DAVID DODLEK I ANA NOVAK ukazuju na izborne nepravilnosti u Pribislavcu
Tri sata sam bio načelnik
SUMNJE NA NEZAKONITOSTI na tehničkom u Zagrebačkoj ulici Policijska racija u stanici za tehnički prelged Godina XXX Broj 1551
Mihaela
U DRUGOM KRUGU IZBORA izabrana tri nova načelnika Petar Janušić u Belici, Goran Koren u Domašincu i Zoran Kolar u Šenkovcu
prilog Za roditelje i osmaše: Izaberite pravu srednju
LAJMSKA BOLEST: Dvaput je iskusila ovu zarazu protiv koje nema cjepiva Borelioza (Lajmska bolest) Meningitis Babezioza (kod pasa)
Mesarić: Niste svjesni koliko su opasni!
PRAVNI SPOR Županijske bolnice i bivšeg ravnatelja Roberta Grudića Bolnica ga zakinula gotovo 20.000 eura
PRODAVAČ se ozlijedio na radu, ali… Umjesto 18.571 euro naknade, on će platiti 12.188 eura
VELIMIR SLAVIČEK iz Nedelišća Majstor vrhunskog gina sprema se na viski str. 2
ANKETA POD VUROM
Jeste li ikad
imali
krpelja?
Stiže nam toplije i ljepše vrijeme, polako krećemo prema ljetu, no s toplijim danima nam stižu i nametnici. Jedan od najštetnijih nametnika koji nam dolazi je krpelj. Iako su maleni i ne čine se kao da mogu nanijeti štetu, bolesti koje mogu prenijeti krpelji u Hrvatskoj najčešće su Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis. S obzirom na ljetne dane, upitali smo naše
građane o njihovim susretima s krpeljima. Zanimalo nas je jesu li ih sami vadili ili su zatražili pomoć od liječnika te jesu li svjesni rizika koje krpelji donose? U nastavku vam donosimo njihova iskustva s krpeljima, kao i njihova razmišljanja o ovoj važnoj temi koju smo obradili u temi broja na stranici 4. – 5. ( Martina Jarni, Foto: Mario Golenko)
Natalija Jambrečić - Nikad nisam imala krpelja na sebi, no često sam ih pronalazila na svojim ljubimcima. Uvijek smo ih sami vadili posebnim pomagalima, osim prvi put kad smo išli veterinaru. Od boles� koje prenose, najopasniji je krpeljni meningoencefali�s.
Dani šibe i ribe, tradicionalna manifestacija Kotoribe, ove je godine dobila posebnu atrakciju zahvaljujući kreativnosti Zvonimi-
ra Habuša. Ovaj svestrani Kotoripčanin osmislio je i izradio prvu originalnu maskotu Kotoribe – i to u potpunosti od šibe.
Hodajuća maskota pletenih šiba
Učenici OŠ Jože Horvata Kotoriba koji su bili na radionici izrade košara rado su se slikali sa Zvonimirom i upijali korisne
informacije o košaraštvu. Tako će i mlađe generacije moći nastaviti tradiciju Kotoripskog kraja.
Bratislav Bočica - Nikada nisam imao krpelje na sebi. Svjestan sam posljedica, iako često boravim vani, pa i na travi. Dosad nisam primije�o nijednog, a i pazim. Srećom, nikad nisam imao situaciju da bih trebao potraži� pomoć liječnika.
Mirjana Kovač - Gotovo svake godine, posebice kad sam u prirodi radi branja bazge, uhva� me krpelj. Uglavnom ih sama vadim, no ponekad sam ipak morala zatraži� pomoć liječnika. Za uklanjanje nikad nisam koris�la ulje, a važno je napomenu� i da sam cijepljena pro�v meningi�sa.
Ivan Dusković - Da, imao sam krpelje. Kako dolazim sa sela, u većini slučajeva sam ih sam vadio. Nikada, srećom, nisam imao situaciju zbog koje bih morao potraži� pomoć liječnika. Rekao bih da sam otporan kao lav!
Zlatko Šutelj - Nikad nisam imao krpelja, iako sam cijepljen već tri godine zaredom. Jedno iskustvo koje pam�m je kad je moja žena jednom pronašla krpelja na sebi. Nakon toga, oboje smo se cijepili, što smatramo da se ispla�lo.
Bio sam
ukazuju
DAVID DODLEK I ANA NOVAK ukazuju na izborne nepravilnosti u Pribislavcu
načelnik od
20:30 do 23:30
Piše: Vlasta Vugrinec
- Već u 20:30 dobio sam poruku od školskog kolege da sam pobijedio, odnosno da su me izabrali za načelnika Općine Pribislavec, prepričava David Dodlek, kandidat za načelnika, događaje u izbornoj noći tijekom koje je oko 2 sata bio načelnik.
Međutim, nešto prije pola noći, nakon niza prebrojavanja glasačkih listića, doznao je da ga je ipak pobijedio Matija Ladić za svega 9 glasova.
Razočaran izborima, koje je nazvao običnom spačkom, obratio se Međimurskim novinama kako bi nam ukazao na niz nepravilnosti kako samim glasovanjem, tako i brojanjem glasova.
Naime, žalio se i Županijskom izbornom povjerenstvu i DIP-u, no sve su žalbe, kako je rekao, ekspresno odbijene.
Izborna spačka
Nakon prve poruke, ubrzo je uslijedilo još, a pristizale su mu i prve čestitke.
Uzbuđen i dršćući čekao je službene podatke, premda su mu poruke stizale, kako
kaže, nakon što su se prebrojili glasovi na oba biračka mjesta.
- Naši promatrači unutra za to vrijeme nisu znali rezultate, već su nam samo javljali da se Davidovi listići ponovno broje po peti ili šesti put, no ne i od Matije, dodala je njegova kolegica Ana Novak koja je s njim čekala rezultate.
Dok su se ponovno brojili listići, kaže da su njihove promatrače udaljili, odnosno mogli su biračkom odboru u tom trenutku gledati u leđa. Također, navodi kako su listići bili okrenuti licem prema dolje tako da promatrači nisu vidjeli u čiju korist ide glas. Naravno, promatrači su se pobunili, no, kaže, bez uspjeha.
- Ispalo je da glasački listići ne pašu, pa su jedno vrijeme stajali na stolu na kupu, da bi potom komisija s glasačkom kutijom izašla iz prostorije bez promatrača. Ubrzo su se vratili, sve je štimalo s listićima i pobijedio je Matija Ladić, ispričala je Ana dalje.
Znači, dodaje, glasovi su se ponovno prebrojavali od 20:30 do 23:30, i to zbog navodno 5 spornih listića i glasova za dva kandidata.
I onda, je uslijedio šok. Naime, službenim rezultatima, Ladić pobjeđuje s 9 glasova više. Za koga bute glasali?
Međutim, navode kako to nije bilo jedino. Naime, prema njihovim riječima, namjerno se manipuliralo biračima, naročito pripadnicima Romske nacionalne manjine.
- Za koga bute glasali, tako su pitali Rome koji, jadni, nisu ni znali da ih se to smije pitati niti pak su znali koliko listića moraju dobiti, odnosno koga sve imaju pravo birati, dodaje Ana.
Drugim riječima, Romi su se uglavnom izjašnjavali da biraju svog zamjenika župana pa su tako i dobivali glasački listić. No, umjesto jednog ili dva, trebali su dobiti čak šest, jer se uz zamjenika župana i zamjenika načelnika iz njihovih redova birao općinski načelnik, pa vijećnici u Općinskom vijeću, pa župan, pa vijećnici Županijske skupštine.
Nakon što je birački odbor upozoren na tu nepravilnost, pojedinim Romima koji su se vratili dopustili su naknadno glasati, a nekima ne.
Nepravilnosti je bilo, kažu, i kod izlaska na teren kod birača koji nisu mogli izaći na birališta.
- Izlazili su naši promatrači tako da je i tom prilikom biralište bilo bez nadzora, dodaje.
Tražili su poništenje izbora
David i Ana, kažu, žalili su se na sve strane, od Županijskog izbornog povjerenstva do DIP-a i Ustavnog suda. Čak su tražili i poništenje izbora.
- Pisali smo satima žalbe, prikupljali potpise i svjedočanstva ljudi, sve smo to dokumentirali, no nitko to nije ni pročitao, složno kažu.
Naglasili su i kako je Ladić prije njih znao za odbijenicu Županijskog izbornog povjerenstva jer ima „veze”, pa kako su promatrači prigovore pisali na obični bijeli papir jer „na službenom nije bilo mjesta”...
Na stranici Županijskog izbornog povjerenstva može se pronaći odbijenica koju potpisuje njegov predsjednik Milko Sambolek u kojoj se na 7 stranica odbacuje prigovor po prigovor kao neosnovan.
(Mario Golenko)
David Dodlek, trosatni načelnik Pribislavca Ana Novak
KONSTITUIRANA SKUPŠTINA Međimurske županije
Drugi mandat predsjednika Dragutina Glavine
Za prvog potpredsjednika je izabran Josip Grivec iz vladajuće koalicije NPS-HSU-HSLS-DO i SIP-HSS-SU, a za drugog potpredsjednika iz oporbe Igor Ivković iz HDZ-a
Izborom predsjednika konstituirana je Skupština Međimurske županije. Dragutin Glavina ponovno je izabran za predsjednika Skupštine iz redova vladajuće većine koju čine NPS-HSU-HSLS-DO i SIP- HSS-SU.
Za prvog potpredsjednika izabran je Josip Grivec iz iste vladajuće koalicije, a za drugog potpredsjednika Igor Ivković iz HDZ-a iz redova skupštinske manjine.
Tome je prethodio izbor mandatne komisije radi veri�ikacije izbornih rezultata i prisega vijećnika koji će činiti Skupštinu.
Lavina zamjene vijećnika
Najveći broj mandata, njih 22, osvojila je lista HSU-HSLS-DO i SIP-HSS-SU. Nositelj liste Matija Posavec ne može u Skupštinu zbog nespojivosti dužnosti i njegov zamjenik u Skupštini je Dragutin Braniša iz Belice.
Ljerka Cividini svoj je mandat stavila u mirovanje i njezina zamjena je Ružica Glavina.
Na listi slijede: Josip Grivec, Dragutin Glavina, Zlatko Marciuš, Ivica Baksa, Dražen Vidović, Đurđica Slamek, Bojana Petrić, Igor Šegović, Zvonimir Siladi, Dejan Drabić, Jurica Vidović, Dijana Novak, Dragica Živčec, Zvonimir Taradi, Ivan Kolmanić, Slađan Mihoci, Anica Naranđa, Štefanija Damjanović, Blaženka Zvošec i Ivica Požgaj.
Druga po snazi je lista SDP-MDS koja je
osvojila osam mandata u Skupštini. Umjesto Maria Medveda zbog nespojivosti dužnosti, zamjenski vijećnik mu je Ljubomir Grgec.
Sljedeći na listi su: Andreja Marić i Željko Kovač kao zamjenski vijećnik Nikole Novaka, koji je svoj mandat stavio u mirovanje.
Dragutin Barlek zamjenski je vijećnik Anđelka Nagrajsalovića, koji je također mandat stavio u mirovanje. Antun Zadravec je zamjenski vijećnik Stanislava Rebernika koji je mandat stavio u mirovanje. Sljedeći na listi su Renata Kovačić, Ivan Šimunković i Željko Pavlic.
Treća po snazi osvojenih mandata je lista HDZHDS sa sedam osvojenih mandata. Na listi za skupštinu su Ljubomir Kolarek, Dražen Srpak, Simona Srnec, Goran Kozjak, Igor Ivković, Franjo Cimerman i Perica Hajdarović.
Dopunski izbori za dva vijećnika romske manjine
Kako na provedenim izborima nije osigurana
zastupljenost pripadnika romske nacionalne manjine, raspisat će se dopunski izbori za članove Županijske skupštine za dva pripadnika iz redova romske nacionalne manjine.
Na Županijskoj skupštini nazočni su bili župan Matija Posavec i dva njegova zamjenika, Mario Medved i Elvis Kralj, zamjenik župana iz redova romske nacionalne manjine.
Župan Matija Posavec je na kraju konstituiranja Skupštine kazao: - Visoki postotak osvojenih glasova mi ne daje pravo na pogrešku.
Osvrnuo se i na rezultate u Skupštini ukazavši na važnost političke stabilnost koju prije svega osigurava većina koju ima njegova koalicijska lista.
Župan je najavio da će predložiti predsjedniku Dragutinu Glavini sazivanje prve radne Skupštine za tri tjedna.
Nakon konstituiranja izabrana su i tri skupštinska odbora. U Odbor Statut i Poslovnik Međimurske županije izabrani su Slađan
U DRUGOM KRUGU izabrani u načelnici Belice, Domašinca i Šenkovca
Tri nova lica
U Međimurskoj županiji, u drugom krugu lokalnih izbora, minule nedjelje birači su birali načelnike samo triju općina: Belice, Domašinca i Šenkovca. Zanimljivo da su sve tri općine ujedno i jedno mjesto, bez drugih naselja.
Mihoci za predsjednika, a za članove Blaženka Zvošec, Renata Kovačić, Ivan Kolmanić i Igor Ivković.
U Odbor za �inancije i proračun izabrani su Dragutin Glavina za predsjednika, a za članove Zvonimir Siladi, Zlatko Marciuš, Željko Ko�jač i Perica Hajdarović.
U Odbor za prostorno uređenje za predsjednika je izabran Ivan Šimunković, a za članove Ivan Kolmanić, Ivan Mustač, Stjepan Braniša i Zlatko Horvat. Iz formiranja prvih odbora nazire se lagani pad tenzija iz prošlog saziva i uključivanje predstavnika oporbenog HDZ-a bez natezanja u prve odbore, uz to je Igor Ivković najagilniji vijećnik iz prošlog saziva jednoglasno izabran za potpredsjednika Skupštine i u Odbor za statut i Poslovnik. Sve odluke na konstituirajućoj sjednici donesene su jednoglasno. (BMO)
U Belici je na izbore u drugom krugu izašlo 47,82 birača i izbore je premoćno dobio Petar Janušić (HNS) koji je novi načelnik Belice, nakon što je nekoliko mandata općinu vodio njegov protukandidat Zvonimir Taradi (NPS).
U Domašincu je na izbore u nedjelju izašlo 38,72 posto birača, a s boljim rezultatom pobijedio je Goran Koren, kandidat HNS-a, HSS-a i SDP-a. Protukandidatkinja mu je bila nezavisna kandidatkinja Karolina Kolarić Biber. U Šenkovcu je voljom birača nadmoćnom većinom glasova za novog načelnika izabran Zoran Kolar, nezavisni kandidat. Na izbore u Šenkovcu u nedjelju je izašlo 43,64 posto birača. Robert Meglić (HNS), dosadašnji načelnik, nije uspio obnoviti mandat. (BMO)
SABOR HRVATSKE biskupske konferencije odlučio
Dr. sc. Krunoslav Novak reizabran za generalnog tajnika
Na izvanrednom zasjedanju Sabora Hrvatske biskupske konferencije (HBK) održanom u srijedu, 28. svibnja, vlč. dr. sc. Krunoslav Novak, svećenik Varaždinske biskupije, reizabran je za generalnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije.
Dr. Krunoslav Novak rodom je iz Župe sv. Marka u Selnici, a za prezbitera Varaždinske biskupije zaređen je 27. lipnja 1999. po rukama biskupa mons. Marka Culeja.
Nakon službe župnog vikara u Nedelišću i upravitelja župe u Knegincu, biskup Culej ga šalje na studij komunikacijskih znanosti na Papinsko salezijansko sveučilište u Rimu gdje je 2005. stekao magisterij iz područja znanosti društvenih komunikacija.
Iste godine vraća se u Varaždinsku biskupiju i radi na pokretanju Ureda za pastoral u medijima Varaždinske biskupije te isti Ured vodi do 2008. godine kada ga biskup mons. Josip Mrzljak
upućuje ponovno u Rim na doktorski studij na Fakultet znanosti društvenih komunikacija Papinskog salezijanskog sveučilišta, koji završava 2012. godine obranom doktorske disertacije.
Godine 2017. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docent u interdisciplinarnom području znanosti teologija i komunikacijske i informacijske znanosti, te predaje predmete: Uvod u komunikologiju, Televizijsko novinarstvo, Televizijska produkcija, Fotonovinarstvo, Semiotika u medijima te Slika i �ilm kao povijesni izvor.
(BMO foto: T. Novak)
HRVATSKE VODE planiraju novu investiciju U planu je Centar obrane od poplave
Na ulazu u Mihovljan iz pravca Čakovca, raščišćava se teren u državnom vlasništvu. Prema riječima Ivice Mustača iz
Hrvatskih voda, tu bi trebao niknuti Centar obrane od poplava Međimurja, svojevrsno skladište opreme i mehanizacije. (vv)
Zoran Kolar, načelnik Šenkovca
Petar Janušić, načelnik Belice Goran Koren, načelnik Domašinca
Vlč. dr. sc. Krunoslav Novak
Sudionici kons�tuirajuće sjednice Skupš�ne Međimurske županije
Josip Grivec, prvi zamjenik predsjednika, Dragu�n Glavina, predsjednik i Igor Ivković drugi zamjenik predsjednika Skupš�ne Međimurske županije
Piše: Božena Malekoci-Oletić
Mihaela Mesarić iz Šenkovca puno boravi u prirodi, na livadama, travnjacima, šumama i zaraslim krajolicima, čime su joj povećane šanse da ju ugrize zaraženi krpelj. Godinama se docjepljuje protiv meningitisa, no to cjepivo ju ne štiti od druge vrste bolesti borelioze ili lajmske bolesti koju također prenose zaraženi krpelji.
Dva puta je zbog ugriza zaraženog krpelja preboljela boreliozu, koja se ne može prevenirati cijepljenjem.
- Prvi put sam bliski susret sa zaraženim krpeljom imala 2015. godine, a drugi put 2020. godine.
Prvog zaraženog krpelja zaradila sam 2015. godine dok sam hodala po haldama. Za one kojima je ta riječ nepoznata, pojasnimo da su halde dio rudarske geobaštine u krajobrazu oko Murskog Središća, jedinstvene u Hrvatskoj. Nastale su kao uzvišenja u neposrednoj blizini iskopa ugljena, odlaganjem jalovine. Kako je od zatvaranja rudnika prošlo više od pola stoljeća, danas su ta uzvišenja obrasla gustom vegetacijom, kao stvorenom za obitavanje krpelja.
Nastavlja: - Pronašla sam sitni primjerak krpelja iznad koljena. Primijetila sam ga kod kuće kad sam došla s terena nakon tuširanja. Jedva se uhvatio za kožu, ali se već zakačio. Kako sam puno u prirodi, imam naviku pregledati se nisam li negdje pokupila krpelja. I ovoga sam skinula pincetom, budući da sam vična tome. Imam mačke pa sam vješta u skidanju krpelja, kaže.
U međuvremenu sam zaboravila na tog malog krpelja. I to je prva lekcija koju predlažem da ju zapamtite ako ste našli krpelja na koži: zapišite
datum kad ste ga pokupili ili vadili, s razlogom savjetuje Mihaela Mesarić.
Prvi simptomi Lyme borelioze, bolesti koja se ne može prevenirati cijepljenjem, ali se može liječiti, je speci�ičan osip koji se pojavljuje naknadno i do nekoliko tjedna nakon ugriza krpelja, ali ne na mjestu uboda, nego drugdje na tijelu.
To je važno zapamtiti jer čim se pojavi osip to je alarm za odlazak liječniku. Potrebno je popiti duplu dozu jakog antibiotika Sumameda da u tijelu pobije ono što je u organizam unio zaraženi krpelj, prepričava Mihaela.
Uznemirio ju je čudan osip
Najsigurniji simptom da imaš boreliozu je spomenuti speci�ičan osip, s crvenom točkom u sredini, oko koje je bijeli prsten, a nakon njega obrub u vidu koncentričnog crvenog osipa.
Prvog zaraženog krpelja imala sam iznad koljena, a osip mi se pojavio ispod koljena na listu noge i to nekoliko tjedana nakon ugriza, kaže naša sugovornica.
Važno je zapisati datum kad si imao krpelja i do dva mjeseca nakon toga pratiti pojavu specifičnog osipa ako je krpelj bio zaražen. Spas je u duploj dozi najjačeg antibiotika da posljedice po zdravlje ne bi bile još teže, kazala je Mihaela Mesarić
Kako izvaditi krpelja
Ako ste uočili krpelja na koži, važno ga je ukloniti što prije. Rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda, savjetuju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Preporučuju: - Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik.
Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti „paliti” plamenom, ne povla-
upoznajući se s bolešću koju mi je zaraženi krpelj prenio. Nastavlja: - Kada mi se pojavio taj čudni osip na listu noge, pomislila sam: Kaj je to? Sjećam se i da su me prije pojave osipa te 2015. godine strašno boljela leđa. U životu me leđa gore nisu boljela nego tada, prisjeća se Mihaela. Uz to sam osjećala opći umor, tako da nisam mogla normalno funkcionirati. Sav taj umor i bol u leđima sam pripisivala stresu jer sam završavala doktorat, koji je pratilo puno obaveza i posla. Tek naknadno sam shvatila da je to bila posljedica Lyme borelioze koja se počela razvijati u meni, kaže.
Srećom da sam osip na nozi pokazala mami, a ona ga je poslikala i poslala svojoj prijateljici medicinskoj sestri. Čim ga je ona vidjela, kazala je: - Isuse, ona (Mihaela) istog trena mora doći u ambulantu. To je lajmska bolest, prepoznala je medicinska sestra i poručila mi da hitno trebam popiti dvije doze jakog antibiotika. Jako je važno da se ta terapija uzme unutar tri mjeseca od ugriza zaraženog krpelja, prije nego se bolest ne raširi po organizmu i počne stvarati druge puno ozbiljnije zdravstvene probleme, kaže nam sugovornica.
Priča dalje: - Javila sam se u ambulantu i popila te dvije ture jakih antibiotika kako bih izbjegla gadnije posljedice. Upozorili su me da ako to ne popiješ, kasnije možeš imati problema koji podsjećaju na multiplu sklerozu i druge bolesti. Osim po osipu, bolest se može dokazati i testiranjem.
čite ga naglo, ne pritiskate niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraze. Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja najčešće za 7 – 10 dana ili u roku do četiri tjedna, pojavi osip (pojedinačno ili višestruko crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (Borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom.
- I mene je doktorica prije nego što sam popila lijek poslala na testiranje. Mislim da je uzorak krvi poslan u Zagreb u bolnicu za infektivne bolesti da vide ima li u krvi mjerljiva količina uzročnika bolesti. Rezultat je već bio pozitivan. Da antibiotik nisam popila na vrijeme, bilo bi „veselja”, slikovito se izrazila Mihaela. Dodaje: - Ljudi zbog zakašnjelog liječenja znaju imati neurološke poremećaje za koje ne znaju otkud su se pojavili. Zato ja svima govorim – ljudi pazite se krpelja, jer ljudi uopće nisu svjesni koliko su opasni i koliko je važna zaštita, ističe Mihaela.
- Kad idem na teren u prirodu, obavezno se špricam repelentom, nakon terena skidam sve sa sebe, vani istresem odjeću i stavim na pranje. Odlazim pod tuš i gledam se, ne gmiže li mi negdje po tijelu krpelj.
I unatoč svom tom oprezu, za pet godina opet me zakačio krpelj, ovaj put mi se primio ispod koljena, a osip mi se napravio iznad koljena, prepričava.
- Poučena prijašnjim iskustvom intenzivno sam pratila hoće li mi se pojaviti karakteristični osip, znak zaraze
ZARAŽENI KRPELJI prenose gadne zarazne bolesti, a svoje iskustvo s boreliozom nakon ugriza zaraženog krpelja prepričala nam je Mihaela Mesarić iz Šenkovca i poručila:
Pazite se krpelja, nema cjepiva protiv opake borelioze
- Prvi put sam bliski susret sa zaraženim krpeljom imala 2015. godine, a drugi put 2020. godine
boreliozom. U roku od dva do tri tjedna se i pojavio. Čim sam ga primijetila, otišla sam doktorici po svoje ture antibiotika. Dakle, u pet godina sam imala dva krpelja koji su bili nositelji lajmske bolesti, zaključuje.
- Za prvi zaraženi krpelj sam sto posto sigurna da sam ga zakačila između Hlapičine i Murskog Središća, a drugog negdje u gornjem Međimurju, gdje sam hodala i po nekim livadama, prisjeća se.
Preporučuje: - Za odlazak u prirodu je dobro imati uske svijetle hlače, na kojima lakše
uočiš da ti se po njima pentra krpelj. Premda u prirodu nerado nosimo svijetle hlače, upravo ta njihova svijetla boja čini krpelje uočljivima dok još traže mjesto gdje će ugristi čovjeka i napiti mu se krvi kojom se hrane. Od prvog ugriza, s krpeljima sam jako jako oprezna. I prije susreta s lajmskom bolesti cijepila sam se protiv meningitisa jer i njega prenose zaraženi krpelji, ali se meningitis može prevenirati cijepljenjem. Docjepljujem se svakih tri do pet godina, kaže Mihaela.
Krpelji su svugdje oko nas kad je toplo i vlažno Laički gledano, čini nam se da su krpelji sveprisutni i tijekom cijele godine. No je li to tako kako nam se čini, pitali smo mr. sc. Miljenka Cmrečaka, dr. med. veterine. - Važnije od rasprostranjenosti je sezonalnost krpelja. U principu, krpelji su svugdje oko nas: na livadama, šumama, parkovima… Najčešće se javljaju u proljeće za vrijeme vlažnog vremena i u ranu i srednju jesen kad
Čini nam se da neke ljude krpelji više vole od drugih. Radi li se o nekom sastavu krvi tih ljudi ili je u pitanju nešto drugo?
TEMA BROJA
cjepiva opake
- Ne, nego bih rekao da su neki ljudi više, a neki manje izloženi krpeljima, opovrgava našu tezu Miljenko Cmrečak. Dodaje: - Neki ljudi su izloženiji krpeljima jer više vole boraviti u prirodi, nego oni koji su manje u prirodi. Izloženiji su oni koji idu u planine, brda, vinograde, šume i polja, od onih koji hodaju po ulici. I psima i mačkama sišu krv i uzrokuju bolesti
Krpelji se hvataju za pse i mačke, pa postoji mogućnost da se krpelj sa životinje prijeđe na čovjeka.
Mogu li i životinje oboljeti od bolesti koje prenose krpelji?
- Krpelji prenose razne bolesti na ljude i životinje. Primjerice, boreliozu krpelj prenosi i na čovjeka, ali i na pse ili mačke. Psi s druge strane ne mogu dobiti bolesti centralnog živčanog sustava koje može preko ugriza zaraženog krpelja dobiti čovjek. Postoje i razlike među krpeljima. Onaj koji obitava u Dalmaciji prenosi neke druge bolesti, nego krpelj koji obitava u našim krajevima.
Kako se liječi
borelioza
Bolest se liječi u fazi kožne promjene Sumamedom ili nekim drugim antibiotikom, čime se u potpunosti prekida daljnji razvoj bolesti. Ako se bolest ne prekine u ovoj fazi, dalje napreduje do neuroloških ili srčanih oblika, a tada se liječi intravenskom primjenom penicilina, dakle neophodna je hospitalizacija.
Dio pacijenata koji su liječeni antibioticima godinama nakon izlječenja ima zaostale neke simptome kao što su bolovi u mišićima i zglobovima, kognitivni de�iciti, poremećaji sna i umor.
ili
ima više vlage, a još uvijek je toplo, pojašnjava ugledni veterinar Miljenko Cmrečak. Gledano unatrag, svibanj koji je iza nas bio je idealan mjesec za pojavu krpelja. Ono što se promijenilo je klima, zbog koje više nema klasičnih zima i zbog čega krpelji jako dugo opstaju u prirodi. Zato trebamo biti oprezni, kaže. - Čini nam se da ih je nekih godina više, a drugih manje. O čemu ovisi njihova pojavnost?
Pojašnjava : - To zavisi od prenosioca i mjera koje
se poduzimaju. Ako puno kosimo livade, travnjake i parkove – neće biti krpelja. Pogoduju im jako zapušteni prostori, pogotovo gdje šeću toplokrvne životinje, kao što su goveda, psi, mačke i ptice. Sve te životinje mogu prenositi krpelje kroz prirodu. Krpelji su paučnjaci koji sišu krv i pri sisanju uzimaju iz nje sastojke koji su im �ini. Ono što im nije �ino vrate natrag u tijelo stvorenja čiju krv sišu i raspadanjem „vraćenih” tih sastojaka dobijemo bolest koju prenose krpelji.
- Ako puno kosimo livade, travnjake i parkove neće biti krpelja. Njima pogoduju jako zapušteni prostori, pogotovo gdje šeću toplokrvne životinje, kao što su goveda, psi, mačke i ptice. Sve te životinje mogu prenositi krpelje kroz prirodu, kaže ugledni veterinar Miljenko Cmrečak
Bolesti koje prenose krpelji općenito su vezane uz probleme u krvi, neke od bolesti buknu naglo, druge se dugo razvijaju, objašnjava nam pojednostavljeno razumljivim jezikom Miljenko Cmrečak. Naglašava da je za pse posebno opasna bolest koju uzrokuju jednostanični paraziti zvani Babesia, koji napadaju i uništavaju crvena krvna zrnca psa. To može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su anemija, zatajenje bubrega ili čak smrt. Paraziti se razmnožavaju u crvenim krvnim stanicama, gdje se raspadaju i tako izazivaju anemiju i posljedično teška oštećenja unutarnjih organa.
Lyme boreliozu prenose zaraženi krpelji koji sišući krv na domaćinu ubacuju i svoju „slinu” - tekućinu koja sadrži Borreliu burgdorferi. Pretpostavlja se da krpelj mora biti zaboden u kožu domaćina 48 h ili više da bi prenio bakteriju. Bolest se ne prenosi s bolesne osobe na zdravu.
Bez liječenja 60 % pacijenata razvije artritis s jakim bolovima i oticanjem velikih zglobova, osobito koljena. Oko 5 % pacijenata ima neurološke proble-
Zaštite ljubimce da ne pate ili uginu
- Kako zarazu koju je izazvao krpelj prepoznati kod životinja?
- Bolesti pasa izazvane zarazom od ugriza krpelja su vezane uz babeziju i anemiju, a posljedica su visoka temperatura, povraćanje, nemogućnost hodanja i ležanje. Prvi znak bolesti izazvane ugrizom zaraženih krpelja zbog kojih se životinja razboljela je pojava njezine letargičnosti i mirnoće. Nakon toga se javlja visoka temperatura. Pas primjerice postane jako blijed ili jako žut. Mačke ne obolijevaju tako često kao psi. Ističe: - Srećom, kao i za ljude,
me u smislu probadajućih, munjevitih bolova, trnce u rukama i nogama te de�icit kratkotrajnog pamćenja. Dijagnoza bolesti u ranom stadiju postavlja se na temelju kliničke slike, a kasnije serološkim testovima. Ako ste imali na svom tijelu krpelja i izvadili ga, pregledavajte mjesto uboda sljedećih mjesec dana. Ako primijetite crvenilo kože u obliku prstena – javite se svom liječniku. Najbolja mjera za sprječavanje Lyme borelioze je prevencija. Izbjegnite ubod krpelja na sljedeće načine: izbjegavajte kretanje kroz grmlje i drugo gusto raslinje, koristite repelente, sredstva koja odbijaju insekte, neka tijelo bude pokriveno odjećom pri boravku u prirodi (dugi rukavi i nogavice, nogavice ugurane u čarape), nakon povratka iz prirode promijenite odjeću, otuširajte se i pregledajte tijelo. Ako pronađete krpelja na tijelu što prije ga uklonite, primijenite repelente i na svojim kućnim ljubimcima jer oni mogu donijeti zaražene krpelje u vašu blizinu.
postoji velika mogućnost zaštite od bolesti koje prenose zaraženi krpelji. Kod ljudi je to adekvatna odjeća i zaštita repelentima, a kod životinja kapi koje se daju na kožu i vrlo su učinkovite, ali pod uvjetom da se primjenjuju redovito, a ne povremeno. Ta redovitost u primjeni je jako bitna, ističe. - Postoje i tablete koje također treba životinji davati redovito. Ima raznih učinkovitih preparata koje treba redovito primjenjivati u propisanim razmacima, ponovio je. Za zaštitu od babezije ima i vakcina, ukratko, dobra zaštita postoji i za životinje, kazao je naš sugovornik.
Mr. sc. Miljenko Cmrečak, dr. med. vet.: Boreliozu krpelj prenosi i na čovjeka, ali i na pse
mačke
Mihaela Mesarić dvaput je iskusila boreliozu ili lajmsku bolest
Karakteris�čni osip koji je simptom borelioze ili lajmske boles�
DRUŠTVO POTROŠAČA MEĐIMURJA www.savjetovaliste.info savjeti@savjetovaliste.info info: 0800/42-00 (svaki radni dan od 09:00 - 13:00 sati)
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA u skupljoj polovici Hrvatske po cijenama u trgovinama
Skuplji od pet najjeftinijih županija
Međimurska županija predstavlja zanimljiv slučaj jer kombinira kontinentalni položaj s relativno visokim životnim standardom
Međimurska županija zauzela je 14. mjesto od 21 hrvatske županije po visini cijena osnovnih proizvoda, s cijenama koje su u prosjeku 4,2 posto više od najjeftinije Sisačko-moslavačke županije, što je svrstava u skuplju polovicu zemlje, pokazuje najnovija analiza Ekonomskog instituta iz Zagreba provedena 15. svibnja ove godine.
Analiza u 11 najvećih trgovačkih lanaca
Istraživanje je provedeno na temelju nove Vladine mjere koja obvezuje najveće trgovačke lance da redovito objavljuju ažurirane cjenike na svojim internetskim stranicama. Analiza je obuhvatila cijene u 11 najvećih trgovačkih lanaca diljem Hrvatske, uključujući Konzum, Lidl, Plodine, Spar, Kaufland, Eurospin, Studenac, Tommy, KTC, NTL i Metro, na uzorku od više od 116 tisuća artikala u 776 prodavaonica.
Rezultati pokazuju jasnu geografsku podjelu - jadranske županije i Zagreb spadaju među najskuplje, dok kontinentalne županije, posebno istočni i središnji dijelovi Hrvatske, bilježe značajno niže cijene.
Međimurska županija našla se u gornjoj polovici ljestvice, skuplja od pet najjeftinijih županija koje čine Sisačko-moslavačka (0 posto), Koprivničko-križevačka (0,8 posto), Bjelovarsko-bilogorska i Požeško-slavonska (obje 1,7 posto) te Virovitičko-podravska (2,1 posto). Istovremeno, Međimurska je značajno jeftinija od najskupljih hrvatskih destinacija poput Zadarske (7,9 posto skuplja), Dubrovačko-neretvanske (7,4 posto) i Istarske županije (5,8 posto skuplja).
Pozicija Međimurske županije u skupljoj polovici odražava njezin specifičan gospodarski položaj. Kao razvijena sjeverna županija koja graniči s Austri-
Imamo Hrvatsku, a gdje su ljudi?
Da nedostaje ljudi, vidljivo je već i po plitkom bazenu ljudi raspoloženih za aktiviranje u lokalnu politiku. U ovom mandatu prvi put smo se susreli s nedostatkom kandidata za načelnike.
Liste za vijeća punile su se „hvatanjem kandidata za šankom”, samo da se popuni lista. Većina vijećnika po općinama, gradovima pa i u Županiji su već viđeni kandidati.
Ne moramo guslati staru pjesmu da se rađa sve
manje djece i da je u školama sve manje učenika – to je opće poznato. Vrtići se naizgled pune, ali ne zato što se rađa više djece, nego zato što bake sve duže rade, pa mame moraju djecu voditi u jaslice i vrtić.
Nogometni klubovi koji su nekada imali pune pogone: od najmanjih do veterana, sad imaju probleme skupiti dovoljno igrača za utakmicu, a nedavno je NK Torpedo iz Križovca „zatvorio vrata”.
jom i Slovenijom, Međimurska županija bilježi veću kupovnu moć od hrvatskog prosjeka, što omogućava trgovcima održavanje viših cijena od onih u manje razvijenim kontinentalnim područjima.
Međimurska županija predstavlja zanimljiv slučaj jer kombinira kontinentalni položaj s relativno visokim životnim standardom. Blizina europskih tržišta i razvijena industrija omogućavaju stanovništvu veću kupovnu moć, što se odražava i na razinu cijena. Dodatni čimbenik koji utječe na cijene jest granični položaj županije. Blizina austrijskog i slovenskog tržišta može utjecati na formiranje cijena jer stanovništvo ima mogućnost kupovine preko granice, što prisiljava domaće trgovce na konkurentnost, ali
istovremeno omogućava održavanje nešto viših cijena zbog veće kupovne moći.
Litra Coca-Cole Zero košta između 1,30 i 1,85 eura
Trgovci obuhvaćeni mjerom moraju objavljivati cijene iz kategorija hrane, pića, kozmetike, sredstava za čišćenje, toaletnih potrepština i proizvoda za kućanstvo. Ovi proizvodi čine 30,6 posto ukupne potrošačke košarice prosječnog hrvatskog kućanstva. Analiza je pokazala značajne razlike u cijenama istih proizvoda ovisno o lokaciji - kilogram ke�ira proizvođača Vindija prodavao se po cijenama od 2,09 do 3,19 eura, dok je litra Coca-Cole Zero koštala između 1,30 i 1,85 eura.
Nova mjera transparentnosti cijena inspirirana je izraelskim modelom koji se primjenjuje od 2015. godine. U Izraelu je uvođenje obavezne objave cijena rezultiralo smanjenjem cijena za 4 – 5 posto i većim ujednačavanjem cijena među trgovcima, zahvaljujući brzom razvoju aplikacija za usporedbu cijena. Podaci pokazuju da trgovci obuhvaćeni mjerom čine 18,9 posto prodajnih mjesta u Hrvatskoj, ali ostvaruju čak 72 posto ukupnih prihoda na tržištu trgovine na malo mješovitom robom. Mjera se ne odnosi na manje trgovine, markete, benzinske postaje i kioske koji čine većinu prodajnih mjesta, što može ograničiti njezin utjecaj u manjim mjestima. (ik)
Nije lakše ni vatrogascima. Neka društva rade sve što je u njihovoj moći da preko rada s djecom održe DVD-ove na životu, ali u manjim mjestima je i vatrogastvo zamrlo.
U narednim godinama će zbog demografskog odumiranja, političkim rječnikom rečeno, dolaziti do „funkcionalnih spajanja”. Neće biti ljudi da se održe udruge, klubovi. Čak ni dovoljno župnika za sve župe. Vozeći se kroz neka manja naselja u Međimurju
uočava se taj žalosni trend. Prvo uočite zatvorenu trgovinu i krčmu, zatim da nema žive duše na cesti ili tu i tamo koju sijedu glavu pa se pitate koliko vremena je potrebno da se isprazni zadnja kuća u selu?
Nada je u strancima koji k nama dolaze u potrazi za poslom, pune naše fondove, a u budućnosti i prazne kuće. Hrvatska politika je bila iznimno licemjerna u vremenu kad se strukturirala država i društvo. Izbacivala je �loskule o domoljublju,
„svojima na svome” i sličnim ispraznim parolama.
U stvarnosti, političari krojači budućnost Hrvatske u tom procesu prepustili su državu onima koji su je bez srama jamili i natjerali ljude na egzodus, egzistencijalno propadanje i brutalno raslojavanje.
Sada ubiremo plodove toga rada. Uzalud se sada pitamo gdje su ljudi?
Imamo Hrvatsku, a izgubili smo ljude. Oni koji su otišli za kruhom, opet nisu svoji na svome.
Pozicija Međimurske županije u skupljoj polovici odražava njezin specifičan gospodarski položaj
ZBOR JOSIP ŠTOLCER SLAVENSKI
Pola stoljeća pjesme, prijateljstva i uspjeha
Piše i foto: Mario Golenko
Teško je povjerovati da je prošlo već 50 godina otkako je u Čakovcu osnovan pjevački zbor „Josip Štolcer Slavenski”, jedan od najpoznatijih amaterskih zborova u Hrvatskoj. Kroz pola stoljeća kroz ovaj
zbor prošlo je oko 600 pjevača, a svaki od njih ostavio je svoj trag u bogatoj glazbenoj priči Međimurja.
Zbor je osnovan davne 1975. godine, a sedam godina kasnije ponosno je preuzeo ime slavnog skladatelja iz Čakovca. Danas je teško zamisliti
kulturni život Međimurja bez ovog zbora, koji je postao pravi sinonim za kvalitetno amatersko pjevanje i zajedništvo.
Kruna svih uspjeha predstavlja osvajanje srebrne olimpijske medalje na Olimpijadi zborova u Bremenu 2004. godine u konkurenciji ponaj-
PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA Grada Čakovca
Mladi istraživači dali novu
sliku povijesti Čakovca
- Posljednja takva knjiga, podacima daleko siromašnija, izdana je prije više od stoljeća, a pisana je iz političkih razloga kako bi „dokazala“ pripadnost Međimurja Mađarskoj. Ovaj put dobili smo djelo neopterećeno ideologijama, rad mladih ljudi mahom iz našeg kraja, koji su znanstvenim pristupom obradili dostupnu građu i obilazili arhive, poručila je Ljerka Cividini na predstavljanju Monogra�ije Čakovca minule subote u čakovečkoj Knjižnici i čitaonici.
Riječ je o drugom svesku monogra�ije koja se bavi poviješću Čakovca od 1791. godine do današnjeg doba. Nastao je kao plod višegodišnje suradnje Grada Čakovca i Matice hrvatske Ogranka Čakovec, a u istraživanju i pisanju sedam povijesnih poglavlja sudjelovala je nova generacija povjesničara. Sedam poglavlja, sedam autora: Andreja Talan Gombar, Ivan Vuk, Ana Šestak, Saša Vuković, Mirna Ladašić Turk, Maja Žvorc i Janja Kovač.
Monogra�iju su predstavili urednici Saša Vuković i Zoran Turk, ujedno i predsjednik čakovečkog ogranka Matice hrvatske te recenzent doc. dr. sc. Petar Feletar. Svi oni rekli su da iza ovog djela stoje sati
i sati istraživačkog rada te da je Čakovec ovime prvi put dobio detaljni pregled svoje povijesti. Kao posebno obilježje istaknuta je činjenica da je na njezinim stranicama, osim za velike događaje i po-
jedince, pronađeno mjesta i za „običnog čovjeka” u njegovoj svakodnevici.
Monogra�ija se može kupiti u Matici hrvatskoj Ogranku Čakovec po cijeni od 40,00 eura. (vv, mg)
boljih amaterskih zborova svijeta, što zbor pozicionira na sam vrh svjetskog amaterskog zborskog muziciranja. Uz slavljenike, na koncertu su nastupili ugledni gosti –orkestar Hrvatske glazbene mladeži te istaknuti solisti: Blanka Tkalčić, Tamara Ko-
runek Lesar, Samanta Grahovec, Armando Puklavec, Filip Hozjak i Henrik Šimunović.
Zbor su vodili dirigenti Senka Bašek i Matija Fortuna, osiguravši izuzetnu glazbenu izvedbu prikladnu značaju jubileja. Ključnu ulogu u razvoju zbora odigrala je profesorica Dragica Karolina Šimunković, koja je zbor vodila 30 godina, od samog osnutka do kraja 2004. godine. Od početka 2005. godine umjetnička voditeljica i dirigentica zbora je profesorica Senka Bašek, koja uspješno nastavlja tradiciju izvrsnosti u radu zbora.
Publika zaplesala uz
Ako ste u nedjelju prošli kraj Centra za kulturu u Čakovcu, sigurno ste primijetili – tamo se tražila karta više! Postmodern Jukebox, ekipa poznata po tome što svjetske hitove pretvara u jazz, swing i doo-wop zabavu, priredila je pravi glazbeni spektakl koji će se još dugo prepričavati.
Publika je uživala u obradama popularnih pjesama poput „Creep” Radioheada, „All About That Bass” Meghan Trainor, „Seven Nation Army” The White Stripesa, „Bad Romance”
Lady Gage te novijih hitova poput „Levitating” Dua Lipe i „Stay” The Kid Laroi i Justina Biebera.
Osnivač Postmodern Jukeboxa Scott Bradlee započeo je ovaj projekt u svom stanu u njujorškom Queensu, a danas je PMJ globalni fenomen s više od dvije milijarde pregleda na YouTubeu i gotovo tisuću nastupa diljem svijeta.
Čakovec, često nazivan „Gradom jazza”, bio je savršeno mjesto za ovaj glazbeni spektakl. Iako su ulaznice bile dosta skupe, u
pretprodaji 50 €, a na dan koncerta 60 €, dvorana je bila puna do zadnjeg mjesta. Atmosfera u dvorani bila je intimna i energična, a svaki posjetitelj imao je osjećaj bliskosti s izvođačima. Publika je ansambl nagradila ovacijama i ispratila ih na nogama.
Ovaj koncert bio je vrhunac proslave Dana Grada Čakovca, koji je obilježen raznim kulturnim i sportskim događanjima. Nastup PMJ-a dodatno je obogatio slavlje i potvrdio status Čakovca kao kulturnog središta. (mg)
Zbor i solis� nakon koncerta
Recenzen� Monografije Čakovca Petar Feletar i Saša Vuković
Tri fenomenalna vokala Postmodern Jukebox sastava
MALA SUBOTICA
Ukradeni upaljač koštao ga 1373 eura!
Zbog krađe upaljača vrijednog 1,46 eura 26-godišnjak je nepravomoćno osuđen na novčanu kaznu od 1373 eura. Općinski sud u Čakovcu presudio mu je 15. svibnja 2025. zbog provale u trgovinu benzinske crpke u Maloj Subotici.
Prema presudi, okrivljenik je 8. kolovoza 2022. oko 23 sata na adresi Glavna 47, gdje se nalazi trgovina „BP Mala Subotica" u vlasništvu Adria Oil-a napinjanjem rukama silom otvorio jednokrilna ulazna vrata trgovine te ušao u unutrašnjost objekta. Kod prodajnog pulta uzeo je jedan upaljač koji je zadržao za sebe.
Vrijednost ukradene stvari bila je minimalna te iznosila tek 1,46 eura, što sudska praksa tretira kao stvar male vrijednosti. Unatoč tome, čin je okarakteriziran kao teška krađa jer je počinjen provaljivanjem u zatvorenu zgradu. Upravo taj način izvršenja kaznenog djela utjecao je na visinu kazne koja je gotovo tisuću puta veća od vrijednosti ukradene stvari.
Sud je utvrdio da se radi o osobi s kriminalnim
dosjeom koja je još 2017. godine osuđena uvjetno na osam mjeseci zatvora za identično kazneno djelo, a 2020. na 11 mjeseci zatvora koji je zamijenjen radom za opće dobro. Ponavljanje istovrsnih kaznenih djela utjecalo je na odluku suda o visini kazne.
Novčana kazna izračunata je na temelju 30-dnevnih iznosa od 45,77 eura. Okrivljenik mora platiti kaznu u roku od šest mjeseci, a ako to ne učini, novac će se prisilno naplatiti putem ovlaštene institucije. Alternativno, kazna se može zamijeniti radom za opće dobro uz pristanak okrivljenika, a ako se tome usprotivi ili ne izvrši rad, kazna će se zamijeniti zatvorom.
Trgovačko društvo Adria Oil d.o.o. podnijelo je imovinsko-pravni zahtjev za naknadu štete u visini ukradene robe. Okrivljenik mora isplatiti oštećeniku 1,46 eura u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude. Dodatno je dužan podmiriti i troškove kaznenog postupka u paušalnoj svoti od 40 eura. Presuda još nije pravomoćna. (ik)
DONJI ZEBANEC
Tri provale u nekoliko dana!
U posljednjih nekoliko dana u Donjem Zebancu zabilježene su tri provale u kojima je nepoznati počinitelj otuđio električne kablove i druge predmete. Prvo, u noći s 26. na 27. svibnja, provaljeno je u dvije vikend kuće, odakle su ukradeni električni kabelovi i razna pića, a materijalna šteta procijenjena je na nekoliko stotina eura.
ČAKOVEC
Zatim u petak, 30. svibnja, u kasnim večernjim satima, nepoznati počinitelj provalio je u garažu u sklopu obiteljske kuće te ukrao razne električne kablove, nanijevši štetu od nekoliko stotina eura. Protiv nepoznatog počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela teške krađe bit će podnesene kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
Lopovi odnijeli novac i alat
U petak, 30. svibnja, u prijepodnevnim satima u Čakovcu, nepoznati počinitelj iz nezaključanog osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka, parkiranog u Ulici Ivana Mažuranića, ukrao je torbicu u kojoj je se nalazio novac, bankovne kartice i razni osobni dokumenti. Materijalnu štetu 66-godišnji vlasnik procijenio je na više stotina eura.
U noći sa subote na nedjelju, 31. svibnja/1. lipnja u Pribislavcu, nepo-
znati počinitelj iz nezaključanog osobnog automobila varaždinskih registarskih oznaka, parkiranog u Ulici dr. Ante Starčevića, ukrao je razni alat. Točan iznos nastale materijalne štete utvrdit će se nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva oštećenog trgovačkog društva iz Varaždina.
Protiv počinitelja zbog počinjenja kaznenih djela krađa, podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu. (sh)
PRAVNI SPOR Županijske bolnice Čakovec i bivšeg ravnatelja Roberta Grudića
Ostao kratkih rukava za gotovo
20.000 eura
dodatke samo za redovne sate
Općinski sud u Čakovcu nepravomoćno je osudio Županijsku bolnicu Čakovec da svom bivšem ravnatelju Robertu Grudiću isplati 19.640,84 eura zbog nepravilnog obračuna plaće za razdoblje od siječnja 2016. do ožujka 2020. Kirurg-ortoped koji je vodio bolnicu četiri godine tražio je nadoknadu jer mu bolnica nije obračunavala dodatke za sve odrađene sate.
Problem se vukao od 2016.
Problem se vukao od siječnja 2016. do ožujka 2020., u vrijeme kada Centralni obračun plaća (COP) nije obračunavao dodatke zdravstvenim radnicima za prekovremeni rad. Grudić je radio noćne smjene, vikendom i blagdanima, ali mu je bolnica obračunavala dodatke samo za redovne sate.
Bivši
Grudić je radio noćne smjene, vikendom i blagdanima, ali mu je
- Sustav COP-a nije pravilno obračunavao dodatke na plaću radnicima, priznali su predstavnici bolnice u svojoj obrani, objašnjavajući da se centralizirani obračun plaća za javni sektor vršio preko FINA-e temeljem vladinog ugovora iz 2013. godine i da bolnica na to nije mogla utjecati. Već u studenom 2020. bolnica je poslala dopis svim zaposlenicima da će problem riješiti, a isto je ponovila i u prosincu.
Grudić je bio u speci�ičnoj situaciji jer je u studenom 2016. postao ravnatelj bolnice, dok je istovremeno nastavio raditi kao kirurg. U ožujku 2019. razriješen je s pozicije ravnatelja, ali je nastavio primati plaću po ravnateljskom koe�icijentu do studenoga 2020. Bolnica je tvrdila da mu zbog ravnateljske pozicije pripada manji dodatak od 7 posto osnov-
ne plaće, ali sud je zaključio drugačije. S obzirom na to da je radio prekovremeno kao specijalist kirurg, a ne kao administrator, pripao mu je i puni dodatak od 25 posto osnovne plaće.
Komplikacije oko osnovice plaće
Situacija se dodatno zakomplicirala oko osnovice plaće. Umjesto 5415 kuna koliko je trebalo biti, bolnica mu je 2016. obračunavala samo 5108 kuna mjesečno. Razlog je bila kriza zbog koje je Vlada zamrznula plaće u javnom sektoru, ali uvjeti za povećanje osnovice ispunjeni su već u studenom 2015. kada je došlo do rasta BDP-a. Vrhovni sud riješio je dilemu u prosincu 2019. jasnim stajalištem da zdravstveni radnici imaju pravo na sve dodatke i za prekovremeni rad.
Stručna analiza pokazala je da je Grudić ostao kratkih rukava za gotovo 148 tisuća kuna. Zbog pogrešne osnovice izgubio je skoro 20 tisuća kuna, zbog neobračunatih dodataka čak stotinu tisuća kuna, a ostao je uskraćen i za dodatnih 27 tisuća kuna zbog manjih prosjeka plaća i naknade za godišnji odmor.
Bolnica je na pripremnom ročištu u travnju 2022. djelomično priznala zahtjev u iznosu od 16.204,98 eura, ali taj iznos Grudiću nikad nije isplatila. Sud je sada usvojio zahtjev u cijelosti, na 19.640,84 eura, i naložio bolnici da plati i zatezne kamate. Te kamate se obračunavaju posebno za svaki mjesec, počevši od 15. dana mjeseca kada je svaka plaća trebala biti isplaćena sve do konačne isplate. (ik)
PRODAVAČ se ozlijedio na radu, ali… Umjesto 18.571 euro naknade, morat će platiti 12.188 eura
Samovoljno je napustio svoj odjel boja i lakova te otišao na odjel alata kako bi pomogao kupcu, i to djedu svoje tadašnje djevojke
Umjesto očekivanih 18.571 eura naknade, prodavač trgovačkog centra u Čakovcu morat će platiti 12.188 eura sudskih troškova jer je sud utvrdio da je sam kriv za ozljedu na poslu. Incident se zbio 11. srpnja 2018. u popodnevnoj smjeni u prodajnom centru BAT d.o.o. u Čakovcu kada je prodavač, navodi se u nepravomoćnoj presudi Općinskog suda u Čakovcu, samovoljno napustio svoj odjel boja i lakova te otišao na odjel alata kako bi pomogao kupcu, i to djedu svoje tadašnje djevojke. Tijekom pokušaja rezanja bakrene žice s koluta, odrezani je komad udario radnika u lijevo oko i prouzročio tešku ozljedu koja je zahtijevala hitnu operaciju. Radnik je tijekom postupka tvrdio kako je postupao prema uputi voditeljice odjela alata. Međutim, vještačenje iz područja zaštite na radu pokazalo je da radnik nije postupao prema propisima. Koristio je armiračke škare namijenjene prodaji, a ne radni alat, a usto, sporna žica uopće se nije
smjela rezati jer se prodavala isključivo u zapakiranim kolutima od pet kilograma. Vještakinja iz područja zaštite na radu pojasnila je da je radnik svjesno postupio protivno pravilima zaštite na radu jer u opisu njegovog posla nije bilo rezanje žice.
Nikoga nije obavijestio o ozljedi Presuda je otkrila niz propusta u ponašanju radnika. Nakon ozljeđivanja, radnik je nastavio raditi još dva sata te se sam odvezao kući, a zatim u bolnicu, a da nikoga nije obavijestio o ozljedi. Sud je naglasio da je trgovačko društvo BAT d.o.o. provelo sve potrebne mjere zaštite na radu te da je radnik bio pravilno osposobljen za poslove prodavača. Analizom dokaza utvrđeno je da je radnik imao položen ispit iz zaštite na radu, prošao je dvomjesečno osposobljavanje pod nadzorom mentora te je bio upoznat s procjenom rizika za svoje radno mjesto.
Tijekom postupka utvrđeno je da se radnik nalazio na odjelu alata bez ičijeg naloga nadređene osobe, što predstavlja kršenje radnih obveza. Kolut žice bio je zapakiran u kartonsku kutiju i plastičnu vrećicu, što jasno označava da se artikl prodaje u cijelosti.
- Svaki prosječni čovjek, pa tako i školovani prodavač, mora znati da se zapakiran artikl ne smije otvarati i uzimati u dijelovima, navodi se u presudi. Inspektorat rada obavio je detaljnu provjeru nakon incidenta te nisu utvrđeni propusti poslodavca u provođenju mjera zaštite na radu. Trgovačko društvo imalo je tri osobe osposobljene za pružanje prve pomoći, uključujući jednu koja je bila prisutna u smjeni kada se dogodila ozljeda. Međutim, radnik nije zatražio pomoć, već je samo spomenuo da ga pecka oko. Medicinski nalazi pokazali su da je radnik zadobio probojnu ozljedu lijevog oka s trajnim posljedicama, uključujući smanjenje vida i ozljedu
na rožnici. Tražio je 17.178 eura neimovinske štete zbog �izičkih bolova, straha i smanjenja životne aktivnosti, te dodatnih 1394 eura imovinske štete. Sud je presudio da trgovačko društvo nije odgovorno za ozljedu jer je do nje došlo „isključivo krivnjom tj. krajnjom nepažnjom tužitelja, a na koje krajnje nepažljivo postupanje tuženik kao poslodavac nije mogao utjecati niti je posljedice istog mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu".
Umjesto naknade, radnik mora platiti sudske troškove
Umjesto očekivane naknade od 18.571 euro, radnik je obvezan platiti sudske troškove od 12.188 eura. Presuda je nepravomoćna, što znači da se protiv nje može uložiti žalba u roku od 15 dana.
Slučaj aktualizira važnost poštovanja radnih procedura i osobne odgovornosti zaposlenika, bez obzira na provedene sigurnosne mjere poslodavca. (ik)
bolnica obračunavala
ravnatelj Robert Grudić radio je noćne smjene, vikendom i blagdanima, ali mu je bolnica obračunavala dodatke samo za redovne sate
56-godišnja vozačica završila je na krovu u Šenkovcu
VIKEND prevrnutih automobila
Jedan na krovu, drugi na boku
Piše: Benjamin Jakopić
Prometne nesreće u kojima se automobili prevrću na krov nisu svakodnevna pojava, no protekli vikend u Međimurju su se dogodila čak dva takva slučaja, i to u razmaku od svega 48 sati. Prva nesreća dogodila se u petak, 30. svibnja, oko 16:40 u Šenkovcu, u Ulici Maršala Tita, točno ispred osnovne škole. Prema informacijama Policijske uprave međimurske, 56-godišnja vozačica osobnog automobila nije se kretala sredinom svoje prometne trake. U blagom
zavoju izgubila je kontrolu nad vozilom, sletjela s kolnika i udarila u stup javne rasvjete. Udarcem, koji je očito bio vrlo snažan, automobil se prevrnuo na krov. Vozačica je ozlijeđena te je vozilom hitne pomoći prevezena u čakovečku bolnicu, gdje joj je pružena liječnička pomoć. Težina njezinih ozljeda zasad nije službeno potvrđena i bit će naknadno okvalificirana.
Izletio iz zavoja u
Svetom Urbanu
Druga nesreća dogodila se u ranim jutarnjim satima u nedjelju, 1. lipnja, oko 5:40
u Svetom Urbanu. U ovom slučaju, 28-godišnji vozač također je izgubio nadzor nad osobnim automobilom u oštrom zavoju. Vozilo je izletjelo s ceste, udarilo u dvorišnu ogradu jedne obiteljske kuće, prevrnulo se na krov, a zatim zaustavilo na bočnoj strani. U nesreći su ozlijeđeni i vozač i 24-godišnja putnica. I oni su prevezeni u čakovečku bolnicu, gdje su zbrinuti. Težina njihovih ozljeda također će biti poznata nakon medicinske obrade, a nakon toga slijedi i pravna kvalifikacija događaja – ovisno o utvrđenim
okolnostima, moguće je da će protiv 28-godišnjeg vozača biti pokrenut prekršajni ili kazneni postupak.
Iz Policijske uprave međimurske ponovno su uputili apel svim vozačima i sudionicima u prometu da prilagode brzinu vožnje uvjetima na cesti, osobito u zavojima i naseljenim mjestima, da poštuju prometne propise i signalizaciju te da ne precjenjuju vlastite vozačke sposobnosti. Jer i jedan trenutak nepažnje može rezultirati preokretom – doslovno.
SUMNJE NA NEZAKONITOSTI na tehničkom pregledu
Policija upala u stanicu za tehnički pregled
Prolaznici su u srijedu u popodnevnim satima ispred Stanice za tehnički pregled u Zagrebačkoj ulici u Čakovcu svjedočili neobičnoj i napetoj situaciji. Prema pričanju svjedoka, preko dvadeset osobnih vozila bilo je parkirano sa strane, dok su policajci „sa značkama kao što ima CSI” ispitivali zatečene.
Potvrdu o policijskoj akciji dobili smo u Policijskoj upravi međimurskoj, gdje su nam rekli kako su kriminalistička istraživanja u tijeku, ali nisu željeli odavati detelje.
- Krim istraživanja su još uvijek u tijeku. Istražuju se nezakonitosti u radu, potvrdio nam je glasnogovornik Radovan Gačal. Više informacija o tome što se istražuje i o kojim je nezakonitostima točno riječ, nije nam mogao
TUŽAN KRAJ potrage
Nestali Ivan
Posavec (73) pronađen mrtav
Nakon što je Policijska uprava međimurska u suradnji s pripadnicima HGSS-a započela potragu za Ivanom Posavcem, 73-godišnjim muškarcem iz Nedelišća čiji je nestanak prijavljen 31. svibnja, potraga je nažalost završila tragično.
Tijekom pretrage terena u produžetku Zagrebačke ulice u Čakovcu u utorak 2. lipnja, nešto poslije 11 sati, pronađeno je tijelo muškarca za kojim se tragalo. Radi se o Ivanu Posavcu, rođenom 1952. godine, koji je posljednji put viđen 30. svibnja kada se udaljio s prebivališta na sivom biciklu. U trenutku nestanka bio je odjeven u crnu jaknu,
reći jer su istražne radnje još uvijek u tijeku. Više informacija bit će dostupno nakon završetka istrage. Kontaktirali smo i samu Stanicu za tehnički pregled u Čakovcu kako bismo razgovarali o svemu s nadležnima. - Naš voditelj stanice je trenutno na godišnjem, rekla nam je na naš upit službenica koja se javila na telefon. Upitali smo možemo li s nekim drugim razgovarati, tko ga mijenja, ili netko tko ima ovlasti davati izjave.
- Nema nikog drugog tko bi mogao razgovarati, rekla nam je kratko dalje.
Dok istraga traje, mi ćemo nastaviti pratiti situaciju i izvještavati o svim novim saznanjima čim budu dostupna. (sh)
crne trenirka hlače i sive patike. Nestanak je prijavila njegova supruga. Na mjestu pronalaska tijela obavljen je očevid uz nazočnost nadležnog državnog odvjetnika, koji nije našao elemente koji bi upućivali na nasilnu smrt. Mrtvozornik je također potvrdio da na tijelu nema tragova kaznenog djela te je izdana dozvola za ukop. (bj)
IZNENADNA smrt u Prelogu U firmi preminuo radnik (58)
U srijedu između 14 sati i 15 minuta u jednoj preloškoj firmi preminuo je muškarac. Kako su nam javili iz PU međimurske, na teren su izašli pripadnici hitnih službi i mrtvozornik, koji su provodili potrebne radnje kako bi se utvrdile sve relevantne činjenice.
Neslužbeno doznajemo kako se radi o 58-godišnjaku kojemu je pozlilo. Nakon toga se srušio i preminuo na licu mjesta. Pri završetku pisanja ovog broja iz policije nam još nisu mogli dati službene detalje i okolnosti smrti. (bj)
U Svetom Urbanu je na boku završio 28-godišnji vozač
Ivan Posavec nestao je 30. svibnja, a pronađen je 2. lipnja
Pouka „paukove mreže“
Nedavni ukrajinski
napad dronovima
za strateške zrakoplove, nazvan „paukova mreža“, navodno je nanio štetu ruskoj vojnoj sili od oko 7 milijardi dolara. No pouka te akcije zapravo se tiče svih nas i znatno je tragičnija nego se u prvi mah čini.
Dokazano je da mali broj ljudi s modernom tehnikom može nanijeti nemjerljivu štetu velikoj državi, što je crna strana rata. Nema sumnje da će to dobro protumačiti oni koje to zanima. Recimo to drukčije. Bilo koji terorist u svijetu sad zna kako nanijeti najveću moguću štetu bilo kojemu društvu ili državi. Dovoljno je desetak kamiona i stotinjak dronova te dobro planiranje. Kad je riječ o manjim državama i društvima, sve je još jednostavnije, dovoljno je da onesposobi ključne energetske i druge strateške objekte, da ih sad ne nabrajamo, i time napravi ogromnu štetu. Kako granica u Europskoj uniji gotovo više da i nema, prolaz robe je gotovo slobodan, mete na taj način mogu postati bilo koje europske države.
Zbog toga je pouka operacije „paukova mreža” dalekosežna i strateška praktično za cijeli svijet gdje se vode ratovi ili su jake tenzije.
Zapravo je pouka već prije trebala biti jasnija, no nekako se prešlo preko toga. Nedavno su Izraelci
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
nanijeli veliku štetu Hamasu i Hezbolahu komunikacijskim uređajima koji su eksplodirali. No to je bilo shvaćeno više kao vojna obavještajna akcija, a manje pouka vezana uz crnu stranu rata. Sad je to mnogo jasnije.
Svaka nova tehnologija od značaja koja nudi prednost najprije se koristi u vojne svrhe, tako je oduvijek bilo, a tako je i danas dok postoje ratovi. No prije je nova tehnologija bila ograničena na vojni sektor ili je zbog velikih ulaganja ostala nedostupna.
Danas je drugačije, mala skupina istomišljenika može svojom akcijom zapravo skromnim i dostupnim tehnološkim sredstvima nanijeti ogromnu štetu na razini države, a ne samo pojedinog grada ili mjesta.
Zbog toga će države i društva mijenjati svoje strateške planove sigurnosti i obrane jer je pojam ratišta i ugroza proširen na cijeli prostor neke zemlje, a ne samo na liniju fronte. Potencijalne ugroze rastu kako se razvija tehnologija, dok odgovori društva na izazove uvijek više ili manje kasne. To nas dovodi do pitanja: Ima li dovoljno mudrosti da se to promijeni?
GKP ČAKOM o svom trošku mora napraviti pretovarnu stanicu u Totovcu
Lidija Miše Jalšovec: Ne znam zašto su nas izostavili!
Piše: Vlasta Vugrinec
Čakovečko gradsko komunalno poduzeće početkom ovog tjedna prigodnom je svečanošću obilježilo 30 godina svog rada i postojanja. Društvo je osnovano 1. lipnja 1995. razdvajanjem JKP Komunala na društvo GKP ČAKOM i Međimurje plin. U početku je bilo nešto više od 70 zaposlenih, danas broji 180 zaposlenika.
Osnovao ga je Grad Čakovec koji ima 91 % vlasništva, a kasnije su u vlasništvo upisane Općina Nedelišće s 2 %, dok Šenkovec, Mala Subotica, Orehovica, Strahoninec, Štrigova, Gornji Mihaljevec te Sveti
Juraj na Bregu imaju po 1 % vlasništva.
Tri žene i jedan muškarac na čelu Društva
Kroz povijest, na čelu poduzeća izmijenile su se tri žene i jedan muškarac. Naime, prva direktorica bila je Mira Toth, pa Snježana Tkalčec Avirović dok je sadašnja direktorica Lidija Miše Jalšovec. Jedini muškarac među njima bio je Ivica Perhoč.
- Od osnivanja društva pa do danas, naša vizija i ciljevi poslovanja su zapravo ostali isti – briga za komunalni red, čistoću i kvalitetu života svih naših sugrađana. Zahvaljujući predanom radu naših zaposlenika, izgradili smo pouzdanog i odgovornog partnera naše lokalne zajednice, naglasila je tom prilikom Lidija Miše Jalšovec, direktorica poduzeća. Djelatnost poduzeća je prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada, pružanje pogrebnih usluga i usluga javnog parkiranja, a brine i o uređenju i održavanju šest groblja, javnih zelenih površina, čistoći javnih površina, tržnici i sajmištu.
U narednom razdoblju pred društvom su veliki izazovi te se planira izgradnja novih građevina za gospodarenje otpadom na odlagalištu za neopasni otpad Totovec.
- Ciljevi su izgraditi građevine za gospodarenje otpadom kojima će se osigurati dovoljan odlagališni kapacitet do otvaranja RCGO-a Piškor-
nica, izgraditi građevinu za pretovar radi racionalnijeg transporta otpada te druge građevine uz pomoć kojih će se povećati udio i kvaliteta oporabljenog otpada (modernizacija sortirnice na novoj lokaciji, izgradnja skladišta, garaža), dodala je. Uz to, potrebno je osigurati i sredstva za modernizaciju voznog parka i drugih strojeva, kako bi se smanjili troškovi održavanja i povećala učinkovitost rada. Naglasak je i na osiguravanju boljih uvjeta rada te odgovarajućih plaća vrijednim zaposlenicima.
ČAKOM mora sam financirati
pretovarnu stanicu
Društvo Piškornica osnovale su Krapinsko-zagorska, Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka županija te Općina Koprivnički Ivanec radi provođenja Projekta izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske, na lokaciji Piškornica, u Općini Koprivnički Ivanec. Svaka županija ima u suvlasništvu po 22 % kapitala no, kako sada stvari stoje, Međimurci su ipak „manje vrijedni”.
Naime, ČAKOM je ispao iz projekta kojim se trebala su�inancirati pretovarna stanica u Totovcu.
- U Varaždinu se gradi pretovarna stanica za Krapinsko-zagorsku i Varaždinsku županiju, ali ne i Međimursku, i zato smo sad mi u problemu, kaže direktorica te dodaje ka-
ko ju sad moraju sami osmišljavati izvan projekta. Zašto su nas izostavili, to zaista ne mogu reći.
Drugim riječima, Čakom to mora sam �inancirati jer mu nije isplativo voziti otpad do 50 km udaljene Piškornice. Osim pretovarne stanice, kad proradi Regionalni centar, u Totovcu će i dalje egzistirati sortirnica gdje će se sortirati sav reciklabilni otpad, i naravno, zbrinjavati. Naime, u Piškornicu će se voziti samo miješani komunalni otpad koji će se tamo dalje obrađivati dok reciklabilni otpad ostaje briga lokalnih zajednica. Riječ je o papiru, tetrapaku, metalnom otpadu i sveprisutnoj plastici koju je ustvari i najteže zbrinuti jer nitko baš nije previše zainteresiran za njezin otkup. Inače, postojeća sortirnica će se maknuti i preseliti na novu lokaciju kako bi se na tom mjestu izgradila nova kazeta, tzv. kazeta 2 za prihvat komunalnog otpada.
Danijela Jambrović, voditeljica djelatnos� groblja u Čakomu je od samog početka
- U Varaždinu se iz projekta gradi pretovarna stanica za Krapinsko-zagorsku i Varaždinsku županiju, ali ne i Međimursku, i zato smo sad mi u problemu, kaže direktorica
Znanje, praksa i tehnologija – ključ za siguran korak u budućnost
Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaždin jedna je od najstarijih i najuglednijih
Pred učenicima osmih razreda i njihovim roditeljima nalazi se važna životna odluka – izbor srednje škole. Za one koji traže obrazovanje koje kombinira modernu tehnologiju, konkretna znanja i toplo, poticajno okruženje, Elektrostrojarska škola Varaždin nudi jedinstvenu priliku za osobni i profesionalni razvoj. Elektrostrojarska škola Varaždin jedna je od najvećih i tehnološki najnaprednijih strukovnih škola u Hrvatskoj. Učenici se obrazuju u područjima elektrotehnike, računalstva, mehatronike, multimedije, strojarstva i grafike – u suvremeno opremljenim učionicama, laboratorijima, radionicama i studijima. Škola posjeduje vlastitu zvjezdarnicu, školsku televiziju, radijski studio, tiskaru te Centre izvrsnosti iz Astronomije, Fizike, Hrvatskog jezika, Elektrotehnike i Robotike. Veliki naglasak stavljen je na stjecanje praktičnih i primjenjivih znanja koja učenici usvajaju u moderno opremljenim praktikumima, laboratorijima i radionicama. Upravo ta povezanost teorije i prakse osigurava da učenici već tijekom školovanja razvijaju vještine koje su tražene na tržištu rada. Učenici svakodnevno koriste robote, 3D printere, CNC strojeve, računalne mreže, kamere, dronove, tiskarske strojeve i brojne druge uređaje. Praktična nastava za učenike trogodišnjih zanimanja odvija se u školskim radionicama te kod licenciranih obrtnika i poslodavaca, čime učenici stječu konkretna radna iskustva.
UPIŠI SREDNJU ŠKOLU LUDBREG: Gdje znanje postaje tvoja snaga
Upišite Strukovni centar izvrsnosti za strojarstvo i nove tehnologije
Učenici uče i kroz praksu kod renomiranih poslodavaca, što im omogućuje konkurentnost i brzo zapošljavanje ili nastavak školovanja
Srednja škola Ludbreg moderna je i tehnološki opremljena škola s dugogodišnjom tradicijom kvalitetnog obrazovanja. Kao Strukovni centar izvrsnosti za strojarstvo i nove tehnologije, učenicima pružamo suvremene uvjete rada, individualni pristup i obrazovanje u skladu s potrebama tržišta rada.
Zanimanje Operater/ka za strojne obrade namijenjeno je učenicima koji vole tehniku i praktičan rad. Program uključuje upravljanje CNC strojevima, strojnu obradu, CAD/CAM programiranje, zavarivanje i tehničko crtanje. Modularna nastava, kao suvremen pristup obrazovanju, omogućuje učenicima postupno usvajanje znanja kroz povezivanje teorije i prakse, uz veći fokus na individualni napredak i stvarne radne zadatke.
Škola posjeduje vrhunsku opremu: HAAS/HTEC laboratorij, 3D printer za metal, simulator zavarivanja i specijalizirane radionice. Učenici uče i kroz praksu kod renomiranih poslodavaca, što im omogućuje konkurentnost i brzo zapošljavanje ili nastavak školovanja. Nastava je jednosmjenska, od 7:20 do 13:55 (pon–pet).
Prijevoz za učenike iz donjeg Međimurja
Prijevoz je osiguran preko Rudi Express d.o.o. za sva naselja donjeg Međimurja, a školu trenutno pohađa 25 učenika iz tog područja.
INFO
Srednja škola Ludbreg Trg Svetog Trojstva 16, Ludbreg T: 042/ 421 791 www. ssludbreg.hr
Mnogi programi uključuju međunarodnu suradnju kroz Erasmus+ projekte i mobilnosti – učenici putuju u Finsku, Njemačku, Italiju, Estoniju i druge zemlje, gdje upoznaju nove kulture i tehnologije.
Za školsku godinu 2025./2026. Elektrostrojarska škola upisuje učenike u sljedeća zanimanja:
U Elektrostrojarskoj školi učenik je u središtu pozornosti. Nastava se provodi u malim grupama s naglaskom na razvoj osobnih potencijala svakog učenika. Posebna pažnja posvećuje se izbornoj i fakultativnoj nastavi, besplatnoj pripremi za državnu maturu te podršci za nastavak obrazovanja ili zapošljavanje.
Učenici imaju mogućnost i besplatnog učenja stranih jezika – posebno se ističe mogućnost stjecanja međunarodno priznate Njemačke jezične diplome (DSD), što dodatno
proširuje njihove prilike za studij i rad u inozemstvu.
U Elektrostrojarskoj školi promiču se vrijednosti timskog rada, odgovornosti i poštenja – jer znanje nije dovoljno ako nije povezano s karakterom.
Elektrostrojarska škola Varaždin nije samo škola –ona je zajednica koja učenicima otvara vrata znanja, iskustva i budućnosti. Ako želite da vaše dijete postane sigurno, samopouzdano i spremno za izazove budućnosti, neka upiše Elektrostrojarsku školu Varaždin.
Elektrostrojarska škola Varaždin Hallerova aleja 5 T: +385 042 313 491 E: info@ess.hr www.ess.hr INFO
UREĐENJE bolničkog parka
Krenula je sadnja stabala
Uređenje parka u krugu čakovečke Županijske bolnice polako se bliži svom kraju. Naime, postavljene su sjenice/pergole, no još nisu dovršene, tu su i klupe za sjedenje, a uređuju se i staze. Ovih pak je dana započela i sadnja obećanih stabala, 10 malolisnih lipa, 38 javora mliječa, 21 klen,
22 crne topole, 9 običnih smreka, a od grmlja tu je 13 svibova i 18 pasjih trnova. Kad će se moći prošetati novouređenim parkom, još nije poznato. Zna se samo da je bilo rečeno kako bi to moglo biti već u travnju ove godine, no već smo ušli u lipanj. (vv)
SANACIJA najsporijeg dijela pruge Zaprešić – Čakovec
Konačno normalnom
brzinom umjesto 20 km/sat
HŽ Infrastruktura raspisala je tender za obnovu nestabilnog dijela pruge Zaprešić – Čakovec kod Krušljevca vrijedan 571 tisuću eura, što će Čakovčanima omogućiti da na tom dijelu konačno putuju vlakom normalnom brzinom umjesto 20 kilometara na sat, kolika je sada brzina. Problemi su počeli još u ožujku 2018. kada se počelo primjećivati pomicanje i savijanje tračnica kod stajališta Krušljevec zbog nestabilnosti tla u duljini od 357 metara. Glavni uzrok problema je nakupljanje kišnice koja omekšava tlo oko pruge jer se ne može dobro odvoditi. To je posebno problematično u kišnim mjesecima kad putovanje postaje još sporije i nesigurnije. U sklopu sanacije postavit će se masivni potporni zidovi od gabiona, dakle velike žičane košare punjene kamenom, koje će spriječiti daljnje klizanje tla prema pruzi. Na najkritičnijim mjestima ugradit će se betonski stupovi duboki do dva metra koji će dodatno učvrstiti trup pruge. Najvažniji dio projekta je novi sustav odvodnje s velikim
SVEČANA SJEDNICA uz Dan Grada Čakovca
Ljubica Železnjak i Ivica Žišković
nagrađeni za životno
djelo
Godišnje nagrade dodijeljene su Željku Besediću, Jasminki Bijelić, Pjevačkom zboru „Josip Štolcer Slavenski“, Gljivarskom društvu „Smrčak“ te poduzeću Unimer d.o.o.
Piše: Vlasta Vugrinec
Foto: Mario Golenko
Svečanom sjednicom Gradskog vijeća 29. svibnja u Centru za kulturu Čakovec, obilježen je Dan Grada Čakovca. Za svoj dan, Čakovec je odabrao taj datum kao spomen na 29. svibnja 1579. godine, kada je Poveljom Jurja IV. Zrinskog, tadašnje naselje Čakovec dobilo status slobodnog trgovišta, a s time i status grada.
Uz mnoštvo gostiju i uzvanika, proslavi se odazvao i Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske.
cijevima promjera do 50 centimetara i mrežom od 15 podzemnih drenova. Time će se osigurati da se kiša više ne nakuplja i ne uništava prugu kao dosad. Zbog složenosti terena ugradit će se i napredni sustav nadzora s inklinometrima i piezometrima koji će stalno pratiti pomicanje tla i razinu podzemne vode. To će omogućiti pravovremeno uočavanje bilo kakvih novih nestabilnosti prije nego što ponovno uspore vlakove. Tijekom radova pruga će biti potpuno zatvorena na tom dijelu, što znači da će HŽ organizirati autobusni prijevoz putnika. Usto, radovi će se izvoditi u fazama kako bi što manje ometali promet na susjednim dionicama na kojima će vlakovi i dalje voziti. Putnici će morati biti strpljivi oko četiri mjeseca koliko će trajati radovi, a HŽ će pravovremeno obavijestiti o točnom rasporedu zatvaranja pruge i organizaciji zamjenskog autobusnog prometa. Vrijedi spomenuti i da će se sanacija financirati iz EU fondova kroz program modernizacije hrvatskih pruga. (ik)
Svečanost je bila i prigoda za dodjelu javnih priznanja zaslužnim građanima i udrugama za njihov doprinos i razvoj grada.
Ovogodišnji dobitnik Zlatnika „Grb Grada Čakovca“ je Tomo Blažeka, član Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, Družbe „Braća Hrvatskog
Zmaja” – Zmajskog stola Čakovec, jedan od osnivača Zrinske garde Čakovec, a kao član Društva ekonomista Čakovec uredio je monografiju Društva.
Nagradama za životno djelo nagrađeni su Ljubica Železnjak i Ivica Žišković, umirovljeni novinar lista Međimurje, radiostanice Čakovec te dugogodišnji dopisnik Večernjeg lista. Njegova bogata fotoarhiva svjedoči o povijesti Čakovca, a 2022. godine priredio je izložbu starih fotografija koja je oživjela sjećanja i povijest grada. Godišnje nagrade Grada Čakovca dodijeljene su Željku Besediću koji je život posvetio vatrogastvu, Jasminki Bijelić, ljubiteljici filma i animacije te voditeljici ŠAF-a, Pjevačkom zboru „Josip Štolcer Slavenski“ koji ove godine slavi 50. obljetnicu postojanja, Gljivarskom društvu
OBNOVLJENO DJEČJE igralište u Štefancu
„Smrčak“ Čakovec, čiji rad doprinosi očuvanju prirode, edukaciji i sigurnosti građana te poduzeću Unimer d.o.o. koje svojim radom doprinosi zaštiti prirode, podiže svijest o važnosti ponovne uporabe sirovina i promovira odgovorno gospodarenje otpadom. Nagrada „Adam Zrinski” ide Dječjem gradskom vijeću Grada Čakovca. Ono djeluje od 2009. godine i predstavlja platformu za ostvarivanje prava djece na aktivno sudjelovanje u životu grada. Anton Jurinec dobitnik je titule počasnog građanina Čakovca. Riječ je o najvišem priznanju koje Grad dodjeljuje, kao simbol zahvalnosti i dubokog poštovanja prema pojedincu. Antun Jurinec imao je ključnu ulogu u organizaciji obrane Čakovca i Međimurja tijekom Domovinskog rata. Kao predsjednik Kriznog stožera Općine Ča-
Nova igrala za djecu
Dječje igralište u Štefancu, u dijelu tzv. Malog Štefanca, ovih je dana dobilo novo ruho.
S jedne strane, popravljen je dotrajali tobogan kojem su nedostajale letvice jer ih je nagrizao zub vremena, a s druge strane igralište je obogaćeno novim igralom. Naime, postavljen je još jedan tobogan, i to onaj s kućicom kojeg su mališani oduševljeno prihvatili. Da je tome tako, svjedoči i gužva na njemu.
A kako je kraj školske godine tu, a i vrtićki mališani će više vremena provoditi kod kuće, igralište će im itekako dobro doći. Tim više jer naselje ima samo dva igrališta i srećom, oba su u dobrom stanju. (vv)
kovec i zapovjednik Glavnog stožera svih ratnih operacija u Međimurju, odigrao je presudnu ulogu u pripremi obrane regije, osiguravajući da ona dočeka rat spremna i da ostane pošteđena ratnih razaranja i ljudskih žrtava. Njegova sposobnost organizacije i strateškog planiranja bila je ključna u mirnom oslobađanju vojnih objekata na području Međimurja, što je Hrvatskoj omogućilo pristup značajnim količinama vojne opreme i naoružanja. Do sredine 1992. godine koordinirao je sve vojne i logističke aktivnosti za preko 800 vojnika iz Međimurja. Po osnivanju Međimurske županije, odlazi u Zagreb na dužnost pomoćnika ministra gospodarstva, gdje ostaje do umirovljenja. Za svoj doprinos Domovinskom ratu odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata u činu pričuvnog bojnika.
Dobitnici javnih priznanja Grada Čakovca
Park dobiva svoju pravu vizuru
KONSTITUIRANO OV Mala Subotica
Josip Šegović na čelu Vijeća
Josip Šegović (HDZ) novi je predsjednik Općinskog vijeća Male Subotice, odlučeno je na konstituirajućoj sjednici.
Prva potpredsjednica Vijeća je Iva Mihalic Krčmar, a druga je Jadranka Sermek. A samo vijeće za sada broji 13 vijećnika, među kojima je čak osam žena. Moglo bi ih biti i više jer nisu izabrana dva iz rom-
ske nacionalne manjine. Za njih će Vlada RH raspisati dopunske izbore. Zamjenik općinskog načelnika iz redova Romske nacionalne manjine pak je Mario Novak. U vijeće su ušli Valentino Škvorc, Ivica Kovačić, Dejan Horvat, Iva Mihalić Krčmar, Marijana Hadeljan i Iva Blažona s liste grupe birača nositelja Valentina
Škvorca. No, umjesto njega u vijeće je Gabrijela Bratić. S liste HDZ-a pak su ušli Josip Šegović, Kristijan Marčec i Iva Držanić.
Oporbu čine vijećnici Nezavisne platforme Sjevera – HNS – Liberalni demokrati – Stranka umirovljenika: Vladimir Mihalic i Zvezdana Gazdek te Jadranka Sermek i Željka Fažon s kandidacijske liste SDP-a. (vv)
u DVD-u
člana
Proslava je započela mimohodom, a nastavila se svečanošću ispred obnovljenog doma
Piše: Benjamin Jakopić
Dobrovoljno vatrogasno društvo Pušćine 30. svibnja obilježilo je veliki jubilej – 100 godina postojanja i predanog rada. Osnovano 23. travnja 1923., društvo je stoljeće posvetilo gašenju požara, spašavanju života i imovine, tehničkoj pomoći i društvenim te humanitarnim aktivnostima na području općine Nedelišće i šire.
Dio su bogate vatrogasne tradicije Međimurja, jednog od vatrogasno najaktivnijih krajeva u Hrvatskoj. Proslava je započela mimohodom, a nastavila se
svečanošću ispred obnovljenog doma. Okupljenima su se obratili Tomislav Šmaguc (DVD Draškovec) i Dajana Kodrnja, a čestitke uputili
Matija Posavec, Nikola Novak, Robert Meglić i Zlatko Marciuš, naglašavajući važnost dobrovoljnih vatrogasaca za zajednicu.
Dodijeljena brojna priznanja
Danas DVD Pušćine broji 61 člana, uključujući 11 mladih. Završetkom obnove doma 2022., uz potporu EU fondova i lokalne zajednice, društvo je dobilo moderne uvjete za rad i prijenos znanja novim generacijama.
DVD NEDELIŠĆE I PGD JABLANE spajaju mlade kroz projekt JUST 4 FUN
Vatrogasna subota u Gornjem Hrašćanu
Dugogodišnje prijateljstvo i operativna suradnja između Dobrovoljnog vatrogasnog društva Nedelišće i Prostovoljnega gasilskega društva Jablane dobiva novo, još snažnije poglavlje, kroz projekt JUST 4 FUN, čiji su fokus – mladi. Projekt je usmjeren na jačanje prekograničnih veza među mladima u vatrogasnim društvima, uz poseban naglasak na poticanje aktivnog sudjelovanja kroz igru, druženje i jezične aktivnosti. Kroz ovu inicijativu gradi se temelj za dugoročnu suradnju i međusobno povjerenje među organizacijama, a sve s ciljem stvaranja snažne, povezane i motivirane vatrogasne zajednice na obje strane granice. Vrhunac projekta održava se u subotu, 7. lipnja, od 12 do 20 sati na nogometnom igralištu u Gornjem Hrašćanu, gdje će se održati susret i natjecanje podmlatka i mladih.
Program uključuje:
• Od 12 do 15 sati: vatrogasne vježbe za djecu od 6 do 12 godina te mladež od 10 do 16 godina
• Od 15 do 19 sati: vatrogasne igre za sve uzraste
• Od 19 do 20 sati: svečana dodjela nagrada svim sudionicima
Projekt JUST 4 FUN doprinosi i širem cilju jačanja prekogranične suradnje kroz organizaciju javnih događanja, promiče međunarodno prijateljstvo i sprječava društvenu pasivnost mladih. Posebna pažnja posvećena je smanjenju jezične barijere – uz
razvoj zajedničkog slovensko-hrvatskog vatrogasnog rječnika, mladi spontano uče jedni druge i tako grade temelje suradnje za budućnost.
DVD Nedelišće i PGD Jablane svojim primjerom pokazuju kako se kroz vatrogastvo može stvarati nešto više – dugotrajna prijateljstva, uzajamno poštovanje i generacije mladih koje će znati kako zajedno graditi sigurniju, povezaniju budućnost.
Projekt je su�inanciran iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Interreg programa Slovenija – Hrvatska.
Svečanost je bila i prigoda za uručenje priznanja – među nagrađenima su Antonio Detić, Dražen Bence, Dubravko Martan, Kristina Dovečer, Marinko Rušec, Robi Vizinger, Franjo Novak, Tomislav Šmaguc, Ivan Trojnar, Ivica Lesar, Jurica Gašparlin, Siniša Perenc, Mladen Dovečer, Drago Pintarić, Luka Tomašić, Simona Trojnar, Dejan Bujanić, Karla Marčec, Josip Cafuk, Marija Marčec, Tatjana Karlović, Ružica Dovečer, Jurica Marciuš, Nikola Golc, Danijel Hajdinjak, Mario Golc, Romeo Kereži, Nedeljko Detić, Ruža Špicar i Antun Karlović.
Antun Karlović (u sredini) dobio je priznanje za 60 godina ak�vnog rada
Novi saziv OV-a Male Subo�ce
vokalne skupine „Društva žena Gornji Kraljevec”
GORNJI KRALJEVEC obilježio dan mjesta Spasovo je njihov dan
Za svoj dan Gornji Kraljevec je odabrao blagdan Spasova, Uzašašća Gospodinova na nebo. Slavi se četrdeseti dan po Uskrsu. Isus je 40 dana nakon uskrsnuća ostao na zemlji. Na 40. dan javio se svojim učenicima u Jeruzalemu da čekaju dolazak Duha Svetoga, koji će ih voditi i nadahnjivati.
U Gornjem Kraljevcu nalazi se kapela koja je posvećena Isusovu Uzašašću na nebo, kada je i mjesno proštenje. Zbog toga je i slavlje započelo svetom misom koju je vodio velečasni Josip Blažon.
Slavlje se nastavilo u dupkom punom Društvenom domu uz pjesmu i druženje mještana i predstavnika lokalne vlasti. Program je obogatio nastup kulturno-umjetničkog društva, djece iz područne škole, Mješovitog pjevačkog zbora „Dr. Vinko Žganec” i Vokalne skupine KUU „Društvo žena Gornji Kraljevec”.
Prisutne je pozdravila Milena Granatir, predsjednica Vijeća mjesnog odbora, koja
je zahvalila svim mještanima na angažmanu i podršci kroz cijelu godinu. - Svaki projekt pa i najmanja gesta pomoći dolaze iz ljubavi prema našem selu, kazala je, te zahvalila svima koji na bilo koji način doprinose razvoju Gornjeg Kraljevca. Mihael Grbavec, načelnik Vratišinca, osvrnuo se na dosadašnje projekte koji doprinose razvoju Gornjeg Kraljevca, naselja u sklopu Općine Vratišinec. - Zajedništvo, trud i ustrajnost ono su što nas vodi naprijed. Gornji Kraljevec ima srce i ima ljude. U posljednjih godinu dana uredili smo dječje igralište u suradnji s Međimurskom županijom, obnovili autobusna stajališta i nabavili novo kombi vozilo za DVD Gornji Kraljevec.
U tijeku je izgradnja pješačke staze s oborinskom odvodnjom i uređenje parka te igrališta u Remisu. Pred nama je još puno posla, ali s ovom zajednicom sve je moguće, poručio je načelnik Grbavec. (BMO)
GRADI SE pješačka staza kroz Brodec u Vratišincu
Izvodi se dinamikom namicanja
novca
Gradi se dugoočekivana pješačka staza Brodec u Vratišincu. Izvodit će se po fazama, dinamikom kojom će se namicati sredstva za njezinu gradnju. Projekti za cijelu dionicu su izrađeni.
Trenutno se izvode radovi u dužini od oko 500 metara, što je prva faza dionice kompletne staze u dužini od oko 1600 metara.
Radove izvodi �irma Niskogradnja Huđek, a vrijed-
HKD „Pomurje“
Novi saziv Gradskog vijeća (prvi red slijeva), vijećnici: Marko Strojko, Renata Kovačić, Željka Blagus. Drugi red slijeva, vijećnici: Željka Ladić, Darija Dunjko Manhard, Tomislav Korbelj, Antun Šimunić, Dragu�n Stojko, Dražen Srpak, gradonačelnik, Miljenko Cmrečak, predsjednik Gradskog vijeća, te vijećnici: Saša Ma�ć, Marijana Breglec i Kris�jan Antolović
KONSTITUIRANO GRADSKO vijeće Mursko Središće
Samo tri apsolutna početnika među vijećnicima
U novom sazivu, osim Marine Hoblaj, Željke Ladić i Saše Matića, svi ostali vijećnici imaju prethodno iskustvo u Vijeću ili kao zaposlenici u Gradu
nost radova je oko 230.000 eura s PDV-om. Dionica spomenute staze trebala bi biti završena u kolovozu, kao dar građanima za Dan općine Vratišinec.
Budući da trasu staze presijeca i željeznička pruga, staza se izvodi uz komadić staze iz treće dionice u dužini od deset metra ispred i iza i pružnog prijelaza. Vrijednost tih radova je oko 15.000 eura. (BMO)
Zahvalili Murskom
Središću na potpori
U Lendavi djeluje HKD „Pomurje“ koje brine o očuvanju hrvatske kulture, u čemu im pomažu Občina Lendava i Grad Mursko Središće. U tom duhu gradonačelnika Dražena Srpaka posjetili su predsjednik HKD-a „Pomurje“ Đanino Kutnjak i članica Grozdana Kasaš te su mu uručili zahvalnicu za potporu i doprinos radu društva. (BMO)
Piše: Božena Malekoci-Oletić Konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća Mursko Središće održana je u ponedjeljak. Prisegom novoizabranih vijećnika novi saziv Vijeća može otpočeti svoj rad. Prema izbornim rezultatima, koalicija HDZ-HDSHSLS osvojila je osam vijećničkih mandata. U Gradsko vijeće ušli su: Miljenko Cmrečak, Kristijan Antolović, Željka Blagus, Dragutin Stojko, Marijana Breglec, Marko Strojko, Saša Matić i Marina Hoblaj, kao zamjenska vijećnica umjesto nositelja liste Dražena Srpaka. Budući da je on izabran za gradonačelnika, zbog nespojivosti dužnosti svoj mandat je stavio u mirovanje, a u Vijeću ga zamjenjuje Marina Hoblaj.
Odnos snaga: osam vijećnika HDZ-HDSHSLS-u, tri SD-u i dva SDP-u
Druga po broju vijećnika je lista Socijaldemokrata (SD). U Gradsko vijeće ušla su, prema osvojenim mandatima, tri vijećnika: Darija Dunjko Manhard, Tomislav Korbelj i Željka Ladić.
Lista SDP-a osvojila je dva mandata i u Vijeće su ušli Renata Kovačić i Antun Šimunić.
Romska nacionalna manjina ima pravo na jednog vijećnika koji će biti izabran na dopunskim izborima jer Lista birača čiji je nositelj bio Milorad Mihanović iz Sitnica nije osvojila nijedan mandat. Nakon vijećnika prisegu je dao i Dražen Srpak (HDZ), stari-novi gradonačelnik
Murskog Središća. Novi mandat je osvojio uvjerljivom većinom glasova birača.
Na konstituirajućoj sjednici Gradskog vijeća Mursko Središće izabrane su Mandatna komisija te Komisija za izbor i imenovanja.
U sastav Mandatne komisije ušli su Dragutin Stojko za predsjednika i Željka Blagus, oboje iz koalicije vladajuće većine, te Renata Kovačić iz oporbenog SDP-a.
U Komisiju za izbor i imenovanja izabrani su Marko Strojko za predsjednika i Marijana Breglec, oboje iz redova vladajuće većine, te Antun Šimunić iz oporbenog SDP-a.
Miljenko Cmrečak jednoglasno izabran za predsjednika Gradskog vijeća
Za predsjednika Gradskog vijeća jednoglasno je izabran Miljenko Cmrečak (HDS), koji je tu dužnost obnašao i u prošlom mandatu. Izabrana su i dva njegova potpredsjednika. Dragutin Stojko izabran je iz redova vladajuće većine. Mjesto drugog potpredsjednika
pripalo je predstavnicima oporbe.
Stigla su dva prijedloga za Renatu Kovačić iz SDP-a i Dariju Dunjko Manhard iz SD-a. Budući da se pet oporbenih vijećnika iz redova SD-a i SDP-a nije među sobom dogovorilo oko zajedničkog kandidata za drugog potpredsjednika, jedino rješenje bilo je da vladajuća svojim glasovima presiječe koji će prijedlog biti prihvaćen. Glasali su po redoslijedu kojim su prijedlozi pristigli.
Socijaldemokrati
Darije Dunjko
Manhrad bit će tvrda oporba Kako je prijedlog za Renatu Kovačić stigao prvi, za nju se i prvu glasalo. Glasovima vladajuće većine i glasovima SDP-a prošao je prijedlog da Renata Kovačić (SDP) bude druga potpredsjednica Gradskog vijeća. Nisu je podržala tri vijećnika SD-a. Iz prvih glasovanja na sjednici i sastava prvih komisija i odbora nazire se da će vijećnici Socijaldemokrata koje predvodi Darija Dunjko Manhard biti tvrda oporba
vladajućima u Gradskom vijeću.
Kristijan Antolović na čelu odbora za proračun i financije U nastavku sjednice, nakon dopune dnevnog reda, izabran je sastav članova Odbora za proračun i �inancije i Odbora za javna priznanja Grada Mursko Središće. Oba odbora su izabrana zato što će uskoro biti sazvana redovita sjednica Gradskog vijeća na kojoj će se odlučivati o rebalansu proračuna i o dobitnicima najviših nagrada koje se dodjeljuju na svečanoj sjednici na Dan Grada.
U Odbor za proračun i �inancije izabrani su Kristijan Antolović za predsjednika i Dragutin Stojko iz vladajuće većine te Renata Kovačić iz oporbenog SDP-a. U Odbor za javna priznanja Grada Mursko Središće koji se sastoji i od vanjskih članova, a ne samo iz redova gradskih vijećnika, izabrani su: Miljenko Cmrečak za predsjednika, a za članove: Kristijan Antolović, Marko Strojko, Antun Šimunić, Franjo Sobočan, Stanislav Stojko i Danica Sabo.
Članice
Saša Ma�ć (lista HDZ-HDS-HSLS)
Marina Hoblaj (lista HDZ-HDS-HSLS)
Željka Ladić (lista SD)
KONSTITUIRANO
vijeće Općine Selnica
Devet veterana, četiri početnika
Piše: Benjamin Jakopić
Službeno je započeo novi mandatni period u Općini Selnica. U srijedu, 4. lipnja, u 20 sati u novoj vijećnici Općine Selnica prisegu su dali novi vijećnici.
Za predsjednika vijeća jednoglasno je izabran Davor Debelec, dok su za potpredsjednike izabrani Lovro Horvat i Miljenko Vrančić.
Prema rezultatima lokalnih izbora, novo vijeće čine predstavnici s tri različite kandidacijske liste. Najviše mandata, ukupno sedam, osvojila je lista Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), predvođena Ervinom Vičevićem. Budući da Vičević obnaša dužnost načelnika, na dužnosti vijećnika će ga mijenjati Dragutin Debelec. Uz njega, izabrani su i Ivana
Koalicija Nezavisne platforme Sjevera (NPS) i SDP-a, s Marijanom Fajfarom na čelu, osigurala je četiri mjesta – uz Fajfara, vijeće su popunili i Robert Novinić, Josip Bogdan te Laura Kočila.
Preostala dva mandata pripala su grupi birača koju
vodi Miljenko Vrančić. Uz njega, vijećnica je postala i Dušanka Dežđek.
Dok je većina vijećnika već ustaljena, ima tu i novih imena, a to su Miljenko Vrančić, Dušanka Dežđek, Mateja Tuksar i Laura Kočila.
Sa završetkom konstituirajuće sjednice, vijećnici na čelu s načelnikom mogu započeti s radom na boljitku Općine Selnica.
RESTAURATORSKI
posao
Stanko vraća život drevnim kipovima svetaca
Kad kipovi svetog Valentina, svetog Florijana i svetog Roka dobiju novi sjaj i život, iza toga stoji netko tko svoj posao radi s puno strpljenja i ljubavi. U ovom slučaju, to je slikar Stanko Padarić iz Vrhovljana, ujedno i amater restaurator kipova, čije je zanimanje danas prava rijetkost.
Restauracija kipova nije jednostavan posao. Treba puno znanja, preciznosti i pažnje prema svakom detalju. Prvo se skidaju slojevi prljavštine i štetnih naslaga koje su se godinama nakupile, a potom se nanose zaštitni slojevi koji štite kipove od daljnjeg propadanja.
Naselje Leskovec, malo mjesto kraj Štrigove, danas broji tek 83 stanovnika, najmanje otkako se vodi službena evidencija još od 1857. godine.
Među mještanima koji tu odavno žive je i Anica Sever, s kojom smo popričali u njezinom savršeno uređenom vrtu.
- Zajedno s kćeri radimo u vrtu, a mali dio uređujem i za susjede koji su otišli u inozemstvo, kaže nam Anica dok nas vodi kroz redove salate, luka, češnjaka, jagoda, paprike, cvijeća i još puno toga.
Odrasla je u vremenu kad su se njive obrađivale ručno, a oralo se kravama, pa nije strana ni �izička snaga. Anica je uvijek bila ta koja drži tri ugla kuće, brinula je o djeci,
CRed, rad i raj za povrće!
kućanskim poslovima i vrtu. Njezin vrt oduvijek je privlačio poglede prolaznika jer zna
Tišina iznad Međimurja
ijela Hrvatska gledala je u nebo na Dan državnosti proteklog petka. Borbeni avioni Rafali grmjeli su iznad hrvatskih gradova, a u Međimurju je ostala tišina jer smo bili izostavljeni od tog spektakla... Hmmm, možda su mislili da će Rafale, s maksimalnom brzinom od preko 2200 km/h i sposobnošću superkrstarenja (let nadzvučnom brzinom bez dodatnog izgaranja goriva), previše uzdrmati mir i tišinu našeg zelenog Međimurja. Možda su piloti dobili krivi GPS, možda je u pitanju neka zavjera meteorologa, možda su mislili da će avioni, ako prijeđu Dravu, slučajno završiti u Sloveniji pa da ne bude međunarodnog incidenta. Tko bi ga sad to znao? Naravno, sad će svi mudraci odmah reći: „Ma daj, ima važnijih problema u Hrvatskoj!" I istina, ima.
točno kad što treba posijati i posaditi. Na pitanje kako joj to uspijeva, jednostavno
ljubavi
odgovara: „Dobra organizacija posla!” (sh)
- Radim to polako, fazu po fazu, kaže nam Stanko dok nam pokazuje obnovljene kipove u svojem umjetničkom ateljeu. - Za svaku fazu treba barem jedan dan
sušenja. Operem ih, stavim zaštitu protiv crva, ostavim da se suše 24 sata, zatim nanesem temeljnu emulziju i opet sušenje, opisuje nam svetomartinski slikar. Tako svaki kip dobije pažnju koju zaslužuje i obnova bude kvalitetna i dugotrajna. Za ovaj posao angažirao ga je njegov nećak, župnik Kristijan Stojko iz Župe Presvetog Trojstva u Ludbregu, koji je rodom iz Hlapičine. Osim kipova u Ludbregu, Stanko je već restaurirao i one u Župi u Nedelišću po zamolbi tamošnjeg župnika Ivana Hercega. Kipovi s početka ovog teksta sada stoje u novoj kapelici iznad Doma za invalidnu djecu „Ludbreško sunce”, čuvajući obnovljenu ljepotu i pružajući utjehu svima koji ih dođu vidjeti. (sh)
BREZJE Uskoro širenje gospodarske zone
U Gospodarskoj zoni Brezje, na praznini između Brezja i Šenkovca, umjesto dosadašnjih deset parcela, uskoro bi ih moglo biti dvostruko više.
- Planiramo dodatnih desetak parcela, ukupne površine oko 30 tisuća kvadratnih metara. Zemljište smo već otkupili, potvrdio je načelnik Anđelko Nagrajsalović. Interesa, kaže, ne manjka, te uopće ne sumnja da će se sve parcele popuniti. No prije nego bageri
krenu s poslom, potrebna je suglasnost Općinskog vijeća, koje se tek mora konstituirati u narednim tjednima. - Načelnik takvu odluku ne može sam donijeti, te sada čekamo vijeće da potvrdi odluku, dodao je Nagrajsalović. Proširenje zone Brezje važan je korak za razvoj lokalnog gospodarstva, a u Općini vjeruju da će nova infrastruktura dodatno privući investitore i otvoriti nova radna mjesta. (bj)
Nebulozne liste čekanja u bolnicama, korupcija i nepotizam, nedostatak javnog prijevoza, loše obrazovanje, ali hej – barem su avioni letjeli! Osim iznad Međimurja, naravno. Jer, budimo realni, tko još mari za simboličnu gestu na Dan državnosti prema županiji koja uvijek uredno plaća poreze, ali je zadnja kad se dijele komadići torte?
Sama sam imala tu čast svjedočiti preletu jer sam u
tom času bila na Jarunu. I zaista je bio poseban doživljaj jer su letjeli jako nisko i bilo je jako bučno, uz svu masu ljudi koja je jedva čekala da vidi njihove akrobacije i za što smo dali toliko puno love. Naime, Hrvatska je za nabavu borbenih aviona Rafale platila oko 8,7 milijardi kuna, što je otprilike 1,2 milijarde eura. Ne može se za Dan državnosti zanemariti župa-
nija koja je uvijek bila tu, koja je dala mnogo u Domovinskom ratu i iz koje je, uzgred, sudjelovalo preko 7700 ljudi. Ako već Rafale ne može preletjeti Međimurje, možda bi barem netko mogao probuditi razum i pokazati poštovanje prema cijeloj zemlji. Tako sljedeće godine nitko u Međimurju neće pomisliti da je Dan državnosti u nekoj drugoj državi.
Piše: Sanja Heric E-mail: sanja@mnovine.hr
U vrtu Anice Sever svaki red i biljka je na svom mjestu, uz puno truda i
Stanko Padarić s obnovljenim kipovima svetog Valen�na, svetog Florijana i svetog Roka
Marijan Fajfar, Nevenka Ole�ć, Mateja Tuksar, Dragica Karlovčec, Josip Bogdan, Ivana Novak, Lovro Horvat, Dragu�n Debelec, načelnik Ervin Vičević, Laura Kočila, Robert Novinić, Dušanka Dežđek, predsjednik vijeća Davor Debelec i Miljenko Vrančić
PRELOŠKI SREDNJOŠKOLCI izvrsni na natjecanju u Istanbulu Tim iz „Hrvatistana” zauzeo 4. mjesto
Učenici Srednje škole Prelog David Kalšan, Matej Glavina i Andreas Mustač sretno su se vratili s prestižnog kuharskog natjecanja na koje ih je vodila mentorica Anica Naranđa. Prepuni dojmova, novih iskustava i s izvrsnim četvrtim mjestom potvrdili su kvalitetu i znanje stečeno u Srednjoj školi Prelog.
Njihova je ponosna mentorica prepričala tijek događaja od samog poziva na natjecanje: - Jako me iznenadio poziv za natjecanje u Turskoj Željka Nevena Bremeca, predsjednika Šefove kuhinje mediteranskih i europskih regija (ŠKMER), ujedno mog kolege koji je prepoznao kvalitetu i uspješan rad škole, kao i potencijal mene kao mentorice te učenika, i zahvalna sam na tome, rekla je mentorica Naranđa.
Nakon što je odabrala tim učenika, Davida, Mateja i Andreasa, krenuli su s vježbama i pripremama. Put i natjecanje �inanciralo je tursko ministarstvo. Došli su u Tursku oko pola noći, a drugi dan, odmah nakon doručka, počelo je natjecanje. Sve je, kažu, bilo vrhunski pripremljeno i organizirano. Dečki su zaista sjajno radili, nadopunjavali se, nije im bilo nimalo lako, kamere, fotoaparati i suci cijelo vrijeme su ih pratili, i puno ispitivali kad su radili međimurske tradicionalne trgance.
- I tako smo mi, prozvavši nas „iz Hrvatistana“, ostvarili visoko 4. mjesto u konkurenciji od 28 timova iz različitih krajeva svijeta, pohvalila je svoj „tim” mentorica. (vv)
Čakovečki dragovoljci i veterani pobijedili za dlaku
Ekipno, najbolja je bila ekipa dragovoljaca i veterana Čakovca sa 126 bodova, Belica je osvojila 124 te Nedelišće 114 bodova
Piše: Vlasta Vugrinec
Članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Međimurske županije, već po tradiciji, Dan državnosti obilježili su cjelodnevnim druženjem.
Uz Počasni zdrug Udruge, dan je započeo misnim slavljem za Domovinu u Crkvi svetog Nikole biskupa u Čakovcu, a potom polaganjem vijenaca i paljenjem lampiona kod spomen-obilježja smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata Međimurske županije u Perivoju Zrinskih u Čakovcu.
Sportsko natjecanje u Prelogu
Popodnevno obilježavanje nastavljeno je u Prelo-
gu gdje se okupilo više od 400 dragovoljaca i veterana Domovinskog rata iz 22 ogranka Udruge kao i 50 djece – njihovih unuka na sportskim natjecanjima. Sva natjecanja su održana pod stručnim vodstvom voditelja projekta i tajnika podružnice Dražena Tkalca uz veliku pomoć sudaca Ivana Rođaka, Ivana Matoše, Ivana Zadravca, Viktora Božaka, Draženka Igreca, Rifada Trpeze, Mladena Sermeka, Mladena Novaka, Vladimira Golubića, Dejana Janušića i Mladena Tkalčeca.
A ogledali su se u kuglanju, boćanju, šahu, streljaštvu, stolnom tenisu, beli, elektronskom pikadu i visećoj kuglani.
Djeca su se natjecala u dvjema dobnim skupinama,
mlađa od 1. do 5. razreda OŠ i starija dobna kategorija od 6. razreda OŠ do 1. r. srednje škole.
Najbolji putuju na državne susrete
Sukladno postignutim rezultatima formirat će se ekipe Podružnice Međimurske županije za sudjelovanje na 29. Svehrvatskom sportskom natjecanju dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske koje će se održati 7., 8. i 9. studenoga 2025. u Dubrovniku.
Djeca i unuci hrvatskih branitelja će sudjelovati na Državnim susretima u Savudriji prije početka iduće školske godine.
Gledajući ekipno, najbolja je bila ekipa dragovoljaca i veterana Čakovca sa 126
bodova, Belica je osvojila 124 te Nedelišće 114 bodova.
Što se djece i unuka tiče, u stolnom nogometu u starijoj kategoriji najbolji su bili Josip i David Kovačić iz Svetog Jurja na Bregu. U elektronskom pikadu kod mlađih slavio je David Tkalčec iz Ivanovca, a kod starijih Teo Otorepec iz ekipe Podturen-Dekanovec. Djeca su i crtala te slikala na radionicama. U mlađoj kategoriji najviše se iskazala Ema Kodba iz Ivanovca, a u starijoj Ema Hren iz Čakovca. Kod modeliranja, najvještije prste kod mlađih imala je Bruna Pongračić iz Mihovljana te kod starijih Karla Pongračić, također iz Mihovljana. KONSTITUIRANO OV Svete Marije
U novom sazivu Općinskog vijeća Svete Marije i nema previše novih lica. Novi su tek Anđelko Gašparić te Dragutin Peter koji je u vijeće ušao umjesto načelnice Đurđice Slamek.
Lista NPS-a kojoj je nositeljica bila načelnica nadmoćno je pobijedila te osvojila 7 vijećničkih mandata i u vijeću su s njom: Ivica Kočiš, Gabriela Jakupek Tokar, Anđelko Gašparić, Ružica Mustač, Marija Frančić, Dražen Šulj i Dragutin Peter. Preostala dva mandata osvojila je koalicija MDSHSLS i vijećnici su postali Željko Pavlic i Ivica Mustač.
Vijeće je dobilo i novu-staru predsjednicu Gabrielu Jakupek Tokar. Njoj će u radu pomagati prvi potpredsjednik Dražen Šulj, dok za drugog potpredsjednika nije bilo prijedloga. (vv)
David Kalšan, Matej Glavina i Andreas Mustač zajedno na ple�ngu
Postrojavanje svih sudionika sportskih susreta
PROGLAŠENA PRIRODNA nepogoda
Tuča se sručila na Domašinec
Međimurski župan Matija Posavec, po treći put ove godine, donio je odluku o proglašenju prirodne nepogode. Ovoga puta riječ je o tuči koja je 18. svibnja 2025. godine pogodila područje Domašinca. Naime, olujni vjetar i tuča koji su se sručili nad naseljem uzrokovali su brojne štete na poljoprivrednim površinama. Ovom odlukom zadužuje se
općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda da procjenu štete prijave županijskom povjerenstvu putem Registra šteta, i to u roku od 50 dana od dana proglašenja prirodne nepogode. Županijsko povjerenstvo potom će izraditi zbirno izvješće o nastaloj šteti na navedenom području. (vv)
SVJETSKI DAN PČELA u Čakovcu
VELIMIR SLAVIČEK iz Nedelišća, majstor gina s duhom slavenske mitologije
Svoje ginove posvetio slavenskim bogovima, a slijedi i viski!?
trajanja
Udruga pčelara Agacija minule je subote obilježila Svjetski dan pčela. Pčelari su se okupili u čakovečkoj zgradi Scheier gdje su posjetiteljima ponudili proizvode od meda te priču kako nastaje med.
Okosnica obilježavanja bilo je predavanje nutricionista dr. sc. Daria Lasića sa zagrebačkog Nastavnog zavoda Andrija Štampar pod nazivom „Kvaliteta i označavanje pčelinjih proizvoda – izazovi i najčešće greške“.
Bez patvorina iz
Međimurja
- Mnogi pčelari nisu svjesni odgovornosti koje pravilnici i zakoni EU-a propisuju, kaže dr. Lasić te dodaje kako se na etiketama često nađu i lažne tvrdnje koje nisu dozvoljene, naročito po pitanju zdravlja.
Takve tvrdnje podliježu kaznama, a to što pčelari ne znaju ili pak nisu svjesni što nose njihove etikete, ne abolira ih od odgovornosti, odnosno plaćanja kazni.
U svom radu, često analizira međimurski med kojeg uzimaju inspektori na terenu.
- Radimo analizu kvalitete meda, ali i analizu nastanka, tj. pratimo patvorine pa nam inspektori svake godine donesu 50 uzoraka u laboratorij, dodaje.
Med na analizu, naravno, nose i sami pčelari.
- Ne sjećam se da je ikad iz Međimurja došao patvoreni med, uvijek se radilo o autentičnom i kvalitetnom medu, pa onda on ima i svoju cijenu, dodao je.
Usporedio je njihovu cijenu od 10-ak eura s puno jeftinijim medovima koji se prodaju uz ceste prema moru, zaključivši da se tamo najvjerojatnije radi o sirupima.
Med ipak ima rok
dr. sc. Dario Lasić
Na pitanje pak je li pronađena i sveprisutna mikroplastika u medu, kaže da u dosadašnjim analizama (još) nije pronađena. Istina, ističe, ima je u ostalim izvorima hrane, međutim EU još nije propisala kolika je količina dozvoljena, odnosno sigurna za ljudsko zdravlje.
Med ne voli toplinu i sunce
Na iznenađenje mnogih, istaknuo je kako med ipak ima rok trajanja i to uglavnom dvije godine, premda to nigdje nije propisano.
Kako bi se med održao kvalitetnim i produžio mu se rok trajanja, treba paziti na njegovo čuvanje i skladištenje. On prije svega ne voli povišene temperature, niti pak veliku svjetlost. - Čak se zna dogoditi da pčelari bačve s medom zaborave na dvorištu nakon vrcanja pa se metalne bačve na suncu pregriju i onda mladi med gubi na svojoj vrijednosti, dodaje. Takav pregrijani med, kaže, više ne može nositi standardnu oznaku meda već postaje industrijski med. To pak znači da mu pada i cijena. (vv)
Prvi kotao od 300 litara nabavili su iz Srbije, a kasnije su dodali i onaj manji od 120 litara, specijalno za gin. Tako su krenuli 2019. godine i, kako kaže Velimir, nisu to velike količine, ali zato rade na kvaliteti, što potvrđuje 30-ak osvojenih medalja
Piše: Sanja Heric
Veles, Svarun i Druid –ne, ovo nije popis slavenskih bogova i drevnih keltskih mudraca koje ćete pronaći u nekom starom mitološkom priručniku, već nazivi ginova koji nastaju u Nedelišću. Velimir Slaviček (46), poznat i kao Slavac, priznaje da je gin za njega tek uvod u svijet žestokih pića, jer je njegov pravi izbor viski, koji je nedavno počeo i proizvoditi. Ipak, gin mu je donio brojne nagrade, od kojih se ističe šampionsko odličje za „Svarun London dry gin“ na Novosadskom sajmu, kao i
Velimir je za gin Svarun dobio šampionsko odličje na Novosadskom sajmu
zlatna medalja za „Old Druid mistletoe infused gin“ – gin maceriran bijelom imelom, biljkom koju su stari druidi smatrali svetom.
Proizvodnjom gina počeo se baviti 2019. godine. Iako je to vremenski kratak period, dosad je pokupio već nekoliko značajnih priznanja na ocjenjivanjima kvalitete jakih alkoholnih pića. Tako je medalje još pokupio i na poznatom zagrebačkom Cro spiritu, zatim na ocjenjivanju kvalitete rakije i likera koje provodi Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku, ocjenjivanju
u Kalinovcu te na ocjenjivanju u Londonu. Ukupno gledajući, može se pohvaliti kolekcijom od 30-ak medalja.
Stari bogovi, novi okusi
Velimir i njegov brat Goran četvrta su generacija u obitelji koja se bavi proizvodnjom gina, iako je nekada to bio samo hobi. Danas, uz dva kotla – jedan od 300 i drugi od 120 litara – proizvode oko 2500 litara godišnje, fokusirajući se na kvalitetu, a ne količinu. Njihovi ginovi nose imena starih slavenskih bogova: Svarun, vrhovni bog, čija je baza destilat rajnskog rizlinga i bijelog pinota iz vlastitog vinograda, te Veles, bog podzemlja, kojem borovnice daju duboku crvenu boju i voćnu notu.
- Prvi kotao od 300 litara nabavili smo iz Srbije. Sada imamo još jednoga od 120 litara, koji je za proizvodnju gina. Tako smo krenuli 2019. Nisu to neke velike količine, više idemo na kvalitetu, opisuje Velimir, kojeg smo posjetili u njegovoj destileriji u Nedelišću.
Svarun je njihov klasični London dry gin, dok je Old Druid poseban jer u njemu maceriraju listove bijele imele. Ideja za to došla je na moru, kad je vidio da Istrijani od imele rade bisku, pa su odlučili eksperimentirati i staviti je u gin. I ispalo je sjajno! Imela se macerira 4 do 6 mjeseci i daje ginu prirodnu zelenkastu boju, zahvaljujući kloro�ilu. No, treba ga čuvati na tamnom mjestu jer na suncu gubi boju.
- Ta kombinacija s imelom pokazala se kao pun pogodak. Bilo je tu puno eksperimentiranja dok nismo
dobili savršen recept i omjere biljaka. Oko 12 pokušaja nije uspjelo, ali upornost se isplatila, priznaje nedelišćanski proizvođač gina, koji inače radi kao veterinarski tehničar u Bioinstitutu.
Svoje ginove najviše plasira u sjevernoj Hrvatskoj, dok se tijekom sezone dio šalje u Crikvenicu, a dio u Austriju. Za gin koristi neutralni alkohol poljoprivrednog porijekla i macerira biljke. Za London dry gin ide čak 18 različitih biljaka, a borovica je glavna zvijezda. Nakon 48 sati maceracije slijedi destilacija, alkohol se razrjeđuje na 35 %, pa opet destilira. Gin može odmah ići u prodaju, ali on ga ostavlja 3 do 4 mjeseca u stabilizaciji, a zatim ga razrjedi na željenu jačinu od 42 %. Kod gina s imelom maceracija traje malo duže, 4 do 6 mjeseci, a biljke su u drugačijim omjerima.
Osim borovnice, u gin stavljaju i korijandar, cimet, anis, sladić, bosiljak, ružmarin, koru limuna, mandarine i naranče. Većinu sirovina nabavljaju od lokalnih proizvođača iz Međimurja, a dio i sami uzgajaju. Imelu beru u starom voćnjaku, suše u hladovini i tek onda ide u maceraciju. Za pelinkovac imaju posađeni pelin i svoju mentu – uglavnom koriste svoje bilje. U planu destilerija i kušaona na Mohokosu
Proizvode oko 2500 litara godišnje, a u planu im je povećati kapacitete i preseliti destileriju na Mohokos, gdje brat ima vinograd. Kad i kako – još je otvoreno pitanje, ali Velimir kaže da bi se volio time baviti još ozbiljnije u budućnosti.
Slavac nam je pokazao kotao za proizvodnju gina
ČAKOVEČKI SAJAM I PLAC
Kupite, kupite kalamper
Vrijeme je mladog krumpira – zaključak je koji se nameće nakon obilaska ovotjednog čakovečkog sajma i središnje tržnice. Krumpir se nudio na sve strane i to sitni, srednji te krupni. Shodno tome, kretala se i cijena. Tako se primjerice za 3 kg sitnog na sajmu tražio jedan euro, a za kilogram debelog 1,5 eura. Uz krumpir, bila je i velika ponuda graška za čiji je kilogram trebalo izdvojiti u prosjeku 6 eura. Naravno, neočišćenog, u mahuni. Stigle su i prve mahune, no samo su se gledale s cijenom od 12 eura po kilogramu.
Sve je više i paradajza koji se prodavao po 2 eura za kilogram, naravno, iz uvoza. Ista je stvar i s paprikom, dok pak se cijena domaćih krastavaca
Mladi krumpir (kg): 2,50 €
Mlado zelje (kg): 2,50 €
Rajčica (kg): 4,00 €
Salata (kg): 3,00 €
Jagode (500 g): 2,50 €
Trešnje (mjerica): 4,00 €
Mahune (kg): 12,00 €
Paprika (kg): 4,00 €
Krastavci (kg): 5,00 €
Presadnice: 0,20 - 1,00 €
Lubenica (kg): 2,50 €
spustila na 5 eura i manje, ovisno o veličini ploda. Na svoje su došli i ljubitelji voća jer ponuda je doista iznimna. Moglo se birati između jabuka i krušaka, preko trešanja, lubenice, marelica do grožđa i nektarina. A svi koji
CIJENE SAJAM
Mladi krumpir (kg): 1,50 €
Mlado zelje (kg): 1,00 €
Rajčica (kg): 2,00 €
Salata (kg): 2,00 €
Jagode (500 g): 2,00 – 3,00 €
Trešnje (kg): 7,00 €
Mrkva (kg): 1,50 €
Luk (pušlek): 1,00 €
Lubenica (kg): 2,00 €
Pilići: 1,00 €
Patkice: 2,50 €
još nisu kupili presadnice ili su im ih puževi proždrli, to još uvijek mogu jer ponuda ne jenjava. Slična je situacija i s cvijećem s time da se svaki put sreću nove vrste. Ovoga tjedna najviše su se tražile vinke i vodenike. (vv)
BIOINSTITUT
Opasnosti od osa i stršljena te mjere opreza i suzbijanja
Piše: dr. sc. Slavica Mustač, dr. med. vet., voditeljica DDD službe Bioinstituta d.o.o., Čakovec
Ose i stršljeni pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki opnokrilci, obično crne i žute boje te se odlikuju žutim prugama po crnom tijelu. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Jačina i težina simptoma nakon uboda opnokrilaca ovisi o samoj vrsti opnokrilaca, o samom mjestu i dubini uboda, osjetljivosti organizma na ubod i ozbiljnosti reakcije organizma. Reakcije organizma mogu biti lokalne i sustavne. Kod lokalnih reakcija nakon uboda, koji mogu biti vrlo nelagodni, nastaje samo blaga nadraženost najčešće na mjestu uboda, a nakon početne boli, javlja se crvenilo i oteklina kože s povišenom lokalnom temperaturom, svrbežom i osjećajem pečenja. Sustavne reakcije javljaju se samo kod osjetljivih osoba, a simptomi mogu biti od blagih (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, mučnina) do vrlo teških koji mogu dovesti do ana�ilaktičkog šoka koji može završiti smrću.
Iz tog razloga se za osobe koje su alergične na ubode osa i stršljena preporučuju sljedeća pravila ponašanja:
• izbjegavati boravak u vrtovima i voćnjacima blizu cvijeća i zrelog voća
• ne uznemiravati gore navedene opnokrilce, ne mahati rukama jer zbog toga mogu postati agresivniji
• ne tresti stare grane s drveća jer ose i stršljeni često ondje imaju gnijezda
• izbjegavati preširoku odjeću u koju bi se kukci mogli zavući i postati agresivni
• ne oblačiti odjeću intenzivnih boja
• ne nanositi intenzivne mirise
• ne hodati bosonog po travi
• voćne sokove i slatke namirnice držati pokrivene
AMBULANTA ZA MALE
ŽIVOTINJE
Radnim danom od 7 - 20 sa�, subotom 7 - 12 sa� i nedjeljom od 8 - 9 sa�
Tel: 390 - 859
AMBULANTA ZA VELIKE
ŽIVOTINJE
radno vrijeme od 7 - 14 sa�
Tel: 390 - 896
dežurni veterinar: 098/ 463 - 464
AMBULANTA ZA VELIKE ŽIVOTINJE
radnim danom od 7 - 13 sa�
• posude sa smećem držati zatvorene
• na vrata i prozore staviti zaštitne mrežice.
Ugrožavaju li navedeni kukci sigurnost ljudi, potrebno je posegnuti za mjerama suzbijanja. Ose i stršljeni suzbijaju se aktivno i pasivno. Kada je poznata točna lokacija gnijezda i ako je gnijezdo dostupno, uništava se polaganim prskanjem insekticidom te naknadnim mehaničkim uklanjanjem gnijezda. Ako je mjesto gniježđenja osa i stršljena nepoznato, tada se provodi pasivno uništavanje klopkama s mamcima.
Čišćenje i obrada papaka radnim danom od 7 - 9 sa� GORNJI MIHALJEVEC I ŠTRIGOVA
CIJENE PLAC
Ljubica Branilović iz Donjeg Hrašćana na sajam je donijela svoj mladi krumpir
Lidija Novak iz Novog Sela Rok na placu je nudila domaće povrće
Udruga “Biovrt – u skladu s prirodom”
Elaeagnus ebbingei – zanimljivo bobičasto
Elaeagnus ebbingei relativno je nova zanimljiva vrsta grma koja se može nabaviti u našim rasadnicima.
Iako se primarno prodaje kao ukrasni grm za živice, ovaj grm ima i jestive bobice pa ga možemo smatrati i zanimljivim bobičastim voćem. Razlog zašto sam ga ja nabavila i posadila u svojim voćnjacima i šumskom vrtu jest taj što gnoji tlo dušikom, pa tako povećava prinose voću uz koje je posađen, odnosno to je grmlje čijom sadnjom osiguravamo gnojidbu dušikom u šumskom vrtu i voćnjaku. No nije samo to prednost ove vrste, radi se i o vrlo otpornoj biljci. Podnosi vrućine, suše, loše zemljište, posolicu, zaštita je od vjetra... Odlična je i za živice, ali i puno više od toga. Miriši prekrasno i privlači oprašivače. Cvate na jesen tijekom rujna, a dok cvate, cijeli voćnjak mi prekrasno miriši i taj miris podsjeća na mješavinu mirisa zumbula i ljubičica. Cvjetovi su mali, bijeli, nalaze se ispod listova. Pčele ga jako vole, što je super za taj dio godine kad nema toliko toga što bi konkretno cvalo za pčele. Tijekom zime se onda na biljci razvijaju bobice i ako nije prehladna zima, na proljeće tijekom travnja i svibnja berem bobice.
Zimzelena je vrsta, no malo teže podnosi jače kontinentalne hladnoće pa onda ponekad u kontinentalnom dijelu ne prezime bobice i dio grana smrzne - no ove zime bilo je sasvim ok i upravo berem i uživam u ovim pre�inim bobicama. Zato se pogotovo preporučuje za mediteranski dio.
KAKVI SU PLODOVI I SJEMENKE: Plodovi su duguljasti i prilično veliki, kako zore mijenjaju boju iz zelene preko narančaste do crvene, sa sitnim točkama. Dobrog su okusa, sočne, slatko-kiselkaste, malo podsjećaju okusom na trešnju, ali nisu ipak tako aromatične i sočne. Jedini nedostatak je prilično velika duguljasta sjemenka – no i ona je jestiva,
MALČIRANJE VRTA
Zastiranje tla štiti bilje i tlo
Malčiranje je jedan od najvažnijih koraka u vrtu, kako za vrtlare, tako i za samo bilje
Piše: Vlasta Vugrinec
voće
Pripremila: Silvija Kolar-Fodor www.biovrt.com
pa se može jesti bobica sa sjemenkom. Prema literaturama, plodovi su bogati vitaminima A, C i E te �lavonoidima, ali i esencijalnim masnim kiselinama, što je rijetkost za voće. Čak se istražuje i djelovanje kod tumora. I sjemenke su jestive, pune proteina i masti.
DAJU LI SVI GRMOVI
PLODOVE? Prema Plants for a Future bazi, biljka je samooplodna. Ali moje je iskustvo da mi nema plodova na svim lokacijama gdje ju imam, npr. tamo gdje je samo jedan grm - nema nijedne bobice. Pa nije loše ipak posaditi više za unakrsno oprašivanje. Isto sam našla i u nekim tekstovima i čula neka iskustva drugih, no i da negdje nema bobica bez obzira na više biljaka u blizini. Zato nije loše posaditi nekoliko biljaka, ne samo jednu. U nekim literaturama čak se preporučuje i sadnja srodnika za unakrsno oprašivanje da se poveća mogućnost zametanja plodova - mada na jednoj lokaciji gdje imam posađeno pet grmova samo te jedne vrste Elaeagnusa, redovito mi bude plodova. KAKO GA RAZMNOŽITI I GDJE NABAVITI? Može se razmnožiti reznicama i sjemenkama - ali kako je hibrid nastao križanjem drugih vrsta Elaeagnusa, uzgoj iz sjemenja neće dati identične rezultate kao matična biljka, stoga ga je bolje razmnožiti reznicama - i to najbolje poludrvenastim reznicama u kolovozu. Možete ga naći u našim hrvatskim rasadnicima u ponudi.
Moja je de�initivna preporuka za nabavku i sadnju jer je i �iksator dušika i odlična je biljka za šumske vrtove.
Vruća i suha ljeta te blage zime bez snijega unatrag nekoliko godina itekako su promijenili razmišljanja i navike mnogih vrtlara. Vrtne gredice tako zimi ne ostaju prazne, a ljeti pak je glavni zadatak spasiti povrće od toplinskog udara. Naime, koliko god se zalijevalo, sunce nemilosrdno prži, zagrijava zemlju i bilje se doslovno kuha. A o tome kako jadno i obješeno izgleda u najtoplijem dijelu dana da se i ne govori. Malčiranje se pokazalo kao spas za zaštitu od hladnoće, ali i vrućine.
Obavezno malčiranje
U želji da se koliko-toliko povrću omoguće normalni uvjeti rasta, velik dio vrtlara malčira, odnosno zastire tlo, kako bi se ono što manje pržilo i prekomjerno grijalo. Dakle, teško je danas vidjeti besprijekorno čist vrt gole zemlje, ravne i odijeljene gredice, presadnice zasađene u redove kao u vojnici. Umjesto toga, na prvi pogled, vrt je u neredu, zasađeno je sve i svašta bez ikakvog reda, no to je skladni nered u kojem svaka biljka ima svoju svrhu i zna se zašto se nalazi na kojem mjestu. Tako salata raste ispod rajčice koja joj pravi hlad, koprive ili loboda se ostavljaju kao mamci za uši, odbačeni listovi salate ili zelja privlače puževe koji se onda samo pokupe… Zemlja pak je zastrta debelim slojem slame, sijena, suhe trave, suhog „korova”...
Razlozi tome su mnogobrojni. Vrtlari su postali svjesni da se zemlja više ne prekopava niti štiha, a istina, nitko baš i nema previše volje i vremena kopati, špriciva su potpuno izbačena, a ubačeni su hoteli za kukce, odnosno svaki dan nešto novo naučimo o svojoj okolini.
U masi svega novoga naučenog i primjenjeg, malčiranje,
Gatewood pomagala je sestri pokriva� vrt slamom i sijenom
slobodno se može reći, jedan je od najvažnijih koraka, kako za vrtlare tako i za samo bilje. Spomenuli smo zagrijavanje tla i „neučinkovitost” zalijevanja kad se zemlja zagrije do 40 i više stupnjeva i onda se korijen bilja jednostavno kuha. Malč vrlo učinkovito štiti tlo od takvog pretjeranog zagrijavanja, a i štiti zemlju od isušivanja. To pak znači da bilje ne treba zalijevati dva puta na dan, već eventualno dva puta na tjedan, ako i toliko. Malč je isto tako i prirodni herbicid jer njegov debeli sloj sprječava prodor svjetla do tla, a samim time i neometani rast korova. Doduše, onaj najuporniji, poput primjerice slaka, probit će se ipak van, no ne u prevelikoj mjeri pa ga je puno lakše eliminirati.
Prodor korova može se spriječiti stavljanjem kartona na golu zemlju, a potom ga prekriti slamom, sijenom ili travom. Naravno, s kartona se prije toga ukloni sva plastika poput samoljepivih traka i naljepnica.
Debeli sloj malča ujedno sprečava i eroziju tla. Drugim riječima, sprečava da vjetar s vrta odnosi čestice zemlje.
Mane malčiranja
Uz brojne prednosti, malč ima i nekoliko mana. Prije svega, to je nestajanje jer prirodnim procesom truljenja se raspada, no pretvara se u vrijedan organski materijal koji obogaćuje zemlju. Nju smo najviše uništili, odnosno sloj humusa, uporabom umjetnog gnojiva, pesticidima i čupa-
OSTALI DEŽURNI VETERINARI U MEĐIMURJU
Veterinarska stanica Prelog d.o.o.
PRELOG - Ambulanta za male živo�nje, tel: 040/645-505 (is� vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7:30-19 sa� (ljetno od 9-17 sa�), subotom od 8-12 i nedjeljom od 8-10 sa�.
PRELOG - Ambulanta za velike živo�nje, tel: 040/645-422 (is� vrijedi i za hitni slučaj)
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom od 8-9 sa�.
njem svake vlati korova. A treba proći samo jedna sezona pa da se čovjek uvjeri kako se sijeno ili slama pretvore u �ini, sipki organski sloj. Višegodišnjim prakticiranjem te metode nestaje i potreba za dodatkom bilo kakvog gnojiva, pa čak i organskog. Naravno, sve ovisi i o sastavu zemlje, biljci koja je rasla i slično. Stoga ga treba neprestano nadograđivati, nadodavati. Tijekom ljeta to i nije teško jer se trava često kosi. Nedostatak malča je to što zadržava vlagu pa takav milje vole puževi. E, sad, mnogi su upravo zbog njih odbacili malč, međutim treba dobro odvagnuti prednosti i mane. Uostalom, puževi se mogu suzbiti dok se vrućina, još uvijek ne može.
DONJA DUBRAVA - tel: 040/688-936
Radno vrijeme: radnim danom od 7-14,30 sa�, subotom od 7-12 i nedjeljom zatvoreno.
Veterinarska Ambulanta Jug Čakovec, N. Pavića 1, tel: 363-801, dežurni: 091/363-8080
Radno vrijeme dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sa�.
Veterinarska Ambulanta mr. Kvakan Čakovec, V. Lisinskog bb, tel: 040/365-277, za hitne intervencije: 091/510-10708
Radno vrijeme: dvokratno od 8-12 i od 16-19 sa�, subotom od 8-12 i nedjeljom zatvoreno.
Marta
Okupljen B razred s razrednikom Stjepanom Hranjecom
50 GODINA MATURE u Ekonomskoj i trgovačkoj školi Čakovec
Ekonomska i trgovačka škola Čakovec obilježila proslavu 50. godišnjice mature generacije 1974./1975.
Bivši učenici okupili su se kako bi obilježili pola stoljeća od završetka srednjoškolskog obrazovanja, prisjetili se školskih dana i obnovili stara prijateljstva.
Proslava je održana u Čakovcu, gdje su se bivši školski prijatelji susreli nakon niza dugih godina. S obzirom na to da su mnogi članovi generacije različito kročili životnim stazama, ovo je bila prilika za dijeljenje priča, iskustava i uspomena. Došli su samo ženski članovi svih triju razreda i u šali rekle kako muške ne puštaju žene.
Proslava je započela svečanim prijemom u prostorijama škole, gdje su ih dočekali sadašnji djelatnici i ravnateljica Bosiljka Vinković – Kukolić,
dipl oecc. Okupljeni su imali priliku razgledati obnovljene učionice i prisjetiti se nekadašnjih školskih trenutaka. Događaj je kulminirao zajedničkom fotogra�ijom
generacije, gdje su se svi prisutni okupili kako bi zabilježili trenutak koji će sigurno ostati urezan u njihova sjećanja još mnogo godina. Generacija 74./75. Ekonomske
Na proslavi samo dame!
škole Čakovec pokazala je da vrijeme ne može izblijediti prijateljstva iz mladosti te da je zajedništvo i dalje snažno i važno kao i prije 50 godina. (mg)
Reakcije, komentari, pisma i priopćenja
E-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “MEĐIMURSKE NOVINE” (pisma čitatelja), K. Tomislava 2, 40000 Čakovec JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr ili br. tel. 040/323-601 RJEŠENJE MOZGALICE IZ BROJA 1550
OPASKA
Redakcija Međimurskih novina zadržava pravo skraćivanja pisama i drugoga prema prostornim i drugim uređivačkim potrebama i zakonskim odredbama.
C razred sa svojom razrednicom Zdenkom Zebić i ravnateljicom Bosiljkom Vinković – Kukolić
D razred sa svojom razrednicom Mirjanom Ciglar i ravnateljicom Bosiljkom Vinković – Kukolić
TRGOVINA KRK, Mihovljan
Marija
Tkalčec voli
baciti oko na politiku
S našim prepoznatljivim crvenim platnenim vrećicama, ovoga tjedna zaustavili smo se u Mihovljanu i tamošnjoj mjesnoj trgovini. U redovnoj nabavci, sreli smo našu čitateljicu Mariju Tkalčec. Kako nam je otkrila, Međimurske novine redovno čita, s time da najviše voli baciti oko na politiku i aktualna politička zbivanja, pogleda stranicu s osmrtnicama i crnu kroniku. Naravno, pročita i sve ostale tekstove. Djelatnici Marini Bajzek iz
Barokni kameni kip iz 18. stoljeća na razvijenom postamentu nalazi se u središtu klaustra na križanju dviju staza. Visoki četverokutni stup prema gore se sužava, a u kartuši je uklesan natpis: "Et macula non est in te" u prijevodu: „I nema mrlje na tebi.” Stup stoji na postamentu konkavnih ploha, na dvije stepenice. Bogorodica decentrirano sklopljenih ruku i glave zabačene ulijevo s plaštom snažno pokrenutim oko tijela, stoji na kugli oko koje se obavija zmija, a bogorodica nogom gazi glavu zmije.
Do nestručne obnove, do koje je došlo 1993. bez konzultacije sa službom zaštite, na statui su bili vidljivi tragovi boje (bijela haljina, plašt iznutra crven, a izvana plav). Polovica Bogorodičina lica bila je uništena korozijom ili lišajem. Sada je kip obojen u bijelo. Kip je obnovio varaždinski kipar Leopold Gradiščak. (mg)
Štefanca najviše se sviđaju naši posebni prilozi. Marija Grabar, trgovkinja iz Mihovljana, baš i ne čita novine, ali zato zbivanja i aktualnosti prati na internetu i redovni je gost na našoj službenoj web-stranici. (vv)
NAGRADNI NATJEČAJ “Tri kupona skupi i naočale pokupi” Briljanta i naših novina
Drugi kupon 122. kola
Novo, 122. kolo našeg nagradnog natječaja „Tri kupona skupi i naočale pokupi”, započelo je u prošlom broju. I u lipnju, u suradnji s Optikom Briljant, nagrađujemo Vas dioptrijskim naočalama u vrijednosti od 70 eura. Podsjećamo, kako biste sudjelovali u nagradnoj igri trebate skupiti tri kupona koje
objavljujemo u sljedećem i narednim trima brojevima. Džoker-kuponom, koji izlazi nakon triju redovnih, mijenja se jedan od propuštenih. Skupljene kupone od 13. lipnja možete donijeti osobno u kuverti u naše sjedište u centru Čakovca, na adresu Kralja Tomislava 2 (haustor pokraj Bipe) ili
poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj – Tri kupona skupi i naočale pokupi”, na adresu Media novine, K. Tomislava 2, Čakovec, najkasnije do utorka 24. lipnja. Sretnog dobitnika 122. kola objavljujemo u Međimurskim novinama 27. lipnja. (mk)
GLAVNI UREDNIK: Tomislav Novak (mail: tnovak@mnovine.hr); NOVINARI I SURADNICI: Sanja Heric - izvršna urednica (sanja@mnovine.hr), Božena Malekoci-Oletić (bozena.malekoci@mnovine.hr), Josip Šimunko (josip.simunko@mnovine.hr), Roberta Radović (roberta@mnovine.hr), Vlasta Vugrinec (vlasta@mnovine.hr), Aleksandra Sklepić; Lektura: Kristina Knezović; FOTOGRAF: Zlatko Vrzan (zlatko.vrzan@mnovine.hr), Mario Golenko (mario@mnovine.hr); Marketing i prodaja oglasnog prostora: marketing@mnovine.hr Martina Korent (mob: 095 4323 603, martina@mnovine.hr), Marina Mikulić (mob: 095 3856 220, marina@mnovine.hr)
Snježana Zorković (mob: 095 4323 600, snjezana@mnovine.hr); Mali oglasi, natječaji, osmrtnice, pretplata i distribucija: Dijana Deban (mob: 097 7087 246, mail: dijana@mnovine.hr); GRAFIKA: Matija Klekar, Anamarija Pranjić; UPRAVA: Tomislav Novak, Dejan Horvat; TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o.
Web portal: mnovine.hr; Facebook stranica: MedimurskeNovine; Instagram pro�il: medimurskenovine
Žiroračun: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X, mail: info@mnovine.hr Sadržaj i vizualni identitet zabranjeno je mijenjati; objavljivati, prenositi, prodavati, prikazivati, prerađivati, kopirati ili na bilo koji drugi
način iskorištavati bez odobrenja Media Novina d.o o.
Jug Mall , ul. Tomaša Goričanca 1, 4000 0 , Čak ovec
Skulptura bezgrješna skrivena od očiju javnos�
Marina Bajzek, Marija Tkalčec i Marija Grabar rado su pozirale sa svojim poklon-vrećicama
Nikola Jambrošić zapjevao novom Papi!
Nikola Sebastian Jambrošić nije samo običan glazbenik, nego je svoje bogato znanje odlučio prenositi i na buduće generacije. Zaljubljenik u orgulje još od malih nogu, Nikola također pjeva u zboru, piše doktorat,
asistent je na faksu, piše udžbenike… I da, prije nekoliko tjedana imao je priliku susresti se oči u oči s novim Papom Lavom XIV. i zapjevati mu na hrvatskom jeziku! Više pročitajte u intervjuu tjedna na 3. str. Medije. (bj)
VIKEND VODIČ
Petak, 6. lipnja
19:00
Vinski kviz
Vidikovac Mađerkin breg Robadje
19:00
Proslava 60 godina NK-a Polet Priva� band i DJ Tomo
Subota, 7. lipnja
9:00
Dani dravske ribe Marina Prelog
10:00
Dravska gulašijada Sportsko-rekreacijski park Prelog (nasuprot kapelice sv. Huberta)
18:00
41. Smotra Međimurske popevke u dvorani Sport Huba Nedelišće (bivši Aton)
19:00
Plesnjak KUU-a Lipa Dom kulture Gornji Mihaljevec
Nedjelja,
8. lipnja
9:00
Gulašijada
Lovački dom Šljuka Gornji Mihaljevec
16:00
15. Fes�val kazališne krea�vnos� CZK Čakovec
18:00
Rock and roll na otvorenom, Dom kulture u Prelogu 18:00
Godišnji koncert KUD-a Mura CZK Rudar, Mursko Središće
Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr
41. SMOTRA MEĐIMURSKE POPEVKE
27 izvođača oživljava međimursku tradiciju
Četvrtak, 12. lipnja
19:00
Zajedno pro�v raka pjesmom, plesom i modnom revijom 2025. Centar za kulturu Čakovec Petak, 13. lipnja
17:00
Posebna gošća večeri bit će Jelena Žnidarić Zsa Zsa
Mješoviti pjevački zbor KUD-a Mura poziva sve ljubitelje glazbe na svoj prvi, svečani i povijesni godišnji koncert. Na pozornici će se uz domaćine poznate po glasovima koji znaju i šaptati i grmjetj, pridružiti i gosti –Pjevački zbor Grada Preloga. U središtu događaja nalazi se pjesma koja spaja, zbor koji diše kao jedno te ljubav koja se osjeća u svakom tonu.
Nedelišće i ove godine postaje glazbeno središte Međimurja! U subotu, 7. lipnja 2025., s početkom u 18 sati, u dvorani Sport Huba Nedelišće (nekadašnji Aton) održava se 41. Smotra hrvatske pučke popijevke iz Međimurja – poznate Međimurske popevke.
Pred publikom će nastupiti pjevačice i pjevači gradskih zborova, a umjetnički voditelji Damir i Martina Rodiger, koji dijele život i glazbu, izvest će i poseban duet koji se ne propušta.
Program će obuhvatiti međimurske i afričke napjeve, klasiku te skladbe Gibonnija, uz niz ugodnih iznenađenja koja će ovu glazbenu večer učiniti nezaboravnom. Kon-
Ovaj jedinstveni događaj, u organizaciji KUU-a „Seljačka sloga” Nedelišće i Zajednice HKUU-a Međimurske županije, slavi bogatu međimursku glazbenu baštinu. Međimurska popevka, tradicionalni napjev koji je uvršten na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, i dalje živi kroz generacije zahvaljujući izvođačima i ljubiteljima autohtone glazbe.
Stručno povjerenstvo ove je godine odabralo čak 27 popevki koje će izvesti solisti, dueti i pjevačke skupine
cert će se održati u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću, u nedjelju, 8. lipnja 2025. godine, s početkom u 18 sati.
Ulaz je slobodan, a svi posjetitelji pozvani su doći s osmijehom, otvorenim srcem i spremni za aplauz. Mješoviti pjevački zbor KUD-a Mura poručuje da s publikom ne pjevaju samo pjesme, već stvaraju glazbu koja se pamti. (sh)
PUHAČKI ORKESTAR Grada Preloga Rock and roll na otvorenom
Svoj tradicionalni godišnji koncert održat će u nedjelju, 8. lipnja, članovi Puhačkog orkestra Grada Preloga. Koncert pod nazivom „Rock and roll na otvorenom“ održat će se ispred Doma kulture u Prelogu, na otvorenoj pozornici, s početkom u 18 sati. Glazbeni
gosti koncerta bit će Sanja Srpak Žuljić te Alen Horvat Zibe. Puhački orkestar Grada Preloga osnovan je krajem 2012. godine na inicijativu Grada Preloga i Doma kulture Prelog. Prve probe održane su u ožujku 2013. pod vodstvom prof. Igora Hrusteka,
NAGRAĐUJEMO VAS KNJIGOM: EVE CHASE: KUĆA OD STAKLA
Dobitnik knjige Petero preživjelih objavljene u prošlom broju je Arjan Toplek. Molimo da knjigu podignete u redakciji Međimurskih novina u roku od deset dana od dana objave imena dobitnika. kupon br. 1551
Ime i prezime: Ulica i kućni broj:
Mjesto i poštanski broj:
POKLANJA KNJIGU
EVE CHASE: KUĆA OD STAKLA
Međimurske novine poklanjaju knjigu jednom čitatelju. Ispunite nagradni kupon i pošaljite na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec ili na mail : oglasnik@mnovine.hr ili donesite osobno u redakciju NAJKASNIJE SRIJEDA DO 14 SATI
U idiličnoj šumi pokraj usamljene kurije pronađena je beba. Obitelj Harrington odluči je zadrža�. Nakon tragedije koja ih je snašla, ta prekrasna djevojčica vraća im nadu, obasjavajući svojom prisutnošću mračne, prašnjave zakutke njihove kuće. U strahu da će im je vlas� oduze�, drže je u tajnos�, kao da to blaženo ljeto normalna pravila ponašanja - i zakoni - više ne vrijede.
a udruga je službeno registrirana u siječnju 2014. godine. Orkestar danas okuplja oko 40 članova, uglavnom mladih glazbenika, s prosječnom dobi od 14 godina. Od rujna 2023. dirigentsku palicu Puhačkog orkestra Grada Preloga preuzeo je Dominik Savić. (sh)
iz cijelog Međimurja, ali i iz Varaždina te Slovenije. Time smotra potvrđuje svoju važnu ulogu u očuvanju i promociji ove kulturne dragocjenosti. Posebna gošća večeri bit će Jelena Žnidarić Zsa Zsa, popularna međimurska glazbenica, koja donosi suvremeni glazbeni izričaj i novu dimenziju u tradicionalnu atmosferu smotre.
Ulaz je slobodan, stoga dođite i uživajte u večeri ispunjenoj zvucima tradicije i emocijama koje međimurska popevka nosi već stoljećima. (sh)
– Izložba povodom 50 godina ŠAF-a Izložbeni salon Muzeja Međimurja
• 16.5. do 9.6.
Izložba koprivničke umjetnice Ive Bolfek Muzej Grada Preloga
• 26.5. do 27.6. Umjetnost među knjigama Knjižnica „Nikola Zrinski“
• 27.5. do 26.6. Izložba Čakovec nekoć 9 - Sport i rekreacija Centar za kulturu Čakovec
Trash and Burn
Izle�šte Goričanec u Sv. Mar�nu na Muri
17:00
Dan otvorenih vrata udruge Moto nau�čki klub Vidovski zlatari
Sportski park Kalanica, Donji Vidovec
20:00
Koncert Divlje jagode Dvorište MESAP-a
Subota, 14. lipnja 13:00
Trash and Burn Izle�šte Goričanec u Sv. Mar�nu na Muri 17:00
Ljetne huncutarije z Mukavcaj i copernicaj Dom kulture Zasadbreg 18:00
Fes�val folklora i tradicije Vidovo 2025
Sportski park Kalanica, Donji Vidovec 20:00
Kerekesh Teatar, predstava Dimnjačar Sportski park Kalanica, Donji Vidovec 20:00
Koncert Magazin Dvorište MESAP-a Srijeda, 18. lipnja Handpan fes�val Međimurje Mamas & Tapas, Čakovec Petak, 20. lipnja 21:00
23. Međimurski fes�val Ljubo Kuntarić Atrij Starog grada Čakovec
Broj telefona: Ispunjavanjem kupona pošiljatelj daje privolu da njegove podatke Media novine d.o.o. smiju koristiti za unos u zbirku osobnih podataka i njihovo obrađivanje, a sa svrhom sudjelovanja u nagradnom natječaju. Rok za podizanje knjige 10 dana od objave dobitnika.
No nekoliko dana poslije na imanju je pronađeno �jelo i njihovi snovi o savršenoj obitelji razbijaju se poput stakla. Godinama poslije trebat će od bolnih krho�na složi� slagalicu is�ne…
MJESEČNI
Kuća od stakla ne bavi se toliko ni ubojstvom ni jezovitom kućom, već obiteljima - obiteljima u kojima smo rođeni, obiteljima koje sami stvorimo i posebno onima od kojih bježimo
Nikola Jambrošić iz
Domašinca svaki dan živi kulturu i glazbu
Nikola Sebastian Jambrošić (38) ne pristaje na jedno zanimanje, jedan poziv ili jedan grad. Glazbenik, orguljaš i pedagog, između ostaloga, Nikola trenutno živi između Dekanovca i Zagreba, gdje radi kao asistent na Učiteljskom fakultetu. Iako su mu životni putevi vodili kroz gimnazije, akademije i znanstvene projekte, njegov glazbeni svijet i danas je duboko ukorijenjen u crkvi – kako onoj lokalnoj, tako i onoj rimskoj. A upravo se u Rimu, na audijenciji kod Pape Lava XIV., dogodio trenutak koji naziva susretom u kojem su se spojili vjera, glazba i smisao poziva.
- Kakva je vaša uloga na fakultetu?
- Od ove godine zaposlen sam kao asistent na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, gdje sudjelujem u izvođenju nastave iz glazbenog područja. Prije toga deset godina sam radio kao profesor glazbene umjetnosti u srednjim školama – u Gimnaziji Sesvete i IX. gimnaziji u Zagrebu. Uz rad s učenicima, svoju ljubav prema glazbi nastavio sam živjeti i kroz sviranje u crkvi, vođenje zborova, organizaciju festivala i koncerata te pisanje udžbenika za glazbu.
- Kako je glazba ušla u vaš život?
Glazba je bila prisutna od početka – iako sam prvi profesionalac u obitelji, pradjed, djed i otac – svi su svirali. Odrastao sam u Dekanovcu, mjestu gdje gotovo svaka kuća ima nekog glazbenika.
Prvi „koncert” imao sam s pet godina – na kuhinjskom posuđu. Od dječje igre prešao sam na sintisajzer, limenu glazbu pa osnivanje crkvenog zbora. Sve
je to vodilo prema glazbi kao životnom pozivu.
- Kad ste prvi put osjetili da vas privlači crkvena glazba?
- Već u djetinjstvu. Orgulje u našoj crkvi i gregorijanski napjevi ostavili su snažan dojam – zvučali su posve drukčije.
Posebno me inspirirao kantor Andrašec, lokalni autoritet i uzor. Sve to me usmjerilo na Katolički bogoslovni fakultet, smjer crkvena glazba – jedino mjesto gdje sam tada mogao ozbiljno učiti orgulje.
Orgulje su unikatne – svake su građene za konkretan prostor. Da bi ih svirao, moraš razumjeti i prostor i instrument. To je uvijek novo iskustvo. Danas sam orguljaš u Župi svetog Pavla u Retkovcu, gdje surađujem s maestrom Josipom degl’ Ivelliom. Inače, zborovi su mi još jedna velika ljubav. Sve je počelo u Dekanovcu, nastavilo se kroz srednje škole i studij dirigiranja. Usavršavao sam se u Irskoj i vodio brojne zborove, uključujući školski s kojim smo nastupali na međunarodnim natjecanjima.
intervju tjedna
NIKOLA
SEBASTIAN JAMBROŠIĆ iz Dekanovca, orguljaš, glazbenik i pedagog
Došli smo pjevati Papi Franji, da bi onda zapjevali Lavu XIV.
Taj trenutak bio je vrhunac mog puta crkvenog glazbenika. Ne samo zbog simbolike, već zbog osjećaja priznanja i povezanosti
Posebno pamtim Svjetske zborske igre u Južnoj Africi –srebrna medalja i nezaboravno iskustvo.
- I sad dolazimo do Rima i susreta s Papom. Kako se to dogodilo?
- U Rimu sam nastupao kao član Akademskog muškog zbora FER-a, u kojem pjevam već gotovo pet godina – ujedno sam i zamjenik dirigenta te korepetitor. Imali smo još od kolovoza prethodne godine dogovorenu misu i tri koncerta, a jedan od njih trebao je biti s papinskim zborom cappella Giulia u bazilici sv. Petra, pred samim Papom Franjom. Međutim, dogodilo se to što se dogodilo.
Dobili smo posebne karte i mjesta za nedjeljnu misu inauguracije novog pape Lava XIV. Kao vjerniku, to mi je bio događaj koji duboko dira – i po svom značenju, i po atmosferi.
Tog istog dana pjevali smo na misi zahvalnici povodom ustoličenja Svetog Oca u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima, koju je predvodio kardinal Vinko Puljić, uz nadbiskupa Kutlešu i brojne druge svećenike. Nakon mise održali smo i koncert.
Dan poslije nastupili smo na velikom koncertu duhovne glazbe u sklopu međunarodnog festivala Musica Sacra, u organizaciji Europske rimske filharmonije, u suradnji s Papinskim institutom za crkvenu glazbu i Sikstinskom kapelom. - Kako je to izgledalo? - Isprva nismo znali što to zapravo znači. Mislili smo da ćemo samo imati dobra mjesta u publici.
Planirali smo doći u zborskim uniformama i ovjekovječiti trenutak fotografijom – u šali smo govorili, možda čak i s Papom. No kad smo stigli, dočekao nas je pripadnik papinske Švicarske garde. Kad je preko komunikatora dojavio: „Došao je zbor iz Hrvatske“, znali smo da nas očekuje nešto posebno.
Na Trgu se okupilo više od 40.000 ljudi. Od samog ulaza vodili su nas posebnom rutom kroz to mnoštvo ljudi. Na kraju su nas smjestili u prve redove – inače rezervirane za visoke uzvanike. Tada smo shvatili što se događa.
Pjevali smo tri skladbe hrvatskih skladatelja, na hrvatskom jeziku – pred tisućama
Osvojene kino ulaznice dobitnici mogu iskoris�� zaključno s datumom 18. 6. 2025. u CineStaru Varaždin.
okupljenih i više milijuna onih koji su pratili prijenos. Ponos je i čast pjevati na hrvatskom jeziku, pred Papom i cijelim svijetom. I to – baš 21. svibnja, na istom mjestu gdje je 879. godine papa Ivan VIII. blagoslovio kneza Branimira i sav hrvatski narod. To je jedan od onih trenutaka koji te zauvijek obilježe i koje ne zaboravljaš.
- Nakon toga uslijedio je i osobni susret s Papom?
- Da. Odveli su nas točno ispod Lođe blagoslova s kojeg papa daje blagoslov „Urbi et Orbi” i rekli da pričekamo. Čekali smo možda petnaest minuta. Onda se pojavio Papa. Bio je nasmijan i srdačan. Pozdravio nas je i rekao da je mislio da smo profesionalni zbor. Dirigent mu je objasnio da smo s FER-a, a kako je Papa diplomirao matematiku, našli smo povezanost. Ipak smo se i oko toga našalili, a papa je rekao da više nije tako dobar u matematici. Otpjevali smo mu ulomak „Aleluja“ na što nam je zapljeskao.
Taj trenutak bio je vrhunac mog puta crkvenog glazbenika. Ne samo zbog simbolike, već zbog osjećaja priznanja i povezanosti. Teško je to opisati riječima. Lav XIV. je tek preuzeo tu veliku dužnost i zato nam je bilo još posebnije jer je uspio odvojiti vremena za nas tijekom tih kaotičnih prvih dana.
- Osim crkvene glazbe, čime se još bavite?
- Pišem doktorat o umjetnoj inteligenciji i virtualnoj stvarnosti u glazbenom obrazovanju – području koje se brzo razvija i ima potencijal da dugoročno preoblikuje nastavu, slično kao što je internet nekad promijenio obrazovanje. Istražujem kako UI može unaprijediti glaz-
Dobitnica ulaznica za film Balerina: Magdalena Kramar
Svake srijede potražite najavu nagradnog filma na našem portalu www. mnovine.hr i stranici na Facebooku. Sve što je potrebno je do srijede do 9 sa� posla� svoje podatke. Nakon toga, u petak nabavite novi �skani broj Međimurskih novina i na zadnjoj stranici rubrike Medie potražite svoje ime. Sretno!
Ulaznice koje ste osvojili podižu se na blagajni kina uz predočenje osobne iskaznice.
Čitatelj koji je jedanput osvojio ulaznice taj mjesec više ne može sudjelova� u našoj nagradnoj igri. Molimo vas da uvažite to pravilo.
benu nastavu i razvijam nove metode i alate za poučavanje. Također pišem udžbenike za osnovne i srednje škole te sudjelujem u radu udruge MUZZA, koja popularizira znanost među djecom. Osmislio sam nekoliko interaktivnih izložbi o zvuku, a cilj nam je otvoriti interaktivni znanstveni muzej u Zagrebu – jer djeca najbolje uče kroz iskustvo. Aktivan sam i u očuvanju kulturne baštine, osobito kroz Družbu „Braća Hrvatskoga Zmaja”. Trenutno s ocem radim na digitalnom repozitoriju povijesti Dekanovca, želeći sačuvati lokalne priče i osobnosti koje bi inače mogle biti zaboravljene.
Piše: Benjamin Jakopić
DIJELIMO 1 x 2 ULAZNICE za film Balerina U
Čakovečka špica
Foto: Mario Golenko Piše: Sanja Heric
Iz Štrigove na čakovečku špicu došli su Andreja, Emma i Petar
Merljinda Ljušaj u svijetloplavim tonovima
Ljetna haljina za vruće dane
Rokerski par
Nosi nam se bijela boja
Elegantna Gordana u zelenoj kombinaciji
18. LIPNJA Kova vodi momčad na pripreme
Mario Kovačević preuzeo zagrebački Dinamo
Miljenik međimurske publike pred samo četiri godine trenirao je NK Međimurje, gdje je nekoć i igrao
Piše: Luka Pongračić Foto: Pixsell
Zagrebački Dinamo u novu sezonu ulazi s novim glavnim trenerom – Mario Kovačević formalno je preuzeo kormilo prve momčadi i s njom kreće u pripreme 18. lipnja. Riječ je o stručnjaku koji iza sebe ima izuzetno zanimljiv i inspirativan trenerski put, ostavio je trag i
čeka
u međimurskom nogometu, a dolazi na Maksimir s ambicijom da Dinamo vrati na tron hrvatskog nogometa. Finale Kupa i 5. mjesto u ligi
Kovačević se u široj javnosti a�irmirao tijekom prošle sezone kada je sa Slaven Belupom stigao do �inala SuperSport Hrvatskog kupa, pritom demonstrira-
jući moderan, atraktivan i discipliniran nogomet. U prvenstvu je s Koprivničanima završio na petom mjestu, što se ocjenjuje kao rezultat iznad očekivanja s obzirom na mogućnosti kluba. Rođen u malom naselju u Općini Jablanica u Bosni i Hercegovini, Kovačević je kao igrač igrao na poziciji veznog igrača. Svoju karijeru započeo je u Sarajevu, no
Štefulja otkupio Gyor, ništa od povratka u Zagreb
Iako su šuškalo kako će se Štefulj priključiti Dinamu prvog dana pripema, do toga neće doći. Gyor je aktivirao klauzulu od 500.000 € te kupio Štefulja koji je potpisao ugovor na tri godine. Tko god je u Mađarskoj radio najbolju momčad kola, u nju je stavio Štefulja. Međimurski branič koji je u Gyoru bio na posudbi, ove sezone odigrao je 27 ligaških utakmica s prosječnom minutažom od 86 minuta po utakmici. (nl, foto: Pixsell)
zbog ratnih okolnosti dolazi u Hrvatsku, gdje je nastupao za više klubova, uključujući Varteks, Belišće, Slaven Belupo i Međimurje. Igrao je i izvan granica Hrvatske – za slovensku Naftu iz Lendave te albanski Dinamo iz Tirane. Međimurje, Polet (SMnM), Ludbreg… Trenerskim poslom bavi se od 2014. godine, kada je sjeo na klupu Međimurja, kluba u kojem je i igrao. Uslijedili su angažmani u Varaždinu, gdje je radio i s mlađim kategorijama, kao i u Poletu (Sveti Martin na Muri) i Podravini (Ludbreg), da bi potom još jednom vodio Međimurje. Njegov značajniji trenerski iskorak dogodio se upravo u Varaždinu i Slaven Belupu, gdje se pro�ilirao kao ozbiljan trener s prepoznatljivim rukopisom. Posebno fascinira podatak da je Kovačević čak pet puta sa svojim klubovima izborio promociju iz treće u drugu ligu, a s Varaždinom se uspinjao sve do elitne razine hrvatskog nogometa – SuperSport HNL-a.
GIMNASTIKA
SVJETSKI KUP
Domagoj
Dominić sudi dvije discipline
Trener GK Macan Parkoura Domagoj Dominić sudac je na Svjetskom kupu u parkouru u Montpellieru u Francuskoj. Svjetski kup u parkouru u Montpellieru održava se od 2017. godine, legendarno je godišnje okupljalište najboljih svjetskih parkour sportaša pa je posebna čast što je Svjetska gimnastička federacija Domagoja pozvala da na natjecanju sudi u obje discipline, Speedu i Freestyleu. Na
natjecanju i Hrvatska ima svoje predstavnike u muškoj i ženskoj konkurenciji, tako da u Montpellieru boravi cijela mala hrvatska delegacija. (nl)
50 GODINA ČSK-a Čehovec Stižu legende Dinama!
Povodom 50. obljetnice nogometnog kluba ČSK Čehovec, odigrat će se prijateljska utakmica seniorske ekipe ČSK-a i legende GNK-a Dinamo Zagreb. Utakmica će se igrati 12. lipnja 2025. godine u Čehovcu, s početkom od 17:00.
- Ovim putem pozivamo sve ljubitelje nogometa i zabave da nam se pridruže, od onih najmlađih pa sve do starijih, poručuju iz kluba.
Ovo će biti značajan dan za malo mjesto, gdje će uz prijateljsku utakmicu nuditi
zabavni sadržaj za djecu (napuhanac, itd.), priliku za slikanje s legendama GNK-a Dinamo Zagreb i naravno ponudu jela i pića. Nadalje, nakon utakmice za zabavu će se pobrinuti domaći pjevač Mirko Švenda Žiga. Sastav Dinama još uvijek je nepoznat, a iz kluba domaćina se nadaju dolasku Zvonimira Bobana, Silvia Marića, Daria Šimića, Gorana Vlaovića i ostalih nekadašnjih nogometnih zvijezdi. (nl)
Protekli se vikend na Macanu igrao vrhunski hakl u organizaciji Košarkaškog kluba Međimurje. Tradicija je potrajala, eto, već desetu godinu, što je znak da košarka još živi - barem ova tri na tri na jedan koš. U subotu su haklale od podneva mlađe kategorije U-12 i U-16. U najmlađoj je bilo 7 ekipa, a pobijedila je trojka iz Zagreba. Drugo i treće mjesto osvojili su prva i druga momčad KK Čakovca. U kategoriji 16-godišnjaka prvo mjesto uzeli su domaći Konjići, drugi su bili
uzeli su domaći Konjići
3x3 prvenstvo, a najbolji su bili Afterparty, drugi je bio Parks, a treći PPČ. (bh)
Crni Strelci, a treći je Radnik
Iz Križevaca. Nakon 17 sati s haklom su krenuli i seniori. Najbolji su bili renomirani
U kategoriji 16-godišnjaka prvo mjesto
Kovu
najveći izazov karijere
Domagoj Dominić
KA-BA Križa mont, druga je Murska Sobota, a treća domaća Međimurska gibanica. U nedjelju se igralo Zimsko
Daniel Štefulj snašao se u Mađarskoj
NOGOMET NOGOMETNI SEMAFOR međimurskih liga
Međimurec proslavio naslov prvaka
Centrometal srušio Dubravčan, kiks Pušćina, Trnava uvjerljiva u Peklenici, Trica Bratstva u Svetoj Mariji, Sloboda sigurna protiv Mladosti iz Ivanovca
Piše: Dino Jambrović
U Međimurskoj Premier ligi, Podturen bolji od Kraljevčana 38. Po jedan zgoditak u prvom i drugom dijelu igre postigao je najbolji strijelac lige Igor Šegović. Centrometal nadigrao Dubravčan. Macinčani su poveli zgoditkom Leona Meglića u 24. minuti. Isti igrač zabija za 2-0 u 50. minuti. Sedam minuta kasnije za Dubravčan smanjuje Igor Kvezić. Gostima je u 79. minuti isključen Marko Matulin zbog dvije opomene. U 80. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za domaćine. Siguran realizator bio je Vedran Kršlak. Venera PMP opravdala ulogu favorita u Prelogu. Mrežu Mladosti Komet načeo je Filip Sanjković u 23. minuti. Spomenuti igrač postavlja konačan rezultat utakmice u 73. minuti. Draškovec poražen u Maloj Subotici. U posljednjoj minuti prvog dijela susreta za Spartak je zgoditak postigao Thawan Coelho. U drugom dijelu pobjedu domaćina potvrđuje Srećko Šegović. Trica Jedinstva. Mrežu Bratstva pogađali su Mihael Ladić, Sven Divjak i Tatsuya Maeda. Bez pobjednika u Štrigovi. Već u 2. minuti vodstvo Sloge zgoditkom Patrika Kirića. Isti igrač zabija za 2-0 u 18. minuti. BSK smanjuje rezultat preko Fabijana Novaka u 39. minuti. Kirić u 47. minuti ostvaruje hat-trick. Pet minuta kasnije za goste zabija Karlo Baksa. Gostujući napadač precizan je i u 67. minuti postavivši konačan rezultat. Međimurec proslavio naslov prvaka unatoč porazu od Palovca. Prije početka utakmice gostujući su igrači domaćim igračima i stručnom stožeru priredili špalir kao znak poštovanja za osvojeno prvo mjesto i naslov prvaka Međimurske Premier lige, dok im je po završetku utakmice pehar i medalje dodijelio Kristijan Antolović, predsjednik Međimurskog nogometnog saveza.
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Draškovec – Mladost Komet, Venera PMP –Centrometal, BSK – Podturen, Kraljevčan 38 – Međimurec, Dinamo (P) – Jedinstvo (GM). Nedjelja: Dubravčan –Sloga (Š), Bratstvo (J) – Spartak u Svetom Martinu na Muri. Utakmice se igraju s početkom u 17:30.
I. MEĐIMURSKA LIGA
U I. međimurskoj ligi, kiks Pušćina. Drugoplasirana momčad lige dolazi u prednost zgoditkom Roberta Punčeca u 51. minuti. Bod Naprijedu donosi Filip Varga u 59. minuti. Domaćini su imali terensku inicijativu, dok su se gosti orijentirali na kontranapade. Bez zgoditaka u Hodošanu. Domaćinu je u 86. minuti isključen Vito Strahija, zbog dvije opomene. U posljednjoj minuti utakmice kod Poleta su opomenuti trener Saša Paska i službeni predstavnik kluba Saša Grkavaca, obojica zbog prigovora glavnom sucu Bojanu Jurasu. Trnava uvjerljiva u Peklenici. Dvostruki strijelac za goste bio je Lucas Da Costa, dok su po jedan zgoditak postigli Dino Špoljar i Robert Vugrinec. Poraz Plavih ublažio je Robert Jezernik. Sloga kolo prije kraja osigurala i matematički naslov prvaka. Čakovčani su poveli zgoditkom Filipa Filipovića u 18. minuti. Šest minuta kasnije za Zasadbreg 77 izjednačuje Leon Sakač. Isti igrač najzaslužniji je za vodstvo gostiju u 51. minuti. Za 2-2 zabija David Jurak u 57. minuti. Zasadbregu 77 je u 69. minuti isključen Filip Levačić, zbog dvije opomene. Za veliko slavlje Sloge pobrinuo se Matija Kolar, zgoditkom u trećoj minuti sudačke nadoknade vremena. Preokret Strahoninca. Omladinac dolazi do vodstva zgoditkom glavom Stevena Miure u 6. minuti. Domaćini od 30. do 33. minute dolaze do 3-1 zgodicima Tomislava Šafarića, Fabricia Cruza i Tea Kopjara. U pretposljednjoj minuti prvog dijela za goste zabija Sebastijan Jarni. Svojim drugim zgoditkom na susretu Cruz početkom
drugog dijela postavlja konačnih 4-2. Sokol slavio u Orehovici. Trostruki strijelac za Vratišinčane bio je Filip Novak, dok je još jedan zgoditak dodao Antonio Škvorc. Jedini strijelac za Croatiju bio je Josip Bali. Domaćini nisu uspjeli realizirati 4-5 izglednih prilika za postizanje zgoditka. Trica Bratstva u Svetoj Mariji. U listu strijelaca za Savčane upisali su se Dalibor Frančić, Benjamin Ignjić i Filip Kocijan.
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Naprijed – Sloga (Č), Sokol – Strahoninec, Omladinac (NSR) – Plavi. Nedjelja: Zasadbreg 77 –Mladost (SM), Bratstvo (SV) – Croatia, Trnava – Hodošan u 16,30 sati, Pušćine – Polet (P). Utakmice se igraju s početkom u 17:30.
II. MEĐIMURSKA LIGA
U II. međimurskoj ligi, Sloboda sigurna protiv Mladosti iz Ivanovca. Dva zgoditka za Slakovčane postigao je Niko Jalušić, a po jedan Ilija Gale i Nikša Šegović. Počasni zgoditak za Ivanovčane djelo je Andreasa Antonovića. Pobjedi susjedski derbi. Gosti dolaze do rezultatske prednosti zahvaljujući zgoditku Filipa Jurkovića. Za Trnovec izjednačuje Danijel Košak u 38. minuti. Pobjeda ponovno vodi u 66. minuti zgoditkom Lea Severa. Sve dvojbe oko pobjednika ovog susreta riješio je gostujući „joker” s klupe Patrik Mlinarić u 83. minuti. Mura bolja od Drave. Mrežu gostiju redom su pogađali Luka Perčić, Nikola Sakač i Andrej Goričanec. Treba spomenuti vratara Drave Darka Trstenjaka, koji je u nekoliko navrata vrlo uspješno intervenirao. Iznenađenje u Čehovcu. Borac PMP dolazi do sva tri boda u petoj minuti sudačke nadoknade vremena zgoditkom Rafaela Coste. Ovim porazom ČSK je pao na drugo mjesto, dok je vodeća momčad lige Mura iz Hlapičine. U ovome kolu još jedan iznenađujući rezultat u Donjem Vidovcu. Za posljed-
njeplasirani Mali Mihaljevec dva zgoditka postigao je Yuri Ramos, a po jedan Marin Kelner i Leon Đaković. Za domaćine su bili strijelci Domagoj Leskovar, Marin Posavec i Dalibor Varga. Bez pobjednika u Štefancu. Hrvoje Senčar dovodi Hajduk u prednost zgoditkom u 22. minuti. Osam minuta kasnije Jadran izjednačuje preko Danijela Štampara. U 33. minuti Senčar po drugi puta na susretu pogađa mrežu mornara. Bod domaćinu donosi Luka Jurović u 59. minuti. Budućnosti lokalni derbi u Dekanovcu. U 54. minuti opravdano je dosuđen kazneni udarac za Mladost. Međutim domaći igrač Eugen Pintarić pogađa gredu. Promašaj domaćina kažnjava igrač Budućnosti Natanijel Šimunić, pogodivši u 59. minuti za vrijedna tri boda svoje momčadi.
U sljedećem kolu sastaju se: Subota: Trnovec – Drava (K). Nedjelja: Borac PMP –Mladost (D), Budućnost (M) – Jadran, Hajduk (B) – Mura, Pobjeda – Vidovčan, Mali Mihaljevec – Sloboda (S), Mladost (I) – ČSK. Utakmice se igraju s početkom u 17:30.
III. MEĐIMURSKA
LIGA - A
U III. međimurskoj ligi skupina A, Omladinac proslavio naslov prvaka. Prije početka susreta predsjednik MNS Kristijan Antolović domaćinu je uručio pehar za osvojeno prvo mjesto u ligi, medalje i ček na 750 eura. U 18. minuti utakmice domaći igrač Jurica Tizaj oprostio se od aktivnog igranja nogometa prigodnim poklonom od predsjednika kluba. U listu strijelaca za Omladinac dva puta se upisao Saša Škvorc, te po jednom Nikola Talan, Denis Halić, Dejan Lovrenčić, Ivan Krznar i Antonio Lončarić. Za Borac je dva puta pogodio Emanuel Ćehić, te po jednom Božidar Nikolić i Leon Mlinarec. „Vruće“ u Gardinovcu. Pobjednički zgoditak gostiju djelo je Marka Madića u 33. minuti. Tri
minute kasnije Radničkom je isključen Neven Horvat, zbog dvije opomene. U istoj minuti isključeni su kod domaćina Danijel Horvat zbog udaranja gostujućeg gledatelja, dok je igrač Galeba Roko Kemec morao ranije iz igre zbog udaranja protivničkog igrača. Otoku susjedski derbi. Dva zgoditka za domaćine postigao je Nikola Blažinčić, a po jedan Noel Bukal, Patrik Tkalec i Erik Horvat. Za Budućnost su pogađali Leon Strnad i Antonio Maček. Gostima je već u 12. minuti isključen Vedran Novak, zbog prekršaja u izglednoj prilici za postizanje zgoditka. Jedinstvu derbi kola. Za domaćine su se u listu strijelaca upisali dva puta Jurica Bajzek, a po jednom Josip Leon Varga, Petar Krizman i Luka Jakup. Za Graničar je dva puta zabio Karlo Bobičanec te jednom Valentino Bukal.
Rezultati: Omladinac (DS) – Borac (DH) 7-4 (2x Škvorc, Talan, Halić, Lovrenčić, Krznar, Lončarić ; Nikolić, Ćehić, Mlinarec), Radnički –Galeb 0-1 (Madić), Otok –Budućnost (P) 5-2 (2x Blažinčić, Bukal, Tkalec, Horvat ; Strnad, Maček), Jedinstvo (NSnD) – Graničar (N) 5-3 (2x Bajzek, Varga, Krizman, Jakup ; 2x Bobičanec, Bukal). U sljedećem kolu sastaju se: Graničar (N) – Radnički, Budućnost (P) – Jedinstvo (NSnD), Borac (DH) – Otok, Galeb – Omladinac (DS).Utakmice se igraju u nedjelju s početkom u 17:30.
III. MEĐIMURSKA
LIGA - B
U III. međimurskoj ligi skupina B, Napretku derbi začelja. Pogodivši mrežu Paraga Sandro Novak i Aleksandar Hutinec donijeli su svojoj momčadi tri boda. Dubrava je s čak osam zgoditaka ispratila kući Šenkovec. Po dva zgoditka za Sivičane postigli su Karlo Horvatić, Neven Vidaček i Mihael Telebuh, a po jedan Mihael Bobičanec i Dino Vabec. Počasni zgoditak za goste djelo je Roka Zemljića. Sedmica Omladinca. Čak četiri puta mrežu Bratstva pogađao je Perica Šoštarić, dva zgoditka dodao je Tomas Makar dok je gostujući igrač Dino Ferlin pogodio vlastitu mrežu. Hajduku lokalni derbi protiv Donjeg Koncovčaka. Odlučujući trenutak utakmice dogodio se u 70. minuti. Tada pobjednički zgoditak za Štrukovčane postiže Denis Levačić.
U sljedećem kolu sastaju se: Donji Koncovčak – Parag, Bratstvo (P) – Hajduk (Š) u 17 sati, Šenkovec – Omladinac (M), Napredak – Sloboda (M). Dubrava je slobodna. Utakmice se igraju u subotu s početkom u 17:30.
ČAKOVEČKI NOĆNI CENER CK10
Ljeto počinje trčanjem!
Ljeto dolazi, baš kao i toplinski valovi, duži dani i tople noći. Sve to znači da je vrijeme za šestu noćnu utrku u Čakovcu CK10 – Čakovečki noćni cener
Utrka od ove godine ima AIMS certi�ikat staze, u kalendaru je i Hrvatskog atletskog saveza, ali i World Athletics, a najavljeni su nam trkači i sa drugih kontinenata. Po prvi put bi trebali stići Marokanci, Kenijci, a tu su već standardno brojni trkači iz cijele Europe, od Irske, Njemačke, Mađarske i naravno Slovenije. Velik je broj i domaćih trkača, što nam pokazuje samo činjenicu da je trčanje danas najpopularnija rekreacija, rekao nam je iz organizacije Krešo Biškup. - Prvi put će ciljna ravnina prolaziti mostom Katarine Zrinski, a utrka završiti prolaskom kroz portal Bedema – Riznice Međimurja.
Okupite svoju ekipu i trčite
Miach
Baby
U sklopu utrke CK10 postoje dvije trase, ona od 5 kilometara IPC5K, ali i ona od 10 kilometara – CK10.
Prijave su moguće do samog dana utrke, a prijaviti se možete na portalu www. utrka.com, nastavlja Krešo. - Utrka već simbolično počinje 21.6., na prvi dan ljeta, u 21:06 pucnjem iz topa Zrinske garde. Safety car – sigurnosno vozilo za trkače nam je i ove godine hibridna Suzuki Vitara našeg partnera AC Baumgartner, a upravo Suzuki Vitara daje tempo utrci.
Uz poslovično brzu, ali i ravnu trasu staze, Čakovečki noćni cener obilježava i to da počinje u sam sumrak, a već
za desetak minuta pada mrak i završava pod svjetlima Starog Grada obitelji Zrinski, te pod hladom krošnji u Perivoju. - Ovim putem se zahvaljujem i svim trkačima koji će ponovo doći u Čakovec na ovu utrku, partnerima, sponzorima, ali i brojnim volonterima, dečkima iz Čakovca, ali i dečkima iz Kokotovog Veza koji su ponovo krivi za najzabavniju zonu osvježenja. A najveća zahvala ide vatrogascima koji će osiguravati stazu, ali i brinuti se za hlađenje svih trkača. Kako? Vidjet ćete!
Lasagna, Hiljson & The Shapeshifters
Glas nove generacije, glazbena snaga koja je pokorila ne samo Hrvatsku, već i svijet, s�že na Forestland. Baby Lasagna i njegov bend na Forestlandu će izves� po prvi puta neke od najnovijih i najvećih euro hitova – Eurodab, Biggie Boom Boom, ali i Rim �m tagi dim, pjesmu uz koju su plesale sve generacije proteklu godinu, rekli su nam organizatori. - S druge strane Miach i Hiljson najveći su mladi glazbenici iz Hrvatske, sve što taknu pretvara se u hit, a svoju energiju pretočit će na najbolju Forestland publiku! Nakon pauze i povratka na Drito, na Forestland po prvi put s�že i Dino Blunt. Forest & Forestroom
Tradicionalno Forestland ima dvije velike pozornice, Forest i Forestroom, koje su dom brojnim žanrovima, glazbenicima, DJ-evima i producen�ma. Forestroom će ove godine bi� domaćin dvojici ponajboljih house, disco i gli�erbox ar�sta – The Shapeshi�ers i Ryan McDermo�
Nabavite svoje ulaznice za najbolji party ove godine
Nabavite Ulaznice! Program počinje svakog dana od 16 sa�, dok će satnica po danima izaći uskoro. Ulaznice po cijeni od 35 € možete pronaći na www.ulaz.hr, u dućanima Maximus Servis u Čakovcu, O�sak Brenda u Varaždinu, ali i u Gradskoj kavani u Čakovcu.
iz Cafe Mambo na Ibizi, rasplesat će vas, raspame�t i natjerat da poželite još, još još. Zagrebački šmek Forestroomu daju Bu�erfly Jam, Einfakin, Pintha, dobro pozna� ar�s� hrvatske house scene.
Ljeto na sjeveru znači Forestland! Miach, Hiljson, Baby Lasagna, Shapeshifters, DJ’s from Mars i još pedesetak drugih izvođača stižu na Forestland u međimursko Brezje
Glavna pozornica zaslužna je za Hiljsona, Baby Lasagnu, Miach, ali i duo Vanillaz, Vedrana Cara, DJ's From Mars, Tai Woffindena i hard techno ekipu Rasky, Unibuu & Marak
Tradicionalno, Forestland uključuje i ogroman parking, a ovog puta tamo će biti smješten i kamp za najvjernije par�janere. Tu je i veliki food court, chill zona, šumski bar, ta�oo, body&face pain�ng, ali i mnoge druge zanimljive ak�vnos�.
ODIGRANO JE POSLJEDNJE KOLO u 3. NL Sjever
Polet demolirao Graničar za kraj
Spušten je zastor na još jednu sezonu, a većina utakmica posljednjeg kola odigrana je u revijalnom tonu. Prvak je Varteks, a ispada Virovitica
Piše: Miljenko Dovečer
Ipak, u Međimurju i Čakovcu odlučivalo se o tome koja će momčad i sljedeće sezone igrati u ligi, a koja će preseliti u županijski rang. Polet je utrpao Graničaru čak 9 golova, a Rudar je iz dva penala pobijedio Nedelišće. Virovitica je u prvih 30 minuta s tri pogotka riješila svoju utakmicu protiv Dinama Predavca i zatim morala čekati ishod dvoboja u Čakovcu gdje je Međimurje dočekalo Slatinu. No, Slatina je također uvjerljivo slavila i time poslala Viroviticu u niži rang. Novi članovi 3. NL Sjever po informacijama koje imamo su naš Međimurec iz Dunjkovec Pretetinca i Daruvar. Tako će sljedeće sezone u ligi Međimurje biti zastupljeno s čak 7 klubova.
Polet zabio Graničaru (K) 9 golova, Patafta prvi strijelac lige
Polet je u Svetom Martinu na Muri praktički razmontirao ekipu Graničara iz Kotoribe. U jednosmjernoj utakmici na poluvremenu je 4:1 za domaće. U nastavku kanonada Poleta i još pet pogodaka u mreži gostiju za konačnih i visokih 9:2 za Polet. Trostruki strijelac bio je Marko Šarić, dva puta je poentirao Andrej Jurinić, a po jednom su pogodili Domen Štefanec, Nino Patafta, Mauro Benko i Nikola Barat. Oba gola za Graničar postigao je Hosono Kiyotaka. Ovom pobjedom i porazom Bilogore 91 Polet je na kraju završio na 2. mjestu prvenstvene tablici. Titulu najboljeg strijelca lige ponio je Nino Patafta koji je postigao 22 gola. Prije odlaska na odmor Polet priređuje veliku feštu prigodom proslave 60. godišnjice kluba u velikom šatoru na igralištu u Svetom Martinu na Muri.
- Mislim da rezultat najbolje opisuje današnju utakmicu. Gosti su došli oslabljeni odraditi zadnju prvenstvenu utakmicu, a moji su igrači odigrali pravu natjecateljsku utakmicu u kojoj su htjeli pokazati i dokazati da proljetni rezultati nisu pravo mjerilo kvalitete ove ekipe. Smatram da se tablica na kraju posložila realno. Varteks je zasluženo osvojio naslov i još jednom im če-
Rezultati 30. kola:
Koprivnica -Varteks 0:2
Graničar(Đ) – Garić 3:0
Podravina – Bilogora 91 4:0
Rudar – Nedelišće 2:0
Virovitica – Dinamo(P) 3:1
Međimurje – Slatina 1:4
Pitomača – Dinamo(D) 2:0 Polet – Graničar(K) 9:2.
stitam. Nas su loši rezultati u gostima koštali borbe za vrh. Sada idemo svi zajedno proslaviti veliki jubilej našeg uspješnog kluba, 60 godina postojanja nije malo. Idemo svi zajedno profeštati, nakon toga se odmoriti i uskoro početi pripremati za novo prvenstvo, rekao je nakon utakmice Zoran Šardi, trener Poleta.
- Iako smo teško poraženi, unatoč nedostatku većine prvotimaca, iza nas je jedna uspješna sezona. Prvenstvo smo završili na osmom mjestu, a čeka nas i uzvrat finala županijskog Kupa protiv BSKa u Belici. Iako smo u prvoj utakmici vodili 3:0, BSK je smanjio na 3:2. Makar je prednost mala mi smo ti koji vodimo i nastojati ćemo da pehar pobjednika Kupa dođe u naše vitrine, rekao je iskusni igrač Graničara Dario Nađ.
Pobjedom protiv
Nedelišća Rudar čestitao klubu 80. rođendan
U drugom međimurskom dvoboju nekoliko kilometara dalje, u Murskom Središću slavljenik je do pobjede stigao iz dva penala. Prvi gol je u 21. minuti postigao Fran Janušić, a drugi u 47. minuti Petar Ratajec za 2:0 pobjedu Rudara protiv Nedelišća. Nakon utakmice nastavljena je fešta povodom 80. godišnjice Rudara.
Pred oko 300 gledatelja u utakmici zadnjeg kola natjecateljske sezone 2024./25. Rudar je s 2:0 svladao ekipu Nedelišća. Moramo reći da se radi o apsolutno zasluženoj pobjedi Rudara jer su cijelu utakmicu bili bolji takmac, koji je mogao postići i uvjerljiviju pobjedu. Tako su igrači Rudara na najljepši način čestitali veliki jubilej i rođendan svom voljenom klubu za njegovih 80 godina postojanja. Ono što još posebno treba istaknuti da je Rudar utakmicu odigrao u nikad mlađem sastavu,
te tako dokazao da u mlade igrače uvijek treba imati povjerenja ma tko god bio na klupi ekipe.
- Odigrali smo odličnu posljednju utakmicu sezone, unatoč izostanku petorice igrača iz prvog sastava. Od početka smo preuzeli inicijativu, koju smo zadržali tijekom cijelog susreta. Unatoč nekoliko opasnih pokušaja prema golu gostujućeg vratara, rezultat se nije mijenjao sve do 21. minute, kada prelazimo u vodstvo. Nakon odličnog proigravanja Janušića prema Patriku Nedeljku, obrambeni igrač ga ruši u šesnaestercu i sudac pokazuje na kazneni udarac. Siguran izvođač bio je Janušić. Do kraja poluvremena imali smo još nekoliko prilika za povećanje vodstva, a najbolju je imao mladi Farkaš, no nedostajalo je malo preciznosti i koncentracije. I drugo poluvrijeme nastavljamo s dominacijom na terenu te već u 47. minuti povećavamo prednost na 2:0. Ratajec u pokušaju proigravanja pogađa obrambenog igrača u ruku i sudac ponovno pokazuje na bijelu točku. Ovog puta, siguran izvođač bio je upravo Ratajec. Do kraja utakmice stvorili smo još nekoliko izglednih prilika, ali se rezultat više nije mijenjao. Gosti su desetak minuta prije kraja imali šansu za smanjenje rezultata, no naš vratar Zlatarek odličnom intervencijom zaustavlja loptu na samoj gol liniji, rekao je jedan od trenera Rudara Leonardo Novak. Unatoč porazu trener Nedelišća Habuš nije bio nezadovoljan. - Prije svega, čestitke NK Rudaru na 80 godina kluba i naravno na današnjoj pobjedi. Utakmica je bila odigrana u revijalnoj i slavljeničkoj
atmosferi, jednoj i drugoj ekipi nedostajalo je puno igrača pa rezultat možda nije bio u prvom planu. Na kraju njihova zaslužena pobjeda za kraj sezone i za njihov jubilej. S naše strane moram biti iskren i reći da smo sretni jer je sezona završila i da smo na kraju preživjeli sve probleme i nedaće. Čestitke igračima na karakteru, strpljenju i poštenom odnosu prema klubu jer nije bilo lako, pogotovo u završnici kada smo zbog ozljeda i kartona posljednjih 10 kola igrali s 11 – 12 igrača u kadru. Taj rezultat i 11. mjesto su u tim okolnostima veliki uspjeh. Nadam se da će nam to biti putokaz i poticaj za sljedeću sezonu. Hvala svima u klubu i navijačima na podršci kroz ovu, u najmanju ruku, izazovnu sezonu, kao i uvijek realan i iskren je bio trener Nedelišća, Ivan Habuš.
Na kraju jedan demanti iz NK Nedelišće - U kuloarima se iz nama nepoznatih razloga pojavila informacija da se „spuštamo” u niži stupanj natjecanja pa ovim putem demantiramo to i poručujemo svima neka prate službene klupske kanale, a ne 7 „rekla-kazala” priče. Pripremaš se 10 godina za povratak u Treću NL, odigraš dvije trećine sezone bez domaćeg terena, pošteno na terenu izboriš ostanak uz sve probleme, da bi onda odustao. Kako je rekao jedan pametan čovjek: „Samo su dvije stvari beskonačne - svemir i ljudska glupost. Za svemir nisam baš siguran.” Ovog ljeta ni na koji način nećemo biti uključeni u novi cirkus oko kreiranja nogometnih liga za sezonu 2025/26. Hvala na pažnji!, poručuju iz NK-a Nedelišće.
Pobjedom protiv Međimurja Slatina osigurala opstanak
U Čakovcu u utakmici Međimurja i Slatine pala je odluka tko ispada iz lige. To je momčad Virovitice, jer je Slatina pobjedom nad Međimurjem 1:4 sačuvala trećeligaški status. Već u 7. minuti autogol Skoke, Slatina u 29. minuti povećava na 0:2 iz diskutabilnog jedanaesterca. Međimurje se vraća u igru golom Šempera u 41. minuti ali na kratko. Trostruki strijelac na utakmici, Matija Bubaš povećava u 45. minuti na 1.3. U nastavku još jedan gol i hattrick Bubaša za konačnih 1:4 i ostanak Slatine u ligi.
- Prva pobjeda u gostima za kraj prvenstva! Sjajan pristup od početka do kraja, danas jednostavno nismo mogli izgubiti. Rano dolazimo u vodstvo, a nakon toga nastavljamo kontrolirati utakmicu i povećavamo prednost iz kaznenog udarca. Domaćin smanjuje, ali krajem prvog dijela naš najbolji igrač Matija Bubaš postiže efektan pogodak. U nastavku domaćin se otvara, ostavlja prostor, i Kupres izbori drugi penal koji Bubaš mirno realizira. Kontrolirali smo do kraja i zasluženo slavili. Slijedi odmor, a u klubu već krećemo sa slaganjem kadra i struktura za novu sezonu. Zahvala domaćinu na fer utakmici i gostoprimstvu, a suđenje je bilo korektno. Hvala i Sportalu na super komunikaciji tijekom cijele sezone, sretan je bio nakon utakmice Nikica Hat, trener Slatine. Na klupi Međimurja u ovoj utakmici nije bilo mladog trenera Karla Kosalca koji je nakon preuzimanja klupe malo podigao svoju ekipu. Privremeno , u
ovom susretu zamijenio ga je igrač Antonio Šemper. - Previše je bilo oscilacija u momčadi u ovoj sezoni, a to se vidjelo i na ovoj posljednjoj utakmici koju smo nažalost izgubili. Loše smo ušli u igru, zabili si autogol i nakon toga loš sudac svira nepostojeći penal. Nakratko smo se vratili u igru mojim pogotkom, ali gosti u zadnjoj minuti prvog dijela povećavaju vodstvo i to više nismo mogli stići. Sve u svemu loša sezona, loš plasman kluba i sve to treba čim prije zaboraviti. Vjerujem da će, odgovorni u klubu koji bi trebao biti perjanica međimurskog nogometa, naći rješenje i način kako bi NK Međimurje postalo stabilno i vodeći klub u županiji, rekao je Antonio Šemper. Dinamo(D) se od prvenstva i trenera Gorupića oprostio porazom U Pitomači domaćin je tražio pobjedu kojom bi potvrdio četvrto mjesto, dok je gost stigao s autobusom navijača kako bi ispratili trenera Gorupića, koji nakon pet godina napušta klub. Iako je utakmica imala nešto manje natjecateljskog naboja, domaćin je slavio rezultatom 2:0. Povela je Pitomača u 12. minuti preko Nike Gomerčića, a početkom drugog dijela utakmicu je zaključio Thiago. Domašinčani pak mogu žaliti za propuštenim prilikama, jer su se propisno ispromašivali -Čestitam momčadi Pitomače na pobjedi. Stigli smo oslabljeni za pet prvotimaca, protiv jedne od ponajboljih momčadi lige. Osim rezultata, sve je bilo više nego dobro –bili smo kompaktni i opasni u tranziciji. Kad u jednom poluvremenu u gostima protiv Pitomače promašiš toliko prilika, ne može drugačije završiti. Sezona je gotova, želim Dinamu sve najbolje, a ja odlazim sretan i ponosan, rekao je sada već bivši trener Dinama, Dalibor Gorupić.
Polet sezonu završava kao drugoplasirani
DEFILE VATROGASACA VZ-a Čakovec
Sirene probudile grad
U sklopu obilježavanja Dana vatrogastva i u čast svibnju kao mjesecu zaštite od požara, Vatrogasna zajednica Grada Čakovca priredila je svečani defile vatrogasnih vozila kroz središte grada
Piše i foto: Mario Golenko
U impresivnoj povorci sudjelovalo je više od 25 vozila iz dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja grada, ali i profesionalna vozila Javne vatrogasne postrojbe Čakovec na čelu sa zapovjednikom Nikolom Besedićem.
De�ile je započeo oko 9 sati, a kolona vatrogasnih vozila krenula je iz Ulice Braće Graner, prošla glavnim grad-
VELIKA obljetnica
skim ulicama i prigradskim naseljima. U 11:30 pristigli su na postrojavanje na parkiralište GPK-a Čakom u Čakovcu iza bolnice, koje je nadgledao zapovjednik Nikola Besedić, a prijavak je podnio predsjedniku VZMŽ-a / VZGa Čakovca Mariju Medvedu. Nakon izvršenog pregleda prigodno se obratio i izrazio ponos postrojbama i želju da nastave sa tako dobrim radom i pomaganjem zajednici.
No, zbog promjena klime, sve je više poplava, a upravo vatrogasci su ti koji prvi izlaze na teren te pomažu zaštiti ugroženih područja. I tu je prava vrijednost vatrogasaca. Predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Čakovca Mario Medved istaknuo je kako je de�ile simbol zajedništva, ponosa i spremnosti vatrogasaca koji svakodnevno riskiraju svoje živote za sigurnost zajednice.
DVD Preseka s nama cijelo stoljeće!
Među nagrađenima su bili Stjepan Jambrović za 60 godina, Stanislav
ković za 50 godina te Milan Miklin i Josip Petković za 40 godina
Piše: Benjamin Jakopić
Preseka je jedno od najmanjih naselja u Republici Hrvatskoj. Tik uz slovensku granicu, ima svega sedamde-
kuća. Bez obzira na to može se ponositi predanim i složnim vatrogasnim društvom koje broji više od šezdeset članova iz Preseke i nekoliko okolnih naselja. Koliko su složni i predani pokazuje činjenica da su
Tajnik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Nikola Besedić je predsjedniku DVD-a Nikoli Preložnjaku dodijelio priznanje povodom 100. obljetnice osnutka
proslavili čak cijelo stoljeće postojanja.
Fešta je započela u petak, 30. svibnja, i to svečanom proslavom u šatoru ispred DVD-a. Glavnu riječ imali su voditelj programa Josip Petković te predsjednik DVD-a Nikola Preložnjak. Nakon dočeka gostiju iz okolnih DVD-ova i slovenskih PGD-ova, svi prisutni organizirali su se u povorku i krenuli prema obližnjoj kapelici gdje je u hladovini drveća održana misa za vatrogasce. Misu je održao vlč. Filip Jakupec. Pri povratku ispred DVD-a, načelnik Općine Gornji Mihaljevec Goran Lovrec položio je vijenac kod vatrogasnog tornja, a nakon toga uslijedio je nastup mažoretkinja Udruge Luna Gornji Mihaljevec. Josip Petković potom se u govoru osvrnuo na povijest DVD-a. Svečanosti su također prisustvovali župan Matija Posavec, tajnik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Nikola Besedić, tajnik Vatrogasnih
Stjepan Jambrović dobio je zahvalnicu za nevjerojatnih 60 godina rada u DVD-u
veterana Međimurske županije Vladimir Jambor, tajnik Vatrogasne zajednice Općine Gornji Mihaljevec Damir Klobučarić i brojni drugi. Nakon toga uslijedila je dodjela priznanja, zahvalnica i medalja članovima DVD-a i sponzorima, a među nagrađenima su bili Stjepan Jambrović za 60 godina, Stanislav Miklin, Ivan Novak, Vinko Pal, Jožef Rubin i Edvard Zorković za 50 godina te Milan Miklin i Josip Petković za 40 godina. Naravno, nakon toga uslijedila je i fešta uz bograč i nastup odličnog Showtime banda. A kako ne bi sve stalo samo na jednom danu, fešta se nastavila i drugi dan uz grupu Vatra i popularne Podrumare.
Miklin, Ivan Novak, Vinko Pal, Jožef Rubin i Edvard Zor-
Predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Čakovca Mario Medved izdaje zapovjedi vatrogascima
Stari Ford DVD-a Totovec redovito sudjeluje u svim akcijama
Vatrogasna vozila spremna za defile
Usvakom se od nas skriva mali kreativac, bez obzira na to koliko godina brojili. A tog malog buntovnika, tog umjetnika u nama treba pustiti van neka zablista, neka ga čuju. Ako ga ostavimo da zakržlja u nama pretvorit će se u njegovu negativnu suprotnost, a onda jao si ga nama i svima oko nas!
Zbog toga i imamo ovu našu Stvaraonicu za velike i male u kojoj prikazujemo pisane i likovne kreacije svih dobnih skupina i svih fela.
Naglašavamo, osim za mlađahne poletarce, poziv vrijedi i za starije te sve one između. Znamo da mnogi pišu uglavnom za svoju dušu, samozatajno skrivajući svoj talent od očiju šire javnosti. Nema potrebe, javite se, ohrabrite i druge, a mi ćemo se potruditi da dobijete dostojnu prezentaciju. Pozivamo vas da nam svoje radove pošaljete bez zadrške na e-mail stvaraonica@mnovine.hr ili da ih pošaljete poštom ili da ih predate osobno u našu redakciju na adresi Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec.
Nama će biti drago da ih možemo prezentirati širokom krugu naših čitatelja.
UTRKOM SLAVE 20 GODINA SPEEDWAY STADIONA MILENIUM
U ovih 20 godina sigurno ste već čuli ove uvodne riječi bezbroj puta, pa želimo sve ljubitelje motociklizma i sporta pozvati na proslavu 20. obljetnice našeg stadiona i to u subotu 12. srpnja, rekla je Darija Pavlic. - Te subote po prvi put ćemo gledati dvije utrke, jednu u 15 sati, a drugu u 19:30, čime ćemo prigodno obilježiti ovaj veliki jubilej.
Dvadeset godina je prošlo otkako je 2005. godine izgrađen speedway stadion u Donjem Kraljevcu čime se ostvarila vizija jugoslavenskog trostrukog prvaka u speedwayu, Zvonka Pavlica. Bio je to hrabar i neobičan potez, ali s obzirom na tradiciju koju ovaj sport ima u obitelji Pavlic, a i u međimurskom kraju, ostvareni su odlični rezultati na stazi
Nafčili su me deda i baka
Nafčil me deda, nafčila me je baka kak po kajkavskim govoriti.
Kak se običaji obilježavaju v našemu mestu, i kak poštivati to naše lepo selo.
Nafčili su me još i stareše pozdravlati, k meši hoditi, Boga moliti.
Nafčila me baka kolače peči i testo mesiti.
Rade delamo skupa šiškrline i langoše.
Ja još posle moram posodo oprati jer veli da je ona več stara.
Negda sam ž njom i rezance za juhu tenila.
Još den denes je bakina juha najbolša dok ju v nedelo skuha.
Maša Posavec, 5. a, OŠ Ivanovec Učiteljica Dijana Kozjak
Milenium
Jedan od najuzbudljivijih moto sportova na svijetu i ove godine će imati svoje utrke u Hrvatskoj. Jedina je disciplina u motociklizmu bez kočnica, brža od F1, samo s kvačilom i gasom
Uređuje: Aleksandra Sklepić
kojom su prošle stotine vozača. Ukupno je održana 71 utrka, od čega šest utrka Speedway Grand Prix prvenstva, a ove nas godine očekuju dvije zanimljive novosti; vozit će se finale svjetskog prvenstva u Flat tracku, na kojem se natječu vozači iz dvanaest zemalja te ženska utrka Women's Gold Trophy.
Flat Track je nova-stara disciplina speedwaya u kojem voze i više od četiri vozača odjednom, vozi se više krugova, a motocikli su prilagođene verzije sličnije motocrossu, no speedwayu. U očekivanju startne liste znamo da ćemo gledati vozače iz 12 svjetskih zemalja, od Japana do Slovačke, Mađarske i Češke.
FIM Women's Gold Trophy nastavak je na veliki rad u inkluziji, uključenju i žena u motociklizam. Gold Trophy bit će kruna na trodnevne aktivnosti u sklopu Speedway Women's Academy u
Nabavite ulaznice!
Ulaznice za rođendanski speedway vikend možete pronaći na www.ulaz.hr po cijeni od 20 € za glavnu tribinu (plava, crvena, žuta), te po 10 € za ostale tribine. Kao i uvijek, djeca do 12 godina života imaju besplatan ulazak.
Raspored za utrku 12. 7. na Stadionu Milenium
15:00 - FIM Women's Gold Trophy
19:30 - FIM FLAT TRACK WORLD CHAMPIONSHIP FINALS
ULAZ.HR - ulaznice od 10 €
kojoj će se mladim djevojkama i ženama predavati legende speedwaya poput Grega Hanckocka i drugih, dodaje Darija Pavlic.
Polina Slatvinskaya, 5.a, OŠ Mursko Središće
Isabel Markulin, 5.a, OŠ Mursko Središće
Motociklistice će u Donjem Kraljevcu napraviti pravi spektakl
Ne propustite jedinstvenu priliku i uživajte u utrci
www.mnovine.hr
ALEN I VANJA DETIĆ-VESELI iz Šenkovca
Miris jasmina koji opija, a dragoljub odbija insekte
U vrtu obitelji Detić-Veseli u Ksajpi svaka biljka ima svoju priču i svrhu
Ove godine naš natječaj Čiji je vrt najljepši započeli smo razgledom u Šenkovcu u Ksajpi kod obitelji Veseli-Detić. Teško je riječima dočarati njegovu ljepotu, no pokušat ćemo vas barem malo povesti kroz ovaj zeleni raj koji su s puno ljubavi i truda stvorili Vanja i Alen.
Stotine biljaka, pažljivo njegovanih u svakom kutku dvorišta, iz godine u godinu donose nove zanimljivosti i čine ovaj vrt posebnom oazom. Posjetili smo ih u kasno proljeće, baš u vrijeme kada vrt pokazuje svu raskoš i mirise.
Drvena kada s dragoljubima
Već na samom ulazu dočekala su nas dva zelena kutka – maleno jezerce okruženo lopočima, ružama, ukrasnim travicama, hortenzijama, katružama i bršljanom. Nasuprot tomu nalazi se začinski i ljekoviti kutak, gdje u drvenoj kadi rastu dragoljubi.
Octom protiv štetnika
U vrtu se koriste i prirodni načini zaštite od štetnika. Žuta bočica s octom, u koju se stavlja jabučni ili vinski ocat, privlači i skuplja insekte. Protiv puževa se bore bez kemikalija – koriste se soc od kave i ljuske jaja, što je dokaz da se i bez otrova može imati zdrav i bujan vrt.
Žuta bočica s octom koja š�� vrt od insekata
- Drvenu kadu poklonio nam je naš prijatelj Dario, tu se nalaze dragoljubi, govori nam Vanja, dok nam vjetar nosi mirise smilja, kadulje, lavande, nevena, mente, lovora i jasmina koji se nalaze u blizini. Dragoljub nije samo ukrasni detalj. Cijela biljka jestiva je i ima pikantan okus sličan rikuli, bogata je vitaminom C. Cvjetovi se koriste u salatama
Vanja s drvenom kadom u kojima su zasađeni dragoljubi
h�ps://vrtnicentariva.hr
Vanja okružena mirisnim jasminom u punom cvatu
Žu� mini ljiljani specifični jer imaju više cvjetova na stabljici
i umacima, a od njih se može pripremiti i čaj koji pomaže u borbi protiv bakterija i virusa. U narodnoj medicini dragoljub jača imunitet, pročišćava krv i ublažava upale dišnih i mokraćnih putova. Osim toga, dragoljub je i prirodni insekticid – odbija štetnike poput bijele mušice i rajčicinih crva, a pomaže i u suzbijanju komaraca. Dakle, ako vas muče komarci, sadite dragoljub!
U tom kutku nalazi se i grm lemprika, donesen s mora. Budući da je invazivna biljka, Vanja i Alen su joj ograničili širenje sadnjom u teglu. - Jasmin ima intenzivan miris, prekrasne bijele cvjetove i podsjeća na parfem, nastavlja naša sugovornica dok nas vodi u razgled prema stražnjem dijelu vrta.
Posebnost vrta su i mini ljiljani u različitim bojama - od žutih i narančastih do blijedo
roza i ljubičastih varijanti. Rastu iz lukovica i cvatu dugo, a svaka stabljika ima više cvjetova.
Ana, Stela i Luka pomoć u sadnji Vrt je prava riznica raznovrsnih biljaka i gotovo ih je nemoguće sve nabrojiti. U stražnjem dijelu nalaze se perunike, mini perunike, sukulenti, nešpula, anemone, ružmarin, penjačice, šumska paprat, ljetni jorgovan, čuvarkuća, irisi, kamenjarke, tamaris, zlatna kiša, glicinija, jorgovani i mnoge druge. Tu su i 100 juka, biskupska mitra, gavez, muškatna kadulja, forzicija, lovor višnja, svib, jasen, bršljan i poljska preslica… Veliko jezerce s lopočima dom je stotinjak ribica, a posebnu priču krije bršljan koji su posadile dvije djevojčice,
Alen i Vanja uz veliko jezero koje je savršena oaza za bijeg od užurbane svakodnevice
Ana i Stela, i sada stoje kao uspomena na njihov dolazak, dok je dječak Luka posebno očaran barom i ribicama.
Uz pomoć supruga Alena, Vanja svakodnevno njeguje ovaj vrt, a njihova
dobra organizacija posla vidljiva je u svakom kutku. To je mjesto gdje priroda i čovjek skladno žive, a svaki posjetitelj može osjetiti tu posebnu energiju i mir koji ovdje vlada.
NAGRADNI NATJEČAJ Međimurskih novina – Čiji je vrt najljepši 2025.
Ljeto je pred vra�ma, a s njim i savršeno vrijeme za uživanje u zelenilu, bojama i mirisima vlas��h vrtova. Imate li u svom dvorištu pravi mali raj prepun cvijeća, neobičnih biljaka i krea�vnih ideja? Želite li podijeli� svoju strast prema vrtlarstvu i inspirira� druge?
Onda je naš nagradni natječaj „Čiji je vrt najljepši 2025.“ prava prilika za vas! Pokažite svoje cvjetne ideje, neobične biljke i inspirirajte druge! Pošaljite svoju prijavu samostalno, a možete prijavi� i svoje supružnike, roditelje, susjede, prijatelje, kolege s posla ili rođake na naš nagradni natječaj: redakcija@mnovine.hr ili telefon: 040/323-600.
U e-poruci obavezno ostavite svoje ime i prezime, svoj broj telefona ili mobitela za kontakt te adresu kako bismo vas posje�li i fotografirali vaših ruku djelo. U opisu prijave u nekoliko rečenica opišite vrt te nam pošaljite i nekoliko fotografija vrta.
Zahvalni smo svima koji su dosad sudjelovali u natječaju i
Putjane ul., 40000, Čakovec telefon: 098 902 0615
h�ps://www.stella-floris.hr/
omogućili svojim sugrađanima da uživaju u njihovom umijeću uređivanja vrtova i njih imamo u vidu, ali iz razumljivih razloga blagu prednost u redoslijedu dat ćemo onima koji još nisu bili u prilici pokaza� svoj vrt. Veselimo se svim prijavama i jedva čekamo da nam otvorite vrata svojih vrtova i okućnica! A za sve natjecatelje pripremili smo bogat nagradni fond. Kakve vas nagrade čekaju? Prvu nagradu od 150 eura osigurao je Vrtni centar Iva. Za drugo mjesto Međimurka BS daje poklon-bon u vrijednos� 70 eura. Stella Floris osigurao je poklon-bon za treće mjesto u vrijednos� 50 eura. Vrtlarija Vijenac prilikom dodjele priznanja poklanja svim nagrađenima bukete cvijeća. Otvorite vrata svog vrta i pokažite nam svoju zelenu strast! Veselimo se vašim prijavama i jedva čekamo da zajedno proslavimo ljepotu naših međimurskih vrtova!
Ponuda pick-up vozila u Europi, pa tako i kod nas, je sve manja i manja, pa smo s oduševljenjem pozdravili povratak modela Isuzu D-Max na naše tržište, a imali smo i prilike testirati najnoviju inačicu koju pokreće turbo dizel motor sa 163 KS.
Tekst i foto: Igor Rudež
Nedavno se je na naše tržište vratio Isuzu
D-Max, jako dobro poznati pick-up model, koji bi sada trebali i češće viđati na domaćim prometnicama jer smo dobili novog distributera koji je otvorio salone u četiri najveća grada. A radi toga smo imali prilike i testirati model D-Max MY24. Riječ je o trećoj generaciji ovog modela, koji je predstavljen 2019. godine, a tijekom prošle godine je predstavljen u redizajniranom obliku.
Dizajn je nadahnut konceptom „Miura Design“ origami modelom koji je osmislio japanski astro�izičar Kōryō Miura, a redizajnirani model dolazi s novim prednjim izgledom koji uključuje ljepši branik, veću masku, kao i novim LED dnevnim svjetlima, a testni model je bio opremljen i Bi-LED prednjim svjetlima. Gledajući s boka, D-Max je tipičan predstavnik ove klase vozila u kojoj nema puno slobode oko dizajna,
već se mogu isticati samo aluminijski naplatci. Kod testnog modela oni su crne boje i veličine su 18 inča, a dobro su se uklopile u plavu boju karoserije. Straga se pak ističu nova LED svjetla. Testni model je bio opremljen i dodatnom opremom u vidu rolo poklopca tovarnog
prostora. Ovako opremljen D-Max u kombinaciji plave boje s crnim detaljima je prilično atraktivan, što je dodatan plus ovom modelu.
Osvježenja ima i u kabini, koja više izgleda kao da je od nekog SUV-a nego od radnog auta, no to je dobra stvar. Sjedala su udobna i dovoljno
velika, a zahvaljujući širokoj karoseriji, vozač i suvozač će se jako teško dodirivati laktovima na središnjem naslonu za ruke koji se, nažalost, ne može podešavati po dužini, pa će nižim vozačima on biti bez koristi. A u kabini je uglavnom sve moderno, uz poneki retro detalj. Tako se
TEHNIČKI PODACI
Dimenzije (DxŠxV) 5280 x 1870 x 1790 mm
Osovinski razmak 3125 mm
Masa vozila/dopuštena nosivost 2110 kg/ 990 kg
Veličina tovarnog prostora (DxŠxV) 1495 x 1530 x 490 mm
Vrsta motora/broj cilindara Turbo dizel/4
Pogon Na sve kotače, 4x4
Mjenjač Automatski, 6 brzina
Snaga 120 kW / 163 KS
Okretni moment 360 Nm
Najveća brzina / Ubrzanje 0-100 km/h 180 km/h / 12,6 s
Potrošnja (prosječna l/100 km) 9,2
CO2 emisija 235 g/km
Cijena 62.500 eur
Oprema
ispred vozača nalazi 7-inčni zaslon koji pokazuje digitalni brzinomjer i putno računalo, dok se s lijeve strane zaslona nalazi analogni pokazivač broja okretaja, a s desne strane nalazi se analogna kazaljka pokazivača količine goriva i digitalni prikaz temperature motora. Sve tipke na upravljaču su �izičke, a tu je i signalni ton kod svakog pritiska tipke, kako bi vozač i bez gledanja mogao znati je li tipka pritisnuta ili ne.
7-inčni digitalni instrumen�, 9-inčni mul�medijski sustav, automatski dvozonski klima-uređaj, Bi-LED svjetla, električno sjedalo vozača, sjedala presvučena kombinacijom prave i umjetne kože, ulaz bez ključa, nadzor mrtvog kuta, blokada stražnjeg diferencijala, dodatna zaš�ta podnice, 18-inčni aluminijski naplatci...
Središnji multimedijski zaslon je dijagonale 9 inča i postavljen je prilično visoko, što je dobra stvar. Iako se možda na prvu čini kako je dijagonala manja, to stvarno nije vidljivo u praksi i imate osjećaj da je zaslon puno veći. Dizajn je jednostavan, a opcije koje morate odabrati su prilično velike, pa je i upravljanje lako, a tu su i dvije okrugle tipke za podešavanje temperature ili pak za prebacivanje pjesama ili traženje radio stanica. Tipke prečaca su osjetljive na dodir, a isključivanje sigurnosnih sustava je iznimno lako – pritisnete tipku automobila, i jednim dodirom isključujete sustave koje ne želite imati uključene. Konačno jedan model koji odmah isključuje svaku op-
9-inčni mul�medijski sustav je jednostavan, ali istovremeno i lak za upotrebu
18-inčni aluminijski naplatci crne boje dolaze serijski
Klasična ručica automatskog mjenjača, a oko nje su �pke za upravljanje prilikom terenske vožnje
Prebacivanje između pogona je moguće i u vožnji putem gumba na središnjoj konzoli
Prak�čne ručice za lakši ulazak se nalaze kod svakih vrata
Unutrašnjost je moderna, a sve je prilagođeno za laku upotrebu
ciju, a ne da dodatno sustav pita jeste li sigurni.
A za pohvalu su i odvojene tipke klimatizacije kojima se upravlja iznimno lako. Ispod klime se nalaze USB-C priključci, ali i kotačić za odabir pogona, a tu je i dodatna otvorena polica. Oko ručice automatskog mjenjača su postavljene ostale tipke za off-road vožnju, kao i tipke za grijanje sjedala.
Za pohvalu je i mnoštvo pretinaca, pa se osim standardnih u vratima i ispod središnjeg naslona te pretinca za rukavice, nalaze i dva dodatna pretinca – jedan ispred suvozača koji je dovoljno velik da u njega stanu iznimno opširne upute, a drugi je nešto manji, a nalazi se na vrhu konzole. Naravno, tu su i četiri držača za lakši ulazak u vozilo, a nala-
ze se kod svakih vrata. Jedan retro detalj nam se također svidio – klasična ručica ručne kočnice, no nismo baš ljubitelji klasične japanske škole gdje je automatski prozor samo vozačev, dok su drugi električni prozori koje morate držati da bi ih otvorili,
odnosno zatvorili. Straga je dovoljno prostora za dvije osobe, a tu su i ventilacijski otvori, praktična mala polica za mobitel i USB punjač. No ono što je važno kupcima ovih vozila su terenske mogućnosti, kao i teretne mogućnosti. Tako je veličina
1,9-litreni turbo dizel motor se već pokazao kao dugovječan i bez problema
tovarnog prostora 1495 mm dužine, 1530 mm širine i 490 mm visine, a opteretiti ga je moguće s 1000 kg. Osim toga, D-Max može povući prikolicu težine do 3500 kg, čime su zadovoljeni svi uvjeti koje traže kupci ovakvih vozila. A zadovoljit će i sve uvjete koji su za njega postavljeni prilikom off-road vožnje. Dolazi s pogonom na sve kotače, a prijenos na sve kotače je uključiti elektronički tijekom vožnje (takozvani shift-onthe-fly sustav). Ugrađen je i reduktor koji omogućuje lakše savladavanje strmih uspona, dubokog blata ili pak vuču teških prikolica na neravnim terenima. Osim toga, tu je i mogućnost blokade stražnjeg diferencijala, čime se oba kotača zadnje osovine vrte istom brzinom, kako bi
trakcija bila najbolja. D-Max nudi i novi način rada Rough Terrain – elektronička pomoć za vožnju po teškom terenu koji pritiskom na jednu tipku prilagođava čitav sustav vozila za najbolje vozne uvjete. Osim toga, udaljenost od tla je minimalno 240 mm, što omogućuje i savladavanje težih terena.
A za sve se brine pouzdan i dobro poznati 1,9-litreni turbo dizel motor koji razvija snagu od 120 kW/163 KS i koji nudi, za ovakvo vozilo puno važnijih, 360 Nm okretnog momenta, a trenutačno je dostupan jedino automatski mjenjač sa 6 stupnjeva prijenosa, iako bi krajem godine u ponudu trebao stići i ručni mjenjač. D-Max nije sportski auto, niti mu je to namjena, no ovolika snaga i okretni
moment dovoljni su kako bi imali osjećaj sigurnosti i da vas ništa neće zaustaviti. Penjanje uz duge uzbrdice je lako i jedva da morate dodirivati papučicu gasa, a kada je pritisnete, on će početi ubrzavati, no istodobno postaje i glasan, i vidi se kako nije namijenjen takvoj vožnji. I dok je udobnost na otvorenoj cesti i autocesti dobra zahvaljujući dobrom asfaltu, na cestama s lošijim asfaltom D-Max voli poskakivati i ljuljati se, a to je karakteristično za ovu vrstu vozila. A na kraju je i potrošnja bila prilično dobra za pick-up s 9,2 litre, s time da smo se uglavnom vozili po gradu i na kratkim rutama. No čim smo otišli na otvorenu cestu, potrošnja pada na oko 6 litara, a i pri brzinama do 120 km/h, na autocesti je potrošnja 7 – 8 litara. A dobro je i što dolazi sa spremnikom goriva od čak 76 litara, što je rijetkost u današnje doba. Isuzu D-Max kakav smo testirali košta 62.500 eura i najskuplji je model u ponudi, a ima i ugrađenu dodatnu opremu (pokrov teretnog prostora, zaštita blatobrana, roll-bar, svjetlo i struja u teretnom prostoru), dok je cijena bez dodatne opreme 57.490 eura. Cijene s dvostrukom kabinom kreću već od 47.850 eura, a s produženom kabinom od 42.460 eura.
Novi D-Max izgleda privlačno i moderno
Tovarni je prostor veličine 1495 x 1530 x 490 mm
Imendani i proštenja kroz tjedan
od 6. lipnja do 12. lipnja 2025.
P 6 Norbert; Artemisia; Berto; Paulina
S 7 Koloman, Robert, Radoslav Krizma Dekanovec, Sveti Martin na Muri, Goričan
N 8 Pedesetnica-Duhovi Medardo, Žarko; Vilim Krizma Sve� Juraj na Bregu, Proštenje Štefanec
P 9 Efrem; Ranko
U 10 Bogumil; Dijana; Greta
S 11 Barnaba, ap.; Borna
Č 12 Ivan Fakundo; Bosiljko
Sretan Vam imendan!
Čakovec
DOKTORI KOJI RADE OVU SUBOTU 7. LIPNJA
dr. Sven Jev�ć
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/372-314
dr. Mirjana Dukić
I. G. Kovačića 1e, tel. 040/311-918
dr. Anja Vurušić
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-915
dr. Stella Hoblaj
I.G. Kovačića 1e, tel. 040/311-914
Domašinec
dr. Zdenka
Ivanović-Azenić
M. Pušteka 22, tel. 040/863-013
Donja Dubrava
dr. Anja Vidović Trg Republike 1, tel. 040/688-914
Donji Kraljevec
dr. Kris�na Poljak Čakovečka 5, tel. 040/655-170
Nedelišće
dr. Jurica Vidović
M. Tita 1, tel. 040/313-216
Nedelišće
dr. Petra Pongrac Varaždinska 23a, tel: 040/821-200
Orehovica
Tim bez nositelja Nikole Tesle bb, tel. 040/635-130
Prelog
dr. Diana Krešić Kralja P. Krešimira IV 7, tel. 040/646-856
Pribislavec
dr. Tamara Sokač
B. Radić 47, tel. 040/361-012
Selnica
dr. Monika Friščić -zamjena: dr. Jelena Blažon
Jelačićev trg 1, tel. 040/861-014
Sve� Mar�n na Muri
dr. Svetlana Drobnjak
Sv. Martin na Muri 17, tel. 040/868-177
Vra�šinec
dr. Ivica Dukić
Dr. V. Žganca 1, tel. 040/867-347
ORDINACIJA POSEBNOG DEŽURSTVA OPĆE/OBITELJSKE MEDICINE Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1e, Čakovec, radi svake subote od 15 do 20 sati, a nedjeljom, praznikom i blagdanom u radnom vremenu od 8 do 20 sati uz OBAVEZNU PRETHODNU NAJAVU na telefon: 040/372-301.
DEŽURNA ORDINACIJA DENTALNE MEDICINE radi nedjeljom, praznikom i blagdanom od 9 do 16 sati, na adresi: Doma zdravlja Čakovec, I. G. Kovačića 1E (2. kat) Obavezno je prije dolaska telefonski se čuti s dežurnim liječnikom dentalne medicine na broj telefona: 040/372-311
IZ MATIČNOG UREDA
ROĐENI
Čakovec:
Leon Bartolić, sin Ivane i Gabriela
Aria Karažinec, kći Melani i Nikole
Dejan Glavina, sin Rebeke i Dejana
Erik Balog, sin Valen�ne i Nikole
Emir Ignac, sin Doroteje i Bože
Tarik Oršoš, sin Simone i Gordana
Maja Horvat, kći Rosane i Vlade
Mihael Maček, sin Jane i Marina
Mauro Kovač, sin Karle i Patrika
VJENČANI
Čakovec:
Karmenka Deduš i Mario Buhanec
Kris�na Novak i Ma�ja Bistrović
Mursko Središće:
Veronika Vršić i Kruno Mađarić
Dora Krizmanić i Zlatko Radiković
UMRLI
Čakovec:
Jeronim Damiš r. 1939.
Darinka Žemlić r. Dominić r. 1961.
Katarina Kudec r. Dolenec r. 1938.
Kristjan Sklepić r. 1976.
Ana Kostel r. Jelenić r. 1939.
Katarina Kerman r. Novak r. 1947.
Igor Vidović r. 1988.
Franjo Dravec r. 1947.
Marija Branilović r. Novak r. 1938.
Mursko Središće:
Branka Špoljarić r. Petković r. 1961.
Nada Mezga r. Mezga r. 1965.
Ivan Ivorek r. 1948.
Zvonimir Ciglar r. 1962.
Sabina Hren r. Goričanec r. 1937.
Prelog:
Lovro Zvonarek r. 1961.
Tražimo suradnike
Ako si u potrazi za uzbudljivim poslom i želiš da svaki dan bude drugačiji, ovo je savršena prilika za tebe!
Tražimo suradnike koji vole pisanje i kreiranje sadržaja, snalažljivi su i proaktivni te su spremni za rad u dinamičnim uvjetima. U potrazi smo za suradnicima koji se žele dokazati, kreativni su, motivirani i prodorni. Želiš li se okušati u izazovima današnjeg novinarstva i biti dio novinarske ekipe čije tekstove svakodnevno čitaš, javi nam se. Uvjet je da uvjeta nema, bitno je da se razumiješ u digitalni svijet i želiš započeti novu avanturu u svom životu! Svoj životopis i molbu pošalji na adresu urednik@mnovine.hr i očekuj naš poziv na sastanak.
VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI
JEDINSTVENI BROJ ZA HITNE SLUČAJEVE 112
besplatno možete bira� s fiksnog ili mobilnog telefona
Autobusni kolodvor
Čakovec
Željeznički kolodvor Čakovec
Taxi Cammeo
EKO TAXI
Mura taxi
Policija Čakovec
Mirovinsko Čakovec (HZMO)
Zdravstveno Čakovec (HZZO)
HZZ Čakovec
CZSS Čakovec
MEĐIMURJE PLIN
Besplatni broj za hitne intervencije: Prijava stanja potrošnje:
MEĐIMURSKE VODE:
Besplatni telefon za prijavu kvara (0-24 sata):
ELEKTRA ČAKOVEC
Besplatni info telefon: Prigovori i zahtjevi:
Ljekarna Čakovec
dežurna (0-24)
CZK Čakovec (blagajna)
Knjižnica Čakovec
Veterinarska Čakovec
POŠTA Čakovec
Turis�čki ured Čakovec
ČAKOM
Pogrebne usluge (0-24)
Porezna Čakovec
tel. 060 310 222
tel. 060 333 444
tel. 040 212 212
tel. 040 330 033
tel. 099 36 60 304
tel. 040 373 111
tel. 040 311 755
tel. 040 372 900
tel. 040 396 800
tel. 040 391 920
tel. 0800 202 033
tel. 040 395 199
tel. 040 373 700
tel. 0800 313 111
tel. 0800 300 404 info.dpcakovec@hep.hr
tel. 040 310 651
tel. 040 323 100
tel: 040 310 595
tel. 040 390 859
tel. 040 804 007
tel. 040 313 319
tel. 040 372 400
tel. 098 211 662
tel. 040 371 200
Ma�čni ured Čakovec tel. 040 374 147
tel. 040 375 444
Bolnica Čakovec
Dom zdravlja Čakovec tel. 040 372 370
tel: 040 372 370
ZZJZ Čakovec
Mikrobiološki laboratorij tel . 040 375 356
Međimurska županija tel. 040 374 111
SJEĆANJE
Sjećanje na voljenog supruga, oca, brata, djeda i svekra
STANISLAVA BRZUHALSKOG
iz Mihovljana
5.6.2023. – 5.6.2025.
Vrijeme prolazi, ali tvoja prisutnost ostaje u našim srcima.
Tvoja ljubav i toplina zauvijek će biti dio naših života.
Sjećanje na tebe čuvamo s ljubavlju i poštovanjem.
Supruga Marija, sinovi Slaven i Nikola, brat Drago, unuci Sven, Miha, Jan, Roko, unučica Ela, snahe Petra i Maja
SJEĆANJE
povodom smrti našeg dragog supruga, oca, tasta, djeda, pradjeda
Josipa Premuša
iz Mačkovca preminulog 31.5.2025. u 83. godini života. Iskazujemo iskrenu zahvalnost rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima, kolegama i svim dragim ljudima koji su nam uputili riječi utjehe i izrazili sućut te našega voljenog ispratili na vječno počivalište. Hvala vlč. Anđelku Košćaku na lijepim riječima ispraćaja.
Ožalošćena obitelj
OBAVIJEST O SMRTI
Franjo Zlatko
Kanski
iz Novog Sela Rok preminuo 29. svibnja u 88. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Josip Varga
iz Ivanovca preminuo 29. svibnja u 75. godini života
SJEĆANJE
Sjećanje na našeg dragog direktora, osnivača Međimurke BS
STANISLAVA
BRZUHALSKOG
iz Mihovljana
5.6.2023. – 5.6.2025.
Vaša predanost i vizija ostavili su neizbrisiv trag u našim srcima. Sjećamo Vas se s ponosom i zahvalnošću.
Zauvijek ćete biti u našim mislima.
Vaši djelatnici Međimurke BS d.o.o.
Ivan Vincetić iz Mihovljana preminuo u 85. godini života
Mario Zemunić iz Čakovca preminuo u 63. godini života
Vladimir Lajtman
HRVATSKI BRANITELJ preminuo 28. svibnja u 67. godini života
Katarina Čeh. rođ. Đurđek iz Belice preminula u 81. godini života
OBAVIJEST O SMRTI
Marija Jančec rođ. Kos iz Donjeg Pustakovca preminula u 84. godini života
Josip Bašnec iz Goričana preminuo u 79. godini života
Jelena Blažeka rođ. Šupljika iz Čehovca preminula u 87. godini života
Ljudevit Čižmešija
iz Kotoribe preminuo u 92. godini života
Jela Jelena
Martinec rođ. Šestan iz Preloga preminula u 89. godini života
Franjo Posavec iz Nedelišća preminuo u 88. godini života
Ivan Posavec iz Nedelišća preminuo u 73. godini života
Branko Mezga
iz Malog Mihaljevca preminuo u 70. godini života
Josip Hren
iz Selnice preminuo u 91. godini života
MEĐIMURSKIM općinama, gradovima, županiji i drugim javnim institucijama otvorena vrata europskog financiranja Interreg ADRION program
nudi 21,87 milijuna eura za projekte razvoja regije
U okviru transnacionalnog Interreg VI-B IPA ADRION programa za razdoblje od 2021. do 2027. godine otvoren je drugi javni poziv za dostavu projektnih prijedloga, a njegova važnost posebno se odnosi na ins�tucije i organizacije iz Međimurske županije. Poziv je otvoren sve do 30. lipnja 2025. godine, a ukupno je osigurano više od 21,8 milijuna eura bespovratnih sredstava. Kroz ovaj poziv projek�ma se može sufinancira� do 85 % prihvatljivih troškova, što otvara velik prostor za realizaciju ambicioznih razvojnih inicija�va na lokalnoj i regionalnoj razini. Prijavi� se mogu sve pravne osobe koje imaju sjedište u jednoj od zemalja sudionica programa. To uključuje općine, gradove, županije, razvojne i energetske agencije, bolnice, škole, turis�čke zajednice, kulturne i javne ustanove, udruge, privatne tvrtke, ali i međunarodne organizacije koje su osnovane prema zakonodavstvu jedne od država članica programa. Partnerstva su ključna. Svaki projekt mora uključiva� barem če�ri partnera iz če�ri različite zemlje, među kojima najmanje dvije moraju bi� iz država članica Europske unije, a dvije iz zemalja izvan EU-a. Program okuplja deset zemalja koje zajednički rade na jačanju regionalne suradnje, održivog razvoja i inovacija u Jadransko-jonskoj regiji. Od zemalja članica Europske unije u programu sudjeluju Hrvatska, Italija, Grčka i Slovenija. S druge strane, tu su i zemlje koje nisu članice Europske unije, ali su ravnopravne u provedbi projekata u okviru IPA ADRION programa. To su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija. Uz navedene, u programu sudjeluje i jedna treća zemlja –San Marino. Iako ne može koris�� sredstva iz Interreg fonda, može sudjelova� kao partner u projek�ma, ali isključivo uz vlas�to financiranje. Program je usmjeren na tri temeljna razvojna pravca, odnosno prioritetne osi. Prva prioritetna os promiče pametniji razvoj regije kroz jačanje inovacijskih kapaciteta, posebno u sektorima poput zdravstva, poljoprivredno-prehrambene industrije, održivog turizma i krea�vne ekonomije. Podržavaju se ak�vnos� poput izrade strategija pametne specijalizacije, uvođenja digitalnih rješenja, razvoja e-usluga te tes�ranja inova�vnih tehnologija i društvenih inovacija.
25. CONSUL-MONT d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž bravara, javi� se na mob. 091/2070-676 ili na email: info@consulmont.hr do 22.6.
26. CONSTRUCT d.o.o., Čakovec, traži m/ž pomoćnog radnika na gradilištu, m/ž tesara, 2 m/ž zidara, javiti se na mob. 098/366-266 do 30.06.
6. lipnja 2025.
42. ELTING d.o.o., Pušćine, Obrtnička 10, traži 3 m/ž montera građevinskih elemenata, m/ž cnc operatera, m/ž montera građevinskih elemenata za rad u Njemačkoj i m/ž poslovođu na projek�ma ven�liranih fasada za rad u Njemačkoj, javi� se osobno na adresu ili na email: karlo@el�ng.hr do 21.6.
iur.
Druga prioritetna os po�če projekte koji se bave okolišnim i klimatskim izazovima. Naglasak je na razvoju strategija prilagodbe klimatskim promjenama, zaš�� prirodne i kulturne baš�ne, očuvanju vodenih resursa, ali i promicanju održivog turizma i tradicionalne proizvodnje hrane. Ovakvi projek� mogu ima� značajan utjecaj na ruralne zajednice i lokalno gospodarstvo.
Treća prioritetna os odnosi se na jačanje održive i ugljično neutralne povezanos� regije. U fokusu su projek� koji razvijaju integrirana rješenja za pametnu mobilnost, poboljšavaju prometnu povezanost između središnjih i rubnih područja te uklanjaju infrastrukturne i zakonodavne prepreke u prekograničnom prometu robe i ljudi.
Prihvatljivi troškovi u sklopu projekata uključuju plaće zaposlenika, putne troškove, angažman vanjskih stručnjaka, nabavu opreme, kao i administra�vne i uredske izdatke..
Maksimalan iznos koji jedan projekt može ostvari� iz EU sredstava iznosi 1.200.000 eura, dok trajanje projekta ne smije premaši� 36 mjeseci. Prijave se podnose putem elektroničkog sustava JEMS, a svi detalji, uključujući prijavne obrasce i smjernice, dostupni su na službenoj internetskoj stranici programa.
Za sve zainteresirane iz Međimurja koji razmatraju prijavu, preporučuje se kontakt s poduzećem NORD consul�ng d.o.o., kontakt osoba je Magdalena Dovečer, a dostupna je na broju mobitela 095 558 0199 ili putem e-maila na adresi info@ nord-consul�ng.hr.. Ovaj poziv ne samo da otvara financijske mogućnos�, već po�če i suradnju među zemljama regije, promičući zajednički pristup rješavanju izazova i kreiranju održivih rješenja koja će doprinije� kvalite� života u lokalnim zajednicama.
Za točnost podataka odgovara Hrvatski zavod za zapošljavanje. Više informacija o slobodnim radnim mjes�ma možete pronaći na internet stranici burzarada.hzz.hr
1. AC JESENOVIĆ d.o.o., Obrtnička ulica 3, Čakovec, traži m/ž autolakirera, m/ž djelatnika u knjigovodstvu s iskustvom, m/ž autoelektričara i m/ž autolimara, javi� se osobno na adresu do 16.6.
2. ALZAS ALARMS d.o.o., Kalnička 58, Čakovec, traži 3 m/ž zaštitara-tehničara, 2 m/ž vatrogasca i 2 m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/384-100 do 10.6.
3. AMBIJENTI d.o.o., Čakovec, traži 2 m/ž radnik na hor�kulturnim poslovima javi� se na mob. 099/8506211 ili na email: maja.jancec@ ambijen�.hr do 16.06.2025.
3. Autoprijevoznik Samir Posavec, Čakovec, traži 2 m/ž vozača teretnog vozila u međunarodnom transportu, javi� se na tel. 040/822010 ili na mob. 098/284-179 ili na email: samir.posavec@ck.t-com.hr do 20.6.
6. ARSENAL GRUPA d.o.o., Prelog , traži m/ž zaš�tara-čuvara, javi� se na mob. 091/320-7771 ili na email: info@arsenal-grupa.hr do 21.6.
7. Autoprijevoznik Milorad Fegeš, Totovec, traži m/ž vozača C i E kategorije, javi� se na email: milo.feges70@gmail.com do 15.6.
9. AUTOSET TUREK d.o.o., Prelog, traži m/ž samostalnog knjigovođu, m/ž referenta u nabavi, m/ž prodavača alata i strojeva i m/ž skladištara, javi� se na email: info@top-ala�. hr do 13.6.
11. BALI d.o.o., Hrupine 19, Prelog, traži 2 m/ž krojača, 4 m/ž šivača, m/ž kontrolora i pakirera teks�lnih proizvoda, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/688-511 ili na mob. 098/802-286 ili na email: infobalidoo@gmail.com do 8.6.
12. Bernarda d.o.o., Čakovečka 136a, Pušćine, traži m/ž stolara, 3 m/ž radnika u skladištu, 3 m/ž radnika na izradi kreveta, 2 m/ž radnika na izradi madraca i 3 m/ž tapetara, javi� se na tel. 040/373-318 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: bernarda@bernarda.hr do 30.6.
13. BESKAR 81 j.d.o.o., Ivanovec, Zagrebačka 43, traži m/ž keramičara-pomoćnog keramičara, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/501-6617 ili na email: beskar81@gmail.com do 15.6.
14. BLAŽEKA d.o.o., D. Pustakovec 59, traži 2 m/ž vozača dostavnog vozila, javi� se osobno na adresu ili na mob. 095/3011-985 ili na email: dino@blazeka.hr do 30.6.
19. BV Product d.o.o. - mjesto rada Njemačka, traži 4 m/ž električara, m/ž tig zavarivača, m/ž pomoćnog električara, m/ž stolara, m/ž knaufera-montera suhe gradnje, m/ž cjevara-izometričara, m/ž zavarivača autogenim postupkom i m/ž građevinskog radnika, javi� se na mob. 095/8750312 ili na email: product.bv@gmail. com do 30.6.
22. CEE d.o.o., Čakovec, traži m/ž skladištara, javi� se na email: zamolbe@ markov.hr do 30.6.
27. DENNY d.o.o., Čakovec, traži m/ž vozača C kat., javi� se na tel. 040/631003 ili na mob. 095/354-6877 ili na email: dgoricanec.denny@gmail.com do 16.06.
27. DG SPORT d.o.o., M. Gupca 102, Prelog, traži m/ž spremača i m/ž recepcionera, javi� se osobno na adresu ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: info@dg-sport.com do 15.6.
28. Dom za starije i nemoćne osobe Sivica, Mirogojska 21, traži m/ž njegovatelja za starije i nemoćne, m/ž fizioterapeuta, m/ž socijalnog radnika i m/ž ravnatelja doma za starije, javi� se pismenom zamolbom na adresu ili na email: sivicadom@gmail.com do 26.6.
32. Dom za starije i nemoćne osobe Hodošan, Čakovečka 6, traži m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/679-368 ili na mob. 098/352029 ili na email: zdravlje@strahija.com do 30.6.
33. Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije, A. Starčevića 1, Čakovec, traži 7 m/ž osobnih asistenta za pomoć osobama s tjelesnim invaliditetom i m/ž kuhara, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/390-070 ili pismena zamolba na adresu ili na email: info@dos�-mz.hr
37. ECON d.o.o., Prelog, traži 2 m/ž bravara, 2 m/ž zavarivača mig-mag postupkom, m/ž montera ven�liranih fasada i m/ž voditelja projekata ven�liranih fasada, javi� se na email: econ@ econ.hr do 30.6.
41. ELEKTRO GREEN j.d.o.o., Slemenice, traži m/ž elektroinstalatera, javi� se osobno na adresu ili na email: infoelektrogreen@gmail.com do 15.6.
43. ELIT INTERIJERI j.d.o.o., traži 8 m/ž stolara-montera namještaja za mjesto rada Njemačka i 8 m/ž stolara-montera namještaja za mjesto rada Nizozemska, javi� se na mob: 098/9841-949 ili na email: eli�nterijeri@gmail.com do 15.6.
44. EuroTechnology d.o.o., Nedelišće, traži 10 m/ž bravara, m/ž radnika na poslovima zavarivanja, m/ž radnika na poslovima brušenja-brusača i m/ž električara, javi� se na email: benjamin.kovacevic22@gmail.com do 15.6.
43. 3 E d.o.o., dr.A.Starčevića 63a, Pribislavec, traži 2 m/ž radnika na izradi i ugradnji pvc stolarije i alu bravarije, javi� se osobno na adresu ili na mob. 091/564-0130 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: 3e.stolarija@gmail.com do 15.6.
45. GEOPLAN d.o.o., Trg. E. Kvaternika 8, Čakovec, traži 2 m/ž geodetskog djelatnika, javi� se osobno na adresu ili na tel. 040/390-780 ili na mob. 091/1502007 ili na email: geoplan1ck@gmail. com do 20.6.
47. GKM d.o.o., Krištanovec 129, traži m/ž poslovođu, m/ž armirača, m/ž tesara i m/ž inž. građevine - voditelja radova, javi� se osobno na adresu ili na email: gkmzdr@outlook.com do 30.6.
51. GRADNJA MONT NIKSI d.o.o., Čakovec, traži 10 m/ž elektroinstalatera, 5 m/ž zidara, m/ž tesara, m/ž montera kanalizacijskih cijevi, m/ž radnika niskogradnje i m/ž čistača, javi� se na mob. 095/824-432 ili na email: posao@gmniksi.com do 30.6.
52. GKP PRE-KOM d.o.o., Hrupine 7B, Prelog, traži m/ž komunalnog radnika vozila, javi� se na tel. 040/645-458 ili pismenom zamolbom na adresu ili na email: marina@pre-kom.hr do 10.6.
Magdalena Dovečer, mag.
Marta Vugrinec Pivčević, mag. psych.
Psihološka pomoć dostupna je u Domu zdravlja Čakovec uz prethodno naručivanje, bez uputnice, u dvjema ambulantama:
Ambulanta Čakovec
E: psihologija@dzck.hr
T: 040/372-390 (radnim danom od 13 do 15 sa�)
Ambulanta Prelog
E: psihologija.prelog@dzck.hr
T: 040/321-390 (radnim danim od 13:30 do 14:30 sa�)
Utjecaj ekrana na razvoj djece
Pametni telefoni, tableti, TV, računala i mnoštvo raznih aplikacija sastavni su dio suvremenog života u kojem većina ljudi ima barem jedan ili više uređaja koji nam omogućavaju komunikaciju i zabavu. Korištenje ekrana i interneta postala je nužnost suvremenog doba te iz svakodnevnog funkcioniranja možemo zaključiti da je digitalizacija prisutna u svim aspektima naših života. Djeca nam danas od najranijih dana rastu uz sveprisutnu digitalizaciju, a zadatak roditelja jest kako pomiriti život u digitalnom svijetu uz iskorištavanje njegovih prednosti, a istovremeno izbjegavajući zamke i rizike koje taj isti digitalni svijet nosi sa sobom s ciljem da djeca uče kako odgovorno koristiti modernu tehnologiju.
Zašto je važno graditi zdrave navike korištenja digitalnih uređaja?
akademije (AAP) bazirane na nizu studija sugeriraju nam da djeca do 18 mjeseci starosti ne bi uopće trebala provoditi vrijeme pred ekranima. Za roditelje djece od 18 do 24 mjeseca, koji žele dijete upoznati s digitalnim medijima, savjetuje se odabir visoko kvalitetnih programa i sadržaja uz aktivno prisustvo roditelja, jer djeca tako najbolje uče.
Iznimka od ovih pravila jesu video razgovori s obzirom na to da se radi o interakciji djeteta s drugom osobom iz koje djeca isto mogu učiti.
Za stariju djecu, školarce i adolescente, savjetuje se odmicanje od brojki vezano za vrijeme provedeno pred ekranima i uvođenje obiteljskih pravila i dogovora te vođenje računa da korištenje digitalnih medija ne „krade” djetetu vrijeme za san i bavljenje �izičkim aktivnostima, druženje i učenje.
Komunikacija s agresivnim alkoholičarom
Kako se postaviti u situaciji kada se vaš partner vraća kući u alkoholiziranom stanju, galameći i vrijeđajući vas? Nema idealnog načina kako postupiti jer je svaka osoba drugačija i svaki je odnos priča za sebe. No, mogu nam pomoći neke smjernice komunikacijskih vještina kako bi taj susret prošao što bezbolnije i kako ne bi eskalirao u nasilje.
Djeca do 18 mjeseci starosti ne bi uopće trebala provoditi vrijeme pred ekranima
Istraživanja pokazuju da djeca koja su prerano ili previše izložena digitalnim sadržajima sporije razvijaju jezično govorne vještine, manje su vješta u komunikaciji, teže kontroliraju emocije, teže usmjeravaju i održavaju pažnju ili razvijaju kritičko mišljenje. Prekomjerna izloženost ekranima povezuje se s nemirnijim spavanjem, manjom tjelesnom aktivnošću tijekom dana i teškoćama fine motorike s obzirom na to da vrijeme pred ekranima zamjenjuje vrijeme provedeno u praktičnim vještinama. Od rane dobi bebe reagiraju na podražaje s ekrana i budući da izgledaju zainteresirano roditelji to mogu doživjeti kao izvor zabave za svoje dijete, način da dijete ostane mirno i fokusirano no dječji mozak teško može složiti neki smisao u hrpi prezentiranih sadržaja. Brza izmjena kadrova, jarkih boja i različitih zvukova koriste se kako bi gledatelji ostali pobuđeni i posredno tome usmjereni na sadržaj. Sadržaji kojima su djeca izložena pred ekranima (filmovi, crtići i igrice) konstantno pobuđuju mozak te mogu utjecati na teškoće vezane za pažnju. Ovaj problem može postati očit u školi kada dijete nije u mogućnosti održati pažnju te postaje nemirno, odnosno traga za onim što mu nedostaje – stalnim podražajima koji pobuđuju mozak.
Bebe su biološki predisponirane da uče kroz interakciju s drugim ljudima i upoznavanje svijeta oko sebe kroz senzomotoriku. Upravo kompleksnost kombinacija podražaja naših gesti, izraza lica, tonaliteta glasa, bogatstvo drugih informacija koje se dobivaju kroz interakciju te istraživanja svega što nas okružuje potiču pravilan i zdrav razvoj dječjeg mozga.
Količina vremena pred ekranima
Trenutno važeće preporuke Američke pedijatrijske
Korištenje ekrana iz perspektive roditelja
Važno je da kao roditelji preispitamo svoje navike korištenja digitalne tehnologije, de�iniramo djeci razloge korištenja te da se odrede prioriteti i obiteljsko vrijeme bez ekrana.
To varira od obitelji do obitelji, no mnogi žele provoditi više zajedničkog obiteljskog vremena što donosi dobrobit za sve članove obitelji. Tako npr. vrijeme obroka možemo proglasiti „zonom bez ekrana” i to može biti zaista dobar način da se osigura prisutnost i zdrava interakcija između svih članova obitelji, a svaka obitelj treba pronaći svoj način i vrijeme kada mogu biti u prisutnoj interakciji.
Dodatne smjernice za korištenje ekrana
Kako biste izbjegli prekomjerno i nekontrolirano korištenje ekrana jedno od obiteljskih pravila može biti da se različiti ekrani drže u dnevnom boravku, a ne u dječjoj sobi.
Uključite djecu u male svakodnevne zadatke i dogovorite koje vrijeme je vrijeme bez ekrana. Važno je da ekrani ne ometaju rutinu odlaska na spavanje, jednako kod djece i odraslih, a preporučuje se izbjegavanje ekrana barem sat vremena prije planiranog odlaska na spavanje jer čak i mali nedostatak sna može negativno utjecati na mentalno i �izičko zdravlje, obiteljske odnose i svakodnevno funkcioniranje.
Pokažite interes za sadržaje koje djeca gledaju/slušaju, razgovarajte s njima o tome, vodite računa da provedu dovoljno vremena u �izičkim aktivnostima, druženju sa svojim vršnjacima te da imaju druge aktivnosti i hobije u kojima također uživaju. I nešto što ne smijemo zaboraviti, najvažniji „posao” djetinjstva i aktivnost koja potiče razvoj, učenje i zabavu je slobodna dječja igra.
SAVJETOVALIŠTE ZA
ALKOHOLOM UZROKOVANE PROBLEME I ALKOHOLIZAM
Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije
Čakovec, I. G. Kovačića 1e
RADNO VRIJEME: UTO I SRI: 15-18 sa� ČET: 09-12 sa� Kontakt tel: 099/2221-888
Agresija je ponašanje kojem je namjera da se drugoj osobi nanese �izička i/ili psihička šteta. Ona može biti verbalna (vikanje, vrijeđanje, psovanje...) i neverbalna (udaranje, odgurivanje...). Iako pod pojmom agresije prvo pomislimo na ovakve direktne načine agresije, osoba može biti agresivna prema nekome i bez direktnog odnosa s njom na način da ju ogovara, širi laži ili pak joj uništava omiljene predmete. Kod alkoholičara je vrlo značajna i pasivna agresija. To je vrsta indirektne agresije u kojoj agresor često nije svjestan da nekome nanosi štetu, a vrlo je destruktivna ako se ponavlja kroz duži period. Nekoliko primjera pasivne agresije su sarkazam, ironija, kritiziranje, ignoriranje poziva, izigravanje žrtve i dr. Agresivnost može biti genetski određena temperamentom i hormonima, a može biti i naučeno ponašanje gdje vodeću ulogu imaju utjecaji roditelja i vršnjaka. Alkohol pojačava impulzivno ponašanje i smanjuje racionalno razmišljanje, pa tako osobe koje su po naravi agresivne, pod utjecajem alkohola će biti još agresivnije. U svemu tome najviše stradava obitelj, jer uz agresivnog alkoholičara, često je i partner taj koja bira agresivne metode s ciljem spašavanja braka. Naposljetku, sva ta ponašanja upijaju djeca, pa se javlja transgeneracijski prijenos modela ponašanja kroz agresiju i manifestiranje alkoholizma u idućoj generaciji.
Najvažnija je vlastita sigurnost i sigurnost osoba u neposrednoj blizini agresivne osobe
Prva stvar koja mora biti svima na pameti kada se susretnu s agresivnom osobom je vlastita sigurnost i sigurnost osoba u neposrednoj blizini agresivne osobe. U obitelji je stvar složenija, jer na ulici pijanu skupinu zaobiđeš u širokom luku, dok je partner taj s kojim živiš i s kojim iznova proživljavaš slične ekscese. Ako je sigurnost ugro-
žena, pokušajte se maknuti ili potražiti pomoć. To može biti neka osoba od povjerenja ili u težim slučajevima policija, ako bi agresija mogla prijeći ili je prešla u nasilje. Ne smije se zapostaviti ni sigurnost same osobe koja je agresivna. Nikako ju nemojte ostavljati samu bez ičijeg nadzora niti joj dozvoliti da sjedne za volan. Ne preporuča se uzvraćati vikanjem i osuđivanjem jer će to samo dodati ulje na vatru. Izjave kao što je „Pogledaj se kakav si, sramotiš me pred svima“ mogu samo dovesti do eskalacije sukoba. Pokušajte mirnim i staloženim načinom izbjeći sukob, dok je osoba u pijanom stanju i suočite se s njom kad je trijezna. Vrlo je teško kontrolirati se u takvim situacijama, ali može vam pomoći prisjećanje na dobre trenutke koje ste prošli zajedno. Pokušajte skrenuti razgovor na vedrije teme i praviti se da je situacija što normalnija. Kad se osoba otrijezni i kada smatrate da je pravi trenutak, dajte joj do znanja da mislite da ima problem s alkoholom. Pokušajte biti odlučni, ali bez osuđivanja. Recite joj što je jučer sve napravila i kakve je to osjećaje izazvalo u vama i vašoj djeci ili prijateljima. Vrlo je bitno koristiti takozvane „Ja“ poruke umjesto kritiziranja. Pokušajte reći: „Jučer sam bila jako povrijeđena i osjećala sam se nesigurno“. Alkoholičari će često pokušati izmanipulirati situacijom koristeći razne obrambene tehnike. Tako će pokušati negirati ili umanjiti problem i reći da nije popio i nije potrošio baš toliko. Opravdavat će se na razne načine, ali na vama je da ostanete odlučni i uporni jer ipak je, osim zdravlja pojedinca, na kocki i funkcioniranje cijele obitelji. Probajte zajedno utvrditi razloge zbog čega pije i dati osobi do znanja da ste tu za nju i da ste joj spremni pomoći riješiti bilo kakav problem. Zbog teškog suočavanja s ovom bolesti, mnoge obitelji pokušavaju prikriti ovaj problem. Smatraju da će vlastitim snagama uspjeti pomoći oboljelom i uspostaviti normalno funkcioniranje obitelji. Nije sramota potražiti stručnu pomoć u vezi bolesti alkoholizma, puno veća nevolja je ako se bolest dugo prikriva i trpi se do nemogućih granica.
Nikola Barat, bacc. med. techn.
Mali OGLASNIK
POŠALJI besplatni mali oglas 0 - 24 sata
mailom na adresu: oglasnik@mnovine.hr
putem obrasca na web stranici: www.mnovine.hr
MOTORNA VOZILA
PRODAJE SE OPEL CORSA 2002. god., reg. do 4./2026. Ponude sla� na mob. 099/638-6073
PRODAJE SE MERCEDES 280 SI 1978. god., old�mer u ispravnom stanju, bez dodatnih ulaganja. Tel. 098/209-984
PRODAJEM DVA AUTA RENAULT SCENIC 1999. god. 1600 cm, plavi s efektom i jedan 2000. god., 1400 cm, metalik zeleni, registrirani - je�ino oba auta za 1500 eur. Is� vlasnik. Info na mob. 098/997-3689
PRODAJEM za Mercedes W203 zatezač remena i papučicu gasa. Info na mob. 095/4323-601
KUPUJEM TOMOS MOPEDE sve vrste i modele sa i bez papira za dijelove, isplata odmah. Info na tel.: 098/9656624
PRODAJEM Opel Zafiru 1.6 CDTI OPC LINE 136ks 2013.g sa prijeđenih 235000 km, novi set zamašnjaka i kvačila reg.12/25. Info na tel. 098/1788-216
PRODAJEM Ford fokus ST, registriran. Info na tel. 095/8581502
PRODAJEM Renault Senik tamni plavi, 2000 godište, drugi vlasnik, registriran do 8.mj 2025. Info na mob: 098/9973689
KUPUJEM auto i traktor, ispravan, neispravan, karamboliran, neregistriran, registriran, info na mob: 098/777-095
POLJOPRIVREDA
PRODAJEM TRIMER Makita mod. EM 2600 U, snage 1.2 KS. Sve info na mob: 098/214-107
KUPUJEM ILI UZIMAM U NAJAM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE I ŠUME na području Čakovca i okolice, te Preloga i okolice. Isplata odmah kod kupnje nakon potpisa ugovora, a najam po dogovoru. Ponude na mob: 091/4286-107
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve, cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica, info na mob: 099/683-9984 ili 099/8087586
PRODAJEM VEĆI TRUPAC ORAHA. Nazvati na tel. 099/7991086
PRODAJEM vaga koja važe do 150 kg (100 eur); kompresor na kotačima (100 eur); inoks cijevi + klap ven�li različi�h dimenzija (cijena po dogovoru). Info na mob. 098/9422-821
PRODAJEM PLUG dvije brazde, OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten i sijačica za kukuruz Olt. Mob. 097/728-9476
PRODAJE SE čekičar - krunjačmlin (komb.). Tel. 040/682-175
PRODAJU SE SADNICE agacije, javora, graba i bukve. Cijena sadnica je od 0,20-0,27 EUR, popust za veću količinu kupljenih sadnica. Info na mob.: 099/683-9984 ili 099/8087586, šifra na Njuškalu: 10779334
PRODAJEM PLUG, dvije brazde, OLT-Slavonac, očuvan, malo korišten i sijačica za kukuruz Olt. Info na mob. 095/816-5206
PRODAJEM cisternu za gnojivo 2500L, konjsku željeznu kočiju, motokultivator s frezom, vitlo za drva i cirkular na struju. Info na mob: 091/5632125
PRODAJE SE ŠUMA Markovčina oko 660 m2. Info na mob. 098/9256-256
USLUGE
ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem, rješavam probleme sep�čkih jama. Stručno i povoljno. Tino obrt, mob: 098/931-7570
KUPUJEM DIONICE Agromeđimurja, Lucidusa, Božjakovine, Eko-Međimurja, Jadran galenskog laboratorija, Ivančice Ivanec, TPK Orometala, Tehnomonta, Lagune Novigrad i druge dionice. Info na mob. 098/905-1011
NEKRETNINE
TRAŽIM STAN u kući s korištenjem kuhinje i kupaonice, info na mob. 095/3423099
KUPUJEM parcelu/voćnjak/ vinograd/vikendicu u bregima. Info: 095/505-2760
PRODAJEM stariju kuću u Čakovcu kod Općinskog suda, veoma povoljno, EC/G, može i zamjena za poslovni prostor od 75m2. Info na mob: 098/426-021
DAJE SE U DUGOROČNI NAJAM nenamješteni dvosobni stan u Martanama (novogradnja), 2. kat (lift). info na mob. 098/465-490
PRODAJE SE ZEMLJIŠTE u građevinskoj zoni Čakovec, Martane-zapad, kat.čest. 2870/8 i 2870/9, ukupne površine 855 m2, vlasništvo 1/1. Cijena 77.000 Eur. Tel. 091/410-1988
PRODAJEM POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE u Nedelišću od 6551 m2. Info na mob. 097/737-4451
PRODAJE SE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE od 3585 m2, cijena 40 eur/m2, lokacija blizu Fužina. Uključena građevinska i uporabna dozvola. Info na mob. 099/381-5015
PRODAJE SE NOVA stambena zgrada s 4 stana od 82m2 ili samo stan. Izvedba srednji roh bau od 82m2 (3 sobe, blag.+ dnevna 2 wca i 2 kupaone) i u izgradnji stanovi od 40m2 mogućnost spajanja u veći, ulica F. Kuharića 14 i 16 u Pribislavcu, ugodna i mirna lokacija novi dio naselja, info na mob. 095/858-1502
ŽIVOTINJE
PRODAJEM čistokrvne štence njemačkog ovčara stari šest tjedana, sve informacije na 097/600-6038
RAZNO
PRODAJE SE kinderbet na kotačima s novim madracem i bicikl bez pedala podesive visine 36-42 cm. Info na mob. 098/170-3321
PRODAJE SE mehanički sat TURLER star cca 50 godina, ispravan, cijena 800 eura. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJE SE ŽENSKA kožna bunda s krznom vel. 48/50, također još nekoliko ženskih jakni i stvari. Info na mob. 099/404-7517
PRODAJE SE stroj izmir za prženje kave od 15 kg, te mlinac i stroj za pakiranje. Info na mob. 099/287-2453
UMIVAONIK 55/45 cm sa pipom za toplu i hladnu vodu. Info na mob: 098/214-107
POVOLJNO PRODAJEM KLIMA UREĐAJE, korištene ali ispravne, marka Haier 5 KW. Info na mob. 091/543-9006
PRODAJEM nova protupožarna vrata T30 dim. 200x75cm (100 eur); dvije el. pumpe za vodu (50 eur/ kom), pokretna aluminijska skela na kotačima, novu bijelu kuh. peć na drva i starinski namještaj (stol, stolice, komoda, ležaljka drvena). Tel. 858-424 ili 098/9422-821
PRODAJEM peć za centralno 30 KW s plamenikom, 4 drvene bačve cijena 40 eur/kom i sačuvani drveni kotači za kola. Info na mob. 098/9256-256
PRODAJEM ANTIKVITETE: noćni ormarići, komode (bidermajer, neobarok), ormari (kristaljera), razna ogledala, stolice, psiha (ormarići s ogledalom) i pianino iz 19. stoljeća (potrebna restauracija). Idealno za opremanje stanova, kuća, seoskih turizama i sl. Sve info na mob: 098/214-107
PRODAJU SE CRVENE dioptrijske naočale Dolce&Gabbana, 2 etuia idu uz naočale, dioptrija stakla je daljina, D-2, L-2, naziv stakla: orma trio clean, info na mob: 091/761-3467
PRODAJEM laserski daljinomjer, Wifi kameru, bežično zvono s prikazom na mobitel. Sve povoljno.Upitati na mob. 095/816-5206
PRODAJEM HARMONIKU Hohner Atlantic 4 de Luxe 120 basova, top stanje, cijena 950 €, info na mob: 099/4045-455
PRODAJEM vrlo povoljno očuvane kao nove francuske ležaje, stolice, dvosjed, regal, predsoblje, novi bide s armaturom, ivericu cca. 50 m2 za pod, tepihe, flex bušilicu, rodlin za plinsku bocu, bicikl i još puno toga kvalitetnog iz kuće. Info na mob. 091/572-7670
Kupujem stripove. Info na mob. 098/921-9092
PRODAJE SE NOVA zapakirana klima Vivax 3,5 kW sa računom, jamstvo 5 god. Cijena 330 €. Info na mob. 098/723-160
PRODAJEM suhu blanjevinu hoblovinu u vrećama od 120l za piliće, kućne ljubimce cijena 2€. Info na tel. 098/178-8216
PRODAJEM laserski daljinomjer, Wifi kameru, bežično zvono s prikazom na mobitel. Sve povoljno. Info na mob. 095/816-5206
PRODAJEM SVE isključivo u kompletu za frizersko kozmetički salon od opreme uređaja materijala. Prilika za one koji otvaraju salon sve na jednom mjestu. Garancija 2 godine na uređaje. Cijena za komplet za gotovinu 18.000 eura. Može na obročnu otplatu uz bjanko zadužnicu cijena je tada 20.000 eura. Može zamjena za auto u vrijednosti 20.000 eura. Može u zamjenu pvc stolarija i građevinski materijal u vrijednosti 20.000 eura. Info na mob 091/5975657
PRODAJEM LP/SINGL ploče, DVD-e, CD-e, svih žanrova, info na mob: 095/766-5370
KUPUJEM stripove i igre za konzole. Mob. 098 92 190 92
PRODAJEM: dva kreveta 90/200 cm s podnicom, fotelje (dvije veće i dvije manje) i dvije komode (dim. 110x84,5x34,5 cm). Sve novo, u pola cijene. Sve info na mob: 098/214-107
osobno ili poštom: na adresu Media novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec Dopustite da Vam pomognemo riješiti ili ublažiti Vaše probleme. Nazovite nas
majstori odgovaraju na sva pitanja!
U KUHINJI s Aleks
Za pravi pretepeni grah potrebne su „bečve” mladog luka
Piše: Aleksandra Sklepić
Pretepeni grah ili „grah na mleki” poznato je međimursko domaće jelo kojeg se svi sjećamo iz djetinjstva, a meni osobno najbolji pretepeni grah kuhala je moja prva učiteljica Marija Štih iz Vratišinca.
Još kristalno jasno pamtim okus tog graha iako su od tada prošla desetljeća i trebalo mi je mnogo godina da ga naučim kuhati da bude barem približno tako �ini.
Nakon godina uzaludnih pokušaja da grah bude „pravi” - što znači dovoljno gust i dovoljno punog okusa, poslužila me sreća, pa sam od kolegica s posla, kuharica Marice i Verice saznala tajnu - da bi pretepeni grah bio savršen, mora se kuhati s
Sastojci za međimurski pretepeni grah:
• 60 do 70 dag graha
• 1 litra mlijeka
• sol, biber - količina po želji
• 2 do 3 lovorova lista
• mladi luk
• 2 do 3 češnja češnjaka i mladi češnjak
Za pritep:
• 1 žlica oštrog brašna
• 4 dl kiselog vrhnja
• 1 žličica crvene mljevene slatke paprike
„bečvama” - međimurska riječ za stabljike mladog luka. Nevjerojatno otkriće, jednostavno, a to je bilo upravo ono što je meni falilo da dobijem savršeni okus.
Grah sam najprije skuhala (ako kuhate suhi grah u rinfuzi, treba ga dan prije namočiti u mlakoj vodi), dok ja najviše volim svježi, mladi grah, takozvani presni, kojeg uvijek imam u zamrzivaču. U nedostatku zaliha, odlična je zamjena i grah u konzervi. Od ostalih sastojaka potrebno je imati mlijeko, vrhnje, začine, luk i mljevenu papriku, a za kuhanje pretepenog graha ne treba ni puno vremena. (Slika 1.).
Kuhani grah ostavim u vodi u kojoj se kuhao (uvijek odlijem prvu vodu nakon što zavrije i dodam čistu) i podlijem mlijekom. Vodu, grah i mlijeko kuham petnaestak minuta sa začinima (sol, biber, lovorov list) i dodam glavu luka srednje veličine, par češnja češnjaka i obavezno „bečve” - stabljike mladog luka (Slika 2.).
Kad sve vri petnaestak minuta, izvadim „bečve” i pripremim pritep - smjesa brašna, vode i kiselog vrhnja. Sve dobro izradim pjenjačom i na kraju dodam žličicu mljevene slatke paprike. Pritep ulijem u lonac gdje je grah s mlijekom i na laganoj vatri ostavim da malo vri, da se jelo zgusne (Slika 3.).
Gotov pretepeni grah savršeno je ljetno jelo i mnogi ga više vole jesti hladnog, a uz njega je obavezan mladi luk i �ini domaći kruh.
VERICA KLOBUČARIĆ
Dizani kolač pečem po svom posebnom receptu
Svake su godine podrška i u organizaciji Orehijade – festivala oreha i sega kaj kcoj ide, koji organizira KUD „Fijolica” iz Orehovice čiji su članovi Veričina kći i zet
Dizani kolači s nadjevom od oraha, maka ili rogača neizostavni su u svakoj obitelji te se recepti za njih nalaze u većini obiteljskih kuharica. Pripremaju se za najvažnije blagdane, a tradicionalno su, uz proslave blagdana, dio važnih okupljanja i druženja.
Verica Klobučarić (62) iz Orehovice rado priprema dizani kolač s rogačem, a posebnost njezinog recepta je blaga voćna nota koja ovaj međimurski klasik podiže na viši nivo: Iako sam većinu kolača naučila peći od mame i bake još u mladosti, ovaj kolač sam počela peći prema receptu iz jedne knjige kuharice, rekla nam je Verica. Dodala sam mu neke
sastojke koji se u originalu ne stavljaju, nego sam s godinama zaključila da bi pasali i nisam se prevarila. Tako je i s jelima koja kuham - osnovni recept malo promijenim i dobijem unikat koji meni i mojoj obitelji najviše odgovara.
Verica i suprug Marijan veći su dio svog radnog vijeka proveli radeći u Švicarskoj. Verica je radila najprije kao pomoćna kuharica u restoranu, a kasnije su oboje radili u tvornici. Doma su se vratili prije šesnaest godina i od tada se bave poljoprivredom. Imaju velike površine zemlje koju obrađuju te farmu pilića, pa su zato uvijek jako zauzeti. U pomoć im priskaču i kći Danijela sa suprugom Davidom te unuka Melani, studentica stomatologije i unuk Julijan, srednjoškolac.
Štamparov pinot sivi 2023
Ovaj zreli i puni Pinot sivi iz Vinarije Štampar dolazi iz regije Međimurje –Bregovita Hrvatska, uzgojen na pjeskovitom i ilovastom tlu, s kultivacijom jednokrakim guyot sustavom. Berba 2023. donosi vino slamnato žućkaste boje, suhog okusa, s 12,5 % alkohola i blagim ostatkom šećera od 1,5 g/l te ukupnom kiselinom od 5,3 g/l. Vinifikacija je izvedena mekim prešanjem grožđa, prirodnim taloženjem mošta i fermentacijom uz kontroliranu temperaturu, a vino je odležavalo 8 mjeseci u velikoj 2500-litarskoj drvenoj bačvi, što doprinosi njegovoj kompleksnosti i punini. Miris je intenzivan, pretežno voćnog karaktera, s obiljem aroma banane i jabuke, uz herbalne note suhog bilja i zrelih tonova kruške. Okus je pun i zaobljen, s blagim kiselinama i pikantnom notom koju daje solidno snažan alkohol. Bogat ekstrakt produžuje
okus, a iznimno postojan i ugodan retrookus ostavlja dojam zrele voćnosti dugo nakon ispijanja. Ovo kompleksno, punije i zrelo vino idealno je za posluživanje uz jela s tjesteninom, rižota, bijelu ribu i pečeno svijetlo meso. Preporučena temperatura serviranja je 12 – 13 °C, a boca dolazi u standardnoj veličini od 0,75 l. (sh)
VINO TJEDNA
(Slika 1 ) Za pretepeni grah potrebne su jednostavne namirnice
(Slika 2.) Grah je najbolji kad se s njim kuhaju stabljike mladog luka, međimurski „bečve”
(Slika 3.) Pritep od vrhnja i brašna treba dobro razradi� da ne ostanu grudice vrhnja
Pretepeni grah je pravo ljetno jelo koje mnogi vole hladno, uz mladi luk
Piše: Aleksandra Sklepić Foto: Vlasta Vugrinec
s rogačem svom receptu
Iako su stalno zauzeti jer poljoprivreda traži dvadesetčetverosatnu prisutnost, dobro su organizirani, pa nađu vremena i za razonodu. Verica i Marijan aktivni su članovi Udruge umirovljenika Orehovica, gdje je Verica višegodišnja predsjednica. S udrugom idu na izlete i sportska druženja, kuglanje, pikado, streljaštvo i slično. Svake su godine podrška i u organizaciji Orehijade –festivala oreha i sega kaj kcoj ide koji organizira KUD „Fijolica” iz Orehovice čiji su članovi Veričina kći i zet. Oni plešu u folkloru već šesnaest godina. Jedno su vrijeme i njihova djeca, prije nego su došle teže školske obveze, plesala folklor, a Melani je i svirala u tamburaškoj sekciji. Verica svake godine na svoj način doprinosi što ljepšem i svečanijem ozračju Orehijade, kao podrška kćeri, zetu i cijelom KUD-u „Fijolica”. Ove je godine, uz pomoć u organizaciji, ispekla i �ini kolač s rogačem čiji je recept s nama podijelila.
Složan život ove obitelji koja živi na istom gruntu pravi je primjer dobrog suživota u kojem sve generacije zajednički rade, ali i uživaju u slobodnom vremenu. Sve se može kad se hoće kad su prisutni ljubav i poštovanje među svim članovima obitelji.
Verica sa svojim dizanim kolačem s rogačem kojem je doradila recept
NAGRADNI NATJEČAJ Optike Briljant i Međimurskih novina
Recept za dizani kolač s rogačem:
SASTOJCI:
Za tijesto:
• 55 dag glatkog brašna
• 6 dag šećera
• 2 dl mlijeka
• 1 kocka svježeg kvasca
• 1 dl ulja
• 3 žlice kiselog vrhnja
• 5 dag maslaca
• 2 žlice ruma
• 1 vanilin šećer
• malo soli
• 1 cijelo jaje
• 2 žumanjka
• korica jednog limuna
Za nadjev:
• 30 dag rogača
• 20 dag šećera
• 4 dl mlijeka
• 1 vanilin šećer
• malo limunove korice
• 4 žlice ruma
• 6 žlica ulja
• 2 jabuke po želji
Priprema tijesta:
Sve sastojke staviti u posudu i zamijesiti te mijesiti tako dugo da se u tijestu pojave mjehurići. Staviti tijesto na toplo mjesto da se digne. Kad se tijesto udvostruči, razdijeliti ga na
dva dijela i svaki ponovo premijesiti i ostaviti da se još jednom digne. Nakon dizanja, tijesto razvaljati u oblik pravokutnika debljine 1 do 1,5 centimetar te premazati nadjevom. Iz ove količine dobije se tijesto za dvije štruce. Premazano tijesto čvrsto saviti i staviti u namašćen pleh dimenzija 20 x 36 centimetara te još ostaviti neko vrijeme da se tijesto digne. Kad se volumen tijesta udvostruči, staviti kolač peći u pećnicu zagrijanu na 180 do 200 stupnjeva, pedeset minuta do jedan sat. Pečeni kolač pokriti krpom, ohladiti i nakon toga rezati i servirati. Priprema nadjeva: Mljeveni rogač, šećer i vanilin šećer preliti kipućim mlijekom i promiješati. Dodati ribanu limunovu koricu, rum ulje i naribane jabuke. Umjesto jabuka može se dodati i sok od dvije male naranče, a nadjev može biti i bez voća, prema vlastitom ukusu. Voće u nadjevu daje kolaču posebniji okus.
Svaki tjedan - besplatan očni pregled jedan
U suradnji Optika Briljant–Međimurske novine, u tijeku je još jedan nagradni natječaj. U narednim mjesecima svaki tjedan nagradit ćemo po jednog čitatelja vrijednim besplatnim očnim pregledom u Poliklinici Briljant Čakovec. Kako konkurirati za nagradu?
Svaki tjedan u Međimurskim novinama donosimo kupon. Vaš zadatak je skupiti najmanje 3 različita kupona ne starija od mjesec dana označena brojem Novina te ih u zatvorenoj kuverti-omot-
nici donijeti ili poslati na našu adresu. Skupljene kupone treba donijeti osobno ili poslati poštom s naznakom “Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona za besplatan pregled koji poklanjamo je srijeda, 21. svibnja do 12 sati. Novi sretni dobitnik pregleda bit će objavljen u izdanju od petka, 23. svibnja. Napominjemo još jednom, šaljete tri različita kupona u kuverti. (mn)
Dobitnica: Katja Knežić iz Čakovca
Važna napomena: Dobitnik se treba najkasnije u roku od 7 dana (od dana objave) javiti telefonski u Polikliniku Briljant i dogovoriti termin pregleda. Na pregled obavezno uze� sa sobom ovaj izrezak iz naših
novina na kojem piše dobitnik i osobnu iskaznicu. Telefon Poliklinike: 040 391-240. Radno vrijeme: utorak i četvrtak 8 do 14 sa�, ponedjeljak, srijeda i petak od 13 do 19 sa�.
Ime i prezime:
Adresa:
Broj telefona:
br. 1551
Sakupljena tri kupona donije� osobno ili posla� poštom s naznakom .”Za nagradni natječaj - Osvoji besplatan očni pregled” na adresu: Međimurske novine Čakovec, Kralja Tomislava 2. Rok za predaju kupona je 21. svibnja 2025. do 12 sa�. Sretnog dobitnika objavljujemo u broju od petka 23. svibnja 2025.
Kolač s rogačem dio je međimurske tradicije
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
100. obljetnica rođenja skladatelja Ljube Kuntarića
Piše: Tajana Vidović, kustosica
U2025. godini obilježava se 100. obljetnica rođenja čakovečkog skladatelja Ljube Kuntarića (1925., Čakovec – 2016., Volosko). Čakovec, Požega i Opatija tri su velika grada u kojima je on živio i oblikovao svoja glazbena i inženjerska ostvarenja.
Opatija je u veljači 2025. započela obljetnicu velikim Gala koncertom u čast Ljubi Kuntariću koji je održan u opatijskom centru Gervais,
MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC
Trg Republike 5, 40 000 Čakovec
T: +385 (0)40 313 499
E: mmc@mmc.hr
RADNO VRIJEME:
Ponedjeljak: od 10 do 18 sati
Utorak – Petak: od 8 do 18 sati
Subota – Nedjelja: od 10 do 16 sati
Blagdanima i državnim praznicima Muzej je zatvoren.
pod nazivom KO BISER SJAJNI gdje su otpjevani njegovi najljepši šlageri. U sklopu koncerta entuzijast David Danijel, ujedno i izvođač mnogobrojnih hitova na tom koncertu, snimio je video prilog o skladatelju i njegovom rodnom gradu Čakovcu, o Muzeju Međimurja Čakovec koji čuva i brine o baštini te festivalu zabavnog karaktera koji nosi naziv MEF Ljubo Kuntarić. U videoprilogu govorila je i kustosica Tajana Vidović o preuzimanju ostavštine nakon njegove smrti te osnivanju Memorijalne zbirke Ljubo
Kuntarić je autor melodije „Ta tvoja ruka mala” (Ivo Robić)
Kuntarić, stručnoj obradi i digitalizaciji muzejske građe te predstavljanju fundusa kroz virtualnu i tematsku izložbu 2020. godine.
U lipnju se obilježava Dan glazbe (21. 6.) koji je blizak datumu rođenja Ljube Kuntarića (20. 6.). Povodom 100. obljetnice, 24. lipnja 2025. Muzej Međimurja Čakovec u suradnji s Centrom za kulturu Čakovec i čakovečkim ogrankom Matice hrvatske priredit će prikladan Okrugli stol njemu u čast. Za vrijeme Okruglog stola u galerijskom prostoru Centra za kulturu Čakovec bit će postavljeni plakati izložbe pod nazivom Falat zemlje šteri ima dušu… koja je 2020. godina bila predstavljena u Muzeju Međimurja Čakovec povodom 95. godišnjice rođenja skladatelja Ljube Kuntarića, a Muzej će također ustupiti virtualnu izložbu iz 2019. godine koja će se moći pogledati na digitalnom monitoru kraj biste Ljube Kuntarića u predvorju galerijskog prostora Centra. U sklopu već tradicionalnog Čakovečkog ljeta održat će se glazbena manifestacija pod nazivom U divnom času
tom… gdje ćemo uživati u prekrasnim zvucima njegove glazbene oaze - od prvih tonova antologijske pjesme Ta tvoja ruka mala do produhovljenih crkvenih melodija te onih melankoličnih o Međimurju. Kroz program, govorit će se nešto više o samom životu i radu Kuntarića. Muzejski projekt Popularna predavanja petkom (PPP) pretposljednjeg će petka u lipnju ugostiti glazbenicu Radojku Šverko koja
HOROSKOP
LJUBAV: Vjerojatno ćete smanjiti izlaske, a više vremena provoditi na sasvim običnim mjestima. Oni koji još traže srodnu dušu baš tu bi mogli naići na ljubav, dok će vezani svakim danom sve više otkrivati koliko sitnice život znače.
KARIJERA: Vaše zasluge ipak će izaći na vidjelo, a na vama je da se još malo strpite dok se to ne dogodi. Ne forsirajte svoje stavove čak i ako ste u pravu. Pametnije je pričekati da i drugima zasvijetli. To što vi vidite bolje, vaša je prednost.
ZDRAVLJE&SAVJET: Stvari će doći na svoje mjesto.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Oni koji se nalaze na putovanju mogli bi doživjeti ljubav iz svojih snova. Oni koji ne putuju, razmjenjivat će lijepe ideje s drugom stranom. Ojačat će povjerenje u vezama, a samci će biti skloni tražiti samo svoj ideal. Ništa drugo neće dolaziti u obzir.
KARIJERA: Na dnevni red opet će se vratiti neke teme iz prošlosti ili
ćete morati surađivati s ljudima koji vam baš nisu sjeli. No što je, tu je. Treba ostati sabran i profesionalno odraditi svoj dio posla. Kasnije ćete biti zadovoljni što ste se tako postavili.
ZDRAVLJE&SAVJET: Idite na zabavu s prijteljima.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Gdje god se pojavili, primijetit ćete da su mnoge oči uprte u vas. Bit ćete zanimljivi i privlačni drugima, pa su ovo dani kad lako možete naći društvo. Ako ste još sami, ne sjedite kod kuće. Oni u vezama bit će sretni i ispunjeni, a njihov ljubavni život bogat.
KARIJERA: Još će biti malih borbi, ali već se naziru i neke pobjede. Vaš fokus interesa sad će se prebaciti na viša znanja. Mnogi će gledati da usavrše svoju stručnost. Oni koji uče bit će na dobitku. Studenti prolaze ispite. Učenici su zadovoljni ocjenama.
ZDRAVLJE&SAVJET: Gimnasticirajte.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 5
LJUBAV: Povezanost s voljenom osobom bit će jaka u dalekim i neobičnim temama i bavljenjima. Pred vama su dani u kojim ćete razmjenjivati ideje o svemu i svačemu, ali će vas to oboje ispunjavati. Oni koji su još sami tražit će osobu iz svojih snova.
KARIJERA: Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu i unatoč povremenom umoru, vi ćete raditi lakše. Odnosi s kolegama također će postati bolji. Male frustracije mogu se pojaviti zbog financijskih teškoća koje su prolaznog karaktera.
ZDRAVLJE&SAVJET: Učinite nešto za svoju kondiciju.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Vjerojatno ste se već zasitili jalovih ljubavnih pokušaja. Frustracije ćete izbjeći strpljenjem i suzdržanošću. Planeti vam još uvijek ne idu na ruku kad se o ljubavi radi. Oni u vezama neka budu maksimalno tolerantni dok ne dođu bolji dani.
KARIJERA: Želja za akcijom bit će jaka, ali okolnosti će vas stalno navoditi na rad iz sjene. To će vas malo usporiti. Ove dane stoga možete iskoristiti za kvalitetnu pripremu i razradu planova za poslovnu budućnost kakvu vi priželjkujete.
ZDRAVLJE&SAVJET: Idealno je vrijeme za jogu ili meditaciju.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Bit će malo manje događaja, ali vaš ljubavni život i dalje će biti kvalitetan. Moguće je da ćete smanjiti izlaske, a više uživati kod kuće u društvu najdraže osobe. Oni koji su još sami ljubav bi mogli naći na sasvim običnim mjestima.
KARIJERA: Maštat ćete o boljem poslu i većim poduzimanjima. Kad se trgnete, brzo ćete se spustiti na zemlju. Važno je biti realan i postaviti ciljeve na zreo način. Oni koji u tome uspiju kretat će se prema dobrim rezultatima. Samo treba više strpljenja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite taktični sa šefovima.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Manjak interesa za ljubav koji osjećate već neko vrijeme brinut će vas. Imajte na pameti da je ovo prolazna faza, pa joj ne trebate pridavati previše značaja. S druge strane, svako malo bit ćete u krugu ljudi s kojima ćete rado i ljubazno komunicirati.
KARIJERA: Uslijedit će mudrija faza nakon što ste možda morali pognuti glavu. Shvatit ćete da dolazi vrijeme za borbu. Sve ste spremniji jasno i glasno izraziti svoj stav, a ako se netko s njim ne slaže, vi ćete iznijeti argumente. Nećete odustati.
ZDRAVLJE&SAVJET: Držat ćete se svojih načela.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
LJUBAV: Ideja zavođenja nešto je što vas ponekad zbunjuje. Postavljat ćete si mnoga pitanja. Ovih dana nisu isključene situacije kad vam se osobe suprotnog spola nabacuju kao same od sebe. Ako ste još sami, dotjerajte se i izađite među ljude. Ako ste u vezi, uživajte.
KARIJERA: Što god se nađe na dnevnom redu, vi ćete biti glavni pokretač cijele stvari. Uz to će ići i određeni napori, pa i stresovi. Imat ćete energije za dvoje, pa vam ništa neće biti teško. Vaši potezi dobit će na značaju, a vaš ugled će porasti.
ZDRAVLJE&SAVJET: Pazite da ne pregorite.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
će u formi intervjua međimurskoj publici predstaviti svoj glazbeni put i suradnju na glazbeno-scenskom djelu Karolina Riječka čiji je autor upravo Ljubo Kuntarić. Uz Čakovec, spomenuta su još dva grada u kojima je stvarao – Požega i Opatija. Povezivanje kulturnih institucija je ono što baštinu upravo kroz izložbe čini živućom. U listopadu 2025. Muzej će gostovati sa svojom tematskom izložbom o opusu skladatelja
Ljube Kuntarića pod nazivom Falat zemlje šteri ima dušu… u Gradskom muzeju Požega. U tijeku su dogovori i priprema oko realizacije. Suradnja među muzejskim institucijama nastavit će se i u 2026. godini kada će spomenuta izložba biti predstavljena u Hrvatskom turističkom muzeju u Opatiji, čime će se zaokružiti spomenuta obljetnica i promoviranje međimurske kulturne baštine kroz muzejsku djelatnost.
LJUBAV: Mnogi će konačno uspjeti otvoriti svoje srce i osloboditi se prepreka ili frustracija koje su ih kočile. Bit će to napredak u vašim osobnim odnosima. Druga strana će vas podržati i razumjeti. Bit ćete ohrabrivani da idete dalje.
KARIJERA: Premda će postojati pritisak da se posao obavi u rokovima, na radnom mjestu će zavladati opušteno ozračje, pa ćete svi raditi lakše. Nećete moći zanemariti pravila posla koja treba poštovati, ali znat ćete se i zabaviti s kolegama.
ZDRAVLJE&SAVJET: Slijedite svoj unutrašnji glas.
OCJENA: LJ 5, K 4, Z 4
LJUBAV: Kontakti će biti brojni, ali njihov karakter u emotivnom smislu ostat će površan. Stoga ćete o ljubavi više pričati, nego što ćete je osjetiti. Mnogi će bez obzira na sve organizirati lijepe provode za svoje društvo. Bit će im dobro.
KARIJERA: Ljudi s kojim poslovno surađujete i koji su vam nadređeni, mogli bi vas iznenaditi nekim sasvim novim i neočekivanim prijedlogom. U prvi tren nećete znati kako se postaviti, ali brzo ćete uvidjeti da se radi o dobroj prilici. Surađujte. ZDRAVLJE&SAVJET: Ne ulazite u raspravljanja.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 4
LJUBAV: Povremene nesuglasice između vas i voljene osobe bit će povezane s vašim bučnijim regiranjem ili sa sitnicama. Suzdržite se od komentara i usredotočite na ono što je dobro i ono što je važno. Tako ćete se oboje osjećati bolje i biti mirniji.
KARIJERA: Ponekad vam se čini kao da posao stane kad vas nema, a čim se vi pojavite, sve krene. Rezultat je to vašeg truda i vaše najdragocjenije osobine, a to je da ste vrijedan djelatnik. I ovih dana to će itekako doći do izražaja.
ZDRAVLJE&SAVJET: Budite svjesni svojih kvaliteta.
OCJENA: LJ 4, K 5, Z 4
LJUBAV: U osobnim odnosima sve će vam važnije biti pitanje tolerancije, a upravo ono će vas odvesti korak prema naprijed. Ovo su dani kad ćete imate priliku vježbati uvažavanje jedno drugoga. Poradit ćete na tome na obostranu radost.
KARIJERA: Dobro su vam postavljeni kontakti, a pogotovo za sve nove ideje i projekte. Balansirat ćete između otvorenog i zatvorenog pristupa. Neke stvari zadržat ćete za sebe jer će vam vaš unutrašnji glas tako govoriti. Neki će se posvetiti inventurama. ZDRAVLJE&SAVJET: Ne forsirajte ništa.
OCJENA: LJ 4, K 4, Z 5
NAJSRETNIJI ZNAKOVI OVAJ TJEDAN: Bik, Vaga, Jarac
Ljubo Kuntarić (Čakovec, 1925. – Volosko, 2016.)
MONIKA HORVAT I MATIJA LEVAČIĆ iz Mihovljana
Kad nije s nama, svi nas pitaju gdje je Kimmy
Piše: Aleksandra Sklepić
Foto: Mario Golenko
Japanska akita pasmina je psa koja potječe iz Japana, iz pokrajine Akita. Odličan je odabir za ljubimca jer je privržena, inteligentna i odana vlasnicima, a njezin su izgled i držanje impozantni. Kad je riječ o vlasnicima koji nemaju iskustva sa psima, može doći do manjih poteškoća jer je akita dominantna, posjeduje snažnu osobnost i potreban joj je dosljedan trening, socijalizacija i čvrsta ruka od prvog dana. Pasmina japanske akite postala je planetarno popularna nakon svjetskog filmskog hita „Hachiko – priča o psu”, koji je snimljen prema istinitom događaju, a glavni protagonist je pas Hachiko, japanska akita koji je svakog dana, i nakon smrti svog vlasnika, sljedećih devet godina, osam mjeseci i petnaest dana,
Suživot čovjeka i životinja postoji od pamtivijeka i priznali mi to ili ne, dijelimo život na istom planetu. Stoga smo odlučili predstaviti obitelji koje su svoje ljubimce prihvatile kao svoje punopravne članove i zbog te im se odluke život promijenio nabolje. Naši kućni ljubimci, u vremenima kada je čovjek čovjeku vuk, vraćaju vjeru u dobre emocije te su, prema našem mišljenju, zaslužili da ih predstavimo u svoj njihovoj ljepoti, nestašnosti i originalnosti.
u isto vrijeme, na istom mjestu čekao da se vlasnik vrati. Odanost je zaista najjača karakteristika ovog prelijepog psa.
Uz pravilan odgoj i socijalizaciju, ovaj impozantan, temperamentan pas može postati idealan kućni ljubimac i odlično društvo za aktivnu obitelj
Akita traži neprestanu aktivnost – prema drugim je ljudima sumnjičava, a oprezna je i u kontaktu s drugim psima. Traži puno mentalne i �izičke aktivnosti, pa za nju treba imati volje, vremena i prostora. Uz pravilan odgoj i socijalizaciju, ovaj impozantan, temperamentan pas može postati idealan kućni ljubimac i odlično društvo za aktivnu obitelj.
Monika Horvat i Matija Levačić iz Mihovljana mladi su par koji ima ljubimicu Kimmy, japansku akitu, koja je s njima već pet godina. Ispričali su nam kako im izgleda život s Kimmy i na koji je način ona poboljšala njihove živote.
Kimmy je japanska akita koja će u rujnu ove godine navršiti pet godina života. Jako je odana i privržena nama vlasnicima, ali uz to zna biti i jako svojeglava i tvrdoglava. Jako voli sve članove naše obitelji, ali ne voli kontakt sa strancima.
Najviše voli otići u dužu šetnju u kojoj može biti slobodna i njuškati okolo, ali voli i vožnje u autu, pogotovo ako može viriti glavom kroz prozor, ispričala nam je Monika.
Od malih nogu je poslušna, a za poslasticu bi sve napravila
Ako ima neka situacija u kojoj se Kimmy ne osjeća sigurno, doznali smo od vlasnika, nema te sile kojom je mogu pridobiti ili nagovoriti na nešto što ona ne želi. Od malena je naučena živjeti u kući, a sada u stanu, dobro je odgojena i vrlo pametna. Jako je poslušna i sve bi napravila za poslasticu. Ako nekad nešto i zgriješi, ispričali su nam, to se može odmah na njoj primijetiti, čak i prije nego što se otkrije problem. Njezine šiljaste uši i rep spuste se i pruža šapu te se mazi kao da je napravila najveću grešku ili uzrokovala neki najveći problem na svijetu, ali to uglavnom bude samo
razbacani koš za smeće. Vlasnici joj, naravno, kao i malom djetetu, sve već unaprijed oproste, pa je radost nakon „pomirenja” još veća. Kimmy obožava uljepšavanja u salonu
Kimmy ima jako puno dlake i poddlake, a ne voli četkanje, pa kad je vrijeme linjanja, stan i dvorište puni su dlake. Ovaj problem vrlo uspješno rješavaju u nekom salonu za uljepšavanje, što Kimmy kao prava „cura” obožava. Nakon tretmana uvijek se „raspameti” i obožava pokazati kako je lijepa. Ova zabavna ljubimica ima i jaču, malo hrabriju stranu karaktera, osim želje za ljepotom, doznali smo. Voli biti dominantna i pokazati da je ona glavna u ulici, ali kad bi se našla u nekoj stvarno opasnoj situaciji, rekli su nam, sigurno bi pobjegla na sigurno. Voli lajati kad joj se nešto ne sviđa ili ako joj neka situacija u kojoj se nađe izgleda čudna, ali uglavnom je dobra i tiha ukućanka s kojom je lijepo provoditi vrijeme.
Pseći prijatelji i cimer mačak Fićo Kimmina su ekipa Kimmy ima svoje pseće prijatelje s kojima se druži od malena, samojeda Nikija i japansku akitu Bosi. S nama živi i mačak Fićo s kojim Kimmy ima love-hate odnos. Ima dana kada su najbolji prijatelji i partneri u zločinu, a
ima i dana kad ne smiju jedan pored drugog proći da se ne „pokefaju”. Pravi su tandem kada treba napraviti neku spačku, pogotovo kada treba nešto zabranjeno ukrasti i pojesti, u smijehu nam je ispričala Monika. Otkako je ušla u život Monike i Matije, Kimmy unosi puno radosti, smijeha i veselja i danas ne bi mogli ni zamisliti život bez nje. Ona
ih uveseljava kad su tužni, tjera ih u šetnju i kad im se ne da, obožava njihovo društvo i daje poseban smisao njihovom životu. Gotovo da nema odlaska iz kuće, osim na posao, a da Kimmy ne vode sa sobom, a ona se ne buni. Voli se družiti i putovati, a ako se slučajno dogodi da u neki obiteljski posjet dođu bez nje, prvo uvijek slijedi pitanje: „A gdje je Kimmy?”
Kimmy je poslušna pa je s njom lako i u stanu
Matija i Monika rado vode Kimmy u šetnju prirodom
Prekrasna Kimmy u slobodnoj šetnji
HUMOR & SATIRA Pripremio: Dražen Jergović
HUMORESKA
IZBOR ZA IZBOR IZBORA MEĐU IZBORIMA
U državi Izborniji, gdje se sve odlučuje demokratski – osim kad se ne odlučuje – održani su izbori za izbor izbora među izborima. Jer kako birati izbore, ako prvo ne izaberemo koji izbor ćemo izabrati da biramo? Predsjednik Povjerenstva za predizborne predizbore, gospodin OdlučislavIzborić, otvorio je sjednicu riječima:
– Prije nego izaberemo koga ćemo birati, moramo izabrati kako ćemo birati. Jer birati bez izbora izbora, ravno je neredu! A red mora biti. I to redoslijedom! Tako su se kandidati za izbor izbora među izborima počeli javljati redom, abecedno, osim kad su se javljali po funkciji, stranačkoj pripadnosti ili visini potpetica. Prvi je nastupio predstavnik Stranke neodlučnih, koji je rekao:
– Mi nismo sigurni jesmo li se prijavili za ove izbore, ali ako jesmo, onda ne znamo jesmo li to htjeli, i ako nismo – moguće da ćemo žaliti što nismo.
Zatim je progovorila kandidatkinja s Liste lista:
– Mi smo za to da se prvo izabere popis mogućih izbora, zatim izbor za potvrdu tog popisa, pa tek onda da biramo što ćemo birati. Jer, ako ne znamo što biramo, kako da znamo da nismo za to da(ne) biramo?
U međuvremenu se pojavila i Udruga birača birača, koja se zalaže za pravo svakog građanina da bira onoga tko će birati u njegovo ime.
– Direktna demokracija je zastarjela! – viknuli su. –Želimo da netko bira tko će birati birače za nas!
U raspravu se uključila i Stranka apstinenata s porukom:
– Mi nećemo ništa. Ali želimo pravo da to ne želimo jasno izrazimo na izborima!
Na kraju je došlo do glasanja o glasanju za glasanje. Rezultat je bio neriješen – 49% za, 49% protiv i 2% se još nisu odlučili jesu li za odluku da se odluče. Tako su izbori za izbor izbora među izborima odgođeni. Za izborni dan. Koji će, prema najavama, biti izabran na izborima za određivanje dana izbora.
Jer u Izborniji, kad ne znaš što hoćeš – uvijek možeš birati. A kad znaš – opet biraš. Samo više puta. I, naravno, s pravom žalbe.
Na izbor izbora. Među izborima. Gorkić Taradi
EPIGRAM
SINDIKATI
Koliko sindikata ima?!
Zaboli nas glava, Godinama ih Sindikalne vođe vode, Bez rezultata. Jagoda Sablić
MUDROSNICE
Ako ćeš na duži period biti lažov treba ti dobro pamćenje.
Koliko kubika slobode, tek tako, u nepovrat ode. Ako si ti oblak, ja ću biti Sunce.
Sto puta sam pala s Marsa i još sam živa.
Ponekad ti život pruži praznu ruku da je ti napuniš. Miljenka Koštro
EPIGRAM
STANDARD
Naš životni standard nije tako loš prizor. Treba samo gledati kroz retrovizor. Slavko Kenđelić
SENTENCE
Tko zna upravljati brodom, zna upravljati dobrim životom.
Najvažnija je čistoća glave i ruku.
Da bismo imali dobro samopouzdanje, moramo imati dobrog partnera.
Suza je žensko, ali i muškarci plaču.
Svinje žive svoje živote, a ljudi se ponekad vole najesti. Vilma Knežević
PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA
Kratko osvježenje u ponedjeljak
VREMENSKA SLIKA:
Svibanj je skoro u cijelosti bio ugodno svjež i promjenjiv, nekima čak i prehladan. No, njegova zadnja dva dana pokazala su smjer u kojem se vrijeme nastavilo početkom lipnja. S prvim danom lipnja je počelo i klimatološko ljeto pa su ovo sunce i vrućina stigli točno po kalendaru. Iako dosta naglo pa se trebamo priviknuti na vrućine koje će nas pratiti i sljedećih dana. Moguća fronta s pljuskovima i osvježenjem se vidi za kraj nedjelje i ponedjeljak, ali nakon toga opet sunčanije. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.
VREMENSKA PROGNOZA: U petak i subotu prognoziramo vruće ljetno vrijeme s puno sunca. I dalje južina uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar. Temperatura će noću i ujutro biti malo ispod 20, a danju koji stupanj iznad 30 °C u hladu. Ako dane pro-
vodite na otvorenom, imajte na umu da je UV indeks vrlo visok, osobito između 10 i 17 sati. Dobro je unositi više tekućine i smanjiti �izičke napore. Po svemu sudeći, i tijekom nedjelje ostaje većinom sunčano i vruće, pravo ljetno vrijeme. I nedjeljna temperatura će prijeći trideset u hladu uz južinu, ali potkraj dana će vjetar naglo okrenuti na sjeverac uz osvježenje, a mogući su i lokalni grmljavinski pljuskovi.
Ta hladna fronta premještat će se preko nas u noći ponedjeljak. Zasad prognoze pokazuju lokalne pljuskove, jak sjeverac i primjetno osvježenje pa ćemo u ponedjeljak doživjeti pad dnevne temperature za desetak stupnjeva. Kiša je upitna jer s pljuskovima negdje može dobro zaliti, ali neka mjesta kiša možda i zaobiđe. Već u ponedjeljak tijekom dana opet očekujemo i sunčana razdoblja.
Sveti Medardo (8.6) što nam daje, četrdeset dana traje
U utorak ponovno djeluje suho i malo manje vruće pa ćemo se početkom tjedna odmoriti od vrućine. Noćna temperatura od 11 do 15, a dnevna oko 25 Celzijevih stupnjeva.
No, već tamo prema sredini tjedna i u njegovoj drugoj polovici bit će opet sve topli-
je uz puno sunca. Čini se da bismo do četvrtka ponovno mogli uloviti 30 Celzijevih stupnjeva.
Podsjećamo da je dobro redovito pratiti prognozu na Twitteru i našoj Facebook stranici „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov 5.6.2025.)
• 6. 6. 1978. na Korani kraj Veljuna uspostavljena prva automatska hidrološka postaja u Hrvatskoj
• 7. 6. 1902. rođen u Splitu fizičar i meteorolog Ante Obuljen
• 10. 6. 1964. požar uništio meteorološku postaju na Medvednici
Alfa
- Pričao bih vam vic o Al�i, ali hoće li nam upaliti.
Lažno svjedočenje
Sudac prije početka suđenja pita svjedoka: Znaš li koliko se dobije za lažno svjedočenje?
- Znam, već su mi dali 1000 eura, odgovara svjedok.
Krivi smjer
Vozi se Mujo na autocesti i sluša vijesti na radiju: - Pozor svim vozačima, jedan luđak se vozi suprotnim trakom autoceste...
Na to će Mujo: - Ma što jedan, na tisuće!
Domaća
Sjede u sobi Jack Daniels i Ballantines i prisjećaju se nekih velikih pijanki kojima su svjedočili. Ulazi u sobu rakija i krene se izuvati, Jack joj kaže:
- Nemoj se izuvati, ti si domaća!
Vakuum
Što je rekla plavuša kad su joj rekli da ima vakuum u glavi?
- Bolje i to nego ništa.
Autor: Mladen Mrčela
Rješenje mozgalice objavljene u broju
pronađite na stranici 21.
SKANDINAVKA
ZA KOPANJE
PTICA GRABLJIVICA FORE, ŠTOSEVI
PJEVAČ DRAGOJEVIĆ (1947-2018)
JEVREJ, HEBREJAC FR. LJETOVALIŠTE
GRAD ALBANIJE NAMJERA
NA ROBI
ČLAN AKADEMIJE
REDATELJ, MICHAEL
UMANJENI MODEL ČEGA
NADIMAK MLADENA BODALECA ZAŠTITA OD POPLAVA
MAMAC VISOKOKALORIČNI UGLJEN
RAKETA
TRGOVINE
SKI POSNI MJESEC
Lepa Naša pak sam do Drave?
Mi šteri se malo duže klatarimo po ovomo našemo sveto, mi šteri smo dali svojegaglasa za to kaj odidemo na svoje kaj se zafalimo mačehi Jugi na semo onomo kaj nam je davala, očem reči, jemala vu minulomo stoletjo zmislimo se kak so naši levičari (čitaj: antifašisti) na red pobirali prvoga našega precednika, prvoga precednika Lepe Naše, doktora Franju Tuđmana dok mo je pobeglo pak je rekel kak je Lepa Naša sam do Drave. Pobeglo mo je jerbo je znal, a i mi smo se navelikom z tem falili kak smo si odnavek zdobra z Hrvatima.
No, otkak smo 1993. leta dobili i zafremali svojo Međimorsko županijo unda se je to več ne čulo. Ali letos mi je to znova palo na pamet i to ve na ovoletni Den državnosti. Zakaj? Sima nam je poznato da je Lepa Naša minulo leto nabavila nove reoplane kaj bodo branili Lepo Našo, kaj bodo branili naše nebo ak bi, ne daj Božek, pak nekomo palo na pamet, kak je to srpskim antifašistima i četnikima palo na pamet 1991. leta dok smo se reshajali od Juge. Mi v Lepoj Našoj, mi Hrvati, smo dali zahtjeva za razvod državne zajednice, a Srbima je to ne pasalo pak so si zeli četnike i jugosoldatesko i započeli so rata šteri je trajal štiri leti. Znuomo si kak je krvavi bil i kuliko je naših branitelov poginulo dok smo ne mi, očem reči, naši braniteli zdigli Olujo i zanavek pretirali četnike na svoj hatar. Da se to ne bi znova pripetilo Lepa Naša je minulo leto nabavila nove reoplane i to francoske Rafale. Ovo leto za Den državnosti so se naša Hrvacka vojska, naš minister Ivek Anušičov i precednik države Zoki Milanovičov šteli pofaliti z reoplanima kak je i red za Den državnosti, pak so reoplani preleteli celo Lepo Našo, očem reči, skorom celo Lepo Našo. Najme kaj, preleteli so se Županije sam so ne leteli ober naše Međimorske. I nišči ne zna zakaj? A den predi, za Den grada Čakovca, je prinas v Čakovco bil precednik Zoki Milanovičov, šteri si je veliki pajdaš z našim međimorskim županom i saki čas je prinas v Čakovco i v Međimorjo i ve je ne dal naloga kaj bi se poštimal z reoplanima i pred pajdašima Međimorcima. Morete si vi to pregruntati kak so reoplani ne leteli ober naše Međi-
PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA
Politika more kaj nišči nebre
morske županije, a naša županija je lokomotiva gospodarskoga i sega drugoga napretka v Lepoj Našoj. Ne znati što more meti nekaj protiv naše županije štera je v cukor piksi precednika Milanoviča, a on je vrhovni zapovjednik naše vojske, a z tem i naših reoplanov?
Kaj so to pravi pajdaši ???
Kak sam več rekel minuli tjeden je Grad Čakovec preslavil svoj den i to 446 let posle kak je naš Međimorec Juraj IV. Zrinski dal našemo Čakovco 1579. leta trgovačke povlastice i od unda je počel ozbiljneši razvoj Čakovca. Juraj Zrinski je bil protestant i zafremal je tu prinas v Nedeliščo prvo ozbiljnešo tiskaro v šteroj je tiskana prva ozbiljneša kniga na kajkavskomo jeziko i to Decretum Ivana Pergušiča, a ne Direktum kak smo mogli čuti od precednika Zokija na svetešjoj grackoj sjednici za Den Grada Čakovca. Kuliko znuomo Grad Čakovec ima čuda pajdašov i to tak čuda kaj ga ne dosti mesta kaj bi si meli svoje obeliske pajdašije na glavnomo čakoskomo trgo. Svoje obeliske pajdašije imajo Šramberg z Dojčlanda, Plonsk z Poljske, Nađkaniža i Siget z Mađarske Blagoevgrad z Bugarske Kyrat Tiron iz Izraela, a sfalili so obeliski za naš Lipik, šteroga so branili naši Međimorci vu Domovinskomo rato i „nejmlajši“ pajdaš od pre mesec dni, a to je Bečki Novigrad iz Osterajha. Ve vidite kuliko pajdašov ima naš Čakovec, a niti jeden pajdaš mo je ne došel na „proščeje“ za Den grada. Pitam vas, pitam sebe, pitam gradonačelnico i gracke oce kaj so se itak zamerili pajdašima kaj je ruon niti jeden ne došel na glavno gracko fešto? Još nekej, Grad Čakovec je i prijatel dece pak ga niti jiv ne preveč bilo na toj glavnoj, ak ne i nejglavnešoj grackoj fešti. A slavil se je, ne sam Den grada nek i novi mandat čakoske gracke načelnice Ljerke Cividini. Pajdašov ga ne bilo, a došli so sosedi, ali ne si nek sam oni de je SDP na vlasti kaj god to značilo. Ne bodete veruvali, ali precednik Vlade Lepe Naše je bil pozvani, ali je ne mogel dojti, ali je zato poslal svojega izaslanika priločkoga gradonačelnika i sabornika Ljubija Kolareka. Ne znati zakaj je Ljubo ne štel nikaj reči Čakovčancima pak bar je i on v Priloko osvojil novoga mandatlina i to svojega četrtoga, a i sabornik je?
On je bil tiho, a SDP-ovci so govorili. Čakovčanci još navek za gradonačelnico imajo gospođo Ljerko
Cividini štera je v minulomo mandato šteroga je osvojila kak članica stranke Narodnjakov (čitaj: HNS), a predi ovih zadjih izborov je prešla na Nezavisno sjeverno platformo i naslonila se z svojom levom rokom na SDP-e, pak je tak zamjenica čakoske gradonačelnice postala esdepeovka Lana Remar. Kak to, očem reči, kam to se ide najbrž bodejo Čakovčanci, črez kratek čas, meli drugarico gradonačelnico. Kuliko vidimo najbrž se niti čakosko biračko telo ne bode preveč bunilo. Mortik bodo dali i na mešo. I to popevano!
Kak je bilo v Zagrebo??
Kuliko smo vidli zagrebečki purgeri so ne, kak izborno telo, svojega posla zbavili vu prvomo krugo i morali so iti na popravni vu drugi krug. Makar so meli produžno nastavo još dva tjedne nikaj so se ne navčili i znova so zebrali Tomico Tomaševiča, šteri je vu minule štiri leti pokazal kak se v nikaj ne razmi i nikaj je ne napravil, ali zagrebečki purgeri so mo znova dali mandatlina. Najbrž je to bilo zbogradi toga kaj ga je podržaval zagrebekči veliki SDP-e kak mali žetončič male strančice štera se More, ali nikaj ne zna i nikaj ne dela. Na kaj je došel negdašji veliki SDP-e ? On je ve, i to ne sam v Zagrebo, nepotrebna stranka štera je tak slaba kaj nemajo niti svojega kandidata za grackoga načelnika. Brzčas je istina da se kolo sreče obrača i to se �letneše i �letneše pak je zato i hajdi oni šteri so bili na ringišpilo sreče palo vum z svoji nihaljki!
Na kaj so došli naši „seljaki“
Na nikaj je došla negda jena od jakših stranki vu Lepoj Našoj Seljačka stranjka (čitaj: HSS). Dugo so „seljaki“ krojili ne sam lokalno nek i državno vlast, ali stranjka je odišla po riti k meši dok jo je v roke zel negdašji sabornik i samoborski gracki načelnik Krešo Beljakov.
Sima nam je poznato kak je on i zakaj došel v politiko (kruh bez motike), a nigdar mi je ne išlo v glavo zakaj so mo dali v roke HSS-?
Znuomo šteri je bil slogan Seljačke stranke: VJERA U BOGA I SELJAČKA
SLOGA, ali čim je Krešo zel v roke cugle stranačke vlasti, nejpredi je nestala vjera u Boga (on je skrenul preveč v levo), a kratek čas za tem nestala je i seljačka sloga, a žnjom je odišla po riti k meši i cela stranka. Što bi rekel da jeden čovek more vništiti celo stranko i to ne bilo kakšo nek Seljačko? Jožek radnik, 4. 6. 2025.
Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Međimurskih novina.
Ladislav Matotek cijeli život se bavi šibama
Međimurec tjedna, Ladislav Matotek iz Kotoribe, i u 77. godini života zrači voljom i veseljem. Cijeli je život posvetio izradi predmeta od vrbove šibe, vještini koja je duboko ukorijenjena u tradiciji njegova kraja. I danas rado prenosi svoje znanje mlađim generacijama, pokazujući kako se nekada gulila i kalala šiba te plele košare i drugi uporabni predmeti. Ladislav Matotek svojim neumornim radom i predanošću tradiciji postao je simbol očuvanja kulturne baštine Kotoribe. Njegova strast i znanje inspiracija su mnogima. (mg)
