Issuu on Google+

NAJEZDA GUSJENICA str. 8 u Palovcu i Maloj Subotici

SINDIKALISTI SKUPLJALI POTPISE dioničara za ustupanje APT-a Čakovec firmi Ranč bez ikakvih bankarskih garancija

Gusjenice se žele nastaniti u potkrovljima

IVAN NOVAK, zastupnik Ranča d.o.o. iz Pribislavca:

str. 2-3

www.mnovine.hr

Ponuda koja dolazi samo jednom u tisuću godina

Godina XIII. Broj 673.

^akovec, UTORAK, 29. srpnja 2008.

Cijena 6 kuna

PRILOG MUDRA: Ljeto u gradu Zrinskih

PRELOG

Otkriven spomenik banu Josipu Jelačiću str. 7

ZBOR GRAĐANA u Hodošanu

str. 11

Lokacijska za farme izdana usprkos novom prostornom planu

Međimurski kuhari skuhali megajuhu

str. 5

Postaje li Međimurje tučonosni koridor?

RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 55


AKTULNO

2

29. srpnja 2008.

Sindikalisti po APT-u akovec skupljali potpise malih dioniara za ustupanje te tvrtke firmi Ran d.o.o. iz Pribislavca, bez ikakvih bankarskih garancija. Umjesto g

“Ovakva ponuda dolazi samo jed • Nevjerojatna pria o preuzimanju tvrtke: Mali dioniari AP toursa umalo su prepisali svoje vlasništvo tvrtki koja nije dala nikakvu garanciju da može ispuniti obveze. Samo obeanje, u maniri naših politiara 90-ih, bilo je dovoljno da dioniarima navre voda na usta. I ne bi nas ni bilo briga da nije rije o firmi od javnog znaaja koja ima županijsku koncesiju za prijevoz naše školske djece. Strateški partner je esto arobna rije, slamka za koju se hvataju irme u teškoama ili kad same ne nalaze put u daljnji razvoj. o puno je sluajeva pokazalo da treba biti jako oprezan s ponudama strateških partnera. Vlasnici Autobusnog prijevoza tours jesu mali dioniari, zaposlenici te tvrtke, njih osamdesetak. vrtku su formirali prije nekoliko godina radi sprjeavanja steaja putem svojevrsnog preustroja nekadašnjeg AP -a, praktiki kroz radniko dioniarstvo. o tvrtka ni nakon toga ne posluje bez teškoa. Mnogo je razloga tome, meu glavnima drastino smanjen obim javnog prijevoza, što je uz smanjenje broja putnika donijelo manje prihode i niz problema unutar irme. ajsigurniji posao ove irme je prijevoz školske djece, posebice u svjetlu ulaska države u inanciranje besplatnog prijevoza srednjoškolaca, koji e od jeseni obuhvaati uenike prvih i drugih razreda srednje škole. d preustroja AP tours nije se sasvim inancijski ustabilio, cijelo vrijeme kronino im nedostaje obrtni kapital, te sredstva za daljnji razvoj i obnavljanje voznog parka.

Rješenja za te probleme tražili su na razne naine, kroz kreditno zaduženje, traženje strateških partnera. o do sada pravog partnera za preuzimanje nije bilo. Prošli tjedan nije uspio pokušaj tvrtke Ran d.o.o. iz Pribislavca da preuzme AP , koja im ve duže vrijeme pokušava ui u vlasništvo. Zakonski predstavnik, tj. direktor tog poduzea je Denis olari, ali je postupak oko preuzimanja vodio Ivan ovak. Zanimljivo je da se u tim ponudama za preuzimanje Ivan ovak potpisivao razliito u razliitim navratima, kao struni savjetnik Rana d.o.o., kao inancijski savjetnik, ali i kao struni zastupnik (izvršitelj Specijalne punomoi), ponekad koristei titulu “mag” kraj svojeg imena, a ponekad bez nje. vaj dvojac iz tvrtke Ran d.o.o. javnosti je poznat iz pokušaja preuzimanja IM-a arlovake mljekare. o pokušaj je propao, prema našim saznanjima, iz istih razloga kao i prošlotjedno preuzimanje AP toursa - zbog nedostatka bankarskih garancija.

Obeanja s Rana Prošli ponedjeljak, 21. srpnja, u 17 sati, na inicijativu sindikata, sazvan je sastanak zaposlenika, a ujedno i vlasnika AP -a, na kojem je razmatrana ponuda za preuzi-

manje AP -a. Ran d.o.o. ponudio je dokapitalizaciju na nain da e u roku od 120 dana nabaviti 15 autobusa za prijevoz putnika u lokalnom prijevozu, te 5 autobusa turistike namjene i 5 šlepera vrijednost od 3 milijuna eura. ako je AP dužnik prema Poreznoj upravi, sav dug bit e kompenziran za dug, ponudili su iz Rana.  ponudi je uz ostalo stajalo da ni jedan radnik nee biti otpušten, da prihvaaju kolektivni ugovor u cijelosti, uz socijalnu klauzulu o otpremnini. ude minimalnu plau od 3.500 do 7.000 kuna (ne navodi se je li bruto ili neto), “odnosno prema radnim nalozima”, zatim da radnicima jame topli obrok, svim vozaima osiguranje posebnom policom od nesree, jedno mjesto radnicima u upravi i nadzornom odboru, rast plae minimalno pet posto godišnje. aravno, nakon

preuzimanja irme formirali bi novu upravu kao veinski vlasnik. ajzanimljiviji u cijeloj toj prii bio je nain na koji je krenulo preuzimanje. Radnicima, koji su ujedno i dioniari AP -a, na potpis je bila ponuena obina isprintana lista s njihovim imenima, kao kod prikupljanja peticija, samo bez matinog broja potpisnika. a vrhu liste pisalo je da potpisnici svojim potpisom daju pristanak irmi Ran Pribislavec za preuzimanje udjela u Autobusnog prijevozu tours. Prema neslužbenim podacima, ak etrdesetak radnika u prvi je mah pristalo dati potpis na taj papir, prema kojemu praktiki poklanjaju svoje vlasnike udjele irmi koja nije dala nikakve bankovne garancije za preuzimanje. Ran d.o.o. ve se duže vrijeme interesira za preuzimanje AP toursa. Još krajem travnja Ivan o-

vak u svojstvu strunog savjetnika uputio je ponudu toj tvrtki za prijateljsko preuzimanje. avodi da im nudi prijateljsko preuzimanje, a ne kupnju, s obzirom na to da bi kupnja praktiki znaila kupovanje duga. ada su u Ranu dokapitalizaciju zamislili na taj nain da e dokapitalizirati s 10 novih IVEC kamiona, šleperom, te 10 autobusa za lokalni prijevoz koje e nabaviti za dva do tri mjeseca, s trendom rasta 10 + 10, što prema njihovoj raunici iznosi direktnu dokapitalizaciju 5 milijuna eura. ražili su da se ova ponuda razmotri pod hitno jer su obavezni preuzeti prijevoz za oko 25.000 tona tereta ve od 15. lipnja.

Pokria niotkud Ve tada je Autobusni prijevoz tours od njih tražio izvod iz sud-

skog registra irme, bon 1 i bon 2, bankovnu garanciju u vrijednosti od 5 milijuna eura, kao i garanciju za ugovoreni prijevoz za spomenutih 25.000 tona robe. o umjesto bankovnih garancija dobili su novu ponudu za prijateljsko preuzimanje, iz koje je vidljivo da u Ranu sami sebe smatraju najveom garancijom. “Ran je jedan od najveih proizvoaa mlijeka u Hrvatskoj, s temeljnim kapitalom od 20.000 kuna”, stoji u odgovoru AP toursu.  prilogu daju procjenu “revizorske” kue prema kojoj se aktivni kapital tvrtke sastoji od nove mehanizacije vrijedne pola milijuna eura, farme s 3.500 muznih krava vrijednih milijun eura, 154 muzne krave 2. laktacije vrijednih daljnjih pola milijuna eura, junica i prirasta vrijednog dvjesto tisua eura, te ranem koji se prostire na deset hektara industrijsko poljoprivrednog zemljišta “koje prema GP-u vrijedi dva milijuna eura”, a koje nije ušlo u procjenu.  Ranu su zahtjev AP -a za bankovnim jamstvom prozvali zlonamjernim, te da oni po tome za kupnju njihovog duga moraju dati bankovno jamstvo za predvienu dokapitalizaciju. ažu da bi razumjeli da traže jamstvo za zaposlenje svih radnika ili da traže prijedlog izlaza iz situacije. “Gospodo, mi vam jamimo poslom i nudimo posao. Preuzimamo vaš dug, dajemo radnicima obeane plae i sve ih zadržavamo. Vaša imovina ne vrijedi vaš dug, te vas molimo da u interesu zaposlenika pristupite ovom poslu ozbiljno i konkretno da se riješi ova situacija za dobrobit zaposlenika, jer ovakva ponuda dolazi samo jednom u tisuu godina. prostite, ali mislim da moramo zavaliti Bogu na ovoj ponudi. Stoga vas molim, pamet u

Podijeljena mišljenja o Ljetu u gradu Zrinskih

t

Završio je prvi dio jeta u gradu Zrinskih i poeo se održavati drugi dio. ajznaajnijoj kulturno- turistikoj manifestaciji u Meimurju nekolicina je anketiranih prisustvovala, dok nekolicina iz razliitih ra-

zloga nije bila u mogunosti. o, bilo je i onih kojima se program nije svidio pa iz tog razloga nisu pogledali ni jedan koncert ili predstavu. Razliiti komentari i prijedlozi postoje. Dok neki smatraju da se a-

koveko ljeto premalo reklamira, drugi komentiraju atrij kao premalen prostor za koncerte. o veina je zadovoljna. Iz odgovora je oit i problem što se jeto u gradu Zrinskih premalo javno eksponira, no

to i pokazuje upitnu kvalitetu informiranosti graana Meimurja, bez obzira na veliki broj medija. ako je za ozbiljan sud relevantno samo mišljenje onih koji su na jetu i bili. Dok jedni hvale program

akovekog ljeta, drugima se ne svia. o, kako se kaže,o ukusima se ne raspravlja. Slijedi drugi dio jeta u kojem e možda oni, koji nisu zadovoljni prvim dijelom, nai nešto po svom guštu. (H. Zear)

Anketa “Pod vurom” Štefanija Herman, Mala Subotica – a žalost, nisam prisustvovala jetu u gradu Zrinskih jer imam malo dijete, a nemam prijevoz. isam bila ni prošle godine, ali sam bila prije par godina i dopalo mi se. tkako imam dijete, na žalost, uope nisam informirana.

Stjepan urkin, Domašinec - isam bio u Meimurju za vrijeme održavanja jeta u gradu Zrinskih, tako da nisam upuen u program. o, sada sam ovdje pa u sigurno prisustvovati drugom dijelu akovekog ljeta. Pošto radim u Švicarskoj u vrijeme održavanja prvog dijela ljeta, mene, na žalost, nema, ali sam zato svake godine u Meimurju u vrijeme drugog dijela, odnosno u vrijeme Porcijunkulova. Vera Horvat, Mala Subotica – isam, na žalost, bila na akovekom ljetu ove godine, ali sam bila upuena u program koji mi se, iskreno, nije baš jako svidio. Prošle godine sam bila, i program je meni osobno bio puno bolji. Možda, da sam bila i ove godine, možda bi mi se svidjelo, tko zna.  program drugog dijela jeta u gradu Zrinskih nisam upuena, ali pozanimat u se.

Josipa Rešetar, akovec - puena sam u program akovekog ljeta i prisustvovala sam prvom dijelu, a imam namjeru prisustvovati i drugom. Ja posjetim ono što mene interesira, pa sam tako, primjerice, gledala rijeki sastav koji je svirao stvari od Beatlesa. Svialo mi se, ali mi se ini da je atrij, gdje su se koncerti održavali, premalen te da bi možda koncerti trebali biti negdje drugdje.

ini mi se da je ove godine program bolji, da je puno više dogaaja. Svia mi se i drugi dio programa i zasigurno u ii pogledati ono što me zanima.

Daniel Hampamer, akovec Dobar dio prvog dijela akovekog ljeta bio sam na godišnjem izvan

akovca pa nisam bio u mogunosti prisustvovati. o, pogledao sam koncert Rundeka, koji mi se dopao. puen sam u cijeli program i meni se osobno ini da je program ove godine malo bolji nego prošle. Što se tie drugog dijela, baš sam se pitao gdje su kakve reklame. ini mi se da se marketinški previše lokalno reklamira, a osobno smatram da bi trebalo malo šire.

Dijana Okreša, akovec puena sam u program jeta u gradu Zrinskih. Znam i za predstave i za koncerte te za djeje priredbe koje me posebno interesiraju zbog mojeg djeteta, no do sada još nisam stigla pogledati to što me zanima. Sada kad krenem na godišnji nadam se da u sve nadoknaditi na drugom dijelu akovekog ljeta. Mislim da je ove godine puno više sadržaja i to mi se svia. (H. Zear)


AKTULNO

29. srpnja 2008.

3

garancija iz Rana su poruili:

dnom u 1000 godina” glavu. Znate, nema nesretnih ljudi, svi su oni sretni samo ako su sposobni da prihvate sreu na pravom mjestu i u pravo vrijeme. a kraju vam jedino možemo jamiti da emo vam dati posao i dobre plae onima koji žele dobro sebi i poduzeu”, kažu u Ranu kao odgovor na zahtjev AP -a za dokazima kreditne sposobnosti. eško je povjerovati da je etrdesetak radnika bilo spremno prihvatiti ovakvu ponudu: to više lii na uvjeravanje oajnika od strane nekog gurua, koji ljude uvjeravaju da je dovoljno pozitivno misliti i duboko vjerovati i da e se time želja

ostvariti.  poslovnom svijetu za to je ipak potrebno puno više. Radnicima, koji kao da su zaboravili da su i vlasnici, pak je oito samo dovoljno obeati vee plae i svatko tko se pojavi s tim obeanjem može lako proi. Male dioniare oito su impresionirala obeanja o dobru poslu uz dobru zaradu, te o obeanoj socijalnoj i egzistencijalnoj sigurnosti za sve još zaposlene u irmi. udno da dioniare, iji AP mjeseno okrene i milijune kuna, nije brinulo što im sve to nudi irma koja je lani iskazala iskazala tek 25 tisua kuna prihoda i 28 tisua kuna rashoda.

I sindikat se “namoio” Sindikalisti, skupljai potpisa za preuzimanje AP -a od strane

Franjo Veble: upozorio je sindikalnog povjerenika u APT toursu da nije posao sindikata prikupljati potpise za ustupanje vlasnikih udjela, napose zbog toga što bi ljaga u sluaju lošeg ishoda po preuzimanju, koje je ionako sporno, pala na sindikat, kojem miješanje u vlasništvo nije posao

Anelko Kovai, direktor APT toursa: - Imam indicija da se nekome namještaju poslovi APT toursa, tako da se tvrtka gurne u steaj i da se poslovi prijevoza namjeste nekom drugom

Rana, malo su marili i za propisanu proceduru. aime, radnici prema društvenom ugovoru svoje dionice moraju najprije ponuditi na prodaju irmi a, ako ona nije zainteresirana, mogu se prodati treoj osobi. Ivanu ovaku su sredinom prošlog tjedna, nakon što su dioniari ipak shvatili kome su htjeli dati vlasništvo u ruke, zabranili dolazak, u AP tours, a od ustupanja vlasnikih udjela odustali. Posebnu zabrinutost za ovakav pokušaj preuzimanja AP -a i ponašanje sindikalnih povjerenika te irme iskazao je i Franjo Veble, regionalni sindikalni povjerenik. Veble nam je rekao kako je upozorio sindikalnog povjerenika u AP -u da nije posao sindikata prikupljati potpise za ustupanje vlasnikih udjela, napose zbog toga što bi ljaga u sluaju lošeg ishoda po preuzimanju, koje je ionako sporno, pala na sindikat, kojem miješanje u vlasništvo uope nije posao. Meutim, u AP toursu ionako nije jednostavno razluiti gdje poinje vlasnika odgovornost, a gdje briga za standard radnika. Shvatili su to i zaposlenici kojima je teret vlasništva u smislu obveza koje ono donosi sve teži. ni su vlasništvo shvatili prvenstveno kao garanciju za sigurnost radnih mjesta. Za preuzimanje AP -a bilo je i drugih zainteresiranih preuzimatelja. rvnu sliku tog poduzea radi mogueg preuzimanja snimala je i tvrtka abelmont iz Domašinca. Meutim, oni su od toga odustali.  kuloarima se spominju još neke privatne tvrtke, ali službenih ponuda poput Ranove nema.

Ve se predstavljao kao veinski vlasnik Anelko ovai, koji je na mjesto direktora došao iz kruga zaposlenika, posljednje dogaaje oko pokušaja preuzimanja od prošlog ponedjeljka prikazuje ovako. - Sastanak koji je održan u ponedjeljak iniciran je na zahtjev sindikata i zaposlenika, jer se sindikat unutar irme angažirao za prikupljanje potpisa za ustupanje udjela Ranu. Prvu ponudu radnicima na sastanku održanom u travnju Ivan ovak u ime Rana dao je usmeno, prava je na to tražila pismene garancije. a što je on reagirao pitanjem jesmo li mi normalni, da ništa ne vrijedimo itd. vrdei u prvom momentu da naš dug vrijedi 12, pa je potom došao na 17 milijuna kuna, što su gluposti jer papirnatu dokumentaciju nikad nije ni tražio, niti ne zna. Dug postoji prema Poreznoj upravi, ali u manjem iznosu. Porezna nas je ostavila na miru jer za taj dug imamo pokrie i servisiramo ga. Pokrie za dug imamo gruntovno u nekretninama i pokretninama, tako da s tog osnova imamo garancije za dug. o unato svemu Ivan ovak svakih mjesec dana ponovno prosljeuje pismo namjere za preuzimanje i ubacuje svoje sindikalne predstavnike koji ubiru za njega potpise. a sastanku koji je održan u ponedjeljak došao sam tek toliko da ih upozorim na potrebu bankovne garancije s pravne strane, a s druge strane i na protuzakonitost skupljanja potpisa za ustupanje udjela putem prikupljanja potpisa. Svaki vlasnik mora prvo dionice suklad-

SDP MURSKOG SREDIŠA proziva aktualnu vlast

Ivan Novak se u pokušaju preuzimanja na ponudama za preuzimanje potpisivao razliito: kao struni savjetnik, kao financijski savjetnik, ali i kao struni zastupnik (izvršitelj Specijalne punomoi) Rana d.o.o., ponekad koristei titulu “mag”, a ponekad ne no društvenom ugovoru ponuditi

irmi, rekao je ovai. Sakupljai potpisa otišli su tako daleko da su potpise skupljali od kue do kue a ne u irmi, no ipak sredinom tjedna odustali su od ustupanja, otrijeznili se i predali spisak u pravu. o Ivan ovak ne odustaje, tvrdei da su to njegovi udjeli i da želi spisak te da pravu ne zanima na koji su nain ljudi to potpisali. Prema zadnjoj informaciji Ivana ovaka, radnici su otpravili iz AP toursa. Anelko ovai kaže da je Ivan ovak danima dolazio u irmu, predstavljao se kao veinski vlasnik, obeavao i njemu dvostruko veu plau, da e ga i nakon preuzimanja ostaviti da vodi irmu, jer da on (ovak) nema pojma. akoer nam je rekao da je ovak, osjeajui se ve kao vlasnik, u ime

irme naruivao vozila kod odreenih dobavljaa, o emu su ovaia kao direktora informirali iz te kue pitajui je li ovak novi zaposlenik ovlašten za takva ugovaranja. a kraju je ovai rezimirao da ima indicija da se nekome namještaju poslovi AP toursa, tako da se tvrtka gurne u steaj i da se poslovi prijevoza namjeste nekom drugom. aže da se inancijsko stanje u irmi popravilo, da su u prvih šest mjeseci poslovali s 500 tisua kuna dobiti, ali im je još uvijek kamen oko nogu etiri milijuna kuna starih obveza. o kaže da i za taj problem ima varijantu kako riješiti problem, tim više što je u zadnja dva mjeseca dug prema Poreznoj upravi smanjen za dva milijuna kuna. (B. Malekoci - leti)

AKOVEKI MLINOVI zadovoljni kvalitetom pšenice

Na tablama grad rudarstva, a Snizili cijenu brašnu, stvarno protiv njegova muzeja ali ne i kruhu Gradski ogranak SDP-a Mursko Središe sazvao je konferenciju za novinare s temom opstrukcije spomen - doma rudarstva u Murskom Središu za koju optužuju aktualnu vlast u tom gradu. a konferenciji su govorili Roberta Barat, predsjednica Gradske organizacije SDP-a, Rudolf lennert, vijenik u Gradskom vijeu, i Marijan utnjak, predsjednik Mjesnog odbora. onferencija je isprovocirana odustajanjem od projekta spomen - doma rudarstva u Murskom Središu kojeg su nositelji bili poduzee eam, Grad Mursko Središe, Muzej Meimurja i Meimurska županija. Voditi grad znai imati viziju i iskoristiti sve mogue potencijale. ada je SDP s koalicijskim partnerima obnašao vlast, a djelomino se i današnja pozicija nalazila u tim krugovima, tada su se razvojni planovi bazirali na ideji grada kao ugodnog mjesta za življenje, a turizam je bio ono na emu je trebalo raditi. aftaštvo i rudarstvo trebalo je biti u podlozi turistike ponude, kao što ljepote Mure trebaju svemu dati svoj obol. - Bili smo svjedoci odustajanja od vrtia, a danas smo svjedoci da nedostatku razvojne percepcije postaje mnogo važnije na ulazu u grad postaviti ploe Mursko Središe grad rudarstva nego biti suosnivaem Doma rudarstva, rekla je Roberta Barat, i dodala da osjeaj da grad vode nekompetentni ljudi postaje oit.

Marijan Kutnjak, Roberta Barat i Rudolf Klennert Rudolf lennert, bivši gradonaelnik, koji je otpoeo s projektom Doma rudarstva, rekao je da je tvrtka eam u projekt ušla s najveim obvezama i u to uložila oko tri milijuna kuna. S obzirom na veliinu njihovih ulaganja, te ulazak u projekt Muzeja Meimurja sa svojom zbirkom, tadašnjem gradonaelniku Rudolfu lennertu bilo je logino da dobiju adekvatnu zastupljenost u pravnom vijeu, a Grad je bio spreman podnijeti polovicu troškova hladnog pogona: opremanje ureda ravnatelja i zapošljavanje osobe iz Grada Mursko Središe, što je iznosilo 70 tisua kuna. z ugostiteljske i sportske sadržaje te šetnicu uklapao bi se i Muzej, odnosno Dom rudarstva. ijekom vremena u to se ukljuio i onzervatorski zavod, koji bi takoer dobio mjesto u pravnom vijeu. lennertu je prije svega bilo do ouvanja gospodarske i kulturne baštine.

o njemu je apsurdno da sadašnja vlast i Poglavarstvo shvaaju važnost rudarstva promjenom tabli na ulazu u grad i formiranjem Povjerenstva, a projekt koji je zapoet odbijaju. - Ina od poetka surauje s nama oko spomen - parka naftaštva u Peklenici. Prošle godine dobiveno je 50 tisua kuna od Ine. Poglavarstvo je dalo zadatak povjerenstvu u sastavu eek - Mikuli - ramar da ponudi prijedloge kako utrošiti tih 50 tisua kuna u tu svrhu, a do danas nema odgovora, novac stoji i vjerojatno e se trebati vratiti, rekao je lennert. Rudolf lennert pohvalio je, kako je rekao, fenomenalnu inicijativu graana Debelca, koji su dobrovoljnim radom zaštitili pekel i izvorište nafte u Peklenici, pri emu je Grad samo kupio cijevi. lennert revolt tvrtke eam koja se povlai iz projekta o Domu rudarstva smatra opravdanim te dodaje da e teško biti povratiti i povjerenje županije u taj projekt. Marijan utnjak je iznosio stav Mjesnog odbora Mursko Središe o ureenju Poljske ulice u Murskom Središu. Rekao je da se protive kreditnom zaduženju Grada za ureenje te ulice te da treba saekati iduu godinu, vidjeti proraun i “pobrigati” se od institucija države ili Europe gdje se lako dobivaju sredstva za takve svrhe, misli Marijan utnjak. (BM )

akoveki su mlinovi od ponedjeljka 28. srpnja snizili cijene brašna, i to, ovisno o tipu i pakiranju, izmeu 10 do 12 posto, a pojedinih vrsta ak i više. - Cijena je ovogodišnje pšenice visoka, ali niža od one na proljee u ožujku i travnju kad je cijena pšenice divljala i preko dvije kune, te ima prostora za snižavanje cijena, rekao je Zoran Štefulj, rukovoditelj komercijale akovekih mlinova. Za sada nee sniziti i cijenu kruha i peciva, jer, kako je kazao Zoran Štefulj, brašno u formiranju cijene kruha sudjeluje s 25 do 30 posto, a sve više na cijenu kruha utjeu sve skuplji energenti. a snižavanje cijene brašna odluili su se i zbog velikog pritiska jeftinijeg brašna na naše tržište iz uvoza, ime žele parirati konkurenciji. Žetva pšenice praktiki je završena i uskladištena i tako je unato zadnjim vremenskim neprilikama i tui, sreom, ostala pošteena.  akovekim mlinovima zadovoljni su ovogodišnjim urodom pšenice koji je znatno kvalitetniji nego prethodne godine, jer su praktiki od sjetve od žetve vladali gotovo idealni uvjeti za rast i razvoj pšenice, što se odrazilo i na kvalitetu. Prema njihovim informacijama, na istim zasijanim površinama urod je bio vei za oko 30 posto. valiteta pšenica ove je godine neusporedivo bolja

nego što je to bila prošle godine, rekao je Zoran Štefulj, rukovoditelj komercijalne službe u akovekim mlinovima. tkup pšenice ovogodišnjeg roda praktiki su završili. ako e u silosima, kad stignu i sve koliine pšenice i od otkupljivaa koji rade za potrebe akovekih mlinova, biti otkupljeno od 15 do 20 tisua tona s podruja Meimurja i ostalih sjeverozapadnih županija: Varaždinske, rapinsko - zagorske i oprivniko - križevake županije. tkupljenu pšenicu akoveki mlinovi ve su i platili proizvoaima, jer su plaali u roku od dva dana po preuzimanju pšenice, po cijeni od 1,5 kuna po kilogramu standardne kvalitete, što je na razini cijena drugih otkupljivaa u Hrvatskoj. I ove godine poljoprivredni proizvoai ostavili su u

akovekim mlinovima dosta pšenice na pologu koju tijekom godine zamjenjuju za brašno, stonu hranu ili sjemensku pšenicu.


GPDARV

4

29. srpnja 2008.

KOMUNIKATOR

POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO OREHOVEC u Svetoj Mariji

Uskladite se sa sugovornikom

Otvorena prva minisirana u Meimurju

ije “rapportâ€? (ita se rapo) dolazi iz rancuskog jezika, a kod komunikacije ona znai uspostavljanje kvalitetnog odnosa, stanja meusobnog razumijevanja, uvaĹžavanja i podrĹžavanja te se kao takva i “udomailaâ€? u zemljama engleskoga govornog podruja, a u zadnjih nekoliko godina i kod nas. U neurolingvistikom programiranju rapport je definiran kao “umjetnost usklaivanja s drugom osobom, sugovornikomâ€?. On je ve prirodno prisutan u svakoj komunikaciji u veoj ili manjoj mjeri, ĹĄto ovisi o uzajamnoj privlanosti i interesu prema sugovorniku. Imati rapport s nekim znai imati dobar osjeaj u druĹženju i gotovo uvijek podrazumijeva da naĹĄe vanjsko ponaĹĄanje i nain verbalnog komuniciranja ima iste elemente kao i sugovornikovo. S osobama koje su nam drage ili s kojima dijelimo zajednike interese lako emo i prirodno ui u rapport, no vrijedi i obrnuto, teĹĄko emo nekoga uvjeriti u neĹĄto, ako s njime ne moĹžemo uspostaviti rapport. apport se prouava ve viĹĄe od 30 godina i danas se smatra monom vjeĹĄtinom posebice u poslovnom kontekstu, ĹĄtoviĹĄe, uvijek kada Ĺželite utjecati na sugovornika. U praksi to obino moĹžemo i uoiti: sugovornici koji se nalaze u stanju rapporta esto “zrcaleâ€? jedan drugog poloĹžajem tijela, pokretima (govorom tijela), koriste iste ili sline govorne obrasce te ak diĹĄu i trepu u istom ritmu.

PiĹĄe: SaĹĄa Tenodi, NLP trener, nlp.croaa@gmail.com MoĹžemo to i sami provjeriti ako za vrijeme ugodnog razgovora s prijateljem promijenimo poloĹžaj tijela, naĹĄ e sugovornik ubrzo prilagoditi svoj poloĹžaj tijela te tako odrĹžavati s nama rapport, drugim rijeima, poloĹžaj njegovog tijela izgledat e kao zrcalna slika naĹĄeg tijela. Kao vjeĹžbu za uspostavljanje rapporta zgodno je iskuĹĄati i druge obrasce osim promjene poloĹžaja tijela, poput eĹĄkanja nosa ili glave ili naglo dizanje aĹĄe vode, piva i slino. rlo lagano moĹžemo primijetiti da osobe s kojima nam je ugodno ulaze s nama u rapport. Sve su to ionako obrasci ponaĹĄanja koje maniestiramo svaki dan, no, ukoliko viĹĄe pozornosti obratimo na te sitne neverbalne, nesvjesne obrasce drugih, primijetit emo prate li nas ili ne. ko nas ne prate, tada u naĹĄoj interakciji ne postoji dobar uzajamni osjeaj, a ako nas prate, uspjeli smo izgraditi izvrstan rapport ili sklad sa sugovornikom i povoljan ishod razgovora vrlo je izgledan.

• Obitelj Orehovec postala je otvaranjem prve minisirane i pokusni kuni primjene poljoprivredne politike na nain EU Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Orehovec u Svetoj Mariji u etvrtak 24. srpnja otvorena je prva minisirana u Meimurju. Siranu za proizvodnju kozjeg sira otvorili su Željka i Eduard Orehovec, mladi brani par koji se opredijelio za proizvodnju sira od mlijeka proizvedenog na svojem gospodarstvu. Tridesetak koza daje oko 70 litara mlijeka dnevno, od ega preradom

u minisirani kapaciteta 200 litara sira nastaje 10 kilograma visoko kvalitetnog sira. ije je o unikatnoj proizvodnji sira, slino kao ĹĄto svaki vinar u gornjem Meimurju proizvodi svoja unikatna vina. Minisirana je izgraena na katu kue u kojoj Ĺživi obitelj Orehovec, te se sastoji od dvije prostorije od ukupno tridesetak kvadrata s potrebnim ureajima, a izgraena je prema propisima hrvatskih pravil-

nika i pravilnika Europske unije. Naime, od 1. sijenja idue godine, prema usvojenim propisima EU u Hrvatskoj, ni jedan proizvoa koji nema deklaraciju i svoj broj, ĹĄto znai i kontrolu, nee smjeti prodavati sir u javnom prometu ni na jednom mjestu. a bi se ipak zaĹĄtitili mali autohtoni proizvoai sira, dozvoljava se prodaja njihovih proizvoda na kunom pragu ako imaju kontroliran i deklariran proizvod, a kad se promijeni hrvatski pravilnik, ĹĄto se oekuje, moi e svoj proizvod prodavati i na javnim mjestima, ĹĄto e rei u restoranima i slino. Za sada to nije mogue.

Specijaliteti iz Svete Marije i u Istru Obitelj Orehovec je izgradila minisiranu koja ima sve potrebno za kvalitetan proces izrade i zrenja sira uz pomo kredita od 100.000

EKONOMSKI BREVIJAR

Viťe konkurencije! Uinkovita konkurencija kljuna je za otvoreno trŞiťno gospodarstvo, jer osigurava jetiniju, ťiru i kvalitetniju ponudu, potroťaima omoguava vei izbor, a proizvoae potie na veu uinkovitost i tehnoloťke inovacije. Konkurencija (latinski - sukobljavanje) je teŞnja da se postigne ťto bolji rezultat u nadmetanju i takmienju sa suparnicima. Konkurencija ima odreene unkcije koje se oituju na razne naine – ponuda roba i usluga po ťto niŞim cijenama, najbolje koriťtenje proizvodnih aktora (rad, zemlja, kapital), inovacije i tehnoloťki napredak, brza reakcija na promjene itd. Osnovu konkurencije ine suparniťtvo, takmienje i Şelja za postizanjem ťto boljih rezultata. a bi doťlo do konkurencije, drŞavna uprava treba ostvariti uvjete kojima e privui ťto viťe ponuaa na trŞiťte. rŞava i lokalna samouprava mogu na konkurenciju djelovati izravno i neizravno, putem novanih i drugih poticaja ili ogranienja (carine, kvote, porezi, protumonopolni potezi ...). aznim propisima, dozvolama, uvjerenjima i objavom inormacija moŞe se olakťati ili oteŞati pristup trŞiťtu. Konkurencija je tako vaŞna i osjetljiva da postoje razni zavodi, agencije i ustanove koje nadziru slobodu konkurencije i utjeu na sprjeavanje nastanka kartela i monopola koji bi mogli izigrati konkurenciju. Istovremeno, potroťai se moraju mobilizirati i traŞiti niŞe cijene, bolju kvalitetu, i to pravilnim izborom, promiťljenim i znalakim kupovanjem te ukazivanjem na nepravilnosti.

Cilj slobodne konkurencije je nastajanje najboljih ponuaa koji mogu proizvesti i isporuiti robu i usluge po najpovoljnijim uvjetima. Konkurencija podrazumijeva stalno nadmetanje i taj proces ne smije imati kraja, jer tada viĹĄe nema ni konkurencije. Impulse konkurenciji mogu davati konkurenti unutar branĹĄe, potencijalni novi konkurenti, trĹžiĹĄni poloĹžaj i snaga dobavljaa i kupaca, zamjenski proizvodi itd. onuai moraju imati konkurencijsku strategiju kojom odreuju nain ponaĹĄanja na trĹžiĹĄtu radi postizanja prednosti pred konkurencijom. Te prednosti mogu biti bolja cijena, kvaliteta, dodatne usluge, pouzdanost, povjerenje, dostupnost, itd. Konkurencija moĹže djelovati i negativno, kada proizvoai zbog pritiska konkurenata rade ispod cijene i stvaraju gubitke (primjeri iz naĹĄe brodogradnje i tekstila). Konkurencija takoer moĹže biti nelojalna, kada se sluĹži stvorenim rezervama i nudi cijene niĹže od proizvoakih samo radi osvajanja trĹžiĹĄta na kojem e kasnije stvarati ekstraprofit. Konkurencija, bez obzira na njene troĹĄkove i nedostatke, uvijek je dobro doĹĄla, jer bez nje ne bi bilo napretka. Slobodna i poĹĄtena konkurencija nije svemogua, ali mora doprinijeti stabilizaciji prilika. iĹĄe konkurencije u svakom bi sektoru smanjilo inflacijske pritiske i dovelo do uravnoteĹženja cijena. Zato se konkurencije ne treba bojati, ve je vaĹžnije pripremati se na veu i jau konkurenciju, jer time i sami postajemo jai. (Zlatko BoĹži, dipl. oec.)

Brani par Orehovec, Željka i Eduard, sa svojim stadom sanskih koza

Skulptura od terakote koju je izradio Eduard Orehovec, koji se u slobodno vrijeme bavi i kiparstvom

Desetak vrsta sireva, najvei je sirna torta koja se priprema od viťe vrsta kozjeg sira zajedno s orasima kuna, koji je osiguran preko azvojne agencije EE i Meimurske banke, a uz pomo Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu sluŞbe u Şupaniji. I dok se Željka, po struci veterinarka, ujedno predsjednica Udruge malih sirara Meimurja, bavi tehnologijom sira, dotle se suprug Edo brine o stadu sanskih koza i poljoprivrednim poslovima. Minisirana se trenutno uhodava, no ve se proizvodi desetak vrsta kozjeg sira, tako, na primjer, kuhani sir koji ima ak 52 posto suhe tvari, dimljeni kozji sir, sir s paprikom, kozji sir u koťinom ulju, zatim sirna torta s orasima, takozvani muťki sir i druge vrste. Surauje se s istarskim turistikim djelatnicima, a otvorena je mogunost proizvodnje sira za istarsko trŞiťte. ije je o specifinoj unikatnoj proizvodnji, ťto znai da e se sir obitelji Orehovec moi kupiti ili konzumirati samo na desetak destinacija Istre. Uz to, moi e se nabaviti na kunom pragu, a kad se i ako se jednoga dana otvore Toplice raťkovec, vjerojatno e cijela proizvodnja u tom pravcu.

POGLED ODOZDO

Vrijeme gurua Ljudska lakovjernost nema granica kada je u pitanju ljudska Ĺželja da se Ĺživot provede s im manje briga i u ĹĄto veoj lagodi. Ljudi naprosto gutaju raznorazne spasitelje koji imaju dovoljno drskosti ponuditi nemogua obeanja lagodnog Ĺživota. Naroito lake Ĺžrtve su zaposleni u firmama koje loĹĄe stoje, nesigurni i emocionalno nestabilni pojedinci, ljudi loĹĄeg zdravlja, openito ljudi s nedovoljno samopouzdanja, koji su uvjereni da im sigurnost mogu dati drugi ljudi, jai od njih. Takvima je dovoljno samo samouvjereno ponuditi ona obeanja koja oni Ĺžele uti, za kojima Ĺžude, a sami ih ne mogu ostvariti. Oni e takvoga novovjekog gurua, mesiju, proroka, spasitelja svesrdno prihvatiti. Kao zalog svojoj srei dat e mu novac, imovinu, odrei se svojih vlasnikih udjela, dati novac za ozdravljenje,

posuditi ako treba zadnji novi samo da ih spasitelj rijeĹĄi njihove odgovornosti za vlastiti posao, zdravlje, Ĺživot.

esto se pitamo kako ljudi nasjedaju nemoguim ponudama, nude ĹĄpekulantima firme na dlanu, kojekakvim politikim figurama svoje povjerenje, a kvaziiscjeliteljima svoje zdravlje. Nasjedaju iz jada, ogorenja, neznanja, osjeaja vlastite nemoi, mislei da je mogue do vlastite sree i blagostanja doi bez velikog osobnog truda i kako negdje drugdje postoji lakĹĄi Ĺživot i da se drugim ljudima loĹĄe stvari ne deĹĄavaju. Lakovjernima je kod nas dovoljno obeati plau od tisuu eura, topli obrok i sigurnost do penzije. Misle da je to samo stvar dobre volje i postavljanja pravog ovjeka na pravo mjesto koji e ĹĄtititi interese radnika. Kao da u

biznisu postoji interes radnika u tom smislu. Sav sjaj i bijedu ljudske lakovjernosti na najperverzniji nain pokazalo je preruĹĄavanje KaradĹžia u gurua, i to zato jer ljudi na ovim prostorima vjeruju u mesijanstvo raznoraznih gurua, od politike, gospodarstva, zdravlja i socijale. Ljudi na ovim prostorima opsjednuti su lakoom Ĺživljenja i potrebom da drugi budu odgovorni za njih. Kad se razoaraju u jedne proroke, traĹže druge, traĹžei da krivci za njihove zablude zavrĹĄe na lomai, ne shvaajui da svojim ponaĹĄanjem dovode do pojave proroka i gurua koji na njihovoj lakovjernosti dolaze do osobnog bogatstva i blagostanja. No kad postanu svjesni posljedica svoje vlastite obmane i kad ostanu bez svega ĹĄto su imali prije, ma kako to malo bilo, sjete

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti

se i traĹže zaĹĄtitu i odgovornost pravne drĹžave. Kad ste vidjeli Ĺžrtvu zelenaĹĄa da je savjet traĹžila prije upadanja u ralje takvog duga, malog dioniara prije nego je vlasniĹĄtvo ustupio kakvom ĹĄpekulantu s laĹžnim obeanjima, bolesnika prije nego je zadnji novi dao laĹžnom iscjelitelju? Nitko savjet i pomo ne traĹži prije, nego tek kad stvari krenu naopako traĹži se pravda, zakon i BoĹžja pomo.


GOSPODARSTVO

29. srpnja 2008.

HRVOJE KOLMAN iz Nedeliša

Pokrenuo web stranicu za poljoprivrednike

Željka Orehovec uz hladnjak gdje se uvaju proizvedeni sirevi Unikatna proizvodnja sira razlikuje se od velikoserijske upravo po tome što je svaki sir unikat, konkretno, nastat e na temelju znanja obitelji rehovec kao njihov proizvod uz pomo mikroklime koja postoji samo na tom gospodarstvu. Za poetak, koze se hrane samo visokokvalitetnom hranom, kako bi dale što kvalitetnije mlijeko.

Minisirana - šansa za opstanak malih proizvoaa Željka rehovec kaže: - dluili smo se na proizvodnju sira prije dvije godine, pune dvije godine trajala je borba s birokracijom i nedoreenim pravilnicima koji se tek uvode u Hrvatsku, sretni smo što je tome konano došao kraj i što možemo zapoeti pokusnu proizvodnju. rvi smo u županiji, te smo ujedno pokusni kunii za sline male minisirane koje e se graditi kako bi dale šansu malim proizvoaima za opstanak. Zapoeli smo prije pet godina ni od ega, imali smo samo take, a danas ve vidim perspektivu. renutno prodajemo svoj sir na tržnici u relogu. Milorad Šubi, predstojnik HZ-a za Meimursku županiju, prigodom otvorenja sirane naznaio je da su time osigurani temeljni uvjeti za razvoj obiteljskog gospodarstva koje bi inae bilo u teškim problemima. Naime, mnoge koza-

re je kriza s kozjim mlijekom od prije nekoliko godina koja se dogodila zbog slabe cijene mlijeka natjerala na prekid proizvodnje, no obitelj rehovec izdržala je i odluila krenuti putem samostalne proizvodnje i tako oplemeniti svoj osnovni proizvod mlijeko dodanom vrijednošu. avjetnica HZ-a u županiji alerija ižmak, ujedno i tajnica Udruge malih sirara Meimurja, naglasila je da je otvaranje prve minisirane u Meimurju uspjeh savjetodavne službe, te napomenula da se ve intenzivno radi i na zaštiti sira turuša kao autohtonoga meimurskog proizvoda.

Uskoro i sirevi rna Pešta i Beli Be tvorenju minisirane bila je nazona i naelnica opine Marija Frani, koja je naglasila da e kozji sir obitelji rehovec postati dio turistike ponude opine veta Marija. rigodom otvorenja došlo se kroz razgovor do ideje da se dizajnira nekoliko vrsta sireva koje bi se nazvale prema starim pukim nazivima dijelova vete Marije. ako bi uskoro posjetitelji vete Marije samo u tom mjestu mogli kupiti sir rna ešta ili sir Beli Be, što su stari nazivi pojedinih dijelova vete Marije, a kao visokokvalitetni autohtoni proizvod i ujedno suvenir. (J. Šimunko)

Mladi student informatike iz Nedeliša Hrvoje Kolman pokrenuo je specijaliziranu nepro itnu web stranicu za ponudu i potražnju iskljuivo hrvatskih autohtonih poljoprivrednih proizvoda, s namjerom da spoji proizvoae i kupce. Zamisao je da kupac zaobie trgovinu i kupuje u susjedstvu direktno od proizvoaa, ime osigurava kvalitetu i niže cijene. tranica nosi naziv www. inoteka.com, a ovih je dana osnovao udrugu graana s istim nazivom. - Želimo stvoriti ambijent u kojem se domaa hrana kupuje prvenstveno u kraju u kojem je proizvedena, i to izravno od proizvoaa. ime se smanjuju troškovi za proizvoaa, trgovca i za krajnjeg konzumenta. Hrana na našem stolu je uvijek svježa i zdrava, a razvija se gospodarstvo u okruženju u kojem živimo. Želja nam je takoer da se napokon razvije svijest o tome da kupovinom domaih prehrambenih proizvoda izravno od proizvoaa inimo dobro svima, a ponajviše sami sebi, kaže Hrvoje. Finoteka.com nije komercijalni projekt, funkcionira na volonterskoj razini za dobrobit iskljuivo hrvatskih proizvoaa hrane. rojekt ima za cilj omoguiti poljoprivrednim proizvoaima da što više svojih proizvoda prodaju na kunom pragu, tj. u svojoj županiji, pojednostaviti im plasiranje proizvoda na

Hrvoje Kolman: - Proizvoai su domae hrane zapostavljeni i zato sam pokrenuo web stranicu kako bih spojio proizvoae i kupce

tržište i omoguiti minimalizaciju troškova. renutno veliki problem hrvatskih proizvoaa domae hrane neorganiziranost u smislu prezentacije njihovih proizvoda. otrebno im je prezentiranje, no nemogue je oekivati od poljoprivrednih gospodarstava da ulažu u marketing jer bi se to rijetkima isplatilo. Upravo zato pokrenuta je prva hrvatska Internet tražilica proizvoaa domae hrane. udjelovanje u projektu i korištenje tražilice je potpuno besplatno i za proizvoae i za kupce. U Hrvatskoj do pokretanja tražilice proizvoaa domae hrane

inoteka.com nije postojao ni jedan nain da svi hrvatski proizvoai domae hrane mogu na jednom mjestu ponuditi na prodaju svoje proizvode, reklamirati ih 24 sata dnevno, 365 dana u godini, da im nitko za to ne uzme nikakvu naknadu ili proviziju i da im bude omogueno da imaju velike koristi od Interneta unato tomu što se njime esto ni ne koriste. Znai, omoguili smo da od ovog projekta imaju jednake koristi i proizvoai koji se ne koriste Internetom, odnosno proizvoai koji o Internetu nemaju nikakvog pojma. rojekt je vrlo opsežan i trebat e nam daleko više vremena za njegovu realizaciju ukoliko emo projekt provoditi sami. toga molimo sve da na bilo koji nain pomognu da se za projekt inoteka.com prouje meu proizvoaima, a potom i kupcima domae hrane s podruja epublike Hrvatske. ako se na stranicama Finoteka može saznati da na gospodarstvo osedi iz Krištanovca od lipnja do kolovoza prodaje svježe kupine, da alibor Jambroši iz ratišinca prodaje jarie i koze, da domae buino ulje prodaje Ivanka Bene iz Nedeliša, da kozji sir prodaje Željka Mari rehovec iz vete Marije, da orahe i lješnjake prodaje ragutin enar iz Lopatinca i tako dalje. eško je predvidjeti kako e se ova zanimljiva web stranica dalje razvijati, u svakom sluaju ideja je veoma dobra. (J. Šimunko)

TRI KATASTROFALNE TUE u jednom mjesecu upozoravaju na klimatske promjene

Postaje li Meimurje permanentni tuonosni koridor? rema procjeni alenta Blažeke, procjenitelja u osiguravajuem društvu, ova godina pokazala se katastrofalnom za poljoprivrednike. n cijeli svoj život prati štete nastale od tue i drugih nepogoda, te kaže da je ova godina po svemu posebna. Brojke kao i obino govore svoje. ako su dosadašnje tri tue u Meimurju ovoga mjeseca, iako je (ili malo je, malo nije) djelovala protugradna obrana od tue, potukle oko 85 posto Meimurja. Štete i intenzitet tue bili su razliiti, a za neke je opine župan ve proglasio elementarnu nepogodu. trune procjene govore da se štete na usjevima kreu od 10 do 90 posto. Najmanje su štete na kukuruzu jer tua nije trgala stabljike, osim ponegdje, ve samo razderala listove, pa e se on ipak oporaviti, a manje su štete i na krumpiru. Najviše su stradali vonjaci i vinogradi, a manje ratarske kulture.

Gotovo da i nema vonjaka u Meimurju koji nije dobio svoju porciju tue u vidu šteta koje se penju od 40, 50 pa do 80 i više posto. Kako je tue bilo i u loveniji i u ustriji, treba raunati s time da e jabuka biti skuplja no obino, odnosno da e držati cijenu. Najvee štete nastale su na vinogradima gornjeg Meimurja, štete se tamo procjenjuju na pojedinim lokalitetima oko Štrigove i obadja i do 300 posto. Na pojedinim lokalitetima štete doista iznose oko 300 posto, a vinogradi su izgubili ovu i još dvije sljedee berbe. alent Blažeka kaže: - Godinama pratim nepogode i tue, pa i bilježim što se dogaa. ua je prirodna nepogoda i nije ništa posebno, no ovo je ipak posebna godina i posebne okolnosti. ve sam više uvjeren da je na djelu takozvano prijelazno razdoblje dugoga Zemljinog ciklusa koje traje oko 25 godina, dok sam

ciklus traje oko 270 godina. tim dugim dugim ciklusima Zemlje svojevremeno je na njemakoj državnoj televiziji govorio jedan njemaki znanstvenik, ne sjeam se više koji, no zapamtio sam da je on napomenuo da e takozvani prijelazni period trajati oko 25 godina. rema toj raunici, sad smo u sedmoj ili osmoj godini prijelaznog perioda, koji je sam po sebi nestabilan i donosi velike promjene. Za vrijeme tog perioda mogue su nagle padajue fronte hladnog zraka iz velikih visina i vjetrovi od 150 kilometara i više, a ini se da se nešto od toga ovih dana dogaa u Europi, sudei po slikama koje dolaze u Hrvatsku. Ispuštanje plinova i zagrijavanje planete koje dolazi od ovjeka dodatni su faktori rizika, što jedno s drugim stvara neuobiajene klimatske uvjete. Ne mogu ništa prognozirati, za to nisam struan, ali, prema mojem praenju

nevremena i tua u zadnjih pedesetak godina u Meimurju, Hrvatskoj i Europi, dogaaju se neke neobine situacije. Na primjeru Meimurja, naši su stari tono znali, ona mjesta gdje desetljeima nije pala tua, ta su mjesta i zemljišta i prodavana skuplje pod geslom kao mjesta gdje nema tue. “gromeimurje” je takoer svoje vonjake gradilo raunajui na statistiku koja je kazivala da u Nedelišu, ehovcu i onjem Kraljevcu nema puno tue. Zrinski su svoje posjede u Meimurju temeljili na statistici, tamo gdje nije padala tua duže vrijeme, posadili bi vinograde. No sad se to promijenilo, više nema mjesta u Meimuju koje bi bilo sigurno od tue. Upravo prije nekoliko dana tua je pala na zadnju oazu bez tue, na nekadašnje posjede Zrinskih kod Murskog rediša. Na žalost, poznati koridor nevreme-

5 INFOPIS (11)

Besplatno znanje Lijepo zvui naslov, ali kada se sjetite koliko su samo prijašnjih godina koštali školski udžbenici, a i danas ih roditelji plaaju ako nisu u onoj skupini srednjoškolaca koja ih dobiva besplatno. Koliko samo koštaju odreeni teajevi, npr. jezika. anas nam je, pored hrvatskoga, i engleski materinski jezik, htjeli mi to priznati ili ne. ogotovo mlaim generacijama. azliita znanja postaju i uvjet za posao. ko ne pripadate skupini “digitalnih starosjedilaca“, ve ste pridošlica, i još k tomu dobro ne vladate engleskim, svakako ga morate nauiti. Hoete li metodom e-learninga ili upisati teaj, svakako e vas koštati. Nisu znanja samo ono što se na takav nain naui, ima još razliitih aktivnosti koje nam donose kojekakva znanja, ali sve to košta, kako bi rekla moja postarija susjeda. na najvjerojatnije ne vlada e-obrazovanjem i ne koristi se “alatima” globalizacije i besplatnog obrazovanja. No, nju boli koljeno i, kako nije informacijski obrazovana, ne može doi do besplatnih znanja na livinom portalu (ili bilo kojem drugom koji daje provjerene informacije) pa saznati, prije nego poine “logorovati“ po akovekoj bolnici, što bi joj uistinu moglo biti te kakve vježbe može raditi da si olakša bolove dok ne doe na listama specijalista na red. Uza sve to, ona bi morala znati i kako doi do istine umoru podataka. Što je besplatno znanje? Gdje se ono može pronai? emu koristi i tko s njime raspolaže te tko se njime uistinu svrhovito koristi? Jesu ljudi toga uope svjesni? brazovanje je postalo industrija koja svakodnevno bilježi rast.

udno je takvo nešto konstatirati kada se u našoj sredini ono još uvijek veže uz školu, tj. uz institucije formalnog obrazovanja. No, poslovne tvrtke na silu e-demokracije, globalizacije, tržišta i e-konkurentnosti moraju misliti dalje od besplatnih udžbenika te koliko koštaju teajevi za zaposlenike. ko zaposlenike nee obrazovati, postat e roba s greškom. I tako u globalizaciji znanje postaje sve osobnija stvar! aradoks! Besplatna znanja nalaze se u e-demokraciji. E-demokracija nam uistinu pruža uenje od drugih korisnika, razmjena znanja

Piše: mr. sc. Sonja Toši-Grla

bez novane naknade. dnosno, takvo znanje postaje pojam kulturnog dobra. vrtke i pojedinci svakodnevno u e-demokraciji ostavljaju digitalne tragove na Internetu i, svjesno ili nesvjesno, prepuštaju ih ostalima iz cijelog svijeta (upravo tako, iz cijelog globalnog svijeta) na “besplatno“ korištenje. odatke koje prikupe na taj nain tvrtke kasnije aktivno koriste za plasiranje reklama najprikladnijih za publiku, poboljšanje svojih usluga, a na taj nain i zaradu. Ipak, u toj situaciji i korisnici i pružatelji usluga pro itiraju, a pitanje koje mi se namee jest možemo li takav model uspješno primijeniti i u formalnom obrazovanju. Usprkos opem konsenzusu da je Internet mjesto za posvemašnje gubljenje vremena, ako se potrudite, tu se da nešto i besplatno nauiti. jetite se samo Jimmyja Walesa koji je prije pet godina doma u pidžami surfao Internetom, a danas ima Wikipediju, kojom se služe milijuni ljudi našeg planeta. Web stranice nude brojne savjete u svim moguim sferama ljudske djelatnosti. Internet je zagušen raznoraznim informacijama koje polako postaju kaos zbog nemogunosti da ih obini korisnik sam organizira prema svojim potrebama. No, u isto vrijeme broj korisnih informacija koje se mogu pronai u tako brojnoj bazi korisnika nikad nije bio vei. Šteta je to propustiti. Ukoliko tražite znanje i savjete, u iltriranju informacija su se ponudile pomoi stranice specijalizirane za prenošenje znanja, na kojima e baš svatko pronai nešto za sebe (eHow, u ree, ideo Jug …).

www.suncica.hr; sonja.tosic-grlac@ck.t-com.hr

na, kako ga ja zovem, od Maribora pa dolinom prema rekmurju i Meimurju ve je više puta zahvaao Meimurje. oarska proizvodnja teško se danas može i zamisliti bez mreža, ako nema mreža, preveliki su ekonomski gubici i nenadoknadive štete. ve se više pitam postaje li Meimurje tuonosni koridor, ve mogu s velikom sigurnošu predvidjeti da e tamo gdje je pala tua ona pasti ponovno. onjak nešto iza Štrukovca, kod križanja ceste za veti Martin i prema Murskom redišu, najbolji je primjer, tamo tua redovito pada svake godine, a u desetak godina samo jedne godine nije padala. Mr. omisalv omši iz “gromeimurja” kaže: - akete i zasijavanje oblaka u redu su, treba nešto poduzimati, no to mu doe na isto kao kad bi zvonila crkvena zvona protiv tue. omaže malo, možda i psihološki, ali ne mnogo, svi ovisimo u udi prirode. (J. Šimunko)

Valent Blažeka, struni procjenitelj šteta od tue: - Ova je godina po svemu posebna, nikad nije bilo toliko šteta tako velikih razmjera. Pitam se jesmo li u prijelaznom razdoblju Zemljinog ciklusa od 270 godina pojaanog klimatskim promjenama koje je izazvao ovjek?


6

29. srpnja 2008.

CRNA KRONIKA

Marihuana za ljepše ljetovanje

dala. I protiv njega je proveden prekršajni postupak, a slijedi i kaznena prijava.

GRANINI PRIJELAZ GORIAN - Zanimljivo je koliko mladih stranaca Slovaka, eha i Maara sobom na ljetovanje u Hrvatsku donose opojne droge. Naješe se radi o marihuani. Tako je u etvrtak 24. srpnja na Graninom prijelazu Gorian kod 28-godišnjeg Slovenca iz Brežica, u njegovoj osobnoj prtljagi pronaen 1,1 gram marihuane. Protiv njega je proveden prekršajni postupak na prekršajnom sudu u Prelogu, a slijedi i kaznena prijava na Opinskom državnom odvjetništvu u akovcu. Dva dana ranije u utorak 22. srpnja marihuana je pronaena i u automobilu 28-godišnjeg poljskog državljanina. On je prilikom pregleda vozila i osoba te njihove prtljage odluio dragovoljno predati marihuanu carinicima. Drogu težine 2,9 grama spremio je u kutiju cigareta, a potom u pretinac ispred suvozaeva sje-

Izgorjelo polje zasijano tritikalom DONJI VIDOVEC - Muškarac iz Kotoribe star 40 godina prijavio je PU Meimurskoj da mu je nepoznata osoba prilikom spaljivanja strniša zapalila parcelu zasaenu tritikalom koja je u potpunosti izgorijela. Policijskim izvidima još nije utvreno tko je poinio ovu štetu. Potvreno je meutim da je požar na 550 hv-a zasaenih tritikalom izbio 19. srpnja izmeu 16 i 18 sati u polju zvanom Hanžina kod Donjeg Vidovca. Požar je lokaliziralo domae vatrogasno društvo – DVD Donji Vidovec, a na mjesto dogaaja izašla je i inspektorica za zaštitu od požara koja je iskljuila mogunost izbijanja požara radi tehnikog uzroka. Vjerojatno je požar uzrokovan ljudskom radnjom.

Ukrao etiri pile VRHOVLJAN - U akovekoj ulici u Vrhovljanu u noi s 22. na 23. srpnja dogodila se teška kraa. Nepoznati poinitelj silom je otvorio dvokrilna ulazna vrata poljoprivredne trgovine “AgroMartin” te iz nje ukrao robu u vrijednosti od gotovo 15 tisua kuna. Otuio je etiri motorne pile marke Codec, 8 kantica motornog ulja i 500 kuna blagajnikog minimuma. Protiv nepoznatog poinitelja bit e podnijeta kaznena prijava Opinskom državnom odvjetništvu u akovcu.

Na pješakom prijelazu teško stradala vozaica bicikla AKOVEC – Na pješakom prijelazu na križanju ulice Kralja Tomislava i Ivana Mažurania u akovcu u etvrtak 24. srpnja

ujutro u 6,40 sati dogodila se prometna nesrea u kojoj je ozlijeena 40-godišnja vozaica bicikla iz Novog Sela Rok. Na nju je u trenutku dok je s nogostupa silazila na pješaki prijelaz vozilom registarske oznake

K 165-CK naletio 49-godišnjak iz Gardinovca. On je dolazio Ulicom kralja Tomislava i skretao u desno u Ulicu Ivana Mažurania te je u tom trenutku prednjim lijevim bonim dijelom vozila srušio biciklisticu. Policijskim izvidom utvreno je da je voza bio pod utjecajem alkohola u koliini od 0,50 g/kg. Vozaica bicikla u cijeloj prii takoer snosi dio krivnje budui da se baš kao i voza prije kretanja preko ceste nije uvjerila da to može uiniti na siguran nain. Vozaica bicikla zadržana je na lijeenju u Županijskoj bolnici u

akovcu obzirom da je zadobila teške tjelesne ozljede. Protiv vozaa slijedi podnošenje posebnog izvješa Opinskom državnom odvjetništvu.

Tragovi divljanja maloljetnika zgrozili su Gorian

Asocijalna mladež harala Gorianom GORIAN – Policija je okonala kriminalistiku obradu otkrivši poinitelje vandalskog djela koji su u Gorianu u noi s 22. na 23. lipnja uništili cvjetne gredice u parku na Trgu sv. Leonarda, nedaleko od župne crkve. Mještane Goriana, poglavito vjernice koje su se toga jutra uputile na misu u crkvu, tada je zgrozio prizor koji su zatekle. Cvijee i ukrasno grmlje bilo je poupano, a neko od njih vandali su stavili na ulazna vrata crkve. Navodno su ženice na vratima pronašle i upotrijebljene higijenske uloške, što policija nije potvrdila. Osim toga, poinitelji su porazbijali dvije betonske klupe ko-

je su se nalazile u parku te time opini Gorian nanijeli štetu od oko 6 tisua kuna. Kriminalistikom obradom utvreno je da su ovo nedjelo poinili jedan 19-godišnjak iz Preloga te nekoliko maloljetnika. Meu njima bile su dvije maloljetnice stare 15 godina, jedna iz Donjeg Kraljevca, a druga iz Preloga te jedna djevojica stara 12 godina iz Preloga. Takoer u toj kliki bila su i dva deka iz Goriana, jedan star 18 godina, a drugi star 16 godina. Potonji je u noi s 4. na 5. srpnja ciglom razbio staklo na ulaznim vratima na Domu kulture u Gorianu i pritom poinio štetu od 200 kuna.

Ozlijedio motociklisticu pri neopreznom skretanju AKOVEC – Prometnu nesreu, sreom, bez težih posljedica, zabilježili smo prošle srijede oko 14 sati na državnoj cesti D-20 izmeu Štefanca i akovca. Upravljajui automobilom K 176-DP, 40-godišnji voza iz Badliana pretjecao je moped, no kasnije skretao udesno, pri emu je

uzeo prednost 42-godišnjoj vozaici mopeda K 137-EJ koja se kretala ravno, zadržavajui smjer kretanja. Dobila je lakše tjelesne ozljede – natuenja i ogrebotine. U trenutku nesree nosila je zaštitnu kacigu, što je sprijeilo vee posljedice. (Foto: VRZAN)

Za veseliju motorijadu

Zlatni plijen kradljivaca

OTOK – Prošle subote policajci su kontrolirali sudionike susreta motociklista kod Preloga. Prilikom provjere identiteta, 24-godišnjeg mladia iz Koprivnice zaustavili su policajci. Dragovoljno im je predao pola grama marihuane, zbog ega e biti kazneno prijavljen nadležnom opinskom državnom odvjetništvu u akovcu.

SELNICA – Spretni “dugoprstii”, bolje reeno, kriminalci i provalnici, u etvrtak su orobili obitelj u Selnici. Poinitelj, ili više njih, na neutvren nain ušao je u obiteljsku kuu 53-godišnjeg vlasnika. Iz spavae sobe maznuo je sef sa šifriranom i obinom bravom u kojemu je bilo 3 tisue eura i 6 tisua kuna. Sa sefom su ukradena i 22 zlatna prstena, 7 zlatnih narukvica, 18 pari zlatnih naušnica, 6 zlatnih ogrlica, 5 zlatnih lania, 20 zlatnih privjesaka, 4 srebrne narukvice i 1 ogrlica od istoga materijala. Vlasnik i njegova supruga ovom drskom kraom ošteeni su za oko 150 tisua kuna.

Alkohol i tunjava STR AHONINEC – Nedjelja, temperature i maligani kumovali su narušavanju javnog reda i mira koje je policija zabilježila oko 18,30 sati u ugostiteljskom objektu u ulici Žrtava fašizma. Sluajno ili ne, nekolicina pijanih mladia ponašala se upravo po nazivu ulice. Naime, 27-godišnjak iz Totovca s 1,19 promila posvaao se s 18-godišnjim mladiem iz akovca kojemu je izmjereno 2,02 promila alkohola u organizmu. Mlai izgrednik je sa stolice srušio 16-godišnjeg djeaka iz Strahoninca, takoer alkoholiziranog (1,56 g/kg), izudaravši ga nogama po tijelu. Prebijeni djeak je zatražio lijeniku pomo u akovekoj bolnici, pri emu je utvreno da ima teže tjelesne ozljede, pa je zadržan na lijeenju. Mladi grubijan iz akovca kazneno e biti prijavljen za nanošenje teških tjelesnih ozljeda, dok e izgrednik iz Totovca biti prijavljen zbog narušavanja javnog reda i mira.

Ukrao BMW i razbio ga NOVO SELO ROK – Spretni lopov u Novom Selu Rok u subotu izmeu 2 i 6 sati ukrao je osobni automobil BMW registarskih oznaka K 438-DC u vlasništvu 35-godišnjeg mještanina Makovca. Nemaran vlasnik automobil je ostavio otkljuan s kontakt kljuevima u bravi. U poslijepodnevnim satima automobil je pronaen u Murskome Središu, u polju zvanom “Projnice”. Skupocjena jurilica pronaena je na makadamskom putu. Uoena su brojna ošteenja, za što e biti potrebno izdvojiti dvadesetak tisua kuna. Vozilo je vraeno vlasniku, dok policija intenzivno traga za poiniteljem.

www.mnovine.hr


KROZ MEIURJE

29. srpnja 2008.

7

NA BLAGDAN SVOGA PATRONA Prelog odao poast prvom osloboditelju Meimurja od Maara

Otkriven spomenik banu Josipu Jelaiu Na blagdan preloĹĄkog patrona Sv. akoba, u petak 25. srpnja u Prelogu je otkriven spomenik banu osipu elaiu koji je podignut u dvoriĹĄtu preloĹĄke Ĺžupne crkve u povodu 250. obljetnice njene izgradnje i 160. obljetnice osloboenja Meimurja. Spomenik je podignut inicijativom preloĹĄkog Ĺžupnika pre. Antuna Hoblaja i prof. dr. Matije Berljaka, zagrebakog kanonika i prof. na KBF-u, koji je ujedno i donator ovoga vrijednog umjetnikog djela. Bronani spomenik u naravnoj veliini rad je hrvatskog kipara Ante rlia.

Osvjetlali obraz Meimurju vim spomenikom Prelog odaje poast prvom osloboditelju Meimurja od Maara, generalu koji je proglasio hrvatski jezik sluĹžbenim, koji je ukinuo kmetstvo te raspisao izbore za prvi hrvatski zastupniki sabor. Njegovim nastojanjem agreb 1852. godine postaje nadbiskupsko i metropolitansko srediĹĄte. - Podizanjem ovog spomenika u Priloku skidamo jednu davnu sramotu ĹĄto su Prilok i akovec podizali spomenik Marku GaĹĄpariu, i to dva puta, a veliki hrvatski ban, vojskovoa i osloboditelj osip elai spomenik u Meimurju nije imao. namo i zaĹĄto. er su elai i rinski bili drĹžavni neprijatelji u doba komunizma. ato sve estitke onima

koji su inicirali i podrĹžali podizanje ovog spomenika. estitke itavom Priloku koji je osvijetlio obraz Meimurju, istaknuo je na sveanosti otkrivanja spomenika prof. dr. vonimir Bartoli, predsjednik Matice hrvatske akovec. kupljenima, meu kojima je bio i meimurski Ĺžupan, obratio se preloĹĄki gradonaelnik Dragutin Glavina, istaknuvĹĄi kako ovim spomenikom Prelog odaje poast onome koji je nasilno oteto Meimurje prije 160 godina vratio matici zemlji. Spomenik je uz pompu koju je priredila rinska garda otkrio i po prvi put graanima Preloga pokazao prof. dr. Matija Berljak. - Bar su tri razloga zaĹĄto smo odluili postaviti ovaj spomenik. Prvi razlog je da Prilok bude joĹĄ ljepĹĄi, drugi je da zahvalimo velikanu elaiu za sve ono ĹĄto je uinio za Hrvatsku, a posebno za naĹĄe Meimurje, a trei razlog je zbog sadaĹĄnjosti i budunosti. Povijest je uiteljica Ĺživota, ovim spomenikom Ĺželimo poduiti o povijesti i nauiti mlade da je cijene, poruio je prof. dr. Berljak. Predstavnici grada Preloga, Matice hrvatske akovec i DruĹžbe “Braa hrvatskoga zmajaâ€? poloĹžili su vijence u podnoĹžje novoga spomenika.

Ĺ to Jelai ima s nama?

esto se postavlja pitanje ĹĄto ban osip elai ima s Meimur-

Spomenik je otkrio mecena prof. dr. Matija Berljak

Prvo osloboenje Meimurja

Prof. dr. Zvonimir Bartoli podsjetio je zaĹĄto je ban Jelai vaĹžan za Meimurje jem, a to pitanje postavljaju oni koji neĹĄto manje poznaju hrvatsku povijest. Velika Narodna skupĹĄtina u agrebu donijela je 25. oĹžujka 1848. program Hrvatskoga narodnog pokreta sadrĹžanog u “narodnim zahtjevimaâ€?. Hrvatska je traĹžila svoju samostalnost u odnosu prema Maarskoj, hrvatski jezik kao sluĹžbeni, sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom, samostalnu hrvatsku vladu odgovornu Saboru, ukidanje feudalnih odnosa i imenovanje osipa elaia za hrvatskog bana. edan od tih zahtjeva, imenovanje elaia hrvatskim banom, Sabor je odmah proveo. Meutim, Maarska nije pristala na takvu samostalnost Hrvatske. Ban osip elai je stoga objavio prekid svih sluĹžbenih odnosa s maarskom vladom do saziva Sabora, a 25. travnja ukinuo je kmetstvo u Hrvatskoj (urbarsku dau, tlaku i crkvenu desetinu). Povjesniari piĹĄu da je po kraljevoj Ĺželji ban elai, koji je u meuvremenu postavljen za glavnog zapovjednika vojske u Hrvatskoj, pokuĹĄavao mirno rijeĹĄiti sukob s Maarima. Pregovori voeni u Beu nisu donijeli nikakav rezultat. Dapae, ban osip elai uvjerio se da Maari Ĺžele joĹĄ viĹĄe proĹĄiriti svoju vlast nad Hrvatskom.  tom kontekstu maarska revolucija iz 1848. godine imala je dvostruko obiljeĹžje: u odnosu prema bekom apsolutistikom reĹžimu ona je bila oslobodilaka, ali u odnosu prema Hrvatskoj ona je bila osvajaka i ugnjetavaka.

bog toga je osip elai 7. rujna navijestio rat Maarskoj, a etiri dana kasnije, u ponedjeljak 11. rujna 1848. godine, hrvatska je vojska preĹĄla Dravu kraj VaraĹždina i uĹĄla u Meimurje, zauzevĹĄi ga bez ikakvog otpora. Tako je Meimurje nakon stoljetne maarske okupacije ponovno pripojeno Hrvatskoj. Hrvatska vojska uĹĄla je u Meimurje, ali ga je 14., 15. i 16. rujna i napustila, preĹĄavĹĄi preko Mure kod Murskog SrediĹĄa, Goriana, Kotoribe i Kakinje u Maarsku na putu prema BudimpeĹĄti. Meimurje je tako osloboeno, ali je ostalo bez obrane, ĹĄto e iskoristiti maarski general Percel te 17. listopada krenuti u ponovno osvajanje Meimurja. vidjevĹĄi tu opasnost, banska je vlast u agrebu proglasila opu mobilizaciju u sjevernoj Hrvatskoj, pokuĹĄavajui formirati mobilnu gardu. Ta na brzinu skupljena vojska, bez ikakvoga vojnikog znanja i iskustva i slabo ili nikako naoruĹžana, stigla je u Meimurje u prvoj polovici mjeseca listopada, smjestivĹĄi se u Legradu, Donjoj Dubravi, Donjem Vidovcu, akovcu i u Kotoribi. Nakon dobro izvrĹĄenih priprema maarski je general Percel, s vojskom od 5.000 ljudi i s 12 topova, krenuo iz KaniĹže prema Meimurju, napavĹĄi topovima Kotoribu gdje je vladala prava panika meu slabo opremljenim hrvatskim gardistima i Ĺžiteljima. Glavni pravac povlaenja hrvatske vojske bio je preko Drave. Tom je prilikom bilo zarobljeno oko 400 hrvatskih vojnika, a Kotoriba je pala u maarske ruke, kao i top koji je Vukotinovi dopremio u Kotoribu.  Donjem Vidovcu bilo je zarobljeno dvjestotinjak gardista. Najhrabriji otpor maarskoj vojsci pruĹžio je bataljun zagrebake Ĺžupanije kod Letine koji je, nakon ĹĄto mu je ponestalo municije, discipliniranim povlaenjem prema Dravi kod VaraĹždina i bez gubitaka stigao u VaraĹždin. Tako su Meimurje i Kotoriba, doĹživjevĹĄi samo tridesetak dana slobode, ponovno pali pod maarsku vlast. Hrvati se nisu mogli

Bronani spomenik u naravnoj veliini rad je hrvatskog kipara Ante Orlia pomiriti s gubitkom Meimurja.

Drugo osloboenje Meimurja agrebaki podmarĹĄal Dalen, kojemu je ban elai povjerio vrhovno zapovjedniĹĄtvo u Hrvatskoj, zapovjedio je potom generalu Todoroviu da ponovno Meimurje vrati Hrvatskoj. Todorovi je 12. studenoga u 16 sati s tri satnije pjeĹĄadije, s dva topa i odredom konjanika preĹĄao dravski most kod VaraĹždina i ponovno uĹĄao u Meimurje. Pred tom se hrvatskom vojskom general Percel preko Letine povukao iz Meimurja u Maarsku. Sutradan je podmarĹĄal Dalen stigao u akovec, a hrvatska je vojska zauzela itavo Meimurje. Tako je Meimurje nakon dvadeset i ĹĄest dana maarske okupacije ponovno osloboeno, ali ovaj put bez kapi prolivene krvi. Meimurje je ostalo u sastavu Hrvatske sve do sijenja 1861. godine, kada je, nametnutom maarskom i austrijskom politikom, ponovno pripalo Maarskoj.

a vrijeme Bachovog apsolutizma u Meimurju je njemaki jezik uveden u sudove, gruntovnice i u katastarske urede u akovcu i Prelogu.  uredima su inovnika mjesta zauzimali uglavnom doseljeni Nijemci, esi i Slovenci koji su znali njemaki. eĹžim je za inovnike i Ĺžandare posebice postavljao Slovence kako bi Hrvati lakĹĄe prihvatili germanizaciju. eĹžim je znao da Hrvati inae simpatiziraju Slovence za razliku od Nijemaca. Apsolutizam nije zaobiĹĄao ni Maarsku koja takoer nije bila poĹĄteena od obvezatne uporabe njemakog jezika. Tako je nastala izreka da su Bachov apsolutizam Hrvati dobili za nagradu, a Maari za kaznu. Meimurje je po trei put osloboeno od Maara akcijom vana Novaka i hrvatskih dragovoljaca nakon Prvoga svjetskog rata, o emu se ve dosta zna. Po etvrti je put Meimurje osloboeno od maarske okupacije za vrijeme Drugoga svjetskog rata vojnim akcijama partizana, Bugara i sovjetske vojske. (D. Mihoci,. Ĺ imunko,.Vrzan)

DRUĹ TVO MULTIPLE SKLEROZE Meimurske Ĺžupanije

KOTORIPSKI VJESNIK

Tiskanom broĹĄurom osvrnuli se na proĹĄlogodiĹĄnje aktivnosti

Tekstovi se primaju do 20. kolovoza

DruĹĄtvo multiple skleroze Meimurske Ĺžupanije privelo je kraju i drugu godinu provedbe programa “Psihosocijalna pomo i podrĹĄka oboljelim od MS-a Meimurske Ĺžupanijeâ€?. Povodom zavrĹĄetka druge godine programa tiskana je broĹĄura “Korak po korak do zdravljaâ€? u kojoj su se osvrnuli na proĹĄlogodiĹĄnje aktivnosti. Tako je odrĹžano ukupno 17 radionica kroz koje je proĹĄlo 258 oboljelih lanova DruĹĄtva i 64 lana obitelji. z to, kroz kune su posjete sa specijalistom neurologom i psihologom posjetili 5 lanova koji

izbjegavaju posjete lijeniku, a sa socijalnim radnikom rijeĹĄili probleme ĹĄestero obitelji. Sve ovo, brojne radionice i predavanja unutar dvaju projekata, ponekad je bilo pomalo naporno, no sve je lakĹĄe postignuto i ostvareno zahvaljujui razumijevanju i izvrsnoj suradnji s lanovima struno - savjetodavnog odbora DruĹĄtva koji ine: specijalist neurolog obert Marec, dr. med., psihologinja elena Klinevi, mr., urolog Branimir Lodeta, dr. med., Franjo Kocijan, dipl. socijalni radnik, Nada Vlah, prof. logoped, Aleksandra Moslavac, dr., specijalist

fizijatar, i Tihana rnec, voditeljica kreativnih radionica DruĹĄtva. Specijalisti su na svojim predavanjima pokuĹĄali zadrĹžati interes polaznika i obraivati zanimljive teme vezane uz ovu bolest. aspravljalo se o razlozima bolesti, a najzanimljivija, s najviĹĄe pitanja i komentara, bila je tema “Kako lijeiti multiplu sklerozuâ€?, na kojoj su iznijete najnovije informacije o novim mogunostima lijeenja. Ĺ to se psiholoĹĄkih radionica tie, bile su posveene komunikaciji, a obraeno je sedam tema: â€œĹ to je komunikacija?â€?, “aĹĄto se razumijemo?â€?, “aĹĄto se

ne razumijemo?â€?, “VaĹžnost govora tijelaâ€?, “Kako rei ĹĄto hou (trebam)â€?, “Kako rei neâ€?, “Kako govore Ĺžene, a kako muĹĄkarci?â€? Predavanja su odrĹžali svi lanovi savjetodavnog odbora, a sva su ona naiĹĄla na dobar i brojan odaziv. vaj projekt od neprocjenjive je vrijednosti za sve oboljele i njihove obitelji, jer se kroz pouan i kreativan rad oboljele izvlai iz izolacije i depresije, ui ih da se ne optereuju svojim hendikepom, te da ĹĄto bolje prilagode svoje mogunosti za ĹĄto kvalitetniji Ĺživot, koliko im to bolest dozvoljava. (mn)

Predsjednica DMS-a MĹ˝-a Marija Mihali s broĹĄurom “Korak po korak do zdravljaâ€?

vih se dana sastalo uredniťtvo informativnog glasila opine Kotoriba – Kotoripskog vjesnika. Na sastanku je dogovorena koncepcija 79. broja Kotoripskog vjesnika koji e biti tiskan povodom Dana opine Kotoriba u mjesecu rujnu. Na dvadeset stranica kotoripskog kroniara bit e svi zanimljivi dogaaji i manifestacije od mjeseca oŞujka. Vjesnik se ťtampa u 1.300 primjeraka, a Kotoripani ga u svoje domove dobivaju besplatno tri puta godiťnje. Pozivaju se udruge, stranke i pojedinci da svoje tekstove do 20. kolovoza poťalju na e-mail adresu kotoriba@kotoriba.hr. (A.Fuť)


KROZ MEIURJE

8 DEKANOVEC nakon 3 godine odustao od Hranilovia

Tko eka, ne doeka Nakon tri godine strpljivog ekanja da autor s kojim su dogovorili izradu monogra ije zavrĹĄi svoj posao, opina Dekanovec odustala je od dogovorene suradnje. - oĹĄ smo 2006. godine s Mijom Hraniloviem, rodom iz Dekanovca, dogovorili suradnju te mu prepustili izradu monogra ije naĹĄeg Dekanovca. n se ponudio da e taj posao volonterski odraditi, ukoliko mu mi pripremimo potrebne materijale. ato smo i osnovali jedanaesterolano povjerenstvo koje je zaista prikupilo potrebno za nesmetan rad Hranilovia. ak smo mu i ispisali smjernice kako Ĺželimo da monogra ija izgleda, a uputili smo ga da se ugleda na monogra iju kakvu ima opina Donja Dubrava. Vjerovali smo mu da e posao odraditi kako valja jer on radi u Vjesniku, a i napisao je jednu knjigu. Meutim, sada nakon tri godine, poĹĄto su prekrĹĄeni svi mogui rokovi, a monogra ija joĹĄ uvijek nije ugledala svjetlo dana, shvatili smo da on uope nije u stanju napisati monogra iju. Skrivao je svoje neznanje i poasnost. ako se sam u poetku ponudio da e posao odraditi volonterski, na kraju smo ipak dogovorili da

emo mu isplatiti 30 tisua kuna za njegov rad. Mislili smo nai donatore i tako, bez da zadiremo u proraun, osigurati potrebna sredstva. Meutim, Hranilovi je umjesto da piĹĄe obilazio poduzetnike i nudio im stranice u monogra iji za odreeni novac.

im smo za to doznali, upozorili smo ga da to ne ini i da emo se mi pobrinuti za novac koji smo mu predlagali isplatiti, ogoren je van Hajdarovi, naelnik opine Dekanovec. Dekanovska monogra ija trebala je biti izdana joĹĄ u svibnju ove godine, uz Dan opine, meutim, nije, i to je prelilo ve ionako punu aĹĄu. ato su u opini Dekanove odluili raskrstiti s Mijom Hraniloviem, oformiti novo povjerenstvo za izradu monogra ije te sve poeti iznova. Dakako, od Hranilovia traĹže povrat svih materijala i mnogobrojnih starih fotogra ija koje su trebale biti objavljene u monogra iji i svjedoiti o Ĺživotu u Dekanovcu. Sada e opina ubrati novi put te e raspisati javni natjeaj i tako pronai iskusnu i ozbiljnu osobu ili irmu koja e urediti monogra iju opine Dekanovec. (D.Mihoci)

CESTA Mihovljan - Novo Selo Rok

Niti cesta niti staza...

Veliki inĹženjer Miro?! Miroslav Novak je inicijator izgradnje pjeĹĄako-biciklistike staze od Mihovljana do Novog Sela ok. St aza je djelomino izgraena, ali svojim izgledom i funkcionalnoĹĄu, sve je viĹĄe nego moderna, kako ju je Novak predstavljao. Na naĹĄ upit kada e konano pjeĹĄako-biciklistika staza izmeu Mihovljana i Novog Sela ok biti onakva kakvu je on Ĺželio, Novak odgovara:

- a sam ve kod poetka izgradnje ukazao na mnoge propuste i stvari koje nikako ne idu uz cestu. Na to me je gospodin Gjerapi iz Grada akovca ukorio rijeima da se pravim veliki inŞenjer, nakon ega sam shvatio da sam niťta tu ne mogu uiniti. sobno smatram da je to stvar Šaria iz ŽC-a i Gjerapia iz Grada akovca, odgovara Novak dodajui kako mu je jedina utjeha da VM Novo Selo ok nije platilo niti kunu. (S. Mesari)

JAKI NAPAD GUSJENICE travnog prelca u Palovcu i Maloj Subotici

Gusjenice se Şele nastaniti u potkrovljima • Gusjenica travnog prelca posljednji put napala je Meimurje 1984. godine, i to na podruju Belice. Danas jak napad biljeŞe u Palovcu i Maloj Subotici, a ima je i u drugim meimurskim mjestima, na podruju Šenkovca, Murskog Srediťa, KriŞovca, Svetog Martina na Muri, Dekanovca, pa ak i Orehovice i Podbresta ak napad gusjenica travnog prelca posljednja dva tjedna biljeŞi se u Maloj Subotici i Palovcu. Poljodjelci nisu uoili njihovu pojavu na usjevima, niti ikakve ťtete, ali je zato ova pojava dobro uznemirila i zabrinula mjeťtane spomenutih naselja. Gusjenice, koje znaju biti duge oko 24 milimetara, nimalo lijepog izgleda, tamne boje s dugim vrstim tamnim dlakama i naranastim bradavicama, sporo gmiŞu njihovim dvoriťtima te plaze po njihovim kuama i gospodarskim objektima. ito je da je njihov cilj nai udoban smjeťtaj u potkrovljima u kojima najvjerojatnije namjeravaju prezimiti.  svom pohodu po graevinama ne prezaju od ulaska kroz prozore u kue pa se gusjenice travnog prelca nalaze na leŞajevima, u runicima i kojegdje drugdje. - To je straťno za vidjeti, te male stvorove kako gmiŞu. mamo ih po cijelom dvoriťtu. Prou me Şmarci kad ih vidim. Sva se stresem koliko su gadljive. vo, moj suprug je ujutro prao zube i kad se htio obrisati runikom na njemu je bilo nekoliko primjeraka tih gusjenica. edna naťa poznanica naťla ih je u ťeeru kada ga je zagrabila Şlicom da se njime osladi. Ne znam kakvo nas je zlo zadesilo. Sigurno e se dogoditi potres ili neťto slino kad cijelo vrijeme bjeŞe iz zemlje. Te gusjenice izlaze iz zemlje, iz trave. Kad udari sunce, silaze niz objekte a, im se sakrije, poinju se pentrati gore. To vam je kao na autocesti. Nisam primijetila da bi jele travu ili liťe loze, samo gmiŞu. A ja ih onda skidam metlom i gazim jer ne znam nain kako da ih se rijeťim. vo, suprug je kupio eklatin i sve poťpricao, ali ne djeluje. edino kada smo ih posipali pantiganom onda smo primijetili da se sklupaju, a sad, jesu li joť Şive ili ne, ne znamo, ispriala nam je va Vrzan iz Male Subotice, koja je oajna zbog napada gusjenica. Posljednji ovakav Şestok napad travnog prelca zabiljeŞen je 1984.

UDRUGA STUDENATA Grada Preloga

Vladimir Beli novi predsjednik  subotu je u dvorani Vatrogasnog doma u Prelogu odrĹžana redovna izborna skupĹĄtina druge studenata Grada Preloga. Prisustvovalo joj je 55 lanova udruge koji su se okupili kako bi izabrani novo elniĹĄtvo udruge. kupljene je pozdravio njen dosadaĹĄnji predsjednik Neven Hercigonja te se kratko osvrnuo na rad udruge u protekle dvije go-

dine. Studenti su za novog predsjednika druge na mandat od dvije godine izabrali Vladimira Belia. z njega, PredsjedniĹĄtvo druge ine joĹĄ i Nino Bedenicki, Leonarda MikloĹĄka, Mario Bauer i Sanela Horvati. a predsjednika Nadzornog odbora jednoglasno je izabran oran Sinkovi, a ostali su lanovi Matea Vuk i gor Glavak. (D.M.)

29. srpnja 2008.

Rozina Hali tvrdi kako se metla pokazala najboljim oruĹžjem protiv gusjenica

godine na jednoj livadi blizu Belice gdje se nalazilo 100 gusjenica po kvadratnom metru. PovrĹĄina livade bila je oko 60 hektara, doznajemo od mr. Milorada Ĺ ubia, voditelja Poljoprivredno savjetodavne sluĹžbe. - Do sada nismo imali takvih dojava poljodjelaca. Graani nam se javljaju i traĹže savjet tek posljednjih tjedan dana. stiu da gusjenice idu iz travnatih povrĹĄina, kukuruza i traĹže skrovita mjesta za kukuljenje. Prema njihovu opisu, a i onome ĹĄto sam vidio, radi se o periodinom ĹĄtetniku koji se ovako masovno javlja jedanput u 20 do 25 godina. Dakle, nije esta pojava u naĹĄem kraju, neĹĄto je eĹĄi u Podunavlju i Podravini. ito da topla i vlaĹžna godina pogoduje tom ĹĄtetniku koji ima jednu generaciju mladih godiĹĄnje. Gusjenice travnog prelca hrane se travama u travnju i prvoj polovici svibnja i vrlo su proĹždrljive, ali ini se da ne prave neke velike ĹĄtete. Sada su zavrĹĄile svoju ishranu, pa ih je jako teĹĄko suzbiti insekticidima, a zbog njihovih dlaica kojima su zaĹĄtiene na njih ne djeluju ni kontaktni insekticidi. Da se gusjenice otkrilo na vrijeme joĹĄ kad su se intenzivno hranile, bilo bi ih mogue suzbiti, no kako nam nitko o tome nije dojavio, a sami nismo primijetili, sad ih je jako teĹĄko suzbiti. PredlaĹžemo da se tretiraju travnate povrĹĄine, a sredstvima koja nemaju toksikoloĹĄke posljedice valja tretirati objekte. Pritom svakako treba potraĹžiti pomo DDD sluĹžbe. skustva iz 1984. godine, doznajem iz zapisa kolega, pokazala su da su djelotvorni sintetski piretroidi, insekticidi kojima se prska povre poput betabajtroida, koji ima kratku karencu, ili neki drugi insekticidi kojima se tretiraju druge gusjenice ili moljci. Njima bi trebalo tretirati povrĹĄinu u vrijeme kad se gusjenica hrani, ĹĄto smo mi propustili. Kad zavrĹĄi s ishranom, onda ju je problem suzbijati. Ve sam kazao da kontaktni insekticidi ne dolaze u obzir jer je ĹĄtetnik dlakav, pa nisu djelotvorni, a ni Ĺželuani insekticidi nisu djelotvorni jer se sada viĹĄe ne hrani.  tu je problem. Sada smo u pat poziciji.  joĹĄ neĹĄto, insekticidi protiv zlatica nisu uinkoviti. Graanima preostaje mehaniko skidanje gusjenica metlama i uniĹĄtavanje vatrom ili gaĹženjem ili eventualno DDD sluĹžba moĹže preporuiti preparate koji su dopuĹĄteni u sanitarnoj higijeni, kako ne bi ĹĄkodili ljudima, a kojima se mogu tretirati objekti po kojima gusjenice putuju do skroviĹĄta. ne sada traĹže mjesto za kukuljenje, ali ne znam rei zaĹĄto se penju po fasadama u potkrovlja. Mogu samo pretpostaviti da e tu prezimiti, istie mr. Ĺ ubi. Travni prelac je leptir iz skupine dudovaca. Leptir muĹžjaka je gotovo crne boje, a Ĺženka ima zakrĹžljala krila. Gusjenice travnog prelca zamijeene su i na podruju Ĺ enkovca, Murskog SrediĹĄa, KriĹžovca, Svetog

- Sigurno e se dogoditi potres kad gusjenice cijelo vrijeme bjeŞe iz zemlje, tvrdi Eva Vrzan Martina na Muri, Dekanovca, pa ak i rehovice i Podbresta.  Maloj Subotici pokuťali su proglasiti elementarnu nepogodu, no, kako nema ťtete na usjevima, nema ni osnove za takvo ťto. pak, naelnik osip Šegovi, koji je i sam doŞivio napad gusjenica travnog prelca, uspio je priskrbiti pomo Meimurske Şupanije kod suzbijanja ovog ťtetnika. Tako Županija sa 110 kuna po domainstvu su inancira uniťtavanje gusjenica koje je povjereno akovekoj tvrtki Bioinstitut. sta sredstva izdvojit e i opina, a toliko trebaju izdvojiti i kuanstva u Palovcu i Maloj Subotici koja Şele da se kod njih pokuťa suzbiti travni prelac. na domainstva koja se za to odlue moraju se prijaviti u pinski ured radnim danom od 8 do 15 sati ili na telefon 631-700.  svega dva dana kako je graanima ponueno suzbijanje gusjenica, u pini Mala Subotica primili su preko stotinu poziva, a oekuju da e ih biti barem joť toliko s obzirom na to da se zna da je na podruju Male Subotice 600, a Palovca 250 kuanstava, a da svako drugo ili tree izvjeťtava o gusjenicama. ozina Hali i njena ki SnjeŞana Posedi iz Palovca bile su jedne od prvih koje su primijetile gusjenice travnog prelca i o tome su izvijestile naelnika Šegovia i zatraŞile pomo.

- Prije no ĹĄto smo se obratili na pinu, sami smo pokuĹĄali neĹĄto uiniti. PotroĹĄili smo preko 600 kuna na insekticide kojima smo prskali te gusjenice, no nisu bili djelotvorni. Moja ki i njen sin ak su raskrili kroviĹĄte kako bi ispod sve poprskali i omeli gusjenice, a onda smo ih mehaniki uniĹĄtili. Ve se dva tjedna bavimo tim uĹžasnim gusjenicama. Sada su nam dvoriĹĄte i kuu tretirali iz DDD sluĹžbe Bioinstituta i oekujemo hoe li biti kakvih boljih rezultata. Moram ih pohvaliti, zaista su temeljiti u svom poslu. Prilikom uklanjanja gusjenice koja je uĹĄla u sobu njene keri, moju je ker gusjenica opekla. Na ruci joj je ostalo crvenilo. ini se da ti kukci izazivaju alergijske reakcije, kazuje ozina Hali. Kako doznajemo od Anite Varga, sanitarne inĹženjerke iz Bioinstituta, koja je na terenu u Palovcu i Maloj Subotici, za tretiranje jednog gazdinstva ekipa od etvero ljudi potroĹĄi oko sat i pol.  proĹĄlom tjednu uspjeli su tretirati 20-ak domainstava. Sredstva koja primjenjuju, a koja su se pokazala djelotvornima, je su piretroidi kojima prskaju dvoriĹĄne povrĹĄine, dok objekte tretiraju carbamatom. z Bioinstituta preporuuju graanima da i sami pristupe tretiranju dvoriĹĄnih povrĹĄina na koje neka ne puĹĄtaju Ĺživotinje, poput kokoĹĄi, jer pitanje je kada e njihova DDD sluĹžba stii obii sva domainstva. (D.Mihoci)

Djelatnici akovekog Bioinstituta piretroidima prskaju dvoriĹĄne povrĹĄine, dok objekte tretiraju carbamatom


KROZ MEIURJE

29. srpnja 2008.

MUZEJ MEIMURJA AKOVEC joĹĄ istraĹžuje srednjovjekovno naselje kraj NedeliĹĄa

Nastavlja se arheoloĹĄko istraĹživanje nalaziĹĄta GradiĹĄe ArheoloĹĄki odjel Muzeja Meimurja akovec, predvoen kustosicom Brankom Kovai, dipl. arheologinjom i proesoricom povijesti, nastavlja arheoloĹĄko istraĹživanje nalaziĹĄta GradiĹĄe. ArheoloĹĄki lokalitet GradiĹĄe smjeĹĄten je u neposrednoj okolici naselja NedeliĹĄe, tonije, neĹĄto sjevernije od Ĺžupne crkve Sv. Trojstva. MjeĹĄtani taj poloĹžaj nazivaju “Potonula crkva“, a saznanja o arheoloĹĄkom nalaziĹĄtu postoje ve iz 18. stoljea. Prva rekognosciranja poloĹžaja GradiĹĄe obavila je 1972. godine povjesniarka umjetnosti Anela Horvat, a od tada je GradiĹĄe predmet neprestanih arheoloĹĄkih pregleda. Pokusna istraĹživanja krenula su 1984. godine i tom su prilikom otkriveni ostaci nastambe, dijelovi podnice i jama.

sim toga, pronaeno je i ragmentirano sivo i crno keramiko posue, kao i u cijelosti ouvano posue, luksuzne importirane lonarije, avli, potkove, strelice, noĹževi, pojasne kope i drugo. Svi ovi nalazi interpretirani su kao ostaci srednjovjekovnog naselja, koje se spominje kao eudalno imanje ve od 13. stoljea. straĹživanja su nastavljena proĹĄle godine i rezultirala su novim spoznajama o Ĺživotu u srednjovjekovnom NedeliĹĄu. straĹžena je povrĹĄina od ukupno 232 m2 u etiri arheoloĹĄke sonde, smjeĹĄtene pribliĹžno jednako udaljene na srediĹĄnjem i juĹžnom dijelu platoa srednjovjekovnog gradiĹĄta. Najznaajniji nalazi otkriveni su u sondi A, smjeĹĄtenoj u srednjem dijelu naseobinskog platoa. d nepokretnih nalaza otkriveni su ostaci

Pronaeno je mnogo artefakata koji govore o visokoj civilizacijskoj razini Ĺživota u srednjovjekovnom NedeliĹĄu

ArheoloĹĄki lokalitet GradiĹĄe smjeĹĄten je u neposrednoj okolici naselja NedeliĹĄe srednjovjekovne nastambe, tonije, dvije podne povrĹĄine i temelj kalijeve pei. idne stijene nastambe otkrivene su u obliku mnogobrojnih ulomaka kunog maza, dok su kao dijelovi kroviĹĄta pronaeni ulomci crijepa i pougljene drvene grede. Vrlo vaĹžno je otkrie navedenih podnih povrĹĄina koje potvruju kontinuitet naseljavanja podruja nalaziĹĄta. Brojni pokretni arheoloĹĄki nalazi pak govore o visokoj civilizacijskoj razini Ĺživota u srednjovjekovnom NedeliĹĄu. Tako su naeni brojni ragmenti raznoga keramikog posua, raznolik repertoar penjaka, raznovrsni metalni predmeti i rjee ulomki stakla. Tlocrtne osnove nastambi uz popratne pokretne nalaze otkri-

ROMI BAJAĹ I u Meimurje su doĹĄli prije 150 godina

Prvi Romi BajaĹĄi doĹĄli u opinu Podturen  sastavu mjesta Podturen, sjediĹĄta istoimene opine, nalazi se izdvojeno romsko naselje Lonarevo. povijesti tog naselja zna se vrlo malo ili niĹĄta, a na mnogim zemljovidima Meimurja ono nije ak ni ucrtano na karti iako danas broji viĹĄe stotina stanovnika. omi u Podturnu drĹže da je njihovo naselje vrlo staro, ĹĄtoviĹĄe, da je to najstarije romsko naselje u Meimurju. - adnja tvrdnja me zaintrigirala, pa sam pokuĹĄao istraĹžiti je li ona tona, kako bih izmeu ostalog provjerio moĹže li se vjerovati usmenoj predaji oma, rekao nam je povjesniar pro. Branimir Bunjac. omi u naselju Lon arevo pripadaju skupini oma BajaĹĄa koji su u Hrvatsku doĹĄli iz umunjske. Prema izjavi Adama Ĺ erkezija iz romskog naselja Sitnice, oma BajaĹĄa u Hrvatskoj ima desetak tisua, rasprostranjenih prvenstveno u Meimurju i Podravini. Posebnosti oma BajaĹĄa jesu starorumunjski jezik i vrlo slaba obrazovanost. Navodno u Hrvat-

skoj ni jedan om BajaĹĄ joĹĄ nije zavrĹĄio akultet. BajaĹĄi su se masovno naseljavali u Hrvatskoj nakon 1855. godine, kad su im rumunjske vlasti dozvolile slobodno kretanje. Slijedom tog podatka pretpostavio sam da su se prvi omi u Meimurju pojavili oko 1860. godine, a hipotetski bi to trebalo znaiti i prvi omi u opini Podturen. ato sam odluio pregledati matice roenih za opinu Podturen u navedenom razdoblju, uz malu skepsu, jer je Ĺžupnik upisivao u knjigu samo djecu rimokatolika. pak, vrlo brzo sam pronaĹĄao podatak da je ve 10.12.1866. pokraj Mure u Podturnu roen Adam Bogdan, zakoniti sin Stjepana i Helene r. rĹĄoĹĄ. Kao narodnost Adama izriito je upisano “zingarus“, a zanimljivo je da su mu krsni kumovi bili Hrvati, Nagy Franjo i Helena Kova. pis u maticu je izvrĹĄio Ĺžupnik eronim Kollay, a kao kuni broj Adamovih roditelja upisao je adresu Podturen - nula.

aspitujui se dalje po Podturnu, saznao sam da roenje prvog oma joĹĄ nije znailo i osnutak naselja Lonarevo na danaĹĄnjem mjestu, ve da su prvi omi Ĺživjeli na sjevernoj strani Mure, bliĹže selu nego ĹĄto su danas. Tek u 20. stoljeu je, zbog poplava, dio Hrvata iz Podturna preseljen u novo naselje Matekovec, a istovremeno su u njihovu blizinu prebaeni i omi koji su Ĺživjeli “pokraj Mure“. z tog razloga Matekovec i Lonarevo i danas se smatraju dijelom sela Podturen, iako su udaljeni od njega oko 2 kilometra. Kako bilo, nesporno je da su omi u opini Podturen Ĺživjeli najkasnije od 1866. godine, pa se ini da je njihova pria o najstarijem romskom naselju u Meimurju vjerojatno tona. Ako u Meimurju i postoji starije romsko naselje od Lonareva, onda se eventualno moĹže raditi o nekoliko godina prednosti, ali to e tek trebati istraĹžiti i potvrditi, zakljuuje povjesniar Branimir Bunjac koji je istraĹžio djelominu povijest oma BajaĹĄa u Meimurju u knjigama roenih. ()

Zapis iz knjige roenih o datumu roenja Adama Bogdana, jednog od prvih Roma BajaĹĄa u Meimurju. Naime neki “razvikaniâ€? meimurski politiari i danas govore kako su Romi u Meimurje doĹĄli prije 400 godina, bez da su iĹĄta prouavali ili zavirili u knjige. Oni ine medvjeu uslugu i Meimurju i Romima BajaĹĄima, jer zapravo ponavljaju ono ĹĄto su o svojoj povijesti rekli Romi “ne-BajaĹĄiâ€?, koji su na prostore balkana doĹĄli pred najezdom Turaka.

vene su i u ostalim sondama, no slabije ouvanosti. Na lokalitetu u juĹžnom dijelu sonde D otkriven je sloj ĹĄljunka nataloĹžen tokom potoka Trnava koji potvruje pretpostavke o postojanju obrambenog opkopa koji je okruĹživao gradiliĹĄte. Na temelju preliminarne analize otkrivenih pokretnih nalaza, naeni predmeti datiraju okvirno iz razdoblja od 14. do 16. stoljea. straĹživanja su ove godine nanovo zapoela sredinom srpnja. straĹživanja su se pomakla malo juĹžnije, kako bi detaljnije prouili nastambe naene prethodne godine. skopavati i prati naene arteakte kustosici Branki Kovai pomaĹžu studenti - volonteri. (mn)

MURA kod Goriana

Nema spuĹĄtanja amcima zbog gradnje mosta bog gradnje mosta na Muri kod Goriana, Luka kapetanija sijek joĹĄ je u veljai ove godine zabranila ulazak amaca u podruje gradiliĹĄta te obznanila uvjete plovidbe tim podrujem svim zainteresiranim javnim i gospodarskim subjektima, nautikim i ribikim udrugama i voditeljima amaca koji planiraju ove godine ploviti Murom. laz u podruje gradiliĹĄta voditeljima amaca zabranjuje se dok ne dobiju odobrenje i upute sluĹžbenih osoba na gradiliĹĄtu. No neki su ta ogranienja zanemarili ili zaboravili, tako da su s gradiliĹĄta obavijestili Luku kapetaniju sijek da se amci, kanui i kajaci spuĹĄtaju kroz gradiliĹĄte mosta bez prethodne najave i tako ugroĹžavaju vlastitu sigurnost i ometaju izvoenje radova. Kao da iz nedavne tragedije u Sloveniji nisu izvukli nikakve pouke. lazak u podruje gradiliĹĄta bez odobrenja zabranjuje se zbog fizike zapreke u koritu rijeke i zbog opasnosti od viseeg tereta. rganizatori plovidbe i voditelji amaca inormacije o stanju na gradiliĹĄtu i mogunostima prolaska plovilima mogu dobiti na teleone sluĹžbenih osoba na gradiliĹĄtu: osip Forko, koordinator poslova: 091 4000 419, Domagoj Perkovi, rukovoditelj gradiliĹĄta: 091 4000 593, Ante Bubalo, rukovoditelj mehanizacije: 091 4000 524. (BM )

9 VIJEE ROMSKE nacionalne manjine

Osobna pitanja vaĹžnija od suĹĄtinskih!? ako su viĹĄe od sat vremena ekali na kvorum, Vijee romske nacionalne manjine Meimurske Ĺžupanije ipak je na kraju uspjelo odrĹžati sastanak na kojem je osnovni zakljuak da je najvei problem u njihovom radu, kako je istaknuo predsjednik Ĺ˝eljko Balog - to ĹĄto nemaju dovoljno novca. Proraun Vijea je ispod svakog nivoa, Ĺžali se Balog i kaĹže da su gotovo tri puta viĹĄe novca dobile romske udruge iz Kotoribe i Gorianu za koje nitko u javnosti ni ne zna da postoje. a manjak, odnosno nedostatak novca za financiranje romskih projekata i potreba Balog optuĹžuje Mladena Mezgu, Ĺžupanijskog proelnika Meimurske Ĺžupanije za zdravstvo, socijalnu skrb i nacionalne manjine. Naime, Balog predbacuje Mezgi ĹĄto se iz Ĺžupanijskog prorauna financiraju potrebe ranije spomenutih romskih udruga, dok Vijee romske nacionalne manjine u istom trenutku ne moĹže isplatiti niti naknade za rad u Vijeu i druge materijalne izdatke (iznos koji se spominje kao dug je oko 13.000 kn), a kamoli pokrenuti bilo kakve zacrtane programe. Takoer predbacuje ĹĄto se ne uspijevaju izvui nikakvi novci iz europskih ondova u kojima postoje izdaĹĄna sredstva za financiranje potreba nacionalnih manjina, ali navodno samo zbog “loĹĄe komunikacijeâ€? izmeu Mezge i Vijea nisu pokrenuti nikakvi zajedniki projekti koji bi u Meimurje mogli donijeti financijska sredstva za realizaciju programa. bog manjka novca upitan je takoer put delegacije Vijea romske nacionalne manjine iz Meimurje na sastanak s rumunjskim omima. Stoga je Balog najavio sastanak na drĹžavnoj razini uoi

prvog jesenskog zasjedanja Sabora H sa saborskim zastupnikom za nacionalne manjine Naziom Memedijem, kao i svih naelnika opina i gradova gdje Ĺživi romska nacionalna manjina, predstavnika Ĺžupanijskih vlasti, ali i Vlade H - “po pitanju sveobuhvatne problematike oma u Meimurjeâ€?. tome ĹĄto je zaista konkretna problematika - za sad se Balog ne Ĺželi izjaĹĄnjavati, iako je oito za njih najvaĹžniji, a vjerojatno i jedini problem manjak novca, ali kako se ve i iz poziva vidi - uglavnom za potrebe unkcioniranja predsjednika i lanova Vijea!? Kako i na koji nain ostvariti projekte koji mogu pomoi na socijalizaciji, ĹĄkolovanju itd., romskoj nacionalnoj manjini – na Ĺžalost, ne spominje se previĹĄe! Nije se takoer ni pozdravila odluka uropskog suda za ljudska prava i nacionalne manjine u Strassbourgu koji je pozitivnim ocijenio projekte koji su oito bili kvalitetni za socijalizaciju i ĹĄkolovanje oma u Meimurju, a koje su neki romski predstavnici i hrvatske nevladine udruge tuĹžbom Ĺželjeli pri osporiti i prikazati kao diskriminacijske. S takvim nainom rada, tj. politiziranjem problematike oma u Meimurju na osobnoj razini sigurno se nee pomoi onima kojima je to najpotrebnije - veini romskog stanovniĹĄtva. Stoga se svoenje romske problematike na razinu pitanja financiranja rada Vijea kao i na osobnu razinu sukoba Baloga i Mezge, jer netrpeljivost izmeu ove dvojice postoji ve neko vrijeme, od zavrĹĄetka prethodnih izbora, kad su krenule njihove meusobne uglavnom politikanske optuĹžbe - ne vodi nikamo. (vh i dz)


KROZ MEIURJE

10

29. srpnja 2008.

“PRIJATELJE Ĺ˝IVOTINJAâ€? posjetio predsjednik njemake udruge za zaĹĄtitu Ĺživotinja

Dvadeset pasa Fritzmeier odvodi u Njemaku Prijavak i start za bodove

VATROGASNA ZAJEDNICA Meimurske Ĺžupanije

Najbolji Kriťtanovec, Gardinovec, Peklenica i Vratiťinec DVD Gornji Kraljevec u bio je domain 10. natjecanja s podzemnim hidrantima Vatrogasne zajednice Meimurske Şupanije. Pod budnim okom elnih ljudi Vatrogasne zajednice i DVD - a natjecale su se 32 ekipe koje su, po rijeima komisija, sudaca i mentora, iskazale zavidnu spremnost i znanje.  kategoriji muťkih, prvo mjesto osvojila je ekipa DVD Kriťtanovec, drugi je bio Domaťinec 2 i trei Kriťtanovec 3. Kod Şena su prvo mjesto osvojile gasiteljice DVD-a Gardinovec, ispred DVD-a Vratiťinec i DVD-a Žiťkovec. Mladi gasitelji i njihovi mentori te elnici V Meimurske Şupanije latko rsag, Dragutin Trupkovi, Dragutin urian i drugi, bili su viťe

akoveki azil za napuĹĄtene Ĺživotinje, iji je jedan od glavnih ciljeva edukacija graana o pravima Ĺživotinja, proĹĄli je vikend posjetio predsjednik druge projekta zaĹĄtite Ĺživotinja u Hrvatskoj Volker Fritzmeier iz Njemake. ije je o njemakoj udruzi ija je ideja da se u blizini agreba izgradi azil za napuĹĄtene Ĺživotinje. - a vrijeme mog djelovanja u rganizaciji sigurnosti i suradnje u uropi 2004./2005. godine u agrebu, razvio sam kontakt s tamo aktivnom drugom za zaĹĄtitu Ĺživotinja te sam ubrzo shvatio da je potrebno neposredno blizu agreba izgraditi azil. Pomou dobrih kontakata s dobrom prijateljicom u Hrvatskoj, vani - Grad je osigurao zemljiĹĄte od 4 ha jer u agrebu, na Ĺžalost, nije naen odgovarajui prostor. Sudionici su akcije u Hrvatskoj okupljeni te

postoji nada da e gradnja uskoro krenuti. Preko tih projekata stupio sam u kontakt s ostalim azilima u Hrvatskoj, pa tako i s ovim u akovcu, rekao nam je Fritzemeier. natrag mjesec dana “Prijatelji Ĺživotinjaâ€? iz akovca udomili su oko 70 bolesnih Ĺživotinja iz azila iz Benkovca i adra koji su loĹĄe organizirani te ne mare za napuĹĄtene Ĺživotinje nego postoje samo na “papiruâ€?. akoveki azil doslovno je spasio te pse, no kako ne moĹže, odnosno nema kapaciteta za sve te Ĺživotinje, Volker Fritzmeier iz njemake udruge za zaĹĄtitu Ĺživotinja sada Ĺželi pomoi njima. Kroz dva tjedna 20 zdravih pasa iz akovekog azila bit e odvezeno u Njemaku gdje e biti udomljeni. Time e se “Prijatelji Ĺživotinjaâ€? iz

akovca malo rasteretiti. Gospodin Fritzmeier ima Ĺželju sufinancirati i financirati razliite

akoveki azil za napuĹĄtene Ĺživotinje posjetio je predsjednik njemake udruge za zaĹĄtitu Ĺživotinja Volker Fritzemeier

VratiĹĄinanke najbolje meu Ĺženama nego zadovoljni onim ĹĄto im je DVD Gornji Kraljevec pripremio tijekom vjeĹžbi i na zajednikom druĹženju. (S. Mesari)

PRILOKI plac

Za istou i urednost zasluĹžan Josip Horvat osip Horvat iz Preloga ve ĹĄesnaest godina brine za istou i urednost na Prilokom placu. Nekoliko godina radio je iste poslove na trĹžnici koja se nekada nalazila izmeu zgrade u kojoj je smjeĹĄtena poĹĄta i danaĹĄnje pizzerije  -SA. PreloĹžani se joĹĄ uvijek sjeaju betonskih klupa postavljenih u samom srcu grada na kojima su piljarice trĹžile domau robu. Priloki plac tada je imao nekako domainski ĹĄtih. vaj danaĹĄnji prostor ostavlja drugaiji, moderniji dojam. Nekada su prodavai i kupci bili pod vedrim nebom na suncu, kiĹĄi i snijegu i svejedno su dolazili na plac. pak, istie Horvat, sada su piljarice ali i kupci zadovoljniji. elena i mlijena preloĹĄka trĹžnica natkrivene su, a stolovi su moderni, ne stoji se u blatu ve na betonskim tlakovcima. tkako su prije dvije godine otkrili kakav je raspored stolova najbolji za prodaju robe, prodavai su jako zadovoljni jer sada dobro posluju i oni zakupci koji nisu uspjeli zakupiti vanjske ve su ih dopali unutarnji stolovi. Mnogi znaju, a ima i takvih kojima e ovo biti prva vijest, da na Prilokom placu postoji javni WC. tvoren je svaki dan od 8 sati, a ono ĹĄto morate moĹžete obaviti badava. osip Horvat je taj koji je zaduĹžen da graani i posjetitelji u Prelogu imaju kamo u sili. n svakodnevno otvara javni WC i brine za red. votjedne cijene na preloĹĄkoj trĹžnici nisu niĹĄta drugaije u

odnosu na tjedan ranije. sporeujui ih s onima na akovekom placu, zakljuujemo ipak da je neke proizvode poput sira isplativije kupovati na Prilokom placu. (D.Mihoci) CIJENE NA PRILOKOM PLACU - sir podlejani 20 kn/kg - krastavci 5 kn/kg - celer 20 kn/kg - paradajz 7 kn/kg - paprika 8 kn/kg - ĹĄljive 7 kn/kg - groĹže 20 kn/kg - lubenica 4 kn/kg - med 25 kn/kg - mlinci, krpice 10 kn/kg

Josip Horvat odrĹžava red i istou na Prilokom placu

Pas Ĺ arko koji je doveden iz Benkovca jer je tamo jako ozlijeen

projekte u Hrvatskoj, pa time moĹžda i proĹĄirenje akovekog azila. - Poeli su godiĹĄnji odmori, a s njima se poveao broj napuĹĄtenih Ĺživotinja, rekla nam je predsjednica udruge Ljiljana ebi Drvar. druga “Prijateljiâ€? iz akovca svojim djelovanjem nastoji zbrinuti ĹĄto vei broj napuĹĄtenih i ostavljenih Ĺživotinja te poticati njihovu zaĹĄtitu i prava. bog toga im je pomo u svakom sluaju potrebna. Samo veterinarski troĹĄkovi mjeseno iznose 10 000 kuna. Kada bi im Grad

akovec omoguio plau barem za jednog radnika ili kada bi ljudi dobre volje donirali barem 20 kuna, sve bi bilo lakťe. No, potreban im je i graevni materijal, deke, stari runici, plahte‌, tako da i oni koji ne mogu financijski pomoi, mogu donirati ovakve stvari. Broj Şiro rauna, adresa azila i ostale inormacije o Prijateljima Şivotinja iz akovca mogu se nai na nternet stranici www.prijatelji-zivotinja.org. (H. ear)

BALKON Jasenke HanĹžekovi iz Macinca najljepĹĄi

Nadahnule je ujna, majka i teta avrĹĄena je joĹĄ jedna akcija “Volim Hrvatskuâ€? u suradnji Turistike zajednice Meimurske Ĺžupanije i Hrvatske turistike zajednice. Najureenijim balkonom proglaĹĄen je balkon asenke HanĹžekovi iz Macinca. vo je trea nagradu koju je primila baĹĄ ona. ProĹĄle je godine osvojila tree mjesto na ovom natjecanju, a uz to njezin je balkon proglaĹĄen najljepĹĄim u opini NedeliĹĄe. Prekrasan balkon pun cvijea asenki HanĹžekovi oduzima svega jedan sat njenog vremena dnevno.  mlaim danima cvijee je uope nije zanimalo, a kasnije su je nadahnule ujna, teta i majka, ija dvoriĹĄta i balkone takoer krasi cvijee. - NiĹĄta od cvijea ne kupujem. Sve je moje od poetka do kraja, rekla je asenka. Na Ĺžalost, nevremena i tue koje haraju Meimurjem potukle su cvijee u koje je uloĹženo mnogo truda i ljubavi. No, asenka je uspjela koliko - toliko spasiti svoje cvijee i odrĹžati ga podjednako lijepim kao i prije. Nagrada koju je primila veseli je i mnogo joj znai jer su njezin trud i briga za cvijee, bez kojeg sada viĹĄe ne bi mogla, sada nagraeni. (H. ear)

Jasenka je uspjela donekle spasiti svoje cvijee od tue i nevremena


KROZ MEIURJE

29. srpnja 2008.

ZBOR MJEĹ TANA U HODOĹ ANU na temu farmi koje tamo ne Ĺžele

Lokacijska izdana usprkos novom prostornom planu - Novi prostorni plan opine vaĹžei od 5. srpnja, a lokacijska dozvola izdana 11. srpnja  subotu je u prostorima snovne ĹĄkole u HodoĹĄanu odrĹžan zbor mjeĹĄtana koji je na dnevnom redu imao informaciju o najnovijim dogaanjima uz izgradnju farmi o kojima smo ve dosta pisali na ovim stranicama. Da podsjetimo, mjeĹĄtani HodoĹĄana protive se izgradnji farmi kod HodoĹĄana, ĹĄto je i bio povod najprije Poglavarstvu, a zatim i pinskom vijeu Donjeg Kraljevca za promjenu prostornog plana, prema kojemu se pak otiĹĄlo u drugu krajnost. Naime, prema izmjenama i dopunama prostornog plana za opinu Donji Kraljevec, koji je objavljen u Glasniku Meimurske Ĺžupanije 27. lipnja, te postao vaĹžei s danom 5. srpnja ove godine, gotovo da se viĹĄe nee moi graditi farme na podruju HodoĹĄana, Palinovca, Donjeg HraĹĄana, pa dijelom i Donjeg Pustakovca. Skup u HodoĹĄanu otvorio je van Kudec u ime M -a HodoĹĄan,

Bilo je i Ĺžustrijih diskusija, traĹžila se odgovornost opinske vlasti za nastalu situaciju

te naglasio da je skup sazvan zbog toga ĹĄto je “Perutnina Pipoâ€? dobila lokacijsku dozvolu za izgradnju farmi kod HodoĹĄana s datumom 11. srpnja ove godine, uz poneĹĄto izmijenjene uvjete gradnje, smanjen je broj farmi na sedam, a premjeĹĄten je i pogon za preradu gnoja. n je rekao da je lokacijska dozvola izdana prema starom prostornom planu. Proitani su i dijelovi odgovora zamjenice predsjednika Vlade adranke Kosor u Hrvatskom saboru. Naime, zastupnica dr. Mirela Holy postavila je zastupniko pitanje na temu farmi u HodoĹĄanu u Saboru. dgovor adranke Kosor je ukratko da je za prostorne planove odgovorna samo lokalna samouprava. van Kudec je rekao da je stvar daleko kompliciranija nego se misli, te viĹĄe puta naglasio da mu nije jasno kako je dobivena lokacijska dozvola i da je rije o igri politikih monika, te uz ostalo napomenuo da iza svega stoji Ĺžupanijska politika, u ijem je kontekstu spomenuo i Ĺžupana osipa Posavca, dok je, kaĹže, doĹžupan Mladen KriĹžai bio korektan. Takoer je rekao da su se advokati kojima je na uvid donio dokumente nasmijali na najnoviju odluku o dobivanju lokacijske dozvole, dok novi prostorni plan to sprjeava. kratko, lokacijska dozvola izdana je, prema tumaenju Kudeca, po starom prostornom planu tjedan

RaspoloĹženje na skupu nije bilo na visini, ĹĄto se vidi i po izrazima lica nazonih

Zbor mjeĹĄtana vodio je Ivan Kudec (lijevo), dok je zapisniar bio Dragutin Pavlic (desno) dana kasnije (11. srpnja) nego ĹĄto je novi prostorni plan postao vaĹžei (5. srpnja), pa se misli da je to diskvali icira.  oĹĄtroj i na momente nerazumljivoj raspravi ulo se mnogo toga. Pojedini mjeĹĄtani bili su stava da su ve sve rekli ĹĄto su imali o izgradnji farmi i, kad su ve jednom rekli ne, ne treba to ponovno rei. Drugi su bili za traĹženje krivaca, pa se spominjao zakljuak proĹĄlog skupa kad je zakljueno da se uz ostalo utvrdi zbog ega je opinsko rukovodstvo pristalo na prekategorizaciju ceste Palinovec - HodoĹĄan, ĹĄto je bio jedan od uvjeta za dobivanje lokacijske dozvole. Trei su bili revoltirani opet istom temom i nejasnoama, dok jedni tvrde da se farme nee graditi, drugi pak nisu sigurni u to. van Markati je ponovio svoj ve ranije izreeni stav da farmi u HodoĹĄanu nee biti, za ĹĄto je dobio pljesak nazonih, a milija Kolac naglasila je pak da ima osjeaj da su se mjeĹĄtani HodoĹĄana konano ujedinili i zapoeli ozbiljne rasprave na temu razvoja mjesta, ĹĄto smatra velikim pomakom u odnosu na ranije. van Kudec je na kraju pozvao nazone mjeĹĄtane HodoĹĄana na glasovanje, koji su glasovali protiv farmi, a zanimljivo je da je jedan glas bio i za izgradnju farmi. Takoer je istaknuto da e Ĺžalba na lokacijsku dozvolu biti podnesena ili ve je.

Ĺ AHOVSKI SAVEZ Meimurske Ĺžupanije

DVD LapĹĄina

Ĺ˝ensko drĹžavno prvenstvo u Meimurju  gradi Scheier u akovcu, u srijedu (16. srpnja), odrĹžana je 25. sjednica pravnog odbora Hrvatskog ĹĄahovskog saveza kojom je presjedao predsjednik Stjepan Ĺ turlan. Najznaajnija odluka sa sjednice je da e se DrĹžavno prvenstvo u ĹĄahu za Ĺžene odrĹžati u Toplicama “Sveti Martinâ€? u sijenju 2009. godine. sto tako, pravni odbor jednoglasno podrĹžava kandidaturu Stjepana Ĺ turlana za predsjednika Hrvatskog ĹĄahovskog saveza koja e biti u prosincu ove godine. pravni odbor i sam predsjednik BoĹži, Heric i Petanjek, trio ponajboljih meimurskih ĹĄahista

Ĺ turlan estita Novaku na izvrsnom radu

Ĺ turlan izrekli su puno pohvala za rad Meimurskog ĹĄahovskog saveza i njegovog predsjednika Stjepana Novaka - PiĹĄtu. Sjednici su nazoili reprezentativni treneri Goran Dizdar i denko KoĹžulj. pravni odbor i treneri vrlo dobrim su ocijenili nastup na Mitropa kupu u taliji te prihvatili izvjeĹĄa s kipnog prvenstva urope za ju-

Poznavatelji procedure i zakonskih propisa imat e oito dosta posla. Kako su svi odgovorni povezani s ovim sluajem koje smo nazvali u ponedjeljak bili na godiťnjem odmoru, ispalo je da nitko u Županiji nije mogao dati sustavno tumaenje na pitanje hoe li se graditi farme ili ne. Prema nekim tumaenjima, sad sve ovisi o datumima u izmjenama i dopunama prostornog plana opine, to jest o takozvanim prijelaznim odredbama, a oito je i to da e se dossier farmi nastaviti.  drugim dijelu, raspravljalo se o smradu u srediťtu mjesta, koji nastaje zbog farmi Agromeimurja u blizini. lan Poglavarstva opine van Markati pojasnio je da e se uskoro zapoeti razgovori s Agromeimurjem. Naime, 2010. godine istie desetogodiťnji zakup drŞavnog zemljiťta na kojem se nalaze farme, te ima izgleda da se to pitanje na neki nain rijeťi. Bilo je rijei i o izgradnji kanalizacije i praťini na sve strane, mjeťtani smatraju da su premalo informirani od strane opine. Problem je u tome ťto je cesta kroz Hodoťan prema graninom prijelazu Gorian prekategorizirana u drŞavnu cestu, pa opina ima veoma malo mogunosti utjecaja na tijek radova. Mjeťtani su pozvani da se strpe joť godinu dana, kad bi kanalizacija trebala biti dovrťena. (. Šimunko)

niore odrĹžanom u Szegedu, s Kupa Hrvatske odrĹžanom u Ĺ ibeniku, kao i izvjeĹĄa s Kadetskih prvenstava Hrvatske u Ĺ ibeniku. Nakon sjednice, lanovi  sa svojim domainom Stjepanom Novakom, razgledali su Toplice “Sveti Martinâ€? gdje su imali objed, a dan su zavrĹĄili igranjem ĹĄaha u vinogradu obitelji Novak - Ĺ ilec na Vencu. (S. Mesari)

VjeĹžba, roĹĄtiljada i zabava Dobrovoljno druĹĄtvo LapĹĄina prireuje u subotu, 2. kolovoza vatrogasnu zabavu u svom mjestu. abava poinje u 18 sati programom Svetomartinskih maĹžoretkinja. Predstavit e se tri sastava, a prvi put s njim nastupa i muĹĄki maĹžoret.  19 sati e se odrĹžati vatrogasna vjeĹžba spaĹĄavanja sa visine, uz pomo auto ljestava i zatvorene spusnice. VjeĹžbu e izvesti VP akovec, DVD Sveti Martin na Muri i DVD LapĹĄina.  20 sati poinje vatrogasni plesnjak, a nastupaju mina, Ĺ ero, Drago Flinec, Patrik amuda i gost iznenanenja. Gosti e moi uĹživati uz roĹĄtiljadu pod ĹĄatorima i Swing band Martina amude. (BM )

11 ANTUN JAMBROVI, hrvatski Australac na odmoru

Lejpo je, lejpo je, lejpo je Meimurje Ĺ ezdesetih godina proĹĄlog vijeka tisue Hrvata je zbog ekonomskih i politikih razloga napustilo Hrvatsku i otiĹĄlo u ĹĄirok svijet. Meu njima bilo je stotine Meimuraca i Meimurki koji su iz svojih siromaĹĄnih obitelji krenuli u svijet traĹžei posao, sreu, mir, zadovoljstvo...., i sve ono ĹĄto u jugoslavenskoj Hrvatskoj nisu imali. Veliki broj je otiĹĄao u Australiju, obeanu zemlju, tamo negdje na kraj svijeta gdje planeta emlja zavrĹĄava kako se onda mislilo i zapoinje nebo. - edan od te velike brojke ljudi bio je tada mladi Antun ambrovi iz VugriĹĄinca s kojim smo na kratko porazgovarali u Potrtom kotau gdje se doĹĄao odmoriti i okrijepiti sa svojim prijateljima Stanislavom ambroviem i vanom Stojkom.

Bit e jednom dobro i u Hrvatskoj - Ne bih tono mogao rei jesam li otiĹĄao zbog politikih ili ekonomskih razloga, ali znam da sam bio siromaĹĄan, da sam Ĺželio bolje i viĹĄe, ali mi jednostavno ni-

su dali. tiĹĄao sam (polu)ilegalno, najprije u Austriju, a potom u Australiju. - vo u Australiji sam ve 45 godina i vrlo sam zadovoljan. Sada sam zadovoljniji nego kad sam imao jugoslavenski pasoĹĄ jer sam u svemu slobodniji. Nema viĹĄe zakulisanih i opasnih igara DB, koja je esto puta znala iscenirati incidente, a potom izvijestila da su to uinili Hrvati - staĹĄe. To je bilo jako ruĹžno i tuĹžno. - adostan sam bio kad je stvorena samostalna i neovisna drĹžava Hrvatska i prvim zrakoplovom sam je doĹĄao pozdraviti. - stina, danas Hrvatska nije takva kakvu smo mnogi Ĺželjeli, no vrsto vjerujem kako e jednom, i to uskoro, u Hrvatskoj biti lijepo i dobro. Hrvatskoj i njezinom narodu to od srca Ĺželim. a u odlaziti u Australiju i rado se vraati u Lijepu naĹĄu, - najljepĹĄu na svijetu.- ispriao je ambrovi ne skrivajui suze radosnice ĹĄto se danas u Hrvatskoj Ĺživi bolje nego li prije 45 godina. li barem puno slobodnije. (Stjepan Mesari)

Antun (u sredini) sa starim prijateljima

LIKOVNE RADIONICE u “Staroj hiĹžiâ€?

Kako keramika moŞe biti zanimljiva? druga tjelesnih invalida u Lopatincu u�Staroj hiŞi�, izgraenoj od prirodnih materijala, provodi Ljetne radionice za djecu kojima su se prikljuili i stariji. Što se moŞe uiniti iz keramike i kako keramika moŞe biti zanimljiva i lijepa, djeci pokazuju i ue ih njome baratati izueni i ťkolovani keramiari Petar KriŞnar, Anita Malaťi, Danica Baksa, a pomaŞe i Branko

Baksa u ime druge. vog trenutka radionice polazi 17 djece, dvije uiteljice i jedan roditelj. Sve uratke polaznici zadrĹžavaju za sebe, a u jesen e biti putem izloĹžbe prezentirati javnosti. adionice su svakog dana od 16 do 20 sati, kada ih se moĹže i razgledati u Lopatincu u ulici Vladimira Nazora preko puta Teniskog centra. (S. Mesari, B.B.)

Keramika je u poetku zaista mekana


POLJODJELSTVO

12

DANI POLJA krumpira u Belici

S AKOVEKOG sajma

Dobra ponuda i po kiĹĄi ProĹĄlotjedna kiĹĄa i loĹĄe vrijeme nisu poremetili sajam srijedom. I ponude i potraĹžnje bilo je samo neĹĄto manje nego inae. Popunjena parkirna mjesta svjedoila su tome. Uz sezonsko voe i povre, sajam ima dobru ponudu drvene galanterije i cvijea, a mogu se nai i domai pripravci kao ĹĄto su med, propolis, buino ulje te jabuni ocat. Pala je cijena odojaka. Za jedan par trenutno se traĹži 700, a ne viĹĄe 750 kuna. ito se naĹĄi Meimurci ne boje malo kiĹĄe koja je, kako neki kaĹžu, ak i dobro doĹĄla. (H. Zear, Z. rzan)

29. srpnja 2008.

CIJENE NA AKOVEKOM SAJMU - med

25 kn/kg

- propolis - metla

10 kn/10 ml 20 do 25 kn/kom

- drvene zubae

50 kn/kom

- plasne zubae

30 kn/kom

- buino ulje

55 do 60 kn/l

- jabuni ocat

15 kn/l

- domaa lubenica

3 kn/kg

- odojci

700 kn/par

- cvijet puĹĄel

10 kn/kom

Stanje krumpira izvrsno U Belici su u etvrtak 17. srpnja odrĹžani ani polja krumpira, ve tradicionalni struni skup proizvoaa merkantilnog krumpira iz Belice. omain je bio amir Mesari, proizvoa krumpira, a organizator tvrtka “Agrico radeâ€? iz Preloga, najvei hrvatski proizvoa sjemenskog krumpira. vrtka iz Preloga surauje s najveom europskom tvrtkom “uroplantâ€? koja proizvodi sjemenski krumpir na oko 8.000 hektara. kup je otvorio mr. Mladen Matjai kao organizator, rekavĹĄi da “Agricoâ€? ove godine namjerava proizvesti oko 700 tona sjemenskog krumpira, nakon ega se krenulo u pregled polja uroplantovih sorata krumpira koje su u proizvodnji u Belici. Konstatirano je da je stanje krumpira izvrsno i da nije bolestan. Potom je o stanju i trendovima proizvodnje krumpira u uropi okupljenima govorio homas Bottner, regionalni menadĹžer za srednju i istonu uropu tvrtke “uroplantâ€?.

Nakon ĹĄetnje kroz polja krumpira dobro su doĹĄla i jela od krumpira, uz prilog odojka Zapitali smo ga kakvi su trendovi proizvodnje krumpira u uropi. - U usporedbi s Njemakom, ovdje u Belici je dosta intenzivna proizvodnja krumpira. amo se krumpir sadi puno rasprostranjenije i ĹĄiroko. tome ovisi i odabir sorte, a jako je znaajna kvaliteta tla i tradicija, odnosno znanje. amo se dvije sorte krumpira mogu saditi po cijeloj uropi, a sve druge sade se prema klimatskim utjecajima. o znai da bi se pojedine sorte mogle izvoziti i

Cijena odojaka pala je sa 750 na 700 kuna za par

S AKOVEKOG placa

Osjea se da je vrijeme godiĹĄnjih odmora ok kiĹĄa ne moĹže omesti akoveki sajam, to ne vrijedi i za akoveki plac. No, nije samo vrijeme krivo za manji broj posjetitelja na akovekom placu, nego se osjea i poetak godiĹĄnjih odmora. Kako su ljudi pohrlili na more, tako je akoveki plac djelomino ostao bez kupaca. Ali subota je joĹĄ uvijek dan kada je i ponuda i potraĹžnja neĹĄto vea. dlina je ponuda svih vrsta voa i povra, ali ni cvijea ne manjka. vjeĹža jaja i mlijeni proizvodi takoer se mogu nai na placovskim stolovima, a solidna je i ponuda meda. (H. Zear)

CIJENE NA AKOVEKOM PLACU - krumpir

10 kn/5 kg

- karol

15 kn/kg

- brokula

15 kn/kg

- zelje

4 kn/kg

- kelj - salata kristal - mrkva - sir i vrhnje - jaja - paradajz

6 kn/kg 10 kn/kg 10 kn/kg 35 do 40 kn/kom 1 kn/ kom 7 kn/ kg

Na akovekom placu odlina je ponuda svih vrsta voa i povra

Pozdrav Thomasa Bottnera (lijevo) i Mladena Matjaia (desno), suradnika i dugogodiĹĄnjih poslovnih partnera, odnosno najveega europskog i najveega hrvatskog proizvoaa sjemenskog krumpira

iz Hrvatske zbog upotpunjenja ponude, no sad to nije mogue. Kvaliteta krumpira iz Belice je dokazano dobra, a neki me pitaju zaĹĄto nema izvoza krumpira. o je teĹĄko a, ako bi i htjeli, onemogueni smo propisima uropske unije. Kad Hrvatska ue u U, bit e drugaije. Zbog toga bi hrvatski politiari trebali ruĹĄiti barijere putem pregovora. renutno se cijene krumpira u uropi kreu od 30 do 35 centi u Njemakoj, od 25 do 30 centi u

eĹĄkoj, od 20 do 25 centi u Poljskoj. Rije je o cijenama za proizvoae koje, preraunato, nigdje nisu ispod dvije kune. ve godine doĹĄlo je do ozbiljnog smanjenja proizvodnje krumpira u uropi. ako je u Njemakoj oko 5 posto manje krumpira, u Holandiji 7 posto, u Francuskoj 15 posto, a u Poljskoj ak manje za dva milijuna tona. Proizvodnja krumpira smanjena je iz dva razloga. Prvi je taj ĹĄto je druge kulture, odnosno Ĺžitarice, lakĹĄe proizvesti i one nisu tako zahtjevne kao krumpir, a drugi je taj ĹĄto je proizvodnja krumpira od njive do stola izrazito skupa. No po-

stoji i trei razlog. manjena je proizvodnja ĹĄkroba za industriju. ako je, na primjer, Njemaka smanjila proizvodnju ĹĄkroba za tekstilnu industriju s jedanaest na pet milijuna tona, ĹĄto se odrazilo na manju proizvodnju krumpira. Ipak, zadnjih godina biljeĹži se porast potroĹĄnje krumpira kod graana i zbog jakog marketinga, a u ponudi su one sorte koje su genetiki otpornije i kvalitetnije. Proizvoai iz Belice proizvode veoma kvalitetne sorte krumpira. Rije je o samo nekoliko sorti koje su se pokazale najboljima, tako, na primjer, bellarosa, vinete, marabel, laura. Prema rijeima Mladena Matjaia, te visokokvalitetne sorte ve su udomaene u proizvodnji u Belici s desetak i viĹĄe tisua tona. n je naglasio da je danas uobiajeno da se krumpir pakira u manja pakovanja i da se naznai sorta, uz pranje i etkanje, ĹĄto ima svoju cijenu. Cilj susreta kojemu je bilo nazono stotinjak poljoprivrednika upravo je i izbor najboljih sorti za idue godine, a pregledano je desetak perspektivnih novih sorti. (. Ĺ imunko)

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA poela s ugovaranjem uljane repice

Povoljna cijena prema pĹĄenici Uljana repica je na podruju Meimurske Ĺžupanije na povrĹĄinama obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava zastupljena u malom postotku. U prethodnim godinama omjer cijene uljane repice i pĹĄenice nije bio stimulirajui za proizvodnju uljane repice i naĹĄi su se poljoprivredni proizvoai radije odluivali za proizvodnju Ĺžitarica nego za proizvodnju uljane repice, iako je uljana repica kultura koja je dobar predusjev za sve druge kulture, jer

rano napuĹĄta tlo i ostavlja tlo dobre strukture. Posljednjih godina javlja se ponovno interes kod meimurskih proizvoaa za proizvodnju ove kulture. PZ akovec je proĹĄle godine izgradila suĹĄaru za Ĺžitarice i uljarice u Kotoribi i time stvorila uvjete za prihvat ovih kultura. ako je proĹĄle jeseni u organizaciji PZ-a

akovec zasijano oko 100 ha uljane repice. U otkupu uljane repice roda 2008. godine ponovno je postignut

povoljan omjer cijene uljane repice u odnosu na pĹĄenicu i PZ akovec e isplatiti svojim kooperantima uljanu repicu standardne kvalitete po cijeni od 3,30 kn/kg. tandard za uljanu repicu iznosi 2% primjese i 7% vlage. PZ akovec e krajem ovog mjeseca krenuti u isplatu. Prinosi koji su postignuti ove godine kreu se od 1,5 do 3,5 t/ha. Na dubokim, plodnim, glinasto ilovastim tlima postignuti su daleko bolji prinosi nego na laganim pje-

skovitim tlima. Za postizanje dobrog prinosa potrebna su plodna tla, dobre strukture i propusnosti za vodu. Uljana repica se moĹže proizvoditi na laganim, pjeskovitim tlima, ali se teĹĄko postiĹžu zadovoljavajui prinosi. Budui da repica rano napuĹĄta tlo, moĹže se na takvim laganim tlima izbjei ljetni suĹĄni period i postii bolji proizvodni rezultati nego u proizvodnji drugih kultura. o je i razlog zbog ega se repica sije i na laganim tlima. Za postizanje prinosa od 3 do 4 t/ha uljana repica traĹži duboka, humusna i kalcijem bogata glinasto ilovasta tla neutralne do blago alkalne reakcije, ĹĄto je potrebno znati kod donoĹĄenja odluke o sjetvi uljane repice. PZ akovec zapoeo je s ugovaranjem proizvodnje uljane repice roda 2009. godine. Zbog velikih promjena koje se dogaaju na trĹžiĹĄtu poljoprivrednih proizvoda cijena za uljanu repicu roda 2009. godine nije poznata i zato se ugovara trĹžna cijena u vrijeme otkupa. Preuzimanje uljane repice organizirat e se u uĹĄari PZ-a akovec u Kotoribi. PZ akovec za svu ugovorenu proizvodnju osigurava nabavu i kreditiranje potrebnog repromaterijala, kao i organizaciju sjetve. ve informacije vezane uz uvjete ugovaranja i tehnologiju proizvodnje zainteresirani proizvoai mogu dobiti u svim skladiĹĄno - prodajnim prostorima PZ-a akovec, zatim na upravi PZ-a akovec, r. Ivana Novaka 1,

akovec, ili na telefon 390-177. Novak Nada, dipl. ing., PZ


POLJODJELSTVO

29. srpnja 2008. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAŠ VRT Želi od Vas biti maŞen i paŞen, a Vama dobar i lijep

VETERINARSKI SAVJETI

Lei na klupu u parku ... i ne brinuti o tome ĹĄto e ljudi rei

Poveznica HACCP – ISO 22 000 Kvaliteta je klju uspjeha poslovanja svakog subjekta, a posŞe se uvoenjem jednog ili viťe sustava temeljenih na svjetski priznam standardima - GMP, HACCP, ISO 22000, BRC, IFS, GlobalGAP, ISO 9001, ISO 14000, OHSAS i mnogih drugih ovisno ve o podruju djelovanja. Primjenom sustava kvalitete dosljedno i trajno se dokazuje kvaliteta poslovanja, smanjuju se troťkovi te stjee poslovna ozbiljnost. HACCP (Hazard Analysis Critical Control Points = Analiza opasnos krinih kontrolnih toaka) je sustav kojim uvodimo samokontrolu u postupanje s hranom jekom itavog Şivotnog ciklusa odnosno od rukovanja sirovinama do dolaska gotovog proizvoda do potroťaa. To znai da sami sebe neprekidno kontroliramo i provjeravamo da li su kljuni postupci koji mogu utjecati na zdravlje potroťaa uvijek pod nadzorom i u zadanim granicama unutar kojih dobivamo kvalitetan i siguran proizvod. Da bismo to dokazali sve mora bi zapisano odnosno dokumenrano i vericirano od strane nadreene, strune osobe. Svrha HACCP-a je ukloni odnosno smanji na minimumu sve potencijalne opa-

snos koje mogu utjeca na sigurnost i kvalitetu hrane. Prema Zakonu o hrani (N.N. 46/07) svi subjek u poslovanju s hranom, osim na razini primarne proizvodnje, moraju implemenra HACCP sustav do 1. sijenja 2009. godine. Meutim, HACCP nema jednoznano denirane uvjete koji se moraju zadovolji i koji vrijede jednako za sve, ve postoji viĹĄe tzv. vodia za implementaciju HACCP sustava. Tako, kod nas i u Europi najeĹĄe koriĹĄten vodi je onaj sadrĹžan u Codex Alimentariusu, potom nizozemski model, ameriki model, singapurski model i mnogi drugi. Zbog velikog broja modela javljaju su odreeni problemi kao npr. veliki broj razliitih unutarnjih dokumenata te vanjskih dokumenata koje je teĹĄko meusobno poveza, zam visoki troĹĄkovi koji dodatno optereuju poslovanje te oteĹžana nepristrana procjena (audit) kojom se dokazuje funkcioniranje sustava. Zbog navedenih nedostataka, a u svrhu njihova rijeĹĄavanja priĹĄlo se izradi jedinstvene norme ISO 22000:2005 Sustav upravljanja sigurnoĹĄe hrane koja e bi jednaka za sve, a iji ciljevi su prvenstveno:

- uspostavi sklad zahtjeva na globalnom trĹžiĹĄtu kroz cijeli prehrambeni lanac; - mogunost uvoenja stroĹžeg sustava od zakonom propisanog (interni standardi); - omogui nepristranu procjenu (audit), a dokaz uspjeĹĄno provedene procjene je steeni cerkat. Podruja primjene norme ISO 22000 su: proizvodnja stone hrane, primarna proizvodnja, proizvodnja adiva i dodataka, prehrambena industrija, trgovina, ugostiteljstvo, transport, proizvodnja ambalaĹže, proizvodnja procesne opreme, usluĹžne djelatnos i drugo. Openite prednos uvedenog sustava u organizaciji su: sustav upravljanja organizacije usmjeren na zdravstvenu ispravnost hrane, vea vjerodostojnost i ugled organizacije, povoljnija pozicija na trĹžiĹĄtu, ponos i moviranost zaposlenika, prepoznavanje i predvianje zahtjeva kupaca, obuhvaanje HACCP principa, teĹžnja za stalnim poboljĹĄanjima i dr. Za subjekte koji Ĺžele implemenra sustav ISO 22000 osim navedenih

openih prednos od velike vaĹžnos su i ekonomske prednos koju ukljuuju: smanjenje vremena potroĹĄenog na istragu o uzrocima oneiĹĄenja proizvoda, smanjenje broja sudskih sporova, smanjenje broja zakonskih kazni, mogue niĹže premije osiguranja, poveanje ugleda organizacije, poveani interes posloprimaca za zapoĹĄljavanje te poveano povjerenje kupaca i poslovnih partnera. Zbog sloĹženos i velikog broja zahtjeva te potrebe strunog, visokoobrazovanog kadra, preporua se uvoenje ISO norme u srednjim i veim tvrtkama dok se implementacija HACCP-a moĹže jednostavno proves i u malim poduzeima. Teuta Tompi, dipl. ing. preh. tehn.

DEŽURNI VETERINARI

AK C: BI IN I U d.o.o. (bivĹĄa eterinarska stanica d.o.o. akovec): deĹžurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. pecijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, radi svakim radnim danom od 8 do 12 sati i 16 do 19 sati, a subotom od 7 do 12 sati, te nedjeljom od 7 do 9. Po potrebi nazvati ete-

rinarsku ambulantu akovec, telefon 390-896 ili 390-859, radnim danom od 7 do 19 sati, a nedjeljom od 7 do 9 sati. eterinarska ambulanta UG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR G: pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota

8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR G: deĹžurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURK RIĹ : eterinarska ambulanta Mursko rediĹĄe: deĹžurni veterinar na mobitel 098/465-473. Ĺ  RIG A: eterinarska ambulanta Ĺ trigova Gornji Mihaljevec: deĹžurni veterinar mob. 098/465-470.  NA UBRAA: Ambulanta onja ubrava,

13

tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422.  MAŠINC: Ambulanta omaťinec: deŞurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda ko Farm ervis d.o.o., poduzee za pruŞanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RAN RIM: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. ŽURNI F N: 040 645 058.

Kako je duuugii taj srpanj! A joĹĄ nema ni jednog praznika. ram ga bilo! kratit emo ga priom o ljenarenju. ZaĹĄto ne? Raspisuje se natjeaj z najdublji hlad, uz najmanje komaraca i najsvjeĹžiji povjetarac na podruju Ĺ˝upanije Meimurske. Potrebni su uvjeti: da je drvo koje taj hlad natkriva stanovnik Republike Hrvatske barem 50 godina, da govori tri svjetska jezika, da na njemu stanuju samo ptice bez ptije gripe i pod njim se izleĹžavaju sisavci slobodni od HI-a. a njegov vlasnik nije bio kaĹžnjavan po nikakvoj osnovi i da je plaao sve poreze od FeĹĄtetia do danas i da nikad nije ne platio reket u duanu ‘Mala Bara’. Adresa na koju se ĹĄalju ponude s potrebnom prateom dokumentacijom: Naivni d.o.o., Kupusov list 11, 40000 akovec. Ponude se primaju do pred prvi praznik u kolovozu. Ponude s nepotpunom dokumentacijom nee se razmatrati a one s potpunom emo uredno odloĹžiti na hrpu sa starim papirom. aĹžno je da se okree. Neki mi zamjeraju ĹĄto ovako javno pozivam na ljenarenje i bojkot ope prihvaenih radnih navika i vrijednosnog sustava u Maloj Bari. Znate, ja u stvari raunam

s tim da su moji itatelji, vrijedni meimurski vrtoljupci, kad itaju ove retke ve odradili jednu ťihtu u bespoťtednoj macho–business utakmici i da su se sad primili novina pred drugu smjenu radne akcije zvane prestignimo sve susjede. Zato povremeno traŞim, time-out, i prestrojavanje, ako ve ne i preispitivanje temeljnih naela odnosa prema vrtu. Moja je Şelja da vrtoljupcima vrt bude nadahnue i melem na zadobivene rane, a za to treba sluťati tako da se uje, gledati da se vidi i osjeati da se upija i zrai. o ne moŞemo ako stalno neťto moramo‌ moramo raditi, jesti, spavati , disati. vo danas je dan kad u drugoj smjeni niťta ne moramo. ak niti uŞivati ne moramo. Kakovo osloboenje. Zamislite, i niste obavezni uŞivati. MoŞete, barem sebi, priznati da je ono zadnje krstarenje bilo isti promaťaj. egnite na klupu u parku, drvo iznad vas e am rei da je postojanje neťto viťe od neprestane trke za novim modelom... mobitela, auta, jahte.... Nedajte se moji vrtoljupci! unce nas grije, a u II as vole, onakve kakvi jeste! Pozdravi iz I!


DOBRO JE ZNATI

14

22. srpnja 2008.

NAJLJEPŠI POKLONI uz vrhunsko aranžiranje

Posebno mjesto u ponudi je vrhunsko aranžiranje kupljene robe u njihovom centru, kod kojeg se naplauje samo utrošeni materijal.

Od sada trgovaki centar “KB” i u akovcu vrtka K iz Srainca, najvei uvoznik posua, igraaka, poklon artikala, robe široke potrošnje i proizvoa originalnih poklon artikala rune izrade, prošle je subote u zgradi “Jane” u akovcu otvorila novi trgovaki centar.

Po istim uvjetima i cijenama kao i u Sraincu, brojni kupci i ljubitelji njihove robe nee više trebati odlaziti u Srainec radi povoljne kupnje, jer e u rgovakom centru Jana u

akovcu moi nabaviti široki asortiman, posua igraaka i originalnih

poklon artikala pod istim uvjetima kao i u Sraincu. U prizemlju novootvorenog trgovakog centra K u akovcu, u ponudi je posue, porculan, keramika i sve što vam je potrebno za pripremu i posluživanje jela, te dekorativni elementi koji vaš dom ine ljepšim i toplijim. a katu zgrade nalazi se široka ponuda odjee i igraaka za djecu, te originalnih poklon artikala. Ukoliko trebate poklon za svoje ili tue dijete u ponudi je i veliki izbor igraaka na akumulatore, sve popularnije igrake za igre u dvorištu, ali i u djejim sobama. Svu odjeu za djecu do prodaje zaliha sada možete kupiti upola ci-

NOVOOTVORENI STUDIO ljepote i zdravlja Vita

Priuštite si vrhunski tretman U Lopatincu je na adresi .G. Kovaia 111, prošlog petka, otvoren studio ljepote i zdravlja “Vita”, koji vodi Mirjana regovi, certificirana dipl. kozmetiarka, a ujedno i direktorica ove tvrtke. U studiju e vam ponuditi raznovrsne usluge; do manikure, geliranja prirodnih noktiju, ugradnje umjetnih noktiju, popunjavanja gelom. Ukoliko imate problem uraslog nokta dobro e vam doi medicinska pedikura, koji vam ovaj studio nudi za bolje zdravlje i lakši hod. adi zdravlja i ljepote vaše kože najbolji rezultati postižu se njegom prema tipu vaše kože. U Viti e vam odrediti tip kože,

te prema tome ponuditi tretman, bez obzira je li rije o normalnoj ili problematinoj koži, specijalnim tretmanima za rješavanje mladenakih akni kod mladia i djevojaka, aromaterapiji lica, ili pak je u pitanju šminkanje. sim njege lica u salonu ljepote i zdravlja može opustiti cijelo tijelo uz odabranu masažu od klasine, anticelulitne, hot stone, te poboljšati izgled kože na kritinim mjestima vrhunskim anticelulitnim tretmanom. Svi tretmani se vrše

vrhunskom kozmetikom za nokte lessandro, a za masaže kreme Dr...ckstein. za Mirjane je dugogodišnje radno iskustvo u jemakoj, koje je prenijela u domovinu. Da bi upotpunila ponudu, u studiju nudi i dizajnerski nakit, ali možete kupiti i svu kozmetiku s kojom se radi u salonu, tako da si istu možete priuštiti i doma. Svoj dolazak najbolje je najaviti na teleon 855-314 ili 099/5773550. (SZ)

jene, a od 15. kolovoza u ponudi e biti i nova kolekcija odjee. Sve što poželite u trgovakom centru K možete plaati karticama,

ekovima ili beskamatnim kreditom M do 12 rata. “K” Srainec, ve više od petnaest godina jedan je od najveih uvozni-

ka posua, igraaka, roba sezonskog karaktera kao primjerice za oži, Uskrs, maškare, Valentinovo, ali i velikog broja originalnih poklon artikala. va tvrtka uvozi robu iz raznih zemalja svijeta kao primjerice ndije, ndonezije, Kine, Vijetnama, SD-a, urske, talije, jemake, izozemske, Francuske… d velikog broja proizvoaa imaju ekskluzivu, bilo za itavu Hrvatsku, ili njen sjeverozapadni dio. U suradnji s proizvoaima pod svojim zaštitnim znakom, a uvijek vodei rauna o kvaliteti, uvoznik su kvalitetne robe, a s obzirom na velike koliine imaju i izvrsne cijene. Moramo spomenuti da danas, K svojom robom opskrbljuje i preko petstotinjak kupaca u veleprodaji, a dio robe izvozi i u susjedne države. adno vrijeme trgovakog centra K u akovcu, na adresi . Masaryka 17, je svakim danom od 8 do 20 sati, a subotom od 8 do 14 sati. (SZ, ZV)


29. srpnja 2008.

DOBRO JE ZNATI

15


29. srpnja 2008.

16 REPUBLIKA HRVATSKA MEIMURSKA ŽUPANIJA OPINA SVETI JURAJ NA BREGU OPINSKO VIJEE KALSA:021-05/08-01/118 UR.BROJ:2109-16/02-08-01 Na temelju lanka 9. Zakona o zaš i spašavanju (NN 174/04, 79/07), te lanka 8. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operavnih snaga zašte i spašavanja (NN 40/08, 44/08), a na prijedlog naelnice Opine, Opinsko vijee Sve Juraj na Bregu na 20. sjednici, održanoj 10. srpnja 2008. godine. donosi

ODLUKU O IMENOVANJU STOŽERA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA lanak 1. U stožer zašte i spašavanja Opine Sve Juraj na Bregu imenuju se: 1. Zdravko Mohari, naelnik Stožera, zamjenik naelnice 2. Vladimir Marciuš, lan, djelatnik Odjela za zaštu i spašavanje u PUZS 3. Damir Srnec, lan, predstavnik Policijske uprave akovec 4. Dragun Ladi, lan, predsjednik DVD-a Brezje 5. Željko Medved, lan, predsjednik VMO-a Dragoslavec 6. Ivan Toplek, lan, predsjednik VMO-a Frkanovec 7. Mladen Tomaši, lan, predsjednik DVD-a Lopanec 8. Damir Novak, lan, predsjednik DVD-a Mali Mihaljevec 9. Dragun Šafari, lan, poduzetnik, Okrugli Vrh 10. August urin, lan, predsjednik VMO-a Pleškovec 11. Kruno Petrievi, lan, predsjednik DVD-a Vuenec 12. Josip Kova, lan, predsjednik DVD-a Zasadbreg 13. Damir Kovai, lan, zapovjednik vatrogasne zajednice Opine Sve Juraj na Bregu

lanak 2. Stožer zašte i spašavanja je struno, operavno i koordinavno jelo koje pruža strunu pomo i priprema akcije zašte i spašavanja, akvira se kada se proglasi stanje neposredne prijetnje, katastrofe i velike nesree.

lanak 3. Operavnim snagama zašte i spašavanja Opine Sve Juraj na Bregu rukovodi naelnica Opine Sve Juraj na Bregu.

lanak 4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit e se u „Službenom glasniku Meimurske županije“.

lanak 5. Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o imenovanju Zapovjedništva zašte i spašavanja Opine Sve Juraj na Bregu od 7. srpnja 2006. godine. PREDSJEDNIK Branko Klobuari

MONTMING d.o.o. akovec R. Boškovia 16 www.montming.com U skladu s planiranim proširenjem i polikom tvrtke objavljuje se

NATJEAJ za popunu radnih mjesta 1. RUKOVODITELJ GRADILIŠTA m/ž – više izvršitelja VSS ili VŠS strojarskog smjera položeni struni ispit ili ispunjeni uvje za pristup strunom ispitu 2. PLINOINSTALATER – više izvršitelja 3. VODOINSTALATER – više izvršitelja 4. MONTER CENTRALNOG GRIJANJA – više izvršitelja Pod 2., 3. i 4. mogu se prijavi i radnici koji imaju na m radovima minimum deset godina radnog iskustva, a nemaju odgovarajuu kvalikaciju. UVJETI: odgovarajua struna sprema, osposobljenost, sklonost mskom radu, te poželjno radno iskustvo NUDIMO: - pocajna primanja (plaa) - dinamian, siguran i pocajan posao - okruženje mladih ljudi - konnuirano usavršavanje u struci - tehniki i tehnološki opremljeno radno mjesto Rad se zasniva na neodreeno vrijeme uz probni rad od tri mjeseca. Vaše ponude pošaljite najkasnije 8 dana od objave natjeaja na adresu: MONTMING d.o.o., R. Boškovia 16, 40000 akovec ili na e-mail adresu: montming@montming.com Informacije možete dobi na telefon 098/242-992.

“Sigurna kua” nikoga ne ugrožava Iznenauje me kako obrazovani novinari ne shvaaju zašto Meimurskoj županiji (kao i svakoj drugoj) treba sklonište za žrtve obiteljskog nasilja, koje zovemo “Sigurna kua”, pa o namjeri da se takva ustanova osnuje kod nas pišu na nain koji potie paniku i protivljenje. Takve ustanove osnovane su u gotovo svim županijama, a smještene su uvijek unutar nekog naselja. Lokacija takve kue ne može ostati tajna, pa je ni u našem sluaju ne treba tajiti. Dosadašnje iskustvo s takvim ustanovama u Varaždinskoj i Istarskoj županiji (što nam je poznato) pokazuje da nema nikakve opasnosti za stanovnike u susjedstvu. Potencijalna lokacija za “Sigurnu kuu” u Meimurju dobivena je sasvim sluajno, jer se odgovarajua kua mogla, pod pogodnim uvjetima za Meimursku županiju, osigurati preko Centra za socijalnu skrb. Moja uloga u osiguranju potrebne kue na lokaciji u Šenkovcu je samo prav-

SINDIKAT ZAPOSLENIKA Preporod

Priopenje

no-profesionalne prirode, i nema nikakve veze s injenicom da sam bio naelnik Opine Šenkovec i da sam se pred dvije godine preselio u akovec. Govoriti o tome da se, navodno, ja time želim nekome osvetiti je besmislica o kojoj ne bi trebalo raspravljati. Ponosan sam za sve što sam uinio (zajedno sa suradnicima) za Opinu Šenkovec (od osnivanja Opine, izgradnje kanalizacije, djejeg vrtia i sportskog centra, formiranja stambenog naselja Dolec, donošenja prostornih planova, izbora lokacije za crkvu i izrade koncepta ureenje mjesnog centra do drugih manje zapaženih aktivnosti). U Šenkovcu imam mnogo dragih prijatelja s kojima održavam srdane kontakte. Vjerojatno ima i onih koji su bili nezadovoljni mojim upravljanjem Opinom, i zbog toga mi je žao, ali to se ne može izbjei kada se puno radi. (Juraj Lajtman)

Ni nakon tri mjeseca zaposlenim u osnovnim i srednjim školama nije isplaena ni jedna jedina kuna za dežurstvo na nacionalnih ispitima. Unato uvjeravanjima visokih dužnosnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa kako e i 150 tisua sati biti plaeno nastavnici su na godišnji odmor otišli bez 13,3 milijuna kuna. Osim dežurstva na nacionalnim ispitima nastavnicima još nije plaeno ni mentorstvo na završnim ispitima. Kako nastavniku-mentoru pripada 4 sata po ueniku jasno je kako potraživanja srednjih škola po ovom osnovu premašuje 180 tisua sati, odnosno više od 16 milijuna kuna. Bez duga zaposlenicima, proizišlog iz pregledavanja udžbenika, potraživanja uitelja i nastav-

nika premašila su 30 milijuna kuna. Neplaenog rada u školama iz dana u dan sve je više, a plaanje dodatnog rada postaje izuzetak umjesto pravilo. U sveopoj atmosferi straha koja je zavladala u našim školama nastavnicima koji zahtijevaju plaanje odraenih dodatnih poslova sve eše se otvoreno prijeti nepovoljnim zaduženjima ili ak stavljanjem na listu tehnološke viškove. Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod poziva ministra Dragana Primorca da uiteljima i nastavnicima javno odgovori hoe li i kada biti plaeni poslovi dežurstva na nacionalnim ispitima i mentorstva na maturama i završnim ispitima. (Željko Stipi, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod)

UDRUGA dragovoljaca i veterana Domovinskog rata

Djeca dragovoljaca i veterana iz Meimurja na Sljemenu nu Tradicionalno ve petu godinu za vrijeme školskih praznika 42-je djece lanova Udruge dragovoljac i veterana Domovinskog rata sudjeluje u okviru programa Ministarstva obitelji branitelja i meugeneracijske solidarnosti i Grada Zagreba tjedan dana na Sljemenu. Djeca osnovnoškolskog uzrasta iz naše županije bila su korisnici tog programa u vremenu od 13.07. do 18.07. o.g. Tijekom boravka djeca su bila smještena u Pansionu Medvednica na Sljemenu. Osim meusobnog upoznavanja i druženja sa svojim vršnjacima iz Primorsko-goranske županije, djeca su dobro upoznala i razgledala sve važnije objekte na Sljemenu. Kroz školu u prirodi djeca su od djelatnika Parka prirode Medvednica saznala sve o

lori i fauni koja obitava na Medvednici, a od predstavnika Hrvatske gorske službe spašavanja o

djelatnostima te službe. Tijekom boravka za djecu je organizirana kazališna predstava kao i posjeta zoološkom vrtu Maksimir. Jednod-

nevnim izletom obišli su svetište majke božje u Mariji Bistrici. Bogati i sadržajni program boravak na Sljemenu brzo je prošao,

sklopljena su nova poznanstva, rodile su se nove ljubavi, a na rastanku je bilo i suza. (Foto: Horvat Stjepan, Tajnik podružnice Dražen Tkalec)

Dani opine Sveta Marija

OPINA Donja Dubrava

ribe uz Dravu Javna rasprava za Ljeto otvara Dane PPU do 6. kolovoza U tijeku su izmjene i dopune prostornog plana ureenja opine Donja Dubrava. Pokrenuta je javna rasprava koja e traja do 6. kolovoza. Javni uvid u izmjene i dopune prostornog plana može se obavi svaki radni dan u vremenu od 8 do 14 sa, dok je javno izlaganje prijedloga najavljeno za 30. srpnja u opinskoj vijenici. Svi zainteresirani mogu izvrši uvid i upisa primjedbe. Naelnik opine Marijan Varga potpisao je ugovor o zajednikom nanciranju izvoenja radova potprojekta izgradnje pješako bicikliske staze Donja Dubrava – Kotoriba. Ugovor je od strane Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva potpisao ministar Petar obankovi. Opina prema ugovoru ima obavezu osigura svu projektno

tehniku dokumentaciju i ostale potrebne dozvole i suglasnosti za poetak radova. Ministarstvo e obavi poslove kontrole dokumentacije, raspisa natjeaj za izvoaa radova i odredi nadzor nad radovima. Ugovorom se utvruje i potreban iznos za spomenu potprojekt i to u visini od milijun kuna bez PDV-a, a omjer nanciranja iznosi 30% opina i 70 % resorno ministarstvo. Na temelju inicijave Meimurske županije i Hrvatskoga stoarskog centra u prostorijama opine Donja Dubrava organizirano je prikupljanje podataka o vlasnicima rasplodnih grla krava, krmaa, kobila, ovaca i koza. Razlog upisa je mogunost korištenja raznih pocaja za uzgajivae. Krajnji rok za upis je 31. kolovoza. (A. Fuš)

U program obilježavanja Dana opine Sveta Marija i ove su se godine ukljuile brojne opinske udruge. Obilježavanje zapoinje 2. i 3. kolovoza turisko - sportskom manifestacijom “Ljeto ribe uz Dravu”. Organizatori manifestacije jesu ŠRD “Klen” i TZMŽ. U subotu program kod tamošnjega ribikog doma zapoinje u 12 sa, a u nedjelju ve od 7 sa. Na Dan domovinske zahvalnos, 5. kolovoza, bit e sveano otkrivanje spomen - obilježja poginulim hrvatskim braniteljima koje se nalazi u sklopu novoureenog parka u centru mjesta. Is dan od 16 sa Udruga motorista sjeverozapadne Hrvatske organizira ljetne moto igre za mlade i stare. Od 1. do 9 kolovoza na nogometnom igralištu u organizaciji NK Mladost igrat e se malonogometni noni turnir. U subotu 9. kolovoza od 10 sa natjecat e se ribii iz Svete Marije i Donjeg Mihaljevca. Vatrogasci u nedjelju 10. kolovoza organiziraju 13. meunarodno natjecanje runim

vatrogasnim špricama koje zapoinje u centru mjesta u 13 sa. Za ponedjeljak 11. kolovoza u 19 sa najavljena je sveana sjednica Opinskog vijea i Poglavarstva, uz dodjelu opinskih priznanja. KUD “Ivan Musta Kantor” u srijedu 13. kolovoza domain je Starih igara u rnoj peš koje zapoinju od 10 sa. Tog e se dana kuha besplatan gulaš za sve nazone. Tamošnji teniski klub organizira Otvoreno prvenstvo Svete Marije, a nale je najavljeno za 14. kolovoza u 19 sa. Uoi blagdana Velike Gospe, u etvrtak 14. kolovoza od 19 sa u župnoj crkvi bit e služena sveta misa koju e predvodi biskup Varaždinske biskupije msgr. Josip Mrzljak. U sklopu svete mise koja zapoinje u 19 sa održat e se procesija sa svijeama. lanice Društva žena igrat e odbojku, a sva e dogaanja pra peenjem languša. Dani opine Sveta Marija završavaju 15. kolovoza “Veljkomešnom zabavom” kod tamošnjeg Doma kulture. (A. Fuš)


RELIGIJA

29. srpnja 2008.

17

PRELOG PROSLAVIO BLAGDAN Sv. Jakoba te istodobno obiljeĹžio vaĹžan jubilej

BOG mojih detalja

Dva i pol stoljea od izgradnje Şupne crkve Svetkovina Sv. akoba, zaťtitnika preloťke Şupe, proslavljena je u petak 25. srpnja kada je ujedno obiljeŞen i izuzetan jubilej – 250. obljetnica poetka izgradnje Şupne crkve u Prelogu koja je PreloŞanima danas dom vjere i kulture. Crkveno zdanje u Prelogu graeno je u razdoblju od 1758. do 1761. godine. Posvetio ju je ondaťnji biskup Stjepan Puc 1761. godine. Danas je preloťka crkva najvrjedniji kulturno - povijesni spomenik u Prelogu, jedina je barokna crkva u sjevernoj Hrvatskoj svoena kriŞnobavastim svodom plitkih kupola. "radili su je ťtajerski majstori. U glavni oltar ugraena su tri oltara, posveena sv. akobu, sv. osipu i sv. vanu Nepomuku. Oltarni retabl, okvir i postolje za oltarnu sliku predstavljaju remek djelo baroknih majstora iz "raza osipa Hermana i Vida KÜnigera. Unutraťnjost crkve oslikao je talijanski slikar loysius Belli 1813. godine, a bone neogotike oltare iz 19. stoljea, odnosno oltarne pale slike sv. RuŞarija (krunice) i Sveta tri kralja oslikao je "iacomo Barollo. Bili su to u ono vrijeme vrhunski i izuzetno cijenjeni majstori.

Crkva obnavljana tijekom petnaest godina nicijativom preloťkog Şupnika pre. ntuna Hoblaja, dekana donjomeimurskog dekanata, koji u Prelogu sluŞi od 1982. godine, preloťka Şupna crkva temeljito je obnavljana iznutra i izvana. Dakako, uz veliku pomo vjernika, Şupljana i donatora, pa i grada Preloga i drŞave. Baroknom crkvenom zdanju postepeno je vraen stari sjaj tijekom posljednjih petnaestak godina, a u posljednjih par godina prekrasno je ureen i okoliť crkve. Prilikom radova na ureenju okoliťa 1987. godine sluajno su, nedaleko od crkvenog zdanja, otkriveni ostaci kruŞne kule iz 14. stoljea. Njeno otkrie spada meu najznaajnija novija arheoloťka otkria na podruju grada Preloga te predstavlja, bať kao i Şupna crkva, povijesnu, kulturnu ali i sakralnu vrijednost grada Preloga. Želei svoj grad zaťtititi od provala, kao ťto je bila ona tatarska, najvjerojatnije su stanovnici Preloga podigli taj forti ikacijski objekt kruŞnog oblika. Kasnije je kula sluŞila u razne svrhe, moŞda i

kao bogosluĹžni prostor protestantima za vrijeme reformacije. Kula se, naime, u kanonskim vizitacijama 1698. godine spominje kao kapela Svetoga Duha. Temelji kruĹžne kule danas dominiraju crkvenim dvoriĹĄtem, u kojemu je lani postavljeno poprsje bl. lojzija Stepinca, rad kipara nte urkia, a uoi ovoga vaĹžnog jubileja u dvoriĹĄtu je ureen i spomen - prostor sa spomenikom hrvatskog bana osipa elaia. Potonji je djelo hrvatskog kipara nte Orlia, a otkriven je upravo na blagdan Sv. akoba. Spomenici su to podignuti u ast dvojici najzasluĹžnijih hrvatskih muĹževa, koji su nacionalno i vjerski sauvali Meimurje za domovinu Hrvatsku.

Sveano proslavljeni jubilej Na proslavi jubileja svetu misu predvodio je pre. osip RuĹžman, Ĺžupnik Ĺžupe Bl. lojzija Stepinca u Velikoj "orici, koji je ovom prilikom proslavio 25. obljetnicu sveenstva, odnosno slavio je srebrnu misu. Sveanom tonu ovoga slavlja svakako su doprinijeli puhai imene glazbe iz Dekanovca, kao i

pjevai mjeĹĄovitog zbora Sv. akoba te Zrinska garda. Vjernicima koji su se okupili u velikom broju na misnom slavlju odrĹžanom na otvorenom u dvoriĹĄtu crkve obratio se pre. Hoblaj te im poĹželio dobrodoĹĄlicu, a propovijed je odrĹžao prof. dr. Matija Berljak. Prije misnog slavlja odrĹžana je procesija. Nju su predvodili lanovi KUU-a “Seljaka slogaâ€? iz Preloga nosei vino, kruh, klasje, groĹže, cvijee i druge darove. (D.Mihoci)

AKOVEKA ŽUPA Sv. Nikole ovaj tjedan slavi blagdan Gospe od Anela

Biskup Mrzljak za Porcijunkulovo dolazi u akovec Sutra, u srijedu 30. srpnja, poinju trodnevne pripreme za proslavu blagdana "ospe od nela, odnosno Porcijunkulova, koji se tradicionalno sveano slavi u akovekoj Ĺžupi Sv. Nikole biskupa. Trodnevnicu e predvoditi fra "ordan Propadalo, gvardijan franjevakog samostana u Bjelovaru. On e u srijedu 30. i etvrtak 31. srpnja te 1. kolovoza predvoditi mise koje e biti sluĹžene u 18,30 sati u Ĺžupnoj crkvi. Drugog dana trodnevnice, nakon mise, planirano je klanjanje pred Presvetim, dok je posljednjeg dana trodnevnice u 21 sat planirano marijansko bdijenje. Vjernici e se tijekom ta tri

dana moi ispovijediti, i to jedan sat prije poetka mise, dakle od 17,30 sati. Velika vaĹžnost Porcijunkulova je u tzv. porcijunkulskom ili asiĹĄkom oprostu. Svakim teĹĄkim grijehom zasluĹžujemo vjenu i vremenitu kaznu. Oprost od vjene kazne dobivamo u ispovijedi, a vremenitu kaznu okajavamo na zemlji molitvom i dobrim djelima ili u istiliĹĄtu. Sveti Franjo izmolio je porcijunkulski oprost 1216. godine od pape Honorija . Danas je taj oprost proĹĄiren na sve crkve Franjevakog reda. Na dan Sv. Marije neoske, "ospe od nela, odnosno Porcijunkule,

2. kolovoza moĹže se dobiti potpuni oprost od vremenitih kazni ako doemo u koju od franjevakih crkava, izmolimo Vjerovanje, Oe naĹĄ, ispovijedimo se, priestimo i molimo na nakanu Svetog Oca. Stoga ne treba uditi ĹĄto u

akovcu na sam blagdan "ospe od nela, u subotu 2. kolovoza, oekuju dolazak mnogobrojnih vjernika iz meimurskih Ĺžupa, ali i iz drugih krajeva Hrvatske. Tradicionalno se oekuje i dolazak vjernika iz Slovenije i Maarske. Svima njima obratit e se varaĹždinski biskup osip Mrzljak na srediĹĄnjem misnom slavlju koje e predvoditi,

a koje e biti odrĹžano s poetkom u 9,30 sati u dvoriĹĄtu franjevake crkve i samostana. Kako je najavljeno, misnom slavlju prethodit e tradicionalna sveana procesija s kipom "ospe od nela srediĹĄtem

akovca. Recimo i to da e na sam blagdan u 6,30 sati rano jutarnju misu predvoditi fra "ordan Propadalo, dok e misu u 18,30 sati sluĹžiti Ĺžupnik fra Stanko Belobrajdi. U 8 sati ujutro isti dan bit e sluĹžena misa na maarskom jeziku, dok e u 11,15 sati misu na slovenskom predvoditi vl. Tomislav Ĺ antak, Ĺžupnik iz endave. (D.Mihoci)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 29. srpnja Marta, azar, Vili, Urban srijeda, 30. srpnja Petar, ulija, Maksima etvrtak, 31. srpnja gnacije, Vatroslav, Ognjen petak, 1. kolovoza kfonz, onatan, Vjera, Nada subota, 2. kolovoza "ospa od nela, Stjepan nedjelja, 3. kolovoza ugustin KaĹžoti, idija ponedjeljak, 4. kolovoza van Marija Vinnaey, ustina

Ali-baba i peina puna blaga Svi znamo priu o li-babi i etrdeset razbojnika. Pria se nalazi u zbirci istonjakih pria i bajki “Tisuu i jedna noâ€?. U prii se siromaĹĄni perzijski zanatlija li-Baba na neobian nain dokopao velikog blaga. ednoga dana sluajno je zatekao etrdeset razbojnika kako sklanjaju opljakano blago u tajno skroviĹĄte u peini. zvana se uope nije primjeivalo da tu ima neega, ali je voa razbojnika stao pred jednu stijenu i izgovorio: “Sezame, otvori seâ€?, a stijena se pomakla i otvorila prolaz u peinu punu zlata i dragog kamenja. li-Baba se kasnije vratio i pokupio silno blago.  sus je priao priu o skrivenom blagu i o Kraljevstvu. Blagu skrivenom na njivi. ovjek iz prie koji ga je pronaĹĄao, ponovno ga je sakrio, sav radostan otiĹĄao, prodao sve ĹĄto je imao i kupio tu njivu. Blago je tako bilo samo njegovo! ZamiĹĄljamo si blago u kovegu ispunjenom zlatnicima i dragim kamenjem. li Kraljevstvo BoĹžje vee od svih blaga svijeta jer ono nam daje ulaznicu u tajnu Boga, izvoru svega bogatstva. Da se do njega doe potrebno je upotrijebiti ‘maginu’ formulu: prodati sve ĹĄto imamo! Dakle, da bismo ga stekli trebamo promijeniti naĹĄe koncepcije: prodati da steknemo. Samo onaj koji “proda sve ĹĄto imaâ€?, odnosno onaj koji se oslobodi svih predrasuda o Bogu, moĹže biti sposoban pronai obeano blago. Primijetimo da ovjek iz prie ne kupuje blago jer ono nema cijene, nego kupuje njivu. Radi se o izboru izmeu blaga iz peine li Babe ili bijedne religioznosti bez duĹĄe, izmeu

PiĹĄe: vl. Antun Ĺ tefan prolaznog bogatstva ovoga svijeta i sudjelovanja u BoĹžjoj slavi, u Kraljevstvu koje nee proi. Radi se o mudrosti Ĺživota koja se ne zaustavlja na stvarima koje nas okruĹžuju nego razlikuje skrivenu prisutnost Onoga koji nam preko njih govori. Sloboda nije u tome da ovaj svijet koristimo ili iskoristimo onako kako nam odgovara nego da se posluĹžimo darovima BoĹžjim i postanemo njegovi suradnici, i upravljamo sa stvorenjem koje nam je povjereno. sus je upitao svoje sluĹĄatelje: “este li sve ovo razumjeli?â€?  oni su mu odgovorili: “esmo.â€? susu je neobino vaĹžno da ga ljudi razumiju i zato je priao jezikom njima razumljivim, sluĹžei se slikama, priama i svima ime su se ljudi sluĹžili. susu je i danas vaĹžno da ga razumijemo!  i nama. Zato i mi njemu priajmo razumljivim jezikom.

DUHOVNI velikan

Marta, 29. srpnja Sestra je Marije Magdalene i azara. Bila je domaica i, kada se njezin brat azar razbolio, poruila je susu da ga posjeti i pomogne mu. Kada je sus bio u Betaniji, Marta mu poe u susret, ĹĄto je nagovjeĹĄtavalo da je ona ve bila njegova uenica. Upravo je Marti sus rekao: “a sam uskrnue i Ĺživot ‌ Tko vjeruje u mene, ako i umre, Ĺživjet e.â€? Smatra se da je Marta svojim utjecajem navela Mariju Magdalenu da se obrati. Sveta Marta se obino prikazuje s kuhaom ili Ĺžlicom u ruci, ili ima za pojasom velik sveĹžanj kljueva u znak njezina poziva domaice. Prikazuje se i sa zmajem do nogu i sa ĹĄkropilom svete vode kojom je svladala tu neman. (sm)

RIJEI MUDRE “Prijatelju, ako ne moliĹĄ svakodnevno, cijeloga eĹĄ Ĺživota Ĺžaliti za izgubljenom krunom. Moli svakoga dana krunicu.â€? (dr. Herbert Madinger)

Blagoslov zvona MERHATOVEC - "eneralni vikar VaraĹždinske biskupije, monsinjor van "odina, u nedjelju 3. kolovoza u Merhatovcu, u Ĺžupi Selnica, blagoslovit e novo zvono koje se odnedavno nalazi u zvoniku mjesne kapele.

Monsinjor "odina e ujedno sluĹžiti proĹĄtenjarsku svetu misu u povodu blagdana Majke BoĹžje SnjeĹžne, patronice kapele u Merhatovcu, i uz Dan domovinske zahvalnosti. Sveta e misa zapoeti u 11 sati. (sm)


18

Nikola (24) i Nikolina (24) Topolko iz Vratišinca dobili su sina po imenu Vito, roenog 15. srpnja u 13,30 sati. Imaju i Edina (2,5).

NOVI ŽIVOT SE RAA

Siniša (27) i Valentina (24) Horvat iz Križovca dobili su Frana, roenog 20. srpnja u 7 sati. Po brata je došla i Ema (2).

Antonio (22) i Tamara (18) Pintari iz Križovca dobili su Dominika, roenog 19. srpnja u 9,45 sati.

Dejan (33) i Karolina (29) Roak iz Preloga dobili su Saru, roenu 20. srpnja u 12,15 sati. Po bebu je došla i seka Rea (6).

29. srpnja 2008.

Stjepan (25) i Branka (22) Kova iz Novakovca dobili su Anu, roenu 17. srpnja u 8,30 sati. Imaju i Josipa (1,5).

Jurica (30) i Ivana (25) Krmar iz Palovca dobili su Davida, roenog 18. srpnja u 15,40 sati.

Goran Bogdan (24) i Dijana Kalanjoš (20) iz Kotoribe dobili su Natašu, roenu 21. srpnja u 19,30 sati. Imaju Aleksa (3) i Davida (2). Dubravko (28) i Irena (25) Horvat iz Zasadbrega dobili su Petra, roenog 21. srpnja u 18,10 sati. Imaju i Lovru (2,5). Po mamu i bebu došli su sestra Zorana i djed Željko.

Kristijan Oršoš (22) i Suzana Oršuš (21) iz Trnovca dobili su Vedrana, roenog 20. srpnja u 16 sati. Imaju i Romana (3).

MT “LEPTIRI” poklanja benkicu i partlek

Miroslav (29) i Josipa (28) Novak iz Preloga dobili su Karlu, roenu 19. srpnja u 8,45 sati.

Haris (20) i Štefica (20) Horvat iz Trnovca dobili su Saru, roenu 19. srpnja u 14,30 sati.

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naše novoroene bebe, iji se roditelji pristanu fotogra irati za rubriku “Novi život se raa” M#MURSKH N N. Prigodnim e ih poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omoguio je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaže iz Štrigove.


MEDIA MODEL LJETA

Karolina Hranjec (23) Hodošan


2

ME\IMURSKE NOVINE 29. srpnja 2008.

TEMATSKA IZLOŽBA SLIKA Likovne udruge donjeg Meimurja Prelog

Inspirirani crkvom Sv. Jakoba Velika obljetnica jedne od najljepših crkava Meimurja, crkve Svetog Jakoba u Prelogu, koja ove godine slavi 250. obljetnicu, bila je inspiracija tematske izložbe slika lanova Likovne udruge donjeg Meimurja Prelog u prostorima knjižnice i itaonice “Croata Insulanus” župe Svetog Jakoba Prelog. U skladu sa svojim preerencijama oblika, boja i duhovnog znaaja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovarajui na mogua pitanja. U programu otvorenja izložbe sudjelovali su: skladatelj i pjeva Martin Srpak, pjesnikinja Anka Balent, predsjednik LUDM-a Prelog Franjo Ružman Brko i novinar Josip Šimunko, dok je izložbu uz nazonost gradonaelnika Preloga Dragutina Glavine, župnika Antona Hoblaja i brojnih ljubitelja lijepoga otvorio Franjo Žeželj Mustak. Franjo Ružman Brko, kojemu je ponajprije stalo do poetinosti, slikao je motiv crkve širokim plohama golubinje boje, uz tamniji gotovo smei plašt tornja kao kontrapunkt koji kao da visi nad glavama vjernika. Njegova crkva Svetog Jakoba kao da nije hram vjere nego zanosa i ljubavi, dok sama vjera dolazi kao smirena

božanstvena žuta svjetlost neba. Franjo Musta ponudio je pak sasvim drugaiji pogled, ponajprije kao jedinstvo crkve i krajolika. Ne pristajui na kompromise kad je rije o osjeajnom, njegov lirski svijet je ujedno i svojevrsni obzor vremena i prostora. Crkva Svetog Jakoba je u tom panlirskom ugoaju vertikala duha kao izraz ljudske težnje za Bogom. Damir Šalari ostao je vjeran sam sebi kao slikar uhvaenog trenutka. Njegova crkva Svetog Jakoba je realistina, uz pregršt sitnih detalja. Posebnom tehnikom izrade njegov akvarel djeluje kao da je rije o ulju, toliko je zgusnut i cjelovit. Julija Weber ponudila je susret Boga kao arhitekta Svemira u nadnaravnoj veliini koji na svojem dlanu drži crkvu Svetog Jakoba. Njezina slika veeg ormata djeluje opominjajue, kao stalno traganje za duhovnošu svijeta. Julija Pongrac ovaj put dramatino naglašava motiv crkve središnjim, tamnoplavim sjenama tornja koje kao da su postale dominirajue, istovremeno smirujui dramatiku akademskim okvirom liša i oblaka nalik otorealizmu, ali uz znaajan impresionistiki pomak.

Knjižnica i itaonica “Craota Insulanus” bila je prepuna

Njezina crkva Svetog Jakoba ujedno je skladna ljetna razglednica Preloga. Ankica Anna Pani Radovanev Panteli crkvu Svetog Jakoba vidi gotovo kao minijaturu na nekom davno ispisanom dokumentu. Franjo Žeželj Mustak posegnuo je pak za likovno historicistikim motivom crkve Svetog Jakoba, naslikavši je kao malenu tamnu drvenu kapelicu iz trinaestog stoljea, u doba ormiranja Preloga. Bure i oluje života kao da su unutar same crkve, kao da vjetrovi šibaju svim silama materijalnu crkvu, dok je ono duhovno u ovjeku. Njegov drugi rad, koji nosi naziv “Verlijev poklon 1941.”, vraa nas pak u doba Drugoga svjetskog rata i maarske okupacije Preloga. Slikar slika radost djeteta kad vidi veliki bor i konje uz motiv crkve Svetog Jakoba. U to vrijeme samo su Maari imali velike borove za proslavu Božia, a Verli im je prkosio na svoj nain, velikim hrvatskim borom koji bi dovezao svakog Božia. Antonija Cesarec se poigrava svjetlošu, koja kao da govori o vjeri i radosti, spajajui metafizike elemente stvaranja svijeta i stvaranja crkve. Jelena Kramar iznenauje nas ponajprije tehnikom, kolorirana se olovka rijetko via zadnjih godina, ali i motivom sveca koji u rukama drži crkvu. Milena Petkovi pak koloristiki naglašava osnovne konture crkve, dajui joj tako stamen i svevjekovni izraz. Miljenko Kranjec u dubokom reljeu u drvu naglašava zatvorenost prostora ogradom u prvom planu i nasluujuom monumentalnošu crkve. Njegova crkva kao da vapi za širinom, kao da je pomalo tjeskobno omeena sama sobom i želi izai izvan svojih okvira Ivan Bermanec naslikao je crkvu na pomalo zaudan nain, koja kao da izranja iz neke davne prošlosti pune sjeanja, veoma živim zagasitim koloritom. Milan Frko nije pak nimalo odstupio od svojih metafizikih tema. Njegova cr-

Najstariji slikar Franjo Žeželj Mustak otvara izložbu kva nije ljudska graevina, ve duhovni sukob dobra i zla na razmei Svemira. Mladen Špoljari nastoji pak spojiti simboliki i materijalni svijet, slikajui crkvu toplim bojama jeseni i nijansama žutosmee. Mladen Pali vidi crkvu kao obzor, naznaujui osebujnim koloritom njezinu samou. Pavao Ružman slika malu crkvicu i bor koji gotovo da sakriva toranj, te se opet iskazuje kao majstor raspoloženja na slici i ekspresionist koji voli iznenaivati. Slavko Duki naslikao je lijepo ulje na platnu i crkvu Svetog Jakoba na nain koloriranog crteža, stavljajui u prvi plan njezinu monumentalnost. Njegova crkva je lijepa graevina tono isklesanih rubova na rubu samotnosti u prostoru u medaljonskom okviru. Stanko Padari slika razigrane rode uz crkveni toranj. Slika je to arhaine i naivne ljepote koja se divi visini tornja i rodama koje ga mogu dosei. Vanja Deti - Veseli bilježi same obrise crkve, uvodei u svoj tamniji kolorit osjeaj sutona i nagovješujua zvona, uz skladan tamnije strukturirani kolorit. Vladimir Vidovi slika crkvu u noi, a hladne boje kojima je okružuje i mutna svjetlost govore na svoj nain o zaboravu. Kao da je crkva postala mjesto sjeanja. Zvonimir Dolenec u tehnici stakla i spreja crta crkvu kao genre prizor, znaajno je reducirajui na vizuru lijepog. Željko Šari opisuje toranj i krov crkve, ukazujui skladnošu odabranog motiva na lirske intimne trenutke. (J. Šimunko)

PJEVAKI ZBOR “Josip Štolcer Slavenski“ postigao izvanredan uspjeh

Osvojili dvije medalje u Grazu

akoveki Pjevaki zbor “Josip Štolcer Slavenski” vratio se iz Graza gdje je na Svjetskim zborskim igrama, koje su se održavale od 9. do 19. srpnja, postigao izvanredan uspjeh. U konkurenciji meu 441 zborom i više od 20.000 pjevaa iz 93 zemlje, a koji su se natjecali u 28 kategorija, akoveki su pjevai pod vodstvom dirigentice i umjetnike voditeljice Senke Bašek Šamec osvojili dvije srebrne medalje. S obzirom na velik broj kategorija, natjecanje je bilo podijeljeno u dva tjedna. U prvom tjednu natjecanja akoveki su se zboraši natjecali u otvorenoj kategoriji sakralne glazbe u kojoj su u finale ušli direktno zahvaljujui zlatu s 1. internacionalnog Anton Bruckner estivala

zborskog pjevanja održanog u Linzu u lipnju prošle godine. Meu konkurencijom od 49 zborova osvojili su 75,62 boda, što im je donijelo visoko srebro, sa samo 4 boda manje od bodova potrebnih za zlato. U sakralnoj kategoriji zbor Slavenski je nastupio s kompozicijama Antona Brucknera, Adalberta Markovia, Vytautasa Miškinisa te Branka Starca. U drugom dijelu natjecanja Slavenski je nastupio u kategoriji velikih mješovitih zborova gdje je za medalje konkuriralo 28 zborova. Nastupili su ponovno sa skladbom Branka Starca, koji je bio u žiriju, izveli su i “Zahvalnicu“ Franje Dugana, suvremenu kompoziciju “Kasar Mie La Gaji“ venezuelanskog skladatelja Alberto Graua i “Opa Cupa Tanana“ Davora Bobia.

Zbor “J. Š. Slavenski” istaknuo se izmeu više od 20.000 pjevaa iz 93 zemlje

Ponovno odlini, s osvojenih 71,26 bodova, zboraši Slavenskog osvojili su novu srebrnu medalju, ostavivši iza sebe zborove iz Rusije i Kine, zemalja koje se mogu pohvaliti s najviše osvojenih medalja na ovogodišnjim igrama. Velik uspjeh mnogo znai svim pjevaima i posebno njihovoj dirigentici i voditeljici Senki Bašek Šamec koja o uspjehu kaže: - Izuzetno smo zadovoljni jer su to strašno visoke nagrade, s obzirom na nivo na kojem je bilo natjecanje, koliko je strog bio nain ocjenjivanja, te koliko je zborova i pjevaa došlo. To je bilo planetarno natjecanje. Obino kad kažemo meunarodno, to znai nekoliko natjecatelja iz regije, no ovo je stvarno bilo planetarno, jer su tu bili najbolji zbo-

Ove su medalje najvei uspjeh Pjevakog zbora do sada rovi iz cijelog svijeta, od Singapura, Indonezije, Malezije, Amerike, Kanade, južne Arike, Australije, cijele Europe, Japana i dalje ... Tek kad ovjek to svojim oima vidi može zamisliti. Ove su medalje najvei uspjeh meimurskog amaterizma do sada. Ja pohvaljujem sve i zahvaljujem svim mojim pjevaima na svemu, isto tako i Gradu i Županiji, našim sponzorima, bez kojih ovo ne bi bilo mogue. Nakon zasluženih godišnjih odmora, Pjevaki zbor “J. Š. Slavenski“ poetkom rujna dalje se baca na posao. Pripremat e božini koncert koji e ove godine biti nešto drugaiji od prijašnjih. Krenut e i pripreme za sudjelovanje u prvoj meimurskoj operi - “Dorica pleše” (autor Krsto Odak) koja e biti raena u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem iz Varaždina. U listopadu pjevae oekuje državna smotra na koju idu izravno. Na državnu smotru malih vokalnih skupina muška vokalna grupa “J. Š. Slavenski“ ušla je u kategoriji olklora za male vokalne sastave, dok je ženska vokalna grupa upala u kategoriji koncertnih sastava. Natjecanje e se održati u Petrinji 22. studenog. (mn)


godina karijere

3

29. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

MERI JAMAN I ANITA VALO predstavile u akovcu svoj unplugged album

AKTUALNE IZLOŽBE

Meritas dokazale izvoaku i autorsku vrijednost Atrij Staroga grada Zrinskih oživio je ovaj petak ponovno u zvukovima glazbe. Meri Jaman i Anita Valo, poznatije kao Meritas, predstavile su pred akovekom publikom svoj unplugged album izdan prošle godine. Koncert je podsjetio na njihove najljepše hitove koje su objavile u deset godina karijere, a posebna je poslastica bila goša iznenaenja – Jelena Radan, s kojom su izvele pjesmu “Let it rain” iz njihovoga zajednikog koncertnog programa “When tomorrow comes”. Meri i Anita odrasle su u Njemakoj, a po dolasku u Hrvatsku 1996. godine oformile su duo koji je do sada snimio etiri albuma, pokupio nekoliko nominacija za glazbene nagrade i postao jednim od najemitiranijih izvoaa u hrvatskom radijskom eteru. S Meri i Anitom popriali smo uoi koncerta u akovcu. • Nedavno, u nedjelju 13. srpnja, u akovcu je nastupio Elemental, bend poznat po svom otvorenom izražavanju mišljenja o raznim pitanjima socijalne i politike tematike. Koliko je važno da glazbenici progovore o ovakvim stvarima? Meri: - Pa ... evo ovako, mi smo zrele žene, tako da je ta vrsta bunta koja progovara iz tebe nama davno prošla. Možda je naš prvi album bio malo direktniji, ali mislim da je produkcija naše glazbe so isticiranija, ali ipak o takvim stvarima progovaramo na jedan suptilan nain u pjesmama “Igra”, “Že”, “Sami na ulici”. Tu su i neke druge pjesme koje su angažirane i priaju o temama koje nas mue, a to nisu nužno ljubavne teme koje nas sve inae najviše mue. Samo što je sve to kod nas na drugaiji nain zapakirano. Mislim da je jako bitno da se progovori jer umjetnici imaju tu luaku slobodu da govore o svemu. Zato je to užasno važno jer možemo potaknuti ljude da razmisle o nekim stvarima. Svaka pohvala svim bendovima koji to ine, a posebno Elementalu i bendovima takve vrste koji to ine

direktno i koji na taj nain i odgajaju naše mlade ljude da budu na neki nain društveno angažirani. • Mi smo svi ljudi, imamo svoje uspone i padove, nekad smo veseli, nekad tužni, nekad agresivni i dobro je što ima puno razliitih glazbenika koji mogu u ovom spektru emocija dati svoj nekakav osobni stil. Meri: - Ja mislim da svatko to tumai na nain kako njemu odgovara, kakav je uope, a i kakav mu je dan. Jedino tako ispadne uvjerljivo. Sve drugo ispalo bi smiješno.

Sve su važnije nebitne teme • Slava i eksponiranost jesu nekako pojmovi koji postaju iz godine u godinu sve popularniji? Kamo sve to vodi? Meri: - Ti današnji kriteriji kako doi na naslovnice novina nama su potpuno nezanimljivi. Meni je zamorno itati o bilo kome drugome, tako da bi bilo užasno neprirodno da se ja tako pojavljujem negdje u novinama. Tu i mediji nose svoj dio odgovornosti, iako ja nisam baš dobra u raunanju naklade koliko se novina proda kad se odreena osoba pojavi na naslovnici. S druge strane, ljude se navikava na to i ui ih se da im samo takve vijesti budu zanimljive. Za mene to uope nisu vijesti. Problem je što ljudima padaju kriteriji. Mi više nismo osjetljivi, oguglali smo i nismo zainteresirani za teme za koje bi trebali biti senzibilizirani. To me malo brine. Kako ja to sve ne pratim, ponekad mi se ini kao da sam pala s Marsa i udno mi je kako su sve te osobe postale javnima. Anita: - Ja ne kupujem nikakve novine, ali kad odem frizeru ili nekamo drugdje gdje je prilika prelistati asopise ispada da se stvarno puno toga dogaa u toj maloj Hrvatskoj. Neprestano neke top vijesti o zapravo nepoznatim zvijezdama. Meri: - Mislim da e, kao i u svemu drugome, ovdje morati doi do preokreta, a i Hrvatska nije baš za neke paparazzo situacije. Premala smo mi zemlja. Vani, ako ti fotogra i

uslikaju poznatu osobu, mogu od prodaje samo jedne fotogra ije kupiti stan. Anita: - Nas su nedavno, po prvi put, slikali neki paparazzi kako šetamo gradom, kako bi mogli staviti na Internet. Mislim, koga zanima kako mi šeemo gradom.

Izložbeni salon Muzeja Meimurja akovec – dokumentarno - likovna izložba povodom 40. obljetnice osnutka Likovne galerije Muzeja Meimurja. Ovom izložbom javnosti je izložen onaj dio fundusa koji nije svakodnevno dostupan oku javnosti poput stalnog postava. Danas Likovna galerija ima skoro 3 000 eksponata, koji su najveim dijelom priskrbljeni osobnim darivanjem umjetnika.

Suradnja s Jelenom Radan • U zadnje vrijeme puno vas viamo s Jelenom Radan koja je akoveku publiku prije nekoliko godina oduševila svojim fadom. O kakvoj se tono suradnji radi? Meri: - Mi smo prije dvije - tri godine imale zajedniki koncert u Splitu. Jelena je odsvirala svoj autorski dio, onda mi svoj, a na kraju smo još zajedniki na naš poseban nain izvele nekoliko pjesama nama drage strane autorice. Od te tri pjesme stvorio se jedan cijeli koncertni program. Jednostavno se desila ta neka kemija na stageu i u publici da je to kasnije izazvalo lavinu upita kad emo ponovno nastupiti. Taj koncertni program zove se “When tomorrow comes” i to su sve pjesme koje su nas nadahnule, pjesme koje mi volimo, koncert na kakav bismo mi voljele otii. To je ta suradnja s Jelenom. S vremena na vrijeme, u svoje dvije godine koliko suraujemo, došlo je do toga da sve više nastupamo. Ljudima se to svia i nas same obogauje. Sad imamo dva aspekta naše glazbe. Prvi je taj naš autorski gdje smo mi autorice naših pjesama i gdje se sve radi na nekakav naš unutarnji, intimni nain, a ova druga strana je nastupanje s neim što smo voljele slušati. To nam je veliki vokalni izazov. Anita: - Jako je zanimljivo, jer svaka od nas tri ima totalno razliitu boju glasa i drugi nain pjevanja. Tako da je stvarno zanimljivo vidjeti kako nas tri zajedniki funkcioniramo. Drago nam je što je i publika to tako dobro prihvatila, što to tako dugo traje i što se još nismo posvaale. (smijeh) Meri: - Nisu muški ništa bolji, samo bi se mi morale više držati

Na koncertu u akovcu pridružila im se i Jelena Radan skupa. To je problem žena. Malo smo nekako ljubomornije jedne na drugu. Ne nas tri u projektu “When tomorrow comes”, nego žene openito. Drago mi je što se kod nas tri još uvijek nakon toliko vremena svaki put desi odlina energija i nadam se da emo s ovim programom imati prilike nastupiti u akovcu.

Za deset godina karijere - unplugged album • Meritas je na hrvatskoj glazbenoj sceni ve deset godina … Meri: - Kad je bio Crni maak u

akovcu, mi smo ve bile tu, a to je bilo prije skoro deset godina. I još uvijek smo tu i ponosne smo na to, (smijeh), kao i na albume koje smo izdale. Drago nam je što imamo osjeaj da je tih deset godina nekako urodilo plodom, a to uvijek gledamo kroz svoju publiku. Osjea se to kad ima ljudi koji nas vole slušati, dolaze na naše koncerte, posebno onaj roendanski u Tvornici u Zagrebu sredinom studenog prošle godine. Tako imamo osjeaj da naše pjesme žive i to je nekako cijela bit svega toga što radimo. Zato i nastavljamo pa emo vidjeti što i kako dalje. • Uz jubilej je došao i novi album, ovaj put rije je o vašem unplugged albumu za koji kažete kako je on kao vaša ‘olimpijada’. Meri: - Zato što imaš osjeaj da godinama treniraš glazbu kao

sportaš, a onda taj unplugged album moraš snimiti u jednom danu, u nekoliko sati. Isto kao i kad sportaš uporno trenira, pa na olimpijadi u tom momentu treba dati najbolje od sebe. To smo mi pokušale na tom albumu. Album se snimao u jednom danu u Ljubljani u studiju Metro, koji se može vidjeti na YouTubeu u našem spotu za pjesmu “Napokon”, u kojem se može vidjeti i kako je nastao album. Eto, zato olimpijada. Jer smo zapisali taj jedan glazbeni moment. Bend s kojim radimo, naš producent Dejan Oreškovi s kojim radimo ve više od 10 godina, pa Tin Ostreš i Zdeslav Klari s kojima suraujemo ve pune 4 godine, svi smo mi htjeli zabilježiti taj moment, a roendan grupe Meritas inio se kao idealan trenutak. Te su pjesme u poetku nastale samo uz gitaru i tek smo se kasnije poigrale elektronikom u produkciji. Sad smo ih vratile u prirodno stanje, uz etiri instrumenta, i zanimljivo je uti da pjesme kao što su “Igra” ili “Budim se” funkcioniraju i u tom aranžmanu i rado su slušane. • Kako iz karijere od 10 godina uope izabrati pjesme za ovakav album? Meri: - Neki kriteriji su bili singlovi, neke nama drage pjesme, neke koje znamo da nam fanovi jako vole. Našli smo nekako 13 pjesama i to je to. (mn, foto: N. Šardi)

KNJIŽNICA I ITAONICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u “Bambleku” U nastavku besplatnih ljetnih radionica u igraonici “Bamblek” prošli je tjedan održana Modelarska radionica s temom “Letjelice” za djecu uzrasta od 8 do 12 godina. Papirom, kartonom, drvenim dašicama i ljepilom djeca su nauila izraivati razne letjelice, emu ih je poduio dipl. ing. Leonardo Belovi. Ovaj tjedan u igraonici “Bamblek” Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” održava se Glazbena radionica – “Zapjevajmo složno” koju vodi glazbena pedagoginja Manuela Hren. Radionica je namijenjena djeci uzrasta od 7 do 10 godina.

U ostatku ljeta slijede radionice: 4.8. - 8.8.: itateljska radionica - “Putovanje patuljka Zvonia”, Blaženka Hunjadi Bašek (voditeljica igraonice “Bamblek”), (7 - 10 g.); 11.8. 15.8.: Plesna radionica – Uimo plesati..., Plesni studio “Teuta”, (7 - 12 g.); 18.8. - 22.8.: Žonglerska radionica – Pokušaj i ovo!, Tasjenka Štrek (studentica VUŠ-a), (8 - 12 g.); 25.8. - 29.8.: Španjolska radionica – Buenos dias!, Jezino uilište Barbare Monik, (7 - 10 g.). Radionice se održavaju u ponedjeljak i utorak od 16 do 18 sati i od srijede do petka od 10 do 12 sati.

 A KOV EC - izložbeni prostor Centra za kulturu – izložba fotogra ija Ivana iina Mašanskera. Iako se može rei da je fotogra ija za iina bila “nusprodukt” njegova primarna posla kao novinara, dakle, majstora pisane rijei, pokazalo se da medij posjeduje izuzetnu koliinu speci inoga jezinog potencijala i da poruka slike može biti udarnija i snažnija od pripadajueg teksta ili legende. Svaka, ili bolje rei, gotovo svaka iinova fotogra ija može se oitati kao metafora.

Poinju probe za Djeji festival GORIAN - Udruga žena “Sunce” iz Goriana za listopad najavljuje tradicionalni Djeji festival. Predsjednica Udruge Jasminka Hranjec poziva zainteresiranu djecu u dobi od 7 do 15 godina koja žele sudjelovati na osmom Festivalu da se prijave na broj mobitela 095/814-86-76 najkasnije do 10. kolovoza, kako bi mogli poeti s pripremama nastupa. (D.M.)

Graditeljska škola akovec - godišnja izložba uenika Odjela za likovnu umjetnost i dizajn Graditeljske škole akovec: dizajnera unutrašnje arhitekture i dizajnera keramike. Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara možete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17,

akovec. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Meimurca, Ruera Boškovia 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je gotovo 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhvaa brojne radove Ladislava Kralja stare izmeu 50 i100 godina, te pokustvo i osobne predmete umjetnika. U skladu sa svojim preferencijama oblika, boja i duhovnog znaaja motiva, autori su izgradili cijeli jedan mikrosvijet na temu crkve Svetog Jakoba, iskreno odgovarajui na mogua pitanja. PRELOG – Knjižnica i itaonice “Croata Insulanus” župe Svetog Jakoba – izložba slika lanova Likovne udruge donjeg Meimurja Prelog povodom 250. obljetnice crkve Svetog Jakoba u Prelogu. Ugostiteljski objekt na Marini - izložba Slavka Dukia. Slavko Duki iz Donjeg Kraljeva lan je Likovnog udruženja donjeg Meimurja Prelog. Na Izložbi se predstavlja crtežima ribljih i lovakih motiva. Izložba je otvorena do daljnjeg. Caffe bar “Art” - izložba slikarice Milene Petkovi iz Murskog Središa i kipara Željka Petkovia iz Preloga. Cilj izložbe je suradnja gradova Mursko Središe i Prelog, kao i poticanje druženja ljudi koji se bave umjetnošu bilo koje vrste, a kako bi se unijela duhovna živost u oba grada. Riblji restoran – izlaže Franjo Ružman Brko iz Preloga, predsjednik LUDM-a. Rije je o doajenu meimurske naive iz Preloga, koji je izložio najviše radova na staklu, ali i na platnu te nekoliko radova u obojenom tušu koji su nastali zadnjih godina. Franjo Ružman Brko stvorio je svoj simboliki svijet naive koji pršti bojama i radostima života.


4

ME\IMURSKE NOVINE 29. srpnja 2008.

RAZGOVOR S DARKOM RUNDEKOM, frontmenom nekadašnjih Haustora

Rock ‘n’ roll u Hrvatskoj nema sadašnjosti Za finiš prvog dijela Ljeta u gradu Zrinskih pobrinuo se neponovljivi, originalni Darko Rundek. Jedna od najzanimljivijih osobnosti na hrvatskoj glazbenoj sceni i voa nekadašnjih legendarnih Haustora na koncertu u Starom gradu izveo je program “Best o Rundek” na kojem je dao presjek svoje karijere, dobrih starih hitova, pjesama Haustora i novih pjesama. Darko Rundek karijeru je zapoeo poetkom 80-ih kao pjeva, a kasnije i kao autor i skladatelj u zagrebakom bendu Haustor. U to je vrijeme završio režiju na Akademiji za dramsku umjetnost u Zagrebu i režirao nekoliko kazališnih i radiodrama. Godine 1991. odlazi u Pariz gdje uglavnom radi glazbu za kazališne drame. Šest godina kasnije izdaje svoj prvi solo album “Apokalipso” na kojem je sudjelovalo 30-ak glazbenika. Poslije drugog albuma (“U Širokom Svijetu”), u Francuskoj poinje raditi i snimati “Ruke” s nekoliko glazbenika, što je kasnije rezultiralo projektom Rundek s Cargo orkestrom s kojim je nastupio i u akovcu. Uoi koncerta, Rundek nam je ispriao više o svom povratku na hrvatsku koncertnu scenu, mogunosti okupljanja Haustora, budunosti rock ‘n’ rolla u Hrvatskoj ... • U proljee ste se vratili na hrvatsku scenu, ponovo s Cargo orkestrom. Kako je uope došlo do suradnje i kakvi su odjeci publike sada? - Taj orkestar ve dugo postoji. Zapravo još od snimanja albuma “Ruke” koji je izašao 2002. godine. Znai, mi smo ve zajedno više od 6 godina. To je bend koji ima dosta utakmica u nogama i ja stvarno uživam s njima svirati. Tu imamo praktiki sve naine kako se zvuk može proizvesti, od trzanja gitare i struganja violine, do puhanja u trombon i lupanja po bubnjevima i klaviru. Iako to nije simonijski orkestar, ipak uživam u tome jer možemo proizvesti puno raznolikog zvuka. • Na koncertnoj turneji svirate “The best of Rundek”. Koliko je bilo teško izabrati hitove iz vaše bogate karijere? - “The best o Runder” je zadnja aza jer je zadnji album izašao 2006. godine. Znai da smo sad ve malo iza promocije zadnjeg albuma i to nam omoguava stanovitu rekapitulaciju onog što smo do sad radili. To ukljuuje i moje pjesme iz ranih aza, znai iz vremena albuma “U širokom svijetu”i “Apokalipso”, a koji su bili moji solo albumi, pa do pjesama kojima sam ja autor, a svirao sam ih u Haustorima. Pjesme, u pravilu, biram prema mjestu u kojem sviram. Recimo, kad sam vidio da sviram u dvorcu Zrinskih, sjetio sam se pjesme koju sam napravio i u kojoj

se spominje Zrinski. Tu su i pjesme u kojima se spominje Meimurje i

akovec koje ovaj bend nikad nije svirao, a vjerojatno e se nai na repertoaru. Osim tog repertoara koji smo izdali na ploama, postoji i jedan nepoznati repertoar, i nama i publici, koji ja imam s predstava i koji nikada nisam objavio.

Okupljanje Haustora idue godine • Kako je to nakon toliko godina ponovno izvoditi pjesme Haustora? - Ja izvodim neke pjesme koje mi se taj trenutak izvode, a izvode mi se jer mi nešto znae. Valjda je onda dobro kad mi nešto znae. • U Hrvatskoj i dalje ljudi rado slušaju glazbu iz 80-ih godina, novi val. Kako to komentirate? - Vrlo vjerojatno zbog toga što iz tog razdoblja postoji puno dobrih pjesama, stoga su pjesme ostale kao evergreen i tako oznaile jedan period. To se vrijeme nekako prepoznaje i kao vrijeme s kojim se identificiraju ljudi koji su tada bili mladi, a sada ve imaju svoju djecu. Oni mi esto govore kako su odrasli uz moju i glazbu Haustora. Ja se nadam da im nisam upropastio život time. • Albumom “Apokalipso” osvojili ste mnogo Porina. Koliko takve glazbene nagrade znae glazbeniku? - Svako priznanje i pohvala bilo kome nešto znai. Što su te nagrade primjetnije i jae, to su vjerojatno i ugodnije za dobiti. Ali ja se uvijek prije svega mjerim po svom vlastitom nekom osjeaju je li nešto dobro ili nije. • Nedavno ste najavili mogunost ponovnog okupljanja Haustora. Je li to istina? - Postoji logika po kojoj bi se to trebalo dogoditi jer nam je roendan sljedee godine. To je bilo 1979. godine kada smo se mi nazvali Haustor. Tako da bi 2009. godine bio taj neki okrugli 30. roendan i teško da emo još jedan takav okrugli roendan doživjeti svi zajedno. Tako da je to dobar razlog da se okupimo. Zapravo, ormalno jak razlog. A sad, ako mi još u tome naemo nešto što e nas inspirirati da dalje nastavimo, onda emo to napraviti. Ako ne, onda neemo. • Sigurno pratite hrvatsku glazbenu koncertnu scenu. Ima li rock ‘n’ roll budunosti u Hrvatskoj? - Prije svega da kažem da zapravo ne pratim koncertnu scenu u Hr-

Na koncertu u akovcu imali smo prilike uti “The best of Darko Rundek”

vatskoj. Kada smo se vozili iz Labina do akovca u kombiju, sve što sam uo na radiju bilo mi je bez veze. • Znai nema budunosti? - Ne znam. Nema sadašnjosti u svakom sluaju. • Pratite li politiku scenu u Hrvatskoj, s obzirom na to da živite u inozemstvu? I kako komentirate sve ovo oko Europske unije? - To pratim kao lošu sapunicu. To je sav moj komentar na to. (mn)


5

29. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Bit ete raspoloženi, vedri, zabavni, a takva e najvjerojatnije bi i vaša voljena osoba. Pred vama je tjedan u kom ete zaista uživa udvoje i to na vrlo akvan nain, tj. baš onako kako vi volite. Stare nesporazume ostavit ete iza sebe i potpuno se okrenu budunos. ak i kad vam poslovne obaveze ne budu davale dovoljno vremena za ljubav, vi ete nai naina da pokažete svoje osjeaje, a oni e bi prepozna i prihvaeni. Dosta ete radi i dalje, no od ovog tjedna bit e vam malo lakše. Uglavnom zato jer ete sami ima više snage, a i raspoloženje e vam se popravi. Ako je vaša profesija vezana uz sport, izvjesno je da poinju boga dani u kom e bi mnogo odmjeravanja snage, dogaaja, a onda i pohvala ili nagrada. VAGA (24.9.-23.10.) Vrat ete se u formu, kad je o ljubavi rije. Opet e na licima osvanu osmijesi, a razumijevanje e bi na zavidnoj razini. Mnogi e samo traži naina kako da ugode voljenoj osobi, a na sebe e zaboravlja. Najzanimljivije je da e vjerojatno bi i obratno, pa ete možda pomisli da vam voljena osoba ita misli, a ona e zapravo ini baš ono što vi želite. Ili obratno – vi ete ini isto. Kad su srca otvorena, onda vide jedno drugo na pravi nain. Bit ete raspoloženi za zafrkanciju i nefomalno shvaa postavljene vam zadatke. To ne znai da neete dobro funkcionira na radnom mjestu, no ako netko oekuje da se držite kruto i ozbiljno, to e izosta.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Manje razumijevanja, manje volje i manje uzleta obilježit e ovih dana vaš privatni život. Nemojte zato biti razoarani, jer imate podršku planeta na drugim poljima. Potrudite se da ne iskopavate ratnu sjekiru s partnerom (partnericom) samo zbog prolaznog neraspoloženja. Pa ako vam i ne bude onako kako ste priželjkivali, uinite malu žrtvu i sve podnesite stoiki. Isplatit e se, kasnije. Iako e sve vaše poslovne mogunosti bi otvorene, a vi ete samo treba proi kroz vrata, to vas nee ispunjava zadovoljstvom, jer ete ima potrebu da se povuete i preispitate tko ste, gdje ste i što ste. U takvom raspoloženju teško e vam bi radi ak i onda kad vam gotovo sve ide od ruke.

Možete oekivati razumijevanje od strane partnera (partnerice), a pogotovo kad budete kukali kako vam je teško i kako ste bez energije. Znat ete vrlo dobro kako izrazi svoja osjeanja, pa ete djelova uvjerljivo. Voljena osoba pružat e vam potporu i tješi vas kad budete željni maženja. Ovaj put vi ete biti poput djeteta. U trenutku biste mogli donijeti odluku povezanu s karijerom, a koja bi mogla biti pogrešna. Teško ete odolijeva iskušenju da nešto promijenite, a nestrpljenje e biti veliko. Još ete se gore nosi s autoritema. Kod mladih e to bi jedan od roditelja, pa je na pomolu kratki, ali nagli sukob, dok e kod starijih to najvjerojatnije bi šef.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Poelo je malo manje povoljno ljubavno razdoblje u kom e vam nedostaja one prave stras koju vi priželjkujete. Neete uvijek ni dobivati odgovore na svoja pitanja ili zahtjeve. Voljena osoba mogla bi bi pomalo umorna od svega, a vi nipošto. Pokušajte je razumje i pokažite onu blažu stranu svoje linos. I vi je imate. Uz takav pristup, provest ete sasvim zadovoljavajui tjedan. U hijerarhiji u koju ste i vi upleteni, dobit ete mogunost da napredujete. Možda e se raditi samo o pojaanom prisku šefova, a od vas e se oekvia da se iskažete. Iako e vas energija služi sasvim dobro, vaš unutrašnji glas nee bi na istoj frekvenciji s postavljenim vam zadacima.

Ljubavna situacija bit e na visini (za razliku od ostalog u vašem životu). Voljena osoba bit e vaša najsvjetlija toka, pa je vjerojatno da ete s istom najradije provoditi vrijeme. Oni koji su još sami, bit e privueni nekom egzonom ili stranom osobom, a lako je mogue da e se zatei na slinom putovanju gdje e sklopi zanimljivo poznanstvo. Veinu ovog tjedna funkcionirat ete po naelu – što dalje, to bolje. Svim silama trudit ete se da izbjegavate šefa, jer vam ništa od njega nee odgovara. Isto e bi kad se bude radilo o bilo kakvoj odgovornos. Najbolje e proi oni koji se zateknu na putovanju u strenoj zemlji. Tamo e se zapravo osjea kao kod kue i bit e pošteeni svakodnevnih nedaa.

RAK (22.6.-22.7.) Veze e ui u koloteinu, no vama e to odgovara, jer ste u fazi ljetnog ljenarenja. Ništa izmeu vas i voljene osobe nee izaziva naprezanje, a vama baš tako i odgovara. Opuštenost e bi imperav trenutka i sl života. U takvim okolnosma oni Rakovi i Raice koji još nisu našli srodnu dušu, profunkcionirat e prilino spontano i ležernošu na kojom bi im mnogi pozavidjeli, oni e osvaja srca drugih osoba. U danima koji slijede postoji mogunost da pogrešno procijenite pravnu stranu stvari, pa ne zaboravite provjeri sve detalje i ako niste sigurni, potražite pomo strunjaka. Takoer nemojte drugima dava savjete, jer e oni bi pogrešni ili neuinkovi. Aktualizirat e se pitanja zarade i nancija. JARAC (22.12.-20.1.) Otkrivate ono erotsko u vašoj vezi, i primjereno tome pojaavate stras u njoj. Voljena osoba opet vas prihvaa bez zadrške i oprašta vam vašu standardnu posveenost poslu. Više je ne zanemarujete i to vam se vraa dobrim. Oni koji su još sami opet primjeuju osobe suprotnog spola, a ponekoj od njih i pristupaju. Nakon kraeg zatišja, opet se otvaraju nove poslovne mogunos. Mogli bi se pojavi sponzori ili e se netko zainteresira da uloži novac u vas. Vaše ideje opet nailaze na odobravanje, no još neko vrijeme provjeravajte pravni aspekt stvari. Dugorono gledajui, pravno vam stvari dobro stoje, no trenutno biste mogli uini manji krivi korak. Bez veih posljedica, no ipak kontrolirajte i to.

LAV (23.7.-23.8.) Dani koji su pred vama, stvoreni su za ljubav. Mnogi Lavovi i Lavice uvrst e svoje veze ili otvori svoje srce do kraja. Darivanja nee izosta, a na pomolu su i mogua putovanja. Sve e nalikova bajci, pa je na vama samo da uživate. Dakako, udvoje. Oni koji su još sami, pod utjecajem Venere u njihovom znaku, postat e ljepši i privlainiji suprotnom spolu, pa je velika vjerojatnost da e nekog i upozna. Pod uvjetom da izlaze. Ako vam se uini da nemate dovoljno novca za ono što biste vi željeli, poslužite se maštom. Vaša sposobnost kreacije ovih e dana i iz najskromnijeg budžeta stvori neponovljive dogaaje, pa tako i na poslovnom planu. Trebate li se prezenra, sad je pravo vrijeme za to. VODENJAK (21.1.-19.2.) Poeli su dani kad je bolje da šute i ne raspravljate ak i onda kad silno mislite da je to potrebno. Najbolje je da vježbate tehniku prelaženja preko stvari, i koliko god vam nešto ne odgovaralo, vi to zanemarite. Voljenoj osobi pokažite da ste tolerantni i da možete izdrža i ovo prolazno zahlaenje u vašim odnosima. Samci e najvjerojatnije ovih dana i dalje samova. Vrijeme nije povoljno za nikakve kredite ili ulaganja drugih ljudi u vaš posao, jer bi sve moglo bi naprasno prekinuto. Zato ako vodite pregovore na neku od spomenuh tema, odluke odgodite za skorije budue vrijeme. Inae ete na poslu stalno dolazi u situacije u kojim ete vi bi slabija strana, pa e se od vas oekiva da popuštate.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Ono što ete vidje u svojim snovima ili maštarijama, imat e male izglede da se ostvari. Ne zato jer to ne bi bilo mogue, nego zato jer trenutno nee ima nikakvu potporu u realnos. Zato je najbolje da vi sami budete što realniji i uživate u onom što imate, bilo da se radi o vašoj postojeoj vezi, bilo o novom poznanstvu koje se još nee produbiti onako kako biste vi željeli. Vozite polako i ne uzbuujte se. Vjerojatno su vas ve primijeli, a ako nisu, onda e to svakako bi ovaj tjedan. Smjelo ete zatraži ono što vam pripada, no u pojedinim trenutcima moglo bi vam ponestajati takta. Koliko god vi jako željeli nešto posi, to ne mora uvijek biti i toliko žarko izraženo. RIBE (20.2.-20.3.) U fazi ste preispivanja osobnih odnosa kad važete svaki detalj i sve uzimate ak i preozbiljno. Ništa ne želite prepus sluaju, a to oduzima spontanost vašoj vezi. Pokušajte se malo više opus i odagna brige koje vas šte. I sami ete se tako osjea bolje, a voljena e vas osoba onda i bolje prihvaa. Oni koji su još sami, neka postupe prema istom savjetu. Poslovi vezani uz uslužne djelatnosti intenzivirat e se, a od vas e se traži dodatni napori. Iako e vam posao na neki nain bi i oaza za bijeg od izazovnih osobnih odnosa, ipak ete se taže nosi s postavljenim vam zadacima, jer ete ima i manje energije. Zato je jako važno da si svaki dan pažljivo isplanirate, kako bi uope mogli funkcionira.


6

ME\IMURSKE NOVINE 29. srpnja 2008.

NAGRADNO PITANJE

Tražen akcijski triler Režija: Timur Bekmambetov Uloge: James McAvoy, Angelina Jolie, Morgan Freeman

Preboljeti Sarah Marshall tu. I, dok se pokušava nositi s injenicom da Sarah ima novi život, utjehu nalazi u flertu s lijepom Rachel iji ga opušteni pristup životu navodi da se vrati u svijet živih. Utjehu nalazi i u nekoliko stotina vonih koktela ... Trajanje: 122 minute; preporuujemo starijima od 14 godina.

Lyra Belacqua (Dakota Blue Richards) siroe je koje živi na jednom vrlo neobinom mjestu – paralelnom svemiru. To je svijet koji živi i diše usporedo s ovim našim, ali postoje bitne razlike. Kod njih vještice vladaju sjevernim nebom, a polarni medvjedi su najvei ratnici. Takoer, svaki je ovjek spojen s duhom životinje koja mu je bliska poput vlastita srca. U tom svijetu vlada tajanstveni Magisterij koji želi kontrolirati sve ljude, a jedina prepreka toj zloj nakani ubrzo e postati Lyra i magini Zlatni kompas …

ZAUVIJEK DJEVERUŠA, NIKAD NEVJESTA Jane (Katherine Heigl) je živahna stanovnica New Yorka s odlinim poslom, stanom i kolekcijom ružnih haljina za djeveruše koje nikada više nee obui. Toliko je ukljuena u tue ljubavne živote da željno išekuje bilo kakvo vjenanje. Tome svjedoi Kevin, novinar (James Marsden) koji shvaa da mu je prvorazredna pria o vjenoj djeveruši prilika za napredovanje. Janein uredno organiziran život postaje sve samo ne to kada seksi mlaa sestra Tess (Malin Akerman) stigne iz Europe i odmah zarobi srce Georgea, Janeinog šea (Ed Burns). ‘Uvijek na usluzi Jane’ uskoro bude angažirana da planira još jedno vjenanje, no dolazi do ozbiljnih komplikacija jer je ona potajno zaljubljena u Georgea ...

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (SVADBE, ROENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Nikola Košak, akovec

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________

l. br: _______________________________

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC utorak 22.7. 18,30 Speed Race akcijski film

21,00 Nije kraj hrvatska ljubavna drama

srijeda, 30.7. nema filmskog programa

etvrtak, 31.7. 19,00 Tražen

Wanted

Ime i prezime: ______________________

akcijski triler

________ _____________________________

21,00 Preboljeti Sarah

Marshall Forgetting Sarah Marshall romantina komedija Režija: Nicholas Stoller Uloge: Jason Segel, Kristel Bell

ma za osvetu i u bratstvu ui osloboditi svoje moi. Uz genijalne uitelje Wes ubrzo dobiva snagu o kakvoj je oduvijek sanjao, ali shvaa da pripadnici bratstva nisu onakvi kakvima se ine. Na kraju samo on može kontrolirati svoju sudbinu. Trajanje: 110 minuta; preporuujemo starijima od 16 godina.

petak, 1.8. 19,00 Preboljeti Sarah

TOP LISTA 1.

VIDEO IZLOG ZLATNI KOMPAS

Koji glumac igra glavnu ulogu u filmu “Rat Charlieja Wilsona” ? 1. Robert de Niro 2. Tom Hanks 3. Tom Cruise

romantina komedija Režija: Nicholas Stoller Uloge: Jason Segel, Kristen Bell, Mila Kunis Peter je mladi glazbenik koji šest godina uzdiže na pijedestal svoju djevojku, televizijsku zvijezdu Sarah Marshall. Kad ga ona ostavi, cijeli se Peterov svijet odjednom poljulja. Nakon neuspješnih pokušaja da nae utjehu u drugim ženama i nakon živanoga sloma, uvjeren je da e ga uništiti to što Sarah više nema u njegovom živo-

Svijet e upoznati heroja nove generacije – njegovo ime je Wesley Gibson Wes. Ima 25 godina i osjea se kao najjadnije stvorenje na planetu. Še ga ubija u pojam, djevojke ga ignoriraju i svi su sigurni da iz njega nikad nee biti ništa. Ali onda je upoznao djevojku imenom Fox. Nakon što mu ubiju oca, Fox ga regrutira u tajno bratstvo. Wes se spre-

(tri besplatne posudbe)

RAT CHARLIEJA WILSONA Charlie Wi lson ( Tom Hanks) ameriki je kongresmen koji živi za dobru zabavu i lude provode. Iako ima nezgodnu naviku da se esto pojavljuje na partijima koji su prepuni kokaina, prostitutki i alkohola, njegov imidž zasjenjuje velik intelekt, snažan osjeaj patriotizma i nevjerojatan ‘njuh’ za uspjeh i prosperitet. Upravo se jedna od takvih prilika ukazala ranih 1980-ih u Aganistanu. Naime, Hladni rat se zakuhtava i Rusi brutalno preuzimaju kontrolu u toj bliskoitonoj zemlji. Charlieva dugogodišnja prijateljica, poslovna suradnica i ljubavnica, Joanne Herring (Julia Roberts) jedna je od najbogatijih žena u Texasu te zakleta protivnica komunizma. Ona smatra kako je amerika reakcija na rusku invaziju Aganistana, u najmanju ruku slaba te uvjerava Charliea kako je potrebno uiniti mnogo više za aganistanske borce za slobodu, Mudžahedine. U zavjeri im se pridružuje agent CIA-e Gust Avarkotos (Philip Seymour Homan) i njih troje putuju svijetom skupljajui novac kako bi financirali svoj poduhvat. Uskoro ormiraju saveze izmeu Egipana, Pakistanaca, Izraelaca, te izmeu raznih prodavaa oružja i politiara. Sakupljeni novac raste iz tjedna u tjedan, a njihov rad i trud utjeu na sam tok i završetak Hladnog rata.

PROPUŠTENI POZIV

PROPUŠTENI POZIV

2.

RUSKA OBEANJA

3.

ZAUVIJEK DJEVERUŠA, NIKAD NEVJESTA

4.

HERMANO

5.

CONTROL

6.

RAT CHARLIEJA WILSONA

7.

ZLATNI KOMPAS

8.

SOLSTICIJ

9.

JA SAM LEGENDA

10. AGENT 47

Beth (Shannyn Sossamon) je studentica psihologije iji se život iznenada mijenja kada njena prijateljica Leann (Azura Skye) na svom mobitelu odsluša uznemirujuu glasovnu poruku svoje smrti. Isprva su mislile da je u pitanju neslana šala, ali kada Leann pregazi vlak na toan datum i vrijeme koji su bili navedeni u poruci, Beth se uplaši da je možda ona sljedea. Uskoro još jedna njena prijateljica, Taylor (Ana Claudia Talancón) nastrada na isti nain. Nerazjašnjene smrti mladih djevojaka zainteresiraju javnost pa se tako u istragu ukljuuje i televizijski voditelj Ted Summers (Ray Wise), specijalist za paranormalne pojave. Uz pomo šea policije Jacka Andrewsa (Edward Burnes), Beth uskoro otkriva vezu izmeu misterioznih poruka koje se mogu izbrisati, ali nakon nekog vremena pojave se opet na mobitelu ...

FILMSKA TOP LISTA “MEIMURSKIH NOVINA” 1.

HANCOCK

2.

SEKS I GRAD

3.

BIT E KRVI

4.

DVIJE SESTRE ZA KRALJA

5.

KRIVOTVORITELJI

6.

PREBOLJETI SARAH MARSHALL

7.

DOK NAS JACK POT NE RASTAVI

8.

TRAŽI SE BODYGUARD

9.

21 - RASPAD LAS VEGASA

10. HORTON

US BOX OFFICE

Marshall romantina komedija

22,00 Darjeeling The Darjeeling Limited avantura, komedija, drama Režija: Wes Anderson Uloge: Owen Wilson, Adrien Brody, Jason Schwartzman, Anjelica Huston

subota, 2.8. 19,00 Tražen akcijski triler Režija: Timur Bekmambetov Uloge: James McAvoy, Angelina Jolie, Morgan Freeman

21,00 Preboljeti Sarah

Marshall romantina komedija

nedjelja, 3.8. 19,00 Tražen akcijski triler

21,00 Preboljeti Sarah

Marshall romantina komedija

ponedjeljak, 4.8. 19,00 Tražen akcijski triler

21,00 Preboljeti Sarah

1.

HANCOCK

2.

KUNG FU PANDA

3.

WALL

4.

WANTED

5.

INDIANA JONES &…

6.

SEKS & THE CITY

7.

IRON MAN

8.

THE STRANGERS

21,00 Seks i grad

9.

THE CHRONICLES OF NARNIA…

amerika romantina komedija

10. WHAT HAPPENS IN VEGAS…

Marshall romantina komedija

DOM KULTURE PRELOG utorak, 29.7. srijeda, 30.7.


Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Skica za portret Knin: Misa domovinske zahvalnos, prijenos Burzovno izvješe Dnevnik Vrijeme TV kalendar Strast, telenovela Domaa dramska serija antologija: Gruntovani Jelovnici izgubljenog vremena Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ubojstvo, napisala je - serija igrom oko svijeta: Preko Indijskog oceana, dok. serija Hrvatska kulturna bašna Molitva za mir, dok. lm Danas na Zagrebakoj burzi Vijes HPB t Luda kua, TV serija Promet danas Razglednice iz Hrvatske: Stomorska - Koprivnica Dnevnik Sport Vrijeme Oluja nad olujama, dok. lm Knin 2008. - Dan pobjede i domovinske zahvalnos Dnevnik 3 Vijes iz kulture Burzovno izvješe Magija, (Uloge: Sandra Bullock, Nicole Kidman, Goran Višnji, Aidan Quinn, Diane Wiest, Stockard Channing; Scenarist: Robin Swicord; Redatelj: Grin Dunne) Vijes Sestre, serija Sestre, serija Reprizni program Razglednice iz Hrvatske: Stomorska - Koprivnica Strast, telenovela McLeodove keri, serija

TV kue imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Tom i Jerry kao klinci, crtana serija 07.30 Pucca, crtana serija 07.55 Žutokljunac 08.20 Bubimir, crtana serija 08.45 Petar Pan i gusari, crtana

05.10 05.55

01.05 01.15 02.00 02.45 04.00

22.55 23.10 23.15 23.25

21.20

19.30 19.57 20.02 20.15

16.15 16.35 17.05 17.10 17.20 17.25 18.00 18.10

14.45 14.54 15.00 15.45

14.20

11.55 12.00 12.13 12.15 12.30 13.20

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15 10.30

21.10

20.00

17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

14.25 15.20 16.10 16.40 17.05

13.30

12.55 13.10

11.20 11.45 12.20 12.25

09.45 10.30 10.55

09.05

08.35

07.00 07.50

22.25 22.34 22.35 22.45 23.35 00.20 00.25 01.10

19.10 19.55 20.05

17.30 18.20 18.35

15.55 16.15 16.40

14.50

10.47 10.50 12.45 13.30 14.15

09.10

06:00 Ružna ljepoca, serija 06:45 Zloko, crtana serija 07:10 Inspektor Gadget i pomonici, crtana serija 07:35 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 08:00 Nova lova 10:15 Naši najbolji dani, serija 11:00 Bumerang, serija 11:45 Zauvijek susjedi, serija 12:30 Kralj Queensa, serija 12:55 Cosby show, serija 13:20 Svi vole Raymonda, serija 13:45 Vijes 14:00 Gospodin i gospo a Bridge, drama 16:05 Ja sam David, drama 17:35 Vijes 17:50 Bumerang, serija 18:35 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informavna emisija 20:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 20:55 Odbjegla nevjesta, (1999, komedija; Redatelj: Gary Marshall; glume: Julia Magnum, akcijska serija ® SpužvaBob Skockani, crtana Roberts, Richard Gere, serija Joan Cusack, Hector Sam svoj majstor, hum. Elizondo, Rita Wilson, Paul serija Doodley) Korak po korak, hum. serija 22:50 Pod nož, serija (12) ® 23:45 Vijes Kunolovac, kviz 00:00 Dokaz zloina, serija Puna kua, hum. serija ® 00:50 Gospodin i gospo a Malcolm u sredini, hum. Bridge, igrani lm serija ® 02:50 Šaljivi kuni video Dadilja, hum. serija ® 03:15 Kraj programa Reba, hum. serija ® Vijes, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija ® Exploziv, magazin ® K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® Za ism stolom, dramska serija Magnum, akcijska serija Cobra 11, krimi serija Korak po korak, hum. serija 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 Puna kua, hum. serija RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; Malcolm u sredini, hum. 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; serija 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI Dadilja, hum. serija (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITORat u kui, hum. serija VI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA Vijes, informavna emisija + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; Exploziv, magazin Veera za 5, lifestyle emisija 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HRK.T.2 – Pravda na zadatku, AK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; krimi serija 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP Bibin svijet, hum. serija 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music (dvije epizode) Special: CYNDI LAUPER; 01.00 NONI Petak, (komedija, PROGRAM

1995.; Redatelj: F. Gary Gray; Uloge: Ice Cube, Chris Tucker, Nia Long, Tommy Tiny Lister, John Witherspoon) 22.45 Heroji iz stras, dramska serija 23.40 Vijes, informavna emisija 23.55 Kunolovac, kviz

13:00 14:00 14:40 17:00 18:00 18:35

08:58 09:00 11:00 12:00

16:20 16:50 17:50 18:40 19:00

15:02 15:10 15:15

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozaina emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obiajima IROSKOP talk show ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA PRESSICA talk show ZASTUPNIKI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar

Danas pogledajte... Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije, ponavljanje, Gillete svijet sporta Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informavna emisija

5.35 Jutarnji program 8.00 Reprize serija 11.45 Djeji program 15.30 Reba 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet prov Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Vlatko Stefanovski i Jan Akkermann - prijenos koncerta 23.00 Film 00.30 U dobrom društvu 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

7.00 Tv prodaja 7.05 Djeji program 10.00 Uživajmo život, serija 10.30 Ekstremno ozdravljenje, dok. serija 11.25 Dadilja, hum. serija 11.55 Tv prodaja 12.25 Sretna linija 13.30 JAG, serija 14.25 Na rubu, lm 16.10 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.10 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.30 Pod nožom ljepote, serija 19.20 Navigator 19.50 Svijet 20.00 Vlak smr, lm 21.55 Osuda, serija 22.45 Seinfeld, hum. serija 23.15 Ja sam Earl, hum. serija 23.40 Srek d.o.o. 0.10 Nekontrolirana mo, lm

7.00 24 UR 8.00 Djeji program 10.05 Smijeh nije grijeh 10.30 Tv prodaja 11.00 Osveta, serija 11.55 Slatka tajna, serija 12.50 Sutkinja Amy, serija 13.40 Tv prodaja 14.10 Muški su dragaiji, žene takoer 15.05 Marina, serija 16.05 Crni biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Osveta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.50 Provjereno 21.40 Povratak majci, lm 22.35 24 sata 23.00 Povratak majci, nastavak lma 23.25 Ekipa za oevid, serija 0.55 Izgubljeni, serija 1.45 Nona panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Amerika serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameriki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pogranine TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Djeji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Meunarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameriki lm 0.25 Noni program

UTORAK 5. kolovoza 2008.

serija Antologija hrvatskoga glumišta: Juran i Soja Kino informator Corrina, Corrina, igrani lm Tree Hill, serija Što s Brianom, serija Ususret Olimpijskim igrama Na rubu znanos: Krugovi u žitu Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Zvjezdane staze: Nova generacija, serija McLeodove keri, serija Vijes na Drugom Ciklus dokumentaraca o Domovinskom ratu: Bia sa s lika Otkrivena Kina, dok. lm Crtani lm Zlato za odvažne, (Uloge: Clint Eastwood, Telly Savalas, Don Rickles, Carroll O’Conor, Donald Sutherland, Gavin Mcleod; Scenarist: Troy KennedyMarn; Redatelj: Brian G. Hu on) Vijes na Drugom Vrijeme Promet danas Dr.House, serija CSI: Miami, serija Kino informator Kineska plaža, serija TV raspored

Voice of America Glazba Serijski lm Me imurje danas Dokumentarna serija Obzori, emisija o kulturi Auto moto nauc Vision, emisija o nauarstvu Poslovne vijes Me imurje danas, informavna emisija Voice of America Sutra na programu

VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija OGLEDALOM U BUDUNOST kontakt emisija 21:45 GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama 22:30 ZASTUPNIKI KLUB 23:00 VIJESTI VTV-A --------IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:20 RAZODIJEVANJE serijski lm (15) --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

18:40 19:00 19:10 20:05 21:00

23:00 23:10 23:25 23:30

19:10 19:20 20:00 21:00 21:20 22:10 22:30

9.00 Nogomet 10.00 Skispringne 11.30 Leichtathlek 14.00 Speedway 16.00 Biljar 17.00 Tenis, prijenos 18.00 Eurogoals 18.15 Sport Clips 18.45 Wa s 19.30 Leichtathlek, prijenos 22.00 Wa s

6.00 Poker 9.00 Bundesliga pur Klassiker 11.00 Reklamni program 14.00 DSF Bike 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga Hits 19.30 Bundesliga Hits 20.00 Poker 22.00 SmackDown 23.00 Sportquiz

7.00 Jutarnji program 11.45 Djeji program 15.40 Noruto 16.05 Dvorac 16.30 Svijet prov Jima, hum. serija 17.30 Humorisna serija 19.00 Mein Kiez 20.00 Vijes 20.15 Zuhause im Glück 22.15 Adopon, dok. serija 23.15 Exklusiv 0.15 Noni program

6.00 Tono u 6 7.00 Meu nama ® 7.30 Dobra vremena... ® 8.05 RTL Shop 9.00 Tono u 9 9.30 Moje dijete ® 10.00 Dr. Stefan Frank 11.00 Obiteljski dvoboj 12.00 Tono u 12 13.00 Oliver Geissen Show 14.00 Das Strafgericht 15.00 Obiteljski sud 16.00 Omladinski sud 17.00 Slušaj, tko to lupa? 17.30 Meu nama 18.00 Regionalni program 18.30 Exclusiv 18.45 RTL aktuell 19.10 Explosiv 19.40 Dobra vremena, loša vremena 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.15 Dr. House, serija 22.15 Monk, serija 23.10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 Noni program

5.30 Program za doruak 9.00 Home Shopping Europe 11.00 Franklin 12.00 Vera u podne 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja B. Salesch 16.00 Sudac A. Hold 17.00 Quizre 17.30 live 18.00 Lenßen & Partner 18.30 Vijes 18.50 Blitz 19.30 Kviz show 20.15 Tracks, lm 22.20 Akte 08 23.20 24 Studen 0.20 Noni program

5.20 Jutarnji program 6.05 SAM 7.00 ta 9.25 Andreas Türck 11.25 Zacherl 12.00 Avenzio 13.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dokumentarna serija 16.00 Charmed 17.00 ta 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.00 Vijes 20.15 Gülcan und Collien 21.15 Elton vs. Simon 22.15 Dr. Psycho, serija 23.15 Noni program

Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 Rad 18.40 Gilmorice, serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 SOKO Donau 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.30 Noni program

(2.8. u 22.20 h, NOVA TV)

Lucy Liu

od 30.7.2008. do 5.8.2008.

PREGLED

TV


06.40 Najava programa 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 arolija, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Dnevnik velikih maaka, dok. serija 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvješe 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Strast, telenovela 13.20 Domaa dramska serija antologija: Gruntovani 14.25 Vijes + prijevod za gluhe 14.34 Vrijeme sutra 14.40 Ubojstvo, napisala je - serija 15.30 Kineski zabranjeni grad: Carev sudbonosni plan, dok. lm 16.30 igrom oko svijeta: Arafursko more, dok. serija 17.00 Danas na Zagrebakoj burzi 17.05 Vijes 17.15 HPB t 17.20 Luda kua, TV serija 17.55 Promet danas 18.05 Razglednice iz Hrvatske: Kaprije - Peruši 19.15 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 arolija, serija 21.10 Boje turizma 22.15 Dnevnik 3 22.30 Vijes iz kulture 22.35 Burzovno izvješe 22.45 Casino, (Uloge: Robert De Niro, Sharon Stone, Joe Pesci, James Woods, Don Rickles, Alan King, Kevin Pollak, L.Q. Jones, Dick Smothers, Frank Vincent; Scenaris: Nicholas Pileggi, Marn Scorsese ; Redatelj: Marn Scorsese) 01.45 Sestre, serija 02.30 Sestre, serija 03.15 Torchwood, serija 04.00 Razglednice iz Hrvatske: Kaprije - Peruši 05.10 Strast, telenovela 05.55 McLeodove keri, serija

TV kue imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Tom i Jerry kao klinci, crtana serija 07.30 Pucca, crtana serija 07.55 Žutokljunac 08.20 Riblje redarstvo, crtana

Ružna ljepoca, serija Zloko, crtana serija Inspektor Gadget i pomonici, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Nova lova, TV igra Naši najbolji dani, serija Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Kralj Queensa, serija Cosby show, serija Svi vole Raymonda, serija Vijes Trener, (SAD, 2002., drama; Redatelj: John Lee Hancock; Glume: Dennis Quaid, Rachel Griths, Jay Hernandez, Beth Grant, Angus T. Jones) Flipper, igrani lm Vijes Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV 10 do 8, informavna emisija Navy CIS, serija Zakon brojeva, serija Muški žigolo, (1999., SAD, komedija; Redatelj: Mike Mitchell; glume: Rob Schneider, William Forsythe, Eddie Grin, Arija Bareikis, Oded Fehr, Gail O’Grady, Richard Riehle) Vijes Dokaz zloina, serija Trener, igrani lm Šaljivi kuni video Kraj programa

20.00 CSI: New York, krimi serija 20.55 Zaboravljeni sluaj, krimi serija 21.45 Kos, krimi serija 22.40 Heroji iz stras, dramska serija 23.40 Vijes, informavna emisija 23.55 Uboji nagon, krimi serija 00.40 Kunolovac, kviz

05:30 06:15 06:40 07:05 07:30 09:45 10:30 11:15 11:55 12:25 12:50 13:20 13:35

15:45 17:20 17:35 18:30 19:15 19:50 20:00 20:55 21:50

23:25 23:40 00:30 02:30 02:55

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: BECK; 01.00 NONI PROGRAM

15:02 15:05 15:10 15:30 16:05 16:50 17:50 18:40 19:00 19:10 19:20 20:00 21:00 21:15 22:10 23:10 23:20 23:30 23:35

Danas pogledajte... Mali oglasi Obzori, ponavljanje Auto moto nauc vision, ponavljanje Mutan, ponavljanje Serijski lm, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informavna emisija Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozaina emisija Me imurje danas, informavna emisija Pravi Rodrigo, serijski lm Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

7.15 Crtani lmovi 9.20 Humorisne serije 13.00 Djeji program 15.05 Simpsoni 15.25 Reba 15.50 Moja obitelj, hum. serija 16.15

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.25 Spoj na slijepo, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Promjene, dok. serija 20.55 Vražja kuhinja 21.45 Osuda, serija 22.25 Seinfeld, hum. serija 23.05 Ja sam Earl, hum. serija 23.35 Vrua knjižara, serija 0.00 Savršeni ubojica, lm

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muški su drugaiji, žene takoer 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Ubojstvo u susjedstvu, lm 22.15 24 sata 22.35 Zapetljani um, serija 23.25 Ekipa za oevid, serija 0.15 Seks i grad, serija 0.50 Izgubljeni, serija 1.40 Nona panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Djeji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humorisne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameriki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:40 Talijanski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos, sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njemaki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 30. srpnja 2008. serija 08.45 Petar Pan i gusari, crtana serija 09.10 Veliki odmor 09.55 Antologija hrvatskoga glumišta: Duhi 11.00 Juer, junoafriki lm 12.35 Tree Hill, serija 13.20 Što s Brianom, serija 14.10 Ususret Olimpijskim igrama 14.45 Na rubu znanos 15.50 Prijatelji, hum. serija 16.10 Zovem se Earl, hum. serija 16.40 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 17.30 McLeodove keri, serija 18.20 Vijes na Drugom 18.35 Narodna medicina, dok. serija 19.10 Beverly Hills, serija 19.55 U ured, hum. serija 20.25 Bitange i princeze, hum. serija 21.05 Torchwood, serija 21.55 Odmori se, zaslužio si - TV serija 22.30 Promet danas 22.35 Vijes na Drugom 22.44 Vrijeme 22.50 Dr.House, serija (12) 23.40 Kineska plaža, serija (12) 00.30 CSI: Las Vegas, serija (15) 01.15 TV raspored --------Liga prvaka - 2. pretkolo

07.00 07.45 08.10 08.35 09.05 09.45 10.30 10.55 11.20 11.45 12.20 12.25 12.55 13.10 13.30 14.25 15.20 16.10 16.40 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

Magnum, akcijska serija ® Krava i pili, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Sam svoj majstor, hum. serija Korak po korak, hum. serija ® Kunolovac, kviz Puna kua, hum. serija ® Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Rat u kui, hum. serija ® Vijes, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija ® Exploziv, magazin ® K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® Za ism stolom, dramska serija Magnum, akcijska serija Cobra 11, krimi serija Korak po korak, hum. serija Puna kua, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija U dobru i zlu, hum. serija Vijes, informavna emisija Exploziv, magazin Veera za 5, lifestyle emisija K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija

Ujak Charlie, hum. serija 16.35 Charmed 17.20 Stažist, hum. serija 17.45 ZiB Flash 18.10 Simpsoni 18.35 O.C., serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 22.30 Ote, serija 0.00 Noni program

5.00 Jutarnji program 10.00 Avenzio 11.00 Charmed 12.00 Druga prilika 13.00 Sam 14.00 Mi smo obitelj 15.00 Naše traume 16.00 Prilika 17.00 ta 18.00 Vrijeme za vijes 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.15 Zaboravljeni sluaj, serija 22.15 Hitna služba, serija 23.15 Seks i grad, serija 0.20 Noni program

5.30 Jutarnji program 10.00 Vera 11.00 Sutkinja Barbara Salesch 12.00 Sudac Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.30 Vijes 19.15 Verdammt lange her 19.45 K11 20.15 Die Abzocker 21.15 Der Bulle von Tölz, lm 23.15 Noni program

6.00 Tono u 6 7.00 Jutarnji program 9.00 Tono u 9 10.30 Djeji program 14.00 Oliver Geissen Show 15.00 Obitelj sa srcem 16.00 Das Strafgericht 17.00 S aatsanwalt Posch… 17.30 Izmeu nas 18.00 Explosiv 18.45 RTL Aktuell 19.40 Dobra vremena loša vremena 20.15 Die 10 verrücktestenBarden 21.15 Unser neues Zuhause 22.15 Stern Tv 0.00 Noni program

5.10 Jutarnji program 6.45 Reklamni program 6.50 Djeji program 15.40 Naruto 16.05 Dvorac 16.30 Princ iz Bel Aira, hum. serija 17.00 Svijet prema Jimu, hum. serija 18.00 Sam svoj majstor 19.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 elija, serija 22.25 Gumeni ovjek, lm 0.20 Noni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 12.00 Normal 12.30 Reklamni program 14.15 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga pur Klassiker 19.45 Autopros 20.15 DSF Motor 21.45 Männer Tv 23.00 Sportquiz

8.30 Olimpijada 10.00 Leichtathlek 12.00 Biljar 14.00 Speedway 16.00 Tenis 17.00 Tenis, prijenos 19.30 Motorsport 20.10 Springreiten 21.20 Golf 0.00 Skispringen

08:00 NAJAVA PROGRAMA 08:02 U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija 09:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a 11:00 NARODNO VESELJE zabavna emisija 12:30 GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin 13:00 PULS TV magazin 13:30 OPASNE VEZE talk show 14:40 VEKERICA 17:00 NINJA KORNJAE animirana serija 17:30 BOJA NOVCA magazin 18:00 RIJE ŽIVOTA duhovni program 18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 18:40 VIJESTI VTV-A 19:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE 19:10 GLAZBENI PROGRAM 20:05 LJETNI KOKTEL mozaina emisija 22:00 HR TOP 20 glazbena emisija 23:00 VIJEST VTV-A --------IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:20 RAZODIJEVANJE serijski lm (15) --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

06.40 Najava programa 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 arolija, serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Nevjerojatna putovanja sa Steveom Leonardom: Odiseja s bukoima, dok. serija 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvješe 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Strast, telenovela 13.20 Domaa dramska serija antologija: Gruntovani 14.20 Hrvatska kulturna bašna 14.40 Vijes + prijevod za gluhe 14.49 Vrijeme sutra 14.55 Ubojstvo, napisala je serija 15.45 Normalan život - emisija o osobama s invaliditetom 16.35 igrom oko svijeta: Od Sumatre do Maldiva, dok. serija 17.05 Danas na Zagrebakoj burzi 17.10 Vijes 17.20 HPB t 17.25 Luda kua, TV serija 18.00 Promet danas 18.10 Razglednice iz Hrvatske: Maslinica - Virovica 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 arolija, serija 21.10 Fokus 22.05 Dnevnik 3 22.20 Vijes iz kulture 22.25 Burzovno izvješe 22.35 Panika pod morem, (Uloge: Bill Murray, Owen Wilson, Cate Blanche , Anjelica Huston, Willem Dafoe, Je Goldblum, Michael Goldblum, Noah Taylor; Scenaris: Wes Anderson, Noah Baumbach; Redatelj: Wes Anderson) 00.30 Vijes 00.40 Sestre, serija 01.25 Sestre, serija 02.10 Torchwood, serija 03.00 Skica za portret 03.10 Fokus 04.00 Razglednice iz Hrvatske: Maslinica - Virovica 05.10 Strast, telenovela 05.55 McLeodove keri, serija

TV kue imaju pravo promjene programa

06.45 TEST

07.00 07.05 07.30 07.55 08.20 08.45 09.10 09.55 10.00 11.10 12.45 13.30 14.15 14.45 15.50 16.15 16.40 17.30 18.20 18.35 19.10 19.55 20.00 20.30 21.10 21.50 21.59 22.10 22.55 23.00 23.55 00.40 00.45 01.30

06.35 07.25 08.10 08.40 09.20 10.05 10.30 10.55 11.20 11.50 11.55 12.30 13.10 13.30 14.25 15.20 16.10 16.40 17.05 17.30 18.00 18.30 18.55

06:00 06:45 07:10 07:35 08:00 10:15 11:00 11:45 12:30 12:55 13:20 13:45 14:00 16:05 17:35 17:50 18:35 19:15 19:50 20:00 20:55

22:20 22:50 23:05 23:55 01:25 01:50

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: WHAM; 01.00 NONI PROGRAM

Ružna ljepoca, serija Zloko, crtana serija Inspektor Gadget i pomonici, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Nova lova Naši najbolji dani, serija Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Kralj Queensa, serija Cosby show, serija Svi vole Raymonda, serija Vijes Karate Kid, igrani lm Honey, igrani lm Vijes Bumerang, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV 10 do 8, informavna emisija Lud, zbunjen, normalan Paparazzi, (SAD, 2004., akcija; Redatelj: Paul Abascal; Glume: Cole Hauser, Robin Tunney, Dennis Farina, Daniel Baldwin, Tom Hollander) Mr. Bean, serija Vijes Dokaz zloina, serija Poremeena šina, drama Šaljivi kuni video Kraj programa

19.05 Veera za 5, lifestyle emisija 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija 20.00 Srce izdajnika, (akcijski, 1999.,Redatelj: Danny Lerner; Uloge: Bryan Genesse, Kimberley Kates, Ron Smerczak, Clive Sco , Gordon Mulholland) 21.35 Prokletstvo Zmaja, akcijski lm 23.15 Vijes, informavna emisija 23.30 Kunolovac, kviz

15:12 15:15 15:20 16:50 17:20

17:50 18:40

08:58 09:00 11:00

12:00 13:00

13:30

14:00 14:40 17:00

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA jutarnji program VTV-a VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obiajima IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe EUROMAXX TV magazin VEKERICA PEVECOV KUTAK emisija pod

Danas pogledajte... Mali oglasi Igrani lm, ponavljanje Opasna spašavanja, ponavljanje Iz arhive akoveke televizije, ponavljanje Serijski lm Pilates & Yoga, crtani lm

hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 O.C., serija 18.40 Gilmorice, serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.05 Uvod u anatomiju, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 The Closer, serija 22.45 Privatna praksa, serija 23.30 Las Vegas, serija 0.10 Noni program

5.00 Jutarnji program 10.00 Avenzio 11.00 Charmed 12.00 Druga prilika 13.00 Sam 14.00 Mi smo obitelj 15.00 Naše traume 16.00 Prilika 17.00 ta 18.00 Vrijeme za vijes 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.15 Mjeseina 21.10 Eureka 22.10 24, serija 23.10 Tv Total 0.05 Noni program

5.30 Jutarnji program 10.00 Vera 11.00 Sutkinja Barbara Salesch 12.00 Sudac Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.30 Vijes 19.15 Verdammt lange her 20.15 Raj za dvoje, lm 22.55 Toto & Harry 23.25 Spiegel Tv Reportage 23.55 Noni program

6.00 Tono u 6 7.00 Jutarnji program 9.00 Tono u 9 10.30 Djeji program 14.00 Oliver Geissen Show 15.00 Obitelj sa srcem 16.00 Das Strafgericht 17.00 S aatsanwalt Posch… 17.30 Izmeu nas 18.00 Explosiv 18.45 RTL Aktuell 19.40 Dobra vremena loša vremena 20.15 Dnevnik doktora 21.15 Helfer mit Herz 22.15 Extra 23.30 Noni program

5.10 Jutarnji program 6.45 Reklamni program 6.50 Djeji program 15.40 Naruto 16.05 Dvorac 16.30 Princ iz Bel Aira, hum. serija 17.00 Svijet prema Jimu, hum. serija 18.00 Sam svoj majstor 19.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Die 2000er 21.15 Frauentausch 23.15 Cheaters 0.10 Noni program

Me imurje danas Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozaina emisija Me imurje danas Snimka kulturne manifestacije Gillete svijet sporta Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

pokroviteljstvom 17:30

IR zabavna emisija 18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 18:40 VIJESTI VTV-A 19:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE 19:10 GLAZBENI PROGRAM 20:05 LJETNI KOKTEL mozaina emisija 21:00 PAT POZICIJA zabavna emisija 21:30 GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama 22:30 MOJA ISTRA dokumentarna emisija 23:00 VIJESTI VTV-A --------IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:20 RAZODIJEVANJE serijski lm (15) --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:15 22:30 23:00 23:10 23:25 23:30

8.30 Motorsport 10.00 Beachvolleyball 11.00 5.25 Jutarnji program 8.15 Reprize lmova Volleyball 12.00 Rad 13.15 Skispringen 15.00 za djecu 11.45 Djeji program 15.30 Reba Leichtathlek 18.00 Eurogoals 19.00 Tenis, 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet prov Jima, prijenos 20.45 Kampfsport 23.00 Eurogoals

6.00 Poker 9.00 Bundesliga Hits 11.00 Reklamni program 14.00 DSF Reportaža 14.30 10.00 TV vodi + turiska središta Sportquiz 17.30 Poker 18.30 DSF Reportaža Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 17.25 19.30 Bundesliga Hits 20.15 Poker 22.15 Dok. emisija 18.10 Obrazovna emisija 18.35 SmackDown 23.00 Sportquiz Koncert ozbiljne glazbe 20.00 Glazbena emisija 21.00 Film 22.45 Koncert 23.30 TV raspored za ponedjeljak 23.35 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.30 Ludi vikend, lm 16.15 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.45 Cosby Show, hum. serija 17.10 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Duboko plavo more, lm 21.45 Osuda, serija 22.35 Seinfeld, hum. serija 23.30 Sreko d.o.o., hum. serija 0.00 Dnevnik košarkaša, lm

7.00 24 UR 8.00 Djeji program 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci su drugaiji, žene takoer 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.50 Riba zvana Wanda, lm 22.30 24 sata 22.45 Ekipa za oevid, serija 23.40 Seks i grad, serija 0.50 Izgubljeni, serija 1.05 Nona panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Djeji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobine zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameriki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ronel izza odra 23.45 Dnevnik pogranine TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovšne u veseloj hos, crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvlaenje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 Noni program

PONEDJELJAK 4. kolovoza 2008. Najava programa Tom i Jerry kao klinci, crtana serija Pucca, crtana serija Žutokljunac Bubimir, crtana serija Petar Pan i gusari, crtana serija Veliki odmor Kino informator Antologija hrvatskoga glumišta: Judita Foyleov rat, serija Tree Hill, serija Što s Brianom, serija Ususret Olimpijskim igrama Na rubu znanos: Indigo djeca Prijatelji, hum. serija Zovem se Earl, hum. serija Zvjezdane staze: Nova generacija, serija McLeodove keri, serija Vijes na Drugom Ciklus dokumentaraca o Domovinskom ratu: Naš Steve Beverly Hills, serija Crtani lm U uredu, hum. serija Bitange i princeze, hum. serija Odmori se, zaslužio si, TV serija Vijes na Drugom Vrijeme Dr.House, serija Promet danas Torchwood, serija CSI: Miami, serija Kino informator Kineska plaža, serija TV raspored

Magnum, akcijska serija ® SpužvaBob Skockani, crtana serija Sam svoj majstor, hum. serija Korak po korak, hum. serija ® Kunolovac, kviz Puna kua, hum. serija ® Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Reba, hum. serija ® Vijes, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija ® Exkluziv, magazin K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® Za ism stolom, dramska serija Magnum, akcijska serija Cobra 11, krimi serija Korak po korak, hum. serija Puna kua, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Reba, hum. serija Vijes, informavna emisija Exploziv, magazin


TURISTIKA ZAJEDNICA Grada akovca poziva:

Doite na drugi dio Ljeta u gradu Zrinskih! Nakon prvog dijela gLjeta u gradu Zrinskih h, bogatog glazbenim, dramskim i filmskim sadržajima, slijedi drugi dio maniestacije u organizaciji Turistike zajednice Grada akovca koji e se održati od 26. srpnja do 2. kolovoza 2008. Drugi dio Ljeta u gradu Zrinskih u narodu je poznat kao gPorcijunkulovo h - maniestacija koja je nastala i dosegnula današnje razmjere

uz crkveni blagdan Porcijunkule – Gospe od Anela. Upravo stoga, bogati program i ove godine baziran je na kulturno - povijesnim, tradicijskim, religijskim, eno - gastronomskim, sportskim, glazbenim i zabavnim sadržajima. Ukratko, obilje dogaanja namijenjeno svima. To je i bila naša polazišna toka, ali i prilino zahtjevna misija u relativno kratkom

roku ove godine – osmisliti program u kojem e baš svatko pronai ponešto za sebe. Tako je za tih 8 dana u centru grada osmišljeno sljedee: popratiti ve tradicionalni konjiki turnir i izložbu povijesno vrijednih vozila, uživati u okusu posebno za nas spravljene gMeimurske juhe h i degustaciji vina meimurskih vinara, provjeriti gkaj delaju naši stari, kaj se trži

i kaj to diši vu vulici kolaov h, pjevati uz omiljene izvoae, plesati na gPlesnjaku h, navijati za našu ekipu na gIgrama bez granica h. Bitan dio slavlja je i vjerski dio, pa su tu mise i procesija Gospe od Anela. Nismo ni najmlae zaboravili - za njih su tu radionice, djeje predstave i nastupi c Dovoljno je i samo doi do centra, zauzeti bilo koje

mjesto u gradu jer programa e ove godine biti posvuda. Mi Vas stoga pozivamo da nam se pridružite i da zajedno produžimo Ljeto u gradu Zrinskih! Posebna zahvala Gradu, svim našim sponzorima, svima koji su nas podržali i svim dobronamjernim kritiarima – sadašnjim i buduim! (Vaša Turistika zajednica Grada akovca)

MEUNARODNI OLDTIMER SUSRET “Meimurje 2008.” održan po 9. put

Došao rekordan broj uesnika Drugi dio Ljeta u gradu Zrinskih zapoeo je u subotu 26. srpnja Meunarodnim oldtimer susretom “Meimurje 2008.” Ovo je 9. po redu izložba povijesno vrijednih vozila. Na susretu se okupilo preko 100 motocikla te preko 70 automobila, odnosno nešto više od 200 uesnika jer skoro svaki automobil ima i suvozaa. Svi primjerci od 1930-ih pa do 1970-ih godina jako su vrijedni. Uesnici su došli iz cijele Hrvatske, od Našica do Rijeke, došli su i iz Slovenije, Maarske , Austrije, Bosne i Hercegovine. Meu najzanimljivijim primjercima našla su se dva lijepa automobila marke ord iz 1930. godine, te motocikli, jedan puh iz 1934. i DKW iz 1936. godine. - Imamo jednu tehniku posebnost, a to je motocikl wankel iz

1972. godine, jako rijedak model koji se ouvao, rekao je predsjednik Oldtimer kluba Belovi Franjo. Nakon izložbe na Trgu Republike, svi uesnici krenuli su putem Male Subotice, jezera u Gornjem Kuršancu, Dragoslavca gdje je udruga Sport za sve imala svoju maniestaciju te je dogaaj priveden kraju u KTC- u u akovcu podjelom pehara svim uesnicima. Ovo je bila uspješna godina za klub. lanovi kluba nastupaju ne samo u Hrvatskoj ve i izvan nje. Tako su posjetili Srbiju, Maarsku, Sloveniju i može se s pravom rei da su vrlo aktivni. Ove su godine nastupali i na Zagreb oldtimer show, što je bila potvrda kvalitete njihovih vozila. Velik broj ljudi odazvao se na Zagrebaki velesajam kada su predstavljali svoja vozila, što nije od

Uesnici o svojim limenim ljubimcima

Predsjednik oldtimer kluba Franjo Belovi malog znaaja, kao ni velik odaziv na ovom Meunarodnom oldtimer susretu. (H. Zear, oto: mn, zv)

Svi primjerci automobila i motocikala od 1930-ih pa do 1970-ih godina jako su vrijedni

Uesnik Oldtimer susreta Samo Celan iz Slovenije ponosni je vlasnik orda A iz 1930. godine, jednog od najpoznatijih amerikih coupea. To su bili jedni od prvih serijskih automobila, no baš je ovaj model interesantan jer je coupe u kojem unutra sjede dvije osobe, a pozadi se izvadi sjedalo te još dvije osobe mogu tamo sjediti. Zanimljivo je i to što je taj automobil prije pet godina bio statistiki automobil u filmovima u Hollywoodu. Samo Celan kupio je automobil u Njemakoj, no do 1987. godine njegov je vlasnik bio Jerry Lewis. Automobil je kupljen u sreenom stanju, tako da Celan nije trebao puno ulagati u njega. No, nije problem u novcu, kaže Samo, ve u dijelovima za taj automobil koje je jako teško nabaviti. Jedan takav automobil može se nai ve od 20.000 pa sve do 50.000 eura. Franjo Mihali i njegova supruga Ana dolaze iz mjesta pored Maribora, ali rodom su iz Štrukovca. Njihov limeni ljubimac jest wankel motor iz 1976. godine. Od ostalih motocikala razlikuje se po tome što nema cilindar. Franjo ga je kupio kada je napravljen, odnosne nepune dvije godine kasnije. Supružnici Mihali prošli su njime skoro 14.000 kilometara. Takav motocikl nije teško održavati, no problem je novi benzin, odnosno nema više benzina i ulja koji ovom motociklu više odgovaraju. Dijelove nije teško nabaviti, ali za njega nisu ni potrebni dijelovi jer se na njemu ništa ne kvari, rekao nam je Mihali. (H. Zear, oto: mn)


2

ME\IMURSKE NOVINE 29. srpnja 2008.

mudra

Jacques Houdek pjevao je u subotu

Na Jacquesov koncert su došli mali i veliki

DRUGI DIO Ljeta u gradu Zrinskih

Dani zabave, glazbe i tradicije

Bend Komedija zabavlja ljude svaki dan

Za djecu je igrala predstava “Tko je smjestio Crvenkapici?”

Poeo nam je i drugi dio Ljeta u gradu Zrinskih u organizaciji Turistike zajednice Grada akovca. Prvi dani protekli su u uzbudljivom ritmu, a svaki dan rijeke ljudi slijevale su se u centar naše prekrasne županije. Prvi dan sve je zapoelo oldtimer susretom i konjikim turnirom koji su privukli rekordan broj i posjetitelja i sudionika. Od ostalog, prvo treba spomenuti štandove koji su ispunili Perivoj Zrinskih i centar grada. Stari zanati i obrti, nakit,igrake,kolai, langoši, knjige, slike, aranžmani od suhog cvijea i još mnogo toga ve od prvog dana privlae pažnju prolaznika. Štandova nikad nije bilo toliko a, s obzirom na njihovu široku ponudu, svatko ondje može pronai nešto za sebe. Pažnju privlae i žongleri skupine “Ateš” koji su zaposjeli ulice grada, a ovaj put nude svima zainteresiranima priliku da naue njihove vještine. Na žalost, tek se rijetki hrabri odluuju za to, pa se nadamo da e biti bolje ovih nadolazeih dana. Ni najmlai nisu bili zapostavljeni. Svakog dana jutarnji sati rezervirani su za likovnu radionicu na kojoj su mališani slikali, crtali i dobro se zabavljali. Popodnevni sati rezervirani su za djeje predstave i radionice, a do sad su klince razveselili s parodijom Crvenkapice, princezama i arobnim maem. Program Ljeta ne bi bio isti bez Art showa lanova likovne kreativno stvaralake udruge MINA. Netradicionalna izložba kroz inovativni ulini performans u kojem se predstavljaju unikatni nakit i slike uvijek je rado viena.

Rudimenti su oduševili akoveku publiku

Kako je za bilo koju manifestaciju osim neeg za vidjeti važno i sve popratiti dobrom glazbom, za to su se pobrinuli svaki dan deki iz benda Komedija koji na razliitim lokacijama sviraju svojim prepoznatljivim i upeatljivim stilom. I veeri su bile posveene glazbi. U subotu uveer sve okupljene dobro je zabavio bubnjarski ansambl “Rudiment“ iz Varaždina, koje bi mogli ak nazvati najveim ugodnim iznenaenjem prvih dana drugog dijela Ljeta u gradu Zrinskih. Zanimljiv i speci ian glazbeni sastav publike širom Hrvatske uveseljava uvijek svježim interpretacijama prepoznatljivoga bubnjarskog glazbenog izriaja. Podlogu su Rudimenti pronašli u amerikim marševima, no sav materijal obrauju u vlastitom stilu. Obradom i aranžmanima osmislili su program suvremenijega glazbeno - scenskog izgleda, pristupanijeg mlaoj publici, a isto tako zanimljivog sadržaja široj javnosti. Nakon Rudimenti mnoštvo je zabavljao uvijek dobro raspoložen Jacques Houdek koji je otpjevao svoje hitove, ali i popularne hitove hrvatskih i stranih performera. Nedjelja naveer donijela je koncert Glaža i prijatelja. Frontman nekadašnjih Demona ovim je nastupom proslavio 40 godina muziciranja i dobre glazbe. U ponedjeljak su na red došli Žiga i Bandisti. Koncert dobre glazbe, omiljenih hitova i tradicionalnih meimurskih popevki dobar je uvod u ovaj tjedan i ostatak Ljeta u gradu Zrinskih. (mn, foto: zv)

Mina se ponovo predstavila zanimljivim art show-om

Grad je prepun štandova s rukotvorinama

Manifestacija je privukla puno posjetitelja

lanovi skupine “Ateš” ue umijeu žongliranja


29. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

mudra

3

UDRUGA za ouvanje i promicanje tradicijske baštine “Zipka” akovec

Zajednikim snagama predstavili rukotvorine Cilj udruge “Zipka”, koja je redovni izlagatelj svojih rukotvorina na akovekom ljetu, jest ouvanje tradicijske i kulturne baštine Meimurja.

lanovi i osnivai Udruge jesu Nada Mance, “ ipka” akovec, #urica Horvat, “Terakota” Makovec, Ksenija Kolari, “Šik”

akovec, i Sreko Radek, “Suveniri Radek” Držimurec. “ ipka” izrauje ipku na batie ukrašenu jednostavnim i skromnim motivima po predlošcima starih ipki koje su se izraivale u selu Sveta Marija. Radionica tradicijskih suvenira “Terakota” uspjela je sauvati izvorne oblike lonarskih proizvoda ukrašenih na tradicionalan nain. Iskustvo potjee iz lonarske obitelji s najduljom lonarskom tradicijom u Meimurju. Obrtnika radnja “Šik” izrauje seriju minijatura meimurskih narodnih nošnji i rukotvo-

Duga je predstavila cijeli niz svojih proizvoda

DUGA PLUS - biološko - dinamiko gospodarenje

Proizvodi uzgojeni bez herbicida i pesticida Ouvanje tradicijske i kulturne baštine Meimurja glavni je cilj udruge “Zipka” rine s tradicionalnim motivima kojima nastoji ouvati etnografsku baštinu Meimurja. Poštujui

norme zdravog života i ekoloških materijala, “Suveniri Radek” udahnjuju drvu novi život u obliku runo

izraenih autohtonih suvenira i ornamenata. (H. Zear, foto: mn)

KUD “ZAVIAJ” Srainec

akovcu predstavljaju ipku na batie KUD gZaviaj g Srainec na Porcijunkulovu ve nekoliko godina prezentira svoju ipku izraenu batiima. Ova udesna ipka, za koju se vjeruje da su je pred više stoljea u Hrvatsku donijeli pavlini, posebnost je Lepoglave i njezine okolice.

ipkarsko umijee postupno je prihvaeno meu seoskim stanovništvom i ostaje tradicija koja nikada nije potpuno prekinuta. Stanka Videc, lanica KUD-a, opisala je kako se ipka izrauje: Pomou okruglog jastuka punjenog piljevinom i parnog broja drvenih batia (dedek i bateki), preko nacrtnog predloška, preplita se pamuni konac na nain koji reljefno istie konture pojedinog motiva ija je površina uvijek izraena u kombinaciji gustog i rijetkog pletiva. Lepoglavska je ipka svoj pravi procvat doživjela s kraja 19. stoljea i u prvoj polovici 20. stoljea zahvaljujui Zlati pl. Šuf lay koja prva organizira izradu ipke i oplemenjuje ju narodnim ornamentom, a iznimno uspješno njezin rad nastavlja Danica Brossler poslije 1. svjetskog rata.

rijeklom iz Argentine. Nadaleko su poznati Dugini sirupi i marmelade od svega voa, posebno je zanimljiva kombinacija domae kruške i aronije, jagodiastog voa ija je ljekovitost glasovita, plodovi pored prirodne boje – antociana, sadrži i vitamine A, B, C, te minerale koji su korisni za krvotok, uravnotežuju krvni tlak, lijee jetrene i želuane tegobe, ir, migrenu, šeernu bolest, arterosklerozu i druge bolesti. (mn)

“ipka na batie” posebnost je Lepoglave i njezine okolice Zbog 2. svjetskog rata škola prestaje s radom, no mnoge ipkarice nastavljaju “rediti” ipku, pa se

ipkarska tradicija ne prekida. U novije vrijeme ipkarstvo se ponovno gospodarski osmišljava, organizira

i nudi kao jedinstven, izvorni, hrvatski proizvod na domaem i stranom tržištu. (mn)

Žene okupljene u Caritasu župe Sv. Jelene prihode od prodaje kolaa namijenile su u dobrotvorne svrhe

“MONIKA” Ivanovec i Caritas župe Sv. Jelene

OPG Oreškovi

Uzgojem lavande bave se etiri godine Kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo obitelj Oreškovi bavi se uzgojem lavande 4 godine, no s njome su upoznati ve 10 godina kada su u svoj vrt zasadili nekoliko sadnica. Njihovo gospodarstvo nalazi se na Varaždinbregu, na brežuljkastom dijelu Hrvatskog zagorja koji pogoduje uzgoju lavande. S obzirom na struku, aranžer dekorater i ing. vrtlarstva, svoje znanje povezali su s lavandom kroz oblikovanje ukrasnih i uporabnih

Društvo za razvoj biološko dinamikog gospodarenja Duga plus iz akovca stalni je izlaga na akovekom ljetu. Kao i svake godine, predstavljaju se svojim proizvodima, preraevinama biološki uzgojenog voa i povra. Svoje mjesto na stolu našli su konzervirane šparoge, luice, krastavci, žitarice, brašno,kolai ... Ove godine velik dio asortimana ine bue spremljene na mnogo naina, pa tako i zapalito bua po-

predmeta i proizvodnjom sadnog materijala. Uzgajaju i lavandu i lavandin. Dok lavandin uzgajaju na veoj površini za proizvodnju suhog cvijeta i ulja, “pravu” lavandu koriste u razne svrhe, od svježih buketia do zaina. esto prisustvuju sajmovima, od specijaliziranih ekosajmova do akcije gKupujmo hrvatsko g gdje uz prezentaciju svojih proizvoda populariziraju i sadnju ove, zaista jedinstvene, biljke. (H. Zear, foto: mn)

Dok lavandin koriste za proizvodnju suhog cvijeta i ulja, od prave lavande rade svježe buketie i zaine

Bogata ponuda kolaa Najbogatijom ponudom kolaa istiu se dva štanda, onaj “Monike” iz Ivanovca i onaj Caritasa župe Sv. Jelene Šenkovec. Domai kolai irme “Monika” ve godinama slove kao jedni od najboljih. Za Ljeto u gradu Zrinskih u ponudu su stavili dizane kolae, klipie, klipie sa sirom, kremaste kolae, šamrole, ki lice, brskvice, išlere, sve što ovjek može poželjeti. Na štandu Caritasa župe Sv. Jelene takoer se nude odlini domai kolai koje su spremale

vrijedne žene iz Šenkovca, njih više od trideset. Ne zaostaju za “Monikom” raznovrsnošu kolaa, a ni po kvaliteti. Posebno su ukusne razne pogae, s tikvom, makom ili jabukama. Žene iz Šenkovca dogovorile su se kako e svi prihodi od prodaje kolaa ii u dobrotvorne svrhe, tako e dio novca otii za dovršetak crkve u Šenkovcu, a dio je namijenjen za pomo bolesnima i nemonima u njihovu mjestu. (mn)


29. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

mudra

4

Recept Meimurske juhe Sastojci za juhu: meso iz tiblice, kobasice, svinjske nogice, hajdinska kaša, kiselo vrhnje, vrganji, sol, biber, vegeta, brašno i govei temeljac. Priprema jela: na kosanoj masti poprži se meso izrezano na kockice, zalije se temeljcom i dodaju zaini, sol, biber i vegeta. Kad to provrije, doda se hajdinska kaša, a kad ona omekša sve se zgusne s kiselim vrhnjem i brašnom. Sve se prokuha i na kraju se dodaju vrganji narezani na sitno, ime juha dobiva poseban ukus, miris i tek.

UDRUGA KUHARA Meimurske županije skuhala 1.200 litara juhe

Meimurska juha za Guinessov rekord Na Trgu Republike u akovcu, odnosno na parkiralištu MT -a Udruga kuhara Meimurske županije organizirala je i realizirala kuhanje velike Meimurske juhe. U kuhanju juhe sudjelovalo je preko trideset kuhara iz cijele Hrvatske

predvoeni Daliborom Kovaiem, predsjednikom Udruge kuhara Meimurja. Ona e biti prijavljena za Guinessovu knjigu rekorda, u koju bi trebala ui kao najvea skuhana juha. Rekord koji je potrebno sru-

UTORAK - 29.7.2008. 10:00 - 12:00 Perivoj Zrinskih Djeöja likovna radionica 10:00 - 12:00 Franjevaöki trg Akrobatsko - #onglerska radionica skupine “Ateü” 10:00 Franjevaöki trg band “Komedija” 17:00 Franjevaöki trg Djeöja radionica - “Renesansni pripovjedaö” 18:00 Franjevaöki trg band “Komedija” 20:30 Macanov dom IGRE BEZ GRANICA: Ptuj, Vara#din, Prelog, Öakovec Svjetleäi show

SRIJEDA - 30.7.2008. 10:00 - 12:00 Perivoj Zrinskih Djeöja likovna radionica 10:00 - 12:00 Franjevaöki trg Akrobatsko - #onglerska radionica skupine “Ateü” 10:00 Franjevaöki trg band “Komedija” 17:00 Franjevaöki trg Djeöja radionica - “Primanje djeöaka u viteüki red” 18:30 Crkva Sv. Nikole Trodnevnica Misa - vodi p. Gordan Propadalo iz Bjelovara 20:00 Franjevaöki trg band “Komedija” U veöernjim satima Trg Republike: PLESNJAK NA TRGU 21:00 Vatreni show

šiti je 800 litara, što ne bi trebao biti problem jer je u akovcu skuhano izmeu 1.000 i 1.200 litara juhe. Sreu za službeno obaranje rekorda mogla bi donijeti i sama posuda u kojoj se ona kuhala, jer je u njoj prošle jeseni na Zeljarijadi u

Vidovcu skuhana i najvea sarma na svijetu. Osim obaranja rekorda, Meimurskom juhom žele se promovirati i naši autohtoni sastojci, tako su u juhi završili hajdinska kaša, kiselo vrhnje, meso z tiblice i kosa-

na mast, sve sastojci omiljeni meu Meimurcima. Za veliku Meimursku juhu utrošeno je izmeu 150 i 200 kilograma mesa, 50 kilograma hajdinske kaše, izmeu 80 i 100 litara kiselog vrhnja i izmeu 40 i 60 kilograma gljiva. (mn)

Kuhare je predvodio Dalibor Kovai, predsjednik Udruge kuhara Meimurja

ÖETVRTAK - 31.7.2008.

SUBOTA - 2.8.2008.

10:00 - 12:00 Perivoj Zrinskih Djeöja likovna radionica 10:00 - 12:00 Franjevaöki trg Akrobatsko - #onglerska radionica skupine “Ateü” 10:00 Franjevaöki trg band “Komedija” 17:00 Franjevaöki trg Djeöja radionica - “Viteüka alka” 18:30 Crkva Sv. Nikole Trodnevnica Misa - vodi p. Gordan Propadalo iz Bjelovara 20:00 Franjevaöki trg band “Komedija” 21:00 Trg Republike KONCERT “CRVENA JABUKA” Vatreni show

Crkva Sv. Nikole - Svete mise 6:30 Sveta misa na hrvatskom jeziku 8:00 Misa na slovenskom jeziku 9:30 Procesija Gospe od An+ela 9:45 Misa na hrvatskom jeziku predvodi mons. Josip Mrzljak, biskup 11:15 Misa na slovenskom jeziku 10:00 - 12:00 Perivoj Zrinskih Djeöja likovna radionica 10:00 - 12:00 Franjevaöki trg ^onglerski performans skupine “Ateü” 10:00 Trg Republike band “Komedija” 17:00 Franjevaöki trg Djeöja predstava - “Pöela kod doktora” 17:00 Trg Republike Kazaliüna predstava “ME*A” (KUD “Seljaöka sloga iz Donje Dubrave”) 18:00 Trg Republike Plesni nastup: Plesna ükola Livi i Navijaöice Livi 18:00 Franjevaöki trg band “Komedija” 18:30 Crkva Sv. Nikole Misa na hrvatskom jeziku 19:00 Trg Republike PODJELA PRIZNANJA NAJBOLJIM SUDIONICIMA 20:00 Franjevaöki trg Plesna predstava “Plesna groznica” i “Modni kutak” (Studio Vivona Öakovec) 21:00 Trg Republike KONCERT “ÜAJETA”

PETAK - 1.8.2008. 10:00 - 12:00 Perivoj Zrinskih Djeöja likovna radionica 10:00 - 12:00 Franjevaöki trg Akrobatsko - #onglerska radionica skupine “Ateü” 10:00 Franjevaöki trg band “Komedija” 17:00 Franjevaöki trg Djeöja radionica - “Viteüki turnir” 18:00 Franjevaöki trg band “Komedija” 18:30 Crkva Sv. Nikole Trodnevnica Misa - vodi p. Gordan Propadalo iz Bjelovara 20.00 Franjevaöki trg Nastup folklorne skupine uz pratnju tamburaüa (KUD Mihovljan) 21:00 - 22:00 Crkva Sv. Nikole Marijansko bdjenje 21:00 Trg Republike “MALI MEF” - Djeöji festival - “Moj prvi pljesak” Akrobatsko - #onglerski performans


03.35

02.50

00.30 00.35 01.20 02.05

22.20 22.25 22.40 22.50

21.05

19.05 19.15 19.30 19.57 20.02 20.10

14.47 14.55 15.30 16.20 16.29 16.35 17.10

12.30 13.25 14.00

11.55 12.00 12.13 12.15 12.27

11.05

10.00 10.09 10.10 10.20

09.00

07.40 07.45 08.00 08.10

TV kue imaju pravo promjene programa

Najava programa TV kalendar Vijesti Koncert: Musica Antiqua Köln u Zagrebu Koncert: Renata Pokupi i Kvartet Purcell u sv. Donatu Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture Ružmarin i majina dušica, serija Ružmarin i majina dušica, serija Burzovno izvješe Dnevnik Vrijeme TV kalendar Mali savjeti za poljoprivrednike Plodovi zemlje Split: More Hubble i nakon njega Teleskopi u svemiru, dok. film Promet danas Mir i dobro Lijepom našom: Krapina Vijesti Vrijeme sutra Otkad si otišla, hum. serija Dvostruki zavodnik, igrani film Crtani film Loto 6/45 Dnevnik Sport Vrijeme Duga mrana no, dramska serija Ajmo, žuti!, (Uloge: Slavko Brankov, Žarko Potonjak, Marina Nemet, Goran Grgi, Darko Janeš, Mijo Pavelko, Zvonimir Zorii, Željko Königsknecht, Danko Ljuština, Damir Mejovšek, Džimi Jurec, Asja Potonjak, Vjera Žagar-Nardelli; Scenarist: Pavo Marinkovi; Redatelj: Dražen Žarkovi) Burzovno izvješe Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Ciklus europskog filma: Grimm, (Uloge: Halina Reijn, Jacob Derwig, Carmelo Gómez, Elvira Mínguez, Ulises Dumont, Maria Teresa Berganza, Johan Leysen, Frank Lammers, Annet Malherbe; Scenaristi: Alex van Warmerdam i Otakar Votocek; Redatelj: Alex van Warmerdam) Vijesti Sestre, serija Sestre, serija Ružmarin i majina dušica, serija Ružmarin i majina dušica, serija Hubble i nakon njega Teleskopi u svemiru, dok.

06:40 Šaljivi kuni video 07:30 Power rangers Mystic Force, serija 07:55 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:20 Winx, crtana serija 09:10 Automotiv, auto moto magazin 09:40 Novac, business magazin 10:10 U sedmom nebu, serija 11:00 South beach, serija 11:45 Kuanice iz visokog društva, serija 12:45 Lud, zbunjen, normalan, serija 13:45 Deki sa sela, (obiteljski; Glume: Peter Fonda, Kris Kristofferson, Joseph Mazzello, Keith Carradine, Robin Dearden) 15:25 Stan tete Agathe, (SAD, 2002., komedija; Redatelj: David Eric Brenner; Glume: Melissa Joan Hart, Ryan Browning, Carmen Electra) 17:00 Vijesti 17:05 Karate Kid, (1984., SAD, obiteljski; Glume: Ralph Macchio, Elisabeth Shue, Pat Morita, Martin Kove, Randee Heller, William Zabka) 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoristino glazbeni show 21:10 Honey, (2003., glazbeni, romantina drama; 07.50 Knjiga o Danielu, Redatelj: Bille Woodruff; humorna dramska serija Glume: Jessica Alba, Lil’ ® Romeo, Mekhi Phifer, 08.35 Blizanke, hum. serija David Moscow, Zachary 09.00 Ulica Sezam, crtana serija Williams) 09.55 Di-gata, crtana serija ® 22:45 Red Carpet, showbiz 10.20 Priznanja, drama magazin (15) 11.55 Red Bull Air Race: Rotterdam, dok.-sportska 23:55 Svi mrze Chrisa, serija 00:50 Kill Bill, igrani film (12) emisija 02:35 Kraj programa 12.25 Mijenjam ženu, dok. sapunica ® 13.15 Bibin svijet, hum. serija ® 14.25 Vijesti, informativna emisija 15.55 Toka usijanja, igrani film, triler ® 05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS 17.45 Exkluziv, magazin AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 18.30 Vijesti, informativna RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 emisija VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 19.05 Salto, zabavna emisija EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + 20.00 CSI: Miami, krimi serija HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 20.50 Pljaka na granici, (triler, 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE 1998.; Redatelj: Bob DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE Misiorowski; Uloge: Casper Van Dien, Bryan KUCA; 13.15 MEIMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; Brown, Daniel Baldwin, 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 Rochelle Swanson, VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 Camilla Overbye Roos) HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 22.35 Ubojiti nagon, krimi Music Special: ROLLING STONES; 01.00 NONI PROGRAM serija

07.00 TV vodi + panorame turistikih središta Hrvatske 08.20 Najava programa 08.25 Lilo i Stitch, crtana serija 08.50 Bubimir, crtana serija 09.20 Dinosapiens, serija za djecu 09.45 Pustolovine Sare Jane, serija za djecu 10.15 Djeje filmsko jutro: Kanjon opasnih igara, serija za djecu 10.45 Kino informator 10.50 Biblija 11.00 Štrigova: Misa, prijenos 12.00 Parlaonica 12.55 Slikovnica 13.25 Studio F1 13.50 Budimpešta: Formula 1, VN Ma arske - prijenos 15.50 Studio F1 16.05 Oluja nad olujama, dok. serija 16.55 Sinjska alka, prijenos 19.15 Beverly Hills, serija 19.55 Crtani film 20.10 HNL: Hajduk - Varteks, prijenos 22.05 Promet danas 22.10 Sportske vijesti 22.20 Statisti, hum. serija 22.55 Urednica tabloida, serija 23.45 Hrvatska nogometna liga - emisija 00.10 Kino informator 00.15 Deadwood, serija 01.00 TV raspored

04.20 04.30 05.20 06.10

23.20 Kunolovac, kviz 01.20 Posljednji pravac, igrani film, akcijski ® 11.20 Crtani lm 12.00 Sport Bild 12.05 Die Schrubbergang, lm 13.35 Lady Alquist, lm 17.30 Sport nedjeljom 19.05 Ekipa za oevid, serija 19.45 Sport, vrijeme 20.15 Rose unter Dornen, lm 22.20 ZiB Flash 22.25 Tatort, lm 23.55 Columbo, lm 1.05 Noni program

6.20 Jutarnji djeji program 10.45 Hercules, serija 11.40 Xena, serija 12.35 Gut zu wissen 13.05 Vrijeme u slici 14.00 X-Factor, serija 16.00 Schau dich schlau! 17.00 MythBusters 18.00 Grip 19.00 Vrijeme u slici 20.00 Vijes 20.15 Blutweihe, lm 22.05 Odjel za žrtve, serija 23.00 Noni program

Danas pogledajte… Mali oglasi Me imurske škole, ponavljanje 15:40 Mitska potraga, ponavljanje 16:25 Pat pozicija, ponavljanje 17:00 Europa, europski magazin 18:00 Me imurje od A do Ž, ponavljanje 19:00 100% Me imursko, ponavljanje 20:00 Tjedna kronika 20:35 Iz arhive akoveke televizije 21:05 Igrani lm 22:40 Opasna spašavanja, dokumentarna serija 23:10 Tjedna kronika 23:40 Sutra na programu

14:52 14:55 15:00

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom 15:00 ŽIVOT VERDIJA serijski lm 16:35 VJERA I NADA vjerski program 17:00 VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obiajima 18:00 EUROMAXX TV magazin 18:30 YU-GI-OH animirana serija 18:55 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 19:00 ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi 19:30 VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe 20:05 KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi 21:00 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija 22:00 PRESSICA talk show 23:00 IZ PROŠLOSTI TV kalendar --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

14:28 14:30

6.00 Poker 8.45 Bundesliga Hits 9.30 Bundesliga pur Klassiker 13.00 Poker 10.00 TV vodi + turiska središta 15.00 Sportquiz 17.30 Autopros 18.00 Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena DSF Bike 19.00 Bundesliga Hits 21.30 emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Motorsport 23.00 Sportquiz Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST 9.00 Beachvolleyball, prijenos 11.00 Skispringen, prijenos 12.45 Eurogoals 13.45 Volleyball 18.00 Nogomet 20.15 Beachvolleyball, prijenos 20.45 Skispringen 22.00 6.00 Jutarnji program 9.55 Film za djecu Rad 23.00 Sport Clips

7.30 Tv prodaja 8.00 Dadilja, hum. serija 8.25 Blizanci, serija 8.50 Zoey 101, serija 9.25 Serije za djecu i mladež 11.10 Joey, hum. serija 11.35 Keri i sinovi, hum. serija 12.00 Živje s Fran, hum. serija 12.30 Sretna linija 14.00 Djevojke sa plaže, serija 15.00 Policajka na vrhu, serija 15.55 Kralj Queensa, hum. serija 16.35 Njega i zašta, lm 18.10 Pazi kamera 18.40 Živje?, dok. serija 19.30 Tv Tuba 20.00 Generalova ki, lm 21.50 Policajka na vrhu, serija 22.40 Serijski ubojica 2, lm 0.40 Vatreni deki, serija

5.10 Jutarnji program 9.15 CineTipp 9.25 Sarah i Marc 10.05 Film za djecu 12.00 Posljednji rez, lm 13.45 Kršei pravila, lm 15.30 Switch Reloaded 18.00 Vijes 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 18.10 Simpsoni 19.10 Galileo 20.15 Hot TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 Shots!, lm 22.05 Narrow Margin, lm Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za 0.15 Noni program djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Veer baleta 22.45 Dnevnik pogranine TV 23.15 Videostranice 5.30 Jutarnji program 8.00 Weck Up 9.05 Genial daneben 11.05 Deich Tv 11.35 Die Comedy Falle 12.35 Inspektor Rex, serija 14.35 Der Bulle von Tölz, lm 16.40 Repriza lma 18.30 Vijes 19.05 Nur die Liebe 7.30 Tv prodaja 8.00 Djeji program 11.10 zählt 20.15 Vojna ekipa za oevid, serija Život u divljini, serija 12.00 Tajni put, 21.15 Numb3rs, serija 22.15 Sechserpack dok. serija 12.55 Policajci, hum. serija 23.35 Noni program 13.30 Formula 1, prijenos utrke 16.15 Najljepši automobili, dok. serija 16.35 Za ljubav do igre, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR 20.00 Glup i gluplji, lm 21.35 Zvijezde na sudu, serija 22.25 Poljubi me, 5.00 Jutarnji djeji program 12.40 Serije glupane, lm 0.10 Carrie i Barry, hum. za djecu i mladež 14.00 Upps 15.40 serija 0.45 Nona panorama Endlich Urlaub! 16.45 Mein Garten 17.45 Exclusiv 18.45 RTL Aktuell 19.05 Vermist 20.15 Zvižduk, lm 22.35 Spiegel Tv Magazin 23.20 Noni program

8.00 Djeji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živonje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameriki lm 18.35 Izvlaenje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameriki lm 0.25 Noni program

NEDJELJA 3. kolovoza 2008.

film Skica za portret Lijepom našom: Krapina Plodovi zemlje Split: More Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Dnevnik velikih maaka 8., dok. serija (51 Oprah show (980.) Burzovno izvješe Dnevnik Vrijeme TV kalendar Strast, telenovela Domaa dramska serija antologija: Gruntovani Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ubojstvo, napisala je - serija Kineski zabranjeni grad: Mo lijepe konkubine, dok. lm igrom oko svijeta: Otoci Indonezije (Bali, Kuta), dok. serija Danas na Zagrebakoj burzi Vijes HPB t Luda kua, TV serija Promet danas Razglednice iz Hrvatske: Žirje - Plitvice Dnevnik Sport Vrijeme arolija, serija Magazin Dnevnik 3 Vijes iz kulture Burzovno izvješe Laku no i sretno, (Uloge: David Strathairn, George Clooney, Robert Downey Jr., Patricia Clarkson, Frank Langella, Ray Wise, Je Daniels; Scenaris: George Clooney i Grant Heslov; Redatelj: George Clooney) Sestre, serija Sestre, serija Kineska plaža, serija (12) igrom oko svijeta: Otoci Indonezije (Bali, Kuta), dok. serija Skica za portret Magazin Razglednice iz Hrvatske: Žirje - Plitvice Strast, telenovela McLeodove keri, serija

TV kue imaju pravo promjene programa

06.45 TEST 07.00 Najava programa 07.05 Tom i Jerry kao klinci, crtana serija 07.30 Pucca, crtana serija

05.10 05.55

02.55 03.10 04.00

00.10 00.55 01.40 02.25

19.30 19.57 20.02 20.10 21.10 22.05 22.20 22.25 22.35

17.00 17.05 17.15 17.25 18.00 18.10

16.30

14.25 14.34 14.40 15.30

11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.30 13.20

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15

17.30 18.00 18.30 18.55

14.25 15.20 16.10 16.40 17.05

13.30

12.55 13.10

11.20 11.45 12.20 12.25

09.45 10.30 10.55

09.05

08.35

07.00 07.45 08.10

05:50 Ružna ljepoca, serija 06:35 Zloko, crtana serija 07:00 Inspektor Gadget i pomonici, crtana serija 07:25 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 07:50 Nova lova, TV igra 10:05 Naši najbolji dani, serija 10:50 Naša mala klinika, serija 11:35 Zauvijek susjedi, serija 12:15 Kralj Queensa, serija 12:45 Cosby show, serija 13:10 Svi vole Raymonda, serija 13:40 Vijes 13:55 Dannyjeva letea stolica, romanna komedija 15:35 Henryjev povratak, drama 17:20 Vijes 17:35 Naša mala klinika, serija 18:30 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informavna emisija 20:00 Navy CIS, serija 20:55 Zakon brojeva, serija 21:50 Rt straha, (1991., SAD, triler; Redatelj: Marn Scorsese; Glume: Robert De Niro, Nick Nolte, Jessica Lange, Julie e Lewis, Joe Don Baker, Illeana Douglas) 00:00 Vijes Magnum, akcijska serija ® 00:15 Dokaz zloina, serija Krava i pili, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana 01:05 Navy CIS, serija 01:55 Zakon brojeva, serija serija 02:45 Šaljivi kuni video Sam svoj majstor, hum. 03:15 Kraj programa serija Korak po korak, hum. serija ® Kunolovac, kviz Puna kua, hum. serija ® Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® U dobru i zlu, hum. serija ® Vijes, informavna emisija Veera za 5, lifestyle emisija ® Exploziv, magazin ® 05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROK.T.2 – Pravda na zadatku, BILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO krimi serija ® PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; Za ism stolom, dramska 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; serija 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR Magnum, akcijska serija + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA Cobra 11, krimi serija Korak po korak, hum. serija KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR Puna kua, hum. serija TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 Malcolm u sredini, hum. + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULserija TURNJAK; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 Dadilja, hum. serija RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS U dobru i zlu, hum. serija Vijes, informavna emisija BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: Exploziv, magazin ASHANTI; 01.00 NONI PROGRAM

Veera za 5, lifestyle emisija K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija 20.00 Mijenjam ženu, dok. sapunica 20.50 Ne vjeruj strancima, (triler, 1995.; Redatelj: Peter Hall; Uloge: Antonio Banderas, Rebecca De Nornay, Harry Dean Stanton) 22.25 Heroji iz stras, dramska serija 23.20 Vijes, informavna emisija 23.35 Kunolovac, kviz

19.05 19.35

5.25 Jutarnji program 10.00 Reprize serija 12.00 Avenzio 13.00 Sam 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dokumentarna serija 16.00 Charmed 17.00 ta 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.00 Vijes 20.15 Zaljubljeni Sarah i Marc 21.30 Simply the Best 22.15 Model 23.15 Noni program

Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 O.C., serija 18.40 Gilmorice, serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za oevid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Die 4 da 22.25 Undercover 23.35 Ured, hum. serija 0.00 Noni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 DSF Reportaža 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 Bundesliga pur Klassiker 19.30 Beachvolleyball 20.15 Poker 22.15 SmackDown 23.00 Sportquiz

5.20 Jutarnji program 12.40 Djeji program 15.40 Noruto 16.05 Dvorac 16.30 Svijet prov Jima, hum. serija 17.30 Humorisna serija 19.00 Mein Kiez 20.00 Vijes 20.15 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 Noni program

5.30 Jutarnji program 12.00 Tono u 12 14.00 Das Strafgericht 15.00 Obiteljski sud 16.00 Omladinski sud 17.00 Humorisne serije 18.45 Vijes 19.10 Explosiv 19.40 Dobra vremena, loša vremena 20.15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za oevid, serija 22.15 Anwälte der Toten, serija 23.10 U ime pravde, serja 0.10 Noni program

21:15 21:45 22:15 22.45 23:15 23:25 23:35 23:38

14:57 15:00 15:05 16:05 16:50 17:50 18:40 19:00 19:15 19:20 20:00 21:00

Danas pogledajte... Mali oglasi Trzalica, ponavljanje Pravi Rodrigo, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga za svaki dan Me imurje danas Voice of America Glazba Policajka, serijski lm Me imurje danas, informavna emisija Sport i zabava, zabavna emisija Ženske teme, zabavna emisija Zov prirode Boja novca Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a LJETNI KOKTEL mozaina emisija ŠKOLSKA LIGA emisija o sportu ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o slu života VEKERICA TRZALICA glazbena emisija ZASTUPNIKI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM ŽIVOT VERDIJA serijski lm GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama 22:20 ZASTUPNIKI KLUB 23:00 VIJESTI VTV-A --------IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:20 RAZODIJEVANJE serijski lm (15) --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

08:58 09:00 11:00 13:00 13:30 14:40 17:00 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 21:30

8.30 Wa s 10.00 Speedway 12.00 Leictath5.25 Jutarnji program 8.15 Reprize lmova lek 14.00 Skispringen 15.30 Tenis 18.00 Euza djecu 11.45 Djeji program 15.30 Reba rogoals 18.15 Skispringen, prijenos 19.15 Tenis, 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet prov prijenos 20.45 Boks 23.00 Rallye

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.20 Sjeme prijevare, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Sabrina, lm 21.35 Osuda, serija 22.30 Seinfeld, hum. serija 23.00 Ja sam Earl, hum. serija 23.30 Sreko d.o.o., hum. serija 23.55 Jezero, lm

Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci su drugaiji, žene takoer 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 21.45 Ekipa za oevid, serija 22.35 24 UR 22.55 Jezero smr, lm 0.35 Seks i grad, serija 1.10 Izgubljeni, serija 2.00 Nona panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glasbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna 5.10 Jutarnji program 13.00 Bri 14.00 serija 20:35 Ameriki lm 22:35 Emisija naDvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara kon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal 16.00 Sudac Alexander 17.00 Nuedrig i Kuht 17.30 Regionalni magazin 18.00 Lenßen & Partner 18.30 Nachrichten 18.50 blitz 19.15 K 11 19.45 Die Quiz Show 20.15 Otmice 7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani 22.20 Matrix 23.20 R.I.S., serija 0.15 Noni lmovi 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine program

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos, slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 31. srpnja 2008. 07.55 Žutokljunac 08.20 Riblje redarstvo, crtana serija 08.45 Petar Pan i gusari, crtana serija 09.10 Veliki odmor 09.55 Antologija hrvatskoga glumišta: Šjora File 11.00 Dan kad je ubijen Lincoln, igrani lm 12.35 Tree Hill, serija 13.25 Što s Brianom, serija 14.15 Ususret Olimpijskim igrama 14.50 Na rubu znanos 15.55 Prijatelji, hum. serija 16.15 Zovem se Earl 1., hum. serija 16.40 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 17.30 McLeodove keri, serija 18.20 Vijes na Drugom 18.35 Narodna medicina, dok. serija 19.10 Beverly Hills, serija 19.55 Crtani lm 20.10 Nogomet, Kup UEFA - 2. pretkolo: Slaven Belupo Marsaxlokk, 1. poluvrijeme 20.10 Nogomet, Kup UEFA - 2. pretkolo: Slaven Belupo Marsaxlokk, 1. poluvrijeme 21.00 Vijes na Drugom 21.05 Vrijeme 21.10 Nogomet, Kup UEFA - 2. pretkolo: Slaven Belupo Marsaxlokk, 2. poluvrijeme 21.10 Nogomet, Kup UEFA - 2. pretkolo: Slaven Belupo Marsaxlokk, 2. poluvrijeme 22.05 Promet danas 22.10 Odmori se, zaslužio si - TV serija 22.50 Dr.House, serija (12) 23.40 Kineska plaža, serija (12) 00.30 CSI: Las Vegas, serija (15) 01.15 TV raspored


06:05 06:50 07:15 07:40 08:05 10:20 11:05 11:55 12:35 13:05 13:30 14:00 14:15 16:25 17:20 17:35 18:30 19:15 19:50 20:00

21:40

23:25 23:40

01:10 02:35 03:25 04:15

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 MEIMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: METALLICA; 01.00 NONI PROGRAM

Ružna ljepoca, serja Zloko, crtana serija Inspektor Gadget i pomonici, crtana serija Fi i cvjetno društvo, crtana serija Nova lova, TV igra Naši najbolji dani, serija Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Kralj Queensa, serija Cosby show, serija Svi vole Raymonda, serija Vijes Roditelji, komedija Naša mala klinika, serija Vijes Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV 10 do 8, informavna emisija Mrane tajne, (SAD, 2001., akcija; Redatelj: Lewis Teague; Glume: Kim Delaney, David Keith, Timothy Carhart, Douglas O’Kee e) Okrutan i nepian, (2001., Kanada, triler; Redatelj: George Mihalka; Glume: Tom Berenger, Rachel Hayward, Tygh Runyan, Elizabeth Carol Savenko , Eli Gabay) Vijes Supernova, (mini serija; Redatelj: John Harrison; Glume: Luke Perry, Tia Carrere, Peter Fonda, Clemency Burton-Hill) Supernova 2, igrani lm Navy CIS, serija Zakon brojeva, serija Kraj programa

Done; Uloge: Dean Cain, Richard Tyson, Lo Pe y) 21.45 Grmljavina, (akcijski, 1996.; Redatelj: Ralph Hemecker, P.J. Pesce; Uloge: Stephen Shellen, Yve e Nipar, Cress Williams) 23.25 Vijes, informavna emisija 23.35 Ostavljen, komedija 00.55 Kunolovac, kviz

14:07 14:10 14:15 14:40 15:10 15:35 16:05 16:50 17:55 18:40 19:00 19:15 19:20 20:00 21:00 21:15 21:45 23:15 23:25 23:40 23:45

Danas pogledajte... Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Boja novca, ponavljanje Ženske teme, ponavljanje Sport i zabava, ponavljanje Policajka, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informavna emisija Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozaina emisija Me imurje danas, informavna emisija Dom na kvadrat, emisija o unutarnjem ure enju Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Pula: Lado i Verjovka, prijenos 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.15 Ništa ne vidim, ni ujem, lm 16.05 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Voditelj uzvraa udarac, lm 21.40 Skins, serija 22.30 Slijedeih 48 sa, lm 0.25 Hex, serija

7.00 24 UR 8.00 Djeji program - crtani lmovi 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci su drugaiji, žene takoer 15.00 Marina, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.45 Mumija, lm 22.25 24 sata 22.40 Zaboravljani sluaj, serija 23.35 Osmi putnik 3, lm 1.55 Starci, hum. serija 2.30 Nona panorama

7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Djeji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameriki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameriki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekogranine TV 3.20 Videostranice

08:58 NAJAVA PROGRAMA 09:00 VEKERICA jutarnji program VTV-a 11:00 YU-GI-OH animirana serija 11:30 AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu 12:00 PULS TV magazin 12:30 ARTS 21 magazin o umjetnos 13:00 EUROPA TV magazin 13:30 IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija 14:40 VEKERICA 17:00 AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu 17:30 ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o slu života 18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 18:40 VIJESTI VTV-A 19:00 NEWSFLASH - GLASA AMERIKE 19:10 GLAZBENI PROGRAM 20:05 LJETNI KOKTEL mozaina emisija 21:00 VARAŽDIN INFO 21:30 GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama 22:20 ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu 23:00 VIJESTI VTV-A --------IZ PROŠLOSTI TV kalendar 23:20 RAZODIJEVANJE serijski lm (15) --------ODJAVA PROGRAMA --------VIDEOSTRANICE

09:00 Olympia: Fußball 12:30 Olympia Stars 14:00 Olympische Spiele, prijenos

08:00 Poker 11.00. Reklamni program 14:00 DSF Reportage 14:30 Sportquiz 17:30 Poker Exklusiv 18:30 Bundesliga aktuell 19:30 Bundesliga Hits 20:00 Bundesliga pur Klassiker 22:00 Ulmate Football 23.00 Sportquiz

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Takeshin dvorac, hum. serija 16:30 Puna kua, hum. serija 17:00 Rodney, hum. serija 18:00 Svijet prema Jimu, hum. serija 19:00 Hör mal, wer da hämmert! 20:00 Vijes 20:15 Muza, lm 23:15 Cube Zero, lm 1.15 Noni program

08:00 Izmeu nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 Tono u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 Tono u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izmeu nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Unglaublich! 21:15 Die 90er Show 22:30 Mario Barth 23:30 Moje ime je Earl, hum. serija 0.00 Noni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Das weiß doch jedes Kind! 21:15 Die Hit Giganten 23:15 Zack! 23:45 Paare 0.15 Noni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 The Core, lm 22:50 Galileo Mystery 23:40 Focus TV 0.45 Noni progam

ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Jedan prov 6.55 Tjedni izbor 10.00 Djeni program 13.00 100 21:05 ZiB Flash 21:15 Die Masche mit der Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak Liebe 22:50 Die Über ieger 23:35 Seks i grad, 16.45 Vijes 17.00 Divlja maka, am. serija 17.25 serija 0.00 Noni program Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameriki lm 21.30 Homo turiscus 22.15 Vijes 23.00 Pononi klub 0.20 Noni program

PETAK 1. kolovoza 2008. 07.35 Pucca, crtana serija 08.00 Žutokljunac 08.25 Riblje redarstvo, crtana 06.40 Najava programa serija 06.45 TV kalendar 08.50 Petar Pan i gusari, crtana 07.00 Dobro jutro, Hrvatska serija 07.05 Vijes 09.15 Veliki odmor 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Antologija hrvatskoga 07.35 Vijes glumišta: Šjora File 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 11.00 The Broken Chain, igrani 08.35 Vijes lm 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 12.35 Tree Hill, serija 09.05 arolija, serija 13.20 Što s Brianom, serija 10.00 Vijes 14.10 Ususret Olimpijskim igrama 10.09 Vrijeme danas 14.45 Na rubu znanos 10.10 Vijes iz kulture 15.50 Prijatelji, hum. serija 10.15 Dnevnik velikih maaka, dok. 16.10 Zovem se Earl, hum. serija serija 16.40 Zvjezdane staze: Nova 11.10 Oprah show generacija, serija 11.55 Burzovno izvješe 17.30 McLeodove keri, serija 12.00 Dnevnik 18.20 Vijes na Drugom 12.13 Vrijeme 18.31 Kerep na Gacki, emisija 12.15 TV kalendar puke i predajne kulture 12.30 Strast, telenovela 19.15 Beverly Hills, serija 13.20 Domaa dramska serija 20.00 U uredu, hum. serija antologija: Gruntovani 20.30 Bitange i princeze, hum. 14.25 Vijes + prijevod za gluhe serija 14.34 Vrijeme sutra 21.10 Torchwood, serija (12) 14.40 Ubojstvo, napisala je - serija 22.00 Vijes na Drugom 15.30 Juriš na Kinu - Tajna prvog 22.09 Vrijeme cara, dok. lm 22.10 Promet danas 16.30 igrom oko svijeta: Malajski 22.20 Dr.House, serija (12) tjesnac (Singapur), dok. serija 23.10 Nijemi svjedok, serija (15) 17.00 Danas na Zagrebakoj burzi 00.05 Nijemi svjedok, serija (15) 17.05 Vijes 01.00 Kineska plaža, serija (12) 17.15 HPB t 01.45 CSI: Miami, serija (15) 17.25 Luda kua, TV serija 02.30 TV raspored 18.00 Promet danas 18.10 Razglednice iz Hrvatske: Prvi - Vojni 19.20 PP 19.30 Dnevnik 07.00 Magnum, akcijska serija ® 19.57 Sport 07.45 Krava i pili, crtana serija 20.02 Vrijeme 08.10 SpužvaBob Skockani, crtana 20.10 arolija, serija serija 21.00 HPB t 08.35 Sam svoj majstor, hum. 21.10 Kraljica Bollywooda, (Uloge: serija Preeya Kalidas, James 09.05 Korak po korak, hum. serija McAvoy, Ciaran McMenamin, ® Ray Panthaki, Ian McShane, 09.45 Kunolovac, kviz Amerjit Deu, Kat Bhathena, 10.30 Puna kua, hum. serija ® Karen Shenaz David; 10.55 Malcolm u sredini, hum. Scenaris: Neil Spencer, serija ® Jeremy Wooding (prema 11.20 Dadilja, hum. serija ® movima drame Williama 11.45 U dobru i zlu, hum. serija ® Shakespearea); Redatelj: 12.20 Vijes, informavna Jeremy Wooding) emisija 22.40 Dnevnik 3 12.25 Veera za 5, lifestyle emisija 22.55 Vijes iz kulture ® 23.00 Burzovno izvješe 12.55 Exploziv, magazin ® 23.10 Filmski maraton: Jack Bull, 13.10 K.T.2 – Pravda na zadatku, igrani lm krimi serija ® 01.05 Filmski maraton: Oklopnjae, 13.30 Za ism stolom, dramska igrani lm serija 02.35 Torchwood, serija (12) 14.25 Magnum, akcijska serija 03.20 Kineska plaža, serija (12) 15.20 Cobra 11, krimi serija 04.05 Skica za portret 16.10 Korak po korak, hum. serija 04.15 Razglednice iz Hrvatske: Prvi 16.40 Puna kua, hum. serija - Vojni 17.05 Malcolm u sredini, hum. 05.25 Strast, telenovela serija 06.10 McLeodove keri, serija 17.30 Dadilja, hum. serija 06.55 Oprah show 18.00 U dobru i zlu, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exploziv, magazin 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija 20.00 Vatrena shija, (akcijski, 2001.; Redatelj: Harris 06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Tom i Jerry kao klinci, crtana serija

TV kue imaju pravo promjene programa

07.40 Najava programa 07.45 TV kalendar 08.00 Vijes 08.15 Kinoteka: Lijepi Serge, igrani lm 09.50 Skica za portret 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.20 Kuni ljubimci 10.55 Skica za portret 11.05 Metropolis, dok. serija 11.55 Burzovno izvješe 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Strast, telenovela 13.20 Svirci moji, zabavnoglazbena emisija 13.50 Prizma, mulnacionalni magazin 14.35 Duhovni izazovi 14.55 Znanstvene vijes 15.05 Reporteri: Kada posao putuje 16.10 Euromagazin: EU - san ilegalnih imigranata 16.45 Vijes 16.54 Vrijeme sutra 17.00 Pompeji, serija 18.30 Promet danas 18.35 TV Bingo show 19.15 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Duga mrana no, dramska serija 21.05 Napad na policijsku postaju, (Uloge: Ethan Hawke (Roenick), Laurence Fishburn, Gabriel Byrne, Maria Bello, Drea de Ma eo, John Leguizamo, Brian Dennehy; Scenarist: James DeMonaco; Redatelj: JeanFrançois Richet) 22.50 Burzovno izvješe 22.55 Dnevnik 3 23.10 Vijes iz kulture 23.20 Filmski klub: Strašilo, (Uloge: Gene Hackman, Al Pacino, Dorothy Tristan, Ann Wedgeworth, Richard Lynch, Eileen Brennan, Penelope Allen; Scenarist: Gary Michael White; Redatelj: Jerry Schatzberg) 01.10 Vijes 01.15 Filmski maraton: Doctor Detroit, igrani lm 02.45 Filmski maraton: Prvi na redu, igrani lm 04.15 Prirodni svijet: Bijeli sokol, bijeli vuk, dok. serija 05.05 Strast, telenovela 05.45 Svirci moji, zabavnoglazbena emisija 06.10 Reporteri: Kada posao putuje 07.10 Euromagazin: EU - san ilegalnih imigranata

TV kue imaju pravo promjene programa

07.00 TV vodi + panorame turiskih središta

09.25

08.00 08.05 08.35 09.05

09.55 10.40 10.55 11.00 11.55 12.25 13.00 13.55 15.15 17.05 18.45 19.10 19.55 20.05 21.00 22.40 22.45 22.55 00.15 00.20 01.05 01.50 02.35 03.20 04.05

07.45 08.10 09.05 09.30 00.30 10.50 10.40 12.30 14.20 14.25 16.05 17.30

18.30 19.05 19.30 20.00

21.50

14:22 14:25 14:30 16:00 16:50

17:35 18:10

19:00 19:05 19:30 20:00

21:00 21:05 22:05 22:35 00:00 00:05

Danas pogledajte… Mali oglasi Igrani lm, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Mitska potraga, serijski lm za mlade Me imurske škole Zagrljaj ljepote, emisija o zdravlju Vijes Dom na kvadrat, ponavljanje Glazba Me imurje od A do Ž Nedeliše Vijes 100% Me imursko Pat pozicija Snimka koncerta Vijes Sutra na programu

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

6.00 Djeji program 12.00 Reprize serija 14.10 Jack i Jill, serija 14.50 Hallo Holly, hum. serija 15.10 Lijepi ljudi, serija 15.55 O.C., serija 16.40 Uvod u anatomiju, serija 18.15 Kuanice, serija 19.00 Srednja škola, serija 19.25 Newton 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Susret s delnom, lm 21.30 ZiB Flash 21.40 Suzie Washington, lm 23.15 Noni program

5.20 Djeji program 9.00 Reprize serija 11.40 Futurama 12.10 Simpsoni 12.40 Die Welt und Andy Richter, hum. serija 13.10 Što je, tata? 13.40 Malcom u sredini, hum. serija 15.00 Stažist, hum. serija 16.00 Strike, lm 18.00 Newsme 18.10 Charmed 19.05 talk talk talk 20.00 Idiot, lm 22.45 Star Trek, lm 0.20 Noni program

6.00 Jutarnji program 12.00 Vera u podne 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Automagazin 17.30 K 11 18.00 Partneri 18.30 Vijes 18.45 blitz 19.15 Deal or no Deal 20.15 Barquero, lm 22.35 Genial daneben 23.35 Sketch News 0.05 Ubojstvo ispod maske, lm 2.05 Noni program

5.30 Djeji program 7.05 Jutarnji program 12.15 Dudly Do-Right, serija 13.50 Höllische Nachbarn 14.50 Harry Po er 15.50 Die 70er Show 17.15 Entern oder Kentern 18.45 Vijes 19.05 Explosiv 20.15 Herbie, lm 22.20 Weites Land, lm 0.30 Noni program

08:00 NAJAVA PROGRAMA 08:01 LJETNI KOKTEL mozaina emisija 09:00 VARAŽDIN INFO 09:30 RIJE ŽIVOTA duhovni program 10:00 DOKUMENTARNI PROGRAM snimka koncerta 12:00 GOSPODARSKI TJEDAN magazin 12:30 NARODNO VESELJE zabavna emisija 14:00 IROSKOP talk show 15:00 U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija 16:00 OPASNE VEZE talk show 17:00 HR TOP 20 glazbena emisija 18:15 VJERA I NADA vjerski program 18:35 IZ PROŠLOSTI TV kalendar 18:40 VIJESTI VTV-A 19:00 PAT POZICIJA zabavna emisija 19:35 EUROPSKI DNEVNIK TV magazin 20:05 VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obiajima 21:05 EUROMAXX TV magazin 21:40 VIJESTI VTV-A --------IZ PROŠLOSTI TV kalendar 22:00 GLAZBENI PROGRAM --------VIDEOSTRANICE

8.00 Skispringen 9.30 Leichtathlek 11.00 Beachvolleyball, prijenos 13.00 Formula, prijenos 13.45 Motorrad 17.45 Skispringen 19.45 Nogomet, prijenos 21.00 Leichtathlek 22.00 Rad 23.00 Sport Clips

7.30 Tv prodaja 8.00 Dadilja, hum. serija 8.25 Blizanci, serija 8.50 Zoey 101, serija 9.25 Serije za djecu i mladež 11.10 Joey, 5.15 Jutarnji program 8.50 Crtani lmovi hum. serija 11.35 Keri i sinovi, hum. serija 12.05 Moj brat, lm 13.50 Sam Whiskey, lm 12.00 Živje s Fran, hum. serija 12.30 16.00 Smallville, serija 18.00 Das A-Team Sretna linija 14.00 Djevojke sa plaže, serija 20.00 Vijes 20.15 Beyond the Sea, lm 15.00 Policajka na vrhu, serija 15.55 Kralj 22.10 Kuanica, lm 0.40 Noni program Queensa, hum. serija 16.25 Motokros, lm 18.10 Pazi kamera 18.40 Dokumentarna serija 19.30 Pazi kamera 20.00 Kadetkinja Kelly, lm 21.25 Što je s Brianom, serija 22.15 Veliki bijeg, lm 00.15 Vatreni deki, 6.00 Poker 10.15 DSF Reportaža 11.45 Normal 12.15 Bundesliga pur Klassiker 13.30 serija Poker 15.30 Sportquiz 18.00 Autopros 18.30 Motorsport 19.00 DSF Bike 20.00 Autopros 20.30 Männer Tv 22.00 SmackDown 23.00 Sportquiz

7.30 Tv prodaja 8.00 Djeji program 11.35 Provjereno 12.20 Prve moderne olimpijske igre, serija 13.55 Formula 1, prijenos kvalikacija 15.05 Škola za parove, hum. serija 15.35 Ponovno zaljubljena, lm 7.15 Srce Pirata, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 sata 20.00 Hrabro srce, lm 21.55 Krvavi šeer, serija 22.45 Sirove stras, lm 1.20 Nona panorama

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Djeji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameriki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih noi 0.50 Dnevnik prekogranine TV 1.10 Videostranice

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pononi klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Amerika humorisna serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Domae viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameriki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 Noni program

SUBOTA 2. kolovoza 2008.

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: BEATHLES; 01.00 NONI PROGRAM

Mastroianni; Uloge: Robert Hrvatske Urich, Patricia Kalember, Najava programa John de Lancie, Cathy Lee Chrisnin vrt, dok. serija Crosby, Udo Kier) Žutokljunac 23.25 Do posljednje borbe, Disneyjevi cri: Miki i (akcijski/znanstvenoprijatelji fantasni, 2004.; Uloge: Disneyjevi cri: Kuzco Don „The Dragon“ Wilson, careva nova škola Lorenzo Lamas, Cynthia Dr. Who, serija za djecu i Rothrock, Aki Aleong, mlade Rebecca Chaney, Daneya Sportske igre mladih Mayid) Kino informator 01.00 Kunolovac, kviz Briljanteen Mijenjam svijet Garaža Prirodni svijet: Bijeli sokol, bijeli vuk , dok. serija Budimpešta: Formula 1, VN Ma arske - prijenos 06:20 Šaljivi kuni video kvalikacijske utrke 06:45 Power Rangers Mysc Filmski klasici - lmovi Force, serija Alfreda Hitchcocka: Trema, 07:10 Tomica i prijatelji, crtana igrani lm serija Športski program 07:35 Winx, crtana serija Uvijek je sunano u 08:00 Nova lova Philadelphiji, hum. serija 10:00 Svi vole Raymonda, serija Beverly Hills, serija 10:35 Veernja škola - EU Crtani lm 11:35 Deseto kraljevstvo, mini Isna o hrani, dok. serija serija/avantura Dodirni zvuk, njemako13:05 Lud, zbunjen, normalan, britanski dok. lm serija Promet danas 14:05 Supernova, mini serija Sportske vijes 15:35 Supernova 2, mini serija Bodulska balada, snimka 17:05 Vijes koncerta 17:10 Kod Ane, kulinarski show Kino informator 17:50 Nad lipom 35, Zvjezdane staze: Nova humorisno glazbeni generacija, serija show Zvjezdane staze: Nova 19:15 Dnevnik Nove TV generacija, serija 20:00 Pregovara, (1998, SAD, Zvjezdane staze: Nova drama; Redatelj: Gary generacija, serija Gray; Uloge: Samuel L. Zvjezdane staze: Nova Jackson, Kevin Spacey, generacija, serija David Morse, Ron Ri in, Zvjezdane staze: Nova John Spencer) generacija, serija 22:20 Kill Bill, (2003., SAD, TV raspored akcija; Redatelj: Quenn Taranno; Glume: Uma Thurman, David Carradine, Lucy Liu, Michael Madsen, Sonny Chiba) 00:15 Bande New Yorka, drama 03:00 Udarna vijest, triler 04:35 Kraj programa Žuta minuta, zabavna emisija ® Salto, zabavna emisija ® Dan D, hum. serija Ulica Sezame, crtana serija Di-gata, crtana serija Jednom lopov, akcijska serija Knjiga o Danielu, humorna dramska serija Istjerivai duhova 2, komedija Vijes uz ruak, informavna emisija Sretna djevojka, drama Uron, avanturiski Zvijezde Ekstra: 10 zvjezdanih odvikavanja, zabavna emisija Vijes, informavna emisija Exploziv vikend, magazin Žuta minuta, zabavna emisija Toka usijanja, (triler, 2001.; Redatelj: David Mackay; Uloge: David Caruso, Susan Haskell, Thomas Ian Grith, Gordon Tootoosis, Miguel Sandoval) Posljednji pravac, (akcijski, 1999.; Redatelj: Armand


15

29. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

PREDSTAVLJAMO

Marke 1. Opel 2. Volkswagen 3. Renault 4. Škoda 5. Peugeot 6. Mazda 7. Citroen 8. Ford 9. Honda 10. Hyundai 11. Toyota 12. Chevrolet 13. Seat 14. Kia 15. Fiat 16. BMW 17. Mercedes 18. Dacia 19. Suzuki 20. Audi 21. Nissan 22. Mitsubishi 23. Alfa Romeo 24. Land Rover 25. Jeep 26. Mahindra 27. Volvo 28. Great Wall 29. Jaguar 30. Lada 31. Lexus 32. SsangYong 33. Subaru Ukupno:

Koliina 159 99 97 90 87 77 73 72 64 59 58 47 28 26 22 20 20 16 16 13 11 6 4 3 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1.179

Udio, % 13.49% 8.40% 8.23% 7.63% 7.38% 6.53% 6.19% 6.11% 5.43% 5% 4.92% 3.99% 2.37% 2.21% 1.87% 1.70% 1.70% 1.36% 1.36% 1.10% 0.93% 0.51% 0.34% 0.25% 0.17% 0.17% 0.17% 0.08% 0.08% 0.08% 0.08% 0.08% 0.08% 100%

Izvor: Promocija Plus

SPORT Poredak nakon 10 od 18 utrka 1. Lewis Hamilton 2. Felipe Massa 3. Kimi Räikkönen 4. Robert Kubica 5. Nick Heidfeld 6. Heikki Kovalainen 7. Jarno Trulli 8. Mark Webber 9. Fernando Alonso 10. Rubens Barrichello

58 54 51 48 41 28 20 18 13 11

Poredak nakon 11 od 18 utrka

1. Valenno ROSSI 2. Casey STONER 3. Dani PEDROSA 4. Jorge LORENZO 5. Andrea DOVIZIOSO 6. Colin EDWARDS 7. Chris VERMEULEN 8. Nicky HAYDEN 9. James TOSELAND 10. Shinya NAKANO

212 187 171 114 103 100 89 84 72 70

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 Eurodiesel GPL Auto plin

9,48 9,58 9,93 3,35

9,48 9,97 9,93 3,35

Cijene vrijede na dan 25. srpnja 2008.

EKO KUTAK

Toyota “ozelenjuje” mrežu zastupnika Toyota Motor Europe (TME) je objavila da planira „ozeleniti“ preko 3.000 Toyotinih zastupnika primjenom ekoloških standarda na nove i postojee podružnice. Prva dva Održiva zastupnika biti e predstavljena u Švedskoj i Francuskoj kao poslovni primjer ekološki prihvatljivog dizajna i konstrukcije. Toyoti je cilj smanjenje potrošnje energije, vode i CO2 emisija u novo izgraenim i postojeim zastupstvima. Poboljšanja kod postojeih zastupnika smanjiti e CO2 emisiju do 12%, što e do 2013. smanjiti ukupne troškove za 10 milijuna eura. Od 2009. TME e svake godine otvoriti 60 Održivih zastupnika. U gradu Malmö u Švedskoj, postojei zastupnik e proi kompletnu obnovu, koja ukljuuje travnati krov koji e djelovati kao prirodni sustav hlaenja u ljetnim mjesecima. Ova i druge ekološki prihvatljive mjere prepoloviti e ispuštanje

2008. godina je od izrazite važnos za marku Peugeot jer je baš ove godine proizveden 50 milijun primjerak sa znakom lava. Od 1891. godine, otkad je Automobiles Peugeot osnovan u Sochauxu, rodnom gradu obitelji Peugeot, komercijalizirano je više od 160 modela i 34 familija modela, od 201 do 308. Danas se Peugeot automobili proizvode u 24 tvornice širom svijeta. Tokom godina Peugeot je narastao u internacionalni i svjetski poznat brend, da bi danas za marku Peugeot od prioritetnog znaenja bila tržišta poput Kine, Rusije i Brazila. Inovacija je oduvijek bila jedan od prioriteta za Peugeot, pa se može pohvali prvim motorom s eri cilindra – Type 39 iz 1902. godine, te uvoenjem ltra estica, koji se do danas ugradio u više od 1.8 milijuna vozila. Uvijek na strani prirode, Peugeot e i u budunosti dati svoj doprinos ouvanju okoliša uvoenjem nove generacije Stop & Start sistema i hibridnih automobila. Od 2001. godine Peugeot je prodao više od 1.100.000 vozila koja emiraju manje od 120 g CO2/km. U toku je i veliki projekt pošumljavanja u Amazoniji, namijenjen smanjenju koncentracije ugljika u atmosferi, koji je zapoet 1998. godine, a trajanje projekta je 40 godina.

Kuga je stigla...

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Tržište novih automobila u Meimurju u prvih 6 mjeseci:

Proizveden 50 milijunti Peugeot

Ford Kuga

ugljinog dioksida ovog švedskog zastupnika, te e svake godine uštedjeti do 135.000 eura u troškovima održavanja. Toyotin zastupnik u mjestu La Rochelle u Francuskoj, imati e solarne ploe na krovu parkirališta, koje e generirati do 200.000 kW energije godišnje kako bi se osiguralo da je zgrada u potpunosti CO2 neutralna. Nove graevine i ostale zgrade biti e podvrgnute neovisnoj ekološkoj procjeni na osnovi programa BREEM, stroge europske procjene za održivu konstrukciju i dizajn zgrada. Ova metoda e ocjenjivati ove zastupnike u osam podruja: energija, voda, otpad i materijali, zagaenje, upotreba zemlje i ekologija, zdravlje i dobrobit, te upravljanje i transport. Do 2015. Toyota Motor Europe ima za cilj osigurati da 100% Toyotinih zastupnika u Europi imaju certi ikat ISO 14000 – meunarodnu referencu u upravljanju okolišem.

Ford Kuga, novi predstavnik u Fordovoj obitelji i prvi Fordov predstavnik u ovom segmentu uope, svojim pojavljivanjem izazvao je golemo zanimanje kako na europskom tako i na hrvatskom tržištu. Klasa automobila u koju spada i Ford Kuga u stalnom je porastu na cjelokupnom europskom tržištu. Najnoviji nositelj svih karakteristika kinetikog dizajna koji odlikuje modele nove generacije može se pohvaliti i proslavljenim obiteljskim crtama koje se odnose na iznimnu dinamiku vožnje i nadaleko poznate vozne karakteristike Ford vozila. Dužina Kuge je 4,44 m, širina 1,84 m, a visina 1,71 m. Navedene dimenzije ve daju do znanja da se radi o automobilu u kojem nee manjkati prostora. Meuosovinski razmak je ak 2,69 m ime je osigurano dovoljno prostora za putnike na svim sjedalima. Ford Kuga dolazi s motorom 2.0 TDCi koji je razvijen u su-

radnji s PSA grupacijom, razvija 136 KS te je u ponudi s pogonom na dva odnosno sva etiri kotaa. Dostupna je s paketima Trend i Titanium. Sigurnost je podruje na kojem je novi crossover Ford Kuga dostigao najbolju kombinaciju zvjezdica ime se smješta na sam vrh u klasi. Maksimalnih pet zvjezdica za sigurnost odraslih putnika dopunjeno je s etiri zvjezdice za zaštitu djece te tri zvjezdice za zaštitu pješaka. Za det aljne informacije o ford Kugi, te rezervaciju termina probne vožnje obratite se ovlaštenom ford partneru AMC Meimurje na adresi Športska 8 u akovcu ili putem telefona 040/328-750. (Foto: Zvrzan, Ford)

Ford Kuga cijene u Hrvatskoj: Ford Kuga 2.0 TDCi 2 WD Trend 27.900 Eur Ford Kuga 2.0 TDCi 4 WD Trend 32.360 Eur Ford Kuga 2.0 TDCi 2 WD Titanium 34.220 Eur Ford Kuga 2.0 TDCi 4 WD Titanium 37.831 Eur

Novi pogonski sustav za Saab 2,0 Turbo Saabov inovativan” allwheel-drive system” poznat kao Saab XWD biti e u ponudi s 2,0 litarskim turbo motorom za Saab 9.3 sedan i 9-3 SportCombi modele. Prethodno predstavljen s 2,8 V6 turbo motorom, XWD biti e ponuen i u Saabovom 210KS etvero cilindrinom motoru u svim razinama opremljenosti. Saab-ov XWD je inteligentan aktivni sustav koji kontinuirano raspodjeljuje snagu motora izmeu prednje i zadnje osovine, dajui optimalna vozna svojstva prijanjanje i uvjete vožnje. Proširena ponuda u modelskoj godini 2009 trebala bi ispuniti oekivanja i opetovane zahtjeve od strane kupaca. Ostali noviteti nove modelske godine ukljuuju proširenje dostupnosti Aero razine opremljenosti, s Bio Power lex-fuel varijantama kako za 9-5 tako i za 9-3 modele, nadograen 2,8 V6 Turbo motor, nudei 280KS s pogonom na prednju osovinu, kao i XWD primijenjen na 9-3 paletu. Saab-ovi najnoviji proizvodi biti e izloženi u srpnju na British Motor Show u Londonu.

SMEHEK


16 PREDSTAVLJAMO

ME\IMURSKE NOVINE 29. srpnja 2008.

Mazda Kazamai

Nürburgring: 11 min, 58 s bez štetnih plinova Nissan je na Nürburgringu postavio najbolje vrijeme kruga za vozila na gorive elije. Frank Eickholt, lan Nissanove 24-satne nürburgrinške trkae momadi i veliki ljubitelj Nordschleife, majstorski je upravljao prototipom vrijednim 1,3 milijuna eura na “Zelenom paklu” – kako nerijetko nazivaju stazu – na standardnim cestovnim gumama. I premda je staza duga 20,8 kilometara stalno bila mokra – pa agresivna vožnja nije dolazila u obzir – Eickholt je bio vrlo impresioniran performansama X-Traila na gorive elije koji je krug napravio za 11 minuta i 58 sekunda. Peterosjedni X-Trail FCV elektrino je vozilo nulte emisije koje u vožnji gotovo da i ne stvara buku. Elektrina se

Toyota i Motovun film festival

energija proizvodi u vozilu iz baterije vodikovih gorivih elija. Struja nastaje elektrokemijskom reakcijom izmeu vodika – pohranjenog u posebno konstruiranom visokotlanom spremniku pod tlakom od 700 bara – i kisika. Jedini nusproizvod reakcije je vodena para. Ta se elektrina struja kroz ispravlja odvodi do snažnog elektro motora u prednjem dijelu vozila. The X-Trail FCV, koji se u stvarnim cestovnim uvjetima u Japanu i Kaliforniji testira od 2006., može dosei brzinu od 150 km/h, a domet mu iznosi 500 km. Najvea mu je snaga 90 kW (120 KS), dok najvei okretni moment iznosi 280 Nm.

U njemu takoer nalazimo posljednju generaciju akumulatora: kompaktne litijionske laminirane elije konstruirane u Nissanu. Litij-ionski akumulator pokree vozilo i ubrzava ga tijekom vožnje, dok se kinetika energija stvorena usporavanjem takoer vraa u akumulator i sprema za kasniju uporabu. Kako je još uvijek rije o ranim fazama razvoja, Nissan u ovom trenutku pokušava poveati trajnost elemenata vozila, pronai bolji nain pohrane vodika i smanjiti cijenu tehnologije. Tvrtka se nada da e vozila na gorive elije u serijsku proizvodnju uvesti do 2015.

Toyota je prošle godine proslavila 10 godina komercijalnog uspjeha s hibridnom tehnologijom i najpoznatijim svjetskim hibridnim automobilom s niskom razinom ispuštanja štetnih plinova, Toyotom Prius. Ove godine Prius slavi deseti roendan Motovun ilm festivala i stoti roendan ruskog ilma, koji se održava od 28. srpnja do 1. kolovoza. Na najpoznatijem Brdu ilmova ove e se godine prikazati više od stotinu ilmova u 5 dana. Uz ilmski, priprema se i bogat popratni program, izložbe, susreti festivalskih gostiju i publike, koncerti… Toyota

Prius promovira istu snagu, užitak u vožnji, uz smanjenu emisiju štetnih plinova i nisku potrošnju goriva. S Toyotom Prius moi e se upoznati i svi posjetitelji Motovun

ilm festivala za koje je organiziran Prius eco taxi, besplatan prijevoz od podnožja do vrha brda, 29., 30. i 31. srpnja od 19 do 21 sat. Toyota je ove godine pokrovitelj glavne festivalske nagrade - Propeler Motovuna koji se dodjeljuje najboljem

ilmu u glavnom programu, te dobro poznatog eko kampa koji od ove godine mijenja naziv u Toyota eko kamp.


29. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

Miss Hrvatske preuzela Chevrolet Aveo Josipa Kusi, Miss Hrvatske za 2008., preuzela je kljueve Chevrolet Avea kojeg je dobila u trajno vlasništvo. Josipi se Aveo, moderne bijele boje, toliko svidio da se odmah htjela odvesti u njemu, no obzirom da nema položeni vozaki ispit, na to e morati priekati još neko vrijeme. Novi Aveo oduševio ju je jer nudi puno mjesta

u unutrašnjosti zahvaljujui svojoj neobinoj visini od 1,51 metra tipinom gotovo za jednovolumene. Dodatna prednost Avea je štedljiv 1.4 motor i odlino opremljen automobil koji ukljuuje elektrino podesive prozore, centralno zakljuavanje, radio CD s MP3 itaem, zrani jastuk, servo i upravlja podesiv po visini.

Toyota Cool ponuda Toyota je svojim kupcima pripremila Cool iznenaenje, u vidu nove proširene atraktivne ponude prilikom kupovine Toyota modela. Osim na modelima Yaris i Auris, Toyota poklanja dodatnu opremu i na modelima Aygo i Avensis. Besplatna oprema se odnosi na modele Aygo Music, Yaris Terra Cool i R’n’B, Auris Terra Cool i Blue te Avensis

Luna. Kupovinom navedenih modela, kupcima se nudi standardno bogat paket opreme koji ukljuuje klima ureaj, aluminijske naplatke, ekskluzivne detalje ili boje; ovisno o modelu za koji se odlue. Kupovinom modela Corolla Verso Family ili RAV4 Cross Sport, kupcima se nudi bogata oprema po atraktivnoj cijeni.

17


S$&'*

18

Piše dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

Lijeenje moždanog udara Moždani udar je bolest koja zahtijeva hitno zbrinjavanje bolesnika u adekvatnim zdravstvenim ustanovama. Moždani udar zauzima drugo mjesto u Hrvatskoj po smrtnosti. U veini sluajeva kao uzrok moždanog udara je zaepljenje krvnih žila a manji broj sluajeva je puknue krvnih žila. Statistiki gledano jedna treina oboljelih od moždanog udara umre, jedna treina preživi moždani udar ali ostaje živjeti s invaliditetom, dok samo jedna treina se oporavi. Radi toga je bitna prevencija za sprjeavanje moždanog udara. Glavni rizini imbenik u nastanku moždanog udara je prije svega povišeni krvni tlak, a potom slijedi šeerna bolest, srane bolesti, povišene masnoe u krvi i pušenje. Pušai imaju povišenu koliinu LDL kolesterola koji pospješuje razvoj ateroskleroze i smanjenu koliinu HDL kolesterola koji zaštiuje krvne žile. Za lijeenje isheminog moždanog udara koji nastaje kao posljedica zaepljenja krvne žile glave ili vrata zbog ateroskleroze ili zbog aneurizme (ogranieno priroeno ili steeno proširenje arterije) sve eše se koristi nova metoda tzv. endoskopsko lijeenje bolesnih krvnih žila koja se primjenjuje prije ili poslije moždanog udara. Tom metodom omoguuje se ponovna uspostava krvotoka i sprjeava se odumiranje moždanog tkiva. Zapravo, ovdje se radi o intraarterijskoj i intravenskoj trombolizi (primjenjuju se lijekovi koji mogu otopiti krvni ugrušak-lijek Actilyse), ugradnji platinastih spirala u aneurizme i stentova u krvne žile. Intraarterijska tromboliza može se primijeniti i do sedam sati od poja-

ve prvih simptoma moždanog udara odnosno ovom metodom se može lijeiti samo pet do sedam posto bolesnika. Intravenska tromboliza se mora primijeniti unutar tri sata od pojave prvih simptoma bolesti. Svi ostali bolesnici od isheminog moždanog udara, koji se ne mogu lijeiti ovom jedinstvenom stvarnom metodom, lijee se kao tzv. simptomatsko lijeenje posljedica i prateih bolesti. Aneurizme (pulzirajue arterije koje prijete prsnuem) kao što je gore navedeno, mogu se lijeiti osim operacijom i platinastim zavojnicama. Postoji i drugi nain lijeenja aneurizmi pomou stavljanja endoskopskog ljepila, koji zatvara dotok krvi iz venske cirkulacije. Ukoliko se radi o aterosklerozi krvnih žila, kad su vratne krvne žile zaepljene, a koje u veini sluajeva uzrokuju moždani udar, što se ranije lijeilo operativno i lijekovima, sada se to lijei pomou stentova. Krvne žile se šire balonom i potom se ugrauje mrežica na mjestu proširenja. Nakon završenog akutnog lijeenja moždanog udara, bolesnici se podvrgavaju programiranoj rehabilitaciji, koja se provodi pod kontrolom strunog tima, a nju je potrebno zapoeti što ranije. U sam program rehabilitacije treba ukljuiti i obitelj bolesnika. Takvim nainom rehabilitacije postiže se najbolji mogui oporavak bolesnika nakon preboljelog moždanog udara. Isto tako nakon preboljelog moždanog udara treba voditi rauna o uklanjanju ili smanjivanju imbenika rizika za nastanak moždanog udara a koje sam naveo u gornjem dijelu lanka.

ME\IMURSKE NOVINE 29. srpnja 2008.

Piše mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

Postmoderna etika Živimo u doba koje je pragmatino, traži brzinu i e ikasnost, a bia smo koja trebaju mir i harmoniju, želimo biti dobri i osjeati se dobro u svojoj koži, a tako je puno lošeg i neugodnog u stvarnosti oko nas... Kad su znanstvenici i budisti sjeli zajedno razgovarati o tome kako promovirati duševno zdravlje u suvremenom svijetu, nainili su popis glavnih vrlina i cjelovitih stanja uma kojima kao ljudska bia težimo: pravednost, ljubav i brižnost, strpljenje, suosjeanje, velikodušnost, zahvalnost, tolerancija, hrabrost, iskrenost, znanje o sebi. Složili su se oko toga da se prema svakoj osobi treba ponašati kao da nije ništa vrednija od bilo koje druge osobe na svijetu, odnosno da je svatko od nas jednako vrijedan i da treba pokušati tako živjeti. Posve je jasno da se tu radi o temeljnom etikom principu, da svjetski znanstveni i religijski autoriteti u svojem djelovanju uvijek provode neku ilozo iju morala, ali to je bazino ljudski, svi zaista trebamo dobrotu i etika naela da bismo se osjeali sigurnima na svijetu. I najmanje dijete ima osjeaj za pravdu, dobrotu i roditelji nastoje izgraivati te vrline kako bi dijete bolje funkconiralo u svojem okruženju. A opet, kad se javno progovara u terminima moralnog razvoja, kao da ljudima solite pamet, mnogi s nestrpljenjem odmahnu kao da to nije nešto ime se ovjeanstvo danas

stigne zamarati. Ljudima se ne ini tako privlanim uložiti trud da bi se bilo moralnim biem, kao da se bojimo razoaranosti da emo, budemo li sami dobri, stradati u ovom okrutnom i nepravednom svijetu. A želimo biti dobri i treba nam dobar svijet. Uh...Lakše nam se ini da emo svoju duševnu ravnotežu osigurati traženjem zdravlja i sree, to su kategorije koje nam zvue primjereno.

im krenemo govoriti u terminima moralnog razvoja, ljudi kao da se demotiviraju, pria dobiva nekakav duhovni ili ideologijski ton, javlja se sumnja tko nam to sad opet nešto pakira, a mi smo pojedinano i kao društva, popušili ve puno poruka i u mnogima se istinski razoarali... Skepsa je opravdana, treba nam oprez i kritinost, iako je naša potreba za dobrom u životu i svijetu trajna i stalno gladna, pa zato i neprekidno na kušnji. No budimo praktini. Okrenimo se zdravlju i srei. Kršanska meditacija ne vodi nekog bliže bogu, ali daje osjeaj spokoja, vježbanje joge ne ini pojedinca budistom nego popravlja zdravlje, puno metoda i tehnika njeguje vrline i pozitivne emocije, a samom njihovom upotrebom ne moramo pripadati odreenoj religiji ili svjetonazoru. Suvremeno doba uzima od svega ono što mu treba. Možemo se zavaravati da to nije postmoderno. Etino eklektino.

SOS TELEFON - 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Piše dr. med. Branko Vri, spec. anestezije i intenzivnog lijeenja

Ljetni prehrameni izazovi Ljeto je pravo vrijeme za promjene loših prehrambenih navika, reguliranje tjelesne težine, išenje organizma. Rijetko smo u mogunosti tako jednostavno slijediti naela zdrave prehrane i uživati u svježoj i ukusnoj hrani, kao ljeti. Sve iz prirode u ovo doba godine je prepuno tvari koje djeluju zaštitno za ljudski organizam. Prije svega za razliku od zimskog dugog, kalorinog kuhanja, ljetno pripremanje hrane bi trebalo biti brzo i jednostavno Ovo je godišnje doba kada se ne moramo pretjerano truditi da bi naša jela bila ugodna i oku jednako kao i želucu – sastojci e to uiniti sami. Ništa nije ljepše od ljetnog povra i voa koje obiluje cijelim nizom korisnih nutrijenata... Ova tzv. suneva hrana nosi u sebi okus i miris dugih toplih dana i ugodnih opuštajuih veeri. Promjene u hrani trebalo bi dopuniti maštovitim promjenama u ponudi, aranžiranju i serviranju pojedinih jela. Sasvim je jasno da bi na stol trebale stizati svježe sezonske namirnice redom kako se pojavljuju na zelenoj tržnici; salata puterica, jagode, blitva, borovnice, brokula, grašak, mladi krumpir, krastavci, marelice itd. - Ponudite raznovrsnu hranu - Servirajte lagane, prije svega malomasne, obroke - Jedite mnogo povra, voa i

proizvoda od žitarica - Ponudite sol i šeer u smanjenim koliinama - Alkoholna pia - umjereno - Pijte dovoljno tekuine Ljeto je vrijeme kada treba pripaziti na trovanja hranom, ak i u svom domu te sa sobom nosi potencijalne opasnosti karakteristine za ljetne vruine, a to su: dehidracija, toplotni udar, opekline na koži, srane tegobe te ljetna trovanja hranom.. Trovanju hranom pogoduju i prirodni i ljudski imbenici. Visoke temperature i visoki stupanj vlažnosti, dakle ljetna svakodnevica, po de iniciji su idealni uvjeti za rast i razmnožavanje patogenih bakterija-uzronika trovanja hranom. Kampiranje, roštiljade, jedrenje, izleti...ponekad se pretvaraju u gozbu za bakterije, dok ljudima ostavljaju tek vrlo neugodne probavne smetnje. Redovito pranje ruku i išenje radnih površina, pravilno rukovanje namirnicama tijekom nabave, pranja, kuhanja i uvanja, održavanje istoe hladnjaka, škrinje za smrzavanje i mikrovalne penice smanjit e taj rizik. Ako objedujete u nekom od usputnih restorana, treba izbjei velike obroke, pržena i peena jela. Preporuuje se izbjegavati sirove školjke te sirovu ribu ili slabo peeno meso, kao i hranu koja se nudi na ulici.

Poremeaji prehrane i neplodnost

Piše dr. med. Damir Mamuzi

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA: ME#IMURSKE NOVINE d.o.o. Ivana Mažurania 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

Sve se mijenja pa tako i ideali ženske ljepote.Prije u šezdesetim godinama lijepa žena je imala pozamašne obline, dobre noge, ureenu,zavodniku kosu.Sjetimo se mi stariji samo Ave Gardner, Gine Lolobrigide, Anite Ekberg… Danas je sve drugaije. Današnja lijepa žena mora biti ravna, što mršavija, struk ne mora biti tanak ali zato bokovi uski. Grudi su obino umjetne a za noge nitko više ne pita, jer se nose hlae, a haljina ili suknja su izuzetak. Modne piste meutim nude nešto opasno.Njima se šeu ženski

kosturi jer manekenke se izgladnjuju da bi bile „lijepe“.Takve mršave „ljepotice“ i same pate zbog stalne gladi i nepravilne prehrane. Neke obolijevaju a neke i umiru od anoreksije. One istovremeno daju loši primjer pa ih mnoge djevojke slijede. Nažalost sve to prati i adekvatna moda tako da je time krug zatvoren.Mnoge djevojke e ozbiljno oboljeti koje prate te trendove.Naješe su bolesti iz te grupe anoreksija i bulimija. One su posebno zadnjih godina vrlo este a posljedica su upravo tih iskrivljenih slika ljepote.Anoreksija je poremeenost prehrane praena depresijom

a bulimija prežderavanje praeno obveznim povraanjem. I jedna i druga bolest dovode do ekstremne mršavosti a nerijetko i do smrti. Takva mršavljenja a i svaka druga nagla mršavljenja, ali i nagla debljanja loše utjeu na itav organizam, pa tako i na endokrine organe,posebno na jajnike i njihovu funkciju.Dolazi do izostanka menstruacije,amenoreje, a potom i do steriliteta, odnosno neplodnosti.Izostaje ovulacija, jajnici ne izluuju dovoljno hormona, pa izostaje menstruacija. Organizam se na takav nain uva od ev.trudnoe, koju

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, pomonici glavnog urednika: Božena MALEKOCI-OLETI, Dejan ZRNA, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, fotograija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), graika priprema: Blanša Blaževi, Ivana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) Snježana Zorkovi, komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zorec ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 300 kn, polugodišnja 150 kn, tromjesena 75 kn (s naznakom za pretplatu); godišnja pretplata za inozemstvo: AUD 200, EUR 100, CHF 160 (+ poštarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLAS SLAVONIJE d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vraamo.

tako slabo tijelo ne bi moglo podnijeti.Kritino stanje se ocjenjuje kada težina pada 15% od normale ili više,odnosno kada body-mass indeks iznosi 17,5 bodova ili manje. Ukoliko takva stanja potraju duže može doi i do trajnijih ošteenja, do trajne amenoreje i steriliteta. Tako se jajvljaju kod mlade djevojke znaci menopauze i osteoporoze zbog nedostatka hormona.U najtežim sluajevima postoji i opasnost od samoubojstva.Lijeenje je esto dugotrajno i zahtjeva suradnju gin ekologa,psihijatra,endokrinologa i nutricionista. Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


19

29. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

estetikheretik – STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Trebate li besplatan savjet, javite se! Ako sanjate o svom prekrasno ureenom domu, usklaenih boja i stilova, možda vam mi možemo pomoi. Javite nam se i “Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ureenju. Zato

ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili vrlo konkretan opis svog stana, kue ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, oznaite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice šaljite na adresu Meimurskih novina – Ivana Mažurania 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

Moderna oaza za dvoje avanturista Poštovani, mi smo mladi par bez djece i u procesu smo gradnje kue na dva kata. Arhitektonski projekt je napravljen i njega šaljemo u prilogu. S arhitekticom smo sve dogovorili, tako da smo više nego zadovoljni onime što imamo do sada. Raspored prostorija takoer nam odgovara, tako da u tom pogledu nemamo nikakve dvojbe. Ono što nas sad sljedee eka jest interijer. Tražili smo na Internetu neke savjete, ali smo veoma blizu toga da angažiramo profesionalca. Nismo još sigurni da li bi to bila dobra ideja pa vas na ovaj nain molimo za

pomo. Potreban nam je savjet oko detalja, boja, stila i materijala. Možda i ovo pomogne: slobodnog smo duha, volimo planinariti i biti u prirodi, obožavamo voziti bicikle,

Poštovani Blanka i Ibor, na poetku, zahvaljujem na vašem upitu i opisu koji mi je uistinu pomogao. Na temelju tih podataka pokušao bih vam dati par smjernica kako ja vidim vaš interijer. Moram naglasiti da dijelim vaše mišljenje oko rasporeda prostorija; mislim da je on odlino izveden. Dovoljno velika kuhinja s blagovaonicom za ak 8 ljudi ide vam na ruku što se tie druženja i spremanja obroka za društvo. Ogroman dnevni boravak daje <loftovski< dojam, a pošto je to najvažnija prostorija u kui i zaslužuje takav tretman. Radni dio na katu vrlo je dobra ideja. Ostatak prostorija savršeno je dovoljan za sve što je potrebno jednom paru. S obzirom na to da ste mladi par koji je, ini se, otvoren za “ne-klasine” prijedloge i stvari koje ne možete nai u svakom domu, predlažem da tako i nastavimo. Jedan prijedlog koji bih najviše želio da uzmete u obzir jest da se ne bojite kombinirati s bojama. Bilo kojim bojama, bojama koje se vama sviaju, koje vas opisuju i uz koje se osjeate dobro. Meutim, boje koristite na elementima koje možete promijeniti naknadno, bez nekih enormnih ulaganja: zidovi, zavjese i tkanine, tapete i dekoracije, slike i sline stvari, dok bi elementi koji imaju tendenciju ostati u interijeru neko duže vrijeme mogli biti u nekoj neutralnoj boji, u dekoru drva ili pak u kombinaciji ovo dvoje. Tako ete dobiti identitet prostora koji se bazira na detaljima, dok e neutralni elementi tvoriti ravnotežu. Naravno, potrebno je biti pažljiv kod biranja kombinacija boja i dekora da ne stvorite preeklektinu okolinu.

Dnevni boravak zainite malom bibliotekom u kutu te nekom originalnom ili unikatnom sjedalicom. Na zidove stavite slike, ilustracije, gra ike ili fotogra ije, po mogunosti apstraktne da dobijete malo umjetnikog štiha. Kupaonica s WC-om mogla bi biti vrlo jednostavna: jednobojna ili dvobojna s eventualno nekom bordurom, a razmislite o tome da naglasak stavite na sanitarije. Spavaa soba neka bude u mirnim tonovima, zemljanih boja ili boje pijeska da vas opusti i smiri nakon aktivnog dana. Najvažnija stvar kod spavae sobe je de initivno kvalitetan sistem spavanja, odnosno madrac i podnica tako da kod ulaganja u isto razmišljate prvenstveno o svom zdravlju. Stepenište izvedite što jednostavnije; u njima se esto obistini izreka <less is more< (manje je više). Kat možete izvesti u dvije do tri boje ili nijanse iste boje s korištenjem tapeta u nekom dekoru, dok radni dio takoer obojite im jednostavnije, u kombinaciji bijele boje i, na primjer, boje pijeska. U sobi za goste nije nužno da sve bude podreeno miru i spokoju pošto se tu ne spava na dnevnoj bazi nego veinom samo prespava. Tu se možete igrati; možete je uiniti zanimljivom ukoliko je obojite u žuto i u nju postavite detalje. Ona e tada sama govoriti o vašem gostoprimstvu. Terase obložite keramikim ploicama u sivim tonovima - tako ete dobiti na eleganciji, dok žardinjere izvedite ili u toj istoj sivoj boji, ili pak boji fasade ili u vrsti drva ukoliko imate drvene elemente još negdje na vidljivom mjestu. Uz opis šaljem i neke fotogra ije kao <Indeks dizajna<. Vaš estetikheretik

volimo društvo (prijatelji vrlo esto borave kod nas, a nerijetko i prespavaju), zajednike veere i druženja. Unaprijed zahvaljujemo, Blanka i Ibor


MEDIA MODEL LJETA

Karolina Hranjec (23) - Hodošan TOP 20

23-godišnja Karolina dolazi iz Hodošana. U trogodišnjem je braku sa suprugom Majom koji joj je dao punu podršku za ovaj ljetni fotosession i predstavljanje svoga atrakvnog izgleda u našim novinama. Slobodno vrijeme uglavnom koris za druženje sa sinom, proita poneku knjigu. Voli r’n’b i house glazbu te se, ako sgne, jer brane i roditeljske obveze uvijek su prioritet, zabavlja na nain na koji se zabavljaju mladi, voli uživa u plesnoj glazbi, dobrom društvu i opuštenoj atmosferi. Fotosession je odraen u lijepom, prirodnom ambijentu izlešta i restorana Zelengaj kraj GP Gorian. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

U istom rukometnom Amerika tenisaica dresu, ali i “u krevetu” gola u Playboyu Ponajbolja rukometašica svijeta, Norvežanka Gro Hammerseng, u emisiji Robbieja Williamsa koji dokazuje kako slavne osobe mogu voditi sjajne i provokativne show emisije, priznala je svoju ljubavnu vezu s timskom kolegicom i drugom najboljom igraicom svijeta Katjom Nyberg. Do ove godine Gro je odigrala 135 utakmica u dresu Norveške zabivši pri tome 540 pogodaka. Trenutno igra u danskom klubu Ikast-Bording kao i njena sunarodnjakinja Katja Nyberg s kojom je u vezi. Katja Nyberg takoer je odlina rukometašica koja je prošle godine proglašena za MVP Svjetskog

prvenstva gdje se Norveška okitila srebrnom medaljom. U zabavnoj emisiji koju vodi britanska pop zvijezda Robbie Williams norveška reprezentativka je potvrdila ono što se ve neko vrijeme provlai po sportskim medijima, otkrivši kako je ve dva mjeseca u ljubavnoj vezi s Katjom.

Ashley Harkleroad, velika amerika teniska nada, koja za sad nije uspjela svoj talent pretvoriti u top rezultat, ali se ve nekoliko godina nalazi meu 100 najboljih svjetskih tenisaica, odluila je sve svoje ari prikazati za Playboy. Najava je bila najbolja mogua, jer je golišavi editorial koji krasi kolovoški broj amerikog izdanja Playboya obznanila nakon poraza od Serene Williams 25. svibnja ove godine na French Openu. “Bit u na naslovnici Playboya i time probiti led jer u biti prva tenisaica u povijesti koja se skinula za taj asopis. Super su fotke i ja sam jako zadovoljna”, rekla je medijima nakon mea, a odluku

TJEDNI KALORIFER Jarah

o tome da se skine potpuno gola donijela je dijelom za vrijeme, a dijelom nakon operacije ciste na jajniku u ožujku ove godine. Tenisaica se na fotogra ijama u Playboyevoj maniri pojavljuje potpuno obnažena a, kako je sama rekla, nije joj bio problem skinuti se ni pozirati razgolienog tijela jer su to “erotske fotogra ije a ne porno ilm”.

TOP LISTA DOMAIH

01. LETEI ŠAMPION - SONGKILLERS

10. ET PRAZAN STAN

02. JASON DONOVAN - ŠAJETA

09. MLADEN GRDOVI

03. POKUŠAJ - LAKA

RECI MI RECI ŽIVOTE

04. STAKLENI GRAD -

TOP STAVROS LISTA DOMAIH 08. JASMIN

NOXIN feat MIRO ODAK

ŠTO BI JA S TOBOM

05. NEBU POD OBLAK -

07. NENAD VETMA LJUBAV

ANTONIJA ŠOLA

06. MATE BULI KADA PIJEM

06. ŠPRICER - STAMPEDO

05. ZAPREŠI BOYS SAMO JE JEDNO

07. LUD ZA NJOM - T.B.F.

04. DAVOR BORNO LJUDI

08. PLANETA - HLADNO PIVO

03. TONY CETINSKI

09. TAJNO IME -

UMIREM 100X DNEVNO

PRLJAVO KAZALIŠTE

02. ZDRAVKO ŠKENDER

10. A VIDI SAD -

POLETI SRCE

LANA KLINGOR

01. DRAŽEN ZE I IDI

FORMULA 13

TOP LISTA STRANIH

01. VIVA LA VIDA - COLDPLAY

10. COLDPLAY VIOLET HILL

02. BETTER IN TIME - LEONA LEWIS

09. MAROON 5 FEAT. RIHANNA

03. LOVE, LOVE, LOVE - LENNY KRAVITZ

IF I NEVER SEE YOUR FACE AGAIN

04. AMERICAN BOY -

TOPSTRET LISTA DOMAIH 08. MANIC PREACHERS

ESTELLE feat KANYE WEST

UMBRELLA

05. ANOTHER DAY -

07. CHRIS BROWN WITH YOU

JAMIE LIDELL

06. LEONA LEWIS BETTER IN TIME

06. VIOLET HILL -

05. ALICIA KEYS TEENAGE LOVE AFFAIR

COLDPLAY

04. MADONNA FEAT. JUSTIN TIMBERLAKE

07. THE DANCE -

4 MINUTES

EVELYN “CHAMPAGNE” KING

03. USHER FT. YOUNG JEEZY

08. SHINE ON - THE KOOKS

LOVE IN THIS CLUB

09. GIVE IT 2 ME - MADONNA

02. ONE REPUBLIC STOP AND STARE

10. LOVE SONG - SARA BAREILLES

01. RIHANAN TAKE A BOW

TOP LISTA RADIA MEIMURJE

TOP LISTA DOMAIH

01. TOŠE PROESKI

01. KID ROCK -

IGRA BEZ GRANICA

ALL SUMMER LONG

02. SMS MOJA ULICA

02. GABRIELLA CILMI - SWEET ABOUT ME

TOP LISTA DOMAIH 03. COLONIA

TOP LISTA DOMAIH 03. COLDPLAY - VIOLET HILL

POD SRETNOM ZVIJEZDOM

04. DAVID GUETTA -

04. VLADO JANEVSKI

TOMMOROW CAN WAIT

RUŽ SA TVOJIH USANA

05. MADONNA - GIVE IT TO ME

05. KINGS ZAKUNI SE

06. LUPE FIASCO -

06. BORIS NOVKOVI RUŽO SNENA

HIP HOP SAVED MY LIFE

07. LUKA NIŽETI SLOBODNO DIŠEM

07. MAROON 5 -

08. ITD BAND SAMO JE TVOJE LICE

IF I NEVER SEE YOUR FACE

09. LEO DVIJE VATRE

08. ALANIS MORISSETTE - UNDERNEATH

10. BORIS BABAROVI

09. SHAGGY - FEEL THE RUSH

TI NISI VIŠE MALENA

10. YAEL NAIM - NEW SOUL

Prijavite se za fotosession ! Andreas

Meimurske novine i ove godine rade ljetni serijal meimurskih ljepotica koji je krenuo u ovom broju. Prijave za fotosession primaju se i nadalje. Mogu se prijavite sve djevojke

koje su navršile 18 godina sa ili bez iskustva u fotosessionu. Prijaviti se možete na brojeve mobitela: 098-920-56-20 ili 091-561-57-93, kao i e-mailom: redakcija@mnovine.hr.


29. srpnja 2008.

DOBRO JE ZNATI

39


INFORMAC*JE

40 SLOBODNA RADNA MJESTA 1. PLAMEN Peklenica, Zrinskih 9, traĹži 1 MONTER CENTRALNOG, PLINA, VODOINSTALATER na neodreeno vrijeme, javi se na 098-242-834. Natjeaj otvoren do 31.07.2008. 2. DENN TRADE d.o.o. MURSKO SREDIĹ E, traĹži 2 KONOBARICE na neodreeno vrijeme, javi se na 098-295-019. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 3. MIDA d.o.o. AKOVEC, traĹži 2 Ĺ˝ENSKE OSOBE ZA PRODAJU U SLASTI ARNI I PEKARI na neodreeno vrijeme, povrat putnih troĹĄkova , rad u centru akovca, javi se na 091-582-8639. Natjeaj otvoren do 15.07.2008.g. 4. Caffe bar â&#x20AC;&#x153;PRIMADONAâ&#x20AC;? M. SREDIĹ E, Tekstilna 2, traĹži 1 KONOBARICA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-242-443. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 5. Caffe bar â&#x20AC;&#x153;OLIMPâ&#x20AC;? M. SrediĹĄe, R. Konara 73, traĹži 1 KONOBARICA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-544-221. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 6. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I. G. Kovaia 6, traĹži 1 KUHAR, 1 PIZZA PEKAR, 1 POM. KUHARA, 1 KONOBARA na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 311-207. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 7. Ugosteljski obrt â&#x20AC;&#x153;BAROKâ&#x20AC;? AKOVEC, M. Trnine 19, traĹži 1 KONOBAR na neodreeno vrijeme, javiti se na 099-215-1930. Natjeaj otvoren do 15.08.2008.g. 8. Autoprijevoznik Milan Todorovi PEKLENICA, Glavna 34, traĹži 2 VOZA A C, E kat. na neodreeno vrijeme, javiti se na 099-3502-344. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 9. Autolimarski obrt â&#x20AC;&#x153;ABARTâ&#x20AC;? D. Mihaljevec, akoveka 35, traĹži 1 AUTOLIMAR, 1 AUTOLAKIRER na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 660-500. Natjeaj otvoren do 30.07.2008.g. 10. Pizzeria â&#x20AC;&#x153;FAT BOYâ&#x20AC;? PRELOG, Trg B. Jelaia 3, traĹži 1 KUHAR/KUHARICA na neodreeno vrijeme, javi se na mob.098-77-88-55. Natjeaj otvoren do 29.07.2008.g. 11. HRANJEC d.o.o. IZLETIĹ TE â&#x20AC;&#x153;ZELENGAJâ&#x20AC;? Granini prijelaz GORI AN, traĹži 2 KONOBARA / KONOBARICE na neodreeno vrijeme, osam satno radno vrijeme, smjene po dogovoru, javi se na 098-948-1087 do 31.07.2008.g. 12. TAMARA d.o.o. AKOVEC, B. KaĹĄia 10, traĹži 1 FRIZER na neodreeno vrijeme, javi se na 098-178-2085. Natjeaj otvoren do 29.07.2008.g. 13. Marketing, trgovina, konzalting NEDELIĹ E, Ĺ˝arkovice 15, traĹži 3 DJELATNICE ZA RU NO PAKIRANJE, 1 SKLADIĹ NI RADNIK na odreeno vrijeme, javiti se na 822-250. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 14. â&#x20AC;&#x153;MA AKâ&#x20AC;? d.o.o. IVANOVEC, Grabanica 2, traĹži 1 AUTOMEHANI AR - PRIPRAVNIK, 1 POMONI VULKANIZER na neodreeno vrijeme, javi se na 337-152, 098-496-362. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 15. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traĹži VRTLAR, VRTLARSKI RADNICI na neodreeno vrijeme, poĹželjno vozaki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Ali nije uvjet, javi se osobno ili 333-870, 091-566-0125 do 31.07.2008.g. 16. VEMA-VIKTORIJA d.o.o. AKOVEC, R. BoĹĄkovia 10, traĹži 1 KUHAR na neodreeno vrijeme, javiti se na 098-241-074. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 17. â&#x20AC;&#x153;TEAMâ&#x20AC;? d.d. AKOVEC, D. Cesaria 5, traĹži 3 ZIDARA, 3 TESARA, 3 ARMIRA A, 3 BRAVARA, GRA. RADNIK, RUKOVATELJ GRA. STROJEVIMA, LI IOC ZA BRAVARSKE KONSTRUKCIJE na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili 638-333. Natjeaj otvoren do 01.08.2008.g. 18. Drvna galanterija SANDUKAR TOTOVEC, V. Bakaria 12, traĹži RADNICI U PROIZVODNJI DRVENE AMBALAĹ˝E na neodreeno vrijeme, moĹže oba spola, javiti se osobno ili 382-088, 098-463-575. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 19. COLOR CENTAR d.o.o. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;ARTâ&#x20AC;? PRELOG, Glavna 68, traĹži 1 KONOBAR /ICA na neodreeno vrijeme, radno iskustvo i struka nisu uvjet, javi se na 098-962-3432. Natjeaj otvoren do 01.08.2008.g. 20. KOVINOPLASTIKA KRUĹ ELJ PRELOG, Tina Ujevia 22, traĹži 1 RADNIK METALSKE STRUKE na poslovima izrade alata (tokar, gloda, alatniar, bravar) na neodreeno vrijeme, rad na CNC strojevima, rad u jednoj smjeni, javi se na 098-680-509. Natjeaj otvoren do 01.08.2008.g. 21. MODELARIJA BAĹ EK IVANOVEC, J. Broza 85e, traĹži 1 KV, PKV STOLAR na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog zaposlenja, javi se na 337-163. Natjeaj otvoren do 02.08.2008.g. 22. Mesnica Mihali NedeliĹĄe, Trg Republike 14, traĹži 1 KV MESAR na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 821-505. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 23. ASC SiniĹĄa d.o.o. AKOVEC, Zagrebaka 14, traĹži 1 AUTOMEHANI AR / AUTOELEKTRI AR na neodreeno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se osobno ili 386-000 ili 098-351-964 do 29.07.2008.g. 24. Aluel PVC d.o.o. PRIBISLAVEC, A. Straevia 66, traĹži 2 SASTAVLJA A/ICE PVC stolarije; 1 INĹ˝. STROJARSTVA; 1 VOZA KAMIONA sa HIABOM na neodreeno vrijeme, javiti se osobno ili 360-900, 091-5000-222. Natjeaj otvoren do 28.07.2008.g. 25. Timmik d.o.o. Savska Ves, Radnika 90, traĹži 1 PLETA NA PROIZVODNJI ARAPA NA neodreeno vrijeme, javi se na 098-241-715. Natjeaj otvoren do 28.07.2008.g. 26. TERMO BEK M. SREDIĹ E, A. Ĺ enoe 29, traĹži 2 INSTALATERA GRIJANJA, PLINA, VODE I KLIME na neodreeno vrijeme, javiti se na 098-242-899, 543-896. Natjeaj otvoren do 31.08.2008.g. 27. GTT d.o.o. STRAHONINEC, Poljska 65, traĹži ZIDAR, GRAEVINSKI RADNIK, MONTER SUHE GRADNJE na neodreeno vrijeme, javi se na 091-433-5405. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 28. GRADSKA KAVANA LOVAC, PRELOG, Glavna 45, traĹži 1 ISTA ICA na odreeno vrijeme (zamjena za godiĹĄnji). Natjeaj otvoren do 29.07.2008.g.; 1 KONOBAR/ICA na neodreeno vrijeme, moĹže i bilo koja druga struka, mogu dogovor za 8 satno radno vrijeme, javiti se na 098-9824-233. Natjeaj otvoren do 07.08.2008.g. 29. Autoprijevoznik Marodi Stjepan DOMAĹ INEC, M. Stjepana 1, traĹži 1 VOZA C kategorije na neodreeno vrijeme, 2 godine radnog iskustva, javi se na 098-241-187. Natjeaj otvoren do 07.08.2008.g. 30. U.T.O. LISJAK DOMAĹ INEC, I.G. Kovaia 1, traĹži 1 KONOBARICA na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 863-311. Natjeaj otvoren do 07.08.2008.g. 31. AKOVECSTAN d.o.o. AKOVEC, I. MaĹžurania 2, traĹži ZIDARI, TESARI-viĹĄe izvrĹĄitelja na neodreeno vrijeme, javi se na 310-646, 098-235-685. Natjeaj otvoren do 02.08.2008.g. 32. Bavarski obrt â&#x20AC;&#x153;VINOMâ&#x20AC;? D. Kraljevec, LudbreĹĄka 44, traĹži 2 RADNIKA ZA IZRADU DRVENIH BA VICA KV, PKV stolar ili bilo koja druga struka, rad na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se na 655-358, 098-242-289. Natjeaj otvoren do 06.08.2008.g. 33. â&#x20AC;&#x153;EL-COMMâ&#x20AC;? d.o.o. Svjetojelenska cesta bb, AKOVEC, traĹži 1 ELEKTROINSTALATER, ELEKTROTEHNI AR elektro smjer, znanje rada na kompjuteru, mjesto rada Ĺ enkovec, dostavi zamolbu na el-com@ck.t.-com.hr ili na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 30.07.2008.g. 34. Poljoprivredni proizvoa NENAD BRANIĹ A BELICA, B. Radia 73, traĹži 1 DJELATNIK NA FARMI MUZNIH KRAVA na neodreeno vrijeme, poĹželjno vozaki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Natjeaj otvoren do 04.08.2008.g. 35. VRE-LA d.o.o. AKOVEC, Novakova 46, traĹži 1 KV, PKV STOLAR na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili na tel. 822-022. Natjeaj otvoren do 09.08.2008.g. 36. GRADITELJSTVO TONI DONJI KONCOV AK 85, traĹži 2 ZIDARA, 2 GRAEVINSKA RADNIKA na neodreeno vrijeme, javiti se na 861-210, 091-788-3596. Natjeaj otvoren do 15.08.2008.g. 37. TERMO-STIL d.o.o. BELICA, I. MaĹžurania 19, traĹži 2 AKUSTI KA IZOLATERA, 2 SOBOSLIKARA na neodreeno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, javi se 099-500-7944. Natjeaj otvoren do 09.08.2008.g. 38. RESTORAN â&#x20AC;&#x153;LIPAâ&#x20AC;? NEDELIĹ E, akoveka 2, traĹži 2 KUHARA na neodreeno vrijeme, javiti se na 098-802-273. Natjeaj otvoren do 09.08.2008.g. 39. AM NOVAK DEKANOVEC, T. AndraĹĄeca 19, traĹži 2 SOBOSLIKARA - FASADERA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-908-1400, 098-978-8331. Natjeaj otvoren do 02.08.2008.g.

40. Pekara Suncokret AKOVEC, M. J. Zagorke, traĹži 2 PRODAVA ICE na neodreeno vrijeme, javiti se na 091-396-5000. Natjeaj otvoren do 02.08.2008.g. 41. L&P TEHNOLOGIJE d.o.o. PRELOG, K. Zvonimira 38, traĹži 1 RADNIK METALNE STRUKE NA LINIJI ZA IZVLA ENJE Ĺ˝ICE, na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog zaposlenja, rad u tri smjene, javi se na 099-219-5812. Natjeaj otvoren do 06.08.2008.g. 42. Pekarsko trgovaki obrt â&#x20AC;&#x153;Ĺ ERCERâ&#x20AC;? GORI AN, Glavna 2, traĹži 1 RADNIK ZA RAD U PEKARI na neodreeno vrijeme, mjesto rada Donji Kraljevec, nona smjena, javi se 655-042, 655-594. Natjeaj otvoren do 09.08.2008.g. 43. MARVIN d.o.o. MACINEC, Ĺ kolska 23, traĹži 1 SSS GRA. TEHNI AR, INĹ˝. GRAEVINARSTVA na neodreeno vrijeme, vozaki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., poĹželjno radno iskustvo; ZIDARI-viĹĄe izvrĹĄitelja na neodreeno vrijeme, javi se na 098-939-7893. Natjeaj otvoren do 16.08.2008.g. 44. Zajednika strojobravarska radiona â&#x20AC;&#x153;HATLAKâ&#x20AC;? PALOVEC 46, traĹži 3 DJELATNIKA ZA POMONE POSLOVE u metalnoj industriji na neodreeno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu uz najavu na tel. 639-449 ili 098-723-101 do 31.07.2008.g. 45. â&#x20AC;&#x153;INSULAâ&#x20AC;? d.o.o. 0MV BENZINSKA PUMPA, traĹži 1 DJELATNIK U AUTOPRAONI I BENZINKOM SERVISU na neodreeno vrijeme uz probni rad, vozaki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., javiti se na 099-2200-111. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 46. TERMO-DOM NOVO SELO ROK, V. Nazora 9, traĹži 1 ZIDAR, 1 POMONI RADNIK na neodreeno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 098-861-993. Natjeaj otvoren do 15.08.2008.g. 47. KERMEK d.o.o. AKOVEC, traĹži 1 SAMOSTALNI KNJIGOVOA sa radnim iskustvom na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 329-320, 098-493-789. Natjeaj otvoren do 04.08.2008.g. 48. FERO TEHNIKA d.o.o. AKOVEC, Zapadna 4, traĹži 3 KV MONTERA GARAĹ˝NIH I IND. VRATA, metalno usmjerenje, minimalno 1 godina radnog iskustva; 3 KV ELEKTRO-SERVISERA KV elektro usmjerenja, akvno znanje jednog stranog jezika, poznavanje rada na raunalu, minimalno dvije godine radnog iskustva, dostavi pismene prijave sa Ĺživotopisom i potrebnom dokumentacijom o ispunjavanju uvjeta sla na e-mail: julio.novak@ferotehnika.hr ili na gornju adresu do 31.07.2008.g. 49. KOM d.o.o. SAVSKA VES, Radnika 9, traĹži 4 GRAEVINSKA RADNIKA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-211-657. Natjeaj otvoren do 05.08.2008.g. 50. Ca e bar Baby blue ZASADBREG 83A, traĹži 1 KONOBAR na neodreeno vrijeme, javi se na 098-185-6661. Natjeaj otvoren do 10.08.2008.g. 51. TRGO-GEA d.o.o. NEDELIĹ E, M. Tita 50, traĹži 1 RA UNOVOA na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se na 822-672 ili osobno do 31.07.2008.g. 52. Ugosteljski obrt KRISTAL AKOVEC, Cvijetna 3, traĹži 1 KUHAR na neodreeno vrijeme, javi se na 328-105. Natjeaj otvoren do 15.08.2008.g. 53. Medes-konstrukcije d.o.o. AKOVEC, Buzoveka 71, traĹži 5 DJELATNIKA ZA MONTAĹ˝U METALNIH KONSTRUKCIJA-PLASTENIKA na odreeno vrijeme, javi se osobno ili 363-180, 091-678-9112. Natjeaj otvoren do 10.08.2008.g. 54. Ljekarna KOVA AKOVEC, D. Cesaria 5, traĹži 1 MAGISTAR FARMACIJE na neodreeno vrijeme; 1 farmaceutski tehniar na odreeno vrijeme, poloĹžen struni ispit, javi se na 390-080. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 55. IRINA I PATRIK d.o.o. NOVO SELO NA DRAVI, traĹži GRAEVINSKI RADNICI, POMONI TESARI na neodreeno vrijeme, javi se na 091-782-6544. Natjeaj otvoren do 10.08.2008.g. 56. KLET â&#x20AC;&#x153;POTRTI KOTA â&#x20AC;? JUROV AK 79, traĹži 1 KV/PKV KUHAR na neodreeno vrijeme, javi se na 098-284-366. Natjeaj otvoren do 15.08.2008.g. 57. Frizerski salon MGA PUĹ INE, akoveka 74, traĹži 1 FRIZERKA na neodreeno vrijeme, javi se na 895-386. Natjeaj otvoren do 10.08.2008.g. 58. AUTO KREHULA GORNJI KURĹ ANEC, akoveka 5, traĹži 1 AUTOMEHANI AR na neodreeno vrijeme, javi se na 897-333, 098-213-171. Natjeaj otvoren do 10.08.2008.g. 59. KORALJ d.o.o. STRAHONINEC, M. Gupca 48, traĹži 3 KV KUHARA sa radnim iskustvom; 4 KV KONOBARA na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se na 333-139, mjesto rada Riblji restoran akovec. Natjeaj otvoren do 31.08.2008.g. 60. Pintari-Junior d.o.o. Pribislavec, A. Starevia bb, traĹži 1 AUTOMEHANI AR, BRAVAR, poslovi rastavljanja starih vozila za dijelove na neodreeno vrijeme, javi se na 098-426-118. Natjeaj otvoren do 10.08.2008.g. 61. Kavana Kaktus Savska Ves, B. Jedinstva, traĹži KUHARI, KONOBARI na neodreeno vrijeme, javi se na 091-789-9289. Natjeaj otvoren do 10.08.2008.g. 62. Ca e bar CORO AKOVEC, Uska bb, traĹži 1 KONOBAR/ICA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javiti se na 095-861-4020. Natjeaj otvoren do 16.08.2008.g. 63. INFO-NET AKOVEC, Park R. Kropeka 1, traĹži 3 KOMERCIJALISTA za dogovorene termine, na odreeno vrijeme, javi se na 091-633-0003, vozaki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Natjeaj otvoren do 10.08.2008.g. 64. SJAJ COLOR d.o.o. AKOVEC, Dr. V. Ĺ˝ganca 18, traĹži SOBOSLIKARI, AKUSTI KI IZOLATERI na neodreeno vrijeme, javi se na 098-749-169. Natjeaj otvoren do 10.08.2008.g. 65. Tvornica stone hrane AKOVEC, Dr. I. Novaka 11, traĹži 1 PRODAVA -SKLADIĹ TAR na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, poĹželjno ispit za vozaa viljuĹĄkara, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu do 29.07.2008.g. 66. NEORES d.o.o. M. SrediĹĄe, Tekslna 1, traĹži 1 KOTLOVNI AR-poloĹženi struni ispit na neodreeno vrijeme, javi se na 099-698-3642. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 67. ELSSA d.o.o. DONJI PUSTAKOVEC, traĹži 1 VOZA C i E kat. na neodreeno vrijeme, poloĹžena C i E kat., domai i meunarodni prijevoz, javi se na 091-8942-287. Natjeaj otvoren do 16.08.2008.g. 68. MT Tvornica arapa AKOVEC, Neumannova 2, traĹži 4 Ĺ IVA A ARAPA struka, radno iskustvo nisu bitni, mogunost uenja, javi se radnim danom od 8-15,00 sa na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 10.08.2008.g. 69. Autoprijevoznik Krisjan Furdi Ĺ ENKOVEC, Prvomajska 31, traĹži 1 VOZA C kategorije na neodreeno vrijeme, javiti se 343-441, 091-501-9984. Natjeaj otvoren do 15.08.2008.g. 70. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;BACARDIâ&#x20AC;? AKOVEC, Mihovljanska 49, traĹži 1 KONOBARICA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-186-7118. Natjeaj otvoren do 15.08.2008.g. 71. ELRO d.o.o. ZAGREB, Poljaka 56, traĹži 1 KOMERCIJALIST,10 ELEKTRI ARA; 2 ELEKTROINĹ˝ENJERA, 3 ELEKTROTEHNI AR na neodreeno vrijeme, javi se na 60-60-600, mjesto rada AKOVEC. Natjeaj otvoren do 01.08.2008.g. 72. ERVIN HORVAT d.o.o. IVANOVEC, K. Tomislava 69, traĹži SOBOSLIKARI na neodreeno vrijeme, javi se na 098-814-131. Natjeaj otvoren do 15.08.2008.g. 73. KABEL-MONT d.o.o. DOMAĹ INEC, M. PuĹĄteka 8, traĹži 2 RUKOVATELJA GRAEVINSKIM STROJEVIMA; 5 DJELATNIKA NA MONTAĹ˝I na neodreeno vrijeme, vozaki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Javi se na 863-100 ili e-mail: info@ kabel-mont.hr Natjeaj otvoren do 08.08.2008.g. 74. ELOPLAST d.o.o. AKOVEC, B. KaĹĄia 13, traĹži 1 DJELATNIK NA PLASTIFICIRANJU METALA na neodreeno vrijeme, mjesto rada Gardinovec, javiti se na 098-980-2688. Natjeaj otvoren do 18.08.2008.g. 75. NIKSA d.o.o. AKOVEC, Zagrebaka 35, traĹži 2 DJELATNIKA NA IZRADI CENTRALNOG GRIJANJA na neodreeno vrijeme, javi se na 629-041 ili 091-503-0333. Natjeaj otvoren do 18.08.2008.g. 76. SIPKO d.o.o. AKOVEC, B. J. Jelaia 73, traĹži 3 MONTERA CENTRALNOG GRIJANJA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-242-887. Natjeaj otvoren do 22.08.2008.g. 77. BETEX d.o.o. BELICA, B. Radia 48, traĹži 1 VODITELJ ODJELA ZA ZAĹ TITU NA RADU I ODRĹ˝., VĹ S; VSS odgo-

29. srpnja 2008. GRAD AKOVEC akovec, Kralja Tomislava 15,

varajueg smjera, poloĹžen struni ispit, regulirana vojna obveza, vozaka dozvola â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., poznavanje rada na raunalu, radno iskustvo na ism poslovima, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail: posao@ betex.hr s naznakom za natjeaj. Natjeaj otvoren do 03.08.2008.g. 78. NET d.o.o. Ĺ ENKOVEC, Jelenska 7, traĹži 5 DJELATNIKA U PROIZVODNJI LAMPIONA I SVIJEA na odreeno vrijeme, muĹĄke osobe, dostavi pismene zamolbe, ili 343-233. Natjeaj otvoren do 08.08.2008.g. 79. Soboslikarski obrt MESARI PRIBISLAVEC, N. Tesle 20, traĹži 1 KV, PKV SOBOSLIKAR na neodreeno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se na 098-180-7122. Natjeaj otvoren do 24.08.2008.g. 80. LESNINA â&#x20AC;&#x153;Hâ&#x20AC;? d.o.o. VARAĹ˝DIN, Gospodarska bb, traĹži STOLARI SA RADNIM ISKUSTVOM-viĹĄe izvrĹĄitelja na odreeno vrijeme, mjesto rada K, VĹ˝, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 07.08.2008.g. 81. KERAMIKA â&#x20AC;&#x153;ASâ&#x20AC;? HLAPIINA 152, traĹži 3 KV/PKV KERAMI ARA na neodreeno vrijeme, javiti se na 091-539-8888. Natjeaj otvoren do 31.08.2008.g. 82. MEIMURJE GRADITELJSTVO AKOVEC, Zagrebaka 42a, traĹži VIĹ E DJELATNIKA ZA POMONE POSLOVE U GRADITELJSTVU na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javiti se osobno u kadrovsku sluĹžbu ili 379-146 do 23.08.2008.g. 83. MALAĹ I GRADITELJSTVO d.o.o. SLEMENICE 57, traĹži 1 ZIDAR, 1 GRAEVINSKI RADNIK na neodreeno vrijeme, javi se na 095-905-9858. Natjeaj otvoren do 23.08.2008.g. 84. Caffe bar â&#x20AC;&#x153;Dâ&#x20AC;? DOMAĹ INEC, M. PuĹĄteka 17, traĹži 1 KONOBAR/KONOBARICA na neodreeno vrijeme, javi se na 863-505, 098-647-760. Natjeaj otvoren do 23.08.2008.g. 85. Keramiarski obrt RE-GRA CIRKOVLJAN, traĹži KERAMI ARI -viĹĄe izvrĹĄitelja na neodreeno vrijeme, javi se na 091-508-5701. Natjeaj otvoren do 23.08.2008.g. 86. ELEKTROING GRABAR d.o.o. AKOVEC, M. Buia 8, traĹži 5 ELEKTROINSTALATERA na neodreeno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo 5 godina, vozaki ispit, dostavi pismenu zamolbu ili na tel. 396-047. Natjeaj otvoren do 15.08.2008.g. 87. INSTALATER JUNIOR Ĺ˝IĹ KOVEC 62A, traĹži 2 RADNIKA NA FARMI PILIA na neodreeno vrijeme, mjesto rada Makovec, javi se na 098-242-710. Natjeaj otvoren do 22.08.2008.g. 88. SLAD d.o.o. HOTEL GOLF DONJI VIDOVEC, traĹži 1 SPREMA ICU na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se na 615-245 ili 098-461-198 do 04.08.2008.g. 89. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;DAMAâ&#x20AC;? AKOVEC, Zagrebaka 87, traĹži 1 KONOBAR / KONOBARICA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, Mercator centar, nazva na 384-137, 098-184-1817 do 08.08.2008.g. 90. Studio ljepote i zdravlja VITA, VU ETINEC 13, traĹži 1 KOZMETI ARKA na neodreeno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 099-577-3550. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 91. BA I d.o.o. GORNJI HRAĹ AN, VaraĹždinska 45, traĹži ZIDARI, TESARI, GRAEVINSKI RADNICI, GRAEVINSKI TEHNI AR na neodreeno vrijeme, javi se na 858-277, 099-215-2091. Natjeaj otvoren do 21.08.2008.g. 92. Strojobravarski obrt TIG-TKALEC, NOVO SELO ROK, Ĺ kolska 5, traĹži 1 KV, PKV GLODA na neodreeno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, javi se osobno ili 853-157, 091-556-1290. Natjeaj otvoren do 21.08.2008.g. 93. Knauf-fal NOVO SELO ROK, Ĺ kolska 24, traĹži MONTERI SUHE GRADNJE, Ĺ PAHTLERI, RADNICI na neodreeno vrijeme, javi se na 098-9244510. Natjeaj otvoren do 11.08.2008.g. 94. Pekara HIT PEK AKOVEC, K. Tomislava 46, traĹži 1 PEKAR, 1 POM. PEKAR na neodreeno vrijeme, javi se osobno na gornju adresu ili 395-694. Natjeaj otvoren do 02.08.2008.g. 95. PODVEZANEC KERAMIKA, GARDINOVEC 21, traĹži 2 KERAMI ARA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-426-780. Natjeaj otvoren do 04.08.2008. 96. Caffe bar â&#x20AC;&#x153;MARTIâ&#x20AC;? PRELOG, Trg Sv. Florijana 27, traĹži 1 KONOBARICA na neodreeno vrijeme, javi se 099-229-1197. Natjeaj otvoren do 17.08.2008.g. 97. Vema-Viktorija d.o.o. AKOVEC, R. BoĹĄkovia 10, traĹži 1 TRGOVA KI PUTNIK na neodreeno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo 2 godine, znanje rada na PC, javi se na 098-241-074. Natjeaj otvoren do 23.08.2008.g. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE PODRUNA SLUĹ˝BA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIĹ E: 543-200

Radna mjesta VaraĹždinska Ĺžupanija 1. LUCATELLA CO d.o.o., VaraĹždin, Ĺ terova 23, traĹži 1 POSLOVOU-organizacija posla na terenu (na lokacijama iĹĄenja) na odreeno, mogunost na neodreeno, KV, SSS bilo koje struke, prednost muĹĄka osoba, vozaki B kat., te poĹželjan voz. C kat., osobno na adresu ili najava na 042/214-601 (Zvjezdana Petra) do 31.7. 2. CROATIA-TRADE d.o.o., VaraĹždin, Kukuljevieva 27, traĹži 2 VOZA A TERETNOG VOZILA U meunarodnom prometu na neodreeno, KV, SSS voza, C i E kat., moĹže i samo C kat., osobe spremne poloĹži E kat., najava na 091/310-1432 (Radovan Ljubek) do 1.9. 3. TESARSKI i KROVOPOKRIVA KI OBRT Mirko Bundalo, VaraĹždinska 129, Kuan Marof, traĹži 3 POMONA RADNIKA ZA TESARSKE i KROVOPOKRIVA KE POSLOVE na odreeno (mogunost na neodreeno), NKV, PKV, KV, radi se na podruju VaraĹždinske Ĺžupanije (trenutno na zgradi FOI-a u VĹ˝), najava na 091/731-2553 do 15.8. 4. ZIDARSKI OBRT vl. Marijan Gladovi, Jerovec 216, Ivanec, traĹži 2 KAMENOPOLAGA A-pomoni gra. radnik na odreeno, OĹ , KV, SSS radnici voljni radi na polaganju kamena, skloni mskom radu, najava na 042/782-737, 098/184-3182 (Marija Gladovi) do 30.7. 5. MIV METALSKA INDUSTRIJA VaraĹždin d.d., Fabijanska ulica 33, VaraĹždin, traĹži 2 RADNIKA ZA TOKARSKE POSLOVE III na odreeno, KV tokar; 2 BUĹ A A ARMATURA i FAZONA III na odreeno, KV, SSS, ĹĄiri prol zanimanja, pismene zamolbe na adresu ili e-mail: snjezana.simunec@miv.hr do 31.7. 6. UGOSTITELJSKI OBRT PELNICA, Ĺ emovekih Ĺžrtava 2, VaraĹždin, traĹži 1 KONOBARA/ICU-posluĹživanje pia na odreeno (mogunost na neodreeno), najava na 091/725-2245 (Karmela Ĺ nidari) do 15.8. 7. POLJODOM d.o.o. Gospodarska 2, Ivanec, traĹži 1 POLJOPRIVREDNOG TEHNI ARA-fitofarmaceut na neodreeno, SSS, radno iskustvo u struci 1 godina, komunikativnost, muĹĄka osoba; 1 AUTOMEHANI ARAvulkanizerski poslovi na neodreeno, KV, SSS, potrebno radno iskustvo od 2 godine na poslovima vulkanizacije, pismene zamolbe posla na gornju adresu do 30.7. 8. IMONT d.o.o. Maje Gupca 21, Krapina, traĹži 1 LIMARA; 1 BRAVARA na neodreeno, KV, SSS, potrebno radno iskustvo, u obzir dolaze kandida s podruja VaraĹždinske Ĺžupanije, mjesto rada Ivanec, nazva na 049/372-624, 098/998-4725 (Bernard OrĹĄoli) do 17.8. 9. TRGOVA KA RADNJA Ĺ EGO, Ljudevita Gaja 6, Doljan, traĹži 1 VOZA A TERETNOG VOZILA - distribucija Vindijinih proizvoda, na neodreeno, KV, SSS, vozaki C kat., vozi se relacija VĹ˝-ZG, najava na 091/601-0063 (Damir Ĺ egovi) do 15.8. 10. â&#x20AC;&#x153;INSTALATERâ&#x20AC;? Slavko Kolako, HraĹĄica, M. Stania 7, traĹži 1 RADNIKA ZA MONTIRANJE GRIJAIH TIJELA i PLINSKIH UREAJA na neodreeno, ili PKV uz radno iskustvo na navedenim poslovima ili KV monter centralnog grijanja, atest zavarivaa za autogeno varenje, najava na 042/712-727, 098/446-620 do 31.8.

temeljem Zakljuaka Gradskog Poglavarstva Grada akovca od 15.05.2008. i 10.07.2008., objavljuje

PRODAJU GRAEVINSKOG ZEMLJIĹ TA NA PODRUJU STAROG SAJMIĹ TA U AKOVCU, â&#x20AC;&#x17E;PUP SAJMIĹ TEâ&#x20AC;?, i

NA PODRUJU DETALJNOG PLANA UREENJA, DPU MARTANE-ISTOK U AKOVCU USMENOM JAVNOM DRAĹ˝BOM I. ObavjeĹĄtavaju se zainteresirane fizike i pravne osobe da Grad akovec prodaje graevinsko zemljiĹĄte: A/ na podruju starog SajmiĹĄta u akovcu, â&#x20AC;&#x17E;PUP SajmiĹĄteâ&#x20AC;&#x153; dana 07.08.2008.godine, etvrtak, s poetkom u 12,00 sati odrĹžat e se usmena javna draĹžba za prodaju graevinskog zemljiĹĄta na licu mjesta, na kraju ulice Stjepana adia prema SajmiĹĄnoj ulici u akovcu (blizina bivĹĄe vojarne), i to zemljiĹĄta upisanog u: zk.ul.br.6177, k.o. akovec -est.br.1134/24/1/1/1/2, paĹĄnjak, povrĹĄine 3183 m2, (ident. s kbr.1867/2, k.o. iste, povrĹĄine 3183 m2). Poetna visina cijene zemljiĹĄta je 130,-U/m2 (u protuvrijednosti kuna prema srednjem teaju HB na dan odrĹžavanja javnog nadmetanja). B/ na podruju Detaljnog plana ureenja, DPU Martane-Istok akovec dana 07.08.2008.godine, etvrtak, s poetkom u 13,00 sati odrĹžat e se usmena javna draĹžba za prodaju graevinskog zemljiĹĄta na licu mjesta, uz uĹžnu obilaznicu akovca, u blizini poduzea Tim â&#x20AC;&#x201C; P d.o.o. akovec (u blizini ulice Putjane na potezu izmeu Travnike ulice i Ulice Domovinskih Ĺžrtava u akovcu), i to zemljiĹĄta upisanog u: zk.ul.br.7291, k.o. akovec, -est.br.536/1/1, paĹĄnjak od 2724 m2 i oranica od 204 m2, ukupno 2928 m2, (ident. s kbr.4150/1, k.o. iste). Poetna visina cijene zemljiĹĄta je 70-U/m2 (u protuvrijednosti kuna po srednjem teaju HB na dan javnog nadmetanja). Napomena: ZemljiĹĄte se kupuje prema stanju na dan odrĹžavanja javnog nadmetanja. Graevna estica je formirana prema Detaljnom planu ureenja, DPU =artane-Istok akovec (SluĹžbeni glasnik Grada akovca broj 6/2000). Graevinsko zemljiĹĄte ne ispunjava u cijelosti uvjete za trenutno dobivanje dozvole za gradnju prema propisima iz Zakona o prostornom ureenju i gradnji. va injenica ne utjee na obvezu plaanja izlicitirane kupoprodajne cijene pod uvjetima i u roku odreenim javnim natjeajem. avedene okolnosti sastavni su dio avne objave prodaje zemljiĹĄta, Zapisnika o provoenju javne draĹžbe, bit e i sastavni dio Ugovora o kupoprodaji nekretnine, a Grad akovec ne snosi nikakvu odgovornost za duĹžinu roka ekanja na dobivanje dozvole za gradnju. Uplata jamevine i pristupanje javnoj draĹžbi smatra se prihvat svih javno objavljenih uvjeta te pristanak da gradiliĹĄte nema nedostataka. II. Vrijedi za obje zemljiĹĄne estice opisane pod tokom I., A/ i B/: - u cijeni je sadrĹžana samo vrijednost zemljiĹĄta, - zemljiĹĄte se kupuje po naelu â&#x20AC;&#x17E;vienoâ&#x20AC;&#x201C;kupljenoâ&#x20AC;&#x153;, bez komunalne infrastrukture, ĹĄto iskljuuje naknadne prigovore kupaca na materijalne i pravne nedostatke nekretnina. III. Vrijedi za obje zemljiĹĄne estice opisane pod tokom I., A/ i B/: javnoj draĹžbi, kao kupci, mogu pristupiti i u njoj sudjelovati samo osobe koje su prethodno uplatile jamevinu za svaku pojedinu zemljiĹĄnu esticu za koju se nadmeu. Smatra se izvrĹĄenom i valjanom samo ona uplata koja je vidljiva na raunu Grada akovca na dan odrĹžavanja javne draĹžbe do 11,00 sati; jedini dokaz o tome koji e se uvaĹžiti je izvod iz platnog prometa sa rauna Grada akovca izlistan u 11,00 sati na dan 07.08.2008.godine, kao dan javne draĹžbe, i koji dokaz e bit predoen svim draĹžbovateljima, ako to budu zahtijevali; drugi dokazi uplate, naini ili naknadne uplate nee se uvaĹžavati niti e se moi pristupiti javnoj draĹžbi. amevina iznosi 300.000,00 kn (slovima: tristotisua kuna), za zemljiĹĄnu esticu iz toke I. /, a za zemljiĹĄnu esticu iz toke I. B/ 149.000,00 kn (slovima: stoetrdesetdevet tisua kuna). Uplata se vrĹĄi na raun Grada akovca br. 2392007-1806000006 poziv na br. 21/22-7757-=B/=BG, sa svrhom doznake - jamevina za kupnju zemljiĹĄta na podruju â&#x20AC;&#x17E;PUP SajmiĹĄteâ&#x20AC;&#x153; ili DPU =artane-Istok akovec.

estice se prodaju i draĹžbuju pojedinano, draĹžba se zakljuuje nakon proteka pet minuta neposredno poslije stavljanja najpovoljnije ponude, a kupcem se utvruje draĹžbovatelj koji je ponudio najviĹĄu cijenu. akon zakljuenja draĹžbe voditelj prodaje pisanim Zakljukom utvruje koji je ponuditelj ponudio najveu cijenu i da je ispunio uvjete da mu se proda nekretnina. Svi sudionici javne draĹžbe potpisuju Zapisnik o provoenju javne draĹžbe koji sadrĹži pravila draĹžbovanja i Zakljuak o prodaji nekretnine. IV. Uz navedeno utvruju se i slijedei uvjeti kupoprodaje: 1. Kupac koji uspije na javnoj draĹžbi duĹžan je ukupnu kupoprodajnu cijenu zemljiĹĄta u cijelosti platiti Gradu

akovcu u roku od 8 dana od dana odrĹžavanja javnog nadmetanja, u protivnom gubi jamevinu i pravo na kupnju. Ponuaima ija ponuda nije prihvaena, ili koji su odustali od draĹžbe, ili koji nisu draĹžbovali, vratit e se jamevina bez kamata u roku od 15 dana nakon zakljuenja javne draĹžbe. 2. Kupcu se jamevina uraunava u cijenu zemljiĹĄta. Kupac koji potpiĹĄe Zapisnik i Zakljuak o prodaji nekretnine, a kasnije odustane od kupnje, jamevina se ne vraa, a Grad akovec ima pravo na naknadu ĹĄtete i troĹĄkova postupka. ko kupac u roku iz toke 1. ne sklopi ugovor o prodaji i ne plati ukupnu kupovninu Grad akovec e prodaju oglasiti nevaĹžeom i odrediti novu prodaju, a iz poloĹžene jamevine uz navedeno u prethodnoj reenici namirit e se i troĹĄkovi nove prodaje. 3. akon ĹĄto kupac u cijelosti isplati cijenu zemljiĹĄta, pristupit e se sklapanju kupoprodajnog ugovora izmeu Grada akovca i kupca, a ukoliko se cijena zemljiĹĄta u cijelosti ne plati u utvrenim rokovima, uz navedeno u tokama 1. i 2. utvrdit e se i gubitak prava kupnje. Sve troĹĄkove u vezi sklapanja ugovora, sudske pristojbe kao i porez na promet nekretnina snosi kupac. Kupac sam plaa naknadu za promjenu namjene zemljiĹĄta iz poljoprivrednog u graevinsko. 4. Grad akovec ima pravo izabrati onu ponudu za koju ocijeni da odgovara svrsi ovog natjeaja; takoer nije obvezan prihvatiti nijednu ponudu i ima pravo poniĹĄtiti natjeaj pri emu nije duĹžan davati posebna obrazloĹženja i pri svemu tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponuaima. 5. Pravo sudjelovanja na javnoj draĹžbi uz naprijed utvrene uvjete imaju sve domae izike i pravne osobe te graani pojedinci (identitet se utvruje uvidom u obrtnicu, registraciju poduzea, osobnu iskaznicu). U sluaju da sudjeluje strana pravna osoba (ili osobe) duĹžna je najkasnije 1 (jedan) dan prije dana javnog nadmetanja predati Gradu akovcu izvornik izvoda iz sudskog registra o osnovanom trgovakom druĹĄtvu sa sjediĹĄtem u epublici Hrvatskoj koje kupuje nekretninu. 6. Svi zainteresirani mogu informacije u vezi predmetnog natjeaja i uvid u postojeu dokumentaciju dobiti u Upravi Grada akovca, K. Tomislava 15, akovec, soba broj 204, II kat, svaki radni dan od 8,00 do 13,00 sati. Gradsko Poglavarstvo Grada akovca


INFORMAC*JE

29. srpnja 2008. Temeljem lanka 6. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora ( broj 124/97 i 174/04) i Zakljuka pinskog Poglavarstva pine Strahoninec

OPINSKO POGLAVARSTVO OPINE STRAHONINEC raspisuje

N AT J E  A J za davanje u zakup poslovnoga prostora prikupljanjem pismenih ponuda I. U zakup se daje poslovni prostor djejeg vrtia u Strahonincu, . H. Zdelara bb, poloĹženog na zem. est. 733/5, k.o. Strahoninec, i to zatvoreni prostor djejeg vrtia od 555 m², kao te 4.067 m²otvorenog dvoriĹĄnog prostora, namjene: predĹĄkolski odgoj i naobrazba te skrb o djeci predĹĄkolske dobi. - =inimalna poetna cijena zakupa iznosi 1.500 â&#x201A;Ź mjeseno po srednjem teaju poslovne banke zakupodavca - Predmetni poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 5 godina. - Zakupac preuzima sav inventar koji se zatekne unutar djejeg vrtia, kao i u dvoriĹĄtu oko vrtia u vrijeme zakljuivanja ugovora o zakupu. II. atjeaju mogu pristupiti sve pravne i fizike osobe uz sljedee uvjete: - za pravne osobe da imaju sjediĹĄte na teritoriju epublike Hrvatske, - za fizike osobe da su hrvatski drĹžavljani. - da su registrirani za obavljanje djelatnosti predĹĄkolskog odgoja i naobrazbe III. Pisana ponuda ponuditelja treba sadrĹžavati: - puni naziv pravne osobe, odnosno ime i prezime fizike osobe, - sjediĹĄte, odnosno tonu adresu, - izvod iz sudskog registra (za pravne osobe) - obrtnicu i dokaz o drĹžavljanstvu, odnosno domovnicu (za fizike osobe), - iznos mjesene zakupnine koja se nudi IV. Izabrani ponuditelj duĹžan je sklopiti ugovor o zakupu s pinom Strahoninec po uvjetima iz natjeaja najkasnije u roku od 30 dana od dana dostavljanja obavijesti o izboru najpovoljnijeg ponuditelja. V. Ugovor o zakupu sklapa se kao ovrĹĄna isprava kod javnog biljeĹžnika, sukladno lanku 23. stavak 2. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora, a troĹĄak solemnizacije snosi zakupnik. VI. Poslovni prostor daje se u zakup u stanju u kakvom se sada nalazi. VII. Pored zakupnine, zakupnik je duĹžan snositi troĹĄkove tekueg odrĹžavanja poslovnog prostora i javne povrĹĄine, kao i troĹĄkove koji nastaju koriĹĄtenjem prostora (elektrina energija, grijanje, voda, odvoz smea i sl.) VIII. Pisana ponuda dostavlja se temeljem ovog natjeaja i natjeajne dokumentacije koja se moĹže podii u edinstvenom upravnom odjelu pine Strahoninec, Dravska 1, Strahoninec, svakog radnog dana od dana objave. IX. Pisane ponude dostavljaju se u zatvorenim omotnicama na adresu: pina Strahoninec, pinsko poglavarstvo, Strahoninec,Dravska 1, 40000 akovec, s naznakom â&#x20AC;&#x17E; T  Z ZKUP P SL V G P ST  â&#x20AC;&#x201C;  TVâ&#x20AC;&#x153;, u roku od 15 dana od objavljivanja obavijesti o natjeaju u â&#x20AC;&#x17E;Veernjem listuâ&#x20AC;&#x153;. X. epravodobne i nepotpune ponude nee se razmatrati. XI. Sudionici natjeaja bit e obavijeĹĄteni o rezultatima natjeaja u roku od 15 dana od zakljuenja natjeaja. XII. ajpovoljnijom ponudom smatrat e se ona ponuda, koja uz ispunjavanje uvjeta iz natjeaja i natjeajne dokumentacije, sadrĹži i najviĹĄi iznos zakupnine. XIII. pinsko poglavarstvo zadrĹžava pravo ne izabrati niti jednog ponuditelja bez navoenja razloga odnosno bez obrazloĹženja.

REPUBLIKA HRVATSKA MEIMURSKA Ĺ˝UPANIJA Upravni odjel za prostorno ureenje i gradnju Ispostava Prelog KLS: UP/I-350-05/08-02/25 U.B : 2109/1-15-08-4 =eimurska Ĺžupanija, Upravni odjel za prostorno ureenje i gradnju, Ispostava Prelog, na temelju odredbe lanka 94. Zakona o opem upravnom postupku preuzetog Zakonom o preuzimanju Zakona o opem upravnom postupku u epublici Hrvatskoj ( broj 53/91 i 103/96 â&#x20AC;&#x201C; dluka USH) i lanka 105. i 111. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (arodne novine broj 76/07), u postupku izdavanja lokacijske dozvole, upuuje

POZIV vlasnicima i nositeljima drugih stvarnih prava na nekretninama na kojima se izvodi zahvat u prostoru i nekretninama koje neposredno granie sa katastarskim esticama predmetnog zahvata, za koje se po zahtjevu investitora =#I=USK V D d.o.o. akovec, vodi postupak izdavanja lokacijske dozvole za zahvat u prostoru, izgradnja kolektorskog sustava ÂŤPrelog â&#x20AC;&#x201C; Donja DubravaÂť (podruje Grada Preloga i Opina Sveta Marija, Donji Vidovec, Kotoriba i Donja Dubrava) da izvrĹĄe uvid u Idejni projekt, radi izjaĹĄnjenja. Lokacija zahvata u prostoru aselja Prelog, ehovec, tok, >irkovljan, HemuĹĄevec, DraĹĄkovec, porovec, ukovec, Donji =ihaljevec, Sveta =arija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba. Uvid u Idejni projekt mogu izvrĹĄiti: osobe s dokazom da su stranke u postupku opunomoenik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 8. kolovoza 2008. godine u vremenu od 9 do 12 sati, u Upravnom odjelu za prostorno ureenje i gradnju =eimurske Ĺžupanije, Ispostava Prelog, Prelog, Glavna 29, 1. kat.

41 IN MEMORIAM

na hrvatskog branitelja

GORANA HORŽIA 01.08.1995. - 01.08.2008. Udruga udovica hrvatskih branitelja Domovinskog rata akovec

IN MEMORIAM

JOSIP NOVAK srpanj 1978. â&#x20AC;&#x201C; srpanj 2008. Godine su proĹĄle kao tiha rijeka sjeanje na Tebe ostaje dovijeka. Tvoji najmiliji

REPUBLIKA HRVATSKA MEIMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC Upravni odjel za prostorno ureenje, zaťtitu okoliťa i graditeljstvo dsjek za provoenje dokumenata prostornog ureenja i izdavanje akata o gradnji KLS: UP/I-350-05/08-01/46 U.B : 2109/2-05-02-08-04 Grad akovec, Upravni odjel za prostorno ureenje, zaťtitu okoliťa i graditeljstvo, dsjek za provoenje dokumenata prostornog ureenja i izdavanje akata o gradnji temeljem odredbe lanka 111. stavka 2. i 3. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (arodne novine broj 76/2007), u upravnom postupku izdavanja lokacijske dozvole

POZIVA IZI COMMERCE d.o.o. Frankopanska 8 40315 MURSKO SREDIĹ E

oglaĹĄava

slobodno radno mjesto

SERVISER VIDEO, AUDIO TEHNIKE TE KUANSKIH APARATA - 1 osoba - radno mjesto akovec - uvjeti: SSS, 1 godina radnog iskustva =olbe slati na navedenu adresu. ok za prijavu je 7 dana.

vlasnike i nositelje drugih stvarnih prava na nekretninama koje neposredno granie s nekretninama na kojima se planira izgradnja vodovodne mreĹže u akovcu u ulici QeĹĄtetiev put na katastarskim esticama k.o. akovec da izvrĹĄe uvid u idejni projekt za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju vodovodne mreĹže u akovcu u ulici FeĹĄtetiev put na katastarskim esticama u k.o.

akovec u postupku koji se vodi po zahtjevu trgovakog druĹĄtva =eimurske vode d.o.o. akovec. Uvid u idejni projekt radi izjaĹĄnjenja mogu izvrĹĄiti: osoba s dokazom da je stranka u postupku (izvadak iz zemljiĹĄne knjige/izvod iz posjedovnog lista, kopija katastarskog plana, osobna iskaznica ili druga isprava za dokaz identiteta) punomonik stranke s dokazom da zastupa stranku dana 6. kolovoza 2008. godine u vremenu od 9 do 13 sati u Upravnom odjelu za prostorno ureenje, zaĹĄtitu okoliĹĄa i graditeljstvo Grada

akovca, dsjeku za provoenje dokumenata prostornog ureenja i izdavanje akata o gradnji, u akovcu u ulici Katarine Zrinski 2/II. sobi koja se odazove pozivu, a ne dokaĹže svojstvo stranke ili punomonika stranke, uskratit e se mogunost uvida u idejni projekt.

UGOSTITELJSKI OBRT ÂŤVRBANIÂť I. G. KOVA IA 6, AKOVEC Tel. 040/311-207

Lokacijska dozvola za traĹženi zahvat u prostoru moĹže se izdati iako se stranka ili njezin punomonik ne odazovu ovom pozivu.

IZ MATINOG UREDA ROENI

OGLAS za radno mjesto:

KUHAR, POMONI KUHAR, PICOPEKAR, KONOBAR PONUDE SLATI ILI SE OSOBNO JAVITI NA GORNJU ADRESU.

SD B GD, sin Biljane i Senada; SĹ  Ĺ PI>, ki SnjeĹžane i =aria; T =>IUĹ , ki Branke i Daria; KSI GIK, ki Karmen i Krunoslava; =TI =IKULI, sin =artine i =ilana; SBSTI DG VI, sin Silvije i =arijana; SV =B VI, sin Vesne i Denisa;  IĹ˝=Ĺ I, ki ataĹĄe i Kristijana; T DĂ&#x2013;IG, sin =aje i Denisa; LU>I I T I B K, keri Sanje i =aria;   D VI, sin elene i =aria; I GGUI, sin lenke i =aria; =I K V , sin Veronike i Ivana;  K K LI, sin Ivane i KreĹĄe; GBIL Ĺ I=UI, sin Danijele i Tomislava; L Z  >, ki Katarine i =iroslava; LUK  VK, sin Teje i oberta; =ILI VB>, ki Ĺ˝eljke i SiniĹĄe; VIT T P LK , sin ikoline i ikole; L  K LI, ki asmine i Igora;  =K, ki Ivane i Tomislava; LU =IHLUĹ , ki TjaĹĄe i =iroslava; Q H VT, sin Valentine i SiniĹĄe; L PHK, sin Sanje i enada; STP KIĹ , sin Slaane i nelka ( akovec)

VJENANI

PI STH I> PISK P GLVSTV

asenka Strnad i =ario Paler, Štefica Paler i =arko alťovec, Katarina Lukenda i Vjeran Žganec ogulja, Dina =arkovi i =arko Hoťnjak, Ines Hajdinjak i ikola Bistrovi

( akovec); Goran Brumnjak i ndreja Pani (=. Subotica); Petra =atuza i SiniĹĄa Tkalec, Lea KiĹĄ i =arko Lesjak, Sandra Peri i =ihael HrĹženjak (=. SrediĹĄe); nita Horvat i Igor =ikec, Kristina unjak i Denis Brodari (Prelog).

UMRLI Vilim Kadoji ro. 1919.; ntun ovak ro. 1946.; Soka =rkĹĄi r. Basari ro. 1925.; ntun Grivec, o. 1923.; Qranjo Ĺ teulj, o. 1944.; Irma Bujani, . urinec, o. 1925.; Valent Tkalec, o. 1931.; osip Kolmani, o. 1927.; =atija Vlah, o. 1942.; osip Pintari, o. 1949.; osip Hozjak, o. 1982.; =irjana Kai, o. 1918.; Valent Poljak, o. 1932.; Terezija Turk, . Vinko, o. 1920.; na Kolari, . Kluari, o. 1939.; Ivan Kolomari, o. 1936.; osip Ĺ aari, o. 1951. ( akovec); na Gornik . Kolar . 1925. (Dekanovec); Qranciska Kova . =atjai . 1932. (Kotoriba); Katarina Gorianec . Kocijan . 1933. (=. Subotica); Stjepan Turk . 1938. (=. SrediĹĄe); lizabeta Hrupi . Brdin . 1930.; Qranjo ovosel . 1920. (edeliĹĄe); Qranjo Sinkovi . 1927. - ISPVK za proĹĄlotjedni izvjeĹĄtaj!; na Hali, . Horvat, o.1943.; Tomislav Qujs, o.1958.; ugustin Domini, o.1927. (Prelog)


OGLASNIK

42 MOTORNA VOZILA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999., 7 sjedala; Fiat Slo 1.6 16V 2002., reg. do 8./08.; Ford Focus 1.8 TDDI 2002.; Fiat Punto 1.4 2004.g., reg. do 2./09.; Ford Escort 1.3 1996.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5./09.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Peugeot 206 1.4 2000.g., reg. do 4./09.; Opel Astra G 1.4 16V 2006.g., reg. do 11./08. SVA VOZILA SU S DOMAEG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889, www.autousluga.hr AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, akovec, prodaje: BMW 320D ‘03., karavan; ROVER MG-ZT 2.5 V-6 ‘03.; plin; TOYOTA RAV-4 2.0D 4D ‘03.; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02., karavan; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02.; REN. CLIO 1.5 DCI ‘03.; REN. MEGANE 1.9 DTI ‘01.; MAZDA 626 2.0 DITD ‘99.; VW GOLF 1.9 SDI ‘00., karavan; OPEL ASTRA 1.7 TD ‘98.; VOLVO V-40 1.8 ‘98., karavan; ROVER 400 2.0D ‘98.; BMW 318i ‘96.; VW POLO 1.4 ‘96.; VW GOLF 1.9 TD ‘95.; VW GOLF 1.9 TDI ‘95.; FORD ESCORT 1.3 ‘93.; BMW 525 ‘90. Uvoz iz Njemake. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez ueša, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr PRODAJEM VESPU 198 cm3 1988.god. Tel. 098/463-583 FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podizai stakla, alufelge), 1994.g., reg. do 1./09., u odlinom stanju, bijela, cijena 2.000 eura. Mob. 091/510 7261. AUDI A4 1.6 1996.g., ful oprema osim kože, zeleni, serv. knjiga, cd changer, alarm, mul-t-lock, 190 tkm, 5.800 eur. Mob. 098/638-334 P R O DA J E S E M A Z DA M P V s a 7 s j e d a l a , 2 0 0 1 . g., r e g. d o 4 . /0 9 . M o b. 098/214-107 OPEL KADETT 1.3LS 1989.g., reg. do 3./09., garažiran, ispravan. Tel. 098/9436-382 FORD SIER A 2.3 dizel 1989.g., reg. do 10./08., u dobrom stanju, cijena po dogovoru. Tel. 092/11-67-815 REN. LAGUNA 2.2D karavan 1996.g., plavi, klima, cijena 3.700 eur i golf 1.6D 1988.g., cijena 1.200 eur. Mob. 099/330-400 VW PASSAT karavan, 1.9 diesel, 1993. god., registriran do 02/09. Cijena po dogovoru. Telefon 098/306-676.

PRODAJEM ALU FELGE sa zimskim gumama 16”, original Ford, rupe 108x5, u super stanju, 2.600 kn. Mob. 095/9088-213 Daewoo tico,1999.god.,prvi vlasnik, reg. do 10./08., u dobrom stanju,mala potrošnja, cijena 8500 kn. Mob.091 /502-9267. SKUTER GAMAX SPILLO 49ccm, potpuno nov, pod garancijom, cijena po dogovoru. Mob. 098/9121-331 GOLF IV 1.4 75KS 2000.g., plavi, 3 vrata, servo, zrani jastuci, centralno, radio, cijena 6.000 eur, mogunost kredita. Mob.098/744-960 CITROEN AX 1992.g., dizel, reg. do 9./08., s r e b r n e b o j e, 5 v r., s a  u v a n . M o b . 099/5940-359 REN. L AGUNA 1.9DCI 2002.g., reg. do 2./09., puno opreme, te citroen jumper 2.8D 2002.g., neregistriran u voznom stanju. Mob. 099/488-4888 GOLF III benz 44kW u odlinom stanju. Mob. 098/9477-054 YAMAHA NEOS 2004.g., 2.900 km, reg. do 8./08.g., 49cm3, metalik plavi, ouvan, 1. reg. 3.8.2005.g., u cijenu ukljuene 2 kacige i štitnik za bubrege, 7.500,00 kuna. Mob. 098/178-8881 SKUTER Peugeot Viva City 50, metalik, kofer, star 11mj. Mob. 091-970 1929 ZASTAVA 101 1988.g., u dobrom stanju, registr. cijelu godinu, za 3.800 kn, prodajem. Tel. 360-602 KOMBI LT diesel neregistriran, dupla kabina, 900 eur. Tel: 092/2022-717 FIAT PANDA 750L fire, crvena metalik, reg. do 5./09., dobro stanje, prodajem za 1.350 eur. Mob. 098/136-1712 KUPUJEM TERETNO VOZILO ukupne mase do 7.5T. Tel : 098/598-323. FIAT CINQUECENTO 900, bijeli, mala potrošnja, registr. godinu dana, u besprijekornom stanju, za 2.450 eur. Tel. 333-196 OPEL CORSA 1.0 2001.g., crna metalik, sa dosta dodatne opreme, ouvana, 3 vrata, hitno i povoljno. Mob. 098/632-403 PRODAJEM punto ‘96.g., reg. do 9./08., cijena 1.990 eur. Mob. 098/777-095

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TOMO VINKOVI sa prikljucima. Mob. 098/240-181 PRODAJE SE PRESA za visokotlana crijeva do 1,5 cola, profesionalna, nova. Tel. 040/341-216 PRODAJEM TREBLJA ICU ZA KUKURUZ i dva kardana. Tel. 337-003 ili 098/97-67-123 PRODAJEM TRAKTOR Tomo Vinkovi 23 KS, 1988.g., atomizer šprica od 200 lit., vadilica krumpira Sunce i velika prskalica od 350 lit. Tel. 098/913-0007 PRODAJEM DVOREDNU VADILICU za krumpir i luk, poljsku. Tel. 347-090 RASPRODAJA gospodarskih orua: kukuružnjak drveni, okreta sijena, šprica za vinograd - pogon na kardan traktora, suvenir preša velika drvena stara 200g., nova bava od 1200 lit. Mob. 098/938-6857 PRODAJEM TRAKTOR Torpedo 4806 TD sa širokom kabinom, registriran, malo radnih sati, te 50 kom slame u balama, cijena 6 kn, a kupujem motokultivator sa frezom. Mob. 091/9770-584 PRODAJEM MOTOKULTIVATOR Mio Standard Honda 420 s raznim prikljucima. Mob. 099/409-1287 PRODAJE SE FREZA Gramip šir. 170cm, malo korištena, povoljno. Tel. 098/9830-368 PRODAJE SE TRAKTOR Stayer 30KS «žaba» s plugom, cijena po dogovoru. Mob. 098/138-8865 PRODAJEM KOMBAJN Zmaj 162 i žitnu sijaicu Olt Gama 18. Mob. 091/517-5595

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

29. srpnja 2008.

TRAŽIM OSOBE ZA RAD KOD KUE na internetu. Vrhunska zarada bez ulaganja. Tel. 099/5155-064

KREDITI

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino

OVL AŠTENA ZAL AGAONICA bez puno papirologije daje pozajmice temeljem zaloga ekova graana i automobila. Telefon 040/390-560, 099/213-6279. RJEŠAVAMO SVE VRSTE KREDITA i na niska primanja. Crna lista i hrok rješivi. Povoljno za male rme. Mob. 099/685-14-16

OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI /PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

ATRAKTIVAN MUŠKARAC 45/178/73 intelektualac, situiran, traži poznanstvo slobodne žene za ozbiljnu vezu. Mob. 098/9617-349 MLADI (32g.) – želio bi upoznati dragu i simpatinu djevojku do 30g. starosti. Ako si slobodna, iskrena, poštena i ako si za vezu SMS na tel. 099/6944-095

PVC STOLARIJA – SALAMANDER «KOZAR d.o.o.« Prozori, vrata - ulazna i balkonska, sjene i zimski vrtovi, rolete , grilje (pvc, aluminij). Brza isporuka, montaža i demontaža stare. Garancija 5 godina. Telefon 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 GRADITELJSTVO « KOZAR d.o.o. « Gra evinski radovi: NOVOGRADNJA, ADAPTACIJE I REKONSTRUKCIJE, KROVOPOKRIVAKI RADOVI, POSTAVA TLAKAVACA Završni radovi: GLAZURE, FASADE I ŽBUKE svih vrsta (strojno i klasino), SOBOSLIKARSKI RADOVI. MOGUNOST GRADNJE «KLJU U RUKE» Telefon: 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 BIOTERAPEUT USPJEŠNO POMAŽE kod migrena, Alzheimerove bolesti, one mrene, bolesti uha, sinusi, štitnjaa, astma, crijeva, želudac, žu, jetra, kolesterol, bubrezi, dijabetes, kima, giht, išijaz, alergije, tumori i vene. Mob. 098/1347-031

OBAVLJAM USLUGE ZIDANJA, prekladanja i išenja kalijevih pei. Tel. 040/865-308 ili 091/540-8223 OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 NUDIM USLUGE KOŠNJE trave, dvorišta... povoljno. Mob. 095/800-6638

NAMJEŠTENJA TRAŽI SE DJEVOJKA za rad za šankom. Javi se na tel. 099/1900-141 TRAŽI SE STARIJA ŽENA za pomo u kui starijoj muškoj osobi. Stan i hrana osigurani. Tel. 334-172 KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži posao polaganja keramikih ploica. Tel. 098/626-876

673

POZNANSTVA

NEKRETNINE PRODAJEM NOVI FRIZERSKI SALON u akovcu, namješten, klima, LCD, kuhinja, mogu kredit. Telefon 098/241-559. NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIŠTA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 UHODANI KAFI u centru akovca IZNAJMLJUJEMO. Caffe bar MAKI, I. Mažurania 2, akovec. Informacije na 098/24 24 54 URBANA VILA ispod Šafrana, Mihovljan – 3xstan, 3xgaraža, 3xparking, luksuzno opremljeno, novogradnja, prodajem. Mob. 098/241-559 NEKRETNINE „KTB“ T. Gorianca 6, akovec-Jug (preko puta Betex-a) Tel: 040/363-030; 098/242-279 www.nekretnine-ktb.hr PRODAJEMO KUE, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podruju Meimurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji. POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina za naše cijenjene kupce s podruja Meimurja i šire. Velik broj stanova u ponudi svih veliina na cijelom podruju akovca i Meimurja.

O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KUE, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE!

SMS NEKRETNINE akovec, Ruera Boškovia 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: kue, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije IZNAJMLJUJE SE stan ili sobe u akovcu studentima. Mob. 098/355 070 GRADILIŠTE U LOPATINCU veliine 1047hv na lijepoj lokaciji. Mob. 098/210-886 PRODAJE SE DVOSOBAN STAN u centru grada, mogunost poslovnog prostora. Tel: 098/745 499 IZNAJMLJUJE SE namještena kompjuterska igraonica u centru akovca, cijena 5.000 kn/mj + režije. Mob. 091/364-7777 DUBRAVA, kod okretišta tramvaja i Nove bolnice iznajmljujem novo namještenu garsonijeru u novogradnji. Tel: 099/508-6613 PRODA JE SE STARIJA KUA u Murskom Središu komunalno opremljena. Mob. 098 516 560 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni komforni namješteni stan u Varaždinu, studentima, zaposlenim samcima, na duže vrijeme. Tel. 091/547-0069 ili 091/729-5803 PRODAJEM KUU u M. Središu od 160 m2, 2 stana, 2 garaže, 2 podruma, spremište, ljetna kuhinja, vonjak, sve na zemljištu od 2018 m2, prikljuci (gradski plin, kanalizacija, vodovod, tel., struja) ili mijenjam za dva manja stana. Ponude slati na e-mail: dusanka.fric@ck.t-com.hr ili mob. 095/863-1441

PRODA JE SE TROSOBNI STAN 56,8 m2, I. kat, Kolodvorska 1, novoureen. Tel. 098/361-401 KUPUJEM KUU, APARTMAN ili VIKENDICU na moru. Tel. 098/598-323 PRODAJE SE POLOVICA KUE u akovcu, s garažom i okunicom. Upitati u akovcu, Travnik 5, Golubi IZNA JML JUJE SE SOBA mlaoj ženskoj osobi/studentici blizu centra akovca. Tel. 099/2426-087 POSLOVNI PROSTOR od 50 m2 u akovcu na Jugu, N. Pavia 25, iznajmljujem. Tel. 098/241-767 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENI JEDNOSOBNI STAN zaposlenim osobama u M. Središu. Nazvati na tel. 098/175-5622 (može i SMS) PRODA JE SE STAN U PODTURNU, novo renoviran sa svim prikljucima, cijena 32.000 eura. Mob. 098/297-934 IZNAJMLJUJE SE namještena garsonijera i dvosobni stan, studenticama, blizina Pedagoške. Tel. 098/241-772 PRODA JEM DVA POSLOVNA OBJEKTA u akovcu na adresi Dr. A. Starevia 16. Info na tel: 0043/3144-44332 ili na mail: dbeck@inode.at IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN, blizina centra. Mob. 098/802-558 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI namješteni stan u centru akovca. Upitati na tel: 091/505-2725. PRODAJE SE STARA KUA u Putjanama u akovcu, prikljuak struje s idejnim projektima. Mob. 098/749-131 PRODAJE SE KUA u Šenkovcu, M. Tita 76. Tel. 343-746 PRODA JEM POSLOVNI PROSTOR u akovcu od 200 m2, samostojei. Mob. 091/573-1604 IZNAJMLJUJEMO U AKOVCU kuu, poslovni prostor i trosobni stan, može i posebno. Tel. 853-742 PRODAJE SE KUA u akovcu od 129m2 u naselju Martane + okunica + terasa + garaža. Mob. 098/492-873 HITNO I POVOLJNO prodaje se mali studio apartman za dvije osobe (samce) na Viru ili ga iznajmljujem od 11.8. do 1.10.2008. Zvati poslije 19 sati na mob. 098/1620-669 IZNAJMLJUJE SE TROSOBNI STAN u Makovcu, kuhinja i kupaona namještena. Mob. 091/520-9471 HITNO SE PRODAJE KUA na MihovljanuŠafran od 144 m2 stamb. prostora + 100 m2 podrum ispod cijele kue, okunica s manjim vonjakom, useljivo odmah. Mob. 098/933-1645 IZ N A JML JUJEM P OS LOV NI PROS TO R pogodan za razliite namjene, od 160 m2 ili 2x80m2, 1km od centra k. Mob. 098/553-270 PRODA JE SE GR ADILIŠ TE u Mar tana ma od 160hv. Mob. 091/753-674 4 ili 098/913-6884 PRODAJEM APARTMAN s lijepim pogledom na more, te ispravne radijatore Solar 500 i 800, cijena povoljna. Tel. 098/1745-066 PRODAJE SE KUA, visoka prizemnica u centru akovca, sa stamb. prostorom od 72m2 i poslovnim (radionica) od 91m2 sa dogradnjom u dvorištu od 26 m2. Tel. 099/2090-449 PRODA JE SE VINOGR AD I VIKENDIC A s a dos t a opreme, u Vukanovcu. Tel. 042/211-399 PRODA JE SE KUA u Ivanovcu sa velikom okunicom. Tel. 040/337-893 ili 099/671-9445 P R O D A J E M K U  U u P a l i n o v c u . Te l . 099/501-4784 KUA od 60m2, okunica 920m2, gra. zem., vl. 1/1, agencije iskljuene, lokacija idealna za obitelj, 5km od k. Mob. 099/216-2769 PRODA JEM POSL . PROS TOR u Prelo gu od 27m2, atrak tivna lokacija. Tel. 095/854-7332 PRODAJE SE KUA u Savskoj Vesi, Radnika ulica. Tel. 635-371 IZNAJMLJUJE SE PROSTOR od 90 m2, novogradnja, prva kua do župan. poglavarstva, pogodno za tihi obrt (kancelarije). Mob. 091/318-6117 PRODAJU SE STANOVI u centru akovca od 71 m2 i 55 m2, te garaža na Jugu. Zvati svaki dan iza 16 sati na tel. 098/241-188 IZNA JML JUJEM SOBE studenticama u veoj obiteljskoj kui u akovcu. Tel. 098/9320-214 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu vrlo povoljno. Mob. 098 1846 898 IZNA JML JUJE SE NENAMJEŠTEN NOVI STAN u akovcu. Mob: 091/7299-334 KUPUJEM KUU ILI VIKENDICU do 10.000 eura. Mob. 099/211-02-62 PRODAJE SE KUA u centru akovca od 110m2, povoljno. Zvati poslije 16 sati na tel. 091/585-7278

PAN ADRIA nekretnine: T. Masarika 21, akovec Tel: 040 313 655, mob: 098 698 369, 098 211 084 1. STAN 43 m2, sa LOOM, akovec – JUG, super pozicija, prodajemo HITNO, 098 – 698 369 2. Stan u CENTRU, hitno i povoljno, od 42 i 48 m2, visoko prizemlje, 098 698 369 3. Kua u CENTRU akovca – pješaka zona, pogodno za poslovnu namjenu 098 698 369 4. STAN 60 m2, preko parka, odline pozicije, 1000 E/m2, dva balkona, HITNO, 098 – 211 084 5. STAN na dvije etaže, trosoban, 76 m2, 1100 E/m2, blizina parka, prodajemo hitno i povoljno, 098 – 211 084 MARAS NEKRETNINE Uska bb, (Tržnica akovec) tel. 040/390-770, mob: 098/331-535 www.nekretnine-maras.hr Prodajemo i potražujemo sve vrste nekretnina! IZDVOJENO: KUE: Žiškovec - 75.000E; Slemenice - 65.000E; akovec - 85.000E; Pribislavec - 80.000E; Veliko imanje Vukanovec - 85.000E/14.000m2 S TA N O V I : K - k o m p l . u r e  e n i : 51,70m2/65.000E; - 65,44m2/80.000E; - 56,80m2/61.500E; - 64,63m2/78.000E - PRILIKA! NAJVEA PONUDA GRADILIŠTA NA PODRUJU CIJELOG ME IMURJA!

TURIZAM U cilju promidžbe turizma NUDIMO VAM 7-DNEVNI BESPLATNI BORAVAK za dvije ili više osoba na TENERIFIMA. Mob. 098/1347-031 IZNAJMLJUJU SE APARTMANI u Loparu na otoku Rabu od 2-6 osoba, 6. i 9.mj. povoljno. Mob. 091/543-4828 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, blizina mora, vrlo povoljno. Tel. 098/226-928 ili 098/805-186 IZNA JML JUJEMO APARTMAN za 6 - 8 osoba NA PAŠMANU – pješana plaža, parking, t v sat, klima. Tel. 333-167 ili 091/525-0495. VODICE – povoljno iznajmljujem super opremljene apartmane. Tel. 021/378-358, 098/909-6768 ili www.vodice.org/olga

ŽIVOTINJE

PRODAJU SE BARNARDI (konkuri) – papige- mlade. Tel. 098/944-3339 PRODA JEM ZL ATNE RETRIVERE stare 8 tjedana i ženku 8 mjeseci, izuzetno leglo. Mob. 098/9839-698 PRODAJEM KAVEZE za kunie žiani, riješeno navodnjavanje i odvod, te kontejner i tanjurau. Mob. 098/9839-698 PRODAJEMO MUŠKE ŠTENCE mini pudle, crni i aprikot boje. Zvati poslije 16 sati na tel: 091/723-5548 Poklanja se mai duge dlake, star dva mjeseca, u dobre ruke. Mob:095/8513-899 PRO DA JE S E Š T ENK A njema  ko g ov  ar a, b ez ro dov nika, s t ar a 3mj. Tel. 098/171-50-58 POKLANJAM ŠTENAD mješanca crne boje, srednjeg rasta. Mob. 092/212-4915 PRODAJU SE PILII posavske kukmaste kokoši, staroštajerske kokoši i bamtam patuljasti. Mob. 091/900-0028 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, pjevajue, crvene i plave rozele, srebrne i divlje fazane. Mob. 098/912-3938 PRODAJEM ŠTENCE pekinezera stare 2.5 mj., muške. Tel. 343-205 SHAR-PEI žensko štene, staro 3 mj., cijepljeno i ipirano. Tel. 095/8370-827 ZL ATNI RETRIVER – štenci odlinih roditelja, bez papira, vrlo povoljno. Mob. 098/647-682 PRODAJE SE sivo-bijeli perzijski maak. Tel: 822 362

ELEKTRONIKA PRODAJEM NOVI DIGITALNI FOTOAPARAT Olympus fe 310, zapakiran s garancijom.. 8m pixela, 5x optiki zoom, cijena 700 kuna. Mob. 095/8766-048 PRODAJEM NOVI GPS bluetooth reciver, zapakiran i s garancijom, cijena fiksno 350 kuna. Mob. 095/8766-048 PRODA JEM R A UNALO laptop Note book HP 6720S, novo, povoljno. Tel. 091/910-9097


OGLASNIK

29. srpnja 2008.

NAVIGACIJA- MIO -200 -hr. meni, karta Europe, anti-radar 280 eura. Mob. 091/970-1929 MINOLTA Dimage 7i 5.0 pixels, 7xoptikal zoom, 1500 kn. Mob. 098/131-8185

43

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

FILATELISTIKI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele prikljuiti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak

RAZNO DRVENA STOLARIJA od drva meranti, novo, garancija, 15 kom, jednokrilni, dvokrilni i trokrilni prozori, balkonska vrata, klizna stijena. Mob. 098/537-070 PRO DA J E S E K U K U RU Z U Z RN U. Te l . 040/865-355 P R O D A J E M J A KO O U VA N E K N J I G E za 4 . razred, smjer ekonomist. Mob. 098/9255-527 VINO KVALITETNO, rajnski rizling, muškat žuti, vrlo povoljno. Tel. 098/632-494 BRA NI KREVET u odlinom stanju za 150 kn i dj. kolica ušuvana za 100 kn prodajem. Tel. 040/543-825 PRODAJE SE ŠTEDNJAK Gorenje K273W, bijeli, 3+1, korišten 10mj., cijena 1.500 kn. Mob. 098/179-2815 PRODAJEM 250 kvalitenih dokumentaraca, sve odlina slika i titlovi za samo 200 kuna ili mijenjam za neki mobitel noviji uz moju doplatu. Mob. 095/8766-048 PRODA JEM VINO MIJEŠANO, šipon- rizling, cijena 10 kn/lit. Mob. 098/240-181 MIJENJAM stare sliice Životinjsko carstvo. Mob. 095/863-5291 PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm 2 (50m), el. mašina za štemanje Kango, drvena vrata, el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, alat za savijanje bakrenih cijevi i runa pumpa za lož ulje, crni pisai stol, te 4 zimske gume 195x70R15. Tel. 858-424 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO I JEFTINO garderobni regal dim. 180x230x55, 2 garderobna ormara dim. 105x175x55, te kau na razvlaenje. Mob. 091/158-5598 THUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan domai uzgoj. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, šivaa mašina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori. Tel. 333-253 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi, Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 PRODAJE SE kutna garnitura, moderna, eko koža, boja okolade, veoma ouvana. Mob. 091/513-6928 PRODAJU SE KUPINE i vino od kupine. Tel. 098/191-6659 GROBNO MJESTO na središnjem dijelu starog akovekog groblja, ustupam. Mob. 091/538-4947 PRODAJEM: tv color Philips 70cm stereo txt; komoda s vitrinom puno drvo hrast; el. ugradbeni štednjak Elektrolux; kožna kutna garnitura + fotelja; kutna garnitura + fotelja; madraci 100 kn/kom; manja vešmašina; nove kopake Adidas br. 43. Tel. 328-106 ili 098/171-4456 (vikendom) ELEKTROMOTORE 3kW i 5kW, povoljno prodajem ili mijenjam za kukuruz i tritikal. Mob. 098/9356-187 PRODAJEM HARMONIKU Weltmeister 80 basova, ušuvana, crna. Tel. 655-024 ili 098/9020-651 PE ZA CENTRALNO na plin, za 500 kn. Tel. 855-494 PRODAJEM DJE JU SOBU šir. 3m, skoro novu, s radnim stolom i krevetom, za 750 kn. Mob. 098/460-393 PRODA JEM LOVA KU MALOK ALIBARSKU PUŠKU s optikom, vrlo povoljno. Tel. 091/572-4557 PRO DA JEM Ž EL JE Z NI KUKURUŽ N JA K vel. 6x 3 m. Upitati u akovcu na tel. 098/165-9649 ili 040/396-091 PRODAJEM podnice za krevete razne dimenzije, podesive i fiksne, 70% popust i hrastove fosle 5cm, te kupujem koštice golice. Tel: 091/753-7641 PRODAJEM 80 kom (može i manje) dionica MI VAJDA d.d. AKOVEC, cijena po dionici 600 kuna. Info. na 091-944-2-449 PRODAJEMO KUHINJU s ugraenim elementima (aparatima). Tel. 390-128 PRODAJU SE KUPINE svježe, direktno iz vonjaka, mogunost samostalnog branja. Mob. 098/9830-368 PRODAJE SE PRIKLJU AK za kabelsku i kupuje se mješanac pekinezera ili pudlice. Mob. 095/880-5298 P R O D A J E S E S P R AVA z a v j e ž b a n j e ORBITREK, malo korištena. Mob. 098/1914-610

POSAO - Ponuda 1. 126062 :AKO ste zainteresirani za rad u kui, zarada do 200 kn/dan, javi se od 08-20 sa. Šifra:126062. Tel. 060/523-641. 2. 125488 :AKTIVNE suradnike za širenje nove poslovne mogunos, odlina zarada s konstantnim rastom isplata u eurima, www.noni-darprirode.com. Šifra:125488. Tel. 060/523-641. 3. 130602 :BRODOVI, platforme, naftovodi, predstavništva u inozemstvu, potražuju vei broj mornara, NKV, KV radnika, tehniko i bijelo osoblje i asnike. Šifra:130602. Tel. 060/523-641. 4. 159470 :DJELATNICE za rad na zabavnim telefonima i kompjuteru, rad od kue, tražim. Šifra:159470. Tel. 060/523-641. 5. 156574 :DJELATNIKE za izradu nakita, siguran otkup, tražim. Šifra:156574. Tel. 060/523-641. 6. 149812 :DJELATNIKE za lagani kuni posao punjenja koverti fotokopijama tražim. Šifra:149812. Tel. 060/523-641. 7. 159607 :DJELATNIKE za punjenje kover kod kue, zarada do 6.000 kn, nazvati pon-pet 9-14h. Šifra:159607. Tel. 060/523-641. 8. 143788 :DJELATNIKE za rad u vlastom domu, tražimo, zarada do 1 500 kn tjedno, s povjerenjem nazovite. Šifra:143788. Tel. 060/523-641. 9. 146039 :DOKAZANOM metodom zaradite do 1 500 kn tjedno radom u vlastoj kui. Šifra:146039. Tel. 060/523-641. 10. 156385 :DOKAZANOM METODOM zaradite solidan prihod, radom kod kue, s povjerenjem nazovite. Šifra:156385. Tel. 060/523-641. 11. 157483 :GARANTIRANA ZARADA vlasm radom u svome domu.Siguran prihod. Šifra:157483. Tel. 060/523-641. 12. 149089 :HONOR ARNI POSAO tražite, nazovite. Šifra:149089. Tel. 060/523-641. 13. 153936 :ISKLJU IVO poduzetne i samostalne osobe za vrhunski plaen posao.Mogua zarada 5000-10 000 kn ve drugi mjesec rada.Bez mudrovanja u poslu gdje je topla voda odavno izmišljena.Ozbiljnim (su)radnicima mogunost prijave u eminentnoj kompaniji. Šifra:153936. Tel. 060/523-641. 14. 159495 :KERAMI ARE tražimo. Šifra:159495. Tel. 060/523-641. 15. 153023 :KOMUNIKATIVNE i ambiciozne djelatnike, dob i struna sprema nisu važni, odlina plaa, za rad s kredima, tražim. Šifra:153023. Tel. 060/523-641. 16. 159453 :KOMUNIKATIVNE žene s ugodnim glasom za rad kod kue na tarot i zabavnoj liniji, tražim. Šifra:159453. Tel. 060/523-641. 17. 160552 :KUHARICU i pomonu kuharicu, tražim, smještaj osiguran. Šifra:160552. Tel. 060/523-641. 18. 125423 :LJETNA PREDSEZONA U EU.Radnike, ugostitelje NKV, KV, majstorska zanimanja, branje voa, povra, njegovateljice, uvari, hostese i sl. Šifra:125423. Tel. 060/523-641. 19. 127496 :LJUDE ZA PLATFORMU, tražim, plaa 300 dolara na dan. Šifra:127496. Tel. 060/523-641. 20. 127432 :NAFTNE PL ATFORME I NAFTOVODI:Norveška, Kanada, V. Britanija, i dr., traže radnike brusae, servisere, tehniko osoblje, plaa do 3 000 USD. Šifra:127432. Tel. 060/523-641. 21. 146556 :NIZANJEM perlica ili rezanjem i ljepljenjem vrpci sa dobivenim materijalom I uputama mozete izraiva razne ukrase i pri tom zaradi neogranieno. Šifra:146556. Tel. 060/523-641. 22. 159464 :Osobe za honoraran rad u vlastitom domu tražimo, isplata odmah po uinku. Šifra:159464. Tel. 060/523-641. 23. 141226 :OSOBE za pakiranje kover kod kue, lagana i brza zarada do 1 000 kn tjedno. Šifra:141226. Tel. 060/523-641.

UDRUGA “PRIJATELJI” - “AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE ME IMURSKE ŽUPANIJE” POKLANJA:

PSE I MAKE: Udruga za zaštu živonja “Prijatelji” poklanja 95 pasa i 10 maia - razliitih pasmina, spola i dobi. - Pogleda svaki dan od 10 - 12 sa ili od 14 - 16 na “Azilu za napuštene životinje Meimurske županije”, pokraj carine – hladnjae, kod nadvožnjaka, izmeu pruga u akovcu. Više informacija na telefon: 091/89 88 004 /uvar/. Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuštenih i odbaenih živonja Me imurja! Na mjesto udomljene živonje, imamo mjesta za napuštenu lutalicu koju možemo spasiti od mogue smr. Hvala Vam što ste uinili dobro djelo! lanovi i simpazeri Udruge “Prijatelji”

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294 ŽELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333 AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947 REDEA (bivši MPC), R. Boškovia 2 (zgrada županije) tel. 310-350 LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, tel. 310-651 POLICIJSKA UPRAVA MEIMURSKA, J. Gotovca 7, tel. 373-111 ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e, tel. 375-444 DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e, tel. 372-300 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e, tel. 311-790 MUZEJ MEIMURJA AKOVEC, Trg Republike 5, tel. 313-499 SSSH, POVJERENIŠTVO AKOVEC, Trg Republike 1, tel. 312-331 ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1, tel. 396-800 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1, tel. 314-080 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, Vl. Nazora 16, tel. 390-977 UPRAVA ZA OBRANU, J. Gotovca 5, tel. 313-114 HGK, ŽUPANIJSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2, tel: 311-160 OBRTNI KA KOMORA ME.ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1, tel. 313-971 FINA, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 CENTAR ZA SOC. SKRB AKOVEC, Vl. Nazora 16, tel. 391-920 MEIMURJE PLIN, Mihovljanska 70, tel. 395-199 MEIMURSKE VODE, Mihovljanska 68, tel. 373-700 ELEKTRA AKOVEC, Žrtava fašizma 2, tel. 371-700 - prijava kvara tel. 371-600 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466 MEIMURSKA ŽUPANIJA tel: 374-111 VETERINARSKA AMBULANTA tel: 390-859 INSPEKCIJE INSPEKCIJA RADA AKOVEC, Stari grad, Per. Zrinskih bb tel. 391-970 GOSPODARSKA INSPEKCIJA AKOVEC, tel. 391-970 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 tel. 374-111 DRŽAVNE INSPEKCIJE tel. 042/301-707 HRVATSKE POŠTE - CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 T centar, Mace hrvatske 6 tel. 0800-9000 POREZNA UPRAVA , Podruni ured AKOVEC, O. Keršovanija 11, tel. 371-200 Ispostava PRELOG tel. 645-135 Ispostava MURSKO SREDIŠE tel. 543-003 URED DRŽAVNE UPRAVE tel. 374-111 - Predstojnik tel. 374-212 - Služba za gospodarstvo tel. 374-102 - Služba za društvene djelatnos tel. 374-112 - Služba za opu upravu tel. 374-190 - Mani ured AKOVEC tel. 374-176 - Mani ured PRELOG tel. 374-055 - Mani ured M. SREDIŠE tel. 374-057 - Mani ured M. SUBOTICA tel. 374-054 - Mani ured NEDELIŠE tel. 374-059 - Mani ured ŠTRIGOVA tel. 374-058 - Mani ured KOTORIBA tel. 374-056 - Mani ured DEKANOVEC tel. 374-060 - Ispostava PRELOG tel. 646-716


Ljetne svaštice • Ljetne svaštice More i ja Na moru sam, u Selcu, s uiteljicom i razredom. Danas idem kui. More mi šapue: “Ostani, ostani…” Tu smo ve pet dana. Razgovaram s morem. Ono meni šapue, a ja njemu govorim: “Ti si tako veliko, prostrano, povezano s cijelim svijetom. Ugazivši u tebe i ja sam bila povezana sa svijetom.” Nagovara me more da ostanem. Teško emo se oprostiti jedno od drugog. Neka, idem, putujem. Obeala sam mu da u opet doi. Iva Tkalec, 5.a OŠ IVANOVEC

Nikola Rodinger, 4.b, PŠ ZEBANEC Ja sam more, ja sam more…

More Nas etvero: Ema, Elena, Lori i Lana veliki odmor provodimo u igri i druženju. Putujemo u mašti

na zmaju po cijelom svijetu i radujemo se dugom toplom ljetu. Želimo sletjeti i na stranicu vašu da s vama

podijelimo radost našu. Puno pozdrava malim itateljima Stvaraonice od “Emine družbe”!

Ljetne svaštice • Ljetne svaštice Oblak Danas sam se dosta rano probudio. Dan je bio prekrasan. Sunce je obasjavalo crvene krovove grada. Odluio sam malo prošetati nebom. S visine sam gledao kako djeca ubrzanim korakom žure u školu, istae ulica koji sakupljaju zalutale papirie po gradskim ulicama, poštare s prepunim torbama pisama. Svi su bili tako sitni i maleni. Pored mene su letjele ptice, a ja sam ih radosno pozdravljao i zaželio sretan put na njihovom dugom putovanju prema jugu. Ptice su radosno odzdravljale cvrkutom. U daljini sam ugledao nekoliko oblaka koji su se igrali lovice. Poželio sam se poigrati s njima. Požurio sam preko plave staze i upitao ih mogu li se i ja igrati. Obožavao sam tu igru. Bio sam gotovo siguran da me nee odbiti. No oni su me samo pogledali i bez rijei brzo krenuli dalje. Osjeao sam se tako jadno i tužno. Pognute glave krenuo sam kui. Niz lice su mi poele kliziti suze. Tekle su sve brže i padale na zemlju. Na zemlji su se zašarenili kišobrani. Odjednom se na nebu pojavila moja prijateljica Duga. Obrisao sam suze i radosno potrao do nje. Ljudi su zatvorili kišobrane. Bit e to još jedan sunan dan - rekli su. A ja sam ponovo bio sretan.

mene nalazi se krevet u kojem svake veeri utonem u lijepi san. kad se spusti no, moju sobu tada osvjetljava mjesec s dvanaest prekrasnih žutih zvjezdica koje se nalaze na stropu moje sobe. Kad doe zima uživam sjediti na podu koji je zbog podnog grijanja prava poslastica. I imam najljepšu i najtopliju sobu na svijetu. Ne vjerujete? Doite je vidjeti…

uiteljice koja je bila s tobom sve etiri godine. Nikad nemojte zaboraviti prve etiri školske godine jer one su najljepše etiri godine vašeg života!

Stella Kofja, 4.d I. OŠ AKOVEC

Ja sam kaplja. Živim u moru s valom. Putujemo i zabavljamo se. Volim se igrati s njim. Sve do jednog trenutka kad sam se izgubila i val me nije mogao pronai. Ostavio me. Bila sam tužna i usamljena. Nije bilo nikoga: ni djece, ni brodova, ni amaca. Jednog dana poela je padati kiša. Poela sam putovati sve dok se nisam našla u sredini mora. Odjednom se pojavi rak. I on je bio usamljen. Sve njegove prijatelje valovi su potopili. Sprijatelji smo se i krenuli na put. Za dva dana stigli smo na jedan bijeli kamen, a na njemu - rakovi prijatelji. On je otišao, a ja sam ostala sama. Odjednom me netko podigne. To je bio val! Bila sam vesela. Porazgovarali smo i obeali si da se više nikad neemo rastati. Val me ponio na duge otoke i lijepe plaže.

Naše etiri godine Ve sam etiri godine u ovoj školi. Zabavno mi je i lijepo, a imam i puno prijatelja. Još se sjeam kad sam došla prvi dan u školu. Ispriat u vam kako je to bilo. To mi je bio najljepši dan u životu. Došla sam u uionicu. Tamo je bilo puno djece. Upoznala sam jednu curu koja se zove Samanta. Ona je dobra prijateljica. Došao je drugi razred. Bilo je super, samo je trebalo malo više uiti. Nismo više pisali tiskana slova nego pisana. I to je prošlo brzo, trei razred mi je kucao na vrata. On je bio, neete vjerovati, lakši nego drugi. I, evo nas u etvrtom. To je vrijeme kada dobivaš nove uitelje i uiteljice, ali i žalosno vrijeme jer se rastaješ od

Mateja Novak, 4.r OŠ IVANOVEC

Putovanje s valom

Lucija Tkalec, 5.a OŠ IVANOVEC

Jesen Obukla sam svoju slikarsku haljinu. Uzela sam boje i polako bojim selo jesenskim bojama. Poela sam od jabuka, pa do smreka, onda sam svratila do šljive, pa do jele. Hodajui kroz vinograde pobacala sam koju bobicu i obojila liše. Tako sam stigla do škole gdje su djeca ve naveliko govorila o jeseni. Moje je selo u jesen šareno i zaposleno. Lucija rep, 2.a OŠ IVANOVEC

Kruh Mama kruh iz pei vadi. Malo priekaj da se ohladi. Pa se onda njime sladi.

U oima mi bijeli brodi

ezmitljiv im trag na vodi. Zamah krila, blistav let Na puini bijeli cvijet.

Moja soba

U oima mi bijeli brodi Osmijeh mora Zlatna zora Pjesma mora.

Katarina Si, 4.b, PŠ ZEBANEC

Iva Matotek, 7.a III. OŠ AKOVEC

Kiša Kad kiša sipi osjeam se smireno. Mogu u krevetu mirno ležati i slušati kako pada. Umiruje me. Kad kiša pljušti, u meni se stvara strah. Nemiran sam i stalno mislim što e se dogoditi. Karlo Jurinec, 2.a OŠ IVANOVEC

Pišem o životu Svjetlošu je zaiskrilo zrcalo jutra, Poljupcima probudilo zasanjene cvjetove, Prstima veselo zanjihalo ljuljaku, Cvrkutom zazelenilo krošnju, Lepetom krila nazdravilo životu u ast. Namirisana bjelinom tratinica, Umivena prštavim kliktajem voda, Ponesena s jajem i radošu jutra Zanosno pjevam odu radosti I pišem o životu. Iva Matotek, 7.a III. OŠ AKOVEC

Titraji zvijezda dalekih Titraji zvijezda dalekih u tajanstvu beskraja,

Tišinom noi zašaptana u cvijet se zvjezdani pretvaram i mislim na voljenog… Hoe li me zapaziti?

U toplini kamena stamena U svjetlosti sunca, u zrncu pijeska, u mirisu zemlje i kapljici vode, u nježnosti i mekoi oblutka, u toplini kamena stamena zapisana su stoljea, udo postanka, zagonetke svemira i zaudnost života. Ema Plavljani, 7.b III. OŠ AKOVEC

Tratinice, tratinice… Skromne se tratinice rastrale dvorištem, zasjajile me radošu, toplinom i nježnošu, okitile naš mali dom. “Tratinice, tratinice, darujem vam srdašce”, pjeva slavuj s granice. Katja Bili, 5.b III. OŠ AKOVEC

Klara Novak, 2.a OŠ IVANOVEC

Ja sam more, ja sam more

Matilda Beriša, 4.a I. OŠ AKOVEC

Kad otvorim vrata svoje sobe, najprije se vidi velik prozor koji mojoj prekrasnu sunevu svjetlost. S lijeve strane se nalazi TV, playstation i cd-radio. Tono ispred prozora nalazi se radijator, a onda moj pisai stol s divnom crvenom stolicom na kotaie. Desna strana sobe je popunjena crvenim namještajem u kojem držim sve svoje stvari. Kad sjedim za radnim stolom, tono iza

Lucija Taradi, 5.a OŠ IVANOVEC

To more, što povezuje stotine zemalja, što otkriva oceane, šapue mi, govori mi… “Uzmi me, podigni me, voli me!” Morska je svježina nedodirljiva, neopipljiva, ushiuje me. Odgovaram mu sneno: “Hvala ti, more, za sve”.

misli koje raspliu…

U oima mi miris bora Miris vrijesa, Miris smole, Miris mora.

Naš strip • Naš strip • Naš strip


MOZAIK

29. srpnja 2008. UDRUGA ROMA BAJAŠA Meimurske županije

Zašto vlast ne prihvaa naše programe? Predsjednik Udruge Roma Bajaša Meimurske županije Juraj ršuš i tajnik udruge Mirko Leich Cici održali su u petak konferenciju za novinare. Prema rijeima Jurja ršuša, Grad akovec i Meimurska županija premalo pomažu udrugu, a dugovi su narasli na velike brojke. - Takoer ni jedan predloženi projekt udruge nije prihvaen, a nije prihvaen ni jedan projekt udruge mladih Roma Larisa, rekao je Juraj ršuš. Tajnik udruge Mirko Leich Cici naglasio je da projekti naprosto ne prolaze, a pogotovo oni koji se tuu jezika i kulture Roma. Ta je udruga tražila da im se pokriju troškovi kontakata i posjeta maarskim Romima, a Meimurska županija je, kažu, odgovorila da ih se ne može pratiti. Ni država ni županija nisu prihvatile ni jedan od desetak programa koje je ponudila udruga. Tako, na primjer, nije prihvaen program, odnosno projekt posebne dvojezine romsko - hrvatske emisije na lokalnoj televiziji. Država je za njih u prvi mah izdvojila 250.000 kuna. apoelo je dobro, a onda je stalo jer drugi put nismo dobili novac. Takoer imamo projekt podlista s “Meimurskim novinama”,

napravili smo nekoliko brojeva, ali dalje nismo mogli jer i ti mladi autori oekuju da e od toga imati neke koristi. Slinu emisiju trebalo bi raditi i na radiju, a sve u cilju da se stvori što tolerantnija atmosfera prema Romima i da se bolje razumije veinski i manjinski narod. Politiari stalno govore da udruge dobivaju više sredstava. Udruga Roma Bajaša Meimurske županije prošle je godine dobila 38.000 kuna za svoje djelovanje, a ove jedva 15.000 kuna, s tim da je Meimurska županija osigurala 8.000 kuna. a razliku od nas, Romi Bajaši u Prekmurju u Murskoj Soboti u Sloveniji imaju svoj studio i svoja televizijska reportažna kola, tek toliko da se zna, kaže Mirko Leich Cici, te zakljuuje da ni Meimurska županija ni Grad akovec ne prihvaaju ponuene programe makar su dobri, dok za neke druge imaju novac. Jedan od velikih problema jesu i dugovi. Udruga svojem tajniku Mirku Leichu Ciciju duguje pedesetak plaa. Bilo je dogovoreno da 50 posto troškova tajnika snosi Vijee romske nacionalne manjine jer je radio i za njih, no sve je ostalo na tome. (J. Šimunko)

Juraj Oršuš i Mirko Leich Cici: - Grad akovec i županijska vlast ne prihvaaju naše programe, dok za neke druge imaju novac

CRKVA u Svetom Jurju na Bregu

Donacijski žiroraun Poglavarstvo opine Sveti Juraj na Bregu otvorilo je kod Meimurske banke akovec donacijski žiroraun za obnovu srušene crkve u Svetom Jurju na Bregu. Svi koji žele mogu svoj novani prilog uplatiti na žiroraun

broj: 2392007-1500049231 swift Meimurska banka akovec MBC HR2X. Do sada su ve prikupljena znaajna sredstva, osobito po župama Varaždinske biskupije. Svaki iznos je dobro došao i bit e korisno utrošen.

45


RAZBIB[IGA

46

ŠALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Kaj je lepo, lepo je! N

ikak nebrem razmeti te naše politiare: poglednite, prosim vas, naše meimorske sabornike, oni vam skupa sedijo vu Saboro (mi jiv gledimo na televiziji i poslušamo dok moremo zdržati), a unda dok dojdejo dimo vsaki od jiv druga pripoveda. "da jiv nebi vidli na televiziji gda so skupa nebi veruvali gda so dojšli z istoga zestanka. Nejpredi dojdejo gospe, Dragica i Nadica, i pripovedajo nam kak je tua državna politika hitanje peska vu oi birakomo telu i gda se nikaj ne dela kaj bi nam obinim smrtnikima bilo bole, nek se to vse dela onak kak paše ovima na vlasti i kaj bode jim, vsaki den, vse bole i bole i kaj bodo, ako je kak mogoe, ostali na vlasti zanavek. Moram vam priznati gda so me naše esdepeovke jako prestrašile i brzas bi biv završiv na hitnoj gda je nej došev gospon vkovi i vsima nama pojasniv kak prazaprav stvari stojijo. Kaj bodem vam skrivav, pak mi je ova naša država i o naš Sabor, šteroga mi je pokazav gospon vkovi uda lepši od onoga šteroga so nam, nejpredi,

ponudile gospe. Jako mi je žauv kaj se naš nezavisni i samostalni sabornik, gospon Lesar, vozi z cugom pak sam se nej mogev akati kaj bi i jega uv, kaj on, itak, misli o Lepoj našoj, našemo Saboro i našemo poto vu Evropo. Nekaj mi je palo na pamet, pak bom to predloživ: neznam što bi to morav ili pak mogev organizerati kajbi se naši saborniki, posle sesije skupa našli i dogovorili se kaj bodo nam rekli, ali to tak kaj bodo vsi govorili isto. Verjem gda bi nam vsima unda bilo leži, kak nam tak i jim, a nej kak ve zgledi da ovi na vlasti i ovi vu opoziciji imajo vsaki svoje zestanke.

D

ugo let smo ve mi jedni polek drugih, mortik i od stoletja sedmog i još smo si nigdar nej bili tak zdobra kak smo si denes. Verjem gda ste pogunuli gda govorim o nam Meimorcaj i našaj sosedaj agorcaj. Takoreko, odnavek je zgledalo gda nas reka Drava razdvaja i nejvepot smo bili sreni kaj je ona tu, jerbo bi se, brzas, hajdig pot bili i zbili, a ve, na vse zadje, je

29. srpnja 2008.

došla na videc istina gda nas reka Drava spaja. Suradnja nas i sosedov agorcov je poela odnegda, a nejbole je štimala gda smo se nej mogli pomoi, kak mi, tak niti oni. nuom gda vam je poznato gda so naše medicinske sestre hodale v školo vu Varaždin, a agorci so hodali k nam vu Ekonomsko školo, unda pak so oni meli tekstilno školo, a mi pak veernjo školo i tak dale i tak dale. Ove dneve je puhnul nekši novi veter tak gda smo zaremali kulturno suradnjo, a to gda naši nejbolši labodoritaši igrajo vu Vartekso, to ve i vrapci na krovo znajo. Lanjska svaja, prek ministra znanosti, je završila tak gda smo, mi i agorci, naprajli zajedniko Veleuilište i to tak gda oni dajo zgrado i proesore, a mi deco, oem rei, študente. "de bi nam biv kraj gda je tua suradnja prek Drave poela mam otkak smo se rešili autrougarskoga jarma – to te ja pitam?

J

ako lejpo to kaj, vsako leto, zbiramo nejlepšega grada, nejlepše dvoriše, nejlepše obloke, trge, benzinske pumpe, a nejlepša deca,

puce, deki, mame, jape, mamice i japice, to se vse zbira vsako za sebe. ebrali smo nejlepšega grada, vu Meimorjo, med onima šteri imajo vej od dvajsti jezeri stanovnikov i tu je, ovo leto, neklepši grad

akovec. Med onim gradima šteri imajo malo meje od dvajsti jezeri graanov, tu je nejlepši ispav grad Prelog, a med onima do deset jezeri, nejlepše je Središe na Muri, kaj je niši, pak niti sami Serjanari, nej oekivav. No, poverenstvo je bilo struno zebrano i niši je nej našev nikše alinge vu jivomo poslo. Jako velika konkurencija je bila med nejmenšimi gradi, a to so vinogradi i tu se poverenstvo nej moglo odluiti, tak gda so vsi šteri so se kandiderali još na listi, a odluko bode donesev proesor altazar, dok dojde z urlaba. Kuliko sam mev za uti, bilo je uda onih šteri so meli kaj pokazati, a nej so se šteli prijaviti. Takšima oem rei gda se z onim kaj imamo treba aliti kak vam to dela moja soseda Francika, štera študera na Pedagoškoj, dok se gola suna na balkono. Kaj je lepo lepo je!

aj od lipe

arolija

Pita gost konobara u jednom kafiu: - mate li aj od lipe? - Na žalost, nemamo. Najjetiniji vam je onaj od pet kuna.

Na iluzionistikoj priredbi jedan muž kaže ženi: - Dobro prati onu toku kad maioniar pravi omlet za šest osoba od jednog golubovog jajeta! - ašto? - Koristit e nam kad budemo imali goste.

Farmer Farmer kupio skup auto. - Kako vam se dopada? - upita ga prodava nakon probne vožnje. - Ništa naroito, osim onog stakla koje dijeli vozaa od putnika. - Što je naroito u staklu? - Pa, sad kad budem vozio ovce, više me nee moi lizati po vratu.

U restoranu - ašto je jedan pilei batak tako skup? - upita gost konobara. - ato što smo radi njega morali zaklati cijelo pile. - Jao meni, a ja naruio vino “vranac”!

Radost - Voljena, da te razveselim. Vjenat emo se odmah nakon rujanskih ispita. - Da i ja tebe razveselim, voljeni. Odmah nakon rujanskih ispita postat eš tata.

Ludi snovi Žali se pacijent doktoru: - Doktore, svake noi sanjam svoju punicu kako na lancu vodi neko neobino udovište. - animljiv simbol! - Da. amislite, iskežene zube, zakrvavljene oi, pjena na ustima... - Stvarno zvui jezivo. - Nije to ništa. ekajte dok vam opišem udovište.

U ispovjedaonici Mladi Škot došao sveeniku da se ispovijedi: - Moram vam priznati: ja održavam odnose sa samim sobom. - h, to je veliki grijeh. - nam, ali je jetinije.

Struno objašnjenje - Tatice, reci mi što je to impotencija! - Dijete drago, to ti je kao da s kuhanim špagetima hoeš igrati pikado.

Istom mjerom - Mato, to tvoje hrkanje e me izluditi. Noas opet nisam oka sklopila, pilio si ga bez prestanka od kad si legao. -  ti misliš da je meni bilo bolje? Svakih pet minuta si šištala pssst, pssst!

Nesrea - Jesi ul da je Štije hmrl dok je pil mleko? - a boga miloga, pa kak je to mogue? - Krava mu je stala na glavu.

Blatobran Mujo i Haso na biciklima: - Mujo, klepee ti blatobran!! - Šta?! - Klepee ti blatobran!! - aaa?! - Kle-pe-e-ti-bla-to-bran!!! - Ne ujem, klepee mi blatobran!!!

Mali Mujo Dolazi Haso kod Muje, kad vidi na ormaru šestomjesenom Mujicu - Mujinog sina, pa ga pita: - Mujo, što ti Mujica radi na ormaru?  ovaj kaže: - Juer mi je mali pao s kreveta pa nisam uo.

Savršen dan Dva pijanca razgovaraju na šanku: - Moja žena sa mnom nema velikih troškova. Meni je itav dan potrebno litra šljivovice, litra mlijeka i jedna maka. - aa, što e ti maka? - Da popije mlijeko!

Ime i prezime Rodila Fata i deseto muško dijete, pa ju doktor pita: - Fato, koje eš mu ime dati? - Pa Mujo, kaže Fata. - Pa dobro Fato, i desetom djetetu daješ ime Mujo. Kako ih onda raspoznaješ? - upita doktor. - Po prezimenu - kaže Fata.

Valjak Uiteljica pita malog vicu: - maš li tatu? - Nemam, pregazio ga valjak. - maš li onda mamu? - Nemam, i nju je pregazio valjak. - Dobro, pa koga onda imaš? - mam valjak!

Suosjeanje Ue uiteljica u razred i kaže rezignirano: - Neka ustane onaj tko misli da je glup. Svi se zaueno pogledaju, samo ustane Jurica. Pita ga uiteljica: - Jurice, zašto ti misliš da si glup? - Ne mislim da sam glup, nego mi je žao da vi sami stojite.

Pristojno dijete Pojavi se majka na prozoru stana. a mali vica viknu: - Majko, namaži mi na kruh malo masti, gladan sam... - Kako gladan? Jeo si maloprije!

ula to susjeda, pa ree sa svog prozora: - Doi ti, sinko, k meni, ja u ti namazati! - Kako se kaže, sine? - S pekmezom molim, gospoo!

Susret prijatelja - vane, sto godina te nisam vidio! Kako si? Što ima novo kod tebe? -  što da ti kažem? Žena me vara... - li ja sam te pitao što ima novo!


MOZAIK

29. srpnja 2008.

47

SPORTSKO LJETO u Nedelišu

Završeni gimnastiki i košarkaški kampovi Uspješno su završeni etvrti i peti od osam sportskih kampova pilot projekta u organizaciji i pod pokroviteljstvom opine Nedeliše. ao i ostali, i gimnastiki i košarkaški kamp održani su u sportsko gimnastikom centru “ton”.

Preko 70 djece prisustvovalo je kampu u organizaciji Gimnastikog kluba “Marijan adravec - Macan”, a preko 50 djece sudjelovalo je u košarkaškom kampu. Juer, 28. srpnja, poeo je nogometni kamp koji e trajati do 1. kolovoza. Nakon

toga kreu rukometni i Disc Golf kamp koji e se održati od 4. do 9. kolovoza. Pozivaju se sva djeca od 1. do 8. razreda osnovnih škola da se ukljue i pridruže ovim kampovima. (H. ear)

Polaznici o kampovima Josipa Topolnjak (7), Nedeliše - vo mi je prvi put da idem na gimnastiku i jako mi se svia ovdje. ve godine asudjelovala sam i u atletskom i u karate kampu, i svugdje mi je bilo lijepo. dluila sam da u na jesen upisati karate i gimnastiku. Jednako mi se svidjela i atletika, ali nisam mogla odabrati sve pa sam se odluila za meni draže sportove.

Preko 70 djece prisustvovalo je gimnastikom kampu u organizaciji Gimnastikog kluba “Marijan Zadravec - Macan”

Kaleb Smrti (7), Nedeliše - Jako mi se svia u gimnastikom kampu. Nisam upoznao nove prijatelje, ali ve od ranije poznajem neku djecu. Sudjelovao sam i u atletskom, odbojkaškom i karate kampu, ali najljepše mi je ovdje. Možda u i upisati gimnastiku na jesen. Vanesa Novak (12), Nedeliše - Jako mi je lijepo u gimnastikom kampu. abavljamo se, uimo nove stvari, a svia mi se i to što je mnogo djece ovdje pa sam stekla i nove prijatelje. nae se bavim atletikom, ali mama i tata su me zajedno sa sestrom prijavili u ovaj kamp i baš mi je drago zbog toga.

Antonia Doveer (10) i Mirna Srnec (12) - Super nam je ovdje. tkrivamo mnogo košarkaških trikova koje možemo upotrijebiti u igri. Jako nam se svia košarka i razmišljamo da je upišemo na jesen.

Marko Srpak (10), Nedeliše - Svia mi se u gimnastikom kampu i razmišljam da upišem gimnastiku na jesen. Sudjelovao sam i u odbojkaškom kampu u kojem mi je isto bilo lijepo, ali gimnastika mi je ipak malo bolja.

Lucija Horvat (5), Nedeliše - Svia mi se ovdje u

Deni Vuk (14) , Jura Pintari (14) i Matija emerin (10), Nedeliše - Jako nam je lijepo u kampu. Treneri su odlini, puno su nas toga nauili. Mislimo da bi de initivno ovo trebalo ponoviti. Bili smo i na drugim kampovima i na svima kojima smo prisustvovali je bilo jako lijepo.

košarkaškom kampu jer uim igrati košarku. Upoznala sam i nove prijateljice. vo mi je prvi kamp, ali u ii i na nogomet.

Ana uran (7) i Ena Srnec (8), Nedeliše - Jako nam je lijepo u kampu. Bile smo na svim kampovima do sada i idemo na sve sljedee. a sada nam se najviše dopala košarka i razmišljamo da je upišemo na jesen.


MOZAIK

48 SPORTSKI kampovi 2008. akovec

Održan odbojkaški kamp Nakon kampa rolanja, uspješno je završen još jedan u nizu sportskih kampova Svaki tjedan sport jedan. - dbojkaškom kampu prisustvovalo je preko 80 djece s kojima je radilo 6 trenera koji su veinom apsolventi i profesori ineziološkog fakulteta, rekla je voditeljica ovog kampa Željka badi.

U odbojkaškom kampu sudjelovalo je 80 djece

Deni ale (11), akovec - Lijepo i zabavno mi je u kampu. Nauio sam neke nove stvari i to mi se svia. Nekoliko polaznika znam ve od ranije, ali sam stekao i dosta novih prijatelja. Sudjelovao sam i na plivanju i na rolanju, ali mi se odbojka najviše svidjela. Još u ii na atletski i gimnastiki kamp.

Antea Lilek (8), akovec - Svia mi se ovdje u odbojkaškom kampu. Jako je zabavno. Upoznala sam puno novih prijatelja. Bila sam i u drugim kampovima, na plivanju i na rolanju, a idem još na atletiku i gimnastiku. Za sada mi se naviše svidjelo na plivanju i odbojci.

bog lošeg vremena kamp se održavao svaki dan od 9 do 13 sati u sportskoj dvorani Ekonomske i trgovake škole. Svaki dan na samom poetku održano je jedno prikladno predavanje, primjerice, o povijesti odbojke u Meimurju, ozljedama u odbojci ... Nakon predavanja djeca su upoznavala i uila odbojkaške elemente, a na samom kraju mogli su zaigrati neki dopunski sport, primjerice, graniare. Sljedei sport je stolni tenis i ovim se putem pozivaju svi zainteresirani školarci od 1. do 8. razreda da se prikljue ovom projektu. (H. ear)

BARBARA GORANEC iz Hlapiine

Zaljubljena u konje i matematiku - Jer i jedno i drugo su istina. Ljudi su oni koji ovjeka naješe razoaraju, iznevjere ili prevare. onji nikada ovjeka ne iznevjere, a matematika ne prevari. Druženje ili rad s njima uvijek daju istinu. Jedan i jedan su uvijek dva, ma koliko se mnogi trudili da bude drugaije. onj je s tobom i nikada Te ne ostavi. staje s tobom u dobru i zlu. oliko se puta u povijesti dogodilo da konjanik pogine ili ga ubiju, a konj ostane uz njegovo ranjeno ili mrtvo tijelo - govori mlada Barbara Gorianec iz Hlapiine, studentica matematike u agrebu. Barbarino bavljenje i zanimanje za konje udi mnoge njezine sumještane i prijatelje jer u narodu postoji mišljenje da su konji za muškarce, štoviše, da je tu potreban grubijan, no Barbara to sve demantira.

Jahati poela u devetoj godini - Vidim ja da me ljudi pomalo udno gledaju, pa i mladii, pitajui se kakva je to djevojka koja sate i sate, pa i dane, provodi uz konje. - Ja sam konje zavoljela na Seoskom turizmu “Gorianec” i u svojoj devetoj godini života sam se popela na konja. d toga dana konji su moja ljubav. Roditelji su mi od Branka Sakaa kupili kobilu Suzi koja je ve kod mene okotila sedmero ždrjebadi. Nešto sam prodala, a sada imam etiri grla; Suzi, Jessicu, ana i Famosa. Sudjelovala sam na nekoliko utakmica, meutim više to ne že-

Konje treba voljeti lim jer konje previše maltretiraju i mue pred natjecanje i za vrijeme natjecanja. Gotovo su to grubijani koji tako lijepe i mile životinje mue svime i svaime da bi se okitili nekakvom medaljom.

Želim ljude nauiti jahanju - Sad kad sam na studiju u agrebu, dolazim samo vikendima doma i stalno sam uz konje. roz tjedan o njima brinu roditelji. od Žabnika smo izgradili mali ran gdje su konji smješteni i gdje je mala staza za jahanje. ad ne jašem, istim okoliš i skupljam hranu za konje. Pomogla je i opina Sveti Martin na Muri pa smo malo proširili površinu. Ne znam što u kad završim fakultet, ali znam da želim biti tre-

nerica, odnosno ljude uiti jahati. sim što u ih nauiti jahati, u njih u usaditi ljubav prema ovim životinjama koje su toliko senzibilne i lijepe, da se rijeima to ne da opisati. a sada imam etiri grla, a kasnije u vidjeti. sto tako za sada konji i matematika idu zajedno. du zajedno i izlasci i kolegice, s one strane Mure, koje se bave konjima i zovu je na natjecanja. Bila je nekoliko puta i onako “usput” pokupila odlija.  deko??? Trenutno ga nemam. Ne znam kako bi deko prihvatio moju ljubav prema konjima - iskrena je Barbara koja ljetne praznike provodi uz ran i spremna je kratko poduiti svakoga tko doe u aštieni krajolik rijeke Mure, izmeu Starog mlina i mosta na Muri. (Stjepan Mesari)

29. srpnja 2008.


13. svibnja 2008.

43

sport@mnovine.hr

NIKAD JAI TURNIR u preponskom jahanju “IV. kolo Croatia Kupa” održan u akovcu

Srpskom jahau Sranu Grmaškoski slava i lova! Ponajbolji srpski preponaš i njihov reprezentativac Sran Grmaškoski s grlom Ela Electra pobjednik je glavne utakmice tradicionalnog akovekog turnira u preponskom jahanju - IV. kola Croatia Cupa za osmi po redu Pehar Grada akovca. Ovogodišnje izdanje turnira bila je zasigurno jedno

od najjaih otkako je KK Zrinski

akovec krenuo s organizacijom ovog prestižnog hrvatskog turnira za “preponaše”. Prvenstveno po tome što su nastupili trenutano najbolji natjecatelji iz Hrvatske i Srbije - Denis Gugi i Sran Grmaškoski. Pobjednik glavne utakmice Grmaškoski nastupa i na najveim

svjetskim konjikim turnirima u preponskom jahanju poput FEI Svjetskog kupa, osim pobjede i osvojene titule postigao je još niz zapaženih rezultata, tako da mu je pripao i vei dio novanog nagradnog fonda. Najbolji hrvatski predstavnik bio je Filip Rožmari s grlom Ce-

zar na treem mjestu. U glavnoj utakmici programa nastupio je i Antonio Korpar lan domaina i organizatora KK Zrinski akovec koji je zauzeo 11. mjesto na grlu Nobilis. Grmaškoski je osim osvojenog naslova u glavnoj utakmici s grlom Ela Electra osvojio drugo mjesto s grlom Cadeau, kao i sedmo s Allhalom. Upravo s ovim grlom Grmaškoski je slavio pobjedu i u 7. Cro cup junior. I u toj utakmici s grlom Baracuda bio je trei, te s grlom Cadeu peti. U toj utakmici nastupio je najvei broj jahaa - 20.

Gugiu pobjeda u Cro cupu

Tradicionalni turnir u preponskom jahanju kao stvoren je za održavanje podno zidina akovekog Starog grada

Ponajbolji hrvatski jaha Denis Gugi, lan Konjikog kluba Zagreb pobjednik je glavne subotnje utakmice - Cro cupa seniori. Gugi je odnio pobjedu na grlu Up To Date, ispred Filipa Rožmaria na Cezaru, te Dražena Gagra na All My Love. U toj utakmici nastupio je takoer i Antonio Korpar na Nobilisu i zauzeo 8. poziciju. Korpar je inae najbolji plasman zabilježio u utakmici Cro cup juniori gdje je bez greške svladao cijeli parkur i na kraju bio vrlo blizu ulaska meu 5 najboljih koji su nešto i “zaradili”. Na kraju je bio šesti, kao i u utakmici na vrijeme. Meimursko preponsko jahanje u ovoj utakmici imalo je još jednog predstavnika Marina Lisjaka iz KK Nikola Zrinski D. Dubrava. I on je vrlo dobro prošao parkur, sa samo 4 kaznena boda i u najbrojnijoj konkurenciji zauzeo solidno 11. mjesto.

Pehar Grada akovca pobjedniku Sranu Grmaškoskom predao je predsjednik Gradskog vijea Veselin Biševac

Iskazali se talentirani meimurski jahai U utakmicama s nižim preponama opet su se istakli talentirani meimurski jahai. Nažalost, nisu svi lanovi meimurskih konjikih klubova. Tako je Kristina Lesjak lanica KK Koprivnica s grlom Quickborn uzela dva prva mjesta i jedno drugo. Prvo mjesto pripalo je i Dariju Harambašiu iz KK Casanova Pušine u utakmici 5. Ex aequo, kao i Darku Jurasu iz KK Sveti Križ na Lupynu u 1. Ex aequao. Oba su dijelila u svojim utakmicama prvo mjesto s nekoliko jahaa. Dino je k tome osvojio još jedno 5. mjesto. Nastupilo je još nekoliko meimurskih jahaa poput Dine Pue koji je jahao Akadema za KK Zrinski akovec, te Alberto Vukovi na Rainbowu, Dario Toplek iz Casanove na Jokeru, kao i Mario Jaluši na Casperu, odnosno njegova klupska kolegica Kristina Krikovi na Casperu.

Odlian turnir u sjajnom ozraju Turnir kad je u pitanju meimursko preponsko jahanje još jedno je potvrdio odlinu organizaciju KK Zrinski na elu s neumornim Korparima: Antunom - Tonijem i Dinkom, Rajkom Belom kao i drugim entuzijastima meimurskog jahakog sporta. Takoer

U DONJOJ DUBRAVI održan konjiki turnir

KUP kupova EHF

Pobjednik Igor Vinkovi na konju Fedori

Perutnina Pipo IPC s danskim Koldingom

Pobjednik glavne utrke - Igor Vinkovi na konju Fedori

Konjiki klub “Nikola Zrinski” iz Donje Dubrave bio je domain i organizator tradicionalnog turnira u preponskom jahanju na kojem je sudjelovalo 9 konjikih klubova iz sjeverozapadne Hrvatske i Grada Zagreba. Turnir je održan u sportskom parku Krbulja u sklopu Dana Donje Dubrave. Konjanici su se natjecali u 4 utakmice, dok je najatraktivnija bila ona u kategoriji L uz visinu prepone od 1,10 metara u kojoj su za najbolje bile osigurane nagrade. U toj utakmici najbolji je bio Igor Vinkovi na konju Fedori iz KK Pony Expres iz Zagreba, drugo mjesto

osvojila je Jelena Poljak na grlu Cavaliru iz KK Koprivnica, tree mjesto pripalo je Dariju Harambašiu na konju Guliveru iz KK Casanova Pušine, dok je izvrsno etvrto mjesto na konju Kleopatri osvojio domai natjecatelj iz KK Nikola Zrinski Marinko Lisjak koji je bio najbolji u treoj utakmici kategorija A, visina prepona 1,10 metara. Turnir je na donjodubravsku Krbulju privukao veliki broj posjetitelja koji su uživali u vještinama jahaa i konja i ljepoti konjikog sporta. Nagrade najboljima uruio je naelnik opine Donje Dubrave Marijan Varga. (A. Fuš)

Odlian je bio i domai natjecatelj Marinko Lisjak na Kleopatri

Perutnina Pipo IPC loše je prošla u ždrijebu 3. kola Kupa kupova EHF. Dobila je jednog od najtežih moguih protivnika danski KIF Kolding. Iako najbolji danski rukometaši uglavnom igraju izvan Danske, Kolding u svojim redovima ima jak igraki sastav koji e biti teško premostiva prepreka za akoveki klub. Ime koje odskae u sastavu zasigurno je poznati španjolski reprezentativac 39. godišnji Garralda, kao i njegov sunarodnjak 25. godišnji Gutierrez. Uz njih igraju još dva

ambijent akovekog Starog grada u kojem je turnir pratio veliki broj gledatelja upravo je idealan za konjiki sport, pa je sigurno na onima koji osmišljavaju turistiku ponudu da tradicionalne sportove koji potjeu iz vremena koja su Meimurju donijele “povijesne junake za sva vremena” poput Zrinskih - jahake sportove, streliarstvo, samostrel itd. iskoriste u nešto što je puno više od tradicionalnih sportskih turnira. Za tako nešto naravno potrebno je poboljšanje i ulaganje u razvoj konjikog sporta u Meimurju. Jer danas se uglavnom svodi na osobnu i privatnu inicijativu istinskim zaljubljenicima u konjiki sport i uglavnom njihovim inancijskim mogunostima. Naravno i malo više sloge meu onima koji su u ovom sportu takoer bi dobro došlo. Meutim, uglavnom zbog pomanjkanja uvjeta, veliki broj talentiranih jahaa ne zadržava se u ovom sportu na nain da budu konstantno meu najboljima u državi, pa i šire, odnosno da Stari grad bude svakodnevna turistika atrakcija u kojoj e konji i njihovi jahai biti sastavni dio turistike ponude. Kad bi još to netko (znao, mogao, želio !?) povezati i osmisliti konano bi mogli uiniti korak dalje kao u sportskom, tako i gospodarskom pogledu. (Dejan Zrna, foto: Mario Jakši)

stranca bosanski reprezentativac Toromanovi, te vrlo dobar norveški vratar Erevik. Ostalo su domai igrai, dosta njih prošlo je razliite danske reprezentativne selekcije. Uglavnom, izuzetno jak protivnik, zasigurno je ždrijeb mogao biti puno povoljniji. Prva utakmica igra se u akovcu 11. ili 12. listopada, dok je uzvrat 18. ili 19. listopada u Danskoj. (dz)


29. srpnja 2008.

50 FILIP UDE OTPUTOVAO u Peking na Olimpijadu

Cilj je ispunjen, novi san je olimpijska medalja Do sad nikad nisam ništa obeavao, pa neu niti sada, ali olimpijska medalja nakon plasmana na OI u Pekingu zasigurno je moj “novi san”. Najvažnije e biti ui u finale, iako me raspored nastupa nije mazio. Tada je sve mogue, pogotovo

ako odradim vježbe za koje imam polazne ocjene koje donose mogunost borbe za postolje rekao je uoi sveanog ispraaja put Pekinga Filip Ude prvi meimurski olimpijac koji je potekao iz jednog meimurskog sportskog kluba GK Marijan Zadra-

vec Macan (prije su ve nastupali proslavljeni meimurski atletiari koji su branili boje klubova izvan Meimurja - Željko Knapi i hrvatski rekorder po broju nastupa na OI Branko Zorko op.a.). Na posljednjem druženju s novinarima bili su i Udeovi i klupski glavni sponzori iz Vajde, Euroherca, Meimurje plina, te Grada akovca i Meimurske županije koji su istakli poput predsjednika Uprave MI Vajde Vladimira Mesaria da je ve plasman na Olimpijadu veliki uspjeh, ali takoer zaželjeli Filipu puno sree i “ako je to mogue” da se vrati s medaljom. Prvi dio nikad brojnije hrvatske olimpijske ekspedicije u ponedjeljak poslijepodne krenuo je iz Bea redovnom zrakoplovnom linijom put Pekinga u koji bi trebali stii u srijedu ujutro po kineskom vremenu u 8.30 h.

Sanader ispratio prve olimpijce Ude je s trenerom Krajimskim i M. Vukojom koji e obavljati unkciju suca na turniru u ponedjeljak ujutro prireen ispraaj iz Sportsko-gimnastikog centra Aton, da bi uslijedio zatim i sveani ispraaj prve skupine sportaša koja putuje u Kinu u Zagrebu u hotelu Sheraton na kojem je bio premijer Ivo Sanader, kao i brojni drugi uglednici iz politikog i sportskog života. “Želim vam da se rije Hrvatska na kineskom izgovara što više puta na Olimpijskim igrama u Pekingu i da se izgovara na pobjednikom postolju. Ne dvojim da ete se vratiti sa odlijima, na Olimpijske igre se ne putuje samo radi sudjelovanja ve i zbog rezultata, pa tako oekujem da svaki od hrvatskih sportaša da svoj maksimum u Pekingu i postigne svoje osobne rekorde. Kolika je važnost hrvatskog sporta najbolje svjedoi injenica i da me je osobno nakon pobjede naših nogometaša nad Njemakom na EURU zvalo i estitalo petnaestak europskih premijera. Borite se asno i budite

uzori našoj djeci”, poruio je premijer Sanader hrvatskim olimpijcima. U prvoj skupini od 25 sportaša koja je otputovala u Peking su boksai Marijo Šivolija-Jelica i Marko Tomasovi, gimnastiari Tina Erceg i Filip Ude, kajakaš Stjepan Jani, kanuist Emir Mujinovi, veslai Ante Kušurin, Mario Veki, te Nikša i Siniša Skelin. Najviše je, ak 15 plivaa, pa su iz Zagreba na OI ispraeni Mario Todorovi, Aleksej Puninski, Gordan Kožulj, Marko Strahija, Sanja Jovanovi, Vanja Rogulj, Saša Impri, Nikša Roki, Smiljana Marinovi,

Anja Triši, Dominik Straga, Ante Cvitkovi, Monika Babok, Bruno Barbi i Duje Draganja. Ispraaj hrvatskih sportaša iskorišten je i za potpisivanje Deklaracije air playa koju je pripremio Hrvatski odbor za air play, a u ime hrvatskih olimpijaca proitao ju je pliva Gordan Kožulj. Na Olimpijskim igrama u Pekingu, koje zapoinju 8. kolovoza, nastupit e rekordnih 106 hrvatskih sportaša u 15 sportova. (D. Zrna, oto: Z. Vrzan)


29. srpnja 2008.

51

ZAVRŠEN TRADICIONALNI “Memorijal ing. Vladimir Skok” u Prelogu

Svi naslovi pobjednika ostali u Prelogu Finalnim utakmicama, te utakmicama za tree mjesto u nedjelju kasno naveer završen je tradicionalni Malonogometni noni turnir u Prelogu u organizaciji NK Mladost Prelog i pod pokroviteljstvom Grada Preloga. Turnir je potrajao puna tri tjedna, jer vremenski uvjeti tijekom proteklog tjedna nisu išli na ruku organizatora. U 28. izdanju turnira pobjedu u seniorskoj konkurenciji odnio je sastav Parketi Radikovi Prelog koji je u finalu bio bolji nakon izvoenja dodatnih šesteraca od Klima montaže Gorian. U regularnom dijelu punom preokreta bilo je 4:4. Svi naslovi ovogodišnjeg prvaka ostali su u Prelogu. Tako je u veteranskoj konkurenciji pobjedu odnio sastav Cae bar Forum - Izgradnja Noster Prelog, u pionirskoj u godištu ‘93 i mlai Hespo Prelog, dok je u godištu ‘95 i mlai takoer mladim preloškim nogometašima pod nazivom Povratak Pjetlova. Turnir je protekao u znaku mnogih iznenaenja u najzanimljivijoj seniorskoj konkurenciji

u kojoj je nastupilo 28 ekipa. Naime, prema imenima veliki broj avoriziranih ekipa ispao je ve u skupinama, da bi se taj trend nastavio sve do same završnice.

Parketima Radikovi naslov seniorskog pobjednika Najugodnije iznenaenje turnira je ekipa Klima montaže iz Goriana. Tehniki odlino potkovana ekipa sa sjajnim Sandi Magdaleniem mogla je i do naslova prvaka, da nije propustila veliko vodstvo u finalu 4:2. Prije toga, Klima montaža boljim izvoenjem penala eliminirala je Poljo Posavec za koji su igrali uglavnom igrai iz hrvatskog treeligaša Nedeliše. U drugom polufinalu Parketi Radikovi bili su bolji od Hallo 92 koji je ponovno zaigrao nakon dužeg vremena. Policajci su ponovno skupili respektabilnu ekipu koja se odlino držala tijekom cijelog turnira. Ipak, razigranija i raznovrsnija ekipa “parketara” u polufinalu je bila bolja 5:3. U velikom finalu utakmica za sladokusce. Igralo se otvoreno s jedne i druge strane, u obrani se dosta kiksalo tako da su padali golovi kao

na “tekui vrpci”. Najprije su Parketi Radikovi ostvarili lijepu prednost povevši 2:0. Meutim, tada je sjajni Magdaleni s hat-trickom preokrenuo rezultat u korist Klima montaže, te je njihovo vodstvo potvreno još jednim zgoditkom za 4:2. Preloškoj ekipi za koju su igrali uglavnom “ ovljani” nije preostalo ništa drugo nego da zaigraju na sve ili ništa. To se isplatilo. Igra bez vratara uz sjajne udarce Lonaria donijela je poravnanje od 4:4. U dodatnim šestercima vratar Grabant uspio je obraniti jedan udarac, a na suprotnoj strani Mlinarec ovaj put nije uspio skinuti niti jedan i s konanim rezultatom 7:6 pobjedu je odnijela ekipa Parketi Radikovi. Za ekipu Parketi Radikovi igrali su: Grabant, Habuš, Radikovi, Lonari, Božek, Admir Vuk, Andrej Vuk i Begovi, a za Klima montažu: Mlinarec, Gotal, Mikec, Marec, Magdaleni, Sinkovi, Jakši, Treska i Ribari. Pobjednika seniorska ekipa - Parketi Radikovi

Najbolji meu veteranima Caffe bar Forum-Izgradnja Noster U veteranskoj konkurenciji igrale su samo etiri ekipe, a da-

Najbolji meu veteranima - Caffe bar Forum-Izgradnja Noster

MEIMURJU izgleda odgovaraju nastupi na turnirima

leko najuvjerljivija ekipa turnira bio je sastav Cae bar Forum-Iz-

gradnja Noster. U finalu su svladali glavnog konkurenta Brati

Ugodno iznenaenje Klima - montaža

Viher Vidra 3:1. Za pobjedniki sastav igrali su: Hereni, Vaunec, Kova, Vlahek, Graši, Mlinarec, Bartoli, Smolek, Vukina i kapetan K. Glavina koji je “nastupao”. Razigrano je bilo i u obje pionirske konkurencije. Meutim u finalu nije bilo velikih dilema. Hespo Prelog je u mlaoj pionirskoj konkurenciji bio bolji od ludbreške Podravine 4:1, dok je ekipa Povratak pijetlova u starijem uzrastu u potpunosti nadigrala Brati Eden Viher i slavila visoku pobjedu od 11:0. Za Hespo su igrali. Ranteš, Mari, Šestak, Kolari, Filipi, Šestan, M. i L. Sermek, Krušelj i Cvek, a za Povratak pijetlova: Jurec, Majorik, Valenti, Turk, Radikovi, Sušec, Vadlja i Bermanec. (D. Zrna, oto: Z. Vrzan)

OTVORENA NADA za ostanak akovca u III. HNL-istok

U Tuzli svladali Sarajevo, akovani ipak treeligaši? u finalu poraz od Slobode Meimurje je nakon organizacije turnira u akovcu, prihvatilo gostovanje u Tuzli na turniru koji je organizirao jedan od najpoznatijih BiH klubova - Sloboda. U polufinalu je Meimurje golom Milatovia svladalo Sarajevo i ušlo u finale. U finalu pak je masovna tunjava koja se dogodila u 67. minuti finalne utakmice Memorijalnog turnira u Tuzli u kojem je domaa Sloboda igrala protiv Meimurja, zasjenila samo finale u kojem je domai sastav slavio uvjerljivu pobjedu od 3:0. Glavni uzronik incidenta bio je igra Slobode Jahi u prekidu igre napao Vruinu koji je prije toga napravio prekršaj nad Slomiem. Uslijedila je opa “šora” svih igraa na terenu, a ukljuili su se i igrai, pa ak i pomoni treneri s klup Nakon što se situacija

smirila sudac Midhat Arnautovi odluio je crvene kartone pokazati Jahiu (Sloboda), te Milardoviu i Grizelju (!?) (Meimurje). Ostaje nejasno zašto barem još jedan domai igra nije iskljuen, jer je domai igra pokrenuo incident. Inae nogometaši Slobode stigli su do troeja 7.memorijalnog turnira “Mustaa Huki” svladavši Meimurje na kraju s (pre)uvjerljivim rezultatom 3:0 (1:0). Golove su postigli Kasapoviu 13., te Tosunovia u 46. i 89. minuti utakmice.

Sedmodnevne pripreme u Fužinama, pa Mladost u Prelogu

akoveka ekspedicija nije se vratila u Meimurje, ve je odmah produžila na sedmodnevne pripreme u Fužine. Friški i ugodan

zrak zasigurno e dobro doi, jer su ovaj tjedan najavljene ponovno visoke temperature, dok e se ekipa zasigurno dodatno upoznati i “zbližiti”. Meimurje je prošli tjedan dobilo još jedno pojaanje. U klub je stigao bivši igra Osijeka Vuka, a vrlo blizu je realizacija i povratak u klub Brazilca Andrea. Tijekom boravka u Gorskom kotaru Meimurje e odigrati dvije lakše pripremne utakmice s županijskim ligašima. Spomenimo samo da je Meimurje još prošli tjedan doživjelo i prvi pripremni poraz u utakmici s hrvatskim prvoligašem Slaven-Belupo. Koprivnianci su bili uvjerljivi s 3:0. Nakon povratka u akovec u utorak 5. kolovoza Meimurje eka provjera s novim hrvatskim treeligašem Mladosti u Prelogu. Utakmica se igra u 17.30 sati.

Proteklog tjedna mnogo se toga dogodilo u drugom klubu na akovekom stadionu, a trenutno cijeli pogon živi u nadi da e, poklope li se zvijezde, ostati treeligaš. Naime, Kamen-Ingrad je definitivno otišao u steaj, a govori se o spajanju Croatije i #akova u jedan klub. Iako kad su ta dva kluba u pitanju tamo je slina situacija kao i ova akoveka, pa je upitno hoe li do toga doi. Prva je velika novost u NK akovcu ostavka Dušana Mikolaja, koji u posljednjih tridesetak i nešto dana obavljao dužnost sportskog direktora kluba. O svojoj je ostavci Mikolaj kazao: “Kao prvo, nisam mogao obavljati dužnost sportskog direktora kako valja jer nemam licencu trenera. Zato je moja unkcija bila samo pro-orma, a Izvršni se odbor tako i ponašao, kad me u potpunosti zaobišao po nekim pitanjima financija kao i dovoenja trenera.” Naime, umjesto da se dogovore s Varteksovim Škvorcom, kako je dogovoreno na sjednici Skupštine kluba, jer bi time zatvorili dugova-

nje Varaždinaca, NK akovec odluio se za Glavinu, “kunog” trenera, kao osobu koja e voditi momad u novoj sezoni. “S Varteksovim direktorom Janžekom nismo se uspjeli dogovoriti oko plae trenera, jer se on nije javljao, no Glavinu nismo spominjali, nego je ak reeno kako ne smijemo dirati u trenere iz Škole, da ona ne bi bila na gubitku. Glavina je izabran bez moga znanja i zbog svega toga nisam mogao ostati sportski direktor, a unkciju u stvari ni prvotno nisam smio prihvatiti.” A kako nam je kazao predsjednik kluba, Predrag Šari, Izvršni je odbor za sada odustao od ideje reorganizacije, koja je dogovorena na Skupštini, jer još uvijek postoji šansa da akovec zaigra u 3. HNL: “Kamen Ingrad nee se natjecati, a postoji šansa da se dva treeligaša, #akovo i Croatia, uzioniraju, pa se time otvara mjesto i za nas u tom rangu natjecanja. Zbog toga sada ne možemo razmišljati o rješavanju duga na nain da se reorganiziramo, nego valja priekati kraj tjedna pred nama i vidjeti hoe li se sve

posložiti.” K tome, zapoelo se s pripremama, a uvelike smanjena ekipa trenira pod vodstvom Roberta Glavine. On je veliki optimist što se momadi tie, i ne sumnja da e akovani pronai igrae koje trebaju: “Ostalo nam je nekoliko vrijednih igraa, kao i mladih iz juniorskog pogona, kojima samo treba prikljuiti pokojeg igraa iz okolnih mjesta i to e biti dovoljno. Planiram svakodnevne treninge, kao i vei broj utakmica, kako bismo što spremniji doekali novu sezonu.” Dakle, iz svega ovog jasno je kako klub treba što prije organizacijski ustabiliti, postaviti osobu zaduženu za dovoenje igraa, razmisliti o financijama ukoliko se administrativno ostane u 3. HNL, te potom o novim nainima rješavanja duga prema Poreznoj upravi. Posao pred vodstvom NK akovca nije nimalo lagan, ak je iznimno zahtjevan i opsežan, pa nas izgleda eka još jedno zanimljivo ljeto na stadionu Mladosti. (Ivana Strahija)


29. srpnja 2008.

52 ZAPOINJE nova nogometna sezona

Najprije Kup NSM U utorak 5. kolovoza na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti zapoinje nova nogometna sezona u Meimurju. Kao i uvijek najprije se igra kup natjecanje. Donosimo shemu Kupa NSM za sezonu 2008/09. Dvije utakmice ona u Štrigovi igra se u jutarnjem terminu, dok se u Selnici igra u nedjelju. U prvom kolu sljedeeg utorka s poetkom od 17.30 sati sastaju se: Novo Selo na Dravi: JEDINSTVO – CROATIA, Preseka: BRATSTVO – KRALJEV AN 38, Palinovec: MLADOST – SOKOL, Žiškovec: DINAMO – VENERA PMP, Sveta Marija: MLADOST – MLADOST (Ivanovec), Krištanovec: KRIŠTANOVEC – POLET (Pribislavec), Štrigova: SLOGA – GRANIÈAR-ELLABO (Kotoriba) (10.30 h), ehovec: SK – DRAŠKOVEC Hodošan: HODOŠAN – NAPREDAK, Prekopa: PLAVI 1975 – ŠENKOVEC

Gardinovec: RADNI KI ELITE R.O. – CENTROMETAL, Brezje: HAJDUK – SLOBODA (Slakovec), Dekanovec: MLADOST ÐURKIN – PLAVI (Peklenica), Zebanec: ZEBANEC – TORPEDO, Selnica: MLADOST – DRAVA (Donji Mihaljevec) (nedjelja, 3.8. u 17.30 h), Jurovec: BRATSTVO – JADRAN, Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – PUŠINE , Gornji Mihaljevec: JEDINSTVO – SLOBODA (Mihovljan), Trnovec: TRNOVEC – BORAC PMP (Turiše), Sivica: BUDUNOST (Miklavec) – OMLADINAC (Makovec), Kuršanec: DRAVA – DUBRAV AN, Gornji Hrašæan: POBJEDA – OMLADINAC (Držimurec-Strelec), Podbrest: BUDUÆNOST – BORAC (Donji Hrašan), Sveti Križ: EKO – MURA, Otok: OTOK – NAPRIJED, Donji Koncovak: DONJI KONCOV AK – HAJDUK VINDIJA (Štrukovec).

U UKOVCU odigran tradicionalni Memorijal Krešimir Madi

Naprijedu pobjedniki pehar Županijski drugoligaš Naprijed iz Cirkovljana iznenadio je sve favorite i zasluženo uzeo naslov pobjednika tradicionalnog Memorijalnog turnira Krešimir Madi u ukovcu. Na turniru koji je u skraenom obliku odigravanja utakmica odigran u subotu poslijepodne sudjelovali su svi klubovi s podruja Grada Preloga: Otok, Galeb, Naprijed, Draškovec, SK, Mladost Prelog i ukovec 77, a da bi broj ekipa bio zaokružen na brojku 8 igrali su i juniori preloške Mladosti. Ve u prvom kolu dogodilo se iznenaenje jer je Draškovec eliminirao domaina svladavši ga 3:1, a i novopeeni hrvatski treeligaš preloška Mladost u prvoj utakmici nagovjestila je “loš dan”. Jedva su prošli SKu. U polu inale je ušao Naprijed koji je juniore Mladosti svladalo s 1:0 ranim golom, te Galeb koji je drugo kolo izborio tek na penale protiv Otoka. U polu inalu se dogodilo novo iznenaenje. Loše

postavljena momad Mladosti odigrala je utakmicu ispod svake razine s Naprijedom koji je slavio uvjerljivu pobjedu od 3:1 koja je mogla biti izražena još veim omjerom u korist kasnijeg pobjednika. Galeb je u drugoj polu inalnoj utakmici

svladao Draškovec i postao drugi

inalist. U utakmici za tree mjesto Mladost je teškom mukom dobila Draškovec, dok u inalu u kojem su zaigrali Galeb Oporovec i Naprijed Cirkovljan u regularnom dijelu nije bilo pobjednika, da bi Naprijed bolje

izveo dodatne penale i s 4:3 slavio pobjedu na turniru. Pehare za najbolje tri ekipe podijelili su preloški gradonaelnik Dragutin Glavina i predsjednik Zajednice sportova Mato Kljaji. (dz)

Pobjednika ekipa Naprijeda s predstavnicima organizatora i pokrovitelja

MEIMURSKA nogometna liga veterana “Sjeverozapad

Napredak prvak, u Zebancu odigran turnir najbolje etvorke Nakon završetka natjecanja nogometne lige veterana “Sjeverozapad” NK Zabanec organizirao je revijalni turnir na kojem su igrala najbolja etiri kluba lige. Nastupili su prvak lige Napredak G. Kraljevec, Bratstvo Jurovec, Zebanec i Mura Hlapiina - etiri prvoplasirane veteranske ekipe. Utakmice su bile revijalnog karaktera, a na kraju je pobjedu slavilo Bratstvo iz Jurovca. Drugi je bio domain Zebanec, trea Mura, a tek etvrti uvjerljivi pobjednik prvog dijela natjecanja Napredak iz G. Kraljevca.

Veteranske ekipe prikazale su kvalitetnu i izjednaenu igru. Od ukupno etiri odigrane utakmice, na tri utakmice (ukljuujui i inalnu izmeu Bratstva i Zebanac) pobjednik je odluen izvoenjem jedanaesteraca. Sudaka trojka

delegirana od strane Nogometnog saveza Meimurja odlino je odradila svoj posao. U sveanom dijelu programa, uesnici turnira primili su pehare – svaki prema osvojenom mjestu na turniru. Pobjedniku lige, NK “Napredak” iz Gornjeg Kraljev-

ca uruen je veliki pehar. Nakon sveanog dijela nastavilo se sa zajednikim druženjem uz kvalitetno pripremljeno jelo i hladna pia. Domaini, veterani NK Zebanec odlino su organizirali ovaj završni turnir. (B.Varši)

KONANA TABLICA 1. NAPREDAK 2. BRATSTVO 3. ZEBANEC 4. MURA 5. DUBRAVAN 6. SLOGA 7. POLET 8. ZASADBREG 9. D.KONCOVAK 10. VENERA-PMP

18 16 1 1 75:17 49 18 11 2 5 73:24 35 18 8 4 6 47:59 28 18 7 4 7 52:56 25 18 7 3 8 45:58 24 18 7 2 9 37:53 23 18 5 5 8 43:44 20 18 6 2 10 35:55 20 18 4 5 9 24:44 17 18 4 2 12 28:54 14

Prvaci lige veterana NK Napredak iz Gornjeg Kraljevca

NOGOMETNI turnir u Kotoribi

Proslava 80. obljetnice Privode se kraju i posljednje pripreme za obilježavanje 80. obljetnice od kada se igra nogomet u Kotoribi. NK Graniar – Ellabo roendansko e slavlje imati pet dana i obilovat e nizom aktivnosti. U petak 1.kolovoza održat e se sveana sjednica na kojoj e biti iznesen presjek rada kluba u ovih osamdeset godina. Sveana sjednica bit e u školskoj sportskoj dvorani u Donjem kraju, a poetak je najavljen za 19 sati. Od

2. do 5. kolovoza u kotoripskom sportskom parku odigravat e se nogometni turnir na kojem e igrati klubovi iz Meimurja i Podravine s kojima opina Kotoriba katastarski granii. U ta etiri dana igrat e se po dvije utakmice. Prva utakmica zapoinje u 18 sati, dok je druga na rasporedu od 20 sati. Završnica turnira bit e 5. kolovoza na Dan domovinske zahvalnosti. (A. Fuš)

U PALOVCU turnir prvaka ŽNL

Pet prvaka u borbi za meimurskog prvaka Turnir prvaka meimurskih nogometnih liga polako, ali sigurno postaje tradicija. Tako se i ove godine uoi poetka nove nogometne sezone održava turnir prvaka svih meimurskih nogometnih liga u prošloj sezoni. Turnir se od petka do nedjelje igra u Palovcu. Nastupaju domain Dinamo Palovec prvak I. županijske lige, Vidovan D. Vidovec prvak II. županijske lige - istok, Plavi Peklenica prvak II. županijske lige - zapad, Croatia Orehovica prvak III. županijske lige -istok i Šenkovec prvaka III. županijske

lige - zapad. Turnir zapoinje u petak 1. kolovoza u Palovcu u 18 sati pretkolom u kojem igraju prvaci III. županijske lige Šenkovec i Croatia. U polu inalu u subotu 2. kolovoza ždrijebom je odlueno da najprije igraju Dinamo protiv Vidovana od 16 sati, a u 18 sati Plavi doekuju pobjednika utakmice od petka. Finale je na rasporedu u nedjelju 3. kolovoza u 18 sati. Prije utakmica prvacima lige predsjednik NSM Stjepan Križari uruit e pobjednikih pehar prvaka lige za sezonu 2007/08. (dz)


29. srpnja 2008.

53

PK AKOVEC organizirao

LJETNA SPORTSKA KOLUMNA - Kako i zašto u profesionalnom tenisu!?

Ljetni kamp u Vlašiima Plivai PK iskoristili su ugodno s korisnim kad je u pitanju ljetovanje. Zajedno s malim nogometašima akovca boravili su sedam dana na moruna lj u Vlašiima na otoku Pagu. etrdesetak djece u pratnji trenera Gordane Nomo Nemi, Gorana Kolaria, Matije Horvata i Darka Zvera, te lijenika Željka Maltaria i proesora Ante Dragia organizirano je provelo 8 dana. Dan su zapoinjali jutarnjom tjelovježbom. Tijekom dana odraena su dva treninga, a veer je završila priredbom koju su organizirala sama djeca. Osim samih treninga organizirane su i razne druge sportske aktivnosti – stolni tenis, odbojka, ragbi, nogo-

met, boanje, badminton… Tijekom ljetovanja posjetili su Zadar, te grad Pag. Uz odlino vrijeme tijekom cijelog ljetovanja i

JUNIORSKI TENIS menadžerski faktor

domaini pansiona «Zaviaj» bili su vrlo ljubazni. Zadnju veer prireen je roštilj party. Osim ljetnog kampa sa kojeg su se sva djeca vratila sret-

na i zadovoljna, te puna dojmova i novih poznanstava, za slijedeu godinu se osim ljetnog kampa planira i zimski kamp.

OD 4. DO 8. KOLOVOZA u Donjem Vidovcu

Otvorena zabavna škola nogometa

Franjo Farkaš - lider Otvorene zabavne škole nogometa

U donjovidovskom sportskom parku “Kalanica” od 4. do 8. kolovoza održat e se Otvorena zabavna škola nogometa – CCPA CORSS CULTUREC. Škola je prošle godine održana u Kotoribi, a provodi je jedna norveška humanitarna organizacija. Zabavna škola nogometa ove e godine okupiti dvjestotinjak djece iz opina Donji Vidovec, Donja Dubrava, Kotoriba i Sveta Marija ko-

je e i snositi troškove škole, a svoj dolazak potvrdilo je i 25 djece iz maarskog Murakerestura. Za svu djecu je škola besplatna, a s njima e raditi dvanaest posebno educiranih trenera i lider škole Franjo Farkaš. Svi su oni bili na posebnom osposobljavanju koje je poetkom srpnja održano u Daruvaru. Oni e raditi s mališanima treih i etvrtih razreda u vremenu od 8,30 do 14 sati.

Instruktor projekta je Josip Piska iz Nogometnog saveza Varaždin. Treba napomenuti da je otvorena zabavna škola nogometa priznata od strane Ministarstva odgoja i obrazovanja, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, HOO-a i HNS-a, a sva oprema koja e se koristiti za vrijeme škole ostat e u vlasništvu sredina koje su se financijski ukljuile u projekt. (A. Fuš)

U SUBOTU u Prelogu

Prvi meimurski triatlon “Prelog 2008” Po prvi put u Meimurju Triatlon klub «Meimurje» organizira 1.meimurski triatlon - “Prelog 2008”, koji e se održati predstojee subote. u razdoblju od 9,30 h do 14,30 h. Osim najboljih hrvatskih triatlonaca, predvoeni državnom prvakinjom Darijom Pletikapom iz akovca, nastupiti e i triatlonci iz Slovenije i Maarske. Održati e se 2 utrke, supersprint triatlon sa poetkom u 10 sati te sprint triatlon sa poetkom u 12 sati. Natjecatelji u supersprint triatlonu, na kojeg se mogu prijaviti i graani rekreativci i svi koji se osjeaju sposobnima završiti utrku, trebaju otplivati 375m, odvoziti bicikl 10 km, te trati 2,5 km dok e natjecatelji u sprint triatlonu plivati, voziti i trati dvostruko tj. 750m/20km/5km.

Plivat e se na oznaenoj stazi šljunare kod Cirkovljana, bicikl voziti po cesti uz nasip akumulacijskog jezero koja e biti zatvorena za promet, a trati e se po nasipu akumulacijskog jezera prema podruju nautike marine u Prelogu. S obzirom da e se u vrijeme održavanja utrke zatvoriti promet na lokalnoj cesti br. 20039 kod ulaska u Prelog , promet e biti usmjeren zaobilazno preko Preloga , Cirkovljana, Draškovca pri emu e vozai biti usmjereni prometnim znakovima. Sve ostale inormacije možete dobiti na www.tkmedimurje.hr, brojeve teleona 098-1879 001 i 098-98 94 512 Prijave za utrku se primaju na e-mail tkmedimurje@gmail.com i na gore navedene brojeve teleona, a na dan utrke na podruju nautike marine u Prelogu od 8 do 9,30 h.

TK PRELOG uspješno proveo kamp

Besplatna teniska abeceda za najmlae U cilju omasovljenja teniskog sporta TK Prelog organizirao je i uspješno sproveo tijekom srpnja teniski kamp za osnovnoškolce s podruja Grada Preloga. U teniski kamp je bilo ukljueno 18 polaznika koje je prvim teniskim koracima s reketom uio Darko Hercigonja. TK Prelog sline aktivnosti

provodi tijekom cijele godine, pa e tako novi kamp biti na rasporedu u rujnu.Teniski kamp je za sve sudionike kao i završno druženje bio besplatan. Kamp su pomogli Grad Prelog i Zajednica sportskih udruga. U klubu su takoer ve zapoele pripreme za veliku proslavu 25. godišnjice kluba koja e se proslaviti u rujnu. (dz)

TURNIR LIMAA u Brezju

Sudjeluje 10 ekipa Nogometni klub Hajduk predstojee nedjelje na igralištu Hrastje u Brezju organizira nogometni turnir za igrae do 11 godina. Na turniru se oekuje nastup deset ekipa: NK Meimurje, NK akovec, NK Polet Sveti Martin na Muri, NK Sloboda Slakovec, NK Meimurec Dunjkovec - Preteinec, NKOmladinac Makovec, NK Pušine,

NK Mali Mihaljevec i domain NK Hajduk Brezje. Igrat e se na dva terena u dvije skupine, a nakon toga slijedi razigravanje. Utakmice poinju u 10 sati, a završnica turnira nakon 16 sati. Ovo je prvi turnir za limae u Brezju, te se oekuje veliki odaziv mještana i roditelja nogometaša koji e bodriti svoju djecu

Cijela ova pria o juniorskom tenisu govori ustvari o tome kako bi trebao izgledati profil trenera koji rade s juniorima i mislim da bi bolji naslov bio „Treneri u juniorskom tenisu“,ali prekasno sam se sjetio.Do sada sam govorio o dva aktora koje bi treneri trebali imati da bi bili uspješni, a to su „Osjeaj za tenisku igru“ i „Osjeaj za tehniku“.Sada u nešto rei o treem “Menadžerskom aktoru“ i s time bi zaokružio ovu cjelinu. Dakle, menadžerski aktor znai da trener može uspješno voditi igraa ili drugim rijeima upravljati kompletnom karijerom igraa kroz period od nekoliko godina( eng. manage-upravljati).To je vrlo važna stvar, jer trener može imati odlinu viziju igre i tehnike, ali ako ne povlai pravovremene poteze koji igraa guraju naprijed, može lako doi do stagnacije. Svi potezi koje trener vue moraju biti u službi održavanja visokog nivoa motivacije i pravilnog dugogodišnjeg razvoja igraa. Naravno da jedan veliki dio motivacije leži u samom igrau, ali sa dobrim i kvalitetnim vanjskim podražajima možemo mu dosta pomoi. Evo nekoliko konkretnih primjera: Trener se mora pobrinuti da igra uvijek boravi na pravom mjestu u pravo vrijeme, npr. kada igrate pet ili šest zimskih mjeseci u dvorani u Nedelišu s jednim ili maksimalno dva razliita sparing partnera i cijelo ljeto provedete na terenu broj 1 teniskog kluba „TEAM“

akovec, sa ista ta dva sparing partera, nivo motivacije ne moze biti isti kao kada provedete tri tjedna zimskih praznika i dva tjedna proljetnih praznika u kampu na Floridi sa dvadeset i šest razliitih sparing partnera iz cijelog svijeta, pa zatim svaki drugi vikend u Zagrebu ili na nekom od brojnih mjesta po Europi i sve to naravno pod budnim okom svoga trenera. A o tri mjeseca ljetnih praznika i brojnim sadržajima koji se mogu organizirati u tom periodu, neu ni govoriti. Moram spomenuti da u ovom primjeru igra redovno pohaa bilo koju srednju školu i osobno mislim da je to dobro, iako u današnjem vrhunskom juniorskom tenisu i vrlo rijetko. Ukoliko je škola na drugom mjestu, tada trener-menadžer ima još više mogunosti za planiranje. Ova tema tenis i škola je jako zanimljiva i roditelji u suradnji s trenerima moraju donositi dosta teške i vrlo važne odluke, koje uvelike utjeu ne samo na tenisku karijeru ve i na cijeli životni put mladog sportaša i svakako o tome treba puno razgovarati, a ja u se potruditi da uskoro napišem i neka svoja osobna iskustva, koja su bila dosta jaka. 2. Trener mora napraviti optimalan raspored natjecanja što znai, ne previše, ne premalo, za nekog igraa više a za nekog manje, za nekog vi-

Piše: Nikola Horvat, profesionalni teniski trener

še domaih turnira a za nekog više turnira u inozemstvu, za nekog je dobro da igra turnire u višoj kategoriji, a nekom to može štetiti, itd...

Trener mora voditi glavnu rije 3. S obzirom da je tenis individualni sport i ve sam govorio o tome da je i jedan od najzahtjevnijih sportova, gledajui sa psihološke perspektive, svakako je važno da igra bude okružen kvalitetnim ljudima. U tom segmentu trener opet mora voditi glavnu rije, naravno u suradnji sa igraem (u svim tokama suradnja sa igraem i sa ostalim lanovima ekipe je neizbježna). Dakle, odabir kondicijskog trenera, fizioterapeuta, sparing partnera su važne stvari, a isto tako i edukacija roditelja bez ije zdrave podrške, neprekidne vjere u uspjeh i jedne dobre odgojne baze, sve pada u vodu, (a financijsku podršku roditelja emo ostaviti za neki drugi put.) Roditelji moraju nauiti kako reagirati u razliitim situacijama, treba im objasniti zašto je dobro da ponekad dou na trening ili na natjecanje, a ponekad da ostanu doma, kada pozvati djeda, baku i tetu na me a kada ne itd..Nekim bi se roditeljima ovo moglo initi malo bahato od mene, jer misle da imaju dovoljno životnog iskustva da se mogu kontrolirati i znaju ponašati u bilo kojoj situaciji. Siguran sam da postoje i takvi no meutim tenis je i tu vrlo specifian sport i tako dugo dok ne uete dovoljno duboko u njega ne znate što vas eka. Vidio sam primjere gdje doktori nauka, proesori i drugi ugledni lanovi našeg društva koji bi trebali biti primjer drugima gube glavu zbog tenisa. Edukacija roditelja je još jedna vrlo važna tema o kojoj treba razmišljati. Sigurno ima još nekih primjera kako trenermenadžer može svojim pravilnim potezima pomoi igrau u teniskoj karijeri i životu openito. Jedno je sigurno, da bi uspješno provodio taj proces potrebne su mu dvije stvari, kako bi rekao najbolji hrvatski teniski menadžer i moj veliki prijatelj iz Splita, prva je veliko iskustvo, a druga je širina znanja kako iz tenisa tako i iz života.


VREE]^ PR`]{

54 PROGNOZA VREMENA za iduih 7 dana

PREGLED VREMENA od 21. do 27. srpnja

Povratak ljetnih vruina VREMENSKA SLIKA: Odmicanjem visinske ciklone koja nam je proťli tjedan donijela kiťu i jesenski ugoaj iznad naťih krajeva ojaala je anticiklona. Anticiklona e tokom tjedna dominirati iznad naťih krajeva i sporo se premjeťtati dalje na istok ťto e omoguiti dotok sve toplijeg zraka iz podruja Sredozemlja. Zrak koji e dolaziti iz podruja Sredozemlja osim topline, donosit e nam i povremeno oblake iz pravca jugozapada te nije iskljuena mogunost za rijetke lokalne pljuskove i grmljavinu. Temperature e od sredine tjedna dostii i postupno prelaziti 30 °C kada e biti dojam vrueg vremena a za vikend i vrlo vrueg vremena. Za sve one koji namjeravaju ii na more napomenimo da e ih tamo doekati takoer sunano i vrue vrijeme. Temperature mora e biti takoer u porastu. VREMENSKA PROGNOZA: Danas e biti sunano i vrlo toplo vrijeme uz slab do umjeren razvoj dnevne

naoblake i suho. Dnevna temperatura e se kretati oko 29 °C. U srijedu e biti takoer sunano uz slabi razvoj dnevne naoblake i joť malo toplije. Jutarnja temperatura e biti oko 15 °C, a najviťa dnevna izmeu 29 °C i 31 °C. U etvrtak nas oekuje sunano vrijeme uz dnevni razvoj oblaka, jutarnja temperatura oko 17 °C, a najviťa dnevna oko 31 °C. Tokom etvrtka naveer i u noi na petak postoji mala ťansa za lokalni pljusak i grmljavinu na krajnjem sjeveru Meimurja i uz granicu sa Slovenijom. Petak nam donosi neťto naoblake tokom jutarnjih sati, ali e dan biti preteŞno sunan i vru. Jutarnja temperatura e se kretati oko 18 °C, a najviťa dnevna izmeu 30°C i 32 °C. Dani vikenda nam donose daljnji porast najviťih dnevnih temperatura ali i povremeni dotok vlage iz podruja Sredozemlja. Kako se sada

Puka izreka tjedna - â&#x20AC;&#x153;Ako su u srpnju mokri i hladni dani, budu Ĺžitnice i podrumi prazniâ&#x20AC;?

29. srpnja 2008.

Hladnije od prosjeka

ini, u subotu popodne i naveer, te u noi na nedjelju ponovno postoji mogunost za lokalni pljusak i grmljavinu. Najviťa dnevna temperatura e se kretati izmeu 32 °C i 34 °C. U nedjelju takoer oekujemo vrlo vrue vrijeme, ali je ťansa za lokalni pljusak manja nego u subotu. Jutarnja temperatura u nedjelju bi zbog neťto oblanije noi bila izmeu 19 °C i 21 °C, a najviťa dnevna slina kao i u subotu, izmeu 32 °C i 34°C .

ini se da e se i u ponedjeljak nastaviti vrlo vrue vrijeme. Ĺ ansa za lokalni pljusak i grmljavinu je opet neĹĄto vea tokom veernjih

sati. Jutarnja temperatura kretati e se oko 18 °C, a najviťa dnevna izmeu 32 °C i 34 °C. (Prognoza izraena 28.7. u 01h.)

Meteoroloťki kalendar - 30. srpnja 1776. god. katastrofalna tua u Osijeku - 31. srpnja 1982. god. pijavica u Petrinji oťtetila 500 zgrada - 3. kolovoza 1877. god. veliko nevrijeme s pijavicom na Brau - 4. kolovoza 1981. god. u Ploama izmjerena dosad najviťa temperatura zraka u Hrvatskoj od 42,8°C

Nakon prolaska hladne fronte u noi na ponedjeljak 21. srpnja, kada je bilo kiťe i grmljavine, u ponedjeljak je bilo na podruju Meimurja preteŞno oblano i hladnije vrijeme uz povremeno slabu kiťu sa maksimalnom temperaturom od 21 °C. U utorak je bilo promjenjivo oblano uz sjeverni vjetar i joť malo svjeŞije sa dnevnom temperaturom oko 19 °C. Kako smo i najavili u proťlom broju, u srijedu je iznad naťih krajeva ojaala visinska ciklona enata koja je donijela naoblaenje i jesenski ugoaj uz kiťu. Puhao je umjeren i jak sjeverozapadni vjetar a temperatura se od prijepodnevnih 16 °C spustila popodne na svega 14 °C. U etvrtak se vrijeme smirilo i tem-

peratura zraka se popela do 20°C. Bilo je preteŞno oblano uz slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova. U petak se joť zadrŞalo preteŞno oblano i ugodno vrijeme uz slab zapadni vjetar i najviťu temperaturu oko 22 °C. Udaljavanje visinske ciklone dalje na istok i jaanje anticiklone donijelo je sve viťe sunca i viťe temperature. Tako je u subotu bilo uglavnom sunano uz razvoj oblaka i sjeveroistoni vjetar no pljuskovi su izostali na podruju Meimurja. Temperatura je porasla na 26 °C. Bilo je i sparno. Nedjelja nam je donijela uglavnom sunano i suho vrijeme uz dnevni razvoj oblaka. Jutarnja temperatura je bila oko 19 °C, a najviťa dnevna 28 °C.

Jesenska srijeda u cijeloj zemlji Srijeda 23. 7. bila je samo po datumu ljetni dan. Za to je zasluĹžna izraĹžena visinska ciklona koja je utjecala na vrijeme kod nas. Dnevne temperature su posvuda u unutraĹĄnjosti bile ispod 20 °C. Puhao je povremeno jak sjeverozapadnjak, a na naĹĄoj automatskoj postaji Zagreb â&#x20AC;&#x201C; Mlinovi palo je ak 50 mm kiĹĄe. JoĹĄ hladnije bilo je u gorju. ZaviĹžan je mjerio sa-

mo 5 °C, Sljeme 11 °C, a Parg- abar 12 °C. Ljetne vruine i temperature izostale su i na krajnjem jugu Jadrana. DuŞ obale temperature su se kretale ispod 25 °C, a puhala je jaka bura i tramontana sa olujnim udarima. Bura je ohladila more pa je tako u Šibeniku njegova povrťinska temperatura bila samo 19 °C, a u Splitu 20 °C.

PRELOGU POHVALE I PRIZNANJA za ureenost gradskih ulica i trgova

Grad po mjeri ovjeka Grad Prelog primio je joĹĄ jednu u nizu pohvala i priznanja kada je Turistika zajednica Meimurske Ĺžupanije u sklopu akcije â&#x20AC;&#x153;Volim Hrvatskuâ&#x20AC;? grad Prelog proglasila prvim u Meimurju u kategoriji ureenosti mjesta kao cjeline (do 20 tisua stanovnika). Time je potvreno da u gradu Prelogu ravnomjerno skrbe za ureenost ne samo Preloga ve i sedam prigradskih naselja. PreloĹĄkom Trgu bana Josipa Jelaia (kod rotora) pripalo je drugo mjesto u kategoriji najureenijih mjesnih, odnosno gradskih trgova, dok je ulica koja vodi iz Preloga prema izletiĹĄtu Marina, Ulica Zrinskih, trea u Meimurju po ureenosti. Budui da su prvoplasirani u pojedinim kategorijama kandidirani za priznanje na drĹžavnoj razini, tko zna, moĹžda upravo

gradu Prelogu ove godine pripadne nagrada u kategoriji gradova do 20 tisua stanovnika. OdrĹžavanje gradskih povrĹĄina povjereno je GKP-u Pre-kom koje se time bavi u dogovoru s TZ-om Grada Preloga. Prema rijeima Ivana Gradeaka, predsjednika TZ-a Grada Preloga, na podruju grada samo se za ureenje cvjetnih gredica iz prorauna TZ-a Grada Preloga izdvaja oko 50 tisua kuna. - Iz godine u godinu naĹĄ grad biva sve ureeniji i ljepĹĄi. Posebno gledamo da nam grad bude ist i lijepo ureen. Na to nas osobito potie gradonaelnik Dragutin Glavina i ova gradska vlast koja ne ĹĄtedi novac kada je u pitanju komunalno opremanje i ureenje grada. U Prelogu se ureuju mnoge ulice i hortikulturno oplemenuju, a isti je sluaj i s prigradskim naseljima, od

kojih je meni osobno izrazito lijep

ukovec, naselje koje ima moĹžda najviĹĄe parkovnih povrĹĄina u cijelome gradu. TamoĹĄnja udruga Ĺžena â&#x20AC;&#x153;Ĺ˝irekiâ&#x20AC;? puno se trudi i pomaĹže nam oko ureenja cvjetnih gredica. Prelog bi bio joĹĄ ljepĹĄi kada bismo mogli urediti park kod doma kulture i joĹĄ neke lokacije koje i predugo ekaju da bi doĹĄle na red. ini se ipak da e uskoro i ti prostori dobiti novo lice, kazuje zadovoljan predsjednik TZa Grada Preloga, koji je upravo na blagdan Sv. Jakoba poveo u razgledavanje grada predstavnike ocjenjivake komisije Hrvatskog TZ-a koje sudjeluju u izboru najureenijih mjesta okunica, trgova i ulica u sklopu akcije â&#x20AC;&#x153;Volim Hrvatskuâ&#x20AC;?. Graani Preloga zadovoljni su zbog dobivenih pohvala i priznanja koje ovaj grad, kaĹžu, istinski zasluĹžuje. (D.Mihoci)

PreloĹžani o ureenosti grada

Ivanka Kovai, Zagreb â&#x20AC;&#x201C; Ja Ĺživim u Zagrebu ve dugi niz godina, no rodom sam iz Preloga i volim ovdje svraati i dovoditi prijatelje koji se ude kako je Prelog ist i lijepo ureen grad. Prelog zaista iz godine u godinu postaje sve ureeniji grad. Mislim da smo zasluĹžili priznanje, no jednako tako smatram da je na podruju grada joĹĄ podosta povrĹĄina koje valja hortikulturno urediti. Primjeujem, meutim, da u gradu ima viĹĄe cvijea, viĹĄe djejih igraliĹĄta i lijepo, ukusno ureenih povrĹĄina. Park prema groblju jako bode u oi zbog svoje neureenosti, jednako kao i prostor kod Doma kulture, ali je zato jug Preloga lijepo ureen. Veseli me ĹĄto Prelog dobiva sve viĹĄe spomenika.

Stjepan, Iva i Jasminka Zadravec, Oporovec â&#x20AC;&#x201C; Nas troje se slaĹžemo u jednom. Prelog je lijepo i ravnomjerno ureen grad. Kako se ureuje centar grada, tako se ureuju i prigradska naselja. Istom mjerom. Ako pogledam nekoliko godina unazad, razlika je oita, ak drastina. Mi smo u centru Oporovca dobili lijepo ureen park ispred crkve, a i novo djeje igraliĹĄte na jednom nekad zapuĹĄtenom gruntiĹĄtu. Da se mene pita, ja bih povrĹĄine joĹĄ viĹĄe oplemenio cvijeem i dao im etnoĹĄtih, jer Prelog ipak ne smije zaboraviti da je selo i da ga ine seoska naselja. I ljudi doprinose da ovaj grad bude lijep. A graani vole ureivati svoje okunice i balkone, svoje grunte.

Franciska Strnad, Prelog â&#x20AC;&#x201C; Drago mi je uti tavu dobru, pozitivnu vijest. Prelog je zaista uredan i ist grad, lijepo ukraĹĄen cvjetnim gredicama, a bome i graani sami puno ulaĹžu u ureenje svojih okunica, tako da mislim da je ovo priznanje nagrada svima nama. Grad je nakon akovca sada zaista najljepĹĄe ureeno mjesto u Meimurju. Mislim da pokoja cvjetna gredica ili nova parkovna povrĹĄina gradu ne bi smetala, no jednako je vaĹžno natjerati graane da ureuju svoje fasade. Meni je najgore vidjeti te oljuĹĄtene fasade i ono ruglo od nekadaĹĄnje one bolnice. Ta je zgrada u vlasniĹĄtvu Grada pa me udi ĹĄto se niĹĄta ne poduzima da se uredi.


29. srpnja 2008.

DOBRO JE ZNATI

55


TRADICIONALAN TURNIR U PREPONSKOM JAHANJU U AKOVCU

PRVA SKUPINA HRVATSKIH OLIMPIJACA OTPUTOVALA U PEKING

ZAVRŠEN NAJVEI MEIMURSKI MALONOGOMETNI TURNIR U PRELOGU

Srpski reprezentativac odnio lovu i slavu!

Filip Ude želi barem jedno finale i sanja medalju

Naslovi u sve etiri konkurencije ostali “kod kue”

www.mnovine.hr

29. srpnja 2008.

56

MOTORIJADA REN BAN Motokluba Prelog

Do sad ponajbolje dvodnevno bikersko druženje U Otok i Prelog iz svih dijelova Hrvatske, kao i iz inozemstva, prošli petak i subotu “dojahalo” je na motorima nekoliko stotina bikera na 6. motosusret. Domain, Motoklub Ren Ban Prelog, još je jednom na visokom nivou organizirao jednu od ponajboljih motorijada u ovom dijelu Hrvatske. Na svojim dvokotanim ljubimcima stiglo je njih više od 400 kako bi se dobro proveselili, družili, zdrmali desetke bavi piva, pojeli tradicionalan grah ili nešto s roštilja, net-

ko “spalio” i po koju gumu, te uživali i zabavljali se u kvalitetnoj rock ali i bikerskoj malo žešoj hard i heavy metal glazbi. Kao i uvijek, šeer pri kraju kako bi se pomalo i napalili, te pogledali nešto i od sisica, možda i po koji “detalj” više, prireen je tradicionalan - striptiz. Glazbeni headlineri ovogodišnjeg programa bili pak su u posljednje vrijeme lagano darkerski Pipsi koji su svirali u petak, odnosno okorjeli zagrebaki rockeri Telephon Blues Band u subotu. Kako bi

glazbeni program bio ful pun cijele veeri, u petak su se pobrinuli Free Object, Stranger i The Trio band, a u subotu Nakupina Mi i Musta bend. U dva dana bikerima se, koji su imali besplatan upad i kampiranje, pridružilo gotovo tisuu ljubitelja rock glazbe i dobrog provoda koji su došli pogledati što se dogaa i zabavljati se s bikerima. Domaini su inae svima koji su motorizirani stigli u Otok organizirali ak dva mimohoda diljem donjeg

dijela Meimurja. Prvi odmah tek što su se motoristi u petak skupili na starom mjestu ribnjaku kod Otoka, a drugi u subotu poslijepodne, puno brojniji, kad je u de ileu bilo više stotina motora. Naravno, “okrjepe” na svim “punktovima” nije nedostajalo. Sve pak se dogaalo pod budnim patronatom policijskih bikera, koji su se brinuli oba dana prvenstveno preventivno da oni koji pretjeraju s alkoholom ne izau na cestu, ve radije npr. prespavaju u šatoru.

Ljeto nam se vratilo … Prošli tjedan protekao je u stilu pjesme “Jesen stiže …”, ali, sreom, subota je ponovno donijela ipak srpnju primjerenije sunano vrijeme i temperature, da bi nedjelja potvrdila da možemo ponovno zapjevati “Ljeto nam se vratilo …” Pjesme i gradskog movinga ovih dana u gradu nee nedostajati, jer su zapoeli dani vezani uz Porcijunkulovo, tj. za “akoveko

prošenje”. Iako kulminacija slijedi tek predstojei vikend, prošla subota oznaila je poetak dana kad e u akovcu biti “neobino živo” duboko u no. Stoga e biti puno više posla i za našeg “špica paparazza”, jer e do grada svratiti i oni kojima to baš i nije neki doživljaj. Prava prilika da se možda i vi pojavite u “najgledanijoj gradskoj rubrici” u ovim novinama, pa i šire …

Fatalna nesrea preloškog bikera vikend prije ohladila je najžeše bikerske strasti, tako da veeg brzinskog te svekolikoga drugog ekshibicionistikog i potpuno nepotrebnog divljanja meimurskim cestama i preloškim ulicama nepromišljenih i u najmanju ruku neodgovornih vozaa žestokih mašina - uglavnom nije bilo. Standardi u organizaciji ovog motosusreta svake su godine na sve višem nivou, pa je tako bilo i ovom prilikom.

Entuzijasti Ren Bana potrudili su se da se i ovogodišnja motorijada pamti i prepriava prvenstveno po stvarima zbog ega su uostalom i svi stigli još jednom - “na dobro poznato mjesto”, sreli drage ljude i ugodno se družili i zabavljali dva dana i noi. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)


Međimurske novine 673