih organa (upala plua), vodenast proljev. Nerijetko oboljele na kraju uginu. Bolest se najlakĹĄe dijagnosticira uz ve navedene klinike simptome i izolacijom te identi ikacijom bakterije iz izmeta oboljelih ptica. Ukoliko je bolest utvrena pristupa se lijeenju. ijekove te

trajanje lijeenja i daljnje postupke vezano za oboljele odredit e veterinar. reba napomenuti da se bolest obino teťko i dugotrajno lijei. am ishod lijeenja provjerava se ponovnim slanjem izmeta lijeenih ptica u ovlaťteni laboratorij. Poseban problem predstavljaju ptice koje izluuju uzronika bolesti u neposredni okoliť ime ugroŞavaju ptice u uzgoju, a da pri tome ne pokazuju nikakve zdravstvene smetnje. o vlasnicima i uzgajivaima ptica predstavlja dodatni problem jer takve ptice na oko djeluju potpuno zdrave. judi se najeťe in iciraju kontaktom sa pticama udisanjem uzronika. Kod njih se obino nakon 4-15 dana od kontakta sa oboljelim pticama jave simptomi poput gripe (glavobolja, poviťena tjelesna temperatura, bolovi po cijelom tijelu‌). Najbolje da se tada jave svom lijeniku, jer svako odgaanje posjete moŞe uzrokovati ozbiljne zdravstvene posljedice kod oboljelih ljudi. alja spomenuti i druge Şivotinje koje

AK C: BI INIU d.o.o. (bivĹĄa eterinarska stanica d.o.o. akovec): deĹžurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. pecijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. eterinarska ambulanta

UG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR G: pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR G: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURK RIĹ : eterinarska

ponekad mogu obolit ako dou u kontakt sa uzronikom. o su uz ve spomenute papige i golubove, ptice selice, patke, purani, ovce, koze, goveda, konji, zamorad, koale i dr. Bolest je rasprostranjena diljem svijeta pa je tako ima i kod nas. Bolest se kod nas suzbija po Zakonu pa svaki sumnjivi sluaj oboljenja treba prijaviti nadleĹžnoj veterinarskoj ustanovi. Protiv pojave bolesti moĹžemo poduzeti itav niz preventivnih mjera koja iskljuuju unos i daljnje ĹĄirenje bolesti. Redovito treba dobro oistiti, oprati i dezin icirati krletke, kaveze i pribor koji pritom koristimo. Redovito voditi osobnu higijenu, sve sumnjive na bolest prijaviti veterinarskoj sluĹžbi, a u radu sa pticama poĹželjno je koristiti zaĹĄtitne maske koje nas ĹĄtite od unoĹĄenja uzronika u diĹĄne organe. Prema naredbi o mjerama zaĹĄtite Ĺživotinja od zaraznih bolesti: a) sva matina jata i prodajna mjesta ukrasnih i sobnih ptica te golubova, moraju biti registrirana

pri nadleĹžnom eterinarskom uredu. b) sve ukrasne i sobne ptice te golubovi u organiziranoj proizvodnji, namijenjeni za rasplod, prodaju ili izloĹžbu, moraju biti slobodni od klamidioze ĹĄto se potvruje laboratorijskim nalazom c) nalaz o obavljenoj laboratorijskoj pretrazi s negativnim rezultatom ne smije biti stariji od 60 dana alibor urkovi, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI ambulanta Mursko rediše: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠRIG A: eterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470.  NA UBRAA: Ambulanta onja ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422.  MAŠINC: Ambulanta omašinec: dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

19

Ĺ venda ko Farm ervis d.o.o., poduzee za pruĹžanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RAN

RIM: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. ŽURNI F N: 040 645 058.

Borovi (Pinus) an izmeu praznika. Umorni? Nemojte biti. Život je dar. I treba biti lijep. vima lijep. ijep kao jutarnje nebo. ijep kao vaťe pravo lice, ono koje nosite ispod maske naene u najťarenijoj beauti reklami. UŞivajte ljudi. Ako to za vas znai tulum, budite blagi prema sebi i drugima a posebno prema onima koji momentalno ovise o vaťoj ljubavi. Ako su vaťa boŞina drvca u tegli (a jesu ako ste mene sluťali), zalijevajte ih obilno istom vodom bez ťampanjca jer vam je u stanu njima jako vrue. Kod tog svakako provjerite da li tegla ima na dnu rupe za ocjeivanje vode. Ako ih ima onda ste sigurno ispod stavili podloŞak ili ste sve skupa stavili u ukrasnu nepropusnu teglu. Ako ih nema onda sa zalijevanjem morate biti jako paŞljivi, da ne pretjerate. iťak vode u tegli znai biljkama manjak zraka, a i korijen mora disati.

d naĹĄe zimzelene trojke kandidata za boĹžino kienje ostao nam je samo muĹĄki kavalir. Radi se o rodu borova (Pinus). Inae rije bor mi Meimurci esto koristimo ali obino mislimo na neĹĄto drugo a ne baĹĄ bor. Borom zovemo sve vazdazeleno igliasto drvee. Zato pod novogodiĹĄnji bor kupujemo i kitimo smreke i jele. Inae drugdje ljudi i kite bor, pa ga onda tamo i tako zovu. Nije to nikakva strahota ako smreku zovemo borom, jer i jela i smreka i bor spadaju u porodicu

borova (Pinaceae) i imaju dosta tog zajednikog, ali se i razlikuju. Borovi samo u mladosti imaju prĹĄljenast raspored grana a kasnije u starosti im kroĹĄnja viĹĄe nalikuje nekom bjelogorinom drvetu nego smreki. Njihova prozrana kroĹĄnja odlina je zaĹĄtita od sunca za biljke posaene pod njima. Zato su oni idealni susjedi za biljke koje vole polusjenu, kao ĹĄto su rododendroni i azaleje. sim zasjene bor daje i kiseli mal od iglica za biljke ispod sebe. Bor na kvalitetu tla nije naroito osjetljiv ali zato ima velike potrebe za svjetlom, ne podnosi nikakvu zasjenu. MuĹĄki cvatovi bora su na vrhu lanjskog dugog izbojka a Ĺženski na vrhu najnovijeg dugog izbojka, neposredno ispod pupa. eĹĄeri dozrijevaju u 2.-3. godini i obino se ne raspadaju. Na plodnoj ljusci su po 2 sjemenke veinom okriljene. Rod borova obuhvaa oko stotinjak vrsta drvea i nekoliko grvastih vrsta. Kod nas se od visokih vrsta najeĹĄe sade Pinus nigra (crni bor) i Pinus sylvestris (bijeli bor). Najznaajniji predstavnik grmastih vrsta je planinski bor, Pinus mugo. Kako ne volim ljude tlaiti suviĹĄe teĹĄkim priama i detaljima kad se oni spremaju na tulum, zaĹželjet u vam samo sve najbolje u Novoj 2009. godini. Budite i u Novoj godini tako dobri kao u proĹĄloj, Ĺželi am IA!


NOVI ŽIVOT SE RAA

20

Ivica (26) i Suzana (26) Glavina iz Dragoslavca dobili su Nou, roenog 19. prosinca u 11 sati.

30. prosinca 2008.

Mladen (32) i Miljana (20) Brzuhalski iz Belice dobili su Filipa, roenog 19. prosinca u 4 sata.

Ivica (40) i Karmenka (34) Cepanec iz Doljana u Varaždinskoj županiji dobili su Ivana, roenog 18. prosinca u 13 sati. Po bracu je došla i Maja (5).

MT “LEPTIRI” poklanja benkicu i partlek

Matija (29) i Maja - Marija (23) Major iz Vratišinca dobili su Enu, roenu 21. prosinca u 12,55 sati. Imaju i Lea (2,5).

Nikola Kernjak (29) i Vlatka Strelec (28) iz Vuetinca dobili su Niku, roenu 18. prosinca u 17,15 sati.

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naše novoroene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku “Novi život se raa” M MURSKH N N. Prigodnim e ih poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omoguio je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaže iz Štrigove.

DJEJI PJEVAKI ZBOR “Maleni” Meu izvoaima božinih pjesama bilo je i niz etverogodišnjaka

Vuk i Crvenkapica za Boži su postali prijatelji

Dio Malenih izveo je zahtjevni mjuzikl

Izveo svoj prvi mjuzikl “Patnje jednog vuka” Djeji pjevaki zbor “Maleni” iz Preloga oduševio je izvedbom svoga prvog mjuzikla naslova “Patnje jednog vuka”. Za njih ga je napisao Darko

cvirk iz Darde koji je u publici u dvorani Doma kulture pratio premijernu izvedbu. znenadila ga je injenica da su nimalo lagani mjuzikl izvodila djeca u dobi od 4 do 12 godina.  same voditeljice zbora prof. Jasmina Malek i prof. Jasminka Pervan,

kao i roditelji, strahovali su kako e ispasti ovaj premijerni nastup. - Nismo se nadali da e sve ispasti ovako dobro s obzirom na to da smo partituru dobili tek na koncu listopada. mali smo mjesec i pol za uvježbavanje mjuzikla, što je jako malo, ali, eto, uspjeli smo. Djeca su se izvanredno dobro snašla, kazuje prof. onkaš, ponosna voditeljica i utemeljiteljica Malenih.

Zbor u kojemu su okupljeni mališani iz cijeloga donjomeimurskog kraja, a ne samo Preloga, ispriao je priu o usamljenom vuku koji u predbožino vrijeme odlui potražiti prijatelje i pomiriti se sa svim likovima iz bajki s kojima je bio u sukobu, pa tako i s Crvenkapicom. Na koncu mu to i uspijeva pa Boži ne doekuje sam, ve s prijateljima.

sim mjuziklom, Maleni su se publici predstavili i s nekoliko božinih pjesama, a zapoeta suradnja s Darkom cvirkom uskoro bi mogla uroditi novim skladbama za ovaj zbor. Nakon ovoga preloškog nastupa Maleni su održali još jedan, i to u nedjelju 28. prosinca u porovcu gdje je upriliena podjela darova za djecu iz tog naselja. (D.Mihoci)


NOVOGODIŠNJI fotosession Petra Tomši Za kraj godine priredili smo blagdanski fotosession sa Šenkovankom Petrom Tomši (19). Više o svemu možete pogledati i proitati na str. 8 priloga MEDIA. Petra, kao i cijela naša redakcija, žele vam sve najbolje u novoj 2009. godini. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)


2

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

OTVORENA TREA IZLOŽBA Novinske fotografije Meimurja

Fotografije - svjedoci vremena meimurskih pria U akovekoj zgradi “Scheier” juer je otvorena trea po redu izložba Novinske fotogra ije Meimurja u organizaciji Fotokluba akovec. Na izložbi se predstavljaju domai fotoreporteri: Zlatko Vrzan (Meimurske novine, Vjesnik), Vjeran Žganec Rogulja (Veernji list) i Milivoj Kuhar (Veernji list), i to s preko etrdeset svojih radova nastalih u protekloj godini na podruju Meimurske županije. Od ovih pedesetak fotogra ija koje su ovdje izložene treba napomenuti da je svaka jedna lijepa meimurska pria za sebe, od onih najljepših trenutaka radosti i smijeha, do svakodnevnih uobiajenih problema, politike, gospodarstva, poznatih i manje poznatih ljudi, ali svaka s pravom životnom priom. Izložbu je otvorio Slobodan Veinovi, proelnik za društvene djelatnosti Grada akovca. - Grad zahvaljujui ovoj ekipi koja je pokrenula Fotoklub akovec ima priliku podržati širenje fotogra ije. Impresivno je da se na ovim izložbama uvijek okuplja velik broj ljudi. Ono što još impresionira jest to da, s obzirom da smo nedavno imali priliku pogledati izložbu najboljih ostvarenja novinske fotogra ije na razini države, naši fotogra i spadaju u sam vrh hrvatske fotogra ije. S obzirom na to da u okviru Fotokluba rade i na edukaciji

Milivoj Kuhar, Vjeran Žganec - Rogulja, Zlatko Vrzan, Mario Jakši i Kristijan Skoibuši mladih fotografa, zaslužili su podršku Grada akovca, pa emo ih pratiti i u narednim projektima. O našim fotogra ima, kao i o njihovim ovogodišnjim ostvarenjima, ovom prilikom progovorio je i Kristijan Skoibuši, urednik regionalnog izdanja Veernjeg lista za podruje Varaždinske i Meimurske županije. On je kazao u emu je

atraktivnost novinarske fotogra ije u usporedbi s umjetnikom: - Prvo se treba rei i da su i fotogra i novinari, samo što je njihov alat umjesto olovke i papira fotoaparat. Njihova novinska fotogra ija je puna života. Ona je upeatljiva, dojmljiva, dok je umjetnika fotogra ija izraz duše, ekspresije. Da bi fotogra ija bila novinska, mora zadovoljiti elemen-

Ovaj put na koncertu je nastupio i Tamburaški orkestar “Meimurje”

te bez kojih novinarstva nema – mora biti objektivna, istinita, dokumentarna, informativna, ona je ta koja ostaje. Ona je svjedok vremena. Izložba novinske fotogra ije, kojom je Fotoklub akovec obilježio prvu godišnjicu djelovanja, u zgradi “Scheier” ostaje otvorena do 20. sijenja. (mn, foto: Denis Posavec)

Big band nezaobilazan je dio božinog koncerta

TRADICIONALAN BOŽINI KONCERT u Centru za kulturu

akoveki amateri stvorili božini štimung Posljednji koncert ove godine u Centru za kulturu akovec ponovno je bio rezerviran za akoveke amatere koji su se predstavili s božinim pjesmama iz cijelog svijeta. Ve desetak godina tako se doma-

oj publici predstavljaju Pjevaki zbor “Josip Štolcer Slavenski” pod vodstvom Senke Bašek Šamec, Puhaki orkestar s voditeljem Ivanom Belovarijem te Big band s Marijom Jagecom, a ove godine pridružio im se i Tamburaški orkestar

“Meimurje” pod vodstvom Borisa Novaka. Publika je ponovno dobila priliku uživati u prigodnim božinim skladbama, i to ne samo onim tradicionalnim hrvatskim nego i skladbama koje cijeli

svijet pjeva u dane Božia, a sve je pretvoreno u jedinstveni doživljaj blagdanskog duha. Ovim božinim koncertom još se jednom pridonijelo stvaranju blagdanske atmosfere i uljepšalo išekivanje mnogima najdražeg blagdana.

KUD Žiškovec

Tradicionalan program na Štefanje

Po prvi je put na koncertu nastupila i novoosnovana muška vokalna skupina

U petak 26. prosinca, na Štefanje, u Žiškovcu je održan tradicionalan koncert i program svih sekcija KUD-a Žiškovec koji u blagdanskom raspoloženju okuplja mještane. Po prvi je put na koncertu nastupila i novoosnovana muška vokalna skupina. Za premijerni nastup odabrali su meimurske i božine pjesme. U koncertnom dijelu programa nastupile

su sve tri tamburaške skupine - mlaa, srednja i višestruko nagraivani sastav Biser Meimurja. A u dramskom dijelu programa nastupila je dramska skupina s predstavom “ ehara”, te predškolska i školska djeca s prigodnim recitacijama. Blagdanskom ozraju doprinijela je i izložba runih radova sekcije rukotvorine. (BMO)


3

30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

RAZGOVOR s mladim meimurskim slikarom Bojanom Miljaniem

AKTUALNE IZLOŽBE

Samo umjetnost ... ili niťta Joť jedan u nizu mladih nadarenih umjetnika dobio je priliku pokazati svoje radove u Centru za kulturu. Tako se Bojan Miljani na svojoj prvoj samostalnoj izloŞbi u akovcu predstavlja videoradovima, slikama, grafikama i crteŞima. Bojan Miljani je 2003. godine diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a iste godine poinje se baviti pedagoťkim radom i radi kao proesor strunih predmeta u Školi za dizajn, tekstil i odjeu u VaraŞdinu. Od 2006. godine radi kao proesor likovne umjetnosti u Glazbenoj ťkoli u VaraŞdinu i kao suradnik na strunom studiju Multimedija, oblikovanje i primjena na Veleuiliťtu u VaraŞdinu. Bavi se produkcijom, elektronskom glazbom i videom, a kao lan HDLUM-a sudjeluje na brojnim skupnim izloŞbama. Želei javnost malo bolje upoznati s njegovim likom i djelom, povodom izloŞbe u akovekom CKZ-u, porazgovarali smo s njim o njegovoj multimedijalnoj umjetnosti, glazbi i joť kojeemu ... • Što je umjetnost za tebe? — Umjet nost i je izraz . Kreativnost. Danas se svi pitaju ťto je umjetnost ... Za mene ne treba puno komplicirati oko te rijei i pojma. Svi se pitaju ťto je to, umjetnost se sama pita ťto je, a mi bi ustvari samo trebali stvarati, a tako onda i umjetnost dolazi, sama od sebe. • Kako bi ti definirao svoju umjetnost i kako se ona mijenjala kroz godine? — To je nekako iťlo samo od sebe. Napraviť neťto i to ti dalje daje povoda za razvijanje i ideť dalje. Nikad se nisam pokuťavao

vratiti unatrag, niti sebe definirati. Mislim da za tim nema potrebe. To ostavljam kritiarima da prosude i svrstaju me nekud. • U zadnjih nekoliko desetaka godina umjetnost je dobila nove mogunosti u novim medijima – video, kompjuterske animacije, obrade zvuka. Tu si svoje mjesto i ti pronaťao. Zaťto to, a ne klasina umjetnost? — Ja se ak bavim i jednim i drugim. Ako pod klasiku ovdje smatramo slike, ťtaelaje. Ako to moŞemo tako definirati. To je sve unutar ormata. Pokuťat u to ovako objasniti, likovna galerija moŞe ispasti prostor za svirku, neki eksperiment, ali koncertna dvorana ne moŞe bať postati mjesto za izlaganje slika. Svia mi se kad se ne zna granica, je li to izloŞba, koncert ili neki perormans. Galerija pruŞa tu mogunost. Mislim da bi trebalo eksperimentirati do te mjere da se to sve ponovno zaokruŞi u neku cjelinu. Svakakve su se mogunosti razvile, ali likovnost je likovnost. Osnove su osnove i to treba poťtivati.

Izgubljen efekt ťoka • S obzirom na to da je umjetnost samo uvoenjem kompjutora dobila potpuno nove smjerove, ťto misliť kakve se promjene mogu oekivati u narednim godinama? — Joť je avangarda pokrenula eekt ťoka, tako da mislim da se ljude viťe ni s im ne moŞe iznenaditi. Izgubljen je taj eekt. A ťto se promjena tie, pruŞa se tu puno mogunosti, ima puno ideja, puno pitanja, ali se esto prie ponavljaju. U budunosti vidim povratak neem klasinom. Ne doduťe onako

kao ťto su to radili u romantizmu, klasicizmu ili renesansi, nego moŞda bať sve to skupa. Povratak osnovama, crteŞu. • MoŞeť li izabrati sebi najdraŞi medij izraŞavanja i kako on utjee na tvoju kreativnost? — Teťko je rei. MoŞda je sad to elektronska glazba jer mi je to podruje joť relativno novo i nepoznato. Nekako me trenutno najviťe ispunjava. Interesantan mi je spoj zvuka i slike, iako ne prestrogi spoj toga. Tu vidim puno mogunosti. Dio se moŞe vidjeti u na ovoj izloŞbi. Ovo je na neki nain pokuťaj prenaťanja grafike u drugi medij, u video. To je neťto ťto joť razvijam, a za to je ipak potrebno puno vremena. • O emu razmiťljať kad stvarať? Što ti se vrti po glavi? — Svaťta. KaŞe se, puno je to umjetnika reklo, da bi trebalo zaboraviti na ono trenutno kad se stvara. Doduťe, ne raditi bez mozga, jer to je opasno, ali da bi trebalo zaboraviti na to da se sad neťto radi. Potrebno je kontrolirati stvari i odnose. Ipak, to nije pravilo. Ponekad najbolje stvari dolaze iz nekontroliranih situacija, razgovarať s nekim, skicirať neťto i ispadne puno bolje nego da si to planirano pokuťao razraditi. Zapravo sve ovisi o raspoloŞenju. • U zadnje se vrijeme sve viťe pojavljuju naťi mladi uspjeťni umjetnici, tu su Luka Buni, Smiljana Šaari - Buni, Kreťimir Hlebec ... Po emu se ti razlikujeť od njih i izdvajať od te cjeline? — Osim po izgledu? (smijeh) Mi esto skupa nastupamo u javnosti, zajedno izlaŞemo. Priamo o nekoj temi i dogovorimo se za skupnu izloŞbu na kojoj se moŞemo, ali ni ne moramo, drŞati te iste teme.

Na svojoj prvoj samostalnoj izloĹžbi Miljani se predstavlja videoradovima, slikama, grafikama i crteĹžima

AKOVEC - izloĹžbeni prostor Centra za kulturu – izloĹžba najnovijih videoradova, slika, graka i crteĹža Bojana Miljania. Miljani je 2003. godine diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnos u Zagrebu, a iste se godine poinje bavi pedagoĹĄkim radom u Ĺ koli za dizajn, teksl i odjeu u VaraĹždinu. Od 2006. godine radi kao profesor likovne umjetnos u Glazbenoj ĹĄkoli u VaraĹždinu i kao suradnik na strunom studiju Mulmedija, oblikovanje i primjena na VeleuiliĹĄtu u VaraĹždinu. IzloĹžbeni salon Muzeja Meimurja akovec - izloĹžba “Novac novog vijeka iz fundusa Muzeja Meimurjaâ€?. Rije je o prvoj izloĹžbi arheologinje Branke MarciuĹĄ, kustosice ArheoloĹĄkog odjela Muzeja Meimurja akovec. U prostoru IzloĹžbenog salona bit e izloĹžen novac iz razdoblja od druge polovice 15. do prve polovice 20. stoljea. Zgrada Scheier - izloĹžba “Novinska fotografija Meimurja 3.â€?. Na izloĹžbi se predstavljaju domai fotoreporteri: Zlatko Vrzan (Meimurske novine, Vjesnik), Vjeran Ĺ˝ganec - Rogulja (Veernji list) i Milivoj Kuhar (Veernji list). IzloĹženo je preko 40 svojih radova, nastalih u protekloj godini, na podruju Meimurske Ĺžupanije. Fotograje obuhvaaju teme iz polike, sporta, umjetnos, crne kronike ...

Bojanu je Miljaniu, osim slikanja, i glazba velika ljubav Uimo jedni od drugih. Ja tako na to gledam. Sve ĹĄto oni naprave meni je poticaj, jedni drugima dajemo neĹĄto kreativno. Jesmo mi razliiti, ali dijelimo taj neki isti osjeaj. Isti problem. (smijeh)

Novac kvari one s nerealnim Şeljama • Baviť se i glazbom. Predstavi nam i taj aspekt sebe. — Ne bih se svrstavao u neki stil. MoŞda neka ambijentala. Volim snimati zvukove izvana, skoro svaki predmet ima svoj zvuk i onda s tim dalje radim. Kao neki eksperiment, ali ne neťto previťe apstraktno. Nastane ambijentala, ali ima neku priu i teŞinu. Prvi put kad sam vidio Cool Edit, program za obradu zvuka u kojem je svaťta mogue, to me privlailo kao magnet, a i danas mi je ostalo zanimljivo. Osim toga, bavim se i aranŞiranjem i produkcijom glazbe drugih muziara. Ja i kolega imamo tonski studio, snimamo albume, produciramo, tako smo, recimo, suraivali smo s bendom Komedija. • Koja ti je najvea neispunjena Şelja? — Novac? To nam je svima Şelja, dobiti na lotu. • Pa dobro, kad bi osvojio nekih 10 milijuna kuna na lotu, na ťto bi ih potroťio? — UloŞio bih u studio, u nove komponente. I to bi bilo to, sve bi na to otiťlo, to bi bilo taman za studio. I to bi bilo to. Ljudi kaŞu da novac kvari, ali mislim da se meni to ne bi dogodilo. Novac kvari ljude koji imaju previťe nerealnih Şelja pa se izgube.

• Da moŞeť biti fiktivni lik, bilo u seriji, crtiu, filmu, koji bi lik bio? — Ljudi mi kaŞu da sam ja kao onaj Bojan iz crtia. Tako da izgleda da ja to ve i jesam, fiktivni lik iz crtia. Budunost u projektima s kolegama • Recimo da je izumljen vremenski stroj i da si nekim sluajem ti izabran da otputujeť u proťlost. Kada i kamo bi otiťao i zaťto? — Svugdje po malo. MoŞda u srednji vijek. KaŞu da je to bilo mrano doba, pa da osjetim to vrijeme, vidim katedrale onda tek sagraene. Ali zanimljivi su mi i renesansa i antika. • Gdje se vidiť za nekih 10 - 20 godina? — Tako daleko ne gledam. Mislim da u se istim poslom baviti, a nadam se da u postii joť viťe rezultata, i zadovoljstva. Glavno je da ide. Vidim se u zajednikim projektima s mojim kolegama, svejedno je li to izloŞba, multimedijalno neťto, koncert ... Vidim se negdje skupa s njima, zadovoljni smo, napravili smo neťto ... • Jesi li ikad poŞalio ťto si zaplovio u umjetnike vode? — Ne. Daleko od toga. Nezamislivo mi je da se bavim iim drugim. To je neťto ťto, bez obzira na sve, ne bih nikad mijenjao. Joť u srednjoj ťkoli mi je samo Akademija bila na pameti i znao sam da nema druge opcije. Samo to ili niťta. (mn, oto: Z. Vrzan)

KnjiĹžnica “Nikola Zrinskiâ€? akovec – izloĹžba povodom 500. obljetnice roenja Petra Zorania. IzloĹžba je organizirana s ciljem da se obiljeĹži obljetnica hrvatskoga knjiĹževnog velikana, autora prvoga hrvatskog romana “Planineâ€?, ali i da se upozori na niz pisaca koji zajedno sa Zoraniem u njegovo doba, u njegovom gradu, ine zadarski renesansni krug. Reiffeisen stambena ĹĄtedionica – izloĹžba u organizaciji UOLL-a, HDLUM-a i Rai eisena. Prodajna izloĹžba iji prihodi idu u dobrotvorne svrhe sadrĹži donirane radove meimurskih slikara okupljenih u HDLUM-u, radove velikana kao ĹĄto je Priska Kular te slike nastale na radionicama UOLL-a. Galerija Sabol – za predstojee dane darivanja u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec, (pokraj Gradskog poglavarstva) moĹžete odabra autore kao ĹĄto su V. Jorda, I. Oreb, M. Berber, M. VeĹža, M. DĹžamonja, E. Svilan, D. Ĺ˝ili, I. Lackovi, G. Politeo, D. Bahunek, D. Ĺ koda i drugi. Slike su razliih mova, tehnika i oblika, a moĹžete ih pogleda svaki dan do 15. sijenja 2009. godine. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Meimurca, Ruera BoĹĄkovia 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhvaa brojne radove Ladislava Kralja stare izmeu 50 i100 godina, te pokustvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog znaaja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovarajui na mogua pitanja. PRELOG – Riblji restoran Prelog - izloĹžba slika lanova Likovne udruge donjeg Meimurja. Na izloĹžbi dominiraju teme lirskih mova i ljepote prirode, a izlaĹžu: Franjo Musta, Damir Ĺ alari, Franjo RuĹžman Brko, Franjo Ĺ˝eĹželj, Jelena Kramar, Julija Pongrac, Marija BaĹĄnec, Slavko Duki, Milena Petkovi, Pavao RuĹžman, Stanko Padari, Zvonimir Dolenec, Ivan Bermanec, Stanko Sabol, Ankica Anna Pani Radovanev Panteli, Jurica Varga, Danijel Drvenkar, Mladen Ĺ poljari, Julija Weber i Ĺ˝eljko Petkovi.

Prigodan program i darivanje djece

Dvorana Pastoralnog centra u Prelogu – izloŞba slika Ljube Laha. IzloŞba jednog od najpoznajih hrvatskih umjetnika iz BiH koji ujedno slavi 60. obljetnicu Şivota, predstavlja njegova nova djela. Prihod od prodanih djela namijenjen je za izgradnju crkve u Žeravcu u Bosanskoj Posavini, ťkolovanje siromaťnih aka i studenata, bolesnu obitelj Lah i Napretkovu ljetnu ťkolu njemakog jezika. IzloŞba se moŞe pogleda do 10 sijenja.

U nedjelju 21. prosinca u DruĹĄtvenom domu Ivanovec odrĹžana je priredba u povodu BoĹžia u organizaciji KUD-a “KatruĹžeâ€? Ivanovec. U programu su sudjelovala djeca Djejeg vrtia Pelice Ivanovec, uenici Osnovne ĹĄkole i lanovi KUD-a. U prepunoj dvorani stvoreno je toplo i blagdansko ozraje. Publika je sa zadovoljstvom i pljeskom popratila izvoae, najburnije one najmanje.

Pizzerija RO-SA – IzloĹžba pod nazivom “Dvanaest autoraâ€?. Blagdansku izloĹžbu slika organizirao je Zvonimir Dolenec, a uz njega izlaĹžu Jurica Varga iz VaraĹždina, Vesnica Seek Abramovi iz Ludbrega, Julija Weber iz akovca, Julija Pongrac iz Goriana, urica Maretko iz Goriana, Mladen Ĺ poljari iz Donjeg Kraljevca, Franjo Musta iz Svete Marije, te Ivan Bermanec, Damir Ĺ alari i Franjo RuĹžman iz Preloga. Kao gos svoje slike izlaĹžu lanovi KUD-a “Ivan Vitez Trnskiâ€? iz Novigrada Podravskog, M. Rumek, J. Bobovec, I. RuĹžman, M. Kristovi, Ĺ . Vuli i S. IvaniĹĄ.

KUD “KatruĹžeâ€? Ivanovec

ObiljeĹžavanje BoĹžia prigodnom programom viĹĄegodiĹĄnja je tradicija u Ivanovcu i rezultat dobre suradnje vrtia, ĹĄkole i KUDa, uz svesrdnu podrĹĄku VMO-a Ivanovec. Sveanosti su nazoili i veterani Domovinskog rata Kluba Ivanovec, koji su na zavrĹĄetku programa darivali prigodnim poklonima djecu svojih lanova. Prigodnim poklonima KUD “KatruĹžeâ€? darivao je i djecu izvoae. (BMO)


4

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

KAKO PREŽIVJETI novogodiťnju veselicu?

Pun mi je kufer svega ‌ Piťe: Dejan Zrna

I dok mnogi jedva ekaju boĹžino novogodiĹĄnje blagdane, meni je lagano pun kuer svega. Novu godinu sam samo u posljednjih desetak dana “doekaoâ€? nekoliko puta. Najgora stvar po mene u svemu je ĹĄto su se blagdani “nakalemiliâ€? sredinom tjedna, pa se sve pretvorilo u totalni hedonizam od poetka do kraja tjedna. Kako to obino izgleda “obian danâ€? ovih dana. Domjenak poslijepodne ili naveer, niti se ne mora kao sluĹžbeno spremati za izlazak “u noâ€?, jer izlazak je ve tu. I tako to, gotovo pa svaki drugi dan. Kad se ue u ritam, teĹĄko je preskoiti neki dan, jer bi to bio “grijehâ€?. Pa onda ako nema nekakve “sluĹžbene eĹĄteâ€? za kraj godine koja se mora popratiti, onda se za promjenu skupi druĹĄtvo, koje se ve pomalo srdi ĹĄto ga kao “izbjegavaĹĄâ€?. Takvi su dani da se obino ne pije kava, nego neĹĄto “konkretnoâ€?. Pa ti budi “karakterâ€?. I kad se konano “zabarikadiraĹĄ domaâ€? - nema mira. Teleoni zvone: Daj dojdi, kaj se eka ‌ Razloga da se “moraĹĄâ€? negdje pojaviti k’o u prii. Odmor, ma kakav odmor ... Sad e opet svi rei, kak je lepo vama novinarima, samo od e-

ĹĄte do eĹĄte. Hm ‌ma da, ne mogu viĹĄe. Kad e konano taj doek i da sve bude gotovo. Makar, ve vidim da ultimativno tu nee biti svemu kraj. “Reprizaâ€? pada gotovo u idealan dan, u petak se opet moĹže zaruĹžit, jer drugi dan je subota, a u subotu takoer, jer slijedi slobodna nedjelja. Niti tu svemu nije kraj. U ponedjeljak zavrĹĄavamo novine, a u utorak je ponovno blagdan. Dan za slavlje, naravno! Ljudi moji, jesu li vam se izmijeĹĄali dani. Meni bogami jesu, viĹĄe ne znam kad je ponedjeljak, a kad subota ... P.S. - U firmi svi jedva ekamo naĹĄu novinarsku zabavu koja je obino u sijenju kad zavrĹĄe sve “sluĹžbeneâ€?. He, he ... ah, ah ...

Radosti relikvije na etiri kotaa PiĹĄe: Maja Novosel

U posljednje vrijeme nekako razmiĹĄljam o kupnji novog automobila. Vidite, moj sadaĹĄnji auto, Ford Scorpio iz ‘88, nije samo koriĹĄten auto. To je bio koriĹĄten auto ve onda kad smo ga kupili sredinom devedesetih. Dobro, u korist mu ide to ĹĄto je kupljen od neke firme u Njemakoj i ĹĄto navodno gotovo da nije bio voĹžen. A danas (uz nemalu pomo moje malenkosti koja je na njemu uila/ui voziti) i izgleda k’o da mu je 26 godina ili, u godinama auta, barem tri puta toliko. Pretpostavljam da bih ga moĹžda i mogla probati prodati – ali kao ĹĄto je jedan moj poznanik rekao: ak kad bi mu dala taj auto, on bi svejedno iĹĄao pjeĹĄke. Sjeate se one reklame za Peugeot? Onu gdje Indijac izlupa svoj auto da bi izgledao k’o Peugeot? E moj auto izgleda k’o da sam ja to probala napraviti (ĹĄto ja znam, moĹžda podsvjesno i jesam). Ali dobro, ima i moj auti svoje prednosti. Recimo, kad ste vlasnik relikvije na etiri kotaa, ne brine vas kad vam se bicikl zaleti u auto ili kad vas netko lupi vratima svog auta, ne pee vas toliko savjest kad sluajno stupi na parkiraliĹĄtu pogladite prednjim desnim dijelom... Ne brine vas kraa, jer, budimo realni, tko bi ga htio? Ako mi netko ukrade auto, sam si je kriv! Nema da ga poslije vraa na parkiraliĹĄte gdje ga je uzeo... A kad mu ulje pone curiti nasred ceste ili konice zakaĹžu, to nije moja krivica. U mom autu zimi nema straha da e vam biti prevrue, jer grijanje veinu vremena ne radi, a po ljeti se ne morate brinuti da ete se prehladiti od klime, jer klima su prozori (oni koji se uope daju otvoriti). TroĹĄi, pra-

Prva pomo za mamurluk Svi mi prelazak u drugu, novu godinu volimo dobro proeĹĄtati. Obino odemo na organiziranu zabavu, k prijateljima u grad, ili jednostavno ostanemo kod kue, ali ono ĹĄto je svakom od ovih scenarija zajedniko je dobra hrana i nekoliko “kapljicaâ€? vina ili druge omiljene “pijaeâ€?. No te “kapljiceâ€? esto na naplatu stiĹžu tek idue jutro. Budite se, a glava vam puca, muno vam je, smetaju vam glasni zvukovi ... estitam! Patite od novogodiĹĄnjeg mamurluka! (Samo se nadam da je zabava bila toliko dobra da barem sjeanje na nju umanjuje patnje ...) Ĺ to se tie lijekova za mamurluk, onaj u tableti (joĹĄ) ne postoji, ali zato ih ima koliko hoete iz narodne mudrosti koji se prenose s koljena na koljeno. Ĺ to biste trebali uiniti kako biste se rijeĹĄili svih simptoma mamurluka? Donosimo pregled najuinkovitijih, i onih malo manje uinkovitih, naina kako se rijeĹĄiti glavobolje, vrtoglavice i munine nakon dobre eĹĄte ...

“TeĹžakiâ€? doruak (jaja, ĹĄpek, prĹĄut, kulen i ostale sline delicije)

se probudite, svakih sat vremena popijte aĹĄu vode i uskoro e vam biti puno bolje.

na pameti, probajte se proĹĄetati i sigurno e vam biti bolje.

Hoe li upaliti? Mogue. ZaĹĄto? Visokom udjelu masnoa bit e potrebno duĹže vremena da se razgradi, pa bi vam mogao teĹĄko pasti na Ĺželudac, ali e osigurati kalorije potrebne tijelu nakon “ludeâ€? veeri. Osim toga, jaja sadrĹže aminokiselinu cistein koja je izvrsna za rjeĹĄavanja toksina iz tijela.

Sok od voa/frape

Hoe li upaliti? Da. ZaĹĄto? Meso sadrĹži vitamin B, koji je odlian za revitalizaciju vaĹĄeg tijela. Krumpir je bogat vitaminom C koji e olakĹĄati rad vaĹĄoj jetri, a zeleno povre kao ĹĄto su brokula zelje ili zelena salata dobar su izvor vitamina E koji pomaĹže detoksikaciju organizma. Samo izbjegavajte previĹĄe ulja koji usporava proces detoksikacije.

Voda Hoe li upaliti? Da. ZaĹĄto? Prije nego legnete popijte najmanje jednu aĹĄu vode, iako vam moĹžda nee lako kliznuti niz grlo. Zbog alkohola tijelo dehidrira, pa biste se, ako popijete vodu, trebali bolje osjeati idue jutro. Kad

va sitnica, nekih 12 litara po gradu. Osim toga, ima stvarno udobna sjedala, osjeať se k’o da si se zavalio u otelju ili, bolje reeno, propao u otelju, a i svi (to bi veinom bila ja) kaŞu da ima svoj ťarm. Kako bih ja rekla, to je auto s osobnoťu. Joť jedna dobra stvar je da glazbe u autu ima i bez radija - sjedala ťkripe, kontrolna ploa se drmusa i proizvodi svoj zvuk, brisai cvile, ventilator koji se ne da iskljuiti hui... ma divota jedna. Ne morate brinuti da e vam se elektronike brave pokvariti ili elektrini prozori, ili prozori uope. Mislim, jesu oni na autu, ali to je to. Nema brige oko kazni za prekoraenje brzine, jer star je i ne moŞe bať potegnuti. Niti oko autostopera, koji spuťtaju prst kad se pribliŞavam i ponovno ga diŞu za traktor koji me pokuťava prestii... Tako ja ve dvije godine razmiťljam o kupovini novog automobila. Mislim, mogla bih ja ono na kredit ... Al’ ťta u kad ovaj ide. Vozi ko lud. K’o da zna da mora, jer kad zakaŞe zna ťto mu slijedi... Tako ja ostajem pri svom monom vozilu s osobnoťu. Što eť, kakvi god bili, jedno drugom bať dobro odgovaramo.

Hoe li upaliti? Da. ZaĹĄto? Mamurluk je zapravo nain na koji vam vaĹĄe tijelo kaĹže da je bez energije i da ga trebate napuniti. Sok od narane ili nekog bobiastog voa dobar su izvor C vitamina i pomoi e vaĹĄoj jetri i ostatku organizma oporavak nakon naporne noi. Fruktoza e povisiti razinu ĹĄeera u krvi i nee vam se viĹĄe vrtjeti. Frape od banana koristit e vam jer je banana bogata magnezijem koji ublaĹžava glavobolju, te je ona prirodni antacid koji smiruje Ĺželudac.

Ĺ alica kave Hoe li upaliti? Ne. ZaĹĄto? Alkohol dehidrira tijelo i posljedica toga je mamurluk. I koein izaziva dehidrataciju, tako ete kavom samo pogorĹĄati simptome. VaĹĄem je tijelu potrebna voda.

VjeĹžbanje Hoe li upaliti? Da. ZaĹĄto? Energina ĹĄetnja ili plivanje u vaĹĄe e tijelo dovesti kisik koji potie protok krvi u vaĹĄ mozak i brĹže rjeĹĄava tijelo toksina. Iako vam je vjeĹžbanje vjerojatno zadnja stvar

Obilni kalorini ruak

Tablete protiv bolova Hoe li upaliti? Da, ali bi vam mogle viĹĄe naĹĄtetiti. ZaĹĄto? Znamo da e tablete protiv bolova pomoi vaĹĄoj glavobolji, ali razmislite ... VaĹĄa jetra je ta koja e “procesiratiâ€? te tablete, a ona je ve preoptereena obraivanjem svog tog alkohola koji ste popili. Osim toga, neke tablete mogle bi teĹĄko pasti na vaĹĄ sada osjetljiv Ĺželudac i izazvati joĹĄ viĹĄe problema.

Coca cola/ Pepsi Hoe li upaliti? Ne. ZaĹĄto? Ĺ eer u piu pomoi e vam da nadoknadite onaj koji ste izgubili veer prije i nee vam se viĹĄe toliko vrtjeti, ali Coca cola sadrĹži koein koji

POGLED ISPOD OBRVA

izaziva suprotan eekt od onog koji vi Ĺželite, ona vas zapravo dehidrira.

Klin se klinom izbija Hoe li upaliti? Ne. ZaĹĄto? Kratkorono e ovo upaliti, ali samo zato ĹĄto vaĹĄe tijelo prestaje “mislitiâ€? o mamurluku i poinje se boriti s novim unesenim alkoholom. VaĹĄ mamurluk e se vratiti, vjerojatno joĹĄ gori nego prije, pa ovo definitivno nije dobra ideja.

Spavanje Hoe li upaliti? Da. ZaĹĄto? Zato ĹĄto je najbolji lijek za mamurluk ... vrijeme. Popijte vode i otiite spavati. Ĺ to dulje odspavate, to ete krae morati trpjeti svoj mamurluk. (mn)

PiĹĄe: Tihana Babi

Kaj bi mi cure zapravo htjele !? Kad piĹĄeĹĄ za javnost, onda naravno javnost i komentira sve ĹĄto napiĹĄeĹĄ. Mene pitali deki, da kaj bi mi cure htjele. Seks? Ili kaj? Na to historijsko pitanje nikako ne moĹže Ĺžena muĹĄkarcu odgovoriti, ini mi se, da bi on to razumio otprve. Cure ne mogu sakriti svoje zgraĹžanje kako tako “jednostavnaâ€? stvar njima moĹže biti toliko neshvatljiva. Budui da viĹĄe nismo mala djeca, mi vam prvenstveno neemo lijeninu. Besposliara. Nekoga tko nema za kapuino. Jer ako ni za kapuino ne moĹže nabrojiti siu, kaj eĹĄ s njim kad Ĺživot zagrize? Onda neemo ni dangubicu. Onoga kaj ne zna kaj bi sa sobom poslije posla. Daj, nai neki hobi! Pri tome definitivno ne mislim na playstation! A ni na podrigivanje, pljuvanje u dalj, ispijanje gemiĹĄta i slino.

Nego na neĹĄto produktivno. Niste li skuĹžili da su najsexi ljudi koji doobro rade neĹĄto? Ljudi od “zanataâ€?? Neemo ni alkoholiare, manijake, perverznjake, kockare, prostake... to su sve “preskupiâ€? hobiji. I novano, a da ne govorimo koliko emocionalno, koĹĄta biti nekome psihijatar. Ni mamini sineki nas ne zanimaju. Ne moĹžeĹĄ mi na prvom spojaku ve govoriti kako tvoja mama ima lijepe oi. Jednostavno ne moĹžeĹĄ! Molimo vas, deki pazite kakve cipele si kupujete! Po cipelama se svaĹĄta da zakljuiti. Nemojte da vam prsti vire, nemojte imati “picolovkeâ€? u kojima si rizuru vidite, nemojte nositi cipele s placa u Maarskoj. To nije seexi. Ajde, molim te... Nemojte da vam dlake vire van iz koĹĄulje, nemojte si oblaiti uske hlae; jer ne moraju svi znati da imate okserice! Ako ste poeli elaviti, zaboravi-

te tupe ili navlaenje kose s jedne strane glave na drugu. PodĹĄiĹĄajte si dlake iz nosa i uha, operite si zube. Mislim, ovjek danas baĹĄ sve mora rei. UĹžas! Nije lijepo gledati i “slinitiâ€? za drugim curama, kad je vaĹĄ komad blizu. Ako se ve ne moĹžete kontrolirati kad je nema u blizini. Nemojte se hvaliti kako vam bivĹĄa stalno piĹĄe, i da ste ve jadni zbog toga! Jer, to vam nitko pametan nee povjerovati! Jadni su ti pokuĹĄaji pravljenja komada ljubomornim, dok priate o vaĹĄim proĹĄlim osvajanjima. Nemojte se toliko hvaliti. Dajte da neĹĄto zakljuimo i same. Nemojte biti napasni, nego uhvatite ritam. Ono malo, pomalo... Ne prenjeĹžno, ne pregrubo... Mislim, nacrtati vam baĹĄ ne mogu. Ĺ˝ene vole biti osvojene! Ali ne baĹĄ da te rajer opali toljagom i odvue doma. Ne-

mojte nas siliti. Natjerajte nas da vas same poĹželimo. Mogla bi do jutra nabrajati zapravo ĹĄto sve neemo. Cure mi vele da je to izgubljen sluaj. Vidite vi do ega je doĹĄlo? Ne bi ovjek vjerovao ega se mi Ĺžene sve nasluĹĄamo i nagledamo. U. Ali, da skratim, znate ĹĄto bih svaka Ĺžena htjela? Kako ono pjeva BalaĹĄevi; aha, “da nam krene ĹĄav na arapi kad nas poljubi...â€?


5

30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Partner e vam biti velika podrška u rješavanju nekih problema. Bit ete svjesni da pored sebe imate osobu koja vas iskreno voli. Na Badnju no uživat ete u okruženju osoba s kojima ete otvoriti zanimljive teme važne za vašu budunost. U središtu pažnje bit e poslovi vezani za kredite, obveznice ili dionice. Neki od vas razmišljat e o ulaganjima u nekretnine dok e one koji su manje skloni riziku privui povoljni uvjeti za dugoronu štednju. Odnosi s pretpostavljenim e se zaoštriti. Osporit e neke vaše odluke. Dobro pazite da poetkom tjedna nesuglasice meu vama ne prerastu u ozbiljniji sukob. Zbog naklonjenog Marsa tjedan je povoljan za sportske aktivnosti. Tjelovježba e goditi svima vama, bez obzira bavite li se sportom aktivno ili rekreativno. VAGA (24.9.-23.10.) Neki od vas e ozbiljno razmišljati o potomstvu, a imate li djecu, posveivat ete im puno vremena i pažnje. Ako ste slobodni tjedan e biti dinamian, ispunjen akcijom i željom za uzbuenjima svih vrsta. Bit ete puni vjere i optimistini u svemu što inite. Poslovi e vam ii po planu, postii ete neke važne dogovore, potpisati ugovore i ostvariti poslovnu suradnju s jednom firmom koju ve dugo vremena priželjkujete. U petak ete imati manjih problema u interakciji s drugima. Mnogi bi mogli pogrešno tumaiti vaše rijei, pa je možda bolje da se suzdržite i neke situacije ne komentirate na glas. U subotu biste mogli ostvariti znaajan kontakt i to s osobom koja vam se dopada ve duže vrijeme. Kraj tjedna iskoristite za njegu tijela ili promijenite frizuru.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Kad je ljubav posrijedi reagirat ete instinktivno i neete pogriješi. Znate kojim situacijama trebate da prioritet, a koje staviti na listu ekanja. Veina e teško usklaiva brane i obiteljske obveze s poslovnim. Razmatrat ete mogunos koje bi vam mogle pomoi da uvrste svoj poslovni status i steknete veu sigurnost. Neoekivani nancijski dobici omoguit e vam da blagdane doekate u opuštenom raspoloženju. Iako ete prihva neka pravila igre i pokuša se ponaša u skladu s njima, nerijetko ete se nai u okolnosma koje e iskušava snagu vaše dosljednos. Ovaj e vam tjedan godi društvo veselih osoba, boravak u prirodi i poveana zika akvnost. Bolje ete se osjea i u psihikom i u tjelesnom pogledu.

Bit ete skloni kritiziranju partnera. želite li izbjei njegovo uzrujavanje i imati mir u kui - pažljivo birajte rijei. Slobodni e biti suzdržani prema osobi koja im se pokušava približiti. Obratite pozornost na uzbuenja koje krije srijeda. Pronalazit ete lakši i brži put do poslovnog uspjeha i ostvarenja ambicija. Uživate naklonost planeta, pa su vam kolege, poslovni partneri i nadreeni naklonjeniji, a materijalne prilike postaju sve bolje. Mogui su problemi i razmirice s jednim suradnikom u ponedjeljak. Budite na oprezu i izbjegavajte uvlaenja u uredske prie ili traeve. Više rauna povedite i o urednoj prehrani. Unato problemima pronai ete vremena za sebe i svoja zadovoljstva. Nedjelja e biti kao stvorena za izlazak, druženje i obiteljska okupljanja.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Sve ono što ste zanemarivali u odnosu s partnerom ovaj ete tjedan biti u prilici da riješite. Ne propuštajte priliku. Ako ste slobodni, na putovanju ete upoznati osobu koja e na vas ostaviti jak utisak. Mogli biste se nai na meti kritike zbog naina rada i odnosa s kolegama. Nemojte dozvoliti da vas povrijedi mišljenje osoba do kojih i ovako ne držite puno. Puno je bolje da energiju u potpunosti usmjerite na posao. Krajem tjedan bit ete umorni i neraspoloženi za druženje. U svemu tome pazite da ne budete pretjerano grubi ili da nekim postupkom nehotice ne povrijedite one koji to nisu zaslužili. Ovaj e vam se tjedan pružiti prilika da se više posvetite domu i lanovima obitelji. Odgodit ete neke poslovne dogovore i svoje ljubljene staviti u prvi plan.

Mogla bi vas opsjedati osoba koje vam se nee svidjeti. Neete biti strpljivi, niti ete šutke podnositi njeno udvaranje, ve ete izravno i grubo prekinuti svaku daljnju komunikaciju. Badnja no skriva slatke ljubavne tajne. Ovaj ete tjedan pamtiti po brojnim sastancima, pregovorima ali i po realizaciji nekih planova. Isticat ete se u radnoj sredini, ne samo po naglašenoj kreativnosti ve i po potrebi da kritizirate rad koji ne donosi rezultate. Više gledajte svoja posla i manje se osvrite na ono što drugi rade. Vaša netaktinost bi vam mogla stvoriti neprijatelje ili narušiti odnose s ljudima do kojih vam je stalo. Imat ete priliku da na jednom zanimljivom poslovnom sastanku puno toga nauite od iskusnijih ili starijih suradnika. Ako ste nekog povrijedili zatražite oprost.

Puhaki orkestar opine Donji kraljevec izvodi Anen polku

TRADICIONALAN KONCERT Puhakog orkestra opine Donji Kraljevec

Valceri i samba za publiku U petak 26. prosinca održan je u sportskoj dvorani u Donjem Kraljevcu tradicionalan božino novogodišnji koncert Puhakog orkestra Donji Kraljevec pod ravnanjem Ivana Belovarija. Koncert je zapoeo tradicionalnim božinim pjesmama: U to vrijeme godišta, Narodi nam se, Tiha no, te valcerom Kneginja ardaša te potpourrijem DIxileland for band. U drugom dijelu koncerta nastupili su uenici Osnovne glazbene škole “Miroslav Magdaleni” iz akovca, Podruna škola Donji Kraljevec. Potom su orkestar i vokalna skupina izveli Spoved, a Ženska vokalna skupina KUD-a opine Donji Kraljevec otpjevala nekoliko božinih pjesama, a u programu su sudjelovali i uenici OŠ Donji Kraljevec. U završnom dijelu koncerta puhai iz Donjeg Kraljevca odsvirali

Nastup ženske vokalne skupine uz pratnju na pijaninu su Valcer mladosti iz Božine bajke, Anen polku, te sambu Brazil, na koju su plesali lanovi plesnog studija

Livi iz akovca. Božini koncert pratilo je nekoliko stotina mještana i gostiju. (JŠ)

RAK (22.6.-22.7.) Namjeravate li ovaj tjedan okonati ljubavnu vezu koja vas više ne ispunjava sreom i zadovoljstvom ne inite to naglo. Ne žurite, ostavite sebi vremena i dobro razmislite o svakom sljedeem koraku. živcirat e vas postupci vaših kolega, njihove radne navike koje e biti u suprotnosti s vašima te ponekad nerealna oekivanja poslodavca. No, unato svim manje više prolaznim neprilikama, uspješno ete obavljati povjerene vam zadae. U petak ete osjetiti kako vam tijelo zahtijeva odmor. Dobro pazite da ne pretjerate s radom, jer prejaka intelektualna aktivnost može biti glavni uzrok stresa i fizike slabosti. Mogua je poslovna ponuda od osobe koja živi u drugom gradu ili državi. U subotu e vam se netko pokušati približiti preko zajednikih poznanika ili suradnika. JARAC (22.12.-20.1.) U voljenoj osobi ete pronalaziti sve što vam je potrebno za ljubavnu sreu, što znai da ete ostvari vrsto prijateljstvo i bezgranino razumijevanje. Samci e i dalje bi u potrazi za onim pravim. Profesionalan, odgovoran i temeljit pristup u svemu onome što radite i ovaj e tjedan urodi plodom. Nadreeni e vas javno hvali i pocati, a suradnici i kolege cijeniti vaše mišljenje i tražiti savjete. Nemojte se previše naprezati i precjenjivati svoje zike sposobnos. Mnogi od vas e se mui bolovi u kralješnici, a mogua je i neoekivana zubobolja. Neki od vas e se okrenu svojoj duhovnoj strani te poeti prouavati alternativnu medicinu koja bi im u lijeenju nekih smetnji mogla pomoi.

LAV (23.7.-23.8.) Sretni ste i zadovoljni sobom. Partner e vas podržavati u onome što radite što e dodatno poboljšati vaš odnos i dati mu stabilnost. Ukoliko ste slobodni ne žurite u novu vezu, mogli biste se razoarati. Uspješno ete se snalaziti u dogaajima koji slijede. Iako vaša poslovna situacija nije osloboena problema, sasvim dobro ete se nositi s izazovima i rješavati nesporazume ili manja neprijateljstva s suradnicima. Sredinom tjedna možete osjetiti poveani nemir i dekoncentraciju koji e vas u omesti u obavljanju svakodnevnih obveza. Umor i pospanost može se produžiti i na dane vikenda. Najbolji nain da održite dobru psihofiziku ravnotežu i oduprete se umoru, bit e više kretanja te povean unos vitamina, svježeg voa i povra u prehranu. VODENJAK (21.1.-19.2.) Najviše ete se radova dugim, mirnim veerima i opuštanju s voljenom osobom. Ukoliko ste slobodni u vama e se probudi duhovi prošlos, izazvani susretom s osobom s kojom ste bili u strastvenoj vezi. Pred vama je zanimljiv i akvan tjedan. Neete biti ravnodušni na nagle kadrovske promjene, ali ete se vrlo brzo prilagodi novim okolnosma i suradnicima. Neki od njih e vam ubrzo posta dobri prijatelji. Poetkom tjedna ete doi do novih spoznaja o tome na koji vas nain doživljava okolina. No, radi li se o neijim neprovjerenim izjavama ili trau, ne shvaajte stvari preozbiljno. U utorak e vam se pruži prilika da svojom, profesionalno pripremljenom prezentacijom zadivite važne poslovne ljude i tako osigurate nove poslove.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Partnera e nervirati vaš perfekcionizam i potreba da o svemu vaša rije bude zadnja. Bit ete naprasiti, nervozni i neprimjereno reagirati na svaku njegovu primjedbu što bi moglo još više pogoršati odnose. Budite oprezniji prilikom ulaganja novca jer biste mogli pogriješiti. Pomo potražite kod strunog savjetnika i ne žalite za novcem koji ete mu platiti, jer je to još uvijek puno manje od mogueg gubitka kod ulaganja. Zbog nepovoljnog Marsa ste nervozni i napeti što e vam priskrbiti mnogo nepotrebnih problema. Od subote se pritisci polako smanjuju i razgovorom ete riješiti nesporazume. Ponedjeljak e biti odlian dan za poslovne sastanke i pregovore. Prisutne ete oduševiti svojom profesionalnošu, elokventnošu i ozbiljnošu. RIBE (20.2.-20.3.) Doi e do izražaja vaša maštovitost pa e u vezama sve više dominira romanka i strast. Slobodni e prema jednoj osobi gaji dublje osjeaje ali još nee smoi dovoljno snage i pokazati što im je na srcu. Izvjesno je da e vaš rad bi izložen oku javnos koji e bi vrlo strog kriar u ocjeni vaših sposobnos, ali i imbenik koji e vas zaustavljati u napretku ili pak ubrzati vaš put prema uspjehu. Veina vaših zdravstvenih problema bit e vezana uz neuredne životne navike. Konzumiranje kofeina, nikona ili alkohola negativno e se odražavati na vaš izgled i reme san. Društveni život bit e izuzetno dinamian i bogat. Neete propušta ni jednu priliku da se opuste i uživate u koncerma, odlascima u kazalište ili kino.


6

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

Tron za itae horoskopa

Preplavljeni pesimizmom

Piše: Stjepan Mesari Zapravo naslov je mogao biti “Zašto ne želim Ivana Mezgu za središanskog gradonaelnika, a Matiju Posavca za meimurskog župana”. A pravzaprav u ovo blagdansko vrijeme imao sam za napisati zanimljiv tekst i komentar života ovjeka koji je sve svoje dao drugima, da bi pred Boži, poput svete Obitelji, ostao sam izvan grada i svih zbivanja. No, ne mogu dva puta prevariti svoje itatelje, pak pišem o ljudima koji su se javno izjasnili da žele biti na politikom tronu. Kaže moj glavni urednik kako je itatelj naša svetinja, a to znai da ja to jednom nisam poštivao. Naime, pred mjesec – dva, kada je u Knezovcu osnovan ogranak HNS-a, njegov povjerenik Matija Posavec izmeu ostalog mi je rekao kako je njihov kandidat za središanskog gradonaelnika Ivan Mezga, vlasnik Radija 105 iz Selnice, pitavši me usput što ja o tome mislim. Vijest je mogla biti zanimljiva itateljima, ali ... Matija me zamolio da o tome ništa ne pišem, jer još nije “sazrelo”, ali da kada bude “zrelo” ja u prvi znati. Ja sam svoje održao, premda sam o svemu znao i više od Matije, ali dogovor je dogovor, pak ozbiljni smo ljudi, a jedan od nas i želi biti župan. Ne znam je li sve “dozrijelo”, ali jedna itateljica tiska mi je u utorak u starakom domu kod Stubiarevih rekla da je “v Meimurju” proitala kako je Ivan Mezga kandidat za gradonaelnika Murskog Središa, ustvrdivši kako “u tvojim novinama” ništa o tome ne piše. Matija me prevario i zato ga ne želim za svog, odnosno meimurskog župana. Konano, Matijin najvei doseg je itanje ho-

roskopa i glazbenih želja na ponajboljoj hrvatskoj radiopostaji, što je premalo za župana koji u županiju mora privui milijune kuna. Mezgu pak ne želim za svog gradonaelnika iz više razloga, a osnovni je što taj ovjek astohlepan, jer samo tako si mogu protumaiti njegovu želju da se kandidira za središanskog gradonaelnika. Zatim s njegovog radija uglavnom dopiru cajke, iriline i alpsko etnike pjesme i po meni takav ovjek ne može voditi jedan grad kakav ja želim. Konano, taj se ovjek kandidirao za naelnika opine Selnica, gdje je uz pomo rodbine i “vinskih pajdašov” nakupio glasova za samo jedan mandat. Istina, Matija je rekao kako mu Mezga jami podršku Mesia i aia, te glasove HNS-a, SDP-a i Roma, a i HDZ je voljan ga podržati. Ja nisam siguran da je to baš istina. Obojica imaju pravo kandidirati se za željene im funkcije, no moj glas nee dobiti. I još k tome da me o svemu izvješuje HNS-ova glasnogovornica Karmen Benik, koja pak je najdalje došla uzimajui na Mezginom radiju glazbene želje i male oglase. Kaj je preve, je preve, pa makar i od prvog ovjeka HNS-a i Mesi aievog pouzdanika.

Piše: Danijela Mihoci Za nas Hrvate kažu da smo jedan od optimistinijih naroda, no posljednja istraživanja pokazala su upravo suprotno. Na popisu optimistinih nas nema. Preselili smo u onu drugu grupu. Pridružili smo se Grcima i Ircima koji stoje u redu pesimista. Istraživanje na koje se pozivam, a proveli su ga Puls i Gallupa, govori da ak 56 posto Hrvata oekuje da nam dolazea 2009. godina nee biti bajna. Dapae, bit e lošija, smatraju. Svega 17 posto ispitanika, a istraživanje je provedeno telefonski na uzorku od tisuu ljudi, sklona je optimizmu i oekuje, nada se da e idua godina biti bolja. U lanjskoj anketi nismo bili tako crnogledi. udi me u neku ruku ovakav nalaz budui da smo mi u Hrvatskoj tradicionalno skloni opredjeljenju da je aša napola puna, a ne napola prazna. Odakle taj pesimizam? Možda od straha pred budunošu koji je izazvan krizom koja je, eto, pogodila ekonomije svih zemalja, pa tako i nas koji smo dio toga globalnoga sela. Uporište za takvo objašnjenje mogu nai u još jednom rezultatu istraživanja koji govori da 48 posto anketiranih smatra da e sljedea godina biti problematina ne samo u zemlji, ve i na meunarodnoj razini. Razloge pesimizmu lako je pronai. Troškovi života iz dana u dan sve više rastu, no to se ne dogaa s primanjima. Graani se obilno koriste karticama i gomilaju minuse. Kune blagajne rastegnute su do maksimuma i samo što ne popucaju po šavovima, pa se zbog pukog preživljavanja pribjegava kreditima. No, odnedavno više nije tako jednostavno doi do kredita

jer banke su se preobrazile u big brothere koji sve vide. I ono što je donedavno bilo sakriveno. Mislim tu na kredite u drugim bankama, na lažne isplatne liste koje su davali poslodavci kako bi se vi mogli zadužiti. Igra skrivaa je završila. Nema više varanja, nema više kredita. Banke su skresale i prevelike minuse koje su ranije odobrile, iznose brzih kredita koje su nudile. I to je jedan od razloga zašto su Hrvati postali pesimisti. No ne trebaju biti. Nekako mi se ini da su banke ovim restrikcijama zapravo uinile veliku uslugu svim prezaduženim graanima. I sama se udim svom pozitivnom stavu spram bankama, ali eto. Ovime je dužnicima pružena prilika da se konsolidiraju. Da se prestanu nanovo zaduživati i da ponu vraati svoje dugove. Teško je, meutim, štedjeti u vrijeme krize, kada i majstori preživljavanja ne nalaze nova rješenja. U radu je spas, kazuju onu. Novi prihodi opuštaju stegnuti remen. No kako i gdje zaraditi više? Kada naete odgovor na ovo pitanje, našli ste i rješenje. Sretno!

Televizija kao negativan fenomen Piše: Helena Zear

UDRUGA ZA POMO osobama s mentalnom retardacijom Meimurske županije

Organizirali božini susret za svoje lanove Prošli je utorak Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Meimurske županije u dvorani Samostalnih sindikata organizirala ve tradicionalni božini obiteljski susret. Druženje povodom nadolazeih blagdana bilo je organizirano za lanove udruge i njihove obitelji. Nakon nekoliko otpjevanih božinih pjesama podijeljeni su poklon paketi lanovima udruge i njihovim obiteljima. Kraj godine uvijek je prigoda da se kaže ponešto o godini iza nas te o planovima za sljedeu. - Ove 2008. godine bili smo jako zaposleni, a mislim da smo bili i uspješni. Puno smo napravili, a za to možemo zahvaliti našim angažiranim lanovima, roditeljima i strunjacima. Meutim,

lanovima Udruge i njihovim obiteljima podijeljeni su poklon paketi povodom nadolazeih blagdana moram napomenuti da je sljedea godina od velikog znaaja za nas jer obilježavamo 40 godina rada naše Udruge, kazale je dr. Jadranka Hranilovi, predsjednica Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Meimurske županije. (H. Zear)

Djed Mraz razveselio je sve prisutne, od najmlaih do najstarijih

Masovne tunjave, nasilje, ubojstva, sve su to prizori koje sedam dana u tjednu ak u bilo koje doba dana možemo vidjeti na našim malim ekranima. Zanima me kako je mogue da se jedna emisija poput Istrage može emitirati u vrijeme kad je veina djece još uvijek budna, dok se neke emisije ili serije, rekla bih normalnog sadržaja, prikazuju u nonom terminu?! Djeca kao znatiželjna bia esto oponašaju vieno i nisu svjesni opasnosti i posljedica. Stoga bi mediji trebali biti svjesniji toga koju odgovornost imaju. Jer istraženo je da nakon što televizija izvijesti o, primjerice, samoubojstvima, u sljedeih nekoliko dana poraste njihov broj. Ovaj oblik oponašanja ima ak i struan naziv “Wertherov efekt”. Davanje publiciteta samoubojstvima može stvoriti ideju da je ono normalno. Pojava televizije znaajan je dogaaj koji se kao dio socijalne revolucije dogodio kasnih 40-ih godina 20. stoljea. Taj ureaj sa sobom je donio pozitivne stvari u smislu edukacije i zabave, ali se pokazalo da njegovo prisustvo u svakom domu ima i mnogo negativnih uinaka, ne samo na najmlae ve na cijelu obitelj. Televizija izlaže mlade ljude nepoželjnim vrijednostima, ukljuujui nasilju i drugim oblicima devijantnog ponašanja, kao i nepoželjnim politikim i moralnim shvaanjima koja su, nerijetko, u suprotnosti s obiteljskim sustavom vrijednosti. Izlaganje novim i razliitim idejama nije nužno negativno, ali prevelika izloženost televiziji može izazvati neželjene posljedice u slu-

aju kada gledanje televizije oduzima vrijeme koje bi trebalo provoditi u interakciji s drugima. Velik broj ljudi provodi sate gledajui TV. Sve primamljivije televizijske reklame pobuuju želju za materijalnim dobrima koja kao da bi popunila prazninu nastalu zbog nedostatka interakcije s drugima. Djeca tijekom odrastanja ue razlikovati dobro od lošeg. S obzirom na to da ona ue opažanjem kako se ponašaju drugi ljudi, može se pretpostaviti da, ukoliko na televiziji gledaju nasilne sadržaje, takav e oblik ponašanja i sami usvojiti. No nisu samo najmlai skloni oponašanju nasilja s TV ekrana. Svakodnevna izloženost nasilnim sadržajima na neki nain sve ljude ini neosjetljivima na nasilje te im ono postaje normalna svakodnevna stvar. Rekla bih da televizija ima velik utjecaj na socijalno ponašanje ljudi. I dok ponekad može sasvim pozitivno utjecati na ljude ukoliko prikazuje pozitivne obrasce ponašanja, televizija kod ljudi nerijetko izaziva nepoželjno ponašanje koje je i bez nje sve prisutnije u današnjem društvu.

Zašto je važno što je rekao Piše: Josip Šimunko akademik Kožari Akademik Ivan Kožari, poznati hrvatski i svjetski kipar, profesor Likovne akademije, koji je nedavno poklonio gradu Zagrebu preko 6000 svojih kiparskih radova, a kojeg oni koji brinu o umjetnosti i likovnosti smatraju veoma znaajnim suvremenim umjetnikom, izrekao je ovih dana nešto što bi trebalo stajati kao citat pred svakim naelnikom i gradonaelnikom u Meimurju. On je u povodu smrti istaknutoga hrvatskog naivnog slikara Ivana Rabuzina, koji je umro 19. prosinca, jednostavno rekao: - Ivan Rabuzin je bio velika povijesna linost koji je zadužio i uzdigao našu umjetnost. Bio je i kao ovjek izvanredna osoba i znao je da je veliki slikar. Pjesnik hrvatskog krajolika Ivan Rabuzin živio je u malom zagorskom selu Klju itav život, te skromno slikao ono što je osjeao svojim srcem, a jednom prigodom rekao da je postao sretan tek kad je zapoeo slikati. Tražio je svoje inspiracije itav život, a tek kad je odluio slikati, bilo je to ono što je oduvijek želio biti. Likovno, Ivan Rabuzin je s tek nekoliko elemenata, krugom, suncem, cvijeem, drveem, kuicama, dostigao vrh svjetske likovne umjetnosti, i to samo svojim unutarnjim idejama radosti života. Svijet, odnosno likovni kritiari i kupci to su shvatili i slike Ivana Rabuzina cijenjene su posebno u Japanu i Europi. Tako ak i keramike šalice u Europi za kavu nose motive Ivana Rabuzina, a vaze iz Japana jednoga drugog našeg naivnog slikara, nedavno preminulog Ivana Lackovia Croate. Zašto Hrvatska nije imala tvornicu porculana s motivima slika Ivana Rabuzina otprilike se zna, kao i za mnoge druge naše neiskorištene mogunosti. Slikar, a pogotovo slikar naive, nije u domaim oima velik i znaajan

tako dugo dok vani ne postane slavan, kao što se to, na sreu, dogodilo Ivanu Rabuzinu. Kao da naši likovni kritiari i povjesniari umjetnosti ponajprije, a onda i mnogi drugi koji se povode za njima, imaju jedan recesivan gen koji im unaprijed donosi spoznaju da u nas ništa ne valja. Zbog toga je veoma važno to što je za Ivana Rabuzina, pa makar i u asu smrti, izrekao akademik Ivan Kožari, ijim se rijeima ne može odrei, a što je ovdje iznimno važno, umjetnika vjerodostojnost. No što je on doista rekao? On je jednostavno rekao da je Ivan Rabuzin bio velik hrvatski slikar i velika povijesna linost, koji je zadužio našu umjetnost. Ništa više niti manje. Zašto on, na primjer, nije rekao da je Ivan Rabuzin bio veliki naivni slikar? Zato jer je sasvim svejedno kojem je umjetnikom pravcu slikar pripadao, važno je samo je li netko veliki umjetnik. A Ivan Rabuzin je svakako bio, usprkos vici i galami više ili manje priuenih likovnih znalaca u nas. Na znanje mnogim našim naelnicima i gradonaelnicima, ali i takozvanim likovnim organizatorima kulture koji s podcjenjivanjem gledaju na meimurske naivne likovne umjetnike, koji meimurskog Rabuzina ni ne žele prepoznati, a kamoli nešto drugo.

Dobar odaziv ovoj akciji pokazatelj je sve vee osviještenosti graana o šeernoj bolesti

UDRUGA DIJABETIARA Meimurja akovec

Mjerili šeer i tlak U subotu 13. prosinca u Scheierovoj zgradi u akovcu svi zainteresirani mogli su besplatno izmjeriti svoj šeer i tlak. Mjerenje su vršili lijenici internisti Županijske bolnice akovec koji su, uz mjerenje, savjetovali i educirali ljude koji su se odazvali

ovoj akciji. Dobar odaziv pokazatelj je sve vee osviještenosti graana o šeernoj bolesti. S obzirom na to da veina ljudi nema aparat za mjerenje šeera u krvi, ovakve akcije uvijek su dobro došle. (H. Zear, foto: Vrzan)


7

30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

High school musical 3: maturanti glazbena teen komedija ReĹžija: Kenny Ortega Uloge: Zac Efron, Vanessa Anne Hudgens, Ashley Tisdale

Dan kad se zemlja zaustavila vlade i znanstvenici utrkuju s vremenom kako bi rijeĹĄili zagonetku njegovog dolaska, Helen (Jennier Connelly) i njezin mladi posinak nau se upleteni u njegovu misiju – i poinju shvaati ĹĄto tono znai kada se Klaatua opisuje kao “prijatelja Zemlje“. Film je reĹžirao Scott Derrickson (Egzorcizam Emily Rose), a u filmu igra i oscarovka Kathy Bates.

Napeti SF triler. Film prat i jednu prosjenu ameriku obitelj i njena nastojanja da se odupre misterioznim i smrtonosnim dogaajima. Radnja se dogaa u New Yorku, tonije u Central Park. U srediťtu prie je udna i pomalo nerazumna krizna situacija koja se dogaa u koju su ukljueni srednjoťkolski proesor, njegova supruga i mlada djevojka‌

KRONIKE IZ NARNIJE 2

“Kronike iz Nasrnije: Kraljevi Kaspijanâ€?. Znamo kako je zavrĹĄio prethodnik – vjeĹĄtica je ubijena, sva dobra i poĹĄtena bia su dobila nove vladare, brau i sestre Pevenise, a stari mudri lav Aslan je konano mogao unoviti trei mirovinski stup i krenuti u zasluĹženu penziju. Eto, a radnja ovog novog nastavka odvija se otprilike tisuu i tristo godina nakon tih dogaaja. Ormar je nestao, Bijele vjeĹĄtice odavno nema, a od Aslana nit’ traga nit’ glasa. Peter, Susan, Edmund i Lucy Pevensie iznenada su pozvani natrag u arobnu zemlju Narniju gdje ih doeka drastino drugaiji svijet od onog kojeg su ostavili iza sebe. Po dolasku saznaju da je zavrĹĄilo vrijeme blagostanja, a zemlju su pokorili Telemarini i sada njome nemilosrdno vlada zli kralj Miraz.

PREBACUJEMO VAĹ E VIDEO MATERIJALE (SVADBE, ROENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

DOBITNIK IZ PROĹ LOG BROJA: Josip Strahija, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC etvrtak, 1.1. 17,30 HIGH SCHOOL

MUSICAL 3: MATURANTI HIGH SCHOOL MUSICAL 3: SENIOR YEAR glazbena teen komedija ReĹžija: Kenny Ortega Uloge: Zac Eron, Vanessa Anne Hudgens, Ashley Tisdale

19,30 DAN KAD SE ZEMLJA

ZAUSTAVILA

l. br: _______________________________

THE DAY THE EARTH STOOD STILL

Ime i prezime: ______________________

SF triler ReĹžija: Scott Derrickson Uloge: Keanu Reeves, Leanne Adachi

________ _____________________________

petak, 2.1. 17,30 HIGH SCHOOL

MUSICAL 3: MATURANTI

s nemilosrdnim pribliĹžavanjem upisa na akultet, Troy (Eron) i Gabriella (Hudgens) prisiljeni su se suoiti s neugodnom injenicom da e uskoro biti razdvojeni. Uz ostale pripadnike Wildcatsa, oni prireuju proljetni mjuzikl u kojem iznose sva svoja iskustva, nade i strahove o svojoj budunosti ... Trajanje: 112 minuta. Preporuujemo starijima od 7 godina.

glazbena teen komedija

19,30 DAN KAD SE ZEMLJA

ZAUSTAVILA SF triler

TOP LISTA

VIDEO IZLOG DOGAAJ

“Mamin sin� je: 1. komedija 2. horor 3. ratni

SF triler ReĹžija: Scott Derrickson Uloge: Keanu Reeves, Jennifer Connelly, Kathy Bates Nova verzija znanstveno - antastinog klasika iz 1951. o humanoidnom vanzemaljcu Klaatuu (Keanu Reeves) koji dolazi na Zemlju u pratnji neuniĹĄtivog, teĹĄko naoruĹžanog robota nosei upozorenje svjetskim voama da e nastavak njihove agresije dovesti do uniĹĄtenja Zemlje od mone vanzemaljske vrste koja nas promatra izdaleka. Dok se svjetske

High School Musical i High School Musical 2 u relativno kratkom vremenskom roku postali su antastini filmski hitovi koji su stekli vjerne oboĹžavatelje diljem svijeta. Ove godine nas po prvi put u Hrvatskoj u kino dvoranama oekuje trei nastavak, s gotovo identinom glumakom postavom kao i u prva dva dijela. Kao maturanti u srednjoj ĹĄkoli i

(tri besplatne posudbe)

1.

TRAŽEN

2.

KRONIKE IZ NARNIJE 2

3.

NAPUĹ TENA

4.

HULK 2

5.

MAMIN SIN

6.

IZBRISANA SJEANJA

SEKS I GRAD

TRAŽEN

7.

88 MINUTA

Film ‘Seks i grad’ nastavlja tono tamo gdje je stala serija. Za one koji su propustili posljednju epizodu, evo nekih kljunih elemenata. Carrie je ponovno sa svojim muĹĄkarcem iz snova – Facom, vragolasta Samantha se konano skrasila uz jednog muĹĄkarca – nekoliko godina mlaeg Smitha, konzervativna Charlotte Ĺživi u sretnom braku s Harryjem, a Miranda i dalje pokuĹĄava uskladiti svoju karijeru odvjetnice s odgajanjem djeteta u emu joj pomaĹže simpatini Steve. HBO i New Line Cinema su se etiri godine natezali s glavnim glumicama oko honorara nakon ega se na radost oboĹžavateljica diljem svijeta napokon izrodio film. Pitate se ĹĄto novoga on donosi? Pa iako je serija zavrĹĄila gotovo idilino, javili su se neki novi problemi i pitanja – Hoe li se Carrie napokon udati? Zaruena je, dakako, za Facu. Charlotte ostaje u drugom stanju, Samantha se preselila u Los Angeles, a Miranda i Steve se suoavaju s njegovim preljubom.

Wes (James McAvoy) je jedan obini dvadesetpetogodiĹĄnjak koji jednostavno mrzi svoj Ĺživot jer je, kako on kaĹže, ‘usran’. emu takav pesimizam ve na samom poetku? Pa, pogledate li ponije bilo koji aspekt Wesova Ĺživota, shvatit ete kako se zbilja ima malo emu radovati. Na poslu, njegov ĹĄe Ĺživi za to da bi ga muio i poniĹžavao pred kolegama. Kod kue, njegova ljigava djevojka je seksualni magnet za svih (ukljuujui njegovog navodno najboljeg prijatelja) osim njega. Sreom, takvom Ĺživotu dolazi kraj i zo ni manje ni viĹĄe nego u obliju tajanstvene i prekrasne Fox (Angelina Jolie). Ona jadnome Wesu objaĹĄnjava kako je njegov otac, za kojega se oduvijek mislilo da je nestao i kojeg su svi zaboravili, ubijen dok je radio za misterioznu organizaciju zvanu ‘Bratstvo’. A ‘Bratstvo’ je stoljeima stara liga izvanredno obuenih ubojica koji svrĹĄeno obavljaju svoj posao. Njihov moto je ‘Ubiti jednoga, spasiti tisuu’ te ne prezaju ni pred ime kada kreu u izvrĹĄavanje svoga zadatka, a sve za dobrobit ovjeanstva.

8.

SEKS I GRAD

9.

KNJIGA STRAHA

10. GLAS SMRTI 2

FILMSKA TOP LISTA “MEIMURSKIH NOVINA� 1.

AUSTRALIA

2.

QUANTUM OF SOLACE

3.

VICKY CHRISTINA BARCELONA

4.

SEZONA LOVA 2

5.

SIROTIĹ TE

6.

SMRTONOSNA UTRKA

7.

TROPSKA GRMLJAVINA

8.

OKO SOKOLOVO

9.

SPALITI NAKON ITANJA

10. MADAGASKAR 2

US BOX OFFICE 1. YES MAN 2. SEVEN POUNDS 3. FOUR CHRISTMASES 4. QUANTUM OF SOLACE

subota, 3.1. 17,30 HIGH SCHOOL MUSICAL 3: MATURANTI glazbena teen komedija

19,30 DAN KAD SE ZEMLJA

ZAUSTAVILA SF triler

nedjelja, 4.1. 16,00 HORTON animirana akcijska obiteljska komedija

17,30 HIGH SCHOOL MUSICAL 3: MATURANTI glazbena teen komedija

19.30 DAN KAD SE ZEMLJA

ZAUSTAVILA SF triler

ponedjeljak, 5.1. 17,30 HIGH SCHOOL MUSICAL 3: MATURANTI glazbena teen komedija

19,30 DAN KAD SE ZEMLJA

ZAUSTAVILA SF triler

utorak, 6.1. 17,30 HIGH SCHOOL MUSICAL 3: MATURANTI glazbena teen komedija

19,30 DAN KAD SE ZEMLJA

ZAUSTAVILA SF triler

5. AUSTRALIA 6. TWILIGHT 7. THE DARK KNIGHT 8. SLOUMDOG MILLIONAIRE 9.

BOLT

10. THE TALE OF DESPEREAUX

DOM KULTURE PRELOG utorak, 30.12. 19,00 JAMES BOND - ZRNO

UTJEHE


8

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

NOVOGODIŠNJI fotosession

PETRA Tomši - Šenkovec (19) Povodom ulaska u Novu 2009. godinu priredili smo fotosession u blagdanskom ozraju Toplica Sveti Martin i ekskluzivne kolekcije kupaih kostima modne marke “Maryan Mehlorn”. Svim itateljima Meimurskih novina poželjela je prigodnim estitarskim poljupcem i seksipilnim editorijalom zgodna Šenkovanka Petra Tomši. Iako je tek ove godine navršila 19 godina, ve ima iskustvo dva izbora ljepote na kojima nije prošla nezapaženo. Tako je 2006. godine postala prvom pratiljom regionalnog izbora Miss turizma, a onda i prva pratilja Miss turizma Hrvatske. Taj uspjeh donio je sjajno putovanje i upoznavanje Kine gdje je nastupila na Miss World bikini international. Proputovala je nekoliko velikih kineskih gradova, upoznala njihovu povijest i tradiciju, te se sprijateljila s djevojkama iz cijelog svijeta. Meu njih 60 najbolja je ostala s nekoliko njih s kojima i dan - danas održava super odnose i redovno se uje. Godinu poslije izborila je plasman na završnicu Miss Hrvatske gdje je u konkurenciji 24 djevojke ušla u drugi krug - meu 12 onih koje su kandidirale za veliko inale. Za nešto više trebala joj je možda i neka “logistika podrška” koja je neophodno potrebna u takvim prilikama. Ali ne žali, bilo je to još jedno lijepo iskustvo u svijetu ljepote. Željela bi se možda i profesionalno baviti poslovima modela i manekenke kad bi taj posao u Hrvatskoj bio na veoj cijeni. Ima još vremena za pravu odluku, kako kaže, jer kontakti s nekim zagrebakim agencijama i dalje su vrlo aktualni. Ipak, ove godine se više posvetila školi, pa je tako postala knjigovoa, a u sljedeoj godini želja joj je upisati i fakultet. Za ovaj fotosession frizerski styling osmislio je njezin omiljeni

frizerski salon “Rijana” iz Šenkovca. (Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

POKROVITELJI fotosesiona: Toplice Sveti Martin i modna marka “Maryan Mehlorn”

Domain novogodišnjeg fotosessiona “Meimurskih novina” bile su Toplice Sve Marn u ijem je interijeru i eksterijeru snimljen ovaj editorijal. Ako još uvijek gdje doekati Novu 2009. godinu, možete put Toplica Sve Marn. Možete izabra nekonvencionalni doek na njihovim bazenima uz DJ-a i all inclusive aranžman jela i pia ili pak u njihovim restoranima “Vukovec”, “Zrin” ili “Regina” gdje vas eka bogata ponuda jela i pia uz živu glazbu. Dan kasnije pak mogu pripremi za vas sveani ruak, a naveer pak je repriza doeka. Tvrtka Neores iz Murskog Središa, ekskluzivni zastupnik poznate njemake modne marke “Maryan Mehlorn” i njihovih kupaih kosma za Hrvatsku i regiju, na ovom fotosessionu predstavila je svoje vrhunske proizvode iz najnovije kolekcije - Charmline za predstojeu sezonu 2009. Tvrtka Neores ove e godine kako u Meimurju, tako i diljem Hrvatske, pa i šire, kupcima omogui kupnju cjelokupne kolekcije koja izaziva ve godina oduševljenje diljem Europe i svijeta.

U IZDANJU CROATIA RECORDSA izašao osmi album Mirka Švende Žige “CvETNO protuletje”

Žiga & Bandisti nastupit e na doeku Nove 2009. godine na Trgu Republike u Zagrebu

Omot novog CD-a Mirka Švende Žige “CvETNO protuletje” u izdanju Croatia Recordsa

U izdanju Croatia Recordsa izašao je ovih dana novi CD najpoznatijega meimurskog pjevaa Mirka Švende Žige pod nazivom “CvETNO protuletje”. Novi je album na tragu prijašnjeg albuma “KonkrETNO”, kojim se Mirko Švenda Žiga etablirao kao etnopjeva u hrvatskim okvirima. Žiga i Bandisti, za razliku od prijašnjeg albuma “KonkrETNO” gdje su mahom predstavili meimurske pjesme, na novom albumu “CvETNO protuletje” donose pjesme iz cijele Hrvatske. Naslovna pjesma albuma je meimurska narodna pjesma “Ružica si bila, ružica ve nebum”, uz druge poznate meimurske narodne pjesme kao što su “Nega sonca nit meseca”, “Protuletje se otpira”, “Otac me kune, majka me kara”. Na novom albumu nalaze se i dva miksa, takozvani liki miks, pjesme iz Like, te miks pjesama iz Slavonije, te dvije podravske pjesme. Kao dodatak, na novom se albumu nalaze i jedna narodna hercegovaka pjesma “Moj Ivane” u obradi Mirka Švende Žige te dvije makedonske pjesme. Na pitanje zašto je na svoj najnoviji osmi po redu album uvrstio i dvije makedonske pjesme, Žiga odgovora: - Makedonske pjesme jako lie na meimurske, vidi se da su Makedonci bili narod koji je stalno bio pod tuinskom vlašu i koji je stalno mijenjao gospodare. Zbog toga sam

na svoj album uvrstio i dvije makedonske pjesme, koje e se, vjerujem, dopasti domaoj publici. Na albumu se nalaze i etiri autorske pjesme, dvije je napisao sam Mirko Švenda Žiga, jednu je napisao Željko Vukovi, a jednu Stjepan

urkin. Žiga kaže da e se mnogima posebno dopasti pjesma “Srce meimursko”, koja e postati nova meimurska himna. Uz Bandiste, ali bez saksofona i klarineta, no s bubnjevima, na novom Žiginom albumu nastupaju i poznati kajkavski glumci Vid Balog i Adam Koni, te operna pjevaica Blanka Tkali. Promocija novog albuma “CvETNO protuletje” bit e održana u ožujku, a novi se CD po cijeni od 89 kuna ve može kupiti u CD shopovima i prodavaonicama glazbe. U meuvremenu Žiga i Bandisti imaju mnogo nastupa. Ovih dana nastupili su u Ciboni i na Danima adventa, uz koncerte tijekom prosinca u Hrvatskoj i inozemstvu. Žiga i Bandisti nastupit e i na doeku Nove godine na Trgu Republike u Zagrebu. Bit e prvi sastav koji e nakon estitki za doek Nove 2009. godine, negdje oko 00,30 sati 1. sijenja, nastupiti na Trgu Republike u Zagrebu te Zagrepanima i svim gostima Zagreba estitati Novu godinu meimurskim pjesmama. To je i potvrda da se Žiga Meimurski u

pravom smislu rijei svojim kajkavskim meimurskim pjesmama probio u hrvatske nacionalne vode gdje je prihvaen i od publike i od kolega pjevaa. Mirko Švenda Žiga ušao je u svijet etnoglazbe na nain da je prije desetak godina pokrenuo vlastitu izdavaku kuu pod nazivom “Muraland-Švenda”, u okviru koje je objavio pet albuma: tri albuma s meimurskim starinskim napjevima obraenim na moderan nain i s “elektriarskim” instrumentima pod nazivima: Fijolica 1, Fijolica 2 i Fijolica 3. etvrti je bio album s autorskim pjesmama Stjepana urkina, pod nazivom “Neka me pjesma odvede”, te jedan album s crkvenim pjesmama. Svih pet albuma je na lokalnom podruju u Meimurju postiglo vrlo zapažen uspjeh i postavilo Žigu na broj jedan kao pjevaa u Meimurju. Šesti album pod nazivom “Cukor pekeraj” u izdanju Croatia Recordsa bio je pokušaj Žige da se probije i van granica Meimurja, ali je ostao nezamijeen zbog ondašnjih previranja u toj izdavakoj kui. Zadnje tri do etiri godine Žiga intenzivno nastupa po svim festivalima na kojima se pjeva uživo, od Požege, preko Pitomae, do Koprivnice, Krapine i Blata na Koruli, a na Etnofestu Neum sudjeluje punih 11

godina. Upravo na tom mjestu, u Neumu, došlo je do velikog pomaka u Žiginoj karijeri, kad je 2006. godine predstavio projekt Žiga & Bandisti. Bandisti su pratei bend Žige, koji sviraju na puhaim limenim instrumentima (namjerno bez saksofona i klarineta), ali s bubnjarom, te se može rei da je to poseban etnoizriaj na Žigin nain. Ova glazba svirana na “sirov”, starinski nain bandista, odiše pozitivnom energijom, emocijama, a posebnost svemu tome daje Žigin vokal, bojom i rasponom možda jedini odgovarajui za meimursku glazbu trenutno u Hrvatskoj. Upravo to pokazuje i dokazuje sedmi album u izdanju Croatia Recordsa pod nazivom “KonkrETNO”, koji se u osam mjeseci, kako je izdan, nalazi meu prva etiri albuma po prodaji, ali po izvješu CD shopova, bez “napuhavanja” tiraža izdavaa, dakle, realna prodaja. Album “KonkrETNO” pozitivno je prihvaen od strane novinara, struke, TV i radijskih urednika, pa ak i kolega, a posebno od publike. Nakana novog, osmog po redu, albuma “CvETNO protuletje” je proboj na cijelo hrvatsko tržište, ali i zemlje Balkana, što znai da e Žiga Meimurski uskoro organizirati turneje od Meimurja do Makedonije i Bugarske. (J. Šimunko)


30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

lanovi udruge MIS susreu se dva puta tjedno

UDRUGA “Mladi informatiari Strahoninca”

Predbožini raunalni party za male informatiare Udruga “Mladi informatiari Strahoninca” (MIS) organizirala je u subotu 20. prosinca party za svoje mlae lanove te druženje za odrasle. Dvije skupine viših razreda, djeca iz raznih opina naše županije, okupile su se tako u Društvenom domu opine Strahoninec. Udruga MIS, koja sva sredstva ulaže u unaprjeenje tehnike kako bi lanovi imali kvalitetnu podlogu za rad uz struan kadar voditelja, ovom je prilikom u suradnji s udrugom MIK postavila 13 prijenosnih raunala povezanih u sustav zajednike mreže. U duhu zabave primjenjivale su se uobiajene metode tehnološki napredne komunikacije, “osvajanje” internetskih prostora, razmjenjivale ideje, dijelili savjeti ... Dio ekipe kreirao je svoj mrežni “prostor” te u skupini odigrao svoju omiljenu igru Quake. Da bi ambijent bio upotpunjen, odrasli lanovi udruge pobrinuli su se za muziku, osiguranje pia i pizza. Organizacija vremena mladeži na ovaj nain kvalitetan je iskorak, a pokazala su to i sama djeca inzistirajui na produženju, a po završetku žarko išekujui sljedei termin. Da manje skupine MIS-ovaca ne bi bile zapostavljene, organizirano je druženje za njih u OŠ Strahoninec

tijekom dva dana, 22. i 23. prosinca, u prijepodnevnim satima. Ovo je svakako svojevrsna nagrada za tim mladih programera koji svoje slobodno vrijeme provode uei zahtjevne tehnike programiranja raunala. Odrasli lanovi udruge svojim volonterizmom ukazuju na potrebu da je djeci neophodno osigurati prostor i vrijeme za druženja na kvalitetan nain.

MIS-ove aktivnosti korisne za budunost Ovakvim akcijama MIS ostvaruje svoje zacrtane ciljeve, a to je prije svega rad s djecom i mladeži. Udruga je namijenjena svima koji se žele ukljuiti u ovakve i sline aktivnosti, otvorena te spremna organizirati više slinih druženja za djecu. U udruzi MIS u kontinuitetu rade etiri skupine djece i mladeži, od toga dvije koje su aktivne u OŠ Strahoninec pod voditeljstvom uitelja Davora Žerjava te dvije skupine viših razreda i djelom uenika srednjih škola koje djeluju u prostorijama Opine Strahoninec. Mlae skupine ue svoje prvo upoznavanje s raunalom, tehnike obrade teksta i slike, korištenje Interneta te rad u interaktivnim igrama ... Starije skupine ue programiranje u BASIC-u, a najstarija skupina programira u programskom jeziku PASCAL, što je svojevrsni raritet za tu dob djece u našoj županiji. Upravo se planira, tijekom proljea, rad sa starijom skupinom u programskom alatu Microsoft Visual Studio. Ovime se ta nadasve tražena tehnologija u profesionalaca u nas približava djeci u dosta ranoj dobi. Djeca su sposobna prihvatiti tehnologiju na njima prilagoen nain te lanovi udruge prednjae po informatikom znanju koje je bogatije i opširnije.

BOŽINA plesna radionica s Jorgeom Vasquezom

Kristina Kozjak stekla nova znanja Od 16. do 21. prosinca Kristina Kozjak, lanica plesnog studija Vivona, prisustvovala je profesionalnoj plesnoj radionici pod vodstvom koreografa i pedagoga svjetskog ranga koji je ovom prigodom posjetio Zagreb. Jorge je uio balet u Hartford Ballet Company te studirao na Alvin Ailey Dance Centru. Pleše u mjuziklima, ansamblima, ilmu i TV te predaje na radionicama u sjevernoj Europi, Japanu, Koreji i središnjoj Americi. Naime nakon plesake karijere u akovcu, Kristina je odlaskom na studij u Zagreb nastavila

plesati jazz dance u Liberdance studiju. Trenutno u studiju Vivona vodi djecu, a od jeseni preuzima starije grupe. Osim nje, radionicu je takoer polazila bivša Vivonina plesaica Darja Vrbanec koja trenutno pleše u Kelkopama pod vodstvom Tamare Savievi. Joregov izbor glazbe i pokreta plesau daje priliku da pokaže svoju unutarnju stranu, da pleše svojim tijelom dušom i umom. Seminar je bio iznimno zahtjevan, ali vrlo pouan te odmah kreem prenositi znanje starijim plesaima i trenerima u Vivoni, kazala je Kristina.

9


10

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

TREI Megaplesnjak Radija 1 organiziran u dvorani Graditeljske škole

3.500 rasplesanih Popularna meimurska radiopostaja - Radio 1 u dvorani Graditeljske škole organizirala je sada ve tradicionalni trei po redu Megaplesnjak. Popularna emisija Plesnjak Radija 1 prerasla je u nezaobilaznu gotovo svakotjednu veselicu, dok je Megaplesnjak svake godine nešto posebno. Tako je bilo i ovaj put kad se u najveoj meimurskoj sportskoj dvorani zabavljalo više od 3.500 ljudi. - Tijekom ove godine organizirali smo etrdesetak plesnjaka, uglavnom srijedom ili petkom, a Megaplesnjak je još jednom pokazao da ovakvom priredbom možemo privui više tisua ljudi i da je dobra zabava, druženje i ples u neformalnom okruženju u Meimurju možda i najprihvatljiviji nain zabave, rekao nam je urednik i

voditelj na Radiju 1 Miljenko Ovar, koji “koordinira” uz direktora Envera Muminovia plesnjake otkako su krenuli. Cijela ekipa Radija 1, pod vodstvom urednika i voditelja Miljenka Ovara, i ove se godine potrudila da Megaplesnjak bude zaista nešto što e se pamtiti. Izvrsnu atmosferu cijele noi održavala su dva “kuna benda”: Showtime i Charlie & Tequila band, dok su za još bolje podizanje atmosfere i stvaranje ne samo plesnog ve i koncertnog ugoaja pobrinuli gosti, poznata imena hrvatske zabavne glazbe: Željko Krušlin Kruška, Žanamari Lali, Danijel Popovi, Leo i Ivan Zak. Kao i uvijek, nezaboravna fešta potrajala je do ranih jutarnjih subotnjih sati. (dz foto: zv)

BOŽINO NOVOGODIŠNJI koncert Radija 105

Radio 105 doveo legende

U sportsku dvoranu u Mursko Središe više od 2.500 ljudi došlo je uti i pozdraviti legende zabavne glazbe na koncertu koji je organizirao Radio 105, te uživati u petosatnom programu. Na koncertu su nastupile legende zabavne glazbe poput Duška Lokina, Džoa Maraia Makija, Vladimira Savia obija, a bio je tu i poznati meimurski skladatelj i pjeva Željko Thes, te Ivica Pepelko. Radio 105 Selnica ove godine proslavio je 15 godina rada, a nakon velikog spektakla koji je organizirao povodom jubileja, sada je pri kraju godine organizirao veliki božino novogodišnji koncert. U središansku dvoranu slilo se “mlado i staro”, velik broj slušatelja i fanova radija, legendarnih pjevaa, kako

iz meimurskog kraja, tako i iz susjedne Slovenije. Na bini središanske dvorane najviše pljeska, kao i “zbornog pjevanja” hitova koji su nastali i pred tridesetak godina, izmamili su redom Josip Savi obi, Duško Lokin, te duhom možda i najmlai od svih njih Džo Marai Maki. Cijelim koncertom “ravnala” je studijska ekipa Radija 105, prireena je i prigodna tombola, dok je direktor Radija Ivan Mezga zahvalio svima onima koji su došli na koncert i podržali ovakav projekt. Koncert je takoer bio djelomino i humanitarnog karaktera, jer e dio prikupljenih sredstava biti doniran osobi s invaliditetom kao pomo u kupnji invalidskih kolica. (dz, foto: zv)


30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

11


Ulaz u Pleškovec s južne strane

MALA TEPEŠIJA po meimurskaj selaj II/11

Piše Ivan Leek Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po neemu znani. Ovo je posveeno njima i njihovim selima. Ima jedna jako zanimljiva stvar po kojoj je Pleškovec poznat. Ali samo za one koji znaju gdje je. Na ulazu u Meimurje s varaždinskog se mosta vidi crkva Eccleasiae Sancti Georgi in monte Lopatinec. Ili crkva Svetog Jurja u Lopatincu. A s druge strane ceste je Pleškovec. I to je to. Ne može se pogriješiti. Pa kad se krene u bregove od Šenkovca i Brezja, odmah je tu Pleškovec. Ali samo s desne strane. S lijeve je Lopatinec, a onda Vuetinec. I tako sve do vrha Mohokosa. Toga najvišeg meimurskog vrha. Onda se može spustiti po ulici udesno niz brdo na jedan manji breg. Jer pravi je Pleškovec rasut na tri glavna brega: Mohokos, ordava i Srakov breg. Jedan brijeg nazivaju i Pijani breg, ali koji, neka ostane tajna. A oni e, koje e put donijeti u selo, saznati. etiri su glavne uline avenije, i nekoliko manjih uliica. Nazive nemaju, ali ako se zna da postoji Pinklec ulica, onda bi se moglo i za druge nai nešto. Samo oni o tome ne žele govoriti. Kako vele, ne žele ni priati kako se nekada živjelo. Samo kažu da je bilo siromaško. Zimi je znalo biti toliko snijega da je prekrio pola brijega. A kad je netko umro na ordavi pa je trebalo doi do groblja na Mohokosu, pokojnika se nosilo na brijeg. Sjeaju se oni najstariji da se znalo dogoditi da su se nosai s pokojnikom otklizali i po nekoliko desetaka metara. Ili su bili takvi zapusi da su se kopali tuneli. Tako je bilo, ali više nije. Život se u Pleškovcu jako promijenio. Pa ak se zna o tome daleko izvan. A da se promijenilo, i vrijeme govori to da su poeli saditi lavandu na vrhu brijega.

Gospoa Štefanija ili Biba, kako je rekla da je svi znaju, tu u Veneri radi ve deset godina: - Kada ponu nogometni turniri, to je mjesec dana velike gužve i Pleškovec postaje veliki centar

V našem Pleškovcu ima sega, ali je ipak nej se naše Josip Tomaši je tek odlaskom u mirovinu otkrio svoj talent za drvorezbarenje. Ono što se kod njega može vidjeti u dvorištu je mali muzej. Na slici je sa sinom Vjeranom te unucima Leonom i Tomislavom

Još se pije kava po hižama Ima jedna neobinost koja se ve rijetko gdje sree. Ali ovdje je ima. Istina je da su grunti ograeni, ali su vrata ostavljena i na vrtovima. To su posebna vrata za susjede. Tako onda susjedi idu jedni drugima na spominek kroz vrtna vrata. A susjedska kava još se pije redovito. Manje zbog kave, a više zbog neeg drugog. Da se zna što ima novoga. Kažu da vremena nisu zlatna pa se treba družiti. To kažu žene, a muži samo klimaju. Kažu da ih je u prošlosti težak život nauio da si moraju pomagati. Toliko su bili ovisni jedni o drugima da su se morali pomagati. A onda se veselilo onako kako se moglo. Na tabrihima, tukarama, lušarama … Za današnje “kafi - party“ nepojmljiva su to vremena.

Jedna harmonika i ples. Pa makar i bosi. Cipele je ionako trebalo uvati. A s brega na breg se jako dobro ulo.

Udruga “efka“ sve sazna Na brijegu zvanom ordava ili, kako ga oni zovu, Trg ordava djeluje jedna neobina udruga. Istina je da nigdje nije registrirana, ali je vrlo uinkovita. Jednostavno su došli do toga da im je potrebno druženje pa se okupljaju. Zna se na sastancima nai po pedesetak ljudi. Te se kuha, pee, ali i radi na išenju svojeg brijega i grabe. ak organiziraju i maškaradu. Zlobnici su ih nazvali udruga “ efke”. Jer se usput sve ispria i sazna. No, kako god bilo, efke su postale prepoznatljive i sve je više onih koji ih poštuju. I tako vele da je iz niega nastalo nešto. Sve u želji da se

Jasna Gorianec, lanica VMO-a, sa suprugom Franjom koji je lovac i valjda jedini zet u Meimurju koji je svojoj pokojnoj punici Gabrijeli podigao kapelicu koja je posveena. - Dobre ljude treba poštovati, veli on

Ovako izgledaju jaslice u izvedbi Josipa Tomašia dosada otjera iz pleškovskih bregova. Ionako ih je neimaština otjerala daleko izvan. Pa da onda oni koji su ostali znaju malo i drugaije živjeti. I Marija Januši, najstarija stanovnica, je lanica. Pomaže i donacijama. Samo neka se živi drugaije. I da se što manje sjea na ono siromaštvo koje je bilo. Ima ipak Pleškovec nešto što drugi nemaju. To je malonogometno igralište Venera. S tribina se može gledati utakmica, ali i sve tamo do lendavskih bregi u Sloveniji. I sada bi mirno mogli brijeg nazvati –Venerin brijeg. Kažu da bi, ali previše poštuju onaj drugi “venerin brijeg”.

Ve smo za zabavu, a meje za posel Pleškovani kažu za sebe da su jako pobožni ljudi. Zato i tvrde da je crkva koja se srušila u Lopatincu i da oni nemaju s tim nikakve veze. Ali se

David Novak najmlai je Pleškovanin. Na slici je s tatom Vladom i mamom uricom

sada mise služe u Pleškovcu. No, više su od svega društveni ljudi. Jako se vole zabavljati. Stoga su i koristili svaku prigodu za zabavu. Jedino ako nisu morali ekati u redu za vodu. Kažu da ih je vodovod preporodio. Znalo se dogoditi da u ljetnim mjesecima nestane vode. U bunarima. Onda bi se uputili u svoja dva izvora: Curek i Nopak. Zašto se ovaj drugi tako zove, nije ni važno, ali je važno bilo to što nikad nije presušio. Pa su onda ljudi i po cijelu no ekali s kolima da bi napunili posude s vodom. Dolazili bi i iz susjednih sela. E to onda nije bila zabava, ali su oni svejedno sve preokrenuli na šalu. Tako su svojevremeno osnovali i jedan glazbeni sastav. Nazvali su ga “Nikud nikam“. Sve je odmah iz naziva bilo jasno kome to sviraju. Kažu da su poslije mogli promijenili ime u “Ki kam

Mirjana Ferlin Srnec, nekadašnja atletiarka, danas lanica brojnih udruga: - ovjek se mora malo i žrtvovati ako želi da se u selu nešto zbiva, ali to mene ispunjava

- ki kam“. A sada vele da sve može biti drugaije. Jer u Pleškovec dolaze tražiti parcele mnoga ugledna imena. Pa bi se sad mogao zvati “Si sem“. A zove se ipak, samo “Oldtajmer“.

Do placa su se rešje zarvivile Kako se nekada teško živjelo, teško je bilo doi i do akovca. Makar su ga gledali s vrha brijega. Ali se do njega ipak teško dolazilo. Trebalo je hodati

Siniša Gorianec, atletiar kojim se ponose Pleškovani


TV kue imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Zgode Toma i Jerryja, crtana serija 07.30 Miki i prijatelji, crtana serija 07.55 Na kraju ulice 08.15 Double Trouble, serija za djecu 08.45 Beverly Hills, serija 09.30 Glazbena top-lista 10.00 Djeca na otoku s blagom

05.50 Najava programa 05.55 Normalan Şivot - emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Planet Clipperton, dok. serija 10.40 Planet Clipperton, dok. serija 11.10 Ekoloťki raj Maa Jamesa, dok. serija 11.40 Hrvatska kulturna baťna: Omiťki gusar 11.55 Burzovno izvjeťe 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Meu nama 15.35 Bla’ske munde, emisija narodne glazbe i obi aja 16.10 Hrvatska uŞivo - Vijes 16.15 Hrvatska uŞivo 17.25 Hrvatska uŞivo - Vijes 17.30 Ep reportaŞa 17.32 Ep reportaŞa 17.45 Najslabija karika, kviz 18.27 Ep reportaŞa 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 Globalno sijelo 20.50 Empire Falls, serija 21.40 Ep reportaŞa 21.50 Poslovni klub 22.20 Burzovno izvjeťe 22.30 Otvoreno 23.35 Dnevnik 3 23.50 Poslovne vijes 23.55 Vijes iz kulture 00.10 Dosjei X, serija (12) 00.55 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.40 CSI: Miami, serija (12) 02.25 Zovem se Earl, hum. serija (12) 02.45 Igrana strana serija 03.30 Drugi format 04.10 Globalno sijelo 04.40 Poslovni klub 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

20.00

17.35 18.05 18.30 18.55 19.05 19.35

13.40 14.35 15.25 16.20 16.45 17.10

11.55 12.30 12.35 12.50 13.15

09.30 10.35 11.35

08.25 08.55

08.00

07.15

01.20

23.45

22.05 22.17 22.18 22.30 23.20

19.45 20.05

19.30

18.20

18.15

16.30

16.00

15.05

14.30

14.05

11.50 12.35 13.25 13.55

11.25

05:30 Flintove avanture, crtana serija 05:50 RuŞna ljepoca, serija 06:40 arobnjaci, crtana serija 07:05 Inspektor Gadget, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:00 Pocoyo, crtana serija 08:30 Nova lova, TV igra 10:45 Lude 70-e, serija 11:15 Kralj Queensa, serija 11:45 Zauvijek susjedi, serija 13:00 Medij, serija 13:45 Nikita, serija 14:35 Inspektor Rex, serija 15:25 Jednostavno neodoljiva, igrani lm 17:00 Vijes 17:15 Rebelde, serija 18:05 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Trenutak isne, game show 21:00 Prov svih pravila, (2004., SAD, roman na komedija; Redatelj: Daniel Taplitz; Glume: Jamie Foxx, Gabrielle Union, Morris Chestnut, Peter MacNicol, SpuŞvaBob Skockani, crtana Jennifer Esposito) serija 22:30 Pod noŞ, serija Korak po korak, hum. serija 23:25 Vijes Ž 23:40 Seks i grad, serija Puna kua, hum. serija Ž 00:10 Seinfeld, serija Punom parom, kulinarski 00:35 Život na sjeveru, serija izazov Ž 01:20 Jednostavno neodoljiva, Astro show, emisija igrani lm Kunolovac, kviz 02:50 Nikita, serija Malcolm u sredini, hum. 03:35 Inspektor Rex, serija serija Ž 04:20 Kraj programa Dadilja, hum. serija Ž Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Ž Reba, hum. serija Ž Ve era za 5, lifestyle emisija Ž Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Puna kua, hum. serija Malcolm u sredini, hum. 05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO serija DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 Dadilja, hum. serija RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HRAK Reba, hum. serija Vijes, informavna emisija INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 Exkluziv, magazin VIJESTI (HR+ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; Ve era za 5, lifestyle emisija 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA Punom parom, kulinarski KRONIKA + HRAK INFO; 12:30 PARLAizazov FON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA James Bond 007: Zlatno DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJEoko, (akcijski, 1995.; STI U 16 + HRAK INFO; 18.00 ME IMURRedatelj: Marn Campbell; SKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 Uloge: Pierce Brosnan, Sean RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS Bean, Izabella Scorupco, BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; Famke Janssen, Judi Dench, 00.00 Music Special: BOB DYLAN; 01.00 Joe Don Baker) NO NI PROGRAM

22.10 Policijska akademija 7: Moskovski zadatak, (komedija, 1994.; Redatelj: Alan Meer; Uloge: George Gaynes, Michael Winslow, David Graf, Leslie Easterbrook, Claire Forlani, Christopher Lee, G.W. Bailey, Ron Perlman) 23.35 Vijes, informavna emisija 23.45 Ote, znanstvenofantas na serija 00.30 Kunolovac, kviz

13:00 14:00 14:40 16:40 16:45 18:00

08:00 08:02 09:00 11:00 12:00

13:35 13:37 13:40 15:15 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40

NAJAVA PROGRAMA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA VIJESTI VTV-A PRESSICA talk show ZASTUPNIKI KLUB

Danas pogledajte... Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije Lola, serijski lm Slatka Valenna, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ureenju interijera Pylates & Yoga

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20

10.00 TV vodi + turiska srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom druĹĄtvu 00.15 TEST

7.05 Tv prodaja 7.05 Djeji program 10.15 UĹživajmo Ĺživot, serija 10.45 VraĹžje nevjeste, dok. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Kolega u plavom, lm 16.10 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.40 Hannah Montana, hum. serija 17.10 Ekipa za oevid, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu, serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.50 Plaenici, lm 22.25 Dok nas smrt ne rastavi, lm 22.55 Obitelj Soprano, lm 23.55 Pravda, lm 2.00 Nona panorama

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote, serija 14.05 MuĹĄkarci su drugaiji, Ĺžene takoer 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 22.00 Odjel za Ĺžrtve, serija 22.55 24 sata 23.05 Braa i sestre, serija 23.50 Prijatelji, hum. serija 0.20 Alias, serija 1.05 Nona panorama

8.30 Dobar dan, KoroĹĄka ÂŽ 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Amerika serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameriki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pogranine TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Djeji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Ĺ etnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Meunarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameriki lm 0.25 Noni program

UTORAK 6. sijenja 2009.

2.: udoviĹĄte na otoku s blagom, igrani lm Daleko od doma, serija za mlade Gilmoreice, serija Gilmoreice, serija PotroĹĄa ki kod Navrh jezika - Navrh jezika: Rima ĹĄma Veliki odmor: Kako se postaje pisac? Svjetski skijaĹĄki kup emisija Sljeme: Svjetski skijaĹĄki kup (M) - slalom, prijenos 1. voĹžnje Svjetski skijaĹĄki kup emisija Bischofshofen: NovogodiĹĄnja turneja eri skakaonice, prijenos Svjetski skijaĹĄki kup emisija Sljeme: Svjetski skijaĹĄki kup (M) - slalom, prijenos 2. voĹžnje Svjetski skijaĹĄki kup emisija crtani lm udo u 34. ulici, (Uloge: Richard Aenborough, Elizabeth Perkins, Dylan McDermo, J. T. Walsh, James Remar, Jane Leeves; Redatelj: Les May eld) Vijes na Drugom Vrijeme Promet danas CSI: Miami, serija (12) Zovem se Earl, hum. serija (12) Ciklus europskog lma: Descongelate!, ĹĄpanjolski

lm TV raspored

22:30 23:00 ------23:20 -------------

21:00

20:00 20:05

18:35 18:40 19:00 19:10

19:00 19:10 19:20 20:00 21:00 21:15 21:18 21:25 22:00 24:45 00:15 00:20 00:35 00:40

IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal OGLEDALOM U BUDUNOST kontakt emisija ZASTUPNIKI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Meimurje danas Voice of America Glazba Povealo Meimurje danas Sport Vrijeme Gospodarski tjedan, gospodarski pregled Igrani lm Puls, gospodarske aktualnost Poslovne vijes Meimurje danas Voice of America Sutra na programu

8.30 Langlauf 11.00 Was 15.30 Skispringen 17.00 Skijanje 19.00 Normal 20.00 Eiskunstlauf, prijenos 22.00 Tanzen 23.00 Eurogoals

6.00 Poker 8.00 Bundesliga Hits 8.30 Normal 9.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.45 Bundesliga pur Klassiker 19.45 Darts, prijenos 0.00 Was

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokÊmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 HÜr mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Dobrodoťli 22:15 exklusiv 0.15 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loťa vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mien im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20:15 Ekipa za oevid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23:10 Zakon i red: Odjel za Şrtve, serija 0.00 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Nevada Smith, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 Noni program

07:55 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 StaĹžist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Singing Bee 21:15 Comedy Zoo 22:15 Switch Reloaded 23:15 Quatsch Comedy Club 23.25 Noni program

Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 Soko KitzbĂźhel 22:45 Cobra 11, serija 23:35 MA 2412 0.00 Noni program

(3.1. u 20.00 h, RTL Televizija)

Tommy Lee Jones

od 31.12.2008. do 6.1.2009.

PREGLED

TV


TEST Najava programa Simfolije, crtani lm Ĺ trumfovi, crtana serija Brum, crtani lm Alf, crtana serija Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu U ilica Pripovjeda Beverly Hills, serija Kino informator Strani TV lm Daleko od doma, serija za mlade Gilmoreice, serija Gilmoreice, serija GaraĹža PotroĹĄa ki kod TV kue imaju pravo promjene programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: HIT-MIX; 01.00 NO NI PROGRAM

05:30 Flintove avanture, crtana serija 05:50 RuĹžna ljepoca, serija 06:40 arobnjaci, crtana serija 07:05 Inspektor Gadget, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:00 Pocoyo, crtana serija 08:30 Nova lova, TV igra 10:30 Balto, crtani lm 11:20 Stuart mali 2, igrani lm 12:40 Medij, serija 13:30 Nikita, serija 14:20 Inspektor Rex, serija 15:15 Daleko od o iju, igrani lm 17:15 Vijes 17:25 Operacija Trijumf, reality show 18:20 Bumerang, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Isnite laĹži, (1994., SAD, akcijska komedija; Redatelj: James Cameron; Uloge: Jamie Lee Curs, Arnold Schwarzenegger, Tom Arnold, Charlton Heston, Bill Paxton) 22:20 Nad lipom 53 novogodiĹĄnji specijal 00:15 S lipom do jutra novogodiĹĄnji specijal 04:00 Plja ka stoljea, igrani lm 05:40 Kraj programa

(komedija, 1978.; Redatelj: Mel Brooks; Uloge: Mel Brooks, Medeline Kahn, Cloris Leachman, Harvey Korman, Ron Carey, Howard Morris, Dick Van Paen, Jack Riley) 21.40 TiĹĄina, smijemo se, (komedija, 1976.; Redatelj: Mel Brooks; Uloge: Mel Brooks, Marty Feldman, Dom DeLuise) 23.10 Helter Skelter, (akcijski, 2004.; Redatelj: John Gray; Uloge: Jeremy Davies, Clea DuVall, Allison Smith, Eric Dane) 01.30 Kunolovac, kviz

09:00 11:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:40 16:45 17:15 18:00 18:35

08:00 08:02

10:55 10:57 11:00 14:15 14:45 15:15 16:00

NAJAVA PROGRAMA JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin EUROPSKI DNEVNIK TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A NINJA KORNJAE animirana serija DOKUMENTARNI PROGRAM RIJE ŽIVOTA duhovni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar

Danas pogledajte... Mali oglasi Dje ja televizija Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Lola, serijski lm Dje ja televizija

9.20 Djeji program 12.05 SavrĹĄen par, serija

10.00 TV vodi + turiska srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Zabavni program 19.35 Dok. emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom druĹĄtvu 00.15 Koncert 01.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Tihi zloin, serija 14.25 Prevaran, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Hannah Montana, hum. serija 17.05 Ekipa za oevid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.50 Oev dan, lm 22.30 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 23.00 Noel, lm 0.40 Alpska pustolovina, lm 2.15 Noni program

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote, serija 14.05 MuĹĄkarci su drugaiji, Ĺžene takoer 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Lake djevojke, lm 21.40 24 UR 22.00 Napad na policijsku postaju br. 13, lm 23.50 Mars napada, lm 1.25 Povezana sa ubojicom, lm 3.05 Nona panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Djeji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humorisne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameriki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos, sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njemaki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 31. prosinca 2008. 14.40 Moja Ĺžena i djeca, hum. serija 15.05 Dragi Johne, hum. serija 05.55 Meu nama 15.35 Crveni patuljak 8., hum. 06.45 TV kalendar serija 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 16.10 Zvjezdane staze: Deep 07.05 Vijes Space Nine, serija 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 17.00 Silvestrovo u Komediji 07.35 Vijes 20.05 Jelenko, serija za djecu 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 20.40 Elektra, ameri ki lm 08.35 Vijes 22.15 Promet danas 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 22.20 Lord of War, ameri ki lm 00.25 Tulum lm 2., (Uloge: Ryan 10.00 Vijes Reynolds, Tara Reid, Tim 10.09 Vrijeme danas Matheson, Kal Penn, Teck 10.10 Vijes iz kulture Holmes, Daniel Cosgrove, 10.15 Tunis - Ĺženska pri a, dok. Chris Owen, Curs

lm Armstrong, Paul Cleason; 11.10 Oprah show Scenaris: Brent Goldberg, 11.55 Burzovno izvjeĹĄe David T. Wagner; Redatelj: 12.00 Dnevnik Walt Becker) 12.13 Vrijeme 02.00 No vjeĹĄca, ameri ki lm 12.15 TV kalendar (18) 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 03.40 TV raspored 13.20 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Ekumena, religijski kontakt 07.05 PreĹživje BoĹži, igrani lm, program komedija ÂŽ 15.35 Eko zona 08.30 Monkeybone, igrani lm, 16.10 Hrvatska uĹživo - Vijes fantas ni ÂŽ 16.15 Hrvatska uĹživo 10.00 U dobroj formi, emisija 17.25 Hrvatska uĹživo - Vijes 10.30 Kung Pow: Ĺ aka svih ĹĄaka, 17.30 Danas na Zagreba koj burzi (akcijska komedija, 2002.; 17.32 HPB t Redatelj: Steve Oedekerk; 17.40 Najslabija karika, kviz Uloge: Steve Oedekerk, 18.22 Promet danas Fei Lung, Leo Lee, Ling Ling 18.30 Sve e bi dobro, telenovela Tse, Jennifer Tung) 19.15 Loto 7/39 11.50 SavrĹĄena romansa, 19.30 Dnevnik (roman na komedija, 19.57 Sport 2004.; Redatelj: Douglas 20.01 Vip Snow Queen Trophy Barr; Uloge: Kathleen vinjete Quinlan, J.R. Bourne, 20.03 Vrijeme Henry Ian Cusick, Lori 20.15 NOVOGODIĹ NJI PROGRAM Heuring, Michael Trucco) 2009. 13.30 Vijes, informavna 00.05 Kraljevi ulice, snimka emisija koncerta 13.35 Glup i gluplji 2, (komedija, 02.05 Reprizni program 2003.; Redatelj: Troy 03.00 Tunis - Ĺženska pri a, dok. Miller; Uloge: Derek

lm Richardson, Eric Chrisan 03.50 Oprah show Olsen, Timothy Stack, 04.35 Eko zona Mimi Rogers, Wayne 05.05 Opijeni ljubavlju, telenovela Federman) 15.05 Moje prvo bogatstvo, (komedija, 2002.; Redatelj: Mick Jackson; Uloge: Adam Garcia, 06.40 Rosario Dawson, Jake 06.55 Busey, Enrico Colantoni, 07.00 Ethan Suplee) 07.05 16.55 Voza ka dozvola, 07.30 (komedija, 1988.; 07.40 Redatelj: Greg Beeman; 08.05 Uloge: Corey Haim, Corey Feldman, Heather 08.30 Graham, Carol Cane, 08.45 Richard Masur) 09.15 18.30 Vijes, informavna 09.57 emisija 10.00 18.55 Exkluziv, magazin 11.30 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Visoka napetost, 12.05 12.50 13.40 14.10

13.30 Skijanje, prijenos 15.55 Robin Hood, lm 18.20 Klub, lm 20.00 Vijes 20.15 Wir sind Kaiser 20.25 Otvorena kua 21.20 Dorfers Donnerstalk 23.25 Noni program

6.10 Djeji lmovi 10.35 Crtani lmovi 12.30 Jede Menge Ă„rger, lm 14.00 Sehr verdächting, lm 15.30 Switch Reloaded 18.00 Vijes 18.10 Simpsoni, crtana serija 19.10 Talk talk talk 20.15 Die groĂ&#x;e Tv Total Silvestar Gala 0.00 Switch Reloaded 2.25 Noni program

5.15 Jutarnji program 8.25 Djeji lmovi 12.05 Verhexte Hochzeit, lm 13.50 Hammer & Hart, lm 15.40 Thomas Crown, lm 18.30 Markus Maria‌ 20.00 Vijes 20.15 Darßber lacht die Welt 22.00 Die Hit Giganten 0.30 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loťa vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mien im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20:15 Die ulmave Chart Show 0.00 Dobrodoťli u 2009

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokÊmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 HÜr mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Die 2009-er 21.05 Dobrodoťli u 2009 1.15 Noni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 13.00 Bundesliga Hits 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 20.30 Dorf’s rst game 21.15 Golf 22.00 SmackDown 23.00 Sportquiz

VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal NOVOGODIĹ NJI PROGRAM VTV-A zabavna emisija NOVOGODIĹ NJI PROGRAM VTV-A zabavna emisija NOVOGODIĹ NJI PROGRAM VTV-A zabavna emisija NOVOGODIĹ NJI PROGRAM VTV-A zabavna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar NOVOGODIĹ NJI PROGRAM VTV-A zabavna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vijes Igrani lm Pylates & Yoga Meimurje danas, informavna emisija Voice of America Glazba GlaĹž i prijatelji, snimka koncerta Zajeno u Novu, novogodiĹĄnja emisija 4 protokol, igrani lm Sutra na programu

8.30 Skispringen 12.00 Langlauf, prijenos 13.15 Skispringen 15.15 Langlauf, prijenos 17.45 Motorsport 19.15 Skispringen 20.30 Was 23.00 Eurogoals

17:00 17:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 22:00 00:30 02:00 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 22:00 22:45 23:15 ------23:35 -------------

05.50 Najava programa 05.55 Reprizni program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Planet Clipperton, dok. serija 10.40 Planet Clipperton, dok. serija 11.10 Trea dob, emisija za umirovljenike 11.55 Burzovno izvjeĹĄe 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Normalan Ĺživot, emisija o osobama s invaliditetom 15.35 Mijenjem svijet 16.10 Hrvatska uĹživo - Vijes 16.15 Hrvatska uĹživo 17.25 Hrvatska uĹživo - Vijes 17.30 Ep reportaĹža 17.32 Ep reportaĹža 17.45 Najslabija karika, kviz 18.27 Ep reportaĹža 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 Lanica: Zakon - kad nije za sve is 21.55 PotroĹĄa ki kod 22.25 Burzovno izvjeĹĄe 22.35 Otvoreno 23.40 Dnevnik 3 23.55 Poslovne vijes 00.00 Vijes iz kulture 00.10 Dosjei X, serija (12) 00.55 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.40 Dr. House, serija (12) 02.25 Californicaon, hum. serija (18) 02.50 Sutkinja Amy, serija 03.35 Lanica: Zakon - kad nije za sve is 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

TV kue imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Zgode Toma i Jerryja, crtana serija 07.30 Miki i prijatelji, crtana serija 07.55 Na kraju ulice 08.15 Moji roditelji su izvanzemaljci, serija za djecu 08.45 Beverly Hills, serija 09.30 Glazbena top-lista 10.00 Djeca na otoku s blagom:

11.40 12.05 12.50 13.35 14.50 15.05 15.25 15.50 16.15 17.05 17.50 17.50 17.50 17.50 17.50 17.50 17.50 17.50 18.10 18.15 18.30 18.55 19.35 20.05

22.00 22.12 22.13 22.20 23.00 23.50 00.15 02.20

07.15 08.00 08.25 08.55 09.30 10.35 11.35 11.55 12.30 12.35 12.50 13.15 13.40 14.35 15.25 16.20 16.45 17.10 17.35 18.05 18.30 18.55

08:58 09:00 11:00 12:00 13:00

13:10 13:13 13:15 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Razbija i mitova, serijski lm Auto moto nauc vision, ponavljanje Gilee svijet sporta Lola, serijski lm Slatka Valenna, serijski lm Vijes

14:00 14:40 16:40 16:45

13:30

NAJAVA PROGRAMA reportaŞa VEKERICA jutarnji program VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za sluťno oťteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za sluťno oťteene osobe ŽUPANIJSKE TEME VEKERICA VIJESTI VTV-A PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ăœber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50

Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 Ekipa za oevid, serija 21:05 Kuanice, serija 21:50 Men in Trees, serija 22:35 Kriminalni identet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 Noni program

07:55 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 StaĹžist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Super policajac, lm 23.25 Noni program

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

17:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:20 23:00 00:00 00:05 00:20 00:25

100% Meimursko, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Meimurje danas Voice of America Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Meimurje danas Alica s onu stranu ogledala, igrani lm Zapisano u zvijezdama Poslovne vijes Meimurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 23:00 ------23:20 -------------

SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija PAT POZICIJA zabavna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.30 Was 11.30 Skijanje, prijenos 14.45 Langlauf, prijenos 16.15 Skispringen, prijenos 18.15 Skijanje, prijenos 19.30 Skispringen 21.00 Kamfposport 0.00 Sport Clips

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga pur Klassiker 18.30 Skiajnje 19.45 Darts, prijenos 0.00 Eurogoals

za oevid, serija 20.50 Pun gas, lm 22.30 Dok 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch nas smrt ne rastavi, hum. serija 22.55 Obitelj 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokÊmon 14:45 Soprano, serija 23.55 U krugu smr, lm 1.45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT Noni program 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 HÜr mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 10.00 TV vodi + turiska srediťta Hrvatske Big Brother, prijenos 23.15 Noni program 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom druťtvu 00.15 TEST

7.00 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Druidi, lm 16.10 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.40 Hannah Montana, hum. serija 17.10 Ekipa za oevid, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu, serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Bar7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi bara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Kralj maprodaja 13.05 Ote, serija 14.05 MuĹĄkarci su jmuna, lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV drugaiji, Ĺžene takoer 15.00 Marina, serija 23:20 ReĹži me, serija 0.20 Noni program 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Lepo je bi sosed, slovenska serija 20.40 RuĹžna Bey, serija 21.35 Prljavi novac, serija 22.35 24 08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loĹĄa vremena sata 22.50 Kaliforniciranje, serija 23.30 Braa 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz i sestre, serija 0.30 Prijatelji, hum. serija 1.00 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinAlias, serija 1.45 Nona panorama same Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mien im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loĹĄa vremena 20:15 Tko Ĺželi bi milijunaĹĄ? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 Noni program

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Djeji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobine zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameriki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ronel izza odra 23.45 Dnevnik pogranine TV 0.30 Videostranice ÂŽ

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, KoroĹĄka 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 DogodovĹĄne u veseloj hos, crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvlaenje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 Noni program

PONEDJELJAK 5. sijenja 2009.

Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Maloljetni ĹĄpijun, (akcijska komedija, 1991.; Redatelj: William Dear; Uloge: Richard Grieco, Linda Hunt, Roger Rees, Robin Bartle, Gabrielle Anwar, Geraldine James, Michael Siberry) Park je moj, (akcijski, 1985.; Redatelj: Steven Hilliard Stern; Uloge: Tommy Lee Jones, Helen Shaver, Yaphet Koo, Lawrence Dane, Peter Dvorsky) Vijes, informavna emisija Ote, znanstvenofantas na serija Kunolovac, kviz

Flintove avanture, crtana serija RuŞna ljepoca, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija Zauvijek susjedi, serija Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Obitelj Adams 2, komedija Vijes Rebelde, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Ne zaboravi shove, glazbeni kviz Operacija Trijumf - Finale Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Život na sjeveru, serija Obitelj Adams 2, igrani lm Nikita, serija Inspektor Rex, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: TAKE THAT; 01.00 NO NI PROGRAM

19.05 Bitka na otoku s blagom, 19.35 igrani lm Daleko od doma, serija za 20.00 mlade Gilmoreice, serija Gilmoreice, serija Strani lm Kako Şive Şivonje: Golubovi Veliki odmor: Vrijeme 21.30 Moja Şena i djeca, hum. serija U uredu, hum. serija Sutkinja Amy, serija Na rubu znanos Županijska panorama 23.15 VaraŞdin/akovec 23.25 Županijska panorama Split 00.15 Županijska panorama Osijek Županijska panorama Bjelovar Županijska panorama Rijeka Županijska panorama 05:30 Zadar Županijska panorama 05:50 Zagreb 06:40 Županijska panorama 07:05 Šibenik Vrijeme 07:30 Vijes na Drugom Izvla enje startnih brojeva 08:00 emisija Izvla enje startnih brojeva 08:30 10:45 (M) - Sljeme, prijenos 11:15 Dragi Johne, hum. serija 11:45 Glup i gluplji, (Uloge: Jim Carrey, Je Daniels, Lauren 13:00 13:45 Holly, Tori Garr, Karen Du y, Mike Starr; Redatelj: 14:35 15:25 Peter Farelly) 17:00 Vijes na Drugom 17:15 Vrijeme 18:05 Promet danas Zakon!, domaa hum. serija 19:15 20:00 (12) Dr. House, serija (12) Californicaon, hum. serija 21:00 23:45 (18) Ciklus horora: Desperaon, 00:00 00:30 igrani lm 01:00 TV raspored 01:50 03:20 04:05 04:50 SpuŞvaBob Skockani, crtana serija Korak po korak, hum. serija Ž Puna kua, hum. serija Ž Punom parom, kulinarski izazov Ž Astro show, emisija Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija Ž Dadilja, hum. serija Ž Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Ž Reba, hum. serija Ž Ve era za 5, lifestyle emisija Ž Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Puna kua, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin


09.00

08.05 08.30

07.30 07.35

07.00

04.05 04.50 05.40

03.15

01.35

22.05 22.45 23.30 23.35 23.45 23.55

19.15 19.30 19.57 20.02 20.15 21.20

18.45

17.10 18.05

16.05 16.10 16.15

06.50 07.15 07.45 08.00 08.10 09.25 10.00 10.09 10.10 10.20 11.50 12.00 12.13 12.15 12.27 12.30 13.25 14.00 15.02 15.04 15.10 15.40

05.55 06.00

TV kue imaju pravo promjene programa

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVEKIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HRAK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: JOAN OSBORNE; 01.00 NO NI PROGRAM

06:45 Code lyoko, crtana serija 07:10 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 07:35 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:00 Iron Kid, crtana serija 08:20 Roary, crtana serija 08:35 Dora istraĹžuje, crtana serija 09:00 Automov, auto-moto magazin 09:30 Novac, business magazin 10:00 U sedmom nebu, serija 10:50 Lanac sudbine, serija 11:40 Asterix i vikinzi, crtani

lm 12:55 Obitelj Adams, (SAD, 1991., komedija; Redatelj: Barry Sonnenfeld; Glume: Anjelica Huston, Raul Julia, Christopher Lloyd, Elizabeth Wilson, Chrisna Ricci, Judith Malina, Dan Hedaya, Carel Struycken) 14:30 Plimni val, mini-serija 17:30 Vijes 17:40 Narednik Bilko, igrani

lm 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:00 Operacija trijumf, reality show 23:30 Red Carpet, showbiz magazin (15) 00:45 Svi mrze Chrisa, serija 01:10 Obitelj Adams, igrani

lm 02:45 Red Carpet, showbiz magazin (15) 03:55 Otpisana, igrani lm (12) 05:25 Kraj programa

1992.; Redatelj: Reginald Hudlin; Uloge: Eddie Murphy, Marn Lawrence, Halle Berry, Robin Givens) 23.30 CSI: Miami, krimi serija 00.20 Kunolovac, kviz

16:35 17:00

15:30

15:10 15:11

13:45

13:40 13:42 07:30 11:30 12:45

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal VJERA I NADA vjerski program GLAZBENI KVIZ kontakt emisija

Danas pogledajte‌ Mali oglasi Dje ja televizija Lola, ponavljanje 2 epizode Razbija i mitova, serijski

lm Planet razonode, serijski

lm

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Ĺ to je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Bey! 17:45 Kuanice, serija 18:25 Hitna sluĹžba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Jedna dadilja, lm

23:00 -------------

20:40 21:30

18:30 19:00 20:10

16:00 17:00 17:30 18:00 18:00 19:30 23:45 00:15

14:15 14:45 15:15

KVIZ KVIZ VTV TJEDNIK uz komentar za sluťno oťteene osobe ŽUPANIJSKE TEME IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Ekran zdravstva Vinoteka, ponavljanje Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje Slatka Valenna, serijski lm Tjedna kronika Vegetarijanska kuharica Vijes iz policije, ponavljanje 100 % meimursko Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu

8.30 Watts 10.30 Skijanje, prijenos 13.00 Langlauf, prijenos 13.30 Skijanje, prijenos 16.30 Skispringen 18.00 Nogomet 20.15 Skispringen 21.00 Eiskunstlauf 22.30 Tanzen 23.30 Normal

Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Glen ili Glenda?, 7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. lm 22:10 Spiegel TV 22:55 Die groĂ&#x;e serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija Reportage 23:35 Prime Time, serija 23.55 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevenson- Noni program ima, serija 10.20 Serije za djecu i mladeĹž 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 Frost: Dvostru- 8.00 Djeji program 11:00 Magic Aack ki Ĺživot, lm 16.20 Lijepi ljudi, serija 17.10 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Pobjeda, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize Potpuna preobrazba, dok. serija 19.30 Tv serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo Tuba 20.00 U paukovoj mreĹži, lm 21.35 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Veronica Mars, serija 22.25 1 na1, srpski Cody 19:15 Disneys Kuzcos KĂśnigsklasse lm 0.05 Zvjezdana vrata, serija 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Charlie Chaplin, lm 22:10 Blood Ties, serija 23:05 Autopsija, dok. serija 0.10 Noni program 10.00 TV vodi + turiska srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 9.45 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom Nogomet 11.00 Doppelpass 13.00 BundesdruĹĄtvu 00.15 TEST liga Hits 13.30 Poker 15.00 Sportquiz 17.30 Skispringen 18.30 Kuglanje 19.45 Darts, prijenos 0.00 Sport Clips

21.40 ZiB Flash 21.50 Riba zvana Wanda, lm 23.30 Columbo, lm 0.40 Noni 8.00 Djeji program 9.55 Koncert 10.30 program Divlje Ĺživonje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladeĹž 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 07:45 StaĹžist, hum. serija 8:40 CineAmeriki lm 18.35 Izvlaenje lota 18.45 Tipp08:50 GĂźlcan und Collien ziehen aufs Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Kralj 22.45 Ameriki lm 0.25 Noni program Ralph, lm 13.50 ZigZag, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 Newsme 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Kamp, lm 22.20 Havana, lm 0.10 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV Noni program prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 NaĹĄa pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladeĹž 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj Ĺživot, 11:00 Deich TV 11:30 Teu isch, lm 13:20 serija 21.55 Veer baleta 22.45 Dnevnik Das weiĂ&#x; doch jedes Kind! 14:20 Grän pogranine TV 23.15 Videostranice gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von TĂślz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grän gesucht 20:15 Vojna ekipa za oevid, serija 21:15 Zakon brojeva, serija 7.30 Tv prodaja 8.00 Djeji program 11.05 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Ĺ kolska koĹĄarkaĹĄka liga 12.05 MuĹĄkarac Vojna ekipa za oevid, serija 0.30 Noni iz Kolorada, lm 14.45 Blagdanska luprogram dost, dok. serija 15.45 MuĹĄkarci meu kroĹĄnjama, serija 16.40 Mr. Bean, hum. serija 17.15 Sam u kui 4, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 Oev vrt, lm 21.35 Zvi- 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 jezde u sudnici, dok. serija 22.25 Sluajni Alles was zählt 11:30 Autopros 12:00 Air turist, lm 0.30 Nona panorama Race 14:00 Serije za djecu i mladeĹž 15:40

NEDJELJA 4. sijenja 2009.

09.35 Sljeme: Svjetski skijaĹĄki kup (Ĺ˝) - slalom, prijenos 1. voĹžnje Najava programa 10.30 Svjetski skijaĹĄki kup Svirci moji, glazbena emisija emisija 10.50 Biblija Glas domovine 11.00 Misa, prijenos Euromagazin 12.00 Svjetski skijaĹĄki kup TV kalendar emisija Vijes 12.20 Sljeme: Svjetski skijaĹĄki Koncert klasi ne glazbe kup (Ĺ˝) - slalom, prijenos Opera Box 2. voĹžnje Vijes 13.15 Svjetski skijaĹĄki kup Vrijeme danas emisija Vijes iz kulture 14.05 Innsbruck: NovogodiĹĄnja Lewis, mini serija turneja eri Burzovno izvjeĹĄe skakaonice, prijenos Dnevnik 16.00 Sljeme: Svjetski skijaĹĄki Vrijeme kup - humanitarna TV kalendar utrka, prijenos Ep reportaĹža 17.00 Svjetski skijaĹĄki kup Plodovi zemlje emisija Rijeka: More 17.35 ciklus lmske klasike Nedjeljom u dva 19.25 GaraĹža Ep reportaĹža 20.00 Sportski prijenos ili Ep reportaĹža snimka Mir i dobro 22.30 Promet danas Jelovnici izgubljenog 22.35 Sportske vijes vremena 22.45 Filmski klub: The Hot Vijes Rock, igrani lm Vrijeme sutra Arhitektonske pustolovine 00.25 TV raspored -------Ĺ panjolska nogometna Dana Cruickshanka, dok. liga, prijenos serija Lijepom naĹĄom: Novska U istom loncu, kulinarski show 07.00 Lutrija Ĺživota, dramska Emocije - sluge i serija ÂŽ gospodari: Bez kontrole, 07.45 Jedna od de ki, hum. pop.-znan. serija serija LOTO 6/45 08.15 Ulica Sezam, crtana Dnevnik serija Sport 09.15 Transformeri, crtana Vrijeme serija 1 prov 100, kviz Odmori se, zasluĹžio si, TV 09.40 Samov Ĺživot, hum. serija (dvije epizode) serija 10.30 Sam u kui 4, komedija Paralele 12.00 Fluke, obiteljski lm Rizzi-bizzi (12) 13.40 Vijes, informavna Burzovno izvjeĹĄe emisija Dnevnik 3 13.45 Vulkan, igrani lm, Vijes iz kulture akcijski ÂŽ Filmski maraton: La gang, 15.30 Bit u tamo, komedija, igrani lm 2003.; Redatelj: Craig Filmski maraton: Dodir, Ferguson; Uloge: Craig igrani lm Ferguson, Charloe Arhitektonske pustolovine Church, Jemma Dana Cruickshanka, Redgrave, Ralph Brown, dokumentarna serija Ian McNeice, Imelda Lijepom naĹĄom: Novska Staunton) Plodovi zemlje 17.15 Odred za istou, Rijeka: More zabavna emisija 17.45 Exkluziv, magazin 18.30 Vijes, informavna emisija TV vodi + panorame 19.00 Kraljevi leda, dok. serija turis kih srediĹĄta 20.00 Policijska akademija Hrvatske 6: Grad pod opsadom, Najava programa (komedija, 1989.; Dexterov laboratorij, Redatelj: Peter crtana serija Bonerz; Uloge: Bubba Leo, serija za djecu Smith, David Graf, Na prvi pogled, serija za Michael Winslow, mlade Marion Ramsey, Leslie Svjetski skijaĹĄki kup Easterbrook) emisija 21.30 Boomerang, (komedija, 06.40 Moje prvo bogatstvo, igrani lm, komedija ÂŽ 08.20 Voza ka dozvola, igrani

lm, komedija ÂŽ 09.55 U dobroj formi, emisija 10.10 Vragolas Dennis, (komedija, 1993.; Redatelj: Nick Castle; Uloge: Mason Gamble, Walter Mahau, Christopher Lloyd, Joan Plowright, Lea Thompson) 11.45 Moj pas Skip, (drama, 2000.; Redatelj: Jay Russell; Uloge: Frankie Muniz, Diane Lane, Luke Wilson, Kevin Bacon, Bradley Coryell) 13.25 Vijes, informavna emisija 13.30 Iznenadna pustolovina, (komedija, 1995.; Redatelj: Greg Beeman; Uloge: Daniel Stern, Joe Polito, Brad Sullivan, Ann Dowd, Anthony Heald) 15.00 Aljaska, (avanturis ki, 1996.; Redatelj: Fraser Clarke Heston; Uloge: Thora Birch, Dirk Benedict, Charlton Heston, Vincent Kartheiser) 16.50 Netko poput tebe, (roman na komedija, 2001.; Redatelj: Tony Goldwyn ; Uloge: Ashley Judd, Greg Kinnear, Hugh Jackman, Marisa Tomei, Ellen Barkin) 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 06.35 TEST 19.05 Ve era za 5, lifestyle 06.50 Najava programa emisija 06.55 Crtana serija 19.35 Punom parom, kulinarski 07.15 Crtana serija izazov 07.45 The Magic Roundabout, 20.00 Zvijezde u cirkusu, emisija animirani lm 21.55 James Bond 007: 09.05 Slikovnica Octopussy, (akcijski, 09.35 Praznik u Rimu, igrani 1983.; Redatelj: John

lm Glen; Uloge: Roger 11.35 Eldorado, (Uloge: John Moore, Maud Adams, Wayne, Robert Mitchum, Louis Jourdan, Krisna James Caan, Ed Asner, Wayborn, Kabir Bedi, Charlene Holt, Paul Fix, Steven Berko ) Arthur Hunnicu) 00.10 Svjedok, (triler, 1981.; 13.45 GarmischPartenkirchen: Redatelj: Peter Yates; NovogodiĹĄnja turneja Uloge: William Hurt, eri skakaonice, prijenos Sigourney Weaver, 15.50 Graanin Kane, ameri ki Christopher Plummer,

lm James Woods) 18.00 Valceri, polke i druge 01.50 Kunolovac, kviz ťpelancije - novogodiťnji koncert Tamburaťkog orkestra HRT-a, prijenos 19.35 GaraŞa - novogodiťnja 20.05 Jelenko, serija za djecu 20.40 Vijes na Drugom 20.52 Vrijeme 05:30 Flintove avanture, crtana 21.25 Promet danas serija 21.30 Blizu doma, serija (12) 05:50 RuŞna ljepoca, serija 22.20 Dobro ugoena ve er 06:40 arobnjaci, crtana serija 23.20 TV raspored 07:05 Inspektor Gadget, crtana -------- Što te tata puťta serija samu, (Uloge: Barbra 07:30 Tomica i prijatelji, crtana Streisand, Ryan O’Neal, serija Madeline Kahn, Liam 08:00 Pocoyo, crtana serija Dunn; Scenaris: Peter 08:30 Nova lova, TV igra TV kue imaju pravo promjene programa 10:00 Balto 2, crtani lm

05.50 Najava programa 05.55 Ekumena, religijski program 06.45 TV kalendar 07.00 NovogodiĹĄnji program 2009. 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Put u srediĹĄte knjiĹžnice, dok. lm 11.00 TV kalendar 11.15 NovogodiĹĄnji koncert iz Be a, prijenos 13.50 Vijes + prijevod za gluhe 13.59 Vrijeme sutra 14.05 Fat Albert, fameri ki lm 15.40 DoĹživje stotu zdravi i bez muke, dok. lm 16.35 Domai dok. lm 17.30 Vijes 17.45 Najslabija karika, kviz 18.27 Promet danas 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 1 prov 100, kviz 21.20 Fantas na etvorka, ameri ki lm 23.10 Dnevnik 3 23.30 Skidajte se do kraja, (Uloge: Robert Carlyle, Mark Addy, William Snape, Steve Huison, Tom Wilkinson; Scenarist: Simon Beaufoy; Redatelj: Peter Caaneo) 01.00 Reprizni program

Gospodin Magoo, (1997., SAD, obiteljska komedija; Redatelj: Stanley Tong; Glume: Leslie Nielsen, Kelly Lynch, Ma Keeslar, Nick Chinlund, Stephen Tobolowsky) Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Isnite laĹži, igrani lm Vijes Nad lipom 35 novogodiĹĄnji specijal Dnevnik Nove TV Rambo 4, (2008., SAD, Njema ka, akcija; Redatelj: Sylvester Stallone ; Glume: Sylvester Stallone, Julie Benz, Mahew Marsden, Graham McTavish, Reynaldo Gallegos) TraĹži se heroj, (2008. SAD, akcija; Redatelj: Brian Smrz; Glume: Cuba Gooding Jr., Ray Lioa, Norman Reedus, Kim Coates, Tommy Flanagan) Vijes Oluja stoljea 1, (1999., Kanada, SAD triler, mini serija; Redatelj: Craig R. Baxley; Glume: Tim Daly, Colm Feore, Debrah Farenno, Casey Siemaszko,Je rey DeMunn) Oluja stoljea 2, (1999., Kanada, SAD triler, mini serija; Redatelj: Craig R. Baxley ; Glume: Tim Daly, Colm Feore, Debrah Farenno, Casey Siemaszko,Je rey DeMunn) Oluja stoljea 3, (1999., Kanada, SAD triler, mini serija; Redatelj: Craig R. Baxley; Glume: Tim Daly, Colm Feore, Debrah Farenno, Casey Siemaszko,Je rey DeMunn) Zbogom ljubavni e, igrani

lm Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: POP HITOVI; 01.00 NO NI PROGRAM

05:45

04:05

02:35

01:05

23:20 23:35

21:40

19:15 20:00

12:40 13:25 14:10 15:00 17:15 17:25

11:10

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Forrest Gump, lm 23.00 Legenda, lm 1.20 Noni program

5.20 Djeji jutarnji program 11.20 Stuart mali, lm 12.50 Stuart mali 2, lm 14.10 MiĹĄevi, lm 16.00 Rat Race, lm 18.00 Vijes 18.10 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Aleksandar, lm 23.20 Noni program

8.55 Djeji program 13.15 Skijanje, prijenos 16.40 Simpsoni, crtana serija 17.05 Carstvo pingvina, lm 18.25 Shrek, crtani lm 20.00 Vijes 20.15 X-Men, lm 21.50 ZiB Flash 21.55 Poljubac, lm 23.35 Noni program

23.35 Zvonici ĹĄto nebo dou 00.16 TEST

22:45 00:00 00:05

21:00

14:30 17:00 17:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00

08:25 08:27 08:30 12:30

Danas pogledajte... Mali oglasi Dje ja televizija GlaĹž i prijatelji, snimka koncerta, ponavljanje Zajedno u Novu, ponavljanje Vijes Igrani lm Pylates & Yoga Vijes Voice of America Glazba Dogaaji koji su obiljeĹžili 2008. u Meimurju Alica s onu stranu ogledala, igrani

lm Snimka koncerta Vijes Sutra na programu

10.00 TV vodi + turiska srediĹĄta Hrvatske 15.35 BoĹži uz istarske orbulje (1993.) 16.12 Kordunski boĹžinjaci, puka i predajna kultura 16.43 BoĹžini koncert ansambla Lado: Crkva sv. Franje AsiĹĄkog (2007.) 17.42 Euromagazin, repriza 18.12 Pod griĹĄkim majem, emisija puke i predajne kulture 18.42 Divas - BoĹžine zvjezdice 20.00 Bog se rodio, crkva sv. Marka 2002., hrvatske tradicionalne boĹžine pjesme 20.42 Pad Rimskog carsta, ameriki lm

18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 ------23:20 -------------

16:40

08:58 09:00 11:00 11:30 12:30

NAJAVA PROGRAMA PRIGODNI PROGRAM NINJA KORNJAE animirana seija HR TOP 20 glazbena emisija REPRIZA NOVOGODIĹ NJEG PROGRAMA VTV-A REPRIZA NOVOGODIĹ NJEG PROGRAMA VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM VIJESTI VTV-A PRIGODNI GLAZBENI PROGRAM DOKUMENTARNI PROGRAM PRIGODNI GLAZBENI PROGRAM METAL EYE glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.30 Skispringen 11.00 Eurogoals 13.45 Skispringen, prijenos 15.30 Langlauf, prijenos 17.00 Skispringen 19.30 Eurogoals 20.00 Nogomet 21.00 Boks 23.00 Kampfsport

6.00 Poker 6.45 Reklamni program 11.00 Doppelpass 13.00 Bundesliga Klassiker 14.00 Bundesliga Hits 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 19.30 Bundesliga Hits 20.00 Darts, prijenos 0.30 Sport Clips

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loťa vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loťa vremena 20:15 X-Men, lm 22.15 Blade, lm 0.20 Noni 6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.20 Cvijet svih zatvorenika, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Hannah 5.15 BoŞini jutarnji program za djecu 9.10 Montana, hum. serija 17.05 Ekipa za Dolmen, lm 12.00 Der Herr der Elfen, lm oevid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, 13.45 Vanzemaljac, lm 15.30 Jules Vernes, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za oevid, lm 17.15 Jules Vernes 2, lm 19.00 Big serija 20.50 Stare sablje 2, lm 22.30 Brother 20.00 Vijes 20.15 Zakon i red, Neobian par, lm 0.10 Obitelj Soprano, serija 23.30 Autopsija, dok. serija 1.25 Noni serija 1.05 Crna limuzina, lm 2.40 Noni program program

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote, serija 14.05 MuĹĄkarci su drugaiji, Ĺžene takoer 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Mjesto anela, lm 21.40 Ekipa za oevid, serija 22.35 24 UR 22.55 Braa i sestre, serija 23.50 Bijeg iz zatvora, serija 0.45 Prijatelji, hum. serija 1.15 Nona panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameriki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta ťkola 17:00 Novos, slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunať z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 1. sijenja 2009. Bogdanovich i Buck Henry; Redatelj: Peter Bogdanovich)


TV kue imaju pravo promjene programa

TEST Najava programa Crtana serija Crtana serija Crtani lm Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu Beverly Hills, serija Pripovjeda The Duke, ameri ki lm Gilmoreice, serija Gilmoreice, serija Film Dokuteka

05.50 Najava programa 05.55 Reprizni program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Versailles, kraljevski vrtovi dok. lm 11.10 Ĺ to sve ne progutaju kuni ljubimci, dok. lm 11.55 Burzovno izvjeĹĄe 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Glas domovine 15.10 Dok. program 16.15 Hrvatska uĹživo - Vijes 16.20 Hrvatska uĹživo 17.35 Hrvatska uĹživo - Vijes 17.40 Ep reportaĹža 17.42 Ep reportaĹža 17.55 Dok. lm 18.25 Ep reportaĹža 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 Kraljevstvo nebesko, (Uloge: Orlando Bloom, Eva Green, Jeremy Irons, Liam Neeson, Brendan Gleeson, Edward Norton, Ghassan Massoud, Marton Csokas, Alexander Siddig, David Thewlis, Kevin McKidd, Ulrich Thomsen, Iain Glen; Scenarist: William Monahan; Redatelj: Ridley Sco) 22.35 Burzovno izvjeĹĄe 22.45 Dnevnik 3 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Zabavni program 00.10 Dosjei X, serija (12) 00.55 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.40 Hotel Babylon, serija (12) 02.30 Reprizni program 03.30 Versailles, kraljevski vrtovi dok. lm 04.25 Ĺ to sve ne progutaju kuni ljubimci, dok. lm 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

06.35 06.50 06.55 07.20 07.45 08.15 08.45 09.30 10.00 11.40 12.25 13.15 14.45

12:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:40 16:45

08:58 09:00 11:00 11:30

18:10

14:10 14:13 14:15 15:00 16:00 17:00 17:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a YU-GI-OH animirana serija AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o

Danas pogledajte... Mali oglasi Razbija i mitova, ponavljanje Lola, serijski lm Slatka Valenna, serijski lm Vijes Dogaaji koji su obiljeĹžili 2008., ponavljanje Boja novca, nancijski magazin

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straĹža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Slalom, prijenos 20.15 Starmania 21.35 ZiB Flash 21.40 Starmania 22.05 Gdje je Neues? 22.50 Monk, serija 23.35

Seks i grad, serija 0.00 Noni program

07:55 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 StaĹžist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Rat Race, lm 17.35 ta 19.25 Galileo Mystery 20.15 Der Anschlag, lm 22.30 Detonator, lm 0.15 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Die Hit Giganten 22.45 Ladykracher 23.15 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loťa vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mien im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Happy Oo! 20.15 Die ulmave Chart Show 23.05 Alles Atze 0.00 Noni program

18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 23:00 00:15 00:20 00:45 00:55

17:15 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

automobilizmu ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o slu Ĺživota IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Pylates & Yoga Meimurje danas, informavna emisija Voice of America Glazba 2008. u glazbi, zabavna emisija Moderne avanture Toma Sayera, igrani lm Snimka koncerta Poslovne vijes Meimurje danas Voice of America Sutra na programu

8.30 Rallye 10.30 Skispringen 13.15 Motorsport 15.15 Skispringen 17.00 Nogomet 19.00 Kuglanje 20.00 Akrobak 22.00 Krasport 23.00 Rallye

14.15 Divlji Harry, lm 16.05 Svijet prema 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch Jimu, hum. serija 16.35 Obiteljsko bojiĹĄte, 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠhum. serija 17.05 Ekipa za oevid, serija mon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Svijet 20.00 Ekipa za oevid, serija 20.50 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna Bonboni, lm 22.25 Pod noĹž, dok. serija kua, hum. serija 17:00 Rodney, hum. 23.15 Drakula, lm 0.55 Noni program serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Everest, lm 22.30 Mancore, lm 0.15 Noni program 10.00 TV vodi + turiska srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 8.40 Glazbena emisija 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker druĹĄtvu 00.15 TEST 19.30 Bundesliga Hits 20.00 Darts, prijenos 0.30 Sport Clips

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote, serija 14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Ronin, lm 22.00 Bez traga, serija 22.50 24 UR 23.10 Nebeski kapetan i svijet budunos, lm 1.05 Nona panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Djeji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameriki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameriki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekogranine TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Djeni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja maka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameriki lm 21.30 Homo turiscus 22.15 Vijes 23.00 Pononi klub 0.20 Noni program

PETAK 2. sijenja 2009.

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: GLEN CAMPBELL; 01.00 NO NI PROGRAM

15.15 Obi ni ljudi, TV serija Burmester) 16.05 Moja Şena i djeca, hum. 22.00 Živi, (drama, 1993.; serija Redatelj: Frank Marshall; 16.30 U uredu, hum. serija Uloge: Ethan Hawke, 17.00 Sutkinja Amy, serija Vincent Spano, Josh 17.50 Županijska panorama Hamilton, Bruce Ramsay, Rijeka John Newton) 17.50 Županijska panorama 00.10 Vijes,informavna emisija Split 00.20 12 dana terora, igrani lm, 17.50 Županijska panorama drama Osijek 01.50 Kunolovac, kviz 17.50 Županijska panorama VaraŞdin/akovec 17.50 Županijska panorama Bjelovar 17.50 Županijska panorama Zadar 05:30 Flintove avanture, crtana 17.50 Županijska panorama serija Zagreb 05:50 RuŞna ljepoca, serija 17.50 Županijska panorama 06:40 arobnjaci, serija Šibenik 07:05 Inspektor Gadget, serija 18.10 Vrijeme 07:30 Tomica i prijatelji, serija 18.15 Vijes na Drugom 08:00 Pocoyo, crtana serija 18.35 Dok. lm 08:30 Nova lova, TV igra 19.20 Crtani lm 10:45 Lude 70-e, serija 19.35 Dragi Johne, hum. serija 11:15 Kralj Queensa, serija 20.05 Bez komentara 12:10 Bumerang, serija 20.40 Vijes na Drugom 13:00 Medij, serija 20.52 Vrijeme 13:50 Nikita, serija 20.53 Promet danas 14:40 Inspektor Rex, serija 21.05 Hotel Babylon, serija (12) 15:30 Wendy Wu, (2006., SAD, 22.00 Šljam, hum. serija (15) obiteljski; Redatelj: John 22.40 Prime Suspect, mini-serija Laing; Glume: Brenda (12) Song, Shin Koyamada, 00.20 Filmski maraton: Breakfast Susan Chuang, Jusn Chon, of Champions, ameri ki Michael David Cheng)

lm 17:15 Vijes 02.05 Filmski maraton: Otrov, 17:25 Operacija Trijumf, reality kan.-am.-njem. lm show 03.35 TV raspored 18:20 Bumerang, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Plimni val, (2007., UK, JuĹžna Afrika, Kanada, 06.35 mini-serija; Redatelj: Tony Mitchell; Glume: Robert 07.25 Carlyle, Jessalyn Gilsig, Tom Courtenay, Joanne Whalley, 07.50 David Suchet) 08.20 23:00 Vijes 23:15 Rambo 4, igrani lm 08.50 00:50 TraĹži se heroj, igrani lm 09.20 02:20 Tajanstvena smrt, (SAD, 10.10 Kanada, 2005., triler; 11.10 Redatelj: Richard Roy; Glume: Kristy Swanson, 11.35 David Keeley, Christopher 12.05 Bondy, Charles Powell, 12.30 Marianne Farley, Jude Beny, Jessica Williams) 03:55 Krvavo nasljedstvo, triler 05:30 Nikita, serija 06:10 Kraj programa

12.40 12.55 13.25 14.20 15.15 16.10 16.35 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00

SpuĹžvaBob Skockani, crtana serija Korak po korak, hum. serija ÂŽ Puna kua, hum. serija ÂŽ Punom parom, kulinarski izazov ÂŽ U dobroj formi, emisija Astro show, emisija Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija ÂŽ Dadilja, hum. serija ÂŽ Reba, hum. serija ÂŽ Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin ÂŽ Ve era za 5, lifestyle emisija ÂŽ Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Puna kua, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes, informavna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Lovac i ubojica, (triler, 1997.; Redatelj: Jeb Stuart ; Uloge: Dennis Quaid, Danny Glover, Jared Leto, R. Lee Ermey, Ted Levine, William Fichtner, Leo

TEST Najava programa Disneyjevi cri: Šiljo i sportovi Disneyjevi cri: Kuzco careva nova ťkola Djevoj ica sa Şigicama, snimka predstave Žutokljunac Pripovjeda Kokice Jeste li znali? Parlaonica Briljanteen Dr. Who 3., serija za djecu

TV kue imaju pravo promjene programa

horor, 1999.; Redatelj: Rupert Wainwright; Uloge: Patricia Arquee, Gabriel Byrne, Jonathan Pryce, Rade Serbedzija) 01.20 Kunolovac, kviz

06:10 Code lyoko, crtana serija 06:35 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 07:00 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:25 Iron Kid, crtana serija 07:50 Roary, crtana serija 08:05 Dora istraĹžuje, crtana serija 08:30 Nova lova, TV igra 10:30 Lude 70-e, serija 11:00 arobnice, serija 11:50 Frikovi, serija 12:40 Smallville, serija 13:30 Operacija Trijumf, reality show 16:20 Ne zaboravi shove, glazbeni kviz 17:15 Vijes 17:25 Kod Ane, kulinarski show 18:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Narednik Bilko, (SAD, 1996., komedija; Redatelj: Jonathan Lynn; Glume: Steve Marn, Dan Aykroyd, Phil Hartman, Glenne Headly, Daryl Mitchell) 22:00 Hit Records zvijezde, koncert 23:40 Zabranjeni ples, (1990. SAD, roman na drama; Redatelj: Greyson Clark; Glume: Sid Haig, Laura Herring , Je James, Miranda Garrison i Barbra Brighton) 01:15 Otpisana, parodija 02:45 Metro smr, triler 04:20 Tajanstvena smrt, igrani

lm (12) 05:55 Smallville, serija 06:40 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR+ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR+ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: KINGS OF LEON; 01.00 NO NI PROGRAM

12:00 12:30 14:00 15:10

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00

07:35 07:27 07:30 11:30 14:00 14:30 16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija KVARNER INFO RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM REZERVIRANO VRIJEME

Danas pogledajte‌ Mali oglasi Dje ja televizija Lola, ponavljanje 3 epizode Boja novca, ponavljanje 2008. u glazbi, ponavljanje Slatka Valenna, serijski lm

djecu i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Ĺ to je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Bey! 17:45 Kuanice, serija 18:25 Hitna sluĹžba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Flashdance, lm 21.25 ZiB Flash 21.35 Osta Ĺživ, lm 0.15 Noni program

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 StaĹžist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Greedy, lm 22.40 Grudanje, lm 0.35 Noni program

08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 LenĂ&#x;en & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal 20.15 Wer zuletzt lacht..! 23.15 Genial daneben 0.15 Noni program

08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loťa vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrägsten PromiPärchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Zmaj, lm 21.35 Dokumentarna serija 23.35 Noni program

5.30 Jutarnji program 11.35 Film za djecu i mladeĹž 13.10 Australija, dok. serija 16.30 Bauer sucht Frau 17.45 Exklusiv 18.45 Vijes 20.15 Banana Joe, lm 21.50 Dva pa, lm 23.25 Noni program

17:00 17:10 18:00

19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10

16:00 17:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:35 20:05 21:05 21:40 ------22:30 -------

OTVORENI STUDIO kontakt emisija HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A PAT POZICIJA zabavna emisija EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar NONA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Vijes Poljoprivredni savjetnik Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi Ĺživljenja Vijes Vijes iz policije Glazba koja srce dira Auto moto nauc vision Vijes Sutra na programu

6.00 Poker 9.45 Rallye 10.45 DSF Motor 11.45 Normal 12.15 Poker 14.35 Sportquiz 10.00 TV vodi + turiska srediĹĄta 17.30 Eishockey 18.00 Skispringen 18.30 Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena Nogomet 19.45 Darts, prijenos 22.00 emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 SmackDown 23.00 Sportquiz Zabavni program 19.35 Dok. emisija 20.00 Otvorenje sportske dvorane SPALADIUM, prijenos koncerta 22.00 Film 23.30 U dobrom druĹĄtvu 00.20 TEST 8.30 Was 11.00 Skijanje, prijenos 13.00 Langlauf, prijenos 14.15 Skijanje, prijenos 17.00 Nogomet 19.00 Was 20.00 Kampfs6.10 Jutarnji program 7.25 Program za port 23.00 Eurogoals

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladeĹž 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 SportaĹĄeva ljubav, crtani lm 16.15 Lijepi ljudi, serija 17.10 Pobjeda, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 101 dalmanac, lm 21.40 Las Vegas, serija 22.30 Kung Pow: U gnijezdu, lm 23.55 Zvjezdana vrata, serija 0.45 Noni program

7.30 Tv prodaja 8.00 Djeji program 11.10 Jamie Oliver 12.20 As  tud not padu!? 14.10 Ordinacija, serija 15.10 Zloini pred kunim pragom, serija 16.05 Izgubljeno zlato, lm 18.20 Desetka 18.55 24 UR 20.00 Gospodar prstenova, lm 23.00 Dexter, serija 0.00 Dosjeji X, serija 2.05 Nona panorama

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Djeji program 12.30 Film za djecu i mladeĹž 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameriki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih noi 0.50 Dnevnik prekogranine TV 1.10 Videostranice

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladeĹž 11.45 Pononi klub ÂŽ 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Amerika humorisna serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Domae viĹže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameriki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 Noni program

SUBOTA 3. sijenja 2009. 12.30 Majstori svira i: Pregrada (1.dio) 13.00 Hladnokrvne Ĺživonje, 05.35 Najava programa dok. serija 05.40 Reprizni program 13.55 KS automagazin 07.20 EkoloĹĄki raj Maa 14.30 Operacija “Slonâ€?, ameri ki Jamesa, dok. serija

lm 07.45 TV kalendar 16.55 Rukomet, LP (Ĺ˝): Podravka 08.00 Vijes Vegeta - Larvik, prijenos 08.15 Kinoteka - ciklus 18.35 Izvla enje startnih brojeva klasi nog vesterna: Track - emisija of the Cat, igrani lm 18.45 Izvla enje startnih brojeva 10.00 Vijes (Ĺ˝) - Sljeme, prijenos 10.09 Vrijeme danas 19.30 Izvla enje startnih brojeva 10.10 Vijes iz kulture - emisija 10.15 Kuni ljubimci 19.55 Ve eras... 10.50 Veterani mira, emisija za -------- KoĹĄarka, NLB liga: Zadar branitelje Cibona (19.55-21.40) 11.55 Burzovno izvjeĹĄe 20.00 Rebound, (Uloge: Marn 12.00 Dnevnik Lawrence, Wendy Raquel 12.13 Vrijeme Robinson, Breckin 12.15 TV kalendar Meyer, Horao Sanz, 12.35 Opijeni ljubavlju, Oren Williams, Patrick telenovela Warburton; Scenaris: 13.20 Prizma, mulnacionalni Jon Lucas i Sco Moore magazin (prema pri i Williama 14.05 Duhovni izazovi Wol a, Eda Dectera 14.35 Reporteri i Johna J. Straussa); 15.45 Euromagazin Redatelj: Steve Carr) 16.20 Vijes 21.30 ardak i na nebu i na 16.29 Vrijeme sutra zemlji, dok. lm 16.35 Hrvatska kulturna 22.05 Tereza u Olimpiji, snimka baĹĄna: OmiĹĄki gusari koncerta 16.50 Ep reportaĹža 23.55 Promet danas 16.55 Svirci moji, glazbena 00.00 Sportske vijes emisija 00.10 No u kazaliĹĄtu 17.55 U istom loncu, kulinarski 01.50 TV raspored show 18.35 TV Bingo Show 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 07.25 Marina, telenovela ÂŽ 19.57 Sport 08.10 Magnum, akcijska serija ÂŽ 20.02 Vrijeme 09.00 Najbolje godine, hum. 20.15 Evergreen serija 22.05 Mamuca, krimi serija 09.30 Ulica Sezame, crtana (12) serija 22.50 Burzovno izvjeĹĄe 10.30 Transformeri, crtana serija 23.00 Dnevnik 3 10.55 Maheri, dramska serija 23.10 Vijes iz kulture 11.50 Lutrija Ĺživota, dramska 23.25 Bolni arka Bey, (Uloge: serija Renee Zellweger, 12.40 Moja djevojka, drama/ Aaron Eckhart, Morgan roman na komedija Freeman, Chris Rock, 14.30 Vijes, informavna Greg Kinnear, Tia emisija Texada; Redatelj: Neil 14.35 Od Jusna za Kelly, LaBute) komedija 01.20 Filmski maraton: Ĺ kola 15.55 Maturalno putovanje, skijanja u Aspenu, igrani (komedija, 1995.;

lm Redateljica: Kelly Makin; 03.15 Filmski maraton: Uloge: Ma Frewer, Provalnica, igrani lm Valerie Maha ey, 04.45 GaraĹža Lawrence Dane, Tommy 05.15 Opijeni ljubavlju, Chong, Jeremy Renner) telenovela 17.30 Zvijezde Ekstra: Top 15 supermodela, zabavna emisija 18.30 Vijes, informavna 06.45 emisija 07.00 19.00 Exploziv, magazin 07.05 19.30 Big Brother, show 20.00 Vulkan, (akcijski, 1997.; 07.30 Redatelj: Mick Jackson; Uloge: Tommy Lee Jones, 07.55 Anne Heche, Gaby Ho man, Don Cheadle) 21.40 John Q, (drama, 2002.; Redatelj: Nick Cassavetes; Uloge: Denzel Washington, Kimberly Elise, Laura Harring, Ron Annabelle, Daniel E. Smith, David Thornton) 23.40 Sgmata, (fantas ni/ 08.20 08.45 09.15 09.30 09.55 10.55 11.45


Pleťkovec je u opini Sveti Juraj na Bregu i istoimenoj Şupi. Prema jednoj legendi, Pleťkovec je dobio ime po jednoj obitelji koja se odselila u Kanadu i iji su potomci nedavno i posjetili selo. Prezivaju se Pleťki. Je li to bať tako ili nije, ostavimo njima da se dogovore. A selo ostavimo da i dalje Şivi kao srce opine Sveti Juraj na Bregu. Pa oni tako imaju trgovinu, opinsku zgradu, lijenika, Dom kulture, Şupni dvor, ljekarnu, poťtu, ťkolu, DVD Lopatinec, NK Venera ‌ I ono jako vaŞno. Svi Şitelji opine na kraju zavrťavaju u Pleťkovcu. Jer tu je i Şupno ili opinsko groblje. I onda u ťali kaŞu da svi putovi za Şive i mrtve vode u Pleťkovec. Stvarno je i tako. Dolazi se k njima s juga, zapada, sjevera i istoka. I s tim se Pleťkovani ponose. Samo im je Şao ťto kako dou, tako i odu. A oni bi da bude i turizam.

Seoske zanimljivosti

Seoske zanimljivosti

SjediĹĄte Opinske uprave Svetog Jurja na Bregu je u PleĹĄkovcu

August urin, predsjednik VMO-a, sa suprugom Anom i sinom Kristijanom te kerkom Natalijom. - ovjek ne Ĺžali truda kada vidi da se selo mijenja i da ljudi to primjeuju

Profesorica Ĺ˝eljka Kadi sa suprugom Nikolom te djecom Anom i Lovrom. Mnogi se znanstvenici bave leptirom ‘livadni plavac’, pa ne Ĺželim posebno isticati sebe pjeĹĄke i po blatu. KaĹžu u ĹĄali da su se reĹĄje zarvivile dok bi doĹĄli do akovca. A moĹžda bi se i vino ciknulo. Jer voe i povre te vino bio je glavni izvor prihoda za kuanstva. A bilo je i mlijeka i sira. Vino se nije pilo. U rijetkim trenucima, na svadbama, krstitkama i karminama. A u obine dane pila se jabunica. Prvo slatka, a onda onako reĹĄ pa su je hvalili na sva usta ija je bolja. Ĺ˝ivjelo se po siromaĹĄki, sjeaju se oni stari, ali se druĹžilo i dijelilo ono ĹĄto se imalo. Taj duh zajedniĹĄtva joĹĄ je ostao u njima. Pa kad treba oistiti neĹĄto, rado se okupljaju. Svi tvrde da jako vole svoj PleĹĄkovec. I da su jako komunikativni. Pak se moreju spominati s kim god treba.

Na lakom krilu matula u Europu Bedekovieve grabe nisu nepoznate. Ali livadni plavci, leptiri koji tamo Şive, bať i nisu. No, zahvaljujui pleťkovekoj proesorici Željki koja se, jedna od mnogih, kako skromno kaŞe, bavi na njihovom ouvanju, postali su poznati i u Europi. A Pleťkovani pak ve kaŞu u ťali da e u Europu odletjeti na krilima leptira Maculinea telelusa i Maculinea nausithousa. Ne znae im imena matulov niťta, ali im znai to ťto je tu u toj igri jedna Pleťkovanka. A, kako vele, to je ono najvaŞnije. I naelnica opine Sveti Juraj Dragica je Pleťkovanka. Bila je prije Vuetinarka, ali je preťla

Dragica Vugrinec u svom vrtu koji je znan diljem Hrvatske i najljepĹĄi u Meimurju: - U svako doba neĹĄto cvate, pa i sada, ali je potrebno puno rada

O ljudima ‌

preko ceste i postala PleĹĄkovanka. No, o tome kakav ona ima vrt, zna cijela Hrvatska. O tome pak koliko treba raditi u tom vrtu zna samo ona. A ako pak treba razglasiti koje cvijee cvate u vrtu, to moĹže uiniti njihov dugoprugaĹĄ SiniĹĄa. Tri on po cijeloj Hrvatskoj. Sada se samo nada da nee otrati. Nego da e neka dotrati za njim. PleĹĄkovani tvrde da vrijedi doi. Ali i ostati.

Prema njihovim podacima (koje uva predsjednik VMO-a urin), u selu je 25 udovica, 4 udovca,

7 starih deki, 2 neudane djevojke. Osnovnu ĹĄkolu polazi 29 uenika, srednju 18 te imaju 8 studenata. Imaju u evidenciji da u selu imaju i 3 invalidne osobe. Kao znane osobe u selu rado istiu Dragicu Vugrinec, naelnicu opine i lanicu VMO-a, koja sa svojim prekrasnih vrtom, koji je ve dva puta osvojio drugu nagradu “Zeleni cvijetâ€? u Hrvatskoj kao najljepĹĄi vrt, promie ime sela. Ima ak tristo vrsta biljaka i tisuu sadnica. Zatim je proesorica Ĺ˝eljka Kadi koja se bavi ouvanjem leptira livadnih plavaca te atletiar dugoprugaĹĄ SiniĹĄa Gorianec. Zanimljivo je da mladi PleĹĄkovani Ĺžele da im mjesto bude lijepo te su tako odluili da urede staro zapuĹĄteno nogometno igraliĹĄte, u emu su dobili podrĹĄku svih mjeĹĄtana.

Zanimljivosti U Pleťkovcu je sjediťte opine Sveti Juraj na Bregu. Tu je zatim ambulanta primarne zdravstvene zaťtite, ljekarna, trgovina, Şupni dvor, Dom kulture, poťta i ťkola ‌ Tako ima Pleťkovec sve, a nema niťta, kako oni vele. Zanimljivo je i da je poťta u Pleťkovcu, a vodi se pod Lopatinec. Isti je sluaj i s vatrogascima.

Lorena Klobuari najmlaa je PleĹĄkovanka. Na slici je s tatom Danijelom i mamom Jelenom

Predsjednik VMO-a August urin s lanicama Danicom Begovi i Jasnom Gorianec na podjeli darova ove godine

Dragec Kocijan sa suprugom Katarinom. - Dragec je poznati majstor za oldtajmere i nema toga stroja koji on ne zna popraviti i ‘vratiti u Ĺživot’

Pleťkovec je smjeťten u opini Sveti Juraj na Bregu i istoimenoj Şupi. Prema njihovim podacima, u selu Şivi oko 450 stanovnika. U selu djeluje Vijee Mjesnog odbora iji je predsjednik August urin, dok su lanovi Mirko Kos, Danica Begovi, Jasna Gorianec i Dragica Vugrinec. Nikakvih drugih udruga u selu nema, ali su ljudi ukljueni u rad opinskih udruga. U selu je 226 stanova, ali samo 137 kuanstava (prema popisu). Prema njihovim podacima, imaju 150 kua i 60 vikendica. Inae imaju 185 kunih brojeva. Napuťtenih je 8 kua. Imaju 8000 metara asaltiranih putova i joť 2000 neasaltiranih. Joť kaŞu da imaju 70 posto rekonstruirane elektrine mreŞe. Istiu da su puno za selo dali Zdenko Kralj, Petar Tomaťi, Zdravko Mohari, Mirko Kos, Slavko Ferlin, Željko Begovi i Ivan Galina. U opinskoj pak vlasti imaju dva vijenika: Augusta urina i Vjerana Galinu, te naelnicu Dragicu Vugrinec i Zdravka Moharia, koji je i zamjenik naelnice.

Marija JanuĹĄi je sa svojih 95 godina, ali i svakodnevnim kuhinjskim poslovima, najstarija PleĹĄkovanka. Na slici s kerkom Anelom Gavrilovi i unukom Izabelom. - Se zmislim kak se negda siromaĹĄko Ĺživelo, kaĹže ona

Dragec Kocijan je i poznati glazbenik i osniva benda “Nikud nikamâ€?. S njim je ekipa Bojan, Franjo i Alojz Vjeran TomaĹĄi sa suprugom uricom ispred bave od 14 tisua litara u kojoj je stol sa stolicama. - Drugi piju iz bave, a mi u bavi, kaĹže on


18

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.


30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

19


20

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

NECKERMANN I UNICEF

Zajedno za djecu Neckermann kataloťka prodaja iz VaraŞdina u ponedjeljak, 15. prosinca, uruila je donaciju od 100.000 kuna UNICEF-u. Zahvaljujui Neckermannovim kupcima koju su prepoznali vrijednost humanitarne akcije i kupnjom prigodne razglednice donirali po 7 kuna, prikupljenih 100.000 kuna donirane su UNICEF – u za potporu programa Prve tri su najvaŞnije. Neckermann zahvaljuje svim kupcima na svom nesebinom sudjelovanju i podrťci. Predaji donacije su prisustvovali UNICEF – ova ambasadorica Maja Vui i Kristina Krepela, zaťtitno lice Neckermanna, direktor Neckermanna Saťa Barbir te predstavnica ureda UNICEF-a za Hrvatsku Tanja Radoaj.

NOVI trgovaki centar

SUPERNOVA u VaraĹždinu Austrijska grupacija SUPERNOVA u VaraĹždinu otvara prvi STOP. SHOP. - specijalizirani trgovaki centar u Hrvatskoj

U Optujskoj ulici u VaraŞdinu na povrťini od 55.500 m² gradi se prvi STOP.SHOP. specijalizirani trgovaki centar u Hrvatskoj. Uspjeťni nacionalni i inozemni zakupnici kao ťto su OBI – trgovina graevinskim materijalom s vrtnim centrom, Billa – trgovina ŞiveŞnim namirnicama, Mßller drogerija, Vemil – elektromaterijal, JYSK (danski proizvoa kreveta), New Yorker, xyz (Sportina), Deichmann, Jello, Profil i mnogi drugi pridonijet e na zakupnoj povrťini veoj od 19.000 m² jedinstvenoj kupovnoj ponudi u VaraŞdinu i okolici. Posjetiteljima STOP. SHOP.-a VaraŞdin na raspolaganju e dodatno stajati 770 posebno ťirokih (2,70 m) i naravno besplatnih parkiraliťnih mjesta za kupce. STOP.SHOP. VaraŞdin e otvoriti i oko 200 novih stalnih radnih mjesta. Zavrťetak gradnje i otvorenje bit e u svibnju 2009. godine.

Realizaciju projekta provodi austrijska grupacija m2 koja viĹĄe od 10 godina uspjeĹĄno razvija i vodi SUPERNOVA trgovake i specijalizirane trgovake centre u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. Direktor Roland Stieler, koji je odgovoran za iznajmljivanje, raduje se realizaciji STOP.SHOP.-a VaraĹždin: „Veliko zanimanje naĹĄih zakupnika ukazuje na potrebu i potencijal lokacije u VaraĹždinu. Iznimno smo zadovoljni ĹĄto je kvota za iznajmljivanje popunjena ak 90%. Za nekoliko manjih preostalih povrĹĄina pregovori vezani uz ugovor su pred zakljuenjem. Uz sidrene zakupnike, veselimo se dopuni ponude manjih zakupnika i davatelja usluga kao ĹĄto su primjerice ljekarna i banka“. Procjenu da se radi o velikom potencijalu projekta u VaraĹždinu dijeli s nama i najvei institucionalizirani investitor u nekretnine za regiju srediĹĄnje, istone

i jugoistone Europe – druťtvo IMMOEAST AG, koji e projekt nakon zavrťetka otkupiti kako bi ga uzela pod svoju krovnu marku za opskrbne centre srednje-europskog podruja pod nazivom STOP.SHOP., koju je razvio sam IMMOEAST. Koncept STOP.SHOP. temelji se paŞljivo promiťljenoj kombinaciji zakupnika i atraktivnoj, ťirokoj kupovnoj ponudi niskih i srednjih cijena. STOP. SHOP. lokacije obiljeŞava lagana pristupanost kao i orijentacija prema potrebama i odrŞivost. Prve STOP.SHOP. specijalizirane trgovine IMMOEAST je kupio 2005. godine u Budimpeťti. Nakon toga uslijedila je ekspanzija u Maarskoj, eťkoj, Sloveniji, Slovakoj i Poljskoj. U 2008. godini IMMOEAST STOP.SHOP. portolio obuhvaa 27 lokacija dok e u 2009. godini porasti na 50 lokacija.


30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

S"#$'

21

estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacije i nutricionistiko praenje . SPA zona . masaže . njega ruku i nogu by Catherine nails

Piše: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi, spec. klini ki psiholog

Slabost u nogama ovjek oduvijek traži (viši) smisao Prije dvije godine operirala sam rak dojke. Unatrag par mjeseci osjeam sve veu slabost u nogama tako da se veoma teškom kreem. Osim toga javlja mi se slabost i u rukama. CT-glave i magnetska rezonanca bili su uredni. Zbog ega mi se javlja takva nemo? Mišina slabost je posljedica ošteenja strukture ili funkcije motorike jedinice – osnovne jedinice perifernog živanog sustava. Mišina slabost se javlja kod raznih oboljenja. Tako se mišina slabost javlja kod kradiovaskularnih bolesti, oboljenja respiratornog sustava, poremeaja funkcije jetara, gastrointenstinalnog trakta, hematopoetskog aparata, funkcije bubrega, metabolikih i elektrolitskih poremeaja. Obzirom na date podatke, kod vas prije svega, zbog poteškoa u u hodanju, trebalo bi se posumnjati na metastatski proces u kralježnici i to u predjelu križa. Ukoliko nije napravljena scintigra ija kostiju trebalo bi i to uiniti. Svi ti nalazi mogu

biti negativni, iako postoje poteškoe kod kretanja i slabost u nogama pa tada se može govoriti o tzv paraneoplastikom sindromu. Paraneoplastiki sindrom je rijetki poremeaj funkcije perifernog živanog sustava ukljuujui i neuromišino porovoenje i samu muskulaturu, a nisu uzrokovani metastazama ili izravnom tumorskom invazijom. Kada se radi o malignoj bolesti, smatra se da se oslobaaju toksine tvari iz tumora pa uslijed toga dolazi do ošteenja živaca u nogama pa se prijenos podražaja ošteti, te dolazi do slabosti u rukama i nogama. Važno je misliti na paraneoplastiki sindrom jer ta komplikacija uzrokuje bolest prije nego što primarni tumor izazove grube funkcijske ispade i esto prije nego što metastazira. Preporua se svakako uiniti i elektro iziološko ispitivanje kako bi se eventualno to moglo izdiferencirati. Meutim i taj nalaz isto tako može biti uredan a da se ipak radi o toksinom ošteenju živaca.

CRKVA u Svetom Jurju na Bregu

Donacijski žiroraun

Homo sapiens je još prije 35 000 godina pokapao svoje mrtve i vjerovao u natprirodne sile. Arheološki podaci pokazuju da je prethistorijski ovjek bio sposoban zamišljati nadnaravni svijet. Prouavanjem obiaja neciviliziranih naroda koji danas žive u rodovskim zajednicama nalik onima u kameno doba pronalaze se razliita animistika i predreligijska vjerovanja. Svaka ljudska jedinka na svom životnom putu prolazi kroz razliite faze i vrste vjerovanja. Sve je to zato što vjerski doživljaj ima neuro iziološke temelje, tvrdi neuroteologija, mlada znanstvena disciplina koja prouava pobožnost na biološkim osnovama. Ljudi svih epoha i kultura do dana današnjega spremni su pokloniti povjerenje nekom nebeskom stvorenju ili nadnaravnoj sili, prijeteoj ili dobroudnoj, ako treba sposobni su stvoriti sustav koji objašnjava stvarnost. Bogovima, duhovima ili nadnaravnim silama okružuju se kako bi razumjeli prirodne pojave i uredili zajednice u kojima žive. Tijekom povijesti razvile su se brojne religije, u ranijim razdobljima pretežno politeistike, a postupno i monoteistike. Pet velikih, svjetskih religija: kršanstvo, islam, judaizam, hinduizam, budizam i taoizam, uz mnoštvo manjih religija, raznih kultova i osobnih ili grupnih sustava vjerovanja beskrajna su staza kojom suvremeni ovjek kroi tražei i pronalazei odgovore na vjena pitanja. Prije

stotinjak godina znanstvenici su nadobudno prognozirali kako e rastua koliina znanja i dometi znanstvenog pogleda na svijet potisnuti utjecaj svih oblika vjerovanja i pobožnosti u ljudskom društvu, što se nije dogodilo. Poetkom 21. stoljea živimo u informatikom i tehnološkom svijetu i vladamo veim znanjem nego ikad prije u ljudskoj povijesti, a ipak smo okrenuti istim unutrašnjim dilemama kao ljudi iz prošlih vremena. Ni svijet izvana ne ostavlja nam manje dilema i ne zbunjuje nas manje nego naše pretke. Nemoni smo pred neobjašnjivim krahovima burza kad prodrmaju svjetsku ekonomiju ili pred tsunamijem, ili pred prijeteim epidemijama ptije gripe, terorizma,... Ljudsku je egzistenciju oduvijek lako ugroziti, pa je zato lako srušiti i našu vjeru u racionalno ovladavanje svijetom. A kad ne možemo biti sigurni u racionalno, beskrajan je prostor iracionalnog, koji nam otvara svoja vrata. Teolozi predviaju da e vjernik budunosti biti mistik jer je individualizmu našeg doba mistika savršeni lijek. Suvremeni ovjek odgojen racionalistiki ezne za intuitivnim i spiritualnim iskustvom, želi svijetu oko sebe udahnuti dušu. Traži Boga, ili nirvanu, istu svijest, razlog postojanja, pranu,... Što traži, obino i nae, jer ne želi samo puko bivanje i sposoban je za transcendenciju. Homo sapiens današnji, kao i onaj prethistorijski.

Klasina masaža Švedski lijenik Perh Hen r i k L i n g (1776-1839 ) razvio je tehniku poznatu pod i menom „ š ve d sk a masaža“ koja je obuhvaala i medicinsku gimnastiku , te postavio temelje današnjoj klasinoj (medicinskoj masaži) , dok se izraz „švedska masaža“ ostao koristiti u kontekstu sportske masaže koja je nešto vrša i žustrijih pokreta od obine klasine masaže. Uinak masaže je prvenstveno opuštanje muskulature i njega kože i potkožnog tkiva, dok se istovremeno poboljšava cirkula-

cija krvi i limfe i dolazi do vee opskrbljenosti tkiva kisikom i energijom. Jaa se radna sposobnosti mišia uslijed izvornog djelovanja na mišini sustav. Masaža izaziva podraživanje senzitivnih živanih završetaka preko kojih se prenosi na centralni živani sustav s utjecajem na psihiko i iziko opuštanje (npr. spazma u mišiima). Masaža se naješe izvodi s uljima biljnog porjekla od kojih je najraširenija upotreba bademova ulja ili raznim kremama, puterima, gelovima…

MOBILNI I FIKSNI videonadzor u akovcu

Sedam kamera u pješakoj zoni Gradska imovina esta je meta napada vandala i to je bio glavni razlog uvoenju videonadzora u grad akovec, posebice nakon ureenja pješake zone u koju su uložena velika sredstva. Nabava iksnog i mobilnog videonadzora rezultat je zajednikih napora komunalne službe Grada akovca i Policijske uprave meimurske kroz rad Vijea za prevenciju. U antenski sustav uloženo je 120.000, a u kamere 170.000 kuna. Zadatak Vijea je preventivno djelovati na one graane koji svoju agresiju usmjeravaju prema uništavanju komunalne opreme. Zakljuili su da je to mogue i pomou videonadzora jer osjeaj da te netko prati i da se na temelju praenja mogu otkriti poinitelji doprinosi odustajanju od poinjenja. Sedam iksnih kamera prati cijelu pješaku zonu, a još jedno mobilno vozilo s videoopremom može pratiti zbivanja na ostalim dijelovima grada. Uz pomo mobilnog videonadzora mogu se pratiti razne manifestacije,

okupljanja i skupovi na podruju grada. Videonadzor znatno u nekim situacijama može olakšati i rad policije u sluajevima razbojstva i pljaki, posebno u rizinim zonama oko banaka. Vijee za prevenciju pokazalo se dobrim rješenjem, smatraju kako u Policijskoj upravi meimurskoj, tako i u Gradu akovcu, jer su zajedno djelovali u nekim preventivnim aktivnostima. Ve pet godina surauju na organizaciji Coolijade za dostojanstveno obilježavanje maturantskih aktivnosti, na prevenciji krae bicikala, u nadzoru parka i javnih površina u suradnji i s inspekcijskim službama vezano uz pijanevanje mladih, na senzibiliziranju javnosti protiv suzbijanja obiteljskog nasilja i ovisnosti i drugim aktivnostima. Primjeri dobre prakse iz rada Vijea za prevenciju Grada akovca prezentirana su na sjednici Vijea održanoj u srijedu 17. prosinca i predstavnicima drugih policijskih postaja iz susjednih županija. (BMO)

Poglavarstvo opine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Meimurske banke akovec donacijski žiroraun za obnovu srušene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji žele mogu svoj novani prilog uplatiti na žiroraun broj: 2392007-1500049231 swift Meimurska banka akovec MBCKHR2X. Do sada su ve prikupljena znaajna sredstva, osobito po župama Varaždinske biskupije. Svaki iznos je dobro došao i bit e korisno utrošen.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA: ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomonici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI, Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), graika priprema: Blanša Blaževi, Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zorec ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjesena 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vraamo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


22

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

VOZILI SMO

Županija

koli ina udio %

1. Zagreb

29081 35,09%

2. Primorsko-goranska

7061

8,52%

3. Splitsko-dalmanska

6741

8,13%

4. Istarska

4864

5,87%

5. Osjeko-baranjska

4670

5,64%

6. Koprivniko-križevaka

2953

3,56%

7. Dubrovako-neretvanska 2839

3,43%

8. Varaždinska

3,38%

2803

9. Zadarska

2752

3,32%

10. Bjelovarsko-bilogorska

2233

2,69%

11. Šibensko-kninska

2076

2,51%

12. Požeško-slavonska

2069

2,50%

13. Meimurska

2056

2,48%

14. Sisako-moslavaka

2027

2,45%

15. Vukovarsko-srijemska

1934

2,33%

16. Brodsko-posavska

1860

2,24%

17. Krapinsko-zagorska

1852

2,23%

18. Karlovaka

1821

2,20%

19. Viroviko-podravska

680

0,82%

20. Liko-senjska

500

0,60%

UKUPNO

82872 100%

Izvor: Promocija Plus

SPORT Poredak voza a nakon 15 od 15 utrka 1. S. LOEB

122

6. P. SOLBERG

46

2. M. HIRVONEN 103

7. F. DUVAL

25

3. D. SORDO

65

8. H. SOLBERG

22

4. J. LATVALA

58

9. G. GALLI

17

5. C. ATKINSON

50

10. M. WILSON

15

Poredak teamova nakon 15 od 15 utrka 1. CITROEN TOTAL WRT 2. BP FORD ABU DHABI WORLD RALLY TEAM 3. SUBARU WORLD RALLY TEAM 4. STOBART VK M-SPORT FORD RALLY TEAM 5. SUZUKI WORLD RALLY TEAM 6. MUNCHI'S FORD WORLD RALLY TEAM

191 173 98 67 34 22

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 BS Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin

Honda Jazz cijene (kn do registracije):

Jazz dobio dostojnog nasljednika istog imena

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila po županijama 1.1. - 30.11. 2008.

Honda Jazz

6,39 6,43 6,46 3,35

Nakon prodanih više od dva milijuna primjeraka od svog pojavljivanja 2002. godine Honda je predstavila hrvatskom tržištu novi Jazz. Automobil je postao zreliji, odratao i u mnogome nadmašuje svoju konkurenciju u segmentu. Zbog njegove modularnosti i prostrane unutrašnjosti teško mu je i odrediti segment i direktnu konkurenciju ali Honda ga s pravom svrstava u konkurente Mercedesovoj A klasi, odnosno tom segmentu. Novi Jazz pokreu i dva nova pogonska agregata obujma 1,2 odnosno 1,4 litre. Razvijaju 90 odnosno 100 KS, oba su opremljena Hondinom i-VTEC tehnologijom te zadovoljavaju stroge Euro 5 norme o istoi ispuha. Uz oba motora dolaze 5 stupanjski runi mjenjai, a uz snažniji motor isporuiv je i-Shift

šeststupanjski automatski mjenja. Ovaj automatski mjenja opremljen je i sustavom za pomo pri kretanju na uzbrdici. Velika je novost na novom Jazzu smjesštaj spremnika za gorivo koji se sada nalazi u središnjem dijelu vozila što omoguuje vei prostor ispod stražnje klupe, bolju izbalansiranost automobila te veu sigurnost. Svi su modeli novog Jazza serijski vrlo bogato opremljeni sigurnosnim elementima tako da je ABS i VSA (Hondin sustav stabilnosti) dostupan u svim modelima, a modeli sa 1,4 motorom opremljeni su i regulatorom brzine (tempomatom). Na EURO Ncap testiranju Honda za Jazz oekuje rezultat od 5 zvjezdica za sigurnost, 4 za djecu te 3 zvjezdice za zaštitu pješaka. Novi Jazz narastao je 55 mm u

6,39 6,57 6,46 6,52 3,35

dužinu, 20 mm u širinu, 50 mm narastao je meuosovinski razmak, a prtljažnik je dobio dodatnih 15 litara obujma. Prtljažnik ima osnovni obujam od 335 litara te sklopivu podnicu ispod koje se nalazi prostor od 64 litre tako da ukupni obujam iznosi 399 litara. Naravno da je najbolje iz starog Jazza ostalo - “arobna” sjedala straga koja svojim preklapanjem ostavljaju dosita velik iskoristiv prostor. U novom Jazzu mogu se prevoziti predmeti dužine ak 2,4 m.

1,2 Urban

119.990

1,2 Trend

125.990

1,4 Comfort

132.990

1,4 Comfort i-Shi

143.990

1,4 Elegance

139.990

1,4 Elegance i-Shi

150.990

1,4 Sport

145.990

1,4 Execuve

149.990

1,4 Execuve i-Shi

159.990

Cijena Jazza na prvi pogled nije privlana ali treba imati na umu koliinu opreme te sve ostale navedene prednosti Jazza prije razmatranja same cijene. Honda u Hrvatskoj oekuje u 2009. prodaju oko 300 primjeraka novog Jazza. (Dalibor Flajpan)

Tehni ki podaci Honda Jazz Motor

1,2 i-VTEC

1,4 i-VTEC

obujam ccm

1.198

1.339

najvea snaga KS

90 (6.000)

100 (6.000)

najvei okretni moment Nm 114 (4.900) 127 (4.800)

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 27. prosinca 2008.

potrošnja goriva l/100 km grad

6.6

4.5

4.8

okombinirano

5.3

5.5

najvea brzina km/h

177

ubrzanje sec

12.6

dužina širina visina mm prtljažnik lit masa kg

TRADICIJA

6.5

van grada

182 11.4 3.900 1.695 1.525 346 - 375 1.155

Peugeot

150 godina lava Peugeot vozila danas se distribuiraju u više od 150 zemalja i globalno su prepoznatljiva po svom lavljem simbolu. 20. studenog 1858. Emile Peugeot je registrirao znak lava sa ili bez strelice kao amblem marke. Emile Peugeot pitao je Juliena Blazera, zlatara i gravera iz Franche-Comté francuske regije, da proizvede logo za prepoznavanje svih Peugeot proizvoda. Lavlji se amblem ubrzo našao na pilama i dlijetima, a bio je izabran jer ga je bilo lako povezati sa Peugeot pilama koje su bile i još jesu poznate po: snažnim zubima poput lava. leksibilnosti poput lavlje kralježnice, brzini reza poput lavljih šapa koje prodiru u plijen. Tijekom vremena je oblik lava evoluirao iz velianstvenog pro ila u hodu na vrhu strelice do poetaka kad je lice lava bilo usmjereno u lijevo. Danas je eše prisutan bez strelice ili dosta rijetko usmjeren na desno. 1882. godine promijenjena je griva i tijelo je postalo jae. Ubrzo je lav postao jedini Peugeot registrirani amblem i našao se ne samo na alatima i pilama, nego i na mlincima za kavu 1881. godine (ija je proizvodnja poela 1840.), na biciklima od 1882. i na motociklima

od 1898. godine. Iako prvi proizvodni model automobila Type 3 izgraenog od strane Armand Peugeot datira iz 1891., tek su 1906. automobili prvi put bili ukrašeni sa “Lavom u hodu na strijeli” amblemom. Tako je lavlji amblem pratio jednog od prva tri proizvoaa automobila na svijetu od samih poetaka. 1910. dva dijela (Peugeot Frères and Armand Peugeot) su spojena u „La Sté des automobiles et cycles Peugeot” (Tvornica automobila i bicikala Peugeot), iako su ta dva raspona proizvoda postojala usporedno do kraja prvog svjetskog rata i posljednji automobil iz tog razdoblja koji je imao lava je bio BéBé Lion (dizajnirao ga je Ettore Bugatti) i bio je predstavljen an Pariškom Salonu u listopadu 1912. 1920.-ih lav je postao znak za okupljanje Peugeot fanova koji su ga koristili za ukrašavanje epa hladnjaka. Bicikli i moto-

cikli su isprva koristili lava u hodu na strelici koja je bila postavljena na iza naplataka, a kasnije ga je zamijenio borbeni lav sa pogledom u desno koji je bio predstavljen 1920-ih, i na posljetku isti taj dizajn nadopunjen sa slovima u 1960. Na alatima i kuanskim potrepštinama odlueno je da se postavi lav u hodu na strelici u grbu ili na ovalnom platou na mlincima za kavu. Od listopada 1933. sa pokretanjem aerodinamine linije vozila (201BR, 301 CR, 601 C godinu dana kasnije modela 401), lavlja se glava pojavila na vrhu otvora za hlaenje. Ista je zamisao korištena ponovno sa zašiljenom glavom na 402 (1935.) i na 302 i 202. Model 203 1948. usvojio je istaknutiju glavu lava na poklopcu motora, a novi lav je takoer korišten na poklopcu motora modela 403. Ova dva dizajna su proglašena preopasnim u sluaju sudara i nestala su iz upotrebe u rujnu 1958. Lansiranje modela 203 oznaio je prvo pojavljivanje Grba lava regija Franche-Comté i Duchy of Montbéliard. Taj amblem je bio postavljen na poklopcu prtljažnika do listopada 1952 te je bio pomaknut na poklopac motora od rujna 1958 do kraja proizvodnih serija u veljai 1960. Tijekom tog razdoblja grb lava se takoer pojavio i na Peugeot motociklima. Isti lav se pojavio u malom grbu na sredini otvora za hlaenje na modelu 403 od travnja 1955. do 1966. da bi naknadno bio zamijenjen

sa veom inaicom, koja se po prvi put pojavila na 404 u svibnju 1960. U 1960.-im svi su modeli usvojili ovaj oblik amblema. Taj je pak amblem zamijenjen Lavom (pozlaenim ili kromiranim) u skoku koji se po prvi put pojavio u rujnu 1968. na modelu 504 i bio je postavljen i na modelima 404, 204, 304 i 306. Druga generacija obrubljenog lava pojavila se na 604 koji je bio u ponudi od rujna 1975. i kasnije proširen na model 305 (studeni 1977.) i model 505 (svibanj 1979.) prije nego je predstavljen na crnoj pozadini 1982. na 205, i 1985. na 309, 1987. na 405, 1989. na 605, 1991. na 106 i 1993. na modelu 306. Od pojavljivanja u listopadu 1995. model 406 je bio prepoznatljiv po velikom amblemu lava koji se ubrzo proširio po cijeloj generaciji modela 6. Ovo je vodilo do lava obznanjenog 1998. koji je i danas aktualan, sa stiliziranim kutnim dizajnom koji ukrašava prednji i stražnji kraj PEUGEOT automobila i skutera. Udruga Adventure Peugeot je 2000., pozivajui se na misiju zaštite nasljea kompanije, postavila lava u grb sa žutim okvirom i plavoj pozadini koja se u minulim godinama poistovjeivala sa kompanijom. Renome lava je sad univerzalan i njegova slika ostaje blisko povezana sa imenom Peugeot.


30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

Mazda ponovno na vrhu TÜV Mazda je ponovno meu pobjednicima: na ovogodišnjem TÜV izvještaju (njemaka udruga za tehniki nadzor) Mazda2 nalazi se na drugom mjestu u klasi automobila starih 2 do 3 godine. Ovaj uspjeh potvruje prošlogodišnji odlini rezultat i kvalitetu Mazdinih automobila. TÜV report objavljuje se jednom godišnje u njemakom asopisu Auto Bild. Na 201-om razliitom modelu napravljeno je sedam milijuna tehnikih pregleda. Svjetla, elektronika, koni sustav, podvozje, ispušni sustav – samo su neki od 160 detaljno testiranih kriterija. Rezultati se ažuriraju i objavljuju svake godine. Zbog široke baze podataka i mnoštva razliih tesranih modela, ovaj izvještaj ima veliku važnost za sve kupce automobila u Europi. Ove godine TÜV izvještaj pokazuje jasnu tendenciju: japanski i njemaki automobili apsolutni su lideri u kvalite. U klasi dvije do tri godine starih automobila Mazda2 našla se na odlinom drugom mjestu. Mazda3 nalazi se na petom mjestu sa takoer izrazito niskim postotkom kvarova.

Seat Altea jedan od najpouzdanijih modela na tržištu Po drugi put zaredom je ovlaštena njemaka tvrtka za certifikaciju Dekra - koja je upravo izdala studiju o najpouzdanijim modelima na tržištu u ukupno sedam kategorija - izdvojila je Seat Alteu. Dekra studija, najvažniji europski test koji ukljuuje najvei broj vozila, analizira pouzdanost automobila u tri široka raspona kilometraže – 0 - 50.000 km; 50.000 - 100.000 km i 100.000 - 150.000 km. Seat Altea zauzela je prvo mjesto u kategoriji MPV vozila u rasponu kilometraže 50.000

do 100.000 km, ispred Forda C-Max i VW Tourana. Ovaj izniman rezultat pokazuje vodstvo španjolskog branda u svom segmentu, kao rezultat atrakvne linije s benzinskim motorima od 85 KS do 200 KS te dizelskim jedinicama od 105 KS do 170 KS.

Svjetska pretpremijera Citroëna C3 Picasso Od svog otvorenja u rujnu 2007. godine, izložbeni salon C_42 svake sezone prireuje iznenaenje. Postavši jednim od neizostavnih, mitskih mjesta Avenije Champs-Elysées, taj je izložbeni salon privukao više od 1,6 milijuna posjetitelja u manje od godinu dana! Inovativna arhitektura salona, njegov moderan duh, prozranost i Citroënovi chevroni u trenu odvode posjetitelje u središte Citroënova svijeta. C_Magic! je interakvna izložba koja prikazuje razliite vrijednos novog automobila C3 Picasso. C3 Picasso, plod kreavnos Marke Citroën, kompaktan je monovolumen odvažnog sla, bogat je inovacijama i dobro osmišljen.

23


24

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

FOLIJE ZA STAKLA

graevine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zraenja, temperaturna zaštita (hlaenje - grijanje), b l j e š t a n j a , n e p o ž e l j n i h p o g l e d a , p r o v a l a i o z l j e i v a n j a , v i z u a l n i izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzoveka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 0 4 0 3 6 4 2 7 0 . F 0 4 0 3 6 4 9 4 4 . w w w. e l t e l . c o m sign & multimedia

Vlasnici Dacie navikli su dobiti više.

Dacia Sandero. Prosječna potrošnja goriva: od 6,9 - 7,2 l/100 km. Emisija CO2: od 166-170 g/km. Slika automobila je simbolična.

Dacia Sandero već od 55.555 kn

GODINE JAMSTVA ili 100 000 km*

www.dacia.hr

Think big.

Autocentar Kos, Cehovska 18, Varaždin Tel: 042 403 311


30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

25


26

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.


27

30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

pileÊa p ileÊa posebna posebna

www.poli.co

m.hr

U novoj godini ostvarite sve što ste sanjali. Vaš korak neka bude odlucan, rijeci hrabre, a život pun uspjeha i veselja.

www.poli.co

m.hr

Perutnina Ptuj - Pipo d.o.o. ^akovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 ^akovec, www.perutnina.com

Oglas_POLI_Bozicni_140x384.indd 2

R/53/H08/N

pileÊa p ileÊa posebna posebna

12/24/08 11:18:49 AM


Aktualnih top-5 seksi plavuĹĄa Neke od njih osvajaju ĹĄarmom, osmijehom, prirodnoĹĄu, no sve imaju neĹĄto zajedniko - plavu kosu. Uspjele su zbog svog talenta i upornosti, no neosporno je da im je pomogao i izgled, jer se redovito pojavljuju na listama najljepĹĄih Ĺžena svijeta. Meu aktualnih top 5 bez obzira na godine i status spadaju prema naĹĄem izboru: Heidi Klum, Scarlett Johansson, Charlize Theron, Sienna Miller i Katherine Heigl. Heidi Klum, jedna od najuspjeĹĄnijih anela Victoria’s Secret, viĹĄe je puta ponijela titulu najljepĹĄe Ĺžene, a proglaĹĄena je i najseksi modelom na svijetu. Uz sve to majka je troje djece. Scarlett Johansson - zahvaljujui svom prirodnom izgledu, zamamnim oblinama i punim usnama, ova plavuĹĄa je svojedobno proglaĹĄena najljepĹĄom zvijezdom svih vremena. Osvajala je i druge laskave titule, pa su tako i njezine grudi u oĹĄtroj holivudskoj konkurenciji proglaĹĄene najljepĹĄima. Charlize Theron - lijepa glumica proglaĹĄena je najseksi Ĺživuom Ĺženom, a australski i ameriki asopisi takoer je redovito stavljaju na liste najljepĹĄih glumica. Predivno tijelo i lice te profinjenost kojom zrai joĹĄ dugo e je svrstavati meu najljepĹĄe ljude svijeta. Sienna Miller proglaĹĄena je najglamuroznijom Ĺženom na svijetu za 2007. godinu. Seksi glumica poznata je i po svom specifinom modnom stilu koji joj je esto donosio titulu najbolje odjevene Ĺžene. Katherine Heigl, glumica poznata po ulozi u seriji ‘Uvod u anatomiju’, prema miĹĄljenu itatelja portala askmen.com, proglaĹĄena je idealnom Ĺženom. MuĹĄkarce je osvojila svojom klasinom ljepotom. BivĹĄa manekenka je zabavna i talentirana glumica te se zasluĹženo nalazi i na listi najpoĹželjnijih Ĺžena svijeta.

TOP LISTA DOMAIH 01. DUĹ KO LOKIN & EMILY  SVAKA CESTA NEKUD VODI 02. ANTONIJA Ĺ OLA & GAZDE 

TOP LISTA DOMAIH MILJUN POLJUBACA 03. MAJA Ĺ UPUT  POLJUBI ME KRAJ RIJEKE

TOP 20

Katherine Heigl

04. ALEN NIŽETI 

01. SRETAN BOŽI , SRETNA NOVA GODINA -

JOŠUVIJEK SI MENI NAJDRAŽA

DINO DVORNIK . DAVOR GOBAC

05. PRVA LIGA  MELEM

02. IPAK - PRLJAVO KAZALIĹ TE

06. DUĹ KO LOKIN  BIT U TU

03. ESKIM - VATRA

07. BORIS NOVKOVI  NE KUNI SE

04. PROTULETJE SE ODPIRA (reggae) -

08. ZDRAVKO Ĺ KENDER 

KOMEDIJA

NIJE ŽIVOT ONO ŠTO JE BIO

05. ZNAM DA POSTOJI LJUBAV - FLYER

09. LUKA NIŽETI  NA TREN I ZAUVIJEK

06. UINI NEĹ TO DANAS - RAMIREZ

10. LANA  VOLIM BITI ZALJUBLJENA

07. SOL U AJU - E.N.I. 08. DODIRI OD STAKLA -

TOP LISTA STRANIH

NINA BADRI

Charlize Theron

10. COLDPLAY  VIOLET HILL

09. KAO KIĹ E KAP -

09. MAROON 5 FEAT. RIHANNA

JACQUES HOUDEK

IF I NEVER SEE YOUR FACE AGAIN

10. BLUES ZA MOJU MAJKU - STILLNESS

Scarlett Johansson

TOPSTRET LISTA DOMAIH 08. MANIC PREACHERS UMBRELLA

FORMULA 13 02. UNTIL THE DAY IS DONE - R.E.M

05. ALICIA KEYS  TEENAGE LOVE AFFAIR 04. MADONNA FEAT. JUSTIN TIMBERLAKE

03. CHINESE DEMOCRACY -

4 MINUTES

GUN’S & ROSES

03. USHER FT. YOUNG JEEZY

04. HUMAN - KILLERS 05. HOT ‘N COLD - KATY PERRY

Heidi Klum

07. CHRIS BROWN  WITH YOU 06. LEONA LEWIS  BETTER IN TIME

01. I’M OUTTA TIME - OASIS

LOVE IN THIS CLUB 02. ONE REPUBLIC  STOP AND STARE

06. SEX ON FIRE -

01. RIHANAN  TAKE A BOW

KINGS OF LEON 07. MILES AWAY - MADONNA 08. ONE AND ONLY - NELLY 09. WOMANIZER BRITNEY SPEARS 10. INFINITY 2008 GURU JOSH

TOP LISTA STRANIH

Sienna Miller

01. MADONNA  MILES AWAY

Pjevaice opuĹĄtene i gole na Karibima

Real je rekao NE, ali Amii je rekla DA! Premda ga se u Liverpoolu silom Ĺžele rijeĹĄiti, Jermaine Pennant ima jako dobro miĹĄljenje o sebi. Zbog pohlepe madridski mu je Real rekao NE, pa e ostatak sezone igrati u Wiganu. No, barem mu je cura rekla - DA! Jermaine Pennant nije nepoznato nogometno lice, a trenutano igra u Wiganu koji sjajno gura u Premiershipu, gdje je na posudbi jer je inae igra Liverpoola. Nakon ĹĄto su potroĹĄili 20 milijuna unti na dolazak Lassanea Diarra na Santiago Bernebeu, elnici madridskog Reala po-

Ĺželjeli su i Pennanta. OdĹĄteta je bila najmanji problem jer, realno, ona i nije velika, no zapelo je na gramzljivosti. Englez je, naime, traĹžio tjednu plau od 60.000 unti, duplo viĹĄe nego ĹĄto su MadriĹžani ponudili. Jasno, pregovori su prekinuti i Jermaine pod bor nee dobiti ek s novcem koji bi zadovoljio i puno bolje nogometaĹĄe od njega. Nije ga pokolebala ni dugogodiĹĄnja djevojka Amii Grove koja je na njegovu proĹĄnju rekla DA, unato traevima da ju je varao s takoer prelijepom Brooke Healey.

Dvije poznate engleske pjevake zvijezde Amy Winehouse i Lilly Alen prosinake dane provode na toplim Karibima. Naravno, paparazzi nikad ne miruju, pa su tako obje snimili u toplesu prilikom bezbriĹžnog sunanja ili kupanja. Amy se ĹĄtoviĹĄe totalno opustila na Karibima, iako su joj neki predviali s obzirom na probleme s drogom siguran put “2 m ispod zemljeâ€?. Daleko od medija i stresnog londonskog Ĺživota, ini se, pronaĹĄla novu Ĺživotnu snagu, nabacila par kilograma i, slaĹžu se svi, izgleda bolje no ikad. Londonanka se toliko ohrabrila da je, na radost brojnih paparazza, uĹživajui na plaĹži skinula gornji dio bikinija i pokazala sasvim pristojno poprsje, dok se u potpunosti zaljubila u karipski otok St. Lucia gdje se odmora, kao i tamoĹĄnju glazbu koja bi joj mogla biti inspiracija za nove glazbene uratke.

02. TAKE THAT  GREATEST DAY

TOP LISTA DOMAIH 03. T.I.  TOP LISTA RADIA MEIMURJE

LIVE YOUR LIFE FT.RIHANNA 04. POLARKREIS 18 

01. TOĹ E PROESKI 

ALLEIN ALLEIN

IGRA BEZ GRANICA

05. KATTY PERRY 

02. SMS  MOJA ULICA

HOT’N’COLD

TOP LISTA DOMAIH 03. COLONIA 

06. LEONA LEWIS  RUN

POD SRETNOM ZVIJEZDOM

07. PINK  SOBER

04. VLADO JANEVSKI 

08. THE KILLERS  HUMAN

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

09. MIA  PAPER PLANES

05. KINGS  ZAKUNI SE

10. DUFFY 

06. BORIS NOVKOVI  RUŽO SNENA

RAIN ON YOUR PARADE

07. LUKA NIŽETI  SLOBODNO DIŠEM 08. ITD BAND  SAMO JE TVOJE LICE 09. LEO DVIJE VATRE 10. BORIS BABAROVI  TI NISI VIŠE MALENA

TJEDNI KALORIFER

Miranda

Matija


49 

 SURVLQFD 

sport@mnovine.hr

IVANA LISJAK nastupom u Australiji kree u novu sezonu

Prvi korak plasman u glavni Ĺždrijeb Grand Slama - Nastupom u kvalifikacijama GS u Melbournu najbolja meimurska tenisaica kree put povratka u svjetski tenis Nakon viĹĄe od tri mjeseci kontinuiranog rada i treninga najbolja meimurska tenisaica Ivana Lisjak na novom je putu povratka u svjetski tenis. Godina koja je pri kraju nee se pamtiti gotovo, pa po niemu. Bilo je dosta lutanja, odlazak u Makarsku s pokuĹĄajem rada u tamoĹĄnjem centru, da bi se naposlijetku odluila vratiti kui. Povratak u akovec oznaio je i rad s novim-starim trenerom Darkom Doloviem s kojim je odlueno da se krene ispoetka. Zapravo, Ivana ne mora krenuti baĹĄ ispoetka, jer ima zbog prijavljene ozljede prava na igranje 7 turnira s rankingom koji je imala u trenutke kad je prestala nastupati na WTA ili ITF turnirima. To znai da ima zaĹĄtieni ranking 215. na tih sedam turnira, ĹĄto znai da e

moi igrati ili kvalifikacije ili jae ITF turnire s tim rankingom. Kako bi se isti sauvao ili poboljĹĄao na ovim turnirima na kojima e

igrati pokuĹĄati e ostvariti ĹĄto bolje rezultate i prikupiti bodove za WTA listu. Znaajan korak trebao bi biti napravljen ve s nastupom

TRIGLAV OSIGURANJE sponzorira RK Perutninu Pipo IPC

Rukometaťima 150 tisua kuna sponzorstva Perutnina Pipo IPC u sljedeoj godini moŞe raunati u svojem klupskom prorauna sa sponzorstvom od 150.000 kuna koje e uplatiti inae ve aktualni klupski sponzor osiguravajua kua - Triglav osiguranje. Triglav osiguranje potpisalo je ugovor o sponzorstvu s RK Perutnina Pipo IPC proťli ponedjeljak 22. prosinca ime je nastavljena njihova viťegodiťnja suradnja. Potpisnici ugovora, predsjednik kluba Željko Kavran i Kreťimir Jeli, predsjednik Uprave Triglav Osiguranja d.d., naglasili su svoje zadovoljstvo dosadaťnjim radom i Şelju za suradnjom i u budunosti. Ugovor je potpisan za sljedeu 2009. godinu i odlian je primjer dijaloga gospodarstva i sporta. U sklopu akovekog rukometnog kluba djeluje desetak mlaih selekcija koje su takoer na ovaj nain dobile potporu za daljnji rad i napredovanje.Ovim

26. ZIMSKO Malonogometno prvenstvo Meimurje - Bavaria - Generali Osiguranje

ZavrĹĄio prvi dio, nastavak od petka U utorak posljednjim kolom po skupinama zavrĹĄava prvi dio natjecanja na 26. Zimskom malonogometnom prvenstvu Meimurja u sve tri ĹĄportske dvorane. NajviĹĄe momadi natjecalo se u akovcu ak 64. U Prelogu ih je bilo 40, a Murskom SrediĹĄu 28. Nakon 198 odigranih utakmica znat e se pobjednici skupina. U igri ostaju i drugoplasirane momadi kod seniora i veterana. Kod pionira dvojica ÂŤsrekoviaÂť iz Ĺždrijeba ulazi u osminu finala. Ista sudbina oekuje dvije tree plasirane momadi kod seniora za ĹĄesnaestinu finala. U seniorskoj konkurenciji poznati su neki pobjednici skupina. Pravo iznenaenje napravili su igrai momadi cae bara Piccadily iz Dunjkovca koji su pobjednici skupine ispred momadi Start auto ĹĄkole. BKS-Lounge Room iz akovca je takoer pobjednik skupine. Iz njihove skupine u zavrĹĄnicu ide i Generali osiguranje iz akovca. Iz Preloga u akovec dolaze NK Naprijed Cirkovljan i Parketi Radikovi Prelog.

U veteranskoj konkurenciji poznati su svi etvrtfinalisti. Pobjednici skupina su Torcida LakoĹĄ Lendava, Alpro Ĺ ardi Selnica, Brati-Viher-Vidra Sveti KriĹž i Halo 92. Kao drugoplasirani dalje idu SA-RA Pribislavec, Armiraki obrt Cilar Mursko SrediĹĄe, NK Sloboda VaraĹždin i Market plus As Donja Dubrava. Kod pionira prva mjesta u skupini ve su osigurali Tigrovi iz NedeliĹĄa, NK Croatia iz Orehovice, NK Podravina Ludbreg i Momii VratiĹĄinec. Svi oni svoje protivnike saznat e danas (utorak) u 21 sat kada e se obaviti izvlaenje. Poetkom Nove godine u petak 2. sijenja prvi e na parket Graditeljske dvorane u akovcu gdje se igra zavrĹĄnica od 14 sati seniori utakmicama ĹĄesnaestine finala. U subotu se od 15 sati igraju osmine finala u seniorskoj i pionirskoj konkurenciji. Sve etvrtfinalne utakmice na rasporedu su u nedjelju od 15 sati. Polufinala su u ponedjeljak od 16 sati, a finale u utorak na blagdan Sveta tri kralja od 15 sati.

na kvalifikacijama prvog Grand Slam turnira sezone u Melbournu u kojem se oekuje plasman u glavni turnir. To bi bio ve veliki korak naprijed. Naravno, trebati e i malo sree u Ĺždrijebu, najprije u kvalifikacijama koje poinju 13. sijenja. Kako bi ĹĄto spremnija doekala taj turnir, Ivana je s prateom ekipom ve otputovala u Australiju gdje e imati gotovo dva tjedna privikavanja na uvjete i visoke temperature koje su trenutanom na tom kontinentu i zemlji u kojoj se otvara nova teniska sezona. (dz)

REDOVNA godiĹĄnja skupĹĄtina RK Perutnine Pipo IPC

Nova imena u Upravi kluba

ugovorom Triglav osiguranje nastavlja niz svojih sponzorskih,

kao i humanitarnih aktivnosti diljem Hrvatske.

Kraj kalendarske godine vrijeme je kada se zbraja napravljeno tijekom minulih 12 mjeseci, a u RK Perutnini Pipo IPC imaju ťto zbrojiti. Godina na izmaku najuspjeťnija je u ťest desetljea postojanja kluba, osvojena su dva naslova viceprvaka i u prvenstvu i kupu, ťto ovaj uspjeh ini najveim dosegom ne meimurskog rukometa ve meimurskog kolektivnog sporta. Tim rijeima predsjednik RK Perutnina Pipo IPC Željko Kavran zapoeo je redovnu godiťnju skupťtina koje je odrŞana u ponedjeljak 22. prosinca u sveanoj dvorani akovekog Hotela Park. Na dnevnom redu osim podnoťenja financijskog izvjeťa iz kojeg je bilo vidljivo da je klub umalo ispunio planirani

proraun od 1,8 milijuna kuna (ťto je jedan od najniŞih prorauna u Premijer HRL) bila je promjena statuta. Uz unkciju dopredsjednika kluba dodana je i ona zamjenika predsjednika. U sljedeem etverogodiťnjem razdoblju to e biti mr. Predrag Šegovi, dok e dopredsjednici biti Dragutin Vukovi i Vedran Mikuli. U odnosu na prethodna razdoblja broj lanova Upravnog odbora povean je na 11 i sada Upravu kluba ine: Željko Kavran (predsjednik), Predrag Šegovi, Vedran Mikuli, Dragutin Vukovi, Zvonko Kupec, Roman Laptoť, Edvin Horvat, Denis Sanjkovi i Ivan Kolari. Po prvi puta e igrai i struka imati

svog predstavnika u Upravi: ispred trenera bit e to Josip Borkovi, a ispred igraa Danijel Mesari. Zahvalilo se svim sponzorima koji su vjerovali i dalje vjeruju klubu, te svim strukturama koji podupiru rad najboljeg meimurskog sportskog kolektiva. SkupĹĄtinarima su se prigodnim rijeima obratili uglednici iz politikog i druĹĄtveno Ĺživota koji su zaĹželjeli klubu uspjeĹĄan rad u nadolazeoj godini. Nakon redovne godiĹĄnje skupĹĄtine pristupilo se sveanom potpisivanju sponzorskih ugovora s tvrtkama: Perutnina Ptuj Pipo d.o.o, Meimurje IPC d.d. i Triglav osiguranje d.d. Ugovori su potpisani na godinu dana i nastavak su dosadaĹĄnje uspjeĹĄne suradnje.




SURVLQFD

II. HRVATSKA kuglaka liga - sjever

Željezniar u vodstvu nakon prvog dijela akoveki kuglaki klub Željezniar iza sebe ima izvrsni prvi dio sezone u II. HKL-sjever u kojoj je opravdao ambicije za osvajanjem naslova jesenskog prvaka i ulazak u kvalifikacije za I. hrvatsku kuglaku ligu. Prvi dio sezone okonan je meimurskim derbijem u kojem u ovoj sezoni najbolja meimurska kuglaka druŞina KK Željezniar svladao kako se ispostavilo najugodnije iznenaenje polusezone KK akovec koji je nakon ambicioznih godina, promijenio ime, odustao od sponzorskih imena kluba i krenuo u novom pravcu. U gradskom derbiju Željezniar je slavio uvjerljivu pobjedu i na taj nain osigurao prednost pred glavnim konkurentom na etiri boda. Derbi je odigran u odlinoj atmoseri pune kuglane SRC Mladost u akovcu i podsjetio na najbolja kuglaka vremena u akovcu.

Željezniar je u tom derbiju opravdao ulogu avorita, a blistao je njihov ponajbolji igra u zavrťnici sezone Ivica Punikar koji je taj dio prvenstva odigrao zaista na prvoligaťkoj razini. Ivica Punikar, briljirao je u derbiju sa sruťeni 619 unjeva. Predrag Turk je takoer bio blizu 600 unjeva, ali je na kraju ipak poluio rezultat - 591. Odlian je bio i Bojan Koťak s 584, a Stjepan Jagi vrlo dobar - 568. Na istom nivou odigrao je i najkonstantniji igra sezone Rajmond Pokriva koji pak je usprkos visokom rezultatu od 573 unja, opet imao nesree kao i na jednom od prethodnih susreta da se namjerio na joť raspoloŞenijeg protivnika. Ovaj put je bio to Andrija Crnec koji je ljetos zamijenio dres, kako bi podigao nivo igre i standardnost orme. Da je Bojan Plevnjak (542) bio barem malo raspoloŞeniji zasigurno bi Željezniar u ovom derbiju s ko-

jim je zavrťen prvi dio sezone sruťio i rekord ekipni rekord kuglane. Ali s obzirom na prikazano, niti na to se nee morati predugo viťe ekati. Tako je zavrťio prvi dio prvenstva II. HKL-sjever, kojega su kuglai jednog i drugog kluba obiljeŞili zajednikim druŞenjem za kraj polusezone. Drugi dio prvenstva nastavlja se nakon 15. sijenja, kad e krenuti drugi dio prvenstva. Željezniar je s obzirom na prikazano apsolutni avorit za prvaka, ostaje pitanje hoe li to dovoljno biti i za prvoligaťke ambicije ili pak e se dovesti moŞda joť koje pojaanje. Što pak se tie drugog predstavnika akovca nakon promjene sastava i novog pravca koji viťe nije vezan u prvoligaťke ambicije, zasigurno je drugo mjesto lijepi uspjeh, ali nee ga u nastavku prvenstva biti nimalo lako obraniti. (D. Zrna)

TABLICA 1. Željezni ar (K) 2. akovec 3. Željezni ar (VŽ) 4. Croaa 5. Podravka 6. Ciglenica 7. Zanatlija 8. Obrtnik (Or) 9. Grani ar 10. Obrtnik (KT) 11. Obrtnik (N) 12. Željezni ar (KC)

11 11 11 11 11 11 11 10 11 10 11 11

10 8 8 7 6 5 5 4 3 2 1 2

0 0 0 1 1 0 0 0 1 2 3 0

1 3 3 3 4 6 6 6 7 6 7 9

20 16 16 15 13 10 10 8 7 6 5 4




SURVLQFD SKUPĹ TINA NSM

Od sada Meimurski nogometni savez

TRADICIONALNI “Gimnastiki prikaz� - GK Marijan Zadravec Macan

Sudjelovalo viĹĄe od 300 djece i mladih svih uzrasta Gotovo 300 djece u ispunjenoj dvorani SGC Aton NedeliĹĄe sudjelovalo je u sada ve tradicionalnom “Gimnastikom prikazuâ€? koji je priredio akoveki gimnastiki klub Marijan Zadravec Macan. Program je obuhvatio sve uzraste kluba od onih najmlaih polaznika Univerzalne gimnastike ĹĄkole, pa sve do onih koji treniraju u natjecateljskom porgramu. Tako su se na poetku programa predstavila djeca predĹĄkolskog uzrasta zajedno s roditeljima predstavila jednostavnim vjeĹžbama kao ĹĄto je provlaenja, hodanja po spuĹžvastoj gredi, kolut naprijed i nazad, penjanja, slaloma u poligonu itd. Naueno u Univerzalnoj gimnastiko ĹĄkoli predstavili su polaznici svih pet nivoa sportske ĹĄkole. Osim lanova kluba u daljnjem programu nastupili su i gimnastiari iz viĹĄe klupskih po-

druĹžnica poput one u Selnici, kao i ĹĄkolski program djeaka iz akovca, ĹĄkolski program djevojica iz NedeliĹĄa, selekcija djevojica i djeaka ĹĄkolskog uzrasta. Prikaz je kulminirao prikazom natjecateljskog dijela programa. Od najjednostavnijeg do najteĹžeg FIG programa. natjecatelji A programa.

U tom dijelu programa predstavili su se svi klupskih natjecatelji koji su nedavno nastupili i na drĹžavnom prvenstvu koje je organizirano u Atonu. To su: Tijana Tkalec, Tanja Delladio, Stella Petran, Marijana Petri, Sabina HegeduĹĄ u Ĺženskoj konkurenciji, te najbolji klupski gimnastiari: Nikola Dudek, Matija Novak i Alen Vinko.

Najbolji hrvatski sportaĹĄ i gimnastiar Filip Ude joĹĄ uvijek nije spreman za bilo kakvo eskperimentiranje kad je u pitanju njegov povratak na sprave, pa nije sudjelovao izravno u programu, ali je zato svim sudionicma podario kapu i fotogra ije sa svojim autogramom.l Gimnastiki prikaz osmislili su voditelji i treneri: Igor Kriajimski, Tanja Goverdouskaja, Tanja Mesari, Damir Fotka, Marija Jurak, Vlatka Mikuli i Jadranka MarkuĹĄ. Predsjednik pak je kluba Stevo Tkalec zahvalio na kraju godine svim sponzorima i pokroviteljima kluba koji su kako ranije, tako i aktualno pomagali njegov rad, uz nadu da e s GK Marijan Zadravec Macan i njegovim gimnastiarima ostati “povezaniâ€? i u godinama koje slijede. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

NajvaŞnija vijest s nogometne skupťtine NSM je promjena naziva saveza u skladu s novim statutom koji je usklaen sa UEFOM i HNS-om. Savez dobiva naziv Meimurski nogometni savez, kao i novi grb. Povean je broj lanova Skupťtine na 43 lana, od sada viťe lanovi Izvrťnog odbora ne mogu biti i lanovi Skupťtine. Poťto viťe ne djeluju aktivno iz lanstva saveza brisani su sljedei klubovi: NK Auto Mikolaj Kriťtanovec, NK Budunost Hodoťan i NK Start ehovec, zatim ŽNK Mali Mihaljevec i MNK Zrinski sigma 6 akovec. Tako sada NSM ima

78 nogometnih klubova na svom podruju u ĹĄto su ukljuena i dva Ĺženska nogometna kluba, te jedan malonogometni klub. Kako je Dragutin Kataleni svoj status lana SkupĹĄtine HNS-a stavio u mirovanje SkupĹĄtina NSM je za njegovog zamjenika izabrala Matu Kljajia. Radovan Koila pak je izabran u IzvrĹĄni odbor NSM. etvorici igraa koji su stekli uvjeti ublaĹžene su im vremenske kazne. Dobro pripremljena SkupĹĄtina je trajala nepunih pola sata, ali je izraĹženo nezadovoljstvo ĹĄto nitko iz HNS-a nije bio nazoan SkupĹĄtini ĹĄto nije prvi puta kada se neĹĄto odvija u Meimurju.

ZAVRĹ EN PRVI DIO klupske sezone BK Meimurje

Nije se uspio izboriti play-off U organizaciji BK BIT Ljubljan odrŞan je 3. turnir meunarodne slovensko-hrvatske lige MBL-a 2008./09. za seniore. Na turniru je nastupilo 7 ekipa sudionica MBL-a, a meu njima i seniorska ekipa BK Meimurje. Odigrani su susreti 5. i 6. kola, te dva zaostala mea 3. i 4. kola. Meimurje je izgubilo me od vodeeg slovenskog TOM-a sa 6:1, kao i me protiv domaina BIT-a sa 5:2. Tako je ukupno osvojen samo 1 bod. Meimurje je nastupilo u sastavu: kapetan i glavni trener Danijel Zadravec, Luka Vlahek, Petar Žini, Karlo Komari, Matija Hranilovi i Iva Luka. I na ovom turniru akoveka ekipa je bila oslabljena neigranjem naťe najbolje igraice Kristine Dovydaityte zbog ozljede. NaŞalost Meimurje je nakon 6. kola zauzela 5. mjesto i nastupit e u play-out, a ne u play-offu. Danijel Za-

dravec smatra da je nekompletnost ekipe glavni uzrok ĹĄto se Meimurje nije plasiralo u zavrĹĄne borbe za naslov prvaka, kao i neki rezultati koji akovekom klubu nisu iĹĄli na ruku.na Rezultati: zaostali meevi 3. i 4. kola: Kungota - BIT 1:6, Medvedgrad 1998 - BIT 4:3; 5.kolo: Medvedgrad 1998 - Medvode 5:2, TOM - Meimurje 6:1, Kungota - Purger 7:0; 6.kolo: Medvedgrad 1998 - Purger 7:0, TOM - Kungota 5:2, Medvode BIT 7:0 i Meimurje - BIT 2:5 Konani poredak: 1. Medvedgrad 1998 15 bodova, 2. TOM 15, 3. Medvode 11, 4. BIT 9, 5. Meimurje 7, 6. Kungota 6 i 7. Purger 0. Prve etiri ekipe nastavljaju u play-offu za naslov prvaka, a zadnje tri plasirane ekipe u play-outu za ostanak. (DZ)

SQUASH - novi sport u akovekoj sportskoj obitelji

MARIO KLJAJI, najuspjeĹĄniji preloĹĄki tenisa

Osnovan klub i odigran prvi turnir

Iako bez pravog treninga osvojio dva turnira

U ĹĄirokoj lepezi medijski popraenih sportova, postoji “rupaâ€?. Ne spominjati squash u kontekstu zanimljivih sportova i dobre zabave sigurno je propust. Probati emo se pobrinuti da se ide, na neki nain u „korak s vremenomâ€?, jer ova sve popularnija, dinamina igra uzima maha u svojoj rekreativnoj ali i natjecateljskoj formi. Squash se namee kao idealno rjeĹĄenje u zdravom druĹĄtvu i sa stajaliĹĄta prirodnog lijeenja predstavlja dobru alternativu , prije svega ljekovima za mrĹĄavljenje. Iako slovi kao najbrĹža igra na svijetu, squah moĹže igrati svatko jer je sport s jedne strane podesiv vlastitim mogunostima a s druge uvijek nudi dovoljno dinamike da ne bude dosadan.Obino squash

igraju dva igraa i osnovni je princip naizmjenino udaranje loptice u zid, u za to predvieo polje. MoĹžemo slobodno rei da je ovo dobitna kombinacija maĹĄte, elegancije i dinamike, ijim bavljenjem dovodimo tijelo i um u stanje zadovoljstva i ugode. Poueni svijetlim primjerom zagrebakih entuzijasta, skupina mladih meimurskih sportskih fanatika, odluila je svoj interes i ugodu redvitog rekreativnog bavljenja ovim sportom dignuti na viĹĄu razinu. Tako je ove godine osnovan Squash klub Meimurje. Kada se uzme u obzir da je squash ĹĄiroj javnosti joĹĄ nepoznat, postaje jasno s kakvim se teĹĄkoama susreu mladii, no ista upornost, strast i ljubav prema ovoj igri vode ih do hvale vrijednih re-

zultata. Bez sponzora ne odrŞavati neťto, ve napredovati iznimno je teťko. No da je sve mogue klub je pokazao organizacijom turnira u squash. Meimurski najbolji squash majstori pokazali su nedavno svoje zavidno umijee i na turniru koji je organiziran u tenis-squash akovekoj dvorani. Matija Mikac kao pobjednik u pratnji Igora Levaka i Vedrana Žbulja poluili su najbolji rezultat i pokazali najviťe sa ciljem joť vee a irmacije ovog sporta. Klub i igrai napreduju takoer zahvaljujui razumijevanju Željka Breslauera u ijoj dvorani postoji jedini teren za squash u akovcu i Meimurju. Bez dvorane, treninga I ovakvih turnira

zasigurno nije mogue oekivati daljnji napredak ovogo sporta. Klub zahvaljuje i sponzorima koji su pomogli u organizaciji turnira i na taj nain i promociji squasha, a to su: Euroherc, Briljant, Mjenjanica Novac i Toplice Sv. Martin. Osim ve poznatih sportova, tako je u akovcu promoviran joĹĄ jedan. Za isti vam ne treba previĹĄe, samo klasina sportska oprema, te malo dobre volje da svoje slobodno vrijeme pretvorite u rekreativni ili u atvivni najtecateljski uĹžitak. Dvorana u akovcu na adresi Prvomajska 1B otvorena je za sve, jednako kao i kontakt broj mobitela 0992199410. (M. MaĹĄovi)

Iako zbog obveza ne stigne redovno trenirati Mario Kljaji je najuspjeĹĄniji preloĹĄki tenisa u proĹĄloj godini. Nastupio je na dva teniska turnira u 2008. godini i na oba dva uvjerljivo osvojio naslov pobjednika. Na teniskom turniru Pribislavec Open 2008 osvojio je bez veih problema pobjedniki pehar, a joĹĄ uvjerljiviji je bio u Prelogu na prvenstu kluba kada je redom svladao najbolje preloĹĄke tenisae: Bermanca, Glavinu te u inalu Matijaia, te i na taj nain potvrdio “prestiĹžni teniski statusâ€? i u rodnom gradu.

Mario je inae trenutno lan TK Varteks iz VaraĹždina, ali se planira vratiti u Prelog u matini klub, posebice ako se posloĹži seniorska ekipa za ozbiljnije pristup treningu, tenisu i ligi u kojoj se natjee. (dz)

MEMORIJALNA malonogometna liga

TrgoĹĄped i Fortuna ne popuĹĄtaju TABLICA

Sudionici prvog akovekog turnira u squashu

1. TrgoĹĄped 2. Fortuna 3. Elita Mel 4. Bra-Viher-Vidra 5. Ca e bar Arcus 6. KaĹĄtel Kamen 7. TMT 8. Bolnica 9. EKO Meimurje 10. Kolar 11. Agricola 12. Plitvica 13. MT 14. EKOM 15. Brezje 16. Lena

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6

6 6 5 5 5 5 5 3 2 2 1 1 0 0 0 0

0 0 1 1 0 0 0 0 2 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 1 1 1 3 2 4 5 5 6 6 6 6

69-14 64-20 54-18 40-16 46-10 45-17 42-20 37-53 33-30 32-34 22-29 24-54 13-49 15-63 10-56 20-69

18 18 16 16 15 15 15 9 8 6 3 3 0 0 0 0

Rezulta 6. kola: Bolnica – Lena 7-4; Brati-Viher-Vidra – Brezje 9-2; Trgoťped – Agricola 6-1; Elita Mel – Kolar 7-4; Fortuna – MT 8-3; Ca e bar Arcus – Plitvica 12-1; TMT – Kaťtel Kamen 6-3; EKO Meimurje – EKOM 9-2. Strijelci: Frani (Fortuna) 34, Maari (Trgoťped) 19, Jurinec Samir (Elita Mel) 19, Glad (Kaťtel Kamen) 17, Štefulj (Ca e bar Arcus) 16.... Parovi 7. kola: Fortuna – Agricola; Trgoťped – Brezje; Eko Meimurje – Plitvica; EKOM – Lena; Bolnica – MT; Elita Mel – TMT; Ca e bar Arcus – Kaťtel Kamen; Bra-Viher-Vidra – Kolar.




16. rujna 2008.  SURVLQFD 

52

MEIMURSKE STOLNOTENISKE LIGE

KOĹ ARKA

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

U akovcu zanimljivo! Juniorska utakmica u akovcu ide u rang vrlo, vrlo zanimljivih, moŞda ak i neobinih. Naime, ve nekoliko minuta po sudakom podbacivanju, domai su juniori smuťene goste jednostavno pregazili, rezultat na semaforu – 17:0! Gostujui trener uzima time out, prebacuje obranu na zonu 2-3, popularnu bugarku i – rezultat u drugoj etvrni 34:34! Od toga trenutka pa sve do kraja utakmice rezultat viťemanje u egalu, da bi nekoliko minuta prije samoga kraja dvoboja Habuť iz reketa ubacio nekoliko krumpira,

a Podvezanec povezao 3 trice u nizu, pa su i roditelji domaih igraa na tribinama mogli odahnu. Ovom je pobjedom Meimurje postala jedina momad u ligi bez poraza. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Meimurje – ŠK Vindija 84:74 (27:10, 10:24, 24:16, 23:24) ME IMURJE: Podvezanec 17, Voni, Jeleni, Habuť 18, Levai 8, Halusek 20, Turk, BlaŞeka, Horika 5, Šopar 16, Mavrek, Bedi. Trener Sori.

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER – SKUPINA A

Donji Kraljevec neporaŞen! Na vrhu kadetske lige su dvije neporaŞene momadi – varaŞdinska Vindija i Donji Kraljevec, dok su s po jednim porazom Meimurje i Ivanica. Od te eri momadi treba traŞi tri putnika u slijedeu rundu razigravanja. MoŞda smo zaboravili spomenu i Mladost Ivanovec? (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI 4. I 5. KOLA Nedeliťe – Mladost Ivanovec 65:78 (14:19, 13:21, 20:17, 18:21) NEDELIŠ E: Prprovi 20, Baruki 9, Posavec, Celinger 2, Kocijan 2, Marec 20, Šegovi 12. Trener Štrukelj M. MLADOST IVANOVEC: HanŞekovi 10, Kranjec J. 2, Fekeť 19, Kameni, Drvenkar 16, Bjelobrk, Kranjec R. 18, Lajtman 13, Janec. Trener BlaŞeka T.

Ivanica – Modeks 88:31 (32:3, 12:9, 24:10, 20:9) MODEKS: Hasanovi 6, Škvorc, Vinko – Novak 4, Matoťa, Korbelj V., BalaŞ 3, Peri, Korbelj K., Repalust, Radikovi 18. Trener Repalust.

Vindija – Prelog 158:34 (44:2, 31:17, 46:5, 37:10) PRELOG: Lukai 2, Soka 11, Budiťa 2, BlaŞeka 4, Viher 13, Podvezanec 2, Zadravec, Vuk, Bermanec. Trener Krha.

Ivanica – Meimurje 58:95 (12:22, 18:26, 21:21, 17:26) ME IMURJE: Jeleni 22, Miko 14, Franin 2, Kelin, eh 6, Voni 25, Bedi 14, Mavrek 7, Miťe 2, Ivanek 5. Trener Novak S.

Donji Kraljevec – Modeks 110:26 (37:3, 12:7, 23:6, 38:10) DONJI KRALJEVEC: Ivanovi J. 4, Dopu 18, Sinkovi – Gaťpari 8, Meimurec 8, Glavina 12, Vuk 4, Ivkovi, Branilovi 2, emerika 2, Taradi 12, Paan 25, Maretko 8, Ivanovi D. 7. Trener Horvat T. MODEKS: Korbelj, Hasanovi, Škvorc, Breglec, Vinko – Novak, Matoťa, BalaŞ 11, Korbelj V., Peri, Repalust, Radikovi 15. Trener Repalust.

Mladost Ivanovec – Kotoriba 101:57 (24:7, 27:12, 26:20, 24:18) MLADOST IVANOVEC: Kranjec R. 17, HanŞekovi 15, Kutnjak 8, Kocijan 2, Kranjec J. 8, Hamer 2, Janec, Fekeť 30, Drvenkar 19. Trener BlaŞeka. KOTORIBA: Radmani 19, Zvoťec A. 2, Žini, Zvoťec V. 11, Pek, Fuť Hr. 5, Igrec K., Plako 11, Igrec S. 5, Fuť Hi. 4, Tiťler. Trener Munka G.

akovec – Nedeliťe 80:70 (28:17, 14:12, 15:18, 23:23) AKOVEC: KaniŞaj 29, Lonari, Škrobar 7, Franji 6, Hodak 9, Lepen 29, Vrana. Trener Bence E. NEDELIŠ E: Prprovi 39, Baruki 5, Celinger 4, Kocijan 7, Marec 15, Štrukelj S. Trener Štrukelj M.

LIGA MLAIH KADETA REGIJA SJEVER – SKUPINA A

Triler zavrĹĄnica u Donjoj Dubravi! Da i najmlai natjecatelji mogu utakmicu napravi vrhunski zanimljivom sa triler zavrĹĄnicom dokaz je utakmica u Donjoj Dubravi gdje je gost iz Donjega Kraljevca uspio nadjaa domaina tek za pola koĹĄa. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI 3. I 4. KOLA Dubravan – Donji Kraljevec 42:43 (9:13, 11:15, 12:8, 10:7) DUBRAVAN: Orehovec R. 11, Šte I., Matotek, Duhovi, Šte N. 6, Hani 2, BlaŞeka 5, Orehovec J., Balog 13, Ribi 5. Trener Jakupak. DONJI KRALJEVEC: Ivanovi 2, Sinkovi – Gaťpari K. 3, Sinkovi – Gaťpari L. 2, Meimurec 12, Špoljar 3, Vadlja 6, Paan 15, Bergovec, Mesari, Pozderac, Sabol, avlek. Trener Horvat T.

Cestica 2000 – Mladost Ivanovec 49:114 (4:38, 25:9, 8:25, 12:42) MLADOST IVANOVEC: Hamer 4, Kameni 26, Bjelobrk 9, Janec 14, Habjan, Šajnovi 1, Medlobi 4, Kranjec J. 52, Blajda 4. Trener BlaŞeka T.

Lepoglava – akovec 15:104 (4:32, 4:20, 4:26, 3:26) AKOVEC: ŽiŞek 2, Baksa 4, Vibovi 4, Markulija 3, Škrobar 25, Franji 20, Lepen 46. Trener Bence E.

Meimurje Globetka – Kotoriba 67:59(15:25, 19:13, 8:10, 15:11) ME IMURJE GLOBETKA: Hamer 12, Ma 5, Žini 1, Bedi, Vojkovi, Zorkovi 10, Vrus 2, Kapelari 6, Keresteť 31, Kovai. Trener Novak S. KOTORIBA: Tiťler, Zvoťec A. 4, Žini 3, Zvoťec V. 32, Igrec 12, Pek 8, Fuť, Sabol, Ujlkai, Maretko. Trener Munka G.

Meimurje – Ivanica 126:11(36:5, 26:4, 30:1, 34:0) ME IMURJE: Štefok 3, Gaťpari 16, Novak, Glumac 16, Agi 14, Jambrovi 12, Franin 24, Momilovi 6, Kocijan 13, Žvorc 11, Car 9, Farkať 2. Trener aji I.

Nedeliťe – Kotoriba 38:64 (14:12, 12:23, 5:15, 7:14) NEDELIŠE: Pintari 7, Kocijan K.14, Miholek, Zorkovi, Vuk 10, Kocijan I., Sudec 5, Hajdinjak 2. Trener Štrukelj M. KOTORIBA:Tiťler 2, Zvoťec A. 14, Žini 4, Zvoťec V. 26, Pek 2, Fuť 6, Sabol 4, Ujlaki 6, Maretko, Tiťler. Trener Zvoťec F.

ŠK Vindija – Meimurje 37:105 (6:18, 12:34, 12:23, 7:30) ME IMURJE: Žvorc 10, Štefok 4, Agi 8, Jambrovi 6, Franin 19, Momilovi 4, Kocijan 22, Farkať 5, Car 9, Kolari 6, Gaťpari 12. Trener aji I.

Ivanica – Dubravan 34:51 (8:18, 2:7, 8:15, 16:11) DUBRAVAN: Orehovec 9, Štefi, Duhovi 3, Hani 2, BlaŞeka 16, Poljanec, Balog 5, Ribi 16. Trener Jakupak.

Donji Kraljevec – Cestica 2000 111:15 (28:3, 24:2, 33:6, 26:4) DONJI KRALJEVEC: Pozderec 10, Sinkovi G. K. 14, Pintar 6, Meimurec 14, Špoljar 8, Ivanovi J. 8, Bergovec 27, avlek 2, Vadlja 12, Mesari 2, Sinkovi G.L. 2, Paan 6. Trener Horvat T.

Mladost Ivanovec – Lepoglava 100:27(33:2, 31:9, 9:8;27:8) MLADOST IVANOVEC: Hamer 1, Kameni 10, Šajnovi 1, Medlobi, Bjelobrk 14, Kranjec J. 52, Janec 18, Habjan, Andrlin 4, Varga. Trener BlaŞeka S.

ŠK Vindija – Modeks 70:85 (21:20, 16:23, 11:17, 22:25) MODEKS: Varga 23, Brodar 15, Radikovi, Levai, Bedi 32, Dodlek 15, Bogdan 10. Trener Damjanovi.

Mladost Ivanovec – Ivanica 70:69(14:16, 7:19, 20:17, 29:17) MLADOST IVANOVEC: Vuruťi 23, Fekeť 4, Radinovi 2, Lajtman 10, Drvenkar, HanŞekovi, Mihoci 11, car, Šupljika 20.Trener Gaťparlin.

TABLICA: 1. MODEKS

3

2

1

5/

2. ME IMURJE

2

2

0

4/

+37

3. Ĺ K Vindija

3

1

2

4/

+12

4. MLADOST IVANOVEC 2

1

1

3/

-39

5. Ivanica

0

2

2/

-38

2

+28

Meimurje – ŠK Vindija 60:78 (13:15, 17:15, 17:22, 13:26) ME IMURJE: Jeleni 4, Mavrek 6, Pe, Miko 13, Miťe, Kelin, eh, Voni 5, Vuruťi 8, Bedi 15, Ivanek 8, Franin 1. Trener Novak S.

Prelog – akovec 39:74 (9:18, 13:23, 10:20, 7:13) PRELOG: Hraťanec, Lukai 17, Soka 4, BlaŞeka, Pongrac 2, Zadravec 4, Kalťan, Budiťa 7, Viher, Podvezanec 5, Grivec, Vuk, Bermanec. Trener Krha M. AKOVEC: KaniŞaj 25, Lonari 2, Okreťa 6, Spahija 3, Škrobar 4, Franji, Hodak 9, Žuna 2, Lepen 23. Trener Bence E.

Kotoriba – Donji Kraljevec 37:59 (4:8, 20:16, 4:21, 9:14) KOTORIBA: Radmani 2, Zvoťec A., Zvoťec V. 19, Fuť Hr., Igrec, Plako 12, Igrec 3, Fuť Hi 1, Fuť P., Pek. DONJI KRALJEVEC: Dopu 7, Sinkovi 2, Ivanovi J., Glavina 15, Vuk 7, Vadlja, Branilovi 4, emerika, Ivanovi D. 14, Paan 10. Trener Horvat T.

Prvi dio zavrťen, joť samo zaostale utakmice I. ŽUPANIJSKA LIGA

III. ŽUPANIJSKA LIGA

V.A ŽUPANIJSKA LIGA

Rezultati: Ĺ enkovec 3 - MSTCNostro Team 10:0, Mala Subotica 1 - Katex 3:7, Ĺ enkovec 4 - Putjane 2 5:5, Putjane 3 - Kos-Kotoriba 3 4:6, Kos-Kotoriba 2 - Damtex 1 4:6.

Rezultati: HodoĹĄan Elektro team - Lopatinec 3 8:2, Donji Kraljevec 1 - Cirkovljan Zabat 1 2:8, Kos-Kotoriba 4 - Mihovljan 4 6:4, Damtex 2 - STK 2 3:7, Klima-montaĹža 1 - Ĺ enkovec 6 3:7.

Rezultati: Dragoslavec Breg 2 - Dragoslavec Breg 1 3:7, MSTCNostro Žiťkovec - Šenkovec 9 9:1, Šenkovec 8 - Putjane 7 10:0, STK 3 - Putjane 9 3:7, Šandorovec - Zasadbreg 6:4.

TABLICA

TABLICA 1. Ĺ enkovec 3

9

9

0

0

77:13

1. Ĺ enkovec 6

9

7

2

0

61:29

16

1. MSTC-Nostro Žiťkovec

9

6

1

2

58:32

13

2. Ĺ enkovec 8

15

9

7

0

2

70:20

56:34

12

3. STK 2

9

6

0

3

54:36

12

3. Zasadbreg

9

7

0

2

68:22

14

9

5

1

3

51:39

11

4. Ĺ andorovec

9

7

0

2

68:22

14

4. Kos-Kotoriba 2

9

5

1

3

52:38

11

5. Katex

9

5

1

3

48:42

11

5. Cirkovljan Zabat 1

9

4

2

3

51:39

10

5. Putjane 7

9

4

1

4

50:40

6. Ĺ enkovec 4

9

3

2

4

40:50

8

6. Kos-Kotoriba 4

9

4

0

5

42:48

8

6. Ĺ enkovec 9

9

4

1

4

47:43

9

7. Putjane 2

9

3

1

5

43:47

7

7. Lopanec 3

9

4

0

5

41:49

8

7. Putjane 9

9

3

0

6

27:63

6

9

3

2

4

40:50

8

8. STK 3

9

2

0

7

19:71

4

5

9. Mala Suboca 1

9

0

2

7

29:61

2

9. Klima-montaĹža 1

9

1

1

7

31:59

3

9. Dragoslavec Breg 1

9

1

0

8

20:70

2

10. Putjane 3

9

0

1

8

23:67

1

10. Damtex 2

9

0

1

8

21:69

1

10. Dragoslavec Breg 2

9

0

0

9

5:85

0

8. Kos-Kotoriba 3

9

2

1

6

29:61

Najuspjeťniji igrai: Zoran Vidovi (Šen 3) 22/1, Jurinec (Šen 3) 21/4, Bali (Šen 3) 14/3, N. Vuruťi (Dam 1) 22/5, Šimon (Šen 4), K. Kovai (Kat) , D. Radmani (Kos-K 2) 21/6, Tkalec (MSTC-N-T) 20/7, Horvat (Put 3) 18/9, Pomor (Kat) 14/7, V. Mesari (MSTC-N-T) 16/8, S. Vidovi (Kos-K 2) 17/10‌

II. ŽUPANIJSKA LIGA Rezultati: Hodoťan 1 - MSTCNostro-Štikma 7:3, HE-DRA 1 - Nedeliťe 1 odgoeno, Šenkovec 5 - Putjane 5 5:5, Putjane 4 - Lopatinec 1 7:3, Lopatinec 2 - Mihovljan 3 5:5. TABLICA

5

5

0

10/

+194

3. Meimurje

5

4

1

9/

+331

4. Ivanica

5

4

1

9/

+89

4. HE-DRA 1

8

4

2

2

47:33

10

5. Mladost Ivanovec

5

3

2

8/

+84

5. Mihovljan 3

9

3

3

3

47:43

9

1. Ĺ enkovec 5

9

5

4

0

55:35

14

2. HodoĹĄan 1

9

6

2

1

52:38

14

3. Putjane 5

8

5

2

1

48:32

12

6. akovec

5

3

2

8/

-8

6. NedeliĹĄe 1

7

4

0

3

38:32

8

8. NedeliĹĄe

5

0

5

5/

-138

7. Putjane 4

9

3

1

5

44:46

7

9. Kotoriba

5

0

5

5/

-228

8. Lopanec 2

9

3

1

5

42:48

7

9. Lopanec 1

9

1

2

6

31:59

4

10. MSTC-Nostro-Ĺ tikma 9

0

1

8

26:64

1

Modeks – Meimurje Globetka 40:83 (6:18, 15:22, 9:27, 10:16) MODEKS: Vinko – Novak 14, Matoťa 4, Korbelj K.5, BalaŞ 13, Repalust, Korbelj V., Peri 4. Trener Repalust S. ME IMURJE GLOBETKA: Hamer 10, Ma 14, Žini 2, Mihinja, Kovai, Zorkovi J. 12, Vrus 8, Keresteť 37, Vojkovi, Škreb. Trener Novak S.

TABLICA: 1. Meimurje 2. Mladost Ivanovec 3. akovec 4. Donji Kraljevec 5. Me. Globetka 6. Dubravan 7. Ivanica 8. Ĺ K Vindija 9. Kotoriba 10.Lepoglava 11. Cesca 2000 12. Prelog 13. NedeliĹĄe 14. Modeks

4 4 4 4 4 4 4 3 4 4 4 3 3 3

4 4 4 4 3 2 2 2 1 0 0 0 0 0

0 0 0 0 1 2 2 1 3 4 4 3 3 3

8/ 8/ 8/ 8/ 7/ 6/ 6/ 5/ 5/ 4/ 4/ 3/ 3/ 3/

+390 +245 +230 +215 -21 +37 -89 +48 -100 -231 -306 -109 -133 -176

MEUNARODNI KOĹ ARKAĹ KI TURNIR

U nedjelju poinje NOVA 2009! Od nedjelje 4. sijenja do utorka 6. sijenja u akovcu se igra tradicionalni koĹĄarkaĹĄki turnir za mlae kategorije Nova 2009. Po 6 ekipa nastupa u kadetskoj, te u mlaekadetskoj kategoriji. Utakmice zapoinju u nedjelju u 8 sa ujutro u dvorani Druge osnovne ĹĄkole u akovcu. (bh)

9

8. Mihovljan 4

2. Donji Kraljevec

AKOVEC: ŽiŞek 2, Baksa, Šari, Žuna 2, Vibovi 23, Škrobar 21, Lepen 25. Trener Bence. PRELOG: Hraťanec 10, Strbad, Kalťan 7, Budiťa, Hoblaj 4, Vuk, Podvezanec 17, Bermanec 2, Narana. Trener Krha M.

14

4. HodoĹĄan ET

+385

akovec – Prelog 73:40 (17:9, 17:4, 32:11, 7:16)

18

53:37

2

10/

-403

76:14

1

2

0

5/

0

1

5

5

5

0

7

9

5

0

9

9

3. Damtex 1

Najuspjeťniji igrai: Ivan Hajdinjak (Šen 6) 21/3, Peras ( STK 2) 23/4, P. Markati (HET) 22/4, Lehkec (Šen 6) 21/5, Filipaťi (DK 1) 20/7, Novak (CZ 1) 16/6, Belovari (DK 1) 17/8, Kolari (Mih 4) 18/9, Hegediť (Kos-K 4) 15/9, Ivanuťa De. (Lop 3) 15/10, Balent (K-m 1) 16/11‌

IV. ŽUPANIJSKA LIGA Rezultati: Kos-Kotoriba 5 Hodoťan 2 1:9, Mala Subotica 2 - Klima-montaŞa 2 6:4, Lopatinec 4 - Orehovica 1 3:7, Putjane 6 - Šenkovec 7 5:5, Nedeliťe 2 - Draťkovec 4:6. TABLICA

TABLICA:

5

9

2. MSTC-Nostro-Team

2. Donji Kraljevec 1

1. Ĺ K Vindija

10. Modeks

TABLICA

18

Najuspjeťniji igrai: Miroslav Kovaevi (Put 5) 20/3, Mendelski (Hod 1) 20/4, Šprajc (Šen 5) 20/7, Veseli (Ned 1) 15/6, Rapai (Put 5) 17/7, J. Repalust (HE-DRA 1) 16/8, Labazan (Mih 3) 15/8, Ivanuťa (Lop 2), Babi (Put 4), Korent (Šen 5) 17/10‌

Najuspjeťniji igrai: Željko Belťe (MSTC-N-Ž) 20/2, To. Radek (Zas) 24/3, Ratajec (Šen 8) 21/4, Herjavec (MSTC-N-Ž) 15/3, A. Toplek (Šen 8) 22/5, Pani (MSTC-N-Ž), M. Benjak (Šan) 14/4, S. Radek (Zas) 21/6, B. Radikovi (MSTC-N-Ž) 17/5, Kocijan (Šan) 18/6, Sklepi (Šan) 20/7, E. Toplek (Šen 8) 19/8, B. Podkrajac (Šen 9) 15/8 ‌

V.B ŽUPANIJSKA LIGA Rezultati: Hodoťan 3 - Donji Kraljevec 3 6:4, Mala Subotica 3 - Putjane 8 4:6, HE-DRA 2 - Kos-Kotoriba 6 9:1, Cirkovljan Zabat 2 - Prelog 6:4, Orehovica 2 - Donji Kraljevec 2 0:10. TABLICA

1. HodoĹĄan 2

9

9

0

0

74:16

18

2. Putjane 6

9

7

1

1

63:27

15

1. HE-DRA 2

9

9

0

0

85: 5

18

3. DraĹĄkovec

9

6

1

2

50:40

13

2. HodoĹĄan 3

9

7

0

2

58:32

14

4. Ĺ enkovec 7

9

4

3

2

53:37

11

3. Putjane 8

9

7

0

2

57:33

14

5. Mala Suboca 2

9

4

1

4

41:49

9

4. Donji Kraljevec 2

9

6

1

2

56:34

13

6. Kos-Kotoriba 5

9

4

0

5

47:43

8

5. Donji Kraljevec 3

9

5

0

4

50:40

10

7. Orehovica 1

9

2

2

5

34:56

6

6. Cirkovljan Zabat 2

9

4

1

4

41:49

9

8. NedeliĹĄe 2

9

1

3

5

33:57

4

7. Prelog

9

2

1

6

42:48

5

9. Lopanec 4

9

0

3

6

32:58

3

8. Mala Suboca 3

9

2

1

6

35:55

5

10. Klima-montaĹža 2

9

1

0

8

23:67

2

9. Kos-Kotoriba 6

9

1

0

8

23:67

2

10. Orehovica 2

9

0

0

9

3:87

0

Najuspjeťniji igrai: Davor Vidovi (Hod 2) 25/2, Šari (Put 6) 24/3, F. Zrna (Hod 2) 16/3, Krznar (Hod 2) 20/4, Šimon (Šen 7) 20/5, Deban (Šen 7) 21/6, Hergoti (Ned 2) 17/7, S. Slaviek (Drať) 18/8, Tota (Drať) 18/9, Pintari (MS 2) 15/8, Trstenjak (Or 1) 17/10, PodgorelecSirc (Put 6), Novak (Put 6) 15/9, K. Maretko (Kos-K 5) 16/11 ‌

Najuspjeťniji igrai: Kristian Lipi (HE-DRA 2) 27/0, Kova (HEDRA 2) i Dan. Matjai (HE-DRA 2) 25/2, Da. Domini (Hod 3) 13/2, Miketek (DK 2) 22/5, N. Zvonarek (Prelog) 20/7, Dunjko (Put 8) 15/7, HiŞman (Put 8) 16/8, M. Domini (Hod 3) 9/5, Filipaťi (DK 3) 16/9, Škvorc (MS 3) 17/10‌

STOLNI TENIS kao smisao Ĺživota

Nepoderljivi “dedekiâ€? Tono pred deset godina u prvoj Ĺžupanijskoj stolnoteniskoj ligi prvo mjesto zauzeo je STK PRINCON iz akovca, za koji su igrali tada mladii: Juraj Cigler, Zvonimir Turk, pravi dedek Hubert Peras i mladi, joĹĄ cvjetni pupoljak, Rok Magdaleni. Ista ekipa, u kojoj je Roka zamijenio mladi Luka Cigler, uspjeĹĄno se sada natjee u III. meimurskoj ligi, iako zajedno broji preko dvjesto godina, pojaana perspektivnim KreĹĄimirom Novakom kojeg zbog brojnih obaveza kamera nije uspjela ovjekovjeiti. U emu je tajna dugovjenosti ne samo ovih stolnotenisaa? Stolni tenis je viĹĄe od sporta i kada se ovjeku uvue pod koĹžu ne puĹĄta ga, poput najjae droge do kraja Ĺživota. Gore opisana druĹžina ima “uredovne daneâ€? i tijekom itave godine, bez obzira na vremenske prilike, na veer se sastaje, ak i ljeti, kada ostalim stolnotenisai-

Deset godina “iskusnijiâ€? - ekipa iz 2008. godine ma sezona zavrĹĄi. Kako bi odmjerili snage sa sebi slinim igraima, esto odlaze na veteranske turnire ĹĄirom Hrvatske, a ne boje se odmjeriti snage ni s ponajboljim europskim igraima, ako su turniri blizu – Be,

Prag, Budimpeťta, a idue godine svi e se nai u Poreu, na 8. Europskom prvenstvu veterana. Želja nam je da traju joť dugo, dugo godina! (DZ i dedek Hubert P.)


30. prosinca 2008.

DOBRO JE ZNATI

53


54

DOBRO JE ZNATI

30. prosinca 2008.


30. prosinca 2008.

DOBRO JE ZNATI

55


za velike i male

Na poetku godine - vedro i veselo Ljubav govori sve jezike ___________________ Jezik Volim te Engleski Njemaki Nizozemski Norveški Španjolski Portugalski Francuski Rumunjski Ruski Finski sinua Maarski Grki

I love you Ich liebe Dich Ikk hou van jou Jegelsker deg Te quiero Amo-te Z t,aime Te iubesc Ja tebja ljubju Min rakastan Szeretlek S,agap

BOŽINI OBIAJI našeg kraja

Veina obiaja je danas sauvana samo u knjigama Božini obiaji našega kraja vezani su uz pojedine crkvene blagdane, a zapravo je narod na koncu godine zahvaljivao za obilatu ljetinu. Ti su obiaji poeli poetkom prosinca, a završavali su na Sveta Tri Kralja. Danas ti obiaji više nisu sauvani pa se vrijedi na njih podsjetiti kao na dio kulturnog i tradicijskog nasljea našeg kraja. Prvi takav obiaj bio je na Barbarije, tj. 4. prosinca na dan Svete Barbare. Tada bi djeaci obilazili u rano jutro selo, dolazili na stepenica kua i „bajali“. Daj vam Bog konjie, Volie, telie, prašie, Purie, žibie, pišence, V štali žerbice, v pojati telice, V kocu prasice, v škrinji pšenice, Pune pevnice vina, Božjega mira, Zlata i srebra pak najve. Ponekad bi se djeca znala i našaliti pak bi zapjevali…“ udaj dece, malo kruha, pak plantavo kobilo…“ i slino. Nakon završenog bajanja domaini bi djecu darivali. Obino bi to bili novci, ali nije bilo onda bi se davale i jabuke ili zimske kruške. Uglavnom, po prianju starijih djeaci su s nestrpljenjem oekivali Barbarije da nešto zarade. Drugi je obiaj bio na Mikloševo, odnosno na sv. Nikolu 6 prosinca. Tada je bio obiaj darivanja djece. Djeca bi uoi toga dana morala oistiti

izmice ili cipele te ih uveer staviti na prozor. Ujutro bi u njima našli bombone ili kolae. No, neposlušnoj djeci znali bi staviti šibu u cipele. Na sam taj dan po selu bi hodali Mikloš i Krampus. Ponekad bi znao s njima hodati „anel“. Dolazili bi u kuu. I dok bi Krampus lancima i strašnom crnom odjeom plašio djecu, ona su morala moliti. Tko je znao moliti njemu bi Mikloš sve oprostio i još ga darivao. Danas je taj obiaj po našim selima potpuno išeznuo. Najava dolazeeg Božia bila sveta Lucija, 13. prosinca. Na taj dan se sijala u tanjur pšenica. Pekli su se kolaii bez soli i masti, posebno kuržnjae, i svaki je ukuan morao jesti. Starci su za pšenicu govorili da kako e lijepo izrasti toliko e idue godine biti novaca. Na Lucijino djeca bi hodala po selu kao Adam i Eva i dobivala darove. Na taj dan nije se smjelo šivati ni krpati. Badnjak je bio posni dan. Jelo se obino suho kuhano voe ili grah. Po danu se istila kua da bi sve bilo spremno za veer. Tada se u kuu unosio bor. On se kinio obojenim orasima, jabukama, salon bombonima i šarenim trakama. Obino su bor kitila djeca. Na stol se stavljala proklijala pšenica te zdjela s raznim sjemenjem, lukom, ešnjakom, repom i novcima. Po cijeloj sobi se prosipalo zrnje graha. Ispod stola se stavljalo razni alat. Tada bi ulazio u kuu gospodar kue donosei slamu. Tada se molilo. Djeca bi inae i spavala na sla-

Petra Sermek, 1.r, PŠ GORNJI KRALJEVEC

mi. Do polnoke se bdjelo pa odatle i naziv blagdana Badnjak što dolazi od rijei bdjeti, bdijenje. Poslije povratka s mise, jele su se urke, hladnetina i kolai. Za ruak bi se jelo meso, ve pripremljeno za kolinja, pa peena guska, patka, orahovnjaa, makovnjaa… Na sam Boži su cure nosile u crkvu jabuke-božinice. Darovale su ih dekima kao znak ljubavi. One pak koje nisu imale para su donosile doma jabuke i bacale u bunar uz govor. Zdenec koplenec, Ja tebi dara, Ti meni para. Da vidiš dodna, Za zamoš sam godna. Inae u nekim našim selima u dvorište bi djevojke bacale „lokote“ kosti koje su ostale od ruka i uz želju da si nau para. Na sam Boži se nije smjelo iz kue, ve bi se jelo, pjevalo božine pjesme i molilo. Od Božia do Nove godine, a u nekim selima i do Tri kralja obilazili su djeaci-poželjari kue susjeda i rodbine i bajali kao za Barbarije. Na to Mlado leto zdravi, veseli, tusti, debeli kak jeni jeleni. Daj vam Bog konjie, volie… Na Štefanje se peradi, kokotima, davala rakija da bi bili „kuražni“. Svi ukuani su se morali kraj bunara u hladnoj vodi s jabukom u njoj umiti

ZA ONE KOJI VJERUJU U HOROSKOP JARAC (22.12.-20.1.) Cure: Zadovoljna si ili te sram priznati da je sve u školi završilo onako kako nisi oekivala. Ima vremena za popravak dojma. Promijeni stil oblaenja i frizuru. Ne moraš se kreveljiti baš na svakom satu u drugom polugodištu. Kada psuješ, ini to da nitko ne uje. Ispadaš pametna. I dobro odgojena. Deki: Zvijezde su ti naklonjene i oekuj velike uspjehe u uenju. Posebno u vrijeme praznika. Ne ponašaj se kao idiot koji mora napra„da bi celo leto bili zdravi i rleni kak jabuka.“ Na Ivanje (Janušovo) je poznati blagoslov vina u crkvi. Kad bi se to vino donijelo iz crkve ulijevalo se malo u svaku bavu i onda je svaki moralo malo probati. Na Dan nevine djeice, Herodešovo bio je obiaj šibanja. Djeaci su hodali po selu s korbaima i šibama pa su udarali prolaznike govorei:“Zdravi bote, friški bote, sreno bote, dugo živite…“. Ostali dio tog božinog vremena do Tri kralja obino je prolazio u oekivanju „križeca“. Inae s obiaju u Meimurju razlikuju u malim detaljima, ali veinom je ovako. (Nastalo na temelju prianja starih Meimuraca pri pisanju serijala Tepešija i knjige dr. Stjepana Hranjca Zipka vu horvatskom cvetnjaku)

Tomislava Remenar, 5.b, OŠ DOMAŠINEC

viti svaku glupost da bi po neem bio zapamen. Ponekad nemoj initi ništa pa eš ispasti pametan.(Valjda e neki i povjerovati.)

ge, uz uvjet da nisu s popisa lektire. Za nagradu e dobiti knjige.

Savjet: Toliko ste dosadni da je vama bilo koji savjet beskoristan.

Malo smijeha za Novo ljeto

Katarina

ŠKOLSKA PRIAONICA Sve za matematiku Obavještavaju se svi uenici koji matematiku gledaju sa strahopoštovanjem da e se 1. travnja 2009. godine u školama dijeliti samo petice. Prednost e imati uenice i uenici s najljepšim frizurama.

Nagrada za najmirnije Meimurski uitelji koji tijekom 45 minuta ne opomenu ni jednog uenika na satu imaju pravo odabrati najmirnije. Stvaraonica e njihovu sliku, i sliku uenika, objaviti na pola stranice uz divan tekst, a na ponos roditelja, razrednika i uitelja. Cijenjene ponude šaljite na adresu uredništva s naznakom „Oekujmo nemogue“.

Nagrada za najitae Stvaraonica raspisuje natjeaj za sve najitae. Mogu se javiti svi oni uenici koji tijekom zimskih praznika proitaju najmanje dvije knji-

Maja

Maii Što ima maka, a nema ni jedna druga životinja? - Maie.

Došao mladi agronom u jedno selo da poduava seljake. Ue u jedan vonjak i ree:“Pogledajte ljudi kako je loše posaena ova jabuka. Ta nee dati nikakva ploda.“ - U to v jer ujem gospon agronom,-veli jedan seljak,-jer to je kruška. -

- Jožek, tvoj sastavak o psu je isti od rijei do rijei kao i sastavak tvoga brata.- Naravno uiteljice. Pa mi imamo istoga psa. -

MALI OGLASI… MALI OGLASI…. MALI OGLASI…. Tijekom prvog polugodišta izgubljene su moje dobre ocjene. Kako mi uno znae jer sam u 8. razredu, molim poštenog nalaznika da mi ih vrati uz nagradu. (Zaporka: Muko moja)

Veronika Kolari, 2.r, PŠ GORNJI KRALJEVEC

Mihael Pristan, 1.r, PŠ GORNJI KRAJEVEC


DOBRO JE ZNATI

30. prosinca 2008.

Varaždinska 12a 40305 NEDELIŠE tel: 040 823 023 - fax: 040 823 005

SATELITSKA I ZEMALJSKA OPREMA Dreambox DM 800 HD PVR  HD prijemnik  univerzalni ita kartica

AKCIJSKE CIJENE DVB-T PRIJEMNIKA Digisat T133C2SR Triax TR 500 HD

NO

VO

!

KVALITETNA MEIMURSKA VINA

[ [ [ [ [ [

Urbanska kapljica Žuti muškat Rajnski rizling Graševina Zeleni silvanac Chardonnay

Distribucija i montaža Total TV opreme

info@kerman.hr

www.kerman.hr

57


OGLASNIK

58 MOTORNA VOZILA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3, 7 sjedala 1999.; Fiat Slo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5/09; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Renault Clio 1.2 2003.g.; Peugeot 206 1.4 2004.g. VOZILA SU S DOMAEG TRĹ˝IĹ TA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEĹ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889 AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, akovec, prodaje: AUDI A-6 3.0 TDI QUATRO mod. ‘05.; BMW 320D ‘03., karavan; TOYOTA RAV-4 2.0D 4D ‘03.; JEEP CHEROKE sport 2.8CRD ‘03.; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02., karavan; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02.; REN. CLIO 1.5 DCI ‘03.; REN. MEGANE 1.9 DTI ‘01.; MAZDA 626 2.0 DITD ‘99.; VW GOLF 1.9 SDI ‘00., karavan; OPEL CORSA 1.0 ‘02.; OPEL ASTRA 1.7 TD ‘98.; ROVER 400 2.0D ‘98.; REN. LAGUNA 1.8 ‘96.; BMW 318i ‘96.; VW POLO 1.4 ‘96.; VW GOLF 1.9 TD ‘95.; VW GOLF 1.9 TDI ‘95.; BMW 525 ‘90. Uvoz iz Njema ke. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez u eĹĄa, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podizai stakla, alufelge), 1994.g., reg. do 1./09., u odlinom stanju, bijela, cijena 11.000 kn. Mob. 091/510 7261. REN. TWINGO 1.2 2003., dosta opreme, reg. do 7./09., uĹĄ uvan, 70.000 km, serv. knj. Mob. 098/537-787 PEUGEOT PARTNER 190C 1.6HDI, klima, 1.vl., 2007.g., reg. do 5./09., 62.000 kn sa pdv, mob. 091/511-40-57 PRODAJE SE FIAT BRAVA 1.4 1997.god., auto plin, tel. 091/165-1576 AUDI A6 3.0 TDI quaro mod. 2005., u sustavu pdv-a, servisna, 26.900 eur, mob. 091/511-40-57 JEEP CHEROKE SPORT 2.8 CRD mod. ‘03., 1.vl., u sustavu pdv-a, 12.700 eur, mob. 095/90-77-062 TOYOTA RAV-4 2.2 D-4D execuve+, 2006.g., 1.vl., servisna, u sustavu pdv-a, 49tkm, mob. 091/511-40-57 REN. LAGUNA 1.6 16V 2001.g., reg. do 9./09., ful oprema, nova linija, cijena 7.350 eur, mob. 095/90-77-062 PRODAJEM FIAT UNO 1992.g., uĹĄuvan, tel. 395-777 ili 099/681-8912 SEAT TOLEDO 1.9D 1993.g., reg. do 1./09., dobro ouvan, za 10.000 kn tel: 098/9535-215

RENO 5 CAMPUS 1990.g., prva reg. 1993.g., crveni, 34kW, 1108 m2, neregistriran, u izvrsnom stanju, prodajem ili mijenjam za sortno ili mijeĹĄano vino, cijena po dogovoru, mob. 098/1868-111 PRODAJEM AMAC duĹž. 5m, dovezen s mora, pogodan za jezera, vrlo povoljno, mob. 098/345-830 VOLKSWAGEN LT 35 2.8 TDI 2003. god., furgon, poviĹĄeni, produĹženi, klima, abs, servo, airbag, odlian, nove gume, reg do 12/09, 098/305-043 REN. LAGUNA 1994., reg. do 2./09., full oprema, ugraen plin, potroĹĄnja 30kn/100km, autom. klima, napravljen veliki servis, cijena 3.500 eura, mogua zamjena do 1300e vrijednos + nadoplata, tel: 098/316-519 PRODAJEM SKUTER 125ccm, 2004g., reg do 8/09., mogua zamjena za motocikl (uz moju nadoplatu), tel: 098/491-636

GRADITELJSTVO  KOZAR d.o.o.  Graevinski radovi: NOVOGRADNJA, ADAPTACIJE I REKONSTRUKCIJE, KROVOPOKRIVAKI RADOVI, POSTAVA TLAKAVACA Zavrťni radovi: GLAZURE, FASADE I ŽBUKE svih vrsta (strojno i klasino), SOBOSLIKARSKI RADOVI. MOGU NOST GRADNJE KLJU U RUKE Telefon: 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 POMOU BIOTERAPIJE OTKLANJAM SVE PROBLEME kod impotencije i erektivne disfunkcije. Mob. 098/1347-031

POLJOPRIVREDA

OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 STUDENTICA ODGAJATELJICA uvala bi djecu – hitno, tel: 099/4177-014

PRODAJE SE VISOKOTLANA BALIRKA marke Clas (1.400 eur); pauk Farr ĹĄir. 4.5m zajedno s kardanom (550eur) i ekiar na traktorski pogon Sip-ciklo (500eur). mob. 091/7837-682 PRODAJEM TREBLJAICU ZA KUKURUZ i dva kardana. Tel. 337-003 ili 098/97-67-123 PRODAJEM PRIKOLICE 1-osovinke i 2-osovinke, 4.2T i 1.2T, bunkeraĹĄice kiperice, tanjurae 20 diska, ralica za snijeg od ICB kombinirke, tel. 682-180 ili 098/170-5311 PRODAJE SE TREBLJAICA za kukuruz, povoljno. Tel. 099/524-3488 KUPUJEM STROJ za iĹĄenje Ĺžita (trajer ili veterjak), tel. 853-258 KOLA GUMENJAK, bez stranica, samo podvoĹžje, cijena 400 kn. mob. 098/652-292

KONOBARICE traŞi noni bar Drifter, mogunost smjeťtaja, uvje odli ni. Mob. 099/6299-299 KERAMIAR s dugogodiťnjim iskustvom traŞi posao polaganja keramikih ploica. Tel. 098/626-876 TRAŽIMO VIŠE OSOBA koje bi htjele raditi u podruju zdravlja, prehrane, osobne njege itd. Zainteresirani javite se na: 091/1921-266 IRISH PUB Lendava traŞi Şensko osoblje u stalni radni odnos, tel. 00386/4022-6206, Šoť Vladimir

NAMJEĹ TENJA

USLUGE

KREDITI

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIĹ TA, ZIDARSKI RADOVI. DugogodiĹĄnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. ÂŤKROVÂť, akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

ZA KREDITNO NESPOSOBNE!

ODĹ TOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

Kredi i pozajmice na ovjeru kod javnog biljeĹžnika ili obustavom na trajni nalog. Hipotekarni kredi bez statusa zaposlenja. Dogovor i najava termina na tel. 060-610-614.

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/PREMATANJE RODIKOMM d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC , Tel. 040/395-180, 091/5005-128 PVC STOLARIJA – SALAMANDER  KOZAR d.o.o.  Prozori, vrata - ulazna i balkonska, sjene i zimski vrtovi, rolete , grilje (pvc, aluminij). Brza isporuka, montaŞa i demontaŞa stare. Garancija 5 godina. Telefon 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056

Svakim danom osim nedjelje od 8 do 20 sa. Agencija ÂŤPosrednikÂť, I. MaĹžurania 5, Karlovac, MBO 92544665

NEKRETNINE PRODAJEMO: kue u nizu; stanove u urbanoj vili u akovcu; stanove u Ĺ trigovi; sve novogradnja roh bau, mogue i “klju u rukeâ€?; ekskluzivne stanove u VaraĹždinu, novogradnja 48-100m2. PotraĹžujemo nekretnine i poslovne zgrade na podru ju Meimurja. LONAR NEKRETNINE tel. 091/343-5678

30. prosinca 2008.

NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIĹ TA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 PRODAJEM STAN od 82m2 u centru k, namjeĹĄten, s malim dvoriĹĄtem, ĹĄupom i podrumom, s mogunoĹĄu ureenja potkrovlja od 48m2, cijena 85.000 EUR, mob. 099/316-2112 NEKRETNINE „KTB“ T. Gori anca 6, akovec-Jug (preko puta Betex-a) Tel: 040/363-030; 098/242-279 www.nekretnine-ktb.hr PRODAJEMO KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podruju Meimurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji. POTRAĹ˝UJEMO sve vrste nekretnina za naĹĄe cijenjene kupce s podruja Meimurja i ĹĄire. Velik broj stanova u ponudi svih veliina na cijelom podruju akovca i Meimurja.

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIĹ TA RJEĹ AVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, R. Boťkovia 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: kue, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradiliťta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podruju VaraŞdinske i Meimurske Şupanije

IZNA JML JUJE SE 3-sobni komforni namjeťteni stan u VaraŞdinu, studentima, zaposlenim samcima, na duŞe vrijeme. Tel. 091/547-0069 KU U u M. Srediťu od 160 m2, 2 stana, 2 garaŞe, 2 podruma, spremiťte, ljetna kuhinja, vonjak, sve na zemljiťtu od 2018 m2, svi prikljuci, prodajem ili mijenjam za dva manja stana. Ponude slati na email: dusanka.fric@ck.t-com.hr ili mob. 095/863-1441 VARAŽDINSKE TOPLICE (500m od Minerve) – prodaje se kua od 110 m2 i cca 2000 m2 okunice, svi priklju ci, cijena 46.000 eur. Mob. 099/215-1379 PRODAJE SE STAN NA JUGU akovca od 70 m2, sa terasom i malim dvoriťtem, nanovo preureen. Naz vati na mob. 091/587-3684 PRODAJE SE POLOVICA KU E u akovcu s okunocom i garaŞom. Upitati na adresi Travnik 5, Golubi PRODAJEM GRADILIŠTE na vrlo povoljnoj poziciji predvieno za izgradnju samostojee kue, vojni vrtovi, mob. 091/9320-288 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puťinama od 1170m2 u ul. P. Zrinskog, tel. 821-545 PRODA JEM GR ADILIŠTE s izgraenim p o dr umima u St anetincu, mo b. 099/488-4888 PRODAJE SE ATRAKTIVNA NOVOGRADNJA u Strahonincu, J. Bajkovca, od 180m2 s dvoriťnim prostorom i garaŞom, mob. 098/749-131 IZNAJMLJUJEM GARSONJERE od 20 m2 i 30 m2, namjeťtene, samcima ili studentima. blizina centra. tel. 095/8080-116 STAN U ZAGREBU - Ravnice, 93 m2, visoko prizemlje, pogodan za poslovni prostor, prodajem. Tel: 091-33-55-212 PRODAJEM KU U S POSLOVNIM PROSTOROM i 2 garaŞe u akovcu, blizina centra, pogodno za razne namjene. tel. 390-094 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN od 49,5 m2 u akovcu. mob. 098 1846 898 MLADI PAR TRAŽI STAN ILI KU U U NAJAM, na duŞe vrijeme, s mogunoťu drŞanja psa. mob. 098 195 0907

PRODAJE SE KU A U NIZU u najatraktivnijem dijelu grada, ZAVNOH-a tik uz vrti. TOP POZICIJA. mob. 098/242-533 POSLOVNI PROSTOR ZA RAZNE NAMJENE ugostiteljstvo, prodaja, biro, ordinacija) u akovcu, A. Starevia 16. Tel: 0043-3144 44332 ili mail: dbeck@inode.at IZNAJMLJUJEM GARSONJERE, namjeĹĄtene, blizu centra, samcima ili studentima. povoljno. tel. 095/8080-116 PRODA JE SE KU A s okunicom i gosp. objektom u Dunjkovcu. Hitno i povoljno. Na tel: 040-333-827

AKOVEC, USKA BB, TRŽNICA www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 RADNO VRIJEME: Pon-Pet 08:00-16:00 Sub 08:00-13:00 Prodajemo i potraŞujemo kue, stanove, apartmane, zemljiťta, poslovne prostore u Meimurju i ťire.

PRODAJEMO KUE u akovcu, M.srediĹĄu, Ĺ tefancu, NedeliĹĄu, Ĺ enkovcu, Sv.Mariji -useljive; stanove na podru ju akovca 50-100m2; gradiliĹĄte u akovcu; vinograd sa ĹĄumom i vikendicom u Ĺ trigovi, iznajmljuju se i prodaju poslovno-trgova ke zgrade u akovcu povrĹĄine od 400-6100m2. LONAR NEKRETNINE, tel. 091/343-5678

poduzee za proizvodnju i promet elektrotehnikih proizvoda

 OVEC, Ĺ portska 6a, tel. (040) 80 40 80, fax (040) 80 40 81, M 098 295-137 E/M: elcop@elcop.hr, www.elcop.hr

P R O D A J EMO 3-sobni stan, 84,30 m2, VaraŞdin, Dravska 17, USELJIVO – POVOLJNO!!! Mogunost zamjene za kuu u akovcu


OGLASNIK

30. prosinca 2008.

ŽIVOTINJE

NJEMAKI BOKSERI – POKLANJAM žute i tigraste štence, cijepljeni, s rodovnikom, uz naknadu troškova. Tel. 042/641-417 ili 098/258-552 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i make. Tel. 363-445 PRODA JU SE cimetne i crvene rozele, konkuri, zelene aleksandre, rozenkolisi. Tel. 098/944-3338 PRODAJU SE NJEMAKI OVARI odlinih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upitati na tel. 363-445 PRODAJE SE PEKINEZER (m) star 2 mjeseca. Tel. 098/944-3339 PRODAJE SE BRE A KOZA, tel: 040 333 905

ELEKTRONIKA KUPUJEM ILI UNA JML JUJEM rablje ni elektri ni pianino. Tel. 861-509 ili 095/800-7590 PRODA JEM Mp3 auto-radio marke Kenwood. mob 099/693-2263

RAZNO KRA A - u noi 17./18.12. u Domašincu, u šumi Drvarijum, ukraeno je nekoliko m3 hrastovih blaja od 8cm, duž. 2 i 4m. Dobro nagraujemo informaciju, mob. 091/510-7263 PRODAJU SE MREŽICE ZA FASADU, vea koli ina, cijena povoljna. Info na tel. 098/944-3338.

PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i runa pumpa za lož ulje, crni pisai stol. Tel. 858-424 TUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan domai uzgoj. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, šivaa mašina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori. Tel. 333-253 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi, Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/ DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 PRODAJE SE DRVENA VITRINA sa staklenim vratima, runi rad, puno drvo, kvalitetno, potpuno novo i nekorišteno – povoljno. Tel. 098/408-049 PRODAJU SE VJENANICE, sveane haljine, inventar ( lutke, regali ) iz salona; u kompletu ili pojedinano. Info. 098/991-991-3. PRODAJE SE SUHI PUTER grah, cijena 18kn/kg i svinja, domae hranjena, teška oko 250kg za 14kn/kg, tel. 099/67-66-515 PRODAJEM JABUKE idared po 2.50-4 kn/kg, a veu koliinu po dogovoru, tel. 829-021 ili 095/8941-820 PRODAJEM: kuh. stol na razvlaenje + 4 stolice bijele boje; 4 zimske gume Michelin 185/65/14 (500kn); el. ugradbeni štednjak Electrolux (500kn); kožnu kutnu garnituru + fotelja (1.500kn); nove kopake Adidas br. 43-44 (500kn); regal; komodu s vitrinom masivno puno drvo hrast; 2 madraca po 100 kn/ kom i 2 fotelje. Tel. 328-106 ili 098/171-4456 PRODAJE SE VINO rizling i šipon, cijena po dogovoru, te prodajem stabla oraha, trešnje i drugog kvalitetnog drveta. Zva poslije 18 sa na tel. 040 899 301 PRODA JEM URAML JENE GOBLENE, tel 091/763-6571 POLOVNI HRASTOVI masivni namještaj za dnevni boravak i blagovaonu - komplet 3.000,00 kn. mob. 098/942-1113 PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žuti te ambalaža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno, tel. 098/632-494

59

FILATELISTIKI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele priklju iti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

TAROT VAM OTKRIVA VAŠU SUDBINU – ljubav, posao, budunost. Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031 NAUITE PLESATI uz najbolje u itelje plesa u LIVI na privatnom satu ili plesnom te aju. Info. 098 170 53 90 PELENE ZA ODRASLE povoljno prodajem, cijena po dogovoru. tel 098-938-73-40 PRODAJE SE: perilica rublja Quadro malo rabljena za 1.000 kn, bojler Konar 80 lit., malo korišten, za 400 kn, pl. pe Maja 12 za 500 kn, štednjak na kruta goriva za 400 kn i trajnožarea pe za 300 kn, tel: 098/170-5463 PRODAJEM MALOKALIBARSKU PUŠKU s opkom, povoljno, mob. 091/572-4557

POSAO - Ponuda 1. 170305 :DVIJE KOMUNIKATIVNE OSOBE za suradnju uz besplatnu edukaciju, tražim. Tel. 091/230-5901. 2. 170337 :ZARADITE DODATNIM POSLOM U VAŠEM DOMU do 4000 kn mjeseno. Tel. 098/946-9235.

TURIZAM - Ponuda 3. 8054 :AKO IZNAJMLJUJETE apartman ili sobu na Jadranu ili želite da se Vaš oglas ita diljem Hrvatske, iskoristite mogunost oglašavanja u 12 listova i na Internetu, pozivom na samo jedan broj. Šifra:8054. Tel. 060/523-641. 4. 90902 :NAJVE A TURISTIKA PONUDA privatnih smještaja u DALMACIJI i šire. www.dimb.hr, Tel. 060/523-641.

STANOVI - Ponuda

Poklanja se štene staro 3 mjeseca, vrlo umiljato. Mob: 091/567-8718

5. 169877 :ZADAR BORIK, dvosoban stan 70 m2, 4. kat, prekrasan pogled, cijena 115 000 E, prodajem. Tel. 091/589-4963. 6. 169866 :ZADAR BULEVAR, dvosoban stan, 58 m2, povoljno prodajem. Tel. 091/589-4963. 7. 169864 :ZADAR BULEVAR, dvosoban stan, 80 m2, kompletno renoviran, cijena 140 000 E, prodajem. Tel. 091/589-4963. 8. 170225 :ZADAR BULEVAR, stan 53 m2, 5. kat, li cijena 90 000 E, prodajem. Tel. 091/589-4963. 9. 169870 :ZADAR BULEVAR, trosoban stan, 82,60 m2, cijena 130 000 prodajem. Tel. 091/589-4963. 10. 169881 :ZADAR MALA POŠTA, dvosoban stan 74 m2, kompletno renoviran, cijena 150 000 E, prodajem. Tel. 091/589-4963. 11. 169878 :ZADAR MARASKA PARK, jednoiposoban stan, 50 m2, cijena 85 000 E, prodajem. Tel. 091/589-4963. 12. 169880 :ZADAR PETRI I, 53 m2, 3. kat, cijena 88 000 E, prodajem. Tel. 091/589-4963. 13. 169868 :ZADAR VIŠNJIK, jednosoban stan 39 m2, cijena 90 000 E, prodajem. Tel. 091/589-4963. 14. 169876 :ZADAR VOŠTARNICA, dvosoban stan 62 m2, kompletno adaptiran cijena 108 000 E, prodajem. Tel. 091/589-4963. 15. 169867 :ZADAR VOŠTARNICA, dvosoban stan, 60 m2, cijena 108 000 E, prodajem. Tel. 091/589-4963. 16. 169705 :ZADAR VOŠTARNICA, stan 55 m2, šes kat, prodajem za 105 000 EURA. Tel. 091/589-4963. 17. 169865 :ZADAR VOŠTARNICA, trosoban stan, 74 m2, cijena 115 000 E, prodajem. Tel. 091/589-4963. 18. 169714 :ZADAR, BILI BRIG, jednosoban stan 42 m2, povoljno prodajem. Tel. 091/589-4963. 19. 169766 :ZADAR, BILI BRIG, jednosoban stan, 43 m2, 5. kat, lift, cijena 82 000 E, prodajem. Tel. 091/589-4963. 20. 169710 :ZADAR, BILI BRIG, jednosoban stan, 61 m2, prvi kat, pogled na more, prodajem za 1800 EURA/m2. Tel. 091/589-4963.

ŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC HRV. ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1 ME IMURSKA BANKA AKOVEC ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 ELEKTRA AKOVEC, Ž. fašizma 2 - prijava kvara na GKP AKOM, Mihovljanska 74 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 REDEA – Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jelaia 22 (bivša vojarna) ME IMURSKA ŽUPANIJA AKOVEC HRVATSKE POŠTE – CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb HRVATSKITELEKOM–Tcentar,M.hrvatske6 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2 OBRTNIKA KOMORA ME . ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1 FINA AKOVEC, O. Keršovanija bb CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 HVIDR-a, Strossmayerova 9 INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 (zgrada županije)

tel. 384-333 tel. 313-947 tel. 310-651 tel. 373-111 tel. 375-444 tel. 372-300 tel. 311-790 tel. 311-755 tel. 372-900 tel. 396-800 tel. 340-000 tel. 395-199 tel. 373-700 tel. 371-700 tel. 371-600 tel. 372-466 tel. 390-859 tel. 314-080 tel. 396-294 tel. 395-560 tel. 374-111 tel. 804-000 tel.0800-9000 tel. 313-499 tel. 312-331 tel. 390-977 tel. 313-114 tel. 311-160 tel. 313-971 tel. 371-000 tel. 391-920 tel. 314-644

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. Keršovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIŠ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - Služba za gospodarstvo - Služba za društvene djelatnos - Služba za opu upravu - Mani ured AKOVEC - Mani ured PRELOG - Mani ured M. SREDIŠ E - Mani ured M. SUBOTICA - Mani ured NEDELIŠ E - Mani ured ŠTRIGOVA - Mani ured KOTORIBA - Mani ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI

695


INFORMAC'JE

60 SLOBODNA RADNA MJESTA 1. TERMO BEK M. Središe, A. Šenoe 29, traži 2 INSTALATERA GRIJANJA, PLINA,VODEIKLIMEnaneodreenovrijeme, javi se na 098-242-899, 543-896. Natjeaj otvoren do 31.12.2008.g. 2. POZAMANTERIJA-MT d.o.o., 40315 M. Središe, J. Broza 88, traži 1 VŠS TERENSKI KOMERCIJALIST akvno poznavanje engleskog jezika, vozaka dozvola “B” kategorija, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu. 3. FEROKOTAO d.o.o D. KRALJEVEC, traži AUTOLAKIRER, LAKIRER na neodreeno vrijeme; 1 VSS EKONOMISTsmjer raunovodstvo na neodreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo 2 god., dostavi pismene zamolbe sa životopisom na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 31.12.2008.g. 4. Ca e bar “CORO” AKOVEC, traži 1 KONOBAR na neodreeno vrijeme, javiti se na 095-861-4020. Natjeaj otvoren do 31.12.2008.g. 5. Keramiarski obrt KERAMBIS PLEŠIVICA 23C, traži 3 KV keramiara, 1 pomoni radnik na neodreeno vrijeme, javiti se na 099-671-9055, 040-524261. Natjeaj otvoren do 31.12.2008. 6. DADA - Servis za išenje AKOVEC, traži 2 ISTAICE M/Ž na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se na 098-950-2322. Natjeaj otvoren do 30.12.2008.g. 7. Telemah d.o.o. Slavonski Brod, Pilareva 20, traži ZASTUPNICI ZA TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE na neodreeno vrijeme, redovna primanja, edukacija, mski rad, javi se na 091-277-0033. Natjeaj otvoren do 30.12.2008.g. 8. Limex d.o.o. AKOVEC, I. G. Kovaia 20, traži 2 PROGRAMERA RAUNALNIH PRIMJENA na neodreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se osobno ili 310-596. Natjeaj otvoren do 30.12.2008.g. 9. Caffe bar “BACARDI” akovec, Mihovljanska 49, traži 1 KONOBAR / ICA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-186-7118. Natjeaj otvoren do 31.12.2008.g. 10. KVANTUM d.o.o. AKOVEC, Novakova 38, traži ZIDARI, SOBOSLIKARI, MONTERI SUHE GRADNJE na neodreeno vrijeme, javi se na 391-800. Natjeaj otvoren do 30.12.2008.g. 11. Ugost. obrt “BABILON” FRKANOVEC 65, traži 1 KONOBAR / ICA na neodreeno vrijeme, javi se na 091-795-4651. Natjeaj otvoren do 30.12.2008.g. 12. DIACRO d.o.o. Restoran Mala hiža” Makovec 107, traži 1 KUHAR na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, javi se na 341-101 ili osobno. Natjeaj otvoren do 30.12.2008.g.

13. NEORES d.o.o. M. Središe, Tekslna 1, traži 3 ŠIVAA TEKSTILA na neodreeno vrijeme, javi se na 543-492. Natjeaj otvoren do 31.12.2008.g. 14. PANOEX d.o.o. NEDELIŠ E, Livadarska 7, traži 1 VSS, VŠS KOMERCIJALNI SLUŽBENIKnaneodreenovrijeme,javi se na 098-297-550 ili dostavi na e-mail: panoex@ck.t-com.hr do 30.12.2008.g. 15. Pizzerija i kavana KAKTUS, SAVSKA VES, traži više KONOBARA/ICA na neodreeno vrijeme, javiti se na 334-333, 091-7899-289. Natjeaj otvoren do 30.12.2008.g. 16. Privatna ustanova Spomenka Maari AKOVEC, Buzoveka 8, traži 1 SSS MEDICINSKA SESTRA na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, vozaki ispit “B” kat. javi se osobno na gornju adresu radnim danom od 8-12,00 sa. Natjeaj otvoren do 30.12.2008.g. 17. Elektroing Grabar d.o.o. AKOVEC, M. Buia 8, traži 5 KV, PKV ELEKTROINSTALATERA na neodreeno vrijeme uz probni rad 2 mjeseca, radno iskustvo 5 godina, javiti se na 396-047, 098-242844. Natjeaj otvoren do 30.12.2008.g. 18. GoricajgraditeljstvoNEDELIŠ E,traži 3 SOBOSLIKARA na neodreenovrijeme, javi se na 098-241-111. Natjeaj otvoren do 30.12.2008.g. 19. Bali parke d.o.o. STANETINEC 15, traži DJELATNICIZAPOSTAVLJANJEPODNIH OBLOGA na neodreeno vrijeme, javi se na 584-122, 098-211-805. Natjeaj otvoren do 30.12.2008.g. 20. PEKARA CVEK D. Kraljevec, Kolodvorska 19, traži 1 KV, PKV PEKAR na neodreeno vrijeme uz probni rad, javiti se na 091-537-3651. Natjeaj otvoren do 31.12.2008.g. 21. MARKTING d.o.o. NOVO SELO ROK, M. Tita 78, traži 3 VODOINSTALATERA na neodreeno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 31.12.2008.g. 22. MD & V d.o.o. OKRUGLI VRH 50, traži 3 DJELATNIKA ZA STROJNU ŽBUKU na neodreeno vrijeme, javi se na 855311, 098-241-533. Natjeaj otvoren do 31.12.2008.g. 23. “DX” d.o.o. ROTOR MAKOVEC 403, traži 1 KONOBAR/ICA na neodreeno vrijeme, na pola radnog vremena, rad petkom i subotom, javi se na 098-241-295. Natjeaj otvoren do 31.12.2008.g. 24. “TEKSTIL-PROMET” MAKOVEC, traži 1 PRODAVA TEKSTILA na sajmištu na neodreeno vrijeme, rad u jednoj smjeni, javi se na 098-241-295. Natjeaj otvoren do 31.12.2008.g. 25. DOMINO SISTEMI SILVIO d.o.o. AKOVEC, traži 2 akuska izolatera na neodreeno vrijeme, javi se na 092-2081188. Natjeaj otvoren do 30.12.2008.g.

26. KERAMIKA “AS” HLAPI INA 152, traži 3 KERAMIARA, 2 POMO NA RADNIKAnaneodreenovrijeme,javi se na 573-006, 091-539-8888. Natjeaj otvoren do 15.01.2009.g. 27. Autoprijevoznik MILOVAN TODOROVI PEKLENICA,traži1VOZACiEkategorije na neodreeno vrijeme, javi se na 099-3502-344. Natjeaj otvoren do 15.01.2009.g. 28. “BIO-INSTITUT” d.o.o. AKOVEC, traži DJELATNICI NA POSLOVIMA MEDICINSKE SANITACIJE na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa,javi sena098-465-477.Natjeaj otvoren do 31.12.2008.g. 29. Sjaj color d.o.o. AKOVEC, Dr. V. Žganca 18, traži 4 SOBOSLIKARA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-749169. Natjeaj otvoren do 31.12.2008.g. 30. Soboslikarsko liilaki obrt Kralji AKOVEC, Travnika 1, traži 2 SOBOSLIKARA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-723-187. Natjeaj otvoren do 31.12.2008.g. 31. Zidarski obrt “ZET” PODTUREN, I Zaloka 28, traži 2 ZIDARA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-744-954. Natjeaj otvoren do 31.12.2008.g. 32. Kavana ATLANTIC NEDELIŠ E, Varaždinska 65, traži OSOBLJE ZA RAD U KAVANI na neodreeno vrijeme, javi sena 098-242-169.Natjeaj otvoren do 17.01.2009.g. 33. Pizzerija ZOOM AKOVEC, Zagrebaka 84, traži 1 KUHAR-PIZZA MAJSTOR, 1 DOSTAVLJA PIZZA na neodreeno vrijeme, javiti se na 098-985-7424. Natjeaj otvoren do 31.12.2008.g. 34. Manitu d.o.o. A. Šenoe 24, Mursko Središe, traži REFERENT PRODAJE TEAM BUILDING PROGRAMA, potrebno radno iskustvo. Natjeaj otvoren do 10.01.2009., javiti se na nikola.manitu@gmail.com 35. GRADI-K d.o.o. Gornji Zebanec 23, traži više ZIDARA I GRA EVINSKIH RADNIKA na neodreeno, javi se na 091-597-95-26 Natjeaj otvoren do 31.01.2009 36. Caffe bar “Tanker” Preloška bb, akovec, traži KONOBARA, javi se na 098-912-4704, na neodreeno. Natjeaj otvoren do 05.01.2009 37. Bit d.o.o. Šenkovec, A. Šenoe 29, traži INFORMATIARA na odreeno uz mogunost stalnog zaposlenja, posla pismene zamolbe. Natjeaj otvoren do 10.01.2009 38. MIDA d.o.o. AKOVEC, K. Zrinski 2, traži 1 PRODAVAICA PECIVA ZA RAD U KIOSKU na neodreeno vrijeme, slobodan dan u tjednu (nedjelja), javi se na 091-582-8639. Natjeaj otvoren do

BIBLIOBUS 15.01.2009.g. 39. PEKARA IN NEDELIŠ E, akoveka 57, traži 1 POMO NI PEKAR na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se na 091-1693-141. Natjeaj otvoren do 15.01.2009.g. 40. ELCOP d.o.o. AKOVEC, Športska 6a, traži 1 PRODAVA ELEKTRO MATERIJALA na neodreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo, poželjno završena SSS trgovakog ili elektro smjera, znanje rada na raunalu, vozaki ispit “B” kat., dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 05.01.2009.g. 41. INSTALACIJE “ŠTEFI ” D. DUBRAVA, Brodarska 14, traži 1 INSTALATER GRIJANJA na neodreeno vrijeme, radno iskustvo 3 godine, javiti se na 098-823-772. Natjeaj otvoren do 22.01.2009.g. 42. VEMIL d.o.o. AKOVEC, Uska bb, traži 1 PRODAVA (M/Ž) IT i audio-video opreme u prodajnom centru akovec, SSS/VŠS komercijalnog, ekonomskog ili tehnikog smjera, 1 godina iskustva u prodaji ,dobro poznavanje Microso oce alata, znanje engleskog jezika, komunikacijske, prodajne i pregovarake vještine, dostaviti pismenu zamolbu na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 15.01.2009.g. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠ E: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN: 1. TOPLAK d.o.o. - Ca e Bar “Fenix”, Remenec 112; traži 2 KONOBARICE na neodreeno vrijeme, uvjeti: OŠ, KV, SSS bilo koje struke, radno iskustvo nije bitno; osigurani hrana i smještaj; plaa 3500 kn, najava na mob: 098 284 472 (Ivica Toplak), do 31.1. 2. LUCATELLA CO d.o.o., Varaždin, A. Štera 23; traži 1 INOKORESPODENTA za voenje svih poslova za Njemaku; pismeni i osobni kontak s poslovnim partnerima na odreeno vrijeme uz mog. na neodreeno, uvje: KV, SSS, osoba s izvanrednim poznavanjem njem. jezika u govoru i pismu (radi kontakata sa stranim posl. partnerima) bez obzira na vrstu srednje škole, a zainteresirana za obuku za navedeni posao (podrazumijevaju se povremena putovanja u Njemaku), najava na tel. 042/214-601 (Smiljana Jambrovi) ili doi osobno na gornju adresu do 5.1.

ROENI:

VJENANI: Ksenija Vlah i Igor Kos; <arija udolf i Siniša Kovai; ina *erovec i icardo Valter da *osta ( akovec). Paulina Pintar i Davor =rani; Ivana Bokaj i Daniel Grahek (Dekakonec).

OBRTNICI, UGOSTITELJI, TRGOVCI, PODUZETNICI! Prilikom otvaranja Vaših objekata i kasnije u poslovanju kvalitetnu i ekasnu uslugu nudi Vam:

Zavod za kontrolu kvalitete i conzulng d.o.o. Park R. Kropeka 2 40000 AKOVEC tel/fax: +385 (0) 40 310-971

ZAŠTITA NA RADU

ZAŠTITA OD POŽARA

ZAŠTITA OKOLIŠA

UMRLI: =ranjo Horvat, ro. 1924.; <arija ihtarec, r. Krklec, ro. 1931.; Viktorija Hlatki, r. Šinko, ro. 1920.; gneza Baka, r. Šipek, ro. 1935.; Petar Škvorc, ro. 1933.; =ranjo Kovai, ro. 1954.; Katarina ankaš, r. var, ro. 1932.; <arijan ršoš, ro. 1961.; osip <linari, ro. 1940.; <artin Vidra, ro. 1950. ( akovec). <arija ovak, r. Blažon, ro. 1949.; <onika <esari, r. Baksa, ro. 1923.; osipa Domini, r. Genov, ro. 1936. (Dekanovec). Kristina Kedmenec, r. Pavlic, ro. 1927.; Kata Žini, r. admani, ro. 1932. (Kotoriba). =ranc Kuzma, ro. 1933.; *ecilija Tarandek, r. Levai, ro. 1924.; Stjepan Saka, ro. 1925. (<ursko Središe). Ivan ust, ro. 1927. (<ala Subotica). Viktor ntolek, ro. 1931.; ntun Božek, ro. 1947.; ela Kvakan, r. Pongrac, ro. 1921. (Prelog).

Raspored za 2009. godinu (I-VI.) I. TURNUS Ponedjeljak (12., 26. I.; 09., 23. II.; 09., 23. III.; 06., 20. IV.; 04., 18. V.; 01., 15., 29. VI.): edeliše (*entar) 07,15 – 09,00; Tvornica arapa 09,00 – 10,30. Utorak (13., 27. I; 10., 24. II.; 10., 24. III.; 07., 21. IV.; 05., 19. V.; 02., 16., 30. VI.): Domašinec (*entar/škola) 07,15 – 09,15; Dekanovec (Zadružni dom) 09,30 – 10,30; ovakovec (*entar) 10,45 – 11,45; Podturen (*entar) 12,00 – 13,30. Srijeda (14., 28. I.; 11., 25. II.; 11., 25. III.; 08., 22. IV.; 06., 20. V.; 03., 17. VI.): Vratišinec (Škola) 07,00 – 09,00; Selnica (*entar) 09,30 – 11,15; Sv. <artin na <uri (*entar) 11,30 – 13,30. etvrtak (15., 29. I.; 12., 26. II.; 12., 26. III.; 09., 23. IV.; 07., 21. V.; 04., 18. VI.): “ ateks” 08,15 – 10,15; Štrigova (*entar/škola) 11,00 – 13,30. Petak (16., 20. I.; 13., 27. II.; 13., 27. III.; 10. 24. IV.; 08., 22. V.; 05., 19. VI.): “elen” 08,30 – 10,15; Gornji Hrašan (Škola) 10,30 – 11,30; Gornji <ihaljevec (Škola) 11,45 – 13,30.

II. TURNUS Ponedjeljak (05., 19. I.; 02., 16. II.; 02., 16., 30. III.; 27. IV.; 11., 25. V.; 08. VI.): edeliše (*entar) 07,15 – 09,00; Tvornica arapa 09,35 – 10,30; Donji Kraljevec (*entar) 11,00 – 13,30. Utorak (20. I.; 03., 17. II.; 03., 17., 31. III.; 14., 28. IV.; 12., 26. V.; 09., 23. VI.): Pribislavec (Zadružni dom) 07,30 – 09,15; Gardinovec (Škola) 09,30 – 11,00; Belica (obna kua) 11,30 – 13,30. Srijeda (07., 21. I.; 04., 18. II.; 04., 18. III.; 01., 15., 29. IV.; 13., 27. V.; 10., 24. VI.): Donja Dubrava (*entar) 08,00 – 09,30; Donji Vidovec (*rkva) 09,45 – 11,00; Sv. <arija (Zadružni dom) 11,30 – 13,30. etvrtak (08., 22. I.; 05., 19. II.; 05., 19. III.; 02., 16., 30. IV.; 14., 28. V.): “ ateks” 08,15 – 10,15; Palinovec (Zadružni dom) 10,45 – 11,45; Sv. uraj u Trnju (*rkva) 12,00 – 13,30. Petak (09., 23. I.; 06., 20. II.; 06., 20. III.; 03., 17. IV.; 15., 29. V.; 12., 26. VI.): “elen” 08,15 – 10,15; rehovica (Dom za bolesne) 11,00 – 11,30; Hodošan (*entar) 11,45 – 13,30

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OPINA BELICA Na temelju Odluke Opinskog poglavarstva Opine Belica, raspisuje se

NATJEAJ ZA DODJELU STUDENTSKIH STIPENDIJA U 2009. GODINI 1. Spendije se dodjeljuju studenima po dvije osnove: a) na osnovu uspjeha u srednjoj školi ili na studiju, b) na osnovu socijalno-imovinskog statusa. 2. Pravo na dodjelu spendije može se ostvari samo po jednom osnovu. 3. Pojedinani iznosi spendija su: ™300,00 kuna za studij u akovcu, ™400,00 kuna za studij u Varaždinu, ™500,00 kuna za studij u Zagrebu i dalje. 4. Molbe se podnose Opinskom poglavarstvu Opine Belica, K. Tomislava 91, u roku od petnaest dana od dana objave natjeaja.

IZ MATINOG UREDA L  ŠI, sin Branke i Saše; L I T

K*, sinovi <irjane i Ivana; SD BL G, sin Senke i osipa; VIT P LG, ki Suzane i Igora;  D V, sin Densi i oberta; LU*I K LI, ki <elite i ikole; H =ILIP, ki Tamare i ikole;   ŽV *, sin <agdalene i Petra; KL KZ, ki Željke i <aria; STL IG*, ki ikoline i <ire.

30. prosinca 2008.

• voenje poslova zašte na radu za trea lica • osposobljavanje radnika za rad na siguran nain • osposobljavanje puanstva za poetno gašenje požara • ispivanje elektro instalacija • ispivanje gromobranskih instalacija • ispivanje orua za rad • ispivanje radne okoline • ispivanje zikalnih štetnos (buka, rasvjeta, mikroklima itd.) • izrada procjene opasnos • voenje poslova zašte od požara (vatrogasni apara, hidrantska mreža, vatrodojava, plinodetekcija itd.) • conzalng vezan uz poslove zašte na radu i zašte od požara

5. Sve informacije iz Odluke o stipendiranju oko prava sudjelovanja, dokumenata za dostavu i drugih prava i obveze korisnika studentskih stipendija mogu se dobiti u Jedinstvenom upravnom odjelu Opine Belica, na telefon: 845-402, 846-067, ili e-mail: opcina-belica@ ck.t-com.hr

PRIMABIRO Zrinsko-frankopanska 23, akovec Tel: 040 396 555 objavljuje

NATJEAJ ZA SLOBODNA RADNA MJESTA 1. Dipl. ing. strojarstva, ing. strojarstva – više izvršioca 2. Strojarski tehniar – više izvršioca 3. Strojobravar, bravar – više izvršioca Prijave sa kratkom radnom biograjom na gornju adresu.


INFORMAC'JE

30. prosinca 2008.

U SPOMEN

TUŽNO SJEANJE

voljenom

ZLATKU FILIPIU

na voljenu sestru i tetu

MAREC BOJANA

MARINU RADI – VRŽINA

Sjeanje na tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je, život bez tebe težak je, ali ljubav prema tebi vjena je. S ljubavlju i tugom uvamo uspomenu na tebe

Živiš u svakom trenu naših života, vrijeme što prolazi sve je tužnije i bolnije, život bez tebe žalostan je, ali ljubav prema tebi vjena je.

TUŽNO SJEANJE

na dragog 29.12.2005. – 29.12.2008.

01.01.2005. – 01.01.2009.

61

iz <ale Subotice 26.12.2004. – 26.12.2008. Uvijek si u našim mislima. Sestra Vera s obitelji

Hvala svima koji posjeuju tvoj tihi dom supruga Klaudija, kerke Maria i Ana, majka Nada i sestra Sandra s obitelji

IN MEMORIAM Hvala ti za sve.

ANA BISTROVI ro. Mesari

Roditelji, sestra i brat

29.12.2007. – 29.12.2008. brat Ivan s obitelji i brat Franjo s obitelji

Plinotehnika C A KO V E C

PROIZVODNJA, SERVIS, RAZVOJ PLINSKE OPREME

Èakovec, Zagrebaèka 55 tel: 384-277 fax:384 561

Objavljujemo potrebu za djelatnicima:

1. Ing. STROJARSTVA 1 izvršitelj na neodreðeno UVJETI: minimalno radno iskustvo, 2. EKONOMIST 1 izvršitelj na neodreðeno UVJETI: VS,VSS smjer financije

Nudimo: · Rad u visokomotiviranom timu · Stimulativna primanja · Moguænost edukacije Pozivaju se kandidati da životopis pošalju na e-mail plinotehnika@plinotehnika.com ili na adresu: Zagrebaèka 55 Èakovec.

www.plinotehnika.com

TUŽNO SJEANJE na dragu suprugu, majku i ker

MARINU RADI – VRŽINA 26.12.2004. – 26.12.2008. Sjeanje na tebe dio je našeg života u kojem eš nam uvijek nedostajati. Tvoji: suprug Drago, kerke Anja i Tea i mama Eva


62

DOBRO JE ZNATI

30. prosinca 2008.


30. prosinca 2008.

DOBRO JE ZNATI

63


64

DOBRO JE ZNATI

30. prosinca 2008.


RAZBIB>IGA

30. prosinca 2008.

ŠALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Mjesna zajednica Slovenija, Evropska porternica!? 

pak mi Hrvati nemamo sreo z temaj našaj sosedaj. Vse je bilo vredo dok smo skup živeli i širili bractvo i jedinstvo, a im je gazda odišev k [ožeko na raun i vrag je došev po svoje i vse se resteplo kak hižica od karti. Unda se pomalem poev vum zvlaiti zmazani veš, pak se zazvedilo gda so oni šteri so i unda bili bliže ogjo (itaj: kasi) uda bole sprehajali od nas šteri smo sam hrmbali. Kaj vam nebodem pripovedav kak so minula prva leta brez pravoga gazde, jerbo nam je vsima poznato gda se to vse resteplo na falake od šterih je naša negdašja država bila napravljena, oem rei, skrpana. Nejsam vam štev govoriti o temo kak so Srbi prvi ftrgli lanca i poeli ratuvati za veliko Srbijo, a kak je tej rat duže trajav tak so nam pomalem vsi domai hrpta braali i gledali so sam kak bi z tega nekšega hasna i za sebe zvlekli. meri i Evropa so nas nekak, pod silom, pomirili, jerbo so nam obeali novo državo vu šteroj bodemo i dale skup živeli. Vidim gda ste potre ili gda je to naša nova mama, Evropa. Vsi okoli nas so ve tam i ekajo na nas. li vragi (itaj: Janezi) nigdar ne spijo i dobro pa-

zijo kajti mi Hrvati nebi dojšli vu Evropo brez jivoga blagoslova. Još denes se zmislijo kak so dobro, vu Jugi, polek nas živeli. Morem vam rei gda istam razmem Janeze, ali ne razmem mamo Evropa, pak na kaj je to ona spala. Nebrem razmeti gda je nejglavneša za prijem novih državi vu Evropo mjesna zajednica Dežela i gda je ruon ona portirnica polek štere mi moramo prejti. Pak kakša je to država štero z jednim tankom dvapot gori doli prejdeš i ona vu Evropi ima glavno re. To vam je isto kak gda bi dete štero hoda vu prvi razred puke škole bilo glavno pre hiži. Ve vidite, oni nas tirajo nek si mi zrihtamo meje prema Deželi i unda bodemo mogli vu Evropo, a gda so si oni zrihtali dok so v zamoš išli mi ve nej meli nikšega problema. li kaj je tu je, pak se moram potožiti dragomo [ožeko kaj smo mu mi krivi kaj nas je tu dev polek Janezi, pak je ruon niti jeno drugo mesto nej bilo fraj na tomo sveto?

N

aš Filip Ude bode nas zcartav, jerbo gda nastupa navek je nejbolši. Of mesec je dvapot nastupav vu agrebo i obedvapot

65

je biv nejbolši. Vsi znamo gda je Fio opererav plee tak gda je ve nastupav sam z jednom rokom, ali niti operacija ga je nej spreila kaj je biv nejbolši. Najme kaj, dvapot je zebrani za nejbolšega športaša vu Lepoj našoj. Mi smo znali gda je on nejbolši, a ve so mo to potvrdili i ovi z Hrvaške. k bode Fio mev sreo unda bode zebrani i za nejbolšega vu akovco, Meimorjo, a brzas i vu Nedelišo. Kak mo je krenulo nigdar ga niši nebode dostigev. Fio, vsaka ast, kapa doli do poda!

N

aši meimorski haenesovci so dali po šepcima našemo župano, a svojemo doverašjemo pajdašo, Jožeko Posavco i zrušili so mo prorauno za novo leto. No, kuliko sam mev za uti, to so ga sam malo splašili, jerbo je gospa Žagar nej štela zdii roko, a ruon je jena falila i župan ve ove zadje ovoletošje dneve fest švica. To je onoga petka jako grdo zgledalo, ali se posle zazvedilo gda je gospa išla na božino spoved i tam je priznala gda se sam malo šalila i gda ve nebode delala grehe takše fele, kaj znai gda bode proraun prešev na popravnomo. k je gospa to rekla

vu spovedalnici unda joj moramo veruvati.

M

inulo sredo, na [adnjak, navršilo se devedeset let otkak se Meimorje rešilo Maarskoga jarma i po zadji pot se vrnulo vu krilo svoje mame Hrvaške. Nejsam nigdi uv kajbi neši o temo pripovedav tega dneva sam sam videv našega šenkoskoga sabornika Drageca Lesara šteri je vužigav sveo na grobo doktora veka Novaka. [rzas je neši što je na to morav misliti pozabiv, a profesori nas vuijo gda je povjest navuitelica živleja!

N

aše meimorske opine imajo šego kaj za svoje Rome nabavljajo drva za zimo kaj se oni imajo z im greti. Kak ga tu vej ljudi, unda ga vej i obiajov, pak se to ne dela vseposot jednako: negdi opinari Romima davlejo peneze, a negdi drugdi pak dobavlajo drva. nate kak je to ve vu živlejo, pak se i Romi med sobom spominajo i ve i oni drugi oejo kaj bi i jim, mesto drv, dali peneze, jerbo si oni za te iste peneze nabavijo vej drv. Pak so se i oni, rez tulikša leta, navili šeftati. Vsaka ast drvima, ali penez je ipak penez.

Razmjena U ustraliji skakue klokanica i svakih stotinjak metara se zaustavi. No umjesto klokania iz njezinog tobolca viri pingvini i povraa. a to vrijeme na ntarktiku u grupi pingvina sjedi jedan klokani, zabrinuto gleda okolo, povremeno kihne i mrmlja: - Eh, te glupe razmjene uenika.

etvrtak Pozove uiteljica vicu pred plou i zatraži da joj kaže rije koja poinje slovom . - Juer. - li, vice, juer ne poinje slovom . - Kako ne? Juer je bio etvrtak.

Šah - Hoemo li veeras jednu partiju upita šahist prijatelja. - Ne mogu, umrla mi je žena! - Uzmi onda crne igure!

Model et kaže punici: - Vi biste bili idealan model za kineske slikare. Punica e iznenaeno: - Stvarno? [aš ti hvala. - Da, jedino oni vole slikati zmajeve - odgovori zet.

Godine Sudac pita [aricu: - Koliko imate godina? - ospon sudac, 25 i koji mjesec... -  koliko je to mjeseci? - Pa 250 mjeseci i morti koji dan.

Karte Dobio Mujo posao kao voza autobusa. Prvoga dana šef mu kaže: - Mujo, morat eš voziti i prodavati karte! - Nema problema - ree Mujo. sti dan upao Mujo s autobusom u provaliju. Šef ga pita kako se to dogodilo. - Nemam blage veze, ja sam bio iza i naplaivao karte!

Dar - Razgovara žena sa Škotom: - Dragi što eš mi kupiti za roendan? - Dogodine u ti kupiti naušnice. -  ove godine? - Ove u ti probušiti uši.

Rije Na satu hrvatskog uiteljica ispituje: - Milice, kaži mi jednu dugu rije. - Otorinolaringologija. - Odlino Milice, da ujemo tebe Perice. - uma. - To baš i nije duga rije. - Nije, ali se može razvui.

Nezaposlenost Nezaposleni pita na zavodu za zapošljavanje: - mate li neki posao za mene? - mamo. Radi se svaki drugi dan od 10 sati ujutro do 1 popodne, imate stanku od sat vremena, svaki vikend je slobodan, godišnji odmor dva mjeseca i plaa 3.000 eura. - Vuete li vi mene za nos? - Pa tko je prvi poeo?

Diploma

Ime

Diler ispred fakulteta vie na sav glas: - Diplome, diplome, samo 1.000 eura. Nakon nekog vremena prie mu student i upita: - Može li za 800? Diler se malo zamisli i kaže: - Paaa, može, ali u te morati malo propitati!

- Kako se zoveš mali? - Kao i moj tata. -  kako se zove tvoj tata? - sto kao i ja. - Dobro drago dijete, a kako se obojica zovete? - sto.

Pijanac Ulazi pijanac u taksi i voza ga upita: - Kamo u vas voziti? - Pra...vo ku....i. - Možete li biti malo odreeniji? - Daaa... ravno u spavau sobu.

Škola - Mama, juer je uiteljica poslala vicu doma jer je došao u školu prljav. - Dobro je napravila. Je li bilo rezultata? - Da. Danas su svi došli prljavi!

Muškarci Doktor kaže lijepoj pacijentici: - Nemojte me smatrati znatiželjnim ali volio bih znati koliko je muškaraca bilo u vašem životu? - Mene to doktore nikad nije interesiralo. Važno mi je koliko je života bilo u tim muškarcima.

Brak Prijatelj pita tek oženjenog prijatelja: - Kako ti je u braku? - Nije loše. - Hm, mnogi se žale da im od prve u braku nešto škripi. - nai da ne znaju podmazati svoju ženu.


V>EE\]^A P>`{\`|A

66 PROGNOZA VREMENA za iduih 7 dana

Nastavlja se hladno vrijeme VREMENSKA SLIKA: Jaka i stabilna anticiklona još e nekoliko dana utjecati na vrijeme u našim krajevima. Tlak zraka je vrlo visok, a u zimskom dijelu godine ovakva anticiklona u nizinama esto donosi tmurno i oblano vrijeme, dok je u višem gorju i na Jadranu sunano. Tako e biti i idua dva dana. Temperatura e u nizinama biti ispod nule. Novogodišnja e no u Meimurju biti suha i hladna, a prve slabe oborine mogue su u petak i tijekom vikenda. VREMENSKA PROGNOZA: Danas e vrijeme biti oblano i tmurno uz slab vjetar. Ponegdje je mogua po-

PREGLED VREMENA od 22. do 28. prosinca

Stigla zima bez snijega Nakon dugog kišnog razdoblja dani pred Boži napokon su donijeli smirivanje vremena. Kiša je prestala, a uspjeli smo vidjeti i sunce. Iako su mnogi priželjkivali bijeli Boži on se nije ispunio u pravom smislu te rijei. Naime, upravo na Boži zahvatila nas je hladna fronta koja je donijela lepršanje snježnih pahulja, ali ih nije bilo u dovoljnom broju da bi stvorile snježni pokriva na tlu. Zapuhao je sjeverac, a zatim nas je hladno zimsko vrijeme pratilo sve do kraja tjedna. Povremeno je lepršao slab snijeg, ali u malim koliinama. Temperatura zraka poprimila je prave zimske vrijednosti pa se za vikend uope nije dizala iznad nule.

koja snježna pahulja. Bit e hladno s jutarnjom temperaturom oko -5, a najviša dnevna porast e na -2 Celzijeva stupnja. 2008. godinu ispratit emo s vrlo slinim vremenom. I dalje e biti veinom oblano i tmurno. Mala je mogunost da se ponegdje nakratko probije malo sunca. Ponegdje može pasti koja pahulja snijega. Vjetar slab, a temperatura zraka slina onoj u utorak – dakle cijeli dan u minusu. Novogodišnja e no biti suha i hladna s temperaturom oko -3°C. Prvi dan 2009. donijet e nam laganu promjenu vremena. Zapuhat e lagani jugozapadni vjetar, a tlak

zraka bit e u padu. Uglavnom su kasno popodne i naveer mogue slabe oborine na granici kiše i snijega, a postojat e mogunost i za kišu koja se smrzava na tlu! Jutarnja temperatura zraka oko -4, a najviša dnevna oko nule ili stupanj-dva iznad. Petak e ponovno biti malo hladniji, a uz poveanu naoblaku povremeno može biti snijega, uglavnom u malim koliinama. Zapuhat e sjeveroistoni vjetar, a temperatura zraka e cijelog dana biti oko nule. Vikend bi nam mogao donijeti pravi zimski ugoaj. Naime, po veini prognostikih modela u našoj e se blizini nalaziti ciklona koja bi

u kombinaciji s hladnim zrakom iznad nas mogla donijeti povremen snijeg pri emu bi u mnogim nizinama kopnene Hrvatske moglo doi do stvaranja snježnog pokrivaa. Bit e vjetrovito uz umjeren i jak sjeveroistoni i sjeverni vjetar, a temperatura zraka kretat e se oko ili malo ispod nule. Za precizniju i pouzdaniju prognozu preporuamo da pratite naša sljedea izvješa ili stranicu www. crometeo.hr. (prognoza izraena 29.12. u 9h)

30. prosinca 2008. VREMEPLOV 2008.

Prvo tromjeseje toplije od prosjeka Idua 4 tjedna donosimo meteorološki pregled 2008. godine. Sijeanj 2008. nije donio veih zimskih epizoda. U cijeloj zemlji prvi mjesec u godini bio je topliji od prosjeka. Pet ciklona koje smo pratili donosile su kišu, a tek malo snijega bilo je u najvišem gorju. Sredinom mjeseca skijališta u Lici i Gorskom kotaru bila su bez snijega. Iz svijeta su dominirale vijesti o snažnoj zimi uz obilje snijega. U Sibiru se temperatura spustila i do -60°C, a u Mongoliji je 23. sijenja izmjeren tlak od 1085 hPa, što se smatra jednim od najveih tlakova ikad izmjerenih. U prvih pet dana veljae ispratili smo tri ciklone (Tina, Una i Vito) i to je bilo sve što se tie ciklona u veljai. Ostatak mjeseca obilježila je anticiklona, a padali su i temperaturni rekordi i to oni za najvišu ikad izmjerenu temperaturu u veljai u Hrvatskoj. Veljaa je u itavoj unutrašnjosti bila vrlo sušna. Istovremeno je u Švedskoj zima bila najtoplija u zadnjih 250 godina. Venecija se pak nije muila s plimom i poplavama

Poetkom 2008. bilo je divljeg vremena, valovi u Dubrovniku, autor: Daniel Pavlinovi

BOŽINO NOVOGODIŠNJI LOV meimurskih lovaca

S Dijanom i Srnjakom bilo je lijepo - Božica lova Dijana bdjela je nad lovcima, a LD Srnjak pak se pobrinuo za dobar lov i okrjepu po njegovom svršetku Izvršni odbor Lovakog saveza Meimurske županije i Lovako društvo “Srnjak” iz Macinca u subotu pred Boži organizirali su tradicionalan božino novogodišnji lov na sitnu divlja, kojem se odazvalo dvadesetak elnika meimurskih Svi sudionici lova

Rogisti sviranjem odaju poast divljai

lovakih društava, koje je predvodio Ljubomir Grgec, predsjednik LS-a Meimurske županije. U lov se krenulo iz Lovakog doma “Srnjak” kod Macinca, gdje je sve sudionike pozdravio Robet Sambolek, predsjednik macinekih lovaca. - Lovako društvo “Srnjak” Macinec gospodari na 2455 ha lovne površine i nalazi se na prijelazu donjeg u gornje Meimurje. Svi fondovi divljai iskljuivo su iz prirodne populacije, što potvruje podatak da se zadnjih 6 godina nije unijela nikakva divlja iz umjetnog uzgoja. Ovakva populacija divljai puno je stabilnija i rezistentnija, te su stvarni prirasti ak vei od planiranih. Naravno, bez uzgoja u smislu prihrane i prehrane, te zaštite divljai od predatora, krivolova i ostalih nepovoljnih antropogenih utjecaja

ovi rezultati ne bi bili mogui. Moram napomenuti da je društvo u 63. godini postojanja, što je rezultat kvalitetnih odnosa lovaca kroz više generacija, a trenutno društvo ima 33 lanova koji uz poštivanje lovake etike i lovne ekonomike uživaju u blagodati prirodnog bogatstva lovišta, rekao je uz svoj pozdravni nagovor Sambolek, poželjevši svima ugodan boravak u lovu i dobru kob! Predsjednik LSMŽ-a Ljubomir Grgec zahvalio je svima koji su se odazvali na lov i lovako druženje. Posebno je zahvalio domainu na organizaciji i poželio da svi lanovi ostaju i dalje tako aktivni ne samo u lovu, nego u zajednikoj suradnji s LSMŽ-om. Poželio je dobru kob i sretne blagdane svim lovcima i njihovim obiteljima.

nego s osekom. Za razliku od veljae koju je obilježila dugotrajna anticiklona, ožujak je protekao u znaku serije ciklona. Ciklona Zorka (4.-9. ožujka) bila je prava zimska. Donijela je obilniji snijeg u gorju, snijega je bilo i na Jadranu, a u Dalmaciji je 8. ožujka zabilježena i jedna pijavica. Zadnjih dana kalendarske zime je ciklona Barbara (17. i 18.3.) donijela snijeg, osim u gorju i u nizine sjeverozapadne Hrvatske. Nova ciklona, Cicero, je najviše obilježila ožujak u našoj zemlji. Bilo je obilnih oborina, i snijega i kiše. U Gorskom kotaru je napadalo i do metar novog snijega. Na moru oko Dubrovnika zamijeeno je 25. ožujka ak 12 pijavica, koje su bile jedna od udarnih vijesti. Dan poslije je snijega bilo i na sjevernom Jadranu. Nakon brojnih ciklonalnih dana, zadnji dani ožujka ipak donose stabilno i pretežno sunano vrijeme uz obilje topline. U svijetu je u ožujku je najviše pažnje privukla orkanska ciklona mma, koja je poetkom mjeseca zahvatila dijelove urope usmrtivši 8 ljudi.

Lovnik Miran Preložnjak sve je lovce i goste, sudionike lova, upoznao s protokolom i nainom današnjeg lova, evidentirao broj pasa u lovu, obavio pregled lovakih iskaznica i oružnog lista, te pojasnio pravila sigurnosti u lovu i poželio da božica Dijana bude naklonjena u lovu. U lovu su sudionici proveli par sati, usput se okrijepivši u lovakoj remizi uz lovaku vatru i friški zrak. Na kraju lova divljai je odana poast divljai uz pratnju Rogista. Uslijedio je lovaki objed i druženje. Predsjednik Sambolek je po svršetku lova rekao da je ulov bio dobar, da su lovci uživali u kvalitetnom odstrjelu bez imperativa na koliinu odstrijeljene divljai, ustvrdivši da to tako rade samo pravi lovci. (S. Mesari, RS)

BARBARA NOVAK, knjižniarka iz Peklenice

Priznanje Nacionalne knjižnice Lijepo priznanje iz Nacionalne i sveuilišne knjižnice Zagreb stiglo je pred božine blagdane na adresu Barbare Novak iz Peklenice koja kao knjižniarka radi u Osnovnoj školi Mursko Središe. Barbaru profesorica Veronika eli - Tica pohvaljuje za izuzetno vrijednu prezentaciju animacijskih aktivnosti školske knjižnice. Na CD nosa Novak je prenijela mnoge aktivnosti uenika i sebe kao voditeljice knjižnice, što je u Nacionalnoj i sveuilišnoj knjižnici ocijenjeno izuzetno motivirajuim za današnje prilike. Veronika eli - Tica, uz pohvale, Barbaru Novak moli da još snažnije predstavi knjižniarski fond, namještaj i italaki dio, što je, po njezinom mišljenju, temelj odgojno - obrazovnog rada. (S. Mesari)

Priznanje iz NSK-a jako je obradovalo Barbaru Novak


30. prosinca 2008.

DOBRO JE ZNATI

67


REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA RK PERUTNINE PIPO IPC

ZIMSKO MALONOGOMETNO PRVENSTVO MEIMURJA

Na prvom Grand Slamu sezone nastup u kvalifikacijama

Uprava kluba proširena na 11 lanova i pojaana novim imenima

Od petka kree završnica u akovcu sa šesnaestinom finala seniora

www.mnovine.hr

IVANA LISJAK KREE U NOVI POVRATAK U VRHUNSKI TENIS

UZ NOVOGODIŠNJI KALENDAR Meimurskih novina za 2009. godinu

Idemo, Petre ... Nadrealna slika Ivana Šebestijana “Idemo, Petre ...”, koja je izabrana za kalendar Meimurskih novina, nastala je 2008. godine kao jedna u nizu tematskih slika vezana uz Zrinske. Originalna slika je velikog formata, 90x120 centimetara, u tehnici ulja na platnu. Ivan Šebestijan ispreplie duhovne, povijesne i realne elemente, uz mnogoslojnu simboliku te podsvjesno prihvaanje logike dobra i zla, bijelog i crnog, što daje pomalo idilian ali i fantastian milje motivu. Glasnik na konju koji putuje izmeu dva luka još više naglašava mnogoslojnost motiva.

Poastili sugraane sa sedamdeset kilograma ribica Slika je formata 90x120 centimetara, ulje na platnu

Ivan Šebestijan autor je slike našega stolnog kalendara

Lik Petra namee se kao središnji, no kon iguracija likova na slici odaje da dolazi iz daleke prošlosti. Dijagonalni rez slijeva nadesno prema gore još više dramatino naglašava gotovo sudbinsku liniju Zrinskih. Ublažavanje prijelaza i difuzno svjetlo koje se preklapa u

prijelazima iz jednog motiva u drugi odaje istou, a postignuti kontrasti i oštrinu. Sam naziv slike “Idemo, Petre ...” na simbolian nain priziva ono što mislimo da nam je ostalo kao ostavština Zrinskih i pomalo je u opreci spram motivu, što nije

sluajno, dok je lik Petra Zrinskog prikazan gotovo poput marionete koju vuku nevidljive sile. Slikaru Ivanu Šebestijanu ovo je i estitka za 52. roendan, upravo danas, 30. prosinca, zakoraio je u 53. godinu života. (J. Š.)

Dugokose žene imaju vee šanse da zavedu Naušnjaci su zanimljiva novina koju furaju mlade djevojke želei zaštititi svoje uši od hladnoe. Nosili smo ih i davnih osamdesetih kada su bili pravi, teško dobavljiv, hit. Ja sam svoje nabavila u Trstu, ne znam kako su se drugi snalazili, a bilo bi dobro znati gdje ih kupuje ova današnja mladež. Unato hladnoi i povremeno ni kiši ni snijegu, gradskom

špicom šetalo je užurbano mnoštvo. Jedni s kišobranima, drugi bez njih. I dok su se prošli tjedan upuivali najviše k trgovinama, ovih dana cilj su ka ii. Mlade dame nose se po zadnjoj modi. Koliko mi je poznato, pune su u modi, a druga je alternativa duga raspuštena, blago ili jae valovita kosa koja najsnažnije ostavlja dojam žen-

Grad Mursko Središe po prvi je put na Badnjak organizirao i proveo akciju besplatne podjele peenih ribica te kuhanog vina i aja svojim graanima. Priredba je uspjela jer se u vremenu od 10 do 13 sati na trgu gdje se program odvijao okrenulo oko tisuu ljudi. Njima je podijeljeno 70 kilograma peenih ribica, te 100 litara kuhanog vina i aja.

stvenosti. Meimurke, izgleda, vole i krae frizure, što bi rekli psiholozi govori da su snažne i samostalne. Samo jedno upozorenje, dokazano je da muškarci radije prilaze dugokosim nego kratkokosim ženama pa, ako ste u fazi zavoenja i traženja novog partnera, znajte da su vam s dugom kosom vee šanse.

- Sve poslove obavili su lanovi NK Rudar, DVD-a Mursko Središe, ŠRD-a Mura te Društvo žena. Meu onima koji su ribicama omastili brkove i bradu bili su i središanski gradonaelnik Josip Dobrani, njegov zamjenik Dražen Srpak, domai župnik Tomislav Antekolovi, kao i lanovi Gradskog vijea i Poglavarstva. (S. Mesari)

Međimurske novine 695  

međimurske novine 695

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you