Issuu on Google+

ALKOHOLIZAM MLADIH na dušu roditelja?

JAVNI PRIJEVOZ pred odumiranjem

Zašto unatoč skupom benzinu izbjegavamo javni prijevoz

str. 3 www.mnovine.hr

str. 5

Od 400 samo su se 4 roditelja odazvala kad im je dijete zatečeno pijano

Godina XIII. Broj 670.

^akovec, UTORAK, 8. srpnja 2008.

Cijena 6 kuna

DIVLJANJE NAVIJAČA

str. 6 i 53

OLUJNO NEVRIJEME nanijelo velike štete

str. 60

Ranjeni policajac, pripadnik Torcide i dva BB Boysa

str. 12

Od tu če n ajviše Policija seli u Auto Stop? stradali vinogradi MURSKO SREDIŠĆE

OBRAČUN SUSJEDA u Prelogu

MOTORNOM PILOM NA SUSJEDOVU GARAŽU RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 59


AKTULNO

2

8. srpnja 2008.

KINESKI VELEPOSLANIK sa suradnicima u posjetu Meimurskoj Ĺžupaniji

SDP Mursko SrediĹĄe

Roberta Barat predsjednica Gradski odbor SDP-a Mursko SrediĹĄe odrĹžao je u etvrtak kon erenciju za novinare na kojoj je predstavljeno novo stranako vodstvo ogranka. ova predsjednica ogranka SDP-a Grada Mursko SrediĹĄe je Roberta Barat, a izabrani su i novi Glavni odbor te adzorni odbor. ovinarima su na pressici govorili predsjednica Barat, te lanovi Marijan utnjak, Rudol

lennert i Mario erer. Reeno je kako se stanje u stranci stabiliziralo, da su doĹĄli mladi ljudi i da e stranka i ogranak biti joĹĄ jai nego do sada. svrnuli su se SDP-ovci na rad aktualnoga Gradskog poglavarstva koje, prema njihovim rijeima, u pojedinim dijelovima preuzima ingerencije Vijea. Smatraju da se neki najavljeni projekti ne mogu ostvariti, a takoer nisu sretni ĹĄto se neki zapoeti jednostavno stavljaju na stranu. Posebno su razoarani ĹĄto je na ekanje stavljeno otvorenje ulice Josipa odbe - Geca jer, prema rijeima Marijana

utnjak, otvaranjem ove nove ulice Ĺželjela se mladima dati prilika da kupe gradiliĹĄte po povoljnijoj cijeni i ostanu Ĺživjeti u svom gradu. (S. Mesari)

Trebamo novu vrstu suradnje kako bi ublaĹžili robni deficit srijedu 2. srpnja Meimursku je Ĺžupaniju posjetilo izaslanstvo ine, jedne od najveih drĹžava svijeta. pratnji kineskog veleposlanika u ianqija nalazili su se i glavni tajnik veleposlanstva Zhiao Jian i gospodarski ataĹĄe an Shu u te predstavnici oordinacije hrvatsko - kineskog druĹĄtva prijateljstva, glavni tajnik, veleposlanik Andrija

arafilipovi i drugi. Župan Josip Posavec je izaslanstvu ine u sluŞbenom posjetu Meimurskoj Şupaniji predstavio Meimursku Şupaniju i njezine gospodarske kapacitete, te naglasio da postoje razliite mogunosti suradnje, posebno gospodarske koja nije dovoljno razvijena. inesko gospodarstvo je danas jedno od najpropulzivnijih na svijetu, a robna se razmjena izmeu ine i Hrvatske poveava. ineski veleposlanik u ianqi rekao je uz ostalo: - Impresioniran sam prezentacijom o mogunostima gospodarstva ovog kraja Hrvatske, stekao sam dojam da je rije o jako dinaminom i znaajnom gospodarskom kraju gdje postoje veliki potencijali suradnje s inom. Suradnja izmeu bivťe Jugoslavije i ine zapoela je prije trideset godina, a Hrvatska je bila nositelj suradnje za sve zemlje bivťe Jugoslavije. akon osamostaljenja i meunarodnog priznanja, suradnja Hrvatske i ine u stalnom je usponu, a posebno je doťlo do poveanja suradnje nakon uspostavljanja partnerskih odnosa izmeu dvije zemlje. Danas su ina i Hrvatska uťle u novo razdoblje meusobnih odnosa, trebamo joť viťe suraivati iz mnogo razloga. Prema statistika-

Župan Josip Posavec i kineski veleposlanik Nu Lianqi u razgovoru, sasvim lijevo kineski prevoditelj koji je s kineskog prevodio na hrvatski ma, robna razmjena ina - Hrvatska iznosila je proťle godine 1,6 milijardi dolara, a Hrvatska je postala prvi partner ine meu zemljama bivťe Jugoslavije. aťa suradnja doŞivjela je velik uspjeh, no doťlo je i do problema. Prvo, uglavnom je rije o robnoj razmjeni, koja se odvijala neravnomjerno, mnogo se uvozi iz

ine, a manje iz Hrvatske u inu. Postoje veliki potencijali koji mogu na razne naine doprinijeti ravnopravnijoj razmjeni dviju zemalja, rije je o meusobnom ulaganju i meusobnoj razmjeni radne snage, ĹĄto je neiskoriĹĄteno u oba pravca. Drugi je problem ĹĄto Hrvatska s

inom ima veliki deficit robne razmjene. Zbog toga smatram jednom od svojih zadaa da taj veliki deficit nastojim ublaĹžiti. o znai da mo-

ramo traŞiti novu vrstu suradnje kako bi balansirali robnu razmjenu i zbog toga sam ja sa suradnicama doťao u vať kraj. Po deviznim priuvama od 1.600 milijardi dolara ina je danas na prvom mjestu u svijetu, otvaranje prema svijetu jedno je od naťih najveih uspjeha. apravili smo dobru gospodarsku klimu kako bi privukli ulaganja iz inozemstva. Želimo da i poduzetnici iz Hrvatske ulaŞu u inu, a pozvat u naťe gospodarstvenike da pokreu posao u Hrvatskoj. Prema mojim saznanjima, Hrvatska je jako dobra za ulaganja. Vidim veliki potencijal suradnje u podruju turizma. Sad, kad je u ini podignut standard, imamo oko 30 do 40 milijuna graana i-

ne koji putuju po svijetu i koji Ĺžele u inozemstvo. Prema statistikama, viĹĄe od milijun ineza posjeti ovaj dio Europe a, koliko znam, graani

ine rade u manjem broju ve i u ovom kraju. z turizam, svakako treba pojaati gospodarsku razmjenu. Iako izmeu ine i Hrvatske postoji velika geogra ska udaljenost, postoji i mnogo slinosti, imamo bogatu povijest i kulturu. sim toga, Hrvatska ima mnogo toga ĹĄto moĹže nauiti inu, posebno o zaĹĄtiti prirode. Mi u ini znamo da je Hrvatska velesila u sportu, a hrvatskim sportaĹĄima na limpijskim igrama u Pekingu Ĺželim zlatne medalje, rekao je uz ostalo veleposlanik u ianqi. Glavni tajnik druĹĄtava prijatelja ine u Hrvatskoj Andrija arafilipovi rekao je pak

da druĹĄtvo ima za cilj pokrenuti kulturnu, turistiku, gospodarsku te znanstvenu suradnju ine i Hrvatske. sim kineskog, u akovec e doi joĹĄ desetak veleposlanika vodeih zemalja svijeta, a sve radi razvijanja suradnje, na nain da barem jednom mjeseno govore na tribinama. n je u toj akciji zamolio i pomo novinara, te naznaio da

ina sa svojih 1,32 milijardi stanovnika predstavlja veliko trŞiťte. Ako se probijemo u inu samo u jednom malom i uskom segmentu proizvodnje, to za jedan kraj Hrvatske moŞe znaiti jako mnogo. Župan Josip Posavec napomenuo je da je ovaj susret poetak razgovora o mogunostima suradnje.

inesko izaslanstvo potom je posjetilo donjokraljeveku tvrtku “ehnixâ€? gdje se u hotelu “ raljâ€? sastalo s elnim ljudima te tvrtke te razgledalo pogone. Direktor uro Horvat predstavio je velike mogunosti tvrtke “ehnixâ€? kad je rije o ekoopremi, a kinesko izaslanstvo bilo je posebno impresionirano mobilnom ekoloĹĄkom kuom. aime, u

ini postoje dvije velike tvrtke koje proizvode mobilne kue, no ni izdaleka na takvoj tehnoloĹĄkoj razini kao u ehnixu, pa je kineski veleposlanik napomenuo da e spojiti vlasnike kineskih tvrtki i ehnix radi suradnje i moguih poslova.

inesko izaslanstvo potom je bilo nazono otvorenju izloĹžbe kineske naive i promociji knjige o prijateljstvu Hrvatske i ine u zgradi “Scheierâ€? u akovcu. ijekom posjeta kineski veleposlanik pozvao je Ĺžupana Josipa Posavca i gospodarsko izaslanstvo Meimurja da posjete inu. (J. Ĺ imunko)

NajoĹĄtrije kazne za huliganske ispade

t

Ĺ to poduzeti kad se dogode huliganska divljanja poput onoga ĹĄto se proĹĄli tjedan dogodilo u akovcu? Anketirani veinom smatraju da im

Anketa “Pod vuromâ€? Slaven Soka, Gorian - uo sam za navijake izgrede Bad Blue Boysa i orcide na magistrali u akovcu jer to se desilo baĹĄ pored firme u kojoj ja radim. Ĺ to rei na to, huligani su huligani. Smatram da ih treba ostaviti da se potuku do kraja i onda dobro nalupati te im dati da neĹĄto rade, po mogunosti runo. MiĹĄljenja sam da ih treba kazniti zabranama odlaska na utakmice te ih zaposliti da ne razmiĹĄljaju o glupostima. o je sramota ne samo za njih ve i za cijelu Hrvatsku.

Vilim Kuzmi, Donji Vidovec Smatram da je ova tunjava izmeu navijaa Dinama i Hajduka velika glupost. penito sam protiv takvih ispada. MiĹĄljenja sam da ih treba sve pozatvarati i zabraniti im da prisustvuju utakmicama. Ionako ne dolaze na utakmice zbog igre i navijanja nego ciljano kako bi pravili nerede i potukli se. o nisu pravi navijai, oni ni rezultat utakmice na kraju ne znaju. RjeĹĄenje za ovaj problem vidim u otvaranju psihijatrijske ustanove i zatvaranju takvih agresivnih osoba tamo.

treba izrei najstroĹže mogue kazne, visoke novane ili zatvorske, poput onih u Engleskoj. eki smatraju da to zapravo i nisu pravi navijai, ve

istinski huligani kojima zapravo nije vaĹžno koji je rezultat i kako je odigrao klub kojem su tako jako privrĹženi. Meutim, ima i drugih miĹĄlje-

nja, poput onog da se pribliĹžno tako ponaĹĄaju sve organizirane navijake skupine na svijetu, ali nadleĹžni organi moraju reagirati na vrijeme i spri-

jeiti mogue jae incidente. Ipak, veina graana ovakvo ponaĹĄanje smatra nedopustivim i traĹži joĹĄ ĹžeĹĄe sankcije. (dz)

Elizabeta Mihaljevi, akovec - vakvo neĹĄto kao ĹĄto je ova tunjava navijaa Dinama i Hajduka je stravino. StraĹĄno je to da se netko dogovara da e se tui. sobno mi je to najstraĹĄnije uti. Iako kaĹžu da moĹžda nije bila dogovorena tunjava, sama pomisao na to je uĹžasna. Smatram da bi trebalo propisati najvee mogue novane kazne za takvo ponaĹĄanje. Mislim da bi trebalo takve osobe strpati i u zatvor, ali poĹĄto su nam zatvori puni, onda su i velike novane kazne rjeĹĄenje.

Darko Novak, Podturen - uo sam za izgrede navijaa u akovcu i smatram da je to sasvim normalna stvar zbog toga jer se sve navijake skupine kao supkulture tako ponaĹĄaju. Meni osobno ne smeta njihovo divljanje, a organi nadleĹžni za to trebali bi uvijek biti spremni za takve stvari. Smatram da je svrha takvih tunjava dokazivanje pripadnosti nekoj skupini, u ovom sluaju navijakoj. o, postoji lijek za to. rebao bi donijeti dobar zakon poput onog u Velikoj Britaniji kojim se takvi izgredi kaĹžnjavaju zatvaranjem takvih osoba i zabranom njihovom prisustvovanju utakmicama. Kristina StrniĹĄak, Merhatovec - MiĹĄljenja sam da je ovakvo ponaĹĄanje navijaa nedopustivo i katastro alno u svakom pogledu. rebalo bi poduzeti neke vee sankcije kako se takve stvari viĹĄe ne bi dogaale. Smatram da bi velike novane kazne neĹĄto promijenile, jer se “udarac po dĹžepuâ€? najbolje osjeti, dok sam protiv kazni poput druĹĄtveno korisnog rada jer se na to danas svatko izvlai.

Dragutin Barlek, Brezje - Mislim da takvo ponaĹĄanje nije u redu i ne znam kakvu mi to poruku ĹĄaljemo i naĹĄim graanima i svijetu. Zapravo ne znam tko je te mlade ljude tako odgojio. u je viĹĄe aktora koji bi se trebali ukljuiti, od kunog odgoja, preko ĹĄkole, do ĹĄire zajednice. SlaĹžem se da takve osobe treba kazniti i velikim novanim kaznama i zabranama prisustvovanju utakmicama, ali mislim da se time problem nee rijeĹĄiti jer je ovdje najvei problem odgoj koji se usvaja od malena. (H. Zear)


AT

8. srpnja 2008.

REVIZIJA POSLOVANJA Meimurske Ĺžupanije

ALKOHOLIZAM MLADIH u Meimurju na duĹĄu roditelja?

Odazvalo se samo 4 od 400 roditelja pijane djece Za proĹĄlotjednih sportskih igara Klubova lijeenih alkoholiara sjeverozapadne Hrvatske u akovcu odrĹžan je i okrugli stol. Malo tko od sudionika okruglog stola ostao je ravnoduĹĄan na izlaganje mr. sc. Darija Vuckovia, policijskog sluĹžbenika za prevenciju Policijske uprave meimurske, i onoga ĹĄto je rekao nakon prikazivanja ilma “Alkohol nije coolâ€? u ijoj je izradi sudjelovala i Policijska uprava meimurska. Kako, naime, objasniti injenicu da od etiristo roditelja koji su tijekom dvije godine obavijeĹĄteni da se njihova malodobna djeca zateena u parku opijaju, a neka od njih poinila su i oĹĄteenja gradske imovine, samo se njih etvero odazvalo na broj telefon na koji su mogli dobiti obavijesti o tome ĹĄto se zbivalo s njihovom malodobnom djecom? I od tih 400 djece u 90 posto sluajeva radilo se o curama, a ne dekima. Ovo nisu rezultati neka ankete ni ispitivanja meu mladima, ve poraĹžavajue stvarnosti do koje se doĹĄlo izvidom u veernjim satima na javnim povrĹĄinama gdje su mladi zateeni u alkoholiziranom stanju. U akovcu je formirano Vijee za prevenciju sastavljeno od skupa nadleĹžnih institucija ija je zadaa prevencija neprihvatljivog ponaĹĄanja mladih. Vijee za prevenciju poduzelo je razne mjere, a vaĹžnu ulogu igrala je i policija koja je u ovaj projekt uĹĄla sa Ĺželjom da pomogne preventivnim

Izlaganje mr. sc. Darija Vuckovia nikoga nije ostavilo ravnoduĹĄnim

Bolje se posuti pepelom nego protiviti revizorima Vijenike Meimurske Şupanije nije uzbudio sadrŞaj nalaza revizije jer, kako su mnogi rekli, u njemu unato primjedbama drŞavnih revizora nema elemenata kaznenog djela, proraunska sredstva nisu ni ukradena ni otuena, osim ťto je dio sredstva nenamjenski potroťen. Ono ťto je uzbudilo vijenike bio je Şupanov odnos prema drŞavnoj reviziji kao instituciji, njegovo prozivanje revizora nekompetentnim, te nazivanja izvjeťa tendencioznim. Nitko u ovoj zemlji nije odgovarao za nalaz drŞavne revizije, Županija ima pravo dati miťljenje na nalaz drŞavne revizije i mnogi vijenici iz oporbe Şupanu su zapravo sugerirali mekťi pristup.

Branko Levai Tipina slika opijanja mladih u parku akcijama, umjesto da primjenjuje represiju. ako se u razgovorima s akovekim ugostiteljima postigao dogovor da ne toe alkohol maloljetnicima, pa i uz pomo povlastica za manji zakup za terase onima koji su prihvatili provoditi tu akciju, dok se nad onima koji se nisu bili voljni ukljuiti pojaao nadzor, a nekima su i zatvoreni lokali kada su uhvaeni u prekrĹĄaju. No kada maloljetnicima viĹĄe nije tako dostupan alkohol u ugostiteljskim lokalima, dijelom i zbog ogranienih novanih sredstava, opijanje se preselilo na druge prostore, donoĹĄenjem alkohola u parkove, prostore iza ĹĄkola, garaĹže. Alkohol pak vrlo esto dolazi iz kune radinosti. Poznato je koliko meimurskih obitelji ima svoje gorice, podrume ili alkohol u vitrinama. Grad akovec je, suoen s tom pojavom pijenja radi opijanja, na javnim povrĹĄinama angaĹžirao i zaĹĄtitarske sluĹžbe zbog nadzora gradskih javnih prostora. Grupice mladih u situaciji suĹženog rasuivanja zbog alkoholiziranog stanja, posebice vikendima, ostavljale su iza sebe pokidane kandelabere, klupe, tijela javne rasvjete i drugu gradsku imovinu. U najmanju ruku

djelatnici zaduĹženi za odrĹžavanje gradske istoe iza njih su nalazili hrpe smea, prazne boce i bljuvotine na zelenim i drugim javnim povrĹĄinama. ada se krenulo u obavjeĹĄivanje roditelja maloljetnika zateenih u pijanom stanju ili oĹĄteivanju gradske imovine, ĹĄto rezultiralo gluhim telefonom s druge strane â€œĹžiceâ€?. u padaju sve teze o tome da je zakazala ĹĄkola, policija, ĹĄira druĹĄtvena zajednica.

Sve oito poinje u i od obitelji. Budui da se od preventivnog programa, kako je rekao Dario Vuckovi, ne odustaje, postavlja se pitanje kako dalje raditi s roditeljima. Kako doprijeti do njih, roditelja, i prijei zid ĹĄutnje koji su stvorili nakon ĹĄto im je obznanjeno da im se maloljetna djeca alkoholiziraju, a oni unato tome ne prihvaaju suradnju. Radi li se samo o sramu ili i o nadutosti roditelja? im viĹĄe ĹĄto obavjeĹĄivanje roditelja esto donosi i neugodnosti glasniku loĹĄih vijesti. Neki roditelji se nemaju snage suoiti sa situacijom, jer bi morali priznati svoje propuste, a

nitko od nas ne Ĺželi biti neuspjeĹĄan roditelj. Djece koja su skrenula u alkoholizam pa i vandalizam ima u svim obiteljima, pa i onima koje prema van izgledaju “normalneâ€? ili kao “ dobre obiteljiâ€?. No kako je danas izuzetno vaĹžna kvalitetna komunikacija i kvalitetni odnosi meu lanovima obitelji, tko od povrĹĄnih poznavatelja tih obitelji koje na “videz imaju sveâ€? moĹže rei kakva je komunikacija u njima. U nekim obiteljima je alkoholizam prihvatljivo ponaĹĄanje i djeca ga usvajaju od svojih roditelja. No najviĹĄe zapanjuje da su u 90 posto sluajeva u pijanom stanju zateene praktiki djevojice, na pragu djevojaĹĄtva. Bez promjene stavova roditelja nee biti ni promjena kod mladih. Roditelji prije svega trebaju meu sobom drugaije razgovarati o tom problemu. Naime, sva istraĹživanja su pokazala da djeca prvu aĹĄicu alkohola dobiju doma, ponuenu od svojih roditelja, i da je esto i krizma ta prigoda kada dijete svoju odraslost i zrelost dokazuje ispijanjem prve aĹĄe alkohola. (BMO)

DOM HRVATSKE VOJSKE u ruke Gradu akovcu

Županija prihvatila ponudu akovca Vijenici Skupťtine Meimurske Şupanije jednoglasno su prihvatili sporazum o poslovnoj suradnji s Gradom akovcom vezanoj za izmjene i dopune GUP-a Grada akovca i ugovora o kupoprodaji Doma Hrvatske vojske, ime je zavrťena procedura oko te nekretnine. No jednako kao i na sjednici Gradskog vijea akovca, gdje je rasprava oko te toke trajala duŞe od sat vremena, i na Županijskoj skupťtini odluka nije proťla brzo i glatko. Vijenici HDZ-a na Skupťtinu su doťli s amandmanom na sporazum o poslovnoj suradnji vezanoj za izmjene i dopune GUP-a. HDZ-ovci su smatrali da je potrebno precizirati

3

rokove donoťenja i usvajanja prostorno planskih dokumenta, ime bi se bitno pojaala odgovornost obiju stranka u provoenju ugovorom utvrenih odredbi. HDZ je smatrao da u odredbama sporazuma i ugovora nije dobrovoljno precizno odreena cijena nekretnine za sluaj da Grad akovec ne izmijeni i dopuni GUP. HDZ je smatrao da formulacija odreivanja uveane cijene i to kao trŞiťne u sluaju nepoťtivanja sporazuma i ugovora od strane Grada akovca otvara mogunost razliitih naknadnih interpretacija obiju strana. U HDZ-u smatraju da takvo ťto nije u interesu ni Županije ni Grada s obzirom na to da je trŞiť-

na cijena za prodaju Doma Hrvatske vojske poznata i iznosi 1,101 milijun eura kunske protuvrijednosti na dan plaanja. HDZ je predlagao da se Grad akovec obveĹže donijeti izmjene i dopune GUP-a najkasnije do 1. travnja 2009. godine. U sluaju nedonoĹĄenja izmjena i dopuna GUP-a u tom roku, kupoprodajna cijena nekretnine iznosila bi trĹžiĹĄnih 1,101 milijun eura u kunskoj protuvrijednosti. Branko Levai iz HSLS-a rekao je da HDZ-ovo podnoĹĄenje amandmana na sporazum na SkupĹĄtini govori da su HDZ i HNS projektna koalicija. Rekao je da se slaĹže s HDZom oko toga da je u sporazum bilo

potrebno ugraditi formulaciju s rokovima izrade plansko projektne dokumentacije, ali da je Gradsko vijee akovca prihvatilo sporazum i da bi bilo nekorektno prema Gradu akovcu sada traĹžiti izmjene, premda su primjedbe dobre. Nakon toga zatraĹžena je stanka radi konzultacija oko sadrĹžaja sporazuma. Po povratku vijenika u SkupĹĄtinu, amandman HDZ-a dobio je potporu samo sedam vijenika, te nije proĹĄao. No, unato tome, prilikom glasovanja o prihvaanju izvornog sporazuma i ugovora o kupoprodaji Doma Hrvatske vojske, i sporazum i ugovor jednoglasno su prihvaeni od svih vijenika. (BMO)

Branko Levai, koji je na mjestu Şupana bio osam godina, rekao je da je tijekom tih godina bilo ovakvih i onakvih nalaza revizije, ali sada se po prvi put susree s miťljenjem da je izvjeťe tendenciozno. Dok je lani izvjeťe bilo u redu, onda Şupan nije bio protiv drŞavne revizije, a sada je protiv njih drvljem i kamenjem. o, prema Levaiu, nije dobar pristup. Ivica Perho je tijekom usvajanja dnevnog reda traŞio razdvajanje toke dnevnog reda na glasovanje o prihvaanju izvjeťa drŞavne revizije i na glasovanje o oitovanju Şupana na nalaz revizije. Njegov prijedlog prihvatio je i Şupan kao predlaga dnevnog reda pa je tako i glasovano. - Klub vijenika SDP - HSU podrŞat e nalaz revizija, a nee prihvatiti oitovanje o nalazu revizije, jasno je dao do znanja Ivica Perho. - Nekorektno je drŞavnu instituciju tretirati kao nekompetentnu. Ako se utvrdi da je Poglavarstvo, odnosno Şupan, u pravu, onda Županijska skupťtina treba traŞiti odgovornost Podrunog ureda za reviziju, ustvrdio je Perho. - A ako pak je drŞavna revizija u pravu, onda smo dobili krivi izvjeťtaj o izvrťenju prorauna za 2007. godinu. Onda ova Županijska skupťtina mora ponovno razmotriti izvjeťe o izvrťenju prorauna za 2007. godinu. Puno smo revizija do sada imali i po prvi put se susreemo da drŞavni ured ima tendenciozno izvjeťe za poslovanje Şupanije. o ne znai da nema nedostataka i u drugim revizijama. Smatram da je Şupan trebao na osnovi ovog nalaza predloŞiti popravne radnje i kako rijeťiti odreene nedostatke. o govorim i stoga ťto mi nije poznato da je u Hrvatskoj netko do sada odgovarao za loť nalaz drŞavne revizije. Ako emo obezvrjeivati rad te institucije, onda se postavlja pitanje njezine svrsishodnosti i postojanja njezina ureda. Nemamo podatke za komparaciju, vjerujemo instituciji koja je za to zaduŞena da to doradi i zato emo se postaviti na ovakav nain, rekao je Perho. Zvonimir Siladi (HSS) je rekao da su tijekom nekoliko sjednica oporbeni vijenici upozoravali na

nepravilnosti koje su se dogaale u troťenju Şupanijskih sredstava i odstupanju od planova i sve ťto su pripovijedali konano je dobilo formalne oblike u vidu nalaza drŞavne revizije. - Smatram da to nije packa Şupanijskom rukovodstvu. Isto tako smatram da postoje odreene zakonitosti oko troťenja sredstava Şupanije kojih se svi trebamo pridrŞavati. Prihvaam ovo kao sugestije za bolje voenje Şupanije i za transparentniji nain poslovanja, i u tom smislu ne smatram da je Şupanov istup bio politiki ili kao potez mudroga poslovnog ovjeka. Zasmetalo me je jedna jedina stavka. Ne moŞemo ovdje govoriti da su sredstva u bilo kojem trenutku bila otuena, ukradena. Dio sredstava od dobiti ljekarne utroťen je nenamjenski. MoŞemo govoriti o tome da ni jedna kuna nije baena u vjetar od elnih ljudi ove Şupanije, ali u svakom sluaju po propisima ta sredstva se ne mogu upotrijebiti za zaťtitu okoliťa, proizvodnju zdrave hrane ... Malo je skrenuo s teme i dodao: - Bit e potrebno iskristalizirati stavove o javno privatnom partnerstvu, naroito nakon smjene rukovodstva u VaraŞdinskoj Şupaniji, gdje se spominju cifre od nekoliko stotina milijuna kuna koje je prijaťnje rukovodstvo po optuŞbama sadaťnje garniture ostavilo za dvadesetak godina. U tom svjetlu molim i preporuujem da ťto prije na jesen odredimo kreemo li u javno privatno partnerstvo ili ne, predloŞio je Siladi. Na ovaj dio izjave reagirao je Juraj Lajtman i rekao da sve takve prie sluŞe kao demagoťka podloga za prljavu metodu ruťenja varaŞdinskog Şupana te da je Siladijeva stranka nelegalnim nainom i neargumentirano ruťila Şupana. Obojicu vijenika je Vladimir Mihalic (HNS), zamjenik predsjednika Skupťtine, koji je u tom trenutku predsjedavao Skupťtinom, upozorio da se drŞe toke dnevnog reda. U svoju obranu Şupan se pozvao na zadau revizije da kontrolira zakonsko koriťtenje sredstava i dodao da su kljune rijei iz zadae revizije pitanje zakonitosti, djelotvornosti i uinkovitosti troťenja sredstava, a ega u primjedbama nema. Rekao je da je revizija trajala tri mjeseca, ali da su djelatnici koji su obavljali reviziju bili dva ili dva i pol mjeseca na bolovanju i efektivno proveli u reviziji 20 sati u Županiji. - Kreu od toga da su neťto uli, da nismo platili dug Gradu za knjiŞnicu, uli su da mi ne prihvaamo dug poslovnih banaka na nain da umjesto da dobijemo keť za depozit u gotovini preuzmemo iduciju na nekretnini. Što su oni agenti banke, pitao je Şupan. Dodao je: - Ni u jednom razgovoru ni s jednom poslovnom bankom nisam htio prihvatiti iduciju ni nad kojom nekretninom, jer ni ja ni nitko iz Županije nee tjerati ljude na cestu i naplatiti si potraŞivanje. Od banke traŞim keť, rekao je Şupan. - Prva toka njihove primjedbe je neprovediva jer nije u skladu sa zakonom o proraunu. Ovi nalazi idu prema drŞavnom odvjetniťtvu i, ako ono ocijeni da neťto nije u skladu sa zakonom, pokrenut e postupak i ja u biti na sudu, bio je odluan Şupan. Na kraju je prihvaen i nalaz revizije i oitovanje Şupana, ma ťto to sve skupa znailo. (BMO)


GOSPODARSTVO

4 MINISTARSTVO GRADITELJSTVA

Licenciranje u zakon uz nove kriterije • Ministarstvo zaťtite okoliťa, prostornog ureenja i graditeljstva priopilo da se ne ukida Pravilnik o licenciranju ve postaje sastavni dio novog zakona o graenju koji je u izradi vih dana u medijima opetovani napisi da je Ministarstvo zaťtite okoliťa, prostornog ureenja i graditeljstva zbog pritisaka odluilo ukinuti ravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje suglasnosti za zapoinje djelatnosti graenja, u javnosti poznat kao ravilnik o licenciranju, nisu toni, oglasilo se priopenjem Ministarstvo zaťtite okoliťa, prostornog ureenja i graditeljstva. Ministarstvo je kod stupanja na snagu ravilnika najavilo da e se materija pravilnika pretoiti u zakon, pojaťnjavaju u priopenju, te dodaju: - Naime, u tijeku je izra-

da zakona o obavljanju poslova projektiranja, strunog nadzora i djelatnosti graenja, u koji e biti ugraen sadaĹĄnji pravilnik. I sindikati i Ministarstvo sloĹžili su se da je donoĹĄenje ravilnika bilo nuĹžno potrebno i da ravilnik ostaje na snazi nepromijenjen do donoĹĄenja novog zakona. ogovoreno je takoer da e se nakon izdavanja veeg broja licenci materija ponovno razmotriti te da e se po potrebi prilikom izrade novog zakona uz ve postojee dodati i neki novi kriteriji, priopili su 1. srpnja iz Ureda glasnogovornice Ministarstva. (BM)

U GORIANU 12. srpnja

Županijsko natjecanje oraa Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu sluŞbu i Udruga za organizaciju natjecanja oraa Meimurske Şupanije organiziraju 4. Şupanijsko natjecanje oraa. okrovitelj natjecanja je Meimurska Şupanija. vogodiťnje natjecanje zapoinje treningom za natjecatelje i sve zainteresirane poljoprivrednike 11. srpnja (petak), najprije prezentacijom koja e se odrŞati u prostorijama pine Gorian s poetkom u 14 sati, a kasnije se nastavlja edukacija na polju. amo natjecanje odvijat e se 12. srpnja (subota) na poljima gromeimurja d.d. akovec u Gorianu. kupljanje natjecatelja za-

poinje u subotu u 8 sati, otvorenje natjecanja u 10 sati, a proglaĹĄenje pobjednika u 14 sati. ozivamo sve zainteresirane poljoprivredne proizvoae da nam se pridruĹže kako bi stekli nova znanja u najvaĹžnijoj operaciji primarne poljoprivredne proizvodnje, ali i u ugodnom druĹženju tijekom samog natjecanja. akoer pozivamo sve zainteresirane koji Ĺžele ii kao podrĹĄka naĹĄoj ekipi na drĹžavno natjecanje u Gudovac (Bjelovarsko bilogorska Ĺžupanija) 6. rujna 2008. godine (subota) da se jave u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu sluĹžbu (040/373-370). (uzana aji, dipl. inĹž. agr.)

EKONOMSKI BREVIJAR

Proaktivnost olakĹĄava uspjeh anaĹĄnji svijet karakteriziraju sve vee brzine u prijenosu podataka, dostavi poĹĄiljaka, razmjeni informacija, donoĹĄenju odluka, prometu, putovanjima itd. U svemu se ne moĹže biti brz, a treba se uvati i prenagljenosti. toga je bolje brzinu nadoknaditi - pripremom na mogue dogaaje i utjecanjem na njih, dakle proaktivnoĹĄu. roaktivnost znai djelovanje unaprijed odnosno rano preuzimanje inicijative. Mnogi se dogaaji, pojave i reakcije mogu sprijeiti pravovremenim djelovanjem. o zvui jednostavno, no za proaktivnost se treba pripremiti. ve zapoinje unutarnjim stavom da nije dovoljno samo biti aktivan i reagirati, ve da je kudikamo vaĹžnije procjenjivati kako e se stvari razvijati te na osnovi toga razvijati mogue scenarije kao i rjeĹĄenja za njih. ko neĹĄto preduhitrite, imate puno viĹĄe mogunosti da sprijeite neĹželjeni tok dogaaja. roaktivnost je produktivno i pravovremeno djelovanje radi postizanja Ĺželjenih rezultata. U suvremenom poslovanju i Ĺživotu, proaktivnost je preporueni pristup koji olakĹĄava uspjeh na svakom podruju. roaktivost je jedino dovoljno dobro sredstvo za izbjegavanje negativnih ĹĄokova i iznenaenja. roaktivnost mora obuhvaati i

planiranje bez kojeg se ne moŞe pratiti i vrednovati razvoj pojedinih aktivnosti. Biti proaktivan, zapravo nije teťko. reba samo odrediti i pismeno potvrditi najznaajnije dogaaje koji mogu izravno utjecati na nas i naťu djelatnost, a zatim odrediti, prodiskutirati i skicirati mogui razvoj dogaaja. ko tono i detaljno deiniramo problem, imamo ve najmanje polovicu rjeťenja. om pripremom jaamo svoju snagu i poveavamo broj moguih rjeťenja odreenog problema. Što prije se zapone s ovim nainom rjeťavanja, to je vjerojatniji pozitivan Şeljeni ishod. Meutim, proaktivnost mora biti stalna i treba se neprekidno nadopunjavati novim saznanjima i aktivnostima. vaka nova informacija i dogaaj vezani uz konkretan problem moraju odmah biti proslijeeni odgovornim osobama te ukljueni u razmatrane scenarije. ako se proces nadopunjava i nadograuje.vatko treba osobno pristati na proaktvinost i tada zapoeti s konkretizacijom. U proaktivnosti svatko ima glavnu ulogu i zato ona treba biti prihvaena ozbiljno. Neka proaktivnost postane novi moto i novi pristup kojim ete dokazati svoje sposobnosti. Budite reŞiser, ma koliko god to teŞe bilo, a ne samo puki promatra – tako ete biti proaktivni! (Zlatko BoŞi, dipl.oec. )

8. srpnja 2008.

MEIMURSKA ŽUPANIJA prodaje udio u Hidrotehnici

Cijena trŞiťna, ali malim dioniarima pravo prvokupa Meimurska Şupanija ima manjinski udio u Hidrotehnici, koja je 59 posto u privatnom vlasniťtvu preteŞito malih dioniara. Županijski udio iznosi 26 posto temeljnog kapitala, a svoj poslovni udio prodavat e po najviťoj cijeni postignutoj u javnoj ponudi. Nominalna vrijednost poslovnog udjela Meimurske Şupanije iznosi 955.760 kuna, a nominalna vrijednost jednoga poslovnog udjela iznosi tisuu kuna. Mali udjeliari druťtva Hidrotehnike uputili su pismo vijenicima kupťtine u kojem kaŞu da nemaju niťta protiv da Meimurska Şupanija proda svoje udjele, ali da Şele da se udjeli po nominalnoj cijeni prodaju upravo nji-

ŽUPANIJA istupa iz agencije Sjever - Dan

Nezadovoljna razinom ostvarenih rezultata azvojna agencija jever - an osnovana je od strane gradova araĹždin, Bjelovar i irovitica te od trgovakog druĹĄtva Koprivniki poduzetnik i Meimurske Ĺžupanije. Meimurska Ĺžupanija je uplatila 280.000 kuna osnivakog uloga. gencija je trebala za svoje osnivae privlaiti investicije i stvarati radna mjesta, izraivati projekte za privlaenje fondova EU. No, s obzirom na nezadovoljstvo razinom ostvarenih rezultata zbog kojih je ruĹĄtvo bilo osnovano, a osobiti u odnosu na one koji bi zadovoljavali interese Meimurske Ĺžupanije, kupĹĄtina Meimurske Ĺžupanije na sjednici od 29. studenog 2005. godine donijela je odluku o istupanju iz druĹĄtva. dluka je bila motivirana i osnivanjem vlastite razvoje agencije edee, koja se u meuvremenu u potpunosti ekipirala i osposobila

za kvalitetnije izvrĹĄavanje istih djelatnosti kao i agencija jever - an, zbog ega je inanciranje druge razvojne agencije postalo nepotrebnim troĹĄkom. U prilog istupanju govori i izrada zakona o regionalnom razvoju koji kao institucionalni instrument razvoja na Ĺžupanijskoj razini istie razvoj i djelovanje Ĺžupanijskih razvojnih agencija, dok na razini ĹĄirih regija (NU2) predvia ustrojavanje novih organizacijskih modela koji e biti drugaije organizirani od onog po kojem u ovom trenutku djeluje agencija jever an. ijenici su prihvatili odluku o istupanju iz agencije. - No sav novac koji je do sada uloĹžen u agenciju moĹžemo zaboraviti, jer prava prestaju kad se prekine ugovor, na tu injenicu podsjetio je vijenik Ivica erho. (BM)

Marijan VukĹĄi, nezavisni vijenik, traĹžio je skidanje odluke o prodaji udjela u Hidrotehnici i s dnevnog reda, ali mu prijedlog nije proĹĄao ma. Na kupĹĄtini koja je odrĹžana 3. srpnja mali udjeliari kroz anketni su se listi izjasnili da Ĺžele da se ti udjeli prodaju njima po nominalnoj cijeni. U svom pismu vijenicima tvrde da je procijenjena vrijednost Hidrotehnike napravljena od strane Matoteka i Bacingera rezultat statike procjene, pa prema tome nije do kraja realna, nego precijenjena. rema njima, prava je trĹžiĹĄna vrijednost primjenom dinamike metode manja, prvenstveno zbog niske stope rentabilnosti, neposjedovanja izvora ĹĄljunka, pijeska, betona, asfaltne baze. U pismu vijenicima pozivali su se na to da je Hidrotehnika tvrtka od posebnog interesa za Meimursku Ĺžupaniju, da obavlja osobito znaajne poslove za upravljanje vodama, te da su u sluaju bilo kakve ugroze od ĹĄtetnog djelovanja vode duĹžni sve svoje potencijale staviti na raspolaganje u obranu do poplave.

Marijan ukťi zduťno se zalagao za interese malih udjeliara, pri usvajanju dnevnog reda traŞio je skidanje te toke s dnevnog reda do jesenskog zasjedanja u ime zaťtite radnikih interesa i malih udjeliara, te da se u tu irmu poťalje ovlaťtena revizorska kua radi procjene vrijednosti irme, meutim, njegov prijedlog nije proťao. rodaja Hidrotehnike nije skinuta s dnevnog reda, ve naprotiv, odluka je donesena, mali udjeliari sukladno druťtvenom ugovoru imaju samo pravo prvokupa, ali po trŞiťnoj cijeni. Županija nije veinski vlasnik u toj tvrtki, podsjetio je da je direktor Hederi ak osporavao Županiji pravo da od Hidrotehnike traŞi izvjeťa o poslovanju budui da su oni irma u preteŞito privatnom vlasniťtvu. Branko Levai rekao je da se radi o novcu i krpanju prorauna, da tu nema dobrog rjeťenja, da bi najbolje bilo ekati i prodati skuplje, jer dobar vlasnik ne prodaje. Mali dioniari e ionako prodati za veu cijenu pravom gazdi koji stoji iza toga. Franjo Bukal je rekao: - Mi nismo veinski vlasnik, a jasno je da treba pokrpati rupe, to svi radimo, a od kud namaknuti, potrebno je dobiti ťto se viťe da. I kod te toke doťlo je do kratkog prekida sjednice radi konzultacija. Mnoge vijenike zbunio je pravniki izraz da e se prodaja poslovnih udjela provoditi uz ogranienje prava prvokupa koje temeljem ruťtvenog ugovora Hidrotehnike imaju ostali lanovi druťtva i samo druťtvo. Mnogi nisu razumjeli da se to ogranienje odnosi na Županiju koja prodaje udjele i da to znai da mali udjeliari imaju prvo prvokupa. Kad je to razjaťnjeno, prihvaena je i odluka o prodaji udjela Hidrotehnike. (BM)

POGLED ODOZDO POGLED ODOZDO

Sponzorirano prosjaenje umjesto sustavnog rjeĹĄenja roĹĄli tjedan prisustvovala sam jednom dogaaju vezanom uz sakupljanje novca u humanitarne svrhe, a dogaaju je bio nazoan i mali djeak koga se ta pria doticala, ako ne baĹĄ direktno, a onda je bio primjer da takvima kao ĹĄto je on i njegova obitelj treba pomo. Meni je bilo jako neugodno, a imala sam dojam da je i djetetu neugodno, da se ne snalazi u toj prii odraslih. ijete ve zbog same prirode bolesti ne Ĺživi Ĺživot svojih vrĹĄnjaka, a to bi trebao i zasluĹžuje.  sada se joĹĄ i naĹĄao u nekoj prii kao krunski dokaz neije dobrohotnosti, umjesto da on i njegova obitelj to nisu ni osjetili. a nisu ni naiĹĄli na probleme vezane uz novac i logistiku podrĹĄku lijeenju. Zasigurno bi djetetu bilo bolje u tom trenutku na nekom drugom mjestu i nekom njemu primjerenijem druĹĄtvu, a ne da ga

svi mi tu naslikavamo u svrhu jedne zaista plemenite akcije. kcija je sama po sebi hvale vrijedna. otreba nasuĹĄna. ni koji provode humanitarnu akciju imaju srce veliko do neba, a u akciju su krenuli na nain koji dokazano donosi rezultat. ponzori su se odazvali u Ĺželji da zaista pomognu, nisu imali tvrdo srce ve razumijevanje za rjeĹĄavanje problema. akle, svi na dobru putu, a opet dobre namjere ne vode uvijek u raj. Ĺ to tu ne vrijedi. Ne vrijedi nain na koji rjeĹĄavamo probleme. ostalo je pomalo degutantno da velike zdravstvene probleme, koji zbog veliine inancijskog izdataka postaju socijalni problemi, rjeĹĄavamo sa sponzoriranim prosjaenjem. a ljudi izmeu Ĺživota i smrti zbog Ĺželje za Ĺživotom bivaju osueni na prosjaenje. o nije u redu. Ima dobrih irmi i ima

ljudi dobra srca i mnogi bi oni dali da spase ljudske Ĺživote, ali deinitivno treba promijeniti nain sakupljanja novaca za takve potrebe. ni koji su i nekada hodoastili u Mariju Bistricu znali su da moraju proi kroz nepregledni ĹĄpalir bogalja sa ĹĄkrebicama za milostinju da bi doĹĄli do svetiĹĄta. nda je sustav te bogalje sklonio s ceste i liĹĄio ih poniĹženja da uz pomo ĹĄkrebice ostvaruju barem dio prava na Ĺživot kakav imaju tzv. zdravi normalni ljudi.  sada te iste ĹĄpalire bokce gledamo u reklamnom bloku na televiziji, posebnim humanitarnim priredbama, u prigodnim humanitarnim akcijama. rebamo prestati ljude koji su imali manje sree od nas poniĹžavati na taj nain. iĹĄe je odurno gledati onu malu djecu kako se kao zmije po trnju mue hodati, da

PiĹĄe: BoĹžena Malekoci-Oleti

bi iz naĹĄih oiju izmamili suze, a mi onda osigurali novac. ZaĹĄto za njih ne bi bilo novca u sustavu? Kakva smo mi to drĹžava ili druĹĄtvo? Zadaa je drĹžave da osigura novac za njih. I to ne samo sakupljanjem od malih za male, nego i od velikih za male. vatko mora znati da je njegova obveza pomagati slabe i to je potrebno ugraditi u sustav.  ne pomou humanitarnih akcija nabijati nekome impulse, a drĹžavi k tome joĹĄ i .


GOSPODARSTVO

8. srpnja 2008.

MEIMURSKI JAVNI PRIJEVOZ pred odumiranjem unato cijeni benzina i guĹžvama na cesti

Izbjegavamo javni prijevoz Je li meimurski javni prijevoz devastiran? ve dugo to pitanje visi u zraku. U vrijeme kad je benzin bio jeftiniji, a graani ako i u svim tranzicijskim zemljama impresionirani mogunoĹĄu izbora osobnih automobila i lako dostupnoĹĄu podgrijanu obiljem kredita, javni prijevoz je gotovo izumro. Na Ĺživotu ga odrĹžava prijevoz ĹĄkolske djece. NekadaĹĄnje radnike linije kada su autobusi bili krcati, a putnici u njima nakrcani poput sardina, odavno su proĹĄlost. adno vrijeme postalo je ĹĄaroliko, rastezljivo. d nekolicine irmi u Meimurju koje je znalo nabrojiti svako ĹĄkolsko dijete i koje su radile u urednim smjenama, broj poslovnih subjekta je prelaskom na trĹžiĹĄno gospodarstvo narastao na oko dvije tisua poslovnih subjekata na isto toliko adresa, a svaka irma autonomna u odreivanju radnog vremena. Javni prijevoz ostao je na starom nainu prevoĹženja putnika, kao da postoji nekolicina onih irmi iz proĹĄlosti s uredno odreenim smjenama i radnicima. Gospodarskim subjektima pak je svejedno kako zaposlenici dolaze na posao. Uz svoje poslovne brige nije im na pameti joĹĄ i da rjeĹĄavaju pitanje javnog prijevoza. Zaposlenicima pak u ovoj situaciji viĹĄe odgovara keĹĄ za troĹĄkove prijevoza i snalaĹženja oko prijevoza u osobnom angaĹžmanu. Kako se broj putnika smanjivao tako su cijene karata rasle i u jednom trenutku postalo je isplativije putovati automobilom nego javnim prijevozom. a ne govorimo o komoditetu putovanja osobnim automobilom i ĹĄto se tie vee osobne mobilnosti i udobnosti. no ĹĄto putnike ponovno moĹže okrenuti k javnom prijevozu je skupoa voĹžnje osobnim automobilom. li i autobusi koji polaze u Ĺželjenom pravcu barem svakih pola sata. U protivnom e se nadalje biti prometne guĹžve i epovi na cestama u prometnim ĹĄpicama. Kako usmjeriti putnike na javni prijevoz. ija je to zadaa? Jesu li Ĺžupanija, opine i gradovi ti koji bi trebali rijeĹĄiti pitanje javnog prijevoza. Jesu li to prijevoznici. Ili bi graanska svijest trebala proraditi tako da shvatimo kako vei broj putnika u autobusu pojeftinjuje cijenu karte. Ili bi gospodarski subjekti trebali sjesti zajedno s prijevoznicima i usmjeriti svoje zaposlenike na javni prijevoz, organiziranjem posebnih linija do irmi.

- Sufinanciranje voznih karata klju za povratak putnika javnom prijevozu?

Prazni autobusi svakidaĹĄnjica su na Autobusnom kolodvoru akovec ada se otvara novi problem zadovoljstvo putnika javnim prijevozom. adaĹĄnje stanje autobusa malo koga e zadovoljiti, a s druge strane prijevoznici gurnuti na rub preĹživljavanja, nemaju snage za obnovu voznog parka. Hoe li rast cijena benzina dovesti dio toga da se sve te potrebe spoje u jednoj toki od koje bi krenuo razvoj javnog prometa. ozornost na nefunkcioniranje javnog prijevoza na kupĹĄtini Meimurske Ĺžupanije skrenula je i oberta Barat vijenica Ĺžupanijske skupĹĄtine. - Nakon jednog pokuĹĄaja da iza 19 sati doem u Mursko rediĹĄe autobusom, dobila sam odgovor da prvu liniju imam u jutarnjim satima. Nakon ĹĄto sam pitala za radniku liniju, reeno mi je nema viĹĄe radnike linije: Za vozni red na autobusnom kolodvoru treba povealo, a za linije viĹĄe na ploi, valjda i teleskop, rekla je oberta Barat. U nedjelju prvi autobus za Zagreb kree u 12,30 sati. ostavila je pitanje da li se itko u Ĺžupaniji pozabavio tim problemom, je li formirana kakva radna skupina, odrĹžani sastanci s javnim prijevoznicima jer mi se ini da su sva podruja Ĺživota i rada vezana uz Ĺžene polako devastiraju jer osamdeset posto korisnica javnog prijevoza su Ĺžene. Uz to je upozorila na 200-ti-

njak uenika iz naše Županije koji se školuju u araždinu, za usmjerenja koja nema kod nas, a ne ostvaruju pravo na besplatni prijevoz kao uenici u meimurskim školama. - Meimurski župan Josip osavec u odgovoru je potvrdio da postoje ozbiljni problemi s tvrtkom koja obavlja javni prijevoz u Meimurskoj županiji, to je  tours, koja se sada tako zove, prije se zvala drugaije, kako e se zvati u budunosti ja to ne znam i da li e je biti, ja to ovog asa ne mogu dogovoriti, rekao je župan. ko je nee biti onda emo imati ozbiljne probleme. Što se tie radnikih prijevoza oni sami govore da nema zainteresiranih za radniki prijevoz, a jedino oni mogu dati podatke o broju putnika radnika. U nekoliko navrata na sastancima su ponovili da su prihodi od prijevoza radnika nikakvi, jer se manje više svi voze autima. adniki prijevoz u Meimurju je deinitivno spao na najnižu moguu granu. Ljudi se posla i na posao voze u privatnom aranžmanu.  tim djelom odgovara sleže se i nelko Kovai, direktor  toursa. Interesa za radniki prijevoz u nekadašnjem smislu nema, a klju je u broju putnika. a se svakim autobusom na radnikoj liniji vozi 50 putnika, javni prijevoz bio bi 50 posto jeftiniji. okušaji da se

postignu dogovori s poslodavcima u velikim irmama ne uspijevaju. onuda jednoj tekstilnoj irmi da se umjesto naknade radnicima postigne dogovor oko prijevoza putnika autobusom ime bi i ta irma uĹĄtedjela milijuna kuna na troĹĄkovima prijevoza nije postignut. Nitko radnike ne moĹže natjerati na autobus, jer u naknadi za prijevoz u keĹĄu nalaze svoj osobni interes za prijevoz u osobnom aranĹžmanu. Gledajui s pozicije prijevoznika javni prijevoz bi mogao oĹživjeti jedino uz suinanciranje opina,. gradova i Ĺžupanije. ada bi za krajnje korisnike bio jeftiniji, posebice kada bi se u taj krug ukljuili i poslodavci i novac za troĹĄkove prijevoza usmjerili na javni prijevoz. o bi prijevoznicima omoguilo obnovu voznog parka i uvoenje veeg broja linija i naravno uz koncesije na duĹži rok koje bi prijevozniku bila i odreena garancija i u poslovnom smislu. reko noi nismo u mogunosti to poboljĹĄati javni prijevoz vlastitim snagama. nelko Kovai kaĹže da na taj problem ve tri godine ukazuje na Ĺžupaniji, ali da odziva nema. Ne vidi ni rjeĹĄavanje problema javnog prijevoza kombinacijom velikih autobusa i malih kombibuseva, jer zahtijeva duplo vei broj vozaa koji prelaze s jednih vozila na druge. Bez suinanciranja nema sigurnosti da e javni prijevoz opstati, pesimistian je Kovai. Nije tajna da je  tours u inancijskim teĹĄkoama i da se svako malo pojavljuju potencijalni preuzimai te tvrtke. onuda ima svakakvih od ĹĄarlatanskih do ozbiljnih. No pitanje je jesu li preuzimai zainteresirani samo za rentabilni dio prijevoza ili imaju kvalitetnija rjeĹĄenja za pitanje javnog prijevoza.  druge strane potencijalni preuzima koji se proteklih tjedana prilino intenzivno i na Ĺžupaniji interesirao za  tours navodno je odustao. Naime najvredniji dio prijevoza koji obavlja  tours je prijevoz uenika gdje postoji sigurnost linija i plaanja, a taj ugovor je u rukama Ĺžupanije. No preuzimanje  toursa podrazumijeva preuzimanje i inancijskih teĹĄkoa i obveza koje ima ta irma. Je li to bio prevelik zalogaj za posljednjeg u nizu od zainteresiranih potencijalnih ulagaa. No baĹĄ zbog uenikog prijevoza, Ĺžupanija e htjela ne htjela morati odluivati i o daljnjoj sudbini  toursa. (BM)

ZAGORCI PROTESTIRAJU Meimurci ĹĄute

Protest protiv ukidanja meunarodnog brzog vlaka Krapinsko - zagorska Şupanija pridruŞuje se protestu indikata prometnika vlakova Hrvatske protiv novoga voznog reda kojim se ukidaju meunarodni brzi vlakovi 204 i 205 na liniji Murakeresztur – Kotoriba – akovec – araŞdin – Zabok – Zagreb i prebacuju se na prometovanje preko Koprivnice. Na taj nain Hrvatske Şeljeznice oduzimaju pravo putovanja stanovniťtvu sjeverozapadne Hrvatske jedinim meunarodnim brzim vlakom koji velikim dijelom prolazi kroz naťu Şupaniju. Županija e uputiti i pismeni zahtjev Hrvatskim Şeljeznicama da se ne ukinu linije te da spomenuti vlakovi i dalje voze po tradicionalnom prijevoznom

putu Murakeresztur – Kotoriba – akovec – araĹždin – Zabok – Zagreb (plit) i obrnuto. elacija i vrijeme putovanja brzih vlakova 204 i 205 jako su dobro prepoznati

meu naĹĄim stanovniĹĄtvom i to je najkvalitetnija veza sa Zagrebom, plitom i Maarskom, a vlak 205 je prvi i jedini jutarnji brzi vlak s vezom iz Zagreba, ijeke (kroz ljetnu

sezonu), lavonije, almacije (iz plita kroz ljetnu sezonu i direktnim vagonima). lak 204 brzi je i ujedno zadnji veernji vlak u pravcu Zagreba s vezom za plit, a preko ljeta i s direktnim vagonima. pomenuti vlakovi odlino su popunjeni i iskoriĹĄteni, te ne vidimo razlog za njihovo ukidanje, a ukoliko to zahtijevaju Maarske Ĺželjeznice, tada se Hrvatske Ĺželjeznice trebaju argumentirano zauzeti za odrĹžanje spomenute linije kako bi se obranili interesi stanovniĹĄtva ovog kraja, kaĹžu u Krapinsko - zagorskoj Ĺžupaniji. U Meimurskoj Ĺžupaniji za sada nije bilo govora o toj temi. ( JĹ ; www. presscentar)

5 INFOPIS (8)

CjeloĹživotno uenje Ĺ˝alila mi se kolegica da je, kako to kod nas ve biva, bila na seminaru “niĹĄt’ koristiâ€?. Kuka ve tjedan dana da se joĹĄ uvijek nije uspjela oporaviti. NeĹĄto pre straĹĄno je putovanje autobusom. Ne plaaju troĹĄkove automobila (nije rang sluĹžbenog auta) pa je ona, visokoobrazovana, putovala autobusom u Zagreb pod 35 stupnjeva Celzijevih i to na piĹĄljivo jednodnevno struno usavrĹĄavanje. Iscijeena je, a u nosu joj je ostao smrad uĹžeglog autobusnog lima, ispuĹĄnih plinova, sendvia, ljudskih tijela i masnih sjediĹĄta. a je seminar bio barem negdje na moru pa da zna zaĹĄto se paca u vlastitome i tuem znoju. Ne razumije ona kako netko moĹže organizirati seminar u ovo doba godine kada svatko iole normalan i pametan, ne razmiĹĄlja ni o emu drugome nego o moru i odmoru. ni koji imaju vikendice ili apartmane u mislima samo raunaju, kupuju, popravljaju, zrae, kombiniraju tko e gdje spavati, a oni koji nemaju niĹĄta listaju u F-u kataloge, gledaju sliice i zbrajaju polupansione. Eto, ona je tamo samo sjedila u svojoj najljepĹĄoj lanenoj haljini s novim remenom i friĹĄkim pramenovima, cijelo jutro s jednom kavicom smiĹĄljala jelovnik, tj. ĹĄto e skuhati i smrznuti, ĹĄto voli on, a ĹĄto djeca. ujan i listopad pogodni su mjeseci za cjeloĹživotna usavrĹĄavanja jer poslije se razmiĹĄlja o BoĹžiu i Novoj godini. na stvarno ne razumije je li to zbog Europske unije ili stranih vlasnika. ruga kolegica pak nije bila u Zagrebu ve u zaviaju, ali se vratila oduĹĄevljena, jedino joj nije bilo jasno zaĹĄto je samo ona diskutirala i postavljala pitanja, a tamo je skapavalo bez klime zajedno s njom 120 ljudi. tvarno je razoarana u sustav i ljude. Ne razumije zaĹĄto ljudi ne sudjeluju kad im se besplatno za to pruĹži prilika. ipine su to prie o seminarima, koji su zamiĹĄljeni kao doĹživotno uenje. ostojalo je to i prije. Zvalo se permanentno usavrĹĄavanje, ali nije imalo europsku konotaciju. Ĺ to je cjeloĹživotno obrazovanje, jesu li to jednodnevni ĹĄoping seminari u Zagrebu ili ispijanje kava na morskim terasama hotela? U danaĹĄnje doba ekonomskih i socijalnih promjena i brze tranzicije druĹĄtva u “druĹĄtvo znanjaâ€? te demografske situacije sve se viĹĄe raspravlja o tzv. cjeloĹživotnom uenju, odnosno o aktivno-

PiĹĄe: mr. sc. Sonja ToĹĄi-Grla sti uenja tijekom Ĺživota, s ciljem unapreivanja znanja, vjeĹĄtina i sposobnosti unutar osobne, graanske, druĹĄtvene i poslovne perspektive. CjeloĹživotno uenje ovisi o pojedincu, njegovoj volji i financijskim mogunostima da nastavi ĹĄkolovanje. Nikad nije prerano ili prekasno za uenje! CjeloĹživotno uenje podrazumijeva graane, svih Ĺživotnih dobi, koji imaju priliku da kroz formalno (ĹĄkole i visoke ĹĄkole) i neformalno obrazovanje stjeu potrebna znanja. CjeloĹživotno uenje se obino postiĹže nastavkom studija, uenjem preko Interneta (e-learningom), uenjem kod kue, putem raznih teajeva, seminara, radionica itd. Ideja cjeloĹživotnog uenja javlja se ve kod latona u djelu “epublikaâ€?, no prvi ju je put jasno iznio Basil Yeaxlee (1883.-1967.), izvanredni profesor na katedri za psihologiju edukacije, predava i mentor na dsjeku za edukaciju na xfordu. Ekonomski razvoj neke drĹžave ovisi o kvaliteti njezinih ljudskih resursa. KoriĹĄtenje tih resursa i ulaganje u njihovu kvalitetu primarni su imbenici razvoja. CjeloĹživotni sustav obrazovanja osnovna je pretpostavka rasta i razvoja te postaje nuĹžno u vrijeme brzih promjenama u potrebnim vjeĹĄtinama i znanjima. estrukturiranje poduzea radi konkurentnosti vrlo je vaĹžan dio gospodarske politike, a samo oni koji su se sposobni dokvaliicirati ili prekvaliicirati mogu ostati raditi. Ideja cjeloĹživotnog obrazovanja potjee iz pretpostavke da je ovjek najvee bogatstvo druĹĄtva i da zato u njega treba ulagati. CjeloĹživotno uenje promie aktivno graanstvo, civilno druĹĄtvo, demokraciju, mir i integriranu Europu. no je instrument za postizanje vee druĹĄtvene jednakosti i pravde.

www.suncica.hr; sonja.tosic-grlac@ck.t-com.hr

OBRANA OD TUE

Kasni najmanje sedam dana brana od tue trebala je zapoeti s radom 1. srpnja, no nije. Zbog problema u araĹždinu, gdje je smijenjen bivĹĄi Ĺžupan adimir ai, a na njegovo mjesto doĹĄao Zvonimir abati, obrana tue kasni. Novi Ĺžupan Zvonimir abati traĹži da se prije potpisivanja ugovora o obrani od tue zrakoplovima pregledaju svi papiri, te da se nakon toga upute lanovima oglavarstva araĹždinske Ĺžupanije na usvajanje. vih dana papiri su upueni lanovima oglavarstva, no po statutu to mora biti najmanje sedam dana prije sjednice. Zbog toga zrakoplovna

obrana od tue ovih dana ne djeluje, eka se odluka. I proĹĄlih godina bilo je sluajeva kad je obrana od tue zapoela neĹĄto kasnije, na primjer, jedne godine 14. srpnja. U meuvremenu nam drugo ne preostaje nego vjerovati da e tua zaobii naĹĄ kraj za koji dan, ili da e se moi suzbiti raketama i generatorima sa zemlje. Kako je krenulo u araĹždinu, gdje je doĹĄlo do veoma velikih ĹĄteta na usjevima, bolje je da zrakoplovna obrana od tue ĹĄto prije proradi. a da znamo da smo sve uinili ĹĄto se moglo radi sprjeavanja ĹĄteta. (JĹ )


K ROZ M EÐIMURJE CRNA KRONIKA

6 Istoio 400 litara dizela iz tuih kamiona PRIBISLAVEC - Dana 29./30. lipnja u Pribislavcu u ulici Antuna Mihanovia nepoznati poinitelj izvršio je tešku krau iz ograenog parkirališta poduzea “Sever-TPM” d.o.o. sa sjedištem u Pribislavcu. Nepoznati poinitelj preskoio je ogradu ograenog parkirališta te je na istom nasilno skinuo epove rezervoara na kamionima registarskih oznaka K 450-CP, K 983-CV i K 699-BP iz kojih je istoio ukupno oko 400 litara dizel goriva. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 4.000 kuna. Protiv nepoznatog poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Vatrogascima ukrao 40 litara dizela GARDINOVEC - Dana 29./30. lipnja u Gardinovcu na nogometnom igralištu NK “Radniki” nepoznati poinitelj izvršio je tešku krau provalivši u prostorije nogometnog kluba. Nepoznati poinitelj je slomio lokot na vanjskoj mreži ulaznih vrata prostorija kluba i oštetio vrata, nakon ega je slomio lokot na vanjskoj mreži vrata prostorije za suce i delegate, te je ušavši u unutrašnjost ispreturao stvari. Nakon toga je slomio lokot na narbi limenih dvokrilnih vrata skladišta kojim se koristi DVD Gardinovec, te je iz unutrašnjosti otuio oko 40 litara benzina eurosuper 95. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 2.500 kuna, a stvarna materijalna šteta utvrdit e se po zaprimanju odštetnog zahtjeva. Protiv nepoznatog poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Ribiima odnio sokove i pivo MURSKO SREDIŠE - Tijekom noi s 3./4. srpnja u Murskom Središu u Frankopanskoj ulici na ribnjaku “Zeleše” nepoznati poinitelj izvršio je tešku krau iz metalnog kontejnera u vlasništvu ribikog društva. Nepoznati poinitelj je tjelesnom snagom iz ležišta izvadio dvokrilni prozor s rešetkom, te je ušavši u unutrašnjost otuio veu koliinu sokova i više sanduka piva “Pan”. Materijalna šteta cijeni se na iznos od oko 2.700 kuna, a protiv nepoznatog poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Poslužio se tuim novanikom kao svojim AKOVEC - U petak 4. srpnja oko 7,50 sati u akovcu, u ulici A. Sculteissa, muška osoba roena 1989. godine iz Pribislavca prišla je maloljetniku r. 1990. godine, koji se vozio biciklom, te ga je zaustavio i od njega zatražio 10 kuna. Nakon što je stao i izvadio novanik, kradljivac mu je iz ruke i iz novanika uzeo 50 kuna, nakon ega je ošteenom vratio novanik, te se biciklom udaljio u nepoznatom pravcu. Izvršenim prepoznavanjem i dovršenom kriminalistikom obradom utvren je poinitelj kaznenog djela drske krae, te protiv njega slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u za mladež u akovcu.

Provala u prodavaonicu, šteta 10.000 kuna KNEZOVEC - Dana 4./5. srpnja nepoznati poinitelj izvršio je tešku krau iz trgovine “Market Knezovec” u vlasništvu poduzea “Varga trgovina” d.o.o. iz Knezovca. Nepoznati poinitelj slomio je uložak cilindrine brave na vratima, te iz unutrašnjosti otuio

raznu prehrambenu robu (tjesteninu, suhomesnate proizvode, ulje i okolade), iz otvorene registar kase otuio je 500 kuna, a s polica veu koliinu raznih cigareta. Materijalna šteta cijeni se na oko 10.000 kuna, dok e se stvarna šteta utvrditi po okonanju inventure.

Ukradenim automobilom u Samobor AKOVEC - U vremenskom razdoblju od 5. lipnja do 6. srpnja u akovcu u Svetojelenskoj ulici s parkirališta nepoznati poinitelj ukrao je osobno vozilo “opel astra” reg. oznake K 472-DP u vlasništvu ženske osobe r. 1958. godine iz Domašinca. Nepoznati poinitelj je nasilno otvorio automobil, te se odvezao u nepoznatom smjeru. Materijalna šteta cijeni na iznos od 10.000 kuna. Dana 6. srpnja osobno vozilo je pronaeno na podruju PP-a Samobor, te su u njemu zateene 4 maloljetne muške osobe r. 1994., 1190. i 1991. godine iz Pribislavca, te maloljetna osoba r. 1994. godine iz Kuršanca. Po završetku kriminalistike obrade, nakon utvrivanja injeninog stanja, protiv poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u za mladež u akovcu.

NAKON TUNJAVE PRIVEDENA 24 NAVIJAA

Ranjen policajac, pripadnik Torcide i dvojica pripadnika BBB Prema službenom policijskom izvješu, 2. srpnja 2008. godine oko 22 sata u gradu akovcu, na raskrižju ulica Globetka i Zrinsko - rankopanska, došlo je do sukoba i tunjave navijakih skupina “Torcida” i “BBB”, koji su se osobnim automobilima vraali s podruja Republike Slovenije, gdje naši klubovi odigravaju pripremne utakmice. Do sukoba je došlo kada su pripadnici navijake skupine “Torcida”, koji su bili u pratnji policijskih službenika, skrenuli s utvrene rute povratka, a u cilju izazivanja sukoba. U sukobu je sudjelovalo, prema procjenama policije, izmeu 50 i 70 osoba obiju skupina, a izgrednici su koristili pirotehnika sredstva “bengalke”, staklene boce, razne palice, boksere i drugo. Nakon što su se izgrednici oglušili na izdane zapovijedi dje-

Automobilom udario u moped AKOVEC - U etvrtak 3. srpnja oko 14,08 sati u akovcu na raskrižju Zagrebake ulice i ulice Emelera Vajde dogodila se prometna nesrea u kojoj je voza osobnog automobila registarske oznake K 257-EJ, muškarac roen 1977. godine iz Dekanovca, presjekao put mopedu. Vozei se ulicom Elemera Vajde do raskrižja sa Zagrebakom ulicom, koja je prometnim znakom oznaena kao cesta s prednošu prolaska, ušao je u raskrižje, a da nije propustio sva vozila, pa je u prednji lijevi dio njegovog automobila udario prednjim dijelom moped registarske oznake K 313-DZ, kojim je upravljao Strahoninanin roen 1972. godine. Voza mopeda se prevrnuo i pao na kolnik, pa je vozilom hitne medicinske pomoi prevezen u Županijsku bolnicu akovec, gdje je utvreno da je zadobio teške tjelesne ozljede, ali je nakon lijenike obrade pušten kui. Putnika na mopedu i u osobnom automobilu nije bilo. Voza mopeda za vrijeme vožnje koristio je zaštitnu kacigu. Protiv vozaa osobnog automobila slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Biciklist u pretjecanju udario biciklistkinju BREZJE - ŠENKOVEC - U petak 4. srpnja oko 10,50 sati na županijskoj cesti izmeu Brezja i Šenkovca dogodila se prometna nesrea u kojoj je maloljetni voza bicikla r. 1994. godine iz Brezja kreui se biciklistikom trakom pretjecao, a da se prethodno nije uvjerio da to može uiniti na siguran nain, zbog ega je prednjim kotaem bicikla udario u prednji kota bicikla kojim je u istom smjeru upravljala maloljetna ženska osoba r. 1993. godine iz Brezja. Uslijed udara došlo je do pada oba vozaa na kolnik. Vozilom HMP-a ozlijeeni voza bicikla r. 1994. godine prevezen je u ŽB akovec, gdje je utvreno da je

8. srpnja 2008.

TORCIDAŠI SNIMLJENI KAKO ISKAU IZ VOZILA DUBROVAKIH REGISTARSKIH OZNAKA

zadobio teške tjelesne ozljede pa je zadržan na lijeenju. Materijalna šteta nije nastala, a o prometnoj nesrei slijedi posebno izvješe.

Bacio kamen na eški automobil i teško ozlijedio dijete MURSKO SREDIŠE - U subotu 6. srpnja oko 1 sat u Murskom Središu Sitnice bb nepoznati poinitelj je na osobni automobil eških registarskih oznaka 2 J 85538 (CZ), kojim je upravljao eški državljanin r. 1973. godine iz mjesta Polna, bacio kamen u zadnje desno staklo. Staklo je razbijeno, a tom prilikom putnik u vozilu, dijete r. 1999. godine, zadobilo je tešku tjelesnu ozljedu koja je okvalificirana na Odjelu kirurgije Županijske bolnice akovec, gdje su eški turisti zatražili lijeniku pomo. Dijete je na odgovornost roditelja pušteno iz ŽB-a akovec. Djelatnicima policije poznat je identitet poinitelja koji je u bijegu, te se za istim intenzivno traga. Po pronalasku istog slijedi

podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

Masovna tunjava alkoholiziranih u jutarnjim satima BELICA - U nedjelju 6. srpnja oko 4,50 sati u Belici u Ulici kralja Tomislava na parkiralištu ugostiteljskog objekta “Cupidon” došlo je do masovne tunjave izmeu više muških osoba. Prema policiji, u tunjavi su sudjelovali muška osoba r. 1980. godine iz Belice, muška osoba r. 1985. godine iz Belice koja je bila pod utjecajem alkohola u koliini od 1,24 g/ kg, muška osoba r. 1983. godine iz Belice pod utjecajem alkohola u koliini od 0,62 g/kg, te s druge strane muške osobe r. 1985. iz Belice pod utjecajem alkohola u koliini od 1,27 g/kg, muške osobe r. 1974. godine iz Palovca pod utjecajem alkohola u koliini od 1,31 g/kg, ženske osobe r. 1974. godine iz Palovca pod utjecajem alkohola u koliini od 0,34 g/ kg i muške osobe r. 1985. godine iz Držimurca pod utjecajem alkohola

latnika policije, oni su zbog odbijanja napada i svladavanja otpora te uspostave narušenog javnog reda i mira uporabili tjelesnu snagu, višenamjenske palice i kemijska sredstva. Tijekom uporabe sredstava prisile od strane djelatnika policije nitko od izgrednika nije zadobio nikakve tjelesne ozljede. U sukobu izmeu navijakih skupina etiri osobe zadobile su lake tjelesne ozljede, jedan pripadnik Torcide, dva pripadnika BBB i jedan policijski službenik. U sukobu su takoer ošteena etiri službena vozila Policijske uprave meimurske, dok na ostalim objektima na mjestu dogaaja, prema našim saznanjima, nisu nastala ošteenja. Tijekom i nakon izgreda uhiena su i privedena u prostorije Po-

licijske uprave meimurske 24 izgrednika, te su nakon provedene prekršajne obrade privedeni Prekršajnom sucu u akovcu. Takoer, provodi se kriminalistika obrada prema za sad nepoznatim osobama za koje postoji osnovana sumnja da su poinili kazneno djelo “sprjeavanje ovlaštene službene osobe u obavljanju službene zadae”, “napad na službeni osobu” i “uništenje i ošteenje tue stvari”. Djelatnici Policijske uprave meimurske poduzimaju operativne mjere i radnje u cilju utvrivanja identiteta svih uesnika, prema kojima e se poduzeti zakonom propisane mjere i radnje, kaže glasnogovornik PU meimurske Krunoslav Gosari. (Komentar na stranici 53)

u koliini 1,63 g/kg. Naknadno se masovnoj tunjavi prikljuila i muška osoba r. 1967. godine iz akovca. U tunjavi je ženska osoba r. 1974. godine iz Palovca zadobila teške tjelesne ozljede pa joj je pružena pomo u ŽB-u u akovcu. Svi uesnici tunjave privedeni su na kriminalistiku obradu, te po utvrivanju injeninog protiv poinitelja slijedi podnošenje kaznene prijave ODO-u u akovcu.

prašine i neistoe uslijed djelovanja visoke temperature. U požaru je nastala manja materijalna šteta.

Manji požar u ateksu AKOVEC - U petak 4. srpnja u akovcu u Zrinsko - rankopanskoj ulici na Odjelu pripreme i razvoja tekstila poduzea “ateks” d.d. iz akovca došlo je do požara na komori za polimerizaciju šablona, kojom prilikom je u kanalu za dovod zraka koji je spojen na elektromotor stroja došlo do taljenja elektrine instalacije na zidu pokraj stroja i kanalu za dovod zraka na stroju. Inspektorica za zaštitu od požara utvrdila je da je do požara došlo u kanalu za dovod zraka koji je spojen na elektromotor stroja uslijed zapaljenja nakupljene

Biciklist pao i teško se ozlijedio OREHOVICA - U subotu 5. srpnja oko 18,30 sati u Orehovici u Ulici Nikole Tesle dogodila se prometna nesrea u kojoj je stradao voza bicikla, muška osoba r. 1990. godine iz Malog Mihaljevca. Upravljajui biciklom s 1,99 g/kg alkohola u organizmu, previše se držao desnog ruba kolnika, zbog ega je prednjim kotaem udario u rubni kamen, od ega se bicikl prevrnuo, a voza je pao na kolnik. Ozlijeeni biciklist je vozilom HMP-a prevezen u ŽB akovec gdje je utvreno da je zadobio teške tjelesne ozljede te je zadržan na lijeenju. Materijalna šteta nije nastala, a o dogaaju slijedi podnošenje posebnog izvješa ODO-u u akovcu.


KROZ MEIURJE

8. srpnja 2008.

7 SJEDNICA POGLAVARSTVA opine NedeliĹĄe

OBRAUN meu susjedima u Prelogu

Motornom pilom na susjedovu drvenu garaĹžu Prelogu se proĹĄle nedjelje 29. lipnja dogodio obraun motorne pile i drvene garaĹže. Prema rijeima Alojza Grabanta, koji ve dugi niz godina radi u preloĹĄkom “Betonuâ€?, a Ĺživi s obitelji na adresi Vladimira Nazora 22 u Prelogu, u nedjelju oko 12 sati sruĹĄena mu je na vlastitom dvoriĹĄtu drvena garaĹža, i to motornom pilom. Prema navodima svjedoka, a cijeli je sluaj prijavljen policiji, garaĹžu je sruĹĄio zet od strine, Drago KekeĹĄ iz Preloga, po svemu sudei, vjerojatno i uz poneĹĄto alkohola, kaĹže Alojz Grabant, ĹĄto e utvrditi policija. n je motornom pilom razrezao konstrukciju garaĹže i grede koje su bile prislonjene uz gospodarsku zgradu susjede (strine), te zatim preskoio ogradu s motornom pilom i otiĹĄao. Alojz Grabant o tome pria: - Ĺ˝elio sam napraviti drvenu garaĹžu na dvoriĹĄtu za automobile, a jedan sam kraj garaĹže izgradio blizu, uz susjedinu gospodarsku zgradu. GaraĹža je mnogo niĹža od kroviĹĄta zgrade, tako da to niĹĄta ne bi smetalo u sluaju kiĹĄe. nam da sam sloĹžio garaĹžu preblizu zidu gospodarskog objekta, no prije toga sam susjedi (strini) s kojom smo u rodu poklonio oko metar svojeg dvoriĹĄta po duĹžini, da mo-

Zlatko Horvat i Jeronim Mohari prezentirali su izradu geografskoga informacijskog sustava opine NedeliĹĄe

Upravni odjel za komunalnu djelatnost i gospodarstvo dobiva novog proelnika Alojz Grabant pokazuje gospodarsku zgradu susjede (strine) i sruĹĄenu garaĹžu koju je gradio, od koje su ostale samo porezane grede gu izgraditi baĹĄ tu gospodarsku zgradu kakvu su trebali. To zapravo znai da je gospodarska zgrada dijelom na mojem zemljiĹĄtu, pa sam smatrao da nee biti nikakvih problema. Problema je ipak bilo, i to velikih, jer je vjerojatno strina obavijestila zeta, koji je stigao s motornom

pilom i porezao grede nesuene garaĹže. bavijestili smo policiju, oni su doĹĄli i slikali, ĹĄto e dalje biti, teĹĄko je rei, ne moĹže se s motorom pilom ometati tui posjed samo tako. nam da moĹžda nisam trebao staviti garaĹžu tik do gospodarske zgrade, no smatrao sam da to nije vaĹžno jer je

ionako rije o privremenoj i niskoj graevini. NajviĹĄe me boli postupak strininog zeta, koji je to mogao rijeĹĄiti obinim razgovorom sa mnom, razumni smo ljudi, a ne na ovaj divljaki nain koji smo vidjeli samo u filmovima. Da mi je netko rekao da ne gradim blizu susjedne zgrade, to ne bih uinio. (Ĺ )

OPINSKO VIJEE Kotoriba

Stambena zona bit e sjeveroistono od groblja Dvadeset deveta sjednica pinskog vijea Kotoribe odrĹžana je u novoureenoj vijenici. Naelnica BlaĹženka voĹĄec rekla je da je za ureenje vijenice do sada potroĹĄeno 120 tisua kuna. Vijenici su bili zadovoljni jer su dobili idealne prostore za rad, a u posljednjih 15 godina odluke su donosili sjedei kao u kinodvorani. Na aktualnom satu vijenik Branislav FuĹĄ upitao je kada se oekuje useljenje uenika u novu ĹĄkolsku zgradu. Predsjednica vijea i ravnateljica Ĺ  Kotoriba SnjeĹžana MatoĹĄ, pro ., rekla je kako je izvrĹĄen tehniki pregled te je dobivena uporabna dozvola. Preostaje urediti prilazne staze prema dvorani i vanjskom igraliĹĄtu. Potrebno je ĹĄkolu i opremiti, za ĹĄto e resorno Ministarstvo ovih dana raspisati natjeaj koje e i financirati novu opremu u iznosu od 5 milijuna kuna. Na pitanje hoe li uenici poetkom ĹĄkolske godine u novu ĹĄkolu, MatoĹĄ nije bila optimistina i odgovorila je da ne vjeruje da e to biti prvog rujna. Vijenica rena Maltar upitala je u ime mjeĹĄtana ulice Gradi tko je postavio Ĺžardinjeru kojom je zatvorena prometnica i samovoljno zaprijeio prolaz. Naelnica BlaĹženka voĹĄec upoznata je s tom problematikom. Prema njezinim rijeima, tamo je doĹĄlo do nesuglasica samih mjeĹĄtana, komunalni redar je bio na terenu, a opina e regulaciju prometa izvrĹĄiti na adekvatniji nain kako bi mjeĹĄtani Gradia bili sigurniji.

Poslovanje vrtia i knjiĹžnice obrazloĹžile su ravnateljice Biserka Horvat i Bernarda HabuĹĄ Slavko Maretko skrenuo je a 40% roditelji. Vrti je proteklu gopozornost na reklamne panoe koji dinu poslovao pozitivno, a od veih su postavljeni na ulazu u Kotoribu, investicija treba napomenuti da su, o kojima nitko ne vodi brigu, dok je uz sanaciju kroviĹĄta koja je financiDobriĹĄa voĹĄec iznio nezadovoljstvo rana iz opinskog prorauna i donaĹĄto u Kotoribi nema ureenog ni ciju ANAFA, proĹĄle godine izvrĹĄeni jednoga djejeg igraliĹĄta. Naelnica soboslikarski radovi na obnovi asavoĹĄec obeala je da e se nepotreb- de i stolarije te je obavljeno bruĹĄenje ni panoi otkloniti, a opina ima u i lakiranje parketa. a te je radove iz planu ureenje djejih igraliĹĄta na vrtikog prorauna izdvojeno neĹĄto tri lokacije. manje od 30 tisua kuna. Na sjednici su prihvaena izvjePozitivno poslovanje u 2007. ĹĄa o radu i poslovanju Djejeg vr- godini ostvarila je i KnjiĹžnica i itatia i KnjiĹžnice i itaonice Kotoriba onica Kotoriba. izvjeĹĄu je vidljiza 2007. godinu. Na kraju protekle vo da su u knjiĹžnicu ulanjena 263 godine u Djeji vrti bilo je upisano lana, od ega je njih 182 uenika 54 djece. ad u vrtiu organiziran i studenata, a brojka od 81 lana je u dvije skupine, mlau i stariju. otpada na odrasle osobe. ProĹĄle je "konomska cijena boravka djece godine za nabavu knjiĹžnog onda od u vrtiu je za 6-satni boravak 800 Ministarstva kulture dobiveno 30 tikuna, a za 10-satni program 1.000 sua kuna, a isti iznos za tu namjenu kuna. mjer financiranja nije se mi- dala je i opina Kotoriba. zvrĹĄena jenjao od osnivanja vrtia i iznosi: je adaptacija sanitarnog vora, za 60% ekonomske cijene plaa opina, koju je resorno Ministarstvo dalo

100 tisua kuna, opina Kotoriba 35 tisua. oš 30 tisua od strane Ministarstva utrošeno je za nabavu namještaja i potrebnih aparata i 5 tisua kuna za kupnju in ormatike opreme. Vijenici Kotoribe raspravljali su i o prvim ovogodišnjim izmjenama i dopunama prorauna. Prihodovna strana smanjena je za skoro 6 milijuna kuna. Smanjenje se najveim dijelom odnosi na planirano kreditno zaduživanje u iznosu od 5 milijuna kuna za izgradnju kanalizacije koje je bilo planirano putem SAPAD programa. Novi proraun sada iznosi 9,989.348 kuna i kao takav je prihvaen. svojena je odluka o imenovanju Stožera zaštite i spašavanja. Stožerom e rukovoditi naelnica Blaženka vošec, naelnik stožera bit e njezin zamjenik oran admani, dok su za lanove predloženi Ferid Kašmo, pro ., vonko Legin, Željko Habuš, Branislav Fuš, Gabrijel Friši, Stanko Vugrini i Marijan usak. pina Kotoriba odlukom vijenika kree u izradu detaljnog plana ureenja prostora mješovite zone sjeveroistono od groblja. adi se o spoju ulica A. Stepinca i 3. travnja, a prostor obuhvata DP -a je neizgraeno graevinsko podruje koje je planirano kao zona mješovite namjene - pretežito stambene, dok je dio površine namijenjen za ureenje parkirališnog prostora za groblje. (A. Fuš.)

Na sjednici Poglavarstva opine NedeliĹĄe odrĹžanoj 3. srpnja poduzee Geo - Gauss d.o.o. prezentiralo je izradu geogra skoga in ormacijskog sustava opine NedeliĹĄe. Namjena ovog projekta je da se opinskoj upravi omogui brzo i uinkovito koriĹĄtenje prostornih in ormacija te pretraĹživanje i pozicioniranje prema zadanom kriteriju, primjerice, prema vlasniku, broju katastarske estice, nainu uporabe zemljiĹĄta i slino. vaj projekt treba omoguiti orijentaciju u prostoru, ĹĄto se gdje nalazi i prikazati fiziki prostor u sustavu karata, planova i drugih in ormacija i lokacija pomou topogra skog sadrĹžaja u GS tehnologiji. Na 51. sjednici donesen je zakljuak o prijemu u radni odnos i imenovanju proelnika pravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarstvo. Na natjeaj se javilo pet kandidata, od kojih se najboljim pokazala Sanja orkovi, diplomirani inĹženjer geotehnike. Ĺ to se tie pravnog odjela za komunalnu djelatnost i gospodarstvo, prihvaen je prijedlog da se dio zaposlenika, zbog prenatrpanosti odjela, preseli u prostorije bivĹĄeg NM-a. Savjet za zaĹĄtitu potroĹĄaa opine NedeliĹĄe imenovani su adovan Bacinger i Ljerka Mesari kao predstavnici opine NedeliĹĄe, a Mirko Maek, Dra-

gutin Serec i DuĹĄanka Hlebec - Geek kao lanovi druge za zaĹĄtitu potroĹĄaa. vakav sastav Savjeta jednoglasno je prihvaen. Na zamolbu gospodina osipa Kukolia za otvaranje nove ulice iza vrtova Vrtne ulice u NedeliĹĄu, Poglavarstvo opine NedeliĹĄe odluilo je da se zaponu pripreme oko kontakata s vlasnicima nekretnina, ishoenju izjava i suglasnosti kako bi se izgradnja nove ulice mogla planirati za naredno razdoblje. Poglavarstvo opine NedeliĹĄe jednoglasno je prihvatilo ugovor o koriĹĄtenju Sportsko - gimnastikog centra “Atonâ€?. zmeu ostalog, pina ima obvezu plaati koriĹĄtenje dvorane, ĹĄto iznosi 200 kuna po satu. Prikazan je i raspored koriĹĄtenja dvorane po kojem se do kraja 2008. godine preko 650 sati planira koristiti dvorana za potrebe koĹĄarkaĹĄkog, odbojkaĹĄkog, rukometnog te karate kluba. Na sjednici Poglavarstva prihvaena je zamolba DVD-a NedeliĹĄe i DVD- a Slakovec za financijsku pomo njihovih 4 ekipa koje su se plasirale na drĹžavno vatrogasno natjecanje koje e se odrĹžati u Splitu od 3. do 5. listopada ove godine. Da bi dostojno predstavili Vatrogasnu zajednicu i DVD, a time i opinu NedeliĹĄe, bit e im donirano 20.000 kuna, tonije, 5.000 kuna po ekipi. (H. ear)

SPORTSKO ljeto

Organizirani sportski kampovi za djecu organizaciji i pod pokroviteljstvom opine NedeliĹĄe uspjeĹĄno je zavrĹĄen prvi od osam sportskih kampova pilot projekta “Sportsko ljetoâ€? u sportsko - gimnastikom centru “Atonâ€? u NedeliĹĄu. Sportsko ljeto organizira se s klubovima iz razliitih sportova s podruja opine NedeliĹĄe i Grada akovca. Sportski kampovi karatea i odbojke ve su zavrĹĄeni, dok e atletika kamp krenuti 7. srpnja i trajati do 11. srpnja, kamp gimnastika poinje 14. srpnja i traje do 19. srpnja, koĹĄarka kree 21. srpnja i traje do 25. srpnja, a nogomet e krenuti 28. srpnja i trajat e do 1. kolovoza.

ukomet kamp poinje 4. kolovoza i traje do 9. kolovoza, a djeca se mogu prikljuiti i kampu novog sporta u Hrvatskoj - disc gol u koji e poeti 4. kolovoza, a trajat e do 9. kolovoza, kao i rukomet. Svi prijavljeni dobit e potrebno znanje o ovom novom sportu, uz puno igre i druĹženja. Prvom karate kampu prisustvovalo je preko 60 djece, a kamp se odrĹžavao svaki dan u jutarnjim satima od 23. lipnja do 28. lipnja u SGC-u “Atonâ€?. Pozivaju se sva djeca od 1. do 8. razreda osnovnih ĹĄkola da se pridruĹže sportskim kampovima koji joĹĄ nisu odrĹžani. (H. ear)


KROZ MEIURJE

8 NEZADOVOLJNI STANOVNICI Palinovca

Ne Ĺželimo hupsere u selu! Predsjednik Mjesnog odbora Palinovec Vladimir Kolari ovih dana organizira postavljanje koĹĄeva na koĹĄarkaĹĄkom igraliĹĄtu u Palinovcu, na zahtjev brojne skupine ĹĄkolaraca koji bi u slobodno vrijeme igrali koĹĄarku, te priprema mjeĹĄtane za poetak velikih radova na kanalizacijskoj mreĹži na jesen. n kaĹže: - Ljudi ve sad gunaju zbog radova, a gunat e i viĹĄe kad se sve raskopa. Na Ĺžalost, drugaije nije mogue, morat emo se strpjeti do zavrĹĄetka radova. Brine me, meutim, neĹĄto drugo. MjeĹĄtani Palinovca vidjeli su nogostupe i staze za bicikle u Donjem Kraljevcu i drugdje te kaĹžu da se po tome ne da voziti. Naime, dvoriĹĄta su uska pa je na svakih nekoliko metara drugaija razina nogostupa, ĹĄto lii na velike hupsere. TeĹĄko je i mladima po tome se voziti biciklom, a kamoli starijima, stalno se ide gore - dolje. MjeĹĄtani Palinovca traĹže da nogostupi u Palinovcu budu u ustoj ravnini, da ne bude hupsera. Neki dan sam bio kod naelnika opine Donji Kraljevec latka Horvata i on mi je rekao da nacrte rade arhitekti prema zakonskim okvirima. zakonu piĹĄe da izmeu ceste i staze za pjeĹĄake mora postojati neka prepreka, a arhitekti to tumae tako da podignu razinu nogostupa za desetak centimetara. Mislim da se moĹže i drugaije. Palinovcu smatraju da je bolje da je sve u istoj ravnini, da svugdje bude asfalt, a tako bi se i uĹĄtedjelo na cijeni. Mogue je stazu za pjeĹĄake od-

Vladimir Kolari, predsjednik MO-a Palinovec: - Vidjeli smo nogostupe u Donjem Kraljevcu, tamo se ne da voziti biciklom, stalno se ide gore - dolje. Ne Ĺželimo takve hupsere u Palinovcu

8. srpnja 2008.

AGATA SABOLEC, zvonarica u KapelĹĄaku

KriĹžanje oblaka Nekada, pa moĹže se rei i ne tako davno, sve dok se obrana od tue nije poela provoditi raketama, generatorima, zrakoplovima i slinim napravama, ljudi su na razne naine pokuĹĄali tuonosne oblake poslati ĹĄto dalje od sebe ili ih, jednostavno reeno, razbiti. NajeĹĄi oblik bila je zvonjava crkvenih zvona, jer se vjerovalo kako e se zvonjavom oblaci rastjerati. Ako se u naumu uspjelo, bilo je sve u redu, ako pak nije, ljudi bio rekli: “Ah, BoĹžja sveta volja, tak je valjda moralo biti...â€? spoetka se iĹĄlo Ĺžupnika pitati ako se smije zvoniti, da bi kasnije Ĺžupnik rekao neka se zvoni kada ljudi uvide da postoji potreba. Agata Sabolec je zvonarica kapele Svete Margarete u KapelĹĄaku i svojedobno je “kriĹžala oblakeâ€?. - stina je. Nekada su ljudi vjerovali da zvonjava moĹže rastje-

Zvonarica Agata (s unukom Lovrom) prisjea se kada se svako malo zvonilo protiv tue rati oblake u kojima se nalazi tua. sto tako je istina da mnogi, osobito stariji, i sada vjeruju kako bi trebalo ‘kriĹžati oblake’, no to ne inimo, jer su zvona elektriicirana, a i postoje protugradne sluĹžbe, kaĹže zvonarica Agata.

vojiti dvostrukom Ĺžutom crtom ili centimetar visokim preprekama na asfaltu, tek toliko da se vidi da je tu nogostup, ili pak malim stupiima postavljenima na svakih desetak metara da ne bi bilo pregusto. Ako to nije mogue zbog zakona, onda treba ostaviti nogostupe u istoj ravnini i napraviti vee kosine za automobile kad izlaze iz dvoriĹĄta. Smatram da bi to bilo bolje rjeĹĄenje nego ovako kako se projektira u zadnje vrijeme. (Ĺ )

Sa zvonika kapele Svete Margarete puno se puta ‘kriĹžalo oblake’

Iskusni zvonar je osjetio kada treba zvoniti

ŽUPANIJSKA BOLNICA akovec

Soboanovi vjeruju da je zvonjava bila korisna

- a sam onda joĹĄ bila dosta mlada, i znam da mi se jako teĹĄko bilo nauiti ‘kriĹžati oblake’. Sa svojim ocem Alojzom Marelanom i s prijaĹĄnjim zvonarom Stjepanom Karlovecom zvonila sam ‘proti oblakom’, kako se joĹĄ znalo rei za ‘kriĹžanje oblakov’. Kada su se pojavili sivi oblaci s crvenim obrisima, znalo se da je u njima tua. dmah je zvonar pohitao do kapele i poeo zvoniti. Tri puta se zazvonilo malim zvonom, zatim tri puta velikim i potom tri puta s obadva. Sve se to ponovilo tri puta i bio je to ‘jeden fogať’. vonilo se sve dok opasnost nije proĹĄla. skusni zvonari su znali kada i kako treba zvoniti i njima se jako vjerovalo.

Svi smo se veselili ako tue nije bilo, ako pak nije pomoglo, bili smo tuĹžni do sljedee situacije, veli zvonarica Agata Sabolec, napominjui kako se nekada zvonilo ako je negdje bio poĹžar. Tada se zvonilo ‘na stranu’, s jednim zvonom. van Soboan (na slici sa suprugom i prijateljem) zna da su nekada sve uĹĄi i oi bile uprte u tornjeve i zvona, a vjeruje kako su se crkve i kapele i gradile na uzvisinama da bi zvonjava dopirala do oblaka. Soboanovi vjeruju da je zvonjava imala smisla. asigurno da je u svemu ogromna uloga izike (valovi zvona - rezonanca), ali isto tako i silna vjera u Boga da e zaĹĄtititi poljoprivredne i druge kulture. (Stjepan Mesari)

OPINA DONJI KRALJEVEC razvija komunalnu infrastrukturu Predstavnici Rotary kluba predali su donaciju rukovoditeljici djelatnosti pedijatrije Mariji HegeduĹĄ - Jungvirth

Donacija Djejem odjelu od 30.000 kuna petak 4. srpnja u biblioteci Ĺ˝upanijske bolnice akovec predana je donacija Djejem odjelu. adi se o znatnoj donaciji otary kluba za djeji gastroduodenoskop, aparat neophodan za rad djeje gastroenterolo��Ąke ambulante. Predstavnici otary kluba predali su donaciju od 30.000 kuna rukovoditeljici djelatnosti pedijatrije Mariji HegeduĹĄ - ungvirth. edan dio novca za nabavu djejeg gastroskopa bolnica je ve skupila. nae, ovdje je rije o pretragama gornjeg dijela probavnog trakta, Ĺželuca i tankog crijeva. Vrijednost aparata je 150.000 kuna, no irma od koje bolnica kupuje gastroskop namijenjen djeci voljna je isti dati na upotrebu bolnici ako se skupi 50.000 kuna. Time

bi bolnici omoguili da aparat koriste, a da ostatak novca isplate kroz neko vrijeme. Bolnica je do sada imala djeji gastroskop koji je 1988. godine bio kupljen isto pomou donacija, no nakon 20 godina uporabe pokvario se. Popravak starog aparata koštao bi treinu ili etvrtinu vrijednosti novog aparata, tako da se to nije inilo isplativim potezom. Djelatnici djejeg odjela Županijske bolnice akovec veoma su zahvalni otary klubu, a doktor Miroslav Horvat ovom je prigodom pozvao i ostale subjekte iz šire društvene zajednice, naroito poslovne subjekte, da se pridruže ovakvim akcijama. (H. ear)

Kanalizacija dovrĹĄena u Donjem Kraljevcu zgradnja kanalizacije u opini Donji Kraljevec ve je daleko odmakla, ĹĄto se vidi i po cestovnim barijerama na sve strane i raskopanim kolnicima. Pitanje naelniku opine latku Horvatu bilo je: koliko je napravljeno i idu li radovi prema planu, te zaĹĄto se tako dugo radi u LudbreĹĄkoj ulici u Donjem Kraljevcu. n uz ostalo kaĹže: - adovi na izvoenju kanalizacije teku prema planu i nema veih zastoja. skoro e zapoeti radovi i u zadnjem mjestu opine gdje joĹĄ nisu zapoeli, u Donjem HraĹĄanu. Tamo bi radovi bili poeli i prije da nije nastao problem s oborinskim vodama, podzemne vode su bile previsoke pa se ekalo da doe ljeto. Moram rei da je kanalizacija u Donjem Kraljevcu zavrĹĄena, sad bi trebala uslijediti sanacija Dravske, lice brae adia i LudbreĹĄke. LudbreĹĄkoj ulici rijeĹĄen je najteĹži problem, proĹĄirena je cesta prema Prelogu i eliminiran dio zavoja koji je smetao preglednosti, u emu se angaĹžirao Mjesni odbor Donji Kraljevec i Anelko Horvat.

Planiramo do jeseni urediti sve ulice u Donjem Kraljevcu. adovi e najprije zapoeti u LudbreĹĄkoj ulici koja je ve sva raskopana. Na Ĺžalost, moram obavijestiti mjeĹĄtane LudbreĹĄke da e opet biti praĹĄine dok traju radovi jer e se skidati sav asfalt i postavljati novi zajedno s nogostupima. Svetom urju u Trnju i Donjem Pustakovcu je vei dio kanalizacije zavrĹĄen, radovi na postavljanju glavnih vodova idu prema kraju, joĹĄ treba postaviti prikljuke. ekujem da e radovi na postavljanju kolektora biti dovrĹĄeni do jeseni, a moĹžda i prije. Sanacija ceste uslijedit e tek kad zavrĹĄe svi radovi, ĹĄto je logino. Trenutno se izrauju projekti za nogostupe za Sveti uraj u Trnju i Donji Pustakovec. Palinovcu je zapoela izgradnja kanalizacije za oborinske vode i fekalne kanalizacije u jednoj ulici, desno od vatrogasnog doma. adovi punog intenziteta u Palinovcu zapoet e na jesen, nakon ĹĄto budu dovrĹĄeni radovi u Svetom urju u Trnju i Palinovcu, pa se oslobodi

mehanizacija. Tu ne bi trebalo biti veih problema s terenom jer ima dosta ĹĄljunka. HodoĹĄanu je pri kraju izgradnja kanalizacije u lici brae adia, kako odvodnje oborinskih voda, tako i fekalne kanalizacije. tom dijelu joĹĄ ostaje vrlo malo, napraviti spoj na ulicu prema Prodima. apoeli su i radovi u akovekoj ulici te Glavnoj ulici, rije je o magistralnoj cesti kroz HodoĹĄan, a izrauju se projekti za nogostupe sa slivnicima u Prvomajskoj ulici prema graninom prijelazu Gorian. adovi u HodoĹĄanu u tim najvaĹžnijim ulicama trebali bi biti dovrĹĄeni do jeseni, tu mislim na postavljanje glavnih vodova. Treba rei da projekti nogostupa za Glavnu i za akoveku ve postoje, pa e se moi realizirati po zavrĹĄetku kanalizacije, dok se izrauju za Prvomajsku. adovi na proistau otpadnih voda u Donjem Kraljevcu zapoet e u jesen, prije toga se nije moglo jer je doĹĄlo do izmjena zbog proglaĹĄenja zaĹĄtienog podruja, pa

Naelnik opine Donji Kraljevec Zlatko Horvat: - Kanalizacija je u mjestu Donji Kraljevec dovrĹĄena, ulice e biti sanirane do jeseni je trebalo rjeĹĄavati papire, no sad Meimurske vode i to privode kraju. adovi na proistau trajat e i idue godine. (Ĺ )


KROZ MEIURJE

8. srpnja 2008.

U RUJNU POINJE IZGRADNJA nove zgrade Centra za socijalnu skrb akovec

Novi objekt od 13 milijuna kuna bit e dovrĹĄen za godinu dana lici akova Gotovca u akovcu na parceli povrĹĄine 2.550 metara kvadratnih, nasuprot zgradi P meimurske, gradit e se nova zgrada Centra za socijalnu skrb akovec. Bit e to prostor s 1.377 kvadrata korisne povrĹĄine. grada e imati prizemlje i dva kata povezanih dizalima i rampama za pristup osobama s invaliditetom, a bit e graena u obliku dva izmaknuta pravokutnika. dejni i glavni projekt za novu poslovnu zgradu Centra osmislio je tim akoveke tvrtke AC d.o.o. na elu s arhitekticom enatom Vlahek. oĹĄ nije poznato tko e graditi novu, dugo oekivanu zgradu Centra s obzirom na to da je natjeaj za izbor izvoaa otvoren do kraja srpnja. Poetak gradnje predvien je za rujan, a zavrĹĄetak godinu dana poslije. Nova zgrada Centra gradit e se sredstvima Svjetske banke, a bit e to investicija od 11 milijuna kuna. a opremanje kancelarija bit e potrebno osigurati dodatna 2 milijuna kuna. - bog niza nedostataka, zgrada u kojoj danas djelujemo, a u kojoj smo smjeĹĄteni ve 26 godina, ne udovoljava osnovnim uvjetima i potrebama za rad te je zapravo neprimjerena za djelatnost socijalne skrbi. bog toga smo upuivali zahtjeve Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, dakle, naĹĄem osnivau, da osigura sredstva za adaptaciju postojee zgrade. S obzirom na to da

Na konferenciji za novinare obznanjeno je da u rujnu kree izgradnja nove zgrade Centra za socijalnu skrb je 2005. godine Ministarstvo dobilo povoljan kredit Svjetske banke za poboljĹĄanje uvjeta rada ustanova socijalne skrbi, naĹĄ je Centar uĹĄao u program za dobivanje minimalnih sredstava iz kredita. Meutim, mi smo uspjeli dokazati da to nije dovoljno dobro, da rekonstrukcija i nadogradnja postojee zgrade ne bi rijeĹĄila naĹĄe probleme i da ulaganje u tu zgradu nije isplativo. spjeli smo u pregovorima i dobili suglasnost da je najbolje rjeĹĄenje upustiti se u izgradnju nove zgrade Centra, na novoj lokaciji. ahvaljujem svima koji su nam u tome pomogli, istaknula je anja Balent, ravnateljica Centra za socijalnu skrb akovec, na konferenciji za novinare odrĹžanoj u srijedu 2. srpnja, na kojoj je obznanjena ova dobra vijest.

z blagoslov pravnog vijea Centra za socijalnu skrb akovec te Ĺžupanijskih elnika, postojea zgrada Centra bit e dana u vlasniĹĄtvo Grada akovca koji pak je Centru ustupio parcelu na kojoj e biti izgraena nova zgrada. Grad akovec duĹžan je Centru isplatiti joĹĄ 1,4 milijuna kuna razlike vrijednosti zamijenjenih nekretnina. Prilikom izgradnje nove zgrade Centra bit e primijenjena naela energetski uinkovite kue, ĹĄto je u danaĹĄnje doba visokih cijena energenata osobito vaĹžno. - zborom konstrukcije, materijala za unutarnje pregrade i tlocrtnim rasporedom pomonih prostora projektirana graevina osim funkcionalnosti omoguava i leksibilnost unutarnjeg rasporeda.

Tako uz manje pomake pregradnih montaĹžnih stijena moĹže prihvatiti i vei broj zaposlenih, istaknula je projektantica enata Vlahek. To je osobito vaĹžno ako se zna da zbog speciinosti rada svaki struni djelatnik Centra treba imati zaseban ured, a da prema vaĹžeim pravilnicima i normativima akovekom Centru nedostaje joĹĄ 20 djelatnika. Danas Centar zapoĹĄljava 42 djelatnika. amjenik meimurskog Ĺžupana Mladen KriĹžai estitao je na velikom uspjehu svima koji su doprinijeli da doe do izgradnje nove zgrade Centra. Pritom je obznanio da se svaki as oekuje dobivanje suglasnosti za otvaranje nove podruĹžnice Centra, one u Murskom SrediĹĄu. (D.Mihoci)

9 BICIKLISTIKI MARATONAC u humanitarnoj misiji

Biciklom za teĹĄko oboljelu djecu Djeca iz cijele Hrvatske lijee se u agrebu od malignih bolesti. Potpora barem jednog od roditelja tijekom terapije mnogo znai na njihovu putu do ozdravljenja. No mnogi roditelji nisu u mogunosti osigurati si dugotrajan boravak u agrebu, jer nemaju dovoljno sredstava za smjeĹĄtaj. druga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske odluila je pokrenuti akciju za osiguranje smjeĹĄtaja obiteljima s takvom djecom. akciju za prikupljanje sredstava i senzibiliziranje javnosti za akciju ukljuio se i biciklistiki maratonac atko Gvozdenovi koji je odluio biciklom obii 80 gradova diljem Hrvatske. atko Gvozdenovi, biciklist maratonac u humanoj misiji za teĹĄko oboljelu djecu, u utorak 1. srpnja popodne stigao je u Meimurje. Trasa koju vozi duga je 5.000 kilometara i prolazi kroz 80 hrvatskih gradova, od Vukovara do Dubrovnika. akovec je stigao nakon 130 kilometara voĹžnje tog dana od Virovitice.

Sveani doek prireen mu je prije toga i u Prelogu. Svojim humanitarnim maratonom obilazei gradove nastoji senzibilizirati ljude da se ukljue u projekt za kupnju stambenog prostora u agrebu kako bi roditelji iz siromaĹĄnih obitelji iz itave Hrvatske mogle imati smjeĹĄtaj za vrijeme lijeenja njihove teĹĄko oboljele djece u agrebu i biti im potpore tijekom terapije. Projekt je pokrenula druga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske. A sponzor atku Gvozdenoviu na njegovu humanitarnu maratonu je Perutnina Ptuj Pipo akovec. akovcu su ga meu ostalim doekali Nenad Hranilovi, zamjenik gradonaelnika, i Vedran Mikuli, predstavnik Perutnine Ptuj Pipo akovec.  vi moĹžete biti sudionik ovoga humanitarnog maratona svojim dobrovoljnim prilogom na Ĺ˝ 2392007-1100010602, Meimurska banka. (BM)

NASELJE PARAG kod Trnovca

Voda s ceste slijevat e se Pecovima u kuu Dolazak asfalta u romsko naselje Parag kod Trnovca trebao bi olakĹĄati Ĺživot tamoĹĄnjim stanovnicima, ali asfaltiranje ulice pojedinim stanovnicima donosi i nove briga. edakciju Meimurskih novina nazvao je SaĹĄa Pec, kojega je zabrinula visina nove prometnice koja prolazi tono kraj njegove kue. bog asfaltiranja izraena je nova ĹĄljunana podloga za cestu koja je u visini ulaznih vrata njegove obiteljske kue, a kada se joĹĄ navue asfalt visina e i prelaziti visinu njegova kunog praga. Pec se boji da e se za velikih kiĹĄa i u zimskom razdoblju voda s ceste slijevati u njegovu kuu. tom sluaju asfalt ovoj obitelji nee donijeti bolje dane. Mladen KriĹžai, zamjenik Ĺžupana, rekao je da e se sluaj rijeĹĄiti izgradnjom upojnog bunara koji e prihvaati oborinske vode. (BM)

S doeka u akovcu

SaĹĄa Pec pokazuje kako e mu cesta biti iznad kunog praga

FINANCIJSKA POMO iz Županije UDRUGA FRKANOVANI poziva na priredbu

Starinska Şetva Žetvene sveanosti organizira druga Frkanovani iz Frkanovca, a poetak je zakazan za subotu 13. srpnja u 16 sati. Kraj mjesne kapele Svetog Vida u Frkanovcu udruga ima zasijano Şito (raŞ) i u subotu e ga poŞnjeti na starinski nain runom kosom, izradom povresli, vezanjem snopova s vezaom, te

spremanjem i kriĹžake i stave. subotu 26. kolovoza Ĺžito e biti “zmaĹĄinarenoâ€? na staroj vrĹĄilici, a dio e biti pospremljen za izradu ĹĄopova. druga poziva sve ljude koji Ĺžele vidjeti kak se Ĺžjelo i maĹĄinarilo da dou i prisjete se kruha i motike iz minulih vremena. (S. Mesari)

Za tekue pomoi 2 milijuna d 25 jedinica lokalne uprave i samouprave, ak njih 14 zadovoljava kriterije za dodjelu sredstava tekue pomoi koje je Poglavarstvo Meimurske Şupanije duŞno raspodijeliti opinama i gradovima iji proraunski prihod po stanovniku ostvaren u 2006. godini ne prelazi iznos od tisuu kuna. Županija e tako opinama i gradovima na ime tekue pomoi isplatiti ukupno 1,987.460 kuna. Najviťe od tog iznosa, neťto viťe od 266 tisua kuna, bit e uplaeno Gradu

Mursko SrediĹĄe, a najmanje, neĹĄto viĹĄe od 64 tisue kuna, dobit e opina Donji Vidovec. Na sredstva tekue pomoi mogu raunati joĹĄ i opina Belica, DomaĹĄinec, Donja Dubrava, Kotoriba, Mala Subotica, rehovica, Podturen, Selnica, Sveta Marija, Sveti uraj na Bregu, Sveti Martin na Muri te VratiĹĄinec. ne su duĹžne pravnom odjelu za gospodarstvo Meimurske Ĺžupanije dostaviti zahtjeve i programe za koje e potroĹĄiti odobrena sredstva. (D.Mihoci)


KROZ MEIURJE

10 POGLAVARSTVO OPINE Gornji Mihaljevec

Slovenci kupili prve parcele Na 35. sjednici Poglavarstva opine Gornji Mihaljevec naelnik Franjo Kovai izvijestio je kako su prodane prve dvije parcele u Poduzetnikoj zoni Kr i da je kupac slovenska tvrtka Atmos koja se bavi proizvodnjom kranova i viliara. Parcele su prodane po cijeni od 22 kune za kvadratni metar. a prodaju su opremljene joĹĄ tri parcele. Poglavarstvo se pozabavilo problematikom vezanom uz slabu struju u naselju Prhovec, koja ini probleme u proizvodnim pogonima oberta avniara. eeno je kako je pina uinila sve ĹĄto moĹže, a da je akoveka "lektra spremna izgraditi trafostanicu koja e zadovoljiti avniarove potrebe. Njezina vrijednost je oko 1,3 milijuna kuna i "lektra je voljna to obaviti za obrono plaanje od strane avniara.

Kako on nema dostatnih novanih sredstava, odustaje od investicije i dio proizvodnje e preseliti u obadje i Sivicu. Poglavarstvo je radove na sanaciji Doma kulture u Gornjem Mihaljevcu povjerilo poduzeu Tekeli projekt iz Murskog SrediĹĄa, koje e poslove obaviti za 176 tisua kuna, plus PDV. Ministarstvo kulture za ovu namjenu daje 150 tisua kuna, a razliku e pokriti opina. Poglavari ne pristaju na ruĹĄenje smreka na groblju, ĹĄto predlaĹže prava groblja, ve e pogledati stanje na terenu te odluku donijeti na sljedeoj sjednici. Poglavarstvo je donijelo joĹĄ nekoliko odluka, od kojih je vaĹžna ona o potpisivanju sporazuma o suinanciranju obrane od tue. tu namjenu uplatit e se 5.200 kuna. (S. Mesari)

GORNJI MIHALJEVEC dobio Ĺžupanijske ceste

RijeĹĄili se 9,5 kilometara lokalnih cesta srijedu je obavljena prekategorizacija opinskih cesta u Ĺžupanijske ceste na podruju opine Gornji Mihaljevec. Pod nadzor i upravljanje Ĺ˝ C-u predane su dionice Vukanovec Gornja Dubrava duĹžine 5,3 kilometra, Dragoslavec Breg - Dragoslavec Selo duĹžine 1,5 kilometra, Preseka

- Granini prijelaz prema Sloveniji u duŞini od 1,2 kilometra, Vugriťinec - Prekopa 0,4 kilometra i Prhovec Sveti rban u duŞini od 1,03 kilometra. d sada e desetak kilometara cesta odrŞavati i o njima se skrbiti Županijska uprava za ceste i time e opinski proraun moi biti izdaťniji za druge potrebe. (sm)

NA Ĺ ODERICI kod TuriĹĄa

- Isusek, Isusek, kak je Ĺžmeten

Kapitalac pao na zrno kukuruza Amur zavidnih dimenzija, dugaak 97 centimetara i teĹžak 15,5 kilograma, ulovili su na Ĺ oderici kod TuriĹĄa van i Alen Lehkec iz Male Subotice, inae lanovi Ĺ Dova â€œĹ aranâ€? Palinovec i â€œĹ aranâ€? Mala Subotica. Kapitalac je pao na zrno kukuruza ĹĄeerca i dva ĹĄkrta crvia. Nije se ovaj veliki amur tek tako iz vode, pa su se tata van i

sin mu Alen oko pola sata hrvali s njime da bi ga na kraju dovukli na obalu. Naravno da je amur zavrĹĄio na masti i u vinu i pivu, a mladom Alenu je pak ogromno iskustvo u ribikoj karijeri koju je zapoeo natjecajui se na brojnim prvenstvima i natjecanjima meu mladim i starijim uzrastima. (S. Mesari, . Vrzan)

8. srpnja 2008.

Marijan Glavina ustrajno, sedam godina uzastopce, upozorava na probleme u prometu u Prelogu

Kretanje SajmiĹĄnom opasno po Ĺživot PreloĹžanin Marijan Glavina, koji obnaĹĄa duĹžnost dopredsjednika Gradskog vijea Grada Preloga, uporno upozorava na probleme u prometu. Posebno istie one u SajmiĹĄnoj ulici u Prelogu koja iz godine u godinu postaje sve prometnija. Vjerujemo da je ta ulica, uz Glavnu ulicu, koja je zapravo dionica drĹžavne ceste koja prolazi kroz grad, jedna od najprometnijih gradskih ulica. - Ve sedam godina upozoravam na promet SajmiĹĄnom ulicom koji konstantno raste i sa sobom nosi brojne probleme. Meutim, uvijek sam dobivao odgovor da e se razgovarati s odreenim ljudima, da e se osnovati povjerenstvo, da e se prii izradi prometne studije i sl. Sve su to bili odgovori radi odgovora, ali se niĹĄta nije rijeĹĄilo. DoduĹĄe, bilo je nekakvih sastanaka s predstavnicima Ĺ˝ C-a, ali odgovor je uvijek isti - nema novca ili da e se problem samo premjestiti s jednog mjesta na drugo. aboravlja se da se problem SajmiĹĄne nije sam stvorio nego da su upravo kreatori planova problem smjestili u nju. SajmiĹĄna je nekad bila mala uliica, a asfaltiranje su suinancirali graani putem samodoprinosa. Grad Prelog i Ĺ˝ C bahato su je prekategorizirali u javnu cestu koja postaje Ĺžila kucavica kojom tee sav promet s podruja istonog Meimurja i Podravine, a u novije vrijeme i znatno ĹĄire. Takoer, cijeli preloĹĄki jug koji se zadnjih godina znatno poveao usmjeren je na prolazak kroz SajmiĹĄnu. Dakle, radilo se po principu kako e biti ĹĄto jeftinije. Grad se rijeĹĄio odrĹžavanja jedne ulice, a Ĺ˝ C je vrlo jeftino povezao nekadaĹĄnju Ĺžupanijsku a sada drĹžavnu cestu D-20 sa Ĺžupanijskom cestom uz jezero.  graanima koji tu Ĺžive te o sigurnosti onih koji tuda prolaze nitko nije razmiĹĄljao. To je uliica koja na nekim svojim mjestima ne zadovoljava osnovne uvjete za promet, a oni su u nju usmjerili glavninu prometa. edno od obrazloĹženja gradske vlasti je da se promet poveava paralelno s razvojem Preloga, ĹĄto nije tono. Tono bi bilo da su Grad i Ĺ˝ C loĹĄe planirali i promet preusmjerili u SajmiĹĄnu, ogoren je Marijan Glavina.

Nitko ne brine za sigurnost graana Stanari SajmiĹĄne ulice esto svjedoe prometnim nesreama koje se osobito uestalo do-

cjelovito rijeĹĄiti pitanje prometovanja SajmiĹĄnom, ĹĄto se namjerava poduzeti kao kratkorona mjera radi poboljĹĄanja stanja te tko e biti kriv ako netko nastrada? Poruio je kako je njemu i graanima dosta odgovora da nema novca, da e se raditi studije i slino. Stanari SajmiĹĄne zahtijevaju rjeĹĄenje. - PreviĹĄe je vremena proĹĄlo, a i previĹĄe je neispunjenih obeanja. Ne stoji odgovor da nema novca jer je injenica da se ureuju ulice znatno manjeg znaaja, a do sada su svi preloĹĄki naelnici i gradonaelnici sredili svoje ulice. Takoer, za nekakve ‘iktivne razvojne projekte’ nae se novca iz gradskog proraun, odluan je Marijan Glavina.

Predlagano rjeĹĄenje zaobilaznice besmisleno

Na ovom mjestu uestalo se dogaaju prometne nesree gaaju na zavoju kod skretanja u Frankopansku ulicu. Pritom vozai svoje putovanje najeĹĄe zavrĹĄavaju u obliĹžnjim ogradama i kuama, zbog ega je u toj ulici opasno Ĺživjeti. iskantno je i pjeĹĄaenje pjeĹĄako biciklistikom stazom ili voĹžnja biciklom. - Dana 7. lipnja u veernjim satima dogodila se joĹĄ jedna u nizu prometnih nesrea na istom mjestu u kojoj je sudjelovalo etiri automobila. Pritom su zamalo stradali mladi i djevojka koji su se kretali ‘pjeĹĄako biciklistikom’ stazom. Na mjestu nesree ubrzo se skupila veina stanara ulice, a najeĹĄe spominjane rijei bile su ‘gradonaelnik’ i ‘Gradsko poglavarstvo’, i to u negativnom kontekstu. Graani su traĹžili rjeĹĄavanje problema na koji upozoravaju ve godinama, prepriao je Marijan Glavina taj dogaaj vijenicima, postavljajui na posljednjoj sjednici Gradskoga vijea, u ime stanara SajmiĹĄne ulice, pitanja: kada e se

dgovarajui na vijeniko pitanje, gradonaelnik Dragutin Glavina sloĹžio se s prezimenjakom te potvrdio da problem postoji i da ga Grad nastoji rijeĹĄiti, no nije dao nove odgovore. - Gradonaelnik je po tko zna koji put ponovio moju dijagnozu, ali nije propisao terapiju. injenica je da se barata s nekakvom obilaznicom koja nema nikakvih strunih uporiĹĄta. na bi iĹĄla sjeverno od Preloga i zaobilazila ga u ĹĄirokom luku te izmeu Preloga i Cirkovljana jednim dijelom skrenula na cestu uz jezero, a drugim krakom sjeverno od Cirkovljana prema DraĹĄkovcu gdje bi se vezala na cestu D-20 kod ‘budueg kompleksa’. Takvo rjeĹĄenje je potpuno besmisleno iz nekoliko razloga. Prvi je taj ĹĄto obilaznica ne smije ii daleko od grada jer e onda preuzimati samo tranzitni promet, ali ne i gradski. Takoer, sjeverni krak koji bi iĹĄao do DraĹĄkovca preusmjerio bi onda sav tranzitni promet za DraĹĄkovec, a ne uz jezero zbog duljine puta. , konano, ovakva verzija je izuzetno skupa jer bi dionica bila vrlo dugaka i trebalo bi otkupiti najkvalitetnije poljoprivredno zemljiĹĄte koje se nalazi sjeverno od ceste D-20, kritizira Marijan Glavina.

Vijenik ima rjeĹĄenje Pritom nudi svoje vienje rjeĹĄenja ovog problema koje smatra znatno jeftinijim i boljim. - bilaznica mora sluĹžiti ne samo kao tranzitna cesta nego mora na sebe preuzeti i gradski promet. bog toga ona mora ii uz sjeverni rub Preloga i doi na cestu D-20 kod istone industrijske zone. Smatram da se ak postojea cesta kroz industrijsku zonu moĹže iskoristiti kao obilaznica jer tu nema stambene zo-

ne. Nakon toga, cesta bi se mogla spustiti uz istoni rub Preloga pored Betona i vezati na Ĺžupanijsku cestu uz jezero. Takva obilaznica bila bi znatno jeftinija i kraa i u konanici funkcionalnija. Mogla bi se graditi po fazama, od kojih bi prva faza bila povezati cestu D-20 kroz industrijsku zonu istok do Ĺžupanijske ceste uz jezero. Ve izgradnjom te prve faze mogao bi se preusmjeriti promet iz industrijske zone koji ide preko centra Preloga i SajmiĹĄnom dalje za Podravinu. Takoer, tom dionicom mogli bi prometovati kamioni koji voze ĹĄljunak prema Donjem Kraljevcu i Gorianu bez prolaska kroz centar Preloga. zgradnjom druge faze koja bi iĹĄla od industrijske zone istok do industrijske zone sjever stekli bi se uvjeti za zatvaranje centra Preloga, a konana faza bila bi spajanje sjeverne industrijske zone s D-20 zapadno od akoveke ulice. Na takvu obilaznicu spojile bi se postojee nerazvrstane ceste u Prelogu pa bi graani umjesto kroz centar odlazili direktno na obilaznicu, ime bi se ona maksimalno iskoristila. vakvim pristupom mogao bi se potpuno zatvoriti sav promet centrom Preloga te bi na taj nain grad konano dobio korzo i novi gradski atribut. Time bi se rijeĹĄilo pitanje ne samo SajmiĹĄne nego i prometni problemi cijelog Preloga, a dobilo bi se i na gradskom â€˜ĹĄtihu’. Dakle, koristi bi bile viĹĄestruke i znatno bi nadilazile kategoriju ‘rjeĹĄavanja prometnih problema’. vakav pristup moĹže se vidjeti u nekim razvijenim drĹžavama gdje ak autoceste ne grade po principu spajanja grada A i grada B nego se trasa planira tako da pokupi im viĹĄe gradskog prometa na sebe i rastereti promet u samom gradu. Mi u SajmiĹĄnoj svjesni smo da je i za ovakav projekt potrebno vremena i novca, ali injenica je da je ovo gorui problem, a ne poduzima se baĹĄ niĹĄta. S druge strane, ureuju se ulice, ak i pretjerano i bez nekakvog reda. Notorna je injenica da su se ureivale ulice kako su se mijenjali gradonaelnici u Prelogu. BaĹĄ svi naelnici i gradonaelnici za vrijeme svog mandata ‘sredili’ su da se urede njihove ulice i tu nema nikakve iznimke. Mogue je da se mandat nekog od gradonaelnika baĹĄ poklopio s predvienim planom za ureenje njegove ulice, ali to su izuzeci koji potvruju pravilo, zakljuuje Marijan Glavina. (D.Mihoci)

LD “JAREBICA� Kotoriba

Lovci ĹĄtrigovskog “Fazanaâ€? najbolje gaali glinene mete nedjelju 29. lipnja LD “arebicaâ€? iz Kotoribe na streljani kod Ĺ odergrabe organizirao je meudruĹĄtveno natjecanje u gaanju leteih glinenih meta. Na natjecanju su sudjelovale 24 ekipa iz Meimurske i Koprivniko – kriĹževake Ĺžupanije. ekipnom plasmanu najbolji su bili lovci “Fazanaâ€? iz Ĺ trigove, drugo mjesto

pripalo je LD-u “Fazanâ€? iz DraĹĄkovca, dok su trei bili lovci “Lisiceâ€? iz elekovca. disciplini desetke ekipno pojedinci najbolji je bio Damir Varga iz LD-a “Kunaâ€? Legrad, drugo mjesto osvojio je Nikola Srnec iz akovekog “ecaâ€?, a vica Varga iz LD-a “ecâ€? VratiĹĄinec bio je trei. desetkama pojedinano najbolji je bio Tihomir Marjani iz “Lisiceâ€?

elekovec, iza njega plasirali su se vica Varga i obert uranec iz vratiĹĄinekog “ecaâ€?. gaanju zranom puĹĄkom najbolje je gaao Viktor Horvat iz LD-a “Fazanâ€? Ĺ trigova ispred Stanka Balenta iz “Fazanaâ€? DraĹĄkovec i latka Buljana iz akovekog “ecaâ€?. (A.FuĹĄ)

Domai lovci iz LD-a “Jarebica�


KROZ MEIURJE

8. srpnja 2008. OBILJEŽENO 15 GODINA utemeljenja opine Mala Subotica

SJEDNICA SAVJETA mladih Grada akovca

Ureenje Poduzetnike zone prioritet Skromnim slavljem u petak 4. srpnja u opini Mala Subotica obiljeŞili su petnaestu godiťnjicu osnutka. Tom prigodom u dvorani Doma kulture u nazonosti uglednih gostiju, meu kojima je bio i vrh Şupanijske vlasti: Şupan osip Posavec, njegov zamjenik Mladen KriŞai te predsjednik Županijske skupťtine Vladimir vkovi, odrŞana je sveana sjednica pinskog vijea i Poglavarstva. Gostima se obratio naelnik osip Šegovi. - proteklih 15 godina postojanja i rada ove opine mnogo je njenih mjeťtana uloŞilo svoje znanje, vrijeme i energiju za njen boljitak i napredak. ahvaljujui njima proteklih je godina mnogo uinjeno na razvoju svih naselja koja pripadaju

opini Mala Subotica. Najkapitalniji projekt koji je uinjen u prvih petnaest godina postojanja ove opine svakako je izgradnja ĹĄkolske sportske dvorane i dogradnja ĹĄkolskih zgrada u Maloj Subotici i DrĹžimurec - Strelcu. Bila je to investicija teĹĄka 45 milijuna kuna, a ne bi bila ostvarena da nije bilo velike i odlune pomoi drĹžave. naajna sredstva ulagala su se i u ureenje komunalne infrastrukture, pa nam danas joĹĄ nedostaje jedino kanalizacija. Velika sredstva ulaĹžemo u ureenje Poduzetnike zone, u emu nam je Ministarstvo gospodarstva pomoglo s neĹĄto viĹĄe od milijun kuna. ona je gotovo u potpunosti komunalno opremljena, pa se sada Ĺželimo koncentrirati na potencijalne

Meu gostima bio je i Ĺžupanijski vrh

MURSKO SREDIĹ E

Samo je troje od petnaestak uenika OŠ Mala Subotica doťlo po nagradu opine investitore, istaknuo je meu ostalim naelnik Šegovi, istiui dobru suradnju sa Şupanijskom vlasti. Aktiviranje poduzetnike zone, izgradnja kanalizacije, ureenje Doma kulture, uspostava katastera Sveti KriŞ, sanacija deponije Molvine najvaŞniji su dugoroni zadaci koje je pred sebe postavila ova soboka vlast koja u njihovoj realizaciji oekuje potporu Şupanije i drŞave. Župan Posavec potvrdio je da je suradnja izmeu opine i Şupanije jako dobra te je najavio kako e Şupanija pomoi obnovu Doma kulture, kojemu je to zaista neophodno potrebno, ali i aktivaciju Poduzetnike zone. Predsjednik Skupťtine pak je poťpotao pinu koja nikako da

aktivira Poduzetniku zonu, istiui kako je sada sva infrastruktura gotovo izgraena i da nema potrebe duĹže ekati na investitore, ve da ih valja pronai. Spomenuo je i sukob izmeu opine rehovica i opine Mala Subotica, a vezano uz sukcesiju, izraĹžavajui nadu da e ĹĄto skorije rijeĹĄiti otvorena pitanja i cijelu stvar ostaviti iza sebe. Na sveanosti su uruene nagrade opine najuenicima Ĺ  Mala Subotica. prigodnom svearskom programu nastupio je Vulenek bend, a gosti su mogli razgledati i izloĹžbu rukotvorina vezilja K -a von. (D.Mihoci)

OPASAN ZAVOJ u Merhatovcu eka Ĺžrtvu

Javni WC na Nesavjesni vozai voze sto na sat autobusnom kolodvoru dlukom Gradskog poglavarstva Mursko SrediĹĄe, od 25. lipnja svi graani u Murskom SrediĹĄu, koji se poslom ili odmorom nau u srediĹĄtu grada i imat e potrebu ii na WC, moi e to obaviti u javnom WC-u koji se nalazi u sklopu zgrade Autobusnog kolodvora. Gradsko poglavarstvo je uredilo sanitarni vor, te zaposlilo istaicu Karmen uriĹĄaga koja e voditi skrb o redu i istoi. a sada se koriĹĄtenje WC-a nee naplaivati. Poglavarstvo je odluilo da se pristupi ureenju pristupnog puta prema skeli Fusek u Murskom SrediĹĄu, te da e skelarima u Murskom SrediĹĄu i KriĹžovcu biti isplaeno 2.000 kuna kao naknada za rad i osposobljavanje. mirovanje je Poglavarstvo stavilo odluku o izgradnji nove ulice koja je trebala nositi ime poginuloga hrvatskog branitelja Dragutina Kodbe - Geca. Prema miĹĄljenju poglavara, u izgradnju se ne moĹže krenuti jer nema dovoljnog broja potpisanih suglasnosti vlasnika parcela. Predvienih 50 tisua kuna za otvaranje ulice preusmjerit e se u druge svrhe. Poduzeu adran kamen iz PuiĹĄa Grad e platiti 39.594,43 kune za nabavu (isporuku) kamena potrebnog za kiparsku koloniju Mura 2008., a KK-u Modeks pak 4.400 kuna za troĹĄkove trenerskog seminara. (S. Mesari)

Na posljednjoj sjednici pinskog vijea Selnice vijenik Kruno Živec postavio je pitanje vezano uz promet u naselju Merhatovec. Tonije, zanimalo ga je postoji li mogunost ogranienja brzine od 30 kilometara na sat u dijelu gdje se nalazi opasan zavoj. ije je o zavoju koji se nalazi na ulasku u naselje iz smjera Štrukovca, kod obiteljskih kua Vlah - Turk, Megli, Horvat i Maari. Predsjednik Vijea Dragutin Debelec, koji je i sam iz Merhatovca, odgovorioje kako je nekada bilo ogranienje na 30 kilometara na sat, ali da je sada 40 kilometara na sat. Živec je potom zatražio da bude barem 40 kilometar na sat,

ali je naglasio da se ljudi prebrzo voze i da neĹĄto treba uiniti. Danas na ulasku u naselje postoji prometni znak kojim je brzina kretanja u naselju ograniena na 40 kilometara na sat, no oito je da ga pojedinci ignoriraju i time u opasnost dovode vlastite ali i Ĺživote drugih ljudi.

Skoro me zgazio neki divljak Na nesavjesne vozae ve dulje vrijeme upozorava van Mesari, predsjednik VM-a Merhatovec, ali, na Ĺžalost, to ne djeluje na vozae, uglavnom mlae populacije, od kojih je veina iz Merhatovca. osip Vlah, ija je kua ispred zavoja, kaĹže kako se svakodnevno

Brzina koju pojedinci tri puta premaĹĄe

Opasan zavoj eka Ĺžrtvu

11

zgraĹža nad brzinom kojom se voze mladi. - edan divljak me skoro povozio i samo zahvaljujui svojoj spretnosti uspio sam se maknuti s ruba ceste, a on je otiĹĄao kao da se niĹĄta nije dogodilo. Mnogi mjeĹĄtani smatraju kako bi trebala policija napraviti barem nekoliko ‘blic nadzora’, ĹĄto bi vjerojatno umirilo ‘divljake’, kako mlade i nesavjesne vozae nazivaju mjeĹĄtani. li e moĹžda prva Ĺžrtva umiriti nemirni duh mladih za upravljaima snaĹžnih vozila. (S. Mesari)

Zakup za 3,30 eura po metru kvadratnom Na 7. sjednici Savjeta mladih Grada akovca, odrĹžanoj 3. srpnja, raspravljalo se o prostoru za mlade, tonije, prostoru Starog hrasta, odnosno bivĹĄeg Music shopa. Savjet mladih Grada akovca uputio je svim udrugama i organizacijama koje se bave kulturom mladih u akovcu javni poziv za predlaganje svojih aktivnosti koje bi oni izvodili u predvienom prostoru. Natjeaj je otvoren do 15. srpnja. govor s Trgovakim druĹĄtvom Kvantum d.o.o. potpisat e se na godinu dana, a prostor e se zakupiti za 3,30 eura po metru kvadratnom. Savjet mladih predlaĹže da se tim ugovorom najmodavac obveĹže da osigura sanitarni vor te pripomogne ureenju prostora veliine 170 metara kvadratnih. sto tako, Savjet mladih predloĹžio je da prostorom rukovodi jedna od organizacija mladih, a njihov je prijedlog Centar za mlade - CeaM akovec. PredloĹženo je da program u tom prostoru kreira Programsko vijee sainjeno od petero lanova udruga CeaM, Act, Tribe, ora, tonije, po jedan lan iz svake udruge i jedan predstavnik srednjoĹĄkolaca s podruja Grada akovca. Program bi se sastojao od koncerata, kazaliĹĄnih predstava, izloĹžbi, radionica, D partija, knjiĹževnih susreta, proba akovekih

bendova, kazaliĹĄnih i Ĺžonglerskih grupa. tom bi se prostoru takoer organizirali glazbeni, kazaliĹĄni, fotografski, ilmski ili knjiĹževni festivali. Savjet mladih Grada akovca predlaĹže da se 10-ak posto dobiven od prodaje ulaznica za odrĹžane programe uloĹži u suinanciranje reĹžijskih troĹĄkova. Takoer su predloĹžili da se odredi jedna osoba koja e biti zaduĹžena za klju od prostorije, voenje brige o programu, planiranje rasporeda, brigu o tehnikoj opremi te pribavljanju potrebitih dozvola za programsku djelatnost. a to bi odreena osoba dobivala mjesenu naknadu od 400 kuna koja bi se uzimala od ukupnih prihoda od prodaje ulaznica za programe. (H. ear)

Imenovani novi lanovi lanice Savjeta mladih Grada akovca Lana Ĺ ari i asmina Hranjec zatraĹžile su razrjeĹĄenje na mjestu lanica Savjeta mladih, dok se Vanesa uka i Vanja var, uenici Gimnazije akovec, imenuju novim lanovima Savjeta mladih Grada akovca. (hz)

Na natjeaj za predlaganje svojih aktivnosti udruge mladih iz Grada akovca mogu se javiti do 15. srpnja

POGLAVARSTVO opine Ĺ enkovec

I Ĺ enkovec e pomoi izgradnju crkve u Svetom Jurju na Bregu Poglavarstvo Ĺ enkovca odrĹžalo je u utorak 1. srpnja sjednicu na kojoj su kao i obino raspravljali o interesnim temama u opini. Negdje na samom vrhu dnevnog reda naĹĄla se kupnja novoga reklamnog panoa koji bi trebao biti smjeĹĄten u uskoro ureenom centru. a stakleni pano pina bi trebala izdvojiti neĹĄto viĹĄe od 12 tisua kuna.  do opine Ĺ enkovec doĹĄla je zamolba opine Sveti uraj na Bregu za pomo u izgradnji uruĹĄene crkve. Ĺ enkoveki su se poglavari sloĹžili kako treba pomoi, no iznos e se utvrditi tek kada se donese radni rebalans prorauna. sto tako, iznos e prilagoditi onima iz drugih opina. Tvrtka Hamer d.o.o., koja bi u Ĺ enkovcu trebala izgraditi mljekaru kapaciteta 25.000 litara, uputila je pini pismo namjere u kojem traĹže da se ĹĄto prije pokrene postupak ishoenja potrebne dokumentacije za buduu kanalizaciju (od kraja ulice Morandinija i dalje prema Ksajpi) kako se ne bi dogodilo da se mljekara izgradi, a joĹĄ nema ni projekata za realizaciju kanalizacije na koju bi

se mljekara prikljuila. Poglavari su odluili da se stupi u kontakt s Meimurskim vodama i vidi ĹĄto se treba poduzeti kako bi se krenulo u ovaj novi projekt. Kao i svake godine, Ĺ enkovec e obiljeĹžavati Dane opine. Sam dan 27. kolovoza pada na srijedu, tako bi se taj dan trebala odrĹžati sveana sjednica, dok bi ostatak zabavnog i sportskog programa bio odrĹžan vikend nakon srijede. Program e osmisliti rganizacijski odbor sastavljen od naelnika opine Mladena Moharia, predsjednika Vijea Miljenka Toplianca i predstavnika sportskih i kulturnih udruga. Poglavari Vijeu na usvajanje upuuju i prijedlog da, ĹĄto se tie radova na dogradnji Kulturnog doma u Knezovcu, prihvate ponudu Tegre d. o.o. na 121 tisuu kuna, od ega e stotinu tisua kuna podmiriti od strogo namjenskih sredstava koja su ve stigla iz Ministarstva kulture. sim toga, dobre vijesti za Knezovec jesu ĹĄto da su nedavno ureeni gotovo svi makadamski putovi, a Mjesni odbor bi trebao dobiti i novi LCD televizor. (mn)


KROZ MEIURJE

12 OTKUP pĹĄenice

PRVI UPISNI KRUG u meimurske srednje ĹĄkole zavrĹĄen

Cijena 1,50 kuna, novac za dva dana akoveki mlinovi te njihovi tehniki partneri, P akovec, Agroludbreg Veliki Bukovec i Vlado DomaĹĄinec, zapoeli su posljednji dan proĹĄli tjedan otkupljivati ovogodiĹĄnji urod pĹĄenice. tkupna cijena za kilogram pĹĄenice standardne kvalitete (vlaga 13 posto, hektolitarska masa 76 kg/ hl) iznosi 1,50 kuna, umanjena za 1 posto ulaznog kala, te za 0,04 kn/kg troĹĄkova otkupa. PĹĄenica se otkupljuje svaki dan izmeu 6 i 21 sat, u sjediĹĄtu akovekih mlinova, te na prodajno - skladiĹĄnim mjestima njihovih partnera. Novost je da isplata slijedi za 2 dana od dana prodaje pĹĄenice, ĹĄto je jedinstven primjer u Hrvatskoj. ukovoditelj komercijalne sluĹžbe u akovekim mlinovima oran Ĺ tefulj na konferenciji za novinare naglasio je kako e pĹĄenica biti preuzimana tijekom srpnja i kolovoza, a nakon 31. kolovoza nee biti ni otkupa ni zamjene ni stavljanja na polog. mlinu e se za vrijeme Ĺžetve moi besplatno dobiti vlaĹžna pljeva, a svi zainteresirani mogu se javiti na telefonski broj 040/375-555 Vilenki Vojvodi. akoveki mlinovi e otkupljivati raĹž tijekom njegove Ĺžetve, a nee otkupljivati tritikalu.

8. srpnja 2008.

- Novac za predanu pĹĄenicu ratari e dobiti za dva dana, kaĹže Zoran Ĺ tefulj, komercijalni rukovoditelj akovekih mlinova PĹĄenica koja se otkupljuje, a isto tako i raĹž, mora biti zdrava, ne zaraĹžena biljnim bolestima ili ĹĄtetnicima, podobna za uporabu u mlinskoj industriji za proizvodnju ljudske hrane. akoveki mlinovi e otkupiti sve ponuene koliine, a planiraju otkupiti izmeu 15 i 25 tisua tona, prvenstveno s meimurskih polja. (S. Mesari)

Samo Gimnazija popunjena avrĹĄio je prvi upisni krug u prve razrede srednjih ĹĄkola u ljetnom roku za ĹĄkolsku godinu 2008./ 2009. Sva tri smjera Gimnazije akovec popunjena su, tako da nema slobodnih mjesta za drugi upisni krug u ljetnom roku. "konomska i trgovaka ĹĄkola akovec ostala je nepopunjena samo u dva smjera. Tako je ostalo 10 nepopunjenih mjesta za zanimanje ekonomista, a 8 slobodnih mjesta za zanimanje hotelijersko - turistiki tehniar. Gospodarskoj ĹĄkoli akovec ostalo je nekoliko smjerova nepopunjeno. a zanimanje poljoprivrednog tehniara ostalo je 7 slobodnih mjesta, 20 slobodnih mjesta ostalo je za zanimanje tehniara za logistiku i ĹĄpediciju, te 4 nepopunjena mjesta za zanimanje cvjear. a obuara se nitko nije prijavio, tako da je ostalo 10 slobodnih mjesta. Ĺ to se tie pomonih zanimanja, ostala su 2 slobodna mjesta za zanimanje pomoni cvjear i 3 za zanimanje pomoni kroja. Srednjoj ĹĄkoli Prelog, u opoj gimnaziji ostalo je 15

Prijave za upis u drugom upisnom krugu u ljetnom roku bit e 8. srpnja slobodnih mjesta, za zanimanje ekonomist 10, a za zanimanje turistiko - hotelijerskog komercijalista 12 nepopunjenih mjesta. Ĺ est slobodnih mjesta ostalo je za zani-

PRIJAVE ZA UPIS na Meimursko veleuiliĹĄte

Velik interes za raunarstvo, ali i zajednike studije graditeljstva i strojarstva

MURSKO SREDIĹ E

Da su svi napori oko osnivanja Meimurskog veleuiliĹĄta bili opravdani, jasno je pokazao interes za upis na te studije. Budui studenti ove godine po prvi put su imali priliku predati prijave za studij raunarstva, za sada jedini samostalni studij Meimurskog veleuiliĹĄta, ali i za dva zajednika studija zajedno s VaraĹždinskim veleuiliĹĄtem: graditeljstvo i strojarstvo. a

sva tri studija prijava je viĹĄe od odobrenih kvota. Samo za studij raunarstva pristigle su 64 prijave, dok je odobrena kvota od 50 studenata, za 30 bez plaanja ĹĄkolarine i za 20 s plaanjem ĹĄkolarine. Po svemu sudei, sva mjesta e biti popunjena ve u ljetnom roku, uz velike izglede da se nastava za zajednike studije u dijelu studijskih grupa odvija i u akovcu. (BM)

manje konobara, a 9 za zanimanje slastiara, dok je zanimanje kuhara popunjeno. Pekarskih mjesta ostalo je 8, a 12 slobodnih mjesta ostalo je za zanimanje mesara. Pomonih kuhara i slastiara mogu primiti joĹĄ 5, a pomonih konobara 8. stala su 2 nepopunjena mjesta za upis u Graditeljsku ĹĄkolu akovec, smjer arhitektonski tehniar. Takoer 2 mjesta ostala su nepopunjena za smjer monter suhe gradnje, a 3 za zanimanje armiraa. a zanimanje rukovoditelj samohodnim graevinskim strojevima ostalo je 5 slobodnih mjesta, za zanimanje zidar 3, a tesar 8 nepopunjenih mjesta. Pet slobodnih mjesta za drugi upisni krug ostalo je za zanimanje staklar, 13 za zanimanje stolar, dok je za plinoinstalatera ostalo 7, a za vodoinstalatera 6 nepopunjenih mjesta. Smjer autolakirera moĹže upisati joĹĄ 4 uenika, a smjer soboslikar - liilac joĹĄ 10. a zanimanje

pomoni parketar podopolaga ostala su 2 slobodna mjesta. Tehnikoj, industrijskoj i obrtnikoj ĹĄkoli akovec samo pet smjerova ima nekoliko slobodnih mjesta. a zanimanje tehniar za elektroniku ostalo je 5 slobodnih mjesta, za zanimanje tokar 3, dok je za zanimanje strojobravar ostalo 5 nepopunjenih mjesta. Smjer elektroinstalater moĹže upisati joĹĄ 3, a elektromehaniar 4 uenika u drugom upisnom krugu u ljetnom roku. Prijave za upis u drugom upisnom krugu u ljetnom roku bit e 8. srpnja, dok e objave rezultata biti 9., a upisi 10. srpnja. Nakon objave nepopunjenih upisnih mjesta, u jesenskom upisnom roku prijave e biti 25. kolovoza, dok e ljestvica poretka biti objavljena 26. kolovoza. enici e se moi upisati u ĹĄkole u srijedu 27. i etvrtak 28. kolovoza. (H. ear)

OBITELJ NOVAK iz Robadja na posebnom zadatku

uvari meimurskih polja i vinograda Umjesto kafia Auto Stopa, Policijska postaja Mursko SrediĹĄe

Policijska postaja seli u Auto Stop? Gradonaelnik Grada Mursko SrediĹĄe osip Dobrani, vlasnik poduzea Auto Stop akovec van Posavec, naelnik Policijske postaje Mursko SrediĹĄe Branko Polanec, te Stjepan HabuĹĄ i van Novak iz P meimurske u ponedjeljak su vodili razgovore u vezi s kupoprodajom objekta Auto Stopa u Murskom SrediĹĄu. Prema rijeima gradonaelnika Dobrania, postignut je dogovor da se u prostorije Poslovnog objekta Auto Stop u Murskom SrediĹĄu prvo preseli administrativni dio sluĹžbenika Policijske postaje Mursko SrediĹĄe, koja sada radi u neadekvatnim prostorijama, od-

nosno uvjetima, a potom i ostali dio policije. - Vlasnik Auto Stopa mora nam ĹĄto prije dostaviti svu potrebnu dokumentaciju, a potom u ja u ime Grada poslati pismo namjere u Ministarstvo unutarnjih poslova sa zamolbom da se izjasne mogu li prostorije otkupiti ili e plaati najamninu. Policiji i nama u interesu je da se kompletno isele iz stare i troĹĄne zgrade u nove prostore, za koje su HabuĹĄ, Novak i Polanec rekli da im odgovaraju, kaĹže gradonaelnik Dobrani, dodajui kako vjeruje da e do preseljenja doi ĹĄto prije. (S. Mesari)

ProĹĄli utorak oko 15 sati u itavom Meimurju vrijeme je bilo vrlo vrue, a u obadju gotovo vrelo, jer je Ĺživa u termometru pokazivala 34 Celzijeva stupnja. Nebo bez i jednog oblaka, i nitko nije slutio ĹĄto se sprema. Nitko osim obitelji Vladimira Novaka iz obadja, s kojom je potpisnik ovog teksta bio na specijalnom zadatku. Naime, Novakovi su zaduĹženi za obranu od tue, a lansirna postaja nalazi se u njihovom dvoriĹĄtu. A taj utorak po vrelom suncu Vladimir i sin Mladen krenuli su prema spremiĹĄtu s tehnikom i kemikalijama potrebnima za obranu od ledenih oblaka.

Stalno na vezi s DHM zavodom

- Moja obitelj, najviĹĄe Ĺžena Anela i ja, sin Mladen samo kad je slobodan, obavlja obranu od tue. anijih godina to smo inili raketama, a sada prizemnim generatorima lansirajui pred tuonosne oblake srebrni jodid, pojaĹĄnjava Vladimir Novak, koji dvadesetak godina vodi borbu s tuonosnim oblacima. - Mi smo u 24-satnoj vezi s DrĹžavnim hidrometeoroloĹĄkim zavodom i odande dobivamo informacije, odnosno zapovijedi kada reagirati. "vo, danas je to bilo u 15 sati, a reeno je da e oblaci stii za tri sata. Svaki se dan u 8,30 sati konzultiramo, a u 16 sati dobivamo prognozu vremena za sutra. Vi ste nazoni naĹĄoj 15. ovogodiĹĄnjoj intervenciji. Ponosno mogu rei kako smo do sada rastjerali sve tuonosne oblake, zadovoljno nam je ispriao Vladimir, a naveer smo uli kako tue nije bilo u Meimurju, ali je snaĹžno pogodila VaraĹždin i njegovu okolicu. Doprinos Novakovih da nije bilo ĹĄtete na meimurskim poljima i vinogradima te ostalim dobrima i ovaj put je bio ogroman. Vladimir kaĹže da nisu oni jedini koji su zasluĹžni za to, jer okolo postoje brojni raketari,

Srebrni jodid putuje prema oblacima ali, ipak, oni su najbliĹže Sloveniji, a tu se mora vrlo oprezno i uinkovito djelovati. Ljudi mogu biti spokojni

dok su Novakovi na obrani od ledenih oblaka. (Stjepan Mesari)


KROZ MEIURJE

8. srpnja 2008. ŽITELJI ROBADJA napokon dobili cestu koja Şivot znai

Od sada u Ĺ trigovu po hrvatskoj cesti Prigodnom sveanoĹĄu na kriĹžanju cesta koje iz obadja vode prema Globokoj jami i Globokom Bregu te slovenskoj granici i Ĺ trigovi uoi Dana hrvatske drĹžavnosti Ĺžitelji naselja obadje u opini Ĺ trigova od drĹžave i opine dobili su izuzetno vrijedan i praktian poklon. Na koriĹĄtenje im je predana cesta koja obadje povezuje s opinskim srediĹĄtem Ĺ trigovom i dalje u unutraĹĄnjost Ĺžupanije i drĹžave. Cesta je duga oko 2,5 kilometara i vrijedna oko 3,5 milijuna kuna koje su osigurali hrvatska drĹžava, "B fondovi, opina Ĺ trigova, Meimurska Ĺžupanija i sami mjeĹĄtani. d sada Ĺžitelji obadja za dolazak u unutraĹĄnjost opine nee trebati koristiti slovenske lokalne ceste, ĹĄto je zapravo i najvei dobitak za Ĺžitelje i hrvatsku drĹžavu u ovom njezinom podruju. Prema rijeima opinskog naelnika Branka esmana, ova cesta dugo se gradila iz viĹĄe razloga, a zavrĹĄena je sada kad se opina rijeĹĄila bremena blokade rauna.

Zapoela Hrvatska vojska, zavrĹĄila TEGRA Predsjednik VM-a obadje Vladimir Novak naglaĹĄava da joĹĄ

Denis esto puta nije mogao u ĹĄkolu zbog toga ĹĄto nije bilo ceste. Sada je presretan

Odojak na raĹžnju za sve koji su pomogli u izgradnji ceste koja Ĺživot znai uvijek ljudi nisu svjesni ĹĄto su dobili ovom cestom, jer sada viĹĄe nee trebati u Ĺ trigovu ii po slovenskom teritoriju i strepiti o postupcima slovenske policije. Novak je zahvalan svima koji su na bilo koji nain sudjelovali u ovom projektu, a najviĹĄe naelniku Branku esmanu koji je uloĹžio vrijeme, poznanstva, utjecaj i razumijevanje za potrebe ovdaĹĄnjih ljudi. Cestu prema zanemarenom dijelu Hrvatske uz samu granicu zapoela je ranih devedesetih proĹĄlog stoljea graditi Hrvatska vojska, koja je, na Ĺžalost, imala probleme i sa srpskim agresorom, te je rat zaustavio njezinu izgradnju. ve godine sazreli su uvjeti i maksimalnim zalaganjem i umijeem radnika akoveke T"G" cesta je zavrĹĄena baĹĄ pred najljepĹĄi hrvatski praznik, Dan drĹžavnosti.

Treba ovom prilikom rei kako je poetak izgradnje ove ceste bio u vrijeme kada je meimurski Ĺžupan bio Marijan amuĹĄak koji je Ĺžarko Ĺželio da se cesta izgradi, jer se viĹĄe puta na licu mjesta uvjerio kako je gorak Ĺživot hrvatskog ovjeka uz samu granicu, a od nedavno i uz zakljuane rampe. (Stjepan Mesari)

Mlada Samanta na samoj granici sa Slovenijom, do kamo vodi nova cesta

U ŠTEFANCU odrŞano natjecanje VZPO-a Belica – Mala Subotica – Orehovica

Najbolji DVD Mala Subotica okien s pet pokala

Najbolji DVD iz Male Subotice subotu 28. lipnja u Štefancu je odrŞano seniorsko natjecanje vatrogasaca Vatrogasne zajednice podruja opina Belica – Mala Subotica – rehovica. Natjecalo se 18 vatrogasnih desetina koje su imale zadatak izvesti jednu suhu i jednu mokru vjeŞbu. Meu njima bili su predstavnici dobrovoljnih vatrogasnih druťtava iz Štefanca, rehovice, Podbresta, Gardinovca, DrŞimurec - Strelca, Vularije, Svetog KriŞa, Male Subotice i Palovca.

Isprika proĹĄlom broju Meimurskih novina u naslovu teksta

kategoriji muĹĄki “A“ od devet ekipa prvo mjesto osvojio je DVD Palovec, druga je bila ekipa DVD-a Mala Subotica, a trei su bili domaini, DVD Ĺ tefanec. kategoriji muĹĄki “B“ najboljima su se pokazali vatrogasci iz Male Subotice, i to prva ekipa, druga ekipa istoga druĹĄtva bila je druga, dok je treeplasirani DVD Sveti KriĹž. kategoriji Ĺžene “A“ prve su bile vatrogaskinje iz DVD-a Ĺ tefanec,

druge iz DVD-a Vularija, a tree iz DVD-a Mala Subotica. kategoriji Ĺžene “B“ prvoplasirane su natjecateljice iz DVD-a Mala Subotica, druge su iz DVD-a Sveti KriĹž, a tree iz DVD-a Vularija. NajuspjeĹĄniji na ovom natjecanju bio je DVD Mala Subotica koji je na natjecanje izaĹĄao s pet desetina te je natjecanje zavrĹĄio okitivĹĄi se s ak pet pehara. (D.Mihoci)

kojim smo itateljima predstavili novog direktora akoveke "lektre potkrala se greĹĄka. Naime, Damira

Srpaka prekrstili smo u Darka, zbog ega se iskreno ispriavamo. (r.)

13


M#$

14

8. srpnja 2008. REPUBLIKA HRVATSKA - MEIMURSKA ŽUPANIJA OPINA GORNJI MIHALJEVEC

VELEDROGERIJE UPOZORAVAJU na neodrĹživo stanje u zdravstvu

Prijeti nam nestaĹĄica lijekova Moguu nestaĹĄicu lijekova priopenjem za javnosti najavile su veledrogerije okupljene u UdruĹženju trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Veledrogerijama se spoitava da se bogate na raun bolesnika. Kako bi na vidjelo doĹĄla istina, treba iznijeti injenice. Dobit svih veledrogerija dvostruko je manja od kamata koje veledrogerije plaaju bankama za kredite kojima inanciraju nelikvidnost zdravstva. Na promet veledrogerija od preko 6 milijardi kuna dobit iznosi manje od 1 posto, a potraĹživanja dostiĹžu 2/3 prometa ili oko 4 milijarde kuna. Kreditna zaduĹženost veledrogerija je preko jedne milijarde kuna. Ne postoji grana privrede u kojoj se radi s manjom proitnom stopom uz tako velik rizik i neizvjesnost naplate. Istovremeno, dobavljai farmaceutskih proizvoda pritiĹĄu s rokovima plaanja, naroito strani dobavljai, tako da su veledrogerije zbog nelikvidnosti u sve veim defekturama i trĹžiĹĄte e uskoro ostati

bez odreenih lijekova. Ukoliko se niĹĄta drastino ne poduzme, do kraja godine e na trĹžiĹĄtu lijekova doi do ozbiljne nestaĹĄice, pa ak i do potpunog kraha sustava opskrbe lijekovima. Sustav opskrbe lijekovima ve odavno nije u naĹĄim rukama, ve u milosti ili nemilosti stranog kapitala, a on nema socijalnu osjetljivost niti dijeli sudbinu naĹĄih bolesnika. Za njih se treba i mora pobrinuti drĹžava, jer ona ubire doprinose koji su dostatni za kvalitetnu zdravstvenu uslugu, u koju se ubraja i opskrba lijekovima. - Ovih dana bombastino se u javnosti propagira kako e rebalansom drĹžavnog budĹžeta najviĹĄe ‘’proitirati’’ zdravstvo koje bi dobilo inancijsku injekciju od 1,4 milijarde kuna. Meutim, zdravstvo nam je toliko bolesno da je doza premala. I do sada smo viali sline ‘’pothvate’’ ove ili neke druge vlade, ali svaki put, baĹĄ poput recidiva, zdravstvo bi nakon nekog vremena bilo joĹĄ bolesnije. Svaki resorni ministar na poetku svog mandata obeavao je da je upravo on dijagnosticirao bolest zdravstva i da ima arobnu formulu

za njegovo ozdravljenje, usput najavljujui i radikalne mjere kojima bi proveo reforme. I svaki, ali baĹĄ svaki, ministar rjeĹĄenje problema vidio je u dostavi, distribuciji i cijenama lijekova, koji ine svega 20 posto budĹžeta zdravstva. Ni jedan se nije upitao ĹĄto je s onih preostalih 80 posto troĹĄkova zdravstva (plae iznose preko 50 posto) i kojim odlukama utjecati na njihovo smanjenje. Nisu uzaludne primjedbe iz EU da Hrvatska mora provesti reformu u zdravstvu, a ne reformu u nabavi lijekova. Ni sada nije drukije. DanaĹĄnji ministar zdravstva i socijalne skrbi, gospodin Milinovi, s jednakim entuzijazmom svojih prethodnika najavio je radikalne promjene i kao prvi potez poveao limite bolnicama uz prijetnju da ravnatelj bolnice koji probije novi limit mora odstupiti sa svoje pozicije. Odluka je donijeta i sprovodi se ve tri mjeseca. Logino je upitati se odakle su bolnice dobile novac, ako to nije bilo predvieno budĹžetom za 2008. godinu. Odgovor sada dobivamo rebalansom budĹžeta, kad se praktiki ‘’legalizira’’ ve donijeta odluka. Logino se namee pitanje –

u kakvom stanju e biti zdravstvo s primljenom inancijskom injekcijom od 1,4 milijarde kuna. Prvi dio novca bit e potroĹĄen na ve opisane poveane limite bolnicama kako ne bi generirale nova, joĹĄ vea, dugovanja. Drugi dio bit e potroĹĄen za sanaciju starih dugova bolnica, a to konkretno znai da e bolnice nakon provedene sanacije biti duĹžne svojim dobavljaima u prosjeku preko 450 dana od dana isporuke robe. Trei dio vratit e se tamo gdje je i uzet za ve zapoetu provedbu odluke o poveanim limitima bolnicama, a to su obveze HZZO-a prema ljekarnama, koje u ovom trenutku doseĹžu 240 dana, a do kraja godine se prema raspoloĹživim novanim sredstvima oekuje i poveanje tog roka za joĹĄ 30 dana, dakle, na 270 dana (ugovoreno 120 dana). etvrti dio je, kao i uvijek, za razne druge svrhe. Ako se zna da snabdjevai lijekovima u svom prometu imaju oko 20 posto bolnikog i 80 posto ljekarnikog asortimana, tada svaki ekonomski laik moĹže izraunati da e se ponderirani prosjeni dani plaanja popeti iznad 300 dana. Tko to moĹže izdrĹžati? Osoba za kontakt: Vladimir Klobuar, mr. pharm.

HRVATSKA NARODNA STRANKA - LIBERALNI DEMOKRATI

HRVATSKA NARODNA STRANKA - liberalni demokrati

Novi udar vlade na Ĺžupanije, gradove i opine

HSS i HSLS e i dalje ruĹĄiti koalicije

Predsjednik HNS-a Radimir ai na danaĹĄnjoj konferenciji za medije Vladine prijedloge zakona o proraunu i javno-privatnom partnerstvu proglasio je novim udarom drĹžave na Ĺžupanije, gradove i opine. Hrvatska je visoko centralizirana zemlja, a jedinice lokalne i regionalne samouprave neovisno raspolaĹžu sa samo 8 posto javnih sredstava, ĹĄto je jedna treina od europskog prosjeka. DrĹžavni dug Hrvatske je 131 milijardu kuna (s jamstvima i HBOR-om), a od toga na lokalnu i regionalnu samoupravu otpada samo 1,24 posto. “Skoro 99 posto cijelog duga je Ĺ uker, a 1,24 posto su svi drugi u ovoj zemljiâ€?, naglasio je ai, dodavĹĄi da je Vlada odluila spasiti zemlju tako ĹĄto e pod vrsti nadzor staviti tih 1,24 posto. Hrvatska razvojno stagnira i pada, a stav HDZ-a je da sve u ovoj zemlji treba politiki ucijeniti tako da za svaku kunu razvojnog novca treba moliti HDZ-ovu politiku vlast. To otvara i ogroman prostor za korupciju jer se odluke donose po kriteriju politike podobnosti. Svaki razvojni, strateĹĄki projekt traĹži planiranje i zaduĹživanje i rezanje prava na to jedinicama lokalne i regionalne samouprave je potpuna eliminacija mogunosti da se Ĺžupanija, grad ili opina razvijaju svojom kreativnoĹĄu i sposobnoĹĄu, a bez politike ucjene. Primjer takvog razvoja je VaraĹždinska Ĺžupanija koja je kroz javno-privatno partnerstvo sagradila 33 ĹĄkole i osi-

gurala jednosmjensku nastavu u cijeloj Ĺžupaniji. I sada drĹžava takvim projektima reĹže krila, a svoj projekt rukometnih dvorana koje su koĹĄtale 10 puta viĹĄe od duga svih Ĺžupanija, gradova i opina ne dira, naglasio je ai. RjeĹĄenje problema je u decentralizaciji, a ne u centralizaciji. DrĹžava koja kroz monopolista HEP poskupljuje struju za skoro 30 posto, a toliko ima rezervu u sustavu, koja od cijene benzina uzima preko 50 posto u svoj proraun, koja poskupljuje kilometar autocesta s 4 na 8 milijuna Eura sada govori o tome da e ovim mjerama zaĹĄtiti graane. RjeĹĄenje mora biti ograniavanje ukupnog drĹžavnog duga i otvaranje mogunosti zaduĹženja lokalne i regionalne samouprave do jedne treine zaduĹženja drĹžave (uz ogranienje godiĹĄnje obveze po zaduĹženjima na 20 posto proĹĄlogodiĹĄnjeg prihoda) i to bez dodatne politike ucjene odlukom Ministarstva inancija. Potpredsjednik HNS-a Jozo RadoĹĄ podsjetio je da je Vlada pred dvije godine osnovala povjerenstvo za decentralizaciju od kojeg nije bilo niĹĄta. Hrvatska je ratiicirala i Europsku povelju o lokalnoj samoupravi koja traĹži da se lokalna i regionalna samouprava konzultiraju kod donoĹĄenja vaĹžnih odluka ĹĄto se takoer ne poĹĄtuje. Sve to potvruje stil rada Vlade Ive Sanadera koja se ne drĹži ni onoga ĹĄto je usvojila, ni svojih obeanja, ni vaĹžnih europskih povelja. (Ured za komunikacije HNS-a)

ZAGREB

Nova adresa Ministarstva branitelja Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti od 7. srpnja nalazi se na novoj adresi, Trg hrvatskih velikana 6. Kontakti i informacije mogu

se nai na adresi www.mobms. hr, a pitanja upuivati na e-mail adresu: glasnogovornica@ mobms.hr, ili putem telefona 01 /230-88-90. (J)

Zbog svojih osobnih, kratkoronih interesa ljudi u nekim strankama u Hrvatskoj spremni su u svakom trenutku izdati svakog partnera, ukrasti biraku volju, lagati otvoreno, u oi i svojim partnerima i hrvatskim graanima. Nositelji takve poruke i takvog morala u Hrvatskoj su HSS i HSLS, izjavio je na danaĹĄnjoj konferenciji za medije predsjednik HNS-a Radimir ai, povodom HSS-ovog razbijanja koalicije u Zagrebakoj Ĺžupaniji, dodavĹĄi da je u njihovom sluaju krpa naĹĄla zakrpu. Tjedan dana prije ruĹĄenja koalicije u VaraĹždinskoj Ĺžupaniji Ivan ehok je javno rekao da HSLS-u takvo ĹĄto ne pada na pamet, a prije ruĹĄenja koalicije u Zagrebakoj Ĺžupaniji Josip FriĹĄi je u televizijskoj emisiji rekao da HSS nije spreman ukrasti volju biraa i da sa svojim partnerima ostaje do kraja. Gledajui u kameru, Josip FriĹĄi je lagao graanima Hrvatske u oi, a ja ga pitam je li uope ikada u stanju rei istinu, dodao je ai, istaknuvĹĄi da su alibiji kojima se HSS i HSLS sluĹže za opravdavanje ruĹĄenja koalicija jadni i groteskni. Za tako neĹĄto treba imati jako debelu koĹžu na obrazima, zakljuio je ai. Predsjednik HNS-a Zagrebake Ĺžupanije Josip Jambra rekao je da je na jueraĹĄnjoj sjednici Ĺžupanij-

ske skupťtine deinitivno sklopljen savez HSS-a i HDZ-a u Zagrebakoj Şupaniji. Na sjednici nije iznesen ni jedan argument i potpuno je jasno da se radi iskljuivo o dogovoru HSS-a i HDZ-a o razbijanju dosadaťnje koalicije. Jambra je upozorio da je Zagrebaka Şupanija zadnjih godina prosperirala gospodarski i ima javnu upravu koja je partner graanima i gospodarstvu. Druga strana medalje je to da je HSS ovo isto napravio u Dugom selu, Vrbovcu i Kloťtar Ivaniu. Radi se o procesu u kojem HSS napuťta koalicijske partnere i sklapa nove saveze s HDZ-om. HNS-ov lan poglavarstva Zagrebake Şupanije zaduŞen za zdravstvo, Mirko ŽuŞi, podsjetio je da je HNS uvijek kada sudjeluje u vlasti nositelj razvojnih programa. Mi smo u Şupaniji imali najbolji zdravstveni program u Hrvatskoj, a i sam HSS-ov Şupan je rekao da se ponosi tim programom, naglasio je ŽuŞi. I iz toga je jasno da je suťtina cijele prie sa razbijanjem koalicije u Zagrebakoj Şupaniji to ťto se HSS pretvara u podruŞnicu HDZa, kao ťto se HSLS ve pretvorio u HDZ-ov ogranak. Ovo nee stati sa Zagrebakom Şupanijom, ve su najavljena daljnja ruťenja koalicija, zakljuio je ŽuŞi. (Ured za komunikacije HNS-a)

Temeljem lanka 35. Zakona o zakupu poslovnih prostora (N.N. 91/96, 124/97, 174/04) i lanka 9. Odluke o davanju u zakup poslovnog prostora (“SluĹžbeni glasnik Meimurske Ĺžupanijeâ€? broj 9/98), Poglavarstvo opine Gornji Mihaljevec raspisuje

NATJEAJ

za davanje u zakup poslovnog prostora u vlasniĹĄtvu opine Gornji Mihaljevec I. U zakup se daje poslovni prostor djejeg vra u Gornjem Mihaljevcu, Gornji Mihaljevec 16 na kat. est. 525/1 i 525/4 k.o. Gornji Mihaljevec i to zatvoreni prostor djejeg vra neto povrĹĄine od 155,18 m2 sa pripadajuom javnom povrĹĄinom od cca 1300 m2 , namjene: predĹĄkolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci predĹĄkolske dobi. Poetna cijena zakupa iznosi 4.500,00 kuna mjeseno. II. Uvje natjeaja: Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od 5 godina. Poslovni prostor daje se u zakup u vienom stanju sa Uporabnom dozvolom, te ga je zakupnik duĹžan namjes i prives ugovorenoj namjeni o vlastom troĹĄku. Pored zakupnine zakupnik snosi troĹĄkove tekueg i invescijskog odrĹžavanja zgrade, kao i troĹĄkove koji nastaju koriĹĄtenjem prostora (elektrina energija, voda, plin i sl.). Javni natjeaj moĹže se odrĹža i ako sudjeluje samo jedan natjecatelj. Sudionici natjeaja moraju poloĹži jamevinu u iznosu od 3.000,00 kuna. III. Natjeaju mogu pristupi sve pravne i zike osobe uz sljedee uvjete: - za pravne osobe da imaju sjediĹĄte na teritoriju Republike Hrvatske, - za zike osobe da su hrvatski drĹžavljani, - da su registrirani za obavljanje djelatnos predĹĄkolskog odgoja i obrazovanja IV. Pisana ponuda ponuditelja mora sadrĹžava: - pun naziv pravne osobe odnosno ime i prezime zike osobe, - sjediĹĄte odnosno tonu adresu, - izvod iz sudskog registra, strukovnog ili trgovakog registra (za pravne osobe), - obrtnicu i dokaz o drĹžavljanstvu odnosno domovnicu (za zike osobe), - ponueni iznos zakupnine, - dokaze o upla jamevine, - broj Ĺžiro rauna za povrat jamevine. Jamevina se uplauje na Ĺžiro raun Opine Gornji Mihaljevec 2392007-1860400003 sa svrhom uplate “jamevina za poslovni prostor“ te pozivom na brojâ€? 21/22 7706 (JMBG ili MB)â€?. Sve isprave moraju se priloĹži u izvorniku ili ovjerenoj preslici, odnosno prijepisu. V. Javni natjeaj provodi se prikupljanjem pisanih ponuda u zatvorenim omotnicama koje se predaju na adresu: OPINA GORNJI MIHALJEVEC, Gornji Mihaljevec 74, 40 306 Macinec s naznakom “ZA NATJEAJ - NE OTVARATIâ€? PONUDA ZA ZAKUP POSLOVNOG PROSTORA - VRTI U GORNJEM MIHALJEVCU“. VI. Rok za dostavu ponuda je 22.07. 2008. godine (utorak) do 19,00 sa u SluĹžbi prijema poĹĄte Zakupodavatelja, bez obzira na nain dostave. VII. ZakaĹĄnjele i nepotpune ponude nee se razmatra, kao ni ponude osoba koje do dana otvaranja ponuda nisu poloĹžile jamevinu. VIII. Ponude e se javno otvara u utorak 22.07.2008. godine, u 19.30 sa u prostorijama Opine Gornji Mihaljevec. Otvaranju ponuda mogu bi nazoni ponuai ili njihovi ovlaĹĄteni zastupnici. IX. O rezultama natjeaja natjecatelji e bi obavijeĹĄteni u roku 8 dana od donoĹĄenja odluke o odabiru najpovoljnije ponude. X. Natjecateljima koji su poloĹžili jamevinu, a ije ponude nisu prihvaene, jamevina e bi vraena u roku 8 dana od dostave obavijes o rezultama natjeaja. Jamevina natjecatelja ija je ponuda prihvaena zadrĹžava se i uraunava u zakupninu. XI. Natjecatelj ija je ponuda prihvaena duĹžan je sklopiti ugovor o zakupu i preuzeti poslovni prostor u roku 8 dana od obavijes o rezultama natjeaja. Ugovor o zakupu sklapa se kao ovrĹĄna isprava sukladno l. 23 st. 2. Zakona o zakupu poslovnog prostora, a na troĹĄak Zakupnika. Zakupnik nema pravo poslovni prostor ili dio poslovnog prostora da u podzakup. Ako natjecatelj na natjeaju ili kasnije nakon izbora, odustane od natjeaja ili sklapanja ugovora o zakupu, nema pravo na povrat jamevine. POGLAVARSTVO OPINE GORNJI MIHALJEVEC Klasa: 372-03/08-01/4 Ur.br.: 2109/21-03-07-2

OSNOVNA Ĺ KOLA Mursko SrediĹĄe

Mali maturalac Uenici 4. a razreda Osnovne ĹĄkole Mursko SrediĹĄe, ija je razrednica Lidija Vuri, posljednji su dan ĹĄkolske godine 2007./08. proveli na srediĹĄanskom ribnjaku ZaleĹĄe. Posljednji put bili su kao jedan razred, jer od jeseni kreu u razliita odjeljenja 5. razreda. Igrali su se, druĹžili i uĹživali u roĹĄtilju i kolaima koje su im pripremili njihovi roditelji. Mali maturalac ugodnijim su im uinili Bo-

jan, Rajko, Robert i DraĹžen, dio ekipe roditelja koji su na roĹĄtilju pripremili jela koja je donirala mesnica “Hoblaj Traddeâ€? iz Murskog SrediĹĄa. Nije roditeljima to bilo naporno jer su se stalno krijepili Stubiarovim i Benikovim odlinim vinima. Je li bilo previĹĄe, ne znamo. Znamo samo da su ih djeca u povlaenju uĹžeta pobijedila. S lijepim uspomenama djeca kreu u viĹĄi razred, a uiteljica Lidija pak doekuje neke nove klince iz vrtia. (S. Mesari)


RELIGIJA

8. srpnja 2008.

RADOSTAN DOGAAJ u župi Svetog Ladislava i Marije Kraljice u Murskom Središu

15 BOG mojih detalja

Treba se dobro odmoriti

Svi koji su bili sudionici svete mise

Posvetili oltar i položili moi kardinala Stepinca Na blagdan Svetog adislava, jednog od patrona župe Mursko Središe, 27. rujna varaždinski biskup monsinjor osip Mrzljak predvodio je sveanu svetu misu s više meimurskih sveenika te sa župskim prijateljem veleasnim Tomislavom Šantakom iz endave. Nakon što su stigli do oltara, biskup je služio svetu misu, a potom se pristupilo posveti oltara, inu koji ovjek ima prigodu vidjeti samo jednom u životu. S oltara su prvo poskidani svi predmeti i oltarnici, nakon ega je biskup s najbližim pomonicima prvo svetom vodom blagoslovio oltar, a zatim ga premazao pomazanskim uljem. Na završetku ili poetku svakog ina uslijedila je molitva. Kada su na oltaru zapaljene svijee i prosipan je tamjan, prišlo se išenju, odnosno brisanju oltara. Potom je u podnožje oltara biskup Mrzljak položio moi -

Piše: vl. Antun Štefan turizma, je tine jednodnevne ili višednevne izlete koje organiziraju planinarska društva ili vjerske udruge i župe za vjernike. Svaki ovjek ima potrebu za nekim i neim. Za male ‘peneze’ vrlo raznolik i zdrav sadržaj. Naravno, svaki od nas izabire vrijeme, vrstu odmora i rekreacije, po svojoj slobodnoj volji i po svojim mogunostima. Cilj godišnjeg odmora je ouvanje zdravlja i postizanje što bolje psihofizike ravnoteže. Zato težište mora biti na što intimnijem kontaktu s prirodom, na socijalnim kontaktima, na uživanju u izletnikim, kulturnim, znanstvenim, estetskim i gurmanskim užicima. Naravno, vjeru ne smijemo zaboraviti: nedjeljnu svetu misu, hodoaša, ‘prošenja’, molitvu i nesebino pomaganje drugima. Odmor zasigurno nije neprestano izležavanje na suncu ili sjedenje po lokalima.

DUHOVNI velikan

Benedikt opat, 11. srpnja

Oltar se premazuje svetim uljem

Blagoslov ljudstva i sveenika

Vrijeme je godišnjeg odmora. Prezasieni smo od svakodnevnog ponavljanja rituala i od godišnjeg odmora oekujemo osvježenje, osvježenje naših fizikih, duhovnih i emocionalnih sposobnosti. Zato taj odmor ne smije biti bezvoljni nerad. Što o godišnjim odmorima kaže sus? sus je imao kroninu potrebu za samoom ili bolje potrebu za odmorom. esto je to znao nadomjestiti samo promjenom aktivnosti, no bilo je i perioda kada se sam ili sa svojim uenicima ‘povlaio’ na konkretni odmor. Nemamo opise programa kojima je ispunio taj odmor. Možda je ‘šutnja’ o tome i njegova najbolja poruka za dobar odmor: odmor bez velikih programa! Divio se svome Ocu, što je kvalitetan ljudski bioritam sakrio od ‘mudrih i umnih’, a objavio ‘malenima’. Ono što je sigurno, treba imati vremena za sebe.  to si moramo dozvoliti: slobodno vrijeme u našim programima. Naime, i najbolje organiziran odmor ne zahtjeva drugo nego jednostavno i isto srce, odnosno brigu za sebe.  to možemo i moramo uiniti baš svi. To znai ‘izbjei’ nadmudrivanja i pretjerivanja i odmor uiniti sebi dostupnim. Naglasak je na aktivnom odmoru. Makar su nam prihodi skromniji, ili živimo od socijalne pomoi ili niskih mirovina, ipak se možemo rekreirati i odmoriti. ‘Doite k meni’ - kaže sus. “Doite k meni SV koji ste izmoreni i optereeni i ja u vas odmoriti.” Postoje npr. mogunosti korištenja poslije-sezonskih nižih cijena, korištenja seoskog

relikvije blaženog lojzija Stepinca, blaženika koji meu središanskim vjernicima uživa ugled i poštovanje. za toga biskup je odslužio svetu misu do kraja, a potom je nastala radost vjernika koji su se zajedniki

družili. U dvorištu iza crkve a ispred župnog dvora biskup Mrzljak je u nazonosti velikog broja ljudi blagoslovio kip Svete Barbare, zaštitnice rudara. Zahvalivši monsinjoru Mrzljaku, domai župnik veleasni Mario Kopjar poklonio mu je prekrasnu sliku, te su mu izreene iskrene i tople rijei zahvalnice za sve što je uinio za ovu župu, koja je pred godinu dana ostala bez svog župnika. Oltar i ambon je izradio majstor Miljenko Krajai, a oslikala umjetnica Snježana nkert. Treba rei kako se dolaskom veleasnog Kopjara puno stvari pomaknulo, i to u dobrom smjeru. Uskoro e župni dvor biti prekriven asadom, što e biti prilika za još jedno druženje svih koji pomažu i podržavaju projekte s nositeljima radova. Za skorašnje proštenje u ast svetom Stjepanu Kralju i Mariji Kraljici župsko svetište (crkva, aro , plonici ...) bit e gotovi i ljepši za sve vjernike koji se dou okupiti na uzvišeni dio Murskog Središa, odakle zvona, sada s ljepšeg zvonika, svaku jutro najavljuju novi dan, a naveer zovu na molitvu i poinak. (Stjepan Mesari, Siniša Benik)

Osniva je benediktinskog reda u V. stoljeu. Sveti Benedikt obino se prikazuje s bujnom bradom, esto odjeven benediktinskim habitom crne boje. Kao opat ima štap i opatsku mitru. &olubica predstavlja dušu njegove sestre

Skolastike, koju je vidio u tom obliju kako leti u nebo. Kristalna aša sa zmijom ili razbijena aša iz koje se prolijeva vino kojim su ga pokušali usmrtiti te gavran koji ga je stalno hranio dok je bio u pustinji njegove su oznake.

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 8. srpnja kvila, Priska, Priscila srijeda, 9. rujna Marija Propetoga susa Petkovi, Marija etvrtak, 10. srpnja Feliks, Filip, Viktorija petak, 11. srpnja Benedikt opat, Olga, Budimir subota, 12. srpnja Živko, Mohor, Fortunat nedjelja, 14. srpnja Majka Božja Bistrika, Marija ponedjeljak, 14. srpnja Kamilo de ellis, ngelina, &aspar

RIJEI MUDRE “Bog uvijek odlino vidi, naroito kad se grešnik svoga grijeha stidi.” (mr. . ankovi, sveenik)


POLJODJELSTVO

16

U TIJEKU JE BERBA i otkup krastavaca

S AKOVEKOG sajma

Stigao ovogodišnji jeam Prva “julska” srijeda na akovekom sajmu bila je doslovce užarena. toga su na svoje došli prodavai napitaka, usput ipak prodavši i poneki odrezak. Novost je prvi ovogodišnji jeam, koji je vrlo kvalitetan i ubrzo je našao kupce. Zbog vruine nije bilo puno odojaka i peradi, kao ni ostale robe. Uglavnom su se ljudi zadržavali oko peenjara te na štandovima s voem i povrem. Kupcima su nudili i na cjenkanje bili spremni prodati krastavce za zimnicu, naravno, ako se kupila vrea ili dvije. Prodavai drva za ogrjev sa strane, pekui se na suncu, najavili su da poslije ovih

vruina dolazi zima i da je vrijeme da se krene u nabavu ogrjevnog drva. (. Mesari, Z. rzan) CIJENE NA AKOVEKOM SAJMU - odojci 750 kn/par - jeam 150 kn/mtc - kukuruz zrno 160 do 180 kn/mtc - zob 160 kn/mtc - krastavci 60 kn/vrea - drvene zubae 60 kn/kom - sirkova metla 40 kn/kom - lanjski krumpir 130 kn/mtc - gemišt 5 knaša - odrezak s prilogom 25 kn/porcija

Sve je manji interes za uzgoj krastavaca Prvih dana srpnja Poljoprivredna zadruga akovec zapoela je otkup ovogodišnjeg uroda krastavaca, i to uglavnom od svojih kooperanata koji su proljetos ugovorili sadnju. tkup se obavlja u skladišnim prostorima PZ-a akovec u Ivanov-

cu, i to svaki ponedjeljak, srijedu i petak prijepodne, ili prema dogovoru. Cijena krastavaca odreena je prema veliini, odnosno klasi. ako se ekstra klasa, gdje krastavci moraju biti dužine 3 do 5 centimetara, plaa 3,5 kuna po kilogramu. Prva klasa jesu krastavci dužine od 5 do 7 centimetara, a plaaju se 3,30 kuna za kilogram.

- Mislim kaj bu išlo na nuhalko štero imamo doma

S AKOVEKOG placa

U II. klasu spadaju krastavci dužine od 7 do 10 centimetara i cijena im je 1,90 kuna za kilogram. Upravitelj Radne jedinice PZ-a akovec dipl. ing. ladimir leti kaže kako je PZ akovec ugovorio proizvodnju i otkup 30-ak tona svježih krastavaca koji se šalju u Podravku - Kalnik.

Nema beraa leti kaže da e otkup potrajati do kraja srpnja, odnosno prvih

dana kolovoza, što je praksa iz ranijih godina. Prema njegovim rijeima, ljetos e biti otkupljene manje koliine nego ranijih godina, ali ne zbog agrotehnoloških razloga nego zbog toga što se ljudi sve manje odluuju na uzgoj krastavaca. Najvei razlog je što nema beraa. A upravo o berbi i ovisi cijena krastavaca. Za samo par sati krastavac iz ekstra klase može prijei u I. ili II. klasu, a to pak znai nižu cijenu. Mladen obrani šef je prodavaonice i skladišta PZ-a akovec u vetom Martinu na Muri i godinama je bio meu prvim ugovaraima proizvodnje krastavaca. - Na žalost, ove godine imam samo jednog kooperanta, a ne tako davno bilo ih je na desetke. Razlog nije otkupna cijena, jer ljudi su uglavnom zadovoljni, nego zbog starosti, bolesti ili odlaska djece i prijatelja na posao u druge sredine pa nema beraa, smatra obrani, i dodaje kako vjeruje da e se proizvodnja krastavaca ponovno vratiti na naše poljoprivredne površine. (. Mesari)

JEDINA MOBILNA punionica vina u županiji u punom pogonu

U znaku sablica i ribizla Kao u proljetnim danima izgleda akoveki plac. Razlika je samo što su jurovice, klineke, perunike i drugo proljetno cvijee zamijenile sablice (gladiole), huncuti, lepi deki, ivanice i drugo ljetno cvijee. Nestao je miris jagoda i trešanja, a izgledom pozornost privlai crveni ribizl, koji ljudi sve više kupuju, jer su otkrili da je izuzetno zdrav i da se može pospremiti na više naina. obra je ponuda gljiva bukovaa, marelica te ranih sorti jabuka i krušaka. Kod preprodavaa najtraženije su lu-

8. srpnja 2008.

benice. olidna je ponuda meda, a nedostaju svježa jaja te mlijeni proizvodi. (. Mesari) CIJENE NA AKOVEKOM PLACU - krastavci od 5 do 9 kn/kg - paradajz 15 kn/kg - paprika 15 kn/kg - mladi krumpir 4 do 6 kn/kg - kvice 5 do 10 kn/kom - blitva 5 kn/kupi - mrkvica 8 do 10 kn/kg - cikla 5 kn/pušlek - ribizl 10 do 15 kn/kg - sablice 3 kn/kom

Tisuu butelja na sat vog trenutka meimurska vina redovne prošlogodišnje berbe postigla su optimum kvalitete što se tie boje, okusa, mirisa i alkohola. toga vinari ovih dana ona najbolja pune u butelje i stavljaju ih u podrume, gdje e ekati odlazak na tržište. Najvei dio e se prodati pred božino novogodišnje blagdane. Na imanju poznate vinogradarsko - vinarske obitelji Kojter u vetom Urbanu bili smo nazoni punjenju butelja vinima prošlogodišnjeg uroda. Prvo što nam je zapalo u oi bio je stroj kakav do sada nismo imali prigode sresti u meimurskom vinogorju. osip Ranteš iz Grabrovnika vlasnik je punionice vina i veli kako je njegova punionica boca i butelja jedina ovakve vrste i kvalitete u Hrvatskoj i svakako jedina u Meimurju.

Sto posto sterilizirano

- Poglednite ih, se su kak jedna ...

- Punionica je mobilna i na njoj su sve naprave i ureaji. akle, vlasnik vina - vinar samo mora osigurati boce i epove, a sve ostalo obavim ja. U jednom satu možemo napuniti

Punjenje na otvorenom tisuu boca ili butelja s vinom, ponosno kaže Ranteš, dodajui kako je sve sto posto sterilizirano - isto i uredno. Upravo su sterilizirano, isto i uredno elementi koje traži obitelj Kojter. - vakav nain punjenja kod nas je još uvijek u povojima, dok je u zapadnoj "uropi to normal-

no. amo u svakoj vinogradarskoj pokrajini postoji po jedna takva mobilna punionica. inogradarima se znatno smanjuju troškovi, odnosno ulaganja, što bi trebalo preslikati i na berbu te prešanje. Mi vinogradari i vinari puno ulažemo u strojeve koje koristimo tek nekoliko puta u godini, a jako su skupi. Možda bi o tome trebalo govoriti i

razmisliti, kaže vinogradar i vinar Antun Kojter. Kod Kojterovih je u vrijeme našeg posjeta napunjeno devet tisua boca s vinima pinot sivi, pinot bijeli, pinot crni i muškat. ok e vino ležati u bocama, vinogradari e malo na more, a potom u pripreme za nadolazeu berbu, koja bi ove godine mogla rano poeti. (. Mesari, Z. rzan)


POLJODJELSTVO

8. srpnja 2008. BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

VAŠ VRT Želi od Vas biti maŞen i paŞen, a Vama dobar i lijep

VETERINARSKI SAVJETI

Kako raste drvee

Etiologija endometritisa Pojam endometritis oznaava kroninu upalu unutarnjeg sloja maternice; endometrije, a predstavlja veliki problem u reprodukciji i vrlo je esti uzrok steriliteta kod mlijenih krava. Uzronici endometritisa su bakterije koje u maternicu dospijevaju uglavnom iz rodnice, i to u pravilu nakon poroda. eĹĄko telenje je pogodovni faktor za nastanak bolesti iz nekoliko razloga; esto nakon teĹĄkog poroda imamo zaostajanje posteljice, a s druge strane svako pomaganje pri porodu, osobito nestruno te uporaba neistog porodiljskog pribora poveava mogunost infekcije maternice. Prema istraĹživanjima uestalost pojave endometritisa je i do 25 puta vee kod krava kod kojih je doĹĄlo do zaostajanja posteljice. aĹžno je i napomenuti i da higijenski uvjeti u kojima se drĹže krave prije i neposredno nakon poroda uvelike utjeu na pojavu endometritisa.

Uoeno je da se kod slobodno drĹžanih krava bolest eĹĄe javlja kod Ĺživotinja koje su se otelile zimi ili u rano proljee ĹĄto je upravo povezano s okoliĹĄnim faktorima. sobito je vaĹžni istaknuti utjecaj pravilne i izbalansirane hranidbe na uestalost pojave endometritisa. Bolest se osobito javlja kod visoko mlijenih krava i to najviĹĄe kod prvotelki. Preobilna i neizbalansirana hranidba, pojava ketoze i sindroma masne jetre u direktnoj je korelaciji s pojavom ove bolesti.  druge strane, energetski i proteinski deicitarna ishrana te hrana deicitna na vitaminu " i elenu te osobito Kalciju pogodovni je faktor za nastanak bolesti. aĹžno je i napomenuti da upale maternice nikada ne treba promatrati zasebno, pa tako niti uzroke njihovog nastajanja ve uvijek u kompleksu s disfunkcijom jajnika. Poznata je injenica da je maternica otpornija na infekcije u razdoblju tjeranja - estrusa nego kada je u fazi mirovanja, stoga je

AK"C: BIINIU d.o.o. (bivĹĄa eterinarska stanica d.o.o. akovec): deĹžurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. pecijalistika ambulanta za kune ljubimce, Rudolfa teinera 7, akovec, radi svakim radnim danom od 8 do 12 sati i 16 do 19 sati, a subotom od 7 do 12 sati, te nedjeljom od 7 do 9. Po potrebi nazvati ete-

rinarsku ambulantu akovec, telefon 390-896 ili 390-859, radnim danom od 7 do 19 sati, a nedjeljom od 7 do 9 sati. eterinarska ambulanta UG d.o.o. akovec, Nikole Pavia 1 - deĹžurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PR" G: pecijalizirana ambulanta za male Ĺživotinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota

osobito vaĹžno da se krava u razdoblju prvih 35-45 dana nakon telenja barem jednom pregleda, te ukoliko se nije gonila potrebno je izazvati tjeranje primjenom hormonskih preparata. Uzroci izostanka gonidbe mogu biti razliiti, s jedne strane su to oĹĄteenja i upale maternice nastala prilikom i nakon poroda, dok s druge strane imamo uzroke koji su vezani iskljuivo uz neizbalansiranu i deicitarnu hranidbu, pri emu je osim vitamina i minerala osobito vaĹžan unos energije i bjelanevina. IstraĹživanja su pokazala da ukoliko Ĺživotinja hranom ne dobiva dovoljno energije pa mrĹĄavi i izgubi u prvih 60 dana telenja oko 10 % svoje tjelesne teĹžine velika je vjerojatnost da emo imati probleme u funkciji jajnika, izostanak ili pak tiho tjeranje. Naelno se smatra da je za kravu koja ima dnevnu proizvodnju oko 30 kg mlijeka optimalno 16 % sirovog proteina u suhoj tvari. Prema istom istraĹživanju kod krava koje su dobivale hranu u kojoj je taj udio manji za

75 % prva tjeranja poslije telenja javljala su se u prosjeku i do 20 dana kasnije nego kod onih kod kojih je taj udio bio optimalan. Iz svega navedenog moĹžemo zakljuiti da hranidba ima izuzetno vaĹžan utjecaj na reprodukciju kod mlijenih krava. toga ponajprije vlasnici u suradnji s svojim veterinarom trebaju jako dobro prouiti svaki mjeseni izvjeĹĄtaj kontrole mlijeka iz laboratorija iz KriĹževaca, te ukoliko ima problema, prvo treba eliminirati probleme u hranidbi, a tek onda dovesti u pitanje strunost veterinara. NaĹžalost nekim vlasnicima je lakĹĄe promijeniti veterinara nego nain hranidbe i drĹžanja. Ivan aradi, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI 8-12 , hitni sluajevi na mob 098 491 652. eterinarska stanica PR" G: deŞurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURK R"IŠ'": eterinarska ambulanta Mursko rediťe: deŞurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠRIGA: eterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: deŞurni veterinar mob. 098/465-470. NA UBRAA: Ambulanta onja ubrava,

17

tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. MAŠIN"C: Ambulanta omaťinec: deŞurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda "ko Farm ervis d.o.o., poduzee za pruŞanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RAN RI"M": pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. "ŽURNI " "FN: 040 645 058.

Od svih biljaka najviťe volim drvee – tko ima neťto prov? Kao i kod svakog Şivog bia, i kod drvea sve poinje roenjem. U sluaju drvea, to je klijanje sjemenke. Ali se kod biljaka moŞe dogodi da nova biljka nastane i iz drugih dijelova, na primjer otkinute granice, koja potjera korijen i razvije se u samostalno novo drvo. Drvo koje nastane ovakvim vegetevnim nainom razmnoŞavanja ima is DNK kao njen roditelj. Dakle, drvo iz reznice jest klon. Kod ukrasnog drvea se ovaj nain razmnoŞavanja esto koris da bi se razmnoŞili neki kulvari i sauvali svoje vaŞne ukrasne karakteriske. Drvo koje se razvije iz sjemenke razvit e svoj vlas genetski identet. Razlikovat e se od poetnog stabla kao djeca od svojih roditelja. Jednom kad sjemenka ili reznica potjera korijenje i razvije list poinje proces rasta. Prvih nekoliko godina poznah kao godine ukorjenjivanja, krino je u Şivotu svakog drveta koje se bori za preŞivljavanje. Mlado drvo izloŞeno je opasnos da ga pojedu ili pogaze Şivonje, njegov joť slabi korijen moŞda nee podnije suťu. Ostale opasnos koje mu prijete su duga razdoblja smrzavice ili poplave a tako maleno manje je otporno i na ťumske poŞare od odraslog stabla. Jednom kad je drvo ukorijenjeno moŞe prionu ozbiljnom rastu. Drvee raste prema gore, prema dolje i prema van. Intenzitet rasta odreuju mnogi faktori od kojih su najvaŞniji dostupnost vode, hranjiva i svjetlos. Postoji pogreťno shvaanje da drvee raste stalno samo od zemlje prema nebu. Znailo bi to da ako na drvetu visokom 10 m oznaimo na visini 2 m jedan rub da e on za 5 godina kad drvo bude visoko 12 m bi na visini 4 m. To nije tako. Na vrhu svake grane nalaze se stanice za rast. Stanice se dijele i tako grana postaje dulja, a drvo viťe i ťire. Neke biljke poput bambusa mogu naras i 50 cm na dan, no ne postoji drvo koje bi raslo slinom brzinom. NajbrŞe rastue

drvee dolazi iz tropskih podruja jer tamo nema promjena godiĹĄnjih doba pa tako uvje za rast ostaju povoljni tokom cijele godine. Jedna vrsta tropskog eukaliptusa iz Nove Gvineje i albicije falcata iz Malezije mogu tako naras i 10 m u jednoj godini. Vrba je jedno od najbrĹže rastuih drveta umjerenih klima. Kad je odreĹžemo iznad tla, skroz kod panja, moĹže naras viĹĄe od 3m u godini. Brzina rasta ovisi o uvjema okoline i staros biljke. Kako drvee postaje starije, brzina njihova rasta opada sve do kovanog potpunog prestanka. Kako na vrhovima grana postoje uvijek mladi dijelovi iz kojih drvo raste prema gore tako i na vrhovima korijena postoje centri iz kojih ono raste prema dolje. Ovi su dijelovi stalno u izravnoj vezi. Ĺ to drvo viĹĄe raste u vis i proizvodi viĹĄe liĹĄa ono treba viĹĄe vode i hranjiva pa korijen takoer mora brĹže ras. Rast drveta u debljinu proces je koji prati rast prema gore i dolje. Zamislite smreku visoku 30 m i stabla debelog svega nekoliko cm. To nikako ne bi iĹĄlo. U umjerenim klimama, kakva je naĹĄa, deblo zrelog drveta raste oko 2,5 cm svake godine. Taj proces se dogaa k ispod kore u vaskularnom sustavu koji sadrĹži ksilem i oem. Kroz Ĺživot drveta, kambij stalno proizvodi stanice ksilema i oema, koje prekrivaju unutraĹĄnjost drveta. Kako se te stanice dodaju, tako se opseg drveta poveava. U tropskog drvea taj je proces ujednaen u toku cijele godine dok kod drvea umjerenih zona on varira kako se mijenjaju godiĹĄnja doba. To se na presjeku debla oitava kao godovi (tamniji i svjetliji koncentrini krugovi). Brojenjem godova moĹžemo tako odredi starost drvea umjerene klimatske zone. Lijepi pozdravi iz IVE!


NOVI ŽIVOT SE RAA

18

8. srpnja 2008.

Denis (29) i Maja (24) DĂśring iz akovca dobili su sina Tea, roenog 30. lipnja u 22,50 sati.

Oliver (30) i Andreja (27) Sabol iz akovca dobili su Borisa, roenog 24. lipnja u 10 sati.

Danijel Mari (25) i Ksenija Kovai (28) iz NedeliĹĄa dobili su Kijaru, roenu 1. srpnja u 11,45 sati.

Tomislav (26) i Sindi (20) Karaga iz Pribislavca dobili su Frana, roenog 25. lipnja u 3,10 sati. Po brata je doťao i Žan (2,5).

Stjepan (23) i Monika (22) Lisjak iz DomaĹĄinca dobili su Juliju, roenu 30. lipnja u 15,50 sati. Imaju i Davida (3,5).

Karlo (27) i SnjeĹžana (23) OreĹĄki iz KriĹžopotja dobili su Davida, roenog 27. lipnja u 9,35 sati.

Miroslav (27) i Renata (25) Vuk iz Preloga dobili su Petru, roenu 29. lipnja u 5,15 sati. Imaju i Davida (3).

Tomislav (27) i Tanja (26) Juras iz Orehovice dobili su Davida, roenog 23. lipnja u 13,30 sati.

Robert (24) i Josipa (23) Jeleni iz akovca dobili su Lorenu, roenu 26. lipnja u 6,55 sati.

Boris (26) i Tanja (26) Smolkovi iz Murskog SrediĹĄa dobili su Luku, roenog 29. lipnja u 11,15.

Robi Sklepi (20) i Ivana Kolari (18) iz Murskog SrediĹĄa dobili su Sebastijana, roenog 1. srpnja u 14,50 sati.

Darko Treska (29) i Martina SrĹĄa (25) iz Brezja dobili su Bornu, roenog 1. srpnja u 12,35 sati. Imaju i Luku (5).

Zoran (21) i Josipa (18) Haek iz Peklenice dobili su Simona, roenog 27. lipnja u 22,20 sati.

Ĺ pend (29) i Ljume (24) LjuĹĄaj iz Mihovljana dobili su sina po imenu Arti, roenog 25. lipnja u 00,30 sati. Imaju i Albina (1,5).

Darko (36) i Gordana (36) Mikolaj iz Slemenica dobili su Nevena, roenog 27. lipnja u 12,40 sati.

MT “LEPTIRI� poklanja benkicu i partlek

SaĹĄa (26) i Tea (21) Salaj iz Zasadbrega dobili su Antoniju, roenu 29. lipnja u 12,50 sati. Imaju Andreasa (3).

Vid Balog (20) i Ljiljana OrĹĄuĹĄ (17) iz Orehovice dobili su Anitu, roenu 27. lipnja u 11 sati.

Benkicu, partlek i 10 posto popusta u prodavaonicama Leptiri dobivaju naĹĄe novoroene bebe, iji se roditelji pristanu fotograirati za rubriku “Novi Ĺživot se raaâ€? M"MURSKH NN. Prigodnim e ih poklonom obradovati naĹĄ fotograf. Darove za male bebe omoguio je vjerni i paĹžljivi sponzor, tvrtka M tvornica trikotaĹže iz Ĺ trigove.


MEDIA MODEL LJETA

Marija Mlinari (30) akovec


2

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

Koncert je umjesto u Atriju održan u zgradi “Scheier”

Umjesto Zagrebakoga gitaristikog kvarteta nastupio je Gudaki kvartet Sebastijan

LJETO u gradu Zrinskih

Za kraj tjedna koncert Elementala Ljeto u gradu Zrinskih prošli je tjedan, u etvrtak, otvorila filmska veer. Prikazan je nenadmašni film proslavljenog redatelja Krste Papia “Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja”, nastao po još poznatijem dramskom predlošku Ive Brešana. Glumake legende Ljubiša Samardži, Rade Šerbedžija, Milena Dravi, Fabijan Šovagovi i drugi pobrinuli su se da se svi prisutni zabave. Jedina zamjerka ide malo lošijem ozvuenju, odnosno jeki koja se stvarala za vrijeme filmske projekcije u atriju. Iako je u petak trebao biti održan koncert Zagrebakoga gitaristikog kvarteta, u posljednjem je trenutku došlo do promjene te je u zamjenu nastupio Gudaki kvartet Sebastijan. Poznati zagrebaki kvartet s gotovo tridesetogodišnjom tradicijom nastupio je s gošom sopranisticom Klasjom Modrušan, a oni u zajednikom nastupu nisu nimalo razoarali, naprotiv, opravdali su oekivanja pune dvorane “Scheier”, kamo je koncert preseljen zbog lošeg vremena. U subotu za dozu Monty Pytonovskog humora pobrinuo se Knap teatar s

Klasja Modrušan jedna je od ponajboljih hrvatskih sopranistica

predstavom “Smisao života gospodina Lojtrice”. Nezaboravne glumake izvedbe Rakana Rushaidata, Živka Anoia i Radovana Ruždjaka, originalnost i svježina autora predstave Saše Anoia glavne su odlike ove izvrsne komedije. Tjedan su u nedjelju zatvorili popularni The Beat Fleetovci. Pozitivni zvukovi, od reggea, duba, unka, junglea do a robeata, standardno su dobro primljeni meu Meimurcima, pa je tako i ovaj koncert prošao u veselom raspoloženju.

Program Ljeta u gradu Zrinskih 8. - 13. srpnja Srijeda, 9. srpnja, Trg Antuna Padovanskog, akovec - Jug u 21 sat - filmska veer: “Dugi prsti” redatelja Gavina Gazera. Urnebesna komedija iz SAD-a donosi priu o troje bankovnih službenika koji namjeravaju opljakati banku iste veeri, a da ni jedno od njih ne zna za planove drugih dvoje. Glume: John Cleese, Alicia Silverstone i Woody Harelson. U sluaju lošeg vremena filmska projekcija se nee održati. etvrtak, 10. srpnja, Atrij Staroga grada Zrinskih, u 21 sat - filmska veer: “Koncert” redatelja Branka Belana. Ve je nekoliko vodeih filmskih kritiara proglasilo ovaj film najboljim u povijesti hrvatske kinematografije. Belan je u njemu majstorski ispriao priu o sudbini jednog glasovira i neutaženoj ežnji tjelesno, klasno i emotivno hendikepirane pijanistice koja itav život nastoji ovladati tim “ukletim” predmetom ... U sluaju lošeg vremena, projekcija filma e se održati na Maloj sceni CZK-a. Petak, 11. srpnja, Atrij Staroga grada Zrinskih, u 20,30 sati - koncert: The Beatles Revival Band. Ime veerašnjeg sastava najbolja je preporuka za dolazak

u atrij svim glazbenim nostalgiarima. No, koncert je prilika i za mlade ljubitelje pop glazbe da se upoznaju s glazbenim opusom uvenih The Beatlesa - benda koji je žario i palio cijelim planetom šezdesetih godina prošlog stoljea. U sluaju lošeg vremena koncert e se održati u dvorani Centra za kulturu. Subota, 12. srpnja, Atrij Staroga grada Zrinskih, u 20,30 sati - kazalište: Teatar Kiklop i Šibensko kazalište s predstavom “Gle, kako lijepo dan poinje”. Predstava autora Zvonimira Bajsia jedna je od najpoznatijih u hrvatskom kazalištu. Ona protjee u neposrednom i živom, plastinom i filigranski tenom dijalogu, punom lirinosti, slojevitih ritmova i blage humornosti. Drama je to o dvoje osamljenika s gradske peri erije koja poinje kao sluajni eksces, zabuna s pojavom ekstravagantnog uljeza (Špiro Guberina) u stanu uravnotežene domaice (Jadranka Šestan). U sluaju lošeg vremena predstava e se odigrati na Maloj sceni CZK-a. Nedjelja, 13. srpnja, Stari grad Zrinskih, u 20,30 sati - koncert: Elemental. Hip-hop bend koji ne slijedi stroge stilske odrednice, nego putuje razliitim glazbenim žanrovima posuujui od svakog

U nedjelju e u Starom gradu Zrinskih nastupiti Elemental ono u emu se najviše prepoznaju, te na taj nain obogauju vlastiti stil. Najvei naglasak stavljaju na svirke uživo, uz dinamian nastup i izravnu komunikaciju sa svojom publikom. U sluaju lošeg vremena koncert e se održati na Maloj sceni CZK-a.

IZLOŽBA “MEIMURJE” lanova Fotokluba akovec

Jedanaest meimurskih autora predstavilo se Zagrebu U Fotoklubu Zagreb u protekla dva tjedna održavala se izložba otografija “Meimurje”, nastala povodom mani estacije “Meimurje u Zagrebu” koju su organizirali Zaviajno društvo Meimurje iz Zagreba i Meimurska županija. Ovo je prva skupna izložba lanova Fotokluba akovec od kad je on osnovan, na kojoj se 11 autora predstavilo s 45 otografija, motivima Mure i Drave, kulturne baštine, arhitekture, flore i

aune, ljudi i obiaja. Neke od otografija od iznimne su važnosti za Meimurje jer svojom porukom “zovu u pomo” da se spase vrijedni segmenti iz nekadašnjega svakodnevnog života, npr. otografije “Domai kruh”, “Stara kola i škedej”, “Stara hiža”, “Odlazak starog”, “Oranje”, “Panonski zid” i “Vinska preša” ... Autori koji izlažu na izložbi jesu: Tomislav Buza, Kristina anadi, Davor Doleni, Mario Golenko, Dalibor Horvat, Petar Kova, Milivoj Kuhar, Filip Luin, Petar Sabol, Vjeran Žga-

Na izložbi u Zagrebu predstavilo se 11 autora s 45 fotografija nec - Rogulja i Zlatko Vrzan. Izložba “Meimurje” daje jasnu poruku svima koji cijenimo kulturnu baštinu da poduzmemo nešto radi spašavanja tradicionalnih, kulturnih te etnoloških vrijednosti. Izložba nastavlja svoj put po Meimurju. Tako e ove vrijedne otodokumente moi vidjeti i sami Meimurci. Od grada Preloga do grada Murskog Središa, Fotoklub akovec e pokušati ovu izložbu prezentirati i u svim osnovnim

i srednjim školama na podruju naše županije. Udruga Fotoklub akovec osnovana je u prosincu 2007. godine. Njen najvažniji cilj je promocija otogra ske umjetnosti, ali i razvitak i unaprjeenje

otografije kao tehnike i umjetnike discipline. Udruga djeluje na podruju cijele Meimurske županije, a sjedište joj je u akovcu, na adresi A. Schulteissa 19, gdje ima svoj prostor za klupska druženja. Za sad udruga broji tridesetak la-

nova. Veini lanova otografija i otografiranje je hobi, dok se nekolicina njome bavi pro esionalno. Trenutno Klub djeluje preko Internet stranice (www. otoklub-cakovec.hr) na kojoj lanovi objavljuju svoje materijale te raspravljaju na orumu koji je tematski vezan uz otografiju. Više in ormacija o klubu možete dobiti na gore navedenu web adresu, te na email: otoklub.cakovec@gmail.com ili broj tele ona 091 548 8010 ( Mario Jakši, predsjednik).


3

8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

AKTUALNE IZLOŽBE

IZLOŽBA SLIKA kineskih naivnih umjetnika u akovcu

AKOVEC - izloĹžbeni prostor Centra za kulturu – izloĹžba fotograija Ivana iina - MaĹĄanskera. Iako se moĹže rei da je fotograija za iina bila “nusproduktâ€? njegova primarna posla kao novinara, dakle, majstora pisane rijei, pokazalo se da medij posjeduje izuzetnu koliinu speciinoga jezinog potencijala i da poruka slike moĹže biti udarnija i snaĹžnija od pripadajueg teksta ili legende. Svaka, ili – bolje rei – gotovo svaka iinova fotograija moĹže se oitati kao metafora.

Kinezi znaju o nama viĹĄe nego mi o njima U zgradi “Scheierâ€? otvorena je u srijedu 2. srpnja u ranim popodnevnim satima uz samo nekoliko posjetitelja izloĹžba slika kineskih naivnih umjetnika te promovirana knjga “Hrvatska - Kina, prijateljstvo dostojno poĹĄtovanjaâ€?. IzloĹžbu je otvorio Nu Liaqi, veleposlanik Republike Kine u Hrvatskoj, uz nazonost Ĺžupana Josipa Posavca i suradnika.IzloĹžene slike djela su kineskih naivnih umjetnika. Od svakoga kineskog autora izloĹžena je po jedna slika s temama Ĺživota ljudi iz Kine, raznih narodnih sveanosti i tema iz prirode. Same su slike raene u tehnici ulja na posebnom crnom papiru. Nadam se da e ova izloĹžba pribliĹžiti Kinu graanima

Drago Muvrin na predstavljanju knjige: - Kinezi u cijeloj svojoj povijesti nisu nikog napali, a oko 45 posto Kineza kojih ima 1,32 milijarde su ateisti, dok 55 Kineza vjeruje u razliite bogove, ovisno o vjeri

Meimurske Ĺžupanije, naglasio je Andrija Karailipovi, najavljujui i druge susrete s kineskom i drugim kulturama u akovcu. Predstavljena je i knjiga “Hrvatska - Kina, prijateljstvo dostojno poĹĄtovanjaâ€?, koju su napisali lanovi Hrvatsko - kineskog druĹĄtva prijateljstva. Govorei o knjizi, Drago Muvrin naglasio je da mi veoma malo znamo o Kini, kao i o njenoj povijesti. Kina danas ima 1,32 milijarde stanovnika, u njoj Ĺživi preko pedeset naroda, velika je gospodarska sila s dva sustava, kapitalistikim i socijalistikim, koja se razvija izuzetno brzo. Drago Muvrin poseb-

Nova knjiga

Sandra Anne Taylor: Kvantni uspjeh zapanjujua znanost bogatstva i sree Izdava: Dvostruka duga d.o.o. Cijena 140,00 kn. Meki uvez, 264 str., format 23x16 cm.

Slika kineskoga naivnog umjetnika. Lijepo se vidi ponavljanje motiva, toliko karakteristino za kinesku naivu

Usporedba dva broda, veliki admiralski kineski brod iz petnaestog stoljea i brod Kristofora Kolumba, odnosno zapadnih brodova. Kineski su brodovi ve u 15. stoljeu bili najmanje triput vei nego najvei zapadni, imali su i po devet jarbola, no nikad nisu napadali druge narode. Da bi sprijeio napade, car je dao posjei sve ĹĄume u blizini velikih rijeka i mora, te nije dozvolio gradnju tako velikih brodova

no se osvrnuo na kinesku ilozoiju nenapadanja drugih. Kina nikada u svojoj bogatoj povijesti nije nekoga napala, a uvijek je bila napadnuta od stranih osvajaa. Tako, na primjer, u vrijeme Kolumba, za kojeg se tvrdi da je otkrio Ameriku, a i prije je kineska mornarica raspolagala divovskim brodovima, koji su bili mnogo vei nego zapadni, a to znai da je Kina tada bila mnogo naprednija od Zapada po znaju gradnje brodova i po drugome. Kineski brodovi mogli su lako pobjeivati zapadne da se htjelo i Kina je ve tada mogla postati prva svjetska sila. Za svaki takav

ogromni brod trebao je gotovo kvadratni kilometar ĹĄume. Kako se ne bi gradili ogromni brodovi, car je zabranio njihovu gradnju, te dao spaliti ĹĄume uz kinesku obalu, a sve kako ne bi Kinezi doĹĄli u napast nekoga napasti. U ovom trenutku Kinezi znaju viĹĄe o nama nego mi o njima, za nas su joĹĄ uvijek pomalo egzotina kultura, pa je nuĹžno uspostaviti niz veza na podruju kulture, gospodarstva, turizma. Prema kineskim podacima, samo u jugoistonu Europu svake godine u turizam doe oko milijun Kineza. (J. Ĺ .)

Sto biste uinili kad biste doista mogli postii sve sto Ĺželite? Knjiga Kvantni uspjeh predstavlja pouno razmatranje znanosti uspjeha i otkrit ce vam kako uiniti upravo to! Formula za raskoĹĄan Ĺživot temelji se na naelima kvantne izike, na istinski monim silama koje vam mogu pomoi u ostvarenju vaĹĄih snova. Veina ljudi vjeruje da se okolnosti njihovih Ĺživota temelje na sluajnim dogaajima na koje ne moĹžemo utjecati, kao sto su poloĹžaj ili obiteljski prihod. Kvantna izika dokazuje da se velike promjene energije mogu dogoditi u jednom jedinom trenutku. Energetsko podruje neprestano je spremno odgovoriti na vaĹĄe vibracije pa se pripremite za budunost u kojoj ete koristiti nova orua i posjedovati vise moi no sto ste ikada smatrali da je posjedujete. Do 15.07. knjigu kod izdavaa moĹžete nabaviti po posebnoj promotivnoj cijeni od 75,00 kn. ViĹĄe na www.dvostrukaduga.hr

DVORANA “ZRINSKI� u akovcu

Sjajan maturalni koncert Maksima Kaljakina IzloĹžba Ivana iina - MaĹĄanskera moĹže se razgledati tijekom ljeta

IZLOŽBA u Centru za kulturu tijekom ljeta

Fotografije iz bogatog opusa Ivana iina - MaĹĄanskera Svi zaljubljenici u kinematograiju koji e tijekom ljeta navratiti u Centar za kulturu i pogledati koju kinouspjeĹĄnicu moi e usput u IzloĹžbenom prostoru razgledati izloĹžbu fotograija Ivana iina - MaĹĄanskera. IzloĹžba kojom nam se novinar i fotograf predstavlja donosi nam mali dio njegovoga prebogatog opusa. O izloĹžbi je Ĺ˝eljko Kovaevi napisao: - Iako se moĹže rei da je fotograija za iina bila “nusproduktâ€? njegova primarna posla kao novinara, dakle, majstora pisane rijei, pokazalo se da medij posjeduje izuzetnu koliinu speciinoga jezinog potencijala i da poruka slike moĹže biti udarnija i snaĹžnija od pripadajueg teksta ili legende. Svaka ili – bolje rei – gotovo svaka iinova

fotograija moĹže se oitati kao metafora. Premda je fotograija umjetnost uoena trenutka, ona je istodobno fascinantno ogledalo kroz koje danaĹĄnjica, bez smetnji dodatnih ĹĄumova koje proizvodi suvremeni Ĺživot, ulazi u duhovni prostor ope i osobne memorije. MaĹĄansker je roen u ViĹĄnjevcu kraj Bjelovara, do sad je suraivao s Glasom Podravine, Studentskim listom, tadaĹĄnjim Veernjim vjesnikom, Plavim vjesnikom i drugim novinama. Fotoaparatom je obiĹĄao cijelu Europu, od Islanda do Toljattija i Volgograda u Rusiji, od Osla do Madeire, Portugala, Ĺ panjolske, Rumunjske, Turske, Malte. Posjeduje viĹĄe od 20.000 negativa i fotograija u crno - bijeloj i kolor tehnici. (mn)

U dvorani “Zrinskiâ€? u zgradi “Scheirâ€? u akovcu proĹĄli petak svoj je maturalni klavirski koncert odrĹžao Maksim Kaljakin iz Murskog SrediĹĄa. Pred audQitorijem, kojeg bi poĹželjeli i mnogi poznatiji glazbenici, Kaljakin je izveo djela Bacha, Beethovena, Liszta, Bobia i Haaturjana. Nazoni glazbeni strunjaci sloĹžili su se u ocjeni da je Maksim

Beethovenovu Sonatu opus 90 E - mol te Haaturjanovu Toccatu odsvirao kao da je diplomant, a ne maturant glazbene ĹĄkole. Koncertu je nazoan bio velik broj ljudi iz Murskog SrediĹĄa, predvoenih Zlatkom Bekom, lanom Gradskog poglavarstva zaduĹženom za nacionalne manjine i kulturu. U publici su bili i drĹžavni tajnik DraĹžen Breglec, sopranisti-

IzloŞbeni salon Muzeja Meimurja akovec – dokumentarno - likovna izloŞba povodom 40. obljetnice osnutka Likovne galerije Muzeja Meimurja. Ovom izloŞbom javnosti je izloŞen onaj dio fundusa koji nije svakodnevno dostupan oku javnosti poput stalnog postava. Danas Likovna galerija ima skoro 3.000 eksponata, koji su najveim dijelom priskrbljeni osobnim darivanjem umjetnika. Graditeljska ťkola akovec - godiťnja izloŞba uenika Odjela za likovnu umjetnost i dizajn Graditeljske ťkole akovec: dizajnera unutraťnje arhitekture i dizajnera keramike. Hotel Aurora - prodajna izloŞba slika polaznika Škole slikanja i crtanja. Škola slikanja i crtanja u organizaciji LU-a, koja je djelovala u prvoj polovici 2008. godine zavrťila je s prvim dijelom predavanja, a kako bi ga obiljeŞili na dostojan nain, na izloŞbi se prezentiraju radovi nastali tijekom ovih nekoliko mjeseci. IzloŞba ima humanitarni karakter, a sva e se sredstva skupljena od prodaje slika donirati Udruzi oboljelih od leukemije i limfoma. Župa Sv. Antuna Padovanskog u akovcu – prodajna izloŞba slika Ljube Laha. Ponovo su izloŞeni radovi jednog od najpoznatijih hrvatskih suvremenih umjetnika u Bosni i Hercegovini ljube Laha. I ovog puta prihodi od prodaje Lahovih umjetnina idu u dobru svrhu, za izgradnju crkve u Žeravcu - Bosanska Posavina, te za ťkolovanje siromaťnih uenika i studenata. Galerija Sabol - stalnu postavu priznatih hrvatskih slikara moŞete pogledati u Galeriji Sabol, Kralja Tomislava 17, akovec. Memorijalna zbirka Ladislava Kralja Meimurca, Ruera Boťkovia 7 - stalni postav. Memorijalna zbirka ve je skoro 30 godina u kulturnom prospektu akovca, obuhvaa brojne radove Ladislava Kralja, stare od 50 do 100 godina, te pokustvo i osobne predmete umjetnika.

ca Branka Tkali - Breglec, ravnateljica srediĹĄanske Osnovne ĹĄkole Marija Trstenjak, lan Gradskog vijea Rudolf Klennert i drugi. Nakon koncerta na domjenku koji je osmislio restoran “Stridonâ€? iz Ĺ trigove dugo se razgovaralo o Maksimovom nastupu, ali i o njegovim mogunostima ako nastavi ĹĄkolovanje, ĹĄto e ponajprije ovisti o materijalnim mogunostima njegove obitelji. (S. Mesari)

PRELOG – Caffe bar “Artâ€? - izloĹžba slikarice Milene Petkovi iz Murskog SrediĹĄa i kipara Ĺ˝eljka Petkovia iz Preloga. Cilj izloĹžbe je suradnja gradova Mursko SrediĹĄe i Prelog, kao i poticanje druĹženja ljudi koji se bave umjetnoĹĄu bilo koje vrste, a kako bi se unijela duhovna Ĺživost u oba grada. Riblji restoran – izlaĹže Franjo RuĹžman Brko iz Preloga, predsjednik LUDM-a. Rije je o doajenu meimurske naive iz Preloga, koji je izloĹžio najviĹĄe radova na staklu, ali i na platnu te nekoliko radova u obojenom tuĹĄu, koji su nastali zadnjih godina. Franjo RuĹžman Brko stvorio je svoj simboliki svijet naive, koji prĹĄti bojama i radostima Ĺživota.


4

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

HRVATSKI SABOR KULTURE po prvi put u Meimurju održao sjednicu Upravnog odbora

Meimurski amaterizam može služiti kao primjer UDRUGA ZA KREATIVNI RAD s djecom i mladima “Likovni krug” akovec

Poeo Ljetni likovni atelje Udruga za kreativni rad s djecom i mladima “Likovni krug” akovec i ove godine tijekom ljetnih školskih praznika provodi radionice u sklopu Ljetnoga likovnog ateljea. Prva radionica održala se u srijedu 2. srpnja u Katolikom domu u akovcu, a na istom mjestu i u isto vrijeme radionice e se održavati svaki tjedan, svake srijede od 17,30 do 19 sati. ime se djeca bave na ovom ateljeu, ispriala nam je voditeljica Paula Zuzel: - Uenici su se odazvali i ak poveli mlau brau sa sobom. Radionice zapoinjemo pedagoškim igrama kojima je zadatak da se djeca zbliže i opuste. Openito radionicama želimo postii da se ona dobro

osjeaju. U toku radionica bavit emo se razliitim likovnim motivima. Ovaj put pažnju smo usmjerili promatranju raznih linija, ravnih, valovitih, tankih isprepletenih, širokih ... Pa smo akvarelom te motive i oslikavali. Ovo je bila priprema za pažljivije promatranje objekata i elemenata u gradu. Želimo posvetiti pažnju izgledu grada, kao i ulicama odakle djeca dolaze, jer tu nisu samo mališani iz akovca nego i Goriana, Šenkovca ... Radionice su besplatne, te su namijenjene uenicima meimurskih osnovnih i srednjih škola koji se svaki tjedan mogu ukljuiti u njihov rad.

Po prvi put sjednica Upravnog odbora Hrvatskog sabora kulture održana je u Meimurskoj županiji. Jedan od razloga što je sjednica prošli utorak održana u akovcu, u maloj vijenici Županije, jest što je Meimurje podruje gdje se posebno njeguje amaterizam. To dokazuje ak 54 kulturno - umjetnika društva koja djeluju na podruju županije. Dolasku izvršnog tijela Sabora kulture pomogla je i injenica da je predsjednik Upravnog odbora akoveki kulturni djelatnik Dejan Buva ujedno predsjednik Zajednice hrvatskih kulturno umjetnikih udruga Meimurske županije. Osim lanova Upravnog odbora, sjednici je prisustvovao i tajnik HSK-a Mirko Kovaevi koji nije krio svoje oduševljenje meimurskim kulturno - umjetnikim amaterizmom, za koje je kazao da je aktivno i u smislu kvalitete koju prezentiraju i u smislu brojnosti. Posebno je pohvalio Limenu glazbu Belice koja je briljirala na

Mirko Kovaevi, tajnik HSK-a posljednjem državnom natjecanju i koja idue godine obilježava 105. obljetnicu djelovanja, te djelovanje Odbora kazališnih amatera Meimurja. Samo rijei hvale imao je i za županiju što izdašno financira kulturno - umjetnike udruge i društva. - Aktivnost i financiranje daju ove rezultate kojima se zaista možete ponositi. Na podruju ove županije postoji konstantna skrb o amaterizmu i tu ste u samom vrhu amaterizma na podruju države.

Dejan Buva, predsjednik meimurske zajednice HKUU Po tome možete služiti kao primjer drugim županijama, rekao je Kovaevi.

Do kraja godine još etiri državne smotre Što se tie same sjednice Upravnog odbora, raspravljalo se o 48. Festivalu kazališnih amatera, održanom u Kastvu, i 22. Susretu hrvatskih puhakih orkestara, održanom u Novom Vinodolskom, te je za oba susreta reeno kako su prošla više nego zadovoljavajue.

Za Festival kazališnih amatera spomenuto je nekoliko prijedloga koji bi se trebali uvažiti u narednim godinama, tako je sugestija prosudbene komisije da bi mjesta selektiranja iskljuivo bile županijske smotre. Osim toga, predloženo je da se trajanje Festivala protegne kroz dva vikenda, jer je ansamblima sve teže dolaziti u radne dane, te da se iz Kastva Festival preseli u neki drugi grad ili županiju koja e moi pružiti bolje uvjete za izvoae. I za jesen pripremaju državne smotre i susrete. Prvi e biti susret pjevakih zborova Hrvatske 18. i 19. listopada u Novigradu Istarskom, slijede Susret koreografiranog olklora u Centru za kulturu krajem listopada, Smotra malih vokalnih sastava u Petrinji 22. studenog i Susret suvremenog plesa u Karlovcu u studenom. Kao još jedan zanimljiv susret izdvaja se onaj nepro esionalnih književnika Hrvatske koji bi se trebao održati u Koprivnici. Pod zadnjom tokom i aktualnim pitanjima raspravljano je o pokretanju potpisivanja peticije meu svim kulturno - umjetnikim društvima i udrugama na razini države kako bi se ukinulo plaanje danka ZAMP-u za nastupe kad KUD-ovi ili sline udruge besplatno javno nastupaju, primjerice, za dane opine, dane grada ili nešto slino. (mn)

ŽELJKO PETKOVI na kiparskoj radionici u Voi Donjoj

Iz kamena od pet tona nastala “Vinska coprnica” Preloški kipar Željko Petkovi i ove godine sudjeluje na kiparskoj radionici u Voi Donjoj na kulturnoj mani estaciji “Tragovi iskona”. Dok je prošle godine izradio u kamenu skulpturu ‘’Voanski Boss’’ koja za sada nije nigdje postavljena i izložena jer eka svoje mjesto prema špilji Vindiji, ove godine izrauje skulpturu iz kamena teškog gotovo 5 tona. Naziv skulpture je ‘’Žena okot’’ ili, kako nam je kazao, po domai, ‘’Vinska copernica’’. Rije je o ekspresionistikoj modernoj skulpturi. Lik žene uklesan je u kamen u normalnoj veliini. Ona u svakoj ruci drži po grozd, jedan je podigla u visinu lica, tako da je ono gotovo sakriveno. Uz nju iz korijena vinove loze pri dnu plaze dvije mladice vinove loze. Kipar Željko Petkovi o tome kako je dobio ideju da iskleše veliki kip iz kamena vinicita kaže: - Prošle sam godine izradio neandertalca. Želio sam time rei da je špilja Vindija gdje su neandertalci živjeli velika kulturna vrijednost voanskoga kraja, a nadam se da e kip biti postavljen uz puti koji vodi do špilje. Ove godine odluio sam se naglasiti jednu drugu vrijednost Hrvatskog zagorja i kraja oko Voe. Ni jeden pravi Zagorec ne može se zamisliti bez svoje klijeti i gorica, vino je i hrana i kulturno dobro. I tak, dok ovjek s kleti pijan doe doma, žena na njega galami, vie, a ponekad bude i kaj drugoga, pak zato tu,

vu Voi Donjoj, muži veliju da ih doma akaju ‘coprnice’. Zato sam se odluil napraviti skulpturu ‘Žena okot’ ili, po domai, ‘Vinska coprnica’, a kao spomenik ljudima iz Hrvatskog zagorja koji vole vino, tako da znaju što ih eka kad dou doma. Neku daleku slinost kip može imati možda s grkim bogom vina Dionizom ili Panom, no samo kad je rije o temi, bog Dioniz mogao je vodu pretvoriti u vino. Nadam se da to više ne rade u Hrvatskom zagorju. ‘Žena okot’ ili ‘Vinska coprnica’ je modernistika skulptura veih dimenzija, uz odreeni ekspresionistiki otklon, te se nadam da e krasiti neki poetak vinske ceste ili pak neko raskrše gdje ima jako mnogo vinograda, o tome e u svakom sluaju odluiti opina Voa Donja. Uz Željka Petkovia, na radionici

sudjeluje desetak kipara iz Hrvatske i gost iz Maarske. Kipari Ivo Forjan i Mato Tijardovi izradili su skulpturu slikara Slavka Stolnika, a kipar Slavko Buni iz Ivanca ove godine izrauje skulpturu u kamenu ‘’Sveta obitelj”. Domai kipar Stjepan Švetak iz Donje Voe izrauje skulpturu u kamenu zaštitnika lovaca ‘’Sveti Hubert sa psom’’, a kipar Ivica Toli iz Ernestinova ove godine izrauje skulpturu ‘’Nogometaš s loptom”. Kipar Jozse Lukács dolazi iz Republike Maarske i izrauje modernu skulpturu iz drveta. Ljudevit Minek - Mina iz Varaždina najpoznatiji po djelu u drvu ‘’Praovjek s toljagom’’ izrauje ‘’Svetog Vinka”. Kipar Ivan Miši izrauje pak djelo ‘’Gospa Lurdska’’. Kiparska kolonija “Dani iskona” trajala je tjedan dana, a završila je u subotu 9. srpnja. (J. Šimunko)

Željko Petkovi dovršava skulpturu “Žena okot” ili, po domai, “Vinska coprnica” u kamenu teškom pet tona

Veseli Meimurci h tri su dana gostovali u Slovakoj

KULTURNO - UMJETNIKA UDRUGA gVeseli Meimurci g

Sudjelovali na meunarodnom festivalu u Slovakoj Kulturno - umjetnika udruga gVeseli Meimurci g tri je dana gostovala u Slovakoj u mjestu Jaslovské Bohunice. Taj je dio Slovake, 70-ak km udaljen od Bratislave, poznat po nuklearnoj elektrani koja mnogo novca ulaže u ouvanje toga malog sela i zadržavanje stanovnika u njemu i okolici. Upravo zbog toga to je i jedan od najbogatijih dijelova Slovake. Odmah po dolasku domaini su Meimurce odveli u razgledavanje grada Trnave nedaleko od Jaslovskih Bohunica. Trnava ili, kako je oni esto nazivaju, gmali Rim g poznata je po mnogobrojnim crkvama. U popodnevnim satima posjetili su grad Pieš*ani, grad prijatelj Varaždinskih toplica. Moderno ureeno ljeilište kroz koje tee najduža slovaka ri-

jeka Vah oduševilo je Meimurce ureenošu i turistikim izgledom. Popodne je završilo kupanjem. Budui da je cijeli subotnji dan u Jaslovskim Bohunicama bio pod znakom otvorenih dana elektrane, Meimurci su se naveer pridružili ulinoj zabavi do ranih jutarnjih sati uz domau glazbenu skupinu. U nedjelju je nastavljen program kulturnog ljeta gV Bohunicách pri kaštieli g u znaku meunarodnoga olklornog

estivala - gMedzinarodny olklorny den – Už idu, už su tu... g. Uz domaine, Folklornu skupinu Blavanka,

olklor svojih država predstavile su i skupine iz Litve, Ukrajine, Maarske i, naravno, Hrvatske. Po prvi je put predstavljen olklor Hrvatske, a mnogobrojna publika bila je oduševljena meimurskom pjesmom i ple-

som. Predstavnici Udruge Martina Kureti i Miljenko Zelenbaba prije samog poetka programa bili su na sveanom prijemu s predstavnicima domaina, naelnikom Jaslovskih Bohunica, predsjednikom pokrajine Tiborom Mikušom, koji je ujedno i bio pokrovitelj estivala i po prvi put pozivu domaina odazvao se i sam predsjednik Slovake Republike Ivan Gašparovi. Trodnevno gostovanje završilo je vožnjom kroz Bratislavu, a ugodno poašeni, iznenaeni susretljivošu i ljubaznošu domaina i dobrim poznavanjem hrvatskog jezika Meimurci su se vratili kui, uz želje da se ovaj susret ponovi, stoga su i pozvali Slovake da u što veem broju posjete Hrvatsku. (M. Kureti, oto:Jakši)


5

8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

HOROSKOP OVAN (21.3.-20.4.) Osjetit ete potrebu da se odmorite i odmaknete od obiteljskih problema. Prigovaranje partneru može izazvati nepotreban sukob, stoga je bolje da se neko vrijeme suzdržite od ulaženja u ozbiljne rasprave. Ovotjedne probleme efikasno ete riješi otvorenom komunikacijom sa suradnicima. Ako zbog napetos ili umora negdje i pogriješite, kolege e vam rado pruži podršku i priskoi u pomo. Od ponedjeljka se poveava mogunost sukoba s bliskom osobom. Nemojte bi iskljuivi i pažljivije saslušajte što vam drugi govore. Oko srijede ete bi otvoreni za nova poslovna iskustva. Lako ete se prilagoava promjenama i vrlo brzo usvaja drugaije naine poslovanja. VAGA (24.9.-23.10.) Napetosti i sve eše razmirice s partnerom možete izbjei ako se oboje potrudite i smireno saslušate jedno drugo. Ljubav izmeu vas nije upitna, ali to nije dovoljno da bi odnos bio skladan. Trenutno su vam se nagomilali mnogi problemi kojima ne vidite kraja. Dodatne teškoe predstavljaju i nerazriješeni odnosi s bliskim suradnicima, što znatno komplicira i ovako napetu situaciju. U srijedu bi moglo doi do nesuglasica sa starijim lanovima obitelji. Sve e protei u najboljem redu, ali samo ako budete korektni i izbjegnete svau. Dani vikenda bit e idealni za smirenje i opuštanje u naruju voljene osobe. Poetkom tjedna bit ete odmorni i samim me mnogo bolje raspoloženi.

BIK (21.4.-20.5.)

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

Bit ete sve zadovoljniji svojim emocionalnim životom. Ako ste se odluili upravo ovaj tjedan proves na godišnjem odmoru i potpuno se posvetiti partneru i djeci, neete požaliti. Ulazite u kreavnu fazu u kojoj e vas u potpunos zaokuplja nove ideje i inovavni naini poslovanja. Promjene treba uvodi postupno pa ne oekujte da e sve što predložite bi odmah i prihvaeno. Suoit ete se s porastom troškova, što bi vas poetkom tjedna moglo prilino zabrinu. No, kako e vrijeme odmica, shvaat ete da rješenje postoji. Ne propuštajte olako pozive za druženja. Oekuju vas mnoge prilike za zanimljiva poznanstva, posebno nakon vikenda.

Ako ste nedavno zapoeli emocionalnu vezu, neete bi u potpunos sigurni da ste napravili pravi izbor. Poslije nekih dogaaja i otvorenog razgovora poetkom tjedna, sve e vam posta mnogo jasnije. Inzisrajte na preciznim odgovorima kako biste ve u poetku izbjegli eventualne probleme. Od ponedjeljka se pripremite na važne razgovore koji e vam otvori nesluene poslovne mogunosti. Važno je da budete dorasli dogaajima jer okolina od vas mnogo oekuje. Poslovni i javni uspjeh ovisit e upravo o vašoj spremnos da prihvate izazove. Razmislite o tome kako najbolje upotrijebi znanje ili vješne koje posjedujete. Možda je vrijeme da ih iskoriste, ali ne za sebe, ve dijelei ih s drugima.

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Spremni ste sve podredi voljenoj osobi i potrudi se da joj nadoknadite ono što ste propusli. Pozovete li je da vam se pridruži na poslovnom putovanju, za nju e to u ovom trenu biti najvei dokaz ljubavi. Želite li nešto promijeni u svom odnosu prema suradnicima ili pretpostavljenima, ne žurite ve saekajte poetak tjedna. Razmislite i kako prezenra svoje zahtjeve bez da djelujete napadaki ili svadljivo. U utorak i srijedu mogli bi se zakomplicira obiteljski odnosi ili se pojavi iznenadni problemi u vezi sa stambenim ili imovinskim pitanjima. Budite oprezni. Godit e vam opuštanje pa maksimalno iskoriste dane vikenda i provedite ih u zagrljaju voljene osobe. Petak bi mogao bi posebno važan dan za samce.

Privlait e vas osobe razliitog temperamenta i svjetonazora, što e otežava vaš put do osjeajne stabilnos. Ako ste u braku, partner bi vas mogao povrijedi nepromišljenom izjavom ili vam pokuša ogranii slobodu. S obzirom na to da ulazite u rastrošnu fazu, uvajte se brzopletos i budite oprezniji u raspolaganju novcem. Nemojte kupova ono što vam u ovom trenutku nije potrebno. Poslovi idu svojim uobiajenim tempom. Iako vas trenutano ne krasi veliko strpljenje, pokušajte bi tolerantni, saslušajte što vam drugi ljudi govore i vjerojatno ete se iznenadi što ste sve propusli. Znanja nikad dovoljno pa, imate li mogunos, posvete se usavršavanju stranog jezika, uzmite satove informake ili svladajte neku novu vješnu.

RAK (22.6.-22.7.) Mogu je poetak veze s osobom koja živi u inozemstvu ili je podrijetlom iz druge zemlje. Da bi veza uspjela na duže staze, morate ima sasvim ozbiljne namjere, jer za površnu igru nee bi mjesta. Sve se razvija baš kako treba, što e osobito doi do izražaja ako ste poduzetnik. U svemu što radite pokažite inicijavu i oslonite se iskljuivo na svoje procjene. Tijekom nedjelje i ponedjeljka bit e prijeko potrebno iskazati više strpljenja, razuma i razumijevanja prema drugima, osobito ako se radi o obiteljskim i partnerskim relacijama. etvrtak bi mogao bi odlian dan za ljubav, ali ništa od toga ako dopuste da vas prevelika zaokupljenost poslom omete u romannim namjerama. JARAC (22.12.-20.1.) Postoji mogunost da se u obitelji neke stvari naglo zakompliciraju. Napetos meu ukuanima mogu iskrsnu zbog jednog sitnog neslaganja, ali e treba podulji razgovori da bi se one smirile. Teško ete odustaja od svojih poslovnih zamisli i ustrajat ete u onome što smatrate da je bitno za vašu karijeru. Svoje planove držite u tajnos jer sada nije dobro vrijeme za preveliko iscanje. Pomnije pazite na svoju prehranu. Neugoda ili bolovi u želucu mogu bi rezultat povremene napetos i nervoze, ali i pretjerivanja u konzumaciji nekih namirnica. Pruža vam se mogunost da poboljšate emocionalne odnose u svom životu i konano rašiste nesporazume s nekim lanovima obitelji.

LAV (23.7.-23.8.) Bit ete mnogo blaži, nježniji i prilagodljiviji, što e ugodno iznenadi vašeg branog partnera. Ako ste slobodni, neete žudje za novim ljubavnim iskustvima. Mnogo e vam draže bi povlaenje u osamu. Neodluni ste oko toga kojim smjerom treba krenu i kamo je najpovoljnije uloži sredstva i znanje. Možda još nije pravo vrijeme za velike odluke pa je bolje ii sitnijim koracima. Nema razloga za žurbu. Ne podliježite sugesjama ni priscima sa strane da ulažete sredstva u nešto što se još nije pokazalo sigurnom invescijom. Izbjegnite teškoe na samom startu. Imate li potrebu u potpunos se ‘otvori’ i povjeri nekom, napravite to u utorak. Olakšanje i rastereenje koje ete pritom osje, bit e neprocjenjivo. VODENJAK (21.1.-19.2.) Neete bi previše raspoloženi da s drugima dijelite sretne trenutke jer svoju novu ljubav, za sada, želite drža u strogoj tajnos. Ako ste u braku, mogue su nesuglasice zbog partnerove ljubomore. Intenzitet vaših poslovnih akvnos e se smanji, najvjerojatnije zbog zasienja i premorenos. Više se odmarajte, ali i pripazite na pretjeranu sklonost da raspoloženje poboljšavate šopingiranjem. Budite takni, ali i vrlo oprezni kad krizirate svoje suradnike. Ako to budete radili njima iza lea, nee vam bi ugodno kad vas napadnu zbog širenja traeva. Poradit ete na boljoj organizaciji vremena, što znai da ete razgranii vrijeme za rad i vrijeme za odmor. Konano vas nedjeljom nee poslovno uznemirava.

DJEVICA (24.8.-23.9.) Bit ete vrlo nedvosmisleni kad je u pitanju upletanje lanova obitelji u vaš odnos s partnerom. U nedjelju e mnoge Djevice ‘kapitulira’ i konano prihva poziv na druženje od osobe koja im se ve neko vrijeme udvara. Unutarnja sigurnost i probuena samouvjerenost mogli bi vas odves u vrlo odvažne nancijske projekte. No, priekajte još ovaj tjedan s realizacijom. Koncentracija vam je, naime, nešto lošija. Pripazite na kvalitetu i svježinu hrane koju konzumirate. Koliko god možete izbjegavajte ledena pia jer e vam probava i želudac bi posebno osjetljive toke. Zabave i ljubavi nee vam nedostaja, stoga se opuste i uživajte u skladnom ljubavnom tjednu. Nedjelja e se pokaza kao idealan dan za romanne susrete. RIBE (20.2.-20.3.) Nastavlja se dobro ljubavno razdoblje pa ete se uznemiriti i na najmanju mogunost razdvojenos od voljene osobe. Budite mirni jer to nee naruši sklad u vezi. Samci bi se trebali suzdrža od rizinih ertova. Mnogo ete razgovarati, pisati, a možda i putovati. Razdoblje je povoljno za obavljanje raznih vrsta usluga te sezonski rad koji donosi dobru i sigurnu zaradu. Poetkom sljedeeg tjedna ne rasipajte svoju energiju uzalud. Pokušajte, ako možete, izbjei javne govore ili sudjelovanje u raspravama, polemikama ili diskusijama. Vrijeme je zrelo za kvalitetan odmor. Zadužite druge da preuzmu mnogobrojne zadatke i dio obveza koje ste do sada iskljuivo vi izvršavali.


6

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.


08.45

07.25 07.50 08.20

06.40 06.55 07.00

00.50 01.00 01.45 02.30 03.20 04.05 05.15 05.55

17.00 17.05 17.15 17.25 18.00 18.10 19.30 19.57 20.02 20.10 21.05 21.40 22.15 22.30 22.35

16.30

14.35 14.44 14.50 15.40

11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.30 13.20

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15

TV kue imaju pravo promjene programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR+ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: JUDAS PRIEST; 01.00 NONI PROGRAM

06:00 Ružna ljepoca, serija 06:45 Inspektor Gadget i pomonici, crtana serija 07:10 Jagodica Bobica, crtana serija 08:00 Nova lova 10:00 Naši najbolji dani, serija 10:45 Naša mala klinika, serija 11:35 Zauvijek susjedi, serija 12:15 Kralj Queensa, serija 12:45 Cosby show, serija 13:15 Svi vole Raymonda, serija 13:45 Vijes 14:00 Zvijezda: Shirley Temple, drama 15:35 Nora Roberts: Plavi dim, (SAD, 2007., romanna drama; Redatelj: David Carson; Glume: Ben Ayres, Sco Bakula, Alicia Wi , David Brown, Ma hew Se le) 17:20 Vijes 17:35 Naša mala klinika, serija 18:30 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informavna emisija 20:00 Veernja škola - EU 21:00 Bolniarka Be y, (2000., Njemaka /SAD, komedija; Redatelj: Neil LaBute; Glume: Morgan Freeman, Renée Zellweger, Chris Rock, Greg Kinnear, Aaron Eckhart) 22:55 Pod nož, serija 23:55 Vijes 00:10 Ubojita Jane, serija 01:00 Nora Roberts: Plavi dim, igrani lm 02:35 Šaljivi kuni video 03:00 Kraj programa

22.50 Heroji iz strasti, dramska serija 23.50 Vijesti, informativna emisija 00.05 Kunolovac, kviz

14:00 14:40 16:45

13:30

13:00

12:15

08:00 08:02 09:00 11:15

15:02 15:10 15:15 16:20 16:50 17:50 18:40 19:00

NAJAVA PROGRAMA reportaža ŽUPANIJSKE TEME VEKERICA jutarnji program VTV-a VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obiajima IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošteene osobe EUROMAXX TV magazin VEKERICA AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o

Danas pogledajte... Mali oglasi Snimka kulturne manifestacije, ponavljanje, Gillete svijet sporta Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informavna emisija

5.35 Jutarnji program 8.00 Reprize serija 11.45 Djeji program 15.30 Reba 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet prov Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 Rad 18.40 Stažis, hum. serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.30 Koncert 21.30 Film 23.05 Koncert 00.05 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.30 Šetnja po parku, lm 16.115 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.40 Cosby Show, hum. serija 17.05 JAG, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Usamljeni junak, lm 21.40 Osuda, serija 22.30 Seinfeld, hum. serija 23.00 Ja sam Earl, hum. serija 23.45 Divlji, lm

7.00 24 UR 8.00 Djeji program 10.45 Srce koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci su drugaiji, žene takoer 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Crni biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.50 Provjereno 21.35 Dijeli tajnu, lm 22.35 24 sata 23.10 Dijeli tajnu, nastavak lma 23.25 Ekipa za oevid, serija 0.55 Predsjednica, serija 1.45 Nona panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Amerika serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameriki m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pogranine TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Djeji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Meunarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameriki lm 0.25 Noni program

UTORAK 15. srpnja 2008.

09.10 Veliki odmor 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Najava programa 13.35 Ružna Be y, serija TV kalendar 14.20 Ususret Olimpijskim Dobro jutro, Hrvatska igrama Vijes 14.55 Na rubu znanos Dobro jutro, Hrvatska 15.45 Prijatelji, hum. serija Vijes 16.10 Zvjezdane staze: Nova Dobro jutro, Hrvatska generacija, serija Vijes 16.55 McLeodove keri, serija Dobro jutro, Hrvatska 17.45 Vijes na Drugom arolija, serija 18.00 Tenis ATP turnir Umag, Vijes prijenos 1. mea Vrijeme danas 20.15 Bitange i princeze, hum. Vijes iz kulture serija Prirodni svijet: Mravi 20.50 Obavještajci, serija napadaju, dok. seri ja 21.40 Promet danas Oprah show 21.50 Vijes na Drugom Burzovno izvješe 21.59 Vrijeme Dnevnik 22.05 Dr.House, serija Vrijeme 22.55 Kineska plaža, serija TV kalendar 23.45 CSI: Las Vegas, serija Strast, telenovela 00.30 Tenis ATP turnir Umag, Domaa dramska serija snimka 2. mea antologija: Kapelski kresovi 02.30 TV raspored Vijes + prijevod za gluhe --------Nogometna Liga prvaka - 1. Vrijeme sutra pretkolo Ubojstvo, napisala je - serija Overland 7. - Povratak u Sibir 1.: Sjeverni Sibir, dok. serija Razglednice iz Malezije, dok. serija 07.00 Magnum, akcijska serija ® Danas na Zagrebakoj burzi 07.45 Krava i pili, crtana serija Vijes 08.10 SpužvaBob Skockani, HPB t crtana serija Luda kua, TV serija 08.35 Sam svoj majstor, hum. Promet danas serija Razglednice iz Hrvatske 09.05 Korak po korak, hum. Dnevnik serija ® Sport 09.45 Kunolovac, kviz Vrijeme 10.30 Puna kua, hum. serija ® arolija, serija 10.55 Malcolm u sredini, hum. Kratki susre serija ® Potrošaki kod 11.20 Dadilja, hum. serija ® Dnevnik 3 11.45 Rat u kui, hum. serija ® Burzovno izvješe 12.20 Vijesti, informativna Ubojice, (Uloge: Sylvester emisija Stallone, Antonio Banderas, 12.25 Veera za 5, lifestyle Steve Kahan, Julianne emisija ® Moore; Scenaris: 12.55 Exploziv, magazin ® Andy Wachowski, Larry 13.10 K.T.2 – Pravda na zadatku, Wachowski, Brian krimi serija ® Helgeland (prema prii 13.30 Za istim stolom, dramska A. Wachowskog i L. serija Wachowskog) ; Redatelj: 14.25 Magnum, akcijska serija Richard Donner) 15.20 Cobra 11, krimi serija Vijes iz kulture 16.10 Korak po korak, hum. Sestre, serija serija Sestre, serija 16.40 Puna kua, hum. serija Obavještajci, serija 17.05 Malcolm u sredini, hum. Kineska plaža, serija serija Razglednice iz Hrvatske 17.30 Dadilja, hum. serija Strast, telenovela 18.00 Rat u kui, hum. serija McLeodove keri, serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exploziv, magazin 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija TEST 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, Najava programa krimi serija Tom i Jerry kao klinci, 20.00 Bibin svijet, hum. serija crtana serija (dvije epizode) Pucca, crtana serija 21.15 Lista, (triler, 2000.; Žutokljunac Redatelj: Sylvain Guy; Zekoslavne prie, crtana Uloge: Ryan O’Neal, Roc serija LaFortune, Mädchen Petar Pan i gusari, crtana Amick, Ben Gazzara, serija Catherine Blythe) 22:30 23:00 -------23:20 ---------------

17:45 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 21:00 21:30

17:15

23:00 23:10 23:25 23:30

19:10 19:20 20:00 21:00 21:20 22:10 22:30

automobilizmu PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom DOKUMENTARNI PROGRAM IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE REZERVIRANO VRIJEME KOKTEL mozaina emisija PAT POZICIJA zabavna emisija GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Voice of America Glazba Nepobjedivi, serijski lm Me imurje danas Tragovi života, dokumentarna serija Obzori, emisija o kulturi Auto moto nauc Vision, emisija o nauarstvu Poslovne vijes Me imurje danas, informavna emisija Voice of America Sutra na programu

8.30 Nogomet 9.15 Tenis 9.45 Nogomet 10.45 Tenis 12.00 Tenis, prijenos 19.15 Nogomet 20.30 Tenis 21.15 Boks, prijenos 23.00 Tenis

6.00 Poker 11.00 Reklamni program 14.00 DSF Bike 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 DSF aktuell 18.45 Bundesliga pur Klassiker 21.00 Kampfsport 23.00 Sportquiz

7.00 Jutarnji program 11.45 Djeji program 15.40 Noruto 16.05 Dvorac 16.30 Svijet prov Jima, hum. serija 17.30 Humorisna serija 19.00 Mein Kiez 20.00 Vijes 20.15 Heirate mich! 22.15 Exklusiv 0.15 Noni program

6.00 Tono u 6 7.00 Meu nama ® 7.30 Dobra vremena... ® 8.05 RTL Shop 9.00 Tono u 9 9.30 Moje dijete ® 10.00 Dr. Stefan Frank 11.00 Obiteljski dvoboj 12.00 Tono u 12 13.00 Oliver Geissen Show 14.00 Das Strafgericht 15.00 Obiteljski sud 16.00 Omladinski sud 17.00 Slušaj, tko to lupa? 17.30 Meu nama 18.00 Regionalni program 18.30 Exclusiv 18.45 RTL aktuell 19.10 Explosiv 19.40 Dobra vremena, loša vremena 20.15 Ekipa za oevid, serija 21.15 Dr. House, serija 22.15 Monk, serija 23.10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 0.00 Noni program

5.30 Program za doruak 9.00 Home Shopping Europe 11.00 Franklin 12.00 Vera u podne 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja B. Salesch 16.00 Sudac A. Hold 17.00 Quizre 17.30 live 18.00 Lenßen & Partner 18.30 Vijes 18.50 Blitz 19.30 Kviz show 20.15 Top Model 22.20 Akte 08 23.20 24 Studen 0.20 Noni program

5.20 Jutarnji program 6.05 SAM 7.00 ta 9.25 Andreas Türck 11.25 Zacherl 12.00 Avenzio 13.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dokumentarna serija 16.00 Charmed 17.00 ta 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.00 Vijes 20.15 Bully sucht die starken Männer 22.15 Noch Besserwissen 23.15 Tv Total 0.15 Noni program

i vrijeme 20.15 Polly Adler 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.30 Noni program

od 9.7.2008. do 15.7.2008.

PREGLED

TV (13.7. u 20.55 h, RTL Televizija)

Richard Gere


06.40 Najava programa 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.05 arolija 9., serija 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Prirodni svijet: Prikradanje jaguaru, dok. serija 11.05 Marija Propetog Isusa Petkovi, dok. lm 11.55 Burzovno izvješe 12.00 Dnevnik 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Strast, telenovela 13.20 Domaa dramska serija antologija: Kapelski kresovi 14.35 Vijes + prijevod za gluhe 14.44 Vrijeme sutra 14.50 Ubojstvo, napisala je - serija 15.40 Overland, dok. serija 16.30 Hrvatska speleološka ekspedicija Chiapas ‘99: U meksikom podzemlju 17.00 Danas na Zagrebakoj burzi 17.05 Vijes 17.15 HPB t 17.20 Luda kua, TV serija 17.55 Promet danas 18.05 Razglednice iz Hrvatske 19.15 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.57 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 arolija, serija 21.10 Boje turizma 22.10 Kulturni info 22.15 Dnevnik 3 22.30 Burzovno izvješe 22.35 Mirni Amerikanac, (Uloge: Michael Caine, Brendan Fraser, Do Thi Hai Yen, Tzi Ma, Robert Stanton, Holmes Osborne, Rade Šerbedžija; Scenaris: Christopher Hampton i Robert Schenkkan (prema istoimenom romanu Grahama Greenea); Redatelj: Phillip Noyce) 00.15 Vijes iz kulture 00.20 Kulturni info 00.25 Sestre, serija 01.10 Sestre, serija 01.55 Obavještajci, serija 02.40 Prekid programa zbog redovnog održavanja odašiljaa 04.00 Razglednice iz Hrvatske 05.10 Strast, telenovela 05.55 McLeodove keri, serija

06.40 TEST TV kue imaju pravo promjene programa

06:00 06:45 07:10 08:00 10:00 10:50 11:40 12:15 12:45 13:15 13:45 14:00 15:30 17:20 17:35 18:30 19:15 19:50 20:00 20:55 21:50

23:35 23:50 00:40 02:15 02:40

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: PAUL SIMON; 01.00 NONI PROGRAM

Ružna ljepoca, serija Inspektor Gadget i pomonici, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Nova lova Naši najbolji dani, serija Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Kralj Queensa, serija Cosby show, serija Svi vole Raymonda, serija Vijes Nepravedna igra, drama Dragi moji Amerikanci, igrani lm Vijes Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV 10 do 8, informavna emisija Navy CIS, serija Zakon brojeva, serija Smrtonosna bitka, (1995., SAD, akcija; Režija: Paul W.S. Anderson; Glume: Christopher Lambert, Robin Shou, Linden Ashby, Cary-Hiroyuki Tagawa, Bridge e Wilson) Vijes Ubojita Jane, serija Pucanj, drama Šaljivi kuni video Kraj programa

19.05 Veera za 5, lifestyle emisija 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija 20.00 CSI: New York, krimi serija 20.55 Zaboravljeni sluaj, krimi serija 21.50 Kos, krimi serija 22.45 Heroji iz stras, dramska serija 23.50 Vijes, informavna emisija 00.05 Red Bull Air Race 2008.San Diego, sportsko-dok. emisija ® 00.35 Kunolovac, kviz

15:02 15:05 15:10 15:30 16:00 16:50 17:50 18:40 19:00 19:10 19:20 20:00 21:00 21:15 22:10 23:10 23:20 23:35 23:40

Danas pogledajte... Mali oglasi Obzori, ponavljanje Auto moto nauc vision, ponavljanje Mutan, ponavljanje Nepobjedivi, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informavna emisija Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozaina emisija Me imurje danas, informavna emisija Pravi Rodrigo, serijski lm Trzalica, glazbena emisija Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

7.15 Crtani lmovi 9.20 Humorisne serije 13.00 Djeji program 15.05 Simpsoni 15.25

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.55 Koncert 19.30 Zabavni program 20.00 Koncert 22.00 Film 00.00 U dobrom društvu 00.50 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.25 Vjetar, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Promjene, dok. serija 20.55 Vražja kuhinja 21.45 Osuda, serija 22.25 Seinfeld, hum. serija 23.05 Ja sam Earl, hum. serija 23.35 Vrua knjižara, serija 0.00 Grijeh, lm

5.55 24 UR 6.55 Djeji program 10.45 Srce koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muški su drugaiji, žene takoer 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Nesrea, lm 22.15 24 sata 22.35 Zapetljani um, serija 23.25 Ekipa za oevid, serija 0.15 Seks i grad, serija 0.50 Predsjednica, serija 1.40 Nona panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Djeji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humorisne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameriki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:40 Talijanski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos, sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njemaki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 9. srpnja 2008. 06.55 Najava programa 07.00 Crtana serija 07.25 Zlurad, crtana serija 07.50 Žutokljunac 08.20 Crtana serija 08.45 Serija za djecu i mlade 09.10 Veliki odmor 09.55 Kino informator 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.35 Ružna Be y, serija 14.20 Ususret Olimpijskim igrama 14.55 Na rubu znanos 15.55 Prijatelji, hum. serija 16.15 Dva i pol muškarca, hum. serija 16.40 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 17.30 McLeodove keri, serija 18.20 Vijes na Drugom 18.35 Brodovi, dok. lm 19.10 Beverly Hills, serija 19.55 Crtani lm 20.05 Bitange i princeze, hum. serija 20.40 Obavještajci, serija 21.35 Vijes na Drugom 21.44 Vrijeme 21.45 Promet danas 21.50 Odmori se, zaslužio si, TV serija 22.30 Dr. House, serija 23.15 Kino informator 23.20 Kineska plaža, serija 00.10 CSI: Las Vegas, serija 00.55 TV raspored --------Malaga: EP u vaterpolu, prijenos etvr inala

06.35 Magnum, akcijska serija ® 07.25 Krava i pili, crtana serija 07.50 SpužvaBob Skockani, crtana serija 08.15 Sam svoj majstor, hum. serija 08.45 Korak po korak, hum. serija ® 09.10 Puna kua, hum. serija ® 09.55 Kunolovac, kviz 10.40 Malcolm u sredini, hum. serija ® 11.05 Dadilja, hum. serija ® 11.30 Rat u kui, hum. serija ® 12.05 Vijes, informavna emisija 12.10 Veera za 5, lifestyle emisija ® 12.40 Exploziv, magazin ® 12.55 K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® 13.15 Za ism stolom, dramska serija 14.10 Magnum, akcijska serija 15.05 Cobra 11, krimi serija 16.00 Korak po korak, hum. serija 16.30 Puna kua, hum. serija 17.00 Malcolm u sredini, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija 17.55 Rat u kui, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exploziv, magazin

Reba 15.50 Moja obitelj, hum. serija 16.15 Ujak Charlie, hum. serija 16.35 Charmed 17.20 Stažist, hum. serija 17.45 ZiB Flash 18.10 Simpsoni 18.35 O.C., serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Vojna ekipa za oevid, serija 21.40 ZiB Flash 21.50 Zaboravljeni sluaj, serija 22.35 Bez traga, serija 23.20 Noni program

5.00 Jutarnji program 10.00 Avenzio 11.00 Charmed 12.00 Druga prilika 13.00 Sam 14.00 Mi smo obitelj 15.00 Naše traume 16.00 Prilika 17.00 ta 18.00 Vrijeme za vijes 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.15 Unschulding 21.35 Zaboravljeni sluaj, serija 22.15 Hitna služba, serija 23.15 Tv Total 0.05 Noni program

5.30 Jutarnji program 10.00 Vera 11.00 Sutkinja Barbara Salesch 12.00 Sudac Alexander Hold 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.30 Vijes 19.15 Verdammt lange her 19.45 K11 20.15 Clever 21.15 Der Bulle von Tölz, lm 23.20 24 Studen 0.20 Noni program

6.00 Tono u 6 7.00 Jutarnji program 9.00 Tono u 9 10.30 Djeji program 14.00 Oliver Geissen Show 15.00 Obitelj sa srcem 16.00 Das Strafgericht 17.00 S aatsanwalt Posch… 17.30 Izmeu nas 18.00 Explosiv 18.45 RTL Aktuell 19.40 Dobra vremena loša vremena 20.15 Super dadilja 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv 0.00 Noni program

5.10 Jutarnji program 6.45 Reklamni program 6.50 Djeji program 15.40 Naruto 16.05 Dvorac 16.30 Princ iz Bel Aira, hum. serija 17.00 Svijet prema Jimu, hum. serija 18.00 Sam svoj majstor 19.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.15 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Andromeda, serija 23.00 Noni program

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 12.00 Normal 14.15 Sportquiz 17.30 Poker 18.45 DSF Reportaža 19.45 Nogomet, prijenos 22.30 Wa s 23.00 Sportquiz

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a KOKTEL mozaina emisija GORI LAMPA emisija o narodnim obiajima IROSKOP talk show ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VEKERICA EUROPSKI DNEVNIK TV magazin PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A VREMENSKA PROGNOZA NEWSFLASH - GLASA AMERIKE REZERVIRANO VRIJEME VIJESTI VTV-A U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija OGLEDALOM U BUDUNOST kontakt emisija GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama TRZALICA glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.30 Tenis 8.45 Nogomet 11.00 Tenis, prijenos 16.00 Rad, prijenos 17.30 Tenis, prijenos 20.45 Nogomet 23.00 Sport Clips

08:58 09:00 11:15 12:15 13:15 14:15 14:40 16:45 17:20 18:35 18:40 18:58 19:00 19:10 20:00 20:05 21:00 21:45 22:30 23:30 -------23:50 ---------------

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.30 13.20 14.35 14.44 14.50 15.40 16.35 17.05 17.10 17.20 17.25 18.00 18.10 19.30 19.57 20.02 20.10 21.10 22.05 22.20 22.25

00.10 00.20 01.05 01.50 02.40 03.10 04.00 05.10 05.55

Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Dobro jutro, Hrvatska arolija 9., serija Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture Prirodni svijet: Pria o dvama psima, dok. serija Oprah show Burzovno izvješe Dnevnik Vrijeme TV kalendar Strast, telenovela Domaa dramska serija - antologija: Kapelski kresovi Vijesti + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ubojstvo, napisala je serija Normalan život emisija o osobama s invaliditetom Razglednice iz Malezije, dok. serija Danas na Zagrebakoj burzi Vijesti HPB fit Luda kua, TV serija Promet danas Razglednice iz Hrvatske Dnevnik Sport Vrijeme arolija, serija Fokus Dnevnik 3 Burzovno izvješe Neženja, (Uloge: Chris O’Donnell, Renée Zellweger, Hal Holbrook, James Cromwell, Artie Lange, Edward Asner; Redatelj: Gary Sinyor) Vijesti iz kulture Sestre, serija Sestre, serija Prirodni svijet: Pria o dvama psima, dok. serija Razglednice iz Malezije, dok. serija Fokus Razglednice iz Hrvatske Strast, telenovela Reprizni program

TV kue imaju pravo promjene programa

06.40 TEST 06.55 Najava programa 07.00 Tom i Jerry kao klinci, crtana serija 07.25 Pucca, crtana serija

06:00 06:45 07:10 08:00 10:00 10:45 11:35 12:15 12:45 13:15 13:45 14:00 15:35 17:20 17:35 18:30 19:15 19:50 20:00 21:00 22:40 23:15 23:30 00:25 01:55 02:20

05.00 VIJESTI (HR+ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HRAK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: PETULA CLARK; 01.00 NONI PROGRAM

Ružna ljepotica, serija Inspektor Gadget i pomonici, crtana serija Jagodica Bobica, crtana serija Nova lova Naši najbolji dani, serija Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Kralj Queensa, serija Cosby show, serija Svi vole Raymonda, serija Vijesti Vatrena oluja, igrani film Osmijeh poput tvog, igrani film Vijesti Naša mala klinika, serija Zauvijek susjedi, serija Dnevnik Nove TV 10 do 8, informativna emisija Lud, zbunjen, normalan, serija Branitelj, igrani film Samo je jedan pravi, serija Vijesti Ubojita Jane, serija Branitelj, igrani film Šaljivi kuni video Kraj programa

Antonio Sabato Jr., Adam Baldwin, Alex Jolig, Michael Sutton, Amandah Reyne) 21.40 Raspršene laži, (akcijski, 2002.; Redatelj: Gerry Lively; Uloge: Frank Zagarino, Elizabeth Giordano, James Russo, Martin Kove, Jack Scalia, Rick Warren, Tracie May) 23.25 Vijesti, informativna emisija 23.40 Kunolovac, kviz

19:00 19:15 19:30 20:00 21:00 21:15 22:30 23:00 23:10 23:25 23:30

15:18 15:20 15:25 16:55 17:25 17:50 18:40

Me imurje danas Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozaina emisija Me imurje danas Snimka kulturne manifestacije Gillete svijet sporta Poslovne vijes Me imurje danas Voice of Amerika Sutra na programu

Danas pogledajte... Mali oglasi Igrani lm, ponavljanje Opasna spašavanja, ponavljanje Iz arhive akoveke televizije Lola, serijski lm Pilates & Yoga, crtani lm

va za djecu 11.45 Djeji program 15.30 Reba 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet protiv Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 O.C., serija 18.40 Stažisti, hum. serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Nogomet, prijenos 0.00 Noni program

5.00 Jutarnji program 10.00 Avenzio 11.00 Charmed 12.00 Druga prilika 13.00 Sam

6.00 Tono u 6 7.00 Jutarnji program 9.00 Tono u 9 10.30 Djeji program 14.00 Oliver Geissen Show 15.00 Obitelj sa srcem 16.00 Das Strafgericht 17.00 Sttaatsanwalt Posch… 17.30 Izmeu nas 18.00 Explosiv 18.45 RTL Aktuell 19.40 Dobra vremena loša vremena 20.15 Zalazak, film 22.10 Extra 23.30 Noni program

5.10 Jutarnji program 6.45 Reklamni program 6.50 Djeji program 15.40 Naruto 16.05 Dvorac 16.30 Princ iz Bel Aira, hum. serija 17.00 Svijet prema Jimu, hum. serija 18.00 Sam svoj majstor 19.00 Das A-Team 20.00 Vijesti 20.15 Die Kochprofis 21.15 Big Brother, prijenos 23.15 Dog 0.10 Noni program

15:10 15:11

15:40 16:35 17:00

18:00 18:30 18:55 19:00

19:30

20:05 21:00

22:00 23:00 ---------------

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom SERIJSKI FILM VJERA I NADA vjerski program VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obiajima EUROMAXX TV magazin YU-GI-OH animirana serija IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošteene osobe KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija PRESSICA talk show IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

6.00 Poker 9.00 Doppelpass 11.00 Reklamni program 14.00 Tenis, prijenos 17.30 10.00 TV vodi + turistika središta Poker 18.30 DSF Aktuell 20.45 Männer Tv Hrvatske 16.00 Dok. film 16.30 Zabavni 22.00 Motorsport 22.45 DSF Aktuell program 17.00 Emisija za djecu i mlade 17.35 Glazbena emisija 18.05 Koncert 19.30 Dokumentarna emisija 20.00 TOP 40 20.40 Film 22.24 Glazbeni program 22.40 Koncert 00.05 TEST 8.30 Motorsport 9.30 Nogomet 13.30 Euro 2008 15.00 Tenis 16.00 Nogomet 18.15 Volleyball, prijenos 20.00 Euro 2008 20.15 5.25 Jutarnji program 8.15 Reprize filmo- Kampfsport 23.00 Euro 2008

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.30 Utoište za djecu, film 16.15 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.45 Cosby Show, hum. serija 17.10 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Univerzalni vojnik: Na bojnom polju, film 21.25 Miss Universe 2008, snimka 23.05 Vrua knjižara 23.35 Sofijin izbor, film

7.00 24 UR 8.00 Djeji program 10.45 Srce koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci su drugaiji, žene takoer 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika, serija 20.50 Duh, film 22.30 24 sata 22.45 Ekipa za oevid, serija 23.40 Seks i grad, serija 0.50 Predsjednica, serija 1.05 Nona panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica 14.00 Mi smo obitelj 15.00 Naše traume (R) 9.00 Videostranice 11.00 Djeji pro- 16.00 Prilika 17.00 taff 18.00 Vrijeme za gram 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor vijesti 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.15 16.00 Videstranice 17.45 Neobine zgode Policajac u vrtiu, film 22.00 Jessy NorTwistovih, serija 18.10 Jasno i glasno man, film 0.00 Noni program 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameriki film 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ronel izza odra 23.45 Dnevnik pogranine TV 5.30 Jutarnji program 10.00 Vera 11.00 Sutkinja Barbara Salesch 12.00 Sudac Al0.30 Videostranice ® exander Hold 13.00 Britt 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.30 Vijesti 19.15 Verdammt lange her 20.15 Das Grauen, film 22.55 Toto & Harry 23.25 Spiegel Tv Reportage 23.55 Noni program

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijesti 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijesti 17.00 Crtani filmovi 17.20 Dogodovštine u veseloj hosti, crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvlaenje Astra 18.45 Crtani film 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnosti 23.15 Noni program

PONEDJELJAK 14. srpnja 2008. 07.50 Žutokljunac 08.20 Zekoslavne prie, crtana serija 08.45 Petar Pan i gusari, crtana serija 09.10 Veliki odmor 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog sabora 13.35 Ružna Betty, serija 14.20 Ususret Olimpijskim igrama 15.00 Prijatelji, hum. serija 15.25 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 16.15 Vijesti na Drugom 16.30 Tenis ATP turnir Umag, prijenos 1. mea 18.20 Košarka (M): Kvalifikacije za OI: Hrvatska - Kamerun, prijenos 20.10 Bitange i princeze, hum. serija 20.45 Vijesti na Drugom 20.54 Vrijeme 20.55 Promet danas 21.00 Otvorenje 54. splitskog ljeta - G.Verdi: Don Carlos, prijenos 01.00 Tenis ATP turnir Umag, snimka 2. mea 03.00 TV raspored

06.30 07.20 07.45 08.10 08.35 09.20 10.05 10.30 10.55 11.20 11.50 11.55 12.30 13.10 13.30 14.25 15.20 16.10 16.40 17.05 17.30 18.00 18.30

19.35

18.55 19.05

20.00

Magnum, akcijska serija ® Krava i pili, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Sam svoj majstor, hum. serija Korak po korak, hum. serija ® Kunolovac, kviz Puna kua, hum. serija ® Malcolm u sredini, hum. serija ® Dadilja, hum. serija ® Rat u kui, hum. serija ® Vijesti, informativna emisija Veera za 5, lifestyle emisija ® Exkluziv, magazin K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija ® Za istim stolom, dramska serija Magnum, akcijska serija Cobra 11, krimi serija Korak po korak, hum. serija Puna kua, hum. serija Malcolm u sredini, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u kui, hum. serija Vijesti, informativna emisija Exploziv, magazin Veera za 5, lifestyle emisija K.T.2 – Pravda na zadatku, krimi serija Brže od zvuka, (akcijski, 2002.; Redatelj: Phillip J. Roth; Uloge:


9

8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

NAGRADNO PITANJE

Dok nas jack pot ne rastavi romantina komedija ReĹžija: Tom Vaughan Uloge: Cameron Diaz, Ashton Kutcher, Queen Latifah

Sweeney Todd: avolji brija fleet streeta horor mjuzikl Redatelj: Tim Burton Uloge: Johnny Depp, Helena Bonham Carter, Alan Rickman, Timothy Spall Nagrade: Golden Globe, Oscar i BAFTA (2008) Iz gotike imaginacije Tima Burtona izranja Sweeney Todd, u krvavoj prii punoj glazbe, ubojstava, melodrame i ljudske oajnike Ĺželje za osvetom! Benjamin Barker vraa se u London nakon 15 godina nepravednog zatoeniĹĄtva u Australiji. Sad traĹži osvetu, smrt suca koji ga je odvojio od obitelji i oteo mu Ĺženu i tek roenu ker. U gradu otvara brijanicu pod

Nakon divlje noi u Las Vegasu, dvoje se potpunih stranaca (Cameron Diaz i Ashton Kutcher) probude zajedno u krevetu i otkrivaju da su oĹženjeni. Nakon ĹĄto se oboje dovoljno oporave da otkriju da je jedno od njih veer prije u kasinu od drugog posudilo novi, i osvojilo tim noviem jackpot, poinje prava ludnica kada se

laĹžnim imenom Sweeney Todd. Kad sazna da mu se Ĺžena otrovala nakon ĹĄto ju je sudac zlostavljao, Sweeney postaje demonski brija. Dokazi o nikad kasnije vienim muĹĄterijama nestaju u mesnim pripravcima njegove suuesnice, gospoice Lovett ... Trajanje: 116 minuta; preporuujemo starijima od 16 godina.

ponu pohlepno natjecati za dobitak, neprestano pokuĹĄavajui meusobno se potkopati i doepati novca, da bi na kraju otkrili kako njihov iznenadni brak moĹžda i nije toliko promaĹĄena ideja kao ĹĄto su u poetku mislili ... Trajanje: 110 minuta; preporuujemo starijima od 10 godina.

Lyra Belacqua (Dakota Blue Richards) siroe je koje Şivi na jednom vrlo neobinom mjestu – paralelnom svemiru. To je svijet koji Şivi i diťe usporedo s ovim naťim, ali postoje bitne razlike. Kod njih vjeťtice vladaju sjevernim nebom, a polarni medvjedi su najvei ratnici. Takoer, svaki je ovjek spojen s duhom Şivotinje koja mu je bliska poput vlastita srca. U tom svijetu vlada tajanstveni Magisterij koji Şeli kontrolirati sve ljude, a jedina prepreka toj zloj nakani ubrzo e postati Lyra i magini Zlatni kompas ‌

ZAUVIJEK DJEVERUĹ A, NIKAD NEVJESTA Jane (Katherine Heigl) je Ĺživahna stanovnica New Yorka s odlinim poslom, stanom i kolekcijom ruĹžnih haljina za djeveruĹĄe koje nikada viĹĄe nee obui. Toliko je ukljuena u tue ljubavne Ĺživote da Ĺželjno iĹĄekuje bilo kakvo vjenanje. Tome svjedoi Kevin, novinar (James Marsden) koji shvaa da mu je prvorazredna pria o vjenoj djeveruĹĄi prilika za napredovanje. Janein uredno organiziran Ĺživot postaje sve samo ne to kada seksi mlaa sestra Tess (Malin Akerman) stigne iz Europe i odmah zarobi srce Georgea, Janeinog ĹĄefa (Ed Burns). ‘Uvijek na usluzi Jane’ uskoro bude angaĹžirana da planira joĹĄ jedno vjenanje, no dolazi do ozbiljnih komplikacija jer je ona potajno zaljubljena u Georgea ...

PREBACUJEMO VAĹ E VIDEO MATERIJALE (SVADBE, ROENDANE, PROSLAVE...) NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ - 30 KN - 1 SAT.

Film “Zauvijek djeveruĹĄa, nikad nevjestaâ€? je: 1. komedija 2. akcija 3. triler

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC utorak, 8.7.

18,30 Seks i grad romantina komedija

21,00 Hancock DOBITNIK IZ PROĹ LOG BROJA: Nikola KoĹĄak, akovec

akcija, komedija, drama, fantazija

srijeda 9.7.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU Odgovor: ___________________________ l. br: _______________________________ Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

nema ilmskog programa u dvorani CZK-a

etvrtak, 10.7.

19,00 Dok nas jack pot ne rastavi What Happens in Vegas romantina komedija ReĹžija: Tom Vaughan Uloge: Cameron Diaz, Ashton Kutcher, Quien Latifah

21,00 Kraljevi kvarta Street kings akcijski triler ReĹžija: David Ayer Uloge: Keanu Reeves, Forrest Whitaker, Chris Evans

TOP LISTA

VIDEO IZLOG ZLATNI KOMPAS

(tri besplatne posudbe)

RAT CHARLIEJA WILSONA Charlie Wi lson ( Tom Hanks) ameriki je kongresmen koji Ĺživi za dobru zabavu i lude provode. Iako ima nezgodnu naviku da se esto pojavljuje na partijima koji su prepuni kokaina, prostitutki i alkohola, njegov imidĹž zasjenjuje velik intelekt, snaĹžan osjeaj patriotizma i nevjerojatan ‘njuh’ za uspjeh i prosperitet. Upravo se jedna od takvih prilika ukazala ranih 1980-ih u Afganistanu. Naime, Hladni rat se zakuhtava i Rusi brutalno preuzimaju kontrolu u toj bliskoitonoj zemlji. Charlieva dugogodiĹĄnja prijateljica, poslovna suradnica i ljubavnica, Joanne Herring (Julia Roberts) jedna je od najbogatijih Ĺžena u Texasu te zakleta protivnica komunizma. Ona smatra kako je amerika reakcija na rusku invaziju Afganistana, u najmanju ruku slaba te uvjerava Charliea kako je potrebno uiniti mnogo viĹĄe za afganistanske borce za slobodu, MudĹžahedine. U zavjeri im se pridruĹžuje agent CIA-e Gust Avarkotos (Philip Seymour Hoffman) i njih troje putuju svijetom skupljajui novac kako bi inancirali svoj poduhvat. Uskoro formiraju saveze izmeu Egipana, Pakistanaca, Izraelaca, te izmeu raznih prodavaa oruĹžja i politiara. Sakupljeni novac raste iz tjedna u tjedan, a njihov rad i trud utjeu na sam tok i zavrĹĄetak Hladnog rata.

UBOJSTVO JESSEA JAMESA

1.

ZLATNI KOMPAS

2.

RUSKA OBEANJA

3.

ZAUVIJEK DJEVERUĹ A, NIKAD NEVJESTA

4.

SOLSTICIJ

5.

CONTROL

6.

RAT CHARLIE WILSONA

7.

JA SAM LEGENDA

8.

IZMIĹ LJENI KRIVAC

9.

AGENT 47

10. IZGUBLJENO VRIJEME

1880. godine u Americi svatko je znao tko je Jesse James. On je najozloglaťeniji zloinac nacije, kojeg zakon traŞi u deset drŞava. Jesse James je najvei kriminalac i ujedno najvei junak nacije, kojeg ljudi slave kao suvremenog Robina Hooda. Robert Ford? Nitko ne zna tko je on. Ne joť. No, ambiciozni devetnaestogodiťnjak vrsto je odluio to promijeniti. Sprijateljit e se s Jessejem, jahati s njegovom bandom. A ako tako ne postane slavan, Ford e morati nai smrtonosniji nain. Prijateljstvo postaje rivalstvo, a potraga za slavom postaje opsesijom u ovom energinom epu koji je producirao Ridley Scott, a koji predstavlja grevitu izvedbu Brada Pitta (nagraenog na ilmskom festivalu u Veneciji za najbolju muťku ulogu) kao Jessea i Caseya Aflecka kao mladia koji se grozniavo pribliŞava svom cilju ‌ i udaljava od vlastite ljudskosti.

FILMSKA TOP LISTA “MEIMURSKIH NOVINA� 1.

SEKS I GRAD

2.

DŽINGIS KAN

3.

BIT E KRVI

4.

DVIJE SESTRE ZA KRALJA

5.

HORTON

6.

PORTAL SMRTI

7.

LJUBAV I OSTALE KATASTROFE

8.

IRON MAN

9.

21 - RASPAD LAS VEGASA

10. STEP UP 2

US BOX OFFICE 1.

THE INCREDIBLE HULK

2.

KUNG FU PANDA

3.

THE HAPPENING

4.

YOU DON’T MESS WITH...

5.

INDIANA JONES &‌

6.

SEKS & THE CITY

7.

IRON MAN

8.

THE STRANGERS

9.

THE CHRONICLES OF NARNIA‌

10. WHAT HAPPENS IN VEGAS‌

petak, 11.7.

19,00 Dok nas jack pot ne rastavi romantina komedija

22,00 Sweeney Todd: avolji brija fleet streeta The Demon Barber Of Fleet Street horor triler/mjuzikl ReĹžija: Tim Burton Uloge: Johnny Depp, Helena Bonham Carter, Alan Rickman

subota, 12.7.

19,00 Dok nas jack pot ne rastavi romantina komedija

21,00 Kraljevi kvarta akcijski triler

nedjelja, 13.7.

19,00 Dok nas jack pot ne rastavi romantina komedija

21,00 Kraljevi kvarta akcijski triler

ponedjeljak, 14.7.

19,00 Dok nas jack pot ne rastavi romantina komedija

21,00 Kraljevi kvarta akcijski triler

DOM KULTURE PRELOG subota, 12.7. nedjelja, 13.7.

20.00 Iron Man avanturistiki, SF


10

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

KNJIŽNICA I ITAONICA “Nikola Zrinski” akovec

Ljetne radionice u igraonici “Bamblek” U nastavku besplatnih ljetnih radionica u igraonici “Bamblek” prošli je tjedan održana Engleska radionica za djecu uzrasta od 7 do 10 godina. Kroz igru, pjesmu i sveopu zabavu djeca su nauila osnove engleskog jezika. Ovaj tjedan u igraonici “Bamblek” Knjižnice i itaonice “Nikola Zrinski” održava se Kompjutorska radionica - “Želim znati!” koju vodi Dijana Drvoderi, pro . in . Radionica je namijenjena djeci uzrasta od 8 do 12 godina. U ostatku ljeta slijede radionice: 14.7. - 18.7.: Likovna radionica - Igrajmo se bojama, Helena Andrašec (voditeljica igraonice “Bamblek”) (7 - 10 g.); 21.7. - 25.7: Modelarska radionica - Letjelice, dipl. ing. Leonardo Belovi

(8 - 12 g.); 28.7. - 1.8.: Glazbena radionica – Zapjevajmo složno, glazbeni pedagog Manuela Hren (7 - 10 g.); 4.8. - 8.8.: itateljska radionica - “Putovanje patuljka Zvonia”, Blaženka Hunjadi Bašek (voditeljica igraonice “Bamblek”) (7 - 10 g.); 11.8. 15.8.: Plesna radionica – Uimo plesati..., Plesni studio “Teuta” (7 - 12 g.); 18.8. - 22.8.: Žonglerska radionica – Pokušaj i ovo!, Tasjenka Štrek (studentica VUŠa) (8 - 12 g.); 25.8. - 29.8.:Španjolska radionica – Buenos dias!, Jezino uilište Barbare Monik (7 - 10 g.). Radionice se održavaju u ponedjeljak i utorak od 16 do 18 sati i od srijede do petka od 10 do 12 sati.

Prošli tjedan djeca su uila engleski jezik

Gotovo etiri mjeseca svi su lanovi prouavali, kreirali i uvježbavali korake i koreografije

Završetak plesne predstave pod nazivom “Zvjezdani mix” otplesalo je 120 plesaa i plesaica

PLESNI STUDIO Vivona

Plesna groznica Plesni studio Vivona izveo je u nedjelju 22. lipnja u Centru za kulturu akovec svoju najnoviju plesnu predstavu pod nazivom “Plesna groznica”. Scenarij koji potpisuje Karmen Kovaevi - Jambor bio je inspiriran glazbom od 60-ih do 80-ih godina, kostimima i filmovima poput Groznica subotnje veeri, Flash dancea i ostalih. Gotovo 4 mjeseca svi su lanovi prouavali, preslušavali, crtali, kreirali i uvježbavali korake i koreografije. Koreografije pod nazivom “Romeo” i “Audicija” osmislila je Petra Kova, “Feeling” Tajana Vidovi, “Plesni party” Ivana Pearko, “Situation” i “Žestoko” Simona Bedi, a “Kišnu rapsodiju” i “Vrc, vrc, vrckasto” Karmen Kovaevi - Jambor. E ektan završetak pod nazivom “Zvjezdani mix” otple-

Scenarij “Plesne groznice” bio je inspiriran glazbom od 60-ih do 80-ih godina

salo je 120 plesaa i plesaica od 4 do18 godina. Na samom kraju Vivona je zahvalila prigodnom srebrnom ploicom i priznanjem ponajprije trenerici Petri Kova na 10 godina nesebinog rada s djecom. Poklone za 10 godina plesanja dobile su i Simona Bedi, Tajana Vidovi, Tena Kovai, Jana Lesinger, Ivana Marciuš, Dina Likovi i Iva Matotek. Priznanje za 5 godina rada dobile su Stela Frani, Dora Gorianec, Nina Bokaj, Lorena Šimuni, Maria Levai, Rahela Ša ari, Helena Marciuš, Veronika Drk i Lorena Pikl. Karmen Jambor istaknula je da je ovu predstavu posvetila u znak sjeanja na prijateljicu i plesaicu Karmen Kapusti s kojom je zapoela i osnivala plesnu grupu u akovcu, koje, na žalost, više nema meu nama. Vivona ne miruje ni ljeti, stoga je oekuje nastup na akovekom ljetu 1. kolovoza na Franjevakom trgu. Ljetna plesna igraonica organizirat e se od 14. do 18. srpnja u Studiju Vivona. Prijaviti se mogu svi zainteresirani od 6 do 18 godina na 099 527 0704.

AKOVEKI BEND na miniturneji u inozemstvu

ACT ORGANIZIRA dvodnevni koncertni spektakl

Komedija gastarbajtera

ACTFEST 2008. u akovcu

akoveki rockabilly/swing/ blues/punk/etno bend gKomedija g prošli se ponedjeljak vratio sa svoje prve inozemne miniturneje, koja je ukljuivala Makedoniju, Poljsku i Slovaku. Iako su, zbog prebukiranih veza javnog prometa u smjeru Bea, kamo su pohrlile tisue hrvatskih nogometnih navijaa, morali odustati od Poljske, deki iz Komedije nisu nimalo nezadovoljni svojim gostovanjima. Kako kažu, proveli su se i više nego dobro, pokupili hrpu kontakata i dogovorili budue suradnje s nekim organizatorima

estivala i bendovima. Desetodnevni boravak u Makedoniji na Busker estu, makedonskom Špancir estu, obilježili su svakodnevnim svirkama, kako na ulici, tako i na pozornici, a najviše ih se dojmila neizmjerna gostoljubivost Makedonaca. Tamo im se na

bubnjevima pridružio Španjolac Ra ael Noriega, koji je za vrijeme trajanja estivala uvježbao desetak meimurskih pjesama. U Slovaku je Komedija krenula s prijateljskom udrugom gVeseli Meimurci g koja je tamo sudjelovala na meunarodnom estivalu

olklora. akoveki bend je na cesti malog mjestašca Jaslovske Bohunice napravio svoj prepoznatljivi ulini glazbeni per ormans ne ostavivši ravnodušnima prolaznike, od kojih su neki sad ve i gKomedijini g prijatelji. Kako doznajemo, ovom miniturnejom nije završila radna sezona Komedije. Deki e cijelo ljeto marljivo raditi, a trenutno uvježbavaju nove pjesme za nadolazee nastupe na Ljetu u gradu Zrinskih i Špancir estu. Nai e se tu nove autorske pjesme i nekoliko makedonskih. (mr)

Bend “Komedija” na prvoj miniturneji proputovao je Makedoniju, Poljsku i Slovaku

AUTONOMNI CENTAR po prvi put organizira

Besplatne ljetne radionice za djecu i mlade Autonomni centar po prvi put ove godine organizira radionice razliite tematike, koje e se odvijati tijekom ljetnih školskih praznika na dvije lokacije – u prostorima Autonomonog centra u Murskom Središu (Trg bana Josipa Jelaia 10 – Romski in ormacijsko - edukacijski centar) i akovcu (na novoj adresi – Dr. Ivana Novaka 38, zgrada starog Hrasta). Kako bi se zadovoljile mnoge želje i potrebe školaraca, Autonomni centar je osmislio ciklus od 11 tematski razliitih radionica (detaljne in ormacije o svim radionicama možete vidjeti na www.actnow.hr). Prva je radionica, ve sredinom srpnja, Kreiranje digitalne glazbe (14.07.-18.07.), a za njom slijede: Moj prvi bedž (16.07.-18.07.), Web dizajn

(21.07.-01.08.), 3D modeliranje i animiranje (21.07.-01.08.), Fotografija (04.08.-15.08.), Semant ik i web u pra k si (04.08.-08.08.), Moj Internet radio (11.08.-13.08.), Filmska radionica (11.08.-29.08.), Moja prva web animacija (18.08.-22.08.), Kako dizajnirati asopis/ anzin? (18.08.-29.08.) i na samom kraju, pred sam poetak nove školske godine, Moj prvi plakat (25.08.-29.08.). Radionice su u potpunosti besplatne za uenike osnovnih i srednjih škola. Zainteresirani se mogu prijaviti svakim radnim danom od 7 do 16 h na tele one 040/390-047, 098/819-149 ili 098/395-714 ili e-mailom na edukacija@actnow.hr, a u Murskom Središu i u Gradskoj knjižnici i itaonici, najkasnije 10 dana prije poetka radionice.

Dana 11. i 12. srpnja Autonomni centar - ACT organizira ACTFEST 2008, dvodnevni koncertni spektakl na otvorenome na kojem e nastupiti ak 20 bendova iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, BiH i Srbije, koji su uglavnom poznati izvan mainstream glazbenih krugova. Koncert e se održati na Sajmištu u akovcu, a u sluaju kiše organizator e postaviti šator velikog kapaciteta kako bi se estival mogao nesmetano odvijati. Za sve one koji dolaze izvan akovca omoguen je prostor za besplatno kampiranje. Cijena karte za jedan dan koncerta je 35 kn, a za oba dana 60 kn (karata nema u pretprodaji). Bendovi koji e nastupiti zastupaju nekoliko glazbenih pravaca, ali uglavnom se radi o metal, rock i punk bendovima, nešto manje o skupinama u ijem se zvuku mogu nai elementi elektro, etno, dub, trance, jazz, unky i pop glazbe. Ove godine u ACTFEST-u tako nastupaju Analena (Hr/Slo), Atheist Rap (Srb), Vuneny (BIH), Six Pack (Srb), Radikal Dub Kolektiv (Hr), Igut (Hr), Automessage (A), Usud

(Hr), Izlolanti (BiH), Šte an Kova Marko Banda (Slo), The Welcomin’ Commitee in flames (Hr), Emphasis (Hr), Y (Slo), The Farewell Reason (Hr), Corpse Grinder (Hr), Zašenki (Slo), White Steel (Hr), Prod (Hr), Core War (Hr), Antitoples (Hr) ... Organizatori su pripremili i obilje dobre hrane i pia, a spomenuta imena garantiraju odlian provod svim ljubiteljima žestoke live svirke.

Na ACTfestu e nastupiti i domai bend Igut


8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

11


12

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

Ples pomponima

Merlinka u haljini nalik roendanskoj torti pjeva i pleĹĄe maĹžoret

MAŽORETKINJE IZ GORIANA proslavile prvo desetljee djelovanja

Roendan proslavljen Smotrom maĹžoret sastava

Najmlai sastav gorikih MaĹžoretkinja

DRAĹ KOVEKI OSMAĹ I posjetili BudimpeĹĄtu

Udruga MaĹžoretkinje iz Goriana u subotu je proslavila svoj prvi vei jubilej, desetu obljetnicu utemeljenja i djelovanja. Tim povodom odrĹžana je Smotra maĹžoret sastava na kojoj su se domaoj publici predstavili svi maĹžoret sastavi koji djeluju unutar udruge - od najmanjeg do najstarijeg uzrasta. Niz izvanrednih, odlino koreografiranih nastupa u maĹĄtovitim kostimima oduĹĄevio je publiku koja se sloĹžila da silna priznanja, medalje i pokali koje su tijekom godina na domaim i europskim natjecanjima osvajale gorike maĹžoretkinje nisu bez razloga.

Na roendansko slavlje ove gorike udruge odazvali su se mnogi maĹžoret sastavi, odajui tako priznanje radu gorikih maĹžoretkinja. Meu njima bili su maĹžoret timovi iz Donjeg Kraljevca, akovca, Kotoribe, Murskog SrediĹĄa, Ĺ trigove, Svete Nedjelje i Samobora. Sve njih u defileu mjestom pratio je Puhaki orkestar opine Gorian, iji je Upravni odbor prije deset godina inicirao osnutak slavljenike udruge. - Ja sam dugi niz godina vodila plesne skupine i ritmike grupe u naĹĄoj ĹĄkoli pa su me zamolili da pokuĹĄam s maĹžoretkinjama. O maĹžoret plesu tada nisam niĹĄta znala,

no uila sam zajedno s djevojicama koje su bile lanice ove udruge, prisjea se Katarina Vahtari - Lovrenak, voditeljica MaĹžoretkinja, kojoj u mnogome pripadaju zasluge za rezultate i uspjehe koje je postizala i joĹĄ uvijek postiĹže ova udruga, koja ime Goriana pronosi diljem zemlje, pa i Europe. Gorike maĹžoretkinje postizale su mnoge uspjehe, a najvei je svakako sudjelovanje na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj s kojega su se vratile s osvojenim petim mjestom. JoĹĄ jedan znaajan uspjeh postigle su na Europskom prvenstvu u Ĺ vicarskoj gdje su bile drugoplasirane.

Udrugu MaĹžoretkinje iz Goriana trenutno ini 40-ak djevojica i 2 djeaka koji su viĹĄe okrenuti twirlingu. Valja rei da je zahvaljujui Katarini Vahtari - Lovrenak maĹžoret ples zavoljelo i do sad u njemu uĹživalo, predano treniralo te se natjecalo 150-ak djevojica iz Goriana. Njihove uspone i padove zajedno su proĹživljavali njihovi roditelji, ali i cijelo mjesto koje od samih poetaka zduĹĄno podrĹžava rad ove udruge. Udruge koja je prije deset godina bila jedina koja je uz akoveke maĹžoretkinje djelovala u Meimurju. (D.Mihoci;D.B.)

OĹ  MALA SUBOTICA proĹĄla s etvorkom

Sklopili prijateljstvo s hrvatskom Jelena Cirkovi i Klara KriŞai ťkolom i gimnazijom najuenicee Generacija uenika osmoga razreda 2007./08. iz OŠ Draťkovec svoje osmogodiťnje ťkolovanje zavrťila je na najbolji mogui nain, izletom, odlinim rezultatima i zavrťnicom za pamenje. Krajem ťkolske godine posjetili su hrvatsku osnovnu ťkolu i gimnaziju u Budimpeťti. Tamo su srdanu dobrodoťlicu priredili ravnateljica i nastavno osoblje, a uenici su se pokazali kao izvrsni vodii po Budimpeťti. U duhu prijateljstva dogovoren je ponovni susret, ovaj put u Draťkovcu. Prema tradiciji, OŠ Draťkovec osmi razred priredio je zavrťnu sveanost na kojoj su podijeljene svjedodŞbe dvanaestero uenika i nagrade uenicima koji su svih osam razreda proťli s odlinim uspjehom, a to su Mario Miri, Natalija Miri, Lucija Vlah i Luka Domini. Toku na i stavili su obiteljskim piknikom i druŞenjem u Oporovcu na Trťanskom zviru kod obitelji Zadravec. Uz obilje jela i rekreativnih aktivnosti - odbojke na pijesku i badmintona, druŞenjem dugo u no zavrťilo je osmogodiťnje ťkolovanje dvanaestero uenika. Redom to su: Luka, Matija, Anamarija, Valentina, Mario F., Natalija, Nikola, Erik, Stjepan, Mario M., Lucija, Marko i razrednica Željka Štampar Zamuda.

U srijedu 2. srpnja u OĹ  Mala Subotica odrĹžali su zavrĹĄnu priredbu na kojoj su proglaĹĄeni

Ravnateljica predaje poklon najsportaĹĄu Luki Tizaju Jelena Cirkovi proglaĹĄena je najuenicom ĹĄkole

Tu nagradu dobila je i Klara KriĹžai

i nagraeni najbolji uenici te ĹĄkole u netom zavrĹĄenoj ĹĄkolskoj godini. Nagrade su podijeljene i uenicima koji su postigli odlian uspjeh, kao i onima koji su sudjelovali na natjecanjima. Odlukom Uiteljskog vijea najuenicima ĹĄkole proglaĹĄene su Jelena Cirkovi i Klara KriĹžai, dok je najboljim sportaĹĄem proglaĹĄen Luka Tizaj. Nagrade uenicima uruila je ravnateljica ĹĄkole ura Horvat. U svom obraanju okupljenima naglasila je kako je OĹ  Mala Subotica u ovoj ĹĄkolskoj godini pohaalo 550 uenika u 29 razrednih odjela. Od toga je u 11 razrednih odjela u PĹ 

DrĹžimurec - Strelec bilo 179 uenika, dok je matinu ĹĄkolu pohaao 371 uenik. Pritom je PĹ  pohaalo 144 uenika, a matinu 43 uenika romske nacionalnosti. Ovu ĹĄkolsku godinu OĹ  Mala Subotica proĹĄla je s etvorkom. Meu uenicima je najviĹĄe odlikaĹĄa, njih 201. Vrlo dobrim uspjehom ovu ĹĄkolsku godinu zavrĹĄilo je 184 uenika, s dobrim 95, a svega 3 s dovoljnim. Ĺ kolsku godinu nije zavrĹĄilo 66 uenika, a njih 33 upueno je na popravni. U prigodnom programu nastupili su recitatori ĹĄkole te mali zbor. (D.Mihoci)


13

8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

Limena glazba Belica, na slici samo oni koji su osvojili prvo mjesto u državi

Puhaki orkestar opine Mala Subotica i dirigent Davor Požgaj

PETNAESTA SMOTRA puhakih orkestara i limenih glazbi Meimurske županije

Najviše oduševila Limena glazba Belica Osam puhakih orkestara i limenih glazbi s oko 400 glazbenika sudjelovalo je na 15. Smotri puhaa ove nedjelje u Belici. Smotra je zapoela mimohodom Limene glazbe Belica kroz mjesto te zajednikim nastupom svih glazbi na trgu ispred društvenog doma u Belici. Zajednikom izvedbom ravnao je dirigent Stjepan Taradi Utek. Nakon pozdrava sudionika od strane naelnika opine Zvonimira Taradija, smotru je otvorio župan Josip Posavec. Predstavili su se najprije mladi Limene glazbe Belica pod ravnanjem Stjepana Taradija Uteka te izvedbom zadobili veliki pljesak publike. Nakon njih

nastupila je Limena glazba Belica u punom sastavu pod ravnanjem Stjepana Taradija Uteka, izvevši izuzetno težak program koji je izvoen i na nedavnoj državnoj smotri s kojim su usvojili prvo mjesto u državi. Maestralno je izvedena iznimno teška skladba “Tri su dekle” Igora Kuljeria, gradiranjem lirskih minijatura i odmah zatim punim i bogatim krešendima, kao i impresionistikim sazvukom cijelog sastava. Uslijedilo je glazbeno iznenaenje, izvedeno je djelo “Meimurje” mladog Danijela Požgaja, studenta iz Belice na Glazbenoj akademiji u Grazu, takoer veoma teško za izvoenje zbog potpuno ekspresivnog suzvuja, niza kadenci i podijeljenih stavaka, koje dugo nismo uli u

našim dvoranama. Rije je zapravo o praizvedbi dijela u Belici, koje je toliko moderno napisano da e tek u budunosti stei pravu glazbenu valorizaciju. Publika u Belici frenetino je pozdravila izvedbu Limene glazbe Belica, a bila je to i najbolja izvedba na županijskoj smotri. Gradski puhaki orkestar Mursko Središe predstavio se pod ravnanjem Petra Novaka kao uvježbani sastav dobrog zvuka i lijepih gradacija, no više komornijeg tipa, zadobivši naklonost publike. Puhaki orkestar opine Donji Kraljevec bio je tradicionalno dobar, a dirigent Ivan Belovari izvukao je iz podmlaenog orkestra sve najbolje, posebno u skladbi Brasil. Limena glazba Dekanovec, rije o je mladim

glazbenima koji su prošlih godina tek mnogo uili a sad ve gotovo odrasli, pod vodstvom je dirigenta Tihomira Cvrtile predstavljena kao odlian mladi sastav, koja e postii lijepe rezultate u budunosti ako ne doe do smjene generacija. Publiku je posebno oduševila izvedba skladbe Samba for band, u kojoj su maldi glazbenici iz Dekanovca i zapjevali. Puhaki orkestar Gorian preživio je krizu smjene generacija i predstavio se pod vodstvom Stjepana Taradija Uteka kao solidan sastav, njegujui toliko prepoznatljiv puni zvuk kao peat dirigenta. Puhaki orkestar Mala Subotica pod vodstvom dirigenta Davora Požgaja napreduje veoma brzo, sad je ve rije o rekspektabilnom sastavu koji

Nastup Limena glazba Dekanovec neposredno nakon izvedbe

se upušta u izvoenje teških skladbi i pravih glazbenih minijatura te njeguje pomalo akademski zvuk orkestra. Na kraju, Gradski puhaki orkestar akovec je pod vodstvom Ivana Belovarija pokazao da spada u najbolje orkestre Meimurja, muzicirajuji s posebnom lakoom. Smotra je završila narodnim veseljim i muziciranjem glazbenika do duboko u no, podjelom priznanja orgnizatora Limene glazbe Belica i suorganizatora Zajednice HKUU Meimurske županije, te estitkama izaslanika Hrvatskog sabora kulture Dejana Buvaa, ujedno predsjednika HKUU županije, dok je pokrovitelj smotre bila opina Belica. (J. Šimunko)

Mladi student Danijel Požgaj, lan Limene glazbe Belica, pisac skladbe “Meimurje” s kojom je usvojeno prvo mjesto u državi

Smotra je zapoela zajednikom izvedbom skladbi pod ravnanjme Stejepana Belovarija Uteka

NATJECANJE VATROGASNIH POSTROJBI Meimurske županije u Orehovici

Najbolji vatrogasci iz Štefanca, MT-a Tvornice arapa, Slakovca i Male Subotice U organizaciji Vatrogasne zajednice Meimurske županije i DVD-a Vularija u subotu 5. srpnja na nogometnom igralištu u Orehovici

održano je natjecanje vatrogasnih postrojbi Meimurske županije. Dogaaj je okupio natjecatelje iz 44 meimurska vatrogasna

društva koji su se natjecali u kategoriji muški A, muški B, žene A i žene B izvodei suhu i mokru vježbu. Od 25 ekipa iz kategorije muški A

Vatrogasci MT-a Tvornice arapa zdrušno su odradili obje vatrogasne vježbe i pobjedili u svojoj kategoriji

najbolje rezultate postigli su vatrogasci iz Štefanca osvojivši ukupno 410,7 boda. Drugoplasirana ekipa bila je ona DVD-a Sveti Martin na Muri s osvojenih 410,6 bodova, dok je treeplasirana ekipa bila ona DVD-a Mala Subotica sa 406,8 bodova. U kategoriji muški B u konkurenciji 21 ekipe prvo mjesto osvojili su vatrogasci iz MT-a Tvornice arapa s osvojenih 428,4 boda, druga je bila ekipa MT-a sa osvojenih 426,4 boda, a treeplasirana ekipa ona JVP-a grada akovca s 423,2 boda. Meu natjecateljicama u kategoriji žene A bilo je 14 ekipa. Najbolji rezultat postigle su vatrogaskinje iz Slakovca, druge su bile one iz akovca, a tree iz Savske Vesi. U kategoriji žene B u kojoj se natjecalo devet ekipa prvo mjesto osvojila je ekipa DVD-a Male Subotice, drugo mjesto pripalo je vatrogaskinjama iz Savske Vesi, a tree plasirana bila je ekipa DVD-a Zasadbreg.

U kategoriji žene B, u konkurenciji 9 ekipa najbolja je bila ona DVD-a Mala Subotica Navedenim ekipama urueni su pokali, dok su lanovi prvoplasiranih ekipa primili medalje koje su im uruili predsjednik Vatrogasne zajednice Meimurske županije Zlatko Orsag, meimurski župan Josip Posavec i naelnik opine Ore-

hovica Josip Bukal. Ostali sudionici primili su diplome. Ovo natjecanje bilo je posljednje u ovom ciklusu vatrogasnih natjecanja Vatrogasne zajednice Meimurske županije. (D.Mihoci)


14

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

regal UDO 275 x 210 x 52 cm boja: orah-bijela

je m kupn Priliko dječje sobe i il e spavać ina na Lesn popustaadrace m

stolica F3

-50%

spavaća soba LUNA II C

SUPER CIJENA

PRILIKA

19 9

3.000kn

1. 4 9 9

400kn PRILIKA FANTASTIČNA

kn

1. 6 9 9

kn

hladnjak napa

ploča za kuhanje

sudoper

kuhinja GELA 2,6 M , boja: trešnja

MASIVNO DRVO

t st os no ćn uć gu og M Mo h niih tn at da od do e d njje pn k up ku a ta at na en me em e elle

kn

IJE NIGDJE JEFTIN klik klak HIT, 190 x 90 x 85 cm, ležaj: 190 x 130 cm

A CIJENA SENZACIONALN

1.331kn

890

kn

kn

2.198kn

1. 0 9 9

garnitura RING 3+2+1

IJE NIGDJE JEFTIN

krevet VIOLETA 200 x 140 cm

2.000kn

999

8.999kn

6.899

kn

garnitura za blagovaonicu PROMO 4, stol: 146 x 84 cm + 6 stolica, boja: hrast

uključeni aparati GORENJE:

pećnica

3.000kn

5.000kn

3.399

kn

kn

RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% • RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% • RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% • RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% •

• RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% • RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% • RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% • RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30%

• RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% • RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% • RASPRODAJA -50% • RASPRODAJA -40% • RASPRODAJA -30% •

VARAŽDIN Gospodarska bb. Radno vrijeme: pon-sub: 9-21. ČAKOVEC Globetka bb. Radno vrijeme: pon-pet: 9-21, subota: 8-20. Akcija vrijedi od 7. 7. do 16. 7. 2008 ili do isteka zaliha.


15

8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

PREDSTAVLJAMO

www.autostil.info Ureuje: Dalibor Flajpan info@autostil.info SPORT Poredak nakon 9 od 18 utrka 1. Lewis Hamilton 2. Felipe Massa 3. Kimi Räikkönen 4. Robert Kubica 5. Nick Heidfeld 6. Heikki Kovalainen 7. Jarno Trulli 8. Mark Webber 9. Fernando Alonso 10. Rubens Barrichello

48 48 48 46 36 24 20 18 13 11

Poredak nakon 9 od 18 utrka

1. Dani Pedrosa 2. Valenno Rossi 3. Casey Stoner 4. Jorge Lorenzo 5. Colin Edwards 6. Andrea Dovizioso 7. Nicky Hayden 8. James Toseland 9. Shinya Nakano 10. Chris Vermeulen

171 167 142 114 98 79 70 60 57 57

Cijene goriva u RH Eurosuper 95 Super plus 98 Super 100 Eurodiesel GPL Auto plin

9,65 9,75 9,84 3,35

9,65 9,99 9,84 3,35

Hyundai-Kia u top 5 svjetskih proizvoaa automobila

1. Toyota 2. GM 3. Volkswagen 4. Ford 5. Hyundai-Kia 6. Honda 7. Nissan 8. PSA 9. Chrysler 10. Fiat

9.366.000 8.902.252 6.191.618 5.964.000 3.961.629 3.831.000 3.675.574 3.428.400 2.676.268 2.620.864

Cijene vrijede na dan 23. lipnja 2008.

EKO KUTAK

Nova Mazda6 proglašena ‘najzelenijim benzincem’ u Ecotestu 2008 Nova Mazda6 s 1.8i benzinskim motorom proglašena je u Nizozemskoj ‘najzelenijim automobilom’ prema EcoTest istraživanju 2008., velikom europskom ispivanju ispušnih plinova koje objavljuje Royal Duch Touring Club (ANWB). U sveukupnom poretku Mazda6 zauzela je sedmo mjesto iza dva hibridna i tri dizelska automobila. Svoj odlian rezultat Mazda6 može uvelike zahvaliti Mazdinoj novoj ‘gram’ strategiji koja ide suprotno od svih trendova i svoje nove automobile ini lakšima od prethodnih. Zavisno o modelu, nova Mazda6 je najmanje 35 kg lakša od prethodnog modela što djeluje na smanjenje potrošnje goriva i ispušnih plinova. Uz to, Mazda je unaprijedila sva eri motora Mazde6 te oni sada razvijaju više snage i okretnog momenta. Benzinski 1.8i motor tako troši samo 6.8 litara/100 km (Sedan)

Opel Insignia: dvostruka premijera na Londonskom sajmu automobila

S globalnom prodajom od 3.961.629 modela u 2007. godini automobilska grupacija Hyundai-Kia postala je 5. najvei automobilski proizvoa na svijetu pomaknuvši se sa 6. mjesta koje je zauzela 2006. godine. Rezulta su 30. lipnja 2008. objavljeni u Automove News’ 2008 Global Data Book. Od osnivanja 1999. godine, kada je mjesto predsjednika preuzeo g. Mong-Koo Chung, grupacija je zabilježila rekordan rast. Od 11. mjesta, koje je posgla te godine, »skoila« je na zavidno 5. mjesto. Pod vodstvom g. Chunga grupacija je ubrzala i globalizirala operacije te izgradila nove tvornice u SAD-u, Kini, Indiji, Slovakoj, eškoj, Rusiji i Brazilu.

Top 10 svjetskih automobilskih proizvo aa:

što je 11.7% (0.9 litara) manje od prethodnog modela. EcoTest je razvila udruga Internaonal Automobile Federaon (FIA) i provodi se u laboratoriju njemakog kluba ADAC. EcoTest vozaima pruža informacije o ispušnim plinovima i konverranju CO2, CO i ostalih štetnih ispušnih plinova u bodove koji se koriste kako bi se svakom automobilu dodijelio rejng od maksimalno pet zvjezdica. Zasada ni jedan automobil nije dobio maksimalan broj bodova, dok je nova Mazda6 dobila 80 bodova i 4 zvjezdice.

Peugeot 207 Planet

Opel Insignia

Peugeot Hrvatska i mreža ovlaštenih koncesionara za svoje su klijente pripremili atraktivnu specijalnu seriju 207 Planet. Bogato opremljena „planetarna“ 207-ica u serijskoj opremi sadrži klima ureaj, prednju sportsku masku, crveno/crnu unutrašnjost, ABS sustav… Peugeot 207 Planet dostupan je ve od 92.900 kn s PDV-om kod ovlaštenih Peugeot koncesionara do isteka zaliha.

Hyundai prodajna akcija

okretnog momenta na etiri kotaa osigurava vrhunsku stabilnost i držanje ceste, dok se istovremeno unaprjeuju dinamike per ormanse upravljanja.

Opel e prvi put na Britanskom meunarodnom sajmu automobila (23. srpnja – 3. kolovoza) javnosti predstaviti etverovratnu notchback i peterovratnu hatchbackverziju svojeg novog automobila kojim pomie granice i standarde – Insignije. Nova Opel Insignia odlikuje se vrhunskim dizajnom, koji podsjea na kupe. Dizajneri novog automobila namjerno su napravili te dvije verzije slinima kako bi naglasili karakteristinu ljepotu najnovijeg Opelovog automobila iz srednjeg segmenta. Dužina automobila od 4.830 mm i meuosovinski razmak 2.737 mm – isti su kod notchbacka i hatchbacka. Velika je pažnja posveena aerodinamici ovog novog modela koja je rezultirala najboljim koeficijentom u segmentu: 0,27. U praksi ova aerodinamika rezultira povoljnom potrošnjom goriva, manjom emisijom ugljinog dioksida te boljom vozna dinamikom. Ponuda obje varijante, notchbacka i hatchbacka, od samog poetka vrlo je bitna za tržište poput Velike Britanije i Francuske, na kojima peterovratne limuzine ve tradicionalno uzimaju velik tržišni udio u segmentu srednje velikih automobila. Kupci iz Njemake i Španjolske, s druge strane, pre eriraju notchback-limuzine. Cijene za Ujedinjeno Kraljevstvo, Irsku, Njemaku, Austriju i Švicarsku bit e objavljene 22. srpnja u Londonu, a automobili e se nai u njemakim zastupstvima u prosincu. Opel oekuje da e se oba modela prodavati podjednako. Od samog predstavljanja javnosti Insignia e biti dostupna s ak sedam motora, a svi su usklaeni s emisijskim standardima Euro 5 i dolaze sa šesterostupanjskim sustavom prijenosa. etiri benzinska motora razvijat e snagu od 115 do 260 KS. Tri nova turbo dizelska motora s izravnim ubrizgavanjem razvijeni su ekskluzivno za Insigniju. Zapremina im je dvije litre, a snaga se kree od 110 do 160 KS. Novo podvozje može se unaprijediti inovativnim i integriranim mehatronikim sustavom FlexRide, kao i sofisticiranim sustavom Adaptive 4x4. Njegova munjevita raspodjela

Ovogodišnja ljetna akcija Hyundaija zove se “Deset dana najveih ulova”. Radi se o vremenski ogranienoj prodajnoj akciji koja zapoinje 10. srpnja, a završava 20. srpnja 2008. godine ili do isteka zaliha raspoloživih modela. U spomenutoj akciji, mogue je ostvariti uštede i do 38.350 kn, a pod posebnim prodajnim uvjetima nalazi se cijela gama modela Hyundai. Dakle, tko želi kupiti neki od atraktivnih Hyundai modela, neka posjeti prodajne salone Hyundaija u Hrvatskoj.

Povoljnije do Honde CBR1000RR Fireblade Honda je u jeku moto sezone odluila povoljnijom cijenom obradovati sve kupce supersportske jurilice CBR1000RR Fireblade. Honda CBR1000RR Fireblade se od sada može pohvaliti i povoljnijom cijenom od 94.990 kn. Navedena pogodnost se može ostvariti u svim ovlaštenim prodajnim centrima Honda motocikala u Hrvatskoj. Koliina modela koja se nalazi na prodajnoj akciji je ograniena i traje do isteka zaliha.


16 PREDSTAVLJAMO

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

Chevrolet Captiva

Sigurno automobilom na odmor Danas svaki voza automobila zna da putnici moraju biti vezani sigurnosnim pojasevima, djeca se moraju voziti u posebnim sjedalicama, a nasloni za glavu moraju biti ispravno namjeĹĄteni. No naĹžalost, mnogima joĹĄ uvijek nisu poznata pravila za siguran smjeĹĄtaj i utovar prtljage. Chevrolet navodi primjer svog modela Captiva, popularnog obiteljskog automobila za koji nudi cijeli niz opreme koja pomaĹže sigurnijem i lakĹĄem transportu prtljage. Captivin prtljaĹžnik najmanjeg obujma 465 litara, dozvoljava da se u njega samo natrpaju koferi i ostala prtljaga bez puno paĹžnje. No svi kojima je stalo do sigurnosti u voĹžnji, vlastite i svojih putnika, pridrĹžavat e se sigurnosnih pravila pri ukrcaju prtljage, od kojih je najvaĹžnije da teĹži komadi prtljage idu na dno prtljaĹžnika i potrebno ih je vrsto nagurati na naslon straĹžnjeg sjedala kako bi se smanjila opasnost od njihovog ulijetanja u kabinu prilikom sudara. A evo i objaĹĄnjenja: pakiranje mineralne vode teĹži 17 kilograma. Tijekom sudara tih se 17

kilograma pretvara u preko pola tone mase koja se zalijee u straĹžnje sjedalo. Kako bi se smanjila udarna snaga takvog tereta, teĹĄke komade prtljage treba staviti odmah iza straĹžnjeg sjedala i sprijeiti njihovo pomicanje time ĹĄto se na njih nagura druga prtljaga ili ih se zaveĹže. Ako se to propusti uiniti, tijekom naglog koenja ili nesree mogue je “ulijetanjeâ€? stvari u putniku kabinu. Osim teĹĄkih kofera, prtljaga za odmor esto ukljuuje i lakĹĄe komade kao ĹĄto su sportske torbe, prostirke za plaĹžu, luft-madraci ili gumeni amci. Njih treba spakirati tako da ispunjavaju prazan prostor izmeu teĹžih komada, i to ĹĄto je tjeĹĄnje mogue. Pakiranje iznad razine straĹžnjih sjedala treba izbjegavati. Sve ĹĄto je smjeĹĄteno iznad te razine moĹže u sluaju naglog koenja ili sudara poletjeti naprijed i ozlijediti putnike. Varijante Captive sa sedam sjedala standardno dolaze s mreĹžom za prtljagu koja sprjeava da predmeti u prtljaĹžniku postanu opasni letei projektili, dok se peterosjedi mogu njome opremiti dodatno.

Takoer se preporuuje uvrstiti prtljagu posebnim remenjem, koje se moĹže takoer zasebno nabaviti. Ako straga nema putnika, straĹžnji pojasevi je takoer dobro zakopati kako bi poveali stabilnost straĹžnjeg sjedala. VaĹžno je napomenuti da trokut, luorescentni

Obnovljen Autoweb - prvi hrvatski autoportal Autoweb, prvi Hrvatski autoportal pokrenut, za internet sada ve davne 1999.godine, nakon 4 godine poznatog vizuala i koncepcije dobio je novo ruho. Uz zadrĹžanu postojeu koncepciju vijesti automobilske tematike, testova i predstavljanja vozila, informativne rubrike i ostalog ve dobro poznatog sadrĹžaja portala, novosti su auto-fotogalerije, videogalerija, kamp rubrika, ponovo aktulna, osvjeĹžena, drugaija rubrika Miss Autoweba (originalna, autorska fotogalerija portala). Sve vrlo pregledno i lako dostupno preko viĹĄe izbornika i pozicija.

prsluk i pribor za prvu pomo moraju biti pohranjeni na mjestu s kojeg ih se u svakom trenutku moĹže lako dohvatiti. Zbog vee koliine prtljage i optereenja, potrebno je prilagoditi pritisak zraka u gumama, a vee optereenje straĹžnjeg dijela vozila uzrokuje dizanje pred-

njeg dijela. Kako bi se sprijeilo da uslijed toga vaĹĄa prednja svjetla zasljepljuju nadolazea vozila, potrebno je prilagoditi duĹžinu snopa, osim na modelima sa xenon svjetlima koji na straĹžnjoj osovini imaju sustav za automatsko rasporeivanje optereenja.


07.00 TV vodi + panorame turistikih središta Hrvatske 08.20 Najava programa 06:35 Šaljivi kuni video 08.25 Lilo i Stitch, crtana serija 07:25 Power rangers Mystic 08.50 Lilo i Stitch, crtana serija Force, serija 09.20 Dinosapien, serija za djecu TV kue imaju pravo promjene programa 07:50 Tomica i prijatelji, crtana

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVEKIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HRAK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special: THE OFFSPRING; 01.00 NONI PROGRAM

03:55

02:30

00:10 01:05

22:55

21:10

19:15 20:00

16:45 16:50

15:10

13:40

09:35 10:05 10:55 11:45 12:40

08:15 09:05

serija Winx, crtana serija Automotiv, auto moto magazin Novac, business magazin U sedmom nebu, serija South Beach, serija Smallville, serija Kuanice iz visokog društva, serija Izgubljeno carstvo 1, (SAD, Njemaka, 2001., mini serija/ avantura; Redatelj: Peter MacDonald; Glume: Thomas Gibson, Ling Bai, Russell Wong, Ric Young, Kabir Bedi, Eddie Marsan, Randall Duk Kim, Henry O) Izgubljeno carstvo 2, (SAD, Njemaka, 2001., mini serija/ avantura; Redatelj: Peter MacDonald; Glume: Thomas Gibson, Ling Bai, Russell Wong, Ric Young, Kabir Bedi, Eddie Marsan, Randall Duk Kim, Henry O) Vijesti Vjeruj u ljubav, (2000., SAD, komedija; redatelj: Edward Norton; glume: Ben Stiller, Edward Norton, Jenna Elfman, Anne Bancroft, Eli Wallach, Ron Rifkin, Milos Forman, Holland Taylor) Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, humoristino glazbeni show Osmijeh poput tvog, (1997, SAD, komedija; Redatelj: Keith Samples; Glume: Joan Cusack, Lauren Holly, Greg Kinnear) Red Carpet, showbiz magazin (15) Svi mrze Chrisa, serija Izgubljeno carstvo 1, igrani film Izgubljeno carstvo 2, igrani film Kraj programa gram 12.30 Spot, lm 13.50 Fast food family, lm 15.15 Agent Bilko, lm 18.00 Sport nedjeljom 18.30 Noch 20 Tage 19.10 Vojna ekipa za oevid, serija 20.00 Vijes 20.15 Central Staon, lm 22.05 ZiB Flash 22.15 Manderlay, lm 23.50 Noni program

5.20 Boks, prijenos 6.45 Reklamni program 8.45 Bundesliga Pur 11.00 Doppelpass, prijenos 13.30 FIA GT, prijenos 15.15 Tenis, prijenos 17.30 Ha rick 20.15 Poker 22.30 Sportuiz

6.20 Jutarnji djeji program 10.45 Hercules, serija 11.40 Xena, serija 12.35 Gut zu wissen 13.05 Vrijeme u slici 14.00 X-Factor, serija 16.00 Schau dich schlau! 17.00 MythBusters 18.00 Grip 19.00 Vrijeme u slici 20.00 Vijes 20.15 Bravo Supershow 23.15 Autopsija, dok. serija 0.20 Noni program

21:05 22:40 23:10 23:40

20:00 20:35

19:00

15:40 16:25 17:00 18:00

14:52 14:55 15:00

Danas pogledajte… Mali oglasi Me imurske škole, ponavljanje Mitska potraga, ponavljanje Pat pozicija, ponavljanje Europa, europski magazin Me imurje od A do Ž, ponavljanje 100% Me imursko, ponavljanje Tjedna kronika Iz arhive akoveke televizije Igrani lm Opasna spašavanja Tjedna kronika Sutra na programu 21:05 21:40 -------22:00 --------

16:10 17:10 18:15 18:35 18:40 19:00 19:35 20:05

08:00 08:01 09:00 09:30 10:00 12:00 12:30 14:00 15:10

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozaina emisija ŠKOLSKA LIGA emisija o sportu RIJE ŽIVOTA duhovni program DOKUMENTARNI PROGRAM GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija IROSKOP talk show U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija GLAZBENI PROGRAM HR TOP 20 glazbena emisija VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A PAT POZICIJA zabavna emisija EUROPSKI DNEVNIK TV magazin VU SRCU TE NOSIM emisija o narodnim obiajima EUROMAXX TV magazin VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar GLAZBENI PROGRAM VIDEOSTRANICE

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 16.00 Glazbena emisija 17.25 Dok. emisija 18.10 Obrazovna emisija 18.35 Koncert ozbiljne glazbe 20.00 Glazbena emisija 21.00 Film 22.45 Koncert 23.30 TV 8.30 Yoz Xtreme 9.30 Tourenwagen, raspored za ponedjeljak 23.35 TEST prijenos 10.15 Motorrad, prijenos 15.00 Tourenwagen, prijenos 16.30 Rad, prijenos 17.30 Tenis, prijenos 19.00 Nogomet na plaži, prijenos 20.00 Kanu 21.00 6.00 Jutarnji program 9.00 Djeji pro- Nogomet 22.45 Sport Clips

7.30 Tv prodaja 8.00 Dadilja, hum. serija 8.25 Blizanci, serija 8.50 Zoey 101, serija 9.25 Serije za djecu i mladež 11.10 Joey, hum. serija 11.35 Keri i sinovi, hum. serija 12.00 Živje s Fran, hum. serija 12.30 Sretna linija 14.00 Djevojke sa plaže, serija 15.00 Policajka na vrhu, serija 15.55 Kralj Queensa, hum. serija 16.35 Igrica, lm 18.10 Pazi kamera 18.40 Živje s opeklinama, dok. serija 19.30 Tv Tuba 20.00 Kad dou stranci, lm 21.50 Život na Marsu, serija 22.40 Ranjeni kirurg, lm 0.35 Vatreni deki, serija

5.10 Jutarnji program 9.15 CineTipp 9.25 Germany’ s Next Topmodel 11.25 Schlag den Raab 13.55 Halloweentown, lm 15.30 Switch Reloaded 18.00 Vijes 18.10 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 Simpsoni 19.10 Galileo 20.15 James Bond, TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 lm 22.05 Izlet, lm 0.15 Noni program Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Veer baleta 22.45 5.30 Jutarnji program 8.00 Weck Up Dnevnik pogranine TV 23.15 Video9.05 Genial daneben 11.05 Deich Tv 11.35 stranice Die Comedy Falle 12.35 Inspektor Rex, serija 14.35 Der Bulle von Tölz, lm 16.40 Repriza lma 18.30 Vijes 19.05 Nur die Liebe zählt 20.15 Vojna ekipa za oevid, serija 21.15 Numb3rs, serija 22.15 Sech7.30 Tv prodaja 8.00 Djeji program serpack 23.35 Noni program 11.00 14. europsko prvenstvo plesnih skupina 12.00 Tajni put, serija 12.55 Policajci, hum. serija 13.30 Moto GP, prijenos utrke 15.15 Najljepši automobili, dok. serija 15.25 Jamie Oliver 16.20 5.00 Jutarnji djeji program 12.40 Serije Sedmo nebo, serija 17.10 Magija za svaki za djecu i mladež 14.00 Upps 15.40 dan, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 UR Endlich Urlaub! 16.45 Mein Garten 17.45 20.00 Naša pria, lm 21.55 Zvijezde Exclusiv 18.45 RTL Aktuell 19.05 Vermist na sudu, serija 22.25 Vuk, lm 0.35 Ju20.15 Rote Sonne, lm 22.35 Spiegel Tv nakinje mjesta, hum. serija 1.05 Nona Magazin 23.20 Noni program panorama

8.00 Djeji program 9.55 Koncert 10.30 Divlje živonje 10.55 Ozare 11.30 Serija za djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspotovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameriki lm 18.35 Izvlaenje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 22.45 Ameriki lm 0.25 Noni program

NEDJELJA 13. srpnja 2008.

09.45 Pustolovine Sare Jane, serija za djecu 10.15 Djeje filmsko jutro: 07.40 Najava programa Kanjon opasnih igara, 07.45 TV kalendar serija za djecu 08.00 Vijesti 10.50 Biblija 08.10 Koncert: Gustavo Dudamel dirigira Orkestrom mladih 11.00 Trpanj: Misa - izravni prijenos Simon Bolivar 12.00 Mali raspjevani 10.00 Vijesti Dubrovnik 10.09 Vrijeme danas 13.05 Savršena katastrofa, dok. 10.10 Vijesti iz kulture serija 10.15 PP 10.20 Nebrušeni dijamant, mini- 14.00 Filmski klasici 16.00 Maksimir: Tenis, turnir serija 18.45 Uvijek je sunano u 11.55 Burzovno izvješe Philadelphiji, hum. serija 12.00 Dnevnik 19.15 Beverly Hills, serija 12.13 Vrijeme 20.05 Slike krajolika, dok. film 12.15 TV kalendar 20.55 Film 12.27 Mali savjeti za 22.40 Promet danas poljoprivrednike 22.45 Sportske vijesti 12.30 Plodovi zemlje 22.55 Statisti, hum. serija 13.25 Rijeka: More 23.25 Urednica tabloida, serija 14.00 Nedjeljom u dva 00.10 Deadwood, serija 15.02 Promet danas 00.55 TV raspored 15.10 Mir i dobro 15.45 Lijepom našom: Koprivnica --------Malaga: EP u vaterpolu - za 3. mjesto 16.40 Vijesti 16.49 Vrijeme sutra 16.55 Otkad si otišla, hum. serija 17.30 Moje plavo nebo, (Uloge: Steve Martin, Rick 06.40 Knjiga o Danielu, Moranis, Joan Cusack, humorna dramska serija Melanie Mayron, Carol ® Kane; Scenaristica: Nora 07.25 Blizanke, hum. serija Ephron; Redatelj: Herbert 07.50 Ulica Sezam, crtana serija Ross) 08.45 Di-gata, crtana serija ® 19.05 Crtani film 09.10 Moj život, (drama, 1992.; 19.15 Loto 6/45 Redatelj: Nora Ephron; 19.30 Dnevnik Uloge: Julie Kavner, 19.57 Sport Samantha Mathis, Gaby 20.02 Vrijeme Hoffmann, Carrie Fisher, 20.10 Duga mrana no, dramska Dan Aykroyd) serija 10.50 Mijenjam ženu, dok. 21.05 Prepoznavanje, film sapunica ® 22.30 Burzovno izvješe 12.00 Bibin svijet, hum. serija ® 22.40 Dnevnik 3 13.25 Vijesti, informativna 22.55 Vijesti iz kulture emisija 23.05 Ciklus europskog filma: 13.30 Sjene, (drama, 2005.; Tajni prolaz, (Uloge: Redatelj: Brad Mirman; Katherine Borowitz, John Uloge: Harvey Keitel, Turturro, Tara Fitzgerald, Joshua Jackson, Claire Ronald Pickup, Anton Forlani, Armando Pucci, Rodgers, Hannah TaylorGiancarlo Giannini, Gordon, Chris Bearne; Jonathan Rhys-Davies) Scenaristi: Dominique 15.15 Rob Roy, igrani film, Burszteju, Olivier Bonas, 17.40 Exkluziv, magazin Jean-François Goyet, Ademir Kenovi; Redatelj: 18.30 Vijesti, informativna emisija Ademir Kenovi) 19.05 Salto, zabavna emisija 00.45 Sestre, serija 20.00 CSI: Miami, krimi serija 01.30 Sestre, serija 02.15 Nebrušeni dijamant, mini- 20.55 Oficir i gentleman, (drama, 1982.; Redatelj: serija Taylor Hackford; Uloge: 03.50 Savršena katastrofa, dok. Richard Gere, Debra serija Winger, Louis Gossett 04.40 Lijepom našom: Koprivnica Jr., David Keith, Robert 05.25 Plodovi zemlje Loggia, Lisa Blount, David 06.15 Rijeka: More Caruso) 23.10 Kunolovac, kviz Najava programa TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska arolija, serija Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Prirodni svijet: Ledeni brijeg koji je potopio Titanik, dok. serija Oprah show Burzovno izvješe Dnevnik Vrijeme TV kalendar Strast, telenovela Domaa dramska serija antologija: Kapelski kresovi Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra Ubojstvo, napisala je serija Overland, dok. serija Novi Australci, dok. lm Danas na Zagrebakoj burzi Vijes HPB t Luda kua, TV serija Promet danas Razglednice iz Hrvatske Dnevnik Sport Vrijeme arolija, serija Magazin Kulturni info Dnevnik 3 Burzovno izvješe Antwone Fisher, (Uloge: Derek Luke, Denzel Washington, Joy Bryant, Salli Richardson; Scenarist: Antwone Fisher; Redatelj: Denzel Washington) Vijes iz kulture Sestre, serija Sestre, serija Serija Reprizni program Magazin Razglednice iz Hrvatske Strast, telenovela McLeodove keri, serija 17.30 18.20 18.35

16.40

00.05 Vijes, informavna emisija 00.20 Uboji nagon, krimi serija 01.10 Kunolovac, kviz

19.10 19.55 20.05

5.25 Jutarnji program 10.00 Reprize serija 12.00 Avenzio 13.00 Sam 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dokumentarna serija 16.00 Charmed 17.00 ta 18.10 Simpsoni 19.05 Galileo 20.00 Vijes 20.15 Sarah i Marc, lm 22.30 Das Model und der Freak 23.30 Noni program

za djecu 11.45 Djeji program 15.00 Sabrina, serija 15.30 Reba 15.50 ZiB Flash 15.55 Svijet prov Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie, hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 O.C., serija 18.40 Gilmorice, serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za oevid, serija 21.45 ZiB Flash 21.55 Magic 22.25 Sommerkabare 23.30 Noni program

5.20 Jutarnji program 12.40 Djeji program 15.40 Noruto 16.05 Dvorac 16.30 Svijet prov Jima, hum. serija 17.30 Humorisna serija 19.00 Mein Kiez 20.00 Vijes 20.15 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 21.10 Frauentausch 23.10 Exklusiv 0.10 Noni program

09:00 11:00 12:30 13:00 13:30 14:40 16:40

08:00 08:02

14:57 15:00 15:05 16:05 16:50 17:50 18:40 19:00 19:15

NAJAVA PROGRAMA U DOBROM DRUŠTVU zabavna emisija VEKERICA jutarnji program VTV-a NARODNO VESELJE zabavna emisija GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin EUROPSKI DNEVNIK TV magazin OPASNE VEZE talk show VEKERICA VIJESTI VTV-A

Danas pogledajte... Mali oglasi Trzalica, ponavljanje Pravi Rodrigo, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga za svaki dan Me imurje danas Voice of America

Glazba Policajka, serijski lm Me imurje danas, informavna emisija Sport i zabava, zabavna emisija Ženske teme, zabavna emisija Zov prirode, emisija o lovu Boja novca Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu NINJA KORNJAE animirana serija LAKU NO HRVATSKA zabavna emisija RIJE ŽIVOTA duhovni program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE REZERVIRANO VRIJEME KOKTEL mozaina emisija HR TOP 20 glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

19:20 20:00 21:00 21:15 21:45 22:15 22.45 23:15 23:25 23:35 23:38 16:45 17:15 17:45 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 22:00 23:00 -------23:20 ---------------

6.00 Poker 8.00 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Stoke 14.30 Sportquiz 10.00 TV vodi + turiska središta 17.30 Bundesliga Hits 18.00 Bundesliga pur Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena Klassiker 21.00 Boks 23.00 Sportquiz emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 18.25 Koncert 22.00 Film 00.25 U dobrom društvu 01.15 TEST 8.30 Wa s 9.00 Springreiten 11.00 Speedway 13.00 Volleyball 14.00 Nogomet 16.00 Speedway 18.15 Rad, prijenos 20.15 Biljar 5.25 Jutarnji program 8.15 Reprize lmova 21.15 Boks 23.00 Kampfsport

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.20 Mumford, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Savršena slika, lm 21.35 Osuda, serija 22.30 Seinfeld, hum. serija 23.00 Ja sam Earl, hum. serija 23.30 Vrua knjižara, serija 23.55 Mary Reilly, lm

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glasbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameriki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal 5.10 Jutarnji program 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara 16.00 Sudac Alexander 17.00 Nuedrig i Kuht 17.30 Regionalni magazin 18.00 Lenßen & Partner 18.30 Nachrichten 18.50 blitz 19.15 K 11 19.45 5.55 24 UR 6.55 Djeji program 10.45 Srce Die Quiz Show 20.15 Wie die Karnickel, lm koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, 22.15 Matrix 23.15 R.I.S., serija 0.15 Noni serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine program Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci su drugaiji, žene takoer 15.00 Razigrani par, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala 5.30 Jutarnji program 12.00 Tono u 12 14.00 klinika 21.45 Ekipa za oevid, serija 22.35 Das Strafgericht 15.00 Obiteljski sud 16.00 24 UR 22.55 Posljednji svjedok, lm 0.35 Omladinski sud 17.00 Humorisne serije Seks i grad, serija 1.10 Predsjednica, serija 18.45 Vijes 19.10 Explosiv 19.40 Dobra vre2.00 Nona panorama mena, loša vremena 20.15 Cobra 11, serija 21.15 Ekipa za oevid, serija 22.10 Dr. Leo, lm 0.10 Noni program

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes, sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos, slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 10. srpnja 2008. Ususret Olimpijskim igrama Na rubu znanos Prijatelji, hum. serija Dva i pol muškarca, hum. serija Zvjezdane staze: Nova generacija, serija McLeodove keri, serija Vijes na Drugom Narodna medicina, dok. serija Beverly Hills, serija Crtani lm Bitange i princeze, hum. serija Hrvatska kulturna bašna: Dubrovake zidine Otvorenje Dubrovakih ljetnih igara Vijes na Drugom Vrijeme Promet danas Odmori se, zaslužio si, TV serija Dr. House, serija Kino informator Kineska plaža, serija CSI: Las Vegas, serija TV raspored

06:00 Ružna ljepoca, serija 06:45 Inspektor Gadget i pomonici, crtana serija 07:10 Jagodica Bobica, crtana serija 08:00 Nova lova 20.40 09:50 Naši najbolji dani, serija 10:40 Naša mala klinika, serija 21.00 11:30 Zauvijek susjedi, serija 12:05 Kralj Queensa, serija 11.10 21.50 12:30 Cosby show, serija 11.55 21.59 13:00 Svi vole Raymonda, serija 12.00 22.00 13:30 Vijes 12.13 22.05 13:45 Pria iz L.A-a, (komedija; 12.15 Glume: Steve Marn, Sarah 12.30 22.45 Jessica Parker,) 13.20 23.30 15:20 Povjerljive prie, (1995, 23.35 SAD, komedija/drama; 14.35 00.25 Režija: Lasse Hallström; 14.44 01.10 Glume: Julia Roberts, 14.50 Dennis Quaid, Robert Duvall, Gena Rowlands, 15.40 Kyra Sedgwick) 16.35 06.35 Magnum, akcijska serija ® 17:20 Vijes 17.05 07.25 Krava i pili, crtana serija 17:35 Naša mala klinika, serija 07.50 SpužvaBob Skockani, crtana 18:30 Zauvijek susjedi, serija 17.10 serija 17.20 19:15 Dnevnik Nove TV 08.15 Sam svoj majstor, hum. 17.25 19:50 10 do 8, informavna serija 18.00 emisija 08.45 Korak po korak, hum. serija 20:00 Navy CIS, serija 18.10 ® 19.30 20:55 Zakon brojeva, serija 09.10 Puna kua, hum. serija ® 19.57 21:50 Crveni zmaj, (2002., SAD, 09.55 Kunolovac, kviz 20.02 Njemaka, triler; Redatelj: 10.40 Malcolm u sredini, hum. 20.10 Bre Ratner; Glume: serija ® 21.10 Anthony Hopkins, Edward 11.05 Dadilja, hum. serija ® 22.00 Norton, Ralph Fiennes, 11.30 Rat u kui, hum. serija ® 22.05 Harvey Keitel, Emily 12.05 Vijes, informavna 22.20 Watson) emisija 22.25 12.10 Veera za 5, lifestyle emisija 00:05 Vijes 00:20 Ubojita Jane, serija ® 01:10 Pria iz L.A., igrani lm 12.40 Exploziv, magazin ® 12.55 K.T.2 – Pravda na zadatku, 02:40 Šaljivi kuni video 03:05 Kraj programa krimi serija ® 13.15 Za ism stolom, dramska 00.25 serija 00.35 14.10 Magnum, akcijska serija 01.20 15.05 Cobra 11, krimi serija 02.05 16.00 Korak po korak, hum. serija 02.50 16.30 Puna kua, hum. serija 03.10 17.00 Malcolm u sredini, hum. 04.00 serija 05.10 17.30 Dadilja, hum. serija 05.55 17.55 Rat u kui, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exploziv, magazin 05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DRO19.05 Veera za 5, lifestyle emisija BILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO 06.40 TEST 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HRAK INFO; 06.55 Najava programa 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; krimi serija 07.00 Crtana serija 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR 20.00 Mjenjam ženu, dok. 07.25 Crtana serija + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; sapunica 07.50 Žutokljunac 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA 21.10 Majaški obraun, (krimi 08.20 Crtana serija KRONIKA + HRAK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; komedija, 1997.; Redatelj: 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR 08.45 Serija za djecu i mlade Peter Markle; Uloge: TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 09.10 Veliki odmor + HRAK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULDennis Hopper, Daryl 09.55 Kino informator Hannah, Michael Madsen, TURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 10.00 Prijenos sjednica Hrvatskog 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 Kiefer Sutherland, Dayton RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS sabora Callie) BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 13.35 Ružna Be y, serija 23.00 Heroji iz stras, dramska HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: RICHIE VALENS; 01.00 NONI PROGRAM serija TV kue imaju pravo promjene programa

06.40 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 10.00 10.09 10.10 10.15

14.20 14.55 15.55 16.15


TEST Najava programa Tom i Jerry kao klinci, crtana serija Pucca, crtana serija Žutokljunac Zekoslavne prie, crtana serija Petar Pan i gusari, crtana serija Veliki odmor Kino informator Prijenos sjednica Hrvatskog sabora Ružna Be y, serija Ususret Olimpijskim igrama Na rubu znanos: Nexus Prijatelji, hum. serija Dva i pol muškarca, hum. TV kue imaju pravo promjene programa

Henstridge, Ice Cube, Jason Statham, Clea Du Vall, Pam Grier, Joanna Cassidy) 01.25 Kunolovac, kviz

06:00 Ružna ljepoca, serija 06:45 Inspektor Gadget i pomonici, crtana serija 07:10 Jagodica Bobica, crtana serija 08:00 Nova lova 10:55 Naši najbolji dani, serija 10:45 Naša mala klinika, serija 11:35 Zauvijek susjedi, serija 12:15 Kralj Queensa, serija 12:45 Cosby show, serija 13:15 Svi vole Raymonda, serija 13:45 Vijes 14:00 Spy Kids, akcija/komedija 15:30 Bijeg iz Kanjona divljih maaka, avantura 17:20 Vijes 17:35 Naša mala klinika, serija 18:30 Zauvijek susjedi, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 19:50 10 do 8, informavna emisija 20:00 Pregovara, (SAD, Njemaka, 1998., akcija, kriminaliski; Redatelj: F. Gary Gray; Glume: Samuel L. Jackson, Kevin Spacey, David Morse, Ron Ri in, John Spencer) 22:30 Sjeme zla, (1997., SAD, triler; Redatelj: Alan J. Pakula; Glume: Brad Pi , Harrison Ford, Margaret Colin, Ruben Blades, Treat Williams, Julia Sles) 00:25 Vijes 00:40 Kua pijeska i magle, (2003., SAD, ; Redatelj: Vadim Perelman; Glume: Jennifer Connelly, Ben Kingsley, Ron Eldard, Frances Fisher, Kim Dickens) 02:40 Nebo i zemlja, (1993., Francuska, SAD; Redatelj: Oliver Stone; Glume: Haing S. Ngor, Bussaro Sanruck, Supak Pitam, Joan Chen) 04:50 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HRAK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HRAK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special: LIL WAYNE; 01.00 NONI PROGRAM

14:07 14:10 14:15 14:40 15:10 15:35 16:05 16:50 17:50 18:40 19:00 19:15 19:20 20:00 21:00 21:15 21:45 23:15 23:25 23:40 23:45

Danas pogledajte... Mali oglasi Zov prirode, ponavljanje Gospodarski tjedan, ponavljanje Ženske teme, ponavljanje Sport i zabava, ponavljanje Policajka, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Lola, serijski lm Pilates & Yoga Me imurje danas, informavna emisija Voice of America Glazba Ritam ljeta, mozaina emisija Me imurje danas, informavna emisija Dom na kvadrat, emisija o unutarnjem ure enju Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Voice of America Sutra na programu

5.25 Jutarnji program 8.15 Reprize lmova za djecu 11.45 Djeji program 15.30 Reba 15.50 15.00 ZiB Flash 15.55 Svijet prov Jima, hum. serija 16.20 Moj ujak Charlie,

10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni program 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.00 Fesval zabavne glazbe Split 2008., prijenos 22.30 Film 00.05 U dobrom društvu 00.50 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Djeji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 JAG, serija 14.15 Sirene, lm 16.05 Svijet prema Jimu, hum. serija 16.35 Cosby Show, hum. serija 17.05 Nikita, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Valovi smr, lm 21.40 Uvod u anatomiju, serija 22.30 Lovci na marihuanu, lm 0.25 Hex, serija

hum. serija 16.40 Charmed 17.25 Stažist, hum. serija 17.50 Simpsoni 18.15 O.C., serija 18.40 Gilmorice, serija 19.25 Malcom u sredini, hum. serija 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 1 prov 100 21.10 Das Match 22.45 Monk, serija 23.30 Krila, serija 0.00 Noni program

08:58 09:00 11:15 11:45 12:30 13:30 14:40 16:45 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 21:00 21:30 22:20 23:20 -------23:40 ---------------

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a NINJA KORNJAE animirana serija BOJA NOVCA magazin HR TOP 20 glazbena emisija ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o slu života VEKERICA TRZALICA glazbena emisija EUROPA TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE REZERVIRANO VRIJEME ŽIVOT VERDIJA serijski lm GLAZBENI PROGRAM GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama METAL EYE glazbena emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

8.45 Snooker 10.30 Gewichtheben 13.30 Snooker 15.00 Wa s 16.30 Gewichtheben, prijenos 19.00 Kra sport 20.00 Košarka, prijenos 22.00 Kampfsport

6.00 Ha rick 8.00 Bundesliga aktuell 8.30 Sportquiz 11.00 Reklamni program 14.00 Stoke 14.30 Sportquiz 17.30 Nogomet 18.30 Bundesliga aktuell 19.45 Bundesliga Pur II 20.45 Poker 22.45 DSF Aktuell

5.10 Jutarnji program 11.00 Big Brother 12.00 Djeji program 15.40 Naruto, crtani lm 16.05 Dvorac 16.30 Princ iz Bel Aira, hum. serija 17.00 Svijet oko Jima, hum. serija 18.00 Humorisna serija 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Apollo 13, lm 22.35 Gužva, lm 0.35 Noni program

5.25 Jutarnji program 10.00 Reprize serija 12.00 Avenzio 13.00 Sam 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Dokumentarna serija 16.00 7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak 9.00 Charmed 17.00 ta 18.10 Simpsoni 19.05 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Djeji Galileo 20.00 Vijes 20.15 Shang-High program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja Noon, lm 22.10 Galileo Mystery 23.05 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Pey- Focus Tv 0.10 Noni program ton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 20.00 Ameriki lm 21.30 Praksa, serija 22.15 Ameriki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 1.15 Dnevnik prekogranine TV 5.10 Jutarnji program 13.00 Bri 14.00 3.20 Videostranice Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara 16.00 Sudac Alexander 17.00 Nuedrig i Kuht 17.30 Regionalni magazin 18.00 5.55 24 UR 6.55 Djeji program 10.45 Srce Lenßen & Partner 18.30 Nachrichten koje oprašta, serija 11.40 Slatka tajna, 18.50 blitz 19.15 K 11 19.45 Die Quiz Show serija 12.35 Tv prodaja 13.05 Pustolovine 20.15 Ja Tarzan,  Jane 21.45 Weibsbilder Sherlocka Holmesa, serija 14.05 Muškarci 22.15 Die dreisten Drei 22.45 Two Funny su drugaiji, žene takoer 15.00 Razigrani 23.15 Noni program par, serija 15.55 Biser, serija 16.55 24 sata 17.05 Srce koje oprašta, serija 18.00 Slatka tajna, serija 19.00 24 sata 20.00 Naša mala klinika 20.45 Lara Cro : Tomb Raider, lm 22.25 24 sata 22.40 Zaboravljani sluaj, 5.30 Jutarnji program 12.00 Tono u 12 serija 23.35 Epizoda IV - Nova nada, lm 14.00 Das Strafgericht 15.00 Obiteljski sud 1.55 Starci, hum. serija 2.30 Nona pan- 16.00 Omladinski sud 17.00 Humorisne serije 18.45 Vijes 19.10 Explosiv 19.40 Doorama bra vremena, loša vremena 20.15 Tko želi bi milijunaš? 21.15 Die ulmave Chart Show 23.15 Upomo! 0.00 Noni program

6.55 Tjedni izbor 10.00 Djeni program 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja maka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameriki lm 21.30 Homo turiscus 22.15 Vijes 23.00 Pononi klub 0.20 Noni program

PETAK 11. srpnja 2008. serija 16.40 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija 06.40 Najava programa 17.30 McLeodove keri, serija 06.45 TV kalendar 18.20 Vijes na Drugom 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 18.35 Narodna medicina, dok. 07.05 Vijes serija 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 19.10 Beverly Hills, serija 07.35 Vijes 19.55 Rim: “Zlatna liga”, atletski 07.40 Dobro jutro, Hrvatska ming, prijenos 08.35 Vijes 22.05 Vijes na Drugom 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 22.14 Vrijeme 09.05 arolija 9., serija 22.15 Promet danas 10.00 Vijes 22.20 Dr.House, serija 10.09 Vrijeme danas 23.05 Kino informator 10.10 Vijes iz kulture 23.10 Nijemi svjedok, serija 10.15 Prirodni svijet: Posljednji 00.05 Nijemi svjedok, serija lavovi Indije, dok. serija 01.00 Kineska plaža, serija 11.10 Oprah show 01.45 CSI: Las Vegas, serija 11.55 Burzovno izvješe 02.30 TV raspored 12.00 Dnevnik --------Malaga: EP u vaterpolu 12.13 Vrijeme polunale 12.15 TV kalendar 12.30 Strast, telenovela 13.20 Domaa dramska serija antologija: Kapelski kresovi 14.35 Vijes + prijevod za gluhe 06.35 Magnum, akcijska serija ® 14.44 Vrijeme sutra 07.25 Krava i pili, crtana serija 14.50 Ubojstvo, napisala je - serija 07.50 SpužvaBob Skockani, crtana 15.40 Overland 7. - Povratak u Sibir serija 1.: Put u Jakuju, dok. serija 08.15 Sam svoj majstor, hum. 16.30 Novi Australci, dok. lm serija 17.00 Danas na Zagrebakoj burzi 08.45 Korak po korak, hum. serija 17.05 Vijes ® 17.15 HPB t 09.10 Puna kua, hum. serija ® 17.25 Luda kua, TV serija 09.55 Kunolovac, kviz 18.00 Promet danas 10.40 Malcolm u sredini, hum. 18.10 Razglednice iz Hrvatske serija ® 19.30 Dnevnik 11.05 Dadilja, hum. serija ® 19.57 Sport 11.30 Rat u kui, hum. serija ® 20.02 Vrijeme 12.05 Vijes, informavna 20.10 arolija, serija emisija 21.00 HPB t 12.10 Veera za 5, lifestyle emisija 21.10 uvari zakona, ameriki lm ® 23.25 Dnevnik 3 12.40 Exploziv, magazin ® 23.40 Burzovno izvješe 12.55 K.T.2 – Pravda na zadatku, 23.45 Vijes iz kulture krimi serija ® 23.55 Filmski maraton: Opušteni 13.15 Za ism stolom, dramska grad, ameriki lm serija 01.35 Filmski maraton: Majmunska 14.10 Magnum, akcijska serija maska, lm 15.05 Cobra 11, krimi serija 03.10 Reprizni program 16.00 Korak po korak, hum. serija 04.00 Skica za portret 16.30 Puna kua, hum. serija 04.15 Razglednice iz Hrvatske 17.00 Malcolm u sredini, hum. 05.25 Strast, telenovela serija 06.10 McLeodove keri, serija 17.30 Dadilja, hum. serija 06.55 Oprah show 17.55 Rat u kui, hum. serija 18.30 Vijes, informavna emisija 18.55 Exploziv, magazin 19.05 Veera za 5, lifestyle emisija 06.40 19.35 K.T.2 – Pravda na zadatku, 06.55 krimi serija 07.00 20.00 Lovac na morske pse, (znanstveno07.25 fantasni,2001.; Redatelj: 07.50 Ma Codd; Uloge: Antonio 08.20 Sabato Jr, Chrisan Toulali, Grand L. Bush, Heather 08.45 Marie Marsden) 21.45 Biološko oružje, (akcijski 09.10 triler, 1996.; Redatelj: Allan 09.55 A. Goldstein; Uloge: Brian 10.00 Bosworth, Leah Pinsent, David Fox, Daniel Kash, Eric Peterson) 23.35 Vijes, informavna emisija 23.45 Duhovi Marsa, (akcijski horor, 2001.; Redatelj: John Carpenter; Uloge: Natasha 13.35 14.20 14.55 15.55 16.15

07.40 07.45 08.00 08.15 09.40 10.00 10.09 10.10 10.20 10.55 11.10 11.55 12.00 12.13 12.15 12.35 13.20 13.50 14.35 14.55 15.05 15.55 16.30 16.40 16.45 17.35 18.30 18.35 19.15 19.30 19.57 20.02 20.10 21.05 22.50 22.55 23.10 23.20

01.20

01.40

03.15

04.40 05.05 05.50 06.45

emisija 20.00 Rob Roy, (akcijski, 1995.; Redatelj: Michael CatonJones; Uloge: Liam Neeson, Jessica Lange, John Hurt, Tim Roth, Eric Stoltz, Brian Cox) 22.25 Sedam odmetnika, akcijski lm 00.05 Opasni teren, triler 01.45 Kunolovac, kviz

06:20 Šaljivi kuni video 06:45 Power Rangers Mysc Force, serija 07:10 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:35 Winx, crtana serija 08:00 Nova lova 10:00 Deseto kraljevstvo, mini serija 11:40 Nora Roberts: Demoni prošlos, romanna drama 13:20 Vatrena oluja, akcija 15:00 Veernja škola - EU 16:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 17:05 Vijes 17:10 Kod Ane, kulinarski show 17:50 Nad lipom 35, humorisno glazbeni show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Ispod nišce, (SAD, 2005., lm katastrofe; Redatelj: Robert Lee; Glume: Erika Eleniak, Je Fahey, Jessica Amlee, Bri ney Irvin) 21:40 Ralje 2, (1978, SAD, horor; Redatelj: Jeannot Szwarc; Uloge: Roy Scheider, Lorraine Gary, Murray Hamilton, Je rey Kramer) 23:40 Tajno društvo 3, triler 01:30 Nora Roberts: Demoni prošlos, igrani lm 03:05 Ispod nišce, igrani lm 04:35 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR+ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR+ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HRAK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR+ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 HOT CHIP; 00.00 Music Special: DONNA SUMMER; 01.00 NONI PROGRAM

08:58 09:00 11:15 11:45

14:22 14:25 14:30 16:00 16:50 17:35 18:05

Danas pogledajte… Mali oglasi Igrani lm, ponavljanje Ritam ljeta, ponavljanje Mitska potraga, serijski lm za mlade Me imurske škole Zagrljaj ljepote, emisija o zdravlju

14:40 16:45

12:15 12:45 13:15 13:45

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA jutarnji program VTV-a YU-GI-OH animirana serija AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu PULS TV magazin ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM IGRAJTE NAM MUŽIKAŠI glazbena emisija VEKERICA AUTO MOTO NAUTIC VISION emisija o automobilizmu

6.00 Djeji program 12.00 Reprize serija 14.10 Jack i Jill, serija 14.50 Hallo Holly, hum. serija 15.10 Lijepi ljudi, serija 15.55 O.C., serija 16.40 Uvod u anatomiju, serija 18.15 Kuanice, serija

19.00 Srednja škola, serija 19.25 Newton 19.50 Vrijeme u slici, sport i vrijeme 20.15 Patchwork, lm 21.30 ZiB Flash 21.40 Mosquito Coast, lm 23.25 Noni program

5.20 Djeji program 9.00 Reprize serija 11.40 Futurama 12.10 Simpsoni 12.40 Die Welt und Andy Richter, hum. serija 13.10 Što je, tata? 13.40 Malcom u sredini, hum. serija 15.00 Stažist, hum. serija 16.00 Strike, lm 18.00 Newsme 18.10 Charmed 19.05 talk talk talk 20.00 Life Ball, prijenos 23.00 ZiB Flash 23.10 Life Ball, prijenos 23.45 Noni program

6.00 Jutarnji program 12.00 Vera u podne 13.00 Bri 14.00 Dvoje kod Kallwassa 15.00 Sutkinja Barbara Salesch 16.00 Sudac Alexander Hold 17.00 Automagazin 17.30 K 11 18.00 Partneri 18.30 Vijes 18.45 blitz 19.15 Deal or no Deal 20.15 Fenomen, lm 22.25 Der weiße Hai 2, lm 0.30 Noni program

5.30 Djeji program 7.05 Jutarnji program 12.15 Dudly Do-Right, serija 13.50 Höllische Nachbarn 14.50 Harry Po er 15.50 Die 70er Show 17.15 Entern oder Kentern 18.45 Vijes 19.05 Explosiv 20.15 Moje, tvoje, naše, lm 22.25 Genial daneben 23.25 Mensch Markus 23.55 Noni program

5.15 Jutarnji program 8.50 Crtani lmovi 11.35 Mr. Crane, lm 14.25 Dogman, lm 16.00 Smallville, serija 18.00 Das A-Team 19.00 Big Brother 20.00 Vijes 20.15 Deutschland sucht den Superstar, prijenos 22.05 Hallo Taxi 23.00 Deutschland sucht den Superstar, prijenos 0.45 Noni program

22:20 22:50 23:20 -------23:40 ---------------

17:15 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 21:00 21:30

19:00 19:05 19:30 20:00 21:00 21:05 22:05 22:35 00:00 00:05

ZAGRLJAJ LJEPOTE emisija o slu života IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE REZERVIRANO VRIJEME KOKTEL mozaina emisija ŠKOLSKA LIGA emisija o sportu GLAZBENI IN kontakt emisija sa SMS porukama ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu MOJA ISTRA dokumentarna emisija VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar RAZODIJEVANJE serijski lm ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Vijes Dom na kvadrat, ponavljanje Glazba Me imurje od A do Ž Vijes 100% Me imursko Pat pozicija Snimka koncerta Vijes Sutra na programu

8.30 Rallye 9.00 Kanu 9.45 Kanu, prijenos 12.15 Motorsport, prijenos 13.00 Nogomet, prijenos 15.00 Rad 17.30 Kanu, prijenos 18.30 Tenis 20.30 Boks, prijenos 23.00 Wa s 23.30 Kampfsport9.00 Volleyball 9.45 Motorrad, prijenos 15.00 Volleyball, prijenos 17.00 Beachvolleyball, prijenos 18.15 Volleyball, prijenos 20.30 Springreiten, prijenos 22.00 Boks 23.00 Euro 2008

8.45 Bundesliga aktuell 12.00 Normal 13.00 Tenis, prijenos 14.45 Rukomet, prijenos 15.55 10.00 TV vodi + turiska središta Hrvatske Nogomet, prijenos 18.00 Eishockey 18.30 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 17.10 Tenis, prijenos 20.00 Poker 21.00 Poker Emisija za djecu i mlade 17.25 Zabavni pro- 22.00 SmackDown 23.00 Sportquiz gram 17.40 Dok. emisija 17.50 Glazbena emisija 18.00 Zabavni program 19.35 Glazbena emisija 20.00 Zabavni program 21.00 Film 23.25 U dobrom društvu 00.15 Koncert 01.15 TV raspored za nedjelju 01.20 TEST

7.30 Tv prodaja 8.00 Dadilja, hum. serija 8.25 Blizanci, serija 8.50 Zoey 101, serija 9.25 Serije za djecu i mladež 11.10 Joey, hum. serija 11.35 Keri i sinovi, hum. serija 12.00 Živje s Fran, hum. serija 12.30 Sretna linija 14.00 Djevojke sa plaže, serija 15.00 Policajka na vrhu, serija 15.55 Kralj Queensa, hum. serija 16.25 Surfanje, lm 18.10 Pazi kamera 18.40 Dokumentarna serija 19.30 Pazi kamera 20.00 Krokodil Dundee, lm 21.25 Što je s Brianom, serija 22.15 Oko igle, lm 00.15 Vatreni deki, serija

7.30 Tv prodaja 8.00 Djeji program 11.30 Provjereno 12.15 Prve moderne olimpijske igre, dok. serija 13.15 Škola za parove, hum. serija 13.45 Ženina smrt, lm 16.15 Napad iz davnine, serija 17.10 Dokaz, lm 18.55 Vrijeme 19.00 24 sata 20.00 Naši mostovi, lm 21.55 Krvavi šeer, serija 22.45 Na vatrenoj liniji, lm 1.20 Nona panorama

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Djeji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameriki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih noi 0.50 Dnevnik prekogranine TV 1.10 Videostranice

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pononi klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Amerika humorisna serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper - Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Domae viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameriki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 Noni program

SUBOTA 12. srpnja 2008. 09.15 Disneyjevi cri: Miki i prijatelji 09.35 Disneyjevi cri: Kuzco Najava programa careva nova škola TV kalendar 10.05 Dr. Who, serija za djecu i Vijes mlade Kinoteka: Prov svih 10.50 Kino informator zastava, igrani lm 10.55 Briljanteen Hrvatska kulturna bašna 11.50 Kronika MDF-a Vijes 12.20 Garaža Vrijeme danas 12.55 Prirodni svijet: Spašavanje Vijes iz kulture naših morskih pca, dok. Kuni ljubimci lm Fotograja u Hrvatskoj Snga: Posljednja keltska 13.50 Filmski klasici: Saskatchewan, (Uloge: bitka, dok. serija Alan Ladd, Shelley Burzovno izvješe Winters, Jay Silverheels, Dnevnik Robert Douglas, Hugh Vrijeme O’Brian, J. Carrol Naish; TV kalendar Scenarist: Gil Doud; Strast, telenovela Redatelj: Raoul Walsh) Svirci moji, zabavno15.20 Športski program glazbena emisija 17.40 Rim: “Zlatna liga” Prizma, mulnacionalni atletski ming, snimka magazin 18.45 Uvijek je sunano u Duhovni izazovi Znanstvene vijes Philadelphiji, hum. serija Reporteri - izbor: Djeje 19.15 Beverly Hills 3., serija ropstv 20.05 Zatvor iz kojega nema Alpe-Dunav-Jadran bijega, dok. lm Vijes 21.00 Promet danas Vrijeme sutra 21.05 Gospodar prstenova: Sumorna kua, serija Povratak kralja, Praskozorje, serija (Uloge: Elijah Wood, Promet danas Ian McKellen, Viggo TV Bingo show Mortensen, Sean Asn, Loto 7/39 Andy Serkis, John Dnevnik Rhys-Davis, Dominic Sport Monaghan, Bernard Hill) Vrijeme 00.20 Kino informator Duga mrana no, 00.25 Sportske vijes dramska serija 00.35 Zvjezdane staze: Nova Kaštelanski ir - Fesval generacija, serija dalmanske pjesme 01.20 Zvjezdane staze: Nova Burzovno izvješe generacija, serija Dnevnik 3 02.05 Zvjezdane staze: Nova Vijes iz kulture generacija, serija Filmski klub: Pat Garre 02.50 Zvjezdane staze: Nova i Billy the Kid, (Uloge: generacija, serija James Coburn, Kris Kristo erson, Bob Dylan, 03.35 Zvjezdane staze: Nova generacija, serija Katy Jurado, Jason 04.20 TV raspored Robards, Barry Sullivan, --------Malaga: EP u vaterpolu - 5. i Richard Jaeckel, Chill 7. mjesto Wills, R. G. Armstrong Scenarist: Rudy Wurlitzer; Redatelj: Sam Peckinpah) Kaštelanski ir - Fesval dalmanske pjesme, proglašenje pobjednika, 07.15 Žuta minuta, zabavna emisija ® snimka Filmski maraton - vestern: 07.40 Salto, zabavna emisija ® 08.30 Dan D, hum. serija An eo osvetnik, igrani 08.55 Ulica Sezame, crtana serija lm 09.55 Di-gata, crtana serija Filmski maraton: Cjamangova osveta, igrani 10.20 Jednom lopov, akcijska serija lm 11.15 Knjiga o Danielu, humorna Svirci moji, zabavnodramska serija glazbena emisija 12.05 Nastup života, komedija Strast, telenovela 13.50 Vijes uz ruak, Praskozorje, serija informavna emisija Alpe-Dunav-Jadran 14.00 Profesionalac, humorna drama 15.45 Zajedno prov vremena, drama 17.20 Zvijezde Ekstra: Ubojstvo na holivudski nain, zabavna emisija 18.30 Vijes, informavna emisija 19.05 Exploziv vikend, magazin 19.30 Žuta minuta, zabavna TV kue imaju pravo promjene programa

07.00 TV vodi + panorame turiskih središta Hrvatske 08.10 Najava programa 08.15 Chrisnin vrt, dok. serija 08.45 Žutokljunac


8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

Vlasnici Mazde meu najsretnijima u Njemakoj Mazda je jedna od najbrže rastuih automobilskih marki u Europi, a klju njenog uspjeha zasigurno leži i u visokoj kvaliteti i pouzdanosti njenih automobila u kombinaciji sa superiornom uslugom. To je još jednom potvreno u posljednjem J.D.Power istraživanju zadovoljstva kupaca u Njemakoj, najveem europskom gospodarstvu. Istraživanje, koje je obuhvatilo 20.000 Njemaca koji posjeduju automobil registriran izmeu 2005. i 2006. godine, vrednovalo je automobilske marke, modele pojedinano i unutar njihovih segmenata i to prema kvaliteti, privlanosti automobila, troškovima i usluzi. Istraživanje je obuhvatilo 103 modela neovisno o segmentu i detaljno ih procijenilo pitanjima o upravljanju, koenju, motoru, funkcionalnosti unutrašnjosti i mnogim drugim kriterijima. Samo deset automobila dobilo je najveu ocjenu “vrlo zadovoljan” i meu njima su dva Mazdina mo-

dela: Mazda6, etvrta u ukupnom poretku, i Mazda3 koja je zauzela šesto mjesto. Vlasnici oba automobila bili su još zadovoljniji nego prethodne godine te se Mazda6 popela za etiri, a Mazda3 za dva mjesta na ljestvici. Zadovoljstvo njemakih vlasnika Mazdi vidljivo je i iz ocjena pojedinanih modela unutar njihovih segmenata. Mazda3 visoka je druga (84,4%) odmah iza BMW 1 sa samo 0,02% razlike – to je porast za etiri mjesta u odnosu na prošlu godinu. Mazda5 takoer je odnijela srebro u segmentu monovolumena sa 82,6% i samo 1,5% razlike u odnosu na prvo mjesto, dok je Mazda6 zadržala etvrto mjesto kao i prošle godine sa 85,4%. Ovi rezultati pojedinanih modela pomogli su Mazdi da zauzme vrsto peto mjesto na sveukupnoj listi od 23 automobilske marke, ispred Mercedes-Benza, Opela, VW-a i svih francuskih marki.

Kia Motors sveano otvara svoje sjedište i dizajnerski centar u SAD-u

Byung Mo Ahn, predsjednik tvrtke Kia Motors America (KMA) i tvornice u Georgiji (KMMG) zajedno s predstavnicima lokalne vlasti otvorio je novi Kijin korporativni kompleks u kalifornijskom Irvineu.

Kompleks, vrijedan 130 milijuna amerikih dolara, rasprostire se na 155.000 m2 površine, ukljuuje sjedište tvrtke i novi dizajnerski centar (Kia Design Center America, KDCA).

19


20

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

INFORMAC$JE

SLOBODNA RADNA MJESTA

BETEX d.o.o., Brae Radia 48, HR – 40319 Belica, MB: 3497445 tel: ++385/40/ 370-200, fax - centrala: 370-210, fax - nancijska služba: 370-266, fax –prodaja: 370-220 www.betex.hr e-mail: betex@betex.hr

Uprava trgovakog društva Betex d.o.o. iz Belice objavljuje

Oglas za radna mjesta: 1. • • • • • • 2. • • •

Diplomirani ekonomist-smjer markeng izvrsno poznavanje rada na programu Corel, Photoshop, Dreamweaver poznavanje engleskog jezika vozaka dozvola B kategorije izvrsne komunikacijske sposobnos eksibilnost iskustvo na ism ili slinim poslovima

• • •

Poslovna tajnica SSS/VŠS ekonomskog, upravnog ili sl. usmjerenja poželjno radno iskustvo na ism poslovima kreavnost, samostalnost u radu, eksibilnost, komunikavnost, ljubaznost poznavanje jednog stranog jezika poznavanje rada na PC-u (Word, Excel) vozaka dozvola B kategorije

3. • • • • •

Graki dizajner SSS odgovarajueg smjera poznavanje rada na programu Corel, Photoshop, Dreamweaver najmanje 1 godina iskustva na ism ili slinim poslovima vozaka dozvola B kategorije regulirana vojna obveza

4. • • • • •

Radnik na održavanju horkulture i zelenih površina SSS odgovarajueg smjera iskustvo na ism poslovima samostalnost u radu regulirana vojna obveza vozaka dozvola B kategorije

5. • • •

Šivaica – sva šivanja-više izvršitelja PKV ili SSS tekslnog smjera poželjno radno iskustvo na ism poslovima vozaka dozvola B kategorije

6. • • •

Poslužitelj stroja za vezenje – šk-više izvršitelja SSS odgovarajueg smjera poželjno radno iskustvo na ism poslovima vozaka dozvola B kategorije

7. Prodava – 10 izvršitelja – za rad na podruju akovca, Brezja, Okruglog Vrha, Goriana, Nedeliša i Vrašinca • SSS trgovakog smjera • iskustvo na ism poslovima • samostalnost u radu Za sve poslove obvezan je probni rad u trajanju od 6 mjeseci.Rok za prijam pismenih molbi, zajedno sa životopisom i dokazom o ispunjavanju opisanih uvjeta, je 7 dana od objave oglasa, a iste se dostavljaju pod stavkama 1., 2., 3., 4., 5., i 6. na adresu: BETEX d.o.o., Brae Radia 48, 40319 Belica ili na e-mail posao@betex. hr s naznakom „Za natjeaj“ a pod stavkom 7. na adresu: BETEX TRGOVINA d.o.o., Tomaša Gorianca 1, 40000 akovec ili na e-mail tajnica@betex.hr.

1. HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE B. J. Jelaia 1, AKOVEC, tražimo zainteresirane djelatnike za sezonske poslove na moru - djelatnost u ugosteljstvu, svi zainteresirani mogu se javi u sobu 9 ili na telefon 396-802 (Zdenka Pigac). 2. HEPLAST-PIPE d.o.o., K. Zvonimira 38, Prelog, traži ZAMJENIKA VODITELJA SKLADIŠTA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se na 091/646-3353. Natjeaj otvoren do 8.7. 3. “FILIUS-TAR” d.o.o. AKOVEC, I. G. Kovaia bb, traži 2 KONOBARICE /PRIPREMA BRZE HRANE na neodreeno vrijeme-ulaz u Županijsku bolnicu, javi se na 091-795-2233 ili osobno. Natjeaj otvoren do 09.07.2008.g. 4. STRUCTURA d.o.o. SIVICA, Mirogojska 3, traži 2 DJELATNIKA NA MONTAŽI NASTREŠNICA I OSTALI POMONI POSLOVI u metalnoj ind. na neodreeno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-329-430. Natjeaj otvoren do 09.07.2008.g. 5. Štefulj MS d.o.o. PUŠINE, Školska 19, traži 2 ZIDARA, 2 GRA EVINSKA RADNIKA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-241-573. Natjeaj otvoren do 09.07.2008.g. 6. Ca e bar “BACARDI” AKOVEC, Mihovljanska 49, traži 1 KONOBARICA na neodreeno vrijeme, javiti se na 098-186-7118. Natjeaj otvoren do 08.07.2008.g. 7. ALZAS ALARMS d.o.o. AKOVEC, Kalnika 58, traži ZAŠTITAR OSOBA I IMOVINE-više izvršitelja mogu se javi i osobe bez licence - postoji mogunost osposobljavanja za taj posao, javi se osobno ili 384-100. Natjeaj otvoren do 09.07.2008.g. 8. ALLIANZ ZAGREB d.d. AKOVEC, traži 5 SAVJETNIKA ZA PRODAJU OSIGURANJA najmanje SSS, da posjedujete vlastiti auto (nije uvjet), poznavanje rada na raunalu, ambicioznost, komunikavnost, samoinicijavnost, nazovite na mob. 098-460-294, 099-3133-729, kontakt osoba Ivan Sinkovi, ili e-mail: ivan.sinkovic@allianz.hr s naznakom ‘za natjeaj - SAVJETNIK’. Natjeaj otvoren do 09.07.2008.g. 9. TEHNOMETALAKOVEC,Gajeva27,traži3BRAVARA, VARIOCA na neodreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se osobno na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 11.07.2008.g. 10. MOTO MEHANIKA MISER DONJA DUBRAVA, traži 1 AUTOMEHANIAR KV automehaniar ili autoelektriar, PKV automehaniar s radnim iskustvom na neodreeno vrijeme, jutarnja smjena, javi se na 688-501,098-723-335. Natjeaj otvoren do 16.07.2008.g. 11. Krojaki obrt “ANNA” M. Središe, Frankopanska 62, traži 5 ŠIVAA na neodreeno vrijeme, javi se na 543-153. Natjeaj otvoren do 15.07.2008.g. 12. Autoservis“IVANOVI”GORIAN,Dr.V.Žganca 16, traži 2 AUTOMEHANIARA na neodreeno vrijeme, javi se na 601-314, 098-242-585. Natjeaj otvoren do 09.07.2008.g. 13. PLAMEN Peklenica, Zrinskih 9, traži 1 MONTER CENTRALNOG, PLINA, VODOINSTALATER na neodreeno vrijeme, javi se na 098-242-834. Natjeaj otvoren do 31.07.2008. 14. DENN TRADE d.o.o. MURSKO SREDIŠE, traži 2 KONOBARICE na neodreeno vrijeme, javi se na 098-295-019. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 15. METRAS d.o.o. M. SREDIŠE, K. Zvonimira 25, traži 1 KONOBARICA na neodreeno vrijeme, javi se na 543-466, 091-3022-867, mjesto rada u sklopu Trgovakog centra BETEX-natjeaj otvoren do 15.07.2008.g. 16. Obiteljski dom za starije i nemone KOLONI D. Kraljevec, Kolodvorska 7, traži 1 NJEGOVATELJ STARIJIH I NEMONIH OSOBA završen teaj za njegovatelja ili SSS med. sestra ali struka nije uvjet, na neodreeno vrijeme uz probni rad, radno iskustvo nije potrebno, javi se na 655-040, 098-992-9699. Natjeaj otvoren do 12.07.2008.g. 17. MIDA d.o.o. AKOVEC, traži 2 ŽENSKE OSOBE ZA PRODAJU U SLASTIARNI I PEKARI na neodreeno vrijeme, povrat putnih troškova , rad u centru akovca, javi se na 091-582-8639. Natjeaj otvoren do 15.07.2008.g. 18. Usluge gra. mehanizacijom BLAŽON M. Središe, Marnska 106, traži 1 RUKOVATELJ GRA EVINSKIM STROJEVIMA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-784-951. Natjeaj otvoren do 15.07.2008.g. 19. Europod akovec, M. Magdalenia 1, akovec, traži PARKTEAR na neodreeno vrijeme, javiti se na mob. 098-1705496. Natjeaj otvoren do 10.07.2008. 20. Kolag-traded.o.o.akovec,L.Bezeredija41,traži ZIDAR na neodreeno vrijeme, natjeaj otvoren do 15.07.2008., javi se na mob. 098-241-964. 21. Ferro Preis d.o.o. , Dr. T. Bratkovia 2, akovec, traži RADNIKE ZA BOJANJE I SORTIRANJE CIJEVI, rad u jednoj smjeni, mogu se javi i ženske osobe, ELEKTRIAR ZA UPRAVLJANJE AUTOMATSKOM LINIJOM, RADNIKE ZA RUNU MANIPULACIJU TERETOM na odreeno uz mogunost stalnog r.o., javi se osobno na adresu poduzea. Natjeaj otvoren do 17.07.2008.

22. Stolarija A.Jurkovi V. Žganca 18.Pribislavec, traži STOLAR, POMONI STOLARSKI RADNIK na neodreeno vrijeme, javi se na mob.098-242-255. Natjeaj otvoren do 17.07.2008. 23. Grawe d.o.o. Zagreb, traži ZASTUPNIK OSIGURANJA na neodreeno vrijeme, mjesto rada akovec, javi se na mob. 091-521-9127. 24. Expert,Ž.Fašizma2,Strahoninec,tražiMONTER SUHE GRADNJE na neodreeno vrijeme, javi se na tel.333-751ilinamob.099-2165150.Natjeajotvoren do 20.07.2008. 25. Min d.o.o. , Ca e bar “Mar”, akoveka 105, Prelog, traži KONOBAR na odreeno vrijeme, javi se na mob. 099-229-1197. Natjeaj otvoren do 19.07.2008. 26. Kos d.o.o. R. Boškovia 60, Kotoriba, traži INSTALATER GRIJANJA I KLIMATIZACIJE na odreeno vrijeme, javiti se na mob. 098-242-139. Natjeaj otvoren do 16.07.2008. 27. Tekeli projekt-inženjering Marka Kovaa 72, Mursko Središe, traži GRA EVINSKI RADNICI na neodreeno vrijeme, javi se na mob.098-240-131. Natjeaj otvoren do 15.07.2008. 28. Soit, E. Kardelja 15, Lopatinec, traži STROJOBRAVAR na neodreeno vrijeme, javiti se na mob.091-518-5698 ili na tel.855-060. Natjeaj otvoren do 19.07.2008. 29. DUGA TIM d.o.o. Žiškovec 120, traži SOBOSLIKARA na neodreeno vrijeme, javi se na 865-395 ili 091/581-5708. Natjeaj otvoren do 13.07. 30. Delta d.o.o Dr. I. Novaka 38, akovec, traži 5 zaštara-ke sa ili bez licence, spasioc iz vode sa licencom na neodreeno vrijeme. Natjeaj otvoren do 13.07.2008., javi se na mob.098-980-7588. 31. Dolenec instalaterski obrt, J. Slugara 6, akovec, instalater grijanja i vodovoda na neodreeno vrijeme, natjeaj otvoren do 13.07.2008., javi se na mob.091-554-9323. 32. SENKO d.o.o. ŠTEFANEC, V. Nazora 22, traži 2 BRAVARA, 2 RADNIKA U MONTAŽI na neodreeno vrijeme, javi se na 337-344. Natjeaj otvoren do 24.07.2008.g. 33. AM Akusk montaža AKOVEC, Mihovljanska 70, traži 1 MONTER SUHE GRADNJE na neodreeno vrijeme, javi se na 098-241-011. Natjeaj otvoren do 24.07.2008.g. 34. Acapulco d.o.o. Mihovljan, Zvir 24, traži KONOBAR, ISTAICA na neodreeno vrijeme, mjesto rada Ivanovec, javi se na 337-035. Natjeaj otvoren do 10.07.2008.g. 35. SLK d.o.o. STRAHONINEC, P. Miškine 39, traži 1 VOZA ZA DOMAI PRIJEVOZ “E” kat. na neodreeno vrijeme, javi se na 099-215-1846. Natjeaj otvoren do 10.07.2008.g. 36. MI-Styling d.o.o.-Simple AKOVEC, J. Gotovca 2, traži 1 FRIZERKA na neodreeno vrijeme, javi se na 310-478. Natjeaj otvoren do 10.07.2008.g. 37. KIKI d.o.o. GORIAN, Kalnika 47, traži 3 LIMARA, IZOLATERA na neodreeno vrijeme, javiti se na 643-205,rad u Njemakoj. Natjeaj otvoren do 10.07.2008.g. 38. ALU-TEHNIKA d.o.o. D. Vidovec, traži 1 GRA EVINSKI TEHNIAR na neodreeno vrijeme znanje rada u AUTOCAD-u, radno iskustvo 3 godine, javiti se na 098-180-3139. Natjeaj otvoren do 24.07.2008.g. 39. LOGOŽAR INST d.o.o. PRELOG, Branimirova 2, traži 2 ELEKTROINSTALATERA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog zaposlenja, poželjno radno iskustvo ali nije uvjet, javi se na 098-644-313. Natjeaj otvoren do 19.07.2008.g. 40. Caffe bar LIDO PRELOG, Glavna 29, traži 1 KONOBAR/ICA na neodreeno vrijeme, javiti se na 646-897, 099-213-3522. Natjeaj otvoren do 22.07.2008. 41. Udruga slijepih Meimurske županije AKOVEC, K. Tomislava 34, traži 1 DIPL. SOCIJALNI RADNIK na odreeno vrijeme, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 05.07.2008.g. 42. Caffe bar “PRIMADONA” M. SREDIŠE, Tekslna 2, traži 1 KONOBARICA na neodreeno vrijeme, javi se na 098-242-443. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 43. Caffe bar “OLIMP” M. Središe, R. Konara 73, traži 1 KONOBARICA na neodreeno vrijeme, javiti se na 098-544-221. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 44. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I. G. Kovaia 6, traži 1 KUHAR, 1 PIZZA PEKAR, 1 POM. KUHARA, 1 KONOBARA na neodreeno vrijeme, javiti se osobno ili 311-207. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 45. Ugostiteljski obrt “BAROK” AKOVEC, M. Trnine 19, traži 1 KONOBAR na neodreeno vrijeme, javiti se na 099-215-1930. Natjeaj otvoren do 20.07.2008.g. 46. Autoprijevoznik Milan Todorovi PEKLENICA, Glavna 34, traži 2 VOZAA C, E kat. na neodreeno vrijeme, javi se na 099-3502-344. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 47. Autolimarski obrt “ABART” D. Mihaljevec, akoveka 35, traži 1 AUTOLIMAR, 1 AUTOLAKIRER na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 660-500. Natjeaj otvoren do 30.07.2008.g. 48. Servis za išenje “NOVAK” PRELOG, K. Domagoja 11, traži 1 ISTAICA (išenje djejeg vra) na neodreenovrijeme,javisenamob.098-167-8182. Natjeaj otvoren do 29.07.2008.g. 49. Pizzeria “FAT BOY” PRELOG, Trg B. Jelaia 3, traži 1 KUHAR/KUHARICA na neodreeno vrijeme, javi se na mob.098-77-88-55. Natjeaj otvoren do 29.07.2008.g. 50. HRANJEC d.o.o. IZLETIŠTE “ZELENGAJ” Granini prijelazGORIAN,traži2KONOBARA/KONOBARICE na neodreeno vrijeme, osam satno radno vrijeme, smjene po dogovoru, javi se na 098-948-1087 do 31.07.2008.g. 51. TAMARA d.o.o. AKOVEC, B. Kašia 10, traži 1 FRIZER na neodreeno vrijeme, javiti se na 098-178-2085. Natjeaj otvoren do 29.07.2008.g. 52. Markeng,trgovina,konzalngNEDELIŠE,Žarkovice 15, traži 3 DJELATNICE ZA RUNO PAKIRANJE na odreeno vrijeme, javi se na 822-250. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 53. Tvornice stone hrane d.d. AKOVEC, Dr. I. Novaka 11, traži 2 SSS RADNIKA U PROIZVODNJI na odreenovrijemeuzmogunoststalnogradnogodnosa, javi se osobno, telefonski 329-138, ili pismena zamolba. Natjeaj otvoren do 15.07.2008.g. 54. “MAAK” d.o.o. IVANOVEC, Grabanica 2, traži 1 AUTOMEHANIAR - PRIPRAVNIK, 1 POMONI VULKANIZER na neodreeno vrijeme, javiti se na 337-152, 098-496-362. Natjeaj otvoren do

31.07.2008.g. 55. Trgo-gea d.o.o. NEDELIŠE, M. Tita 50, traži 1 RAUNOVO A na odreeno vrijeme, javiti se na 822-672 ili osobno. Natjeaj otvoren do 10.07.2008.g. 56. VIJENAC d.o.o. STRAHONINEC, Dravska 70, traži VRTLAR, VRTLARSKI RADNICI na neodreeno vrijeme, poželjno vozaki ispit “B” kat. Ali nije uvjet, javi se osobno ili 333-870, 091-566-0125 do 31.07.2008.g. 57. VEMA-VIKTORIJAd.o.o.AKOVEC,R.Boškovia 10, traži 1 KUHAR na neodreeno vrijeme, javi se na 098-241-074. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 58. “AC BRATUŠA” d.o.o. AKOVEC, Preloška 38, traži 1 RUNI PERA AUTOMOBILA na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javi se osobno na adresu poduzea, natjeaj otvoren do 15.07.2008.g. 59. MATTEO d.o.o. PUŠINE, V. Nazora 2/a, traži 2 VOZAA C kategorije s iskustvom na dizalici, 2 POMONA RADNIKA na neodreeno vrijeme, javi se osobno. Natjeaj otvoren do 23.07.2008.g. 60. VINCEKTRGOTEKSd.o.o.AKOVEC,Zagrebaka 85, traži 5 ŠIVAA TEKSTILA na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 384-285. Natjeaj otvoren do 25.07.2008.g. 61. GS CIGLARI DUNJKOVEC, traži 1 GRA EVINSKI RADNIK na poslovima izolacije i postavljanje tlakovaca, javiti se osobno ili 091-574-0540. Natjeaj otvoren do 20.07.2008.g. 62. “TEAM” d.d. AKOVEC, D. Cesaria 5, traži 3 ZIDARA, 3 TESARA, 3 ARMIRAA, 3 BRAVARA, GRA . RADNIK, RUKOVATELJ GRA . STROJEVIMA, LIIOC ZA BRAVARSKE KONSTRUKCIJE na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog radnog odnosa, javiti se osobno ili 638-333. Natjeaj otvoren do 01.08.2008.g. 63. DODLEK d.o.o. BELICA, K. Tomislava 25, traži 1 DIPL. EKONOMIST na neodreeno vrijeme, dostaviti pismene zamolbe na gornju adresu. Natjeaj otvoren do 10.07.2008.g. 64. Drvna galanterija SANDUKAR TOTOVEC, V. Bakaria 12, traži RADNICI U PROIZVODNJI DRVENE AMBALAŽE na neodreeno vrijeme, može oba spola, javiti se osobno ili 382-088, 098-463-575. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 65. COLOR CENTAR d.o.o. Ca e bar “ART” PRELOG, Glavna 68, traži 1 KONOBAR /ICA na neodreeno vrijeme, radno iskustvo i struka nisu uvjet, javi se na 098-962-3432. Natjeaj otvoren do 01.08.2008.g. 66. Ca e bar THERAPIA AKOVEC, I. G. Kovaia 30, traži 1 ISTAICA na neodreeno vrijeme, pola radnog vremena, javi se na 310-219, 091-241-3388. Natjeaj otvoren do 25.07.2008.g. 67. KOVINOPLASTIKA KRUŠELJ PRELOG, Tina Ujevia 22, traži 1 RADNIK METALSKE STRUKE na poslovima izrade alata (tokar, gloda, alatniar, bravar) na neodreeno vrijeme, rad na CNC strojevima, rad u jednoj smjeni, javi se na 098-680-509. Natjeaj otvoren do 01.08.2008.g. 68. MODELARIJA BAŠEK IVANOVEC, J. Broza 85e, traži 1 KV, PKV STOLAR na odreeno vrijeme uz mogunost stalnog zaposlenja, javi se na 337-163. Natjeaj otvoren do 02.08.2008.g. 69. MesnicaMihaliNedeliše,TrgRepublike14,traži 1 KV MESAR na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 821-505. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 70. BETEXd.o.o.BELICA,B.Radia48,traži1DIPL.EKONOMIST - smjer markeng, izvrsno poznavanje rada na programuCorel,Photoshop,Dreamwear,znanjeengleskog jezika, vozaka dozvola “B” kat., komunikacijske sposob.; 1 POSLOVNA TAJNICA SSS/VŠS ekonomskog, upravnog ili sl. usmjerenja, poželjno radno iskustvo na slinim poslovima, poznavanje jednog stranog jezika, rad na PC, vozaka dozvola “B” kat.; 1 GRAFIKI DIZAJNER SSS odgovarajueg smjera, poznavanje rada na programu Corel, Photoshop, Dreamweaver najmanje jedna godina iskustva na ism ili slinim poslovima, vozaka dozvola “B” kat. regulirana vojna obveza; 1 RADNIK NA ODRŽAVANJU HORTIKULTURE I ZELENIH POVRŠINA, SSS odgovarajueg smjera, iskustvo na ism poslovima, samostalnost u radu, vozaka dozvola “B” kategorije, regulirana vojna obveza; ŠIVAICA - SVA ŠIVANJA - više izvršitelja, PKV ili SSS tekslnog smjera, poželjno radno iskustvo na ism poslovima, vozaka dozvola “B” kat; POSLUŽITELJ STROJA ZA VEZENJEŠTIK-više izvr., SSS odgovarajueg smjera, poželjno radno iskustvo na ism poslovima, vozaka dozvola “B” kat., dostavi pismene zamolbe sa životopisom i dokazima o ispunjavanju uvjeta na gornju adresu sa naznakom “za natjeaj” do 13.07.2008.g. 71. BETEX TRGOVINA d.o.o. akovec, T. Gorianca 1, traži 10 PRODAVAA na podruju akovca, Brezja, Okruglog Vrha, Goriana, Nedeliša i Vratišinca trgovaki smjer, iskustvo na ism poslovima, dostavi pismene zamolbe sa životopisom i dokazima o ispunjavanju uvjeta na gornju adresu sa naznakom “za natjeaj” do 13.07.2008.g. 72. ASC Siniša d.o.o. AKOVEC, Zagrebaka 14, traži 1 AUTOMEHANIAR / AUTOELEKTRIAR na neodreeno vrijeme, poželjno radno iskustvo, javi se osobno ili 386-000 ili 098-351-964 do 29.07.2008.g. 73. Aluel PVC d.o.o. PRIBISLAVEC, A. Straevia 66, traži 2 SASTAVLJAA/ICE PVC stolarije; 1 INŽ. STROJARSTVA; 1 VOZA KAMIONA sa HIABOM na neodreeno vrijeme, javi se osobno ili 360-900, 091-5000-222. Natjeaj otvoren do 28.07.2008.g. 74. Timmik d.o.o. Savska Ves, Radnika 90, traži 1 PLETA NA PROIZVODNJI ARAPA NA neodreeno vrijeme, javi se na 098-241-715. Natjeaj otvoren do 28.07.2008.g. 75. REPROM d.o.o. AKOVEC, Poljska 14, traži 1 STROJOBRAVAR, 1 TOKAR na neodreeno vrijeme uz probni rad, poželjno radno iskustvo, javi se na 098-241-099. Natjeaj otvoren do 20.07.2008.g. 76. TERMO BEK M. SREDIŠE, A. Šenoe 29, traži 2 INSTALATERA GRIJANJA, PLINA, VODE I KLIME na neodreeno vrijeme, javi se na 098-242-899, 543-896. Natjeaj otvoren do 31.08.2008.g. 77. GTT d.o.o. STRAHONINEC, Poljska 65, traži ZIDAR, GRA EVINSKI RADNIK, MONTER SUHE GRADNJE na neodreeno vrijeme, javi se na 091-433-5405. Natjeaj otvoren do 31.07.2008.g. 78. Mesna industrija “VAJDA” d.d. AKOVEC, Zagrebaka 4, traži 2 RADNIKA U CRIJEVARI na odreeno vrijeme, rad u jednoj smjeni, javi se osobno sa zamolbom prijepodne. Natjeaj otvoren do 13.07.2008. IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUNA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200

Radna mjesta Varaždinske županije 1. OPREMA URE AJI d.d. Koprivnika 23, HR-42230 Ludbreg, traži 1 SAMOSTALNOG REFERENTA PRODAJE na odreeno, VŠS, VSS ekon. Smjera, poznavanje rada na raunalu, znanje eng. ili njem. ili španj. jezika, vozaka B kategorije; 1 REFERENTA NABAVE na odreeno, VŠS, VSS ekon. ili strojarskog smjera, rad na raunalu, znanje eng. jezika, vozaka B kategorije, kontakt osoba Boris Novak, tel. 042/819-183 (osobni dolazak ili pismena zamolba) do 15.7. 2. BLUMING, Vinogradi Ludbreški 53, HR-42230, traži 2 DJELATNIKA NA MONTAŽI OBUE na neodreeno, OŠ, KV, potrebno radno iskustvo; 2 ŠIVAA GORNJIŠTA OBUE na neodreeno, OŠ, KV, potrebno iskustvo na poslovima šivanja; 2 KROJITELJA GORNJIŠTA OBUE na neodreeno, OŠ, KV potrebno radno iskustvo, kontakt osoba Ivo Žiža, tel. 098/990-6683, Gordana Žiža 098/257-116 do 31.7. 3. AUTOPRIJEVOZ KRIŽANI, Varaždin, O. Župania 3, traži 1 VOZAA U ME UNARODNOM PROMETU - naješe se vozi Austrija i Njemaka na neodreeno, KV voza, vozaka C kategorije, poželjna je i dozvola E kat., ali nije uvjet, osoba do 40 godina staros, najava na 042/331-891 ili 098/267-069 (gdin Križani) do 16.7. 4. INSTALACIJE “ERCEG”, Varaždin, B. Vanika 5, traži 4 RADNIKA ZA IZVO ENJE VODOVODNIH i INSTALACIJA CENTRALNOG GRIJANJA na neodreeno, radno iskustvo nije bitno, rad na terenu, vozaki B kat., osobe s podruja Varaždinske i Meimurske županije, osobni dolazak na adresu ili najava na 091/545-7236 (gdin Erceg) do 27.7. 5. SIGNIFICO d.o.o. Zagreb, Nova Ves 78, traži 5 HOSTESA - prodaja VIPnetovih proizvoda u trgovakim centrima na odreeno, KV, SSS, VSS, mlaa ženska osoba, komunikavna, poželjan vozaki B kat., poznavanje eng. i/ili njem. jezika i osnova rada na raunalu, VIPnet omoguuje potrebnu edukaciju (u Zagrebu), plaa: 20 kn/h, zamolba na e-mail: vip@ signco.hr ili mob. 091/159-6064 (Željko) do 10.7. 6. SIGNIFICO d.o.o., Zagreb, Nova Ves 78, traži 5 DJELATNIKA - PREZENTACIJA i PRODAJA VIP-ovih PROIZVODA - zaduženja se odnose na: pripremu, prezentaciju i prodaju u rezidencijalnom sektoru na planiranom podruju prodaje; sudjelovanje u voenju prodajnih prilika kroz prodajne cikluse i kanale; akvna interakcija i koordinacija sa odjelima prodaje i ostalim odjelima unutar tvrtke, na neodreeno, SSS/VŠS/VSS prednost muške osobe do 30. god. staros, minimalno 1 godinu radnog iskustva, poželjno akvno znanje eng., poželjno njemaki jezik, pouzdanost, sistemanost, ustrajnost, proakvnost i izražene prodajne sposobnos,izrazitakomunikavnost,pregovarakevješne, snalažljivost i inicijava, poželjan vozaki B kat., praenje i poznavanje tehnologije - znanje rada na raunalu, praenje i poznavanje informakih trendova, mjesto rada Varaždin, zamolba na e-mail: varazdin@singco. hr ili se javite na 091/781-4052 (kontakt osoba: Saša Jurak) do 10.7. 7. UGOSTITELJSKI OBRT PELNICA, Šemovekih žrtava 2, Varaždin, traži 1 KONOBAR/ICU - posluživanje pia na odreeno (mogunost na neodreeno), OŠ, PKV, KV, SSS, bez obzira na zvanje, radno iskustvo, spol i dob, najava na 091/725-2245 (Karmela Šnidari) do 14.7. 8. PUSTINJA d.o.o. Miramarska 27, Zagreb, traži 2 KONOBAR/ICE u ca e baru u sklopu prodajnog centra “Mercator” na neodreeno, OŠ, PKV, KV, SSS, osoba zainteresirana za rad u ugosteljstvu, najava na mob. 091/137-9133 (Željko Racanovi), mjesto rada Trnovec do 31.7. 9. VETERINARSKA AMBULANTA dr. Lukman d.o.o., Trnovec B., Ludbreška 11, traži 1 VETERINARA na neodreeno, VSS, 1 god. ranog iskustva, osobe s položenim državnim ispitom ili s licencom za obavljanje prakse, vozaki B kat., najava na tel. 042/331-895 do 1.8. 10. UGOSTITELJSKI OBRT STARI MLIN, Bartoloveka 30, Trnovec B., traži 1 KUHAR/ICU - samostalno pripremanje jela (pizze, topli sendvii, a la carte) na neodreeno, KV, SSS u obzir dolazi i PKV, ali se oekuje samostalnost u radu, najava na mob. 091/284-6464 (Krunoslav Novak) do 31.7. 11. IZRADA BETONSKIH BLOKOVA PLANTAK, Vrtna 30, Srainec, traži 1 VOZAA TERETNOG VOZILA, na neodreeno, KV, SSS C i E kat., najava na mob. 098/932-1524 (Milivoj Plantak) do 10.7. 12. HUDEK-TRGOTRANS d.o.o., Maruševec, Biljevac 77, traži 3 VOZAA TERETNOG VOZILA U ME UNARODNOM PRIJEVOZU, na neodreeno, KV, SSS voza, vozaki C i E kat., najava na 042/729-255 (Zlatko Peharda) do 31.7. 13. POLJOAPOTEKA AKRO, Hrašica, Kralja Tomislava 33, traži 1 POM. RADNIKA U TRGOVINI N odreeno (mogunost na neodreeno), PKV, KV, SSS, vozaki B kat., muška osoba, najava na 091/313-9503 (Marijana Klari) do 13.7. 14. UGOSTITELJSKI OBRT CBS, Dravska 76, Svibovec, Podravski, traži 1 KUHAR/ICU - pripremanje svih vrsta jela na odreeno (mogunost na neodreeno), iskljuivo KV kuhar, obavezno 5 god. radnog iskustva ili majstorskiispit,najavanamob.091/882-1482(Danijela Crnec) do 31.8. 15. GRADITELJSTVO TELEBAR d.o.o., Donja Voa, Donja Voa 19 H, traži 5 RADNIKA VISOKOGRADNJE na odreeno, OŠ; 2 TESARA na odreeno, KV ili SSS tesar; 2 ZIDARA na odreeno, KV ili SSS zidar, najava na mob. 091/590-2222 (Mladen Telebar) do 31.7. 16. LIM-AL d.o.o. Optujska 70 C, Varaždin, traži 3 RADNIKA ZA GRA .-LIMARSKE RADOVE; 3 RADNIKA ZA IZRADU METALNIH KONSTRUKCIJA na neodreeno, OŠ, PKV, KV, SSS, posebni uvjet rada - na visini, vozaki B kategorije, osobni dolazak na gornju adresu, najava na tel. 042/331-107, 091/111-1220 (Danijel Vuk) do 31.7. 17. G.G. GRADNJA, zadruga Makojiše, Gornje 76 a, traži 5 ZIDARA; 3 GRA . RADNIKA na neodreeno, PKV, KV, poželjno radno iskustvo, radi se na podruju sjeverozapadne Hrvatske (povratak kui svaki dan), najava na mob. 091/890-4267 (Željko Gai) do 31.7. 18. ARSENAL-IVEZI k.d., Pavlinka 5, Varaždin, traži 10 ZAŠTITARA - svi poslovi zašte osoba i imovine, na neodreeno, KV, SSS, osobe od 20 do 50 god. staros, zdrav. Sposobnost, osobama koje nemaju licencu za obavljanjeposlovazaštaraposlodavacosiguravaedukaciju, pismene zamolbe osobno ili poštom na adresu ili najava na tel. 042/404-841, 042/404-840. do 15.8. 19. LIMARSKI OBRT Dražen Kranji, Srainec, Varaždinska 268, traži 1 LIMARA - svi limarski radovi, na odreeno, PKV, KV limar, poželjno radno iskustvo, najava na mob. 098/443-982 (Dražen Kranji) do 31.8. 20. HBS d.o.o. Varaždin, Zagrebaka 133, traži 5 ELEKTROINSTALATERA na neodreeno, KV elektro struke, rad na terenu uz osiguran smještaj, osobno na adresu ili najava na tel. 042/241-463 (g. Isakovi) do 31.7.


8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

POSLJEDNJI POZDRAV

RAVNATELJA/RAVNATELJICE Uvje: 1. visoka struna sprema zdravstvenog, ekonomskog ili pravnog ili drugog prirodno-druĹĄtvenog usmjerenja i 2. najmanje 5 godina radnog iskustva u struci od kojih najmanje 3 godine na odgovornim upravljakim funkcijama.

SLOBODANA KEŽMANA iz Draťkovca

izraĹžavamo najdublju suut obitelji

Uprava i djelatnici Novog Feromonta d.o.o.

POSLJEDNJI POZDRAV

MARIJE ZIDARI (1924. – 2008.) U proteklih pet desetljea neumornog stvaranja, +arija je svojim djelima neprestano oplemenjivala stalni postav naťeg +uzeja, kao i IzloŞbeni salon u kojemu je nekoliko puta samostalno izlagala. +arijinim nesebinim darovanjem dio njezina opusa postao je dragocjeni dio meimurske baťtine o kojemu emo nadalje skrbiti s osobitom paŞnjom.

10.07.1991. - 10.07.2008.

OGLAS za radno mjesto:

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske Ĺžupanije

KUHAR, POMONI KUHAR, PICOPEKAR, KONOBAR

IN MEMORIAM ZORANU Ĺ EGOVIU Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Meimurske Ĺžupanije

Novi Feromont d.o.o. Donji Kraljevec, Kolodvorska bb

Raspisuje natjeaj za radno mjesto

STROJOBRAVAR - BUĹ A za rad na radijalnoj stupnoj buĹĄilici

TRANSPORTNI RADNIK

Radno iskustvo: dvije godine na takvoj vrs strojeva

Primanja: prema dogovoru, tj. prema koecijentu sloĹženosti poslova Prijave sa Ĺživotopisom slati poĹĄtom na adresu: Novi Feromont d.o.o Kolodvorska bb 40320 Donji Kraljevec s napomenom: Za natjeaj: BuĹĄa ili na e-mail adresu: dbranilovic@noviferomont.hr Natjeaj otvoren do popunjenja

PONUDE SLATI ILI SE OSOBNO JAVITI NA GORNJU ADRESU.

poginulom hrvatskom branitelju

Raspisuje natjeaj za radno mjesto

Vrsta posla: stalni radni odnos uz obvezan probni rok

UGOSTITELJSKI OBRT ÂŤVRBANIÂť I. G. KOVAIA 6, AKOVEC Tel. 040/311-207

poginulom hrvatskom branitelju

PREDRAGU JURECU

13.07.1992. - 13.07.2008.

Novi Feromont d.o.o. Donji Kraljevec, Kolodvorska bb

Vrijeme imenovanja: na 4 godine Uz pismenu prijavu na natjeaj podnosi se: - program rada za mandatno razdoblje - diploma o steenoj visokoj strunoj spremi zdravstvenog, ekonomskog ili pravnog ili drugog prirodno-druĹĄtvenog usmjerenja - dokaz o radnom iskustvu u struci - dokaz o obavljanju odgovornih upravljakih funkcija - dokaz o hrvatskom drĹžavljanstvu - dokaz o nekaĹžnjavanju. Pismena prijava podnosi se u roku 30 dana od dana objave natjeaja. O rezultatu natjeaja kandida e bi obavijeĹĄteni u roku 30 dana od dana zakljuenja natjeaja. Prijave se podnose na adresu Ljekarna akovec, 40 000 akovec, V. Morandinija 1, Upravnom vijeu, sa naznakom “Natjeaj za izbor i imenovanje ravnatelja/ ravnateljice Ljekarne akovecâ€?

IN MEMORIAM

S poĹĄtovanjem djelatnici Muzeja Meimurja akovec

Na temelju lanka 22. stavka 2. i 3. Statuta Ljekarne akovec Upravno vijee raspisuje

N Aza TizborJi imenovanje EAJ

Povodom iznenadne i prerane smrti dragog kolege i prijatelja

praĹĄtamo se od akademske slikarice, naĹĄe drage sugraanke i donatorice

21

INFORMAC$JE

Uvje : - poloĹžen ispit za upravljanje viljuĹĄkarom i kranskom dizalicom Vrsta posla: - rad na utovaru i istovaru proizvoda, te posluĹživanje proizvodnje - povremeni rad na visini

Novi Feromont d.o.o. Donji Kraljevec, Kolodvorska bb

Raspisuje natjeaj za radno mjesto PROGRAMER ZA CNC STROJEVE (plazma i plinsko rezanje) Opis radnog mjesta: - programiranje i odrĹžavanje CNC strojeva za plazma i plinsko rezanje Ĺ kolska sprema: minimalno SSS Ostali uvje: - stojarski tehniar - poznavanje rada na raunalu (obavezno dobro poznavanje AUTOCAD-a i MSOce-a) - dobro poznavanje i itanje tehnikih nacrta - poznavanje njemakog jezika Radno iskustvo: poĹželjno na ism ili slinim poslovima

Primanja: prema dogovoru, tj. prema koecijentu sloĹženosti poslova

Vrsta posla: stalni radni odnos uz obvezan probni rok

Prijave sa Ĺživotopisom slati poĹĄtom na adresu: Novi Feromont d.o.o Kolodvorska bb 40320 Donji Kraljevec

Primanja: prema koecijentu sloĹženos poslova

s napomenom: Za natjeaj: Transportni radnik

Prijave sa Ĺživotopisom sla poĹĄtom na adresu: Novi Feromont d.o.o Kolodvorska bb 40320 Donji Kraljevec s napomenom: Za natjeaj: PROGRAMER ZA CNC STROJEVE

ili na e-mail adresu: dbranilovic@noviferomont.hr ili na e-mail adresu: dbranilovic@noviferomont.hr Natjeaj otvoren do popunjenja Natjeaj otvoren do popunjenja.


22

ME\IMURSKE NOVINE 8. srpnja 2008.

I<=>$X[

ZAHVALA

Na temelju lanka 23. Zakona o poljoprivrednom zemljiĹĄtu (NN 66/01, 87/02, 48/05 i 90/05) i Odluke Gradskog vijea o raspisivanju javnog natjeaja za prodaju poljoprivrednog zemljiĹĄta u vlasniĹĄtvu Republike Hrvatske za podruje Grada akovca, Klasa: 300-01/07-01/2, Urbroj: 2109/2-02-07-10, od 01. veljae 2007. godine na koju je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dalo suglasnost, Klasa: 320-02/08-01/297, Urbroj: 525-9-08-2/GH od 12. lipnja 2008., Gradsko vijee Grada akovca objavljuje:

gospoi MARIJI ZIDARI

JAVNI NATJEAJ

Dobri ljudi vole dariva. Marija Zidari rado je poklanjala sebe i svoje radove. Donacijom slika Zakladi s movom katruĹže pomogla je mnogima. Ostaje nam u uspomeni u sjeanjima, a u svojim umjetnikim djelima zauvijek.

za prodaju poljoprivrednog zemljiĹĄta u vlasniĹĄtvu Republike Hrvatske za podruje Grada akovca 1.

Hvala.

Me imurska zaklada solidarnos ÂŤKatruĹžaÂť

MEIMURJE â&#x20AC;&#x201C; PLIN d.o.o. akovec, Mihovljanska 70 Na osnovu Odluke direktora ME IMURJE-PLIN d.o.o. akovec objavljuje se

PRODAJA PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaje se 1. teretni automobil FIAT FIORINO 1.7D godina proizvodnje 1992. neispravno i neregistrirano vozilo

Poetna cijena 1.500,00 kn

2. teretni automobil FIAT FIORINO 1.7D godina proizvodnje 1994. neispravno i neregistrirano vozilo

2.000,00 kn

3. terensko vozilo LADA â&#x20AC;&#x201C; NIVA 1.7 godina proizvodnje 1996. neispravno i neregistrirano vozilo

2.000,00 kn

Javno nadmetanje odrĹžat e se dana 11.7.2008. godine (petak) u 9,00 sa, u prostorijama ME IMURJE-PLIN d.o.o. akovec, Mihovljanska bb (iza groblja). Predmetne stvari mogu se razgleda na dan odrĹžavanja javnog nadmetanja od 7,00 do 9,00 sa. Prije pristupanja nadmetanju obvezna je uplata jamevine u iznosu od 500,00 kn po svakoj predmetnoj stvari. U prodajnu cijenu nije ukljuen porez na dodanu vrijednost koji snosi kupac. Porezne pristojbe i sve druge obveze glede kupoprodaje snosi kupac. Kupnja se vrĹĄi po naelu ÂŤVI ENO â&#x20AC;&#x201C; KUPLJENOÂť, pa se naknadne reklamacije nee uvaĹži

Predmet javnog natjeaja je poljoprivredno zemljiĹĄte na podruju katastarskih opina Ivanovec i KriĹĄtanovec na podruju Grada akovca u Meimurskoj Ĺžupaniji oznaeno kao k.o., k..br., kultura, klasa, povrĹĄina, poetna cijena.

-

2. Pregled esca u ovom natjeaju s poetnom cijenom objavljen je na oglasnoj ploi Grada akovca.

-

3. Pisana ponuda mora sadrĹžava: - ime i prezime odnosno naziv natjecatelja, JMBG za zike osobe odnosno MB za pravne osobe - katastarsku opinu i broj katastarske esce za koju se ponuda podnosi, te povrĹĄinu esce - visinu ponuene kupovne cijene - oitovanje kupca plaa li u cijelos ili obrono - ponudi se obvezatno prilaĹže dokaz o prvenstvu prava kupnje - dokaz o upla jamevine - dokaz o statusu hrvatskog branitelja, ako je natjecatelj razvojaeni hrvatski branitelj koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske proveo najmanje tri mjeseca - gospodarski program koriĹĄtenje poljoprivrednog zemljiĹĄta 4. Ako su dvije ili viĹĄe parcela u bloku, natjecatelj se mora natjeca za sve navedene parcele zajedno za koje je istaknuta poetna cijena. 5. Prvenstveno pravo kupnje imaju zike i pravne osobe koje su sudjelovale u natjeaju i to sljedeim redoslijedom: Prvenstveno pravo kupnje ima zika i pravna osoba koja je sudjelovala u natjeaju, pod uvjetom da je upisana u upisnik poljoprivrednih gospodarstava i ima prebivaliĹĄte, odnosno sjediĹĄte na podruju jedinice lokalne samouprave koja provodi natjeaj i to sljedeim redoslijedom: - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost i poljoprivredni obrt - obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo - pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnos - ostale zike i pravne osobe koje nisu upisane u upisnik poljoprivrednih gospodarstva, a namjeravaju se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Ako je viĹĄe osoba u istom redoslijedu prvenstvenog prava kupnje, prednost se utvruje prema sljedeim kriterijima: - dosadaĹĄnji zakupac koji uredno ispunjava ugovorne obveze - vlasnik ili zakupac zemljiĹĄta koje granii sa zemljiĹĄtem koje se prodaje - hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 3 mjeseca i lanovi obitelji poginulog, umrlog, zatoenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, a koji se bave poljoprivrednom djelatnoĹĄu - vlasnik izgraenoga proizvodnog objekta (farma za proizvodnju mesa, mlijeka i jaja, doradu sjemena i druge objekte namijenjene preradi, doradi i uskladiĹĄtenju poljoprivrednih proizvoda) - osoba koja se bavi ili se namjerava bavi stoarstvom (govedarstvo, svinjogojstvo, ovarstvo i kozarstvo), podizanjem viĹĄegodiĹĄnjih nasada (vinograda, vonjaka i maslinika), te povrtlarskom proizvodnjom. Fizika i pravna osoba ima prvenstveno pravo kupnje prema utvrenom redoslijedu uz uvjet da prihva najviĹĄu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuaa koji ispunjava natjeajne uvjete, te da ponudi priloĹži gospodarski program koriĹĄtenja poljoprivrednog zemljiĹĄta u vlasniĹĄtvu drĹžave (u daljnjem tekstu: gospodarski program).

-

-

Osobe koje sudjeluju u natjeaju obavezno moraju uz ponudu priloĹži dokumentaciju temeljem koje ostvaruju prvenstveno pravo kupnje poljoprivrednog zemljiĹĄta i to: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo upisano u registar obveznika poreza na dohodak kojima je poljoprivreda osnovna djelatnost i poljoprivredni obrt - dokaz: potvrda â&#x20AC;&#x201C; â&#x20AC;&#x17E;transakcija 117â&#x20AC;&#x153; koju izdaje nadleĹžni Zavod za Mirovinsko osiguranje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo â&#x20AC;&#x201C; dokaz: rjeĹĄenje o upisu u upisnik ili potvrda o predanom zahtjevu za upisnik dosadaĹĄnji zakupac zemljiĹĄta, uz uvjet da je plaao obveze â&#x20AC;&#x201C; dokaz: da nema dugovanja po osnovi zakupa ( izdaje nadleĹžno jelo jedinice lokalne samouprave na

ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC raspisuje

NATJEAJ Za sklapanje Ugovora o radu na odreeno vrijeme na poslovima doktora medicine (sekundarca na odjelu) â&#x20AC;&#x201C; kandidata za specijalizanta (M/Ĺ˝) iz medicinske grane:

OPE KIRURGIJE INTERNE MEDICINE

â&#x20AC;&#x201C; 1 kandidat â&#x20AC;&#x201C; 1 kandidat

Uz zamolbu i domovnicu kandidat prilaĹže dokumentaciju o ispunjavanju uvjeta prema Pravilniku o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 133/07). Ponude s dokazima o ispunjenju uvjeta dostavljaju se Ĺ˝upanijskoj bolnici akovec, I.G. Kovaia 1e â&#x20AC;&#x201C; Povjerenstvu za izbor specijalizanata, u roku 8 dana od dana raspisivanja Natjeaja. Odluka o odabiru kandidata izvrĹĄi e se prema Pravilniku o mjerilima za prijam specijalizanata, a rezulta izbora bi e objavljeni na oglasnoj ploi ustanove i na internetskoj stranici Bolnice u roku od 15 dana od dana razgovora s Povjerenstvom.

-

-

ijem se podruju nalazi ve zakupljeno zemljiĹĄte) vlasnik ili zakupac ije zemljiĹĄte granii sa zemljiĹĄtem koje se prodaje: - dokaz: zemljiĹĄno â&#x20AC;&#x201C; knjiĹžni izvadak za vlasto zemljiĹĄte ili ugovor o zakupu, i ovjerena kopija katastarskog plana nadleĹžnog Ureda za katastar razvojaeni hrvatski branitelj koji je proveo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje 3 mjeseca i lanovi obitelji poginulog, umrlog, zatoenog ili nestalog hrvatskog branitelja, koji se bave poljoprivrednom djelatnoĹĄu â&#x20AC;&#x201C; dokaz: o statusu (potvrdu izdaju nadleĹžne sluĹžbe Ureda za obranu ili Ministarstvo unutarnjih poslova) zike i pravne osobe koje posjeduju izgraen vlas proizvodni objekt (farmu za proizvodnju mesa, mlijeka ili jaja, doradu sjemena i druge objekte namijenjene preradi, doradi i uskladiĹĄtenju poljoprivrednih proizvoda) â&#x20AC;&#x201C; dokaz: dokumentacija o posjedu objekta pravna osoba registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnos â&#x20AC;&#x201C; dokaz: izvod iz sudskog registra

6. Gospodarski program sadrĹži: podatke o podnositelju zahtjeva, opis gospodarstva, namjenu koriĹĄtenja i lokalitet zemljiĹĄta, tehniko - tehnoloĹĄke karakteriske gospodarskog rada i potrebnu mehanizaciju za obradu zemljiĹĄta koje je predmet kupnje i prikaz oekivanih troĹĄkova i prihoda, te posebnu naznaku kada se radi o ekoloĹĄkoj proizvodnji. 7. Ako najviĹĄa ponuena cijena na natjeaju od ponuaa koji ispunjava natjeajne uvjete prelazi dvostruki iznos poetne cijene, takva ponuda smatra se nevaĹžeom. 8. U sluaju obrone otplate ugovorom se odreuje rok otplate za poljoprivredno zemljiĹĄte. Rok otplate ne moĹže bi dulji od 15 godina. U sluajevima obrone otplate, ugovorom se odreuje i u zemljiĹĄnim knjigama upisuje hipoteka na kupljeno zemljiĹĄte, na ukupni iznos. Svi neuplaeni obroci se revaloriziraju na dan dospijea ako nastupi poveanje ili umanjenje cijene na malo za viĹĄe od 5 % u odnosu na dan sklapanja ugovora. Ako kupac upla cijeli iznos, ostvaruje pravo popusta od 20% od posgnute cijene. 9. Osobe koje sudjeluju u natjeaju duĹžne su upla jamevinu kao dokaz o ozbiljnos ponude, u visini 500,00 kn. Jamevina se uplauje na Ĺžiro raun prorauna Grada akovca, broj: 2392007-1806000006, pozivom na broj: pravne osobe 21 7706 MB, a fizike osobe 22 7706 JMBG i dokaz o upla prilaĹže kao sastavni dio dokumentacije. Jamevina se vraa svim sudionicima u natjeaju nakon provedbe natjeaja. 10. Maksimalna povrĹĄina poljoprivrednog zemljiĹĄta u vlasniĹĄtvu drĹžave koja se moĹže proda poljoprivrednom gospodarstvu, poljoprivredniku ili poljoprivrednom gospodarstvu koji se bavi ratarskom i stoarskom proizvodnjom iznosi 50 ha. 11. Pismene ponude ĹĄalju se poĹĄtom, preporueno u zatvorenim omotnicama, s naznakom: PONUDA ZA KUPNJU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIĹ TA â&#x20AC;&#x201C; NE OTVARAJ, na adresu: Grad akovec, Kralja Tomislava 15, 40000 akovec u roku 15 dana od dana objave natjeaja u dnevnom sku. 12. Nepravodobne i nepotpune ponude nee se uze u razmatranje. 13. Zajednike ponude smatrat e se nevaĹžeim i nee se uze u razmatranje. 14. Odluku o izboru najpovoljnije ponude donosi Gradsko vijee, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nakon donoĹĄenja te odluke obavjeĹĄtavaju se svi sudionici natjeajnog postupka. Pritom se sastavlja nacrt ugovora o prodaji koji se dostavlja nadleĹžnom DrĹžavnom odvjetniĹĄtvu RH radi davanja prethodnog miĹĄljenja, nakon ega gradonaelnik s najpovoljnijim ponuaima sklapa ugovor o prodaji. 15. Sudionici natjeajnog postupka koji su bili zakupci ili koncesionari poljoprivrednog zemljiĹĄta uz ponudu prilaĹžu dokaz o ispunjenju ugovorne obveze prema Republici Hrvatskoj. Gradsko vijee Grada akovca

IZ MATINOG UREDA ROENI: NEVEN MIKULAJ, sin Gordane i Darka; JANA BAKSA, ki Ivane i Li; DAVID KRAJNER, sin Gordane i Igora; BORNA OSTRUGNJAJ, sin Ane i DraŞena; ERIK ŠTEFKO, sin Valentine i Danijela; MATIJA BEDI, sin Danijele i Predraga; MATEA SRNEC, ki Branke i Denisa; ARIEN SOLDAT, sin Borke i Marka; TEO NOVAK, sin Nataťe i Damina; KOKO BOŽI', sin Ines i Ivana; KLARA OSTRUGNJAJ, ki Marine i Maria; BORIS SABOL, sin Andreje i Olivera; BARTOL FABI', sin Marine i Siniťe; MIROSLAV ORŠOŠ, sin Irene i Zvjezdana; LEO DRAGOVI', sin Aleksandre i Marijana; SARAH SOKOL, ki Vesne i Dragutina; JANA HREN, ki Martine i Igora; LORENA JELENI', ki Josipe i Roberta; JOSIP ZADRAVEC, sin Danijele i Maria; PETRA VUK, ki Renate i Miroslava; DANIJEL POSEDI, sin SnjeŞane i Igora; ALEN IGNAC, sin Nataťe i Alena; FRAN IVAN MARI', sin Andreje i Josipa; VITO KUZMI', sin Aleksandre i Emila; NERA CIGROVSKI, ki Klaudije i Damira; ZORAN BOGDAN, sin Danijele i Zorana; PAULINA ORŠUŠ, ki Tamare i Stjepana; ELENA FRANI', ki Martine i Mihaela; MISLAV ZRNA, sin Marte i Miroslava; ANTONIJA SALAJ, ki Tee i Saťe; MAGDALENA NOVAK, ki Veronike i DraŞena.

VJENANI: Vlatkica Mihaljuť i Tomica Merlak; Petra 'apalija i Matija Lovreni; Kristina Dokleja i Valentino Kantoci; Marijeta Horvat i Goran Stevanovi (akovec). Sandra Horvat i Peter Rodek (Kotoriba). Petra Horvat i Marijan Krmar (Mala Subotica). Ines Kutnjak i Kristijan Soboan; Ivanas Medlobi i BoŞidar HrŞenjak; Suzana Žuni i Denis Sabol (Mursko Srediťe). Dijana Mlinari i Mario Mavrek; Ana KaniŞaj i Tomislav MuŞini (Nedeliťe). Anamarija emerika i Dragutin Furdi (Prelog). UMRLI: Antun Mikulan, ro. 1946.; Mirko Djukanovi, ro. 1942.; Martin Rodinger, ro. 1925.; Ivan Taradi, ro. 1920.; Marko Periťi, ro. 1935.; Zvonko Strnat, ro. 1948.; Andrija Lesar, ro. 1931.; Antonija Pleh, r. Horvat, ro. 1927.; Klara Grabrovi, r. Jurian, ro. 1919. (akovec). Ivan Švenda, ro. 1933.; Katarina Ostrugnjaj, r. Haromet, ro. 1937.; Kata Kapeť, r. Vukomanovi, ro. 1936. (Kotoriba). Jelisava Jurinec, r. Klinec, ro. 1927. (Mursko Srediťe). Juraj Oreťki, ro. 1941. (Nedeliťe). Slobodan KeŞman, ro. 1963.; uro ebi, ro. 1922.; Franjo Kutnjak, ro. 1914. (Prelog). Franjo Marciuť, ro. 1939.; Marija Štefanija Zidari, ro. 1924.; Mirko Frey, ro. 1923.; Marija Petkovi, ro. 1926. (Štrigova).


8. srpnja 2008. ME\IMURSKE NOVINE

23


Jose

Jon

Cassia

TJEDNI KALORIFER TOP 20

10. ET - PRAZAN STAN

02. LETEŠI ŠAMPION

09. Mladen Grdovi

SONGKILLERS

RECI MI RECI ŽIVOTE

03. SAMO JE JEDNO

TOPStavros LISTA DOMAIH 08. Jasmin

CONNECT feat ZAPREŠI BOYS

ŠTO BI JA S TOBOM

04. POKUŠAJ - LAKA

07. Nenad Vetma - LJUBAV

05. VATRENO LUDILO - RAWBAU

06. Mate Buli - KADA PIJEM

06. PLANETA - HLADNO PIVO

05. Zapreši Boys

07. ŠPRICER - STAMPEDO

SAMO JE JEDNO

08. PORED MENE - JINX

04. Davor Borno - LJUDI

09. NEBU POD OBLAK

03. Tony Censki

ANTONIJA ŠOLA

UMIREM 100X DNEVNO

10. STAKLENI GRAD

02. Zdravko Škender - POLETI SRCE

NOXIN feat MIRO ODAK

01. Dražen Zei - IDI

FORMULA 13

Monique

Prsate engleske ljepotice u klinu

Lucy je opet in! Lucy Pinder, naravno. Ali nije sama. U njenom društvu je još jedna “obdarena” Britanka - Sophie Howard. Njih dvije ovom su prilikom pozirale u klinu za asopis Nuts. Sve što bi dodatno napisali, bilo bi “too much” …

TOP LISTA STRANIH

01. VIOLET HILL - COLDPLAY

10. Coldplay - VIOLET HILL

02. LOVE LOVE LOVE - LENNY KRAVITZ

09. Maroon 5 Feat. Rihanna

03. WORK THAT BODY

IF I NEVER SEE YOUR FACE AGAIN

C&C MUSIC FACTORY

TOPStret LISTA DOMAIH 08. Manic Preachers

04. LOVE IN THIS CLUB

UMBRELLA

USHER feat YOUNG JEEZY

07. Chris Brown - WITH YOU

05. BETTER IN TIME - LEONA LEWIS

06. Leona Lewis - BETTER IN TIME

06. RUNNIG FREE

05. Alicia Keys - TEENAGE LOVE AFFAIR

ALI CAMPBELL & BEVERLY KNIGHT

04. Madonna feat. Jusn Timberlake

07. SUPERNATURAL SUPERSERIOUS - R.E.M.

4 MINUTES

08. FANGO - JOVANOTTI

03. Usher . Young Jeezy

09. LOVE SONG - SARA BAREILLES

LOVE IN THIS CLUB

10. THIS BOY’ S FIRE

02. One Republic - STOP AND STARE

SANTANA feat J.LO & BABY BASH

01. Rihanan - TAKE A BOW

Marisa vlasnica najdekoltea

Nagrada najboljeg dekoltea pripala je amerikom modelu bujnih grudi Marisi Miller na nedavnoj dodjeli Spike Guy’s Choice Awards. S obzirom na simpatije publike, pomislili bi da je doživljaju kao seks simbol, no s ovom ljepoticom je ipak malo drugaija pria. Naime, zbog nje bi mnogi “možda ubili i najboljeg prijatelja” …

MEDIA MODEL LJETA

Marija Mlinari (30) - akovec

30-godišnja Marija Mlinari dolazi iz akovca. Ve duži niz godina bavi se poslovima u osiguranju. Djelatnica je brzo rastue osiguravajue kue - HOK: Hrvatske osiguravajue kue, koja svoj akoveki ured ima u Japa centru. Obožava domau i stranu pop, te zabavnu glazbu. Veinu slobodnog vremena provodi sa 7-godišnjom kerkom, uz poneki “lagani” izlazak vikendom. Fotosession smo i ovaj put obavili u Toplicama Sveti Martin, te vinoteci i kušaoni Terbotz. (D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

TOP LISTA DOMAIH

01. JASON DONOVAN - ŠAJETA

TOP LISTA RADIA MEIMURJE

TOP LISTA DOMAIH

01. TOŠE PROESKI - Igra bez granica

01. TONY CETINSKI

02. SMS - Moja ulica

UMIREM 100x DNEVNO

03. COLONIA

02. COLONIA - MIRNO MORE

TOP LISTA DOMAIH Pod sretnom zvijezdom

TOP LISTA DOMAIH 03. TOŠE PROESKI - NESANICA

04. VLADO JANEVSKI

04. MIROSLAV ŠKORO - SRCE JAKO JE

Ruž sa tvojih usana

05. DINO MERLIN & HARI

05. KINGS - Zakuni se

DABOGDA

06. BORIS NOVKOVI - Ružo snena

06. SANDI CENOV - I STARO i NOVO

07. LUKA NIŽETI

07. STAMPEDO

Slobodno dišem

POŠALJI MI SRCE/ŠPRICER

08. ITD BAND - Samo je tvoje lice

08. BORIS NOVKOVI

09. LEO - Dvije vatre

OTKAKO JE OTIŠLA

10. BORIS BABAROVI

09. ET - PRAZAN STAN

Ti nisi više malena

10. JINX - PORED MENE

Prijavite se za fotosession ! Meimurske novine i ove godine rade ljetni serijal meimurskih ljepotica koji je krenuo u ovom broju. Prijave za fotosession primaju se i nadalje. Mogu se prijavite sve djevojke

koje su navršile 18 godina sa ili bez iskustva u fotosessionu. Prijaviti se možete na brojeve mobitela: 098-920-56-20 ili 091-561-57-93, kao i e-mailom: redakcija@mnovine.hr.


13. svibnja 2008.

43

sport@mnovine.hr

POLUFINALE speedway kvalifikacija za Grand Prix

OSTAVKA predsjednika HRS-a

status rezerve DĹžentlmenski Pavlicu u finalu Kavranov potez Ĺ˝eljko Kavran, dosadaĹĄnji predsjednik Hrvatskoga rukometnog saveza i â&#x20AC;&#x153;alfa i omegaâ&#x20AC;? akovekog rukometa, nakon 13 godina na funkciji predsjednika HRS-a u subotu prijepodne na izvanrednoj skupĹĄtini Saveza dao je neopozivu ostavku. Kavran se na poetku skupĹĄtine obratio skupĹĄtinarima i rekao: â&#x20AC;&#x153;Nema smisla viĹĄe ostajati. Ostao sam sam protiv svih i dalje ovako ne moĹže.â&#x20AC;? Do ovakvog raspleta doĹĄlo je nakon sukoba izmeu dugogodiĹĄnjih prijatelja Gopca i Kavrana. Gobac je poznat kao â&#x20AC;&#x153;vladar iz sjeneâ&#x20AC;? hrvatskog rukometa. Nakon ĹĄto su dosadaĹĄnji tihi sukobi uvijek zaglaeni, ovaj put oito povratka nije bilo. Kao ĹĄto je poznato, Gobac i 11 lanova Upravnog odbora prije dvadesetak dana podnijelo je ostavke i zatraĹžilo sazivanje izvanredne izborne skupĹĄtine. Za novog predsjednika jednoglasno je izabran

34-godiĹĄnji Karlovanin Sandi Ĺ ola, predsjednik uprave Karlovake

banke. Ĺ ola je poput Kavrana do sada bio na funkciji predsjednika karlovakog prvoligaĹĄa, ali je uoi glasovanja navodno â&#x20AC;&#x153;kuvertiraoâ&#x20AC;? ostavku na tu funkciju, pa nije u sukobu interesa koji su kao zamjerali Kavranu. Inae, nakon â&#x20AC;&#x153;gospodskogâ&#x20AC;? Kavranovog poteza, on je krenuo izvan dvorane, pa su ga pozivali da se vrati, pomalo licemjerno ga postavljali u UO (dobro bi nam doĹĄao, trebamo te â&#x20AC;Ś, bile su rijei najglasnijih â&#x20AC;&#x153;puistaâ&#x20AC;? â&#x20AC;Ś) itd. Inae, â&#x20AC;&#x153;svjedociâ&#x20AC;? skupĹĄtine kaĹžu da je skupĹĄtina izgledala kao u socrealistika vremena. Na prvi pogled sve su odluke izglasane jednoglasno, ali se stekao dojam kao da je vladalo - â&#x20AC;&#x153;jednoumljeâ&#x20AC;?. Naime, predsjednik Ĺ ola oito nije vian skupĹĄtinarskom radu, pa je sve odluke unaprijed proglasio prihvaenim, pozivajui delegate na javno glasovanje kao da glasuju â&#x20AC;&#x153;reda radiâ&#x20AC;?! (dz)

Jurica Pavlic nije se uspio plasirati u inale kvaliikacija za ulazak u Grand prix koje se u rujnu vozi u poljskoj Zieloni Gori. Najbolji hrvatski voza u poluinalnoj utrci kvaliikacija koja je voĹžena u talijanskom Terenzanu osvojio je 9. mjesto koje mu donosi samo status rezerve. Pavlic je imao priliku da uhvati 8. mjesto koje je vodilo u inale, ali je u razvaĹžanju za tu poziciju s Poljakom Miedzinskim izgu-

bio taj dvoboj. Inae je u redovnom dijelu natjecanja Jura dobio Poljaka. Dogodilo se to u njegovom drugom startu u 8. utrci programa u kojoj je slavio pobjedu. To je ujedno jedina utrka u kojoj je osvojio 3 boda. U tom trenutku hrvatski spidvejist odlino je stajao u poretku, ali je u posljednje tri utrke programa uspio osvojiti samo 4 boda, ĹĄto je donijelo ukupni zbir od 9 bodova, a to je bilo nedovoljno za bolji plasman

POJEDINANO PRVENSTVO HRVATSKE za najmlae atletiare odrĹžano je u akovcu

Najbolji meimurski predstavnici Patrik Ĺ imuni i Lea Horvat

Patrik Ĺ imuni - nauspjeĹĄniji meimurski predstavnik

Rekordnih 427 sudionika iz 31 atletskog kluba Hrvatske nastupilo je na Pojedinanom prvenstvu Hrvatske za limaice i limae, mlae i starije kadetkinje i kadete koje je odrĹžano u akovcu ovog vikenda u organizaciji AK Meimurje. Na ovom najmasovnijem drĹžavnom atletskom prvenstvu ikad odrĹžanom u Hrvatskoj odrĹžano je u dva dana natjecanja ak 56 pojedinanih disciplina te 12 ĹĄtafetnih utrka. NajviĹĄe uspjeha imali su predstavnici AK Dinamo-Zrinjevac Zagreb koji su osvojili ukupno 12 zlatnih, 12 srebrnih i 7 bronanih medalja, zatim slijedi AĹ K Zadar sa sedam zlata, 8 srebra i 5 bronci i na visokom treem mjestu AK Meimurje akovec sa ukupno 17 osvojenih medalja od ega 6 zlatnih, ĹĄest srebrnih i 5 bronanih medalja. Odlian je bio i AK NedeliĹĄe na sedmom mjestu ove rang liste medalja sa etiri zlata pet srebrnih i jednom bronanom medaljom. Medaljama su se okitili i lanovi

treeg po snazi atletskog kluba u Meimurju AK Mursko SrediĹĄe, koji su osvojili tri bronane medalje. Prvo ime natjecanja sa tri zlatne medalje u pojedinanim i jednom zlatnom u ĹĄtafetnoj utrci 4 x 300 m bila je Romana-Tea Kirini, lanica AK Agram iz Zagreba. Od Meimuraca se sa najviĹĄe zlatnih medalja okitio lan AK Meimurje Patrik Ĺ imuni koji je u svim nastupima u kategoriji limaa (roeni 1997. i 98.) bio nepobjediv: u utrci na 150 m i u skoku u dalj, a kao lan ekipe bio je najbolji i u ĹĄtafetama 4 x 100 i 4 x 50 m. etiri medalje od ega jednu zlatnu u bacanju diska, dvije srebrne u bacanju kugle i koplja i bronanu u bacanju kladiva osvojila je u konkuernciji kadetkinja Lea Horvat, lanica AK NedeliĹĄe.Velika podrĹĄka organizatoru natjecanja Atletskom klubu Meimurje doĹĄla je iz Grada akovca i Meimurske Ĺžupanije koji su bili pokrovitelji natjecanja te od sponzora koji su omoguili okrijepu i pri-

od djelidbe 8. pozicije s poljskim predstavnikom. Inae, utrka je donijela veliku izjednaenost meu vozaima i Pavlicu je nedostajao samo bod ili dva viĹĄe za puno bolji plasman. Tako je Slovenac Ĺ˝agar sa samo jednim osvojenim bodom viĹĄe od Pavlica zauzeo 5. mjesto, dok je pobjedu slavio sjajni Britanac Richardson koji je ukupno osvojio â&#x20AC;&#x17E;samoâ&#x20AC;&#x153; 12 bodova. (D. Zrna, foto: Vjeran Ĺ˝ganec Rogulja) godne nagrade za najbolje pojedince natjecanja. To su: Linea cod, Croatia osiguranje, Muraplast, Vigma, Stolarija Ivica Kikelj, Meimurske vode, Vizija, L&P tehnologije, Badel 1862 i Betex Trgovina. Samu provedbu natjecanja pak su potpomogli suci Zbora atletskih sudaca Meimurja. Svi rezultati dostupni su na www.akm.hr.

Meimurskim atletiarima trideset medalja Zlatne medalje (10): Za AK Meimurje zlatne medalje osvojili su Patrik Ĺ imuni na 150 m i u skoku u dalj, Mateja Jambrovi u utrci na 50 m za ml. kadetkinje, Lea Obadi u bacanju loptice za kadetkinje i ĹĄtafete limaa na 4 x 100 i 4 x 50 m u sastavu Filip Peras, Leon Furdi, Petar Kova i Patrik Ĺ imuni. Za NedeliĹĄe najbolji u svojim disciplinama bili su Lea Horvat u bacanju diska, Dario Lesar u skoku u vis za ml. kadete, Ema Plavljani u bacanju koplja za kadetkinje, i Lana Ferlin u bacanju loptice za limaice. Srebrne medalje (11): Srebrne medalje za AK Meimurje osvojili su Ivan Kraljek na

60 m za kadete, Lea Obadi u bacanju loptice za kadetkinje, Vito FileĹĄ i Leon Furdi podijelili su drugo mjesto u skoku u vis za limae, Veronika Kova bila je druga na 150 m za limaice a drugo mjesto osvojila je na 4 x 300 m ĹĄtafeta AK Meimurja u sastavu Marija Hranilovi, Sara Tuksar, Jelena Turk i Krsitina Dudek. Za AK NedeliĹĄe srebro su osvojili Lea Horvat u bacanju koplja i kugle, David Ceilinger u bacanju kugle za kadete, Dario Lesar u bacanju kugle za ml.kadete i Alena HruĹĄoci u utrci na 400 m za ml. kadetkinje. Bronane medalje (9) Od pet bronanih medalja koje su osvojili lanovi AK Meimurje

po jednu su osvojili Ivan Kraljek na 100 m za kadete, Kristina Dudek na 100 m za kadetkinje, Leon Furdi u bacanju loptice za limae i ťtafete Meimurja 4 x 100 za ml. kadetkinje u sastavu Jasmina Tkali, Iva Novak, Žaklina Pongrac i Mateja Jambrovi te 4 x 50 m za limae u sastavu Sven Todorovi, Luka Živko, Vito Fileť i David Klobuari. AK Nedeliťe oosvojio je jednu broncu i to onu koju je osvojila Lea Horvat u bacanju kladiva. Za AK Mursko Srediťe bronanu medalju osvojile su Valentina Šprajc u skoku u dalj za ml. kadetkinje i Marta Gunc koja je bila dva puta trea i to u bacanju koplja i diska u konkurnciji kadetkinja.


8. srpnja 2008.

44 U SUBOTU Meunarodni atletski miting “akovec 2008.”

DRUGI KRUG I. hrvatske odbojkaške lige na pijesku

Dolaze ponajbolji atletiari Hrvatske i Slovenije Predstojee subote 12. srpnja u akovcu e se na stadionu SRC Mladost održati veliki Meunarodni atletski miting “akovec 2008.”. Na ovom natjecanju e se okupiti preko 200 natjecatelja u tri starosne kategorije, a meu njima u seniorskoj konkurenciji veliki broj vrhunskih atletiara iz Hrvatske i Slovenije. Ovo je ve etvrto izdanje Meunarodnog atletskog mitinga, ove godine pod nazivom “akovec 2008” koje se održava u organizaciji Atletskog kluba Meimurje iz akovca. U prošloj godini nastupilo je preko dvjesto atletiarki i atletiara iz Hrvatske i Slovenije,

a oekuje se da i ove godine nastupe ponajbolji hrvatski i slovenski atletiari. Najjaa imena mitinga su zasigurno slovenski skaka s motkom koji putuje na OI u Pekingu Rovan, te potencijalni hrvatski olimpijac Varaždinec Vincek. U akovec stižu takoer najbolje hrvatske i slovenske sprinterke. Može se rei da je akoveki miting ve postao pravo mjesto za postizanje vrhunskih sportskih rezultata (npr. rekordna Rovanova visina akovekog mitinga od 5.40 u skoku s motkom nije postignuta niti na jednom mitingu u Hrvatskoj

op.a.), ali istodobno i za sklapanje poznanstava i dobrih odnosa sa atletiarima i klubovima iz Hrvatske i Slovenije. Naravno mjesta na startnoj listi osim seniora bit e i za najbolje junior(k)e i kadetkinje i kadete Meimurja (AK Nedeliše, AK Meimurje, AK. M. Središe) jer se natjecanje održava u tri starosne kategorije. Natjecanje zapoinje u 16,30 sati, a posljednja disciplina predviena je za 20 sati. Ulaz na stadion je slobodan. Najavu i satnicu za miting možete pogledati na Internet stranici www.akm.hr. (dz)

Meimurska uzdanica na 300 m, državni reprezentativac Mirko Hižman

Slabije od oekivanja u Osijeku Minulog vikenda u subotu i nedjelju na popularnom osjekom kupalištu Copacabana održan je drugi krug natjecanja I. hrvatske lige u odbojci na pijesku. Nažalost akoveki pjeskaši ovaj put su odigrali ispod svog renomea i od etiri susreta osvojili samo jedan bod, prvog dana Vabec/Makarov startali su sa utakmicom protiv domaina Osijeka igraju solidno i nadomak su pobjedi, ali im u završnici treeg seta ponestaje koncetracije i gube sa tijesnih 1:2, u drugom susretu T. Posavec/Mihailov ne uspijevaju nametnuti svoj ritam igre i gube susret sa 0:2. Niti u drugom subotnjem susretu naši nisu uspješni i protiv solidnog zagrebakog Jaruna gube sa 0:2. U preostala dva susreta protivnici su zadarska Jadera i Novi Zagreb, u tim susretima naši osvajaju bod protiv Jadere što je ipak premalo od oekivanog. injenica je da a-

kovani nisu bili kompletni i da su Posavec i Mihajlov po prvi put zaigrali zajedno, no s obzirom na kvalitetu igraa oekivanja su bila viša od jednog mršavog boda.

Svi najbolji iz Hrvatske u akovcu No, priliku za popravak igrai KOP-a akovec imaju ve narednog vikenda kad je akovec domain najboljim pjeskašima Hrvatske na igralištu kod Ekonomske i trgovake škole i na igralištu kod gradskih bazena odigrati e se trei krug natjecanja prve državne lige. Našima je to prilika da poprave bodovni saldo i da pred svojom publikom pokažu dobru igru, tim više što e u dva dana odigrati ak šest susreta na domaem terenu. Startaju u subotu ve u 8 sati protiv Vrapa kojeg su u prvom susretu nadigrali, tako da se oekuje i u akovcu da natjecanje zapoinju s pobjedom.


8. srpnja 2008.

45

PRIPREME Meimurja akovec

ZAVRŠNE pripreme meimurskog olimpijca

etiri nova imena na ordaševom spisku Jedini meimurski klub koji je ve u punom pogonu je drugoligaš Meimurje. Meutim, iako su se okupili svi igrai pod ugovorom, tek e se od sljedeeg tjedna donekle rašistiti igraka slika. Od igraa iz prošle sezone definiran je odlazak Milardovia, ali njegov odlazak vezan je uz odštetu. Tako su na spisku ostali sljedei “stari” igrai: Banovi, onkaš, Krišto, Grizelj, Bratkovi, Koli, Darmopil, Lima, Buhanec, Georgijevski, Pintari, Šolti i Eliomar. Eliomara još uvijek nema, jer kasni zbog ženidbe. Takoer je dogovoren dolazak etiri nova igraa. Zapravo jednog od njih meimurska publika dobro poznaje, jer se vraa odlian

strijelac Žuljevi. Klubu su pristupila i dva obrambena igraa: Bubalo i Para, te vezni igra Hajduka koji e biti na posudbi Baeli-Grgi. Na probi je bio niz igraa iz cijele Hrvatske, ali tek trener ordaš u suradnji s sp. direktorom Doveerom treba odluiti hoe li netko ostati i potpisati ugovor s klubom. Takoer je krenulo i odigravanje utakmica, a u vrlo jakoj provjeri svladan je vrlo dobar maarski prvoligaš ZTE 1:0, što govori o kvaliteti akovekog sastava koja je trenutano na okupu, a još se radi na pojaanjima. Trener ordaš rekao je da su ovi trenuci uvijek najteži na pripremama, posebice kad su u pi-

KUP Gastro Group od etvrtka do nedjelje u akovcu

Meimurje dovodi sjajnog Togoanca!? Je li na pomolu senzacionalan trans er, dolazak u redove Meimurja jednog od najboljih mladih igraa Toga - Atakora Lalawele !? Rije je odlinom mladom napadau koji još nema ni 18 godina (roen u 11. mjesecu 1990.) koji je predvodio napad Toga na SP U-17 gdje je postigao i gol protiv Južne Koreje. Nedavno je debitirao za Toga U-23 na turniru na kojem je igrala i Hrvatska u Maleziji. Tamo je došlo i do kontakta. Igra za kojeg su se interesirali neki belgijski i rancuski prvoligaši, navodno je s još jednim

mladim reprezentativcem Toga (obrambeni igra) sve dogovorio s Meimurjem i ovih dana bi se trebao pridružiti ostalim igraima Meimurja koji su zapoeli pripreme za drugoligaško prvenstvo u kojem se oekuje povratak u prvoligaške vode. Nadamo se da iz zrakoplova nee izai neki drugi “Lalawele”.. Ako se ostvari trans er napad Meimurja bi u novoj sezoni trebala predvoditi Eliomar i Lalawele, a u samoj špici bi trebao zaigrati još jedan povratnik u akoveke redove - iskusni Žuljevi. (dz)

Pet prvoligaša i Meimurje U organizaciji NK Meimurje od predstojeeg etvrtka 10. do nedjelje 13. srpnja odigrati e se izuzetno jaki meunarodni nogometni turnir na kojem sudjeluje pet prvoligaša iz: Bugarske, BiH, Maarske, Slovenije, Hrvatske i domain Meimurje. Igraju: Belasica Petrich, Sloboda Tuzla, Rakoczi Kaposvar, Na ta Lendava, Varteks Varaždin i Meimurje akovec. Klubovi su u prvoj azi turnira podijeljeni u skupine. U skupini A su: Meimurje, Belasica i Sloboda, a u skupini B: Varteks, Na ta i Kaposvar. Turnir zapoinje u etvrtak 10. srpnja u 17 sati utakmicom

Meimurje-Sloboda, dok u 19 h igraju: Na ta i Kaposvar. U petak 11. srpnja s poetkom u 17 sati igraju Kaposvar i Varteks, a u 19 sati Belasica i Sloboda. U subotu se igra u jutarnjem terminu. Ve u 9.30 igrat e Meimurje i Belasica, a u 11.15 h Varteks i Na ta. U nedjelju drugoplasirani igraju za 3. mjesto od 17 h, dok je finale na rasporedu u 19 h. Turnir se igra pod pokroviteljstvom Gastro Group, a osim bogatog programa na nogometnom igralištu, istovremeno e se odvijati i bogati zabavno-gastro program. (dz)

tanju igrai koji dou na probu jer je teško u nekoliko dana dati konanu ocjenu za svakog igraa. Takoer je napomenuo da e još ovaj tjedan pripreme biti u tonu koji može po-

nešto trpjeti, ali od sljedeeg tjedna kad pripreme kreu punom paru odrediti e se pravila igre i više tolerancije nee biti. (dz)

SKUPŠTINA NK akovec

Porezna uprava ponovno utjeruje dug Dugo oekivana sjednica Skupštine Nogometnog kluba akovec je umjesto rasprave o predsjedniku i Upravi donijela pomalo iznenaujue vijesti o moguem steaju kluba. Tako je potvrda izbora vodeih ljudi ostala u drugom planu. Uostalom, oko toga nije bilo ni rasprave. Predrag Šari je postao klupski predsjednik, a potvren je i cijeli IO:

Nova prijetnja steajem Ovih je dana naime na adresu NK akovca stigla obavijest iz Porezne uprave, u kojem se klub upozorava na dugovanje od 2,5 milijuna kuna, koliko bi akovani trebali uplatiti u državni proraun. Kako je k tome žiro raun kluba u blokadi još od 2003. godine, i na njemu se od inici-

NK JADRAN organizira

jalnih 331 311,53 do danas nakupilo 790 292,72 kune minusa, može se rei kako situacija nije najblistavija. Stoga je Izvršni odbor na svojim sastancima najviše raspravljao o moguem rješavanju tog problema, jer bi u teoriji bilo koji od vjerovnika mogao zatražiti steaj NK akovca. Tako su elnici predstavili dva mogua rješenja, jedno je gašenje NK akovca i osnivanje nove udruge, a drugo je doregistracija Škole nogometa, koja bi tako imala i seniorsku ekipu. Neki drugi oblik, poput privatizacije kluba nije mogue izvesti, jer klub ne igra u rangu natjecanja gdje su pro esionalci. U svakom sluaju, predsjednik Predrag Šari predložio je, a Skupština potvrdila, da se u roku od 14 dana izradi kvalitetan prijedlog: “Dugovanje je velik teret za klub, pravi uteg oko našeg vrata. Imamo dva izbora, samo treba definirati

koji je bolji i potom ga što prije sprovesti u djelo. Jasno je kako 3,3 milijuna kuna nikako ne možemo isplatiti”, kazao je Šari.

Love ima, ali… Inae je klub, kao i svih godina od 2003., poslovao preko žiro rauna škole, na kojem se trenutno nalazi oko 650 tisua kuna, veinom od arbitraže. U postupku su još arbitraže za Pokrivaa, Jerteca i Lesjaka, a razmišlja se i o 400 tisua kuna koje je akovec trebao dobiti od Meimurja za Šte oka i Golubia. Taj bi novac svakako trebao biti dovoljan za natjecanje u 4. HNL, koja bi po procjenama koštala do 700 tisua kuna. Što se trenera i igraa tie, za njih je zadužen sportski direktor Dušan Mikolaj, koji je iznio zanimljivu ideju da se s Varteksom dogovori dolazak jednog

varaždinskog trenera. Varaždinski je prvoligaš, još zbog igraa Škvorca, akovcu dužan novac, kojeg e akovani teško dobiti, pa bi se time riješila dva problema odjednom. Klub e inae u narednom razdoblju voditi Izvršni odbor u sastavu: Predrag Šari (predsjednik), Željko Markovi (dopredsjednik), Dušan Mikolaj (sportski direktor), te Duško Pletikapa, Dražen Kolari, Josip Feher, Ljudevit Gavez, Zoran Kanski, Josip Juras i Josip Varga. Odmah po završenoj sjednici Skupštine kluba održana je i sjednica Škole nogometa, na kojoj je predsjednik Željko Markovi istaknuo odlinu juniorsku ekipu, koja je osvojila Kup i koja e svakako dati nekoliko vrijednih igraa za prvu momad. (Ivana Strahija)

MEMORIJALNI malonogometni turnir ing. Vladimir Skok u Prelogu

Malonogometni Prijave za turnir do etvrtka u Ro-Si! U punom jeku su prijave za za veteransku 400 kn, a za pionirske odbojkaški turnir na pijesku. Ekiturnir na travi malonogometni memorijalni tur- 200 kn. Nagradni ond kod seniora pu sainjavaju tri igraa, odnosno NK Jadran iz Šte anca predstojei vikend organizira malonogometni noni turnir na travi. Prijave se primaju do petka 11. srpnja do 19 sati, kad je izvlaenje parova i poetak turnira. Raspored turnira bit e posložen prema broju ekipa. Kotizacija iznosi 350 kn. Nagradni

ond iznosi 5.000 kn. Sve in ormacije na tel. 098-539-115. (dz)

nir ing. Vladimir Skok koji u petak 11. srpnja zapoinje u Parku Mladosti u Prelogu. Prijave se prijavu do ovog etvrtka 10. srpnja u popularnoj preloškoj pizzeriji Ro-Sa do 20 sati, kad e se obaviti ždrijeb za turnir na istom mjestu. Igra se u etiri konkurencije: seniorskoj, veteranskoj i dvije pionirske ‘93. i ‘94., te ‘95. i mlai. Kotizacija za seniorsku kategoriju iznosi 500 kn,

iznosi 11.000 kn, veteransku 3.500 kn, dok su u pionirskoj kategoriji predviene prigodne nagrade poput dresova, lopti itd. Najbolje ekipe bit e nagraene i s peharima.

Prijave za turnir odbojke na pijesku Tijekom turnira Zajednica sportskih udruga Grada Preloga organizira sad ve tradicionalni rekreativni

igraice. Kotizacija po ekipi iznosi 100 kn. Turnir zapoinje u utorak 15. srpnja, a prijave su do ponedjeljka 14. srpnja do 20 sati kad e se obaviti izvlaenje. Za najbolje ekipe u obje konkurencije muškoj i ženskoj predviene su nagrade. Pravo nastupa imaju samo neregestrirani igrai(ce) odbojke, a prijave se primaju na tel. 098-461-014 Željko Soka. (dz)

Filip Ude u grkom Solunu Filip Ude otputovao je u grki Solun zajedno s sportskim direktorom Vukojom, trenerom Krajimskim, te juniorom Dudekom na završne pripreme uoi odlaska na Olimpijske igre u Prekingu. Razlog za odlazak u Solun je prvenstveno što su u tom gradu u gimnastikoj dvorani postavljene iste sprave Fritz-Janssen na kojima e se vježbati i na Olimpijadi. Takoer e se na kraju priprema održati jedan situacijski trening s još desetak gimnastiara koji se tamo nalaze iz cijele Europi koji e se održati tono u vrijeme kad se nastupa i u Pekingu. Uoi odlaska u Solun na prigodnoj pressici u nedavno otvorenom Sportsko-gimnastikom centru Aton govorili su elni ljudi akovekog gimnastikog kluba na elu s Stevom Tkalecom. Tkalec je iskoristio priliku da zahvali na praenju svih novinara kako kluba, tako i što se tie nedavnog otvaranja dvorane. “Grka ekspedicija” pak se osvrnula na planove do nastupa na olimpijadi. Sportski direktor Mario Vukoja napomenuo je da se više ništa ne prepušta sluaju. Pazi se na svaku sitnicu, kako se ne bi poremetio ritam do Kine. Trener Krajimski je zadovoljan s obavljenim i s trenutanom Filipovom ormom koja se tempira za onda kad e biti najpotrebnije. Zadovoljan je s nastupom na turniru u Luksemburgu, posebice jer je bio zahtjevan iz nekih (ne) oekivanih razloga, što se može dogoditi i u nekoj drugoj, možda i puno važnijoj prilici. Hrvatski gimnastiki olimpijac Filip Ude takoer isijava samopouzdanjem. Posebice sad kad može raditi u kako ponajboljoj svjetskoj gimnastikoj dvorani. Kako bi se što više koncetrirao na rad boravio je nekoliko dana uzastopce u dvorani gdje je i spavao, kako bi bio bez vanjskih utjecaja na odvijanje zacrtanog plana i programa. Približava se željenom obimu kondicije i kaže

da je trenutano negdje spreman 70 posto. Turnir u Luksemburgu je solidno odradio s obzirom na sprave o kojima je rekao: - To je primjerice kao da se pripremate u Roland Garrosu za Wimbledon. Bile su zaista katastro alne, ali i to je jedno novo iskustvo. Meutim, zadovoljan sam kako sam odradio parter, bila je to moja najbolja ovogodišnja vježba na toj spravi. Što se tie samog nastupa na Olimpijskim igrama i prognoze što novinare uvijek najviše zanima Ude kaže: Olimpijska medalja za svakog sportaša je najvei mogui domet. Meutim, ja ne razmišljam o medalji, ve se koncetriram da što bolje napravim svoju vježbu i onda rezultat nee izostati. Takoer najvažnije je ui u finale, a onda je sve mogue. Poznat je i ždrijeb prvog olimpijskog nastupa. Kako je rekao Vukoja nastupa se s najjaim reprezentacijama Kinom, Rusijom i drugima, tako da je to ok, jer suci e ve imati “uštimano” bodovanje. Kvalifikacijsko natjecanje je odmah drugi dan poslije otvaranja OI, tako da Filip vjerojatno nee moi prisustvovati ceremonijalu otvaranja. U Peking se leti zajedno sa cijelom ekspedicijom, koja put Kine odlazi u nedjelju 27. srpnja, a dva dana prije bit e napravljen sveani ispraaj prvog meimurskog olimpijca iz jednog meimurskog kluba. (dz)

WTA circut turnir u Sarajevu

Ema Mikuli iz kvalifikacija do 2. kola - Od ovog tjedna po prvi put bilježi WTA ranking 1059. mjesto svjetske rang list akoveka igraica nakon što je sanirala ozljedu trbušnog zida odlino je odigrala još jedan pro esionalni turnir najniže kategorije od 10.000 $. Prošla je dva kola kvalifikacija, a onda je zaustavljena u 2. kolu glavnog turnira nakon jakog otpora iskusnoj Belgijanke Lobbinger. Ema je najprije prošla dva kola kvalifikacija. U prvom nije imala nikakvih problema. U dva lagana seta dobila je hrvatsku igraicu Vukadinovi. U drugom kolu vodila je veliku borbu sa srpskom igraicom

Bani koju je dobila nakon teške borbe u tri seta: 5:7, 6:4, 6:4. U glavnom turniru protivnica joj je bila još jedna srpska igraica Mileti. Takoer je igrala u tri seta i stigla do pobjede od 6:2, 4:6 i 6:4. U drugom kolu ekala ju je iskusna 27. godišnja Belgijanka Lobbinger, koja i dalje igra turnire manje kategorije, a trenutano se nalazi oko 700. mjesta na WTA listi. Mikuli je propustila veliku priliku da svlada puno iskusniju igraicu. Naime, prvi set izgubila je u neizvjesnom i uzbudljivom tie-breaku 10:12. Propustila je dvije set lopte. U drugom setu je belgijska igraica ekala svoju priliku i doekala je, te riješila susret na kraju s 2:0 u setovima: 7:6 (10), 6:4. Ema Mikuli je od ovog tjedna po prvi put na WTA listi najboljih svjetskih tenisaica, kao trea meimurska igraica svih vremena nakon Lane Miholek i Ivane Lisjak. S 3 osvojena bod dijeli 1059. mjesto svjetske rang liste, to znai da je stigla meu 1.000 najboljih svjetskih igraica. Sa 16 godina to lijepo zvui, a to bi trebao biti tek prvi korak u njezinom daljnjem napretku. Novi nastup na slinom turniru Ema ima u Vinkovcima u kolovozu. (dz)


8. srpnja 2008.

46 DRŽAVNO kadetsko prvenstvo u šahu

LJETNA SPORTSKA KOLUMNA - Kako i zašto u profesionalnom tenisu!?

Tajana Turk trea, David Lesar etvrti U hotelskom naselju “Solaris” kraj Šibenika u proteklih održano je sedamnaesto po redu Državno kadetsko prvenstvo u šahu. Rekordan broj sudionika - 220 djece iz 55 šahovskih klubova iz svih krajeva Hrvatske natjecalo se u ovom dinaminom natjecanju u nekoliko dobnih kategorija. Da je meimurski kadetski šah u samom državnom vrhu potvruje nastup tri kadeta ŠK Stridon iz Štrigove. Tajana Turk, jedanaestogodišnjakinja iz Donjeg Zebanca, uenica OŠ Selnice, osvojila je pehar za tree mjesto u starijoj konkurenciji djevojaka do 13 godina. Tako je nastavila

uspješan niz nastupa na državnim natjecanjima i opravdala naslov prvakinje od prošle godine. Na ovom turniru osvojila je sedam bodova, izgubivši samo od prvoplasirane Patricije Vujnovi iz Vrbovskog u teškoj etverosatnoj partiji. Igrao se je Švicarski sistem u 9 kola, s tempom 90 min + 30 sek po potezu. Na krai tempo, 30 min + 30 sek po potezu igrao je desetogodišnji štrigovski kadet David Lesar iz Dunjkovca. Nastupio je u starijoj grupi do 11 godina i osvojio izvrsno 4. mjesto s ukupno 6 bodova. David je na turniru ostvario 4 pobjede, 4 remija i izgubio samo partiju protiv drugoplasiranog Vrankovi Nikole

Intenzitet i samopouzdanje

iz Splita. I on je opravdao prošlogodišnje zlato do 9 godina i najavio odline rezultate slijedee godine. etrnaestogodišnji Karlo Turk iz Donjeg Zebanca nastupio je u najstarijoj grupi djeaka do 15 godina. Turnir je prošao s tri pobjede, pet remija i jednim porazom, te podijelio 7. mjesto s ukupno 5,5 bodova. Pobjednik u njegovoj grupi bio je MK Jurica Srbiš iz Koprivnice. Slijedee godine Karlo nastupa u svojoj dobnoj grupi, pa se od njega opravdano oekuju još bolji rezultati. Štrigovske kadete Tajanu Turk i Davida Lesara oekuje nastup na Europskom prvenstvu u Herceg Novom u rujnu ove godine.

Tajana Turk sjajna trea

FITA Field streliarski turnir u Koprivnici

Solidan nastup meimurske trojke Minule subote održano je prvo FITA FIELD natjecanje ove godine. Domain turnira, novoosnovani streliarski klub “Koprivnica” iskoristio je odline terene u okolici Koprivnice, te primjereno vodio poljsko kolo, 12+12 meta. Natjecatelji iz Hrvatske te gosti iz Maarske borili su se sa dosadnim komarcima više nego sa dobro postavljenom stazom. Bez zaštite sprejevima, koncentracija se nije mogla postii. Nakon prve serije na nepoznate udaljenosti vidjeli

su se avoriti, koji su drugu seriju otpucali još bolje od prve. Druga serija na poznate udaljenosti je u pravilu teža zbog poveanih udaljenosti. Od meimurskih streliara nastupili su Martin Bani senior u golom luku i Mihael Štebih, senior u olimpijskom luku iz “Katarine Zrinski” akovec, te Draško Mihinja senior u golom luku iz SK “Prelog” iz Preloga. S obzirom na prvi ovogodišnji FIELD, rezultati su bili oekivani, Bani i Mihinja zauzeli su etvrtu i petu poziciju u golom luku. Od vrlo dobrih Maa-

ra, samo je Zdenko Videc iz Siska bio bolji i zasluženo osvojio zlato. U složenom luku iznenaenje turnira, Tomislav Kai iz “Dubrave” pobijedio je avorite Kamenka Klo utara i ostale, a u olimpijskom luku sa 312 krugova Štebih ne ispušta primat u FIELD-u.

U nedjelju turnir u Prelogu Slijedei turnir organizira SK “Prelog” na stadionu u Prelogu sljedee nedjelje, 13. srpnja 2008.

To e biti tradicionalni turnir 90 krugova, za “Zlatnu strijelu Preloga”. FITA 900 krugova, nazvan Narodno kolo popularan je turnir na kojem se gaaju tri udaljenosti, 60, 50 i 40 metara, a nakon tog, službenog dijela, organizator ve godinama priprema gaanje na jaje, ali samo za najbolje u pojedinom stilu. Od njih se opet gaanjem dobiva pobjednik za tro ej - “Zlatnu strijelu Preloga”. (dz)

32 EKIPE nastupile na odbojkaškom turniru na pijesku u Gorianu

Najbolja Bauštela iz Donjeg Hrašana Udruga Loka iz Goriana bila je odlian organizator odbojkaškog turnira na pijesku. Prijavile su se ak 32 ekipe iz cijelog Meimurja, što je rekordan broj. U dva dana odigrano je pedesetak zanimljivih susreta.U napetoj finalnoj utakmici pobjedila je ekipa Bauštela iz D. Hrašana, a drugo mjesto osvojili su All Stars iz Goriana. Takoer je bio organiziran turnir u viseoj kuglani gdje su se mnogi okušali u ovom zanimljivom

sportu. Turnir je posjetilo nekoliko stotina mještana, ali i gostiju, što je dokaz da postoji interes za ovakva druženja uz dobru hranu i osvježavajua pia. Udruga „Loka“ je ekološka udruga iji je glavni cilj ouvanje prirode, a najvei dokaz tome je livada u Loki u Gorianu iza nogometnog igrališta koju su uredili i pretvorili u omiljeno sportsko okupljalište mladih, djece i starijih mještana (dz)

1. Trenirajte i igrajte s visokim intenzitetom – trenirati u kratkim vremenskim razmacima na maksimalnom intenzitetu i davati ništa manje nego 100 posto tijekom meeva, ini se dosta jednostavno. Ali za mnogo igraa u praksi i nije baš tako. Oni treniraju pod niskim intenzitetom, a pokušavaju igrati meeve pod visokim intenzitetom. Na njihovu žalost, intenzitet je sposobnost koja se mora trenirati. 2. Koristite humor za razbijanje napetosti – jednostavan osmijeh može prerezati napetost kao nož. Humor može biti jako oružje

u razbijanju stresa tijekom mea. Pravilo ide ovako: ako igra može zadržati smisao za humor, on kontrolira situaciju. 3. Budite agresivni pod pritiskom – kada poeni ili gemovi postanu važni, tada želite sami odluiti o svojoj sudbini. preuzmite kontrolu, budite agresivni, radite ono što radite najbolje. Ako se igrau postave ciljevi za koje postoje male šanse da e ih postii, tada se gubi kontrola nad samopouzdanjem. Baziranje samopouzdanja na aktorima koje igra ne može kontrolirati je kao “psihološki ruski rulet”. 4. Pronai uspjeh u porazima – ako je poraz izjednaen s neuspjehom, bitka za samopouzdanjem ne može biti dobivena. Moto uvijek mora biti: «Pobjeda ili poraz – još jedan korak naprijed». Uspjeh u porazu može se pronai ako se postave isti izvedbeni ciljevi, a ne rezultatski. Puno se više potencijala za uenje nalazi u porazu nego u pobjedi. Ako se ciljevi postave pravilno, samopouzdanje e samo rasti.

Najuspješniji Jurian, Dodlek i Turk

Najbolje ekipe turnira u Gorianu

Kuglaši osnovali svoju udrugu mi Hrastinka izmeu Dunjkovca i Pretetinca. I ove se godine oekuje fina papica, te brojni posjetitelji,

Što treba poduzeti ?

Piše: Nikola Horvat, profesionalni teniski trener

DRŽAVNO PRVENSTVO Regije 4

OSNIVAKA SKUPŠTINA Udruge Hrastinka

Minulog petka održana je osnivaka skupština Udruge Hrastinka, kuglaša visee kuglane Dunjkovca i Pretetinca. Za predsjednika udruge izabran je Zlatko Kova, tajnik je Zoran Jaklin- oba, a dužnost blagajnika obavljati e Marijan Horvat – Pero. U nadzornu komisiju kuglaši su izabrali Dragutina Pintaria, Željka Treska i Zvonka Podvezanec, a u disciplinsku Sinišu Horvata, Miljenka Novaka i Dragutina Petrana. Prvi od zadataka novonastale udruge je organizacija Turnira u viseoj kuglani Hrastinka, koji se održava ve etvrtu godinu za redom. Svi zainteresirani mogu se prijaviti na dan turnira, u subotu, 9. kolovoza do 14 sati, na mjestu održavanja turnira u šu-

Intenzitet. Igrai, treneri pa ak i navijai, govore o tome. Kada gledamo teniski me možemo jasno vidjeti tko igra s intenzitetom, a tko ne. Svatko tko se malo razumije u sport zna da je to važna stvar. Intenzitet je aktivacija energije. To je fiziološko i psihološko razbuivanje. Prava koliina intenziteta radi prema optimalnom stanju mentalne i fizike spremnosti. Drugim rijeima igra je spreman za vrhunski nastup. U nekim sluajevima intenzitet može utjecati na igru. Da bi postao mentalno jak sportaš mora shvatiti i lošu razliku izmeu pozitivnog i negativnog intenziteta. Stanje pozitivnog intenziteta je napunjeno primarno sa pozitivnim emocijama. Prevladavaju osjeaji entuzijazma, inspiracije, odlunosti i izazova. Mišii su opušteni, a igra je smiren i koncentriran. Stanju negativnog intenziteta prevladavaju negativne emocije poput bijesa, rustracije, straha. Mišii su napeti, razmišljanje je divlje, neobuzdano i koncentracija je loša.

koji e bodriti natjecatelje. Da li e trostruki pobjednik, Zvonko Podvezanec – Zvono, i ove godine dobiti

Sudionici prošlogodišnjeg turnira

zlatni pehar, zanima i gledateljice iz Maarske, koje su najavile svoj dolazak. (SZ)

Plivai PK-a sudjelovali su na državnom prvenstvu regije 4. Sudjelovalo je osam klubova sa oko 300 plivaa. Za PK su plivali: Monika Martinez, Petra Marciuš, Rebeka Šari, Lea Marciuš, Nelly Lisjak, Kaja Sabol, Nikola Popovi, Matija Mihoci, Leo Dodlek, Deni Jurian, Vinko Podobnik, Luka Dodlek, Josip Baksa, Jakov Rojko, Karlo Baranaši, Ivan Lovrek, Jurica Leskovar, Filip Turk, Vlatko Dolenec, Marko Lovrek i

Martin Dodlek uz vodstvo trenera Gordane Nomo Nemi i Gorana Kolaria. akoveki plivai vrlo su uspješno nastupili na regionalnom prvenstvu i postigli zapažene rezultate. Najuspješniji su bili Deni Jurian u kategoriji kadeta sa osvojenih 15 medalja, te Luka Dodlek u kategoriji Poetnika A sa 7 zlatnih i jednom srebrnom medaljom i Filip Turk u kategoriji Poetnika B sa osvojenih 5 zlata sa 5 nastupa.


SAVJETI

8. srpnja 2008.

PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi, spec. neurolog, psihijatar

47

PiĹĄe mr. Jelena Klinevi, spec. kliniki psiholog

PatoloĹĄko kockanje Ljuti li se Dalaj Lama? Zaokupljen sam kockanjem. Stalno prepriavam kockarske dogodovĹĄtine, planiram budue kockarske pothvate i smiĹĄljam kako da doem do novca za kockanje. esto se pokuĹĄavam kontrolirati, smanjiti ili prestati kockati i svaki put kada to pokuĹĄam javi mi se nemir i razdraĹžljivost, pa ponovnim kockanjem to nestaje. ako sam se zaduĹžio i sada bi se htio toga rijeĹĄiti ali kako? PatoloĹĄko kockanje je poremeaj kontrole poriva ili nagona kod kojeg na patoloĹĄku i neprilagoenu prirodu upuuje sljedee: zaokupljenost kockanjem, planiranje i razmiĹĄljanje o sljedeoj igri uz smiĹĄljanje naina kako da se nabave novci za kockanje; potreba da se ulaĹže sve viĹĄe novca da bi se postiglo Ĺželjeno uĹživanje; nemir ili razdraĹžljivost pri pokuĹĄajima da se kockanje skrati ili prekine ili nemogunost prekidanja; skrivanje od drugog do kojega se stupnja â&#x20AC;&#x153;otiĹĄlo dalekoâ&#x20AC;? u kockanju; za osiguravanje novca za kockanje upuĹĄta se u nezakonite aktivnosti kao ĹĄto je kraa, prijevare, krivotvorenje; ili ugrozili su ili izgubili vaĹžnu vezu, posao, obrazovnu ili poslovnu mogunost zbog kockanja. Osobe koje boluju

od patoloĹĄkog kockanja imaju iskrivljeno miĹĄljenje o sebi (primjerice praznovjerje, preveliko povjerenje ili osjeaj snage i kontrole). PatoloĹĄko kockanje je isto tako nain bijega od problema ili umanjivanja osjeaja bespomonosti, osjeaja krivnje, anksioznog ili depresivnog raspoloĹženja. Mnoge osobe s patoloĹĄkim kockanjem vjeruju da je novac i uzrok i rjeĹĄenje svih njihovih problema. Primijeeno je da osobe koje boluju od patoloĹĄkog kockanja imaju este promjene raspoloĹženja, zloporabe ili su ovisnici o psihoaktivnoj tvari, imaju antisocijalni, narcistiki ili granini poremeaj osobnosti a prema statistikim podacima 20% od ukupnog broja osoba lijeenih od patoloĹĄkog kockanja pokuĹĄalo je poiniti samoubojstvo. Kockanje moĹže biti redovito ili epizodino, a tijek poremeaja je tipino kronian. Potreba za kockanjem openito raste u vrijeme razdoblja depresije ili stresa. Ĺ to se tie terapije patoloĹĄkog kockanja, uglavnom se primjenjuje psihoterapija okrenuta prema osobi iji je cilj postizanje potpune apstinencije. Kod toga je potrebno lijeiti popratnu depresiju, maniju, zloporabu (psihoaktivnih) tvari ili seksualne smetnje.

Ovulacija prvi put snimljena eina Ĺžena zna ĹĄto je ovulacija a nadam se i neki muĹĄkarci. pak da objasnim,ovulacija je izlazak zrele jajne stanice iz jajnika. Obino se to dogaa u mladih Ĺžena u sredini ciklusa-14.dan.Ukoliko u jajovodima ima dovoljno muĹĄkih spolnih stanica, spermija, dogoditi e se trudnoa. Meutim nitko do sada nije snimio ovulaciju, do ovih dana. o se dogodilo u Belgiji kada je Prof.acques Donnez na Univerzitetskoj klinici u Louvainu operirao jednu pacijenticu i primijetio da se upravo dogaa ovulacija. Na povrĹĄini jajnika izboila se jedna mala cistica(folikul) iz koje je polagano izaĹĄla jajna stanica omotana u Ĺžutu

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

IZDAVA: M"MURSK" NON" d.o.o. vana MaĹžurania 2, 40000 akovec "L"FX: 040 311 699

ovojnicu slina Ĺželatini. itav proces ovulacije trajao je oko 15 minuta. Nije tono dakle da jajna stanica izleti iz folikula kako se do sada mislilo. Nijemci ak zovu ovulaciju "isprung, dakle skok jajne stanice iz jajnika u jajovod. Zrela jajna stanica je inae jako mala i nije vidljiva obinim okom, njezin promjer iznosi o,11-0,14 mm.

Kada se susretnu zapadnjaka znanstvena misao i tibetanski budizam poinje pria o nastojanjima najbolje vrste da se doe do unutarnje ljudske transformacije koja pomaĹže da postanemo ÂŤljudi dobrog srcaÂť, kako bi rekao Dalaj Lama. o je ujedno pria koja ne nudi budistiku doktrinu kao dogmu, ve kao praksu koja se, u sekularnom kontekstu, odnosi na uvijek istu ljudsku emocionalnu realnost. injenica je da postoje destruktivne emocije koje su korijen ljudske patnje i duĹĄevnih poremeaja. Budistiki je cilj potpuno oslobaanje od destruktivnih emocija i postizanje stanja Buddhe koje otvara mogunost prosvjetljenja, ali to je tako misteriozan koncept za ljude na zapadu da ga veina automatski sa predrasudom odbacuje. Ni ja ne piĹĄem o ovoj temi kako bih vas potaknula na unutarnje preobrazbe koje e vas dovesti do nirvane. Mi moĹžemo bolje vladati svojim destruktivnim emocijama i bez da postanemo budisti, kao ĹĄto to moĹžemo i bez neke druge religijske tradicije. Suvremenu psihologijsku znanost mui pitanje kako da se ljudima pomogne da se oslobode destruktivnih emocija, a neka rjeĹĄenja budizam sigurno ima. Da bi se nosili sa svojim destruktivnim emocijama budisti kaĹžu da nam je potrebna svojevrsna opa priprema, postizanje osnovnog mentalnog stanja nalik zdravome imunoloĹĄkom sustavu. Oni prakticiraju unutarnju

mudrost i vjeĹĄtinu, ali ĹĄto je to?! Ue iznutra vidjeti dolazak ljutnje, vezanosti ili ljubomore, pa u idealnoj situaciji mogu detektirati znakove da emocije dolaze. Otkrivanjem ranih znakova destruktivnih emocija zaustavljaju njihovo rasplamsavanje. li, ako to nije mogue, kada se pojave snaĹžne emocije, ne dopuĹĄtaju da ih ponesu. "mocionalna stanja ne traju dugo, ona prolaze, ne trebaju nas preplaviti.  ako nas ipak preuzmu, joĹĄ uvijek je mogue zaustaviti se prije nego se prevedu u negativna djela koja su destruktivna prema sebi ili drugima. U nekim sluajevima ak i ako iskusite snaĹžne destruktivne emocije, a kasnije proete kroz duboki osjeaj Ĺžaljenja uz spoznaju da je to bilo neprikladno i destruktivno, moĹžete njegovati novu odlunost za promjenom. o je, kaĹžu budisti, nain uenja doĹživljavanjem emocije. mamo, dakle, viĹĄe mogunosti, ovisno o vjeĹĄtinama koje smo dosegli. Razvijamo se, napredujemo u svom unutarnjem prostoru, ali za to trebaju godine, desetljea... Budistike ideale teĹĄko je zamisliti u svakodnevnom Ĺživotu, punom faktora koji onemoguavaju eliminaciju negativnih emocija.  Dalaj Lama se ponekad ljuti. oĹĄ nije postigao stanje Buddhe, ali ima velike ĹĄanse da hoe. Ostatak ljudskog roda proĹživjet e svoj vijek bez prosvjetljenja, u nadi da e pronai barem neka rjeĹĄenja za ublaĹžavanje uinka destruktivnih emocija u svojim Ĺživotima.

PiĹĄe dr. med. Branko Vri, spec. anestezije i intenzivnog lijeenja

Kolesterol i prehrana NaĹĄe tijelo proizvede svakog dana do 1 gram kolesterola bez obzira na unos kolesterola hranom Kolesterol, kojeg esto spominjemo kao krivca za mnoge naĹĄe probleme je mastima slina supstanca koja se normalno nalazi u svim dijelovima tijela te ga tijelo treba da bi normalno funkcioniralo. Prisutan je u staninom zidu te membranama tijela, ukljuujui mozak, Ĺživce, koĹžu, miĹĄie, crijevo, jetru, srce, itd. NaĹĄe tijelo koristi kolesterol u stvaranju mnogih hormona, vitamina D te Ĺžunih kiselina. MoĹžda niste znali da naĹĄe tijelo proizvodi onoliko kolesterola koliko mu je potrebno, bez dodataka iz hrane. Samo manji dio kolesterola se nalazi u krvi. ko imate poveane vrijednosti kolesterola u krvi poveane su vam ĹĄanse za razvitak, ateroskleroze, odnosno stanja u kojem se masnoe i kolesterol odlaĹžu u zid mnogih krvnih Ĺžila ukljuujui srane, te tako nastaje podloga za razvitak srane bolesti. S obzirom da nam je potreban za izgradnju tijela s jedne strane, s pravom se pitate zaĹĄto je poveani nivo ĹĄtetan? Kako smo rekli, kolesterol se nalazi u krvi, te dok putuje kroz vodenu otopinu krvi, nalazi se na tzv. â&#x20AC;&#x153;nosaimaâ&#x20AC;?. Postoji nekoliko grupa â&#x20AC;&#x153;nosaaâ&#x20AC;? koje esto moĹžete vidjeti na vaĹĄim nalazima, a zovu se HDL i LDL, odnosno dobri i loĹĄi kolesterol. ko se veina kolesterola u vaĹĄoj krvi nalazi u LDL obliku, moĹžemo rei da je taj suviĹĄak direktno povezan sa razvojem koronarne bolesti srca (koja je odgovorna za najvei broj smrti u zapadnom svi-

jetu, ukljuujui Hrvatsku). HDL forma ili dobri kolesterol ne samo da nije opasan ve, naprotiv, ĹĄtiti organizam od ateroskleroze te bolesti srca.

VaĹžni elementi u poveanju nivoa kolesterola Nain prehranesa prevelikim unosom zasienih masti (maslac, margarin, masno mlijeko, vrhnje, iznutrice, krekeri, keksi, kolai, konzerve s puno masti...), visoki unos kolesterola Ĺživotinjskog podrijetla, nasljee, debljina, smanjena izika aktivnost Mnoge studije su pokazale da smanjenje razine kolesterola ne samo da prevenira nastanak bolesti, ve da kod razvijene bolesti srca, smanjuje rizik oboljenja te komplikacija bolesti. Promjenama u nainu Ĺživljenja te promjenama u prehrani moĹžemo utjecati na poveani nivo kolesterola.

Preporuena hrana Kolesterol u krvi nije direktno povezan s koliinom kolesterola u ishrani. Danas znamo da namirnice bogate kolesterolom ne poveavaju znaajno rizik sranih bolesti kod zdravih ljudi te da smanjen unos zasienih masnoa ima najvei uinak na smanjenje kolesterola. Od mesa se preporua riba, perad, teletina te poveana koliina hrane bogate tzv. dugim nitima, kao ĹĄto su jabuke, citrusi, zob, jeam, mahunarke, mrkva, jagode, mekinje, te openito voe i povre. Od ulja se preporua maslinovo ulje, buino te suncokretovo ulje. Osim toga, korisno je svemu tome dodati antioksidanse u obliku vitamina C i ", beta-karoten te ako se utvrdi manjak i odreene minerale. Svakako vaĹžan korak u smanjenju kolesterola jest smanjenje tjelesne mase. o se postiĹže ne samo spomenutom prehranom nego i odgovarajuom izikom aktivnosti.

SOS TELEFON - 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psiholoĹĄka podrĹĄka

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: OSP ŠMUNKO, pomonici glavnog urednika: BoŞena ML"KOC-OL"', Dejan ZRN, novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari, Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Zear, fotograija: Zlatko rzan, tajniťtvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), graika priprema: Blanťa BlaŞevi, vana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) SnjeŞana Zorkovi, komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zorec ŽIRORAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. PRETPLATA: godiťnja 300 kn, polugodiťnja 150 kn, tromjesena 75 kn (s naznakom za pretplatu); godiťnja pretplata za inozemstvo: UD 200, "UR 100, CHF 160 (+ poťtarina) DEVIZNI RAUN: 2392007-1100000800 kod Meimurske banke d.d. (S.W..F.. COD: MBCKHR2X) Tisak: GLS SLON" d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotograije i CD-e ne vraamo.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr


OGLASNIK

48 MOTORNA VOZILA

AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Escort 1.4 1999.; Ford Galaxy 2.3 1999., 7 sjedala; Fiat Stilo 1.6 16V 2002., reg. do 8./08.; Ford Focus 1.8 TDDI 2002.; Fiat Punto 1.4 2004.g., reg. do 2./09.; Ford Escort 1.3 1996.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2005.g, reg. do 5./09.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g.; Peugeot 206 1.4 2000.g., reg. do 4./09.; Opel Astra G 1.4 16V 2006.g., reg. do 11./08. SVA VOZILA SU S DOMAEG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, UEŠA I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889, www.autousluga.hr AUTO CENTAR VLAH d.o.o., Globetka 4, akovec, prodaje: BMW 320 D ‘03. karavan; BMW 320 D ‘01., TOYOTA RAV-4 2.0D ‘03.; MERCEDES C-220 CDI ‘00.; REN. LAGUNA 1.9 DCI ‘02. karavan; REN.LAGUNA1.9 DCI ‘01.; FIATPUNTO 1.2 ‘04.; FORD FIESTA 1.3 ‘05.; REN. CLIO 1.5DCI ‘03.; VWGOLF1.9SDI‘00.,karavan;OPELASTRA1.7 DTI ‘02.; OPEL ASTRA 1.7 TD ‘98.; MAZDA 626 2.0 TDVI ‘99.; VOLVO V-40 1.8 ‘98. karavan; AUDI A-4 1.9TDI mod. ‘96.; ROVER 400 2.0D ‘98.; VW POLO 1.4 ‘96.; VW GOLF 1.9 TD ‘95.; VWGOLF1.9TDI‘95.;ŠKODAFAVORIT1.3i‘94.; RENAULT 19 ‘92.; BMW 525 ‘90. Uvoz iz Njemake. Garancija na sva vozila 6 mjeseci. Kredit 3-7 godina, bez ueša, jamaca i kasko osiguranja uz kamatu od 7,20%. Tel. 040/329-444, 098/242-445, www.ac-vlah.hr FIAT TEMPRA 1.6 ie SX (klima, el. podizai stakla, alufelge), 1994.g., reg. do 1./09., u odlinom stanju, bijela, cijena 2.000 eura. Mob. 091/510 7261. AUDI A4 1.6 1996.g., ful oprema osim kože, zeleni, serv. knjiga, cd changer, alarm, mul-t-lock, 190 tkm, 5.800 eur. Mob. 098/638-334 PRODAJE SE MAZDA MPV 2001.g., reg. do 4./09. Mob. 098/214-107 OPEL KADETT 1.3LS 1989.g., reg. do 3./09., garažiran, ispravan. Tel. 098/9436-382 PRODAJE SE LAND ROVER Freelander 1999.g., full oprema, može zamjena za skuplje. Tel. 341-216 FORD SIERA 2.3 dizel 1989.g., reg. do 10./08., u dobrom stanju, cijena po dogovoru. Tel. 092/11-67-815 REN. LAGUNA 2.2D karavan 1996.g., plavi, klima, cijena 3.700 eur i golf 1.6D 1988.g., cijena 1.200 eur. Mob. 099/330-400 PRODAJE SE OPEL ASTRA 1.6 1996.g., plavoljubiaste boje, registr. do 2./09.g.. Tel. 584-166 KUPUJEM TERETNO VOZILO ukupne mase do 7.5T. Tel : 098/598-323. PRODAJE SE MOTOR KOTA marke IŽ 350 s prikolicom, cijena 3.000 kn. Info: Horvat Branko, Brezje 152c PEUGEOT 205 GTI 1989.g., reg. do 9./08., u odlinom stanju. Tel. 098/633-731

PRODAJU SE GUME Dunlop 205x60x15 sa crnim felgama 5 rupa i ratkapama orig. BMW linija E36, 4kom, cijena 1.500 kn. Tel. 343-350 VW PASSAT karavan, 1.9 diesel, 1993. god., registriran do 02/09. Cijena po dogovoru. Telefon 098/306-676. GOLF II dizel 1987.g., reg. do 11./08., radio cd, felge 14’’ + 4 felge s ljetnim gumama, dobar, hitno – cijena 1.450 eura. Mob. 099/321-2246 GOLF I CABRIO 1.6 td, novi krov, još nemonran, 1984 god., neregistriran, za 2.000 eur ili zamjena za skuplji cabrio. Tel: 098 546 219 PRODAJEM ZA GOLF I diesel 1984. god., za dijelove. Tel: 098 546 219 DAEWOO TICO,1999.god.,prvi vlasnik, reg. do 10./08., u dobrom stanju,mala potrošnja, cijena 8500 kn. Mob.091 /502-9267. VW GOLF V GTI 7.mj./2005.g., crveni, 9.4620 km, 3 vrata, klima, 2 kompleta guma ljeto zima 17 cola, servisna 17.500 Eur. Tel. 098/493-761 HYUNDAI MATRIX 1.5 GL S 2002.god., reg. do 8./08., 119.000 km, servisna. Tel. 091/5052-725 MAZDA 323 16V Sedan, 2003.g., 1.vlasnik, klima, ABS, reg. do 3./09.g., 71.000 km, servisna knj., izvrstan, 7.900 eur. Mob. 098/922-6330 REN. LAGUNA 1.9dci PRIVILEGE, 2002.g., vlasnica, motor 120ks, reg. do 7./09.g, nije uvoz, najbolja oprema (dvozonska autom. klima, ABS, senzori, koža,...), garažiran besprijekoran, za 9.700 eur. Mob. 095/8710-213 PRODAJEM XENON SVIJETLA svih vrsta, dalj. centr. zaklj., alarmi. Mob. 095/800-6638 RENAULT CLIO 1.4 16V Dinamique, 100 KS, najnoviji model 2007.g., 25.000 km, 1.vl., kompletno opremljen, za 9.900 eur. Tel. 091/7670-778 PRODAJEM SKUTER Piaggio NRG 50 ccm, 2005.g., crveni, digitalni, novo registr., 1.vl., 4.000 km, kaciga gras. Tel. 091/347-0778 JEEP CHEROKEE sport 2.8 CRD mod. ‘03., 1.vl., servisna, u pdv-u, cijena 14.900 eur. Mob. 095/90-77-062 AUDI A6 3.0 TDI qua ro mod. ‘05., servisna, u pdv-u, 29.900 eur. Mob. 091/511-4057 BMW 320D automatik 2003.g., navigacija 16:9, dvd, koža-tkanina, u sustavu pdv-a. Mob. 091/511-4057 KHIA SEPHIA 1.5 GTH 1998.g., reg. do 1./09., 100.000 km, dodatna oprema, cijena povoljna. Tel. 098/546-285 FORD ESCORT 1.3, reg. do 10./08., ušuvan, garažiran, povoljno. Tel. 091/8955-447 ALFA ROMEO 145 1994.g., reg. do 9./08., vrlo ušuvana. Mob. 091/8955-447 KUPUJEM osobno ili kombi vozilo iskljuivo od vlasnika i po povoljnoj cijeni bez obzira na dob i stanje. Mob. 092/2122-861 PRODAJEM ren. clio 1.2 1992./93., reg. do 12./08., u odlinom stanju i ford escort 1.6D 1988.g., reg. do 3./09., 5 vr., u odlinom stanju - povoljno. Mob. 098/635-216 MOTOCIKL Zongshen 125 ccm, registr. cijelu godinu, u izvanrednom stanju, od 1.vl. Mob. 098/749-131 PEUGEOT 106 XN 1994.g., ispravan, 1.vl., 200.000 km, reg. do 8./08. Tel. 347-232. FOCUS 1.8tdci karavan 2003.g., klima, 4xairbag, 4xpodiz, abs, alarm, dalj. cent., servo, srebrni, cijena 8.200eur. Tel 099-212-7323 KUPUJEM auto motocikl, kombi – ispravan, neispravan, karamboliran. Tel 098/777-095 POVOLJNO PRODAJEM FORD ESCORT 1.4 1989.g., vrlo ouvan, reg. do 4./09. Mob. 098/1382-304 PRODAJEM: at punto ‘96. god., reg. do 9./08., 2xairbag, 1.990 eura; mercedes 124 linija ‘86. god., benz, nereg. ali u voznom stanju, 850 eura te kombi mercedes dupla kabina nereg vozno stanje, 1.100 eura. Tel: 095/8629-889 FORD FIESTA 1997. god., reg. istekla, alu felge, spuštena, cijena 1.850 eura ksno; kombi LT dupla kabina, reg. istekla 2.4 diesel, cijena 950 eura i golf I za dijelove. Tel: 092/2022-717 REN. MEGANE 12.mj./1996.g., sauvan, garažiran, prva boja, reg. do kraja godine, 126.000 km, redovito servisiran. Tel. 347-082 PRODAJEM: opel vectra karavan 1.8 16V 1997.g., reg. godinu dana, full oprema, servisna, 4.500 eur; ford fiesta 1996.g., reg. do 12./08., 2.100 eur – mogua zamjena. Mob. 098/551-267

POLJOPRIVREDA PRODAJEM: kombajn za krumpir «Ana»; novi sortira za krumpir 2007.g. i 2-redni bera kukuruza Sip Tornado 80-2004. Mob. 098/241-627. PRODAJEM TRAKTOR Store 502 s kabinom, sauvan, te kupujem motokulvator s frezom. Tel. 091/9770-584 PRODAJEM PRIKOLICU za kulvator, razne prikljuke za hondu, te elektromotore. Tel. 333-613 ili 098/676-421 PRODAJE SE PRESA za visokotlana crijeva do 1,5 cola, profesionalna, nova. Tel. 040/341-216 PRODAJEM CIRKULAR, neispravan. Tel. 384-608 PRODAJEM TREBLJAICU ZA KUKURUZ i dva kardana. Tel. 337-003 ili 098/97-67-123 PRODAJEM KOMBAJN Klas Konzul šir. 2,80 za 2.500 eur. Mob. 098/9035-960 PRODAJE SE VADILICA ZA KRUMPIR 1-redna, baca na stranu. Mob. 098/861-898 KUPUJEM TRAKTOR s duplom vuom do 100 KS. Tel. 040/ 341-216 PRODAJE SE: TRAKTOR IMT 533 s kabinom 1972.g., prikolica dvoosovinka, tanjurae, 2 pluga i prskalica 200 lit., cijena po dogovoru. Tel: 040 688 027 PRODAJEM BRAALNIK i samonakladalku za sijeno, lušar 8-valni za kukuruz i levator. Tel. 858-081 PRODAJEM traktorsku kosu stražnju, plug 2-brazdni 10 cola, te mobitel Nokiu 3250. Mob. 098/581-986

8. srpnja 2008.

POSTAVLJAMO SVE VRSTE PARKETA, LAMINATA… Mega-parketi, Kotoriba: tel/ fax. 040/682-191 ili mob. 099/672-7067

OBAVLJAM KOMBI PRIJEVOZ na relaciji akovec – Osijek ponedjeljkom. Mob. 098/290-102 BRANO POSREDOVANJE «DVOJE» posreduje za usamljene i slobodne pri odabiru partnera za ozbiljnu vezu, brak. Tel. 040/822-362 ili 099/516-6780 GOSPO A srednjih godina traži stariju žensku osobu na brigu i skrb u zamjenu za nekretninu. Mob. 099/598-3963 POMAGALA BI STARIJIM i bolesnim osobama u prijepodnevnim satima po 2 sata/tjedno ili dnevno, k i uža okolica. Tel. 091/5250-465 PODUKE IZ MATEMATIKE i fizike za osnovnu i srednju školu i fakultete. Ivanovec, tel. 337-262 ili 098/1789-348

USLUGE

NAMJEŠTENJA

PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980

TRAŽI SE STARIJA ŽENA za pomo u kui starijoj muškoj osobi. Stan i hrana osigurani. Tel. 334-172 KERAMIAR s dugogodišnjim iskustvom traži posao polaganja keramikih ploica. Tel. 098/626-876 TRAŽIM OSOBE ZA RAD KOD KUE na internetu. Vrhunska zarada bez ulaganja. Tel. 099/5155-064 TRAŽIM POSAO (26g.) – uvala bi djecu, brinula o starijoj osobama za plau ili prijepis stana, imovine, te pripomo u kuhinji ili prodaja sladoleda u slastiarnici. Tel. 099/417-0263 ili 092/211-0792

ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - struno i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMIARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT.. ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128 PVC STOLARIJA – SALAMANDER « KOZAR d.o.o. « Prozori, vrata - ulazna i balkonska, sjene i zimski vrtovi, rolete , grilje (pvc, aluminij). Brza isporuka, montaža i demontaža stare. Garancija 5 godina. Telefon 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 GRADITELJSTVO « KOZAR d.o.o. « Gra evinski radovi: NOVOGRADNJA, ADAPTACIJE I REKONSTRUKCIJE, KROVOPOKRIVAKI RADOVI, POSTAVA TLAKAVACA Završni radovi: GLAZURE, FASADE I ŽBUKE svih vrsta (strojno i klasino), SOBOSLIKARSKI RADOVI. MOGUNOST GRADNJE «KLJU U RUKE» Telefon: 098/493-150, 091/493-1500, 040/396-056 BIOTERAPEUT USPJEŠNO POMAŽE kod migrena, Alzheimerove boles, one mrene, bolesti uha, sinusi, štitnjaa, astma, crijeva, želudac, žu, jetra, kolesterol, bubrezi, dijabetes, kima, giht, išijaz, alergije, tumori i vene. Mob. 098/1347-031

670

KREDITI BANKOVNI KREDITI do 200.000 kuna, crna lista i HROK ne smeta. Tel. 098/937-3377 ili 091/973-0006 OVLAŠTENA ZALAGAONICA bez puno papirologije daje pozajmice temeljem zaloga ekova gra ana i automobila. Telefon 040/390-560, 099/213-6279.

NEKRETNINE P R O DA J E M N OV I F R I Z E R S K I S A LON u akovcu, namješten, klima, LCD, kuhinja, mogu kredit. Telefon 098/241-559. NUDIMO I PRONALAZIMO ATRAKTIVNA ZEMLJIŠTA, te ostale nekretnine na Jadranu. Mob. 091/2177-558 URBANA VILA ispod Šafrana, Mihovljan – 3xstan, 3xgaraža, 3xparking, luksuzno opremljeno, novogradnja, prodajem. Mob. 098/241-559 NEKRETNINE „KTB“ T. Gorianca 6, akovec-Jug (preko puta Betex-a) Tel: 040/363-030; 098/242-279 www.nekretnine-ktb.hr PRODAJEMO KUE, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE na cijelom podruju Meimurja, te na otoku Krku, Kvarneru i Dalmaciji. POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina za naše cijenjene kupce s podruja Meimurja i šire. Velik broj stanova u ponudi svih veliina na cijelom podruju akovca i Meimurja.

O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KUE, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA RJEŠAVAMO STAMBENE KREDITE ZA KUPNJU NEKRETNINE! SMS NEKRETNINE akovec, Ruera Boškovia 21 (preko puta suda) tel/fax: 040/390-766, mob: 099/325-5230 sms.nekretnine@ck.t-com.hr PRODAJEMO: kue, stanove, vikendice, poslovne prostore, gradilišta POTRAŽUJEMO: sve vrste nekretnina na podruju Varaždinske i Meimurske županije

PRODAJE SE NOVIJA KUA u Gornjoj Dubravi. Tel. 098/9695-865 P R O D A J E S E T R O S O B N I KO M F O R N I STAN u M. Središu, Istarsko naselje. Tel. 095/90-44-506 GRAEVINSKO ZEMLJIŠTE -ZAVNOH-a od 2100 m2 prodajemo. Tel. (091) 507-0683 PRODAJEM GRADILIŠTE od 1200 hv u Krištanovcu. Tel. 853-520, Mrazovi IZNAJMLJUJU SE DVIJE PROSTORIJE za bravarske i mehaniarske poslove, s autograbom i alatom. Tel. 333-253 PRODAJE SE JEDNOSOBNI STAN od 41 m2, nenamješten, na Jugu, Travnik 25, 2.kat, preko crkve, mali balkon. Tel. 313-443, 098/922-5979 KUA U NIZU vel. 180 m2, pripadajue okunice od cca. 100 m2, sastoji se od prizemlja, kata, potkrovlja, terase s vrtom, te dvorišta. Komunalno u potpunosti opremljena. Mob. 098/393-170 PRODAJEM VINOGRAD od 1200 hv u Železnoj Gori. Tel. 098/913-0007 IZNAJMLJUJE SE 3-sobni komforni namješteni stan u Varaždinu, studenma, zaposlenim samcima, na duže vrijeme. Tel. 091/547-0069 ili 091/729-5803 KUA ROHBAU od 120 m2, svi prikljuci (struja, voda, plin, tel., kabelska) mijenjam za stan ili prodajem vrlo povoljno. Mob. 098/698-381 PRODAJE SE POSL. PROSTOR u centru Šenkovca od 120 m2 + 60 m2 skladišnog prost., može i odvojeno. Tel. 098/245-540 PARKIRALIŠTE ZA KAMIONE 2800 m2 u akovcu – prodajemo, cijena 7 E/m2. Tel: (091) 507-0683 PRODAJE SE STAN u Dekanovcu od 40 m2. Tel. 098/905-1051 IZNAJMLJUJE SE NAMJEŠTENA SOBA s upotrebom kuhinje i kupaonice, poseban ulaz, Jug akovec. Tel. 098/861-898 PRODAJEM KUU u M. Središu od 160 m2, 2 stana, 2 garaže, 2 podruma, spremište, ljetna kuhinja, vonjak, sve na zemljištu od 2018 m2, prikljuci (gradski plin, kanalizacija, vodovod, tel., struja) ili mijenjam za dva manja stana. Ponude sla na e-mail: dusanka.fric@ck.t-com.hr ili mob. 095/863-1441 PRODAJE SE TROSOBNI STAN 56,8 m2, I. kat, Kolodvorska 1, novoureen. Tel. 098/361-401 GRAEVINSKO ZEMLJIŠTE, po GUP-u odre eno za trgovaku i uslužnu namjenu, pokraj benzinske pumpe u akovcu – prodajemo. Tel. (091) 507-0683 KUPUJEM KUU, APARTMAN ili VIKENDICU na moru. Tel. 098/598-323 PRODAJE SE POLOVICA KUE u akovcu, s garažom i okunicom. Upita u akovcu, Travnik 5, Golubi IZNAJMLJUJE SE SOBA mlaoj ženskoj osobi/studentici blizu centra akovca. Tel. 099/2426-087 POSLOVNI PROSTOR od 50 m2 u akovcu na Jugu, N. Pavia 25, iznajmljujem. Tel. 098/241-767 KUPUJEM GARAŽU na Jugu akovca. Mob. 091/739-72 74 PRODAJEM GRA EVINSKA ZEMLJIŠTA od 934 m2 i 940 m2 u Šenkovcu novom naselju Dolec. Tel: 098/241-126 PRODAJE SE STAN u Podturnu, novi, pvc, centralno, gradski vodovod, garaža, podrum, cijena po dogovoru. Mob: 098/297-934 GRADILIŠTA- Savska Ves, Mihovljan (Šafran), Otok Ugljan – prodajem. Mob. 091/1395-244 PODTUREN - stariju kuu sa gosp. objekma prodajem, povoljno. Tel. 00386/1-7210-158 IZNAJMLJUJE SE GARSONIJERA - širi centar akovca, namještena, samcima. Mob. 095/8080-116 PRODAJEM DVOSOBNI STAN u akovcu kraj parka i Gimnazije. Tel. 098 1846 898 PRODAJEMO STANOVE od 70 - 75 - 97 m2 urbana vila Mihovljan - Šafran. Mob. 098/426-699 U VODICAMA TRAŽI SE U NAJAM apartman ili više njih u istom objektu za 8 osoba, blizu plaže i hotela Olimpija. Ponude na mob. 098/9262-160 PRODAJEM ŠUMU u Bukovcu kraj Selnice, površine 7108m2, šuma je za sjeu, ima 100 m3 ogrjeva i 20 m3 Tehnika I i II. Zva poslije 16 sa na telefon 040/645-272. PRODAJE SE dvojna kua prizemnica u Nedelišu, 9x11 m2, svi prikljuci, telefon, renovirana iznutra, okunica 800 m2, centralno, cijena prema dogovoru. Zvati poslije 14 sati na tel. 821-626 DAJE SE U ZAKUP POSLOVNI PROSTOR od 25 m2 i 15 m2, a može i kao jedan prostor u cjelini u centru M. Središa. Mob. 098/426-541 IZNAJMLJUJE SE SOBA s upotrebom kuhinje i kupaone, ženskoj osobi. Zva svaki dan od 9-10 i od 14-16 sa na tel. 310-948 PRODAJE SE GRA . ZEMLJIŠTE u akovcu, vojni vrtovi Sjever, vel. 4260 m2, cijena 40 eur/m2, atrakvna lokacija. Mob. 098/260-062 PRODAJE SE KUA u Šenkovcu br. 76. Tel. 343-746 PRODAJE SE KUA na Mihovljanu-Šafran od 144 m2 stamb. prostora + 100 m2 podrum ispod cijele cijele kue, okunica s manjim vonjakom, useljivo odmah. Tel. 098/933-1645 MIJENJAM MALI STUDIO APARTMAN na Viru za malu garsonijeru u akovcu ili ga iznajmljujem cijeli 7., 8. i 9.mj., a može i prodaja. Nazva poslije 19 sa na mob. 098/1620-669 PRODAJE SE STARIJA KUA u Podbrestu s prostornim širokim dvorištem i vonjakom, struja, tel., voda. Tel. 620-282 PRODAJE SE KUA u akovcu s dva stana u

strogom centru grada s okunicom, pješaka zona, povoljno. Nazva poslije 15 sa na tel. 091/585-7278 IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Pribislavcu. Mob. 098/553-270 PRODAJE SE KUA u centru akovca, visoka prizemnica sa stamb. prostorom od 72 m2, te radionom i posl. prostorom od 11 m2, sa dogradnjom od 26 m2. Mob. 099/2090-449 PRODAJEM ETVEROSOBNI KOMFORAN STAN u akovcu, novogradnja, F. Puneca 4. Tel: 098/241-126 PRODAJE SE KUA u M. Središu, visoka prizemnica, samostojea, 110 m2, mog. ureenja tavana, svi prikljuci, dozvole i papiri, okunica 1.000 m2. Mob: 098/632-235 IZNAJMLJUJE SE namještena GARSONIJERA u širem centru akovca, samcima. Mob. 095/8080-116 PRODAJEM U AKOVCU POSLOVNI OBJEKAT sa cesticom, u ul. A. Starevia 16. Tel: 0043/3144-44332 ili na mail: dbeck@inode. at MLADI BRANI PAR TRAŽI U NAJAM dvosobni stan ili kuu u akovcu na period od 5 god. Mob. 098/944-3107 PRODAJEM HALU u Kuršancu i novu kuu u Palovcu s gosp. objekma, pogodno za obrt. Mob: 098/9211-929 IZNAJMLJUJE SE POSLOVNI PROSTOR u Vž, Zagrebaka 7, od 109 m2, parkirno mjesto, 2 ulaza. Tel 042/711-438, 098/ 997-3201 IZNAJMLJUJEM stanove i garsonijere u akovcu. Mob. 098/303-550 PRODAJEM JEDNOIPOLSOBNI STAN od 40 m2 u akovcu, Vukovarska 4. Tel. 01/236-5406 ili 098/995-0061 IZNAJMLJUJEM POSL. PROSTOR od 40 m2 u k, Istarska 1, sa parkingom, te prodajem registar kasu vrlo povoljno. Mob. 095/802-6939 TRAŽIM STAN U NAJAM u akovcu ili okolici. Tel. 098/241-848 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN u centru grada, za 2 osobe (studen). Mob. 091/9732-577 PRODAJE SE KUA u akovcu s 2 stana, u strogom centru grada, s okunicom, pješaka zona, povoljno. Zva poslije 15 sa na tel. 091/585-7278 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Martanama od 160 hv. Mob. 098/136-884 ili 091/7536-744 PRODAJE SE VINOGRAD sa berbom, i vikendicom u Vukanovcu, sa dosta opreme. Tel. 042/211-399 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Ivanovcu od 300 hv. Tel. 337-048 ili 098/1363-827 POSLOVNI PROSTOR u akovcu od 200 m2, samostojei, prodajem ili mijenjam uz doplatu. Mob. 091/573-1604 PAN ADRIA nekretnine: T. Masarika 21, akovec Tel: 040 313 655, mob: 098 698 369, 098 211 084 1. STAN 43 m2, sa LO OM, akovec – JUG, super pozicija, prodajemo HITNO, 098 – 698 369 2. Stan u CENTRU, hitno i povoljno, od 42 i 48 m2, visoko prizemlje, 098 698 369 3. Kua u CENTRU akovca – pješaka zona, pogodno za poslovnu namjenu 098 698 369 4. STAN 60 m2, preko parka, odline pozicije, 1000 E/m2, dva balkona, HITNO, 098 – 211 084 5. STAN na dvije etaže, trosoban, 76 m2, 1100 E/m2, blizina parka, prodajemo hitno i povoljno, 098 – 211 084

MARAS NEKRETNINE Uska bb, (Tržnica akovec) tel. 040/390-770, mob: 098/331-535 www.nekretnine-maras.hr Prodajemo i potražujemo sve vrste nekretnina! NAJVEA PONUDA GRADILIŠTA NA PODRUJU CIJELOG MEIMURJA! IZDVOJENO: KUE: Žiškovec - 75.000E; Dragoslavec Selo – 55.000E; STANOVI: akovec-PRILIKA! 60m2/60.000E, 2. kat; Jug 40,80m2/51.000E, 2. kat

TURIZAM IZNAJMLJUJU SE APARTMANI u Loparu na otoku Rabu od 2-6 osoba, 6. i 9.mj. povoljno. Mob. 091/543-4828 U cilju promidžbe turizma NUDIMO VAM 7-DNEVNI BESPLATNI BORAVAK za dvije ili više osoba na TENERIFIMA. Mob. 098/1347-031 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBNI I DVOSOBNI APARTMAN u Privlaci kod Zadra, blizina mora, vrlo povoljno. Tel. 098/226-928 ili 098/805-186 IZNAJMLJUJEMO APARTMAN za 6-8 osoba NA PAŠMANU – pješana plaža, parking, tv sat, klima. Tel. 333-167 ili 091/525-0495. (br. 670.) U ZADRU SE IZNAJMLJUJU jednosobni i dvosobni apartmani. Tel. 023/311-425 ili 098/9373-203 TOP PONUDA – VODICE: prodajemo apartmane svih veliina, povoljno, iznad hotela Olimpija i Imperijal, novo i kvalitetno izgraeno. Mob. 098/373-091 VODICE – povoljno iznajmljujem super opremljene apartmane. Tel. 021/378-358, 098/909-6768 ili www.vodice.org/olga

ŽIVOTINJE PRODAJU SE BARNARDI (konkuri) – papigemlade. Tel. 098/944-3339 POKLANJA SE GOLDEN RETRIVER star 4 godine, nauen na stan, ipiran, redovito cijepljen i uredan, prigodan za dobre ljude koji vole živonje kao svoje kune ljubimce. NIJE ZA LANAC. Mob. 098/862-279


OGLASNIK

8. srpnja 2008.

POKLANJA SE MAI duge dlake, star dva mjeseca, u dobre ruke. Mob:095/8513-899 PRODAJU SE SVINJE težine 45-50 kg, te se prodaju suhi orahovi fosli, ispod cijene. Mob 098 290 359. PRODAJEM ŠTENCE MALTEZERA istokrvni bez rodovnice, stari 7 tjedana. Tel. 098/562-938 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, pjevajue, personate, crvene i plave rozele, srebrne i divlje fazane. Mob. 098/912-3938. POKLANJAM KOKICE – ureke i kace, 3 para. Tel. 645-923 PRODAJE SE više kom svinja za klanje od 95-150 kg, mogue polovice. Mob. 091/554-7490 PRODAJEM KVALITETNU ŠTENAD njem. ovara s rodovnicom, tetovirani i cijepljeni. Tel. 395-031

ELEKTRONIKA KUPUJEM RABLJENI LCD televizor do 72 cm , bilo koje marke. Mob 091 897 46 77 OLYMPUS mju 740, 7.1Mpx, 5x opki zoom, star 1 g., snimljeno max 300 snimaka, cijena 1.000 kn ksno. Mob. 091/564 5897 SAMSUNG SGH-Z240, kao nov, pod garancijom, sva oprema, povoljno prodajem. Mob. 098/814-141 DIGITALNI FOTOAPARAT Canon powerschot A-560 7.2 M.P. 4x opki zoom 6,3 cm monitor + opko tražilo, video s tonom (solidno), kablovi, karca, disk, novo s garancijom, za 800 kn. Mob. 098 546 219 PRODAJEM AUTO-CD MP3 PLAYER Kenwood mod. KDC-W3041AY, novi orig. zapakirani s garancijom za 500 kn. Mob. 091/5311-218 PRODAJEM GPS bluetooth prijamnik za navigaciju.. za 350 kuna, mogu i instalira karte i garmin na mobitel - sve zajedno za 500 kn. Mob. 095/8766-048 PRODAJEM MOBITEL LG Shine s karcom Tele2 sa 900 kn na karci, ili mijenjam za NOKIU. Hitno i povoljno! Zva poslije 15 sa 095/817-8226 PRODAJEM ouvan i malo korišten mobitel Motorola V3 plus (po želji) Simpa broj sa 100 kuna. Zva 098/295-800 OLYMPUS mju 740, 7.1Mpx, 5xopki zoom, malo korišten, još godinu dana garancije, oprema. Mob. 091/564 5897

RAZNO OTKUPLJUJEM RABLJENA motorna i jesva ulja. Tel. 098/426-996 IZRA UJEMO ZAVJESE ZA VRATA svih dimenzija, do 20.6., Bistrovi. Tel. 390-291 PRODAJU SE dj. kolica i nosiljka za bebe. Tel. 099/3390921 ili 040/363-826 PRODAJE SE djeja soba iz bukve i spavaa soba (francuski krevet). Mob. 098/1702-627 PRODAJU SE INVALIDSKA KOLICA – ouvana. Mob. 091/9082-329. VINO KVALITETNO - rajnski rizling, muškat žu, vrlo povoljno. Tel. 098/632-494 PRODAJEM 250 vrhunskih dokumentaraca svi za 200 kuna, odlina slika i tlovi na svima, BBC, Naonal Geographic itd. Tel 095/8766-048 PRODAJEM PODNICE ZA KREVET razne dimenzije podesive i fiksne (popust 70%); hrastove fosie 5cm, te kupujem košce golice 15 kn/kg. Tel: 091/753 76 41 PRODAJE SE trosjed + 2 fotelje za 500 kuna. Tel. 098/390-404 PRODAJU SE KUPINE i vino od kupina. Tel. 098/908-5674 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, Balaševi, Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I.Maiden, Doors, AC/DC, Ze-

FILATELISTIKI KLUB «MARIJA HUNJAK» poziva sve koji se žele prikljuiti radu kluba da se slobodno jave na broj telefona 099/590-6808, Darko Hunjak ppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Telefon: 091/2518-371 PRODAJEM PE za centralno grijanje na kruto gorivo i ULJA Na PLATNU austrijskih i njem. majstora nudi kolekcionar. Tel. 040-543-825 PRODAJU SE ORAHOVI FOSLI deblj. 5 i 3 cm, narezani prije 4 g. Mob. 098/907-8600, k PRODAJEM ugost. kuhinju i šank s aparatima, može i pojedinano (sauvano). Tel: 098/9211-929 PRODAJU SE PLINSKE PEI Maja 8 i Ikom 10. Tel: 822-362 KUPUJU SE maline, kupine, ribizli i marelice. Ponude na tel: 099 516 67 80 PRODAJE SE: protupožarna vrata, produžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. mašina za štemanje Kango, drvena vrata, el. bojler Vaillant 80lit., radijatori 90x200cm, pe na ugljen i drva, kutna brusilica Bosch 2200W, alat za savijanje bakrenih cijevi i runa pumpa za lož ulje, crni pisai stol. Tel. 858-424 PRODAJE SE VRLO POVOLJNO I JEFTINO garderobni regal dim. 180x230x55, 2 garderobna ormara dim. 105x175x55, te kau na razvlaenje. Mob. 091/158-5598 THUJE - smaragd i kolumne, kvalitetan domai uzgoj. Tel. 091/547-0069 PRODAJE SE BRAVARSKI ALAT, šivaa mašina Bagat, polunova, galge i razni elektromotori. Tel. 333-253 PRODAJE SE: rabljeni trosjed na razvlaenje, dovratnik sa 2-krilnim sobnim vratima, maxi pony rabljeni i bava za crno vino od 200 lit. Tel. 364-537 PRODAJEM: razne plinske pei, mlado vino cijep i domau rakiju. Tel. 360-019 PRODAJE SE VINO, može i u veim koliinama, povoljno. Tel. 098/913-0007 PRODAJE SE vino, rakija i šivaa mašina. Mob. 098/176-0060 PRODAJE SE VINO OD KUPINE - povoljno. Mob. 098/191-6659 PRODAJEM PERILICU RUBLJA I SU A. Mob. 095/823-4563 PRODAJEM RABLJENU KUHINJU, štednjak, radna ploa i sudoper novi. Tel. 364-554 i 091/581-9429 PRODA JE SE VINO cijep i rakija. Mob. 091/888-4973 KVALITETNO DOMAE crno vino Klinton. Tel. 098/1393-036 PRODAJEM RABLJENU KLIMU Samsung 6,8 kW+1, unutarnja jedinica Hairr 5kW, za samo 1.000 kn. Mob. 098/167-2605 PRODAJEM FRIZERSKU OPREMU – glavoper i dvije kožne stolice na hidrauliku. Tel. 091/7276-721 PRODAJE SE RADIJATOR dim. 150x97cm za 230 kn i drveni rabljeni prozori raznih dim., je ino. Mob. 099/595-3390 PRODAJEM: plinski protoni bojler Junkers, škrinju Gorenje od 210 lit., el. bojler Konar od 10 lit., infra grijalicu Corona 2000W – veoma povoljno. Tel. 098/802-558 PRODAJEM stolni nogomet (950 kn), drvenu kuicu za lutke s namještajem i unikatne drvene aue (25cm). Mob. 091/573-1604 PRODAJE SE MOTORNA PILA Homelite 3.7KS, lanac 45cm, garancija do 21.4., cijena 1.800 kn, malo korištena. Tel. 098/199-2171

49

PRODAJE SE AUTO KAMP PRIKOLICA stara 20g., registrirana, cijena 25.000 kn. Mob. 098/776-292 PRODAJE SE: tv color Philips 70cm ekran, manja vešmašina, dig. klavijature Yamaha, nove kopake Adidas br. 43, komoda s vitrinom puno drvo hrast, el. ugradbeni štednjak Elektrolux, kutna garnitura + fotelje, kožna garnitura + fotelja. Tel. 328-106 ili 098/171-4456 (zva samo vikendom)

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

UDRUGA “PRIJATELJI” - “AZIL ZA NAPUŠTENE ŽIVOTINJE MEIMURSKE ŽUPANIJE” POKLANJA:

PSE I MAKE: Udruga za zaštu živonja “Prijatelji” poklanja 95 pasa i 10 maia - razliitih pasmina, spola i dobi. - Pogleda svaki dan od 10 - 12 sa ili od 14 - 16 na “Azilu za napuštene životinje Meimurske županije”, pokraj carine – hladnjae, kod nadvožnjaka, izmeu pruga u akovcu. Više informacija na telefon: 091/89 88 004 /uvar/. Unaprijed se zahvaljujemo medijima i udomiteljima u ime napuštenih i odbaenih živonja Me imurja! Na mjesto udomljene živonje, imamo mjesta za napuštenu lutalicu koju možemo spasiti od mogue smr. Hvala Vam što ste uinili dobro djelo! lanovi i simpazeri Udruge “Prijatelji”

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294 ŽELJEZNIKI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333 AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947 REDEA (bivši MPC), R. Boškovia 2 (zgrada županije) tel. 310-350 LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1, tel. 310-651 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA, J. Gotovca 7, tel. 373-111 ŽUPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e, tel. 375-444 DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kovaia 1e, tel. 372-300 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kovaia 1e, tel. 311-790 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5, tel. 313-499 SSSH, POVJERENIŠTVO AKOVEC, Trg Republike 1, tel. 312-331 ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jelaia 1, tel. 396-800 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1, tel. 314-080 ZAJEDNICA ŠPORTSKIH UDRUGA, Vl. Nazora 16, tel. 390-977 UPRAVA ZA OBRANU, J. Gotovca 5, tel. 313-114 HGK, ŽUPANIJSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kovaia 2, tel: 311-160 OBRTNIKA KOMORA ME .ŽUPANIJE, Park R. Kropeka 1, tel. 313-971 FINA, O. Keršovanija bb, tel. 371-000 CENTAR ZA SOC. SKRB AKOVEC, Vl. Nazora 16, tel. 391-920 ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70, tel. 395-199 ME IMURSKE VODE, Mihovljanska 68, tel. 373-700 ELEKTRA AKOVEC, Žrtava fašizma 2, tel. 371-700 - prijava kvara tel. 371-600 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644 GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466 ME IMURSKA ŽUPANIJA tel: 374-111 VETERINARSKA AMBULANTA tel: 390-859 INSPEKCIJE INSPEKCIJA RADA AKOVEC, Stari grad, Per. Zrinskih bb tel. 391-970 GOSPODARSKA INSPEKCIJA AKOVEC, tel. 391-970 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boškovia 2 tel. 374-111 DRŽAVNE INSPEKCIJE tel. 042/301-707 HRVATSKE POŠTE - CENTAR POŠTA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 T centar, Mace hrvatske 6 tel. 0800-9000 POREZNA UPRAVA , Podruni ured AKOVEC, O. Keršovanija 11, tel. 371-200 Ispostava PRELOG tel. 645-135 Ispostava MURSKO SREDIŠE tel. 543-003 URED DRŽAVNE UPRAVE tel. 374-111 - Predstojnik tel. 374-212 - Služba za gospodarstvo tel. 374-102 - Služba za društvene djelatnos tel. 374-112 - Služba za opu upravu tel. 374-190 - Mani ured AKOVEC tel. 374-176 - Mani ured PRELOG tel. 374-055 - Mani ured M. SREDIŠE tel. 374-057 - Mani ured M. SUBOTICA tel. 374-054 - Mani ured NEDELIŠE tel. 374-059 - Mani ured ŠTRIGOVA tel. 374-058 - Mani ured KOTORIBA tel. 374-056 - Mani ured DEKANOVEC tel. 374-060 - Ispostava PRELOG tel. 646-716


DOBRO JE ZNATI

50

8. srpnja 2008.

Banka za cijelu obitelj Credo Banka slavi 15 godina postojanja te se uspjeĹĄno odrĹžala na turbulentnom hrvatskom trĹžiĹĄtu. Koje biste odlike VaĹĄe banke izdvojili kao kljune za takav uspjeh? - Mislim da je bilo kljuno to ĹĄto smo ostvarili osobni kontakt s naĹĄim klijenma koji je poivao na odreenom povjerenju, ne dovodei u pitanje sigurnost naĹĄih plasmana. Isto tako, Credo banka nije bila umijeĹĄana u nikakve afere, nije se bavila privazacijskim sumnjivim poslovima i mislim da je to bilo kljuno za jedan stabilan i konnuiran razvoj. Kako je izgledao razvoj Credo banke u zadnjih 15 godina ukratko? - Imali smo jedan konnuiran razvoj koji se u dobrim godinama kretao izmeu 20% i 30% godiĹĄnje tako da smo zahvaljujui umjerenom rastu uspijevali uskladi organizaciju i kadrovsko jaanje u naĹĄoj tvrtki. Mislim da je upravo to omoguilo jednu stabilnost u poslovanju. Tko ini bazu vaĹĄih korisnika? Jesu li to u veem postotku pravne ili zike osobe? - ViĹĄe smo orijenrani na manje i srednje poduzetnike. Iskazano u postotku, to znai da

Ĺ ime Luketin, predsjednik Uprave Credo banke

Credo banka ve petnaest godina posluje uspjeĹĄno, bez trunke negativnog publiciteta Credo banka d.d. Split osnovana je u prosincu 1993. godine kao banka u potpuno privatnom vlasniĹĄtvu. Danas banka ima sedam podruĹžnica i dvanaest poslovnica na podruju cijele Hrvatske, od kojih se jedna Poslovnica nalazi u Gorianu, na adresi Ĺ kolska 2A koja za vas posluje od 8.30 do 16.30 radnim danom, a subotom od 8 do 12 sati Glavne odlike poslovanja Credo banke su individualni pristup i konkurentnost uvjeta poslovanja u odnosu na konkurenciju. Gospodin Ĺ ime Luketin, predsjednik Uprave Credo banke, rekao nam je neĹĄto viĹĄe o specifinostima poslovanja ove hrvatske prosperitetne banke. korporavni dio obuhvaa otprilike 70%, a 30% ine graani. Iz ponude usluga Credo banke vidljivo je da se tako er okreete ĹĄirem gra anstvu. Znai li to da stremite prema tome da postanete banka za cijelu obitelj? - To je uvijek bila namjera. Veina hrvatskih banaka su banke univerzalnog tipa. Credo banka specina je po tome ĹĄto smo u nastojanju da pruĹžimo punu uslugu malim i srednjim poduzetnicima uĹĄli u karno poslovanje i tekue raune, nastojei i njihovim zaposlenicima omogui da imaju praknu uslugu i mogue koriĹĄtenje svih proizvoda banke te da nije potrebno da odlaze u druge banke zbog koriĹĄtenja nekih drugih proizvoda. MoĹžete li nam rei kakve pogodnos nudite svojim klijenma prilikom ĹĄtednje? - Ĺ tednja kod nas povoljnija je za 0.5% do 1% nego ĹĄto je to sluaj kod neke velike banke u stranom vlasniĹĄtvu. Isto tako, omoguavamo ljudima da ukoliko prije vremena ukinu oroenu ĹĄtednju, ne gube steenu kamatnu stopu. Takoer, spremni smo im kroz lombardne kredite izai u susret ukoliko im se javi potreba za dodatnim sredstvima, a da ne ukidaju oroenu ĹĄtednju. Vi ste jedna od malobrojnih banaka u hrvatskom vlasniĹĄtvu. Kako se nosite s konkurencijom u vidu velikih stranih banaka koje su prisutne na hrvatskom trĹžiĹĄtu? - S jedne strane, to ĹĄto smo u hrvatskom vlasniĹĄtvu je na neki nain postalo, ne bih rekao popularno, ali ljudima to dobro zvui i mislim da to postaje prednost. Logina stvar da smo u konkurenciji s velikim, praktino multinacionalnim bankama, u podreenom poloĹžaju, ali posebno nas mue mjere HNB-a - ogranienje plasmana banaka, s ime se mi kao hrvatska banka teĹĄko nosimo, za razliku od velikih banaka ije klijente direktno krediraju njihove velike â&#x20AC;&#x153;mameâ&#x20AC;?. Dakle, nismo u ravnopravnom poloĹžaju i mislim da e tu HNB mora poduze neke

mjere. Razumijem njihove razloge - smanjenje inozemnog zaduĹženja, ali te mjere pogaaju sve, a najviĹĄe upravo banke u hrvatskom vlasniĹĄtvu. U emu se po VaĹĄem miĹĄljenju razlikuje sustav poslovanja manjih banki, poput Credo banke, naspram veih banaka? PruĹža li Vam vaĹĄ sustav veu eksibilnost? - Mislim da upravo zbog toga ĹĄto smo manji i prisutni godinama na ovom trĹžiĹĄtu, stvaramo jedan prisan odnos s klijenma. Spremni smo i produĹži svoje radno vrijeme da bi klijenma izaĹĄli ususret. Taj odnos obiteljske banke daje svoje efekte i mi nalazimo svoju niĹĄu na trĹžiĹĄtu. Naravno, bez ugroĹžavanja sigurnos i protabilnos, ĹĄto su postula bankarstva koji se moraju poĹĄtova. Obzirom da je jedna od glavnih odlika Credo banke injenica da je 100% u hrvatskom vlasniĹĄtvu, a svjedoci smo trenda da se veina hrvatskih banaka prodala stranim bankama, otkrijte nam VaĹĄu uspjeĹĄnu poslovnu strategiju? - To je sigurnost, mogunost da ljudima izaemo ususret, da naĹĄi poduzetnici puno lakĹĄe dou do ljudi u banci koji mogu donosi odluke tako da je vrijeme donoĹĄenja odluka bitno skraeno. Isto tako, odgovornost u poslovanju i nastojanje da se klijentu pomogne i kroz odreene savjetodavne usluge je neĹĄto ĹĄto omoguava i manjim bankama da budu ekasan i poĹželjan partner. Razdoblje podnoĹĄenja nancijskih izvjeĹĄa je iza nas. MoĹžete li i Vi brojkama poduprije uspjeĹĄnost VaĹĄe poslovne strategije? - Banka je imala proĹĄlogodiĹĄnji rast od 9%, baĹĄ zbog ogranienja HNB-a. Na datum 31.12.2007. bilanca nam je bila 1 280 000 000 kn, neto dobit 7 200 000 kn, tako da svih ovih godina pa i ove, imamo rast bilance i neto dobi. Moglo je bi i bolje, ali vodimo rauna o likvidnos i spremni smo u ovim turbulentnim vremenima promptno reagirati na zahtjeve naĹĄih klijenata, u smislu mogueg povlaenja ĹĄtednje.

NOVOSTI iz Pittarella VaraĹždin

Sezonsko sniĹženje cijena zuzetno bogatu ponudu obue za vrue ljetne dane u varaĹždinskom Pittarellu sada su za vas maksimalno snizili. ako sada po cijenama koje su povoljnije i do 60 posto moĹžete za sebe izabrati izmeu sandala, natikaa, ĹĄpagerica, tenisica i cipelica. sim ĹĄto je sve na sniĹženju, ako trenutno i nemaju u ponudi ono ĹĄto ste izabrali, posjetite ih eĹĄe jer se asortiman sniĹžene robe nadopunjuje svakih desetak dana. PoĹžurite jer ete u mnoĹĄtvu modela i ĹĄirokoj paleti modernih boja sigurno nai i poneki baĹĄ vama najljepĹĄi par, po najpovoljnijoj cijeni. Uz obuu, u Pittarellu su pripremili i velik izbor torbi, modernog remenja, kofera, ruksaka, kiĹĄobrana, novanika, naoala, tobolaca, etuija za dokumente ili kljueve te izuzetno bogatu ponudu nogometnih lopti prihvatljivih cijena. Podsjetimo da subotom iza 15 sati daju popust od 10 posto na robu koja nije sniĹžena, a ne zaboravite i na pogodnosti: iznose preko 450 kuna mogue je platiti u tri rate Dinersom, iznad 300 kuna na odgodu uz

ekove ili preko 900 kuna merican karticom. u je i 15 posto popusta za plaanje P karticom. Doite na Kapucinski trg 9 u VaraĹždinu jer Pittarello eka na vas. (SZ, Ĺ )

Jeste li zadovoljni rastom i razvitkom Credo banke u posljednjih 15 godina? - Mislim da smo zadovoljni ovim uspjeĹĄnim periodom od 15 godina. Invescijsko trĹžiĹĄte pokazuje da su banke zanimljive za kupnju dionica. U ovoj smo se godini i mi dokapitalizira u lipnju. Zasad je to bila privatna emisija. Dakle, postojei dioniari su poveali naĹĄ kapital, a krajem godine se planira joĹĄ jedna nova emisija. Pored Dalmacije, Zagreba, Kvarnera te Slavonije u koje se ostale regije Hrvatske mislite ĹĄiri? Planirate li otvaranje novih poslovnica? - Naravno. Radi toga smo i ovdje u Meimurju dana 28. travnja ove godine otvorili naĹĄu poslovnicu u Gorianu koja je za Vas na adresi Ĺ kolska 2a. Zanimljiva nam je Istra, kao i srednji dio Dalmacije - Ĺ ibenik i Zadar potencijalna su mjesta gdje bi razvijali svoju mreĹžu. Mi vodimo rauna o troĹĄkovima jer brz razvoj ne moĹžete kontrolirati, tako da ove godine moĹžda otvorimo joĹĄ jedno mjesto, ali Ĺželimo da to bude na jedan stabilan nain, bez problema u organizaciji i kadrovskom ustroju. Pripremate li neke posebne pogodnos za hrvatske poduzetnike u vidu pocanja hrvatske proizvodnje, srednjeg ili malog poduzetniĹĄtva? Postoji li neki poseban primjer u kojem ste pocali hrvatski proizvod? MoĹžda program za poetnike u poduzetniĹĄtvu? - Moram biti iskren da mi, kao i sve druge hrvatske banke, imamo mali problem s ronoĹĄu naĹĄih izvora. Zato dosta suraujemo s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, Fondom za razvoj i zapoĹĄljavanje i joĹĄ nekim partnerskim bankama zahvaljujui kojima moĹžemo dati povoljne investicijske kredite malim i srednjim poduzetnicima. Ta je suradnja viĹĄe nego dobra i zahvaljujui drĹžavnim institucijama nastojat emo ubudue, kao i svih ovih 15 godina, na neki nain poticati proizvodnju, bilo da je orijentirana na izvoz ili zamjenu uvoza. Iz poslovnih krugova saznajemo da ste u par navrata zajednikim kredima s drĹžavnim ustano-

vama poput HBOR-a i Fonda za razvoj i zapoĹĄljavanje poduprli i nancirali druĹĄtveno odgovorne projekte poput recikliranja PET ambalaĹže, kao i kredite koje ste davali poljoprivrednicima i braniteljima za nanciranje plastenike poljoprivrede u dolini Neretve. ini se da je to jedna od vaĹĄih specinos u poslovanju koja se pozivno valorizira, moĹžete li nam neĹĄto viĹĄe rei o tome? Hoete li i dalje podupira takve projekte? - Mislim da emo maksimalno podupira takve projekte jer se pokazuje da hrana postaje strateĹĄki proizvod i u svjetskim razmjerima. Isto tako, voda i ista priroda postaju komparavna prednost Hrvatske i naĹĄa je namjera da koliko god moĹžemo, podrĹžimo projekte koji se zasnivaju na proizvodnji hrane i drugih proizvoda zanimljivih trĹžiĹĄtu, orijenranih na eko proizvodnju. Mislim da HBOR i Fond za razvoj i zapoĹĄljavanje prilino dobro vode te projekte i mi dosta suraujemo s njima. Od HBOR-ovih 30-ak programa krediranja malih i srednjih poduzetnika, mi sudjelujemo u gotovo njih 20-ak. Koji su planovi VaĹĄe banke za budunost? Kakva je VaĹĄa vizija razvoja, a ujedno i vizija razvoja hrvatskog bankarskog trĹžiĹĄta? - Ĺ to se e razvoja banke, u ovom trenutku joĹĄ ne razmiĹĄljamo o uĹžoj specijalizaciji jer nam ni trĹžiĹĄte to ne omoguava. Meum, pored orijentacije na male i srednje poduzetnike i graane, kreemo pomalo i u dio invescijskog bankarstva. Poinjemo se bavi skrbnikim poslovima, prodavat emo police osiguranja i udjele fondova tako da e kroz poveani broj transakcija i u dijelu naknada, banka ostvari protabilno poslovanje. Prilagoavamo se promjenama na ovom nancijskom trĹžiĹĄtu. Hrvatska pomalo kroz liberalizaciju zakonskih propisa postaje dio europskog i svjetskog trĹžiĹĄta. I mi kao manja banka moramo slijedi te trendove. Velike banke puno lakĹĄe provode reforme prema europskim propisima, one imaju brojne sluĹžbe koje im to omoguavaju dok mi s manjim brojem ljudi moramo utroĹĄi viĹĄe

Ĺ ime Luketin, predsjednik Uprave Credo banke

energije i novaca. No tako je to danas u kapitalizmu, ne smijete stajati na mjestu i morate se stalno razvija. Ĺ to biste poruili hrvatskim drĹžavljanima koji Ĺžive u inozemstvu, kakva je situacija s bankama i invescijama u Hrvatskoj? - Bankarski sustav u Hrvatskoj jest vrlo stabilan. DrĹžati novac u Hrvatskoj je prednost jer joĹĄ uvijek nije uveden porez na kamatu pa je na neki nain to smulirajue spram situacije u inozemstvu. Isto tako, pomalo se otvaraju sve vee mogunosti ulaganja pa nije loĹĄe viĹĄe se informira ukoliko postoji Ĺželja za povratkom i ulaganjem u Hrvatsku. Vi ste i uveni sportaĹĄ, Hajdukov nogometaĹĄ iz njegove zlatne ere. ini se da Vam sportski duh pomaĹže i u poslovnim uspjesima. Jesu li po VaĹĄem miĹĄljenju moĹžda sportski duh i sportska disciplina presudni u poslovnom svijetu? - Kao ĹĄto je za uspjeh sportaĹĄa potreban konnuirani rad i velika samodisciplina, tako nema velike razlike ni u mom â&#x20AC;&#x153;biznisuâ&#x20AC;?. ovjek mora bi svjestan da bez velike koliine rada i neprestanog uenja ne moĹže slijedi druge. I stari Grci su govorili â&#x20AC;&#x153;u zdravom jelu, zdrav duhâ&#x20AC;?. Mislim da je to jedna dobra kombinacija i svim bi mladim ljudima preporuio da se bave sportom, moĹžda ne profesionalnim koji postaje i pomalo ĹĄtetan, ali amatersko bavljenje sportom omoguava da budete spremniji i za posao.


M#IK

8. srpnja 2008.

51

NATJECANJE vatrogasnih postrojbi opine Nedeliše

Slakovec i Nedeliše osvojili najviše nagrada U subotu 28. lipnja održano je opinsko natjecanje vatrogasnih postrojbi na igralištu Nogometnog kluba “Pušine” u Pušinama. Natjecanje u organizaciji Vatrogasne zajednice opine Nedeliše i

Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Pušine okupilo je 10-ak ekipa iz opine Nedeliše koje su odmjerile svoju snagu i brzinu. Natjecanje je zapoelo u popodnevnim satima, a natjecalo se u konkurencijama

muške i ženske djece, mladeži i odraslih. Najbolji rezultat DVD-a Nedeliše ponovno su postigli djeca i mladež koji su zahvaljujui pomoi i zalaganju mentora Blaženke Drk,

Slavka Pergara i Franje Vreka osvojili dva prva i jedno drugo mjesto. U kategoriji djeca muški prvo mjesto osvojili su Nedeliše 1, a drugo ekipa Nedeliše 2. Trei su bili djeaci iz Dunjkovca. Dunjkovec

U kategoriji djeca muški DVD Nedeliše osvojio je jedno prvo i jedno drugo mjesto

Opinsko natjecanje vatrogasnih postrojbi zapoelo je u popodnevnim satima

je osvojio i prvo mjesto u kategoriji djeca žene, dok je drugi bio Slakovec, a trei Pušine. U kategoriji mladež muški prvi je bio Slakovec, a u kategoriji mladež žene zlato je pripalo Nedelišu. Od muških “A” najbolji je bio takoer Slakovec, dok su drugo i tree mjesto osvojili Nedeliše i Trnovec. U kategoriji muški “B” Slako-

vec je opet osvojio prvo mjesto, dok je drugo mjesto pripalo Nedelišu. Meu ženama “A” i “B” bila je slina situacija. U kategoriji žena “A” najbolje su bile žene iz Slakovca, a drugo mjesto osvojile su žene iz Nedeliša, dok je u kategoriji žene “B” zlato pripalo takoer Slakovcu. (H. Zear)


52

DOBRO JE ZNATI

8. srpnja 2008.


M#$

8. srpnja 2008.

53

OBRAUN izmeu Bad Blue Boysa i Torcide u akovcu

Ne treba nam navijako ludilo! akovec i Meimurje ovaj put nije dospjelo samo na naslovnice i u epicentar svih hrvatskih medija, ve i svjetskih. Ĺ˝estoki sukob u akovcu poprilino velikog broja pripadnika navijakih skupina Bad Blue Boysa i Torcide (ukupno njih sedamdesetak), koji su se najprije izmlatili meu sobom, a onda pokuĹĄali obraunati i s uvijek â&#x20AC;&#x153;omiljenim neprijateljemâ&#x20AC;? â&#x20AC;&#x201C; policijom, bio je dogaaj koji je ponovno bio â&#x20AC;&#x153;sjajna reklamaâ&#x20AC;? za naĹĄ kraj. Ĺ˝alosno, ali istinito, izgleda da smo postali vijest za sve naslovnice i svu vrstu medija samo kad je â&#x20AC;&#x153;crna kronikaâ&#x20AC;? u pitanju.

Sreom, bez â&#x20AC;&#x153;kolateralnih Ĺžrtavaâ&#x20AC;? Svaki â&#x20AC;&#x153;normalanâ&#x20AC;? graanin naĹĄeg kraja zgraĹža se nad ovim huliganskim ispadom koji se dogodio praktiki usred grada, jer su zasigurno mogli stradati i potpuno nevini ljudi. Poput oevidca koji nam je ispriao da je pukom sreom zajedno s prijateljem izbjegao batine, jer je uspio preskoiti ogradu od autosalona koja je bila dovoljno niska i ĹĄto su njemu i prijatelju zaĹĄtitari povjerovali da â&#x20AC;&#x153;nisu njihoviâ&#x20AC;?. Da je kojim sluajem bila malo viĹĄa i da nismo naĹĄli â&#x20AC;&#x153;skloniĹĄteâ&#x20AC;?, ne znam kako bi proĹĄli, rekao nam je jedan od njih, koji po kvartu gdje se dogo-

dio sukob rekreativno tri gotovo svaku veer. I nisu bili samo oni ugroĹženi. Tijekom tue u jednom trenutku, naime, nastao je pravi kaos u prometu. Situacija za rubriku: vjerovali ili ne?! Na izlaznoj traci iz akovca prema NedeliĹĄu u Zrinsko - frankopanskoj ulici gdje se sve dogaalo gorjele su baklje i petnaestak minuta Ĺžestoko se â&#x20AC;&#x153;ĹĄoraloâ&#x20AC;?, dok su se na drugoj strani ceste kad joĹĄ promet nije bio zaustavljen vozai snalazili na raznorazne naine, vozili i u suprotnom pravcu kako ne bi stali i postali â&#x20AC;&#x153;kolateralne Ĺžrtveâ&#x20AC;? navijakog sukoba. Iako su okolo naokolo autosaloni, a pred jednim od njih takoer je bilo Ĺžestoke tue, kao i benzinska pumpa INE, trgovaki centri itd., sreom, nije bilo nikakve vee materijalne ĹĄtete. Kako smo saznali, dio Torcide bio je ranije i u samom gradu. Prva izvjeĹĄa govorila su kako su pravili probleme i u centru, ĹĄto se ipak ispostavilo neistinitim. Saznali smo da su deki bili â&#x20AC;&#x153;pristojniâ&#x20AC;?, prije nego su se krenuli meusobno tui, pa su ak u jednoj poznatoj akovekoj pekarni â&#x20AC;&#x153;i pecivo platiliâ&#x20AC;?, a poznato je da im plaanje rauna inae nije obiaj. Ĺ alu na stranu, jer ovo ipak nije bila ĹĄala, posebice kad je policija morala intervenirati bacanjem bojnog suzavca kako bi smirila sukob i iskontrolirala cijelu situaciju koja

Bakljada prije dolaska policije

je mogla vrlo lako izmai kontroli. Naime, najvaĹžnije u cijeloj prii je da nije bilo teĹže ozlijeenih. Tri navijaa i jedan policajac lakĹĄe su ozlijeeni.

Jake podruĹžnice BBB i Torcide u Meimurju Ĺ ok u cijeloj prii tim je vei ĹĄto je naĹĄ kraj poznat kao siguran za Ĺživot u bilo koje doba dana i noi, gdje se toleriraju svi â&#x20AC;&#x153;doĹĄljaciâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;DalmoĹĄi i Purgeriâ&#x20AC;? i â&#x20AC;&#x153;crnci i Kineziâ&#x20AC;?. Ĺ toviĹĄe, kad su sportaĹĄi u pitanu, oni su itekako â&#x20AC;&#x153;popularniâ&#x20AC;?, posebice kod Ĺženskog svijeta, jer su ako niĹĄta drugo onda barem â&#x20AC;&#x153;egzotinijiâ&#x20AC;? od domaih deki. Stoga takvi â&#x20AC;&#x153;javniâ&#x20AC;? sukobi nisu nikako primjereni naĹĄoj sredini. Takoer, moĹže li nakon ovog netko garantirati da ih nee dalje biti? Meimurje ima bogatu sportsku tradiciju, prvoligaĹĄke klubove, ali nikad nije imalo Ĺžestoke navijae. Iz klubova uvijek dolaze Ĺžalopojke kad je organizirano navijanje za meimurske klubove u pitanju. Ĺ to pak se tie BBB i Torcide u Meimurju, donedavno nije bilo ni podruĹžnica najjae dvije hrvatske navijake skupine, meutim, odnedavno ih ima i sve su jae i organiziranije. I one su vrlo aktivne s dobrim vezama u Zagrebu i Splitu. Stoga â&#x20AC;Ś!? Inae, kako doznajemo, po svemu sudei, nekakvih velikih dogovora za tuu (ĹĄto je npr. sasvim â&#x20AC;&#x153;normalnoâ&#x20AC;? u Engleskoj, op. a.), odnosno kako je policija navela â&#x20AC;&#x153;saekuĹĄeâ&#x20AC;? â&#x20AC;&#x201C; nije bilo. Jednostavno, deki su se â&#x20AC;&#x153;prepoznaliâ&#x20AC;?, znali su da e zbog utakmice u Murskoj Soboti, odnosno Radgoni jedni i drugi biti vrlo blizu i bila je to prilika da se zavara policija i joĹĄ se meusobno potuku â&#x20AC;&#x153;za pamenjeâ&#x20AC;? (po forumima se Ĺžestoko raspravlja tko je popio viĹĄe batina, ali ovaj put je po svemu sudei puno bolje proĹĄla Torcida, ako niĹĄta drugo, onda zbog samo

Policija privodi sudionike tunjave jednog uhienog - 23 Boysa i 1 TorcidaĹĄa).

Njima je tunjava neĹĄto â&#x20AC;&#x153;sasvim normalnoâ&#x20AC;? DruĹĄtvo se treba otvoreno suoiti s ovim problemom i nikako drĹžati ige u dĹžepu i govoriti â&#x20AC;&#x153;to su oni huliganiâ&#x20AC;?, jer bi se oni koji to najlakĹĄe izgovaraju mogli zauditi kad im policija sutra pokuca na vrata i pita â&#x20AC;&#x153;gdje vam je juer bio sinek ili kerkicaâ&#x20AC;?. Takoer sukobi Ĺžestokih pripadnika navijakih skupina teĹĄko da se mogu iskorijeniti, ali se mogu â&#x20AC;&#x153;reguliratiâ&#x20AC;?. Nama ova situacija izgleda ĹĄokantno, posebice jer nismo Split ili Zagreb, otkud dolaze klubovi i njihove navijake skupine. Ali, na Ĺžalost, jednima i drugima je neĹĄto sasvim normalno da se mrze, Ĺžele i pripremaju â&#x20AC;&#x153;ightâ&#x20AC;?. Takoer, postajemo â&#x20AC;&#x153;globalno seloâ&#x20AC;? u kojem e odgovorni morati biti spremni reagirati na ono neĹželjeno ĹĄto nam se moĹže dogoditi. Torcida i BBB e se uvijek Ĺželjeti potui i bespotrebno je nekakvo kvazimoraliziranje o tome zaĹĄto se tuku, â&#x20AC;&#x153;pa svi smo mi Hrvatiâ&#x20AC;? itd. Meutim, nadodao bih da a ko ve â&#x20AC;&#x153;morajuâ&#x20AC;? divljati i tui se onda neka izaberu mjesto - â&#x20AC;&#x153;gdje nikome nee smetatiâ&#x20AC;?. Nikako tamo gdje se odvija javni Ĺživot. I tu je sukus cijele prie.

Fenomen â&#x20AC;&#x153;navijakih skupinaâ&#x20AC;? Englezi su upravo na taj nain â&#x20AC;&#x153;rijeĹĄiliâ&#x20AC;? pitanje navijakih nereda

na stadionima. Navijai viĹĄe ne rade ispade na stadionima, jer se za tako neĹĄto moĹže zaglaviti u zatvoru, ali zato su napuĹĄteni dokovi i tvornice i dalje mjesta svako tjednih krvavih obrauna engleskih navijaa o kojima se kao â&#x20AC;&#x153;niĹĄta ne znaâ&#x20AC;?, odnosno malo piĹĄe. Da, nemojte misliti da je Engleska â&#x20AC;&#x153;ukinulaâ&#x20AC;? huligane i nemojte sluajno pomisliti da se u Londonu ili bilo kojem drugom gradu naveer u nekom nepoznatom kvartu ĹĄeete ili pak izaete van u neki pub, npr. â&#x20AC;&#x153;u svom novom dresu Arsenalaâ&#x20AC;?. U Engleskoj je huliganstvo maknuto samo sa stadiona i javnih mjesta (za bilo kakvu â&#x20AC;&#x153;glupostâ&#x20AC;? ideĹĄ u zatvor, op. a.) jer je nogomet postao preveliki biznis, a druĹĄtvo preosjetljivo da bi se na stadionima i na javnim mjestima izazivali neredi koji bi ugroĹžavali bilo koga. Meutim, nije istina da nema navijakog nasilja. Svaki klub koji ima â&#x20AC;&#x153;football factoryâ&#x20AC;? (organiziranu navijaku skupinu, op. a.) - to je â&#x20AC;&#x153;pravi klubâ&#x20AC;?. Onaj tko pak ima najuveniji â&#x20AC;&#x153;football factoryâ&#x20AC;? prestiĹžniji je ponekad i od naslova prvaka! I nije vaĹžno u kojoj ste ligi, jeste li navija Stoke, Millwalla ili Chelsea. VaĹžno je da ste se spremni potui za svoj klub, izvui bolji kraj i joĹĄ k tome â&#x20AC;&#x153;zaobii policiju i sudâ&#x20AC;?. Koliko god to nekom zvualo neracionalno, ali upravo zbog toga jedna od dvije navijake skupine koje su se sukobile u akovcu â&#x20AC;&#x153;uĹživaâ&#x20AC;? ovih dana u svakom trenutku, a druga baĹĄ i ne! Samo oni meusobno znaju ĹĄto se

zapravo dogodilo i â&#x20AC;&#x153;tko je kogaâ&#x20AC;? ovaj put!

Nepripremljeni za odgovor protiv nasilja izvan stadiona!? Netrpeljivost meu njima je neĹĄto ĹĄto se nikad nee iskorijeniti i to treba prihvatiti kao injenicu s kojom se treba znati nositi. Upravo to je napravila Velika Britanija. Stoga se tamo viĹĄe ne tuku na tribinama, viĹĄe se ne tuku tamo gdje mogu ugroziti Ĺživote i imovinu obinih ljudi, ali se tuku. Tuku se tamo gdje â&#x20AC;&#x153;nikome ne smetajuâ&#x20AC;?, jer to je dio njihovog Ĺživota. Kao potvrdu toga dovoljno je pogledati ilm â&#x20AC;&#x153;Footbal Factoryâ&#x20AC;? ili â&#x20AC;&#x153;Huliganiâ&#x20AC;?, pa e moĹžda biti jasnije zaĹĄto se tuku i zaĹĄto e se tui BBB i Torcida! Njima je tua i kasnije prepriavanje â&#x20AC;&#x153;tko je kogaâ&#x20AC;? jai doĹživljaj od bilo ega drugoga! Kako protiv toga?! Englezi su nasilje maknuli sa svojih stadiona i ulica na prije opisani nain. Hrvatsko zakonodavstvo oito ponovno kaska za â&#x20AC;&#x153;europskim trendovimaâ&#x20AC;?, gdje je odavno nasilje maknuto sa stadiona, ĹĄto najbolje govore prekrĹĄajne kazne izreene u ovom sluaju jer u zakonu nema nigdje kako reagirati kad se navijako nasilje dogodi na javnom mjestu izvan stadiona!? akoveki primjer, na Ĺžalost, pokazao je da tua na tribinama viĹĄe nije â&#x20AC;&#x153;inâ&#x20AC;?. Sreom, ovaj put nije bilo teĹžih posljedica, ali nadamo se da akovec i Meimurje neĹĄto slino viĹĄe nikad nee morati proĹživljavati! (Dejan Zrna, foto: Zlatko Vrzan)


Ljetne SvaĹĄtice â&#x20AC;˘ Ljetne SvaĹĄtice

Ljetne SvaĹĄtice â&#x20AC;˘ Ljetne SvaĹĄtice Meimurje Roen sam u Meimurju, med Murom i Dravom. Gdje najljepĹĄi su breĹžuljci kad ih u zimi zabijeli snijeg. Tu gdje u proljee vraaju se laste i livada procvjeta. Gdje u ljeto zlate se polja Ĺžita, a u jesen vinogradi bogato rode. Tu moj je dragi kraj, to moj je najljepĹĄi zaviaj. Marin Fuko, 3.b OĹ  M. SREDIĹ E

Ljubav Ĺ to rei kakva je ljubav? Ljubav je iskrena, lijepa, duhovita. Pitam se, pitamâ&#x20AC;Ś Ĺ to sve moĹže ljubav? Ljubav te moĹže ispuniti, razveseliti, nasmijati. Mislim, mislimâ&#x20AC;Ś Ĺ to je to ljubav? Ljubav je dar srca svih. Klara SrĹĄa, 6.b OĹ  M. SREDIĹ E

Let sa zmajem od Save Ja: Zmaju, pazi, jedna velika lokva na vidiku! Zmaj: To nije lokva, to je Tihi ocean! Želiť li da uronimo u njega? Ja: Da, ali kako u disati? Zmaj: Dat u ti da pojedeť raka! Onda eť imati dosta zraka u vodi. Ja: Što? Jesi li siguran? Zmaj: Jesam! Ako ne Şeliť, ne morať! Ja: Želim! Onda, ťto ekamo, idemo! Zmaj: Pojeo si raka? Ja: Jesam. (Tako su uťli u Tihi ocean) Zmaj: Gledaj onu veliku hobotnicu! Vea je i od slona! Ja: Upoznajmo se s njom! Zmaj: MoŞe! (Prilaze hobotnici). Hobotnica: Kako ste? Ja sam Lucka. Zmaj: Ja sam zmaj, a ovo je Nena. Ja: A sad moramo ii na nebo, bok! Hobotnica: I bolje, jer dolazi zli kit Lasica koji jede sve pred sobom! Vidimo se, nadam se! Bok! Zmaj: Bok! Ja: Bolje da se poŞurimo! Bok! (I tako su otiťli). Jelena Bari, 4.d OŠ PRELOG

Pria moga djeda Moj djed Ĺživi nedaleko od mene, u Cirkovljanu. Bavi se poljoprivredom i joĹĄ mu uvijek dobro ide nakon njegovih 78 godina. Njegovo visoko i stasito tijelo na vrhu krije sijedu kosu koja je bijela poput snijega. Oi plave poput oceana otkrivaju bijele, sijede

obrve. Lice svo naborano, a nasred triju bora krije se ogroman nos. Ispod nosa nalaze se male, blijede, naborane usne. Uvijek kada mi pria, zasja mu madeĹž nasred lica. Njegove prie su svakakve. NajviĹĄe mi pria o ratu, nogometu i konjima. Govori da su njegove prekrasne konje uzeli maarski ratnici, a zauzvrat mu dali male krave. KaĹže da se nogomet igrao na oĹĄtrim pupovima drvea, pa kada bi pao, sav bi bio krvav. No, njemu to nije smetalo. O ratu mi pria razne stvari. Kada je bio mojih godina, bomba je pala na njegovo dvoriĹĄte i na ĹĄkolu. Odletio je dva metra u zrak, a svoju kapu viĹĄe nije vidio. â&#x20AC;&#x153;On je joĹĄ kao mladi ovjek!â&#x20AC;? rekli bi moji roditelji. MoĹže raditi ĹĄto hoe. MoĹže se popeti na visoko drvo, moĹže dizati teĹĄke stvari, moĹžeâ&#x20AC;Ś MoĹže ĹĄto hoe. Uvijek kada mu pomognem, nagradi me. To mu je joĹĄ jedna vrlina. Meni je moj djed najbolji djed na svijetu. Dobar je i smijeĹĄan. Voli se druĹžiti, i tu i tamo, popiti. Mada mu nedostaje pokoji zub, njegov osmijeh uvijek me nasmije. Marko Ĺ˝idov, 6.c OĹ  PRELOG

Biseri 2006./2007. Usitnjenice - umanjenice Glomazativi - uveanice Komparirajte pridjeve: dobar i loť > gor, bolj Meni nikad dosta glupog kompjutora Ritam u pjesmi postiŞe se plesom. Pas - paťe - ukela Ženica - Şena - babuskara Djeica - djeca - fauki Himna je sveana pjesma posluŞena domovini! Glagoli su rijei koje nam kazuju ťto tko radi, Što se s njim zbiva i u kakvom je stanju. Imperfekt od ustati - ustaťe Kokoť nese jajci, a pili nebre. U meimursku gibanicu ide meso od krave. UENICI OŠ G. MIHALJEVEC

DiĹĄimo Ĺživot punim pluima Svanuo je lijep sunan dan. Ponedjeljak ujutro, joĹĄ jedan uobiajen poetak tjedna. Ustao sam u 09:00 spremio do 10:00 i krenuo u ĹĄkolu. Vozio sam se biciklom kroz selo. Kad sam se vozio kroz ĹĄumu, vidio sam spektakularnu pljaku. Koliko sam vidio, bio je to kamion pun cigareta. Dvojica su bacila vozaa u jarak i tamo ga ubila, a jedan ih je ekao. Ona dvojica su ga odnijela u auto, stavili su ga u prtljaĹžnik. Onaj koji ih je ekao odmah je krenuo, a ona dvojica su zatvorila kombi uskoila u njega i odmah krenula put Gornje Dubrave. Kad su otiĹĄli, pozvao sam policiju. Policija je doĹĄla nakon pola sata. Ja sam rekao kako sam se skrivao u ĹĄumi. Sve sam im lijepo ispriao.

Rekao sam im kakvi su bili i oni su napravili fotorobote. Pitao sam moram li u ĹĄkolu. Oni su rekli da moram joĹĄ ostati i otii u policijsku postaju. Oni isto nisu znali zaĹĄto bi netko ukrao pun kamion cigareta. Poslije se ustanovilo da je jedan lopov imao 18 drugi 19, a trei od 18 do 19 godina. NaĹĄli su ih nakon 5 mjeseci. Imali su joĹĄ samo manje od pola kamiona cigareta. Kad u ih pitali gdje su cigarete, rekli su da su sve popuĹĄili. Onaj koji je ubio vozaa, dobio je 10 do 20 godina zatvora. Drugi koji je bio vani dobio je 5 do 10 godina zatvora. Trei je dobio 3 godine zatvora. Sada kada imam 30 godina organizirao sam kros â&#x20AC;&#x153;DiĹĄimo Ĺživot zdravim pluimaâ&#x20AC;?. Bilo je ak oko 6000 natjecatelja ak iz Maarske i Slovenije. Nagrade su bile skromne. Nisu bile vaĹžne nagrade, nego znaenje tog krosa. VaĹžno je baviti se sportom, vaĹžno je boriti se protiv kriminala, vaĹžno je boriti se svim snagama protiv cigareta i ostalih poroka. VaĹžno je disati Ĺživot zdravim pluima! Emanuel Ĺ kvorc, 7.r OĹ  G. MIHALJEVEC

Mama i ja Jedne nedjelje poslije ruka ja i mama odluile smo se za ĹĄetnju po velikoj livadi kroz koju tee potok. Trava je bila ve visoka, a u njoj cvijea raznih vrsta i boja. Sunce je grijalo svom snagom. Krenule smo prema potoku da vidimo koliko je u njemu vode. Odjednom, u travi ugledamo malo mladune jelena koje joĹĄ nije moglo ni vrsto stajati. Ja bih ga odmah uzela i odnijela kui, ali mi je mama poela objaĹĄnjavati da i on ima svoju majku koja se za njega brine. Kasnije kod kue o tome sam puno razmiĹĄljala i pomislila ĹĄto bih ja uinila kad ne bih imala svoje majke, tko bi mene ujutro budio, kuhao moja najdraĹža jela, pekao kolae, pomogao mi oko zadae, sa mnom se veselio. Kad sam u nevolji, tko bi me zaĹĄtitio ako ne bi bilo moje mame. Onda sam zakljuila da, isto kao meni, tako i svakome drugome biu, najdraĹže je kad Ĺživi uz svoju majku jer ona mu pruĹža sigurnost, sreu i ljubav. Darija Borko, 3.r OĹ  G. MIHALJEVEC

Izlet u drugu galaksiju Tata i ja jedne smo nedjelje gledali televiziju. Nakon nekog vremena tata ode u kuhinju, a ja pritisnem gumb na daljinskom upravljau kad se pojavi zelena nakaza â&#x20AC;&#x201C; mali zeleni. Svemirac ree: Doi u na Zemlju i uniĹĄtiti vas Zemljane! Nekim udom to su ule i moje prijateljice i odmah dotrale k meni. â&#x20AC;&#x153;Jeste li ule ĹĄto je ona nakaza rekla? Sve nas Ĺželi ubiti i uniĹĄtiti â&#x20AC;&#x201C; naĹĄu planetu Zemlju!â&#x20AC;?, rekla je Tamara. â&#x20AC;&#x153;Naravnoâ&#x20AC;?, odgovorismo. â&#x20AC;&#x153;Samo je pitanje vremena kad e doi!â&#x20AC;?, rekla je Natalija. â&#x20AC;&#x153;Moramo poi k njima u drugu galaksiju. Ali kako emo ii? Znate da tamo nema kisika?â&#x20AC;? â&#x20AC;&#x153;Ja znamâ&#x20AC;?, rekohâ&#x20AC;Ś â&#x20AC;&#x153;Poznajem znanstvenika Josipa koji je napravio mnogo raketa za putovanje u svemir, a sigurno ima i odijela. On e nam pomoi!â&#x20AC;? Nakon nagovaranja tate, on nas odveze do naĹĄeg znanstvenika.

Josip nam je pokazivao rakete koje je napravio, a onda i najnoviji model â&#x20AC;&#x201C; letjelicu 2300LCDXY na koju je ponosan jer je to najbolja letjelica napravljena dosad. Imala je neobian oblik i supersoninu brzinu. Sve smo mu objasnile te zamolile da nam pomogne. Pristao je. Spremile smo neĹĄto hrane, odjeu, obuu, obukle odijela, uĹĄle u letjelicu i ekale odbrojavanje. Odjednom tres! Buka, plamen, zujanjeâ&#x20AC;Ś 10, 9, 8, 7, 6, â&#x20AC;Ś 1, 0! Krenusmo! Pogledala sam kroz prozor. Pred nama je ostao samo obris naĹĄe planete, kugla zeleno-modre boje koja je postajala sve manja i manja. Promatrale smo planete, vidjele Veneru, Mars, Mlijenu stazuâ&#x20AC;Ś Bilo je prekasno. Ali sve ĹĄto je lijepo, kratko traje. Odjednom je postalo strahovito hladno. NaĹĄa se raketa vrtjela na sve strane i mi smo se bacile na pod. to je trajalo 5 minuta, a onda se na monitoru pojavi slika Josipa. On ree: â&#x20AC;&#x153;Stigle ste!â&#x20AC;? Vrata su se naglo otvorila i mi smo izaĹĄle van. Pred nama se ukazao planet pun ĹĄarenih igurica, svjetlosnih letjelica, ovjeuljaka i divova. â&#x20AC;&#x153;Ovdje je prekrasno!â&#x20AC;?, ree Tamara, â&#x20AC;&#x153;ali kako emo sprijeiti uniĹĄtenje Zemlje!â&#x20AC;?. Sva od straha pozeleni! Liila je na malog zelenog, baĹĄ kao prava svemirka. U daljini ugledasmo svjetlosnu kutiju nalik zgradi s natpisom â&#x20AC;&#x201C; ZEMLJANI â&#x20AC;&#x201C; i uputimo se unutra. Unutra je sve vrvjelo od malih zelenih. Odjednom se prema nama zaputi mala svemirka nalik gljivi i upita: â&#x20AC;&#x153;Jeste li vi Zemljanke? ZaĹĄto nas se bojite? Mi samo Ĺželimo nove prijatelje!â&#x20AC;? Moje prijateljice i ja se okrenusmo i kaĹžemo: â&#x20AC;&#x153;DoĹĄle smo spasiti naĹĄu Zemlju. Rekli ste da ete nas uniĹĄtiti. To smo vidjele na televizoru!â&#x20AC;? Na to se svi u prostoriji ponu smijati. Mi smo ostale zauene, ali ne mogavĹĄi izdrĹžati i mi smo se poele smijati. U tom smijehu zaboravili smo na prijetnju, pogotovo sada kada je gljivica svemirka rekla: â&#x20AC;&#x153;To je bila mala varka. Ĺ˝eljeli smo da nas posjetite. Mi putujemo svemirom i sakupljamo prijatelje. Raduje nas ĹĄto ste to vi!â&#x20AC;? JoĹĄ smo malo ostale kod novih, dalekih prijatelja, a onda smo krenule ka letjelici spremivĹĄi se za povratak kui. Putem smo smiĹĄljale ĹĄto emo rei naĹĄim prijateljima u ĹĄkoli. MoĹžda samo: pozdravljaju vas mali zeleni iz druge galaksije! Maja Novak, 4.r OĹ  G. MIHALJEVEC

Obina muha Budui da sam ja samo ruĹžna, mala, obina muha, vrlo mi je teĹĄko Ĺživjeti. Ljudi su u uvjerenju da prenosim bolesti i zaraze, samo zato ĹĄto oboĹžavam onaj boĹžanstveni miris izmeta. To im je vjerojatno rekla moja bivĹĄa, samo da mi se osveti. Osuen sam da, potpuno sam, zujim uokolo poput pele. esto razmiĹĄljam zaĹĄto ja ne bih mogao biti nekome dragi kuni ljubimac. Ipak i meni se katkad posrei da izmaknem kontroli mojih druĹželjubivih domaina i ostanem sam u hrpi ĹĄupljeg kamenja koji oni nazivaju kuama. Tako sam juer uĹĄla u neiju prostranu sobu koja smrdi po osvjeĹživau zraka. Desno od vrata nalazio se stakleni ormar i polica za televizor puna praĹĄine. Na sredini sobe nanjuĹĄio sam punu zdjelu bombona kojima nisam mogao odoljeti. Laganim leprĹĄanjem krenuo sam prema drugim vratima kad me odjednom odnese jak mlaz hladnog zraka jer nisam obraao paĹžnju na veliku bijelu napravu koju ljudi zovu lima ili klima, tako nekako. Uletjela sam u

kuhinju punu ormaria i kuanskih aparata kojima ne znam namjenu i ne usuujem ih se dirati. NiĹĄta zanimljivo, pomislila sam i krenula dalje. Najdulje sam se zadrĹžala na plavom tepihu djeje sobe. Naime, privukao me komadi okolade, no prije nego li sam poela slasno uĹživati, pronaĹĄla sam se u probavnom sustavu meni drske Ĺživotinje. Zahvatio me dug jezik kamenoloma koji mi se vjeĹĄto sakrio svojim bolesnim sposobnostima. JoĹĄ i danas smiĹĄljam izlaz. anino Talan, 6.b OĹ  STRAHONINEC

Pas i maka U lijepo ureenom dvoriĹĄtu, punom zelenila svaali se pas i maka oko toga koga vlasnik viĹĄe voli. Maka je elegantno, visoko uzdignute glave ĹĄetala plonikom, dok je pas mirno poput lava uvao travnjak. Odjednom, maka dovikne psu: â&#x20AC;&#x153;Mene vlasnik viĹĄe voli jer sam umiljata i lijepaâ&#x20AC;?. Ne obazirui se na maku, pas se nastavi izleĹžavati, sve dok mu maka ne isplazi jezik. Ljuto odgovara pas: â&#x20AC;&#x153;Nije istina, glupa maketino, ja sam pametniji, ja uvam dvoriĹĄte, stoga sam ja vlasniku draĹžiâ&#x20AC;?. â&#x20AC;&#x153;Ha, ha, ti si pametniji od mene baĹĄ kao i magarac od konjaâ&#x20AC;?. â&#x20AC;&#x153;Ja sam najpametnijaâ&#x20AC;?, samouvjereno e maka, poravnavajui tri nepoeĹĄljane dlake. Pas uvrijeeno smiĹĄljao plan kako da joj se osveti. â&#x20AC;&#x153;Naveer, prije nego li maka ode spavati, stavit u lijepilo u kuicu, vlasnik e joj morati oĹĄiĹĄati dlaku.â&#x20AC;? No, ni maka nije mirno zaboravila svau, osvetu i ona pripremila. Sutradan ujutro vlasnik je morao oĹĄiĹĄati oboje. Ĺ˝eljka, Lidija, Lucija, Sandra, 6.b OĹ  STRAHONINEC

Magarac i pas Jednog sparnog dana ĹĄetali lijeni magarac i glupi pas. Hodali oni dugo sve dok magarac ne ree: â&#x20AC;&#x153;Gladan samâ&#x20AC;?. â&#x20AC;&#x153;I ja, ve dugoâ&#x20AC;?, odvrati pas. Ogledavahu se oko sebe ne bi li ugledali ĹĄtogod jestivo. â&#x20AC;&#x153;Pogledaj onu ja-

buku tamo preko potokaâ&#x20AC;?. Gutajui sline pas upita: â&#x20AC;&#x153;Onu inu, crvenu?â&#x20AC;? â&#x20AC;&#x153;Kako emo do nje?â&#x20AC;? Na nekoliko minuta magarac namjesti pogled kao da duboko i pametno razmiĹĄlja. â&#x20AC;&#x153;Jednostavno, idi otplivaj kroz potok i donesi nam slasne jabuke! Ĺ to ekaĹĄ, kreni, nareujem ti!â&#x20AC;? Pas skoi u potok i zapliva, plivajui razmiĹĄlja o magarcu i slasnim jabukama. â&#x20AC;&#x153;Zar, ja moram sluĹĄati njega? Mogao me zamoliti, nee on meni nareivati.â&#x20AC;? Gozba je poela, brao je i u slast jeo jabuke, no nije pokazivao ni najmanju namjeru da se vrati. Magarac je neumorno zvao i vikao, ali uzalud. Nakon zasluĹženog obroka, pas se zaputio kui razmiĹĄljajui kako arobna rije otvara i Ĺželjezna vrata. Vinko Kova, 6.b OĹ  STRAHONINEC

Ja, miťica Zovem se Lejla. Ja sam malena, kineska bijela miťica. Ima crne oi i sivu crtu na leima. Jako sam zaigrana i volim se zakopati u piljevinu, a oboŞavam se igrati s djevojicom Reom. Živim u Reinoj sobi koja je jako velika. Sjeam se onoga dana kada sam prvi put ugledala tu sobu. Meu mnogo kineskih miťeva Rea je odabrala bať mene. Morala sam se rastati od brae i sestara, ali nisam poŞalila jer je ovdje prekrasno Şivjeti. Svako jutro trim u svom kolutu i tako probudim Reu koja mi zatim spremi doruak i svjeŞu vodu. OboŞavam slasne sjemenke suncokreta jer mi daju snage i vrlo su ukusne. Jedno vrijeme sam sama, a kada sunce najjae zasja kroz prozor Reine sobe djevojica doe i igra se sa mnom. Napravila mi je kuicu od kockica i maleno dvoriťte s terasom. Rea mi dopuťta da ťeem po njezinoj sobi, a ona piťe po velikoj hrpi tankih, bijelih listova. Poslije me vrate u krletku gdje ostatak dana trim u kolutu, jedem i kopam po piljevini, sve dok se nebo ne smrai, a onda utonem u dubok san. Ena Marjanovi, 6.b OŠ STRAHONINEC

NaĹĄ strip â&#x20AC;˘ NaĹĄ strip â&#x20AC;˘ NaĹĄ strip


8. srpnja 2008.

DOBRO JE ZNATI

55


RAZBIB=IGA

56

Ĺ ALA mala

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Gde so bili KriĹžajiovi i Ĺžupanovi reoplani? M

inuli tjeden, vu petek, je naĹĄe gornje Meimorje potukla toa. |ilo je sam pitanje dneva gda se to bode pripetilo, jerbo posle kak smo zruĹĄili turna pre Svetomo uro na brego pali smo vum z |oĹžekove cukor pikse. On nas je paziv i ĹĄparav, kuliko je to mogev, ali mi ljudi se navek delamo spametneĹĄi od jega, pak nek nam tak i bode. Niti je normalno to kaj so vsaki den tej peklenske vruine, makar je ve leto, a niti pak je nej normalno kaj nam deĹž dohaja navek z nekĹĄaj nevihtaj, vihorom i rnaj oblakaj. Tak je bilo i minuli petek. Ovi coprjaki kaj coprajo gda bode kakĹĄe vreme so nam lejpo rekli gda bode curel deĹž, a i gda bodo Ĺžnjim i nekĹĄe nevihte. rni oblaki so se, duĹže od jedno vuro, predi vum rivali nek je dojĹĄla nevola. Dok je deĹž poev vse se zlevalo, curelo je kak gda se bilo nebo otprlo. Tak je bilo prinas vu akovco, a po bregaj je toa curela kak gda jo je neĹĄi plaav.  minuli tjeden sam itav vu ovaj naĹĄaj novinaj kak so KriĹžajiovi i Ĺžupanovi reoplani prepravleni kaj bodo nas i agorce, rez celo leto, branili od toe. JoĹĄ se niti tinta od nalivpera nej posoĹĄila na ugovoro,

a ve nas je toa potukla i to tak letno kaj so se reoplani niti nej ftegnuli zdii s zemle. Nebrem to razmeti, te nevihte so se jeno vuro prepravlale, a nam je niti to nej bilo dosti kajbi te rne oblake, ĹĄteri so nosili too, restirali i ostajli sam one z deĹžom. Ve bar nebremo rei gda je vse preve naglo dojĹĄlo. Pak bodemo rekli gda je to bila viĹĄa sila, a naĹĄi vinogradari i voari so odiĹĄli po riti k meĹĄi, pobrali so grozdje i sadovje predi nek se dozrelilo.

V

si znamo gda je droga jedna velika, ak nej i nejvekĹĄa, nevola na ovomo sveto. Mi stareĹĄi to prepovedamo jedni drugima, oem rei, moĹĄki Ĺženama, a Ĺžene pak nam, a unda posle pak vsi skupa to prenaĹĄamo naĹĄoj i sosedovoj deci, a isto tak i vnukima i prevnukima. Oni nas posluĹĄajo i bledo nas gledijo, a posle toga napravijo kak sami oejo, jerbo gda bi nas posluhnuli unda ga drogeraĹĄov nebi niti bilo. Dok smo vidli kaj ga od tega kaj mi pripovedamo nejga nikĹĄega hasna zafremali smo i savjetovaliĹĄte gde strunjaki i doktori deci govorijo kak je droga velika nevola. li, kak zgledi, vse je to zabadav, jerbo dro-

8. srpnja 2008.

geraĹĄov ga vsaki de vse vej i vej. |rzas bi bole bilo gda bi se ĹĄportom, kulturom i vsakefele kajkakĹĄih udrugi (tu mislim i na ogjogasce, ribie, lovce...) borili protiv droge, jerbo ak so deca negdi drugdi i ak so vu zdravomo druĹĄtvo unda dileri nebrejo do jiv. Rekli bodete gda to vse koĹĄta. SlaĹžem se z vami. , reite mi kuliko koĹĄta kaj probamo sam jenoga drogeraĹĄa sprajti nazaj na pravi pot dok ve jempot zabrazdi? Morem vam rei gda je akoski Center za leenje drogeraĹĄov star sedemnajst let, a na spisko ga nekaj prek sedemsto ovisnikov. Nebi vam znav rei kuliko smo penez na jiv potroĹĄili, ali morem vam rei gda smo uspeli vrnuti na pravi pot nekaj ve od tridesti, cirka pet procentov. uda penez, uda posla, a mali hasen. Treba deci nekĹĄo zanimacijo dati i unda jim nebodo gluposti po glavi hodale. Kaj koĹĄta, nek koĹĄta!



majo KriĹĄtanovari praf, pak nebode valjda akoski gradonaelnik reda delav med graanima toga sela. Pak so oni dostik spametni kaj si sami znajo reda naprajti vu svojemo dvoriĹĄo, a isto tak oni nejbo-

le znajo ĹĄto je kaj vu tem seli, ĹĄto je kuliko privrediv i ĹĄto mora kuliko hasnuvati. Nekak si gruntam gda bi si oni mogli sami reda naprajti unda nebi, vu seli z sedemsto ljudi, meli dva labodoritaĹĄke klube. Vsa je srea kaj ne kanijo delati i dva labodoritaĹĄka igraliĹĄa, tak kaj jeni nebi morali akati na druge dok igrajo ili pak trenerajo. Nebi se ĹĄtev meĹĄati, ali ne razmem akoskoga naelnika kaj rivle te velike peneze (milijon i ĹĄesto jezeri kuni) vu KriĹĄtanovec, ak oni vse svoje probleme morejo sami reĹĄiti?

N

ajte me krivo razmeti, ali nebi vam znav rei ĹĄto je tu vu pravo, a ĹĄto pak nej, kaj se dotikavle nalaza revizije vu poslima i projektima naĹĄe Meimorske Ĺžupanije. Revizija je sojega posla oddelala, a Ĺžupan je na to jako srdit, jerbo revizori ne razmejo niti jega, niti jegovoga posla, a niti pak jegove projektline. |rzas je istina negdi na sredini, sam bi trelo respisati natjeaja ĹĄto bode jo naĹĄev. Sam kaj nebodemo zeli ove z Ludbrega, ĹĄteri imajo drĹžavno licenco i ĹĄteri so nam zruĹĄili turna pre Jurjo, jerbo bi oni mogli i nalaza reskopati.

Komarac Mali komarac se vraa kui nakon svog prvog, probnog leta. -  kako je bilo, sine? - pita ga mama. - Fantastino! Skoro sam nastradao kako su mi svi pljeskali!

Kravlje ludilo Pita prijatelj prijatelja: - Da li se bojiĹĄ kravljeg ludila? - Da, uvijek kad dolazim kui!

Oklada de Mujo ulicom i nosi u desnoj ruci oko i lijevu ruku. Sretne ga Fata i pita ĹĄto mu je. - Ma, evo, kladio se ja sa Suljom u oko da mi ne moĹže iĹĄupatâ&#x20AC;&#x2122; ruku.

Prekovremeni rad Dva provalnika osloboena optuĹžbe zbog nedostatka dokaza. - estitam - ree jedan od njih rukujui se s odvjetnikom. - Uskoro ete dobiti i honorar. - Da, svakako - doda drugi - makar morali raditi dvije noi prekovremeno.

U ekaonici Dvojica sjede u ekaonici uroloĹĄke ambulante. Prvi e: - bog e-ega ste vi o-o-ovdje? Drugi: - bog prostate. Prvi: -  ka-ka-kako vam se to mama-manifestira? Drugi: - nate, mokrim kao ĹĄto vi govorite!

Sve s razlogom - Dragi - kaĹže Ĺžena muĹžu - nekada si me mnogo viĹĄe volio. - Kako to misliĹĄ? - |io si u stanju satima me drĹžati za ruke. - Tono, samo zaboravljaĹĄ da si onda imala klavir u kui.

JoĹĄ prvog dana - Juer sam bio u cirkusu - pria prijatelj prijatelju. - Da si samo vidio ĹĄto je izvodio jedan jaha: as je bio na leima konja, as ispod njega, as na vratu, as na repu... Pravo udo! - Ĺ to je tebe lako zauditi! Kad sam uio jahati, sve sam to izvodio joĹĄ prvog dana.

Razlike Student medicine ita svoje prvo pitanje na ispitnom listiu: â&#x20AC;&#x153;Navedite pet razloga zaĹĄto je majino mlijeko bolje od kravljeg?â&#x20AC;? - Prvo - pone odgovarati svjeĹžije je. Drugo: istije je. Tree: do njega make ne mogu doi. etvrto: lakĹĄe ga je ponijeti u kino.  peto: peto... pa ono se nalazi u tako zgodnoj posudi!

Susjedi DoĹĄao sluga kod susjeda svog gazde, pa mu veli: - Mister Morison vas pozdravlja i poruuje vam da je ubio psa koji vam svojim laveĹžom nije dao spavati. - Prenesite moju duboku zahvalnost gospodinu Morisonu i pitajte ga da li bi sad bio tako dobar da otruje svoju kerku ili bar da spali njen klavir?!

U razredu Pita uiteljica malog Mujicu: - Reci koliko je dva plus dva? - Pet. - Ma, dva viĹĄe dva? - Pet! Uiteljica pokazuje prste i ponavlja: - Dva plus dva!!?  kaĹže Mujica: - Pa pet, ĹĄto si gluha!!!

Susjedovo dvoriĹĄte vica se zagleda preko ograde u susjedovo dvoriĹĄte i primijeti kako ovaj kopa neku jamu. - Ĺ to to radiĹĄ susjede? - upita ga radoznalo. - Sijem Ĺžito - ree susjed. -  meni se ini da zakopavaĹĄ moju kokoĹĄ. - Tono, ali je moje Ĺžito u njoj!

Rupa u ledu Razgovaraju dva poznanika, pa e prvi: - Postoji izvjesna slinost izmeu alpinista i muĹževa frigidnih Ĺžena. - Koja? -  jedni i drugi dobro znaju ĹĄto je rupa u ledu! - odgovori ovaj.

Godine - Mama, mama! Mogu li obui grudnjak, imam ve ĹĄesnaest godina? - vice, zaepi!

Mornarske prie Upoznala plavuĹĄa mornara pa mu veli: - |og mi je dao tijelo, a imam i talenta, pa kada bih otiĹĄla u meriku napravila bih karijeru, samo nemam novaca za kartu. - NiĹĄta zato, ja u tebe sakriti na mom brodu, ali pod uvjetom da mi daĹĄ kad god doem - odgovori mornar. Djevojka pristane te je ovaj sakrije u strojarnicu. Dolazio mornar svaki dan da naplati dug i tako punih 10 dana. 11-tog dana pokvari se brod i kapetan sie u strojarnicu, pronae djevojku pa je upita ĹĄto tu radi: - Sakrio me jedan od vaĹĄih mornara - odgovori plavuĹĄa, te sve potanko ispria kapetanu. - Dobro, razumijem vaĹĄu Ĺželju za uspjehom i slavom, ali mi nije jasno ĹĄto radite na trajektu Split Korula?

Natjecanje Takmiili se Ĺ vicarac, Englez i Mujo u streliarstvu. Doe Ĺ vicarac, postavi frajera na 50 koraka, na glavu mu stavi jabuku, napne luk i pogodi posred jabuke, pa kaĹže: - â&#x20AC;&#x2122;m William Tell. Doe Englez, napne luk i rascijepi Ĺ vicarevu strijelu, pa kaĹže: - â&#x20AC;&#x2122;m Robin Hood. Doe Mujo, napne luk, pusti i pogodi frajera posred ela i kaĹže: - â&#x20AC;&#x2122;m... sorry.

Pas Policajac zaustavi vozaa: - â&#x20AC;&#x153;Psa ne smijete voziti na prednjem sjedalu!â&#x20AC;? - â&#x20AC;&#x153;li to je pliĹĄani pas!â&#x20AC;?, odgovori voza zbunjeno. - â&#x20AC;&#x153;Pasmina nije vaĹžna gospodine...â&#x20AC;?


M#$

8. srpnja 2008.

57

VATROGASNA ZAJEDNICA GRADA PRELOGA odrĹžala vatrogasnu vjeĹžbu s novim navalnim vozilom

Vozilo je vrhunsko! Vatrogasna zajednica Grada Preloga u petak 27. svibnja u Prelogu je priredila vatrogasnu vjeĹžbu u kojoj je sudjelovao DVD Prelog te prigradska vatrogasna druĹĄtva DVD Oporovec, DVD Cirkovljan te DVD DraĹĄkovec. Ovo je tradicionalna godiĹĄnja vjeĹžba kakvu uobiavaju jednom godiĹĄnje organizirati u VZ-u Grada Preloga, s namjerom da provjere svoje mogunosti te usklaenost djelovanja. Budui da je DVD Prelog nedavno dobio na dar od Grada Preloga novo navalno vozilo vrijedno 1,5 milijuna kuna, ovo je bila prigoda da se prezentiraju njegove mogunost. Zato je i vjeĹžba odrĹžana pod sloganom â&#x20AC;&#x153;Novo voziloâ&#x20AC;?. - Ĺ˝eljeli smo prezentirati sve ĹĄto moĹže novo vozilo, a ujedno i isprobati svaku njegovu funkciju. Ponovno smo se uvjerili da smo dobili jedno vrhunsko vozilo koje je opremljeno u skladu s naĹĄim potrebama i Ĺželjama. I pritom je jako vaĹžno rei da smo dobili daleko bolje opremljeno vozilo od onih koje je vatrogasnim druĹĄtvima kupovala drĹžava, a koja su koĹĄta-

PreloĹĄki vatrogasci demonstrirali su ĹĄto sve moĹže novo navalno vozilo

la dvostruko viĹĄe od ovog naĹĄeg. Ponosni smo na naĹĄu gradsku vlast, poglavito gradonaelnika Dragutina Glavinu koji je uvaĹžio naĹĄe Ĺželje te nam pomogao da dobijemo baĹĄ ono ĹĄto nam treba kako bismo bili spremni za svaku intervenciju. Jako smo zadovoljni vozilom s kojim smo ve u etiri â&#x20AC;&#x201C; pet navrata intervenirali u stvarnim dogaajima, istie

BoĹžidar GolomboĹĄ, zapovjednik VZ-a Grada Preloga. Vatrogasna vjeĹžba odrĹžana je unato loĹĄem vremenu u 21 sat naveer u Ulici Kralja Zvonimira, kod Veterinarske stanice u Prelogu. VjeĹžba je odrĹžana pod pretpostavkom da je doĹĄlo do poĹžara na obliĹžnjoj stambenoj zgradi te da se zbog znatiĹželje vozaa koji su svoju pozornost usmjerili na zgradu do-

godio sudar izmeu dva vozila. Tom prilikom jedno se vozilo zapalilo, dok su putnici u drugom vozilu ostali zaglavljeni. U ovoj situaciji do punog je izraĹžaja doĹĄlo novo navalno vozilo. Tridesetak vatrogasaca gasilo je poĹžar na zgradi i pomagalo u oslobaanju unesreenih i spaĹĄavanju njihove imovine, dok se etrnaest vatrogasaca interventne postrojbe DVD-a Prelog usredotoilo i na spaĹĄavanje stradalih u prometnoj nesrei. Jedni su vitlom odvajali dva automobila, drugi su pjenom gasili automobil, a trei ĹĄkarama rezali drugo vozilo i izvlaili unesreene. S obzirom na to da je bio mrak, koriĹĄteni su i relektori koji su dio opreme novoga navalnog vozila. VjeĹžba je izgledala toliko stvarno da su oni koji nisu znali ĹĄto se zbiva zaista mislili da se dogodila teĹĄka nesrea pa su se ak interesirali za unesreene ispitujui za njihov identitet. VZ Grada Preloga i prvenstveno DVD Prelog ponovno su demonstrirali da bez srama mogu stati uz bok profesionalnim vatrogasnim jedinicama. (D.Mihoci,Mario Narana)

BoĹžidar GolomboĹĄ, zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Preloga (prvi slijeva), i preloĹĄki gradonaelnik predstavnicima vatrogasaca dijele pokale

U UKOVCU odrĹžano vatrogasno kup natjecanje

Rekordan broj natjecateljskih ekipa DVD ukovec bio je domain vatrogasnog kup natjecanja koje je proĹĄli tjedan organizirala Vatrogasna zajednica Grada Preloga. OvogodiĹĄnje natjecanje pamtit e se po rekordnom broju ekipa. Nastupilo je ak 14 ekipa koje su se natjecale u suhoj i mokroj vjeĹžbi, a krajnji cilj bio je plasman na skoro Ĺžupanijsko natjecanje. Ono e ove godine biti odrĹžano u Vulariji, i to 5. srpnja. U konkurenciji Ĺženskih ekipa A kategorije nastupile su tri ekipe. Vatrogaskinje iz Preloga osvojile su

prvo mjesto, drugoplasirana ekipa bila je iz ehovca, dok su tree mjesto osvojile vatrogaskinje iz Oporovca. U konkurenciji muĹĄkih ekipa koje okupljaju vatrogasce do 30 godina starosti, radi se o A ekipama, najbolja je bila ekipa DVD-a DraĹĄkovec, drugo mjesto osvojili su vatrogasci iz Cirkovljana, a tree iz Preloga. U kategoriji muĹĄki B prvo mjesto osvojio je DVD prelog, a drugo DVD DraĹĄkovec. Svi e oni na Ĺžupanijsko natjecanje. (D.Mihoci)

SURADNJA MURSKOG SREDIĹ A s gradiĹĄanskim Hrvatima

â&#x20AC;&#x153;Dan Hrvatovâ&#x20AC;? u Nardi, maarskom GradiĹĄu diĹĄu SrediĹĄansko izaslanstvo u sastavu Josip Dobrani, gradonaelnik, Ivan Leek, predsjednik Gradskog vijea, DraĹžen Srpak, zamjenik gradonaelnika i Zlatko Bek, lan Gradskog poglavarstva nazoilo je u maarskom mjestu Nardi u GradiĹĄu, po drugi puta manifestaciji â&#x20AC;&#x153;Dan Hrvatovâ&#x20AC;?. Toj su manifestaciji takoer nazoili i srediĹĄanski vatrogasci koji su tamo sudjelovali na vatrogasnoj

vjeĹžbi Hrvata triju drĹžava, Hrvatske, Maarske i Austrije. SrediĹĄanci su doĹĄli u sklopu dugogodiĹĄnje suradnje koja postoji izmeu ta dva mjesta i izrazili nadu da e se suradnja odvijati i dalje na zadovoljstvo obiju strana s produbljivanjem prijateljstva koje je stvoreno. Inae, u programu koji su priredili domaini sudjelovala su kulturno-umjetnika druĹĄtva â&#x20AC;&#x153;Mladostâ&#x20AC;? iz Zagreba te â&#x20AC;&#x153;Oraâ&#x20AC;? iz Male

Mlake kod Zagreba koji su oduĹĄevili sve nazone Hrvate iz Narde, etara i Petrovog Sela te embe u Austriji, ali i domae kulturno-umjetniko druĹĄtvo. Kristina Glavani, pred-

sjednica manjinske hrvatske samouprave iz Narde istakla je da ova manifestacija â&#x20AC;&#x153;Dan Hrvatovâ&#x20AC;? koja se odrĹžavala po drugi puta ima veliku vaĹžnost za ovdaĹĄnje Hrvate ne sa-

Sveani mimohod sudionika slavlja

SrediĹĄanski vatrogasci sudionici vjeĹžbe Hrvata triju drĹžava

Dr. sc. Šandor Horvath, etnograf, DraŞen Srpak, zamjenik gradonaelnika Murskog Srediťa, Žojt Somogy, naelnik opine Narda, Kristina Glavani, predsjednica hrvatske samouprave u Nardi, Zlatko Bek, lan poglavarstva Murskog Srediťa, Julija Boťi Nemeth, zamjenica predsjednice hrvatske samouprave, Josip Dobrani, gradonaelnik i Ivan Leek, predsjednik Gradskog vijea Murskog Srediťa ispred crkve Uznesenja svetog KriŞa u Nardi

mo zbog mogunosti izraŞavanja nacionalnih osjeaja, ve i ťirenja meudrŞavne suradnje odnosno svih prostora na kojima Şive Hrvati. Žojt Somogy, naelnik opine Narda, istakao je da Hrvati i Maari Şive u Gradiťu u jednoj sloŞnoj zajednici s velikim uzajamnim poťtovanjem obiaja i kulture, no na Şalost opi trend svjetske globalizacije ini svoje pa hrvatski jezik u maarskom Gradiťu polako nestaje i mladi, kojih je sve manje, sve manje govore hrvatski. Hrvata se i raa tu sve

manje pa je donedavna odgojiteljica u djejem vrtiu Julija BoĹĄi Nemeth ostala je bez posla jer nema djece. Unato problemima koje imaju Hrvati u maarskom GradiĹĄu, zajednica je vrlo homogena i sloĹžno djeluje na ouvanju obiaja i kulture gradiĹĄanskih Hrvata i kako su istakli Dan Hrvatov, slavit e se dalje i postati tradicija s posebnim naglaskom na suradnju s ljudima i mjestima iz matine domovine. (i.le.)


V=EE} P=~#

58 PROGNOZA vremena za iduih 7 dana

PREGLED VREMENA od 30. lipnja do 6. srpnja

Od etvrtka opet vrue VREMENSKA SLIKA: OsvjeĹženje koje nam je stiglo proĹĄle noi potrajat e dan-dva, ali uz razvedravanje i sve viĹĄe sunanog vremena koje e pod utjecajem polja malo poviĹĄenog tlaka zraka koje e se do kraja tjedna nalaziti nad Sredozemljem utjecati na vrijeme u naĹĄim krajevima. U takvim okolnostima vei dio ovog tjedna bit e sunan i vru, idealan za odlazak na more. VREMENSKA PROGNOZA: Nakon nonog prodora hladnijeg i vlaĹžnijeg zraka s mjestiminim grmljavinskim pljuskovima joĹĄ je ujutro mogua kiĹĄa, a tijekom prijepodneva ona e posvuda prestati, ali e joĹĄ biti promjenjive naoblake. Od sredine dana pa osobito poslijepodne oekujemo sve viĹĄe sunca. Puhat e slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova s kojim e nam dolaziti svjeĹžiji zrak pa e najviĹĄa temperatura zraka biti izmeu 23 i 25 Celzijevih stupnjeva. U srijedu ujutro ponegdje moĹže biti kratkotrajne magle, osobito uz dravska jezera. Nakon toga oekujemo preteĹžno sunano jutro, a prema sredini dana uz umjerenu, nakrat-

ko ponegdje i poveanu naoblaku, tek mjestimice uz moguu koju kap kiťe. Vjetar e biti uglavnom slab, naveer do umjeren sjeveroistoni. NajniŞa jutarnja temperatura zraka izmeu 14 i 16, a najviťa dnevna bit e oko 25 ili 26 Celzijevih stupnjeva. etvrtak e nam donijeti veinom sunano vrijeme, u popodnevnim satima s malom do umjerenom naoblakom. Vjetar e biti slab, a nakon svjeŞeg jutra kad e temperatura biti oko 15°C oekujemo porast popodnevne temperature zraka na vrijednosti izmeu 27 i 29 stupnjeva. U petak e se nastaviti sunano i joť toplije vrijeme. U ranim jutarnjim satima uz vodene povrťine mogua je kratkotrajna magla. Vjetar veinom slab jugozapadni, a temperatura zraka e nakon jutarnjih 17°C porasti na vruih 30 ili 31°C. Ni vikend nam nee donijeti osvjeŞenje pa svakako preporuamo svima koji mogu da odu u prirodu ili najbolje na Jadran gdje e takoer biti sunano i vrue, ali svakako podnoťljivije nego u unutraťnjosti

8. srpnja 2008.

Lipanj kiĹĄniji od prosjeka

zemlje. U Meimurju oekujemo sunano, vrue i sparno vrijeme uz slab do umjeren jugozapadni vjetar. U oba dana vikenda e popodnevna temperatura zraka prijei 30 Celzijevaca, a ni jutra viťe nee pruŞati osvjeŞenje jer i tada oekujemo oko 20°C. Tek potkraj nedjelje mogua je umjerena naoblaka i mala mogunost za kratkotrajan pljusak. Ponedjeljak bi nam ipak mogao donijeti osvjeŞenje, a uz viťe obla-

Meteoroloťki kalendar - 9.7.1989. god. u Brezovici kraj Zagreba palo 125 mm oborine - 10.7.1913. god. u Dolini smrti (SAD) izmjerena temperatura od 56,7°C - 11.7.1926. god. veliko nevrijeme i povodanj u Zagrebu

ka moglo bi mjestimice biti i kiĹĄe ili pljuskova praenih grmljavinom. Temperatura zraka trebala bi pasti za nekoliko stupnjeva, a ukoliko doe do pljuska osvjeĹženje e biti izraĹženije. (prognoza izraena 7.7. u 9h)

Iako je proĹĄli tjedan poeo osvjeĹženjem u ponedjeljak s kojim je ponegdje u Meimurju bilo kiĹĄe i pljuskova s grmljavinom, to osvjeĹženje nije potrajalo. Lipanj, koji je sveukupno bio topliji i kiĹĄniji od prosjeka, odluio se oprostiti promjenjivim vremenom, a najtopliji mjesec u godini â&#x20AC;&#x201C; srpanj na svojem je poetku potpuno opravdao titulu vrhunca ljeta. Od utorka do etvrtka prevladavalo je sunano vrijeme, samo povremeno s malom do umjerenom naoblakom. Temperatura je imala trend rasta, a samo su jutra donosila predah od popodnevnih vruina koje su kulminirale u etvrtak kad se temperatura zraka

popela na vrua 32 Celzijeva stupnja. Manje osvjeĹženje stiglo nam je tijekom petka kad je ponegdje bilo kratkotrajnih grmljavinskih pljuskova, a dijelove Meimurja zahvatilo je i nevrijeme s tuom. Temperatura zraka snizila se za nekoliko stupnjeva, a zatim nam je subota donijela smirivanje vremena, prijepodne joĹĄ uz naoblaku, a popodne sve sunanije vrijeme. No, osjetio se prodor svjeĹžijeg zraka â&#x20AC;&#x201C; najviĹĄa dnevna temperatura zaustavila se na ugodnih 25 Celzijevaca. Posljednji dan proĹĄlog tjedna pratilo nas je veinom sunano i vrue vrijeme, tek kasno naveer uz kratkotrajne pljuskove.

KiĹĄa (posljednji put) dio drame u Wimbledonu KiĹĄa je u nedjelju iskoristila posljednju priliku da diktira raspored igranja na najslavnijem teniskom igraliĹĄtu na svijetu, srediĹĄnjem wimbledonskom terenu. Nakon ĹĄto je poetak inala u muĹĄkoj konkurenciji odgoen za pola sata zbog kiĹĄe, inilo se da e ipak inale biti odigrano u jednom komadu. Ipak, pri kraju treeg seta, koji je mogao biti i posljednji, kiĹĄa je, kao i mnogo puta u povijesti turnira, odluila uzeti stvar u svoje ruke. Prvi kiĹĄni

prekid trajao je viĹĄe od sat vremena. Da li je pomogao Rogeru Federeru da se vrati u me? Poetkom petog seta kiĹĄa je ponovno nakratko prekinula susret. Da li je pomogla Rafaelu Nadalu nakon dramatinog gubitka etvrtog seta? Za nas su najuzbudljiviji kiĹĄni prekidi bili oni iz 2001. godine kada je kiĹĄa u dva dana prekidala poluinalni me IvaniĹĄevi-Henman. Tu kiĹĄu sigurno IvaniĹĄevi pamti budui da je doĹĄla u trenutku kad

ga je Henman â&#x20AC;&#x153;potopioâ&#x20AC;? u treem setu sa 6:0. Sasvim je sigurno da od 2009. godine nee biti kiĹĄnih prekida na srediĹĄnjem terenu Wimbledona, budui da e tada u funkciji biti novi pokretni krov. Krov e se moi zatvoriti u roku od 10 minuta, a oekuje se da e prekid zbog zatvaranja/otvaranja krova trajati od 10 do najviĹĄe 30 minuta. Tako od sljedee godine barem zadnja etiri dana glavni wimbledonski program nee ovisiti o kiĹĄi.

STARI MLIN u Murskom SrediĹĄu viĹĄe ne postoji

U MALOJ SUBOTICI odrĹžan 6. Festival sportske rekreacije mjesnih odbora

Mala Subotica peti put pobjednik Povodom Dana opine u Maloj Subotici je u subotu 5. srpnja odrĹžan ĹĄesti po redu Festival sportske rekreacije mjesnih odbora te opine. Organizirala ga je Udruga sportske rekreacije â&#x20AC;&#x153;Sport za sveâ&#x20AC;? iz Male Subotice. Na ovogodiĹĄnjem Festivalu sportske rekreacije mjesnih odbora sudjelovalo je 6 ekipa sa 120 natjecatelja. Svoje predstavnike imali su mjesni odbori Male Subotice, Palovca, PiĹĄkorovca, Svetog KriĹža i Ĺ tefanca, a svoju ekipu imali su Poglavarstvo i Opinsko vijee. Natjecalo se u deset disciplina. U hodanju na ĹĄtulama prva je bila ekipa Mjesnog odbora Male Subotice, druga Svetog KriĹža, a trea Poglavarstva i Opinskog vijea. U tranju s jajem u Ĺžlici prvi su bili Palovani, drugoplasirana ekipa bila je ona Mjesnog odbora Ĺ tefanca, a treeplasirana ona

Bacanje kamena s ramena nije ni malo jednostavna disciplina

Uvijek zanimljivo skakanje u vreama Mjesnog odbora Male Subotice. Palovec je bio prvi u bacanju kamena s ramena, drugi je bio mjesni odbor Svetog KriĹža, a tree mjesto osvojila je ekipa Poglavarstva i Opinskog vijea. U skakanju u vrei pobijedila je ekipa Poglavarstva i Opinskog vijea, druga je bila ekipa Svetog KriĹža, a trea Male Subotice. U skoku u dalj pobijedila je Mala Subotica ispred Palovca i Svetog KriĹža. U potezanju ĹĄtapa najbolja je bila ekipa Palovca iji su predstavnici u inalu bili bolji od lanova ekipe Poglavarstva i Opinskog vijea. Tree mjesto osvojio je Ĺ tefanec. U viseoj kuglani pobijedila je Mala Subotica, PiĹĄkorovec je bio drugi, a Palovec trei. U pikadu je pobijedio Palovec, druga je bila Mala Subotica, a trei Sveti KriĹž. Najbolji plasman u potezanju uĹžeta, i u muĹĄkoj i u Ĺženskoj konkurenciji, postigla je ekipa iz Male Subotice. U konkurenciji Ĺžena ekipa iz Palovca bila je druga, a Sveti KriĹž trei, dok je kod muĹĄkaraca Sveti KriĹž bio drugi, a Palovec trei.

Najbolje ekipe po pojedinim disciplinama za osvojena prva tri mjesta nagraene su medaljama, a pehare su dobile tri najbolje ekipe u ukupnom poretku. Tree mjesto osvojio je Mjesni odbor Sveti KriĹž sa 108 osvojenih bodova. Drugi je bio Mjesni odbor Palovec sa 140 bodova, a ekipa Mjesnog odbora Male Subotice osvojila

je 143 boda te je po peti put za redom postala pobjednik ovoga zanimljivog rekreativnog natjecanja. Jedina pobjeda izmakla im je na prvim igrama, kada je najbolji bio Palovec. Pobjednika ekipa Male Subotice dobila je i veliki prijelazni pehar. Za Malu Suboticu nastupali su: Vesna Hali, Tanja Horvat, Ljubica Ivkovi, Martina Jankulija, Ljubica Juras, Vesna Kontrec, Vlatka Magdaleni, Ivanka Milijani, Marija Ĺ egovi, Ljiljana Ĺ ipuĹĄ, Mirjana Trstenjak, Zlatko Domini, Goran Fiak, Josip Hali, Zlatko Horvat, Kristijan Juras, Vlado Juras, Gordan Kontrec, Ivan KriĹžai, Vladimir LogoĹžar, Drago Mesari, Mario Milijani, Bojan PoĹžgaj, Valentin Ĺ ipuĹĄ i DuĹĄan Trstenjak. Za regularnost natjecanja brinuli su suci Jasna Agejev, BoĹžica Telebuh, Ĺ˝eljko Agejev, Kristijan anadi i Damir Telebuh (glavni sudac) te zapisniarke Lana Agejev, Monika Ĺ ipuĹĄ i RuĹžica Ĺ venda. Organizaciju ovog Festivala pomogao je NK â&#x20AC;&#x153;Spartakâ&#x20AC;? te Opina Mala Subotica.(D.Mihoci)

SedamdesetogodiĹĄnjak zavrĹĄio u otpadu SnaĹžan bager tvrtke Rovokop iz Novog Sela Rok u subotu poslijepodne do temelja je sruĹĄio zgradu Starog mlina u Murskom SrediĹĄu. Do kraja ovog tjedna sav graevinski materijal bit e uklonjen s mjesta gdje je do subotnjeg poslijepodneva stajao mlin koji je u posljednje vrijeme bio predmet politikih igara i nadmudrivanja. Naime, ranije gradske vlasti izbjegavale su sruĹĄiti graevinu koja je bila ruglo grada i prijetnja prolaznicima. Bilo je prijedloga da se graevina adaptira i postane dio kompleksa Centra za kulturu, bilo je interesa za ulaganje u graevinu ali, kad je trebalo neĹĄto konkretnije uiniti, ulagaa nije bilo. Dolaskom Josipa Dobrania na mjesto gradonaelnika zgrada je sruĹĄena i sada se promiĹĄlja ĹĄto e se na tom mjestu izgraditi.

Komunisti ga oduzeli vlasnicima I naelnik je sudjelovao u natjecanju

Mlin su prije Drugoga svjetskog rata izgradile tri srediĹĄanske obi-

telji koje su se bavile mlinarskim obrtom. - Po zavrĹĄetku Drugoga svjetskog rata nova komunistika vlast pristupila je nacionalizaciji i vlasnicima oduzela mlin, bez ikakvoga novanog obeĹĄteenja. Ponudili su im obine radnike poslove. Mlin je predan narodnoj zadruzi, a kasnije akovekim mlinovima, koji su do osamdesetih godina proĹĄlog stoljea u njemu mljeli Ĺžitarice, doznajemo od Marijana Kutnjaka, predsjednika VMO-a Mursko SrediĹĄe. U subotu je ruĹĄenje mlina pratilo tek nekoliko mladia i jedan stariji ovjek koji je sjetno rekao: - Tu je puno ljudi peneze zasluĹžilo, a ovi ve ruĹĄijo. Nek prvo nekaj napravijo, pak onda ... Na mjestu gdje je bio stari mlin predviena je izgradnja objekta kulturno - ugostiteljsko - trgovinske djelatnosti. (S. Mesari)


DBR XE #TI

8. srpnja 2008. OPINA Donja Dubrava

Šarolik program obilježavanja Dana opine Opinsko povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja predložilo je elnicima opine ovogodišnje dobitnike opinskih odlikovanja. Za plaketu su istaknuti Vladimir Pongrac za dugogodišnji iznimno uspješan rad u KUD-u “Seljaka sloga”, Vinko ituš za dugogodišnji rad u DVD-u i DVD Donja Dubrava za 120 godina uspješnog rada. Za zahvalnice su predloženi Alojz ožmešija zbog iznimno velikih zasluga u pomaganju razvoju i doniranju vatrogastva, Josip Meimurec za dugogodišnji rad u nogometnom klubu, Neven Lisjak zbog dugogodišnjega javnog rada u pomoi opinskim udrugama i Fotostudio Frani za dugogodišnju pomo u praenju i dokumentira-

nju javnih dogaanja na podruju opine. Štujui svoju zaštitnicu svetu Margaretu, mještani Donje Dubrave slave svoje Dane. Opina i mjesne udruge za Dane opine pripremile su šarolik program. Dani opine zapoeli su u nedjelju 6. srpnja ribikim natjecanjem i vatrogasnim natjecanjem s navalnim vozilima. U etvrtak 10. srpnja u 10 sati bit e polaganje vijenca na grob poginulog branitelja Predraga Jureca, a u 20 sati odigrat e se nogometna utakmica izmeu ekipe veterana Domovinskog rata i opine. Sveana sjednica Opinskog vijea i Poglavarstva bit e dan kasnije u 20 sati. U subotu e se od 14 sati održati

sportske igre mladih na Dravi, dok e od 19 sati biti služena sveta misa i predstavljanje knjige Vladimira Horvata “Kardinal Alojzije Stepinac muenik za ljudska prava”. Nedjeljni dan zapoinje polaganjem vijenaca na spomen - obilježje Novi Zrin, nakon kojeg slijedi sveta misa. U poslijepodnevnim satima na Krbulji zapoinje nogometni turnir uz zabavu. Uz cjelodnevno proštenje, u OŠ Donja Dubrava od 10 sati možete razgledati izložbu runih radova. Dani opine nastavljaju se i idui vikend. U subotu 19. srpnja od 10 sati igrat e se ženski turnir u odbojci na pijesku, dok e se u nedjelju od 14 sati na Krbulji organizirati konjiki turnir. (A.Fuš)

59


NAJBOLJI HRVATSKI SPIDVEJIST NIJE UŠAO U FINALE GP “KVALA”

U SUBOTU U AKOVCU VELIKI MEUNARODNI NOGOMETNI TURNIR

Željko Kavran povukao džentlmenski potez

Jurica Pavlic rezerva u poljskoj Zielonoj Gori

NK Meimurje organizator “Kupa Gastro Group”

www.mnovine.hr

OSTAVKA PREDSJEDNIKA HRVATSKOGA RUKOMETNOG SAVEZA

TUA U PETAK napravila štetu koja se još utvruje

SEIZMOLOŠKA SLUŽBA

Najviše stradali Prekopa, Robadje i Vugrišinec

Zabilježen blagi potres u Murskom Središu

Najvee štete tua je poinila u naseljima Prekopa, Robadje i Vugrišinec, a najviše su stradali vinogradi. Štete se neslužbeno procjenjuju u rasponu od 40 do 100 posto Tua koja je zahvatila vei dio gornjeg Meimurja, prema procjenama opinskih komisija, poinila je ogromne materijalne štete. Prema rijeima Ivana Frlina, predsjednika Komisije za procjenu šteta od elementarnih nepogoda opine Štrigova, na njihovom podruju najviše su stradala naselja Prekopa, Robadje i Štrigova. Prema Frlinovim ocjenama, najvee štete pretrpjeli su vinogradi koji su stradali od 40 do 100 posto. Opinski naelnik Gornjeg Mihaljevca Franjo Kovai kaže da su štete na podruju ove opine u rasponu od 40 do 90 posto, a najviše su stradali vinogradi, vonjaci te ratarske kulture u Vugrišincu, Vukanovcu i Dragoslavec Bregu. Od naselja u opini Selnica, kako kaže naelnik Anelko Kovai, najviše šteta tua je poinila u Bukovcu, Praporanu, Merhatovcu i Donjem Zebancu. U drugim opinama i gradovima veih šteta od tue nema, a manjih ima od vjetra i vode.

Zrakoplovi još uvijek ne lete Zamjenik meimurskog župana Mladen Križai u ponedjeljak nam je rekao da slijedi redovni tijek prijava. - Opinska povjerenstva ili komisije Županiji e dostaviti podatke, a potom e se u proces ukljuiti Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. O tome e ovisiti hoe li župan proglasiti mjere elementarne nepogode. Obrana od tue raketama djelovala je, a zrakoplovi s generatorima nisu poletjeli jer još uvijek nismo dobili suglasnost Državnog hidrometeorološkog zavoda i mi smo tu nemoni, premda smo spremni, kaže Križai. Da bi poljoprivrednici mogli prijaviti štetu i oekivati naknadu, u svoju lokalnu jedinicu (opina ili grad) moraju donijeti posjedovni list i dokument o upisu u upisnik poljoprivrednih proizvoaa. (S. Mesari)

Vinograd Vladimira Srše u Prekopi u potpunosti je uništen

Kapa glavu uva I Meimurke odijevaju lepršave duge ljetne haljine koje su apsolutni modni hit ovo ljeto, meutim, ne odluuju se za izrazito upadljive uzorke ve nešto jednostavnije varijante. Treba priznati da im dobro stoje, makar takve haljine ne pristaju najbolje nižim curama, meu koje se Meimurke u globalu svakako ubrajaju. Sandale visokih potpetica i pojas u struku ili ispod grudi spas je za figuru i manjak centimetara. Kratke hlaice i jednako kratke suknjice na lijepim mladim djevojkama odlino stoje, pa ih valja ohrabriti da tako odjevene što e-

še zalaze na špicu. I dok mladež na ovoj vruini i sparini voli razgolititi svoja tijela, starije dame i gospoda znaju da je pametnije ne izlagati se previše suncu. U mnogo navrata na indirektan nain lijepo su nas poduili da kapa glavu uva. ini se da nešto stariji špiceri obožavaju šešire i kape raznih boja i oblika i baš im dobro pristaju. akovekom špicom i dalje se naveliko vozi biciklima, nisam sigurna je l’ iz protesta ili neznanja. Kako bilo, pripazite na mogue kazne.

U etvrtak 3. srpnja Seizmološka služba zabilježila je slabiji potres s epicentrom u Murskom Središu. Više uzbuenja izazvalo je objavljivanje te in ormacije nego samo podrhtavanje tla. Nikakvih posljedica ni materijalne štete od tog potresa jaine 2,8 po Richteru s epicentrom u Murskom Središu nije bilo, saznali smo u Centru za obavješivanje. Njima pak je podatke o jaini potresa javila Seizmološka služba. Osim što nije bilo nikakve materijalne štete, mnogi graani zaokupljeni svakodnevnim poslovima nisu ga ni osjetili. Meimurje na sreu leži na seizmološko stabilnom podruju bez rasjeda, pa seizmološka služba ne oekuje nove potrese. U Centru za obavješivanje kažu da nema mjesta panici te da je standard gradnje kua u Meimurju takav da mogu izdržati potres od 7 stupnjeva po Richteru. (BMO)


Međimurske novine 670