Ja TRGOVAC magazin – lipanj 2016.

Broj 54 | Lipanj 2016.

Analize kategorija • Ljetna kozmetika • Kečap, majoneza, senf

Intervju

Olivija Jakupec Podravka

PULS SEKTORA Bolje vrijeme pred vratima

Broj 54 | Lipanj 2016.

Impressum

Uvodnik

DIREKTOR: Maroje Sabljić GLAVNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Jozo Knez, Ja TRGOVAC Kristina Vorberger, Ja TRGOVAC Ines Kovačić, PressCLIPPING Ivan Junaković, Nielsen Melita Manojlović, Karizma Božana Lovaković, Nielsen Dijana Knežević, Nielsen Marija Gašpar, Ipsos Erlanda Ivić-Mandić, Focus Marko Havaši, Focus Franciska Perković, AGB Nielsen Dejan Mesarko, Nielsen Credos odjel analize Tatjana Kovačević, Nielsen Maja Juričan, Mediana Mladen Kožić, GfK Keshia Walvin, IGD GRAFIČKI UREDNIK: Tomislav Gamberožić FOTOGRAFIJE: In house, Bigstockphoto PRIJEVOD: Marijana Pasarić PRODAJA I MARKETING: Mario Miletić, Krešimir Vuletić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr TISAK: GZH d.o.o.

Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr Ja TRGOVAC je stručni magazin o maloprodaji i industriji robe široke potrošnje. Kontroliranom distribucijom besplatno se dostavlja na trgovce, proizvođače i distributere robe široke potrošnje te prateću industriju.

NAKLADA: 8.000 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

ISSN 1847-9987 Godina 6 / Broj 54 Besplatni primjerak

LJEPŠE BOJE

I

ma tome već nekolicina mjeseci a da ne spominjemo krizu i recesiju.

Strpljen-spašen, rekao bi naš narod.

Došlo je vrijeme da našu, donedavno tako tmurnu svakodnevicu doživljavamo u malo veselijim i ljepšim bojama, no i bilo je krajnje vrijeme. Dakako, u duhu aktualne tematike europskog nogometnog prvenstva i odličnih nastupa naših “Vatrenih”, što je donekle u javnom mnijenju ublažilo čak i pad Vlade, ipak se u konstatiranju tržišne realnosti možemo poslužiti upravo nogometnom frazom kako ipak treba “stati na loptu”. Tržište je krenulo u oporavak, to je neupitno, ali još nismo na sigurnom. Ipak, svakako raduje da se u komentaru indeksa očekivanja potrošača spominje kako se Hrvatska približava europskom prosjeku i da smo po tom mjerilu čak ispred jedne Francuske. Lijepo! O tim dobrim vijestima izvijestio nas je dragi kolega Ivan Junaković iz agencije Nielsen koji se pokazao kao dobar (ali zloguki) prorok kada je prije dosta vremena u svojoj periodičnoj kolumni “Puls sektora” biblijski ustvrdio kako nas čeka sedam mršavih godina. I bi tako. Sada nam najavljuje sedam debelih godina te se svi samo možemo usrdno nadati da je i ovaj put dobro predskazao. Trenutni pokazatelji prodaje kategorija prehrane u prva četiri mjeseca 2016. godine pokazuju u pravilu pozitivan trend, što svakako ohrabruje, dok je neprehrana istodobno

i dalje pomalo uspavana. Pogledamo li malo unaprijed, vidimo da nam najavljuju pravo vrelo ljeto pa smo tim povodom u ovom broju analizirali kategorije ljetne kozmetike, a s obzirom da je doba roštilja i hrane “s nogu” u punom jeku zasigurno će nam dobro doći i umaci naši svagdanji bez kojih ne možemo – kečap, majoneza i senf. U tom gastronomskom aspektu svakako je preporučljiva i priča o tjestenini koja je također vrlo praktičan i zdrav obrok, a što tek reći za međunarodnu

“Došlo je vrijeme da našu, donedavno tako tmurnu svakodnevicu doživljavamo u malo veselijim i ljepšim bojama” kuhinju koja sve više modificira naše svakodnevne prehrambene navike te ih obogaćuje raznim okusima etničke gastro ponude iz cijeloga svijeta. Osim ovih priloga, donosimo i sažetu analizu tržišta kioska koji su s vremenom postali pravi multipack formati sa širokom ponudom proizvoda i usluga. Sveukupno gledano, pozitivnih i inovativnih primjera nikad dosta pa se u tom optimističnom tonu svi možemo nadati da će se i politička situacija u zemlji konsolidirati i da se neće negativno odraziti na ove dobre trendove kojima svjedočimo u posljednje vrijeme.

Goran Pavlović

Glavni urednik

goran@jatrgovac.hr

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

7

SADRŽAJ

Vijesti

Lipanj 2016.

9 VIJESTI

50 KIOSCI - TRŽIŠTE

Agrokor i Ardo ulažu 400 milijuna kuna u tvrtku Vinka

Nezaobilazan multipack format

16 DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Tisak d.d.

DM partner 40 društveno korisnih projekata

18 PROMOCIJE ABC svježi krem sir dobio Crystal Taste Award

52 PROFIL KOMPANIJE 56 LOGISTIKA - VIJESTI Investicija RALU logistike u Srbiji

58 MEĐUNARODNA KUHINJA Multikulturna gastro evolucija

20 MEDIJSKI BAROMETAR

ČETIRI TVRTKE ŽELE INVESTIRATI U BADEL 1862

Đ

akovački Meteor, zagrebački Oštrc, slovački St. Nicolaus i splitska Stanić Grupa iskazale su interes da postanu strateški investitori u društvu Badel 1862. Te tvrtke javile su se na Badelov poziv za aktivno uključivanje u provedbu mjera financijskog i operativnog restrukturiranja tog društva u okviru postupka predstečajne nagodbe. Ta četiri ponuditelja ulaze u daljnji postupak za odabir strateškog investitora društva u okviru postupka predstečajne nagodbe. Odabrani strateški investitori zajedno bi s Upravom Badela trebali utvrditi potrebne mjere financijskog i operativnog restrukturiranja kompanije.

Inače, taj proizvođač vina i alkoholnih pića prošlu je godinu završio s neto dobiti od 11,8 milijuna kuna, nakon šest godina gubitaka.

Poslovni svibanj

22 PULS SEKTORA Bolje vrijeme pred vratima

64 KEČAP, MAJONEZA, SENF Kečap u crvenom

74 ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ Zvijezda - Otvoreni kanal komunikacije

78 KULTNI BRENDOVI

METRO I SUMT POTPISALI SPORAZUM O SURADNJI Veleprodajni trgovački lanac Metro Cash & Carry i Savez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske potpisali su Sporazum o poslovnoj suradnji za 2016. godinu. Sporazum su potpisali član Uprave Metroa Tomislav Smolčec i predsjednik Saveza udruga malih trgovaca Republike Hrvatske Robert Fućak. Novim Sporazumom napravljen je značajan iskorak u uvjetima koje će ostvarivati članice Saveza. Osim uvjeta povoljnije kupovine i nabave proizvoda, Metro će pratiti članice Saveza putem niza aktivnosti, poput akcijskih ponuda, trajno niskih cijena, marketinške potpore te programom dostave robe.

Milka - Čokolada svih generacija

26 INTERVJU: OLIVIJA JAKUPEC Podravka

80 IZ REGIJE Počela izgradnja prvog Lidla u Beogradu

30 POVRATNA AMBALAŽA Višestruka vrijednost

32 UNAPRJEĐENJE PRODAJE Tajna je u vještini prodavača

34 LJETNA KOZMETIKA Malim koracima prema naprijed

82 IZ SVIJETA Schwarz Grupa prijavila rast prihoda od 7%

84 GLOBALNA KRETANJA Sedam najboljih malih samoposluga u Europi

86 ŠTO ZNAMO O...

Tjestenina - Jedite paštu i osjetite sreću i blagostanje

46 IT ODJEL - VIJESTI Lanjski rast IT potrošnje u Hrvatskoj gotovo 11%

8

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

90 JA TRGOVAC Bura i sol

92 NOVO NA POLICI

BAT ULAŽE 30 MILIJUNA EURA U TVORNICU U KANFANARU

U

proteklih osam mjeseci British American Tobacco, jedna od vodećih multinacionalnih kompanija u svijetu koja zapošljava oko 60.000 ljudi, integrirala je TDR u svoj globalni sustav. “Zahvaljujući novim ulaganjima od 30 milijuna eura u poboljšanje kvalitete i povećanje kapaciteta, i to tijekom sljedeće tri godine, tvornica u Kanfanaru dodatno će dobiti na značaju i važnosti”, rekao je izvršni direktor BAT-a Nicandro Durante.

Joint venture

AGROKOR I ARDO ULAŽU 400 MILIJUNA KUNA U TVRTKU VINKA U

i prostorima tvornice Vinka d.d. u Vinkovcima početkom lipnja potpisan je Ugovor o međusobnoj suradnji – joint venture između Agrokora i belgijske Ardo Grupe.

Ugovor su potpisali predsjednik Agrokor koncerna Ivica Todorić i operativni izvršni direktor tvrtke Ardo Bernard Haspeslagh. Potpisivanju su nazočili Domagoj Franić, direktor tvrtke Vinka d.d., Vladimir Džaja, direktor društva PIK Vinkovci d.d., Božo Galić, vukovarsko-srijemski župan, Mladen Karlić, gradonačelnik Vinkovaca, te kooperanti Vinke

100

broj RADNIH MJESTA otvoren u sklopu investicije kompanija AGROKOR i ARDO

i brojni drugi gosti. Potpisanim Ugovorom vrijednim gotovo 400 milijuna kuna dvije kompanije postaju ravnopravni vlasnici tvrtke Vinka. Glavni cilj ove joint venture suradnje je da Vinka postane vodeća proizvodnja zamrznutog voća i povrća u istočnoj Europi, što će se postići snažnom investicijom i objedinjavanjem tržišnog, poljoprivrednog i industrijskog znanja Agrokora i Arda, uz kreiranje ekonomije obujma. Uz značajnu investiciju u povećanje proizvodnih kapaciteta, proizvodnja će se u narednom

periodu učetverostručiti i s postojećih 15.000 tona podići na 60.000 tona zamrznutog voća i povrća. “Agrokor je u Vinku do sada uložio gotovo 200 milijuna kuna, restrukturirali smo kompaniju financijski i poslovno.

cjelokupno povećanje proizvodnje biti namijenjeno izvozu i da će tako hrvatski proizvod biti plasiran na 60 tržišta na kojima je prisutna tvrtka Ardo. To je velika prilika za domaću proizvodnju i za naše kooperante

Proizvodnja će se učetverostručiti i s postojećih 15.000 tona podići na 60.000 tona zamrznutog voća i povrća

Zajedno s našim partnerom, kompanijom Ardo, podići ćemo proizvodnju i zaposlenost kroz otvaranje više od 100 radnih mjesta.

Posebno je važno napomenuti da će

kojima se time otvaraju nova tržišta.

Naš plan je da trenutna suradnja s 80 kooperanata realizacijom ove investicije preraste u suradnju s 300 kooperanata”, rekao je Todorić.

MALOPRODAJA U PLUSU 3,2%

P

romet od trgovine na malo što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u travnju je, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 0,7%, a realno za 3,2% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Time je u travnju promet rastao 20. mjesec zaredom, odnosno neprekinuto od rujna 2014. godine. U travnju je na godišnjoj razini, prema kalendarski prilagođenim indeksima, najviše, za 9,7%, rastao promet u trgovini na malo neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima. U maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda promet je realno rastao za 0,9%, dok je u ostaloj trgovini povećan za 1,4%.

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

9

Vijesti DM OTVORIO PRVU TRGOVINU S UGOSTITELJSKOM PONUDOM

Karijere

U NOVA UNAPRJEĐENJA U ZAGREBAČKOJ PIVOVARI eljko Maslać, dosadašnji direktor komercijalne izvrsnosti Zagrebačke pivovare, imenovan je glavnim direktorom Molson Coorsa za BiH. Maslać je u Zagrebačku pivovaru došao 2004. na poziciju menadžera prodaje za zonu.

Godine 2006. napredovao je na mjesto direktora prodaje TIA-e d.o.o., tvrtke kćeri Zagrebačke pivovare, a 2009. preuzima poziciju regionalnog menadžera prodaje Zagrebačke pivovare i člana Uprave tvrtke TIA d.o.o.

Početkom 2014. imenovan je na novo osnovanu poziciju direktora komercijalne izvrsnosti te se pridružuje lokalnom Country Leadership Teamu.

Zagrebu je otvorena je prva prodavaonica DM-a u Hrvatskoj s ugostiteljskom ponudom. Uz asortiman u kojem je više od 16.000 proizvoda, novo otvorena prodavaonica kupcima nudi zdrave smoothieje, eko čajeve, kave te mesne i vegetarijanske sendviče s glutenom ili bez njega, kao i kolače.

“Tijekom 20 godina u Hrvatskoj uvijek smo nastojali biti inovativni. Dio tih nastojanja je i prva prodavaonica DM-a koja kupcima omogućuje da se opuste uz kavu, zdrave napitke i zalogaje. Vjerujem kako će, uz kontinuirano razvijanje ponude proizvoda iz ekološke proizvodnje, DM-ov zdravi kutak kupcima te proizvode učiniti još dostupnijima”, kazao je Mirko Mrakužić, direktor drogerijskog lanca DM.

Ž

Poziciju komercijalnog direktora za izvrsnost preuzeo je Boris Nagyszombaty, dugogodišnji menadžer Zagrebačke pivovare za regiju Zagreb. Na novoj poziciji on će biti odgovoran za odjele podrške prodaji i poslovnih analiza te trade marketing, a ujedno postaje i član Country Leadership Teama.

Nagyszombaty se Zagrebačkoj pivovari pridružio 2003. godine na poziciji referenta prodaje.

Ubrzo potom napredovao je na poziciju regionalnog Trade Marketing menadžera da bi 2007. bio promoviran na mjesto regionalnog menadžera prodaje za regiju Zagreb.

10

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

Potrošačka košarica

HRVATSKE CIJENE BLIZU EU PROSJEKA rvatska je po potrošačkim cijenama Hkoholnih košarice prehrambenih proizvoda i bezalpića u 2015. blizu prosjeka 28-člane

Europske unije, kao i po cijenama alkoholnih pića, ali je zato u kategoriji duhanskih proizvoda među najjeftinijim zemljama Unije, pokazuju podaci Eurostata. U Hrvatskoj je usporediva košarica prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića u 2015. godini bila 9% jeftinija od prosjeka u EU-u. Podaci su dobiveni temeljem istraživanja cijena hrane, pića i duhana u 2015. godini u kojem je sudjelovalo

38 europskih zemalja, uključujući 28 zemalja EU-a, a obuhvatilo je približno 440 usporedivih proizvoda. Daleko je najskuplja među članicama EU-a Danska, gdje su cijene hrane i bezalkoholnih pića 45% više od prosjeka u EU. Slijede Švedska i Austrija s cijenama 24 odnosno 20% iznad prosjeka, te Irska i Finska gdje su ti proizvodi oko 20% skuplji u odnosu na europski prosjek. Najniže cijene te košarice proizvoda zabilježene su u Poljskoj i Rumunjskoj, gdje su za 37% odnosno 36% niže od prosjeka u EU-u.

MLIJEČNOJ INDUSTRIJI ZDENKA 1,37 MILIJUNA KUNA Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je tvrtki Zdenka – mliječni proizvodi 1,37 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja, za ulaganje u strojeve i opremu za potrebe proizvodnje. Riječ je o sredstvima koja se isplaćuju iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. i to za završeno ulaganje u sklopu podmjere 4.2. “Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda”, odnosno operacije “Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima”. Zdenka će dobivena sredstva koristiti za nabavu stroja za rezanje blokova sira, stroja za pakiranje sira te grijanje poslovne građevine, odnosno opremanje toplinske stanice.

91% razina CIJENA PREHRAMBENE KOŠARICE u Hrvatskoj u odnosu na EUROPSKI PROSJEK

ATLANTIC IZDAO KORPORATIVNE OBVEZNICE OD 200 MILIJUNA KUNA

A

tlantic Grupa je uspješno izdala korporativne obveznice u iznosu od 200 milijuna kuna, s fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 3,125% uz polugodišnju isplatu kamata s dospijećem 17. lipnja 2021. godine. Obveznice su izdane na domaćem tržištu kapitala i uvrštene u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze, Usluge depozitorija te Usluge prijeboja i

IKEA GRADI OUTLET CENTAR, HIPERMARKET I LANCE BRZE HRANE

namire Središnjeg klirinškog depozitarnog društva. Zajednički agenti i pokrovitelji izdanja obveznica su Erste&Steiermärkische Bank, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka. Iz Atlantic Grupe navode kako će sredstva prikupljena ovim izdanjem obveznica koristiti za refinanciranje postojećih obveznica oznake ATGR-O-169A, a ostatak za financiranje radnog kapitala.

K

ompanija IKEA Centres, koja je dio centralne globalne trgovačke kompanije IKEA Grupa, pokrenula je projekt vrijedan 33 milijuna eura za gradnju prve faze kompleksa Designer Outlet Croatia koji će biti smješten pored robne kuće IKEA Zagreb.

Najvećim outlet kompleksom u Hrvatskoj će, u suradnji s IKEA Centres, upravljati konzultantska

tvrtka ROS Retail Outlet Shopping, poznati austrijski upravitelj dizajnerskih outleta. U prvoj fazi projekta, Designer Outlet Croatia protezat će se na 15.000 m2 u 90 lokala prosječne površine 170 m2 koje zakupci mogu spajati za potrebe većih dućana. Po završetku prve faze projekta očekuje se otvaranje više od 400 novih radnih mjesta.

PROIZVODNJA KRAVLJEG MLIJEKA SMANJENA 1,8%

P

roizvodnja kravljeg mlijeka u Hrvatskoj je prošle godine pala za 1,8%, odnosno prikupljeno je 513.406 tona kravljeg mlijeka. Osim kravljeg, zabilježen je i pad ovčjeg mlijeka, dok se kod kozjeg mlijeka bilježi rast proizvodnje. Tako je lani prikupljeno 2.821 tona ovčjeg mlijeka, što je 6,7% manje nego 2014. godine, dok je kozjeg mlijeka prikupljeno 6,2% više, ili 3.690 tona. Statistički podaci o proizvodnji svježih mliječnih proizvoda pokazuju da je lani zabilježen rast proizvodnje konzumnog mlijeka (mlijeka za piće) za 7,4%, na 296.793 tone, te fermentiranih proizvoda (jogurti, napici od jogurta i dr.) za 18,8%, na 84.972 tone. Proizvodnja vrhnja u 2015. je prema godini ranije povećana za 3,8%, na 27.342 tone, a porasla je i proizvodnja kravljeg sira, za 5,1%, na 33.586 tone.

Nakon uspješne implementacije MS Dynamics NAV-a u Galebu i tekstilnoj industriji, IN2 je početkom svibnja završio još jednu, ovog puta u tvrtki Gold partner koja se primarno bavi proizvodnjom, prodajom i otkupom zlata i srebra. Uvođenjem NAV-a u poslovanje, najveći je iskorak postignut u upravljanju proizvodnjom i otkupom zlata i srebra. IN2 je za tu svrhu nadogradio MS Dynamics NAV posebnim modulom “Otkup zlata” koji upravlja procesom otkupa od početka do kraja.

Proces “korisnik-prodavač-blagajna za otkup-skladište otkupa” povezan je i kontroliran od trenutka kad korisnik daje artikl na otkup do trenutka kad mu se prodana roba isplaćuje. Uvođenjem

NAV-a u proizvodnju, svi se događaji prate po etapama do najsitnijeg detalja te je za svaki artikl definiran proizvodni postupak i proizvodne sastavnice. Prije izrade određenog artikla radnik na radnom nalogu dobiva detaljnu uputu koje su mu sirovine potrebne i kroz koje sve proizvodne operacije mora proći kako bi proizveo zadani artikl.

Gold partner je također želio uvesti novi web shop kao kanal prodaje. Preduvjet za povezanost s web trgovinom bilo je kvalitetno upravljanje matičnim podacima. Dynamics NAV je omogućio

sortiranje proizvoda po raznim svojstvima pri čemu se svaki proizvod može opisati sa cca. 40 atributa, čime je stvorena podloga za povezivanje s web dućanom te bolje praćenje prodajnih i marketinških aktivnosti po lokacijama.

A da se praćenje i planiranje prodajnih aktivnosti ne bi temeljilo samo na intuiciji menadžmenta, već na realnim i ažurnim poslovnim podacima, implementiran je izvještajni Tableau BI sustav.

Cijeli projekt IN2 je uspješno završio u šest mjeseci.

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

PROMO

GOLD partner – implementacija MS Dynamics NAV-a

11

Vijesti Karijere

DRŽAVA TRAŽI SVOJE ČLANOVE U NO-U PODRAVKE

D

ržavni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) zatražio je da se na glavnoj skupštini Podravke imenuju četiri nova člana Nadzornog odbora koji bi zamijenili četiri dosadašnja, za koje je prvotni prijedlog bio da im se produže mandati. Iz Podravke su objavili kako su izmjene u dnevnom redu zatražili Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Republika Hrvatska, zastupani po zakonskom zastupniku DUUDI-ju, koji zajedno imaju 19,69 postotni udio u Podravki. U zahtjevu DUUDI-ja od Uprave se traži da se ranije najavljena točka dnevnog reda, prema kojoj bi se u NO ponovno izabrali Milan Stojanović i Ivana Matovina, kojima mandat istječe početkom srpnja, zamijeni točkom kojom bi se samo utvrdilo da im je mandat istekao te im stoga istječe članstvo u NO-u. DUUDI traži i da se u dnevni red uvrsti točka po kojoj se opozivaju i članovi kojima mandat još nije istekao – Mato Crkvenac i Ivo Družić. Umjesto ta četiri člana, iz DUUDI-ja predlažu da se u NO imenuju Davor Vašiček, Ivo Grabovac, Anto Bajo i Mirko Volarević. Predlažu i izmjene statuta Podravke tako da se najmanji broj članova Uprave smanji s dosadašnjih četiri na tri, a najveći sa sedam na šest.

Glavna skupština Podravke sazvana je za 22. srpnja ove godine, a na njoj bi trebala biti donesena i odluka o isplati dividende u bruto iznosu od sedam kuna po dionici, prva unazad deset godina.

12

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

ŽITO SPAŠAVA PROIZVOĐAČE CRNE SLAVONSKE SVINJE Nova mesna industrija osječke tvrtke Žito spremna je otkupiti kompletnu godišnju proizvodnju svih uzgajivača crne slavonske svinje fajferice i s otkupom nastaviti i svake sljedeće godine, bez obzira na to koliko ta proizvodnja bude rasla. To je, između ostaloga, najvažniji zaključak sa susreta predstavnika uzgajivača udruženih u udrugu “Fajferica” i poslovodstva Žita. Kompanija kreće s proizvodnjom tri linije pršuta (classic, premium i eko) ukupno oko 150.000 komada godišnje, zatim 3.000 tona salama mediteranskog tipa i 2.200 tona trajnih mesnih proizvoda tipa pancete, rolane pancete, pečenice, buđole i slično. Da bi ostvarili planove, potrebno je postojeću proizvodnju svinja u Slavoniji povećati za 100.000 komada godišnje.

Usvojeno Izvješće

EUROPSKI PARLAMENT O NEPOŠTENOJ TRGOVAČKOJ PRAKSI

E

uropski parlament (EP) usvojio je Izvješće o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom, koje poziva na usvajanje EU legislative kako bi se suzbilo nepoštenu trgovačku praksu. Izvješće je važno za poljoprivrednike jer potvrđuje kako je upravo na njih, kao najslabiju kariku u lancu opskrbe hranom, prebačen sav rizik poslovanja. “Zalažem se da se problem nepoštene trgovačke prakse koja je rak rana europske, ali i hrvatske poljoprivrede riješi donošenjem zakona na EU razini jer se pokazalo da volonterski pristup ovom problemu ne daje rezultate.

Beskrajno dugim rokovima plaćanja i jednostranim izmjenama ili raskidima ugovornih obveza od strane trgovačkih lanaca treba stati na kraj”, rekla je zastupnica Marijana Petir. Podaci u Hrvatskoj govore kako je u zadnjih par godina iz Upisnika nestalo gotovo 100.000 obiteljskih gospodarstava i njihova sudbina je nepoznata, uvoz hrane raste, a otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda padaju. Nije mnogo bolje niti u drugim zemljama članicama, čak i u onim najrazvijenijima, poput Francuske, Njemačke, Finske te Španjolske.

MILIJUN KUNA ZA ULAGANJA U PROIZVODNJU LJEŠNJAKA

A

gencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) Setnik gotovo milijun kuna za ulaganja u proizvodnju lješnjaka. Riječ je o isplati na osnovu odobrenih sredstava iz programa IPARD, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice”. OPG-u Setnik Marinka iz Varaždinske županije isplaćeno je 956,1 tisuća kuna za ulaganje u izgradnju sušare, navodnjavanje te kupnju mehanizacije i opreme. Sredstvima IPARD-a izgrađen je objekt za skladištenje oraha i lješnjaka, uveden sustav navodnjavanja kap po kap za nasad lješnjaka te nabavljena razna mehanizacija. Realizacijom projekta nadopunjuje se i modernizira postojeće poslovanje te se povećala kvaliteta i konkurentnost proizvoda uz poštovanje standarda zaštite okoliša, javnog zdravstva, zdravlja biljaka i sigurnosti na radu.

POREZNA UPRAVA POKREĆE LJETNU OFENZIVU PROTIV UTAJE POREZA

P

orezna uprava najavila je da će tijekom ljetne sezone nastaviti s provođenjem nadzornih aktivnosti - pojačano će se nadzirati izdavanje računa kroz sustav fiskalizacije; posebna će pozornost biti usmjerena na nadzore u djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, iznajmljivanja, prijevoza, a pratit će se i sva značajnija događanja, posebice festivali. “Siva ekonomija predstavlja velik problem u cijeloj

Europi pa i u Republici Hrvatskoj.

Stoga Ministarstvo financija, Porezna uprava nastavlja s provođenjem nadzornih aktivnosti iz svoga djelokruga. Prvenstveno se radi o provođenju pojačanih nadzora izdavanja računa kroz sustav fiskalizacije koju provode službenici Porezne uprave u suradnji s Carinskom upravom i drugim državnim tijelima”, naveli su iz Porezne uprave.

ZAGORSKI PURAN DOBIO OZNAKU ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

E

uropska komisija objavila je da je Zagorski puran novi hrvatski proizvod koji je dobio zaštitu zemljopisnog podrijetla. Radi se o autohtonom zagorskom proizvodu starosti od šest do osam mjeseci, koji je uzgojen slobodnom ispašom na otvorenom. Proizvodi pod oznakom “Zagorski puran” moraju biti uzgojeni isključivo na području Hrvatskog zagorja, koje obuhvaća cijelo područje Krapinsko – zagorske i Varaždinske županije, te rubne

O

dijelove Zagrebačke županije koji graniče s Krapinsko – zagorskom i Varaždinskom županijom.

UDVOSTRUČENE POVRŠINE POD EKOLOŠKOM PROIZVODNJOM

d ulaska Hrvatske u Europsku uniju rastu površine pod ekološkom poljoprivredom. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi od 2015. godine potpora za ekološku poljoprivredu financira se iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u okviru mjere 11 “Ekološki uzgoj”. Tu vrstu potpore poljoprivrednici mogu zatražiti u sklopu Jedinstvenog zahtjeva za izravna plaćanja, koji podnose Agenciji jednom godišnje. U 2015. godini potpora u okviru mjere 11 zatražena je za 78.778 hektara poljoprivrednog zemljišta, a u 2014. za 48.664 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Vijesti BADEL 1862 DOBITNIK NAGRADE REGIONALNI BIZNIS PARTNER 2016.

T

vrtka Badel 1862 dobitnik je nagrade Regionalni biznis partner 2016. koja se dodjeljuje za poslovne subjekte iz Slovenije, Mađarske, Rumunjske, Moldavije, Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije, Bugarske, Grčke i Cipra. Riječ je o godišnjoj nagradi koja se dodjeljuje već 22 godine, a

Badel 1862 bio je ove godine jedini hrvatski predstavnik na ceremoniji koja je održana u Beogradu. Nagrada je veliko priznanje jer je osvojena u jakoj konkurenciji i predstavlja potvrdu poslovne uspješnosti i regionalne prepoznatljivosti, poručili su tom prigodom iz Badela 1862.

AURO DOMUS GRUPA OTVARA TOBACCO SHOPOVE Auro Domus Grupa, vodeća hrvatska grupacija u djelatnostima otkupa i prodaje zlata te najveći domaći lanac mjenjačnica, za svoje je klijente osigurala i nove usluge u poslovnicama. Naime, krajem svibnja i početkom lipnja otvorene su prve poslovnice koje nose oznaku Tobacco Shop, opremljene standardnim asortimanom trafika, i to u Matuljima, Lovranu, Puli i Vrbovcu. Uskoro se očekuje otvaranje trgovina u Šibeniku, Splitu i zagrebačkoj Dubravi. Auro Domus Grupa iz Kastva do kraja godine bi se trebala proširiti na čitavu Hrvatsku s ambicijom da se pozicionira kao treća prodajna mreža po veličini, iza Tiska i iNovina.

Pogodnosti za obrtnike

POTROŠAČKE CIJENE U SVIBNJU PALE REKORDNIH 1,8%

U

Hrvatskoj su u svibnju potrošačke cijene pale rekordnih 1,8% na godišnjoj razini, što je ponajviše posljedica oštrog pada cijena goriva. To ukazuje na nastavak deflacijskih pritisaka, s obzirom da je trend pada potrošačkih cijena ušao već u treću godinu. U svibnju je pad cijena na godišnjoj razini bio veći nego mjesec dana prije, kada su cijene pale 1,7%, a pad od 1,8% nije zabilježen od 2000. godine, od kada DZS vodi te podatke. Cijene hrane i bezalkoholnih pića u svibnju su pale 0,3%, dok su alkoholna pića i duhan pojeftinili 0,2%.

4

MILIJARDE KUNA investicije Adris Grupe do 2019. godine

14

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

HOK UGOVORIO SURADNJU S TVRTKAMA CRODUX I INA projekta “Zajednička nabava – HOK Upisalaizna”,sklopu Hrvatska obrtnička komora (HOK) potje s energetskim kompanijama Crodux i INA sporazum o međusobnoj suradnji temeljem kojeg su obrtnicima omogućene posebne pogodnosti prilikom kupovine naftnih derivata te prirodnog i ukapljenog naftnog plina. Osnovni cilj je da se ostvarenjem boljih uvjeta nabave

potrebnih energenata smanje troškovi poslovanja hrvatskih obrtnika. Hrvatska obrtnička komora okuplja gotovo 77.000 obrta koji čine respektabilan udio u gospodarstvu Republike Hrvatske pa je povećanje konkurentnosti članova, kroz uštede koje će ostvariti putem projekta “Zajednička nabava HOK ZNA”, mjerljiv doprinos u ukupnim gospodarskim aktivnostima.

NOVI HIPERMARKET TOMMY U PRIMOŠTENU

T

rgovački lanac Tommy otvorio je novi hipermarket u Primoštenu. Riječ je o 188. prodavaonici ovog splitskog trgovca koja raspolaže ukupnom prodajnom površinom od 1.100 m2, a u sklopu prodajnog objekta otvorena su i 32 nova radna mjesta. Pored hipermarketa u ponudi je i pekarnica ‘’Bobis’’ sa 60 godina tradicije proizvodnje pekarskih proizvoda te suvremeno opremljen caffe bar. Posjetiteljima je na raspolaganju besplatno parkiralište sa 77 besplatnih parkirnih mjesta. Radno vrijeme hipermarketa je svaki dan od 7 do 22 sata.

KULEN MOŽE POKRENUTI NAŠE USNULO SVINJOGOJSTVO

ADRIS GRUPA ULAŽE 4 MILIJARDE KUNA

G

U

Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Osijek održano je XVI. ocjenjivanje kakvoće slavonskog kulena, čime se još jednom skrenula pozornost na veliki potencijal ovog tradicionalnog slavonskog proizvoda. “Jako mnogo truda uloženo je u zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla i na razini Hrvatske i Europske unije. U proizvodnji kulena leži velika šansa koja može pokrenuti cijeli lanac od proizvođača svinja do prerađivača, odnosno ono sigurno može vratiti usnulo svinjogojstvo na predratnu izvoznu poziciju kada je Hrvatska proizvodila 1,8 milijuna komada svinja godišnje”, izjavio je Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek.

Trenutačna proizvodnja svinja u Hrvatskoj kreće se oko 750.000 do 800.000 komada, a kulena oko 500 tona.

lavna skupština Adris Grupe usvojila je financijska izvješća za 2015. godinu te odlučila da se ukupna ostvarena dobit poslije oporezivanja za 2015. godinu u iznosu od 1,84 milijarde kuna raspoređuje u statutarne rezerve.

Obrazlažući prošlogodišnje poslovne rezultate i plan poslovanja za ovu godinu, predsjednik Uprave Adris grupe Ante Vlahović istaknuo je kako je, unatoč sveopćoj društvenoj krizi, Adris grupa

“izdržala u uspjehu”. Kompanija je u 2015. ostvarila ukupni prihod od 6,5 milijardi kuna te neto dobit od 389 milijuna kuna, a tomu treba pridodati i 1,04 milijarde kuna izvanredne neto dobiti ostvarene transakcijom duhanskog dijela poslovanja. Na skupštini je najavljeno kako Adris Grupa do 2019. godine planira investirati gotovo četiri milijarde kuna u turizam, zdravu hranu i regionalizaciju osiguranja.

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

15

Društveno odgovorno poslovanje AGROKOROVA NOVA POLITIKA UPRAVLJANJA OKOLIŠEM

A

grokor koncern je, povodom Svjetskog dana zaštite okoliša koji se obilježava 5. lipnja, objavio novu Politiku upravljanja okolišem, kao nadogradnju prve objavljene 2006. godine te Povelje o zaštiti okoliša i održivom razvoju koja je objavljena na Dan planeta Zemlje 22. travnja 2002. godine. U proteklom razdoblju Agrokor koncern je opseg svojih djelatnosti proširio i na specijalizirane poslove gospodarenja otpadom,

SVEČANO ZAKLJUČEN LIDLOV DONACIJSKI PROGRAM “VIŠE ZA ZAJEDNICU!”

T

rgovački lanac Lidl Hrvatska svečano je obilježio završetak donacijskog programa zaposlenika vrijednog pola milijuna kuna “Više za zajednicu!”koji je ove godine pomogao 71 udruzi i instituciji diljem Hrvatske. Tema ovogodišnjeg programa bila je kultura i obrazovanje pa su tako donirane obrazovne institucije, kulturno-umjetnička društva, udruge za promicanje kulture i obrazovanja. Na svečanosti u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija simbolično su uručene donacije za 27 udruga s područja Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske. Događaju su prisustvovali predstavnici Lidla, ZGK Komedija i Grada Zagreba, predstavnici doniranih udruga te Lidlovi zaposlenici koji su ih kandidirali.

“Jer sve smo to MI!”

DRUŠTVENO KORISNIM PROJEKTIMA DM OBILJEŽAVA 20 GODINA POSLOVANJA

P

Iovodom 20. obljetnice poslovanja u Hrvatskoj DM je odabrao 40 projekata koje će realizirati u sklopu inicijative “Jer sve smo to MI!”. U 26 hrvatskih gradova i naselja zaživjet će društveno korisni projekti kojima će DM pružiti financijsku podršku, donirati proizvode, osigurati volontersku pomoć ili opremanje i uređenje prostora. “Tijekom veljače DM je zaprimio prijave više od 2.000 projekata iz cijele Hrvatske i građanima koji su se prijavili želimo zahvaliti na povjerenju koje

TOMMY I P&G POMAŽU DJEČJEM ODJELU KBC-A SPLIT

T

rgovački lanac Tommy je zajedno s tvrtkom P&G u humanitarnoj akciji koja je trajala od prosinca 2015. do kraja siječnja 2016. prikupio 100 tisuća kuna za kupnju medicinskih uređaja dječjem odjelu KBC-a Split. U humanitarnoj akciji pod nazivom “Nota dobrote - Manje boli kad te netko voli” sudjelovali su svi kupci proizvoda tvrtke

16

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te održivi turizam. Nova politika odnosi se na područje sustava upravljanja okolišem, što uključuje i sustav energetske učinkovitosti te je usmjerena na dvije osnovne strateške odrednice: trajno poboljšavanje vrijednosti okoliša i energetske učinkovitosti te sprječavanje i smanjivanje svih vrsta onečišćenja u neposrednom, širem i globalnom okruženju.

P&G koji su svoju kupovinu ostvarili u prodavaonicama trgovačkog lanca Tommy te su na taj način pridonijeli prikupljanju sredstava za kupnju prijeko potrebne medicinske opreme.

Ova akcija dio je strategije društveno odgovornog poslovanja tvrtke Tommy iz koje najavljuju provedbu i sudjelovanje u daljnjim akcijama humanitarnog karaktera.

su nam ukazali. Imali smo težak zadatak među kvalitetnim projektima odabrati one koji u najvećoj mjeri doprinose boljitku zajednice i sugrađana. S velikim ponosom i odgovornošću postajemo partneri 40 društveno korisnih projekata čijom realizacijom želimo zahvaliti hrvatskim građanima na vjernosti i podršci koje su pružili DM-u tijekom prvih 20 godina poslovanja”, izjavila je Gordana Picek, članica Uprave drogerijskog lanca DM.

TOP 5 POSLODAVACA PARTNERA ZA 2015. GODINU Konzultantska kuća Selectio proglasila je Top 5 Poslodavaca Partnera za 2015. godinu među kojima su se našle i dvije FMCG kompanije: Coca-Cola HBC Hrvatska i Zagrebačka pivovara. Osim ove dvije tvrtke iz sektora proizvodnje pića, vodeći stručnjaci u upravljanju ljudskim potencijalima najbolje su ocijenili upravljanje zaposlenicima u farmaceutskim tvrtkama Pliva Hrvatska i Sandoz te IT tvrtki Microsoft Hrvatska. U navedenim organizacijama posebna se pozornost posvećuje razvoju zaposlenika. Kroz godinu svi njihovi zaposlenici prođu barem jedan trening, a gotovo svi imaju i definiran svoj individualni plan razvoja. Top 5 organizacije u prosjeku po zaposleniku ulažu 48 sati i 6.994 kuna u educiranje godišnje, aktivno potiču kulturu razvoja kompetencija i imaju razvijene sustave upravljanja karijerom.

JEDITE ZDRAVO. JEDITE PRIRODNO. JEDITE FINO. JEDITE .

� www.dm-drogeriemarkt.hr � www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr � dm aplikacija

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

17

Promocije PODRAVKI ČAK 23 ODLIČJA ZA KVALITETU PROIZVODA

P

odravka je nadmašila prošlogodišnji rekordni uspjeh iz Bruxellesa i ove se godine okitila s čak 23 odličja Superior Taste Award. Od 27 prijavljenih, čak su 23 Podravkina proizvoda nagrađena ovim odličjem, što potvrđuje izvrsnost okusa u kategorijama u kojima su se natjecali. Uz sva dobivena priznanja, Podravku je stručni žiri nagradio posebnim priznanjem “Crystal Taste Award”za Podravka čaj Limun limeta. Riječ je o nagradi dodijeljenoj za one proizvode koji su tri godine zaredom nagrađeni s najvišom ocjenom od tri zvjezdice i to od strane tri različita panela degustatora. Od 2008. godine, kad je tvrtka prvi puta sudjelovala na navedenom natjecanju, na samom vrhu kulinarske svjetske ljestvice smjestilo se više od 70 Podravkinih proizvoda.

Prestižna nagrada

ABC SVJEŽI KREM SIR DOBIO CRYSTAL TASTE AWARD

A

BC sir tvrtke Belje dobitnik je prestižne nagrade nagrada je kruna dosadašnjih ocjenjivanja Superior Crystal Taste Award za 2016. godinu koju mu je do- Taste Award na kojima smo u zadnje tri godine osvajali dijelio Međunarodni institut za okus i kvalitetu (iTQi) iz najviše ocjene. Riječ je o važnom međunarodnom Bruxellesa, vodeća svjetska organizacija za ocjenjivanje priznanju koje nam dolazi u godini u kojoj smo osvojili okusa i kvalitete. U izbor za Crystal Taste Award ulaze i treće mjesto na svijetu za ABC sir s vlascem. Osvojena samo oni proizvodi koji su tri godine zaredom svojim nagrada potvrđuje našu ustrajnost i posvećenost okusom i kvalitetom osvojili maksimalne tri zlatne kvaliteti, od proizvodnje mlijeka na vlastitim farmama zvjezdice stručnog žirija koji je provodio istraživanje do proizvodnje ABC svježeg krem sira”, rekla je Ljiljana sadržaja, kvalitete i okusa proizvoda. Nakon tri godine Vajda-Mlinaček, izvršna direktorica Sektora marketinga “slijepog” testiranja u sklopu “Superior Taste Award” i turizma Belja. Ovom nagradom ABC svježi krem sir te osvojivši više od 90% bodova, ABC sir je jedan od svrstao se u birano društvo svjetski priznatih i najkvalitetnijih prehrambenih brendova. rijetkih u svijetu koji je osvojio ovu nagradu. “Ova

BRIGA O OKOLIŠU I ZDRAVLJU KUPACA KAO TEMELJ RAZVOJA ASORTIMANA Oko 10 % asortimana dm-a čine ekološki proizvodi u kategorijama osviještene prehrane, a u dm-u najavljuju daljnje širenje eko asortimana kao i razvoj dmBio marke koja trenutačno broji više od 200 prehrambenih proizvoda

R

azvoj asortimana dm marke temelji se na inovativnim rješenjima i razvoju proizvoda koji poštuju principe održivog razvoja i doprinose zdravlju kupaca. Istovremeno, u sklopu vlastite marke dm kupcima nastoji ponuditi vrhunsku kvalitetu proizvoda koji su istovremeno dovoljno povoljni da si ih većina kupaca može priuštiti. Jedan od načina na koji je dm odgovorio na potrebe kupaca u čijim se potrošačkim košaricama sve češće mogu naći ekološki proizvodi je razvoj prve vlastite marke u kategoriji hrane dmBio. Proizvodi dmBio marke su

18

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

prirodni, održivi te ih odlikuje visoka kvaliteta što potvrđuje Euro-list - logotip ekoloških proizvoda Europske unije kao i njemački pečat ekološke kvalitete. Među proizvodima dmBio marke, uz žitarice, mahunarke, napitke i voćne poslastice, nalaze se i eko kašice za djecu te superhrana poput chia sjemenki i goji bobica. Proizvodi dmBio marke ne sadrže pesticide, boje, umjetne arome niti konzervans i proizvedeni su od najboljih, pažljivo odabranih sastojaka koji su 100 % organski i dolaze isključivo iz ekološke proizvodnje. Trenutačno oko 10 % asortimana dm-a čine ekološki

proizvodi u kategorijama osviještene prehrane, proizvoda za domaćinstvo, prirodne kozmetike, dječje hrane i dodataka prehrani. U dm-u najavljuju daljnje širenje eko asortimana kao i razvoj novih proizvoda dmBio marke koja trenutačno broji više od 200 prehrambenih proizvoda.

PROMO

dm-drogerie markt

MEĐUNARODNO PRIZNANJE ČEPINSKOM TENA ULJU

Č

epinskom Tena ulju dodijeljeno je Superior Taste Award, prestižno internacionalno priznanje vrhunskih svjetskih kuhara i sommeliera, koji u testiranjima naslijepo procjenjuju senzorske karakteristike proizvoda, što rezultira ocjenom za ukupan dojam, a ocjenjivanje obuhvaća vizualnu procjenu, miris, teksturu i okus. Međunarodni institut za okus i kvalitetu (iTQi) Suncokretovu ulju Tena dodijelio je ocjenu “2016 Superior Taste Award s jednom zlatnom zvjezdicom” uz navod: “Čestitamo vašoj tvrtki i vašem timu na izuzetnom rezultatu. Trebate biti ponosni na vaš proizvod i visoko priznanje kojim nagrađujemo njegovu vrijednost i vrhunski okus”, navode iz osječkog Žita u čijem sastavu posluje Tvornica ulja Čepin.

PREDSTAVLJENA NOVA JANA S PORUKAMA HRVATSKIH OLIMPIJACA

U

godini kada Hrvatski olimpijski odbor (HOO) obilježava 25 godina svog postojanja, predstavljena je nova edicija Jana vode s porukom hrvatskih olimpijaca uoči Olimpijskih igara u brazilskom Rio de Janeiru. Edicijom poruka hrvatskih olimpijaca Jana želi ispričati priču o ljubavi prema sportu, natjecanju i izazovima koje donose Olimpijske igre. Svima je cilj što bolji rezultat i želja da u određenom trenutku budu najbolji, ali na Olimpijskim igrama i u životu, nije sve

u natjecanju za zlato i za slavu. Olimpijci se natječu za san, za ljubav onih koji ih podržavaju - jer žele usrećiti one koji su uz njih i koji vjeruju u njihovu nemjerljivu sportsku strast. I upravo ta ljubav želi se prenijeti kroz poruke olimpijaca. Ova suradnja potvrda je partnerskog odnosa Hrvatskog olimpijskog odbora i Jamnice, kao dva vrhunska brenda kojima je poveznica vjera u uspjeh i želja da hrvatski sport i hrvatski sportaši dobiju status koji zaslužuju.

PROMOCIJA VINA BADELA 1862 U SAD-U U New Yorku i Miami Beachu, u organizaciji uglednog Udruženja sommeliera SAD-a (United States Sommelier Association Miami), prezentirano je 16 Badelovih vina vinskim stručnjacima, sommelierima, uvoznicima, trgovcima na malo i industrijskim konzultantima u SAD-u.

Nastavno na uspjeh na ocjenjivanjima vina održanim tijekom travnja u američkom Rochesteru, kada su četiri Badelova vina osvojila zlatne i srebrne medalje (Ivan Dolac Barrique berbe 2009., Korlat Merlot 2012., Korlat Syrah 2011., Dingač 50°), Badelov izvoznički tim organizirao je tri Masterclass Schedule prezentacije u Miami Beachu i New Yorku. Vina su prezentirali Aleksandar Noršić, član upravnog odbora Škole vina pri američkom udruženju sommeliera, te enologinja Badela 1862 Tina Klepac.

Medijski barometar trgovačkih lanaca

POSLOVNI

SVIBANJ Objava poslovnih rezultata za 2015. godinu, Liderovo izdanje o 1000 najvećih tvrtki po prihodu te nagrada Zlatna košarica skrenuli su puno medijske pažnje na trgovačke lance

P

se vratio na svoju drugu poziciju, na koju smo bili navikli kroz cijelu prošlu godinu. Ove je godine u veljači zamijenio mjesto s Tommyjem, no sada se vratio, pa ćemo pratiti hoće li tako ostati u mjesecima koji slijede. Kaufland je zauzeo četvrto mjesto, što je napredak u odnosu na prošla dva mjeseca u kojima je bio na šestom, odnosno petom mjestu. Billa nije uspjela zadržati svoju dobru prošlomjesečnu poziciju, kada je bila četvrta, te je u svibnju završila na sedmom mjestu.

TRGOVCI O POSLU NAJVIŠE Od ukupnog broja objava o Konzumu više od polovice odnosilo se na poslovanje (52%), a s jednakim su udjelom oslovanje, rezulod 20% zastupljene teme vezane tati i poslovni za promidžbu i sponzorstva te planovi obilježili za asortiman i cijene proizvoda. su svibanj. ObO Lidlu se isto tako najviše javljeni su rezulpisalo vezano za poslovanje tati poslovanja (45%). Slijedi tematika vezana trgovaca za 2015. za asortiman i cijene proizgodinu prema kojima je deset voda (26%) te promidžbene najvećih ostvarilo više od 35 aktivnosti i sponzorstva (16%). milijardi kuna prometa, što je Kod Tommyja je poslovanje gotovo milijardu i pol kuna na drugom mjestu (35%), a više nego godinu ranije. na prvom su promidžbene Na prva tri mjesta su aktivnosti i sponzorKonzum, Plodine i stva s udjelom od 55%.

Lidl. Zatim je krajem Mediji su izvijestili o mjeseca poslovni poslovnim rezultatima BROJ OBJAVA tjednik Lider izdao za 2015. godinu, prema o trgovačkim posebno izdanje “1000 kojima je Konzum najvećih hrvatskih lancima tijekom daleko najuspješniji. tvrtki prema ukupnom Prošle je godine ostsvibnja prihodu u 2015. godini” vario prihode od gotovo na čijim su se listama našli i 15 milijardi kuna uz rast od trgovački lanci.

11 posto. U svibnju je dobio i nagradu Zlatna košarica za LIDL ISPRED TOMMYJA trgovca godine, a mediji su Analiza donosi rezultate o izvijestili i o dogovoru s Vindikojim se trgovačkim lancima u jom, prema kojem će Konzum, svibnju najviše pisalo te u kojim kao najveći domaći trgovački kontekstima, a obuhvaćene su lanac, dati još jaču podršku samo kvalitetne (sadržajne) i veći prostor hrvatskim objave, to jest one u kojima su proizvođačima mlijeka. Lidl trgovački lanci glavni samose na tablici poslovanja malostalni ili glavni nesamostalni prodajnih lanaca u 2015. godini subjekti/teme u objavi. U nalazi na trećem mjestu, te se svibnju su ukupno vezano za prenosi kako zadnjih godina trgovačke lance zabilježene 574 nezaustavljivo raste. Objavljen objave. Konzum je uvjerljivo je i popis najpoželjnijih posloprvi, slijedi Lidl te Tommy. Lidl davaca u Hrvatskoj prema ko-

574

20

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje 38% Promidžba i sponzorstva 30% Asortiman, cijene 24% Usluge i odnos prema kupcima 5% Ostalo 3%

Trgovački lanci - broj objava svibanj 2016.

Konzum 276 Lidl 159 Tommy 115 Kaufland 104 Spar 95 Plodine 88 Billa 84 Mercator 44 KTC 27 Diona 14 NTL 11

jem je Lidl na drugom mjestu, odmah iza dm-a. Tematski su se objave o trgovačkim lancima najviše odnosile na poslovanje s 38% udjela u ukupnom broju zabilježenih objava. Slijedi tematika vezana za promidžbu i sponzorstva s udjelom od 30%. U svibnju se vezano za trgovačke lance znatnije objavljivao u tiskovinama, ukupno 58%. Mediji koji su pojedinačno o trgovačkim lancima najviše objavljivali su dnevnici 24 sata i Slobodna Dalmacija te portal jatrgovac.hr.

Ines Kovačić ines.kovacic@pressclip.hr

Press Clipping

Puls sektora

BOLJE VRIJEME PRED VRATIMA Napokon! Vraćajući se na meni omiljenu usporedbu o sedam mršavih i sedam debelih krava iz biblijske priče o Josipu, sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je sedam (“mršavih”) godina krize iza nas, a nadajmo se da dolazi barem toliko “debelih” godina

L

ipanj je zanimljiv, dinamičan i aktivnokostimi. Lipanj (osim za đake koji idu na popravni stima bogat mjesec. U lipnju počinje ili ako je vrijeme izrazito loše), donosi optimiljeto (i kalendarski i simbolički). zam i pozitivne trendove. No, ovog lipnja hrU lipnju se zbrajaju polugodišvatska je javnost zabrinuta u svezi političke nji rezultati mnogih kompanisituacije. Bez namjere da ulazim u analizu RAST PRODAJE ili predviđam ishode, s aspekta potrošnje ja, mjeri se prolazno vrijeme “na polovici utrke”. U lipnju trenutna kriza iznimno je važna. Naime, 130 odabranih završava školska godina. Kreću upisi u prethodno navedene lipanjske aktivnosti i kategorija u srednje škole. Polaže se matura. Počinju događaji u pravilu imaju pozitivne konoPRVA ČETIRI pripreme za upise na fakultet. Prate se tacije na potrošnju (pod uvjetom da je vriMJESECA nogometna prvenstva (to jest, svake druge jeme “lipanjski” toplo i sunčano, dakako). A godine). Ili sam time trebao početi niz? U kriza, bez obzira što ne mislim da će značajnije 2016. lipnju počinju masovniji dolasci turista. Intenutjecati na stabilnost zemlje ili standard građana, zivno se planiraju godišnji odmori, kupuju kupaći stvara tjeskobu, nesigurnost, pa potrošač postaje

22

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

1,7%

oprezan, štedljiv, prelazi u “sigurnosni režim”, radije štedi nego što troši. U ovom trenutku najbolji lijek bio bi što bolji rezultat hrvatskih nogometaša u Francuskoj.

POLITIKA I POTROŠNJA A da nije takva ozbiljna politička i društvena situacija, slika bi bila ugodna, optimistična.

Nielsenov Indeks povjerenja potrošača za prvo tromjesečje u Hrvatskoj nastavio je rasti i sad je za 11 postotnih bodova iznad lanjskog, a pri tom smo i značajno iznad indeksa Slovenije i Srbije, pa čak i Francuske! Štoviše, približavamo se europskom prosjeku – donedavno toliko visoko postavljenoj letvici da nije imalo smisla takvo što ni spominjati. Primjerice, 45% hrvatskih ispitanika smatra da će stanje njihovih osobnih financija ove godine biti dobro ili odlično, za razliku od lanjskih 36% ili mršavih 25% prije dvije godine. Čak 40% onih koji su preklani tvrdili da im nakon podmirenja osnovnih životnih troškova ne ostane ništa svela se na ovogodišnjih 21%. Ono što brine naše građane više od drugih je sigurnost zaposlenja. Tu pokazuju najmanje entuzijazma u vezi poboljšanja – za trećinu ispitanika sigurnost posla predstavlja najveću brigu – sličan postotak nepromijenjen je zadnje dvije godine.

Iz toga se vidi trend prisutan još od početka prošle godine – više novca za potrošnju (zbog promjene poreza početkom 2015., a nije za podcijeniti ni pozitivan učinak konverzije kredita u švicarskim francima na dio stanovništva). K tome su prosječne cijene za krajnjeg kupca – iste ili niže. Računica je jednostavna – ako više ljudi u prosjeku radi (a nezaposlenost je pala za oko 3% u odnosu na početak 2015.), ako imamo malo više za potrošiti (a imamo, plaća je u ožujku 2016. prosječno veća za 1,9% ili 105 kn), i situacija je općenito bolja (a jest bolja, BDP raste u prosjeku 2,5%), u situaciji stagnacije cijena – potrošnja mora porasti. Kao što ću ubrzo opisati. Baš zato se nadam da trenutna krizna situacija neće imati duljeg utjecaja na potrošački optimizam, a poglavito se nadam da će mediji odoljeti iskušenju pisanja katastrofičnih i strahom intoniranih napisa ovog ljeta. Mišljenja sam da pad Vlade, kao ni druge posljedične opcije, neće narušiti stabilnost funkcioniranja društva niti imati većeg utjecaja na osobnu potrošnju. To se može desiti jedino u atmosferi dugotrajnog medijskog prepucavanja i sukoba kad većina povjeruje “da nam je loše”. Nažalost, nemam iluzija da će mediji isticati pozitivno, dapače, s velikom vjerojatnošću predviđam nekoliko tjedana, pa i mjeseci, medijskog “sivila” i “crnila”. Dobro je da dolazi ljeto, a najavljuju ga vrućim i sunčanim (iz hrvatske perspektive – idealnim), a traje i prvenstvo u nogometu pa je negativni utjecaj medija manji. Posljedično, nadam se i vjerujem, bez većeg utjecaja na potrošački optimizam.

Prodaja deset najvećih prehrambenih kategorija raste 2% (količinski +5%, uz prosječno niže cijene 3%) Generatori rasta među najvećim neprehrambenim kategorijama su dezodoransi i paste za zube s plusom od po 6%

NAKON MRŠAVOG DEBELO Kako nam kuca potrošačko bilo? Koliki nam je “puls”? Što kaže semafor?

Referirat ćemo se na procjenu maloprodajnog tržišta Hrvatske (s diskonterima, bez ljekarni i specijaliziranih trgovina te bez ugostiteljstva) za 130 kategorija (bez cigareta), za razdoblje prosinac 2015. – ožujak 2016. za hranu i piće, odnosno siječanj – travanj 2016. za neprehranu.

Nisu uključene neke značajne (visoko obrtajne) kategorije, poput svježeg voća i povrća, brašna, šećera i sličnih, već one koje Nielsen redovno prati putem panela trgovine. U prva četiri mjeseca 2016. prodaja je veća 1,7% nego u isto doba lani. Posebno veseli veća konzumacija – količinska prodaja (u tonama / komadima) koja je rasla 1,5%, a ostatak dolazi od cijena koje su prosječno veće za 0,25%. Na godišnjoj razini (ukupno zadnjih 12 mjeseci, travanj 2015. - ožujak 2016. za prehranu, odnosno svibanj 2015. - travanj 2016. za neprehranu), rast je 2,5% (1,5% količinski, a 1% od većih prosječnih cijena).

Napokon! Vraćajući se na meni omiljenu usporedbu o sedam mršavih i sedam debelih krava iz biblijske priče o Josipu, sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je sedam (“mršavih”) godina krize iza nas, a nadajmo se da dolazi barem toliko “debelih” godina. Imamo više predispozicija i naznaka za takav trend - od povoljnijih europskih trendova, gospodarskog rasta, rasta turizma i kakvog-takvog rasta zaposlenosti i plaća. Više novca (i turista) ekvivalentno je rastu prodaje.

Nadajmo se da se vanjskopolitička situacija EU neće dodatno uzburkati (nepoznati, ali negativni Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

23

Puls sektora učinci eventualnog “Brexita” i daljnjeg zatezanja u odnosima s Rusijom).

ZELENO SVJETLO ZA PREHRANU Prehrana, koja čini 3/4 potrošačke košarice, zabilježila je 2% veću prodaju, uz rast količinske prodaje od 2,5% i prosječno 0,5% veće cijene (uključujući i akcijske cijene). Prodaja deset najvećih praćenih prehrambenih kategorija (svježe meso, trajne i polutrajne mesne prerađevine, pivo, mlijeko, sir, kava, jogurt, voda, gazirani sokovi i vino) raste 2% (količinski +5%, uz prosječno niže cijene 3%), uz iznimku mlijeka (-10% zbog nižih cijena; konzumacija je ostala nepromijenjena) i salama/suhomesnatih kategorija (-3%, također zbog cijena; konzumacija je porasla 7%). Svježe meso je u plusu 3%, unatoč 10% nižim cijenama (konzumacija je rasla čak 14%!). Najveći plus bilježe pivo (10%, uz 2% veće prosječne cijene) i voda (+20%). Za razliku od mlijeka, sirevi i jogurti su u makar nekakvom plusu (1% i 1,5%), unatoč prosječno nižim cijenama od 11%, odnosno 8%. Nakon duljeg vremena u pozitivi je i kava (1%), iako je količinska prodaja manja za 0,6%.

Sljedećih 10 kategorija (čokolade, keksi, sladoled, sokovi, jaka alkoholna pića - JAP, ulja, konzervirano i ukiseljeno povrće, vrhnja, male čokolade - prutići te maslaci i margarin), također rastu, no uz manji pritisak na cijene. Ukupna prodaja veća im je 3%; od toga je 4% rast količinske prodaje, dok su cijene prosječno niže 1%. Prodaja sladoleda, iako se radi o razdoblju izvan sezone, rasla je 11%, uz prosječno 4% veće cijene, a značajni rast bilježe sokovi (9%) te impulsni čoko-proizvodi (8%). Jedan od pokazatelja pozitivnih trendova je i rast prodaje jakih alkoholnih pića: 6% od početka godine (uz 2% veće prosječne cijene). Jedino su maslac i margarin na nuli (slično kao kod ostalih mliječnih kategorija, količinska prodaja raste, ali cijene padaju).

Od ostalih kategorija za izdvojiti je rast prodaje čokoladnih figurica od 23% (cijene -2%), energetskih pića od 20% (cijene +1%), pralina 20% (cijene -3%), smrznute ribe i plodova mora od 17% (cijene +3%), konzervirane ribe 13% (cijene -3%), a rast veći od 5% ostvaruju i mliječni deserti, majoneza, žitarice za doručak, smr24

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

SEMAFOR KRETANJA PRODAJE 20 NAJVEĆIH KATEGORIJA PREHRANE U PRVA ČETIRI MJESECA 2016. (PROSINAC 2015. – OŽUJAK 2016.)

Kategorija

Prodaja (kn %)

Količinska prodaja (%)

Prosječne cijene (%)

Svježe meso

3%

14%

-9%

Pivo i cideri

10%

8%

2%

Trajne i polutrajne salame

-3%

4%

-7%

Mlijeko

-10%

0%

-10%

Sirevi

1%

11%

-9%

Kava

1%

-1%

2%

Voda (uključene i vode s okusom)

19%

6%

13%

Jogurti

2%

8%

-6%

Gazirana pića

6%

3%

3%

Vina i pjenušci

1%

-1%

2%

Čokoladne table

1%

3%

-2%

Keksi

-5%

-3%

-2%

Sladoled

11%

7%

4%

Sokovi

9%

12%

-3%

JAP

6%

4%

2%

Ulja

5%

-4%

10%

Konzervirano i ukiseljeno povrće

1%

0%

0%

Vrhnja

1%

5%

-3%

Male čokolade i prutići

8%

6%

2%

Maslac i margarin

0%

4%

-4%

Izvor: Nielsenov panel trgovine *promjene u odnosu na isto razdoblje prethodne godine

znuto povrće, smrznuta gotova jela, čokolade za kuhanje, kremni namazi, flips, prašci za pripremu kolača, smrznuta gotova jela, dječje kašice te flips. S druge strane, hrenovke padaju 13%, bujoni 12%, sirupi 10%, čaj i kakao 9% (toplija zima?), kobasice za kuhanje i pečenje, smrznuto meso i slanine po 7%, te u manjoj mjeri začini, paštete, vafli, žvakaće gume, mliječni namazi. Uz napomenu da su kod većine kategorija godišnji trendovi slični gore navedenima.

NEPREHRANA U STAGNACIJI Neprehrana (kozmetika, sredstva za pranje i čišćenje te kućne potrepštine) je pak – na nuli.

Doslovno. Raste, naime, količinska prodaja za 0,8%, ali upravo su toliko niže prosječne cijene.

Ipak, na godišnjoj razini zabilježen je napokon rast, mršavih 0,5%, ali ipak – rast. A generatori rasta među najvećim neprehrambenim kategorijama su dezodoransi i paste za

SEMAFOR KRETANJA PRODAJE 20 NAJVEĆIH KATEGORIJA NEPREHRANE U PRVA ČETIRI MJESECA 2016. (SIJEČANJ 2016. – TRAVANJ 2016.)

Kategorija

Prodaja (kn %)

Količinska prodaja (%)

Prosječne cijene (%)

Deterdženti za pranje rublja

-4%

-4%

0%

Toaletni papir

1%

-1%

2%

Higijenski ulošci i tamponi

-3%

-2%

-1%

Dječje pelene

-3%

-4%

1%

Dezodoransi

6%

6%

0%

Sredstva za čišćenje

14%

15%

-1%

Paste za zube

6%

3%

2%

Kuhinjski papirnati ručnici

3%

2%

1%

Oplemenjivači rublja

-3%

2%

-5%

Šamponi za kosu

2%

2%

1%

Gelovi za tuširanje

6%

9%

-2%

Sredstva za njegu tijela i ruku

-4%

-8%

5%

Britvice i brijači

3%

-7%

10%

Deterdženti za ručno pranje posuđa

-4%

-5%

0%

Boje za kosu

-7%

-2%

-5%

Dječje vlažne maramice

7%

8%

-1%

Sredstva za njegu lica

-10%

-8%

-1%

Sredstva za strojno pranje posuđa

6%

6%

0%

Toaletni sapuni

-2%

-4%

3%

Sredstva za održavanje WC školjki

-3%

-5%

2%

zube s plusom od po 6% (uz malo veće prosječne cijene), te sredstva za čišćenje s također 6%, ali uz 8% niže cijene (količinski rast je 15%). U plusu su i papirnati kuhinjski ručnici (3%), šamponi (2%) i toaletni papir (1%), svi uz veće prosječne cijene. Ipak, rast “poništavaju” ostale velike kategorije poput deterdženata za pranje rublja (-5%), dječjih pelena (-3%), higijenskih uložaka (-2%) i oplemenjivača rublja (-3%).

U “zelenom” su i gelovi za tuširanje, prezervativi, britvice i brijači, vlažne maramice, sredstva za strojno pranje posuđa, četkice za zube, insekticidi i repelenti, te vlažni toaletni papir (najveći rast na godišnjoj razini – novi trend). Padaju deterdženti za ručno pranje posuđa, sredstva za njegu tijela i ruku (koja pak rastu na godišnjoj razini), boje za kosu, sredstva za njegu lica, sapuni, sredstva za čišćenje i održavanje WC-a.

ZANIMLJIVO LJETO JE PRED NAMA Od ostalih važnijih trendova (u prehrani i neprehrani) treba istaknuti stagnaciju (čak i pad) trgovačkih robnih marki. S vremenom će trgovci (s izuzetkom određenih specijalista u tom području) morati razmisliti treba li im “PL” u baš svakoj kategoriji ili će se usredotočiti na (nišne) segmente koji će im omogućiti diferencijaciju. Logika (čitaj: profitabilnost) upućuje na fokusiranje k uspješnim i profitabilnim vlastitim markama, uz rad na

kvaliteti (sadržaja i pakiranja). Značaj diskontera ubuduće će još rasti, poglavito dok otvaraju nove objekte. K tome je njihova snaga u prehrani, gdje ostvaruju iznadprosječan rast, i to uz rast prosječnih cijena – pokazujući time odmak od fokusa na niske cijene i jedino na ekskluzivne robne marke, usmjeravajući veću pažnju na širenje asortimana poznatih brendova i kvalitetu koju kupci traže.

Samim tim imaju i dodatni prostor za eventualnu eskalaciju cjenovnog rata, u kojem profitira samo kupac, a trgovci i proizvođači – gube.

Na kraju, tu su i promocije. I lani je zabilježen njihov blagi rast. Trenutno se u Hrvatskoj u prosjeku trećina prodaje odvija kroz promocije, no postoje kategorije kod kojih se 50% pa čak i 60% prodaje ostvaruje tijekom akcija. Hoće li se to nastaviti? Vjerojatno – da. Iako svi (proizvođači) ulažu napor da se “akcijanje” barem dovede u neke razumne okvire (prosječnih -10 do maksimalno -30% od redovnih cijena), više nade trebaju polagati u općenit oporavak potrošnje i (za nadati se) dobru ljetnu sezonu, nego u trgovce. Jer koliko god i trgovci shvaćali da duboke promocije ne donose posebnu dobit, cjenovni rat počinje čim planirani rezultati dođu pod upitnik. Budimo fer – i proizvođači se late “gratisa” i popusta kad zaškripi. Bude li kišovito ljeto ili podbace turistički rezultati, teško je vjerovati da se cjenovni rat neće rasplamsati. Unatoč činjenici da čak 2/3 promocija nije profitabilno. Teško je promišljati strateški kad su operativni pritisak i trenutni rezultat mjerilo (i jamstvo) opstanka mnogih aktera u maloprodaji.

Sve u svemu, jedno je sigurno: Pred nama je zanimljivo ljeto. Potrošnja ovisi o dva čimbenika – koliko imaš u novčaniku (u prosjeku ipak malo više) i kakvog smo raspoloženja (tu smo zasad “dobri”, ali uz opasnost povratka pesimizma zbog situacije u zemlji). Mišljenja sam da će prevladati prvo te da ćemo nastaviti zbrajati pluseve do konca godine. I dogodine, pomalo. Zrno po zrno – pogača. Želim vam ugodno i u svakom pogledu pozitivno ljeto!

Napomena Stavovi izneseni u tekstu su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav tvrtke The Nielsen Company

Ivan Junaković ivan.junakovic@nielsen.com Client Business Partner Adriatic

Nielsen Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

25

Intervju

Olivija Jakupec Podravka d.d

Stvaramo najveću međunarodnu kompaniju u Hrvatskoj Nakon uspješno provedenog restrukturiranja i dokapitalizacije, akvizicije Žita, započete druge faze internacionalizacije te uz vrlo nisku razinu zaduženosti, pred nama je vrijeme novih izazova i snaženja poslovanja s ciljem stvaranja najveće međunarodne kompanije sa sjedištem u Hrvatskoj, ističe Olivija Jakupec, članica Uprave Podravke

K

ada je riječ o akvizicijama Podravka je iz lovine prešla u poziciju lovca. Realizirali smo najveću akviziciju u povijesti Podravke preuzimanjem tvrtke Žito Ljubljana s kojom ćemo dosegnuti dugo očekivani prag od 4,5 milijardi kuna prihoda i pozicionirati Grupu Podravka u sam vrh najuspješnijih prehrambenih kompanija na području regije Adria, navodi Jakupec.

26

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

Prošle su nešto više od četiri godine otkako ste preuzeli funkciju članice Uprave Podravke. Možete li se osvrnuti na taj period te dati opću ocjenu gdje je Podravka bila tada, a gdje je danas?

Kada smo 2012. preuzeli upravljanje kompanijom, moram priznati kako smo zatekli stanje ispod naših očekivanja u i oko same kompanije. Kompanija je bila opterećena nekim utezima

iz prošlosti, blago rečeno stagnirala je gotovo u svim segmentima poslovanja. Tada smo definirali strategiju oporavka i daljnjeg razvoja kompanije te krenuli u njenu realizaciju. Nije bilo nimalo lako u vremenu prisutne krize provoditi vrlo bolno restrukturiranje, no to je u tom trenutku bila neminovnost bez koje Grupa Podravka danas ne bi izgledala ovako uspješno. Današ-

nji rezultati naše kompanije potvrđuju da smo donosili ispravne odluke i usmjeravali Grupu Podravka u pozitivnu priču. Podravka danas izgleda neusporedivo bolje u odnosu na period kada smo preuzimali vođenje ove kompanije, a u prilog tome ide i činjenica što smo po prvi puta nakon deset godina došli u poziciju da donosimo

pozicionirati Grupu Podravka u sam vrh najuspješnijih prehrambenih kompanija na području regije Adria.

Ovo predstavlja snažan iskorak u internacionalizaciji poslovanja za Grupu Podravka, pri čemu tržište Slovenije, pored hrvatskog te tržišta Bosne i Hercegovine, postaje jedno od Podravkinih najznačajnijih tržišta.

“Podravka danas izgleda neusporedivo bolje u odnosu na period kada smo preuzimali vođenje kompanije” prijedlog odluke o isplati dividende.

Za to su zaslužni i svi naši dioničari koji su nam davali svoju podršku kroz proteklo razdoblje, a ovim prijedlogom odluke o isplati dividende kompanija pokazuje da je njihovo povjerenje bilo u potpunosti opravdano.

Prošla godina je za Podravku bila iznimno uspješna. Ostvareni su odlični poslovni rezultati, provedena dokapitalizacija društva te dovršena akvizicija ljubljanskog Žita. Koliki su ukupni prihodi i neto dobit ostvareni u prošloj godini, koliki je interes pobudila dokapitalizacija te koji su osnovni razlozi preuzimanja slovenske prehrambene kompanije Žito d.d.?

Neto dobit Grupe Podravka za proteklu godinu iznosi 398 milijuna kuna, što predstavlja značajan rast u odnosu na isto razdoblje godinu ranije kada je neto dobit iznosila 92,5 milijuna kuna. Kada je pak riječ o prihodima od prodaje Grupe Podravka, u 2015. godini ostvaren je rast od 7,8 posto na ukupno 3,8 milijardi kuna. Protekla godina ostat će zapisana u dugogodišnjoj Podravkinoj povijesti po cijelom nizu značajnih projekata koje smo sproveli, a čiji rezultati već sada dolaze do izražaja. Dokapitalizirali smo kompaniju s izdavanjem novih 1,7 milijuna redovnih dionica i na taj način unijeli u kompaniju svježi kapital u iznosu od 510 milijuna kuna, što investiramo u daljnji razvoj naše Grupe. Interes za upis novih dionica bio je 33 posto veći od ponuđenog iznosa novih dionica, što upućuje na značajan interes investitora. Realizirali smo najveću akviziciju u povijesti Podravke preuzimanjem tvrtke Žito Ljubljana s kojom ćemo dosegnuti dugo očekivani prag od 4,5 milijardi kuna prihoda i

Tako dobri poslovni rezultati te drugi pokazatelji uspješnosti, prvenstveno u pogledu dobrog upravljanja ljudskim resursima, aktivna uloga u društvenoj zajednici i na području zaštite okoliša bili su glavni argumenti za članove stručnog žirija nagrade Zlatna košarica koju je ove godine organizirao magazin Ja TRGOVAC. Podravka je u oštroj konkurenciji osvojila priznanje za proizvođača godine.

Koliko je za vas značajna ova nagrada kao priznanje struke?

Unazad nekoliko godina provodili smo snažno restrukturiranje, dokapitalizirali smo kompaniju sa značajnim svježim kapitalom, započeli drugu fazu internacionalizacije i pokrenuli poslovanje na nekim novim tržištima, kada je riječ o akvizicijama iz lovine prešli u poziciju lovca, te napravili pozitivne pomake na svim razinama poslovanja i financijskih pokazatelja. Drago nam je da je i struka prepoznala rezultate našega rada i dodijelila nam priznanje za najboljeg proizvođača 2015. godine. Zasigurno je lijepo primiti ovo priznanje u vrlo jakoj konkurenciji, ali to predstavlja i

proizvodi Žita imaju najviše potencijala u hrvatskoj maloprodaji?

S obzirom da obje kompanije imaju sličan poslovni model, od nabave i proizvodnje pa do prodaje, očekujemo da ćemo ostvariti pozitivne sinergijsko-integracijske efekte koji bi trebali donijeti dodatnih 19 milijuna kuna na EBITDA razinu u iduće dvije godine te dodatnih 37 milijuna kuna u 2019. godini. Kako bi ostvarili navedene sinergijsko-integracijske efekte, definiran je plan daljnjih aktivnosti i odabran menadžment koji će voditi ovaj vrlo zahtjevan i izazovan proces koji će Žito, a i Grupu Podravka, učiniti još uspješnijima.

Podravka i Žito imaju vrlo komplementaran asortiman proizvoda – riječ je o prehrambenim proizvodima koji imaju sličan model proizvodnje, prodaje, promocije, distribucije i logistike. Žito u svome portfelju ima široku paletu prepoznatljivih marki proizvoda poput Maestro (monozačini), Zlato polje (riža, tjestenina, mlinarski proizvodi), potom 1001 Cvet (čajevi), Natura (žitarice i mahunarke) i drugi. Uz navedene kategorije, želim još posebno istaknuti pekarske proizvode u kojima je Žito specijalist i drži polovicu slovenskog tržišta te izvozi u deset zemalja Europske unije. S obzirom na vrhunsku kvalitetu i tehnološka rješenja smatram da i ova kategorija ima velik potencijal i na hrvatskom tržištu. Većina ovih marki proizvoda ima potencijala ne samo na hrvatskom, već i na brojnim drugim tržištima na kojima je Grupa Podravka prisutna. U svakom slučaju, integracijski proces Žita u Grupu Podravka u punom je jeku.

“Dokapitalizacijom je kompanija dobila kapital od 510 milijuna kuna, što investiramo u daljnji razvoj” određenu obvezu za sve nas u Grupi Podravka da i u narednom razdoblju nastavimo s potvrđivanjem dosadašnjih uspješnih rezultata.

U prvom kvartalu 2016. godine nastavljen je pozitivan trend poslovanja. Osim dobrih financijskih pokazatelja, veliki fokus je stavljen na integraciju poslovanja Žita u sustav Grupe Podravka. Kada očekujete ostvariti punu sinergiju te koji

U kojoj mjeri domaća poljoprivreda može pratiti zahtjeve prehrambene industrije za kvalitetnim sirovinama? Što se može učiniti kako bi se ta suradnja unaprijedila i tako podigla konkurentnost finalnog proizvoda i njegova dodana vrijednost?

Od ukupno nabavljenih količina povrća i voća koju Podravka otkupi, čak 80 posto čine sirovine s domaćeg tržišta. U otkupu povrća (ugovorena proizvodnja) Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

27

Intervju Podravka surađuje s oko 20 domaćih otkupljivača (OPG-ovi, zadruge), dok u otkupu voća surađuje s 35 domaćih otkupljivača (OPG-ovi). Dakle, Podravka nastoji otkupljivati voće i povrće za potrebe proizvodnje prvenstveno s do-

nje. Vrijedi spomenuti kako je Podravka jedna od rijetkih kompanija koja, bez obzira što nema primarnu proizvodnju, ima ustrojenu vlastitu službu za Razvoj poljoprivrede u koju je investirano više od 7 milijuna kuna kroz zadnjih neko-

“Kvaliteta proizvoda te inovativnost predstavljaju glavne snage domaće prehrambene industrije” maćeg tržišta, no jednim dijelom je prisiljena nabavljati navedene sirovine i s vanjskih tržišta zbog toga što na domaćem tržištu nema dovoljnih količina za zadovoljavanje potreba njene proizvod-

liko godina, s ciljem unapređenja poljoprivredne proizvodnje naših kooperanata te ostvarenja većih prinosa s domaćih polja i osiguranja kvalitete sirovina koje Podravka otkupljuje.

Kako ocjenjujete snagu domaće prehrambene industrije u cijelosti? Što su glavne odlike ove strateške grane hrvatske industrije, a gdje još ima prostora za napredak?

Ulaskom Hrvatske pod okrilje Europske unije došlo je do veće liberalizacije tržišta. Samim time, inozemna konkurencija povećala je svoje aktivnosti na domaćem tržištu, ali isto tako domaća prehrambena industrija dobila je priliku da jednostavnije plasira svoje proizvode na velikom EU tržištu. Kvaliteta proizvoda te inovativnost glavne su snage domaće prehrambene industrije i to je ono na čemu treba graditi konkurentnost.

Jedna od glavnih strateških odrednica poslovanja Podravke je internacionalizacija poslovanja. Koliki je udio izvoza u vašim ukupnim prihodima, koja su najznačajnija izvozna tržišta te gdje vidite najveći neiskorišteni potencijal?

Gotovo 60 posto ukupnih prihoda od prodaje Grupa Podravka ostvaruje na inozemnim tržištima. Kada je pak riječ o pojedinim regijama Grupe Podravka, glavni pokretač rasta u 2015. godini je regija Adria s 11,4 posto višim prihodima od prodaje u odnosu na godinu ranije. U protekloj godini rast prihoda od prodaje ostvarile su i regije Europa (4,7 posto) te regija Nova tržišta (7,6 posto). Jedina regija koja bilježi pad prihoda od prodaje u odnosu na godinu ranije (-18,1 posto), ponajviše uslijed deprecijacije ruske rublje, je regija Rusija, ZND i Baltik. Bez utjecaja tečajnih razlika, prihodi bi bili veći za 5,6 posto u odnosu na 2014. godinu, ponajviše zbog ostvarenih prihoda potkategorije zamrznutog povrća. Kada je pak riječ o narednom razdoblju, pored već etablirane Adria regije, najveći doprinos očekujemo od regije Europa, ali jednako tako i regije Rusija, ZND i Baltik koja nakon nedavne političko-gospodarske krize pokazuje znakove oporavka.

Podravka je nedavno osnažila menadžment tim za tržišta Centralne Europe dolaskom Jerzyja Zalope za čelnog čovjeka regije koja obuhvaća tržišta Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske. Koliko su za Podravku značajna ova tržišta?

Podravka je dugi niz godina prisutna na ovim tržištima i naše marke proizvoda jako su dobro prihvaćene među tamošnjim potrošačima. Riječ je o tržištima koja su vrlo značajna za naše

28

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

poslovanje, a postavljanjem gospodina Zalope, menadžera s bogatim iskustvom i dokazanim poslovnim uspjesima u prehrambenom sektoru upravo na tim tržištima na mjesto direktora Centralne Europe, želimo napraviti novi iskorak u razvoju poslovanja.

Prije nekoliko godina predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić najavio je poslovnu orijentaciju Podravke koja je imala za cilj smanjenje broja brendova i pojedinačnih proizvoda kako bi se optimizirao asortiman. Kako je tekao taj proces te koliko brendova i proizvoda (SKU) danas imate u svom asortimanu?

Smanjenje broja SKU-a odnosno fokusiranje na poslovne programe za koje smo utvrdili da imaju vrlo jasan potencijal daljnjeg razvoja, samo je dio ukupne strategije razvoja Grupe Podravka. Kada je riječ o optimizaciji asortimana to je proces koji nikada ne završava. Svaka razvojno usmjerena kompanija redovito razvija i lansira nove proizvode, ali isto tako povlači one koji ne ostvaruju zadovoljavajuće rezultate. I to je proces koji je kontinuiran. Zadnjih nekoliko godina ozbiljno se bavimo complexity managementom i rezultati su vidljivi.

Brigom za asortiman Podravka nastoji razumjeti potrošača, pružiti mu visokokvalitetne proizvode, ojačati vlastite marke te ujedno brinuti o njihovoj profitabilnosti.

Koji su proizvodi iz Podravkinog portfelja s najvećim potencijalom na izvoznim tržištima? Koja su tržišta, pored hrvatskog, najznačajnija za vaš vodeći brend Vegetu?

Podravka će se u narednom razdoblju prvenstveno fokusirati na marke proizvoda koje imaju značajnu perspektivu

Početkom lipnja čak 17 Podravkinih proizvoda dobilo je priznanje Superior Taste Award koju dodjeljuje Međunarodni institut za okus i kvalitetu u Bruxellesu.

Koliko ova i slična priznanja doprinose međunarodnoj afirmaciji Podravkinih proizvoda?

Točnije, 23 Podravkina proizvoda nagrađena su za izvrsnost kvalitete na ovogodišnjem natjecanju Superior Taste Award održanom u Bruxellesu.

Naime, od 2008. godine, kad je prvi

“Tržište Slovenije, pored hrvatskog te tržišta BiH, postaje jedno od Podravkinih najznačajnijih tržišta” na internacionalnim tržištima i od kojih očekujemo natprosječan rast, a to su Vegeta, Podravka, Lino i Belupo.

Kada je riječ o marki Vegeta, riječ je o najinternacionaliziranijoj marki proizvoda s ovih područja koja se danas prodaje u više od 40 zemalja svijeta.

Svako od tih tržišta je značajno jer daje svoj doprinos u ostvarenju respektabilnih rezultata Vegete.

puta sudjelovala na navedenom natjecanju, pa do danas, na samom vrhu kulinarske svjetske ljestvice smjestilo se više od 70 Podravkinih proizvoda koji svojim okusima, kvalitetom i dizajnom svakodnevno privlače potrošače u više od 40 različitih zemalja svijeta. Ove, kao i slične druge nagrade dodatno vidimo i kao poticaj za razvoj i kombiniranje novih okusa,

odnosno sastojaka, koje će naši stručnjaci iz Istraživanja i razvoja itekako znati primijeniti, a naši potrošači, uvjereni smo, znati prepoznati. Brojna dobivena priznanja, kako na lokalnoj, tako i na svjetskoj razini, potvrđuju visoku kvalitetu naših proizvoda i pomažu potrošačima na raznim tržištima na kojima smo prisutni pri odabiru proizvoda koji će u potpunosti zadovoljiti njihove potrebe.

Na što ćete se u Podravki fokusirati u 2016. godini? Koji su osnovni ciljevi koje želite ostvariti u nadolazećem razdoblju?

Rezultati poslovanja prvog kvartala ove godine potvrđuju nastavak pozitivnih trendova u poslovanju, što pokazuje da je kompanija spremna na daljnji organski i anorganski rast. Nakon uspješno provedenog restrukturiranja i dokapitalizacije, akvizicije Žita, započete druge faze internacionalizacije te uz vrlo nisku razinu zaduženosti, pred nama je vrijeme novih izazova i snaženja kompanije s ciljem stvaranja najveće međunarodne kompanije sa sjedištem u Hrvatskoj.

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

29

Povratna ambalaža

VIŠESTRUKA VRIJEDNOST Uvođenjem organiziranog sustava povratne naknade za ambalažu pića potaknuta je i razvijena svijest među širom javnosti o važnosti recikliranja i neprihvatljivosti odlaganja otpada koji se može iskoristiti u proizvodnji novog proizvoda

O

rganizirani sustav prikupljanja ambalaže s povratnom naknadom od 50 lipa po boci u Hrvatskoj egzistira već deset godina.

Sustav povratne naknade je način prikupljanja aluminijske, staklene i PET otpadne ambalaže od pića u kojem se potrošača potiče na povrat otpadne ambalaže putem isplate od 50 lipa za svaku vraćenu bocu ili limenku. Cilj sustava je odvojeno sakupiti i reciklirati spomenuti otpad s obzirom da se radi o otpadu koji ima vrijedna svojstva kao sekundarna sirovina. Odvojenim sakupljanjem i recikliranjem tog otpada, dakle iskorištavanjem otpada kao sirovine, štede se prirodni resursi, reducira količina odloženog otpada na odlagališta, smanjuje ukupan trošak gospodarenja otpadom, štiti se okoliš, ali i otvaraju nova radna mjesta. Na ovaj način sakupljeni otpad zahtijeva puno manje dodatnog ulaganja u sortiranje i pranje otpada s obzirom na to da se sakuplja po vrsti materijala. “Sustav je pokazao izuzetne rezultate od samog početka i danas stopa sakupljanja, prema podacima kojima raspolaže

30

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

90%

Fond za zaštitu okoliša energetsku učinkovitost. Prije i energetsku učinkouvođenja sustava povratne vitost, prelazi 90% naknade ulični spremnici polazeći od količine za otpad, spremnici pred STOPA pića stavljenog na zgradama, ali i najvažSAKUPLJANJA tržište”, ističe Dijana odlagališta otpada ambalaže ukupne nija Petković, načelnica bili su zatrpani bocama količine PIĆA Sektora za gospoi limenkama, dok danas darenje posebnim to više nije slučaj. Osim stavljenog kategorijama otpada pri što ovako osigurava visoku na tržište Fondu za zaštitu okoliša i stopu odvojenog sakupljanja

i recikliranja otpada, uvođenjem organiziranog sustava potaknuta je i razvijena svijest među širom javnosti o važnosti recikliranja i neprihvatljivosti odlaganja otpada koji se može iskoristiti u proizvodnji novog proizvoda. Petković ističe kako je upravo to od primarne važnosti jer prvi korak u procesu recikliranja poduzimaju upravo građani prilikom odvajanja otpada koji nastane u njihovim kućanstvima.

NOVI PRAVILNIK Prošle je godine na snagu stupio novi Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži kao nastavak starog Pravilnika u smislu obveze odvajanja ambalažnog otpada od ostalih vrsta otpada i sustava povratne naknade. “Lani doneseni Pravilnik predstavlja logični korak u poboljšanju postojećeg sustava kroz uvođenje modernih tehnologija u prihvatu otpadne ambalaže, povećanju količine odvojenog sakupljanja otpadne ambalaže koja nije u sustavu povratne naknade, efikasnosti sakupljanja, jedinstvenog toka otpada koji omogućava relevantne količine za sakupljanje i manje vrijednih ambalažnih materijala te granicu prava, obveza i odgovornosti sudionika”, pojašnjava Petković. Konkretno, to znači da će po novom Pravilniku poslove sakupljanja moći raditi samo oni sakupljači koji osim dozvole za gospodarenje otpadom sklope ugovor s Fondom o obavljanju usluge sakupljanja s obzirom na to da je Fond odgovoran za ispunjenje ciljeva sakupljanja i recikliranja Republike Hrvatske za tu vrstu otpada. Uz to, komunalnim po-

Novi Pravilnik je unaprijedio sustav kroz uvođenje modernih tehnologija u prihvatu otpadne ambalaže Preduvjet za automatizirano preuzimanje otpadnih boca je označavanje boca bar kodom i oznakom povratne naknade

duzećima, koja sakupljaju manje količine otpadne plastike i stakla i nemaju vlastite sortirnice s dodatnim sortiranjem, omogućava se uz određenu novčanu nadoknadu predavanje tog otpada sakupljačima Fonda koji imaju opremu i količine relevantne za prodaju na tržištu sekundarnih sirovina. Time se povećava količina odvojenog sakupljanja i recikliranja otpadne ambalaže koja nije obuhvaćena sustavom povratne naknade te se ujedno smanjuje količina odlaganja tog otpada na odlagalištima, što je neophodno da bi se ostvarili ciljevi koje je preuzela Republika Hrvatska. Sustav povratne naknade nadograđuje se mogućnošću preuzimanja boca putem automatiziranih uređaja za preuzimanje otpadne ambalaže s modulom za pljoštenjem koji građanima omogućava ugodniji povrat boca, a sustav čini sigurnijim u smislu kontrole broja boca i pojeftinjenja prijevoza tog otpada s obzirom na to da se pljoštenjem bitno smanjuje volumen boca. Preduvjet za automatizirano preuzimanje otpadnih boca je označavanje boca bar kodom i oznakom povratne naknade koji bocu kada postane otpad čini čitljivom na uređaju za preuzimanje. Stoga je novim Pravilnikom uvedena i obveza označavanja ambalaže sukladno tehničkim zahtjevima aparata. “Uglavnom, sve novine Pravilnika usmjerene su na modernizaciju i automatizaciju sustava, bolju kontrolu plaćanja unutar sustava, povećanje količine otpadnih ambalažnih materijala koje se sakupljaju u manjoj mjeri ili se uopće ne sakupljaju, povećanje vrijednosti otpada te omogućavanje svim subjektima sudjelovanje u tim poslovima na jednaki način i pod istim uvjetima”, navodi načelnica u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

OČEKUJU SE UŠTEDE Provođenjem postupka za sklapanje novih ugovora sa sudionicima gospodarenja otpadnom

ambalažom, sukladno novom Pravilniku koji propisuje i dobivanje novih cijena usluge sakupljanja i otkupa otpadne ambalaže, očekuje se smanjenje naknada koje proizvođači proizvoda pakiranih u ambalažu plaćaju Fondu radi pokrivanja troškova gospodarenja. Riječ je o troškovima koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpadom sukladno općim načelima EU i pravnom određenju sadržanom u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom koje je usklađeno s tim načelima, a radi ostvarenja propisanog sustava gospodarenja otpadnom ambalažom.

“Iznosi naknada definirat će se po provedenom postupku za sklapanje ugovora vezanih za gospodarenje otpadnom ambalažom, a Fond procjenjuje da bi se one mogle smanjiti do 20%”, navodi Petković te dodaje kako su prodavatelji za korištenje uređaja za preuzimanje, brojanje i pljoštenje otpadne ambalaže od pića direktno stimulirani kroz diferenciranu naknadu za pokrivanje troškova preuzimanja otpadne ambalaže od pića. Pritom prodavatelji koji imaju predmetne aparate nemaju terećenja na izdane račune zbog naknadno utvrđenih nepravilnosti kod kontrolnog brojanja preuzetih boca te im se smanjuje potrebni skladišni prostor za čuvanje tog otpada koji se pljošti i time smanjuje volumen. “Osim toga, Fond je u postupku nabave softverskog rješenja koje će omogućiti direktni prijenos podataka o preuzetim bocama i limenkama iz automatiziranih uređaja u bazu podataka Fonda, čime će se ubrzati propisana plaćanja i smanjiti ‘papirologija’ koju su danas dužni dostavljati prodavatelji uz račun prema Fondu.

Također, zbog manjeg volumena troškovi prijevoza otpada i broj odvoza bit će značajno smanjeni”, zaključuje Petković.

Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

31

Unaprjeđenje prodaje

TAJNA JE U VJEŠTINI PRODAVAČA Kada je tržište iznimno konkurentno, a istih ili sličnih proizvoda previše, onda je vješt komunikator ili prodavač taj koji je odgovoran za uspjeh u prodaji

P

rodajne vještine ovise o mnogočemu i čak onda kada mislimo da je neki proizvod naprosto savršen, dobro znamo da neće biti primijećen ako nije dobro komuniciran. Vješt komunikator zna da kada prodaje proizvod zapravo najprije prodaje sebe i svoje komunikacijske vještine pa tek onda proizvod. Kako bi proizvod i informacije koje u komunikaciji verbalno prenosimo došli do izražaja i doprli do sugovornika, puno je segmenata koji se moraju poklopiti. Dobro je poznato da se komunikacija u daleko većem postotku odvija na neverbalnoj razini, dok verbalna također iznimno važna, dolazi kao šlag na torti. Temelj za dobru komunikaciju i najvažniji faktor uspjeha u prodaji jest povjerenje između sugovornika. Onda kada ljudi vjeruju nama, vjeruju i našim riječima.

i odgovorima na pitanje - što ova situacija za mene znači? Emocija je ta koja se na nesvjesnoj razini automatski prenosi na drugu osobu i puno dosljednije od riječi definira je li ta druga osoba od povjerenja ili nije. Zato prodaja vrlo često nije pitanje pregovaranja, već upravo uspostavljanja dobrog odnosa ili povjerenja.

Neuro lingvističko programiranje (NLP) taj proces uspostave dobrog odnosa i povjerenja naziva “rapport”, a ilustrativno se opisuje se kao ples na podiju. Zamislite da ste došli na podij na kojem pleše osoba kojoj se želite pridružiti. Ako želite uspostaviti kontakt s njom i pridružiti joj se, najprije će biti potrebno da se uskladite s njom NEVERBALNI ALAT PRODAJE i uhvatite njezin ritam. Sigurno je da nećete Povjerenje u komunikaciji odvija se na tu osobu zaustaviti s njenim plesanjem i tek pomaže nesvjesnoj razini, a najvažniji segment koji onda nastaviti ples, nego upravo suprotno. upravlja komunikacijom i povjerenjem u Onda kada preuzmete tempo i način na učinkovitom njoj jest - neverbalna komunikacija. Kolikoji ona pleše, kod nje ćete izazvati povođenju ko puta vam se dogodilo da ste verbalno vjerenje. U slučaju da tu osobu zaustavite PROCESA imali namjeru prenijeti izvrsne sadržaje, i tražite da se ona prilagodi vašem tempu PRODAJE i no ishod komunikacije je otišao u nežei slijedi način na koji vi želite plesati, ljenom smjeru? Neverbalnom komunikanajvjerojatnije ćete biti doživljeni kao MOTIVACIJE cijom upravlja nesvjesni um koji, dok smo u manipulator.

Ona vam tada neće ni vjerovati KUPACA interakciji sa sugovornikom, kontinuirano radi i što prije će vas se htjeti riješiti. Ista stvar je i s – proizvodi misli i u skladu s mislima emocije. prodajom ili komunikacijom.

Dok smo u interakciji s drugim ljudima, djelomičSTJECANJE POVJERENJA no smo svjesno prisutni u toj komunikaciji, no Svaki čovjek ima svoj način razmišljanja koji se istovremeno na nesvjesnom planu radi nesvjesni neprestano odvija u njegovom neurološkom sustaum. Dok mi izgovaramo sadržaje i promatramo vu. Kako bismo razumjeli taj sustav i uskladili što se događa u toj interakciji, on donosi odreinformacije koje želimo unijeti u njega kao nešto đene zaključke koji su utemeljeni na emocijama

NLP

32

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

što sustav razumije, moramo stvoriti dobar osjećaj kod druge osobe, ali prije svega osjećaj povjerenja.

Potrebno je pritom ponajprije prepoznati na koji način razmišlja, koje riječi koristi i koje značenje te riječi imaju za nju, ali i “uzeti mjeru” osobi na neverbalnoj razini – primijetiti kako se osjeća po njenom držanju tijela, koje neverbalne signale šalje te razlučiti što misli dok je u interakciji s vama. Zapamtite, to je prvi korak za uspješnu prodaju. Tek onda kada “uzmemo mjeru” imamo materijal za rad. Kada znamo kako se osoba osjeća, znat ćemo i što je potrebno napraviti da ona emocionalno dođe u stanje u kojem će na pravi način primiti informaciju od vas, ali i kojim ćemo verbalnim i neverbalnim signalima prenijeti tu informaciju. Ako, recimo, primijetite da osoba često koristi riječ specifično, sigurno je da ćete u svoj govor više puta spontano ubaciti tu riječ kao karakteristiku proizvoda koji prodajete. Ako osoba ima određene geste, bilo bi dobro da se korištenjem tih gesti neverbalno uskladite s njom. Na taj način će se povjerenje na nesvjesnoj razini još više učvrstiti. Ljudi vole ljude koji su slični njima i to je ono što osigurava uspjeh u prodaji. Jeste li primijetili kako ljudi kada kupe neki proizvod ili koriste neku uslugu, o tome pričaju kao o nečem najboljem na svijetu i vrlo često vas uvjeravaju da to kupite ili konzumirate? To rade zato što je primarna ljudska potreba biti prihvaćen i potvrđen.

U prodaji je zato taj segment sličnosti jako važan za uspostavljanje povjerenja s kupcem. Onda kada osoba osjeti važnost i dobije vrijednost koja joj treba, ona će tek tada biti spremna slušati sadržaje koje joj želite prenijeti, no ovaj put mnogo dosljednije i ozbiljnije.

SLUŠAJTE SVOJE KUPCE Još jedan iznimno važan segment jest slušanje što kupac priča jer ljudi uvijek govore ono što su njihove teme. Recimo da prodajete posuđe nekoj ženi i vidite da je zainteresirana, ali ne može se odlučiti. Slušajte tada što priča. Ona će možda sadržajno pričati nešto što neće dati argumente želi li ili ne želi kupiti, ali će svaka druga riječ koju bude izgovorila u tom sadržaju govoriti o temama koje ju muče i blokiraju u donošenju odluke. Možda će pritom spominjati muža ili neke obaveze, kredite, svekrvu ili susjedu koja ima to isto posuđe. Naime, igra riječi koju ljudi koriste u potpuno marginalnom razgovoru s prodavačem, navest će vas na teme o kojima trebate razgovarati s njima kako bi se njihovo emocionalno stanje promijenilo.

Recimo da osoba ima strah od toga što će svekrva reći kada ona kupi posuđe koje jako želi jer ga i susjeda ima, a kako se nalazi u kreditu za stan razmišlja i o reakciji muža. Ona će vrtjeti ključne riječi u nekom drugom kontekstu, ali po ekspresiji lica prodavač može primijetiti koja je tema aktualna i što te riječi izazivaju u toj osobi. Nakon što donese zaključak, prodavač bi trebao te riječi

Što više znamo o ljudima gledano sa psihološke točke gledišta, to više uspjeha možemo imati u prodaji Prodaja vrlo često nije pitanje pregovaranja, već upravo uspostavljanja dobrog odnosa ili povjerenja

staviti u kontekst rješenja, s tim da nađe najbolje moguće rješenje za aktualnu problematiku. Uspijeva li u svojoj nakani primijetit će po ekspresiji lica, odnosno emocijama koje će osoba generirati dok prodavač govori. Zato je prodavačeva uloga da bude fleksibilan, emocionalno inteligentan da prepozna poveznicu između misli, emocija i reakcija te da zna hipnotički govoriti u smjeru cilja i to s ciljem podizanja emocionalnog stanja kupca, a ne s ciljem i inzistiranjem na kupnji.

Dakle, proces prodaje se vodi marginalnim razgovorom o drugim stvarima koje muče kupca, odnosno drže ga u niskom emocionalnom stanju.

Proces prodaje će se kretati prema naprijed onda kada prodavač na tim marginalnim temama uspije kod kupca stvoriti dobar osjećaj, nakon kojeg će kupac bolje primijetiti proizvod koji prodavač nudi i tek tada će moći primiti sadržaje vezane uz njega.

Zato je kod prodaje najvažnije imati: cilj, zatim izoštrena čula (primijetiti gdje se osoba nalazi sa svojim spoznajama i u kojem je emocionalnom stanju), te fleksibilnost (za promjenu reakcija i prilagodbu razgovora na način koji kupcu odgovara).

NLP POMAŽE PRODAVAČU NLP nas uči mnogobrojnim metodama koje, kada se ovako lijepo stave u kontekst prodaje, daju izvrsne rezultate. Što više znamo o ljudima gledano sa psihološke točke gledišta, to više uspjeha možemo imati u prodaji. NLP ima značajan broj modela koji pomažu za učinkovito vođenje procesa prodaje i motivacije kupaca za proizvod ili uslugu koju prodajete, ali i različite modele strategija koje svaki prodavač može jednostavno i konstruktivno razviti te staviti u pogon. Jedan od modela je i Maslowljeva ljestvica ljudskih potreba. Naime, čovjek sve što radi, poduzima i odlučuje to radi iz potreba. Potrebe su u psihologiji definirane po hijerarhiji pa tako kupac koji nije zadovoljio prvu fiziološku potrebu, neće vas pozorno slušati i takvog ćete kupca bezuvjetno izgubiti. Usmjerena komunikacija koja spontano integrira i izaziva kod kupca osjećaj pripadnosti omogućit će još jednu višu stepenicu povjerenja u komunikaciji, a kada ste neprimjetno zadovoljili tu potrebu u komunikaciji, osoba će se osjećati sigurnom i tada joj već možete prodati i proizvod na neviđeno. Iza pripadnosti ima još nekoliko razina ljudskih potreba, a o tome i hipnotičkom govoru vam pišem drugi put.

Melita Manojlović Karizma

melita@melitamcoaching.com

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

33

Ljetna kozmetika

MALIM KORACIMA PREMA NAPRIJED Kategorije iz segmenta ljetne kozmetike u zadnjih su godinu dana ostvarile solidnu tržišnu realizaciju. Jedino su proizvodi za depilaciju, kao razmjerno najmanja kategorija, ubilježili blago smanjenje prodajnih pokazatelja

U

okviru tzv. di za depilaciju ostvarili ljetne kozblago negativna kretanja metike anajer je komadna prodaja lizirali smo smanjena za 0,9%, dok je prodajne u vrijednosnom pogledu pokazatelje pad iznosio tek nešto većih tri kate1,1%. No, proizvodi za gorije: Proizvodi depilaciju su, kako za njegu tijela, količinski, tako Proizvodi i vrijedza depinosno, laciju i MILIJUNA KUNA višestruko Gelovi za manja kaVRIJEDNOSNA tuširanje. tegorija u Ukupno odnosu na PRODAJA tri gledano, prethodne promatrane rezultati dvije koje kategorije prodaje u su imale zadnjih godipozitivan pronu dana (ožujak dajni trend.

2015. - veljača 2016.) sasvim su solidni jer PROIZVODI ZA NJEGU TIJELA su dvije kategorije ostvarile Kategorija obuhvaća proizvode namijenjene rast, a jedna blagi pad prohranjenju, zaštiti daje. Najbolje su se proili vlaženju kože davali gelovi za tuširanje tijela. Mogu biti u koji su vrijednosno rasli obliku krema, 5,1% ubilježivši pritom losiona, gelova 3% veću komadnu proili "maslaca". U daju. Proizvodi za njegu kategoriju su tijela također su u plusu, uključeni i ali zbilja minimalnom, jer proizvoje komadna prodaja veća di za 0,4%, a vrijednosna 0,3% u njegu odnosu na prethodnih 12 i mjeseci. Jedino su proizvo-

34

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

276,4

učvršćivanje tijela, a nisu uključene kreme za lice, sredstva za tuširanje, puderi za tijelo, kreme za depilaciju, pilinzi za tijelo, sredstva za njegu stopala (isključivo), "2 u 1" gelovi za tuširanje s kremom, dječje kreme, sredstva za sunčanje te sredstva za samota-

ANALIZA KATEGORIJE mnjenje (osim kad im je osnovna namjena njega i hidratacija). Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Afrodita (Afrodita), Beiersdorf (Nivea, Atrix), Johnson & Johnson (Johnson & Johnson, La Petit Marseillais, Neutrogena), Neva (Melem, Rosal), Unilever (Dove) te trgovačke robne marke koje same nose 24% komadne prodaje. Prodajni Podjela prema tipu (komadna prodaja) ožujak 2015. - veljača 2016.

Krema 58,6% Mlijeko 13%

rezultati, koji ne uključuju Cash&Carry, parfumerije, ljekarne ni diskontne trgovine (Lidl), otkrivaju da je u zadnjih godinu dana (ožujak 2015. - veljača 2016.) kategorija ostvarila blagi napredak. Komadna prodaja je uvećana za 0,4% na gotovo 6,1 milijun komada, dok je u financijskom pogledu kategorija porasla za 0,3% na ukupni iznos od 124,5 milijuna kuna. Drogerije su uvjerljivo vodeći kanal kroz koji se realizira 58% komadne prodaje proizvoda za njegu tijela. Supermarketi su daleko iza sa 17% udjela, Podjela prema namjeni (komadna prodaja) ožujak 2015. - veljača 2016.

Losion 11,5% Ulje 1,8% Gel 1,1% Ostalo

Sredstva za njegu tijela 37,9% Univerzalna sredstva 37,8% Sredstva za njegu ruku

14%

24,2% Izvor: Nielsen

Izvor: Nielsen

PROIZVODI ZA NJEGU TIJELA

ožujak ‘15. veljača ‘16.

% promjena u odnosu na godinu prije

Komadna prodaja (komada)

6.063.200

0,4

Vrijednosna prodaja (HRK)

124.530.900

0,3

90 80

60

17

Srednje trgovine mješovitom robom

50

30

(0 - 40 m²)

(41 - 100 m²)

Velike trgovine mješovitom robom Supermarketi (301 - 2500 m²)

58

100

54% Kreme 31,1% Vosak 10,4% Ostalo 4,5% Izvor: Nielsen

90

2 10

Velike trgovine mješovitom robom

8

(101 - 300 m²)

Supermarketi (301 - 2500 m²)

Hipermarketi (2501 m² +)

50

(2501 m² +)

10

Drogerije

% Izvor: Nielsen

Drogerije

80

30 20 10 %

ožujak 2015. - veljača 2016.

Hipermarketi

20

ožujak 2015. - veljača 2016.

Trake

Važnost tipa prodajnog mjesta (komadna prodaja)

40

(101 - 300 m²)

40

Podjela prema tipu (komadna prodaja) ožujak 2015. - veljača 2016.

60

Male trgovine mješovitom robom

11

tvice te električni depilatori. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Afrodita (Afrodita), Biokozmetika (Čupko), Eveline Cosmetics (Eveline), Naturale Use (Luxepil), Reckitt Benckiser (Veet) te trgovačke robne marke koje same nose 18% komadne prodaje. Prodaja ne uključuje Cash&Carry, ljekarne ni diskontne trgovine (Lidl). U zadnjih godinu dana (ožujak 2015.

- veljača 2016.) proizvodi za depilaciju bilježe mali pad prodajnih pokazatelja.

70

2 5 7

70

PROIZVODI ZA DEPILACIJU Ovi proizvodi su namijenjeni za uklanjanje dlačica.

Mogu biti u obliku kreme, gela, pjene te voska i meda.

U kategoriju ne spadaju sredstva za brijanje, bri-

80

Važnost tipa prodajnog mjesta (komadna prodaja) 100

a potom dolaze hipermarketi (11%), velike trgovine mješovitom robom (7%), srednje trgovine mješovitom robom (5%) i male trgovine mješovitom robom (2%). Znatno je izjednačenija podjela prema namjeni, gdje su sredstva za njegu tijela (37,9%) u komadnoj prodaji za dlaku ispred sredstava za njegu ruku (37,8%), dok preostalih 24,2% udjela drže univerzalna sredstva.

Pogledamo li podjelu prema tipu, dominantno se izdvaja krema s 58,6% udjela u komadnoj prodaji.

Mlijeko ima 13%, losion 11,5%, ulje 1,8%, gel 1,1%, a svi ostali tipovi zauzimaju 14% udjela.

Izvor: Nielsen

ožujak ‘15. veljača ‘16.

% promjena u odnosu na godinu prije

Komadna prodaja (komada)

729.900

-0,9

Vrijednosna prodaja (HRK)

18.103.900

-1,1

PROIZVODI ZA DEPILACIJU

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

35

Ljetna kozmetika U tom je periodu prodano blizu 730 tisuća komada, što je smanjenje od 0,9% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci, dok je vrijednosna prodaja pala 1,1%, na ukupno 18,1 milijun kuna.

Drogerije u ovoj kategoriji zauzimaju impozantnih 80% udjela u komadnoj prodaji prepustivši ostalim formatima doslovno mrvice: supermarketi imaju 10%, hipermarketi 8%, a velike trgovine mješovitom robom 2% udjela.

GELOVI ZA TUŠIRANJE Kategorija uključuje proizvode za tuširanje bilo u kremi, Podjela prema veličini pakiranja (komadna prodaja) ožujak 2015. - veljača 2016.

gelu ili tekućini. Također, tu spadaju proizvodi koji su za

250 ml 66,8% Više od 250 ml 28% Do 250 ml 1,4% Ostale veličine 3,7%

Podjela prema namjeni (komadna prodaja) ožujak 2015. - veljača 2016.

Univerzalni 69,8% Za muškarce 30,2%

Izvor: Nielsen

Izvor: Nielsen

GELOVI ZA TUŠIRANJE

ožujak ‘15. veljača ‘16.

% promjena u odnosu na godinu prije

Komadna prodaja (komada)

9.890.200

3,0

Vrijednosna prodaja (HRK)

133.744.200

5,1

Važnost tipa prodajnog mjesta (komadna prodaja) 100 90 80 70

2 5 7

Male trgovine mješovitom robom

22

Srednje trgovine mješovitom robom

(0 - 40 m²)

(41 - 100 m²)

60

17

50

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m²)

Supermarketi

40

(301 - 2500 m²)

30

47

20

Hipermarketi (2501 m² +)

Drogerije

10 %

ožujak 2015. - veljača 2016.

36

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

Izvor: Nielsen

tuširanje, a ujedno mogu biti i kupka, gelovi za tuširanje i losioni za tijelo u jednom, dječji proizvodi za tuširanje, antibakterijski i dermatološki gelovi za tuširanje ako na njima nije navedeno da su protiv akni, te emulzije za tuširanje koje su pakirane bez pumpice. Kombinacije: Body and Hair Shampoo, Shower & Shampoo, Shower and Bath, Body and Hair soaps, Face & Body wash, Face & Body & Hair wash spadaju u ovu kategoriju. U kategoriju ne spadaju sapuni, proizvodi koji nemaju svrhu pranja tijela, proizvodi za pranje ruku te proizvodi na kojima je naznačeno da su protiv akni. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Afrodita (Afrodita), Beiersdorf (Nivea), Colgate Palmolive (Palmolive, Sanex), Henkel (Fa, Schauma), Unilever (Axe, Dove, Duschdas, Radox) te trgovačke robne marke koje same nose 20% komadne prodaje.

Prodaja ne uključuje Cash&Carry, ljekarne ni diskontne trgovine (Lidl). U tom okviru gelovi za tuširanje u zadnjih su 12 promatranih mjeseci (ožujak 2015. - veljača 2016.) ostvarili sasvim solidan

tržišni nastup povećavši komadnu prodaju za 3%, na gotovo 9,9 milijuna komada, uz rast vrijednosne prodaje od 5,1% na ukupno realiziranih 133,7 milijuna kuna.

Vodstvo drogerija je u ovoj kategoriji manje izraženo jer se kroz ovaj kanal realizira 47% komadne prodaje kategorije. Supermarketi drže 22% prodaje, hipermarketi imaju 17%, velike trgovine mješovitom robom 7%, srednje trgovine mješovitom robom 5%, a male trgovine mješovitom robom 2% udjela u komadnoj prodaji. Ukupno 69,8% udjela u komadnoj prodaji imaju univerzalni gelovi za tuširanje naspram kojih stoji 30,2% ovih proizvoda koji su namijenjeni isključivo muškarcima. Prema veličini pakiranja vodeći su gelovi za tuširanje od 250 ml sa 66,8% udjela. Slijede pakiranja veća od 250 ml s 28%, zatim pakiranja do 250 ml s 1,4%, dok na sva ostala pakiranja otpada 3,7% udjela u komadnoj prodaji.

Božana Lovaković bozana.lovakovic@nielsen.com Client Manager

Nielsen

Gelovi za tuširanje – Promometar

RAST IZ DROGERIJSKOG KANALA Prodaja gelova za tuširanje lani je porasla za 5% u odnosu na 2014. godinu, a rast dolazi iz drogerijskog kanala unutar kojeg se prodaja specijalnih pakiranja gotovo udvostručila

K

Kompozicija prodaje gelova za tuširanje Prodaja specijalnih/gratis pakiranja

20%

19%

37%

35%

43%

46%

10%

15%

34%

2014.

2015.

MASOVNO TRŽIŠTE

34%

56%

51%

2014.

2015.

DROGERIJE

*Masovno tržište = hipermarketi, supermarketi, trgovine mješovitom robom *podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom; bez diskontera); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te specijalna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja, ko-pakiranja itd.

Izvor: Nielsen Promo Pressure

ao i mnoge kategostručila. Promotivnu dominaciju rije koje su, pod uzimaju velika pakiranja od 400 utjecajem temml/500 ml s 40-50% gratis peraturnog volumena te 1+1 gratis kretanja i pakiranja, što također toplije/duže predstavlja uštedu od PROSJEČAN ljetne sezoPOPUST KUPCU 50% za krajnjega kupca. ne u 2015. godini, ostvaZnačajan udio u prona masovnom rile rast, prodaja gelova mocijama ovakvog tipa za tuširanje također raste čine gelovi za tuširanje za tržištu te 28% (i to za 5% u odnosu na muškarce.

Trećina kategou kanalu 2014.). Rast kategorije rije prodaje se kroz cjenovdrogerija dolazi iz drogerijskog kanala ne akcije uz prosječan popust unutar kojeg se prodaja specikupcu od 26% na masovnom jalnih pakiranja gotovo udvotržištu (hipermarketi, supermar-

26%

Prodaja uz cjenovne akcije

Redovna prodaja

keti, trgovine mješovitom robom) te 28% u kanalu drogerija koji također bilježe 2% dublji popust u odnosu na prethodnu godinu.

Sve intenzivnije promoviranje u drogerijama zasigurno je dijelom utjecalo na privlačenje kupaca iz masovnog tržišta (mass-market) u kanal drogerija.

Dijana Knežević dijana.knezevic@nielsen.com Sales Effectiveness Senior Consultant

Nielsen Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

37

Proizvodi za zaštitu od sunca – Trendovi i brendovi

SUNCE JOŠ UVIJEK NEOZBILJNO SHVAĆAMO Iako mediji i stručnjaci sve više upozoravaju na važnost korištenja proizvoda za zaštitu od sunca, u hrvatskoj populaciji od 15 do 64 godine tek 48% ljudi ih barem ponekad koristi.

Ipak, to je značajno bolje negoli 2012. kada je bilo svega 35% korisnika

U

okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju proizvoda za zaštitu od sunca te brendove unutar nje. Riječ je o alatu za brend i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu potrošača na velikom broju proizvodnih kategorija.

BRANDpuls kombinira

38

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

tržišne indikatore s različitim tipovima podataka kao što su demografija, psihografija, kupovne navike i korištenje medija. Marketinški pokazatelji dobiveni ovim putem od iznimne su važnosti za uspješno vođenje brenda i rano uočavanje mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u drugoj polovici 2015. godine.

IPAK NAPREDAK Kasno proljeće uz sve dulje trajanje dnevne svjetlo-

sti donosi i sve veći broj velik broj različitih proisunčanih dana, što ujedno zvoda s različitim karakznači da je to vrijeme teristikama – od razine kad se proizvozaštitnog faktora di za zaštitu do samog obliod sunca ka sredstva počinju inkoji se kotenzivnije risti. Iako koristiti. mediji i KORISNIKA Njihova stručnjaci proizvoda uloga je sve više za zaštitu od spriječiti upozoštetno djeravaju na sunca čine lovanje sunvažnost ŽENE ca, odnosno korištenja UV zračenja, proizvoda za na ljudsku kožu. Na zaštitu od sunca, u tržištu je danas dostupan hrvatskoj populaciji od 15

64%

do 64 godine tek 48% ljudi ih barem ponekad koristi.

Ta brojka ipak predstavlja rast u odnosu na posljednje mjerenje unutar BRANDSegmentacija korisnika kategorije "Proizvodi za zaštitu od sunca" (srpanj-prosinac 2015.)

puls istraživanja iz 2012. godine kada je zabilježeno tek 35% korisnika. Učestalost korištenja s druge strane pokazuje da je među korisnicima najviše onih koji proizvode koriste redovito – 24% popula-

cije proizvode za zaštitu od sunca tijekom ljetnih mjeseci koristi nekoliko puta dnevno do 4-6 puta tjedno. Umjereni korisnici proizvode za zaštitu od sunca koriste barem 2-3 puta tjedno i čine 12% populacije, jednako kao i mali korisnici koji ih koriste 2-3 puta mjesečno i rjeđe.

Važnost marke pri odabiru proizvoda za zaštitu od sunca je velika – samo 9% korisnika navodi da im marka uopće nije važna, dok 48% korisnika tvrdi da im je jako važno koju marku odabiru.

Korisnici kategorije "Proizvodi za zaštitu od sunca" (srpanj-prosinac 2015.)

Veliki korisnici kategorije 24% Srednji korisnici kategorije 12% Mali korisnici kategorije 12% Nekorisnici kategorije

Nekorisnici 52% Korisnici 48% 52% Izvor: Ipsos

Stavovi korisnika kategorije "Proizvodi za zaštitu od sunca" (srpanj-prosinac 2015.)

Slaže se

Smatram da mlijeko za sunčanje štiti bolje od ulja za sunčanje

45,1%

Ne vjerujem da veći zaštitni faktori bolje štite od sunca. Smatram da je to marketinški trik

32,6%

22,9%

Najčešće kupujem vodootporna sredstva za zaštitu od sunca

49,9% 29,1%

43,3%

Nakon izlaganja suncu koristim sredstva za njegu poslije sunčanja Proizvode za zaštitu od sunca koristim isključivo na plaži/bazenu 10

20

29,1%

25,4%

34,2%

63,3% 0

21,9%

27,2%

39,8%

30

17,8% 40

Ne slaže se 21,7%

26,7% 48,2%

Preferiram proizvode za zaštitu od sunca u spreju, jer su lakša za uporabu od tekućih

Izvor: Ipsos

Niti se slaže niti se ne slaže

50

60

70

18,5% 80

90

100

O KORISNICIMA Primarni korisnici proizvoda za zaštitu od sunca su žene (64%) mlađih i srednjih godina, s visokim obrazovanjem te višim primanjima u odnosu na opću populaciju. Uglavnom se radi o osobama koje žive urbanim stilom života i više su sklone aktivnoj konzumaciji kulturnih priredbi poput kina, koncerata i kazališta.

Vole se zabavljati s prijateljima i poznanicima, ali svoje interese ne svode samo na dobar provod. Visoko vrednuju obrazovanje i otvoreni su prema novim spoznajama. Ne prihvaćaju materijalistički nazor ni oportunizam, kao ni tradicionalne poglede. Važan im je ugled u društvu. Mnogo važnosti polažu na osobno zdravlje, skloni su hraniti se zdravo, a na kuhanje gledaju kao na užitak. Ekološki su osviješteni i mnogo značaja pridaju temama koje se odnose na to područje. Zainteresirani su za uređenje doma, ali ne zaziru od kućanskih poslova. Općenito ne prihvaćaju Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

39

Proizvodi za zaštitu od sunca – Trendovi i brendovi bezrezervno tradicionalne obrasce koji poslove dijele na muške i ženske. Aktivno se služe računalom, zainteresirani su za suvremenu tehnologiju. Ne kupuju kako bi bili u trendu ili izrazili svoju osobnost, već su okrenuti kvaliteti i nastoje se vezati uz marku koju prepoznaju kao upotrebljivu i svrhovitu. Politički su osviješteni, ponekad skloni obrascu nacionalne kupnje kao potpori domaćem gospodarstvu.

Iako proizvodi za zaštitu od sunca bilježe rast korištenja, i dalje ih većina korisnika koristi isključivo na plaži ili bazenu (63%). S obzirom na to, gotovo polovica korisnika koristi vodootporna sredstva za zaštitu. Kada je riječ o različitim oblicima sredstava za zaštitu, 43% korisnika preferira proizvode u obliku spreja jer su praktičnija za uporabu u odnosu na tekuća sredstva. Uz to, 45% korisnika smatra da mlijeko za sunčanje bolje štiti u odnosu na ulje. Među korisnicima je i 23% onih koji zaštitne

od 15 do 64 godine vodeći brend u kategoriji proizvoda za zaštitu od sunca je Nivea.

U posljednjem periodu 25% populacije koristilo je Nivea Sun proizvode za zaštitu od sunca. Potom slijede Coppertone proizvodi koje

MANJAK LOJALNOSTI Osim općenitog praćenja kategorije proizvoda za zaštitu od sunca, unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi, tj. odnos potrošača prema brendu.

Najvažniji indikator koji se prati svakako je razina korištenja ("usage"), marketinški indikator koji najbolje govori o vitalnosti brenda. Praćenje korištenja važno je za procjenu potrošačke mase na koju se u određenom trenutku može računati. Korisnici brenda isti su koristili u posljednjih mjesec dana.

Unutar populacije Hrvatske

BRANDpiramide - TOP 3 brenda proizvoda za zaštitu od sunca unutar populacije Hrvatske 15-64 (srpanj-prosinac 2015.)

Izvor: Ipsos 7,1%

Lojalnost

7,1%

45,3% 16%

Primarno korištenje

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

1,1% 40,5%

16%

Razmatranje

22%

4% 59,3%

22%

25%

Korištenje

6,5% 76%

25%

40%

Iskustvo

8,5% 36,4%

40%

53,6%

optimal

48,8%

25%

18%

53,6% Prepoznavanje

76,1%

9% 62,7%

62,7%

62,2%

6,8% 87,8%

87,8%

27,3%

4% 71%

71%

75%

1,6% 45,3%

42,5%

42,3%

75%

58%

42%

Nivea Sun

Coppertone

Sundance (DM)

BRANDlojalnost – TOP 3 brenda proizvoda za zaštitu od sunca među korisnicima kategorije (srpanj-prosinac 2015.)

BREND

Lojalan

Nelojalan Dostupan

Nedostupan

Ne koriste kategoriju

Nivea Sun

7,12%

17,3%

10,67%

13,08%

51,83%

Coppertone

1,65%

7,09%

11,74%

27,69%

51,83%

Sundance (DM)

1,11%

7,44%

6,65%

32,97%

51,83%

je koristilo 9% populacije te na trećem mjestu DMova robna marka Sundance s 8,5% korisnika unutar populacije.

Pored korištenja svakog brenda prati se i lojalnost brendovima. Model dijeli tržište brenda na četiri segmenta. Mjeri lojalnost našeg i dostupnost konkurentskog potrošača. Koncipira se na korištenosti brenda, važnosti brenda pri kupovini, ocjeni imidža i odnosu prema konkurentskim brendovima. Razina lojalnosti među proizvodima za zaštitu od sunca 40

općenito je niska. Vodećoj Nivei lojalno je tek 7% populacije, dok ostali brendovi također imaju jako malo lojalnih potrošača i trebali bi raditi na tom segmentu.

Lojalni potrošači su najveća vrijednost brenda. Spre-

faktore smatraju marketinškim trikom, odnosno ne vjeruju da veći zaštitni faktor bolje štiti od sunca, a 27% korisnika nisu sigurni u tu tvrdnju. Proizvode za njegu poslije sunčanja koristi 40% korisnika kategorije.

mni su platiti veću cijenu, otporniji su na marketinške aktivnosti konkurencije i lakše je poticati ponovnu kupnju. Lojalnost je osim tržišnog ponašanja i rezultat emotivnog odnosa s brendom tako da je za jačanje tog indikatora potreban rad na imidžu i konzistentno uvjeravanje potrošača u vrijednosti brenda kroz duži vremenski period.

Marija Gašpar marija.gaspar@ipsos.com Research Executive

Ipsos

NOVO

S MIRISOM EUKALIPTUSA

Prvo pravilo svake igre

Dokazana zaĹĄtita od komaraca i krpelja

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

41

Ljetna kozmetika - Leaflet report

LJEPOTA JE NA NISKOJ CIJENI Ne iznenađuje da je smanjena cijena ("X%cheaper") na prvom mjestu i da bilježi ozbiljan napredak, poglavito u broju promocija gdje raste 10% te sada drži 59% udjela, a tek nešto manji plus od 6% ostvaruje u bruto oglasnoj vrijednosti s aktualnih 66% udjela u oglašavanju

U

okviru analize kretanja u kategorijama ljetne kozmetike pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Čimbenici analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete

oglašavanja, te bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost prikazuje kvalitetu oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se odnosi na period svibanj 2015.

– travanj 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje).

GUŽVA U ŠESNAESTERCU U zadnje dvije godine u katalozima i letcima trgovaca na hrvatskom tržištu u kategoriji slanih grickalica nastupilo je više od 140 proizvođača (trgovce koji stavljaju na tržište svoje privatne marke računamo kao proizvođače), te je komunicirano više od 240 marki (proizvođačke i trgovačke). U dva zadnja godiš-

Udjeli vodećih trgovaca u GAV-u kategorija ljetne kozmetike svibanj 2014. - travanj 2015.

25%

21%

20% 15%

svibanj 2015. - travanj 2016.

19% 15%

13%

10% 11%

10%

8%

11%

10% 10%

11% 10%

10% 6%

5%

6%

5%

5%

4%

4% 4%

5%

2%

0%

DM

Bipa

Müller Konzum Kaufland Plodine

Lidl

KTC

Billa

Interspar Ostali

nja perioda bilo je više od 2.800 promocija proizvoda iz kategorija ljetne kozmetike. Sredstva za tuširanje su vodeća kategorija ljetne kozmetike u katalozima i letcima trgovačkih lanaca jer drže 62% udjela u broju promocija (+5% u odnosu na lani), dok su u bruto oglasnoj vrijednosti zadržale lanjskih 56% udjela. Kreme za tijelo drže značajnih 22% kvantitativnog udjela, što je jednaka vrijednost kao i u prethodnih 12 mjeseci, ali su zato ostvarile kvalitativni rast od 3% na sadašnjih 24% udjela. Pozitivni trend se nije prelio na proizvode za zaštitu od sunca koji su na međugodišnjoj razini pali za 3% u broju promocija te sada imaju 8%, a GAV je smanjen za 4% na udio od 11%. Nisu se baš iskazale niti kategorije proizvoda za depilaciju i električnih uređaja za depilaciju, za razliku od proizvoda za njegu nogu koji bilježe rast, no riječ je ipak o razmjerno malim udjelima.

VODEĆI PREDSTAVNICI Beiersdorf predvodi poredak vodećih proizvođača s 18% kvantitativnog udjela, koliko je imao i lani, dok je u vrijednosnom pogledu izgubio 1 postotni poen i sada ima 15% udjela.

Henkel se probio na drugo mjesto dobrano popravivši svoju prisutnost te sada

Broj promocija i GAV po kategorijama ljetne kozmetike Sredstva za tuširanje Proizvodi za depilaciju

Kreme za tijelo Proizvodi za njegu nogu

70% 60%

57%

Proizvodi za zaštitu od sunca Električni uređaji za depilaciju

62%

56%

56%

50% 40% 30% 20% 10% 0%

22%

21% 11% 4%

2%

Broj promocija

4%

3%

GAV

svibanj 2014. - travanj 2015.

42

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

24%

22% 15% 1%

3%

8%

11% 3%

3%

4%

2%

Broj promocija

svibanj 2015. - travanj 2016.

GAV

3%

2%

Udjeli vodećih proizvođača u kategorijama ljetne kozmetike Beiersdorf Afrodita

Henkel Johnson & Johnson

Colgate-Palmolive Ostali

60%

52%

46%

50%

Unilever

30% 20%

18% 8% 10% 9%

10% 0%

16% 5%

4%

18% 10% 6% 8%

Broj promocija

3%

5%

13% 10% 11%

GAV

15% 5%

4%

Broj promocija (svibanj 2015. - travanj 2016.)

GAV (svibanj 2015. - travanj 2016.)

40% 41% 35% 34%

30%

25%

25%

21%

20%

22% 22%

17% 16%

23% 19%

15%

10%

10%

13% 12% 14%

11%

8%

10%

8%

5% 0%

Nivea

Fa

Palmolive

Udjeli tipova promocija u kategorijama ljetne kozmetike X%cheaper 70% 60% 50% 40%

Ostali 66%

60%

59%

49% 34%

29%

26%

30% 20%

No promo

17%

14%

12%

18% 16%

10% 0%

Broj promocija

GAV

svibanj 2014. - travanj 2015.

ima 13% udjela u broju promocija (+5%) te 10% u bruto oglasnoj vrijednosti (+4%). Colgate-Palmolive je također porastao i to u GAV-u s 8% na 12%, a s 10% udjela u broju promocija ostao je na prošlogodišnjoj razini. Isti udio zadržao je i Unilever samo u pogledu bruto oglasne vrijednosti, a po broju promocija rastao je za 2% na aktualnih 11%. Pozitivna je i Afrodita koja je zadržala 5% udjela u broju promocija, ali je u GAV-u ostvarila minimalan rast na 4%. Isto toliko udjela

4%

svibanj 2015. - travanj 2016.

Broj promocija(svibanj 2014. - travanj 2015.)

GAV (svibanj 2014. - travanj 2015.)

35%

4%

GAV

Udjeli vodećih marki u kategorijama ljetne kozmetike 45%

10% 12% 10%

Broj promocija

svibanj 2014. - travanj 2015.

40%

45%

39%

40%

Broj promocija

GAV

svibanj 2015. - travanj 2016.

u GAV-u ima i Johnson & Johnson, ali je za razliku od Afrodite ostvario minimalni pad, dok je u broju promocija ostao na 4% kao i lani. Ostali proizvođači su na međugodišnjoj razini izgubili 7% udjela prema oba promatrana parametra te sada imaju 39% udjela u broju promocija i 45% udjela u bruto oglasnoj vrijednosti kategorija ljetne kozmetike.

Udjeli vodećih marki očekivano na prvo mjesto postavljaju brend Nivea, čije je vodstvo ipak smanjeno u odnosu na raniju

Dove

Afrodita

godinu jer je u broju promocija izgubila 5% udjela i sada drži 35%, a u GAV-u je pad iznosio 7% te sada ima 34% udjela. Za razliku od toga, Fa je unaprijedio svoju prisutnost zauzevši udio od 25% u broju promocija (+8%) te 21% u bruto oglasnoj vrijednosti (+5%). Palmolive je lani imao stabilnih 22% po oba parametra, a u zadnjih 12 mjeseci izgubio je 3% udjela u broju promocija, ali i porastao za 1% u GAV-u. Četvrti Dove je zabilježio kvantitativni rast s 10% na 12% te kvalitativni rast s 13% na 14%, dok je Afrodita izgubila 1% u broju promocija te sada ima 10%, dok je po GAV-u ostala na lanjskih 8% udjela.

U poretku trgovaca vodeći su drogerijski lanci. Tako DM u bruto oglasnoj vrijednosti predvodi s 21% uz rast od 8%, a slijedi ga Müller s 15% udjela i padom od 4%. Treći je Konzum koji je porastao s 10% na 11%, a na istoj

razini je i Kaufland koji je rastao s 8% na 11%. Plodine su zadržale svojih 10%, jednako kao i Bipa koja drži 6% udjela u GAV-u.

Lidl je prepolovio svoj udio te sada ima 5%, Billa i KTC drže 4%, a Interspar 2% udjela. Svi ostali trgovci kombinirano drže 10% oglašavanja kategorija ljetne kozmetike, što je za 1% manje negoli u prethodnih 12 mjeseci.

Na kraju, pogledajmo i koji su tipovi promocija najviše korišteni u oglašavanju. Ne iznenađuje da je smanjena cijena ("X%cheaper") na prvom mjestu i da bilježi ozbiljan rast, poglavito u broju promocija gdje raste 10% te sada drži 59% udjela, a tek nešto manji plus od 6% ostvaruje u bruto oglasnoj vrijednosti s aktualnih 66% udjela u oglašavanju. Tip oglasa "No promo" (fotografija i cijena) je shodno tome pao s 34% na 29% u kvantitativnom pogledu te s 26% na 18% u vrijednosnom. Ostali tipovi promocija također su smanjili svoju prisutnost u broju promocija na 12% (-5%), ali su ipak porasli u bruto oglasnoj vrijednosti za 2% na aktualnih 16% udjela.

Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Marko Havaši m.havasi@focusmr.com

Focus Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

43

Ljetna kozmetika – TV oglašavanje

STRELOVIT NAPREDAK Ako kažemo da je broj spotova u zadnjih 12 mjeseci porastao 55,4%, da je ostvareni Eq. GRP povećan 55,2% i da je bruto investicija taj rast pratila s plusom od 32,3%, onda se bez dvojbe može zaključiti da je ljetna kozmetika uistinu napravila dobar korak naprijed u televizijskom nastupu

naliza oglašavanja kategorija koje svrstavamo u ljetnu kozmetiku (proizvodi za njegu tijela, proizvodi za žensku njegu, proizvodi za depilaciju, epilatori, gelovi za tuširanje, pjenaste kupke - ulja i pjene, generalno oglašavanje proizvoda za kupanje, univerzalne kreme i univerzalna ulja), provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2), za ciljnu grupu Total 4+ koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je metodom peoplemetera provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. na uzorku od 2.500 pojedinaca u 810 kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individualnog spota, 44

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

dok je Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi. Bruto investicija je izračunata na temelju službenih cjenika televizijskih kuća te ne mora označavati stvarnu (neto) investiciju, dok su u izračun uključene sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – TV prodaje, te samooglašavanja televizija. Istraživanje se odnosi na period travanj 2015. - ožujak 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje).

Analiza ne uključuje podatke o gledanosti za 26. veljače 2016. godine.

NATPOLOVIČNA DVOJKA Ako kažemo da je broj spotova u zadnjih 12 mjeseci porastao 55,4% u odnosu na godinu prije, da je ostvareni Eq. GRP tek za decimalnu vrijednost manje rastao te je povećan 55,2% i da je bruto investicija taj rast pratila s plusom od 32,3%, onda se može bez okolišanja reći da je ljetna kozmetika uistinu napravila dobar korak naprijed

u pogledu televizijskog Benckiser – koji zajedno nastupa. U apsolutnim zauzimaju više od polovice iznosima, zadnjih 12 mjeoglašavanja kategorije. Beseci su zaključeni s ukupno iersdorf (Nivea) je uvjerrealiziranom bruto inveljivo na prvom mjestu te je sticijom od 136,5 milijuna svoju bruto investiciju udkuna, broj spotova se zauvostručio u promatranom stavio na brojci od 14.880, MAT razdoblju: s 21,1 mia Eq. GRP je istodobno lijun kuna na 42,7 milijuna dosegnuo 20.797,35%. U kuna. Taj napredak praćen periodu travanj 2015. je i rastom broja spotova, s ožujak 2016. potrošačima 1.624 na 3.113, te Eq. GRP je svoje poruke putem pokazatelja, s 2.413,31% na televizije komuniciralo 5.342,73%. Drugoplasi10 oglašivača (u rani Reckitt Bencprethodnih 12 kiser (Scholl, mjeseci bilo Veet) je čak ih je 14), bolji od udio predBeiersdorDVA VODEĆA stavljeno fa preje ukuma dva oglašivača u pno 12 zadnja BRUTO brendova parametra INVESTICIJI (u pretjer je imao hodnih 12 znatno veći kategorije mjeseci: 16), a broj spotova ukupno je oglakoji su narasli šavano 24 proizvoda s 2.559 na 5.051, (u prethodnih 12 mjeseci: a ostvario je i nešto veći 32). Rast je, prema tome, Eq. GRP koji je porastao s ostvaren unatoč smanjenju 3.136,53% na 5.638,51%, broja oglašivača, brendova dok je bruto investicija i proizvoda, a najzaslužniji zabilježila skok s lanjskih za to su dva vodeća oglaši13,1 milijun kuna na aktuvača – Beiersdorf i Reckitt alnih 25,2 milijuna kuna.

50,3%

Odličan trend ostvario je Colgate Palmolive (Palmolive, Sanex) koji je gotovo učetverostručio svoju bruto investiciju s 3,6 milijuna kuna na 12,9 milijuna, a jednako razmjeran rast ostvario je i broj spotova s 558 na 2.130 i Eq. GRP sa 731,17% na 2.655,31%. Na petom mjestu dolazi Procter & Gamble (Old Spice) koji je pak zadržao vrlu sličnu oglasnu razinu s realiziranim bruto ulaganjem od 6,7 milijuna kuna (u godini ranije 7 milijuna kuna), dok je broj spotova ipak malo porastao, s 489 na 624, a Eq. GRP neznatno pao s lanjskih 1.013,47% na sadašnjih 961,18%. Potom dolazi Neva

OSTALI OGLAŠIVAČI Slijedi Johnson & Johnson (Neutrogena, Le Petit Marseillais) koji ne prati tempo vodeće dvojke jer je svoju bruto investiciju smanjio s 19,5 milijuna kuna na 17,5 milijuna, premda je broj spotova ostao na gotovo istoj razini (smanjenje s 1.379 na 1.360), a Eq. GRP je čak narastao s 1.804,28% na 1.853,60%. Četvrtoplasirani Unilever (Dove) doprinio je rastu oglasnog rezultata kategorije povećavši bruto investiciju s 11,4 milijuna kuna na 15,8 milijuna; broj spotova istodobno je narastao sa 706 na 997, a Eq. GRP s 1.584,77% na 2.392,62%.

(Melem) s blagim rastom bruto oglasne vrijednosti s 5,6 milijuna kuna na 6,3 milijuna i rastom EQ. GRP pokazatelja sa 684,05% na 829,77%, ali i smanjenjem broja spotova s 829 na 763. Osmi je Henkel (Fa) koji je srezao svoje bruto ulaganje s lanjskih 12,7 milijuna kuna na 5,8 milijuna, broj spotova sa 697 na 275 i Eq. GRP s 873,98% na 436,91%. Bayer Pharma (Bepanderm) je blago unaprijedila svoje TV oglašavanje uloživši 3,3 milijuna kuna (lani: 2,8 milijuna kuna), povećavši pritom broj spotova sa 197 na 314 i Eq. GRP sa 282,33% na 383,24%. Ningbo Sunny Stationery (Bio-Oil) na

posljednjem mjestu drastično je smanjio svoju bruto investiciju s 2,4 milijuna kuna na svega 195 tisuća kuna premda je broj spotova zabilježio rast s lanjskih 189 na aktualnih 253, a blago povećanje ostvario je i Eq. GRP pokazatelj s 289,22% na 303,48%. Četiri oglašivača koji su bili prisutni u ranijem godišnjem razdoblju (Afrodita, L'Oreal, Nuxe i Saponia) nisu oglašavali svoje brendove na televiziji u zadnjih 12 mjeseci.

Franciska Perković franciska.perkovic@nielsen.com Junior Client Executive

AGB Nielsen

PREGLED TV OGLAŠAVANJA PREDSTAVNIKA KATEGORIJE (TRAVANJ 2015. - OŽUJAK 2016.)

Oglašivač

Reckitt Benckiser

Beiersdorf

Brend

Scholl

Nivea

Procter & Gamble

Old Spice

Neva

Melem

Proizvod

Eq. GRP

% Eq. GRP

Broj spotova

Bruto investicija

Scholl Velvet Smooth Diamond

2.181,46%

10,49%

1.859

9.653.129 kn

Scholl Velvet Smooth Diamond in dm

1.423,10%

6,84%

1.368

6.241.261 kn

Scholl Velvet Smooth Electronic Nail Care System

1.449,90%

6,97%

1.251

6.060.250 kn

Scholl Velvet Smooth Electronic Nail Care System - special offer

239,93%

1,15%

223

1.058.076 kn

Scholl Velvet Smooth Wet & Dry

344,12%

1,65%

350

2.167.288 kn

Nivea Creme

787,94%

3,79%

328

5.379.285 kn

Nivea Body Milk Nourishing

866,06%

4,16%

596

6.492.106 kn

Nivea Shower Creme Care Gel

872,73%

4,20%

538

7.023.625 kn

Nivea In Shower Q10 Firming Body Lotion

977,89%

4,70%

491

8.439.083 kn

Nivea Men Creme

1.352,24%

6,50%

857

11.551.706 kn

Nivea Care Intensive Nourishment

485,87%

2,34%

303

3.821.797 kn

Old Spice Original Shower Gel

961,18%

4,62%

624

6.653.028 kn

Melem

581,67%

2,80%

596

4.048.559 kn

Melem - special offer

248,10%

1,19%

167

2.262.074 kn

Henkel

Fa

Fa Magic Oil

436,91%

2,10%

275

5.834.100 kn

Bayer Pharma

Bepanderm

Bepanderm

383,24%

1,84%

314

3.333.834 kn

Palmolive

Palmolive Aroma Sensations

939,98%

4,52%

858

4.399.587 kn

Sanex

Sanex Dermo Protector

1.715,33%

8,25%

1.272

8.524.068 kn

Colgate Palmolive Unilever

Johnson & Johnson

Ningbo Sunny Stationery

Dove

Dove Deeply Nourishing Shower Cream

1.191,47%

5,73%

477

8.034.612 kn

Dove Derma Spa

1.201,15%

5,78%

520

7.768.805 kn

Neutrogena Norwegian Formula

282,90%

1,36%

234

3.153.602 kn

Neutrogena

Neutrogena Norwegian Formula - special offer

415,15%

2,00%

251

3.163.409 kn

Le Petit Marseillais

Le Petit Marseillais Showers

1.155,55%

5,56%

875

11.227.747 kn

Bio-Oil

Bio-Oil Ukupno:

303,48%

1,46%

253

195.431 kn

20.797,35%

100,00%

14.880

136.486.461 kn

*analiza ne uključuje podatke o gledanosti za 26.2.2016.

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

45

IT odjel - Vijesti KREŠIMIR MADUNOVIĆ IMENOVAN PREDSJEDNIKOM UPRAVE ISKONA

N

adzorni odbor imenovao je Krešimira Madunovića novim predsjednikom Uprave Iskon Interneta.

Madunović je na toj poziciji od 1. lipnja 2016. naslijedio Sašu Kramara koji je vodio tvrtku posljednjih 14 godina, a karijeru nastavlja u Hrvatskom Telekomu kao član Uprave i glavni direktor za poslovne korisnike. Madunović je u Iskonu od 2013. godine. Inicijalno član Uprave za

MICROSOFT KUPUJE LINKEDIN ZA 26 MILIJARDI DOLARA

U

skoro bi trebala biti realizirana jedna od najvećih akvizicija u IT svijetu u kojoj Microsoft za 26,2 milijarde dolara kupuje LinkedIn. Ovom akvizicijom Microsoft očito želi pokazati koliko mu je važno tržište društvenih mreža te se kao kompanija koja je snažno orijentirana na poslovne korisnike upravo fokusirala na društvenu mrežu namijenjenu prije svega poslovnim korisnicima.

Brojke koje stoje iza LinkedIna zaista su impresivne.

Kompanija je to koja ima najveći broj poslovnih korisnika i to 433 milijuna uz rast od čak 19% na godišnjoj razini.

Istovremeno bilježi i rast posjetitelja na mjesečnoj razini od 9% na ukupno 105 milijuna korisnika.

MAKROMIKRO GRUPA PREDSTAVILA NOVU INTERNET TRGOVINU Makromikro grupa, tvrtka koja se bavi prodajom informatičke opreme i uredskog materijala, predstavila je novu, modernu internet trgovinu MMG webshop i redizajniranu web stranicu na adresi www.makromikrogrupa.hr.

MMG webshop namijenjen je maloprodajnim i veleprodajnim kupcima i uključuje 10.000 proizvoda iz raznih kategorija, poput računala i računalnih komponenti, potrošačke elektronike, potrošnog materijala za pisače, uredskog materijala i papirne konfekcije.

46

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

poslovnu prodaju, ubrzo preuzima i upravljanje rezidencijalnim prodajnim segmentom, korisničkom podrškom te marketingom. Karijeru je gradio u HPT Mostaru, T-Mobile-u i HT-u na zahtjevnim menadžerskim funkcijama. Rođen 1974. godine, Madunović je završio Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i MBA studij na IEDC – Poslovnoj školi Bled.

Dobri trendovi

LANJSKI RAST IT POTROŠNJE U HRVATSKOJ GOTOVO 11%

P

rema rezultatima godišnjeg istraživanja analitičke tvrtke IDC Adriatics, hrvatsko informatičko tržište u 2015. je ostvarilo rast od 10,8 posto u odnosu na prethodnu godinu te pritom dosegnulo vrijednost od 7,13 milijardi kuna. Mjereno u američkim dolarima, pak, IT potrošnja je u prošloj godini smanjena za 7 posto u odnosu na 2014., na iznos od 1,04 milijarde dolara, što je posljedica vrlo snažnog jačanja tečaja dolara u odnosu na domaću valutu. IDC Adriatics očekuje nastavak blagog

oporavka informatičkog tržišta u 2016. godini.

U srednjoročnom razdoblju očekuje se daljnje jačanje tržišta po prosječnoj godišnjoj stopi od 6,5 posto, na temelju isporuka hardverskih komponenti, IT usluga i pakiranog softvera, da bi dosegnulo vrijednost od 9,75 milijardi kuna u 2020. godini. IT usluge bile su najveća zasebna kategorija s udjelom od 31posto, osobna računala zauzela su udio od 18 posto, a pametni telefoni 17 posto udjela u ukupnoj vrijednosti domaćeg IT tržišta u prošloj godini.

ABRAKADABRA NAGRAĐENA SREBRNOM NAGRADOM SAP QUALITY AWARD

K

ompanija A007 d.o.o. osvojila je u Pragu srebrnu SAP Quality Award nagradu u kategoriji Inovacije za izvedbu Abrakadabra online platforme za e-commerce primjenom tehnološkog rješenja SAP Hybris Commerce. Nagrada SAP Quality Awards priznanje je korisnicima koji su unaprijedili svoje poslovanje zahvaljujući uspješnoj implementaciji softverskih rješenja

SAP te tako ubrzali, pojednostavili i pojeftinili poslovne procese, a sve kako bi osigurali značajne poslovne prednosti svojim tvrtkama. SAP Quality Awards u kategoriji Inovacije nagrada je priznanje za Abrakadabra online mall, prvu regionalnu online platformu za elektroničku trgovinu, koja je izvedena primjenom tehnološkog rješenja SAP Hybris Commerce.

DIGITALNA EKONOMIJA U FOKUSU KONFERENCIJE OMGCOMMERCE

K

onferencija OMGcommerce okupila je u Zagrebu brojne poduzetnike, trgovce i marketingaše kako bi razgovarali o važnosti i trendovima digitalne ekonomije. Zanimljiva predavanja o trendovima online poslovanja održali su mnogi stručnjaci i predstavnici uglednih kompanija kao što su MasterCard, SAP, Allianz, Zepter, Criteo, BlaBlaCar i drugi. Održan je i panel o ulasku velikih brendova u ecommerce segment te izazovima s kojima se susreću pri prelasku u online poslovanje, a kada je riječ o sustavu plaćanja rečeno je kako će se u cijelom ekosustavu plaćanja dogoditi više promjena u idućih pet godina nego što ih se dogodilo u posljednjih 50 pri čemu će u središtu tih promjena biti korisnik te njegove potrebe i želje. Poručeno je da sama cijena nije dovoljna kako bi neka online trgovina bila više konkurentna,

već zajedno s atraktivnom cijenom valja postojati i čitav “paket” drugih usluga i pogodnosti koje su privlačne kupcu. U sklopu konferencije održane su i prezentacije nedavno otvorenih internetskih trgovina: Abrakadabra i Konzum klik koncerna Agrokor te novi web shop robne kuće IKEA.

MASTERINDEX: U HRVATSKOJ SE PRATE EUROPSKI TRENDOVI

R

ezultati istraživanja MasterIndex kompanije MasterCard pokazuju da razvoj modernih tehnologija uistinu potiče evoluciju kupnje i plaćanja te da Hrvati prate najnovije trendove u industriji: sve više volimo kartice te preferiramo ovaj način plaćanja na prodajnim mjestima. Uz to, trgovina se iz fizičkog svijeta, osim na zaslone računala, seli i na pametne telefone. Tako raste popularnost beskontaktnih i mobilnih plaćanja, a kupnja online je i dalje privlačna velikom broju ispitani-

ka. Korištenje beskontaktnih plaćanja povećano je s 10% u 2014., preko 32% u 2015., na 40% u 2016., što pokazuje da korisnici kartica u Hrvatskoj vole koristiti ovu vrstu jednostavnog, brzog i sigurnog plaćanja.

Naime, beskontaktna plaćanja omogućuju brze transakcije jednostavnim prislanjanjem kartice na POS uređaj. Internetska kupnja je također sve popularnija među Hrvatima – 83% ispitanika kupuje karticama na internetu, u usporedbi sa 73% u 2014. i 81% u 2015., a 36% njih to čini više puta mjesečno.

HRVATSKI STUDENTI U FINALU MICROSOFTOVOG NATJECANJA

J

iuvo - Home friend, pobjednički projekt tima Home Guardians s hrvatskog finala Imagine Cup natjecanja održanog u travnju, plasirao se na finalno natjecanje na svjetskoj razini koje će se krajem srpnja održati u Seattleu u SAD-u. Radi se o najvećem i najprestižnijem svjetskom studentskom natjecanju u organizaciji Microsofta u okviru kojeg se studenti natječu u razvijanju inovativnih aplikacija, računalnih igara te rješenja problema u zajednici. Hrvatski tim, sastavljen od dvoje studenata, Matije Srbića i Marije Cestarić, ovogodišnje finale izborio je u oštroj konkurenciji. U polufinalu je sudjelovalo 158 timova, a u finale se plasiralo samo njih 35. Osnovna zadaća aplikacije Juvo - Home

friend je da brine za sigurnost djece unutar kućanstava kako se ne bi ozlijedili. Proizvod je iz područja interneta stvari i razvijen je pomoću Raspberry Pi uređaja koji komunicira s Microsoft Azureom.

Kiosci - Tržište

NEZAOBILAZNI MULTIPACK FORMAT

K

iosci su općenito mala prodajna mjesta koja su oduvijek bila potrošaču bitna zbog kupnje onoga zbog čega i jesmo navikli na njih - tiskovina i duhanskih proizvoda. Kioska ima na svakom uglu, raznim autobusnim i željezničkim kolodvorima, križanjima frekventnih ulica ili šoping centrima tako da se zbog njihove frekventnosti vrlo rado odlučujemo za kupovinu impulsnih proizvoda. Bez obzira na njihovu podcijenjenu veličinu, kiosci dandanas pored prodaje tiskovina, duhanskih proizvoda i impulsnih proizvoda nude toliko različitih usluga da ih slobodno možemo nazvati multipack prodajnim formatom.

U ukupnoj košarici svih kategorija (112), koje prati Nielsen, kiosci u 2015. godini sudjeluju sa 7,6% udjela u prodaji. Važnost tog kanala lani je na cjelokupnom tržištu Hrvatske s uključenim benzinskim postajama najznačajnija u kategorijama duhana za pušenje (74,9%), cigaretama (28,5%), žvakaćim gumama (17,5%), prezervativima (10,7%) i ledenom čaju (10,1%) pametnim mobilnim uređajima, svakako imaju utjecaj na manju prodaju tiskovina koja je jedna od glavnih kategorija kioska.

Druga bitna kategorija za kioske su duhanski proizvodi. Količin-

PAD GLAVNIH KATEGORIJA Razvoj interneta te pojava news portala, koje potrošači prate na

ska prodaja kategorije cigareta u kanalu kioska, ako usporedimo 2015. s godinom prije, pala je za 9,3%. Pad količinske prodaje zabilježila je i kategorija duhana za pušenje. U odnosu na prethod-

Prosječni broj mjesečnih odlazaka u pojedini tip trgovine veljača 2013.

12 6

5

13

15 11

9

6 3

Hipermarketi

Supermarketi

4

veljača 2015.

11 8

5

7

5

Diskonti

veljača 2014.

17

16

Pekare

Trgovine mješovitom robom

7 3

Kiosci

2

2

2

Trgovine na benzinskim postajama

2

2

Drogerije

SKALA: Svaki dan (30); Jednom tjedno (4); Rjeđe od jednom mjesečno (0,5)

Izvor: Nielsen

Promjena udjela vrijednosne i količinske prodaje u kanalu kioska 25

% promjena vrijednosne prodaje (2015. vs 2014.)

22,5

20

20,9 17,1

16,9

15

11,4

10 0,6

% -5

-9,3

-7,2

-8,0 -13,3

1,1

Cigarete

Duhan za pušenje

Mineralna voda

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

-8,0 -13,5

-16,0

Žvakaće gume

Pivo

Gazirana pića

*podaci panela maloprodaje; prehrambene kategorije (veljača-siječanj); neprehrambene kategorije (siječanj-prosinac); cigarete i duhan za pušenje (siječanj-prosinac)

50

2,4

2,1

-2,5

-5,7

-15 -20

9,6 5,1

5

-10

% promjena količinske prodaje (2015. vs 2014.)

Sladoled i smrznuti deserti

Voćni sokovi

Male čokolade

Alkoholna pića Izvor: Nielsen

nu godinu, u 2015. je kategorija i dr. Prema Nielsenovom cenzuduhana za pušenje u kanalu kioska su za 2015. godinu, ukupan broj pala za 7,2%. Najvjerojatnije su kioska na tržištu Hrvatske bio je to jedni od bitnih razloga zašto se 2.509, što je 7,8% manje u odnosu kiosci preusmjeravaju na ponudu na broj ovih prodajnih mjesta dodatnih aktivnosti kako bi mogli zabilježen u prethodnoj 2014. gonadoknaditi manju prodaju bitnih dini. Ako usporedimo broj kioska kategorija proizvoda i zadovoljiti u 2015. s brojem kioska u 2010. današnjeg modernog kupca. godini, broj kioska je pao Kioski tako danas nude čak za 26%, kada ih je bilo dodatne aktivnosti kao što 3.379. Prema Nielsenovoj broj kioska na su igre na sreću, primanje ShopperTrends studiji HRVATSKOM i slanje paketa, usluga iz 2015. godine, kupci prijenosa i isplate novca, su u prosjeku kioske tržištu prema usluge kupnje karti za meposjećivali sedam puta NIELSENOVOM mjesečno, dok đugradski i javni gradski je godinu CENZUSU prijevoz, plaćanje računa, dana ranije frekvencija usluge kupnje ulaznica, foto obilazaka bila ista. Prema usluge, fotokopiranje, coffee-torezultatima iste studije, u mjesec go, kupnju SMS ENC e-bonova i dana kioske je posjetilo 41% svih neke druge usluge. ispitanika.

Nielsen u svom panelu pokriva PREGLED KOŠARICE kanal kioska i prati prodaju u tom U ukupnoj košarici svih kategokanalu. Prema standardnoj Nielserija (112), koje prati Nielsen (tinovoj definiciji, kiosci su prodajna skovine nisu uključene u analizu), mjesta koja uglavnom prodaju kiosci u 2015. godini sudjeluju dnevne novine/časopise, cigarete i sa 7,6% udjela u prodaji, što je za prehrambene proizvode (žvakaće 0,5% manje nego u godini dana gume, slatkiše, kavu, gazirana pića prije. Važnost tog kanala lani je itd.). Uz ovu standardnu ponudu, na cjelokupnom tržištu Hrvatske drže i određenu količinu i izbor s uključenim benzinskim postadrugih proizvoda široke potrošnje jama najznačajnija u kategorijakao što su, primjerice, sredstva za ma duhana za pušenje (74,9%), osobnu higijenu, brijači, britvice

2.509

cigaretama (28,5%), žvakaćim gumama (17,5%), prezervativima (10,7%) i ledenom čaju (10,1%).

Najveći rast prodaje u 2015. godini, među TOP 10 kategorija po vrijednosnoj prodaji u toj godini u kanalu kioska, zabilježile su kategorije mineralnih voda (vrijednosno 22,5% i količinski 16,9%), sladoleda (vrijednosno 20,9% i količinski 17,1%) i piva (vrijednosno 11,4% i količinski 9,6%). Na drugoj strani najveći pad prodaje u 2015 godini, među TOP 10 kategorija po vrijednosnoj prodaji u toj godini u kanalu kioska, zabilježile su kategorije žvakaćih guma (vrijednosno -13,3% i količinski -16,0%), malih čokolada (vrijednosno -8,0% i količinski -13,5%) i cigareta (vrijednosno -5,7% i količinski -9,3%).

Kategorija duhana za pušenje vrijednosno je zabilježila u toj godini u kanalu kioska blagi rast prodaje od 0,6%, dok je količinska prodaja te kategorije zabilježila pad prodaje od -7,2%.

Dejan Mesarko dejan.mesarko@nielsen.com Retailer Services Account Manager

Nielsen Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

51

Profil kompanije

TISAK d.d.

Kroz posljednje tri godine tržišna vrijednost dionice Tiska gotovo je nepromijenjena, a prosječni dnevni promet promatranog razdoblja je oko 100 tisuća kuna. Ipak, od početka 2016. godine do zaključenja ovog izvještaja (25.5.) cijena dionice izgubila je na vrijednosti 15%

P

rvi pisani tragovi o nastanku Tiska sežu u daleku 1946. godinu kada je 1. srpnja osnovano javno trgovačko društvo “Narodna štampa” koje organizira prodajnu mrežu i prodaju novina. Pet godina kasnije, 1. travnja 1951. godine, “Narodna štampa” i “Štamparija novina” iz Zagreba spajaju se u novinsko i štamparsko poduzeće “Vjesnik-Narodna fronta Hrvatske”. Poduzeće se bavilo izdavanjem i tiskanjem novina i knjiga, a u njegovu okrilju osnovan je 1. rujna 1951. godine i odjel distribucije. Tih se godina otvaraju nova prodajna

52

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

Tisak osniva se 1990., a nastaje mjesta i poslovnice, a poduzeće izdvajanjem bivšeg OOUR-a distribuira i prodaje novine Prodaja-vanjske poslovnice i ostala izdanja na teritoriiz sastava RO “Vjesnik”. ju cijele bivše države. U Radi unapređenja i razdoblju između 1961. racionalizacije posloi 1972. u okviru NIŠP vanja tadašnje Uprave “Vjesnik” stvaraju se broj ZAPOSLENIH donijele su odluke o nove organizacijske u Tisak grupi pripajanju poduzeća jedinice za unapređiva“Vjesnik-Zagrebačka nje prodaje - Otprema, na kraju PRVOG prodaja” i “Trgoštampa” Transport, Plasman, KVARTALA 2016. poduzeću “Tisak ZaIzvoz-uvoz, Zagrebačka GODINE greb”. Godine 1994. Tisak prodaja, Prodaja-vanjske je registriran kao dioničko poslovnice. društvo i od tada svakodnevno PROFILIRANJE TVRTKE pronalazi nove lokacije za svoje Primjenom Zakona o udružekioske kako bi bili što bliže nom radu te jedinice dobivaju kupcima, jača svoju poziciju poslovnu samostalnost pa se na tržištu kroz prepoznatljivu 1972. često uzima kao godicrvenu boju i dobro poziciona osnivanja Društva. Tvrtka nirane kioske te se od konku-

4.319

rencije diferencira ponudom i uslugama te stalnim razvojem i unapređenjem.

Jedan od važnijih poslovnih događaja iz novije povijesti Tiska d.d. svakako se veže za 2007. godinu kada tvrtka postaje članica Agrokor koncerna, najveće privatne kompanije u Hrvatskoj i jedne od najvećih kompanija u jugoistočnoj Europi. Time počinje doba modernizacije i razvoja Tiska kao moderne kompanije koja prati svjetske trendove. Jedan od ciljeva koji su dolaskom Agrokora bili zadani je i provođenje informatizacije i modernizacije svih kioska. Uspješno uvođenje PC kasa na sve kioske u Tisku smatraju jednim od svojih većih informatičkih dostignuća, čime je stvoren preduvjet za daljnji razvoj novih projekata.

U kolovozu 2012. Tisak d.d. je preselio zgradu uprave i distributivni centar na zagrebački Žitnjak. Novi prostor znatno je veći i moderniji te zadovoljava sve potrebe tvrtke.

AKTUALNO STANJE Tisak je najveći maloprodajni lanac kioska te vodeći hrvatski distributer tiskovina, duhanskih proizvoda, prepaid bonova i start paketa telekom operatera te ostalih proizvoda u Hrvatskoj. Tisak je ujedno i jedina distribucijska kuća koja svaki proizvod može u roku od 24 sata distribuirati na bilo koje mjesto u Hrvatskoj, 365 dana u godini. Osim toga, tvrtka je i jedini domaći veletrgovac koji osigurava dnevnu dostavu svih vrsta tiskovina, cigareta i duhanskih proizvoda, prepaid bonova za mobilnu telefoniju te ostale komercijalne robe na području cijele Hrvatske svim vrstama kupaca bez obzira na veličinu - malim obiteljskim prodavačima, lokalnim trgovačkim društvima kao i najvećim nacionalnim trgovačkim lancima. Tisak u svom portfelju nudi na jednom mjestu ove usluge – TISAKmedia Webshop, TISAKpaket, TISAKbizz,

TISAKfoto, TISAKcopy, Franck Café COFFEE TO GO, Podigni NOVAC (Cash Advance), plaćanje računa s 2D barkodom, igre na sreću Hrvatske lutrije, karte za javni gradski prijevoz ZET i Butra, m-kupi, SMS ENC bonove, Paysafecard i Ekesh bonove te prodaju ulaznica iz Eventim sustava za sva važnija kulturna i sportska događanja.

ODRŽIVI RAZVOJ U lipnju 2013. godine Tisak je pokrenuo uslugu otkupa starog papira od građana na otkupnim stanicama diljem Hrvatske. Kao vodeći nacionalni distributer, Tisak je ukazao na problem gomilanja količine otpada te ponudio građanima mogućnost otkupa starog papira po cijeni od 50 lipa po kilogramu. Na taj način značajno se smanjuje količina otpada koja se odlaže na deponije te se također dobiva sirovina za proizvodnju novog papira.

Tisak otkupljuje dnevne novine, letke, časopise i kataloge. Nakon prikupljanja, papir se obrađuje, preša, balira te tako zbrinuti stari papir prodaje na slobodnom tržištu društvima koja se bave preradom papira. Ovom poslovnom aktivnošću Tisak čini višestruku društvenu korist kroz smanjenje količine otpada koja se odlaže na deponije, korištenjem otpada kao sirovine za proizvodnju novog papira i ekološkog osvještavanja građana.

DVOGODIŠNJA BILANCA Tisak d.d. u svojim financijskih izvješćima konsolidira društva Tisak usluge d.o.o. Zagreb, e-Kolektor d.o.o. i Backstage d.o.o.

Zagreb. Poslovanje tijekom 2014. i 2015. godine bilo je pod utjecajem krize na tržištu i pada kupovne moći stanovništva uzrokovane povećanjem nezaposlenosti.

Maloprodajni segment ostvario je pad prihoda na osnovnim kategorijama tiskovina, bonova telekom operatera, ostale trgovačke robe i duhana, dok elektronička roba te usluge u maloprodaji bilježe rast.

Prodajna mjesta Tiska percipirana su kao mjesta brze kupnje, a asor-

31.12.2015. kons. rev.

BILANCA (U TISUĆAMA KUNA) AKTIVA A) DUGOTRAJNA IMOVINA

278.816

1. Nematerijalna imovina

43.195

2. Materijalna imovina

221.270

3. Dugotrajna financijska imovina

11.811

4. Dugoročna potraživanja

2.540

B) KRATKOTRAJNA IMOVINA

851.196

1. Zalihe

160.651

2. Kratkoročna potraživanja

266.796

3. Kratkotrajna financijska imovina

394.811

4. Novac u banci i blagajni

28.937

C) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

4.390

D) GUBITAK IZNAD KAPITALA

-

E) UKUPNO AKTIVA

1.134.402

F) IZVANBILANČNI ZAPISI

47.654 PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE

271.114

1. Temeljni (upisani) kapital

238.779

C) DUGOROČNE OBVEZE

7.188

D) KRATKOROČNE OBVEZE

848.994

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

1.646

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE

270.406

ZADUŽENOST

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2015.

Dug/kapital

339,65%

316,63%

TISAK D.D. - TRŽIŠNI PODACI Cijena dionice za izračun (kn)

140,00

Broj dionica

2.386.587

Broj dionica (povlaštene)

0

Tržišna kapitalizacija (tisuća kuna)

334.122,00

PROFITABILNOST

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2015.

ROE

2,22%

3,98%

ROA

0,50%

0,95%

EBIT marža

1,44%

1,52%

EBITDA marža

3,27%

3,41%

NETO PROFITNA MARŽA

0,19%

0,37%

PROMJENE KAPITALA (U TISUĆAMA KUNA)

31.12.2015. kons. rev.

TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL

238.779

REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE

28.750

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE

270.406

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

53

Profil kompanije POKAZATELJI POSLOVANJA*

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2015.

Prihodi od prodaje

2.924,73

2.895,94

Poslovni prihodi

2.931,02

2.901,40

EBIT

42,21

44,05

Neto dobit - pripisana imateljima kapitala matice

5,71

10,75

EBITDA

95,86

98,96

Operativni novčani tijek

227,81

158,95

Slobodni novčani tijek

184,40

116,65

Kapital i rezerve

257,21

270,41

Aktiva

1.139,63

1.134,40

Broj zaposlenih

4.319

4.323 *iznosi u milijunima kuna

DIVIDENDA

2015.

2014.

Iznos

0,00%

0,00%

Dividendni prinos

0,00%

0,00%

Referentna cijena

140,00

140,00

VLASNIK/NOSITELJ RAČUNA / SUOVLAŠTENIK/IMATELJ VP

STANJE

[%]

1.

Agrokor d.d.

1.209.480

50,68

2.

BAT Investments Limited

617.227

25,86

3.

ERSTE Banka

165.155

6,92

4.

Jadransko osiguranje d.d.

116.449

4,88

5.

Euroherc osiguranje d.d.

112.599

4,72

6.

Societe Generale - Splitska banka

29.257

1,23

7.

OTP banka

10.200

0,43

8.

PBZ

9.300

0,39

9.

Zagrebačka banka

4.517

0,19

10.

Vaba d.d. Banka Varaždin Ukupno:

4.150

0,17

2.278.334

95,47

Prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 13.5.2016.

PERFORMANS DIONICE U ODNOSU NA INDEKS

54

Datum

CROBEX

TISK-R-A

2.1.2012.

1.746,71

127,00

31.12.2012.

1.740,39

185,13

Promjena %

-0,36%

45,77%

2.1.2013.

1.763,45

189,88

31.12.2013.

1.794,28

165,00

Promjena %

1,75%

-13,10%

2.1.2014.

1.804,55

170,00

31.12.2014.

1.745,44

180,00

Promjena %

-3,28%

5,88%

2.1.2015.

1.740,60

190,00

31.12.2015.

1.689,63

180,00

Promjena %

-2,93%

-5,26%

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

timan proizvoda čine artikli kojih se kupci prvih odriču u krizi. Na kretanje prihoda i pad prodanih količina značajno su utjecale tiskovine kod kojih se primjećuje snažan zaokret potrošača prema internetu te kod cigareta zabrana pušenja na svim javnim mjestima.

Sukladno navedenom, Tisak čini napore da uvođenjem elektroničkih, financijskih i kurirskih usluga nadomjesti dio izgubljenih prihoda. Tijekom 2014. godine ukupno je poslovalo 1.171 prodajno mjesto, 29 manje nego u 2013. godini.

Veleprodaja tijekom 2014. godine bilježi pad prodaje u segmentima duhana i tiskovina. U odnosu na 2013. veleprodaja ima oko 400 kupaca manje, što je rezultat gašenja manjih trgovina i obrta, no unatoč tome u veleprodaji je

Tisak d.d. u svojim financijskih izvješćima konsolidira društva Tisak usluge d.o.o. Zagreb, e-Kolektor d.o.o. i Backstage d.o.o. Zagreb Poslovanje tijekom 2014. i 2015. godine bilo je pod utjecajem krize na tržištu i pada kupovne moći stanovništva

LIKVIDNOST

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2015.

Koeficijent tekuće likvidnosti

1,00

1,00

Novac po dionici

198,62

177,55

RDIG (U TISUĆAMA KUNA)

31.12.2015. kons. rev.

A) POSLOVNI PRIHODI

2.901.399

1. Prihodi od prodaje

2.895.941

2. Ostali poslovni prihodi B) POSLOVNI RASHODI 1. Neto smanjenje vrijednosti zaliha 2. Materijalni troškovi 3. Troškovi osoblja

5.458 2.857.189 0 2.436.430 283.837

4. Amortizacija

41.772

5. Vrijednosno usklađivanje i rezerviranja

13.138

6. Ostali poslovni rashodi i troškovi

82.011

OPERATIVNA DOBIT

44.051

C) FINANCIJSKI PRIHODI

22.833

D) FINANCIJSKI RASHODI

50.361

NETO FINANCIJSKI RASHODI

27.528

UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA E) IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI F) IZVANREDNI - OSTALI RASHODI

0 158 0 0

G) UKUPNI PRIHODI

2.924.232

H) UKUPNI RASHODI

2.907.709

I) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

16.523

J) POREZ NA DOBIT

4.799

K) DOBIT RAZDOBLJA

11.724

L) DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE

10.752

Tijekom 2015.

Tisak grupa je ostvarila ukupne prihode u iznosu od 2.924,2 milijuna kuna odnosno 3,8% više nego u prethodnoj godini. Ukupni rashodi su rasli 4% na razinu od 2.907,7 milijuna kuna.

Konsolidirana dobit nakon poreza iznosi 11,7 milijuna kuna. U lipnju 2015. Tisak d.d. je kupio 90% udjela u tvrtki e-Kolektor d.o.o. koja se bavi prikupljanjem i zbrinjavanjem neopasnog otpada (PET, MET i staklo) i trenutno djeluje na sedam lokacija diljem Hrvatske. U 2016. godini planiran je značajan rast prihoda kroz suradnju s komunalnim poduzećima i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tisak u poslovanju nije izložen kreditnom riziku a time niti riziku promjene kamatnih stopa. Rizik naplate je kontroliran i prema podacima iz kompanije, sveden je na minimum uslijed redovite provjere

narastao broj dostavnih mjesta za oko 190 zbog širenja broja prodajnih mjesta trgovačkih lanaca.

NOVČANI TIJEK (U TISUĆAMA KUNA)

31.12.2015. kons. rev.

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

158.950

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

-156.794

Primici od prodaje materijalne i nematerijalne imovine

18.241

Izdaci za kupnju materijalne i nematerijalne imovine

60.540

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

1.363

kreditnih limita kupaca. I tijekom 2015. Tisak je ostao vodeći nacionalni distributer tiskovina i duhanskih proizvoda te vodeći maloprodajni lanac kioska s gotovo 1.200 prodajnih mjesta diljem zemlje. Tisak je također najveći knjižarski maloprodajni lanac te vodeći kanal u prodaji multimedije i igračaka. Kroz posljednje tri godine tržišna vrijednost dionice Tiska gotovo je nepromijenjena, a prosječni dnevni promet promatranog razdoblja je oko 100 tisuća kuna. Od početka 2016. godine do zaključenja ovog izvještaja (25.5.) cijena dionice izgubila je na vrijednosti 15%.

Napomena Navedene informacije su dane u svrhu općeg informiranja, nisu preporuka za kupnju ili prodaju te ne mogu biti zamjena za neovisan financijski savjet niti se njihovim objavljivanjem stvara bilo kakva obveza za investicijsko društvo Credos d.o.o. Credos d.o.o. ne prihvaća odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu uporabom informacija i cijena iz ovog materijala, niti jamči za njihovu cjelovitost i točnost. Izvor informacija su javno objavljeni podaci na web stranicama Zagrebačke burze te korporativnim web stranicama promatranih kompanija.

Odjel analize credos@credos.hr

Credos

Promet i kretanje cijene dionice TISK-R-A 1.1.2012. – 5.5.2016.

250,00

Cijena

Promet

5.000.000

500.000

200,00

150,00

100,00 50.000 50,00

5.000 2.1.

2012.

0,00 8.3.

2012.

14.5.

2012.

24.7.

2012.

3.10.

2012.

13.12.

2012.

19.2.

2013.

25.4.

2013.

4.7.

2013.

24.10.

2013.

25.3.

2014.

21.1.

2015.

23.7.

2015.

30.12.

2015.

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

55

Logistika - Vijesti NAGRADA “PARTNER OF THE YEAR” ZA GEBRÜDER WEISS

D

odjela nagrada Performance Awards svake godine okuplja suradnike agencije System Alliance Europe među koje pripada i logistička kompanija Gebrüder Weiss koja je ove godine osvojila najprestižniju nagradu “Partner Of The Year”. Osim nagrade za partnera godine, Gebrüder Weiss je, uz još tri logističke

DHL TESTIRA KORIŠTENJE ROBOTA U SKLADIŠTIMA

kompanije, osvojio i nagradu “Innovator Of The Year”.

Početkom lipnja Gebrüder Weiss je pokrenuo i novu uslugu cestovnog prometa do Irana. Nova je to veza za prijevoz zbirnog tereta od Sofije u Bugarskoj do Teherana u Iranu od koje će profitirati svi klijenti tvrtke Gebrüder Weiss.

Regionalno širenje

K

ompanija DHL objavila je da je uspješno testirala upotrebu robota u procesima prikupljanja robe.

Testiranje je održano u DHL-ovom skladištu u Uni u Njemačkoj u kome su roboti radili zajedno sa zaposlenima.

Robot pod nazivom EffiBOT, koji je razvila francuska start-up kompanija Effidence, predstavlja potpuno automatska kolica koja prate zaposlene dok biraju robu i umjesto njih obavljaju sav fizički posao. Effidence je robota razvio tako da bez opasnosti može raditi u blizini ljudi, a tijekom testiranja dva robota su pratila zaposlene i prenosila sav teret te automatski odnosila gotove narudžbe. Ovakva robotska tehnologija će svakako biti od pomoći trgovcima da izađu na kraj sa sve većim narudžbama, prije svega putem online platformi.

INVESTICIJA RALU LOGISTIKE U SRBIJI R

ALU logistika, tvrtka specijalizirana za logistiku hladnog lanca, nakon otvaranja novog logističkog centra u Rugvici kod Zagreba u rujnu prošle godine, kupovinom je skladišta-hladnjače u Ugrinovcima pored Beograda stvorila sve preduvjete za ostvarenje svoje poslovne vizije da bude vodeći nezavisni dobavljač integrirane logističke usluge u hladnom lancu u regiji jugoistočne Europe. Preuzeto skladište je pod kontroliranim temperaturnim uvjetima površine 8.000 m2 i pripadajuće zemljište

IMLEK ULAŽE U MODERNIZACIJU VOZNOG PARKA

K

ompanija Imlek nastavlja s ulaganjima u obnovu i modernizaciju vozila namijenjenih sakupljanju i prijevozu sirovog mlijeka u što je uložila oko 700.000 eura.

Vrijedna nabavka obuhvatila je kupovinu najsuvremenija četiri Volvo FM 62R kamiona autocisterne kao i tri prikolice poljskog proizvođača Romex. Napredne karakteristike i pouzdani sigurnosni sustavi novih vozila omogućit će efikasno sakupljanje i siguran prijevoz sirovog mlijeka. Osim što sva vozila zadovoljavaju higijenske uvijete, opremljena su i najmodernijim računalnim sustavom za preuzimanje i mjerenje, kao i laboratorijem koji vrši uzorkovanje mlijeka svakog pojedinačnog dobavljača.

56

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

od 75.000 m², što omogućava daljnje širenje logističkog kapaciteta na području Republike Srbije. Osim ove investicije, u Ralu logistici bilo je i kadrovskih promjena pa je tako početkom lipnja Andrej Sirk imenovan članom Uprave za prodaju te će biti odgovoran za planiranje, organizaciju i upravljanje svim prodajnim i promotivnim aktivnostima kompanije, ostvarenje daljnjeg razvoja poslovanja, proširenje ponude usluga kompanije te rast prihoda i profitabilnosti poslovanja.

CARGO-PARTNER GRADI DRVENI LOGISTIČKI CENTAR U AUSTRIJI Međunarodna prijevoznička i logistička kuća Cargo-partner dodaje u svoju ponudu održivi logistički centar, ukupnog kapaciteta od 25.000 paletnih mjesta smještenog u krugu centrale u blizini bečke zračne luke.

S obzirom na povećan volumen pošiljaka koje prolaze kroz centralno skladište u Austriji, Cargo-partner povećava svoje kapacitete izgradnjom novog skladišnog prostora, energetski učinkovitog, baziranog na drvetu kao građevnom materijalu. Upotreba drveta kao glavnog građevnog materijala omogućava kontrolu temperature od 15°C – 25°C, konstante vlage od 70%, niske operativne troškove i značajno smanjenje emisije CO2. Cilj ovog projekta je postupan prelazak na održivu arhitekturu te učinkovitiju manipulaciju većim obujmom pošiljaka. Završetak radova planiran je za ljeto 2017. godine.

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

57

Međunarodna kuhinja

MULTIKULTURNA GA

U zadnjih desetak godina na domaćem se tržištu bilježi uzlazna putanja u ponudi proizvoda internacionalnog predznaka. Uz sve veći broj turista iz raznih dijelova svijeta, taj rast generiraju angažirani, sofisticirani i znatiželjni te prije svega informirani potrošači koji nastoje produbiti i promijeniti svoje dosadašnje prehrambene navike

Č

ovjek je kroz dugo povijesno razdoblje prošao put od sakupljača i lovca do poljodjelca i stočara stekavši pritom određene prehrambene navike koje su se do danas promijenile do neprepoznatljivosti. Modernizacija i globalizacija učinili su svijet više povezanim u mnogim područjima ljudskog djelovanja pa tako i u hranidbenom lancu.

58

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

Namirnice s drugog kraja svijeta i dalekih nam zemalja dostupne su u prvoj većoj trgovini kako bi upotpunili i promijenili okus tradicionalnog ručka ili čak sami spravili recept daleke egzotične zemlje u vlastitoj kuhinji. Više nije potrebno pakirati kovčege i zaputiti se na dalek put kako bi osjetili čaroliju okusa i mirisa istočne Azije, temperamentnog Meksika ili romantične Francuske. U zadnjih desetak godina na domaćem tržištu vlada uzlazna putanja u ponudi proizvoda internacionalnog predznaka, čime

domaće tržište slijedi trendove u razvijenoj svjetskoj maloprodaji.

UGOSTITELJSKI ARGUMENT Kuhanje je u zadnje vrijeme itekako popularno. Razvidno je to i iz inflacije pomodnih kulinarskih emisija na televiziji, što svakako prati i ponuda raznih kuharica i časopisa specijaliziranih za hranu. Gastronomska etnička groznica zavladala je ugostiteljskom ponudom pa tako naša metropola nudi velik broj restorana i zalogajnica gdje možete “ručati u inozemstvu”. Popularni “wokovi”

ASTRO EVOLUCIJA

porijeklom iz Azije uvjerljivo vladaju novijom gastro ponudom te su postali omiljeni supstitut za tradicionalni američki fast food. Wok je u biti svestrana posuda za kuhanje s okruglim dnom, a potječe iz Kine. Koristi se za gotovo sve kineske metode kuhanja i otuda dolazi naziv wok za konačan nutricionistički proizvod. Jednostavna i brza priprema hrane, različiti načini obrade, od kuhanja do prženja, sačuvani hranjivi sastojci namirnica te sočnost i hrskavost osnovne su karakteristike jela pripremljenih u woku, zbog čega su se u vrlo kratkom vremenu udomaćili na našem tržištu. Kad smo već kod fast fooda, važno je napomenuti da i ovaj segment koketira s idejom egzotike pa tako danas postoje specijalizirani fast foodovi, primjerice s tradicionalnim meksičkim specijalitetima u koje ubrajamo kraljicu

tortilju, ali i fajitu, enchiladu, rijanski restorani vire iz skoro burrito ili taco. Meksička kuhinja svakog kutka grada. Potražnja je svoje egzotične okuse već za mjestima zdrave hrane u dobrano utaborila u gastronomposljednje vrijeme osobito raste sku ponudu Hrvatske. Koristi pa se sukladno tome povećava mnoštvo različitog povrća i broj restorana specijaliziranih cijeli spektar ljutih začina, za vegetarijanska i veganska a zbog mješavine raznih jela uzgojena na organski udio kupaca boja i okusa itekako je način i pripremljena bez privlačna te interes za aditiva. Bogata ponuda AZIJSKOG nju ne jenjava. Fast food vege restorana donosi SUPERMARKETA tako gubi dosadašnje zdrave delicije poput u zapadnoj Europi woka, raznih vege burepitete loše, nekvalitetne i nezdrave hrane te gera, hot doga, tortilla, koji NISU se stavlja u novi kontekst sendviča, slatkih delicija i AZIJATI predstavljajući brzu, pristuvoćnih shakeova. pačnu i ukusnu hranu. Osim ETNIČKA PONUDA meksičke, u ponudi brzih zaloMaloprodaja u Hrvatskoj kongajnica možemo pronaći turski stantno napreduje i prati svjetske kebab odnosno šareni orijentalni trendove, a jedan od njih je sve sendvič od najfinijih komadića veća potražnja za visoko kvalitetmesa i obilne porcije povrća s nom svježom hranom iz organske dodatkom slasnih umaka. Kinei održive proizvodnje te za tzv. ski i japanski specijaliteti nešto etničkim namirnicama. Budući su slabije zastupljeni u lancima da cijena zdrave i egzotične hrane brze prehrane, ali zato vegeta-

60%

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

59

Međunarodna kuhinja nije previsoka, ova kategorija može izravno konkurirati ostalim prehrambenim proizvodima koji su u granicama dobre kvalitete.

Trendovi se mijenjaju zahvaljujući angažiranim, sofisticiranim i znatiželjnim te prije svega informiranim potrošačima koji nastoje produbiti i promijeniti svoje dosadašnje prehrambene navike. Na primjer, prije desetak godina u Hrvatskoj je bilo slabo poznato što su acai bobice, chia sjemenke i kvinoja, a danas su ove drevne južnoameričke namirnice jako popularne na našem tržištu.

Trgovački lanci trude se osvježiti uobičajenu dnevnu ponudu s asortimanom proizvoda potrebnih za pripremu međunarodnih specijaliteta i delicija kako bi kupcima omogućili otkrivanje do sada nepoznatih svjetskih okusa.

Brza i jednostavna priprema, uz mogućnost kombiniranja puno različitih namirnica i okusa, čine svjetsku hranu interesantnom i primamljivom. Takvu kulinarsku avanturu želi iskusiti sve veći broj domaćih potrošača te im trgovački lanci nastoje ponuditi velik izbor namirnica i začina kako bi svom tradicionalnom ručku dali aromatičnu notu ili pripravili inozemne specijalitete.

Poseban segment u asortimanu zauzimaju začinske mješavine koje su kombinacija sušenog povrća i više vrsta začina za pripremu bilo kojeg jela. Univerzalan su dodatak svakom jelu te olakšavaju pripremu obroka bez obzira koliki ste majstor u kuhinji. Globalizacija je omogućila da vrlo brzo i lako ručak može postati meksički ili možda azijski obrok, ovisno koje začine odlučimo odabrati taj dan.

Zato su začinske mješavine česta namirnica u našim kuhinjama jer uvijek iznova obogaćuju jela poznatim kompleksnim okusom.

Iz tvrtke Salvia, koja se bavi distribucijom premium prehrambenih brendova, ističu kako su prepoznali važnost segmenta međunarodne kuhinje te distribuiraju svjetski poznate brendove poput Poco Loco, La Fiesta, Blue Dragon, Patak’s, Youwok i DeSiam. U ponudi imaju brendove meksič60

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

Maloprodaja u Hrvatskoj konstantno napreduje i prati svjetske trendove u pogledu asortimana tzv. etničke kuhinje Za očekivati je kako će popularnost azijske kuhinje i potražnja za proizvodima iz tog podneblja i dalje rasti

ke, japanske, kineske, indijske, tajlandske i arapske kuhinje. Filip Carić iz odjela marketinga navodi kako je segment međunarodne kuhinje u konstantnom rastu i u skladu s tim prepoznat od strane restorana i trgovačkih lanaca. Na pitanje pridonosi li tome sve značajniji priljev stranih turista Carić odgovara: “Ljetna turistička sezona je posebno važna za Salviju i internacionalni segment asortimana. Stranci, pogotovo turisti iz zapadne Europe, Azije i Sjeverne Amerike ostvaruju značajnu potražnju, što prati i ponuda jer smo svjedoci sve većeg broja otvorenih tortilla barova, sushi i wok restorana te restorana internacionalne kuhinje.” U Salviji smatraju da možemo očekivati rast potražnje za proizvodima svjetske kuhinje u trgovačkim lancima prvenstveno zbog sve većeg broja specijaliziranih restorana i dolazaka turista koji su navikli na ovu vrstu hrane, ali i domicilnog stanovništva koje sve više putuje i tako dolazi u doticaj s internacionalnom hranom.

Domaći proizvođači također su prepoznali potencijal međunarodne kuhinje te su odlučili začiniti svoju tradicionalnu ponudu s proizvodima koji će imati dašak aromatičnih, nesvakidašnjih okusa. Najpopularnija je još uvijek kategorija grickalica i snackova pa tako Adria Snack Company u svojoj kategoriji međunarodne kuhinje nudi nekoliko proizvoda poput Chio dipova i tortille, a

paralelno na tržište lansiraju limitirana izdanja proizvoda poput Chio Salsa de Janeiro te Chio Creamy Mustard čipsa. Ante Jelavić, direktor prodaje u tvrtki Adria Snack Company, navodi kako je trenutna razina prisutnosti međunarodnih proizvoda dosegnula određeni stupanj saturacije i teško je očekivati značajniji rast bez intenzivnijeg ulaganja i pokretanja novog trenda. S druge strane, iz perspektive snack kategorije koja je specifična u odnosu na klasična jela međunarodne kuhinje, on ističe kako uvijek postoji interes i potencijal pa je potrošače lakše zadovoljiti. “Iako svjetska kuhinja dugoročno ima određeni potencijal rasta, problem je u trendovskom karakteru međunarodne kuhinje te velikoj snazi i bogatstvu domaće kuhinje kao i naglašenom konzervativizmu potrošača s obzirom da se uvijek vraćaju na poznate im okuse”, mišljenja je Jelavić.

STANJE NA POLICAMA U SPAR centrima klasični proizvodi meksičke kuhinje iz asortimana tortilla, umaka, tabasca i tortilla chipseva zastupljeni su pod svjetski poznatim brendovima La Fiesta, Poco Loco, Azteca, kao i kroz privatnu robnu marku SPAR. U ponudi ovog trgovačkog lanca možemo naći i razne artikle iz asortimana tjestenina, riža, algi, wasabi tempura, ali i posuđe za pripremu sushija kao tipičnog ja-

panskog jela. Osim proizvoda koji čine već poznatu nam kinesku kuhinju, SPAR u svojoj ponudi ističe Tahini i Humus umake te začine koji spadaju pod marokansku i libanonsku kuhinju. Kupcima su na raspolaganju razne egzotične riže, tjestenine, umaci, začini, tortille te ponuda posebnih pakiranja u kojima se nude već složeni artikli za pojedini ručak.

Nives Fett iz odjela s javnošću Spara Hrvatska naglasila je da su kupci u Hrvatskoj sve otvoreniji prema međunarodnoj kuhinji, prije svega potaknuti edukacijom i znatiželjom, putovanjima, većom ponudom u restoranima, kulinarskim emisijama, ali i širim asortimanom ovih kategorija u maloprodaji. “U zadnjih nekoliko godina može se primijetiti da se osnovni sastojci za pripremu tipičnih internacionalnih jela implementiraju i u domaća jela npr. soja sos za mariniranje mesa za roštilj, pečenja, dresinzi, tortille

umjesto kruha za tostirane sendviče i slično”, ističe Fett.

Proizvode za pripremu egzotičnih jela Konzum u svoj asortiman uključuje već dugi niz godina, a danas se u njihovoj ponudi može pronaći više od 300 različitih proizvoda karakterističnih za međunarodnu kuhinju s tim da se asortiman svake godine širi.

Važnost ovog segmenta počela je rasti zbog povećane potražnje kupaca pa su tako izdvojili poseban odjel internacionalne kuhinje, a asortiman je dodatno proširen i gotovim jelima. U Konzumu se tako može pronaći dnevno svježe pripremljena japanska poslastica u Sushi barovima, a kupci mogu odabrati i omiljeno jelo iz woka na gastro odjelu. “Povećana potražnja za ovakvim proizvodima više je rezultat promjena u ponašanju potrošača koji vole istraživati i eksperimentirati s raznim okusima nego direktna posljedica turizma. Trend kuhanja i kombi-

niranja egzotičnih okusa, ali i sve veća dostupnost internacionalnih proizvoda daju nam naslutiti kako će potražnja za takvim namirnicama i dalje rasti”, naglašava Ivana Glavurdić iz sektora marketinga Konzuma.

Trgovački lanac Billa ponudu jela međunarodne kuhinje uvela je i na odjel delikatesa, gdje se svaki dan pripremaju gotova topla i hladna jela. Uspostavljena je odlična direktna suradnja s turskim proizvođačima te se u BILLA supermarketima mogu kupiti razne vrste originalnih baklava, tahin, nar i tahan halve koje su postale pravi hit. Kupci su pokazali veliko zanimanje za proizvod koji dolazi iz bliskoistočnih zemalja – namaz Hummus u više varijanti, a radi se o namirnici koja se uvrštava u vrh zdrave prehrane. Aleksandra Šobat iz odjela marketinga ističe kako navedena kategorija tijekom godina bilježi stalni rast potražnje i prodaje te će se i dalje proširivati

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

61

Međunarodna kuhinja

novim proizvodima, posebice na odjelu delikatesa u kojem bilježe znatan rast prodaje.

Tvrtka METRO Cash & Carry Hrvatska u svom asortimanu ima bazne proizvode za pripremu jela kineske, japanske, arapske, meksičke i ostalih stranih kuhinja.

Budući da je u fokusu poslovanja METRO Cash & Carryja veleprodaja i profesionalni kupci, uz komercijalna, odnosno manja pakiranja, METRO profesionalnim kupcima iz HoReCa sektora nudi veća pakiranja, prilagođena potrebama njihova poslovanja.

“METRO tijekom ljetne sezone bilježi rast prodaje proizvoda ove kategorije, čemu neupitno doprinosi i broj stranih turista koji tijekom ljetnih mjeseci borave u Hrvatskoj. Sigurno je da globalni gastronomski trendovi, sve snažnije otvaranje prema stranim kuhinjama i kulturama te specijalizirani kulinarski mediji inspiriraju i domaće potrošače na kupovinu i pripremu jela specifičnih za strane kuhinje, kao što su kineska, arapska, japanska i sl.”, istaknula je Nika Blažević iz odjela ljudskih resursa i korporativnih komunikacija.

Trgovački lanac Lidl Hrvatska tjednim tematskim akcijama 62

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

Meksička kuhinja je svoje egzotične okuse već dobrano utaborila u gastronomsku ponudu Hrvatske Drevne južnoameričke namirnice kao što su acai bobice, chia sjemenke ili kvinoja jako su popularne na našem tržištu

nastoji upoznati domaće kupce s gastronomskim kulturama mnogih svjetskih zemalja, pri čemu kroz svoj tematski asortiman nudi proizvode svojih kvalitetnih brendova. Tijekom godine kupci imaju priliku uživati u izdvojenim ponudama kao što su npr. tjedni Azije, Italije, Francuske, Grčke, Njemačke, Amerike te Španjolske i Portugala. Tematski asortiman različitih zemalja redovito se izmjenjuje, a u svakom tjednu može se naći bogata ponuda kuhinje koja je taj tjedan u Lidlu aktualna.

SPECIJALIZIRANE TRGOVINE Osim rasta internacionalnih restorana i međunarodne gastronomske ponude u maloprodaji, bilježimo rast i specijaliziranih trgovina etničke hrane u našoj metropoli. Prijašnjih godina jela azijske kuhinje zavladala su Zagrebom, a rezultat toga je otvorenje mnogih restorana i trgovina koje prodaju isključivo namirnice potrebne za pripremu tih jela. Tvrtka Pan Asia u svojoj specijaliziranoj trgovini nudi više od 900 azijskih proizvoda, kako prehrambenih, tako i neprehrambenih. Ostvaruju direktni kontakt s Azijom tako da nude izvorne azijske proizvode vodećih

robnih marki iz zemalja odakle potječu, koji se uobičajeno mogu naći na policama trgovina širom Azije. Generalni direktor Pan Asie, Srećko Berlan, navodi kako je popularnost azijske kuhinje u stalnom porastu, kako u svijetu, tako i kod nas, posebno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju jer su ukinute visoke carine, čime su proizvodi postali znatno pristupačniji svim slojevima kupaca. Dakako, priljev stranih turista također pridonosi potražnji za azijskim proizvodima, ali nije zanemariv ni poriv domaćeg stanovništva za otkrivanjem novih okusa. “Popularnost azijske kuhinje i potražnja za proizvodima i dalje će rasti jer u tom segmentu postoje nebrojene mogućnosti razvoja koje u ovom trenutku još nisu niti dotaknute. Osim dugogodišnje ponude kineskih restorana koja nije zabilježila pomak od svoje pojave na hrvatskom tržištu, u sve izraženijem uzlaznom trendu je japanska kuhinja koja se najvećim dijelom svodi na sushi. Sve ostalo su jela iz woka prilagođena našem ukusu.

Jedini iskorak je pojava korejskog restorana, što je i logičan rezultat izuzetno velikog porasta priljeva korejskih turista, dok će za kvali-

tetnu ponudu izvornih specijaliteta Indije, Tajlanda, Vijetnama, Malezije, Indonezije i Filipina trebati još dosta vremena”, nadodaje Berlan. Što se tiče marketinških aktivnosti kako bi promovirali svoje proizvode, Pan Asia je bila suorganizator i sponzor Sushi akademije. Trenutno imaju suradnju s tvrtkom Moja kuhaona koja organizira razne kulinarske radionice, među kojima i kuhanje u woku, izrada sushija i slično.

“Svim našim kupcima uvijek stojimo na raspolaganju za savjete i informacije o proizvodima, planiranje jelovnika i posebno krojene ponude ili dobavu proizvoda izvan našeg redovnog asortimana prema individualnim zahtjevima”, pohvalio se Berlan.

Internacionalni minimarket i online trgovina Pekinška patka još je jedno mjesto gdje možemo pronaći osnovne namirnice kuhinja Afrike, Bliskog istoka, Azije, Indijskog poluotoka, Turske i Meksika. Na pitanje o potražnji domicilnog stanovništva za njihovim proizvodima ističu kako interesa definitivno ima, prvenstveno kod onih koji imaju kontakt s udaljenim kulturama, ali pritom navode da krug zainteresiranih nije jako širok. “U EU zemljama više od 20 godina raste interes za proizvodima iz ovog segmenta.

Premda Hrvatska kaska za ovim trendovima, ipak je za očekivati

da će i kod nas, pogotovo ukoliko dođe do većeg priljeva stranaca i multikulturalizacije zemlje, doći do razmjene kulturnih i društvenih navika u koje spada i kultura hrane”, zaključuje Andrea Keško iz Pekinške patke.

EUROPSKI STANDARD Etnička prehrambena ponuda u Europi ne jenjava, već raste iz godine u godinu zahvaljujući u velikoj mjeri multikulturalnom miksu ljudi. Popis internacionalnih restorana je beskrajan: tajlandski, indijski, vijetnamski, indonezijski, nepalski - samo su dio raznolike ponude. U zapadnoj Europi čak 60% kupaca u azijskom supermarketu nisu Azijati, već uglavnom Europljani.

Stari je Kontinent odavno postao mjesto stapanja raznih kultura i nacionalnosti, a taj fenomen očituje se i u cjelokupnom hranidbenom lancu koji vrvi raznolikom prehrambenom ponudom proizvoda iz svih krajeva svijeta.

Europljani su globalni putnici i gdje god da odu, uživaju i otkrivaju novu hranu te očekuju da će istu ponudu pronaći u svom obližnjem supermarketu. Etnička hrana je u Velikoj Britaniji postala dio svakodnevnog menija pa je čak jedno internacionalno jelo, Chicken Tikka Masala, postalo skoro najpopularnija britanska nacionalna delicija. Britanci su

Sveprisutni “wokovi” porijeklom iz Azije sve su jača konkurencija tradicionalnoj formi brze prehrane

inkorporirali etničku kuhinju u svoju tradicionalnu i time dižu ljestvicu u tolerantnosti i popularnosti etničkih jela u drugim europskim zemljama. Hrvatska po tome nije nikakav izuzetak.

Eklektična internacionalna kuhinja definitivno je pronašla svoje mjesto i na našem tlu, a zanimanje hrvatskih potrošača prema izvanrednim i nesvakidašnjim okusima već je neko vrijeme prisutno. Rast turizma utječe na porast interesa, ali više u ugostiteljskom, negoli u maloprodajnom sektoru. Trgovački lanci kao i specijalizirane trgovine trude se približiti etničke namirnice domaćem stanovništvu kroz razne marketinške aktivnosti, uglavnom u vidu promocija ili pak degustacija. Zasad cjelokupnu ponudu i potražnju ne možemo mjeriti sa svjetskim standardima, što je i razumljivo s obzirom na relativno zatvoreno društvo. No, situacija se ipak iz godine u godinu mijena nabolje. U budućnosti možemo očekivati rast preferencije za namirnicama tajanstvenih zemalja, kako u ugostiteljskom, tako i u maloprodajnom sektoru jer je ljudski apetit nezasitan, posebice prema fuziji hrane kao neprestanom izvoru inspiracije i hedonizma.

Kristina Vorberger kristina@jatrgovac.hr

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

63

Kečap, majoneza, senf

KEČAP U CRVENOM Kategorije majoneze i senfa u zadnjih su 12 mjeseci ostvarile pozitivan trend u maloprodaji, dok je kečap istodobno zabilježio blagi pad prodaje

Podravka (Podravka), Zvijezda (Zvijezda) te privatne robne marke koje same nose 1/3 količinske prodaje. Kategorija je u zadnjih godinu dana blago smanjila svoj prodajni rezultat jer je količinska prodaja pala za 2,5% na ukupno prodani volumen od 2,6 milijuna kilograma, dok je vrijednosna prodaja zahvaljujući rastu maloprodajnih cijena ostvarila manji pad od 1% na ukupnu financijsku realizaciju od 40,2 milijuna kuna. Supermarketi s 40% i hipermarketi s 31% daleko su odmakli ostalim prodajPodjela prema tipu proizvoda (količinska prodaja) travanj 2015. – ožujak 2016.

nim kanalima u količinskoj prodaji kategorija kečapa, majoneze i senfa. Nešto manje od trećine prodaje realizira se kroz ostale formate. Među njima prednjače velike trgovine mješovitom robom s 15%, a potom dolaze srednje trgovine mješovitom robom s 11% i male trgovine mješovitom robom sa svega 3% udjela u količinskoj prodaji. U okviru podjele prema tipu proizvoda vidimo da je obični kečap značajno poPodjela prema veličini pakiranja (količinska prodaja) travanj 2015. – ožujak 2016.

601 g - 1 kg 52,0% 401 g - 600 g 44,3%

Obični kečap 86,2% Ljuti kečap 13,8%

Do 400 g 2,8% Veće od 1 kg 0,9%

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100

3

90

11

80

15

Male trgovine mješovitom robom (do 40 m²)

70

Srednje trgovine mješovitom robom

60

naliza prodajnih rezultata kategorija kečap, majoneza i senf odnosi se na period travanj 2015. – ožujak 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje).

Prodaja ne uključuje Cash & Carry, institucionalnu prodaju i diskontne objekte.

Kategorija majoneze zauzima ¾ vrijednosne prodaje, ako gledamo ukupnu financijsku 64

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

realizaciju sve tri kategorije, te je u zadnjih godinu dana ostvarila blagi količinski i vrijednosni rast. Senf je zabilježio još bolje prodajne pokazatelje, dok je kečap ostvario pad prodaje, kako u količinskom, tako i u vrijednosnom pogledu.

KEČAP Vodeći proizvođači u kategoriji kečapa su (abecednim redom): Kraft Heinz Company (Heinz),

(41 - 100 m²)

40

50

Velike trgovine mješovitom robom

40

(101 - 300 m²)

30

Supermarketi

20

(301 - 2500 m²)

31

Hipermarketi

10

(2501 m² +)

%

travanj 2015. - ožujak 2016.

Izvor: Nielsen

KEČAP

travanj 2015. ožujak 2016.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (kg)

2.613.000

-2,5%

Vrijednosna prodaja (HRK)

40.188.000

-1,0%

ANALIZA KATEGORIJE pularniji s 86,2% količinskog udjela, dok ljuti kečap drži preostalih 13,8%.

Situacija je znatno izjednačenija ako gledamo podjelu prema veličini pakiranja jer volumen od 601 g - 1 kg zauzima 52% količinske prodaje, a pakiranje od 401 g - 600 g ima 44,3% udjela.

Vrlo male, gotovo zanemarive udjele imaju pakiranja do 400 g (2,8%) te pakiranje veće od 1 kg (0,9%).

Podjela prema tipu pakiranja (količinska prodaja) travanj 2015. – ožujak 2016.

MAJONEZA Vodeći proizvođači u kategoriji majoneze su (abecednim redom): Dijamant (Dijamant), Nestlé (Thomy), Zvijezda (Zvijezda) te privatne robne marke. Za razliku od kečapa, kategorija majoneze je u zadnjih 12 mjeseci imala pozitivno kretanje zabilježivši količinsku prodaju nešto iznad 3,2 miPodjela prema veličini pakiranja (količinska prodaja) travanj 2015. – ožujak 2016.

101 g - 500 g 39,1% 51 g - 100 g

Vrećica

28,2%

36,4% 501 g - 850 g

Staklenka

25,7% 851 g - 1.300 g 4,5% Do 50 g 1,6% Veće od 1.301 g 0,9%

28,3% Tuba 17,8% Boca 16,1% Ostalo 1,3%

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100

4

90

10

80

15

Male trgovine mješovitom robom (do 40 m²)

70

Srednje trgovine mješovitom robom

60

(41 - 100 m²)

40

50

Velike trgovine mješovitom robom

40

(101 - 300 m²)

30

Supermarketi

20

(301 - 2500 m²)

31

Hipermarketi

10

(2501 m² +)

%

travanj 2015. - ožujak 2016.

Izvor: Nielsen

MAJONEZA

travanj 2015. ožujak 2016.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (kg)

3.238.000

+1,5%

Vrijednosna prodaja (HRK)

156.473.000

+0,3%

SENF

travanj 2015. ožujak 2016.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (kg)

422.000

+5,0%

Vrijednosna prodaja (HRK)

13.761.000

+1,5%

*uključeni samo podaci ključnih lanaca

lijuna kilograma, što je plus od 1,5% u odnosu na prethodno godišnje razdoblje, dok je vrijednosna prodaja sa 156,5 milijuna kuna porasla malih ali vrijednih 0,3%. Supermarketi (40%) i hipermarketi (31%) drže primat s jednakim udjelom kao i kod kečapa, jedino je ponešto različit udjel ostalih formata: velike trgovine mješovitom robom (15%), srednje trgovine mješovitom robom (10%), male trgovine mješovitom robom (4%).

Vrećica je vodeći tip pakiranja majoneze s količinskim udjelom od 36,4%, dok čvrsto drugo mjesto drži staklenka s 28,3% udjela.

Vrlo blizu su po zastupljenosti tuba (17,8%) i boca (16,1%), dok ostala pakiranja imaju malih 1,3% udjela.

Prema veličini pakiranja najveći udio od 39,1% u količinskoj prodaji ima volumen od 101 g - 500 g, dok su približno jednako značajni pakiranje od 51 g - 100 g s 28,2% te pakiranje od 501 g - 850 g s 25,7% udjela. Manje značajni su volumeni od 851 g - 1.300 g s 4,5%, do 50 g s 1,6% i pakiranje veće od 1.301 g s 0,9% udjela.

SENF Vodeći proizvođači u kategoriji senfa su (abecednim redom): Jutro (Jutro), Nestlé (Thomy), Podravka (Po-

dravka) te privatne robne marke. Prema rezultatima prodaje (podaci uključuju samo podatke ključnih Podjela prema tipu pakiranja (količinska prodaja) travanj 2015. – ožujak 2016.

Staklenka 62% Tuba 12% Kantica 9% Čaša 7% Šalica 6% Boca 5%

lanaca), kategorija senfa je u zadnjih 12 mjeseci ostvarila vrlo dobar trend.

Količinska prodaja je pritom porasla za 5% na ukupno prodanih 422 tisuće kilograma, dok je vrijednosna prodaja, zbog nižih maloprodajnih cijena, ipak rasla sporije te je povećana za 1,5% na ukupni iznos od 13,8 milijuna kuna. Staklenka je uvjerljivo vodeći tip pakiranja sa 62% količinskog udjela. Tuba ima 12%, kantica 9%, čaša 7%, šalica 6%, a boca 5% udjela.

Tatjana Kovačević Client Manager tatjana.kovacevic@nielsen.com

Nielsen Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

65

Majoneza – Profil potrošača

I

nstitut za istraživanje tržišta i medija Mediana u svojoj analizi koristi multifunkcionalni alat Target Group Index (TGI) koji je namijenjen kompanijama u zadovoljavanju osnovnih potreba za analizama potrošača, tržišta i konkurencije. Korisnik TGI baze može brzo i lako analizirati kako svoje postojeće i potencijalne potrošače, tako i potrošače konkurencije, te precizno definirati strategije i smjernice marketinškog oglašavanja. Riječ je o “single source” istraživanju, što znači da jedna osoba odgovara na sva pitanja koja upitnik sadrži, a provodi se kontinuirano na velikom uzorku te pokriva cijeli teritorij Hrvatske. Pored konzumacije hrane i pića, korištenja proizvoda za domaćinstvo te medijskih preferencija, u TGI istraživanju postoji i više od 250 stajališta koja se odnose na razne životne sfere. Ovom prilikom prikazat ćemo dio podataka iz TGI baze koji se odnose na konzumaciju majoneze na tržištu Hrvatske.

POPULACIJA POTROŠAČA Majoneza je prikladan dodatak brojnim jelima, a radi se od žumanjaka jajeta i ulja. Taj svima poznati visoko kalorični umak prija uz skoro svako jelo.

Međutim, zanimljivo je pogledati tko u najvećoj mjeri konzumira majonezu i kakav je profil tih konzumenata. U posljednjih godinu dana 45% 66

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

KVALITETA I PORIJEKLO SU VAŽNI ADUTI

Segmentacija konzumenata po učestalosti potrošnje majoneze Veliki konzumenti 6% Umjereni konzumenti 68% Mali konzumenti 26%

Spolna segmentacija konzumenata majoneze Muški konzumenti 51% Ženski konzumenti

Konzumenti majoneze u Hrvatskoj preferiraju domaće proizvode, vole kvalitetne proizvode s dugotrajnom garancijom kao i besplatnu dostavu, a kao top tri robne marke majoneze biraju Zvijezdu, Thomy i Hellmann’s

Hrvata je konzumiralo majonezu. Analiziramo li konzumente majoneze prema demografskim pokazateljima možemo vidjeti da i muškarci i žene podjednako konzumiraju majonezu. Prema regionalnoj podjeli konzumenti se nalaze najviše u Slavoniji i Međimurju (27%), te u Zagrebu i okolici (26%), a podijelimo li kon-

49%

Izvor: TGI Mediana, 2015.

nešto više od četvrtine (26%) su mali konzumenti, dok je udio velikih konzumenata na razini od 6%.

U skupinu malih konzumenata ubrajamo one koji konzumiraju majonezu jednom mjesečno ili rjeđe, u umjerene konzumente one koji konzumiraju zumente majoneze majonezu jednom na dobne skuili više puta pine najviše tjedno te ih je u dobi jednom ili od 30 do više puta Hrvata 49 godina mjesečno, konzumiralo je (38%). U a u velike pogledu konzuMAJONEZU frekvenmente u posljednjih cije konone koji GODINU zumacije ovaj dodamajoneze i tak jelima DANA podjele svih konzumiraju konzumenata jednom ili više na velike, umjerene i puta dnevno. male uvijek je zaniKUPNJA I OČEKIVANJA mljivo vidjeti i Građani Hrvatske kao top analizirati udio tri robne marke majoneze velikih i biraju Zvijezda majoneumjerenih zu, Thomy majonezu i konzuHellmann’s majonezu. menata.

Pogledamo li kakva su U ovoj obilježja životnoga stila kategoriji u Hrvatskoj konzumenata majoneze u Hrvatskoj, vidimo da su je uvjerljivo najviše umje- to osobe koje preferiraju domaće proizvode, vole renih konzukvalitetne proizvode s menata (68%),

45%

KONZUMENTI MAJONEZE SE NAJVIŠE SLAŽU SA SLJEDEĆIM TVRDNJAMA VEZANIM UZ KUPOVINU: Ako je moguće kupujem domaće proizvode

Rado koristim različite robne marke

Prednost dajem proizvodima koji imaju dugotrajnu garanciju

Isplati se platiti više za kvalitetan proizvod

Izvor: TGI Mediana, 2015.

dugotrajnom garancijom kao i besplatnu dostavu. U TGI istraživanju je također moguće pogledati i za koje događaje u životu

Slavonija i Međimurje

18-29 godina

Zagreb i okolica

MAJONEZA Volim iskoristiti posebne ponude gdje se mogu kupiti dva proizvoda za cijenu jednog

Dobna segmentacija konzumenata majoneze

27%

Kada pronađem robnu marku koja mi se sviđa, često joj ostajem vjeran / vjerna

Besplatna dostava je važan čimbenik pri kupovini

Regionalna segmentacija konzumenata majoneze

ispitanici smatraju da će im se dogoditi u narednih godinu dana. Konzumenti majoneze kao tri događaja koja očekuju u budućnosti

26% Istra, Primorje, Gorski kotar 18% Dalmacija 16% Centralna Hrvatska 13%

navode promjene u domaćinstvu (renoviranje životnoga prostora), promjena radnog mjesta te rođenje unučadi i brak potomka.

Kada su u pitanju slobodne aktivnosti, konzumenti majoneze navode da se najviše vole družiti s prijateljima, zatim s obitelji, gledati televiziju i čitati knjige. Svakako je zanimljivo vidjeti podatak u kojim trgovačkim lancima konzu-

25% 30-49 godina 38% 50-69 godina 30% 70-75 godina 7%

menti majoneze najčešće kupuju namirnice. Ukupno 60% onih koji su konzumirali majonezu u posljednjih godinu dana kupuje namirnice u Konzumu. U Lidlu ih kupuje 40%, oko 31% u Plodinama, dok u Kauflandu kupuje 28% konzumenata.

Maja Juričan maja.jurican@mediana.hr Samostalni istraživač

Mediana

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

67

Kečap, majoneza, senf - Kupovne navike

TREND KOJI NE BUDI OPTIMIZAM Iako ih u Hrvatskoj kupuje gotovo 90% kućanstava, kečap, majoneza i senf u 2015. godini bilježe minuse u volumenima, vrijednosti, broju kupaca i frekvenciji kupovine

P

rema podacima GfK Panela kućanstava, oko 150 milijuna kuna hrvatska kućanstva godišnje troše na kečap, majonezu i senf za potrebe kućanstva. Ukupna vrijednost kategorije nešto je veća

150

kada bismo va, kečap, pribrojili majoneza potrošnju i senf u MILIJUNA KUNA 2015. izvan kućanstva godišnja potrošnja godini (out of bilježe kućanstava na home). minuse KEČAP, Iako ih u u voluMAJONEZU Hrvatskoj menima, kupuje gotovo vrijednosti, i SENF 90% kućanstabroju kupaca i

frekvenciji kupovine. Postoje igrači koji prkose ovom crnom trendu povećavajući vrijednost, a to su Thomy majoneza te Konzumova, Lidlova i Kauflandova trgovačka marka u kečapima.

POTENCIJAL PLODINA Kada analiziramo razvoj kategorije na razini osam vo-

Izgubljene prilike Plodina u kategorijama kečapa, majoneze i senfa, 2015.

Potrošnja za potrebe kućanstva Izgubljene prilike (udio)

Iskorištenost vrijednosnog potencijala Izgubljene prilike (udio)

Indeks relativnog tržišnog udjela 37,9%

Konzum 15,3%

Kaufland

11,2%

9,1%

Lidl 7,1%

Billa

88,8%

68

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

112 97 108

Tommy

5,2%

89

Interspar

5,0%

92

Studenac KTC

Izvor: GfK Panel kućanstava

100

2,8% 1,9%

93 93

Total 2015.

Share of Wallet Plodina u kategorijama kečap, majoneza i senf, 2015.

Potrošnja za potrebe kućanstva Kategorija: Potrošnja: 141.423 Broj kupaca: 1.325

1.200

Plodine zadržavaju 11,2% novca kojeg kupci Plodina troše na kečap, senf i majonezu

Tisuća kupaca

1.000 75,8

Potrošnja kupaca Plodina u kategoriji (svi kupci Plodina): Potrošnja: 108.410 Broj kupaca: 1.004

800

600

34,1 Potrošnja kupaca Plodina u kategoriji (kupci Plodina koji kupuju kategoriju bilo gdje): Potrošnja: 43.697 Broj kupaca: 343

400

11,2%

8,6% Udio Plodina

200

0

20.000

40.000

60.000

80.000 100.000 120.000 140.000

Potrošnja kupaca Plodina u kategoriji u kategoriji (kupci Plodina koji kupuju kategoriju u Plodinama): Potrošnja: 12.170 Broj kupaca: 343

Preklapanje kupaca Plodina koji su kupci kategorije s ukupnim brojem kupaca kategorije

Tisuća kuna

Destinacijski SOW indeks trgovaca (MAT kolovoz 2015.)

Tommy

142

Kaufland

128

Billa

127

Konzum

122

Interspar

122

KTC

93

Lidl

92

Plodine

90

*rang prema relativnom SOW indeksu (Share of Wallet u kategoriji vs. Share of Wallet na ukupnom FMCG tržištu) Izvor: GfK Panel kućanstava

dećih trgovaca, uočavamo da je Tommy trgovac koji ima najveći destinacijski indeks.

Kaufland, Billa, Konzum i Interspar također imaju veći kategorijski udio u potrošnji kupca (Share of Wallet, SOW) u odnosu na svoj ukupni SOW na FMCG tržištu.

S druge strane, KTC, Lidl i Plodine imaju neiskorišteni potencijal u kategoriji jer im je destinacijski indeks ispod 100. Zanimljiv je slučaj Plodina koje kontinuirano povećavaju SOW na FMCG-u posljednjih godina, a isti

Preklapanje Iskorištenost kupaca Plodina vrijednosnog koji kupuju potencijala kategoriju u Plodinama s kupcima Plodina koji su kupci kategorije bilo gdje

Izvor: GfK Panel kućanstava

trend rasta SOW-a bilježe i u kategoriji kečapa, majoneze i senfa. No, njihov kategorijski SOW ispod je SOW-a koji Plodine postižu na FMCG-u.

Plodine zadržavaju 11,2% novca koji kupci Plodina troše u kategoriji. Postotak kupaca Plodina koji kupuju kategoriju u Plodinama je 34,1%. Drugim riječima, čak dva od tri kupca Plodina koji su kupci kategorije ne kupuju kategoriju u Plodinama.

Plodine imaju prostora za dodatni rast u kategoriji jer njihovi kupci čak 89% svog

novca u kategoriji troše kod drugih trgovaca. U Konzumu troše triput više nego u Plodinama (33,7% novca u kategoriji), u Kauflandu 13,6%, u Lidlu 8,1%, itd. Također je zanimljivo da kupci Lidla pokazuju natprosječni afinitet prema kupovini kečapa, majoneze i senfa u Kauflandu i Billi.

Mladen Kožić mladen.kozic@gfk.com Client Relationship Manager

GfK

Anketa

Sastavni dio jela Prema anketnom istraživanju magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal, majonezu konzumira ukupno 77% anketiranih građana. Od toga velika većina (59,5%) najčešće konzumira Classic majonezu. Light majonezu preferira 12,5%, majonezu s aromama (chilli, limun, jogurt i dr.) njih 5%, a da ne jede majonezu ističe pak 23% ispitanika.

Ne iznenađuje da je sendvič na prvom mjestu (39% udjela) kada je riječ o jelu uz koje konzumenti najčešće koriste majonezu. Dvostruko manje (18,3%) ima pommes frites, a majoneza se često konzumira i uz kobasice (12,2%), hrenovke (11,8%), meso (10,2%) i salate (8,2%), dok na pizzu majonezu stavlja samo jedan ispitanik (0,3%).

Uz majonezu, kečap se također često nalazi na našem meniju te ga konzumira 80,6% sudionika ankete. Pritom je blagi kečap s udjelom od 56,1% dvostruko popularniji od svog ljutog pandana kojeg najčešće konzumira 24,5% ispitanika. Pommes frites je jelo uz koje čak 44,1% ispitanika najčešće jede kečap, dok je na drugom mjestu pizza

s dvostruko manjih 21,5% udjela. Potom dolaze kobasice (12,3%), meso (9,4%), hrenovke (6,4%), tjestenina (4,2%), dok je prvoplasirani kod majoneze, sendvič, ovdje na začelju sa svega 2,2% udjela.

Zanimljivo je da senf konzumira veći udio potrošača negoli majonezu i kečap. Ovaj gorkasti dodatak jelima jede čak 89,3% anketiranih, a najveći broj njih (49,9%) senf jede uz kobasice. Četvrtina ispitanika (26,7%) konzumira senf uz hrenovke, njih 10,5% uz meso, a samo 2,1% ispitanika stavlja senf u sendvič.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom travnja 2016. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

69

Kečap, majoneza, senf - Leaflet report

PROIZVOĐAČKE MARKE DOMINIRAJU Proizvođačke marke s 84% udjela u broju promocija i 82% u bruto oglasnoj vrijednosti dominiraju kategorijom. Zvijezda je uvjerljivo vodeći brend u kategoriji majoneze, a uočljiv je i trend da oglašivači u zadnjih 12 mjeseci sve češće posežu za komunikacijom snižene cijene

U

okviru analize kretanja u kategorijama kečapa, majoneze i senfa pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Čimbenici analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete oglašavanja, te bruto oglasna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost prikazuje kvalitetu oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se odnosi na period svibanj 2015. – travanj 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje).

Udjeli vodećih proizvođača u kategorijama kečapa, majoneze i senfa Broj promocija (svibanj 2014. - travanj 2015.)

GAV (svibanj 2014. - travanj 2015.)

45% 40%

41%

39%

Broj promocija (svibanj 2015. - travanj 2016.)

GAV (svibanj 2015. - travanj 2016.)

41% 40%

35% 30%

28%

25%

21%

20%

16%

13%

15%

11%

9% 8%

7%

7%

5%

0%

Zvijezda

Nestlé

Podravka

50%

55% 47%

34%

30%

22%

20%

Ostali

GAV (svibanj 2014. - travanj 2015.)

GAV (svibanj 2015. - travanj 2016.)

Broj promocija (svibanj 2014. - travanj 2015.)

Broj promocija (svibanj 2015. - travanj 2016.)

28% 30%

10%

70

OPĆI PREGLED KRETANJA U zadnje dvije godine u katalozima i letcima

0%

53% 53%

40%

0%

3%

Metro

Udjeli vodećih marki majoneze (proizvođačkih i trgovačkih) 60%

35%

19%

10% 0%

31% 32%

3% 2% 2%

Zvijezda

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

Thomy

Marinero

1%

6%

12% 0% 2% 0%

Horeca Select

2% 1%

1%

Dijamant

16% 15% 16%

0%

Ostali

trgovaca na hrvatskom tržištu u kategorijama kečapa, majoneze i senfa nastupilo je više od 40 proizvođača (trgovce koji stavljaju na tržište svoje privatne marke računamo kao proizvođače), pri čemu je više od 30 proizvođača u kategoriji majoneze. U dva zadnja godišnja perioda bilo je više od 2.500 promocija proizvoda iz ovih kategorija. U omjeru promocija proizvođačkih i trgovačkih marki nešto više od 4/5 oglašavanja kečapa, majoneze i senfa u katalozima i letcima trgovaca drže proizvođačke marke s 84% udjela u broju promocija (+4% u odnosu

na prethodnih 12 mjeseci) (+3% u odnosu na lani) te i 82% u bruto oglasnoj 19% udjela u GAV-u (-2% vrijednosti (-1% u odnosu u odnosu na lani), dok na prethodnih 12 mjeseci). je Podravka na trećemu Vodeći proizvođač je mjestu smanjila udio, dosta uvjerljivo kako u broju Zvijezda koja promocija, na je zadržala 8% uz pad svojih 41% od 3%, tako BROJ kvantii u GAV-u, tativnog na 7% uz PROMOCIJA udjela na od kečapa, majoneze pad među2%. Metro i senfa u godišnjoj je također razini, na listi voZADNJE DVIJE dok je GAV dećih, ali je GODINE istodobno udio ostvario unaprijedila samo u broju za 1 postotni poen promocija gdje je pao na aktualnih 40%. Nestlé s lanjskih 7% na aktualnih je drugoplasirani sa 16% 3%, dok se bruto oglasna udjela u broju promocija vrijednost u oba godišnja perioda nije pomaknula s Udjeli tipova promocija u broju promocija kategorija 0%. Ostali proizvođači su povećali udjele za 4% te na X%cheaper No promo Ostali 67% 70% kraju ovogodišnjeg travnja 60% 60% imaju 32% u broju promo53% 51% 50% 44% 43% cija i 35% u bruto oglasnoj 36% 40% vrijednosti.

2.500

26%

30%

20% 10% 0%

Broj promocija

GAV

8%

5%

4%

3%

Broj promocija

svibanj 2014. - travanj 2015.

GAV

svibanj 2015. - travanj 2016.

Udjeli proizvođačkih i trgovačkih marki u kategorijama kečapa, majoneze i senfa Proizvođačka marka 90% 80%

80%

Trgovačka marka

84%

83%

82%

70% 60% 50% 40% 30%

20%

20%

17%

18%

16%

10% 0%

Broj promocija

GAV

svibanj 2014. - travanj 2015.

Broj promocija

GAV

svibanj 2015. - travanj 2016.

DVA IZDVOJENA BRENDA Dva brenda u kategoriji majoneze drže glavnu riječ. To se posebno odnosi na brend Zvijezda koji u zadnjih 12 mjeseci ima 53% udjela u oba promatrana parametra pri čemu je, u odnosu na raniji godišnji period, GAV povećao za 6%, a broj promocija smanjio za 2%. Thomy je pak kvantitativno rastao za 6% na aktualnih 28% udjela, ali je u vrijednosti oglašavanja izgubio 4% te sada ima 30%. Male udjele drže i trgovačke marke Marinero (Tommy) te Horeca Select

Udjeli vodećih trgovaca u GAV-u kategorija kečapa, majoneze i senfa svibanj 2014. - travanj 2015.

18%

20% 15% 10%

21% 21% 15%

15% 15%

11%

14% 10%

Erlanda Ivić-Mandić e.ivic@focusmr.com Marko Havaši m.havasi@focusmr.com

12% 13% 8% 4%

5% 0%

svibanj 2015. - travanj 2016.

23%

25%

Konzum

Lidl

Plodine

Kaufland

Billa

Spar

(Metro), te brend Dijamant.

Osim navedenih, sve ostale marke majoneze zajedno drže 15% udjela u broju promocija i 16% udjela u bruto oglasnoj vrijednosti.

Poredak trgovaca je dosta izjednačen. Konzum je zahvaljujući lijepom rastu od 7% na međugodišnjoj razini došao do 18% udjela u GAV-u i prve pozicije koju je lani držao Lidl.

Međutim, ovaj diskontni trgovac je izgubio velikih 8% udjela te sada s 15% dijeli drugu poziciju s Plodinama koje su isti udio imale i lani.

Kaufland je četvrti s 14% i rastom od 4%, a i Billa je ostvarila minimalni rast na sadašnjih 13% udjela, dok je Spar, za razliku od toga, prepolovio svoj udio na 4%.

Svi ostali trgovci zadržali su lanjsku razinu svoje prisutnosti te zauzimaju 21% udjela u bruto oglasnoj vrijednosti kategorija kečapa, majoneze i senfa. Promocija jeftinije cijene proizvoda u katalozima i letcima kroz tip promocije “X%cheaper” dobiva sve više prostora: u broju promocija udio je porastao za 15% na ukupno 51%, dok je u GAV-u rast iznosio 14% te ovaj tip promocije sada ima 67% udjela. Shodno tome, obični tip promocije, koji komunicira samo fotografiju i cijenu proizvoda (“No promo”), kliznuo je s lanjskih 60% na 44% udjela u broju promocija te s 43% na 26% u bruto oglasnoj vrijednosti kategorija kečapa, majoneze i senfa. Ostali tipovi promocija kvantitativno su blago porasli s 3% na 5% te nešto osjetnije vrijednosno s 4% na 8% udjela.

Ostali trgovci

Focus Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

71

Kečap, majoneza, senf – Promometar

VISOKA RAZINA CJENOVNE OSJETLJIVOSTI Sve tri kategorije bilježe porast redovne, ali i promotivne prosječne cijene za 3-5%. Porast cijena uz pad ukupne prodaje i porast promotivnog pritiska ukazuje na visoku razinu cjenovne osjetljivosti. Kupci sve više pažnje posvećuju akcijama, ali ujedno kupuju manje količine

K

Kompozicija prodaje umaka

ategorija umaka na prethodnu godinu). Cjenovne (kečap, majoneza, akcije su preferirani oblik poticasenf) bilježi 3% pad nja prodaje, dok su specijalna paprodaje u promatrakiranja (2+1 gratis, 4+1 gratis, 20% nom razdoblju (rujan gratis itd.), ponuđena uglavnom 2015. – listopad 2014. kupcima majoneze. vs. rujan 2014. – liSEZONALNOST ILI PROMOCIJA stopad 2013.) i prodajnom kanalu Sve tri kategorije bilježe porast (Key Account Index s izuzetkom redovne, ali i promotivne prosječKauflanda), iako se 15% više ne cijene za 3-5% uz zadržavanje količina prodalo kroz promotivne stabilnog prosječnog poakcije. Pritom povećanje pusta prema krajnjem promotivnog pritiska kupcu od 16%. nije dovelo do rasta Porast cijena uz prodaje. Najveći pad ukupne porast promoPROSJEČNI prodaje i porast tivne prodaje POPUST promotivnog dolazi upravo prema krajnjem pritiska ukaiz kategorije majoneza koje kupcu KEČAPA, zuje na visoku razinu cjenovne su ujedno i SENFA i osjetljivosti. Kupumaci s najvećim MAJONEZE ci sve više pažnje promocijskim posvećuju akcijapritiskom (32%). ma, ali ujedno kupuju Kečap i senf također se manje količine. Promatramo li sve češće prodaju kroz promoperiod od godinu dana, uočava tivne akcije (3-4% više u odnosu

16%

Udio promotivne prodaje 100% 80%

Prodaja specijalnih/gratis pakiranja Redovna prodaja 3% 21%

77%

3%

4%

25%

22%

72%

74%

2015.

2014.

UMACI

1%

20%

25%

78%

75%

14%

17%

68%

86%

83%

2015.

2014.

KEČAP

2015.

2014.

SENF

*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom; bez diskontera); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te specijalna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja, ko-pakiranja itd.

Izvor: Nielsen Promo Pressure

Izvor: Nielsen Promo Pressure Kečap Majoneza Senf

40% 20% 0% 1.10. 4.10. 3.11. 2.12. 5.12. 3.1. 2.2. 1.3. 4.3. 2.4. 1.5. 4.5. 3.6. 1.7.

4.7. 3.8. 2.9. 5.9.

2014. 2014. 2014. 2014. 2014. 2015. 2015. 2015. 2015. 2015. 2015. 2015. 2015. 2015. 2015. 2015. 2015. 2015.

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

2%

27%

2015.

2014.

MAJONEZA

60%

72

5%

Prodaja uz cjenovne akcije

se pojačana promotivna prodaja u razdobljima visoke sezonalnosti - Uskrs (majoneza), Praznik rada (kečap, senf), ljetni mjeseci (majoneza, kečap), što potiče na diskusiju o potrebi za intenzivnim promoviranjem u ionako prodajno izražajnijim periodima. Prosječan popust krajnjem kupcu tijekom sezonalnih perioda prelazi 30%.

Otvoreno je pitanje, stoga, koji udio prodaje zapravo dolazi zbog sezonalnosti kategorije, a koji zbog intenzivnih promotivnih akcija.

Dijana Knežević dijana.knezevic@nielsen.com Sales Effectiveness Senior Consultant

Nielsen

Majoneza, kečap, senf – TV oglašavanje

RAST KVALITETE NA UŠTRB KVANTITETE Bruto investicija je u zadnjih 12 mjeseci porasla 30,4% na ukupno realiziranih 23,6 milijuna kuna, Eq. GRP je također rastao za 18,5% na 2.884,85%, a zanimljivo je kako je taj pozitivan rezultat ostvaren uz značajno smanjenje broja spotova za gotovo trećinu na ukupno emitiranih 1.383 spota (-29,4%)

naliza oglašavanja kategorija majoneze, kečapa i senfa provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2), za ciljnu grupu Total 4+ koja uključuje sve pojedince u Republici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik.

Istraživanje je provedeno metodom peoplemetera na uzorku od 2.500 pojedinaca u 810

sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – TV prodaje, te samooglašavanja televizija. Istraživanje se odnosi na period travanj 2015. - ožujak 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje). Analiza ne uključuje podatke o gledanosti za 26. veljače 2016. godine.

THOMY DONIO RAST kućanstava. Varijable u analizi Na televizijskim ekranima u su Eq. GRP na ciljnoj grupi zadnjih 12 mjeseci Zvijezdi se Total 4+. GRP je pritom zbroj pridružio Nestlé s brendom rejtinga svakog individualThomy. Zvijezda je pritom nog spota, dok je Eq. GRP ili komunicirala tri proizvoda 30 sek GRP jednak (majoneza, majoneGRP-u koji bi se za delikates i ostvario kada ketchup), dok bi duljina ih je lani bilo spota bila Thomy udio ZVIJEZDE šest.

30 sekunje pak bio u BRUTO di. Bruto prisutan investicija u formi INVESTICIJI je izramajoneze. kategorije čunata na Pogledamo u zadnjih 12 temelju služli ukupan mjeseci benih cjenika rezultat, viditelevizijskih kuća mo da je bruto te ne mora označainvesticija porasla vati stvarnu (neto) investiciju, 30,4% na ukupno realiziranih dok su u izračun uključene 23,6 milijuna kuna, Eq. GRP

76,8%

je također rastao za 18,5% na 2.884,85%, a zanimljivo je kako je taj pozitivan rezultat ostvaren uz značajno smanjenje broja spotova za gotovo trećinu na ukupno emitiranih 1.383 spota (-29,4%).

Zvijezda je zadržala gotovo nepromijenjenu razinu bruto investicije ostvarivši u zadnjih 12 mjeseci 18,2 milijuna kuna (u godini prije zabilježila je svega 36 tisuća kuna manje), Eq. GRP je blago smanjen s lanjskih 2.434,05% na aktualnih 2.240,81%, ali je zato broj spotova gotovo prepolovljen s prošlogodišnjih 1.960 na 1.095 u zadnjih 12 mjeseci.

Thomy je sa svojih 5,5 milijuna kuna bruto investicije donio razliku na međugodišnjoj razini. Pritom je za podršku televizijske komunikacije brenda emitirano 288 spotova te je ostvareno 644,03% udjela po Eq. GRP pokazatelju.

Franciska Perković franciska.perkovic@nielsen.com Junior Client Executive

AGB Nielsen

PREGLED TV OGLAŠAVANJA PREDSTAVNIKA KATEGORIJE (TRAVANJ 2015. - OŽUJAK 2016.)

Oglašivač

Brend

Zvijezda

Zvijezda

Nestlé S.A.

Thomy

Proizvod Zvijezda majoneza Zvijezda majoneza delikates Zvijezda ketchup Thomy mayonnaise Ukupno:

Eq. GRP 34,76% 1.805,32% 400,73% 644,03% 2.884,85%

% Eq. GRP 1,20% 62,58% 13,89% 22,32% 100,00%

Broj spotova 27 717 351 288 1.383

Bruto investicija 237.664 kn 14.278.862 kn 3.649.418 kn 5.473.556 kn 23.639.499 kn

*analiza ne uključuje podatke o gledanosti za 26.2.2016.

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

73

Istraživanje i razvoj

OTVORENI KANAL KOMUNIKACIJE Nova organizacijska shema marketinga i razvoja Zvijezde ima za cilj ostvariti bolju povezanost između djelatnika u ovim odjelima. Stoga svaki stručnjak koji se s marketinške strane bavi npr. margarinima ima svog pandana u razvoju, osobu koja će biti fokusirana na taj dio asortimana

0

stalo je još par mjeseci do proslave velikog jubileja koji će obilježiti tvrtka Zvijezda.

Okruglih 100 godina. To svakako zaslužuje jedan brzi vremeplov da se uvedemo u tradiciju proizvodnje ove tvrtke koja je od osnutka postavljala standarde u svom proizvodnom segmentu te do danas ostala nositelj trendova i lider na tržištu. Osnivačka skupština tvrtke održana je 15. rujna 1916.

74

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

godine u Zagrebu na kojoj je ca ulja – Crvena zvijezda, Zagreb”, osnovana “Prva hrvatska tvornica a od 31. prosinca 1946. godine ulja”. Tvornica je započela s nosi naziv “Tvornica ulja Zaradom 1917. godine, dok je greb” (skraćeno TUZ). Prvi u ljeto iste godine krenula značajni istraživački radovi prva proizvodnja ulja u Tvornici ulja započinju osnovana od buće i suncokreta, a 1952. u okviru prvog proizvodnja rafiniranog SLUŽBA RAZVOJA tvorničkog laboratorija za jestivog ulja počinje kontrolu proizvodnje, a kao ZASEBNI 1924. godine. Tijekom četiri godine kasnije kreODJEL u sklopu nula je proizvodnja marga1930-ih ugrađene su automatske preše čime je rina, čime je tvrtka postala tvrtke značajno podignut kapacitet. prvi proizvođač te namirnice Po završetku Drugog svjetskog u zemlji. Proizvodnja majoneze rata tvrtka mijenja ime u “Tvorni(u tubi) pokrenuta je 1959., a od

1979.

1965. ovaj je popularni proizvod postao dostupan i u foliji. Krajem 1981. počela je proizvodnja novih tipova mazivih margarina pod nazivom “Margo”, dok su se umaci na bazi majoneze na tržištu pojavili 1986. godine. Od 1993. tvrtka je u većinskom vlasništvu Agrokora d.d., a 1995. Prva hrvatska tvornica ulja d.d. mijenja ime u ono koje i danas nosi - Zvijezda d.d. Ulaskom u sastav Agrokor koncerna tvornica je modernizirana, tehnološki usavršena te je s jačom distribucijom i marketinški osmišljenom strategijom učvrstila svoju tržišnu poziciju.

SLUŽBA RAZVOJA Vrijednosti koje odlikuju Zvijezdine proizvode kroz povijest jesu izvornost, izvrsnost i prepoznatljivost te korištenje vlastitih tradicionalnih receptura i visokovrijednih sirovina. To je premisa od koje polazi filozofija službe razvoja koja je kao zaseban odjel formirana 1979. godine.

Uz brojne inovacije koje smo već spomenuli, u recentnom vremenu osobito je značajno istaknuti razvoj Omegola kao potpuno novog brenda koji je tržištu predstavljen 2004. godine. Riječ je o namazu obogaćenom s omega-3 masnim kiselinama i jednom od prvih funkcionalnih proizvoda sa zdravstvenom izjavom na hrvatskom tržištu. “Bio je to jedan od najzahtjevnijih proizvoda koji je uključivao marketinško razvijanje potpuno novog funkcionalnog brenda s novom ambalažom dotad nevezanom uz Zvijezdu te iskorak s novim proizvodom nutritivno prilagođenim najnovijim trendovima vezanim uz omega-3 masne kiseline. Također, valja napomenuti i notificiranje pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi radi dobivanja zdravstvene izjave ‘OMEGOL dijetetska hrana s namjenom: za očuvanje krvnih žila’ za što smo morali pripremiti tri registratora znanstvenih članaka i vlastiti elaborat kojim smo trebali opravdati i obraniti izjavu pred Povjerenstvom za dodatke prehrani”, prisjeća se Zvonimir Ladešić, voditelj razvoja u

Zvijezdi. On pritom dodaje kako je jedna od ključnih prekretnica u razvoju i strategiji Zvijezde bio prijelaz na korištenje nehidrogeniranih sirovina (bez trans masnih kiselina) tako da su od 2006. godine svi Zvijezdini proizvodi u skladu s trendom “bez hidrogeniranih masti” odnosno popularnije “bez trans masnih kiselina”. Da je Zvijezda pokretač trendova ne samo u Hrvatskoj, nego i na međunarodnoj sceni, dokaz je to što se prijelaz na korištenje nehidrogeniranih sirovina u hrvatskoj tvrtki dogodio puno prije većine europskih proizvođača.

Uz napomenu kako je rok za to bio iznimno kratak, Ladešić ističe kako se radi o vrlo zahtjevnom tehnološko razvojnom projektu ponajviše zbog toga što su sve recepture i sama proizvodnja morale biti promijenjene.

LJUDI ČINE RAZLIKU Zvonimir je personifikacija Zvijezdinog razvoja u posljednja dva desetljeća jer u tvrtki radi već punih 17 godina. Završio je Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, a osim njega, razvojni tim čine još četiri tehnologa i tri tehničara. Njihov je svakodnevni rad usko povezan s kolegama iz marketinga tako da svaki voditelj robne marke o svim detaljima komunicira s tehnolozima koji razvojno rade na tim kategorijama. Razvojni tim je u zadnje vrijeme pomlađen i dobiven je skladan odnos iskustva i mladih, novih ideja. Stručni profil djelatnika zaposlenih u odjelu razvoja obuhvaća prehrambene i biokemijske inženjere te inženjere kemije koji imaju od dvije do čak 20 godina iskustva rada u Zvijezdi. Razvojni tim čine: Željka Kuštrić, voditelj odjela ambalaže, Senka Šarić, tehnolog razvoja delikatesnog programa, Martina Gogić, tehnolog razvoja namaza i masti, te Roberta Paliska kao najmlađi tehnolog razvoja delikatesnog programa.

Zvonimir nam objašnjava kako radni dan u razvoju započinje kušanjem, odnosno senzorskim ocjenjivanjem svih proizvoda

Stručni profil djelatnika zaposlenih u odjelu razvoja obuhvaća prehrambene i biokemijske inženjere te inženjere kemije Zvijezda ima jedan od najopremljenijih laboratorija koji svake godine obavi više od 100 tisuća analiza

koji su dan ranije proizvedeni.

Ukoliko postoji proizvod koji nije senzorski ocijenjen s najvišom ocjenom, proći će detaljniju kontrolu senzorskih stručnjaka, certificiranih od strane Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF), koji proizvod detaljnije ocjenjuju i statistički obrađuju.

Osim kušanja, voditelji već dogovorenih projekata slažu recepture za taj dan koje će kasnije obrađivati pilot uređaji, što su zapravo pogonski uređaji u manjim dimenzijama. Ideje dolaze kako iz razvojnog, tako i iz marketinškog odjela, prate se pritom svjetski trendovi, posjećuju sajmovi, a marketing ima zadaću prepoznati one ideje koje imaju potencijal i odrediti pogodno vrijeme za lansiranje novih proizvoda.

PROIZVODNJA I KONTROLA Proizvodnja je podijeljena na tri pogona: rafiniranje ulja, proizvodnja delikatesa (majoneze, salate, umaci i dr.) te proizvodnju margarina i industrijskih masti.

“Osnova ovih procesa, najjednostavnije rečeno, je spajanje nespojivog odnosno miješanje ulja i vode u stabilne emulzije.

Svaki proces može biti percipiran kao zahtjevan ili ne ovisno s koje razine ga promatramo (npr. svi znamo zagrijati vodu ali ‘grijanje vode’ u izmjenjivačima topline je jedan od visokotehnoloških procesa s posebnim predmetom na tehnološkim fakultetima). Ista stvar je i s proizvodnjom margarina za koju malo ljudi zna da se isto kao i majoneza može napraviti u kućnoj radinosti: dovoljno vam je miješati ulje i kokosovu mast s vodom te smjesu pomalo hladiti do temperature hladnjaka.

Začinite po želji i imate margarinski namaz za sendvič”, savjetuje voditelj Zvijezdinog razvoja.

Govoreći o kontroli kvalitete, on ističe kako Zvijezda ima jedan od najopremljenijih laboratorija koji svake godine investira u nove uređaje i analize te pritom navodi da je 100 tisuća analiza koliko ih se godišnje provede dovoljan podatak koji najbolje ilustrira kolika se pažnja poklanja ovom Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

75

Istraživanje i razvoj segmentu. Pritom se kontrolira i analizira svaka ulazna sirovina kao i svaki gotovi proizvod, a implementirani su i certificirani sustavi ISO 9001:2008; HACCP, IFS Food i Kosher.

IZVOR NOVIH IDEJA O načinu kako dolaze do novih ideja Zvonimir pojašnjava da tijekom godine zajedno s kolegama iz marketinga kreiraju bazu ideja koja uključuje sva raspoloživa saznanja iz istraživanja tržišta, fokus grupa, sudjelovanja na sajmovima te praćenja trendova i noviteta. “U novi proizvod se kreće od papira – osmišljavamo ideju koju teoretski razradimo, a zatim provodimo probna tzv. pilot testiranja (umanjena industrijska postrojenja). Kad smo zadovoljni prvim pilot probama te uzorke analitički i senzorski testiramo kroz rok trajnosti te paralelno korigiramo svaki nedostatak na koji naiđemo. Kada smo zadovoljni s testiranjem probnih pilot uzoraka, krećemo u industrijske uvjete da vidimo kako će se ponašati receptura.

Kada dobijemo odgovarajuće proizvode iz industrijske proizvodnje, na njima ponovno pratimo rok trajnosti, vršimo senzorske analize, ispitivanja tržišta i fokus grupe kako bi utvrdili ima li taj proizvod zaista potencijal na tržištu”, ističe voditelj razvoja te dodaje kako je od noviteta predstavljenih u prošloj godini bitno izdvojiti prelazak brenda Margo u novo pakiranje (četvrtaste kadice), zatim Omegol sa sjemenkama, Margo šunku i Margo Mediteran te Majonezu s paprom.

100 GODINA OKUSA U Zvijezdi je očito važno zvati se Zvonimir. Šalu na stranu, od konca prošle godine za direktora marketinga i razvoja Zvijezde došao je Zvonimir Seki, stručnjak s bogatim iskustvom rada u prehrambenoj industriji koji je najveći dio svoje dosadašnje karijere proveo u Dukatu i Lactalisu na različitim pozicijama u Hrvatskoj, Španjolskoj i Portugalu. “U novoj 76

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

V Zvonimir Seki Direktor marketinga i razvoja

Proizvodnja margarina u Zvijezdi je pokrenuta 1956., a proizvodnja majoneze u tubi 1959. godine Razvojni tim je u zadnje vrijeme pomlađen i dobiven je skladan odnos iskustva i mladih, novih ideja

priči između marketinga i razvoja nastojali smo ostvariti bolju povezanost između ljudi koji upravljaju robnim markama, odnosno asortimanom i kolega tehnologa.

Razmjenjujući ideje došli smo do zaključka da napravimo tzv. ‘clustere’. Pobliže, ako se netko s marketinške strane bavi npr. margarinima, želimo osigurati da ima svog pandana u razvoju, osobu koja će biti fokusirana na taj dio asortimana. Smatramo da tako povezani na dnevnoj bazi mogu bolje funkcionirati, komunicirati i realizirati koncepte do novog proizvoda. Prije su ljudi ‘uskakali’ po potrebi u projekte koji su bili otvoreni, a danas imamo razvijeniji i specijaliziraniji model djelovanja. Znati u svakom trenu tko s druge strane vodi projekt i mogućnost komuniciranja oko ključnih stvari u bilo kojem trenutku čini organizaciju i rezultate kvalitetnijima”, naglašava Seki te dodaje kako se jednom mjesečno sastaje i inovacijski board u širem sastavu koji okuplja kolege iz marketinga, razvoja, nabave, proizvodnje i investicija te se na tim sastancima zajednički promotre svi otvoreni projekti i određuju prioriteti. Pritom se

Zvonimir Ladešić Voditelj razvoja

nastoji u cijelome procesu dovoljno rano detektirati proizvodni ili investicijski problem, prije nego što dođe u visoku fazu realizacije. Glavni je cilj da se marketing i razvoj povezuju te zajedno sudjeluju u fokus grupama, što je do sada bila isključivo zadaća marketinga koji je onda rezultate i iskustva prenosio odjelu razvoja.

Za kraj, u Zvijezdi ističu kako će svoju stogodišnjicu dostojno obilježiti brojnim aktivnostima i jubilarnim pakiranjima. “Na ovogodišnji 15. rujna planiramo adekvatno obilježiti 100 godina Zvijezde, kako za eksternu javnost (potrošači, poslovni partneri), tako i interno među zaposlenicima. Zahvalit ćemo se ljudima koji su dugo godina u Zvijezdi, možda čak i generacijama. Na našim ključnim proizvodima - ulje, margarin, majoneza - naći će se prigodna lenta ‘100 godina okusa’, a u rujnu planiramo organizirati i nagradne igre za potrošače, ‘cooking show’ po gradovima u Hrvatskoj i još mnoštvo raznih aktivnosti koje zasad ne želimo sve otkriti”, najavio je Seki.

Goran Pavlović goran@jatrgovac.hr

Voditelji nabave Event manageri Konzultanti Product manageri Gospodarske komore Proizvođači Voditelji razvoja Trgovci Direktori prodaje IT manageri

Komercijalisti PR agencije Članovi uprave Media planeri Trade marketing manageriAsistenti marketinga Voditelji programa Savjetnici Area manageri Poslovođe Account manageri Voditelji kategorije Kreativni direktori Direktori marketinga

Distributeri

Regionalni voditelji Direktori financija

Izvršni direktori Voditelji ključnih kupaca Vlasnici trgovina

Rukovoditelji izvoza Promotori BTL agencije Trgovačke udruge

Svi čitaju izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje www.jatrgovac.hr

Marketinške agencije

Direktori nabave

Analitičari Voditelji odnosa s kupcima

Project manageri

Članovi nadzornog odbora

Voditelji logistike Uvoznici Brand manageri PR manageri Country manageri Istraživačke agencije

HR manageri

Voditelji merchandisinga

Potrošači Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

77

Kultni brendovi

ČOKOLADA SVIH

GENERACIJA

Malo je ljudi kojima se osmijeh na licu ne razvuče na spomen čokolade, a mnogi čokoladu poistovjećuju upravo s brendom Milka. To pokazuje koliku vrijednost i snagu posjeduje ovaj brend koji nas uveseljava više od sto godina

K

ada su jednom prilikom pred 40 tisuća djece u Njemačkoj postavili zadatak da nacrtaju kravu, svako treće dijete ju je nacrtalo i obojilo u ljubičastu – boju Milka čokolade.

Tolika je snaga ovog brenda koji je sa svojom ljubičastom kravom koja stoji na prelijepim alpskim pašnjacima uistinu pokorio svijet.

Za ovu legendarnu mliječnu čokoladu zaslužan je Švicarac Philippe Suchard, koji da je uspio u svom naumu, ljudima nikad ne bi predstavio svoju Milka čokoladu. Naime, nakon završetka slastičarske škole u Bernu koju je pohađao sa svojim bratom, Philippe je odlučio napustiti taj “zanat” i zaploviti poduzetničkim vodama. I ne samo to, htio je zaploviti preko oceana i pokoriti

78

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

upoznali Milka čokoladu. Pa hvala svima koji nisu htjeli kupiti sat od Sucharda i što su kolutali očima na švicarski vez jer taj ga je neuspjeh naposljetku natjerao nazad u domovinu u kojoj će mu se ostvariti svi snovi. Naime, u studenom 1825. godine, nešto više od godinu dana nakon neslavnog odlaska u Ameriku, Suchard je u gradu Neuchâtel otvorio vlastitu slastičarnicu, gdje je počeo s proizvodnjom čokolade. Danas se nažalost ne zna mnogo o toj čokoladi i na koji način se proizvodila, ali sigurno je da se sve radilo ručno. Ubrzo nakon otvaranja, Suchard je shvatio da “ručnim radom” neće postići željeni uspjeh te je nakon godinu dana proširio svoju proizvodnju i preselio je u obližnje selo Serrières, gdje je počeo koristiti snagu vode, tj. mlin koji je ubrzao način proizvodnje i omogućio mu da proizvede između 25 i 30 kilograma čokolade dnevno. Prve čokolade koje je osmislio prodavale su se u formi četvrtastih prutića naziva Neapolitans. U to vrijeme, mlijeko se još uvijek nije dodavalo u čokolade, osim u čokoladnim napitcima pa su čokolade bile tamne i gorke.

Takva politika provodila se sve do 1890. godine kada je po prvi puta u čokoladu dodano i mlijeko.

američko tržište. U svibnju 1824.

ROĐENJE LJUBIČASTE KRAVE godine Philippe Suchard je Začetnik Milka čokolade nije napunio svoju torbu vrhunskim doživio mlijeko u čokoladi. švicarskim satovima i prekrasPreminuo je 1884. godine, a njegov nim švicarskim vezom (nešto posao, i to više nego uspješno, poput naše čipke) i zaputio se preuzela su njegova djeca koja preko “bare” u nadi da će ostvariti su 1901. godine službeno odličnu prodaju i osigurati predstavila brend “Suchard si bolju budućnost. Bio je Milka”. Čak i prije preduvjeren kako ispred njega stavljanja Milka čokolade, stoji samo uspjeh i ništa na tržištu Suchardova tvornica je više. Ali kako to obično PREDSTAVLJEN bila poznata i priznata biva u životu, planovi mu u svijetu. Godine 1893. se nisu ostvarili, satovi brend mliječne ime “Suchard” je regisse nisu prodavali, čipku čokolade trirano kao internacionnitko nije želio, a njemu SUCHARD alni brend, što je potaknulo je pao mrak na oči. Stara i proces širenja proizvodnje poslovica, dok jednom ne MILKA na druge države. Prva tvorsmrkne, drugom ne svane, mogla nica izvan Švicarske otvorena je bi se primijeniti u Suchardovom u njemačkom gradu Lörrach. Od slučaju. Njemu se smrklo, a nama samog početka Milka čokolada ostalima je to početak svitanja jer prodavala se u danas svima da se epizoda u Americi odigrala prepoznatljivoj ljubičastoj boji. Ta drugačije, možda nikada ne bismo

1901.

Od samog početka Milka čokolada prodavala se u danas svima prepoznatljivim ljubičastim bojama upečatljiva boja koju mnogi povezuju upravo s Milkom od samih je početka bila zaštitni znak ove čokolade, a službeno je registrirana i zaštićena kao boja Milka brenda 1964. godine. Više od 70 godina ovaj je brend na tržištu nastupao pod imenom Suchard Milka, sve do 1972. godine kada doživljava redizajn te se na omotu pojavljuje ljubičasta krava i u nazivu ostaje samo “Milka”. Za ljubičastu kravu zaslužna je marketinška agencija Young & Rubicam čija je ideja na kraju osvojila svijet i podarila nam jedan od najprepoznatljivijih brendova današnjice. Od tada do danas, ljubičasta krava se pojavila u više od 110 televizijskih reklama i mogli bi reći da je postala kultni simbol, prepoznatljiv u svim kutovima svijeta.

SPAJANJA I PREUZIMANJA Kompanija Suchard je sve od 1970. godine poslovala samostalno kada se udružuje s kompanijom Tobler iz čega nastaje nova tvrtka naziva Interfoods. Dvanaest godina kasnije Interfoods se udružuje s kompanijom Jacobs i nastaje Jacobs

Suchard AG, da bi 1990. godine kompaniju preuzeo Phillip Morris koncern. Milka čokolade su bile pod Phillip Morrisom samo tri godine kada se Kraft General Foods Europe i Jacobs udružuju te nastaje kompanija Kraft Jacobs Suchard koji godine 2000. mijenja ime u Kraft Foods da bi se 2012. godine podijelio na dva entiteta: Mondelēz International, pod čijim se krovom nalaze konditorski i snack proizvodi, te Kraft Foods Group koji se fokusirao na ostali asortiman na tržištu Sjeverne Amerike.

Milka s ljubičastom kravom i bez dodatka prezimena Suchard na tržištu je prisutna od 1972. godine

UGLAĐENA I DELIKATNA Kvaliteta ima dugu tradiciju u Milka čokoladama. Već više od sto godina Milka čokolade osvajaju tržišta diljem svijeta. Od samog početka Milka je bila na glasu kao najdelikatnija i najnježnija čokolada koja se topi u ustima. Te karakteristike vežu se uz alpsko mlijeko koje se koristi pri izradi Milke, a koje se dobiva od krava Simmental koje uživaju na Alpama hraneći se samo najkvalitetnijom travom i udišući svježi alpski zrak. Ovakvo pažljivo brendiranje

Operna diva

S

lužbeno, Milka čokolada svoj je naziv dobila kombinacijom imena dva sastojka od kojih je napravljena - mlijeko i kakao (njem: milch/kakao), ali postoji i jedna druga, nama zabavnija priča. Prema toj verziji, za ime Milka zaslužna je najveća hrvatska operna umjetnica Milka Trnina. Ona se u svijetu proslavila kao jedna od

najvećih interpretatorica Wagnerovih tragičnih junakinja, a veliki zaljubljenik u njegova djela i našu pjevačicu bio je švicarski proizvođač čokolade Carl Russ-Suchard.

Njegovo oduševljenje, naklonost, a možda i ljubav iznjedrilo je priču da je poznata i ukusna čokolada Milka dobila ime u čast Milke Trnine.

Milka čokolada od početka je bilo prisutno i mogli bi reći iznimno uvjerljivo, što je u konačnici i polučilo ogroman uspjeh Milka čokolada. Od početaka, kada se Milka prodavala samo u “tabli” pa do danas kada se prodaje u svim oblicima, bilo pralinama, keksima, sezonskim proizvodima ili sladoledima, Milkina ogromna snaga dolazi iz stručnosti, kvalitete, vjerodostojnosti i tradicije koja ovaj brend drži na vodećim pozicijama mnogih svjetskih tržišta.

Uz sve navedeno, Milka svoju odličnu poziciju na tržištu može zahvaliti i neprestanom ulaganju i razvoju novih proizvoda, ali i cobranding strategiji koju je počela primjenjivati 2008. godine. Tako su se u kombinaciji s Milkom mogli pronaći keksi Oreo, Tuc, sir Philadelphia i mnogi drugi. Ovim pristupom Milka je privukla nove kupce i povećala tržišni udio.

Strategijom co-brandinga Milka pokušava kreirati novu potražnju stvarajući nove proizvode kako bi u konačnici povećala prodaju.

Ciljajući na znatiželjne potrošače koji žude za novim proizvodima Milka kombinira dva brenda pomoću kojih privlači nove vjerne kupce.

VELIKA PROIZVODNJA Milka danas svoje čokolade proizvodi u više od deset zemalja Europe. Glavna tvornica je i dalje u njemačkom gradu Lörrach, gdje se proizvede oko 140.000 tona čokolade godišnje (podaci iz 2012. godine). Ostale europske tvornice nalaze se u Austriji, Poljskoj, Belgiji, Španjolskoj, Francuskoj, Engleskoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Mađarskoj. Brend Milka ostvario je 1,5 milijardi dolara prihoda u 2015. godini, a svakoga sata diljem svijeta proda se više od 150 tisuća proizvoda koji se nalaze pod Milkinim kišobranom. Vjernost kupaca u našoj regiji potvrdila je Valiconova lista vodećih brendova za 2015., gdje je Milka zauzela, baš kao i godinu prije, prvo mjesto na razini cijele regije.

Jozo Knez jozo@jatrgovac.hr Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

79

Iz regije PALOMA IDE NA DRAŽBU

S

lovenski državni holding (SDH) koji upravlja portfeljem državne imovine objavio je da će se pokušaji privatizacije tvornice Paloma kroz dokapitalizaciju nastaviti putem javne dražbe, nakon što je poljski fond Abris Capital zbog kašnjenja u realizaciji dogovora odustao od ulaganja 15 milijuna eura u to poduzeće u većinskom državnom vlasništvu.

CELJSKE MESNINE ULAŽU 11 MILIJUNA EURA Celjske mesnine najavljuju jedan od najozbiljnijih investicijskih ciklusa posljednjih godina.

U širenje proizvodnje u Celju, na Krasu i u Gornjoj Radgoni investiraju 11 milijuna eura.

Nove investicije donose i novo zapošljavanje. U Celju je već krenula gradnja pogona za preradu kobasica i za pripremu mesa vrijednog oko 6 milijuna eura koji će početi s radom u rujnu.

SLAVONCI U BIH LANI OSTAVILI 58 MILIJUNA KUNA

Tvornica higijenskog papira iz Sladkog Vrha kod Maribora ima 700 zaposlenih i nalazi se u predstečajnom postupku zbog zastarjele opreme i visokog duga bankama pa treba svježa sredstva. Nakon odustajanja poljskog investitora, SDH je objavio da će se novi investitor za kupnju državnih dionica u novom postupku tražiti putem javne dražbe.

Maloprodaja u Srbiji

POČELA IZGRADNJA PRVOG LIDLA U BEOGRADU U prisustvu predstavnika grada i Lidla postavljen je kamen temeljac za prvi objekt poznatog njemačkog trgovačkog lanca u Beogradu. Objekt će biti izgrađen do 1. listopada u gradskoj četvrti Zvezdara, a pored ovog objekta Lidl će izgraditi još dva velika objekta u četvrtima Rakovica i Palilula. Plan Lidla je da do kraja 2017. godine izgradi tri do pet objekata u Beogradu. “Važno je to što će za veliki broj domaćih tvrtki ovo biti mogućnost da plasiraju svoje proizvode, ali i da ih

izvoze u druge maloprodajne objekte Lidla u regiji”, kazao je prigodom svečanog otvorenja Siniša Mali, gradonačelnik Beograda. Osim maloprodajnih objekata, u Novoj Pazovi u punom je jeku i izgradnja Lidlovog logističkog centra od 78.500 četvornih metara. Kompleks se gradi na zemljištu površine 20 hektara koje se nalazi uz autocestu Beograd – Subotica te će po dovršetku radova zaposliti 700 radnika.

Uz skladišni objekt, investicija uključuje i gradnju uredske zgrade.

HEINEKEN MODERNIZIRA ZAJEČARSKU PIVARU

P

rema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, na četiri prijelaza u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji u 2015. godini podneseno je ukupno 77.907 zahtjeva za povrat PDV-a, u prosjeku čak 219 dnevno, a iznos povrata na spomenuti iznos ispostavljenih računa iznosio je oko 9,8 milijuna kuna pa je potrošnja temeljem toga dosegnula gotovo 58 milijuna kuna (PDV u BiH iznosi 17%). Dodatno, u prva četiri mjeseca 2016. godine na graničnim prijelazima u ove dvije županije podneseno je ukupno 23.567 zahtjeva za povrat PDV-a na potrošenih 20,8 milijuna kuna. Hrvatski kupci u susjednoj zemlji najviše kupuju hrvatske proizvode jer je razlika u cijeni osjetna.

80

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

U

Zaječarsku pivaru u naredne dvije godine planirana su ulaganja od 15 milijuna eura, objavili su iz kompanije Heineken Srbija, u okviru koje posluje ta pivovara. Navodi se kako je od 2008. godine, od kada je Heineken vlasnik pivovare, u njen razvoj uloženo ukupno 23 milijuna eura. Novom investicijom financirat će se rekonstrukcija i revitalizacija proizvodnih pogona u pivovari.

NOVA PROIZVODNA LINIJA MEGGLEA U BIHAĆU Toni Meggle, vlasnik globalnog brenda Meggle, u Bihaću je krajem svibnja svečano otvorio novi proizvodni pogon. Time je označen početak proizvodnje nove “Tetra Pak EDGE” linije u bihaćkoj mljekari. Meggle je samo u ovoj godini investirao oko 8 milijuna eura u razvoj poslovanja u BiH, gdje okuplja oko 2.500 farmera te ima više od 200 zaposlenih.

Promo

TOMRA GLOBALNI LIDER U PODRUČJU RVM SUSTAVA TOMRA danas ima instalirano više od 70 tisuća RVM sustava na više od 40 tržišta, po čemu je tvrtka uvjerljivo vodeći svjetski proizvođač i dobavljač ovih sustava s globalnim udjelom od čak 70%

T

OMRA je tvrtka koja je početkom 1970-ih godina osmislila i proizvela prvi na svijetu RVM sustav za prihvat ambalaže, koji je 2. siječnja 1972. godine instaliran u supermarket u Oslu u Norveškoj. Od tada je TOMRA svjetski lider u razvoju, proizvodnji i prodaji RVM sustava. TOMRA je osnovana 1972. godine kada započinje s projektiranjem, proizvodnjom i prodajom RVM aparata i sustava za automatizirano prikupljanje povratne i nepovratne ambalaže. Danas TOMRA grupa nastavlja s inovacijama i omogućava cutting-edge rješenja za optimalnu produktivnost resursa u dva glavna poslovna područja: - Collection Solutions – RVM sustavi, prikupljanje materijala (PET, Al/Fe, staklo, TetraPak i dr.), te drobljenje, pljoštenje i lomljenje materijala; - Sorting Solutions – recikliranje materijala, rudarstvo, proizvodnja hrane i specijalnih proizvoda.

TOMRA stvara rješenja bazirana na tehnologiji senzora za optimalnu produktivnost - pomažući našim klijentima da ostvare bolje financijske rezultate i smanje svoj utjecaj na okoliš. Danas je TOMRA aktivna na više od 80 tržišta diljem svijeta i ima oko 2.500 zaposlenika. Tvrtka je imala ukupni prihod od 6,14 milijardi norveških kruna (oko 650 milijuna eura) u 2015. godini te javno kotira na burzi u Oslu.

TOMRA – Collection Solutions TOMRA danas ima instalirano više od 70 tisuća RVM sustava (Reverse vending machine) na više od 40 tržišta, po čemu je tvrtka uvjerljivo vodeći svjetski proizvođač i dobavljač ovih sustava. Svake godine TOMRA omogućava prihvat više od 30 bilijuna praznih limenki i boca omogućavajući trgovcima i drugim korisnicima prikupljanje, sortiranje i obradu materijala na učinkovit i djelotvoran način. S RVM sustavima TOMRA ima tržišni udio od 70% na svjetskoj razini.

TOMRA Hrvatska TOMRA je u Hrvatskoj prisutna od početka 2000. godine kada počinje svoje aktivnosti na hrvatskom tržištu preko svojeg zastupnika, tvrtke ScanPOS. TOMRA u 2015. godini otvara vlastitu tvrtku u Hrvatskoj pod imenom TOMRA Systems koja je službeno počela s radom 1. rujna 2015. godine. TOMRA Systems nastavlja sa profesionalnim pristupom na specifičnom i zahtjevnom hrvatskom RVM tržištu punom izazova i novih prilika, kroz savjetovanje koje se temelji na dugogodišnjem iskustvu stečenom na brojnim tržištima kako u Europi tako i u svijetu. Tomra Systems nastavlja sa prezentacijom, prodajom i implementacijom sve većeg broja RVM sustava u Hrvatskoj, na-

kon pozitivnih promjena koje donosi novi Pravilnik o ambalaži. Postojeća mreža instaliranih TOMRA RVM sustava na hrvatskom tržištu kod naših kupaca, a to su tvrtke Lidl, Kaufland, Spar, Billa, Konzum, Plodine, NTL i drugi, uspješno se nadograđuje i održava prema zahtjevima definiranim novim Pravilnikom. TOMRA Systems stavlja naglasak na servisnu mrežu te je u procesu uspostavljanja servisnih stanica u Splitu i Osijeku, kasnije i u Rijeci, uz postojeći servisni centar u Zagrebu. Želja nam je biti što brži i profesionalniji u pružanju usluga našim korisnicima. Naši korisnici su vrlo profesionalni te sve više shvaćaju potrebu za RVM sustavima.

RVM sustavi su izuzetno bitan dio opreme svake trgovine jer na prvom mjestu predstavljaju dodatnu uslugu kupcima u trgovini omogućavajući im brz, siguran i elegantan prihvat ambalaže iz sustava povratne naknade, pritom zadovoljavajući brigu o ekologiji i okolišu. RVM sustavi isto tako i trgovcima omogućavaju brz, isplativ i siguran prihvat ambalaže, osiguravajući svojim kupcima brži, ljepši i čišći prihvat ambalaže, smanjujući potrebu za skladišnim prostorom i logistikom pojeftinjujući cijeli proces, te osiguravaju siguran i točan obračun s Fondom, bez terećenja za krivo zaprimljenu ambalažu.

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

TOMRA Systems d.o.o. Horvatova 82, 10000 Zagreb, Telefon: +385 1 6461 500, Fax: +385 1 6461 501, info.hr@tomra.com, www.tomra.hr

81

Iz svijeta AMAZONFRESH UŠAO NA BRITANSKO TRŽIŠTE Amazon je na britanskom tržištu lansirao Amazon Fresh, servis za dostavu hrane, čime je zaoštrio konkurenciju na britanskom maloprodajnom tržištu vrijednom oko 257 milijardi dolara. Od 7. lipnja AmazonFresh dostava je dostupna korisnicima u središnjem i istočnom Londonu. Očekuje se da će britansko online tržište prehrambenih proizvoda udvostručiti vrijednost do 2020.

PMI POKREĆE GLOBALNU INICIJATIVU PROTIV ŠVERCA DUHANA

P

hilip Morris International (PMI) najavio je novu veliku inicijativu – PMI IMPACT – kako bi pomogao sprječavanju šverca i povezanih kriminalnih radnji. Ključna točka projekta je savjetodavni odbor koji čini sedmero članova, vanjskih, neovisnih stručnjaka sa znanjem i postignućima u području prava, borbe protiv korupcije i provedbe zakona. Odbor će biti zadužen da nadgleda novac kojima će se poticati inovacije u tri ključna područja borbe protiv šverca i povezanih kriminalnih radnji – istraživanju, obrazovanju i osviještenosti te poduzimanju aktivnosti protiv takvih kriminalnih radnji. Za ovu svrhu PMI je izdvojio 100 milijuna dolara kako bi financirao prva tri kruga subvencija.

EU UVJETNO ODOBRIO SPAJANJE INBEVA I SABMILLERA Najveći svjetski proizvođač piva AnheuserBusch InBev dobio je odobrenje EU regulatora za 100 milijardi dolara vrijedno preuzimanje kompanije SABMiller pod uvjetom da proda gotovo cijelo SABMillerovo europsko poslovanje. AB InBev je već pristao prodati SABMillerove brendove piva Peroni, Grolsch i Meantime japanskoj grupi Asahi Group Holdings te istočnoeuropsku imovinu.

TESCO NASTAVLJA S DEZINVESTIRANJEM

B

ritanski trgovački lanac Tesco objavio je da nastavlja s prodajom dijelova poslovanja koji ne predstavljaju ključni segment njihovog biznisa. Nakon izlaska s turskog tržišta, prodaje lanca restorana Giraffe i prodaje poslovanja u Južnoj Koreji za 4 milijarde funti, Tesco je objavio prodaju lanca vrtnog centra Dobbies za 217 milijuna funti.

Europski lider

SCHWARZ GRUPA PRIJAVILA RAST PRIHODA OD 7% N

ijemačka Schwarz Grupa, u čijem sastavu posluju Lidl i Kaufland, prijavila je rast prihoda od 7% na iznos od 85,7 milijardi eura u financijskoj godini 2015./2016. koja u toj grupaciji završava krajem veljače. Prihodi Lidla porasli su za 9% na 64,4 milijarde eura, dok su prihodi Kauflanda uvećani za 4% na 21,1 milijardu eura.

Na razini grupacije najuspješnijim su se pokazala tržišta Češke Republike, Španjolske i Austrije. Grupa također planira povećati kapitalna ulaganja s

5,2 milijarde na 6,5 milijardi eura u tekućoj financijskoj godini. Što se Lidla tiče, većina sredstava će se ulagati u otvaranje novih te na obnovu starih trgovina prema novom konceptu trgovine budućnosti. Lidl će ove godine otvoriti svoje prve trgovine u Litvi, dok će na tržište Amerike i Srbije ući 2018. godine. Kaufland, druga uzdanica Schwarz Grupe, uvela je petogodišnji program kojim planira 650 njemačkih trgovina urediti prema novom konceptu trgovina budućnosti.

JOHNSON & JOHNSON KUPUJE VOGUE

K

ompanija Johnson & Johnson objavila je da preuzima rivala Vogue International, proizvođača linije za njegu kose, za cijenu od oko 3,3 milijarde dolara. U akviziciju će biti uključeni OGX šamponi, balzami i sredstva za styling kose, kao i FX linija proizvoda za styling, brendovi Proganix i Maui Moisture. Očekuje se da će transakcija

82

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

biti završena krajem 2016. godine, kao i da akvizicija neće utjecati na prodaju ni zaradu u ovoj godini. Ugovor s Vogueom je Johnson & Johnsonu najveća akvizicija od kupnje 18 milijardi dolara vrijedne kompanije Synthes Inc, proizvođača alata i implantata za liječenje oštećenih kosti 2012. godine.

COCA-COLA NAJAVILA VELIKE PROMJENE

K

ompanija Coca-Cola najavila je od 1. kolovoza novu, suvremeniju međunarodnu strukturu kako bi bolje uskladila svoje operativne jedinice u odnosu na globalne punionice. Ta će američka kompanija formirati grupu za Europu, Bliski istok i Afriku (EMEA), koja će se sastojati od poslovnih jedinica koje trenutno čine grupu za Europu, Euroaziju i

Afriku. U Europi, odjeli za srednju i jugoistočnu Europu, Rusiju, Ukrajinu i Bjelorusiju spojit će se u novu poslovnu jedinicu za srednju i istočnu Europu radi bolje podrške punionicama u toj regiji. Inače, Coca-Cola je prošlog mjeseca izvijestila o usporavanju rasta prodaje u prvom ovogodišnjem tromjesečju – nakon pet uzastopnih tromjesečja količinskog rasta.

SPAR INTERNATIONAL IMENOVAO NOVOG PREDSJEDNIKA Dosadašnji izvršni direktor Sparovog poslovanja u Južnoj Africi, Graham O’Connor, imenovan je novim predsjednikom krovne kompanije SPAR International. O’Connor će naslijediti Lea Crawforda koji je na toj poziciji bio više od deset godina. Prije novog imenovanja O’Conor je obavljao funkciju izvršnog direktora u kompaniji SPAR Južna Afrika od siječnja 2014. godine te je bio direktor odjela za SPAR KwaZulu Natal regiju. “Biti izabran predsjednikom SPAR Internationala iznimna je čast. Veselim se suradnji s upravom i našim partnerima iz cijelog svijeta kako bi i dalje rasli i razvijali organizaciju. Također bi se službeno htio zahvaliti Leu Crawfordu za sveukupan rad i predanost tijekom njegovog predsjedničkog mandata”, izjavio je O’Connor. SPAR Južna Afrika trenutno ima više od 1.440 trgovina diljem Južne Afrike, Irske i Švicarske s prihodom većim od 6,7 milijardi eura.

ALIBABA PLANIRA UDVOSTRUČITI BROJ TRANSAKCIJA

K

ineski internetski div Alibaba Group Holding očekuje da će do 2020. broj svojih transakcija gotovo udvostručiti, a izvršni predsjednik tog e-trgovca Jack Ma obećao je i da će pojačati borbu protiv lažnih proizvoda. Alibaba je objavio kako očekuje u 2020. bruto robni obujam vrijedan 6.000 milijardi juana (912 milijardi dolara), što je gotovo dvostruko više od 3.090 milijardi juana u fiskalnoj 2016. godini. Ma je rekao da Alibaba očekuje do 2036. godine imati čak 2 milijarde potrošača, u odnosu na 423 milijuna aktivnih Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

83

Globalna kretanja

SEDAM NAJBOLJIH MALIH

SAMOPOSLUGA U EUROPI U mnogim europskim zemljama kanal male samoposluge jedan je od najbrže rastućih, što je potaknuto sve većim standardom, ubrzanom urbanizacijom, manjim kućanstvima i sl.

Evo našeg izbora novih europskih trgovaca na malo ili onih koji svoje poslovanje šire diljem Starog Kontinenta

1.

2.

Migros Turk, Turska Sa strategijom višestrukih formata i s više od 1.400 prodavaonica, Migros je u Turskoj jedan od vodećih trgovaca na malo. Malu samoposlugu Mjet pokrenuo je tek 2010., ali je do kraja 2015. premašio brojku od 465 prodavaonica. Čime se ističu?

Na tržištu gdje diskonti BIM, A101 i Sok jačaju pritisak na cijene i maloprodaju koja se nalazi u blizini stanovanja, za Migros je bilo ključno diferencirati svoj format. Mjet mu je to omogućio, a mala samoposluga postala je najbrže rastuće područje poslovanja i po prometima i po broju prodavaonica. Za vrijeme nedavnog izleta u Tursku, posjetili smo nekoliko Mjetovih malih samoposluga, uključujući jednu kvartovsku samoposlugu, jednu u sklopu benzinske postaje

Migros, Švicarska i novootvorenu trgovinu u bloku poslovnih zgrada. Zadivila nas je širina asortimana ovog trgovca na malo kao i sposobnost da ponudu kroji prema različitim potrebama kupaca na svakoj od navedenih lokacija.

Švicarski Migros je 2012. pokrenuo Migros Express, novi koncept male samoposluge. Trenutačno posluju tri trgovine u prometnim područjima blizu željezničkih stanica, što im omogućuje da ciljaju na putnike. Čime se ističu?

Za razliku od većih Migrosovih trgovina, Migros Express otvoren je cijeli tjedan, uključujući nedjelje.

Neke prodavaonice imaju i duže radno vrijeme.

Samonaplatne blagajne kupcima omogućuju da sami skeniraju robu, što trgovine čini još praktičnijima, a i pomaže im da izađu nakraj s velikim brojem kupaca u najprometnije vrijeme dana. U prodavaonicama je zastupljena ponuda grijane i hladne hrane za van, ali i mnogi drugi proizvodi uobičajeni za supermarkete. Količina svježih proizvoda veća je nego u manjim samoposlugama, a cijene su konkurentne kako bi privukle kupce.

3.

Spar, Nizozemska Spar u Nizozemskoj posluje preko franšiza čiji vlasnici vode pojedinačne trgovine ili grupe trgovina.

Franšizni model omogućuje fleksibilnost; jedan franšizer pritom je razvio format namijenjen sveučilišnim kampusima koji je fokusiran na hranu za van. Čime se ističu? Ovaj Sparov format usmjeren na sveučilište ispunjava potrebe studenata za hranom koju je moguće konzumirati i u trenutku kupnje, ali i kasnije, a sve to na samo 120 m2, što znači da je mnogo proizvoda smješteno na relativno malen prostor. Trgovina maksimizira potencijal za praktičnost, s ciljanim asortimanom potpomognutim samonaplatnim blagajnama isključivo za plaćanje karticama, čime je omogućen protok velikog broja kupaca u vrlo frekventnim razdobljima dana. Premda ova trgovina nudi ne baš dubok asortiman proizvoda, njegova širina je impresivna. Misleći o proizvodima koje će ponuditi, umjesto da osjećaju kako moraju predstaviti sve kategorije, vlasnici su pokazali kako se i mala trgovina može koncipirati tako da potiče broj posjeta i veličinu košarice.

84

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

4.

7.

The Co-operative, Ujedinjeno Kraljevstvo The Co-operative je najveća maloprodajna kooperativa na svijetu, a cilj joj je postati vodeća mala samoposluga u Ujedinjenom Kraljevstvu kad je u pitanju maloprodaja hrane. Čime se ističu?

The Co-operative sluša želje kupaca u vezi s promocijama te u skladu s time nudi više promocija svakodnevno niskih cijena nego sniženja, a prošle godine je u strategiju cijena uložila 160 milijuna eura.

To je posebno vidljivo u svježim proizvodima i “Fresh 3” ponudi u prodavaonici koja se odnosi na voće i povrće koje se kupuje svakodnevno. Asortiman trgovine je pročišćen kako bi sve oznake proizvoda dodavale vrijednost i poticale rast

5.

u ovoj kategoriji. Osim toga pažnja je na “lokalnom” te su asortimanu pridodani “domaći heroji”. Kako bi se to postiglo, angažirani su kupci čiji je jedini interes pronaći izvore domaćih dobavljača te ih dodati osnovnoj ponudi.

6.

Leader Price Express, Casino, Francuska Casino je pokrenuo Leader Price Express 2014. godine kao produžetak Leader Pricea, diskontnog ogranka svog poslovanja. Njime će se nastojati ponuditi franšize formata orijentiranog na cijene koji osim toga zadovoljava potrebe kupaca za čestom kupnjom. Čime se ističu?

Trgovinama površine od 75 do 300 m2, Leader Price Express cilja na gradske kupce te kombinira široku ponudu proizvoda (1.800 proizvoda u najmanjim trgovinama pa do 2.900 u najvećima) sa snažnom porukom o vrijednosti. U skladu s filozofijom Leader Pricea, više od 80 posto njihove ponude čine proizvodi vlastite robne marke. Ovaj format pomaže Casinu da preuzme veći udio rastućeg francuskog maloprodajnog tržišta koje se odnosi na prodavaonice u blizini stanovanja kupaca te da poveća svoju prisutnost na lokacijama u središtu grada, gdje standardni Leader Price ne bi prošao.

Jednostavna organizacija unutar trgovina Leader Price Expressa u skladu je s Casinovim prioritetom da trgovine budu privlačne za kupnju, a njihova relativno mala veličina omogućuje kupcima da smanje vrijeme provedeno u trgovini.

Carrefour, Francuska

Žabka, Poljska Žabka je najveći operater malih samoposluga u Poljskoj. Ima više od 3.500 prodavaonica u gradovima s više od 200.000 stanovnika. Čime se ističu? Žabka ubrzano širi svoju prodajnu mrežu te istovremeno istražuje prilike za poslovanje u kanalu posluživanja hrane.

Jedan od unaprijeđenih koncepata prodavaonice ovog trgovca na malo je i Žabka Café u kojem su u ponudi i hrana za van, sendviči, hot-dogovi, tortilje i panini sendviči te hladni i topli napici. Ovaj trgovac na malo svojom ponudom jela daje sjajnu vrijednost te se ističe od konkurenata, npr. Carrefour Expressa. Osim toga, Žabka svojim kupcima omogućuje plaćanje režija i podizanje gotovine pri plaćanju računa, što su usluge koje trajno potiču broj posjeta trgovini.

Bon App!, jedan od najnovijih Carrefourovih formata male samoposluge, konstruiran za urbane lokacije i gradska središta, osnovan je početkom 2015. Njime se Carrefour usredotočio na užurbane kupce, pristupivši im prodajnim mjestima male veličine. Čime se ističu?

Bon app! je prodavaonica od 100 m2, posvećena hrani za užinu i hrani za van, koja je nastala iz Carrefourove robne marke snackova bon app’ koja je pokrenuta 2013.

Ponuda ove trgovine sadrži sendviče, salate i sushi te pića, smrznutu hranu i svježe pečen kruh. Također donosi i najnovije proizvode vlastite premium robne marke, bon app’ l’envie du jour. Bon App! je Carrefourov format konkurentan Casinovu Monop’u i Monoprixu. Pokaže li se uspješnim, Bon App! bi mogao ostvariti brz rast, pogotovo ako uzmemo u obzir preuređenje preostalih preuzetih prodavaonica DIA-e.

POGLED U BUDUĆNOST Čini se neizbježnim da će s nastavkom njegova rasta i ostali trgovci na malo širom kontinenta ući u kanal male samoposluge, a s porastom konkurencije bit će zanimljivo promatrati diferencijaciju koja će se među njima početi odvijati. Na primjer, prilike za razvoj postoje na oba kraja tržišnog spektra – i na premium i na diskontnom tržištu, a ponuda se raznovrsnom može učiniti i s obzirom na lokaciju i karakteristike ciljane populacije.

Keshia Walvin Retail Analyst – International

IGD Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

85

Što znamo o...

JEDITE PAŠTU I OSJETITE SREĆU I BLAGOSTANJE Termin “pasta” dolazi od talijanske riječi za tijesto, što u slobodnom prijevodu označava kombinaciju durum pšenice i vode što je i osnovni sastojak svih tjestenina

T

jestenina ili pašta vjerojatno je najrasprostranjenije jelo na svijetu, a na njen spomen većina će u glavi zamisliti malog Talijana umazanog brašnom s crnim brčićima kako razvlači rezance sa smiješkom na licu. Mnogi tjesteninu povezuju upravo s Italijom, misleći kako

86

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

su je nekad davno Talijani prvi razvukli i skuhali.

Dakako, to nije točno. Za ovakvo mišljenje zaslužan je Marco Polo koji je tjesteninu predstavio Talijanima nakon povratka s jednog od svojih putovanja u Kinu 1271. godine. Ipak, proizvodnja i konzumacija nekih oblika

600

tjestenine seže u daleku povijest, a zemlja porijekla bi mogla biti upravo Kina od koje je Marco VRSTA Polo “ukrao” recepte.

TJESTENINE Tjestenina se, kao što je postoji u svijetu poznato, radi od brašna, a brašno od žitarica, po službenoj tako da je početak priče o klasifikaciji tjestenini moguće pozicionirati u vrijeme kada čovjek

prestaje biti samo lovac i postaje poljoprivrednik. To je vrijeme neolitika, kada čovjek upoznaje čari sadnje. Tada je glavna uzgajana žitarica bila pšenica. Mada u to vrijeme nisu razvlačili tjestenine, zasigurno su radili hranu od pšenice, što bi se moglo nazvati pretečom tjestenine. Pravi dokazi o konzumaciji tjestenine u Kini pojavili su se 2005. godine kada je National Geographic objavio članak o pronađenoj najstarijoj zdjeli tjestenine na arheološkom nalazištu Lajia na sjeverozapadu Kine – i to ne samo zdjeli, nego zdjeli punoj tjestenine koja je do danas ostala očuvana. Istraživači su potvrdili da je pronađena tjestenina stara oko 4.000 godina, što znači da datira oko 2000. godine prije nove ere. Nađena ispod tri metra sedimenta, tjestenina je ostala očuvana s dugim tankim rezancima, što pokazuje da je proizvodnja i tehnika starih Kineza bila na zavidnoj razini.

Ovi dokazi bacili su poklonike Marca Pola u očaj. Još jedan dokaz iz arheoloških nalazišta pronađen je u etruščanskim grobnicama sjeverno od Rima, gdje su ekshumirani murali s prikazom proizvodnje tjestenine a datiraju iz oko 400. godine prije nove ere. U prvom planu slike nalazi se posuda, valjak za tijesto, vreće s brašnom, daske za razvlačenje i noževi. Čak je i najveći rimski govornik Marko Tulije Ciceron s veseljem pričao o jelu zvanom “Laganum”, koje je preteča današnjih lazanja. Tada su izgledale kao dugačke široke plahte koje je lagano bilo sušiti na suncu, a pekle su se s pećnicama sličnim današnjim pekama za picu. Tijekom tog razdoblja, Rimljani su razvili cijeli sustav za proizvodnju i sušenje tjestenine.

Stari Grci su također bili upoznati s ukusnim čarima tjestenine koju su radili od durum pšenice i nazivali je “makaroni pšenica” i baš kao i Rimljani tjesteninu nisu kuhali nego su je pekli. Tjestenina nije oduvijek bila jelo običnog puka i siromašnih jer je njena proizvodnja zahtijevala poprilično vremena i nije bila lagana.

Najsitniji oblici tjestenine nalaze se u juhama, rezanci u umacima, dok se nepravilni oblici koriste u salatama Najveći proizvođač tjestenine je Italija koja godišnje proizvodi gotovo 3,5 milijuna tona tjestenine

Tek 1740. godine u Veneciji, lokalni poduzetnik Paolo Adami dobiva dozvolu za otvaranje prve tvornice tjestenine. Pojavom preše i strojeva za miješanje tjestenine proizvodnja se ubrzala i tjestenina je polako ali sigurno postajala dostupna i najsiromašnijem dijelu stanovništva. Pravi procvat tjestenine dogodio se početkom 20. stoljeća kada je razvijen umjetni sustav sušenja koji je zamijenio sušenje tjestenine prirodnim putem, vani, na zraku.

POJAVA UMAKA Tjestenina se danas rijetko jede “na suho” iako ima ljudi koji i tako uživaju u svojoj omiljenoj tjestenini. Nikakav umak se nije koristio pri jelu, sve do pojave Lazzara Spallanzija koji je prvi skuhao umak od rajčice i shvatio kako rajčica može na duže vrijeme ostati jestiva ako se prethodno skuha i pohrani u čvrsto zatvorene posude. Umak od rajčice našao je svoje mjesto i u kuharici “Cuoco Galante” iz 1778. godine koju je napisao Vincenzo Corrado, a prvi službeni recept koji spominje sljubljivanje tjestenine i rajčice datira iz 1839. godine kada kuharicu objavljuje vojvoda od Buonvicinoa, Ippolito Cavalcanti. Pojavom umaka došlo je do novih higijenskih problema. U to vrijeme, hrana se jela rukama, a hrana prelivena umakom značila je zamazane rukave ili ruke do ramena, što je ipak predstavljalo mali problem pri uživanju u jelu.

Kako bi doskočili problemu počinje učestalije korištenje vilice prilikom jela. Uz umak od rajčice u koji se dodavala sol i papar te list dva bosiljka, popularan je postao i umak pesto koji je najčešće bio spravljen od sira, češnjaka i začina, mada su postojale i varijacije na temu.

600 VRSTA TJESTENINE Pašta ili tjestenina može se pronaći u raznim veličinama i oblicima. Ovisno za koje se jelo koristi, izabire se i vrsta tjestenine.

Najsitniji oblici tjestenina koriste se u juhama, rezanci u umacima,

dok se nepravilni oblici najčešće koriste u salatama i raznim složencima. Neka tjestenina se puni sirom, šunkom ili gljivama, a poznata je pod nazivom ravioli. Mnogo puta nismo ni sami sigurni koja tjestenina se koristi u kojem jelu, a slijedi nekoliko najčešćih i najrasprostranjenijih oblika tjestenine. Na spomen pašte, najčešće se sjetimo špageta (spaghetti) koji su alfa i omega tjestenine, a konzumiraju se s umacima, poput bolognese umaka. Fusilli su oblika svrdla te se također odlično sljubljuju s raznim umacima, a radi svog oblika jednostavniji su za konzumaciju od špageta. Popularne Penne Rigate oblika su malih valjčića, a kod nas se najčešće nazivaju samo penne. Farfalle obožavaju klinci jer su oblika leptirića baš kao i Conchiglie Rigate koji su školjkastog oblika. Kada bi nastavili nabrajati, vjerojatno cijeli časopis ne bi bio dovoljan za opisati sve vrste tjestenine, kojih prema International Pasta Organization (IPO) ima više od 600.

Prema posljednjim podacima ove neprofitne organizacije, koji su objavljeni 2014. godine, može se vidjeti da je najveći proizvođač tjestenine Italija koja proizvodi gotovo 3,5 milijuna tona tjestenine godišnje, što ne predstavlja neku veliku senzaciju. Nakon Italije, slijedi SAD, zatim Brazil pa Turska. Hrvatska se na ljestvici 50 zemalja našla na 42. mjestu s proizvodnjom od 13 tisuća tona godišnje. Kada pogledamo u kojoj se zemlji najviše konzumira tjestenina po glavi stanovnika na prvom mjestu ćemo ponovno pronaći Talijane koji godišnje pojedu 25,3 kilograma tjestenine. Kada bi se sva konzumirana tjestenina u Italiji pretvorila u špagete, dužina bi bila dovoljna za okružiti Zemlju čak 15 tisuća puta. Daleko iza Talijana, na drugom mjestu smjestio se, na iznenađenje svih, Tunis sa 16 kilograma po glavi stanovnika, dok je na trećem mjestu, također iznenađenje, Venecuela, gdje se godišnje po glavi stanovnika pojede do 12 kilograma tjesteniLipanj 2016. | jatrgovac.hr

87

Što znamo o... ne. Na ovoj ljestvici Hrvatska se smjestila na 15. mjesto s prosjekom od 7,8 kilograma tjestenine po glavi stanovnika. Gledajući ove podatke primijetit ćemo da je tjestenina jedno od omiljenijih i konzumiranijih jela, a dokazano je da ugljikohidrati iz tjestenine povećavaju proizvodnju serotonina, neurotransmitera za koji znanstvenici vjeruju da aktiviraju osjećaj sreće i blagostanja.

3D ŠPAGETI IZ BARILLE Grupa Barilla i dalje je vodeći proizvođač tjestenine s tradicijom dužom od 120 godina. Da su i dalje vodeći, potvrdilo se poslovnim rezultatima za prošlu godinu. Naime, prihodi Grupe su povećani za 2 posto u odnosu na godinu ranije. Kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, Barilla drži visoku poziciju među proizvođačima tjestenine i na našem tržištu nalazi se među top četiri proizvođača.

Osim tjestenine, Barilla proizvodi iz umake koje se nalaze među 10 najprodavanijih umaka na hrvatskom tržištu. “Uz tjestenine i umake, Barilla na hrvatskom tržištu prodaje i kekse pod različitim robnim markama poput Mulino Bianco i Grancereale”, navode iz tvrtke. Barilla je 2010. godine predstavila održivu strategiju poslovanja “Dobro za vas, dobro za planet” te je u skladu s tom filozofijom ažurirala recepture čak 219 proizvoda u kojima je smanjila masnoće i soli, a uvedeni su

Hrvati godišnje po glavi stanovnika konzumiraju oko 7,8 kilograma tjestenine raznih oblika

i novi proizvodi od integralnih žitarica. Na nedavno održanom festivalu hrane u Parmi, čelnici Barille su predstavili novi inovativni način proizvodnje tjestenine i to pomoću 3D pisača.

“Postupak traje svega nekoliko minuta. Trebate samo staviti tijesto u spremnike gdje inače ide tinta i gledati kako pred vašim očima nastaje najfinija tjestenina”, pohvalili su se tom prigodom iz Barille.

TJESTENINA U HRVATSKOJ Uz svjetski poznatu Barillu, na hrvatskom tržištu moguće je pronaći tjestenine od nekoliko renomiranih proizvođača.

Sredinom 19. stoljeća, 1845. godine, u Rijeci je postavljeno prvo postrojenje za proizvodnju tjestenine, a to je ujedno bio i početak proizvodnje u Hrvatskoj. “Tjestenina je jedan od najvažnijih sastojaka mediteranske, ali i općenito hrvatske prehrane te smo u skladu s tim pokrenuli novi domaći brend naziva Paštaria”, kažu nam iz PIK Rijeke. Tvrtka Ragusa započela je sa svojim radom 1991. godine kao uvoznik tjestenine i gotovih proizvoda na hrvatsko tržište. “Vlastitu proizvodnju pokre-

Godine 1957. špageti su rasli na drveću

B

ritanski BBC je svojim gledateljima 1957. godine servirao najveću “foru” u povijesti televizijskog programa.

Naime, 1. travnja navedene godine na programu BBC-a emitiran je prilog o švicarskoj obitelji koja obavlja svoju godišnju žetvu špageta. U prilogu je prikazana obitelj kako

88

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

“bere” špagete s drveća te ih stavlja na sunce kako bi se osušili. Kako u to vrijeme tjestenina nije bila izrazito popularna u Velikoj Britaniji, mnogi su nasjeli na lažni prilog, a telefoni u BBC-u nisu prestajali zvoniti od uzbuđenih korisnika koji su željeli naručiti sadnice špageti drveta.

nuli smo 1994. godine kupnjom prve linije za proizvodnju laminiranog tijesta”, započinju iz Raguse i dodaju da u svom portfelju trenutno imaju više od 70 različitih vrsta tjestenine i dva brenda – Paradiso i Fioli, te manje poznati brend Mamini keksići, a proizvode i privatne robne marke trgovačkih lanaca.

“Svoje proizvode osim našeg tržišta izvozimo i u susjedne zemlje, ali i Veliku Britaniju te posjedujemo HALAL i KOŠER certifikate”, kazali su iz Raguse.

Podravka također ima svoje tjestenine na tržištu među kojima su najprodavaniji špageti, zatim fusilli, farfalle, chifferi i penne.

“Sve naše proizvode odlikuje vrhunska kvaliteta dobivena iz visoko vrijedne pšenice Durum bogate proteinima te niskim udjelom glutena”, rekli su iz Podravke. Ti sastojci Podravka tjesteninu čine znatno tvrđom i kod kuhanja postojanijom od tjestenine proizvedene od običnog krušnog brašna. U malom međimurskom mjestu 1992. godine počela je proizvodnja Marodi tjestenina. “Od 2011. godine smo preselili proizvodnju u Nedelišće pored Čakovca gdje smo otvorili pogon površine 2.200 četvornih metara, a od 2013. godine imamo i IFS (International Food Standard) certifikat koji daje potvrdu visoke kvalitete i sigurnosti proizvoda”, navode iz Marodija. U asortimanu tjestenina Marodi nalazi se 20 vrsta tjestenine. “Sva tjestenina se proizvodi od durum tvrde pšenice, a pri proizvodnji tjestenine s jajima koristimo isključivo svježa jaja. Također, sva naša tjestenina se suši duže i na nižim temperaturama, čime čuvamo nutritivnu vrijednost tjestenine, a ne koristimo aditive, boje i konzervanse”, zaključuju iz Marodija.

Jozo Knez jozo@jatrgovac.hr

Promo

Dobra godina za Barillu

G

Barilla uz filozofiju “Dobro za vas, dobro za planet” bilježi godišnji rast prihoda od 2 posto

rupa Barilla, vodeći svjetski proizvođač tjestenine, predstavio je krajem svibnja u Milanu poslovne rezultate za 2015. godinu, koja je bila ukupno pozitivna godina za grupaciju u pogledu ekonomskih podataka i ostvarenih rezultata na području održivog poslovanja.

RAST PRIHODA Prihodi grupe Barilla u 2015. povećani su na 3.383 milijuna eura, odnosno veći su za 2 posto neto na bazi učinka tečajnih razlika u usporedbi s 2014. godinom. Prihodi prije oporezivanja, poreza i amortizacije (EBITDA) prosječno su iznosili 13 posto prihoda, što je u skladu s prethodnom godinom (440 milijuna eura u 2015. u usporedbi s 427 milijuna u 2014.). Tijekom prošle godine investicijski rashodi grupe Barilla iznosili su oko 147 milijuna eura, odnosno 4 posto prihoda. Nastavljeno je smanjenje zaduženja grupe pa je tako dug pao s 250 milijuna u 2014. na 170 milijuna eura u 2015. Količina prodaje, pak, bila je stabilna u usporedbi s 2014. godinom.

“Usprkos teškom kontekstu, tvrtka nastavlja sa širenjem u inozemstvu i na tim tržištima posluje bolje od tržišnog prosjeka u Italiji. Obvezali smo se na rast na tržištima u razvoju koja se odlikuju velikom potrošnjom tjestenine, a željeli bismo iskoristiti i mogućnosti koje pruža naša ponuda pekarskih proizvoda. To činimo promicanjem ukusne, zdrave i zabavne prehrane, inspirirane mediteranskim životnim stilom“, istaknuo je prilikom predstavljanja rezultata Guido Barilla, predsjednik grupe Barilla.

BARILLA U HRVATSKOJ Na hrvatskom tržištu Barilla se nalazi među top 4 proizvođača.

U 2015. godini zabilježila je količinski rast prodaje od 7,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema najnovijim podacima

agencije Nielsen, Barilla je broj 1 brend u kategoriji tjestenine s udjelom u vrijednosti od 19,4 posto na hrvatskom tržištu. Osim tjestenine, Barilla bilježi i izvrsne rezultate u prodaji umaka za tjestenine. Godišnje Barillini umaci čine 30,3 posto ukupno prodanih umaka za tjestenine u Hrvatskoj i konstantno se nalaze u top 10 najprodavanijih umaka na hrvatskom tržištu. Uz tjestenine i umake, Barilla na hrvatskom tržištu prodaje i kekse pod različitim robnim markama. U ovoj je kategoriji prodaja prestigla ukupnu vrijednost od 500 milijuna kuna godišnje te je u zadnjoj godini rasla vrijednosno i količinski 0,7 posto u odnosu na godinu prije. Prodaja Mulino Bianco i Grancereale keksa je u zadnjoj godini porasla za 51 posto količinski, što je rezultiralo u rastom količinskog udjela na tržištu s 1,7 posto na 2,6 posto.

ODRŽIVO POSLOVANJE Barilla je predstavila i svoje izvješće o održivosti poslovanja na temelju strategije “Dobro za vas, dobro za planet“. Od 2010. godine do danas Barilla je u skladu s tom filozofijom aktivno ažurirala recepture čak 219 proizvoda, a samo u posljednje tri godine grupa je smanjila ukupnu količinu masnoća i zasićenih masnoća u 73 proizvoda te soli u 15 proizvoda. Uvedeni su novi proizvodi s manje šećera od prosjeka u toj djelatnosti i više integralnih žitarica.

Grupa je pojačala razvoj održivih poljoprivrednih projekata: u 2015. godini Barilla je nabavila 140.000 tona durum pšenice proizvedene na održiv način (+50 posto u usporedbi s 2014. godinom) s 1.300 farmi. Istovremeno je utrostručena količina strateških sirovina koje se nabavljaju iz odgovornih lanaca nabave – sa 6 posto na 18 posto – a cilj je do 2020. godine dostići 100%.

PARTNERSTVA I INOVACIJE Grupa Barilla i dalje je referentna točka na području inovacija.

Tijekom 2015. godine pokrenuta je Cucina Barilla: novi poslovni model na temelju partnerstva tvrtki Barilla i Whirlpool koji se sastoji od upotrebe pećnice s posebnom tehnologijom i proizvoda Barilla koji se prodaju zajedno s njom i isporučuju u kuću.

Na Cibusu, nedavno održanom međunarodnom festivalu hrane u Parmi, Barilla je predstavila svoj 3D pisač za tjestenine. Visoka razina primjene inovativnih tehnologija ove tvrtke donijela je pravi revolucionarni način proizvodnje tjestenine: ispis na 3D pisaču.

Trebate samo staviti tijesto u spremnike u kojima se inače nalazi tinta! Postupak traje samo nekoliko minuta: rukovatelj iscrtava oblik na računalu i podaci se šalju u pisač koji će proizvesti bilo koji željeni oblik, spreman za kuhanje. Iako još uvijek u eksperimentalnoj fazi, projekt već daje izvrsne rezultate.

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

89

Ja TRGOVAC

BEZ BURE I SOLI NEMA NI PRŠUTA Delikatesna trgovina Bura i sol na zagrebačkoj Trešnjevci nudi veliki izbor tradicionalnih proizvoda iz drniškog kraja među kojima prednjači njegovo veličanstvo – pršut

P

ršut je omiljena poslastica svih sladokusaca bez kojeg ne prolaze fešte, vjenčanja, rođendani te sve ostale zabave na kojima je prirodno “pikati”. Napikavanje suhomesnatih proizvoda s tanjura omiljeni je sport prosječnog Hrvata, a ako se na stolu nalazi kvalitetan komad mesa, poput Drniškog pršuta, napikavanje postaje sportska disciplina u kojoj nije važna ljepota već brzina.

Zašto? Zato što pršut nestane brzinom munje s tanjura i tko zabušava ostane prazne čačkalice.

Riječ pršut dolazi od talijanske riječi prosciutto, što u prijevodu znači soljen i isušen svinjski but, a prvi podaci o sušenom i dimljenom svinjskom mesu na drniškom području spominju se u Šibenskom statutu iz 14. stoljeća.

Ipak, tek 1969. godine počinje proizvodnja Drniškog pršuta kao posebnog brenda, a danas se taj vrhunski proizvod može pronaći u trgovini Bura i sol na zagrebačkoj Trešnjevci. Vlasnik ove delikatesne trgovine je Domagoj Marin, dijete pršutara, koji u genima nosi ljubav prema ovoj suhomesnatoj poslastici. Kada djeca trebaju naslijediti obiteljski posao uvijek ima različitih želja i smjerova, a djeca kao djeca uvijek žele napraviti nešto svoje. Tako je bilo i s Domagojem koji se nije odmah odlučio baviti

90

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

obiteljskim poslom, već je trebalo proći dosta godina da bi sve sjelo na svoje mjesto i da bi ovaj rođeni Drnišanin zauzeo svoju “prirodnu” poziciju.

IZ KORPORACIJE U PRŠUTANU “Skoro 20 godina radio sam u velikim korporacijskim sustavima. Prvo u Podravki, zatim Dr. Oetkeru, Meggleu i na kraju u Metrou”, započinje vlasnik trgovine, koji je u ovim velikim tvrtkama prošao sve pozicije od prodaje, marketinga, direktora prodaje, pa do voditelja velikih projekata. Mada će mnogi smatrati da je ludo

napustiti tako fine i plaćene poslove da bi se bavili pršutima, Domagoj ni u jednom trenutku ne misli da je pogriješio. “Kada napredujete kroz velike sustave i na kraju dođete do kraja nakon kojeg nema napretka, jednostavno vas napusti motiv i želja, te je pametnije okrenuti se nekom drugom poslu”, smatra Domazapočela goj. Na njegovu sreću, proizvodnja Marin stariji pršutanu DRNIŠKOG u Drnišu ima već 40-ak godina koja djePRŠUTA kao luje kao tradicionalno posebnog obiteljsko gospodarstvo BRENDA na kojemu se proizvodi samo izvorni originalni Drniški pršut. “Možda na prvu

1969.

izgleda da sam u ovaj posao pao kao s kruške s obzirom na moju poslovnu pozadinu, zapravo samo nastavljam raditi ono što su moji počeli, ali malo detaljnije, s drugačijim modernim pristupom kroz ovaj delikatesni dućan”, pojašnjava Domagoj.

Kada se odlučio na delikatesnu trgovinu, misao vodilja bila mu je da svi proizvodi u prodavaonici budu iz njegovog kraja i da sav asortiman dolazi od malih neafirmiranih proizvođača koji su komplementarni s njegovim asortimanom. “Radom s malim proizvođačima koji se ne nalaze na policama trgovina dobivamo ekskluzivu, a oni u nama mjesto gdje ljudi mogu vidjeti njihove proizvode. Uz to, nekima radimo i co-branding pa i na taj način pokušavamo afirmirati neke male ali kvalitetne proizvođače”, ističe Domagoj. Među proizvodima koje nabavlja od malih proizvođača izdvaja kozje i kravlje sireve, sireve iz mišine, razne začine, vina i likere. “Sir iz mišine je prava delikatesa i nije ga lako napraviti, ali je zato vrlo cijenjen. Istaknuo bih i paški sir s tartufima, zatim djevičanska

Info Naziv trgovine: Bura i sol Naziv tvrtke: Bura i Sol d.o.o.

Adresa trgovine: Krapinska 27, Zagreb Vlasnik: Domagoj Marin Godina osnivanja: 2014.

Kvadratura: 20 m² ulja s Brača koja su iznimno kvalitetna i pristupačna, zatim pašmanero – tabasco s Pašmana i marmelade s Visa koje imaju eko certifikate, te džem od plavca koji je isto tako poseban i vrhunski proizvod”, kaže nam Domagoj te pritom pokazuje na mali prostor trgovine zbog čega ne mogu imati puno proizvoda, ali zato svi moraju biti izrazito kvalitetni. Među policama pronašli smo i neke zanimljive proizvode poput marmelade od

Pršuti se u obitelji Marin proizvode na tradicionalan način u prirodnim uvjetima više od 40 godina Proizvodi zastupljeni u ovoj trgovini dolaze s područja oko Drniša i nabavljaju se od malih proizvođača

maslačka, meda s vrha Dinare i izvorne rakije obitelji Bedrica koja njeguje tradiciju dugu već 300 godina. “Osim pršuta, još neke proizvode radimo sami.

Prije svega tu su namazi od pršuta, čokolada s pršutom koju radimo u suradnji s Nadalinom i dimljena sol. Dimljena sol je naš brend i poseban je proizvod jer se dobiva u procesu sušenja pršuta. Sol se dimi u našim pogonima za sušenje i nalazi se između ložišta i pršuta. Kada dim prolazi kroz sol skuplja arome i prenosi ga na pršut koji se sušenjem cijedi, pada na sol i daje joj sasvim poseban okus”, otkriva Domagoj.

TRADICIONALNA PROIZVODNJA Tri su bitne stavke u proizvodnji pršuta. Prva je kvalitetna sirovina, zatim otvorena proizvodnja ovisna o atmosferskim uvjetima (bura, kiša, vlaga) ili zatvorena proizvodnja (kontrolirani uvjeti), te zadnja i najvažnija stavka u proizvodnji - vještina.

“U našoj pršutani u Drnišu sve radimo ručno u konobama koje su se koristile i prije sto godina.

Koristimo otvoreni, prirodni sustav i oslanjamo se na tradicionalna znanja i vještine. Nije to težak fizički posao, ali je više stvar finese i osjećaja kada što treba napraviti. Riskantno je, ali se isplati. Otac mi se time bavi, kao što sam rekao, više od 40 godina i proizvodnju ima u malom prstu”, priča Domagoj.

Nažalost, sirovine za pršute u Hrvatskoj nema pa se većina butova uvozi iz Mađarske jer su najbliži i zbog sličnih uvjeta i ishrane koja se tamo koristi.

“Kod nas dobavljači prodaju cijelu ili pola svinje, a nama trebaju samo butovi. Kada uzmemo sirovinu kod nas, to obično budu polovice od kojih onda radimo slanine i još neke proizvode,” kaže vlasnik. Inače, da bi se kvalitetno osušio i bio spreman za konzumaciju pršut mora odstajati, tj. sušiti se minimalno 18 mjeseci, što se kod obitelji Marin poštuje. “Ništa ne treba ubrzavati

i siliti jer tako proizvod neće biti vrhunske kvalitete koju mi zahtijevamo. Kod nas tržište još ne prepoznaje pravu kvalitetu, a mi želimo dati pršutu priču i poziciju koju zaslužuje”, smatra vlasnik ove trgovine. Da drniški pršut zaslužuje svoje mjesto na gastronomskoj karti, pokazuju i rezultati s Internacionalnog sajma pršuta u Tinjanu, gdje je dimljeni pršut obitelji Marin osvojio odlično drugo mjesto.

“To je najveći sajam u ovom dijelu Europe i osvojeno drugo mjesto potvrda je kvalitete na kojoj iz dana u dan radimo”, zaključuje Domagoj.

PRIČAJ MI PRIČU U ovoj delikatesnoj trgovini priča je zaokružena od početka do kraja, s prostorom za napredak.

“Za sada smo zadovoljni kako se odvija cijela priča. Naša trgovina djeluje i kao showroom jer su nam glavno tržište HoReCa kanali. Mi jesmo trgovina, ali djelujemo i kao veleprodaja i glavnina posla odlazi na opskrbljivanje wine i cheese restorana po centru Zagreba i na razne cateringe koje također radimo, a nešto i izvozimo van Hrvatske”, priča vlasnik. Što se tiče planova za budućnost Domagoj planira raditi sireve koje će prodavati pod svojim brendom s obzirom na to da ima priličnog iskustva sa sirevima jer je u Meggleu radio kao brend menadžer upravo za tu kategoriju. “Uz to, željeli bi surađivati s drugim trgovcima, a tu ne mislim na velike trgovačke lance, nego na male Daily food kornere, gdje bismo s malim štandom na neko određeno vrijeme ušli u neku trgovinu i prodavali svoje proizvode, tako dižući frekvenciju kupaca na zadovoljstvo obje strane”, zaključuje Domagoj te navodi kako su ovakvi koncepti u Europi već poznati: “Kod nas to još nije u potpunosti zaživjelo, iako se nadamo da hoće na zadovoljstvo svih uključenih strana i krajnjih kupaca.”

Jozo Knez jozo@jatrgovac.hr Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

91

Novo na polici Heineken Hrvatska proširio portfelj specijalnih piva

H

eineken Hrvatska obogatio je svoj portfelj novim pivskim specijalitetima. Belgijsko samostansko pivo Affligem i poznati nizozemski Brand IPA odsad su dostupni i na našem tržištu. Affligem, pivo koje i danas nastaje po izvornoj recepturi iz 11. stoljeća, dolazi u okusima: Blonde, Double i Tripple. Brand IPA se priprema s trima vrstama hmelja (Cascade, Citra i Amarillo) i trima vrstama slada, a karakterizira ga blago gorki voćni okus citrusa i miris manga. Među specijalnim pivima Heineken Hrvatska domaćim kupcima nudi i austrijsko premium pšenično pivo Edelweiss Snowfresh, koje odlikuje pun i jedinstven okus s aromom alpskog bilja.

Roštilj uz PIK-ov grill asortiman

Preporuka

Rio Mare skuše sa žara

R

io Mare skuše sa žara novi su proizvod u kojem će ljubitelji ribljih delicija u nadolazećim ljetnim mjesecima moći uživati. Cijeli fileti ručno obrađenih skuša, kuhanih na pari i pečenih na roštilju, dostupni su u tri okusa: skuše u ekstra djevičanskom maslinovom ulju, u vlastitom soku i u roštilj umaku. Proizvod je idealan za sve koji traže obrok s neodoljivim okusom plave ribe sa žara.

Naime, žar je najbolji način pripreme za očuvanje nutritivnih vrijednosti ribe. A poznato je da su skuše u samom vrhu kada je riječ o bogatstvu s Omega-3

Mediteranski okusi Dukatos Duo

D

ukat je početkom lipnja na tržištu predstavio novu liniju Dukatos Duo, spoj bogate kremaste strukture grčkog tipa jogurta s osvježavajućim kombinacijama mediteranskih sastojaka: meda i vanilije, jagode i vanilije te borovnice i lavande. Dukatos Duo se

K

ako bi priprema roštilja ovoga ljeta bila što jednostavnija, pobrinuo se PIK Vrbovec uz još bogatiji grill program – “Volim roštilj”. Uz dosadašnji širok izbor ćevapa, kobasica, pljeskavica i ražnjića, PIK je pripremio i šiš ćevape, uštipke sa slaninom i sirom te ćevape sa sirom. PIK-ove grill proizvode možete pronaći u modernim crnim pliticama. Atraktivna folija asortimana “Volim roštilj”, lako se otvara i omogućuje još bržu i lakšu pripremu neizostavnih grill specijaliteta.

92

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

masnim kiselinama koje čuvaju zdravlje srca i funkciju mozga te smanjuju rizik od debljine.

može konzumirati lagano, sloj po sloj, sve do raskošnih kombinacija okusa koje se kriju na samom dnu ili tako da ga se promiješa odmah nakon otvaranja. Novi, jedinstveni okusi linije Dukatos Duo dostupni su u pakiranjima od 150 g po preporučenoj maloprodajnoj cijeni od 4,99 kn.

Julius Meinl u Billi i Intersparu

K

ave i čajevi austrijskog brenda Julius Meinl domaćim su kupcima od kraja svibnja dostupni u Billa i Interspar trgovinama u većim hrvatskim gradovima.

Iz asortimana kava na policama se tako mogu pronaći Giubileo, moka mješavina napravljena od Arabica zrna punog okusa i ugodne arome te Buonaroma, mješavina kave bogatog okusa. Za ljubitelje čajeva dostupni su Julius Meinl single bag čajevi, i to: kineski zeleni čaj China Green Pure, visokokvalitetni crni čaj Assam Indian Blend, blagi bijeli čaj White Tee Mirabelle, crni čaj intenzivnog okusa divlje trešnje

Wild Cherry, krepka voćna mješavina Fruit Symphony, biljni čaj Camomile te osvježavajući Pepermint.

Karlovačko Limun Natur Radler s viškim limunom

N

akon pokretanja suradnje s domaćim proizvođačima limuna u travnju prošle godine, kompanija Heineken Hrvatska predstavila je ograničeno izdanje Karlovačko Limun Natur Radlera – prvog radlera na hrvatskom tržištu za čiju je proizvodnju korišten isključivo domaći limun i to onaj s otoka Visa.

Ovaj proizvod jedinstveni je spoj svijetlog piva i osvježavajućeg voćnog soka limuna, a u njegovoj se proizvodnji osim soka koristi i kora limuna što mu

daje specifičan okus.

Kao i svi Karlovačko radleri, sadrži 100% prirodne sastojke i ne sadrži konzervanse, umjetne boje ni sladila.

Ograničeno izdanje Karlovačko Limun Natur Radlera s viškim limunom od lipnja do isteka zaliha dostupno je u nepovratnoj staklenoj boci zapremnine 0,33 L u određenim trgovinama i ugostiteljskim objektima.

Zdravi sokovi iz Superfoods by Encian linije

PIKO s abc sirom

D

va omiljena proizvoda, PIKO salama i abc svježi krem sir, odsad su dostupni kao jedinstveni proizvod, čijim su lansiranjem tvrtke PIK Vrbovec i Belje predstavile inovaciju na domaćem, ali i europskom tržištu. Ugodan mliječni okus abc sira odlično

Inovativne Rio Mare salate s tunjevinom

T

vrtka Bolton Croatia predstavila je hrvatskom tržištu nove salate s tunjevinom Rio Mare Insalatissime koje u poklopcu sadrže vilicu za brzu i jed-

Z

dravo ljetno osvježenje predstavila je tvrtka Encian, domaći proizvođač inovativnih dodataka prehrani, funkcionalne kozmetike i zdrave hrane, lansiravši liniju voćno povrtnih sokova naziva I LOVE Ginger u tri kombinacije okusa: Cikla-jabuka-đumbir, Naranča-mrkva-đumbir i Jabuka-đumbir. Đumbir je trajna gomoljasta biljka iz porodice ljiljana poznata po svome korijenju. Koristi se već tisućama godina kao lijek, začin, hrana i sredstvo za uljepšavanje. Bogat je eteričnim uljima, vitaminom B, kalijem, manganom, bakrom i magnezijem. Đumbir je odličan u kombinaciji s većinom voćnih i povrtnih sokova kojima pruža sasvim blagu notu osebujno ljutkastog i definiranog okusa.

Sokove vrhunske kvalitete, s 99,5% udjela voća i povrća te bez dodanih šećera, potražite na policama svih većih trgovačkih lanaca.

se sljubljuje s blagim okusom te glatkom teksturom PIKO salame.

PIKO s abc sirom jednostavno je uvrstiti u svakodnevni obiteljski ili individualni jelovnik, a osim što je bogat proteinima, ne sadrži pojačivače okusa, umjetna bojila, gluten niti soju.

se nalazili. Novitet je i veće pakiranje od 220 g jer je interno istraživanje pokazalo da potrošači traže veća pakiranja gotovih jela s naglaskom na zdrave i balansirane obroke.

Dodatna prednost je i poklopac za ponovno zatvaranje konzerve za dugotrajnu svježinu. Nove Insalatissime dostupne su u dva okusa: Mexico i Cous Cous te ne sadrže konzervans.

nostavnu konzumaciju.

Praktična vilica inovacija je u segmentu gotovih jela čime Rio Mare ide ukorak s današnjim načinom života te omogućava konzumaciju zdravog obroka gdjegod

Novi okusi Choco Napolitanki

P

aletu svojih premium slastica Kraš je obogatio novim okusima Choco Napolitanki koje se odlikuju visokim udjelom čokolade od 35%. Riječ je o Napolitankama sa slasnom kremom od lješnjaka, prelivenima mliječnom čokoladom i ukrašenima dekoracijom od vrhunske tamne čokolade, te Choco Napolitankama cocoa&milk, prelivenima tamnom čokoladom i ukrašenima mliječnom čokoladom. Osim jedinstvenih okusa, Kraševe slastice odlikuje i praktično pakiranje koje ih čuva prhkima i svježima za potpuni slatki užitak.

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr

93

94

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.