Ja TRGOVAC magazin - studeni/prosinac 2013.

Broj 31 | Stu/Pro 2013.

Vodeći brendovi 25 najjačih priča u 2013.

Dossier Tradicijski proizvodi Puls sektora Više minusa nego pluseva

U fokusu

Čokoladni asortiman

Broj 31 | Stu/Pro 2013.

Uvodnik

Maroje Sabljić glavni urednik

Slatka nova godina

Z

aključujemo još jednu tešku godinu i prema svim pokazateljima ne očekujemo ništa lakšu 2014.

Rezultati nisu ohrabrujući a niti očekivanja za naredni period. Ipak, ako se time uopće možemo tješiti, situacija u našem okruženju puno je gora. Za razliku od naših susjeda Slovenaca, Bosanaca, Hercegovaca i Srba, mi još uvijek barem uspijevamo plutati na površini. Također, u zemlji gdje svi sektori bilježe pad i tvrtke odlaze u stečaj gotovo na dnevnoj bazi, zaključiti godinu bez značajnog

“Ove smo godine doprinijeli porastu potrošnje čokoladnih tabli od čak 12% vrijednosno te preko 20% količinski” profita, ali i gubitka, svojevrstan je uspjeh. No, nije sve tako depresivno. Život nam je ipak slađi pa time i veseliji jer, kako svjedoči Nielsenov Puls sektora, ove smo godine doprinijeli porastu potrošnje čokoladnih tabli od čak 12% vrijednosno te preko 20% količinski. I nismo se sladili samo čokoladnim tablama, već i prutićima, pralinama, dražejama, o čemu možete pročitati više u našem opsežnom prilogu o čokoladnom asortimanu. Sve žešća konkurencija u toj kategoriji proizvoda donijela je i neko dobro, barem potrošačima koji sada, uz veći izbor, mogu dobiti puno više za znatno manje.

A kako se mijenja potrošač, industrija i tržište možete saznati u brojnim člancima, istraživanjima i analizama koje smo pripremili za vas u ovom velikom blagdanskom izdanju. Kao i svake godine u ovo doba donosimo vam i ljestvicu najjačih brendova u ovoj godini te pregled glavnih generatora rasta, odnosno lidera kategorije.

Ulaskom u EU srušili smo granice, no kako vidimo u posljednje vrijeme na globalnom tržištu nacionalni predznak postaje važniji no ikad, što svakako predstavlja prostor za poduzetničke inicijative po pitanju proizvodnje tradicijskih proizvoda koji imaju potencijala, kako na izvoznim, tako i na domaćem tržištu. O ovoj se temi očito nedovoljno zborilo jer, prema rezultatima ankete koju smo proveli, malo nas zna o ovom potencijalnom gospodarskom blagu koje prepoznajemo samo kroz kulen, pršut i paški sir, a miješamo ga s proizvodima, brendovima i proizvođačima.

Prostora za napredak svakako ima i nadamo se da će ga biti i dalje pa tako i po pitanju daljnjeg rasta ranije spomenute kategorije proizvoda od čokolade. Stoga vam želim blagoslovljene Božićne blagdane i slatku Novu godinu!

maroje@jatrgovac.hr

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 3 / Broj 31 / Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Ines Kovačić, PressCLIPPING Ivan Junaković, AC Nielsen Tomislav Džapo, Deloitte Nada Finderle, Analiza 360 Jasminka Samardžija, M.g Mladen Kožić, GfK Croatia Zenel Batagelj, Valicon Mirna Horvat, Valicon

www.jatrgovac.hr

Davor Perkov, VPŠ Libertas Milanka Ćorić, AC Nielsen Stipan Bilić, Kondin Karla Kovač, Ipsos Puls Danijel Koletić, Apriori kom.

Majda Babić, AC Nielsen James Harries, IGD GRAFIČKI UREDNIK: Neža Šiptar FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto PRIJEVOD: Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING: Ivana Grubešić telefon: 01/559 5057 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr

NAKLADA: 8.020 primjeraka

TISAK: GZH d.o.o.

Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Digitalno izdanje magazina dostupno je na: www.jatrgovac.hr

Studeni - Prosinac 2013.

7

Sadržaj 8

Vijesti AZTN: Otvaranje postupka ocjene koncentracije Agrokora i Mercatora

| VIJESTI

Atlantic Grupa distribuira Unilever

15

| DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE

Zaklada Adris donirala tri milijuna kuna

16

| PROMOCIJE

Mils i HNK Hajduk u suradnji

18

| MEDIJSKI BAROMETAR TRGOVAČKIH LANACA

U blagdanskom ozračju

20

| PULS SEKTORA

24

| MALOPRODAJNI TRENDOVI

26

| POTROŠAČKI TRENDOVI

28

| STRATEGIJA POSLOVANJA

30

| TRADICIJSKI PROIZVODI

40

| FAIR TRADE

46

| MOTIVACIJSKI GOVOR

48

| LIDERI KATEGORIJE 2013.

Više minusa nego pluseva Promjena poslovnih modela Skrivena strana krize

Početak na zdravim temeljima

Prostor za poduzetničke inicijative

Pravedna trgovina za pravedniji svijet Kriza je vrijeme za rast u dubinu

A

gencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pokrenula je koncem studenog postupak ocjene dopuštenosti koncentracije Agrokora i Mercatora na drugoj razini, što podrazumijeva i dubinsku pravnu i ekonomsku analizu učinaka te koncentracije, a produljila je i rok za donošenje odluke o koncentraciji Tiska i iNovina i to za tri mjeseca. Iz Agencije podsjećaju da su potpunu prijavu koncentracije Agrokora i Mercatora zaprimili 28. listopada, nakon čega je objavljen javni poziv svim zainteresiranima da AZTN-u dostave mišljenja i primjedbe na provedbu te koncentracije.

Na temelju dokaza dostavljenih uz prijavu i drugih raspoloživih podataka i saznanja, Agencija je ocijenila da će provedbom ove koncentracije doći do preklapanja djelatnosti sudionika koncentracije na mjerodavnom tržištu maloprodaje mješovite robe na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske, a učinci preklapanja bit će osobito značajni na području pojedinih županija.

Recept uspjeha ili uspjeh recepta

50

| INTERVJU: MIRKO MRAKUŽIĆ

dm-drogerie markt

52

| VODEĆI BRENDOVI

58

| TRŽIŠNA KRETANJA

60

| ČOKOLADNI ASORTIMAN

72

| PREDSTAVLJAMO

74

| KOMUNIKACIJSKI

tlantic Grupa i Unilever potpisali su ugovor kojim Atlantic u Hrvatskoj i Sloveniji preuzima distribuciju jednog od najvećih svjetskih proizvođača robe široke potrošnje s prihodom koji prelazi 50 milijardi eura, u čijem se portfelju

Drugačije i naopako

S prstima u čokoladi

MENADŽMENT

Zdrava komunikacija za zdravo poslovanje

76

| OSVJEŽIVAČI PROSTORA

80

| IZ REGIJE I SVIJETA

82

| GLOBALNA KRETANJA

84 86

| NOVO NA POLICI

Ne miriše na dobro

Agrokor dobio zeleno svjetlo od AVK Nova faza razvoja kvartovskih trgovina

8

| IZLOG

Studeni - Prosinac 2013.

Atlantic Gru Unilevera za A

25 najjačih priča u 2013.

Ricardo - Strast i svestranost

ŠIRENJE DISTR

Investicija Kauflanda vrijedna 75 milijuna eura

T

rgovački lanac Kaufland polaganjem kamena temeljca svečano je obilježio početak izgradnje novog Logističkog centra u Industrijskoj zoni Jalševac – Čabdin pored Jastrebarskog. Ukupna vrijednost investicije je 75 milijuna eura, a projekt se proteže na površini zemljišta od 163.000 m2, gdje će se uz postojeću graditi još tri dodatne hale ukupne površine od 64.500 m2. Novoizgrađeni Logistički centar koristit će se za interne potrebe tvrtke Kaufland Hrvatska iz kojeg će se snabdijevati poslovnice u Hrvatskoj. U sadašnjem Logističkom centru Kaufland zapošljava 120 djelatnika, a s otvaranjem novog planira zaposliti još 150 radnika.

www.jatrgovac.hr

IBUTIVNOG PORTFELJA

upa preuzima distribuciju a Hrvatsku i Sloveniju nalaze globalno poznate robne marke Knorr, Rama, Lipton, Bertolli, Hellmann’s, Dove, Axe, Rexona, Cif, Domestos i mnoge druge. Ugovor je, promatrajući ukupnu godišnju vrijednost prodaje portfelja na ovim dvama tržištima, vrijedan ukupno

32 milijuna eura. Unilever je jedna od najistaknutijih multinacionalna kompanija čije proizvode, u rasponu od 400 postojećih brendova, dnevno koriste dvije milijarde potrošača diljem svijeta. Unileverov portfelj sastoji se od širokog dijapazona prehrambenih

artikala, proizvoda za osobnu njegu te proizvoda za kućanstvo. O razmjerima prepoznatljivosti brendova i uspjeha kompanije govori i činjenica da 15 najprodavanijih Unileverovih brendova godišnje generiraju prihod od prodaje koji prelazi milijardu dolara.

Potrošnja pala, ali manje od očekivanja

U

listopadu je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo realno pao za 0,4 posto na godišnjoj razini, drugi mjesec zaredom, ali manje nego što se očekivalo.

Promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u listopadu je, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno pao za 0,5, a realno za 0,4 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. To je manji pad nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, u prosjeku su očekivala pad potrošnje u listopadu za 1,5 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 0,8 do 3,5 posto. Tijekom ljetnih mjeseci promet u trgovini na malo podržavala je potrošnja turista, no nakon četiri mjeseca neprestanog rasta, u rujnu je promet u maloprodaji neočekivano pao za 0,5 posto, a slabost potrošnje nastavila se i u listopadu.

www.jatrgovac.hr

Studeni - Prosinac 2013.

9

Vijesti Branko Roglić posao širi na Ujedinjene Arapske Emirate

KARIJERE Anita Boltužić Kučić nova direktorica Molson Coorsovih brendova

I

z Zagrebačke pivovare su objavili kako je dugogodišnja direktorica marketinga i članica Nadzornog odbora te pivovare Anita Boltužić Kučić imenovana direktoricom svih Molson Coorsovih brendova na europskim tržištima, u osam europskih zemalja u kojima kompanija posluje. Na toj poziciji Boltužić Kučić bit će odgovorna za cjelokupan portfelj Molson Coorsovih brendova, uključujući Staropramen, Carling International, AB-InBevove licencne i distribucijske brendove te sve lokalne core lager brendove, a odgovarat će glavnom komercijalnom direktoru Molson Coorsa za Europu.

Anita Boltužić Kučić do najnovijeg je imenovanja obnašala više dužnosti u sektoru marketinga i Nadzornom odboru Zagrebačke pivovare, čiji će i dalje biti član.

Na mjesto direktora marketinga Zagrebačke pivovare imenovan je Darko Ivančević, dosadašnji Marketing Manager za core brendove. Ivančević donosi bogato komercijalno iskustvo koje je stjecao na svojim dosadašnjim pozicijama u Zagrebačkoj pivovari kao i tijekom karijere u kompanijama u kojima je prije radio, Plivi i Hendalu. U Zagrebačku pivovaru došao je 2007. godine na poziciju Trade Marketing Managera OFF trade. Godine 2011. prelazi u odjel Marketinga, gdje preuzima mjesto Marketing Managera za core brendove.

10

Studeni - Prosinac 2013.

B

ranko Roglić, vlasnik distributerske kompanije Orbico Grupe, ugovorio je sa šeikom Tariqom Al Qassimijem, osnivačem korporacije Union International Holdings Group, suradnju na distribuciji francuske kozmetike Bocassy za svih 18 zemalja u kojima posluje Orbico. Nakon ulaska u poslovnu suradnju s indonežanskim poduzetnikom Sumadijem Kusumom, s kojim je nedavno osnovao joint-venture tvrtke u Hrvatskoj i Indoneziji, Roglić sada i s Al Qassimijem planira otvaranje zajedničkih tvrtki u Hrvatskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Među ostalima, Union International Holdings Group posluje i u sektorima robe široke potrošnje, proizvodnje i distribucije.

Agrokor otvorio trgovački centar u Vukovaru

U Maloprodajni lanci najbolji poslodavci među velikim poduzetnicima

P

ortal MojPosao proveo je istraživanje “Najbolji poslodavac” koje ima za cilj utvrditi u kojim je tvrtkama, prema ocjenama samih zaposlenika, najbolje raditi. U istraživanju, koje je provedeno između siječnja i studenog, sudjelovalo je 3.000 zaposlenika, a nagrade su dodijeljene u kategorijama velikih, srednjih i malih tvrtki. Titulu najboljeg poslodavca u Hrvatskoj u kategoriji velikih tvrtki odnijeli su redom maloprodajni lanci: dm-drogerie markt, Bipa te METRO Cash & Carry. Najbolji poslodavci u Hrvatskoj u kategoriji srednjih tvrtki su Rhea / FedEx, Deichmann trgovina obućom i DHL International. U kategoriji malih tvrtki najboljim poslodavcem proglašen je iSTUDIO, a slijede IKEA Hrvatska i Novartis Hrvatska na drugom i trećem mjestu.

središtu Vukovara, u Strossmayerovoj ulici pokraj Dunava, otvoren je trgovački centar Golubica Mall, moderni objekt na tri etaže s 9.000 kvadrata u kojima će, osim prodavaonica poznatih brendova, uskoro biti i ugostiteljski objekti, kuglana, Cinestar kinodvorane i ljetna pozornica. Nova je to investicija koncerna Agrokor, vrijedna 68 milijuna kuna, čime se ukupni iznos Agrokorovih ulaganja u vukovarskom kraju popeo na više od 600 milijuna kuna.

U prodajnim objektima Konzum maxi, Kozmo, KiK, Deichmann, Tobi, Ferivi, Accessoires, Takko te poslovnici HPB-a otvoreno je ukupno 100 novih radnih mjesta. Rezanjem vrpce, centar su otvorili gradonačelnik Vukovara Željko Sabo i predsjednik Nadzornog odbora Agrokora Ivan Todorić, a Gradu Vukovaru pritom je uručena i donacija.

www.jatrgovac.hr

Potrošači u Hrvatskoj među najpesimističnijima u svijetu

A

merički potrošači iskazali su u trećem tromjesečju najveći optimizam u šest godina, a snažno je poboljšano i povjerenje potrošača u Europi, uključujući Hrvatsku, iako su hrvatski potrošači i dalje među najvećim pesimistima, pokazalo je globalno istraživanje tvrtke Nielsen. Globalni indeks povjerenja potrošača u trećem je tromjesečju ostao nepromijenjen u odnosu na prethodna tri mjeseca, na 94 boda, dok je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine uvećan za dva boda. Vrijednost toga indeksa ispod 100 bodova pokazuje ipak da je povjerenje među potrošačima i dalje relativno slabo. Hrvatska je u istraživanju ubilježila 48 bodova, kao i Grčka, i na začelju je svjetske ljestvice, premda je indeks u usporedbi s drugim tromjesečjem poboljšan za tri boda. Lošije su od Hrvatske Italija i Slovenija, s po 47 bodova, te posljednje plasirana Mađarska, s 45 bodova.

Sardina izvozi čak 70 posto proizvodnje

N

ova tvornica tvrtke Sardina u Postirama na Braču radi punim kapacitetom čime je opravdano ulaganje od 250 milijuna kuna, koliko je uloženo u izgradnju i puštanje u rad najsuvremenije opreme za preradu ribe u regiji. Proizvodnja tvornice zasniva se na ulovu srdele i drugih vrsta sitne i krupne plave ribe, posebno skuše i tune. Ukupno se planira proizvesti 6.000 t ili 40 milijuna ribljih konzervi, 500 t ribljeg brašna, 100 t svježih školjki, 100 t ribljeg ulja kao i 1.500 t visokokvalitetne ribe iz uzgoja. Kapacitet smrzavanja ribe u novoj tvornici iznosi 150 t ribe dnevno, a kapacitet čuvanja smrznute ribe 4.000 t. Znakovito je da Sardina čak 70% svojih proizvoda plasira na inozemna tržišta (Japan, SAD, Kanada, Australija, Austrija, Italija, Švicarska, Mađarska, Švedska, Rusija, Češka, Slovačka, Slovenija, BiH, Srbija, Makedonija, Kosovo i Crna Gora).

Vijesti KARIJERE Na čelu Dione Ivana Gavrilović

N

ova predsjednica Uprave Dione je Ivana Gavrilović koja je tu poziciju preuzela od Roka Vodopije čiji je tim uveo Dionu u proces restrukturiranja. Ivana Gavrilović, dosadašnja članica Uprave, ima bogato iskustvo u upravljanju unutar FMCG sektora te unutar Gavrilović Grupe koja je od 2003. vlasnik trgovačkog lanca Diona.

Prije dolaska u Dionu, u Mesnoj industriji Gavrilović bila je odgovorna za razvoj proizvoda i širenje na tržište EU.

Martin Best imenovan direktorom marketinga Carlsberga Croatia

M

artin Best je imenovan direktorom marketinga Carlsberga Croatia i članom menadžment tima kompanije s odgovornošću za hrvatsko i mađarsko tržište.

Best dolazi iz grupacije Carlsberg u kojoj je od 2008. godine obnašao menadžerske funkcije u prodaji i marketingu na različitim tržištima. U sjedištu grupacije Carlsberg u Danskoj radio je na strateškom razvijanju i realizaciji globalnih marketinških kampanja za premium brendove, dok je za upravljanje i razvoj prodajnih kanala te odnose s ključnim kupcima bio zadužen tijekom dvogodišnjeg angažmana u Baltika Breweries u Rusiji. U Hrvatsku dolazi s mjesta direktora odgovornog za provedbu “Sales & Value Management” projekata u Aziji.

12

Studeni - Prosinac 2013.

Hrvatski duhani: Mraz smanjio urod duhana

I

z Hrvatskih duhana, tvrtke iz sastava Adris grupe, izvijestili su da je na njihovim površinama od gotovo 4.000 hektara u Podravini i Slavoniji završena berba duhana te je u tijeku otkup ovogodišnjeg uroda, koji će zbog mraza u listopadu biti manji od planiranog. Zbog nenadanog mraza početkom listopada berba je završila desetak dana ranije od uobičajenih agrotehnič-

kih rokova. Iako će pravi podaci o visini štete biti poznati nakon završetka otkupa ovogodišnjeg uroda, planiranog do kraja studenoga, već sada je jasno da neće biti ostvaren ovogodišnji plan u proizvodnji duhana.

Tako se očekuje oko 6.100 tona duhana tipa virginija i 1.500 tona burleya, odnosno ukupno oko 7.600 tona duhana, što je za 22 posto manje od prošle godine.

Inflacija u Hrvatskoj na razini prosjeka EU

Proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj pala za šestinu

G

odišnja inflacija u Hrvatskoj bila je u listopadu na razini prosjeka u Europskoj uniji, pokazali su podaci europskog statističkog ureda. Potrošačke su cijene u listopadu u Europskoj uniji porasle na godišnjoj razini 0,9%, dok su u eurozoni bile veće za 0,7%. Najnižu godišnju stopu inflacije pritom je zabilježila Grčka, gdje su cijene pale 1,9%. Slijedi Bugarska s padom cijena od 1,1% i Cipar gdje su se cijene spustile 0,5%. Najvišu stopu inflacije bilježile su u listopadu Estonija i Velika Britanija, od 2,2%, te Finska od 1,7%. Istodobno, u Hrvatskoj su cijene u listopadu uvećane za 0,8% na godišnjoj razini.

S

tručni savjet za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka upozorio je na negativne trendove u sektoru poput pada proizvodnje i pada broja isporučitelja mlijeka te nužnim smatraju donošenje mjera kako bi se zaustavili ti negativni trendovi.

Povećanje proizvodnje neće biti jednostavno, no ono je nužno kako bi se spriječilo daljnje urušavanje sektora, ističu iz Savjeta.

Pomoćnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić tim je povodom kazala kako se stanje u sektoru u proteklih godinu dana dosta urušilo, snažno je pala proizvodnja, a proizvođači i mljekarska industrija našli su se u teškoj situaciji. Hrvatska je prethodnih godina imala proizvodnju od 600 milijuna litara mlijeka godišnje, a ove godine se očekuje proizvodnja od oko 500 milijuna litara, kazala je Blažić napominjući kako je nužno u kratkoročnom razdoblju povećati proizvodnju na 600 milijuna litara, a u dugoročnom na 800 milijuna litara, što bi bilo na razini kvote što je Hrvatska dobila u pregovorima s EU.

Podravkinim radnicima božićnica od 1.500 kuna U skladu s Kolektivnim ugovorom, Uprava Podravke donijela je odluku prema kojoj će radnici Grupe Podravka dobiti božićnicu u iznosu od 1.500 kuna. Od tog iznosa 750 kuna bit će isplaćeno s plaćom za studeni u prosincu, dok će ostalih 750 kuna radnici

•••

dobiti u obliku dara u naravi koji će moći realizirati na maloprodajnim mjestima Podravke i Danice. Pravo na božićnicu ostvaruju radnici u društvima Grupe Podravka Hrvatska, osim radnika s posebnim ugovorima i radnika upućenih na rad u inozemstvo.

www.jatrgovac.hr

Karolina planira izlazak na tržište Saudijske Arabije

U

osječkoj tvornici keksa Karolina, koja posluje u sastavu Kraš grupe, u tijeku su investicije u infrastrukturu ukupne vrijednosti pola milijuna eura. Nastavak je to investicijskog ciklusa koji je započeo preuzimanjem ove tvrtke od strane Kraša u ožujku 2011. U tvrtki ističu kako će i ove godine ukupna proizvodnja biti približno na razini prošlogodišnje te su zadovoljni i financijskim rezultatom, ali i razvojem situacije na tržištu. Zbog izlaska Hrvatske iz CEFTA-e Karolina nije osjetila značajnije negativne efekte. Pored tradicionalnih tržišta, gdje je uz domaće, najznačajnije tržište BiH te Slovenije, zatim ostalih zemalja bivše Jugoslavije i EU, pa čak i SAD-a, ozbiljno se razmatra ulazak na tržište Saudijske Arabije na kojem je Kraš lider u segmentu vafla, što otvara prostor i za proizvode Karoline. Razgovori u tom smjeru su daleko odmakli, ali ovaj iskorak zahtijeva veća ulaganja u novu opremu.

T

Nestlé predstavio veliku Inicijativu za zapošljavanje mladih u Europi

vrtka Nestlé objavila je kako će u sklopu inicijative Nestlé needs YOUth do 2016. u Europi zaposliti 20.000 osoba mlađih od 30 godina. Ovo je prva inicijativa za zapošljavanje mladih pokrenuta od strane privatne kompanije, kojom se nastoji potaknuti, razviti i ojačati zapošljavanje mladih osoba diljem Europe.

“U sklopu Inicijative tvrtka Nestlé Adriatic obvezala se u sljedeće tri godine u regiji na ugovor o radu primiti 60 osoba mlađih od 30 godina, kao i njih 90 na razne oblike privremenog i povremenog zapošljavanja kroz programe prakse i pripravništva. Uz to, obvezali smo se godišnje na privremenim i sezonskim poslovima angažirati još 400 osoba”, izjavio je David Gaal, voditelj ljudskih potencijala tvrtke Nestlé Adriatic.

Vijesti KARIJERE Branka Slaveska nova predsjednica Uprave Karlovačke pivovare

B

ranka Slaveska je nova predsjednica Uprave Karlovačke pivovare naslijedivši na toj poziciji Alexandera Gerschbachera koji je na čelu Karlovačke pivovare bio od srpnja 2010. godine. Nova predsjednica Uprave preuzela je dužnost 1. prosinca 2013. godine. Slaveska ima široko iskustvo u industriji pića uključujući strateško planiranje i razvoj poslovanja. U kompaniji Heineken radi od 2006. godine.

Prije dolaska u Karlovačku pivovaru, bila je direktorica provedbe prodajnih aktivnosti u kompaniji Heineken Rusija. Radila je i u kompaniji Heineken Bjelorusija kao direktorica prodaje i distribucije.

Prije toga, radila je za Heinekenovu regiju Središnje i istočne Europe kao rukovoditelj razvoja kanala.

Tijekom karijere, radila je i za vinariju Tikveš u Makedoniji te u Pivari Skopje. Branka Slaveska rođena je i odrasla u Makedoniji. Protekle tri godine na čelu Karlovačke pivovare bio je Alexander Gerschbacher. Za vrijeme njegova mandata pivovara je modernizirana kroz ulaganja u varionicu, novu liniju za punjenje i fermentore. Gerschbacher će karijeru nastaviti vodeći komercijalne poslove u Heinekenovoj operativnoj kompaniji u Vijetnamu.

Saponia u novu liniju uložila 700 tisuća eura

O

sječka Saponia u rad je pustila i svoju treću ovogodišnju veliku investiciju vrijednu 700 tisuća eura, a riječ je o liniji za proizvodnju krutih toaletnih sapuna. Iz tvrtke poručuju kako su ovom posljednjom investicijom u proteklih 15 godina, od kada je Saponia u većinskom vlasništvu Mepas Grupe, obnovili i tehnološki unaprijedili sve proizvodne linije. Nova investicija Saponiji omogućava proizvodnju visokokvalitetnih krutih toaletnih sapuna, ali i veliku fleksibilnost u njihovoj veličini – od 80 do 200 grama. Njome se i osjetno povećava proizvodni kapacitet toga važnog Saponijinog proizvoda te omogućava proizvodnja i pakiranje čak 180 sapuna u minuti.

Blink i Pevec potpisali ugovor o uvođenju novog sustava interne komunikacije

Otvoren prvi Spar supermarket u Čakovcu

U

okviru novog trgovačkog centra Galerija Sjever otvoren je prvi Spar supermarket u Čakovcu. U supermarketu, koji su zajednički otvorili gradonačelnik Čakovca Stjepan Kovač i predsjednik Uprave Spara Hrvatska Helmut Fenzl, zaposleno je 39 djelatnika, a kupcima je na 1.200 metara kvadratnih prodajne površine na raspolaganju gotovo 10.000 proizvoda. U skladu sa svojom poslovnom politikom dobre suradnje s lokalnim proizvođačima, kažu u Sparu, posebno mjesto na policama novog supermarketa dobili su Vajdini proizvodi, proizvodi iz Čakovečkih mlinova te Raguzine tjestenine.

T

rgovački lanac Pevec potpisao je s informatičkom tvrtkom Blink sporazum o uvođenju novog sustava interne komunikacije temeljenog na rješenjima Microsoft SharePoint i Microsoft Exchange. Pevecu će to omogućiti poboljšanje poslovnih procesa, jer će sigurnim i stabilnim sustavom dvosmjerne komunikacije povezati sve sektore i segmente, odnosno blizu tisuću zaposlenika u 13 trgovačkih centara te upravi smještenoj na dvije lokacije, u Bjelovaru i Zagrebu.

Dalmacijavino bez kupaca i nakon četvrtog pokušaja Ni na četvrtom pokušaju prodaje Dalmacijavina za 158 milijuna kuna na splitskom Trgovačkom sudu nije bilo zainteresiranih kupaca. Na sudu se pojavilo desetak radnika te stečajni upravitelj Perica Mitrović koji je rekao kako je realna prodajna cijena za Dalmacijavino od 100 do

14

Studeni - Prosinac 2013.

•••

150 milijuna kuna. Dalmacijavino se prodaje u paketu s imovinom opterećenom hipotekama i zaštićenim brendovima kao što je Pipi. Tijekom prethodna četiri pokušaja prodaje niti u jednom nije bilo zainteresiranih za kupnju. Početna cijena je bila 280 milijuna kuna.

www.jatrgovac.hr

Društveno odgovorno poslovanje Argetinu donaciju osvojio projekt “Palčić gore!”

U

suradnji s pobjednicama projekta “Odobrile mame” tvrtka Droga Kolinska i njen brend Argeta uspješno su završili humanitarnu akciju u kojoj je svaka od sudionica ovog projekta predložila jednu humanitarnu organizaciju koja radi za bolju budućnost

Zaklada Adris donirala tri milijuna kuna

Z

aklada Adris, najveća korporativna zaklada u ovom dijelu Europe, pod motom “Upoznajte pametnu i kreativnu Hrvatsku”, dodijelila je još tri milijuna kuna za projekte koji će pridonijeti boljoj budućnosti Hrvatske s područja Znanje i otkrića, Stvaralaštvo, Ekologija, Baština i Dobrota, a izvrsnim učenicima i studentima te polaznicima poslijediplomskih i doktorskih studija dodijeljene su stipendije. Do sada je kroz sedam donacijskih ciklusa Zaklada ukupno dodijelila više od 26 milijuna kuna.

Svečana dodjela sredstava Zaklade Adris održana je u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, a svečanosti je nazočio i predsjednik RH Ivo Josipović te brojni uglednici. Zaklada Adris je, uključujući i ovaj donacijski ciklus, od 2007. do danas potpomogla ukupno 531 projekt.

žena, djece i obitelji. Mame su predstavile svoj izbor na internetu, a hrvatska je javnost najviše glasova dala projektu Kluba roditelja nedonoščadi Palčići “Palčić gore!” koji je time osvojio donaciju u iznosu od 3.000 eura. Tako će pobjednička organizacija moći kupiti monitor za praćenje vitalnih funkcija nedonoščadi za jedno od hrvatskih rodilišta.

Dobrotvorna misija ujedinila je 18 mama iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Kosova.

CARLSBERG CROATIA

Održan Zeleni dan koprivničke pivovare A

kcijom čišćenja biciklističke i planinarske staze u šumi Rajčevica, zaposlenici Carlsberga Croatia proslavili su 16. obljetnicu poslovanja pivovare i obilježili svoj Zeleni dan.

Volontersku akciju zaposlenika i cijelog menadžmenta kompanije, kojom je još jednom naglašena važnost koju pivovara posvećuje očuvanju i zaštiti okoliša, predvodio je predsjednik Uprave Carsten Christensen. Akcijom je prikupljeno oko sedam tona smeća, a lokacija za čišćenje dogovorena je u suradnji s Gradom Koprivnicom, a svoj

FOTOKNJIGE

-30%

doprinos akciji, uz sedamdesetak zaposlenika Carlsberga, dali su i članovi DVD-a Jagnjedovec, planinarsko društvo “Bilo”, udruga žena “Hrvatska ruža” te Hrvatske šume i koprivnički GKP Komunalac. U sklopu Zelenog dana, Carlsberg Croatia predstavila je i svoje Izvješće o društveno odgovornom poslovanju za 2012. godinu u kojem su navedena sva postignuća kompanije unutar programa društveno odgovornog poslovanja.

Od sada svoje fotografije, fotoknjige i ostale fotoproizvode izradite u Pošti.

DIGITALNE FOTOGRAFIJE

3+1GRATIS KALENDARI

-25%

Naručite internetom fotografije, fotopoklone i fotoknjige: www.postafoto.hr Izrada najkvalitetnijih fotografija, jednostavno i brzo.

Besplatna dostava u odabrani poštanski ured ili na kućnu adresu po cijeni od 23 kn + PDV. Veliki izbor fotoproizvoda i fotoknjiga svih formata.

Fotografije se izrađuju sa svih predanih materijala (film, CD, DVD ili USB-stick).

Akcija se odnosi na sve fotoknjige, bez obzira na tip uveza ili format i na sve formate digitalnih fotografija.

Ponuda traje od 20.11.2013. do 31.01.2014.

Promocije Novi reklamni spot za Pan Arena Ice Fever

K

ao uvod u hokejaški spektakl Pan Arena Ice Fever, koji će se u prosincu i siječnju održati u Zagrebu, pivovara Carlsberg Croatia i Medveščak snimili su novi reklamni spot u kojem Medveščakovi igrači Matt Murley, Geoff Waugh i Ivan Švarny “ iz svega glasa” pozivaju svoje navijače na Pan Arena Ice Fever, a uz podršku legendarnog spikera s utakmica Medvjeda Davida Vurdelje poznatijeg kao Baby Dooks i poruku “Nek’ se čuje do Rusije!”. To je ujedno i naziv nove “najglasnije ikad” kampanje za Pan temeljene na jedinstvenoj atmosferi na utakmicama Medvjeda za koju su zaslužni upravo njihovi navijači, a najglasnije od njih Pan vodi u Rusiju na utakmicu Medveščaka protiv moskovskog Spartaka, 8. siječnja 2014. godine.

Saša Šekoranja odjenuo Božićno pivo u novo ruho

B

ajkovita atmosfera okićenog Zrinjevca pružila je idealan ugođaj za predstavljanje nove etikete Božićnog piva. Jedinstveno na našem tržištu, osim svojim okusom, Božićno pivo oduševljava i uvijek drukčijim vizualnim identitetom. Tako je ovogodišnju etiketu posebno dizajnirao poznati umjetnik Saša Šekoranja koji je Božićno pivo odjenuo u dojmljivo novo ruho. Dugu tradiciju Božićnog piva istaknuo je i direktor marketinga Zagrebačke pivovare, Darko Ivančević, koji je napomenuo da ovo događanje posljednje 24 godine okuplja sve ljubitelje Božićnog piva uz uvijek upečatljiva likovna rješenja etiketa.

COCA-COLA

Božićna avantura u osječkom Avenue Mallu C oca-Cola HBC Hrvatska unijela je dašak čarolije u osječki trgovački centar Avenue Mall ukrasivši prostor centra impresivnim izlaganjem Coca-Colinih blagdanskih pakiranja. Riječ je o najvećemu izlaganju Coca-Colinih proizvoda koje je postavljeno na jednome prodajnom mjestu u Hrvatskoj, a čini ga više od 70.000 litara Coca-Cole i Fante, odnosno oko 32.500 boca posloženih u obliku Coca-Colinih kamiona i kuće Djeda Božićnjaka. Coca-Colina blagdanska čarolija zaokružuje slavljeničku 2013. godinu u kojoj se obilježava 45. obljetnica Coca-Cole u Hrvatskoj.

Tijekom svojega djelovanja od 1968.

godine tvrtka je dala velik doprinos hrvatskomu gospodarstvu i društvu u cjelini, a Coca-Cola i njezine marke nezamjenjivi su dio hrvatske svakodnevice, što pokazuje i podatak da Hrvati godišnje u prosjeku popiju 130 bočica različitih Coca-Colinih napitaka.

Mils predstavio liniju “hajdučkih” proizvoda

H

ajdučki jogurt, Hajdučki mliječni namaz, Hajdučki svježi sir i Hajdučko mlijeko proizvodi su iz nove linije proizvoda Mils Mljekare Split nastalih u suradnji s nogometnim klubom HNK Hajduk. Na taj način se, kažu u ovoj tvrtki, objedinjava snaga brenda Hajduka te kvaliteta i prepoznatljivost proizvoda Milsa na

16

Studeni - Prosinac 2013.

tržištu. Hajdučko mlijeko na policama trgovina pojavit će se početkom veljače 2014. godine, dok su ostali proizvodi od početka prosinca dostupni u svim Tommyjevim trgovinama, a od početka iduće godine i u svim ostalim trgovinama. Proizvode je moguće naručiti i putem web stranice Mils.hr.

www.jatrgovac.hr

Promo

Sretne i ugodne blagdane želi vam Winter Jack D

olazi zima, razdoblje praznika i dugih hladnih noći u kojima dobra druženja u toplim domovima savršeno dopunjuje Jack Daniel’s Winter, punč koji sadržava jabukov sok, cimet, klinčić i druge tradicijske začine te, naravno, poznati viski Jack Daniel’s. Pije se topao i zagrijan kao svaki zimski napitak.

Njegov okus podsjeća na pitu od jabuka sa zrncem viskija i sezonskih začina, a završnu

mu notu daju paljena hrastovina i vanilija.

Možda niste znali da se u malenome gradiću Lynchburg u američkoj saveznoj državi Tennessee nalazi jedna od najvećih umjetničkih radionica na svijetu, radionica iz koje svake godine iziđe oko 12 milijuna boca Jacka Daniel’sa. Izgled i sadržaj svake od tih boca, koje nastaju samo i jedino u Lynchburgu, dobro je poznat milijunima štovatelja djela

slavnoga osnivača, začetnika radionice, Jacka Daniela. Kako je Mr. Jack oduvijek vjerovao u okupljanje prijatelja i obitelji, tijekom ovih blagdana tradicija će se nastaviti uz jedinstvene okuse pića Winter Jack koji je načinjen po starome receptu iz Lynchburga.

Praunuka Jack Daniela, čuvena kuharica Lynn Tolley, obnovila je recepturu tradicijskoga toplog napitka iz Tennesseeja te dala

prigodu milijunima poklonika da u zimskim mjesecima uživaju u okrepljujućem okusu Winter Jacka.

Dolazi zima, razdoblje praznika i dugih hladnih noći u kojima će Winter Jack zasigurno savršeno upotpuniti dobra druženja u toplim domovima uz najbliže i najdraže prijatelje. Vaši vas prijatelji iz Jacka Daniel’sa podsjećaju na odgovorno uživanje u alkoholnim pićima.

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.

Medijski barometar trgovačkih lanaca

U blagdanskom ozračju U aktivnostima trgovaca zamjećuje se utjecaj predblagdanskog razdoblja kada, u većoj mjeri nego obično, sudjeluju u humanitarnim akcijama i raznim kampanjama

U

studenom se nastavila priča o prodajnom postupku Mercatora i utjecaju koncentracije Konzuma i Mercatora, kao i o uvjetima koje je nužno ispuniti kako bi do realizacije posla uistinu i došlo. Osim poslovnim rezultatima, mediji su zaokupljeni asortimanom i cijenama proizvoda, a zamjećuje se i utjecaj predblagdanskog razdoblja. Naime, većina trgovačkih lanaca više no obično sudjeluje, inicira ili samostalno provodi humanitarne akcije i razne kampanje. Analiza medijskog publiciteta trgovačkih lanaca u Hrvatskoj donosi rezultate o kojim se trgovačkim lancima u studenom najviše pisalo, te u kojim kontekstima. Praćen je publicitet 12 trgovačkih lanaca u tiskanim medijima te na internetskim portalima. Analizom su obuhvaćene samo kvalitetne (sadržajne) objave, odnosno one gdje su trgovački lanci glavni samostalni ili glavni nesamostalni subjekti/teme u objavi.

TRI MUŠKETIRA Tri se trgovačka lanca (Konzum, Mercator i Lidl) već treći mjesec zaredom nalaze na prva tri mjesta po zastupljenosti u medijima. Lidl je konstantno na

18

Studeni - Prosinac 2013.

trećoj poziciji, a Konzum i Mercator su mijenjali mjesta. Nakon što je Mercator u listopadu preuzeo prvo mjesto, Konzum se ponovno vratio na čelnu poziciju u studenom. Sljedeća tri mjesta zauzeli su isti trgovački lanci kao i u listopadu, s tim da su Kaufland i Spar napredovali za po jedno mjesto, a Plodine su s četvrtog pale na šesto mjesto. O Konzumu se najviše pisalo vezano za asortiman, ponudu te cijene proizvoda, a zatim o promidžbenim aktivnostima i sponzorstvima.

Neke od akcija u kojima

restrukturiranje duga. Kao i o Konzumu, o Lidlu se najviše pisalo vezano za ponudu i cijene proizvoda, a zatim o promidžbi i sponzorstvima.

RAST SPONZORSTAVA Ukupno gledajući, najveći se broj objava, kao i prošlih mjeseci, odnosio na poslovanje s udjelom od 44,16%, a slijedi tematika vezana za asortiman i cijene proizvoda s 23,57% objava. Tema vezana za promidžbu i sponzorstva nalazi se na trećem mjestu, no s najvećim udjelom od početka godine. To je nekako i očekivano u razdoblju Studeni je donio ponovni božićnih i povratak Konzuma na prvo prije novogodišnjih blagdana. U stumjesto medijske scene denom se nešto više o trgovačkim lancima pisalo na portalima je Konzum sudjelovao su (51%), u odnosu na objave “Zajedno za naše čisto, u tiskovinama koje su zauplavo more” te kampanja zele 49% od ukupnog broja “Odgovorno konzumiranje zabilježenih objava. Pojealkohola”. O Mercatoru dinačno gledajući, mediji se najviše objavljivalo u koji su najviše objavljivali o kontekstu prodajnog potrgovačkim lancima su porstupka te tri ključna uvjeta tal jatrgovac.hr te dnevnik koja je nužno ispuniti za 24 sata. O većini su naverealizaciju posla. Uvjeti su denih tema više objavljivali da Agrokor mora osigurati međunarodne izvore finan- internetski portali, osim ciranja, udruživanje trebaju kad se radi o asortimanu i cijenama proizvoda, dok je odobriti regulatori na svatematika “ostalo” jednako kom od tržišta te Mercator s bankama mora dogovoriti zastupljena.

Trgovački lanci broj objava Studeni 2013.

Konzum

147 Mercator

139 Lidl

80 Kaufland

76 Spar

56 Plodine

43 Billa

40 Tommy

24 Diona

21 Getro

16 NTL

12 Kerum

11

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancima Poslovanje

44,16% Asortiman, cijene

23,57% Promidžba i sponzorstva

23,11% Usluge i odnos prema kupcima

2,29% Ostalo

6,86%

Ines Kovačić PressCLIPPING www.jatrgovac.hr

Voditelji nabave Event manageri Konzultanti Product manageri Gospodarske komore Proizvođači Voditelji razvoja Trgovci Direktori prodaje IT manageri

Komercijalisti PR agencije Članovi uprave Media planeri Trade marketing manageriAsistenti marketinga Voditelji programa Savjetnici Account manageri Poslovođe Voditelji kategorije Kreativni direktori Area manageri

Distributeri

Direktori marketinga

Regionalni voditelji Direktori financija

Voditelji klučnih kupaca Vlasnici trgovina Izvršni direktori Promotori

Rukovoditelji izvoza

BTL agencije

Trgovačke udruge

Svi čitaju Najtiražniji i najutjecajniji stručni poslovni magazin u zemlji Marketinške agencije

Direktori nabave

Analitičari Voditelji odnosa s kupcima

Project manageri

Članovi nadzornog odbora

Brand manageri Country manageri Istraživačke agencije

Voditelji logistike Uvoznici

HR manageri

Voditelji merchandisinga

PR manageri

Potrošači

Puls sektora Trendovi ove godine uče nas da tržište robe široke potrošnje u 2014. neće doživjeti “boom” (jer osobna potrošnja ovisi o tome koliko je kuna u džepu), ali i potvrđuju činjenicu da je to segment s najvećom otpornošću na krizne uvjete

VIŠE MINUSA

nego pluseva

Z

ima je došla za većinu prerano. Iako je Goranima ili Ličanima valjda i smiješno naše urbano kukanje o snijegu, hladnoći i sličnom – pa zar se čak i mjesec ne zove studeni?! Za razliku od klime, politička i medijska scena je više nego užarena. A gospodarska slika? Da je barem i približno slična političkoj!

Iznenađenja nema, barem ne prevelikih... Kao što je njemački romanopisac Remarque svojedobno sročio – “na zapadu ništa novo”.

Stanje je možda sličnije vremenskoj nego društvenoj situaciji, što hoće reći – više je minusa, nego pluseva.

Iako, lani u ovo doba (pa čak i početkom godine) političari nas uvjeravahu kako nam

20

Studeni - Prosinac 2013.

tako snižavanje cijena (zbog akcija, većih pakiranja ili prelaska na cjenovno niže pozicionirane proizvode). SljedePOZITIVNA NULA ća četiri mjeseca količinska Nakon poetskog uvoda, prodaja bilježila je plus od pozabavimo se činjenicama, 0,1% (s tim da je tu uključena odnosno pokazateljima treni ljetna sezona!), a u istom dova u “našoj” tržišnoj areni iznosu bile su niže prosječne cijene. Saldo, dakako – Novac se prelijeva u one nula. Cinici kategorije koje su ove će reći – u zemlji gdje svi godine više “trendi” sektori bilježe pad, nula je – kretanju maloprodaje robe pozitivan rezultat. Kad već široke potrošnje (uz dodatak nama ne ide, možda se pitate da je uključena i procjena kako je susjedima i “komšijadiskontnih lanaca). Prva čema”? Jeli istina da je čovjeku tiri mjeseca 2013. obilježio je lakše pri duši ako zna da ne određeni rast prodanih koliodskače od drugih? Ako jest čina (u odnosu na prva četiri tako, mnogi će se onda opumjeseca 2012.), no i jednako stiti kad čuju da slovenska

svakako slijedi rast. Recimo samo to da im procjene baš i nisu bile točne.

www.jatrgovac.hr

neprehrana trpi daleko više od prehrane maloprodaja u zadnjem promatranom “četveromjesečju” (travanj-srpanj za prehranu, odnosno svibanj-kolovoz za

i devalvacije valute jer prodajne količine padaju za čak 7,8%, dok su cijene prosječno 14% veće nego lani. Trendovi u Srbiji su kod Čokoladne table su povećale većine kategorija slični ostavrijednosnu prodaju za 12%, lim tržištima – količinska a količinsku preko 20% potrošnja je u padu. Kad neprehranu), pada za 4,3%, se ispuše inflatorni učinak bosansko-hercegovačka je (a trendovi se kreću u tom u minusu od 4,7%, dok jesmjeru), ukupni rast se znadino srbijanska raste i to za čajno usporava.

Vratimo se domaćim (hrrespektabilnih 6,2%. Ipak, vatskim) temama. Domaći valja znati da je rast u Srbiji kupci u zadnjem kvartalu prvenstveno uvjetovan utjejesu se izjasnili ponešto pocajem inflatornih kretanja zitivnije – indeks povjerenja potrošača (prema Nielsenovom globalnom istraživanju “Indeks povjerenja potrošača Q3 2013”) bio je 48% iliti za tri postotna boda veći negoli u srpnju. Naravno, jesmo i dalje među pet “najpesimističnijih” u Europi (samim time i u svijetu), ako se pitate. I da, Slovenci jesu još pesimističniji od nas (indeks 47), ako se i to pitate.

Negativno raspoložen kupac, dakako, nije izdašan potrošač. Velika se većina izjasnila da se s krizom hrve tako što prelazi na kupnju ekonomičnijih proizvoda (točnije, njih

www.jatrgovac.hr

64%). K tome, 41% kupaca tvrdi da kupuje samo najnužnije, a u jednakom postotku većinu stvari kupuju na akcijama ili promocijama, kao što ih 40% tvrdi da u cijelosti manje kupuje (izvor: Nielsenova studija ponašanja kupaca “Shopper Trends”, veljača 2013.).

financijski), i kokice (-6%).

“Slatki program” (sve čokolade, keksi i vafli, kroasani, bomboni, žvakaće...) prodaje se također bolje nego lani (prosječni količinski rast u 2013. je 2,1%, a vrijednosni 3,1%), najviše zahvaljujući porastu prodaje vafla od 5% te čokoladnih tabli, koje imaju fascinantni porast TRENDOVI U PREHRANI vrijednosne prodaje od 12% Trend rasta/pada maloprote preko 20% količinski! daje, u onim skupinama Zašto? Veća pakiranja (npr. proizvoda koje Nielsen svočokoladne table od 200-250jim panelom trgovine prati 300g), s nižom prosječnom zadnje tri godine, pokazuje cijenom po kg. Jedino su kako u prehrani postoji nepakirani kroasani u padu koliko skupina kategorija (-15% financijski).

Mesne prerađevine (razne koje bilježe rast u odnosu na polutrajne i trajne kobasice i prošlu godinu. Postocima se salame te hrePo ostvarenom rezultatu slane novke) bilježe od početka grickalice su najuspješnija godine veću vrijednosnu kategorija prehrane realizaciju (+2,6%), uz neznatno veću količinsku ističu slane grickalice s 4,9% prodaju, što je rezultat većih većom financijskom i 3,9% prosječnih cijena. Financijski većom količinskom realizacinajizdašnije su šunke koje jom. No, zanimljivo je da taj bilježe 4% veću vrijednosnu i rast pogone trgovačke robne 3% veću količinsku prodaju, marke koje rastu u svim sea najveći rast imaju mortagmentima grickalica, dok su dele – čak 18% količinski pravi hit “PL-čipsevi” od 150 i 10% vrijednosno. Kod g koji su zabilježili 73% veću hrenovaka je pak značajan prodaju nego lani. S tim da trgovačke robne marke u pro- utjecaj jeftinije konkurencije i trgovačkih robnih marki sjeku imaju 3% veće cijene koje su, uz sličnu količinsku nego lani. Rast prodaje imaju prodaju, “srušile” financijsku razne koštunice (preko 15% realizaciju za 3%. vrijednosno), te ekstrudirani Alkoholna pića (pivo i JAP) proizvodi (+2,7%). Tek su bilježe veću vrijednosnu, ali štapići i pereci u padu (-3% nižu količinsku prodaju. Pivo je i dalje u padu, no jaka alkoholna pića su ostvarila ove godine 5% veću financijsku realizaciju. Sličan trend (rast vrijednosne, a pad količinske prodaje) bilježi i kategorija hrane za kućne ljubimce.

Bezalkoholna pića (bez voda), unatoč vrućem ljetu (i uvijek prekratkom, barem za većinu stanovnika, a o proizvođačima pića da ne govorim), bilježe sličnu prodaju kao i lani, uz nešto Studeni - Prosinac 2013.

21

Puls sektora veću financijsku realizaciju (+1,3%). Kasniji dolazak toplih i sunčanih dana jedva je popravilo uspješno ljeto.

No, u svakoj skupini ima pobjednika i gubitnika. Gazirani sokovi ostvarili su rast (vrijednosni 4,3%, količinski

voćnih sokova te negaziranih aromatiziranih voda. A topli napitci, kad smo već spomenuli odgođeni dolazak ljeta ove godine? Količinski skoro jednako, a financijski mršavije za 1%. Kava, unatoč rastu prodanih količina od 1,5%, ostvaruje 1,2% Dobitnici ljeta su gazirani manje financijski – utjecaj sokovi, energetska pića i je to snažnih promocija gazirane vode (čitaj: akcijskih cijena), te 5,6%), energetska pića takoprelazaka na veća pakiranja đer (+6% financijski), a naj(375 g, 400 g i 500 g). Manja više su izgubili ledeni čajevi je i prodaja mješavina za (-8,5% financijski), voćni cappuccino, ali raste prodaja sokovi i napitci (-6%) te in“instant kave”. Čaj se prostant praškasti napitci (-3%). davao manje i financijski i Uz njih velik pad doživjeli su vrijednosno za oko 0,5%, a “radleri”, koji su ove godine u najviše je pala prodaja inmaloprodaji zabilježili kolistant kakaa: 2% vrijednosno činski pad od čak 24% (i 27% i oko 3% količinski. Zašto vrijednosno). Ukratko, novac toliko pada prodaja dječje se iz pojedinih kategorija hrane? Pa, osim smanjenog prelijeva u druge, koje su ove nataliteta, tu su i promjene godine više “trendi”. trendova. Dok čitava grupa Zanimljive su i vode – u pada oko 2% (financijski tek totalu bilježe pad od oko nešto manje nego količinski), 1%; no gazirane bez okusa “suha” dječja hrana (pahuljice padaju oko 2%, negazirane s i dječji keksi) bilježi 2% veću okusom oko 5%, negazirane količinsku uz 2% manju vribez okusa imaju gotovo jedjednosnu prodaju. No, zato se naku prodaju, dok gazirane kašica prodalo 5% količinski s okusom rastu preko 20% manje (1% manje financijkoličinski i preko 27% vrijed- ski), a sličan trend imale su i nosno. Dakle, dobitnici ljeta “baby formule” (-3% količinsu gazirani sokovi, energetska ski, uz istu vrijednosnu propića i gazirane vode, čiji se daju). Najveći pad ostvarili uspjeh odrazio na slabiju rea- su dječji sokovi (čak -10%), a lizaciju piva s voćnim sokom tek su dječji čajevi imali 3% (“radlera”), instant praškastih veću količinsku prodaju (uz napitaka, ledenih čajeva, jednaku financijsku realizaci-

prodaje kuhinjskih ručnika odrazio na pad prodaje salveta (-4% količinski i -3% vrijednosno), ali i papirnatih maramica (po -4%). Ova je skupina utoliko zanimljivija NEPREHRANA U TRI SMJERA U neprehrani se diferenciraju kad se zna da najveći udjel tri skupine kategorija. One u prodaji imaju trgovačke koje ostvaruju rast vrijedrobne marke čiji je udio ipak nosne prodaje uz jednaku u laganom opadanju – trend (ili čak manju) količinsku koji nije lako vidjeti u većini prodaju, one koje imaju veću ostalih skupina proizvoda. količinsku uz nepromijenjeVeću financijsku prodaju nu financijsku realizaciju, ostvaruju i sredstva za pranje te one koje bilježe “čisti” posuđa (+1,4% vrijednosno, pad. Najveći rast financijske uz 0,4% manju količinsku prodaje (+5%) imali su inprodaju), s tim da sredstva sekticidi i repelenti (uz 4% za ručno pranje rastu i komanje prodanih komada), ličinski i vrijednosno, a ona čemu su pridonijela sredstva za automatsko samo vrijedprotiv komaraca te repelenti; nosno, uz pad prodanih koovdje je riječ o prelasku na ličina. Skupinu vrijednosno modernija, te samim time i “uspješnih” zaključujemo sa skuplja sredstva. Biste li posredstvima za intimnu higijemislili da je “papirna konfek- nu, koja ostvaruju 1,3% veću cija” financijski primamljiv i vrijednosnu uz 0,7% veću prosperitetan dio maloprokoličinsku prodaju. daje? E pa jest, jer unatoč 2% U skupini koja bilježi količinski rast uz jednaku financijRadleri su ove godine sku realizaciju zabilježili količinski pad od nalazimo kondome (+3,8%), čak 24% i 27% vrijednosno pelene i vlažne maramice manjoj količinskoj prodaji (+3,4%), sredstva za njegu bilježi 3,2% veću financijkose (+1,4%) te sredstva za sku realizaciju. Najveći dio oralnu higijenu (+2%). Kod otpada dakako na toaletne kondoma tome trendu su papire, koji rastu količinski pridonijele trgovačke robne 5% a vrijednosno 2,5%, dok marke i veći izbor jeftinijih je još veći uspjeh prodaje proizvoda. Pad prodaje pelekuhinjskih ručnika (9,5% na kompenzira rast prodaje količinski i 6,4% vrijednovlažnih maramica, iako ne sno). Vjerojatno se uspjeh znam kako interpretirati

ju). Dakle, očigledan je trend prelaska s kašica na “suhu” hranu, uz općenito slabiju financijsku realizaciju.

Sredstva za njegu -5,8% rublja -4,4%

-3,2% -4,0%

Vrijednosni rast

Sredstva za brijanje

Sredstva za osobnu njegu

Količinski rast

-2,8% Sredstva za čišćenje kućanstva -4,3%

3,2%

2,0% -0,6% Sredstva za oralnu higijenu

Sredstva za njegu kose

Sredstva za intimnu higijenu

-2,0%

0,0% 3,4% Njega za bebe

0,0% 1,4%

0,2% 3,8% Kondomi

1,3% 0,7% -0,4%

Sredstva za pranje posuđa

-2,0% Papirna konfekcija

-1,8% -2,1% Dječja hrana

-3,9%

-1,2% Bezalkoholna pića

1,4%

3,2%

4,5%

1,1% -1,1% Topli napitci

-0,5% Alkoholna pića

-2,4%

Studeni - Prosinac 2013.

Insekticidi i repelenti

2,6% Hrana za kućne ljubimce

Slane grickalice

22

0,2%

2,6% 0,3% Meso i mesne prerađevine

1,3%

3,1% 2,1% Slatkiši

4,9% 3,9%

Trend rasta/pada maloprodaje prema skupinama proizvoda iz Nielsenovog panela trgovine

www.jatrgovac.hr

+0,1% količinska prodaja u drugom “četveromjesečju” 2013. takva kretanja. Sredstva za njegu kose nude šaroliku sliku, pa tako najveći segment šampona za kosu ima gotovo istu količinsku uz 1% manju vrijednosnu prodaju, dok boje za kosu rastu (po 2%).

Istim postotkom raste vrijednosna prodaja regeneratora, sprejevi stagniraju, a sredstva za oblikovanje kose padaju 2% količinski i čak 6,5% vrijednosno. Dentalna higijena pokazuje rast prodaje četkica za zube (količinski 3%, a vrijednosno 1%), dok zubne paste padaju (po 1%).

Na koncu, “padajući popis”.

Sredstva za osobnu njegu imaju 3% manju financijsku i 4,8% manju količinsku realizaciju. Bolje se prodaju tek gelovi za tuširanje (+3% vrijednosno i +7% količinski) te kreme za njegu lica (+2% vrijednosno). Dezodoransi i sapuni su financijski “oko nule”, a pad vrijednosne prodaje od 4% ili više bilježe redom sredstva poslije brijanja, sredstva za brijanje, sredstva za depilaciju, sredstva za čišćenje lica, sredstva za njegu tijela te sredstva za njegu usana. Kod sredstava za čišćenje kućanstva veći postotak pada imaju sredstva za čišćenje i održavanje toaleta (financijski preko -3%), a manji razna univerzalna i ostala sredstva za čišćenje raznih površina (-1%). Na “kraju balade” su sredstva za njegu rublja – vrijednosni pad od 6% najviše generiraju

nja” (150 g), kod gaziranih sokova snažne marketinške aktivnosti (uz promotivne akcije), kod papirne konfekcije to su “premium” proizvodi s dobrim omjerom cijene (i uz dobar mix promotivnih aktivnosti), kod insekticida i repelenata novi i funkcionalniji (samim time i skuplji proizvodi); OPREZNA OČEKIVANJA Trendovi se mijenjaju, dolazi U zaključku možemo konsta- do promjene potrošačkih tirati nekoliko stvari: navika (npr. prelaskom s - Kupci imaju manje za trošijedne vrste proizvoda na ti, pesimistični su, nespremni drugu), no u cjelini čini se trošiti, i žele dobiti više za kako “vrtimo” iste novce...

Kad bolje Najveći rast financijske promislim, i tako. Ako prodaje u neprehrani su imali nije svake godine ima više insekticidi i repelenti (+5%) turista (tako vele podaci o svoj novac; turističkoj sezoni), a prodaja - Neprehrana trpi daleko u totalu stagnira, čini se da više od prehrane, prodaja imamo manje za potrošiti. se pokušava održati pojačaIako, to i nije neka novost. nim akcijama (snižavanjima Može li konac godine popracijena, većim pakiranjima), viti sliku, blagdanski “shopping”? Vjerojatno da (od uz čest prelazak kupaca na jeftinije proizvode i trgovačke mnogih se dalo čuti kako je lanjski “Božić” bio među robne marke; prodajno najlošijima), ali - Prehrana je otpornija na ne pretjerano - nema naime negativne trendove, no u jokera u vidu “zimske sezomnogim je kategorijama vidne” i priljeva stotina tisuća ljiv utjecaj trgovačkih robnih marki i jeftinije konkurencije; novih kupaca.

- Formula za uspjeh različita A dogodine? Izjave vodećih je kod pojedinih kategorija: političara u dlaku su slične kod čokolada to su veća palanjskim procjenama – bit će kiranja (za nešto nižu proizazovno, ali ostvarit ćemo sječnu cijenu po kg), koja su rast, koliko god malen bio. podigla cijelu kategoriju, kod Ekonomski analitičari su čipsa to su “srednja pakiraoprezniji. Kako bilo da bilo,

deterdženti za pranje rublja (-7%), a tek nešto malo manje padaju oplemenjivači (-4%). Količinski pad je blaži. Posljedica je to velikih akcija (rast prodaje velikih pakiranja), te rasta prodaje ekonomičnijih marki proizvoda, što je spustilo financijsku realizaciju.

sasvim je izvjesno tek da nas čeka još jedna iznimno izazovna godina. Trendovi ove godine, godine u kojoj smo napokon postali dio EU društva, godine velikih izazova i pritisaka, uče nas da tržište robe široke potrošnje neće doživjeti “boom” (jer osobna potrošnja ovisi o tome koliko je kuna u džepu), ali i potvrđuju činjenicu da je to segment s najvećom otpornošću na krizne uvjete.

Godina pred nama, u kojoj će opet izniknuti neki novi/ stari pobjednici i novi trendovi potrošnje, bit će obilježena rastućim pritiskom trgovačkih robnih marki, prehrambenih proizvoda iz EU-a (često jeftinijih) te očekivanjem kupca za dobije više vrijednosti za svoj novac, očekivanjem koje trgovci dodatno potenciraju.

Ipak, pred nama su blagdani, dani kada uživamo u plodovima truda cijele godine.

Za proizvođače – zbrajanje rezultata, za trgovce – uvod u najkaotičniji i najviše očekivani dio godine. Za kupce (barem one koji imaju kakve-takve prihode) - prilika da na akcijama kupe osnovne i manje osnovne potrepštine, delicije, poklone.

Prilika za opuštanje i veselje.

I s tom željom – da uživate u blagdanima - pozdravljam.

Ivan Junaković Voditelj Odjela za odnose s klijentima, AC Nielsen

Dinamika kretanja tržišta robe široke potrošnje 5% Nominalni rast/pad %

4%

2,7%

3% 2%

-1% -2%

-1,9%

-2,7%

-4%

www.jatrgovac.hr

2011.

-1,2%

0,1%

-3%

2010.

1,8%

1,6%

-0,3%

-2,0% -0,1%

Promjena cijena %

2,6%

1,2% 0,9%

1% 0%

Količinski rast/pad

2012.

4,5%

-1,2%

-0,8%

3,7%

2,1%

-0,3%

Izvor: Nielsenova “Growth Reporter” studija, studeni 2013.

4,6%

3,2% 2,4% 2,5%

0,1%

0,5%

0,1%

2,4% 1,6% 1,2%

-0,7%

-1,8% -0,6% -3,1% -0,4%

-2,2%

pro.’09 tra.’10

tra.’10 kol.’10

0,0%

-0,1% 0,1% -0,1%

-1,2%

-3,6% -2,8%

kol.’10 pro.’10

pro.’10 tra.’11

tra.’11 kol.’11

kol.’11 pro.’11

pro’11 tra.’12

tra.’12 kol.’12

kol.’12 pro.’12

pro’12 tra.’13

tra.’13 kol.’13

Studeni - Prosinac 2013.

23

Maloprodajni trendovi

Promjena posl na tržištu m

Kako bi opstali na tržištu, trgovački lanci trebaju prvenstveno definirati osnovu za stratešku diferencijaciju - žele li se s konkurentima natjecati cijenom, uslugom, ili možda ponuditi drugačije, ekskluzivne proizvode

U

posljednjih nekoliko godina maloprodajno tržište pokazuje nužnost modifikacije klasične strategije: poslovni model koji se oslanjao na niske marže i na visok obujam prodaje doživljava značajne promjene, dijelom zbog promjena u ponašanju potrošača, a dijelom zbog promjena u ekonomskom okruženju. Kako bi dugoročno opstali na tržištu, maloprodajni bi lanci trebali prilagoditi poslovanje u cjelini. Prvenstveno je potrebno definirati osnovu za diferencijaciju – žele li se s konkurentima natjecati cijenom, uslugom, ili možda ponuditi drugačije, ekskluzivne proizvode. Bilo koja od strategija može rezultirati pozitivnim rezultatom i uspjehom, no metode koje se primjenjuju su različite.

VIDOVI DIFERENCIJACIJE Poznato je da u borbi niskim cijenama pobjedu odnosi onaj koji ima poslovni model s nižim operativnim

24

Studeni - Prosinac 2013.

troškovima, pri čemu mora biti spreman na poslovanje s niskim maržama i nešto višim ulaganjima u imovinu. Igrači na tržištu koji nemaju takvu snagu, a istovremeno ne posjeduju osobine koje ih razlikuju od ostatka konkurencije, dugoročno neće biti u stanju preživjeti. Prema tome, alternativu karakterizira usmjerenje na kvalitetu koju označavaju nešto više marže, pri čemu se zahtijeva kontinuirano ulaganje u obrazovanje prodajnog osoblja i u tehnologiju. Ukoliko se odluče na ekskluzivne

cijaciju na proizvodima, cijeni, lokaciji, izboru proizvoda te na kvaliteti usluge.

Ekspanzijom informacijU idućem periodu slijedi skih tehnolodaljnja konsolidacija i gija izbor je prestao biti koncentracija tržišta ograničen isključivo na proizvode, tada će troškovproizvode koje je moguće na baza morati poduprijeti pronaći u tradicionalnoj razvoj vrhunskih proizvoda trgovini. Internet je učiodnosno mogućnosti njinio dostupnim bilo koji hovog nabavljanja. proizvod iz bilo kojeg U prošlosti su maloprodajdijela svijeta, a lokacija je ni lanci temeljili diferenpostala vezana uz mjesto

na kojem se nalazi kupac.

Ujedno, zahvaljujući informacijskim tehnologijama današnji su kupci znatno bolje informirani o proizvodima nego što je to bio slučaj ranije, a kupovina internetom se i sve češće koristi kao maloprodajni kanal. Primjerice, prema istraživanju GfK, krajem 2010. godine je u Hrvatskoj samo 6% građana kupovalo putem interneta, a u samo dvije godine ovaj se broj uvećao skoro četiri puta. U skladu s tim, kao i s drugim www.jatrgovac.hr

ili niža cijena ili viša kvaliteta usluge

lovnih modela maloprodaje jevima smatraju da su bolje informirani od prodajnog osoblja, što upućuje na zaključak da bi u svrhu postizanja konkurentske prednosti usluga u trgovinama trebala biti poboljšana.

promjenama načina ponašanja potrošača, za klasične maloprodajne lance koji se oslanjaju na razvijenu mrežu trgovina postalo je nužno optimizirati svoj portfelj nekretnina kako bi ostali konkurentni na tržištu. No, smanjenje broja novootvorenih trgovina kombinirano sa zatvaranjem neprofitabilnih lokacija nije dovoljno za značajniji zaokret u poslovnoj strategiji. Tako bi osim redefiniranja modela upravljanja nekretninama, maloprodajni lanci takowww.jatrgovac.hr

UVAŽAVANJE SPECIFIČNOSTI Bez obzira na model koji je odabran za strateški smjer poslovanja, nužno je posvetiti se osmišljavanju novih mjera za povrat ulaganja te detaljnom planiranju.

U praksi to znači da treba obratiti pažnju na ukupnu prodaju i marketing na pojedinom tržištu, neovisno o prodajnom kanalu, uzimajući u obzir prodaju i troškove pojedine poslovne linije. Također, maloprodajni bi lanci trebali svoje tržišne strategije prilagoditi specifičnostima određenog tržišta. Za praćenje uspješnosti provedbe strategije koriste se određeni relevanđer trebali obratiti pažnju tni pokazatelji pa je tako, u i na kvalitetu usluge koju slučaju da se konkurentska isporučuju svojim kupcima. prednost bazira na cijeni, uobičajeno težiti postiZa dugoročan opstanak zanju što više na tržištu trgovci moraju iskorištenosti prilagoditi poslovanje u cjelini maloprodajnog i skladišnog prostora.

Brojne su studije pokazale U slučaju da je strategija da kupci, prije no što se bazirana na većoj razini odluče za kupovinu određe- kvalitete usluge, tada se ona nog proizvoda, ulažu dosta često temelji na količini vremena kako bi se inforprodaje ostvarene po zapomirali o konkretnom prosleniku. Svakako je bitno izvodu, a u brojnim slučapripremiti jasan i dugoro-

čan plan troškova prodaje, općih i administrativnih troškova koji bi bio utemeljen na odabranoj tržišnoj strategiji i strategiji upravljanja prodajnim prostorom te u konačnici pomogao dugoročnom smanjenju troškova. Što se tiče trendova na domaćem tržištu, GfK istraživanja u nekoliko mjerenja potrošačke klime pokazuju lagani rast optimizma među hrvatskim građanima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nominalni promet trgovine na malo uspoređujući rujan tekuće i prošle godine je porastao za 0,8%, dok je uzimajući u obzir inflaciju pao za 0,5% (nakon četiri uzastopna mjeseca realnog rasta).

Maloprodaja se smatra jednim od najdinamičnijih sektora svake ekonomije.

Promatrajući Hrvatsku, kao i susjedne zemlje šire regije, može se pretpostaviti da u idućim periodima slijedi daljnja konsolidacija i koncentracija tržišta. U svakom će slučaju biti zanimljivo pratiti kako će se glavni igrači pozicionirati prema trenutnoj situaciji i na koje će načine tražiti očuvanje i rast vlastitog tržišnog udjela i profitabilnosti.

Tomislav Džapo Viši menadžer u Odjelu financijskog savjetovanja Deloitte Advisory Services Ltd Studeni - Prosinac 2013.

25

Potrošački trendovi

Skrivena strana krize

Skrivena strana odnosi se na promjene u socijalnoj svakodnevici velikog broja ljudi, promjenama načina na koji oni doživljavaju svoj život, načina na koji ga organiziraju, a shodno tome i načina na koji kupuju i troše

I

straživačka agencija Ipsos Puls provela je istraživanje o potrošačkim navikama kako bi se utvrdili najvažniji trendovi na području promjena potrošačkog ponašanja u zadnjih nekoliko godina.

U istraživanju se konstatira kako se od 2008. godine Hrvatska suočava s gospodarskom i socijalnom krizom koja je rezultirala brojnim posljedicama, od kojih su neke dobro znane posredstvom javnih statistika (pad BDP-a, rast nezaposlenosti itd.). No, kriza ima i svoju skrivenu stranu.

Ta skrivena strana odnosi se na promjene u socijalnoj svakodnevici velikog broja ljudi, promjenama načina na koji oni doživljavaju svoj život, načina na koji ga organiziraju, a shodno tome i načina na koji kupuju i troše.

CJENOVNA OSJETLJIVOST Životni standard građana u tekućoj je godini ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na 2011., ali je ipak pogoršan ako se uspoređuje s 2006. godinom. Primjetan je ipak jedan znakovit trend. Naime, na pitanje je li im trenutna financijska situacija kućanstva gora, ista, ili bolja nego prije točno godinu dana građani su

26

Studeni - Prosinac 2013.

dosta složni tako da svaku godinu ocjenjuju lošijom nego prethodnu. To se, među ostalim, očituje u

za četiri postotna boda na ukupno 36%. Pritom je u 2013. godini 44% potrošača koji kažu da kada kupuju jako puno truda ulažu u Svaku novu godinu građani to da prođu ocjenjuju lošijom nego što jeftinije, dok je takvih prethodnu u 2010. godini bilo 40%. ponašanju potrošača koji Kako se dublje zalazi u krisu pri kupnji sve pažljiviji zu potrošači postaju sve više s novcem. Tako kupone za cjenovno osjetljivi. Tako je popuste koji se objavljuju u prosječna potrošnja u “velidnevnim novinama u 2013. koj kupnji” smanjena s 550 godini koristi 20% potrošakuna u 2010. na 500 kuna ča, dok je 2010. taj postotak u ovoj godini, pri čemu su imao vrijednost od 17%. U povoljne cijene proizvoda u istom je periodu udio onih 2010. bile argument za odakoji radije kupuju jeftinije bir prodajnog mjesta kod proizvode trgovačkih marki 49% potrošača, dok je taj nego skuplje parametar u 2013. porastao proizvode na čak 62%. Na poznatih čestim proizvođača porastao

akcijskim prodajama kupuje više od polovice potrošača (54%) te ih je za 8% više nego prije tri godine. Uz to, potrošači sve manje uživaju u kupovini pa je tako udio onih koji kažu da je odlazak u kupovinu za njih pravo zadovoljstvo smanjen s 28% u 2010. na 23% u ovoj godini, dok je istodobno udio potrošača koji rado provode mnogo vremena u shopping centrima zabilježio pad s 18% na 14%.

Hrvatska u brojkama

• Hrvatska ima 4.290.612 stanovnika • 1.535.635 kućanstava • Prosječno kućanstvo ima tri člana • Oni žive u 6.606 naselja • Od toga je 61% gradskih te 39% seoskih naselja • Prosječna dob je 41,2 godine • Starijih od 60 godina je 24,1% • 16,4% građana starijih od 15 godina ima završeni fakultet ili višu školu • Prosječna plaća je 5.500 kn • Stopa nezaposlenosti je 18,4% • Svaki drugi građanin u dobi između 25 i 29 godina živi s roditeljima

www.jatrgovac.hr

Izrada web stranica i aplikacija Najam poslovnih aplikacija Servis računalne opreme

www.planet-internet.hr

POSLOVNI PLANER I FISKALNA BLAGAJNA Osnovna funkcija poslovnog planera je naručivanje klijenata, a izvršava se preko jednostavnog i responzivnog sučelja.

Ukoliko klijentima napravite profile samostalno se mogu naručivati, na Vama je samo da potvrdite rezervacije.

Također se iz rezerviranih termina jednostavno može ispisati i fiskalni račun (aplikacija automatski kreira račun stoga ne morate ulaziti u blagajnu).

im dopustiti da se sami upišu. Kada se upiše određen broj klijenata i dosegne limit termin se zaključava i ne dopušta daljnje upisivanje. otv

Unutar planera moguće je unaprijed odrediti prazne grupne termine, što znači da termini u početku nemaju upisanog niti jednog klijenta već se oni naknadno upisuju (možete odrediti maksimalan broj klijenata po terminu).

Limit se može odrediti po asortimanu ili mjestu obavljanja usluge (npr. tečaj engleskog jezika biti će limitiran količinom stolica u dvorani). Klijente možete upisivati Vi ili

Hotele, motele, apartmane, turističke agencije, restorane, caffe barove, noćne klubove...

Za koga su predviđne aplikacije?

Poliklinike, zubne ordinacije, ginekologe, dermatologe, kiropraktičare, veterinare...

Škole i tečajeve, autoškole, rent-a-carove, sportske dvorane i terene...

Frizerske i kozmetičke salone, fitness i wellness centre, grupne vježbe (pilates, joga, aerobik)...

Strategija poslovanja

Nada Finderle ANALIZA 360

POČETAK NA

zdravim temeljima Želimo li odrediti jasne ciljeve i osigurati željene poslovne rezultate na ciljanom tržištu, odluke treba bazirati na novim i kvalitetnim podacima o tržištu te na stručnim i objektivnim analizama tržišnih okolnosti

G

odinama upoznajem, surađujem i promatram brojne menadžere iz različitih područja poslovanja.

Primjećujem kako se sve više i sve češće mijenjaju radna mjesta, kako su “rotacije“ ljudi postale uobičajene i kako su, bez obzira na poziciju unutar kompanije, nesigurnost, stres, nedostatak vremena i udaljavanje od samoga sebe postale glavne teme razgovora uz kavu. Što nam se zapravo događa? Gdje smo se pogubili? Možemo li si i kako pomoći?

Možemo li, unatoč krizi, donositi bolje odluke i razvijati se? Naravno da možemo! Možemo i moramo, unatoč krizi, poslovati i preživjeti, no prije svega je potrebno vjerovati, djelovati i nadati se da će biti dobro. Ipak, kako ne bi završili u području blage psihologije i površnosti, krenimo tražiti poslovne alate koje danas u marketingu i prodaji imamo na raspolaganju. Kao menadžer prodaje i marketinga, u ovom ću se članku prvenstveno fokusirati na ta dva područja i bolje poslovne rezultate u njima.

VAŽNOST INFORMACIJA Vjerujem da se možemo složiti kako je gotovo nezamislivo, pa i vrlo neodgovor-

28

Studeni - Prosinac 2013.

no, donositi odluke bez profesionalnih, detaljnih i nepristranih analiza tržišta s obzirom na to da se tržišni uvjeti konstantno mijenjaju te na žalost postaju sve teži, a rizici donošenja odluka sve veći.

Upravo u sadašnjim, prilično teškim tržišnim uvjetima važno je, a možda i presudno, imati uvid u promjene koje su nastale i koje se događaju na tržištu. U prodajnim i marketinškim aktivnostima te u korištenju novih medija, hrvatske kompanije, kao i agencije, prate svjetske trendove, no vrlo često možemo primijetiti kako nedostaje temeljni korak -

Bez prethodnog istraživanja na tržište ulazi kao slijepac kvalitetno postavljanje strategije.

Naime, prema Kotlerovim riječima, učinkoviti marketing započinje s istraživanjem, a istraživanje je početna točka za marketing. Philip Kotler jednostavno kaže da bez prethodnog istraživanja kompanija na tržište ulazi kao slijepac.

E sad, svi koji nešto znaju ili čak aktivno rade u marketingu mogu sami sa sobom provjeriti i iskreno si priznati gdje su i

kako pozicionirani u ovim jednostavnim postavkama struke.

Ako se slažemo da poslovanje u ovim vremenima i na ovim našim područjima nije baš lako, kako nam poslovni rezultati i gospodarstvo nisu baš svijetli primjer, mislim da moramo biti toliko samosvjesni i zapitati se gdje griješimo i kako si pritom možemo pomoći?

Upravo mi je to jedan od glavnih motiva pisanja ovog i brojnih drugih članaka te održanih predavanja jer vjerujem kako si možemo pomoći tako da jednostavno krenemo od početka, prvim korakom, odnosno kvalitetnim postavljanjem strategije. Želimo li odrediti jasne ciljeve i osigurati željene poslovne rezultate na ciljanom tržištu, odluke trebamo bazirati na novim i kvalitetnim podacima o tržištu te na stručnim i objektivnim analizama tržišnih okolnosti.

Naravno da u krizi dolazi do promjena u poslovanju pa tako i u marketingu koji danas ima izuzetno veliku i važnu ulogu u ostvarivanju prihoda tvrtke. kompanija Upravo zato je važno razumjeti što trebamo učiniti s marketingom tijekom krize i kako ga najefikasnije uklopiti u aktivnosti na razini čitave kompanije. Ukoliko tvrtka i njeni vodeći ljudi nemaju jasne pokazatelje o stanju u kategoriji u kojoj posluju, nemaju precizno saznanje o trendovima i utjecaju krize na potrošače, o promjenama navika konzumiranja kategorije, socio-ekonomskim i medijskim promjenama i brojnim drugim www.jatrgovac.hr

učinkoviti marketing započinje s pokazateljima neophodnim za prilagodbu novim tržišnim okolnostima, kako onda mogu donositi bolje odluke i razvijati se unatoč krizi? Pomoći si možemo tako da jednostavno prikupimo potrebne informacije i saznamo što više o parametrima koji imaju utjecaj na naš poslovni rezultat.

PROMIŠLJENI MARKETING Dok je tržište raslo, kompanije su poslovne rezultate često ostvarivale više kroz splet povoljnih tržišnih okolnosti, a rjeđe kroz rezultate kvalitetno i precizno promišljenih marketinških aktivnosti. Često je rast prodaje, povećanje broja klijenata ili rast dobiti bio tumačen kao rezultat marketinških napora.

Marketinški izvještaji tada su najčešće samo specificirali i nabrajali marketinš-

ke aktivnosti, uz navođenje koliko je novaca potrošeno. Vrlo rijetko je bilo argumentirano koliko su i kako marketinške aktivnosti utjecale na poslovanje.

Potrebno je znati odgovore na pitanja jesmo li i koliko smo više prodali, koliko smo novih kupaca osvojili te kolika je bila profitabilnost marketinških aktivnosti, kako bi se u sljedećim kampanjama mogli fokusirati na najisplativije. Nemanje odgovora na prethodna pitanja može biti glavni razlog zašto je marketing u nekim kompanijama još uvijek promatran kao mjesto troška, a ne kao investicija na koju se, kao i na svaku drugu investiciju, računa stopa www.jatrgovac.hr

povrata. U ovom slučaju svakako vrijedi napomenuti i to kako se naravno svi razumiju u marketing i kako si gotovo svi uzimaju za pravo izreći prijedloge i savjete potrebnih marketinških aktivnosti te konstatirati kako marketing troši, a prodaja zarađuje novac, no u konačnici oboje su neophodni za ostvarivanje dobrih poslovnih rezultata.

Danas se pred svaki aspekt poslovanja, a prije svega pred marketing, ne postavlja pitanje procesa i potrošnje sredstava,

istraživanjem

U idućoj godini te u godinama koje dolaze, pred marketinškim timovima nalazi se zahtjevan posao i očekuje bolja učinkovitost uz potrebu za strogim ekonomskim opravdanjem marketinških odluka. To pogotovo treba imati na umu sada, u ovim kriznim vremenima, kada se cijena svake greške plaća još skuplje.

USVAJANJE PROMJENA Dakle, unatoč krizi možemo donositi bolje odluke i razvijati se tako da bolje detektiramo za rast, Brojni menadžeri koji i danas rade na stari, prostor bolje upoznaprokušani način ne postižu željene rezultate mo naše, ali i konkurentske potrošače te njihove navike, promjene, nego, prije svega, postizanje željenih želje i mogućnosti. Trebamo imati prerezultata. Istraživanja pokazuju kako cizne uvide u aktivnosti naše konkurensu ulaganja u marketing upravo sada, u cije: jesu li smanjili ili povećali budžete, koje medijske platforme koriste, jesu li pridobili nove ili možda izgubili stare potrošače, raste li ili pada njihov udio u tržištu i brojne druge za dobro poslovno odlučivanje potrebne informacije.

Danas, kada živimo u digitalnom dobu i kada digitalne aktivnosti potrošača postaju dominantne, u našoj zemlji je primjetan zabri­njavajuće mali udio aktivnosti oglašiva­ča u digitalnim medijima.

Pogledamo li media miks koji i danas koriste mnogi naši oglašivači, bojim se da to i nije baš najbolji put prema dobrim poslovnim rezultatima. Možda je u digitalnom svijetu još uvijek previše nepoznanica, a premalo iskustva, pa je i strah od nepoznatog učinio svoje te još uvijek mnoge oglašivače drži u poznatoj zoni komfora. Mada nam upravo te nove i brojne mogućnosti mogu pomoći u donošenju boljih odluka i ostvarivanju zadanih ciljeva te preciznijem mjerenju marketinških i oglašivačkih aktivnosti, mnogima su one tek na razini objave krizi, još isplativija. Međutim, ulaganja ponekog bannera ili oglasa na društveu marketing trebaju biti tretirana kao i nim mrežama. Brojni menadžeri u dasvaka druga poslovna investicija s jasno našnjim doista teškim okolnostima još postavljenim ciljevima i zadacima. Žeuvijek rade na stari, prokušani način koji limo li marketinške aktivnosti tretirati više ne daje željene rezultate. Vjerujem kao investiciju, potreban je kvalitetan i da je rješenje u prihvaćanju promjena, razumljiv uvid u tržišne promjene oko korištenju novih i kvalitetnih informacinas: detektiranje i preciziranje prostora ja te marketinških analiza, temeljenih na za rast, razumijevanje promjena koje se kvalitetnim podacima o tržištu. događaju među potrošačima, kvalitetno I zato hvala svim kolegama koji hrabro, praćenje konkurentskih aktivnosti te sportski, profesionalno i dobronamjerrazumijevanje promjena na medijskoj no pristupaju poslu i životu te se iz dana sceni. Sve gore navedeno, uz razumijeu dan, unatoč krizi i teškim tržišnim vanje istog, ključno je za poslovanje te uvjetima, trude poslovanje, gospodarmože predstavljati razliku između gubistvo i život svih nas učiniti boljim. taka i uspjeha.

Studeni - Prosinac 2013.

29

Tradicijski proizvodi Ulaskom Hrvatske u EU dobili smo povoljan pravni i financijski okvir za poticanje proizvodnje i prodaje tradicijskih proizvoda. Sada treba napraviti strateški plan koji će definirati koje proizvode treba prioritetno poticati i koje poticajne mjere će se za to moći koristiti

L

iberalizacija domaćeg tržišta hrane izložila je hrvatsku poljoprivredu globalnoj utakmici za koju ona nije bila pripremljena. Posljedice su golem uvoz, gubitak tržišta te pad cijena i dohotka za poljodjelce i prehrambenu industriju. Najpogođenija su mala i srednja seljačka

proizvodnja i prodaja tradicijskih proizvoda. Tradicijskim proizvodima se smatraju proizvodi koji se proizvode u malim serijama, a od drugih sličnih proizvoda razlikuju se prema sadržaju tradicijskih sastojaka, tradicijskom sastavu ili pak tradicijskom načinu proizvodnje. Na tržištu se

gospodarstva koja se sporije prilagođavaju novim uvjetima poslovanja. S druge strane, to su male proizvodne jedinice koje nemaju mnogo prostora za povećanje proizvodnosti i sniženje cijena. Stoga u našoj javnosti, nažalost i struci, prevladava stav da poljodjelci moraju razviti posao velikih razmjera ili odustati od poljodjelstva.

pojavljuju kao primarni poljodjelski proizvodi (npr.

Lički krumpir), tradicijske prerađevine (npr. Slavonski kulen) odnosno tradicijska jela (npr. Zagorski štrukli).

Za označavanje tradicijskih proizvoda često se

Prostor za poduze

DIO NACIONALNE KULTURE Danas se pojavljuje sve više primjera gdje poljodjelci vode poslove malog ili srednje velikog razmjera, a pri tome im bavljenje poljodjelstvom ili poljodjelstvom u kombinaciji s preradom, odnosno turizmom, omogućava ugodan život.

Jedna od tih mogućnosti je

30

Studeni - Prosinac 2013.

slenosti na malim i srednje velikim poljodjelskim gospodarstvima, u područjima s otežanim uvjetima gospodarenja. Tradicijski su proizvodi za neke mediteranske zemlje, poput Italije, Francuske i Španjolske, iznimno važan izvozni proizvod.

Tradicijski proizvodi su vrlo Konačno, važni za europski seoski tradicijski proizvodi prostor, ali i društvo u cjelini su vrijedan segment turikoriste pojmovi autohtoni stičkog proizvoda, posebice i domaći, što jezično nije kad se radi o “kvalitetnijim” korektno, ali je u praksi gostima. Kulturna važnost često prisutno. Tradicijski tradicijskih proizvoda ogleproizvodi su danas vrlo da se u očuvanju tradicije i važni za europski seoski jačanju identiteta, ekološka prostor, ali i društvo u cjeli- u očuvanju okoliša i zaštiti ni. To su proizvodi dodane bio-raznolikosti, socijalna vrijednosti, posebno važni u sprečavanju iseljavanja, kao izvor dohotka i zapoa potrošačka u bogatijoj i

kvalitetnijoj opskrbi proizvodima jedinstvena okusa, arome, konzistencije, a nerijetko i dizajna. Osim toga, ovi proizvodi prenose vijest o nekadašnjem načinu života na selu te uopće o kulturi stola kao neizostavnom dijelu ukupne nacionalne kulture. Europska unija štiti i potiče tradicijske proizvode kroz politiku kvalitete i poljodjelsku politiku odnosno uredbe o ekološkoj proizvodnji, oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla te oznake tradicijskog ugleda.

BOGATSTVO RAZNOLIKOSTI Hrvatska ima veliki broj tradicijskih proizvoda.

Rezultat je to reljefne, klimatske i kulturološke raznolikosti naše zemlje. Na www.jatrgovac.hr

primarni proizvodi, prerađevine i jela -

3 vrste tradicijskih proizvoda

ma i ograničenim načinima distribucije. Detaljan prikaz hrvatskih tradicijskih proizvoda višestruko prelazi okvire ovog članka. Stoga ćemo samo pobrojati određeni broj proizvoda koji su zanimljivi prema kriterijima autentičnosti, imidža proizvoda, veličini postojeće proizvodnje te tržišnog potencijala. Naravno, subjektivnost autora pri tome nije isključena.

BROJNI POTENCIJALI Od sorti bilja veću gospodarsku vrijednost imaju višnja maraska, varaždinsko zelje i ogulinski kupus, te naravno autohtone vinske sorte koje daju autentična hrvatska vina (npr. plavac mali, graševina, škrlet, malvazija i sl.). Autohtone i domaće pasmine domaćih životinja, ako se uzgajaju na tradicijski način, daju

mnoga slavna vina kao što su Dingač, Postup, Babić, Graševina, Pošip, Malvazija ili Škrlet. Veliki, ali zasad slabo iskorišteni potencijal imaju voćne rakije i likeri kao što su šljivovica, tepka, lozovača i travarica, medice, višnjevac, biska, ali i ostale prerađevine od voća i povrća, pekmezi, džemovi i sokovi. Zasebnu skupinu čine tradicijska jela, posebice “narodni” kolači i slastice kao što su zagorski štrukli, međimurska gibanica, rudarska zgreblica, soparnik, mantala itd.

Tradicijski proizvodi su jedna od konkurentskih prednosti hrvatskog sela. Manji dio ovih proizvoda, kao što je primjerice Slavonski kulen ili Zagorski puran imaju izvozni potencijal, dio je važan za nacionalno tržište, a najveći dio za lokalno tržište odnosno lokalnu

etničke inicijative razmjerno malom prostoru susreću se nizine, brežuljkasti i planinski predjeli, Jadransko more, tri tipa klime: kontinentalna, planinska i mediteranska, te različiti kulturni utjecaji, od srednje Europe i Mediterana do Balkana i Bizanta. Iz ovih raznolikosti proizlazi bogatstvo tradicijskih poljodjelskih proizvoda i prerađevina, tradicijskih jela, kao i brojne autohtone sorte bilja i pasmine domaćih životinja. Hrvatski tradicijskih proizvodi su dugi niz godina bili zaboravljeni od strane poljodjelske politike, struke i znanosti. Nepovoljan zakonodavni okvir i izostanak poticaja dodatno su sputavali razvitak njihove proizvodnje i prodaje.

Gospodarska korist od ovih www.jatrgovac.hr

proizvoda bila je zapravo vrlo mala. Ipak, u posljednjih nekoliko godina povećana je ponuda tradicijskih proizvoda kao i broj proizvođača. Država, ali još više lokalna zajednica potaknule su veći broj pilot projekata

meso vrhunske kakvoće i najfinijeg okusa kao što su Zagorski puran i Posavska guska, Lička i Dalmatinska pramenka, Crna slavonska svinja, Koza šara, Boškarina itd. Od tradicijskih suhomesnatih proizvoda najtraženiji i najcjenjeniji Kulturna važnost tradicijskih su Slavonproizvoda je u očuvanju ski kulen, Dalmatinski tradicije i jačanju identiteta i Istarski pršut, slanina i oživljavanja proizvodnje i panceta, čvarci itd. Među poticanja prodaje tradicijsirevima svakako treba skih proizvoda. Jedna od navesti Paški sir, Lički škrinajznačajnijih inicijativa je pavac, Istarski sir, svježi postupak zaštite izvornosti sir i vrhnje, Prgice itd. Već i zemljopisnog podrijetla prije spomenute autohtone poljodjelsko-prehrambenih vinske sorte, raznoliki i proizvoda. Međutim, još brojni vinogradi od Istre uvijek se radi o pionirskom i Međimurja do Iloka i poslu, vrlo malim količinaDubrovnika iznjedrili su

turističku ponudu. Ulaskom u EU dobili smo povoljan pravni i financijski okvir za poticanje proizvodnje i prodaje tradicijskih proizvoda. Sada treba napraviti strateški plan koji će definirati koje proizvode treba prioritetno poticati i koje poticajne mjere će se za to moći koristiti. Na operativnoj razini ključno je stvoriti savjetodavne timove (od strane poljoprivredne savjetodavne službe, razvojnih agencija i konzalting kuća), koji će pomoći zainteresiranim poljoprivrednicima u svim fazama poslovnog pothvata. Naravno, prostor je velik i otvoren za poduzetničke inicijative.

prof.dr.sc. Damir Kovačić Agronomski fakultet u Zagrebu Studeni - Prosinac 2013.

31

Tradicijski proizvodi – PROMO

Izvorno porijeklo i vrhunska kvaliteta

Oznaka Izvorno hrvatsko nalazi se na sedam proizvoda iz asortimana Poslovnog sustava Vindija

I

zvorno hrvatsko”, priznanje koje dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora, dodatno potvrđuje kontinuirano održavanje visokih normi i standarda Vindijinih proizvoda. Ova vrijedna oznaka, cijenjena od kupaca koji paze na domaće porijeklo i vrhunsku kvalitetu namirnice, nalazi se na sedam proizvoda iz asortimana Poslovnog sustava Vindija. Najpoznatiji među njima svakako je tvrdi kozji sir Caprodur, osmerostruki dobitnik zlatne DLG (Deutsche Landwirtschafts-Gesellschaft) medalje, a tu je i tvrdi kravlji sir Bovidur, još jedan miljenik najprestižnije europske institucije za testiranje kakvoće prehrambenih namirnica. Caprodur, najnagrađivaniji predstavnik tvrdih sireva iz Vindije, kulinarski je veoma zahvalna namirnica. Temperamentan, blago pikantan okus ovog kozjeg sira odlično se snalazi u raznim salatama, sendvičima i pizzama, a može se iskoristiti i kao desert, uz pokoju bobicu grožđa. Posebna vrijednost ovog sira njegov je osnovni sastojak, kozje mlijeko, koje sadržava značajnu količinu vitamina i minerala potrebnih za zdrav razvoj djece i odraslih.

32

Studeni - Prosinac 2013.

Tvrdi sir od kozjeg mlijeka, koji tek nakon nekoliko zalogaja dobiva pravu punoću okusa, odlično se sljubljuje s vinima voćno kiselkaste note i jelima od tamnog mesa. Bovidur, klasični tvrdi kravlji sir, svojim okusom izvrsno nadopunjava lagana jela od piletine, a

njegova orašasto-maslačna aroma slaže se s voćnim okusom Pinot noir vina. Među proizvodima zaštićenim logotipom “Izvorno hrvatsko” nalaze se i meki kozji sirevi Caprilo, Capro Blue i Capron, nagrađivani prestižnim priznanjima World Cheese Awards, a iz asortimana svježih proizvoda ovaj znak nosi Varaždinski svježi sir u sirnoj marami. Uz čak šest proizvoda iz bogate i cijenjene kolekcije sireva, oznaku “Izvorno hrvatsko” ističe i jedan iz asortimana Vindijine pekarnice Latice. Radi se o domaćem kruhu Jureku, tradicionalnoj namirnici od kukuruznog brašna.

www.jatrgovac.hr

Tradicijski proizvodi – intervju

TRADICIJA

NOSI DODANU VRIJEDNOST

Svjesni smo činjenice da na tržištu EU ne možemo konkurirati količinama, ali zbog naše bogate tradicije, posebnosti zemljopisnog položaja i prirodnih mogućnosti možemo vrlo uspješno konkurirati raznovrsnošću i ponudom domaćih autohtonih prehrambenih proizvoda i jela, ističe Božica Rukavina, pomoćnica ministra poljoprivrede

Z

aštita autohtonih proizvoda ima za cilj povećati vrijednost samog proizvoda, što znači ostvariti višu cijenu na tržištu i time povećati dohodak proizvođaču, naglašava Rukavina.

Autohtoni proizvodi plod su tradicije i povijesti hrvatskih regija. Recite nam nešto više o našim domaćim autohtonim proizvodima? Što to Hrvatska ima za ponuditi, a da je dovoljno prepoznatljivo na međunarodnom tržištu?

Hrvatska zbog svojih posebnosti ima veliki broj poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji kvalitetom i posebnošću mogu uspješno konkurirati na hrvatskom, europskom i svjetskom tržištu. Mnogi od njih su već postali prepoznatljivi kao i zemljopisna područja u kojima se proizvode. No, isto tako još je uvijek značajan broj onih koje treba otkriti i učiniti prepoznatljivima. U današnje vrijeme, proizvodi čija se proizvodnja temelji na tradicionalnim znanjima i vještinama sve više privlače pozornost potrošača koji su spremni za njih platiti više. Stoga autohtoni proizvodi pripadaju višoj cjenovnoj kategoriji. Na taj način još više se povećava prepoznatljivost samih proizvoda, regije u kojoj se

34

Studeni - Prosinac 2013.

proizvode i čiji naziv nose, a u konačnici i cijele Hrvatske. Nadalje, time im se povećava i konkurentnost na tržištu što je jedan od bitnih ciljeva poljoprivredne politike. Svjesni smo činjenice da na tržištu EU ne možemo konkurirati količinama, ali zbog naše bogate tradicije, posebnosti zemljopisnog položaja i prirodnih mogućnosti možemo vrlo uspješno konkurirati raznovrsnošću i ponudom domaćih autohtonih prehrambenih proizvoda i jela.

Na razini EU zaštićeno je sveukupno 1 178 naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Ministarstvo poljoprivrede nadležno je za izdavanje oznaka izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog ugleda. Koliko je proizvoda dosad dobilo ove oznake? O kojim se sve proizvodima radi?

Na nacionalnoj razini Hrvatske ima 15 poljoprivredno prehrambenih proizvoda registriranih oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla. Šest je proizvoda registrirano oznakom izvornosti: Istarski pršut, Varaždinsko zelje, Ogulinski kiseli kupus/Ogulinsko kiselo ze-

lje, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Dalmatinska maraska/ Dalmatinska maraška i Neretvanska mandarina. Devet je proizvoda registrirano oznakom zemljopisnog podrijetla: Meso zagorskog purana, Lički krumpir, Poljički soparnik/Poljički zeljanik/Poljički uljenjak, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Krčki pršut, Baranjski kulen, Virovitička paprika i Slavonski kulen/Slavonski kulin. U postupku zaštite je još pet proizvoda: ekstra djevičansko maslinovo ulje otoka Korčule, istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, paška janjetina, međimursko bučino ulje te meso z’tiblice.

Možete li pojasniti proceduru koju određeni proizvođač ili udruga moraju slijediti kako bi proizvod dobio jednu od ovih oznaka?

Zaštita autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda jedan je od zahtjevnih, i ne suviše jednostavnih postupaka, a kod nas se provodi od 1991. godine. S obzirom na članstvo u EU Hrvatska je morala uskladiti zakonodavstvo vezano za zaštitu autohtonih proizvoda s pravnom stečevinom EU. Postupak zaštite naziva na nacionalnoj razini i prijava registracije oznake na razini EU provodi Uprava kvalitete hrane i fitosanitarne politike pri Ministarstvu poljowww.jatrgovac.hr

u Hrvatskoj je zaštićeno privrede. Zahtjev za zaštitu naziva oznake izvornosti, oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Skupina (svako udruženje bez obzira na pravni oblik, sastavljeno uglavnom od proizvođača ili prerađivača istog proizvoda), podnosi Ministarstvu poljoprivrede na propisanom obrascu. Stručno Povjerenstvo za provedbu postupka zaštite provodi ispitni postupak, što uključuje pismenu komunikaciju i održavanje sastanaka s podnositeljem zahtjeva kako bi se zahtjev doradio i udovoljavao uvjetima. Ukoliko Povjerenstvo utvrdi

Božica Rukavina

pomoćnica ministra poljoprivrede da zahtjev udovoljava uvjetima, informacija o podnesenom zahtjevu objavljuje se u Narodnim novinama, a predmetna specifikacija objavljuje se pak na internetskim stranicama Ministarstva. Od trenutka objave informacije počinje teći rok za prigovor u kojem svaka fizička ili pravwww.jatrgovac.hr

15 poljoprivredno prehrambenih proizvoda

na osoba može u roku od 30 dana, podnijeti prigovor na zahtjev. Na

Dva su hrvatska proizvoda trenutno u postupku registracije oznake na razini EU: Istarski pršut i Varaždinsko zelje zahtjev podnositelja prigovora, može se najviše za 30 dana produžiti rok za dopunu prigovora koji uključuje podnošenje dodatnih dokaza i dokumentacije. Nakon isteka roka za prigovor (ukoliko ne bude podnesenih prigovora), odnosno nakon donošenja odluke o prigovoru, ukoliko je rješenje Ministarstva poljoprivrede pozitivno, i oznaka se zaštiti, zainteresirane fizičke ili pravne osobe koje proizvode ili prerađuju predmetni proizvod mogu kontrolnom tijelu podnijeti zahtjev za potvrđivanje sukladnosti (certificiranje) sa specifikacijom proizvoda. Nakon završenog postupka nacionalne zaštite i certifikacije potrebno je poslati zahtjev za registraciju proizvoda na razinu Europske unije. Udruženje priprema potrebnu dokumentaciju, dostavlja Ministarstvu poljoprivrede, koje istu zatim prosljeđuje EK i na taj način je pokrenut postupak registracije oznake na razini EU. Postupak zaštite na EU razini vrlo je sličan postupku nacionalne zaštite i strogo je propisan.

Ukoliko, nakon propisane procedure ne bude podnesenih prigovo-

ra, stranke postignu sporazum ili Europska komisija odbije prigovor, oznaka se registrira i upisuje u registar Europske unije (DOOR baza podataka). Tada je proizvod zaštićen na području cijele EU i navedena zaštita je vremenski neograničena. Na ovaj način registriran naziv proizvoda zaštićen je od svake zloupotrebe koja bi mogla dovesti potrošača u zabludu glede pravog podrijetla proizvoda. Navedeno obuhvaća primjerice stavljanje na tržište proizvoda identičnog naziva.

Kako nacionalne oznake pomažu proizvođačima u njihovom nastupu na tržištu?

Zaštita autohtonih proizvoda ima za cilj povećati vrijednost samog proizvoda, što znači ostvariti višu cijenu na tržištu i time povećati dohodak proizvođaču. Posebno je važno da proizvodi sa zaštićenom oznakom garantiraju potrošaču kvalitetu i specifičnost tog proizvoda. Nadalje, to je i značajan doprinos ruralnom razvoju u smislu prepoznatljivosti kako samog proizvoda, tako i područja u kojem se proizvodi. Ovaj ekonomski efekt može se postići kroz turizam.

Već je spomenuto kako postupak zaštite oznake na nacionalnoj razini može pokrenuti samo skupina proizvođača pa slijedom toga osnivanje interesnih udruženja po uzoru na razvijene zemlje EU ima značaj i u zajedničkom nastupu na tržištu odnosno zajedničkim promidžbenim aktivnostima.

Postupak zaštite oznake na nacionalnoj razini može pokrenuti samo skupina proizvođača Kako je ovaj sustav označavanja organiziran na razini EU? Što europske oznake donose hrvatskim proizvođačima?

Politika kvalitete predstavlja zaokret u zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU. Osnova politike kvalitete je stvaranje sustava zaštite i podizanja vrijednosti i posebnosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, Studeni - Prosinac 2013.

35

Tradicijski proizvodi – intervju posebice proizvoda s oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla kao i proizvoda s posebnim svojstvima koja proizlaze

Proizvodi sa zaštićenom oznakom potrošaču moraju garantirati kvalitetu i specifičnost iz tradicionalnih načina njihova spremanja i imaju tzv. tradicionalno obilježje.

Na razini EU od 1992. do danas zaštićeno je sveukupno 1178 naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Među njima je 573 proizvoda zaštićeno oznakom izvornosti, 565 je zaštićeno oznakom zemljopisnog podrijetla i 40 proizvoda zaštićeno je oznakom tradicionalnog ugleda.

Hrvatskim proizvođačima autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda omogućena je registracija proizvoda na EU razini koju uživaju proizvođači u drugim zemljama članicama Europske unije. Nadalje, omogućeno im je korištenje znaka koji predstavlja garanciju potrošačima da se radi o proizvodu kojemu je priznata i zaštićena posebnost uvjetovana karakteristikama područja iz kojeg potječe, ljudskim faktorom, samim karakteristikama proizvoda, sirovine, tradicionalnim metodama proizvodnje i sl.

U ovom trenutku dva su proizvoda u postupku registracije oznake na razini EU: Istarski pršut i Varaždinsko zelje. Nakon postupka registracije oznaka proizvoda ulazi u DOOR bazu podataka, proizvođači stječu pravo korištenja EU oznaka, a registri-

36

Studeni - Prosinac 2013.

rani naziv proizvoda će biti zaštićen na cijelom tržištu EU. Što se ulaskom u EU promijenilo u pogledu tretmana hrvatskih autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda? Na koji način hrvatska država i vi kao resorno ministarstvo planirate poticati proizvodnju i plasman autohtonih proizvoda?

Osnovna zadaća nam je poticati proizvođače na postupak zaštite autohtonih proizvoda, te na njihovo uključivanje u sustave kvalitete, što i činimo već duži niz godina edukacijom proizvođača kroz različite radionice, seminare, projekte, pružanjem pomoći u povezivanju proizvođača i znanstvenih institucija radi pripreme dokumentacije potrebne za pokretanje zaštite na nacionalnoj razini, sufinanciranjem manifestacija kao oblika promotivnih aktivnosti sl.

Ulaskom u EU otvaraju nam se nove mogućnosti da mjerama ruralnog razvoja, koje su u fazi izrade, za programsko razdoblje 2014.-2020. proizvođačima sufinanciramo troškove nastale ulaskom u sustav kvalitete, odnosno tijekom njihove uključenosti u jedan od sustava kvalitete. Ti

troškovi podrazumijevaju administrativne troškove, troškove kontrole, certifikacije - utvrđivanja sukladnosti sa specifikacijom proizvoda, laboratorijske analize i dr. Važno je naglasiti da će se sufinancirati samo proizvodi koji su postigli registraciju i zaštitu na EU razini. Zbog toga nam je cilj da što više naših autohtonih proizvoda zaštitimo na razini Europske unije. Uz to, kroz mjere ruralnog razvoja moći će se sufinancirati i različite aktivnosti kojima je cilj promoviranje.

Italija je izradila registar autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda kao osnovu strategije razvoja ove djelatnosti. Postoje li naznake da bi se i kod nas moglo postupiti na sličan način kako bi se bolje uredilo domaće tržište autohtonih proizvoda?

Zbog svoje posebnosti autohtoni proizvodi pripadaju višoj cjenovnoj kategoriji Trenutno u RH nemamo registar autohtonih proizvoda, ali svjesni smo značaja i potrebe takvog jedinstvenog nacionalnog registra.

Radimo na njegovoj uspostavi i vjerujemo da ćemo ubrzo i mi imati registar po uzoru na Italiju i druge zemlje EU. Za uspostavu registra nužan je doprinos lokalne samouprave koja će također biti aktivno uključena u njegovu izradu. Ovaj registar imat će višestruku korist, a svakako da je jedna od njih i doprinos boljem uređenju tržišta autohtonih proizvoda. www.jatrgovac.hr

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog poštivanja zakonske zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.

Tradicijski proizvodi – anketa

Dobar glas

koji se ne čuje dovoljno Premda četiri od pet potrošača kaže kako zna što su to autohtoni ili tradicijski proizvodi, dobar dio njih pogrešno u ovu skupinu ubraja i domaće brendove robe široke potrošnje

M

noge zemlje mediteranskog podneblja odavno su shvatile kako njihova bogata tradicija predstavlja tržišnu kategoriju koju treba očuvati i oplemeniti, adekvatno prezentirati te naposljetku unovčiti. I pritom se ne radi samo o kulturnoj baštini, arhitektonskoj posebnosti ili povijesnoj zanimljivosti. Naime, kako su ljudi u svim stoljećima u kojima se stvarala ova bogata tradicija zasigurno morali nešto i jesti, tako je i u području gastronomske ponude tradicija donijela mnogo sadržaja. Samo je pitanje tko je spreman taj sadržaj očuvati. S obzirom na to da je tradicijska ponuda u Hrvatskoj u proteklom vremenu bila u mnogome zanemarivana i ostavljana u zapećku, krajnje je vrijeme da se ova priča istakne i ponudi “gladnom” tržištu. Početak svega morala bi svakako biti edukacija potrošača o tome što su to tradicijski hrvatski proizvodi, zašto su značajni te iz kojih razloga ih se smatra proizvodima visoke dodane vrijednosti.

SVIJEST O TRADICIJI Da u području podizanja svijesti potrošača o autohtonim proizvodima još uvijek ostaje mnogo toga za napraviti pokazalo je i

38

Studeni - Prosinac 2013.

anketno istraživanje koje su tijekom studenog, na reprezentativnom uzorku od 400 ispitanika, proveli magazin Ja TRGOVAC i agencija Hendal. Naime, iako 83,5% ispitanika kaže da zna što su to autohtoni proizvodi, u odgovorima na pitanje koje sve

– Vegeta sa 16,8% glasova ispitanika, a slijede maslinovo ulje (13,8%), paški sir (12,5%), vina razna (11,3%) i sirevi razni (7,8%). Po broju glasova potom dolazi nekoliko brendova, a listu predvode Kraš proizvodi/čokolade i Podravka s podjednakih 6,5% Čak 87,4% građana smatra udjela, potom dolaze Vindija da su hrvatski proizvodi (4,8%), Dukat (3,8%) i Gakvalitetniji od uvoznih vrilović proizvodi (3,5%). autohtone odnosno izvorno Istovjetan broj anketiranih hrvatske proizvode poznaju građana (3,5%) svoj je glas nalazimo i tvrtke odnosno dao mlijeku kao najprepodomaće brendove koji tu znatljivijem autohtonom svakako ne spadaju. proizvodu, mandarine (nereIpak, gotovo jedna četvrtitvanske) preferira njih 3,3%, na ili 23,8% anketiranih na rakija šljivovica je najdraža prvo je mjesto stavilo kulen za 3% ispitanika, dok je po (slavonski, baranjski), a u 2,5% glasova dobilo ukupno “pravu” je bilo i njih 21% šest proizvoda odnosno koji su na drugo mjesto pobrendova: čipka, brašno, zicionirali pršut Franck, PIK (dalmatinski, Vrbovec, istarski). Na krumpir trećem mjestu (lički) te je i prvi brend

panceta/slanina/špek. Jabuke su dobile 2,3% glasova, a pet proizvoda/brendova (Dorina proizvodi/čokolade, Faks, med, Zvijezda, šećer) zauzimaju po 2% udjela.

Ovaj poduži popis zaključuju štrukli, kiseli kupus/ zelje i šunka koji su uzeli po 1,8% glasova, nešto manje od toga (po 1,5%) osvojila je iduća trojka – bajadera, čvarci i prošek, dok je po 1% udjela pripalo kvartetu – sir i vrhnje, Cedevita, čokolada i smokve. Da ne poznaje niti jedan autohtoni proizvod istaknulo je zavidnih 16,5% sudionika ankete. Stavovi su podijeljeni i kada je u pitanju prepoznatljivost autohtonih proizvoda. Tako na pitanje jesu li autohtoni hrvatski proizvodi dovoljno prepoznatljivi 48,8% ispitanika odgovara potvrdno, dok 51,2% njih smatra kako ovi proizvodi nisu prepoznatljivi.

No, značajno veće suglasje vlada kada je u pitanju cijena autohtonih proizvoda čiju višu dodanu vrijednost prepoznaje čak 74,6% ispitanih koji smatraju da za autohtone hrvatske proizvode vrijedi platiti višu cijenu. Preostala četvrtina (25,4%) anketiranih ne slaže se s tom konstatacijom. Obrnuto vrijedi kada je riječ o stavovima o zastupljenosti ovih proizvoda u trgovačkim lancima.

Naime, tek nešto više od trećine ispitanika (35,6%) kaže da su autohtoni proizvodi adekvatno zastupljeni u trgovačkim lancima, dok dvotrećinska većina (64,4%) smatra da ponuda trgovaca oskudijeva u autohtonim proizvodima. No, možda i najzanimljiviji stav potrošača donio je odgovor na posljednje pitanje. Čak 87,4% anketiranih građana smatra da su hrvatski prehrambeni proizvodi kvalitetniji od svojih uvoznih pandana, dok samo 12,6% njih ima negativan stav po ovom pitanju. www.jatrgovac.hr

MELEM ŠTITI I NJEGUJE SUHU I OSJETLJIVU KOŽU! Više od 50% ljudi ima suhu i osjetljivu kožu. Svakodnevna uporaba Melema stvara zaštitni sloj na površini kože, djeluje obnavljajuće i umirujuće te kožu čini otpornom na vanjske utjecaje, mekom, elastičnom i lijepom.

PERUTANJE

CRVENILO

SUHOĆA

www.jatrgovac.hr

Studeni - Prosinac 2013.

39

Fair Trade Pokret pravedne trgovine nastao je s ciljem smanjenja globalnog siromaštva osnaživanjem proizvođača, unapređivanjem uvjeta života najsiromašnijih lokalnih zajednica u nerazvijenim zemljama i očuvanja okoliša

J

edan od pokreta koji nastoji umanjiti i “ispraviti“ nedostatke na međunarodnom tržištu je sustav pravedne trgovine u širem, odnosno koncept pravedne trgovine (engl. Fair Trade) u užem smislu. Pokret Fair Tradea nastao je s ciljem smanjenja globalnog siromaštva osnaživanjem proizvođača, unapređivanjem uvjeta života najsiromašnijih lokalnih zajednica u nerazvijenim zemljama i očuvanja okoli-

dena načela zajednička su svima i odnose se na doprinos razvojnim ciljevima nerazvijenih zemalja: 1) lakši pristup tržištu proizvođačima nerazvijenih zemalja, 2) održivi i jednaki trgovinski uvjeti, gdje cijena Fair Trade proizvoda uzima u obzir sve bitne troškove, uključujući održivu proizvodnju, vanjske čimbenike, očuvanje prirodnih resursa i potrebu za daljnjim ulaganjima u proizvodnju, 3) izgradnju kapaciteta i

Pravedna trgovina ša. Fair Trade organizacije tako, uz potporu potrošača, aktivno sudjeluju u podržavanju proizvođača, osvješćivanju javnosti i promotivnim aktivnostima kako bi se izmijenila pravila konvencionalne međunarodne trgovine. Kupovinom Fair Trade proizvoda i tako plaćanjem poštene cijene, potrošač izravno sudjeluje u smanjenju svjetskih trgovinskih nepravdi, uzimajući pritom u obzir ne samo ekonomske, već i društvene posljedice svojih kupovnih navika i utjecaj istih na okoliš.

NAČELA I PROIZVODI Načela Fair Tradea temeljena su na iskustvu koje su Fair Trade organizacije stjecale godinama. Nave-

40

Studeni - Prosinac 2013.

za praved osnaživanje proizvođača, 4) zagovaranje i osvješćivanje javnosti, odnosno potencijalnih potrošača o potrebi društvene pravednosti i

i održivim obvezama, odnosno suradnja temeljena na dijalogu, transparentnosti i poštivanju. Proizvodi koji su proizvedeni sukladno načelima Fair Tradea nose Fair U Hrvatskoj se može Trade oznapronaći više od 30 vrsta Fair ku, a prema najnovijem Trade proizvoda istraživanju GlobeScana u preuzimanju odgovornosti, 2013. godini, provedenom kao i o mogućnostima na uzorku od 10.000 ispipromjene svakodnevnih tanika u 17 zemalja svijeta, navika, 5) sklapanje dugočak šest od deset potrošača ročnih ugovora s pravednim prepoznaje Fair Trade ozna-

ku, odnosno devet od deset potrošača vjeruje istoj.

Najveća je upoznatost potrošača s Fair Trade oznakom na ključnim Fair Trade tržištima, a to su tržišta Velike Britanije, Švicarske, Nizozemske, Irske, Finske i Njemačke. Asortiman Fair Trade proizvoda uključuje banane, kakao, kavu, pamuk, cvijeće, svježe voće, med, sokove, rižu, začine i začinsko bilje, šećer, čaj, vino i sportske lopte.

Banane većinom dolaze iz Dominikanske Republike, www.jatrgovac.hr

4,8 milijardi eura iznosila je Fair Trade trgovina u 2012. uglavnom neprehrambene proizvode – rukotvorine.

Razlog tome je što su u ručnoj izradi rukotvorina sudjelovale uglavnom žene te što su to bili jedini izvori prihoda kućanstava. Misionari su bili ti koji su uvidjeli da trgovina rukotvorinama putem Worldshopova može ponuditi odgovor na probleme siromaštva u zemljama Trećeg svijeta. Ranih osamdesetih u Alternativnoj trgovinskoj organizaciji dolazi do novih izazova - zasićenosti tržišta rukotvorinama, što je zahtijevalo promjenu modela i ciljeva, odnosno ponude Fair Trade proizvoda. U vrijeme stagnacije na tržištu rukotvorinama, prehrambeni proizvodi poput kave pojavili su se kao savršen supstitut. Istovremeno su se i na tržištu prehrambenih proizvoda događale velike oscilacije i cjenovni šokovi.

Pad cijena poljoprivrednih proizvoda potaknuo je pobornike pravedne trgovine na pronalaženje novih rješenja za nastalu krizu. Go-

utvrđen radi doprinosa društvenom i ekonomskom razvoju u zajednicama proizvođača. Premija znači dodatni iznos novca, ona je dodatak na ranije spomenutu pravednu, minimalnu cijenu Fair Trade proizvoda, a plaćaju je uvoznici. Dobiveni iznos namjenski se ulaže u društvene, ekonomske i ekološke projekte Na pojedinim tržištima na temelju Fair Trade proizvodi drže odluka koje ravnopravznačajne tržišne udjele no donose poljoprivrednici, proizvođači i radnici u odnosu na 1992. godinu u svojim organizacijama. kada je prodaja poljopriNa godišnjoj skupštini Fair vrednih proizvoda iznosila Trade organizacije proizvooko 20% u odnosu na udio đača, pregovara se o načinu rukotvorina od 80%. na koji će se utrošiti premija te se demokratski donosi POŠTENA CIJENA odluka o njenom koriFair Trade sustav jamči štenju. Iskustvo ovakvog bolje uvjete proizvođačima načina odlučivanja znači nudeći im dvije novčane dodatnu odgovornost za koristi koje mogu imati proizvođače – članove orgautjecaj na konačnu cijenu: nizacije. Plaćanje Fair Trade Fair Trade minimalnu cipremije omogućuje pristup jenu i Fair Trade premiju. povoljnijim ili beskamatMinimalna cijena je najniža nim zajmovima, tehničku cijena koja jamči pokriće pomoć u izgradnji lokalne infrastrukture, unapređenju proizvodnje, bolje sustave komunikacije i suvlasništvo transportne, proizvodne i industrijske opreme, bolju zdravstvenu zaštitu i obrazovni sustav te edukaciju i stručno usavršavanje za članove organizacije i njihotroškova održive proizvodve obitelji. Procjenjuje se da nje. Plaća je kupac odnosno uvoznik Fair Trade proizvo- je ukupan iznos Fair Trade premija u 2012. godini preda. Iako je minimalna cijena određena, ona nije fiksna mašio 80 milijuna eura. već varira ovisno o uvjetima RAST UDJELA na tržištu. Minimalna ciPrema zadnje dostupnim jena služi kao osnovica za podacima iz 2012. godine, pregovaranje i dogovaranje preko 30.000 Fair Trade konačne cijene proizvoda, proizvoda dostupno je u a djeluje kao sigurnosna mreža u nestabilnim gospo- 125 zemalja svijeta. Tijekom posljednjih 20 godina darskim uvjetima.

Osim minimalne cijene, došlo je do znatnog poveFair Trade organizacija urećanja trgovine Fair Trade đuje i plaćanje Fair Trade proizvodima. Najveći porast premije, što je zapravo iznos prodaje Fair Trade proizvozvoda, poput pamuka, lana, cvijeća i zlata, trguje na pravednom tržištu. Odnos prodaje Fair Trade proizvoda mijenjao se u korist poljoprivrednih proizvoda: 2002. godine prodaja poljoprivrednih proizvoda iznosila je 69,4% ukupne prodaje Fair Trade proizvoda, a rukotvorina 25,4%,

dniji svijet Kolumbije i Ekvadora. Kakao se proizvodi u Dominikanskoj Republici, Gani, Belizeu i Obali Bjelokosti.

Kava dolazi iz Etiopije, Tanzanije, Ugande, Kostarike i Gvatemale, dok cvijeće stiže iz Kenije. Voće se uzgaja u Južnoj Africi i Gani. Riža dolazi iz Indije i Tajlanda, šećer iz Paragvaja i Malavija, a čaj iz Ugande, Šri Lanke i Indije.

POČETAK INICIJATIVE U početku su Fair Trade proizvodi obuhvaćali www.jatrgovac.hr

dine 1973. organizacija Fair Trade Original iz Nizozemske uvozi prvi prehrambeni Fair Trade proizvod - kavu iz zadruge u Gvatemali.

Kavu uskoro slijede i drugi Fair Trade prehrambeni proizvodi: čaj, kakao, šećer (od šećerne trske), vino, voćni sokovi, suho voće, riža, začini i drugi. Trgovina ovim proizvodima omogućuje širenje Fair Trade tržišta te prodiranje Fair Trade proizvoda u maloprodajne prodavaonice. Nakon toga, i drugim se vrstama proi-

Studeni - Prosinac 2013.

41

Fair Trade da zabilježen je u zadnjem desetljeću, a razlog tome je ponuda ovih proizvoda u suvremenim maloprodajnim formatima. Ipak, promatrajući sveukupno globalno tržište prehrambenih proizvoda, Fair Trade proizvodi na tom tržištu još uvijek predstavljaju tržišnu nišu. Unatoč tome, ovo tržište ubrzano raste. U 2008. godini Fair Trade trgovina premašila je 2,9 milijardi eura, u 2009. godini 3,4 milijarde eura, 2010. godine 4,3 milijarde eura, 2011. godine 4,9 milijarde eura, a procijenjena je vrijednost tržišta u 2012. godini iznosila 4,8 milijardi eura.

Britansko tržište ključno je za Fair Trade proizvode koje ih trenutno broji više od 2500, dok je Sainsbury’s vodeći svjetski maloprodavač Fair Trade prehrambenih proizvoda.

Na pojedinim tržištima Fair Trade proizvodi drže značajne tržišne udjele (u Švicarskoj tržišni udio Fair Trade banana iznosi 50% ukupnog tržišta banana, dok primjerice u Velikoj Britaniji tržišni udio Fair Trade kave zauzima 20% ukupnog tržišta kave). Fair Trade kakao i šećer proizvodi su koji su doživjeli najveće količinsko povećanje prodaje u 2009. godini (za 35% i 57%), a velikim dijelom su za navedeno povećanje zaslužni i veliki globalni proizvođači čokolade i sladoleda kao što su Cadbury Dairy Milk, Green & Black’s, Nestlé (Kit Kat), Ben & Jerry (sladoled), koji su se poput maloprodavača također obvezali na održivije nabavljanje u opskrbnom lancu. Fair Trade proizvodi, osim rastućeg tržišta u razvijenim zemljama, nalaze sve veći broj potrošača i u zemljama proizvodnje, na lokalnom tržištu. Tako su od ove go-

42

Studeni - Prosinac 2013.

hrambene proizvode, s time da prehrambeni proizvodi dominiraju u asortimanu kao uostalom i na ostalim maloPONUDA U HRVATSKOJ prodajnim tržištima. Od preU Hrvatskoj se Fair Trade hrambenih Fair Trade proiproizvodi mogu pronaći zvoda na hrvatskom se maloprodajnom tržištu mogu u specijaliziranim prodapronaći banane, neizostavna vaonicama prehrambenog kava, svježe voće, začinsko (Garden), neprehrambenog i ljekovito bilje, šećer, čaj, (Lush, L’Occitane) i mješočokolade, sok, slastice i vitog asortimana (Bio&Bio, bomboni. Od neprehramHoneybunch), a dostupni su benih se Britanski Sainsbury’s je vodeći Fair Trade proizvoda svjetski maloprodavač Fair pak mogu pronaći Trade proizvoda proizvodi za njegu tijela, odjeća i obuća. Fair za konzumaciju i u HoReCa Trade proizvodi na hrvatsko kanalu (prvenstveno Fair tržište dolaze iz Etiopije, Trade kava). Fair Trade proizvodi u Hrvatskoj prisutni su Ekvadora, Nepala, Burkine Faso, Kostarike, Nikaragve, više od tri godine, dok asorKolumbije i Perua. Glede timan Fair Trade proizvoda budućeg razvoja Fair Trade hrvatskih maloprodavača varira u ovisnosti o pretežnoj tržišta u Hrvatskoj, većina maloprodavača je poprilično trgovačkoj robi koja se prodaje. Na hrvatskom se tržištu skeptična te smatraju kako u godinama koje slijede promože pronaći više od 30 daja Fair Trade proizvoda vrsta Fair Trade proizvoda, neće značanije rasti. Kao a svi maloprodavači ističu razlog tome navode manju da kontinuirano proširuju osjetljivost kupaca u vrijeme asortiman Fair Trade proirecesije, što i ne čudi s obzizvoda. Asortiman Fair Trade rom da kupac sve manje troproizvoda uključuje kako ši i na osnovne potrebe. Kao prehrambene, tako i nepredine Fair Trade proizvodi dostupni i na tržištima Kenije i Indije.

jednu od glavnih prepreka daljnjem razvoju tržišta maloprodavači navode i nedovoljnu upoznatost hrvatskih potrošača s pravednom trgovinom, odnosno s Fair Trade proizvodima. Tek jedan maloprodavač izdvaja da ima vlastitu marku proizvoda pravedne trgovine, dok ostali trenutno ne razmišljaju o proširenju asortimana Fair Trade proizvodima vlastite marke. Ipak, sjetimo se ekoloških prehrambenih proizvoda koji su u počecima također bili slabo zastupljeni u modernim maloprodajnim formatima, a s protekom vremena i edukacijom potrošača povećao se njihov udio u asortimanu, odnosno u ukupnoj prodaji prehrambenih proizvoda.

Sličan razvoj događaja u dogledno vrijeme tako možemo očekivati i po pitanju Fair Trade proizvoda, no to će po svemu sudeći morati pričekati da se situacija promijeni na bolje, prvenstveno na domaćem terenu.

Kristina Petljak Ivana Štulec Ekonomski fakultet Zagreb Irena Vukmanov Šimokov Udruga Fair trade Hrvatska www.jatrgovac.hr

Motivacijski govor

dr.sc. Jasminka Samardžija Motivacijski govornik d.o.o.

KRIZA JE VRIJEME

za rast u dubinu Za vrijeme krize treba rasti u dubinu, razvijati procese unutar kompanije kako bi ona spremno dočekala novi uzlet

K

ada je čovjek suočen s bezizlaznom situacijom gotovo uvijek nađe izlaz koji je puno atraktivniji od samog ulaza, naravno ako tako odluči. Motivacija je nevjerojatno snažna i poticajna. Tako je popularni Golf nastao kao odgovor na opadanje potražnje za Bubom, Calzedonia je nastala kao odgovor na zahtjeve tržišta koje drugi nisu na vrijeme uočili, JGL je na tržište ušao kroz niše, a onda je domaće tržište postalo pretijesno i širenje se nastavilo na 35 zemalja svijeta. Popis je dug. Nikada nećemo biti u mogućnosti pobrojati sve one prilike koje smo propustili ili one koje nismo primijetili, ali to i nije toliko važno zato što uvijek dolaze nove prilike, a kada naviknemo svoje oko da ih uočava onda ćemo ih i vidjeti. Stoga gledajmo ispred sebe.

HRABRO NAPRIJED U muci se rađaju junaci, a konformistička okolina ne daje toliko poticaja koliko ona kompetitivna ili krizna koja nas tjera da pružimo svoj maksimum, tražimo rješenje, ono iskušava našu predanost i jača nas u našoj odlučnosti i posvećenosti cilju. Čovjek mora biti uporan i duboko vjerovati u ono što radi jer u jednom

46

Studeni - Prosinac 2013.

trenutku ideja ili proizvod sazre, a potom se počne razvijati. Naravno da je najteže na početku jer nam nitko ne vjeruje te je svatko sklon ismijati našu ideju tako da je u ranoj i osjetljivoj fazi podijelite s uskim krugom ljudi, ali nemojte sumnjati u sebe i u ono što radite jer sumnja razara i usmjerava um u pogrešnom smjeru čim se počnete pitati: “A što ako pođe...?” Prebacite se na “Što bi bilo kada...” jer tada um počne kreativno tražiti i iznalaziti rješenja onda kada vjerujete da ćete uspjeti, odnosno kada rizik od neuspjeha ne postoji.

Kada ste znatiželjni i hrabri onda ćete početi uočavati prilike jer one su uvijek tu samo ih ponekada ne možemo vidjeti ako gledamo iz pogrešne perspektive. Sreća prati hrabre i na nju možete računati ako ste dovoljno odvažni da se prepustite matici rijeke

na maksimumu, a kada nije onda s čuđenjem gledate na svoje ostvarene rezultate pitajući se jeste li to napravili uistinu vi ili netko drugi.

Savršenstvo treba biti težnja, ali ne treba biti okov koji nas sputava i čini nesigurČovjek mora biti uporan i duboko nim. Dobar primjer za vjerovati u ono što radi to su jezici jer ako ih govorimo u mjeri da se Naše stavove snažno formiraju možemo sporazumjeti i ambijenti i okolina kojoj se izlažemo to je puno. Kada pak odgađamo akciju samo zato jer nije savršen tajming, optimalna i života. Motivacija se odvija u ciklusima i naravno da ne može uvijek biti situacija i okolnosti, onda u stvari www.jatrgovac.hr

treba gledati prema izbjegavamo i odgađamo djelovanje, a tek opetovanim radom, treningom i ponavljanjem procesi postaju izvrsni.

To nikada nije prva runda pregovora ili prvi proizvod, ali svaki naredni je bolji i na to treba računati. Atlantic grupa je započela posao distribucijom svjetskih brendova, a potom efikasno razvila svoj prvi brend Cedevitu. To je samo još jedan primjer koji govori u prilog konstataciji da kada radite onda dolazi i rezultat, a okolina i društvo to prepoznaju. Kada vam se na trenutak učini da ostajete bez energije počnite se družiti s jačima od sebe, iskusnijima, starijima koji su već nekoliko puta prošli faze razvoja, uspona i padova, a onda ćete zajedno rasti jer čovjeka snažno motivira i vjera onog jačeg od vas da možete. To je najčešće jed-

nokratna rečenica poticaja: “Vi ćete to napraviti, siguran sam!” ili “Uspjet ćete, vidjet ćete uskoro!” ili “Bit će to sjajan projekt kada ga završite!” Jednokratna izjava, a dugoročan efekt. Ne bježite ni od inata jer on snažno motivira osobito ako vam netko kaže da ne možete ili vas ne želi primiti u svoje društvo, a vi znate da tamo pripadate i da možete i želite uspjeti.

OTVORENOST ZA NOVO Čitati i biti pun informacija, to je ono što nam treba jer tada pronalazimo i mjesto za njihovu aplikaciju, a ako www.jatrgovac.hr

naprijed

nemamo informacija onda nema ni novih ideja za povezivanje i deriviranje novog rješenja. Tu nam uvelike pomaže putovanje, ali i sve varijante

kraći ako pratite što rade ljudi oko vas. To možemo vidjeti na primjeru uspješnih kompanija u regiji poput Mlinara. Kroz uspješan posao vidiš perspektivu, vidiš da će se neKada ste znatiželjni i hrabri onda što događati, da ćeš imati što raditi i uvidiš da si koristan ćete početi uočavati prilike jer stvaraš, no i upornost ima svoje granice. Naime, ne treba Čovjek može puno više nego što ići glavom kroza zid. Kada ne misli, samo se treba upustiti u to ide treba pronaći drugi put ili prave ljude koji će napraviti pustolovina. Važno je putovati, konposao na drugačiji način ili iznaći tinuirano raditi ono što nas zanima sasvim novo rješenje. jer je zadovoljstvo na putu, a ne u ostvarenju cilja. Znat ćemo da smo CIJENA USPJEHA Sve što poželimo, možemo i ostvariti na dobrom putu jednom kada zavosamo ako to želimo i pritom smo sprelimo to što radimo u tolikoj mjeri da mni žrtvovati ono što smo danas za nam posao počne nedostajati ako mu ono što ćemo postati u budućnosti. Bunismo blizu. No jednom osvojen vrh dite snažni, odlučni i smireni i pronaći tek je privremeno ćete rješenje za svaku situaciju. Ljudi si zaustavljanje. uvijek iznova postavljaju nova pitanja, Naše stavove a kada imate dobro postavljeno pitanje snažno formiraju onda i tražite i istražujete nove odgovoambijenti i okore. Važna je interdisciplinarnost, ali to lina kojoj se izlane znači da trebate znati sve o svemu, žemo. Odaberite već treba poznavati osnovne elemente i poticajnu okolinu onda ih koristiti i umrežiti stručnjake. jer vaš um raste Sve što napravimo danas, odrazit će se od onoga čime na našu budućnost, ali i na onu puno se hranite. Neka dalju budućnost naše djece i unuka. to budu birane Iza uspjeha su često neispričane priče namirnice i ljudi o odricanju i predanosti, preuzimanju od kojih možete odgovornosti, radnim vikendima, učiti, koji vuku osamljenim putovanjima, odbijanju i prema gore i vide proaktivnosti, upornosti i dosljednosti, više mogućnosti ali i puno snažnijim emocijama radosti, nego što ih mozajedništva, postignuća, predanosti žete i zamisliti. istom cilju i timskom radu, inovativnoČovjek može sti, kreativnosti te primjeni ideja vlastipuno više nego tog uma kako bi se unaprijedila usluga, što misli, samo stvorio novi proizvod i zatim ponudio se treba upustiti društvu u kojem živimo, a pritom zarau to. Iz ove perdilo. Uspjeh nije tuga i na putu se treba spektive više ne možemo utjecati na naše djetinjstvo ili zabavljati i baviti sportom jer ima uzbrdica, vrhova planina, nizbrdica i dolina, roditeljski odgoj, ali uvijek je potreba to je puno lakše uz dobru glazbu, film no usmjeriti se na ono što možemo ili oku dragu sliku. Prirodne su izmjene promijeniti pri čemu učimo jedni od tu kao i godišnja doba. Za vrijeme krize drugih, dok su mentori svuda oko nas treba rasti u dubinu, razvijati procese ako smo spremni učiti. unutar kompanije kako bi ona spremno Treba li nam nagrada i priznanje dočekala novi uzlet. Novac je potvrda drugih? Da, fascinantni su i značeda je ono što radimo dobro i da to drunje i uloga koju imaju nagrade kao gi prihvaćaju. Zaključujemo da čovjek sredstvo prepoznavanja od strane može ostvariti sve što poželi samo ako drugih. One su snažan motivator i pogonsko gorivo ljudskim ambicijama to želi i onda predano radi na tome.

No to ste već čuli, a sada je vrijeme da i i svojevrstan su pokazatelj, smjernica isprobate funkcionira li to i za vas. Moi potvrda da smo odabrali dobar put, žete ako to želite. a put do realizacije ideje je znatno Studeni - Prosinac 2013.

47

Lideri kategorije 2013.

RECEPT USPJEHA ili uspjeh recepta

Trajna slatka peciva, kisela mlijeka/acidofili/kefiri, krekeri, mačja hrana, muesli, čoko krem namazi, svježe mlijeko, čokoladne table te kečap i majoneza deset je kategorija koje su pronašle recept uspjeha ostvarivši najveći rast u prvoj polovici godine

I

ako kupac posljednjih godina smanjuje ili odgađa kupovinu odričući se pritom određenih artikala, još uvijek postoje kategorije proizvoda koje prkose općem trendu smanjenja i/ili stagnacije volumena.

GfK Consumer Panel prati realnu potrošnju u hrvatskim kućanstvima posljednjih 13 godina i to na 80-ak FMCG kategorija koje čine oko 40% ukupne vrijednosti FMCG

tržišta. Ova metoda omogućuje nam da dubinski upoznamo svijet potrošača te zdravlje i perspektivu kategorija i brendova.

u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Uvjet za uvrštavanje kategorije u analizu bio je da je riječ o kategoriji pakirane hrane (svježe kategorije Šest vodećih kategorija isključedio uspjeha temelje na ne), čija je minimalna značajnom smanjenju cijena penetracija 25% (najTako smo, analizirajući manje 370 tisuća kućanpromjene u prvoj polovici stava kupilo je proizvod u 2013. godine, doznali koje toj kategoriji u prvih šest se kategorije više kupuju mjeseci 2013.).

RECEPT I USPJEH Ne postoji jedinstveni recept uspjeha kategorije. Ali isto tako nema uspjeha kategorije bez recepta. Category manageri to najbolje znaju.

Neke kategorije rastu jer su uspjele privući veći broj kupaca, druge jer su uspjele postojeće kupce učiniti lojalnijima, treće kanibaliziraju sebi susjedne kategorije itd. Deset kategorija

Top 10 FMCG kategorija prema rastu volumena u prvoj polovici 2013.

KREKERI

MAČJA HRANA

MUESLI

štrudle, croissant…)

KISELA MLIJEKA, KEFIRI, ACIDOFILI

PROMJENA VOLUMENA

35%

33%

28%

28%

15%

TRŽIŠNI UDIO LIDERA

10%

72%

21%

19%

17%

NAJBRŽE RASTUĆI BREND

Tastino (Lidl)

Z bregov

Croco

Darling

Viola

UDIO TOP 5 BRENDOVA

37%

92%

63%

57%

51%

7 Days

Dukat

Croco

Darling

Hahne

Crvenka

K plus

Cuetara

Dein Bestes (dm)

Master Crumble (Lidl)

K plus

Tonka

Lidl (više marki)

Friskies

Sante

Kraš

Veronika

Soltino (Kaufland)

Kitekat

Viola

Tastino (Lidl)

Z bregov

Vic

Whiskas

Vitalis

1HY13 vs 1HY12

TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom)

Legenda:

48

Studeni - Prosinac 2013.

TRAJNA SLATKA PECIVA (jaffa,

pad vrijednosti

stagnacija

rast

www.jatrgovac.hr

vodeći brendovi povećali su svoj udio u čak koje su u prvoj polovici ove godine najviše rasle su: trajna slatka peciva, kisela mlijeka/acidofili/kefiri, krekeri, mačja hrana, muesli, čoko krem namazi, svježe mlijeko,

5 od 10 kategorija

čokoladne table, kečap te majoneza. Šest od njih deset dio uspjeha temelje na značajnom smanjenju cije-

i top 5 brendova po kategorijama. U svega tri od deset kategorija oni nisu uspjeli povećati/zadržati svoj udio.

To vrlo jaLideri kategorije uspješno sno ukazuje odolijevaju naletu trgovačkih da uspješno odolijevaju marki i B brendova izazovima kojima im na. Ipak, s poslovne strane prijete trgovačke marke i B mnogo je važnije zaključiti brendovi. No, neki tradisljedeće: čak četiri od deset cionalno snažni brendovi kategorija raslo je količinski gube udjele u analiziranim usprkos rastu ili stagnaciji kategorijama (poput Kraša cijena unutar kategorije u čokoladnim tablama, (majoneza, kečap, krekerima i trajnim slatsvježe mlijeko, trajna kim pecivima, Dukata u slatka peciva). svježem mlijeku, Podravke u kečapima i čoko krem LIDERI ODOLIJEVAJU namazima, Vitalisa u mueslima, Thomyja u majonePodatak koji iznenađuzama itd.). je je činjenica da vodeći Ove kategorije, poglavito brend, uslijed sve brojnije iz razloga što većinom nisu konkurencije i rasta tresencijalne, mogu poslužiti govačkih marki, uspijeva kao primjeri dobre prakse povećati udio u čak pet od za sve one kategorije i/ili deset kategorija, te zadržati brendove koji gube voluudio u još dvije kategorije, mene na tržištu koje vam što sugerira da je kapetan daje upravo onoliko prilika kategorije ujedno i nosikoliko ih sami izborite. telj rasta, te da je taj rast planiran, ciljan i upravljiv, a ne stihijski i nepredvidiv.

Mladen Kožić Sales Manager, GfK Croatia Sličan pozitivan učinak ima

1HY13 vs 1HY12

ČOKO KREM NAMAZI

SVJEŽE MLIJEKO

ČOKOLADNE TABLE

KEČAP

MAJONEZA

PROMJENA VOLUMENA

15%

14%

9%

9%

5%

TRŽIŠNI UDIO LIDERA

39%

68%

20%

45%

71%

NAJBRŽE RASTUĆI BREND

Standard (Konzum)

Veronika

Kandit

Benita (Kaufland)

Vita D'Or (Lidl)

UDIO TOP 5 BRENDOVA

74%

91%

53%

78%

92%

Choco Nussa (Lidl)

Biz

Dorina

Benita (Kaufland)

Dijamant

K plus

Dukat

Fin Carre (Lidl)

Pagusa (Lidl)

NTL

Lino Lada

Tonka

Kandit

Podravka

Thomy

Nutella

Veronika

Mikado

Standard (Konzum)

Z bregov

Milka

TOP 5 BRENDOVA (abecednim redom)

Standard (Konzum) Zvijezda

Vita D'Or (Lidl) Zvijezda

U analizi brendova pad/rast/stagnacija odnose se na udjele, a ne na apsolutne vrijednosti

www.jatrgovac.hr

Studeni - Prosinac 2013.

49

Intervju

NAGLASAK NA zdravom i domaćem

Veliku pažnju poklanjamo suradnji s domaćim proizvođačima o čemu govori i podatak da u ovom trenutku gotovo četvrtinu dobavljača dm-a u Hrvatskoj čine naši domaći dobavljači, kaže Mirko Mrakužić, direktor drogerijskog lanca dm-drogerie markt

P

rilike za rast drogerijskog tržišta vidim u usavršavanju ponude i kvalitete usluge te širenju asortimana kroz još bolju i pristupačniju ponudu ekoloških proizvoda, zdrave hrane i prirodne kozmetike, ističe Mrakužić.

Nedavno ste zaključili poslovnu 2012./2013. godinu koja za dm završava 30. rujna. Koliki je ukupan promet i dobit u protekloj poslovnoj godini te kakvi su rezultati u usporedbi s 2011./2012. godinom?

U poslovnoj godini 2012./2013. dm je ostvario ukupan promet od 1,96 milijardi kuna, što je porast od 1,2% u odnosu na prošlu godinu. Istodobno smo ostvarili bruto dobit u visini 96,65 milijuna kuna, što je 10 posto manje od realizacije u godini ranije. Ovaj pad dobiti u prvom je redu posljedica visokih popusta koje smo tijekom godine nudili na cijelom asortimanu imajući u vidu opadajuću kupovnu moć hrvatskih građana. Pritom je dm i u protekloj godini zadržao poziciju lidera na tržištu drogerijskih proizvoda s tržišnim udjelom od 25,84 posto.

Kako ste zadovoljni s ostvarenim rezultatima? Na što se stavili fokus poslovanja u prethodnih 12 mjeseci?

Zadovoljni smo rezultatima jer smo zabilježili porast broja kupaca na dnevnoj razini za gotovo tri posto, što znači da se krećemo u planiranom smjeru. Kupcima je, uz cijenu, važan cjelokupan koncept kupovine

50

Studeni - Prosinac 2013.

- blizina prodavaonice, kvaliteta usluge, program pogodnosti, kvaliteta robne marke, ali i koliko tvrtka ulaže u zajednicu u kojoj kupac živi. U proteklih 12 mjeseci poslovanje dm-a bilo je usmjereno na kvalitativno širenje te smo, uz nova otvorenja, modernizirali neke postojeće prodavaonice. Također, otvorili smo nekoliko specijaliziranih odjela bezreceptnih lijekova u sklopu postojećih dm prodavaonica. Kupcima nudimo gotovo 2.000 bezreceptnih lijekova, dermato-kozmetičkih proizvoda, dodataka prehrani, medicinskih proizvoda, pomagala i opreme.

Prepoznati ste u javnosti kao jedan od najpoželjnijih poslodavaca. Što je razlog tome te koliko ukupno zaposlenih imate u ovom trenutku?

U ovom trenutku dm u Hrvatskoj zapošljava 1.226 djelatnika, a status najpoželjnijeg poslodavca stekli smo

“U idućoj poslovnoj godini dm planira ukupna ulaganja od oko 50 milijuna kuna” kontinuiranim provođenjem naše kadrovske politike koja djelatnicima omogućava napredovanje unutar tvrtke te stalno profesionalno usavršavanje. Radni uvjeti koji na prvo mjesto stavljaju čovjeka i njegove potrebe, pozitivna radna atmosfera u kojoj dijelimo ideje i u kojoj rad postaje kreativna igra, svakodnevno

pokazuje djelatnicima dm-a da se njihovo mišljenje i trud cijene. Dobri uvjeti rada i plaća s kojom se može živjeti od 1. do 31. u mjesecu važni su za produktivnost i zadovoljstvo svakog djelatnika. Za nas u dm-u to znači da imamo dužnost djelatnicima osigurati ugodnu radnu atmosferu i plaću koju zaslužuju za doprinos uspjehu dm-a.

Koliki je iznos investicija dm-a u prethodnoj godini? U što ste najviše ulagali?

U protekloj godini dm je investirao više od 43 milijuna kuna, uglavnom u otvorenje novih i modernizaciju postojećih prodavaonica. Prošla poslovna godina za nas je bila važna po pitanju ekspanzije jer smo u Tomićevoj ulici u Zagrebu otvorili dm prodavaonicu s najširom ponudom u Hrvatskoj. Na dva kata kupcima nudimo gotovo 14.000 drogerijskih proizvoda te gotovo 2.000 OTC proizvoda, odnosno bezreceptnih lijekova i medicinskih pomagala. Otvorili smo i vrata prve prodavaonice dm-a u Daruvaru, što je za nas posebno važno kao i uvijek kada po prvi put dolazimo u neki grad. Danas dm ima 152 prodavaonice u 60 hrvatskih gradova, a u devet prodavaonica dm-a djeluju i odjeli bezreceptnih lijekova i medicinskih proizvoda.

Kakvi su vam planovi za iduću godinu kada je u pitanju investiranje? Koliko novih objekata planirate otvoriti, radi li se o većim ili manjim prodavaonicama te u kojim sve hrvatskim regijama planirate širenje?

www.jatrgovac.hr

43 milijuna kuna investicije dm-a u prošloj godini U idućoj poslovnoj godini planiramo investirati oko 50 milijuna kuna. Prema sadašnjem planu, otvorit ćemo osam novih prodavaonica te modernizirati desetak postojećih. Fokus će i dalje biti na kvalitativnom širenju, na prostranijim prodavaonicama, dok će pri širenju maloprodajne mreže naglasak biti na južnoj i primorskoj Hrvatskoj. Radit ćemo na usavršavanju asortimana ekoloških proizvoda i prirodne kozmetike te planiramo širenje ponude sezonskih proizvoda iz eko uzgoja u suradnji s domaćim dobavljačima. I u ovoj poslovnoj go-

Mirko Mrakužić dm-drogerie markt

dini osigurat ćemo članovima našeg programa “Svijet prednosti” brojne popuste te ćemo ih kroz promocije educirati o važnosti osviještenog odabira namirnica i zdravog života.

Osim što kupcima osiguravamo uštede, kroz program pogodnosti promičemo brigu za zajednicu i uključujemo kupce u društveno odgovorno poslovanje dm-a. www.jatrgovac.hr

Kako gledate na drogerijsko tržište u Hrvatskoj? Gdje sve vidite prilike za rast a gdje leže glavne opasnosti za rast i razvoj drogerija?

“dm danas ima 152 prodavaonice u 60 hrvatskih gradova” Smatram kako mjesta za rast ima, prije svega kroz usavršavanje ponude i kvalitete usluge. Priliku vidimo u daljnjem širenju asortimana koji će našim kupcima omogućiti zdraviji i kvalitetniji život.

To znači još bolju i pristupačniju ponudu ekoloških proizvoda, zdrave hrane i prirodne kozmetike, ali i edukaciju kupaca o važnosti osviještenog odabira proizvoda. dm već 17 godina osluškuje potrebe kupaca koji danas, u doba vrtoglavog razvoja interneta i društvenih mreža, sve spremnije s nama dijele svoja iskustva i komentare, što nam pomaže da poslovanje prilagodimo onome što oni žele. Plaćanje proizvoda i odlazak iz prodavaonice već dugo ne označavaju kraj interakcije kupca i trgovačkih lanaca, već njen početak. Danas kupac nakon odlaska iz trgovine sjeda za računalo i izravno s nama dijeli što mu se svidjelo, što možda može biti bolje.

I upravo su te informacije prilika za naš rast i razvoj. dm je poznat po svojim privatnim markama. Koliko linija vlastitih marki imate te u kojim sve segmentima asortimana?

dm marka ima 21 liniju i pokriva gotovo cijeli dm-ov asortiman. Ponosni

smo što naši kupci prepoznaju kvalitetu dm marke, čiji je udio u prodaji u protekloj poslovnoj godini iznosio nešto više od jedne četvrtine. Prema istraživanju Ipsos Pulsa iz listopada ove godine, više od 90 posto ispitanika redovito ili povremeno kupuje proizvode dm marke, a više od tri četvrtine kupaca lojalno je dm-u upravo zbog kvalitete i cijene naše marke. Proizvodi dm marki koji se mogu kupiti u Hrvatskoj jednake su kvalitete u svih 12 zemalja koncerna.

Pritom bih posebno istaknuo marku alverde, koja je utemeljena 1989. kao prva njemačka trgovačka marka u segmentu prirodne kozmetike. Dva je puta proglašena jednom od tri ekološki najodrživije marke u Njemačkoj, ovjenčana je nagradom NAWI za ekološki održivo gospodarenje, a od prošle godine nosi i certifikat NaTrue - međunarodni certifikat za označavanje kozmetike iz kontroliranog biološkog uzgoja.

Ima li mogućnosti da se neke od tih marki proizvode u Hrvatskoj? Što bi, po tom pitanju, bila vaša poruka hrvatskim proizvođačima?

Proizvodi dm marke nalaze se na tržištima cijele grupe, odnosno na policama 2.893 prodavaonice u 12 zemalja. Neovisno o zemlji, kvaliteta je jednaka, a proizvođač robne marke mora osigurati opskrbu svih prodajnih mjesta. Zbog toga intenzivno radimo na edukaciji hrvatskih proizvođača i spremni smo im pomoći svojim znanjem i iskustvom.

Uz to, kontinuirano radimo na širenju ponude hrvatskih proizvoda u dm-u pri čemu gotovo četvrtinu

“Informacije do kojih dolazimo kroz interakciju s kupcima najveća su prilika za rast i razvoj” dobavljača dm-a u Hrvatskoj čine naši domaći proizvođači. Ulaganje u kvalitetu i povećanje broja domaćih proizvoda na policama dio je naše poslovne strategije i trenutno radimo na tome da osiguramo mjesto na policama dm-a i onim hrvatskim proizvođačima koji mogu ponuditi sezonske proizvode.

Studeni - Prosinac 2013.

51

Vodeći brendovi u 2013.

S

naga brenda očituje se u snazi njegove tržišne priče. No, ta priča dakako mora biti popraćena i dobro promišljenom strategijom i svakodnevnim radom jer na kraju svake priče sadržaj je bitan. Šuplje priče ne prolaze. Tu imamo elemente koji su postojani i ne mijenjaju se, ali imamo i pojedinačno prilagođena poglavlja za svako lokalno tržište koje ima svoje specifičnosti. Međutim, promjene se zbivaju i na svakom od tih tržišta, one su konstantne, kako na razini samog tržišta, tako i na razini potrošača. Ipak, zajedničko obilježje svih regionalnih tržišta je kriza koja je brojne trendove

je primjere pokazali Spar u Sloveniji sa sloganom “Slovenija, moja dežela”, DIS u Srbiji s “Ukusima Srbije”, te posljednji Lidl u Hrvatskoj s “Okusima zavičaja”. Svi navedeni koriste jaku nacionalnu simboliku uz upotrebu prepoznatljivih domaćih proizvoda. U sva tri primjera brending je odrađen “by the book”. Svakako, ne smijemo zaboraviti ni ostale, poput Konzumove akcije “Vjerujem u Hrvatsku”, jer praktički nema trgovca koji nije pokrenuo neku sličnu inicijativu.

Televizija kao medij još uvijek dominira ovom regijom, premda su neki slučajevi pokazali pravu snagu interneta. Možda i nije toliko važna činjenica da

Želi li neki brend zadržati svoju poziciju budno mora osmatrati događanja na tržištu, a prije svega rad direktnog konkurenta, i pritom bi glavna motivacija morala biti - “raditi na svojem brendu barem toliko koliko rade i drugi”

snažno ubrzala. A snagu brendova robe široke potrošnje i ove je godine izmjerila agencija Valicon na području svih zemalja regije - Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije. Pa krenimo.

DOMAĆE AND THE DOMAĆE Već smo prošle godine najavili intenziviranje “napada” trgovaca i multinacionalnih na lokalne proizvođače. Ove godine se taj isti napad pokazao u svoj svojoj veličini. Trgovci se po cijeloj regiji međusobno natječu koji će se među njima prema potrošačima prikazati čim više “domaćim”. Do sada su najsnažni-

52

Studeni - Prosinac 2013.

je skoro u svim zemljama regije penetracija interneta danas veća od 60%. Puno je važnije da zemlje ove regije (kada to žele) razumiju jedna drugu, da iskre probuđene u jednoj zemlji jako brzo internetom preskoče i u drugu, ali i u klasične medije. Još je jedna značajka te regije - njezina nevjerojatna duhovitost. Pogledajmo samo PR-shooting (pršuting) Keruma u Splitu i širenje mliječne afere izradom šaljivih fotomontaža

koje same po sebi nisu bile nimalo duhovite, premda reakcija posebno srpskih potrošača - jest. Jedan od većih događaja u 2013. bio je sigurno ulazak Hrvatske u EU. Zasad se veći efekti još ne vide, što ne znači da se neće pokazati.

“mali” brendovi evidentno gube. Ipak, i ovu generalnu opservaciju treba uzeti s rezervom i sagledati ju po zemljama. Izjava da se snažni brendovi još uvijek dobro drže stoji primarno i najkonkretnije još jedino za one zemlje kojima raci-

25 NAJJA priča u

2013.

TRGOVINA - NAME OF THE GAME Generalna pravila ostaju ista i u 2013. Kao što smo i lani konstatirali, snažni brendovi iz prethodnih godina još se uvijek prilično dobro drže, Ulazak diskonta i njegova jaki korporativni brenuspješnost stvaraju velike dovi također promjene na tržištu dobivaju na snazi, dok

onalne cjenovno prihvatljive alternative, kao što su privatne trgovačke marke, brendovi diskonta te jeftini brendovi, još nisu zavladali. U tom bi se pogledu u Srbiji slika u 2014. mogla promijeniti. O ulasku Lidla priča se već najmanje dvije godine, no u 2014. bi se taj trgovac mogao stvarno i ukazati na tržištu. U Slo-

www.jatrgovac.hr

kriza je brojne trendove snažno ubrzala veniji i Hrvatskoj diskonti su “sporo” rasli; u Srbiji bi taj rast, zbog medijski stvorenih visokih očekivanja i naklonjenosti potrošača, mogao biti puno brži. I ne smijemo zaboraviti - ulazak diskonta na tržište i njegova uspješnost stvaraju velike promjene na tržištu. Kako smo zaključili prošle godine - na području trgovine dolazi do konsolidacije, što kompanijama smanjuje kompleksnost distribucije, premda jača pregovaračka snaga trgovaca. Proizvođači moraju biti svjesni da se konsolidacija trgovine događa u različitim oblicima kroz klasično “preuzimanje” i “udruživanje” (Agrokor i

ta kao prvi brend iz kategorije mliječnih proizvoda uspio ući na listu. Heineken i Laško u kategoriji piva su na najboljem putu među pivima, ali su još dosta daleko… Sve su to superiorni Trgovci se potrošačima u proizvodi na cijeloj regiji trude pokazati kojima proizvođači rade čim više “domaćim” i pokušavaju ih (još jače) regionalizirati, što se napopritom neprekidno misleći sljetku odražava u njihovoj na krajnjeg potrošača. Pri snazi i poziciji na ljestvici. tome će “slijediti” sve za poTakođer, teško ćemo naći trošače relevantne trendove brendove koji se nalaze u - od onih klasičnih premikategorijama koje nemaju uma koje je, zanimljivo, u veliku raširenost, poput 2013. uveo i Lidl - Deluxe, do “domaćih” koje smo spo- cigareta, ženskih i muških proizvoda ili brendova iz menuli na početku. gmentima, već će ići na sve cjenovne pozicije, prateći globalne trendove, reagirajući brzo s protuponudom na svaki brendirani novitet koji se nađe na policama i

AČIH Mercator), ali i kroz “franšize” trgovaca velikih formata kroz male formate (Metro i DIS u Srbiji). U kontekstu diskonta za proizvođače dolaze prve dobre vijesti iz Slovenije. Po posljednjim rezultatima Valicon mjerenja snage brendova trgovaca, danas diskontne trgovine primarno u Sloveniji koristi već 20% tamošnjih potrošača (2% manje nego prošle godine), dok je njihov doseg (posjet toj trgovini barem ponekad, ne nužno kao primarna trgovina), već na 70% (prošle godine dvije trećine potrošača), što je loša vijest. Svakako izgleda da je 20% nekako magična granica koju će u ovoj regiji pokušati postići diskonti.

Uza sve to, jasno je da se privatne trgovačke marke nipošto neće zaustaviti na economy i mainstream sewww.jatrgovac.hr

RAZLOZI IZA “UP’N’DOWNSA” Sigurno se pitate zašto Vaš brend nije na Valicon Top 25 regionalnoj listi?

Da se podsjetimo, iz liste se može prepoznati određeno “pravilo” po kojem neki brend može naći svoje mjesto na Valicon Top 25 regionalnoj listi brendova. Radi se o brendovima prisutnima u cijeloj regiji. Na taj način teško možemo naći neki od lokalnih brendova na ljestvici najsnažnijih u onim kategorijama za koje je značajno da njima dominiraju upravo lokalni brendovi, poput kategorija piva, kave, voda, mliječnih proizvoda, sladoleda i nekih drugih. Ipak, već se vide prvi pokušaji u nekim od spomenutih kategorija, npr. brend Jana u vodama je tek nešto ispod 25. mjesta, dok je Dukat u kategoriji jogur-

premium segmenta. Razloge za “pomicanje” po listi možemo tražiti u rastu ili padu kategorije, gdje su jedan od tipičnih primjera gazirana bezalkoholna pića. Neke kategorije imaju manje, a neke više izražene lidere. Najteži zadatak imaju uvijek brendovi u oligopolnim kategorijama, na primjer u pivima. Aktivno prisustvo na srpskom tržištu preduvjet je za ulazak na Valicon Top 25 regionalnu listu. Zbog veličine nacionalnog tržišta srpski brendovi imaju nešto prednosti pred ostalima. Prednost je dvojaka, s jedne strane utjecaj veličine tržišta, s druge strane još uvijek neprisut-

TOP 25 BRENDOVA REGIJE Pozicija 2013.

Brend

Pozicija 2012.

2013. vs 2012.

1.

Milka

1

0

2.

Coca-Cola

2

0

3.

Vegeta

3

0

4.

Argeta

4

0

5.

Cedevita

6

1

6.

Cockta

5

-1

7.

Orbit

7

0

8.

Nivea creme

6

-2

9.

Smoki

17

8

10.

Fructal

24

14

11.

Paloma maramice

13

2

12.

Nescafé

9

-3

13.

Plazma keksi

16

3

14.

Aquafresh

15

1

15.

Jaffa Cakes

11

-4

16.

Fanta

20

4

17.

Dorina

14

-3

18.

Lenor

12

-6

19.

Pepsi

10

-9

20.

Kiki

25

5

21.

Chipsy

18

-3

22.

Nutella

26

4

23.

Ariel

22

-1

24.

Podravka juhe

26

2

25.

Dukat jogurti

26

1

Studeni - Prosinac 2013.

53

Vodeći brendovi u 2013. nost diskontnih trgovaca i privatnih trgovačkih marki u tolikoj mjeri kao recimo na tržištima Hrvatske i Slovenije. Četiri su glavna faktora koja utječu na kreiranje pozicija pojedinih brendova.

1. Jedno je tržište koje promatramo s aspekta razvoja trgovine, privatnih trgovačkih marki, razvoja same kategorije. Na snagu najviše utječu promjene na domicilnom tržištu i u Srbiji kao najvećem tržištu.

2. Drugo su vlastite aktivnosti proizvođača, odnosno brenda u najširem značenju riječi.

3. Treba imati na umu i aktivnosti konkurencije.

4. Uza sve to važno je pratiti i trendove koji utječu na penetraciju i frekvenciju konzumacije kategorije i potkategorija. Na primjer, trend zdravlja, trend štednje, trend (ne) izlaska vani i dr.

Snaga brendova izračunata je na osnovu prepoznatljivosti, iskustva i njihova korištenja. Brend je definiran kao potrošački brend zajedno s ekstenzijama koje se koriste za proizvod unutar pojedinačne kategorije. Nadalje, ako se isti brend upotrebljava u različitim kategorijama, na primjer Paloma u kategoriji toalet papira i Paloma u kategoriji maramica, snagu brenda Paloma ne računamo zajednički za sve kategorije u kojima se nalazi, nego posebno za svaku kategoriju.

Istraživanje je bilo provedeno u svibnju i lipnju 2013.

u svim zemljama regije, na veličini uzorka od 1000 do 1500 ispitanika po zemlji.

Rezultati su predstavljeni na način koji im jamči reprezentativnost za područje cijele bivše Jugoslavije bez Crne gore i Kosova. Dakle, snaga brenda u Sloveniji doprinosi snazi brenda u cijeloj regiji upola toliko koliko doprinosi jednako snažan brend u npr. Hrvatskoj, koja je dvaput veća.

AND THE WINNERS ARE...

Pa krenimo redom. Na vrhu liste je suvereno Milka koja je u 2013. pokazala inovativnost u kombiniranju klasičnog marketinga, samog proizvoda i gramaže te cjenovnog pozicioniranja, uz širenje u sve za Milku legitimne kategorije proizvoda.

Konzistentno usmjerenje na nježnost, uz agresivno oglašavanje proizvoda te rad na mjestu prodaje dobra je smjernica i za druge FMCG brendove. Milka je najjači brend na tri od pet promatranih tržišta. Inače,

takva kreativnost nije bila dovoljna da bi zadržala snagu najvrednijeg globalnog FMCG brenda. Coca-Cola se nalazi u kategoriji gaziranih bezalkoholnih pića koja je generalno u padu, a Privatne trgovačke marke ne olakšava pozicioniraju se u svim joj ni jaka konkurencicjenovnim razredima ja - lokalna (npr. Sky u zemljama gdje nema vodcola), regionalna (Cockta), stvo nalazi se na drugom a ni globalna (Pepsi). Vomjestu, odmah iza Argete. deća dva mjesta na ljestvici se dominantno izdvajaju, Coca-Cola je već 2011. prva dok su brendovi od treće izuzetno dobro iskoristila do osme pozicije uglavnom svoju obljetnicu. U 2013. je prilično blizu jedan drugopokazala svim brendovima me, gdje svaki od njih ima kako se radi emocionalno određene prilike na kojima jaka kampanja. Ipak, ni

se može raditi i određene “poteškoće” koje treba rješavati kako bi se snaga brenda očitovala i pozicijom na ljestvici. Dakle, kod gornjih pozicija uglavnom govorimo o zadržavanju pozicije ili skoku prema vrhu ljestvice. O poziciji brenda na ljestvici od 3. do 8. mjesta uistinu odlučuju nijanse, što svakako valja imati na umu kada govorimo o “padu” ili “rastu” pojedinog brenda.

Već iduće godine situacija između dva brenda može biti drugačija. Brend Vegeta je na trećem mjestu zadržao svoju poziciju. Iako je Vegeta lider u svojoj kategoriji, trebamo znati da je u Srbiji Nestlé preuzeo “C začin”

TOP 5 BRENDOVA PO ZEMLJAMA 1.

2.

3.

4.

5.

54

HRVATSKA Milka Cedevita Coca-Cola Vegeta Jamnica

Studeni - Prosinac 2013.

SRBIJA Milka Plazma Smoki Coca-Cola Moja kravica jogurt

SLOVENIJA Milka Barcaffé Fructal Alpsko mleko Argeta

BiH Argeta Milka Coca-Cola Vegeta Violeta

MAKEDONIJA Argeta Milka Stobi flips Kristal margarin Pelisterka mineralna www.jatrgovac.hr

duhovitost zajednička značajka regionalnih tržišta treba imati mjeru, odnosno raditi promišljeno - s pretjeranim širenjem može se narušiti bit brenda. A kad smo kod biti brenda, možete se i Vi malo poigrati - razmislite možete li u nekoliko riječi, jednostavno kao djetetu, opisati bit vašega brenda?

Ako i vi sami imate s time Prava se vrijednost brenda zaočituje u mogućnosti širenja problem, mislite koliko onda mora u nove kategorije biti teško taj brend komunicirati dalje, prije svega svoju poziciju budno mora osmatrati događanja na trži- potrošaču koji ga mora moći razumjeti i osjetiti. štu, a prije svega rad direkSuvremeno okruženje traži tnog konkurenta, i pritom jasne priče! Pogledajte Valibi glavna motivacija morala biti - “raditi na svojem bren- con Top 25 listu regionalnih brendova - sve su to jake du barem toliko koliko rade priče. Riječ je o priči koju i drugi”. možda razumije hrvatski POANTA JE U PRIČI potrošač, ali koliko je ona Ako imamo snažan brend jasna i privlačna jednom treba ga širiti i dalje te čim potrošaču u Sarajevu, Ljubolje “iskorištavati”. Jer bljani, Beogradu, Skopju i ...

Koja je vaša - regionalna prava se vrijednost brenda, priča? dakle financijska vrijednost, očituje u mogućnosti širenja u nove kategorije, nove seMirna Horvat, gmente potrošača i na nova Zenel Batagelj VALICON tržišta. Ali pažljivo! I u tome godine u godinu nalazimo na ovim našim ljestvicama brendovi su koji “rade na sebi”, koji rade na tržištu, i shodno tome – snaga, čiji je odraz visina indeksa, im se povećava. Oni koji se nisu uspavali, u pravilu i rastu. Želi li neki brend zadržati

(što samo po sebi nije novost, koliko činjenica da je sada to jasnije počeo isticati), što bi moglo utjecati na snagu brenda Vegeta u Srbiji koja zbog veličine tržišta snažno utječe na snagu brendova na Valicon Top 25 regionalnoj listi. Kategorija pašteta jedna je od najaktivnijih kategorija u regiji.

Praktički nema igrača koji nije radio na svojem postojećem portfelju, a kao i svake godine i ove su se pojavili novi lokalni igrači. U tom kontekstu za brend Argeta možemo reći da odlično čuva svoju četvrtu poziciju.

Ova godina bila je u znamenju jedne od najjačih Argetinih regionalnih aktivnosti do sada - kampanje “Odobrile mame”. Cockta je rasla od 2011. godine od kada je sa svojom regionalnom kampanjom i pojačanom distribucijom pokazala da se i “stare” brendove može podići. Nakon ekstenzije Cockta Rossa, u 2013. je lansirala Cockta Chinotto, s vizualno prepoznatljivom www.jatrgovac.hr

kampanjom. Ovo mjerenje je u znaku come-backa Fructala. U 2011. rečeno je kako bi brend Fructal, uz Nectar, mogao dobiti na snazi već samo zbog otvaranja novih tržišta. Međutim, brend je u 2012. osjetio pad, a ovim mjerenjem se vratio. Iako su u Sloveniji sokovi kategorija najizrazitije napadnuta od strane privatnih trgovačkih marki, uspio je ući čak među Top 5 brendova na slovenskom tržištu. U određenoj mjeri to je zasigurno znak aktivacije, ali i pokazatelj da su i drugi brendovi osjetili snagu diskontera i privatnih marki. Srpski brendovi su na početku prave regionalizacije, a najviše im nedostaje prisutnost u Hrvatskoj i Sloveniji. U 2013. se nastavlja trend iz 2011. godine.

Smoki je skočio za čak osam mjesta, dok su Plazma, Jaffa cakes i Chipsy zadržali svoje mjesto na listi. U 2014. ove brendove ćemo promatrati s velikim zanimanjem. Snažni brendovi koje praktički iz

Nekoliko zanimljivosti Valicon Top 25 regionalna lista jest zanimljiva, ali ono što je najzanimljivije je uvijek nevidljivo.

• Imamo prvi regionalni Top 25 brend iz mliječnih kategorija - Dukat jogurte.

• Jana je prvi brend voda koji je ušao u Top 30. U 2014. očekujemo ulazak u Top 25. Mineralne vode su puno snažnije na lokalnim listama. Najjača mineralna voda je Jamnica, ali zanimljivo duh Radenske nije daleko iza.

• Najjači brend u kategoriji salama je Poli i nije daleko od ulaska u Top 25.

• U kategoriji piva Heineken nije više najjači brend piva u regiji. Društvo mu pravi Laško s kojim se ujednačio.

• Grand je najjači brend kava regionalno, dok je općenito gledano od svih brendova kava Barcaffé napravio najviše na pojedinom tržištu, pozicionirajući se visoko na Top 5 ljestvici u Sloveniji.

• Najjači BiH brend u regiji je Violeta, a raste i dalje.

• Pojavljuju se i makedonski brendovi - za sada su najjači Cevitana i Tikveš.

• Tikveš je inače i najjači regionalni brend vina.

Studeni - Prosinac 2013.

55

BOŽICNA PLATA SIRA Blagdansko je vrijeme također i vrijeme zajedničkog užitka. I tako u Austriji postoji već duga tradicija da se obitelji i prijatelji u te dane okupe oko blagdanskih plata sira za istim stolom. Da pročavrljaju, izmjene koju riječ i zajedno se obraduju delicijama. Bez obzira radi li se o finoj sladokusnoj gourmet plati, mirisnim bio sirevima ili ukusnim planinskim, alpskim ili gorskim sirevima koji su na osnovi svojih jedinstvenosti zaštićeni u EU. Najbolji odabir aranžiran prema sasvim osobnim sklonostima od blagih-finih preko ukusnih sve do jako začinjenih!

Iskoristite ovaj potencijal ubuduće u Vašim trgovinama!

www.ama.at

Zimski pozdravi iz

Austrije!

PLATA ZA GOURMET SIREVE Za cca 6 osoba 200 g kamambera s vrhnjem, 200 g Moosbacher sira, 200 g vinskog sira, 200 g tirolskog sira iz kamenog vinskog podruma, 200 g domaćeg vinskog sira, 200 g Österkron sira, 200 g Kräuterschatz sira sa začinskim biljem

PLATA SIRA ZA BIO PRIJATELJE Za cca 4 osoba 100 g kamambera, 100 g vinskog sira, 100 g Paulus sira, 100 g vorarlberškog alpskog sira

JEDINSTVENI SIREVI Za cca 4 osoba 90 g tirolskog Graukäse sira, 90 g vorarlberškog alpskog sira, 90 g planinskog Gailtaler sira, 90 g vorarlberškog gorskog sira, 90 g tirolskog planinskog sira

PAR IZ SNOVA: SIR & VINO Uz svježi se sir preporučuje i pjenušavo bijelo vino, na primjer zeleni Veltliner. Rezan i tvrdi sir intenzivnog okusa slažu se s bogatim crnim vinima kao što je plavi Zweigelt. Doživljaj okusa posebne vrste kombinacija je sira s plemenitom plijesni i desertnog vina izbora prosušenih bobica!

Tržišna kretanja

prof.dr.sc. Davor Perkov Visoka poslovna škola Libertas Zagreb

DRUGAČIJE i naopako Snažna konkurencija prisiljava trgovce da pri oblikovanju prodajnog prostora koriste inovativne pristupe, uključujući i angažman arhitekata, dekoratera, informatičara, dizajnera i stručnjaka drugih profila

P

rodajno mjesto je prostor u koji potrošač ulazi s ciljem kupnje proizvoda ili usluga. Postoji više formata (veličina i oblika) koji kao dinamične pojave daju impulse za promjene u trgovini. Dobro projektirani prodajni prostor može značajno povećati ili smanjiti prodajne rezultate. Zato suvremeni trgovci, koji teže konkurentnosti, između ostalih postavljaju sebi i ovo pitanje: kako kreirati novi ili unaprijediti interijer postojećeg prodajnog prostora u kojemu se kupci dobro osjećaju i više kupuju?

Snažna konkurencija prisiljava ih da pri oblikovanju odgovora koriste inovativne pristupe, uključujući i angažman arhitekata, dekoratera, informatičara, dizajnera i stručnjaka drugih profila. Shvaćaju, naime, da ponašanje kupaca determinira više elemenata. Ugoda kupovanja, lokacija, komunikacija osoblja, prostranost, rasvjeta, izlog i unutarnje uređenje samo su neki od njih. Uostalom, 70% odluka kupci impulzivno donose na prodajnom mjestu.

SVIJEST O INTERIJERU Kao mlada grana arhitekture i dizajna interijera, brandscaping pretvara brend u trodimenzionalno prostorno iskustvo. U svijetu su se pojavile

58

Studeni - Prosinac 2013.

specijalizirane shopconcept agencije koje objedinjuju tim stručnjaka za stvaranje atraktivnih koncepata uređenja prodajnih prostora. Pri odluci o pozicioniranju i arhitektonskom rješenju interijera, veoma su važne osobitosti tržišnog segmenta i ciljne skupine jer se trgovac nastoji lako i brzo probiti do svijesti kupaca.

Njemački dućan za prodaju bicikala Fahrradhof na fasadu je postavio 120 starih bicikala. Takvim uređenjem postao je zaštitni znak i turistička atrakcija sela Altlandsberg. Adidasovi “pop-up” dućani su privremeni, pokretni prodajni prostori u obliku ambalažnih kutija za tenisice. O lokacijama u pojedinim gradovima su putem društvenih mreža informirani samo fanovi ovog brenda. Ovakvih primjera nekonvencionalnih rješenja koja privlače pažnju ima uistinu

brenda. Boljem doživljaju u tom smislu doprinose čimbenici poput uzbudljivog osjećaja svježine (ako prodajni prostor prati želje kupaca) i simbioze arhitekture i potrošačke psihologije. Prodajno mjesto mora odražavati sve aspekte brenda i ono je najčešće jedini stvarni fizički kontakt između kupca i proizvođača.

UPSIDE-DOWN Viktor & Rolf su u Milanu sve preokrenuli naopačke (upside-down boutique). Podovi, kamin, Dobro projektirani prodajni prostor stolice i stolovi su gore, a plafoni, nadvoji i lusteri može značajno povećati ili smanjiti dolje! Dizajnirao ga je arhitekt Siebe Tettero u neoprodajne rezultate klasičnom stilu. Ulazeći u nadrealistički svijet ove prodavaonice puno. Odabirom mjesta i načina kuništa nije onako kako se čini na prvi povine kupci odašilju željenu sliku o pogled. Tijekom jedne noći, tj. za masebi u javnosti (imidž) i svojem stilu nje od 12 sati, GAP je nekoliko svojih života. Odatle i toliki značaj interiprodavaonica u Kanadi također preojera kojim se materijaliziraju važne poruke o kvalitetama i vrijednostima krenuo naglavce. Koristeći moto “Showww.jatrgovac.hr

70% odluka kupci impulzivno donose na prodajnom mjestu pping turned on its head” kreirane su vrećice s naopako postavljenim logom, lutke u izlogu vise sa stropa, a ispred prodajnog prostora na ulici su parkirana tri automobila, nekoliko bicikala i štand s hot dogom - sve preokrenuto naopačke! Kako bi pridobili pozornost prolaznika, unajmili su ljude koji su hodali na rukama po trotoaru. Privukli su veliku pozornost medija i poveći broj zainteresiranih kupaca.

CONCEPT STORE Jedan od novijih formata prodajnog mjesta je concept store. Riječ je obič-

no o velikoj prodavaonici koja nije pretrpana proizvodima; nudi doživljaj, osjećaj pripadnosti i identitet, te odražava životni stil kupaca jačajući www.jatrgovac.hr

na taj način njihovu lojalnost i svijest o brendu. Ovako uređeni prostori su ugodni za boravak i prozračni kako bi kupci u njima proveli što više vremena i više kupovali. Pojedine Apple

lutke i ostale proizvode. Sastoji se od tri kata: na prvom se prodaje odjeća, kozmetika i modni dodaci za žene, na drugom je prodaja lutki, dodataka za lutke, knjige i Barbie Design Center koji omogućuUgoda kupovanja, lokacija, komunikacija je kreiranje lutke po vlastitoj želji, osoblja, rasvjeta, izlog i unutarnje dok je na trećem katu dječja odjeuređenje određuju ponašanje kupaca ća, cipele i modna concept stores imaju jednu trećinu pista. Na vrhu je i Barbie restoran! prostora za edukaciju i podršku kori- Uzmimo i primjer Lusha koji se od snicima. Veliko vanjsko staklo jedne početka poslovanja prezentira na od prodavaonica oslikano je tako da drugačiji način od konkurencije. se čini “napuknuto”, dok se u središtu U 51 zemlji svijeta je otvoreno 830 “pukotine” isticao tada novi proizvod Lush prodavaonica. Doživljaj kupnje - iPod Hi-Fi. Nike Town u New Yorovdje više podsjeća na posjet tržnici ku se na pet katova nalazi na 57. ulici (predodžbe o svježini i prirodnosti u okruženju dućana poput Tiffany, proizvoda, neposrednosti, opuštenoChanel, Dior i dr. Samo polovica sti), nego na prodavaonicu sredstava prostora je ispunjeno proizvodima za za njegu tijela. Prirodne supstance, prodaju, dok su ostalo samo izlošci prepoznatljiv miris, te mogućnost probe i rezanja (oblikovanja veličine) prema želji kupaca, među glavnim su adutima Lusha da se kupac zadrži i motivira. Vizualnom komunikacijom dominira prepoznatljivi Lush font bijelih slova na crnoj podlozi.

Dizajneri Bruketa i Žinić su kreiranjem prodavaonice Tele2 kao concept storea na središnjem zagrebačkom trgu prvi kod nas uveli pojam brendiranja prodajnog mjesta. U Tele2 experience store uvedena je zona za testiranje najatraktivnijih proizvoda, business zona (b2b displej), lounge zona i high-tech showroom.

Iako su posjetitelje na određeno prodajno mjesto privukle marketinške poruke, povoljne cijene ili preporuka prijatelja, ugodan, atraktivni i avangardno osmišljeni interijer može donijeti presudnu prevagu poznatih sportaša poput Michaela Jordana, Marion Jones ili Carla Lewi- pri odluci o kupnji. U susretnoj je prodaji, naime, moguće utjecati na sa. Prosječno na dan dućan posjeti sva čula i emocije kupaca. Pravilna 7000 posjetitelja koji se prosječno rasvjeta, dizajn namještaja i izloga, zadrže 45 minuta. Ann Demeuleveličina lokala, mirisi, glazba u pozameester u Koreji je concept store čija dini, boje te navođenje kupaca kroz je fasada, kao i dio interijera, obložeprostor postaju sve važniji elementi na biljkama. U Longchampu u New opstanka na tržištu. Za mnoge kupce Yorku privlače pažnju 55 tona teške prodajni prostor predstavlja krajnje stube koje djeluju poput vodopada. utjelovljenje brenda. Stoga se može Dunhill men u New Yorku je conzaključiti da prodavaonice moraju cept store namijenjen muškarcima. biti izrazito fleksibilne i spremne na Interijer je izrađen od aluminijskih ploča i posebne projekcijske tehnolo- neprestane prilagodbe promjenama na tržištu čime trgovac može steći gije kako bi stvorio dojam elegancije. značajnu komparativnu prednost Barbie concept store u Šangaju je najveći na svijetu koji prodaje čuvene pred konkurentima.

Studeni - Prosinac 2013.

59

Čokoladni asortiman

S prstima u Najprodavanija linija su čokoladne table koje čine 70,1% ukupnih količina kategorije pri čemu u odnosu na prošlu godinu bilježe rast od nemalih 14%

60

Studeni - Prosinac 2013.

P

rije nekoliko dana sam negdje pročitala da će svijetom u idućih sedam godina zavladati nestašica kakaa. Da nestane čokolade?! Ne želim ni misliti o tome...

Moj strah za nestašicom čokolade ipak je umirilo saznanje da veliki proizvođači čokolade ulažu velika sredstva u plantaže kakaovca te imaju pozamašne zalihe pa se nekako nadam da je predviđanje iz prve rečenice ipak neutemeljena novinska patka.

Volite li čokoladu? Većina nas obožava čokoladu, ali je

često izbjegavamo (ili barem tako kažemo) zbog straha od debljanja ili stoga što smatramo da će nam šećer iz čokolade kvariti zube i tomu slično.

za kuhanje) te čokoladne figurice i rashlađene čokoladne deserte koji nisu uključeni u ovu analizu.

U zadnjih 12 mjeseci (listopad 2011. - rujan 2012.) na hrvatskom Vodeći proizvođači maloprodajčokoladnog asortimana su nom tržištu (bez Cash&Kraš, Mondelez i Kandit Carryja, specijaliziraNo, osim iznimnog okunih trgovina i diskontnih sa, čokolada ima i korisne objekata) prodano je 12,5 funkcije. Istraživanjima milijuna kg čokoladnih je dokazano da čokolada, proizvoda, što je za 9,3% među ostalim zdravstveviše u odnosu na isto nim benefitima, smanjuje razdoblje prošle godine. razinu hormona stresa Vrijednosna prodaja te stimulira proizvodnju iznosila je 1,1 milijardu hormona sreće, jača imukuna, što je porast od nitet, pomaže rad srca, 3,3% u usporedbi s istim smanjuje krvni tlak i razi- razdobljem prošle godinu kolesterola u krvi. ne. Pritom su najprodavanije čokoladne table NAPREDAK KATEGORIJE koje čine 70,1% ukupnih Nielsen u sklopu “čokokoličina kategorije (od ladnih proizvoda” prati čega su 12% čokolade praline, dražeje, čokoza kuhanje), i koje u ladne prutiće, čokoodnosu na prošlu godiladne table (ukljunu bilježe rast od 14%. čujući čokolade Slijede čokoladni prutići

www.jatrgovac.hr

u zadnjih godinu dana prodano

12,5 milijuna kg čokoladnih proizvoda

u ČOKOLADI (impulsne čokoladice) sa 16,7%, praline s 11,3%, te dražeje s 1,9% udjela u količinskoj prodaji.

Vodeći proizvođači s pripadajućim brendovima su Kraš (Dorina, Kraš, Kolumbo, Bajadera, Bananko, Životinjsko carstvo, PRIMAT SUPERMARKETA Tortica, Griotte, Dora), Prodaja po kanalima ne Mondelez (Milka, I Love pokazuje neka prevelika Milka, Toblerone), Kaniznenađenja. Najvažniji dit (Riki, Kandit, Dado, formati za ovu kategoriju Goga, Idila, Rum pločice, su supermarketi (301 – Kandi, Confettino), Zve2500 m2) kroz koje se čevo (Mikado, Saporo, proda 35% ukupnih koliSamo ti, Volim te, Braco, čina. Slijede hipermarketi Seka, Seka i Braco, Zveče(iznad 2500 m2) s 19%, vo, Mond), Ferrero (Kinvelike trgovine mješovider, Raffaello, Rocher, tom robom (101-300 m2) Duplo, Pocket Coffee, s također 19%, srednje Collection, Prestige, Mon trgovine mješovitom Cheri, Rondnoir) te Mars robom (41 - 100 m2) sa (Snickers, Twix, Boun16%, zatim male trgovine ty, Mars, M&M’s, Milky Way). U ovoj Vrijednosna prodaja porasla kategoriji važne su i je za 3,3% te je dosegla trgovačke robne marke iznos od 1,1 milijardu kuna koje čine 13% količinmješovitom robom (do ske prodaje.

40 m2) s 8%, te kiosci i Čokolade su sezonska trgovine na benzinskim kategorija, koja svoj vrpostajama koje prodaju hunac doživi u vrijeme 3% od ukupnih količina. božićnih i uskršnjih

blagdana. Tome u prilog najzornije govori podatak da se u periodu prosinac-siječanj proda 22% količina kategorije. S približavanjem blagdana možemo primijetiti da su naši omiljeni dućani počeli puniti svoje police slatkim božićnim paketima kojima nas naši dragi proizvođači, svojim originalnim idejama, uvijek mame da kupimo baš njihov proizvod.

Milanka Ćorić Mlađi voditelj klijenata, AC Nielsen

Podjela prema tipu čokolade listopad 2012. - rujan 2013. Čokoladne table

58,1% Čokoladni prutići

16,7% Čokolade za kuhanje

12,0% Praline

11,3% Dražeje

1,9%

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) 100 90

3 8

Kiosci i benzinske postaje

80

16

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

19

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

70 60 50 19

40 30

Hipermarketi (2501 m2 +)

20

35

10 %

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

listopad 2012. - rujan 2013.

Izvor: Nielsen

Trend spajanja i akvizicija

F

okus na ponudu proizvoda koji nude najbolju vrijednost za uloženi novac i dalje je ključni trend u čokoladnom asortimanu na hrvatskom tržištu, otkriva analiza agencije Euromonitor International. Umjesto da se usredotoče na inovacije, proizvođači pokušavaju pronaći najbolju moguću kombinaciju cijene i vrijednosti. Ipak, čokolada s igračkama je najbrže rastuća kategorija, zbog takozvanog “ruž efekta”, gdje se potrošači pokušavaju nagraditi s malim darom u vremenima financijske neizvjesnosti, bez ugrožavanja njihova

www.jatrgovac.hr

obiteljskog proračuna. Glavna priča koja se očekuje u budućnosti je trend spajanja i akvizicija u konditorskoj industriji u Hrvatskoj. S obzirom na to da nijedna multinacionalna kompanija nije uspjela preuzeti primat u kategoriji, koju predvodi domaći Kraš, sumnja se da će ovi globalni igrači čekati priliku da preuzmu vodećeg ili nekog drugog od preostalih domaćih proizvođača kako bi stekli bolje pozicije na tržištu putem uključivanja lokalnih brendova u svoje portfelje.

U ovom trenutku Kraš se ne čini baš kao laka meta, no budućnost bi mogla

donijeti određena iznenađenja i na tom polju. Kada je riječ o udjelima, Kraš je vodeći konditor na hrvatskom tržištu s procijenjenim vrijednosnim udjelom od 20% u 2012. godini. Slijede ga dvije multinacionalke koje su premašile granicu 10-postotnog udjela, Ferrero i Mars, koje svaka drže po 12% tržišta. Kraš je povijesno jak u čokoladnom asortimanu i keksima te uživa visoku razinu povjerenja potrošača profitirajući pritom što su potrošači navikli doživljavati Kraš kao svoj prvi izbor za kupnju, zaključuje je se u izvješću Euromonitor Internationala.

Studeni - Prosinac 2013.

61

Čokoladni asortiman - na polici DICENTRA

D

icentra je zastupnik tvrtki Jaffa AD, Griesson – de Beukelaer, Gastone Elledi i Ülker koji su na tržištu prisutni s brendovima Munchmallow, Metro, Albeni, Chocolate Mountain Cookies, Choco Sticks i Poker. Poznati Munchmallow osvježavajući pjenasti desert s kakao preljevom dolazi u pakiranju od 105 g. Čokoladice brenda Metro spravljene su od karamele s čokoladnim preljevom te su dostupne u pakiranju od 30 g i mini varijanti od 17 g. Albeni čokoladica u obliku keksa s karamelom i čokoladnim preljevom na tržištu se nudi također u dvije varijante pakiranja: od 31 g te mini varijanta od 18 g. Tu je i Albeni stick čokoladica 47 g koja predstavlja spoj keksa, karamele i mliječne čokolade.

Novost u kategoriji su Lago rolice 35 g te Lago poker vafli 45 g, a u ponudi je i novi Munchmallow Choco.

DUPIN

KRAŠ

B

rend Dorina čini čak 15 različitih okusa u tri vrste pakiranja: omotnica, flowpack i kartonski etui. Ova posljednja dva pakiranja novost su u ponudi pri čemu moderno i praktičnije flowpack pakiranje bolje čuva svježinu proizvoda te omogućava ljepši i atraktivniji dizajn na sjajnoj foliji, dok je kartonski etui s mašnicom prigodno blagdansko pakiranje. Čokolade Dorina i dalje imaju prepoznatljivu crvenu boju omota, no sada dolaze u modernom dizajnu te s novim oblikom kockica čokolade. Uz rebranding, nedavno je predstavljena i prva hrvatska mousse čokolada kao novi čokoladni trend u Hrvatskoj i regiji. “Mousse čokolade posljednje su u nizu inovativnih okusa Kraša među koje spadaju i Dorina s mrvljenim keksom, Dorina ledena čokolada punjena kremom s osvježavajućim efektom, Dorina Jaffa (punjena kremom i želeom) te Dorina sa stevijom”, kažu u tvrtki.

O

sim proizvodnje ručno rađenih hrvatskih čokolada s lavandom, ninskim cvijetom soli, paprom i rogačem pod brendom Adria, Dupin na hrvatskom tržištu distribuira i zastupa jedan od vodećih čokoladnih brendova na svijetu – Lindt. U ponudi ovog švicarskog brenda posebno se ističu mliječna Classic, tamna čokolada Excellence u varijantama 70%, 85% i 99%, zatim čokolade s okusima karamele, brusnice ili naranče te mint, punjene i desert čokolade. Iz Dupina dodaju kako su u ponudu Lindta ove godine uvedeni tamna čokolada s kokosom, jagodom, višnjom i cvijet soli.

Uz to, linija Creation proširena je čokoladom s mousseom od lješnjaka, dok se popularni Lindt ballsevi od ove jeseni nalaze i u ukrasnim vrećicama od 137 g.

KANDIT

O

sječki Kandit je u proteklih nekoliko godina proveo rebranding svog čokoladnog asortimana, što je uključivalo povezivanje svih do tada raspršenih vrsta čokolada u jedinstveni brend Kandit. Uz tradicionalne okuse koji se povezuju uz čokoladnu liniju, kreirane su i nove čokolade prilagođene zahtjevima tržišta te je napravljen iskorak u segment “velikih” čokolada predstavljanjem 250-gramskih varijanti – Mliječna, Cijeli lješnjak i Tutti Frutti. Ova je linija u zadnjem kvartalu 2013. godine proširena limitiranim edicijama Kandit Let’s Party i Kandit Winter Sensation čokoladama. Iz osječkog proizvođača ističu kako surađuju sa svim trgovačkim lancima, a posjeduju i maloprodajnu mrežu u vidu tri bombonijere s lokacijama u Osijeku i Zagrebu.

62

Studeni - Prosinac 2013.

NESTLÉ

U

kategoriji čokolade Nestlé je na hrvatskom tržištu prisutan kroz kategorije impulsnih čokoladica, čokolada za jelo, čokolada za kuhanje i punjenih čokoladnih deserta. Tako su ljubiteljima čokolade dobro poznate robne marke: Kit Kat, Lion, Smarties, After Eight, Nestlé Extrafino i Nestlé Dessert. Nestlé je u ovo blagdansko doba stavio fokus na promociju svojih čokolada za kuhanje: Nestlé Dessert Noir i Nestlé Dessert Corsé. Nestlé Dessert Noir s 52% kakaa predstavlja idealan omjer kakaa u tortama i kolačima, dok je Nestlé Dessert Corsé sa 64% kakaa odličan izbor kod pripreme čokoladnih delicija koje pretpostavljaju veću količinu kakaa. Od marketinških aktivnosti iz tvrtke ističu kako će svoje vjerne potrošače tijekom prosinca nagraditi promotivnim pakiranjem čokolada za kuhanje Nestlé Dessert 2x205 g sa 100 g gratis.

www.jatrgovac.hr

SALVIA

S

alvia je već više od desetljeća prisutna na hrvatskom tržištu čokolade s brendom Frey - najprodavanijim čokoladama na švicarskom tržištu koje se proizvode još od davne 1887. godine. U okviru premium segmenta tržišta najpopularnije su tamne čokolade sa 72%, 78% i 85% kakaa, kao i tamne čokolade s narančom te limunom i paprom. “Novost u asortimanu Salvije je proizvođač Novi, koji je inače tržišni lider u Italiji, iz čije ponude predstavljamo liniju zanimljivih okusnih kombinacija Novipiu koja se po prvi puta pojavljuje na policama hrvatskih supermarketa i za ovaj format posebno važnih, benzinskih postaja”, kažu u Salviji.

Od novosti u poslovanju posebno ističu veliko sniženje cijena Frey čokolada, što je ostvareno uz podršku principala te zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

SWISSLION TAKOVO

K

oncern Swisslion Takovo u kategoriji čokolada i krem tabli na tržištu nudi svoj najprodavaniji proizvod koji je ujedno i lider među krem tablama. Riječ je o Eurocrem bloku s tradicijom proizvodnje dugom više od 40 godina koji dolazi u pakiranjima od 20 g, 50 g te najpopularnijoj varijanti od 90 g. Kod najmlađih potrošača sve je popularnije i traženije pakiranje Vesele farme - Eurocrem blokovi od 7 g pakirani u vrećici od 140 g. Iz ponude čokolada u Swisslionu posebno izdvajaju Eurocrem duo mliječnu čokoladu s eurocrem punjenjem od 85 g. Novost su Love You čokolade, mliječna čokolada, mliječne čokolade s rižom, s voćnim punjenjem i crne čokolade s voćnim punjenjem u pakiranjima od 80 g ,90 g, 150 g i 250 g.

SOKO ŠTARK

T

vrtka Soko Štark, koja posluje u sastavu Atlantic grupe, iz svog čokoladnog asortimana na hrvatskom tržištu nudi Čoko keksiće, Bananicu i Čoko smoki. Čoko Keksići su fino čajno pecivo s okusom vanilije i kakao preljevom koji se odlikuju izvrsnim okusom, a prednost im je i povoljna cijena u odnosu na slične konkurentske proizvode.

Soko Štark bananica se proizvodi od kvalitetnih, prirodnih sirovina s preljevom od čokolade s 56 posto kakao dijelova. Na hrvatskom tržištu najpoznatije je impulsno pakiranje Bananica 25 g, a od lani je dostupna i u većem pakiranju od 125 g. Čoko smoki je nastao 2006. godine te predstavlja kombinaciju poznatog flipsa i prave mliječne čokolade - 78% čokoladom preliveni flips.

STORCK

S

torck u okviru svog asortimana nudi prepoznatljive praline Merci i Toffifee koje su dostupne u različitim vrstama pakiranja. Najpopularniji proizvod ove tvrtke su praline Merci koje su vodeća robna marka u svojoj kategoriji na mnogim tržištima Europe (Slovenija, Austrija, Češka). Na hrvatskom tržištu Merci postoji već preko 20 godina. Merci je mala pažnja, čokoladni poklon s kojim se izražava posebna zahvalnost, dok Toffifee praline predstavljaju kombinaciju hrskavog lješnjaka, karamele, nougat kreme i tamne čokolade, kažu u Storcku.

www.jatrgovac.hr

VITAMINKA

Č

okoladne morske školjke Atlantis u pakiranjima od 200 g i 230 g proizvodi su s kojima je Vitaminka iz Prilepa prisutna u kategoriji pralina na hrvatskom tržištu. Atlantis se proizvodi već 15-ak godina i plasira u dvadesetak zemalja. Spomenuta dva pakiranja su najpopularnija, kažu u tvrtki, bez obzira u kojoj se zemlji prodaju ili o kojem je formatu trgovine riječ.

“Naš nastup na hrvatskom tržištu je kompleksan jer uvoz i distribuciju ne vršimo preko jednog uvoznika ili distributerske kuće, već proizvode distribuiramo različitim kanalima. Postoji tako izravna suradnja s velikim maloprodajnim lancima koji imaju trgovine diljem Hrvatske, a u isto vrijeme imamo i regionalnu pokrivenost tržišta kod manjih trgovaca”, poručuju iz proizvođača.

Studeni - Prosinac 2013.

63

Čokoladni asortiman - gost komentator

NEZAVIDNA PO

hrvatskih konditora Unatoč postojanju bogate tradicije proizvodnje i snažnih brendova hrvatska je konditorska industrija u proteklih 20 godina prošla bolnu transformaciju koja je uključivala gubitak tržišta, posljedično smanjenje proizvodnje, izvozne prepreke i poteškoće u pozicioniranju na policama domaćih trgovina

K

onditorska industrija predstavlja najvrjedniji dio prehrambene industrije i to onaj dio koji svojim proizvodima podmiruje kako osnovne, tako i luksuzne potrebe potrošača. Usporedbe radi, ukoliko povučemo paralelu između ove branše i segmenta tekstilne industrije koji stvara vrhunsku modu, jasan je zaključak kako se samo za one države koje diktiraju modne trendove može reći da imaju razvijenu tekstilnu industriju.

je u Republici Hrvatskoj prehrambena industrija općenito bila razvijenija nego u drugim dijelovima bivše države, konditorska industrija bila je perjanica te prehrambene industrije te je ostvarivala više od 50% proizvodnje konditorskih proizvoda tadašnje države.

SMANJENJE TRŽIŠTA Nažalost, takvo nasljeđe imalo je i svoje nedostatke.

U prvom redu potrebno je znati kako se u tadašnjem sustavu poslovanje odvijalo bez vlastitog kapitala jer Tržišni udio hrvatskih je novac bio konditora u zadnjih je 20 koncentriran u bankama godina pao s 80% na 32% koje su bile servis proiHrvatska konditorska indu- zvodnje. U takvim uvjetistrija, pak, dio je povijesnog ma konditorska industrija ostvarivala je i najbolje i gospodarskog nasljeđa financijske rezultate te je s dubokim korijenima u imala, zbog visokog obrtaja tradiciji proizvodnje koji roba, više novca od drugih sežu do stotinjak godina industrija. Drugo, tadašnje unatrag. Svaka od domaćih jugoslavensko tržište svojom tvornica u svojim najraje zatvorenošću omogućilo nijim počecima bila je dio lagodnije poslovanje onim europskog tržišta, ima tradiciju i vlastite brendove, ali tvornicama koje su imale najbolju proizvodnju. U to je ujedno i svaka tvornica su vrijeme naši konditori na sama po sebi važna robna hrvatskom tržištu podmirimarka i tržišni brend. Iako

64

Studeni - Prosinac 2013.

vali 80% potrošnje koristeći pritom svega 40% svojih proizvodnih kapaciteta. U ostalim dijelovima tadašnje države hrvatski su konditori plasirali oko 55% svoje proizvodnje, dok je udio izvoza bio na razini 6-7%. U Hrvatskoj se tada trošilo nešto manje od 12 kg konditorskih proizvoda po stanovniku (u ostalim republikama, osim Slovenije, potrošnja je bila manja od 10 kg po stanovniku). Riječ je o gotovo dvostruko nižoj potrošnji u usporedbi s razvijenim tržištima zapadne Europe, što je samo po sebi ukazivalo na velike potencijale konditorske industrije. Tako su u sektoru prehrane od sredine druge polovice prošlog stoljeća upravo konditorska i industrija dodataka jelima postale brzorastuće industrije čija se ekspanzija temeljila na povećanju potrošnje i rastu standarda građana.

Raspad države i ratna zbivanja prekinuli su povijesno naslijeđene gospodarske odnose te je proizvodnja konditorske industrije prepolovljena, s nekadašnjih 110 tisuća na 56 tisuća tona, pri čemu je prodaja na tržištu bivše države smanjena

na četvrtinu, sa 68 tisuća na samo 17 tisuća tona.

POTROŠNJA U PORASTU Osnovno obilježje tržišta u posljednja dva desetljeća

www.jatrgovac.hr

na hrvatskom se tržištu proda oko

89 tisuća tona konditorskih proizvoda

OZICIJA ogleda se u značajnom porastu potrošnje konditorskih proizvoda. Tako je u razvijenim europskim zemljama konzumacija po stanovniku porasla s 20 kg na 30 kg, dok je istodobno u Hrvatskoj s

čemu je njihov tržišni udio pao s 80 posto na današnjih 32 posto. U ovako drastičnom padu udjela domaće konditorske industrije na tržištu očituje se sav neuspjeh državne ekonomske politike. Važno je znati kako je Hrvatska konditorska konditorska industrija izvozi oko 50 posto industrija vitalna grana svoje proizvodnje gospodarstva koja kao 12 kg potrošnja povećana na gospodarska cjelina nikada 20 kg po stanovniku. Ukunije prikazala gubitke niti je pna je prodaja konditorskih svoje teške uvjete poslovanja proizvoda na hrvatskom trsocijalizirala, a to je itekako žištu u tom periodu porasla važno. Također je bitno nas 50 tisuća na 89 tisuća tona. glasiti kako je konditorska Međutim, ovako snažan rast industrija od svih industrijpotrošnje u većoj je mjeri skih grana najbolji izvoznik podmiren ekspanzijom s pozitivnom vanjskotrgouvoza, negoli povećanjem vinskom bilancom za proproizvodnje u domaćim sječnih 30 milijuna američtvornicama. Naime, unatoč kih dolara, da izvozi gotove pozitivnim trendovima u proizvode, a ne nacionalne potrošnji u zadnjih dvadesirovine ili poluprerađevine.

Stoga je nužno ukazati na setak godina prodaja hrvatčinjenice koje su dovele do skih konditora na domaćem toga da mi - koji imamo je tržištu smanjena s 40 tradicionalnu i kvalitetnu tisuća na 29 tisuća tona pri konditorsku industriju, koja ima priznate brendove i koja 50% proizvodnje izvozi gubimo domaće tržište, što je dugoročno pogubno jer ako se i dalje nastave ovakva

www.jatrgovac.hr

kretanja zasigurno će doći do propadanja i likvidacije dijela a možda i cijele naše konditorske industrije.

UVOZNA ORIJENTACIJA Osnovni razlog negativnih kretanja u hrvatskoj konditorskoj industriji leži u nerealno utvrđenom tečaju kune.

S obzirom na to da je kuna precijenjena svi koji nama prodaju imaju isplativ izvoz, dok su netto izvoznici (a to su konditori) za isti iznos na gubitku. Politika tečaja nije pratila ni inflaciju koja itekako utječe na ekonomski položaj uvoznika i izvoznika u uvjetima fiksnog tečaja.

Također, ulazak Hrvatske u WTO i liberalizacija vanjske trgovine nije se odvijala po nekom receptu reda i sustavnog vođenja prema kriterijima nacionalne koristi, već su liberalizaciju iskoristile strane tvrtke kako bi zavladale hrvatskim tržištem. Ako je inflacija u proteklim godinama bila troznamenkasta onda u tim uvjetima nikakva carina od 10-15-ili-20% ne štiti domaću proizvodnju. O tome

striji. Domaća prehrambena industrija niti ima snage niti kapitala da bi mogla osnivati vlastite trgovačke lance koji bi bili konkurentni postojećim maloprodajnim monopolima. Maloprodaja koja uvozi, domaćim proizvođačima najčešće plaća nakon 70, 80 pa i više od 100 dana, dok inozemnim proizvođačima uvoznu robu plaća avansom (unaprijed).

Pitam se zbog čega se ne bi kod uvoza uveo beskamatni polog u visini vrijednosti uvoza na isti rok koliko kasni plaćanje domaćim proizvođačima, kako bi se izjednačili uvjeti poslovanja domaćim i inozemnim konditorima i pritom propisati da uvoznici mogu biti samo tvrtke koje se bave vanjskom trgovinom ili veleprodajom te isključiti mogućnost njihove vlasničke povezanosti s maloprodajom.

UVJETI POSLOVANJA Uza sve navedeno, veliki problem koji tišti domaću konditorsku industriju su i uvjeti prodaje. Naime, važno je znati kako su u posljednjih desetak godina S potrošnjom od 20 kg po investicije stanovniku u Hrvatskoj još ima u trgovinu angažirale prostora za rast konditora više od 70 milijardi najbolje svjedoči porast uvo- kuna kapitala. Iznos je to koji nije moguće vratiti iz za konditorskih proizvoda osnovnih trgovačkih marži koji danas podmiruje 67,5% jer one ne pokrivaju ni trošpotreba hrvatskog tržišta. kove redovitog poslovanja Liberalizaciju je trebalo trgovina. Tome se vrlo doograničavati propisima ili mišljato doskočilo tako da normama kojima se moglo samo domaća proizvodnja, a regulirati uvjete i norme ne uvoz, plaća te nepotrebne uvoza, a ne da konditorske investicije u trgovinu i to proizvode doslovno može na način da se u prodajnu uvoziti svako kome to cijenu proizvođača uključe padne na pamet. Nadalje, troškovi investicija, police, dozvoljeno je da se uvozom mjesta u trgovini, položamogu baviti maloprodajna poduzeća ili tvrtke povezane ja na polici, marketinga i koječega još, u iznosu do s tim poduzećima pa je tako domaća maloprodaja posta30% proizvođačke prodajne la konkurent domaćoj inducijene što je zapravo iznos Studeni - Prosinac 2013.

65

Čokoladni asortiman - gost komentator

koji proizvođač plaća trgovini. Na taj način domaća proizvodnja pod diktatom te i takve trgovine umjetno povećava industrijske prodajne cijene i do 30%. Ako se ovome pridodaju politički nametnuti domaći troškovi kao što su paradržavni nameti, porezi, izmišljena društvena davanja i slično, domaći proizvodi, zbog ovih sustavnih nesposobnosti, na policama su trgovina skuplji i do 40% i zbog toga su nekonkurentni i kao takvi opasnost za domaće proizvođače. U odnosu na takve umjetne troškove, uvozni proizvodi su jeftiniji i njima domaća proizvodnja služi samo za niveliranje cijena uvoznih proizvoda koji se prodaju do razine cijena domaćih proizvođača pri čemu zarada ostaje u inozemstvu.

Ako usporedimo uvozne cijene finalnih proizvoda (u američkim dolarima) kod nas i u Srbiji, vidjet ćemo da za iste proizvode naši uvoznici plaćaju 20-50% više od srpskih uvoznika. Stoga nije teško zaključiti kako ovakav način provođenja državne ekonomske politike domaću industriju dovodi na sam rub opstanka, a ponajviše one segmente industrije koji su izvozno orijentirani, koji troškove ostvaruju u kunama, a prihode u devizama.

66

Studeni - Prosinac 2013.

kom ulaska u EU te kako će se obeštetiti konditori zbog gubitka tržišta CEFTA-e, a umjesto odgovora dobio sam informaciju kako je u pregovore bila uključena HGK pa su na taj način bili zastupljeni interesi konditora. Pametnome dosta.

Za razliku od hrvatske konditorske industrije koja u zadnjih dvadesetak godina zbog objektivnih uvjeta prepolovila proizvodnju, konditorska industrija u zemljama EU je u tom periodu udvostručila proizvodnju i nalazi se u fazi ukupnog prosperiteta. Ta induNa tržištima bivše države strija djeluje hrvatski konditori prodaju tek u uvjetima četvrtinu nekadašnjih količina reguliranog unutarnjeg tržišta pri čemu su troškovi proizvodTadašnji ministar poljoprinje i državni nameti u tim vrede Petar Čobanković, državama generalno u silana moje traženje da prikaže znoj putanji čime se dodatno kakve uvjete za ulazak u stimulira proizvodnja. TraEU pregovara za konditordicionalni položaj i povijesni sku industriju, odgovara razvoj toj je industriji osigumi da su ti uvjeti tajna, u rao vlastiti kapital a eventufazi pregovaranja, i da ih alni manjak kapitala je done može reći jer bi ugrozio stupan gotovo beskamatno. pregovarački proces (očito je lagao). Kada su pregovori Trgovina u tim zemljama plaća u roku od 30 dana a završeni, a kako konditori svi rabati, skonta i davanja nisu bili uključeni u proces trgovini nisu veća od 2% pregovaranja, pismeno sam tražio odgovor upitavši jesu vrijednosti prodanih konditorskih proizvoda. Osim što li ispregovarane određene imaju opće uvjete poslovanja koristi za konditore priliEUROPSKA PERSPEKTIVA S postojećim uvjetima poslovanja, bez vlastitog obrtnog kapitala, hrvatska konditorska industrija potpuno je nepripremljena za ulazak u EU i za konkurenciju koja je povijesno bila osposobljena za žestoku tržišnu utakmicu. Našoj industriji ostat će jedino izgledno poslovanje za trgovačke robne marke a to u prijevodu znači propast nacionalne proizvodnje.

Kao primjer koristim priliku osobno ispričati kako država tretira taj problem.

potpuno uređene, konditorska industrija u EU ima i optimalne unutarnje tijekove. Naime, ta industrija nije poput naše u posljednjih 20 godina smanjila proizvodnju na 50% a da su troškovi ostali isti (broj zaposlenih, fiksni troškovi i sl.), već je iz godine u godinu povećavala proizvodnju te imala sve uvjete za optimizaciju svojih unutarnjih troškova. Zbog svega toga smatram kako se na jedinstvenom europskom tržištu u natjecanju naše i EU konditorske industrije susreće oran i odmoran trkač s maratoncem koji je tek istrčao svoj maraton a ipak se od njega očekuje da trči jednako dobro. Kako bi izdržali tu trku više je nego nužno da država za svaki segment gospodarstva osmisli jasan razvojni okvir i da taj okvir podupre ozbiljnim državnim mjerama. U protivnom se nastavlja praksa čija je osnovna značajka odsutnost odgovornosti države za izostanak vizije, praksa koja samo potiče propadanje domaće industrije pri čemu su na gubitku ne samo industrija, već i država i svi građani ove države.

Stipan Bilić Direktor poduzeća za razvoj i unapređenje konditorske industrije “Kondin” www.jatrgovac.hr

Čokoladni asortiman – praline Potrošači su sve spremniji platiti više za premium proizvode, a ako tome dodamo i mogućnosti raznih kombinacija okusa, te mogućnost inventivnih pakiranja s obzirom da se praline često poklanjaju, prostora za proširivanjem baze potrošača u ovoj kategoriji zasigurno ima

N

ekoliko je verzija priča o tome kako su praline u stvari nastale, ali zajednički je subjekt svih priča izvjesni kuhar koji je osmislio posebnu slasticu za svog gazdu tako što je bademe ubacio u karamelizirani šećer. Od tada su praline evoluirale u

pomno osmišljene čokoladne bombone s raznim punjenjima koji nas uvijek potiču da nakon zadnje uzmemo još jednu, pa još jednu… Kombinacija je uistinu mnogo i svakodnevno se smišljaju nove pri čemu je umijeće pripreme pralina postala visoko cijenjena vještina, kako kod profesionalaca, tako i kod amatera.

Gotovo da nema kuharske blogerice koja nema svoj autentični recept, s originalnim dodatkom i posebnom

tehnikom koji njene praline čine najboljima. Tako ćete i na svakom sajmu hrane ili domaćih proizvoda zasigurno pronaći barem nekoliko proizvođača ovih malih

slijed kojim ću ih jesti, no sigurna sam da ima i onih kojima je draže zagristi i biti iznenađen kombinacijom okusa pa preskaču pogledati prikaz na dnu. Ove maštovite varijante čokoladnih Po stupnju korištenja vodeći bombona brend je Bajadera, a slijede neizostavan su dio Raffaello i Ferrero Rocher svake proslave i čest čokoladnih užitaka. Kod nas poklon za razne prigode od je za kutijicu pralina uvrirođendana, blagdana pa do ježen naziv bombonijera.

Valentinova.

Meni osobno najdraže su one koje na dnu kutije imaju POKAZATELJ USPJEHA U okviru BRANDpuls presjek nanizanih bombona istraživanja kontinuirano po čemu određujem redo-

POSEBNA SLA

68

za posebne p Studeni - Prosinac 2013.

www.jatrgovac.hr

80% potrošača smatra da su praline dobar poklon se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju pralina i brendove unutar nje, a podaci se analiziraju u pogledu demografije, životnog stila potrošača te njihovih kupovnih navika.

Marketinški pokazatelji su važni za uspješno vođenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u prvoj polovini 2013. godine. Oko polovice populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine konzumira praline pri čemu je zamjetan blagi trend rasta korištenja kategorije od 2009. godine od kada se kategorija prati u okviru BRANDpuls-a. Među većim korisnicima pralina (oni koji praline konzumiraju barem 2-3 puta mjesečno), više je žena nego muškaraca i to u dobi od 15 do 29 godina. Češće od prosjeka populacije ovi korisnici su visokoobrazovani i žive u Zagrebu i okolici te Istri, Sjevernom hrvatskom primorju i Gorskom kotaru. Također, ukupna primanja kućanstva su im između 7000 i 9000 kn.

Zanimljivo je da čak 80% većih potrošača pralina smatra da su praline dobar poklon. Oko polovine njih konzumiraju praline samo u posebnim prilikama te radije jedu čokolade.

Za usporedbu, samo 2%

ovih korisnika konzumira praline svakodnevno, dok ih 15% svakodnevno konzumira čokoladu. Više od polovine ih preferira praline s punjenjem. Podaci pokazuju da se praline smatraju nečim posebnim, skoro ekskluzivnim, čime ćemo se počastiti u posebnim trenucima. Također, među većim potrošačima pralina zamijećena je relativno niža razina važnosti brenda prilikom odabira

slučaju Ferrero Rocher je drugi brend u kategoriji uzimajući u obzir sveobuhvatnu snagu brenda, a slijedi ga Raffaello. Ferrero Rocher ostvaruje veće vrijednosti na brend indikatorima primarnog korištenja i lojalnosti pa stoga ostvaruje nešto viši BRANDscore od Raffaella.

Svjetski trendovi pokazuju da s porastom svijesti o zdravlju raste i potražnja za tamnom čokoladom te su potrošači orijentirani zdravlju spremni platiti više za premium proizvode. Ako tome dodamo i mogućnosti raznih kombinacija okusa, te mogućnost inventivnih pakiranja s obzirom da se praline često poklanjaju, prostora za proširivanjem baze potrošača u ovoj kategoriji zasigurno ima.

USPOREDBA BRENDOVA Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu BRANDscore. BRANDscore uspoređuje brendove Oko polovice populacije unutar kateHrvatske u dobi od 15 do 64 gorije ledenih pralina godine konzumira praline i pokazatelj je snage na tržištu. Promatranje cjeproizvoda. Oko 40% većih lokupnog uspjeha brenda potrošača pralina izjasnina tržištu je osobito vrilo se da im je jako važan jedno u situacijama kada brend prilikom odabira brendovi na određenom iz čega se može zaključiti marketinškom pokazatelju da relativno lako prelaze s Karla Kovač postižu vrlo slične vrijedjednog na drugi brend. U Research Executive nosti pa se tek uzimanjem svakom slučaju možemo Ipsos Puls u obzir svih pokazatelja konstatirati kako potromože dobiti prava slika stašačima sigurno nije lako Pozicija brendova pralina nja snage na tržištu. Prema odabrati omiljenu praliprema BRANDscore-u, 2013.

BRANDscore-u Bajadera nu među svim različitim je vodeći brend u kategoriji okusima i kombinacijama.

Brend BRANDscore pralina u Hrvatskoj. Svoju Vodeći brend u kategoriji 55 Bajadera poziciju može zahvaliti pralina je Bajadera, koju Ferrero visokim vrijednostima koje koristi oko 1/3 populacije 51 Rocher je postigao na svim brend Hrvatske u dobi od 15 do 50 Raffaello indikatorima. U ovom 64 godine. Drugi brend u kategoriji je Raffaello, koBRANDpiramide - TOP 3 brenda pralina, 2013. jeg koristi 23% populacije te ga prati Ferrero Rocher s istom razinom korištenja. S 4,9% 4,2% 1,9% 3,3% Lojalnost obzirom na to da kategori33,6% 30,2% 23,2% 33,6% ju koristi oko 50% popula-

ASTICA

prilike www.jatrgovac.hr

cije, razine svih indikatora piramide su nešto niže.

15% Primarno korištenje

14%

69% Korištenje

21%

21%

Razmatranje

52% 59,8%

optimal

Prepoznavanje

16%

23%

51%

61,8%

60,7%

55,4% Iskustvo

88%

14%

28%

55,4%

9,9% 57,7%

72,6%

72,6% 29%

8,1% 69%

70,7% 23%

47,5% 49%

58,5%

48,2% 47%

56,4%

59,8%

88%

87%

79%

Bajadera

Raffaello

Ferrero Rocher

Studeni - Prosinac 2013.

69

Čokoladni asortiman - čokoladni namazi

SLATKA priča Zajedničke aktivnosti proizvođača i trgovaca potaknule su kupce da u zadnjih 12 mjeseci potrošnju na čokoladne namaze povećaju za 15 posto

ovoj godini najveći rast postigao Konzumov Standard.

Gledajući ukupni uspjeh trgovaca u kategoriji, najveći rast u kategoriji pripada Konzumu i Billi.

PRIMJER LINO LADE Uz klasične tržišne udjele brendova i trgovaca, GfK Panel omogućuje dodatne analize uspješnosti trgovaca u upravljanju kategorijom i brendom. Share of wallet analiza (iznos koji kupac izdvaja na kupnju proizvoda određene kategorije) pokazuje nam koliko uspješno Nutella i Lino Lada obranile trgovac uspisu 60% tržišnog udjela od jeva zadržati novac svog naleta trgovačkih marki kupca koji kupuje kategoriju i kod njega i kod konnije u privlačenju novih kurencije. Ova analiza takokupaca nego u zajedničđer otkriva da nemaju kupci kom pothvatu proizvođača svakog lanca jednaki afinitet i trgovaca koji su uspjeli prema kategoriji čokoladnih potaknuti postojeće kupce namaza. Ako se fokusiramo kategorije da kupuju intenna prodaju Lino Lade kod zivnije nego prije. Bilo je tu šest trgovaca (Konzum, nevjerojatnih akcijskih cijena, TV kampanja, izazovnih Kaufland, Interspar, Billa, Mercator, trgovačkih marki, no Nutella i Lino Lada obranile su 60% tržišnog udjela. Lidl, Kaufland i Konzum uspješno eksperimentiraju s varijacijama trgovačkih marki u kategoriji čoko namaza, pri čemu je u

70

Studeni - Prosinac 2013.

Lino Lada – potencijal trgovaca ?

Neto dobitak/gubitak

P

osljednjih godina štednja je in, zaduživanje je out. Ne samo da više štedimo u bankama, nego štedimo i na prehrambenim proizvodima. Ipak, čokolade i čokoladni namazi uspješno izmiču općem trendu štednje i svojim uspješnim rastom pričaju neke slatke priče.

Prema podacima GfK Panela kućanstava u razdoblju rujan 2012. – kolovoz 2013. kupovali smo 15% više čoko namaza u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Tajna

Zvijezde

rel. niski potencijal kupaca rel. visoka lojalnost kupaca

rel. visoki potencijal kupaca rel. visoka lojalnost kupaca Interspar

100

-14

-12

-10

Billa

50

Kaufland

Konzum -8

-6

Plodine Bez potencijala

rel. niski potencijal kupaca rel. niska lojalnost kupaca

-4

-2

Mercator Indeks lojalnosti

Plodine), uočavamo kako su kupci Kauflanda i Plodina manji potencijal za Lino Ladu u odnosu na Konzum i Billu. S druge strane, Kaufland unatoč niskom potencijalu uspješnije od Plodina zadržava u svom lancu novac koji njegovi kupci troše na Lino Ladu ukupno. U konkurenciji ovih šest trgovaca, Billa

0

2

4

6

-50

Potencijal

rel. visoki potencijal kupaca rel. niska lojalnost kupaca

najuspješnije zadržava novac kupaca Lino Lade, dok je Konzum drugi najuspješniji jer kao i Billa ima visok potencijal kupaca Lino Lade i ostvarenu visoku lojalnost.

Neki recepti se mogu jednostavno prepisati. Ali ovo nije jedan od takvih. Trgovac koji se želi pozicionirati u gornji desni kvadrant matrice treba osmisliti optimalni koncept upravljanja kategorijom, upravljanja policom i upravljanja dodanom vrijednosti.

Mladen Kožić Sales Manager, GfK Croatia

www.jatrgovac.hr

Što je zajedniËko u odrastanju i djetinjstvima djece diljem svijeta? Bar jedan san o tome kako smo sami u trgovini sa delikatesnim proizvodima, odakle ne izlazimo sve dok i zadnju Ëokoladu ne otvorimo i u nju ne zagrizemo tj. sve dok nas ne probudi alarm i mamino nježno “Buenje, škola zove!” Ili želja da kakaovac zasadimo u dvorištu kuÊe i pijemo kakao i jedemo Ëokolade trgajuÊi ih sa stabla.

Djetinjstvo posvuda miriše na Ëokoladu. Kremasta, zavodljiva, bogata, glatka, luksuzna i slasna Ëokolada Ëini nas sretnima i potiËe maštu.

Stoga ne Ëudi da je Lino “hranu bogova”, kakao, uvrstio u svoj Lino Ëoko drink namijenjen velikim i malim linoljupcima i onima koji Êe to tek postati.

VeÊ jedna Ëaša Lino Ëoko drinka u stanju je podignuti raspoloženje i popraviti dan. Lino Ëoko drink pije se kao vruÊ napitak za hladne dane ili osvježavajuÊi napitak sa hladnim mlijekom za toplijih dana, u milkshake-u, kao posip za palaËinke uz finu Lino ladu, kao dodatak u Lino gris-u ili sa omiljenim Lino »okolinom.

A sam napitak je toliko jednostavne pripreme, u tren oka gotov i pruža nezaboravno Ëoko iskustvo.

Lino Ëoko drink pomaže i u borbi protiv stresa. Pred utakmicu, važan test u školi, bitan dogaaj u vrtiÊu, dok uËite, na prvom “dejtu” ili tek zato što ga volite.

Lino Ëoko drink najbolje se dijeli sa prijateljima, ali nam odgovara i kad smo sami. Obogaćen je vitaminom D i kalcijem, potrebnima za normalan djeËji rast i razvoj.

Jedan obrok Ëoko napitka (15 g proizvoda + 200 ml mlijeka) sadrži 32% preporuËene dnevne koliËine kalcija i 15% preporuËene dnevne koliËine vitamina D. Pozivamo te da i ti postaneš Lino Ëokodrinkoljupac i sudjeluješ u mom Lino »oko drink nagradnom natjeËaju!

Potraži nas na Lino!

A sada nekoliko čoko zanimljivosti: • »okolada se od samog otkriÊa vezivala sa moÊi, izvorom vitalnosti i života (zato je i jedemo) • Put do Ëokolade počinje zrnom kakaa (Ëokolada ipak ne raste fino zapakirana na stablu) • Kakaovac je drvo crvenkastih i žutih cvjetova, koje naraste i dvadesetak metara u visinu i živi do 150 godina.

Stabla uzgojena na plantažama su pak visoka od 5 do 10 metara (ne raste u našem vrtu) • Smatra se da je zadnji asteški vladar, Montezuma II, konzumirao i do 40 Ëokoladnih napitaka dnevno (ne pokušavati kod kuÊe) • Uz sve navedene Ëoko zanimljivosti, važno je pridržavati se uravnotežene i raznovrsne prehrane i zdravog naËina života!

Predstavljamo

Strast i svestr Premda je osječki Ricardo svoje poslovanje čvrsto pozicionirao u području pružanja logističkih usluga, u poslovnom portfelju tvrtke i dalje ostaju maloprodaja i voćarstvo uz nove djelatnosti proizvodnje sokova te obnovljive izvore energije

I

stočna Slavonija već je godinama, može se reći čak desetljećima, usko grlo gospodarstva Hrvatske. Teško je reći da je ova regija, koja posjeduje nesumnjivo velike potencijale za razvoj poljoprivrede uz očuvanje tradicionalne industrije, u proteklom vremenu iskoristila svoje prilike. No, upravo u takvim, poduzetništvu nenaklonjenim prilikama u Osijeku nailazimo na primjer tvrtke čiji osnivači, Milan Vrdoljak i Darko Rimac, kažu kako im je upravo kriza omogućila razvoj posla potičući ih na nova razmišljanja i brze i kvalitetne poslovne odluke.

Tako su tvrtku osnovanu 1992. godine, koja je kao svoju osnovnu djelatnost imala maloprodaju robe široke potrošnje u nekoliko vlastitih dućana na osječkom području, učinili prepoznatljivom ne samo u lokalnim okvirima nego i na poslovnoj sceni Hrvatske s jasnim planovima za još jači iskorak na strana tržišta. Ricardo je tvrtka koja se vodi realnošću, kažu njeni osnivači, ali bez straha da se otvore nova vrata kada

72

Studeni - Prosinac 2013.

se ponudi prilika. Maloprodaja te proizvodnja i prerada voća danas su dijelovi poslovanja Ricarda koje u tvrtki ne zanemaruju, već na njih gledaju kao na strast koja može donijeti poslovne dobrobiti ako se promišljeno nastupi na tržištu. Ipak, Ricardo je danas primarno tvrtka specijalizirana za distribuciju, logistiku i skladištenje s glavnim skladištem u Dardi i još dva u Osijeku iz kojih pružaju usluge svojim partnerima.

U kratkim crtama to je slika tvrtke koja će ovu godinu

doprinosi pozitivnoj bilanci tvrtke. Od 2001. godine u Ricardu se okreću i voćarstvu te započinju proizvodnju u voćnjaku površine 4 hektara, što je tijekom vremena povećano na današnjih ukupno 16 hektara U tvrtki su posebno voćnjaka. U posao ponosni na svoju novu distribucije ulaze 2003. godine i to liniju voćnih sokova za distributivnu kompaniju AWT s zaključiti s oko 100 milijuna obzirom da se na području Osijeka javila potreba za kuna prometa i oko 170 distribucijom proizvoda zaposlenih djelatnika. do velikih maloprodajnih ISKORISTITI PRILIKU centara koji su otvoreni tih Tvrtka Ricardo se od 1992. godina. Značajna godina do 2000. godine bavila isklju- za Ricardo je i 2005. kada čivo maloprodajom koja je je njemačka kompanija Lopredstavljala početak poslorenz Snack-World preuzela vanja, dok je danas više u sfe- osječku konditorsku tvrtku ri sentimentalne povezanosti Karolinu. Tada Lorenz angaa manje kao djelatnost koja žira Ricardo za poslove dis-

tribucije njihovih proizvoda za područje cijele Hrvatske, što otvara vrata snažnijem razvoju logističkog poslovanja tvrtke. Posao distribucije se brzo širio pa je Ricardo u idućim godinama ugovorio partnerstvo s velikim tvrtkama među kojima se posebno izdvajaju Konzum, Meggle, Atlantic grupa, Intereuropa, Badel 1862, Franck, Gavrilović, Labud, Šećerana Osijek i Vindija te se fokusiraju na pružanje usluga na području pet županija istočne Slavonije. Tvrtka u ovom trenutku raspolaže sa 120 voznih jedinica od kojih je 75 tegljača, dok su ostalo laka dostavna vozila. Početkom iduće godine flota će se proširiti s još 20 velikih kamiona tako da 2014. godinu planiraju završiti s ukupno 100 tegljača www.jatrgovac.hr

100 milijuna kuna - očekivani promet Ricarda u 2013.

ranost

i 50 lakih dostavnih vozila. Širenje flote osigurano je ne samo uspješnim poslovanjem s postojećim poslovnim partnerima na hrvatskom tržištu, nego i činjenicom što je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju konkurentnost pružatelja logističkih usluga značajno porasla pa www.jatrgovac.hr

u tom dijelu u Ricardu vide svoju veliku šansu. To potkrjepljuju i podatkom da u ovom trenutku oko 50 posto realizacije ostvaruju na stranim tržištima.

RICO SOKOVI Milan Vrdoljak, predsjednik Uprave Ricarda, ističe kako

su u tvrtki posebno ponosni na svoje voćnjake te pritom naglašava kako su odlučni fokusirati se na proizvodnju voća visoke kvalitete uz osiguranje sljedivosti. U tom poslovnom planu planiraju angažirati i kooperante s osječkog područja za pribavljanje dovoljnih količina kvalitetne sirovine koja će se koristiti u proizvodnji sokova. Riječ je o proizvodnji koja je zasad u probnoj fazi te su prve količine soka od jabuke pakiranog u 5-litarske bag-in-box kutije plasirane u Ricardovoj vlastitoj maloprodaji. U tvrtki ističu

zvodnju planiraju obogatiti i ekološkom linijom sokova te sokovima od dunje, cikle i drugih vrsta voća i povrća isključivo s lokalnog područja. “Svaka vrsta jabuke ima svoj karakterističan okus i želimo potrošačima ponuditi priliku da osjete tu razliku i u našem 100% prirodnom soku od jabuke te se odluče za onaj koji im najviše odgovara”, ističe Vrdoljak dodajući kako ovdje nije riječ o investiciji koja će značajno utjecati na poslovanje tvrtke jer se radi o relativno malim količinama.

“Proizvodnja sokova zasad je strast koju želimo pretočiti u kvalitetan proizvod.

Ovisno o reakciji tržišta voćne sokove ćemo plasirati i u velike trgovačke lance, ali se pritom ne opterećujemo da moramo ostvariti velike prodajne rezultate.

Bili bismo zadovoljni i s nekom ‘pozitivnom nulom’ u idućim godinama jer ovaj posao uistinu volimo”, kaže Vrdoljak. Ako pogledamo ukupno poslovanje, Ricardo će do kraja 2013. godine investirati 30 milijuna kuna, a kako je njihov sok od jabuke tijekom idućih godina kažu jedinstven na hrvatskom kako će se iznos ulaganja tržištu jer se radi od jabuke konstantno povećavati. U ručno ubrane izravno sa ovoj godini tvrtka je iskorastabla, a ne od jabuke koja čila i u područje obnovljivih je pala na zemlju, te će se izvora energije obilježivši u proizvodnji razdvajati tri koncem rujna početak rada vrste jabuka - idared, zlatni solarnih elektrana koje će poslovati kao Oko 50 posto realizacije tvrtka kći Ricardo-energija. NaiRicardo ostvaruje na me, radi se o dvije stranim tržištima solarne elektrane – veća snage 300 kilovata ugrađena delišez i Granny Smith – na krovu Centra u Dardi, a kako bi se dobila tri različita druga 30 kilovata na krovu soka za različite okuse poCentra u Osijeku. U 2014. godini, osim širenja voznog trošača. Sok će se proizvoparka, jedno od najvećih diti pod brendom Rico u planiranih ulaganja je osnipakiranjima od 0,2 l, 0,7 l i vanje modernog servisnog 5 l, te pod trgovačkom marcentra u kojem će servisirati kom u pakiranjima od 1 l i 5 vlastita ali i vozila svojih l. Ovisno o reakciji tržišta u ugovornih suradnika.

Ricardu iduće godine proiStudeni - Prosinac 2013.

73

Komunikacijski menadžment

Danijel Koletić Apriori komunikacije

ZDRAVA KOMUNIKACIJA za zdravo poslovanje Zajednička božićna večera, slanje božićnih ili rođendanskih čestitki na adresu zaposlenika, interna glasila, intranet, newsletteri za zaposlene, sportske igre, putovanja, motivacijski programi, investiranje u edukaciju zaposlenih samo su neki od alata koji se koriste u internoj komunikaciji sa zaposlenicima

U

prošlom sam vam broju pokušao približiti izazove kriznog komuniciranja, a upravo jedna od javnosti koja, uz konkurenciju, često može izazvati krizu u organizaciji je interna javnost. Iako se u teoretskoj postavci internom javnošću smatraju zaposlenici, moje razmišljanje je da u internu javnost spadaju i članovi njihove obitelji. Razlozi za tu tvrdnji leže u dvosmjernoj komunikaciji između supružnika ili partnera, što opet ovisi o komunikacijskim navikama te obiteljske zajednice. Pojam “komunikacijske navike” možemo

nici tvrtke, odnosno, kao što sam već naveo, članovi njihove obitelji i njihova društvena zajednica. Baš kao i u privatnom životu, tako i u poslovnom, ljudi vole komunicirati o poznatim poslovnim ljudima.

Ponekad govore o njima prepričavajući i nadograđujući priče, a tako se stvaraju glasine, odnosno kreira se imidž.

PRAKTIČNI POGLEDI Organizacijska shema internog komuniciranja u velikim korporacijama ili većim tvrtkama obično je organizirana tako da postoji poseban odjel ili stručna osoba Investiranje novca u interno komuniciranje koja brine o nije trošak, već ulaganje u stvaranje imidža informiranosti radnika, odnosno obnaša funkciju voditelja odjela prevesti kao komunikacijski prointernog komuniciranja ili funkciju ces unutar obiteljske zajednice. referenta za interno komuniciranje.

Također, treba se zapitati prenose Iako je online komunikacija danas li se u toj zajednici podaci s posla neizbježna, oglasna ploča još uvijek ili ne? Upravo zato, imidž jedne je jedan od osnovnih i najboljih tvrtke, osim proizvoda, standarda i alata za informiranje zaposlenih iz certifikata, stvaraju i sami zaposle-

74

Studeni - Prosinac 2013.

proizvodnog pogona. U tvrtkama srednje veličine sustav internog komuniciranja ovisi o budžetima, a ne o standardima. Također, sustav ovisi o percepciji jednog ili više vlasnika prema zaposlenicima, što je slučaj i u malim tvrtkama.

U javnim institucijama sustav internog komuniciranja svodi se isključivo na funkcije i položaje ljudi, a ljudi se uglavnom povezuju www.jatrgovac.hr

imidž se ne kupuje, kroz sindikat. Iako i u privatnom sektoru postoje određena pravila i standardi, taj sektor je proaktivniji jer nastoji stvoriti osjećaj zadovoljstva zaposlenih motivirajući ih različitim alatima. S druge strane, u javnom sektoru državni službenici nemaju tih privilegija. Oni svoj status stvaraju kroz svoje funkcije.

Neki od njih su politički, a drugi stručno pozicionirani. Ne postoji sustav motivacije, već on isključivo ovisi o osjećaju rukovoditelja prema ljudima i na tome se svodi interna komunikacija u javnim institucijama. Svakako da su u javnom sektoru ključni čimbenici odnosa zaposlenih i poslodavaca zakonska regulativa te razni akti i pravilnici.

ORGANIZACIJA I POZICIJA Interno komuniciranje spada u jednu od tehnika odnosa s javnošću. Ono je veoma važno. Kao što sam naveo u uvodu, krizno komuniciranje mogu izazvati i zaposleni iz nezadovoljstva.

A nezadovoljstvo često dolazi zbog slabe komunikacije. Zato je jako važno da svaka tvrtka ima jasno preciziran sustav tijeka informacija. Podsjetimo se samo slučaja Ankice Lepej www.jatrgovac.hr

imidž se stvara

kojoj su, kao šalterskoj službenici u banci, bili dostupni svi bankovni podaci i informacije. Nećemo ulaziti u razloge njezinih motiva, već možemo zaključiti da je to jedan od primje-

zaposlenici koji su predstavnicima medija dostavili originale ili kopije određenih dokumenata. To znači da poslodavac nije uspostavio standarde tijeka informacija. Danas gotovo svi sustavi upravljanja Od velike je važnosti da svaka tvrtka ima funkcioniraju putem računala koji, jasno preciziran sustav tijeka informacija baš kao i antivirusni programi, štite ra kada je jedan zaposlenik stvorio dolazak neželjene elektroničke pošte. krizu i poljuljao ugled jedne banke.

Tvrtke mogu investirati u izradu sofVažnost tijeka informacija precizira tvera koji će, kroz korisnička imena se u strukturi tvrtke premda je o tom i lozinke, definirati pristupe najvažsustavu na globalnom nivou nedavno nijim dokumentima tvrtke koji ne bi svoje rekao i Edward Snowden. Mesmjeli biti vidljivi svima. đutim, mi ne govorimo o globalnom ALATI INTERNOG KOMUNICIRANJA sustavu tijeka informacija, već se moZajednička božićna večera, slanje boramo fokusirati na tijek informacija žićnih čestitki na adresu zaposlenika, slanje rođendanskih čestitki na adresu zaposlenika, interna glasila, intranet, newsletteri za zaposlene, sportske igre, putovanja, motivacijski programi, investiranje u edukaciju zaposlenih… Sve to ima utjecaja na emocije zaposlenoga prema tvrtki u kojoj radi. Sve su to neki od alata kojima se koristimo ne bi li ostvarili sustav informiranosti među zaposlenicima, stvorili osjećaj njihove informiranosti i povezanosti s tvrtkom u kojoj rade.

Investirati novac u interno komuniciranje jako je važno. To nije stvar troška. To je stvar ulaganja. Jer, imidž se ne kupuje, imidž se stvara. Ne zaboravite, vaši zaposlenici svakodnevno međusobno razmjenjuju informacije.

Kao što ih donose u tvrtku, tako informacije izlaze iz tvrtke. Interno komuniciranje i njegova primjena ne stvaraju samo zadovoljstvo među zaposlenima, već su oni svjesni da netko na njih gleda ne samo kao na brojku koja je u funkciji stvaranja profita, nego kao na ljude s osjećajima. Također je bitno napomenuti kako ne biste trebali dozvoliti da zaposlenik sazna informaciju o lansiranju vašeg novog brenda ili informaciju o izlaunutar sustava u kojem mi djelujemo. sku vaše tvrtke na novo tržište. Radi Ne postoji formula definiranja mese o povjerljivim informacijama koje todologije zaštite tijeka informacija budući da svaka tvrtka ima svoj način mogu interno procuriti. Stoga je bolje da se pričeka sa službenim informiraorganizacije. Prema tome, u svakoj njem vaših zaposlenika kada se radi o tvrtki zasebno se definiraju sustavi takvoj vrsti informacija. U svakom bi koji nalažu tko ima pristup ugovoslučaju bilo poželjno da, ako nemate, rima, računima ili nekim drugim razmislite o stvaranju ili kreativnom podacima. Naime, svjedoci smo brojnadograđivanju standarda internog nih novinskih natpisa koji otkrivaju komuniciranja. afere. Neke od tih afera izazvali su Studeni - Prosinac 2013.

75

Osvježivači prostora

najpo

Ne miriše na dobro U zadnjih godinu dana količinska prodaja kategorije osvježivača prostora smanjena je za 3,9 posto, dok je vrijednosni pad iznosio 4,4 posto

O

svježivači prostora su sredstva koja osvježavaju i rastjeruju neugodan miris u prostorijama. Dakle, ono čemu su nekoć služile dunje ili jabuke na ormaru. Prvi moderni osvježivač zraka predstavljen je 1948. godine, a njegova je funkcija bila temeljena na vojnoj tehnologiji protiv insekata. Nedugo potom ovakva vrsta proizvoda postaje standard u industriji i doživljava veliki tržišni uspjeh. Nekoliko desetljeća kasnije razvojem tehnologije tako imamo čitav spektar osvježivača zraka namijenjenih za različite funkcije, od osvježavanja prostora do osvježavanja pojedinih uređaja poput hladnjaka ili pak kanti za smeće.

vrste osvježivača kao što su mirisne svijeće, mirisi za automobile, električni osvježivači, mirisne vrećice, tekući osvježivači, Mat Gel osvježivači (tablete koje se koriste za elektronski uređaj), ali nisu uključena sredstva protiv moljaca, eterična ulja i mirisni štapići.

objekte), manja je za 3,9% i iznosi 4,8 milijuna komada. Vrijednosna prodaja, pak, iznosi 79,8 milijuna kuna, što je za 4,4% manje nego godinu prije.

DOMINANTNE DROGERIJE Najviše osvježivača se prodaje u drogerijama (38%), a potom slijede supermarketi (301 – 2500 m2) Vrijednosna prodaja s 24% udjela kategorije dosegla je iznos te hipermarketi (iznad od 79,8 milijuna kuna 2500 m2) koji ostvaruju Promatrajući količinsku 21% prodaje. Sa znatno prodaju ovako definirane manjim udjelima potom kategorije osvježivača prodolaze velike trgovine stora svjedoci smo blagog mješovitom robom (101 pada. U usporedbi zadnjih - 300 m2) s 8%, srednje 12 mjeseci (studeni 2012. trgovine mješovitom – listopad 2013.) s istim robom (41 - 100 m2) sa razdobljem prethodne 6% te male trgovine mjegodine, količinska prodaja šovitom robom (do 40 SVIJEĆE, TABLETE, VREĆICE (ne uključujući Cash&m2) s 3% prodaje. Vodeći Definicija kategorije u Carry, ‘do-it-yourself ’ trgo- proizvođači u kategoriji ovom osvrtu uključuje sve vine, ljekarne i diskontne osvježivača prostora su SC Johnson (Glade, Oust), Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja) Reckitt Benckiser (Air Wick), Dufti Lufti (Street 100 3 Male trgovine 6 Style, Wunder Baum), mješovitom robom 90 (0 - 40m 2) Unilever (Coccolino), 8 Srednje trgovine 80 Procter & Gamble (Ambi mješovitom robom 2) (41 100m Pur, Febreze). Navedeni 70 21

60 50

24

40

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m 2) Hipermarketi (2501m 2 +) Supermarketi (301 - 2500m 2)

30 20

38

studeni 2012. - listopad 2013.

Studeni - Prosinac 2013.

Količinska prodaja / 1000 komada studeni 2011. - listopad 2012. studeni 2012. - listopad 2013.

studeni 2011. - listopad 2012. studeni 2012. - listopad 2013.

Izvor: Nielsen

76

Majda Babić AC Nielsen

4.995 4.799

-3,9%

Vrijednosna prodaja / 1000 KN

Drogerije

10 %

proizvođači zajedno s trgovačkim robnim markama ostvaruju više od 80% ukupne prodaje. Svakako treba napomenuti da trgovačke robne marke drže 24% količinskog udjela uz rast od 14% u odnosu na isto promatrano razdoblje prošle godine.

Za kraj još i podatak da nam sugrađani najviše vole kad prostor oko nas miriše po vaniliji i lavandi, s obzirom na to da su to dva najprodavanija mirisa osvježivača prostora.

83.434 79.756

-4,4%

Izvor: Nielsen

www.jatrgovac.hr

pularniji mirisi

www.jatrgovac.hr

vanilija i lavanda

Blagoslovljen v Bozic i slatku v Novu godinu zeli vam redakcija magazina i portala

Studeni - Prosinac 2013.

77

Osvježivači prostora - na polici AIR WICK

R

U

BIS

FRESH DAY

U

kategoriji osvježivača prostora i rublja Saponijin brend Bis nudi pet mirisnih varijanti: Bis Emotion, Bis Floral, Bis Tropic, Bis Freshness by Calming i limited edition Bis Jubilee u pakiranju od 500 ml. “Bis linija osvježivača se koristi za neutraliziranje neugodnih mirisa, osvježavanje prostora i rublja te su kao kategorija izuzetno zanimljiva trgovcima”, navode iz Saponije dodajući kako posebno dobre rezultate ostvaruju u segmentu osvježavanja odjeće. Proizvod je prisutan u svim trgovačkim lancima i drogerijama diljem Hrvatske, a sve je bolji i izvozni rezultat. Ova je godina za osječku tvrtku protekla u znaku 45. obljetnice Saponijinog najvažnijeg brenda Faks helizima pa je i u kategoriji osvježivača prostora predstavljen novi Bis by Faks Jubilee kojim je obilježen ovaj važan jubilej osječke tvrtke.

78

AMBI PUR

eckitt Benckiser u razvoju svog brenda Air Wick posebnu pažnju poklanja periodu jesen/zima pa su tako i ove sezone osmišljene nove mirisne svijeće Pearl Infusion s potpuno novim dizajnom dostupne u četiri mirisa: zimske crvene jabuke (Red Ruby Apples), grimizne maline (Scarlet Frosted Mulberry), vanilije (White Vanilla Bean) te blagdansko-začinskih mirisa (Golden Winter Woods). U asortimanu Air Wicka najprodavaniji tijekom cijele godine su električni aparati. Po popularnosti zatim slijede aerosoli, dok se kao ključni proizvod u ovoj kategoriji izdvaja Fresh matic komplet i refill. Najprodavaniji mirisi su white flowers, citrus i lavanda.

Ove godine Air Wick je ušao i u segment osvježivača automobila s tri mirisa: tropsko voće (tropica lagoon), vanilija (crisp vanilla) i miris citrona (citrus-orange).

Studeni - Prosinac 2013.

asortimanu osvježivača prostora brend Ambi Pur nudi Crystal gelove, osvježivače za auto, osvježivače prostora u spreju te električne osvježivače prostora. Crystal gel je najprodavaniji proizvod Ambi Pura te dolazi u tri mirisa fresh and cool, ruža te lavanda. Kod osvježivača za auto nudi se pet mirisa, a najprodavaniji su vanilija i miris za žensku populaciju For her. Premium proizvod Ambi Pura je 3Volution - električni osvježivač prostora u tri mirisne varijante koji svakih 45 minuta naizmjenično ispušta drugi miris.

Ambi Pur je također prisutan u osvježivačima prostora u spreju s brendom Freshelle u šest verzija mirisa i pakiranju od 300 ml.

Uskoro se očekuje i lansiranje novih električnih osvježivača prostora s unaprijeđenom formulom koji osvježavaju prostor i do 80 dana.

O

svježivače prostora Fresh day karakterizira ugodan miris, atraktivno pakiranje i povoljne cijene, ističu iz distributera, tvrtke Rox. Dostupni su u obliku aerosol spreja u bočici od 300 ml s ukupno sedam različitih mirisnih varijanti: Vanilija, Ocean, Limun/naranča, Ruža, Šuma, Šumsko voće te Jasmin. Fresh day aerosol sprejeve odlikuje jednostavna primjena i praktičnost, u sekundi neutraliziraju neugodne mirise te ostavljaju dugotrajnu svježinu i ugodan miris. Proizvodi se mogu kupiti u trgovinama Konzuma, Mercatora, Peveca, Bipe, NTL-a, KTC-a, Bauhausa, Patričara, Vinkoproma i drugim manjim trgovinama.

U Roxu kažu kako uskoro planiraju uvođenje novih mirisa u kategoriji osvježivača - Lavanda, Proljeće te Bijela ruža.

www.jatrgovac.hr

GLADE

PAPSTAR

ajpopularniji formati osvježivača zraka iz portfelja SC Johnsona su Električni (Glade Discreet, Microspray), Gel osvježivači te Automatski osvježivači (Glade Sense&Spray). U ponudi su i Glade svijeće u raznim mirisima koje su osobito popularne u zimskim mjesecima, a novost na tržištu je Zimska Glade Winter kolekcija. To su Glade Discreet električna baza, Glade Sense&Spray osvježivač zraka, Glade Refresh Air osvježivač zraka i tkanina u spreju te Glade svijeće. Uz to, uskoro će predstaviti novi Glade Automatic Spray – automatski osvježivač zraka dekorativnog dizajna i dužeg trajanja.

vrtka Matram zastupa njemačku robnu marku Papstar koja na tržištu nudi mirisno ulje, mirisne lučice, mirisne svijeće i mirisne štapiće. Svi navedeni proizvodi mirisnog programa nude se u različitim mirisima i oblicima, a od ove godine ponuda je proširena novim mirisima koji se prvi put pojavljuju na hrvatskom tržištu: lemon-grass, sandal-wood-amber, fresh-linen (miris opranog rublja), miris šljive, mango-papaja, šumsko voće te sweet-vanilla. U Matramu ističu kako je ovakva kombinacija mirisa u jednoj svijeći pobudila velik interes potrošača.

N

T

WUNDER BAUM, CLIP, MY SHALDAN

T

vrtka SX Hrvatska u okviru asortimana osvježivača zraka zastupnik je brenda Wunder Baum prepoznatljivog po svom karakterističnom obliku “drvca”. Najpopularniji mirisni borići su Vanilija, Black Classic, Arctic White te Lavanda. Tvrtka u svojoj ponudi također nudi i tekući miris u bočici (Vanilija, Šumsko voće), mirise CLIP (novi proizvod koji se postavlja bilo gdje u automobilu), te liniju My Shaldan proizvoda (mirisi u gelu iz Japana, vrhunski dugotrajni miris s najpopularnijim varijantama Squash i Naranča).

Savršena čistoća sada sa svježinom Lavande

NOVO

VOLUMEN PROIZVODA

PAKIRANJE

EAN KOD PROIZVODA

EAN KOD KARTONA

PERSIL LAVANDER 20 WL POWDER

1,6KG

8/80/320

9000100718080

9000100718097

PERSIL LAVANDER 40WL POWDER

3,2KG

5/50/200

9000100718509

9000100718516

PERSIL COLOR LAVANDER FRESH EXPERT GEL 20WL

1,46L

8/64/320

9000100778749

9000100778756

PERSIL COLOR LAVANDER FRESH EXPERT GEL 40WL

2,92L

4/40/160

9000100778824

9000100778831

PERSIL COLOR LAVANDER FRESH EXPERT GEL 60WL

4,38L

4/36/144

9000100839112

9000100839129

NAZIV ARTIKLA

www.jatrgovac.hr

Studeni - Prosinac 2013.

79

Iz regije Atlantic Grupa zaslužna za inozemni prodor Droge Kolinske

N

a ruskom tržištu 148-postotni rast prodaje robne marke Argeta, udvostručena prodaja Donat Mg-a u Srbiji, 27-postotni rast prodaje Cockte u BiH.

To su neki od rezultata robnih marki Droge Kolinske otkako je kompaniju prije tri godine preuzela hrvatska Atlantic Grupa. Predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi tim je povodom istaknuo kako su dobri prodajni rezultati postignuti zahvaljujući konsolidaciji poslovanja dodavši kako su u protekle tri godine uložena znatna sredstva u modernizaciju proizvodnje brendova Barcaffe i Argeta.

ODLUKA O KONCENTRACIJI

Agrokor dobio zeleno svjetlo za preuzimanje Mercatora S “Domaća trgovina” preuzela Maxi i Tempo u Crnoj Gori

C

rnogorska kompanija “Domaća trgovina” preuzela je Maxi, MiniMaxi i Tempo objekte u Crnoj Gori. Iz “Domaće trgovine” ističu kako će se poslovni odnos s dosadašnjim vlasnikom tih objekata, belgijskom kompanijom Delhaize, nastaviti kroz franšiznu suradnju, što će omogućiti dostupnost popularnih robnih marki “365” i “Premia”. “Domaća trgovina” je inače nova članica “Expo grupe” koja će u idućoj godini zapošljavati više od 1200 ljudi. Iz tvrtke navode kako će nastaviti razvijati svoj lanac kroz otvaranje novih objekata na atraktivnim i frekventnim lokacijama u čitavoj Crnoj Gori.

Od 1. siječnja u BiH skuplje cigarete U Bosni i Hercegovini će od početka 2014. godine porasti cijene cigareta te će se kretati u rasponu od 2,70 do 4,30 KM. Nove cijene utvrđene su u skladu s odlukom o utvrđivanju posebne i minimalne

80

Studeni - Prosinac 2013.

lovenska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AVK) objavila je da je pozitivno riješila prijavu Agrokora o koncentraciji, vezanu za povezivanje s Mercatorom. Slovenski regulator pri tome od Agrokora nije zahtijevao nikakve dodatne mjere jer ocjenjuje da koncentracija neće na slovenskom tržištu dovesti do bitnog smanjenja učinkovite sposobnosti konkurencije.

“Udružena tvrtka ne bi imala dovoljno snage da uz ostvarivanje profita odbija isporuku svojih proizvoda konkuren-

tima u maloprodaji jer bi time smanjila vlastitu prodaju”, kazao je direktor AVK-a Andrej Krašek. On je također istaknuo kako je prilikom odlučivanja agencija provjerila je li koncentracija podložna procjeni Europske komisije pojasnivši kako je kupoprodajni ugovor Agrokora i većinskih vlasnika Mercatora bio sklopljen pred ulazak Hrvatske u EU, što znači da EU nije nadležna za ocjenu koncentracije na europskom tržištu.

Novi krug prodaje Imleka

D

anube Foods grupa ponovno je s potencijalnim kupcima počela pregovore o prodaji beogradske mljekare Imlek, izjavila je direktorica korporativnih i regulatornih poslova kompanije Svetlana Glumac. Ona pritom nije precizirala s kojim se kompanijama pregovara, ali je naglasila da je prodaja strateški cilj, iako do nje neće doći tako skoro.

•••

trošarine na cigarete za 2014. godinu, a proizvođači i distributeri cigareta bili su dužni Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH do 30. studenog dostaviti nove maloprodajne cijene cigareta.

Veliki pad makedonske maloprodaje Trgovina na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima u rujnu je ove godine u Makedoniji pala za vrtoglavih 18% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tamošnji ekonomski analitičari ocjenjuju

•••

kako ovi statistički podaci nisu neočekivani s obzirom na opadanje životnog standarda građana zbog rasta cijena svih osnovnih živežnih namirnica i manjih plaća, što negativno utječe na potrošnju.

www.jatrgovac.hr

Iz svijeta DELHAIZE GRUPA

Rezultati opterećeni gubicima na Balkanu B Povećano useljavanje promovira Njemačku u europsko maloprodajno žarište

O

poravak europskog gospodarstva i povećana imigracija u Njemačku dovest će do ubrzanog rasta u sektoru maloprodaje, što će posljedično privući više međunarodnih trgovaca u tu zemlju, pokazuje istraživanje tvrtke CBRE. U istraživanju se navodi kako će nedavni porast useljavanja u Njemačku imati pozitivan utjecaj na razvoj maloprodaje na nacionalnoj razini, naročito u velikim gradovima koji pružaju velike mogućnosti zapošljavanja i time postaju izrazito privlačni za imigrante. Čak pet njemačkih gradova nalazi se u top 25 europskih tržišta: München (3), Hamburg (13), Mannheim (23), Frankfurt (24) i Berlin (25).

elgijska maloprodajna kompanija Delhaize grupa zabilježila je neočekivani neto gubitak iz poslovanja u trećem tromjesečju 2013. godine od čak 87 milijuna eura. Loš rezultat je najvećim dijelom posljedica 195 milijuna eura gubitka nastalih u okviru poslovanja Delhaizeovih Maxi supermarketa na Balkanu. Bruto dobit (EBITDA) smanjena je za 15 posto na 323 milijuna eura. Iz belgijske tvrtke su priopćili da je “značajno pogoršanje ekonomske situacije utjecalo na kratkoročna i srednjoročna očekivanja od operacija kompanije u Srbiji”. Neuspjeh na tržištu Srbije i

Carlsberg s manjom dobiti

D

anski proizvođač piva Carlsberg izvijestio je da mu se operativna dobit u trećem tromjesečju smanjila zbog pada potražnje u Rusiji koja je prigušila prodaju u istočnoj Europi i slabijih rezultata u Aziji zbog nepovoljnog utjecaja valutnih tečajeva. Operativna dobit pala je na 3,43 milijarde kruna, s 3,6 milijardi koliko je iznosila u istom razdoblju lani.

Rewe, Metro i dm standardiziraju gotovinsko poslovanje

N

jemački trgovci Rewe grupa, Metro grupa i dm udružili su snage s GS1 Njemačka kako bi razvili nove standarde za automatizirano poslovanje s gotovim

Svijetu prijeti nestašica vina Globalna nestašica vina prijeti planetu u narednim godinama, usprkos tome što širom svijeta (naročito u Kini) ima sve više proizvođača, piše magazin “Time”. Vinski podrumi su prošle godine zabilježili manjak od

www.jatrgovac.hr

•••

Bugarske je “težak” čak 195 milijuna eura, od čega je najveći dio, čak 191 milijun eura, manjak na srpskom tržištu. Bilo je očekivano da kompanija u trećem kvartalu ostvari gotovo 100 milijuna eura dobiti.

Nevolje u jugoistočnoj Europi su poništile mnogo bolje rezultate na glavnim tržištima kompanije, Belgiji i SAD-u. U SAD-u je prodaja porasla za 2,2 posto, dok je u Belgiji zabilježen rast od 1,5 posto.

300 milijuna sanduka vina, što je najveći deficit u posljednjih 50 godina. Uzrok za takvo stanje je veliki rast potražnje u SAD-u i Kini u kojoj se pije četiri puta više vina nego prije pet godina.

novcem. Novi standard ima za cilj ubrzati procese i ponuditi transparentnost i sigurnost u poslovanju između prodajnih mjesta i centralne banke. GS1 Njemačka okupila je radnu skupinu “Gotovinska zajednica” koja radi na objedinjavanju industrijskih standarda za tijek gotovine te su se veliki maloprodavači udružili s financijskim institucijama, tvrtkama za prijevoz novca i tehnološkim kompanijama.

Facebook povećao prihode od oglašavanja Facebook je u razdoblju od lipnja do rujna ostvario 2,02 milijardi dolara prihoda i 425 milijuna dolara neto dobiti, što je nadmašilo očekivanja analitičara s Wall Streeta. Lani je ova društvena mreža u

•••

prva tri kvartala imala gubitak od 59 milijuna dolara. Većina Facebookovog prihoda dolazi od oglašavanja – 1,80 milijardi dolara, što je rast od čak 66 posto u odnosu na isti kvartal prošle godine.

Studeni - Prosinac 2013.

81

Globalna kretanja

NOVA FAZA

razvoja kvartovskih trgovina Društvene i ekonomske promjene i dalje pomažu rastu ovoga kanala, a kupci se još uvijek odlučuju za “manje i češće kupnje“ kojima kontroliraju svoju potrošnju i smanjuju količinu neiskorištene hrane

1 POMICANJE GRANICA MALIH SAMOPOSLUGA

2 DEMONSTRACIJA MOĆI U

PODRUČJU SVJEŽIH PROIZVODA

T

rgovci na malo sve se više odmiču od uniformnog pristupa malim samoposlugama te nastoje svoje trgovine uskladiti tako da odgovore na potrebe lokalnih kupaca.

Male kvartovske trgovine, kao što je Sainsburyjev Local, već se nekoliko godina prilagođavaju demografskim prilikama nastojeći zadovoljiti što šire potrebe.

Primjećujemo da i franšize preuzimaju ovaj pristup. Costcutter, na primjer, u svojim Kwiksave, Costcutter i myCostcutter trgovinama nudi “dobro, bolje, najbolje“. Tako operaterima malih samoposluga nudi fleksibilnu mogućnost odabira pristupa koji će najbolje odgovarati području na kojem posluju.

Ove godine svjedočili smo i nastanku “malih diskontnih samoposluga“. U jednoj trgovačkoj ulici u Zapadnom Londonu Aldi je otvorio probnu samoposlugu sa širokom ponudom grickalica i uobičajenih Aldijevih specijaliteta kao što su npr. “Special Buys“ promocije. Booker, trgovac na veliko koji stoji iza franšize Premier, pokrenuo je diskontne trgovine Family Shoppera koje imaju nešto manju ponudu, a tri četvrtine svih proizvoda drže na stalnoj akciji. Događaj je to koji označava novu uzbudljivu fazu u razvoju malih samoposluga budući da briše granice između malih samoposluga i diskonata. Kako je sve teže doći do prostora, trgovci na malo moraju se prilagođavati. Malo veće samoposluge ispunit će nišu na vrlo gusto naseljenim područjima gdje možda nije moguće otvoriti supermarket ili hipermarket. S druge strane, franšiza Nisa i dalje razvija svoj Loco format, što samoposlugama manjim od 100 m² daje priliku da postanu dijelom te franšize.

82

Studeni - Prosinac 2013.

P

osljednje istraživanje IGD-a pokazuje da je “voće i povrće“ najbrže rastuća kategorija u kanalu malih samoposluga.

Tako istraživanje ShopperVista, pod naslovom “Misije i upravljanje robom u malim samoposlugama“ pokazuje da bi gotovo četvrtina kupaca u malim samoposlugama spremnije kupovala više svježih proizvoda da je u trgovini dostupna jača lokalna ponuda. To za male samoposluge predstavlja veliku priliku budući su one obično u srcu zajednica koje opskrbljuju, pri čemu su mnoge neovisne trgovine povezane s lokalnim dobavljačima i proizvođačima.

Izvrstan primjer prodaje lokalnih proizvoda jest onaj Souther Co-operativea u čijim su trgovinama lokalni proizvodi jasno označeni, a etikete na rubovima polica također ističu domaće dobavljače i tako stvaraju povezanost s kupcima. Ovakav pristup omogućuje The Southern Co-operativeu ne samo da se poveže s kupcima, već i da se izdvoji od svojih konkurenata.

Stvaranje ozračja u vezi sa svježim proizvodima također je jedan od trendova kojima svjedočimo u ovom kanalu. U mnogim trgovinama, trgovci na malo koriste se rekvizitima kao što su drveni sanduci i košare od pruća kako bi se stvorila atmosfera tržnice.

Ovakav pristup ne samo da donosi element predstave, već i pomaže isticanju autoriteta u ovoj kategoriji proizvoda.

U svezi s time, trgovci na malo koriste postere i promotivne oznake kako bi komunicirali sa svojim kupcima. Npr. Tesco je osmislio kampanju “Uživajte u svakom zalogaju“ ne bi li upozorio na svoj sve veći fokus na svježe proizvode.

www.jatrgovac.hr

James Harries Senior Retail Analyst

3 UNAPREĐENJE TRADICIONALNE SAMOPOSLUGE

M

alene su samoposluge u jedinstvenoj prilici da postanu veza između digitalnog i fizičkog svijeta time što kupcima pružaju prostor u kojem mogu pokupiti proizvode koje su kupili online.

Ovo se područje još uvijek razvija, skupa s Amazonovim ormarićima za preuzimanje robe i “klikni i pokupi“ uslugama.

I dalje se proizvodi u cijelom kanalu sve više prilagođavaju kupcima te trgovci na malo svih veličina nastoje nabaviti robu koja će biti zanimljiva kupcima na određenom području. To se može postići nabavom dodatnih linija proizvoda, npr. onih bezglutenske ili etničke hrane. Sve će to operaterima pomoći da ponude nešto drugačije, a kupcima pokazati da u trgovini osluškuju njihove potrebe ili stvoriti reputaciju da je trgovina poznata po nečemu specifičnom i tako je izdvojiti od konkurencije te navesti ljude da u nju dolaze ciljano.

Svjedočimo i sve većoj ponudi do-

datnih usluga kojima se nastoji uvesti nešto drugačije i povećati broj posjeta trgovini. Jedan takav primjer jest i onaj koncesije Ticket Mastera u Sparovoj trgovini u Sjevernoj Irskoj gdje se u sklopu poštanskog pulta pruža i ova usluga putem koje kupci mogu kupiti karte za razne događaje, što je svakako još jedan razlog za posjet trgovini.

4 BUDUĆNOST FORMATA

K

anal malih samoposluga u sljedećih pet godina očekuje rast od 29,8 posto, a njihova će vrijednost doseći 46,2 milijarde funti. Zbog toga je vrlo važno da trgovci na malo i dobavljači prate razvoj ovoga kanala. U Velikoj Britaniji ovaj je maloprodajni kanal i dalje vrlo inovativan, a trgovci na malo i dobavljači stalno se razvijaju kako bi odgovorili na promjenjive potrebe potrošača. Tehnologija, dodatne usluge, hrana za van i sve veći fokus na lokalnu zajednicu - sve će to i u budućnosti utjecati na ovaj kanal. U idućih 12 mjeseci vrlo je vjerojatno da će se ovaj kanal i dalje razvijati i da će se trgovci na malo i dobavljači nastojati izdvojiti od konkurencije.

* Projektiranje

i razvoj opreme

* Izrada 3D simulacija * Izrada prototipa * Vlastita proizvodnja visokih tehnoloških mogućnosti

* Usluga prijevoza

i montaže opreme

* Višegodišnje iskustvo * Partner poznatim

svjetskim brendovima SOBOČAN INTERIJERI d.o.o. društvo za proizvodnju opreme Slatine 18, Mursko Središće tel: 040/573-210; fax: 040/573-211 e-mail: info@sobocan-interijeri.hr www.sobocan-interijeri.hr

Novo na polici

B

Novogodišnje pakiranje toaletnog papira iz Perfexa

uon Anno, Glückliches Neues Jahr, Szczęśliwego Nowego Roku, Feliz Ano Nuevo, Happy New Year - poruke su na novim toaletnim papirima kojima Perfex svojim potrošačima želi sretnu Novu godinu na nekoliko europskih jezika. Novi toaletni papir, koji čini 10 bijelih 3-slojnih rola od 100% celuloze, nalazi se u prigodnoj novogodišnjoj ambalaži s prepoznatljivom patkicom kao zaštitnim znakom Perfexa. Ambalaža je rađena u dvije boje: kraljevski plava i Ferrari crvena te dolaze odvojeno, po 160 komada na svakoj paleti. Tijekom prosinca i siječnja novi toaletni papir Perfex Happy New Year dostupan je u akcijskim ponudama trgovačkih lanaca Plodine, Spar, Mercator i NTL te kod manjih trgovaca diljem Hrvatske po maloprodajnoj cijeni od 9,99 kn. Distributer: DRENIK d.o.o.

Zagreb, Radnička cesta 1A. Internetska stranica: www.drenik-zg.com.

Lino čoko drink

L

ino čoko drink je instant kakao napitak čokoladnog okusa obogaćen vitaminom D i kalcijem. Kalcij i vitamin D potrebni su za normalan rast i razvoj kostiju kod djece. Jedan obrok kakaova napitka (15 g proizvoda + 200 ml mlijeka) sadrži 32% preporučene dnevne količine kalcija i 15% preporučene dnevne količine vitamina D. Na tržištu je dostupan u dvije gramature: 150 g i 300 g+30 g gratis. Lino čoko drink pije se kao

Likeri Alt-Wiener Schnapsmuseum

U

zastupstvu tvrtke Valentić iz Sesveta krajem studenog na hrvatsko su tržište stigli likeri poznatog austrijskog proizvođača Alt-Wiener Schnapsmuseum.

Prvi u nizu je Manner Original Neapolitaner liker. Dobro uravnotežen sastav krema u likeru dočarava tradicionalne bečke vafle te odlično pristaje u kavi ili pak kao preljev za sladoled od vanilije. Casali Schoko-bananen liker spoj je banane i čokolade i ima okus deserta “banana-split“.

Casali Rum kokos liker - spoj ruma, kokosa i čokolade - svojom slatkoćom u kombinaciji s rumom ne zaostaje za drugim likerima i predstavlja pravo damsko piće.

Početak prosinca donosi ove božanstvene likere na police najboljih trgovačkih lanaca koji su odlična poslastica za nadolazeće božićno vrijeme. Više informacija na: www.valentic-drinks.com.

vruć napitak za hladne dane ili osvježavajući napitak s hladnim mlijekom za toplijih dana, u milkshakeu, kao posip za palačinke, kao dodatak u Lino grisu ili s Lino čokolinom. Marketinška podrška: POS na prodajnim mjestima, web, oglasi. Logističke informacije: Lino čoko drink 150 g – delta pack zipp vrećica / Komada u kartonu - 12 / Kartona na paleti – 85; Lino čoko drink 300 g+30 g gratis – delta pack zipp vrećica / Komada u kartonu - 7 / Kartona na paleti 52.

PREPORUKA

Morski gušti iz Leda

Z

a sve ljubitelje mediteranskih specijaliteta Ledo je lansirao tri nova proizvoda – Sipa za crni rižoto 250 g, Krakovi za peku 1 kg i Riblji ražnjići 300 g. Ledo Krakovi za peku vrlo su praktični za pripremu jer su već očišćeni te odmah po odmrzavanju spremni za pripremu, a kao pomoć

84

Studeni - Prosinac 2013.

tu je i Ledo recept na poleđini pakiranja.

Zahvaljujući Ledo Sipi za crni rižoto i sipinom crnilu koji se nalazi odvojeno u pakiranju,

crni rižoto od sada se može pripremiti na vrlo jednostavan način. Već narezana i očišćena sipa i izdvojeno sipino crnilo znatno skraćuju vrijeme pripreme jela. Sočni i ukusni Ledo Riblji ražnjići sastoje se od velikih ribljih fileta lososa i oslića, a dodatno su obogaćeni kolutićima lignje te grill tikvicama. Mogu se pripremati na roštilju ili grill tavi, a prije upotrebe dovoljno ih je odmrznuti 15-ak minuta.

www.jatrgovac.hr

Podravka Koncentrat rajčice s lukom 190 g

N

ovost koju je Podravka pripremila za svoje potrošače u asortimanu proizvoda na bazi rajčice je Koncentrat rajčice s lukom u tubi. Proizveden od najbolje rajčice s dodatkom aromatičnog sušenog luka, prepoznatljive kvalitete Podravka koncentrata, inovacija je u ovom segmentu. Upotrebom ovog proizvoda skraćuje se vrijeme pri-

Violeta papirnate maramice Cashmere collection

V

ioleta ove zime tržištu nudi ekskluzivne papirnate maramice iz linije Cashmere collection koje su inspirirane blagdanskim ozračjem i luksuznim materijalom - kašmirom. Iznimno meka i nježna tekstura čini Violeta Cashmere maramice ugodnima za svakodnevno korištenje. Svaki rupčić je izrađen od četiri sloja

P

preme jela te svaka priprema postaje brza i jednostavna. Preporučuje se za pripremu umaka, juha, gulaša, variva i sličnih jela. Ne sadrži konzervans. Marketinška podrška: tisak, internet, dodatna izlaganja u studenom i prosincu (stalci). Logističke informacije: tuba 190 g, 24 kom/karton (shelf ready pakiranje), 76 kartona/paleta.

Persil Lavender Freshness

ersil predstavlja novu Persil Lavander Freshness liniju koja kombinira privlačni miris lavande s očaravajućim osjećajem svježine. Persil Lavender Freshness ne nudi samo svježi miris rublja, već i savršenu čistoću bez mrlja s vrhunskim performansama čišćenja. Persil Expert formula uključuje šest enzima koji djeluju čak i na niskim temperaturama, puput 20ºC – ostavljajući odjeću savršeno čistom istovremeno štedeći energiju, što je dobro i za novčanik potrošača i za okoliš. Pranje na hladnijim temperaturama sprječava trošenje i uništavanje dragocjenog rublja kao i ispiranje boja. Novi Persil Lavender Freshness dostupan je u svim trgovinama u obliku praška i gela.

www.jatrgovac.hr

100%-tne celuloze, za čvrstoću i postojanost. Blaga aroma Cashmere maramica, koja kombinira mirise cvijeća i puderastog mošusa, pruža nježnoj i osjetljivoj koži potpunu ugodnost u hladno, zimsko vrijeme. Sofisticiran i luksuzan vanjski dizajn ove linije maramica, s motivima koji se izmjenjuju, predstavlja osvježenje uz svaki novi paketić. U jediničnom pakiranju nalazi se 10 4-slojnih maramica.

PROVJERITE Pearl Infusions - nove luksuzne i zavodljive Air Wick svijeće Već duže vrijeme Air Wickove mirisne svijeće sinonim su za kreativni pristup ugođajnom osvjetljavanju i mirisnom osvježavanju doma. Pearl Infusions mirisne svijeće nova su inovativna kolekcija koja se odlikuje potpuno novim dizajnom i pristupom mirisima. Ovu kolekciju svijeća čine eterična ulja u mirisnim kapsulama koje polako otpuštaju aromu te pritom bacaju prigušeno svijetlo. Kako bi se poboljšalo i produžilo otpuštanje mirisa, kapsula je uronjena u proziran gel a sve to nalazi se u stiliziranoj čaši koja također podsjeća na plamen svijeće. Kolekcija dolazi u četiri mirisa: zimske crvene jabuke (Red Ruby Apples), grimizne maline (Scarlet Frosted Mulberry), vanilije (White Vanilla Bean) te blagdanskozačinskih mirisa (Golden Winter Woods).

Dorina nakon 15 godina u potpuno novom dizajnu i obliku Konditorska industrija “Kraš” u cijelosti je osvježila vizualni identitet svoje linije čokolada Dorina. Uz rebranding ove domaće slastice, Kraš je predstavio i prvu hrvatsku mousse čokoladu u tri okusa - čokolade, kokosa i lješnjaka, koju odlikuje mekana tekstura kreme zbog koje se lakše topi u ustima dajući čokoladi posebnu punoću okusa. Ukupno 15 okusa Kraševih Dorina čokolada i dalje ima prepoznatljivu crvenu boju omota, no sada dolaze u modernom dizajnu te s novim oblikom kockica čokolade. Mousse čokolade posljednje su u nizu inovativnih okusa koje je Kraš prvi predstavio domaćem tržištu, a među koje spadaju i danas izuzetno popularne: Dorina s mrvljenim keksom, Dorina ledena čokolada punjena kremom s osvježavajućim efektom, Dorina Jaffa kao čokolada jedinstvene recepture, punjena kremom i želeom, te Dorina Stevija koju je Kraš napravio prvi u regiji.

Studeni - Prosinac 2013.

85

Izlog Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet U suradnji s: University of Debrecen (Mađarska), Wageningen University (Nizozemska), Budapest Business School (Mađarska) Scotland's Rural College (Velika Britanija)

IZVRSNI

Natječaj za upis studenata u akademskoj godini 2013/14

ERGONOMSKI STOLCI RENOMIRANIH SVJETSKIH PROIZVOĐAČA

Poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij

Poslovno upravljanje u agrobiznisu – MBA Akademski stupanj: Sveučilišni specijalist (univ. spec.) MBA Agr Odobren od International Network of MBA studies AgriMBA Ukoliko razmišljate o MBA studiju kao sljedećem koraku u osobnom i profesionalnom razvoju, MBA in Agribusiness je izvrstan odabir iz više razloga:

Miller Aeron » Službeno najbolji stolac na svi jetu Herman

• Suvremena organizacija nastave koja omogućava razmjenu ideja te iskustava iz prve ruke • Šesnaest nastavnih modula na engleskom jeziku i četrnaest stranih predavača • Potpuna tehnička opremljenost i povezanost • Raspored održavanja modula prilagođen je poslovnim obvezama polaznika • Program je pogodan za polaznike iz bilo kojeg prethodnog područja obrazovanja • Uspješnim završetkom programa polaznici dobivaju međunarodno priznati certifikat i diplomu Sveučilišta u Zagrebu Uvjeti upisa: 1. Završen dodiplomski studij u trajanju od barem 4 godine ili diplomski studij (s 240 ili više ECTS bodova) u biotehničkim ili drugim znanostima 2. Dobro poznavanje engleskog jezika 3. Pozitivno mišljenje međunarodnog evaluacijskog odbora Za više informacija posjetite web-stranice: mba.agr.hr ili www.agr.unizg.hr

Herman Miller Embody

Dauphin InTouch

Okamura Baron

Laurus Net d.o.o.

Tel. 01 55 09 479

www.laurusnet.hr

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN? Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Funkcija: Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.

Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

Novo u ponudi : a j n a v a š a l g o g o vanjsk HEAD ON BOARD ma grada Zagreba.

outdoor lokacija m iji tn n e kv re jf a n a 2 metra, likom formatu n Budite prisutni u ve Ponuda od 170 panoa, dimenzija 6 X a. ručja grada Zagreb d o p g vo ta či ka ja vožn na ukupno 22 nad

, h i l a t s o d e r p s i e t i Bud !

N O D A E H budite

FRKA PLUS d.o.o. - Oglašavanje velikog formata Desinička 10, 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel: 01/3643-799, Fax: 01/3643-794, E-mail:info@frkaplus.hr www.frkaplus.hr

www.renault.hr

PRVI U SELU, GRADU I EUROPI. TO jE DObAR POSAO. TO jE REnAULT.

Master već od 124.990 kn + Pdv

trafic već od 104.990 kn + Pdv

seRVisni inteRVaL na 40.000 km potRošnJa od 4,3 l/100 km RazgRanata pRodaJno - seRVisna mReža

Broj 1 u Europi vEć 15 godina

Lak a gospodaRsk a VoziLa RenauLt *Jamstvo od 4 godine obuhvaća 2 godine tvorničkog jamstva i produženo jamstvo za 3. i 4.godinu ili 150 000 km, a vrijedi do ispunjenja prvog od dvaju navedenih uvjeta uz Renault Financiranje. Više informacija na www.renault.hr

Renault preporučuje ponuda vrijedi za pravne osobe do 31.12.2013. sve cijene su bez pdV-a. Cijena od 124.990 kn odnosi se na master Furgon L1 H1 p2 125, 125 ks (92 kW); cijena od 104.990 kn odnosi se na trafic Furgon L1H1p1 dCi 90, 90 ks (66 kW); cijena od 79.990 kn odnosi se kangoo express Furgon dCi 75, 75 ks (55 kW). prosječna potrošnja: 4,3 - 9,5 l/100km. emisija Co2: 112 - 248 g/km. slike automobila su simbolične.

Kangoo već od 79.990 kn + Pdv