Ja TRGOVAC magazin – lipanj 2014.

Broj 36 | Lipanj 2014.

Dossier

Trgovina na malo Školska oprema

Sezona je počela

U fokusu

Kiosci

Ljetna kuhinja

Od usta

zdravlje

počinje

Broj 36 | Lipanj 2014.

Uvodnik

Maroje Sabljić glavni urednik

Nogometno-ljetni spektakl

I

eto, počelo je Svjetsko prvenstvo. Kažu donosi nam 300 milijuna eura! Da, nama Hrvatima. Izravno strano ulaganje iz Brazila. Tako kažu. Ne bih baš želio otvarati duboke sportsko-ekonomske boljke, ali ipak ne mogu zatomiti osjećaj koji i nehotice povlači paralelu između utakmice u kojoj nam je sudac pred očima 2 milijarde ljudi doslovno ukrao pravdu i ove naše hrvatske svakodnevice u kojoj živimo i u kojoj se mnoge nepravde događaju iz sata u sat. Jednostavno, analogija se sama po sebi nametnula:

“Sportska i ekonomska (ne)pravda ponekad su tako neodvojivo povezane” oni koji vode ovu našu lijepu državu kompetentni su koliko i sudac iz Zemlje izlazećeg sunca da “dijeli pravdu” na nogometnoj utakmici kojom se otvara SP. Toliko o nogometu i gospodarstvu. Okrenimo se ljetu. Pitamo se je li nam već stiglo kada još nismo pospremili odjeću dugih rukava u ormare? Da, čudno je započelo, moramo se složiti, no najljepši dani tek dolaze, uvjeren sam, vrijeme odmora i malo opuštenijeg tempa. Zato smo se prisjetili obraditi neke bitne teme koje ljeto znače, kao što su ljetna kozmetika s jedne i ljetna kuhinja s druge strane. Sunce je lijepo i zdravo, ali samo u odgovarajućim dozama i pritom se treba znati čuvati, kako izvana, tako i iznutra.

U tu opću temu smo uklopili i još jednu priču iz serijala Što jedemo... pa je ovoga puta na red, sasvim razumljivo, došla zelena salata. S obzirom na to da se redovito trudimo donijeti nešto novo i ovoga vas puta nismo iznevjerili te smo pripremili opširnu analizu tržišta kioska kao jednog od iznimno dinamičnih i vrijednih, a uglavnom zanemarenih kanala prodaje FMCG proizvoda. Neki će možda prigovoriti da smo pomalo uranili s prilogom o školskoj opremi jer su školarci tek napustili klupe, no pravi profesionalci znaju da se već sada dijele karte za to tržište koje se samo u veleprodajnom kontekstu procjenjuje na 80 milijuna kuna, što je vrlo oprezna procjena. Uz to, imate prigodu rezimirati tržište trgovine na malo u 2013. u vrlo opširnoj sektorskoj analizi, pročitati zanimljive intervjue te nove poruke naših kolumnista koji uvijek imaju mnogo toga novoga za reći i poučiti. Do idućeg uvodnika znat ćemo i svjetskog prvaka, to je sigurno, a hoće li se procjene o priljevu u hrvatsko gospodarstvo obistiniti ipak je malo, usudit ću se reći, apstraktnija kategorija.

maroje@jatrgovac.hr

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 4 / Broj 36 / Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Ines Skender, Ja TRGOVAC Ines Kovačić, PressCLIPPING Ivan-Damir Anić, Ekonomski institut Mirko Đukić, BMM savjetovanje Jelena Doko Cetina, AC Nielsen Davor Perkov, Perkov savjetovanje Milanka Ćorić, AC Nielsen Jelena Jakšić, Ipsos Puls

www.jatrgovac.hr

Jasmina Marić Cvijetinović Draženka Ćosić Elvira Mlivić Budeš, Filaks Holly Batchelor, IGD Melani Cipot, Focus Marko Havaši, Focus GRAFIČKI UREDNIK: Miroslav Šiptar FOTOGRAFIJE: Goran Katić, Dreamstime PRIJEVOD: Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING: Ivana Grubešić, Vedran Škorić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

NAKLADA: 8.080 primjeraka

TISAK: GZH d.o.o.

Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

Lipanj 2014.

7

Sadržaj 8

| VIJESTI

Spar preuzima 20 Dioninih trgovina

14

| DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Nacionalna akcija “Spremni za dobro!”

16

| PROMOCIJE

18

| MEDIJSKI BAROMETAR

20

| SEKTORSKA ANALIZA

Vatreni kamp u Zagrebu Spar na podiju

Još jedna godina stagnacije

26

| INTERVJU: IGOR MATUTINOVIĆ

GfK Centar za istraživanje tržišta

28

| MALA ŠKOLA PRODAJE

30

| LJETNA KUHINJA

Analiza kvalitete maloprodajne usluge Od usta zdravlje počinje

34

| KIOSCI – PANEL MALOPRODAJE Mali ali vrijedni

42

| STRATEŠKO PLANIRANJE

44

| INTERVJU: MARKUS GEYER

46

| LJETNA KOZMETIKA

48

| GELOVI ZA TUŠIRANJE

50

| CATEGORY MANAGEMENT

52

| ŠKOLSKA OPREMA

56

| VIZUALNI IDENTITET

58

| CJELOŽIVOTNO UČENJE

60

| IZ REGIJE

61

| IZ SVIJETA

62

| GLOBALNA KRETANJA

64

| ŠTO JEDEMO...

68

| JA TRGOVAC

70

| LEAFLET REPORT

72 74

| NOVO NA POLICI

Promjena na bolje Bipa Hrvatska

Vijesti Pet neobvezujućih ponuda za Badel 1862

TRŽIŠTE MALOP

U

prvom krugu prikupljanja neobvezujućih ponuda povodom Javnog poziva za prikupljanje ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaciju Badela 1862 u okviru postupka predstečajne nagodbe interes je pokazalo šest domaćih i inozemnih kompanija, od kojih je u roku dostavljeno pet neobvezujućih ponuda.

Riječ je neobvezujućim ponudama tvrtke BIDCO – koja predstavlja konzorcij Quaestus Private Equity i Podravke iz Hrvatske te JM Fundus sa stranim kapitalom, potom o zajedničkoj ponudi makedonske tvrtke Tikveš AD i Orbica, ponudi britanske tvrtke STOCK Spirits Group, ponudi TEMPO Beverages iz Izraela te ponudi tvrtke Princeps promet iz Hrvatske. Izvan roka je zaprimljena neobvezujuća ponuda kineske kompanije Tadee Holding Group koja je partner Badela u joint venture društvu, osnovanom 2012. radi prodaje, distribucije i marketinga vina i jakih alkoholnih pića Badela na tržištu Kine.

Proizvodi koji ljeto znače

Spar Hrvatsk

Novi zahtjevi za novo vrijeme Kapetani kategorije

T

rgovački lanac Spar Hrvatska preuzeo je 20 trgovina tvrtke DinovaDiona čime je svoju maloprodajnu mrežu povećao na ukupno 47 filijala.

Spar će također preuzeti i svih 335 Dioninih djelatnika zaposlenih u ovim prodavaonicama. Gotovo svi objekti

Sezona je počela

Trgovački centri - središte zbivanja Otvorenost prema novim znanjima Rast TDR-a u Srbiji i BiH Danone zatvara tri tvornice Inovativna kupnja

Salata - Trava mudraca Diskont Osmica

Bitan oglašivački medij

8

| IZLOG

Lipanj 2014.

K

Ugovorena suradnja slovenskog Rastodera i Agrokora

oncern Agrokor i vodeće slovensko poduzeće u regiji na području voća i povrća Rastoder, potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji čija se vrijednost procjenjuje na 70 do 100 milijuna eura godišnje. “Ovaj Ugovor rezultat je praćenja rada poduzeća Rastoder koje je svojim radom i kvalitetom proizvoda privuklo našu pažnju. Pokusno razdoblje u kojem smo provjerili ne samo njihove isporuke, nego i iskustva njihovih kupaca u drugim zemljama završeno je s odličnim povratnim informacijama”, izjavio je predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić.

www.jatrgovac.hr

PRODAJE U ZAGREBU

ska preuzima 20 Dioninih trgovina obuhvaćeni ovim preuzimanjem nalaze se na području Grada Zagreba, a njihova se prodajna površina kreće od 250 do 900 m2. Iz Spara ističu kako će sve preuzete trgovine preurediti u Spar supermarkete.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je sredinom lipnja namjeru

provedbe ove koncentracije. Riječ je o koncentraciji koja nema značajan učinak na tržišno natjecanje jer se njome ne stvara novi niti jača postojeći vladajući položaj sudionika, ocjenjuju u AZTN-u.

Njezinom provedbom, tržišni udjel Spara na području Grada Zagreba povećava se

na omjer između 10 i 20 posto, čime će taj poduzetnik postati najznačajniji konkurent Konzumu, tržišnom lideru na području Grada Zagreba. Provedbom koncentracije stoga će se povećati konkurentski pritisak na vodećeg tržišnog takmaca te će se ublažiti asimetrija tržišta, kažu u Agenciji.

Zatvoreni kiosci Glasa Istre

U

prava tvrtke Glas Istre trgovina d.o.o. zatvorila je sve kioske, kojih je stotinjak. Nakon što je 6. svibnja podnijela prijedlog za otvaranjem predstečajnog postupka, Uprava Glas Istre trgovine zbog poslovno uvjetovanih razloga je donijela odluku kojom od 16. lipnja zatvara sve kioske, odnosno prodajna mjesta na kojima je obavljala svoju osnovnu djelatnost. Uprava Glasa Istre trgovine još je početkom svibnja najavila predstečajnu nagodbu kao rješenje problema u kojima se našla tvrtka s kioscima diljem Istre, gotovo 300 zaposlenih i milijunskim gubicima. Na internetskoj stranici Fine objavljeno je da je za Glas Istre trgovinu doneseno rješenje o otvaranju predstečajne nagodbe, a prvo ročište sazvano je za 24. srpnja.

Poduzeće Glas Istre trgovina je zajedno s tvrtkom Glas Istre novine 2010. godine preuzeo Albert Faggian za po jednu kunu.

www.jatrgovac.hr

Lipanj 2014.

9

Vijesti dm pustio u rad fotonaponsku sunčanu elektranu

KARIJERE Darija Dretar nova predsjednica HUP-ove Koordinacije za duhanske proizvode

D

S

arija Dretar, voditeljica korporativnih poslova i komunikacija u Japan Tobacco Internationalu Zagreb, nova je predsjednica Koordinacije za duhanske proizvode koja djeluje pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, dok su potpredsjednicima Koordinacije imenovani Marijana Bubalo (Philip Morris Zagreb) te Zoran Višnjić (TDR). Koordinacija će i u mandatu novog vodstva biti usredotočena na rješavanje problema duhanske industrije (kao što je primjerice nelegalno tržište duhanskih proizvoda) te sudjelovati u pripremi i procesu donošenja propisa relevantnih za industriju.

Koordinacija za duhanske proizvode osnovana je 2013. godine u okviru HUP-a, a okuplja tvrtke koje se bave djelatnošću proizvodnje, uvoza, distribucije i prodaje duhanskih proizvoda na hrvatskom tržištu. Trenutni članovi koordinacije su Adista, BAT Hrvatska, Hrvatski duhani, Imperial Tobacco Zagreb, iNovine, JT International Zagreb, Orbico, Orestes grupa, Philip Morris Zagreb, Roberto Plus, Tvornica duhana Udbina, TDR i Tisak.

olarna elektrana na krovu upravno-distributivnog centra dm-a u Kovinskoj ulici u Zagrebu puštena je početkom lipnja u pogon pa će tako električna energija potrebna za svakodnevni rad centra uskoro biti u potpunosti proizvedena iz obnovljivih izvora energije.

Godišnja proizvodnja dm-ove solarne elektrane zadovoljit će potrebe za električnom energijom dovoljne za godišnju opskrbu 115 kućanstava. “Solarnom elektranom osigurali smo proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za narednih 25 godina, a umanjit ćemo ispuštanje ugljičnog dioksida za čak 350 tona go-

dišnje”, izjavio je Mirko Mrakužić, direktor dm-a. U izgradnju solarne elektrane, koja broji 1.360 solarnih panela, uloženo je 3,9 milijuna kuna. Angažirana su dva hrvatska dobavljača: SOLVIS iz Varaždina kao proizvođač solarnih panela te tvrtka relatio ES Adria iz Varaždina, koja je izvela pripremne i instalacijske radove.

EBRD smanjio vlasnički udjel u Agrokoru

N

akon uspješnog Agrokorovog zaduživanja putem zajma vrijednog 485 milijuna eura, taj koncern i Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) redefinirali su međusobne odnose, pri čemu je banka smanjila svoj vlasnički udjel u Agrokoru.

EBRD će ostati manjinski dioničar u Agrokoru, s 2,31 posto udjela u vlasništvu, radi daljnje podrške uspješnom

razvoju te kompanije.

U vlasničku strukturu Agrokora EBRD je ušao 2006. godine, na temelju Ugovora o ulaganju 110 milijuna eura dioničkog kapitala, kojim je stekao 8,33-postotni udjel te jednog člana u Nadzornom odboru koncerna.

Tada je iz EBRD-a rečeno da će u Agrokorovoj vlasničkoj strukturi ostati od pet do sedam godina, potpomažući njezin rast i širenje.

Maraska preuzima pogone za koncentraciju voća u Gornjoj Stubici

P

ogoni za koncentraciju voća u Gornjoj Stubici, u kojima je do sada poslovnu djelatnost obavljala Dona trgovina u stečaju, od lipnja ove godine nalaze se u najmu Maraske d.d. iz Zadra. Maraska pritom planira nastavak djelatnosti proizvodnje voćnih koncentrata, odnosno nastavak otkupa voća i njegove prerade u koncentrat. Na

10

Lipanj 2014.

ovaj način zaposlenje će pronaći oko 40 radnika te će se istovremeno nastaviti otkup voća s područja cijele Hrvatske. Poslovni Maraske predviđaju otkup oko 20.000 tona raznih vrsta voća, većinom višnje, višnje maraske, jabuke i bobičastog voća, te njihovu preradu u koncentrat koji će se plasirati na domaćem, a i na stranim tržištima.

www.jatrgovac.hr

Hrvatski potrošači u prekograničnoj kupnji potrošili 386 milijuna kuna

U

prva tri mjeseca ove godine 117.000 kućanstava kupovalo je FMCG proizvode u inozemstvu i pri tome potrošilo čak 386 milijuna kuna, što čini udio od 5% ukupne FMCG potrošnje u Hrvatskoj, podaci su Centra za istraživanje tržišta GfK koje je na nedavno održanoj konferenciji prezentirao Mladen Kožić, voditelj prodaje Panela kućanstava u GfK Croatia.

Istra je regija u kojoj čak 18% kupaca ide u prekograničnu kupovinu (u Sloveniju i Italiju), dok je najmanje hrvatskih potrošača koji kupuju preko granice u Dalmaciji (4%). Od proizvoda

najviše se kupuju čokolade i slane grickalice, zatim sirevi, začini, tunjevina, instant vitaminski napitci, sredstva za perilicu posuđa i druge potrepštine.

Svečano otvoren Shopping centar Supernova Zagreb

O

tvorenje Shopping centra i parka Supernova Zagreb obilježeno je velikom svečanošću koju su, uz ostale uzvanike, svojom nazočnošću uveličali veleposlanica Republike Austrije Andrea Ikić Böhm te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Nakon Varaždina, Siska, Slavonskog Broda, Karlovca, Šibenika i Zadra, Supernova Zagreb tako je postala sedma članica ovoga lanca u Hrvatskoj.

Prilikom otvorenja, Supernova Zagreb je donirala 50.000 kuna stradalima s područja zahvaćenim poplavama, a uručena je donacija i Udruzi Hrabri telefon. U Supernovi Zagreb posao je pronašlo oko 500 novih djelatnika. Centar se sastoji od shopping malla koji se proteže na 13.200 m2 na jednoj etaži i pripadajućim shopping parkom od 12.200 m2 u kojem je smješteno 15 zakupaca, parkirališta i podzemne garaže.

Vijesti Nove investicije u Istragrafici

KARIJERE Dubravko Folnović direktor prodaje Dukata

D

PROMO

ubravko Folnović 1. svibnja 2014. godine preuzeo je funkciju direktora prodaje Dukat mliječne industrije. S novom funkcijom Dubravko Folnović u cijelosti preuzima odgovornost za sve segmente prodaje Dukat mliječne industrije na tržištu Hrvatske, odnosno operativnu prodaju, prodaju velikim kupcima, HoReCa prodajni kanal, naplatu, trgovački marketing te prodaju privatnih robnih marki. Dubravko Folnović pridružio se Dukat mliječnoj industriji 2008. godine na poziciji direktora operativne prodaje, nakon čega preuzima odgovornost za prodaju velikim kupcima.

Funkciju direktora prodaje Dukata obnaša od 2011. do 2013. godine kada postaje generalni direktor za tržište Slovenije s odgovornošću za cjelokupno poslovanje povezanog poduzeća Dukata u Sloveniji.

U 2014. godini, u skladu s organizacijskim promjenama Lactalis grupe na tržištima jugoistočne Europe, Folnović se ponovno pridružuje hrvatskom timu na čelnom mjestu tima prodaje.

Müsli Dr. Oetkera nositelji Best Buy Award medalje

U

najnovijem istraživanju omjera cijene i kvalitete Best Buy Award, hrvatski potrošači ocijenili su Dr. Oetker müsli najboljim omjerom cijene i kvalitete u Hrvatskoj u kategoriji “Müsli za doručak”.

Rezultat je to predmetnog istraživanja Best Buy Award 2014/2015 švicarske kuće Icertias provedenom u siječnju 2014. na uzorku od 1.200 ispitanika.

12

Lipanj 2014.

I

stragrafika, vodeći hrvatski proizvođač i izvoznik komercijalne kartonske ambalaže, koja posluje u sastavu Adris grupe, i u ovoj godini nastavlja s novim ulaganjima u suvremenu tehniku i tehnologiju. U tijeku je zamjena dotrajalog uređaja za izradu i razvijanje tiskovnih ploča – Computer to Plate, vrijednog više od 1,5 milijuna kuna, koji ima dvostruko veću brzinu izrade te

će uz povećanje produktivnosti povećati i konkurentnost ponude.

Nova linija posjeduje i AccuBreill modul za inline aplikaciju pisma za slijepe i slabovidne osobe. Inače, uz sustave kvalitete ISO 9001 i zaštite okoliša ISO 14001, tvrtka je implementirala i HACCP kako bi se što više približila standardima kupaca iz farmaceutske i prehrambene industrije.

Godišnji trgovinski seminar tvrtke Nestlé održan u Hrvatskoj

Minimalni rast potrošnje u travnju

K

rajem svibnja u Zagrebu je održan veliki godišnji Nestlé trgovinski seminar koji je ugostio vodeće njemačke poduzetnike. Nestlé Njemačka organizira ovaj događaj posljednjih 30 godina, okupljajući na jednom mjestu čelnike najvećih trgovačkih lanaca Europe, kao što su Edeka, Rewe, Fressnapf, Markant, Coop, dm, Tegut, Lekkerland, SV Deutschland, Compass Group i Chef Culinar, a tema ovogodišnjeg seminara je bila “Šanse i rizici ulaska u Europsku uniju za Hrvatsku i Europu”. Seminar je otvorio Predsjednik RH Ivo Josipović koji je pozvao uzvanike da razmotre ulaganje u Hrvatsku te osiguraju ravnopravne pozicije hrvatskim proizvodima na policama svojih trgovina na jedinstvenom tržištu EU.

Zahvaljujući najvećem broju glasova ispitanika te osvojenom prvom mjestu, Dr. Oetker ima pravo postati nositelj prestižne oznake “Best Buy Award - Br. 1 - najbolji omjer cijene i kvalitete” za osvojenu kategoriju. “Hrvatski potrošač vrlo je svjestan razlika u kvaliteti koja mu se nudi na tržištu, a posebno u prehrambenom dijelu – za sebe kao i za svoju obitelj, vrlo savjesno bira. Tradicija naše dugogodišnje prisut-

P

romet od trgovine na malo u travnju je prema kalendarski prilagođenim podacima nominalno pao za 0,3 posto, dok je realno porastao za 0,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To predstavlja usporavanje rasta potrošnje, s obzirom da je u ožujku porasla za 1,3 posto. Analitičari Raiffeisenbank Austria u cijeloj ovoj godini očekuju realan rast prometa u trgovini na malo za blagih 0,2 posto, prvenstveno zbog visoke razine potrošačkog pesimizma, nastavka procesa razduživanja i smanjenja raspoloživog dohotka.

nosti sigurno je dodatni argument u odabiru, kao i omjer cijene i kvalitete.

Potrošač u Hrvatskoj nerado čini ustupke nauštrb vrhunske kvalitete i okusa. Stoga nas priznanja poput ovih, koja dolaze direktno od potrošača, najviše raduju jer dokazuju da su Dr. Oetker, pa tako i Vitalis proizvodi, prvenstveno svojom izvanrednom kvalitetom u stanju osvojiti srca i vjernost kupaca”, poručili su iz Dr. Oetker Hrvatska.

www.jatrgovac.hr

Sedam Podravkinih proizvoda dobilo nagradu Superior Taste Award

S

Otvaranje Ikee kraj je revolucije šoping-centara

S

vi prijavljeni Podravkini proizvodi dobili su ovogodišnje priznanje za vrhunsku kvalitetu i okus Međunarodnog Instituta za degustaciju i kvalitetu proizvoda. Čak sedam proizvoda Podravke u Bruxellesu je na svečanoj ceremoniji dobilo Superior Taste Award 2014. – dodatno priznanje

koro otvaranje Ikee označit će završetak osmogodišnjeg buma izgradnje šoping-centara u Zagrebu, tijekom kojeg je površina trgovačkih prostora povećana za gotovo pet puta.

Prostora za daljnji rast više nema jer sa 700 m2 trgovačkog prostora na 1.000 stanovnika Zagreb već nadmašuje prosjek europskih metropola. Prema podacima tvrtke ZaNe, u posljednjih osam godina u Zagrebu je izgrađeno oko 423.000 m2 trgovačkih centara.

Završetkom izgradnje Supernove i Ikee tržište će biti potpuno zasićeno te će prosjek četvornih metara sagrađenoga trgovačkog prostora na 1.000 stanovnika doseći približno 700 m2, što je malo iznad prosjeka europskih metropola.

Hrvatski vinari dogovorili prve isporuke za Kinu

O

d 8. od 11. lipnja u gradu Ningbou na jugoistoku Kine održan je Kineski međunarodni sajam proizvoda svakodnevne potrošnje (China International Daily Consumption Products Exhibition – CICGF) na kojem su ove godine svoje proizvode predstavile i hrvatske tvrtke, a značajan su uspjeh ostvarili hrvatski vinari dogovorivši prve isporuke vina za Kinu. Na ovogodišnjem sajmu predstavljene su sorte slavonskih, istarskih i dalmatinskih vinarija, a prisutni su hrvatski vinari, uz sudjelovanje na sajmu, posjetili i Ningbo bescarinsku zonu te održali sastanak s članovima uprave zone.

Poduzetnici upozoravaju na teške posljedice odgađanja reformi

Ž

eli li izaći iz krize Hrvatska više ne smije odgađati reforme i treba ih provesti odmah, upozorili su čelnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) na Danu poduzetnika održanom pod motom “Vrijeme promjena”. Predsjednik HUP-a Ivica Mudrinić u svom je obraćanju, pred nekoliko stotina poduzetnika i poslodavaca te predsjednikom Republike Ivom Josipovićem i premijerom Zoranom Milanovićem, rekao kako su svi koji se opiru promjenama i blokiraju provedbu reformi suodgovorni za tešku sadašnjost i ugroženu budućnost zemlje. Mudrinić je upozorio na teške posljedice neprovođenja reformi. Među ostalim naveo je da je od 2008. godine do danas realni BDP u Hrvatskoj pao za 12 posto.

www.jatrgovac.hr

prepoznatljivosti kvalitete, neovisno o kategoriji proizvoda. Uz Podravka čaj Limun limeta i Šljiva, Vegetu Marinada s češnjakom te Podravka Goveđi gulaš, nagrađeni su i najnoviji Podravkini proizvodi – Podravka temeljci. Priznanje izvrsnosti i kvalitete stiglo je za sva tri okusa temeljca: Kokošji, Goveđi i Povrtni.

Dalmacijavino ide na devetu dražbu

D

eveta prodaja Dalmacijavina zakazana je za srpanj, a cijena ostaje 115 milijuna kuna, kao i na posljednjoj dražbi održanoj koncem svibnja kojoj nije pristupio niti jedan ponuditelj, niti je bilo uplata zatražene jamčevine.

Splitsko Dalmacijavino i dalje je na prodaji i to po nepromijenjenoj cijeni od 115 milijuna kuna s obzirom da ni na osmom ročištu na Trgovačkom sudu u Splitu nije bilo zainteresiranih kupaca. Stečajni upravitelj Dalmacijavina Perica Mitrović ocjenjuje kako tvrtka ima nekretninsku i proizvodnu vrijednost te da je bilo zainteresiranih kupaca, no nitko dosad nije pokazao ozbiljne namjere za kupnju.

Lipanj 2014.

13

Društveno odgovorno poslovanje Dobri početni rezultati “Nestlé needs YOUth” programa

O

d početka godine više od 4.000 mladih do 30 godina imalo je koristi od “Nestlé needs YOUth” programa koji je osmišljen kako bi pronašao mogućnosti zapošljavanja za više od 20.000 mladih u Europi jačajući njihove profesionalne sposobnosti koje će im pomoći u pronalaženju posla. U sklopu ove inicijative do sada je 1.500 ljudi dobilo stalan posao, dodatnih 1.500 postali

su pripravnici ili su upisani u programe obuke, a više od 1.100 dobilo je privremene Nestlé ugovore. Voditelj ljudskih potencijala tvrtke Nestlé Adriatic, David Gaal, rekao je kako je u regiji zaposlena 31 mlada osoba, dok je njih 55 uključeno u programe prakse i pripravništva. Tvrtka će sljedeći mjesec krenuti s drugom fazom poticanja zapošljavanja, ALLiance for YOUth.

HRVATSKI CARITAS, LIDL HRVATSKA I UNIJAPAPIR

Nacionalna akcija “Spremni za dobro!”

H Podravka i dalje potiče zapošljavanje mladih

P

odravka je kroz program zapošljavanja mladih “SHAPE your future with a heart” tijekom protekle dvije godine omogućila stjecanje radnog iskustva za više od 60 mladih stručnjaka visokih potencijala. Iz tvrtke kažu kako je po istom modelu pružena mogućnost pripravničkog staža i mladima sa srednjoškolskim obrazovanjem, školovanim u prehrambenoj, elektro i strojarskoj struci čime je selekcijskim postupkom priliku za pripravnika u Proizvodnji dobilo 37 kandidata. Osim toga, Podravka je potpisala i povelju “Zapošljavanje mladih u regiji” nastalu prema potrebi za uspješnom integracijom mladih od 18 do 30 godina na tržište rada.

rvatski Caritas, u suradnji s tvrtkama Lidl Hrvatska i Unijapapir, pokrenuo je nacionalnu humanitarnu akciju “Spremni za dobro!”. Cilj akcije je prikupljanjem i prodajom starog papira pomoći djeci iz siromašnih obitelji u nabavi novih udžbenika za nadolazeću školsku godinu. U sklopu akcije, u 85 Lidlovih trgovina diljem zemlje, od 10. do 30. lipnja prikupljaju se stari školski udžbenici, bilježnice, časopisi i novine koje će naknadno otkupiti Unijapapir. Sva novčana sredstva koja se prikupe od prodaje starog papira utrošit će se na formiranje Caritasovog Fonda za pomoć u nabavi školskih knjiga i pribora za školarce iz siromašnih obitelji u Hrvatskoj. Iz Uprave Lidla

poručili su kako će, osim doprinosa u provedbi ove akcije, po njenom završetku donirati Hrvatskom Caritasu jednotjedni prihod od prodaje kartonske ambalaže iz svih svojih trgovina za ovaj plemeniti cilj.

Održane dm utrke za promoviranje zdravog života

U

sklopu tradicionalne dm ženske utrke i babybonus utrke više od 2.700 malih i velikih trkača na Bundeku promicalo je sportsku i obiteljsku zabavu. Za sigurno uživanje na suncu dm je, u suradnji s Hrvatskim dermatovenerološkim društvom,

14

Lipanj 2014.

organizirao i besplatne dermatološke preglede kojima su pristupila 182 posjetitelja ove manifestacije. Svi sudionici dobili su majice i poklon paket dm-a, a imali su i priliku pomoći udruzi Crveni nosevi kojoj su donirali 2.500 kuna.

www.jatrgovac.hr

JEDINSTVENA. UŽINA ALPSKOG PODRIJETLA!

„Hock di zuwe“, kaže se u Austriji, a kod nas bi se reklo „Sjedi ovamo“ kada se obitelj i prijatelji okupe na zajedničkom ukusnom međuobroku. Tradicionalno se u tim prigodama uživa u domaćim, regionalnim specijalitetima, od kojih neki nose i europska priznanja uz oznake „g.U.“ (zaštićena oznaka podrijetla) ili „g.g.A.“ (zaštićeno geografsko podrijetlo).

Najčešće se na stolu nađe tirolski sivi sir (g.U.), planinski sir iz Vorarlberga (g.U.), tirolski špek (g.g.A.) i špek iz Galltala (g.g.A.), koji svoj jedinstveni okus prvenstveno zahvaljuju geografskim posebnostima austrijskog alpskog područja.

Specifičan biljni svijet, obiteljska poljoprivredna imanja uz obradu s ciljem postizanja što bolje kvalitete temelj su namirnica prepoznatljivog karaktera. Stoga ne propustite priliku obradovati svoje nepce nezaboravnim poslasticama austrijske kvalitete!

Mi smo Vaš partner za prodaju austrijskih proizvoda: Agrarmarkt Austria Marketing GesmbH. reinhard.schuster@ama.gv.at | www.ama.at

Promocije Vatreni kamp u Zagrebu

N

akon turneje po Dalmaciji, Istri i Primorju, Vatreni kamp Konzuma, Leda, PIK-a i Jamnice posjetio je Zagreb. Brojni posjetitelji zabavnog parka okušali su se u igrama poput memoryja i PlayStation turnira, a za prave nogometne fanove tu je bila i navijačka facepainting radionica. Uz sportske aktivnosti i igre u zabavnom kampu uživali su i nogometaš Boško Balaban te glumci Rene Bitorajac i Robert Kurbaša. Nogometaši kadeti NK Dinamo pokazali su svojim vršnjacima brojne nogometne finte, a program su uveličale i plesačice Kluba ritmičke gimnastike Leda iz Zagreba. Nastavak i raspored turneje Vatrenog kampa Konzuma, Leda, PIK-a i Jamnice dostupan je na službenim web i Facebook stranicama spomenutih kompanija.

Specijaliteti Dalekog istoka u Lidlu

L

idl Hrvatska je u orijentalno uređenom ambijentu Gliptoteke HAZU predstavio novu VitAsia ponudu koja obuhvaća neke od najpoznatijih specijaliteta Dalekog istoka. Radi jednostavnosti pripreme i zanimljivih okusa kineska, japanska, tajlandska i vijetnamska kuhinja sve su popularnije u Hrvatskoj. To su jela koja obiluju mirisima, okusima i bojama, ali do sada ih nije bilo jednostavno pronaći u domaćim trgovinama i na tržnicama.

Upravo zato, Lidl je odlučio svojim kupcima otvoriti vrata u svijet tajanstvenih i egzotičnih VitAsia okusa i na hrvatsko tržište dovesti neke od najpoznatijih VitAsia jela i namirnica.

FESTIVAL AMBALAŽE FEST.A CROPAK

CROPAK godine 2014 za Podravkine juhe bogatog sadržaja

U

sklopu festivala ambalaže, FEST.A CROPAK 2014., u hotelu Jezero na Plitvičkim jezerima dodijeljene su nagrade za najbolju ambalažu na hrvatskom tržištu CROPAK 2014 i za najbolju ambalažu na tržištu regije REGPAK 2014. Na spomenutom festivalu Podravka je po prvi puta osvojila nagradu CROPAK godine za juhe bogatog sadržaja čime joj je omogućen izravan plasman za nagradu World Star Award za ambalažu te CROPAK u kategoriji Ambalaža hrvatskog proizvoda. U sklopu festivala ambalaže održano je i međunarodno

savjetovanje “Trendovi u ambalažnoj industriji”, okrugli stol “Gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom – iskustva i izazovi” te Eko forum “Plastične vrećice – Pro&Contra”. Na ovogodišnji natječaj za najbolju ambalažu na hrvatskom tržištu CROPAK prijavljeno je 29 proizvoda i 27 serija u devet kategorija.

Bipa uvela novu eko vlastitu marku bi good

D

rogerijski lanac Bipa u svoj je asortiman od travnja uvrstio novu ekološki prihvatljivu trgovačku marku bi good koja obuhvaća sveukupno 10 proizvoda za kućanstvo.

Radi se o proizvodima koji ne ugrožavaju okoliš, proizvedeni su u Austriji te imaju visoki stupanj djelotvornosti. Svi se proizvodi proizvode na način da se

16

Lipanj 2014.

štite prirodni resursi te se u kratko vrijeme mogu biološki razgraditi. Kvaliteta trgovačke marke Bipa, kažu u tvrtki, potvrđena je s nekoliko certifikata koji se odnose na samoodrživost poput EU Ecolabel oznake za ekološku prihvatljivost Europske unije, certifikata za veganske proizvode te oznake za ekološku prihvatljivost Republike Austrije.

www.jatrgovac.hr

PikaZoo – Cjelovita linija za njegu, higijenu i zaštitu četveronožnih prijatelja

U Tosami proizvodima za njegu i higijenu njegujemo sve generacije i sve članove obitelji.

Zato smo za vrlo važne članove obitelji, naše najbolje prijatelje s četiri šape, pripremili još jednu, posebnu liniju proizvoda - PikaZoo. Proizvodi PikaZoo razveseliti će naše ljubimce, ali i vlasnike, jer donose udobnost u svakodnevni život, na dvije ili četiri noge.

A kako je najljepše vrijeme upravo ono kad je cijela obitelj na okupu i kad negdje otputujemo, komplet prve pomoći pravo je rješenje za putovanje. Na putu nas s njim neće iznenaditi ni manje ogrebotine, ni krpelji niti kakve druge nezgode – upravo idealno za nadolazeće dane odmora.

folijom i dodatkom za sprječavanje neugodnog mirisa. S njima možemo mladunce navikavati na čistoću ili ih položiti u transportni boks u avtomobilu za zaštitu. Tako će naš četveronožni prijatelj uvijek ležati na suhom, čak i ako se je prethodno okupao u moru, rijeci, jezeru ili kakvoj bari.

U tim danima, ako imamo četveronožnog ljubimca, od pomoći će nam biti i vlažne maramice, jer su idealne za automobil, ruksak ili torbicu. Vlažne maramice s uljem čajevca zbog svoje dimenzije mogu povremeno i nadomjestiti kupanje, pogotovo kod životinja koje kupanje baš i ne vole, dok su vlažne maramice jojoba zahvaljujući manjem pakiranju izvrsne za svakodnevne šetnje jer s njima možemo brzo očistiti umazane šape, ostatke izmeta na stražnjici ili druge nečistoće na njušci ili oko ustiju. A provjereno pomažu i dvonožnim prijateljima životinja, jer s njima možemo lako i temeljito očistiti ruke tijekom šetnje.

Za sve nas koji smo i ekološki osviješteni, dobrodošle su i biorazgradljive vrećice PikaZoo. Vrećice su velike i tako štite naše ruke i kod skupljanja većeg izmeta ili u visokoj travi, čvrste su i lako se razdvajaju. Mogu se koristiti i za čišćenje mačjeg WC -a ili za odlaganje biootpada.

Uživajte u harmoniji s prirodom i sa svojim najboljim prijateljima, vau- vau, mjau-mjau, Pika & Zoo iz Tosame

PikaZoo linija sadrži i visoko upijajuće podloge s neprepusnom

TOSAMA d.o.o. / Brezovička cesta 21 / 10020 Zagreb / T/F (+385) 01 654 54 16 / W www.tosama.hr

Since 1923

PikaZoo podloge za zaštitu i navikavanju na čistoću, 30 komada Veličine. S 40 x 60 cm; M 60 x 60 cm; L 60 x 90 cm. Namjenjene za navikavanje na čistoću, zaštitu ležajeva, tla, prtljažnika, prenosne košare, auto sjedalica itd.

Vrlo su upojne, sprječavaju širenje neugodnog mirisa psećeg ili mačjeg urina, a vodootporna folija potpuno štiti vaše podove ili druge površine. čisti i

je

smiru

ku

nu dla

la

nje

rmu žna fo

za sjaj

PikaZoo vlažne maramice Jojoba, 20 komada Veličina 20 x 20 cm. Primjerene su za čišćenje šapa i predjela oko stražnjice. Namijenjene su za osjetljivu kožu ili iritacije od uboda buha.

PikaZoo biorazgradljive vrećice za izmet, 40 komada Veličina 22 x 35 cm.Veličina vrećice koja seže do lakta, dobro štiti ruke od nečistoće. Pogodne su za čišćenje mačjeg WC-a i odlaganje bio otpada.

PikaZoo komplet prve pomoći Sadržaj: pinceta za krpelje, škare, zavoji, alkoholne dezinfekcijske maramice, fiziološke otopine, rukavice od lateksa.

TU R E F NA

ENDLY RI

PikaZoo vlažne maramice tea tree, 30 komada Veličina: 20 x 30 cm. Zbog veličine primjereni su za čišćenje krzna svih kućnih ljubimaca koji ne vole kupanje. Temeljito čiste šape, područje oko njuške, te ostatke izmeta na stražnjici.

CAR

HOME TRAVEL

www.facebook.com/pikazoo.si

Medijski barometar trgovačkih lanaca

Spar na podiju Povećan interes medija za Spar proizašao je iz vijesti kako je Spar Hrvatska u paketu preuzeo 20 trgovina od trgovačkog lanca Diona

P

oslovni rezultati i poslovanje trgovačkih lanaca općenito, ponovno su bili najzastupljeniji u medijima. Osim o poslovnim rezultatima velik se dio medijskog prostora odnosio na hvalevrijednu akciju trgovačkih lanaca u pomoći pri prikupljanju i donacijama za stradale u poplavama koje su zahvatile Hrvatsku i BiH. SPAR UMJESTO LIDLA Konzum i Mercator su i u svibnju zadržali svoje pozicije, no do trećeg mjesta se probio Spar. Mjesto mu je prepustio Lidl koji je od početka godine držao treću poziciju. Istu je u svibnju zamijenio četvrtim mjestom. Kaufland je zauzeo peto mjesto, što je najbolja pozicija za ovaj trgovački lanac od siječnja ove godine kada je također bio peti. Billa je zadržala prošlomjesečnu poziciju.

O Konzumu, Mercatoru i Sparu, vodećim trgovačkim lancima u svibnju, najviše se pisalo vezano za poslovanje. Općenito su poslovni rezultati i poslovanje obilježili cijeli mjesec. Izašlo je i Liderovo posebno izdanje 1000 najvećih hrvatskih tvrtki prema ukupnom prihodu u 2013. godini. Osim o poslovnim rezultatima Konzuma, pisalo se o programu MultiPlusCard koji

18

Lipanj 2014.

je nominiran u finale prestižnog izbora za najbolje programe nagrađivanja vjernosti “Loyalty Awards 2014” te o usluzi Konzumove internetske prodavaonice ‘’PoKupi’’ koja je sada osim u Zagrebu, Osijeku i Splitu dostupna kupcima na području Vukovara, Ivanić-Grada, Velike Gorice, Samobora i Karlovca. Vezano za proces kupoprodaje Mercatora, objavljeno je kako se Agrokor na području RH obvezao dezinvestirati ukupno 96 prodavaonica,

brojnih humanitarnih akcija koje provodi, valja spomenuti da je potpisnik inicijative EU komisije za poštenu poslovnu praksu.

HUMANITARNE AKCIJE Ukupno gledajući, najveći se broj objava odnosio na poslovanje, 47,03%.

Slijedi tematika vezana za promidžbu i sponzorstva.

Uslijed nemilog događaja, poplava u Hrvatskoj i BiH, trgovački su se lanci uključili u humanitarne akcije kako bi pomogli stradalima zahvaćenih područja.

U svibnju su o trgovačkim O vodećim trgovačkim lancima i telancima u svibnju najviše se matici vezanoj pisalo vezano za poslovanje za iste, tiskani mediji objavljivali nešto 50 trgovina Konzuma i 46 više od internetskih pors liste Mercator Hrvatska. tala. Pojedinačno gledaRok za dezinvestiranje jući, mediji koji su najviše je šest mjeseci od dana objavljivali o trgovačkim preuzimanja kontole nad lancima su dnevnik 24 Mrercatorom, a kupac ne sata, portal jatrgovac.hr smije biti osoba povezana te tjednik Lider. O svim je s bilo kojom od tvrtki ili temama više objavljivano članovima njihovih uprau tiskanim medijima, osim va. Povećan interes medija kad se radi o Poslovanju. za Spar proizašao je iz O poslovnim rezultatima vijesti kako je Spar Hrvati poslovanju se tijekom ska u paketu preuzeo 20 svibnja i najviše pisalo, trgovina od trgovačkog ukupno 47% od ukupnog lanca Diona, no to još broja zabilježenih objava. treba odobriti AZTN pa Najveća razlika u odnosu još nisu otkrivene pojeditiskanih medija i internetnosti. Objavljeno je da će, skih portala je unutar teuz prodajne objekte, Spar matike Asortiman i cijene preuzeti i sve zaposlenike. proizvoda, 82,3% u korist Za Lidl, osim mnogotiskanih medija.

Trgovački lanci broj objava Travanj 2014.

Konzum

200 Mercator

128 Spar

93 Lidl

86 Kaufland

70 Billa

54 Tommy

48 Plodine

44 Diona

37 Getro

25 NTL

21 Kerum

12

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje

47,03% Promidžba i sponzorstva

24,26% Asortiman, cijene

19,55% Usluge i odnos prema kupcima

7,92% Ostalo

1,24%

Ines Kovačić PressCLIPPING www.jatrgovac.hr

Novo u ponudi : a j n a v a š a l g o g o vanjsk HEAD ON BOARD ma grada Zagreba.

outdoor lokacija m iji tn n e kv re jf a n a 2 metra, likom formatu n Budite prisutni u ve Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X a. ručja grada Zagreb d o p g vo ta či ka ja vožn na ukupno 22 nad

, h i l a t s o d e r p s i e t i Bud !

N O D A E H budite

FRKA PLUS d.o.o. - Oglašavanje velikog formata Desinička 10, 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: 01/3643-799, Fax: 01/3643-794, E-mail:info@frkaplus.hr www.frkaplus.hr

Sektorska analiza – trgovina na malo Hrvatska maloprodaja neodvojivo je povezana s trendovima koji vladaju u ukupnom gospodarstvu. Trendovi su općenito negativni na što maloprodaja nikako nije imuna pa se to očituje i u prikazanim rezultatima, no ipak se na obzoru nazire kakav-takav oporavak u 2015. godini

P

rošla godina obilježena je nastavkom negativnih kretanja u trgovini na malo. Naime, lani je na međugodišnjoj razini realni promet u trgovini na malo kumulativno smanjen za 0,6%. Isto tako, desezonirana vrijednost realnog prometa u trgovini na malo

djelatnosti trgovine na malo (osim nespecijaliziranih prodavaonica pretežno živežnim namirnicama) ostvarile su rast nominalnog prometa.

TRENDOVI U TRGOVINI Općenito gledano, u 2013. godini zabilježena su pozitivna kretanja u pogledu

Još jedna godina

STAGNACIJE

je u padu od siječnja 2012. godine, a u siječnju 2014. u odnosu na isti mjesec godine ranije desezonirani promet je smanjen za 0,2%.

U strukturi prometa u 2013. godini smanjen je promet od trgovine na malo motornim vozilima za 5,2%, kompjuterskom opremom, knjigama i novinama za 4,6%, audio i video opremom za 3,5%, dok je povećan promet prodavaonica tekstilom, odjevnim predmetima i obućom za 12,9%, a promet specijaliziranih prodavaonica živežnim namirnicama za 12,2%.

U siječnju ove godine sve

20

Lipanj 2014.

broja maloprodavača. Ukupan broj maloprodavača tako je povećan za 2,8%, pri čemu je broj pravnih osoba porastao za 6,1%, dok je broj obrtnika istodobno smanjen za 6%. Unatoč ukupnom rastu broja maloprodavača, udio trgovine u gospodarstvu lani je smanjen i to za 2,2%. U posljednjih nekoliko godina kriza i smanjenje realnog prometa u trgovini na malo doveli su do zaoštravanja konkurencije na tržištu, restrukturiranja i okrupnjavanja sektora, pri čemu nekonkurentni malopro-

davači gube tržišnu utakmicu. Tako je u razdoblju od 2009. do 2013. godine u trgovini smanjen broj poduzeća za 2.816 (-5,7%), dok je broj trgovaca obrtnika drastično smanjen za 3.404 (-22,2%). Mali trgovci obrtnici gube tržišnu utakmicu s velikim trgovačkim lancima zbog nekonkurentnih maloprodajnih cijena, visokih nabavnih cijena i ograničenog asortimana proizvoda i usluga. Uz to, potrošači također izražavaju visoku lojalnost vodećim trgovačkim lancima. S druge strane, kriza i dalje ne-

gativno utječe na kretanje broja zaposlenih. Tako je u 2013. u odnosu na prethodnu godinu u djelatnosti trgovine i trgovini na malo bilo za 0,4% manje zaposlenih. I u siječnju 2014. godine u odnosu na isti mjesec godine ranije broj zaposlenih je smanjen u trgovini za 1,3%, a u trgovini na malo za 0,5%. U razdoblju od 2009. do 2013. godine, u trgovini je izgubljeno 22.411, a u trgovini na malo 8.046 radnih mjesta. U navedenom razdoblju udio trgovine u zaposlenosti u gospodarstvu je smanjen za www.jatrgovac.hr

-0,6% godišnji pad trgovine na malo u 2013. nego prije krize ulažu u izgradnju novih prodavaonica i novih trgovačkih centara. Kriza je utjecala i na smanjenje obujma inozemnih izravnih ulaganja. U 2013. godini one su u prva tri tromjesečja kumulativno bila niža nego u 2012. godini (12,9%), ali te su investicije iznosile tek 23,7% ostvarenih investicija u 2008. Regionalno gledajući, hrvatska trgovina na malo više nije jedna od atraktivnih i vodećih destinacija za potencijalne strane ulagače.

4,2%, a u trgovini na malo za 0,8%. Riječ je o uobičajenim tržišnim trendovima jer je trgovina na malo radno intenzivna djelatnost i u uvjetima slabe potražnje maloprodavači smanjuju broj zaposlenih kako bi racionalizirali troškove radne snage i poslovne rashode.

U siječnju 2014. godine u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec realne bruto plaće su u trgovini na malo povećane za 3,2%. Usprkos tome, bruto plaće su u trgovini na malo u odnosu na prosjek gospodarstva vrlo niske, odnosno za 29,1% su niže u odnosu na gospodarstvo i za 17,3% u odnosu na trgovinu. Ova razlika je povećana u 2014. u odnosu na 2009. godinu.

Niske plaće u trgovini na malo nisu motivirajuće niti za povećanje proizvodnosti rada niti za privlačenje nove radne snage.

Od 2008. godine investicije su u stalnom padu, a glavne prepreke investicijama su www.jatrgovac.hr

slaba potražnja stanovništva i visoka cijena kapitala.

U 2012. godini ostvarene bruto investicije u dugotrajnu imovinu u trgovini na malo bile su niže za 40,9% u odnosu na iznos investicija u 2008. godini. Danas maloprodavači uglavnom investiraju u održavanje postojećih objekata i u povećanje konkurentnosti, a u znatno manjem obujmu

gradnja trovačkih centara, što također ukazuje na usporavanje inozemnih izravnih ulaganja. Po metru kvadratnom prodajne površine trgovačkih centara na 1.000 stanovnika u 2013. godini Hrvatska je bila nešto iznad prosjeka EU-27 (250 m2) i na 15. je mjestu ispred Francuske, Italije i Njemačke, koje imaju veću kupovnu moć od Hrvatske.

S druge strane, investicije hrvatskih maloprodavača u inozemstvu su u porastu od 2008. godine. U 2012. one su iznoSpecijalizirane prodavaonice sile 150,1 milijuna živežnim namirnicama lani eura (86,9% ukupnih su porasle za 12,2% investicija ostvarenih Razlog tome su pad kupovu razdoblju od 2000. do ne moći potrošača, neefi2013.). Ova su ulaganja kasna državna birokracija, zanimljiva i ukazuju na korupcija, otežani pristup nastojanja velikih hrvatskih financiranju, restriktivna maloprodavača da širenjem regulativa tržišta rada i u regiji povećaju ekonomije visoko porezno opterećeobujma i svoju konkurennje. Kako prihodi padaju, tnost na međunarodnom neki strani trgovački lanci tržištu. napustili su ili su najavili Sveukupno gledano, opći napuštanje Hrvatske (npr. gospodarski trendovi nisu Bricostore, OBI, Baumax), povoljni jer je Hrvatska dok drugi vodeći svjetski još uvijek u recesiji, što maloprodavači investiraju se posljedično negativno u Hrvatskoj (npr. IKEA). odražava i na kretanja u Uslijed krize, u Hrvatskoj trgovini na malo. Tako su je također usporena izlani BDP i potrošnja ku-

Kretanje odabranih makroekonomskih pokazatelja 2010.

2011.

2012.

2013.

2014./I.

Bruto domaći proizvod, realni (postotna promjena)

-2,3

0,0

-1,9

-1,0

-

Potrošnja kućanstva, realna (postotna promjena)

-1,3

0,2

-3,0

-1,0

-

Potrošačke cijene (postotna promjena)

1,1

2,3

3,4

2,2

0,1

Prosječna bruto plaća, ukupno (u kunama)

7.679

7.796

7.875

7.939

8.007

Prosječna bruto plaća, trgovina na malo (u kunama)

5.643

5.645

5.656

5.671

5.680

Trgovina na malo (realni promet, kumulativ)

-1,8

1,0

-4,2

-0,6

0,4

Izvor: Državni zavod za statistiku i Hrvatska narodna banka

Lipanj 2014.

21

Sektorska analiza – trgovina na malo ćanstva smanjeni za 1%, realne bruto plaće manje su za 1,4%, a stopa nezaposlenosti pritom je vrlo visoka dosegnuvši 21,6%. Jedino je pojačana turistička potrošnja donekle ublažila negativne trendove u makroekonomskom okruženju. U 2013., a posebno u siječnju 2014. godine dolazi do smanjenja potrošačkih i proizvođačkih cijena. Pojava deflacije otežava izlazak domaćeg gospodarstva i trgovine na malo iz recesije.

Uslijed deflacije, poduzećima se smanjuju prihodi, što može dovesti do smanjenja proizvodnje i investicija i do otežane otplate dugova.

Također, deflacija može loše utjecati na državni proračun jer se zbog nižih cijena smanjuju prihodi od PDV-a.

U 2013. i u siječnju 2014. godine zabilježeno je blago poboljšanje ekonomskih očekivanja potrošača, iako su ona još uvijek na niskoj razini i ukazuju na izraženi pesimizam potrošača. Podaci HNB-a pokazuju da su indeksi pouzdanja (+23,5 bodova), očekivanja (+35,6 bodova) i raspoloženja potrošača (+14,4 bodova) u siječnju 2014. poboljšani u odnosu na isti mjesec lani.

Također su poboljšana i očekivanja potrošača povezana s kupnjom trajnih dobara za kućanstvo za 11,6 bodova.

Smanjenje potrošačkog pesimizma u siječnju ove godine pozitivno se odrazilo na promet u trgovini na malo u tom mjesecu. Međutim, potrošači se i dalje ponašaju racionalno, manje se zadužuju kod banaka i kupuju samo najnužnije proizvode. Češće idu u kupnju, cjenovno su osjetljivi i redovito prate akcije maloprodavača.

Pojačano kupuju privatne trgovačke marke maloprodajnih lanaca koje su po cijenama vrlo atraktivne i

22

Lipanj 2014.

Potrošači izražavaju visoku lojalnost vodećim trgovačkim lancima

zadovoljavajuće su kvalitete.

Ovi trendovi u ponašanju potrošača utjecali su na to da veliki trgovački lanci smanjuju cijene, pojačano nude akcije, šire asortiman privatnih marki i razvijaju male kvartovske prodavaonice.

Pozitivan signal za hrvatsku maloprodaju je što se maloprodajna tržišta glavnih trgovinskih partnera Hrvatske oporavljaju. Naime, realni maloprodajni promet na godišnjoj je razini u siječnju ove godine porastao u Sloveniji za 2,4%, u U EUROPSKOM OGLEDALU Njemačkoj za 1,7%, u MaNakon recesije, europsko đarskoj za 1% te u Austriji gospodarstvo napokon za 0,6%. Dobra vijest za bilježi blagi oporavak i rast maloprodavače je i poboljBDP-a u 2013. godini za šanje indeksa očekivanja 0,1% i rast realnog prometa europskih potrošača (Conu trgovini na malo u siječsumer confidence indicanju 2014. za 0,9%. U tom tor) za 13 postotnih bodova u lanjskom prosincu i Hrvatski potrošači za hranu siječnju 2014. i bezalkoholna pića izdvajaju u odnosu na isto razdoblje 31,7% svog dohotka prošle godine. Europski mjesecu smanjenje realnog potrošači imaju pozitivniji prometa u trgovini na stav i o financijskoj situaciji malo zabilježile su Danska svog kućanstva u idućih 12 (-0,8%), Irska (-1%), Latvija mjeseci i općenito o eko(-0,6%), Malta (-0,5%) i nomskoj situaciji. MeđuVelika Britanija (-1,5%). tim, još uvijek ih brine rast Znatan rast realnog prome- nezaposlenosti i mogući ta u siječnju su na godišnjoj rast cijena. Indeks velikih razini ostvarili Portugal kupovina je blago pobolj(6,7%) i Estonija (4,6%). šan za 2 postotna boda, što

se može pozitivno odraziti na rast prometa u trgovini na malo. U posljednjim mjesecima poboljšavaju se i ekonomska očekivanja maloprodavača u EU-28 (Retail trade confidence indicator). U usporedbi s europskim potrošačima, hrvatski potrošači su pesimističniji: ekonomska očekivanja potrošača su niža u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU-28.

Hrvatska spada u grupu zemalja u kojima je koncentracija maloprodajnog tržišta znatno povećana u posljednjim godinama, a kao posljedica toga smanjen je broj malih maloprodavača na 1.000 stanovnika te je istodobno povećan broj zaposlenih po poduzeću sa 7,0 na 7,3 u razdoblju od 2008. do 2011. (prosjek EU je 6,2 zaposlenih). Hrvatska se prema tom pokazatelju uvrštava u grupu zemalja gdje dominiraju veliki maloprodavači. Zanimljivo je istaknuti kako sjevernoeuropske zemlje, kao npr. Njemačka (10,6), Velika Britawww.jatrgovac.hr

udio trgovine u gospodarstvu lani je smanjen za 2,2%

nija (16,1), Irska (9,8), Austrija (8,7) ili Nizozemska (8,6) imaju maloprodajnu strukturu s većim brojem zaposlenih po poduzeću. S druge strane, mediteranske zemlje, kao npr. Italija (2,9), Portugal (2,9), Španjolska (3,6) i Francuska (4,3) imaju još uvijek usitnjenu maloprodajnu strukturu s većim brojem malih maloprodavača. Prema dohotku

i kupovnoj moći, Hrvatska ima nisku razinu dohotka, nisku potrošnju kućanstva i niži maloprodajni promet.

U odnosu na prosjek EU, naša zemlja ima za 58,9% niži BDP po stanovniku i 51,4% niži promet po stanovniku. U strukturi potrošnje, hrvatski potrošači izdvajaju znatno veći udio svojih izdataka za hranu i bezalkoholna pića (31,7%) u odnosu na prosjek EU (12,9%), što ukazuje na značaj maloprodaje prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj. Osim toga, Hrvatska trgovina na malo ima nisku proizvodnost rada, čak 47,6% nižu od prosjeka EU. Dok je u razdoblju od 2008. do 2011. godine proizvodnost rada u EU povećana za 10,4%, u Hrvatskoj je smanjena za 5%.

Niska proizvodnost rada u hrvatskoj trgovini na malo posljedica je slabe potražnje, ali i niskih plaća jer su prosječne plaće zaposlenih niže za 48,9% od prosjeka EU. Jasan je zaključak kako zemlje koje imaju u prosjeku veće plaće ostvaruju i veću proizvodnost rada. Iz toga proizlazi da se s rastom prometa u trgovini na malo otvara mogućnost malo-

prodavačima da isplaćuju veće plaće, a veće plaće pridonose rastu proizvodnosti rada. Bruto marža (izražena kao prihodi od prodaje umanjeni za trošak prodane robe) važan je pokazatelj uspješnosti u trgovini na malo jer otkriva koliko dobiti maloprodavač ostvaruje iz prodaje ako se oduzmu troškovi poslovanja i trošak nabave. Dok je u EU iznos bruto marže po zaposle-

veći iznos investicija po zaposlenom i veći iznos plaća po zaposlenom. Iz navedenog proizlazi da bi tek veća razina bruto marži hrvatskoj maloprodaji omogućila ostvarivanje bolje financijske uspješnosti. Kao rezultat ovih kretanja Hrvatska je jedna od zemalja EU koja je ostvarila znatan pad dobiti u maloprodaji (čak 30,8% u razdoblju od 2008. do 2011. godine). Za usporedbu, u istom razdoblju bruto Od 2008. do 201 1. hrvatska dobit u EU je maloprodaja je ostvarila pad smanjena za 0,9%. Smanjedobiti od čak 30,8% nje dobiti u maloprodaji u nom porastao za 8,6% u EU posljedica je većeg rasta razdoblju od 2008. do 2011. troškova nabave (4,6%) i godine, u Hrvatskoj je smarasta troškova poslovanja njen za 30,3%. Istovremeno, (npr. plaća za 6,1%) u odbruto marža po zaposlenosu na rast prihoda od nom u hrvatskoj trgovini prodaje (3,6%). na malo niža je za 60,4% od prosjeka EU. I u relaNAJVEĆA TRGOVAČKA DRUŠTVA tivnom iznosu udio marže U posljednjim godinama u u prihodima od prodaje u Hrvatskoj raste koncentraHrvatskoj je nizak te je u cija tržišnog udjela velikih 2011. godini iznosio 19,6%, i vodećih maloprodavača. a u EU 25,3%. Zemlje koje Prema podacima Fine, posluju s višim bruto maru razdoblju od 2010. do žama imaju i veći promet 2012. godine, veliki malopo stanovniku i veću dobit prodavači su povećali tržišpo poduzeću, veću dodanu ni udio s 58,1% na 60,1%, vrijednost po zaposlenom, srednji maloprodavači s

Prosječne vrijednosti odabranih pokazatelja poslovanja vodećih deset trgovačkih društava u djelatnosti trgovine na malo, 2009. – 2013.

2009.

Poslovni prihodi (kn) 29.263.899.848

2010.

2011.

2012.

2013.

Indeks 2013./2012.

31.412.522.069

33.256.829.807

34.367.499.800

35.144.768.400

102,25

Dobit nakon oporezivanja (kn)

162.908.666

157.015.737

99.345.101

-351.849.100

-87.542.800

174,97

Broj zaposlenih

29.041

29.422

29.740

31.095

32.138

105,14

Profitabilnost prodaje (%)

0,56

0,50

0,30

-1,02

-0,25

175,50

Prosječno razdoblje plaćanja obveza prema dobavljačima (u danima)

55,92

62,82

57,56

64,61

64,29

99,52

U skupini vodećih su Konzum, Tisak, Plodine, Lidl Hrvatska, Mercator-H, Kaufland Hrvatska, Spar Hrvatska, Tommy, dm-drogerie markt i Billa Izvor: Poslovna Hrvatska

www.jatrgovac.hr

Lipanj 2014.

23

Sektorska analiza – trgovina na malo 11,9% and 13,6%, dok su mali maloprodavači smanjili tržišni udio s 30,1% na 26,3%. Osim toga, vodećih deset maloprodavača ostvarilo je rast poslovnih prihoda za 9,4%, a u 2012. godini njihov tržišni udio je iznosio 40,7%. Svoju vodeću tržišnu poziciju veliki trgovački lanci ostvaruju konkurentnim cijenama, ekonomijama obujma, širokim asortima-

tome jesu rast investicija, ulaganje u održanje razine usluga, rast troškova, kontinuirane akcije i smanjenje cijena, kao i slaba potražnja. U strukturi gubitaka, pet međunarodnih lanaca: Mercator-H, Kaufland, Lidl, Spar i Billa poslovali su s gubitkom. Konzum je vodeći hrvatski maloprodavač s ostvarenim prihodom od 13,4 milijardi kuna, dok dm-drogerie markt ostvaruje najveću Za 2015. prognozira se blagi profitabilnost prodaje rast realnog prometa u (6,3%).

Financijski trgovini na malo od 1,5% podaci pokazuju da vodenom proizvoda i usluga. ća poduzeća i dalje imaju Oni također provode učeproblem s održavanjem stale akcije kako bi privukli likvidnosti. U 2012. godini cjenovno osjetljive kupce koeficijent ukupne zadužete nude atraktivne kartice nosti iznosio je 0,7, što je lojalnosti kako bi zadržali porast u odnosu na 2001. njihovu odanost. Vodeći godinu za 3,8%. Općenito maloprodavači i u vrijeme se uzima da je poduzeće krize pojačano investiraju relativno zaduženo ako je u dugotrajnu imovinu (rast taj pokazatelj veći od 0,5. od 17,9%), otvaraju nove Koeficijent tekuće likvidprodavaonice i nova radna nosti vodećih deset malomjesta (rast od 4,5%), ali prodavača je iznosio 0,4. su unatoč tome u 2012.

Smatra se da poduzeće ima godini ostvarili gubitak u problema s tekućom likvidposlovanju. Glavni uzroci nosti ako je taj pokazatelj

manji od 1,5, što ukazuje na njihovu nelikvidnost. Uz to, vodeći maloprodavači imaju značajno manje kratkoročne imovine nego što su im kratkoročne obveze koje dolaze na naplatu i nemaju dovoljno sredstava za podmirivanje kratkoročnih obveza. Maloprodavači djelomično rješavaju problem likvidnosti kratkoročnim financiranjem od dobavljača - kupuju robu od dobavljača na kredit i nastoje smanjiti potrebe za kratkoročnim financiranjem iz drugih izvora. Nepovoljan koeficijent zaduženosti i likvidnosti pokazuje da je još uvijek veći financijski rizik povezan s vodećim maloprodavačima, iako su maloprodavači smanjili financijske rashode za 2%.

POGLED U BOLJE SUTRA I u 2014. godini se u Hrvatskoj ne očekuju značajnije promjene u gospodarskoj aktivnosti i u kretanju domaće potražnje. Prema projekcijama Ekonomskog instituta Zagreb, u 2014. godini se očekuje nulta stopa rasta BDP-a, smanjenje potrošnje kućanstva za

1,4%, ali i nezaposlenost od 20,5%. Zbog visoke nezaposlenosti i niske kupovne moći kućanstva oporavak potrošnje ne očekuje se tako skoro. Neizvjesnost i negativni trendovi pojačavaju potrošački pesimizam, a posljedica toga je sustezanje građana od potrošnje i od kupnje elastičnijih kategorija proizvoda i trajnih dobara. Iako projekcije sugeriraju da se tek u 2015. godini može očekivati blagi opora-

Odabrani pokazatelji deset vodećih maloprodavača u 2013.

Poslovni prihodi (u kunama)

Profitabilnost prodaje (u %)

Koeficijent zaduženosti

Koeficijent tekuće likvidnosti

Prosječno razdoblje plaćanja obveza prema dobavljačima (u danima)

Konzum

13.351.877.100

1,28

0,760

0,42

74,84

Plodine

3.265.818.300

1,11

0,903

0,37

76,00

Tisak

3.005.213.400

0,59

0,727

0,97

61,47

Lidl Hrvatska

2.991.707.200

0,27

0,317

1,03

41,91

Kaufland HR

2.714.077.300

-0,98

0,526

1,07

37,20

Mercator - H

2.572.874.200

-7,80

0,718

0,33

106,02

Spar Hrvatska

2.027.175.200

-5,23

0,899

0,79

44,48

Tommy

1.974.706.300

2,00

0,911

0,41

56,99

dm

1.625.589.100

4,37

0,394

1,99

25,88

Billa

1.615.730.300

-6,04

0,770

0,59

51,58 Izvor: Poslovna Hrvatska

24

Lipanj 2014.

www.jatrgovac.hr

V

iše o ovoj temi možete pročitati na internet stranicama Ekonomskog instituta, Zagreb (http://www.eizg.hr/hr-HR/ Sektorske-analize-o-trgovini-na-malo-1217.aspx). Sektorska analiza – trgovina na malo, travanj 2014, broj 28, godina 3, ISSN: 1848-8986, Ekonomski institut, Zagreb, autor: Ivan-Damir Anić.

vak gospodarstva (1%) i potrošnje (0,1%), ozbiljnije pomake u trgovini na malo ne možemo očekivati dok ne nastupe pozitivni trendovi na tržištu rada. Pritom analitičari RBA prognoziraju blagi rast realnog prometa u trgovini na malo u 2015. godini od 1,5%. Europska komisija za ovu godinu predviđa rast realnog BDP-a u zemljama EU-a za 1,4%, a u 2015. godini za 1,9% pa ovaj oporavak može biti pozitivan signal hrvatskom gospodarstvu.

Iz svega prethodno navedenog može se zaključiti kako je godina 2013. bila još jedna krizna godina i godina izazova za hrvatske maloprodavače. Smanjen je promet u trgovini na malo za

smislu blagog rasta prometa u trgovini na malo i poboljšanja indeksa očekivanja potrošača i maloprodavača mogu biti pozitivan signal hrvatskom tržištu. Hrvatska je ovisna o kretanjima na zajedničkom europskom 0,6%. Slaba potražnja negatržištu, prije svega o kretativno utječe na marže i donjima na tržištima njezinih bit maloprodavača, a u cilju glavnih trgovinskih partnesmanjenja troškova, mara, i kako će se europsko loprodavači smanjuju broj tržište oporavljati, tako se i dugoročno očekuje puno U zadnjih pet godina broj više pozitivpoduzeća u trgovini je nih učinaka na hrvatsko smanjen za 2.816 (-5,7%) tržište. U 2014. godini zaposlenih i bruto plaće. U se ne očekuju značajnije godinama krize zabilježen promjene u gospodarskoj je drastičan pad investicija. aktivnosti, kretanju domaU odnosu na razvijene zeće potražnje u Hrvatskoj i mlje EU, hrvatska trgovina kretanju prometa u trgovini na malo ostvaruje nisku na malo. Prijetnje za oporaproizvodnost rada, posluje vak hrvatskog gospodarstva s niskim maržama i ostvai trgovine na malo jesu proruje nisku dobit, što otežava dubljivanje recesije, daljnji izlaz hrvatske trgovine na rast poreznog opterećenja, malo iz krize. Pozitivna pogoršanje potrošačkog kretanja na tržištu EU u pesimizma te pad broja

turista iz zemalja koje nisu članice EU-a. Nasuprot tomu, prilike za hrvatsku trgovinu na malo su oporavak gospodarstva u EU i rast imidža Hrvatske kao turističke destinacije u zemljama EU-a te pokretanje investicija i daljnja internacionalizacija i širenje vodećih maloprodavača u regiji.

Hrvatski maloprodavači bi trebali više uvoditi inovacije u svoje poslovanje i primjenjivati suvremene tehnologije, što je izvor konkurentskih prednosti na tržištu.

Očekuje se da će se i u 2014. godini hrvatski maloprodavači i dalje udruživati, pronalaziti zajedničke interese u nastupu na tržištu, dok će se mali trgovci obrtnici morati specijalizirati, povezivati i pronalaziti tržišne niše. Prilike za rast postoje u usavršavanju ponude i kvalitete usluge.

Dr.sc. Ivan-Damir Anić Znanstveni savjetnik Ekonomski institut, Zagreb

Promet u trgovini na malo po stanovniku, u tisućama eura, 2011.

Izvor: Eurostat

Španjolska

Italija

EU

Slovenija

Njemačka

Nizozemska

Luksemburg

Portugal

7,9

Belgija

Estonija

Irska

Češka

Danska

Slovačka

Švedska

Hrvatska

Cipar

Litva

Finska

Mađarska

Austrija

Latvija

7,1

Francuska

Rumunjska

www.jatrgovac.hr

6,9

7,5

6,8

7,4

6,7

7,3

6,3

Velika Britanija

5,8

6,2

3,8

5,5

2,6

3,2

5,2

2,5

3,6

1,4

2,6

4,3

1,4

2,7

4,7

6,3

Bugarska

39,2

Lipanj 2014.

25

Intervju

ISTRAŽIVANJE

pruža kompetitivnu prednost Kompanije koje raspolažu širim i kvalitetnijim spektrom informacija o potrošaču i konkurenciji ostvaruju kompetitivnu prednost i uvijek su korak ispred ostalih, smatra Igor Matutinović, direktor GfK Centra za istraživanje tržišta

Z

a razliku od drugih tržišta srednje i istočne Europe, u Hrvatskoj je trend prekogranične kupnje neočekivano visok. Tako je u prva tri mjeseca ove godine 117 tisuća kućanstava kupovalo FMCG proizvode u inozemstvu i pri tome potrošilo čak 386 milijuna kuna, navodi Matutinović.

Možete li navesti glavne trendove koji karakteriziraju hrvatsko FMCG tržište u 2014. godini? Koliko u tom smislu Hrvatska odskače od razvijenih zapadnih tržišta?

Hrvatski potrošač nimalo ne zaostaje za svjetskim trendovima. Svi trendovi postoje kod nas, pitanje je samo intenziteta manifestacije pojedinog trenda. Više nego ikada ranije, kupac je postao aktivni sudionik na tržištu: u procesu kupovine informira se na sve više strana, na internetu razmjenjuje iskustva s drugim korisnicima putem društvenih mreža, uz pomoć pametnog telefona uspoređuje cijenu i druge karakteristike proizvoda s ostalim sličnim proizvodima na samom mjestu kupovine. Uz to, u procesu kupnje kupac traži brojne pogodnosti te cjelokupni doživljaj i zabavu pri samoj kupovini. Danas se proizvođači i trgovci bore za svakog kupca koji je zaista postao “kralj” i svi su postali svjesni da se svako zadovoljstvo a

26

Lipanj 2014.

pogotovo nezadovoljstvo širi vrlo brzo putem društvenih mreža.

FMCG tržište je iznimno kompleksno, dijelom zbog sve veće ponude proizvoda široke potrošnje, a dijelom zbog sve zahtjevnijih i cjenovno osjetljivijih potrošača. Koliko je u tim uvjetima značajno istraživanje tržišta za tvrtke koje posluju u ovom sektoru?

Istraživanjem se na sistematski način prikupljaju razne kvalitativne i kvantitativne informacije o kretanjima na tržištu, dobivaju se saznanja i uvidi u ponašanje i preferencije potrošača –

“Istraživanjem tržišta dobiva se sve što je potrebno za donošenje racionalnih poslovnih odluka” sve što je potrebno za donošenje racionalno utemeljenih poslovnih odluka.

Kao što poručuje Reutersova svijetleća reklama na Times Squareu u New Yorku: “Prava informacija u pravim rukama dovodi do nevjerojatnih stvari”. Kompanije koje raspolažu širim i kvalitetnijim spektrom informacija o potrošaču i konkurenciji ostvaruju kompetitivnu prednost i uvijek su korak ispred ostalih.

Koje sve usluge pružate svojim klijentima na hrvatskom tržištu?

Mi smo dio globalne kompanije i pružamo jedinstvenu uslugu svim klijentima ma gdje se nalazili. Pod uslugom podrazumijevam čitavu lepezu modela, proizvoda i tehnologija kojima rješavamo marketinške probleme klijenata.

Na koji način ste se vi kao agencija za istraživanje tržišta prilagodili kriznim uvjetima? Može li se reći da je ova višegodišnja kriza povećala ili smanjila interes za uslugama koje pružate i zašto je tomu tako?

Prilagodili smo se kombinacijom upravljanja troškovima i ulaganja u stjecanje novih znanja. Čuvanje radnih mjesta omogućilo nam je da za vrijeme krize nastavimo s razvijanjem ljudskog kapitala, što je učvrstilo konkurentski položaj agencije na tržištu.

Radimo s uspješnim međunarodnim i regionalnim klijentima koji prepoznaju značaj istraživanja tržišta u donošenju poslovnih odluka. Proživjeli smo zajedno s njima laganu kontrakciju poslovanja na početku recesije, no sada rastemo zajedno s njima, usprkos nepovoljnom makroekonomskom okruženju.

Lani je zabilježen određeni pomak kada je riječ o optimizmu domaćih potrošača. Oporavak potrošačkog povje-

www.jatrgovac.hr

5% udio prekogranične kupovine u novčaniku građana Hrvatske renja još je daleko, no možemo li uopće govoriti o nekom pozitivnom trendu u 2014. godini?

Grupa već dugi niz godina izračunava Indeks kupovne moći za 42. europske

Posljednje očitanje GfK Indeksa povjerenja potrošača pozitivno je u svim njegovim komponentama, no još je prerano govoriti o promjeni trenda.

Recimo to ovako: kada Indeks poraste tri kvartala za redom, možemo reći da se oporavak nalazi pred vratima.

“Kada Indeks povjerenja potrošača poraste tri kvartala za redom, možemo govoriti o oporavku”

Kakva je pozicija hrvatskog potrošača u odnosu na europski prosjek gledano prema Indeksu kupovne moći koje izrađuje GfK Njemačka? Što najviše brine hrvatske potrošače?

zemlje. Prema zadnjem mjerenju, za period 2013/2014 Hrvatska je pala na 32. mjesto i tek je na 40% kupovne moći u Europi. U Hrvatskoj u prosjeku svaki građanin godišnje ima na raspolaganju oko 38.000 kuna za stanarinu, hranu, energiju te kupovinu roba i usluga.

Kupovna moć predstavlja potrošački

Možete li otkriti kakvi su aktualni trendovi u svjetlu činjenice da su kupci sve informiraniji te kakvu poziciju zauzimaju trgovci?

Fokusiraju li se domaće maloprodajne tvrtke isključivo na ponudu niže cijene ili koriste i druge načine da privuku i zadrže pažnju svojih kupaca?

Igor Matutinović

GfK Centar za istraživanje tržišta potencijal u nekoj zemlji i odražava njezinu ekonomsku snagu. GfK Indeks kupovne moći (GfK Purchasing Power) pokazuje koliko novca u prosjeku ima svaki građanin godišnje na raspolaganju za kupnju roba i usluga nakon što je platio sve poreze i primio socijalne transfere od države. GfK www.jatrgovac.hr

Iako je akcijska prodaja kao marketinški alat dominirala svih ovih recesijskih godina, domišljati trgovci rade stalno na proširenju i prilagođavanju svoje ponude željama i mogućnostima kupaca - od uvođenja organski proizvedene hrane do rasta udjela privatnih marki u svojem portfelju. Category management je uvijek prisutan a cjenovno pozicioniranje u određenim kategorijama radi se na bazi saznanja dobivenih istraživanjem tržišta.

U Hrvatskoj su nekad bile vrlo izražene tendencije za tzv. prekograničnu kupnju, no s godinama je taj trend donekle

splasnuo. Koliki udio u FMCG potrošnji čini prekogranična kupnja te možete li to usporediti s istovjetnim trendovima u zemljama okruženja?

Kupovine FMCG proizvoda u inozemstvu počeli smo pratiti u siječnju ove godine. U sedam zemalja središnje i istočne Europe u prvom kvartalu 2014. udjeli prekogranične kupovine kretali su se između 0,1 i 1,1% (Ukrajina 0,1%, Bugarska i Mađarska 0,2%, Rumunjska 0,3%, Češka 0,6%, Austrija 1% i Slovačka 1,1%). Očekivali smo da bi se udio prekogranične kupovine u novčaniku građana Hrvatske mogao kretati oko 2%, no iznenadio nas je podatak da on iznosi čak 5%. U prva tri mjeseca ove godine, 117 tisuća kućanstava kupovalo je FMCG proizvode u inozemstvu i pri tome potrošilo čak 386 milijuna kuna. Istra je regija u kojoj čak 18% kupaca ide u prekograničnu kupovinu (u Sloveniju i Italiju).

Najmanji postotak je u Dalmaciji (4%). Što najčešće kupujemo u inozemstvu?

Slatki i slani užici (čokolade i slane grickalice), sirevi, začini, tunjevina, instant vitaminski napitci, sredstva za perilicu posuđa i druge potrepštine.

Možemo li reći da je pristupanje Hrvatske u članstvo EU pripomoglo razvoju domaćeg FMCG tržišta i na koji način?

Imamo li razloga za optimizam u nadolazećem vremenu?

Pristupanje EU liberaliziralo je uvoz prehrambenih proizvoda što je dodatno zaoštrilo konkurentsku igru na tržištu i omogućilo veći izbor potrošaču. To se može smatrati doprinosom razvoju tržišta. Hrvatska se strukturom maloprodajnih formata i širinom ponude u FMCG sektoru jako približila zemljama srednje Europe i daljnji razvoj će se nastaviti u tom pravcu. Optimizam što se tiče moguć-

“Hrvatska je na 32. mjestu i tek je na 40% kupovne moći u Europi” nosti izbora za potrošače – svakako! Što se tiče domaćih proizvođača, ovisi o tome kako će se znati postaviti u konkurentskoj borbi na domaćem tržištu i kojom dinamikom će uspjeti širiti svoju prodaju na tržištima regije i u EU kako bi nadoknadili neizbježne gubitke tržišnog udjela kod kuće.

Lipanj 2014.

27

Mala škola prodaje trudu i niskom stupnju osposobljenosti na pitanja o proizvodu – “...joooj, pa ja Vam to ne znam...”. Doživjeli smo ljutite reakcije kupaca na “provokaciju” kako konkurent ima nižu cijenu istog artikla – “...pa Vi onda odite tamo...” . Doživjeli smo i nesnalaženje na “provokaciju” kako artikl nije na zalihi – “...kakva potražnja, takva i ponuda...”. Doživjeli smo i nekulturu – “...napustite objekt...” jer smo imali “krupnu” novčanicu. Naručitelj MS-a obično reagira na tri načina. Može MS koristiti kao bič, a može i kao razvojni alat. Može uzeti rezultate i potom otpustiti svakog tko je ispod standarda, a može uzeti rezultate i shvatiti kako je to slika vlastitog rada. Inspekcija je Loša usluga u našim trgovinama rezultat je nesposobnosti laka, introspekcija zahtjevna. Treći namenadžmenta koji doslovno ne zna voditi ljude čin? Imajući u vidu da živimo i radimo tu gdje živimo i radimo, doživjeli smo i ovo – “...fabricirate rezultat jer nam želite prodati više...”. Ovo izgovara direktor prodaje kad s njim i glavisali smo u jednom od ovogoprodavač, uz uslugu, i prodao. Ukolinim direktorom debatiramo rezultate. dišnjih brojeva da trgovci koji ko uslugu proglasite prodajom, svi su Razlog je jednostavan - rezultat MS-a idu korak dalje, rezultatu dodaju svaki dan puno toga prodali. Ukoliko smatra napadom. Prije će biti da je i kriterij kvalitete rada koji obič- tek dodatnu prodaju smatrate prorezultat razotkrivanje njegove sužene no mjere naručenim mystery shopdajom, rijetki su razgovori s kupcem sposobnosti razvijanja prodaje. Mudar pingom, popularnim MS-om. Uvjet koji imaju ovaj, u stvari, nužan dio direktor nam je jednom u takvoj priuspješnosti ove analize leži u jasnom prodavačkog rada. Dakle, prva dilema lici dao najbolji šlagvort: “Kad ti se ne standardu rada prodavača koji daje koje trgovci moraju riješiti unutar svidi odraz u ogledalu, možeš razbiti jasan kriterij uspješnosti. Podsjećam i vlastitog sustava vrijednosti – što je ogledalo, ali i izmijeniti odraz.” na ovo - iskustva u MS-u u Hrvatskoj prodaja. Potom, valja raditi paralelNa kraju možemo navesti i odgovarai regiji govore isto, uz određena odjuće zaključke: stupanja: prijem kupca često pati od je nužan alat; Za mystery shopping treba unajmiti -- MS namrgođenosti i nijemosti, usluga od jasno definirajneljubaznosti, prigovori od nervoze profesionalne konzultante koji mjere i te afirmativnost a ispraćaj kupca od istih simptoma procesa, objavite treniraju prodavače kao i prijem. Ovo stavljamo na teret namjeru prodajmenadžmentu koji doslovno ne zna nom timu po svim voditi ljude. no. Poslovođe trebaju razvojno (a ne razinama složenosti posla; samo inspekcijski) tretirati prodava- prije početka mjerenja nužna je USLUGA≠PRODAJA če. I nagrađivati za uspjeh. O ovom jasna, transparentna standardizacija.

Dodatna prodaja rijetko pati od bilo coaching modelu pisali smo u broNjome moraju biti upoznati i oni koji kakvog neprofesionalnog atributa. jevima tijekom 2013. i 2014. godine. mjere i oni koji će biti mjereni. VjeroNje, naime, rijetko ima. U razgovoru Pored coachinga, menadžment treba, dostojnost rezultata ovisi o preciznoj s kolegicom, Regionalnom direktoriuz razvoj poslovođa, mjeriti razinu standardizaciji; com u jednom od najvećih trgovačkih kvalitete uslužnog i prodajnog rada - kvaliteta rezultata izravno je povezalanaca u Hrvatskoj, shvatio sam jedan mystery shoppingom. Izvođač MS-a na sa sposobnošću analitičara. MS ne od razloga. Njima je korak “usluga” može honorarno unajmiti rad “tajnih trpi diletante i part-time “profesional– prodaja! E pa nije. Naime, ukolikupaca”. Tada je i rezultat na razini ce”. Vjerodostojnost rezultata ovisi o ko uslugu proglasite prodajom, kad hobi – automehaničara. No, može i poslovnoj sposobnosti konzultanta / kupac uđe s namjerom kupnje boce zapošljavati profesionalne konzultante analitičara. vrijednog pića ili parfema ili recimo koji mjere i treniraju prodavače. Prvo I na kraju, kad rezultate dobijete, kućanskog aparata, prodavač kaže (i je povoljnije, drugo kvalitetnije. poslovođe kažnjavajte, prodavače misli!) “...prodao sam upravo proizvod otpuštajte, analitičare optužujte...ili za x00 kuna...”. Ukoliko je kupac uz ULOGA MYSTERY SHOPPINGA rezultat koristite kao sredstvo razvoja bocu izašao i sa setom čaša, uz parfem Rezultati znaju biti zabavni. Doživjeli koje jasno ukazuje na zahtijevana s revitalizirajućom kremom, tad je smo izvedbe koje govore o velikom razvojna polja.

Mirko Đukić BMM savjetovanje

ANALIZA KVALITETE

maloprodajne usluge

P

28

Lipanj 2014.

www.jatrgovac.hr

Nova generacija mekanih posuda za nadzemni uzgoj biljaka Jednostavna, lagana, jedinstvena, mekana tegla.

Njezin dupli sloj od 100% reciklirajućeg geotekstila prirodno čuva neophodnu ravnotežu između zraka, zemlje i vode.

BACSAC ® je ultra-lagana vreća koja će vas pratiti svugdje: u kući, na terasi, na balkonu, u vrtu.

www.bacsac.com.hr

www.jatrgovac.hr

Lipanj 2014.

29

Ljetna kuhinja

Od usta

ZDRAVLJE POČINJE

Ljeto je mnogima omiljeno doba godine, ali ono donosi i neke ne tako lijepe stvari poput opeklina na koži, sunčanice ili dehidracije. No, sve negativne strane ljeta mogu se izbjeći ili barem umanjiti jednostavnim trikovima koji počinju od usta, s prilagođenom prehranom

N

akon uistinu dugog tmurnog i hladnog razdoblja na vrata nam je konačno zakucalo ljeto. U kontinentalnim predjelima gradovi vrve bojama, lepršavim haljinicama i neodoljivim mirisima sezonskog voća i povrća, a na moru počinje sezona kupanja i sunčanja.

No, bez obzira gdje bili ne možemo pobjeći od osjećaja

ne ubrajamo u tu skupinu pošto čitavu godinu jedva čekamo da nam stignu te namirnice. Ipak, unatoč brojnim prednostima, ljeto donosi i neke ne baš idilične situacije. Mirisi u javnom prijevozu, uzavrela gradska temperatura, opekline na koži od sunca, sunčanice i slične pojave nažalost su također neizostavan dio ljetnog ambijenta. Na dio takvih pojava ne možemo Znojenjem gubimo i natrij utjecati, ali koji možemo nadoknaditi s neke od njih možemo dvije kuglice sladoleda spriječiti ili barem umaradosti koje nam donosi njiti. Upravo stoga, jedan lijepo vrijeme. Gotovo od načina kako izvući ono da je i teško povjerovati najbolje od ljeta svakako je kako smo prije samo dva pridržavanje savjeta koje mjeseca uživali u bogatom nam upućuju nutricionisti i blagdanskom stolu punom liječnici. raznih delicija i slastica, dok danas niti ne pomišljamo ULOGA SUNCA na hranu. Dobro, sladolede, Ono što pri tome nikako ne voćne kupove i razne (ohlasmijemo smetnuti s uma đene) sezonske poslastice je kako svako pretjerivanje

30

Lipanj 2014.

može biti štetno za organizam pa tako i prekomjerno izlaganje suncu, prejedanje ili pretjerano forsiranje tijela vježbom.

No, isto tako ne možemo niti zanemariti veliku ulogu koju sunce ima za ljudski organizam, a upravo sada ga je najviše. Naime, kako je sunce prirodni izvor D vitamina, a taj vitamin utječe na zdravlje kože, usne šupljine, mišića, razinu spolnih hormona, regulaciju krvnog tlaka, imunološki sustav i brojne druge funkcije, svakako treba iskoristiti ono najbolje što nam nadolazeći mjeseci nude. “Status vitamina D prvenstveno ovisi o izlaganju

suncu, a time i znatno varira tijekom godišnjih doba pa razina seruma u kolovozu može biti i tri puta veća u odnosu na siječanj”, naglašava Zvonimir Šatalić, docent na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.

Naime, samo 15-ak minuta dnevno sunčanja barem lica, ruku i podlaktica osigurava tijelu dovoljno vitamina D, www.jatrgovac.hr

2,5 l preporučeni dnevni unos vode dok bi za istu tu količinu vitamina trebali dnevno pojesti minimalno kilogram lososa.

POTREBA ZA HIDRATACIJOM Također, ponukani željom za dobrom linijom, veliki broj ljudi dolaskom sezone kupanja odlazi na razne dijete koje nerijetko znaju biti rigorozne.

No, česte i namjerne oscilacije tjelesne mase se ne preporučuju jer je svakim novim ciklusom udjel masnog tkiva sve veći, a takvi postupci i dugoročno štete organizmu. Ipak, činjenica je kako ljeti manje jedemo i

drugačije se hranimo, a stvarne energetske potrebe tijela su povećane samo u kratkom periodu prilagodbe. Tako zimi, radi nošenja teže odjeće, energetske potrebe mogu biti veće i do 5 posto negoli ljeti kada je zbog vrućina smanjena tjelesna aktivnost pa je i manja potreba za unosom energije. Na energetsku potrošnju utječu razni faktori pa čak i temperatura spavawww.jatrgovac.hr

će sobe, pri čemu su energetske potrebe organizma tijekom spavanja na temperaturi od 22°C za 4 posto veće u odnosu na potrebe

pa nećemo popiti potrebnu čovjeka štite od oštećenja količinu vode. Uz to, time uzrokovanih UV zrakama, će se rashladiti samo gornji što je svakako prijeko podio probavnog sustava, ne trebno organizmu tijekom i čitavo tijelo, čime hladna ljeta. Tako se lutein, žuti pića na granipigment iz kelja, špinata ili ci zaleđivanja blitve, akumulira u mrežnici Hladna pića na granici uzrokuju više oka i ima ulogu “unutarnjih zaleđivanja našem tijelu čine štete nego ko- sunčanih naočala”, a crveni risti. “Hladna pigment, likopen, iz rajčice više štete nego koristi pića štete štiti kožu. “Dnevni unos 300 onim dijelovi- grama svježe rajčice ili 100 pri spavanju na 28°C. Upra- ma tijela s kojima dolaze u mililitara soka od rajčice ili vo zato ono što ljeti nikako kontakt zbog velikih tempe- 150 mililitara pasirane rajčine smijemo zanemariti je raturnih razlika i dugoročce ili pak 100 grama pelata hidratacija, odnosno dovono uzrokuju oštećenje poosigurat će organizmu poljan unos tekućine. Naime, vršinskog tkiva probavnog trebnu količinu likopena”, tjelesna voda sudjeluje u trakta te stvaraju prostor za izdvaja Šatalić. No, prilikom regulaciji tjelesne temperazadržavanje mikroorganiza- prehrane treba razmišljati ture, a ljeti se isparavanjem ma i mogućih upala”, kaže unaprijed jer je potrebno 100 mililitara znoja riješimo Andreja Barišin, specijalist čak sedam do deset tjedana oko 60 kalorija topline. Sa epidemiologije i zdravstveovakve prehrane kako bi se spomenutom količinom ne ekologije pri Zavodu ostvarila izražena zaštita od isparavanja znoja gubi se i za javno zdravstvo. Stoga opeklina izazvanih suncem. oko 100 miligrama natrija, a znatno bolji učinak imaju Ne treba pritom smetnuti za to nadoknaditi, i usput se umjereno rashlađena pića, s uma ni kako se sva hrana rashladiti, dovoljno je pria hlađenje tijela je bolje koja se konzumira bez termjerice pojesti dvije kuglice prepustiti vodi i tuširanju. mičke obrade treba dobro sladoleda. No, ako bi htjeli Kod aktivnog odmora, pak, oprati. Voće se preporučuje sniziti tjelesnu temperaturu treba za svaki sat aktivnosti jesti ujutro i prije podne te za 0,8°C potrebno je pojesti unijeti oko pola litre tekuizmeđu ručka i večere, ali čak pola kilograma sladolećine. Također, stariji ljudi nikako ne odmah nakon da. Ipak, ne treba pretjeritrebaju i dodatno pripaziti obroka jer se tada, zbog provati ni u čemu. Preporučeni jer kod onih od 60 godina bavljanja prethodno unesednevni unos vode je oko 2,5 pa na više osjećaj žeđi ne ne hrane, voće fermentira i litre, ali treba znati i kako slijedi potrebe organizma daje osjet težine i nadutosti. individualne potrebe ovise za vodom te se preporučuje Kako u sezoni velikih vruo brojnim čimbenicima uzimanje tekućine u praćina treba smanjiti unos poput stope znojenja, temvilnim vremenskim razmamasne hrane, preporučuje perature i vlažnosti zraka, cima, bez obzira na osjećaj se jesti hladno prešana ulja, sastava tijela, dobi, razine žeđi, savjetuje Barišin. i to po mogućnosti matjelesne aktivnosti i odabira slinovo ulje hrane. Navedene preporuke bez prženja Crveni pigment likopen iz za hidratacijom nabolje je ili višekratrajčice štiti kožu od opeklina ne uporabe. ostvariti vodom, pa onda svježim voćem ili povrOsim sezonizazvanih suncem ćem, pri čemu će pomoći i skog voća i lubenica jer je konzumacija povrća, ljeto pola kilograma ovog voća PRAVILNA PREHRANA svakako treba iskoristiti i za jednaka unosu 460 mililiIpak, uz dobru hidrataciju uživanje u ribi koja sadrži tara vode. S druge strane, potrebno je i pravilno se mnoštvo korisnih sastojaka najlošiji odabir hidratacije hraniti jer organizam pri vipoput višestruko nezasićesu tekućine i sokovi s dosokim temperaturama treba nih masnih kiselina, a predanim šećerom, kofeinom, više svježeg voća, povrća, poručuje se i umjereni unos teinom, gazirani sokovi ili cjelovitih žitarica, mahubjelančevina koje mogu alkohol. Važno je imati na narki i ribe, a manje teške i imati životinjsko, ali i biljno umu i to da dehidraciju nije masne hrane. Dobar primjer podrijetlo. Također, obroke dobro ispravljati prehladza to je hrana biljnog podrije dobro podijeliti na više nim napitkom jer će on vrlo jetla koja sadrži pigmente manjih kako bi razina šećera brzo smanjiti osjećaj žeđi koji prvo biljku, a zatim u krvi bila što ujednačenija.

Lipanj 2014.

31

Ljetna kuhinja POPULARNA JELA Što se tiče hrane, jedno od omiljenih ljetnih jela svakako je pasta na pome ili pašta s pomidorima, odnosno tjestenina s rajčicama koju je zapravo vrlo brzo i jednostavno napraviti, što je vrlo važno ne samo radi uštede vremena već i zbog izbjegavanja vrućina i korištenja svježih sezonskih namirnica.

Dodatna prednost ovog jela je u tome što se ono može konzumirati i hladno, što stvara posebnu ugodu pri visokim temperaturama. Uz tjesteninu se rade razni umaci pa se tako vrlo brzo može napraviti i umak od vrhnja, maslinovog ulja i bosiljka ili bolonjez, ali i koristiti je s raznim sezonskim povrćem za hladne salate pri čemu se mogu obogatiti raznim prilozima kao što su kukuruz, krastavci, rajčica, zelena salata, sir, vrhnje, hrenovke, tuna, školjke i slično. Međutim, sezonsko povrće poput tikvica, patlidžana i paprike može poslužiti i za pečenje u pećnici čime se sprječava dodatno zagrijavanje prostorije tijekom kuhanja. Riža je također jedna od zahvalnih namirnica za vruće dane jer se, osim klasičnog kuhanja, može spremati i u pećnici s povrćem, što olakšava čitav proces jer je nije potrebno stalno miješati i biti uz peć.

Ipak, ljetnu sezonu treba iskoristiti prvenstveno za uživanje u morskim delicijama pa ne treba zaboraviti na škampe, razne ribe, školjke i

ostale plodove mora. Sigurno nećemo pogriješiti ako kažemo da je ljetni odmor nezamisliv bez dobrog društva i roštilja pa i za takve vesele prigode nutricionisti imaju poneki trik. “Zahvaljujući antioksidansima iz biljaka, mariniranje mesa ili ribe s biljkama poput ružmarina i dodavanjem mješavine začina (oko 10 grama mljevenih začina, papra, paprike i origana na 250 grama mljevenog mesa) rezultirat će znatno povoljnijim utjecajem na zdravlje nego kad bi ova jela pripremili bez začina”, savjetuje Šatalić. Idealne temperature za pripremu mesa u prirodi variraju ovisno o samoj vrsti mesa pa se tako za srednje pečene goveđe, janjeće i teleće odreske i mljeveno meso preporučuje pečenje

miješanjem semoline (kukuruzna krupica, griz) i vode u pari. Najčešće se poslužuje tako da se kuhana zrna stave na sredinu tanjura i prekriju se mesom i povrćem te na kraju umakom. Cous-cous se poslužuje u svim prilikama, a tradicionalno se jede uz janjetinu ili variva pri čemu semolina mora biti dobro kuhana a povrće samo lagano obareno. Također, povrće koje se poslužuje uz ovo jelo mijenja se ovisno o sezoni pa se, osim osnovnih namirnica poput mrkve, koriste i mahune pa čak i bundeve.

Cous-cous je idealan ljeti jer se može poslužiti i hladan, ali i začinjen raznim mirodijama koje organizmu daju na 128°C, mljeveno meso dodatno osvježenje. Inače, peradi na 133°C, a za dobro žuta boja i karakterističan pečenu svinjetinu idealna miris ovog jela dobivaju se temperatura koju preporuču- dodavanjem šafrana. Ipak, ju nutricionisti je 138°C. No, tradicionalni proces pripreosim spomenutih i ostalih me ove kaše dosta dugo traje, već ustaljenih jela, kao što je a gotova kaša se može osušiti u obliku pelata i servirati naOsim voća i povrća, ljeto kon miješanja treba iskoristiti i za uživanje s vodom. No, nasreću, danas u morskim delicijama se cous-cous priprema inprimjerice sataraš, radi svodustrijski i servira diljem svijeg osvježavajućeg djelovanja jeta. Tu dakako ljetni okusi na organizam sve češće se ne prestaju, a niti jednostavpripremaju i razne salate koje nost ljetne kuhinje. Sve što dolaze iz dalekih zemalja poje potrebno su sezonske naput libanonskog tabbouleha mirnice, malo mašte i dobre ili tuniškog jela cous-cous čiji volje. Zato iskoristite najbolje nazivi zvuče egzotično, a u od ljetne sezone, zaštitite se suštini ih je vrlo jednostavno od sunca, poslušajte savjete spraviti. Primjerice, cous-costručnjaka i uživajte u najveus je žitna kaša koja se dobije selijem godišnjem dobu.

Preporučujemo: “Tabbouleh“

T

abbouleh je tradicionalna libanonska salata koja se obično radi od bulgur pšenice, sjeckanog peršina i rajčice, metvice, luka te je začinjena limunovim sokom, soli i maslinovim uljem.

Radi bogatog i osvježavajućeg okusa ova salata je postala svjetski popularna te u sebi ima mnoštvo različitih sastojaka, ovisno o željama osobe koja je spravlja, ali osnova joj je uvijek peršin. Inače, tabbūle na arapskom jeziku znači “malo začinjen”, a prema Guinnessovoj knjizi rekorda, najveći tabbouleh je napravljen 2009. godine u Izraelu i težio je čak 4.324 kilograma.

32

Lipanj 2014.

www.jatrgovac.hr

+20°C

19. 6. 2014.

Najkompletniju video arhivu: prezentacije, konferencije, seminare i stručna predavanja s područja maloprodaje i robe široke potrošnje potražite na

r h . c a v o g r www.jat

Kiosci – panel maloprodaje Kiosci su najmanja maloprodajna mjesta, ali njihova preferencijalna prednost je pristupačnost pa su zbog toga izuzetno važni za impulsnu prodaju FMCG proizvoda

U

svom panelu maloprodaje Nielsen pokriva i kanal kioska. Po definiciji to su prodajna mjesta koja uglavnom prodaju dnevne novine/časopise, cigarete i prehrambene proizvode

britvice i dr.

Kiosci su mala prodajna mjesta, obično veličine od 9-12 m2 a najveći objekti mogu biti do 40 m2. Prema Nielsenovom cenzusu za 2013./2014. godinu, ukupan broj kioska na tržištu Hrvatske je U zadnje tri godine na tržištu 2.721, što je 9% manje u je zatvoren 441 kiosk, što je odnosu na broj ovih propad od 14% dajnih mjesta zabilježen u (žvakaće gume, slatkiše, prethodnoj godini. Promakavu, gazirana pića itd). Uz trajući Nielsenove cenzus ovu standardnu ponudu, podatke o osnovnom ma-

MALI ali vrijedni

drže i određenu količinu i izbor drugih proizvoda široke potrošnje kao što su, primjerice, sredstva za osobnu higijenu, brijači,

loprodajnom skupu, broj kioska se u posljednje tri godine smanjio za ukupno 14%. Naime, dok ih je u 2011. godini bilo 3.162,

taj broj se do 2013. godine smanjio za 441 kiosk.

ZNAČAJ IMPULSNE PRODAJE U ukupnoj košarici pre-

hrambenih kategorija kiosci sudjeluju s 1% udjela u prodaji. Naravno, važnost kioska je značajnija u impulsnim kategorijama

Trend vrijednosne i količinske prodaje vodećih 15 kategorija u kanalu kioska (2013./2012.)

29,2% 27,2%

% promjena vrijednosne prodaje 15,9% 13,5%

% promjena količinske prodaje

15,8% 8,3%

3,6% 3,1% -3,1%

-5,6% -7,1%

-3,4% -4,6%

-0,9%

1,9% -1,2%

-3,6% -4,9%

-5,2%

-10,6%

-2,7% -6,6%

-8,9%

-5,5% -5,1% -8,6%

-14,1%

-9,3% -10,6%

-23,5%

Cigarete

Žvakaće gume

Mineralna voda

Gazirana pića

Sladoledi i smrznuti deserti

Pivo

Male Voćni sokovi Ledeni čaj Alkoholna čokolade pića

Analiza rađena na košarici 112 FMCG grupa kategorija koje Nielsen redovno prati u maloprodajnom panelu, a asortimanom su prisutne u kanalu kioska; redoslijed kategorija sortiran po vrijednosnoj prodaji u kioscima

34

Lipanj 2014.

Bomboni

Kava

Čokolade Energetski Prezerativi napici

Izvor: Nielsen panel maloprodaje

www.jatrgovac.hr

2.721 broj kioska u 2013./2014.

Kiosci su obično veličine od 9-12 m2 a najveći objekti mogu biti do 40 m2

ličinske prodaje u 2013. godini su voćni sokovi, prezervativi i cigarete, dok najveći rast ostvaruju energetski napitci, sladoled i ledeni čaj. Prema Nielsenovoj ShopperTrends

vodećim FMCG kategorijama po vrijednosnoj prodaji u kioscima, one koje bilježe najveći pad ko-

studiji iz 2013. godine, kupci su u prosjeku kioske posjećivali pet puta mjesečno, dok je godinu dana ranije frekvencija obilazaka bila veća - osam puta mjesečno.

Jelena Doko Cetina Retailer Services Manager, Nielsen

Razvoj važnosti formata u ukupnoj prodaji (ACV importance) – indeks prehrane 1% 2% 7%

1% 2% 7%

1% 1% 7%

15%

15%

15%

19%

19%

19%

Benzinske postaje Kiosci Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

36%

36%

37%

20%

20%

20%

2011. / 2012.

2012. / 2013.

2013. / 2014.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Supermarketi (301 - 2500 m2) Hipermarketi (2501 m2 +)

Izvor: Nielsen cenzus 2012., bazirano na košarici kategorija

Osnovni maloprodajni skup Ukupan broj trgovina: 12.748

prehrane, kao što su žvakaće gume u kojima su kiosci u 2013. godini nosili oko 20% ukupne vrijednosne prodaje kategorije ili pak mineralne vode, gdje je njihov udio u ukupnoj vrijednosnoj prodaji kategorije iznosio gotovo 5%. Dakako, kategorija u kojoj kiosci prednjače po prodaji u odnosu na ostale maloprodajne formate su cigarete s obzirom na to da se više od 30% ukupne vrijednosne prodaje odvija upravo u kioscima. Među

12.447

404 846

Drogerije

422 854

3.162

443 863

2.978

3.087

586

2011. / 2012.

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2) Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2) Supermarketi (301 - 2500 m2) Hipermarketi (2501 m2 +)

3.086

1.365 89

Kiosci

2.538

3.346

1.279

Benzinske postaje

2.721

2.804

3.335

546

11.649

1.295 608

92

2012. / 2013.

95

2013. / 2014.

Izvor: Nielsen cenzus 2013.

Prosječni broj mjesečnih odlazaka u pojedini tip trgovine 16 16 12

4

5

10

12

11 11

9

7

5 3

Supermarketi

3

2

3

Diskonti

Pekare

SKALA: Svaki dan (30) – Jednom tjedno (4) – Rjeđe od jednom mjesečno (0,5)

www.jatrgovac.hr

2013. (veljača)

8

6

Hipermarketi

2012. (veljača)

2011. (veljača)

15

Trgovine mj. robom

Kiosci

3

3

Trgovine na benzinskim postajama

2

2

2

Drogerije

1

2

1

Cash & Carry Izvor: Shopper trends 2013.

Lipanj 2014.

35

Kiosci – pregled tržišta

UTAKMICA iz Tisak i iNovine već godinama vode glavnu riječ na hrvatskom tržištu kioska. Prema lani objavljenoj namjeri koncentracije, njihovim bi spajanjem nastala tvrtka koja bi držala praktično cijelo tržište u RH

T

ržište kioska je u proteklih godinu dana odisalo aktivnošću i dinamikom. Kanal je to koji se u maloprodaji nekada dobrano zanemarivao smatrajući da je riječ o prodajnim mjestima limitiranim na prodaju novina i duhanskih proizvoda.

Dakako da su to proizvodi koji i danas dominiraju i uvijek će tako biti, no kako se u maloprodaji, poglavito onoj impulsnoj, čak i u krizi više ne vodi samo bitka za nižu cijenu nego i za pažnju kupca, vodeći igrači na tržištu shvatili su poruku te su tijekom godina značajno investirali, kako u privlačan izgled svojih kioska, tako i u širenje ponude proizvoda ali i usluga koje na prvi pogled nemaju neke osobite veze s ovim maloprodajnim kanalom. Tako su danas kiosci postali i mjenjačnice, na njima možete platiti račune i podići gotovinu pa su time postali konkurencija pošti i bankomatima, bave se otkupom starog papira i drugim uslugama. Sve zahtjevnijeg kupca mogli su pratiti samo vodeći lanci kioska, što je dovelo do toga da je hrvatsko tržište visoko koncentrirano s

36

Lipanj 2014.

dominacijom dvije tvrtke – Tiska i iNovina. Većinski vlasnik Tiska je koncern Agrokor s 54,13 posto dionica, a slijedi Adris grupa s udjelom od 25,86 posto, dok u iNovinama rovinjska Adris grupa drži vlasnički udjel od 88,8 posto. Prema podacima agencije Nielsen, od 2006. godine broj kioska se držao na približno istim razinama (oko 3.400), no njihov se broj u zadnje tri godine krenuo rapidno smanjivati. Tako je u godini 2011./2012. na tržištu bilo 3.162 kioska, 2012./2013. ih je ostalo 2.978, a 2013./2014. godine broj je dodatno pao na ukupno 2.721 kiosk.

Iz Nielsena pojašnjavaju svoju metodologiju ističući

Tiska i iNovina, čime bi se stvorio lanac koji bi držao praktično cijelo tržište.

NAMJERA KONCENTRACIJE Podsjetimo, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) krajem prosinca prošle godine obustavila je postupak ocjene koncentracije Tiska Potkraj 2013. godine iNovine su i iNovina nakon što na bosanskohercegovačkom su te dvije tvrtke tržištu imale 266 kioska povukle prijavu kako se rezultati cenzusa namjere provedbe koncenkoji prikupe u tijeku jedne tracije. Inače, prvu, nepotgodine (primjerice 2012.) punu prijavu koncentracije implementiraju u naredTiska i iNovina, do koje noj godini (2013.). Lani je bi bilo došlo promjenom inače u segmentu kioska kontrole nad iNovinama bilo posebno zanimljivo, i to njihovim pripajanjem a cijelu godinu obilježila Tisku, Agencija je zaprimije namjera koncentracije la u travnju 2013., dok je

potpuna prijava Agenciji dostavljena 12. srpnja. Potom je otvorena druga faza ocjene u kojoj se provodila dubinska pravna i ekonomska analiza učinaka provedbe koncentracije na tržišno natjecanje. Međutim, Tisak je 24. prosinca, putem Zagrebačke burze, objavio da su Tisak i iNovine dan ranije, 23. prosinca, povukli prijavu namjere provedbe koncentracije čime je cijeli postupak okončan jer je, prema Zakonu o općem upravnom postupku, prije nego što strankama dostavi meritornu odluku, Agencija obvezna prihvatiti zahtjeve kojima one odustaju od postupka.

“Do koncentracije Tiska i iNovina nije došlo jer su poduzetnici povukli prijavu koncentracije pa je www.jatrgovac.hr

oko

90% tržišta drže Tisak i iNovine

zmeđu dva igrača

Agencija, iako je provela dubinsku pravnu i ekonomsku analizu te gotovo sve radnje u postupku, na koncu izdala rješenje o obustavi postupka ocjene koncentracije zbog odustanka podnositelja prijave”, ističu iz AZTN-a te dodaju kako se stoga ne može govoriti o formalnoj zabrani (nedopuštenosti) te koncentracije. Ipak, Agencija je imala ozbiljnih primjedbi na provedbu koncentracije s obzirom na značajna horizontalna preklapanja sudionika koncentracije na tržištu kao i njezina vertikalna ograničenja.

To znači da koncentracija

ne bi dovela do koristi za potrošače, osobito zato što su cijene u tri ključna proizvoda – tisku, cigaretama i pre-paid karticama za telefoniranje fiksne odnosno definirane od strane dobavljača pa stoga ne postoji mogućnost tržišnog natjecanja putem cijena tih proizvoda. Pritom je Tisak jedini distributer tiskovina na području RH s obzirom da je, prema Agenciji dostupnim podacima, tu djelatnost Distri-press prestao obavljati koncem 2012.

Ostali distributeri posluju isključivo na užim, regionalnim tržištima. Također, mjere koje su za otklanjanje negativnih učinaka koncentracije na tržištu predložili podnositelji koncentracije, Agencija je ocijenila nedostatnima. Uz to, više od 20 poduzetnika i interesnih udruženja, Agenciji je dostavilo svoje negativno mišljenje vezano uz mogućnost njezine provedbe.

S obzirom da nije došlo do realizacije koncentracije, u AZTN-u kažu kako je za očekivati da nema ni formalnih promjena na tržištu u odnosu na stanje prije prijave koncentracije te da su tržišni udjeli sudionika ostali isti. “Primjerice, s obzirom na broj od nešto više od 1.200 specijaliziranih prodavaonica na teritoriju RH, tržišni udio Tiska se kreće između 65 i 75%, dok nešto više od 350 prodavaonica iNovina predstavlja

između 15 i 25% udjela na mjerodavnom tržištu. Riječ je o jedina dva tržišna takmaca na nacionalnoj razini.

Ostali posluju na regionalnoj razini te njihovi udjeli, ukoliko ih promatramo na nacionalnoj razini, ne prelaze 10%”, navode iz AZTN-a.

za posljedicu negativne učinke koji mogu značajno narušavati konkurenciju na mjerodavnom tržištu u pojedinim gradovima Bosne i Hercegovine te je tijekom studenog pokrenulo postupak ocjene koncentracije. Prema pisanjima lokalnih medija, brojni poduzetnici koji se KONCENTRACIJA U BIH bave ovim područjem maPored ove namjere konloprodaje na području BiH centracije, zanimljivo je su nakon pokretanja ocjene istaknuti kako su iNovine izrazili svoju zabrinutost dominantan igrač i na zato što bi ove kompanije, tržištu kioska u susjednoj ukoliko bi uspješno završile Bosni i Hercegovini putem proces koncentracije, imale kontrolu Tisak i iNovine jedina su dva nad tržištem i vjerojatno lanca kioska u Hrvatskoj koji monopolski posluju na nacionalnoj razini položaj, što bi im dalo mogućnost da svog povezanog društva određuju marže po svojoj Opresa d.d. Sarajevo. Prošla volji jer ne bi imale kongodina je i na tom tržištu u kurencije. Inače, potkraj maloprodajnom segmentu 2013. godine iNovine su na kioska bila dinamična jer bosanskohercegovačkom je, slično kao i u Hrvatskoj, tržištu imale 266 kioska, Konkurencijsko vijeće BiH Duhanpromet 99, koliko odlučivalo o prijavi konsu zajedno imale i tri Rive. centracije tvrtke Opresa Međutim, Opresa je sredi(iNovine) s tvrtkama Dunom travnja 2014. godine hanpromet Sarajevo, Riva obavijestila Konkurencijsko Tuzla, Riva Brčko i Riva vijeće o povlačenju Prijave, Company Doboj. Konkuodnosno o odustajanju od rencijsko vijeće je krajem provođenja koncentracije te rujna 2013. zaprimilo Prije vijeće početkom svibnja javu namjere koncentracije izdalo rješenje o obustavi po kojoj navedene tvrtke postupka pokrenutog po namjeravaju osnovati novi Prijavi koncentracije. Na taj gospodarski subjekt. Konnačin je zasad zaključena kurencijsko vijeće je ocijepriča o stvaranju jednog nilo da bi provođenje ove dominantnog lanca kioska koncentracije moglo imati na području BiH.

Godina

2005./2006.

2006./2007.

2007./2008.

2008./2009.

2009./2010.

2010./2011.

2011./2012.

2012./2013.

2013./2014.

Broj kioska

3.386

3.303

3.419

3.413

3.435

3.379

3.162

2.978

2.721 Izvor: Nielson

www.jatrgovac.hr

Lipanj 2014.

37

Kiosci

iNOVINE

T

vrtka iNovine utemeljena je 2008. godine spajanjem tvrtki Duhan Zagreb i Duhan Rijeka, te baštini njihovu dugogodišnju tradiciju maloprodajnog poslovanja (Duhan Zagreb osnovan je 1948., a Duhan Rijeka 1949. godine). iNovine su članica Adris grupe koja je većinski

Najviše prodajnih mjesta iNovine imaju u središnjoj Hrvatskoj, Istri i Primorju vlasnik s 88,8% udjela u vlasništvu.

Ostatak vlasničkog udjela imaju manjinski dioničari s manje od 3% pojedinačnih udjela u vlasništvu. Maloprodajna mreža iNovina ima nacionalnu prisutnost, sastoji se od 350 prodajnih mjesta, a najveća pokrivenost je u središnjoj Hrvatskoj te Istri i Primorju. Tvrtka ukupno zapošljava oko 800 djelatnika, od čega je manje od 5% zaposleno u upravi i stručnim službama, a najveći broj zaposlenih je na prodajnim mjestima i u logistici maloprodaje. “Kada govorimo o tipu prodajnih mjesta kojima upravljamo, ne razmišljamo o kioscima, nego o malim prodajnim formatima na frekventnim lokacijama. Primjerice, gotovo trećinu naše mreže čine lokali, a prisutni smo i u trgovačkim centrima.

U tom kontekstu primarna konkurencija su nam prodajna mjesta koja omogućavaju brzu kupnju u blizini naših lokacija, a sekundarna konku-

rencija svi maloprodajni formati i alternativni kanali distribucije proizvoda iz našeg asortimana”, navode iz iNovina.

U tvrtki se žale kako već duže vrijeme svjedočimo padu tržišta tiskovina, što rezultira i padom udjela prodaje tih proizvoda u ukupnom prometu. “No, kategoriju tiskovina i dalje smatramo strateškom jer vjerujemo da tiskani mediji imaju i šire društveno značenje te stoga nastojimo biti podrška njihovoj održivosti i razvoju. Tako smo, primjerice, angažirani u aktivnom nuđenju tiskovina potrošačima te osiguravanju najboljih pozicija za izlaganje. Kako bismo u svijesti naših zaposlenika, partnera i kupaca naglasili značaj tiskovina, trajno smo ih utkali u naš identitet odabirom imena iNovine”, ističu iz tvrtke.

Dodaju pritom kako na svojim prodajnim mjestima nude stalno nove usluge koje žele učiniti dostupnijima i povoljnijima. Tako kupci na prodajnim mjestima iNovina mogu obaviti povoljno plaćanje računa, nadoplatu vrijednosnih karata, igrati lutrijske igre i slično. O lanjskim poslovnim rezultatima kažu kako veliki angažman u uvođenju novih proizvoda i usluga u 2013. godini nije bio dostatan da kompenzira značajan pad tržišta tiskovina, duhana i e-bonova. Tako je ukupan promet iNovina lani iznosio 589 milijuna kuna. Iako su provedene dodatne mjere štednje i smanjeni troškovi, kažu u tvrtki, ostvaren je gubitak u visini 5,8 milijuna kuna.

Naziv tvrtke: iNovine d.d.

Godina osnutka: 2008.

Direktor društva: Sanja Vučina

Adresa sjedišta: Draškovićeva 27, 10000 Zagreb

Broj prodajnih mjesta: 350

Broj zaposlenih: 800

ANKETA

Na kiosk po novine i duhan

I

straživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o navikama kupnje na kioscima provedeno je tijekom svibnja na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Rezultati su pokazali da tiskovine i cigarete i dalje predstavljaju glavne razloge za kupnju na kiosku, da više od dvije trećine anketiranih kupuju određene proizvode na kiosku, no i da je jako malo onih koji u ovim prodavaonicama

40

Lipanj 2014.

svakodnevno kupuju. Naime, kada je riječ o frekvenciji kupnje na kioscima, malo je onih koji svakodnevno kupuju u ovim formatima - njih je samo 7,8%. Rijetko ili nikad su odgovori koji dominiraju s tim da je čak 31,8% onih koji kažu da nikad ne kupuju na kiosku a da to čine rijetko ističe pak 27,5% ispitanika. Da kupuju nekoliko puta tjedno navodi kao svoj odgovor 12,3% sudionika ankete, dok je onih koji to čine barem jednom tjedno 10,5% a nekoliko puta mjesečno 10,3%. Tiskovine su najčešći proizvod koji se kupuje na kiosku s obzirom na to da ih 39,2%

www.jatrgovac.hr

TISAK

P

rvi pisani tragovi o nastanku Tiska sežu u daleku 1946. kada je 1. srpnja te godine osnovano javno trgovačko društvo “Narodna štampa” koje organizira prodajnu mrežu i prodaju novina. U narednim godinama razvijale su se nove organizacijske jedinice za unapređivanje prodaje. Primjenom Zakona o udruženom radu te jedinice dobivaju poslovnu samostalnost pa se 1972. često uzima kao godina osnivanja Društva. Tvrtka

Razvojem dodatnih usluga u Tisku su uspjeli ublažiti pad prodaje Tisak osniva se 1990. a nastaje izdvajanjem bivšeg OOUR-a, dok je 1994.

Tisak registriran kao dioničko društvo.

Važna prekretnica je 2007. godina kada je Tisak postao član Agrokor koncerna, što je označilo početak modernizacije i snažnog razvoja. Jedan od tada postavljenih ciljeva bio je provođenje informatizacije i modernizacije svih kioska. Uspješno uvođenje PC kasa na sve kioske Tisak smatra jednim od svojih većih informatičkih dostignuća, čime je stvoren preduvjet za daljnji razvoj novih projekata. U kolovozu 2012. Tisak je preselio zgradu uprave i distributivni centar na novu adresu na zagrebačkom Žitnjaku.

Poslovanje se odvija u sve četiri regije – Istok, Zapad, Sjever i Jug. Dva centralna skladišta nalaze se

Naziv tvrtke: u Zagrebu i Splitu, a poslovnice u svim većim hrvatskim gradovima. U poslovnicama, prodajnim mjestima, skladištima, distributivnom centru i upravnoj zgradi zaposleno je ukupno 4.176 osoba. Glavno poslovanje Tiska i dalje se temelji na distribuciji i prodaji tiskovina, prepaid bonova i duhanskih proizvoda. “Uz sve brži tempo života i rastuće potrebe kupaca Tisak uspješno osmišljava i uvodi nove korisne usluge koje uvelike olakšavaju svakodnevicu kupaca. Kao primjer svakako bismo naveli uslugu slanja paketa s kioska na kiosk – Tisak paket, zatim podizanje gotovine – Cash Advance, nadopunu ZET kartica, kupnju ulaznica za različite koncerte i događanja, igranje srećki i listića Hrvatske lutrije, plaćanje režija te razvijanje fotografija”, pojašnjava direktor marketinga Josip Grgić. Udio prodaje tiskovina u ukupnom prometu se smanjuje sukladno laganom trendu smanjenja tržišta tiskovina u Hrvatskoj. Sve veći udio u prodaji zauzimaju potrošačka roba i usluge, no tiskovine u tvrtki i dalje smatraju vrlo važnom kategorijom koju podržavaju kroz redovne promotivne akcije i suradnje s izdavačima. U 2013. godini Tisak je ostvario prihod nešto iznad 3 milijarde kuna i neto dobit od 18,7 milijuna kuna. Iz tvrtke ističu kako sustavnim razvojem dodatnih usluga, poput Tisak Paketa, plaćanja računa, podizanja gotovine, prodaje ulaznica, otkupa starog papira i sl., uspijevaju ublažiti negativne trendove.

ispitanika navodi kao proizvod koji kupuju u ovom kanalu maloprodaje. Zatim slijede cigarete koje na kiosku kupuje 25,3% ispitanika, bonove za mobitel njih ističe 10,6%, zatim s identičnim udjelom od 10,6% dolaze slatkiši (žvake, bomboni, čokoladice), karte za prijevoz 6,2% te piće 1,8%. Kao što znamo, kiosci su u posljednje vrijeme počeli uvoditi brojne dodatne usluge kao što su, primjerice, podizanje novca, slanje paketa, kupovina ulaznica, igara na sreću i sl. Da su korisnici ovakvih dodatnih usluga ističe 27,8% anketiranih građana, dok 72,2% ispitanika u uzorku

www.jatrgovac.hr

TISAK d.d.

Godina osnutka: 1972.

Direktor društva: Dražen Kocijan

Adresa sjedišta:

Slavonska avenija 11a, 10000 Zagreb

Broj prodajnih mjesta: 1.168

Broj zaposlenih: 4.176

ne koriste ovakvu vrstu dodatnih usluga. Ako pogledamo glavnu kategoriju kioska, a to su novine i časopisi, zanimljivi su i podaci o kupnji ovih proizvoda. Dnevne novine na kiosku nikad ne kupuje čak 42,5% ispitanika, a da to čini rijetko kaže njih 25,6%. Barem jednom tjedno dnevne novine kupuje jedna petina (20,9%) anketiranih građana, a svakodnevno njih tek 11%. Kod časopisa/magazina, situacija je još poraznija. Da ih nikad ne kupuje ističe 59,7% ispitanika, a da to čini rijetko kaže njih 19,8%. Ponekad ih kupuje 19%, a redovito samo 1,5% anketiranih građana.

Lipanj 2014.

41

Strateško planiranje treća, a odnos između organizacijske promjene i uspješnosti ishoda sasvim četvrta stvar.

MODEL PROVEDBE Osmišljavanje poslovne promjene je zahtjevna i teško predvidiva zadaća u kojoj će se slijepo držanje teorijskih savjeta “5, 6 ili 7 koraka do željenog ishoda”, u praksi pokazati kao potpuno neproduktivno. Provoditelji najčešće promatraju organizacijske promjene kroz prizmu odgovora na pitanje KAKO, odnosno kojim modelom doći do željenog ishoda (bilo koje promjene!). Međutim, prema modelu po kojemu kao konzultant radim na seminarima za menadžere, ta bi dilema trebala rukovodstvu biti na posljednjem mjestu! Prije odluke o odabiru pristupa provedbi valja prethodno odgovoriti na pitanja: ŠTO, TKO i koji je KONTEKST? Ovaj model usmjerava menadžere da preispitaju svoje stavove Promjene u poslovanju su izuzetno kompleksne te ih ne treba o tome što valja postići, koliko brzo i podcjenjivati. Ne može se seriozno promišljati o procesu kako pristupiti procesu implementacije.

Brojne inicijative potpuno ignoriraju promjene bez uzimanja u obzir sadržaja, konteksta, sudionika, sve ove okolnosti. Ne može se seriozno načina mogućeg otpora i drugih čimbenika relevantnih za uspjeh promišljati o procesu promjene bez uzimanja u obzir sadržaja, konteksta, sudionika, načina mogućeg otpora i drugih čimbenika relevantnih za uspjeh. Pitanje kako i nema baš puno smisla ako se rgovinska djelatnost kod nas je učinkoviti proces promjene je još teže prethodno nije odgovorilo na pitanje odličan primjer tržišne dinamipitanje. Sukladno uzrečici “mijenjaj što mijenjati. Integracija novopreuzete ke, inventivne težnje za opstanili propadni”, mnoge su trgovinske organizacije ili pojedinih prodajnih kom i razvojem te znakovitog in- organizacije poduzimale promjene, ali mjesta sadržavat će drukčije procesne ternacionaliziranog suparništva među su svejedno ugrozile opstanak ili dozadaće od onih u reorganizaciji HRM-a konkurentima. Jedni maloprodavači živjele krah. To se, primjerice, odnosi ili uvođenju novih informacijsko-kootvaraju nove objekte (Supernova na HGspot, one2play ili Dionu koja u munikacijskih tehnologija. Osim toga, Zagreb), drugi se polako “vraćaju u okviru konsolidacije upravo provodi ako se i znadu odgovori na pitanja što i meč” (Pevec), dok treći gase poslovaradikalni downsizing. kako, možda će se isti morati revidirati nje u Hrvatskoj (Baumax, OMV, Brinakon što se utvrcostore). Jedan od razloga zašto se to Prilagodba novim okolnostima implicira de odgovori na događa jest i način kako menadžment pitanja tko, kada, poslovnu promjenu, ali promjena ne upravlja promjenama u trgovinskim koliko brzo, pod organizacijama. Spomenimo da istrakojim uvjetima i mora uvijek implicirati prilagodbu živanja znanstvenika i konzultanata koji je kontekst za te iskustva iz prakse pokazuju kako promjenu. Tome 67-80% pokušaja uvođenja manjih ili Prilagodba novim okolnostima implislično, nije isto uvoditi promjenu u razvećih promjena ne uspije, tj. ne ostvari cira poslovnu promjenu, ali promjena doblju bez poslovnih poteškoća ili onda željene ishode. ne mora uvijek implicirati prilagodbu! kada se bilježe negativni pokazatelji.

Mnogi menadžeri, naime, shvate poDrugim riječima, da bi se prilagodili, trebu, odaberu trenutak i pokušaju trebamo promjenu, ali to mora biti PRILAGOĐENI PRISTUP uvesti promjene, ali bez očekivanog praktički primjenjiva, a ne bilo kakva Sve počinje od percipiranog strateškog rezultata ili koristi. Iako je potreba za promjena! Priroda odgovora (reakili poslovnog imperativa. Isprekidane promjenom obično vrlo jasna, ono cije) tijekom provedbe je temeljno crtice ukazuju kako ta veza nije uvijek što valja mijenjati često nije tako japitanje. Imperativ promjene je jedna jasna ni uočljiva, čak ni onima koji su sno (ovo je posebno indikativno za stvar, odabir odgovora druga, emocije promjenu pokrenuli. Strategija vođenja male trgovce-obrtnike!). Kako kreirati i realnosti koje promjena donosi su promjena zahtijeva pažljivo oblikovanu

Prof.dr.sc Davor Perkov Perkov savjetovanje d.o.o.

PROMJENA

na bolje T

42

Lipanj 2014.

www.jatrgovac.hr

67-80% pokušaja uvođenja promjena ne uspije dini prikazuju uobičajeni put promjene; vođe promjena odluče ŠTO žele učiniti, predlože više inačica KAKO to učiniti i potom iniciraju implementaciju. Popunjena ovalna polja i strelice prikazuju sastavnice koje se obično zanemaruju u sličnim procesima. Upravo te sastavnice mogu pomoći u obrazlaganju zašto su neuspješni ishodi tako česti. Prema ovome se modelu prije kretanja u implementaciju sugerira razmotriti još nekoliko pitanja. Što znamo o vođi koji je zadužen za ostvarenje ciljeva promjene?

Najučestaliji razlog neuspjeha procesa promjena je nekompetentnost provoditelja promjene Kakve su vještine, motivacija i moral onih od kojih se očekuje provedba? Koji će organizacijski čimbenici, događaji, okolnosti, sustavi, procesi i procedure olakšati a koji otežati naše napore? Što se pozitivno ili negativno događa u vanjskom okruženju?

Ključne sastavnice modela za promjene

Osobna interpretacija: ego, motivi, osobnost, vlastite teorije

Percipirani strateški ili poslovni imperativi

ŠTO mislimo da treba mijenjati

Unutarnji KONTEKST

TKO će voditi?

TKO će nas slijediti

Preinači sastavnice situacije

KAKO ćemo provesti promjenu?

Provedi

kombinaciju poslovnih potreba i trenutnih situacijskih čimbenika. Na odluku ŠTO mijenjati mogu se odraziti različita vlastita preduvjerenja, preferencije, sklonosti kao i duboko ukorijenjene potrebe poput onih za egom, moći ili uspjehom. Dok je kod nekih inicijativa povezanost promjene s poslovnom situacijom više nego očigledna, neke druge se promatraju kao birokratski apsurdi pa izazivaju dvojbu i pitanje: Zašto ova www.jatrgovac.hr

Vanjski KONTEKST

Preispitaj promjenu

promjena? Slično ovome, na odluku KAKO voditi promjenu mogu utjecati isti subjektivni činitelji. Primjerice, pri planiranju provedbe neki provoditelji teže suzdržljivosti, dok su drugi otvoreniji i komunikativniji. Neki su društveno senzibilniji na implikacije promjena, drugi nisu. Ove personalne teorije će determinirati plan provedbe i slijedom toga početak promjene.

Bijeli pravokutnici i strelice niže u sre-

NAJTEŽA JE PROVEDBA Može se zaključiti da je uobičajeni prebrzi skok prema implementaciji promjene uzaludan jer odabir načina (KAKO) ovisi o prethodnim određenjima ŠTO, TKO i KONTEKST. Ako proces promjene prejednostavno započinje i završava s fokusom na način provedbe (KAKO) uz ignoriranje svih ostalih čimbenika, onda će mu za uspješan ishod nedostajati realnost i efektivnost. Čini se da u većini neuspješnih ishoda, problem nije bio u neshvaćanju potreba za promjenom od strane menadžmenta. Pravi razlog je bila organizacijska nesposobnost implementacije. Prema nedavnom istraživanju autora ovoga teksta, na uzorku od 50 hrvatskih menadžera, najučestaliji razlog neuspjeha procesa promjena jest nekompetentnost provoditelja promjene. To su oni menadžeri kojima nedostaju znanja, vještine, iskustvo, osobnost, organizacijske sposobnosti, temeljitost, studioznost i povjerenje okoline. Neuspješan ishod promjene uvjerljivo je najučestaliji razlog za smjenu čelnih ljudi organizacije.

Lipanj 2014.

43

Intervju

U Bipi otvorena vrata

ZA HRVATSKE PROIZVODE

Općenito gledano, ništa ne govori protiv hrvatskih proizvoda na policama naših austrijskih trgovina, kaže Markus Geyer, član Uprave Bipa Hrvatska, te dodaje kako već postoje pozitivni primjeri takve suradnje u jednom od Reweovih prehrambenih lanaca u Austriji

P

uno je hrvatskih proizvođača koji nude odlične proizvode i osobno vjerujem da bi se ta snaga trebala jače iskoristiti jer definitivno postoji tržište za hrvatske proizvode u Europi, ističe Geyer.

Bipa posluje kao dio Rewe grupe. Možete li nas upoznati s drogerijskim konceptom na razini grupacije? U kojim sve zemljama Bipa posluje te koliko prodavaonica ukupno ima na svim tržištima?

Rewe grupa broji oko 330.000 zaposlenih te uz promet od 50,6 milijardi eura čini jednu od najvećih maloprodajnih i turističkih kompanija u Europi. Bipa, kao članica Rewe grupe, posluje u dvije zemlje. U Austriji gdje imamo vise od 600 poslovnica i vodeću poziciju na tržištu te ovdje u Hrvatskoj gdje smo počeli s radom u 2007. i imamo 63 poslovnice trenutno.

Drogerijski lanci su u proteklim godinama bili izrazito aktivni na hrvatskom tržištu. Unatoč krizi otvarane su nove poslovnice, proširivan asortiman te su poduzimane brojne marketinške akcije.

Kako gledate na drogerijsko tržište u Hrvatskoj? Možemo li reći da je doseglo stanje zrelosti?

U Bipi smatramo da stanje zrelosti još uvijek nije postignuto. Kada us-

44

Lipanj 2014.

poredimo hrvatsko tržište s austrijskim, možemo vidjeti da je tržišni udio drogerija u Austriji veći od 40% u neprehrambenoj kategoriji, dok je u Hrvatskoj udio oko 33%. Sama ta razlika ukazuje na potencijal koji postoji u Hrvatskoj, a pored toga znamo da još uvijek postoje i kupci koji nikad nisu posjetili drogeriju.

Upravo to bismo voljeli promijeniti konceptom koji nudimo.

Možete li otkriti kakvi su vam poslovni rezultati bili u 2013. godini? Koliko su iznosili poslovni prihodi, a koliko neto dobit po završetku godine?

“Ove godine ćemo otvoriti još sedam poslovnica, prvenstveno u Zagrebu te na obali”

Programi vjernosti su u proteklih nekoliko godina dobili na značaju zbog sve manje kupovne moći građana Hrvatske. Kupci su sve oprezniji, kupuju na akcijama i gledaju ostvariti uštedu kadgod je to moguće. Kako je organiziran loyalty program Bipe, koliko članova broji te kakve benefite nudi svojim korisnicima?

Kakvo je poslovanje Bipe u kontekstu ovog vrlo dinamičnog tržišta? Od kada djelujete u Hrvatskoj, koliko poslovnica i zaposlenih imate, u kojim sve dijelovima Hrvatske poslujete te imate li u planu daljnje širenje svoje maloprodajne mreže?

Kao što sam ranije spomenuo, u Hrvatskoj poslujemo od 2007. te imamo 63 poslovnice i vise od 300 zaposlenih. Ove godine ćemo otvoriti još sedam poslovnica, prvenstveno u Zagrebu te na obali. To su također ključna područja za nas u sljedećih nekoliko godina.

U 2013. smo prihodovali 248 milijuna kuna, što je rast od 21,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Još uvijek smo u fazi razvoja tržišta te očekujemo da ćemo točku pokrića postići u naredne tri godine, ali to naravno ovisi o razvoju tržišta.

Bipa je izdala već više od pola milijuna kartica. Naša najveća prednost je što možete uštedjeti stvarni novac. Za svakih potrošenih 50 kuna kupac štedi kunu te skupljeni iznos može iskoristiti kasnije. Uz to, naši BIPACard kupci uvijek imaju na raspolaganju više od 70 proizvoda po sniženim cijenama te dobivaju kupon s 15% popusta za rođendan.

Osim svega nabrojanog, BIPACard kupci kontinuirano imaju posebne pogodnosti.

www.jatrgovac.hr

63 poslovnice Bipa ima u Hrvatskoj Nedavno ste na svoje police uveli i novu ekološku marku bi good. Koliko pažnje posvećujete bio asortimanu u svojim prodavaonicama s obzirom na to da kupci sve više važnosti pridaju upravo zdravijim proizvodima i njihovom podrijetlu?

Naš fokus i najveća prednost je asortiman u kategorijama ljepote i njege.

U tim kategorijama uvijek nastojimo biti prvi u inovacijama i trendovima.

Jedan od trendova, kako ste spomenuli, su eko proizvodi. Mi smo prošli mjesec u ponudu uveli privatnu marku “bi good”, jer smo htjeli svojim kupcima ponuditi odlične eko proizvode uz povoljnu cijenu. “bi good”

gorijama te koliki dio prometa na godišnjoj razini realizirate prodajom ovih proizvoda?

“U 2013. smo prihodovali 248 milijuna kuna, što je rast od 21,9% na godišnjoj razini” Imamo širok raspon brendova privatne marke. Uz naše privatne marke Iq cosmetics, Look by BIPA te b.pretty unutar kategorije dekorativne kozmetike, imamo i MY za osobnu njegu te Clever za čišćenje

Zadovoljni smo suradnjom sa hrvatskim dobavljačima. Što se tiče uvoza, jedino što uvozimo su proizvodi naših privatnih marki, ostalo nabavljamo od naših hrvatskih partnera.

To su hrvatske kompanije poput Saponije, Labuda, Biokozmetike ili lokalni predstavnici internacionalnih dobavljača poput L’Oreala Paris, P&G-a, Henkela i drugih.

Postoji li mogućnost za poboljšanje suradnje s hrvatskim proizvođačima te ima li šanse da proizvodi iz Hrvatske preko vaše mreže dođu na police Bipe primjerice u Austriji?

Uvijek postoji prostor za intenzivniju suradnju s hrvatskim proizvođačima, iako moram napomenuti da smo u posljednjim godinama zaista ojačali suradnju sa svim našim dobavljačima. To je posebno važno zato što je trenutna situacija izazovna za obje strane, industriju i maloprodaju, te zahtijeva zajedničke napore. Općenito gledano, ništa ne govori protiv hrvatskih proizvoda na policama naših austrijskih trgovina. Koliko je meni poznato, postoje pozitivni primjeri takve suradnje, ne u Bipi, nego u jednom od naših prehrambenih lanaca u Austriji. Puno je hrvatskih proizvođača koji nude odlične proizvode i osobno vjerujem da bi se ta snaga trebala jače iskoristiti jer definitivno postoji tržište za hrvatske proizvode u Europi.

Imate li u planu u nadolazećim godinama iskorak na neka nova tržišta, pored Austrije i Hrvatske?

Trenutno smo fokusirani na Austriju i Hrvatsku, posebice na Hrvatsku gdje nam je cilj ostvariti znatan rast kroz sljedećih pet godina. Kako bismo to i postigli morat ćemo ujediniti sva raspoloživa sredstva.

Markus Geyer Bipa Hrvatska

je proizveden s razgradivom ambalažom te biorazgradivim sastojcima što pokazuje da zaista brinemo pri proizvodnji ekoloških proizvoda.

Kako ste zadovoljni sa svojom trgovačkom markom općenito? Koliko linija privatne marke imate, u kojim sve kate-

www.jatrgovac.hr

kućanstva. Privatne marke kod nas čine oko 20 posto količinskog udjela u prodaji.

Kako ocjenjujete suradnju s hrvatskim dobavljačima? Možete li navesti koliki udio asortimana nabavljate u Hrvatskoj, a koliko iz drugih zemalja?

Ako se osvrnemo unatrag godinu dana, Hrvatska je članica Europske unije, je li to olakšalo poslovanje Bipe te na koji način?

Svakako, uvoz privatne marke postao je znatno lakši i brži, ali to je samo jedan od kratkoročnih efekata koje smo imali u posljednjoj godini. U širem kontekstu vjerujemo da će kroz naredne godine članstvo u EU pridonijeti stabilnosti i ekonomskom rastu Hrvatske.

Lipanj 2014.

45

Ljetna kozmetika

PROIZVODI koji ljeto znače

Ljeto je lijepo, ali vrućine sa sobom nose i potrebu za češćim korištenjem kozmetike pa smo stoga odlučili baciti pogled na situaciju u tri noseće kategorije ljetne kozmetike

U

sklopu ljetne kozmetike analizirali smo tri kategorije: proizvodi za njegu tijela, proizvodi za depilaciju i gelovi za tuširanje. Prema podacima o prodaji, koji ne obuhvaćaju Cash&Carry, ljekarne ni diskontne trgovine (Lidl), ove tri kategorije su u periodu svibanj 2013. -

travanj 2014. kumulativno ostvarile količinsku prodaju od 3,9 milijuna litara, dok je vrijednosna prodaja istodobno iznosila 286,3 milijuna kuna.

Pritom su jedino gelovi za tuširanje u promatranih 12 mjeseci ostvarili rast prodaje prema oba parametra, dok su proizvodi za njegu tijela i proizvodi za depilaciju

PROIZVODI ZA NJEGU TIJELA O vi proizvodi namijenjeni su hranjenju, zaštiti ili vlaženju kože tijela. Mogu biti u obliku krema, losiona, gelova itd. Proizvodi za njegu i učvršćivanje tijela također su uključeni u ovu kategoriju. Ovdje ne spadaju: kreme za lice, anti-celulitne kreme, sredstva za tuširanje, puderi za tijelo, kreme za depilaciju, pilinzi za tijelo, sredstva za njegu stopala (isključivo), 2 in 1 gel za tuširanje s kremom, dječje kreme, sredstva za sunčanje, sredstva za samotamnjenje osim ako im je osnovna namjena njega i hidratacija. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Afrodita (Afrodita), Beiersdorf (Nivea, Atrix), Eveline Cosmetics (Eveline), L’Oreal (Garnier), Unilever (Dove) te trgovačke robne marke koje same nose 30% količinske prodaje.

U zadnjih godinu dana kategorija proizvoda za njegu tijela ostvarila je negativan prodajni rezultat. Količinska prodaja smanjena je pritom za 1,6% uz ukupno prodanih 1.128.500 litara, dok je vrijednosna prodaja pala za 3,2% na 132.160.000 kuna.

Podjela prema tipu svibanj 2013. - travanj 2014.

PROIZVODI ZA NJEGU TIJELA

svibanj 2013. travanj 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (1000 litara)

1.128,5

-1,6

Vrijednosna prodaja (1000 kn)

132.160

-3,2

Krema

46,3% Mlijeko

24,2% Losion

18,4% Ulje

1,1%

ostvarili negativan rezultat u usporedbi s ranijih 12 mjeseci. Glavni kanal prodaje za sve tri kategorije su drogerije koje dominiraju nad svim ostalim tipovima prodajnih mjesta. Trgovačke marke su značajan izazivač za brendove te zauzimaju i do 30% udjela u prodaji pojedinih kategorija.

Gel

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

0,7% Ostalo

9,3%

100

Podjela prema namjeni svibanj 2013. - travanj 2014.

Sredstva za njegu tijela

61,5% Univerzalna sredstva

25,8% Sredstva za njegu

12,8%

1

90

4 6

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

80

11

70

17

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

60 50

Hipermarketi (2501 m2 +)

40 30

61

20

Supermarketi (301 - 2500 m2) Drogerije

10 %

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

svibanj 2013. - travanj 2014.

Izvor: Nielsen

46

Lipanj 2014.

www.jatrgovac.hr

Analizu pripremila: Milanka Ćorić

PROIZVODI ZA DEPILACIJU

O

vi proizvodi su namijenjeni za uklanjanje dlačica, a mogu biti u obliku kreme, gela, pjene te voska i meda. U kategoriju ne spadaju sredstva za brijanje, britvice te električni depilatori.

Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Afrodita (Afrodita), Biokozmetika (Čupko), Naturale Use (Luxepil), Reckitt Benckiser (Veet) te trgovačke robne marke koje zauzimaju 19% količinske prodaje kategorije. I ova kategorija je u zadnjih godinu dana ostvarila pad prodaje. Pritom je vrijednosna prodaja iznosila 20.530.400 kuna, što je 5,3% manje nego u prethodnih 12 mjeseci, dok je količinska prodaja zabilježila manji pad od 1,8% s ukupno prodanih 104.200 litara. Trake su najpopularniji tip proizvoda za depilaciju sa 60% udjela. Slijede kreme s 25,6% i vosak s 9,3% udjela.

Podjela prema tipu svibanj 2013. - travanj 2014.

Trake

60% Kreme

25,6%

PROIZVODI ZA DEPILACIJU

svibanj 2013. travanj 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (1000 litara)

104.2

-1,8

Vrijednosna prodaja (1000 kn)

20.530,4

-5.3

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100 90 80

X X 2 8

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

9

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

70

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

60 50 40

Hipermarketi (2501 m2 +)

80

30

Supermarketi (301 - 2500 m2)

20

Drogerije

10

Vosak

%

9,3% Ostalo

svibanj 2013. - travanj 2014.

5%

GELOVI ZA TUŠIRANJE K ategorija uključuje proizvode za tuširanje bilo u kremi, gelu ili tekućini. Vodeći proizvođači u kategoriji gelova za tuširanje su (abecednim redom): Afrodita (Afrodita), Beiersdorf (Nivea), Colgate-Palmolive (Palmolive), Henkel (Fa, Schauma), Procter&Gamble (Old Spice), Unilever (Axe, Dove,

Radox) te trgovačke robne marke koje imaju 20% količinske prodaje.

Za razliku od prethodne dvije kategorije, gelovi za tuširanje su u posljednjih 12 mjeseci ostvarili rast. Tako je količinska prodaja uvećana za značajnih 6,3% s ukupno prodanih 2.672.500 litara, dok je vrijednosna prodaja pratila pozitivan trend

Izvor: Nielsen

s povećanjem od 2,2% i ukupno ostvarenih 133.636.100 kuna. Prema namjeni, univerzalni gelovi za tuširanje su uvjerljivo naprijed sa 67,1% udjela u kategoriji. Gelovi za muškarce, pak, imaju 27,2%, a gelovi za djecu 5,7% udjela.

GELOVI ZA TUŠIRANJE

svibanj 2013. travanj 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (1000 litara)

2.672,5

6,3

Vrijednosna prodaja (1000 kn)

133.636,1

2,2

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100 90

Podjela prema namjeni svibanj 2013. - travanj 2014.

Univerzalni

67,1% Za muškarce

27,2% Za djecu

2 6 9

80 70 60

17

22

50

5,7%

201 ml - 250 ml

53,6% više od 250 ml

43,6% do 250 ml

2,7%

www.jatrgovac.hr

30

44

20

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Supermarketi (301 - 2500 m2) Drogerije

10 %

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

40

Podjela prema veličini pakiranja svibanj 2013. - travanj 2014.

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

svibanj 2013. - travanj 2014.

Izvor: Nielsen

Lipanj 2014.

47

Gelovi za tuširanje

NOVI ZAHTJEVI

za novo vrijeme Od njegovane i meke kože, svježine nakon tuširanja i stimulacije naših osjetila pa sve do podizanja energije i raspoloženja, sve su to zahtjevi koje postavljamo pred gelove za tuširanje

G

el za tuširanje je zapravo vrsta tekućeg sapuna koji koristimo za čišćenje cijeloga tijela. Smatramo ga proizvodom modernog svijeta i tehnologije. Prvi tekući sapun pojavio se tek sredinom 19. stoljeća. Odmah je stekao veliku popularnost što je potaklo, uz napredak moderne kemije, razvoj tekućeg gela za tuširanje. Njegova je prvotna funkcija bila ubrzavanje i olakšavanje tuširanja te manja štetnost za kožu od sapuna. Kako se u modernoj civilizaciji svakodnevno tuširanje podrazumijeva, gel za tuširanje brzo je zauzeo svoje mjesto u našim kupaonicama. Štoviše, toliko je napredovao da ga danas možemo pronaći u bezbroj varijacija. Više ga ne povezujemo samo s čišćenjem tijela, već nam u reklamama nude razne dodatne pogodnosti gela za tu-

48

Lipanj 2014.

širanje. Od njegovane i meke kože, svježine nakon tuširanja, stimulacije naših osjetila, intenzivnog doživljaja pa sve do podizanja energije i raspoloženja. Teško da možemo zamisliti svoj dan bez upotrebe ovog proizvoda, pogotovo dolaskom ljeta i sve toplijih dana.

NEZAOBILAZNI PROIZVODI Upravo zbog toga u okviru BRANDpuls istraživanja pratimo marketinške pokazatelje za kategoriju gelova za tuširanje. Osim korištenja kategorije BRANDpuls analizira i marketinške pokazatelje za brendove unutar kategorije, demografiju i životni stil potrošača te njihove kupovne i medijske navike. Svi ovi podaci važni su za praćenje brenda i rano uočavanje prilika i problema na tržištu. Podaci korišteni u analizi prikazuju najnovije podatke priku-

pljene tijekom ožujka i travnja 2014. godine.

BRANDpuls istraživanje pokazuje da čak 94% populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine koristi gelove za tuširanje. Trend korištenja kategorije stabilan je od 2011. godine i nije se značajno mijenjao. Heavy korisnika gelova za tuširanje (onih koji ih koriste jednom ili više puta dnevno) u populaciji imamo 53%. Medium korisnika koji gelove za tuširanje koriste 4-6 puta tjedno je

29 godina, a najmanje u populaciji od 60 do 64 godine. Heavy korisnici su nešto češće neoženjeni/neudane. Što se tiče učestalosti korištenja kategorije u susjednoj Sloveniji, postotak korisniTrend korištenja kategorije ka kategorije stabilan je od 2011. godine i ne razlikuje se značajno nije se značajno mijenjao od onoga kod nas i iznosi 23%, dok je light korisnika, 92%. Za razliku od toga u odnosno onih koji koriste Srbiji nalazimo nešto manji gelove za tuširanje 2-3 puta broj korisnika ove kategorije, tjedno ili rjeđe, ukupno njih 78%, te jednako toliko u 18%. Na kraju, imamo 6% Makedoniji. Polovina heavy onih koji ne koriste gelove korisnika u Hrvatskoj voli za tuširanje. Heavy korisnike eksperimentirati s mirisima gelova za tuširanje nalazimo gelova za tuširanje, 45% ih nešto učestalije u mlađoj preferira gelove koji stvaraju populaciji od 15 do www.jatrgovac.hr

94% populacije Hrvatske koristi gelove za tuširanje Index snage brenda 10%

Lojalnost

7,6%

52%

46,7%

20% Primarno korištenje

16%

Razmatranje

44%

Iskustvo 82,2%

93%

Optimal

više pjene, a za 39% njih je bitniji osjećaj opuštenosti nakon tuširanja od samog higijenskog efekta tuširanja.

Za 52% heavy korisnika marka gela za tuširanje koju kupuju je jako bitna. Isto je bitno za 40% medium korisnika, dok je za samo 27% light korisnika marka gela za tuširanje jako bitna.

PETOBOJ BRENDOVA Osvrnimo se na razinu korištenja (“usage”) brendova, što je marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja je važno za procjenu potrošačke mase na koju u određenom trenutku možemo računati. U kategoriji gelova za tuširanje www.jatrgovac.hr

vodeći brend je Nivea. Njega koristi 44% potrošača u dobi od 15 do 64 godine, što se promatrano na ciljnoj skupini korisnika kategorije dodatno penje na 47% potrošača koji koriste Niveu.

Odmah iza vodećeg brenda nalazi se Dove koji koristi 35% populacije. Među top 5 brendova po učestalosti korištenja također se nalaze Palmolive, Fa i Axe. U odnosu na 2013. godinu pozicija vodeća tri brenda nije se mijenjala, štoviše, od samog početka praćenja kategorije, 2007. godine, Nivea, Palmolive i Dove drže vodeće pozicije ove kategorije.

Nivea

Prepoznavanje

66,6% 35%

53% 67%

82,2%

54,9% 64%

74,6%

93%

90%

Nivea

Dove

i Dove također su vodeći brendovi u Srbiji i Makedoniji, dok u Sloveniji čelnu poziciju drže Nivea i Fa. Kombinacijom svih najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine, (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.) dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu BRANDscore. BRANDscore tako uspoređuje brendove unutar kategorije gelova za tuširanje i pokazatelj je snage na tržištu. Promatranje cjelokupnog uspjeha brenda na tržištu je osobito vrijedno u situacijama kada brendovi na određenom marketinškom pokazatelju postižu vrlo slične vrijednosti pa se tek uzimanjem u obzir svih pokazatelja može dobiti prava slika stanja na tržištu. Prema BRANDscore-u Nivea i Dove su trenutačno vodeći brendovi u Hrvatskoj u kategoriji gelova za tuširanje, a slijedi ih Pal-

23%

35%

76%

55,1%

71,5%

58,1%

58,1%

13%

25%

44%

34,2%

59,9%

75,2% Korištenje

76%

15%

33%

75,2%

4,3% 52%

49,4%

59,9% 33%

7,8%

74,2% 86%

Palmolive

Pozicija brendova prema BRANDscore-u Brend

BRANDscore

Nivea Dove Palmolive

61 55 50

molive, Fa i Axe. BRANDscore uključuje i emocionalni i bihevioralni odnos potrošača prema brendu te daje sveobuhvatnu snagu brenda na tržištu. Danas su gelovi za tuširanje puno više od sapuna za čišćenje tijela.

Od njih očekujemo puno toga. Moraju pridonijeti tome da tuširanje bude brzo i funkcionalno, a jednako tako osvježavajuće, mirisno i njegujuće. Gel za tuširanje je danas više od jednog proizvoda, on je i šampon za kosu, regenerator za tijelo, krema za brijanje… Što će još postati u budućnosti ostaje nam za vidjeti.

Jelena Jakšić Product Manager, Ipsos Puls

Lipanj 2014.

49

Category management

KAPETANI

kategorije Zbog trenda povećanja broja kategorija trgovci su počeli upravljanje kategorijama prepuštati vodećim proizvođačima te se oni u praksi često nazivaju “kapetanom kategorije”

K

ada govorimo o upravljanju kategorijom, onda je jasno da voditelj kategorije mora ići u smjeru standardizacije asortimana i poslovnih procesa, pronalaziti inovativne proizvode, slijediti trendove i stvarati novu vrijednost. Inputa je, koje treba upotrijebiti, na tome putu jako puno, no najznačajniji je onaj koji može utjecati na sveukupan ishod uspješnosti kategorije. Nedavno su trgovci, zbog trenda povećanja broja kategorija, počeli upravljanje kategorijama prepuštati svojim vodećim proizvođačima te se oni u praksi često nazivaju “kapetanom kategorije”. Dobavljači ili proizvođači imaju “blizak kontakt s kupcem”, jer u svojoj branši kontinuirano istražuju tržište, kretanje trendova, prate i bore se s inovacijama konkurencije. Upravo ta širina podataka, koju dobavljač mora imati kako

Budući da se tržište jako brzo mijenja i trgovci i dobavljači trebaju brze informacije bi održao i jačao svoju poziciju na tržištu, izuzetno je vrijedna informacija za trgovce koji se nemaju vremena baviti opsežnim istraživanjima za tako veliki broj kategorija koje svaki od njih ima u svom asortimanu. Tko bi trebao biti kapetan kategorije? On može

50

Lipanj 2014.

biti najveći dobavljač u kategoriji, ali može biti i manji dobavljač u kategoriji koji ima ideju, mogućnost brzine promjene, prilagodbe i implementacije procesa. Zapravo je “kapetan kategorije” partner trgovcu kojega izdvaja poseban odnos u odnosu na ostale dobavljače unutar kategorije i to po jačini brenda, po udjelu u kategoriji, inovativnosti, atraktivnost promocija, znanjima o in store aktivnostima i mogućnostima ulaganja u zajedničke projekte. Na primjer, Carrefour je pri upravljanju kategorijom oralne higijene dao ključnu ulogu Colgateu.

ULOGA SAVJETNIKA Za trgovca “kapetan kategorije” u svakome slučaju zbog svojeg znanja o kapacitetu i potencijalima tržišta igra značajnu ulogu. “Kapetan kategorije” ima ulogu savjetnika i davatelja podrške trgovcu te pružatelja informacija s aspekta načina funkcioniranja cjelokupnog lanca vrijednosti od proizvodnje do prodaje proizvoda. “Kapetan kategorije” doprinosi unaprjeđenju prezentacije proizvoda na prodajnom mjestu, novom i kreativnom načinu izlaganja, novim idejama za cross marketing, načinima označavanja i privlačenja pažnje kupaca, a kreirajući in store aktivnosti potiče i direktnu komunikaciju s kupcima. On potiče i druge dobavljače unutar kategorije da budu proaktivni, što opet doprinosi razvoju cjelokupne kategorije. S druge

strane, dobavljač ima priliku kroz rad s trgovcem dobiti informacije temeljem kojih kreira strategiju i taktike daljnjega razvoja svojega brenda, prodaje proizvoda iz postojećeg asortimana, ali i razvoja novih proizvoda. Do takvih podataka dobavljač inače može doći samo provođenjem dugotrajnih i skupih istraživanja. Budući da se tržište jako brzo mijenja i trgovci i dobavljači trebaju brze informacije kako bi što prije inovativnostima odgovorili željama svojih kupaca.

PRITISAK NA TRGOVCA S obzirom na to da se radi o vrlo uskoj suradnji između trgovca i dobavljawww.jatrgovac.hr

broj proizvoda porastao je

5 puta više nego prostor na policama udjele svojih privatnih marki i proizvoda ostalih dobavljača, rukovodeći se potrebama i željama svojih kupaca.

NUŽNOST SURADNJE Zajednički projekti trgovaca i dobavljača danas su nužni. Zašto? Nažalost, svjedoci smo smanjivanju broja dobavljača i to prvenstveno naših hrvatskih proizvođača, koji su izgubili bitku s likvidnošću, zatvorili svoje pogone i otpustili radnike te se time još više smanjio broj potencijalnih potrošača. Trgovci nadoknađuju marže stišćući i tražeći dodatne uvjete od dobavljača. Dobavljači time dolaze na marginu profitabilnosti i ne odlučuju se za ulaganje u inovacije. Na taj način

Za uspješno vođenje kategorije bitna je usmjerenost na kupca

ča, uvijek ostaje pitanje i održavanja realnosti i rješavanja problema sukoba interesa sudionika u kategoriji.

Naime, broj proizvoda u industriji robe široke potrošnje u zadnjih je dvadesetak godina porastao pet puta više nego prostor na policama. Nedostatci se očituju u tome što dobavljači, radi ostvarivanja svojih koristi, često rade dodatni pritisak na trgovca želeći smanjiti širinu pozicija svojih konkurenata kao i prodaju njihovih artikala. Trgovci bi isključivom fokusiranošću na samo jednog dobavljača kategoriju oslabili. Naime, time bi smanjili svoju moć pregovaranja i mogućnost diferencijacije u odnosu www.jatrgovac.hr

na druge trgovce koji bi imali veću širinu i različitost asortimana, a time i svoju tržišnu konkurentnost. Također, ukoliko dobavljač svoja iskustva ili iskustva “najbolje prakse” drugih dobavljača s drugih i stranih tržišta u potpunosti pokuša preslikati na domaće tržište, ne vodeći pritom računa o specifičnostima tog tržišta, može trgovcu uzrokovati gubitak ravnoteže unutar category management procesa.

Trgovci uvijek moraju upravljati kategorijom vodeći brigu o pokretačima kategorije, ali i usputnim, sezonskim i ostalim kategorijama. Oni moraju sukladno svojim strategijama odrediti maloprodajne cijene, udjele brandova,

ne doprinose niti svome razvoju niti razvoju trgovca. Zajednički projekti jesu ulaganja dobavljača i trgovca čiji je rezultat zadovoljan kupac. Kupac zna što želi te danas, iako troši manje, on i od trgovca i od dobavljača želi sve više. Kupac će to ulaganje prepoznati kroz odabir mjesta koje najviše odgovara njegovim potrebama. Za uspješno vođenje kategorije bitna je usmjerenost na kupca. Zajednički projekti su zahtjevni procesi koje trgovci moraju kontinuirano osmišljavati i dogovarati sa svim dobavljačima bez obzira na njihovu veličinu ili udio u prometu, što naravno nije jednostavno. Uz sve probleme koje je donijela nepovoljna ekonomska klima, nikada nije bilo više prostora za kreativnost, međusobno podržavanje i poticanje trgovaca i dobavljača u cilju njihova rasta i razvoja te stvaranja lojalnih potrošača. Stoga razumijevanje kategorije, posvećenost kategoriji i korištenje najboljih taktika koje će se primjenjivati u procesu upravljanja kategorijom, uz znanja i iskustva “kapetana kategorije”, prava su kombinacija za međusobnu uspješnu suradnju iz koje svaki od sudionika može izaći kao pobjednik.

Jasmina Marić Cvijetinović struč.spec.comm.

Draženka Ćosić univ.spec.oec.

Lipanj 2014.

51

Školska oprema

p e j a Sezon Hrvatska umnogome slijedi svjetske trendove u segmentu školske opreme. Jedino što svakako treba urediti su pravovremeno komuniciranje kampanja te jača prisutnost tehnologije u procesu školovanja

Š

kolska godina je napokon završila i konačno počinje vrijeme uživanja za školarce koji čitavu godinu strpljivo čekaju ljetni raspust kako bi se odmorili i pripremili za nove izazove. No, za trgovce, proizvođače školske opreme i pribora te distributere školska sezona tek počinje. Naime, iako će većina školaraca iskoristiti slobodno vrijeme za uživanje u ljetu, bezbrižnoj igri i zabavi, trgovci mjesecima unaprijed osmišljavaju marketinške kampanje za privlačenje kupaca u svoje prodavaonice te već sada pune svoje police školskim asortimanom. To i ne čudi kada znamo kako svjetsko tržište školske opreme i pribora, uključujući tehničke stvari poput laptopa, računala, raznih gadgeta i

52

Lipanj 2014.

tableta vrijedi oko 70 milijardi američkih dolara. To čini ovu sezonu drugom najvećom u poslovanju trgovaca.

Prvo mjesto, razumljivo, zauzima ona blagdanska, božićna. Inače, pojam školskog asortimana je vrlo širok te obuhvaća sve ono što je po-

ski pribor poput bojica, tempera, olovaka i slično, zatim kalkulatore, dječje kišobrane, kišne kabanice, majice za tjelesni odgoj i brojne druge potrepštine”, objašnjava Anto Ivanović, komercijalni direktor zagrebačke tvrtke Eurocom. Ipak, unatoč tome što trgovci u Hrvatskoj već Za trgovce, distributere i sada rade na proizvođače školska godina osmišljavanju marketinških započinje u lipnju kampanja za novu školsku trebno za opremanje školarca godinu, prave kampanje, koje poput, primjerice, udžbenika, roditelji radi ušteda i čekaju, odjeće i obuće. No, taj asorzapočet će krajem srpnja i timan obuhvaća i znatno širi trajat će sve do rujna, odnodijapazon proizvoda. “Ako sno do početka nove školske promatramo iz perspektive godine kada se očekuje i naše tvrtke i asortimana kopovećana potražnja, odnosno jim se bavimo, školski asortiprodaja ovog asortimana. man obuhvaća školske torbe, ruksake, pernice, bilježnice, VELIKI POTENCIJAL TRŽIŠTA omotnice za bilježnice, bloNaime, kao i ostali sektori, kove za crtanje, niti ovaj nije ostao imun na likovne utjecaj krize pa se i tu osjeti mape, kako roditelji više nego prije školpaze što kupuju, ali i da unatoč svemu ne štede na obrazovanju svojih najmlađih.

“Postoji puno drugih stvari kojih će se ljudi odreći prije nego što počnu štedjeti na školskom pribowww.jatrgovac.hr

80 mil. kn veleprodajna vrijednost tržišta školske opreme i pribora

v

pocela ru pa je potrošnja po djetetu konstantna. Međutim, kako ima sve manje djece, smanjuje se i ukupna prodaja”, kaže nam Zoran Ćorić, voditelj maloprodaje tvrtke Proming HCH iz Zagreba. Ako izuzmemo obvezne školske udžbenike, odjeću i obuću, koji su također sastavni dio školskog asortimana, a gledamo samo školske torbe, ruksake, pernice, bilježnice i sličan pribor, roditelji po školarcu za početak školske godine potroše oko 200 kuna. Iako se na prvu taj iznos ne čini značajnim, treba znati da se ovdje radi o okvirnom izračunu i da ne kupuju svi na godišnjoj razini nove torbe, pernice ili ruksake pa takvi kupci i troše manje iznose, ali treba opetovano naglasiti kako u taj iznos nisu uračunate osnovne stvari poput udžbenika. Shodno tome, te ako uzmemo u obzir da u Hrvatskoj ima oko 400.000 učenika, u grubo možemo reći kako tržište školskog pribora i opreme, mjereno veleprodajnim cijenama, iznosi oko 80 milijuna kuna.

Za maloprodaju je taj iznos barem dvostruko veći. No, kako se trgovcima i proizvođačima školske opreme svake godine nudi velika prilika za napredak na ovom području, marketing za ovaj segment susreće se s velikim izazovima koje treba na vrijeme prepoznati i na njih reagirati. Najveću pozornost kupaca svakako izazivaju školske bilježnice, torbe, pisaći pribor, pernice i slične potrepštine. “Kod torbi, najtraženije su one za prvoškolce i tu naši kupci pozorno gledaju na kvalitetu. Važno im je da zadovoljavaju stroge anatomske kriterije poput www.jatrgovac.hr

snost od manje potrošnje u jesenskom razdoblju upravo radi iscrpljenosti kućnog budžeta na godišnjem odmoru. Ipak, trgovci kažu kako je ovakva praksa ustaljena jer i nakon odmora ostaje dovoljno vremena za nabavu svega potrebitog za školu. Tu ipak ne prestaju razlike između našeg i stranih, razvijenih tržišta. Ono po čemu se još razlikuju svjetska i domaća praksa u segmentu školske opreme i pribora jest, dakako, i tehnička oprema. Naime, zemlje poput SAD-a već duže vrijeme koriste laptope, tablete i razne gadgete u nastavi, dok je kod nas takav trend jedva primjetan. Stoga, pogotovo na

i informiranje, ali i pomoglo planirati nastavu i ostati u toku s obvezama i rasporedom školaraca. Ipak, tu treba naglasiti kako su spomenute aplikacije ustaljena praksa razvijenih zemalja te da u Hrvatskoj još nisu uzele pravoga maha. Svejedno, unatoč sveprisutnom i očitom razvoju tehnologije diljem svijeta neke razlike i sličnosti se više osjete pa tako svjetsko školsko tržište prepoznaje dva glavna trenda. Primarno, kupci i dalje čekaju akcije i popuste kako bi za istu količinu školskih potrepština potrošili manje novca, što je vrlo blisko i domaćem tržištu, ali je očito i kako trgovci na svjetskom

američkom tržištu, kolovoz je prepoznat kao mjesec u kojem se kupuje tehnička roba.

Da je tehnička oprema važna za obrazovanje pokazuje i sve veći broj aplikacija na domaćem i stranom tržištu koje su namijenjene učenicima kako bi lakše svladali školsko Nespecijalizirane trgovine gradivo i bolje danas čine značajan dio se organizirali.

Te aplikacije, školskog tržišta u Hrvatskoj osim što su dostupne za nove školske godine. No, kako računala, mogu se skinuti i je Hrvatska turistička zemlja na tablete te pametne telefone i veliki dio prihoda dolazi čime učenje postaje zaniupravo iz tog sektora, ne čudi mljivije. Dio takvih uistinu što kampanje za školski asorkorisnih aplikacija posebno timan počinju nešto kasnije. je kreiran za profesore i roS druge strane, radi takvog ditelje kako bi im se olakšala stava postoji objektivna opasvakodnevna komunikacija

tržištu započinju sve ranije s “back to school” kampanjama koje komuniciraju putem medija, društvenih mreža te e-mail poruka kako bi ih ciljana publika uočila i prepoznala, što kod nas, barem za sada, nije slučaj.

anatomskih leđa, širokih naramenica i lakoće torbe. Za stariji uzrast interesantne su torbe 3 u 1 koje mogu poslužiti i za vanškolske aktivnosti”, naglašava Ilija Peša iz odjela nabave za Media/Office u Metro Cash & Carry Hrvatska.

SVJETSKA PRAKSA Slijedom toga trgovci diljem svijeta odmah po završetku školske godine počinju plasirati na tržište razne potrepštine za školu i sustavno rade na oglašavanju. Šalju personalizirane e-mail poruke roditeljima u kojima ih informiraju o novim proizvodima i cijenama, za promociju koriste brojne društvene mreže, predstavljaju razne proizvode poput dezodoransa namijenjenih mlađoj djeci, zdravih lunch paketa te brendiraju hranu i pića za školarce. U Hrvatskoj, pak, završetkom školske godine trgovci tek započinju pripreme za “back to school” sezonu. Značajnija iznimka po tom pitanju su Tisak media centri koji sa svojom kampanjom kreću odmah po završetku školske godine, odnosno sredinom lipnja, a nastavljaju sredinom kolovoza, pred sam početak

HRVATSKI POUČAK Osim spomenutih trendova na domaćem tržištu školske opreme i pribora zadnjih desetak godina uočeno je kako su kupci počeli zaobilaziti knjižare i papirnice te se počeli okretati trgovačkim lancima. Upravo zato nespecijalizirane trgovine danas čine vrlo značajan dio školskog tržišta.

Ipak, s početkom krize, situacija se pomalo mijenja prvenstveno zbog politike trgovačLipanj 2014.

53

Školska oprema kih lanaca koji rade s većim maloprodajnim maržama negoli prije krize. “Pokušavajući zadržati postojeće kupce i privući nove, svjesni smo svih akcija i akcijskih cijena koje rade trgovački lanci prvenstveno na prehrani, zatim na primarnoj neprehrani pokušavajući to nadoknaditi

menskih Barbie, Šegrta Hlapića, Mickeyja i Minnie Mouse preko neprolaznih akcijskih junaka poput Spidermana i Batmana pa sve do aktualnih Carsa, Planesa i Hello Kitty.

Niti oni stariji nisu zakinuti na ovom području pa i za njih postoji raznovrstan izbor motiva: od najdražih nogometnih i ostalih sportBrendirani proizvodi skih klubova, dominiraju prodajom legendarnih Star Warsa, omilješkolske opreme i pribora nih glazbenika, pa sve do motiva na sekundarnoj neprehrani popularnih modnih brendova gdje spada i ‘back to school’ poput Elfsa i Benettona. S segment”, objašnjava Anto obzirom da brendirani proiIvanović. S druge strane, dozvodi dominiraju prodajom sta malih knjižara i papirnica školskog pribora i opreme već je nestalo upravo u periodu duže vrijeme, iz tvrtke Eurokada je uloga trgovačkih lana- com su još prije osam godina ca u udjelu školskog pribora krenuli razvijati vlastite breni opreme uzela više maha. dove poput Scoolyja i Streeta Opstale su samo one koje te pritom navode kako ovi su bazirane na obiteljskom proizvodi danas drže dobar biznisu i veliki lanci knjižara dio tržišta. Uz to, potpisali su koji su se pregrupirali i ojai licencni ugovor s Walt Dičali. “Takve tvrtke su preposney Company, nogometnim znale trend neopravdanog klubovima Real Madrid i Bardizanja maloprodajnih cijena celona, a Disneyjevim preuzikod trgovačkih lanaca i cjemanjem Marvela i Lucas filnovno su konkurentnije pa se ma (Spiderman te Star Wars) zadnjih nekoliko godina propod svoje su okrilje dobili i te daja ponovno vraća u knjižare brendove. “Međutim, kako bipremda je uloga trgovačkih ste od nečega napravili brend lanaca još uvijek velika”, ističe potrebne su godine i godine direktor Eurocoma. S druge rada i ulaganja. Možete imati strane, širina asortimana koju najjače brendove i koristiti ih danas nude trgovački lanci, za dizajn svojih proizvoda, ali popraćena boljom dostupnoako nemate pogođen omjer šću i mogućnošću nabave kvalitete i cijene, koji moraju svega na jednom mjestu, za biti prilagođeni tržištu na kupce predstavlja prednost i, kojem ste pozicionirani, teško kako kaže Dubravko Kušec, je očekivati dobar rezultat”, rukovoditelj odjela marketinkaže Ivanović. Upravo zato ga u Kauflandu Hrvatska, oni je za brendiranje vrlo važno to rado prihvaćaju. imati jak razvoj, inspiriranog dizajnera, kvalitetne tvornice BRENDIRANO ŠKOLOVANJE gdje će se proizvesti proizvod, Isto tako, sve više je onih koji ali i niz drugih parametara na svojim mališanima kupuju koje se može osloniti u tom brendirane proizvode za procesu. Također, uz brenškolu. Oni mlađi na svojim dirane proizvode, velik udio bilježnicama, torbama, ali i u prodaji imaju i proizvodi ravnalima, olovkama i ostatrgovačkih robnih marki lim školskim potrepštinama koje su cjenovno povoljnije. mogu birati likove od svevreTako u Kauflandu na vrhun-

54

Lipanj 2014.

cu prodaje školske opreme i pribora, odnosno u tjednu prije početka školske godine, kupci radije posežu za pristupačnijim artiklima. “S obzirom na izdatke koje roditelji imaju u tom periodu, težište prodaje još uvijek je u masovnim artiklima prihvatljive cijene i kvalitete, dok tijekom godine više važnosti imaju brandirani artikli”, pojašnjava Kušec. Situacija s robnom markom Metroa je također na zadovoljavajućoj razini te ona u udjelu školske opreme i pribora iznosi gotovo osam posto, što u tvrtki ističu kao odličan rezultat. “Privatne marke razvijamo u skladu s tržišnim trendovima pa je udio naših robnih marki (Sigma i Aro) u odjelu školskog pribora također značajan”, kaže Larissa Jurman iz Metroovog odjela nabave Seasonal/ Soft. No, približavanje svjetskoj praksi osjeti se i u udjelu prodaje putem interneta koja je još uvijek na niskim razinama, ali ipak raste iz sezone u sezonu. Tako prodaja školske opreme i pribora putem interneta u Metrou iznosi oko osam posto. Dobro iskustvo s ovog područja imaju i u Tisak media centrima.

“Primjećujemo kako mlađi kupci i kupci koji u svojim gradovima nemaju Tisak media centar često kupuju udžbenike i školski pribor kao i

ostali asortiman putem našeg Tisak media web shopa čija je osnovna prednost besplatna dostava na najbliži kiosk Tiska”, navodi direktor marketinga Tiska Josip Grgić. Sijedom navedenoga, u Hrvatskoj se osjeti značajan iskorak prema svjetskoj praksi koji smanjuje gužve na blagajnama u predškolskom razdoblju. Što se tiče ponude za školarce tu nimalo ne kaskamo za drugima pa se na domaćem tržištu mogu naći isti brendovi kao i u najmodernijim svjetskim dućanima.

Jedino na čemu trebamo dodatno poraditi kako bismo uistinu uhvatili korak sa svjetskim trendovima su korištenje tehničke opreme u školovanju te agresivnije marketinške kampanje ususret početku školske godine.

www.jatrgovac.hr

Školska oprema – PROMO

P

Važnost školske sezone

ovratak u školske klupe za kategoriju ljepila predstavlja najvažniji period tijekom godine. U periodu od srpnja do listopada se ostvaruje glavnina godišnje vrijednosne prodaje (Izvor: AC Nielsen).

Stoga je opravdano da se tom periodu pridaje najveća pozornost, kako u smislu trgovačkih aktivnosti, tako i marketinških akcija.

Kako bi školsku sezonu učinio drugačijom i zabavnijom, UHU svake godine ostvaruje novu suradnju s vodećim filmskim kompanijama ko-

www.jatrgovac.hr

rištenjem licenci. Poučeni uspjehom prethodnih godina, UHU i ove godine predstavlja proizvode s likovima iz crtića Rio 2 koji dolaze iz dalekog Brazila. Višegodišnja praksa pokazuje da likovi iz crtića daju dodatnu vrijednost proizvodu te povećavaju interes kupaca. Živopisni likovi iz crtića pojavljuju se na svim promotivnim materijalima, ali i na UHU stikovima koji su najprodavaniji proizvod u segmentu ljepila za školu i ured (Izvor: AC Nielsen).

UHU ima misiju razvijati

kreativnost i timski rad kod djece. Tijekom godina kreativne radionice su postale neizostavan alat kojima se potiče mašta i kreativnost djece, a namijenjene su djeci i odraslima jer i educiraju o brojim upotrebnim mogućnostima ljepila. U specifičnoj kategoriji kao što su ljepila, edukacija je ključ za kupovinu. Iako se smatra impulsnom kategorijom, važnost razumijevanja karakteristika, upotrebe i namjene ljepila je osnova za rast i razvoj same kategorije.

UHU godinu za godinom učvršćuje svoju poziciju na tržištu te dokazuje da je brand kojem kupci i potrošači vjeruju. Stoga, zahvaljujemo svim partnerima na dugogodišnjoj suradnji te želimo puno uspjeha u nadolazećoj školskoj sezoni.

Lipanj 2014.

55

Vizualni identitet – trgovački centri

Središte zbivanja Trgovački centri su proširili središte gradova na njihove periferije, nudeći sadržaje koje rub grada prije njihovog dolaska nije imao

T

rgovački centri su u proteklih deset i više godina postali naša svakodnevica. Tamo idemo i kada trebamo, ali i onda kada nemamo ideju kud bismo te se jednostavno nađemo u centru potpuno neplanirano. Nešto nas je privuklo. Ulaziti u dublje razloge o čemu je tu riječ zahtijevalo bi detaljnu psihološku, društvenu i socio-ekonomsku analizu koja bi, vjerujemo, počela i završila s konstatacijom kako su

trgovački centri jednostavno atraktivni čim privlače tako veliki broj posjetitelja pa čak i onda kada oni nisu planirali obilaziti takve shopping destinacije. Trgovački centri dio su konverzacije, svi znaju gdje se nalaze, što imaju i što nemaju, a vjerojatno malo kupaca razmišlja o tome zašto u njih odlazi i što ih tamo vuče. Dakako, osim same radosti

kupovine i bogatstva ponude koju ovi “periferni gradovi u malom” nude, trgovački centri privlače i vrlo promišljenim izgledom, korištenjem atraktiv-

nih boja, kreativnih slogana i drugim elementima svoje vizualne komunikacije pomoću kojih se trude svojim kupcima predstaviti u veselom, radosnom tonu. Žive boje pročelja centara, pri čemu crvena i žuta dominiraju kod tri vodeća centra u Hrvatskoj, pozivaju na shopping te šalju poruku privlačnosti i poželjnosti.

ARENA CENTAR

U

natoč činjenici da je riječ o dva odvojena projekta, od trenutka izgradnje bilo je jasno da će Arena Zagreb i Arena Centar živjeti u sinergiji te građanima Zagreba i Hrvatske predstavljati jedinstvenu destinaciju za shopping i zabavu. Logotip Arena Centra dizajnirala je agencija TF Marketing 2010. godine te se od tada nije mijenjao. Predstavlja centar/žarište, a istovremeno je riječ o stiliziranom tlocrtu centra. Koncentrične elipse u pokretu simbolički predstavljaju središte ponude, događanja, središte grada i zabave.

Boje logotipa Arena Centra su crvena, siva i crna. Odabrane su kako bi komunicirale osnovno pozicioniranje centra – kao novog centra grada, otvorenosti prema svima, dinamizma, komunikacije, susreta, kvalitete i širine ponude. Sve su boje odabrane u svrhu pojačavanja

56

Lipanj 2014.

i podcrtavanja ovog osnovnog pozicioniranja centra. “Kod otvaranja centra komunicirali smo slogan ‘Novi centar Zagreba’. Premda udaljen samo 20 minuta od središta grada, Arena Centar se nalazi na najvažnijoj prometnici od Zagreba prema ostatku Hrvatske

te je udahnuo novi život ovom dijelu grada”, ističu iz Arena Centra te dodaju kako aktualni slogan “Kad želim više” komunicira sveobuhvatnu ponudu centra čiji su kupci u pravilu više kupovne moći te uvijek odabiru kvalitetu prije cijene.

Od komparativnih prednosti

navode kako se Arena Centar ističe jedinstvenom ponudom odličnog shoppinga, vrhunske zabave te iznimne arhitekture, kako interijera, tako i vanjskog okoliša kakav nema niti jedan drugi centar u Zagrebu. Riječ je o centru koji uvijek pruža više, posjetiteljima više izbora za shopping i zabavu, a trgovcima više kupaca i prometa, poručuju iz tvrtke. Nakon tri godine postojanja Arena Centar se prometnuo u centar najjače ponude proširivši svoju catchement zonu te već sada ima obilježja supra-regionalnog centra. Slogan “Kad želim više” sugerira bogatstvo ponude centra, širinu catchement zone i profil kupaca koji uvijek žele više.

www.jatrgovac.hr

uz bogatu ponudu, trgovački centri privlače i svojim

izgledom

CITY CENTER ONE

K

ada su 2006. godine otvarali svoj prvi centar - City Center one na zagrebačkom Jankomiru, u tvrtki su htjeli ponuditi alternativni centar grada posjetiteljima, lokaciju na koju će rado odlaziti, koja će postati njihov centar, mjesto ugodnog druženja, shoppinga i zabave. Tako je zapravo nastao prvi dio naziva “City Center”. Riječ “one” dodana je kako bi se naglasila jedinstvenost te nakana da postanu prvi izbor posjetitelja i vodeći na tržištu. “Danas, osam godina kasnije, uz još dva City Centera one, možemo reći kako smo u tome uspjeli što, između ostaloga, dokazuju i brojne nagrade”, kažu u ovom centru. Logotip City Centera one kvadratnog je oblika, sa žutom podlogom te crnim i bijelim slovima.

Logo je spoj kreativnosti i ide-

ja austrijskog i hrvatskog tima koji su udruženi radili na tom projektu. Izvorna ideja žute boje i naziva “City Center” došla je iz Austrije, a agencija Millenium promocija je 2006. dodala riječ “one” i finalizirala dizajn loga koji centar otad koristi. Logotip i cjelokupni

vizualni identitet ubrzo je postao prepoznatljiv, kako kod posjetitelja, tako i u poslovnoj javnosti. Osim noseće žute

boje, logotip u sebi još sadrži crnu i bijelu koje stvaraju izvrstan kontrast. “Žuta boja je živahna, energična i vesela te

podiže raspoloženje, a upravo ugodno i dobro raspoloženje ono je što nastojimo pružiti našim posjetiteljima. Također, na našem tržištu žuta boja kao noseća boja nekoga brenda nije česta, poput, primjerice crvene ili plave, te smo time htjeli postići dodatnu vidljivost i prepoznatljivost na tržištu”, dodaju iz tvrtke. City Center one prilagođava svoje slogane marketinškim kampanjama, sezonama, novitetima unutar shopping centara te nema jedan uniformni slogan. Dva slogana koje se češće koriste u komunikaciji su “Shopping i zabava” i “Moj broj jedan” jer se referiraju na vodeću shopping poziciju City Centera one na tržištu, kao i na omiljeno zabavno odredište većine te poveznicu s nazivom, odnosno riječi “one”.

santniji te funkcionalno najorganiziraniji i danas se može reći kako je Westgate postao zapadna granica Zagreba.

“Zbog izuzetno velike ponude što se tiče zakupaca, događanja i aktivnosti u centru te brojnih drugih sadržaja, Westgate nema jedan jedinstveni slogan, međutim možemo izdvojiti glavne smjernice koje vjerno prikazuju ono što nudi posjetiteljima i ono što predstavlja: vrhunsko shopping iskustvo, najbogatija i najraznovrsnija ponuda brendova, Late Night Shopping, omiljeno mjesto okupljanja i zabave, ugodan ambijent uz brojne fontane i zelene oaze te bogata gastronomska ponuda uz više od 20 kafića i restorana”, ističu iz Westgatea.

WESTGATE SHOPPING CITY

W

estgate Shopping City najveći je trgovački centar u Hrvatskoj te je smješten uz autocestu Zagreb – Macelj.

Logotip centra predstavlja vanjski izgled Westgate Shopping Cityja, to jest moderni i elegantni, ali ujedno i jednostavni dizajn koji omogućava posjetiteljima da u bogatoj ponudi centra lako pronađu ono što žele. Logo je inače dizajnirala austrijska agencija.

Pri izgradnji centra vodilo se računa o tome da svojim jedinstvenim izgledom definira i obogati okolinu i bude jasno uočljiv. Zbog veličine centra s osam odvojenih ulaza, a kako bi se forma velikog kompleksa povezala u cjelinu, objekt krasi fasada crvene boje koja simbolizira kravatu.

Westgateova kravata crvene boje komunicira funkcionalnost i dizajn, ali ostaje vjerna tradicionalnom hrvatskom

www.jatrgovac.hr

kontekstu i vrijednostima.

Smješten sa zapadne strane u neposrednoj blizini grada Zagreba, između važnih regionalnih prometnica, kao što mu i samo ime kaže Westgate predstavlja “Zapadna

vrata”. Pri izgradnji centra misao vodilja bila je napraviti centar superlativa: površinom najveći, sadržajem najintere-

Lipanj 2014.

57

Cjeloživotno učenje i poslovni rezultati

Mr.sc. Elvira Mlivić Budeš Poslovno učilište Filaks

OTVORENOST

prema novim znanjima sirati se na vrline i snage pojedinca i nastojati ih pojačati kroz dodatnu edukaciju. Nažalost, kod nas je češća situacija da se “ispravljaju” greške pa se uči ono što nam ne ide dovoljno dobro.

Naravno, o svim segmentima posla je potrebno imati dovoljno jasne spoznaje i alate za obavljanje posla. No, teško je očekivati da će ispodprosječna osoba odnosu na tržište, ali analizirati i stvar- kroz kraće vrijeme u nekoj vještini nu situaciju u timu. Mnogi odjeli u uspjeti dostići osobu koja je iznadprotvrtkama još uvijek gledaju u prošlost, sječna u određenom poslu. Dugoročno tražeći krivce i utvrđujući zbog čega su gledano, sve je moguće ostvariti, no za se dogodile neke neugodne poslovne takve uspjehe presudna je disciplina i situacije. Ako kontinuirano gledamo u dosljednost, a mnogi ljudi nerado priprošlost, to znači da smo manje okrestaju na takvu obvezu. Isto tako, može nuti prema budućnosti. Mnoge tvrtke se dogoditi da i same tvrtke nemaju bi imale motiviranije zaposlenike kad dovoljno vremena. bi se uz traženje pogrešaka u poslu U mnogim tvrtkama se događa situfokusirali i na pohvale postignuća acija da su zaposlenici postali manje na način da tako motiviraju timove. kreativni, da posao bez obzira na brze promjene obavljaju rutinski. Mnogi do Kako se mijenjaju potrošači i klijenti, sada uspješni pojetako se tvrtke prilagođavaju i mijenjaju dinci počinju raditi bez određenog zanoposlovne strategije sa, analiziraju stanje na tržištu, gledaju Uz motivaciju, u takvom odnosu još promjene i polako dolazi do zasićenja. je važnija samomotivacija gdje svaki Takav pristup rezultira time da tvrtke pojedinac traga za svojom poslovnom korištenjem postojećih resursa više ne svrhom i nastoji je ostvariti. Kad se mogu ostvarivati rezultate koje su bez spoji poslovna svrha članova tima s problema ostvarivali u prošlosti. Kad poslovnim ciljevima, timovi postaju se dogodi nesklad između resursa tvrtčvrsti, a tada je moguće ostvariti i vrlo ke i rezultata koji nastaju, već je krajnje često zahtjevno postavljene ciljeve. vrijeme za organizirane promjene i usmjeravanje članova tima. Ipak, FOKUS NA VRLINE poslovno je mudrije s promjenama U smislu usvajanja novih poslovnih polako početi dok posao još uvijek ide znanja i vještina, jako je važno fokurelativno dobro, kako bismo ostavili

Uspješni pojedinci znaju kako motivirati druge te uz tehnike motivacije kod svojih kolega potaknuti i njihovu samomotivaciju za učenje i usvajanje novih znanja i pristupa

Z

adnjih par godina sve češće čujemo pojam “cjeloživotno učenje”.

Svi već znamo koliko su brze promjene oko nas i zašto je važno usvajati nova znanja i vještine. Zaista su rijetki pojedinci koji godinama rade na istom radnom mjestu, u istoj organizaciji. Kako se mijenjaju potrošači i klijenti, tako se tvrtke prilagođavaju i mijenjaju poslovne strategije. S mijenjanjem pristupa na tržištu, mijenjaju se i potrebe za određenim znanjima i vještinama u sklopu timova.

STARA ZNANJA Generacije naših baka i prabaka su sve informacije o životu mogle dobiti od svojih roditelja. Nažalost, današnje generacije to ne mogu reći, odnosno mlade je danas teško pripremiti na budućnost koja ih očekuje. Isto tako, naši roditelji nisu imali sve informacije koje su nama potrebne za uspješno poslovanje i organizaciju života. Tako mnogi poslovni ljudi danas shvaćaju da stari modeli poslovanja više ne funkcioniraju, a da uspješne tvrtke traže nove alate i tragaju za uspješnijim stilovima vođenja. U procesu cjeloživotnog učenja važno je sagledati postojeću situaciju i uočiti stanje u kojem se tvrtka našla u

58

Lipanj 2014.

www.jatrgovac.hr

za uspjeh je presudna dovoljno vremena za isprobavanje poslovnih taktika i mjerenje rezultata.

Nažalost, kada poslovni rezultati padaju, situacija se intenzivno mijenja i u timu, a uz manjak samopouzdanja u vlastite procjene, često donosimo još lošije poslovne odluke. Mnoge poslovne odluke donesene su u vremenu kaosa i nemira, a iz takvih situacija rijetko dolazimo do pametnih rješenja.

DUHOVNA INTELIGENCIJA Uspješni pojedinci koji se vode duhovnom inteligencijom u poslovanju, znaju da su neke osobine vrlo važne u vremenu promjena i da te osobine treba jačati ili ih pronaći u sebi.

Ponekad će se dogoditi da neke od tih osobina ne možemo prepoznati radeći u nekoj organizaciji, no to onda često znači da bi trebali razmisliti o promjeni radnog mjesta ili

traženju drugog kreativnijeg rješenja kako biste posao učinili inspirativnijim. Uspješni pojedinci znaju koliko je marljivost i dosljednost važna u poslu. Takvi ljudi ne rade zato što moraju, već zato što uživaju u svakom koraku posla znajući da stvaraju nešto novo i korisno. Svjesni su značaja aktivnosti, ali još svjesniji koliko je važno raditi konkretne stvari koje pomažu barem još jednom živom biću da ostvari svoje ciljeve. Uspješni ljudi znaju da treba živjeti u sadašnjosti, ali s pogledom uperenim u budućnost.

Takvi ljudi su vrlo fleksibilni, nije im problem prilagoditi se svakoj situaciji i timu jer vjeruju u svoje sposobnosti i znaju da je sve moguće ako se na to www.jatrgovac.hr

disciplina i dosljednost

odluče i dosljedno aktiviraju. Takvi pojedinci imaju povjerenja u sebe, ali vjeruju i u druge ljude, kontinuirano pohvaljuju svaki napredak i traže najbolje u drugima. Automatski, tako motiviraju sebe na otkrivanje novih

nije lako postići u današnje vrijeme zato što je gubljenje u našem društvu sinonim za neuspjeh, no ako gledamo samo tako, jednoznačno, propustit ćemo učenje iz konkretne poslovne situacije. Uspješna osoba je pouzdana i suradnici točno znaju što od nje očekivati.

Ako kontinuirano gledamo u prošlost, mogu Mogu se osloniti da će biti pravedna i da će ih to znači da smo manje okrenuti poštovati. Takvi pojedinprema budućnosti ci provode pravila, ali ih i mijenjaju ako uoče da spoznaja i uče o odnosima s ljudiviše ne donose rezultate. To su pojema, a druge motiviraju na još bolje dinci kojima se vjeruje i koji će imati rezultate i veću posvećenost poslu. razumijevanja za druge ljude, ali su Pametni ljudi planiraju na način da dovoljno čvrsti da mogu voditi. Takvi vrlo vješto organiziraju posao, sluljudi su traženi kada treba riješiti neku šaju druge, pitaju, traže i sudjeluju delikatnu situaciju jer ljudi očekuju u razgovorima. Takvi ljudi žele čuti da takvi ljudi znaju mudar odgovor. pravu istinu, ne žele zatvoriti uši pred Uspješni ljudi znaju koliko je važno povratnim informacijama članova imati puno ideja i da će od 100 ideja barem jedna od njih biti fantastična za implementaciju na tržištu. Takvi ljudi uživaju u razmjeni ideja, bez problema pomažu drugima u ostvarivanju kreativnih rješenja, trude se postići neočekivano u poslu za koji su se specijalizirali. Pametni ljudi znaju koliko je važno imati znanje i biti stručan u poslu koji radimo. Takvi ljudi imaju moć u smislu stručnog autoriteta, a ta moć je ona koja najduže traje. Takvu moć vam nitko ne može oduzeti preko noći, što se kod formalnih moći često događa. Takvi ljudi uživaju povjerenje i poštovanje drugih ljudi. Uspješni ljudi znaju koja je moć optimizma i vedrine u poslu. Danas se nije teško izdvojiti u masi depresivnih i razočaranih pojedinaca. Pozitivni ljudi mogu potaknuti druge da barem povremeno isto osjetima ili vezano za iskustvo s tržišta. ćaju, a onda je moguće usvajati nove Oni ne negiraju činjenice. Oni vješto vještine, kreirati bolje ideje i ostvariistražuju i traže uzročno-posljedične vati bolje rezultate. Najbolji menadžeri veze. Oni uče iz svake situacije i zato vide da drugi mogu ostvariti rezultate i sve bolje planiraju. kad oni sami nisu svjesni toga. Ta osobina je posebno važna kad nedostaje POBIJEDITE SEBE motivacije jer barem jedna osoba mora Uspješni ljudi su komunikativni i biti inspirirana za nastavak poslovnog imaju natjecateljski duh. Ta osobina puta. Ako postoji barem jedna svijetla je korisna samo ako je koristimo tako točka u mraku, ljudi će se rado okreda pobijedimo sebe i više spoznamo. nuti svjetlu. Sve to ne znači da će sam Uspješni ljudi znaju da u svojoj poposlovni put biti preromantičan. To bjedi ne smiju uništiti druge, već i znači da će biti poteškoća, uspona i panjima pomoći da idu naprijed. Oni su dova, neugodnih i ugodnih situacija... zadovoljni kad pobijede, ali su jednako Međutim, takav poslovni put je onaj zadovoljni kad pobijedi netko drugi koji trebamo proći i koji će nam donijer im je ta druga osoba tako omogujeti najveće blagostanje, a to su osjećaj ćila specifično poslovno iskustvo. To mira i zadovoljstva postignutim.

Lipanj 2014.

59

Iz regije

S

Tuš u procesu restrukturiranja dugova

lovenski trgovački lanac Tuš počeo je pregovore s bankama o preventivnom restrukturiranju 400 milijuna eura duga, a u slučaju neuspjeha već iduće godine prijeti mu insolventnost. Banke su, ne us-

pije li dogovor, spremne opozvati već dane kredite, što bi dovelo do rasprodaje Tušove imovine. Na dogovor mora pristati tri četvrtine banaka vjerovnica Tuša, a među njima su Abanka Vipa, Hypo banka, SID banka, Gorenjska banka i Nova Ljubljanska banka (NLB). Poslovni imperij nekoć najbogatijeg Slovenca Mirka Tuša iz Celja zadnje je takvo restrukturiranje proveo prije tri godine.

DUHANSKA INDUSTRIJA

Rast TDR-a u Srbiji i BiH R

Philip Morris i TKP u strateškom partnerstvu

K

ompanije Philip Morris i Tutunski kombinat Prilep (TKP) potpisale su koncem svibnja u makedonskoj vladi ugovor o strateškom partnerstvu. Ovo partnerstvo je prva faza privatizacije Tutunskog kombinata, a Philip Morris kao kompanija ulijeva povjerenje da će do 2015. godine Kombinat izaći iz aktualnog stanja, rekao je direktor TKP-a Aleksandar Dermendžiev. Novoformirana tvrtka, Philip Morris Tutunski kombinat Prilep, odgovorna je za proizvodnju, distribuciju, promociju i prodaju brendova iz zajedničkog portfelja na makedonskom tržištu. Osim toga, s ovim dogovorom je osiguran direktan plasman značajnih količina makedonskog orijentalnog duhana za potrebe Philipa Morrisa.

PL se rješava udjela u Birra Peji Pivovarna Laško (PL) je za 14,75 milijuna eura prodala svoj 57,63-postotni udjel u vodećoj kosovskoj pivovari Birra Peja. Kupac, koji će u roku od mjesec dana isplatiti 13 milijuna eura te idućih

60

Lipanj 2014.

•••

ovinjski TDR u 2013. je godini u Srbiji prodao 1,3 milijarde komada cigareta i ostvario tržišni udio od 8,7%.

Međutim, u prvom kvartalu 2014. prodaja je značajno rasla te je udio TDR-a skočio na 10,1%, što je najveći tržišni udio hrvatskog proizvođača od dolaska na srpsko tržište. Na tržištu Bosne i Hercegovine TDR je lani zadržao svoju lidersku poziciju s 2 milijarde prodanih cigareta i udjelom većim od 30%. Iz rovinjske tvrtke ističu kako je najveći problem u poslovanju na oba ova tržišta enorman rast poreznog opterećenja koje je u Srbiji u samo tri godine poraslo za približno 150%, dok su trošarine na duhanske proizvode u BiH tijekom četiri godine gotovo udvostručene. Uz to i rastuću gospodarsku krizu,

godinu dana preostalih 1,75 milijuna eura, za sada nije poznat. Cijena ne uključuje samo prodaju udjela u Birra Peji, nego i prodaju potraživanja Pivovarne Union prema ovoj kosovskoj pivovari.

tržište cigareta u Srbiji prošle je godine palo za više od 17%, uz daljnji nastavak negativnog trenda i u 2014. U BiH se također bilježi konstantan pad potražnje, a procjena je kako sve više pušača u BiH prelazi na jeftiniji rezani duhan.

Mercatorov dogovor s vjerovnicima

M

ercator je s bankama vjerovnicama postigao konačni dogovor o restrukturiranju svojih dugova u iznosu oko jedne milijarde eura. “Skupina Mercator, sve banke vjerovnice i davatelji leasinga potpisali su cjelovitu ugovornu dokumentaciju za provedbu financijskog restrukturiranja grupe Mercator”, objavili su iz slovenskog trgovačkog lanca.

Delta Holding i Ridge Global Kompanija Delta Holding potpisala je ugovor o strateškom partnerstvu s tvrtkom Ridge Global iz Sjedinjenih Američkih Država. Inače, Ridge Global je konzultantska kompanija koja radi s vladama i kompani-

•••

jama diljem svijeta te im pruža podršku u područjima strateškog planiranja, upravljanja rizikom te menadžmentom.

Osnivač joj je Thomas Joseph Ridge, nekadašnji prvi tajnik za unutarnju sigurnost SAD-a.

www.jatrgovac.hr

Iz svijeta MLIJEČNA INDUSTRIJA

F Henkel preuzima Spotless Group

N

jemački proizvođač robe široke potrošnje, Henkel, potpisao je ugovor s fondovima koje savjetuje specijalizirana tvrtka za preuzimanja i akvizicije, BC Partners, vezan uz akviziciju svih dionica Spotless Group SAS iz Neuilly-sur-Seine u Francuskoj. Transakcija je, uključujući dug, procijenjena na 940 milijuna eura. U fiskalnoj 2013. godini kompanija je ostvarila prodaju od približno 280 milijuna eura. Spotless Group drži vodeću tržišnu poziciju na razvijenim europskim tržištima poput Francuske, Italije, Španjolske, Beneluxa i Velike Britanije te ima oko 470 zaposlenika. Među vodećim robnim markama kompanije su Eau Ecarlate, Dylon, Grey i Catch. Ova akvizicija predmet je odobrenja antimonopolskih tijela te se očekuje da će biti finalizirana najkasnije u prvom kvartalu 2015. godine.

Danone zatvara tri tvornice

rancuski mljekarski div, Danone, objavio je kako će radi snažnog pada prodaje u Europi od 2010. zatvoriti postrojenja u Italiji, Njemačkoj i Mađarskoj. Odluka se odnosi na pogone u talijanskom Casale Cremascou, njemačkom Hagenowu i u mađarskoj prijestolnici Budimpešti. Zbog dugotrajne recesije i pada potrošnje odjel svježih mliječnih proizvoda tvrtke bilježi pad ukupne razine poslovanja i višak kapaciteta u pojedinim dijelovima regije. U tvrtki ističu kako bi planirano zatvaranje tih postrojenja i postupno preusmjeravanje obujma proizvodnje prema Belgiji, Poljskoj, Njemačkoj i Francuskoj trebalo omogućiti spomenutom odjelu da

Najveći pad Tesca u 40 godina

T

rgovački lanac Tesco pretrpio je najveći pad kvartalne prodaje u posljednjih 40 godina. Izuzev prodaje benzina, kvartalna prodaja u britanskim prodavaonicama je pala za 3,7% na godišnjoj razini.

Pad je posljedica žestoke konkurencije njemačkih supermarketa Lidl i Aldi, ali i tradicionalnih rivala poput Asde, podružnice američkog Walmarta.

Delhaize gasi 2.500 radnih mjesta

B

elgijski distributer Delhaize u naredne tri godine predviđa u okviru plana restrukturiranja gašenje oko 2.500 radnih mjesta u Belgiji. Grupacija, suočena s konkurencijom, pretrpjela je u posljednje vrijeme pad profita radi čega planira

Dobra prodaja SABMillera Pivovara SABMiller ostvarila je u godinu dana, zaključno s ožujkom, rast neto dobiti od 4%. U poslovnoj 2013./2014. godini dobit prije oporezivanja porasla je 4% u Latinskoj Americi, ali i pala 10% u Europi.

www.jatrgovac.hr

•••

poboljša proizvodne kapacitete i konkurentnost u Europi. Planirano zatvaranje tih tvornica dovest će do ukidanja 100 radnih mjesta u Italiji, 70 u Njemačkoj i 155 u Mađarskoj. Kompanija planira poduzeti socijalne mjere zbrinjavanja radnika koji će ostati bez posla. Program će biti u cijelosti realiziran do sredine iduće godine.

Zarada nakon oporezivanja je u protekloj poslovnoj godini porasla na 3,38 milijardi dolara (2,47 milijardi eura), a prihodi su pali 4% na 22,31 milijardu dolara.

zatvoriti 14 nerentabilnih prodajnih objekata na belgijskom tržištu. Zbog uvjeta rada i zarada zaposlenih u njihovim objektima, Delhaize se suočava s rastućim troškovima, a jaz u visini ovih troškova ide od 15 do 30 posto. Zbog toga kompanija namjerava ubrzati primjenu nove trgovačke strategije uz investiciju od 450 milijuna eura.

Lidl osvježio e-trgovinu

•••

Lidl je napravio osvježenje svoje njemačke stranice za online prodaju. E-trgovina je dobila jasniju strukturu te je prilagođena za korištenje na pametnim telefonima. Istovremeno, proširili su svoju on-

line ponudu hrane, a ovisno o tjednim neprehrambenim promocijama, putem interneta će se prodavati i prikladni prehrambeni i drogerijski artikli, uključujući hranu za kućne ljubimce i pelene.

Lipanj 2014.

61

Globalna kretanja

INOVATIVN Kako bi osigurali da željena roba pronađe svog kupca, trgovci se služe inovativnim tehnološkim rješenjima, bilo da je riječ o 3D virtualnim trgovinama, automatskoj kupnji ili dostavi u prtljažnik automobila

U

IGD-u stalno pratimo inovacije koje se u cijelom svijetu zbivaju u području robe široke potrošnje, a ovom prigodom vam donosimo tri nedavne novosti izumljene kako bi kupcima kojima nedostaje vremena kupnja postala što jednostavnija.

1 TESCO PREDSTAVIO SVOJU 3D VIRTUALNU TRGOVINU Tesco je nedavno pokazao simulaciju svog projekta virtualne 3D trgovine u stvarnom svijetu. Takva se trgovina služi tehnologijom Oculus Rift kojom kupac prelazi u 3D okruženje, u kojem pokretima glave može istraživati ponudu na policama trgovine. Ova upotreba Oculus Rift tehnologije demonstrirana je na TCC International Marketing Forumu u Berlinu, gdje su korisnici mogli istraživati ponudu trgovine, ali ne i izabirati proizvode. Kineski online trgovac na malo Yihaodian lansirao je tijekom 2012. sličan koncept uz pomoć aplikacije proširene stvar-

nosti koja je kupcima omogućila istraživanje virtualnih trgovina, pristup promocijama i kupnju putem posebne aplikacije, čime je online kupnja ušla u offline svijet, a ovaj trgovac preko noći otvorio na tisuće prodajnih mjesta na ključnim područjima. Yihaodianu je ova tehnologija donijela puno reklame, ali nije se prometnula u trajnu vrijednost. Tescova interaktivna rješenja također pažnju kupca u potpunosti okreću na ovaj brend, ali i tu ostaje otvoreno pitanje hoće li se razviti u dugoročna rješenja ili će ostati upamćena kao prvenstveno marketinški alat?

2 AUTOMATSKA KUPNJA STIŽE U UJEDINJENO KRALJEVSTVO Automatska prodavaonica koja namirnice dovodi u udaljena mjesta zvuči kao savršeno rješenje za nabavku usred tjedna. Slična velikom automatu za prodaju robe, takva trgovina nudi različite namirnice i osnovne proizvode robe široke potrošnje, pogotovo one lokalne proizvodnje. Osim toga, posebno je dizajnirana kako bi mogla držati i osjetljivu robu poput kruha i jaja. Za dodatnu praktičnost, kupcima je na raspolaganju plaćanje gotovinom ili kreditnim karticama, a ponudu mogu provjeriti online, uz to što im i sama

62

Lipanj 2014.

trgovina šalje e-mail kad su joj zalihe pri kraju. Pojavilo se nekoliko ovakvih koncepata koji povezuju lokalnu proizvodnju i male samoposluge,

npr. londonski Hubbub, online trgovac na malo koji nudi proizvode različitih lokalnih trgovina, a razvija se i napredna prodaja preko automata

pa je npr. L’Oréal lansirao automate za prodaju kozmetike koji nude individualizirano savjetovanje o šminkanju.

Prema našem ShopperVista istraživanju, 76% kupaca izjavilo je da im je prilagođenost lokacije iznimno važna ili vrlo važna pri izboru trgovine, dok 58% kupaca ističe da sredinom tjedna odlaze u nabavku osnovnih proizvoda.

Automatska prodavaonica jednostavan je i učinkovit način da se kupcima ponudi još više praktičnosti, posebno onima koji žive u udaljenim mjestima s malo lokalnih trgovina.

www.jatrgovac.hr

Holly Batchelor Innovation Champion

NA KUPNJA 3 VOLVO ON CALL: PROIZVODI KUPLJENI ONLINE DOSTAVLJENI IZRAVNO U PRTLJAŽNIK AUTOMOBILA

Najnoviji izum proizvođača automobila Volvo omogućuje vozačima da prtljažnik koriste za jednostavnu isporuku robe koju su kupili preko interneta. U sklopu mobilne aplikacije Volvo on Call (Volvo u pripravnosti) kojom vozači na daljinu mogu kontrolirati nekoliko funkcija uključujući temperaturu u automobilu, mogu se napraviti i “digitalni ključevi” uz pomoć kojih se kupljena roba može dostaviti u prtljažnik automobila, pri čemu kupac istovremeno o tome dobiva obavijest. Nakon što je roba dostavljena, digital-

ni se ključ deaktivira čime se smanjuju dileme oko sigurnosti. Asda je nedavno pokrenula sličnu pokusnu uslugu – klikni i pokupi u nekoliko londonskih podzemnih garaža, ciljajući pritom na užurbane putnike s posla. U međuvremenu su u Velikoj Britaniji slične probne usluge ponudili i drugi trgovci na malo, npr.

Waitrose, Tesco i Amazon.

Usputne usluge, kao što su “klikni i pokupi”, brza dostava i ormarići za dostavu namirnica sve su popularniji kod onih kupaca koji nastoje uštedjeti na vremenu i kupnju istovre-

meno uklopiti u pretrpani raspored svoje svakodnevne rutine. Za trgovce na malo i proizvođače važno je da imaju jednostavna i praktična online

· Potpuno opremljen uredski prostor s pripadajućom adresom i jedinstvenim telefonskim brojem.

Konferencijske sobe te sobe za sastanke omogućavaju grupne poslovne susrete.

rješenja koja će kupcima donijeti svakodnevne prednosti. A to je svakako zanimljiv razvoj koji nadilazi granice isključivo naše djelatnosti.

· Rad poslovne tajnice u managiranju Vaših obaveza i svih kontakata s institucijama (Uprava, Banka, Veleposlanstvo). · Knjigovodstvene usluge

· OOS – Office Outsource Sustav – koji integracijom poslovnog programa i internet telefonije omogućavaju pristup svim podacima potrebnim za kvalitetno i uspješno poslovanje poduzeća

Tel: 01/889 3366, 095 655 55 57, e-mail: info@office-outsource.biz www.office-outsource.biz

Potpun ured za Vas

Što jedemo...

Trava mudraca Konzumiranjem zelene salate nećemo nužno postati pametniji, premda su ovu kulturu u prošlosti nazivali travom mudraca radi njenih brojnih pozitivnih učinaka na zdravlje, no zasigurno ćemo se osjećati zdravije, a i naša linija će nam biti zahvalna

Z

elena salata se uzgaja više od tisuću godina.

Neki je vole, neki ne.

No, bez obzira kojoj skupini pripadali ne možemo pobjeći od činjenice kako je ova namirnica iznimno zdrava. Iako se većina može složiti kako zelena salata nema zamaman okus poput čokolade niti je sočna poput

gubitak voljenog Adonisa, grčkog boga. Umirujuće i uspavljujuće djelovanje zelene salate pripisuje se mliječnom soku koji se nalazi ponajviše u korijenu, mladim stabljikama, srčiki i svim svijetlim dijelovima salate. Iako pravo podrijetlo zelene salate koju danas uzgajamo nije poznato, vjeruje se kako potječe od divlje Prilikom uzgoja zelena salata samonikle i bodljikave podnosi izuzetno niske salate iz Sibira.

Uz to, premda temperature najčešće jedemo tri vrste jagoda, ipak raznovrsnost zelene salate, njenih sorti ima korištenja i pozitivni učinci stotinjak, što znači da svatko na organizam stavljaju ovu može pronaći onu koja mu namirnicu u sam vrh zdrave najbolje odgovara. U više prehrane. O njenoj ljekoviod tisuću godina otkako se tosti svjedoči i podatak kako salata uzgaja gotovo pa da su u prošlosti ovu namirnicu ne postoji jelo s kojim nije zvali “travom mudraca”. Nasljubljena. Tako ovu namirnivodno je zelenu salatu kao cu danas koristimo za razne lijek preporučivao i sam Hisalate, kao prilog rižotima, pokrat, grčki liječnik koji se tjestenini, pečenju, kao hrsmatra ocem medicine. Preskavi dio sendviča i hamma jednoj od legendi, rimburgera ili za dekoraciju. ska božica ljepote, ljubavi, Unatoč tome, konzumacija plodnosti i spolnosti, Venera, zelene salate se smanjuje s je čak spavala na krevetu godinama pa je tako, prema prekrivenom listovima zelepodacima Državnog zavoda ne salate kako bi zaboravila za statistiku (DZS), 2011. go-

64

Lipanj 2014.

dine prosječan Hrvat pojeo 10 kilograma lisnatog povrća, u čijoj skupini se nalaze zelena salata, špinat, blitva, radič, matovilac te raštika, a 2007. godine smo ovog povrća jeli čak 2,2 kilograma više.

VRSTE ZELENE SALATE Inače, salata je općeniti pojam koji označava nadopunu jelu, više biljnih podvrsta iz porodice glavočika. Iako se često u komunikaciji pojam “salata” upotrebljava za zelenu salatu koja podrazumijeva zelenu listastu povrtnicu, odnosno jednogo-

dišnju biljku iz spomenute porodice, ona je samo dio salate, ali ne i njen jedini sastojak. Zelena salata se najčešće dijeli na tri vrste: kristalku, putericu i ledenku.

Premda ovo nisu stručne podjele, one su uvriježene i prepoznate kod proizvođača i potrošača. Kristalka je zelena salata oštrijih ili nazubljenih vrhova lista i čvrste konstitucije koja je izuzetno raširena u proizvodnji diljem Hrvatske i najtraženija je zelena salata među domaćim potrošačima.

Puterica, pak, ima zaobljene, nježne listove koji su meki poput maslaca pa joj otud potiče i ime, a u Hrvatskoj je nekoliko puta manje tražena u odnosu na kristalku. S druge strane, za ledenku su karakteristični deblji i hrskavi listovi, a ime joj dolazi iz slobodnog prijevoda njenog engleskog naziva, Iceberg (ledeni brijeg), jer izgledom podsjeća na glavicu kupusa s bjelkastim vrhom poput ledene sante.

Ova vrsta zelene salate najviše se konzumira u nordijskim i anglosaksonskim zemljama.

Ipak, ona nije toliko popularna u Hrvatskoj pa se slijedom toga niti ne ulaže u njenu proizvodnju. Premda se o ukusima ne raspravlja, ova vrsta zelene salate svakako odskače od ostalih, sočnija je i ima posebnu hrskavost, a razlog

www.jatrgovac.hr

10 kg lisnatog povrća - prosječna konzumacija u 2011. manjoj popularnosti ove salate možda je i njena cijena koja je ponekad višestruko veća nego li kod puterice ili kristalke. No, realno, cijena ledenke je viša upravo zato što se najvećim dijelom uvozi pa su u njenu maloprodajnu cijenu uključeni i troškovi prijevoza te posredničke marže. Također, važno je napomenuti kako razlog uvoza nije ušteda, već činjenica što u Hrvatskoj ne postoji kontinuitet proizvodnje za ovu vrstu zelene salate kroz čitavu godinu zbog čega smo je gotovo prisiljeni uvoziti.

UZGOJ I SEZONA Iako je zelena salata dostupna čitave godine, na osjetne razlike u ponudi domaćeg tržišta najviše utječu preferencije potrošača. Pošto salata pri uz-

goju podnosi izuzetno niske temperature, gotovo do 0°C, najčešće je konzumiramo kada u prirodi nema uvjeta za uzgoj drugog plodovitog povrća poput rajčice ili krastavca. Dakle, dominira tržištem svježeg povrća od konca listopada i traje do kraja ožujka.

Otkupne cijene ove namirnice su tada najviše, no svoj vrhunac gotovo uvijek imaju oko Božića i Nove godine.

“Potražnja podigne cijene na izuzetno visoke razine, stoga mnogi povrtlari ciljaju berbu svojih zelenih salata upravo oko tog razdoblja”, kaže Strahimir Filipović, direktor opuzenskog Mandarinka, jedne od vodećih tvrtki za uzgoj i distribuciju voća i povrća. Za proizvodnju zelene salate u negrijanom plasteniku tijekom hladnijeg dijela godine treba proći od 75 do 90 dana, dok se u ostatku godine plastenici koriste za proizvodnju unosnijih povrtnih kultura.

Cijena ove namirnice padne tek kada se na tržištu pojave konkurentne povrtnice, a istovremeno je tada i moguće, uz znatno manje troškove, proizvoditi zelenu salatu na otvorenom kada je do berbe potrebno oko 60 dana, dok je ljeti za proizvodnju zelene salate dovoljno i 45 dana.

PREHRAMBENA VRIJEDNOST Unatoč tome što se s godinama konzumacija zelene salate smanjuje, ona je i dalje jedna od češće konzumiranih vrsta svježeg povrća pa je stoga i vrijedan izvor vitamina, mineralnih tvari te vlakana.

No,

www.jatrgovac.hr

nutricionistički gledano, među zelenim lisnatim povrćem zelena salata se smatra povrćem umjerenog do niskog sadržaja vitamina i mineralnih tvari. Naime, ova namirnica ima izuzetno visok udio vode, nisku energetsku vrijednost i gotovo ne sadrži masti pa je neizostavni dio svakog uravnoteženog plana prehrane za osobe koje žele

ovisnosti o varijetetu zelene salate, a ključni su za brojne funkcije u organizmu. Rimska salata izdvaja se i po sadržaju luteina i zeaksantina, karotenoida važnih za održavanje zdravlja očiju. Upravo stoga, prilikom pripreme salate najbolje bi bilo pomiješati što više podvrsta zelene salate kako bi iskoristili najbolje od nutritivnog sastava, ali i oplemenili ukupan osjetilni doživZelena salata se najčešće ljaj jela. Zelenu dijeli na tri vrste: kristalku, salatu najbolje je konzumiputericu i ledenku rati kroz tri dana nakon regulirati tjelesnu masu. Ipak, kupnje kako bi zadržala okus, neke sorte zelene salate se teksturu i maksimalnu nutriizdvajaju od ostalih radi svotivnu vrijednost te je čuvati u jih hranjivih svojstava. Tako hladnjaku, omotanu u plaszelena lisnata salata i rimska tičnu vrećicu (po mogućnosti salata imaju bolji nutritivni perforiranu). Pored toga, sastav od puterice ili kristalke, prilikom kupnje poželjno što je povezano s udjelom je birati salatu s hrskavim, tamnijih zelenih listova u tim čvrstim listovima na kojima podvrstama salate. Ove dvije nema znakova truljenja i vidvrste salata se izdvajaju od ljivih oštećenja. Budući da se ostalih podvrsta i po sadržaju jede sirova, poželjno je prije vitamina C. “Budući da je konzumacije zelenu salatu oksidacijsko oštećenje usko dobro isprati u vodi, kako bi vezano za nastanak brojnih se uklonila mogućnost mibolesti, antioksidativno djelokrobiološke kontaminacije, s vanje vitamina C može imati tim da se preporučuje pranje preventivan, ali i terapijski pod mlazom vode jer namaučinak”, ističe Ivana Rumbak, kanjem u vodi može doći do docentica na Prehrambeno– većeg gubitka vitamina topljibiotehnološkom fakultetu u vih u vodi.

Zagrebu. Vitamin C je ključan za sintezu kolagena, čime TRŽIŠNI TRENDOVI je neophodan za održavanje Domaći proizvođači naglazdravlja krvnih žila, kosti, šavaju kako je gotovo sva zubi i desni te može pospješiti zelena salata koju konzuapsorpciju željeza, a također miramo kupnjom u našoj je vrlo značajan u imunološzemlji domaće proizvodnje koj reakciji organizma. “Po jer je ona rijetki poljoprisadržaju folata ističu se takovredni proizvod koji ne trpi đer rimska salata, ali i puteriprijevoz na velike udaljeca, što je od posebne važnosti nosti, a posebno ne onaj iz za žene reproduktivne dobi u dalekog uvoza. Pohvalno je fazi planiranja trudnoće zbog i to što nekolicina stranih smanjenja rizika prirođenih trgovačkih lanaca u Hrvatmalformacija”, objašnjava skoj posebno njeguje odnose Rumbak. Ne treba zanemariti s hrvatskim domicilnim ni sadržaj vitamina A i K te proizvođačima i promovira mineralnih tvari poput kalija, domaću poljoprivrednu željeza, magnezija i kalcija proizvodnju. Nažalost, pokoji također mogu varirati u red njih još jedino najveći Lipanj 2014.

65

Što jedemo...

domaći trgovački lanac Konzum sustavno i stalno organizira i distribuira povrće domaće proizvodnje. Ostali trgovci u Hrvatskoj, pod imperativom profitabilnosti, pritišću domaće proizvođače odgodama plaćanja, naplatom posebnih naknada, rabatima i otpisima dok ne propadnu, žale se proizvođači. “Nadamo se kako takvi neodgovorni trgovci neće opstati na tržištu te da će njihovo mjesto preuzeti oni koji promocijom domaćeg proizvoda grade dugoročne pozicije za opstanak naše proizvodnje, ali i vlastitih potrošača”, ističe Filipović. Što se cijena tiče, prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), prosječna cijena zelene salate (kristalke) u svibnju je iznosila 11,79 kuna na tržnicama, 12,69 kuna u prodavaonicama te 6,23 kune na veletržnicama.

Puterica je nešto skuplja pa je tako njena prosječna cijena u svibnju na tržnicama iznosila 12,45 kuna, u prodavaonicama 12,89 kuna, a na veletržnicama 7,27 kuna.

STATISTIČKI POKAZATELJI Unatoč tvrdnjama proizvođača, prema podacima DZS-a, iz Hrvatske je lani izvezeno 201.932 kilograma zelene salate, radiča i endivi-

66

Lipanj 2014.

je, a uvezeno čak 3.481.182 kilograma, što jasno pokazuje nesrazmjer trgovinske razmjene. Najviše zelene salate je izvezeno u Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju i Srbiju. Znatno veći uvoz, pak, dolazi pretežno iz Italije, Bosne i Hercegovine te Njemačke. No, tu treba napome-

i ostale vrste zelene salate radi dopunjavanja kamiona u zimskom vremenu prilikom nabave ostalih vrsta povrća i voća na veletržnici u Italiji čime se taj nesrazmjer uvoza i izvoza dodatno povećava.

No, također treba znati i kako dobar dio zelene salate koja se uvozi dolazi iz susjedne Bosne Zelenu salatu se preporučuje i Hercegovine koja je ujedno ispirati pod mlazom vode, a i jedna od tri vodeće ne namakati zemlje iz koje uvozimo nuti kako je izvoz djelomično ovu namirnicu te čini bitan diktiran Iceberg sortom jer, element statistike. Naime, kako smo spomenuli, ova u dalmatinskom području vrsta zelene salate se kod nas povrće se uzgaja na površini ne proizvodi kroz čitavu good svega 60-ak hektara, a u dinu pa je uvoz neminovan. hercegovačkom dijelu znatno Uz to, u povremenim interviše, odnosno na 800-tinjak valima se uz ovu sortu uvoze hektara. Slijedom toga, u

pograničnom pojasu uz grad Metković postoji i velik broj povrtlara čija je proizvodnja povijesno, nacionalno i kulturološki usmjerena na potrošače u Hrvatskoj. Do prije nekoliko godina njihova se zelena salata uvozila pod posebnim, pojednostavljenim režimom, no taj je postupak prekinut prije nekoliko godina pa je istodobno i statistika uvoza zelene salate znatno porasla. Gledano pak na globalnoj razini, vodeći proizvođači zelene salate i radiča, prema podacima Faostata, statističkog odjela Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), od 2007. do 2012. godine bili su Kina, SAD te Indija i Španjolska. Hrvatska je, prema istom izvoru, 2011. godine proizvela 9.115 tona zelene salate i radiča, no godinu kasnije proizvodnja je značajno pala pa je tada proizvedeno tek 5.218 tona ove kulture.

Ipak, proizvođači kažu kako prostora za napredak ima, pogotovo što ova namirnica ne podnosi duga skladištenja i transport. Uz to, klimatski uvjeti diljem zemlje pogoduju ovoj kulturi, a vjerujemo i kako će se na domaćem tržištu prepoznati nove sorte poput ledenke, koje svakako u domaćoj proizvodnji kronično nedostaje, što pruža dodatnu dozu optimizma za budući uspjeh ove kategorije.

Rimska salata

J

edna od vrsta zelenih salata je i rimska salata koja se sije od travnja do srpnja, a njeni plodovi se beru od lipnja do listopada. Ova vrsta salate je otporna na visoke temperature te je odlikuju hrskavi zeleni i žutozeleni listovi. Ipak, unatoč tome što je vrlo zdrava, ukusna i što imamo povoljnu klimu za uzgoj ove sorte, kod nas je manje popularna negoli salate glavatice poput puterice. Preporučuju je nutricionisti i brojni fitness treneri jer se, osim na klasične načine, kao prilog, može spravljati i kao frape ili smoothie, a kada je se pomiješa s raznim voćem, ova namirnica ne utječe na krajnji okus.

www.jatrgovac.hr

e n i l n o j Čita s c o d / c a v o g r t ja / m o .c u u s is

IZVOR INFORMACIJA S PODRUČJA MALOPRODAJE I INDUSTRIJE ROBE ŠIROKE POTROŠNJE

Ja TRGOVAC

“Da se vratim u proš opet bih sve ponov Iako mali trgovci danas nailaze na brojne probleme još uvijek postoje pozitivni primjeri iz ovog sektora koji ne samo da se uspješno nose s krizom već i znaju cijeniti svoje najveće prednosti- zaposlenike i kupce

S

ektor maloprodaje svakodnevno se susreće s brojnim izazovima: od slabe kupovne moći, minimalnih marži, visokih poreznih i neporeznih nameta preko otežanih uvjeta suradnje s dobavljačima pa sve do nedostižne konkurencije u obliku velikih trgovačkih lanaca. No, krizi unatoč postoje pozitivni poduzetnički primjeri koji dokazuju kako je moguće čak i danas opstati na ovom tržištu.

Jedan od takvih primjera je i tvrtka Tehno-Ron koja, uz veleprodaju, posluje i putem četiri maloprodajna diskontna dućana, od čega samo jedan prostor nije u njihovom vlasništvu.

POČETAK POSLOVANJA Priča o poslovanju ove tvrtke počinje 1991. godine kada je vlasnik, Miloje Rončević, ostao bez posla.

Po struci diplomirani inženjer strojarstva, Rončević je tada počeo razmišljati o svojoj budućnosti koja je, kao i većini u to vrijeme, bila nesigurna. Radi struke, želja mu je bila baviti se proizvodnjom. No, kako u to vrijeme banke nisu bile u mogućnosti financijski

68

Lipanj 2014.

poduprijeti početak i razvoj poslovanja, morao je tražiti nišu koja zahtijeva minimalna početna ulaganja.

“Vidio sam da nema druge nego otvoriti nešto privatno. Kako je za proizvodnju bilo potrebno puno ulaganja za koje nije bilo sredstava, trgovina se nametnula kao idući logičan izbor”,

preživljavanje. U početku je trošak predstavljala praktički jedino radna snaga četvero zaposlenih koji su se hrabro 1992. godine prihvatili veleprodajnog posla i nije im bio problem raditi od osam ujutro do devet navečer, a niti direktoru nije bilo teško pokazati im koliko cijeni njihov trud osobno ih vozeći njihovim Tajna uspjeha je u domovima prilagođenom asortimanu i nakon naporcijenama te ljubaznosti osoblja nog radnog dana i pritom svakodnevno prisjeća se direktor Tehorganizirati ručak na radno-Rona. Krenuo je u ovaj nom mjestu. Uskoro su od pothvat, kako sam kaže, veleprodaje mogli pristojiz nužde jer je morao naći no živjeti i razvijati svoje način za zaradu, odnosno poslovanje pa su kroz go-

dinu dana zaposlena i dva nova djelatnika. Razvojem poslovanja i konsolidacijom tržišta uočili su trend otvaranja maloprodajnih dućana, odnosno slabljenje pozicije veleprodaje jer taj biznis više nije bio siguran za uspješan rad i razvoj.

Veleprodaja se suočavala s problemima naplate i plasiranja proizvoda čime su se počeli stvarati gubici u poslovanju, a i dio Tehno-Ronovih kupaca bio je primoran zatvarati svoje dućane pa su svake godine ostajali bez partnera. Tada www.jatrgovac.hr

1999. otvoren prvi maloprodajni dućan

šlost, vio!”

Naziv tvrtke:

TEHNO-RON d.o.o.

Ime posjećene trgovine:

Diskont Osmica

Adresa:

Franje Fuisa 12, 10 000 Zagreb

Vlasnik:

Miloje Rončević

Broj blagajni: 2

Kvadratura: 35 m2

www.jatrgovac.hr

je Rončević došao na ideju otvaranja vlastitih maloprodajnih dućana koji su nudili veću stabilnost.

ULAZAK U MALOPRODAJU Prvi maloprodajni dućan, Devetka, otvoren je tako 1999. godine na zagrebačkoj Malešnici. Ideja za na-

ziv dućana je došla od uličnog broja prodajnog mjesta (Ante Topića Mimare 9), jer se išlo za tim da se poslovanje prilagodi kupcu kako bi se dućan prepoznao kao mjesto gdje susjedi mogu nabaviti sve što im je potrebno i pri tome se osjećati dobrodošlo. Danas tvrtka posluje s četiri maloprodajna diskontna dućana koji su otvarani otprilike svake dvije godine do 2003., a posljednji, onaj na Jarunu, otvoren je 2011. Rončević je uspio u svojoj nakani.

Kupci njegovih kvartovskih

dućana su lojalni susjedi koji svakodnevno dolaze po svoje namirnice, a iz tvrtke navode kako prosječna vrijednost košarice iznosi od 25 do 30 kuna. Kako su ovi maloprodajni dućani opstali na tržištu unatoč konkurenciji, direktor smatra kako je tajna uspjeha u tri ključna faktora. Prvo je asortiman pri čemu se inzistiralo da u dućanima budu zastupljeni svi najvažniji domaći i strani proizvođači i uvoznici, zatim cijene koje ne smiju biti značajno veće od onih koje imaju veliki trgovci te na kraju, ali ne i najmanje važno, ljubaznost osoblja gdje se djelatnici posvećuju svakom kupcu ponaosob kako bi ih upoznali i znali im ponuditi proizvod koji im treba i koji si mogu priuštiti.

time je jasno i da je fluktuacija zaposlenika vrlo mala.

Djelatnici imaju samostalnost u donošenju odluka jer, kako kaže direktor, oni su u izravnom kontaktu s kupcima i znaju najbolje što im treba.

KUPAC PRIJE PROFITA Uz to, potrebe kupca u ovim dućanima stavljaju se ispred profita. Kao primjer, Rončević navodi cigarete čiji proizvođači nude bolje uvjete suradnje ako u dućanu imaju asortiman samo jednog proizvođača, no na to u ovoj tvrtki ne gledaju.

“Našeg kupca ne zanima tko proizvodi te cigarete. Njemu je bitno da njegovih cigareta ima i to je ono što nas usmjerava u radu jer smo mi tu radi njih”, kaže Rončević. Svjesni kako se današnji kupci bore s nedostatkom VAŽNOST ZAPOSLENIKA novca, žrtvuju maržu kako Kao svoju najveću prednost bi bili konkurentni na tru poslovanju nad konkužištu pa na osnovnim narencijom Rončević navodi mirnicama poslovanje trpi, svoje zaposlenike. “Naši ali su uvjereni kako će doći djelatnici su naša najveća bolja vremena. No, za sada snaga”, iskreno i bez razje najveća mana ovakvog poslovanja što nema dovoljU tvrtki Tehno-Ron ističu no sredstava kako potrebe kupca stavljaju za daljnja ulaganja i ispred profita razvoj, koji su svakako u planu, ali tek mišljanja kaže direktor. u budućnosti. Ipak, uspjeli Svjestan je da su plaće u su i ostvariti dobru suradnju maloprodaji niske i kako s dijelom proizvođača, što nije jednostavno provesti ih iznimno veseli pa imaju osam sati na nogama i u slične uvjete kao i veliki radu s ljudima pa se trudi trgovački lanci. Upravo nadoknaditi to svakodnevzbog toga mogu imati, kao nom animacijom svojih i znatno veći konkurenti na djelatnika za koje kaže da tržištu, tjedne i vikend akcisu mu i prijatelji. “Najviše je za svoje kupce. “Najveća me veseli kada s njima na nam je nagrada kada vidikraju dana raspravljam o mo naših 2500 kupaca koji ostvarenom prometu, nose svakodnevno vraćaju k vim idejama za poslovanje i nama i to nas gura naprijed problemima s kojima su se te pruža najveće zadovoljsusretali, čime im želim po- stvo. Da se vratim u proškazati koliko su mi važni”, lost, opet bih sve ponovio!”, naglašava Rončević. Samim zaključuje Rončević.

Lipanj 2014.

69

Leaflet report

BITAN oglaši Leci trgovaca su vrlo efikasan alat ne samo za promoviranje cijena, nego i medij kroz koji potrošače upoznaju s novim proizvodima, komuniciraju s njima preko različitih akcija, recepata te ih na taj način motiviraju za kupnju

G

70

otovo svakodnevno u našim poštanskim sandučićima naći će se kakav promotivni letak bilo da se radilo o onim redovitim trgovačkih lanaca, ponudi jela lokalne picerije ili pečenjare

DOSEG I KORIŠTENJE Leci trgovaca su vrlo efikasan alat ne samo za promoviranje cijena, nego i medij kroz koji potrošače upoznaju s novim proizvodima, komuniciraju s njima preko različitih akcija, recepata te ih na taj

razliku od 2011. godine kad su postoci bili manji. Najveća promjena je u ne primanju letaka: u 2011. godini njih 18% nije imalo pristup, dok se u 2013. godini postotak smanjuje na 9%. Što je veća ponuda letaka, iz godine u

lokalno, regionalno i nacionalno, svaki letak je detaljno analiziran. Na temelju tih podataka male, srednje i velike tvrtke imaju širu prodajnu sliku svog proizvoda, ali i konkurencije. Glavni parametri metode na kojima

ili pak uslugama susjeda vodoinstalatera. Iako takvo zatrpavanje informacijama i papirom mnogima ide na živce i ne žele ih primati, no velikoj većini potrošača leci su i dalje izuzetno bitan kanal kroz koje doznaju osnovne podatke o proizvodima i cijenama koje redovito trebaju za svoje kućanstvo. Što se to zbiva na tom na oko ustaljenom i jednostavnom mediju, a u stvari izuzetno dinamičnom i kompetitivnom, nastojat ćemo prikazati iz broja u broj kroz sažete ali slikovite mjesečne analize.

način motiviraju za kupnju.

Istraživanje o lecima također pokazuje da kućanstva koja ih primaju, letke svakodnevno pregledavaju i na temelju njih planiraju svoju kupnju a u priloženom dijagramu možemo vidjeti njihov postotak

godinu se smanjuje postotak ne primanja, a povećava postotak korištenja.

FOCUS radi za svoje klijente su broj promocija i GAV Gross Advertising Value.

GAV je kvaliteta oglašavanja, a čine ga osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format letka i bruto domet. Na temelju toga se radi tržišna procjena povrata uloženih sredstava u oglašavanje kroz letke pa vam tako u aktulanom izdanju donosimo analizu poznatih kategorija, odnosno brendova za mjesec svibanj.

Lipanj 2014.

KVALITETA OGLAŠAVANJA FOCUS ispitivanja tržišta je jedna od vodećih agencija u Europi koja se bavi ispitivanjem tržišta i savjeKod prehrane po broju tovanjem. Na promocija vodeća je Podravka, dnevnoj bazi prati proia po kvaliteti oglašavnja PIK zvode koji se oglašavaju u korištenja. U 2013. godini svim lecima trgovačkih latako primjećujemo lagano naca, drogerija, “uradi sam” povećanje: 40% ih brzo proči- trgovina i dnevnih novina. ta, 33% ih detaljno pročita, za Kako prati hrvatsko tržište

SVIBANJSKA SLIKA Kod FMCG trgovaca u svibnju najveći udio svih promowww.jatrgovac.hr

33% ljudi detaljno čita letke

šivački medij cija i GAV-a zauzimaju kategorije prehrane. Zatim slijede neprehrambene kategorije Non Food1 (kozmetika, sredstva za čišćenje, papirna galanterija…) te Non Food2 (kućanske potrepštine). U kategoriji prehrane po broju promocija vodeća je Podravka, a slijede Ledo, ‘z bregov, Cekin, PIK, Dorina, Mercator, Dukat, Meggle i Vindi.

Prema kvaliteti oglašavanja (GAV), listu vodećih 10 kod prehrane predvodi PIK, a potom dolaze Ledo, Cekin, ‘z bregov, Podravka, Dukat,

najviše promovirala prošli mjesec bili su Ožujsko, Karlovačko i Pan koji su oglašavali osvježenje u limenci od 0,5 litara. Što se tiče cijena piva, najniža je bila 6,74 kn, prosječna 7,7 kn a najviša je iznosila 8,49 kn. Kao što je spomenuto ranije, aktivnosti ove kategorije tek počinju, a što ćemo vjerujem popratiti i u idućoj analizi i osvrtu na mjesec lipanj.

Doseg i korištenje letaka 100

3

90

18

12

80

Ne primam letke

17

70 60

Ne koristim letke

40

50

Brzo ih pregledam

37

40 30

Detaljno ih pregledam 33

20 20

10

Melani Cipot Marko Havaši Focus ispitivanje tržišta

Ne znam/ bez odgovora

9

%

5

6

2011.

2013.

Ne koristim letke za kupovinu

Izvor: FOCUS ispitivanje tržišta

Udio kategorija, svibanj 2014.

60%

Promocija

50%

GAV

40% 30% 20% 10%

Food

Non Food 1

Non Food 2

Diy

Electric

Sport / Slobodno vrijeme

Tainment

Garden

Motor Vechicle

Top 10 brendova u kategoriji Food, svibanj 2014.

Dorina, Meggle, Mercator i Vindi. Ako gledamo neprehrambene brendove vodeći je brend po broju promocija Nivea iza koje su se poredali Ariel, Fa, Violeta, Palmolive, Ornel, Persil, Faks, Bref i Arf. I po kvaliteti (GAV) na čelu se nalazi Nivea, no po ovom je parametru slijede Violeta, Ariel, Persil, Ornel, Palmolive, Faks, Bref, Fa i Arf. Kategorija piva koja će biti posebno aktivna za vrijeme trajanja svjetskog nogometnog prvenstva bila je to i uoči njegovog početka, a očekivano tri najpopularnija brenda koja su se www.jatrgovac.hr

4%

Promocija

GAV

3% 2% 1%

Podravka

Ledo

‘z bregov

Cekin

PIK

Dorina

Mercator

Dukat

Meggle

Vindi

Top 10 brendova u kategoriji Non Food 1, svibanj 2014.

4%

Promocija

GAV

3% 2% 1%

Nivea

Ariel

Fa

Violeta

Palmolive

Ornel

Persil

Faks

Bref

Arf

Lipanj 2014.

71

Novo na polici Encian predstavio Fiber Up! pšenične mekinje

S

a željom da osigura kvalitetan i visoko vrijedan obrok u Encianu su osmislili novi proizvod Fiber Up! pšenične mekinje.

Fiber Up! je izvanrednog okusa i hrskave teksture pa je odličan izbor za doručak.

Pšenične mekinje dobivaju se iz vanjske ljuske zrna pšenice te su bogate celulozom, vlaknima, mineralima (željezo, magnezij i fosfor) i vitaminima.

Dijetalna vlakna danas su neizostavni dio zdrave prehrane i pružaju brojne zdravstvene prednosti. Zbog visokog sadržaja vlakana Fiber Up! mekinje reguliraju probavu te blagotvorno djeluju na metabolizam i

održavanje zdravlja organizma. Fiber Up! pšenične mekinje miješaju se s mlijekom ili jogurtom, voćnim sokom te se mogu umiješati u varivo ili juhu. Ne sadrže sastojke životinjskog porijekla pa su pogodne i za vegetarijance. Sastojci: pšenične mekinje 42%, integralno pšenično brašno, integralno raženo brašno, integralna ječmena zrna, kukuruzno brašno, šećer, ječmeni slad, sol, sojin lecitin. U trgovine dolaze u pakiranju u stand up vrećici od 250 g. Marketinška podrška: trade aktivnosti, POS materijali. Transportno pakiranje: 12 kom. Bar kod komercijalnog pakiranja: 3858890100525.

Barilla umak s bosiljkom

B

arilla je na hrvatskom tržištu proširila svoj asortiman proizvoda predstavljanjem novog umaka za tjesteninu s bosiljkom u pakiranju od 400 g+100 g na poklon.

Marketinška podrška: print, in store promocije. Logističke informa-

cije - Jedinično pakiranje: 400 g+100 g gratis; Transportno pakiranje: 6 kom. Proizvođač: Barilla G. e R. Fratelli, Via Mantova 166, Parma, Italija. Stavlja na tržište: Barilla Hrvatska d.o.o., Radnička cesta 39, Zagreb. Web site: www.barilla.hr.

Liqueur de Griotte na hrvatskom tržištu

U

zastupstvu tvrtke Valentić iz Sesveta na hrvatskom se tržištu pojavio jedan izuzetno poznati, ali i nedovoljno korišten proizvod - Liqueur de Griotte, liker od višnje. Njegovom imenu nema se što dodati, no zato se može veoma ugodno iznenaditi s bogatim okusom i aromama koje ovaj liker pruža. Spravljen od sočne, tamno crvene višnje, zavodljivog okusa, briljantne boje i “nebeskog” okusa , posebno dobro paše uz šampanjac. Iz Valentića savjetuju odraslim potrošačima da ovaj liker svakako probaju ledeno hladan kao jedinstveno piće ili uz tonik, gorki limun ili colu.

Uz pjenušac, posebno dobro se slaže s voćnim salatama, kao preljev sladolednim kupovima te naravno uz vrhunsku čokoladu. Ako vaš dobavljač nema ovaj proizvod, svakako ga potražite i nećete požaliti, poručuju iz tvrtke.

Ostale informacije o proizvodu dostupne su na www.valentic-drinks.com.

PREPORUKA

K

Keune Ultra Mild linija

eune je predstavio redizajn svog najprodavanijeg šampona i regeneratora na maloprodajnom tržištu - Keune Ultra Mild Daily Use. Novi dizajn prati i nova poboljšana formula, a liniji se pridružuju i četiri nova proizvoda: Ultra Mild Repair šampon i regenerator za suhu kosu, Ultra Mild Anti dandruff

72

Lipanj 2014.

šampon protiv peruti i Ultra Mild Styling gel. Linija je namijenjena za različite tipove kose za svaki dan. Svi proizvodi su dostupni po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 39,90 kuna. Generalni uvoznik i distributer za Hrvatsku i regiju: Keune Adriatic d.o.o., Gospodarska 21, 10255 Donji Stupnik. Tel: +385(0)1/6593-344.

www.jatrgovac.hr

UHU i Rio 2 likovi

U

HU svake godine iznenađuje svoje potrošače s novim likovima iz omiljenih crtića. Kako bi i ove godine nagradili potrošače za njihovu vjernost, ostvarena je suradnja s jednim od najgledanijih crtića: Rio 2. Višegodišnja praksa pokazala je da likovi iz crtića daju dodatnu vrijednost proizvodu te povećavaju interes kupaca. Živopisni likovi na UHU ljepilima u stiku zasigurno će privući pažnju i uljepšati školske dane svakog đaka. UHU, kao društveno odgovoran brend, brine o budućnosti planeta.

Vođen brigom o okolišu UHU koristi prirodne sirovine za bazu stika, čak 73%, a čep s navojem osigurava dugotrajnost ljepila sprečavajući sušenje. Glatko nanošenje ljepila koje ne gužva papir čini ga odličnim izborom za svakog malog kreativca.

Vitalis Crunchy Granola Müsli – novi, hrskav užitak u vrećici

D

r. Oetker Vitalis müsli najprodavaniji su müsli na hrvatskom tržištu. Kao dobitnik Best Buy Award priznanja za 2014./2015. godinu, Vitalis je i brend broj 1. u omjeru cijene i kvalitete u kategoriji müsla za doručak. Novitet u ponudi su Dr. Oetker Vitalis Crunchy Granola Müsli koje odlikuje posebna kombinacija ukusnih i hrskavih granola, od integralnih zobenih pahuljica i finog meda, za savršen početak dana, ukusan međuobrok u tijeku dana ili kao hrskavi snack na kraju dana. Nova tri okusa su Crunchy start, Fruity morning i Choco-Banana pleasure. Marketinška podrška: PR kampanja i

podrška na POS-u. Logističke informacije: Crunchy Start müsli 325 g, Fruity morning 325 g, Choco-Banana pleasure 325 g. Transportno pakiranje: 6 kom./karton; 90 kartona/paleta.

PROVJERITE Posebno izdanje Dorine povodom svjetskog prvenstva Za sve koji će bodriti našu nogometnu reprezentaciju i pritom uživati u najfinijoj čokoladi, iz Kraša su ponudili kockasto čokoladno iznenađenje u obliku ČoCROlade.

Svi navijači koji vole uživati u čokoladi mogu birati između posebno fine mliječne čokolade s povećanim udjelom mlijeka ili one s dodatkom hrskavog crispyja.

Obje čokolade dolaze u pakiranju od 220 g. “Sreća prati hrabre, stoga, poželite sportsku sreću našim nogometašima uz svoju omiljenu kockicu sreće”, poručuju iz Kraša.

‘z bregov navijački jogurt Prehrambena industrija Vindija pripremila se za nogometni spektakl u Brazilu i svoj jogurt ‘z bregov s 2,8% mliječne masti ponudila u prikladnom, navijačkom ruhu. Tako se na 200-gramskoj čašici jednog od najpoznatijih i najpopularnijih proizvoda u mliječnom asortimanu Vindije sada nalazi motiv hrvatske šahovnice. Jogurt ‘z bregov bogat je kalcijem koji igra važnu ulogu u razvoju i jačanju kostiju i zubi te bjelančevinama i mineralima koji organizam opskrbljuju aminokiselinama neophodnim za rast i razvoj mišića.

Lady’s code - jedine blazinice proizvedene u Hrvatskoj

L

ady’s code blazinice premium su kvalitete s prošivenim rubom i dvostrano različitom površinom. Jedine su blazinice na tržištu proizvedene u Hrvatskoj te imaju i humanitarni karakter. Naime, od svakog prodanog pakiranja Lady’s code blazinica, 30 lipa bit će donirano zajednici pacijenata oboljelih od raka. Lady’s code Premium duo face blazinice u pakiranju od 100 komada napravljene su od 100% pamuka. S jedne strane blazinice su rebraste površine - namijenjene boljem čišćenju i/ili skidanju šminke,

www.jatrgovac.hr

a s druge strane su glatke - namijenjene lakšem nanošenju mlijeka, pudera ili kreme.

Naziv proizvoda: Lady’s code blazinice duo a’100. Marketinška podrška: TV, print, promotivne akcije na prodajnom

mjestu, dodatni rabat na kupnju blazinica u određenom periodu, objava akcije na blazinicama u katalozima pojedinih trgovačkih lanaca i drogerija, oglašavanje u tiskovinama. Logističke informacije - Maloprodajno pakiranje: 100 kom.; Transportno pakiranje: 24 vrećice; EAN kod: 3859892028107. Preporučena MPC: 8,99 kn. Proizvođač/distributer: Incite kod d.o.o., Storžička 2c, 10000 Zagreb.

Tel.: +385(0)1/3435-930. E-mail, web: info@ incitecode.hr, www.incitecode.hr.

Lipanj 2014.

73

Izlog

IZVRSNI

ERGONOMSKI STOLCI RENOMIRANIH SVJETSKIH PROIZVOĐAČA

FAX to E-Mail Zamislite da možete koristiti faks na način na koji koristite e-mail.

Korištenjem naše web faks usluge vaša korespondencija zasigurno će postati mnogo praktičnija, ne treba vam nikakav dodatan uređaj, a troškovi su bitno manji.

Miller Aeron » Službeno najbolji stolac na svi jetu Herman

Vrijeme je za online fax uz Fax.hr

40% uštede na godišnjoj pretplati za pakete Start ili Business

Herman Miller Embody

Dauphin InTouch

Okamura Baron

Laurus Net d.o.o.

Tel. 01 55 09 479

www.laurusnet.hr

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN? Broj 36 | Lipanj 2014.

Dossier

Trgovina na malo Školska oprema

Sezona je počela

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće:

U fokusu

Kiosci

Adresa: Poštanski broj:

Ljetna kuhinja

Od usta

zdravlje

počinje

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.

Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

- projektiranje - energetsko certificiranje - etaĹžiranje - uredenje interijera - legalizacija objekata www.legalizacijagradnje.com

Arhitektonski ured Dizajn Et Cetera d.o.o.

Martićeva 35, 2. kat; 10 000 Zagreb, tel: 01-7789-524; fax: 01-7788-953 e-mail: dizajnetc@dizajnetc.com

www.dizajnetc.com

Fashion | Beauty | Health | Sports | Multimedia | Entertainment | Interspar

S H O P P I N G A N D E N T E RTA I N M E N T