Međimurske novine 695

TUŽNA SKUPŠTINA Međimurske županije

str. 2

Većina glatko izglasovala proračun str. 2 www.mnovine.hr

Preminuo vijećnik Vladimir Đukes

RAZUM PREVLADAO nad osjećajima u Skupštini Međimurske županije

MEĐIMURSKE VODE d.o.o.

Osnovale tvrtku kćer Međimurska hidrogradnja d.o.o.

str. 4

Josip Zorčec, direktor Međimurskih voda

Godina XIV. Broj 695.

^akovec, UTORAK, 30. prosinca 2008.

Sretna nova 2009. godina! Novogodišnji fotosession: Petra Tomšić

MUZEJ MEĐIMURJA u poslovnim vodama

str. 5

Vinoteka Letine inox i kušaonica vina u Starom gradu

media 8

Kamo na doček u Međimurju?

OTOK kod ribičkog doma ŠRD-a Glavatica

Utopio se u ribnjaku s novim automobilom str. 6

str. 13

Prva pomoć za mamurluk

TEPEŠIJA PO ME\IMURJU

Duplerica

Cijena 7 kuna

u ovom broju

Pleškovec

media 4

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

AKTU LNO

30. prosinca 2008.

U SKUPĹ TINI Me imurske Ĺžupanije prevladao razum nad osje ajima

Ve ina prora un glatko izglasovala a neki na in to je i o ekivano jer je svojstveno me imurskom mentalitetu da ne pravi prevelike drame. eizglasavanja prora una i privremeno inanciranje zna ilo bi manje bitnu dramu za politiku, stanke i me usobna razra unavanja kojih e ionako biti zbog predstoje ih izbora, ve ve u dramu za sve one projekte u zdravstvu, ĹĄkolstvu te op inama i gradovima koji se veĹžu na Ĺžupanijski prora un. tom smislu je promjena stajaliĹĄta Grozdane Ĺ˝agar da podigne ruku za prora un,

drugom popravnom pokuĹĄaju, na SkupĹĄtini Me imurske Ĺžupanije, odrĹžanoj u ponedjeljak 29. prosinca, prihva en je prora un Me imurske Ĺžupanije s 22 glasa za i 19 protiv. Jedinstveni u glasovanju bili su vije nici vladaju e koalicije H S - HDZ, a protiv su bili oporbeni vije nici koalicija SDP - HS - HSS i HS S te nezavisni vije nik Marijan VukĹĄi . Premda jedinstveni u glasovanju, nisu bili jedinstveni u stavovima, ali su o ito pregrizli svoja osobna stajaliĹĄta i izglasovali prora un.

unato tome ĹĄto je zadrĹžala osobna stajaliĹĄta oko prora una, pragmati an potez, liĹĄen nepotrebne tvrdoglavosti. S druge strane, oporba je ostala ustrajna u svojim stajaliĹĄtima da prora un ne podrĹži, ali na njima i nije bila tolika odgovornost, jer je na vladaju ima bio teret da se zbroje i osiguraju dovoljno ruku za osiguranje prolaza prora una. Predlaga prora una, me imurski Ĺžupan, i Poglavarstvo koje ga je utvrdilo i uputilo SkupĹĄtini

U drugom pokuĹĄaju prora un dobio zeleno svjetlo predloĹžili su isti prora un kao i za prethodnu SkupĹĄtinu na kojoj nije proĹĄao, osim ĹĄto je na rashodovnoj strani 200 tisu a kuna preraspore eno s Javne ustanove na ekoloĹĄku

PREMINUO VIJE NIK SkupĹĄtine Me imurske Ĺžupanije Vladimir ukes

ovjek koji se brinuo za naĹĄ plinski komfor SkupĹĄtina Me imurske Ĺžupanije u ponedjeljak 29. prosinca otpo ela je tugom. Po drugi put u kratkom vremenu ove godine u vije nici je odrĹžana komemoracija za preminulim vije nikom. ovo blagdansko vrijeme napustio nas je Vladimir ukes, vije nik HDZ-a iz edeliĹĄ a. JoĹĄ ljetos vije nici su se oprostili od Ivanke ovak, tako er HDZ-ove vije nice. im je teĹža duĹžnost zapala Vladimira Ivkovi a, predsjednika SkupĹĄtine, koji se po drugi put oprostio od dvoje dragih kolega. a komemoraciji odrĹžanoj na po etku SkupĹĄtine bila je nazo na i obitelj preminulog Vladimira

ukesa. oproĹĄtajnom govoru Vladimir Ivkovi , predsjednik SkupĹĄtine, istaknuo je: - Samo 24 sati prije primitka tuĹžne vijesti sjedio si s nama dogovaraju i se za prora un Me imurske Ĺžupanije. BaĹĄ si ti bio najvedriji, najoptimisti niji, najviĹĄe vjeruju i u ostvarenje planiranih projekta. uo sam da si istim pozi-

tivnim pristupom krijepio i poslovne kolege i Plinacra na boĹži nom domjenku. Ivkovi je kazao da je s ukesom imao prilike raditi na viĹĄe podru ja. ao profesionalni plinaĹĄi sura ivali su na razvojnim projektima plino ikacije Me imurja, kao i u svakodnevnim poslovima osiguranja tehni ke ispravnosti i dostatnosti koli ine plina. pani nim situacijama prijete e nestaĹĄice plina vukao si prave poteze, kazao je za ukesa Ivkovi , te dodao da je svoj posao radio samozatajno, esto ni najbliĹži susjedi nisu znali koliko njihov komfor ovisi o njegovu radu. - Godinama smo radili zajedno na projektu izgradnje plinskog centra sjeverozapadne Hrvatske u akovcu. Sada kada se ta ideja po ela ostvarivati morat eĹĄ to gledati s druge strane, rekao je Vladimir Ivkovi u oproĹĄtaju od ukesa. njegovu politi ku djelovanju rekao je da se uvijek zalagao za projekte budu nosti, ne boje i se rizika i bjeĹže i

do politikantstva. - obrani svojih politi kih stavova okolina te ponekad nije shva ala, ali ti si se za njih glasno borio i vrijeme je pokazalo da si bio u pravu. nekoliko navrata vodio si HDZ op ine edeliĹĄ e, ali i kad nisi formalno vodio za svaki problem u edeliĹĄ u pitali smo ĹĄto o tome misli Vladimir ukes. Sje am se razgovora s tobom kada smo na Ĺžupanijskoj razini trebali odlu iti podrĹžavamo li razvojne projekte op ine edeliĹĄ e na poslovno sportskom centru sadaĹĄnjeg Mesapa i Atona. Iako su iz baze dolazili kontradiktorni stavovi, za tebe nije bilo dvojbe, bez obzira na politi ka prepucavanja, ti si jasno podrĹžao projekte smatraju i da vode napretku, razvoju mjesta i podizanju kvalitete Ĺživota na viĹĄu razinu. privatnom Ĺživotu imao si prioritete, obitelj iz koje si crpio snagu, domovinu Hrvatsku i posao. Iako ti je obitelj zna ila sve, baĹĄ si tu doĹživio najteĹži udarac, izgubio sina u cvijetu mladosti, ali i smogao snage di i sebe i obitelj, nastaviti

Ĺ˝upanija ove godine izgubila i drugog vije nika, nakon Ivanke Novak i Vladimira ukesa, oboje iz HDZ-a hrabro kro iti kroz Ĺživot nose i taj teĹĄki kriĹž, istaknuo je Ivkovi Dodao je da e obitelj biti podsjetnik na njegova Ĺživotna djela, a njega neka an eli ponesu u dom Gospodnji. (BM )

mreĹžu te je Javnoj ustanovi umjesto milijun kuna ostalo 800 tisu a kuna. Ivica Perho u ime kluba vije nika SDP - HS neprihva anje prora una obrazloĹžio je time ĹĄto se u novom prijedlogu prora una niĹĄta nije izmijenilo na prihodovnoj strani, a upravo u ostvarenje prihodovne strane najviĹĄe sumnjaju. Grozdana Ĺ˝agar rekla je: - e u promijeniti stav ĹĄto se ti e realizacije silnih projekata u prora unu, ali u glasovati za prora un kako bih sprije ila razne ĹĄpekulacije, me u ostalim i optuĹžbe za izborni neuspjeh stranke. Zahvalila je vije nicima iz drugih stranaka na podrĹĄci zbog pritisaka na nju, te rekla da je svoj mandat dala na raspolaganje stranci. Branko eva i je u ime vije nika HS S-a rekao da je o ekivao barem malo dobre volje za promjenu prora una na prihodovnoj strani, ali da se to nije dogodilo, ve se koristilo najgorim oblikom politike, pritiskom iza le a. Zvonimir Siladi iz HSS-a tako er je izrazio neprihva anje predloĹženog prora una. ezavisni vije nik Marijan VukĹĄi nazvao je prora un Djedom Mrazom, a ne sunami, kako se pogreĹĄno izrazio proĹĄli put Ĺžele i re i tsunami. Zanimljivo je bilo izlaganje Vladimira PerĹĄi a iz H S-a koji se zaloĹžio za prihva anje prora una, te istaknuo da shva a da imovina Ĺ˝upanije puno vrijedi i da e Ĺžupan joĹĄ biti zahvalan ĹĄto je sprije ena

prodaja zemljiĹĄta po 25 eura po etvornom metru jer e zemljiĹĄte nakon donoĹĄenja G P-a biti puno vrjednije. - Ako netko plati 100 eura po etvornom metru, hvala Bogu, rekao je Ĺžupan, drago mi je da shva ate vrijednost imovine koja nam je podloga za razvoj. Ĺ˝upanija se ne moĹže razvijati na izvornim prihodima jer su premali, trebaju nam dodatni prihodi. Donio je i neke dobre vijesti, nakon dugih pregovora bolnica napokon dobiva prora un koji omogu uje pozitivno poslovanje. Dodao je da takav prora un ne treba njemu nego gra anima Me imurja, on se bazira na ugovorima, natje ajima koji su u tijeku. - e moĹžemo ljudima re i: ne emo vam djecu voziti u ĹĄkolu, jer u krizi im i na taj na in moramo pomo i, rekao je Ĺžupan.

bjaĹĄnjavaju i zaĹĄto su osigurana ve a sredstva za Redeu, rekao je da se radi o sredstvima potrebnim zbog su inanciranja projekata kako bi dobili potporu u fondovima u kojim se kandidiraju. Za predloĹženi je prora un rekao da je realan i donosi kvalitetu, zasniva se na vrijednosti imovine koju Ĺ˝upanija ima i koju treba uloĹžiti u daljnji razvoj. Prihva anjem prora una tako je otpala odluka o privremenom inanciranju koja je bila pripremljena i prihva ena na Poglavarstvu u utorak 23. prosinca za slu aj da prora un nije proĹĄao. (BM )

Me imurci Ĺželjni boljeg standarda u novoj godini

amo za do ek u estalo je pitanje koje se javlja u ovo doba godine. Mnogima to pitanje svake godine zadaje muku. I dok neki do ek planiraju ve mjesecima, drugi su tek

i onih koji planiraju feĹĄtu na kojoj e uz pjesmu i ples do ekati godinu na pomolu. Ĺ˝elje i o ekivanja Me imuraca razli ita su, od zdravlja i fakultetske diplome, do mira u svi-

Jasmin Pavli , Strelec â&#x20AC;&#x201C; Iskreno, joĹĄ ne znam gdje u biti na do eku. Vjerojatno u s prijateljima organizirati privatnu zabavu pa emo na taj na in proslaviti ulazak u novu godinu. nadolaze oj godini zapravo ne o ekujem niĹĄta. Zadovoljan sam kako stvari stoje. Jedino se nadam da nas ova inancijska kriza ne e jako pogoditi.

Anketa â&#x20AC;&#x153;Pod vuromâ&#x20AC;? Lucija Sanjkovi , akovec - JoĹĄ nismo sigurni gdje emo do ekati ovu godinu. renutno smo u fazi raspitivanja gdje e biti organizirani do eci, a tek emo onda odlu iti ĹĄto nam od ponu enog najviĹĄe odgovara. Ĺ to se ti e mojih o ekivanja u nadolaze oj godini, prvenstveno se nadam da u zavrĹĄiti fakultet, dobiti diplomu u ruke i na i posao.

u fazi raspitivanja, nakon ega e odlu iti gdje e do ekati 2009. godinu. Roditelji male djece planiraju ostati kod ku e i s njima proslaviti ulazak u novu godinu. aravno, ima

Branko Lovrinovi , Donja Dubrava - ovu u godinu do ekati kod ku e s obitelji. Imamo dvoje male djece pa emo s njima proslaviti ulazak u novu godinu. idu oj godinu ne o ekujem niĹĄta posebno. Sve kao u 2008. godini. Mislim da e neke stvari, na Ĺžalost, i i na gore umjesto na bolje, pa mogu re i da nisam baĹĄ optimisti an. Svim Me imurcima i, naravno, cijeloj Hrvatskoj Ĺželim bolji Ĺživotni standard u nadolaze oj 2009. godini.

jetu. Iako svi, na njima odgovaraju i na in, namjeravaju proslaviti ulazak u 2009. godinu, ve ina nije baĹĄ optimisti na ĹĄto ih o ekuje u novoj godini. Prevladava miĹĄljenje da bi

situacija mogla biti i gora nego ĹĄto je sada te u skladu s tim ima i onih koji su svim Me imurcima u nadolaze oj godini poĹželjeli bolji Ĺživotni standard od trenutnog. (H. Ze ar)

Ivan Horvat, akovec - ovu godinu planiram do ekati kod ku e sa svojom obitelji. Malo emo zasvirati i zapjevati te na taj na in opuĹĄteni u i i 2009. godinu jer, na Ĺžalost, previĹĄe niĹĄta dobro ne o ekujem od nadolaze e godine. Ve ina se ljudi, prema mom miĹĄljenju, treba probuditi iz sna pa neka malo dignu glas kako bi se na taj na in probale neke stvari poboljĹĄati.

Tibor Mesari , akovec - ovu godinu do ekat u kod ku e sa svojim obitelji. rganizirat emo malu privatnu feĹĄtu. Ĺ to se ti e 2009. godine, ne znam ĹĄto dobro mogu o ekivati od nje. isam posve optimisti an kad je rije o tome. S ovakvom Vladom i sistemom samo moĹžemo joĹĄ dublje propasti i to je ono najĹžalosnije u ovoj pri i.

Marta KruĹĄelj, Cirkovljan - Za do ek ne planiramo nikamo i i. Bit emo kod ku e s malim djetetom, dok e starija djeca biti sa svojim prijateljima. Zdravlje je ono emu se najviĹĄe nadam u nadolaze oj 2009. godini. ako er bih poĹželjela nedostiĹžan san mnogih od nas, a to je mir u svijetu. (H. Ze ar, foto: Vrzan)

AKTU LNO

30. prosinca 2008.

VLADIMIR IVKOVI , predsjednik Skupštine Me imurske županije, na sve anoj sjednici poželio Me imurju

Iskoraknimo iz prosje nosti po uzoru na Filipa dvorani “Zrinski” zgrade “Scheier” u utorak 23. prosinca održana je sve ana sjednica Skupštine Me imurske županije prigodom boži nih i novogodišnjih blagdana.

Vladimir Ivkovi , predsjednik Skupštine: - Me imurju u cjelini potreban je iskorak iz prosje nosti po uzoru na Filipa Udea

a rad Županijske skupštine u godini na isteku, kao i na najzna ajnije doga aje u protekloj godini, najprije se osvrnuo Vladimir Ivkovi , predsjednik Skupštine Me imurske županije, a potom Josip Posavec, me imurski župan. Vladimir Ivkovi , predsjednik Skupštine, najprije je svim politi kim strankama u Skupštini zahvalio na politi koj korektnosti u politi koj borbi. Posebno je kao uzor svima u Me imurju istaknuo Filipa dea za kojega je rekao da se izdignuo iznad me imurske prosje nosti. - I Me imurju u cjelini potreban je taj iskorak iz prosje nosti po uzoru na Filipa dea, rekao je Vladimir Ivkovi .

d važnih projekata koji su se dogodili u Me imurju istaknuo je po etak rada Me imurskog veleu ilišta. d gospodarskih zna ajki istaknuo je da su me imurski gospodarstvenici jedini u Hrvatskoj osigurali pokrivenost uvoza izvozom te im je na tome estitao, a posebno izvoznicima. Rekao je da ohrabruje podatak o

Sudionici sve ane sjednice udvostru enoj dobiti, ali i ukazuje na to da bi dio dobiti trebalo preto iti u pla e. estitki koju je uputio svim nazo nima na sve anoj sjednici, kao i svim gra anima, zaželio je dušnog zveli enja i mira Božjega za sve. Župan Josip Posavec zahvalio

je svima prisutnima na njihovom doprinosu u razvoju zajednice, te potanko nabrojio sve projekte na kojima je radila sadašnja vlast. - Me imurju je danas više nego ikad potrebno zajedništvo u rješavanju i provo enju itavog niza potrebnih razvojnih proje-

kata, istaknuo je župan Posavec, i dodao: - Stoga zahvaljujem na suradnji svima koji su dali svoj doprinos, dobre prijedloge, pozitivnu energiju i potporu svemu što je napravljeno tijekom 2008. godine. Želim vama i vašim obiteljima te svim Me imurkama i

Me imurcima u zemlji i diljem svijeta sretan i blagoslovljen Boži i uspješnu ovu godinu, rekao je župan Posavec. prigodnom programu nastupili su Vedrana Fabac (flauta) i Danijel Mario ovak (klavir). (BM )

JOSIP POSAVEC, me imurski župan, na sve anoj sjednici Skupštine pobrojio sve projekte iz protekle godine

Što se radilo 2008. godine - Za nama je još jedna izuzetno uspješna godina. Možda i najuspješnija od postanka Me imurske županije, sa sigurno najve im brojem kapitalnih objekata u izgradnji ili obnovi, istaknuo je me imurski župan Josip Posavec, te naveo najzna ajnije projekte realizirane ili pokrenute jekom ove godine po podru jima u kojima su se odvijali.

Obrazovanje Podru je obrazovanja je, mojem mišljenju, najvažnije podru je u ingerenciji županije. Završen je ili je u fazi izvo enja itav niz projekata i infrastrukturalnih objekata u podru ju osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja. Završena je izgradnja nove zgrade osnovne škole i sportske dvorane za OŠ Kotoriba (24,5 mil. kn); izgra ena sportska dvorana za OŠ Podturen (13 mil. kn); izgra ena nova zgrada PŠ Puš ine (3,5 mil. kn); izgra ena tri dje ja vrti a za potrebe proširenja školskih prostora u Donjoj Dubravi, Svetoj Mariji i Draškovcu (ukupno 6 mil. kn); zapo eta izgradnja nove škole i dvorane za OŠ Orehovica (15 mil. kn); ugovorena izgradnja športske dvorane i dodatnih u ionica za jednosmjensku nastavu za OŠ Belica (11 mil. kn); ugovorena izgradnja športske dvorane i proširenje škole za jednosmjensku nastavu za OŠ Sve Juraj na Bregu (16 mil. kn); iz kredita Svjetske banke pripremljeno za ugovaranje dogradnja OŠ Prelog i OŠ Gornji Mihaljevec (20 mil. kn); u izvedbi projekt energetske u inkovitosti u osnovnim i srednjim školama s HEP ESCO (strojarski i energetski dio u iznosu 3,5 mil. kn); izra ena projektna dokumentacija za uvo enje jednosmjenske nastave i izgradnju školskih sportskih dvorana u svim preostalim osnovnim školama u MŽ, te projektna dokumentacija za izgradnju nove PŠ Donji Vidovec (4 mil. kn); u okviru projekta HEP ESCO izra ena projektna dokumentacija za gra evinsku obnovu

svih srednjih škola i dogradnja zgrade Gimnazije (ukupna vrijednost inves cije pripremljene za realizaciju po etkom 2009. godine iznosi 12 mil. kn); u jeku je obnova zgrade za potrebe Me imurskog veleu ilišta (7,5 mil. kn). Svi projek za izgradnju ili dogradnju OŠ i ŠŠD prijavljeni su u novi program CEB7, u procijenjenoj ukupnoj vrijednos svih objekata u iznosu 270 mil. kn (uklju ivši i ŠŠD za OŠ Sv. Mar n na Muri i ŠŠD za OŠ Gornji Mihaljevec). Izuzetno vrijedne rezultate pos gli su u enici osnovnih i srednjih škola na županijskim, državnim i me unarodnim natjecanjima, na emu još jednom upu ujem es tke i u enicima i njihovim mentorima. Stoga se od 2009. godine skoro udvostru uju nov ana sredstva za nagra ivanje u enika i mentora, te osnivaju centri izvrsnos za matema ku i informa ku. Ovu godinu završavamo s dodijeljenih preko 500 kredita za dodiplomske, poslijediplomske i izvanredne studije, i nadalje s najpovoljnijom stopom u državi. Za besplatan prijevoz u enika osnovnih i srednjih škola, te studenata na me imurskim veleu iliš ma i U iteljskom fakultetu u akovcu, osigurali smo zajedno s RH i jedinicama lokalne samouprave ukupno 17 mil. kn. Taj je iznos novca ostao u ku nom prora unu me imurskih obitelji koje imaju školarce i studente. Za 2009. godinu ugovorili smo izuzetno povoljan aranžman za potrebe prijevoza studenata iz MŽ, kojih preko 2.000 studira van Me imurja, u iznosu 2,5 mil. kn. Ova 2008. godina je povijesna i po tome što je nakon 1897. godine, kada je ma arska vlast osnovala Državnu u iteljsku školu, proteklo 129 godina do po etka rada jedne nove visokoškolske ins tucije sa sjedištem u akovcu, koju je po prvi

put osnovala jedna hrvatska vlast – Me imurskog veleu ilišta.

Zdravstvo i socijalna skrb Nastavljeno je s opremanjem te obnovom zdravstvenog kompleksa ŽB -a, ZZJZ-a i DZ-a. U opremu ŽB -a uloženo je jekom 2008. godine 10 mil. kn. U jeku je obnova Paviljona 4 za potrebe Zavoda za javno zdravstvo MŽ u iznosu od 7 mil. kn. Osigurana su i nov ana sredstva za obnovu Paviljona 5 (stara interna) u iznosu 5 mil. kn. Po završetku navedene inves cije Odjel psihijatrije preselit e se u obnovljeni objekt, a zgrada dvorca Fešte s ukupno 3.000 m2 prostora prije i e u vlasništvo Me imurske županije. Nastavljeno je s poslom sanacije gubitaka i dobivanja adekvatnog prora una za ŽB , a sa uvan je i iznos od 2,5 mil. kn pove anih decentraliziranih sredstava dobivenih za opremanje ŽB -a i u narednih 6 godina. Uz onu prošle godine otvorenu u gradu Prelogu, krajem ove godine otvorena je i Podružnica centra za socijalnu skrb u gradu Mursko Središ e. Ugovorena je izgradnja nove zgrade CZSS-a u akovcu u iznosu 13 mil. kn.

Kultura i sport U obnovu pala e Staroga grada u akovcu uloženo je novih 3 mil. kn, ure eno je ili obnovljeno ili u fazi obnove 20 društvenih ili domova kulture po Me imurju, ukupne površine preko 10.000 m2, u suradnji s Ministarstvom kulture i jedinicama lokalne samouprave u ukupnom iznosu oko 25 mil. kn. Po prvi put nakon 1904. godine, odnosno nakon 104 godine, postavljen je u akovcu spomenik od strane hrvatskih vlas , spomenik nekome iz slavne obitelji Zrinski – Nikoli Zrinskom Sigetskom, u povodu 500. godišnjice njegovog ro enja,

u okviru proslave godine Zrinskih u MŽ. Me imurje je po prvi put u svojoj povijes dalo jednog olimpijca – Filipa Udea, koji je na Olimpijadi u Pekingu osvojio srebrnu gimnas ku olimpijsku medalju. Filip Ude ujedno je i prvi Me imurec proglašen za hrvatskog sportaša 2008. godine. Me imurska županija dala je primjerenu nov anu nagradu cijelom me imurskom olimpijskom timu, a sudjeluje i u donaciji stana od 75 m2 srebrnom olimpijcu s 50%.

Gospodarstvo Me imurska županija je najkonkurentnija hrvatska županija, odnosno iza Grada Zagreba prva hrvatska županija s najve im potencijalom gospodarskog rasta. Ukupni prihodi i pro tabilnost me imurskog gospodarstva jekom 2008. godine rastu i nadalje po prosje noj godišnjoj stopi od 15%, što zna i da e ova godina, nakon izvrsnih poslovnih rezultata u 2007. godini, bi jedna od najuspješnijih za me imurske poduzetnike. Me imurski poljoprivredni proizvo a i i nadalje su u vrhu po sto arskoj, peradarskoj i vo arskoj proizvodnji u RH. Vinogradari neprestano poboljšavaju kvalitetu me imurskih vina, a uspješno je promovirana i županijska marka vina “pušipel”. Za izgradnju gospodarskih zona, subvencioniranje poljoprivredne proizvodnje, subvencioniranje kamate na poljoprivredne i poduzetni ke kredite ukupno je izdvojeno oko 30 mil. kn. REDEA je održala itav niz edukacijskih, savjetodavnih i promotivnih radionica za poduzetnike, na kojima je sudjelovalo preko 400 poduzetnika i poljoprivrednika. Obra eno je i odobreno 125 zahtjeva kroz kreditnu liniju “Mikrokredi ranje” s ukupnim fondom kredita od 10 mil. kn. Ugovoreno je izvo enje pilot projekta navodnjavanja na 350 ha površine, a

vrijednost inves cije je 25 mil. kn. Me imurka županija ima najve i rast turis kih posjeta jekom 2008. godine od svih hrvatskih županija, a u jeku je i najve a green eld inves cija u hrvatskom turizmu - u Toplicama Sv. Mar n, vrijedna 25 mil. eura. Broj nezaposlenih je dosegao 4.876 osoba, što je najniža brojka od postanka Me imurske županije.

Me unarodna suradnja i EU fondovi REDEA je iz EU fondova za provedbu 10-ak projekata u podru ju gospodarstva, zaš te okoliša i ja anja administra vnog kapaciteta županije dobila potporu ukupno 1.356,263 eura. Iz PHARE 2005. i 2006. ugovoreno je ili izvedeno radova na poboljšanju infrastrukture u romskim naseljima u Me imurskoj županiji u iznosu od 3,9 mil eura. U program TECRO koji uz potporu Svjetske banke provodi Ministarstvo znanos , obrazovanja i športa, prijavljen je i dobio podršku projekt Tehnološko inovacijskog centra (TIC) u iznosu 30 mil. kn. O ekujemo skoro potpisivanje ugovora. Me imurje je jekom 2008. godine posje lo 10 veleposlanika stranih država akredi ranih u RH, što je više nego u svim prethodnim godinama postojanja Me imurske županije. Me imurska županija je ove godine bila i veoma uspješan doma in završne sve anosti Europske godine me ukulturalnog dijaloga, te radnog sastanka predsjednika parlamenata Republike Ma arske i Republike Hrvatske.

Komunalna i prometna infrastruktura U jeku je realizacija projekta kanalizacijskog sustava Me imurja u ukupnom iznosu preko 170 mil. kn. Županija sudjeluje u nanciranju projektne dokumen-

Josip Posavec, župan: - Me imurju je danas više nego ikad potrebno zajedništvo u rješavanju i provo enju razvojnih projekata tacije i su nanciranju u sklopu programa EIB-II s 3 mil. kn. Po prvi put u povijes Me imurje je punim pro lom autoceste povezano sa Zagrebom i Rijekom, te Budimpeštom. Kao imperativ name e se žurno rješavanja uskih prometnih grla u županiji, a poglavito zaobilaznica akovca, Preloga, Murskog Središ a i Nedeliš a, jer je to u ovom trenutku ograni avaju i faktor razvoja gospodarstva.

Ostalo U Križovcu je za potrebe Javne ustanove za upravljanje zaš enim krajolikom ure eno 300 m2 u staroj podru noj školi. Pripremljena je projektna dokumentacija za ure enje novih prostorija Turis ke zajednice MŽ-a u suterenu atrija Staroga grada u akovcu. Tako er je pripremljena projektna dokumentacija za ure enje zgrade Stare pošte u Donjem Kraljevcu za potrebe Ustanove dr. Rudolf Steiner. U suradnji s gradovima Prelogom i Murskim Središ em pripremljeni su projek za ure enje zgrada za potrebe državnih, županijskih i gradskih službi, te dobivena potpora iz fonda EIB II na ukupni iznos 15,5 mil. kn. Na kraju je rekao da je Me imurju danas više nego ikad potrebno zajedništvo u rješavanju i provo enju itavog niza potrebnih razvojnih projekata. (BMO)

GOSPODARSTVO

30. prosinca 2008.

NEZAVISNI hrvatski sindikati

SKUPĹ TINA â&#x20AC;&#x153;Me imurskih vodaâ&#x20AC;? potvrdila osnivanje tvrtke k eri

NajoĹĄtrije protiv ukidanja Zakona o minimalcu

Osnovana â&#x20AC;&#x153;Me imurska hidrogradnjaâ&#x20AC;? d.o.o.

Nezavisni hrvatski sindikati najoĹĄtrije se protive prijedlogu Hrvatske udruge poslodavaca o ukidanju Zakona o minimalnoj pla i, kako bi se tako od otkaza zaĹĄtitili radnici u poduze ima kojima problem predstavlja isplata ak i minimalnih, Zakonom o minimalnoj pla i, zajam enih pla a. Bilo je samo pitanje vremena kad e iz HU -a iza i takav zahtjev jer je primjedbi na visinu minimalne pla e bilo joĹĄ u trenutku kad se dogovarao iznos i model, a kad o krizi nije ni razgovarano, oglasili su se iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. rilika je otvorila nanovo istu temu. No, s obzirom na krizu, moĹžda bi HU -u odgovaralo da poduze a pla u ni ne ispla uju i da radnici rade za badava. Ili, joĹĄ bolje, da radnici pla aju poslodavcima ĹĄto im uop e daju prigodu raditi, poru ili su iz Nezavisnih hrvatskih sindikata. I ovakva minimalna pla a u nekim je sektorima Zakonom ure ena na niĹžoj razini od osnovne ugovorene minimalne pla e kako ne bi bila preveliko optere enje za poslovanje. trenutno vaĹže a minimalna pla a i bez sektorskog umanjenja ne doseĹže ni granicu siromaĹĄtva i nedostatna je za Ĺživot. I smrt. toga se Zakonom

zajam ena minimalna pla a ne smije ni malo smanjivati. Umjesto inzistiranja na mogu nosti sniĹžavanja minimalne pla e, treba traĹžiti dodatne modele zaĹĄtite svih radni kih pla a, a posebno onih minimalnih. Neka poslodavci krenu u rezanje svih drugih troĹĄkova, a pogotovo menadĹžerskih pla a i drugih pogodnosti koje uĹživaju. jeĹĄenja zaĹĄtite najugroĹženijih, onih s niskim primanjima, s minimalnom pla om, zaĹĄtite od propadanja poduze a u kojima rade ti radnici treba traĹžiti u formiranju interventnih sredstava u prora unu H koje e lada H dodjeljivati onima koji zapadnu u teĹĄko e, kako se pla e ne bi smanjivale, a radnici ne bi ostajali bez posla. U ovoj se zemlji ne moĹže Ĺživjeti ni od prosje ne pla e, a kamoli od minimalne. Zato se doista ni za lipu ne smije umanjiti minimalna pla a. Kome, osim onima koji nemaju problema s preĹživljavanjem, moĹže pasti na pamet umanjivati minimalnu pla u? apa e, o ekujemo od poslodavaca da maksimalno zaĹĄtite radni ke pla e i radna mjesta i da ovo vrijeme krize ne zloupotrebljavaju, odlu ni su u Nezavisnih hrvatskih sindikata. (BM )

EKONOMSKI BREVIJAR

Ponovimo najbolje Krajem godine podvla i se crta i svode se ra uni. bjavljuju se godiĹĄnji rezultati i suhoparno se prikazuju brojke bez velikih osvrta na detalje, iako se kona ni rezultati sastoje od mnogih pojedina nih doga aja, promjena i utjecaja. Zato kraj godine treba iskoristiti za rekapitulaciju i analizu za koju moĹžda nije bilo vremena uslijed svakodnevne zatrpanosti i guĹžve. reporu a se napraviti listu od desetak najvaĹžnijih doga aja, postignu a i uspjeha. a lista se dodatno moĹže opremiti fotogra ijama, skicama i gra ikonima.

na se svakako treba na najvidljivijim i najfrekventnijim mjestima u poslovnim prostorima, jer e tako postati trajni podsjetnik i motivacija. bjava u medijima moĹže biti odli an i nenametljiv na in komunikacije. aĹžne doga aje, a posebno uspjehe ne treba skrivati, ve i objaviti kao referencu i poticaj. Na dobrim stvarima i uspjesima mora se temeljiti daljnji razvoj, a iz po injenih greĹĄaka treba izvu i pouke. Kada se zna ajne stvari nabroje i zabiljeĹže, one postaju trajnija memorija.

sim toga, na osnovi takvih preglednih i dojmljivih lista lakĹĄe se utvr uju novi ciljevi i jednostavnije se planira poslovanje u narednom razdoblju. reglednost i jasno a parametara osnovni su preduvjet za analizu postignutog i utemeljenje plani-

ranog. Zato dodatni pregled ili lista doga aja i rezultata ne e biti suviĹĄni. vrtke certi icirane po I

standardima poznaju ovakve vrste podsjetnika, a i za osobni razvoj dobro je da pojedinac napravi rezime postignu a i kriti ki se osvrne na proteklo razdoblje. o je najbolji na in da se pobijedi preuveli ani pesimizam, da se popravi poduzetni ko raspoloĹženje te da se potaknu novi pothvati i ulaganja. Ionako 50% ekonomije ini psihologija, jer je ekonomija djelatnost ljudi, a ne ra unala. Kada bi svaka institucija i organizacija jasno i jednostavno objavila svoja postignu a i svoje ciljeve, svakome bi bilo lakĹĄe snalaziti se u beskrajnoj ĹĄumi podataka, Ĺželja i smjernica. Zato treba uobli iti i izraziti svoje rezultate i planove, a to je najbolje zapo eti nabrajanjem onoga ĹĄto se najbolje zna i ĹĄto se najbolje napravilo. Na tom je tragu i E M d.d. objavio injenice koje potvr uju da se dosljedno pridrĹžava druĹĄtveno odgovornog poslovanja. a sje anjem na najbolje u 2008. godini, ponovimo najbolje, pa makar najprije na papiru i ekranu ra unala, a zatim i u stvarnosti. takvim stavom Ĺželio bih da zakora imo u novu, 2009. godinu. retno i uspjeĹĄno! (Zlatko BoĹži , dipl.oec.)

Na skupĹĄtini â&#x20AC;&#x153;Me imurskih vodaâ&#x20AC;?, koja je odrĹžana u dvorani â&#x20AC;&#x153; cheierâ&#x20AC;? u ponedjeljak, 22. prosinca, osnovna je tvrtka k er, a posredno su vlasnici tvrtke k eri isti kao i â&#x20AC;&#x153;Me imurskih vodaâ&#x20AC;?, i u istom omjeru. Nominalno, vlasnik tvrtke k eri u 100-postotnom vlasniĹĄtvu jesu â&#x20AC;&#x153;Me imurske vodeâ&#x20AC;?. irektor â&#x20AC;&#x153;Me imurskih vodaâ&#x20AC;? Josip Zor ec na kupĹĄtini je osnutak nove tvrtke k eri obrazloĹžio sljede im rije ima: - resudna je bila odluka Upravnog vije a Hrvatskih voda, prema kojoj od 1. sije nja 2009. godine komunalnim poduze ima ne e biti dozvoljeno izvoditi radove u vlastitoj reĹžiji u okviru programa koriĹĄtenja i zaĹĄtite voda iz planova upravljanja vodama, a ije radove su inanciranju Hrvatske vode i ministarstva. Kako ne bi u pitanje doĹĄla egzistencija 80 zaposlenih u â&#x20AC;&#x153;Me imurskim vodamaâ&#x20AC;?, pristupilo se formiranju tvrtke k eri, koja e se mo i javljati na javne natje aje koje e raspisivati â&#x20AC;&#x153;Me imurske vodeâ&#x20AC;?. Hrvatski sabor je joĹĄ 15. srpnja ove godine u strategiji upravljanja vodama u poglavlju 4.3.1. izri ito propisao da treba zabraniti natkomunalnim operaterima obavljanje komercijalnih djelatnosti, kao ĹĄto su graditeljstvo i trgovina. Naziv i sjediĹĄte nove tvrtke je â&#x20AC;&#x153;Me imurska hidrogradnjaâ&#x20AC;? d.o.o., a imat e sjediĹĄte u avskoj esi, adni ka bb, uz temeljni kapital od 9,500.000 kuna te osniva ki kapital od preko milijun kuna u gotovini. rocjenu nekretnina i pokretnina obavili su ovlaĹĄteni sudski vjeĹĄtaci. Nakon samoga papirnatog osnutka novog druĹĄtva, reviziju osnutka obavit e ovlaĹĄteni revizor imenovan od rgova kog suda u araĹždinu.

Iz â&#x20AC;&#x153;Me imurskih vodaâ&#x20AC;? prije i e u novu tvrtku oko 80 radnika, i to iz sadaĹĄnjeg ektora gradnje te dio radnika ektora zajedni kih poslova i ektora upravljanja projektima â&#x20AC;&#x153;Me imurskih vodaâ&#x20AC;?, koji su vezani za funkcioniranje novog druĹĄtva, uz zadrĹžavanje kontinuiteta radnog odnosa i ste enih prava. Nakon osnutka druĹĄtva k eri â&#x20AC;&#x153;Me imurska hidrogradnjaâ&#x20AC;?, pristupit e se prodaji, odnosno prodaji cjelokupnog udjela koji drĹže â&#x20AC;&#x153;Me imurske vodeâ&#x20AC;?, prema programu Nadzornog odbora. redstva dobivena prodajom uloĹžit e se u otplatu kredita za ve izgra enu komunalnu infrastrukturu i jedinicama lokalne samouprave. ostotak koji drĹži Me imurska Ĺžupanija rasporedit e se za izgradnju komunalne infrastrukture na podru ju cijele Ĺžupanije, u skladu s programom ulaganja Ĺžupanije. Nova tvrtka k i privatizirat e se u dva kruga. U prvom krugu prodavat e se cjelokupan udio â&#x20AC;&#x153;Me imurskih vodaâ&#x20AC;?, s tim da e svi sadaĹĄnji i bivĹĄi radnici â&#x20AC;&#x153;Me imurskih vodaâ&#x20AC;?, kao i svi gra ani Me imurske Ĺžupanije koji i su nositelji priklju ka na vodoopskrbni i kanalizacijski sustav, imati pravo kupnje vrijednosti do 70.000 kuna, uz popust od 20 posto i joĹĄ 1 posto za svaku navrĹĄenu godinu staĹža. Iznad 70.000 kuna mo i e se kupiti udjeli bez popusta. opust mogu koristiti samo one osobe koje do sada nisu kupovale dionice s popustom, temeljem Zakona o privatizaciji. Uz popust e se mo i kupiti najviĹĄe 50 posto temeljnog kapitala nove tvrtke, a upisani iznosi za kupnju proporcionalno e se smanjiti. U drugom krugu prodavat e se neprodani

Josip Zor ec: - Da nismo osnovali tvrtku k er, 80 radnika â&#x20AC;&#x153;Me imurskih vodaâ&#x20AC;? ostalo bi bez perspektive i posla

iznos temeljnog kapitala gra anima i pravnim osobama bez popusta, s tim da e pravo prvokupa imati osobe koje su kupile udio u prvom krugu. rodaja udjela zapo et e odmah po osnutku novog druĹĄtva, a predvidivi rok zavrĹĄetka prodaje udjela u prvom krugu je 31. srpnja 2009. godine, a predvidivi rok prodaje u drugom krugu do kraja 2009. godine.

formiranju tvrtke k eri raspravljalo se ve godinu dana u â&#x20AC;&#x153;Me imurskim vodamaâ&#x20AC;?, traĹžio se najbolji model privatizacije. Bila su u igri tri modela privatizacije, ovaj koji je prihva en zapravo je najjednostavniji i prvi predloĹženi, a ocjena je da e taj model najmanje naruĹĄiti strukturu funkcioniranja djelatnosti. (J. Ĺ imunko)

NOVI ZAKON o poljoprivrednom zemljiĹĄtu

Naknade od prenamjene u gra evinsko zemljiĹĄte drĹžavi elikim tvrtkama koje se bave razvijanjem nekretninskih projekata na hrvatskom trĹžiĹĄtu G C Grupa, Hidrocommerce, Hoto grupa, Ingra, rofectus grupa, ed erve - Group i rigranit novi je zakon o poljoprivrednom zemljiĹĄtu trn u oku zbog pove anja naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljiĹĄta u gra evinsko.

cjenjuje se da je rije o antikorupcijskom zakonu, koji je donesen zbog sprje avanja odljeva drĹžavnog novca. Hrvatska ima na desetke tisu a zahtjeva za prenamjenu zemljiĹĄta i nadleĹžno Ministarstvo je vidjelo da im novac izmi e u privatne dĹžepove, dok drĹžava ostaje na suhom. tru njaci ocjenjuju da je kod kupnje i prenamjene velikih poljoprivrednih parcela dolazilo do problema jer gradovi i op ine jednostavno nisu imali novca is inancirati komunalnu infrastrukturu velikog projekta samo kroz komunalne naknade. Naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljiĹĄta u gra evinsko pove ane su sa sadaĹĄnjih 5 posto na 25 posto, 50 posto, odnosno za odre ene slu ajeve i 100 posto trĹžiĹĄne vrijednosti zemljiĹĄta. Uz manje ĹĄpekulacija, mali e investitori mo i zaraditi pravednije nego do sada. rema starom zakonu koji viĹĄe nije na snazi, investitor se moglo postati i bez vlastitog kapitala. ovlaĹĄtenim vjeĹĄtakom dogovorila bi se procjena zemljiĹĄta ve a od realne, banke bi procjenu vjeĹĄtaka neznatno umanjile, a investitor bi bio is inanciran u cijelosti bez vlastitog kapitala. ad to viĹĄe nije mogu e, pa e svaki investitor dobro razmisliti isplati mu se ĹĄpekulacija sa zemljiĹĄtem. (jĹĄ)

POGLED ODOZDO

Mirni ljudi ko je mogao o ekivati da e kupĹĄtina u kratkom roku ove godine ostati bez dva vije nika, jedne staloĹžene i divne Ĺžene, doktorice Ivanke Novak, i jednog samozatajnog muĹĄkarca, ladimira ukesa. , eto, to se dogodilo, a udarac je oba puta pogodio jednu stranku - H Z, iji su lanovi bili. Kao i kod svih mirnih ljudi, njihov nestanak i zna aj primje ujemo tek kad odu. Mirni i samozatajni ljudi vrlo su esto kao p ele ili mravi. ade, rade i krpaju one pokidane niti koje drugi u svom ruĹĄila kom pohodu kidaju. Mirni i staloĹženi ljudi kad postoje nikad ne name u svoj ego, ne stvaraju buku oko sebe.

ni djeluju u pozadini, smiruju, umiruju, njih se pita za miĹĄljenje, njihova rije nije glasna, ali ima teĹžinu kao najja i uteg na vagi, oni prelaze preko razlika u shva anjima, premoĹĄ uju ideologije,

razlike u miĹĄljenjima. miruju strasti i troĹĄe se na takvim poslovima, a manje im je vaĹžno da se osobno prezentiraju, grade svoj imidĹž. Zbog toga su esto neprimjetni, jer im nije stalo do toga da vi u â&#x20AC;&#x153;ja, ja pa jaâ&#x20AC;? bez obzira je li taj njihov ja izgradio barem ijednu ciglu u nekom projektu. a vrsta ljudi jesu graditelji, kao zidari za koje nitko ne zna kako su izgledali, kakvim su mukama bili izloĹženi, ali njihove gra evine joĹĄ desetlje ima, ako ne i stolje ima, stoje iza njih. o su ti mirni dobri ljudi za kojima ovo turbulentno vrijeme vapi. ni koji nas zasipaju primamljivim rije ima, a iza toga ne stoji niĹĄta do li osobno promocija i potreba da drugome dobro skreĹĄe u brk, kao ljude nas viĹĄe o aravaju. ko njih zujimo kao muhe oko meda. Mame nas njihove rije i jer onda i mi sami imamo ĹĄto prevrtati preko svog jezika. Mirne dobre ljude koji su

graditelji esto nije lako slijediti, jer takav Ĺživot zahtijeva ve i napor, znanje, poĹžrtvovnost i ve u dozu samokontrole.

upravo preminulom vije niku ukesu tek smo kad ga viĹĄe nije bilo doznali da je brinuo o sigurnosti i toplini naĹĄeg doma, da plin koji omogu uje vrhunski komfor u naĹĄim domovima sigurno i kontinuirano stiĹže u naĹĄe domove i onda kada u ĹĄpicama strepimo od raspada sustava i onda kad usija zapo ne sva u s Ukrajinom, pa se od njihove sva e ledi dah cijeloj Europi. ostoje ljudi koji znaju ĹĄto u initi u takvim kriznim situacijama kada bi oni koji samo bacaju rije i oko sebe bili potpuno izgubljeni. oktorica Ivanka Novak prije svih nas gradila je naĹĄ put u Europu. Bila je ve tamo gdje mi joĹĄ nismo kro ili. Mirni ljudi, neoptere eni imidĹžom, esto stignu dalje i viĹĄe nego oni koji stvaraju larmu oko sebe mogu i zamisliti. Idu a godina je ve unaprijed oĹžigosana kao godina koja e biti teĹĄka, izazovna i problemati na. MoĹžda su nam Ĺživoti ovih ljudi pouke da se zamislimo nad tim kakvi bi tre-

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti

bali biti i ĹĄto nam je initi. rije svega uvijek u sebi nabrojiti do deset prije nego puknemo, prije nego ujemo ĹĄto nam drugi Ĺžele re i. taviti se u poloĹžaj drugog ovjeka, pogledati na problem s njegove strane barikade, moĹžda e tada i nama svijet izgledati druga ije, a tada u tom svjetlu mnoge emo stvari znati rijeĹĄiti na bolji i kvalitetniji na in. Me imurje treba viĹĄe takvih ljudi koji mire i povezuju.

GOSPODARSTVO

30. prosinca 2008.

VEDRAN KRALJETA, predsjednik NEST-a, mreĹže za ekonomski i socijalni razvoj

Ponekad treba promijeniti glediĹĄte da bi se problem rijeĹĄio edran Kraljeta ro en je 1949. u plitu. Ĺženjen je, otac dva djeteta. Uz diplomu trojarskog fakulteta i poslijediplomski studij iz ekonomskih analiza treniran je u sistemskoj teoriji i konzaltingu, coachingu, NL -u i radu sa sistemskim konstelacijama. Certi icirani je trener poduzetniĹĄtva. oduzetnik, direktor i sistemski konzultant, uz tradicionalne teme menadĹžment konzaltinga, posebno je motiviran za rjeĹĄavanje tema osnivanja i razvoja obiteljskog poduzetniĹĄtva. ruĹĄtveno aktivan, razvija i provodi vrhunske edukacijske programe za osvijeĹĄteno (obiteljsko) poduzetniĹĄtvo. Uz obiteljska i druga poduze a u industriji, trgovini i uslugama iz Hrvatske, lovenije i susjednih zemalja, klijenti su mu i velike drĹžavne i inancijske institucije. U subotu 27. prosinca u zgradi â&#x20AC;&#x153; cheierâ&#x20AC;? u akovcu odrĹžao je predavanje za sve one koji Ĺžele uvesti sklad u svoje Ĺživote, pod nazivom â&#x20AC;&#x153; inamika ljudskih sistemaâ&#x20AC;?. rije predavanja kratko smo razgovarali s njim kako bismo javnosti pribliĹžili o emu se radi. â&#x20AC;˘ Mi ljudi danaĹĄnjice puni smo nemira i strahova, stalno se moramo natjecati i dokazivati. Ĺ to nudite ljudima da iza u iz tih nemira i unutarnjih rastrganosti. Svi imamo puno uloga u Ĺživotu i Vi sami sebe predstavljate kao sina, supruga i roditelja, menadĹžera - poduzetnika. Sve te uloge trebamo zadovoljiti, na svima dati sebi i onda osje amo da ne uspijevamo zadovoljiti sve te uloge, da smo negdje zakazali, a negdje dali previĹĄe.

Situaciju treba kreirati â&#x20AC;&#x201D; o jest situacija danaĹĄnjice, ali na to morate gledati malo druga ije. Jedna od situacija jest da ljudi uvijek imaju problem kad se poistovjete s jednom od uloga ili moĹžda dvije - tri, ali jedna je naj eĹĄ a i onda kaĹžemo: to sam ja. nda pate sve ostale. Me utim, kad gledate, tijekom Ĺživota uloge se mijenjaju, neke

otpadaju, neke nove dolaze i, ako pojmite da ste daleko viĹĄe od svih tih uloga, onda moĹžete na i neku vrstu spokoja. o ne zna i da e se okolina promijeniti, situacija e i dalje ostati ista, ali vaĹĄ e odnos prema tome biti druga iji. im je odnos druga iji, onda nemate one instinktivne reakcije na situaciju tipa: pobjegni, napadni ili se zamrzni, nego tada kreirate situaciju. o je ono ĹĄto merikanci esto kaĹžu - da upravljaĹĄ svojim Ĺživotom, dakle, jedan druga iji pristup Ĺživotu u kome jednostavno sve te uloge vidite kao dio sebe koji vas stalno nadogra uje da joĹĄ viĹĄe spoznate sebe i razvijate se kroz vjeĹĄtine koje tome pridonose. o je jedna pri a. ruga pri a je da sve stresne situacije i stres kao takav nije niĹĄta drugo nego proizvod uma koji kaĹže: nisam zadovoljan s tim ĹĄto je sad, a moĹžda se bojim i budu nosti. MoĹžda drugim rije ima: ili ste u proĹĄlosti , a to ĹĄto je bilo je velik teret, bol. Ili ste u budu nosti, to zna i: ne bih ovdje nego bih tamo negdje drugdje. rugim rije ima, niste nikako u sadaĹĄnjosti i onda ne vidite ljude jer Ĺživite ili u proĹĄlosti ili u budu nosti. Kakvi su onda odnosi? Naravno da su loĹĄi. Niste svoji. Mo imate kada Ĺživite sada tu, ovdje. Nemate mo u budu nosti jer ona nije nastupila. Nemate mo u proĹĄlosti jer ona je takva kakva je, tu ne moĹže niĹĄta promijeniti. akle, na koji na in to pomiriti da Ĺživite sada, jer onda otpada ve ina tog stresa. I to dodatno donosi spokoj, ne u re i mir, jer mir nije gibanje, mir nije promjena. ona uvijek postoji. o je Ĺživot. li dok ste u miru s tim promjenama, to je taj spokoj koji onda pomaĹže da Ĺživite bolje, druga ije, punije, svjesnije. â&#x20AC;˘ Predavanje koje ste danas odrĹžali je besplatno, ĹĄto Vi ljudima nudite? Ĺ to im Vi dajete? â&#x20AC;&#x201D; Nove izbore, to je suĹĄtina. a na druga iji na in gledaju sebe i Ĺživot oko sebe. I ti novi izbori sebe oboga uju. o je ono ĹĄto se kaĹže â&#x20AC;&#x153;razvoj ljudskih potencijalaâ&#x20AC;?, jedno

druga ije glediĹĄte. Mogao bih as otprilike ovako upitati: mislite li da je istina da sunce izlazi na istoku? â&#x20AC;˘ Pa ja mislim da je istina. â&#x20AC;&#x201D; I da zalazi na zapadu? â&#x20AC;˘ Mislim da da. â&#x20AC;&#x201D; kada biste bili na Helijevoj kometi, bi li to opet bila istina? â&#x20AC;˘ Ne znam. â&#x20AC;&#x201D; retpostavljam da biste onda vidjeli da sunce stalno sije. Kad promijenite poziciju s koje gledate, onda promijenite sliku svijeta, a po njoj se upravljamo. rugim rije ima, promijenili ste poziciju, promijenili ste na in kako upravljate vaĹĄim Ĺživotom. o je ono ĹĄto je osnova teme ove radionice i predavanja. Na radionici se radi direktno s ljudskim situacijama koje su za neke moĹžda bolne i traĹži se izlaz iz toga. raĹže nova rjeĹĄenja, nove izbore. u emo koristiti neĹĄto ĹĄto je razvio Bert Hellinger, psihoterapeut, istraĹživa i ilozof. MoĹžda danas najeminentnije ime u oblasti psihoterapije. Koristim se njegovim pristupom koji on zove â&#x20AC;&#x2DC;obiteljske konstelacijeâ&#x20AC;&#x2122;. o je jednostavno jedan sistemski pristup koji se koristi teorijom, kaĹžem teorijom jer je teorija kasnije nastala poljima koja nas sve proĹžimaju. ostoje informacije, ajde da kaĹžemo pomalo o naĹĄim Ĺživotima, o onome ĹĄto je bilo, ĹĄto nas vezuje, razdvaja. Koristi se druga iji jezik u rjeĹĄavanju odnosa. Mi esto koristimo govorne izraze. Znanstvenici kaĹžu da je to oko 9 posto komunikacije prijenosa zna enja, a ostalo je neodgovorna komunikacija, malo tjelesna komunikacija, ton, boja, jakost glasa itd.

Preskupa druĹĄtvena ljestvica â&#x20AC;&#x201D; Me utim, postoje i druga iji oblici komunikacije. i oblici komunikacije zadiru u prostorni jezik. Znate kad se kaĹže: daleko od o iju, daleko od srca. akle, u jednom prostoru kako tko se postavi u odnosu na nekoga drugoga. tprilike to govori o njihovu odnosu, ali postoje joĹĄ i dodatno novi pristupi.

Jedan od njih jesu te konstelacije koji kaĹžu da se prostorno moĹže prikazati cijela dinamika odnosa u nekoj ljudskoj zajednici kao ĹĄto je obitelj, poslovni sistem, irma kupci, dobavlja i, drĹžava i sve ono ĹĄto ini takav jedan sistem. tim da iz toga moĹžete izvu i uvide koji nam onda daju dodatne izbore, dakle, bogatiji na in ponaĹĄanja u nekoj situaciji, koji moĹžda ne e biti osaka en strahom, naĹĄim slijepim pogledom na samo jednu mogu nost, bez kojeg se viĹĄe kao ne mogu izvu i ili u initi neĹĄto dobro, nego e omogu iti neĹĄto daleko bogatije. I to ĹĄto je bogatije zasnovano je u obiteljima prije svega na ljubavi. akle, na me usobnom uvaĹžavanju, na me usobnom dopuĹĄtanju da budemo onakvi kakvi jesmo. a na neki na in nadi emo civilizacijske moralne nasade koji uvjetuju promjenu naĹĄih ponaĹĄanja. Uvijek se kaĹže ono: ah, u davna vremena obitelji su bile sasvim druga ije, bolje. i tada su se obitelji razdvajale i sva ale i bile nasilnih ponaĹĄanja, ali to neĹĄto kao da zaboravimo. I ako su to neki uvaĹženi gra ani, to nije neĹĄto o emu emo govoriti, ĹĄto Ĺželimo pokazati, s ime emo se nositi. Ĺ˝elimo se pokazati u najboljem svijetlu, jer onda smo privla ni, imamo dojam da nas vole. o nam je vaĹžno da pripadamo, da zauzimamo mjesto na ljestvici, nekakvoj ljudskoj hijerarhiji. o nas koĹĄta utoliko ĹĄto moramo oko sebe izgraditi ĹĄtit. Ljudi rijetko dopru do nas, ali, naravno, i mi do njih. I onda trpi kvaliteta, puno a odnosa. na moĹže dovesti do toga da se oni razi u, odu, da obole, ak i da umru. E sad onog momenta kad zaista odete u sebe i budete svoji i otvorite se, onda dajete priliku za druga ije izbore i da to ĹĄto moĹžda bude loĹĄe zbog nau enih obrazaca ponaĹĄanja koji su sigurno u nekoj fazi bili dobri, ali u toj situaciji i ne, onda imate mogu nost to promijeniti. akle, promijeniti odnose s roditeljima, promijeniti odnos s partnerom, promijeniti odnos s djecom, u irmi promijeniti odnos prema poslu,

promijeniti odnos prema kupcima, prema dobavlja ima, prema drĹžavi, prema banci. I to onda donosi uspjeh. U obitelji, naravno, bliskost, intimnost. U poslu uspjeh.

Materijalno bogatstvo nije dokaz uspjeĹĄnosti â&#x20AC;˘ esto se misli da je uspjeh biti materijalno bogat. MoĹžete li malo objasniti taj pojam uspjeha? â&#x20AC;&#x201D; a kad bi uzeli tako, onda bi Jimy Hendrix bio izuzetno sretna osoba, a on je zavrĹĄio samoubojstvom. I mnogi drugi koji su bili jako bogati. Me utim, to je jedan aspekt, jedna dimenzija Ĺživota koja kaĹže: e sad imam ve u mo kroz novac. ĹĄto stoji iza toga? Jesam li s tim puniji, mogu li novcem kupiti partnera, sre u, puno u, mir. no ĹĄto Ĺživot jest. ko ne mogu, onda nije dovoljno. rugim rije ima, novac je nuĹžan bez daljnjega i bez njega je vrlo teĹĄko. li ako je krajnji cilj, onda on ne donosi niĹĄta drugo nego razo aranja, tako da sve to treba drĹžati u odre enoj ravnoteĹži. Na koncu konca, kad pogledate, ja sam vrlo rijetko sreo osobe koje su uzele partnera zbog novca, a nisam joĹĄ sreo nikoga tko je posto roditelj zbog novca. to su ipak najve e investicije u naĹĄem Ĺživotu. ko je tako, onda vjerojatno treba druga ije gledati na taj Ĺživot i na taj novac.

â&#x20AC;˘ Tko su, prema VaĹĄem iskustvu, ljudi koji dolaze na predavanja? â&#x20AC;&#x201D; Mogu e je da imaju izuzetno mnogo novca i onda su uvidjeli da to nije ono ĹĄto su mislili da jest, da e im donijeti taj mir i spokoj, zadovoljstvo, radost. JoĹĄ neĹĄto tu fali. o su i ljudi koji su doĹživjeli teĹĄke situacije u svojim odnosima, traumatizirali se, pa su razvedeni, pred rastavom. o su ljudi koji su moĹžda bolesni ili pate od nekih fobija. o su ljudi koji jednostavno tragaju za tim da budu bolji, da Ĺžive punije, da Ĺžive na neki na in bez straha i u tom su smislu sve to ljudi koji Ĺžele bolje za sebe i za druge. Mnogi su od njih ve probali niz drugih pristupa, recepata i vrlo vjerojatno da im nisu donijeli to ĹĄto su trebali i mislili da bi bilo dobro za njih i onda su doĹĄli ovdje. â&#x20AC;˘ Zbog ega ste Vi ovdje, dajete se ljudima, drĹžite predavanja, radionice? â&#x20AC;&#x201D; Jedan od razloga je zato ĹĄto ja to jako volim, na neki na in je to dio mene, a drugi je zato ĹĄto su one meni jako pomogle i na neki na in se osje am duĹžan da to dadem drugima. vorac ovog pristupa Bert Hellinger je u inio jako puno dobra za mene i ja to prenosim dalje. (BoĹžena Malekoci - leti )

MUZEJ ME IMURJA akovec i tvrtka Letina inox potpisali ugovor

Vinoteka i kuĹĄaonica vina u Starom gradu U ukupnom projektu revitalizacije akove koga taroga grada, u Muzeju Me imurja akovec ve se neko vrijeme spominjala informacija kako bi u podrumu pala e Zrinskih svoje mjesto trebao dobiti i vinski podrum, odnosno vinoteka s kuĹĄaonicom vina. Iako je bilo nekih manjih poteĹĄko a s nalaĹženjem odgovaraju eg partnera koji bi vinoteku smjestio u tari grad, bez da naruĹĄava originalnu koncepciju prostora, proĹĄli je tjedan sve rijeĹĄeno. Muzej Me imurja, odnosno njegov ravnatelj mr. sc. ladimir KalĹĄan, potpisao je ugovor s Mladenom Letinom, vlasnikom tvrtke Letina inox d.o.o., koji bi u narednih pola godine prostor podruma pala e, nekih 170 metara kvadratnih, trebali transformirati u vinoteku i kuĹĄaonicu vina, a kasnije i mjesto za proizvodnju pjenuĹĄca klasi nom metodom. rijednost projekta je oko milijun kuna.

Tradicija proizvodnje ĹĄampanjca

vo je prvi put da ovakva tvrtka ulazi u tari grad, to e biti poticaj i ostalim subjektima koji ulaze u ovaj prostor. Cilj je ponovno dovesti ljude u Muzej Me imurja, odnosno, itav kompleks u initi atraktivnim za posjetitelje. Ina e, ovaj je prostor nekad doista sluĹžio kao centralni podrum akove kog vlastelinstva iz vremena Zrinskih. JoĹĄ i danas se iznad glavnog ulaza vidi otklesan dio kamenog dovratnika kako bi velike ba ve mogle u i unutra. U akovcu tradicija proizvodnje ĹĄampanjca postoji od po etka proĹĄlog stolje a, o emu je viĹĄe ispri ao ravnatelj KalĹĄan: - Godine 1904. osnovana je me imurska tvornica ĹĄampanjca. Glavni vlasnik bio je Karlo trahija, a glavni tehnolog Juraj Ĺ trek. ro-

izvodnja je trajala deset godina i odvijala se u sadaĹĄnjoj upravnoj zgradi ajde, kasnije je tek onda osnovno sjediĹĄte poznate mesne industrije. a bi tvornica i duĹže radila da nije bilo rvog svjetskog rata. U opisu registracije tog ĹĄampanjca je da se za proizvodnju ĹĄampanjca koristilo najbolje vino od provjerenih vinogradara iz gornjeg Me imurja. KaĹže se da je to vino bilo al pari vinu iz okaja, koja su ve onda bila poznata kao najbolja. Nitko se nije bavio pjenuĹĄcom ovdje do kraja sedamdesetih godina kada se time po ela baviti obitelj Jambrovi , ali ovo je vjerojatno najozbiljniji pothvat od zavrĹĄetka rada tvornice ĹĄampanjca.

Luksuzna, vrhunski ure ena kuĹĄaonica vrtka Letina bavi se proizvodnjom opreme za vinarstvo,

a osobito su specijalizirani u opremi za proizvodnju ĹĄampanjca i prisutni su na podru ju pokrajine Champagne u Francuskoj. - NaĹĄa je Ĺželja da kulturu pijenja ĹĄampanjca, koja je u nekoliko zadnjih godina po Europi u zamahu, prenesemo i na naĹĄe podru je, u Me imurje. Za nas je ovo mjesto gdje je nekad bila vinarija Zrinskih veoma interesantno, kazao je Mladen Letina, i dodao: - vdje e biti kompletna proizvodnja pjenuĹĄca, osim preĹĄanja groĹž a.

vdje e do i gotov moĹĄt, a dalje e se sve raditi ovdje u podrumu u vrhunskoj opremom sa svim potrebnim uvjetima za rad. ruga faza je sekundarna fermentacija koja se obavlja kod klasi ne metode u boci, pa tako pjenuĹĄac moĹže odleĹžati po nekoliko godina. KuĹĄaonica e biti luksuzna, vrhunski ure ena, a pjenuĹĄci e biti nu eni u razli itim kombinacijama. Kao i francuski vrsni

Sve ano potpisivanje pjenuĹĄcem su proslavili Vladimir KalĹĄan i Mladen Letina proizvo a i, i ovdje e se nuditi pjenuĹĄci s raznim sirupima i prirodnim vo nim sokovima, te raznim vo em - jagodama, jabukama ... a nudit e se i ĹĄampanjac s okoladom. vi dogovori vo eni su zajedno s konzervatorima, paĹžljivo vode i ra una da se ne naruĹĄi

integritet naĹĄega najzna ajnijeg spomenika kulture. Kako je statika u ovom dijelu pala e vrlo dobra, uskoro bi radovi trebali zapo eti, im se dovrĹĄe projekti. o e biti jedan prostor za uĹživanje u pjenuĹĄcima na naĹĄem podru ju, koji bismo trebali dobiti za najmanje ĹĄest mjeseci. (mn)

ulici u Murskom Središ u. On je kroz otvoreni prozor koji se nalazi na visini od 185 cm od tla ušao u unutrašnjost ka a te je iz registar kase otu io blagajni ki minimum u iznosu od 200 kuna u raznim apoenima. Potom je s regala iznad šanka uzeo etiri boce žestokog pi a, te sa šanka aparat za zabavu - poker nepoznate marke i serijskog broja u vlasništvu poduze a “Casino Games” d.o.o. sa sjedištem u Šenkovcu. Ukupna materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 7.800 kuna. Pro v nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Teška tjelesna ozljeda u tu njavi

Utopio se u ribnjaku OTOK – U no i 24. prosinca u 2,34 sata u prostorije Policijske postaje Prelog došao je muškarac iz Preloga s dojavom da je u Otoku, kod ribi kog doma ŠRD-a “Glavatica” iz Preloga, Josip Jela i , star 58 godina, iz Preloga svojim vozilom upao u ribnjak te da je vozilo potonulo. Obavljenim o evidom utvr eno je da nesretnik upravljaju i svojim terenskim vozilom registarske oznake K 282-EC oko 2 sata skliznuo u vodu ribnjaka i zajedno s

Mladi i ostali bez voza ke MACINEC - U subotu 20. prosinca oko 5,55 sati dogodila se prometna nesre a u Macincu u Glavnoj ulici. Upravljaju i automobilom pod utjecajem alkohola u koli ini od 1,44 g/ kg i neprilago enom brzinom, mladi star 26 godina iz Kameni kog Podgorja izgubio je nadzor nad vozilom i u zanošenju djelomi no prešao na prometnu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera. Tu je prednjim lijevim dijelom vozila udario u prednji lijevi dio osobnog automobila registarske oznake K 601-DV kojim je iz suprotnog smjera upravljao 25-godišnjak iz re ana. I on je bio pod utjecajem alkohola. U organizmu je imao alkohol u koli ini od 1,30 g/kg. Vozilom hitne medicinske pomo i u Županijsku bolnicu akovec prevezen je putnik iz osobnog automobila registarske oznake K 601-DV, muška osoba ro ena 1990. godine iz re ana, gdje mu je okvali cirana laka tjelesna ozljeda pa je pušten ku i. U osobnom automobilu registarske oznake VŽ 244-HR kao putnik nalazila se muška osoba ro ena 1984. godine iz Dragoslavca, koji je privatnim automobilom prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje mu je okvali cirana laka tjelesna ozljeda, pa je nakon ukazane lije ni ke pomo i pušten ku i. Voza ima je izdan nalog o odre ivanju mjere opreza privremenog oduzimanja voza ke dozvole. Is dan u 16,30 sa iz Županijske bolnice akovec zaprimljena je obavijest da je voza iz re ana zatražio lije ni ku pomo , kojom prilikom je utvr eno da je zadobio tešku tjelesnu ozljedu ali je nakon lije ni ke pomo i pušten ku i. Is dan u 19,20 sa , policija je izviješte-

30. prosinca 2008.

CRNA KRONIKA

njim potonuo. Na mjesto doga aja izašli su djelatnici JVP-a akovec koji su oko 4,05 sati iz vode izvukli vozilo u kojem se nalazio spomenuti muškarac. Lije nica Hitne medicinske pomo i koja je pregledala tijelo voza a konstatirala je smrt, a mrtvozornica na tijelu nije pronašla tragove nasilne smrti. Istražni sudac Županijskog suda u Varaždinu, koji nije izlazio na mjesto doga aja, odredio

je sudsku obdukciju nad mrtvim tijelom. Obdukcija je pokazala da je smrt nastupila uslijed utapanja. Neslužbeno doznajemo da je te no i Josip Jela i slavio sa svojim prijateljima lovcima, što je i sam bio. Na slavlju se zadržao gotovo do kraja, a onda se uputio prema svom novom automobilu. Nije razjašnjeno što se dogodilo da se nesretni Jela i umjesto na cestu zaputio u jezero, i to voze i unazad.

na da je lije ni ku pomo zatražio i voza iz Kameni kog Podgorja. U Županijskoj bolnici Varaždin utvr eno je da je lakše ozlije en.

vidljivim ošte enjima u vidu oguljene kore na tlu prona eni ostaci dlake divlja i. Navedena ži ana zamka je izuzeta, a od muškarca iz Novakovca oduzeta je jedna ži ana zamka i klupko žice koje je držao na gredi nadstrešnice drvene barake u njegovom vlasništvu koja se nalazi u neposrednoj blizini mjesta doga aja. Pro v spomenute muške osobe slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Stradao motociklist AKOVEC - U Zagreba koj ulici u akovcu u subotu 20. prosinca oko 23,40 sa dogodila se prometna nesre a u kojoj je stradao 22-godišnji voza motocikla iz Peklenice. Mladi brzinu kretanja nije prilagodio stanju ceste i gusto i prometa, zbog ega je na mokrom kolniku prilikom ko enja i izbjegavanja udara u vozilo ispred sebe izgubio nadzor nad upravljanjem motociklom te se prevrnuo na kolnik. U klizanju je udario u lijevi bo ni dio osobnog automobila registarske oznake K 394-BJ kojim je ispred njega u istom smjeru upravljao 23-godišnji mladi iz Belice. On je zbog skretanja u lijevo smanjio brzinu kretanja. Unesre eni mladi zbrinut je u akove koj bolnici gdje je utvr eno da je teško ozlije en pa je zadržan na lije enju.

Uhva en u krivolovu DEKANOVEC - U nedjelju 21. prosinca oko podne u polju zvanom “Gornji Otok”, nedaleko od Dekanovca, lan LU-a “Fazan” iz Dekanovca obilaze i lovište u šumarku je pronašao postavljenu ži anu zamku. Prismotrom je uo io kako je do zamke došao 54-godišnjak iz Novakovca, koji je provjeravao ima li u zamci ulova. Kada se uvjerio da u zamci nema ulova, o šao je iz šumarka, no tu ga je zaustavio lovac koji je ve bio pozvao policiju. Pregledom mjesta doga aja na ži anoj zamci prona eni su ostaci dlake divlja i koja je bila privezana za stablo bazge, dok su pored opisane zamke i stabla bazge s

Orobili staricu AKOVEC - Na križanju ulica Tome Masaryka i Ivana Mažurani a dvojica nepozna h po initelja ukrali su žensku torbicu u vlasništvu 71-godišnjakinje iz akovca. Oni su u subotu oko 4,30 sa prišli spomenutoj ženi, koja je u trenutku kra e gurala bicikl, pitaju i je gdje je centar grada. Kad se ženska osoba okrenula da im pokaže, jedan od njih je s upravlja a bicikla otu io crnu kožnatu žensku torbicu u kojoj se nalazilo 530 kuna u raznim apoenima, klju evi od ormari a, kožne rukavice, dvije nao ale i mobitel. Materijalna šteta iznosi oko 1.000 kuna. Jedan od po initelja bio bi visine oko 180 cm, obrijane glave, obu en u plavu zimsku jaknu. Za nepozna m po initeljima se traga, te pro v is h slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Okraden kafi “Emma” MURSKO SREDIŠ E - U no i s nedjelje 21. na ponedjeljak 22. prosinca nepozna je po initelj izvršio tešku kra u u caffe baru “Emma” u Frankopanskoj

NEDELIŠ E - Dana 24. prosinca u 8,10 sa zaprimljena je dojava s Odjela hitne medicinske pomo i Županijske bolnice akovec da je lije ni ku pomo zatražila muška osoba iz Puš ina, koja je zadobila ozljede u tu njavi. Provedenim policijskim izvidima došlo se do saznanja da je dana 24. prosinca oko 4 sa na parkiralištu ugostiteljskog objekta “Lipa” u Nedeliš u mušku osobu ro enu 1980. godine iz Puš ina najprije verbalno a nakon toga i tjelesno napala nepoznata muška osoba iz Varaždina. Za nepoznatog po initelja ošte eni navodi da zna njegovo prezime, da je iz Varaždina, te da zajedno rade u istom poduze u u Puš inama. Izvršenim lije ni kim pregledom u Županijskoj bolnici akovec utvr eno je da je muškarac zadobio tešku tjelesnu ozljedu. Protiv po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu, o emu slijedi nadopuna doga aja.

Dvije srne u ži anoj zamci STRELEC - Djelatnici Policijske uprave me imurske zaprimili su telefonsku dojavu muške osobe iz Strelca da su u šumi u blizini Strelca 24. prosinca u 14,15 sa prona ene dvije srne u ži anoj zamci. Policijskim izvidima utvr eno je da je u vremenu od 14. do 24. prosinca na polju zvanom “Karabinš ica” u blizini mjesta Strelec, u šumi, nepoznati po initelj, ili više njih, postavio ukupno 15 komada ži anih zamki (om e) za visoku divlja . Pregledom mjesta doga aja prona ena su tri trupla srne e divlja i, od ega dvije u zamkama, a jedna bez zamke. Srne u divlja preuzeo je lovnik LD-a “Prepelica” iz Male Subo ce. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 8.000 kuna, dok e se stvarna šteta utvrditi po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Pro v nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

oko 2.000 kuna, a protiv nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Ukrao pi e i bacio nogometni pehar na televizor TUR IŠ E - ini se da su sve više na me lopova i nogometni klubovi. Od 26. do 28. prosinca u Tur iš u je nepozna po initelj, ili više njih, izvršio tešku kra u iz prostorija NK “PMP Borac” Tur iš e. Lopov je nogom nasilno otvorio ulazna vrata prostorija NK “PMP Borac”, ušao u unutrašnjost, odakle je iz prostorije sa šankom otu io ve u koli inu alkoholnih pi a (pivo, amaro, konjak), te bezalkoholna pi a. Nakon toga razbio je nekoliko kerami kih i staklenih pepeljara, te bacio pehar u ekran televizora marke “Vivax” i is ošte o. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 1.200 kuna, dok e se stvarna šteta utvrdi po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Pro v nepoznatog po initelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODOu u akovcu.

Udario u banderu, zid ku e i metalnu ogradu GARDINOVEC - Oko 00,20 sati 24. prosinca dogodila se u Gardinovcu prometna nesre a u kojoj voza teretnog automobila registarske oznake K 971-DR, muška osoba ro ena 1985. godine iz Domašinca, upravljaju i uz alkohol u koli ini od 1,21 g/kg, brzinu kretanja nije prilagodio osobinama ceste (zavoj) i vidljivos (no ), zbog ega je izlaskom iz blagog lijevog zavoja došlo do silaska izvan kolnika u desnu stranu. On je najprije udario stražnjim desnim bo nim dijelom u betonski stup niskonaponske mreže, vlasništvo “HEP Elektra akovec”, a nakon vra anja i prelaska preko kolnika te silaska u lijevu stranu udario prednjim dijelom u južni zid ku e broj 107, vlasništvo muške osobe ro ene 1963. godine. U nastavku kretanja udara prednjim dijelom u metalnu ogradu i jugozapadni ugao ku e broj 108, vlasništvo ženske osobe ro ene 1942. godine. Vozilom hitne medicinske pomo i u Županijsku bolnicu akovec prevezeni su voza ro en 1985. godine iz Domašinca, te putnik iz vozila, muška osoba ro ena 1986. godine iz Domašinca, kojima su okvali cirane teške tjelesne ozljede te su zadržani na lije enju, i putnik iz vozila ro en 1976. iz Domašinca kod kojeg su okvali cirane lake tjelesne

ozljede te je nakon lije ni ke obrade pušten ku i. Na mjesto doga aja izašli su pripadnici JVP-a iz akovca koji su otvorili automobil zbog izvla enja voza a iz vozila. Voza u ro enom 1985. godine iz Domašinca izva ena je krv zbog analize na koncentraciju apsolutnog alkohola u organizmu. Pro v voza a slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Voza pobjegao i ostavio unesre enog FERKETINEC PODTUREN - Izme u naselja Ferketinca i Podturna dogodila se 27. prosinca oko 21,20 sa prometna nesre a u kojoj je nepozna voza osobnog automobila registarske oznake K 672-EL, u vlasništvu ženske osobe ro ene 1985. godine iz Sitnica, zbog neprilago ene brzine osobinama ceste i vidljivos u desnom zavoju sišao izvan kolnika u desnu stranu, te je došlo do višestrukog prevrtanja vozila. Nakon prometne nesre e putnik iz automobila, muška osoba ro ena 1987. godine iz Kuršanca, vozilom hitne medicinske pomo i prevezen je u Županijsku bolnicu akovec, gdje su mu okvali cirane teške tjelesne ozljede pa je zadržan na lije enju. Voza se nakon prometne nesre e pješice udaljio s lica mjesta u obližnje naselje. Is dan u 23,15 sa uhi en je muškarac ro en 1980. godine iz Podturna zbog osnovane sumnje da je po inio kazneno djelo “Izazivanje prometne nesre e” i “Nepružanje pomo i osobi koja je teško tjelesno ozlije ena u prometnoj nesre i”. Provedenim alkoskopiranjem kod spomenutog muškarca utvr ena je koncentracija od 1,62 g/kg alkohola, te mu je izva ena krv i uzet urin zbog analize na koncentraciju apsolutnog alkohola u organizmu. Izdana je i naredba o odre ivanju mjere opreza privremenog oduzimanja voza ke dozvole. Dovršenom kriminalis kom obradom utvr eno je da je spomenuta muška osoba ro ena 1980. godine iz Podturna uzrokovala prometnu nesre u kao voza re enog vozila, pa slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu. Dana 28. prosinca on je zatražio lije ni ku pomo te je vozilom hitne medicinske pomo i prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvr eno da je is u prometnoj nesre i zadobio laku tjelesnu ozljedu, nakon ega je pušten iz bolnice.

Provalio u vikendicu i ukrao 200 litara vina GRADIŠ AK - Nepozna po initelj izvršio je tešku kra u iz vikendice u vlasništvu muške osobe ro ene 1961. godine iz Svetog Martina na Muri. Nepoznati po initelj podesnim je alatom, napinjanjem u predjelu brave, nasilno otvorio podrumska vrata vikendice, ušao u istu i iz podrumskih prostorija iz drvene ba ve otu io oko 200 litara bijelog vina. Materijalna šteta cijeni se na iznos od

Dvije nezgode kod Bolnice U veoma kratkom vremenu dogodile su se dvije prometne nezgode kod Županijske bolnice akovec. Prva se dogodila na sam Badnjak oko 13 sati na rotoru, a druga 27. prosinca oko 18 sati uz samu Bolnicu. Šteta na vozilima je nepoznata, a radi se o manjim nezgodama.

KROZ ME I URJE

30. prosinca 2008.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO Me imurske županije izdao sveobuhvatnu publikaciju

Slika zdravlja Me imuraca utorak 23. prosinca u prostorijama avoda za javno zdravstvo Me imurske županije novinarima je predstavljena publikacija “ dravstveno stanje pu anstva i rad zdravstvene djelatnosti u Me imurskoj županiji za 2007. godinu”. bimni zdravstveno statisti ki ljetopis predstavile su Marina Payer - Pal, dr. med, ravnateljica avoda za javno zdravstvo Me imurske županije, i enata Kutnjak Kiš, dr. med., rukovoditeljica Djelatnosti za socijalnu medicinu, zdravstvenu statistiku i zdravstveni odgoj. Publikacija na preko stotinjak stranica daje opsežan pregled u zdravstveno stanje i bolesti pu anstva i vrlo je vrijedan izvor svima koji e na bilo koji na in trebati te podatke za daljnja istraživanja i analize. z publikacije izdvajamo da su vode e bolesti u bolni kom lije enju u našoj bolnici bile bolesti cirkularnog sustava, bolesti probavnog i dišnog sustava, bolesti mokra nih i spolnih organa, novotovine (tumori) te ozljede i trovanja. hospitalizaciji žena najviše su zastupljene bolesti cirkularnog sustava, kao i kod muškaraca. Tijekom 2007. godine ro eno je 1.154 djece, od ega

12 blizanaca. Prvorotki je od ukupnog borja poroda bilo 45,3 posto. d ukupno 1.142 rodilje, 517 su bile prvorotkinje, dok je 31,4 posto njih rodilo drugi put. Kao i u cijeloj Hrvatskoj, pomi e se dobna granica ra anja. Tako je prije deset godina u dobi do 20 do 24 godine bilo 33 posto rodilja, 2007. godine taj je postotak pao na 25,9 posto rodilja, a u dobi od 25 do 29 godina taj se postotak pove ao na 35 posto. 2007. godini pove ao se i udio rodilja u dobi od 30 do 34 godine koji je iznosio 20 posto, dok ih je 1998. godine bilo 16 posto. odnosu na 1998. godinu zna ajno je smanjen i broj prekida trudno a. Te godine je registriran 441 prekid trudno e, od kojih 82 spontana. 2007. godini broj prekida trudno e iznosio je 247, od ega 64 spontana. Bolesti za koje postoji op e uvjerenje da su stvar prošlosti ipak nisu sasvim iskorijenjene. Tako i u Me imurju i u Hrvatskoj još postoje oboljeli od tuberkuloze, premda je u 2007. godini smanjen broj uzoraka na tuberkulozu. 2007. godini registrirano je 17 bolesnika s dokazanom tuberkulozom, dok je, primjerice, 2004. godine bilo prijavljeno 37 osoba. 2007. godini zabilježen je i jedan uzorak pozitivan na si ilis. Me imurskoj županiji u 2007. godini bilo je registrirano

SABORSKE zastupnice SDP-a:

Zakoni kao legalizirana plja ka

Obimni zdravstveno statisti ki ljetopis predstavile su Marina Payer - Pal, dr. med, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Me imurske županije, i Renata Kutnjak Kiš, dr. med., rukovoditeljica Djelatnosti za socijalnu medicinu, zdravstvenu statistiku i zdravstveni odgoj

969 zdravstvenih djelatnika zaposlenih u državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama i privatnim ordinacijama.

d toga 220 doktora medicine, 53 doktora stomatologije, 58 farmaceuta, 4 suradnika s VSS, 91 djelatnika više stru ne spreme, 527 sa srednjom stru nom spremom te 16 s niskom stru nom spremom. Na jednoga zdravstvenog djelatnika u Me imurju dolazi 122 stanovnika, a u Hrvatskoj 74, no u odnosu na prije deset godina situacija je znatno bolja jer je tada u me imurskim

zdravstvenim ustanovama radilo 175 doktora medicine, 47 stomatologije, 41 farmaceut, 73 djelatnika VŠS, 427 SSS te 13 s niskom spremom. Broj zdravstvenih djelatnika na jednog stanovnika zadnjih godina u Me imurju raste znatno brže od hrvatskog prosjeka, tako se nadokna uje raskorak iz prethodnih godina. z to treba napomenuti da su u hrvatski prosjek ura unati i lije nici na klinikama koji pak služe na zdravstvenu dobrobit stanovnika iz cijele Hrvatske. (BM )

PRELOŠKA ISPOSTAVA Ureda državne uprave dobila nove pododsjeke

Po potvrde za porezne olakšice u Prelog

d ponedjeljka 29. prosinca pored dosadašnjih poslova iz oblasti mati arstva i imovinsko pravnih poslova, koji se odnose na graditeljstvo, u preloškoj spostavi reda državne uprave gra ani e mo i obavljati i poslove koji se ti u društvenih djelatnosti i gospodarstva. Naime, u tu svrhu u Prelogu su, na adresi Trg slobode 1, u susjedstvu Doma kulture, po eli djelovati Pododsjek za društvene djelatnosti i Pododsjek za gospodarstvo. prvom e gra ani donjome imurskog kraja mo i rješavati svoja prava branitelja u Domovinskom ratu, odnosno u esnika u N -u. Taj e Pododsjek primati zahtjeve

Gradona elnik (drugi slijeva) pozdravio je dolazak novih službi Ureda u Prelog za priznavanje statusa hrvatskoga ratnog vojnog invalida, vodit

Ulaz u zgradu Ureda nalazi se tik uz Dom kulture

e postupke i donositi rješenja za otvaranje obiteljskih domova, predškolskih ustanova, prava na zdravstveno neosiguranih osoba i drugo. bog ostvarivanja poreznih olakšica, zaposleni u inozemstvu mo i e u Prelogu dobiti potvrde o uzdržavanju i obiteljskom statusu, a invalidi e u preloškoj spostavi mo i dobiti dokumente potrebne za povlaštenu vožnju. Pododsjeku za gospodarstvo obavljat e se poslovi poput izdavanja rješenja o upisu u obrtni registar novih obrta, tu e se mo i obaviti upis u upisnik poljoprivrednih gospodarstava i drugo. preloškoj spostavi na tim e poslovima raditi šest službenika i jedan namještenik. Novozapošljavanja nije bilo, istaknuo je Branimir Posavec, predstojnik reda državne uprave u Me imurskoj županiji

na sve anosti uprili enoj povodom po etka rada novih pododsjeka. Dolazak novih službi reda u Prelog pozdravili su preloški gradona elnik Dragutin Glavina i predsjednik Gradskog vije a Ljubomir Kolarek. Gradona elnik Glavina obe ao je predstojniku Posavcu da e možda ve dogodine, a ako ne onda, svakako 2010. godine, preloška spostava reda državne uprave dobiti nove prostore u zgradi u Glavnoj 35, bivšem Domu umirovljenika, pred kojim je temeljita adaptacija i dogradnja, za što je Ministarstvo regionalnog razvoja obe alo 11 milijuna kuna. To je dobra vijest ne samo za djelatnike spostave ve i za žitelje donjome imurskog kraja jer e novi prostorni uvjeti omogu iti da se u Prelog dosele još neki pododsjeci. (D.Mihoci)

Nadica elaš i Dragica grebec, zastupnice SDP-a u Hrvatskom saboru, prošli tjedan osvrnule su se na teme koje je posljednjih dana odra ivao Sabor, s osvrtom na Me imurje. Najviše kritika bilo je oko akona o poljoprivrednom zemljištu za koji je Dragica grebec rekla da e imati iste posljedice kao privatizacija za vrijeme rata, a za akon o golf igralištima da legalizira praksu plja ke, ako se uzme u obzir da zakon omogu uje izvlaštenja 20 posto potrebne površine za izgradnju golf terena, bez da se vlasnika zemljišta pita želi li on to prodati ili ne. Dragica grebec to je nazvala korupcijom u zamjenu za donaciju tvrtke. Nadica elaš rekla je da se dogodilo niz presedana u donošenju prora una koji je u Sabor došao u fazi poluproizvoda, te da SDP nije dao ni jedan amandman. Nadica elaš govorila je i o tome kako je u prora unu tretirano Me imurje za

koje je ona izbrojila 36 milijuna kuna na nekoliko stavki, emu treba pribrojiti i sredstva iz decentraliziranih funkcija. d pojedina nih stavki, u državnom prora unu je sustav navodnjavanja sa 17 milijuna kuna, sustav odvodnje sa 7 milijuna kuna, Županijska bolnica s 5,8 milijuna kuna te nastavak inanciranja u 2010. i 2011. godini. Sredstva iz Fonda za regionalni razvoj s 2,6 milijuna kuna, uz nastavak inanciranja u 2010. i 2011. godini, zatim sredstva za ja anje iskalnog kapaciteta u iznosu od 2,013 milijuna i opremanje snovne škole Kotoriba s milijun kuna. Dragica grebec najviše je bojazni izrazila za posljedice koje e izazvati akon o poljoprivrednom zemljištu, posebice za one poljoprivrednike kojima su se uvelike zadužili i koji bi u slu aju mogu nosti povrata kredita mogli ostati bez svojih posjeda i ku a. (BM )

POGLAVARSTVO OP INE Selnica

Sufinancirat e denzitometriju

p ina Selnica u 2009. godini su inancirat e prehranu za polaznike Centra za odgoj i obrazovanje sa svog podru je, te isto tako su inancirati denzitometriju za 2009. godinu u iznosu od 2 tisu e kuna. prora un za 2009. godinu

p ina je uvrstila su inanciranje Vatrogasne zajednice Me imurske županije. Poglavari su prihva-

tili prijedloge mjesnih odbora za njihove programe u 2009. godini. - Tako e M Selnica dobiti 114 tisu a kuna, M Donji Koncov ak 57 tisu a kuna, M aveš ak 10 tisu a kuna, M Bukovec 23,5 tisu a kuna, M Prapor an 8 tisu a kuna, M Merhatovec 46 tisu a kuna i M ebanec 247 tisu a kuna. (sm)

KROZ ME I URJE

30. prosinca 2008.

TURISTI KA ZAJEDNICA Grada Preloga

Ivan Grade ak tre i put predsjednik Skupština Turisti ke zajednice Grada Preloga ponovno je na mandat od etiri godine za predsjednika Turisti ke zajednice izabrala vana Grade aka.

vo je njegov tre i mandat. programu i planu rada za idu e etiri godine novi - stari predsjednik istaknuo je ure enje 40 kilometara biciklisti kih staza na potezu od toka preko Draškovca prema Donjoj Dubravi. Staze e poslužiti u cilju ja anja i razvoja biciklisti kog turizma, za kojim vlada sve ve i interes. Staze e prije svega biti na korist doma im biciklistima. Biciklizam je u Prelogu posljednje dvije godine zna ajno osnažio, a grad je ak dobio i svoj biciklisti ki klub. azvoj turizma u Prelogu Grade ak prije svega vidi u ure enju “Marine”, a onda i izgradnji i ure enju toplica u Draškovcu. programu rada Turisti ke zajednice za idu u godinu zadržane su sve stare, dobro uhodane mani-

Svi nagra eni studenti

NAJSTUDENTI grada Preloga Tilen Pigac i Dijana Matja i

Ivan Grade ak ponovno predsjednik TZ-a Grada Preloga festacije od Sajma cvije a, do Dana kruha i Prosinca u Prelogu.

d novina, Turisti ka zajednica uvodi novu manifestaciju Dan jagoda. (D.Mihoci)

DJE JI VRTI “Fijolica” Prelog

Roditelji Ribicama kupili igra ke o i boži no novogodišnjih blagdana roditelji djece koja poha aju skupinu ibice u Dje jem vrti u “Fijolica” u Prelogu organizirali su radionice na kojima su izra ivali estitke. Njih su potom prodavali u preloškim tvrtkama i na taj na in prikupili oko 2.600 kuna. Novac su potrošili za kupnju igra aka i didakti ke opreme za skupinu ibice koju poha aju djeca u dobi od tri i etiri godine. - ula sam od roditelja iz drugih skupina za sli ne akcije pa sam na jednom roditeljskom sastanku iznijela tu injenicu i predložila da i mi poduzmemo nešto sli no. deja je prihva ena pa smo ubrzo svi prionuli poslu. držali smo nekoliko radionica, a oni koji nisu stigli na radionice estitke su izra ivali kod ku e. Neki roditelji angažirali su se oko prodaje, drugi oko kupnje igra aka, tako da smo, eto, svi sudjelovali u ovoj akciji. Drago mi je što smo se u takvo što upusti-

li, kazala nam je enata Švenda, majka djeteta koje polazi vrti u skupini ibice. Pregršt novih igra aka djeci je predala dobra vila koja ih je u utorak 23. prosinca posjetila u vrti u. Djevoj icama su se najviše dopala kolica za lutke, makar je pažnja mnogih bila na kuhinjskim ormari ima i lego kockama. De ke je ipak, mora se priznati, najviše fascinirao vlak i željezni ka pruga koju su krenuli sastavljati u tili as, zanemaruju i pritom i dobru vilu i doga aju prisutne roditelje. Ciki i veselju nije bilo kraja, a koliko su ih zaista razveselili darovi, vidjelo se u njihovim o ima koje su narasle i zablistale im su ugledale poklone. auzvrat su djeca roditeljima poklonila pjesme. Pjevali su o susu i Boži u, pjesme koje su ih nau ile tete Anica, da i Kristina. (D.Mihoci)

AKOVEC

Mladež HDZ-a u posjetu djeci Mladež DH -a Grada akovca posjetila je ovih dana Caritasov dnevni boravak djece u akovcu “Dr. Andrija Bogdan”, darivala šti enike prigodnim poklonima, s djecom provela vrijeme igraju i

se, te nazo ila svetoj misi. smjesi djece bili su odgovor na posjet. Voditeljica doma Katarina Hoblaj upoznala je goste s radom ustanove, te im zahvalila na posjetu. (j)

Najboljima i još 20 studenata nov ane nagrade Tilen Pigac, student 2. godine ekonomije iz Cirkovljana, i Dijana Matja i , studentica 3. godine ekonomije iz Hemuševca, najbolji su studenti u gradu Prelogu s prosjekom ocjena 5,0. Njihovu iznimnost Grad Prelog je nagradio nov anom nagradom po 2.500 kuna. Nagrade su primili na sve anom prijemu kod gradona elnika održanom u utorak 23. prosinca u Gradskoj vije nici. Pored njih, u skladu s odlukom Poglavarstva, nagrade su uru ene i studentima iji je prosjek ocjena ve i od 4,9. gradu je troje takvih studenata. vana Levati iz ehovca studentica je 2. godine izike, Dijana Blažeka iz ehovca studentica je 3. godine ekonomije, a Anamarija ežek iz Preloga studentica je Katoli ko - bogoslovnog fakulteta u akovu. Njih tri primile su nov anu nagradu po tisu u kuna. Na natje aj za izbor Najstudenta grada Preloga, koji je po prvi put raspisan ove godine, javilo se dvadeset studenata. Da bi mogli kan-

didirati se za ovu nagradu, morali su zadovoljiti osnovni uvjet, a taj je bio prosjek ocjena koji nije smio biti niži od 4,2. Grad je sve one koji su imali prosjek izme u 4,2 i 4,9 nagradio nov anom nagradom od 500 kuna. Nov anu nagradu primilo je sveukupno 22 studenata. Nagrade studenticama i studentima uru ili su gradona elnik Dragutin Glavina i predsjednik Gradskog vije a Ljubomir Kolarek. avno su obznanili da e grad Prelog i ubudu e skrbiti i nagra ivati svoje studente. Budu i da je ovo bila prva godina u kojoj se biralo najstudente te se nagra ivalo iznimne studente, kriteriji za to nisu bili do kraja razra eni, re eno je na skupu, i obznanjeno da e do idu e godine kriteriji biti ozbiljnije postavljeni. - Sretan sam što vas ima ovoliko iznimnih studenata. Vi ste naša nada i budu nost ovoga grada. va sredstva koja smo vam dali naš su najbolji ulog. estitam vam na postignu ima, poru io je gradona elnik, pozivaju i stu-

Tilen Pigac i Dijana Matja i najstudenti grada Preloga dente da razmisle o tome da nakon školovanja ostanu živjeti i raditi u Prelogu. - ni studenti kojima Grad pomaže školovanje, omogu uju i im realizaciju studentskih kredita, rekao je Glavina, oslobodit emo

POLITI ARI žele na itani Prelog

Smanjili, nekima ukinuli, lanarinu u Knjižnici Na prijedlog dogradona elnika Mladena Mezge, koji je usvojilo Gradsko poglavarstvo, Preložani e u idu oj godini pla ati manju lanarinu za Knjižnicu i itaonicu grada Preloga. mjesto 60 kuna, zaposleni e knjige posu ivati za 50 kuna, u enicima i studentima lanarina je prepolovljena pa sada iznosi 25 kuna, dok e nezaposleni i umirovljenici mo i besplatno posu ivati knjige. mjesto dosadašnjih stotinu kuna, obiteljska lanarina koštat e 75 kuna, s tim da više nema ograni enja u broju lanova obitelji koji za taj iznos mogu biti lanovi Knjižnice. Do sad je najviše 8 lanova iz jedne obitelji na obiteljsku iskaznicu moglo posu ivati knjige. Gradski oci u ovo vrijeme nadošle krize, makar kriza u nas vlada od 90-ih, namjeravaju pomo i gra anima da zadrže životni standard, ali istodobno žele približiti knjigu gra anima. ito politi ari žele na itani Prelog. pitno je, me utim, ho e li gra ani sada više itati.

Samo 315 lanova lanovi preloške Knjižnice i itaonice, koja ove godine obilježa-

va 105. godinu osnutka, godišnje u prosjeku pro itaju 34 knjige. Tako govori statistika. Najviše knjiga do sad, u ovoj godini, njih 79, pro itala je jedna itateljica, umirovljenica iz Preloga. Ti su podaci poznati budu i da se u Mjesecu hrvatske knjige lan koji je pro itao najviše knjiga nagra uje. Naravno, nagrada je dobro štivo. Preloška knjižnica ne može se pohvaliti s velikim brojem lanova. Trenutno ih je 315, što je bezna ajna brojka ako se zna da u samom Prelogu živi oko 4 tisu e stanovnika, a u prigradskim naseljima jednako toliko. Možda baš ove nove, niže cijene lanarine potaknu gra ane na u lanjenje u prelošku Knjižnicu koja se može pohvaliti lijepim knjižnim fondom, a i ve om dostupnoš u knjiga negoli je to, primjerice, u akove koj knjižnici, razlog ega je jasan. a one koji nisu upu eni, preloška knjižnica nalazi se u stambeno - poslovnoj zgradi Glavna 5 na prvom katu. vo isti emo jer i sami zaposlenici preloške knjižnice mole da naglasimo tu injenicu jer navodno još mnogo gra ana zapravo ni ne

zna gdje Knjižnica djeluje, što zaista za u uje.

Ljubi i, krimi i i chick-lit preloškoj knjižnici esto se posu uju knjige o ure enju oku nice, vrtu i cvije u i kuharice. Takve knjige, zajedno s ljubi ima i krimi ima, najradije posu uju umirovljenici. Preloški osnovnoškolci ne itaju ništa osim lektire. itatelji vole i knjige o zdravlju, a puno se posu uju i dje je knjige slikovnice i sli no. zbudljive knjige koje podižu adrenalin u Prelogu najviše vole mladi, poglavito srednjoškolci. Me u pregršt knjiga oni biraju horore, knjige o vampirima, nadnaravnom i okultnom. Mlade žene vole tzv. chick-lit literaturu, knjige tipa popularne serije Seks i grad. Vrlo su popularne knjige o seksu, kao i one o samopomo i. ita se i stru na literatura, no to ovisi o sezoni. Knjige naj eš e biraju po preporuci ili knjižni arke ili prijatelja, a u ve ini biraju ih prema top listama naj itanijih knjiga koje se objavljuju u medijima. (D.Mihoci)

pla anja velikog dijela kredita. Studentima je estitao i predsjednik Gradskog vije a pozivaju i ih da uživaju u svojim studentskim danima. (D.Mihoci)

OP INSKO VIJE E Vratišinec

Najviši prora un do sad

nato brojnim poteško ama i kašnjenjima u dozna avanju novca, p ina Vratišinec je u 2008. godini ostvarila najbolji prora un do sada. stina, on je rebalansom smanjen, ali je njegov iznos od 3,418.000 kuna do sad najviši. snaženi njegovim ostvarenjem, op inski vije nici ve inom glasova na svojoj sjednici, održanoj 22. prosinca, izglasovali su i projekciju prora una za 2009. godinu u visini od 6,000.000 kuna, za 2010. u iznosu od 5,500.000 milijuna kuna, te za 2011. u iznosu od 5,640.000 kuna. Vije e je donijelo i programe održavanja komunalne infrastrukture, njezinu izgradnju, program potreba u kulturi i sportu te za socijalne potrebe. Na svršetku godine Vije e je odlu ilo da se na godinu kre e u sanaciju domova kulture u Vratišincu i Gornjem Kraljevcu. Poslove deratizacije

p ina i dalje povjerava Bio institutu. (S. Mesari )

30. prosinca 2008.

DOBRO JE ZNATI

30. prosinca 2008.

KROZ ME I URJE

30. prosinca 2008.

OP INA DOMAŠINEC u 2008. potpore iz prora una

SVETI JURAJ na Bregu dobio novo sjedište uprave

Op ina preselila u stari “farof” Na prigodnoj sve anosti u Svetom urju na Bregu u subotu su na korištenje predane preure ene prostorije starog “farofa” (župnog dvora), kojima se od ponedjeljka službeno služi

p inska uprava, te više udruga s podru ja op ine (K D, druga umirovljenika, Caritas...).

bnova i opremanje prostorija s vanjskim ure enjem stajalo je oko 2 milijuna kuna, a u inanciranju su sudjelovali

p ina Sveti uraj na Bregu, Me imurka županija i Ministarstvo kulture. p inskoj na elnici Dragici Vugrinec klju-

eve obnovljenog “farofa” predao je pre asni van Kozjak, doma i župnik, a blagoslovio monsinjor osip Mrzljak, varaždinski biskup, koji je izrazio zadovoljstvo što e “stari farof” služiti u dobre svrhe, istina, sada lijepo ure en, te rekao kako bi lijepo bilo da se uskoro na emo i u obnovljenoj župnoj crkvi. - Trobojnu vrpcu prerezali su župan osip Posavec i na elnica Dragica Vugrinec, koja je rekla kako zgrada još nije do kraja iskorištena. njezinim podrumima na elnica namjerava urediti najljepši me imurski, ako ne i hrvatski,

Na kraju godine kupuju zemlju za proširenje groblja

d o ekivanih gotovo 1,4 milijuna kuna kapitalnih pomo i iz državnog prora una u ovoj godini op ina Domašinec nije dobila ni kunu. - Nama nije poznato jesu li naši zahtjevi, prijave na raspisane natje aje od strane ministarstava, pozitivno riješeni ili ne. vo do danas (utorak, 23. prosinca, op. a.) nisam znao ho emo li dobiti o ekivana sredstva iz Ministarstva poljoprivrede za cestu, spoj Vrtne ulice i Poslovnoga centra. utros su me pozvali na potpisivanje ugovora pa se možemo nadati da emo od države primiti 282 tisu e kuna. Ali ne u ovoj, ve u idu oj godini, kazao je na elnik Dragutin Lisjak na sjednici p inskog vije a na kojoj su prihva ene jedine ovogodišnje izmjene i dopune prora una koji je ostvaren u iznosu od 3,3 milijuna kuna.

prezni u planiranju, u p ini su za 2009. godinu predvidjeli prora un u iznosu od 4,3 milijuna kuna. Nadaju se da e dobiti pola milijuna kuna pomo i iz državnog prora una i 140 tisu a iz županijskog prora una.

drugama koje djeluju u op ini u 2009. namijenjene su 84 tisu e kuna. Najviše novca, 35 tisu a, bit e dano DVD-u Domašinec. Po 15 tisu a primit e DVD Tur iš e i K D Domašinec, umirovljenici i mažoretkinje primit e po 3 tisu e kuna, udruga korisnika beži nih sustava 3.500 kuna, K Kvitrovec Maškori 2.500 kuna, a K Lafra iz Tur iš a 2 tisu e kuna. azlika od 5 tisu a bit e podijeljena po potrebi. Sportskim društvima pripast e 44 tisu e prora unskih kuna. Najviše, 24 tisu e kuna, dobit e NK Dinamo iz Domašinca, NK Borac primit e 12 tisu a, Školski sportski klub, Š Bjelka iz Domašinca i S ibica iz Tur iš a po 2 tisu e kuna. Na sjednici p inskog vije a donesena je odluka o kupnji zemljišta, dvije parcele od po 207 hv za potrebe proširenja groblja. Vlasnicima e biti ispla eno 10 eura za hv. Potreba za proširenjem groblja je ogromna jer je slobodno još svega desetak parcela, što e eventualno zadovoljiti potrebe u idu ih godinu dana, to više ako se zna da u op ini godišnje umire od 20 do 25 gra ana. (D.Mihoci)

Rezanje trobojne vrpce i ulaz u “novu Op inu”

Doga aje je došlo vidjeti puno ljudi

vinski podrum u kojem e se mo i održavati degustacije i promocije me imurskih vina. Me u uzvanicima bio je i prvi me imurski župan Marijan amuš ak, te predstavnici Me imurske županije, školska ravnateljica elena Ha ek, kao i op inski vije nici

te poglavari. vo je bio najljepši mogu i završetak godine u kojoj je op ina “krvarila”. Srušena je crkva, tu a je uništila poljodjelstvo, vode prometnice, a vukli su se i problemi koje je stvorila prošla vlast, odnosno tajnica i na elnici. (S. Mesari )

Na elnik Dragutin Lisjak vije nicima je dao poklone i uputio estitke na kraju zasjedanja ovog saziva Vije a

GODIŠNJA SKUPŠTINA udruge “Prijatelji”

Donesena odluka o preuzimanju svih pasa s Poleva druga “Prijatelji” iz akovca donijela je na svojoj redovnoj skupštini jednoglasnu odluku da e prihvatiti sve životnije bez doma, a rije je o tridesetak pasa i desetak ma aka udruge “Mekih šapica” iz Puš ina. Kako je poznato, udruga “Meke šapice” imala je sklonište za pse na Polevama na bivšoj šudrani, no dobila je zahtjev za iseljenje skloništa pa se psi moraju iseliti. druga “Meke šapice” potom je od udruge “Prijatelji” zatražila da prihvati sve njihove pse, o emu je donesena odluka na skupštini udruge “Prijatelji”. Na taj su na in psi i ma ke s Poleva ostali na ulici, no i našli svoj novi dom u azilu za životinje na akove kom trokutu, gdje udruga “Prijatelji” ima svoj azil, dakako, ukoliko udruga “Meke šapice” tako odlu i. Skrb za pse i ma ke lutalice koje su napustili ljudi nešto je što je postalo civilizacijska tekovina u uropi ve duže vrijeme, a naš akon o dobrobiti životinja propisuje visoke kazne za sve one koji na loš na in postupaju sa životinjama. ako se akon još ne provodi u punoj mjeri, on je za životinje donio dosta dobroga. Postupanje prema životinjama na lijep na in još je uvijek kamen spoticanja. Tako, na primjer,

neki stanari pojedinih zgrada u akovcu ne dozvoljavaju hranjenje napuštenih ma aka od strane lanova udruga za zaštitu životnija. To je dovelo do toga, vjerovali ili ne, da je me imurska policija dva dana držala stražu za vrijeme jednoga takvog hranjenja lutaju ih ma aka u akovcu, prvi dan u policijskim odorama, a drugi dan tu su se našla dva inspektora u civilu. Kako je poznato, udruga “Prijatelji” ve je jednom, u suradnji s njema kim partnerima, preuzela brigu o zapuštenim psima iz skloništa za pse u Benkovcu. Tako je bolesna kujica Blanca, koja je stigla iz adra, izlije ena i udomljena u Švicarskoj, a veliki Newfunlander Aslan izlije en pa udomljen u Njema koj, Pas Šarko koji je stigao u azil u akovcu razderane kože udomljen je u Njema koj, a pas en kojemu su se vlasnici razveli i on odjednom više nije bio potreban obitelji udomljen je u Donjoj Dubravi. Na skupštini udruge “Prijatelji”, koja je održana u utorak 16. prosinca u ka i u “Nino” u akovcu, kooptirano je nekoliko novih lanova u vodstvo udruge, umjesto manje aktivnih. Prema izvješ u o radu koje je podnijela predsjednica udruge Ljiljana ebi Drvar, u azilu u akovcu trenutno boravi oko 300 životinja, a

dijelom i malih štenaca koje su ljudi napustili. Životinje su stigle u azil iz cijele županije. Problem je nahraniti i urediti 300 životinja, u emu pomažu mnogi donatori, posebno mesoprera iva i, na emu im udruga posebno zahvaljuje. a tako velik broj pasa brine se nekoliko lanova udruge, briga je tolika kao da se ima farma od dvadeset i više krava. Psi u azilu dobivaju svaki dan kuhanu hranu, a o hranjenju brinu dva stalno zaposlena radnika, jedan ujutro, a drugi popodne. Sredstva za pla anje

naknade radnicima teško se nabavljaju donacijama. Drugi najve i trošak udruge jesu veterinarske usluge, koje postaju sve ve e jer je rije o doista velikom broju pasa. kupno za funkcioniranje pogona azila mjese no treba preko 20.000 kuna, jer samo veterinarske usluge do u gotovo polovicu od tog iznosa. drugu “Prijatelji” pomaže Grad akovec i Me imurska županija, no sredstva nisu dovoljna, pa se lanovi udruge snalaze raznim donacijama. ( . Šimunko)

SJEDNICA Poglavarstva op ine Nedeliš e

Realizirano svih devet projekata Plana zelenog djelovanja ponedjeljak 22. prosinca na sjednici p inskog poglavarstva op ine Nedeliš e lanovi Poglavarstva usvojili su završna izvješ a o izvršenju projekata po Planu zelenog djelovanja za 2008. godinu. Svih devet ugovorenih projekata izme u provoditelja programa i p ine Nedeliš e realizirano je. Projekte su proveli vlastitim djelovanjem Turisti ka zajednica op ine Nedeliš e, vije a mjesnih odbora Macinec, Gornji Kuršanec, Gornji Hraš an, re an i Trnovec, Dobrovoljno vatrogasno društvo Dunjkovec i Gljivarsko društvo “Smr ak”, uz inancijsku pomo

p ine. provo enju pojedinih programa sudjelovali su i zaposlenici pravnog odjela za komunalnu djelatnost i gospodarstvo. z to, na sjednici je zaklju eno da se Lova kom društvu “Srnjak” Macinec odobri tri tisu e kuna za pošumljavanje dijela zemljišta kod vodocrpilišta Nedeliš e. Tako er je prihva en zaklju ak o raspodjeli pomo i za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda. Štete na poljoprivrednim kulturama, koje se procjenjuju na iznos od 6,2 milijuna kuna, prijavilo je 227 ošte enika. dlukom Vlade epublike Hrvatske za nastale štete na podru ju op ine Nedeliš e dozna eno je svega nešto više od 200 tisu a kuna. Najmanji

Na sjednici je prihva en zaklju ak o raspodjeli pomo i za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda iznos naknade po prijavama iznosi tek 14,35 kuna, dok je najviši 16 i pol tisu a kuna. Na sjednici je razmatran zahtjev vezan uz inicijativu gra ana romskog naselja Parag da se postoje em naselju Parag promijeni naziv u Trnovec. Naziv naselja Parag utvr en je odlukom p inskog vije a prilikom formiranja samostalnog naselja i Mjesnog odbora Parag i njegovog izdvajanja iz naselja Trnovec. Stoga je zaklju eno kako nema potrebe za vra anjem imena jer bi to bilo u suprotnosti s usvojenom odlukom i ciljem osamostaljenja Paraga kao jedanaestoga samostalnog Mjesnog odbora unutar podru ja op ine Nedeliš e. (H. e ar)

KROZ ME I URJE

30. prosinca 2008.

IN MEMORIAM

ODRĹ˝AN OKRUGLI STOL na temu obrazovanja i prava Roma

Preminuo me imurski pisac Augustin Lesjak Alkap

Ĺ˝eljko Balog: U ĹĄkolama se doga aju stravi ne stvari

subotu 20. prosinca preminuo je Augustin Lesjak Alkap, me imurski pisac ili, kako ga u rodnom selu Pribislavec zovu, â&#x20AC;&#x153;prislavski KrleĹžaâ&#x20AC;?. oĹĄ nedavno smo o njemu govorili, po etkom studenog, kada su na Maloj sceni Centra za kulturu predstavljene tri nove knjige iz ciklusa Biblioteke nsula. edna od njih bio je putopis Augustina Lesjaka. Augustin Lesjak ro en je 1. sije nja 1945. godine u Pribislavcu gdje je i Ĺživio. KnjiĹževni prvijenac â&#x20AC;&#x153; apisi staroga skoporitjaka iz Pupina selaâ&#x20AC;? predstavio je u velja i 2005. godine. Alkapovi â&#x20AC;&#x153; apisi staroga skoporitjaka iz Pupina selaâ&#x20AC;? zapravo su kronike druĹĄtvenih, politi kih, kulturnih, gospodarskih i drugih zbivanja u Pribislavcu koje nerijetko prelaze u satiru, a u svemu tome, naravno, ne ostaje posve objektivan jer i sam sudjeluje u njima. pak, zapisi su nastali ĹĄto iz ljubavi, ĹĄto iz brige za svoje selo, ali nikad iz jala. Tri godine kasnije red je doĹĄao i na putopis â&#x20AC;&#x153; prosti mi, Pauloâ&#x20AC;?. knjizi je opisao svoje du-

hovno i literarno hodo aĹĄ e po uropi kroz 25 malenih pri ica. toku svojih puteĹĄestija preĹĄao je 7777 kilometara urope i ovoga naĹĄeg â&#x20AC;&#x153;neeuropskog dijelaâ&#x20AC;?. Alkap je bio dugogodiĹĄnji lan Kulturno - umjetni kog druĹĄtva â&#x20AC;&#x153;KaĹĄtelâ&#x20AC;? iz Pribislavca, gdje je bio voditelj dramske sekcije za koju je napisao predstavu â&#x20AC;&#x153; a un bez kr maraâ&#x20AC;?. sim pisanjem, bavio se lovom, bio je rekreativni tenisa , a u mladosti i nogometaĹĄ. (h)

VIJE E OP INE Ĺ enkovec

Predblagdanske trzavice za kraj ako se mislilo kako e posljednja sjednica Vije a op ine Ĺ enkovec prote i u predblagdanskom ozra ju, do trzavica je ipak doĹĄlo, i to ve na drugoj to ki dnevnog reda, odnosno predlaganju lanova Ĺ kolskog odbora snovne ĹĄkole Ĺ enkovec. PredloĹženi su Miljenko Topli nec, predsjednik Vije a, Mladen Mohari , na elnik, i Vladimir KalĹĄan. Na ove prijedloge vije nik latko rep imao je primjedbe, pa je tako po njemu to neprimjereno jer KalĹĄanova supruga radi u ĹĄkoli, kao i Topli ancova k i, dok je na elnik i ovako prezaposlen. No na kraju ipak je nadglasan pa se prijedlog takav kakav je proslje uje Ĺ˝upaniji na razmatranje. Kod raskida ugovora s koncesionarom â&#x20AC;&#x153;dimnja arskim obrtom FiĹĄterâ&#x20AC;? i biranja novog koncesionara pak je sporno, tvrdi vije nik Vladimir Trstenjak, to ĹĄto se radi o bratu na elnika Mladena Mohari a. Na ĹĄto je isti tek slijegnuo ramenima i kazao kako je njegov brat jedini dao ponudu za iĹĄ enje snijega. Povuci potegni rasprava se i ovdje razvila, a da je sve joĹĄ jednom zavrĹĄilo u korist pozicije i prihva anja ponude. a kraj godine donesen je i prora un op ine Ĺ enkovec za 2009. u iznosu 12,881.500 kuna, te drugi rebalans prora una op ine Ĺ enkovec u iznosu 6,276.000 kuna.

Ve po drugi put na Vije u se pojavio prijedlog pove anja ekonomske cijene Dje jeg vrti a â&#x20AC;&#x153;Vrap i â&#x20AC;? po kojem bi se usluga jaslica pove ala za 280 kuna po djetetu i 150 kuna za vrti , pri emu bi p ina u sufinanciranju sudjelovala s 50 posto. No, roditelji ipak mogu odahnuti (barem do skoraĹĄnjih izbora) jer odluka nije proĹĄla. Tek je prihva en prora un vrti a za idu u godinu u visini 1,436.300 kuna. Prihva en je i sporazum s op inom Sv. uraj na Bregu o koriĹĄtenju njihovog groblja, tako sada Ĺžitelji Ĺ enkovca mogu nastaviti groblje i mrtva nicu koristiti pod istim uvjetima kao i Ĺžitelji svih naselja u sklopu op ine Sv. uraj na Bregu. Ĺ enkovec e sufinancirati 10.500 kuna godiĹĄnje troĹĄkove vezane uz redovno poslovanje groblja, te sve investicije u visini 8 posto. Na temelju troĹĄkova obra una za protekle tri godine Ĺ enkovec podmiruje iznos neĹĄto manje od 70.000 kuna. a kraj dobra vijest za umirovljenike. Vije e je donijelo odluku po kojoj e se iznos od 10.000 kuna raspodijeliti najugroĹženijim umirovljenicima Ĺ enkovca. dlu eno je tek da se radi o onim penzionerima ija mirovina ne prelazi 1.000 kuna. Koliko takvih umirovljenika ima, prosudit e Socijalno vije e. (mn)

Ni posljednja ovogodiĹĄnja sjednica Vije a op ine Ĺ enkovec nije proĹĄla bez trzavica

Pribislavcu je u ponedjeljak 22. prosinca odrĹžan okrugli stol o poloĹžaju oma i romske nacionalne manjine, s posebnim osvrtom na obrazovanje. krugli stol organizirao je Ĺ˝eljko Balog, predsjednik Vije a romske nacionalne manjine, a nazo ni su bili predstavnici hrvatskih institucija koje brinu o nacionalnim manjinama te doma i predstavnici oma. Na Ĺžalost, na okruglom stolu nije bilo predstavnika svih romskih udruga, tako da se nije uo i njihov glas. Govore i o obrazovanju u enika, Ĺ˝eljko Balog je iznio niz podataka prema kojima mali omi idu u odvojene razrede te naveo da su najve i krivci za slabo obrazovanje oma upravo romski pomaga i u osnovnim ĹĄkolama. n je naveo neke drasti ne slu ajeve, kao ĹĄto je slu aj u rehovici gdje je navodno ĹĄkolski pomaga istukao jednog u enika. poduĹžem govoru Ĺ˝eljko Balog je od ostalih sudionika kruglog stola zatraĹžio da se romskim pomaga ima u osnovnim ĹĄkolama ne produĹže ugovori o radu, a posebno se okomio na osipa Baloga i lvisa Kralja, uz viĹĄe optuĹžbi.

n je uz ostalo rekao: - ĹĄkolama se doga aju stravi ne stvari, organizirat u mirne prosvjede i druge akcije. omski razredi odvojeni su i, osim toga, zaĹĄto su konkretno u Pribislavcu romski razredi ozna eni slovom 1.c, 2.c, 3.c i tako dalje, kao da se Ĺželi re i ciganski razred. omski pomaga i u ĹĄkolama ne pomaĹžu u enicima nego ravnateljima ĹĄkola da zataĹĄkavaju slu ajeve, te stoga smatram da im ne treba produĹživati ugovore o radu. Diskusiju Ĺ˝eljka Baloga poduprlo je nekoliko nazo nih oma, kao i pojedini u enici omi, iako njih na politi kim skupovima ne bi trebalo biti, a uz iznoĹĄenje promjera i pojedinih postupaka

nastavnika i romskih pomaga a prema u enicima omima. avnatelj prave za nacionalne manjine Mirko Markovi , koja djeluje pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i ĹĄporta, u svojoj je diskusiji naveo cjelokupan odnos zajednice prema romskoj nacionalnoj manjini, kako bi istaknuo vrijeme u kojem se nalazimo i pobrojio ĹĄto je do sada poduzeto. n je uz ostalo rekao da kod romske nacionalne manjine ima niz problema u obrazovanju, te da je samo obrazovanje dugotrajan proces.

n je zapitao: - Kako je u iteljima koji svaĹĄta doĹžive u nastavi, te naveo da hrvatski zakon ne moĹže prisiliti onoga koji ima petnaest godina da ide u osnovnu ĹĄkolu. Problem je, naravno, u tome ĹĄto neka romska djeca krenu kasnije u osnovnu ĹĄkolu i onda je ne zavrĹĄe. atim, a, b i c razredi uobi ajeni su u ĹĄkolama, a isti razredi nisu tu zbog toga jer je netko om ve zbog toga ĹĄto su mali omi smjeĹĄteni u skupinu koja ne zna hrvatski. n je obe ao da e od po etka idu e godine obi i svaku ĹĄkolu u Me imurju gdje ima problema, te e suo iti odgovorne sa zapaĹžanjima. Pravo je pitanje kako pomo i sad, dok mali omi ne znaju hrvatski, te najavio pomalo ekskluzivnu vijest da e mali omi uskoro u predĹĄkolski odgoj u vrti e sa svom ostalom djecom i taj e boravak sufinancirati Vlada epublike Hrvatske. Nakon toga viĹĄe ne e trebati romski pomaga i, no to e se procijeniti, rekao je on. n je tako er skrenuo paĹžnju na to da postoji put kako se neki problem moĹže rijeĹĄiti. Najprije treba ispoĹĄtovati proceduru, a to zna i da treba i i najprije ravnatelju. Sad se doga a da problem najprije zavrĹĄi u medijima, koji ga onda prenapuĹĄu i na kraju se ne rijeĹĄi niĹĄta. medije s nekim uo enim problemom treba i i kad su iscrpljene sve druge mogu nosti, rekao je Markovi , te naglasio da

Mirko Markovi , Uprava za nacionalne manjine: - Organizirat emo sustav ĹĄkolstva tako da sva romska djeca budu obuhva ena vrti ima kako bi nau ila hrvatski

Tin Gazivoda, Centar za ljudska prava (prvi zdesna): - Ne moĹže se zbog pojedina nog slu aja suspendirati cijeli institut koji se pokazao dobrim, mislim na romske pomaga e u osnovnim ĹĄkolama

Saborski zastupnik Nazif Memedi: - Ako je sve to no ĹĄto je re eno, zaĹĄto su me imurske romske udruge ĹĄutjele ĹĄest godina? su zadnjih godina postignuti znati napredci u obrazovanju oma. Tako su za sve ome koji zavrĹĄe osnovnu ĹĄkolu i Ĺžele u srednju ĹĄkolu osigurane stipendije i u eni ki domovi ako je potrebno, a isto tako i na akultetima. No treba vremena da procesi zaĹžive, rekao je on, te naveo da trenutno u Hrvatskoj ak 262 u enika oma dobiva stipendije i polazi srednju ĹĄkolu ili studira.

ni omi koji ne zavrĹĄe osnovne ĹĄkole trebali bi u posebne ustanove, tako je u drugim zemljama, no Hrvatska nije usvojila takav zakon, pa to otpada. NaĹĄ novi zakon o ĹĄkolstvu, me utim, obvezuje sve osnovne ĹĄkole da se prilagode, no to se ne moĹže rijeĹĄiti preko no i, a velika je odgovornost i na roditeljima omima. n je zapitao ija je odgovornost ako u enik om upisuje prvi razred s dvanaest godina. Na kraju, napomenuo je da je obiĹĄao mnogo ĹĄkola u Me imurju i nije zapazio izrazite probleme. pravo suprotno, Me imurje je u prednosti pred drugim Ĺžupanijama kad je rije o rjeĹĄavanju problema oma, no to je proces. Na kraju je zapitao Ĺ˝eljka Baloga: - aĹĄto ste ĹĄutjeli ĹĄest godina, zaĹĄto sad kaĹžete da ima problema, ako ih ima, to emo rijeĹĄiti, no na na in da se utvrde to ne injenice, ako treba i uz pomo inspekcija i prosvjetnih vlasti. Saborski zastupnik romske nacionalne manjine Nazi Memedi zapitao je: - Ako je sve ovo to no ĹĄto iznosite, zaĹĄto su ĹĄutjele me imurske romske udruge, gdje su bili ravnatelji ĹĄkola. Nakon blagdana posjetit emo sve ĹĄkole i razgovarati s ravnateljima i romskim pomaga ima. aĹĄto na ovom sastanku nema predstavnika romskih udruga i zaĹĄto nema lokalnih vije a romske nacionalne manjine? a sada su se romski pomaga i pokazali dobrim potezom, ne Ĺželimo ruĹĄiti ono ĹĄto je

UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH Me imurske Ĺžupanije

Djeci podijelili darove druga gluhih i nagluhih Me imurske Ĺžupanije i ove je godine organizirala podjelu dje jih darova za djecu svojih lanova. Podjela je odrĹžana u prostorijama druge gdje je darove primilo 21 dijete. - Danas vas ne u gnjaviti s izvjeĹĄ em o radu udruge jer znam da jedva ekate primiti darove koje smo vam pripremili zahvaljuju i dobroti naĹĄih donatora, me u kojima su akove ki mlinovi, Gradsko druĹĄtvo Crvenog kriĹža akovec,

Me imurje bidra, Me imurske vode i akove ka tvrtka Team. Dakako, ovim poklonima doprinijela je i naĹĄa druga. Ĺ˝elim zahvaliti donatorima na razumijevanju i pomo i, a gradovima, op inama i Ĺžupaniji na financijskoj podrĹĄci naĹĄeg djelovanja. Posebna hvala svim naĹĄim lanovima i volonterima, kazao je u svom obra anju okupljenima Tomislav LogoĹžar, predsjednik druge, upu uju i pritom boĹži no novogodiĹĄnju estitku. (D.M.; .V.)

dobro. Ako postoje odvojeni razredi, onda treba vidjeti zaĹĄto je tako, a ne unaprijed optuĹživati, rekao je uz ostalo Nazi Memedi. Na to je Ĺ˝eljko Balog rekao da e zbog problema koji se doga aju podnijeti ostavku jer ga pritiĹĄ u sa svih strana, te ponovno naveo pojedina ne slu ajeve. n je uz ostalo rekao da pravobraniteljica za djecu samo uva svoju otelju, da je navodno osip Balog pretukao neku Ĺženu, da su ĹĄkolski romski pomaga i zaĹĄti eni kao li ki medvjedi i drugo. diskusiju se uklju io i Tin Gazivoda iz Centra za ljudska prava, rekavĹĄi da ne treba zbog pojedinih slu ajeva koji su se dogodili ili se mogu dogoditi uniĹĄtiti cijeli jedan institut romskih pomaga a, jer su se u svim drĹžavama gdje postoje pokazali dobrim na inom za socijalizaciju oma, te naveo primjer talije kao pozitivan primjer.

n je veoma dobrim potezom ocijenio najavu Ministarstva prosvjete da e se i i u vrti ki obuhvat sve romske djece na organiziran na in, a ne kao do sada. Nacionalni program za ome je dobar, mnogo se postiglo, a neke zemlje ga nemaju. - Ako ima problema u Ĺ Pribislavec, a tvrdite da ih ima, ne treba zbog toga ruĹĄiti cijeli jedan institut romskih pomaga a koji su se pokazali korisnima, rekao je uz ostalo Tin Gazivoda. Govore i o odvojenim razredima, on je citirao odluku stavnog suda H u kojoj se kaĹže da su odvojeni razredi dozvoljeni ako djeca ne znaju hrvatski, no nisu dozvoljeni u viĹĄim razredima.

ekuje se da e na temelju zaklju aka s ovoga okruglog stola prosvjetne vlasti i inspektori posjetiti osnovne ĹĄkole gdje su navodno uo eni problemi. ( . Ĺ imunko)

KROZ ME I URJE

30. prosinca 2008.

13 OP INA DEKANOVEC u 2008. profitirala

Do ek nove 2009. godine

akovec na Trgu Republike uz grupu â&#x20AC;&#x153;Barokâ&#x20AC;? Sve ani do ek Nove godine u akovcu zavrĹĄnica je i kulminacija programa adventa u akovcu obiljeĹženog nizom kulturnih i zabavnih sadrĹžaja. Do ek Nove godine slavi se diljem svijeta, esto na gradskim trgovima, pa e tako i Turisti ka zajednica Grada akovca po 3. put organizirati do ek na Trgu epublike. a sve koji se odlu e ondje provesti do ek organiziran je cjelove ernji koncert varaĹždinske grupe â&#x20AC;&#x153;Barokâ&#x20AC;? koji e svirkom zabavljati od 22 pa sve do 2 ili 3 ujutro.

sim toga, posjetitelji e se mo i smjestiti pod grijani ugostiteljski ĹĄator i uĹživati u bogatoj gastronomskoj ponudi. Nezaobilazni su svake godine estitka gradona elnika i tradicionalan vatromet u pono . svi akove ki kafi i i no ni barovi organiziraju do ek Nove 2009. godine uglavnom bez konzumacije i rezervacije, ali e se lokali puniti do kad se ispune kapaciteti.

Tradicionalan do ek na Prilo kom placu Prelog â&#x20AC;&#x201C; skladu s tradicijom,

Grad Prelog i ove godine prire uje do ek Nove na otvorenom na prostoru preloĹĄke trĹžnice. Gra ani se mogu nadati kuhanom vinu i vatrometu, te novogodiĹĄnjoj estitki gradona elnika te, dakako, svirci uĹživo. preloĹĄki restorani, kafi i, no ni barovi, kao i nedavno otvoreni klub organiziraju do ek u svojim lokalima.

vatrometom, a sve e se zasladiti besplatnim kuhanim vinom i ajem. Toplicama Sveti Martin tako er moĹžete do ekati Novu 2009. godinu u leĹžernijem stilu, uz bazene, kao i sva tri njihova restorana. (sm)

Ĺ trigov ani s valcerom u bolju godinu

Gradsko poglavarstvo za svoje gra ane organizira do ek Nove godine na otvorenom. Po etak slavlja zakazan je za 21 sat, kada e zapo eti svirka grupe â&#x20AC;&#x153;Posljednja ĹĄansaâ&#x20AC;? s ijim e se zvucima u i u novo ljeto.

ni koji do u na priredbu dobit e kuhano vino i aj te mo i zaplesati na gradskom trgu. (sm)

Turisti ka zajednica op ine Ĺ trigova organizira do ek Nove 2009. godine na otvorenom u srediĹĄtu Ĺ trigove. Program e zapo eti u 22 sata, kad e glazbala u ruke uzeti grupa â&#x20AC;&#x153;Novi svijetâ&#x20AC;? i u pono sve nazo ne uvesti u sretniju i bolju novu godinu. Mikec je pripremio bogatu tombolu, a njegovi vrijedni lanovi pak kuhano vino, aj i medice. Pono i ulazak u Novu po prvi put e ozna iti vatromet. (sm)

Uz vatromet i vino u Sv. Martinu na Muri

U Gori anu prvi put na otvorenom

Do ek Nove 2009. godine za svoje gra ane i njihove goste u Svetom Martin na Muri organizira op inska Turisti ka zajednica. Program e se odvijati na Trgu svetog Martina, a zapo et e u 22 sata. Pola no i bit e ozna eno velikim

p ina e ove godine organizirati do ek Nove godine na otvorenom u centru Gori ana. ako detalji joĹĄ nisu poznati, na sjednici je dogovoreno da e se za tu prigodu angaĹžirati bend, a svi koji odlu e novogodiĹĄnju no do ekati u Gori anu

Mursko SrediĹĄ e u novu godinu s Posljednjom ĹĄansom

mogu o ekivati raznovrstan program i, dakako, vatromet. Po prvi put bit e uprili en izbor najljepĹĄe oki ene ku e.

Hotel â&#x20AC;&#x153;Kraljâ&#x20AC;? i u â&#x20AC;&#x153;Vahtiâ&#x20AC;? u Donjem Kraljevcu Donjem Kraljevcu do ek Nove godine bit e organiziran u dva ugostiteljska objekta. hotelu â&#x20AC;&#x153;Kraljâ&#x20AC;? koji moĹže primiti 130 gostiju bit e posluĹžena ekskluzivna hrana i pi e, a do ek stoji 250 kuna i joĹĄ ima manji broj slobodnih mjesta. estoran i kafi â&#x20AC;&#x153;Vahtaâ&#x20AC;? tako er e organizirati do ek Nove godine za svoje goste. Cijene za sada nisu poznate, no ne e biti previsoke.

VaraĹždinsko novogodiĹĄnje slavlje na â&#x20AC;&#x153;Banus placuâ&#x20AC;? Grad VaraĹždin ulazi u Novu 2009. godinu na tradicionalan sportsko - zabavni na in. Ve je dugogodiĹĄnja tradicija novogodiĹĄnja varaĹždinska utrka ulicama grada, dok e se ove godine do ek sa srediĹĄnjeg gradskog trga zbog radova preseliti na popularni â&#x20AC;&#x153;Banus placâ&#x20AC;?. Glazbeno - zabavni program zapo inje u 22 h, uz svirku doma e grupe â&#x20AC;&#x153;Vizijaâ&#x20AC;?. (dz)

AKOVE KI MLINOVI predstavili svoju monografiju

Kao kora kruha i pljeva zrnja poduze u akove ki mlinovi pred BoĹži je sve ano promovirana â&#x20AC;&#x153;Monografija akove ki mlinovi 1893. - 2008.â&#x20AC;?, iji je autor osip rep iz akovca. Na 250 stranica slovima i otografijama prezentirana je povijest poduze a koje danas spada u red vode ih u Me imurju i Hrvatskoj kada je u pitanju mlinarsko - pekarska proizvodnja.

knjizi su govorili Stjepan Varga, direktor akove kih mlinova, sam autor osip rep, te recenzenti dr. sc. Stjepan Hranjec i dipl. ing. oran Ĺ te ulj. Knjigu ukratko moĹžda naj-

bolje opisuje recenzent dr. Stjepan Hranjec: - MoĹže se re i da je ona kao kora kruha i pljeva zrnja. er, kruh bez kore nije kruh, ni zrno bez pljeve nije zrno. Koliko je god kora tvrda, ona je dio kruha, i koliko je god pljeva dosadna, zrno je treba. Takva je ova knjiga i svojevrsna je iskaznica poduze a. Autor je iskazao golem trud i, ĹĄto je vrlo zanimljivo, nije presko io ni jedan dio povijesti poduze a, ĹĄto mnogi pisci monografija ine. Promociji su bili nazo ni djelatnici akove kih mlinova te suradnici na monografiji i novinari. (S. Mesari )

Zoran Ĺ tefulj prikupio je puno gra e za monografiju

Monografija je svojevrsna â&#x20AC;&#x2DC;legitimacijaâ&#x20AC;&#x2122; akove kih mlinova, kaĹže dr. Stjepan Hranjec

Direktor Varga i autor rep zadovoljni su monografijom

Od drĹžave dobila 2,1 milijun kuna Na elnik op ine Dekanovec van Hajdarovi viĹĄe je nego zadovoljan s prora unom koji je u 2008. godini ostvaren u iznosu od 3,5 milijuna kuna. a razliku od nekih drugih me imurskih op ina, u ovoj godini u Dekanovec se slilo 2,1 milijun drĹžavnih kuna. To je ak i viĹĄe od planiranog, i to za 415 tisu a kuna. p ina je dobila milijun kuna za Gospodarsku zonu â&#x20AC;&#x153;Berekâ&#x20AC;?, po 300 tisu a za ure enje naselja i Doma kulture te 400 tisu a kuna za sanaciju deponije. Stoga se nadaju izdaĹĄnoj pomo i i u ovoj godini. Nadaju se da e idu e godine primiti 2,3 milijuna kuna. ahvaljuju i tom iznosu, prora un op ine Dekanovec za 2009. godinu planiran je u iznosu od 4 milijuna kuna. Dio prora unskog novca namjeravaju utroĹĄiti u ure enje komunalne in rastrukture. Namjeravaju nastaviti s izgradnjom pjeĹĄa ko biciklisti kih staza, ure enjem centra naselja koje je zablistalo otkada je u parku uz op insku zgradu postavljen spomenik Florijanu AndraĹĄecu. planu je i ure enje parkiraliĹĄta kod groblja, modernizacija prometnica, ulaganje u grobnu ku u.

p ina e svojim udrugama koje djeluju u kulturi namijeniti 28 tisu a kuna. Limena glazba Deka-

Na elnik Hajdarovi zadovoljan je ostvarenim u 2008. godini novec dobit e 10 tisu a kuna, a druga Florijan AndraĹĄec 8 tisu a kuna, ostalima e po zahtjevu biti raspore eno 10 tisu a kuna. NogometaĹĄi iz NK Mladost iz Dekanovca dobit e 8 tisu a kuna, a Ĺ D Mura 5 tisu a kuna. a realizaciju socijalnog programa namijenjeno je 50 tisu a kuna, odlu eno je na posljednjoj ovogodiĹĄnjoj sjednici p inskog vije a. (D.Mihoci)

OP INSKO VIJE E Donji Kraljevec

Prora un za 2009. godinu 15,9 milijuna kuna

p insko vije e Donji Kraljevec usvojilo je na sjednici odrĹžanoj 19. prosinca op inski prora un za 2009. godinu koji za idu u godinu iznosi ak 15,9 milijuna kuna, pa je viĹĄe vije nika tvrdilo da je prenapuhan. Naime, prihodi od poreza iznose prema planu za idu u godinu do 5 milijuna kuna, oko milijun kuna prodaja imovine, a ak 9,1 milijuna kuna planira se namaknuti uz pomo drĹžave. ekuje se dobivanje drĹžavnih sredstava kroz razna ministarstva, a prema planovima i programima za ure enje prometnica i radove na kanalizaciji. ashodi za zaposlene u op ini planiraju se u visini 1,26 milijuna kuna, a materijalni rashodi 2,3 milijuna kuna. drugama je namijenjeno 379.000 kuna, a sportskim druĹĄtvima 208.000 kuna. Najve i rashodi planiraju se kao nabava dugotrajne imovine. Milijun kuna planirano je za Dom kulture Donji Kraljevec, te 6,7 milijuna za obnovu cesta nakon kanalizacije. bnova LudbreĹĄke ulice stajat e ukupno 1,2 milijuna kuna, a ure enje Dravske i Grobljanske ulice u Donjem Kraljevcu 500.000 kuna. a ure enje Glavne i akove ke ulice u HodoĹĄanu planira se izdvojiti 2,7 milijuna kuna, a za ostale gra evinske objekte 710.000 kuna. ekonstrukcija svih cesta u 2009. godini obuhva a, uz zavrĹĄetak LudbreĹĄke ulice u Donjem Kraljevcu, rekonstrukciju Gorbljanske i Dravske u tom mjestu s jednom pjeĹĄa kom stazom, rekonstrukciju Glavne i akove ke u HodoĹĄanu s dvije pjeĹĄa ke staze, rekonstrukciju ulice u Palinovcu s jednom pjeĹĄa kom stazom, te re-

Zlatko Horvat, na elnik op ine Donji Kraljevec: - Neki smatraju da je prora un za 2009. godinu prenapuhan, no nije tako, ve smo uspjeli dogovoriti dio sredstava za obnovu cesta konstrukciju ceste u Donjem HraĹĄ anu s dvije pjeĹĄa ke staze. Prema posebnom dijelu prora una, za Mjesni odbor Donji Kraljevec planirano je 535.000 kuna, za Mjesni odbor HodoĹĄan 312.000 kuna, za Mjesni odbor Donji HraĹĄ an 260.000 kuna, za Mjesni odbor Donji Pustakovec 170.000 kuna, za Mjesni odbor Sveti uraj u Trnju 54.000 kuna te za Mjesni odbor Palinovec 165.000 kuna. a Dje ji vrti â&#x20AC;&#x153;Fti ekâ&#x20AC;? u Donjem Kraljevcu planirano je 550.000 kuna. Tako er je planirano ure enje domova kulture s manjim sredstvima u Palinovcu, Svetom urju u Trnju, Donjem Pustakovcu, Donjem HraĹĄ anu, HodoĹĄanu sa 140.000 kuna te u Donjem Kraljevcu s milijun kuna. ( .Ĺ .)

KROZ ME I URJE

30. prosinca 2008.

RESTORAN “Me imurski dvori” Lopatinec

Naš silvestarsko - novogodišnji sve ani stol Vrlo brzo dolazi trenutak kad emo se rastati s 2008. godinom, koja je po mnogo emu bila jako dobra, samo dobra ili nešto manje dobra. No, svakako je treba otpratiti u povijest i do ekati novu 2009. godinu. Trenuci ispra aja stare i do eka Nove godine trebaju biti sve ani uz dobro društvo i još bolje jelo i pilo, te u lijepom ambijentu. Sve ovo i još mnogo toga više i bolje u danima pred i nakon najlu e no i u godini može se doživjeti u restoranu Me imurski dvori u Lopa-

tincu u ulici Vladimira Nazora 22, u prekrasnom predbriježnom pejzažu Me imurske županije. Premda su stolovi za do ek Nove godine gotovo rezervirani, nije naodmet nazvati na 040/855-763 i gotovo je sigurno da e vlasnici Marijan i Tanja Martinjaš za vas nešto prona i. mate li ve negdje rezerviran do ek Nove godine ili ostajete doma, sve ovo što Me imurski dvori nude na silvestarsko - novogodišnjem sve anom stolu možete kušati u sve blagdanske dane do Tri kralja.

- Novogodišnji meni je zaista fantasti an. Sve novo, ništa kao lani.

sim kvalitete koja je i nadalje vrhunska. Ma što vrhunska, nadvrhunska. Vlasnici Marijan i Tanja te še ica kuhinje Valerija potrudili su se da vam ova no ostane u sje anju po dobrom provodu i odli nom jelu i pi u. Najvažnije od svega je što su sve namirnice doma e, uzgojene u manjim koli inama na manjim selja kim imanjima i stoga svježe i zdrave.

sobito mlije ni proizvodi, te rakije, vina i sokovi. d vina, u Me imur-

skim dvorima za jela koja e se na i na sve anom stolu, preporu uju rosse pinot obitelji Kojter, muškat žuti obitelji Cmre njak i pušipel obitelji Dvanajš ak. - Ne znamo sve, ali znamo da se u Me imurskim dvorima uvijek dobije više od o ekivanoga. staje samo da odlu ite, a Me imurske novine i restoran Me imurski dvori žele svima sretnu i radosnu 2009. godinu. z aroban silvestarski cocktail od doma e rakije, likera i sokova. (Stjepan Mesari )

Pure i file s pile om jetricom Potrebno: 18 dag pure eg filea, sol, papar, maslac, 1 dcl slatkog vrhnja, 2 bjelanjka, kosani peršin Postupak: Odrezak filea purice potu emo bati em i posolimo. Je-

trica sameljemo. Bjelanjak istu emo u snijeg i slatko vrhnje dodamo u jetricu. Za inimo, dodamo peršin i punimo odrezak, koji zarolamo i pe emo u maslacu.

Tele i medaljoni gratinirani sirom i vrganjima Potrebno: 20 dag tele eg filea, 5 dag dinstanih vrganja, 5 dag topljenog sira, sol, papar, maslac. Postupak: - File narežemo na tri medaljona, potu emo i malo po-

solimo te na vru em maslacu naglo zape emo s obje strane. Maknemo, dodamo na maslac vrganje i prodinstamo. Vrganje stavimo na medaljone i posipamo toplim sirom.

Pijana riža Potrebno: - 1 šalica bijele riže, 2 šalice vode, 1 žlica sen a, 1dcl slatkog vrhnja, 0,5 dcl bijelog vina, sol, papar.

Postupak: Rižu skuhamo, dodamo sen , vrhnje, vino i za ine. Sve skupa prodinstamo.

Kroket od bu e Potrebno: 50 dag naribane bu e, 15 dag svježeg sira, 2 jaja, 1/2 praška za pecivo, brašno, sol, papar, Vegeta.

Postupak: Sve namirnice pomiješati i zamijesiti tijesto. Oblikovati krokete i pe i ih u vrelom ulju.

KROZ ME I URJE

30. prosinca 2008.

Predsjednik Grgec podnosi izvješ e o stanju u me imurskom lovstvu

Odlikovani lanovi iz Svetog Martina na Muri

LOVA KI SAVEZ Me imurske županije

Naleti vozila na divlja i dalje problem Lova ki savez Me imurske županije održao je u ponedjeljak svoju sve anu sjednicu na kojoj je predsjednik Ljubomir Grgec nazo ne izvijestio o aktivnostima u godini koja je na završetku. premda je sjednica održana u ugodnom i sve anom ozra ju, Grgec je istaknuo problem koji lovce najviše mu i. - edan od najve ih problema koji optere uje rad naših lova kih društava svakako su naleti vozila na divlja . Naš savez je zajedno s društvima postavio 80 znakova “Divlja na ceste” i, premda je ove godine manji broj naleta, štete su na vozilima ve e. Dolazimo do apsurdne situacije da za police osiguranja trebamo dvostruko više novca nego za lovozakupnine, naglasio je Grgec, dodavši

kako u 2009. godini savez planira održati konferenciju za medije na kojoj e upozoriti na neizdrživo stanje u društvima vezano za troškove nadoknade štete na vozilima. Kada su u pitanju rezultati poslovanja u godini na isteku, Grgec je rekao: - Poslovna i lovna 2008. godina za sve lovce Me imurja bila je sadržajna i ispunjena obvezama koje smo uspješno ispunili i tako doprinijeli dobrom gospodarenju u lovištima i ugodnom druženju van lovišta, naglasio je Grgec, te najavio neke projekte za 2009. godinu. Najvažniji doga aj bit e doma instvo 13. me unarodnoj smotri lova kih rogista i pjeva kih zborova u travnju u akovcu.

Rogisti su ponos me imurskoga lova kog saveza Na kraju sjednice, i prije domjenka, 61 lovcu uru eno je odlikovanje Lova kog saveza Me imurske županije. Me imurski rogisti pod vodstvom Stjepana Taradija teka pobrinuli su se za štimung na rastanku s 2008. godinom. (Stjepan Mesari )

IZLOŽBA U ORGANIZACIJI Udruge uzgajiva a malih životinja Nedeliš e

Izlagalo 52 izlaga a iz 4 županije druga uzgajiva a malih životinja Nedeliš e i ove je godine organizirala 28. županijsku i 34. me unarodnu izložbu malih životinja u sportskoj dvorani

snovne škole Nedeliš e. Ve tradicionalna izložba održala se 27. i 28. prosinca, u standardnom terminu izme u Boži a i Nove godine. Bilo je izloženo 234 goluba u 21 rasi, 102 komada peradi u 13 rasa, 71 kuni u 6 rasa te 69 ptica u 8 rasa. Suci Hrvatskog saveza ocijenili su 54 eksponata kao vrhunske primjerke, dok je druga uzgajiva a malih životinja podijelila još 14 nagrada. Na izložbi je izlagalo 52 izlaga a s podru ja Me imurske, Va-

Na izložbi je bio izložen 71 kuni u 6 rasa

Tihana Rabuzin i Mladen Koš ec sa zmijama iz porodice udava, s kojima su se mogli slikati svi posjetitelji izložbe

raždinske te Koprivni ko - križeva ke i Bjelovarsko - bilogorske županije. Važno je spomenuti velik uspjeh druge uzgajiva a malih životinja Nedeliš e koja je ove godine osvojila prvenstvo Hrvatske na državnoj izložbi u Bjelovaru.

d 44 udruge koje su se natjecale, ova se udruga po-

HDZ Mursko Središ e

Šti enicima doma DVD ure aj Pred boži no novogodišnje blagdane elni ljudi Gradskog odbora HD -a Mursko Središ e, predvo eni svojim predsjednikom Draženom Srpakom, obišli su Dom za starije i nemo ne osobe “Stubi ar” u Murskom Središ u. Tom su prigodom Domu poklonili DVD ure aj, a stanovnicima i zaposlenima estitali blagdane, koji e im

uz DVD biti ugodniji. Kupnju ure aja omogu ila je tvrtka “Sobo an interijeri” Mursko Središ e. Vo ar Stjepan Tarandek - Sirek ovom je prigodom Domu poklonio jabuke, a Društvo žena Križovec pak slastice. Na svemu je HD -u zahvalila Sandra alšovec - Stubi ar, ravnateljica Doma. (sm)

kazala najboljom, a u 32 godine postojanja, ovo je njihov najve i uspjeh.

vogodišnja atrakcija na izložbi malih životinja bile su dvije zmije iz porodice udava, s kojima su se mogli slikati svi zainteresirani posjetitelji. (H. e ar, foto: Vrzan)

Uspješna godina Matice hrvatske akovec - Mnogo je razloga da budemo zadovoljni godinom koja je na izmaku. Ponosan sam, kao vjerujem i vi, na koji je na in obilježena Godina Zrinskih u Me imurskoj županiji, emu smo dali golem doprinos, rekao je prof. dr. Zvonimir Bartoli na 5. sjednici Predsjedništva i Nadzornog odbora Ma ce hrvatske - Ogranak akovec.

Dobri rezulta zabilježeni su u prodaji Hrvatskoga kajkavskog kolendara 2009., te ostalih Ma inih izdanja. Vrlo dobrim je ocijenjeno obilježavanje 40. obljetnice smr hrvatskog glumca Ive Šubi a u Murskom Središ u. Za sve uspjehe i ostvarenje planova nazdravljeno je bocom pušipela, ponosom me imurskih vinara. (S. Mesari )

30. prosinca 2008.

DEMOKRATSKI CENTAR

FOTOKRITIKA

Reforma zdravstva koja to nije... Demokratski centar ne podržava predloženu reformu zdravstva koja umanjuje prava pacijenata, ne uvažava struku, te narušava dostojanstvo zdravstvenih radnika. Primarna zdravstvena zaš ta je temelj zdravstvenog sustava. Demokratski centar se neprekidno zalaže da ulaz u zdravstveni sustav bude besplatan. Žalosno je kada bolestan ovjek razmišlja, da li ima 15 kuna u džepu da bi mogao o i lije niku. Jednako tako je nedopus vo, da sestra ubire h is h 15kuna koje on u tom trenutku možda i nema.. Nepobitna je injenica, medicina je skupa, ali da li je to pravi na in?- pita DC. Zašto je Ministar odustao od naplate 5 kn po kutiji cigareta? Da se ne zamjeri duhanskoj industriji ? Zašto ne ubire postotak od prodanih mobilnih aparata koji ugrožavaju naše zdravlje i zdravlje naše djece? Da se ne zamjeri strancima? A proizvodnja alkoholnih pi a ? Farmaceutska industrija? Ra nerije na e? Svi oni trebaju vra dio zarade jer ugrožavaju naše zdravlje ili pak zara uju na boles . No, najlakše je udariti po malom ovjeku, jer on teško može uzvratiti udarac. Samo “Veliki” to mogu! Reforma zdravstva najviše zadire upravo u primarnu zdravstvenu zaš tu. Tko najbolje zna koje su potrebe pacijenata? Svakako da je to lije nik primarnog kontakta koji je najmanje, gotovo nikako sudjelovao u stvaranju pla orme za reformu.Koliko ga se i pitalo, malo toga se prihva lo.Tek u mjeri dovoljnoj da se ima pokri e struke. No, nije struka jedan ovjek, niti dva, pet, struka je puno više od toga.

estetikheretik

Struku predstavljaju sve one male“ p ele radilice“ koje ine primarnu zdravstvenu zaš tu, bilo da su to lije nici op e medicine, specijalis obiteljske medicine, pedijatri ili ginekolozi. “Bez p ela nema meda, bez lije nika nema medicine”. Šire se poruke da se može i bez primarne zdravstvene zaš te, da se tu ionako ništa ne radi, da se sve šalje u bolnicu, da su lije nici skretni ari, neradnici. Ta je teza zastrašuju a i opasna i nikako ne odgovara is ni jer upravo su lije nici spremni sasluša pacijenta, lije i ga, objasni mu prirodu boles , da mu potporu u teškim trenucima. Odnos sustava prema m lije nicima name e dojam da su manje pametni , nekima ak suvišni. Zašto je to tako? Razlog je vrlo jednostavan.Nekome to tako odgovara. Netko nam stalno “mu vodu” jer u mutnoj vodi se najlakše lovi. Pouka takve prakse je: “Smanji ne emu vrijednost, pa eš to mo i manje pla ”. Ulazi se u reorganizaciju nanciranja primarne zdravstvene zaš te, a ne želi se izdvoji dovoljno novaca da se to provede. Na obiteljsku medicinu odlazi svega tri posto sredstava predvi enih za zdravstvo a teži se da ona odradi 80 posto usluga. Novim na inom nanciranja želi se više ubra od pacijenata a dobar dio i uskra od lije nika. Po e se ja anje lokalnih zajednica u zaš zdravlja stanovništva te im je namijenjeno preko 400 milijuna kuna decentraliziranih sredstava.Zar lokalni poli ari, ljudi mahom bez medicinske edukacije, znaju bolje od lije nika koje su zdravstvene potrebe stanovništva? Jedno je sigurno: danas lije nik primarnog kontakta nije dovolj-

–

Zahvaljuju i majstorskim graditeljima Tegre iz akovca i šenkove kim op inarima koji prve nisu dobro nadzirali, Šenkof ari su dobili poveliko klizalište i to na asfaltnoj cesti prema Ksajpi, uz kanal Lateralac. Naime, prilikom rekonstrukcije obližnje ulice, vrli graditelji su postoje u prirodnu depresiju, u koju se godinama slijevala oborinska voda zatrpali zemljom i pad napravili prema prolaze oj prometnici - nakon svake jake kiše tu se stvori jezero.

susjeda), pa se i tu može dobiti par kvadrata. Stan je visine 2,50 metara, a nosivi zidovi su svi vanjski i centralni zid koji stoji izme u dnevne i spava e sobe. Dimnjaci su u tom zidu. Poštovani, s obzirom na sve vaše zahtjeve i stanju koje imate, morao sam malo više razmisliti i dobio sam jedno rješenje za koje mislim da bi moglo upaliti. Srušite oba zida u hodniku. Njega proširite na stranu sadašnje spava e sobe kako bi nju smanjili i pretvorili ju u dje ju sobu, a predsoblje/hodnik pove ali i dobili puno prostora za odlaganje (iz razloga što ga na drugim mjestima ne ete imati). Kupaonicu i WC spojite u jednu ve u prostoriju. Srušite zid izme u kuhinje i dnevne sobe kako bi pove ali po-

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i s lova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i “Este khere k studio” e pokuša odgovori na vaša pitanja, riješi vaše dvojbe i da vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora. Tlocrte ili skice šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra rajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@este khere k.com.

vršinu potonje, ali nemojte zidati novi zid do stropa, ve ga izvedite do visine od, recimo 90 cm, a iznad stavite staklenu stijenu/paravan/ prozor. Na taj ete na in vizualno pove ati prostor, dobiti dodatnu koli inu svjetla iz balkonskog dijela, ali ete zadržati sve mirise u kuhinji pomo u staklenih harmonika vrata kod balkona. Dnevna soba je sada nešto pove ana, ali ipak, nismo dobili spava i dio. Zato zatvorite balkon, ako velite da je to mogu e i u njega postavite spava u zonu i eventualno jedan mali radni dio ukoliko vam je potreban. Spava i i dnevni dio ogradite pomo u staklene klizne stijene kako bi im više svijetla dopiralo i odavde. Koristite drvo svjetlijih tonova, kombinirajte ravne i glatke linije i pokušajte ne previše varirati sa na-

Kako zemlja ne bi upijala vodu, neporavnati teren sa strše im ostacima betonskih cijevi povaljali su teškim valjkom? Istovremeno glavni op inski mudraci na internetskim stranicama razglabaju, kako komunalni radnici loše rade sa kupljenom mehanizacijom! Svaki laik najprije bi teren poravnao, nasuo humus, povaljao, te zasadio travu. Uvjeren sam da e problem rješavati tek kada neki auto završi na krovu. (uo io stari Šenkof ar)

društvu da svoje znanje, požrtvovnost ali da e i društvo to cijeni i zna vra . ini se da su se prevarili. Sustav se samo boji da e lije nici previše zaradi , da e se “nedaj Bože” oboga . Demokratski centar smatra da se lije nika ne može nikada dovoljno pla , jer u njegovim je rukama ljudski život, a ljudski život nema cijene”. Gospodine Ministre, želite li da reforma zdravstva zaista uspije trebate posluša struku i to lije nike iz prakse, a ne teoreti are. Sjednite s njima za stol, oni najbolje znaju koje je promjene potrebno u ini za bolje zdravstvo. Samo e te tako dokaza da je reforma i strukturalna a ne samo nancijska, po principu: “Nekima malo uzmi, nekima malo daj i tako ih posva aj!” Demokratski centar poru uje: Bez suradnje struke i vlas reforma ne može uspje ! (Predsjednica Odbora za zdravstvo Demokratskog centra, dr.Mirjana Kolarek Karakaš spec. pedijatar)

Piše: Bruno estetikheretik Kontrec

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Makeover stana Poštovani, obitelj smo s 3 lana i živimo u stambenoj zgradi u stanu s dvije sobe – jednoj dnevnoj i velikoj spava oj. Imamo sina od 4 godine kojem bi htjeli složiti sobu jer je sad njegova dje ja soba u našoj spava oj. Stan je veli ine oko 65 kvadrata, ali nam raspored prostorija nikako ne odgovara. Uz to, nema baš puno svijetla – jedan prozor u spava oj sobi, balkon kod dnevne sobe i manji balkon kod kuhinje. Htjeli bi dobiti lijepi veliki prostor i posebno dje ju sobu i manju spava u sobu tek da ne spavamo na trosjedu na razvla enje. Ukoliko je mogu e, nebi htjeli kuhinju i dnevnu sobu spojenu u jednu prostoriju radi mirisa. Balkon kod dnevne sobe se može zatvoriti sa prozorima (takav slu aj ima nekolicina

no uvaženi stru njak i umanjuje mu se zna aj, što predstavlja degradaciju koja direktno utje e na percepciju lije ni ke struke.Tome mora jednom do i kraj! Kona no, lije nici iz primarne dižu svoj glas u ime zaš te pacijenata i zaš te dostojanstva zdravstvenih radnika, kako lije nika tako i medicinskih sestara a Demokratski centar ih u tome podržava, bez rezerve i prikrivenih namjera! Predlažemo odgodi reformu dok se ne pos gne kvalitetan pomak dogovaranjem, u neposrednoj suradnji izme u institucija i predstavnika primarne zdravstvene zaš te. To se posebno odnosi na Ministra, koji je na prezentaciji prijedloga reforme izrekao “da vidi svijetlost na kraju tunela”. DC smatra da smo mi još duboko u tami. Pojaviti e se svijetlo u onom trenutku, kada sustav shva ili prizna, da nitko, baš nitko, ne može odvojeno djelova u sustavu zdravstvene zaš te. Demokratski centar ne može šutje u trenutku kad se stvaraju okviri za urušavanje primarne zdravstvene zaš te. Moramo zaustaviti “žrvanj” u koji su uhva eni i pacijen i zdravstveni radnici. Netaknu ostaju samo oni koji pri š u tipku i ne uvažavaju ostale sudionike. Za njih je ve a važnost donosi Odluke i Zakone po hitnom postupku nego lije i bolesnike. Za njih je mala stvar studira šest godina, pa još e ri proves na specijalizaciji. Za to vrijeme su lije nici mogli diplomira još na pravu ili ekonomiji. To bi im znanje dobro došlo jer bi lakše veslali u moru teško a, na koje nisu ra unali, kad su se kao mladi ljudi puni entuzijazma i vjere upisivali na Medicinski fakultet. Mislili su tada da e ovom

Šenkovec iznenada dobio klizalište

Pitanje za novogodišnji poklon

mještajem od razli itih vrsta drva. Isto tako na pod stavite daš ani parket, ne pretamne nijanse da odgovara nijansi drvnih elemenata. Kuhinju izvedite jednostavno, monokromatski (bijelo, sivo...). U kupaonici dajte svoj štih, a dekori neka vam budu igra te ih postavite prema osobnim a initetima.

50-ih godina prošlog stolje a u SAD-u, najviše u New Yorku i Los Angelesu, razvio se masovni pokret naseljavanja, pa ak i skvotiranja praznih industrijskih zgrada. To je najviše koristilo ljudima iz umjetni kih miljea koji nisu bili inancijski podobni, a trebali su mjesto za život, ali i za rad u vidu ateljea. Takvi veliki prostori koje su uzurpirali bili su više nego sa-

vršeni za njihove potrebe. 30 godina poslije takvi prostori postaju najskuplji stambeni prostori na tržištu. Odlikuju se velikom površinom, velikim volumenom, i osje ajem velikog otvorenog prostora. Obi no je dizajn takvih prostora minimalisti ki, moderan ili pak baš industrijski kakav u srži i jest. Takvi stambeni prostori zovu se?

RELIGIJA

30. prosinca 2008. POLNO KAMA U ME IMURSKIM crkvama do ekan BoĹži

BOG mojih detalja

BoĹžja bliskost u Djetetu Isusu Misama polno kama u me imurskim Ĺžupnim crkvama brojni vjernici katolici do ekali su BoĹži , najradosniji krĹĄ anski blagdan - ro enje susa Krista, Spasitelja svega svijeta. Crkve su bile prepune puka, a na viĹĄe mjesta bile su i pretijesne da prime sve one koji su ovaj lijepi blagdan i doga aj htjeli doĹživjeti me u svojim Ĺžupljanima. Na Ĺžalost, u Svetom urju na Bregu polno ka nije mogla biti sluĹžena u Ĺžupnoj crkvi, koja je u fazi sanacije, ali BoĹži je radosno do ekan u prostoriji Doma kulture â&#x20AC;&#x153; urica Muraiâ&#x20AC;? u PleĹĄkovcu. Samo za obi an puk neobi no i moĹžda neshvatljivo, no kada znamo da se sus rodio u betlehemskoj ĹĄtali, koja je bila i hladna i neugledna, onda je u dvorani u PleĹĄkovcu bilo puno ugodnije. Sve enici su u svojim propovijedima naglasili zna enje blagdana

- Uskrs je ve i blagdan. No, BoĹži je, zbog svoga navjeĹĄtaja mira i BoĹžje bliskosti u Djetetu, bliĹži jednostavnom ljudskom srcu

U o ekivanju Isusovog ro enja BoĹži a, naglaĹĄavaju i da je Uskrs ve i blagdan od BoĹži a, jer izme u ostaloga Uskrs je pokorni ko vri-

jeme i slavi se susova pobjeda nad grijehom i smr u. No, BoĹži je, zbog svog navjeĹĄtaja mira i BoĹžje bliskosti u Djetetu, bliĹži jednostavnom ljudskom srcu.

NE potroĹĄa koj groznici

Blagoslov djece na BoĹži u Murskom SrediĹĄ u

sto tako sve enici su rekli da BoĹži i Uskrs jedini u liturgijskoj godini imaju svoju osminu. BoĹži i Uskrs su dva najviĹĄa vrhunca u mnogolikom, bogatom reljefu crkvene godine. Prve rije i Uskrslog svojima, biljeĹži evan elist, jest â&#x20AC;&#x153;Mir vama!â&#x20AC;? Prva poruka koju su razglasili an eli kod susovog ro enja je â&#x20AC;&#x153;Slava Bogu na visini i mir ljudima dobre volje!â&#x20AC;? BoĹži je zapravo udesno susovo ro enje u vremeniti Ĺživot, navje-

Polno ka u Murskom SrediĹĄ u ĹĄtaj mira i BoĹžje ljubavi preko malog Djeteta susa. Nisu sve enici u propovijedima zaboravili re i kako se BoĹži sve viĹĄe pretvara i koristi kao prigoda za veliku rastroĹĄnost. Dani pred BoĹži opisani su kao dani potroĹĄa ke groznice. - ijepo je imati. radosnije je davati negoli prositi. li treba imati mjeru u svemu. Upravo je ro enje Djeteta susa u hladnoj ĹĄtali i veselje njegovih roditelja osipa i Marije primjer da se u neimaĹĄtini moĹže dogoditi neĹĄto veliko i lijepo. Stoga na prvom mjestu mora biti skromnost i poboĹžnost, a potom obilje i darovanja - moĹže biti zajedni ka poruka me imurskih sve enika u povodu BoĹži a, koji je, unato svim potroĹĄa kim manama i vrlinama, bio lijep blagdan u svim me imurskim obiteljima. (S. Mesari , Z. Vrzan)

Isus i Nova godina KaĹžu da je sus ro en prije svog ro enja. Malo udno, ali evo mogu eg objaĹĄnjenja. Naime, kraj stare i po etak nove ere ovje anstva zapo inje godinom ro enja susa Krista. Prema najnovijim znanstvenim istraĹživanjima, osobito australskih astronoma, sus se rodio najvjerojatnije u lipnju, i to 17. lipnja 2. godine prije Krista. Bez obzira ĹĄto nekada nije bilo danaĹĄnjeg znanstvenog aparata, treba priznati starima da su bili nevjerojatno sposobni. Zamalo pogodili. Ĺ to se dogodilo? e li vaĹžno govoriti o â&#x20AC;&#x2DC;povijesnom susuâ&#x20AC;&#x2122;? susa treba uzimati cjelovito. Ne moĹže se ignorirati susova povijesna zbilja, jer je neopisivo vaĹžna. Bog Sin postao je ovjek. Postao je dio ljudske povijesti. Rodio se u Betlehemu. Me utim, Njegov Ĺživot treba â&#x20AC;&#x2DC;o itatiâ&#x20AC;&#x2122; i vjerski. Kao glavni izvor vjerskog razumijevanja Ĺživota susa Krista temeljno su etiri evan elja: po uki, Mateju, Marku i vanu. No, Njegov dolazak u naĹĄ svijet opisuje cijela Biblija. ak i mnogi nekrĹĄ anski izvori diljem svijeta. Mi krĹĄ ani vjerujemo da je On spasitelj ljudi! Bog koji spaĹĄava svijet. Zato se Kristovo spasenjsko djelo otajstveno ponavlja, raĹĄiruje u rijeku jedne godine. Ovih dana smo pod dojmom proslave njegovog ro endana. Vje ni Bog se rodio kao manuel - kao â&#x20AC;&#x2DC;Bog s namaâ&#x20AC;&#x2122;. UĹĄao je u naĹĄu povijest uzevĹĄi ljudsko tijelo. U isto vrijeme slavimo izbor, najve i i najvaĹžniji, koji svatko od nas mora napraviti u svom Ĺživotu - odnosno odgovor koji emo dati susu, tom novoro enom Spasitelju. Ro en je siromaĹĄan, gotovo na goloj zemlji, u hladnoj i vlaĹžnoj ĹĄpilji koja je sluĹžila Ĺživotinjama za skloniĹĄte. ÂťPremda bogat, sus je, radi nas postao siromaĹĄan, da se mi njegovim siromaĹĄtvom obogatimoÂŤ (usp. 2 Kor 8, 9b). Tako jednostavnost postaje klju razumijevanja njegovog Ĺživota ali i klju naĹĄeg odgovora. ZaĹĄto je Bog postao ovjekom? U ispovijesti vjere ili Vjerovanju, koje obi no molimo za vrijeme mise, nalazi se odgovor

PiĹĄe: vl . Antun Ĺ tefan na ovo pitanje: â&#x20AC;&#x2DC;radi nas ljudi i radi naĹĄeg spasenjaâ&#x20AC;&#x2122;. to razloga zaĹĄto se Bog rodio kao ovjek. Bili smo ga potrebni, a on nas voli toliko da je za nas i to u inio. Bez takve njegove ljubavi prema nama, umrli bi u naĹĄim grijesima. Nikada ne bismo imali drugu ĹĄansu. Nebo bi zauvijek ostalo izvan naĹĄeg dosega. Bio bi to Ĺživot bez smisla. naĹĄ odgovor Novoro enom Spasitelju iz Betlehema? Postoje tri mogu a: najprije odgovor ljudi u svratiĹĄtu, zatim odgovor pastira i triju kraljeva, i odgovor Marije i osipa. Oni prvi u svratiĹĄtu koji nisu htjeli primiti na konak dvoje mladih od kojih je jedna bila trudnica, nisu morali biti zlo esti u principu, ali nisu â&#x20AC;&#x2DC;vidjeliâ&#x20AC;&#x2122; potrebu Svete Obitelji: trebalo je na i mjesta za trudnicu. Me utim ostali su neosjetljivi. Odgovor pastira i triju kraljeva moĹže se izraziti njihovom spremnoĹĄ u. Ostavili su svoje zanimanje i svoju udobnost i pohitili u Betlehem potraĹžiti Novoro enog Kralja. Dali su mu najbolje ĹĄto su imali. Nakon toga su se vratili svaki svojim aktivnosti, radosno i s puno poleta. Tre i odgovor je Marijin i osipov. On ide joĹĄ dalje. Oni su susu, novoro enome Kralju u Betlehemu, Sinu BoĹžjemu koji je postao ovjek, darovali itav svoj Ĺživot: svoje vrijeme, svoje talente i svoje snove. Oni su nam tako najsjajniji primjer za pravi odgovor: da je mogu e darovati cijeli svoj Ĺživot susu!

DUHOVNI VELIKAN

Bogorodica Marija, 1. sije nja IMENDANI I BLAGDANI Polno ka u Maloj Subotici

utorak, 30. prosinca Sabin, ugen, Trpimir

Uprizorenje Tihe no i

UDRUGA MLADIH DrĹžimurec

PjeĹĄke na polno ku Nedavno osnovana Udruga mladih DrĹžimurec na osobit je na in do ekala ovogodiĹĄnji BoĹži . Mladi DrĹžimur ani, pjeĹĄa e i 15-ak kilometara, doĹĄli su na polno ku u svoju Ĺžupnu crkvu u Maloj Subotici te tako poput Tri kralja i brojnih pastira u â&#x20AC;&#x153;ono vrijemeâ&#x20AC;? bili sudionici Tihe no i i proslave Spasiteljevog ro enja. (sm,zv)

Po etak nove gra anske godine Katoli ka crkva slavi najve om Marijinom odlikom, njezinim Bogomaj instvom. Time pred o i svijeta stavlja kako Marija nije nikakva boĹžica ve ljudsko stvorenje i osoba koja je Kristu dala samo ljudsku narav, koja od prvog asa postojanja pripada drugoj boĹžanskoj osobi, s kojom je bitno sjedinjena. Kad se u V. stolje u ta istina po ela nijekati, Crkva je odmah reagirala pa je na . op em saboru u fezu 431. godine sve ano de inirano, proglaĹĄeno vjerskom istinom da je Majka Bogorodica, a ne samo Kristorodica, kako su to neki nastojali prikazivati. (sm, )

srijeda, 31. prosinca Silvestar papa, Silvije etvrtak, 1. sije nja NOV OD N , Marija petak, 2. sije nja Bazilije Veliki, rgur Nazij subota, 3. sije nja me susovo, enoveva nedjelja, 4. sije nja n ela, Borislava, n elo

RIJE I MUDRE â&#x20AC;&#x153;Ĺ to sijemo, to i Ĺžanjemo, ĹĄto dajemo, to i primamo.â&#x20AC;? (MK ,sm)

POLJODJELSTVO

30. prosinca 2008.

S AKOVE KOG sajma

Slaba Adamova i Evina srijeda U srijedu pred BoĹži , na spomendan Adama i ve, na akove kom sajmu nije bilo previĹĄe Ĺživosti. vije su si Ĺžene me usobno estitale i ljubile se i grlile, govore i: - i, moja va, kakâ&#x20AC;&#x2122; si!? Kakâ&#x20AC;&#x2122; je tvoj Adam? Na upit kakvo je to estitanje, odgovorile su da su obadvije prave ve, a da su im â&#x20AC;&#x153;Adamiâ&#x20AC;? doma. Rekle su i da je kad su one bile mlade sajmena srijeda na njihov

Saonice su tu, samo trebamo snijeg

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU - krumpir 100 kn/mtc - kukuruz u zrnu 60 kn/mtc - pĹĄenica 120 kn/mtc - je am 140 kn/mtc - zob 160 kn/mtc - sto na repa 30 kn/vre a - saonice 200 kn/kom - lopata za snijeg 60 kn/kom - ĹĄibnata metla 25 do 40 kn/kom - kuhano vino 6 kn/ aĹĄa imendan uvijek bila posebno lijepa i dobra. tara su vremena otiĹĄla, a ova nova baĹĄ za poljodjelce nisu najbolja. toga su i svoje proizvode nudili gotovo u bescjenje. Ĺ˝alosno, ali tako je. Nitko pretposljednje ovogodiĹĄnje srijede sa sajma nije otiĹĄao prezadovoljan, jer imamo osje aj da ni kupci nisu sretni ĹĄto su prodava i nezadovoljni i tuĹžni. NeĹĄto je Ĺživlje bilo na putu do sajma gdje su se prodavala boĹži na drvca. ( . Mesari )

S AKOVE KOG placa

Samo popunjavanje zaliha

ve blagdanske dane akove ki je plac zra io lijepim ugo ajem. I prodava i i kupci bili su dobrog raspoloĹženja, pak su kod obavljene kupnje jedni drugima estitali sretan BoĹži i Novo ljeto, ako se ne vide kasnije. Kupovalo se uglavnom ono ĹĄto joĹĄ nedostaje me u zalihama za duge zimske i blagdanske dane. Robe nije bilo previĹĄe, ali je bila

Malo mrkvice za francusku salatu

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU - trijebljeni orasi 45 kn/kg - doma e jabuke 6 kn/kg - kruĹĄke zimike 8 kn/kg - neĹĄperlin 12 kn/kg - suhe ĹĄljive 15 kn/vre ica - kristalka 12 kn/kg - mrkva 8 kn/kg - grincajg 5 kn/puĹĄlek - ĹĄampinjoni 20 kn/kg - bukova e 25 kn/kg vrlo kvalitetna i umjerenih cijena. NajviĹĄe su se prodavali razni boĹži no novogodiĹĄnji ukrasi, zatim jabuke i kruĹĄke, pak suho vo e, salata i mrkva, kao i gljive. Neki proizvodi kao ĹĄto su sir i vrhnje te med vrlo su lako pronaĹĄli kupce, pa su prodava i rano napuĹĄtali trĹžiĹĄni prostor. ( . Mesari )

ME IMURSKA VINSKA cesta

Pet godina raja za ljubitelje vina Krajem 2003. godine u Me imurskoj Ĺžupaniji donesena je odluka o osnivanju Me imurske vinske ceste, a po etkom 2009. godine ona je i uspostavljena. ako ovih dana biljeĹžimo petu obljetnicu postojanja ceste koja povezuje 25 destinacija na cesti koja je u vrlo kratkom vremenu postala raj za ljubitelje i poznavatelje vina. Premda pet godina nije velik jubilej i joĹĄ je rano govoriti o njezinoj tradiciji, treba priznati da je ona postala prepoznatljivost kraja â&#x20AC;&#x153;med Murom i ravomâ&#x20AC;?. Istina, viĹĄe su je prepoznali turisti i posjetitelji iz drugih dijelova Hrvatske, lovenije, Austrije, Italije i Ma arske nego sami Me imurci, ali to tako vjero-

Na Me imurskoj vinskoj cesti nalazi se 25 destinacija, od vinoto a do vinoteka, u kojima se mogu dobiti odli na doma a vina i specijaliteti me imurske pu ke kuhinje jatno mora biti, jer Me imurci prvo Ĺžele uti ĹĄto drugi misle o njoj, a potom e i oni sami dati svoj doprinos njezinom uspjehu. Uspjeha je zaista puno i teĹĄko ih je sve pobrojiti. toga onaj najve i. Me imurska vinska cesta je 2007. godine od strane Hrvatske turisti ke zajednice proglaĹĄena najboljim turisti kim proizvodom kontinentalne Hrvatske. amo te

2007. godine Me imursku vinsku cestu pohodilo je preko dvije tisu e turista u organiziranim skupinama, a pojedina no i viĹĄe, osobito u ane vina u Me imurju - Urbanovo, te za Martinje i incekovo. Me imurska vinska cesta dobro je ozna ena takozvanom sme om signalizacijom, a njezin po etak je u opatincu, odakle se razgranjuje do Banfija, Frkanovca, vetog Urbana, urov aka, Gornjeg Mihaljevca,

u etinca do tanetinca. rediĹĄnja destinacija je dvorac â&#x20AC;&#x153; erbotzâ&#x20AC;? u vetom Urbanu, gdje se nalazi kuĹĄaonica vina u kojoj se mogu kuĹĄati i degustirati vina ponajboljih me imurskih vinara. Prvi predsjednik avjeta Me imurske vinske ceste bio je pro esor Franjo ovrec iz vetog Urbana, a sada tu asnu ulogu obnaĹĄa Branimir akopi iz Ĺ˝elezne Gore. U 25 registriranih objekata na inskoj cesti nalaze se kuĹĄaonice, podrumi, vinoto i, vinske ku e i vinoteke, u kojima se svaki dan mogu dobiti vina, te specijaliteti me imurske pu ke kuhinje. ( tjepan Mesari )

EUROPSKA UNIJA

Nema zabrane kolinja Hrvatski seljaci strahuju da e ulaskom Republike Hrvatske u uropsku uniju obavljanje kolinja ili svinjokolje na doma instvima biti zabranjeno.

vih je dana na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede objavljeno kako U nema interes zabraniti klanje svinja na obiteljskim gospodarstvima za vlastite potrebe. U traĹži da se kod klanja vodi briga o dobrobiti Ĺživotinja. Isto

se tako traĹži obvezatni trihineloskopski pregled mesa svinja zaklanih u vlastitim dvoriĹĄtima ili u ovlaĹĄtenim klaonicama. rihineloskopski pregled obavljaju eterinarske stanice i ambulante u Me imurju, a cijena pregleda je 36 kuna plus P . Prema dostupnim nam podacima, u Me imurju se od studenog do po etka velja e zakolje oko tri tisu e svinja. (sm)

HRVATSKO TRĹ˝IĹ TE stoke

Velika potraĹžnja za teladi PotraĹžnja teladi, posebice simentalske pasmine, na doma em je trĹžiĹĄtu puno ve a od ponude, ĹĄto utje e i na cijene teladi. MuĹĄka telad prodaje se po cijeni od 22 do 31 kune za kilogram u kontinentalnom dijelu, te od 24 do 30 kn/kg u jadranskom dijelu Hrvatske. Prema podacima I UP-a, u posljednjih nekoliko tjedana pove ana je i potraĹžnja za ju-

nadi i trenutno je puno ve a od ponude na otkupnim mjestima i sajmovima. unad se prodaje po prosje noj cijeni od 15,12 kn/ kg Ĺžive vage, ĹĄto je za 0,40 posto viĹĄe nego u prethodnim tjednima i za 14,55 posto viĹĄe nego u istom razdoblju u 2007. godini. Posljednjih tjedana porasle su i cijene krava za klanje te se sada kilogram pla a 9 kuna. ( I UP,sm)

POLJODJELSTVO

30. prosinca 2008. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAĹ VRT Ĺ˝eli od Vas biti maĹžen i paĹžen, a Vama dobar i lijep

VETERINARSKI SAVJETI

Klamidioza (Ornitoza, Psittacosis) o je bakterijska bolest uzrokovana gram negativnom bakterijom iz roda Chlamydophila. Bolest spominjemo zato jer izaziva zdravstvene tegobe kod itavog niza razli itih vrsta Ĺživotinja, a ponekad mogu obolit i ljudi. Postoji viĹĄe podtipova uzro nika ovisno o doma inu kojeg napadaju. U nas je naj eĹĄ i uzro nik Chlamydophila psittaci koju naj eĹĄ e nalazimo u kaveznih ptica koje su i naj eĹĄ e prenosioci bolesti na ljude. Pri tom obi no obole papige i golubovi. Kod oboljelih naj eĹĄ e primje ujemo potiĹĄtenosti, slabije uzimanje hrane, upalu oka (coniunctivitis), upalu respiratornih organa (upala plu a), vodenast proljev. Nerijetko oboljele na kraju uginu. Bolest se najlakĹĄe dijagnosticira uz ve navedene klini ke simptome i izolacijom te identi ikacijom bakterije iz izmeta oboljelih ptica. Ukoliko je bolest utvr ena pristupa se lije enju. ijekove te

trajanje lije enja i daljnje postupke vezano za oboljele odredit e veterinar. reba napomenuti da se bolest obi no teĹĄko i dugotrajno lije i. am ishod lije enja provjerava se ponovnim slanjem izmeta lije enih ptica u ovlaĹĄteni laboratorij. Poseban problem predstavljaju ptice koje izlu uju uzro nika bolesti u neposredni okoliĹĄ ime ugroĹžavaju ptice u uzgoju, a da pri tome ne pokazuju nikakve zdravstvene smetnje. o vlasnicima i uzgajiva ima ptica predstavlja dodatni problem jer takve ptice na oko djeluju potpuno zdrave. judi se naj eĹĄ e in iciraju kontaktom sa pticama udisanjem uzro nika. Kod njih se obi no nakon 4-15 dana od kontakta sa oboljelim pticama jave simptomi poput gripe (glavobolja, poviĹĄena tjelesna temperatura, bolovi po cijelom tijeluâ&#x20AC;Ś). Najbolje da se tada jave svom lije niku, jer svako odga anje posjete moĹže uzrokovati ozbiljne zdravstvene posljedice kod oboljelih ljudi. alja spomenuti i druge Ĺživotinje koje

AK C: BI IN I U d.o.o. (bivĹĄa eterinarska stanica d.o.o. akovec): deĹžurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. pecijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. eterinarska ambulanta

UG d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR G: pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR G: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MUR K R IĹ : eterinarska

ponekad mogu obolit ako do u u kontakt sa uzro nikom. o su uz ve spomenute papige i golubove, ptice selice, patke, purani, ovce, koze, goveda, konji, zamor ad, koale i dr. Bolest je rasprostranjena diljem svijeta pa je tako ima i kod nas. Bolest se kod nas suzbija po Zakonu pa svaki sumnjivi slu aj oboljenja treba prijaviti nadleĹžnoj veterinarskoj ustanovi. Protiv pojave bolesti moĹžemo poduzeti itav niz preventivnih mjera koja isklju uju unos i daljnje ĹĄirenje bolesti. Redovito treba dobro o istiti, oprati i dezin icirati krletke, kaveze i pribor koji pritom koristimo. Redovito voditi osobnu higijenu, sve sumnjive na bolest prijaviti veterinarskoj sluĹžbi, a u radu sa pticama poĹželjno je koristiti zaĹĄtitne maske koje nas ĹĄtite od unoĹĄenja uzro nika u diĹĄne organe. Prema naredbi o mjerama zaĹĄtite Ĺživotinja od zaraznih bolesti: a) sva mati na jata i prodajna mjesta ukrasnih i sobnih ptica te golubova, moraju biti registrirana

pri nadleĹžnom eterinarskom uredu. b) sve ukrasne i sobne ptice te golubovi u organiziranoj proizvodnji, namijenjeni za rasplod, prodaju ili izloĹžbu, moraju biti slobodni od klamidioze ĹĄto se potvr uje laboratorijskim nalazom c) nalaz o obavljenoj laboratorijskoj pretrazi s negativnim rezultatom ne smije biti stariji od 60 dana alibor urkovi , dr. vet. med.

DEĹ˝URNI VETERINARI ambulanta Mursko rediĹĄ e: deĹžurni veterinar na mobitel 098/465-473. Ĺ RIG A: eterinarska ambulanta Ĺ trigova Gornji Mihaljevec: deĹžurni veterinar mob. 098/465-470. N A UBRA A: Ambulanta onja ubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. MAĹ IN C: Ambulanta omaĹĄinec: deĹžurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24.

Ĺ venda ko Farm ervis d.o.o., poduze e za pruĹžanje veterinarskih i veterinarskosanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RA N

RI M : pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. Ĺ˝URNI F N: 040 645 058.

Borovi (Pinus) an izme u praznika. Umorni? Nemojte biti. Ĺ˝ivot je dar. I treba biti lijep. vima lijep. ijep kao jutarnje nebo. ijep kao vaĹĄe pravo lice, ono koje nosite ispod maske na ene u najĹĄarenijoj beauti reklami. UĹživajte ljudi. Ako to za vas zna i tulum, budite blagi prema sebi i drugima a posebno prema onima koji momentalno ovise o vaĹĄoj ljubavi. Ako su vaĹĄa boĹži na drvca u tegli (a jesu ako ste mene sluĹĄali), zalijevajte ih obilno istom vodom bez ĹĄampanjca jer vam je u stanu njima jako vru e. Kod tog svakako provjerite da li tegla ima na dnu rupe za ocje ivanje vode. Ako ih ima onda ste sigurno ispod stavili podloĹžak ili ste sve skupa stavili u ukrasnu nepropusnu teglu. Ako ih nema onda sa zalijevanjem morate biti jako paĹžljivi, da ne pretjerate. iĹĄak vode u tegli zna i biljkama manjak zraka, a i korijen mora disati.

d naĹĄe zimzelene trojke kandidata za boĹži no ki enje ostao nam je samo muĹĄki kavalir. Radi se o rodu borova (Pinus). Ina e rije bor mi Me imurci esto koristimo ali obi no mislimo na neĹĄto drugo a ne baĹĄ bor. Borom zovemo sve vazdazeleno igli asto drve e. Zato pod novogodiĹĄnji bor kupujemo i kitimo smreke i jele. Ina e drugdje ljudi i kite bor, pa ga onda tamo i tako zovu. Nije to nikakva strahota ako smreku zovemo borom, jer i jela i smreka i bor spadaju u porodicu

borova (Pinaceae) i imaju dosta tog zajedni kog, ali se i razlikuju. Borovi samo u mladosti imaju prĹĄljenast raspored grana a kasnije u starosti im kroĹĄnja viĹĄe nalikuje nekom bjelogori nom drvetu nego smreki. Njihova prozra na kroĹĄnja odli na je zaĹĄtita od sunca za biljke posa ene pod njima. Zato su oni idealni susjedi za biljke koje vole polusjenu, kao ĹĄto su rododendroni i azaleje. sim zasjene bor daje i kiseli mal od iglica za biljke ispod sebe. Bor na kvalitetu tla nije naro ito osjetljiv ali zato ima velike potrebe za svjetlom, ne podnosi nikakvu zasjenu. MuĹĄki cvatovi bora su na vrhu lanjskog dugog izbojka a Ĺženski na vrhu najnovijeg dugog izbojka, neposredno ispod pupa. eĹĄeri dozrijevaju u 2.-3. godini i obi no se ne raspadaju. Na plodnoj ljusci su po 2 sjemenke ve inom okriljene. Rod borova obuhva a oko stotinjak vrsta drve a i nekoliko grvastih vrsta. Kod nas se od visokih vrsta naj eĹĄ e sade Pinus nigra (crni bor) i Pinus sylvestris (bijeli bor). Najzna ajniji predstavnik grmastih vrsta je planinski bor, Pinus mugo. Kako ne volim ljude tla iti suviĹĄe teĹĄkim pri ama i detaljima kad se oni spremaju na tulum, zaĹželjet u vam samo sve najbolje u Novoj 2009. godini. Budite i u Novoj godini tako dobri kao u proĹĄloj, Ĺželi am I A!

NOVI ŽIVOT SE RA A

Ivica (26) i Suzana (26) Glavina iz Dragoslavca dobili su Nou, ro enog 19. prosinca u 11 sati.

30. prosinca 2008.

Mladen (32) i Miljana (20) Brzuhalski iz Belice dobili su Filipa, ro enog 19. prosinca u 4 sata.

Ivica (40) i Karmenka (34) Cepanec iz Doljana u Varaždinskoj županiji dobili su Ivana, ro enog 18. prosinca u 13 sati. Po bracu je došla i Maja (5).

MT “LEPTIRI ” poklanja benkicu i partlek

Matija (29) i Maja - Marija (23) Major iz Vratišinca dobili su Enu, ro enu 21. prosinca u 12,55 sati. Imaju i Lea (2,5).

Nikola Kernjak (29) i Vlatka Strelec (28) iz Vu etinca dobili su Niku, ro enu 18. prosinca u 17,15 sati.

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naše novoro ene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku “Novi život se ra a” M MURSK H N N . Prigodnim e ih poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaže iz Štrigove.

DJE JI PJEVA KI ZBOR “Maleni” Me u izvo a ima boži nih pjesama bilo je i niz etverogodišnjaka

Vuk i Crvenkapica za Boži su postali prijatelji

Dio Malenih izveo je zahtjevni mjuzikl

Izveo svoj prvi mjuzikl “Patnje jednog vuka” Dje ji pjeva ki zbor “Maleni” iz Preloga oduševio je izvedbom svoga prvog mjuzikla naslova “Patnje jednog vuka”. Za njih ga je napisao Darko

cvirk iz Darde koji je u publici u dvorani Doma kulture pratio premijernu izvedbu. znenadila ga je injenica da su nimalo lagani mjuzikl izvodila djeca u dobi od 4 do 12 godina. same voditeljice zbora prof. Jasmina Malek i prof. Jasminka Pervan,

kao i roditelji, strahovali su kako e ispasti ovaj premijerni nastup. - Nismo se nadali da e sve ispasti ovako dobro s obzirom na to da smo partituru dobili tek na koncu listopada. mali smo mjesec i pol za uvježbavanje mjuzikla, što je jako malo, ali, eto, uspjeli smo. Djeca su se izvanredno dobro snašla, kazuje prof. onkaš, ponosna voditeljica i utemeljiteljica Malenih.

Zbor u kojemu su okupljeni mališani iz cijeloga donjome imurskog kraja, a ne samo Preloga, ispri ao je pri u o usamljenom vuku koji u predboži no vrijeme odlu i potražiti prijatelje i pomiriti se sa svim likovima iz bajki s kojima je bio u sukobu, pa tako i s Crvenkapicom. Na koncu mu to i uspijeva pa Boži ne do ekuje sam, ve s prijateljima.

sim mjuziklom, Maleni su se publici predstavili i s nekoliko boži nih pjesama, a zapo eta suradnja s Darkom cvirkom uskoro bi mogla uroditi novim skladbama za ovaj zbor. Nakon ovoga preloškog nastupa Maleni su održali još jedan, i to u nedjelju 28. prosinca u porovcu gdje je uprili ena podjela darova za djecu iz tog naselja. (D.Mihoci)

NOVOGODIŠNJI fotosession Petra Tomši Za kraj godine priredili smo blagdanski fotosession sa Šenkov ankom Petrom Tomši (19). Više o svemu možete pogledati i pro itati na str. 8 priloga MEDIA. Petra, kao i cijela naša redakcija, žele vam sve najbolje u novoj 2009. godini. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

OTVORENA TRE A IZLOŽBA Novinske fotografije Me imurja

Fotografije - svjedoci vremena me imurskih pri a U akove koj zgradi “Scheier” ju er je otvorena tre a po redu izložba Novinske fotogra ije Me imurja u organizaciji Fotokluba akovec. Na izložbi se predstavljaju doma i fotoreporteri: Zlatko Vrzan (Me imurske novine, Vjesnik), Vjeran Žganec Rogulja (Ve ernji list) i Milivoj Kuhar (Ve ernji list), i to s preko etrdeset svojih radova nastalih u protekloj godini na podru ju Me imurske županije. Od ovih pedesetak fotogra ija koje su ovdje izložene treba napomenuti da je svaka jedna lijepa me imurska pri a za sebe, od onih najljepših trenutaka radosti i smijeha, do svakodnevnih uobi ajenih problema, politike, gospodarstva, poznatih i manje poznatih ljudi, ali svaka s pravom životnom pri om. Izložbu je otvorio Slobodan Veinovi , pro elnik za društvene djelatnosti Grada akovca. - Grad zahvaljuju i ovoj ekipi koja je pokrenula Fotoklub akovec ima priliku podržati širenje fotogra ije. Impresivno je da se na ovim izložbama uvijek okuplja velik broj ljudi. Ono što još impresionira jest to da, s obzirom da smo nedavno imali priliku pogledati izložbu najboljih ostvarenja novinske fotogra ije na razini države, naši fotogra i spadaju u sam vrh hrvatske fotogra ije. S obzirom na to da u okviru Fotokluba rade i na edukaciji

Milivoj Kuhar, Vjeran Žganec - Rogulja, Zlatko Vrzan, Mario Jakši i Kristijan Sko ibuši mladih fotografa, zaslužili su podršku Grada akovca, pa emo ih pratiti i u narednim projektima. O našim fotogra ima, kao i o njihovim ovogodišnjim ostvarenjima, ovom prilikom progovorio je i Kristijan Sko ibuši , urednik regionalnog izdanja Ve ernjeg lista za podru je Varaždinske i Me imurske županije. On je kazao u emu je

atraktivnost novinarske fotogra ije u usporedbi s umjetni kom: - Prvo se treba re i i da su i fotogra i novinari, samo što je njihov alat umjesto olovke i papira fotoaparat. Njihova novinska fotogra ija je puna života. Ona je upe atljiva, dojmljiva, dok je umjetni ka fotogra ija izraz duše, ekspresije. Da bi fotogra ija bila novinska, mora zadovoljiti elemen-

Ovaj put na koncertu je nastupio i Tamburaški orkestar “Me imurje”

te bez kojih novinarstva nema – mora biti objektivna, istinita, dokumentarna, informativna, ona je ta koja ostaje. Ona je svjedok vremena. Izložba novinske fotogra ije, kojom je Fotoklub akovec obilježio prvu godišnjicu djelovanja, u zgradi “Scheier” ostaje otvorena do 20. sije nja. (mn, foto: Denis Posavec)

Big band nezaobilazan je dio boži nog koncerta

TRADICIONALAN BOŽI NI KONCERT u Centru za kulturu

akove ki amateri stvorili boži ni štimung Posljednji koncert ove godine u Centru za kulturu akovec ponovno je bio rezerviran za akove ke amatere koji su se predstavili s boži nim pjesmama iz cijelog svijeta. Ve desetak godina tako se doma-

oj publici predstavljaju Pjeva ki zbor “Josip Štolcer Slavenski” pod vodstvom Senke Bašek Šamec, Puha ki orkestar s voditeljem Ivanom Belovarijem te Big band s Marijom Jagecom, a ove godine pridružio im se i Tamburaški orkestar

“Me imurje” pod vodstvom Borisa Novaka. Publika je ponovno dobila priliku uživati u prigodnim boži nim skladbama, i to ne samo onim tradicionalnim hrvatskim nego i skladbama koje cijeli

svijet pjeva u dane Boži a, a sve je pretvoreno u jedinstveni doživljaj blagdanskog duha. Ovim boži nim koncertom još se jednom pridonijelo stvaranju blagdanske atmosfere i uljepšalo iš ekivanje mnogima najdražeg blagdana.

KUD Žiškovec

Tradicionalan program na Štefanje

Po prvi je put na koncertu nastupila i novoosnovana muška vokalna skupina

U petak 26. prosinca, na Štefanje, u Žiškovcu je održan tradicionalan koncert i program svih sekcija KUD-a Žiškovec koji u blagdanskom raspoloženju okuplja mještane. Po prvi je put na koncertu nastupila i novoosnovana muška vokalna skupina. Za premijerni nastup odabrali su me imurske i boži ne pjesme. U koncertnom dijelu programa nastupile

su sve tri tamburaške skupine - mla a, srednja i višestruko nagra ivani sastav Biser Me imurja. A u dramskom dijelu programa nastupila je dramska skupina s predstavom “ ehara”, te predškolska i školska djeca s prigodnim recitacijama. Blagdanskom ozra ju doprinijela je i izložba ru nih radova sekcije rukotvorine. (BMO)

30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

RAZGOVOR s mladim me imurskim slikarom Bojanom Miljan i em

AKTUALNE IZLOĹ˝BE

Samo umjetnost ... ili niĹĄta JoĹĄ jedan u nizu mladih nadarenih umjetnika dobio je priliku pokazati svoje radove u Centru za kulturu. Tako se Bojan Miljan i na svojoj prvoj samostalnoj izloĹžbi u akovcu predstavlja videoradovima, slikama, grafikama i crteĹžima. Bojan Miljan i je 2003. godine diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a iste godine po inje se baviti pedagoĹĄkim radom i radi kao pro esor stru nih predmeta u Ĺ koli za dizajn, tekstil i odje u u VaraĹždinu. Od 2006. godine radi kao pro esor likovne umjetnosti u Glazbenoj ĹĄkoli u VaraĹždinu i kao suradnik na stru nom studiju Multimedija, oblikovanje i primjena na Veleu iliĹĄtu u VaraĹždinu. Bavi se produkcijom, elektronskom glazbom i videom, a kao lan HDLUM-a sudjeluje na brojnim skupnim izloĹžbama. Ĺ˝ele i javnost malo bolje upoznati s njegovim likom i djelom, povodom izloĹžbe u akove kom CKZ-u, porazgovarali smo s njim o njegovoj multimedijalnoj umjetnosti, glazbi i joĹĄ koje emu ... â&#x20AC;˘ Ĺ to je umjetnost za tebe? â&#x20AC;&#x201D; Umjet nost i je izraz . Kreativnost. Danas se svi pitaju ĹĄto je umjetnost ... Za mene ne treba puno komplicirati oko te rije i i pojma. Svi se pitaju ĹĄto je to, umjetnost se sama pita ĹĄto je, a mi bi ustvari samo trebali stvarati, a tako onda i umjetnost dolazi, sama od sebe. â&#x20AC;˘ Kako bi ti definirao svoju umjetnost i kako se ona mijenjala kroz godine? â&#x20AC;&#x201D; To je nekako iĹĄlo samo od sebe. NapraviĹĄ neĹĄto i to ti dalje daje povoda za razvijanje i ideĹĄ dalje. Nikad se nisam pokuĹĄavao

vratiti unatrag, niti sebe definirati. Mislim da za tim nema potrebe. To ostavljam kriti arima da prosude i svrstaju me nekud. â&#x20AC;˘ U zadnjih nekoliko desetaka godina umjetnost je dobila nove mogu nosti u novim medijima â&#x20AC;&#x201C; video, kompjuterske animacije, obrade zvuka. Tu si svoje mjesto i ti pronaĹĄao. ZaĹĄto to, a ne klasi na umjetnost? â&#x20AC;&#x201D; Ja se ak bavim i jednim i drugim. Ako pod klasiku ovdje smatramo slike, ĹĄta elaje. Ako to moĹžemo tako definirati. To je sve unutar ormata. PokuĹĄat u to ovako objasniti, likovna galerija moĹže ispasti prostor za svirku, neki eksperiment, ali koncertna dvorana ne moĹže baĹĄ postati mjesto za izlaganje slika. Svi a mi se kad se ne zna granica, je li to izloĹžba, koncert ili neki per ormans. Galerija pruĹža tu mogu nost. Mislim da bi trebalo eksperimentirati do te mjere da se to sve ponovno zaokruĹži u neku cjelinu. Svakakve su se mogu nosti razvile, ali likovnost je likovnost. Osnove su osnove i to treba poĹĄtivati.

Izgubljen efekt ĹĄoka â&#x20AC;˘ S obzirom na to da je umjetnost samo uvo enjem kompjutora dobila potpuno nove smjerove, ĹĄto misliĹĄ kakve se promjene mogu o ekivati u narednim godinama? â&#x20AC;&#x201D; JoĹĄ je avangarda pokrenula e ekt ĹĄoka, tako da mislim da se ljude viĹĄe ni s im ne moĹže iznenaditi. Izgubljen je taj e ekt. A ĹĄto se promjena ti e, pruĹža se tu puno mogu nosti, ima puno ideja, puno pitanja, ali se esto pri e ponavljaju. U budu nosti vidim povratak ne em klasi nom. Ne doduĹĄe onako

kao ĹĄto su to radili u romantizmu, klasicizmu ili renesansi, nego moĹžda baĹĄ sve to skupa. Povratak osnovama, crteĹžu. â&#x20AC;˘ MoĹžeĹĄ li izabrati sebi najdraĹži medij izraĹžavanja i kako on utje e na tvoju kreativnost? â&#x20AC;&#x201D; TeĹĄko je re i. MoĹžda je sad to elektronska glazba jer mi je to podru je joĹĄ relativno novo i nepoznato. Nekako me trenutno najviĹĄe ispunjava. Interesantan mi je spoj zvuka i slike, iako ne prestrogi spoj toga. Tu vidim puno mogu nosti. Dio se moĹže vidjeti u na ovoj izloĹžbi. Ovo je na neki na in pokuĹĄaj prenaĹĄanja grafike u drugi medij, u video. To je neĹĄto ĹĄto joĹĄ razvijam, a za to je ipak potrebno puno vremena. â&#x20AC;˘ O emu razmiĹĄljaĹĄ kad stvaraĹĄ? Ĺ to ti se vrti po glavi? â&#x20AC;&#x201D; SvaĹĄta. KaĹže se, puno je to umjetnika reklo, da bi trebalo zaboraviti na ono trenutno kad se stvara. DoduĹĄe, ne raditi bez mozga, jer to je opasno, ali da bi trebalo zaboraviti na to da se sad neĹĄto radi. Potrebno je kontrolirati stvari i odnose. Ipak, to nije pravilo. Ponekad najbolje stvari dolaze iz nekontroliranih situacija, razgovaraĹĄ s nekim, skiciraĹĄ neĹĄto i ispadne puno bolje nego da si to planirano pokuĹĄao razraditi. Zapravo sve ovisi o raspoloĹženju. â&#x20AC;˘ U zadnje se vrijeme sve viĹĄe pojavljuju naĹĄi mladi uspjeĹĄni umjetnici, tu su Luka Buni , Smiljana Ĺ a ari - Buni , KreĹĄimir Hlebec ... Po emu se ti razlikujeĹĄ od njih i izdvajaĹĄ od te cjeline? â&#x20AC;&#x201D; Osim po izgledu? (smijeh) Mi esto skupa nastupamo u javnosti, zajedno izlaĹžemo. Pri amo o nekoj temi i dogovorimo se za skupnu izloĹžbu na kojoj se moĹžemo, ali ni ne moramo, drĹžati te iste teme.

Na svojoj prvoj samostalnoj izloĹžbi Miljan i se predstavlja videoradovima, slikama, grafikama i crteĹžima

AKOVEC - izloĹžbeni prostor Centra za kulturu â&#x20AC;&#x201C; izloĹžba najnovijih videoradova, slika, gra ka i crteĹža Bojana Miljan i a. Miljan i je 2003. godine diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnos u Zagrebu, a iste se godine po inje bavi pedagoĹĄkim radom u Ĺ koli za dizajn, teks l i odje u u VaraĹždinu. Od 2006. godine radi kao profesor likovne umjetnos u Glazbenoj ĹĄkoli u VaraĹždinu i kao suradnik na stru nom studiju Mul medija, oblikovanje i primjena na Veleu iliĹĄtu u VaraĹždinu. IzloĹžbeni salon Muzeja Me imurja akovec - izloĹžba â&#x20AC;&#x153;Novac novog vijeka iz fundusa Muzeja Me imurjaâ&#x20AC;?. Rije je o prvoj izloĹžbi arheologinje Branke MarciuĹĄ, kustosice ArheoloĹĄkog odjela Muzeja Me imurja akovec. U prostoru IzloĹžbenog salona bit e izloĹžen novac iz razdoblja od druge polovice 15. do prve polovice 20. stolje a. Zgrada Scheier - izloĹžba â&#x20AC;&#x153;Novinska fotografija Me imurja 3.â&#x20AC;?. Na izloĹžbi se predstavljaju doma i fotoreporteri: Zlatko Vrzan (Me imurske novine, Vjesnik), Vjeran Ĺ˝ganec - Rogulja (Ve ernji list) i Milivoj Kuhar (Ve ernji list). IzloĹženo je preko 40 svojih radova, nastalih u protekloj godini, na podru ju Me imurske Ĺžupanije. Fotogra je obuhva aju teme iz poli ke, sporta, umjetnos , crne kronike ...

Bojanu je Miljan i u, osim slikanja, i glazba velika ljubav U imo jedni od drugih. Ja tako na to gledam. Sve ĹĄto oni naprave meni je poticaj, jedni drugima dajemo neĹĄto kreativno. Jesmo mi razli iti, ali dijelimo taj neki isti osje aj. Isti problem. (smijeh)

Novac kvari one s nerealnim Ĺželjama â&#x20AC;˘ BaviĹĄ se i glazbom. Predstavi nam i taj aspekt sebe. â&#x20AC;&#x201D; Ne bih se svrstavao u neki stil. MoĹžda neka ambijentala. Volim snimati zvukove izvana, skoro svaki predmet ima svoj zvuk i onda s tim dalje radim. Kao neki eksperiment, ali ne neĹĄto previĹĄe apstraktno. Nastane ambijentala, ali ima neku pri u i teĹžinu. Prvi put kad sam vidio Cool Edit, program za obradu zvuka u kojem je svaĹĄta mogu e, to me privla ilo kao magnet, a i danas mi je ostalo zanimljivo. Osim toga, bavim se i aranĹžiranjem i produkcijom glazbe drugih muzi ara. Ja i kolega imamo tonski studio, snimamo albume, produciramo, tako smo, recimo, sura ivali smo s bendom Komedija. â&#x20AC;˘ Koja ti je najve a neispunjena Ĺželja? â&#x20AC;&#x201D; Novac? To nam je svima Ĺželja, dobiti na lotu. â&#x20AC;˘ Pa dobro, kad bi osvojio nekih 10 milijuna kuna na lotu, na ĹĄto bi ih potroĹĄio? â&#x20AC;&#x201D; UloĹžio bih u studio, u nove komponente. I to bi bilo to, sve bi na to otiĹĄlo, to bi bilo taman za studio. I to bi bilo to. Ljudi kaĹžu da novac kvari, ali mislim da se meni to ne bi dogodilo. Novac kvari ljude koji imaju previĹĄe nerealnih Ĺželja pa se izgube.

â&#x20AC;˘ Da moĹžeĹĄ biti fiktivni lik, bilo u seriji, crti u, filmu, koji bi lik bio? â&#x20AC;&#x201D; Ljudi mi kaĹžu da sam ja kao onaj Bojan iz crti a. Tako da izgleda da ja to ve i jesam, fiktivni lik iz crti a. Budu nost u projektima s kolegama â&#x20AC;˘ Recimo da je izumljen vremenski stroj i da si nekim slu ajem ti izabran da otputujeĹĄ u proĹĄlost. Kada i kamo bi otiĹĄao i zaĹĄto? â&#x20AC;&#x201D; Svugdje po malo. MoĹžda u srednji vijek. KaĹžu da je to bilo mra no doba, pa da osjetim to vrijeme, vidim katedrale onda tek sagra ene. Ali zanimljivi su mi i renesansa i antika. â&#x20AC;˘ Gdje se vidiĹĄ za nekih 10 - 20 godina? â&#x20AC;&#x201D; Tako daleko ne gledam. Mislim da u se istim poslom baviti, a nadam se da u posti i joĹĄ viĹĄe rezultata, i zadovoljstva. Glavno je da ide. Vidim se u zajedni kim projektima s mojim kolegama, svejedno je li to izloĹžba, multimedijalno neĹĄto, koncert ... Vidim se negdje skupa s njima, zadovoljni smo, napravili smo neĹĄto ... â&#x20AC;˘ Jesi li ikad poĹžalio ĹĄto si zaplovio u umjetni ke vode? â&#x20AC;&#x201D; Ne. Daleko od toga. Nezamislivo mi je da se bavim i im drugim. To je neĹĄto ĹĄto, bez obzira na sve, ne bih nikad mijenjao. JoĹĄ u srednjoj ĹĄkoli mi je samo Akademija bila na pameti i znao sam da nema druge opcije. Samo to ili niĹĄta. (mn, oto: Z. Vrzan)

KnjiĹžnica â&#x20AC;&#x153;Nikola Zrinskiâ&#x20AC;? akovec â&#x20AC;&#x201C; izloĹžba povodom 500. obljetnice ro enja Petra Zorani a. IzloĹžba je organizirana s ciljem da se obiljeĹži obljetnica hrvatskoga knjiĹževnog velikana, autora prvoga hrvatskog romana â&#x20AC;&#x153;Planineâ&#x20AC;?, ali i da se upozori na niz pisaca koji zajedno sa Zorani em u njegovo doba, u njegovom gradu, ine zadarski renesansni krug. Reiffeisen stambena ĹĄtedionica â&#x20AC;&#x201C; izloĹžba u organizaciji UOLL-a, HDLUM-a i Rai eisena. Prodajna izloĹžba iji prihodi idu u dobrotvorne svrhe sadrĹži donirane radove me imurskih slikara okupljenih u HDLUM-u, radove velikana kao ĹĄto je Priska Kul ar te slike nastale na radionicama UOLL-a. Galerija Sabol â&#x20AC;&#x201C; za predstoje e dane darivanja u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec, (pokraj Gradskog poglavarstva) moĹžete odabra autore kao ĹĄto su V. Jorda, I. Oreb, M. Berber, M. VeĹža, M. DĹžamonja, E. Svilan, D. Ĺ˝ili , I. Lackovi , G. Politeo, D. Bahunek, D. Ĺ koda i drugi. Slike su razli i h mo va, tehnika i oblika, a moĹžete ih pogleda svaki dan do 15. sije nja 2009. godine. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Me imurca, Ru era BoĹĄkovi a 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhva a brojne radove Ladislava Kralja stare izme u 50 i100 godina, te poku stvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog zna aja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovaraju i na mogu a pitanja. PRELOG â&#x20AC;&#x201C; Riblji restoran Prelog - izloĹžba slika lanova Likovne udruge donjeg Me imurja. Na izloĹžbi dominiraju teme lirskih mo va i ljepote prirode, a izlaĹžu: Franjo Musta , Damir Ĺ alari, Franjo RuĹžman Brko, Franjo Ĺ˝eĹželj, Jelena Kramar, Julija Pongrac, Marija BaĹĄnec, Slavko Duki , Milena Petkovi , Pavao RuĹžman, Stanko Padari , Zvonimir Dolenec, Ivan Bermanec, Stanko Sabol, Ankica Anna Pan i Radovan ev Panteli , Jurica Varga, Danijel Drvenkar, Mladen Ĺ poljari , Julija Weber i Ĺ˝eljko Petkovi .

Prigodan program i darivanje djece

Dvorana Pastoralnog centra u Prelogu â&#x20AC;&#x201C; izloĹžba slika Ljube Laha. IzloĹžba jednog od najpozna jih hrvatskih umjetnika iz BiH koji ujedno slavi 60. obljetnicu Ĺživota, predstavlja njegova nova djela. Prihod od prodanih djela namijenjen je za izgradnju crkve u Ĺ˝eravcu u Bosanskoj Posavini, ĹĄkolovanje siromaĹĄnih aka i studenata, bolesnu obitelj Lah i Napretkovu ljetnu ĹĄkolu njema kog jezika. IzloĹžba se moĹže pogleda do 10 sije nja.

U nedjelju 21. prosinca u DruĹĄtvenom domu Ivanovec odrĹžana je priredba u povodu BoĹži a u organizaciji KUD-a â&#x20AC;&#x153;KatruĹžeâ&#x20AC;? Ivanovec. U programu su sudjelovala djeca Dje jeg vrti a P elice Ivanovec, u enici Osnovne ĹĄkole i lanovi KUD-a. U prepunoj dvorani stvoreno je toplo i blagdansko ozra je. Publika je sa zadovoljstvom i pljeskom popratila izvo a e, najburnije one najmanje.

Pizzerija RO-SA â&#x20AC;&#x201C; IzloĹžba pod nazivom â&#x20AC;&#x153;Dvanaest autoraâ&#x20AC;?. Blagdansku izloĹžbu slika organizirao je Zvonimir Dolenec, a uz njega izlaĹžu Jurica Varga iz VaraĹždina, Vesnica Se ek Abramovi iz Ludbrega, Julija Weber iz akovca, Julija Pongrac iz Gori ana, ur ica Mar etko iz Gori ana, Mladen Ĺ poljari iz Donjeg Kraljevca, Franjo Musta iz Svete Marije, te Ivan Bermanec, Damir Ĺ alari i Franjo RuĹžman iz Preloga. Kao gos svoje slike izlaĹžu lanovi KUD-a â&#x20AC;&#x153;Ivan Vitez Trnskiâ&#x20AC;? iz Novigrada Podravskog, M. Rumek, J. Bobovec, I. RuĹžman, M. Kristovi , Ĺ . Vuli i S. IvaniĹĄ.

KUD â&#x20AC;&#x153;KatruĹžeâ&#x20AC;? Ivanovec

ObiljeĹžavanje BoĹži a prigodnom programom viĹĄegodiĹĄnja je tradicija u Ivanovcu i rezultat dobre suradnje vrti a, ĹĄkole i KUDa, uz svesrdnu podrĹĄku VMO-a Ivanovec. Sve anosti su nazo ili i veterani Domovinskog rata Kluba Ivanovec, koji su na zavrĹĄetku programa darivali prigodnim poklonima djecu svojih lanova. Prigodnim poklonima KUD â&#x20AC;&#x153;KatruĹžeâ&#x20AC;? darivao je i djecu izvo a e. (BMO)

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

KAKO PREĹ˝IVJETI novogodiĹĄnju veselicu?

Pun mi je kufer svega â&#x20AC;Ś PiĹĄe: Dejan Zrna

I dok mnogi jedva ekaju boĹži no novogodiĹĄnje blagdane, meni je lagano pun ku er svega. Novu godinu sam samo u posljednjih desetak dana â&#x20AC;&#x153;do ekaoâ&#x20AC;? nekoliko puta. Najgora stvar po mene u svemu je ĹĄto su se blagdani â&#x20AC;&#x153;nakalemiliâ&#x20AC;? sredinom tjedna, pa se sve pretvorilo u totalni hedonizam od po etka do kraja tjedna. Kako to obi no izgleda â&#x20AC;&#x153;obi an danâ&#x20AC;? ovih dana. Domjenak poslijepodne ili nave er, niti se ne mora kao sluĹžbeno spremati za izlazak â&#x20AC;&#x153;u no â&#x20AC;?, jer izlazak je ve tu. I tako to, gotovo pa svaki drugi dan. Kad se u e u ritam, teĹĄko je presko iti neki dan, jer bi to bio â&#x20AC;&#x153;grijehâ&#x20AC;?. Pa onda ako nema nekakve â&#x20AC;&#x153;sluĹžbene eĹĄteâ&#x20AC;? za kraj godine koja se mora popratiti, onda se za promjenu skupi druĹĄtvo, koje se ve pomalo srdi ĹĄto ga kao â&#x20AC;&#x153;izbjegavaĹĄâ&#x20AC;?. Takvi su dani da se obi no ne pije kava, nego neĹĄto â&#x20AC;&#x153;konkretnoâ&#x20AC;?. Pa ti budi â&#x20AC;&#x153;karakterâ&#x20AC;?. I kad se kona no â&#x20AC;&#x153;zabarikadiraĹĄ domaâ&#x20AC;? - nema mira. Tele oni zvone: Daj dojdi, kaj se eka â&#x20AC;Ś Razloga da se â&#x20AC;&#x153;moraĹĄâ&#x20AC;? negdje pojaviti kâ&#x20AC;&#x2122;o u pri i. Odmor, ma kakav odmor ... Sad e opet svi re i, kak je lepo vama novinarima, samo od e-

ĹĄte do eĹĄte. Hm â&#x20AC;Śma da, ne mogu viĹĄe. Kad e kona no taj do ek i da sve bude gotovo. Makar, ve vidim da ultimativno tu ne e biti svemu kraj. â&#x20AC;&#x153;Reprizaâ&#x20AC;? pada gotovo u idealan dan, u petak se opet moĹže zaruĹžit, jer drugi dan je subota, a u subotu tako er, jer slijedi slobodna nedjelja. Niti tu svemu nije kraj. U ponedjeljak zavrĹĄavamo novine, a u utorak je ponovno blagdan. Dan za slavlje, naravno! Ljudi moji, jesu li vam se izmijeĹĄali dani. Meni bogami jesu, viĹĄe ne znam kad je ponedjeljak, a kad subota ... P.S. - U firmi svi jedva ekamo naĹĄu novinarsku zabavu koja je obi no u sije nju kad zavrĹĄe sve â&#x20AC;&#x153;sluĹžbeneâ&#x20AC;?. He, he ... ah, ah ...

Radosti relikvije na etiri kota a PiĹĄe: Maja Novosel

U posljednje vrijeme nekako razmiĹĄljam o kupnji novog automobila. Vidite, moj sadaĹĄnji auto, Ford Scorpio iz â&#x20AC;&#x2DC;88, nije samo koriĹĄten auto. To je bio koriĹĄten auto ve onda kad smo ga kupili sredinom devedesetih. Dobro, u korist mu ide to ĹĄto je kupljen od neke firme u Njema koj i ĹĄto navodno gotovo da nije bio voĹžen. A danas (uz nemalu pomo moje malenkosti koja je na njemu u ila/u i voziti) i izgleda kâ&#x20AC;&#x2122;o da mu je 26 godina ili, u godinama auta, barem tri puta toliko. Pretpostavljam da bih ga moĹžda i mogla probati prodati â&#x20AC;&#x201C; ali kao ĹĄto je jedan moj poznanik rekao: ak kad bi mu dala taj auto, on bi svejedno iĹĄao pjeĹĄke. Sje ate se one reklame za Peugeot? Onu gdje Indijac izlupa svoj auto da bi izgledao kâ&#x20AC;&#x2122;o Peugeot? E moj auto izgleda kâ&#x20AC;&#x2122;o da sam ja to probala napraviti (ĹĄto ja znam, moĹžda podsvjesno i jesam). Ali dobro, ima i moj auti svoje prednosti. Recimo, kad ste vlasnik relikvije na etiri kota a, ne brine vas kad vam se bicikl zaleti u auto ili kad vas netko lupi vratima svog auta, ne pe e vas toliko savjest kad slu ajno stupi na parkiraliĹĄtu pogladite prednjim desnim dijelom... Ne brine vas kra a, jer, budimo realni, tko bi ga htio? Ako mi netko ukrade auto, sam si je kriv! Nema da ga poslije vra a na parkiraliĹĄte gdje ga je uzeo... A kad mu ulje po ne curiti nasred ceste ili ko nice zakaĹžu, to nije moja krivica. U mom autu zimi nema straha da e vam biti prevru e, jer grijanje ve inu vremena ne radi, a po ljeti se ne morate brinuti da ete se prehladiti od klime, jer klima su prozori (oni koji se uop e daju otvoriti). TroĹĄi, pra-

Prva pomo za mamurluk Svi mi prelazak u drugu, novu godinu volimo dobro pro eĹĄtati. Obi no odemo na organiziranu zabavu, k prijateljima u grad, ili jednostavno ostanemo kod ku e, ali ono ĹĄto je svakom od ovih scenarija zajedni ko je dobra hrana i nekoliko â&#x20AC;&#x153;kapljicaâ&#x20AC;? vina ili druge omiljene â&#x20AC;&#x153;pija eâ&#x20AC;?. No te â&#x20AC;&#x153;kapljiceâ&#x20AC;? esto na naplatu stiĹžu tek idu e jutro. Budite se, a glava vam puca, mu no vam je, smetaju vam glasni zvukovi ... estitam! Patite od novogodiĹĄnjeg mamurluka! (Samo se nadam da je zabava bila toliko dobra da barem sje anje na nju umanjuje patnje ...) Ĺ to se ti e lijekova za mamurluk, onaj u tableti (joĹĄ) ne postoji, ali zato ih ima koliko ho ete iz narodne mudrosti koji se prenose s koljena na koljeno. Ĺ to biste trebali u initi kako biste se rijeĹĄili svih simptoma mamurluka? Donosimo pregled naju inkovitijih, i onih malo manje u inkovitih, na ina kako se rijeĹĄiti glavobolje, vrtoglavice i mu nine nakon dobre eĹĄte ...

â&#x20AC;&#x153;TeĹža kiâ&#x20AC;? doru ak (jaja, ĹĄpek, prĹĄut, kulen i ostale sli ne delicije)

se probudite, svakih sat vremena popijte aĹĄu vode i uskoro e vam biti puno bolje.

na pameti, probajte se proĹĄetati i sigurno e vam biti bolje.

Ho e li upaliti? Mogu e. ZaĹĄto? Visokom udjelu masno a bit e potrebno duĹže vremena da se razgradi, pa bi vam mogao teĹĄko pasti na Ĺželudac, ali e osigurati kalorije potrebne tijelu nakon â&#x20AC;&#x153;ludeâ&#x20AC;? ve eri. Osim toga, jaja sadrĹže aminokiselinu cistein koja je izvrsna za rjeĹĄavanja toksina iz tijela.

Sok od vo a/frape

Ho e li upaliti? Da. ZaĹĄto? Meso sadrĹži vitamin B, koji je odli an za revitalizaciju vaĹĄeg tijela. Krumpir je bogat vitaminom C koji e olakĹĄati rad vaĹĄoj jetri, a zeleno povr e kao ĹĄto su brokula zelje ili zelena salata dobar su izvor vitamina E koji pomaĹže detoksikaciju organizma. Samo izbjegavajte previĹĄe ulja koji usporava proces detoksikacije.

Voda Ho e li upaliti? Da. ZaĹĄto? Prije nego legnete popijte najmanje jednu aĹĄu vode, iako vam moĹžda ne e lako kliznuti niz grlo. Zbog alkohola tijelo dehidrira, pa biste se, ako popijete vodu, trebali bolje osje ati idu e jutro. Kad

va sitnica, nekih 12 litara po gradu. Osim toga, ima stvarno udobna sjedala, osje aĹĄ se kâ&#x20AC;&#x2122;o da si se zavalio u otelju ili, bolje re eno, propao u otelju, a i svi (to bi ve inom bila ja) kaĹžu da ima svoj ĹĄarm. Kako bih ja rekla, to je auto s osobnoĹĄ u. JoĹĄ jedna dobra stvar je da glazbe u autu ima i bez radija - sjedala ĹĄkripe, kontrolna plo a se drmusa i proizvodi svoj zvuk, brisa i cvile, ventilator koji se ne da isklju iti hu i... ma divota jedna. Ne morate brinuti da e vam se elektroni ke brave pokvariti ili elektri ni prozori, ili prozori uop e. Mislim, jesu oni na autu, ali to je to. Nema brige oko kazni za prekora enje brzine, jer star je i ne moĹže baĹĄ potegnuti. Niti oko autostopera, koji spuĹĄtaju prst kad se pribliĹžavam i ponovno ga diĹžu za traktor koji me pokuĹĄava presti i... Tako ja ve dvije godine razmiĹĄljam o kupovini novog automobila. Mislim, mogla bih ja ono na kredit ... Alâ&#x20AC;&#x2122; ĹĄta u kad ovaj ide. Vozi ko lud. Kâ&#x20AC;&#x2122;o da zna da mora, jer kad zakaĹže zna ĹĄto mu slijedi... Tako ja ostajem pri svom mo nom vozilu s osobnoĹĄ u. Ĺ to eĹĄ, kakvi god bili, jedno drugom baĹĄ dobro odgovaramo.

Ho e li upaliti? Da. ZaĹĄto? Mamurluk je zapravo na in na koji vam vaĹĄe tijelo kaĹže da je bez energije i da ga trebate napuniti. Sok od naran e ili nekog bobi astog vo a dobar su izvor C vitamina i pomo i e vaĹĄoj jetri i ostatku organizma oporavak nakon naporne no i. Fruktoza e povisiti razinu ĹĄe era u krvi i ne e vam se viĹĄe vrtjeti. Frape od banana koristit e vam jer je banana bogata magnezijem koji ublaĹžava glavobolju, te je ona prirodni antacid koji smiruje Ĺželudac.

Ĺ alica kave Ho e li upaliti? Ne. ZaĹĄto? Alkohol dehidrira tijelo i posljedica toga je mamurluk. I ko ein izaziva dehidrataciju, tako ete kavom samo pogorĹĄati simptome. VaĹĄem je tijelu potrebna voda.

VjeĹžbanje Ho e li upaliti? Da. ZaĹĄto? Energi na ĹĄetnja ili plivanje u vaĹĄe e tijelo dovesti kisik koji poti e protok krvi u vaĹĄ mozak i brĹže rjeĹĄava tijelo toksina. Iako vam je vjeĹžbanje vjerojatno zadnja stvar

Obilni kalori ni ru ak

Tablete protiv bolova Ho e li upaliti? Da, ali bi vam mogle viĹĄe naĹĄtetiti. ZaĹĄto? Znamo da e tablete protiv bolova pomo i vaĹĄoj glavobolji, ali razmislite ... VaĹĄa jetra je ta koja e â&#x20AC;&#x153;procesiratiâ&#x20AC;? te tablete, a ona je ve preoptere ena obra ivanjem svog tog alkohola koji ste popili. Osim toga, neke tablete mogle bi teĹĄko pasti na vaĹĄ sada osjetljiv Ĺželudac i izazvati joĹĄ viĹĄe problema.

Coca cola/ Pepsi Ho e li upaliti? Ne. ZaĹĄto? Ĺ e er u pi u pomo i e vam da nadoknadite onaj koji ste izgubili ve er prije i ne e vam se viĹĄe toliko vrtjeti, ali Coca cola sadrĹži ko ein koji

POGLED ISPOD OBRVA

izaziva suprotan e ekt od onog koji vi Ĺželite, ona vas zapravo dehidrira.

Klin se klinom izbija Ho e li upaliti? Ne. ZaĹĄto? Kratkoro no e ovo upaliti, ali samo zato ĹĄto vaĹĄe tijelo prestaje â&#x20AC;&#x153;mislitiâ&#x20AC;? o mamurluku i po inje se boriti s novim unesenim alkoholom. VaĹĄ mamurluk e se vratiti, vjerojatno joĹĄ gori nego prije, pa ovo definitivno nije dobra ideja.

Spavanje Ho e li upaliti? Da. ZaĹĄto? Zato ĹĄto je najbolji lijek za mamurluk ... vrijeme. Popijte vode i oti ite spavati. Ĺ to dulje odspavate, to ete kra e morati trpjeti svoj mamurluk. (mn)

PiĹĄe: Tihana Babi

Kaj bi mi cure zapravo htjele !? Kad piĹĄeĹĄ za javnost, onda naravno javnost i komentira sve ĹĄto napiĹĄeĹĄ. Mene pitali de ki, da kaj bi mi cure htjele. Seks? Ili kaj? Na to historijsko pitanje nikako ne moĹže Ĺžena muĹĄkarcu odgovoriti, ini mi se, da bi on to razumio otprve. Cure ne mogu sakriti svoje zgraĹžanje kako tako â&#x20AC;&#x153;jednostavnaâ&#x20AC;? stvar njima moĹže biti toliko neshvatljiva. Budu i da viĹĄe nismo mala djeca, mi vam prvenstveno ne emo lijen inu. Besposli ara. Nekoga tko nema za kapu ino. Jer ako ni za kapu ino ne moĹže nabrojiti si u, kaj eĹĄ s njim kad Ĺživot zagrize? Onda ne emo ni dangubicu. Onoga kaj ne zna kaj bi sa sobom poslije posla. Daj, na i neki hobi! Pri tome definitivno ne mislim na playstation! A ni na podrigivanje, pljuvanje u dalj, ispijanje gemiĹĄta i sli no.

Nego na neĹĄto produktivno. Niste li skuĹžili da su najsexi ljudi koji doobro rade neĹĄto? Ljudi od â&#x20AC;&#x153;zanataâ&#x20AC;?? Ne emo ni alkoholi are, manijake, perverznjake, kockare, prostake... to su sve â&#x20AC;&#x153;preskupiâ&#x20AC;? hobiji. I nov ano, a da ne govorimo koliko emocionalno, koĹĄta biti nekome psihijatar. Ni mamini sineki nas ne zanimaju. Ne moĹžeĹĄ mi na prvom spojaku ve govoriti kako tvoja mama ima lijepe o i. Jednostavno ne moĹžeĹĄ! Molimo vas, de ki pazite kakve cipele si kupujete! Po cipelama se svaĹĄta da zaklju iti. Nemojte da vam prsti vire, nemojte imati â&#x20AC;&#x153;picolovkeâ&#x20AC;? u kojima si rizuru vidite, nemojte nositi cipele s placa u Ma arskoj. To nije seexi. Ajde, molim te... Nemojte da vam dlake vire van iz koĹĄulje, nemojte si obla iti uske hla e; jer ne moraju svi znati da imate okserice! Ako ste po eli elaviti, zaboravi-

te tupe ili navla enje kose s jedne strane glave na drugu. PodĹĄiĹĄajte si dlake iz nosa i uha, operite si zube. Mislim, ovjek danas baĹĄ sve mora re i. UĹžas! Nije lijepo gledati i â&#x20AC;&#x153;slinitiâ&#x20AC;? za drugim curama, kad je vaĹĄ komad blizu. Ako se ve ne moĹžete kontrolirati kad je nema u blizini. Nemojte se hvaliti kako vam bivĹĄa stalno piĹĄe, i da ste ve jadni zbog toga! Jer, to vam nitko pametan ne e povjerovati! Jadni su ti pokuĹĄaji pravljenja komada ljubomornim, dok pri ate o vaĹĄim proĹĄlim osvajanjima. Nemojte se toliko hvaliti. Dajte da neĹĄto zaklju imo i same. Nemojte biti napasni, nego uhvatite ritam. Ono malo, pomalo... Ne prenjeĹžno, ne pregrubo... Mislim, nacrtati vam baĹĄ ne mogu. Ĺ˝ene vole biti osvojene! Ali ne baĹĄ da te rajer opali toljagom i odvu e doma. Ne-

mojte nas siliti. Natjerajte nas da vas same poĹželimo. Mogla bi do jutra nabrajati zapravo ĹĄto sve ne emo. Cure mi vele da je to izgubljen slu aj. Vidite vi do ega je doĹĄlo? Ne bi ovjek vjerovao ega se mi Ĺžene sve nasluĹĄamo i nagledamo. U . Ali, da skratim, znate ĹĄto bih svaka Ĺžena htjela? Kako ono pjeva BalaĹĄevi ; aha, â&#x20AC;&#x153;da nam krene ĹĄav na arapi kad nas poljubi...â&#x20AC;?

30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Partner e vam biti velika podrška u rješavanju nekih problema. Bit ete svjesni da pored sebe imate osobu koja vas iskreno voli. Na Badnju no uživat ete u okruženju osoba s kojima ete otvoriti zanimljive teme važne za vašu budu nost. U središtu pažnje bit e poslovi vezani za kredite, obveznice ili dionice. Neki od vas razmišljat e o ulaganjima u nekretnine dok e one koji su manje skloni riziku privu i povoljni uvjeti za dugoro nu štednju. Odnosi s pretpostavljenim e se zaoštriti. Osporit e neke vaše odluke. Dobro pazite da po etkom tjedna nesuglasice me u vama ne prerastu u ozbiljniji sukob. Zbog naklonjenog Marsa tjedan je povoljan za sportske aktivnosti. Tjelovježba e goditi svima vama, bez obzira bavite li se sportom aktivno ili rekreativno. VAGA (24.9.-23.10.) Neki od vas e ozbiljno razmišljati o potomstvu, a imate li djecu, posve ivat ete im puno vremena i pažnje. Ako ste slobodni tjedan e biti dinami an, ispunjen akcijom i željom za uzbu enjima svih vrsta. Bit ete puni vjere i optimisti ni u svemu što inite. Poslovi e vam i i po planu, posti i ete neke važne dogovore, potpisati ugovore i ostvariti poslovnu suradnju s jednom firmom koju ve dugo vremena priželjkujete. U petak ete imati manjih problema u interakciji s drugima. Mnogi bi mogli pogrešno tuma iti vaše rije i, pa je možda bolje da se suzdržite i neke situacije ne komentirate na glas. U subotu biste mogli ostvariti zna ajan kontakt i to s osobom koja vam se dopada ve duže vrijeme. Kraj tjedna iskoristite za njegu tijela ili promijenite frizuru.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Kad je ljubav posrijedi reagirat ete instinktivno i ne ete pogriješi . Znate kojim situacijama trebate da prioritet, a koje staviti na listu ekanja. Ve ina e teško uskla iva bra ne i obiteljske obveze s poslovnim. Razmatrat ete mogu nos koje bi vam mogle pomo i da u vrs te svoj poslovni status i steknete ve u sigurnost. Neo ekivani nancijski dobici omogu it e vam da blagdane do ekate u opuštenom raspoloženju. Iako ete prihva neka pravila igre i pokuša se ponaša u skladu s njima, nerijetko ete se na i u okolnos ma koje e iskušava snagu vaše dosljednos . Ovaj e vam tjedan godi društvo veselih osoba, boravak u prirodi i pove ana zi ka ak vnost. Bolje ete se osje a i u psihi kom i u tjelesnom pogledu.

Bit ete skloni kritiziranju partnera. želite li izbje i njegovo uzrujavanje i imati mir u ku i - pažljivo birajte rije i. Slobodni e biti suzdržani prema osobi koja im se pokušava približiti. Obratite pozornost na uzbu enja koje krije srijeda. Pronalazit ete lakši i brži put do poslovnog uspjeha i ostvarenja ambicija. Uživate naklonost planeta, pa su vam kolege, poslovni partneri i nadre eni naklonjeniji, a materijalne prilike postaju sve bolje. Mogu i su problemi i razmirice s jednim suradnikom u ponedjeljak. Budite na oprezu i izbjegavajte uvla enja u uredske pri e ili tra eve. Više ra una povedite i o urednoj prehrani. Unato problemima prona i ete vremena za sebe i svoja zadovoljstva. Nedjelja e biti kao stvorena za izlazak, druženje i obiteljska okupljanja.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Sve ono što ste zanemarivali u odnosu s partnerom ovaj ete tjedan biti u prilici da riješite. Ne propuštajte priliku. Ako ste slobodni, na putovanju ete upoznati osobu koja e na vas ostaviti jak utisak. Mogli biste se na i na meti kritike zbog na ina rada i odnosa s kolegama. Nemojte dozvoliti da vas povrijedi mišljenje osoba do kojih i ovako ne držite puno. Puno je bolje da energiju u potpunosti usmjerite na posao. Krajem tjedan bit ete umorni i neraspoloženi za druženje. U svemu tome pazite da ne budete pretjerano grubi ili da nekim postupkom nehotice ne povrijedite one koji to nisu zaslužili. Ovaj e vam se tjedan pružiti prilika da se više posvetite domu i lanovima obitelji. Odgodit ete neke poslovne dogovore i svoje ljubljene staviti u prvi plan.

Mogla bi vas opsjedati osoba koje vam se ne e svidjeti. Ne ete biti strpljivi, niti ete šutke podnositi njeno udvaranje, ve ete izravno i grubo prekinuti svaku daljnju komunikaciju. Badnja no skriva slatke ljubavne tajne. Ovaj ete tjedan pamtiti po brojnim sastancima, pregovorima ali i po realizaciji nekih planova. Isticat ete se u radnoj sredini, ne samo po naglašenoj kreativnosti ve i po potrebi da kritizirate rad koji ne donosi rezultate. Više gledajte svoja posla i manje se osvr ite na ono što drugi rade. Vaša netakti nost bi vam mogla stvoriti neprijatelje ili narušiti odnose s ljudima do kojih vam je stalo. Imat ete priliku da na jednom zanimljivom poslovnom sastanku puno toga nau ite od iskusnijih ili starijih suradnika. Ako ste nekog povrijedili zatražite oprost.

Puha ki orkestar op ine Donji kraljevec izvodi Anen polku

TRADICIONALAN KONCERT Puha kog orkestra op ine Donji Kraljevec

Valceri i samba za publiku U petak 26. prosinca održan je u sportskoj dvorani u Donjem Kraljevcu tradicionalan boži no novogodišnji koncert Puha kog orkestra Donji Kraljevec pod ravnanjem Ivana Belovarija. Koncert je zapo eo tradicionalnim boži nim pjesmama: U to vrijeme godišta, Narodi nam se, Tiha no , te valcerom Kneginja ardaša te potpourrijem DIxileland for band. U drugom dijelu koncerta nastupili su u enici Osnovne glazbene škole “Miroslav Magdaleni ” iz akovca, Podru na škola Donji Kraljevec. Potom su orkestar i vokalna skupina izveli Spoved, a Ženska vokalna skupina KUD-a op ine Donji Kraljevec otpjevala nekoliko boži nih pjesama, a u programu su sudjelovali i u enici OŠ Donji Kraljevec. U završnom dijelu koncerta puha i iz Donjeg Kraljevca odsvirali

Nastup ženske vokalne skupine uz pratnju na pijaninu su Valcer mladosti iz Boži ne bajke, Anen polku, te sambu Brazil, na koju su plesali lanovi plesnog studija

Livi iz akovca. Boži ni koncert pratilo je nekoliko stotina mještana i gostiju. (JŠ)

RAK (22.6.-22.7.) Namjeravate li ovaj tjedan okon ati ljubavnu vezu koja vas više ne ispunjava sre om i zadovoljstvom ne inite to naglo. Ne žurite, ostavite sebi vremena i dobro razmislite o svakom sljede em koraku. živcirat e vas postupci vaših kolega, njihove radne navike koje e biti u suprotnosti s vašima te ponekad nerealna o ekivanja poslodavca. No, unato svim manje više prolaznim neprilikama, uspješno ete obavljati povjerene vam zada e. U petak ete osjetiti kako vam tijelo zahtijeva odmor. Dobro pazite da ne pretjerate s radom, jer prejaka intelektualna aktivnost može biti glavni uzrok stresa i fizi ke slabosti. Mogu a je poslovna ponuda od osobe koja živi u drugom gradu ili državi. U subotu e vam se netko pokušati približiti preko zajedni kih poznanika ili suradnika. JARAC (22.12.-20.1.) U voljenoj osobi ete pronalaziti sve što vam je potrebno za ljubavnu sre u, što zna i da ete ostvari vrsto prijateljstvo i bezgrani no razumijevanje. Samci e i dalje bi u potrazi za onim pravim. Profesionalan, odgovoran i temeljit pristup u svemu onome što radite i ovaj e tjedan urodi plodom. Nadre eni e vas javno hvali i po cati, a suradnici i kolege cijeniti vaše mišljenje i tražiti savjete. Nemojte se previše naprezati i precjenjivati svoje zi ke sposobnos . Mnogi od vas e se mu i bolovi u kralješnici, a mogu a je i neo ekivana zubobolja. Neki od vas e se okrenu svojoj duhovnoj strani te po eti prou avati alternativnu medicinu koja bi im u lije enju nekih smetnji mogla pomo i.

LAV (23.7.-23.8.) Sretni ste i zadovoljni sobom. Partner e vas podržavati u onome što radite što e dodatno poboljšati vaš odnos i dati mu stabilnost. Ukoliko ste slobodni ne žurite u novu vezu, mogli biste se razo arati. Uspješno ete se snalaziti u doga ajima koji slijede. Iako vaša poslovna situacija nije oslobo ena problema, sasvim dobro ete se nositi s izazovima i rješavati nesporazume ili manja neprijateljstva s suradnicima. Sredinom tjedna možete osjetiti pove ani nemir i dekoncentraciju koji e vas u omesti u obavljanju svakodnevnih obveza. Umor i pospanost može se produžiti i na dane vikenda. Najbolji na in da održite dobru psihofizi ku ravnotežu i oduprete se umoru, bit e više kretanja te pove an unos vitamina, svježeg vo a i povr a u prehranu. VODENJAK (21.1.-19.2.) Najviše ete se radova dugim, mirnim ve erima i opuštanju s voljenom osobom. Ukoliko ste slobodni u vama e se probudi duhovi prošlos , izazvani susretom s osobom s kojom ste bili u strastvenoj vezi. Pred vama je zanimljiv i ak van tjedan. Ne ete biti ravnodušni na nagle kadrovske promjene, ali ete se vrlo brzo prilagodi novim okolnos ma i suradnicima. Neki od njih e vam ubrzo posta dobri prijatelji. Po etkom tjedna ete do i do novih spoznaja o tome na koji vas na in doživljava okolina. No, radi li se o ne ijim neprovjerenim izjavama ili tra u, ne shva ajte stvari preozbiljno. U utorak e vam se pruži prilika da svojom, profesionalno pripremljenom prezentacijom zadivite važne poslovne ljude i tako osigurate nove poslove.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Partnera e nervirati vaš perfekcionizam i potreba da o svemu vaša rije bude zadnja. Bit ete naprasiti, nervozni i neprimjereno reagirati na svaku njegovu primjedbu što bi moglo još više pogoršati odnose. Budite oprezniji prilikom ulaganja novca jer biste mogli pogriješiti. Pomo potražite kod stru nog savjetnika i ne žalite za novcem koji ete mu platiti, jer je to još uvijek puno manje od mogu eg gubitka kod ulaganja. Zbog nepovoljnog Marsa ste nervozni i napeti što e vam priskrbiti mnogo nepotrebnih problema. Od subote se pritisci polako smanjuju i razgovorom ete riješiti nesporazume. Ponedjeljak e biti odli an dan za poslovne sastanke i pregovore. Prisutne ete oduševiti svojom profesionalnoš u, elokventnoš u i ozbiljnoš u. RIBE (20.2.-20.3.) Do i e do izražaja vaša maštovitost pa e u vezama sve više dominira roman ka i strast. Slobodni e prema jednoj osobi gaji dublje osje aje ali još ne e smo i dovoljno snage i pokazati što im je na srcu. Izvjesno je da e vaš rad bi izložen oku javnos koji e bi vrlo strog kri ar u ocjeni vaših sposobnos , ali i imbenik koji e vas zaustavljati u napretku ili pak ubrzati vaš put prema uspjehu. Ve ina vaših zdravstvenih problema bit e vezana uz neuredne životne navike. Konzumiranje kofeina, niko na ili alkohola negativno e se odražavati na vaš izgled i reme san. Društveni život bit e izuzetno dinami an i bogat. Ne ete propušta ni jednu priliku da se opus te i uživate u koncer ma, odlascima u kazalište ili kino.

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

Tron za ita e horoskopa

Preplavljeni pesimizmom

Piše: Stjepan Mesari Zapravo naslov je mogao biti “Zašto ne želim Ivana Mezgu za središ anskog gradona elnika, a Matiju Posavca za me imurskog župana”. A pravzaprav u ovo blagdansko vrijeme imao sam za napisati zanimljiv tekst i komentar života ovjeka koji je sve svoje dao drugima, da bi pred Boži , poput svete Obitelji, ostao sam izvan grada i svih zbivanja. No, ne mogu dva puta prevariti svoje itatelje, pak pišem o ljudima koji su se javno izjasnili da žele biti na politi kom tronu. Kaže moj glavni urednik kako je itatelj naša svetinja, a to zna i da ja to jednom nisam poštivao. Naime, pred mjesec – dva, kada je u Knezovcu osnovan ogranak HNS-a, njegov povjerenik Matija Posavec izme u ostalog mi je rekao kako je njihov kandidat za središ anskog gradona elnika Ivan Mezga, vlasnik Radija 105 iz Selnice, pitavši me usput što ja o tome mislim. Vijest je mogla biti zanimljiva itateljima, ali ... Matija me zamolio da o tome ništa ne pišem, jer još nije “sazrelo”, ali da kada bude “zrelo” ja u prvi znati. Ja sam svoje održao, premda sam o svemu znao i više od Matije, ali dogovor je dogovor, pak ozbiljni smo ljudi, a jedan od nas i želi biti župan. Ne znam je li sve “dozrijelo”, ali jedna itateljica tiska mi je u utorak u stara kom domu kod Stubi arevih rekla da je “v Me imurju” pro itala kako je Ivan Mezga kandidat za gradona elnika Murskog Središ a, ustvrdivši kako “u tvojim novinama” ništa o tome ne piše. Matija me prevario i zato ga ne želim za svog, odnosno me imurskog župana. Kona no, Matijin najve i doseg je itanje ho-

roskopa i glazbenih želja na ponajboljoj hrvatskoj radiopostaji, što je premalo za župana koji u županiju mora privu i milijune kuna. Mezgu pak ne želim za svog gradona elnika iz više razloga, a osnovni je što taj ovjek astohlepan, jer samo tako si mogu protuma iti njegovu želju da se kandidira za središ anskog gradona elnika. Zatim s njegovog radija uglavnom dopiru cajke, irili ne i alpsko etni ke pjesme i po meni takav ovjek ne može voditi jedan grad kakav ja želim. Kona no, taj se ovjek kandidirao za na elnika op ine Selnica, gdje je uz pomo rodbine i “vinskih pajdašov” nakupio glasova za samo jedan mandat. Istina, Matija je rekao kako mu Mezga jam i podršku Mesi a i a i a, te glasove HNS-a, SDP-a i Roma, a i HDZ je voljan ga podržati. Ja nisam siguran da je to baš istina. Obojica imaju pravo kandidirati se za željene im funkcije, no moj glas ne e dobiti. I još k tome da me o svemu izvješ uje HNS-ova glasnogovornica Karmen Ben ik, koja pak je najdalje došla uzimaju i na Mezginom radiju glazbene želje i male oglase. Kaj je preve , je preve , pa makar i od prvog ovjeka HNS-a i Mesi a i evog pouzdanika.

Piše: Danijela Mihoci Za nas Hrvate kažu da smo jedan od optimisti nijih naroda, no posljednja istraživanja pokazala su upravo suprotno. Na popisu optimisti nih nas nema. Preselili smo u onu drugu grupu. Pridružili smo se Grcima i Ircima koji stoje u redu pesimista. Istraživanje na koje se pozivam, a proveli su ga Puls i Gallupa, govori da ak 56 posto Hrvata o ekuje da nam dolaze a 2009. godina ne e biti bajna. Dapa e, bit e lošija, smatraju. Svega 17 posto ispitanika, a istraživanje je provedeno telefonski na uzorku od tisu u ljudi, sklona je optimizmu i o ekuje, nada se da e idu a godina biti bolja. U lanjskoj anketi nismo bili tako crnogledi. udi me u neku ruku ovakav nalaz budu i da smo mi u Hrvatskoj tradicionalno skloni opredjeljenju da je aša napola puna, a ne napola prazna. Odakle taj pesimizam? Možda od straha pred budu noš u koji je izazvan krizom koja je, eto, pogodila ekonomije svih zemalja, pa tako i nas koji smo dio toga globalnoga sela. Uporište za takvo objašnjenje mogu na i u još jednom rezultatu istraživanja koji govori da 48 posto anketiranih smatra da e sljede a godina biti problemati na ne samo u zemlji, ve i na me unarodnoj razini. Razloge pesimizmu lako je prona i. Troškovi života iz dana u dan sve više rastu, no to se ne doga a s primanjima. Gra ani se obilno koriste karticama i gomilaju minuse. Ku ne blagajne rastegnute su do maksimuma i samo što ne popucaju po šavovima, pa se zbog pukog preživljavanja pribjegava kreditima. No, odnedavno više nije tako jednostavno do i do kredita

jer banke su se preobrazile u big brothere koji sve vide. I ono što je donedavno bilo sakriveno. Mislim tu na kredite u drugim bankama, na lažne isplatne liste koje su davali poslodavci kako bi se vi mogli zadužiti. Igra skriva a je završila. Nema više varanja, nema više kredita. Banke su skresale i prevelike minuse koje su ranije odobrile, iznose brzih kredita koje su nudile. I to je jedan od razloga zašto su Hrvati postali pesimisti. No ne trebaju biti. Nekako mi se ini da su banke ovim restrikcijama zapravo u inile veliku uslugu svim prezaduženim gra anima. I sama se udim svom pozitivnom stavu spram bankama, ali eto. Ovime je dužnicima pružena prilika da se konsolidiraju. Da se prestanu nanovo zaduživati i da po nu vra ati svoje dugove. Teško je, me utim, štedjeti u vrijeme krize, kada i majstori preživljavanja ne nalaze nova rješenja. U radu je spas, kazuju onu. Novi prihodi opuštaju stegnuti remen. No kako i gdje zaraditi više? Kada na ete odgovor na ovo pitanje, našli ste i rješenje. Sretno!

Televizija kao negativan fenomen Piše: Helena Ze ar

UDRUGA ZA POMO osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije

Organizirali boži ni susret za svoje lanove Prošli je utorak Udruga za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije u dvorani Samostalnih sindikata organizirala ve tradicionalni boži ni obiteljski susret. Druženje povodom nadolaze ih blagdana bilo je organizirano za lanove udruge i njihove obitelji. Nakon nekoliko otpjevanih boži nih pjesama podijeljeni su poklon paketi lanovima udruge i njihovim obiteljima. Kraj godine uvijek je prigoda da se kaže ponešto o godini iza nas te o planovima za sljede u. - Ove 2008. godine bili smo jako zaposleni, a mislim da smo bili i uspješni. Puno smo napravili, a za to možemo zahvaliti našim angažiranim lanovima, roditeljima i stru njacima. Me utim,

lanovima Udruge i njihovim obiteljima podijeljeni su poklon paketi povodom nadolaze ih blagdana moram napomenuti da je sljede a godina od velikog zna aja za nas jer obilježavamo 40 godina rada naše Udruge, kazale je dr. Jadranka Hranilovi , predsjednica Udruge za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije. (H. Ze ar)

Djed Mraz razveselio je sve prisutne, od najmla ih do najstarijih

Masovne tu njave, nasilje, ubojstva, sve su to prizori koje sedam dana u tjednu ak u bilo koje doba dana možemo vidjeti na našim malim ekranima. Zanima me kako je mogu e da se jedna emisija poput Istrage može emitirati u vrijeme kad je ve ina djece još uvijek budna, dok se neke emisije ili serije, rekla bih normalnog sadržaja, prikazuju u no nom terminu?! Djeca kao znatiželjna bi a esto oponašaju vi eno i nisu svjesni opasnosti i posljedica. Stoga bi mediji trebali biti svjesniji toga koju odgovornost imaju. Jer istraženo je da nakon što televizija izvijesti o, primjerice, samoubojstvima, u sljede ih nekoliko dana poraste njihov broj. Ovaj oblik oponašanja ima ak i stru an naziv “Wertherov efekt”. Davanje publiciteta samoubojstvima može stvoriti ideju da je ono normalno. Pojava televizije zna ajan je doga aj koji se kao dio socijalne revolucije dogodio kasnih 40-ih godina 20. stolje a. Taj ure aj sa sobom je donio pozitivne stvari u smislu edukacije i zabave, ali se pokazalo da njegovo prisustvo u svakom domu ima i mnogo negativnih u inaka, ne samo na najmla e ve na cijelu obitelj. Televizija izlaže mlade ljude nepoželjnim vrijednostima, uklju uju i nasilju i drugim oblicima devijantnog ponašanja, kao i nepoželjnim politi kim i moralnim shva anjima koja su, nerijetko, u suprotnosti s obiteljskim sustavom vrijednosti. Izlaganje novim i razli itim idejama nije nužno negativno, ali prevelika izloženost televiziji može izazvati neželjene posljedice u slu-

aju kada gledanje televizije oduzima vrijeme koje bi trebalo provoditi u interakciji s drugima. Velik broj ljudi provodi sate gledaju i TV. Sve primamljivije televizijske reklame pobu uju želju za materijalnim dobrima koja kao da bi popunila prazninu nastalu zbog nedostatka interakcije s drugima. Djeca tijekom odrastanja u e razlikovati dobro od lošeg. S obzirom na to da ona u e opažanjem kako se ponašaju drugi ljudi, može se pretpostaviti da, ukoliko na televiziji gledaju nasilne sadržaje, takav e oblik ponašanja i sami usvojiti. No nisu samo najmla i skloni oponašanju nasilja s TV ekrana. Svakodnevna izloženost nasilnim sadržajima na neki na in sve ljude ini neosjetljivima na nasilje te im ono postaje normalna svakodnevna stvar. Rekla bih da televizija ima velik utjecaj na socijalno ponašanje ljudi. I dok ponekad može sasvim pozitivno utjecati na ljude ukoliko prikazuje pozitivne obrasce ponašanja, televizija kod ljudi nerijetko izaziva nepoželjno ponašanje koje je i bez nje sve prisutnije u današnjem društvu.

Zašto je važno što je rekao Piše: Josip Šimunko akademik Kožari Akademik Ivan Kožari , poznati hrvatski i svjetski kipar, profesor Likovne akademije, koji je nedavno poklonio gradu Zagrebu preko 6000 svojih kiparskih radova, a kojeg oni koji brinu o umjetnosti i likovnosti smatraju veoma zna ajnim suvremenim umjetnikom, izrekao je ovih dana nešto što bi trebalo stajati kao citat pred svakim na elnikom i gradona elnikom u Me imurju. On je u povodu smrti istaknutoga hrvatskog naivnog slikara Ivana Rabuzina, koji je umro 19. prosinca, jednostavno rekao: - Ivan Rabuzin je bio velika povijesna li nost koji je zadužio i uzdigao našu umjetnost. Bio je i kao ovjek izvanredna osoba i znao je da je veliki slikar. Pjesnik hrvatskog krajolika Ivan Rabuzin živio je u malom zagorskom selu Klju itav život, te skromno slikao ono što je osje ao svojim srcem, a jednom prigodom rekao da je postao sretan tek kad je zapo eo slikati. Tražio je svoje inspiracije itav život, a tek kad je odlu io slikati, bilo je to ono što je oduvijek želio biti. Likovno, Ivan Rabuzin je s tek nekoliko elemenata, krugom, suncem, cvije em, drve em, ku icama, dostigao vrh svjetske likovne umjetnosti, i to samo svojim unutarnjim idejama radosti života. Svijet, odnosno likovni kriti ari i kupci to su shvatili i slike Ivana Rabuzina cijenjene su posebno u Japanu i Europi. Tako ak i kerami ke šalice u Europi za kavu nose motive Ivana Rabuzina, a vaze iz Japana jednoga drugog našeg naivnog slikara, nedavno preminulog Ivana Lackovi a Croate. Zašto Hrvatska nije imala tvornicu porculana s motivima slika Ivana Rabuzina otprilike se zna, kao i za mnoge druge naše neiskorištene mogu nosti. Slikar, a pogotovo slikar naive, nije u doma im o ima velik i zna ajan

tako dugo dok vani ne postane slavan, kao što se to, na sre u, dogodilo Ivanu Rabuzinu. Kao da naši likovni kriti ari i povjesni ari umjetnosti ponajprije, a onda i mnogi drugi koji se povode za njima, imaju jedan recesivan gen koji im unaprijed donosi spoznaju da u nas ništa ne valja. Zbog toga je veoma važno to što je za Ivana Rabuzina, pa makar i u asu smrti, izrekao akademik Ivan Kožari , ijim se rije ima ne može odre i, a što je ovdje iznimno važno, umjetni ka vjerodostojnost. No što je on doista rekao? On je jednostavno rekao da je Ivan Rabuzin bio velik hrvatski slikar i velika povijesna li nost, koji je zadužio našu umjetnost. Ništa više niti manje. Zašto on, na primjer, nije rekao da je Ivan Rabuzin bio veliki naivni slikar? Zato jer je sasvim svejedno kojem je umjetni kom pravcu slikar pripadao, važno je samo je li netko veliki umjetnik. A Ivan Rabuzin je svakako bio, usprkos vici i galami više ili manje priu enih likovnih znalaca u nas. Na znanje mnogim našim na elnicima i gradona elnicima, ali i takozvanim likovnim organizatorima kulture koji s podcjenjivanjem gledaju na me imurske naivne likovne umjetnike, koji me imurskog Rabuzina ni ne žele prepoznati, a kamoli nešto drugo.

Dobar odaziv ovoj akciji pokazatelj je sve ve e osviještenosti gra ana o še ernoj bolesti

UDRUGA DIJABETI ARA Me imurja akovec

Mjerili še er i tlak U subotu 13. prosinca u Scheierovoj zgradi u akovcu svi zainteresirani mogli su besplatno izmjeriti svoj še er i tlak. Mjerenje su vršili lije nici internisti Županijske bolnice akovec koji su, uz mjerenje, savjetovali i educirali ljude koji su se odazvali

ovoj akciji. Dobar odaziv pokazatelj je sve ve e osviještenosti gra ana o še ernoj bolesti. S obzirom na to da ve ina ljudi nema aparat za mjerenje še era u krvi, ovakve akcije uvijek su dobro došle. (H. Ze ar, foto: Vrzan)

30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

High school musical 3: maturanti glazbena teen komedija ReĹžija: Kenny Ortega Uloge: Zac Efron, Vanessa Anne Hudgens, Ashley Tisdale

Dan kad se zemlja zaustavila vlade i znanstvenici utrkuju s vremenom kako bi rijeĹĄili zagonetku njegovog dolaska, Helen (Jenni er Connelly) i njezin mladi posinak na u se upleteni u njegovu misiju â&#x20AC;&#x201C; i po inju shva ati ĹĄto to no zna i kada se Klaatua opisuje kao â&#x20AC;&#x153;prijatelja Zemljeâ&#x20AC;&#x153;. Film je reĹžirao Scott Derrickson (Egzorcizam Emily Rose), a u filmu igra i oscarovka Kathy Bates.

Napeti SF triler. Film prat i jednu prosje nu ameri ku obitelj i njena nastojanja da se odupre misterioznim i smrtonosnim doga ajima. Radnja se doga a u New Yorku, to nije u Central Park. U srediĹĄtu pri e je udna i pomalo nerazumna krizna situacija koja se doga a u koju su uklju eni srednjoĹĄkolski pro esor, njegova supruga i mlada djevojkaâ&#x20AC;Ś

KRONIKE IZ NARNIJE 2

â&#x20AC;&#x153;Kronike iz Nasrnije: Kraljevi Kaspijanâ&#x20AC;?. Znamo kako je zavrĹĄio prethodnik â&#x20AC;&#x201C; vjeĹĄtica je ubijena, sva dobra i poĹĄtena bi a su dobila nove vladare, bra u i sestre Pevenise, a stari mudri lav Aslan je kona no mogao unov iti tre i mirovinski stup i krenuti u zasluĹženu penziju. Eto, a radnja ovog novog nastavka odvija se otprilike tisu u i tristo godina nakon tih doga aja. Ormar je nestao, Bijele vjeĹĄtice odavno nema, a od Aslana nitâ&#x20AC;&#x2122; traga nitâ&#x20AC;&#x2122; glasa. Peter, Susan, Edmund i Lucy Pevensie iznenada su pozvani natrag u arobnu zemlju Narniju gdje ih do eka drasti no druga iji svijet od onog kojeg su ostavili iza sebe. Po dolasku saznaju da je zavrĹĄilo vrijeme blagostanja, a zemlju su pokorili Telemarini i sada njome nemilosrdno vlada zli kralj Miraz.

PREBACUJEMO VAĹ E VIDEO MATERIJALE (SVADBE, RO ENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

DOBITNIK IZ PROĹ LOG BROJA: Josip Strahija, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC etvrtak, 1.1. 17,30 HIGH SCHOOL

MUSICAL 3: MATURANTI HIGH SCHOOL MUSICAL 3: SENIOR YEAR glazbena teen komedija ReĹžija: Kenny Ortega Uloge: Zac E ron, Vanessa Anne Hudgens, Ashley Tisdale

19,30 DAN KAD SE ZEMLJA

ZAUSTAVILA

l. br: _______________________________

THE DAY THE EARTH STOOD STILL

Ime i prezime: ______________________

SF triler ReĹžija: Scott Derrickson Uloge: Keanu Reeves, Leanne Adachi

________ _____________________________

petak, 2.1. 17,30 HIGH SCHOOL

MUSICAL 3: MATURANTI

s nemilosrdnim pribliĹžavanjem upisa na akultet, Troy (E ron) i Gabriella (Hudgens) prisiljeni su se suo iti s neugodnom injenicom da e uskoro biti razdvojeni. Uz ostale pripadnike Wildcatsa, oni prire uju proljetni mjuzikl u kojem iznose sva svoja iskustva, nade i strahove o svojoj budu nosti ... Trajanje: 112 minuta. Preporu ujemo starijima od 7 godina.

glazbena teen komedija

19,30 DAN KAD SE ZEMLJA

ZAUSTAVILA SF triler

TOP LISTA

VIDEO IZLOG DOGA AJ

â&#x20AC;&#x153;Mamin sinâ&#x20AC;? je: 1. komedija 2. horor 3. ratni

SF triler ReĹžija: Scott Derrickson Uloge: Keanu Reeves, Jennifer Connelly, Kathy Bates Nova verzija znanstveno - antasti nog klasika iz 1951. o humanoidnom vanzemaljcu Klaatuu (Keanu Reeves) koji dolazi na Zemlju u pratnji neuniĹĄtivog, teĹĄko naoruĹžanog robota nose i upozorenje svjetskim vo ama da e nastavak njihove agresije dovesti do uniĹĄtenja Zemlje od mo ne vanzemaljske vrste koja nas promatra izdaleka. Dok se svjetske

High School Musical i High School Musical 2 u relativno kratkom vremenskom roku postali su antasti ni filmski hitovi koji su stekli vjerne oboĹžavatelje diljem svijeta. Ove godine nas po prvi put u Hrvatskoj u kino dvoranama o ekuje tre i nastavak, s gotovo identi nom gluma kom postavom kao i u prva dva dijela. Kao maturanti u srednjoj ĹĄkoli i

(tri besplatne posudbe)

TRAĹ˝EN

KRONIKE IZ NARNIJE 2

NAPUĹ TENA

HULK 2

MAMIN SIN

IZBRISANA SJE ANJA

SEKS I GRAD

TRAĹ˝EN

88 MINUTA

Film â&#x20AC;&#x2DC;Seks i gradâ&#x20AC;&#x2122; nastavlja to no tamo gdje je stala serija. Za one koji su propustili posljednju epizodu, evo nekih klju nih elemenata. Carrie je ponovno sa svojim muĹĄkarcem iz snova â&#x20AC;&#x201C; Facom, vragolasta Samantha se kona no skrasila uz jednog muĹĄkarca â&#x20AC;&#x201C; nekoliko godina mla eg Smitha, konzervativna Charlotte Ĺživi u sretnom braku s Harryjem, a Miranda i dalje pokuĹĄava uskladiti svoju karijeru odvjetnice s odgajanjem djeteta u emu joj pomaĹže simpati ni Steve. HBO i New Line Cinema su se etiri godine natezali s glavnim glumicama oko honorara nakon ega se na radost oboĹžavateljica diljem svijeta napokon izrodio film. Pitate se ĹĄto novoga on donosi? Pa iako je serija zavrĹĄila gotovo idili no, javili su se neki novi problemi i pitanja â&#x20AC;&#x201C; Ho e li se Carrie napokon udati? Zaru ena je, dakako, za Facu. Charlotte ostaje u drugom stanju, Samantha se preselila u Los Angeles, a Miranda i Steve se suo avaju s njegovim preljubom.

Wes (James McAvoy) je jedan obi ni dvadesetpetogodiĹĄnjak koji jednostavno mrzi svoj Ĺživot jer je, kako on kaĹže, â&#x20AC;&#x2DC;usranâ&#x20AC;&#x2122;. emu takav pesimizam ve na samom po etku? Pa, pogledate li ponije bilo koji aspekt Wesova Ĺživota, shvatit ete kako se zbilja ima malo emu radovati. Na poslu, njegov ĹĄe Ĺživi za to da bi ga mu io i poniĹžavao pred kolegama. Kod ku e, njegova ljigava djevojka je seksualni magnet za svih (uklju uju i njegovog navodno najboljeg prijatelja) osim njega. Sre om, takvom Ĺživotu dolazi kraj i zo ni manje ni viĹĄe nego u obli ju tajanstvene i prekrasne Fox (Angelina Jolie). Ona jadnome Wesu objaĹĄnjava kako je njegov otac, za kojega se oduvijek mislilo da je nestao i kojeg su svi zaboravili, ubijen dok je radio za misterioznu organizaciju zvanu â&#x20AC;&#x2DC;Bratstvoâ&#x20AC;&#x2122;. A â&#x20AC;&#x2DC;Bratstvoâ&#x20AC;&#x2122; je stolje ima stara liga izvanredno obu enih ubojica koji svrĹĄeno obavljaju svoj posao. Njihov moto je â&#x20AC;&#x2DC;Ubiti jednoga, spasiti tisu uâ&#x20AC;&#x2122; te ne prezaju ni pred ime kada kre u u izvrĹĄavanje svoga zadatka, a sve za dobrobit ovje anstva.

SEKS I GRAD

KNJIGA STRAHA

10. GLAS SMRTI 2

FILMSKA TOP LISTA â&#x20AC;&#x153;ME IMURSKIH NOVINAâ&#x20AC;? 1.

AUSTRALIA

QUANTUM OF SOLACE

VICKY CHRISTINA BARCELONA

SEZONA LOVA 2

SIROTIĹ TE

SMRTONOSNA UTRKA

TROPSKA GRMLJAVINA

OKO SOKOLOVO

SPALITI NAKON ITANJA

10. MADAGASKAR 2

US BOX OFFICE 1. YES MAN 2. SEVEN POUNDS 3. FOUR CHRISTMASES 4. QUANTUM OF SOLACE

subota, 3.1. 17,30 HIGH SCHOOL MUSICAL 3: MATURANTI glazbena teen komedija

19,30 DAN KAD SE ZEMLJA

ZAUSTAVILA SF triler

nedjelja, 4.1. 16,00 HORTON animirana akcijska obiteljska komedija

17,30 HIGH SCHOOL MUSICAL 3: MATURANTI glazbena teen komedija

19.30 DAN KAD SE ZEMLJA

ZAUSTAVILA SF triler

ponedjeljak, 5.1. 17,30 HIGH SCHOOL MUSICAL 3: MATURANTI glazbena teen komedija

19,30 DAN KAD SE ZEMLJA

ZAUSTAVILA SF triler

utorak, 6.1. 17,30 HIGH SCHOOL MUSICAL 3: MATURANTI glazbena teen komedija

19,30 DAN KAD SE ZEMLJA

ZAUSTAVILA SF triler

5. AUSTRALIA 6. TWILIGHT 7. THE DARK KNIGHT 8. SLOUMDOG MILLIONAIRE 9.

BOLT

10. THE TALE OF DESPEREAUX

DOM KULTURE PRELOG utorak, 30.12. 19,00 JAMES BOND - ZRNO

UTJEHE

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

NOVOGODIŠNJI fotosession

PETRA Tomši - Šenkovec (19) Povodom ulaska u Novu 2009. godinu priredili smo fotosession u blagdanskom ozra ju Toplica Sveti Martin i ekskluzivne kolekcije kupa ih kostima modne marke “Maryan Mehlorn”. Svim itateljima Me imurskih novina poželjela je prigodnim estitarskim poljupcem i seksipilnim editorijalom zgodna Šenkov anka Petra Tomši . Iako je tek ove godine navršila 19 godina, ve ima iskustvo dva izbora ljepote na kojima nije prošla nezapaženo. Tako je 2006. godine postala prvom pratiljom regionalnog izbora Miss turizma, a onda i prva pratilja Miss turizma Hrvatske. Taj uspjeh donio je sjajno putovanje i upoznavanje Kine gdje je nastupila na Miss World bikini international. Proputovala je nekoliko velikih kineskih gradova, upoznala njihovu povijest i tradiciju, te se sprijateljila s djevojkama iz cijelog svijeta. Me u njih 60 najbolja je ostala s nekoliko njih s kojima i dan - danas održava super odnose i redovno se uje. Godinu poslije izborila je plasman na završnicu Miss Hrvatske gdje je u konkurenciji 24 djevojke ušla u drugi krug - me u 12 onih koje su kandidirale za veliko inale. Za nešto više trebala joj je možda i neka “logisti ka podrška” koja je neophodno potrebna u takvim prilikama. Ali ne žali, bilo je to još jedno lijepo iskustvo u svijetu ljepote. Željela bi se možda i profesionalno baviti poslovima modela i manekenke kad bi taj posao u Hrvatskoj bio na ve oj cijeni. Ima još vremena za pravu odluku, kako kaže, jer kontakti s nekim zagreba kim agencijama i dalje su vrlo aktualni. Ipak, ove godine se više posvetila školi, pa je tako postala knjigovo a, a u sljede oj godini želja joj je upisati i fakultet. Za ovaj fotosession frizerski styling osmislio je njezin omiljeni

frizerski salon “Rijana” iz Šenkovca. (Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)

POKROVITELJI fotosesiona: Toplice Sveti Martin i modna marka “Maryan Mehlorn”

Doma in novogodišnjeg fotosessiona “Me imurskih novina” bile su Toplice Sve Mar n u ijem je interijeru i eksterijeru snimljen ovaj editorijal. Ako još uvijek gdje do ekati Novu 2009. godinu, možete put Toplica Sve Mar n. Možete izabra nekonvencionalni do ek na njihovim bazenima uz DJ-a i all inclusive aranžman jela i pi a ili pak u njihovim restoranima “Vu kovec”, “Zrin” ili “Regina” gdje vas eka bogata ponuda jela i pi a uz živu glazbu. Dan kasnije pak mogu pripremi za vas sve ani ru ak, a nave er pak je repriza do eka. Tvrtka Neores iz Murskog Središ a, ekskluzivni zastupnik poznate njema ke modne marke “Maryan Mehlorn” i njihovih kupa ih kos ma za Hrvatsku i regiju, na ovom fotosessionu predstavila je svoje vrhunske proizvode iz najnovije kolekcije - Charmline za predstoje u sezonu 2009. Tvrtka Neores ove e godine kako u Me imurju, tako i diljem Hrvatske, pa i šire, kupcima omogu i kupnju cjelokupne kolekcije koja izaziva ve godina oduševljenje diljem Europe i svijeta.

U IZDANJU CROATIA RECORDSA izašao osmi album Mirka Švende Žige “CvETNO protuletje”

Žiga & Bandisti nastupit e na do eku Nove 2009. godine na Trgu Republike u Zagrebu

Omot novog CD-a Mirka Švende Žige “CvETNO protuletje” u izdanju Croatia Recordsa

U izdanju Croatia Recordsa izašao je ovih dana novi CD najpoznatijega me imurskog pjeva a Mirka Švende Žige pod nazivom “CvETNO protuletje”. Novi je album na tragu prijašnjeg albuma “KonkrETNO”, kojim se Mirko Švenda Žiga etablirao kao etnopjeva u hrvatskim okvirima. Žiga i Bandisti, za razliku od prijašnjeg albuma “KonkrETNO” gdje su mahom predstavili me imurske pjesme, na novom albumu “CvETNO protuletje” donose pjesme iz cijele Hrvatske. Naslovna pjesma albuma je me imurska narodna pjesma “Ružica si bila, ružica ve nebum”, uz druge poznate me imurske narodne pjesme kao što su “Nega sonca nit meseca”, “Protuletje se otpira”, “Otac me kune, majka me kara”. Na novom albumu nalaze se i dva miksa, takozvani li ki miks, pjesme iz Like, te miks pjesama iz Slavonije, te dvije podravske pjesme. Kao dodatak, na novom se albumu nalaze i jedna narodna hercegova ka pjesma “Moj Ivane” u obradi Mirka Švende Žige te dvije makedonske pjesme. Na pitanje zašto je na svoj najnoviji osmi po redu album uvrstio i dvije makedonske pjesme, Žiga odgovora: - Makedonske pjesme jako li e na me imurske, vidi se da su Makedonci bili narod koji je stalno bio pod tu inskom vlaš u i koji je stalno mijenjao gospodare. Zbog toga sam

na svoj album uvrstio i dvije makedonske pjesme, koje e se, vjerujem, dopasti doma oj publici. Na albumu se nalaze i etiri autorske pjesme, dvije je napisao sam Mirko Švenda Žiga, jednu je napisao Željko Vu kovi , a jednu Stjepan

urkin. Žiga kaže da e se mnogima posebno dopasti pjesma “Srce me imursko”, koja e postati nova me imurska himna. Uz Bandiste, ali bez saksofona i klarineta, no s bubnjevima, na novom Žiginom albumu nastupaju i poznati kajkavski glumci Vid Balog i Adam Kon i , te operna pjeva ica Blanka Tkal i . Promocija novog albuma “CvETNO protuletje” bit e održana u ožujku, a novi se CD po cijeni od 89 kuna ve može kupiti u CD shopovima i prodavaonicama glazbe. U me uvremenu Žiga i Bandisti imaju mnogo nastupa. Ovih dana nastupili su u Ciboni i na Danima adventa, uz koncerte tijekom prosinca u Hrvatskoj i inozemstvu. Žiga i Bandisti nastupit e i na do eku Nove godine na Trgu Republike u Zagrebu. Bit e prvi sastav koji e nakon estitki za do ek Nove 2009. godine, negdje oko 00,30 sati 1. sije nja, nastupiti na Trgu Republike u Zagrebu te Zagrep anima i svim gostima Zagreba estitati Novu godinu me imurskim pjesmama. To je i potvrda da se Žiga Me imurski u

pravom smislu rije i svojim kajkavskim me imurskim pjesmama probio u hrvatske nacionalne vode gdje je prihva en i od publike i od kolega pjeva a. Mirko Švenda Žiga ušao je u svijet etnoglazbe na na in da je prije desetak godina pokrenuo vlastitu izdava ku ku u pod nazivom “Muraland-Švenda”, u okviru koje je objavio pet albuma: tri albuma s me imurskim starinskim napjevima obra enim na moderan na in i s “elektri arskim” instrumentima pod nazivima: Fijolica 1, Fijolica 2 i Fijolica 3. etvrti je bio album s autorskim pjesmama Stjepana urkina, pod nazivom “Neka me pjesma odvede”, te jedan album s crkvenim pjesmama. Svih pet albuma je na lokalnom podru ju u Me imurju postiglo vrlo zapažen uspjeh i postavilo Žigu na broj jedan kao pjeva a u Me imurju. Šesti album pod nazivom “Cukor pekeraj” u izdanju Croatia Recordsa bio je pokušaj Žige da se probije i van granica Me imurja, ali je ostao nezamije en zbog ondašnjih previranja u toj izdava koj ku i. Zadnje tri do etiri godine Žiga intenzivno nastupa po svim festivalima na kojima se pjeva uživo, od Požege, preko Pitoma e, do Koprivnice, Krapine i Blata na Kor uli, a na Etnofestu Neum sudjeluje punih 11

godina. Upravo na tom mjestu, u Neumu, došlo je do velikog pomaka u Žiginoj karijeri, kad je 2006. godine predstavio projekt Žiga & Bandisti. Bandisti su prate i bend Žige, koji sviraju na puha im limenim instrumentima (namjerno bez saksofona i klarineta), ali s bubnjarom, te se može re i da je to poseban etnoizri aj na Žigin na in. Ova glazba svirana na “sirov”, starinski na in bandista, odiše pozitivnom energijom, emocijama, a posebnost svemu tome daje Žigin vokal, bojom i rasponom možda jedini odgovaraju i za me imursku glazbu trenutno u Hrvatskoj. Upravo to pokazuje i dokazuje sedmi album u izdanju Croatia Recordsa pod nazivom “KonkrETNO”, koji se u osam mjeseci, kako je izdan, nalazi me u prva etiri albuma po prodaji, ali po izvješ u CD shopova, bez “napuhavanja” tiraža izdava a, dakle, realna prodaja. Album “KonkrETNO” pozitivno je prihva en od strane novinara, struke, TV i radijskih urednika, pa ak i kolega, a posebno od publike. Nakana novog, osmog po redu, albuma “CvETNO protuletje” je proboj na cijelo hrvatsko tržište, ali i zemlje Balkana, što zna i da e Žiga Me imurski uskoro organizirati turneje od Me imurja do Makedonije i Bugarske. (J. Šimunko)

30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

lanovi udruge MIS susre u se dva puta tjedno

UDRUGA “Mladi informati ari Strahoninca”

Predboži ni ra unalni party za male informati are Udruga “Mladi informati ari Strahoninca” (MIS) organizirala je u subotu 20. prosinca party za svoje mla e lanove te druženje za odrasle. Dvije skupine viših razreda, djeca iz raznih op ina naše županije, okupile su se tako u Društvenom domu op ine Strahoninec. Udruga MIS, koja sva sredstva ulaže u unaprje enje tehnike kako bi lanovi imali kvalitetnu podlogu za rad uz stru an kadar voditelja, ovom je prilikom u suradnji s udrugom MIK postavila 13 prijenosnih ra unala povezanih u sustav zajedni ke mreže. U duhu zabave primjenjivale su se uobi ajene metode tehnološki napredne komunikacije, “osvajanje” internetskih prostora, razmjenjivale ideje, dijelili savjeti ... Dio ekipe kreirao je svoj mrežni “prostor” te u skupini odigrao svoju omiljenu igru Quake. Da bi ambijent bio upotpunjen, odrasli lanovi udruge pobrinuli su se za muziku, osiguranje pi a i pizza. Organizacija vremena mladeži na ovaj na in kvalitetan je iskorak, a pokazala su to i sama djeca inzistiraju i na produženju, a po završetku žarko iš ekuju i sljede i termin. Da manje skupine MIS-ovaca ne bi bile zapostavljene, organizirano je druženje za njih u OŠ Strahoninec

tijekom dva dana, 22. i 23. prosinca, u prijepodnevnim satima. Ovo je svakako svojevrsna nagrada za tim mladih programera koji svoje slobodno vrijeme provode u e i zahtjevne tehnike programiranja ra unala. Odrasli lanovi udruge svojim volonterizmom ukazuju na potrebu da je djeci neophodno osigurati prostor i vrijeme za druženja na kvalitetan na in.

MIS-ove aktivnosti korisne za budu nost Ovakvim akcijama MIS ostvaruje svoje zacrtane ciljeve, a to je prije svega rad s djecom i mladeži. Udruga je namijenjena svima koji se žele uklju iti u ovakve i sli ne aktivnosti, otvorena te spremna organizirati više sli nih druženja za djecu. U udruzi MIS u kontinuitetu rade etiri skupine djece i mladeži, od toga dvije koje su aktivne u OŠ Strahoninec pod voditeljstvom u itelja Davora Žerjava te dvije skupine viših razreda i djelom u enika srednjih škola koje djeluju u prostorijama Op ine Strahoninec. Mla e skupine u e svoje prvo upoznavanje s ra unalom, tehnike obrade teksta i slike, korištenje Interneta te rad u interaktivnim igrama ... Starije skupine u e programiranje u BASIC-u, a najstarija skupina programira u programskom jeziku PASCAL, što je svojevrsni raritet za tu dob djece u našoj županiji. Upravo se planira, tijekom prolje a, rad sa starijom skupinom u programskom alatu Microsoft Visual Studio. Ovime se ta nadasve tražena tehnologija u profesionalaca u nas približava djeci u dosta ranoj dobi. Djeca su sposobna prihvatiti tehnologiju na njima prilago en na in te lanovi udruge prednja e po informati kom znanju koje je bogatije i opširnije.

BOŽI NA plesna radionica s Jorgeom Vasquezom

Kristina Kozjak stekla nova znanja Od 16. do 21. prosinca Kristina Kozjak, lanica plesnog studija Vivona, prisustvovala je profesionalnoj plesnoj radionici pod vodstvom koreografa i pedagoga svjetskog ranga koji je ovom prigodom posjetio Zagreb. Jorge je u io balet u Hartford Ballet Company te studirao na Alvin Ailey Dance Centru. Pleše u mjuziklima, ansamblima, ilmu i TV te predaje na radionicama u sjevernoj Europi, Japanu, Koreji i središnjoj Americi. Naime nakon plesa ke karijere u akovcu, Kristina je odlaskom na studij u Zagreb nastavila

plesati jazz dance u Liberdance studiju. Trenutno u studiju Vivona vodi djecu, a od jeseni preuzima starije grupe. Osim nje, radionicu je tako er polazila bivša Vivonina plesa ica Darja Vrbanec koja trenutno pleše u Kelkopama pod vodstvom Tamare Savi evi . Joregov izbor glazbe i pokreta plesa u daje priliku da pokaže svoju unutarnju stranu, da pleše svojim tijelom dušom i umom. Seminar je bio iznimno zahtjevan, ali vrlo pou an te odmah kre em prenositi znanje starijim plesa ima i trenerima u Vivoni, kazala je Kristina.

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

TRE I Megaplesnjak Radija 1 organiziran u dvorani Graditeljske škole

3.500 rasplesanih Popularna me imurska radiopostaja - Radio 1 u dvorani Graditeljske škole organizirala je sada ve tradicionalni tre i po redu Megaplesnjak. Popularna emisija Plesnjak Radija 1 prerasla je u nezaobilaznu gotovo svakotjednu veselicu, dok je Megaplesnjak svake godine nešto posebno. Tako je bilo i ovaj put kad se u najve oj me imurskoj sportskoj dvorani zabavljalo više od 3.500 ljudi. - Tijekom ove godine organizirali smo etrdesetak plesnjaka, uglavnom srijedom ili petkom, a Megaplesnjak je još jednom pokazao da ovakvom priredbom možemo privu i više tisu a ljudi i da je dobra zabava, druženje i ples u neformalnom okruženju u Me imurju možda i najprihvatljiviji na in zabave, rekao nam je urednik i

voditelj na Radiju 1 Miljenko Ov ar, koji “koordinira” uz direktora Envera Muminovi a plesnjake otkako su krenuli. Cijela ekipa Radija 1, pod vodstvom urednika i voditelja Miljenka Ov ara, i ove se godine potrudila da Megaplesnjak bude zaista nešto što e se pamtiti. Izvrsnu atmosferu cijele no i održavala su dva “ku na benda”: Showtime i Charlie & Tequila band, dok su za još bolje podizanje atmosfere i stvaranje ne samo plesnog ve i koncertnog ugo aja pobrinuli gosti, poznata imena hrvatske zabavne glazbe: Željko Krušlin Kruška, Žanamari Lali , Danijel Popovi , Leo i Ivan Zak. Kao i uvijek, nezaboravna fešta potrajala je do ranih jutarnjih subotnjih sati. (dz foto: zv)

BOŽI NO NOVOGODIŠNJI koncert Radija 105

Radio 105 doveo legende

U sportsku dvoranu u Mursko Središ e više od 2.500 ljudi došlo je uti i pozdraviti legende zabavne glazbe na koncertu koji je organizirao Radio 105, te uživati u petosatnom programu. Na koncertu su nastupile legende zabavne glazbe poput Duška Lokina, Džoa Mara i a Makija, Vladimira Sav i a obija, a bio je tu i poznati me imurski skladatelj i pjeva Željko Thes, te Ivica Pepelko. Radio 105 Selnica ove godine proslavio je 15 godina rada, a nakon velikog spektakla koji je organizirao povodom jubileja, sada je pri kraju godine organizirao veliki boži no novogodišnji koncert. U središ ansku dvoranu slilo se “mlado i staro”, velik broj slušatelja i fanova radija, legendarnih pjeva a, kako

iz me imurskog kraja, tako i iz susjedne Slovenije. Na bini središ anske dvorane najviše pljeska, kao i “zbornog pjevanja” hitova koji su nastali i pred tridesetak godina, izmamili su redom Josip Sav i obi, Duško Lokin, te duhom možda i najmla i od svih njih Džo Mara i Maki. Cijelim koncertom “ravnala” je studijska ekipa Radija 105, prire ena je i prigodna tombola, dok je direktor Radija Ivan Mezga zahvalio svima onima koji su došli na koncert i podržali ovakav projekt. Koncert je tako er bio djelomi no i humanitarnog karaktera, jer e dio prikupljenih sredstava biti doniran osobi s invaliditetom kao pomo u kupnji invalidskih kolica. (dz, foto: zv)

30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

Ulaz u Pleškovec s južne strane

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj II/11

Piše Ivan Le ek Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima. Ima jedna jako zanimljiva stvar po kojoj je Pleškovec poznat. Ali samo za one koji znaju gdje je. Na ulazu u Me imurje s varaždinskog se mosta vidi crkva Eccleasiae Sancti Georgi in monte Lopatinec. Ili crkva Svetog Jurja u Lopatincu. A s druge strane ceste je Pleškovec. I to je to. Ne može se pogriješiti. Pa kad se krene u bregove od Šenkovca i Brezja, odmah je tu Pleškovec. Ali samo s desne strane. S lijeve je Lopatinec, a onda Vu etinec. I tako sve do vrha Mohokosa. Toga najvišeg me imurskog vrha. Onda se može spustiti po ulici udesno niz brdo na jedan manji breg. Jer pravi je Pleškovec rasut na tri glavna brega: Mohokos, ordava i Srakov breg. Jedan brijeg nazivaju i Pijani breg, ali koji, neka ostane tajna. A oni e, koje e put donijeti u selo, saznati. etiri su glavne uli ne avenije, i nekoliko manjih uli ica. Nazive nemaju, ali ako se zna da postoji Pinklec ulica, onda bi se moglo i za druge na i nešto. Samo oni o tome ne žele govoriti. Kako vele, ne žele ni pri ati kako se nekada živjelo. Samo kažu da je bilo siromaško. Zimi je znalo biti toliko snijega da je prekrio pola brijega. A kad je netko umro na ordavi pa je trebalo do i do groblja na Mohokosu, pokojnika se nosilo na brijeg. Sje aju se oni najstariji da se znalo dogoditi da su se nosa i s pokojnikom otklizali i po nekoliko desetaka metara. Ili su bili takvi zapusi da su se kopali tuneli. Tako je bilo, ali više nije. Život se u Pleškovcu jako promijenio. Pa ak se zna o tome daleko izvan. A da se promijenilo, i vrijeme govori to da su po eli saditi lavandu na vrhu brijega.

Gospo a Štefanija ili Biba, kako je rekla da je svi znaju, tu u Veneri radi ve deset godina: - Kada po nu nogometni turniri, to je mjesec dana velike gužve i Pleškovec postaje veliki centar

V našem Pleškovcu ima sega, ali je ipak nej se naše Josip Tomaši je tek odlaskom u mirovinu otkrio svoj talent za drvorezbarenje. Ono što se kod njega može vidjeti u dvorištu je mali muzej. Na slici je sa sinom Vjeranom te unucima Leonom i Tomislavom

Još se pije kava po hižama Ima jedna neobi nost koja se ve rijetko gdje sre e. Ali ovdje je ima. Istina je da su grunti ogra eni, ali su vrata ostavljena i na vrtovima. To su posebna vrata za susjede. Tako onda susjedi idu jedni drugima na spominek kroz vrtna vrata. A susjedska kava još se pije redovito. Manje zbog kave, a više zbog ne eg drugog. Da se zna što ima novoga. Kažu da vremena nisu zlatna pa se treba družiti. To kažu žene, a muži samo klimaju. Kažu da ih je u prošlosti težak život nau io da si moraju pomagati. Toliko su bili ovisni jedni o drugima da su se morali pomagati. A onda se veselilo onako kako se moglo. Na tabrihima, tukarama, luš arama … Za današnje “kafi - party“ nepojmljiva su to vremena.

Jedna harmonika i ples. Pa makar i bosi. Cipele je ionako trebalo uvati. A s brega na breg se jako dobro ulo.

Udruga “ efka“ sve sazna Na brijegu zvanom ordava ili, kako ga oni zovu, Trg ordava djeluje jedna neobi na udruga. Istina je da nigdje nije registrirana, ali je vrlo u inkovita. Jednostavno su došli do toga da im je potrebno druženje pa se okupljaju. Zna se na sastancima na i po pedesetak ljudi. Te se kuha, pe e, ali i radi na iš enju svojeg brijega i grabe. ak organiziraju i maškaradu. Zlobnici su ih nazvali udruga “ efke”. Jer se usput sve ispri a i sazna. No, kako god bilo, efke su postale prepoznatljive i sve je više onih koji ih poštuju. I tako vele da je iz ni ega nastalo nešto. Sve u želji da se

Jasna Gori anec, lanica VMO-a, sa suprugom Franjom koji je lovac i valjda jedini zet u Me imurju koji je svojoj pokojnoj punici Gabrijeli podigao kapelicu koja je posve ena. - Dobre ljude treba poštovati, veli on

Ovako izgledaju jaslice u izvedbi Josipa Tomaši a dosada otjera iz pleškovskih bregova. Ionako ih je neimaština otjerala daleko izvan. Pa da onda oni koji su ostali znaju malo i druga ije živjeti. I Marija Januši , najstarija stanovnica, je lanica. Pomaže i donacijama. Samo neka se živi druga ije. I da se što manje sje a na ono siromaštvo koje je bilo. Ima ipak Pleškovec nešto što drugi nemaju. To je malonogometno igralište Venera. S tribina se može gledati utakmica, ali i sve tamo do lendavskih bregi u Sloveniji. I sada bi mirno mogli brijeg nazvati –Venerin brijeg. Kažu da bi, ali previše poštuju onaj drugi “venerin brijeg”.

Ve smo za zabavu, a meje za posel Pleškov ani kažu za sebe da su jako pobožni ljudi. Zato i tvrde da je crkva koja se srušila u Lopatincu i da oni nemaju s tim nikakve veze. Ali se

David Novak najmla i je Pleškov anin. Na slici je s tatom Vladom i mamom ur icom

sada mise služe u Pleškovcu. No, više su od svega društveni ljudi. Jako se vole zabavljati. Stoga su i koristili svaku prigodu za zabavu. Jedino ako nisu morali ekati u redu za vodu. Kažu da ih je vodovod preporodio. Znalo se dogoditi da u ljetnim mjesecima nestane vode. U bunarima. Onda bi se uputili u svoja dva izvora: Curek i Nopak. Zašto se ovaj drugi tako zove, nije ni važno, ali je važno bilo to što nikad nije presušio. Pa su onda ljudi i po cijelu no ekali s kolima da bi napunili posude s vodom. Dolazili bi i iz susjednih sela. E to onda nije bila zabava, ali su oni svejedno sve preokrenuli na šalu. Tako su svojevremeno osnovali i jedan glazbeni sastav. Nazvali su ga “Nikud nikam“. Sve je odmah iz naziva bilo jasno kome to sviraju. Kažu da su poslije mogli promijenili ime u “Ki kam

Mirjana Ferlin Srnec, nekadašnja atleti arka, danas lanica brojnih udruga: - ovjek se mora malo i žrtvovati ako želi da se u selu nešto zbiva, ali to mene ispunjava

- ki kam“. A sada vele da sve može biti druga ije. Jer u Pleškovec dolaze tražiti parcele mnoga ugledna imena. Pa bi se sad mogao zvati “Si sem“. A zove se ipak, samo “Oldtajmer“.

Do placa su se rešje za rvivile Kako se nekada teško živjelo, teško je bilo do i i do akovca. Makar su ga gledali s vrha brijega. Ali se do njega ipak teško dolazilo. Trebalo je hodati

Siniša Gori anec, atleti ar kojim se ponose Pleškov ani

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Zgode Toma i Jerryja, crtana serija 07.30 Miki i prijatelji, crtana serija 07.55 Na kraju ulice 08.15 Double Trouble, serija za djecu 08.45 Beverly Hills, serija 09.30 Glazbena top-lista 10.00 Djeca na otoku s blagom

05.50 Najava programa 05.55 Normalan Ĺživot - emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Planet Clipperton, dok. serija 10.40 Planet Clipperton, dok. serija 11.10 EkoloĹĄki raj Ma a Jamesa, dok. serija 11.40 Hrvatska kulturna baĹĄ na: OmiĹĄki gusar 11.55 Burzovno izvjeĹĄ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Me u nama 15.35 Blaâ&#x20AC;&#x2122;ske munde, emisija narodne glazbe i obi aja 16.10 Hrvatska uĹživo - Vijes 16.15 Hrvatska uĹživo 17.25 Hrvatska uĹživo - Vijes 17.30 Ep reportaĹža 17.32 Ep reportaĹža 17.45 Najslabija karika, kviz 18.27 Ep reportaĹža 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 Globalno sijelo 20.50 Empire Falls, serija 21.40 Ep reportaĹža 21.50 Poslovni klub 22.20 Burzovno izvjeĹĄ e 22.30 Otvoreno 23.35 Dnevnik 3 23.50 Poslovne vijes 23.55 Vijes iz kulture 00.10 Dosjei X, serija (12) 00.55 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.40 CSI: Miami, serija (12) 02.25 Zovem se Earl, hum. serija (12) 02.45 Igrana strana serija 03.30 Drugi format 04.10 Globalno sijelo 04.40 Poslovni klub 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

20.00

17.35 18.05 18.30 18.55 19.05 19.35

13.40 14.35 15.25 16.20 16.45 17.10

11.55 12.30 12.35 12.50 13.15

09.30 10.35 11.35

08.25 08.55

08.00

07.15

01.20

23.45

22.05 22.17 22.18 22.30 23.20

19.45 20.05

19.30

18.20

18.15

16.30

16.00

15.05

14.30

14.05

11.50 12.35 13.25 13.55

11.25

05:30 Flintove avanture, crtana serija 05:50 RuĹžna ljepo ca, serija 06:40 arobnjaci, crtana serija 07:05 Inspektor Gadget, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:00 Pocoyo, crtana serija 08:30 Nova lova, TV igra 10:45 Lude 70-e, serija 11:15 Kralj Queensa, serija 11:45 Zauvijek susjedi, serija 13:00 Medij, serija 13:45 Nikita, serija 14:35 Inspektor Rex, serija 15:25 Jednostavno neodoljiva, igrani lm 17:00 Vijes 17:15 Rebelde, serija 18:05 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Trenutak is ne, game show 21:00 Pro v svih pravila, (2004., SAD, roman na komedija; Redatelj: Daniel Taplitz; Glume: Jamie Foxx, Gabrielle Union, Morris Chestnut, Peter MacNicol, SpuĹžvaBob Skockani, crtana Jennifer Esposito) serija 22:30 Pod noĹž, serija Korak po korak, hum. serija 23:25 Vijes ÂŽ 23:40 Seks i grad, serija Puna ku a, hum. serija ÂŽ 00:10 Seinfeld, serija Punom parom, kulinarski 00:35 Ĺ˝ivot na sjeveru, serija izazov ÂŽ 01:20 Jednostavno neodoljiva, Astro show, emisija igrani lm Kunolovac, kviz 02:50 Nikita, serija Malcolm u sredini, hum. 03:35 Inspektor Rex, serija serija ÂŽ 04:20 Kraj programa Dadilja, hum. serija ÂŽ Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin ÂŽ Reba, hum. serija ÂŽ Ve era za 5, lifestyle emisija ÂŽ Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO serija DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 Dadilja, hum. serija RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 Exkluziv, magazin VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; Ve era za 5, lifestyle emisija 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA Punom parom, kulinarski KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAizazov FON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA James Bond 007: Zlatno DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJEoko, (akcijski, 1995.; STI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURRedatelj: Mar n Campbell; SKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 Uloge: Pierce Brosnan, Sean RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS Bean, Izabella Scorupco, BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; Famke Janssen, Judi Dench, 00.00 Music Special: BOB DYLAN; 01.00 Joe Don Baker) NO NI PROGRAM

22.10 Policijska akademija 7: Moskovski zadatak, (komedija, 1994.; Redatelj: Alan Me er; Uloge: George Gaynes, Michael Winslow, David Graf, Leslie Easterbrook, Claire Forlani, Christopher Lee, G.W. Bailey, Ron Perlman) 23.35 Vijes , informa vna emisija 23.45 Ote , znanstvenofantas na serija 00.30 Kunolovac, kviz

13:00 14:00 14:40 16:40 16:45 18:00

08:00 08:02 09:00 11:00 12:00

13:35 13:37 13:40 15:15 16:00 17:00 17:10 18:10 18:40

NAJAVA PROGRAMA SPORTSKI ZOOM emisija o sportu VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozai na emisija HRVATSKO SRCE OD SJEVERA DO JUGA EUROPE putopisni serijal DOKUMENTARNI PROGRAM ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA VIJESTI VTV-A PRESSICA talk show ZASTUPNI KI KLUB

Danas pogledajte... Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje Dom 2, emisija o ure enju interijera Pylates & Yoga

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 StaĹžist, hum. serija 10:30 SOKO KitzbĂźhel 11:15 Die Ă&#x153;ber ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die SchlĂźmpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20

10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom druĹĄtvu 00.15 TEST

7.05 Tv prodaja 7.05 Dje ji program 10.15 UĹživajmo Ĺživot, serija 10.45 VraĹžje nevjeste, dok. serija 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Kolega u plavom, lm 16.10 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.40 Hannah Montana, hum. serija 17.10 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Pla enici, lm 22.25 Dok nas smrt ne rastavi, lm 22.55 Obitelj Soprano, lm 23.55 Pravda, lm 2.00 No na panorama

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 MuĹĄkarci su druga iji, Ĺžene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Vitkorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Provjereno 21.05 Dr. House, serija 22.00 Odjel za Ĺžrtve, serija 22.55 24 sata 23.05 Bra a i sestre, serija 23.50 Prijatelji, hum. serija 0.20 Alias, serija 1.05 No na panorama

8.30 Dobar dan, KoroĹĄka ÂŽ 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Ĺ etnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 6. sije nja 2009.

2.: udoviĹĄte na otoku s blagom, igrani lm Daleko od doma, serija za mlade Gilmoreice, serija Gilmoreice, serija PotroĹĄa ki kod Navrh jezika - Navrh jezika: Rima ĹĄ ma Veliki odmor: Kako se postaje pisac? Svjetski skijaĹĄki kup emisija Sljeme: Svjetski skijaĹĄki kup (M) - slalom, prijenos 1. voĹžnje Svjetski skijaĹĄki kup emisija Bischofshofen: NovogodiĹĄnja turneja e ri skakaonice, prijenos Svjetski skijaĹĄki kup emisija Sljeme: Svjetski skijaĹĄki kup (M) - slalom, prijenos 2. voĹžnje Svjetski skijaĹĄki kup emisija crtani lm udo u 34. ulici, (Uloge: Richard A enborough, Elizabeth Perkins, Dylan McDermo , J. T. Walsh, James Remar, Jane Leeves; Redatelj: Les May eld) Vijes na Drugom Vrijeme Promet danas CSI: Miami, serija (12) Zovem se Earl, hum. serija (12) Ciklus europskog lma: Descongelate!, ĹĄpanjolski

lm TV raspored

22:30 23:00 ------23:20 -------------

21:00

20:00 20:05

18:35 18:40 19:00 19:10

19:00 19:10 19:20 20:00 21:00 21:15 21:18 21:25 22:00 24:45 00:15 00:20 00:35 00:40

IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal OGLEDALOM U BUDU NOST kontakt emisija ZASTUPNI KI KLUB VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas Voice of America Glazba Pove alo Me imurje danas Sport Vrijeme Gospodarski tjedan, gospodarski pregled Igrani lm Puls, gospodarske aktualnost Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

8.30 Langlauf 11.00 Wa s 15.30 Skispringen 17.00 Skijanje 19.00 Normal 20.00 Eiskunstlauf, prijenos 22.00 Tanzen 23.00 Eurogoals

6.00 Poker 8.00 Bundesliga Hits 8.30 Normal 9.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.45 Bundesliga pur Klassiker 19.45 Darts, prijenos 0.00 Wa s

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 HĂśr mal, wer da hĂ¤mmert! 20:00 Vijes 20:15 DobrodoĹĄli 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Nevada Smith, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

07:55 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 StaĹžist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Singing Bee 21:15 Comedy Zoo 22:15 Switch Reloaded 23:15 Quatsch Comedy Club 23.25 No ni program

Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 Soko KitzbĂźhel 22:45 Cobra 11, serija 23:35 MA 2412 0.00 No ni program

(3.1. u 20.00 h, RTL Televizija)

Tommy Lee Jones

od 31.12.2008. do 6.1.2009.

PREGLED

TEST Najava programa Simfolije, crtani lm Ĺ trumfovi, crtana serija Brum, crtani lm Alf, crtana serija Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu U ilica Pripovjeda Beverly Hills, serija Kino informator Strani TV lm Daleko od doma, serija za mlade Gilmoreice, serija Gilmoreice, serija GaraĹža PotroĹĄa ki kod TV ku e imaju pravo promjene programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: HIT-MIX; 01.00 NO NI PROGRAM

(komedija, 1978.; Redatelj: Mel Brooks; Uloge: Mel Brooks, Medeline Kahn, Cloris Leachman, Harvey Korman, Ron Carey, Howard Morris, Dick Van Pa en, Jack Riley) 21.40 TiĹĄina, smijemo se, (komedija, 1976.; Redatelj: Mel Brooks; Uloge: Mel Brooks, Marty Feldman, Dom DeLuise) 23.10 Helter Skelter, (akcijski, 2004.; Redatelj: John Gray; Uloge: Jeremy Davies, Clea DuVall, Allison Smith, Eric Dane) 01.30 Kunolovac, kviz

09:00 11:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:40 16:45 17:15 18:00 18:35

08:00 08:02

10:55 10:57 11:00 14:15 14:45 15:15 16:00

NAJAVA PROGRAMA JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin EUROPSKI DNEVNIK TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A NINJA KORNJA E animirana serija DOKUMENTARNI PROGRAM RIJE Ĺ˝IVOTA duhovni program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar

Danas pogledajte... Mali oglasi Dje ja televizija Gospodarski tjedan, ponavljanje Puls, ponavljanje Lola, serijski lm Dje ja televizija

9.20 Dje ji program 12.05 SavrĹĄen par, serija

10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Zabavni program 19.35 Dok. emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom druĹĄtvu 00.15 Koncert 01.15 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Tihi zlo in, serija 14.25 Prevaran , lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Hannah Montana, hum. serija 17.05 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 O ev dan, lm 22.30 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 23.00 Noel, lm 0.40 Alpska pustolovina, lm 2.15 No ni program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 MuĹĄkarci su druga iji, Ĺžene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Lake djevojke, lm 21.40 24 UR 22.00 Napad na policijsku postaju br. 13, lm 23.50 Mars napada, lm 1.25 Povezana sa ubojicom, lm 3.05 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 31. prosinca 2008. 14.40 Moja Ĺžena i djeca, hum. serija 15.05 Dragi Johne, hum. serija 05.55 Me u nama 15.35 Crveni patuljak 8., hum. 06.45 TV kalendar serija 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 16.10 Zvjezdane staze: Deep 07.05 Vijes Space Nine, serija 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 17.00 Silvestrovo u Komediji 07.35 Vijes 20.05 Jelenko, serija za djecu 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 20.40 Elektra, ameri ki lm 08.35 Vijes 22.15 Promet danas 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 22.20 Lord of War, ameri ki lm 00.25 Tulum lm 2., (Uloge: Ryan 10.00 Vijes Reynolds, Tara Reid, Tim 10.09 Vrijeme danas Matheson, Kal Penn, Teck 10.10 Vijes iz kulture Holmes, Daniel Cosgrove, 10.15 Tunis - Ĺženska pri a, dok. Chris Owen, Cur s

lm Armstrong, Paul Cleason; 11.10 Oprah show Scenaris : Brent Goldberg, 11.55 Burzovno izvjeĹĄ e David T. Wagner; Redatelj: 12.00 Dnevnik Walt Becker) 12.13 Vrijeme 02.00 No vjeĹĄ ca, ameri ki lm 12.15 TV kalendar (18) 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 03.40 TV raspored 13.20 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Ekumena, religijski kontakt 07.05 PreĹživje BoĹži , igrani lm, program komedija ÂŽ 15.35 Eko zona 08.30 Monkeybone, igrani lm, 16.10 Hrvatska uĹživo - Vijes fantas ni ÂŽ 16.15 Hrvatska uĹživo 10.00 U dobroj formi, emisija 17.25 Hrvatska uĹživo - Vijes 10.30 Kung Pow: Ĺ aka svih ĹĄaka, 17.30 Danas na Zagreba koj burzi (akcijska komedija, 2002.; 17.32 HPB t Redatelj: Steve Oedekerk; 17.40 Najslabija karika, kviz Uloge: Steve Oedekerk, 18.22 Promet danas Fei Lung, Leo Lee, Ling Ling 18.30 Sve e bi dobro, telenovela Tse, Jennifer Tung) 19.15 Loto 7/39 11.50 SavrĹĄena romansa, 19.30 Dnevnik (roman na komedija, 19.57 Sport 2004.; Redatelj: Douglas 20.01 Vip Snow Queen Trophy Barr; Uloge: Kathleen vinjete Quinlan, J.R. Bourne, 20.03 Vrijeme Henry Ian Cusick, Lori 20.15 NOVOGODIĹ NJI PROGRAM Heuring, Michael Trucco) 2009. 13.30 Vijes , informa vna 00.05 Kraljevi ulice, snimka emisija koncerta 13.35 Glup i gluplji 2, (komedija, 02.05 Reprizni program 2003.; Redatelj: Troy 03.00 Tunis - Ĺženska pri a, dok. Miller; Uloge: Derek

lm Richardson, Eric Chris an 03.50 Oprah show Olsen, Timothy Stack, 04.35 Eko zona Mimi Rogers, Wayne 05.05 Opijeni ljubavlju, telenovela Federman) 15.05 Moje prvo bogatstvo, (komedija, 2002.; Redatelj: Mick Jackson; Uloge: Adam Garcia, 06.40 Rosario Dawson, Jake 06.55 Busey, Enrico Colantoni, 07.00 Ethan Suplee) 07.05 16.55 Voza ka dozvola, 07.30 (komedija, 1988.; 07.40 Redatelj: Greg Beeman; 08.05 Uloge: Corey Haim, Corey Feldman, Heather 08.30 Graham, Carol Cane, 08.45 Richard Masur) 09.15 18.30 Vijes , informa vna 09.57 emisija 10.00 18.55 Exkluziv, magazin 11.30 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Visoka napetost, 12.05 12.50 13.40 14.10

13.30 Skijanje, prijenos 15.55 Robin Hood, lm 18.20 Klub, lm 20.00 Vijes 20.15 Wir sind Kaiser 20.25 Otvorena ku a 21.20 Dorfers Donnerstalk 23.25 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.35 Crtani lmovi 12.30 Jede Menge Ă&#x201E;rger, lm 14.00 Sehr verdĂ¤chting, lm 15.30 Switch Reloaded 18.00 Vijes 18.10 Simpsoni, crtana serija 19.10 Talk talk talk 20.15 Die groĂ&#x;e Tv Total Silvestar Gala 0.00 Switch Reloaded 2.25 No ni program

5.15 Jutarnji program 8.25 Dje ji lmovi 12.05 Verhexte Hochzeit, lm 13.50 Hammer & Hart, lm 15.40 Thomas Crown, lm 18.30 Markus Mariaâ&#x20AC;Ś 20.00 Vijes 20.15 DarĂźber lacht die Welt 22.00 Die Hit Giganten 0.30 No ni program

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 HĂśr mal, wer da hĂ¤mmert! 20:00 Vijes 20:15 Die 2009-er 21.05 DobrodoĹĄli u 2009 1.15 No ni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 13.00 Bundesliga Hits 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 20.30 Dorfâ&#x20AC;&#x2122;s rst game 21.15 Golf 22.00 SmackDown 23.00 Sportquiz

VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE TAJNE USPJEHA dokumentarni serijal NOVOGODIĹ NJI PROGRAM VTV-A zabavna emisija NOVOGODIĹ NJI PROGRAM VTV-A zabavna emisija NOVOGODIĹ NJI PROGRAM VTV-A zabavna emisija NOVOGODIĹ NJI PROGRAM VTV-A zabavna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar NOVOGODIĹ NJI PROGRAM VTV-A zabavna emisija ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vijes Igrani lm Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba GlaĹž i prijatelji, snimka koncerta Zajeno u Novu, novogodiĹĄnja emisija 4 protokol, igrani lm Sutra na programu

8.30 Skispringen 12.00 Langlauf, prijenos 13.15 Skispringen 15.15 Langlauf, prijenos 17.45 Motorsport 19.15 Skispringen 20.30 Wa s 23.00 Eurogoals

17:00 17:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 22:00 00:30 02:00 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 22:00 22:45 23:15 ------23:35 -------------

05.50 Najava programa 05.55 Reprizni program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Planet Clipperton, dok. serija 10.40 Planet Clipperton, dok. serija 11.10 Tre a dob, emisija za umirovljenike 11.55 Burzovno izvjeĹĄ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Normalan Ĺživot, emisija o osobama s invaliditetom 15.35 Mijenjem svijet 16.10 Hrvatska uĹživo - Vijes 16.15 Hrvatska uĹživo 17.25 Hrvatska uĹživo - Vijes 17.30 Ep reportaĹža 17.32 Ep reportaĹža 17.45 Najslabija karika, kviz 18.27 Ep reportaĹža 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 La nica: Zakon - kad nije za sve is 21.55 PotroĹĄa ki kod 22.25 Burzovno izvjeĹĄ e 22.35 Otvoreno 23.40 Dnevnik 3 23.55 Poslovne vijes 00.00 Vijes iz kulture 00.10 Dosjei X, serija (12) 00.55 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.40 Dr. House, serija (12) 02.25 Californica on, hum. serija (18) 02.50 Sutkinja Amy, serija 03.35 La nica: Zakon - kad nije za sve is 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Zgode Toma i Jerryja, crtana serija 07.30 Miki i prijatelji, crtana serija 07.55 Na kraju ulice 08.15 Moji roditelji su izvanzemaljci, serija za djecu 08.45 Beverly Hills, serija 09.30 Glazbena top-lista 10.00 Djeca na otoku s blagom:

11.40 12.05 12.50 13.35 14.50 15.05 15.25 15.50 16.15 17.05 17.50 17.50 17.50 17.50 17.50 17.50 17.50 17.50 18.10 18.15 18.30 18.55 19.35 20.05

22.00 22.12 22.13 22.20 23.00 23.50 00.15 02.20

07.15 08.00 08.25 08.55 09.30 10.35 11.35 11.55 12.30 12.35 12.50 13.15 13.40 14.35 15.25 16.20 16.45 17.10 17.35 18.05 18.30 18.55

08:58 09:00 11:00 12:00 13:00

13:10 13:13 13:15 14:15 14:45 15:15 16:00 17:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Razbija i mitova, serijski lm Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes

14:00 14:40 16:40 16:45

13:30

NAJAVA PROGRAMA reportaĹža VEKERICA jutarnji program VTV-a DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUĹ˝IKAĹ I glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe Ĺ˝UPANIJSKE TEME VEKERICA VIJESTI VTV-A PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom

Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 StaĹžist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Men in Trees, serija 22:35 Kriminalni iden tet, serija 23:20 Dexter, serija 0.00 No ni program

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10

17:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:20 23:00 00:00 00:05 00:20 00:25

100% Me imursko, ponavljanje Pilates & Yoga, crtani lm Me imurje danas Voice of America Glazba Sport ponedjeljkom, emisija o sportu Me imurje danas Alica s onu stranu ogledala, igrani lm Zapisano u zvijezdama Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 23:00 ------23:20 -------------

SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJEST VTV-A KOKTEL mozai na emisija PAT POZICIJA zabavna emisija SPORTSKI ZOOM emisija o sportu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.30 Wa s 11.30 Skijanje, prijenos 14.45 Langlauf, prijenos 16.15 Skispringen, prijenos 18.15 Skijanje, prijenos 19.30 Skispringen 21.00 Kamfposport 0.00 Sport Clips

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Bundesliga pur Klassiker 18.30 Skiajnje 19.45 Darts, prijenos 0.00 Eurogoals

za o evid, serija 20.50 Pun gas, lm 22.30 Dok 08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch nas smrt ne rastavi, hum. serija 22.55 Obitelj 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠmon 14:45 Soprano, serija 23.55 U krugu smr , lm 1.45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT No ni program 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 HĂśr mal, wer da hĂ¤mmert! 20:00 Vijes 20:15 10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske Big Brother, prijenos 23.15 No ni program 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom druĹĄtvu 00.15 TEST

7.00 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.35 Dadilja, hum. serija 12.05 Tv prodaja 12.35 Sretna linija 13.40 Gilmorice, serija 14.35 Druidi, lm 16.10 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.40 Hannah Montana, hum. serija 17.10 Ekipa za o evid, serija 18.00 Svijet 18.30 Skriveni adu , serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Ekipa

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Bar7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi bara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Kralj maprodaja 13.05 Ote , serija 14.05 MuĹĄkarci su jmuna, lm 22:20 Toto & Harry 22:50 Focus TV druga iji, Ĺžene tako er 15.00 Marina, serija 23:20 ReĹži me, serija 0.20 No ni program 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Lepo je bi sosed, slovenska serija 20.40 RuĹžna Be y, serija 21.35 Prljavi novac, serija 22.35 24 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loĹĄa vremena sata 22.50 Kaliforniciranje, serija 23.30 Bra a 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz i sestre, serija 0.30 Prijatelji, hum. serija 1.00 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinAlias, serija 1.45 No na panorama same Wohnung 11:30 Die KinderĂ¤rzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zĂ¤hlt 19:40 Dobra, loĹĄa vremena 20:15 Tko Ĺželi bi milijunaĹĄ? 21.15 Rach 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ÂŽ

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, KoroĹĄka 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 DogodovĹĄ ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 5. sije nja 2009.

Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Maloljetni ĹĄpijun, (akcijska komedija, 1991.; Redatelj: William Dear; Uloge: Richard Grieco, Linda Hunt, Roger Rees, Robin Bartle , Gabrielle Anwar, Geraldine James, Michael Siberry) Park je moj, (akcijski, 1985.; Redatelj: Steven Hilliard Stern; Uloge: Tommy Lee Jones, Helen Shaver, Yaphet Ko o, Lawrence Dane, Peter Dvorsky) Vijes , informa vna emisija Ote , znanstvenofantas na serija Kunolovac, kviz

Flintove avanture, crtana serija RuĹžna ljepo ca, serija arobnjaci, crtana serija Inspektor Gadget, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Pocoyo, crtana serija Nova lova, TV igra Lude 70-e, serija Kralj Queensa, serija Zauvijek susjedi, serija Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Obitelj Adams 2, komedija Vijes Rebelde, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz Operacija Trijumf - Finale Vijes Seks i grad, serija Seinfeld, serija Ĺ˝ivot na sjeveru, serija Obitelj Adams 2, igrani lm Nikita, serija Inspektor Rex, serija Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: TAKE THAT; 01.00 NO NI PROGRAM

19.05 Bitka na otoku s blagom, 19.35 igrani lm Daleko od doma, serija za 20.00 mlade Gilmoreice, serija Gilmoreice, serija Strani lm Kako Ĺžive Ĺživo nje: Golubovi Veliki odmor: Vrijeme 21.30 Moja Ĺžena i djeca, hum. serija U uredu, hum. serija Sutkinja Amy, serija Na rubu znanos Ĺ˝upanijska panorama 23.15 VaraĹždin/ akovec 23.25 Ĺ˝upanijska panorama Split 00.15 Ĺ˝upanijska panorama Osijek Ĺ˝upanijska panorama Bjelovar Ĺ˝upanijska panorama Rijeka Ĺ˝upanijska panorama 05:30 Zadar Ĺ˝upanijska panorama 05:50 Zagreb 06:40 Ĺ˝upanijska panorama 07:05 Ĺ ibenik Vrijeme 07:30 Vijes na Drugom Izvla enje startnih brojeva 08:00 emisija Izvla enje startnih brojeva 08:30 10:45 (M) - Sljeme, prijenos 11:15 Dragi Johne, hum. serija 11:45 Glup i gluplji, (Uloge: Jim Carrey, Je Daniels, Lauren 13:00 13:45 Holly, Tori Garr, Karen Du y, Mike Starr; Redatelj: 14:35 15:25 Peter Farelly) 17:00 Vijes na Drugom 17:15 Vrijeme 18:05 Promet danas Zakon!, doma a hum. serija 19:15 20:00 (12) Dr. House, serija (12) Californica on, hum. serija 21:00 23:45 (18) Ciklus horora: Despera on, 00:00 00:30 igrani lm 01:00 TV raspored 01:50 03:20 04:05 04:50 SpuĹžvaBob Skockani, crtana serija Korak po korak, hum. serija ÂŽ Puna ku a, hum. serija ÂŽ Punom parom, kulinarski izazov ÂŽ Astro show, emisija Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija ÂŽ Dadilja, hum. serija ÂŽ Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin ÂŽ Reba, hum. serija ÂŽ Ve era za 5, lifestyle emisija ÂŽ Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin

09.00

08.05 08.30

07.30 07.35

07.00

04.05 04.50 05.40

03.15

01.35

22.05 22.45 23.30 23.35 23.45 23.55

19.15 19.30 19.57 20.02 20.15 21.20

18.45

17.10 18.05

16.05 16.10 16.15

06.50 07.15 07.45 08.00 08.10 09.25 10.00 10.09 10.10 10.20 11.50 12.00 12.13 12.15 12.27 12.30 13.25 14.00 15.02 15.04 15.10 15.40

05.55 06.00

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: JOAN OSBORNE; 01.00 NO NI PROGRAM

06:45 Code lyoko, crtana serija 07:10 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 07:35 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:00 Iron Kid, crtana serija 08:20 Roary, crtana serija 08:35 Dora istraĹžuje, crtana serija 09:00 Automo v, auto-moto magazin 09:30 Novac, business magazin 10:00 U sedmom nebu, serija 10:50 Lanac sudbine, serija 11:40 Asterix i vikinzi, crtani

lm 12:55 Obitelj Adams, (SAD, 1991., komedija; Redatelj: Barry Sonnenfeld; Glume: Anjelica Huston, Raul Julia, Christopher Lloyd, Elizabeth Wilson, Chris na Ricci, Judith Malina, Dan Hedaya, Carel Struycken) 14:30 Plimni val, mini-serija 17:30 Vijes 17:40 Narednik Bilko, igrani

lm 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:00 Operacija trijumf, reality show 23:30 Red Carpet, showbiz magazin (15) 00:45 Svi mrze Chrisa, serija 01:10 Obitelj Adams, igrani

lm 02:45 Red Carpet, showbiz magazin (15) 03:55 Otpisana, igrani lm (12) 05:25 Kraj programa

1992.; Redatelj: Reginald Hudlin; Uloge: Eddie Murphy, Mar n Lawrence, Halle Berry, Robin Givens) 23.30 CSI: Miami, krimi serija 00.20 Kunolovac, kviz

16:35 17:00

15:30

15:10 15:11

13:45

13:40 13:42 07:30 11:30 12:45

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom JUNACI HRVATSKE SLOBODE dokumentarni serijal VJERA I NADA vjerski program GLAZBENI KVIZ kontakt emisija

Danas pogledajteâ&#x20AC;Ś Mali oglasi Dje ja televizija Lola, ponavljanje 2 epizode Razbija i mitova, serijski

lm Planet razonode, serijski

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Ĺ to je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna sluĹžba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Jedna dadilja, lm

23:00 -------------

20:40 21:30

18:30 19:00 20:10

16:00 17:00 17:30 18:00 18:00 19:30 23:45 00:15

14:15 14:45 15:15

KVIZ KVIZ VTV TJEDNIK uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe Ĺ˝UPANIJSKE TEME IGRAJTE NAM MUĹ˝IKAĹ I glazbena emisija IZ PROĹ LOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Ekran zdravstva Vinoteka, ponavljanje Poljoprivredni savjetnik, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm Tjedna kronika Vegetarijanska kuharica Vijes iz policije, ponavljanje 100 % me imursko Glazba koja srce dira Tjedna kronika Sutra na programu

8.30 Watts 10.30 Skijanje, prijenos 13.00 Langlauf, prijenos 13.30 Skijanje, prijenos 16.30 Skispringen 18.00 Nogomet 20.15 Skispringen 21.00 Eiskunstlauf 22.30 Tanzen 23.30 Normal

Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 Glen ili Glenda?, 7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. lm 22:10 Spiegel TV 22:55 Die groĂ&#x;e serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija Reportage 23:35 Prime Time, serija 23.55 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevenson- No ni program ima, serija 10.20 Serije za djecu i mladeĹž 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 Frost: Dvostru- 8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack ki Ĺživot, lm 16.20 Lijepi ljudi, serija 17.10 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Pobjeda, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize Potpuna preobrazba, dok. serija 19.30 Tv serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo Tuba 20.00 U paukovoj mreĹži, lm 21.35 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Veronica Mars, serija 22.25 1 na1, srpski Cody 19:15 Disneys Kuzcos KĂśnigsklasse lm 0.05 Zvjezdana vrata, serija 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Charlie Chaplin, lm 22:10 Blood Ties, serija 23:05 Autopsija, dok. serija 0.10 No ni program 10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 18.40 Glazbena emisija 6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 9.45 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom Nogomet 11.00 Doppelpass 13.00 BundesdruĹĄtvu 00.15 TEST liga Hits 13.30 Poker 15.00 Sportquiz 17.30 Skispringen 18.30 Kuglanje 19.45 Darts, prijenos 0.00 Sport Clips

21.40 ZiB Flash 21.50 Riba zvana Wanda, lm 23.30 Columbo, lm 0.40 No ni 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 program Divlje Ĺživo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladeĹž 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 07:45 StaĹžist, hum. serija 8:40 CineAmeri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Tipp08:50 GĂźlcan und Collien ziehen aufs Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Kralj 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program Ralph, lm 13.50 ZigZag, lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 Galileo 20:15 Kamp, lm 22.20 Havana, lm 0.10 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 TV No ni program prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 NaĹĄa pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladeĹž 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj Ĺživot, 11:00 Deich TV 11:30 Teu isch, lm 13:20 serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik Das weiĂ&#x; doch jedes Kind! 14:20 GrĂ¤ n pograni ne TV 23.15 Videostranice gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von TĂślz, lm 18:30 Vijes 19:05 GrĂ¤ n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Zakon brojeva, serija 7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.05 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Ĺ kolska koĹĄarkaĹĄka liga 12.05 MuĹĄkarac Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni iz Kolorada, lm 14.45 Blagdanska luprogram dost, dok. serija 15.45 MuĹĄkarci me u kroĹĄnjama, serija 16.40 Mr. Bean, hum. serija 17.15 Sam u ku i 4, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 O ev vrt, lm 21.35 Zvi- 08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 jezde u sudnici, dok. serija 22.25 Slu ajni Alles was zĂ¤hlt 11:30 Autopro s 12:00 Air turist, lm 0.30 No na panorama Race 14:00 Serije za djecu i mladeĹž 15:40

NEDJELJA 4. sije nja 2009.

09.35 Sljeme: Svjetski skijaĹĄki kup (Ĺ˝) - slalom, prijenos 1. voĹžnje Najava programa 10.30 Svjetski skijaĹĄki kup Svirci moji, glazbena emisija emisija 10.50 Biblija Glas domovine 11.00 Misa, prijenos Euromagazin 12.00 Svjetski skijaĹĄki kup TV kalendar emisija Vijes 12.20 Sljeme: Svjetski skijaĹĄki Koncert klasi ne glazbe kup (Ĺ˝) - slalom, prijenos Opera Box 2. voĹžnje Vijes 13.15 Svjetski skijaĹĄki kup Vrijeme danas emisija Vijes iz kulture 14.05 Innsbruck: NovogodiĹĄnja Lewis, mini serija turneja e ri Burzovno izvjeĹĄ e skakaonice, prijenos Dnevnik 16.00 Sljeme: Svjetski skijaĹĄki Vrijeme kup - humanitarna TV kalendar utrka, prijenos Ep reportaĹža 17.00 Svjetski skijaĹĄki kup Plodovi zemlje emisija Rijeka: More 17.35 ciklus lmske klasike Nedjeljom u dva 19.25 GaraĹža Ep reportaĹža 20.00 Sportski prijenos ili Ep reportaĹža snimka Mir i dobro 22.30 Promet danas Jelovnici izgubljenog 22.35 Sportske vijes vremena 22.45 Filmski klub: The Hot Vijes Rock, igrani lm Vrijeme sutra Arhitektonske pustolovine 00.25 TV raspored -------Ĺ panjolska nogometna Dana Cruickshanka, dok. liga, prijenos serija Lijepom naĹĄom: Novska U istom loncu, kulinarski show 07.00 Lutrija Ĺživota, dramska Emocije - sluge i serija ÂŽ gospodari: Bez kontrole, 07.45 Jedna od de ki, hum. pop.-znan. serija serija LOTO 6/45 08.15 Ulica Sezam, crtana Dnevnik serija Sport 09.15 Transformeri, crtana Vrijeme serija 1 pro v 100, kviz Odmori se, zasluĹžio si, TV 09.40 Samov Ĺživot, hum. serija (dvije epizode) serija 10.30 Sam u ku i 4, komedija Paralele 12.00 Fluke, obiteljski lm Rizzi-bizzi (12) 13.40 Vijes , informa vna Burzovno izvjeĹĄ e emisija Dnevnik 3 13.45 Vulkan, igrani lm, Vijes iz kulture akcijski ÂŽ Filmski maraton: La gang, 15.30 Bit u tamo, komedija, igrani lm 2003.; Redatelj: Craig Filmski maraton: Dodir, Ferguson; Uloge: Craig igrani lm Ferguson, Charlo e Arhitektonske pustolovine Church, Jemma Dana Cruickshanka, Redgrave, Ralph Brown, dokumentarna serija Ian McNeice, Imelda Lijepom naĹĄom: Novska Staunton) Plodovi zemlje 17.15 Odred za isto u, Rijeka: More zabavna emisija 17.45 Exkluziv, magazin 18.30 Vijes , informa vna emisija TV vodi + panorame 19.00 Kraljevi leda, dok. serija turis kih srediĹĄta 20.00 Policijska akademija Hrvatske 6: Grad pod opsadom, Najava programa (komedija, 1989.; Dexterov laboratorij, Redatelj: Peter crtana serija Bonerz; Uloge: Bubba Leo, serija za djecu Smith, David Graf, Na prvi pogled, serija za Michael Winslow, mlade Marion Ramsey, Leslie Svjetski skijaĹĄki kup Easterbrook) emisija 21.30 Boomerang, (komedija, 06.40 Moje prvo bogatstvo, igrani lm, komedija ÂŽ 08.20 Voza ka dozvola, igrani

lm, komedija ÂŽ 09.55 U dobroj formi, emisija 10.10 Vragolas Dennis, (komedija, 1993.; Redatelj: Nick Castle; Uloge: Mason Gamble, Walter Ma hau, Christopher Lloyd, Joan Plowright, Lea Thompson) 11.45 Moj pas Skip, (drama, 2000.; Redatelj: Jay Russell; Uloge: Frankie Muniz, Diane Lane, Luke Wilson, Kevin Bacon, Bradley Coryell) 13.25 Vijes , informa vna emisija 13.30 Iznenadna pustolovina, (komedija, 1995.; Redatelj: Greg Beeman; Uloge: Daniel Stern, Joe Polito, Brad Sullivan, Ann Dowd, Anthony Heald) 15.00 Aljaska, (avanturis ki, 1996.; Redatelj: Fraser Clarke Heston; Uloge: Thora Birch, Dirk Benedict, Charlton Heston, Vincent Kartheiser) 16.50 Netko poput tebe, (roman na komedija, 2001.; Redatelj: Tony Goldwyn ; Uloge: Ashley Judd, Greg Kinnear, Hugh Jackman, Marisa Tomei, Ellen Barkin) 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 06.35 TEST 19.05 Ve era za 5, lifestyle 06.50 Najava programa emisija 06.55 Crtana serija 19.35 Punom parom, kulinarski 07.15 Crtana serija izazov 07.45 The Magic Roundabout, 20.00 Zvijezde u cirkusu, emisija animirani lm 21.55 James Bond 007: 09.05 Slikovnica Octopussy, (akcijski, 09.35 Praznik u Rimu, igrani 1983.; Redatelj: John

lm Glen; Uloge: Roger 11.35 Eldorado, (Uloge: John Moore, Maud Adams, Wayne, Robert Mitchum, Louis Jourdan, Kris na James Caan, Ed Asner, Wayborn, Kabir Bedi, Charlene Holt, Paul Fix, Steven Berko ) Arthur Hunnicu ) 00.10 Svjedok, (triler, 1981.; 13.45 GarmischPartenkirchen: Redatelj: Peter Yates; NovogodiĹĄnja turneja Uloge: William Hurt, e ri skakaonice, prijenos Sigourney Weaver, 15.50 Gra anin Kane, ameri ki Christopher Plummer,

lm James Woods) 18.00 Valceri, polke i druge 01.50 Kunolovac, kviz ĹĄpelancije - novogodiĹĄnji koncert TamburaĹĄkog orkestra HRT-a, prijenos 19.35 GaraĹža - novogodiĹĄnja 20.05 Jelenko, serija za djecu 20.40 Vijes na Drugom 20.52 Vrijeme 05:30 Flintove avanture, crtana 21.25 Promet danas serija 21.30 Blizu doma, serija (12) 05:50 RuĹžna ljepo ca, serija 22.20 Dobro ugo ena ve er 06:40 arobnjaci, crtana serija 23.20 TV raspored 07:05 Inspektor Gadget, crtana -------- Ĺ to te tata puĹĄta serija samu, (Uloge: Barbra 07:30 Tomica i prijatelji, crtana Streisand, Ryan Oâ&#x20AC;&#x2122;Neal, serija Madeline Kahn, Liam 08:00 Pocoyo, crtana serija Dunn; Scenaris : Peter 08:30 Nova lova, TV igra TV ku e imaju pravo promjene programa 10:00 Balto 2, crtani lm

05.50 Najava programa 05.55 Ekumena, religijski program 06.45 TV kalendar 07.00 NovogodiĹĄnji program 2009. 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Put u srediĹĄte knjiĹžnice, dok. lm 11.00 TV kalendar 11.15 NovogodiĹĄnji koncert iz Be a, prijenos 13.50 Vijes + prijevod za gluhe 13.59 Vrijeme sutra 14.05 Fat Albert, fameri ki lm 15.40 DoĹživje stotu zdravi i bez muke, dok. lm 16.35 Doma i dok. lm 17.30 Vijes 17.45 Najslabija karika, kviz 18.27 Promet danas 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 1 pro v 100, kviz 21.20 Fantas na etvorka, ameri ki lm 23.10 Dnevnik 3 23.30 Skidajte se do kraja, (Uloge: Robert Carlyle, Mark Addy, William Snape, Steve Huison, Tom Wilkinson; Scenarist: Simon Beaufoy; Redatelj: Peter Ca aneo) 01.00 Reprizni program

Gospodin Magoo, (1997., SAD, obiteljska komedija; Redatelj: Stanley Tong; Glume: Leslie Nielsen, Kelly Lynch, Ma Keeslar, Nick Chinlund, Stephen Tobolowsky) Medij, serija Nikita, serija Inspektor Rex, serija Is nite laĹži, igrani lm Vijes Nad lipom 35 novogodiĹĄnji specijal Dnevnik Nove TV Rambo 4, (2008., SAD, Njema ka, akcija; Redatelj: Sylvester Stallone ; Glume: Sylvester Stallone, Julie Benz, Ma hew Marsden, Graham McTavish, Reynaldo Gallegos) TraĹži se heroj, (2008. SAD, akcija; Redatelj: Brian Smrz; Glume: Cuba Gooding Jr., Ray Lio a, Norman Reedus, Kim Coates, Tommy Flanagan) Vijes Oluja stolje a 1, (1999., Kanada, SAD triler, mini serija; Redatelj: Craig R. Baxley; Glume: Tim Daly, Colm Feore, Debrah Faren no, Casey Siemaszko,Je rey DeMunn) Oluja stolje a 2, (1999., Kanada, SAD triler, mini serija; Redatelj: Craig R. Baxley ; Glume: Tim Daly, Colm Feore, Debrah Faren no, Casey Siemaszko,Je rey DeMunn) Oluja stolje a 3, (1999., Kanada, SAD triler, mini serija; Redatelj: Craig R. Baxley; Glume: Tim Daly, Colm Feore, Debrah Faren no, Casey Siemaszko,Je rey DeMunn) Zbogom ljubavni e, igrani

lm Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUĹ˝IBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: POP HITOVI; 01.00 NO NI PROGRAM

05:45

04:05

02:35

01:05

23:20 23:35

21:40

19:15 20:00

12:40 13:25 14:10 15:00 17:15 17:25

11:10

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Forrest Gump, lm 23.00 Legenda, lm 1.20 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 11.20 Stuart mali, lm 12.50 Stuart mali 2, lm 14.10 MiĹĄevi, lm 16.00 Rat Race, lm 18.00 Vijes 18.10 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Aleksandar, lm 23.20 No ni program

8.55 Dje ji program 13.15 Skijanje, prijenos 16.40 Simpsoni, crtana serija 17.05 Carstvo pingvina, lm 18.25 Shrek, crtani lm 20.00 Vijes 20.15 X-Men, lm 21.50 ZiB Flash 21.55 Poljubac, lm 23.35 No ni program

23.35 Zvonici ĹĄto nebo do u 00.16 TEST

22:45 00:00 00:05

21:00

14:30 17:00 17:10 18:40 19:00 19:15 19:30 20:00

08:25 08:27 08:30 12:30

Danas pogledajte... Mali oglasi Dje ja televizija GlaĹž i prijatelji, snimka koncerta, ponavljanje Zajedno u Novu, ponavljanje Vijes Igrani lm Pylates & Yoga Vijes Voice of America Glazba Doga aji koji su obiljeĹžili 2008. u Me imurju Alica s onu stranu ogledala, igrani

lm Snimka koncerta Vijes Sutra na programu

10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.35 BoĹži uz istarske orbulje (1993.) 16.12 Kordunski boĹži njaci, pu ka i predajna kultura 16.43 BoĹži ni koncert ansambla Lado: Crkva sv. Franje AsiĹĄkog (2007.) 17.42 Euromagazin, repriza 18.12 Pod griĹĄkim majem, emisija pu ke i predajne kulture 18.42 Divas - BoĹži ne zvjezdice 20.00 Bog se rodio, crkva sv. Marka 2002., hrvatske tradicionalne boĹži ne pjesme 20.42 Pad Rimskog carsta, ameri ki lm

18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 21:30 22:00 23:00 ------23:20 -------------

16:40

08:58 09:00 11:00 11:30 12:30

NAJAVA PROGRAMA PRIGODNI PROGRAM NINJA KORNJA E animirana seija HR TOP 20 glazbena emisija REPRIZA NOVOGODIĹ NJEG PROGRAMA VTV-A REPRIZA NOVOGODIĹ NJEG PROGRAMA VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM VIJESTI VTV-A PRIGODNI GLAZBENI PROGRAM DOKUMENTARNI PROGRAM PRIGODNI GLAZBENI PROGRAM METAL EYE glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.30 Skispringen 11.00 Eurogoals 13.45 Skispringen, prijenos 15.30 Langlauf, prijenos 17.00 Skispringen 19.30 Eurogoals 20.00 Nogomet 21.00 Boks 23.00 Kampfsport

6.00 Poker 6.45 Reklamni program 11.00 Doppelpass 13.00 Bundesliga Klassiker 14.00 Bundesliga Hits 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 19.30 Bundesliga Hits 20.00 Darts, prijenos 0.30 Sport Clips

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loĹĄa vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die KinderĂ¤rzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zĂ¤hlt 19:40 Dobra, loĹĄa vremena 20:15 X-Men, lm 22.15 Blade, lm 0.20 No ni 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 program Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija 14.20 Cvijet svih zatvorenika, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Hannah 5.15 BoĹži ni jutarnji program za djecu 9.10 Montana, hum. serija 17.05 Ekipa za Dolmen, lm 12.00 Der Herr der Elfen, lm o evid, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, 13.45 Vanzemaljac, lm 15.30 Jules Vernes, serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, lm 17.15 Jules Vernes 2, lm 19.00 Big serija 20.50 Stare sablje 2, lm 22.30 Brother 20.00 Vijes 20.15 Zakon i red, Neobi an par, lm 0.10 Obitelj Soprano, serija 23.30 Autopsija, dok. serija 1.25 No ni serija 1.05 Crna limuzina, lm 2.40 No ni program program

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 MuĹĄkarci su druga iji, Ĺžene tako er 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Mjesto an ela, lm 21.40 Ekipa za o evid, serija 22.35 24 UR 22.55 Bra a i sestre, serija 23.50 Bijeg iz zatvora, serija 0.45 Prijatelji, hum. serija 1.15 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi â&#x20AC;&#x201C; Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta ĹĄkola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Ĺ˝rebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 MilijunaĹĄ z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 1. sije nja 2009. Bogdanovich i Buck Henry; Redatelj: Peter Bogdanovich)

TV ku e imaju pravo promjene programa

TEST Najava programa Crtana serija Crtana serija Crtani lm Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu Beverly Hills, serija Pripovjeda The Duke, ameri ki lm Gilmoreice, serija Gilmoreice, serija Film Dokuteka

05.50 Najava programa 05.55 Reprizni program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Sve e bi dobro, telenovela 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Versailles, kraljevski vrtovi dok. lm 11.10 Ĺ to sve ne progutaju ku ni ljubimci, dok. lm 11.55 Burzovno izvjeĹĄ e 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 Opijeni ljubavlju, telenovela 13.25 Dan za danom, mozai nozabavna emisija 14.30 Vijes + prijevod za gluhe 14.39 Vrijeme sutra 14.45 Glas domovine 15.10 Dok. program 16.15 Hrvatska uĹživo - Vijes 16.20 Hrvatska uĹživo 17.35 Hrvatska uĹživo - Vijes 17.40 Ep reportaĹža 17.42 Ep reportaĹža 17.55 Dok. lm 18.25 Ep reportaĹža 18.35 Sve e bi dobro, telenovela 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.15 Kraljevstvo nebesko, (Uloge: Orlando Bloom, Eva Green, Jeremy Irons, Liam Neeson, Brendan Gleeson, Edward Norton, Ghassan Massoud, Marton Csokas, Alexander Siddig, David Thewlis, Kevin McKidd, Ulrich Thomsen, Iain Glen; Scenarist: William Monahan; Redatelj: Ridley Sco ) 22.35 Burzovno izvjeĹĄ e 22.45 Dnevnik 3 23.00 Vijes iz kulture 23.10 Zabavni program 00.10 Dosjei X, serija (12) 00.55 Zvjezdane staze: Deep Space Nine, serija 01.40 Hotel Babylon, serija (12) 02.30 Reprizni program 03.30 Versailles, kraljevski vrtovi dok. lm 04.25 Ĺ to sve ne progutaju ku ni ljubimci, dok. lm 05.10 Opijeni ljubavlju, telenovela

06.35 06.50 06.55 07.20 07.45 08.15 08.45 09.30 10.00 11.40 12.25 13.15 14.45

12:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:40 16:45

08:58 09:00 11:00 11:30

18:10

14:10 14:13 14:15 15:00 16:00 17:00 17:10

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a YU-GI-OH animirana serija AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUĹ˝IKAĹ I glazbena emisija VEKERICA VIJESTI VTV-A AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o

Danas pogledajte... Mali oglasi Razbija i mitova, ponavljanje Lola, serijski lm Slatka Valen na, serijski lm Vijes Doga aji koji su obiljeĹžili 2008., ponavljanje Boja novca, nancijski magazin

8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straĹža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 Slalom, prijenos 20.15 Starmania 21.35 ZiB Flash 21.40 Starmania 22.05 Gdje je Neues? 22.50 Monk, serija 23.35

Seks i grad, serija 0.00 No ni program

07:55 Dva i pol muĹĄkarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 StaĹžist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Rat Race, lm 17.35 ta 19.25 Galileo Mystery 20.15 Der Anschlag, lm 22.30 Detonator, lm 0.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 LenĂ&#x;en & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Die Hit Giganten 22.45 Ladykracher 23.15 No ni program

18:40 19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 23:00 00:15 00:20 00:45 00:55

17:15 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 22:00 22:30 23:00 ------23:20 -------------

automobilizmu ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o s lu Ĺživota IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama VIJESTI VTV-A KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Pylates & Yoga Me imurje danas, informa vna emisija Voice of America Glazba 2008. u glazbi, zabavna emisija Moderne avanture Toma Sayera, igrani lm Snimka koncerta Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

8.30 Rallye 10.30 Skispringen 13.15 Motorsport 15.15 Skispringen 17.00 Nogomet 19.00 Kuglanje 20.00 Akroba k 22.00 Kra sport 23.00 Rallye

14.15 Divlji Harry, lm 16.05 Svijet prema 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch Jimu, hum. serija 16.35 Obiteljsko bojiĹĄte, 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 PokĂŠhum. serija 17.05 Ekipa za o evid, serija mon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.50 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna Bonbon i , lm 22.25 Pod noĹž, dok. serija ku a, hum. serija 17:00 Rodney, hum. 23.15 Drakula, lm 0.55 No ni program serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Everest, lm 22.30 Man core, lm 0.15 No ni program 10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 Dok. emisija 8.40 Glazbena emisija 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni 20.00 Koncert 21.40 Film 23.25 U dobrom program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker druĹĄtvu 00.15 TEST 19.30 Bundesliga Hits 20.00 Darts, prijenos 0.30 Sport Clips

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Gilmorice, serija

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Osveta, serija 12.45 Tv prodaja 13.05 Ote , serija 14.05 Oprah show 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Viktorija, serija 18.00 Osveta, serija 19.00 24 sata 20.00 Ronin, lm 22.00 Bez traga, serija 22.50 24 UR 23.10 Nebeski kapetan i svijet budu nos , lm 1.05 No na panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Videostranice

6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Pono ni klub 0.20 No ni program

PETAK 2. sije nja 2009.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: GLEN CAMPBELL; 01.00 NO NI PROGRAM

15.15 Obi ni ljudi, TV serija Burmester) 16.05 Moja Ĺžena i djeca, hum. 22.00 Ĺ˝ivi, (drama, 1993.; serija Redatelj: Frank Marshall; 16.30 U uredu, hum. serija Uloge: Ethan Hawke, 17.00 Sutkinja Amy, serija Vincent Spano, Josh 17.50 Ĺ˝upanijska panorama Hamilton, Bruce Ramsay, Rijeka John Newton) 17.50 Ĺ˝upanijska panorama 00.10 Vijes ,informa vna emisija Split 00.20 12 dana terora, igrani lm, 17.50 Ĺ˝upanijska panorama drama Osijek 01.50 Kunolovac, kviz 17.50 Ĺ˝upanijska panorama VaraĹždin/ akovec 17.50 Ĺ˝upanijska panorama Bjelovar 17.50 Ĺ˝upanijska panorama Zadar 05:30 Flintove avanture, crtana 17.50 Ĺ˝upanijska panorama serija Zagreb 05:50 RuĹžna ljepo ca, serija 17.50 Ĺ˝upanijska panorama 06:40 arobnjaci, serija Ĺ ibenik 07:05 Inspektor Gadget, serija 18.10 Vrijeme 07:30 Tomica i prijatelji, serija 18.15 Vijes na Drugom 08:00 Pocoyo, crtana serija 18.35 Dok. lm 08:30 Nova lova, TV igra 19.20 Crtani lm 10:45 Lude 70-e, serija 19.35 Dragi Johne, hum. serija 11:15 Kralj Queensa, serija 20.05 Bez komentara 12:10 Bumerang, serija 20.40 Vijes na Drugom 13:00 Medij, serija 20.52 Vrijeme 13:50 Nikita, serija 20.53 Promet danas 14:40 Inspektor Rex, serija 21.05 Hotel Babylon, serija (12) 15:30 Wendy Wu, (2006., SAD, 22.00 Ĺ ljam, hum. serija (15) obiteljski; Redatelj: John 22.40 Prime Suspect, mini-serija Laing; Glume: Brenda (12) Song, Shin Koyamada, 00.20 Filmski maraton: Breakfast Susan Chuang, Jus n Chon, of Champions, ameri ki Michael David Cheng)

lm 17:15 Vijes 02.05 Filmski maraton: Otrov, 17:25 Operacija Trijumf, reality kan.-am.-njem. lm show 03.35 TV raspored 18:20 Bumerang, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Plimni val, (2007., UK, JuĹžna Afrika, Kanada, 06.35 mini-serija; Redatelj: Tony Mitchell; Glume: Robert 07.25 Carlyle, Jessalyn Gilsig, Tom Courtenay, Joanne Whalley, 07.50 David Suchet) 08.20 23:00 Vijes 23:15 Rambo 4, igrani lm 08.50 00:50 TraĹži se heroj, igrani lm 09.20 02:20 Tajanstvena smrt, (SAD, 10.10 Kanada, 2005., triler; 11.10 Redatelj: Richard Roy; Glume: Kristy Swanson, 11.35 David Keeley, Christopher 12.05 Bondy, Charles Powell, 12.30 Marianne Farley, Jude Beny, Jessica Williams) 03:55 Krvavo nasljedstvo, triler 05:30 Nikita, serija 06:10 Kraj programa

12.40 12.55 13.25 14.20 15.15 16.10 16.35 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35 20.00

SpuĹžvaBob Skockani, crtana serija Korak po korak, hum. serija ÂŽ Puna ku a, hum. serija ÂŽ Punom parom, kulinarski izazov ÂŽ U dobroj formi, emisija Astro show, emisija Kunolovac, kviz Malcolm u sredini, hum. serija ÂŽ Dadilja, hum. serija ÂŽ Reba, hum. serija ÂŽ Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin ÂŽ Ve era za 5, lifestyle emisija ÂŽ Marina, telenovela Cobra 11, krimi serija Magnum, akcijska serija Korak po korak, hum. serija Puna ku a, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov Lovac i ubojica, (triler, 1997.; Redatelj: Jeb Stuart ; Uloge: Dennis Quaid, Danny Glover, Jared Leto, R. Lee Ermey, Ted Levine, William Fichtner, Leo

TEST Najava programa Disneyjevi cr i: Ĺ iljo i sportovi Disneyjevi cr i: Kuzco careva nova ĹĄkola Djevoj ica sa Ĺžigicama, snimka predstave Ĺ˝utokljunac Pripovjeda Kokice Jeste li znali? Parlaonica Briljanteen Dr. Who 3., serija za djecu

TV ku e imaju pravo promjene programa

horor, 1999.; Redatelj: Rupert Wainwright; Uloge: Patricia Arque e, Gabriel Byrne, Jonathan Pryce, Rade Serbedzija) 01.20 Kunolovac, kviz

06:10 Code lyoko, crtana serija 06:35 Yu-Gi-Oh GX, crtana serija 07:00 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:25 Iron Kid, crtana serija 07:50 Roary, crtana serija 08:05 Dora istraĹžuje, crtana serija 08:30 Nova lova, TV igra 10:30 Lude 70-e, serija 11:00 arobnice, serija 11:50 Frikovi, serija 12:40 Smallville, serija 13:30 Operacija Trijumf, reality show 16:20 Ne zaboravi s hove, glazbeni kviz 17:15 Vijes 17:25 Kod Ane, kulinarski show 18:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Narednik Bilko, (SAD, 1996., komedija; Redatelj: Jonathan Lynn; Glume: Steve Mar n, Dan Aykroyd, Phil Hartman, Glenne Headly, Daryl Mitchell) 22:00 Hit Records zvijezde, koncert 23:40 Zabranjeni ples, (1990. SAD, roman na drama; Redatelj: Greyson Clark; Glume: Sid Haig, Laura Herring , Je James, Miranda Garrison i Barbra Brighton) 01:15 Otpisana, parodija 02:45 Metro smr , triler 04:20 Tajanstvena smrt, igrani

lm (12) 05:55 Smallville, serija 06:40 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: KINGS OF LEON; 01.00 NO NI PROGRAM

12:00 12:30 14:00 15:10

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00

07:35 07:27 07:30 11:30 14:00 14:30 16:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija KVARNER INFO RIJE Ĺ˝IVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija DOKUMENTARNI PROGRAM REZERVIRANO VRIJEME

Danas pogledajteâ&#x20AC;Ś Mali oglasi Dje ja televizija Lola, ponavljanje 3 epizode Boja novca, ponavljanje 2008. u glazbi, ponavljanje Slatka Valen na, serijski lm

djecu i mladeĹž 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Ĺ to je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna sluĹžba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Flashdance, lm 21.25 ZiB Flash 21.35 Osta Ĺživ, lm 0.15 No ni program

07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 StaĹžist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 Greedy, lm 22.40 Grudanje, lm 0.35 No ni program

08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 automagazin 17:30 LenĂ&#x;en & Partner 18:00 AllesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 Magazin 19:15 Deal or no Deal 20.15 Wer zuletzt lacht..! 23.15 Genial daneben 0.15 No ni program

08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loĹĄa vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 schrĂ¤gsten PromiPĂ¤rchen 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Zmaj, lm 21.35 Dokumentarna serija 23.35 No ni program

5.30 Jutarnji program 11.35 Film za djecu i mladeĹž 13.10 Australija, dok. serija 16.30 Bauer sucht Frau 17.45 Exklusiv 18.45 Vijes 20.15 Banana Joe, lm 21.50 Dva pa, lm 23.25 No ni program

17:00 17:10 18:00

19:00 19:10 19:30 23:45 00:00 00:10

16:00 17:00 18:15 18:35 18:40 19:00 19:35 20:05 21:05 21:40 ------22:30 -------

OTVORENI STUDIO kontakt emisija HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROĹ LOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A PAT POZICIJA zabavna emisija EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROĹ LOSTI TV kalendar NO NA MORA kontakt emisija VIDEOSTRANICE

Vijes Poljoprivredni savjetnik Zagrljaj ljepote, emisija o kulturi Ĺživljenja Vijes Vijes iz policije Glazba koja srce dira Auto moto nau c vision Vijes Sutra na programu

6.00 Poker 9.45 Rallye 10.45 DSF Motor 11.45 Normal 12.15 Poker 14.35 Sportquiz 10.00 TV vodi + turis ka srediĹĄta 17.30 Eishockey 18.00 Skispringen 18.30 Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena Nogomet 19.45 Darts, prijenos 22.00 emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 18.00 SmackDown 23.00 Sportquiz Zabavni program 19.35 Dok. emisija 20.00 Otvorenje sportske dvorane SPALADIUM, prijenos koncerta 22.00 Film 23.30 U dobrom druĹĄtvu 00.20 TEST 8.30 Wa s 11.00 Skijanje, prijenos 13.00 Langlauf, prijenos 14.15 Skijanje, prijenos 17.00 Nogomet 19.00 Wa s 20.00 Kampfs6.10 Jutarnji program 7.25 Program za port 23.00 Eurogoals

7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Stevensonima, serija 10.20 Serije za djecu i mladeĹž 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Kralj Quennsa, hum. serija 14.25 SportaĹĄeva ljubav, crtani lm 16.15 Lijepi ljudi, serija 17.10 Pobjeda, serija 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba 20.00 101 dalma nac, lm 21.40 Las Vegas, serija 22.30 Kung Pow: U gnijezdu, lm 23.55 Zvjezdana vrata, serija 0.45 No ni program

7.30 Tv prodaja 8.00 Dje ji program 11.10 Jamie Oliver 12.20 As tud not padu!? 14.10 Ordinacija, serija 15.10 Zlo ini pred ku nim pragom, serija 16.05 Izgubljeno zlato, lm 18.20 Desetka 18.55 24 UR 20.00 Gospodar prstenova, lm 23.00 Dexter, serija 0.00 Dosjeji X, serija 2.05 No na panorama

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladeĹž 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladeĹž 11.45 Pono ni klub ÂŽ 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viĹže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 3. sije nja 2009. 12.30 Majstori svira i: Pregrada (1.dio) 13.00 Hladnokrvne Ĺživo nje, 05.35 Najava programa dok. serija 05.40 Reprizni program 13.55 KS automagazin 07.20 EkoloĹĄki raj Ma a 14.30 Operacija â&#x20AC;&#x153;Slonâ&#x20AC;?, ameri ki Jamesa, dok. serija

lm 07.45 TV kalendar 16.55 Rukomet, LP (Ĺ˝): Podravka 08.00 Vijes Vegeta - Larvik, prijenos 08.15 Kinoteka - ciklus 18.35 Izvla enje startnih brojeva klasi nog vesterna: Track - emisija of the Cat, igrani lm 18.45 Izvla enje startnih brojeva 10.00 Vijes (Ĺ˝) - Sljeme, prijenos 10.09 Vrijeme danas 19.30 Izvla enje startnih brojeva 10.10 Vijes iz kulture - emisija 10.15 Ku ni ljubimci 19.55 Ve eras... 10.50 Veterani mira, emisija za -------- KoĹĄarka, NLB liga: Zadar branitelje Cibona (19.55-21.40) 11.55 Burzovno izvjeĹĄ e 20.00 Rebound, (Uloge: Mar n 12.00 Dnevnik Lawrence, Wendy Raquel 12.13 Vrijeme Robinson, Breckin 12.15 TV kalendar Meyer, Hora o Sanz, 12.35 Opijeni ljubavlju, Oren Williams, Patrick telenovela Warburton; Scenaris : 13.20 Prizma, mul nacionalni Jon Lucas i Sco Moore magazin (prema pri i Williama 14.05 Duhovni izazovi Wol a, Eda Dectera 14.35 Reporteri i Johna J. Straussa); 15.45 Euromagazin Redatelj: Steve Carr) 16.20 Vijes 21.30 ardak i na nebu i na 16.29 Vrijeme sutra zemlji, dok. lm 16.35 Hrvatska kulturna 22.05 Tereza u Olimpiji, snimka baĹĄ na: OmiĹĄki gusari koncerta 16.50 Ep reportaĹža 23.55 Promet danas 16.55 Svirci moji, glazbena 00.00 Sportske vijes emisija 00.10 No u kazaliĹĄtu 17.55 U istom loncu, kulinarski 01.50 TV raspored show 18.35 TV Bingo Show 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 07.25 Marina, telenovela ÂŽ 19.57 Sport 08.10 Magnum, akcijska serija ÂŽ 20.02 Vrijeme 09.00 Najbolje godine, hum. 20.15 Evergreen serija 22.05 Mamu ca, krimi serija 09.30 Ulica Sezame, crtana (12) serija 22.50 Burzovno izvjeĹĄ e 10.30 Transformeri, crtana serija 23.00 Dnevnik 3 10.55 Maheri, dramska serija 23.10 Vijes iz kulture 11.50 Lutrija Ĺživota, dramska 23.25 Bolni arka Be y, (Uloge: serija Renee Zellweger, 12.40 Moja djevojka, drama/ Aaron Eckhart, Morgan roman na komedija Freeman, Chris Rock, 14.30 Vijes , informa vna Greg Kinnear, Tia emisija Texada; Redatelj: Neil 14.35 Od Jus na za Kelly, LaBute) komedija 01.20 Filmski maraton: Ĺ kola 15.55 Maturalno putovanje, skijanja u Aspenu, igrani (komedija, 1995.;

lm Redateljica: Kelly Makin; 03.15 Filmski maraton: Uloge: Ma Frewer, Provalnica, igrani lm Valerie Maha ey, 04.45 GaraĹža Lawrence Dane, Tommy 05.15 Opijeni ljubavlju, Chong, Jeremy Renner) telenovela 17.30 Zvijezde Ekstra: Top 15 supermodela, zabavna emisija 18.30 Vijes , informa vna 06.45 emisija 07.00 19.00 Exploziv, magazin 07.05 19.30 Big Brother, show 20.00 Vulkan, (akcijski, 1997.; 07.30 Redatelj: Mick Jackson; Uloge: Tommy Lee Jones, 07.55 Anne Heche, Gaby Ho man, Don Cheadle) 21.40 John Q, (drama, 2002.; Redatelj: Nick Cassavetes; Uloge: Denzel Washington, Kimberly Elise, Laura Harring, Ron Annabelle, Daniel E. Smith, David Thornton) 23.40 S gmata, (fantas ni/ 08.20 08.45 09.15 09.30 09.55 10.55 11.45

PleĹĄkovec je u op ini Sveti Juraj na Bregu i istoimenoj Ĺžupi. Prema jednoj legendi, PleĹĄkovec je dobio ime po jednoj obitelji koja se odselila u Kanadu i iji su potomci nedavno i posjetili selo. Prezivaju se PleĹĄki. Je li to baĹĄ tako ili nije, ostavimo njima da se dogovore. A selo ostavimo da i dalje Ĺživi kao srce op ine Sveti Juraj na Bregu. Pa oni tako imaju trgovinu, op insku zgradu, lije nika, Dom kulture, Ĺžupni dvor, ljekarnu, poĹĄtu, ĹĄkolu, DVD Lopatinec, NK Venera â&#x20AC;Ś I ono jako vaĹžno. Svi Ĺžitelji op ine na kraju zavrĹĄavaju u PleĹĄkovcu. Jer tu je i Ĺžupno ili op insko groblje. I onda u ĹĄali kaĹžu da svi putovi za Ĺžive i mrtve vode u PleĹĄkovec. Stvarno je i tako. Dolazi se k njima s juga, zapada, sjevera i istoka. I s tim se PleĹĄkov ani ponose. Samo im je Ĺžao ĹĄto kako do u, tako i odu. A oni bi da bude i turizam.

Seoske zanimljivosti

SjediĹĄte Op inske uprave Svetog Jurja na Bregu je u PleĹĄkovcu

August urin, predsjednik VMO-a, sa suprugom Anom i sinom Kristijanom te k erkom Natalijom. - ovjek ne Ĺžali truda kada vidi da se selo mijenja i da ljudi to primje uju

Profesorica Ĺ˝eljka Kadi sa suprugom Nikolom te djecom Anom i Lovrom. Mnogi se znanstvenici bave leptirom â&#x20AC;&#x2DC;livadni plavacâ&#x20AC;&#x2122;, pa ne Ĺželim posebno isticati sebe pjeĹĄke i po blatu. KaĹžu u ĹĄali da su se reĹĄje za rvivile dok bi doĹĄli do akovca. A moĹžda bi se i vino ciknulo. Jer vo e i povr e te vino bio je glavni izvor prihoda za ku anstva. A bilo je i mlijeka i sira. Vino se nije pilo. U rijetkim trenucima, na svadbama, krstitkama i karminama. A u obi ne dane pila se jabu nica. Prvo slatka, a onda onako reĹĄ pa su je hvalili na sva usta ija je bolja. Ĺ˝ivjelo se po siromaĹĄki, sje aju se oni stari, ali se druĹžilo i dijelilo ono ĹĄto se imalo. Taj duh zajedniĹĄtva joĹĄ je ostao u njima. Pa kad treba o istiti neĹĄto, rado se okupljaju. Svi tvrde da jako vole svoj PleĹĄkovec. I da su jako komunikativni. Pak se moreju spominati s kim god treba.

Na lakom krilu matula u Europu Bedekovi eve grabe nisu nepoznate. Ali livadni plavci, leptiri koji tamo Ĺžive, baĹĄ i nisu. No, zahvaljuju i pleĹĄkove koj pro esorici Ĺ˝eljki koja se, jedna od mnogih, kako skromno kaĹže, bavi na njihovom o uvanju, postali su poznati i u Europi. A PleĹĄkov ani pak ve kaĹžu u ĹĄali da e u Europu odletjeti na krilima leptira Maculinea telelusa i Maculinea nausithousa. Ne zna e im imena matulov niĹĄta, ali im zna i to ĹĄto je tu u toj igri jedna PleĹĄkov anka. A, kako vele, to je ono najvaĹžnije. I na elnica op ine Sveti Juraj Dragica je PleĹĄkov anka. Bila je prije Vu etin arka, ali je preĹĄla

Dragica Vugrinec u svom vrtu koji je znan diljem Hrvatske i najljepĹĄi u Me imurju: - U svako doba neĹĄto cvate, pa i sada, ali je potrebno puno rada

O ljudima â&#x20AC;Ś

preko ceste i postala PleĹĄkov anka. No, o tome kakav ona ima vrt, zna cijela Hrvatska. O tome pak koliko treba raditi u tom vrtu zna samo ona. A ako pak treba razglasiti koje cvije e cvate u vrtu, to moĹže u initi njihov dugoprugaĹĄ SiniĹĄa. Tr i on po cijeloj Hrvatskoj. Sada se samo nada da ne e otr ati. Nego da e neka dotr ati za njim. PleĹĄkov ani tvrde da vrijedi do i. Ali i ostati.

Prema njihovim podacima (koje uva predsjednik VMO-a urin), u selu je 25 udovica, 4 udovca,

7 starih de ki, 2 neudane djevojke. Osnovnu ĹĄkolu polazi 29 u enika, srednju 18 te imaju 8 studenata. Imaju u evidenciji da u selu imaju i 3 invalidne osobe. Kao znane osobe u selu rado isti u Dragicu Vugrinec, na elnicu op ine i lanicu VMO-a, koja sa svojim prekrasnih vrtom, koji je ve dva puta osvojio drugu nagradu â&#x20AC;&#x153;Zeleni cvijetâ&#x20AC;? u Hrvatskoj kao najljepĹĄi vrt, promi e ime sela. Ima ak tristo vrsta biljaka i tisu u sadnica. Zatim je pro esorica Ĺ˝eljka Kadi koja se bavi o uvanjem leptira livadnih plavaca te atleti ar dugoprugaĹĄ SiniĹĄa Gori anec. Zanimljivo je da mladi PleĹĄkov ani Ĺžele da im mjesto bude lijepo te su tako odlu ili da urede staro zapuĹĄteno nogometno igraliĹĄte, u emu su dobili podrĹĄku svih mjeĹĄtana.

Zanimljivosti U PleĹĄkovcu je sjediĹĄte op ine Sveti Juraj na Bregu. Tu je zatim ambulanta primarne zdravstvene zaĹĄtite, ljekarna, trgovina, Ĺžupni dvor, Dom kulture, poĹĄta i ĹĄkola â&#x20AC;Ś Tako ima PleĹĄkovec sve, a nema niĹĄta, kako oni vele. Zanimljivo je i da je poĹĄta u PleĹĄkovcu, a vodi se pod Lopatinec. Isti je slu aj i s vatrogascima.

Lorena Klobu ari najmla a je PleĹĄkov anka. Na slici je s tatom Danijelom i mamom Jelenom

Predsjednik VMO-a August urin s lanicama Danicom Begovi i Jasnom Gori anec na podjeli darova ove godine

Dragec Kocijan sa suprugom Katarinom. - Dragec je poznati majstor za oldtajmere i nema toga stroja koji on ne zna popraviti i â&#x20AC;&#x2DC;vratiti u Ĺživotâ&#x20AC;&#x2122;

PleĹĄkovec je smjeĹĄten u op ini Sveti Juraj na Bregu i istoimenoj Ĺžupi. Prema njihovim podacima, u selu Ĺživi oko 450 stanovnika. U selu djeluje Vije e Mjesnog odbora iji je predsjednik August urin, dok su lanovi Mirko Kos, Danica Begovi , Jasna Gori anec i Dragica Vugrinec. Nikakvih drugih udruga u selu nema, ali su ljudi uklju eni u rad op inskih udruga. U selu je 226 stanova, ali samo 137 ku anstava (prema popisu). Prema njihovim podacima, imaju 150 ku a i 60 vikendica. Ina e imaju 185 ku nih brojeva. NapuĹĄtenih je 8 ku a. Imaju 8000 metara as altiranih putova i joĹĄ 2000 neas altiranih. JoĹĄ kaĹžu da imaju 70 posto rekonstruirane elektri ne mreĹže. Isti u da su puno za selo dali Zdenko Kralj, Petar TomaĹĄi , Zdravko Mohari , Mirko Kos, Slavko Ferlin, Ĺ˝eljko Begovi i Ivan Galina. U op inskoj pak vlasti imaju dva vije nika: Augusta urina i Vjerana Galinu, te na elnicu Dragicu Vugrinec i Zdravka Mohari a, koji je i zamjenik na elnice.

Marija JanuĹĄi je sa svojih 95 godina, ali i svakodnevnim kuhinjskim poslovima, najstarija PleĹĄkov anka. Na slici s k erkom An elom Gavrilovi i unukom Izabelom. - Se zmislim kak se negda siromaĹĄko Ĺživelo, kaĹže ona

Dragec Kocijan je i poznati glazbenik i osniva benda â&#x20AC;&#x153;Nikud nikamâ&#x20AC;?. S njim je ekipa Bojan, Franjo i Alojz Vjeran TomaĹĄi sa suprugom ur icom ispred ba ve od 14 tisu a litara u kojoj je stol sa stolicama. - Drugi piju iz ba ve, a mi u ba vi, kaĹže on

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

NECKERMANN I UNICEF

Zajedno za djecu Neckermann kataloĹĄka prodaja iz VaraĹždina u ponedjeljak, 15. prosinca, uru ila je donaciju od 100.000 kuna UNICEF-u. Zahvaljuju i Neckermannovim kupcima koju su prepoznali vrijednost humanitarne akcije i kupnjom prigodne razglednice donirali po 7 kuna, prikupljenih 100.000 kuna donirane su UNICEF â&#x20AC;&#x201C; u za potporu programa Prve tri su najvaĹžnije. Neckermann zahvaljuje svim kupcima na svom nesebi nom sudjelovanju i podrĹĄci. Predaji donacije su prisustvovali UNICEF â&#x20AC;&#x201C; ova ambasadorica Maja Vu i i Kristina Krepela, zaĹĄtitno lice Neckermanna, direktor Neckermanna SaĹĄa Barbir te predstavnica ureda UNICEF-a za Hrvatsku Tanja Rado aj.

NOVI trgova ki centar

SUPERNOVA u VaraĹždinu Austrijska grupacija SUPERNOVA u VaraĹždinu otvara prvi STOP. SHOP. - specijalizirani trgova ki centar u Hrvatskoj

U Optujskoj ulici u VaraĹždinu na povrĹĄini od 55.500 mÂ˛ gradi se prvi STOP.SHOP. specijalizirani trgova ki centar u Hrvatskoj. UspjeĹĄni nacionalni i inozemni zakupnici kao ĹĄto su OBI â&#x20AC;&#x201C; trgovina gra evinskim materijalom s vrtnim centrom, Billa â&#x20AC;&#x201C; trgovina ĹživeĹžnim namirnicama, MĂźller drogerija, Vemil â&#x20AC;&#x201C; elektromaterijal, JYSK (danski proizvo a kreveta), New Yorker, xyz (Sportina), Deichmann, Jello, Profil i mnogi drugi pridonijet e na zakupnoj povrĹĄini ve oj od 19.000 mÂ˛ jedinstvenoj kupovnoj ponudi u VaraĹždinu i okolici. Posjetiteljima STOP. SHOP.-a VaraĹždin na raspolaganju e dodatno stajati 770 posebno ĹĄirokih (2,70 m) i naravno besplatnih parkiraliĹĄnih mjesta za kupce. STOP.SHOP. VaraĹždin e otvoriti i oko 200 novih stalnih radnih mjesta. ZavrĹĄetak gradnje i otvorenje bit e u svibnju 2009. godine.

Realizaciju projekta provodi austrijska grupacija m2 koja viĹĄe od 10 godina uspjeĹĄno razvija i vodi SUPERNOVA trgova ke i specijalizirane trgova ke centre u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj. Direktor Roland Stieler, koji je odgovoran za iznajmljivanje, raduje se realizaciji STOP.SHOP.-a VaraĹždin: â&#x20AC;&#x17E;Veliko zanimanje naĹĄih zakupnika ukazuje na potrebu i potencijal lokacije u VaraĹždinu. Iznimno smo zadovoljni ĹĄto je kvota za iznajmljivanje popunjena ak 90%. Za nekoliko manjih preostalih povrĹĄina pregovori vezani uz ugovor su pred zaklju enjem. Uz sidrene zakupnike, veselimo se dopuni ponude manjih zakupnika i davatelja usluga kao ĹĄto su primjerice ljekarna i bankaâ&#x20AC;&#x153;. Procjenu da se radi o velikom potencijalu projekta u VaraĹždinu dijeli s nama i najve i institucionalizirani investitor u nekretnine za regiju srediĹĄnje, isto ne

i jugoisto ne Europe â&#x20AC;&#x201C; druĹĄtvo IMMOEAST AG, koji e projekt nakon zavrĹĄetka otkupiti kako bi ga uzela pod svoju krovnu marku za opskrbne centre srednje-europskog podru ja pod nazivom STOP.SHOP., koju je razvio sam IMMOEAST. Koncept STOP.SHOP. temelji se paĹžljivo promiĹĄljenoj kombinaciji zakupnika i atraktivnoj, ĹĄirokoj kupovnoj ponudi niskih i srednjih cijena. STOP. SHOP. lokacije obiljeĹžava lagana pristupa nost kao i orijentacija prema potrebama i odrĹživost. Prve STOP.SHOP. specijalizirane trgovine IMMOEAST je kupio 2005. godine u BudimpeĹĄti. Nakon toga uslijedila je ekspanzija u Ma arskoj, eĹĄkoj, Sloveniji, Slova koj i Poljskoj. U 2008. godini IMMOEAST STOP.SHOP. port olio obuhva a 27 lokacija dok e u 2009. godini porasti na 50 lokacija.

30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

S "#$'

estetsko oblikovanje tijela aparatima tvrtke Oxiline . besplatne konzultacije i nutricionisti ko pra enje . SPA zona . masaže . njega ruku i nogu by Catherine nails

Piše: Patricija Simov, Spa wellness terapeut

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Slabost u nogama ovjek oduvijek traži (viši) smisao Prije dvije godine operirala sam rak dojke. Unatrag par mjeseci osje am sve ve u slabost u nogama tako da se veoma teškom kre em. Osim toga javlja mi se slabost i u rukama. CT-glave i magnetska rezonanca bili su uredni. Zbog ega mi se javlja takva nemo ? Miši na slabost je posljedica ošte enja strukture ili funkcije motori ke jedinice – osnovne jedinice perifernog živ anog sustava. Miši na slabost se javlja kod raznih oboljenja. Tako se miši na slabost javlja kod kradiovaskularnih bolesti, oboljenja respiratornog sustava, poreme aja funkcije jetara, gastrointenstinalnog trakta, hematopoetskog aparata, funkcije bubrega, metaboli kih i elektrolitskih poreme aja. Obzirom na date podatke, kod vas prije svega, zbog poteško a u u hodanju, trebalo bi se posumnjati na metastatski proces u kralježnici i to u predjelu križa. Ukoliko nije napravljena scintigra ija kostiju trebalo bi i to u initi. Svi ti nalazi mogu

biti negativni, iako postoje poteško e kod kretanja i slabost u nogama pa tada se može govoriti o tzv paraneoplasti kom sindromu. Paraneoplasti ki sindrom je rijetki poreme aj funkcije perifernog živ anog sustava uklju uju i i neuromiši no porovo enje i samu muskulaturu, a nisu uzrokovani metastazama ili izravnom tumorskom invazijom. Kada se radi o malignoj bolesti, smatra se da se osloba aju toksi ne tvari iz tumora pa uslijed toga dolazi do ošte enja živaca u nogama pa se prijenos podražaja ošteti, te dolazi do slabosti u rukama i nogama. Važno je misliti na paraneoplasti ki sindrom jer ta komplikacija uzrokuje bolest prije nego što primarni tumor izazove grube funkcijske ispade i esto prije nego što metastazira. Preporu a se svakako u initi i elektro iziološko ispitivanje kako bi se eventualno to moglo izdiferencirati. Me utim i taj nalaz isto tako može biti uredan a da se ipak radi o toksi nom ošte enju živaca.

CRKVA u Svetom Jurju na Bregu

Donacijski žirora un

Homo sapiens je još prije 35 000 godina pokapao svoje mrtve i vjerovao u natprirodne sile. Arheološki podaci pokazuju da je prethistorijski ovjek bio sposoban zamišljati nadnaravni svijet. Prou avanjem obi aja neciviliziranih naroda koji danas žive u rodovskim zajednicama nalik onima u kameno doba pronalaze se razli ita animisti ka i predreligijska vjerovanja. Svaka ljudska jedinka na svom životnom putu prolazi kroz razli ite faze i vrste vjerovanja. Sve je to zato što vjerski doživljaj ima neuro iziološke temelje, tvrdi neuroteologija, mlada znanstvena disciplina koja prou ava pobožnost na biološkim osnovama. Ljudi svih epoha i kultura do dana današnjega spremni su pokloniti povjerenje nekom nebeskom stvorenju ili nadnaravnoj sili, prijete oj ili dobro udnoj, ako treba sposobni su stvoriti sustav koji objašnjava stvarnost. Bogovima, duhovima ili nadnaravnim silama okružuju se kako bi razumjeli prirodne pojave i uredili zajednice u kojima žive. Tijekom povijesti razvile su se brojne religije, u ranijim razdobljima pretežno politeisti ke, a postupno i monoteisti ke. Pet velikih, svjetskih religija: krš anstvo, islam, judaizam, hinduizam, budizam i taoizam, uz mnoštvo manjih religija, raznih kultova i osobnih ili grupnih sustava vjerovanja beskrajna su staza kojom suvremeni ovjek kro i traže i i pronalaze i odgovore na vje na pitanja. Prije

stotinjak godina znanstvenici su nadobudno prognozirali kako e rastu a koli ina znanja i dometi znanstvenog pogleda na svijet potisnuti utjecaj svih oblika vjerovanja i pobožnosti u ljudskom društvu, što se nije dogodilo. Po etkom 21. stolje a živimo u informati kom i tehnološkom svijetu i vladamo ve im znanjem nego ikad prije u ljudskoj povijesti, a ipak smo okrenuti istim unutrašnjim dilemama kao ljudi iz prošlih vremena. Ni svijet izvana ne ostavlja nam manje dilema i ne zbunjuje nas manje nego naše pretke. Nemo ni smo pred neobjašnjivim krahovima burza kad prodrmaju svjetsku ekonomiju ili pred tsunamijem, ili pred prijete im epidemijama pti je gripe, terorizma,... Ljudsku je egzistenciju oduvijek lako ugroziti, pa je zato lako srušiti i našu vjeru u racionalno ovladavanje svijetom. A kad ne možemo biti sigurni u racionalno, beskrajan je prostor iracionalnog, koji nam otvara svoja vrata. Teolozi predvi aju da e vjernik budu nosti biti mistik jer je individualizmu našeg doba mistika savršeni lijek. Suvremeni ovjek odgojen racionalisti ki ezne za intuitivnim i spiritualnim iskustvom, želi svijetu oko sebe udahnuti dušu. Traži Boga, ili nirvanu, istu svijest, razlog postojanja, pranu,... Što traži, obi no i na e, jer ne želi samo puko bivanje i sposoban je za transcendenciju. Homo sapiens današnji, kao i onaj prethistorijski.

Klasi na masaža Švedski lije nik Perh Hen r i k L i n g (1776-1839 ) razvio je tehniku poznatu pod i menom „ š ve d sk a masaža“ koja je obuhva ala i medicinsku gimnastiku , te postavio temelje današnjoj klasi noj (medicinskoj masaži) , dok se izraz „švedska masaža“ ostao koristiti u kontekstu sportske masaže koja je nešto vrš a i žustrijih pokreta od obi ne klasi ne masaže. U inak masaže je prvenstveno opuštanje muskulature i njega kože i potkožnog tkiva, dok se istovremeno poboljšava cirkula-

cija krvi i limfe i dolazi do ve e opskrbljenosti tkiva kisikom i energijom. Ja a se radna sposobnosti miši a uslijed izvornog djelovanja na miši ni sustav. Masaža izaziva podraživanje senzitivnih živ anih završetaka preko kojih se prenosi na centralni živ ani sustav s utjecajem na psihi ko i izi ko opuštanje (npr. spazma u miši ima). Masaža se naj eš e izvodi s uljima biljnog porjekla od kojih je najraširenija upotreba bademova ulja ili raznim kremama, puterima, gelovima…

MOBILNI I FIKSNI videonadzor u akovcu

Sedam kamera u pješa koj zoni Gradska imovina esta je meta napada vandala i to je bio glavni razlog uvo enju videonadzora u grad akovec, posebice nakon ure enja pješa ke zone u koju su uložena velika sredstva. Nabava iksnog i mobilnog videonadzora rezultat je zajedni kih napora komunalne službe Grada akovca i Policijske uprave me imurske kroz rad Vije a za prevenciju. U antenski sustav uloženo je 120.000, a u kamere 170.000 kuna. Zadatak Vije a je preventivno djelovati na one gra ane koji svoju agresiju usmjeravaju prema uništavanju komunalne opreme. Zaklju ili su da je to mogu e i pomo u videonadzora jer osje aj da te netko prati i da se na temelju pra enja mogu otkriti po initelji doprinosi odustajanju od po injenja. Sedam iksnih kamera prati cijelu pješa ku zonu, a još jedno mobilno vozilo s videoopremom može pratiti zbivanja na ostalim dijelovima grada. Uz pomo mobilnog videonadzora mogu se pratiti razne manifestacije,

okupljanja i skupovi na podru ju grada. Videonadzor znatno u nekim situacijama može olakšati i rad policije u slu ajevima razbojstva i plja ki, posebno u rizi nim zonama oko banaka. Vije e za prevenciju pokazalo se dobrim rješenjem, smatraju kako u Policijskoj upravi me imurskoj, tako i u Gradu akovcu, jer su zajedno djelovali u nekim preventivnim aktivnostima. Ve pet godina sura uju na organizaciji Coolijade za dostojanstveno obilježavanje maturantskih aktivnosti, na prevenciji kra e bicikala, u nadzoru parka i javnih površina u suradnji i s inspekcijskim službama vezano uz pijan evanje mladih, na senzibiliziranju javnosti protiv suzbijanja obiteljskog nasilja i ovisnosti i drugim aktivnostima. Primjeri dobre prakse iz rada Vije a za prevenciju Grada akovca prezentirana su na sjednici Vije a održanoj u srijedu 17. prosinca i predstavnicima drugih policijskih postaja iz susjednih županija. (BMO)

Poglavarstvo op ine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Me imurske banke akovec donacijski žirora un za obnovu srušene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji žele mogu svoj nov ani prilog uplatiti na žirora un broj: 2392007-1500049231 swift Me imurska banka akovec MBCKHR2X. Do sada su ve prikupljena zna ajna sredstva, osobito po župama Varaždinske biskupije. Svaki iznos je dobro došao i bit e korisno utrošen.

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomo nici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI , Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

VOZILI SMO

Županija

koli ina udio %

1. Zagreb

29081 35,09%

2. Primorsko-goranska

7061

8,52%

3. Splitsko-dalma nska

6741

8,13%

4. Istarska

4864

5,87%

5. Osje ko-baranjska

4670

5,64%

6. Koprivni ko-križeva ka

2953

3,56%

7. Dubrova ko-neretvanska 2839

3,43%

8. Varaždinska

3,38%

2803

9. Zadarska

2752

3,32%

10. Bjelovarsko-bilogorska

2233

2,69%

11. Šibensko-kninska

2076

2,51%

12. Požeško-slavonska

2069

2,50%

13. Me imurska

2056

2,48%

14. Sisa ko-moslava ka

2027

2,45%

15. Vukovarsko-srijemska

1934

2,33%

16. Brodsko-posavska

1860

2,24%

17. Krapinsko-zagorska

1852

2,23%

18. Karlova ka

1821

2,20%

19. Virovi ko-podravska

680

0,82%

20. Li ko-senjska

500

0,60%

UKUPNO

82872 100%

Izvor: Promocija Plus

SPORT Poredak voza a nakon 15 od 15 utrka 1. S. LOEB

122

6. P. SOLBERG

2. M. HIRVONEN 103

7. F. DUVAL

3. D. SORDO

8. H. SOLBERG

4. J. LATVALA

9. G. GALLI

5. C. ATKINSON

10. M. WILSON

Poredak teamova nakon 15 od 15 utrka 1. CITROEN TOTAL WRT 2. BP FORD ABU DHABI WORLD RALLY TEAM 3. SUBARU WORLD RALLY TEAM 4. STOBART VK M-SPORT FORD RALLY TEAM 5. SUZUKI WORLD RALLY TEAM 6. MUNCHI'S FORD WORLD RALLY TEAM

191 173 98 67 34 22

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 BS Eurodizel Eurodizel BS LPG auto plin

Honda Jazz cijene (kn do registracije):

Jazz dobio dostojnog nasljednika istog imena

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila po županijama 1.1. - 30.11. 2008.

Honda Jazz

6,39 6,43 6,46 3,35

Nakon prodanih više od dva milijuna primjeraka od svog pojavljivanja 2002. godine Honda je predstavila hrvatskom tržištu novi Jazz. Automobil je postao zreliji, odratao i u mnogome nadmašuje svoju konkurenciju u segmentu. Zbog njegove modularnosti i prostrane unutrašnjosti teško mu je i odrediti segment i direktnu konkurenciju ali Honda ga s pravom svrstava u konkurente Mercedesovoj A klasi, odnosno tom segmentu. Novi Jazz pokre u i dva nova pogonska agregata obujma 1,2 odnosno 1,4 litre. Razvijaju 90 odnosno 100 KS, oba su opremljena Hondinom i-VTEC tehnologijom te zadovoljavaju stroge Euro 5 norme o isto i ispuha. Uz oba motora dolaze 5 stupanjski ru ni mjenja i, a uz snažniji motor isporu iv je i-Shift

šeststupanjski automatski mjenja . Ovaj automatski mjenja opremljen je i sustavom za pomo pri kretanju na uzbrdici. Velika je novost na novom Jazzu smjesštaj spremnika za gorivo koji se sada nalazi u središnjem dijelu vozila što omogu uje ve i prostor ispod stražnje klupe, bolju izbalansiranost automobila te ve u sigurnost. Svi su modeli novog Jazza serijski vrlo bogato opremljeni sigurnosnim elementima tako da je ABS i VSA (Hondin sustav stabilnosti) dostupan u svim modelima, a modeli sa 1,4 motorom opremljeni su i regulatorom brzine (tempomatom). Na EURO Ncap testiranju Honda za Jazz o ekuje rezultat od 5 zvjezdica za sigurnost, 4 za djecu te 3 zvjezdice za zaštitu pješaka. Novi Jazz narastao je 55 mm u

6,39 6,57 6,46 6,52 3,35

dužinu, 20 mm u širinu, 50 mm narastao je me uosovinski razmak, a prtljažnik je dobio dodatnih 15 litara obujma. Prtljažnik ima osnovni obujam od 335 litara te sklopivu podnicu ispod koje se nalazi prostor od 64 litre tako da ukupni obujam iznosi 399 litara. Naravno da je najbolje iz starog Jazza ostalo - “ arobna” sjedala straga koja svojim preklapanjem ostavljaju dosita velik iskoristiv prostor. U novom Jazzu mogu se prevoziti predmeti dužine ak 2,4 m.

1,2 Urban

119.990

1,2 Trend

125.990

1,4 Comfort

132.990

1,4 Comfort i-Shi

143.990

1,4 Elegance

139.990

1,4 Elegance i-Shi

150.990

1,4 Sport

145.990

1,4 Execu ve

149.990

1,4 Execu ve i-Shi

159.990

Cijena Jazza na prvi pogled nije privla na ali treba imati na umu koli inu opreme te sve ostale navedene prednosti Jazza prije razmatranja same cijene. Honda u Hrvatskoj o ekuje u 2009. prodaju oko 300 primjeraka novog Jazza. (Dalibor Flajpan)

Tehni ki podaci Honda Jazz Motor

1,2 i-VTEC

1,4 i-VTEC

obujam ccm

1.198

1.339

najve a snaga KS

90 (6.000)

100 (6.000)

najve i okretni moment Nm 114 (4.900) 127 (4.800)

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 27. prosinca 2008.

potrošnja goriva l/100 km grad

6.6

4.5

4.8

okombinirano

5.3

5.5

najve a brzina km/h

177

ubrzanje sec

12.6

dužina širina visina mm prtljažnik lit masa kg

TRADICIJA

6.5

van grada

182 11.4 3.900 1.695 1.525 346 - 375 1.155

Peugeot

150 godina lava Peugeot vozila danas se distribuiraju u više od 150 zemalja i globalno su prepoznatljiva po svom lavljem simbolu. 20. studenog 1858. Emile Peugeot je registrirao znak lava sa ili bez strelice kao amblem marke. Emile Peugeot pitao je Juliena Blazera, zlatara i gravera iz Franche-Comté francuske regije, da proizvede logo za prepoznavanje svih Peugeot proizvoda. Lavlji se amblem ubrzo našao na pilama i dlijetima, a bio je izabran jer ga je bilo lako povezati sa Peugeot pilama koje su bile i još jesu poznate po: snažnim zubima poput lava. leksibilnosti poput lavlje kralježnice, brzini reza poput lavljih šapa koje prodiru u plijen. Tijekom vremena je oblik lava evoluirao iz veli anstvenog pro ila u hodu na vrhu strelice do po etaka kad je lice lava bilo usmjereno u lijevo. Danas je eš e prisutan bez strelice ili dosta rijetko usmjeren na desno. 1882. godine promijenjena je griva i tijelo je postalo ja e. Ubrzo je lav postao jedini Peugeot registrirani amblem i našao se ne samo na alatima i pilama, nego i na mlincima za kavu 1881. godine ( ija je proizvodnja po ela 1840.), na biciklima od 1882. i na motociklima

od 1898. godine. Iako prvi proizvodni model automobila Type 3 izgra enog od strane Armand Peugeot datira iz 1891., tek su 1906. automobili prvi put bili ukrašeni sa “Lavom u hodu na strijeli” amblemom. Tako je lavlji amblem pratio jednog od prva tri proizvo a a automobila na svijetu od samih po etaka. 1910. dva dijela (Peugeot Frères and Armand Peugeot) su spojena u „La Sté des automobiles et cycles Peugeot” (Tvornica automobila i bicikala Peugeot), iako su ta dva raspona proizvoda postojala usporedno do kraja prvog svjetskog rata i posljednji automobil iz tog razdoblja koji je imao lava je bio BéBé Lion (dizajnirao ga je Ettore Bugatti) i bio je predstavljen an Pariškom Salonu u listopadu 1912. 1920.-ih lav je postao znak za okupljanje Peugeot fanova koji su ga koristili za ukrašavanje epa hladnjaka. Bicikli i moto-

cikli su isprva koristili lava u hodu na strelici koja je bila postavljena na iza naplataka, a kasnije ga je zamijenio borbeni lav sa pogledom u desno koji je bio predstavljen 1920-ih, i na posljetku isti taj dizajn nadopunjen sa slovima u 1960. Na alatima i ku anskim potrepštinama odlu eno je da se postavi lav u hodu na strelici u grbu ili na ovalnom platou na mlincima za kavu. Od listopada 1933. sa pokretanjem aerodinami ne linije vozila (201BR, 301 CR, 601 C godinu dana kasnije modela 401), lavlja se glava pojavila na vrhu otvora za hla enje. Ista je zamisao korištena ponovno sa zašiljenom glavom na 402 (1935.) i na 302 i 202. Model 203 1948. usvojio je istaknutiju glavu lava na poklopcu motora, a novi lav je tako er korišten na poklopcu motora modela 403. Ova dva dizajna su proglašena preopasnim u slu aju sudara i nestala su iz upotrebe u rujnu 1958. Lansiranje modela 203 ozna io je prvo pojavljivanje Grba lava regija Franche-Comté i Duchy of Montbéliard. Taj amblem je bio postavljen na poklopcu prtljažnika do listopada 1952 te je bio pomaknut na poklopac motora od rujna 1958 do kraja proizvodnih serija u velja i 1960. Tijekom tog razdoblja grb lava se tako er pojavio i na Peugeot motociklima. Isti lav se pojavio u malom grbu na sredini otvora za hla enje na modelu 403 od travnja 1955. do 1966. da bi naknadno bio zamijenjen

sa ve om ina icom, koja se po prvi put pojavila na 404 u svibnju 1960. U 1960.-im svi su modeli usvojili ovaj oblik amblema. Taj je pak amblem zamijenjen Lavom (pozla enim ili kromiranim) u skoku koji se po prvi put pojavio u rujnu 1968. na modelu 504 i bio je postavljen i na modelima 404, 204, 304 i 306. Druga generacija obrubljenog lava pojavila se na 604 koji je bio u ponudi od rujna 1975. i kasnije proširen na model 305 (studeni 1977.) i model 505 (svibanj 1979.) prije nego je predstavljen na crnoj pozadini 1982. na 205, i 1985. na 309, 1987. na 405, 1989. na 605, 1991. na 106 i 1993. na modelu 306. Od pojavljivanja u listopadu 1995. model 406 je bio prepoznatljiv po velikom amblemu lava koji se ubrzo proširio po cijeloj generaciji modela 6. Ovo je vodilo do lava obznanjenog 1998. koji je i danas aktualan, sa stiliziranim kutnim dizajnom koji ukrašava prednji i stražnji kraj PEUGEOT automobila i skutera. Udruga Adventure Peugeot je 2000., pozivaju i se na misiju zaštite naslje a kompanije, postavila lava u grb sa žutim okvirom i plavoj pozadini koja se u minulim godinama poistovje ivala sa kompanijom. Renome lava je sad univerzalan i njegova slika ostaje blisko povezana sa imenom Peugeot.

30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

Mazda ponovno na vrhu TÜV Mazda je ponovno me u pobjednicima: na ovogodišnjem TÜV izvještaju (njema ka udruga za tehni ki nadzor) Mazda2 nalazi se na drugom mjestu u klasi automobila starih 2 do 3 godine. Ovaj uspjeh potvr uje prošlogodišnji odli ni rezultat i kvalitetu Mazdinih automobila. TÜV report objavljuje se jednom godišnje u njema kom asopisu Auto Bild. Na 201-om razli itom modelu napravljeno je sedam milijuna tehni kih pregleda. Svjetla, elektronika, ko ni sustav, podvozje, ispušni sustav – samo su neki od 160 detaljno testiranih kriterija. Rezultati se ažuriraju i objavljuju svake godine. Zbog široke baze podataka i mnoštva razli i h tes ranih modela, ovaj izvještaj ima veliku važnost za sve kupce automobila u Europi. Ove godine TÜV izvještaj pokazuje jasnu tendenciju: japanski i njema ki automobili apsolutni su lideri u kvalite . U klasi dvije do tri godine starih automobila Mazda2 našla se na odli nom drugom mjestu. Mazda3 nalazi se na petom mjestu sa tako er izrazito niskim postotkom kvarova.

Seat Altea jedan od najpouzdanijih modela na tržištu Po drugi put zaredom je ovlaštena njema ka tvrtka za certifikaciju Dekra - koja je upravo izdala studiju o najpouzdanijim modelima na tržištu u ukupno sedam kategorija - izdvojila je Seat Alteu. Dekra studija, najvažniji europski test koji uklju uje najve i broj vozila, analizira pouzdanost automobila u tri široka raspona kilometraže – 0 - 50.000 km; 50.000 - 100.000 km i 100.000 - 150.000 km. Seat Altea zauzela je prvo mjesto u kategoriji MPV vozila u rasponu kilometraže 50.000

do 100.000 km, ispred Forda C-Max i VW Tourana. Ovaj izniman rezultat pokazuje vodstvo španjolskog branda u svom segmentu, kao rezultat atrak vne linije s benzinskim motorima od 85 KS do 200 KS te dizelskim jedinicama od 105 KS do 170 KS.

Svjetska pretpremijera Citroëna C3 Picasso Od svog otvorenja u rujnu 2007. godine, izložbeni salon C_42 svake sezone prire uje iznena enje. Postavši jednim od neizostavnih, mitskih mjesta Avenije Champs-Elysées, taj je izložbeni salon privukao više od 1,6 milijuna posjetitelja u manje od godinu dana! Inovativna arhitektura salona, njegov moderan duh, prozra nost i Citroënovi chevroni u trenu odvode posjetitelje u središte Citroënova svijeta. C_Magic! je interak vna izložba koja prikazuje razli ite vrijednos novog automobila C3 Picasso. C3 Picasso, plod krea vnos Marke Citroën, kompaktan je monovolumen odvažnog s la, bogat je inovacijama i dobro osmišljen.

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), b l j e š t a n j a , n e p o ž e l j n i h p o g l e d a , p r o v a l a i o z l j e i v a n j a , v i z u a l n i izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 0 4 0 3 6 4 2 7 0 . F 0 4 0 3 6 4 9 4 4 . w w w. e l t e l . c o m sign & multimedia

Vlasnici Dacie navikli su dobiti više.

Dacia Sandero. Prosječna potrošnja goriva: od 6,9 - 7,2 l/100 km. Emisija CO2: od 166-170 g/km. Slika automobila je simbolična.

Dacia Sandero već od 55.555 kn

GODINE JAMSTVA ili 100 000 km*

www.dacia.hr

Think big.

Autocentar Kos, Cehovska 18, Varaždin Tel: 042 403 311

30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

ME\IMURSKE NOVINE 30. prosinca 2008.

30. prosinca 2008. ME\IMURSKE NOVINE

pileÊa p ileÊa posebna posebna

www.poli.co

m.hr

U novoj godini ostvarite sve što ste sanjali. Vaš korak neka bude odlucan, rijeci hrabre, a život pun uspjeha i veselja.

www.poli.co

m.hr

Perutnina Ptuj - Pipo d.o.o. ^akovec, Rudolfa Steinera 7, 40 000 ^akovec, www.perutnina.com

Oglas_POLI_Bozicni_140x384.indd 2

R/53/H08/N

pileÊa p ileÊa posebna posebna

12/24/08 11:18:49 AM

Aktualnih top-5 seksi plavuĹĄa Neke od njih osvajaju ĹĄarmom, osmijehom, prirodnoĹĄ u, no sve imaju neĹĄto zajedni ko - plavu kosu. Uspjele su zbog svog talenta i upornosti, no neosporno je da im je pomogao i izgled, jer se redovito pojavljuju na listama najljepĹĄih Ĺžena svijeta. Me u aktualnih top 5 bez obzira na godine i status spadaju prema naĹĄem izboru: Heidi Klum, Scarlett Johansson, Charlize Theron, Sienna Miller i Katherine Heigl. Heidi Klum, jedna od najuspjeĹĄnijih an ela Victoriaâ&#x20AC;&#x2122;s Secret, viĹĄe je puta ponijela titulu najljepĹĄe Ĺžene, a proglaĹĄena je i najseksi modelom na svijetu. Uz sve to majka je troje djece. Scarlett Johansson - zahvaljuju i svom prirodnom izgledu, zamamnim oblinama i punim usnama, ova plavuĹĄa je svojedobno proglaĹĄena najljepĹĄom zvijezdom svih vremena. Osvajala je i druge laskave titule, pa su tako i njezine grudi u oĹĄtroj holivudskoj konkurenciji proglaĹĄene najljepĹĄima. Charlize Theron - lijepa glumica proglaĹĄena je najseksi Ĺživu om Ĺženom, a australski i ameri ki asopisi tako er je redovito stavljaju na liste najljepĹĄih glumica. Predivno tijelo i lice te profinjenost kojom zra i joĹĄ dugo e je svrstavati me u najljepĹĄe ljude svijeta. Sienna Miller proglaĹĄena je najglamuroznijom Ĺženom na svijetu za 2007. godinu. Seksi glumica poznata je i po svom specifi nom modnom stilu koji joj je esto donosio titulu najbolje odjevene Ĺžene. Katherine Heigl, glumica poznata po ulozi u seriji â&#x20AC;&#x2DC;Uvod u anatomijuâ&#x20AC;&#x2122;, prema miĹĄljenu itatelja portala askmen.com, proglaĹĄena je idealnom Ĺženom. MuĹĄkarce je osvojila svojom klasi nom ljepotom. BivĹĄa manekenka je zabavna i talentirana glumica te se zasluĹženo nalazi i na listi najpoĹželjnijih Ĺžena svijeta.

TOP LISTA DOMA IH 01. DUĹ KO LOKIN & EMILY SVAKA CESTA NEKUD VODI 02. ANTONIJA Ĺ OLA & GAZDE

TOP LISTA DOMA IH MILJUN POLJUBACA 03. MAJA Ĺ UPUT POLJUBI ME KRAJ RIJEKE

TOP 20

Katherine Heigl

04. ALEN NIĹ˝ETI

01. SRETAN BOĹ˝I , SRETNA NOVA GODINA -

JOĹ UVIJEK SI MENI NAJDRAĹ˝A

DINO DVORNIK . DAVOR GOBAC

05. PRVA LIGA MELEM

02. IPAK - PRLJAVO KAZALIĹ TE

06. DUĹ KO LOKIN BIT U TU

03. ESKIM - VATRA

07. BORIS NOVKOVI NE KUNI SE

04. PROTULETJE SE ODPIRA (reggae) -

08. ZDRAVKO Ĺ KENDER

KOMEDIJA

NIJE Ĺ˝IVOT ONO Ĺ TO JE BIO

05. ZNAM DA POSTOJI LJUBAV - FLYER

09. LUKA NIĹ˝ETI NA TREN I ZAUVIJEK

06. U INI NEĹ TO DANAS - RAMIREZ

10. LANA VOLIM BITI ZALJUBLJENA

07. SOL U AJU - E.N.I. 08. DODIRI OD STAKLA -

TOP LISTA STRANIH

NINA BADRI

Charlize Theron

10. COLDPLAY VIOLET HILL

09. KAO KIĹ E KAP -

09. MAROON 5 FEAT. RIHANNA

JACQUES HOUDEK

IF I NEVER SEE YOUR FACE AGAIN

10. BLUES ZA MOJU MAJKU - STILLNESS

Scarlett Johansson

TOPSTRET LISTA DOMA IH 08. MANIC PREACHERS UMBRELLA

FORMULA 13 02. UNTIL THE DAY IS DONE - R.E.M

05. ALICIA KEYS TEENAGE LOVE AFFAIR 04. MADONNA FEAT. JUSTIN TIMBERLAKE

03. CHINESE DEMOCRACY -

4 MINUTES

GUNâ&#x20AC;&#x2122;S & ROSES

03. USHER FT. YOUNG JEEZY

04. HUMAN - KILLERS 05. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD - KATY PERRY

Heidi Klum

07. CHRIS BROWN WITH YOU 06. LEONA LEWIS BETTER IN TIME

01. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME - OASIS

LOVE IN THIS CLUB 02. ONE REPUBLIC STOP AND STARE

06. SEX ON FIRE -

01. RIHANAN TAKE A BOW

KINGS OF LEON 07. MILES AWAY - MADONNA 08. ONE AND ONLY - NELLY 09. WOMANIZER BRITNEY SPEARS 10. INFINITY 2008 GURU JOSH

TOP LISTA STRANIH

Sienna Miller

01. MADONNA MILES AWAY

Pjeva ice opuĹĄtene i gole na Karibima

Real je rekao NE, ali Amii je rekla DA! Premda ga se u Liverpoolu silom Ĺžele rijeĹĄiti, Jermaine Pennant ima jako dobro miĹĄljenje o sebi. Zbog pohlepe madridski mu je Real rekao NE, pa e ostatak sezone igrati u Wiganu. No, barem mu je cura rekla - DA! Jermaine Pennant nije nepoznato nogometno lice, a trenuta no igra u Wiganu koji sjajno gura u Premiershipu, gdje je na posudbi jer je ina e igra Liverpoola. Nakon ĹĄto su potroĹĄili 20 milijuna unti na dolazak Lassanea Diarra na Santiago Bernebeu, elnici madridskog Reala po-

Ĺželjeli su i Pennanta. OdĹĄteta je bila najmanji problem jer, realno, ona i nije velika, no zapelo je na gramzljivosti. Englez je, naime, traĹžio tjednu pla u od 60.000 unti, duplo viĹĄe nego ĹĄto su MadriĹžani ponudili. Jasno, pregovori su prekinuti i Jermaine pod bor ne e dobiti ek s novcem koji bi zadovoljio i puno bolje nogometaĹĄe od njega. Nije ga pokolebala ni dugogodiĹĄnja djevojka Amii Grove koja je na njegovu proĹĄnju rekla DA, unato tra evima da ju je varao s tako er prelijepom Brooke Healey.

Dvije poznate engleske pjeva ke zvijezde Amy Winehouse i Lilly Alen prosina ke dane provode na toplim Karibima. Naravno, paparazzi nikad ne miruju, pa su tako obje snimili u toplesu prilikom bezbriĹžnog sun anja ili kupanja. Amy se ĹĄtoviĹĄe totalno opustila na Karibima, iako su joj neki predvi ali s obzirom na probleme s drogom siguran put â&#x20AC;&#x153;2 m ispod zemljeâ&#x20AC;?. Daleko od medija i stresnog londonskog Ĺživota, ini se, pronaĹĄla novu Ĺživotnu snagu, nabacila par kilograma i, slaĹžu se svi, izgleda bolje no ikad. London anka se toliko ohrabrila da je, na radost brojnih paparazza, uĹživaju i na plaĹži skinula gornji dio bikinija i pokazala sasvim pristojno poprsje, dok se u potpunosti zaljubila u karipski otok St. Lucia gdje se odmora, kao i tamoĹĄnju glazbu koja bi joj mogla biti inspiracija za nove glazbene uratke.

02. TAKE THAT GREATEST DAY

TOP LISTA DOMA IH 03. T.I. TOP LISTA RADIA ME IMURJE

LIVE YOUR LIFE FT.RIHANNA 04. POLARKREIS 18

01. TOĹ E PROESKI

ALLEIN ALLEIN

IGRA BEZ GRANICA

05. KATTY PERRY

02. SMS MOJA ULICA

HOTâ&#x20AC;&#x2122;Nâ&#x20AC;&#x2122;COLD

TOP LISTA DOMA IH 03. COLONIA

06. LEONA LEWIS RUN

POD SRETNOM ZVIJEZDOM

07. PINK SOBER

04. VLADO JANEVSKI

08. THE KILLERS HUMAN

RUĹ˝ SA TVOJIH USANA

09. MIA PAPER PLANES

05. KINGS ZAKUNI SE

10. DUFFY

06. BORIS NOVKOVI RUĹ˝O SNENA

RAIN ON YOUR PARADE

07. LUKA NIĹ˝ETI SLOBODNO DIĹ EM 08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE 09. LEO DVIJE VATRE 10. BORIS BABAROVI TI NISI VIĹ E MALENA

TJEDNI KALORIFER

Miranda

Matija

SURVLQFD

sport@mnovine.hr

IVANA LISJAK nastupom u Australiji kre e u novu sezonu

Prvi korak plasman u glavni Ĺždrijeb Grand Slama - Nastupom u kvalifikacijama GS u Melbournu najbolja me imurska tenisa ica kre e put povratka u svjetski tenis Nakon viĹĄe od tri mjeseci kontinuiranog rada i treninga najbolja me imurska tenisa ica Ivana Lisjak na novom je putu povratka u svjetski tenis. Godina koja je pri kraju ne e se pamtiti gotovo, pa po ni emu. Bilo je dosta lutanja, odlazak u Makarsku s pokuĹĄajem rada u tamoĹĄnjem centru, da bi se naposlijetku odlu ila vratiti ku i. Povratak u akovec ozna io je i rad s novim-starim trenerom Darkom Dolovi em s kojim je odlu eno da se krene ispo etka. Zapravo, Ivana ne mora krenuti baĹĄ ispo etka, jer ima zbog prijavljene ozljede prava na igranje 7 turnira s rankingom koji je imala u trenutke kad je prestala nastupati na WTA ili ITF turnirima. To zna i da ima zaĹĄti eni ranking 215. na tih sedam turnira, ĹĄto zna i da e

mo i igrati ili kvalifikacije ili ja e ITF turnire s tim rankingom. Kako bi se isti sa uvao ili poboljĹĄao na ovim turnirima na kojima e

igrati pokuĹĄati e ostvariti ĹĄto bolje rezultate i prikupiti bodove za WTA listu. Zna ajan korak trebao bi biti napravljen ve s nastupom

TRIGLAV OSIGURANJE sponzorira RK Perutninu Pipo IPC

RukometaĹĄima 150 tisu a kuna sponzorstva Perutnina Pipo IPC u sljede oj godini moĹže ra unati u svojem klupskom prora una sa sponzorstvom od 150.000 kuna koje e uplatiti ina e ve aktualni klupski sponzor osiguravaju a ku a - Triglav osiguranje. Triglav osiguranje potpisalo je ugovor o sponzorstvu s RK Perutnina Pipo IPC proĹĄli ponedjeljak 22. prosinca ime je nastavljena njihova viĹĄegodiĹĄnja suradnja. Potpisnici ugovora, predsjednik kluba Ĺ˝eljko Kavran i KreĹĄimir Jeli , predsjednik Uprave Triglav Osiguranja d.d., naglasili su svoje zadovoljstvo dosadaĹĄnjim radom i Ĺželju za suradnjom i u budu nosti. Ugovor je potpisan za sljede u 2009. godinu i odli an je primjer dijaloga gospodarstva i sporta. U sklopu akove kog rukometnog kluba djeluje desetak mla ih selekcija koje su tako er na ovaj na in dobile potporu za daljnji rad i napredovanje.Ovim

26. ZIMSKO Malonogometno prvenstvo Me imurje - Bavaria - Generali Osiguranje

ZavrĹĄio prvi dio, nastavak od petka U utorak posljednjim kolom po skupinama zavrĹĄava prvi dio natjecanja na 26. Zimskom malonogometnom prvenstvu Me imurja u sve tri ĹĄportske dvorane. NajviĹĄe mom adi natjecalo se u akovcu ak 64. U Prelogu ih je bilo 40, a Murskom SrediĹĄ u 28. Nakon 198 odigranih utakmica znat e se pobjednici skupina. U igri ostaju i drugoplasirane mom adi kod seniora i veterana. Kod pionira dvojica ÂŤsre kovi aÂť iz Ĺždrijeba ulazi u osminu finala. Ista sudbina o ekuje dvije tre e plasirane mom adi kod seniora za ĹĄesnaestinu finala. U seniorskoj konkurenciji poznati su neki pobjednici skupina. Pravo iznena enje napravili su igra i mom adi ca e bara Piccadily iz Dunjkovca koji su pobjednici skupine ispred mom adi Start auto ĹĄkole. BKS-Lounge Room iz akovca je tako er pobjednik skupine. Iz njihove skupine u zavrĹĄnicu ide i Generali osiguranje iz akovca. Iz Preloga u akovec dolaze NK Naprijed Cirkovljan i Parketi Radikovi Prelog.

U veteranskoj konkurenciji poznati su svi etvrtfinalisti. Pobjednici skupina su Torcida LakoĹĄ Lendava, Alpro Ĺ ardi Selnica, Brati -Viher-Vidra Sveti KriĹž i Halo 92. Kao drugoplasirani dalje idu SA-RA Pribislavec, Armira ki obrt Cilar Mursko SrediĹĄ e, NK Sloboda VaraĹždin i Market plus As Donja Dubrava. Kod pionira prva mjesta u skupini ve su osigurali Tigrovi iz NedeliĹĄ a, NK Croatia iz Orehovice, NK Podravina Ludbreg i Mom i i VratiĹĄinec. Svi oni svoje protivnike saznat e danas (utorak) u 21 sat kada e se obaviti izvla enje. Po etkom Nove godine u petak 2. sije nja prvi e na parket Graditeljske dvorane u akovcu gdje se igra zavrĹĄnica od 14 sati seniori utakmicama ĹĄesnaestine finala. U subotu se od 15 sati igraju osmine finala u seniorskoj i pionirskoj konkurenciji. Sve etvrtfinalne utakmice na rasporedu su u nedjelju od 15 sati. Polufinala su u ponedjeljak od 16 sati, a finale u utorak na blagdan Sveta tri kralja od 15 sati.

na kvalifikacijama prvog Grand Slam turnira sezone u Melbournu u kojem se o ekuje plasman u glavni turnir. To bi bio ve veliki korak naprijed. Naravno, trebati e i malo sre e u Ĺždrijebu, najprije u kvalifikacijama koje po inju 13. sije nja. Kako bi ĹĄto spremnija do ekala taj turnir, Ivana je s prate om ekipom ve otputovala u Australiju gdje e imati gotovo dva tjedna privikavanja na uvjete i visoke temperature koje su trenuta nom na tom kontinentu i zemlji u kojoj se otvara nova teniska sezona. (dz)

REDOVNA godiĹĄnja skupĹĄtina RK Perutnine Pipo IPC

Nova imena u Upravi kluba

ugovorom Triglav osiguranje nastavlja niz svojih sponzorskih,

kao i humanitarnih aktivnosti diljem Hrvatske.

Kraj kalendarske godine vrijeme je kada se zbraja napravljeno tijekom minulih 12 mjeseci, a u RK Perutnini Pipo IPC imaju ĹĄto zbrojiti. Godina na izmaku najuspjeĹĄnija je u ĹĄest desetlje a postojanja kluba, osvojena su dva naslova viceprvaka i u prvenstvu i kupu, ĹĄto ovaj uspjeh ini najve im dosegom ne me imurskog rukometa ve me imurskog kolektivnog sporta. Tim rije ima predsjednik RK Perutnina Pipo IPC Ĺ˝eljko Kavran zapo eo je redovnu godiĹĄnju skupĹĄtina koje je odrĹžana u ponedjeljak 22. prosinca u sve anoj dvorani akove kog Hotela Park. Na dnevnom redu osim podnoĹĄenja financijskog izvjeĹĄ a iz kojeg je bilo vidljivo da je klub umalo ispunio planirani

prora un od 1,8 milijuna kuna (ĹĄto je jedan od najniĹžih prora una u Premijer HRL) bila je promjena statuta. Uz unkciju dopredsjednika kluba dodana je i ona zamjenika predsjednika. U sljede em etverogodiĹĄnjem razdoblju to e biti mr. Predrag Ĺ egovi , dok e dopredsjednici biti Dragutin Vukovi i Vedran Mikuli . U odnosu na prethodna razdoblja broj lanova Upravnog odbora pove an je na 11 i sada Upravu kluba ine: Ĺ˝eljko Kavran (predsjednik), Predrag Ĺ egovi , Vedran Mikuli , Dragutin Vukovi , Zvonko Kupec, Roman LaptoĹĄ, Edvin Horvat, Denis Sanjkovi i Ivan Kolari . Po prvi puta e igra i i struka imati

svog predstavnika u Upravi: ispred trenera bit e to Josip Borkovi , a ispred igra a Danijel Mesari . Zahvalilo se svim sponzorima koji su vjerovali i dalje vjeruju klubu, te svim strukturama koji podupiru rad najboljeg me imurskog sportskog kolektiva. SkupĹĄtinarima su se prigodnim rije ima obratili uglednici iz politi kog i druĹĄtveno Ĺživota koji su zaĹželjeli klubu uspjeĹĄan rad u nadolaze oj godini. Nakon redovne godiĹĄnje skupĹĄtine pristupilo se sve anom potpisivanju sponzorskih ugovora s tvrtkama: Perutnina Ptuj Pipo d.o.o, Me imurje IPC d.d. i Triglav osiguranje d.d. Ugovori su potpisani na godinu dana i nastavak su dosadaĹĄnje uspjeĹĄne suradnje.

SURVLQFD

II. HRVATSKA kugla ka liga - sjever

Ĺ˝eljezni ar u vodstvu nakon prvog dijela akove ki kugla ki klub Ĺ˝eljezni ar iza sebe ima izvrsni prvi dio sezone u II. HKL-sjever u kojoj je opravdao ambicije za osvajanjem naslova jesenskog prvaka i ulazak u kvalifikacije za I. hrvatsku kugla ku ligu. Prvi dio sezone okon an je me imurskim derbijem u kojem u ovoj sezoni najbolja me imurska kugla ka druĹžina KK Ĺ˝eljezni ar svladao kako se ispostavilo najugodnije iznena enje polusezone KK akovec koji je nakon ambicioznih godina, promijenio ime, odustao od sponzorskih imena kluba i krenuo u novom pravcu. U gradskom derbiju Ĺ˝eljezni ar je slavio uvjerljivu pobjedu i na taj na in osigurao prednost pred glavnim konkurentom na etiri boda. Derbi je odigran u odli noj atmos eri pune kuglane SRC Mladost u akovcu i podsjetio na najbolja kugla ka vremena u akovcu.

Ĺ˝eljezni ar je u tom derbiju opravdao ulogu avorita, a blistao je njihov ponajbolji igra u zavrĹĄnici sezone Ivica Pun ikar koji je taj dio prvenstva odigrao zaista na prvoligaĹĄkoj razini. Ivica Pun ikar, briljirao je u derbiju sa sruĹĄeni 619 unjeva. Predrag Turk je tako er bio blizu 600 unjeva, ali je na kraju ipak polu io rezultat - 591. Odli an je bio i Bojan KoĹĄak s 584, a Stjepan Jagi vrlo dobar - 568. Na istom nivou odigrao je i najkonstantniji igra sezone Rajmond Pokriva koji pak je usprkos visokom rezultatu od 573 unja, opet imao nesre e kao i na jednom od prethodnih susreta da se namjerio na joĹĄ raspoloĹženijeg protivnika. Ovaj put je bio to Andrija Crn ec koji je ljetos zamijenio dres, kako bi podigao nivo igre i standardnost orme. Da je Bojan Plevnjak (542) bio barem malo raspoloĹženiji zasigurno bi Ĺ˝eljezni ar u ovom derbiju s ko-

jim je zavrĹĄen prvi dio sezone sruĹĄio i rekord ekipni rekord kuglane. Ali s obzirom na prikazano, niti na to se ne e morati predugo viĹĄe ekati. Tako je zavrĹĄio prvi dio prvenstva II. HKL-sjever, kojega su kugla i jednog i drugog kluba obiljeĹžili zajedni kim druĹženjem za kraj polusezone. Drugi dio prvenstva nastavlja se nakon 15. sije nja, kad e krenuti drugi dio prvenstva. Ĺ˝eljezni ar je s obzirom na prikazano apsolutni avorit za prvaka, ostaje pitanje ho e li to dovoljno biti i za prvoligaĹĄke ambicije ili pak e se dovesti moĹžda joĹĄ koje poja anje. Ĺ to pak se ti e drugog predstavnika akovca nakon promjene sastava i novog pravca koji viĹĄe nije vezan u prvoligaĹĄke ambicije, zasigurno je drugo mjesto lijepi uspjeh, ali ne e ga u nastavku prvenstva biti nimalo lako obraniti. (D. Zrna)

TABLICA 1. Ĺ˝eljezni ar ( K) 2. akovec 3. Ĺ˝eljezni ar (VĹ˝) 4. Croa a 5. Podravka 6. Ciglenica 7. Zanatlija 8. Obrtnik (Or) 9. Grani ar 10. Obrtnik (KT) 11. Obrtnik (N) 12. Ĺ˝eljezni ar (KC)

11 11 11 11 11 11 11 10 11 10 11 11

10 8 8 7 6 5 5 4 3 2 1 2

0 0 0 1 1 0 0 0 1 2 3 0

1 3 3 3 4 6 6 6 7 6 7 9

20 16 16 15 13 10 10 8 7 6 5 4

SURVLQFD SKUPĹ TINA NSM

Od sada Me imurski nogometni savez

TRADICIONALNI â&#x20AC;&#x153;Gimnasti ki prikazâ&#x20AC;? - GK Marijan Zadravec Macan

Sudjelovalo viĹĄe od 300 djece i mladih svih uzrasta Gotovo 300 djece u ispunjenoj dvorani SGC Aton NedeliĹĄ e sudjelovalo je u sada ve tradicionalnom â&#x20AC;&#x153;Gimnasti kom prikazuâ&#x20AC;? koji je priredio akove ki gimnasti ki klub Marijan Zadravec Macan. Program je obuhvatio sve uzraste kluba od onih najmla ih polaznika Univerzalne gimnasti ke ĹĄkole, pa sve do onih koji treniraju u natjecateljskom porgramu. Tako su se na po etku programa predstavila djeca predĹĄkolskog uzrasta zajedno s roditeljima predstavila jednostavnim vjeĹžbama kao ĹĄto je provla enja, hodanja po spuĹžvastoj gredi, kolut naprijed i nazad, penjanja, slaloma u poligonu itd. Nau eno u Univerzalnoj gimnasti ko ĹĄkoli predstavili su polaznici svih pet nivoa sportske ĹĄkole. Osim lanova kluba u daljnjem programu nastupili su i gimnasti ari iz viĹĄe klupskih po-

druĹžnica poput one u Selnici, kao i ĹĄkolski program dje aka iz akovca, ĹĄkolski program djevoj ica iz NedeliĹĄ a, selekcija djevoj ica i dje aka ĹĄkolskog uzrasta. Prikaz je kulminirao prikazom natjecateljskog dijela programa. Od najjednostavnijeg do najteĹžeg FIG programa. natjecatelji A programa.

U tom dijelu programa predstavili su se svi klupskih natjecatelji koji su nedavno nastupili i na drĹžavnom prvenstvu koje je organizirano u Atonu. To su: Tijana Tkal ec, Tanja Delladio, Stella Petran, Marijana Petri , Sabina HegeduĹĄ u Ĺženskoj konkurenciji, te najbolji klupski gimnasti ari: Nikola Dudek, Matija Novak i Alen Vinko.

Najbolji hrvatski sportaĹĄ i gimnasti ar Filip Ude joĹĄ uvijek nije spreman za bilo kakvo eskperimentiranje kad je u pitanju njegov povratak na sprave, pa nije sudjelovao izravno u programu, ali je zato svim sudionicma podario kapu i fotogra ije sa svojim autogramom.l Gimnasti ki prikaz osmislili su voditelji i treneri: Igor Kriajimski, Tanja Goverdouskaja, Tanja Mesari , Damir Fotka, Marija Jurak, Vlatka Mikul i i Jadranka MarkuĹĄ. Predsjednik pak je kluba Stevo Tkal ec zahvalio na kraju godine svim sponzorima i pokroviteljima kluba koji su kako ranije, tako i aktualno pomagali njegov rad, uz nadu da e s GK Marijan Zadravec Macan i njegovim gimnasti arima ostati â&#x20AC;&#x153;povezaniâ&#x20AC;? i u godinama koje slijede. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

NajvaĹžnija vijest s nogometne skupĹĄtine NSM je promjena naziva saveza u skladu s novim statutom koji je uskla en sa UEFOM i HNS-om. Savez dobiva naziv Me imurski nogometni savez, kao i novi grb. Pove an je broj lanova SkupĹĄtine na 43 lana, od sada viĹĄe lanovi IzvrĹĄnog odbora ne mogu biti i lanovi SkupĹĄtine. PoĹĄto viĹĄe ne djeluju aktivno iz lanstva saveza brisani su sljede i klubovi: NK Auto Mikolaj KriĹĄtanovec, NK Budu nost HodoĹĄan i NK Start ehovec, zatim Ĺ˝NK Mali Mihaljevec i MNK Zrinski sigma 6 akovec. Tako sada NSM ima

78 nogometnih klubova na svom podru ju u ĹĄto su uklju ena i dva Ĺženska nogometna kluba, te jedan malonogometni klub. Kako je Dragutin Kataleni svoj status lana SkupĹĄtine HNS-a stavio u mirovanje SkupĹĄtina NSM je za njegovog zamjenika izabrala Matu Kljaji a. Radovan Ko ila pak je izabran u IzvrĹĄni odbor NSM. etvorici igra a koji su stekli uvjeti ublaĹžene su im vremenske kazne. Dobro pripremljena SkupĹĄtina je trajala nepunih pola sata, ali je izraĹženo nezadovoljstvo ĹĄto nitko iz HNS-a nije bio nazo an SkupĹĄtini ĹĄto nije prvi puta kada se neĹĄto odvija u Me imurju.

ZAVRĹ EN PRVI DIO klupske sezone BK Me imurje

Nije se uspio izboriti play-off U organizaciji BK BIT Ljubljan odrĹžan je 3. turnir me unarodne slovensko-hrvatske lige MBL-a 2008./09. za seniore. Na turniru je nastupilo 7 ekipa sudionica MBL-a, a me u njima i seniorska ekipa BK Me imurje. Odigrani su susreti 5. i 6. kola, te dva zaostala me a 3. i 4. kola. Me imurje je izgubilo me od vode eg slovenskog TOM-a sa 6:1, kao i me protiv doma ina BIT-a sa 5:2. Tako je ukupno osvojen samo 1 bod. Me imurje je nastupilo u sastavu: kapetan i glavni trener Danijel Zadravec, Luka Vlahek, Petar Ĺ˝ini , Karlo Komar i , Matija Hranilovi i Iva Luka . I na ovom turniru akove ka ekipa je bila oslabljena neigranjem naĹĄe najbolje igra ice Kristine Dovydaityte zbog ozljede. NaĹžalost Me imurje je nakon 6. kola zauzela 5. mjesto i nastupit e u play-out, a ne u play-offu. Danijel Za-

dravec smatra da je nekompletnost ekipe glavni uzrok ĹĄto se Me imurje nije plasiralo u zavrĹĄne borbe za naslov prvaka, kao i neki rezultati koji akove kom klubu nisu iĹĄli na ruku.na Rezultati: zaostali me evi 3. i 4. kola: Kungota - BIT 1:6, Medvedgrad 1998 - BIT 4:3; 5.kolo: Medvedgrad 1998 - Medvode 5:2, TOM - Me imurje 6:1, Kungota - Purger 7:0; 6.kolo: Medvedgrad 1998 - Purger 7:0, TOM - Kungota 5:2, Medvode BIT 7:0 i Me imurje - BIT 2:5 Kona ni poredak: 1. Medvedgrad 1998 15 bodova, 2. TOM 15, 3. Medvode 11, 4. BIT 9, 5. Me imurje 7, 6. Kungota 6 i 7. Purger 0. Prve etiri ekipe nastavljaju u play-offu za naslov prvaka, a zadnje tri plasirane ekipe u play-outu za ostanak. (DZ)

SQUASH - novi sport u akove koj sportskoj obitelji

MARIO KLJAJI , najuspjeĹĄniji preloĹĄki tenisa

Osnovan klub i odigran prvi turnir

Iako bez pravog treninga osvojio dva turnira

U ĹĄirokoj lepezi medijski popra enih sportova, postoji â&#x20AC;&#x153;rupaâ&#x20AC;?. Ne spominjati squash u kontekstu zanimljivih sportova i dobre zabave sigurno je propust. Probati emo se pobrinuti da se ide, na neki na in u â&#x20AC;&#x17E;korak s vremenomâ&#x20AC;?, jer ova sve popularnija, dinami na igra uzima maha u svojoj rekreativnoj ali i natjecateljskoj formi. Squash se name e kao idealno rjeĹĄenje u zdravom druĹĄtvu i sa stajaliĹĄta prirodnog lije enja predstavlja dobru alternativu , prije svega ljekovima za mrĹĄavljenje. Iako slovi kao najbrĹža igra na svijetu, squah moĹže igrati svatko jer je sport s jedne strane podesiv vlastitim mogu nostima a s druge uvijek nudi dovoljno dinamike da ne bude dosadan.Obi no squash

igraju dva igra a i osnovni je princip naizmjeni no udaranje loptice u zid, u za to predvi eo polje. MoĹžemo slobodno re i da je ovo dobitna kombinacija maĹĄte, elegancije i dinamike, ijim bavljenjem dovodimo tijelo i um u stanje zadovoljstva i ugode. Pou eni svijetlim primjerom zagreba kih entuzijasta, skupina mladih me imurskih sportskih fanatika, odlu ila je svoj interes i ugodu redvitog rekreativnog bavljenja ovim sportom dignuti na viĹĄu razinu. Tako je ove godine osnovan Squash klub Me imurje. Kada se uzme u obzir da je squash ĹĄiroj javnosti joĹĄ nepoznat, postaje jasno s kakvim se teĹĄko ama susre u mladi i, no ista upornost, strast i ljubav prema ovoj igri vode ih do hvale vrijednih re-

zultata. Bez sponzora ne odrĹžavati neĹĄto, ve napredovati iznimno je teĹĄko. No da je sve mogu e klub je pokazao organizacijom turnira u squash. Me imurski najbolji squash majstori pokazali su nedavno svoje zavidno umije e i na turniru koji je organiziran u tenis-squash akov ekoj dvorani. Matija Mikac kao pobjednik u pratnji Igora Levaka i Vedrana Ĺ˝bulja polu ili su najbolji rezultat i pokazali najviĹĄe sa ciljem joĹĄ ve e a irmacije ovog sporta. Klub i igra i napreduju tako er zahvaljuju i razumijevanju Ĺ˝eljka Breslauera u ijoj dvorani postoji jedini teren za squash u akovcu i Me imurju. Bez dvorane, treninga I ovakvih turnira

zasigurno nije mogu e o ekivati daljnji napredak ovogo sporta. Klub zahvaljuje i sponzorima koji su pomogli u organizaciji turnira i na taj na in i promociji squasha, a to su: Euroherc, Briljant, Mjenja nica Novac i Toplice Sv. Martin. Osim ve poznatih sportova, tako je u akovcu promoviran joĹĄ jedan. Za isti vam ne treba previĹĄe, samo klasi na sportska oprema, te malo dobre volje da svoje slobodno vrijeme pretvorite u rekreativni ili u atvivni najtecateljski uĹžitak. Dvorana u akovcu na adresi Prvomajska 1B otvorena je za sve, jednako kao i kontakt broj mobitela 0992199410. (M. MaĹĄovi )

Iako zbog obveza ne stigne redovno trenirati Mario Kljaji je najuspjeĹĄniji preloĹĄki tenisa u proĹĄloj godini. Nastupio je na dva teniska turnira u 2008. godini i na oba dva uvjerljivo osvojio naslov pobjednika. Na teniskom turniru Pribislavec Open 2008 osvojio je bez ve ih problema pobjedni ki pehar, a joĹĄ uvjerljiviji je bio u Prelogu na prvenstu kluba kada je redom svladao najbolje preloĹĄke tenisa e: Bermanca, Glavinu te u inalu Matija i a, te i na taj na in potvrdio â&#x20AC;&#x153;prestiĹžni teniski statusâ&#x20AC;? i u rodnom gradu.

Mario je ina e trenutno lan TK Varteks iz VaraĹždina, ali se planira vratiti u Prelog u mati ni klub, posebice ako se posloĹži seniorska ekipa za ozbiljnije pristup treningu, tenisu i ligi u kojoj se natje e. (dz)

MEMORIJALNA malonogometna liga

TrgoĹĄped i Fortuna ne popuĹĄtaju TABLICA

Sudionici prvog akove kog turnira u squashu

1. TrgoĹĄped 2. Fortuna 3. Elita Mel 4. Bra -Viher-Vidra 5. Ca e bar Arcus 6. KaĹĄtel Kamen 7. TMT 8. Bolnica 9. EKO Me imurje 10. Kolar 11. Agricola 12. Plitvica 13. MT 14. EKOM 15. Brezje 16. Le na

6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6

6 6 5 5 5 5 5 3 2 2 1 1 0 0 0 0

0 0 1 1 0 0 0 0 2 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 0 1 1 1 3 2 4 5 5 6 6 6 6

69-14 64-20 54-18 40-16 46-10 45-17 42-20 37-53 33-30 32-34 22-29 24-54 13-49 15-63 10-56 20-69

18 18 16 16 15 15 15 9 8 6 3 3 0 0 0 0

Rezulta 6. kola: Bolnica â&#x20AC;&#x201C; Le na 7-4; Brati -Viher-Vidra â&#x20AC;&#x201C; Brezje 9-2; TrgoĹĄped â&#x20AC;&#x201C; Agricola 6-1; Elita Mel â&#x20AC;&#x201C; Kolar 7-4; Fortuna â&#x20AC;&#x201C; MT 8-3; Ca e bar Arcus â&#x20AC;&#x201C; Plitvica 12-1; TMT â&#x20AC;&#x201C; KaĹĄtel Kamen 6-3; EKO Me imurje â&#x20AC;&#x201C; EKOM 9-2. Strijelci: Fran i (Fortuna) 34, Ma ari (TrgoĹĄped) 19, Jurinec Samir (Elita Mel) 19, Glad (KaĹĄtel Kamen) 17, Ĺ tefulj (Ca e bar Arcus) 16.... Parovi 7. kola: Fortuna â&#x20AC;&#x201C; Agricola; TrgoĹĄped â&#x20AC;&#x201C; Brezje; Eko Me imurje â&#x20AC;&#x201C; Plitvica; EKOM â&#x20AC;&#x201C; Le na; Bolnica â&#x20AC;&#x201C; MT ; Elita Mel â&#x20AC;&#x201C; TMT; Ca e bar Arcus â&#x20AC;&#x201C; KaĹĄtel Kamen; Bra -Viher-Vidra â&#x20AC;&#x201C; Kolar.

16. rujna 2008. SURVLQFD

ME IMURSKE STOLNOTENISKE LIGE

KOĹ ARKA

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

U akovcu zanimljivo! Juniorska utakmica u akovcu ide u rang vrlo, vrlo zanimljivih, moĹžda ak i neobi nih. Naime, ve nekoliko minuta po suda kom podbacivanju, doma i su juniori smuĹĄene goste jednostavno pregazili, rezultat na semaforu â&#x20AC;&#x201C; 17:0! Gostuju i trener uzima time out, prebacuje obranu na zonu 2-3, popularnu ÂŤbugarkuÂť i â&#x20AC;&#x201C; rezultat u drugoj etvr ni 34:34! Od toga trenutka pa sve do kraja utakmice rezultat viĹĄemanje u egalu, da bi nekoliko minuta prije samoga kraja dvoboja HabuĹĄ iz reketa ubacio nekoliko ÂŤkrumpiraÂť,

a Podvezanec povezao 3 trice u nizu, pa su i roditelji doma ih igra a na tribinama mogli odahnu . Ovom je pobjedom Me imurje postala jedina mom ad u ligi bez poraza. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI, TABLICA Me imurje â&#x20AC;&#x201C; Ĺ K Vindija 84:74 (27:10, 10:24, 24:16, 23:24) ME IMURJE: Podvezanec 17, Voni , Jeleni , HabuĹĄ 18, Leva i 8, Halusek 20, Turk, BlaĹžeka, Hor i ka 5, Ĺ opar 16, Mavrek, Bedi . Trener Sori .

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER â&#x20AC;&#x201C; SKUPINA A

Donji Kraljevec neporaĹžen! Na vrhu kadetske lige su dvije neporaĹžene mom adi â&#x20AC;&#x201C; varaĹždinska Vindija i Donji Kraljevec, dok su s po jednim porazom Me imurje i Ivan ica. Od te e ri mom adi treba traĹži tri putnika u slijede u rundu razigravanja. MoĹžda smo zaboravili spomenu i Mladost Ivanovec? (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI 4. I 5. KOLA NedeliĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; Mladost Ivanovec 65:78 (14:19, 13:21, 20:17, 18:21) NEDELIĹ E: Prprovi 20, Baruk i 9, Posavec, Celinger 2, Kocijan 2, Mar ec 20, Ĺ egovi 12. Trener Ĺ trukelj M. MLADOST IVANOVEC: HanĹžekovi 10, Kranj ec J. 2, Fe keĹĄ 19, Kameni , Drvenkar 16, Bjelobrk, Kranj ec R. 18, Lajtman 13, Jan ec. Trener BlaĹžeka T.

Ivan ica â&#x20AC;&#x201C; Modeks 88:31 (32:3, 12:9, 24:10, 20:9) MODEKS: Hasanovi 6, Ĺ kvorc, Vinko â&#x20AC;&#x201C; Novak 4, MatoĹĄa, Korbelj V., BalaĹž 3, Per i , Korbelj K., Repalust, Radikovi 18. Trener Repalust.

Vindija â&#x20AC;&#x201C; Prelog 158:34 (44:2, 31:17, 46:5, 37:10) PRELOG: Luka i 2, Soka 11, BudiĹĄa 2, BlaĹžeka 4, Viher 13, Podvezanec 2, Zadravec, Vuk, Bermanec. Trener Krha .

Ivan ica â&#x20AC;&#x201C; Me imurje 58:95 (12:22, 18:26, 21:21, 17:26) ME IMURJE: Jeleni 22, Miko 14, Franin 2, Kelin, eh 6, Voni 25, Bedi 14, Mavrek 7, MiĹĄe 2, Ivanek 5. Trener Novak S.

Donji Kraljevec â&#x20AC;&#x201C; Modeks 110:26 (37:3, 12:7, 23:6, 38:10) DONJI KRALJEVEC: Ivanovi J. 4, Dopu 18, Sinkovi â&#x20AC;&#x201C; GaĹĄpari 8, Me imurec 8, Glavina 12, Vuk 4, Ivkovi , Branilovi 2, emerika 2, Taradi 12, Pa an 25, Mar etko 8, Ivanovi D. 7. Trener Horvat T. MODEKS: Korbelj, Hasanovi , Ĺ kvorc, Breglec, Vinko â&#x20AC;&#x201C; Novak, MatoĹĄa, BalaĹž 11, Korbelj V., Per i , Repalust, Radikovi 15. Trener Repalust.

Mladost Ivanovec â&#x20AC;&#x201C; Kotoriba 101:57 (24:7, 27:12, 26:20, 24:18) MLADOST IVANOVEC: Kranj ec R. 17, HanĹžekovi 15, Kutnjak 8, Kocijan 2, Kranj ec J. 8, Hamer 2, Jan ec, Fe keĹĄ 30, Drvenkar 19. Trener BlaĹžeka. KOTORIBA: Radmani 19, ZvoĹĄec A. 2, Ĺ˝ini , ZvoĹĄec V. 11, P ek, FuĹĄ Hr. 5, Igrec K., Pla ko 11, Igrec S. 5, FuĹĄ Hi. 4, TiĹĄler. Trener Munka G.

akovec â&#x20AC;&#x201C; NedeliĹĄ e 80:70 (28:17, 14:12, 15:18, 23:23) AKOVEC: KaniĹžaj 29, Lon ari , Ĺ krobar 7, Franji 6, Hodak 9, Lepen 29, Vrana. Trener Bence E. NEDELIĹ E: Prprovi 39, Baruk i 5, Celinger 4, Kocijan 7, Mar ec 15, Ĺ trukelj S. Trener Ĺ trukelj M.

LIGA MLA IH KADETA REGIJA SJEVER â&#x20AC;&#x201C; SKUPINA A

Triler zavrĹĄnica u Donjoj Dubravi! Da i najmla i natjecatelji mogu utakmicu napravi vrhunski zanimljivom sa triler zavrĹĄnicom dokaz je utakmica u Donjoj Dubravi gdje je gost iz Donjega Kraljevca uspio nadja a doma ina tek za pola koĹĄa. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOĹ EVI 3. I 4. KOLA Dubrav an â&#x20AC;&#x201C; Donji Kraljevec 42:43 (9:13, 11:15, 12:8, 10:7) DUBRAV AN: Orehovec R. 11, Ĺ te I., Matotek, Duhovi , Ĺ te N. 6, Hani 2, BlaĹžeka 5, Orehovec J., Balog 13, Ribi 5. Trener Jakupak. DONJI KRALJEVEC: Ivanovi 2, Sinkovi â&#x20AC;&#x201C; GaĹĄpari K. 3, Sinkovi â&#x20AC;&#x201C; GaĹĄpari L. 2, Me imurec 12, Ĺ poljar 3, Vadlja 6, Pa an 15, Bergovec, Mesari , Pozderac, Sabol, avlek. Trener Horvat T.

Cestica 2000 â&#x20AC;&#x201C; Mladost Ivanovec 49:114 (4:38, 25:9, 8:25, 12:42) MLADOST IVANOVEC: Hamer 4, Kameni 26, Bjelobrk 9, Jan ec 14, Habjan, Ĺ ajnovi 1, Medlobi 4, Kranj ec J. 52, Blajda 4. Trener BlaĹžeka T.

Lepoglava â&#x20AC;&#x201C; akovec 15:104 (4:32, 4:20, 4:26, 3:26) AKOVEC: Ĺ˝iĹžek 2, Baksa 4, Vibovi 4, Markulija 3, Ĺ krobar 25, Franji 20, Lepen 46. Trener Bence E.

Me imurje Globetka â&#x20AC;&#x201C; Kotoriba 67:59(15:25, 19:13, 8:10, 15:11) ME IMURJE GLOBETKA: Hamer 12, Ma 5, Ĺ˝ini 1, Bedi , Vojkovi , Zorkovi 10, Vrus 2, Kapelari 6, KeresteĹĄ 31, Kova i . Trener Novak S. KOTORIBA: TiĹĄler, ZvoĹĄec A. 4, Ĺ˝ini 3, ZvoĹĄec V. 32, Igrec 12, P ek 8, FuĹĄ, Sabol, Ujlkai, Mar etko. Trener Munka G.

Me imurje â&#x20AC;&#x201C; Ivan ica 126:11(36:5, 26:4, 30:1, 34:0) ME IMURJE: Ĺ tefok 3, GaĹĄpari 16, Novak, Glumac 16, Agi 14, Jambrovi 12, Franin 24, Mom ilovi 6, Kocijan 13, Ĺ˝vorc 11, Car 9, FarkaĹĄ 2. Trener aji I.

NedeliĹĄ e â&#x20AC;&#x201C; Kotoriba 38:64 (14:12, 12:23, 5:15, 7:14) NEDELIĹ E: Pintari 7, Kocijan K.14, Mihol ek, Zorkovi , Vuk 10, Kocijan I., Sudec 5, Hajdinjak 2. Trener Ĺ trukelj M. KOTORIBA:TiĹĄler 2, ZvoĹĄec A. 14, Ĺ˝ini 4, ZvoĹĄec V. 26, P ek 2, FuĹĄ 6, Sabol 4, Ujlaki 6, Mar etko, TiĹĄler. Trener ZvoĹĄec F.

Ĺ K Vindija â&#x20AC;&#x201C; Me imurje 37:105 (6:18, 12:34, 12:23, 7:30) ME IMURJE: Ĺ˝vorc 10, Ĺ tefok 4, Agi 8, Jambrovi 6, Franin 19, Mom ilovi 4, Kocijan 22, FarkaĹĄ 5, Car 9, Kolari 6, GaĹĄpari 12. Trener aji I.

Ivan ica â&#x20AC;&#x201C; Dubrav an 34:51 (8:18, 2:7, 8:15, 16:11) DUBRAV AN: Orehovec 9, Ĺ tefi , Duhovi 3, Hani 2, BlaĹžeka 16, Poljanec, Balog 5, Ribi 16. Trener Jakupak.

Donji Kraljevec â&#x20AC;&#x201C; Cestica 2000 111:15 (28:3, 24:2, 33:6, 26:4) DONJI KRALJEVEC: Pozderec 10, Sinkovi G. K. 14, Pintar 6, Me imurec 14, Ĺ poljar 8, Ivanovi J. 8, Bergovec 27, avlek 2, Vadlja 12, Mesari 2, Sinkovi G.L. 2, Pa an 6. Trener Horvat T.

Mladost Ivanovec â&#x20AC;&#x201C; Lepoglava 100:27(33:2, 31:9, 9:8;27:8) MLADOST IVANOVEC: Hamer 1, Kameni 10, Ĺ ajnovi 1, Medlobi, Bjelobrk 14, Kranj ec J. 52, Jan ec 18, Habjan, Andrlin 4, Varga. Trener BlaĹžeka S.

Ĺ K Vindija â&#x20AC;&#x201C; Modeks 70:85 (21:20, 16:23, 11:17, 22:25) MODEKS: Varga 23, Brodar 15, Radikovi , Leva i , Bedi 32, Dodlek 15, Bogdan 10. Trener Damjanovi .

Mladost Ivanovec â&#x20AC;&#x201C; Ivan ica 70:69(14:16, 7:19, 20:17, 29:17) MLADOST IVANOVEC: VuruĹĄi 23, Fe keĹĄ 4, Radinovi 2, Lajtman 10, Drvenkar, HanĹžekovi , Mihoci 11, car, Ĺ upljika 20.Trener GaĹĄparlin.

TABLICA: 1. MODEKS

2. ME IMURJE

+37

3. Ĺ K Vindija

+12

4. MLADOST IVANOVEC 2

-39

5. Ivan ica

-38

+28

Me imurje â&#x20AC;&#x201C; Ĺ K Vindija 60:78 (13:15, 17:15, 17:22, 13:26) ME IMURJE: Jeleni 4, Mavrek 6, Pe , Miko 13, MiĹĄe, Kelin, eh, Voni 5, VuruĹĄi 8, Bedi 15, Ivanek 8, Franin 1. Trener Novak S.

Prelog â&#x20AC;&#x201C; akovec 39:74 (9:18, 13:23, 10:20, 7:13) PRELOG: HraĹĄ anec, Luka i 17, Soka 4, BlaĹžeka, Pongrac 2, Zadravec 4, KalĹĄan, BudiĹĄa 7, Viher, Podvezanec 5, Grivec, Vuk, Bermanec. Trener Krha M. AKOVEC: KaniĹžaj 25, Lon ari 2, OkreĹĄa 6, Spahija 3, Ĺ krobar 4, Franji , Hodak 9, Ĺ˝una 2, Lepen 23. Trener Bence E.

Kotoriba â&#x20AC;&#x201C; Donji Kraljevec 37:59 (4:8, 20:16, 4:21, 9:14) KOTORIBA: Radmani 2, ZvoĹĄec A., ZvoĹĄec V. 19, FuĹĄ Hr., Igrec, Pla ko 12, Igrec 3, FuĹĄ Hi 1, FuĹĄ P., P ek. DONJI KRALJEVEC: Dopu 7, Sinkovi 2, Ivanovi J., Glavina 15, Vuk 7, Vadlja, Branilovi 4, emerika, Ivanovi D. 14, Pa an 10. Trener Horvat T.

Prvi dio zavrĹĄen, joĹĄ samo zaostale utakmice I. Ĺ˝UPANIJSKA LIGA

III. Ĺ˝UPANIJSKA LIGA

V.A Ĺ˝UPANIJSKA LIGA

Rezultati: Ĺ enkovec 3 - MSTCNostro Team 10:0, Mala Subotica 1 - Katex 3:7, Ĺ enkovec 4 - Putjane 2 5:5, Putjane 3 - Kos-Kotoriba 3 4:6, Kos-Kotoriba 2 - Damtex 1 4:6.

Rezultati: HodoĹĄan Elektro team - Lopatinec 3 8:2, Donji Kraljevec 1 - Cirkovljan Zabat 1 2:8, Kos-Kotoriba 4 - Mihovljan 4 6:4, Damtex 2 - STK 2 3:7, Klima-montaĹža 1 - Ĺ enkovec 6 3:7.

Rezultati: Dragoslavec Breg 2 - Dragoslavec Breg 1 3:7, MSTCNostro Ĺ˝iĹĄkovec - Ĺ enkovec 9 9:1, Ĺ enkovec 8 - Putjane 7 10:0, STK 3 - Putjane 9 3:7, Ĺ andorovec - Zasadbreg 6:4.

TABLICA

TABLICA 1. Ĺ enkovec 3

77:13

1. Ĺ enkovec 6

61:29

1. MSTC-Nostro Ĺ˝iĹĄkovec

58:32

2. Ĺ enkovec 8

70:20

56:34

3. STK 2

54:36

3. Zasadbreg

68:22